P. 1
50010183-Marketing-u-turizmu-1

50010183-Marketing-u-turizmu-1

|Views: 10,170|Likes:
Published by Igor Stanušić

More info:

Published by: Igor Stanušić on Mar 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/15/2013

pdf

text

original

Sections

  • 1. MARKETING – SUVREMENA KONCEPCIJA POSLOVANJA
  • 2. OKRUŽENJE MARKETINGA
  • 3. OBILJEŽJA TURIZMA
  • 4. PRIMJENA KONCEPCIJE MARKETINGA U TURIZMU
  • 5. MARKETINŠKE INFORMACIJE I ISTRAŽIVANJE TURISTIČKOG TRŽIŠTA
  • 6. MARKETINŠKI INFORMACIJSKI SUSTAV (MIS) U TURIZMU
  • 7. POLITIKA PROIZVODA U TURIZMU
  • 8. POLITIKA CIJENA U TURIZMU
  • 9. POLITIKA PROMOCIJE U TURIZMU
  • 10. POLITIKA PRODAJE I DISTRIBUCIJE U TURIZMU
  • 11. PLANIRANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU
  • 12. ORGANIZACIJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU
  • 13. KONTROLA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU
  • 14. TURISTIČKA DESTINACIJA (TD)
  • 15. MARKETING U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVITKA TURIZMA
  • 16. PROMET I TURIZAM
  • 17. SELEKTIVNI OBLICI TURIZMA

MARKETING U TURIZMU -skripta

-

1.

MARKETING – SUVREMENA KONCEPCIJA POSLOVANJA – poimanje marketinga,

suština koncepcije marketinga, mogućnosti nastupa poduzeća/organizacija/institucija na tržištu, upravljanje marketingom 2. OKRUŽENJE MARKETINGA – pojam, eksterno (vanjsko) okruženje, interno (unutrašnje)

okruženje, praćenje i analiza okruženja, odgovor na promjenu u okruženju 3. OBILJEŽJA TURIZMA – definicija turizma; učinci turizma; posebnosti turističke potražnje,

ponude, kupnje i potrošnje; sustavni pristup razumijevanju turizma 4. PRIMJENA KONCEPCIJE MARKETINGA U TURIZMU – definicija marketinga u

turizmu, specifičnosti primjene marketinga u turizmu, nositelji marketinga u turizmu, ciljevi i načela marketinga u turizmu, novo doba marketinga u turizmu 5. MARKETINŠKE INFORMACIJE I ISTRAŽIVANJE TURISTIČKOG TRŽIŠTA –

potreba za marketinškim informacijama, vrste podataka, proces istraživanja tržišta, vrste istraživanja tržišta, primjena istraživanja tržišta u turizmu – područja primjene, TOMAS istraživanje, istraživanja WTO-a 6. MARKETINŠKI INFORMACIJSKI SUSTAV (MIS) U TURIZMU – definicija, zadaća,

struktura, primjeri MIS-a u turizmu 7. POLITIKA PROIZVODA U TURIZMU – definicija turističkog proizvoda, struktura

turističkog proizvoda, formiranje turističkog proizvoda, životni ciklus turističkog proizvoda 8. POLITIKA CIJENA U TURIZMU – utjecajni čimbenici na formiranje cijena u turizmu,

diferenciranje cijena u turizmu, metode formiranja cijena u turizmu, postupak formiranja cijena u turizmu 9. POLITIKA PROMOCIJE U TURIZMU – marketinška komunikacija; promocija u turizmu –

definicija, utjecaj na turističku potražnju, zadaće, specifičnosti, odluke, utjecajni čimbenici; instrumenti promocije u turizmu - turistička propaganda (oglašavanje), osobna prodaja, unapređenje prodaje, publicitet, odnosi s javnošću 10. POLITIKA PRODAJE I DISTRIBUCIJE U TURIZMU – specifičnosti prodaje u turizmu, politika prodaje u turizmu, načini prodaje turističkog proizvoda, uloga kanala distribucije u turizmu,

proces. željeznički promet i turizam. putničke agencije. turistička destinacija kao sustav. PLANIRANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU – osnovne karakteristike. trškovi i vozarine u prometu. kulturni turizam. marketinški plan kao dokument. životni ciklus turističke destinacije 15.vrste kanala distribucije u turizmu. ugovor o alotmanu 11. vjerski turizam. izvorište i smisao pojma turistička destinacija. kongresni turizam. strategijsko planiranje razvitka turističke destinacije. kontrola uspješnosti. turizam na seljačkim gospodarstvima. suvremeni odnos turista i destinacije. sigurnost u prometu s turističkog aspekta. odabir kanala distribucije u turizmu. marketinške aktivnosti namijenjene poticanju usvajanja i primjene koncepcije održivog razvitka turizma 16. kontrola godišnjeg plana. ORGANIZACIJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU – zadaća organizacije kao upravljačke funkcije. KONTROLA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU – općenito o kontroli kao upravljačkoj funkciji. PROMET I TURIZAM – međuovisnost prometa i turizma. turoperatori. kontrola profitabilnosti. TURISTIČKA DESTINACIJA – objašnjenje. strategijska kontrola 14. organizacija marketinga kao poslovne funkcije 13. cestovni promet i turizam. mjesto marketinga u organizacijskoj strukturi i njegov odnos s drugim poslovnim funkcijama. mezo i mikro razina) 12. bitni elementi marketinške politike u zračnom prometu 17. zdravstveni turizam. utvrđivanje prihvatnog potencijala turističke destinacije. MARKETING SELEKTIVNIH OBLIKA TURIZMA – nautički turizam. primjena koncepcije održivog razvitka u turizmu. MARKETING U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVITKA TURIZMA – pojam i načela održivog razvitka. tipologije turističkih destinacija. zračni promet i turizam. industrijski turizam . primjeri marketinških planova u turizmu (makro. marketinške aktivnosti zrakoplovnih poduzeća na turističkom tržištu – osnovne karakteristike tržišta zračnog prometa. pomorski promet i turizam.

ŽELJE I POTRAŽNJA TRŽIŠTE PROIZVODI. putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima. umijeće. Marketing je društveni i upravljački proces u kojem pojedinci i grupe dobivaju ono što trebaju i žele. TRANSAKCIJE I ODNOSI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI I ZADOVOLJSTVO 1 . USLUGE I VRIJEDNOSTI RAZMJENA.). Podrazumijeva ostvarivanje dugoročnog uspjeha poduzeća i organzacijskih ciljeva koordiniranom usmjerenošću cijelog poduzeća na stvaranje zadovoljnih kupaca. skup aktivnosti. skup funkcija i dr. način izvođenja poslovne aktivnosti. marketing je: ♦ način strateškog promišljanja ♦ način ponašanja na tržištu ♦ sustav u razmijeni vrijednosti Koncepcija marketinga Koncepcija marketinga je za razliku od marketing filozofija upravljanje koje usmjerava sve aktivnosti određenog poduzeća. indikator stupnja zadovoljenja kupca Suština koncepcije marketinga POTREBE. MARKETING – SUVREMENA KONCEPCIJA POSLOVANJA Poimanje marketinga Postoje različiti načini poimanja marketinga (proces.1. Marketing je znanost koja se bavi proučavanjem razmjenskih odnosa i to njihovim nastajanjem. Definicija marketinga predstavlja svojevrsan problem koji prvenstveno proizlazi iz tko ga definira i s koje razine se promatra. Analitički rasčlanjen. ciljne skupine o koordiniranom marketingu – uskladišteni napor svih funkcija marketinga o profitabilnosti – rezultat cjelokupnog marketinškog napora. ljudska aktivnost. stimuliranjem i olakšavanjem. Počiva na sljedeća četiri oslonca (Kotler 1994): o fokusiranju tržišta – prema tržištu koji može najbolje zadovoljiti vlastitim resursima o orijentaciji na kupca – prema njihovim potrebama i željama.

ambalaža i pakiranje. resursa. ideja. istraživača tržišta. cijena. koji vladaju i koji će vladati na tržištu Potrebe su: ♦ osjećaj nedostatka. Sastavnice tržišta: ♦ ljudi – u svojim društvenim ulogama (potrošača. dizajn. prostora i sl. opreme. NELAGODA POTICAJ ZA AKCIJU AKCIJA ZA OTKLANJANJE PRITISKA 2 . ♦ potrebe su rezultat homeostaze – zatovorenog samoregulirajućeg sustava čija je zadaća uspostaviti ravnotežu ♦ automatizam u zadovoljavanju potreba naziva se motivacijski ciklus NERAVNOTEŽA ŽIVOG BIĆA PRITISAK.) ponuđena pod određenim uvjetima (cijena. poduzeća. ljudi. prijevoznika) ♦ prostor – mjesto na kojem se razmijenjuju vrijednosti ♦ vrijeme ♦ institucije Kategorije tržišta: ♦ ponuda vrijednosti – količina vrijednosti (u obliku proizvoda. 1976).) na određenom prostoru i u određenom vremenu. Njenu strukturu čine: ukupna proizvodnja unutar nacionalnog prostora. marka.Tržište je posrednik između proizvodnje dobara i potreba ljudi za određenim dobrima. što u njemu izaziva tenziju. organizacije i institucije traže na tržištu kako bi podmirili svoje potrebe Roba: ♦ svaka vrijednost koja se na tržištu realizira: ♦ uporabna vrijednost – korisnost. proizvođača. zalihe. funkcionalnost – kvaliteta ♦ razmjenska vrijednost – način na koji se roba prepoznaje na tržištu u odnosu na ostalu ponudu (ime. kreditni aranžman i sl. posrednika. pritisak a potonje pokreće čovjeka u akciju s ciljem uklanjanja nelagode iazvane pritiskom nedostataka (Maslow. znanja. osiguravatelja proizvoda. usluga. TENZIJA. bankara. uvoz. institucija. neimanja nečega ili nekog bitnog u životu čovjeka. imaginarna svojstva) Konkurencija: ♦ svi konkurentski odnosi koji su vladali. robne rezerve ♦ potražnja vrijednosti – količina i vrsta vrijednosti koju ljudi. kupaca.

Glavni ciljevi marketinga (P. 1999) su maksimizirati: ♦ ukupnu potrošnju ♦ zadovoljstvo potrošača ♦ odabir potrošača/kupaca (opcije) ♦ kvalitetu življenja Mogućnost nastupa na tržištu ♦ proizvodna koncepcija – usmjerena na proizvodnju (industrijska revolucija – do 1930. Kotler.) ♦ koncepcija proizvoda – usmjerenost na proizvodnju (4P) ♦ prodajna koncepcija – usmjerenost na prodaju – profit kroz obujam prodaje ♦ marketinška koncepcija – usmjerenost na profit kroz zadovoljavanje potrošača (javlja se 70 – ih godina) ♦ društveni marketing – usmjerenost na profit. društvenu dobrobit i zadovoljstvo potrošača POLAZNA OSNOVICA USREDOTOČENOST MARKETINŠKA SREDSTVA CILJEVI POSLOVANJA 3 .Maslowljeva piramida potreba Čovjek kao društveno biće Čovjek kao prirodno biće prirodne potrebe Fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću predstavljuju čovjeka kao prirodno biće a ostale čovjeka kao društveno biće.

Place . Price – costomer cost 2.convenience 4 . ispunjenja. planiranja. Promotion . kontrole i programa marketing djelatnosti koje su nastale s ciljem stvaranja i održavanja korisne razmjene s kupcima" ♦ doprinosi školskog upravljanja teoriji i praksi marketinga mogu se promatrati kroz o upravljanje potražnjom o shvaćanje marketinga kao složenog društvenog i poslovnog sustava o segmentaciju i odabir ciljnih tržišta o marketing miks ♦ Marketinški miks .Upravljanje marketingom ♦ početak školskog upravljanja marketingom javlja se krajem 1950-ih i početkom 1960-ih ♦ upravljanje marketingom je "zbroj vještina analize.communication 4. Product – costumer solution 3.4P/4C: 1.

proizvodnja i marketing). Marketinški se program poduzeća planira. lokacija te image poduzeća. 2) Ciljno tržište čine: Pojedinci i organizacije koje treba zadovoljiti. provodi i njime se upravlja u uvjetima postojećih okruženja: 1) eksternog (vanjskog) 2) internog (unutarnjeg) Zadatak marketing stručnjaka je odrediti snage i varijable u okruženju poduzeća te organizirati i provoditi njihovo sustavno i neprekidno praćenje i analiziranje. OKRUŽENJE MARKETINGA Okruženje kao skup snaga i varijabli utječe na sposobnost organizacije da učinkovito oprskrbljuju kupce proizvodima i uslugama. tržište na kojem poduzeće posluje dobavljači posrednici – trgovci (veletrgovci.2. interno okruženje 2. 2. proizvodni kapaciteti. dionici poduzeća Makrookruženje: 4. trgovine na malo) te tržišne institucije i subjekti 5 . posrednici. ciljno tržište 3. eksterno (šire) okruženje 1) Interno okruženje Na interno okruženje su varijable na koje poduzeće može djelovati i kontrolirati. s novcem kojim raspolažu i s voljom ga troše. Važno je kontrolirati marketing i sve ostale aktivnosti poduzeća. 3. institucije) 1. Mikrookruženje: 1. Obuhvaća tržište krajnje potrošnje (domaći istrani kupci) i tržište proizvodnje potrošnje (proizvođači. istraživanje i razvoj. financijski resursi. Upravo praćenje i analiziranje okruženja omogućuje predviđanje budućih kretanja. To su ljudski potencijali. Mogući su konflikti interesa (npr.

Amex – mjesto turističke destinacije o konkurencija supstituta – npr. Demografija Marketinški stručnjaci pomažu u analizi tržišta i upoznavanju obilježja potrošača. Eurocard/Mastercard. obuća.3) Konkurencija Interesne skupine koje utječu na kontekst odlučivanja u poduzeću (dioničari. bračni status. Najznačajnija demografska obilježja smatraju se: strarosna struktura. zaposlenici. religijska opredjeljenost. mortalitet. dobavljači. povećanje broja dvočlanih i samačkih kućanstava. starenje populacije. sindikati.). Demografske promjene su značajne za oblikovanje marketinške strategije svakog poduzeća. Istražuje se pad stope nataliteta. obrazovanje. Marketinški program i aktivnosti trebaju se oblikovati i provoditi u skladu sa svojim konkurentskim prednostima. vodeni – zimski/ljetni turizam o opća konkurencija – svi se natječu za naklonost potrošača i udio u njegovoj ograničenoj kupovnoj moći (odjeća. 6 . Tržišni udio= promet nekog poduzeća/ ukupan promet na nekom tržištu 4) Eksterno okruženje Ovisno o tome utječu li snage eksternog okruženja na sva poduzeća na tržištu ili je njihovo djelovanje vezano uz specijalna područja dijele se u dvije vrste: a) makrookruženje – snage koje poduzeće ne može kontrolirati niti može na njih kratkoročno djelovati b) mikrookruženje – snage na koje poduzeće može djelomice utjecati a) Makrookruženje Šest snaga čini makrookruženje (koje djeluje na sva poduzeća): 1. monopolističku konkurenciju i oligopol. etničko podrijetlo. NAFTA i sl. povećanje broja zaposlenih žena ili kasnije stupanje u brak. a to potiču procesi internacionalizacije i globalizacije poslovanja te međunarodnog ekonomskog povezivanja (EU. Postoje slijedeći tipovi konkurencije: o konkurencija maraka – npr. viši stupanj obrazovanja te povećanje stupnja urbanizacije. prijevoz – cestovni. zemljopisna distribucija stanovništva. To je čimbenik u okruženju čije je djelovanje najintenzivnije. zračni. konkurenti. svakodnevno se sve više zaoštrava. kozmetika) – odlazak na odmor/kupnja novog auta Ekonomski promatrana konkurencija (s aspekta broja ponuđača) se dijeli na savršenu konkurenciju. lokalna zajednica) svi oni koji mogu imat konfliktne interese. natalitet. migracija.

5. Politika vlade prema poslovnim subjektima. recesija. Propisi i zakonodavstva koji se tiču zaštite okoliša. oporavak o inflacija – pojava porasta razine cijena. ubojica. kada cijene rastu brže od prihoda. Deregulacija – iz zakona prepuštamo se slobodnoj tržišnoj djelatanosti. 4. Razlike u ponašanju. novi mediji. 6. Ekonomski čimbenici čiji je utjecaj posebno izražen su: o funkcija poslovnog ciklusa u kojoj se nalazi gospodarstvo (konjukture tržišta) – prosperitet. Ekonomske snage Marketinški stručnjaci žele i trebaju znati jesu li te hoće li u budućnosti potrošači na izabranim ciljnim tržištima biti voljni i u mogućnosti trošiti svoj novac. 7 .2. Pružanje informacija i kupnja proizvoda i usluga. Političke i zakonske snage Monetarna i fiskalna politika. Ekološki pokreti tradicionalne uloge. Jezične razlike (Alcatel. strateški plan. društvenim vrijednostima te stavovima potrošača. bolje tehnološke mogućnosti u prometu. Komparativno oglašavanje (u SAD. Nova – španj. nove mogućnosti u području sporta i dokolice i sl. Zakonodavstvo koje se odnosi na marketing. Zdrav život. Utjecaj tehnoloških promjena i razvoja na marketing omogućuje poboljšanje kvalitete proizvoda.u ali ne u Europi ili Aziji). radikalno mijenja ili čak uništava postojeće industrije te potiče tržište i industrije koje nisu u neposrednoj vezi s novom tehnologijom. Nike – omolažavati. kupovna moć potrošača pada o politika kamatnih stopa 3. Veća dostupnost informacija. posebna organizacijska jedinica te zajednički tim. Tehnologija Omogućuje poboljšanje kvalitete proizvoda. naglašena je potreba za čistoćom i lijepim krajobrazom Praćenje i analiza okruženja Ovisno o obilježjima poduzeća te o uvjetima prilika u kojima poduzeće posluje moguć je formalni pristup praćenju i analizi okruženja linijsko upravljanje. Kulturne i društvene snage Sve brži procesi promjene u životnim stilovima. Fizički čimbenici Ekološka svijest nastavlja rast. "ne ide").arap. malteretirati. novi oblici distribucije.

Odgovori na promjene u okruženju: o ignoriranje o odgađanje akcija o štednja o stupnjevito strateško repozicioniranje o radikalno strateško repoziciranje 8 .

u trajanju od najviše godine dana bez prekida. posla i drugih razloga koji nisu povezani s obavljanjem djelatnosti koju plaća posjećeno mjesto. radi odmora. student). osobe / posjetitelji To su one osobe koje putuju u mjesto izvan svog uobičajnog boravišta i u njemu konsekutivno borave najviše 12 mjeseci zbog razloga koji nisu povezani s obavljanjem djelatnosti koje plaća posjećeno mjesto. gospodarske. bez stalnog mjesta boravka. AIEST definicija: Turizam predstavlja skup aktivnosti osoba tijekom njihova putovanja i boravka u mjestu izvan svog uobičajnog boravišta. osobe koje mijenjaju mjesto stanovanja. UN i WTO su međunarodne organizacije koje od svog osnutka nastoje ustanoviti niz turističkih definicija i klasifikacija radi postizanja sljedeća dva cilja osiguranje međunarodne usporedbe podataka koji se odnose na turizam te usmjeravanje zemalja u uspostavljanju statističkih turističkih podataka. 9 . Posjetitelji nisu ostali osobe koje putuju unutar svog uobičajnog okruženja.3. univerzalne) te statističke. OBILJEŽJA TURIZMA Definicija Premda turizam kao pojava egzistira već 1. 2. Elementi koji proizlaze iz ove definicije jesu: 1. Prostor unutar kojeg se osoba kreće tijekom uobičajne životne rutine. Usprkos brojnim turističkim definicijama praksa je stalno nailazila na probleme praćenja i mjerenja turizma – kao odgovor na to nastale su statističke definicije turizma. diplomati. uobičajno boravište Karakteristika koju turistička statistika vezuje uz pojedinca (npr. predstavnici konzulata.5 stoljeća problematika njegova definiranja aktualna je i danas. osobe koje putuju u mjesto u kojem ostvaruju neku zaradu te ostali putnici koji su isključeni dogovorno (članovi oružanih snaga. zatvorenici). Razlozi su slijedeći: ♦ turizam predstavlja relativno mladu znanstvenu disciplinu ♦ turizam se velikom brzinom razvio u masovnu društvenu pojavu i neprestano doživljava promjene ♦ turizam je kompleksna pojava ♦ turizam je multidimenzionalna pojava Definiranje turizma se dijeli na: teorijske (nominalističke.

dohodak. Indirektni učinak turističke potrošnje ostvaruje se kad subjekti koji direktno ostvaruju sredstva iz turističke potrošnje troše ta sredstva za nabavku proizvoda i usluga drugih sektora lokalnog gospodarstva. vjerska hodočašća te ostalo. dužina boravka Kada posjetitelj boravi u mjestu duže od jedne godine ono postaje dijelom njegovog/njezinog novog uobičajnog boravišta te on/ona se prestaje smatrati njegovim posjetiteljem. prihod javnog sektora i bilancu plaćanja. Vrste učinaka turizma: a) ekonomski učinci Utjecaj turizma na razvoj gospodarstva TD ovisi o gospodarskoj snazi odnosno neovisnosti konkretnog turističkog područja. proračunskih prihoda). stimuliranje gospodarskih tijekova među područjima i sudionicima turističkih procesa te zapošljavanje prometnih kapaciteta. pokretanje regionalnog razvoja. Na veličinu ekonomskog učinka koji će turizam generirati na određenom području utječu slijedeći čimbenici: o vrsta td o veličina turističke potrošnje u td i opseg njezine cirkulacije u sklopu lokalnog gospodarstva o veličina i vrsta lokalnog gospodarstva o stupanj do kojeg je lokalno gospodarstvo uspjelo rješiti problem sezonalnosti i osigurati cjelogodišnje poslovanje Direktni učinak turističke potrošnje jednak je ukupnoj vrijednosti turističke potrošnje ostvarene u određenom vremenu i prostoru umanjenoj za vrijednost uvoza proizvoda i usluga prve linije. 10 . Izračun turističkog multiplikatora pruža uvid u sadašnju gospodarsku performansu turističke industrije i kratkoročne ekonomske učinke. Da bi se podatak o turističkoj potrošnji preveo u informaciju portebno je izračunati vrijednost multiplikatora (transakcijski. Učinci turizma: Za mjerenje pojedine vrste učinka turizma postoje odgovarajuće metode. povećanje zaposlenosti. rekreacija i blagdani. strani i domaći. output. Pozitivni učinci jesu: poboljšanje devizne bilance. razvoj malog poduzetništva. posjeti prijateljima i rođacima. zaposlenosti. poslovne i profesionalne obveze. Vrste posjetitelja (s obzirom na dužinu boravka) jesu posjetitelji s noćenjem (turisti) te jednodnevni posjetitelji (izletnici). 4. generiranje proračuna prihoda.3. neophodnih za zadovoljenje turističke potražnje. liječenje. aktiviranje turističkog potencijala. promjene razine turističke potrošnje. zaposlenost. dohotka. Osobito su pogodni za proučavanje utjecaja turističke potrošnje na poslovni promet. svrha posjeta Svrhe posjete jesu dokolica.

stanje flore i faune. Ovi učinci mogu biti direktni. opasnost od ovisnosti od jednog sektora.Negativni učinci jesu: sezonalnost. bolje razumijevanje među ljudima iz različitih zemalja s različitim kulturno-povijesnim nasljeđem. individualnog ponašanja. Pozitivni učinci kod rezidenta/društva pretežito receptivnih zemalja jesu: razvoj turističke kulture. čak i kad je to moguće. koji karakterizira prolazan. Ovi učinci mogu utjecati na promjenu vrijednosnog sustava. promjena potrošačkih navika. očuvanje i stimuliranje starih zanata te promjena potrošačkih navika. za utvrditi učinke treba utvrditi fizički utjecaj što ga je prouzročio turizam u odnosu na ostale aktivnosti. inflacija cijena. tradicionalne ceremonije i društvenu organizaciju turista i stanovnika. Negativni učinci kod tursta/društva pretežito emitivnih zemalja jesu: primjena negativnih iskustava stečenih turističkim kretanjem u mjestu stalnog boravka. b) društveno. odlivi. bazeni. proizvoda. Demonstracijski efekt nastupa kad turisti svojim ponašanjem utječu na stanovnike. usluga i zemljišta.kulturni učinci Proizlaze iz odnosa gost-domaćin.). životnog stila. migriranje radnika iz ruralnog u urbani prostor. kakve bi bile okolnosti prije nego što se turizam počeo razvijat. Negativni učinci kod rezidenta/društva pretežito receptivnih zemalja jesu: demonstracijski (pokazni) efekt. upoznavanje povijesti i kulture drugih zemalja. lažno imitiranje „autentičnih“ ugođaja i sredina. indirektni i induktivni. gubitak kulturnog identiteta. oživljavanje starih običaja i kulturnih priredaba. Jeftinije je s manje posljedica zaštiti okoliš nego ukloniti štete učinjene u prostoru. razmjena kulturnih informacija. povećanje socijabilnosti ljudi i smanjenje društvene napetosti te samorealizacija. moralno ponašanje. nespotan te nejednačen i glede iskustva neuravnotežen karakter. ovisnost o nekoliko glavnih emitivnih tržišta. porast troškova života rezidentima te porast oportunitetnih troškova. hoteli. c) enviromentalistički učinci Do ovog oblika učinaka dolazi radi izgradnje odgovrajuće infra i suprastrukture (prometnice. valoriziranje drugih aktivnosti destinacije. porast kriminala. oslobođenje napetosti i zadovoljstvo. razinu sigurnosti. Ovi učinci mogu biti direktni. koje je inidrektne i inducirane razine učinaka moguće povećano s turističkom aktivnošću. restauracije i sl. ideja i vjerovanja o drugim populacijama. indirektni i induktivni. kreativno izražavanje. obiteljskih odnosa. Pozitivni učinci kod tursta/društva pretežito emitivnih zemalja jesu: razvoj kulture putovanja. vremenski i prostorno ograničen. erozija morala te porast napetosti zbog osjećaja servilnosti. 11 .

neelastičnost i sezonalnost o statičnost – rezultat vezanosti turističkih resursa za prostor na kojem se nalaze. za to su odgovorni određeni čimbenici kako na strani turističke potražnje tako i na strani turističke .Pozitivni učinci jesu: očuvanje /restauracija povijesnih građevina i spomenika. kretanje turističke potražnje prema turističkoj ponudi o heterogenost – proizlazi iz mnogobrojnih individualnih obilježja pojedinih turističkih korisnika ili skupina istih zbog kojih se oni različito ponašaju na turističkom tržištu. promjene prirodnog okoliša i utjecaj na prirodnu ravnotežu živih bića. osobne preferencije). Posebnosti turističke potražnje jesu: o mobilnost – zbog nemogućnosti skladištenja i nedjeljivosti turističkih usluga. osobito na cijene o sezonalnost 12 sekundarna – promjenjivost turističke potražnje u odnosu na promjene u turističkoj ponudi senzacionalnost – očituje se u koncentraciji turističkog prometa u prostoru i vremenu. 4 skupine: zemljopisna obilježja (regija. gustoća naseljenosti. bihevioristička (znanje. demografska (dob. vjera. spol. uporaba i reakcija prema turističkom proizvodu) o elastičnost – tržište potražnje osjetno reagira na promjene nastale kod određenih pojava o kojima ovisi: ♦primarne – promjenjivost turističkepotražnje spram promjena nastalih kod ekonomskih kategorija o kojima ovisi ♦ o ponude Posebnosti turističke ponude: o heterogenost – na turističkom tržištu se prema jednom potražitelju javlja istovremeno više ponuđača raznovrsnih dobara čija ukupnost mora sačinjavati upravo onaj aspekt dobara koji određeni kupac želi statičnost. klima). korištenje turističkih usluga ne može se odvijat ukoliko njihov korisnik ne dođe u receptivno područje o neelastičnost – sporo reagira na promjene kod drugih pojava. zanimanje. vode i zraka zbog porasta razine njihove zagađenosti. narodnost). Negativni učinci jesu: smanjenje kvalitete zemlje. dohodak. valorizacija prirodnih i izgrađenih atraktivnosti. veličina i životni ciklus obitelji. porast troškova spriječavanja zakrčenosti i zagađenosti te porast troškova zaštite prostora. usluge se proizvode i troše na mjestu gdje se nalaze turistički resursi. zaštita prirodnih resursa putem izgradnje nacionalnih parkova i ostalih oblika zaštite. stav. itd. način života. kretanje prema ponudi. psihografska (pripadnost društvenom sloju.

13 .

motivirana turističkim potrebama i željama. tj. posticipativno) o kupnja turističkog proizvoda je uglavnom racionalna kada se radi o integralnom turističkom proizvodu a parcijalna kupnja turističkog proizvoda je kada je kupnja više racionalna ako mjesto turističkog proizvoda nije isto. koincidencionalno. čin je zadovoljenja potreba. tako i turistička. potrošač više osoba) o mjesto kupnje i potrošnje se ne mora podudarati – ono najviše ovisi o vremenu kada je kupnja poduzeta (anticipativno. u mjestu stalnog boravka  za putovanja  za boravka u turističkom odredištu  nakon povratka u njegovo stalno mjesto boravka o svaka potrošnja. kupnja je više impulsivna kada se mjesto kupnje i potrošnje turističkog proizvoda poklapa o odluka o kupnji turističkog proizvoda je slojevitog karaktera jer se sastoji od kompleksa međusobno povezanih odluka. a financira se iz sredstava osobnog dohotka pučanstva 14 .Posebnosti kupnje u turizmu: o češći slučaj nego na ostalim tržištima da kupac i potrošač nisu ista osoba (obično kupac jedna. važnu ulogu pri donošenju odluke imaju iskustvo i informiranost kupca Posebnosti turističke potrošnje: o realizacija turističke potrošnje uvjetovana je sljedećim:  da osoba ima potrebu za uključivanje u turističke tokove  da osoba raspolaže slobodnim vremenom  da osoba raspolaže slobodnim novčanim sredstvima  da u mjestu gdje osba putuje postoji organizirana turistička ponuda o bitne karakteristike turističke potrošnje su:  neproizvodni karakter  pripadnost sferi osobnih potreba  specifična struktura o proces turističke potrošnje možemo podijeliti u sljedeće faze:  prije putovanja. konzumiranjem ili uništenjem uporabne vrijednosti dobra o turistička potrošnja jedan je od oblika osobne potrošnje.

tržište o potreba za razumjevanjem ponašanja potrošača. posrednici. iz toga se može zaključivati o kupnji putovanja koja slijedi i to u različitim oblicima o pristup tržištu potražnje s aspekta ponašanja potrošača stavlja naglasak na vanjske i unutarnje čimbenike koji utječu na putovanja. turistička destinacija o splet objekata i atrakcija koje žele različite skupine posjetitelja. a neki od njih nisu angažirani samo u turizmu. putovanja o odnosi se na segment putovanja. Mill i Morisson gledaju na turizam kao na sustav sastavljen od četiri integralna dijela: 1. Stav suvremenih teoretičara – ispravnije je sustav analizirati kao sustav (skup međusobno povezanih dijelova koji čine kohezivnu cjelinu) nego kao industriju ili tržište – ovakav pristup omogućuje primjenu marketinške koncepcije. smjerova putovanja i modela korištenog prijevoza 3. koji se ostvaruje putem nekoliko različitih posrednika. zatim primjena marektinškog plana i adekvatna uporaba instrumentarija marketinškog upravljanja o istraživanje procesa putem kojeg TD i individualni ponuđači razmjenjuju svoje proizvode i usluge s potencijalnim potrošačima. njegove karakteristike. regulaciji. kao i formuliranje politike i marketinškog planiranja usmjereno k zadovoljenju tih želja o identifikacija procedura koje bi TD trebala slijediti pri istraživanju. već zadovoljavaju potrebe i osoba koje nisu turisti. marketing o marketing TD usmjeren je k postojećim i potencijalnim posjetiteljima.Sustavni pristup razumijevanja turizma Vladine organizacije. razvoju i usluživanju TD 4. tržišne inpute turističkih ponuđača te proces kojim se odluka donosi 2. kretanje posjetitelja. s naglaskom na učinkovitu uporabu distribucijskih kanala tržište putovanje TD marketing tržište 15 . uključujući alternative putovanjima. sadašnje trendove i prognoze za budućnost o opis i analiza glavnih segmenata putovanja. atrakcije i ugostiteljstvo su elementi koji predstavljaju dio turističkog sustava koji čini vezu između potrošača i destinacije. transport.

statičnog elementa – kako se povezuje s karakteristikama turista i TD 3. turista – subjekt. posljedičnog elementa – podrazumjeva gospodarske. a to je da su svi njegovi elementi povezani i da se nalaze u međusobnoj interakciji 16 . osnovni akter u sustavu 2. reciptivna i tranzitna regija 3. fizičke i društvene učinke te kontrolu utjecaja Leiper promatra turizam kao sustav sastavljen od: 1. zemljopisnih elemenata – emitivna.Mathieson i Wall smatraju da se turistički sustav sastoji od: 1. organizacija i institucija uključenih u isporuku turističkog proizvoda Prednosti Leiperovog modela turističkog sustava su: o pruža mogućnost interdisciplinarnog pristupa sagledavanja turizma o moguće ga je upotrijebiti na bilo kojoj razini generalizacije – od lokalnih hotelijerskih poduzeća do međunarodne industrije o apsolutno je fleksibilan i omogućuje inkorporiranje različitih oblika turizma o prikazuje važan princip prisutan kod izučavanja turizma. turističke industrije – skup poduzeća. dinamičnog elementa – odnosi se na potražnju i oblike turizma 2.

prema vrsti proizvoda – marketing dobra. odnosno turistima kao potrošačima. izvršavanje zahtjeva i ciljeva turističke politike kojom se na naljbolji mogući način zadovoljavaju turističke potrebe određenih skupina korisnika (i pojedinaca) uz istodobno postizanje pozitivnih ekonomskih rezultata. Kada se govori o marketingu u turizmu onda se zapravo misli na marketing prema ciljnom tržištu – turističko tržište. kada i gdje pruža kupnjom usluga kupuje se vještina. ideja. mjesta. Definicija Marketing u turizmu predstavlja sustavno i koordinirano prilagođavanje poslovne politike turističkog poduzeća kao i turističke politike države na lokalnom. nameće se potreba specifičnog pristupa u primjeni koncepcije marketinga u turizmu – razlika u odnosu na tržište dobara. ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ intenzivno kretanje ponude i potražnje kod konzumiranja usluga neophodna je prisutnost korisnika i ponude usluge se najprije prodaju a onda "proizvode" i troše usluge su nepostojane – ovise o tome tko ih. nacionalnom i međunarodnom planu. društvenih. vrsti proizvoda te vrsti nositelja. organizacija. religijskih.4. Budući da je turističko tržište pretežno turistička usluga. osoba. usluga. kulturnih i znanstvenih organizacija 17 . prema vrsti nositelja marketinških aktivnosti – marketing gospodarskih. PRIMJENA KONCEPCIJE MARKETINGA U TURIZMU Marketinšku aktivnost je moguće klasificirati u tri aspekta: prema ciljnom tržištu. kako bi se optimalno zadovoljile potrebe određenih skupina potrošača i na osnovi toga postigao određeni profit. Marketing bez obzira gdje se primjenjuje. Razlog proučavanja marketinga u turizmu nalazi se u specifičnostima odnosa koji vladaju na turističkom tržištu. regionalnom. funkcionira prema istim principima – razlikuju se samo postupci i tehnika. (Krippendorf) Marketing u turizmu predstavlja sustavno koordinirano djelovanje. znanje Tri tipa/aspekta klasifikacije marketinga: 1. ovisi o predmetu razmjene 3. prema ciljanim tržištima – razlikovanje nekolio vrsta javnosti prema kojima pojedina organizacija usmjerava svoje marketinške aktivnosti 2.

U turizmu je moguće razlikovati:  marketinška poduzeća koja prihod ostvaruju na turističkom tržištu a služi im kao osnovica pri postavljanju i provođenju poslovne politike (mikromarketing. usmjeren eksternoj javnosti)  marketing pojedinih prostornih cjelina. u zajednici s nekom drugom skupinom ili je pak moguće da sve skupine nositelja djeluju zajednički. Skupine nositelja marketinga u turizmu jesu slijedeće:     individualna gospodarska poduzeća izvangospodarske institucije turističke destinacije država (državni organi i institucije) Svaka od navedenih skupina nostitelja može marketinški djelovati individualno. ponude. kupnje i potrošnje pluralizam centara odlučivanja (s različitim funkcijama) u marketinškim karaktera (proizvodnja i promocija) a mnogo češće eksternog karaktera destinacije. održavanjem ili poboljšanjem stečene pozicije 18 . Nositelji marketinga u turizmu su svi oni koji svojim proizvodima i uslugama sudjeluju na turističkom tržištu te putem turističke potrošnje zadovoljavaju potrebe turista.Specifičnosti primjene marketinga u turizmu proizlaze iz sljedećeg: o aktivnostima o o o o o složene kompozicije turističkog proizvoda stalna prisutnost nekontrolirajućih varijabli. a koja ne proizlazi iz spomenutih čimbenika Nositelji marketinga u turizmu Ako će turistička potreba biti zadovoljena potrebno je da u turističkoj ponudi sudjeluje niz gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. među kojima su neke internog varijabilnost mjera koje mogu primjeniti određena tržišta radi utjecanja na izbor neophodne fleksibilnosti i modularnosti marketinških programa u fazi aplikacije karakteristika turističke potražnje. kojeg one koriste kao koncepciju pri organizaciji plasmana kroz turizam (makromarketing) Ciljevi marketinga u turizmu ovise o: ♦ razvijenosti poslovanja nositelja ♦ stupnju njegove prisutnosti na tržištu ♦ njegovoj pripadnosti određenoj "turističkoj" djelatnosti ♦ nastojanju nositelja za stvaranjem pozicije.

standardiziran i upakiran. ponudi. Promjene turističke potražnje jesu: fragmentiranost. dok kod drugih pored ekonomskih važno mjesto zauzimaju marketinški ciljevi društvenog. putovanje zbog poslovnih razloga postaje manje atraktivnom opcijom zbog pojave novih tehnoloških mogućnosti (npr. promjena strukture potražnje s obzirom na nacionalnu provenijenciju ili neku drugu karakteristiku turista. povećanje turističke potrošnje po turistu. video-konferencije). segmentiraniji. putovanje zbog zadovoljstva postaje sustavnim dijelom života. porast broja obrazovanih posjetitelja. brza pojava malih tržišta potražnje u manje razvijenim zemljama. više kraćih odmora u godini. 19 . Novi turizam je fleksibilniji. kod prvih dominiraju ciljevi ekonomske naravi. povećanje iskorištenosti kapaciteta. vrijeme trajanja boravka ili pak vrsti aranžmana. dijagonalno integriran u odnosu na onog iz 1970-ih koji je bio masovan. Novi turizam uzrokom je promjena u marketinškom okruženju – turističkoj potražnji. nova tehnologija.Ciljeve marketinga bi trebalo podijeliti sa aspekta nositelja marketinga u turizmu – poduzeća koja sudjeluju u ponudi na turističkom tržištu i turističke destinacije. povećanje broja manifestacija van sezone Načela Nositelji marketinga u turizmu trebaju se pridržavati sljedećih načela pri postavljanju ciljeva ako žele da njihovo poslovanje bude uspješno: ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ načelo jasnoće ciljeva načelo dostižnosti ciljeva načelo realnosti ciljeva načelo podudarnosti ciljeva (koordiniranost i sinhroniziranosti s drugim nositeljima marketinga u turizmu) načelo provjerljivosti ciljeva (radi mogućnosti kontrole realizacije ciljeva) Novo doba marketinga u turizmu Ključne snage koje su utjecale na pojavu "novog" turizma su novi potrošači. osvajanje novog turističkog segmenta. oblikovan prema zahtjevima kupaca. ograničen rast te nova globalna praksa. Sekundarne je ciljeve marketinga u turizmu moguće podijeliti na: ♦ strategijske – povećane broja noćenja turista. ♦ operativne – aktiviranje vlastitih mogućnosti za razvoj kongresnog turizma. vladi. povećanje prosječnog trajanja boravka turista. kulturno-obrazovnog i političkog karaktera. promjena imagea i dr. nezadovoljstvo zagađenim destinacijama. krut.

Promjene kod vlada jesu: razvoj uloge fascilitatora kontinuirane privatizacije. bez velikih troškova c) bit usluživanja – ljudski čimbenik (uslužne djelatnosti) d) intenzitet konkurencije – stupanj konkurentske aktivnosti znatno će se povećat na svim zrelim tržištima e) razvoj turizma – pojavit će se novi oblik turističkog razvoja. treningu i internom marketingu 20 . stavljanje tržišta na kvalitetu i okoliš. povećanje broja novih destinacija. porast regulative usmjerene ka zadovoljavanju zahtjeva lokalnih zajednica i grupa pritisaka glede konzervacije te obnavljanje interesa za regionalnim dogovorima. utemeljen na dugoročno održivom rastu f) marketing destinacije – preoblikovanje turističke strategije g) reformulirani marketinški miks – interdisciplinirani pristup regrutiranja ljudskih resursa. pojava dobitnika i gubitnika zbog uporabe novih sustava distribucije. Smjernice za prilagođavanje novonastalim promjenama u okruženju marketinga u turizmu jesu: a) bolje razumijevanje tržišnih segmenata – pažljivije segmentiranje tržišta da bi se turistička ponuda preciznije pozicionirala b) pristup tržištu – primjena direktnog marketinga.Promjene turističke ponude jesu: povećanje konkurentnosti. pomlađivanje starih destinacija.

MARKETINŠKE INFORMACIJE I ISTRAŽIVANJE TURISTIČKOG TRŽIŠTA Potreba za marketinškim informacijama U poslovnom upravljanju uvijek postoji potreba za stalnim priljevom informacija – razlog donošenja poslovnih odluka. To su povijesni podaci i za sadašnjeg istraživača ne zahtjevaju kontakt s ispitanicima ili subjektima istraživanja. podaci koje je već netko prikupio (iz sekundarnih izvora) te podaci prikupljeni vlastitim snagama (iz primarnih izvora). 21 . a) sekundarni podaci Sekundarni su podaci prikupljeni i zabilježeni prije. Razlikujemo dvije vrste istraživanja poradi dobivanja marketinških informacija: 1. u nekom drugom istraživanju i za neku drugu svrhu. problemski orijentirana istraživanja – najčešće su jednokratna i provode se zbog rješavanja neke konkretne situacije – cilj je rješavanje postojećeg problema i razumijevanje tržišnih zbivanja. postavljanja hipoteza i ciljeva. programa i taktike. Turističke organizacije su fizički vrlo udaljene od svojih potrošača što ih onemogućuje u otkrivanju reakcije mnogih segmenata potrošača bilo direktnim promatranjem ili osobnim poznavanjem. interno istraživanje i istraživanje za stolom. Istraživanje tržišta je bila prva organizirana aktivnost pomoću koje se dolazi do informacija. Na taj način poduzeće saznaje osnovne informacije o poslovnom okruženju i konkretne rezultate svojih tržišnih strategija. Metoda prikupljanja sekundarnih podataka naziva se historijska metoda. kontinuirana istraživanja – služe sagledavanju vlastitog položaja i općih kretanja na tržištu kao podlozi za tekuće poslovanje u dugoročnom razdoblju – obavljaju se putem informacijskog sustava (MIS) 2.Očekivana obilježja informacija bez obzira na vrstu jesu točnost. ako su dostupni sekundarni podaci se mogu brže prikupiti. Prednost sekundarnih podataka u odnosu na primarne je u tome što prikupljanje sekundarnih podataka je mnogo jeftinije.5. Takvo istražvanje polazi od definiranja problema. dostupni su za neke pojave za koje inače pojedino poduzeće ne bi moglo prikupiti primarne podatke te objektivnost. razrade i primjene istraživačkih metoda i tehnika Vrste podataka U kontinuiranom i problemski orijeniranom istraživanju na raspolaganju su dvije osnovne vrste podataka. pravodobnost te pouzdanost. Prednost je turističkih organizacija ta što su u vremenu potrošnje u mnogo bližoj vezi sa svojim gostima nego što je to slučaj sa proizvodnim ili trgovačkim poduzećima (imaju njihov popis s osobnim podacima).

pa je potreba za prikupljanjem primarnih podataka u turizmu vrlo izražena.) te dobiveni analizom izvješća revizorskih tvrtki o poslovanju poduzeća. dobiveni putem istraživačkih aktivnosti postojećih instituta te podaci raspoloživi u posebnim bankama podataka. PATA i Guide to global travel – IPK. bez postavljanja pitanja osoba čije se ponašanje prati : tehnike promatranja jesu: prirodna i umjetno stvorena situacija. strukturirano i nestrukturirano. bilance poslovanja (prema proizvodima. zadovoljstva i percepcije. dobiveni ekonomskom analizom poslovanja poduzeća. turističkih organizacija i udruženja. metodologija) Za potrebe istraživanja i donošenja mnogih poslovnih odluka turistička se poduzeća koriste najrazličitijim sekundarnim izvorima podataka jer im oni osiguravaju brz i ekonomičan pristup tržištu. U RH istraživanja provodi Državni zavod za statistiku. turist) ili poslovnih subjekta (hotel. zastarjelosti) ♦čija je točnost poznata i zajamčena (prvi izvor.). Prikupljaju se direktno od jedinica istraživanja: jedne osobe (gost. primjetno i neprimjetno. nisu odgovarajući ili su pak zastarjeli. U eksterne (vanjske) izvori sekundarnih podataka postoje na lokalnoj (nacionalnoj) razini i međunarodnoj razini – podaci objavljeni u publikacijama međunarodnih organizacija. agencija i sl. HNB. Prema mjestu gdje se nalaze dijele se na interne i eksterne. b) primarni podaci U primarne podatke spadaju izvorna opažanja koja se prikupljaju za potrebe rješavanja konkretnog tržišnog problema različitim kvalitativnim ili kvantitativnim tehnikama istraživanja tržišta. Podaci se najčešće prikupljaju onda kada raspoloživi sekundarni izvori podataka su ograničenog karaktera. definiciji razreda. promatranje : promatranje je proces uočavanja i bilježenja činjenica ili događaja. OECD-a (Tourism policy and international tourism in OECD member countrys). ETM (European travel monitor). nacionalnih državnih zavoda za statistiku.R.Dva su osnovna problema u iskorištavanju sekundarnih podataka (pronalaženje podataka): ♦koji će odgovarati potrebama konkretnog istraživanja (jedinici mjere. drugih državnih organizacija i ureda. Veliki dio problema u istraživanju tržišta usluga odnosi se na stavove. – 2005. grupama proizvoda i sl. iz Hamburga. Hrvatska turistička zajednica te Institut za turizam. U interne (unutrašnje) izvore sekundarnih podataka spadaju podaci dobiveni praćenjem računovodstveno-financijskog poslovanja poduzeća. Svjetske i međunarodne organizacije koja provode isptraživanja jesu: WTO. objavljeni u svjetski priznatim znanstvenim časopisima. osobno i pomoću uređaja 22 . Postoje 2 metode prikupljanja primarnih podataka: 1. Tourisam forecast for Europe 2001. izravno i neizravno.U. Reiseanalyse – istraživanje njemačkih turističkih tržišta F.

telefonom. U marketingu su problemi prisutni svakoga dana pa odlučivanje koje se odnosi na njihovo rješavanje jest kontinuirani proces. Znanstvena metoda znači primjenu sustavnih postupaka kojima se analiziraju empirijska saznanja. poštom. Razlikujemo dvije skupine s obzirom na primjenu rezultata a to su izviđajna ili eksplorativna istraživanja te zaključna ili 23 . Određivanja izvora podataka i vrste istraživanja U određivanju izvora podataka na raspolaganju su dvije mogućnosti podaci iz sekundarnih izvora ili sekundarni podaci te podaci iz primarnih izvora ili primarni podaci.2. 2. da se potvrde ili odbace dosadašnja uvjerenja. Proces istraživanja tržišta zasnovan je na načelima znanstvene metode. Istraživanje može dati dobru informaciju samo ako je problem jasan i ako se znaju razlozi i ciljevi istraživanja. mogu pomoći u organiziranju standardiziranog postupka ali ne predstavljaju cjelovit postupak. prikrivenost cilja istraživanja (prikrivena i neprikrivena pitanja) Proces istraživanja tržišta Istraživanje tržišta je standardizirani postupak. otvorena pitanja). Hipoteza istraživanja je nedokazana tvrdnja koja objašnjava neke činjenice ili pojave. internetom). moguće razloge koji su izazvali problem. Neformalne informacije mogu biti dio procesa istraživanja. Informacije se dobivaju iz prikupljenih i analiziranih podataka. Svrha istraživanja tržišta jest dobivanje informacija na temelju kojih se odlučuje u poslovanju. Odluka o provedbi istraživanja tržišta ovisi o nekoliko činitelja: o vremenu koje je na raspolaganju za odlučivanje o dostupnost podataka o naravi odluke o kojoj je riječ o vrijednost informacije koju istraživanje daje u usporedbi s troškovima koje iziskuje Proces istraživanja tržišta se sastoji od: 1. Definiranje problema i postavljanje ciljeva istraživanja Definiranje problema i postavljanje ciljeva istraživanja jedna je od osnovnih zadaća istraživačkog procesa. središnja točka istraživačkoga procesa. tj. Definiranje problema je srž. a zatim činitelje – varijable koji na njega djeluju. Problem se može smatrati pojava koja zahtjeva dodatna istraživanja ili objašnjenja. stupanj strukturiranosti pitanja (višestruki izbor. Zadaća je istraživača tržišta da postavi hipoteze istraživanja. ispitivanje : ispitivanje se sastoji od postavljanja pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i njihove odgovore u usmenom ili pismenom obliku : postoji više vrsta odnosono kriterija ispitivanja: oblik komuniciranja s ispitanikom (osobno. to je pretpostavka koja se empirijski može provjeriti.

Osnovni skup je cjelina iz koje se bira uzorak. Na taj se način dolazi do tri vrste istraživanja prema ciljevima na koje je istraživanje usmjereno izviđajna (eksplorativna). bilo u samoj organizaciji ili izvan nje. 6. Ne smije se organizirati prikupljanja primarnih podataka ako prije toga nisu iscrpljeni raspoloživi podaci. Uzorak mora svojom veličinom biti takav da odgovori na postavljena pitanja s određenom točnosti i određenim stupnjem pouzdanosti. koje mogu sadržavati i određene preporuke za vođenje poslovne politike. opisna (deskriptivna) i uzročna (kauzalna). Način biranja uzorka može se temeljiti na teoriji vjerojatnosti. ovisno o cilju i problemu istraživanja. 5. Sastavljanje izvještaja Sastavljanje izvještaja je pisana prezentacija rezultata u obliku koji će najbolje odgovarati korisnicima. tada dobivamo slučajni uzorak. Za marketing u cjelini to je međutim tek početak procesa koji će se lančano nastavljati. a kad se izbor ne temelji na vjerojatnosti dobivamo namjerni uzorak. upozoriti na slabosti ili potvrditi ispravnost dosadašnje orijentacije.konkluzivna istraživanje. Analiza podataka i interpretacija rezultata Podaci prispjeli s terena kontroliraju se. 3. Unutar zaključnog istraživanja također se razlikuju dvije podskupine opisna ili deskriptivna istraživanja i uzročna ili kauzalna istraživanja. a okvir izbora je postojeći popis jedinica iz kojih se bira uzorak. tabeliraju i analiziraju uz pomoć statističkih metoda. To je postupak pretvaranja podataka u informacije. Metode i formulari za prikupljanje podataka Često se informacija koja je potrebna za rješavanje problema može naći u već objavljenim ili drugim postojećim podacima. Osnovna je svrha izvještaja da jasni i koncizno prikaže glavne rezultate do kojih se istraživanjem došli i da obrazloži preporuke koje predlaže. kodiraju. Izrada izvještaja formalno gledano je kraj istraživačkoga procesa. 4. 24 . način biranja uzorka i veličina uzorka. Dvije su metode prikupljanja primarnih podataka ispitivanje i promatranje. Određivanje uzorka i prikupljanje podataka Uzorak je dio odnosno podskup populacije koji će biti podvrgnut istraživanju: osnovni skup i okvir izbora.

npr. prikupljanje sekundarnih podataka – ne odnosi se samo na brojčane pokazatelje. Nedostaci skupnog intervjua su uzorak. lagano se provodi i troškovi su relativno niski. kvalitativnog) istraživanja je dobivanje uvida u problem i postizanja boljeg razumijevanja pojave. općim poznavanjem problema ili na temelju prijašnjih istraživanja. proveden sa manjom skupinom ljudi. opisne podatke. Osnovne prednosti ovog intervjua su da se provodi u relativno kratkom vremenu. 3. pilot. a ne precizna mjerenja izražena brojevima. oglašavačkoj poruci ili nekoj nezadovoljenoj potrebi Od brojnih tehnika koje se koriste u istraživanju nedefiniranog problema pokazalo se da su u eksplorativnom istraživanju osobito korisna četiri pristupa: 1. Glavne kategorije pilot – studija: a) skupni intervju – nestrukturirani intervju slobodnog tijeka. 4. već se često u časopisima i na Internetu nađu dobra objašnjenja za mnoge pojave 2. više ideja o proizvodu ili usluzi koristimo izviđajno istraživanje kako bi došli do optimalnog rješenja ♦ otkrivanje novih ideja – izviđajno istraživanje često služi za stvaranje novih ideja o proizvodu i usluzi. situacije ili događaja. Eksplorativno istraživanje uglavnom daje kvalitativne. samim istraživanjem hipotezu možemo potvrditi ili oboriti.studije – predstavlja skupni pojam u kojem su okupljene različite istraživačke tehnike. Skupina ima moderatora koji usmjerava tijek rasprave. manje skupine ne predstavljaju reprezentativni uzorak i nedostatak dobrog moderatora. Skupinu obično čini 6 do 10 osoba. Izviđajno istraživanje možemo provesti radi razjašnjavanja nejasnih koncepcija ili radi boljeg upoznavanja sa problemom. Hipoteze nam služe kao odgovor na postavljena pitanja i predstavljaju okosnicu procesa istraživanja. Instrument istraživanja je podsjetnik za intervju. istraživanje dosadašnjih iskustava – istraživač prikuplja postojeća znanja. analiza odabranih slučajeva problematiku. iskustva i ideje kako bi dobio bolji uvid u problem koji istražuje. Istraživanje obično započinje definiranjem hipoteze istraživanja do koje se dolazi iskustvom. raščlanjujemo odabrane slučajeve koji se odnose na sličnu 25 .Vrste istraživanja tržišta 1. Izviđajna istraživanja Osnovna svrha izviđajnog (neformalnog. Općenito izviđajnim istraživanjem se koristimo u sljedećim slučajevima: ♦ dijagnoza situacije – provodi se radi definiranja i upoznavanja naravi otkrivenog problema ♦ odabir različitih mogućnosti djelovanja – kada imamo mogućnost odabira između većeg broja rješenja.

Razlika između istraživanja na uzorku i analize odabranih slučajeva je u broju istraženih jedinica i u opširnosti studiranja svake jedinice. Analiza odabranih slučajeva .podaci se mogu prikupljati promatranjem ili opservacijom. Najčešće se primjenjuju ove projektivne tehnike: ♦test asocijacije na riječ – ispitaniku se predočuje jedna po jedna riječ od njega se traži da odgovori prvom riječi koje se može sjetiti. ♦tehnika igre uloga – od ispitanika traži da se ponaša kao neka druga osoba u određenim okolnostima. a pogodna je u situacijama međuljudskih komunikacija. Započinje definiranjem problema i postavljanjem hipoteza. c) projektivne tehnike . U jednokratna istraživanja ubrajamo analizu odabranih slučajeva i istraživanje na uzorku. Opisna istraživanja Osnovna zadaća ovog tipa istraživanja je opisivanje osobina populacije ili pojave. bili oni toga svjesni ili ne. ♦test tematske apercepcije – sastoji se iz fotografija ili crteža iz kojih ispitanik treba konstruirati sadržaj. Istraživanje na uzorku . Kroz opisno istraživanje može se primijetiti da neka dva čimbenika variraju u istom smjeru ali za postavljanje čvrste tvrdnje potreban je eksperimentalni postupak. Rezultati opisnih istraživanja često se rabe kao osnova za utvrđivanje povezanosti pojava.zasnivaju se na pretpostavci da se ljudi lakše i slobodnije izražavaju neizravno. međusobni utjecaji različitih pojava. 26 . Nedostatak koji se često spominje kod ove metode je obuhvaćanje prevelike širine istraživane pojave ali nedovoljne dubine. odnosi na tržištu.b) dubinski intervju – relativno nestrukturirani. ♦tehnika treće osobe – ispitanike pitamo razloge zbog kojih treća osoba nešto radi ili što treća osoba misli o proizvodu ili usluzi. Ovdje poslovni slučaj ne služi za otkrivanje ideje koju ćemo u daljnjem radu proučavati već neposrednom zaključivanju. Opisno istraživanje pretežno se provodi jednokratnim istraživanjem koje služi kao pomoć upravi marketinga ili upravi poduzeća u poslovnim slučajevima. ekstenzivni intervju u kojem intervjuer postavlja mnoga pitanja i nastoji dobiti što opširnije i dulje odgovore. Problematično je i pitanje prosječnog ponašanja. U usporedbi sa skupnim intervjuom troškovi su vrlo visoki. gdje i kako. kada. 2. što. U središtu pozornosti su usluge i ljudi.koristi se u onom dijelu procesa u kojem se istražuju ideje. Opisno istraživanje daje odgovor na pitanja tko. Bilježe se verbalni i neverbalni odgovori ♦test nedovršenih rečenica – ispitanika se traži da niz započetih rečenice dovrši prvom riječi ili frazom koja mu padne na pamet.

Nezavisna varijabla je jasno definirana i istraživač je može mijenjati nezavisno od drugih činitelja. Hipoteza istraživanja je nedokazana pretpostavka ili prijedlog koji privremeno objašnjava neke činjenice ili pojave . tj. 27 . testom ili pokusom. Kako bi se poništili nedostaci čistog laboratorijskog i čistog terenskog eksperimenta potrebno je kombinirati najbolja obilježja tih dviju mogućnosti. Glavni problemi primjene eksperimenta su nedostatak teorijske. Elementi definicije koji čine suštinu eksperimentalne metode:    pojava se namjerno izaziva pojava se zbiva u kontroliranim uvjetima rezultati pojave se opažaju i mjere Postupak eksperimenta: Svako istraživanje započinje pitanjem na koje ne možemo dati pouzdani odgovor. a isključuju djelovanja vanjskih varijabli koje se mogu pojaviti tijekom eksperimenta Odabrane vrste eksperimenta: Eksperimenti na području marketinga se mogu provesti u laboratoriju i na terenu.3. Eksperiment definiramo kao postupak kojim namjerno izazivamo pojavu u kontroliranim uvjetima da bismo je opažali i/ili mjerili. Dobro formulirana hipoteza se sastoji od zavisne i nezavisne varijable. mjeri i po kojoj se ocjenjuju rezultati eksperimenta. Zavisna varijabla je ona za koju se pretpostavlja da će se mijenjati pod utjecajem nezavisne varijable. Uzročna istraživanja Uzročnim istraživanjem želimo istražiti uzročnu povezanost između aktivnosti koje provodimo i reakcija koje one izazivaju. to je pretpostavka koja se empirijski može dokazati. Kontrola eksperimenta: Kontrolom eksperimenta se osigurava djelovanje nezavisne na zavisnu varijablu. faktor vremena te troškovi eksperimenta. To je pojava koja se promatra. U ovoj vrsti istraživanja najčešće se služimo eksperimentom.

interesi pojedinca. klimatski uvjeti i slično). Možemo govoriti o prirodnom. rasa i religija. potrebe.ekonomska obilježja turista – ovdje ubrajamo prihode osoba i sve one činitelje koje definiraju njezin društveni status ( zanimanje. aktivnosti. pomodnom i intelektualnom načinu života. Motivi odlaska na odmor – govore o predodžbi koju su turisti stvorili o destinaciji koju posjećuju. isplativost segmenta 6. Potrebe turista – do utvrđivanja potreba turista može se doći jedino primarnim istraživanjem. dostupnost segmenta 5. stadij u životnom ciklusu osobe. grad. uporaba proizvoda i dr.Primjena istraživanja tržišta u turizmu Istraživanje za potrebe segmentacije turističkog tržišta Segmentacija tržišta služi za određivanje ciljne skupine i pozicioniranje proizvoda ili usluga. dob. selo. segment mora biti homogen 3. veličina mjesta. imovina kojom osoba raspolaže. Socio . broj djece u kućanstvu. 28 . pripadnost pojedinoj «klasi» i dr. veličinu segmenta mora biti moguće procijeniti 4. veličina kućanstva. ostvarivost segmenta Varijable za segmentiranje turističkog tržišta Očekivana korisnost od putovanja – turisti se međusobno razlikuju po tome što očekuju od odlaska na odmor. Demografske osobine turista – u turističkoj segmentaciji najčešće se rabe spol. izobrazba. U samom procesu segmentiranja poduzeće prolazi kroz tri faze: 1. Smatraju da je turistička ponuda nešto što se treba uklopiti u njihov osobni image. karakteristike segmenta se mogu identificirati 2. Motivi mogu biti različiti. Percepcije turista – znatno utječe na ono što oni rade u slobodno vrijeme. Karakteristike segmentacije turističkog tržišta: 1. Zemljopisna obilježja turista – riječ je o širem ili užem područjem u kojem živi turist (država. Segmentacija tržišta Skupine potrošača koji su slični po reakcijama na akcije poduzeća u području marketinga. etnička pripadnost. te skupine nazivamo tržišnim segmentima. tradicionalnom.) Psihografske osobine turista – segment se definira na osnovi psiholoških obilježja kao što su stil života.

a zatim i kao nepotrošače. izravno u smještajnom objektu. Osobnost turista – može biti izražena različitim osobnim obilježjima pojedinca. restoranima ili destinaciji u cijelosti. Način odlaska na odmor – ovdje razlikujemo oblike prijevoznih sredstava Segmentacija turističkog tržišta provodi se kombinacijom nekoliko različitih varijabli (npr. To mogu biti tri osobe. a tek onda utvrđujemo njihove međusobne razlike glede zemljopisnih i ostalih osobina. Distribucijski kanali – segmentacija koja se provodi prema načinu organizacije i rezervacije putovanja. Učestalost uporabe proizvoda – u ovom slučaju potrošače definiramo kao jake. Kada najprije primjenjujemo zemljopisne i demografske varijable a nakon toga produbljujemo segmentaciju korištenjem drugih varijabli govorimo o višefaznoj tržišnoj segmentaciji. srednje i slabije. u mjesnom turističkom uredu ili dolaze bez prethodne rezervacije. socio-ekonomske osobine. Prema teoriji marketinga postoji pet različitih skupina od oni koji kupuju svaki novi proizvod do onih koji kupuju posljednji. Taj postupak nazivamo višekriterijska segmentacija. S obzirom na organizaciju turisti putuju individualno ili organizirano. obrazovanje. Pristup je karakterističan za hotelijerstvo i promet gdje poduzeća često segmentiraju svoje korisnike na temelju učestalosti korištenja svojih usluga. onih koji zapravo kupuju i onih koji troše proizvod. 29 . spol. a s obzirom na rezervaciju smještaja razlikujemo turiste koji rezervaciju vrše u agenciji. Utjecaj na kupnju – dolaze iz tri smjera: od osoba koja preporučuju kupnju. Sklonost inovacijama – potencijalni turisti razlikuju se s obzirom na brzinu i spremnost kojom prihvaćaju kupovinu novih proizvoda. Vjernost marki – sadašnji potrošači marke proizvoda mogu se smatrati posebnim segmentom. Zapravo se radi o skupu psiholoških osobina koje karakteriziraju tip ponašanja nekog individualca. zemljopisna lokacija i stadij u životnom ciklusu). Ponašanje turista – segmenti se pokušavaju identificirati na osnovi načina na koji potrošač donosi odluku o kupnji turističkog proizvoda. Turisti mogu biti lojalni hotelima. zrakoplovnim kompanijama. a sve tri uloge može preuzeti jedna osoba. dob.Aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji – budući da su turisti vrlo heterogeni tržišni segment kriterij aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji jedan je od mogućih načina njihova grupiranja.

Pri pozicioniranju proizvoda možemo se služiti različitim strategijama : o strategija pozicioniranja prema obilježjima proizvoda o strategije pozicioniranja prema potrebama koje proizvod zadovoljava ili prednostima koje pruža korisnik o strategija pozicioniranja prema prigodama u kojima se usluge koriste o strategija pozicioniranja prema kategorijama potrošača o strategija pozicioniranja prema proizvodima konkurencije o strategija pozicioniranja prema različitim skupinama proizvoda Prije odabira odgovarajuće strategije poduzeće mora: 1.2. identificirati konkurentske prednosti na kojima će graditi svoju poziciju u svijesti turista 2. 2. 3. odabrati između tih prednosti najbolje i najizraženije 3. 30 . Za pristup tim tržišnim segmentima poduzeću su na raspolaganju tri generičke marketinške strategije : 1. Pozicioniranje proizvoda i usluga Pozicioniranje proizvoda možemo definirati kao način na koji potrošači doživljavaju proizvod na osnovi njegovih obilježja odnosno to je mjesto koje proizvod zauzima u svijesti potrošača u odnosu na glavne konkurente. Odabrano je nekoliko tržišnih segmenata i ponuda je prilagođena svakom segmentu. strategija nediferencirane segmentacije – nema osnove za segmentaciju tržišta. diferencirane segmentacije – poduzeće ipak prihvaća neke od oblika diferencirane strategije. Određivanje ciljne skupine Nakon segmentacije tržišta poduzeće se odlučuje za one segmente koje može profitabilno i učinkovito opsluživati. poduzeće razvija turistički proizvod koji mu se čini prihvatljivim za cijelo tržište vodeći se pritom karakteristikama koje su zajedničke većini potrošača. 3. pronaći učinkovit način komuniciranje s tržištem kako bi potencijalnim korisnicima mogli priopćiti informaciju gdje su se točno pozicionirali Proces pozicioniranje proizvoda ili usluga poduzeća iznimno je dug i mukotrpan posao a vrlo je lako izgubiti stečene pozicije. strategije koncentrirane segmentacije (strategija niša) – poduzeće žele ostvariti dominaciju na malom dijelu tržišta za koji druga poduzeća ne smatraju da je važan.

Istraživanje za potrebe ugostiteljskih poduzeća Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine. Metode istraživanja za potrebe ugostiteljstva: • • • prikupljanje internih i eksternih sekundarnih podataka prikupljanje primarnih podataka različite kvantitativne tehnike Izbor metoda i tehnika istraživanja ovisiti će o vrsti i specifičnosti pojedinog ugostiteljskog poduzeća.) ugostiteljska djelatnost je definirana kao djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane. određenog konkretnog problema koji se istražuje.Primjena istraživanja tržišta u turizmu – područja primjene 1. br. Istraživanje za ugostiteljska poduzeća kreće se od istraživanja za izbor lokacije ugostiteljskog objekta. Prodaja turističkih usluga na malo dijeli se na dva osnovna oblika: • • • • • • • • • prodaja na malo koja je vezana za neku konkretnu zemlju prodaja na malo koja nije vezana za neku konkretnu zemlju incoming – agencije – pojavljuju se na turističkom tržištu u funkciji trgovca turoperatori – klasični oblik veleprodaje specijalizirana poduzeća – usmjerena su na različite segmente turističkih usluga poduzeća specijalizirana za pripremu i organizaciju konferencija i konvencija na međunarodnoj razini poduzeća specijalizirana za organizaciju poticajnih (incentive) putovanja prezentirati najširu moguću ponudu putovanja pružati ključne informacije 31 Uloga posrednika u prodaji i organizaciji putovanja mogla bi se svesti na sljedeće zadaće: U veleprodaji turističkih usluga razlikujemo sljedeće oblike: . 2. Istraživanje za potrebe posrednika u organizaciji i prodaji turističkih usluga 1. cilju istraživanja i raspoloživim vremenskim. Organizacija prodaje turističkih usluga Posrednici osiguravaju da korisnici turističkih usluga dobiju kvalitetne informacije i odgovarajući promotivni materijal o konkretnoj turističkoj ponudi neke destinacije. segmentacije tržišta i izbora ciljnih skupina do istraživanja za potrebe internog marketinga. 48/95. pripremanja i usluživanja pića i napitaka i pružanja smještajnih usluga. ljudskim i financijskim resursima.

ciljevi kupovine) o istraživanja za potrebe izgradnje vlastitih markentiških sustava informiranja o istraživanja konkurencije o druga ciljana ispitivanja korisnika usluga 3. ponekad vrlo specifičnih. reklamacija i pohvala o analiza ponašanja potrošača (ciljno tržište. dakle i turizma. pomorskog prometa. zakrčenost). za potrebe tržišne segmentacije. za potrebe prodaje i distribucije. Prednosti ovog oblika istraživanja jesu: prometna pogodnost. Nedostaci ovog oblika istraživanja su ekološki problemi ( buka. Razvoj turističke destinacije ovisi upravo o dosegnutom stupnju razvijenosti prometne infrastrukture. zdravlja i imovine te ugrožavanje kvalitete življenja lokalnog stanovništva. pozitivni efekti na standard stanovništva. riječnog prometa te poštansko telekomunikacijskog sustava. U prometnu infrastrukturu ubrajamo cestovnu. za potrebe promocije. vizualna degradacija okoliša. za 32 . željezničku.• • • • • nuditi široki spektar dodatnih. omogućuje razvoj novih gospodarskih programa te aktiviranje novih gospodarskih djelatnosti koje na tim područjima do tada nisu postojale. tržišnih potencija pojedine destinacije ili linije. razmjene. ugroženost života. sponzori) o politika distribucije (način distribucije) o istraživanje pritužbi. za potrebe politike cijena. Područja istraživanja za potrebe posrednika Najvažnija područja na kojima je istraživanje tržišta jesu : o politika proizvoda i usluga ( koje usluge razviti i proizvoditi) o politika cijena (istraživanja za potrebe formiranja cijene) o politika komunikacija (oglašavanje. Istraživanje za potrebe prijevozničkih poduzeća Promet je integracijski čimbenik koji na području proizvodnje dobara i usluga. usluga osigurati brz i jednostavan pristup do usluga omogućivati brze reakcije na tržišne uvjete omogućiti koristi od efekata ekonomije razmjera pružati povratne informacije 2. Među najvažnija područja na kojima istraživanje tržišta našlo svoje mjesto u praksi možemo navesti istraživanja za potrebe analize i prognoze čimbenika okružja. predmet kupnje. javnost. za potrebe politike proizvoda ili usluga. raspodjele i potrošnje. konkurencije. zagađenje okoliša. zračnoga prometa.

rukotvorine) ♦ podizanje razine očuvanosti okoliša ♦ zaštita arheoloških. new wave. mišljenja eksperata) te različite kvantitativne tehnike (prosječni godišnji rast. za potrebe internog marketinga. i dr. Metode istraživanja za potrebe prijevozničkih organizacija jesu istraživanje za stolom. sigurnosnih aspekata prometa. 4. primjerice alternative. prirodnih i tradicijskih vrijednosti destinacije ♦ poticanje svijesti razvoja lokalnog stanovništva o njegovu kulturnom identitetu Potencijalne negativnosti su: ♦ prenapučenost prostora prometnim sredstvima i podizanje razine buke ♦ povećanje razine zagađenosti zraka ♦ povećanje razine zagađenosti površinskih i podzemnih voda ♦ vizualna degradacija okoliša ♦ prevelik broj turista onemogućuje pristup i korištenje tih lokacija lokalnom stanovništvu ♦ nekontrolirano korištenje nacionalnih parkova može dovesti do njihova uništenja ♦ degradacija lokalnog kulturnog naslijeđa ♦ dominacija nedomicilnih poduzeća u turističkoj destinaciji Stoga održivi razvoj predstavlja sposobnost turističke destinacije da ostane u ravnoteži s okružjem. umjetnost. analiza regresije. U literaturi pojam se javlja pod raznim nazivima. gravitacijski modeli.). Istraživanje za potrebe razvoja održivog turizma Najvažnije koristi koje se postižu turizmom su: ♦ otvaranje novih radnih mjesta. 33 . grupe korisnika. green ili responsabile ali u svim slučajevima riječ je o turističkom razvoju zasnovanom na dominaciji malih poduzeća koja posluju u skladu s okružjem. eksponencijalni i linearni trendovi. istraživanje na terenu (anketiranje putnika.potrebe analize poslovanja. tržišni pokus. za procjenu utjecaja prometa na okoliš. posebno za mlade ljude i žene ♦ pozitivan utjecaj na poduzetnički duh i osnivanje lokalnih turističkih poduzeća ♦ povećanje standarda lokalnog stanovništva ♦ prihodi kroz različite vrste poreza i prireza mogu se usmjeriti na unapređenje lokalne infrastrukture ♦ razvoj ljudskih resursa na lokalnoj razini ♦ razvojem indirektne infrastrukture direktne i indirektne koristi se prenose na lokalno stanovništvo ♦ otvaranje novih tržišta za lokalne proizvode (poljoprivreda. metoda Delfi. povijesnih.

Poljska. Istraživanje se provodilo u sedam primorskih županija: Istarskoj. Organizacija prati priljev i odljev turista. Također iznosi svoja predviđanja o razvoju turizma kroz dugoročna razdoblja. Anketiranje se odvijalo u razdoblju od 5. Nizozemska. geografska. Češka. Austrija. a manjim dijelom metoda samopopunjavanja ankete. Obuhvaćene su četiri vrste smještajnih kapaciteta (hoteli. a anketirani su domaći turisti iz jedanaest za Hrvatsku najvažnijih emitivnih zemalja (Njemačka. Zbog neravnomjernog udjela 7 primorskih županija u ukupno ostvarenom turističkom prometu veličina uzorka za svaku županiju određena je tako da osigurava reprezentativnost rezultata na razini županije. Bliski Istok i Sjevernu i Južnu Ameriku. Primorskogoranskoj. godine.TOMAS istraživanje Glavni cilj istraživanja TOMAS LJETO 2001 je dobivanje pouzdanih i aktualnih. Italija. Mađarska. tzv. njihovu potrošnju i ostale faktore bitne za turizam. Istraživanja WTO-a WTO provodi istraživanja dijeleći svijet na pet glavnih regija: Europu. IPA analizu. Bosna i Hercegovina i Velika Britanija). Afriku. Aziju i Pacifik. osnovnih i kvantitativnih informacija o turističkoj potražnji koje mogu ocrtati profil gostiju u Hrvatskoj i pomoći u: o segmentaciji koristeći nekoliko metoda (demografska. osim sezonskih mjeseci (srpanj i kolovoz) još i predsezonsko i posezonsko razdoblje (lipanj i rujan). turistička naselja. Šibensko-kninskoj. Splitsko-dalmatinskoj te Dubrovačkoneretvanskoj. “benefit”) o utvrđivanju glavnih prednosti i slabosti turističke ponude (“input” za SWOT analizu. U prikupljanju podataka korištena je pretežito metoda osobnog intervjua. Slovenija. lipnja do 30. Slovačka. analizu konkurencije) o utvrđivanju obilježja potrošnje gostiju o kontinuiranom praćenju trendova domaće i međunarodne potražnje u duljem vremenskom razdoblju Osnovni instrument prikupljanja podataka u istraživanju TOMAS-LJETO 2001 bio je upitnik. rujna 2001. Na taj je način obuhvaćeno. (vidi seminar Istraživanje turističkog tržišta) 34 . kampovi i privatni smještaj). Zadarskoj. Ličko-senjskoj.

direktna prodaja. čuvaju i distribuiraju informacije koje služe poslovnom odlučivanju.). 7. da bi se osiguralo pribavljanje potrebnih. MIS je mjesto u poduzeću u koje kontinuirano pristižu podaci. tu se obranuju. upravljanje odnosima s kupcima. MARKETINŠKI INFORMACIJSKI SUSTAV (MIS) U TURIZMU Definicija Marketinški informacijski sustav (MIS) je organizirani niz postupaka i metoda kojima se kontinuirano i planirano prikupljaju. određivanje cijena i razvoj novog proizvoda. provedba i kontrola tržišnog poslovanja). U odlučivanju o vrsti informacije koja će biti potrebna može se provesti podrobna analiza (npr.) za svakoga korisnika informacija MIS-a. analiziraju i pretvaraju u informacije potrebne za odlučivanje na području marketinga (planiranje. Informacije se mogu odnositi na: strateške funkcije marketinga i operativne funkcije marketinga. kao što su: upravljanje prodajom (rezervacija i prodaja karata. Struktura MIS-a Prikaz sustavima. analizu tržišta / industrijske grane. točnih. Vrstu informacija odrenuju poslovni ljudi odgovorni za tržišno poslovanje. objektivnih saznanja koja će njemu zaista služiti u dnevnom odlučivanju (racionalizacija energije i sredstava). analiziraju i interpretiraju podaci. Naglasak je na kontinuiranom raspolaganju bitnim. te ocjenjuju. form acijs S usta za prikupljan podataka v je U nuta izvori poda rnji taka S usta za po v 35 B aza . a) Strateške funkcije usmjerene su na budućnost i uključuju: konkurenciju i analizu konkurencije. segmentaciju tržišta i izbor ciljne skupine.6. b) Operativne funkcije uključuju svakidašnje teme. strateško planiranje i analizu tržišnih mogućnosti i opasnosti. svježim i točnim informacijama. propagandne aktivnosti. koje su pomoć u odlučivanju. smještaja i sl. Zadaća MIS-a Zadaća MIS-a jest da kontinuirano stvara informacije koristeći se pri tome vanjskim i unutarnjim izvorima podataka. putem pitanja. prikupljanje pokazuje prvi je marketinški sustav a za informacijski sutav s pomoćnim podataka. knjiga str. drugi Msustav za pomoć uški in arketin odlučivanju.

financije. metode Ostali unutarnji izvori – svi ostali izvori podataka u poduzeću koji ne ulaze direktno u područje marketinga (računovodstvo. stanju na tržištu ovisno o prošlim i/ili sadašnjim kretanjima. goste.Podsustavi MIS-a i njihove osnovne funkcije (Pod)sustav internih izvještaja čini: praćenje narudžbi. posjetitelje – njihovo ponašanje i/ili osobine b) ponudu usluge – vrsta. (Pod)sustav marketinškog obavještavanja čini: praćenje tekućih doganaja o poduzeću. konkurentima. raznolikost c) cijene – popusti. itd. analiziranje i izvještavanje o podacima i nalazima relevantnim za specifičnu (unaprijed definiranu). širina e) promocija – troškovi. marketinšku situaciju s kojom se susreće poduzeće Analitički marketinški (pod)sustav sadrži statističke metode i modele za znanstveno odlučivanje. ulaska-izlaska robe. ljudski potencijali i sl. (Pod)sustav istraživanja marketinga čini: sustavno prikupljanje. primitaka robe. kvaliteta. itd. rasprostranjenost. proizvodu. visine zaliha. svrha. partnerima. politika cijena d) distribucijske kanale – broj.) 36 . kategorija. ciljevi. prodaje. Izvori podataka a) unutarnji Izvori iz područja marketinga – podaci koji se odnose na: a) klijente. dubina. plaćanja.

b) vanjski Činitelji šireg okružja jesu: obrazovni, pravno-politički, ekonomski, tehnološki i sociološko-etički. Činitelji operativnog okružja jesu: konkurenti, dobavljači, komplementarni proizvođači i posrednici. Korisnici usluga – ponašanje, dosadašnje navike, mišljenja, stavovi, motivi i ostala obilježja Sustav za pomoć u odlučivanju (DSS) Sustav za pomoć u odlučivanju je interaktivni kompjutorizirani sustav koji pomaže poslovnim ljudima u rješavanju problema koristeći se bazama podataka i analitičkim modelima. Njegova je svrha čuvanje podataka i njihova transformacija u uporabive informacije. Sustav za pomoć u odlučivanju povećava osobnu i organizacijsku efikasnost. Baza podataka je skup podataka ili informacija koje su svrstane na logičan način i organizirane u takvu obliku da se mogu čuvati i računalno obrađivati. U bazi podataka se nalaze npr.: podaci o gostima i njihovu mjestu stanovanja, veličini grada iz kojeg dolaze, zanimanju i ostalim osobinama, podaci o vlastitoj prodaji po područjima, segmentima, kupcima, vrsti usluge ili nekim drugim obilježjima Analitički modeli sadrže računalne programe koji omogućuju rukovanje podacima, njihovu obradu i analizu. To mogu biti: programi za sastavljanje tabličnih prikaza, za statističku obradu, modeli simulacija za odlučivanje. Sustav interakcije korisnika i računala dodatno olakšava uporabu računala; to su gotovi programi prilagoneni potrebama tržišnog poslovanja. Primjeri MIS-a u turizmu Amadeus ♦ globalni distribucijski sustav kojeg su 1987. godine ♦ osnovali Air France, Iberia, Lufthansa i SAS ♦ organiziran je u tri centra: Madrid (komunikacija s partnerima, financije i strateški razvoj), Sophia Antipolis (pokraj Nice; centar za definiranje i razvoj proizvoda, marketing i školski centar) i Erding (kraj Minhena; centar za bazu podataka 2.150 transakcija u sekundi) ♦ kroz njega svoje usluge nudi: 470 zrakoplovnih kompanija, 59.600 hotela, 48 organizacija za iznajmljivanje automobila (rent a car) na 24.050 lokacija.

37

(Micros)Fideli ♦ osnovan je 1987. godine i nudi programske ♦ sustave za primjenu u hotelijerstvu; tvrtka kći Micros Fidelio ♦ nastaje 1995. godine i danas je lider u kreiranju naprednih ♦ aplikacija za upravljanje i sustava za rezervacije ♦ opskrbljuje sve sektore hotelske industrije ♦ prisutan je u 147 zemalja, u više od 13.000 hotela i 80.000 restorana, primjenjuje ga više od 60 hotelskih lanaca (Hilton International, Steinberger, Kempinsky, Radisson, Mandarin Oriental i dr.) ♦ cjelokupno poslovanje hotela pokriveno je modulima: Recepcija,Hrana i piće, Prodaja i catering, Administracija

38

7. POLITIKA PROIZVODA U TURIZMU Definicija turističkog proizvoda Turistički proizvod je objekt razmjene na turističkom tržištu. Jedan je od osnovnih elemenata marketinškog miksa. Turistički proizvod je zbir različitih pogodnosti, usluga i dobara što zajednički služe zadovoljavanju turističkih potreba pojedinaca i skupina turističkih korisnika (potrošača). Turistički proizvod je skup raspoloživih dobara, usluga i pogodnosti što ih turisti na određenom području i u određenom vremenu mogu koristiti za zadovoljavanje svojih potreba. U literaturi se nailazi na sljedeće aspekte definiranja pojma “turistički proizvod”: ♦ Ponudbeni aspekt definiranja TP-a nije primjeren jer nositelji ponude na turističkom tržištu (hotelijer, restorater, putnička agencija i dr.) nude parcijalne turističke proizvode. ♦ Turist je taj koji spaja parcijalne turističke proizvode u konzistentnu (integralnu) cjelinu, pa se definiranjem TP-a s aspekta korisnika donekle uklanjaju nedostaci njegova definiranja s aspekta ponude. ♦ Marketinška definicija: “TP je skup, u odrenenom vremenu, funkcionalno, u interaktivnu cjelinu, povezanih stvarnih ili doživljenih fizičkih, uslužnih, ekonomskih i psiho-socijalnih elemenata koji korisniku osiguravaju zadovoljstvo vezano za ispunjenje turističkih potreba”. Formiranje turističkog proizvoda Turisti su motivirani za dolazak u neku turističku destinaciju ponajprije atraktivnošću primarne ponude takve destinacije. Dakle, u osnovi turistova zanimanja su ambijentalne vrijednosti, ljepota krajolika, ugodna klima, kulturna i povijesna baština i slični elementi, a konkretno proizvodi i usluge kojima se turisti mogu koristiti u takvoj destinaciji imaju samo drugorazredno značenje za dolazak turista. Potpuno zadovoljstvo turista stvara se širokom paletom primarne i sekundarne turističke ponude, jer je to, jedina garancija zadovoljenja turističkih korisnika i njihovih specifičnih zahtjeva, potreba i sklonosti. Struktura turističkog proizvoda TP nije jednostavna kombinacija odrenenih elemenata, već rezultat sinergične interakcije svih njegovih komponenata, a to su: ♦ atrakcije (At) ♦ receptivni sadržaji (RS) ♦ pristup (Pr) ♦ pomoćne usluge (Pu) ♦ mogućnost slobodnog izbora (MSI) ♦ proces “proizvodnje”

39

hotelijerska usluga (smještaj. zapravo ta faza počinje u trenutku kada intenzitet prodaje dosegne razinu na kojoj novi proizvod počinje davati profit 3. različitih promotivnih aktivnosti što ih poduzima proizvođač ( i prodavač) i pozitivnih karakteristika samog proizvoda koje su postale poznate na tržištu. još povećava. zrelost.turistička ponuda obuhvaća “uvjete” koji omogućuju boravak turista u nekom prostoru (na slici označeno s RS – receptivni sadržaji) TP vs. pomoćne usluge) usmjerenih ka zadovoljenju potreba turista _ miksanjem komponenata turističke destinacije formira se jedan ili više (parcijalnih) turističkih proizvoda Iz prethodnih konstatacija proizlazi da TP zapravo ne postoji sve dok potrošač ne doputuje u mjesto “proizvodnje” TP-a i aktivno bude uključen u njegovo konačno kreiranje.Konačno “dotjerivanje” TP-a rezultat je potrošačevog angažmana kojim on stječe osobno iskustvo / doživljaj. rast. između ostalog. zabava. posljednja faza životnog ciklusa proizvoda u kojoj se prodaja naglo smanjuje. pristup.) ♦ poluintegrirani TP – npr. potrošnji ♦ elementarni (osnovni) TP – npr. Faze životnog ciklusa turističkog proizvoda: 1. uvođenje. receptivni sadržaji. sport. po pravilu. Formiranje turističkog proizvoda: a) parcijalno – kada ga formiraju nositelji tur. doduše. turistička ponuda . ponude ♦ jednostavan TP – usluga/roba koja se pojavljuje u tur. trgovina i dr. između ostalog.turoperatori) b) integralno – kada ga formira korisnik / potrošač ♦ integrirani TP Životni ciklus turističkog proizvoda I na turistički proizvod je moguće primijeniti zakonitosti teorije životnog ciklusa kao kod “klasičnih” proizvoda (krivulja tipa “S”). razdoblje u kojem se prodaja naglo povećava. pad. broj kupaca u tom razdoblju postaje sve manji 4. turistički aranžman kojeg turistima nude organizatori putovanja/prijevoznici (agencije. turistička destinacija .turistička destinacija → podsustav turističkog sustava kojeg je moguće opisati kao amalgam četiriju komponenti (atrakcije. prehrana. što je posljedica. TP vs. počinje od trnutka kad je proizvod već na tržištu. ali se istodobno sve jače osjeća konkurencija. to je razdoblje relativno slabe prodaje jer proizvod još nije poznat na tržištu 2. i zbog jakog prodiranja supstituta drugog ili čak istog proizvođača 40 . razdoblje u kojem se prodaja.

41 . što iziskuje primjenu primjerene/drugačije strategije u svakoj od njih.Za svaku od faza životnog ciklusa TP-a karakteristična je drugačija tržišna situacija.

vodstvo u kvaliteti proizvoda i dr. kategorizacija. maksimizacija tekućeg profita. POLITIKA CIJENA U TURIZMU Cijena je iznos novca koji kupac daje u razmjeni za određeni proizvod. sklonost potražnje – u normalnim slučajevima sklonost potražnji temelji se na dohotku i raspoloženju kupaca. individualno) 5. opstanak na tržištu. 2. kvaliteta 4. stil kupnje – odražava se na visinu cijene u turizmu putem kupljene količine (duljina boravka) i organizacije putovanja (posrednik. 3. čimbenici koji utječu na razmjenu roba na tržištu: tekućeg ukupnog prihoda. određuje gornju granicu cijene ( a troškovi donju) 2. Cijena je: ♦ novčani izraz vrijednosti robe (s marketinškog aspekta gledano. diferencijacija turističkog proizvoda – može se vršiti na više načina. mikrolokacija. životni ciklus turističkog proizvoda – objašnjeno u prijašnjem predavanju. unutarnji čimbenici (uvjeti rada te odnosi u poduzeću = troškovi) vanjski čimbenici (tržišni i ostali) Tržišni čimbenici jesu slijedeći: 1. vrijednost je subjektivna kategorija. ciljevi koji se žele ostvariti – npr. cijena je još uvijek jedan od najvažnijih elemenata koji određuje tržišni udio i profitabilnost ♦ regulatori interesa koji egzistiraju na tržištu između ponude i potražnje ♦ kritičan instrument marketinškog miksa – sintetizira rezultate svih aktivnosti nekog gospodarskog subjekta Utjecajni čimbenici: 1. sve se više skraćuje zbog brzih promjena želja i potreba turista te zbog tehničko-tehnološkog napretka. najčešći su aspekti: turistička sezona. odnosno uslugu.8. specifične osobine. ista će roba za dva kupca imati različitu vrijednost) ♦ iznos novca kojega kupac treba platiti za proizvod ♦ premda su i drugi čimbenici postali bitne determinante ponašanja kupaca. Snižavanjem cijena u turizmu najčešće dolazi do prestrukturiranja klijentele pa je stoga poboljšanje poslovanja bolje tražiti u modernizaciji turističkog proizvoda. cjenovna elastičnost – izražena na turističkom tržištu zbog čega se snižavanjem cijena nastoji osigurati veći broj gostiju i time veći stupanj ispunjenosti kapaciteta – u turizmu su cijene osjetljive i spram promjena ponašanja turista – uzrok – moda ili neke navike "potrošača" koje postaju "trendom" ponašanja 42 . grupa. rasta prodaje.

ekonomskom. konkurencija – utječe na izjednačavanje cijena turističkog proizvoda čiji su izvorni resursi slični po karakteristikama i kvaliteti (izuzet turističkog proizvoda koji zbog ekskluziviteta ima monopolni položaj). Suština definiranja cijena sastoji se u sagledavanju različitih okolnosti što utječu na kupnju i privlačenje kupaca te formiranje takvih diferenciranih cijena koje će stimulirati kupnju pod različitim okolnostima . obitelji. kriterij načina korištenja – cijena pansiona je niža od zbira cijena njegovih pojedinačnih elemanata (noćenje. kasa–skonto se daje za direktna plaćanja 6.) locirani u područjima s natprosječnim prirodnim. ručak. itd. zemljopisni kriteriji – cijene su različite za domaće i strane goste za različita tržišta 43 . kriterij vremena – kada se proizvod kupuje i koristi. političkom i pravnom okružju. supstitut. restorani i dr. ljetovanje ili novi auto. kriterij vremena plaćanja – rabat se daje za avans. večera) 7. davanje državnih garancija kreditorima. povoljnije kamatne stope i sl. renome) mogu s istom kategorijom i kvalitetom usluga postići znatno višu cijenu od prosječne (pojmovi kao npr. hoteli. spomeničkim. ambijentalnim i dr. različite socio-profesionalne skupine 3. 9. sniženje za dulji boravak 4. "pogled na more" ili "pogled na planinski vrh" u turizmu ima svoju cijenu) 8. kontrola cijena. Diferenciranje cijena u turizmu Diferenciranje cijena se vrši zato da bi se cijena prilagodila specifičnostima potražnje. državne intervencije – subvencije. za turizam su osobito karakteristične sljedeće dvije vrste konkurencije koje dodatno opterećuju cjenovnu politiku konkurencija marke.. kriterij broja poslova – popusti za grupe. daje im se provizija 5. kriteriji različitih kategorija kupaca – pojedinci. hotel ili kamp) 7. te konkurencija želje (opća razina. lokacija – ima osobit značaj na turističkom tržištu jer objekti turističke ponude (npr. Kriteriji diferenciranja cijena turističkog proizvoda (Krippendorf) jesu: 1.6. doručak. propisivanje standarda. oslobađanje ili smanjenje poreza. kvalitetama (npr. npr. sezona 2. kriteriji položaja u prodajnom kanalu – ako prodaju vrše posrednici. ostali čimbenici – odnose se na prilike i uvjete koji vladaju u društvenom.

satoji se u dodavanju standardne marže na troškove po jedinici proizvoda 2. izbor metoda formiranja cijene 6. utvrđivanje cijene pojedinim elementarnim turističkim proizvodima 2. analiza cijena i ponuda konkurenata 5. metoda percipirane vrijednosti – percepcija vrijednosti turističkog proizvoda od strane kupaca. utvrđivanje potražnje 3. izbor konačne cijene 44 . metoda određivanja marže. metoda formiranja cijena na osnovi tekućih cijena – cijene se utvrđuju prema cijenama konkurenata Postupak formiranja cijena – faze 1. utvrđivanje cijene turističkim proizvodima za različita vremenska razdoblja 4. metoda ciljnog prinosa – sastoji se u dodavanju ciljnog prinosa (željeni prinosi x uloženi kapital / broj prodanih jedinica) na troškove po jedinici proizvoda. proizvođač mora izraditi dijagram rentabilnosti kako bi se utvrdilo što će se dogoditi na drugim razinama prodaje ukoliko se ne ostvari ona koju je procijenio (GRO = FT / p – vt) 3. utvrđivanje cijene turističkim proizvodima koji se prodaju preko posrednika 5. procjena troškova Politika cijena turističkog proizvoda uključuje: 1. podudara se s pozicioniranošću turističkog proizvoda 4.Metode formiranja cijena u turizmu 1. utvrđivanje cijena za različite segmente turista – potrošača 4. izbor cilja formiranja određene cijene 2. utvrđivanje cijene poluintegriranim turističkim proizvodima 3.

kome. s kakvim učinkom) te grafičkim modelom (u nastavku). Promocija u turizmu Pod pojmom promocija u turizmu razumijeva se provođenje aktivnosti informiranja. pošiljatelj kodiranje poruka medij dekodiranje primatelj smetnja povratna veza odgovor Poznate specifičnosti turizma kao pojave i odnosa koji se uspostavljaju na turističkom tržištu razlog su izuzetnom značenju komunikacije za upravljanje turističkim kretanjem. Najpopularniji i najprimjereniji način komuniciranja je marketing miks (osim promocije komuniciramo istraživanjem. poslovnim partnerima (dobavljači. kojim kanalom. Komunikaciju je moguće prikazati verbalnim modelom (tko. posrednici). domaćim i stranim političarima. značajnim interesnim skupinama (vlasnici. Komunikacijom se pribavljaju informacije iz okruženja ali isto tako i odašilju u okruženje s ciljem djelatnosti. stvoriti svjesnog i informiranog kupca i prodavača. ambalažom. POLITIKA PROMOCIJE U TURIZMU Svaki poslovni subjekt mora iz više razloga komunicirati sa: ciljnim tržištem. kreatorima mišljenja (novinari.9. kvalitetom proizvoda). Marketinško komuniciranje pomaže nositeljima marketinga u turizmu i turistima uspostaviti međusobne veze. stanovništvo) te ostalim djelovima javnosti. reporteri). održavati takve tijekove informacija koji omogućuju razmjenu. što poručuje. zaposlenici. uvjeravanja i podsjećanja kojim nositeljima marketinga u turizmu se stimulira tržišna razmjena. unaprijediti proces donošenja odluka o kupnji te ostvariti veću djelotvornost cjelokupnog procesa razmjene na turističkom tržištu. cijenom. 45 .

Utjecaj promocije na turističku potražnju cijena cijena smanjuje se elastičnost količina količina 46 .

(Nacionalne turističke organizacije – Hrvatska turistička zajednica) a ako su to direktni ponuđači onda se oni promoviraju individualno ili na razini udruga i to samo u nekim oblicima promocije (specijalizirani sajmovi i izložbe) ♦ ciljevima promotivnih aktivnosti – kod opće promocije to su pored gospodarskih i drugi ciljevi. vremenu njegova korištenja o stvoriti. dok kod pojedinačne promocije prevladavaju gospodarski ciljevi Odluke koje je potrebno donijeti u sklopu ovog instrumenta maketing miksa odnose se na odabir ciljne javnosti. Prije izbora odgovarajućeg promotivnog miksa potrebno je uzeti u obzir čitav niz čimbenika koji su slijedeći: obilježja ciljne javnosti. faza životnog ciklusa). Instrumenti promocije u turizmu: U Č Osobn 47 prodaj Ogla šavanje . Specifičnosti promocije u turizmu sastoje se u: ♦ načinu organitiranja promotivnih aktivnosti – promotivni nastupi u turizmu najčešće se organiziraju zajednički ♦ nositeljima promotivnih aktivnosti – vrlo često su to NTO – i. buduća potrošnja) te obilježja ostalih instrumenata marketing miksa. najprije o uključivanju u turistička kretanja. definiranje ciljeva promocije te izbor promotivnog miksa i njihova razrada. obilježja tržišta (stanje konkurencije. ciljeve promocije. osigurati ili održati pozitivan image Koje će zadaće imati promocija ovisit će o ciljevima koje je odredio nositelj marketinga u turizmu. zatim o izboru turističkog proizvoda. obilježja turističkog proizvoda (vrsta.Promocija marketinga u turizmu ima mnoge zadaće među kojima su: o upozoriti turističkog korisnika na prisutnost određenog turističkog proizvoda na tržištu o upoznati turista sa mogućim obuhvatom potrošnje o upoznati turista sa detaljima i prednostima turističkog proizvoda o mnogim konkretnim informacijama omogućiti turistu da lakše odluči.

a najčešći su: propagandna kvaliteta pojedinog sredstva. Prilikom izbora medija valja uzeti u obzir ove elemente: 48 . značka. letak). dijapozitiv osobna sredstva – predavanje. 4K: o kontrast – oglašavanje mora "izuzeti" TP od konkurentskih TP-a o koncentracija . zemlje) te prigodna (kalendar. specijalizirani izložbe i druge različite priredbe: gospodarskog. promocija Vrste medija/prijenosnika turističke propagande jesu: masovni komunikatori: tisak. troškovi izrade sredstava. brošura. Mediji – prijenosnici kojima se sredstva turističke propagande prenose do daljnjih korisnika. na oglasnim pločama) i zvučni oglas (televizijski i radijski oglas) prostorno – plastična sredstva koja se dijele na prigodna (suvenir. umjetničkog. zastavica) anaitivna sredstva – propagandni govor. slogan) o kumulacija – zajedničkim djelovanjem različitih sredstava Da bi poruka turističke propagande doprla do njezinih korisnika potrebna su određena sredstva i mediji. pozivnice) b) c) d) e) f) oglasna sredstva koja se dijele na pisani oglas (reportaža. sportskog i drugog karaktera poslovni prostori. oglas u tisku. radio.1. video-spot.oglašavanje se mora koncentrirati u prostoru i vremenu da bi se povećao učinak djelovanja o kontinuitet – mora se poštovati kontinuitet po korištenju pojedinih sredstava i medija ali i u propagandnoj argumentaciji (logotip. izlozi. naljepnica. Izbor sredstava turističke propagande ovisi o mnogo čimbenika. Propagandna sredstva – različiti oblici koji sadrže kodiranu promotivnu poruku. plakat. Vrste sredstava turističke propagande jesu: a) grafička sredstva koja se dijele na opća (prospekt. olovka) i vanjska (propagandni stup. plan grada. račun. razglednica. kulturnog. čestitke.Oglašavanje (turistička propaganda) Kriteriji kojih se potrebno pridržavati pri provođenju aktivnosti oglašavanja (turističke propagande) su tzv. katalog. pjesme projekcijska sredstva – film. program. vodič. jelovnik. TV. poslovna (papir. omotnica. obrazovne institucije novi mediji. mogućnost prijenosa sredstava na turističko tržište. kino sajmovi: opći. zabavnog.

3. položaj i snaga njihovog utjecaja Nakon provedbe određene propagandne aktivnosti promotor treba utvrditi njezinu uspješnost. mjesečnu ili sezonsku fluktuaciju potražnje. razvijanje prodaje. te učinkovitost odašiljanja poruke njime ugled medija na tržištu. Temeljne aktivnosti osobne prodaje na turističkom tržištu su analiza turističkog tržišta. Cilj je stvoriti pozitivno javno mijenje Prednost je u tome što javnost više vjeruje porukama odaslanim ovim putem nego preko propagande. tj. Osobna prodaja Osobnu prodaju predstavlja svaka usmena prezentacija turističkog proizvoda jednom ili više potencijalnih kupaca (turista) putem razgovora s ciljem prodaje turističkog proizvoda. pronalaženje (animiranje) novih turističkih korisnika. komuniciranje s potencijalnim turistima korisnicima. prikupljanje odgovarajućih tržišnih informacija.Unapređenje prodaje Unapređenje prodaje je pogodno kada je nužno utjecati na turističku potražnju u kratkom roku i to kao odgovor na nepredviđene događaje ili pak na uobičajnu dnevnu. destinacije i sl. reportaže ili nekog drugog oblika priloga.- cijena prenošenja propagandne poruke pogodnost medija za odašiljanje određene poruke domet određenog medija sposobnost penetracije medija na tržište. održavanje postignutog intenziteta i obujma prodaje i stvaranje novog prodajnog asortimana (inovacija). savjetovanje potencijalnih turista. Publicitet Promotivna aktivnost kojoj je zadatak osigurati urednički prostor u medijima (tisak. odnosno ostvarenog utjecaja promotivne aktivnosti na ciljne grupe javnost – podrazumijeva mjerenje ostvarenih rezultata mjerenje neposrednih učinaka 2. 4. mjesta. budući da autori priloga putuju i borave besplatno u nekoj destinaciji na račun objekta. radio. osobe ili ideje.) radi propagiranja ili isticanja nekog proizvoda. Obično se rabi u turizmu u kombinaciji s ostalim instrumentima promocije kao sredstvo podupiranja ukupnog promotivnog napora. Način utvrđivanja uspješnosti propagandne aktivnosti: mjerenje stupnja ostvarenja ciljeva i zadataka postavljenih planom turističke propagande mjerenje djelotvornosti promotivne aktivnosti. TV i sl. Budući da se poruka prenosi javnosti u obliku redakcijskog članka.). smatra ga se neplaćenim oblikom promoviranja (to je u turizmu upitno. 49 .

izvještaj za javnost koji se odašilje putem mas-medija . oznake – putokazi. posrednici u prodaji.5. poslovne posjetnice. Potrebno je da stvaranje pozitivnog javnog mijenja bude obveza.sredstva identiteta poduzeća. čovjek – ključ uspjeha u turizmu. Sredstva koja se najčešće koriste u odnosima s javnošću jesu: . financijske ustanove. političkog. vozni park i dr. odore. unaprijeđenja ili zaštite vlastitog imagea ili imagea vlastitog proizvoda u javnosti. pored djeltanika nositelja marketinga u turizmu i cijelog stanovništva određene destinacije. osiguravajuće kuće i sl. sektor i sl. zgrade. sportskog. uredski pribor.filmovi. gospodarskog. o poslovnoj aktivnosti. organizacije ili destinacije (logotip. bedževi. zabavnog života . organizaciji i destinaciji .) .) za obavljanje samo tih aktivnosti. o ukupnoj turističkoj politici i o nositelju turističke ponude. Primjeri iz prakse u RH voliš Hrvatsku. Odnosi s javnošću u turizmu imaju značajniju ulogu nego drugdje jer su ovdje teme odnosa sa javnošću ljudima općenito veoma zanimljive. Odnosi s javnošću Predstavlja niz svjesno smišljenih i planiranih aktivnosti koje poduzimaju nositelji marketinga u turizmu radi stvaranja.posjete javnih ličnosti iz područja turizma. vlasnicima (dioničarima) i poslovnim suradnicima (dobavljači. održavanja.) Obično se poslovima odnosa s javnošću bavi posebno organizirana služba (odjel.godišnja izvješća koja se distribuiraju zaposlenicima.brošure i monografije o poduzeću. više cvijeća – manje smeća te neka moja Istra blista. videospotovi i dijapozitivi koji se prezentiraju u sklopu različitih aktivnosti odnosa s javnošću . kulturnog. Radi se o aktivnostima kojima se nastoji ostvariti povoljno javno mišljenje o određenoj turističkoj destinaciji o turističkom proizvodu. 50 .istupi vlastitih zaposlenika na javnom mjestu .

utvrđivanja načela kojima se mora rukovoditi proces prodaje te utvrđivanje sredstava koja osiguravaju ostvarenje postavljenih ciljeva prodaje. Uloga distribucijskih kanala je informiranje. uspoređivanje. prodaja pomoću video tehnike i posredstva kompjutoriziranih rezervacijskih sustava Indirektni kanal distribucije jesu: 1. Također predstavlja jednu od važnijih marketinških funkcija.10. koji se u turizmu manifestira na različitim tržištima i u raznovrsnim oblicima. pregovaranje. Direktni kanal distribucije jesu: 1. POLITIKA PRODAJE I DISTRIBUCIJE U TURIZMU Osobitosti prodaje u turizmu Prodaja u turizmu je višestruko složeni pojam. prodaja preko “trgovačkih putnika” 5. prodaja preko turističke agencije 3. fizička distribucija. prodaja preko vlastite mreže poslovnica 4. prodaja u vlastitom prodajnom odjelu 2. Postoje dvije skupine prodaje u mjestu stalnog boravka turista te u mjestu turističkog boravka turista. prodaja preko turoperatora 2. Vrste distribucijskih kanala jesu direktni i indirektni. prodaja preko prijevozničke organizacije Turistička ponuda turoperator agencija turist 51 . kontakt. prodaja putem narudžbi 3. Prodajna politika Sastoji se od formuliranje ciljeva prodaje. promocija. financiranje te preuzimanje rizika.

cijena. Proizvod prodaje na tržištu koristeći svoju ili tuđu prodajnu mrežu . Turisti kupuju turistički proizvod na bazi informacija kao što su udaljenost destinacije. Za njih je vrlo važna lokacija i dostupnost potencijalnim potrošačima. formiranje turističkih paket-aranžmana 2. Obveze putničke agencije jesu: ♦ obavjestiti ugostitelja o tijeku popune smještajnih kapaciteta hotela) te vrsta soba (s 52 . uloga koordinatora i realizatora interesa ponuđača te korisnika turističkog proizvoda Putničke/turističke agencije Putničke/turističke agencije jesu trgovci na ‘’malo”. Ako nije drugačije ugovoreno. Turoperatori Turoperatori jesu trgovci na ‘’veliko”. Načini prodaje turističkih proizvoda Razlikujemo tri razine distribucijskih kanala ekstenzivna. Ugovor o alotmanu je jedna ugovorna cjelina u kojoj nastaju obveze i prava kako između ugovornih stanaka ( agencija-ugostitelj). promocija paket-aranžmana na tržištu 3. vrijeme boravka. tako i između ugovornih stranaka i trećih osoba-gostiju. TV-om i sl. U izravnome su kontaktu s kupcima. vrsti samog turističkog proizvoda te tržištu na koje se plasira proizvod. kvaliteta smještaja (broj zvjezdica balkonom. već se potrošač kreće prema turističkim proizvodima. prodaja paket-aranžmana 4. kreiraju i organiziraju putovanja na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepozante kupce.). zaštita turističkih potrošača 5. Funkcije turoperatora na turističkom tržištu jesu: 1. Odabir vrste kanala prodaje ovisi o: obilježjima samog turističkog proizvoda.Specifičnosti prodaje u turizmu Turistički se proizvod ne “dostavlja” potrošaču. pogledom na more. smatra se da su ugostiteljski kapaciteti stavljeni na raspolaganje za jednu godinu. selektivna te ekskluzivna. vrsta putovanja. Objedinjuju usluge različitih ponuđača.

♦ popuniti angažirane ugostiteljske kapacitete ako ugovorom o alotmanu preuzme takvu posebnu obvezu (garancija punjenja) ♦ pridržavati se ugovorenih cijena ♦ platiti cijenu danih ugostiteljskih usluga ♦ izdati pisanu ispravu (voucher) osobama što ih šalje ugostitelju Obveze ugostitelja jesu: ♦ tijekom određenog vremena staviti na korištenje broj ležajeva ♦ dati osobama koje upućuje putnička agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ospravi (vaučeru) ♦ pridržavati se ugovorenih cijena ♦ platiti agenciji proviziju ♦ odbiti svaku drugu putničku agenciju glede angažiranja kapaciteta koji su već rezervirani 53 .

: plan istraživanja i razvoja. U analizi dosadašnje situacije posebno značenje imaju: ocjena rezultata u proteklom razdoblju. Proces marketinškog planiranja u turizmu 1. u zemljopisno orijeniranoj organizaciji plan za svako glavno područje a u organizaciji orijeniranoj ka potrošaču plan za svaku skupinu potrošača. odnosi s javnošću i publicitet. odnosno na sve slabosti i uspjehe koji su karakteristični za to razdoblje. studij konkurencije. kako je nastala sadašnja situacija. Funkcionalna organizacija marketinga – poseban plan za svaku marketinšku funkciju. npr. dugoročni plan je osnova drugih vrsta marketinškog plana (srednjoročnog i kratkoročnog). plan proizvoda. Svrha svakog planiranja je smanjenje rizika djelovanja. Dugoročno planiranje obuhvaća definiranje osnovnih ciljeva i strategija koje se odnose na duže vremensko razdoblje (redovito više od 5 god. vizija). plan prodajne operative i distribucije.. plan promocije te plan istraživanja tržišta. srednjoročno i kratkoročno planiranje. tehnološke promjene) 54 . unapređenje prodaje. misija. ekonomska propaganda. kanali distribucije. Marketinški plan vezan za neki izuzetan događaj nije lansiranje novog proizvoda. integracija s drugim poduzećima i dr. ciljevi. analiza osnovnih činitelja (makro)okruženja (ekonomske. U proizvodno orijeniranoj organizaciji definira se poseban plan za svaki proizvod. analiza marketing situacije U toj se fazi dobivaju elementi koji nas upozoravaju na tržišnu poziciju poduzeća u proteklom razdoblju. PLANIRANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU Osnovne karakteristike marketinškog planiranja Za realizaciju marketinške politike nužno je planiranje (strategija. Planiranjem se određuje buduće poslovanje poduzeća.11. Koristi marketinškog planiranja su:      potiče sustavna razmišljanja o budućnosti vodi boljoj koordinaciji napora poduzeća daje osnovu za definiranje kriterija kontrole poslovanja utječe na pronalaženje najdjelotvornijih smjerova razvoja stvara uvjete za adekvanije suprotstavljanje iznenadnom razvoju događaja Kategorizacija planiranja marketinga Sa stajališta vremenskog horizonta na koji se plan odnosi postoji dugoročno. Vrste marketing planova ovisno o obliku marketing organizacije. osnovne karakteristike tržišta. ulaženje na novo tržište.). Odgovori na pitanja: gdje se poduzeće nalazi. društvene.

skupine proizvoda i sl. Poduzeće kao sustav formira određenu hijerarhiju ciljeva: ♦ prvi hijerahijski stupanj – s obzirom na razinu na kojoj se donose ciljevi – ciljevi na razini poduzeća. potrošnji o slobodno vrijeme – višak stvara neke nove potrebe i povećava obim nekih prijašnjih potreba o prihod – osnovni čimbenik kupovne moći o moda – odlučni činitelj potražnje niza proizvoda o povjerenje u budućnost – utječe na sklonost ka kupovini o produktivnost – da bi porasla ukupna potrošnja društvo treba proizvesti više proizvoda i usluga Svi čimbenici potražnje nemaju isto značenje pa treba utvrditi značenje pojedinog faktora. 55 . koeficijent elastičnosti o nenumeričke metode – tržište se predviđa neovisno o statističkim podacima a iz određenog skupa pojedinačnih mišljenja – metoda anketiranja eksperata.2. definiranje ciljeva Svaki je sustav determiniran ciljevima svog razvoja pa je tako cilj postao jedan od temeljnih obilježja svakog sustava. metoda stohastičkih matrica. Cilj je stanje ili rezultati koji se žele postići organiziranim akcijama poduzeća ili pojedinaca. odjela. ocjena budućeg razvoja tržišta Treba dati podatke za usmjerenje buduće aktivnosti poduzeća te predstavlja osnovu izbora ciljeva razvoja. kvantitativni modeli. mjerljivost faktora. Ova faza omogućava sljedeće aktivnosti:: ♦ utvrđivanje i upoznavanje čimbenika koji determiniraju budući razvoj potražnje ♦ prikladan izbor metoda prognoziranja a) identifikacija i upoznavanje čimbenika potražnje (dominantni faktori pri prognoziranju turističke potražnje su): o stanovništvo – veličina i strukturne karakteristike o domaćinstva – broj i sociodemografske karakteristike o stopa nataliteta – dinamika porasta stanovništva o stil života – osnovni stavovi prema obitelji. b) izbor metode prognoze – osnovne: o numeričke metode – tržište se predviđa pretežno matematičkim i grafičkim operacijama te na temelju raspoloživih statističkih ili povijesnih podataka – analiza trenda. međuzavisnost pojedinih faktora. pojedinog sektora. regresijska analiza. predviđanje na osnovi stavova i ocjena potrošača 3. varijabilnost faktora.

Svaka marketing strategija mora obuhvatiti ove elemente: mora uzeti u obzir faktore okruženja. srednjoročni i operativni ciljevi Ciljevi u "turističkom gospodarstvu" mogu se odnositi na: o broj dolazaka (inozemnih – domaćih) turista o broj noćenja (inozemnih – domaćih) turista o razina turističke potrošnje o prosječno vrijeme boravka turista o struktura potražnje (nacionalna provenijencija. Operacionalizacija marketing strategije najčešće se odvija u sljedeće dvije faze: o o izbor ciljne tržišne skupine – selekcija tržišne skupine koju poduzeće želi pridobiti za svoje proizvode definiranje marketinškog miksa – izbor i kombinacija marketinških elemenata koje poduzeće primjenjuje da bi zadovoljilo izabranu tržišnu skupinu Na izbor maketinškog miksa djeluju ovi faktori: ♦ ponašanje potrošača – motivacija. veličina.♦ ♦ drugi hijerarhijski stupanj – s obzirom na prirodu cijena – kvantitativni i kvalitativni ciljevi treći hijerarhijski stupanj – s obzirom na vremensku dimenziju – dugoročni. uočavanje odnosa između pojedinih faza 56 . image) te mora definirati i odrediti stupanj rizika. Ciljevi pokazuju stanje u koje poduzeće namjerava doći dok strategije pokazuju osnovni smjer aktivnosti koje dovode do željenog stanja (ostvarenog cilja). kupovna moć. stil života. U izradi programa može se definirati šest faza: 1. pripadnost društveno – profesionalnoj skupini) o ukupni prihod o image i dr. broj potrošača ♦ ponašanje posrednika u prodaji – motivacija. kapacitet. mora biti interno konzistentna. 4. izrada marketing programa Marketing program ističe što poduzeće želi i specificira napore odnosno ulaganja poduzeća u kvalitativnom i kvantitativnom obliku. mora voditi računa o resursima poduzeća i resursima konkurencije (ljudski potencijal. platežna sposobnost. određivanje marketing strategije Marketing strategija je sposobnost i umijeće uporabe svih resursa radi ostvarenja planiranih ciljeva. snaga ♦ država i njezina regulativa – regulativa u pogledu 4P 5. način kupovanja. financijska sredstva. dob. struktura ♦ položaj i ponašanje konkurenata – broj. klasifikacija i specifikacija svih aktivnosti potrebnih za ostvarenje ciljeva 2.

ocjenjivanje vremena potrebnog za odvijanje svake faze 6. Osnovna svrha kontrole – utvrditi u kojoj se mjeri ostvaruju očekivanja izražena u toku marketinškog planiranja odnosno upozoriti na odstupanja predviđenih razvoja akcija i dati osnovu za korektivne mjere.3. odnosno uočenih devijacija. Najkritičniji moment u cjelokupnom procesu kontrole realizacije marketinškog plana je definiranje korektivnih akcija vezanih za odstupanje u realizaciji plana – programa (npr. sažetak za upravu 2. veći napori prodajne operative. ciljevi 4. sniženje cijene. Osnovu kontrolnog sustava čini MIS koji daje redovite i specijalizirane izvještaje o izvršenju određenih zadaća iz marketinškog plana (programa).) Marketinški plan kao dokument Ključni elementi (dijelovi) marketinškog plana: 1. određivanje početka i kraja odvijanja svake faze 6. analiza situacije 3. financijske projekcije 7. vremenski raspored 8. potrebno je provesti analizu koja će otkriti i identificirati faktore što su uvjetovali određeno kretanje. određivanje sredstava za svaku fazu (budžetiranje) 5. identifikacija nositelja odgovornosti za svaku fazu 4. marketinška strategija 5. Proces kontrole marketinškog plana odnosi se na dva područja i to analiza prodaje i udjela na tržištu i analiza troškova i financijskog rezultata. kontrola 57 . Na temelju općepoznatih kriterija u realizaciji marketinškog plana. itd. kontrola realizacije marketing plana Jedan je od osnovnih preduvjeta djelotvornosti cjelokupnog procesa planiranja je adekvatna kontrola njegove realizacije. taktike ili programi akcije 6.

Izbor/fokusiranje tržišta 3.12. Razvoj proizvoda 5. Odrenivanje cijene 7. Segmentacija potreba i vrijednosti za kupca 2. Svaki poslovni subjekt na turističkom tržištu mora pronaći prikladan oblik organizacije. a da bi se ostvario koordinirani marketing. Pozicioniranje vrijednosti Osigurati vrijednost 4. opsluživanje Priopćiti vrijednost 9. 8. Suvremeni slijed stvaranja i isporuke vrijednosti (turističkog proizvoda) Odabrati vrijednost 1. reduciranje grešaka u poslovnom procesu i zadovoljenje potreba i motiva dijelova organizacije poduzeća. Distribucija. Prodajna sila 10.Nabava proizvodnja Organizacija poduzeća treba omogućiti: izvršavanje osnovne djelatnosti poduzeća. Druge se poslovne funkcije (npr.) često opiru tome da svoje napore podrede interesima kupaca. prilagodbu unutrašnjim uvjetima poduzeća (kreativnost i inovacije). proizvodnja itd. koordinaciju različitih aktivnosti u poduzeću. Razvoj usluge 6. financije. Upravo zbog toga subjekt turističke ponude treba uspostaviti takvu organizaciju marketinga koja će omogućiti primjenu i kontrolu marketinških napora. i timskom radu tijekom cijelog postupka. a) Mjesto marketinga u organizacijskoj strukturi i njegov odnos s drugim poslovnim funkcijama Mjesto marketinga u organizacijskoj strukturi: ravnopravan položaj s drugim poslovnim funkcijama. koji može vrijediti samo za odrenenu fazu u njegovom razvoju i za odrenenu tržišnu situaciju. nadređeni položaj u odnosu na druge poslovne funkcije i podređeni položaj u odnosu na druge poslovne funkcije. Organizaciju marketinga subjekta turističke ponude moguće je promotriti sa sljedeća dva aspekta: mjesta marketinga u organizacijskoj strukturi i odnosa kojeg ima s drugim poslovnim funkcijama i organizacije marketinga kao organizacijske jednice. čije su osnovne značajke započinjanje s kupcem (a ne s odjelom I/R). Oglašavanje . 58 dijelova. Unaprenenje prodaje 11. što onda dovodi do organizacijskih sukoba izmjenu marketinga i drugih odjeljenja. ORGANIZACIJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU Uvod Plan ne predstavlja ništa ako se ne “pretvori” u djelo. Organizaciju treba podrediti suvremenom slijedu stvaranja i isporuke odrenene vrijednosti (turističkog proizvoda). Malo je suglasnosti oko toga koliko bi marketing morao imati utjecaja u odnosu na druge poslovne funkcije u poduzećima. osiguranje kontrole poslovanja.

Poradi prevladavanja organizacijskih sukoba menu odjeljenjima te uspješnog razvoja marketinške orijentacije na razini poduzeća. putničke agencije utjecat će i drugi činitelji poput: veličine i snage prodajne mreže. subjekt turističke ponude može birati izmenu nekoliko oblika organizacijske strukture. dugoročne odluke o oblikovanju proizvoda. 59 . decentralizirana organizacija i kombinirana organizacija. na organizaciju marketinga npr. a mora ga i razumijeti ♦ imenovanje radne grupe za marketing ♦ dobivanje vanjske pomoći i smjernica ♦ promjena sustava nagranivanja u poduzeću ♦ zapošljavanje poduzetnih i sposobnih stručnjaka za mkting ♦ razvoj internih obrazovnih programa iz područja marketinga ♦ uvonenje suvremenog sustava planiranja marketinga b) Organizacija marketinga kao organizacijske jedinice Prilikom organizacije marketinga kao posebne OJ. Razine organizacije marketinga jesu: centralizirana organizacija. politike komuniciranja s tržištem. predlaže se sljedeće: ♦ top management mora težiti boljem marketingu. tržišnim segmentima i dr. izbor će ovisiti o sljedećim čimbenicima: ♦ djelatnosti i pripadnosti odrenenoj gospodarskoj grani ♦ veličini ♦ postojećem obimu poslovanja i primijenjenoj tehnologiji ♦ planiranom programu i ciljevima budućeg poslovanja ♦ kvaliteti zaposlenika i mogućem popunjavanju zaposlenih ♦ iskustvima organiziranja marketinga sličnih poslovnih subjekata Pored navedenih čimbenika. putničkih agencija i prometnih poduzeća jesu: a) funkcionalni oblik (prema marketinškim funkcijama) b) zemljopisni oblik (prema regijama – tržištima) c) proizvodima orijentiran oblik (prema vrsti ili skupini tp-a) d) kupcima orijentiran oblik (prema ciljnim tržišnim segmentima). osobito hotelijerskih poduzeća. sustava prodaje. Oblici organizacijske strukture marketinga koji su se izdiferencirali u praksi subjekata turističke ponude.

servis b) Zemljopisni oblik organizacijske strukture marketinga Marketing → Europske zemlje → MIS. planiranje proizvoda. planiranje proizvoda. promocija. servisne aktivnosti → Turistički proizv. servisne aktivnosti → Tržišni segment “B” → Tržišni segment “C” U praksi subjekti turističke ponude organiziraju marketing i kombiniranjem različitih oblika organizacijske strukture. prodaja. promocija. planiranje proizvoda. “A” → MIS. 60 . “B” → Turistički proizv. prodaja i izbor kanala. servisne aktivnosti → Bliski istok i Afrika → Prekomorske zemlje c) Proizvodno orijentirana organizacijska struktura marketinga Marketing → Turistički proizv. “C” d) Kupcima orijentirana organizacijska struktura marketinga Marketing → Tržišni segment “A” → MIS. Za subjekte turističke ponude posebno se prihvatljivim pokazao oblik organizacijske strukture marketinga orijentiran prema proizvodima (“product management”). prodaja i izbor kanala. promocija. promocija. nastojeći tako iskoristiti prednosti svakoga od njih. planiranje proizvoda. budući da on više od mnogih drugih rješenja odgovara karakteristikama turističkog proizvoda kao dobra koje se razmjenjuje na turističkom tržištu.a) Funkcionalni oblik organizacijske strukture marketinga Marketing → MIS. prodaja i izbor kanala.

smanjenje troškova. Kontrola godišnjeg plana Praćenje tekućih marketinških napora i rezultata radi utvrđivanja ostvaruje li se prodaja. Koriste se slijedeći instrumenti: analiza prodaje. financijska analiza te praćenje zadovoljstva kupaca. veći pritisak na prodajno osoblje. promjena cijena. smanjiti ili ukloniti. analiza tržišnog udjela. Kontrola profitabilnosti Ima za svrhu utvrditi u kojim poslovima subjekt turističke ponude zarađuje odnosno gubi.13. Moguće korektivne mjere: smanjenje proizvodnje.osiguranje kontrole poslovanja . Ova kontrola pomaže u donošenju odluke da li određenu turističku ili neku marketinšku aktivnost proširiti.izvršavanje osnovne djeltnosti poduzeća . budući da tijekom vremena obično dolazi do promjene uvjeta poslovanja.zadovoljenje potreba i motiva dijelova organizacije poduzeća Povratnu vezu je moguće ostvariti primjenom sljedećih četiri vrste kontrole marketinga: 1. tržišnih segmenata i tržišnih kanala prodaje i distribucije. a što uvjetuje nemogućnost realizacije zacrtanih ciljeva. 2. analiza troškova marketinga naspram prodaje. 61 .koordinaciju različitih aktivnosti u poduzeću .reduciranje grešaka u poslovnom procesu .prilagodbu unutrašnjim uvjetima poduzeća (kreativnost i inovacije) . KONTROLA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU Kontrola marketinških aktivnosti je prirodan slijed prethodnih faza marketinškog upravljanja. Provodi se mjerenjem profitabilnosti pojedinih turističkih proizvoda. Subjekti turističke ponude trebaju povratnu vezu kako bi mogli ocijeniti stupanj realizacije postavljenih marketinških ciljeva te donijeti odluku o izvršenju korektivnih akcija ako je došlo do značajnih odstupanja tijekom primjene marketinškog plana. profit i drugi ciljevi postavljeni godišnjim planom. Organizacija poduzeća treba omogućiti: .

3. uspješnost oglašavanja. Provjera marketinga predstavlja sveobuhvatno. strateška orijentacija. uspješnost unapređenja prodaje te uspješnost distribucije. ciljeva. odgovarajuće marketinške informacije. 4. integriranost organizacije marketinga. operativna djelotvornost. Koriste se slijedeći instrumenti: ocjena djelotvornosti marketinga te provjera marketinga. Strategijska kontrola Svrha joj je periodično provjeravati jesu li postojećoj i predviđenoj okolini marketinga optimalno prilagođeni ciljevi. 62 . strategije i sustavi marketinga određenog poduzeća. sustavno. Djelotvornost marketinga utvrđuje se ocjenom sljedećih pet glavnih karakteristika marketinške orijentacije: filozofija kupaca. neovisno i periodično ispitivanje okoline marketinga. Kontrola uspješnosti (djelotvornosti) Služi davanju ocjene jesu li pojedine marketinške aktivnosti s obzirom na njihove izdatke dovoljno djelotvorne u ostvarivanju marketinških ciljeva. S tog aspekta potrebno je utvrditi uspješnost prodajne sile. strategija i aktivnosti u nekom poduzeću ili poslovnoj jedinici. s ciljem utvrđivanja problema i mogućnosti te davanja preporuka za plan akcija kojim bi se poboljšala provedba marketinga u tom poduzeću / poslovnoj jedinici.

) i percipiranju pojedinih aktera (postojeća i potencijalna turistička potražnja. Izvorište pojma turistička destinacija: Turističko mjesto → Turistički kompleks → Rivijera → Turističko središte → Turistička zona / regija → Turistička destinacija Turistički kompleks su prostori neophodni za izgradnju dodatnih turističkih objekta koji egzistiraju izvan postojećih naselja. sociološki. kao rezultat izvorne i izvedene turističke ponude. Turistička rivijera su spojeni turistički kompleksi s urbanističom strukturom. poradi promjena koje su se dogodile na turističkom tržištu.). Osim sa stajališta zahtjeva turista. izvorište i smisao TD-a Usprkos raširenoj uporabi. utjecali su na to da turističko mjesto svojim opsegom više ne može zadovoljiti želje i potrebe onih koji u njega dolaze na višednevni turistički boravak. Danas pojam TD ima kompleksnije značenje. Objašnjenje. Turistička središta zadovoljavaju potrebe ne samo turista iz okolnih turističkih mjesta. managerski i dr. turističko 63 . šire područje od uobičajnih uskih prostornih jedinica kakva su bila turistička mjesta. Turistička zona/ regija je odgovor na postojeće tržišne zahtjeve. narasle i promijenjene potrebe turista te pojava raznovrsnijih interesa turista. domicilno stanovništvo. regiju. Pojam TD je u turističku terminologiju uveden 1970-ih godina. kada je postao oznakom za turistički lokalitet. skupinu zemalja i kontinent. ekonomski. Različito značenje ovisno o aspektu s kojeg se promatra (zemljopisni.14. TURISTIČKA DESTINACIJA (TD) Destinacija dolazi od latinske riječi destinatio – odredište. čiji turistički proizvod(i). lokalni poduzetnici i dr. sadržaj pojma TD-a još uvijek se može smatrati nedovoljno razjašnjenim. ima(ju) potencijalnu ili stvarnu utrživost na turističkom tržištu (Križman Pavlović. Stalni broj porasta turista. javni sektor određenog područja. Tada se pojam TD-a koristio samo u smislu označavanja konačnog cilja/krajnje točke putovanja. bez pretenzije da dobije neku drugu konotaciju ili teorijsko obrazloženje. zemlju. koje sadrže više pojedinačnih lokaliteta i turističkih mjesta. zonu. Turistička destinacija je uža ili šira (ovisno o akterima i njihovoj percepciji) turistički organizirana i tržišno prepoznatljiva prostorna jedinica. marketinški. 2003). mjesto u koje se putuje. podsredstvom prometa i to osobito zračnog prometa. Turistička destinacija je kompleksnije prostorne jedinice. odnosno općenito turista iz gravitacijskog područja.

TD je. zabavni sadržaji i ostale usluge ♦ pristupačnost – odnosi se na razvoj i održavanje efikasnih prometnih veza s emitivnim tržištima (međunarodni prometni terminali i lokalni transport) 64 . regionalni i državni turistički organi – koncepcija destinacije znači drugačiji.) je više autora objavilo radove o toj temi. kvalitetniji pristup postupku promocije.ovim se terminom bolje u odnosu na druge određuje (precizira) mogućnost (pretpostavljeni) sadržaj turističkog boravka potencijalnog turista .uporabom ovog termina stvara se jasniji okvir za način i sadržaj promoviranja boravka u takvim turističkim prostorima Smisao uvođenja koncepcije TD-a u praksu nalazi se i u činjenici da od toga imaju koristi sve interesne skupine na tržištu: o turistički korisnici – TD je veća garancija da će turist naći sve uvjete za aktivnosti koje su motivirale njegov dolazak u određeni turistički prostor o organizatori turističkog putovanja – preciznije se definiraju očekivanja turista i stvaraju bolji uvjeti za sve aktivnosti u postupku plasmana o sudionici turističke ponude u destinaciji – osigurava se kvalitetnije upravljanje zaokruženom prostornom jedinicom koju turist doživljava kao kompleksan turistički prostor te se osiguravaju uvjeti za kvalitetniju prezentaciju i postupak (promotivne) animacije na turističkom tržištu o lokalno stanovništvo – osigurava potpunije i lakše zapošljavanje u domicilnom prostoru. zona) . kao pojam prihvaćen i u praksi. mjesta. Smisao za to je pronađen u sljedećem: .ovaj termin omogućuje međusobno bolje razlikovanje pojedinih određišta turističkih putovanja (lokaliteta. što implicira kvalitetno rješavanje mnogih pojedinačnih problema turističke ponude o lokalni. i naročito. financiranju ovog postupka S istraživanjem pojma i koncepcije TD-a u nas se započelo u prvoj polovici 1990-ih godina – najprije u sklopu projekta "Fenomenologija turističke destinacije". istovremeno s uvođenjem u teoriju. trgovine. a potom (od 1995. regija. g. Turistička destinacija kao sustav Komponente (sastavni elementi) turističke destinacije: ♦ atrakcije – prirodne i društvene atraktivnosti značajne za osiguravanje inicijalne motiviranosti turista za dolazak u TD ♦ receptivni sadržaji – smještajni i restoraterski objekti.mjesto kao odredište putovanja postaje tržišno neadekvatno i sa stajališta potreba reciptivnog turističkog prostora te marketinga.

odnosno rezultate različitih aktera i raznovrsne učinke.2. upravljačke i tehničke sposobnosti zaposlenih. jezerske i otočne i dr. investicijski resursi) se transformiraju u outpute.) inputi (npr. transport i dr. Turistička d INPUTI Očekivanja turista Tipologije turističkih destinacija Klasični koncept (načelo homogenosti bitnih komponenata): primorske. glavna i motivirajuća. zabava. Lumsdon (1997) navodi sljedeće tipove TD-a: 1. očekivanja turista. Vještine zaposlenika Kapital . klasični turistički centri WTO (turisti tijekom putovanja posjećuju više TD-a!): udaljena. planinske. klima) i sekundarnih elemenata (npr. hoteli) ♦ dostupni paket aranžmani – koje su posrednici u prodaji i njihovi zastupnici unaprijed pripremili ♦ aktivnosti – dostupne u destinaciji i ono čime će se potrošač baviti tijekom boravka u TD Procesima unutar određenih destinacijskih elemenata i podsustava (npr. E.♦ pomoćne usluge – marketinške. glavni gradovi 2. Laws (1995) navodi sljedeće tipove TD-a: 1. razvijeni tradicionalni centri 2. razvojne i koordinacijske aktivnosti koje provodi određena destinacijska organizacija za potrebe potrošača i industrije Destinacijski sustav se sastoji od primarnih (npr. smještaj. posjete Smještaj Atraktivnosti 65 Poduzetnička kreativnost L. svrhovito izgrađeni turistički centri DES Pristup Promocija Se Obl.1. "touring" centri 3.

Suvremeni odnos turista i destinacije Posljednje desetljeće 20. alpske. jedinstven-egzotična-ekskluzivna. životnog stila i demografije stanovništva.2. dnevno posjećene destinacije Buhalis dijeli destiancije na ruralne. novog tipa turista. "stopover" ili međudestinacije 5. autentični 3. urbane. odraslom djecom  starenje populacije  manja kućanstva  više samaca i parova              Životni stil Demografij a Bolja educiranost i veće iskustvo putovanja glavni su čimbenici drugačijeg odnosa suvremenog turista spram turističke destinacije. svijet. kratkozadržavajuće destinacije 6. Kategorija Vrijednost Opis od "imati" prema "biti" činjenje stvari iz čistog zadovoljstva osjetljivost spram okoliša cijeni se različitost "high touch" potraga za izvornim i prirodnim fleksibilno radno vrijeme veći dohodak više slobodnog vremena zdraviji život učestaliji ali kraći odmor putovanje je način života "prazno gnijezdo" bračni par s osamostaljenom. stoljeća obiljženo je promjenama vrijednosti. 66 . što je generalno profiliranje drugačijeg. morske. poslovne turističke destinacije 4. turistički centri smješteni u prirodnom okružju (divljini) 3. planinske.

Od 1960-ih godina nanovo razvijeni su brojni modeli koji opisuju razvoj turističke destinacije. Ovisno o paradigmi na kojoj se temelje mogu se podijeliti u dvije skupine: . isprobavanje kuhinje ♦ veća informiranost. međusobno povezana sektora (formalni i neformalni) koji zadovoljavaju potrebe različitih tipova turista. kombiniranjem upoznavanja lokalne kulture. posjećivanje spomenika. te se širi od centra prema perifernim područjima. odvija se u razvojnim fazama. kultura i priroda. ekološka svjesnost te znanje o tome kako se treba ponašati ♦ afirmira se aktivan odmor Životni ciklus turističke destinacije Stečena s izazovima razvoja i mijenjanjima tursitičkog tržišta TD se također mijenja i razvija. ali i zdravlje i sigurnost ♦ želi se iskusiti nešto drugačije. Model razvoja turističke destinacije utemeljen na sektorskoj paradigmi – pretpostavka: u turističkom gospodarstvu koegzistiraju dva različita. a s čijim razvojem evoluira TD.Glavne karakteristike odnosa turista i destinacije: ♦ traženje jedinstvenog i/ili luksuznog iskustva koje vodi ka osobnom ostvarenju ♦ veća zainteresiranost za turizam "specijalnog interesa" (SIT) u odnosu na onaj "općeg interesa" (GIT) ♦ veće zanimanje za individualno. želi se osjećati lagodno. stjecanje saznanja iz povijesti. a ne grupno putovanje. uslužnosti i "vrijednosti za novac" (value for money) ♦ očekuje se komfor i pogodnost ♦ traži se avantura.modeli razvoja turističke destinacije utemeljeni na sektorskoj paradigmi Modeli razvoja turističke destinacije utemeljeni na difuzionističkoj paradigmi – pretpostavke: razvoj je neizbježan. želi se biti različitim od mase ♦ u trendu su kraća. ali učestalija putovanja ♦ stavljanje naglaska na emocionalne kriterije prilikom odabira destinacije. susreta s ljudima.modeli razvoja turističke destinacije utemeljeni na difuzionističkoj paradigmi . zainteresiranost za stjecanje izvornog iskustva. značajno ♦ veći zahtjevi spram destinacije i kritičniji stav prema kvaliteti. 67 . dobrodošlo.

investicije. tržišni trendovi.Životni ciklus turisti Otkri će Lokalna kontrola Instituc Faze: ♦ istraživanje ♦ razvoj ♦ konsolidacija ♦ uključivanje ♦ stagnacija ♦ opadanje/pomlađivanje Konsolida Duljina trajanja pojedine faze i ukupnog životnog ciklusa varira i individualne je naravi kod svake destinacije. gospodarska politika. itd. dostupnost. ograničenost kapaciteta. Razlog – različiti utjecaj sljedećih (egzogenih i endogenih) čimbenika: stupanj razvoja. konkurentnost ostalih TD-a. 68 . Broj posjetitelja Razvoj Uklju čivanje Istra ž. ponašanje turista.

WTTC. biološke raznolikosti i bioloških resursa  sociokulturološka održivost – jamči kompatibilnost razvitka s očuvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje taj razvitak utječe. te promjene stava subjekata turističke ponude glede razvoja. senzibiliziranja javnosti glede očuvanja okoliša i kulturnih elemenata. te trajno održavanje i isticanje identiteta lokalne zajednice  ekonomska održivost – jamči da je razvitak ekonomski efikasan i da je upravljanje resursima takvo da će se njima moći koristiti i buduće generacije Cilj je primjene koncepcije održivosti u turizmu zadovoljiti potrebe i unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva. za razliku od industrije. poradi jačanja enviromentalističkih pokreta i svijesti o "zelenom". godine u Riju je održana UN-ova Konferencija o okolišu i razvoju ("Earth Summit") s intencijom da se vlade potaknu na razvoj kojim će minimizirati štete u okolišu. Ne treba ga shvatiti kao fiksno stanje harmonije. WTO. Načela na kojima počiva održiv razvitak jesu:  ekološka održivost – jamči kompatibilnost razvitka s očuvanjem i održavanjem osnovnih ekoloških procesa. već kao proces promjena u kojem su eksploatacija resursa. usmjeravanje investicija. Održivi razvitak – razvitak koji zadovoljava sadašnje potrebe. kao aktivnost bez negativnog utjecaja na okoliš. razviti visoko kvalitetan turistički proizvod i zadovoljiti potrebe i zahtjeve 69 . jačanja svijesti TD-a o jedinstvenosti i osjetljivosti prirodnih i ljudskih resursa koje posjeduju. 1990-ih dolazi do značajnog nezadovoljstva turista s kvalitetom (masovnog) turističkog proizvoda. MARKETING U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVITKA TURIZMA Turizam se u počecima svog razvoja promovirao. a sastoji se od plana akcija kojima je za cilj postizanje održivog razvitka.15. rudarstva. a da se pri tome ne umanjuju mogućnosti budućih generacija za zadovoljavanje svojih potreba. Viđenje turizam kao zagađivača okoliša. S objavom prvih radova (1970-ih) u kojima se masovni turizam kritički analizira. World Council i Earth Council objavili su Agendu 21 za putničku i turističku industriju pod nazivom "Prema enviromentalistički održivom turizmu" u kojoj se ističe potreba spoznaje uloge turizma u procesu primjerenog razvoja te nudi turističkim organizacijama prioritetni plan akcija za primjenu počela održivog turizma u praksi. iskrčavanja šuma i intenzivnog poljodjelstva. eksploatatora domicilnog stanovništva i sektora usmjerenog prema profitu u kratkom roku osobito jača 1980-ih godina. orijentacija tehnološkog razvoja i institucionalne promjene učinjene u skladu s budućim kao i sadašnjim potrebama. taj se pozitivistički stav počinje dovoditi u pitanje. 1992. Rezultat – dokument "Agenda 21" kojeg su potpisale vlade 182 države.

Stavovi autora razilaze se glede toga što je i kako potrebno mjeriti da bi se utvrdila razina prihvatnog potencijala TD-a – Defert (1969.turista. Gilbert et al. Inskeep (1994.primjenom dugoročnog (strategijskog) planiranja u razvoju turističke destinacije Utvrđivanje prihvatnog potencijala TD-a Smisao utvrđivanja prihvatnog potencijala TD-a sastoji se u definiranju maksimalnog obima do kojeg je moguće razvijati turističku aktivnost na prostoru određene turističke destinacije. broj sjedala u restoranima. Operacionalizacija koncepcije održivosti na razini turističke destinacije postiže se: . Fletcher. a da se pritom ne nanese šteta (prirodnom. to je individualni koncept i stoga je teško odrediv o biološki – premašen je kada su štete u okolišu ili smetnje neprihvatljive. Cooper.). itd. veće razumijevanje za turističku industriju u javnosti i dr. jačanje kulturnog identiteta domicilnog stanovništva. održiv razvitak je za turizam pitanje opstanka njega samoga.utvrđivanjem prihvatnog potencijala (carrying capacity) . Štoviše. izgrađenom i sociokulturološkom) okruženju.) razlikuju sljedeće tipove prihvatnog potencijala: o fizički – odnosi se na količinu zemljišta raspoloživog za izgradnju potrebnih objekata i njihov kapacitet (kao npr. Počela održivog turizma: • održivo korištenje resursa • reduciranje prekomjerne potrošnje i otpada • održavanje raznolikosti • integriranje turizma u planiranje • podupiranje lokalnog gospodarstva • uključivanje lokalnih zajednica • konzultiranje javnosti • treniranje osoblja • odgovorni marketing u turizmu • provođenje istraživanja Održivost se kao teorijska i aplikativna koncepcija može u turizmu promatrati na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini turističke destinacije. očuvanje resursne osnove.) o psihološki – smatra se premašenim kada je doživljaj turista značajno smanjen. a mogu se odnositi na floru i faunu o društveni – odnosi se na razinu razvitka koja će biti prihvatljiva lokalnom stanovništvu i gospodarstvu tog područja 70 aktera ("Stakeholdersa") i . (1998.). Neke od potencijalnih (direktnih i indirektnih) koristi koje sa sobom donosi koncepcija održivog turizma jesu: ponuda kvalitetnijeg turističkog proizvoda.). parkirališni prostor. te sačuvati resurse kako bi ih i buduće generacije mogle koristiti. Lindsay (1986.

uz istovremeno podržavanje realizacije glavnih zadataka destinacije ♦ stvara se okvir zajedničke inicijative privatnog i javnog sektora te se jasno definiraju uloge i odgovornosti ♦ pruža se niz indikatora kojima je moguće pratiti i ocjenjivati razvoj destinacije ♦ omogućuju se destinacijama izbjegavanje razvojne zamke prikazane na sljedećoj slici 71 . njegova primjena u praksi ostaje i dalje glavni problem. Karakteristike strategijskog planiranja razvitka TD-a su: ♦ dugoročna perspektiva ♦ razvijanje holističkog i integriranog plana koji kontrolira proces promjena definiranim ciljevima ♦ formalizirani proces odlučivanja usmjeren na takvu alokaciju resursa koja omogućuje destinaciji bavljenje turističkom aktivnošću u budućnosti Proces strategijskog planiranja razvitka TD-a sastoji se od sljedećih faza: o analiza situacije / snimanje stanja u okruženju o definiranje ciljeva i zadataka o oblikovanje strategije o tržišno pozicioniranje i definiranje marketinškog miksa o implementacija i monitoring Promatrano s aspekta održivosti. Manageri turističke destinacije i turisti odlučuju što je neprihvatljivo i kada se kvaliteta doživljaja smanjila. koristi strategijskog planiranja razvitka turističke destinacije su sljedeće: ♦ postupak definiranja ciljeva i zadataka daje osjećaj zajedničkog vlasništva i usmjerava brojne aktere (stakeholderse). Naime. definiranje razine prihvatnog potencijala određene turističke destinacije odluka je managementa. Strategijsko planiranje razvitka TD-a Primjena dugoročne perspektive u razvoju TD-a omogućuje veću kontrolu i odgovornost glede sprječavanja premašivanja optimalnog prihvatnog koncepta i posljedično neizbježnog smanjivanja priljeva turista u destinaciju.Usprkos tome što je prihvatni potencijal kao koncept razumljiv i jasan.

U svakom TD-u postoji niz skupina aktera čiji su interesi komplementarni ili pak suprotstavljeni glede razvoja turizma uopće. Marketinške aktivnosti namijenjene poticanju usvajanja i primjene koncepcije održivog razvitka turizma S obzirom na koristi koje održivi razvitak ima za sveukupno okruženje. u ranijim fazama životnog ciklusa uspjeh često stavlja u drugi plan potrebu za dugoročnim planiranjem. Indikatori koji se koriste pri mjerenju performansa turističke aktivnosti u destinaciji mogu biti kontraverzni. organiziranje. no s aspekta održivosti ta je mjera manje značajna u odnosu na one kojima se utvrđuje utjecaj turizma na okoliš i društvo. implementiranje i kontrolu vlastitih marketinških aktivnosti temelje na koncepciji održivosti i usmjeravaju ih prema svim ili barem primarnim skupinama aktera (stakeholdersa). suprotstavljanje primjeni dugoročnog planiranja može biti objašnjeno troškovnom osnovom. danas i ubuduće će biti uspješne one turističke destinacije koje planiranje. Faza životnog ciklusa u kojoj se nalazi TD također utječe na svijest o potrebi usvajanja dugoročne perspektive u planiranju razvoja.Razvoj TD -a utemeljen Cilj je postići razvoj pomjeranjem s točke A na točku C jer se on smatra održivim. dok u kasnijim fazama. broj turista je kod većine TD-a tradicionalna i politički prihvaćena mjera njezine uspješnosti. kada je destinacija u opadanju. a napose onog održivog  lokalno stanovništvo – smatra se najznačajnijim akterom jer ono živi i radi u TD-u te nudi lokalne resurse turistima  turisti – tragaju za zadovoljavajućim iskustvom kojeg je moguće isporučiti putem visoko kvalitetne usluge te dobro upravljane i organizirane turističke destinacije 72 Lokalni dododak/zaposlenost Turisti č .

Kako bi izrazio progresivnu percepciju stava i odgovora stanovništva tijekom turističkog razvoja destinacije. stimuliranja regionalnog razvoja i zapošljavanja. Kao moguće marketinške aktivnosti TD-a usmjerene ka poticanju usvajanja održivog razvitka kod turističke industrije mogu se izdvojiti sljedeće:  edukacija subjekata turističke industrije o postojanju dvostranog odnosa između turizma i okoliša. često je nositelj funkcije vođenja i koordiniranja ostali – mogu uključivati razne grupe pritisaka. gospodarsku komoru i ostale značajne subjekte u lokalnoj. znatiželja i dr. antagonizam 5. Doxey (1975. turistička industrija – u najvećoj je mjeri zaslužna za postojeći razvoj turizma te zahtjeva adekvatni povrat na uložena sredstva (investiciju) javni sektor – vidi turizam kao sredstvo povećanja dohotka.). isprobavanje. aktivnostima o održavanje autentičnosti folklora i starih zanata i dr.) je konstruirao tzv. Turisti poimaju i doživljavaju TD drugačije od lokalnog stanovništva (egzotičnost. euforija 2. informiranje turista o lokalnom okolišu i ekologiji te poticanje dolaska onih tipova turista koji će poštovati lokalnu tradiciju. regionalnoj i nacionalnoj zajednici Učinci turizma su različito distribuirani među stanovništvom TD-a te je u tom smislu i odnos   njegovih pripadnika spram turističkog razvoja različit. iritacija Potencijalni antagonizam lokalnog stanovništva spram razvoja turizma moguće je spriječiti provođenjem marketinških aktivnosti na razini TD-a utemeljenih na načelima održivog razvitka – neke od mogućih su: o uključivanje stanovništva u proces odlučivanja i planiranja turističkog razvoja o osiguranje poticaja za lokalne vlasnike turističkih objekata o zadržavanje ekonomske koristi od turizma na razini TD-a o trening rezidenata za rad u turizmu na svim razinama o edukacija rezidenata o turističkim koncepcijama. odmor. usvajanje mehanizma kojima će se postići ti ciljevi i kontrola provođenja poslovne aktivnosti u skladu s deklariranim ciljevima 73 4. "indeks turističke iritacije": 1. nužno je provoditi određene marketinške aktivnosti – neke od njih jesu informiranje turista o lokalnim običajima. posljednja faza . Kako bi TD potaknuo turiste na "održivo" ponašanje tijekom njihova boravka. definiranje razvojnih ciljeva u skladu s koncepcijom održivosti. apatija 3. neobuzdano ponašanje. te njihovo poticanje na istraživanje stanja u okolišu.

ukoliko je to potrebno o razvoj svijesti o potrebi kontrole devijantnih ponašanja turista o plediranje za oporezivanje usluga koje se pružaju turistima o poticanje na uspostavljanje interpretacijskih ploča pored atrakcija Zaključak jedino sinergičnim djelovanjem svih aktera turističke destinacije postići će se održivi razvitak turizma 74 . zahtjevanje da se ograniči broj letova i točno utvrdi program "charter" dolazaka  uvođenje obveze rezervacije hotelskog smještaja prije dolaska turista u destinaciju  poticanje boravka turista (npr. animacijom) u za to njima namijenjenim prostorima Turistička destinacija može potaknuti javne službe na stvaranje uvjeta za održivi razvitak sljedećim marketinškim aktivnostima: o poticanje na uvođenje viza za strane turiste.

porast prometa putnika i tereta. Tijekom povijesnog razvitka željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja pa tako i putovanja s turističkim motivima. Udio prometnih grana u opsluživanju ukupnih svjetskih turističkih tokova vrlo je različit 52 % zračni promet. Mnogo manje slična automobilima i vozilima za kampiranje jesu 75 . cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija i na individualnost u oblikovanju prijevozne komponente putovanja. Kamp prikolice i kamperi su vozila bez vlastitog pogona. 39 % cestovni promet. opremljena za višednevni boravak. a funkcionalno vezana za automobil. Cestovni promet i turizam Slična automobilu ali isključivo vezana za turizam jesu vozila za kampiranje Uz zračni promet cestovni promet se najviše koristi u prijevozima turista. 6 % pomorski promet te 3 % željeznički promet. U turizmu nositelj je individualnog prometa između emitivnog i receptivnog tržišta. a zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja. a relacije s organiziranim prometnim vezama brojnije to su mogućnosti razvitka turizma veće. automobil je najbrojnije cestovno vozilo. uvjođenje novih oblika oraganizacije prometa. glavni pokretač mobilnosti i nezamjenjiv u turističkim tokovima. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti. Turizam utječe na promet na više načina od kojih su najzančajniji: intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture. porast i modernizacija kapaciteta prometnih sustava. a turistički razvitak je dinamičniji na područjima na kojima je prometna ponuda veća i kvalitetnija. Masovnost cestovnog prometa je posljedica upotrebe vlastitih automobila. dakle omogućavanje putovanja u turističke svrhe. PROMET I TURIZAM Međuovisnost prometa i turizma Promet i turizam su gospodarske djelatnosti između kojih postoje vrlo složeni odnosi međusobne ovisnosti. Automobilski promet Nezaobilazan u organizaciji svakodnevnog života.16. a prvenstveno ovise o vrsti cestovnoga vozila i specifičnim značajkama turističke potražnje. Od trenutka pojave turizma kao organizirane aktivnosti znatan dio prometnog razvitka usmjeren je na zadovoljavanje turističkih potreba. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost. Što su prometni kapaciteti veći i suvremeniji.

brzini. Okosnicu turističke ponude čini samo putovanje željeznicom pa za korisnika. opremi i uslugama. razlgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti. Želježnički promet i turizam Željeznica se odlikuje mnogostruko većim kapacitetom jednokratnog prihvata putnika u usporedbi s cestovnim i zračnim prometom. jesu autobusni izleti. usluge stručnog vodiča i ostalo. Turistički sadržaj obuhvaća: organiziranje ugostiteljskih usluga i usluga noćenja. Njeni su najveći nedostaci: neelastičnost budući da svi prijevozi imaju linijski karakter. iako s aspekta organizacije prometa određenom željezničkom prugom vlak ima karakter linijskoga prijevoza. čija ponuda je raširena u cijelom svijetu. konstantnim turističkim tokovima. Njihova popularnost proizlazi iz niske cijene. te nabavnoj cijeni i to visokopodni autobusi (48-55 sjedećih mjesta) te autobusi na kat (80 sjedećih mjesta). s kojima i inače surađuju u turističkom poslovanju. Panoramski prijevozi željeznicom 76 . Ulogu organizatora mogu preuzeti i tour operatori. pa se u tom kontekstu koristi i u turističkim putovanjima. koje se prema unaprijed utvrđenom planu putovanja neprekidno isprepliću. a razlikuje se u turističkim sadržajima. shopping itd. koncertima moderne glazbe. koji će prodaju prepustiti mreži agencija. nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» i mala komercijalna brzina. putnici mogu uživati u luksuzu. Autobusni izleti Turistički proizvod. Tu imamo prisutne turističke vlakove koji povezuju mjesta velikih udaljenosti s jakim i u vrijeme sezone. Odlikuju se visokom elastičnošću u odabiru motiva poput: posjeta tematskim sajmovima. Turistički prijevozi željeznicom na većim udaljenostima Na udaljenostima koje prelaze tisuće kilometara. uživanja u gastronomskim sadržajima. Mogu biti namijenjeni turističkom tržištu te zatvorenim grupama korisnika. Nisu tipično vozilo koje se koristi u turističke svrhe već su izraz određenog svjetonazora i načina života. usluga ima karakter posebnog putovanja. Višednevna putovanja autobusima Višednevna putovanja autobusima organiziraju turističke agencije kombinirajući turističku i prijevozničku funkciju. kazališnim predstavama. komforu. niskim troškovima eksploatacije te vrlo povoljnim pokazateljima sigurnosti i utjecaja na okolinu. ugostiteljskoj i ostaloj ponudi. Autobusni promet Na tržištu prevladavaju dvoje osnovne kategorije koje se razlikuju prema kapacitetu.vozila na dva kotača: motocikli. sportskim manifestacijama. koja je uvjetovana kratkim trajanjem pa su stoga dostupni i korisnicima nižih platežnih mogućnosti. a početno-završne točke su isključivo željezničke postaje.

žičare sa sjedištima. srednje i najveće udaljenosti. Potrebno je jedino izgraditi početno-završne točke. 3) Promet osobnim zrakoplovima To su prijevozi u pravilu manjim zrakoplovima u vlasništvu poduzeća ili pojedinaca. Vrste žičara jesu vučnice. strme reljefne konfiguracije (na kojima se ne mogu koristiti druga prijevozna sredstva) te za velike prometne troškove.u usporedbi s linijskim prometom. špilja i destinacija u kojima se nastoje sačuvati visoki ekološki standardi koristi se željeznički promet. skromnija ponuda jela i pića. koja nadmašuje sve druge prometne grane. u osnovi se nude zrakoplovi na kratke.Na području nacionalnih parkova.zračne luke (aerodrome). One su međusobno povezane zamišljenim rutama-koridorima. koje se razlikuju po visini i smjeru. 77 . sa znatnom financijskom snagom budući da je nabavka zrakoplova vezana uz velike investicije. a garantiraju sigurnost leta rastućem broju komercijalnih i ostalih tipova zrakoplova. jer gustoća mreže žičara i razina modernizacije bitno pridonosi kvaliteti turističkog proizvoda zimske turističke destinacije. nepovoljnijim aerodromima). dok su najveće udaljenosti (11000-12000km) prekomorski i međukontinentalni prijevozi. duljinu i kapacitet. Zahvaljujući zrakoplovima lako dostupnima postali su i najudaljeniji dijelovi kopna na Zemlji. a radi putovanja u poslovne ili privatne svrhe). te «zračni tramvaj». niža cijena prometne usluge. Srednje udaljenosti (3000-5000 km) su uglavnom one unutar kontinenta. 2) «Charter» promet Bazira se na višem stupnju popunjenja zrakoplova – 80-90 % . te na nižoj razini kvalitete prometne usluge – manja udobnost. Skijaške i planinarske žičare Žičare su prijevozna sredstva za kraće udaljenosti. Postoje slijedeće vrste zračnog prometa: 1) Linijski promet Zračni prijevoznici obvezuju se održavati određeni broj linija utvrđenom dinamikom i frekvencijom. safari parkova i drugih zaštićenih dijelova prirode. Najveća prednost zračnog prometa je brzina prijevoza (u pravilu do 900 km/h). Skijaški centri u svojoj tržišnoj promociji često ističu njihov broj. nepovoljnijim vremenima polaska. Linijski prijevoznici su u pravilu velike organizacije. Najčešće se koriste u skijaškom centrima pa su tamo i najbrojnije. žičare s kabinama. Zračni promet i turizam Zračni promet ne iziskuje gradnju infrastrukture na prijevoznim pravcima. zabavnih parkova. Kako bi zračni prijevoznici bili u mogućnosti ekonomično eksploatirati zrakoplove.

brod je najsigurnije prometno sredstvo. javlja se turjistička agencija koja preuzima marketinški i komercijalni dio. Najznačajnija receptivna područja jesu: Karibi. Sukladno veličini i karakteru receptivnog tržišta mogu biti međunarodna i unutar teritorijalnih voda. Ovisno o veličini potražnje i nositelju prometne funkcije. hidrogliseri i katamarani. U ulozi posrednika. a to može biti lokalni avioprijevoznik ili sportski avio-klub. zračni promet igra najznačajniju ulogu u povezivanju tržišta.Pomorski promet organiziran je kao linijski putnički promet i kao kružna putovanja i izleti. pa je u tom smislu zračni prijevoz sastavnica turističkoga aranžmana. Prijevoz avionom usmjeren je isključivo na savladavanje velike udaljenosti u kratkom vremenu da bi se na odredištu koristio određeni oblik turističke ponude. To može biti samo smještajni i ugostiteljski sadržaj. niskim prijevoznim troškovima i elastičnošću u odabiru rute iznmeđu početne i završne luke. 5) Panoramski letovi Organizacijski je taj segment zračnog prometa mnogo jednostavniji jer su dostatne male zračne luke s poletno-sletnom stazomkoja duljinom odgovara dimenzijama i prometnim značajkama zrakoplova. malom brzinom. zrakoplovi mogu biti kapaciteta od nekoliko putnika do nekoliko desetaka putnika. Daleki Istok. a najznačajnija emitivna tržišta SAD. Ostala prometna sredstva u pomorskom prometu su lebdjelice. Kružna putovanja i izleti mogu imati međunarodni karakter ili se mogu odvijati unutar tertitorijalnih voda. Uz vlak. Velika Britanija. kojeg na tržištu nude turističke agencije. između nositelja prometne funkcije i potencijalnih korisnika. kapacitet im ne prelazi 100 putnika i brzinu od 15 čv. Francuska i Italija. Sjeverna Europa. Pomorski promet i turizam Osnovno prometno sredstvo u pomorskom prometu – brod raspolaže velikom kapacitetom. Izletnički brodovi predstavljaju ponudu u primorskim destinacijama. Nositelj prijevozne funkcije osim specijaliziranih brodara mogu biti brodarska poduzeća koja se bave drugim oblicima pomorskog prijevoza ili multinavionalne kompanije čiji je predmet poslovanja industrija zabave i slobodnog vremena. Izleti brodovima 78 .4) Zračni promet u povezivanju izvora i odredišta turističke potražnje Bez obzira da li se radi o linijskom ili charter prometu. Turistička kružna putovanja Kružna putovanja mogu obuhvaćati receptivno tržište više država ili samo jedne.Brodovi namjenjeni međunarodnim kružnim putovanjima jesu velikog kapaciteta(do 3000 putnika) i velike brzine(do 30 čvorova). Njemačka. Linijski pomorski putnički promet organizira se na tržištima gdje postoji kontinuirana potreba za prijevozom putnika i vozila (tu spadaju trajekti i brodovi za prijevoz vlakova). Mediteran.

koja traju od nekoliko sati do najviše jednog dana. izvorima nastanka. primjenjuju privatna poduzeća. Troškovi i vozarine u cestovnom prometu O modernizaciji i izgradnji cestovne infrastrukture brine država posredstvom nadležnog ministarstva koje dio svojih ovlasti može prepustiti tijelima lokalne samouprave. U osnovi. sudjelovanju u prometnom procesu. održavati i upravljati prometnicom uz plaćanje određene naknade.Kraća putovanja. rukovodeći se tržišnim kretanjima. Prema teoriji troškova troškovi se dijele prema prometnim granama. 79 . Samostalno utvrđivanje vozarina. vozarine se određuju na četiri različita načina slobodno. od strane pojedinih udruženja i samostalno. Nositelji ovog oblika turističke ponude jesu mala brodarska poduzeća ili samostalni privrednici. izgraditi. Djelatnošću najma plovila bave se specijalizirane turističke agencije ili dijelovi agencija općeg tipa. Pretpostavka za razvitak ove djelatnosti jesu marine. Vozarine u prometu Vozarina je cijena prometne usluge koju snosi korisnik prometa. Vozarine u cestovnom prometu se nalaze izvan izravnog upliva države. Izuzetno su popularni i bitno pridonose atraktivnosti primorske destinacije. Njihovoj raširenosti pridonosi niska cijena koja je uvjetovana jednostavnošću ponude i kratkoćom trajanja. jesu izleti. Proces utvrđivanja vozarina je složen i podložan utjecaju brojnih čimbenika. odnosno iznos kojeg je korisnik pojedine usluge spreman platiti. U međunarodnom linijskom zračnom prometu razinu cijena utvrđuje IATA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika). Taj zadatak država će realizirati posredstvom državnog poduzeća ili će. Određivanje vozarina od strane pojedinih udruženja primjenjuje se kada prijevoznici žele spriječiti nelojalnu konkurenciju na dijelu prometnih tržišta. onome koga opterećuju. jer će prijevoznik nadograditi barem iznos prosječne profitne stope. putem natječaja za dodjelu koncesije. koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika. Gornju granicu troškova korisnika odredit će tržišna kretanja. administrativno. Troškovi u prometu Troškovi prometne usluge koje snosi korisnik u pravilu su viši od troškova prometnog poduzeća. stupnju iskorištenosti kapaciteta te odnosu između planiranih i stvarnih troškova. od strane prijevoznika. Nautički turizam Zasniva se na plovidbi i boravku u specijalnim plovilima – brodicama ili jahtama. Ostali cestovni prijevnoznici utvrđuju cijenu usluge posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom. koji najčešće raspolažu samo jednim brodom te u pravilu pružaju jednostavne ugostiteljske usluge.

Statistički podaci. nego za ostale prometne grane. da je njihov broj najveći tijekom ljetnih mjeseci. obnova kolnika. Nositelji zračnoga prometa jesu prijevoznička poduzeća u privatnom vlasništvu ili vlasništvu države i lokalnih tijela vlasti. koja kod najrazvijenijih europskih zemalja varira između 50% i 90%. je izloženost riziku od prometnih nezgoda turista. Karakteristike troškova na željeznici određuje velika investicija u infrastrukturu i vozni park pa su fiksni troškovi dominantni. Održavanje luka i pružanje lučkih usluga država može povjeriti vlastitom poduzeću ili može posredstvom natječaja dodijeliti u koncesiju. Troškovi i vozarine u zračnom prometu Infrastruktura zračnog prometa i signalno-sigurnosni uređaji u domeni su države. od strane IATA te slobodnom pogodbom između prjevoznika i naručitelja. provjera svjetlosnih i ostalih sigurnosnih uređaja. koji obuhvaćaju godišnju dinamiku prometnih nezgoda. nije dovoljna. svejedno se odlučuju za cestovna vozila. prema podacima o broju prometnih nezgoda i njihovim posljedicama. Osnovne karakteristike tržišta zračnog prometa Da bi bile spremne usmjeriti svoju energiju na tržišta u kojima mogu u najboljoj mogućoj mjeri zadovoljiti želje i potrebe potencijalnih putnika zrakoplovne kompanije moraju pažljivo istražiti sva potencijalna tržišta. kolničke signalizacije. turisti svjesni ovakvoga stanja. a lošijih materijalnih mogućnosti. poginulih i ranjenih. Vozarine se u osnovi određuju na način da pokriju troškove i osiguraju primjerenu dobit. koji su se opredijelili cestovnim vozilima putovati do destinacije. Upravo zbog toga. a korigiraju se pod utjecajem brojnih čimbenika. U samom procesu istraživanja tržišta zračnog prometa kompanije moraju proći kroz tri glavne faze: 80 .Troškovi i vozarine u željezničkom prometu Uvećini europskih država željeznički promet organizacijski je u cijelosti ili najvećim dijelom obuhvaćen jednim poduzećem državnoga vlasništva. u turističkim državama pokazuju. Troškovi i vozarine u pomorskom prometu Luke su složeni i skupi objekti infrastrukture koje u pravilu gradi država i time osigurava uvjete za uspostavljanje linijskog servisa sukladno svojim razvojnim ciljevima. Iako su pokazatelji sigurnosti u cestovnom prometu mnogo nepovoljniji za cestovni promet. koja se brine za izgradnju i održavanje. te povećana aktivnost prometne policije. U osnovi se vozarine u zračnom prometu obračunavnju na jedan od ovih načina od strane države. Sigurnost u prometu s turističkog aspekta Jedna od posljedica visokog udjela cestovnog prometa u turističkim tokovima.

) 81 . a ne putnik osobno. Osnovne karakteristike tržišnog segmenta poslovnih putovanja možemo definirati na sljedeći način: • tržišni segment vrlo je zgusnut. dana i sata polijetanja.. turističkih putovanja te privatnih putovanja i ostalih vrsta putovanja koja se iz bilo kojeg razloga ne mogu svrstati u jedan od naprijed navedenih tržišnih segmenata. na tržištu zračnog prometa možemo razlikovati sljedeće tržišne segmente poslovnih putovanja. prednost pri ulasku i izlasku iz zrakoplova. odnosno radi se o putnicima koji zahtijevaju da im sjedala u zrakoplovu budu dostupna pred samo polijetanje zrakoplova • poslovni putnici žele u krajnje odredište stići na najbrži mogući način i u za njih najpovoljnije vrijeme • putovanje mora biti udobno kako bi poslovni putnici mogli započeti s obavljanjem svojih aktivnosti neposredno nakon dolaska u odredište • zbog nepredvidivosti odvijanja poslovnih aktivnosti poslovni putnici zahtijevaju da tarife koje koriste nemaju gotovo nikakva ograničenja (npr. visok životni standard i putuju vrlo često. Tržišni segment poslovnih putovanja Poslovno putovanje možemo definirati kao putovanje čija je osnovna svrha povezana s potrebama poduzeća u kojem je putnik zaposlen. posebne šaltere za prihvat i otpremu putnika i prtljage. to su putnici koji imaju visoka primanja. koju su platili za putovanje u poslovnoj klasi. a troškove koji nastaju u svezi s putovanjem podmiruje poduzeće. Zrakoplovne kompanije svoja tržišta najčešće segmentiraju po odredištima i to prema svrsi putovanja. brže dobivanje prtljage i dr. poslovni putnici zahtijevaju poseban tretman (npr. jer se sastoji od relativno malog broja ljudi koji učestalo putuju • socijalno-ekonomska struktura putnika je visoka.1. tako i privatno • poslovna putovanja uglavnom se ne mogu planirati puno vremena unaprijed. mogućnost mijenjanja plana putovanja. kako poslovno. Prema tome. Segmentacija tržišta Određeno tržište se podijeli na različite tržišne segmente potencijalnih putnika koji bi mogli imati potrebu za korištenjem usluga zračnog prometa. mogućnost promjene zrakoplovne kompanije s kojom će letjeti i dr. a sve to bez ikakve nadoplate) • poslovni putnici žele putovati odvojeno od ostalih putnika jer ne žele dijeliti mjesto s putnicima koji su platili znatno nižu cijenu za uslugu na istom letu • kao protuuslugu za izuzetno visoku cijenu.

Osnovne karakteristike kratkih poslovnih putovanja jesu u tome što se zahtijeva velik broj frekvencija između mjesta polaska i mjesta krajnjeg odredišta. Tržišni segment turističkih putovanja Najveći dio tržišnog segmenta čine putnici koji imaju niske prihode. mogućnost završetka poslovnih aktivnosti te povratak kući u istom danu. Oni su spremni. Tržišni segment turističkih putovanja razlikuje se od tržišnog segmenta poslovnih putovanja u sljedećem : ♦putnik sam plaća putovanje i spreman je potrošiti što je moguće manje novaca – cijena je izuzetno važna budući da se uglavnom radi o godišnjim porodičnim putovanjima gdje putuju obično dva ili više članova obitelji ♦za razliku od poslovnog putovanja gdje može doći do velikih gubitaka za poduzeće ukoliko se na putovanje ne ode. a time i povećavaju svoje izglede da će oni izabrati njihove usluge i onda kada putuju na odmor ili privatno. Ovisno o karakteru poslovnih aktivnosti poslovna putovanja možemo podijeliti na planirana i neplanirana ili hitna poslovna putovanja. Nuđenjem kvalitetnije usluge na tržišnom segmentu poslovnih putovanja zrakoplovne kompanije dobivaju zadovoljnije putnike. jer je prinos po poslovnom putniku i do četiri puta veći od prinosa koji se ostvaruje prijevozom putnika u turističkoj klasi. mogućnost dobivanja sjedala u zrakoplovu neposredno pred samo polijetanje zrakoplova te usluga u zrakoplovu nije primarna. dio putnika s tržišnog segmenta poslovnih putovanja nije više spreman plaćati visoku cijenu za putovanje u poslovnoj klasi. Zrakoplovne kompanije moraju znati uvjeriti poslovne putnike da cijena prve i poslovne klase odražava stvarnu vrijednost usluge koja im se u tim klasama nudi. na turističko putovanje se ne mora otići ako je ono preskupo 82 . mogućnost izbora najpogodnijeg vremena polaska. Na tržištima gdje je prisutna stvarna konkurencija među zrakoplovnim kompanijama. poslovni putnici više neće moći negodovati da su cijene u prvoj i poslovnoj klasi nerealno precijenjene. prijeći drugoj zrakoplovnoj kompaniji ili koristiti drugu klasu prijevoza ako ima ta niža cijena i dalje osigurava osnovni komfor i fleksibilnost. moraju značajno promijeniti kvalitetu usluge po klasama.• uglavnom su to osobe muškog spola između 30-50 godina starosti iako je broj poslovnih putnika žena u stalnom porastu Ovisno o dužini trajanja leta poslovna putovanja možemo podijeliti na kratka odnosno dugačka poslovna putovanja. dolaska i povratka. a da bi to mogle. Danas su najuspješnije i najprofitabilnije upravo one zrakoplovne kompanije koje su se uspjele izboriti za svoj udio na tržištu poslovnih putovanja. bez razmišljanja. Za dugačka poslovna putovanja značajno će manji broj poslovnih putnika želi rezervirati mjesto u zrakoplovu u zadnji čas te izuzetno velika osjetljivost putnika na ponuđene usluge i udobnost u zrakoplovu. cjenovno su vrlo osjetljivi i svoje potrebe zadovoljavaju isključivo uslugama zrakoplovnih kompanija koje se bave izvanrednim zračnim prometom. Dobivajući tako kvalitetnu uslugu.

2. vremena polaska i povratka te datumi letenja manje su važni jer se radi o putovanjima koja se planiraju dosta vremena unaprijed ♦postoji čvrsta veza između potražnje za korištenjem usluge zračnog prometa i cijene ostatka aranžmana ♦turistička putovanja uglavnom se odvijaju u određenim sezonskim razdobljima i to gotovo redovito potkraj tjedna ♦putnici su vrlo osjetljivi na mogući gubitak prtljage ♦dobna struktura potencijalnih putnika je prilično šarolika ♦odluke o odlasku na turistička putovanja i odabiru zrakoplovne kompanije. a to se očituje u sve većoj konkurenciji između zrakoplovnih tvrtki koje pokušavaju ponuditi što povoljnije aranžmane. ali su putnici još osjetljiviji na promjene cijena usluga.♦kod turističkih putovanja cijena je važnija od usluge u zrakoplovu i potencijalni putnici vrlo brzo reagiraju na promjene cijena odlučujući se na korištenje usluga jeftinijih zrakoplovnih kompanija ♦turistička putovanja u pravilu traju duže od poslovnih putovanja ♦učestalost letenja između mjesta polaska i krajnjeg odredišta. koji su 83 . možemo svrstati odlazak studenata na studij.). U ovu grupu putovanja možemo ubrojiti dnevni odlazak na posao i povratak s posla. Tržišni segment privatnih putovanja i ostalih vrsta putovanja Privatna putovanja su ona koja organiziraju sami putnici u svoje slobodno vrijeme. različita porodična okupljanja i sl. smrt. odlazak u mjesto gdje je osoba dobila novi posao i druga slična putovanja. vrijeme polaska i plan putovanja. no i kod samih potencijalnih putnika koji se okreću novim destinacijama i novim načinima putovanja – žele sami kreirati svoje turističko putovanje izbjegavajući klasične paket-aranžmane. sami ih plaćaju. koja se iz bilo kojeg razloga ne mogu svrstati u jedan od navedenih tržišnih segmenata. Po svojim osobinama ova putovanja vrlo su slična turističkim putovanjima. Definiranje potražnje za uslugama zračnog prometa i određivanje ciljnih skupina Izabiru se ciljne skupine kojima će se zračne kompanije direktno obratiti. stvarnih i potencijalnih. Iako je ovakav koncept turističkih putovanja karakterističan za mlađe putnike. Potražnju za uslugama na tržištu zračnog prometa možemo definirati kao onaj segment putnika. U ostala putovanja. a putovanja imaju točno određenu namjenu. uglavnom. on je sve zastupljeniji na cijelom tržišnom segmentu turističkih putovanja. donose u ime čitave porodice žene ♦konkurencija među zrakoplovnim kompanijama na tržišnom segmentu turističkih putovanja uglavnom se svodi na nametanje cijenama Suvremeno doba donijelo je sa sobom nove karakteristike i trendove na tržišnom segmentu turističkih putovanja. posjet prijateljima i rodbini te putovanja iz porodičnih razloga (bolest.

regionalni promet. ostvaruju više od 15% prihoda od prijevoza robe (robe. te sezonske i mjesečne analize kretanja zračnog prometa. Pri analizi tržišnih potencijala ne treba zanemariti niti tržište robe jer mnoge zrakoplovne kompanije. pošte. a najupotrebljavanije klasifikacije su: redovni promet. a analize po danima ili satima koriste zračne luke ♦ praćenje odvijanja zračnog prometa na principu”početak putovanja – krajnje odredište” (origin – destination) – najčešće se koristi u određivanju reda letenja zrakoplovnih kompanija i planiranju aktivnosti zračnih luka ♦ dužina putovanja – o njoj ovise osnovne karakteristike putovanja ♦ vrste zračnog prometa – njime se uglavnom koriste zračne luke u procesu planiranja. izvanredni promet.spremni platiti cijenu po kojoj će zrakoplovnim kompanijama biti isplativo da njih ili njihovu robu prevezu do određenog mjesta. koje su se gotovo specijalizirale za prijevoz putnika. ekspresnih i diplomatskih pošiljki). generalna avijacija (za vojne potrebe) i zračni promet u vojne svrhe ♦ drugi pokazatelji praćenja odvijanja zračnog prometa 84 . no vrlo često se ne koristi jer s u najvećem broju slučajeva ne raspolaže s potrebnom bazom podataka radi velikih troškova dobivanja istih ♦ praćenje odvijanja zračnog prometa u različitim vremenskim intervalima – najčešće se koriste godišnje. U praksi postoje tri kategorije pokazatelja koje možemo koristiti da bismo analizirali karakter i razinu ekonomskih kretanja u zračnom prometu. ali mogu biti potencijalni korisnici ako dobiju pravu informaciju o njenoj usluzi ili ako se na njih uspješno djeluje odgovarajućim metodama promotivnih aktivnosti. To su: ♦volumen putničkog prometa – predstavlja ukupan broj putnika u promatranom razdoblju i na promatranom segmentu sustava zračnog prometa ♦broj polijetanja zrakoplova – označava ukupan broj polijetanja zrakoplova u komercijalne svrhe u promatranom razdoblju i na promatranom segmentu sustava zračnog prometa ♦učinak u putničkim kilometrima (miljama) – predstavlja broj polijetanja zrakoplova u putničkom prometu pomnožen s duljinom putovanja i brojem prevezenih putnika u promatranom razdoblju i na promatranom segmentu sustava zračnog prometa Karakteristike koje najčešće koristimo u analizi potražnje za uslugama zračnog prometa jesu: ♦ svrha putovanja – jedna od značajnijih karakteristika volumena putničkog prometa. Pri tome razlikujemo dva segmenta potražnje putnike koji već koriste usluge određene zrakoplovne kompanije te putnike koji ne koriste usluge određene zrakoplovne kompanije.

Kako su želje putnika izuzetno složene. djeci i sl. Što bolje zrakoplovne kompanije ovladaju svakom od navedenih determinanti.Posebnu pažnju treba posvetiti analizi motiva. koji plan putovanja će izabrati. Pri tome uvijek treba nastojati da se raspolaže s dovoljno kvalitetnih informacija o sljedećem koje alternativne mogućnosti imaju putnici. s kojom zrakoplovnom kompanijom će putovati te da li će se obratiti zrakoplovnoj kompaniji direktno ili će potražiti usluge nekih od brojnih posrednika prodaje. individualnom pristupu prema putnicima i sl. ili se mogu distancirati od konkurencije – npr.) o strategija pozicioniranja prema prigodama u kojima se usluge koriste (zimi se kao argumenti za korištenje zrakoplova mogu navoditi neprohodne ceste i loši vremenski uvjeti. ali smo dobra alternativa) o strategija pozicioniranja prema različitim skupinama proizvoda (kompanija se može specijalizirati za uslugu koju će moći koristiti turisti. i u koje vrijeme će putovati. vrlo često može se dogoditi da niti jedna od raspoloživih alternativa ne može zadovoljiti putnikovu želju za putovanjem. To su: o strategija pozicioniranja prema obilježjima proizvoda (niske cijene. da li će putovati. ali i poslovni putnici) 85 . 3. Pri donošenju bilo kakve odluke putnici moraju sami definirati neke osnovne elemente na osnovi kojih će moći pristupiti izboru konkretnog plana putovanja kao što su npr. Pozicioniranje usluge na tržištu zračnog prometa Pozicionira se usluga u formi koja će na najbolji način omogućiti zadovoljavanje želja i potreba odabrane ciljne skupine. kvaliteta usluge u zrakoplovu. stavova. kuda će putovati. dok u ljeti ukazujemo na gužve na trajektima i velike vrućine) o strategija pozicioniranja prema kategorijama potrošača (proizvod namijenjen poslovnim putnicima. shvaćanja. te mu je u tom slučaju potrebno ponuditi sljedeću najpovoljniju varijantu. mladima. Pri pozicioniranju vlastitih proizvoda odnosno usluga zrakoplovne kompanije imaju na raspolaganju nekoliko različitih strategija. ali se trudimo. razmišljanja i informiranosti potencijalnih putnika.: nismo najveći.: mi nismo kao oni.) o strategija pozicioniranja prema potrebama koje proizvod zadovoljava ili prednostima koje pruža korisniku (kompanija je poznata po točnosti.) o strategija pozicioniranja prema proizvodima konkurencije (kompanije se mogu boriti protiv konkurencije na način da se uspoređuju s njom ili pozivaju na nju – npr. kada. bit će uspješnije u kreiranju svoje ponude i pridobivanju novih putnika. koje od karakteristika tih alternativa putnici smatraju posebno važnim te na koji način putnici vrše izbor između ponuđenih alternativa. emocija. suvremena flota i sl.

Pri odabiru konkurentnih prednosti koje će kompanije promovirati. odabrale ciljne skupine i pozicionirale svoje usluge. 86 . moraju prije svega identificirati nekoliko svojih konkurentskih prednosti na kojima mogu eventualno graditi svoju poziciju u svijesti putnika. treba paziti da te prednosti imaju sljedeća obilježja: o važnost: usluge koje kompanije nude moraju putnicima pružati konkretnu korist i imati za njih izuzetno veliku prednost o osobitost: konkurencija uopće ne može ponuditi takve usluge ili ih ne nudi na tako osobit način o nadmoćnost: usluge koje kompanije nude superiorne su u odnosu na druge usluge s kojima putnici mogu zadovoljiti iste potrebe o pravo na kupnju iz prve ruke: konkurencija ne može lako i u kratkom vremenu steći iste prednosti koju nude druge kompanije o dostupnost: putnici moraju moći platiti takve vrste usluga o profitabilnost: nuđenjem usluga s takvim konkurentskim prednostima kompanije moraju moći ostvariti i odgovarajući profit Nakon što su istražile i segmentirale tržište. kompanije su spremne za izuzetno težak i složen zadatak: planiranje i definiranje tržišnog spleta. odabrati između njih one prednosti koje su najbolje i najtraženije te pronaći način učinkovitog komuniciranja s tržištem kako bi potencijalnim putnicima mogle pravovremeno i na kvalitetan način priopćiti informaciju o tome gdje su se točno pozicionirale. po kojima će se razlikovati od konkurencije.Da bi zrakoplovne kompanije mogle odabrati odgovarajuću strategiju za pozicioniranje na tržištu.

1. a za nju je. po njegovu mišljenju. Lanac usluga pojednostavljeno izgleda ovako (redom) proces rezerviranja leta. isključivo odgovorna zrakoplovna kompanija koju je odabrao. velika mreža letova i dr. ali i instrumente za kontrolu njihovih provođenja. zračna luka polaska. od niza karika.) ♦ poželjni – predstavljaju spremnost kompanije da se u potpunosti posveti zadovoljavanju želja i potreba svojih potencijalnih putnika Pri kreiranju svakog pojedinog dijela usluge zračnog prometa na tržištu ponuđene potencijalnim putnicima zrakoplovne kompanije moraju biti sposobne saslušati i razumjeti želje potencijalnih putnika te naći odgovarajući način kako da te želje ispune. nego samo kvaliteta usluge u cijelosti. Putnik na putovanje koje će realizirati gleda kao na jedan neprekinut lanac usluga. zrakoplovne kompanije moraju vrlo pažljivo definirati bitne elemente svoje marketinške politike i ugraditi ih u odgovarajući model upravljanja marketingom. ali isto tako ih na odgovarajući način stimulirati i nagrađivati za dobro izvršene zadatke. dodatne usluge prije leta. spoznati vlastite prednosti pred konkurencijom. tako i njihovom troškovnom učinkovitošću. a da istovremeno ostvare i planirani profit. školovati i osposobljavati svoje zaposlene za ispunjavanje pred njih postavljenih zadataka. usluge konkurencije te poslovne interese same zrakoplovne kompanije.: dobar red letenja. zračna luka krajnjeg odredišta te dodatne usluge nakon leta. definirati strategiju usluga ponuđenih na tržištu na kojem su identificirani putnički potencijali. Politika definiranja usluge zračnog prometa Definiranje usluge zračnog prometa vrlo je značajno. 87 .Bitni elementi marketinške politike u zračnom prometu Da bi odgovorile na takve zahtjeve. definirati standarde usluge. Njega ne zanimaju elementi usluge pojedinačno niti njihovi pojedinačni izvršioci. let. Svaka usluga zračnog prometa sastoji se još i od ovih elemenata: ♦ obavezni – predstavljaju kompetentnost kompanije u letačkom i tehničkom pogledu da izvrši siguran i pouzdan prijevoz putnika zrakom ♦ potrebni – predstavljaju spremnost zrakoplovne kompanije da ponudi uslugu koja ima određenu razinu kvalitete (npr. Ono obuhvaća jasno definiranje svih elemenata konkretnih usluga zračnog prometa kojima se neka zrakoplovna kompanija može suprotstaviti svojoj konkurenciji na tržištu. ali izuzetno osjetljivo područje poslovne politike svake zrakoplovne kompanije. Kvalitetu usluge možemo gledati kroz tri elementa očekivanja putnika. kako kvalitetom usluga.

te omogući postizanje planiranog profita. broj osoba koje putuju) ♦ kvalitativni elementi usluge (vrijeme trajanja putovanja. Putnici vrlo osjetljivi na cijenu zasnivat će svoju odluku o putovanju zrakoplovom isključivo uvažavajući kriterij najniže cijene i bit će spremni suočit se sa različitim ograničenjima. leži u činjenici da postoje različite razine elastičnosti potražnje za tim uslugama.2. primjenjuje se princip da viša cijena podrazumijeva ponudu Elementi na kojima se zasniva struktura cijena usluge zračnog prometa Struktura cijene usluge zračnog prometa zasniva se na kombinaciji sljedećih elemenata: ♦ kvantitativni elementi usluge (dužina segmenta putovanja. težina prtljage ili robne pošiljke. rezervacija karte. točnost. hrana u zrakoplovu) ♦ elementi potražnje usluge (potencijal određenog tržišta. mogućnost kombiniranja putovanja s različitim kompanijama. oscilacije u potražnji za uslugama zračnog prometa) Određivanje cijene koštanja usluga zračnog prometa na principu različitosti cijena Glavni razlog što zrakoplovne kompanije mogu na jednom tržištu ponuditi svoje usluge prijevoza po različitim cijenama. Strategije formiranja cijena usluga zrakoplovnih kompanija Postoje tri osnovne strategije formiranja cijena usluga zrakoplovnih kompanija. refundacija karte. veličina i propusnost vanjskih stanica. nižom kvalitetom usluge i manje pogodnim vremenima letenja ako je to ustupak koji moraju učiniti da bi 88 . raspoloživost sjedala. Politika definiranja cijena usluga zračnog prometa Njezin osnovni cilj jest prodaja usluga zračnog prometa u okviru raspoloživih kapaciteta i to po cijeni koja će biti dovoljno atraktivna da osigura potrebnu količinu potražnje. To su: • strategija formiranja cijena zasnovana na troškovima  strategija formiranja cijena na osnovi stvarnih graničnih troškova usluge gdje se utvrđena cijena uspoređuje s graničnim troškovima svih dobavljača  strategija formiranja cijena na potpuno raspoređenim troškovima usluga • strategija formiranja cijena zasnovana na potražnji za uslugama zračnog prometa – zasniva se na tržišnim informacijama o cjenovnoj elastičnosti različitih kategorija putnika prema uslugama zračnog prometa u različitim klasama prijevoza • strategija formiranja cijena zasnovana na kvaliteti usluga – tu se smatra da sama razina kvalitete usluge može diktirati formiranje cijena. raspoloživi prostor u zrakoplovu. sigurnost.

ovisno o tome koliki dio ukupne prodaje svojih 89 . koji na njih djeluju različitim intenzitetom. Iz toga proizlazi model segmentacije tržišta potražnje za uslugama zračnog prometa koji potencijalne putnike dijele na četiri tipa: tip 1 (osjetljiv na vrijeme i neosjetljiv na cijenu). te vjernost određenoj kompaniji). i u njihovu slučaju cijena neće igrati važnu ulogu u odabiru putovanja ali do jedne određene granice. pogodnost reda letenja. odnosno smanjivanje troškova poslovanja) te psihološko – komunikacijski (uspješan kontakt s potencijalnim putnicima. Politika definiranja distribucijskog spleta na tržištu zračnog prometa Utvrđivanje načina prodaje i izbor odgovarajućih kanala distribucije osnovni su elementi kompanijske politike u definiranju distribucijskog spleta. povlaštene tarife te promotivne tarife. Oni će pri donošenju odluke vrednovati točno određene elemente kvalitete usluge. stavovima. točne i jasne informacije. kao npr. Zrakoplovne kompanije moraju na samom početku. U zračnom prometu kao specifičnoj vrsti uslužnih djelatnosti dominiraju sljedeći instrumenti za komuniciranje s tržištem: osobna prodaja usluga. Politika definiranja komunikacijskog spleta na tržištu zračnog prometa Možemo je definirati kao priopćavanje informacija i važnih sadržaja sa svrhom upravljanja mišljenjima. sažete. stvaranje preferencija. očekivanjima i načinima ponašanja potencijalnih kupaca. pokloni i drugi instrumenti za komuniciranje s putnicima. Tarife po kojima danas zrakoplovne kompanije prodaju svoje usluge možemo svrstati u pet osnovnih kategorija: tarife za korištenje usluga prve klase. a primjereno specifično postavljenim ciljevima. Dva su glavna cilja politike komuniciranja s tržištem: ekonomski (povećanje volumena prometa i profita. tip 3 (osjetljiv na cijenu i neosjetljiv na vrijeme) te tip 4 (neosjetljiv na vrijeme i cijenu). tip 2 (osjetljiv na vrijeme i osjetljiv na cijenu). tarife za korištenje usluga turističke ili ekonomske klase. usluga u zrakoplovu i dr. Činjenica da zrakoplovne kompanije nude na tržištu potencijalnim putnicima nematerijalnu. Pritom je oduvijek najveći problem kako odrediti pravilan odnos između prodaje koju kompanije mogu i trebaju realizirati direktno preko vlastitih prodajnih mjesta ili nekih sličnih vidova direktne komunikacije s potencijalnim putnicima i prodaje koju treba prepustiti za to specijaliziranim posrednicima prodaje na tržištu.dobili nižu cijenu. odnosno nevidljivu uslugu čini njihovu politiku definiranja distribucijskog spleta još složenijom i osjetljivijom. sponzorske aktivnosti te programi za putnike koji često lete (frequent flyer program). 4. 3. Između ove dvije skupine potencijalnih putnika postoje i različite podgrupe – oni pri odluci uvažavaju oba elementa. oglašavanje. tarife za korištenje usluga poslovne klase. nasuprot njima imamo putnike ograničene vremenom koje im stoji na raspolaganju i vrlo osjetljive na razini kvalitete ponuđene usluge.

poslovnicama ili agencijama u njihovom vlasništvu ♦ rezerviranje i prodaja karata preko organizirane središnje službe telefonske prodaje ♦ rezerviranje i prodaja karata preko uspostavljanja različitih vidova ”on-line” kontakata od strane putnika sa zrakoplovnom kompanijom koji su rezultat zadnjih dostignuća tehnologije ♦ prodaja karata posredstvom za to namijenjenih automata koji se postavljaju u zračnim lukama.usluga žele obavljati same odrediti broj vlastitih prodajnih mjesta. ali i na drugim lokacijama pogodnim za putnike 90 . Pri tome joj na raspolaganju stoje sljedeće mogućnosti: ♦ prodaja u vlastitim predstavništvima. njihov karakter i lokacije.

Zadar te Dubrovnik. Francuska i Španjolska dugo su izgrađivali kvantitativni aspekt nautičkog turizma (dakle broj vezova ). ali se još uvijek ne može tvrditi da je nautički turizam masovni turizam (barem ne u Hrvatskoj). U cilju osiguranja ravnomjernijeg rasporeda marina na našoj obali. dosegnuo naziv fenomena.: odnos čovjeka i prirode i odnos čovjeka i čovjeka. S druge strane. pa tako i formiranja cijene kvalitete. Mali Lošinj. Švedska. a to je. Kanada. Udruženje skrbi o boljitku nautičkog turizma Hrvatske zalažući se da nautički turizam pridobije prioritetnu orijentaciju na državnoj ravni u planovima razvoja turizma. Zakonski propisi su se djelomično nametnuli kao glavni i odgovorni urednici u cilju kočenja tako propulzivne turističke djelatnosti. Nautički turizam je dugo godina bio cenzurirana pojava . promidžbi nautičkog turizma te ostvarivanja predviđenih zadataka formirana je 1991. slijedi također i globalni svjetski proces litoralizacije. Nautički turizam kao član velike obitelji turizma. pribjeglo se težnji zadovoljavanja onih kupaca sa srednjom platežnom moći. koje u potpunosti udovoljavaju potrebama današnjih nautičara. modernizacijom jedrilica.17. pokazuje sve karakteristike omasovljenja. SELEKTIVNI OBLICI TURIZMA NAUTIČKI TURIZAM Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj More i brodovi su čimbenici koji sačinjavaju nautiku.Tendencija rasta tog tipa turizma. sve do perioda GRUPACIJA MARINA HRVATSKE godine 1975. g. Osnovne odrednice nautičkog turizma morale bi imati jednosmjerni put. U cilju univerzalizacije takvog vida turizma. a koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru. nautički turizam znači odnos učesnika koji stvaraju i zadovoljavaju vlastite potrebe. formirano je Udruženje nautičkog turizma pri PRIVREDNOJ KOMORI HRVATSKE. Nautički turizam u svijetski poznatim zemljama kao što su SAD. koja se u današnjim vremenima najčešće izražava pojmom navigacija. Velika Britanija.sa marinama: Punat. Izvorna riječ «nautika» je grčkog porijekla i ona označava vještinu plovidbe. 1994. Nautički turizam nameće svekoliku potrebu korektnog i ekološki svijesnog ponašanja čovjeka prema prirodi i kulturnom bogatstvu što je osnovni uvjet da se nautički turizam kao oblik razonode ili aktivnog odmaranja održi kao vid turizma. 91 . Osnovne karakteristike nautičkog turizma Nautički turizam je kao društvena i sociološka pojava u svojoj relativno kratkoj razvojnoj krivulji. Današnja je tendencija svekoliki kvalitativni aspekt (pružanje najrazličitijih vrsta usluga ).g. jer je osnovni kriterij vrednovanja usluge. UDRUGA HRVATSKIH MARINA u novoj Hrvatskoj državi koja je za strateški pravac razvoja prihvatila turizam.

rijekama ili jezerima, u turističke svrhe. Turističke svrhe su izuzetno širok pojam, tako da obuhvaćaju ribolov, športske aktivnosti, razonodu, rekreaciju, te zdravstvene i kulturne potrebe. Uloga nautičkog turizma Nautičkom turizmu se može ispoljavati u vidu produženog ljetovanja na krstarenju ili učestalijeg korištenja slobodnog vremena, najčešće vikendom, na temelju poznate formule vikend kućaautomobil- plovilo. U pogledu razvoja i uloge yachtinga, stručnjaci se ne ograničavaju samo na eksploataciju u turističkom pogledu mora, nego lepezu turističke ponude prenose također na rijeke, jezera i lagune, te kapilarno isprepletenim kontinentalnim kanalima. Nautička ponuda i njezina organiziranost Sustavni dijelovi nautičke ponude: a) privezište ili vez – je osnovni preduvjet za bavljenje nautikom, a ujedno predstavlja i najveću investiciju u nautičkom turizmu. Obzirom na izuzetni morfološki sastav naše obale i otoka, možemo ustvrditi da smo u tom pogledu u privilegiranom položaju, jer se jedan relativno veliki broj naših marina nalazi u zaštićenim zonama od udara jakih vjetrova, te valova, tako da nije potrebna izgradnja moćnih lukobrana, koji u tehničkom smislu, zahtjevaju opsežne radove pri izgradnji, a to se izravno preslikava na ukupnu financijsku konstrukciju. Primjeri takvih marina su: Novigrad, Červar Porat, Veruda, Pomer, Punat, M. Lošinj, Rab, Zadar, Kremik, Betina i Skradin. Uz lukobran, svakako su potrebite konstrukcije za privez, koje mogu biti izrađene od betona, drveta i plastike. Prema dužini boravka razlikujemo dnevni, mjesečni i godišnji. Cijena korištenja godišnjeg veza ovisi svakako o položaju marine, dakle, u prvom redu pitanje sigurnosti i atraktivnosti lokaliteta, zatim dužine broda, da li je nautičar dugogodišnji klijent ili ne (odrednica od 1000 do 1500 eura bila bi uputna kao barometar cijena). Postoji također i suhi vez, tj. smještaj plovila na obali, ili kod modernijih marina na zapadu, garažiranje u hangarima. b) tehničke i servisne usluge - pored sigurnosti središta, najvažniji su motiv biranja marina od strane vlasnika plovila. Moderna tehnologija, stručni radni potencijal, te efikasna organizacija i racionalnost poslovanja, predstavljaju osnove tog važnog segmenta nautičke ponude. Hrvatske marine su posljednih godina najviše ulagale upravo na tom polju, kako bi se približili europskim standardima. Dobro opremljen servis obuhvaća: usluge dizalica, mehaničara, elektičara, stolara, ličitelja, tapetara, šivača jedra, te stručnjaka za brodsku opremu. c) trgovačka ponuda - važni prateći segment nautičke djelatnosti. Sastoji se od opskrbe nautičkom opremom, opskrba hranom i pićem za potrebe boravka na moru tijekom krstarenja. d) yacht charter – najam brodova, kao jedna od visoko profitabilnih djelatnosti u nautičkoj ponudi, zavrijeđuje posebnu pažnju jer ona predstavlja ujedno i garanciju da će inozemni nautičari 92

ostati najvećim djelom na našem moru, te tako pridonijeti većoj efikasnosti poslovanja. Dok troškovi posjedovanja plovila idu isključivo na teret vlasnika, najam ima prednost diobe troškova na više vlasnika. To istovremeno omogućuje i vlasnicima plovila da iznajmljivanjem smanje visoku cijenu održavanja. e) intervencije na moru - u kvalitetnoj nautičkoj ponudi formacijski bi, prema navedenim regijama ( Istra, sjeverna, srednja i južna Dalmacija ), trebala djelovati sa barem po dva broda specijalno opremljenja za potrebe spašavanja. Podjela i vrste nautičkog turizma Razlikujemo ove tipove nautičkog turizma: 1. mobilni nautički turizam može se manifestirati u pogledu panoramskog razgledavanja gradova, kulturnih blagodati, nacionalnih parkova te prirodnih fenomena (ogled Limskog kanala, Dubrovačkih zidina ili Kvarnerskog otočja). 1A. Mobilni nautički turizam koji ima karakter posjeta – izleta, (POREČ – VENECIJA ili DUBROVNIK – SPLIT) 1B. Mobilni nautički turizam koji ima karakter krstarenja 1C. Oceansko krstarenje 1D. Mobilni nautički turizam sportskog karaktera 2. boravišni ili stacionarni nautički turizam, kao oblik životnog prostora za stanovanje. 2A. Boravišni ili stacionarni nautički turizam, čiji je osnovni motiv kupanje, ribolov, razonoda. S aspekta organizacije razlikujemo: individualni nautički turizam, grupni nautički turizam i masovni nautički turizam.Obzirom na mjesto izvođenja razlikujemo: nautički turizam na morima, jezerima i rijekama. Obzirom na sredstvo korištenja razlikujemo: kajak, surf, čamac na vesla, gumenjaci, gliseri... Tipologija nautičkih luka MARINA - dominantni tip turističke luke u svijetu iz jednostavnog razloga jer se samo u marini zadovoljavaju najrazličitije potrebe i želje nautičara. PRIVEZIŠTA – pružaju mogućnost privremenog veza radi noćenja ili se koristi što je i najčešći slučaj kao zaklonište u slučaju nevere, a mogu se nalaziti u sastavu autokampa, turističkih naselja ili ovećih plaža. Namjenjena su manjim motornim jahtama, športskim čamcima, te onim na vesla. Prema kategorizaciji, zaslužuju jednu zvjezdicu. LUKE TIPA «MANDRAČ» ( OD TAL. MANDRACCHIO) – to su obično gradske luke i lučice koje duboko zadiru u gradsku jezgru, najčešće vrlo dobro zaštićene od vremenskih neprilika. Od nautičkih usluga pružaju samo privezište, eventualno vodu i struju, te usluge mehaničara. Prema kategorizaciji zaslužulu dvije zvjezdice. MARINA SA 3 ZVIJEZDICE – tip turističke luke koja nema naglašeno – atraktivnu lokaciju. Pruža mogućnost nautičkih usluga, i najčešće posluje samo sezonski. Pod najelementarnijim 93

uslugama podrazumjevamo: privezišta u moru; sposobnost pružanja logističkih usluga na pontonu; sposobnost pružanja tehničkih i servisnih usluga; trgovačka ponuda; ugostiteljski sadršaj; parkiralište. MARINA SA 4ZVIJEZDICE – zapošljavanja te ostvarivanje dobiti. Zaključak Nautički turizam kao fenomen, spada među najpropulzivnije discipline turizma, koja ima karakter rekreacije. On predstavlja novu socio- ekonomsku pojavu u našem društvu. Svojim multiplikativnim efektima pridonosi novom, maštovitijem kvalitetu življenja, urbanizaciji i uređenju površina oko marina. U našim uvjetima orijentacija razvoja nautičkog turizma može biti što je već i praksa pokazala, tranzitnog ili stacionarnog karaktera. Odrednice budućeg razvoja nautičkog turizma treba usmjeravati prema djelotvornijim promidžbenim aktivnostima te ekonomičnosti poslovanja u cilju ostvarivanja što veće dobiti. ima lokaciju uz poznata turistička mjesta kulturalne lepeze

94

Dopunsku zaradu od turizma na vlastitom obiteljskom gospodarstvu koju je moguće ostvariti prodajom vlastitih proizvoda. Gorski Kotar i Žumberak. Turizam na obiteljskom gospodarstvu dopunska je djelatnost vlasnika gospodarstva i njegove obitelji. kulturni. Seosko domaćinstvo može razvijati posebne oblike turističke ponude. Turizam na seljačkim gospodarstvima spada u ruralni turizam. Posavina.TURIZAM NA SELJAČKIM GOSPODARSTVIMA Hrvatska kao turistička zemlja prestaje nuditi samo more i sunce te se na turističkom tržištu pojavljuje kao jedinstvena turistička destinacija s novim turističkim proizvodom-turizmu na seoskom obiteljskom gospodarstvu. Prigorje.Međimurje i Podravina.  pružanje usluga prema najavi za najviše 50 osoba ili grupu.  ponuda pića iz vlastitog podruma. njemački Urlaub Ferien auf dem Bauernhof. koje je organizirano kao turističko seljačko gospodarstvo radi odmora i rekreacije. Istra i Hrvatsko primorje. zdravstveni. gospodarstvu.  ponuda jela iz vlastite kuhinje. Dalmacija. ruralni te događajni. slovenski kmečki turizem. Ona također podrazumjeva aktivno uključivanje cijele obitelji i razlog je više da se vlastito gospodarstvo ne napušta. Podjela selektivnog turizma Selektivni se turizam može podijeliti na: ekoturizam.  ponuda vlastitih proizvoda. Baranja. Lika i Kordun. Engleski naziv za turizam na seljačkim gospodarstvima je farm tourism. gradski. Srijem.Moslavina. Hrvatsko zagorje.Pokuplje. španjolski agroturismo. francuski tourisme a la ferme.  kampiranje na posjedu i sl.  organizacija izleta u okolicu. 95 . među kojima su najčešće:  smještaj gostiju na vlastitome  degustiranje i kušanje vina i rakije. a u čiji su rad uključeni svi članovi obitelji. talijanski agriturismo. pružanjem usluga smještaja i prehrane te oplemenjivanjem gospodarstva novim sadržajima. Pojam turističkog seljačkog gospodarstva Seljački turizam je boravak turista u domaćinstvu. Prema oblikovnim značajkama sela te pripadajućoj ruralnoj arhitekturi u Hrvatskoj su utvrđene sljedeće prostorne cjeline: Slavonija. Turističko seosko obiteljsko gospodarstvo Turističko je seosko obiteljsko gospodarstvo manja gospodarska cjelina smještena u turistički atraktivnome kraju koja daje izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva.

vlasnik ili nositelj prava korištenja.Turist plaća uslugu boravka i svih ponuđenih sadržaja u klimi prijateljske. U NN. očuvana priroda. berbe voća i povrća. Br. u seljačkim domaćinstvu mogu se pružiti i usluge kušanja vlastitog vina ili rakije u određenom dijelu stambenog ili gospodarskog objekta. gostima kojima se izdaju sobe ili apartmani mogu se pružiti i usluge doručka. 2. usluge u seljačkom turizmu. branje plodova. foto safari. u zatvorenom. radijacije i sl. a njih pruža ili sam član seljačkog domaćinstva Dva uvjeta za ispunjenje da bi netko proglasio seljačko obiteljsko gospodarstvo turističkim seljačkim gospodarstvom: 1. 2. polupansiona ili pansiona. očuvano graditeljsko naselje. odsutnost potencijalnih opasnosti (eksplozija. 3. ubiranje ljetina i dr.8/96 objavljen je Zakon o turističkoj djelatnosti koji sadrži odredbe vezane za turizam na seljačkom gospodarstvu. turističke usluge u seljačkom turizmu su iznajmljivanje konja za jahanje. seljački turizam u smislu ovog Zakona je boravak turista u domaćinstvu. nezagađen zrak i voda. One se odnose na: 1. slikovit krajolik. Da se takvo gospodarstvo nalazi u turističko atraktivnom kraju a elementi na temelju kojih se obavlja gruba procjena atraktivnosti kraja:         zdrava klima. te usluživanja pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje. a također može organizirati kamp na svojem zemljištu za najviše 10 smještajnih jedinica od 30 gostiju istodobno. 48/95 objavljen je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji sadrži odredbe vezane za turizam na seljačkim gospodarstvima. može pružati usluge iznajmljivanja soba i apartmana za ukupno najviše 10 soba. a odnose se na: 1. Ovaj viši i humaniji odnos koji se očituje u novom obliku turističke ponude znači novi korak u ostvarivanju načela održivoga razvoja. očuvane socio-kulturne značajke. 96 . koje je organizirano kao turističko seljačko gospodarstvo radi odmora i rekreacije. odsutnost buke i vibracija. obiteljske sredine. natkrivenom ili na otvorenom prostoru za najviše 50 osoba. poplava.). Zakonski propisi i potrebni uvjeti za pružanje turističkih usluga na seljačkom gospodarstvu U Narodnim novinama br. odnosno 20 postelja.

nabava robe.izgradnja komunalne infrastrukture . uvjeti za rekreaciju. dobra cestovna povezanost sela. spravljanje kruha i ostalih jela u krušnoj peći) . Prednosti turizma na seljačkim gospodarstvima . onečišćenje zraka i vode te mijenjanje slike naselja i krajobraza.poboljšanje higijenskih uvjeta .unaprijeđenje standarda stanovanja . udaljenost gospodarstva do prve ambulante i pošte manja od 15 km udaljenost gospodarstva do prve trgovine i gostionice (caffe bara i sl. Sudionici turizma na seljačkim gospodarstvima Uz ovu vrstu turizma vezan je čitav niz aktivnosti od propagande.) manja od 5 km. Drugi uvjet je taj da mora biti adekvatno za turističko uređenje. maslina te ostalog voća i povrća) .        mogućnost slobodnog kretanja turista po okolici. Obiteljsko turističko seljačko gospodarstvo kao ponudbena jedinica Aktivnosti koje se mogu pružati turistima na seljačkim gosp. turističke zajednice. telefonska povezanost sela.prerada i obrada prikupljenih plodova na domaćinstvima i njegovoj okolici (postupci pravljenja vina. su: . sokova. kontaktiranje s gostima u mjestu prebivališta.postupci pripremanja mesnih prerađevina (istarski pršut. su: sama obiteljska gospodarstva. osobito s regionalnim jelima i pićima. kobasica i ostalih proizvoda) 97 . zainteresiranost većeg broja seoskih gospodarstava da se bave seoskim turizmom. touroperatori. razonodu i posjete znamenitostima. ponija i magaraca) .značajan priliv financijskih sredstava .produženje turističke sezone Nedostaci turizma na seljačkim gospodarstvima: zagađivanje okoliša bacanjem otpada.jahanje (konja.sprečavanje iseljavanja lokalnog stanovništva . Sudionici turizma na selj.ubiranje plodova na domaćinstvu (branje grožđa. vođenje knjigovodstvenih podataka. udruge i turističke agencije. gosp. izrade kalkulacija. ugostiteljski objekti. kreditiranje do izobrazbe.

hranjenje.stari obrti (kovačnica. 98 . košara. vožnja biciklom. a očito je da je proces razvoja tog turizma itekako započeo.) .. Stoga višu tržišnu poziciju možemo postići samo novom kvalitetom proizvoda i usluga. izletnici i putnici. Nakon toga treba ispitati potražnju koju čine gosti na imanju. užadi itd. izrada poljoprivrednih alata. pletenog namještaja. Riječ je o onom obliku turizma čije vrijeme tek dolazi. stolni tenis. Zaključak Međunarodno turističko tržište ponude i potražnje Hrvatsku shvaća kao destinaciju s ograničenom turističkom ponudom. Uz to treba osigurati odgovarajući prostor s odgovarajućom opremom.mogućnost bavljenja standardnim sportovima na domaćinstvu (tenis. te ispitati njihovu zainteresiranost i želju za kupnjom takvih proizvoda. boćanje) Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih prerađevina Kod pokretanja ove vrste usluge treba analizirati vlastite tržišne viškove te vrijeme prodaje (sezona). Seoski turizam podrazumjeva «turizam kao način života» i neposredno utječe na sveukupnost hrvatske turističke ponude i potražnje. briga i druženje sa životinjama .organiziranje krštenja mladog vina .

1861.izvansezonski značaj . cijena i kongresno turistička usluga. koja znači sastanak. U Americi se upotrebljavala za označavanje Donjeg doma parlamenta. prema mjestima u kojima međunarodne organizacije imaju svoja sjedišta . a kojima mjesto sastanka nije stalno mjesto boravka ili rada". turističkim mjestima s kongresnim hotelima kao i Tržište kongresnog turizma Elementi tržišta kongresnog turizma su osim kongresno turističke potražnje i ponude. Sastanak ima obilježje kongresnog turizma ako njegovo trajanje nije manje od dva dana i ako je mjesto održavanja za veći broj sudionika izvan mjesta njihovog stalnog boravka. Time je kongresni turizam i službeno verificiran kao selektivni oblik turizma. kao prvi međunarodni kongres spominje liječnički skup održan u Rimu 10. Povijest održavanja kongresa seže u daleku prošlost.KONGRESNI TURIZAM Pojam i povijest kongresnog turizma Riječ kongres dolazi od latinske riječi congressus.osnovni motiv . simpozij.stručnih i poslovnih informacija. U europskim zemljama riječ kongres je zadržala značenje po svom latinskom porijeklu.razne priredbe vezane uz kongresni turizam .sigurnost sudionika . te da im je svrha razmjena znanja. Značajke kongresnog turizma . skupština. samo neke sastanke nazivaju kongresima. obavijesti ili zajedničko odlučivanje sudionika sastanka. savjetovanje. seminar. a za ostale oblike okupljanja upotrebljava se širok izbor riječi: konferencija.3. conferences.politički značaj i propaganda 99 . Definicija kongresnog turizma "Kongresni turizam predstavlja skup pojava i odnosa koji proizlaze iz putovanja i boravka osoba koje se sastaju radi izmjene znanstvenih. godine. Sastanci se u Americi označavaju riječima conventions meetings. Svaki kongres jest sastanak. kolokvij ili jednostavno sastanak.usmjerenost kongresnog turizma prema kongresnim gradovima.veća potrošnja u kongresnom turizmu . ali u različitim zemljama. sabor. Stvaraoci kongresno turističke potražnje su udruženja ili asocijacije i poduzeća ili korporacije. sjednica.organizacijski aspekt (stajalište) .

Poreč. Pod međunarodnim organizacijama podrazumijevamo organizaciju koja učlanjuje osobe iz najmanje 3 zemlje. putničke agencije te prevodilački servis . sajmove.Europski poznata sveučilišta u Zagrebu. Pula. a ujedno i sredstvo kojim jedna takva organizacija može ostvariti svoje ciljeve. Zadar.postojanje kvalitetne kongresne infrastrukture. Putničke agencije u Hrvatskoj s posebnim odjelom za kongresne aranžmane jesu: “Atlas” Dubrovnik. kongresne hotele.Kongresna ponuda obuhvaća:  kongresne uređaje  kongresne centre  kongresne palače  kongresne dvorane u sklopu hotela i sajmskog prostora  tehničke uređaje i opremu  smještajne kapacitete  prometne uvjete: postojanje međunarodnog zračnog. Kongresni turizam u Hrvatskoj Hrvatska ima dobre preduvjete za razvoj kongresnog turizma. Opatija.000 međunarodnih skupova na koje putuje oko 40 milijuna sudionika i članova njihovih obitelji. Split. a oni se ogledaju kroz sljedeće čimbenike: . cestovnog i pomorskog prometa  kongresne urede s kvalificiranim osobljem za rad na polju kongresnog turizma Međunarodne organizacije kao subjekti kongresnog turizma Prema istraživanju kongresno tržište obuhvaća više od 300. 100 . Pod tim se podrazumijeva: centre. Zadru. Rijeci i Osijeku s koncentracijom poznatih stručnjaka .centralni geografski položaj u Europi . Pod kongresom se podrazumijeva sociološki fenomen i javni događaj preko kojeg se ocjenjuje neka međunarodna organizacija. željezničkog. Rovinj. Zagreb . Šibenik. izložbene prostore. Kao najvažniji organizatori tih kongresa pojavljuju se međunarodne organizacije. “Dalmacijaturist” Split te “Generalturist” Zagreb. a promet koji ostvaruju iznosi 8 mlrd US $.kulturno – povijesne i turističke atraktivnosti Kao glavne kongresne destinacije u Hrvatskoj mogu se navesti: Brijuni. Sheraton Zagreb Hotel pruža uvjete da Zagreb postane kongresnim središtem u ovom djelu Europe. Rijeci i Dubrovniku . Puli. Splitu. Dubrovnik.relativno dobra prometna povezanost u prvom redu putem međunarodnih zračnih luka u Zagrebu.članova međunarodnih orgnizacija . Splitu. “Kvarner-Express” Opatija.koji kao hrvatska metropola nudi odlične uvjete za održavanje kongresnih aktivnosti.

koncertima. Tako baštinu jednoga takvog tradicionalnog društva označuju priče. tipologija kulturnog turizma mogla bi se razviti prema stupnju motivacije: ♦ primarna . ili je pak niti ne osjećaju kao baštinu. glazbenim festivalima.KULTURNI TURIZAM Definicija kulturnog turizma ‘Kulturni turizam označava kretanje ljudi koje je uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihovog uobičajenog mjesta stanovanja. ‘izgrađenu’ baštinu – od velikih religijskih spomenika do svjetovne arhitekture. Što je kulturni turizam? Često se pod tim pojmom podrazumijeva takva vrsta turizma u kojem su meta turističkih posjeta muzeji. odnosno kulturu. To je osobito vidljivo kod lovačkih i sakupljačkih naroda gdje usmena tradicija ima najveću snagu. Turist može posjetiti određenu destinaciju iz nekih sasvim drugih razloga. za mnogo tradicionalnih društava diljem svijeta. ali za vrijeme svog boravka dolazi u kontakt s lokalnim stanovništvom i možda i ne htijući to. s namjerom sakupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe’. bilo uživa u nacionalnim specijalitetima ili pak upoznaje jezik domaćina.. iako mu je kulturna namjera bila sekundarna. a ne crkve sagrađene od cigle ili kamena.govorimo u slučaju kada se turist na određenu destinaciju upućuje iz nekoga drugog primarnog motiva. No. posla. a kulturni život ima tek sekundarno značenje. spomenički je lokalitet od manje važnosti. U skladu s motiviranošću turista na kulturno putovanje. no to mu nije primarni motiv. upoznaje njihov način života. izložbe. ♦ usputna . 101 . Takvi slučajevi obično uključuju posjete (svjetskim) izložbama. a usputno i sudjelovati u kulturnom životu lokaliteta i na taj način opet ispuniti funkciju kulturnog turista. U tom slučaju turist boravi u određenom mjestu radi odmora.nazivamo situaciju u kojoj turist načelno nema namjeru za upoznavanjem kulture destinacije. Pripadnici takvog društva osjećaju svoju baštinu podjednakom vrijednošću kao što stanovnik Pariza osjeća Louvre ili Eiffel-ov toranj. posjete nekoj sportskoj manifestaciji i sl. U svakom slučaju. Takav turist ima namjeru posjećivanja kulturnih priredaba. a pritom posjeti bilo neku izložbu.ukoliko turist posjećuje određenu destinaciju isključivo s prvotnom i jedinom namjerom za sudjelovanjem u njezinom kulturnom životu. ili je pak takva vrsta turizma vezana uz materijalnu. kulturni turizam trebao bi uključivati i dimenziju fizičkog posjećivanja kulturnim institucijama i dimenziju kulturnog kontakta s lokalnim stanovništvom. kazališnim predstavama i sl. pjesme ili plesovi koji prelaze iz generacije u generaciju. tj. koncerti. ♦ slučajna .

gradove. Tipologija s obzirom na prirodu kulturnog interesa razlikuje: 1. ili posjećuje različite gradove. ovisno o vlastitim interesima. turista nespecifičnog kulturnog interesa. koje se opet inkorporira u sklop osobnih generalizacija o stranim kulturama. općeg kulturnog turista . Njegova se ‘karijera’ razvija u skladu s akumuliranim znanjem i iskustvom. 102 . 2. turista specifičnog kulturnog interesa . te potaknuti domaću potražnju. povijesti. cilj ove inicijative je stvoriti imidž destinacija bogatih osmišljenom i sadržajnom kulturnom turističkom ponudom.nije zainteresiran za određeni oblik kulture. potrebno je. Takav turist kontinuirano posjećuje određeni grad.Tipologija s obzirom na prirodu kulturnog interesa razlikuje: 1. sudjelujući u nekim od kulturnih oblika prije spomenutih. Strateški prioriteti Uslijed nedostatka kulture partnerstva u našoj zemlji te nepovezanosti i fragmentiranosti koja prevladava u jednomi drugom sektoru. festivala ili muzeja Strateški cilj Da bi se počelo sa sustavnim razvojem Hrvatske kao destinacije kulturnog turizma. regije ili zemlje u potrazi za primjerima neke određene vrste umjetnosti. regije. regiju ili zemlju u potrazi za širokim kulturnim razumijevanjem tog određenog mjesta. već ga zanima šire područje. povijesti. I kulturna i praktična zaliha znanja turista je eklektička.koncentrira se na jedan ili mali broj lokaliteta ili kulturnih entiteta. sastavljena od ideja koje turist ima o lokalnoj umjetnosti. u ovoj prvoj fazi.točno zna u kojoj vrsti kulture/kulturnog događaja želi sudjelovati (npr.posjećuje različite zemlje. podići razinu kvalitete prezentacije i interpretacije kulturnih resursa. Također je potrebno omogućiti posjetiteljima kao i cjelokupnom turističkom distributivnom sustavu da s lakoćom dolaze do informacija o kulturnoj ponudi destinacija. narodnom životu. životnim stilovima. U tom kontekstu. kulturne turističke proizvode teško je početi sustavno razvijati bez dobre organizacije. izložbe vezane uz naivnu umjetnost) 2. obogatiti zadovoljstvo posjetom postojećih posjetitelja. privući nove tržišne segmente. a onda se i proširuje uspoređujući s lokalitetima koje je turist prethodno posjetio. stimulirati potrošnju. specijaliziranog kulturnog turista . produljiti sezonu te stimulirati izvansezonsku potražnju.

Salona kod Splita). ♦ Stari grad Dubrovnik. osobito oni pod zaštitom UNESCO-a (Eufrazijeva bazilika u Poreču. promocije i distribucije kulturnih turističkih proizvoda podići standard interpretacije. stvoriti pozitivno okružje koje će poticati inicijative proizvoda 2. grad Trogir. te je izuzetno važan marketing u destinaciji. unaprijediti sustav protoka informacija.Stoga su prioriteti sljedeći: 1. razvoja kulturnih turističkih 4. ♦ lokalitete koji potencijalno mogu postati internacionalne turističke atrakcije (npr. podići stupanj znanja i vještina potrebnih za razvoj kvalitetnih kulturnih turističkih proizvoda Marketing i promocija Određeni problemi:    posjetitelji s poteškoćama nalaze informacije o kulturnim turističkim atrakcijama i ponudi nedostaju kvalitetni promotivno-informativni materijali zgog nedostataka generalne orijentacije na razvoj kulturnog turizma. a osobu zaduženu za marketing i promociju 22% kulturnih ustanova  tiskane promotivne materijale posjeduje većina (82%) institucija. Dioklecijanova palača u Splitu). proizvoda 5. uspostaviti sustav organizacije i mehanizme intersektorske suradnje 3. pojedinačne marketinške aktivnosti ostaju slabo podržane od strane lokalnih turističkih poduzeća  većina kulturnih atrakcija lokalnog je ili regionalnog značaja. koji je danas naš najprepoznatljiviji turistički proizvod temeljen na povijesnoj i kulturnoj baštini. pod zaštitom UNESCO-a. Arena u Puli. Katedrala u Šibeniku. istraživanje tržišta provodi tek 20% kulturnih institucija i 38% kulturnih događaja i manifestacija Ponuda Može se zaključiti da Hrvatska ima: ♦ bogatstvo kompaktnih urbanih i ruralnih povijesnih sredina. koji je u našoj zemlji trenutno zanemaren  formalni plan marketinga danas ima tek 12%. opremljenosti i kvalitete kulturnih turističkih 103 . Internet stranice ima tek nekoliko a CD – ROM kao promotivni materijal oko 16% institucija  marketinške su aktivnosti podjednako usmjerene na sve segmente potražnje.

lokalno i regionalno.3 posto inozemnih posjetitelja dolazi u Hrvatsku motivirano upoznavanjem kulturnih znamenitosti naše zemlje. Rezultati ovih istraživanja pokazuju sljedeće prednosti: ♦ relativno dobru turističku aktivnost domaćeg stanovništva. muzeja. Domaća potražnja Tradicionalno. iako tek 7. domaće tržište. Rijeci. što je u skladu s trenutnim pozicioniranjem Hrvatske kao ‘Mediterannean as it once was’.♦ koncentraciju kvalitetnih kulturnih institucija u većim urbanim sjedištima (prema izvještaju Muzejskodokumentacijskog centra u 2002. godini samo su u Zagrebu 32 muzeja. ♦ razvijen inozemni turizam u Hrvatskoj te njegov očekivani rast. Samo 36% inozemnih gostiju je u 2001. posjećuju kulturne znamenitosti. kulturne manifestacije. od lokalnog ili regionalnog značaja te sami po sebi nisu dovoljan magnet posjetiteljima s udaljenijih tržišta te su za njih interesantni samo ako su u okviru tematizirane ture. ♦ porast interesa postojećih posjetitelja za našu kulturnu baštinu. kazališta i predstave. dok je njihova koncentracija znatna i u Dubrovniku. koji su temelj razvoju ‘priče’ neophodne u interpretaciji kulturnih turističkih resursa. U takvim uvjetima. koncerte. a 32% raznolikošću kulturnih manifestacija. Splitu. Njemačke i Austrije. Naime. postojanje kulturnih resursa ne znači da su oni i kulturni turistički proizvodi. Inozemna potražnja Može se zaključiti da već danas možemo iskoristiti sljedeća obilježja inozemne turističke potražnje: ♦ porast interesa za autentičnim proizvodima. ključ je poslovne održivosti kulturnih turističkih proizvoda. nematerijalnog kulturnog dobra prikazanog kroz festivale i narodne svetkovine. bilo zadovoljno kvalitetom označavanja znamenitosti. pop-koncerata. ♦ bogatstvo legendi i mitova koji se s lakoćom mogu utkati u gotovo svaki lokalitet te postojanje stručnjaka koji mogu dati stručnu pomoć u njihovom osmišljavanju za posjetitelje. Potrebno je naglasiti da je u okviru razvoja kulturnog turizma većina kulturnih resursa. Varaždinu te. muzeje i galerije. ♦ naviku posjeta kulturnim atrakcijama tijekom putovanja. Među nezadovoljnije od prosjeka ubrajali su se gosti iz Italije. Međutim. kazališta i izložbi među domaćim turistima. ne samo u nas nego i u ostalim dijelovima svijeta. u Puli). kulturnih manifestacija. 104 . ♦ osobitu popularnost povijesnih lokaliteta. domaće je tržište zanemareno pri promišljanju razvojnih smjernica hrvatskog turizma. znatno je veći broj onih koji. kada već dođu u neku od naših destinacija. ♦ bogatstvo autentičnog. donekle.

Tako će Istra. primjedba autorice) turističke Hrvatske tako će slijediti europske trendove u naglašavanju kulturne raznolikosti pojedinih regija. pokazuje se kako ti festivali postoje sami radi sebe. Pratimo li. Kulturne prijestolnice Europe-primjer uspješnog razvoja kulturnog turizma Bitna prednost kulturnog turizma jest neovisnost s obzirom na prirodne uvjete. nerazumijevanje lokalnih vlasti. nedovoljno agresivan marketing. svjetske kulturne trendove.Projekt Europske unije «Kulturne prijestolnice Europe» dobar je primjer integracije kulture i turizma. Ipak. Prebacimo li se u sferi kulturnog turizma na hrvatski teren. i najvažnije. nuditi drugačiji turistički proizvod od Dalmacije ili kontinentalne Hrvatske. po jednoj neformalnoj definiciji turizam i nije drugo do bijeg od stvarnosti. djelo španjolske konzultantske kuće THR. a posljedično i za turiste. Ovakova klasterizacija (prema eng. međutim. a kao najvažnije detektiraju financijske poteškoće. da bi nešto zaradili. loše je što se oni zasnivaju na entuzijazmu pojedinaca koji i dalje vjeruju da su takvi programi mogući. kulturne i ine utjecaje. prema tome. Osmisliti dobar turistički program uopće nije jednostavna stvar.. drugačiji doživljaj od onog koji turist proživljava u svojoj vlastitoj ili nekoj drugoj zemlji. tržište mora nuditi upravo ono što je autohtono za tu samu destinaciju i što će ga razlikovati od neke druge destinacije. cluster=skupina. zimski turizam itd. otkrit ćemo da je upravo kulturna raznolikost na cijeni. što uostalom predlaže i novi strateško-marketinški plan hrvatskog turizma. S jedne 105 . neriješena vlasnička pitanja. Upravo se i želi ponuditi drugačija kultura. tj.). dakle. Dobri primjeri svakako postoje. pretvaranja kulture u turistički proizvod. Ovo je potkrepljeno tezom da te zemlje imaju puno dulju kulturnu tradiciju. . klimatske.Kulturni turizam u Hrvatskoj Općenito je mišljenje hrvatskih turističkih djelatnika da se Hrvatska u sferi kulturnog turizma nikako ne može mjeriti s Italijom ili Španjolskom. Naime. ne možemo reći kako resursi ne postoje odnosno kako samo Dubrovačke ljetne igre ili Splitsko ljeto postoje već pola stoljeća. nedovoljnu suradnju kulturnog i turističkog sektora. što se njihovo trajanje bliži drugoj polovici tog pedesetljeća. a ne kako bi ispunili svoje prvotne funkcije: obogaćivanja kulturne ponude prvenstveno za lokalne stanovnike. Svake godine jedan ili nekoliko gradova bogate kulturne baštine postaje kulturnom prijestolnicom Starog kontinenta. kulturne raznolikosti koja ne dopušta stvaranje odnosno prepoznavanje jednog turističkog proizvoda koji bi mogao reprezentirati cijelu Hrvatsku. a uz to možemo mjeriti i njezine društvene. neznanje lokalne populacije o vlastitoj baštini. npr. što znači izbjegavanje negativnih efekata sezonalnosti koji najčešće pogađaju područja s prevelikom orijentiranošću na pojedine vrste turizma baziranim na prirodnim pogodnostima (maritimni ljetni turizam. Turizam je ipak u prvom redu privredna grana. Niz je problema na koji kreatori takvih programa nailaze. itd. da ne kažemo 'bolju' kulturu koju mogu prodavati u turizmu. Tim je teže za hrvatski slučaj zbog njezine zemljopisne. Kulturna je raznolikost bogatstvo koje se mora iskoristiti.

VJERSKI TURIZAM Duhovni život i slobodno vrijeme Duhovni život je oduvijek postojao. Nakon godinu dana naslov «kulturne prijestolnice Europe» odlazi u neki drugi grad. odnosno kulturnog turizma materijaliziranu kroz značajna financijska sredstva dobrim dobrim dijelom pristigla i od samih turista. Stanovništvo Indije ispovijeda velik broj različitih vjerovanja koja su zajednički obuhvaćena u pojmu brahmanizma. a sljedbenika islama ima Europi i u gotovo svim ostalim dijelovima svijeta. osim ovih glavnih religija danas u svijetu postoji ogroman broj vjerovanja. koja najčešće nazivamo hodočašćem. Judaizam. ona se uvijek razvijala iz jednog religijskog centra prema perifernim područjima. a s druge veliku promociju grada domaćina kao središta kulture. Turizam je pojava koja se u svom nastanku i u svom trajanju usko povezuje sa slobodnim vremenom. Logično je očekivati da će duhovno ispunjenje čovjek pretežno nalaziti u svoje slobodno vrijeme. To su u prvom redu objavljene religije koje ispovijedaju različite kršćanske crkve i sekte kao katolička. Suodnos religije i turizma Ovisno o stupnju svog religijskog vjerovanja. sekti.strane imamo golema financijska ulaganja grada domaćina u gradnju kulturnih ustanova vrhunske suvremene arhitekture i adaptaciju postojećih kulturnih ustanova. ljudi su spremni poduzeti putovanja na kraće ili duže pa čak i vrlo velike udaljenosti da bi zadovoljili svoje religiozne potrebe i osjećaje. kultova. cilj hodočašća. a naročito vremenom dokolice. Ma kakva bila pojedina religija s obzirom na njezin geografski nastanak autohtona ili alohtona. mitova. Sami centri religije razvijali su se u dva temeljna pravca: kao zatvoreni centri i kao masovna mjesta hodočašća. jest da vjernici time slijede svoju vjersku potrebu ili u 106 . izvorna ili unesena.. Centri religije najčešće su i “sveta mjesta”. vjera je u jednog boga i izabrani narod. rasprostranjena je svuda u svijetu gdje žive Židovi. No. pravoslavna. Svrha takvih putovanja. religija koja se iz Indije proširila na Aziju gdje danas predstavlja vodeću religiju. gotovo uvijek u više ili manje pravilnim koncentričnim krugovima. Grazu. posebno među narodima na nižoj civilizacijskoj razini kojih još uvijek ima vrlo mnogo. navedeni je projekt uz veliku promidžbu u domeni kulture (brojna kulturna događanja svjetskog značenja) donio i dvije ubuduće nezaobilazne turističke atrakcije. Danas u svijetu postoji velik broj različitih religija. luteranska itd. Posljednjem domaćinu. ali dotadašnji grad domaćin i dalje ostaje upisan među središtima kulturnog turizma što i ubuduće donosi promotivnu i financijsku dobit. jedina monoteistička među narodnim vjerama. Islam je proširen među narodima Afrike i Azije. Snažan je i budizam. pa čak i onda kada ga čovjek nije bio svjestan ili barem nije bio svjestan njegova značenja.

već ih smatramo prostornim okvirom o kojem su spomenuti sadržaji locirani. ali služe vjernicima i najčešće su organizacijski u sastavu vjerskih organizacija. Najbolji primjer te tvrdnje je fenomen turizma. jer je ona 107 . za koji inače mnogi tvrde da još uvijek pripada u najveća migracijska kretanja u suvremenom čovječanstvu. U sklopu ove kategorije turističko – religioznih putovanja posebnu skupinu čine putovanja s ciljem da se posjeti neka religijska manifestacija ili čin. Uz njih tu su na prvom mjestu pojedina tzv. čak i pod patronatom i uz sudjelovanje same Crkve. profesionalnu i svaku drugu pripadnost. nijedna zemlja u svijetu u svojoj redovnoj statističkoj službi ne prati vjerski motivirani turistički promet. nacionalnu.religiji označen čin. Ta religijska jezgra u svjetskim okvirima dovoljno je otporna da preživi klasnu. Zbog toga ove lokalitete i ne možemo izravno uvrstiti u religijske objekte koji su predmet obilaska turista – vjernika. ali ne i jedine religijske sadržaje ove skupine u turizmu. povijesne ili umjetničke vrijednosti i u kojima će turisti vjernici. to je obveza ispunjavanja određenih religijskih običaja i obreda u toku dana. Ova druga funkcija sakralnih objekata u turizmu gotovo da nadmašuje onu religijsku. ali i turisti koji nisu vjernici potražiti spomenute vrijednosti kao što to čine u muzejskom prostoru ili galeriji. “sveta mjesta”. mada se u ponudi takvih putovanja često nalazi obilazak sakralnih objekata vlastite ali i drugih vjeroispovjesti. pri čemu je važno zajedničko druženje vjernika. kao i različitih drugih “svetih mjesta” i objekata. Ovi se objekti pojavljuju u turizmu u dva oblika. Drugu skupinu religijskih sadržaja čine mnogobrojni objekti koji nemaju vjerski karakter u klasičnom smislu riječi. Kad govorimo o prvoj skupini ovih objekata. odnosno pravci kretanja i izbor turističkih destinacija onih turista koji su u takvom svom kretanju motivirani religijskim razlozima. Religijski sadržaji u turizmu Funkcija religijskih sadržaja u turizmu određena je njihovom funkcijom u religiji. a sam cilj putovanja nema obvezno religijski karakter. što je kod katolika naročito čest motiv turističko – religijskih kretanja. Ono što takva putovanja čini religijskim. Takva su putovanja pretežno turističke prirode. dobnu. No. kao objekti u kojima će vjernici zadovoljavati svoje religijske potrebe. džamijama. odnosno o sakralnim objektima – crkvama. ideološku. odnosno u dvostrukoj funkciji. hramovima i sl. Takve distinkcije među religijskim sadržajima mogli bismo proširiti na samu skupinu sakralnih objekata. mjesta i područja u koja vjernici odlaze zbog njihovog religijskog sadržaja ili obilježja. Jednom u svojoj izvornoj funkciji. odnosno da bi u njima zadovoljili svoje vjerske potrebe. a u drugom slučaju kao objekti veće ili manje kulturne. odnosno oni uži i širi lokaliteti. pa zbog toga ne raspolažemo sistematiziranim globalnim pokazateljima ovog oblika turističkog kretanja. – oni doduše predstavljaju najčešće susretane. Danas su sve češća zajednička putovanja vjernika. što inače nesumnjivo utječe na porast ili opadanje sociološki tretirane religije. a cilj takvih putovanja ili hodočašća su različita “sveta mjesta”. U tome treba opet razlikovati dvije velike skupine takvih sadržaja odnosno objekata. Prvu čine vjerski objekti koje posjećuju vjernici da bi u njima obavili vjerske obrede.

Najčešće informacije o vjerskom turistu doznajemo putem ispitivanja koja se provode o hodočasniku. što je izazvalo pravu bujicu vjernika iz svih krajeva svijeta. i ne samo oni mogu vidjeti vjerske relikvije. Vjerski turisti su takvi turisti kojima ekonomski razlozi nisu odlučujući pri izboru mjesta njihova turističkog opredjeljenja. u sferi osobnih preferencija. S takvog aspekta posebno zanimljivi sakralni objekti često su posve ili djelomično izgubili svoju religijsku funkciju. Zanimljiv je slučaj Lourdesa gdje je Crkva uspjela iz čitave uže zone glavnih objekata ukloniti sve komercijalne sadržaje i namjeniti je isključivo vjerskim sadržajima. Npr. koje imaju gotovo u pravilu i veliku umjetničku u kulturnu vrijednost. mada mogu utjecati na njegov konačani izbor. To su građevine i spomenici nastali kao vjerske zadužbine odnosno zahvale za čuda koja su se dogodila. Danas vjernici. a u turističko se kretanje ne uključuje potaknut religijskim motivima. prije u stotinama svjetovnih muzeja nego u sakralnim objektima. Njihova odluka najčešće je u sferi osjećajnog. zahvaljujući davanju oprosta za učinjene grijehe. Danas se u svim prošteništima svijeta na određen način svjetovni učinak izjednačuje s vjerskim. U posebnu skupinu objekata religijskog interesa mogu se ubrojiti građevine i spomenici koji su nastali iz vjerskih pobuda. već svoje vjerske potrebe i obrede koristi na način kako to inače radi u svom stalnom prebivalištu. već proizlazi iz snage privlačnosti takve destinacije. 108 . U religijama koje su “oštrije” u svojim zahtjevima za striktno provođenje vjerskih obveza svojih vjernika. Takva je npr. ali koji najčešće ne služe u vjerske svrhe. Više ili manje se javno priznaje činjenica da dolazak vjernika u određen kraj i mjesto predstavlja izravnu korist za lokalno stanovništvo. takve se koristi manje spominju ali se više ne negiraju. ali ti sadržaji i objekti ipak nisu presudni za njegovu odluku o dolasku u određenu turističku destinaciju. Gospodarski učinci vjerskog turizma Gospodarski učinci javljaju se već od koristi koje su u 11. a i po nekim osobitostima u vjerskom ponašanju. 1978.koncentrirana ipak samo na jedan segment turističke potražnje. Vjerski turist Vjerski turist svojim vjerskim stavom manifestira svoje osobno uvjerenje. Takav turist uvjetuje određene religijske sadržaje u obvezni fond turističke ponude. Taj događaj bio je povod masovne industrijske proizvodnje suvenira i drugih predmeta. a izbor destinacije nije ograničen ni cijenom ni udaljenošću. To je najvjerojatnije zbog toga što se hodočasnik lako prepoznaje po mjestu koncentriranih dolazaka. stoljeću kod kršćana imala pojedina prošteništa i zavjetna mjesta. i 12. statua Krista u Rio de Janeiru koja je postala simbolom jedne metropole koja nema klasično vjersko obilježje. god u torinskoj katedrali izloženo je sveto platno sindon.

U Hrvatskoj poznata katolička mjesta su Marija Bistrica. Hindusi masovno posjećuju Varanasi u Indiji kao religiozno žarište s mnoštvom hramova i tradicionalnim kupanjem u “svetoj vodi”rijeke Gangesa. Takvih mjesta na kvarnerskim otocima ima poprilično. a koja je neosporna. koje krasi svaki od njih. a turizam je tek oblik ljudskih migracija u kojima religijski motiv predstavlja značajan poticaj za ova kretanja.a i još manje poticalo. Kršćanski svijet rado posjećuje Rim i Loretto južno od Ancone u Italiji. Posebna su hodočašća aktualna ljeti. Muhamedovo rodno mjesto. Zaključak Privlačan motiv turističkih putovanja su “sveta mjesta” u koja hrle milijuni vjernika. židovske i muslimanske. a u Hercegovini Međugorje. u vrijeme godišnjih odmora. Crkveni ljudi nerado upotrebljavaju termin «vjerski turizam». No. najveće je islamsko svetište. Tu je “sveti kamen” – Ćaba koji svaki musliman želi posjetiti makar jednom u životu. pa ta povezanost mjesta susreta brojnih hodočasnika čini prepoznatljivim i daje im puni značaj i smisao. a oko svih vjerskih odredišta nalaze se objekti vrhunske turističke ponude. a samim tim i posjetitelja koji ta mjesta tijekom cijele godine u velikom broju posjećuju. Lourdes na podnožju Pirineja u Francuskoj. U prvom redu tu su važna marijanska svetišta. na Arapskom poluotoku. pomišljajući pod tim pojmom u prvom redu na tržište vjerom i zaradom koje ta grana donosi. a najvažnija na otoku Krku je svetište Majke Božje Goričke. Proizvode se suveniri s motivima vjerskih relikvija ili objekata. 109 . Vjera je jedna od vrlo važnih komponenti naše povijesti. što na takva mjesta vjernike i privlači. a vežu se uz bogato kulturno nasljeđe. Trsat i Sinj.Vjerski turizam u Hrvatskoj O vjerskom ili religijskom turizmu u nas se dosad malo ili gotovo ništa govorilo. prema njima u prvom planu treba biti potreba čovjeka za Bogom. kada su hodočasnicima najviše napučena brojna domaća hodočasnička mjesta. Vjerska i kulturna dimenzija nerazdvojive su. Vjerski turizam ima jako dobre gospodarske učinke i samim time vjerojatno će opstati u turističkim ponudama. Otok Krk prednjači po broju takvih mjesta. Jeruzalem u Izraelu je hodočasničko središte triju religija – kršćanske. Vjera se sve više i više komercijalizira. te Santiago de Compostelu u Španjolskoj i Fatimu u Portugalu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->