Professional Documents
Culture Documents
Izazivaju ih:
FOKALNA OSTECENJA-pojedinacna izolovana lezija u NS
(tumori,hemoragija,mozdani infarct,apces)
MULTIFOKALNA ili DISEMINOVANA OSTECENJA-multipla izolovana ostecenja
unutar NS (multipla skleroza)
DIFUZNA OSTECENJA-siroko zahvacene sve structure mozdanog tk.
(intoksikacije,difuzna arterioskleroza)
Neuroloski simptomi I znaci mogu biti
OPSTI-glavaobolje,poremecaj svesti, povisen intrakranijalni pritisak,generalizovana
epilepsija
LOKALIZOVANI-fokalni I neuropsiholoski deficit, poremecaj vida, kranijalnih
zivaca,fokalna epilepsija
POZITIVNI-negativno dejstvo na okolne strukture
NEGATIVNI-gubitak normlane funkcije
AKUTNE-nagli pocetak I monofazni razvoj u 4 nedelje
HRONICNE-naglo I postepeno I dugo traju; moz imati progresivan tok, recidive sa
reemisijom il egzarcerbacijom.
7.Afazije(diferencijalna dijagnoza)
8.Agnozije?
Ostecen samo jedan senzorni modalitet-npr. vizuelni se prepozna auditivnim ili taktilnim
Vizuelni-nemogucnost prepoznavanja boja, predmeta, osoba ali bez ostecenja ostrine
vida i vidnog polja.
Auditivna-poremecaj u prepoznavanju akustickog materijala
Taktilna ili aastereognozija-nemogucnost prepoznavanja predmeta dodirom
9. Apraksije
14 . N.Trigeminus ( V )
Mesoviti zivac , motorni i senzitivni nerv cija vlakna izlaze iz ponsa do Gasserovog
trigeminalnog gangliona koji se nalazi na vrhu petrozne kosti .
Ovaj ganglion je ishodiste tri grane ovog zivca :
V 1 -oftalmicka grana je cisto senzitivna grana (sezitivna inervacija dela lica , prenosi
senzibilitet sa korneje i konjuktiva , frontalnih sinusa i sluzokoze nosnih puteva )
V 2-Maksilarna grana takodje cisto senzitivna ( prenosi senzibilitet sa dela lica ,
maksilarnih sinusa , gornje usne ,gornjih zuba kao i nepca )
V 3-Mandibularna grana ( inervacija donjih delova lica , gornje polovine usne skoljke i
spoljnog usnog kanala , sluzokoze obraza , donje usne i prednje dve trecine jezika )
Ostecenja:Uglavnom su u pitanju ostecenja senzitivnih funkcija , dok su motorne obicno
postedjene. Izdvaja se neuralgija n.trigeminusa .
15 . N.facialis ( VII)
To je živac koji inerviše mimičnu muskulaturu . Njegovo motorno jedro se nalazi u ponsu
u blizini jedra n.abducensa ( znacajno zbog mogućnosti zajedničkog oštećenja ) . Po
izlasku iz moždanog stabla prolazi kroz pontocerebralni ugao , ulazi u canalis nervi
facialis u petroznoj kosti . Klinički su važni m.frontalis (nabiranje čela) , m.orbicularis
oculi (zatvaranje očiju ) , m. Orbicularis oris ( pokazivanje zuba ) i m.platysma . Ostale
funkcije ovo živca su inervacija žlezda , gustativna inervacija prednje dve trećine jezika i
senzibilitet bubne duplje . Supranuklearna inervacija preko kortikobulbarnog puta je
bilatelarna , izuzev za m.orbicularis oris , tako da pri leziji jednog kortikobulbarnog puta
nalazimo slabost samo ovog misica na suprotnoj strani ( centralni facijalis ) . Oštećenja
jedra ili stabla n.facialisa daje slabost svih mimičnih mišića na odgovarajućoj strani
( periferni facijalis ) .
Bellova paraliza facijalisa-oboljenje n.facialisa koje se manifestuje mlitavom slabošću
polovine lica. Simptomi nastaju akutno – obrva je spuštena i bolesnik ne može da nabere
čelo . Oko je otvoreno , donji kapak visi i pri pokušaju da se zatvori – jabučica krene
prema gore i upolje ( Bellov fenomen ) , hrana se nakuplja izmedju obraza i desni , pri
pokazivanju zuba jasna je slabost m . orbicularis orisa ,gubitak ukusa na prednje dve
tećine iste strane jezika i bolna hiperakuzija zbog paralize m.stapediusa
17 . N.glossopharyngeus ( IX ) I N.Vagus(X)
N.glossopharyngeus(IX)
Pretezno senzitivan nerv ali sadrzi i motorna i parasimpaticka vlakna . On prima
senzitivna vlakna iz zadnje tecine jezika , zadnjeg dela mekog nepca , tonzilarne loze ,
farinksa , srednjeg uva , auditivne tube i karotidnog tela . Izolovane leziju su retke i
izazivaju gubitak senzibiliteta i refleksa farinksa i mekog nepca .
N.Vagus ( X)
Najduzi nerv i sadrzi i motorna i senzitivna i parasimpaticka vlakna : Inervise misice
nepca .farinksa i misice larinksa . Ucestvuje u regulaciji srcane frekvence . Obostrana
ostecenja inkopatibilna su sa zivotom .
IX i X nerv opisuju se zajedno jer zajednicki uzrokuju jedan broj simptoma i znakova
koje je nemoguce razlikovati. Osnovi znaci jesu dizartrija ( poremecaj artikulacije )
disfagija ( poremecaj gutanja i disfonija ( poremecaj fonacije ) : Najcesce su zajedno
ostecenji u produzenoj mozdini , zadnjoj lobanjskoj jami .
N.hypoglosus je cisto motorni nerv koji inervise sve misice jezika (m.hypoglossus,
m.genioglossus, m.styloglossus) sem m.palatoglossusa. Ostecenje XII kranijalnog zivca,
odnosno njegovog jedra u mozdanom stablu (lezija po tipu ostecenja perifernog
motornog neurona) dovodi do istostrane atrofije i fascikulacija jezika.
Obostrana supranuklearna lezija izaziva disfagiju i dizartriju, a od klinickih ispoljavanja
je dominantna nemogucnost protruzije jezika.
Epilepticki napad predstavlja jedan od osnovnih simptoma kojim mozak reaguje kada je
nadrazen ili ostecen razlicitim noksama. Epilepticki napadi su najcesce simptomi
hronicne neuroloske bolesti epilepsije, ali se, takodje, cesto javljaju i kao simptomi raznih
drugih poremecaja koja privremeno nadrazuju mozak.
Pod EPILEPTICKIM NAPADOM se podrazumeva intermitentna, paroksizmalna,
iznenadna, kratkotrajna i iscrpljujuca izmena motorne aktivnosti, senzibiliteta,
senzorijuma, ponasanja, emocije i svesti ili autonomnih funkcija, koja je uzrokovana
abnormalnom hipersinhronom elektro-hemijskom hiperaktivnoscu grupe neurona.
Epilepticki napad se karakterise:
1.nacinom javljanja;
2.klinickom slikom;
3.EEG karakteristikama.
Tipican nacin javljanja podrazumeva napade koji se ispoljavaju
povremeno(intermitentno), naglo (paroksizmalno), neocekivano (iznenadno) i koji uprkos
kratkom trajanju (do nekoliko minuta) maksimalno iscrpe i izmore bolesnika, zbog cega
se naknadno satima i danima oporavlja.
Sadrzaj epileptickog napada moze da bude bilo koji telesni, psihicki ili neuroloski
simptom. Kako se epilepticko praznjenje siri, manifestacije napada postaju manje
raznovrsne, obuhvataju manji broj simptoma, ali oni su karakteristicniji za epilepticki
napad (stereotipni simptomi tipa pomucene svesti sa ukocenim pogledom i oralnim
automatizmima kod kompleksnih fokalnih napada, motorni napadi sa Jacsonovim
marsem i sl.). Na kraju, praznjenje se siri na veci deo obe hemisfere sto uslovljava pojavu
prepoznatljivog generalizovanog tonicko-klonicnog napada. Uz to, prateci simptomi, kao
sto su jak ugriz jezika, praznjenje mokracne besike, cijanoza, prelomi kostiju i zadesne
opekotine se po pravilu javljaju u sklopu epileptickog napada, a mnogo redje kod drugih
paroksizmalnih epizoda (''kriza svesti'').
Ni jedan simptom nije apsolutno karakteristican za epilepticki napad niti su
intermitentnost, paroksizmalnost, iznenadnost i postiktalni umor apsolutno karakteristicni
za epilepticki napad. Ipak, ukoliko se udruze uobicajeni simptomi epilepsije sa
karakteristicnim nacinom pojave simptoma prepoznavanje epileptickog napada ne bi
trebalo da bude problem.
Pod EPILEPSIJOM se podrazumeva hronicno neurolosko oboljenje koje se karakterise
spontanim ponavljanjem epileptickih napada usled povremenog, iznenadnog,
ekscesivnog i naglog lokalnog praznjenja sive mase. U praksi to znaci da se pod
epilepsijom po pravilu podrazumeva stanje posle 2 ili vise spontanih epilepticnih napada!
31.Sekundarne glavobolje
Uzroci :
1.Sistemski I metabolicki poremecaji (febrilna stanja,anemija,hipoglikemija,povisen
pritisak…)
2.Tumori mozga
3.Zapaljenski uzroci (infekcije sinusa,poremecaji zuba I desnih…)
4.Poremecaji oka (tipa glaukoma…)
5.Povrede
Razlikuju se klasicna I simptomatska neuralgija t. Kod prve bol se javlja kod starijih
osoba, obicno u distribuciji grana V2 i V3. Bol je skoro uvek jednostran, ima
karakteristike uboda ili udara , traje kratko ali moze da se ponovi I na stotine puta
dnevno. Mogu ih isprovocirati, jednostavni dodiri.U pocetku nema bolova izmedju
napada, ali vremenom trajanje bola postaje sve duze. Neuroloski nalazi su uredni.
Simptomatske neuralgije-kod mladjih bolesnika, u neuroloskom pregledu imamo
patoloske nalaze. Ne postoje periodi bez bola,bol je atipican, I moze da pocne u
oftalmickoj grani. Terapija-lekovi ili neurohirurska intervencija.
33.Mozdani udar-kad se simptomi cerebrovaskularnih bolesti razviju naglo govorimo o
MU(“slog”).Osnovna karakteristika je nagli pocetak neuroloskih simptoma.
Klasifikacija prema patologiji koja je u osnovi fokalnog ostecenje mozga :
1.ishemicki MU-usled nedovoljnog priliva ili nepotpunog prekida dotoka krvi u neki
region mozga
2.hemoragicki MU-usled rupture krvnog suda ili vaskularne malformacije,sa izlivom krvi
u parenhim mozga ili u subduralni proctor.
Klasifikacija prema brzini razvoja I trajanja simptoma
1.Tranzitorni ishemicki atak (TIA)-
2.Kompletan ili stabilan MU-
Simptomi I znaci se dele na fokalne (koji zavise od zahvacenog krvnog suda), I na opste
(najcesce nezavisni od lokalizacije lezije).
Moze biti zahvacena srednja mozdana arterija,prednja mozdana arterija, I zadnja
mozdana arterija. Okluzije mogu nastati I u vertebrobazilarnom slivu. Postoje I lakunarni
infarkti,kao posledica okluzije malih perforantnih arterija koje koji vaskularizuju duboke
delove mozga.
Opsti simptomi : Epilipticni napadi, glavobolja, muka I povracanje
38.Intracerebralna hemoragija
Progresivna ataksija može biti posledica delovanja fakrota spoljne sredine ili različitih
bolesti koje zahvataju nervni sistem.Najveći broj razloga kao što su :vaskularni
poremećaj,demijelizirajuće bolesti (MS), anomalije kardiovertebralnog prelaza, toksična
dejstva (alkohol,hemoterapija,medali ; organski rastvarači,neka antikolvuzivna sredstva),
autoimunske bolesti, glutenska enteropatija, uzrokuje akutni ili subakutni razvoj akatsije,
mada je moguć spor, progresivan tok, kao kod hipotireodizma.
Alkohol je najvažniji egzogeni faktor koji izaziva akatsiju.. Karakteriše se, atrofilijom
vermisa uz relativnu očuvanost hemisfera malog mozga. Stoga u kliničkoj slici dominira
ataksija hoda i trupa, uz znatno manju zahvaćenost ruku i govora.
Sindrom koji se karakteriše subakutnim razvojem pancerebelarnog sindroma (teška
ataksija, dizartremija, ponekad dvoslike i vertrigo)
41.Friedreichova ataksija.
Klinička slika. Fredreichova ataksija počinmje u prvoj ili drugoj deceniji života.Prvi znak
bolesti je nestabilan, trapav hod na široj nozi, sa čestim padovima, dok se nespretnost
ruku i sliven govor javljaju tokom prvih godina bolesti. Bolest napreduje sporo i pacijent
nije u stanju da se samostalno krece nakon 10 do 15 godina. Kod bolestina u razvijenoj
fazi Friedreichove ataksije nalazimo:
-Ataksiju,prvenstveno hoda;
-teško oštećenje proprioceptivnog i vibracionog senzibiliteta;
-slabost nogu i u maloj meri ruku
-ugašene mišićne reflekse
-druge poremećaje tipa dizartrije, disfagije,nistagmusa,distonije idt.
Pored netvnog sistema, u oko 50 % bolesnika se javlja oštećenje miokarda.Mišićno
skeletni poremećaji se uočavaju u 80 % bolesnika. Najzad, česta je i šećerna bolest.
44.Alchajmerova bolest
45.Vaskularna demencija
47.Parkisonova bolest
48. TREMOR
Tremor se definise kao nevoljna,ritmicka oscilacija nekog dela tela,koja je izazvana bilo
naizmenicnim ili sinhrinim kontrakcijama reciprocno inervisanih antagonistickih misica.
-Dve osnovne grupe tremora zasnovane na prostornoj proceni kada se odredjeni tremor
javlja su:
1.Staticki (tremor u miru) –ispoljava se kada je deo tela yahvacen tremorom potpuno
relaksiran,i karakteristican je za sindrom parkinsonizma.
2.Akcioni tremor (tremor koji se javlja samo pri aktivaciji odredjenog misica ili misicne
grupe) .Akcioni tremor deli se u tri osnovne podgrupe:
a)Posturalni tremor-javlja se prilikom aktivnog odrzavanja nekog polozaja protiv sile
gravitacije,npr.tremor ispruzenih ruku.Najcesci uzrok patoloskog posturalnog tremora je
poremecaj nazvan esencijalni (benigni) tremor.Esencijalni tremor karakterise posturalni
tremor koji prvenstveno zahvata ruke,potom glavu,mogu biti zahvaceni i glas,jezik i
brada bolesnika.
b)Kineticki tremor- odnosi se na tremor koji je prisutan tokom celog pokreta,od
zapocinjanja do zavrsetka.
c)Intencioni tremor- javlja se pri zavrsavanju pokreta pred njegovim ciljem ili kao
pogorsanje postojeceg kinetickog tremora pred ciljem.Specifican je za ostecenja malog
mozga.
Tremor moze da bude i psihogen.
Sydenhomova horea se ispoljava kod dece iymedju 6.i 13.god i obicno je povezana sa
infektivnim bolestima,a pre svega reumetskom groznicom.
Bolest pocinje nespecificnim simptomima(zamorljivost,emocionalna
labilnost,razdrazljivost),na koje se nadovezuju specificni znaci,generalizovani nevoljni
horeicki pokreti,koji su u pocetku blagi ali mogu da napreduju do onesposobljavajuce
horee koja zahvata lice,jezik i ekstremitete.Nisu retki ni mentalni poremecaji.Spontano se
povlaci tokom 6 meseci,i kod 20% dece se moze ponovo javiti.
Dijagnoza se postavlja na osnovu pozitivne kulture brisa grla i nosa ili povisenog titra
anti-streptolizinskih tela.
Terapija-pored lecenja osnovne infektivne bolesti,ima i terapija nevoljnih pokreta koja
obuhvata lekove koji blokiraju DA receptore(neuroleptici),karbamazepin i valproicnu
kiselinu.
52. BALIZAM
53. DISTONIJA
nevoljni pokreti koji nastaju usled produzene nevoljne kontrakcije misica koja
prouzrokuje uvrtanje,i zauzimanje abnormalnog polozaja tela
kao i sve nevoljne pokrete,distoniju pogorsava zamor,a san i relaksacija je ublazavaju
postoji IDIOPATSKA-ne zna se uzrok ,i to je primarna distonija
a postoji i SIMPTOMATSKA-uzrok je neka druga primarna bolest
u kl.slici dominiraji GRAFOSPAZAM-teskoce pri pisanju; BLEFAROSPAZAM-
nevoljne kontrakcije oka u vidu zmirkanja
DISTONIJE DECJEG UZRASTA SU GENETSKI USLOVLJENE
54. MIOKLONUS
nevoljni,brzi,kratkotrajni pokreti,nalik trzajevima delova tela,koji su izazvani nevoljnom
kontrakcijom misica i praceni elektromiografskim praznjenjima akcionog potencijala
Postojo pozitivan i negativan mioklonus
Postoji fizioloski mioklonus,npr stucanje,trzaji tokom spavanja...
55. TIKOVI
neritmicni,stereotipni pokreti-MOTORNI TIKOVI
stereotipno ispustanje zvukova-VOKALNI TIKOVI
osobe imaju neizdrziv unutrasnji pritisak da izvedu tik,a time i uklone,privremeno,snaznu
psihicku tenziju
Svi tikovi se dele ne proste i slozene
PROSTI MOTORNI-zmirkanje,pucenje,kolutanje ociju
PROSTI VOKALNI-ispustanje neartikulisanih zvukova,usmrkavanje,prociscavanje
grla...
SLOZENI MOTORNI-komplikovani pokreti tipa dodirivanja tela,odece,mirisanja
predmeta...
SLOZENI VOKALNI-obuhvataju prave ili izmenjene reci,onomatopeju,ponavljanje
tudjih reci...
DCO se odnosi na bilo koji neprogresivni poremećaj motornih F-ja, položaja i pokreta
usled poremećaja i oštećenja struktura mozga, a ne potiče od oštećenja k. moždine,
perifernih nerava i mišića. Oštećenja koja uzrokuju DCO mogu se odigrati intrauterino,
tokom porođaja ili u prvim godinama života. U početku se javlja hipotonija koja traje i do
6 meseci, zatim spastičnost i nevljni pokreti (diskinezije). Često se javlja umna
zaostalost, eplepsija, poremećaji vida, sluha.
Primeri poremecaja malog mozga su: izolovana alpazija vermisa malog mozga,izolovana
aplazija malomozdane hemmisfere i globalna cerebralna hipoplazija. Chiarijeva
malformacija ima vise podtipova,karaterise se spustanjem tonzila i zadnjeg vermisa
malog mozga u kic. kanal iza produzene mozdine. Posledica je kompresija mozd. stabla i
kic. mozdine. Kraniosinostoze prerano zatvaranje kranijalnih sutura,mogu se javiti kao
izolovana malformacija (primarna kraniosinostoza) ili u sklopu intrauterinih razvojnih
anomalija (sekundarna kraniosinostoza). Ukoliko se neki od savova prerako zatvori
dovodi do nenormalnog oblika lobanje mikrocefalija…dolihocefalija uska I duguljasta
glava I brahicefalija siroka I kratka jajkolika glava.
Trizomija 21; Izgled: okruglo lice,mali nos, oci ukosene uskih proreza, povecan razmak
izmedju ociju,Brasvildove pege. Poluotvorena usta sa protruzijom jezika,usi nisko
postavljene, cesti su katarakta i razrokost. Mali rast,kratke stubicaste prste, klinodaktilija
5og prsta, linija 4og prsta, sandalski prostor na stopalima.
64.NEUROKUTANA OBOLJENJA
izvesna kontrola držanja glave prisutna je već na rođenju kada je novorođenče u položaju
pronacije tj. ventralne suspenzije.Ovo je moguće jer nervi vrata najranije mijelinizuju.
Automatski hod- prisutan kod novorođenčeta,postepeno slabi i nestaje tokom prvih
nedelja života.Ukoliko se beba u tom uzrastu dovede u uspravan položaj uz dodir stopala
o pod,ona flektira kukove i kolena,a sa 3 meseca istom položaju drži veći deo težine na
nogama.
Razvoj manipulativnih sposobnosti-primitivno refleksno hvatanje preovladjuhe prvih 8-
12 nedelja života.Sa 4 nedelje šake su još pretežno zatvorene,da bi se sve više otvarale i
palac odmicao od dlana.Od 4.meseca javlja se voljno hvatanje igračke,sa 6 meseci
aktivno poseže za predmetom,sa 10 hvata predmete vrhom kažiprsta i palca-kao
pincetom.
Razvoj čula vida i sluha-na rođenju bebe trepću kada su izložene jakom svetlu ili
zvuku.Sa 3-4 nedelje bebe upiru pogled u majku dok im priča.Novorođenče reaguje na
izvore zvuka menjanjem spontane motorike,mimike,moorovim
refleksom,plačem,treptanjem.3.meseca lokalizuje zvuk okretanjem glave.
Razvoj socijalnih kontakata i govora-lekar treba da prepozna jedan broj refleksnih
odgovora i reakcija deteta koji će mu pomoći u orijentaciji.
67.MENTALNA RETARDACIJA
68.SPASTIČKA KVADRIPLEGIJA
Nastaje kod kompletnog oštećenja jednog ili više segmenata vratne kičmene
moždine,iznad nivoa vratne intumiscencije.uzrok je obostrano oštećenje kortikospinalnih
puteva.
klinička slika-povišen tonus po tipu spasticiteta,piramidna slabost,pojačani mišićni
refleksi,znak Babinskog.Usled obostranog oštećenja senzitivnih puteva,ispod nivoa lezije
postoji gubitak senzibiliteta za sve kvalitete tzv. nivo senzibiliteta (C1-C4)
naniže,poremećaj funkcije sfinktera.kožni trbušni i refleks kremastera su ugašeni.
Nastaje kompletnim ostecenjem jednog ili vise segmenata kicmene mozdine iznad nivoa
vratne intumescencije. Oduzetost sva cetiri ekstremiteta-posledica obostranog ostecenja
kortikospinalnih puteva. Povisen tonus po tipu spasticiteta, piramidnu distribuciju
slabosti, pojacani misicni refleksi I znak Babinskog. Gubitak senzibiliteta za sve
kvalitete-nivo senzibiliteta C1-C4 nanize, poremecaj funkcije sfinktera. Kozni I trbusni
reflex I reflex kremastera su ugaseni.
Ostecanja zadnjih stubova kicmene mozdine – Gollov i Burdachov put. U klinickoj slici
postoji ostecenje dubokog polozajnog i vibracionog senzibiliteta, ataksija hoda i
arefleksija.
lumbosakralna radikulopatija:
u S1 radikulopatiji bol se siri iz krsta I guteusa zadnjom stranom noge I lista (klasicni
isijas) sa parestezijama zadnje str.lista spoljnog dela stopala I malog prsta. Glutealna
brazda na str.lezije je niza.
U L5 radikulopatiji sve isto ali su parestezije sa spoljne str.lista svodu stopala I palcu.
Cervikalna radikulopatija
C5-6 i C6-7 sa ostecenjem C6 I C7 korena. Bol u vratu. Pocetak akutan ii subakutan.
Pogorsanje za 1-2 dana.
Ost. C6 bol u ramenu nadlaktici I spolj.str. podlaktice. Parestezije u palcu I kaziprstu.
Kod ost. C7 korena bol zahvata rame grudi podlakticu I saku. Bol se provocira istezanjem
ruke unazad I okretanjem glave na suprotu stranu.
conus medularis
u nivou L1 segmenta KM. Naglo obostrano ispoljavanje simptoma, simetrican ispad
senzibiliteta gluteusa I perianogenitalne regije. Ispad senzibiliteta za bol I temperaturu, a
dodir ocuvan po tipu jahacih caksira. Inkontinencija mokrenja, stolice, nemog.erekcije,
ejakulacije. Snaga misica I reflexi ocuvani.
Cauda equina L2-L3
Hernijacija intervertebralnih diskusa lumbosakralne kicme, fraktura k.stuba.
Jednostrani nagli ili postepeni pocetak, asimetricni znaci ostecenje oba donja extremiteta,
jaki radikularni I asimetricni bolovi, asimetricna flakcidna slabst nogu,areflexija I
fascikulacije, asimetricni ispad senzibiliteta po tipu jahacih caksira, slabost sfinktera I
sex.disf-ja.
85. Polineuropatija(klasifikacija)
91. NESANICE-INSOMNIJE
92. HIPERSOMNIJE(NARKOLEPSIJA)