P. 1
Slobodna Bosna [broj 698, 1.4.2010]

Slobodna Bosna [broj 698, 1.4.2010]

|Views: 152|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Mar 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/14/2014

pdf

text

original

EGZODUS IZ SAND@AKA: LIBERALIZACIJA ETNI^KOG ^I[]ENJA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

BiH

NE]E BITI RASPADA

ISKRENO I Valentin Inzko za SB

Slu~aj bugojanskog ratnog gradona~elnika

www.slobodna-bosna.ba

D`evad Mla}o, bezrazlo`no na slobodi

SADR@AJ
12 KUDA IDE BiH
Valentin Inzko, {ef OHR-a
Ovih se dana navr{ila godina dana otkako je Valentin Inzko, visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH, imenovan na ovu du`nost, {to je bio povod za razgovor u kojem ovaj austrijski diplomata govori o svom iskustvu u BiH, razo~arenju u bh. politi~are, te {ansama da na{a zemlja razvija svoje energetske potencijale poslovanje i tr`i{nu vrijednost dva federalna telekoma

www.slobodna-bosna.ba

64 BOSANAC IZ PARIZA
Nedim Lon~arevi}
^etrnaest godina nakon zavr{etka rata u BiH, biv{i francuski generali, diplomate i humanitarci, oslobo|eni svojih mandata, imaju potrebu da na druga~iji na~in govore o opsadi Sarajeva; ta ”nova otvorenost” potaknula je Sarajliju sa pari{kom adresom NEDIMA LON^AREVI]A da snimi jednosatni dokumentarni film o sarajevskom ratnom tunelu D-B, za koji je nedavno dobio presti`nu televizijsku nagradu u Francuskoj

34 BALKANSKE PRI^E
Jugosloveni ho}e status nacije
Pismom Saboru Hrvatske, odnosno zahtjevom vlastima u Srbiji da Jugosloveni budu zvani~no priznata nacionalna pripadnost, Udru`enje “Na{a Jugoslavija“ pokazalo je da nisu samo ”skupina dokonih jugonostalgi~ara”; nakon {to su odnedavno prerasli u Savez Jugoslovena, na{li su se na udaru nacionalista i dok ih ”umjereniji” ismijavaju, radikalniji su im ve} dodijelili uloge u navodnoj velikoj balkanskoj zavjeri komunista

18 BO[NJA^KI POLITI^KO-MEDIJSKI RAT
Tihi} Avazu uvodi “spoljni zid sankcija”
Predsjedni{tvo SDA jednoglasno prihvatilo prijedlog strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a da se partijsko ~lanstvo pozove na kolektivni bojkot “Avaza“; „Slobodna Bosna“ otkriva na koji na~in se Tihi} namjerava obra~unati s Radon~i}em i “Avazom“, koji }e strana~ki kadrovi “platiti glavom“ suradnju s “Avazom“ i kakve }e posljedice pretrpjeti Avaz zbog sukoba sa SDA, SBiH i SDP-om

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

48 MASOVNO ISELJAVANJE SAND@AKA
Sand`a~ki stampedo ka Evropi
Nakon liberalizacije viznog re`ima u Srbiji, od 19. decembra pro{le godine, iz Sand`aka je otpo~elo masovno iseljavanje u zapadnoevropske zemlje; nezaposlenost i lo{a ekonomska situacija razlog su {to svake nedjelje, i pored upozorenja zvani~nika Evropske unije, iz Novog Pazara ka Evropi krene na stotine Sand`aklija

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

22 REGIONALNA BITKA ZA TELEKOMUNIKACIJE
Deutsche Telekom u pohodu na Balkan
Iako je Vlada Republike Srbije odluku o prodaji 40 posto akcija u nacionalnoj kompaniji TELEKOM SRBIJE donijela prije sedam dana, kao najizgledniji kupac ve} se spominje europski telekomunikacijski div DEUTSCHE TELEKOM; na{a novinarka je istra`ila kako }e prodaja srbijanskog telekom operatora u ~ijem se vlasni{tvu nalazi i TELEKOM SRPSKE utjecati na
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
VEDRINE PREKO DRINE

BOGOVI U VRE]I

Ho}e li Predsjedni{tvo BiH napokon uzvratiti posjetu Tadi}u
Deklaracija o Srebrenici koju je tijesnom ve}inom usvojila Skup{tina Srbije, kako se i o~ekivalo, izazvala je potpuno opre~ne reakcije u RS-u i Federaciji BiH. No, zanimljivo je ne{to drugo: reakcije vode}ih bo{nja~kih i hrvatskih politi~ara (Silajd`i}a, Tihi}a, Lagumd`ije, Ljubi}a...), posve neo~ekivano, visoko su podudarne, odmjerene i odreda pozitivne. Mada se u ve}ini reakcija nagla{ava nezadovoljstvo zbog izostavljanja termina genocid, Deklaracija se tuma~i kao “ohrabruju}i gest“, “znak dobre volje“, “poziv na pomirenje“... Nakon usvajanja Deklaracije o Srebrenci, na potezu je Predsjedni{tvo BiH koje bi napokon moralo organizirati uzvratnu posjetu dr`avnom vrhu Srbije. Podje}amo, aktuelni predsjednik Srbije Boris Tadi} u slu`benu posjetu Sarajevu do{ao je jo{ prije {est godina, krajem decembra 2004. godine, no aktuelni saziv Predsjedni{tva BiH, Silajd`i}, Kom{i} i Radmanovi}, ni do danas nije uzvratio posjetu. Barem ne u “punom kapacitetu“. (A. M.)
Boris Tadi}

Zbog tuča među bosanskim vehabijama, austrijska policija zatvorila dva džemata
Nakon sukoba me|u bosanskim vehabijama, nekolicina “bra}e” zavr{ila je na bolni~kom lije~enju

OBRA^UN U GRAZU

U vehabijskom d`ematu u Grazu, gdje se okupljaju bosanske selefije “na privremenom radu“ u Austriji, prije petnaestak dana izbila je masovna tu~a u kojoj, samo zahvaljuju}i brzoj reakciji lokalne policije, nije pala mrtva glava. Do sukoba je do{lo zbog izbora novog rukovodstva, a nakon {to je dosada{nji predsjednik d`emata u Grazu Nermin Skeli} predlo`io da mu se produlji “mandat“. Kao dobrostoje}i vlasnik gra|evinske tvrtke, Skeli} je prije (re)izbora velikodu{no ~astio “bra}u“, mahom bosanske bau{telce, ali bez uspjeha. Budu}i da su se ostale vehabije pobunile protiv Skeli}a, zamjeraju}i mu manjak vjerske naobrazbe, sva|a je okon~ana fizi~kim obra~unom, nakon ~ega su dvojica Bosanaca, s te{kim tjelesnim ozljedama, zavr{ili u bolnici. No, kako to nije bila i
4

jedina tu~njava u sjedi{tu vehabijskog d`emata u Grazu (sli~ni incidenti doga|ali su se i ranije), austrijske su vlasti nalo`ile da se prostorije u ulici Keplenstrasse zatvore. Bosanske su vehabije, dakako, taj potez ozna~ile kao “islamofobi~ni ~in kjafirske policije“. Iz gotovo istovjetnih razloga, austrijska je policija u decembru pro{le godine nalo`ila zatvaranje i bosanskog d`emata u Salzburgu, gdje su, opet, ~este fizi~ke obra~une izazivala agresivna bra}a Ekrem i Himzo Jusi} i Ahmet i Meho Brki}, svi porijeklom iz BiH. Mada sami sebe nazivaju {ejhovima, me|u Bosancima u Salzburgu ve} odavno kru`i pri~a kako su bra}a Jusi} i Brki} vi{e vremena proveli u austrijskim zatvorima nego me|u vjernicima u d`ematima. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]

IRONI^NO I KOMI^NO

Evropski socijalisti u sarajevskoj “Evropi”

Pokret “Dosta“ pripremio ironi~ne poruke politi~arima
Nakon vi{emjese~nih priprema, nevladina organizacija Pokret “Dosta“ kona~no je uspjela prona}i atraktivan na~in na koji }e “jo{ jednom skrenuti pa`nju na te{ko stanje u dru{tvu“. Aktivisti ove organizacije odlu~ili su iza}i na ulice Sarajeva, ali umjesto klasi~nih transparenata tipa “lopovi“ “plja~ka{i“ nosit }e transparente s ironi~nim porukama: “Politi~ari, hvala vam {to ste nam omogu}ili bezvizni re`im!“, “Hvala vam za uspje{nu privatizaciju“, “Hvala vam {to nas la`ete“ i jo{ puno sli~nih dosko~ica. Pokret “Dosta“ na najbolji na~in pokazuje kako za dru{tveni anga`man ne treba puno: dovoljno je malo donacija i malo pameti, i eto ti akcije! (M. A.)

Ugledna {vedska socijaldemokratkinja Ugledna {vedska socijaldemokratkinja Lena Hjelm Wallen ii lider SDP-a BiH Lena Hjelm Wallen lider SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija Zlatko Lagumd`ija

PODR[KA [VEDSKIH PODR[KA [VEDSKIH SOCIJALDEMOKRATA SOCIJALDEMOKRATA

Ranko Krivokapi} SDP Crne Gore ii Ranko Krivokapi} SDP Crne Gore Branko Crvenkovski -- SDU Makedonije Branko Crvenkovski SDU Makedonije

SUSRET EX-YU LJEVI^ARA

“EVROPA” U CRVENOM “EVROPA” U CRVENOM
Poul Nyrup Rasmussen, {ef Poul Nyrup Rasmussen, {ef evropskih socijaldemokrata, evropskih socijaldemokrata, ii Alija Behmen, SDP-ov Alija Behmen, SDP-ov gradona~elnik Sarajeva gradona~elnik Sarajeva
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

KRATKI SAMOODR@IV UVOD U SU@IVOT
Pi{e: SENAD AVDI]

“Mali“, obični ljudi, oni koji ni mrava ne bi zgazili, koji isključivo “gledaju svoja posla“, koji su “prirodno inteligentni i mudri“ ti su najopasniji; to je stabilna biračka mašinerija svakoj diktatorskoj vlasti, to je demokratski alibi i dekor za sve u povijesti poznate i priznate zločinačke projekte

S

amo rijetki od nas imaju usud da {to god ka`u, misle, ili u~ine, ili, avaj (“Avaz“) ne u~ine(!), u javnoj percepciji bude tretirano u klju~u i po modelu.”sve ti je to politika“. Ako si iz najbenignijih razloga, bez opipljivih motiva negdje oti{ao, a pogotovo ne oti{ao, i to ti se fakturi{e kao “politi~ki stav“ - desilo mi se to nebrojeno puta i valja se s tim teretom nositi. Pro{le sam nedjelje, primjerice, nazo~io promociji knjige dr. Ognjena [imi}a; jasno mi je bilo da i odsustvo i prisustvo (imaju kod Borhesa dvije pjesme sa tim naslovima) reflektiraju “odre|eni stav“; pa, razmi{ljam, kada sam ve} tu, na dohvat ruke, red je da budem i prisutan. Na neki na~in... Ima u javnom prostoru u nas jedna ~itava, `ilava kasta ljudi koji se smucaju po promocijama, konvencijama, ~isto onako da provjere ko je prisutan i uzgred ustanove koga nema, te ocijene ko je opravdano a ko neopravdano odsutan. Da sam na mjestu Fahrudina Radon~i}a, ne bih ba{ zdravo za gotovo uzimao trijumfalisti~ke strana~ke tribine po unutra{njosti: na njegovim skupovima, volio bih da grije{im, a jo{ vi{e da ne grije{im, uglavnom se okupljaju ljudi koji su do{li da vide koga ima, a pogotovo koga nema. To je bira~ko tijelo koje je prije podne u nekoj anonimnoj anketi ve} reklo da }e rezolutno glasati za SDP i @eljka Kom{i}a, popodne je na jacija-namazu potvrdilo ~vrstu odanost Harisu Silajd`i}u i njegovoj Stranci za BiH, ~ime su se stekli uglavnom svi najva`niji motivi i preduvjeti da na dan izbora uredno glasa za

Re~e to ~i~a i svoje iznemoglo bira~ko tijelo odnese na skup HDZ-a...

S

vaka iole ozbiljnija stranka koje za pola godine namjerava iza}i na op}e izbore provodi interna istra`ivanja javnog mnijenja a ta su istra`ivanja po pravilu ohrabruju}a za svaku od tih stranaka. I {to je za ne vjerovati, uglavnom barataju ta~nim empirijskim materijalom - onim dedom i njegovim mlohavim bira~kim tijelom koji, kad nazovete u svrhu sondiranja javnog mnijenja, ve} ima spremljen odgovor: “Najva`nije je da nam se nacionalisti skinu s grba~e; ‘vako vi{e ne mere“. Tako SDP-ovi istra`iva~i osnovano zaklju~e da }e sasvim sigurno, pouzdano @eljko Kom{i} ponovo biti izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH, a anketirani prividno oronuli dedo ve} odgovara anketarima za{to }e glasati za temeljnu bo{nja~ku stranku, SDA: “Neka je Haris i od govana, na{ je, brate“... “[to niko ni{ta ne pi{e o ovoj Gani}evoj vili“, pita me uredno zabrinuti pitac neki, i tako godinama. “Napisat }u koliko umjednem i znadnem“, utje{im ga, privremeno. “A, vala, i ne znam {to bi pisao o Gani}u, samo da se anamo oni nasla|uju, (Srbi, Hrvati) koji se ne pitaju kol’ko je pokro Dodik a kol’ko ^ovi}“, brecne se isti onaj pravdoljubivi pitac. Da se vratimo predizbornim istra`ivanjima javnog mnijenja, prema kojima svaka stranka koja provodi istra`ivanje ima ogromne razloge za optimizam. I pri

Sve na{e nevolje proisti~u iz bira~kog tijela - detonator svih z
Sulejmana Tihi}a i Stranku demokratske akcije. To se uglavnom u ovda{njoj nepostoje}oj socijalnoj kategorizaciji kvalificira kao “mudra opreznost na{eg naroda“

S
6

ve marifetluke, neiskrenosti, prora~unate prevrtljivosti “svoga naroda“, na dosta precizan i plasti~an na~in, osjetio sam na vlastitoj ko`i. Recimo, prije dvadeset godina u nekoj tuzlanskoj zabiti pitam dobrohotnog, neiskvarenog ~i~icu za koga }e glasati: “Boga mi, sine, za komuniste“, veli. “A zbog ~ega, dedo?“, nastavljam ja sa indiskrecijom. “Kako zbog ~ega?!“, brecnu se starkelja, “zato {to nema podbogom niko pametniji ni po{teniji od na{eg Alije“.

tome ni{ta ne izmi{ljaju - sve je crno na bijelo potkrijepljeno kvalitetnim uzorkom, metodolo{ki korektnim i statisti~ki neprikosnovenim. Problem je {to koliko god {iroko bude zahva}en “uzorak“, sve se svede na onoga uzoritog istog dedu /(~i~u) koji }e svakom anketaru re}i ono {to njemu (anketaru) razgaljuje du{u i teto{i sujetu. Taj }e starkelja, moderni bosanskohercegova~ki Ahasfer u zapadnom dijelu Mostara bez straha i zazora u mikrofone i kamere priop}iti re}i kako je “vrijeme da se biraju oni koji vode ra~una o ‘malom ~ovjeku’ i njegovim `ivotnim problemima“. Eto ga, tog istog “bira~kog tijela“ u~as u “isto~nom dijelu“ Mostara da rezolutno saop}i kako treba izabrati ljude koji su protiv bilo kakvih podjela i koji
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
FOTO: Milutin Stoj~evi}

EVO DU[A, EVO BIRA^KO TELO
Svaka totalitarna vlast imala je sna`nu demokratsku podr{ku

imaju “viziju“. To izusti, pa du{icu ne pusti, isti onaj ~i~ica, nego se u`urbano uputi prema Nevesinju - tamo ga ~ekaju novinarski

kom{ije, koji ne bi ni mrava zgazili, odgovorni su za na{e nevolje mnogo vi{e od kriminalaca, zlo~inaca, kleptomana na vlasti.

zala je “mali ~ovjek“ koji po pravilu gleda “samo ono od ~ega se `ivi“
znati`eljnici da im iz pozicije obi~nog ~ovjeka ka`e kako je “vrijeme za promjene“ i da Republika Srpska kao dejtonska, dakle trajna kategorija treba “nove ljude za nova vremena“.

K

ada god vidite “malog, obi~nog ~ovjeka“ kao osnovnu }eliju bira~kog tijela, nosioca demokracije, pa vam jo{ pri tom ponizno ka`e da ne zna za koga }e glasati, jer su “svi isti“, slobodno se “uhvatite za revolver“! La`e, petlja, vara! “Mali“, obi~ni ljudi, oni koji ni mrava ne bi zgazili, koji isklju~ivo “gledaju svoja posla“, koji su “prirodno inteligentni i mudri“ ti su najopasniji; to je stabilna bira~ka ma{inerija svakoj diktatorskoj vlasti, to je demokratski alibi i dekor za sve u povijesti poznate i priznate zlo~ina~ke projekte. Da, da, te na{e vrijedne, marljive,

U`asna je, nevaljala, deprimiraju}a, lako }emo se oko toga slo`iti, na{a strana~ko-politi~ka ponuda; mnogo je depresivnije {to je ona potpuna uskla|ena sa “potra`njom“, sa kurvinjskim habitusom “prosje~nog, malog ~ovjeka“. Budimo korektni, neutralni i politi~ki neostra{}eni: nisu za na{u tragediju krive “stranke/sve su iste“, nas je uni{tila “volja naroda“ koja je te i takve stranke ovlastila da s nama mogu ~initi {to im se god prohtije. Nama je smrtnu presudu izrekao “mali obi~ni ~ovjek“ koji po pravilu “gleda svoja posla“, i “ne bavi se visokom politikom“. Uzrok na{ih mnogostrukih nevolja nisu izabrane politi~ke elite - na{a nevolja je po~ela i zavr{it }e sa “izbornim tijelima i organima“.
7

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 25. MART
Sere li, sere, tvrdoglavo jede i dalje govna (a vodu pripija) glede mene federalni poslanik MARKO VE[OVI] (govore}i i pi{u}i o njemu mogu samo citirati Mujin odgovor na u~iteljsko pitanje {ta je to cijev: “To je {ipka ispunjena rupom“) u svojoj }enifi u Danima. Udarili su u glavu novi koeficijenti i posljednja “uskla|ivanja“ poslani~kih pla}a Ve{ovi}u, ~lanu nezavisnog kluba SBiH u Predstavni~kom domu

SUBOTA, 27. MART
NED@AD LATI], u ex-jugoslovenskim obavje{tajnim krugovima kodiran kao “Ne{a“, danas “analizira“ politi~ku filozofiju Sulejmana Tihi}a. U istim novinama sud javno poziva Ned`ada Lati}a da se udostoji do}i po tu`bi Sefera Halilovi}a protiv “istog“ Lati}a. Isti je sud, kada sam proma{io, zaboravio, ro~i{te nada mnom primijenio podsje}anje uz sudsku policiju; {to je i legitimno i zakonski utemeljeno. Ta panislamisti~ka bagra, Lati} i ostali, vjeruju da se zakonska odr`ivost postoje}eg poretka mjeri prema njihovom ignoranciji recentnog zakonodavstva: kada mene pozovu na sud, uredno se kao “gra|anin pokorni“ odazovem. U protivnom, do|e sudska policija pa me privede “pravdi“. “Legalista“ poput Lati}a kojeg se preko novina, javnim novcem, umoljava da se pojavi na sudu, zaslu`uje barem javni prezir.

PONEDJELJAK, 29. MART
Divan jedan ~ovjek ovda{nji mi prepri~a kako je sjedio sa genijem ko{arke,

majstorom `ivota i smrti MIRZOM DELIBA[I]EM kada su, uzgred, vidjeli mene. Pa mu bla`eni Mirza, gledaju}i mene samoga, rekao: “Ovo ti je najve}i `ivu}i kreten poslije mene.“ Ni ve}eg ni ta~nijeg komplimenta nisam ~uo.

UTORAK, 30. MART
(klasi~ni poslani~ki bo{nja~ko-crnogorski Marko-kartel!). Nezavisni klub Stranke za BiH je logi~ki prihvatljivo kao kad bi za nogometa{a rekli da je strandardni prvotimac “@elje“, koji igra za “Sarajevo“. Dakle, novi koeficijenti, uskla|ivanja plata federalnih poslanika, protiv ~ega Ve{ovi} nije glasao, mjese~no }e mu “u pad`e“ ubrizgati skoro tri i po hiljade KM. Ni pjanom, ni trijeznom, nije mi frka izra~unati: toliko od penzija godi{nje inkasiraju Ve{ovi}eve kolege-penzioneri i pisci Sidran i Ibri{imovi} (pojedina~no), a Ve{ovi}ev mjese~ni pau{al je ve}i od pla}a svih zaposlenih u “Danima“... Ve{ovi}u smeta, a meni uop}e ne smeta, {to mogu popiti, a to nerijetko i ~inim, 15 piva na “licinom mjestu“. Da imam njegovu poslani~ku pla}u, plus penziju, da se za tri marke hranim u skup{tinskoj menzi, Boga mi bih pio mnogo vi{e i raskala{nije barem koliko njegova supruga Gordana! Prijatelj me zove s Eronetovog portala; rije~ je o onoj tamo strani Mostara: ”Jesi li vidio {ta im je uradio Pjani}?” ”Jesam, a

NEDJELJA, 28. MART
BO[A TANJEVI] je, ka`u mi ozbiljni ljudi, dobro i eto ga za mjesec dana na parketu, hvala majstorima - hvala doktorima, neka su vratili Bo{u u `ivot.

PETAK, 26. MART
Ako nam i{ta do|e glave, to ne}e biti posvema{nja povr{nost, nego mlaki, nekriti~ki odnos prema povr{nosti. Postoji milion na~ina da se povr{nosti stane u kraj, me|utim, {to se mene ti~e, najva`niji je argumentiran kriti~ki sud o po{asti koja se prepoznaje kroz oholu povr{nost: od op}e povr{nosti je samo pogubnije odsustvo svijesti koliko povr{nost, diletantizam svake vrste razaruju dru{tvenu supstancu.
8

jesi li ti vidio {ta je njima uradio Oli}?” Kako je dobro kad si fin i fino kad si dobar.

SRIJEDA, 31. MART
Ru`no je re}i da bilo dobro, pravedno bi bilo konstatirati da smo, ovoliko koliko nas ima u gradu, ~estito, drugarski otpratili ZOKU BILANA.
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

MINI MARKET
INDUSTRIJSKA ZONA SUMRAKA

PLATNI VETERANI

Mujezin i Alispahi} po svaku cijenu nastoje otjerati investitora iz Viteza
Jo{ od jeseni pro{le godine nekolicina stanovnika sarajevskog predgra|a Blagovac protestira zbog po~etka gradnje suvremene betonare koju u ovom naselju gradi kompanija Kalvarija Cop iz Viteza. Investitor je u gradnju betonare ulo`io milion eura i za ovaj posao nabavio najsavremenije strojeve poput dizalice vrijedne 300 hiljada eura koja mo`e bacati beton do visine od pedeset metara, {to je jedinstveno u na{oj zemlji. No, kako je krenula gradnja betonare u industrijskoj zoni, tako su po~eli napadi na investitore i to uglavnom od vlasnika poslovnih objekata koji tvrde kako }e betonara uni{titi okoli{ te onemogu}iti normalan `ivot u ovom naselju. Najglasniji prosvjednik protiv izgradnje betonare je vlasnik kompanije Medimpex, izvjesni [emso Mujezin, koji trguje lijekovima i u industrijskoj zoni ima skladi{te. Investitoru se prijetilo i na nacionalnoj osnovi a sada se u ~itav slu~aj gradnje betonare, koja je dobila dozvole op}ine Vogo{}a, poku{ava uvu}i i na~elnik Asim Sarajli}, za kojeg se u glasilu Saveza
Asim Sarajli}

Kako se troši novac udruženja RVI sarajevske Općine Centar
“Bora~ka udru`enja, bilo na op}inskom ili kantonalnom nivou, postoje samo zbog svojih rukovodstava koja su od 1996. godine do danas rije{ila sva svoja materijalna i egzistencijalna pitanja”, tvrdi biv{i sekratar udru`enja Ratnih vojnih invalida sarajevske Op}ine Centar Ismet Selimovi}, navode}i da je od 100 hiljada KM bud`etskih sredstava Op}ine Centar, predsjedni{tvo RVI-a na ~elu sa predsjednikom Izetom Berkovcem, biv{im komandantom 105. brdske brigade i njegovim zamjenikom, Mujom Brki}em, 38 hiljada KM utro{ilo nelegalno. Prvi zadatak Selimovi}a bio je da podigne 2000 KM, kako bi se vratila pozajmica Zijadu Bradi}u od 1.500 KM obzirom da je on iz svog d`epa pla}ao dnevnice, hranu i pi}e ~lanovima Skup{tine RVI Centar koji su za predsjednika i potpredsjednika izabrali Berkovca i Brki}a. “Pla}eni” izbor predsjednika i potpredsjednika RVI Centar najvi{e je ko{tao ~lanove udru`enja. Op}ina je dala 10 hiljada KM za rekonstrukciju i opremanje kancelarijskog prostora a zna~ajan dio sredstava utro{en je i na kupovinu materijala za opremanje vikend ku}e predsjednika Berkovca u ^elebi}ima. ^lanovi Udru`enja nisu znali ni za projekat Sport i rekreacija. U tom “projektu” u~estvovali su samo ~lanovi {ireg Predsjedni{tva, a sport i rekreacija pretvorili su se u teferi~ u ^elebi}ima gdje se na ra~un RVI-ja pilo i jelo. Koliko nisko su pali Berkovac i Brki}, najbolje ilustruje pri~a o popravci vozila Udru`enja. Naime, kada je kombi Peugeot, ina~e vlasni{tvo RVI Centra, trebalo odvesti na opravku, Mujo Brki} je rekao da se i njegovo privatno vozilo Audi A3 treba popraviti, te da opravku treba “prisloniti” uz opravku kombija, a na ra~un RVI Centra. Ista ideja sinula je i predsjedniku Berkovcu koji je uz kombi “prislonio” i opravku osobnog Renaulta! (M. F.)

BOSI] PO TRNJU

U dogovoru s Dodikom, Kalinić pokušava “rasturiti” SDS
Dragan Kalini}, neka{nji lider SDS-a, po svemu sude}i, na predstoje}im izborima bi}e kandidat za predsjednika RS-a! Njegovu kandidaturu za sada podr`ava Srpska napredna stranke, na ~ijem je ~elu biv{i radikal Tomislav Nikoli}. Nakon {to je jednoglasno isklju~e iz SDS-a, na sjednici Glavnog odbora ove stranke u Bile}i, Kalini} je najavio da }e razmisliti o na~inima kako da se vrati u politiku RS-a. Zatim je pustio glas o osnivanju sopstvene partije, a potom je, posve neo~ekivano, na sastanku sa Tomom Nikoli}em i potpredsjednikom “narodnjaka” Aleksandrom Vu~i}em obe}ao da }e u Srpsku naprednu stranku “prevesti” oko hiljadu ~lanova SDS-a. Kalini} je tako|e Nikoli}u i Vu~i}u garantovao dobar izborni rezultat stranke u slu~aju da podr`e njegovu kandidaturu za predsjednika RS-a. Kalini}evoj kandidaturi protivi se jedino banjalu~ki ogranak SNS-a predvo|en Lukom Kecmanom. Dobro obavije{teni izvori tvrde da je Kalini} “igra~” Milorada Dodika i da ga premijer bogato nagra|uje za rasturanje SDS-a. No, opozicija se ujedinjuje pa su po~etkom nedjelje lideri SDS-a Mladen Bosi}, PDP-a Mladen Ivani} i SRS RS Milanko Mihajlica potpisali Sporazum o koaliciji za predstoje}e izbore. Tri najve}e opozicione stranke udru`ene protiv vladaju}eg SNSD-a koaliciju su nazvale “Zajedno za Srpsku”. Ukoliko mu se izjalovi da bude kandidat “narodnjaka”, spekuli{e se da }e Kalini} na predstoje}im izborima napraviti savez sa Dodikovim SNSD-om. (M. D.)
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

10

MINI MARKET
PRO ET CONTRA

Hoće li usvajanje Deklaracije o Srebrenici u Srbiji ubrzati proces pomirenja u regionu?
HAJRA ]ATI]
predsjednica Udru`enja Majke Srebrenice

BRANKO TODOROVI]
predsjednik Helsin{kog komiteta Republike Srpske

NE
Za porodice `rtava genocida u Srebrenici tekst Deklaracije kakav su usvojili u Srbiji, u kojem nema ni slova o genocidu, ne zna~i ni{ta. Da su usvojili Deklaraciju kakva je usvojena u Evropskom parlamentu, mo`da bi to bio dobar signal iz Srbije. Imamo presudu Me|unarodnog suda u Haagu koja jasno kvalificira zlo~in u Srebrenici kao genocid, me|utim, jedino u Srbiji to jo{ uvijek ne `ele da priznaju.

DA/NE
Svakako je rije~ o velikom koraku jer je to prva deklaracije te vrste u regionu. Me|utim, ostalo je jo{ puno toga da se uradi na “svim stranama”. Na`alost, jo{ uvijek ne vidim da ima politi~ke spremnosti ali ni spremnosti javnosti u zemljama regiona da u~ine istinske, iskrene korake u procesu pomirenja. Sada je vrlo va`no kako }e srbijanski ~in usvajanja Deklaracije biti prihva}en u BiH. Pitanje je da li }e porodice `rtava vjerovati da je Deklaracija iskren ~in Srbije.

za bolju budu}nost tvrdi kako bi se mogao na}i na optu`eni~koj klupi zbog afere sli~ne onoj nazvanoj Reket. No, kako saznajemo, u su{tini cijele pri~e o izgradnji betonare u Vogo{}i krije se politi~ki sukob frakcija SDA, odnosno, poku{aj diskreditiranja kadrova bliskih Sulejmanu Tihi}u, predsjedniku stranke. Iako je Op}ina na ~ijem je ~elu Sarajli} investitoru odobrila gradnju, a svoje mi{ljenje je dao i Rudarski institut u Tuzli, koji je potvrdio kako savremena betonara ne}e zaga|ivati okolinu, proteste je inicirao upravo Mujezin zajedno sa jo{ nekolicinom biznismena poput Bakira Alispahi}a koji su u industrijskoj zoni prije nekoliko godina za bezvrijedne certifikate kupili atraktivno zemlji{te i sada tu umjesto betonare `ele graditi svoje poslovne objekte. Glasilo stranke Fahrudina Radon~i}a podr`ava opskurne biznismene, a kriminalizira Sarajli}a, {to je svakako posljedica ~injenice da je Sarajli} pro{le nedjelje, kao potpredsjednik SDA, obznanio kako ova partija i njezini kadrovi vi{e ne}e imati nikakvog kontakta sa listovima u Radon~i}evom vlasni{tvu. (N. H.)

SONJA BISERKO
predsjednica Helsin{kog komiteta za ljudska prava u Srbiji

EDINA KAMENICA
novinarka “Oslobo|enja”

SVE SE HO]E, KAD SE MO@E

DA/NE
Rekla bih da je Deklaracija usvojena “na mi{i}e”. Rasprava u Skup{tini pokazala je koliko su konzervativne, antievropske struje u Srbiji jo{ uvek jake. U tekstu Deklaracije se uop{te ne spominje genocid jer su u Srbiji jo{ uvek jake struje koje negiraju zlo~ine nad Bo{njacima, iako postoje dokazi u Ha{kom tribunalu. Proces pomirenja u regionu }e biti “rovovska borba” ali je svakako zna~ajno da su prvi put u nekoj zvani~noj instituciji Srbije osu|eni ratni zlo~ini u BiH.

NE
Da je usvajanje Deklaracije o Srebrenici korak bli`e pomirenju u regionu, ne bih vjerovala ~ak ni da je tekst Deklaracije po{teno, a ne onako kalkulantski sro~en. Jer ako su genocid, mrtvi, nestali i prognani, nesporni za cijeli normalan svijet, a poslije toliko godina se u Srbiji to ne mo`e ni izgovoriti, o ~emu se tu onda radi? Hvala za takav novi oblik svijesti i savjesti! Boljeg `ivota nema dok se jasno ne ka`e ko su `rtve a ko zlo~inci.

Dr. Enver Budimli} biha}ki kantonalni {ampion po titulama i fukcijama
Prodekan na Visokoj zdravstvenoj {koli Univerziteta u Biha}u prof. dr. Enver Budimli} vjerovatno je kantonalni {ampion po broju titula i funkcija koje obna{a. Naime, osim mjesta prodekana na Visokoj zdravstvenoj {koli Budimli} je u istoj visokoobrazovnoj instituciji i docent na Katedri iz oftalmologije, te docent na predmetu Kirurgija i Kirurgija sa njegom. Tako|e, Budimli} je u zvanje docenta izabran i na predmetu Zdravstvena ekologija otpadnih materija, a u isto zvanje izabran je i na predmetu Anatomija! Pored svega nabrojanog, Budimli} je na~elnik Slu`be za za{titu vida u Kantonalnoj bolnici u Biha}u. (M. F.)

KADA HOTI]
potpredsjednica Udru`enja Majke enklava Srebrenica i @epa

RAJKO VASI]
izvr{ni sekretar SNSD-a

NE
Mislim da je rije~ o malom, ali nedovoljnom pomaku da bi se govorilo o procesu pomirenja. Va`no je {to se u Srbiji o genocidu u Srebrenici uop}e po~elo raspravljati. Me|utim, tekst Deklaracije usvojen u Evropskom parlementu su prekrojili, izbacili rije~ genocid i usvojili dokument kakav njima odgovara da bi stekli politi~ke poene u Evropi kojoj se `ele pridru`iti. Kada Srbija po~ne da izru~uje ratne zlo~ince, mo`da }emo vi{e vjerovati da su spremni za proces pomirenja.

NE
Usvajanje Deklaracije o Srebrenici u srbijanskoj Skup{tini ne}e ubrzati proces pomirenja nego }e samo pospje{iti podjele unutar Bosne i Hercegovine. Deklaracije, izvinjenja i nekakva tra`enja oprosta se na Balkanu do`ivljavaju kao priznanja po~injenog nedjela ili priznanje nemo}i, dakle, ima kontraefekat a ne onaj koji bi trebao da ima u humaniziranom i civiliziranom svijetu.
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

11

KUDA IDE BiH

INTERVIEW

Valentin Inzko

visoki predstavnik

Ovih se dana navršila godina dana otkako je Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, imenovan na ovu dužnost, što je bio povod za razgovor u kojem ovaj austrijski diplomata govori o svom iskustvu u BiH, razočarenju u bh. političare, te šansama da naša zemlja razvija svoje energetske potencijale

Sanjao sam o ve}im bonskim ovlastima - u EKONOMIJI!
Razgovarala: DANKA SAVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

“Sanjao sam o tome da imam ekonomske bonske ovlasti“, prisje}a se Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH u razgovoru za Slobodnu Bosnu svojih prvih utisaka nakon dolaska na ovu poziciju prije godinu dana i suo~avanja sa strankama ~ijim predstavnicima je ekonomija sporedna tema... S obzirom da je ovdje slu`bovao u diplomatiji i prije imenovanja na ~elo OHR-a i dobro poznaje situaciju u BiH ka`e da bi period nakon rata u BiH podijelio na vrijeme do 2006. godine, “do kada je ovdje napravljen ogroman napredak” u usporedbi sa onim {to smo imali nakon rata“, i godine nakon toga u kojim je napredak posve mizeran.

energetskim potencijalima BiH... Pored toga, visoki predstavnika najavljuje da }e u naredim mjesecima u javnosti sve ve}u ulogu imati uloga specijalnog izaslanika Evropske unije, te da }e nakon zatvaranja Ureda u Mostaru i Br~kom do po~etka ljeta biti smanjen broj slu`benika OHR-a u Sarajevu.

PRIZNANJE GENOCIDA JE POTREBNO SRBIJI
Ovaj razgovor po~injemo (30.3) u trenutku dok se u Skup{tini Srbije raspravlja o usvajanju Rezolucije o Srebrenici oko koje su se prethodno vodile `u~ne rasprave i u BiH i u Srbiji. Znamo {ta se ovdje o~ekuje. Neki krugovi su `eljeli Rezoluciju koja na~elno

BiH VI[E NIJE ^UDNA DR@AVA
“U vrijeme dok sam ovdje bio ambasador Austrije za mene je bilo nezamislivo da u BiH postoji ministarstvo odbrane, tada su, ovdje egzistirale ~etiri zastave, valute… To je zaista bila ~udna dr`ava sa tri predsjednika i tri dr`avna ministarstva. Danas imamo neuporedivo bolju situaciju — devet ministarstva, ve} dugo zajedni~ki paso{, oznake, dosta dr`avnih agencija itd... Istina je da u posljednje tri godine postoji zastoj u tom procesu, ali uzmemo li sve u obzir, cijeli pogled na poslijeratni razvoj BiH nije negativan”, ka`e on. U razgovoru za na{ list, Inzko je govorio o va`nosti usvajanja deklaracije o Srebrenici, ustavnim promjenama, neophodnosti uskla|ivanja Ustava BiH sa odlukom Evropskog suda, fantasti~nim
12

SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU: No, deklaracije moraju da prate konkretna djela. Zločini koji su se tokom rata dogodili u Bosni i Hercegovini zahtijevaju pravdu isto kao i kajanje. To je ono što trebaju da učine Haški tribunal i Odjel za ratne zločine Suda BiH

osu|uje sve zlo~ine, dok su drugi `eljeli da se u Rezoluciji spomene termin genocid. Ja sam pobornik ove druge opcije — da se spomene genocid — jer bih `elio da se o ovom pitanju do|e {to bli`e su{tini i mislim da bi Srbija trebala nazvati ovo onako kako jeste. Ali, kada deklaracija ne bih sadr`ala rije~ genocid, ukoliko bude usvojena, ovo }e biti bitan pomak. Zlo~in u Srebrenici nije bio jedina strahota po~injena tokom rata u BiH, ali je bio je najve}i i dobro planiran. To ga ~ini druga~ijim. Obim ovog zlo~ina izazvao je i enormno negiranje. Iako je genocid u kojem je ubijeno gotovo 8.000 nevinih `rtava dokumentirana ~injenica, mnogi u Srbiji su godinama dovodili u pitanje ovaj zlo~in i da li se on ikada desio. Bez obzira na uvjerljivost i nadmo}nost dokaza, neki su ustrajali u svome nevjerovanju. Ova deklaracija je zato i sna`an udarac tom negiranju i to je veliki dio njenog zna~aja — zato {to istina izlazi na vidjelo i poku{aji negiranja propadaju. Samo istina osloba|a, samo ona mo`e biti temelj zdravog dru{tva. Genocid u Srebrenici i svi ostali zlo~ini po~injeni tokom rata u Bosni i Hercegovini bili su posljedica politike koja je stvarala mr`nju, strah i okrutnost. Na`alost, ostaci takve vrste politike jo{ postoje. Deklaracija parlamenta Srbije otvara mogu}nosti da oni koji `ele alternativu politiku zasnovanu na po{tenju, ~estitosti i zdravom razumu - mogu na}i zajedni~ki stav. Uostalom, kada se bude radilo na nekoj drugoj rezoluciji u budu}nosti, ova bi mogla poslu`iti kao dobra polazna ta~ka.
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

VALENTIN INZKO, [EF OHR-a
MALI, ALI BITAN POMAK
Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, smatra da usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Skup{tini Srbije, ~ak i bez termina genocid, u ovom trenutku predstavlja pomak

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

13

KUDA IDE BiH
Mo`e li se uop}e o~ekivati da }e u regiji stvari krenuti nabolje ako jo{ uvijek u Srbiji nema priznanja o kojem govorite? @elim ovdje navesti jedan detalj — 27. januara bio sam u Berlinu na obilje`avanju Dana Auschwitza. Do{le su dvije dr`avne delegacije: izraelska i afganistanska sa predsjednicima Perezom i Karzaijem na ~elu. Dan je u cijelom gradu obilje`en postavljanjem zastava na pola koplja, i iako to nije dr`avni praznik, u Berlinu je zaista bila veoma posebna atmosfera. [ta je poruka sa toga skupa, koja bi trebala biti va`na nama u BiH? Mislim da Nijemci prihvatanjem tog u`asnog zlo~ina nisu nimalo slabiji ili manje dobra nacija, nego upravo suprotno - to ih ~ini ja~ima. I oni sami time dobijaju. Naravno, ne ra|aju se svaki dan Villi Brandt i Nelson Mandela, ali regionalni lideri mogu u~initi korake njihovim stopama. I na kraju krajeva, rezultati toga su fenomenalni - Njema~ka je nakon 1945. godine krenula naprijed, u odli~nim je odnosima sa Francuskom, koja je u nekoliko ratova zbog Nijemaca imala milione `rtava. Pogledajmo kako stvari stoje danas. Pro{le godine sam, naprimjer, bio u posjeti kod njema~kog ministra vanjskih poslova i bilo je sasvim normalno to {to je jedan od njegovih saradnika u kabinetu bio Francuz. Danas imamo stotine dr`avnih slu`benika Francuza koji rade u njema~koj administraciji i obratno, a redovne zajedni~ke sjednice vlada su ne{to sasvim prirodno. Ja bih volio da ponovo do|e do zajedni~kih sjednica vlada Federacije BiH i Republike Srpske kakve su se, koliko sam ~uo, odr`avale u vrijeme dok su premijeri bili Mikerevi} i Had`ipa{i}. Spomenut }u i svoju zemlju - Austrija sada, 65 godina nakon rata, vra}a posljednje ukradene knjige Jevrejima, a pro{le sedmice osu|en je jedan od posljednjih ratnih zlo~inaca. Svaki narod to treba da uradi, jer to je bitno za higijenu svakog naroda i mora to u~initi zbog sebe. Samo se na taj na~in osigurava budu}nost. Na takvim temeljima. No, deklaracije moraju da prate konkretna djela. Zlo~ini koji su se tokom rata dogodili u Bosni i Hercegovini zahtijevaju pravdu isto kao i kajanje. To je ono {to trebaju da u~ine Ha{ki tribunal i Odjel za ratne zlo~ine Suda BiH. Danas se sudi osobama za u~e{}e u genocidu u Srebrenici, a bi}e jo{ su|enja. Komandant vojnih snaga koje su izvr{ile ubistva u Srebrenici Ratko Mladi} je u bjekstvu a mi }emo nastaviti raditi na tome da se on locira, uhapsi i izru~i Haagu. Samo na pravdi i na pravu se mo`e graditi budu}nost jednog dru{tva i jedne zemlje.

Valentin Inzko, imenovan je na du`nost {efa visokog Valentin Inzko, imenovan je na du`nost {efa visokog predstavnika u BiH nakon iznenadno odlaska Miroslava predstavnika u BiH nakon iznenadno odlaska Miroslava Laj~aka na poziciju ministra vanjskih poslova Slova~ke Laj~aka na poziciju ministra vanjskih poslova Slova~ke

PRIMOPREDAJA DU@NOSTI

PRAZNA OBEĆANJA BH. POLITIČARA: Kada treba poduzeti konkretne korake, svi se kriju iza nekih navodnih interesa, a posao se jednostavno ne uradi. Zato je OHR još uvijek u BiH, zato BiH ne ide naprijed dovoljno brzo kada je riječ o euroatlanskim integracijama
Uop{te nije lako odgovoriti na ovo pitanje. S jedne strane, moje iskustvo sa obi~nim gra|anima koje susre}em svakog dana je isto kao {to je bilo nekad kada sam bio ambasador Austrije u va{oj zemlji, {to zna~i odli~no. Ali, s druge strane, te{ko je ne primijetiti da su oni koji bi trebali misliti na najbolji interes svih gra|ana BiH - jer su im bira~i povjerili svoje glasove prije ~etiri godine, uradili vrlo malo da opravdaju to povjerenje. Ali, zato su se ~lanovi Parlamenta FBiH nedavno dosjetili sebi pove}ati beneficije... Odluka ~lanova Parlamenta FBiH da pove}aju svoje beneficije je naravno neshvatljiva, a isto tako i odabrani vremenski trenutak za istu; i sada, gledaju}i neke od reakcija politi~kih stranaka ~ini se da niko nije glasao za ovo! Kada su u pitanju politi~ari, bojim se da narodna izreka da se dobro vra}a dobrim nije opravdana u BiH! Tako, iako je, naprimjer, ostvaren brz napredak u ispunjavanju uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog re`ima, morate se zapitati za{to se to nije desilo ranije kako bi gra|ani BiH imali liberalizaciju viznog re`ima krajem pro{le godine.

DVA LICA BOSNE
Ovdje ste ve} godinu dana, kako biste opisali svoje dosada{nje bosansko iskustvo?
14

Visoki predstavnik Valentin Inzko Visoki predstavnik Valentin Inzko pratio je sve kvalifikacijske pratio je sve kvalifikacijske utakmice za SP u Ju`noj Africi utakmice za SP u Ju`noj Africi

ODAN NAVIJA^ BH. ODAN NAVIJA^ BH. REPREZENTACIJE REPREZENTACIJE

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

VALENTIN INZKO, [EF OHR-a
I sada su potrebni sli~ni napori kako bi se ispunili ostali uslovi EU-a. Ovi napori su potrebni kako bi BiH napredovala ka EU zajedno sa ostalim zemljama regiona. Ali, umjesto da rje{avaju konkretna pitanja, a ima toliko mnogo stvari koje se moraju uraditi, mnogi politi~ari iscrpljuju gra|ane praznim pri~ama. To je ono {to moje bosansko iskustvo ~ini dvojakim: s jedne strane, najdivniji ljudi koje mo`ete zamisliti koji poput drugih Evropljana te`e da `ive `ivotom bez straha i te`e ka zaposlenju i pristojnim platama, sigurnosti za sebe i svoju djecu i dobrim uslugama — i s druge strane, politi~ari i svi oni koji su odgovorni za trenutnu situaciju, koji treba da sve to u~ine mogu}im, ali to ne rade. Svima nama je jasno da je put ka ~lanstvu u Evropskoj uniji dug proces koji zahtijeva punu opredijeljenost svih. Koliko }e BiH biti brza na tom putu prvenstveno je odre|eno brzinom kojom }e njeni lideri implementirati konkretne mjere. U posljednjim istupima za medije spomenuli ste susrete sa politi~kim liderima u BiH tokom kojih, kako ste kazali, niste ~uli nikakve pozitivne prijedloge niti opazili pribli`avanje stajali{ta me|u njima. Ima li u BiH politi~ara koji bi mogli pokrenuti stvari sa mrtve ta~ke u oba entiteta? Da, imao sam niz sastanaka sa svim liderima u BiH kako bih od njih ~uo kako planiraju izvu}i BiH iz zastoja u oblasti reformi i povesti je naprijed. Nisam dobio odgovor, a nisam vidio ni da se u me|uvremenu situacija promijenila — jo{ uvijek je rije~ o tek verbalnoj podr{ci reformama, ali kada treba poduzeti konkretne korake, svi se kriju iza nekih navodnih interesa, a posao se jednostavno ne uradi. Zato je OHR jo{ uvijek u BiH, zato BiH ne ide naprijed dovoljno brzo kada je rije~ o euroatlanskim integracijaBEZ KONKRETNIH AKCIJA DOMA]IH POLITI^ARA
Nakon niza sastanaka Nakon niza sastanaka sa predstavnicima bh. vlasti sa predstavnicima bh. vlasti Valentin Inzko je zaklju~io Valentin Inzko je zaklju~io da od njih dobija tek da od njih dobija tek verbalnu podr{ku za verbalnu podr{ku za reforme reforme

LA@I MILORADA DODIKA

Nisam lobista austrijskih firmi
Kako komentirate nedavne optu`be Milorada Dodika o tome da austrijske banke i neke druge kompanije imaju odre|ene privilegije u BiH jer visoki predstavnik dolazi iz ove zemlje? Pa ja sam tako|er ~uo da je, kada je Carlos Westendorp bio visoki predstavnik u BiH, jedina {unka koja se mogla kupiti u BiH bila uvoz iz [panije! To je bila glupost, kao {to je i ovo. Ono {to strani investitori imaju na umu kada ula`u novac u nekoj dr`avi jeste da li je situacija dovoljno povoljna da ostvare profit. Ni austrijski investitori nisu druga~iji od ostalih. ^injenica je da su austrijske kompanije me|u najve}im investitorima u BiH i ne vidim za{to neki vide to kao problem. Treba ulo`iti napore da se privu~e {to je mogu}e vi{e investicija, bez obzira da li dolaze iz Austrije ili neke druge zemlje. Optu`ba premijera RS-a u jednom ruskom dnevniku oko osnivanja austrijskih banaka u toku protekle godine tokom mog mandata kao visokog predstavnika i oko kupovine lokalnih banaka za jedan euro je, naravno, la`. Ni jedna austrijska banka nije osnovana u periodu od kada sam ja visoki predstavnik i ni jedna banka nije prodana za jedan euro. To bi zna~ilo da su banke jeftinije od, recimo, pepeljare. Bilo bi mi drago kad bih dobio vi{e dokaza o tome. U svakom slu~aju, u principu, ako bi neka austrijska ili neka druga strana kompanija stvorila makar jedno novo radno mjesto, meni bi to bilo drago. To je ono {to ovoj zemlji treba, a ne prazne rije~i.

SUKOB INTERESA: BiH ima ogroman energetski potencijal, BiH je jedina neto izvoznica struje u regionu, a ipak ne koristi sve svoje potencijale. U Bosni i Hercegovini interesi su duboko uvriježeni i u energetskom sektoru

ma, dok druge zemlje u regiji zna~ajno napreduju na tom putu.

BiH NE SMIJE DOPUSTITI DA BUDE SUSPENIDRANA IZ VIJE]A EVROPE
Vjerujete li da }e presuda Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju Finci i Sejdi} biti provedena na vrijeme? Ustav BiH mora se reformirati tako da se u potpunosti ispo{tuju ljudska prava svih njenih gra|ana te da se zemlja osposobi da odgovori na izazove evropskih integracija. U tom kontekstu, slu~aj Finci-Sejdi} veoma je va`an. Vije}e ministara je oformilo radnu grupu, ali sude}i po izjavama koje se daju, mislim da }e biti potrebno puno vi{e iskrenih napora da bi se postigao sporazum. Premijer [piri} u tom smislu ima posebnu odgovornost. Zaista bi bila velika sramota da se ne provede ova odluka. Ovo je jedna od rijetkih zemalja, mo`da jedina zemlja u Evropi gdje svi gra|ani ne mogu biti birani. Da ne govorim o drugim posljedicama - od suspenizije na pravo glasanja do suspenzije ~lanstva, {to je situacija u koju se do sada nije dovela niti jedna zemlja ~lanica Vije}a Evrope. Da li su bh. politi~ari svjesni posljedica ako se to ne dogodi? Trebali bi biti. Jednostavno, presude Evropskog suda za ljudska prava ne mogu se ignorisati. U svakom slu~aju, ukoliko se amandmani ne usvoje, bit }e posljedica. Ne `elim da {pekuliram o tome kakve bi to posljedice bile, ali ugled Bosne i Hercegovine definitivno bi ponovo bio ukaljan.

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

15

KUDA IDE BiH
Da li }e se i{ta promijeniti na predstoje}im izborima? Izborna kampanja ve} je po~ela i ~ini se da }e opet mnogi biti u isku{enju da kampanju zasnuju ne na stvarnim problemima i pitanjima nego na strahu, mr`nji i inatu. Ali to ne mora biti tako. Da, kampanje treba da budu `estoke, ali isto tako u njima treba da prezentiraju pravu politiku i programe koji se bave stvarnim pitanjima sa kojima se suo~avaju gra|ani ove zemlje a mjera strana~kih programa treba da budu upravo ta stvarna pitanja, kao {to su radna mjesta, evropski program, ekonomija, po{tenje. BiH je mala zemlja, a ipak kada slu{ate neke od izjava koje daju ti politi~ari njihova je namjera da dehumaniziraju sve koji ne podr`avaju njihovu politi~ku stranku. Da li zaista vjeruju da drugi ne vole svoju djecu koliko oni vole svoju? Ili da drugi isto tako ne `ele da `ive u miru? Poznaju}i ljude ove zemlje, mogu re}i da ljudi imaju puno vi{e zajedni~kog nego onoga {to bi ih moglo razdvajati. Me|unarodna zajednica `eli da vidi ~injenice; prije svega, porast broja bira~a koji izlaze na izbore… u urbanim oblastima odziv bira~a bio je osobito nizak 2006. godine; mo`da je razlog za to bila priroda predizborne kampanje. Druga stvar su kampanje koja se zasnivaju na konkretnim pitanjima a ne na strahu. Kada se u debati budu postavljala pitanja ko }e donijeti radna mjesta i ko mo`e osigurati da evropska budu}nost ove zemlje bude stvarnost a ne san, tada }e bira~i mo}i da donesu pravu odluku. POSLJEDNJA [ANSA PRED IZBORE

Vrijeme je da se političari trgnu iz sna
S obzirom na blizinu predstoje}ih izbora, je li realno o~ekivati neke ozbiljnije reformske poteze? BiH ima impresivan broj pametnih i sposobnih ljudi koji bi ovu zemlju mogli povesti naprijed, ali ono {to mene brine je }orsokak u koji su ti mladi ljudi satjerani, jer istra`ivanje javnog mijenja pokazuje da bi skoro 60 posto mladih napustilo BiH da ima priliku. Ako to nije zvono za uzbunu, i to vrlo glasno, onda zaista ne znam {ta bi trebalo pomjeriti stvari s mrtve ta~ke. Lideri ne smiju dopustiti da mlada generacija budu}nost tra`i u inostranstvu; naprotiv, mora se uraditi sve da se mladi ljudi anga`uju i svoju energiju iskoriste za dobrobit ove zemlje umjesto da ~ekaju na vize da emigriraju. Upravo zato su ovi izbori od su{tinske va`nosti za gra|ane BiH. Oni koji budu izabrani imat }e klju~nu ulogu da povedu zemlju ka ~lanstvu u Evropskoj uniji a sljede}e ~etiri godine bit }e zna~ajne u tom smislu. ^esto ~ujem da se ne mo`e uraditi puno u izbornoj godini, ali moje mi{ljenje je suprotno: upravo u izbornoj godini politi~ke stranke treba da doka`u svojim bira~ima da se mo`e osigurati napredak u reformama.

PRILIKE KOJE NE SMIJU BITI PROPU[TENE
Nedavno je odr`an Be~ki ekonomski forum, pod nazivom “Investirajte u BiH — investirajte u region“. Vi ste tokom njegovog odr`avanja izrazili `aljenje {to je do{lo do politi~kih opstrukcija kada su renomirane kompanije ponudile zajedni~ku saradnju na kori{tenju energetskih objekata. Na {ta ste ta~no mislili tada? BiH ima ogroman energetski potencijal, BiH je jedina neto izvoznica struje u regionu, a ipak ne koristi sve svoje potencijale. U Bosni i Hercegovini interesi su duboko uvrije`eni i u energetskom sektoru. Prema tome, uop{te ne iznena|uje {to je inicijativa koja je po~ela prije vi{e od pet godina da se energetski sektor u Bosni i Hercegovini integrira sa ostatkom regiona i sa Evropskom unijom nai{la na otpor. Bosna i Hercegovina posebno ima interes u razvoju tehnologije obnovljivih izvora energije; vjetroparkovi, projekti kori{tenja solarne i hidro energije, termalna i bioenergetska postrojenja — sve ovo }e dobiti podr{ku EU-a; ali ova zemlja mora pokazati da je spremna da provede reforme koje joj trebaju. Ona tako|er mora pokazati da zaista `eli graditi
16

[ANSA ZA PROMJENE
Valentin Inzko smatra da su predstoje}i izbori od su{tinske va`nosti za gra|ane BiH

autoputeve. Oni, kao i me|unarodna sredstva, jo{ ~ekaju. BiH, zaista, ima fantasti~ne potencijale za energetski razvoj, nevjerovatno je, recimo, da se 65% vodene energije u ovoj zemlji ne koristi, to nema nigdje na svijetu. Bh. okru`enje oskudijeva elektri~nom energijom i ova zemlja ima i tu dobre {anse, to su sve realisti~ni ciljevi jer bi Svjetska banka i me|unarodni investori podr`ali takve projekte. Okviri za priliv stranih investicija sada nisu optimalni, ali se nadam se da }e biti nekih pomaka u vezi sa ovim pitanjem prije izbora. Kao i sa autoputevima — mislim na koridor 5C iz Budimpe{te prema Plo~ama. Kada bi se ta dva projekta radila, 50 hiljada ljudi moglo bi se zaposliti, a onda bi i pri~a o Bosni bila pozitivna. Na skupu su bili prisutni predstavnici poznatih autrijskih kompanija. Austrija je, ina~e, zemlja koja je u BiH do sada

najvi{e investirala. Da li su ove kompanije pokazale interes i ima li konkretnih nagovje{taja o ulaganjima u BiH? Ono {to moramo imati na umu jeste da se globalna recesija odrazila na BiH, kao i na strana ulaganja. BiH treba da se usredsredi na uklanjanje prepreka za strana ulaganja: u vrijeme globalne krize, investitori su oprezniji, i svaka vrsta turbulencija u zemlji mo`e im odvratiti pa`nju u nekom drugom smjeru. Komplicirana uprava i birokracija su jo{ uvijek glavne prepreke za strana ulaganja u BiH i to je ono na {to se lideri u BiH moraju usredoto~iti. Ja znam da jo{ uvijek postoji interes za investiranje u BiH, tako da globalna ekonomska kriza mo`e istovremeno biti i dobra prilika za BiH, i samo od BiH zavisi ho}e li je kao takvu iskoristi. Investicije brzo idu na druga mjesta ako uslovi nisu povoljni.
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

4

SLOBODNA BOSNA I 01.4.2010.

BO[NJA^KI POLITI^KO MEDIJSKI RAT

Predsjedništvo SDA jednoglasno prihvatilo prijedlog stranačkog šefa Sulejmana Tihića da se partijsko članstvo pozove na kolektivni bojkot “Avaza“; “Slobodna Bosna“ otkriva na koji način se Tihić namjerava obračunati s Radončićem i “Avazom“, koji će stranački kadrovi “platiti glavom“ suradnju s “Avazom“ i kakve će posljedice pretrpjeti “Avaz” zbog sukoba sa SDA, SBiH i SDP-om

BOLNO RAZDRU@IVANJE SDA I AVAZA
Tihi} odlu~an u namjeri da smijeni sve strana~ke funkcionere koji nastave suradnju s “Avazom”
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ajavljena serija kadrovskih promjena na ~elu vode}ih dr`avnih kompanija i va`nih institucija sistema, koja je zapo~ela smjenom Edhema Bi~ak~i}a iz Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH, po~etak je demonta`e paralelnog sistema mo}i koji je tokom proteklih godina izgradio vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i}, uz pomo} i podr{ku svojih ranijih politi~kih mentora i za{titnika iz samog vrha SDA (Bakir B Izetbegovi}) i SBiH (Safet Halilovi}). S Sna`nu i bezrezervnu medijsku podr{ku koju je donedavno pru`ao najja~im bo{nja~kim partijama, Radon~i} je kapitalizirao na na~in da je paralelno gradio vlastitu kadrovsku hobotnicu u dr`avnim kompanijama i javnim institucijama koje su uredno servisirale njegove sve nezasitije poslovne prohtjeve i ambicije. Primjerice, smijenjeni predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH Edhem Bi~ak~i} bio je neuporedivo odaniji i bli`i vlasniku Avaza Radon~i}u nego svom nominalnom strana~kom {efu Tihi}u. I Radon~i}ev bu~ni razlaz s liderom SBiH Harisom Silajd`i}em uslijedio je nakon neuspjelog poku{aja vlasnika Avaza da na ~elo Elekroprtivrede BiH instalira svog poslu{nika Mensuda Ba{i}a, koji se sa strana~kim {efom Silajd`i}em vi|a jednom u dvije godine a sa stvarnim gazdom Radon~i}em dvaput u jednom danu, a po potrebi i ~e{}e. Radon~i}eva kadrovska hobotnica mogla se nesmetano razvijati i ja~ati sve dok je Avaz usrdno hvalio i veli~ao vlast
18

N

SDA i SBiH a njegov gazda iz Gusinja ostajao u ome|enim okvirima poslovnih ambicija. Sve se stubokom promijenilo onog trenutka kada je Radon~i} iza{ao s vlastitim politi~kim projektom a Dnevni avaz usmjerio protiv aktuelne bo{nja~ke vlasti i njenih politi~kih prvaka. U strana~kim vrhovima SDA i SBiH nisu osobito zabrinuti pojavom konkurentske bo{nja~ke stranke. Dapa~e, uvjereni su da }e Radon~i}ev projekat okon~ati potpunim fijaskom, ali ih nesumnjivo zabrinjava Avazova histeri~na kampanja usmjerena protiv dvije bo{nja~ke partije, SDA i SBiH, i njihovih lidera Tihi}a i Silajd`i}a, te u znatno manjoj mjeri na SDP i njegovog lidera Zlatka Lagumd`iju. Radon~i}ev propagandni stroj poput bagera ~isti prostor na bo{nja~koj politi~koj sceni, na kojoj dominiraju sve sami kriminalci i mafija{i,
Foto: Mario Ili~i}

prevrtljivci i la`ovi, nesposobnjakovi}i i smetenjaci, predvo|eni Tihi}em, Silajd`i}em i Lagumd`ijom. Nasuprot tome, Avaz se neumjereno i neumjesno ulizuje i dodvorava Miloradu Dodiku i Draganu ^ovi}u, s kojima Radon~i} i njegov SBBIH o~ito imaju ozbiljne postizborne planove.

GA[ENJE AVAZOVIH IZVORA
Stoga se i najavljene kadrovske smjene u dr`avnim kompanijama i institucijama prvenstveno trebaju posmatrati kao proces razdru`ivanja SDA i SBiH s Fahrudinom Radon~i}em i njegovom strankom u formiranju, SBBIH. Da je rije~ upravo o tome, mo`e se zaklju~iti na temelju o~igledne ~injenice da se na udaru kadrovske metle SDA i SBiH predominantno nalaze ~elnici dr`avnih kompanija i institucija koji su, uprkos suprotnoj partijskoj preporuci, nasPOBIJE\ENA IMPERIJA

Bojkot Avaza po~inje Bojkot Avaza po~inje davati rezultate davati rezultate

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

TIHI] AVAZU UVODI “SPOLJNI ZID SANKCIJA”

Lider SDA Sulejman Tihi} i vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} spalili su sve mostove za sobom
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

TRAJNI RAZLAZ

19

BO[NJA^KI POLITI^KO MEDIJSKI RAT
Ramiz D`aferovi} Midhat Arifovi}

tavili poslovnu suradnju s Avazom i njegovim vlasnikom Radon~i}em. Pored ve} smijenjenog Edhema Bi~ak~i}a, na kadrovskoj listi za odstrel, nalazi i se jo{ i predsjednik Nadzornog odbora BH Telecoma Samir ^au{evi} - zbog obilatog marketin{kog ogla{avanja u Avazu; direktor Razvojne banke FBiH Ramiz D`aferovi} - zbog izda{nog kreditiranja Radon~i}evih projekata; direktor Federalne poreske uprave Midhat Arifovi} - zbog oskudne kontrole Avazovog poslovanja; direktor Federalne direkcije za autoceste Erdal Trhulj - zbog nezakonitog zakupa poslovnog prostora u Avazovom tornju; predsjednik Direkcije za neizravno oporezivanje Kemal ^au{evi} - zbog izostanka kontrole PDV-a u Avazu; direktor JP BH AVAZ GUBI MEDIJSKI PRIMAT

KADROVSKA HOBOTNICA: Medijsku podršku koju je donedavno pružao najjačim bošnjačkim partijama, Radončić je kapitalizirao na način da je paralelno gradio vlastitu kadrovsku hobotnicu u državnim kompanijama i javnim institucijama

Po{ta Mensud Ba{i} - zbog sumnjivih poslovnih transakcija s Avazom... Lista potencijalnih kandidata za smjenu puno je opse`nija i obuhvata jo{ desetine drugih, ni`erangiranih {efova u dr`avnim kopmanijama i institucijama koji su se oglu{ili na partijski poziv za kolektivni bojkot Avaza. Me|u strana~kim kadrovima koji }e biti pometeni u najskorije vrijeme, nesumnjivo ima i nekoliko favorita Tihi}evih biv{ih i sada{njih unutarstrana~kih rivala - Bakira Izetbegovi}a, Ned`ada Brankovi}a i Adnana Terzi}a - no golema ve}ina bi}e pometena zbog pretjerane bliskosti s Radon~i}em i Avazom.

IZETBEGOVI] UZ TIHI]A
Kao {to {to je poznato, prije desetak dana Operativni izborni {tab SDA nalo`io je partijskom ~lanstvu i strana~kim funkcionerima “prekid suradnje s Avazovim izdanjima“ a koji dan kasnije, identi~nu odluku donijelo je i Predsjedni{tvo SDA bez ijednog glasa protiv! Sjednici je prisustvovao i Bakir Izetbegovi}, posljednji Radon~i}ev kadrovski adut u vrhu SDA, no i on se bez ustezanja slo`io da se partijsko ~lanstvo pozove na kolektivni bojkot Avazovih izdanja. Na reakciju Fahrudina Radon~i}a nije trebalo dugo ~ekati; samo dan kasnije u Avazu je osvanuo tekst o “KOS-ovskoj propagandnoj ma{ini predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, koja je plasirala informacije da }e biti zabranjeno FDS-u, BH Telecomu i Lutriji BiH da se marketin{ki ogla{avaju u Avazu i da }e time Avaz biti ka`njen s nevjerovatnih 17,5 miliona KM smanjenog prihoda“. Radon~i}ev Avaz me|utim iznosi ne{to druk~ije podatke: tvrdi da je marketin{ko ogla{avanje tri navedene kompanije u
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

Izjednačen tiraž “Avaza“ i “Oslobođenja“
Poziv ~lanstvu na kolektivni bojkot Avaza i njegovih izdanja najprije je upu}en iz Centrale SDP-a, ~iji je Glavni odbor izri~ito zahtijevao da se otka`u sve pretplate na Avazova izdanja, a partijskim fukcionerima nalo`io da ignoriraju pozive Avazovih novinara. Sli~na preporuka usvijena je i u vrhu SBiH, a nakon toga i na sjednici Predsjedni{tva SDA, koje je dodatno u~vrstilo “spoljni zid sankcija“ protiv Avaza i njegovog vlasnika Radon~i}a. No, sli~na kampanja protiv Avaza pokrenuta je i “spontano“, na nekoliko
20

internetskih portala, i vodi se pod zajedni~kim naslovom “Jedna marka za Avaz jedna marka protiv BiH“. Kampanja protiv Avaza izgleda po~inje davati rezultate: tira` Dnevnog avaza navodno je najni`i u posljednjih desetak godina i prvi put nakon rata izjedna~en je s tira`om Oslobo|enja. Tome je svakako doprinijela i nedavno pokrenuta nagradna igra Oslobo|enja, ali jo{ vi{e o~igledni gubitak medijske relevantnosti Avazovih izdanja za koja ve} neko vrijeme ne govori ni jedan zna~ajniji bo{nja~ki politi~ar. Uklju~uju}i i reisa Ceri}a!

TIHI] AVAZU UVODI “SPOLJNI ZID SANKCIJA”
Haris Ba{i} Erdal Trhulj

Na meti SDA nalaze se Radon~i}evi jataci u dr`avnim institucijama: Ramiz D`aferovi}, Midhat Arifovi}, Haris Ba{i}, Erdal Trhulj...

LISTA ZA ODSTREL SVE DULJA

Avazu vi{estruko manje od navedenog iznosa, a Tihi}a uzgred podsje}a da je “marketin{ko ogla{avanje u interesu ogla{iva~a da osvoje ili zadr`e tr`i{te, a ne ME\USTRANA^KA TRGOVINA

nekakva donatorska ili politi~ka aktivost“. Radon~i} namjerno pre{u}uje puno va`niju i za njega bolniju ~injenicu da se odluka SDA o bojkotu Avaza ne odnosi samo na

marketin{ko ogla{avanje dr`avnih kompanija, nego podrazumijeva i nalog strana~kim funkcionerima da raskinu ugovore o zakupu poslovnog prostora u Avazovom novoizgra|enom tornju, koji najve}im dijelom zjapi prazan.

PUSTA OSTA BIJELA KULA

Ako prođe Prlić, ostaje Džaferović!
Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, kadrovske komisije SDA i SBiH postigle su punu suglasnost o smjeni predsjednika Nadzornog odbora BH Telecoma Samira ^au{evi}a i jo{ najmanje dva ~lana Nadzornog odbora ~ija imena nismo uspjeli otkriti. Tako|er je dogovoreno da se uprava BH Telecoma smanji za dva ~lana - sa 6 na 4, i da se iz uprave Elektroprivrede Bih eliminiraju dva ~lana Besim Halilovi} i Zijad Bajramovi}. Dogovorena je i smjena direktora BH Po{te Mensuda Ba{i}a, direktora Porezne uprave FBiH Midhata Arifovi}a, direktora Federalne finansijske policije Zufera Dervi{evi}a, kao i smjena direktora Razvojne banke FBiH Ramiza D`aferovi}a. Na nedavnom sastanku lidera SDA i HDZ 1990., Tihi}a i Ljubi}a, pored ostalog, razgovarano je i o sudbini direktora HT-a Mostar Stipe Prli}a, o ~ijem se izboru ve} dulje vremena spore dva HDZ-a. Tihi} i Ljubi} podr`avaju ponovni izbor Prli}a, no tome se protivi lider HDZ-a Dragan ^ovi}, koji bi u tom slu~aju “blokirao“ smjenu D`aferovi}a i Arifovi}a.

PODR[KA PRLI]U PODR[KA PRLI]U

Predsjednik HDZ-a 1990. Bo`o Ljubi} ii Predsjednik HDZ-a 1990. Bo`o Ljubi} predsjedni SDA Sulejman Tihi} koordinirali predsjedni SDA Sulejman Tihi} koordinirali su budu}e kadrovske poteze su budu}e kadrovske poteze

Uprkos sna`noj marketin{koj kampanji, Radon~i} je do danas uspio prona}i samo dva zna~ajnija zakupca poslovnog prostora, oba iz “dr`avnog sektora“. U Avazov toranj, mimo tenderske procedure, uselila se Direkcija za promociju stranih investicija (FIPA) koja koristi dva sprata, a potom i Federalna direkcija za autoceste, tako|er dva sprata. Direktor FIPA-e Haris Ba{i} smijenjen je prije skoro dva mjeseca, a sli~no bi se mogao provesti i drugi Radon~i}ev podstanar, Erdal Trhulj, direktor Federalne direkcije autocesta, ako u razumnom roku ne otka`e ugovor o zakupu prostora koji je sklopio s Radon~i}em prije {est mjeseci. Dodu{e, ova bi se institucija ionako trebala preseliti u Mostar, pa bi se Trhulj bez ozbiljnijih o`iljaka mogao izvu}i iz neugodnog procjepa. Tihi}ev protivudar na vi{emjese~nu medijsku torturu kojoj je izlo`en u Avazu razvija se u dva smjera. Na jednoj strani, nastoji potkopati moralni kredibilitet Avaza i njegovog vlasnika Radon~i}a, (“koji po ko zna ~ijem nalogu ru{i bo{nja~ke politi~are i radikalizira politi~ku scenu“), a na drugoj strani nastoji ograni~iti Avazove izvore informiranja i osobito izvore dr`avnog novca, bez kojeg bi se Avazova medijska imperija za~as sru{ila kao kula od karata. Ti su izvori davno locirani - nalaze se u dr`avnim kompanijama i institucijama, ~iji ~elnici obilato tro{e dr`avni novac za osobnu medijsku promociju, podr{ku i za{titu.
21

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

REGIONALNA BITKA ZA TELEKOMUNIKACIJE

Iako je Vlada Republike Srbije odluku o prodaji 40 posto akcija u nacionalnoj kompaniji TELEKOM SRBIJE donijela prije sedam dana, kao najizgledniji kupac već se spominje europski telekomunikacijski div DEUTSCHE TELEKOM; naša novinarka je istražila kako će prodaja srbijanskog telekom operatora u čijem se vlasništvu nalazi i TELEKOM SRPSKE utjecati na poslovanje i tržišnu vrijednost dva federalna telekoma

ro{lotjedna odluka srbijanske Vlade o prodaji 40 posto akcija nacionalne kompanije Telekom Srbije, mogla bi zna~ajno promijeniti sada{nji polo`aj tri telekom operatera u BiH i bitno utjecati na najavljeni proces privatizacije dvije tvrtke u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu - BH Telecoma i HT Mostar. Nakon {to je Vlada Srbije, poslije vi{emjese~nog kolebanja, kona~no najavila tendersku prodaju 40 posto vlasni{tva u Telekomu Srbije, ~ija se ukupna vrijednost procjenjuje izme|u tri i tri i pol milijarde eura, kao najizgledniji se kupac odmah po~eo spominjati Deutsche Telekom (DT). U vlasni{tvu ove njema~ke kompanije koja se nalazi u samom vrhu europskih telekom operatera se, naime, odranije nalazi gr~ka tvrtka O.T.E., koja

P

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

HO]E LI DE SRBIJE, PRE
22
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

DEUTSCHE TELEKOM U POHODU NA BALKAN
Foto: Milutin Stoj~evi} Foto: Mario Ili~i}

NED@AD RE[IDBEGOVI], DIREKTOR BH TELECOMA
Na na{u vrijednost mo`e Na na{u vrijednost mo`e uticati samo na{e poslovanje uticati samo na{e poslovanje

U BH Telecomu ne strahuju od konkurencije, u HT-u Mostar tvrde da prodaja srbijanskog telekoma Deutsche Telekomu nije u interesu BiH
Foto: Mario Ili~i}

posjeduje dvadeset posto akcija Telekoma Srbije, zbog ~ega se u poslovnim krugovima ve} godinu dana spekulira da Deutsche Telekom ima najvi{e interesa za kupnju kontrolnog paketa u srbijanskom telekomu. Osim toga, DT je puno prije Srbije, u{ao na tr`i{te Hrvatske, Makedonije i Crne Gore, dok bi mu kupnja Telekoma Srbije {irom otvorila vrata i u BiH. Do sada je, podsjetimo, Deutsche Telekom, kao ve}inski vlasnik T-HT u Hrvatskoj, posjedovao 39,10 posto vlasni{tva u Hrvatskim telekomunikacijama Mostar.

PRODAJA DIONICA HT-a MOSTAR
Poka`u li se, dakle, prognoze o prodaji Telekoma Srbije Deutsche Telekomu to~nim, to bi zna~ilo da }e njema~ka kompanija preuzeti i vlasni{tvo nad Telekomom Srpske. Kao {to je poznato, odlukom Vlade Republike Srpske, Telekom Srbije je potkraj 2006. godine za 646 milijuna eura kupio 65 posto vlasni{tva u Telekomu Srpske.

LOŠE PROGNOZE: Kako u BiH jedna telekom kompanija ne može imati dvije licence za mobilnu telefoniju, računa se da će Deutsche Telekom povući svoj udio iz HT-a Mostar

Kako, me|utim, u BiH jedna telekom kompanija ne mo`e imati dvije licence za mobilnu telefoniju, ra~una se da }e Deutsche Telekom povu}i svoj udio iz HT-a Mostar, s obzirom da ne posjeduje kontrolni paket dionica. U tom }e slu~aju, kako se pretpostavlja, T-HT prodati 39,10 posto vlasni{tva tre}oj tvrtki, {to bi se, dakako, reflektiralo i na poslovanje HT-a Mostar ~ija uprava i menad`ment ve} dulje vrijeme radi u “izvanrednim okolnostima“, zbog politi~kih sva|a i podjela oko ove kompanije izme|u ministara iz dva HDZ-a u Vladi Federacije BiH. No, pored posve izvjesnog povla~enja DT-a iz vlasni~ke strukture HT Mostar, njihovo bi preuzimanje Telekoma Srpske za druga dva telekom operatera u BiH zna~ilo i ulazak u ozbiljnu tr`i{nu utakmicu, s krajnje neizvjesnim ishodom. Iako je, naime, Telekom Srbije, preko dvije kompanije u njihovom ve}inskom vlasni{tvu, bio prisutan u Srbiji, Crnoj Gori i BiH (tr`i{te od preko deset milijuna

UTSCHE TELEKOM, PREKO EUZETI MOBILNO TR@I[TE U BiH?
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

23

REGIONALNA BITKA ZA TELEKOMUNIKACIJE
Foto: Mario Ili~i}

POSAO STOLJE]A
Predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik i biv{i srbijanski premijer Vojislav Ko{tunica nazdravili su prodaji Telekoma Srpske za koji je Telekom Srbije platio 646 milijuna eura

stanovnika), najnovija akvizicija Deutsche Telekoma zna~ila bi njihovo {irenje na sve republike biv{e Jugoslavije (osim Slovenije), odnosno, brojne prednosti spram konkurencije - primjerice, uvo|enje jedne mre`e bez tro{kova rominga. Jednako tako postoje strahovanja da bi ulazak DT-a na tr`i{te BiH i njegovo brzo preuzimanje liderske pozicije moglo zna~ajno umanjiti tr`i{nu vrijednost, prije svih, BH Telecoma kao najve}e bh. telekomunikacijske kompanije. No, iako nema sumnje da bi DT ciljao na dominantnu poziciju u BiH, generalni direktor BH Telecoma Ned`ad Re{idbegovi} nije odve} zabrinut zbog mogu}e konkurencije europskog telekomunikacijskog diva. “Mislim da eventualni ulazak Deutsche Telekoma u BiH ne}e smanjiti vrijednost BH Telecoma. Na na{u vrijednost mo`e uticati samo na{e poslovanje, i mi }emo spremno odgovoriti na sve izazove. Ve} smo zapo~eli s restrukturiranjem uprave, a sve u cilju postizanja {to boljih rezultata“, ka`e generalni direktor Re{idbegovi}. U upravi HT-a Mostar smo, opet, nezvani~no doznali kako menad`ment te kompanije smatra da prodaja srbijanskog telekoma Deutsche Telekomu nije u interesu BiH.

Nema nikakve sumnje da }e dolazak DT-a u BiH umnogome promijeniti “tr`i{ne okolnosti“ {to bi moglo utjecati da federal-

na Vlada promijeni svoj tvrdi stav o zadr`avanju ve}inskog vlasni{tva u dva telekoma.

TR@I[NA UTAKMICA

BH Telecom zadržao lidersku poziciju u BiH
Premda se i nakon privatizacije Telekoma Srpske procjenjivalo kako bi ulazak srbijanske kompanije na telekomunikacijsko tr`i{te BiH mogao ugroziti poslovanje BH Telecoma, pro{logodi{nji rezultati pokazuju kako je sarajevsko poduze}e zadr`alo lidersku poziciju. BH Telecom je 2009. godinu zavr{io s dobiti od 144 milijuna KM, dok je Telekom Srpske zaradio 102 milijuna maraka. No, kako se Telekom Srbije kao dosada{nji ve}inski vlasnik Telekoma Srpske ne mo`e ni u tehnolo{kom, niti u financijskom smislu porediti s Deutsche Telekomom, te{ko je vjerovati da, u slu~aju dolaska DT-a u BiH, poslovanje BH Telecoma ne}e biti ozbiljno uzdrmano, kao i njegova tr`i{na vrijednost. Sada{nja knjigovodstvena vrijednost BH Telecoma procjenjuje se na oko milijardu i sto milijuna maraka, s tim da je Vlada Federacije BiH u ranijim kalkulacijama ra~unala da za prodaju 51 posto dionica mo`e dobiti 2,2 milijarde KM.
Foto: Mario Ili~i}

RETROAKTIVNI POREZ
U nedavnom razgovoru za Slobodnu Bosnu, federalni premijer Mustafa Mujezinovi} izri~ito je potcrtao rije{enost federalne Vlade da sa~uva ve}insko vlasni{tvo u oba federalna telekom operatera. Napomenuo je me|utim da takva mogu}nost nije isklju~ena u slu~aju da se promijene tr`i{ne okolnosti i da BH Telekom i HT Mostar ne budu u stanju pratiti moderni tehnolo{ki razvoj.
24

DOBRI POSLOVNI REZULTATI

BH Telecom je i dalje vode}a telekomunikacijska kompanija
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

DEUTSCHE TELEKOM U POHODU NA BALKAN
Iako su odluke o vi{egodi{njem sufinanciranju BH Po{te i Hrvatske po{te svojedobno donijeli nadzorni odbori poduze}a PTT BiH i HPT Mostar, uz suglasnost Vlade Federacije, s ciljem da telekomi kao profitabilniji dijelovi nekada{njih zajedni~kih kompanija financijski dotiraju po{tansku djelatnost - BH Telecom u razdoblju od pet godina, a HT Mostar u razdoblju od osam godina, prema pro{logodi{njem nalazu federalne Porezne uprave pomo} je retroaktivno oporezovana. Tako je BH Telecom dobio nalog za pla}anje oko 31 milijuna KM poreza, dok je HT Mostar nalo`eno da plati blizu 19 milijuna KM. Na rje{enja Porezne uprave Federacije BiH poslovodstva obje kompanije su odmah ulo`ila `albe federalnom Ministarstvu financija, ali su njihovi prigovori nedavno odbijeni. “Ja sam li~no federalnog premijera Mustafu Mujezinovi}a upoznao sa tom odlukom. Premijer mi je rekao da to nije odluka Vlade, nego Ministarstva financija. Dogovorili smo zajedni~ki sastanak na kojem }emo poku{ati rije{iti problem“, obja{njava generalni direktor BH Telecoma Ned`ad Re{idbegovi}, otkrivaju}i kako }e, ukoliko se ne postigne dogovor, rje{enje tra`iti sudskim putem. U HT-u Mostar isti~u da ta kompanija ima obvezu da do kraja 2010. sufinancira Hrvatsku po{tu, te da su do sada na ra~un “po{tara“ uplatili oko 70 milijuna KM. Tra`enih 19 milijuna KM, koliko bi trebali platiti na ime poreza, nemaju, budu}i da utro{ak tih sredstava naprosto nije ukalkuliran u planu poslovanja za ovu godinu. “Ovdje nije u pitanju nikak. va dobit kompanije koja bi trebala biti oporezovana. Sufinanciranje Hrvatske po{te je bila na{a obveza, prema odlukama biv{eg Nadzornog odbora, na koje je suglasnost dala Vlada Federacije BiH“, isti~u u upravi HT-a Mostar.

U HT-u Mostar tvrde da Vlada Federacije BiH, poslije privatizacije Telekoma Srpske, nije poduzela nijednu konkretnu mjeru kako bi olak{ala poziciju dva telekom poduze}a u njezinom vlasni{tvu, te da bi se u takvoj situaciji doma}e kompanije te{ko nosile s europskom konkurencijom. I doista, umjesto da olak{a poslovanje BH Telecoma i HT-a Mostar u odnosu na Telekom Srpske (od strogih pravila javne nabavke, do marketin{kog ogla{avanja), federalno je Ministarstvo financija dvjema kompanijama u dr`avnom vlasni{tvu nedavno nametnulo dodatne financijske obveze. Odnosi se to na pla}anje blizu 50 milijuna KM poreza na sredstva pomo}i koje je BH Telecom proteklih godina uplatio BH Po{ti, a HT Mostar Hrvatskoj po{ti.

SPAS U POSLJEDNJI ^AS

Srbija će na prodaji Telekoma zaraditi najmanje 1,4 milijarde eura
Telekom Srbije je u maju 1997. osnovalo Javno preduze}e PTT saobra}aja “Srbija“. Mjesec dana kasnije, 29 posto akcija Telekoma Srbije prodato je nizozemskoj filijali Telekoma Italije, dok je 20 procenata vlasni{tva preuzela gr~ka kompanija O.T.E. U februaru 2003. Javno preduze}e PTT saobra}aja je od nizozemske filijale otkupilo paket od 29 posto akcija, preuzimaju}i ponovno ve}insku kontrolu nad Telekomom Srbije. U naredne ~etiri godine Telekom Srbije je kupovinom Telekoma Srpske u{ao na tr`i{te BiH, a potom i u Crnu Goru. Premda cijena akcija jo{ nije poznata, ra~una se da }e na prodaji 40 posto vlasni{tva u Telekomu Srbije, srbijanska vlada inkasirati najmanje 1,4 milijarde eura. Prema tvrdnjama srbijanskog premijera Mirka Cvetkovi}a, novac bi trebao biti usmjeren u poseban fond i koristit }e se za financiranje gradnje putne infrastrukture.
25

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Privilegije pomirile poziciju i opoziciju

Skandalozni zakon o plaćama u Domu naroda federalnog Parlamenta usvojen glasovima pozicije, ali i opozicije
DEMOGO[KA PRA[INA U O^I
Ka`njavanjem Bili}a ii Le{i}a Ka`njavanjem Bili}a Le{i}a Opozicija nastoji spasiti obraz Opozicija nastoji spasiti obraz

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

osljednji skandal koji su priredili delegati Doma naroda federalnog Parlamenta, koji su golemom ve}inom glasova podr`ali ozakonjenje dodatnih funkcionerskih privilegija, otkrio je poraznu ~injenicu: da su svi isti i da opoziciona politi~ka ponuda nije puno odmakla od trenutne vladaju}e politi~ke elite. Mada je SDP promptno reagirao i po hitnom postupku iz ~lanstva najurio svog delegata Dragomira Bili}a koji je glasao za sporni zakon, i da je ovaj primjer slijedila i druga opoziciona stranka, Radom za boljitak, koja je iz ~lanstva isklju~ila glavnog “skandal majstora“ Miku Le{i}a, autora spornog amandmana o privilegiranom odlasku u penziju ravno iz zastupni~kih klupa, ostaje ~injenica da je sporni zakon usvojem glasovima goleme ve}ine delegata, kako onih iz pozicije tako i onih iz opozicije. Istina, me|u delegatima koji su glasali protiv, najvi{e je bilo delegata iz opozicije, ali je tako|er istina da je zakon usvojen zahvalju-

ju}i i glasovima opozicije, koja ina~e u pravilu glasa suprotno od pozicije, makar se radilo i o posve nespornim zakonima i odlukama. Nesretni, sada ve} biv{i SDPovac Dragomir Bili} “pogrije{io“ je samo utoliko {to se nije dr`ao oprobane opozicione taktike: da formalno glasa protiv novih funkcionerskih privilegija a da ih kasnije jednako koristi kao i oni koji su ih izglasali. Nikada se nije desilo da je neki opozicioni zastupnik odbio koristiti neku od mnogobrojnih privilegija, makar formalno glasao protiv njihovog ozakonjenja i makar ih demago{ki nazivao “sramnim“. Koliko nas sje}anje slu`i, samo jednom i samo jedan zastupnik ([efik D`aferovi}, [ SDA) nekoliko godina odbijao je primati uve}anu pla}u nakon {to je prethodno glasao protiv pove}anja pla}a - i ostao u manjini. Jednako kao i D`aferovi}, protiv pove}anja pla}a glasala je i tada{nja cijela opozicija, no svi su veselo otr~ali na blagajnu po zadebljalu kovertu. Dragomir Bili}, doju~eranji ~lan SDP-a, stradao je samo zbog toga {to je prekr{io ovo zlatno opoziciono pravilo.

DOSLJEDNOST

Zastupnik SDA Zastupnik SDA [efik \aferovi} [efik \aferovi} jedini je jedini je odbio primati odbio primati pove}anu pla}u pove}anu pla}u

28

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

ENERGETSKA MAFIJA

30

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

PLJA^KA NACIONALNIH RESURSA

Dioničarsko drušvo “Elektro-grupa“, iza kojeg stoje poslovni partneri Fahrudina Radončića, bosansko-crnogorski investitori Zijad Blekić i Boiša Šotra, bez ijednog valjanog dokumenta gradi mini hidroelektranu Voljevac u Gornjem Vakufu, u čemu ih “pokriva” sestra Adnana Terzića Lejla Salkić

HAJDU^KI PREPAD “ELEKTRO-GRUPE”
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

O

BIROKRATSKI ZID [UTNJE

sniva~ Stranke za bolju budu}nost BiH (SBBiH) i utemeljitelj Avaza Fahrudin Radon~i} u svojim javnim istupima ~esto isti~e kako su on i njegov Dnevni avaz obuzdali energetsku mafiju na ~elu sa Vahidom He}om, ministrom energije, rudarstva i industrije FBiH i sprije~ili navodnu plja~ku prirodnih resursa ove zemlje. S druge strane, Radon~i} i njegov Avaz mudro {ute o sumnjivim energetsko-gra|evinskim poduhvatima njegovih poslovnih partnera koji ilegalno grade mini hidroelektranu vrijednu desetak miliona KM! Jedina osoba koja se ne uklapa u ovaj kriminalni rebus povezan sa protivzakonitom izgradnjom mini hidroelektrane je kantonalni gra|evinski inspektor Akif Agi}, koji uprkos svim opstrukcijama i prijetnjama istrajava na zaustavljanju ilegalnih radova.

Lejla Salkić štiti bezakonje
Nezakonita izgradnja MHE Voljevac nije jedini predmet oko kojeg se spore inspektor Agi} i zamjenica ministra Lejla Salki}. Naime, inspektor Agi} zahtijevao je dostavu predmeta i kontrolu firmi Jes Busova~a, Kara drvo – Kiseljak, El grad – Jajce, Vesna i Mlinex – Bugojno i Vla{i} II. Lejla Salki} je upozorila inspektora Agi}a da se ne mije{a u bilo koji od predmeta, a ako mu treba dokumentacija, da se pismeno najavi. “Podnio sam pismeni zahtjev za uvid u spomenute predmete. Me|utim, ne da nisam dobio tra`enu dokumentaciju, nego nisam bio u mogu}nosti izvr{iti bilo kakav uvid u bilo koji od ovih predmeta. O tome sam izvijestio ministra Lozan~i}a koji mi je rekao da on Lejli Salki} ne mo`e ni{ta”, ka`e Agi}.

ENERGETSKI ME[ETARI
Dakle, anonimno dioni~arsko dru{tvo iz Jajca Elektro-grupa na ~elu sa direktorom Jasminom Zjajom pro{le godine po~elo je izgradnju mini hidroelektrane (MHE) Voljevac na rijeci Vrbas u Donjem Vakufu. Veliko je pitanje da li bi jaja~ka Elektrogrupa imala neophodna finansijska sredstva za izgradnju hidroelektrane da je prethodno, za sedam miliona eura, nije otkupio crnogorski Eurofond kojim upravlja Du{tvo za upravljanje investicionim fondovima Euroinvest. Interes za kupovinu Elektrogrupe jasan je ukoliko se zna da je najve}i akcionar Euroinvesta Boi{a [otra porijek-

Lejla Salki}, zamjenica ministra prostornog ure|enja, obnove i povratka u Vladi Srednjobosanskog kantona

ZA[TITA KRIMINALA

lom iz Jajca. Pored [otre, u odboru direktora Euroinvesta su i Zijad Bleki}, predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze, i Veselin Barovi} zvani Vesko, koji je u poslovnim i kumskim vezama sa crnogorskim premijerom Milom \ukanovi}em. Kao i u crnogorskom Euroinvestu, i u sarajevskom Dru{tvu za upravljanje investicionim fondovima Eurohaus investu vlasnici su [otra i Bleki}, a umjesto Barovi}a, kao dvadesetpostotni dioni~ar, pojavljuje se Avaz d.o.o. Fahrudina Radon~i}a. Ovdje je

bitno naglasiti da je predsjednik Nadzornog odbora Eurohausa i Radon~i}eva “desna ruka” u SBB-u Adnan Terzi} ~ija je sestra Lejla Salki} zamjenica ministra prostornog ure|enja, obnove i povratka u Vladi Srednjobosanskog kantona (SBK) i {efica inspektora Agi}a. Prema Agi}evim navodima, njegovi problemi zapravo su i po~eli onog momenta kada je postavio pitanje legalnosti izgradnje MHE Voljevac. Naime, krajem oktobra pro{le godine inspektor Agi} je

Ho}e li inspektor Akif Agi} ostati bez posla jer insistira na zaustavljanju ilegalne gradnje mini hidroelektrane Voljevac
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

31

ENERGETSKA MAFIJA
nakon uvida u raspolo`ivu dokumentaciju i razgovora sa direktorom Elektro-grupe Jasminom Zijajom, donio rje{enje da se obustave radovi na MHE Voljevac. Sedmicu dana kasnije Jasmin Zjajo u slu`benim prostorijama ministarstva sastao se sa Lejlom Salki}. O ~emu su razgovarali i da li su tokom razgovora spominjali njenog brata Adnana Terzi}a, za sada je nepoznato. Me|utim, samo dan nakon spomenutog sastanka Lejla Salki} pozvala je inspektora Agi}a na slu`beni razgovor. “Lejla Salki} otvoreno me poku{ala ucijeniti. Rekla mi je da, ukoliko ne odustanem od predmeta MHE Voljevac, protiv mene }e pokrenuti disciplinski postupak i ostavit }e me bez posla. Na moje insistiranje da se po ovom pitanju pismeno o~ituje ili ministar Anto Lozan~i} ili premijer SBK Salko Selman, rekla mi je da to nije mogu}e jer bi to bilo nezakonito”, tvrdi Agi}.

Uprkos svim pritiscima ii Uprkos svim pritiscima prijetnjama inspektor Akif Agi} prijetnjama inspektor Akif Agi} uspio je uz pomo} policije uspio je uz pomo} policije zaustaviti radove na MHE Voljevac zaustaviti radove na MHE Voljevac

PRISILNI PREKID RADA

BRATSKI POTENCIJAL

ELEKTRO (G)RUPA
Prema njegovim rije~ima, Elektrogrupa nije posjedovala nikakvu valjanu dokumentaciju. Nisu imali ni gra|evinsku dozvolu, ni urbanisti~ku saglasnost, ni drugu prate}u dokumentaciju. “Sve {to je investitor posjedovao bilo je odobrenje za gra|enje i rje{enje o koncesiji koje je 2005. godine izdala Op}ina Gornji Vakuf firmi Ferbos iz Jaca za gradnju mini hidroelektrane”, tvrdi inspektor Agi} navode}i da je u spomenutoj dokumentaciji jasno navedeno da, ukoliko Ferbos ne po~ne sa izvo|enjem radova u roku od godinu dana, izdata odobrenja i rje{enja prestaju da va`e. Dakle, ~etiri godine kasnije na osnovu takvih, ni{tavnih dokumenata Elektrogrupa po~inje sa izgradnjom MHE Voljevac vjeruju}i da }e “administrativni” problemi biti rije{eni uz pomo} va`nih i utjecajnih prijatelja projekta. A da su im prijatelji mo}ni, svjedo~i podatak da je Vlada SBK, po~etkom novembra pro{le godine, pet dana nakon {to je inspektor Agi} izdao rje{enje o obustavi radova na MHE

Brat Fuada Kasumovića vlasnik dvije mini hidroelektrane?
Na rijeci Vrbas u Gornjem Vakufu postoje i mini hidroelektrane izgra|ene na osnovu valjanih odluka, rje{enja i dokumentacije. Me|u takvim su i mini hidroelektrane Derala i Ru`novac. Kako nezvani~no saznajemo, iza Enesa Èemera, direktora firme Rosewood, koja je investitor ovih energetskih postrojenja, stoji Ibrahim Kasumovi}, brat Fuada Kasumovi}a, zamjenika ministra finansija i trezora BiH.

Voljevac, donijela nezakonitu odluku o prenosu koncesije sa Ferbosa na Elektrogrupu. “Odluka Vlade je nezakonita jer je koncesija dodijeljena firmi Ferbos istekla, a davanje nove koncesije trebalo je biti provedeno raspisivanjem javnog natje~aja”, ka`e Agi} navode}i da nakon pokretanja predmeta MHE Voljevac po~inju pritisci. “Onemogu}ava mi se upotreba slu`benog pe~ata. Onemogu}eno mi je kori{}enje slu`benog vozila, a u~injeno je sve da se ostvari uvid nad onim {to radim, odnosno dokle sam stigao u pojedinim predmetima”, BEZOBZIRNO UNI[TAVANJE VRBASA

Investitor “Elektro-grupa” zapo~eo Investitor “Elektro-grupa” zapo~eo je izgradnju hidroelektrane na Vrbasu je izgradnju hidroelektrane na Vrbasu bez gra|evinske dozvole ii bez gra|evinske dozvole urbanisti~ke saglasnosti urbanisti~ke saglasnosti

ka`e Agi}. Kao {to je i obe}ala, Lejla Salki} pokrenula je disciplinski postupak protiv Agi}a zbog vrije|anja i neuva`avanja svog neposrednog rukovodioca, dakle Lejle Salki} li~no. O~ekivano, disciplinska komisija Agi}a je proglasila krivim i izrekla disciplinsku mjeru kaznene suspenzije sa poslova i pla}e tokom 15 radnih dana. Istovremeno, ministar Anto Lozan~i} u godi{njem ocjenjivanju dr`avnih slu`benika inspektora Akifa Agi}a ocijenio je ocjenom ne zadovoljava. Uprkos svim pritiscima i prijetnjama inspektor Agi} u ponedeljak, 29. marta, uspio je uz pomo} policije zaustaviti radove na MHE Voljevac. Me|utim, obustava radova po svemu sude}i bit }e kratkog daha obzirom da je krajem februara 2010. godine Op}inska slu`ba za urbanizam, gra|evinarstvo i prostorno planiranje Gornjeg Vakufa izdala odobrenje za gra|enje MHE Voljevac Elektro-grupi. “To odobrenje je . neva`e}e i samo govori o kakvoj je zapravo kriminalnoj sprezi rije~ u predmetu MHE Voljevac. Za izdavanje takvih odobrenja i rje{enja o koncesiji nadle`an je Kanton, a ne Op}ina”, ka`e Agi} koji je ~itav slu~aj prijavo kantonalnom tu`iocu Miji Dujmovi}u, a prijavu protiv ministra Ante Lozan~i}a i njegove pomo}nice Lejle Salki} podnio je i federalnom MUP-u.
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

32

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO
SVIM GRA\ANIMA BOSNE I HERCEGOVINE PRAVOSLAVNE VJEROISPOVIJESTI UPU]UJEMO ISKRENE @ELJE DA SVOJ VELIKI PRAZNIK

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Svim pravoslavnim vjernicima u Bosni i Hercegovini, u povodu velikog hri{}anskog praznika Vaskrsa, upu}ujemo srda~ne ~estitke.

VASKRS
PROVEDU U MIRU, ZDRAVLJU I ZADOVOLJSTVU KANTON SARAJEVO

@elimo da radost i ovog praznika u duhu tradicije i zajedni~kog `ivljenja na ovim prostorima podijelite sa svojim najbli`ima, prijateljima i kom{ijama.

Sekretar Ismet Trumi}

Premijer Mustafa Mujezinovi}

BALKANSKE PRI^E

Pismom Saboru Hrvatske, odnosno zahtjevom vlastima u Srbiji da Jugosloveni budu zvanično priznata nacionalna pripadnost, Udruženje “Naša Jugoslavija“ pokazalo je da nisu samo “skupina dokonih jugonostalgičara”; nakon što su odnedavno prerasli u Savez Jugoslovena, našli su se na udaru nacionalista i dok ih “umjereniji” ismijavaju, radikalniji su im već dodijelili uloge u navodnoj velikoj balkanskoj zavjeri komunista

HEJ JUGOSLOVENI, JO[ STE @IVI?!

Bosanskohercegova~ki ~lanovi Na{e Jugoslavije, da bi se zvani~no registrirali u Ministarstvu pravde BiH, moraju iz imena Udru`enja brisati rije~ Jugoslavija
34
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

JUGOSLOVENI HO]E STATUS NACIJE
Pi{e: NERMINA [UNJ Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

rvog dana prolje}a, {to je trebalo da ima posebnu simboliku, u Zagrebu je osnovan Savez Jugoslovena. ^ini ga skoro hiljadu ~lanova Udru`enja Na{a Jugoslavija iz Beograda, Pule i Sarajeva. Gra|ani tri zemlje koji su se nekada izja{njavali kao Jugosloveni vjeruju da }e regionalno udru`eni lak{e posti}i da ih se na tlu dr`ava nastalih raspadom biv{e Jugoslavije ustavom prizna kao naciju.

NOVA BALKANSKA BUNA
Dalibor Tomi}, Zlatko Stojkovi} i Vladimir Milosavljevi}, lideri bh., hrvatskog i srbijanskog Udru`enja “Na{a Jugoslavija”

DOKONI JUGONOSTALGI^AR ILI SRPSKI D@ORD@ VA[INGTON
“Domoljubi” i skeptici odmah su imali spremnu teoriju o globalnoj zavjeri komunista a istovremeno je nastajao cijeli “mali virtuelni jugoslovenski svijet”, gdje drugo do na Facebooku. Ko jo{ nije Jugosloven, zapitat }e se posjetitelj stranice, kad se na|e u virtuelnoj polemici stotina “prijatelja” grupe Jugosloveni, odnosno simpatizera novoosnovanog Saveza. Poruka je raznih, od “ozbiljnog” sna o bratstvu i jedinstvu izvjesnog Ned`ada Husi}a, ilustriranog [anti}evom pjesmom Zaboravimo, do jadikovanja nostalgi~nog facebookovca koji `ali za biv{om domovinom uz Bala{evi}eve stihove, Al’ se nekad dobro jelo. “Dru`e Tito, mi ti se kunemo, u Evropu skupa mi idemo”, “Za obnovu domovine Jugoslavije, spremni!”, “Kad se ovce podele, bezbri`ni je pasu a ja smotam majmuna i odem na terasu... pasem i ja, jer te{ka je situacija”, polemi{e jedan facebookovac o sada{njem statusu Jugoslovena. U Srbiji, Jugoslovene, ~ini se, ipak “malo ozbiljnije” do`ivljavaju.

SUKOB IDEOLOGIJA Na “patriotskim” portalima ih zovu “izdajnicima”, “rušiteljima ustavnog poretka Hrvatske”, i kako već sve ne. Ni oni ne ostaju dužni, pa ne manjka ni poruka: Četnik, ustaša, balija, nisu moja bratija!

TEKOVINE SFRJ
Gra|ani BiH i danas obilje`avaju datume iz historije biv{e dr`ave

^ak ih optu`uju da `ele “reafirmisati jugoslovensku pri~u” zato jer je jedan od vode}ih ljudi u Udru`enju Na{a Jugoslavija Miklo{ Olajo{ Na| ujedno i aktivista tamo{nje Komunisti~ke partije. Predsjednik srbijanskog ogranka Na{e Jugoslavije Vladimir Milosavljevi} ka`e da nemaju veze s komunisti~kom partijom, ali da nije tajna da se ne bi protivili ni ako bi u nekoj budu}nosti bila pokrenuta pri~a o ujedinjavanju u zajedni~ku dr`avu. Za sada navodno nemaju tih ambicija. “Samo `elimo pravo da se izja{njavamo kao Jugosloveni. Ne samo zato {to smo na to navikli ili {to `alimo za onim dobrim {to smo imali u Jugoslaviji ve} i zbog temeljnih ljudskih prava svakog gra|anina Srbije. Sada to pravo nemaju deca iz preko milion me{anih brakova koliko ih je bio u biv{oj Jugoslaviji. Kako oni da se izja{njavaju?” Pregovori sa srbijanskim vlastima o tome da ih se prizna su mu~ni i traju, tvrdi Milosavljevi}. Zatra`ili su savjet i u UN-u i navodno im je re~eno kako je ono {to tra`e ostvarivo, ali da bi bilo dobro da prethodno pripreme Deklaraciju o jugoslovenskoj naciji. Prema aktuelnim srbijanskim propisima, ka`e Milosavljevi}, za priznavanje im treba i 100.000 potpisa gra|ana. Iako u Udru`enju imaju tek dvjestotinjak upisanih ~lanova, vele da su potpisi najmanji problem. “Prema popisu stanovni{tva u Srbiji iz 2002. godine, 80.000 gra|ana izjasnili su se kao Jugosloveni. Vi{e nas brine to {to nam pravo koje tra`imo osporavaju tako {to ka`u da ne postoji dr`ava Jugoslavija, a posebno {to ne postoji jugoslovenski jezik. Jezik koji se tako zove nikada nije ni postojao, a jezik kojim mi govorimo je srpskohrvatski. Stoga }e u na{em timu za razgovor, zakazan krajem ove sedmice sa ministrom za ljudska i manjinska prava, biti i pravnici i histori~ari. Razgovor }e se zasnivati na tezi da primjer
35

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

BALKANSKE PRI^E
Amerike ru{i sve njihove argumente. Ja~anjem ameri~ke nacije, Amerikanci su postigli takav stepen ujedinjenja, razvili nevjerovatan osje}aj patriotizma kod gra|ana i visok stepen snage dr`ave, a da nemaju jezik koji se zove ameri~ki.“ Milosavljevi} je o ameri~koj naciji imao priliku u~iti i dok je tamo `ivio, prije 20-ak godina, kada je u SAD-u diplomirao ma{instvo vazduhoplovnog smjera. U Srbiji se danas bavi profesionalnim komercijalnim pilotiranjem, ali je njegovo ime i na listi svjetski priznatih inovatora. Sa prijateljicom Amerikankom, znanje iz teorije fluida iskoristio je za i izradu patenta Vladiball, zna~ajnog u padobranstvu. “Znam da u ovom trenutku na{ zahtev da se izja{njavamo kao pripadnici dr`ave koja ne postoji deluje kao da nemamo pametnija posla, ali zaista ne vidim ni~eg neobi~nog u onome {to radimo.” JUGOSLAVENE U BiH NADGLASALI BOSANCI

Sarajevski student Nedim Račić i aktivisti pokreta REVOLT pokrenuli akciju za priznavanje “bosanske nacije”
Na Dan dr`avnosti BiH, 25. novembra pro{le godine, aktivisti Omladinskog pokreta REVOLT su u Sarajevu i Tuzli pokrenuli potpisivanje peticije kojom bi od vlasti tra`ili mogu}nost da se gra|ani BiH na upit o nacionalnoj pripadnosti mogu jednostavno izjasniti kao Bosanci, odnosno kao Bosanci i Hercegovci. Samo za nekoliko sati je u Sarajevu i Tuzli peticiju potpisalo 800 gra|ana. Akcija jo{ uvijek traje ali samo u okviru facebook grupe @elim se izja{njavati kao Bosanac i Hercegovac, a koju je pokrenuo sarajevski student Nedim Ra~i}. Grupa ve} ima preko 11.000 ~lanova/prijatelja. “@elim se izja{njavati onako kako se osje}am. Akciju sam pokrenuo iz `elje da u~inim prvi korak i kako su aktivisti pokreta REVOLT podr`ali ideju, bila je to zaista manifestacija istomi{ljenika, mladih ljudi, svih religijskih skupina u BiH, neoptere}enih etni~kom pripadno{}u, koji bi se jednostavno `eljeli izja{njavati kao Bosanci i Hercegovci. Vidjet }emo {ta }e to donijeti”, ka`e Ra~i}.

JUGOSLAVIJA NEPO@ELJNA U BiH
Jugoslovene je u Hrvatskoj jo{ prije ~etiri godine po~eo okupljati Zlatko Stojkovi}. Za sebe ka`e da je obi~an gra|anin Hrvatske, gra|evinski in`injer po profesiji, privremeno zaposlen u Njema~koj. Ka`e da nema politi~kih ambicija niti `eli da ih se dovodi u bilo kakvu vezu s komunistima ili idejom o o`ivaljavanju dr`ave koja je umrla prije dvije decenije. Po uzoru na srbijanske kolege je najprije u svojoj rodnoj Puli pokrenuo Udru`enje Na{a Jugoslavija. Nakon ~etverogodi{njeg neformalnog rada, zvani~no su registrirani krajem jula pro{le godine. Do danas im se pridru`ilo 120 ~lanova. “Znam da bi se jo{ mnogo ljudi `eljelo pridru`iti, ali se jo{ uvijek nisu oslobodili bojazni i javno se deklarirali kao Jugosloveni u Hrvatskoj.” Krajem pro{le godine su poslali pismo dr`avnom Saboru u kojem tra`e pokretanje izmjena Ustava Hrvatske. “Nikada nam nije odgovoreno i te{ko je vjerovati da }e se to skoro uop}e dogoditi. Otpora ima i nemamo iluzija da }emo uspjeti u na{oj nakani veoma brzo. ^ekat }emo neka bolja vremena. Te{ko je jer se stalno moramo pravdati da zaista nemamo ideju, kako je to negdje u nekim novinama krivo interpretirano, da o`ivljavamo ideju o nekoj novoj zajedni~koj dr`avi Jugoslaviji“, ka`e Stojkovi}. Od po~etka rada bili su meta napada naj~e{}e na internetskim portalima. Na “patriotskim” portalima ih zovu “izdajnicima”, “ru{iteljima ustavnog poretka Hrvatske”, i kako ve} sve ne. Ni oni ne ostaju du`ni, pa ne manjka ni poruka: ^etnik, usta{a, balija, nisu moja bratija! Hrvatska stranka “Samo Hrvatska” sredinom pro{le godine zatra`ila je ~ak od tada{njeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesi}a da poduzme hitne mjere za za{titu ustavnog poretka Republike Hrvatske. O bosanskohercegova~kom Udru`enju
36

Skoro hiljadu Sarajlija ii Skoro hiljadu Sarajlija Tuzlaka `ele se izja{njavati Tuzlaka `ele se izja{njavati kao Bosanci ii Hercegovci kao Bosanci Hercegovci

PETICIJA ZA BOSANSKU NACIJU

DALIBOR TOMIĆ: “Zašto se ne bismo izjašnjavali i sada kao Jugosloveni, ako smo to bili cijeli život, pitam ja sve one koji nas pitaju zašto baš kao Jugosloveni”

Na{a Jugoslavija se, za razliku o hrvatskog ili srbijanskog, skoro ni{ta ne zna. Jer jo{ uvijek rade neformalno, bez zvani~ne registracije. Oko 200 ~lanova je okupio Dalibor Tomi}, predsjednik bh. ogranka Udru`enja. Ka`e da su u Na{oj Jugoslaviji ~lanovi mahom javne li~nosti, ali im se pridru`ilo i mnogo mladih ljudi, koji se Jugoslavije skoro pa i ne sje}aju. Tomi} time demantira tvrdnje da imaju ambicije pokretati nekakvu “davno zavr{enu pri~u”. “U na{em su Udru`enju ve}ina ~lanova i vjernici, {to je posebno interesantno, jer nas ljudi do`ivljavaju kao komuniste ili jugonostalgi~are. Zar je svaki Jugosloven koji se nekada tako izja{njavao
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

JUGOSLOVENI HO]E STATUS NACIJE
SJE]ANJE NA MAR[ALA
Bosanci i Hercegovci jo{ uvijek obilje`avaju ro|endan Josipa Broza Tita

GODI[NJI SASTANCI U JAJCU
Prvi ljudi Udru`enja “Na{a Jugoslavija” jo{ uvijek obilje`avaju 29. novembar, dan biv{e Republike

bio i komunista? Za{to se ne bismo izja{njavali i sada kao Jugosloveni, ako smo to bili cijeli `ivot, pitam ja sve one koji nas pitaju za{to ba{ kao Jugosloveni.” Ima tu malo i nostalgije, priznaje ipak Tomi}, ali ne za nekada{njom dr`avom ili zbog dru{tvenog ure|enja ve} zbog ekonomskog i socijalnog ure|enja, socijalne sigurnosti zagarantirane svakom ~ovjeku. U BiH su se prije ~etiri godine po~eli okupljati istovremeno kada i aktivisti u Srbiji i Hrvatskoj. Tomi} je kao i kolega iz Hrvatske privre-

meno zaposlen u Njema~koj. Po profesiji je medicinski menad`er a studij je za vrijeme biv{e dr`ave zavr{io tako|er u Njema~koj. Stojkovi}a iz Pule i Milosavljevi}a iz Beograda odranije je poznavao i ka`e kako se u pri~i na{ao pomalo zahvaljuju}i i tom poznanstvu, ali

ponajvi{e zbog toga {to mu smeta da kada se izjasni o nacionalnoj pripadnosti “zavr{i u rubrici ostali”. Nema iluzija da }e se bez otpora izboriti da im bude priznata nacionalna pripadnost, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje vrijeme jo{ uvijek “nije zrelo” ni da se gra|ani mogu izja{njavati kao Bosanci i Hercegovci. Sjedi{te Udru`enja Na{a Jugoslavija u dogledno vrijeme planiraju otvoriti u Sarajevu, a za sada se povremeno sastaju u Tomi}evom rodnom Kiseljaku. Nemaju potrebu za nekim posebnim finansijskim izdacima a navodno }e se, kao i udru`enja iz Hrvatske i Srbije, samofinansirati novcem od ~lanarine. Me|utim, jo{ uvijek traje njihova pravna prepiska s Ministarstvom pravde BiH. Jo{ u junu 2009. godine podnijeli su zahtjev za registraciju, ali im u jednoj od posljednjih odbijenica koju nam je Tomi} proslijedio odgovoreno da ako se `ele registrirati, izme|u ostalog, iz naziva Udru`enja moraju izbrisati rije~ Jugoslavija.

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

37

KINA I BiH

Interview I LIU WENXIN
LIU WENXIN, ambasador Narodne Republike Kine u BiH, u povodu decenije i pol od uspostave diplomatskih odnosa između naše dvije države, dao je intervju našem listu u kojem je govorio o diplomatskim i ekonomskim odnosima Kine i BiH, konkretnim investicijskim projektima kineskih firmi u našoj zemlji, ogromnim šansama bosanskohercegovačkih izvoznika u Kini

BiH JE ZANIMLJIVA I VA@NA ZEMLJA
Liu Wenxin, ambasador NR Kine u BiH

38

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

PETNAEST GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA

BOSANSKOHERCEGOVA^KOKINESKE VEZE
Razgovarala: DANKA SAVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

o~etkom aprila BiH i Kina }e obilje`iti petnaest godina od uspostave diplomatskih odnosa, a mjesec dana nakon toga, BiH }e u~estvovavti na Svjetskoj izlo`bi EXPO 2010 u [angaju, koja }e od 1. maja do 31. oktobra okupiti vi{e od dvije stotine zemalja, regiona i me|unarodnih organizacija. “Kini je va`an razvoj prijateljskih odnosa i saradnje izme|u na{e dvije zemlje. Ovaj jubilej - 15 godina uspostavljanja diplomatskih odnosa, Kina i BiH posmatraju kao potvrdu prijateljstva i povjerenja, ali i kao jo{ jedan podsticaj za {iru saradnju u svim oblastima. U tom smislu, obje strane }e preduzeti niz aktivnosti kao {to su me|usobno upu}ivanje ~estitki izme|u premijera NR Kine i predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, ministara vanjskih poslova, prisustvo rukovodilaca va{e zemlje EXPO-u [angaj 2010 na dan Paviljona BiH 9. maja, odr`avanje prijema i lansiranje jubilarne koverte i u Pekingu i u Sarajevu, organizovanje izlo`be savremenog grafi~kog dizajna, u~e{}e kineskih filmova na Sarajevo film festivalu itd. Jubilej }e biti korisna prilika za podsticanje razvoja ukupnih odnosa izme|u dvije zemlje”, ka`e za na{ list Liu Wenxin, kineski ambasador u BiH. U razgovoru za Slobodnu Bosnu, ambasador Wenxin govori o ekonomskoj saradnji izme|u Kine i BiH, namjerama kineskih investitora da ula`u u BiH, mogu}nostima da bh. kompanije plasiraju svoje proizvode na kinesko tr`i{te…

P

KINESKO EKONOMSKO ^UDO

Prvi smo naslutili svjetsku krizu i spriječili njene posljedice
Kina nije osjetila posljedice globalne recesije

NEZAUSTAVLJIVA EKSPANZIJA

400 MILIONA DOLARA ROBNE RAZMJENE
Kako ocjenjujete odnose BiH i Kine u proteklih deseniju i pol i kakva je perspektiva u budu}im odnosima izme|u dviju zemalja? Iako su Kina i BiH geografski udaljene, postoji duboko tradicionalno prijateljstvo izme|u na{ih naroda. Posljednjih godina, uprkos velikim promjenama u svijetu i unutar na{ih zemalja, mi aktivno razvijamo

Prema informacijama kineskog dr`avnog statisti~kog ureda objavljenim u medijima, u posljednjem tromjese~ju pro{le godine kineska je ekonomija rasla po stopi od 10,7 posto, znatno vi{oj od planirane (osam posto). Neki ekonomisti smatraju da }e Kina, ako se ovaj trend nastavi, u dogledno vrijeme veli~inom nacionalne ekonomije prete}i Japan. Kako se mo`e objasniti ovakav impresivan ekonomski rast? Godina 2009. predstavlja najte`u godinu ekonomskog razvoja na{e zemlje u novom stolje}u. Kina je najmnogoljudnija zemlja u razvoju na svijetu, i globalna finansijska kriza je te{ko pogodila kinesku privredu. Izvoz je dramati~no padao, nemali broj preduze}a je poslovao sa te{ko}ama, a neka su ~ak prestala sa radom i pretrpjela bankrot, pove}ao se broj nezaposlenih, veliki broj sezonskih radnika ostajao je bez posla. U ovako te{kim okolnostima kineska vlada i narod suo~ili su se sa velikim izazovima me|unarodne finansijske krize. Izdr`ali smo isku{enja i relativno

brzo iza{li iz krize. Za{to je na{a privreda postigla tako dobre rezultate? Nakon izbijanja krize, kineska vlada je na vrijeme objavila dugoro~ni plan prema kojem bi prosje~na godi{nja stopa privrednog rasta trebala da se kre}e oko 8% i usvojila paket stimulacionih mjera i pro{irivanja tr`i{ta unutar zemlje da bi obezbjedila odr`av i zdrav razvoj privrede i zadovoljavaju}i nivo rasta zaposlenosti. Prvo, masovno finansijsko ulaganje, uklju~uju}i smanjenje poreza i uvo|enje mjera {tednje, drugo, prestrukturiranje privrede, tre}e, razvoj nove i visoke nauke i tehnologije, ~etvrto, pove}anje nivoa socijalne za{tite, peto, poja~avanje privredne i trgovinske saradnje sa drugim zemljama u svijetu. Prema izvje{taju kineskog dr`avnog statisti~kog ureda, stopa rasta GDP-a iznosi 8,7%. Vode}e dr`avne firme stabilno posluju, a njihove investicije rastu, potro{a~ko tr`i{te posluje punom parom, vanjska trgovina se u drugoj polovini pro{le godine brzo oporavila, a industrijska proizvodnja je znatno pove}ana.

Kini je Bosna i Hercegovina va`na i spremni smo pomo}i va{oj dr`avi
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

39

KINA I BiH
me|udr`avne odnose i postigli smo velike uspjehe u saradnji u raznim oblastima. Me|usobno se razumijemo i podr`avamo jedni druge u stvarima od interesa za drugu stranu, tijesno sara|ujemo i koordiniramo u me|unarodnim poslovima. ^injenice pokazuju da je tradicionalno prijateljstvo izme|u na{ih naroda jako vitalno i da mo`e izdr`ati probe istorije i vremena. Sa zadovoljstvom konstatujem da su politi~ki odnosi uvijek na najboljem nivou, uz sve u~estalije razmjene i kontakte na svim nivoima i u svim oblastima. Kina po{tuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH i uvijek ima razumijevanje i podr{ku BiH po pitanju Tajvana. Pro{le godine Kina je dala podr{ku izboru Bosne i Hercegovine za nestalnu ~lanicu Savjeta bezbjednosti UN-a. U ovih 15 godina uzajamno korisna saradnja dvije zemlje je zadovoljavaju}a. Trgovinska razmjena je u stalnom rastu, a u 2009. godini je ve} dostigla 400 miliona USD. Saradnja u drugim oblastima se brzo razvija, primjera radi, na{a najve}a telekomunikaciona firma Huawei uspje{no posluje u Banjoj Luci i Mostaru. ^vrsto smo uvjereni da }e sve oboga}enija i {ira saradnja biti na dobrobit na{ih naroda. Dalje odr`avanje i razvijanje tradicionalnog prijateljstva dviju zemalja, kao i oboga}ivanje njegovog sadr`aja predstavljaju obavezne zadatke na{ih zemalja. Kineska strana je spremna da dalje ja~a politi~ki dijalog na raznim nivoima, da podsti~e prakti~nu saradnju u ekonomsko-trgovinskoj, kulturnoj, nau~no-tehni~koj i drugim oblastima. Treba da u~imo jedni od drugih i da se zajedno razvijamo. Ipak, na{i i kineski diplomati su u vi{e navrata govorili o tome da dobre odnose izme|u na{e dvije zemlje ne prati i odgovaraju}a ekonomska saradnja. Kako bi se takva situacija mogla promijeniti? Kineska vlada ohrabruje i daje podr{ku svojim preduze}ima da investiraju i aktivno
Foto: Mario Ili~i}

U SARAJEVU SE NE OSJE]AJU KAO GOSTI
Ambasador Liu sa suprugom Qi Yalin

u~estvuju u infrastrukturnoj izgradnji BiH, kao {to su telekomunikacije, hidrocentrale, autoputevi itd. Istovremeno se nadamo da }e bh. strana kineskim preduze}ima pru`iti potrebne pogodnosti. Pozivamo bh. preduze}a da hrabro u|u i uzmu u~e{}a na kineskom tr`i{tu i `elimo da proizvodi iz BiH uzmu vi{e udjela u na{em tr`i{tu. Kineska strana iskreno `eli ostvariti relativnu ravnote`u u trgovini sa BiH i nada se da }e se uz zajedni~ke napore to realizovati na principu ravnopravne i uzajamne koristi sa ciljem da svi budu na dobitku.

U VINU JE [ANSA BiH
Zajedni~ka komisija o trgovini i ekonomskoj suradnji BiH i Narodne Republike Kine odr`ala je do sada nekoliko sastanaka. Na sastanku odr`anom krajem pro{le godine razgovaralo se i o problemu

uvoza kineskih proizvoda u BiH preko tre}ih zemalja. Dogovoreno je da treba oja~ati suradnju izme|u agencija za unapre|enje stranih investicija, radi efikasnije razmjene podataka o investicijskim projektima i unapre|enja investicijske suradnje, te oja~ati suradnju izme|u privrednih komora dviju zemalja. Kakvi su do sada rezultati rada ove komisije, ~iji }e se naredni sastanak odr`ati tokom ove godine u Pekingu? [to se ti~e uvoza kineskih proizvoda u BiH preko tre}ih zemalja, Ministarstvo za trgovinu Kine i Ekonomsko odjeljenje pri kineskoj ambasadi u Sarajevu ula`u neprekidne napore za uspostavljanje veza izme|u preduze}a na{ih dviju zemalja i za direktnu trgovinu. Kineska strana pru`a i detaljne konsultacije i vizne olak{ice bh. firmama koje u~estvuju na sajmovima u Kini.

OGROMAN POTENCIJAL
Va{a vina su izuzetno kvalitetna i o~ekujemo da }e se vrlo brzo afirmirati na kineskom tr`i{tu

40

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

PETNAEST GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA
EXPO U [ANGAJU - NAJVE]I SAJAM NA SVIJETU dostaviti popis kompanija koje su zainteresirane za trgovinu vinom. Da li je u me|uvremenu ne{to ura|eno po ovom pitanju? Vina iz va{e zemlje su poznata po jako dobrom kvalitetu, a ima puno brendova i relativno mali kapacitet proizvodnje. Kineska i bh. strana jo{ treba da razmisle na koji na~in plasirati vina najboljih brendova na kinesko tr`i{te da bi se postigao {to bolji uspjeh. BiH i Kina imaju potpisan Sporazum o unapre|enju i za{titi investicija ali, uprkos o~ekivanjima BiH, iznos kineskih investicija nije veliki. Da li se mogu o~ekivati promjene u tom pogledu? Kineska vlada podr`ava svoja preduze}a da investiraju u BiH i o~ekuje da bh. strana razradi izvodljiv plan u podru~jima ili projektima kojima su potrebne kineske investicije, sa ciljem da obje na{e strane mogu voditi konkretan i precizan razgovor o tome.

Kineska pomoć od 650 hiljada dolara pomoći će BiH da se na najbolji način predstavi cijelom svijetu
Prije ne{to vi{e od dvije godine potpisan je Ugovor o u~e{}u BiH na Svjetskoj izlo`bi EXPO 2010 u [angaju. Vlada Kine }e pomo}i u~e{}e Bosne i Hercegovine na Svjetskoj izlo`bi EXPO 2010, iznosom od 650.000 ameri~kih dolara. BiH }e u paviljonu od hiljadu kvadratnih metara predstaviti `ivot, rad, kulturu i obi~aje BiH. [ta bi ova izlo`ba mogla donijeti BiH? Od 1. maja do 31. oktobra }e se odr`ati EXPO [angaj 2010 koji }e okupiti vi{e od 200 zemalja, regiona i me|unarodnih organizacija i po obimu }e biti rekordna, najve}a u stogodi{njoj istoriji ove manifestacije i o~ekuje se rekordan broj posjetilaca iz svih zemalja, vi{e od 70 miliona. EXPO izlo`ba je jedinstvena manifestacija gdje }e se prikazati najve}a i najrazli~itija dostignu}a ljudskog djelovanja, s ciljem pribli`avanja i boljeg razumijevanja me|u narodima. Zbog svog brzog razvijanja poznata je kao olimpijada u privredi, nauci, tehnologiji i kulturi. EXPO u [angaju, kao prvi EXPO koji se odr`ava u zemlji u razvoju, sa fokusom na urbanizam i ~ija je glavna tema “ljep{i grad za ljep{i `ivot” }e biti platforma saradnje i kordinacije izme|u Kine i svijeta, kao i platforma prikazivanja istorije ~ovje~anstva i razmi{ljanja o budu}nosti. Skup ogromnog broja zemalja u [angaju i razgovori o me|usobnoj saradnji }e ohrabriti cijeli svijet i unaprijediti razvoj i obnovu svjetske privrede. Kina pozdravlja u~e{}e BiH na EXPO-u i pru`a joj pomo} i podr{ku, koliko je u njenoj mogu}nosti. Mi{ljenja sam da je za BiH EXPO va`na scena za pokazivanje lica zemlje, nivoa ekonomskog i dru{tvenog razvoja, multikulture i multietni~kog karaktera, a i va`na platforma za poja~avanje razmjene i razumijevanja izme|u naroda BiH i drugih naroda svijeta, uklju~uju}i i kineski narod. To je od velikog zna~aja za podsticaj ekonomskog i dru{tvenog razvoja BiH, pove}anje prepoznatljivosti bh. proizvoda u Kini i svijetu, {to doprinosi unapre|enju ekonomske i trgovinske saradnje izme|u BiH i drugih zemalja. @elimo da {to vi{e ljudi iz BiH posjeti [angaj. Nadamo se da }e se saradnjom tokom EXPO-a pove}ati me|usobno upoznavanje i prijateljstvo na{ih naroda i dati podsticaj uzajamno korisnoj saradnji na poljima ekonomije, trgovine, kulture i obrazovanja izme|u na{e dvije zemlje.

INVESTICIJE U IZGRADNJU CESTA I INFRASTRUKTURU
Kina je najavljivala da }e uvesti olak{ice za uvoz proizvoda iz BiH. Kada bi se to moglo dogoditi? Ministarstva za trgovinu na{e dvije zemlje }e uskoro konkretno razgovarati o tome. Pro{log maja, tokom potpisivanja sporazuma o kineskoj donaciji {kolske opreme za {kole u BiH u vrijednosti oko dva miliona eura, najavili ste da je Kina planira da ulo`i jo{ oko 2,5 miliona eura u javni saobra}aj u BiH. Koliko je ukupna kineska pomo} BiH? Sporazum o kineskoj donaciji {kolske opreme je u toku realizacije. Kineska strana je ponudila pomo} i u drugim oblastima kao {to je donacija pamuka, tkanina, poljoprivrednih traktora, kancelarijske opreme, kao i obuke ljudskih resursa itd. Kao prijateljska zemlja, Kina `eli i dalje pru`ati pomo} BiH koliko je u mogu}nosti. Tokom posjete Banjoj Luci krajem pro{le godine, mediji su prenijeli da ste govorili o zainteresovanosti kineskih kompanija da investiraju u RS, posebno kada je rije~ o ulaganju u izgradnju i razvoj saobra}ajne infrastrukture. Da li su postignuti neki konkretni dogovori u vezi sa spomenutim ulaganjima? Najve}a kineska gra|evinska firma China Road and Bridge Corporation }e i ove godine nastaviti razmatrati pitanje izgradnje puteva sa vladama oba entiteta BiH.
41

[to se ti~e pitanja saradnje u investicionim projektima, kineska strana oduvijek daje podsticaj svojim preduze}ima da ula`u kapital u BiH. U novembru pro{le godine u BiH je boravio istra`iva~ki tim za hidroenergetske projekte (predstavnici “Teng Da” konstrukcija i biroa za hidrocentrale iz kineske provincije Liaoning). Ambasada NR Kine u BiH upoznaje kineske firme sa investicijskim projektima u podru~ju hidrocentrala, infrastrukture, poljoprivrede, investicijske politike itd. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nam na vrijeme pru`a informacije o konkretnim investicionim projektima. Sada bh. strana aktivno priprema svoje u~e{}e na svjetskoj izlo`bi EXPO [angaj 2010 da bi prikazala
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

va{u zemlju i unaprijedila ekonomskotrgovinsku saradnju dvije zemlje. Jo{ uo~i parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju najavljeno je da su kineska preduze}a spremna investirati u BiH i u~estvovati u izgradnji infrastrukture? Kineska preduze}a, poput China Road and Bridge Corporation, zainteresovana su da u~estvuju u izgradnji infrastrukture u BiH, i trenutno je sve u fazi razmatranja i kontakata sa odgovaraju}im partnerima u BiH. Prema informacijama objavljenim u medijima, a u vezi s mogu}nosti izvoza vina na kinesko tr`i{te, kineska strana se obavezala da }e Bosni i Hercegovini

EVROPA, ODMAH PROGRAM “Crne udovice”, sestre, majke, u PRA]ENJA boraca, natjerane su da postanu FINANSIRANJA
TERORIZMA U EVROPI
Kako bi rije{ila interni spor oko razmjene financijskih podataka sa SAD-om, Evropska komisija je najavila uvo|enje evropskog Programa za pra}enje finansiranja terorizma (TFTP), po uzoru na ameri~ki program uveden nakon teroristi~kih napada 11. septembra. TFTP }e biti dio predstoje}ih pregovora Evropske komisije i ameri~kih vlasti o novom privremenom sporazumu o razmjeni finansijskih podataka iz me|ubankarske mre`e SWIFT, koji je Evropski parlament blokirao u februaru na temelju ve}ih ovlasti na tom podru~ju koje mu daje Lisabonski ugovor. TFTP je, kako je najavljeno, dugoro~ni cilj EK, koji }e Evropskoj uniji osigurati ve}u autonomiju u pra}enju financijskih podataka i u protuteroristi~kim istragama. Za TFTP }e biti potrebni novi evropski zakoni, koje }e morati prihvatiti EP i zemlje ~lanice.

MOSKVA ZAVIJENA U CRNO
Rusi na mjestu pogibije svojih Rusi na mjestu pogibije svojih sugra|ana pale svije}e ii sugra|ana pale svije}e donose cvije}e donose cvije}e

EVROPSKI PARLAMENT NIJE PODR@AO PRIJEDLOG ASHTONOVE
Glavne politi~ke grupe u Evropskom parlamentu odbacile su prijedlog Catherine Ashton, visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, o ustroju Evropske slu`be za vanjsko djelovanje (EEAS). Prijedlog predvi|a da Ashton dobije va`ne ovlasti nad evropskim razvojnim prora~unom, ali za to joj je potrebna podr{ka dr`ava ~lanica i Evropskog parlamenta. Ashton se nada da }e podr{ka za svoj plan ustroja EEAS-a dobiti do kraja aprila, no zbog protivlj enja nekih ~lanica i Evropskog parlamenta to bi moglo potrajati i du`e. Po prijedlogu, koji je Evropska komisija podr`ala, Ashton bi dobila nadzor nad tri glavna

Nedavni dvostruki samoubilački napad u moskovskoj podzemnoj željeznici ponovo je skrenuo pažnju na čečenske teroriste koji se na taj način bore protiv militarističke politike Moskve prema kavkaskim republikama

U

danima koji su uslijedili nakon dvostrukog samoubila~kog napada u moskovskoj podzemnoj `eljeznici, jednoj od najprometnijih i najsigurnijih u svijetu, a u kojem je poginulo 39 ljudi, Moskva je u {oku i pod opsadom policije, koja kontrolira i pretra`uje putnike. Rusi na mjestu pogibije svojih sugra|ana pale svije}e i donose cvije}e, a sigurnosne mjere naro~ito su poo{trene na prilazima mo-

skovskih uzleti{ta, koja su zatvorena, kao i `eljezni~ke stanice. Policija posebno nadzire tr`nice, trgova~ke centre, hotele i druga mjesta, a gra|anima preporu~uje ostanak u svojim domovima jer se pribojavaju novih napada. U Rusiji je utorak bio progla{en dan `alosti, a ruske vlasti kao krivce za napade vide “muslimanske militante sa Sjevernog Zakavkazja”. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

42

udovice ubijenih čečenskih samoubojice
raspada SSSR-a 1991.godine, a potom je uslijedio prvi ~e~enski rat s Rusijom, te i drugi ~e~ensko-ruski rat, u kojem je Rusija preuzela kontrolu nad ~e~enskim teritorijom va`nim zbog nafte. Nakon {to je dva mjeseca provela u ^e~eniji, gdje su se pripremale samoubojice, ruska novinarka Julia Juzik ~e~enskim `enama-kamikazama posvetila je knjigu Allahove nevjeste, navode}i da ruske tajne slu`be znaju ko i gdje ih “priprema” za smrt u koje odvode i stotine svojih `rtava. Ova je knjiga prije {est godina, ~im je iza{la iz {tampe, bila zabranjena u Rusiji, a zbog interesa kojeg je izazavala prevedena je u me|uvremenu na jo{ nekoliko jezika. Istra`ivanje Julie Juzik koje prije nje niko nije napravio dovodi do zaklju~ka da ve}ina ~e~enskih `enskih kamikaza nisu

podru~ja razvojne pomo}i EU-a. Evopska unija najve}i je donator razvojne pomo}i u svijetu. Prora~un za humanitarnu pomo} i pomo} isto~nim susjedima EU-a ostali bi u rukama povjerenice za humanitarnu pomo} Kristaline Georgijeve odnosno povjerenika za pro{irenje [tefana Fuelea.

PRIJEDLOG O ZAKONU ZA ME\UNARODNE BRAKOVE
Evropska komisija je pro{le sedmice iznijela prijedlog zakona koji bi bra~nim partnerima s razli~itim dr`avljanstvima trebao omogu}iti da mogu birati ~ije }e zakonodavstvo primjenjivati u slu~aju razvoda ili rastave. Komisija je sastavila prijedlog uredbe na zahtjev deset zemalja ~lanica - Austrije, Bugarske, [panije, Francuske, Gr~ke, Ma|arske, Italije, Luksemburga, Rumunije i Slovenije, a trebala bi pomo}i parovima koji odvojeno `ive u razli~itim zemljama ili `ive zajedno u tre}oj zemlji ~ije dr`avljanstvo nemaju. Prema podacima Evropske komisije za 2007. u EU je bilo vi{e od milion razvoda, od kojih je njih 140 hiljada ili 13 posto imalo “me|unarodni element”, a zemlje ~lanice imaju razli~ita zakonska rje{enja o tome ~ije se zakonodavstvo primjenjuje u takvim slu~ajevima.

PROKLETSTVO “CRNIH UDOVICA”: Istraživanje ruske novinarke Julije Juzik, autorice knjige Allahove nevjeste, dovodi do zaključka da većina čečenskih ženskih kamikaza nisu ubojice, nego su i same žrtve
kazao je da su i militanti koji djeluju na pakistansko-afganistanskoj granici mogli pomo}i teroristima koji su organizirali napade u Moskvi. Kako je objavljeno, na snimcima sigurnosnih kamera uo~ene su dvije `ene samoubojice. Istra`itelji su na stanici Park kulture prona{li glavu i jo{ neke dijelove tijela samoubojice koja je eksploziv nosila vezan oko pasa. Ruski mediji javljaju da je rije~ o `eni u dobi izme|u 18 i 20 godina. “Crne udovice”, sestre, majke, udovice ubijenih ~e~enskih boraca, prvi put su vi|ene na snimcima opsade moskovskog pozori{ta 2002. godine. Ina~e, iza ve}ine dosada{njih teroristi~kih napada u Moskvi i Rusiji stajali su ~e~enski teroristi kojima je to bio metod borbe protiv militaristi~ke politike Moskve prema kavkaskim republikama. ^e~enska Republika proglasila je nezavisnost nakon
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

ubojice, nego su i same `rtve. “Otimaju ih, pripremaju, opasaju eksplozivom, u pratnji dovode na mjesto, pu{taju u gomilu, i dok jadnica baulja u gomili, tra`e}i spas, onaj tko ju je doveo na mjesto tipka kôd i `ena leti u komadi}e.” Ona je pisala o tome da je prvom {ehitkinjom postala Hava Barajeva kada je 2000. dovezla kamion pun eksploziva na kontrolnu to~ku ruske vojske u ^e~eniji. Od tada pa do izlaska ove knjige bilo je gotovo ~etrdeset samoubojica i stotine ubijenih. “@ene su se u svijetu dizale u zrak i ranije, u [ri Lanki, u Turskoj, u Pakistanu, `ena-`rtva ubila je i Rajiva Gandhija, premijera Indije 1991., ali nigdje se to toliko masovno nije doga|alo kao u ^e~eniji. Ko su bile te `ene koje su sijale smrt, pitam se. I odgovaram: pa jednostavno `ene. Ali one, za razliku od nas, nemaju nade u sutra.” (D. Savi})

JA^ANJE DESNICE U ITALIJI
Na tek odr`anim regionalnim izborima u Italiji, koalicija desnog centra italijanskog premijera Silvija Berlusconija preuzela je od ljevice ~etiri regije, me|u kojima i regiju u kojoj je Rim. Desna koalicija pobijedila je u ukupno {est regija Lombardiji i sjevernom Venetu, svojim upori{tima, Kalabriji i Campaniji, dvjema ju`nim regijama, te u Pijemontu i Laziju dok je lijevi centar zadr`ao 7 od 13 regija u kojima su odr`ani ovi djelomi~ni izbori. Italija ima ukupno 20 regija, a kako je objavljeno, tre}ina od oko 41 miliona glasa~a se nije odazvala na izbore.

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Gra|evinska industrija BiH pred kolapsom Pograni~na trgovina BiH - Srbija Odr`ana Skup{tina dioni~ara Sarajevo-osiguranja Skroman rast pla}a u BiH
PAD UGOVORENIH POSLOVA

Gra|evinska industrija BiH zaklju~ila duplo manje poslova nego godinu ranije

Bijeljina postala šoping hit Srbije
Od prije nekoliko mjeseci Bijeljina je postala svojevrsna trgova~ka meka Srbije: svakog dana, a osobito u dane vikenda, preko Pavlovi}a mosta, u Bijeljinu se slijeva rijeka {oping turista iz Srbije koji opsjedaju novoizgra|ene trgova~ke centre, benzinske pumpe, kafane i restorane. U opticaju su sve regionalne valute: konvertibilne marke, srbijanski dinari, hrvatske kune, euri i dolari. Trgovina cvjeta kao nekada u Trstu, s malom razlikom {to se u Bijeljinu ne dolazi po farmerke i vjetrovke, nego po benzin, prehrambene artikle i ku}anske aparate. Nekoliko je razloga zbog kojih je Bijeljina postala iznimno atraktivna za {oping turiste iz Srbije: osjetno ni`e cijene goriva u BiH, povrat PDV-a za kupljenu robu, i ne{to ni`e trgova~ke mar`e zbog kojih su maloprodajne cijene povoljnije od 10-15 posto, ~ak i za robu proizvedenu u Srbiji. Na jednom rezervoaru goriva {oping turista iz Srbije u{tedi oko 30 KM a za svaki ra~un pla}en preko 100 KM na granici dobije 17 posto, koliko iznosi stopa PDV-a u BiH. Niskim cijenama doprinosi i zao{trena konkurencija brojnih trgova~kih centara po kojima je Bijeljina postala svojevrsni lider u cijeloj BiH. Jedan do drugog, podignuti su {oping centri slovena~kog Tu{a i Mercatora, srbijanske Delte, francuskog Intereksa, bosanskohercegova~kog Robota i FIS-a, a za koji dan i hrvatskog Konzuma. Sude}i po veli~ini i broju otvorenih trgova~kih centara, o~ito je da regionalni veletrgovci ra~unaju kako }e trenutna konjuktura Bijeljine potrajati dulje vremena.

Građevinci čekaju investicije
Gra|evinska industrija BiH prolazi kroz najte`e razdoblje nakon rata: u prethodnoj godini vrijednost ugovorenih i izvr{enih gra|evinskih radova u Republici Srpskoj manja je za 80 posto, a u Federaciji BiH 36 posto u odnosu na godinu ranije. Toliki pad nije zabilje`en ni u jednoj drugoj industrijskoj grani. Pokazatelji su jednako lo{i i za prvi kvartal teku}e godine: pad ugovorenih gra|evinskih poslova nije tako drasti~an kao ranije, ali je jo{ uvijek previsok. Glavu iznad vode gra|evinci uspijevaju dr`ati zahvaljuju}i sna`nom rastu novih narud`bi na inostranom tr`i{tu od 147,7 posto, zabilje`enom u posljednjem kvartalu pro{le godine i prva dva mjeseca ove godine. Zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH Slavka Popovi} nedavno je iza{la s ohrabruju}im pokazateljima: u ~etvrtom kvartalu protekle godine na inostranom tr`i{tu realizirano je 69,3 posto vi{e poslova nego godinu ranije u istom razdoblju. Skoro 50 posto svih ugovorenih i realiziranih ugovora odnosi se na tr`i{te Afike, poglavito Libije gdje je trenutno anga`irano 17 gra|evinskih kompanija iz BiH. Na ostalim tr`i{tima, osobito tr`i{tu regije,
44

zabilje`en je suprotan trend - stagnacija i blagi pad ugovorenih i izvr{enih gra|evinskih poslova. U tako sumornoj situaciji, bh. gra|evinci s nestrpljenjem o~ekuju po~etak realizacije velikih investicijskih projekata koje najavljuju obje entitetske vlade. Za sredinu ljeta Vlada RS-a najavljuje po~etak izgradnje autoceste Banja Luka - Doboj, za koju je koncesiju dobila austrijska kompanija Strabag, a Vlada Federacije BiH najavljuje skori po~etak izgradnje ~etiri dionice na autocesti 5C te po~etak izgradnje nekoliko hidro i termocentrala. Ti bi projekti mogli „povu}i“ cijeli gra|evinski sektor i industriju gra|evinskog materijala, i dinamizirati sektor tr`i{ta nekretnina koji je skoro zamro. Za gra|evince je ohrabruju}a vijest da je Parlament Federacije BiH deblokirao kredit EBRD-a, EIB-a i kuvajtskog fonda KIA, u ukupnom izosu od 485 miliona eura, ali je, nasuprot tome, zabrinjavaju}a vijest da je na ra~unu Elektroprenosa BiH blokirano preko 150 miliona KM namijenjenih za rekonstrukciju i popravak elektroprijenosne mre`e Bosne i Hercegovine.

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

Učvršćena liderska pozicija
Sarajevo-osiguranje u~vrstilo Sarajevo-osiguranje u~vrstilo lidersku poziciju lidersku poziciju

PUNA PODR[KA PODR[KA DIONI^ARA

Skup{tina dioni~ara Sarajevo-osiguranja usvojila je izvje{taj o poslovanju dru{tva u protekloj godini i odala priznanje upravi dru{tva na postignutim poslovnim rezultatima. Uprkos zao{trenoj tr`i{noj konkurenciji, Sarajevo-osiguranje uspjelo je sa~uvati lidersku poziciju u BiH, uz ostvarenje premije od preko 54 miliona KM i neto dobit ve}u od 1,3 miliona KM. Poslovni pokazatelji za prva dva mjeseca ove godine jo{ su optimisti~niji - zabilje`en je porast tr`i{nog udjela na 17 posto i porast premije za oko 900.000 KM, {to je rekordan rast u posljednjih nekoliko godina. Ukupna zara~unata premija svih 25 osiguravaju}ih dru{tava iznosila je 402,2 miliona KM, od ~ega u Federaciji BiH 297 a u

RS-u 105,2 miliona KM, skoro tri puta manje. Lidersku poziciju i u BiH i FBiH ~vrsto dr`i Sarajevo-osiguranje, koje je po visini ostvarene premije 2,5 puta sna`nije od Bobar-osiguranja, provoplasiranog osiguravaju}eg dru{tva na podru~ju RS-a. Na listu prvih pet dru{tava u BiH po visini premije, osim Sarajevo-osiguranja, plasirala su se dru{tva Bosna sunce osiguranje, Croatia-osiguranje, Triglav-osiguranje i Uniqa-osiguranje. Prema prognozama ekonomskih analiti~ara, u 2010. godini premija osiguravaju}ih dru{tava trebala bi porasti za oko 150 miliona KM, sa 402,2 na oko 550 miliona KM.

Plaće u BiH za 12 mjeseci porasle 4 KM
Prosje~na neto pla}a u januaru 2010. godine iznosila je 789 KM i neznatno je ve}a od prosje~ne pla}e ispla}ene u januaru godinu ranije. U Federaciji BiH, u 12 proteklih mjeseci, prosje~na pla}a porasla je samo 3 KM - sa 790 KM „sko~ila“ je na 793 KM. Rast pla}a u RS-u bio je jednako skroman - u januaru 2009. prosjek je bio 771 KM, a u januaru 2010. godine 775 KM.

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

45

KANTON SARAJEVO
NEKA DANE VELIKOG BLAGDANA

Svim gra|anima katoli~ke vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini upu}ujemo iskrene ~estitke povodom najve}eg kr{}anskog praznika Uskrsa

USKRSA
SVI KATOLICI BOSNE I HERCEGOVINE PROVEDU U MIRU I SRE]I SA SVOJIM NAJDRA@IMA KANTON SARAJEVO

MASOVNO ISELJAVANJE SAND@AKA

Nakon liberalizacije viznog režima u Srbiji, od 19. decembra prošle godine, iz Sandžaka je otpočelo masovno iseljavanje u zapadnoevropske zemlje; nezaposlenost i loša ekonomska situacija razlog su što svake nedjelje, i pored upozorenja zvaničnika Evropske unije, iz Novog Pazara ka Evropi krene na stotine Sandžaklija

U POSLJEDNJA TRI MJESECA ISELILIO SE VI[E OD 15 HILJADA SAND@AKLIJA
Sand`aklije prodaju imovinu kako bi otputovali u zemlje Skandinavije, gdje o~ekuju azil, smje{taj i finansijsku pomo}
U POTRAZI ZA BOLJIM @IVOTOM
Sa autobuske stanice u Novom Pazaru vikendom u jednom satu prema zemljama EU-a krene po osam autobusa punih Sand`aklija

48

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

SAND@A^KI STAMPEDO KA EVROPI
Udru`enje “Reintegracija“ svojevremeno je osnovano da bi pomoglo Sand`aklijama koji su se tokom 2000 - tih morali vratiti iz Njema~ke i drugih evropskih zemalja. Udru`enje sada poma`e onima koji odlaze u Evropu. U zapadnoevropskim zemljama ina~e `ivi vi{e od 30.000 Sand`aklija, ve}ina njih predstavljaju logisti~ku podr{ku za one koji dolaze iz Sand`aka. Na{ sagovornik tvrdi da kroz njegovu kancelariju dnevno pro|e po nekoliko stotina Sand`aklija koji se raspituju na koji na~in i gdje da otputuju. ”Apelujemo na sve ljude da ne kre}u nespremno i bez potrebnih papira i informacija. Mnogi odlaze, a da ni diplomu nisu preveli. Dnevno nam kroz kancelariju pro|e i po 300 ljudi”, nagla{ava Mehmedovi}. Sand`aklije najvi{e odlaze u Norve{ku i [vedsku. Me|utim, nakon {to je Skup{tina Srbije 4. marta sa Norve{kom verifikovala readmisiju, prije dvadesetak dana autobusom je iz Norve{ke vra}eno {ezdeset Sand`aklija. Oni su ponijeti obe}anjima samozvanih menad`era iz raznih turisti~kih agencija, u tu zemlju oti{li uvjereni da }e na}i posao. Neki od njih su, da bi oti{li, prodali imovinu u Sand`aku. “Izgubili su novac, `ivce i vreme. Mnogi od njih su, da bi oti{li, morali da prodaju i poslednju kravu negde na Pe{teru ili Goliji”, isti~e na{ sagovornik.

Zbog ekonomske krize cijela Zbog ekonomske krize cijela prigradska naselja se iseljavaju prigradska naselja se iseljavaju u zapadnoevropske zemlje u zapadnoevropske zemlje

SIROMA[TVO I SIROMA[TVO I BESPERSPEKTIVNOST BESPERSPEKTIVNOST

Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MARIO ILI^I]

O

d 19. decembra pro{le godine, kako su Srbiji ukinute vize, svaki deveti gra|anin od 125.000 stanovnika op{tine Novi Pazar otputovao je u zapadnu Evropu. Prema nezvani~nim procjenama, samo do kraja januara iz Novog Pazara u zemlje Evropske unije otputovalo je oko 15 hiljada gra|ana. Predsjednik Udru`enja Reintegracija Kadrija Mehmedovi} za na{ list ka`e da svake subote samo u jednom satu sa autobuske stanice u Novom Pazaru po|e punih pet autobusa u neku od zapadnoevropskih zemalja. Ima dana kada iz Sand`aka u Evropu otputuje vi{e od dvadeset autobusa. Ve}ina njih putuje kako bi zatra`ila azil ili poku{ala da na|e neki sezonski posao. Samo rijetki idu u namjeri da obi|u ro|ake i vrate se u rodni kraj. ”Do sada je otputovalo vi{e od 15.000 gra|ana Novog Pazara, Sjenice i Tutina, a postoje ku}e iz kojih su oti{li svi ~lanovi porodice. Ve}ina luta po Evropi i tra`i posao sa malim {ansama da ga na|e. Dosta je onih koji su zatra`ili azil u nekoj od zapadnoevropskih zemalja”, ka`e Mehmedovi}.

neki sezonski posao. Veliki broj jo{ nije uspio da obezbedi paso{, gu`ve pred policijskim upravama i dalje su izuzetno velike”, isti~e Mehmedovi}. On nagla{ava da mnogi odlaze nepromi{ljeno i brzopleto, bez novca i logistike, preko raznih agencija i me{etara koji im obe}avaju papire i posao, a potom ih prevare. ”Prema na{im informacijama, posle ukidanja viza, dobar posao na{lo je oko trista Sand`aklija, najvi{e u zemljama Skandinavije gde se tra`e lekari, medicinsko osoblje, informati~ari i jo{ neka tamo deficitarna zanimanja. Ko tamo na|e posao, ima velike {anse da dobije i radnu dozvolu, a potom i da brzo dovede porodicu. Me|utim, takvih je izuzetno malo”, dodaje Mehmedovi}.

PE[TERCI PRODAJU KRAVE DA BI OTI[LI U EVROPU
Sand`aklije svakodnevno u velikom broju odlaze uglavnom u zemlje Skandinavije o~ekuju}i da }e tamo dobiti azil, sme{taj i finansijsku pomo}, iako prakti~no nemaju nikakvog prava na to. Nakon 2000. godine u procesu readmisije u Sand`ak se vratilo 20 hiljada ljudi, oni su prema rije~ima na{ih sagovornika, kolovo|e u masovnom odlasku iz Sand`aka. ”Cijela prigradska naselja se iseljavaju. U poslednja tri mjeseca iz Tutina u Evropu je oti{lo oko 20 odsto mje{tana. Tako|e se iseljavaju Sand`aklije koji `ive u mestima na potezu od Tutina ka Sjenici. Najve}i razlog tome je velika ekonomska kriza. Ve} godinama ni jedna strana investicija nije do{la u Sand`ak. Posla nema. U poslednjih godinu dana u Novom Pazaru zaposlenje je dobio samo jedan pravnik. Manje firme koje su proizvodile obu}u i d`ins su zatvorene ili rade sa 50 odsto manje kapaciteta. Gra|ani dolaze u agencije i kupuju autobuske karte u jednom pravcu za celu porodicu. Istina, jedan broj njih ide u posetu rodbini. Veliki je broj i onih koji u zapadnim zemljama ostaju po ve} razra|enom scenariju na osnovu unapred ugovorenih fiktivnih brakova”, ka`e Mehmedovi}.
49

U APRILU JO[ VE]I TALAS ISELJAVANJA
U nevladinim organizacijama koji prate kretanje stanovni{tva iz Sand`aka vlada mi{ljenje da ve}i talas emigranata ka Evropi tek predstoji i kre}e u aprilu. Glavni razlog njihovog odlaska analiti~ari vide u izuzetno lo{oj ekonomskoj situaciji u ovoj regiji. “U Srbiji nema posla, a u ovom kraju jo{ je gore. O~ekujemo u drugoj polovini aprila, kada se vrijeme prolep{a, veliki pokret gra|ana Sand`aka prema Evropi. Mnogi }e poku{ati da na gra|evini na|u
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

SANDŽAČKI EGZODUS: Po zvaničnim podacima iz Novog Pazara autobusom je otputovalo 7.000 građana. Međutim, nezvanični podaci govore da je isto toliko njih otputovalo avionom ili sopstvenim automobilom

MASOVNO ISELJAVANJE SAND@AKA
AIDA ]OROVI], PREDSJEDNICA NEVLADINE ORGANIZACIJE “URBAN IN”

Sandžaklije ne mogu da zaustave ni obećanja muftije Zukorlića
Aida ]orovi}, predsjednica nevladine organizacije Urban in, smatra da je glavni uzrok iseljavanja Sand`aklija u posljednja tri mjeseca izuzetno lo{a ekonomska situacija u ovom kraju. “Srbija nije zainteresovana da re{ava ekonomske probleme Sand`aka, a ni da usmerava strane investitore da u taj kraj dolaze sa svojim kapitalom i otvaraju nova radna mesta. Dakle, ljudi zbog lo{e ekonomske situacije tra`e bolje mjesto za `ivot i bolju perspektivu. Verovatno }e biti politi~kih manipulacija i vrti}e se pri~a da gra|ani odlaze zbog politi~kog pritiska, me|utim to ne stoji. Prema nekim anketama, 70 odsto mladih iz Srbije izjasnilo se da `ele da napuste zemlju i potra`e zapolenje u inostranstvu, u Sand`aku je ~ak 90 odsto njih reklo da `ele da `ive i rade u inostranstvu. Ina~e, atmosfera u Sand`aku je previ{e nezdrava da bi neko bio zainteresovan da ula`e. Imamo nestabilnu politi~ku situaciju, velike podele i u Islamskoj zajednici, sve to komplikuje situaciju i odbija mogu}e donatore i investitore. Muftija sand`a~ki Muamer Zukorli} u zadnjih nekoliko godina bio je najgrlatiji u najavljivanju velikih investicija iz arapskih i muslimanskih zemalja, me|utim mi ni{ta od toga nismo videli. Kapital ne dolazi u nestabilno podru~je, a nestabilnosti doprinosi i sam Zukorli}. On se iz petnih `ila trudi da svojim nekim postupcima dodatno destabilizuje Sand`ak, a posljedica toga je nezainteresovanost donatora. Njegove pri~e o velikim investitorima isklju~ivo su politi~ke prirode, naro~ito sada kada su aktuelni izbori za Nacionalne savete, {to su kada je Sand`ak u pitanju, izbori u rangu parlamentarnih izbora. Zukorli} u zadnjih mjesec dana obilazi radnike u fabrikama koje godinama ne rade i obe}ava da }e im uz pomo} svojih stru~njaka sa svog univerziteta da re{i problem i napravi strate{ke planove za izlazak iz krize. Me|utim, ljudi su duboko svesni da im ni jedan duhovni vo|a ovde u Sand`aku ne mo`e pomo}i.”

Politi~ke ii vjerske podjele otjerale su Politi~ke vjerske podjele otjerale su strane investitore iz Novog Pazara strane investitore iz Novog Pazara

SAND@AK BEZ DONACIJA

O ta~nom broju Sand`aklija koji su za nepuna tri i po mjeseca u stampedu oti{la u Evropu raspitali smo se i u turisti~kim agencijama koji prevoze putnike u zemlje zapadne Evrope. ”Nemamo pouzdane informacije o broju na{ih gra|ana koji su posle ukidanja viza oti{li u inostranstvo. Preko nekih turisti~kih agencija koje se bave ovim poslom do{li smo do podatka od 7.000, to je bilo do kraja februara. Ova brojka sada je jo{ ve}a”, ka`e Azem Hajdarevi}, {ef Gradske informativne slu`be u Novom Pazaru, koji nagla{ava da se gradska uprava i Skup{tina grada jo{ nisu ozbiljno pozabavili ovim pitanjem. ”Sigurno bi oti{lo jo{ mnogo vi{e gra|ana da nije bilo problema sa azilantima iz Pre{eva u Belgiji i da zapadnoevropske zemlje ne poo{travaju uslove za ulazak i boravak na njihovim teritorijama. Ljudi odlaze iz ekonomskih razloga, mnogi i da bi se spojili sa porodicama”, dodaje Hajdarevi}. Po zvani~nim podacima, iz Novog Pazara autobusom je otputovalo 7.000 gra|ana. Me|utim, nezvani~ni podaci govore da je isto toliko njih otputovalo avionom ili sopstvenim automobilom. U januaru i
50

februaru ove godine sa beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” prevezen je rekordan broj putnika u zemlje Evropske unije. Na autobuskoj stanici u Novom Pazaru preko vikenda primjetna je velika gu`va. Posljednjeg vikenda prilikom na{e posjete Novom Pazaru, tokom samo jednog dana sa

autobuske stanice u Novom Pazaru krenulo je 15 autobusa put Zapadne Evrope. Prevoznici koji su ranije prevozili putnike u zapadnoevropske zemlje morali su da iznajme jo{ autobusa kako bi zadovoljili potra`nju. Svako sjedi{te prodato je danima unaprijed. Vlasnik preduze}a Sport turMuamer Zukorli}, glavni muftija sand`a~ki ii Muamer Zukorli}, glavni muftija sand`a~ki predsjednik Univerziteta u Novom Pazaru, predsjednik Univerziteta u Novom Pazaru, Sand`aklijama obe}ava bolju budu}nost Sand`aklijama obe}ava bolju budu}nost

SAND@A^KI DUHOVNI VO\A

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

SAND@A^KI STAMPEDO KA EVROPI
prihvatio je ve}inu zahtjeva i stavio ih u proceduru. [vajcarski mediji prenose i da je ta zemlja postala jedan od glavnih destinacija dr`avljana iz Srbije i Makedonije. Prema podacima tamo{nje Kancelarije za migracije, u februaru je primljeno 1.176 zahtjeva, {to je tri puta vi{e u odnosu na cijelu 2009. godinu i devet puta vi{e nego u januaru ove godine. Zvani~nici Srbije izrazili su strahovanje da postoji opasnost da Srbiji zbog velikoj broja ljudi koji poku{avaju da dobiju azil u zemljama EU-a budu vra}ene vize za putovanje u zemlje {engenskog sporazuma. Kako za na{ list tvrdi Mehmedovi}, zvani~nici Srbije zbog toga su priprijetili da }e svi one koji podsti~u iseljavanje stanovni{tva biti krivi~no gonjeni. Pored toga, vlasti su apelovale da se kroz azil ne tra`i boravak u zemljama EU-a jer je Vlada Srbije navodno zapo~ela pregovore za dobijanje radne dozvole u zemljama EU-a uz unaprijed na|eni posao. Me|utim, zbog velikog iseljavanja iz Sand`aka i juga Srbije zvani~nici iz Brisela izrazili su veliku zabrinutost. Izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanja Fajon zatra`ila je da se hitno zaustavi talas novih migranata u EU koji tra`e azil i apelovala na zemlje Zapadnog Balkana da svojim gra|anima objasne zna~aj i su{tinu vizne liberalizacije, jer zbog takvog pona{anja mogu ugroziti viznu liberalizaciju za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju u ovoj godini. S tim u vezi i direktor za Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji Pierre Mirel najavio je da }e uskoro otputovati u Beograd da bi sa vlastima Srbije razmotrio kako rije{iti nastali problem koji mo`e dovesti u pitanje nedavno ukidanje viza Srbiji.

PORAZNA STATISTIKA
^ak 90 posto mladih iz Sand`aka `eli napustiti ovaj kraj

KRAVA ZA KARTU U JEDNOM SMJERU: “Sandžaklije najviše odlaze u Norvešku i Švedsku. Mnogi od njih su, da bi otišli, morali da prodaju i poslednju kravu negde na Pešteru ili Goliji”
ist Samir Kadrovi} ka`e da je samo ova agencija u prvom mjesecu nakon liberalizacije viznog re`ima prevezla oko 1.500 putnika prema Zapadnoj Evropi. Prema njegovim rije~ima, i drugi prevoznici imaju veliki broj putnika i imaju dvostruko ve}i broj autobusa na odre|enim polascima.

U Belgiji je samo u martu po dvadeset gra|ana iz Srbije dnevno tra`ilo azil. No, belgijske vlasti su bile izri~ite da ekonomski azil ne postoji kao kategorija i da ga nije mogu}e dobiti te da se dolasci gra|ana sa zahtjevima za politi~ki i ekonomski azil moraju zaustaviti. U Srbiji niko nije progonjen zbog etni~kih ili religijskih motiva, tako|a nema rata u toj zemlji, prema tome, prema mi{ljenju belgijski vlasti, nema niti jednog opravdanog razloga za dobijanje azila. U [vedskoj stvari, me|utim, stoje ne{to druga~ije. U Geteborg i Malme u posljednja dva mjeseca odlaze puni autobusi Sand`aklija koji su `ivjeli na ivici egzistencije. Niti jedan Sand`aklija koji je zatra`io azil u ovoj zemlji nije vra}en u zemlju. Zavod za migracije u ovoj zemlji

[VEDSKA PRIHVATA SAND@AKLIJE
Zvani~nici gradska uprave Novog Pazara me|utim smatraju da je broj od preko 15 hiljada Sand`aklija koji su oti{li u zapadnu Evropu od 19. decembra preveliki. “^injenica je da, od kako su ukinute vize, imamo pove}an broj onih koji odlaze u Zapadnu Evropu. Deo njih odlazi da vidi ro|ake, jer je komunikacija bila prekinuta skoro 20 godina“, ka`e Mirsad Jusufovi}, {ef kabineta gradona~elnika Novog Pazara. Jusufovi} isti~e da postoje veliki broj gra|ani koji, zbog krize, idu “trbuhom za kruhom“ i da bi njihov broj bio znatno ve}i da Belgija pro{li mjesec nije vratila nekoliko autobusa srpskih dr`avljana iz Pre{evske doline i Bujanovca koji su u ovoj zemlji zatra`ili politi~ki azil.
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

51

MO] NOGOMETA

Magija nogometne igre okončala je prije pet godina građanski rat u Obali Slonovače zahvaljujući briljantnom napadaču Didieru Drogbi; SELAY M. KOUASSI, jedan od najpoznatijih afričkih novinara, autor bestselera “Moć nogometa“, za “Slobodnu Bosnu” priča o popularnosti nogometa u Africi, načinu na koji je Drogba doveo do kraja građanskog rata u njegovoj zemlji te o razlozima otkaza Vahidu Halilhodžiću

KAKO JE DROGBA UJEDINIO AFRIKU
Didier Drogba je zaustavio građanski rat, Vahu Halilhodžića su iz reprezentacije otjerali političari

DIDIER DROGBA

Po najpopularnijem afri~kom nogometa{u u njegovoj domovini nazvani su pivo, ~okolada, novi muzi~ki pravci...

52

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

LOPTOM PROTIV RATA
DROGBA I VAHID HALILHOD@I] dana{njice. Rodom iz Obale Slonova~e, dobar dio svog `ivota posvetio je istra`ivanju fenomena zvanog Drogba. Evropljanima su njegove nogometne sposobnosti dobro poznate, ve} godinama je nogometa{ londonskog Chelseaja jedan od petorice najboljih napada~a svijeta. No Didier ima svoju drugu, nama malo poznatu stranu koju je Selay godinama istra`ivao i koju je poku{ao objasniti u svojoj odli~noj knjizi The Power of Football: how Didier Drogba united a divided country (Mo} nogometa: Kako je Didier Drogba ujedinio podijeljenu zemlju). “Svaki nacionalni tim ima svoje heroje i svoje legende. Ima ih mnogo na svijetu. Ali za Obalu Slonova~e postoji samo jedan - Didier Drogba. On je, bez ikakve sumnje, najve}a ikona na{eg nogometa danas“, pri~a nam Selay. Godinama nakon rata koji je podijelio njegovu dr`avu Selay je krstario svojom domovinom kako bi saznao razloge zbog kojih ljudi u Obali Slonova~e, bez obzira na vjerske ili klasne razlike, danas vjeruju jedino onome {to im propovijeda njihov ne samo sportski idol. A pri~a o Drogbi i Obali Slonova~e neodoljivo podsje}a na posljednja dva desetlje}a `ivota u Bosni i Hercegovini. “Glavni cilj moje knjige bio je pokazati mo} nogometa, drugim rije~ima, kako nogomet mo`e ujediniti ljude razli~itih politi~kih, etni~kih, kulturolo{kih, religijskih pozadina, pa ~ak i ljude koji su ratovali. Htio sam pokazati kako je nogomet ljubav, ali sam htio i pokazati kako je, zahvaljuju}i jednoj utakmici, Didier Drogba uspio ujediniti zemlju podijeljenu na dva dijela u gra|anskom ratu“, poja{njava Selay, nastavljaju}i: “Znate, mnogi nogometa{i koriste svoj uticaj kako bi ne{to napravili u svojoj domovini, bilo da sponzoriraju humanitarne akcije ili dopu{taju kori{tenje svog imena u nekakvim projektima, no niti jedan nije uspio zaustaviti cijepanje svoje zemlje na dva dijela. Didier Drogba je to u~inio za Obalu Slonova~e! Tra`e}i da se 2008. godine kvalifikacijska utakmica protiv Madagaskara za odlazak na afri~ki Kup nacija odigra u gradu Bouake, jakom upori{tu pobunjeni~kih snaga, odigrao je klju~nu ulogu u uspostavljanju mira u na{oj zemlji.“ Od tog trenutka Drogba je postao najpopularnija osoba u ovoj zemlji, ~ovjek kojem se vjeruje i kojeg }e mase pratiti u svemu {to nakani. “Didier je veoma, veoma va`na osoba u mojoj zemlji. Donio je pravu nadu u jedinstvo i mir zemlje nakon gra|anskog rata. Pomirio je zara}ene strane i poveo ih do mira. Danas, Didier Drogba je heroj u mojoj zemlji, legenda i bo`anstvo. Ne pretjeruje se kada se pri~a o njegovoj slavi u Obali Slonova~e. U o~ima mnogih mojih sugra|ana, on je postao simbol novog postratnog vremena“, tvrdi Selay.
53

Nakon {to je NS Obale Slonova~e dao otkaz bh. stru~njaku reprezentativci ove zemlje o{tro su se usprotivili takvoj odluci

Pi{e: NEDIM HASI]

P

rije ~etrdeset godina nogomet je bio okida~ za rat izme|u Hondurasa i Salvadora. Sre}om, ova je igra bila i razlog zbog kojeg je, prije nekoliko godina, na drugom kraju svijeta okon~an krvavi gra|anski rat koji je prijetio da upotpunosti uni{ti Obalu Slonova~e. Zemlja koja je svoju nezavisnost od Francuske stekla 1960. godine desetlje}ima je bila stabilna, ure|ena dr`ava, za razliku od njezinih brojnih afri~kih susjeda. Nakon smrti prvog predsjednika Felixa Houphoueta-Boignyja njegov nasljednik 1993. godine postaje Henri Konan Bedie. U dr`avi dolazi do nestabilnosti i nasilja zbog ekonomskih razloga, situacija kulminira 1999. godine, prvim dr`avnim udarom u historiji zemlje. Novi predsjednik postaje general Robert Guei a na izborima odr`anim godinu dana kasnije pobje|uje Laurent Gbagbo. Muslimani sa sjevera zemlje nisu prihvatili njegov izbor, {to je dovelo do gra|anskog rata izme|u njih i kr{}ana s juga koji je uni{tio ekonomiju zemlje. Tada se pojavio ~ovjek koji je ujedinio zemlju i uticao na

okon~anje krvavih sukoba neposredno po okon~anju Svjetskog prvenstva u nogometu, odigranog u Njema~koj, 2006. godine. Afri~ka nogometna ikona po imenu Didier Drogba.

IKONA AFRI^KOG NOGOMETA
Selay M. Kouassi jedan je od najpoznatijih i najcjenjenijih afri~kih novinara

SELAY M. KOUASSI

Autor bestselera Autor bestselera Mo} nogometa Mo} nogometa

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

MO] NOGOMETA
PATRIOTA PRIJE SVEGA

Didier Drogba van terena se bavi humanitarnim radom u ~emu mu ~esto poma`e Bono Vox, lider benda U2; bio je jedan od najglasnijih reprezentativaca koji su se usprotivili smjeni Vahida Halilhod`i}a s klupe Obale Slonova~e

Ogromnu popularnost napada~a Chelseja u domovini iskoristile su najve}e tamo{nje kompanije kako bi svoje brandove reklamirali uz Drogbu, a njegovim je imenom nazvan i potpuno novi muzi~ki pravac. “Didier je inspiracija i za muzi~ki pravac i ples nazvan Drogbacité, Didier ima svoju ulicu, a lokalno pivo i ~okolada nazvani su po njemu. Na cestama i na svakom }o{ku gradskih ulica je njegov poster kojim se reklamira neki proizvod. Bock, popularna boca piva od jednog litra, postala je poznata kao Drogba zbog veli~ine njezine boce. Od tada je najprodavanije pivo u zemlji“, pri~a Selay, dodaju}i: “Drogbacité je imenovan po Didieru jer je na~in na koji on na terenu izra`ava svoje nogometno umije}e, poteze ili udarce lopte, ukomponovan u plesne korake. Muzi~ari su napisali na desetine pjesama o njemu. Drogbacité je bio i dio marketin{ke akcije na{e najve}e telekomunikacijske kompanije. Kao odgovor na sve ono {to ga prati, mnogi se mladi obla~e kao on, nose njegove dresove a djevojke kupuju gel za kosu koji on koristi.“

MUZIČKI PRAVAC DROGBACITE: Imenovan je po Didieru jer je način na koji on na terenu izražava svoje nogometno umijeće, poteze ili udarce lopte, ukomponovan u plesne korake. Muzičari su napisali na desetine pjesama o njemu
mnogi nogometni turniri za mlade nazvani po njemu.“ Svakako da se ne mo`e razgovarati o afri~kom nogometu a da se ne spomene Vahid Halilhod`i}, donedavno selektor reprezentacije Obale Slonova~e. Nakon neuspjeha na afri~kom Kupu nacija, vodstvo NS Obale Slonova~e Halilhod`i}u je otkazalo saradnju, a za njegovog nasljednika ovih je dana imenovan [ve|anin Sven Goran Eriksson, koji }e Slonove s klupe voditi na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi. “Te{ko je u jednoj re~enici objasniti za{to je Vahid otpu{ten, i danas se svakodnevno u na{oj {tampi pojavljuju ~lanci u kojima se polemizira o razlozima otkaza“, ka`e Selay. “No, on je sam to objasnio u svojim komentarima nakon odluke NS. Kazao je da su ga `rtvovali politi~ki autoriteti koji su od njega napravili `rtvenog jarca. Rekao je da je cilj reprezentacije bio osvojiti naslov na afri~kom Kupu nacija i tada su politi~ari po~eli vr{iti pritisak na ekipu. ^ak je i predsjednik Obale Slonova~e Gbagbo poslao poruku reprezentativcima u kojoj je stajalo da moraju pobijediti. Kako nisu uspjeli,

HALILHOD@I] KAO @RTVENO JANJE
Ipak, svoj ogromni uticaj u domovini Drogba nikada nije poku{avao preto~iti u politi~ki program. Ne zanima ga ~lanstvo u politi~koj partiji niti anga`man u bilo kakvom vladinom projektu. Jednostavno, njegova je stranka cijela Obala Slonova~e. “Didiera se mo`e smatrati najve}om sportskom ikonom u zemlji. Istina je i tako|er da je on odigrao veliku politi~ku ulogu kada je pozvao politi~are i zara}ene strane nakon gra|anskog rata da se ostave oru`ja, ali ga ipak ne mo`ete nazvati politi~kom figurom. On je daleko od toga“, tvrdi Selay. “Veoma je skroman i mnogo se bavi humanitarnim radom. Ima svoju fondaciju Didier Drogba Foundation koja poma`e u zdravstvu. Tako|er, podsti~e i poma`e djecu koja se `ele baviti nogometom i zbog toga su
54

morali su `rtvovati nekoga. Naravno, nije to bio niko iz NS ili igra~i, nego trener. Vahid je bio idealan `rtveni jarac.“ Odluka o otkazu Halilhod`i}u izazvala je ogor~enje i razo~aranje u ovoj zemlji. Mediji, javnost i reprezentativci bili su jedinstveni u osudi ovakve odluke Saveza, no niko od tamo{njih du`nosnika nije se osvrtao na njihove prosvjede. Svoju su odluku obrazlo`ili kratkom re~enicom u kojoj je stajalo da “Halilhod`i} nije ispunio stavku iz svog ugovora u kojoj je stajalo kako mora osvojiti Kup nacija“. Selay tvrdi kako je to poja{njenje smije{no i irelevantno jer je Halilhod`i} bio jedan od najboljih stru~njaka koji je ikada radio u ovoj zemlji. “Svi su na{i nogometa{i bili razo~arani ovakvom odlukom Saveza i nisu se libili javno izraziti svoje ogor~enje. ^ak je i samozatajni napada~ Gervinho javno napao du`nosnike Saveza i kazao kako je razo~aran Vahidovim odlaskom. Kazao je kako su dvije godine dobrog rada oti{le u vjetar i bit }e veoma te{ko krenuti ispo~etka sa novim trenerom svega nekoliko mjeseci prije po~etka SP“, ka`e Selay, zaklju~uju}i: “Vahid je imao odli~ne rezultate kada je igrao u prijeteljskim i kvalifikacijskim utakmicama, no onda je izgubio utakmicu koju nije smio, onu protiv Al`ira. Tada se znalo da }e ga otpustiti nakon poraza u ~etvrtfinalu. No, treba znati da je to bio njegov jedini poraz u 24 zvani~ne utakmice koliko je vodio reprezentaciju. Mislim da je izvanredan trener i jo{ bolji psiholog. Vahid je bio veoma popularan u Obali Slonova~e, to je razlog zbog ~ega su ga svi podr`avali i zbog ~ega su bili ogor~eni kada je otpu{ten. Ta odluka nije bila dobrodo{la me|u novinarima i u javnosti. Javnost ne vjeruje da je reprezentacija ispala jer Vahid nije dobro radio svoj posao. Naprotiv, vjeruju da je on radio odli~no, ali da ga u tome nisu pratili igra~i. Mnogi od nas smatraju kako su igra~i na Kup nacija do{li da se zabavljaju a ne da osvajaju trofeje.“
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

NOVO BREGOVI]EVO “ZLATNO GRLO”
MLADI, ALI VRHUNSKI SRBIJANSKI MUZI^AR
Alen Ademovi} otpjevao je pjesmu Kru{ka, trenutno najve}i regionalni hit

Mladi srbijanski pjevač ALEN ADEMOVIĆ/23/, koji već šest godina širom svijeta nastupa sa “Orkestrom za svadbe i sahrane“ GORANA BREGOVIĆA, nedavno snimljenom pjesmom “Kruška“ (u romskoj verziji “Ih, lele“), samostalno je šarmirao i oduševio publiku u cijelom regionu, nadmašivši po slušanosti Bregovićeve favorite SEVERINU, ZDRAVKA ČOLIĆA... na svim top-listama, portalima, kafanama, disko-klubovima; čudesni, muzički obrazovani pjevač za “SB” govori o suradnji sa Bregovićem, muzičkim uzorima, eventualnoj solo-karijeri

NOVI [ABAN BAJRAMOVI] IZ NI[‘
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

A
56

ko je suditi po slu{anosti, “opstanku” na top-listama, popularnosti, prepoznatljivosti, propusnosti i prohodnosti bilo gdje u SFRJ okvirima, ova regija dugo nije imala hit kakav je Ih, lele ili Kru{ka. Otpjevao ju je Alen Ademovi}, na tekst i muziku Aleksandra Mili}a Milija. Alen je ve} {est godina ~lan Orkestra za svadbe i sahrane Gorana Bregovi}a sa kojim svira i pjeva na albumima i pozornicama {irom svijeta. I za razliku od Zdravka ^oli}a,

Nikoga ne kopiram, ali uzori su mi Wonder, Pavarotti, Bocelli i Šaban Bajramović
kojem Bregovi}eve pjesme poput Manija~i nikako ne stoje, ~ak su i degutantne, Gas gas, naprimjer, pisana je za Alena i stoji upravo njemu, a ne Severini, koja ju je tako|e objavila. Jednostavno, Goran odavno nije imao pjeva~a koji mu bolje “stoji“, uklju~uju}i i srbijanskog predstavnika na predstoje}em Eurosongu Milana Stankovi}a ~iju je pjesmu Ovo je Balkan tako|er skladao i osmislio Bregovi}. Ademovi} je i bez Goranove neposredne autorske pomo}i dokaz “genijalnog“ Bregovi}evog “nosa“ da otkrije i u svoje projekte upregne najtalentovanije i najmarkantnije muzi~ke, prije svega pjeva~ke i aran`erske ljude sa ex-jugoslovenSLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

ALEN ADEMOVI], PJEVA^ ZA “SVADBE I SAHRANE”
OD HIMNE DO - HIMNE

I tamburaši, i rockeri, i trubači, i...
Alen Ademovi} ro|en je u Ni{u, 10. marta 1987. godine. U to vrijeme ovaj grad je va`io kao rodno mjesto najve}eg ex-yu pjeva~a, pokojnog [abana Bajramovi}a. Ka`u da je u najranijem djetinjstvu htio da svira svaki instrument koji bi imao priliku da vidi. A imao je ~esto takve prilike, jer su mu oba roditelja obrazovani muzi~ari. Njegov otac po~eo je svirati u {estoj godini, pa je sina malo “ubrzao“. Kada mu je bilo pet godina Alen je prvi put nastupio kao solo pjeva~, na Majskoj pesmi u svom rodnom gradu. Dvije godine kasnije dobija plaketu za doprinos svojim solo nastupom, na Muzi~koj olimpijadi Mane`, 1994. godine. U desetoj godini sa roditeljima preseljava u Beograd, u kojem je upisao i zavr{io osnovnu muziku {kolu, na predmetu - klavir. U onoj osnovnoj {koli koja je i obavezna, tako|e u Beogradu, komponovao je himnu za svoju {kolu \ura Dani~i}. Jo{ kao klinac slu{ao je sve {to je godilo njegovom uhu: od Stevieja Wondera i Michaela Jacksona, preko Gipsy Kingsa, pa do Luciana Pavarottija i Andree Bocellija i naravno velikog [abana Bajramovi}a. Voli pop i rock, cigansku i staru srpsku muziku, novosadske tambura{e, bugarske i makedonske ritmove, truba~e sa juga Srbije. Ve} u sedamnaestoj godini postaje ~lan Bregovi}evog Orkestra. I danas je, {est godina kasnije, Ademovi} va`na karika Orkestra za svadbe i sahrane, njegov otac, kompozitor i aran`er, prvi je saradnik {efa tog orkestra Gorana Bregovi}a, dok se Alenova mama najvi{e bavi pisanjem tekstova za razne izvo|a~e. Oni koji su imali priliku boraviti u domu Ademovi}evih u Beogradu ka`u da se u toj “stambenoj jedinici” na svakom koraku nalaze muzi~ki instrumenti: klavir, harmonika, klavijature, gitare, flaute, blok flaute, kaval, tarabuka, go}, dobo{, usna harmonika, klarinet, violina... Neko }e se slo`iti, a neko i ne}e sa nekoliko re~enica koje se mogu pro~itati na njegovoj oficijelnoj internet stranici. Stvar je ukusa, pa prosudite: “Alenova boja glasa je vrlo specifi~na i ima {irok dijapazon glasnovih mogu}nosti. Svojim glasom uspijeva da probudi jake emocije, prijatne, neobi~ne. Snaga njegovog glasa je u improvizaciji.”

SA PRVE STRANE JASTUKA
Alen Ademovi} svoj premijerni nastup imao je u rodnom gradu kada mu je bilo pet godina

skih prostora, makar se radilo i o luzerima, anonimusima, dje~acima!

“KRU[KA” I “HAJDE CICO”
Kako to izgleda kada mladi} sa sedamnaest godina postane saradnik Gorana Bregovi}a, pitali smo na po~etku razgovora Ademovi}a. Da, stari lisac te odmah “gurne u vatru”, ~isto da vidi gdje si, {ta si i {ta mo`e{. “Jeste! Ba{ tako je i bilo. Ve`bao sam samo nekoliko dana i

onda smo imali prvi koncert u Italiji. Koliko se se}am, to je bila Karmen sa sre}nim krajem u Torinu. A svako od nas ima svoje mesto na bini i tu nema menjanja”, govori Alen Ademovi} za na{ magazin. Na mjestu na kojem je Alen sada u Orkstru za svadbe i sahrane nekada je, da tako ka`emo, na pozornici sjedio jo{ jedan vrstan muzi~ar: Ogi Radivojevi}. Da li ste na tim prvim koncertima razmi{ljali o velikom zadatku koji je ispred vas, o popunama svih SA NASTUPA U “LINCOLN CENTERU” U NEW YORKU
Goran Bregovi} pozvao je Alena u svoj Orkestar 2004. godine

onih praznina koje su ostale nakon Radivojevi}evog odlaska? “Radno mesto na kome sam sada ja vrlo je odgovorno. Ja sam u tu celu stvar uletio bukvalno iz vedra neba. Kada je oti{ao Radivojevi} iz Bregovi}evog tima, Goran je pitao mog tatu: Jel’ ume onaj tvoj sin i{ta svirati, barem da udara u bubnjeve? Tata je rekao da umem i doveo me u studio na probu. Tu su bili bubnjevi, ali palice je Ogi odnio sa sobom, pa sam ja prona{ao neke dve olovke i lupao njima po bubnjevima. Usput sam malo i pevuckao, Goran je bio prezadovoljan i pitao me: Mali, ima{ li ti paso{? Odgovorim da imam, a on ka`e: Odli~no, daj mi ga da ti odmah vadimo vizu, ide{ sa nama na veliku svjetsku turneju! I tako je krenulo. Naravno da je bilo mnogo muke i truda da savladam ceo program {to pre mogu, i to sam sre}om uspeo. Jo{ ne{to trebam re}i za operu Karmen, kad je ve} spomenuh; dopao mi se taj projekat ve} u po~etku, ali, mislim da bi trebalo ili vi{e muzike da bude, ili manje pri~e. Ali, o tome ja ne odlu~ujem”, veli Alen. Ultiminativni reginalni muzi~ki hit, Kru{ku, ili u romskoj verziji Ih, lele, Ademovi} je snimio pro{le godine za kompilaciju Miligram, Aleksandra Mili}a Milija, muzi~ara koji je iz Osijeka neposredno prije rata nakratko preselio u
57

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

NOVO BREGOVI]EVO “ZLATNO GRLO”
Sarajevo, a danas je stanovnik Beograda: “Sve je bilo spontano {to se ti~e Milijeve i moje saradnje. Pozvao me da otpevam pesmu, i svi smo se slo`ili da je to taj rad! A to {to ka`e{ da klip sa pesmom Kru{ka na romskom jeziku na Youtubeu ima vi{e poseta nego verzija na srpskom jeziku... Nekako romski jezik daje neku posebnu dra`, jer je vrlo pevljiv, ba{ kao i italijanski ili {panski. Ali, meni li~no obe su verzije — muzi~ki vrh!” SVI PJEVA^I GORANA BREGOVI]A PRIJE ALENA ADEMOVI]A

Nijedan od “Bregovićevih“ pjevača nije uspio izgraditi samostalnu karijeru izvan pjesama “Velikog Gazde“
@ELJKO BEBEK
Prvi i najbolji pjeva~ grupe Bijelo dugme. Ro|en u Sarajevu 1945. godine. Sa Dugmetom snimio {est studijskih albuma. Grupu napu{ta nakon velike jugoslovenske turneje koja je uslijedila 1983., po objavljivanju plo~e Uspavanka za Radmilu M.

ALEN ISLAMOVI]
I Alija zvani Alen, iz Biha}a, gdje je i ro|en 1957., `ivi od pjesama Gorana B. Recimo od Ru`ice. Kada su mu dosadila 4 Asa, gdje je pjevao i svirao i Goranove pjesme, po~eo je tezgariti zajedno sa Bebekom i Voji~i}em. Pjevaju pjesme, dakako, Bijelog dugmeta.

OTAC ZADU@EN ZA KOMPONOVANJE
Boja glasa Alena Ademovi}a ~udna je simbioza “boja” Nicolasa Reyesa iz Gipsy Kingsa, Ogija Radivojevi}a, pa mo`da i Luisa. “Ne smatram da imam vokalnu sli~nost sa ova tri peva~a. Mislim da svako od nas peva onako kako zna i kako ume. [to se ti~e uzora, iskreno re~eno i nemam. Svako je od njih je dobar na svoj na~in”, tvrdi na{ sagovornik. S obzirom da voli i muziku Stevieja Wondera, htjedosmo ga upitati i da li mu je ovaj umjetnik jedan od uzora, ali ve} je odgovorio da nema uzora: “Nije Wonder, ali mo`da i mo`e da bude. Za{to ne? Ipak, pre }u re}i, ba{ kao i malopre, da nemam uzora. Sve {to je lepo ja slu{am.” Veliki je uticaj Ninoslava Ademovi}a na muzi~ku karijeru sina Alena. Zahvaljuju}i njemu i po~eo je svirati, ali mu otac i danas daje neke upute. Alenova majka Jasmina uspje{an je tekstopisac. “Svakako da je moj otac imao uticaja na moju karijeru. Hteo bih da napomenem da je Ninoslav Ademovi} glavni asistent Gorana Bregovi}a. [to se ti~e uputa i saveta, tu je da iskritikuje ili pohvali moj rad. Mama Jasmina je napisala dosta tekstova za razne srbijanske peva~ice i peva~e... Nata{a Bekvalac }e uskoro objaviti svoj novi CD, pa }e se ~uti jo{ jedna mamina Ja ne valjam. A ja se vi{e bavim pevanjem nego komponovanjem i aran`iranjem. Za to je zadu`en moj tata”, obja{njava Alen Ademovi}. Na Bregovi}evom albumu Karmen with a Happy End, koji je objavljen prije tri godine, Alen je otpjevao ~etiri pjesme: Gas gas, Lumia sitoj i gurumni, Pampur galbeno i Bijav. To je, zapravo, samo dio soundtracka predstave, ciganske opere Karmen sa sretnim krajem. Upitan da li razmi{lja i o svom prvom samostalnom studijskom albumu, Alen Ademovi}. “Za moj solo album se jo{ uvek ni{ta konkretno ne zna, ali se ne{to kr~ka, verovatno u nekoj bliskoj budu}nosti.”

MLADEN VOJI^I] TIFA
Drugi i najgrlatiji Bregovi}ev pjeva~. Nije mu mrsko pri~ati protiv Gorana B., ali realno, da nije bilo njega, Tifi bi se danas mantalo od gladi. Iako je sa grupom Bijelo dugme snimio samo jedan album, istoimeni, 1984. godine. Ro|en je 1960. u Sarajevu.

OGNJEN RADIVOJEVI] OGI
Multiinstrumentalista, svira klavir od pete godine, studirao je dirigovanje na Muzi~koj akademiji u Beogradu, svirao u Big Bandu RTS-a od 1992. do 1997., gdje je kasnije bio i dirigent i producent. U Orkestru za svadbe i sahrane bio je od 2002. do 2004. godine. Potom se posvetio solo karijeri.

NA SVOM MJESTU: “Vežbao sam samo nekoliko dana i onda sam sa Orkestrom imao prvi koncert u Italiji. Koliko se sećam, to je bila Karmen sa srećnim krajem u Torinu. A svako od nas ima svoje mesto na bini i tu nema menjanja”
dana dobijem priliku da glumim u nekom filmu, vrlo rado bih se oprobao i u tom svetlu”, ka`e Alen Ademovi}. Jedan od impresivnijih, ali i svakako najzna~ajnijih nastupa Orkestar za svadbe i sahrane imao je tokom ljeta pro{le godine u

GRAD NI[, LUDWIG VAN...^AU[ESKU
Osim {to je svirao i pjevao, Alen je i glumio u operi Karmen sa sretnim krajem. Igra lik ^au{eskog. “Moram da priznam da me i gluma zainteresovala. Ako jednog
58

Lincoln Centeru u New Yorku. “Tako je. Bili smo u New Yorku, i mogu ti re}i da sam bio potpuno fasciniran. Nigde prirode i zelenila, he, he... Reakcije su bile fantasti~ne. Kako se ka`e u narodu: Digli smo ih na noge! Svi su igrali ceo koncert do samog kraja. Atmosfera je bila super, a bilo je raje sa svih strana”, prisje}a se Alen Ademovi}. Njegov trenutni {ef Goran Bregovi} nekada je predvodio grupu Bijelo dugme. Alen ka`e da voli i tu grupu, jo{ pritom izvrsno pjeva, recimo, pjesmu Ru`ica si bila... “Bosanski sevdah se kod mene ku}i ~esto i slu{a i peva. Moji roditelji znaju dosta prelepih, starih bosanskih pesama, koje ja nikada nisam ~uo, jer se tada nisam ni rodio, ali u`ivam slu{aju}i ih.” “Ih lele, samo mi je to, lele, samo mi je to, vazda na pameti/Ih lele, da si moja ti, lele, pa da ne kanim nikada umreti...”, pjeva u refrenu mladi muzi~ar, ro|en u gradu gdje je njegov sada{nji {ef Bregovi}, osamdevet godina prije njegovog dolaska na svijet, slu`io kadrovski rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji...
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

PREMIJERA FILMA “BURIED LAND”

Scenarista DŽENAN MEDANOVIĆ (28) iz Visokog koautor je scenarija za film “Zakopana zemlja“ koji će 22. aprila imati premijeru u takmičarskoj konkurenciji njujorškog TRIBECA FILM FESTIVALA; za naš list ovaj mladi autor govori o tome zašto pomenuti film nije boratovsko ismijavanje Bosanaca i Hercegovaca, iako govori o potrazi za visočkim piramidama; Dženan nam je također opisao iskustvo rada na svoja tri izuzetna dokumentarca: o šestmilijarditom stanovniku Zemlje, o pankerskoj obitelji iz sela Bazik kod Orašja i o amaterskom pozorištu iz Visokog

VISO^KA LJUBAVNA PRI^A NA MANHATTANU
Pi{e: ADISA BA[I]

“Ne svi|a mi se to {to si radio od ovih ljudi. Tjerao si ih da budu ne{to {to nisu. Do{ao si da snimi{ tvoj film, va`no ti je da on bude dobar, a ne zanima te kakvi su stvarni `ivoti ovih ljudi. Da li }e{ ih prikazati dobrima ili lo{ima, kakvi }e ispasti, to zavisi samo od tebe“, ka`e u filmu Zakopana zemlja djevojka Avdija, turisti~ki vodi~ i asistentica povratniku Emiru koji dolazi iz Italije da bi snimio film o pomami za viso~kim piramidama. Iako Emir dolazi prvenstveno da bi uradio posao, on se zaljubljuje u Avdiju, a njegove ambicije se bitno mijenjaju. Dokumentarno-igrani film Zakopana zemlja 22. apri60

“Zakopana zemlja“ govori o tome kako tragajući za nečim velikim i mističnim, često ne vidimo ono što nam je pred očima
la }e biti prikazan u takmi~arskoj konkurenciji Tribeca International Film Festivala.

UMJETNI^KI, NISKOBUD@ETNI FILM
Re`iser filma je Steven Eastwood, producent i jedan od aktera Geoffrey Alan Rhodes, a koscenarista, voza~, asistent re`ije i asistent na produkciji je Viso~ak

D`enan Medanovi}, apsolvent sarajevske Akademije scenskih umjetnosti, Odsjeka za dramaturgiju. On nam je opisao neobi~ni susret sa ekipom filma i svoju odluku da im se priklju~i: “Steven i Alan su iskusni filma{i koji su se godinama bavili dokumentarno-igranim filmom. Alan `ivi u New Yorku i radi eksperimentalne filmove, Steven `ivi u Londonu i doktorira upravo na
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

TRIBECA INTERNATIONAL FILM FESTIVAL NEW YORK
Foto: Milutin Stoj~evi}

NE VRIJEDI KRIVITI OGLEDALO
Iako namjera autora “Zakopane zemlje“ nije bila vrije|anje niti ismijavanje, Bosna prikazana u ovom filmu ipak jeste dijelom i zemlja lakovjernih koji `ele vjerovati u ~uda, zemlja ~a|avih umornih lica ogrubjelih od napora i razo~arenja, zemlja u kojoj svako vjeruje da umije raditi sve i gdje zemljoradnici preko no}i postaju arheolozi amateri

D`enan Medanovi} sa glumcima i ostalim ~lanovima ekipe

SA SNIMANJA U VISOKOM

dokumentarno-igranoj formi. Jedan dan su na CNN-u ugledali Semira Osmanagi}a: za njih je to bio nesvakida{nji spoj fikcionalnog lika Indiana Jonesa i stvarnosti televizijskih vijesti. Odlu~ili su da odmah doputuju u Visoko i vide ima li tu materijala za pri~u. Oti{li su na televiziju Visoko i tamo upoznali kamermana koji ih je poveo u grad da na|u nekoga ko govori engleski. ^im je mene ugledao, rekao je, evo, vidi {ta ovi ljudi ho}e. Pitao sam ih, rekli su da tra`e scenaristu. Mislio sam da me zafrkavaju, objasnio im da sam ja scenarista. To malo ~udo je njima bilo dobar znak za po~etak rada na filmu. Nakon tog susreta skoro godinu dana smo se Steven i ja dopisivali emailom, razmjenjivali verzije scenarija dok nismo do{li do kona~ne. Alan, ~iji je autorski dio u filmu tako|er velik, u njemu je neo~ekivano postao jedan od glavnih aktera. Kad je snimanje trebalo po~eti, pojavili su se neki problemi, jednog glumca nije bilo, pa je silom prilika na licu mjesta odlu~eno da }e Alan glumiti u filmu sam sebe.“ Film je snimljen 2008. godine, montiran lani, a uskoro treba imati svjetsku premijeru na uglednom festivalu Tribeca u New Yorku. Sinopsis u kojem se spominje potra1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

RAJ ZA DOKUMENTARNOIGRANU FORMU: “Bosna koja se vidi u ovom filmu nije ni Bosna ratnih strahota, ni Bosna Oscara, glamura i SFF-a. To je neka treća Bosna, ali i ona postoji, ne možemo je negirati”

ga za piramidama zvu~i prili~no odbijaju}e, me|utim, ta pri~a je u kona~nici iskori{tena prili~no metafori~no, kao ljudska potraga za Zlatnim gralom. D`enan ka`e: “Bosna koja se vidi u ovom filmu nije ni Bosna ratnih strahota, ni Bosna Oscara, glamura i SFF-a. To je neka tre}a Bosna, ali i ona postoji, ne mo`emo je negirati. Ljudi koji se pojavljuju u filmu su stvarne li~nosti, natur{~ici, rudari, volonteri, mje{tani Visokog. Posebno je zanimljiv ~ovjek kojeg zovu Zombi - {atrova~ki od Bizon, jer je jak kao zemlja. Posve}enost sa kojom je on u{ao u projekat je dirljiva!“ Zanimljivo je da film traga~e niti ismijava, niti staje na njihovu stranu. Prikazana je
61

PREMIJERA FILMA “BURIED LAND”

VITALNI ORGAN, PANKERI IZ CRKVENOG ORKESTRA
Road movie o peto~lanoj bh. obitelji koja u svom bordo opelu krcatom muzi~ke opreme putuje na jug da bi odr`ala koncert, film je kakav se rijetko vi|a

GLUMAC, AMATER
Many Men Show opisuje kako su se nekad u Visokom pravile predstave u kojima su brojni ljudi razli~itih neumjetni~kih zanimanja udru`ivali svoje talente i tako umjetni~kim radom oboga}ivali svoje `ivote

jednostavno atmosfera jednog malog mjesta koje se mijenja pod ~udnim okolnostima koje uistinu jesu mje{avina fikcije i stvarnosti. D`enan se prisje}a kako je u jednom trenutku gostoprimstvo ekipi bilo u gradu skoro otkazano: “Bilo se pro~ulo da radimo film sli~an Boratu sa namjerom da ismijavamo Bosance i Hercegovce, da ih prika`emo kao glupe i primitivne. To me|utim nije ta~no, Alan i Steven su objasnili ljudima da ih takva vrsta humora i filma ne zanima, tako da su se brzo otvorili prema nama. Ovo je u svakom slu~aju art film, snimljen za uzak krug gledalaca. Ovo je film u filmu, pri~a o momku koji dolazi da snima dokumentarac (Emir Kapetanovi} koji ga glumi jedini je profesionalni glumac u filmu) a zapravo po~inje tragati za svojim mjestom u svijetu. On pronalazi ljubav, nanovo defini{e svoj odnos prema domovini, pronalazi sebe skrivenog ispod raznih slojeva. To je pri~a koju smo zapravo htjeli ispri~ati kako tragaju}i za ne~im velikim i misti~nim, ~esto ne vidimo ono {to nam je pred o~ima, kako od drveta ne vidimo {umu. To je ideja koja se meni dopala i zato sam pristao da budem dio ovog filma“, obja{njava na{ sagovornik. Iako namjera autora nije bila vrije|anje niti ismijavanje, Bosna prikazana u ovom
62

filmu ipak jeste dijelom i zemlja lakovjernih koji `ele vjerovati u ~uda, zemlja SVI PUTEVI VODE U VISOKO

~a|avih umornih lica ogrubjelih od napora i razo~arenja, zemlja u kojoj svako vjeruje da

U Pragu sam u kino išao dva puta dnevno, prije i poslije škole
D`enan Medanovi} je najve}i dio `ivota vezan za rodno Visoko, a tamo je prona{ao i brojne ideje za svoj dosada{nji scenaristi~ki i dokumentaristi~ki rad. Me|utim, u film se zaljubio u Pragu. Posljednjih mjeseci rata sa porodicom odlazi u Prag, gdje je zavr{io osnovnu i zapo~eo srednju {kolu. Vrlo brzo je nau~io ~e{ki jezik a slobodno vrijeme provodio je obilaze}i gradska kina. “Na kraju sam sasvim poludio, i{ao sam u kino dva puta dnevno, jednom prije, jednom poslije {kole“, sa smijehom se sje}a D`enan. Na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti je upisao Odsjek za dramaturgiju i tamo je, kako sam priznaje, “dugogodi{nji apsolvent“. Mentor za diplomski rad, scenarij za dugometra`ni igrani film, mu je Sr|an Vuleti}. D`enan se u nekoliko svojih radova bavio polo`ajem djece i mladih, ta ga tema posebno zanima, a prije nekoliko dana je i sam postao otac.
Foto: Milutin Stoj~evi} D`enan Medanovi}

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

TRIBECA INTERNATIONAL FILM FESTIVAL NEW YORK

Foto: Mario Ili~i}

IZNEVJERENA BOSNA
Dokumentarac A(d)nan o {estmilijarditom stanovniku Zemlje, pri~a je o naivnim nadanjima i o be{}utnosti sa kojom politi~ari i mediji potro{e malog ~ovjeka

umije raditi sve i gdje zemljoradnici preko no}i postaju arheolozi amateri. Ali za takvu sliku ne vrijedi kriviti ogledalo. Zakopana zemlja }e, vjeruje D`enan, imati dug i uspje{an festivalski `ivot, a autori se nadaju da }e biti prikazan i u Sarajevu. Ovaj film je va`an korak u njegovoj karijeri koji }e mu sigurno otvoriti nove mogu}nosti, ali i njegova tri prethodna samostalna rada zaslu`uju punu pa`nju i pokazuju njegovu vje{tinu u prepoznavanju i pripovijedanju dobre pri~e. “Prvi film koji sam snimio 2006. godine zove se A(d)nan i govori o dje~aku koji je progla{en {estmilijarditim stanovnikom Zemlje. Oko njegovog ro|enja stvorena je prava pompa, bile su tu kamere, majci je ~estitao tada{nji glavni sekretar Ujedinjenih Nacija Kofi Annan (po njemu je dje~ak, uz dodatak slova d i dobio ime Adnan, op. a.), obi~ni ljudi preko no}i su , postali medijski eksponirani. Oni su razumjeli da je to ne{to veliko i posebno, o~ekivali velike stvari od dru{tva i dr`ave, a svjetla i kamere su naravno okrenuta veoma brzo na drugu stranu. Snimio sam film o njihovom `ivotu, razo~arenju, zapravo o malom ~ovjeku kojeg sistem upotrijebi u svoje politi~ke ili propagandne svrhe i naravno veoma brzo zaboravi“, obja{njava D`enan. Ovaj polusatni doku-

mentarac vrlo dobro oslikava naivnost bosanskog ~ovjeka op}enito, pretjerana o~ekivanja od drugih, nadu da }e neko sa strane nekim ~udom preuzeti odgovornost za nas i vol{ebno nas izbaviti. Sljede}i film bio je Many Men Show iz 2007., dokumentarac o pedeset i pet godina postojanja viso~kog Amaterskog pozori{ta. U njemu se probe za novu predstavu prikazuju naizmjeni~no sa susretima nekada{njih aktera i sa njihovim sje}anjima na neke davne predstave. Narator u filmu je pajac koji najzna~ajnije podatke iz historije pozori{ta saop{tava zabavno, nekonvencionalno. Film govori o nekada{njoj vrlo `ivoj kulturnoj sceni u jednom malom gradu, o ljudima koji su pokretani ljubavlju i entuzijazmom ostvarivali lijepe i zna~ajne stvari. Many Men Show opisuje kako su se nekada pravile i igrale predstave u kojima su brojni ljudi razli~itih neumjetni~kih zanimanja udru`ivali svoje talente i tako umjetni~kim radom oboga}ivali svoje `ivote. D`enanu je posebno va`no {to je tada uspio snimiti i profesoricu Gordanu Muzaferiju koja je na`alost preminula nekoliko sedmica kasnije: “Ona je ve} bila vrlo slaba i bolesna, ali je pristala da govori u filmu. Drago mi je {to je na tom snimku sa~uvano njeno sje}anje na pozori{te za koje je bila izuzetno zna~ajna, u kojem je

pisala, re`irala, okupljala ljude i za svoj rad dobivala brojne nagrade.“

BH. PANKERSKI ROAD MOVIE
Najnoviji dokumentarni film D`enana Medanovi}a Vitalni organ snimljen je pro{le godine i govori o istoimenom pank bendu iz sela Bazik kod Ora{ja. Ovaj bend je po svemu nesvakida{nji: ~ine ga tata Slavko (vokal i gitara, ‘72. godi{te), mama Janja (bas i prate}i vokal, ‘79. godi{te) i njihov desetogodi{nji sin Gabrijel (bubnjevi). Slavko i Janja imaju pored Gabrijela jo{ dvoje djece i svi sviraju neki instrument. Ova neobi~na peto~lana obitelj redovno svira nedjeljom kao crkveni sastav u svom mjestu. Kada ne sviraju duhovnu glazbu, onda su pankeri, i to `estoki, a sviraju samo svoje autorske kompozicije. Dokumentarac koji je D`enan snimio o njima govori o tome kako ova idili~na obitelj spaja naizgled nespojivo, te prati njihove uobi~ajene nastupe u crkvi, ali i ku}ne probe benda te odlazak na koncert u OKC Abra{evi} u Mostaru. “Crkva i pank spadaju u sasvim nespojive stvari, ali u njihovoj interpretaciju u tome nema ni{ta ni lo{e ni pogre{no. Zaista su fascinantni“, ka`e D`enan. “Ja ne shvatam anarhiju kao potrebu da ru{imo jednu vlast i jedan poredak da bi se uspostavio novi. To je po mom mi{ljenju pogre{no. Anarhija nije hajdemo sad sru{iti da mi preuzmemo. Anarhija je stvarati takvo dru{tvo u kojem }e potreba za stegama vlasti nestati“, obja{njava u filmu svoje vi|enje pankerskog imperativa dugokosi prostodu{ni tata Slavko. On je demobilisani borac, prima invalidninu zbog PTSP-ja i obitelj se od toga izdr`ava, uz povremena primanja sa strane, od muzike. Road movie o peto~lanoj obitelji koja u svom bordo opelu krcatom muzi~ke opreme putuje na jug da bi odr`ala koncert, film je kakav se rijetko vi|a. Njihovo pute{estvije se u bh. kontekstu ~ini jo{ nestvarnijim, ali saznanje da ba{ u Bosni i Hercegovini uspijevaju `ivjeti na svoj neuobi~ajeni na~in izaziva istinsko odu{evljenje.
63

GRAD KAO FILMSKI STUDIO

Visoko nam je umalo otkazalo gostoprimstvo kad se pro~ulo da radimo film sli~an Boratu sa namjerom da ismijavamo Bosance i Hercegovce, {to uop{te nije bilo ta~no
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

BOSANAC IZ PARIZA

Četrnaest godina nakon završetka rata u BiH, bivši francuski generali, diplomate i humanitarci, oslobođeni svojih mandata, imaju potrebu da na drugačiji način govore o opsadi Sarajeva; ta “nova otvorenost” potaknula je Sarajliju sa pariškom adresom NEDIMA LONČAREVIĆA da snimi jednosatni dokumentarni film o sarajevskom ratnom tunelu D-B, za koji je nedavno dobio prestižnu televizijsku nagradu u Francuskoj

SARAJEVSKI TUNEL SPASA
Foto: Mario Ili~i} Kroz Tunel D-B svakodnevno je prolazilo oko 2.000 ljudi koji su prenosili oru`je, hranu, lijekove, a cvjetao je i {verc alkoholom, cigaretama, naftom...

io je to pravi pionirski poduhvat i, kao takav, mnogima se ~inio neizvodiv. Sa jedne strane, na Dobrinji, nalazila se ku}a porodice simboli~nog prezimena Sloboda. Sa druge strane, u naselju Butmir, stajala je ku}a Kolarevih. Od ta~ke A do ta~ke B, to jest izme|u dvije spomenute ku}e, trebalo je prokopati oko 800 metara duga~ak tunel. Pri~a o sarajevskom ratnom tunelu D-B (Dobrinja-Butmir) inspirisala je, gotovo petnaest godina nakon zavr{etka rata, Bosanca sa pari{kom adresom Nedima Lon~arevi}a i njegovog kolegu Yana de Kerorguena da snime jednosatni dokumentarni film pod nazivom Tunel tajna opsade Sarajeva. U filmu, koji je premijerno prikazan na francuskom TV kanalu Public Senat krajem pro{le godine, a nedavno ga je imala priliku vidjeti i bosanskohercegova~ka publika u programu BHT1, reditelj Lon~arevi} donosi pri~u o tome kako je izgra|en tunel i {ta je ovaj projekat predstavljao za gra|ane opkoljenog Sarajeva, ali i za strane vojnike, generale, ambasadore koji su tokom rata bili u Bosni i Hercegovini.

B

Pi{e: MAJA RADEVI]

O OTPORU UMJESTO @RTVE
“Vjerujem u snagu simbola. Za mene, sarajevski ratni tunel je simbol otpora. Svako ko je pre`ivio opsadu Sarajeva ima svoju pri~u, tako da imate nekih 400.000 razli~itih pri~a o tom vremenu. Me|utim, pri~a o tunelu, na neki na~in, ujedinjuje ve}inu tih pojedina~nih pri~a. Imao sam potrebu da napravim film koji bi govorio o otporu, a ne o `rtvama. Toliko toga je ve} ura|eno o ljudima koji su dovedeni u poziciju `rtve i htio sam vi{e govoriti o tom aspektu otpora”, obja{njava Nedim Lon~arevi}. “S druge strane, kada sam oti{ao
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

PROJEKAT ZA DEBLOKADU SARAJEVA

64

NEDIM LON^AREVI]

Suljo Komar, najstariji graditelj Tunela i “predsjedni~ka stolica” u kojoj su visoki du`nosnici i diplomate prevo`eni kroz Tunel

TUNEL IZ DANA[NJE PERSPEKTIVE

iz Sarajeva za vrijeme rata, za mene je vrijeme tu stalo. Moje uspomene na Sarajevo su zavr{ile sa opsadom.” Film Tunel - tajna opsade Sarajeva donosi i neke do sada neobjavljene snimke i arhivske materijale. Lon~arevi} je tokom dvije godine, putuju}i izme|u Pariza i Sarajeva, snimio brojna svjedo~anstva o opsadi. Procjenjuje se da je blizu 300 ljudi stradalo tokom rata u poku{ajima da pre|u pistu sarajevskog aerodroma i domognu se slobode. Ra{id Zorlak, rukovodilac projekta Tunel D-B, govori o tome kako se ideja o tunelu rodila nakon {to je {est no}i zaredom bezuspje{no poku{avao da pre|e pistu. U filmu se pojavljuje i biv{i premijer Federacije BiH Ned`ad Brankovi}, projektant Tunela. Brankovi} se sje}a kako je u to vrijeme imao nepunih 30 godina i samouvjereno rekao kako se tunel mo`e napraviti, premda su mnoge njegove starije i iskusnije kolege smatrale to “nemogu}om misijom”. Kopanje tunela je krenulo sa dobrinjske strane po~etkom marta 1993., u najve}oj
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

tajnosti. U Armiji BiH nisu, naravno, `eljeli da neprijateljska vojska sazna za tunel, ali to se jednako moralo sakriti i od predstavnika Misije UN-a. Jedan francuski general u filmu obja{njava kako su Francuzi saznali za postojanje tunela: “Moji prethodnici su svake no}i zaustavljali po nekoliko stotina ljudi koji su poku{avali da pre|u pistu, a kada sam ja do{ao, bilo ih je samo 20 do 30 u jednoj no}i. Tako smo shvatili da postoji drugi izlaz.”

BITKA ZA VRBANJA MOST
Iskopavanje tunela dugog oko 750 metara i visine, u prosjeku, jedan i po metar, trajalo je nekoliko mjeseci. Kada je tunel kona~no prokopan, po~elo je preno{enje oru`ja, lijekova, hrane, izvo|enje ranjenih iz grada, ali i ono {to se u Lon~arevi}evom filmu obzirno ne spominje - masovni {verc alkoholom, cigaretama, naftom... U me|uvremenu, me|u pripadnicima UN-a bilo je i prijedloga da se tunel potopi. Ipak, na kraju je do{lo do pre{utnog sporazuma sa Armijom BiH o “tunelu kojeg nema”.

“Iz dana{nje perspektive, ono {to je najzanimljivije jeste ta razlika izme|u zvani~nih stavova, odnosno misije UN-a koju su izvr{avali ljudi na terenu i njihovog subjektivnog shvatanja {ta treba da se radi”, ka`e Lon~arevi}. “Oni su, naravno, u tom momentu bili obavezni da provode one zadatke koji su bili postavljeni pred njih. Ali danas, kada razgovaram s tim ljudima, vidim u kojoj mjeri su oni to mo`da druga~ije do`ivljavali od onoga kako je nama izgledalo. U dobrom, ili u lo{em smislu. ^esto su bili protiv svoje volje obavezni da rade neke stvari. Naprimjer, `ao mi je {to sa generalom Herveom Gobilliardom, koji je bio komandant sarajevskog sektora, nismo uradili jednu epizodu o preuzimanju Vrbanja mosta. U njegovoj vojni~koj karijeri, to je doga|aj koji ostaje zapisan velikim slovima, jer je u okviru mirovnih misija to jedini slu~aj gdje su francuski vojnici izvr{ili jednu ofanzivnu akciju kako bi preuzeli most. General Gobilliard je danas ponosan na to, kao i na mnoge druge stvari koje je napravio za vrijeme opsade. Rekao mi je, iako to nije u{lo u film, da tokom rata nikada nije nosio pancir, iz solidarnosti sa gra|anima Sarajeva.
65

Foto: Mario Ili~i}

BOSANAC IZ PARIZA

U ku}i Kolarevih danas se nalazi muzej koji posje}uju turisti iz cijelog svijeta

MJESTO ZA SJE]ANJA

Tako|er, ambasador Henry Jacolin je dvije godine pisao pisma u kojima je preporu~ivao vojnu intervenciju. U to vrijeme, naravno, za to se nije znalo.” Na{ sagovornik isti~e kako je njegova namjera bila da se opsada Sarajeva sagleda “iznutra i izvana”, odnosno kroz do`ivljaj

gra|ana Sarajeva sa jedne, i stranaca, to jest Francuza koji su tako|er bili direktni sudionici tih doga|aja, sa druge strane: “Govore}i o tome, oni na neki na~in vode dijalog, iako se nisu nikada sreli.” Za film Tunel - tajna opsade Sarajeva Nedim Lon~arevi} dobio je jednu od najzn-

a~ajnijih televizijskih nagrada u Francuskoj: Grand Reporter - Prix Patrick Bourrat. Ugledni list Le Monde, u tekstu pod naslovom Kako je bosanski glavni grad izbjegao potpunu blokadu, ovaj film naziva “potresnim i zanimljivim dokumentom o jednoj nepoznatoj epizodi opsade Sarajeva”.

DOBRA PRI^A JE BEZVREMENSKA
DOKUMENTARCI ZA KOLEKTIVNO PAM]ENJE

Mnogo je još neispričanih priča...
Nedim Lon~arevi} jedan je od najboljih televizijskih profesionalaca sa ovih prostora, ali i ~ovjek koji, kako to opisuje Milan Trivi}, nikada nije pripadao “estradi”. Gledaoci u BiH pamte ga i kao urednika emisije Crno na bijelo na nekada{njoj TVSA. Danas `ivi u Parizu i radi na javnom servisu francuske televizije. U Sarajevo dolazi naj~e{}e za vrijeme SFF-a i volio bi, ka`e, da njegov dokumentarac bude prikazan u narednom izdanju te filmske smotre. “Kao {to ka`u, nije mi ostalo jo{ puno vremena i ne mogu si dozvoliti da radim samo ono {to moram, nego i ono {to bih `elio. Uvijek ima nekih novih ideja. Vidje}emo kako }e se stvari odvijati, a najvi{e zavisi od novca. Uglavnom, volio bih da napravim ne{to sa ambicijom da mo`e `ivjeti du`e vrijeme. To, valjda, svaki filmski autor pri`eljkuje. Posebno me zanima da radim dokumentarne projekte u kojima se isprepli}u pogledi stranaca i na{ih ljudi, sli~no kao u ovom filmu. Mnogo je jo{ neispri~anih pri~a... Mislim da je misija autora dokumentarnih projekata da
66

sa~uvaju kolektivno pam}enje na sve te doga|aje, jer nevjerovatno je kako se neke stvari brzo zaboravljaju...”, zaklju~uje Lon~arevi}.

FILMOM PROTIV ZABORAVA
“Imao sam potrebu da napravim film koji bi govorio o otporu, a ne o `rtvama”, ka`e Nedim Lon~arevi}

“Cijeli taj proces, od ideje do realizacije filma, trajao je dvije-tri godine, ali na kraju sam jako zadovoljan. Najte`e je ubijediti ljude da treba govoriti o ne~emu ~ega se oni vrlo maglovito sje}aju. Puno su mi pomogli Milan Trivi} i Milenko Vo}ki} sa BHT1, koja je bila koproducent filma, onda moji prijatelji koji su zajedno sa mnom tra`ili arhivske materijale - [emsudin ^engi}, bra}a Kre{evljakovi}, Ekrem Mulahasanovi}... Na{i sagovornici u filmu, ljudi koji su pravili tunel, izdvojili su svoje vrijeme za snimanje i vjerovali su da }e to ne{to zna~iti. Hvala im na tome”, nagla{ava Lon~arevi}. O tome kako francuska javnost danas gleda na rat u BiH i koliko su, uop{te, Sarajevo i Bosna i Hercegovina interesantni za ostatak Evrope, Nedim Lon~arevi} ka`e: “[to se ti~e rata i opsade, to je tema koja sada apsolutno nije zanimljiva u politi~kom kontekstu i ne{to {to pripada pro{losti i istoriji. Ali, sve nas zanimaju te neke ljudske pri~e, bez obzira kojem vremenu pripadaju. I danas se rade filmovi o Prvom i Drugom svjetskom ratu... Evo, ba{ sam nedavno za francusku televiziju radio reporta`u o posljednjem `ivom francuskom vojniku iz Prvog svjetskog rata. To su, dakle, teme koje su neiscrpne, samo je pitanje iz kojeg ugla }ete to posmatrati, na koji na~in ih do`ivljavati... Za dobru pri~u uop{te nije bitno da li se ona doga|a prije 15, 20 ili sto godina.”
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

KANTON SARAJEVO

SVIM JEVREJIMA BOSNE I HERCEGOVINE UPU]UJEMO NAJISKRENIJE ^ESTITKE POVODOM VELIKOG JEVREJSKOG BLAGDANA

PESAHA
KANTON SARAJEVO

Svim pravoslavnim vjernicima u Bosni i Hercegovini, u povodu velikog hri{}anskog praznika Vaskrsa, upu}ujemo srda~ne ~estitke

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Svim gra|anima katoli~ke vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini upu}ujemo iskrene ~estitke povodom najve}eg kr{}anskog praznika Uskrsa.

@elimo da radost i ovog praznika u duhu tradicije i zajedni~kog `ivljenja na ovim prostorima podijelite sa svojim najbli`ima, prijateljima i kom{ijama.

Svim vjernicima katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti sretan Uskrs i Vaskrs, želi Općina Stari Grad Sarajevo

Sekretar Ismet Trumi}

Premijer Mustafa Mujezinovi}

VALERIJANOV AMFITEATAR

U svojoj više od pet stoljeća dugoj povijesti Sarajevo je bilo grad za kojim su žudjeli mnogi osvajači; u narednih nekoliko brojeva naš saradnik, autor “Leksikona Sarajeva“, piše o najpoznatijim neprijateljima glavnog grada BiH

VJEKOSLAV MAKS LUBURI]

Sadista i patološki ubojica
“...Neka ga uzvi{eni Bog ~uva od svih nesre}a; nek bude uni{ten neprijatelj Sarajeva, ako ga bude bilo!” Mejli, Muhamed Kurani

Pi{e: VALERIJAN @UJO

V

rijeme njema~ko-usta{ke okupacije, 1941.1945. godine, zasigurno je me|u najstra{nijim u polumilenijumskoj povijesti Sarajeva. Sve je po~elo 15. aprila 1941. godine, kada su u Sarajevo u{le jedinice 46. njema~kog motoriziranog korpusa. Sve borbe oko grada su prestale 18. aprila u podne. Kraljevina Jugoslavija je kapitulirala. U Zagrebu je 10. aprila progla{ena Nezavisna Dr`ava Hrvatska, koja je obuhvatala i Bosnu i Hercegovinu. Prva jedinica usta{ke vojske stigla je u okupirano Sarajevo tek 24. aprila 1941. godine. Tako je zapo~elo jezivo razdoblje u kojem je `ivot oduzet 9.071 osobi, od kojih su 7.092 bili Jevreji. Dakako, internaciji, progonu i fizi~kom istrebljenju, prethodila je temeljita plja~ka. Temeljita, velim, jer je pored grabe`ljive rulje, koja prati sva haj-huj stanja, postojala i dobro razra|ena metodologija plja~ke, poduprta i odgovaraju}im zakonima. To je omogu}ilo i dr`avnu plja~ku. Ovih nekoliko va`nih dokumentarnih detalja, samo su okvir za portret jednog

SARAJLIJE SVE PAMTE: Nakon što je vajni general i vitez 4. aprila, pred samo oslobođenje, zbrisao iz grada, u dvorištu Berkovića vile pronađeno je dvadesetak leševa. Ali, vrhunac divljaštva Maksa Luburića bilo je vješanje 55 Sarajlija, u noći između 27. i 28. marta 1945. godine na kestenova stabla drvoreda od stare Fabrike duhana do Zemaljskog muzeja

Spomenik `rtvama usta{kog terora otkriven je ispred Filozofskog fakulteta

SARAJEVO, APRIL 2008.

izme|u najstra{nijih neprijatelja Sarajeva. Vjekoslav Luburi}, zvani Maks nije rekorder po broju ubijenih Sarajlija, ali se ostali osvjedo~eni du{mani ovoga grada s njim te{ko mogu mjeriti po sadizmu i karakteristikama patolo{kog ubojice. Luburi} je indoktriniran usta{kom fa{isti~kom ideologijom u logoru za obuku J anka Puszta, u Ma|arskoj. Tamo je stekao povjerenje A nte Paveli}a i Jure Franceti}a. Od Franceti}a je dobio nadimak Maks. Nakon progla{enja Nezavisne Dr`ave Hrvatske, Luburi} brzo napreduje u usta{koj hijerarhiji. Prvo je promoviren u bojnika i zapovj-

ednika Usta{ke obrane. Ova formacija }e krajem 1942. godine promijeniti ime u Usta{ki obrambeni sdrug. Luburi}u je povjereno i upravljanje glavnim koncentracionim logorima, uklju~uju}i Jasenovac i Gradi{ku. Njegove posjete logorima bile su kratke, ali krvave. Prema navodima svjedoka, na nekoj sve~anosti u Jasenovcu, Vjekoslav Luburi} je u svom govoru izme|u ostalog kazao: “...I tako smo vam mi u ovoj godini ovdje u Jasenovcu poklali vi{e ljudi nego Osmansko carstvo za sve vrijeme vladavine Turaka u Europi...“ Karijera ovog zlo~inca bila je uspje{na i 1944. godine kada je imenovan pukovnikom, te poSLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

68

NEPRIJATELJI SARAJEVA (4)
~etkom 1945. kada je ve} general i ima naslov viteza. Tako potvr|en i krajnje odan poglavniku, dolazi u Sarajevo, da terorom poku{a makar odgoditi prestanak usta{ke strahovlade u gradu. Luburi} se smjestio u vilu ~uvenog sarajevskog bankara i dugogodi{njeg predsjednika Trgova~ko-obrtni~ke komore, dr. Nikole Berkovi}a. Ta Berkovi}a vila, jedna je od najcrnjih ta~aka Sarajeva iz vremena okupacije 1941.-1945. godine. Vile vi{e nema, na njenom nekada{njem mjestu ili u blizini, sada je glomazna i poru`na vi{espratnica, poznata kao Gorenje neboder. Sre}om po zdravu pamet, taj stra{ni prostor obilje`ava spomenplo~a, na kojoj jasno i precizno pi{e o ~emu je rije~. Po instrukcijama Paveli}a, Maks Luburi} je zaveo takozvani Prieki ratni sud. Tokom Luburi}evog boravka u Sarajevu, od 18. februara, do 4. aprila 1945. godine, dakle, za ciglih mjesec i po dana, prema pouzdanim podacima, zvjerski je ubijeno tri stotine dvadeset i troje Sarajlija. Nakon {to je vajni general i vitez 4. aprila, pred samo oslobo|enje, zbrisao iz grada, u dvori{tu Berkovi}a vile prona|eno je dvadesetak le{eva. Ali, vrhunac divlja{tva Maksa Luburi}a bilo je vje{anje 55 Sarajlija, u no}i izme|u 27. i 28. marta 1945. godine na kestenova stabla drvoreda od stare Fabrike duhana do Zemaljskog muzeja. Jo{ ima puno ljudi u na{em gradu, u ~iju se svijest trajno urezala ova stra{na slika. Drugi aprila 2008. godine, ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu, otkriven je spomenik obje{enim antifa{istima, `rtvama bijesa Maksa Luburi}a. Uprkos brojnim dokazima i svjedocima, uprkos sasvim konkretnim ljudima, od kojih su jedni bili zlikovci, a drugi `rtve i dan danas ima nastojanja ne samo da se zlo~ini relativiziraju nego i da se u potpunosti negiraju. To jednostavno nije mogu}e. Rije~ je o vremenu i re`imu koji po~ivao na zlo~inu, ne samo kao u`asnoj svakodnevnoj praksi, nego i kao ideologiji i programu i zakonima i propisima. Dakle, bez ostatka.
69

ADIO PAMETI

Luburić je za mjesec dana pobio više od tri stotine Sarajlija
Znam jednog ~estitog i u svakom pogledu ispravnog, dragog i pametnog ~ovjeka, s kojim prijateljujem decenijama, koji }e na ovaj portret Vjekoslava Maksa Luburi}a imati prigovor da su za portretisanje upotrijebljene prejake rije~i, te da bi mo`da osuda bila djelotvornija da su
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

stil i sudovi manje eksplicitni... Mo`e biti, ali meni je sve vrijeme bila na umu tragedija Sarajlija iz ove epizode njegove povijesti... Ta sudbina je bila eksplicitna, doslovna, da se normalan ~ovjek trenutno smrzne... Pa, takvoj raboti dolikuju i odgovaraju}e rije~i.

KULT MARKET
IVAN [TRAUS

KNJI@EVNA KRITIKA Izabrane pjesme Larsa Saabyea Christensena “Pod crnim kišobranom“ (Fidipid, Zagreb, 2008.)

99 arhitekata sarajevskog kruga 1930. - 1990.
Kako su se savremena strujanja u arhitekturi nakon Drugog svjetskog rata odrazila na graditeljstvo u Bosni i Hercegovini, te u kojem se obliku uprkos svim promjenama bh. graditeljska tradicija sa~uvala, obja{njava ugledni arhitekta Ivan [traus u svojoj knjizi 99 arhitekata sarajevskog kruga 1930. - 1990. ([ahinpa{i}, Sarajevo, 2010.). Cijena je 23 KM.

Za osmjeh je potrebno najmanje dvoje
lijepa rije~), aerodromskim trakama za prtljag (tvoj kov~eg/ nikad ne sti`e/ a traka uvijek ide/ onamo stoji{ sam,/ kao zadnji ~ovjek/ na svijetu/ naposljetku sjedne{/ sam na traku/ ti si svoja jedina prtljaga/ spakiran za dugo putovanje/ i misli{: tko li ~eka na mene) ili kranovima (Svakog jutra sretnem/ kranista Krana./ Kako ide? upitam./ Gore-dolje odgovori on/ i cijelim licem se nasmije). Njegove pjesme su od onih uistinu majstorskih, nastalih naizgled tako lako i jednostavno da bi to umio svako: sve o ~emu ovaj pjesnik govori bilo nam je sve vrijeme pred o~ima, ali bez njegove intervencije to nismo umjeli vidjeti. Korelacije koje Christensen pronalazi su lepr{ave ali precizne, a prelazi iz materijalnog i doslovnog u metafori~ko tako logi~ni i glatki - poput prve pjesme u kojoj se sa prakti~nih predmeta potrebnih prosje~nom nam}oru uvijek spremnom na najgore, za~as klizne na osmijeh optimiste za koji je potrebno najmanje dvoje, kao da je to greda koju valja uprtiti na ramena. Kad se rije~ te{ko shvati u doslovnom, fizi~kom smislu, na novi na~in postajemo svjesni kako za optimizam kao `ivotno opredjeljenje treba velika snaga. (A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. Stephenie Meyer: The Short Second Life of Bree Tanner (izlazi 5. juna) 2. Sean Hannity: Conservative Victory 3. Steve Poizner: Mount Pleasant 4. Stieg Larsson: The Girl with the Dragon Tattoo 5. Ben Sherwood: The Survivors Club

ANTUN HANGI

@ivot i obi~aji muslimana u BiH
Antun Hangi je svojedobno skoro cijelu deceniju izu~avao usmenu tradiciju muslimana i njihov na~in `ivota i obi~aje. Rezultate svog istra`ivanja prvi put je objavio 1899. godine u knjizi @ivot i obi~aji muslimana u Bosni i Hercegovini. Drugo izdanje se pojavilo ve} sedam godina kasnije, a ovih dana u izdanju Dobre knjige iz Sarajeva ova knjiga je nakon vi{e od jednog vijeka objavljena ponovo. Cijena je 35 KM.

KAD GLEDA[ NAGLAVA^KE
I {to je more drugo/ doli ki{a koja ~eka/ da se sve naglavce preokrene!

LEONARD COHEN

Moj `ivot u umjetnosti
Svako zna da kocke vrijede, svako dr`i fige dok ih baca. Svako zna da je rat gotov. Svako zna da su dobri momci izgubili. Svako zna da je bitka namje{tena: siroma{ni ostaju siroma{ni, bogati se bogate. Tako to ide. Svako zna... Svako zna da me voli{, draga. Svako zna da si bila vjerna, dodaj ili oduzmi jednu ili dvije no}i. Svako zna da si bila diskretna ali toliko si ljudi morala bez svoje odje}e sresti. I svako zna...

Naporno je biti pesimist/sa svim onim {to se mora ponijeti:/ ru~na dizalica i flaster/ rje~nici i signalne rakete/ duplikat klju~eva i presvlaka/ atlas i igle za {ivanje/ a da se ne govori o onom mra~nom u o~ima/ i svim ki{obranima// no ipak je te`e biti optimist:/ onaj osmijeh/ za koji je potrebno najmanje dvoje/ da bi se podignuo ka`e u svojoj pjesmi I osmijeh je te{ko nositi popularni norve{ki knji`evnik Lars Saabye Christensen, autor ~etrdesetak knjiga, od ~ega sedamnaest zbirki poezije iz kojih je izbor Pod crnim ki{obranom napravio Munib Delali}. Christensen je pjesnik koji o`ivljava metafore potro{ene u izrekama, koji pastoralne prizore pronalazi u urbanom okru`enju, i koji poeziju prepoznaje i u sterilnom gradskom mobilijaru, saobra}anim znakovima (raskr{}e se to zove/ kad se dvije crte sijeku/ tu moramo dobro pripaziti/ gdje god se ljudi susre}u/ nastane nesre}a/ na koncu nije sigurno ni sa semaforima/ ne poma`u ni opomene niti

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Interliber)
1. Dan Brown: Izgubljeni simbol 2. Mehmed Kapetanovi} Ljubu{ak: Muslimani u Bosni i Hercegovini 3. Aj{e Kulin: Posljednji voz za Istanbul 4. Enes Kari}: Pjesme divljih ptica 5. Nassim Nicholas Taleb: Crni labud
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

70

KULT MARKET
LIFESTYLE Jedna od posljednjih oznaka vezanih za bivšu Jugoslaviju, internet domen .yu, od ove sedmice zvanično je otišla u istoriju...
VELIKA BRITANIJA

Novac i sre}a
Istra`ivanje u Velikoj Britaniji nedavno je pokazalo da novac ljude ~ini zaista sre}nim, ali samo ako ga imaju vi{e od prijatelja ili susjeda. Psiholozi su do{li do tog zaklju~ka prou~avaju}i osje}aj sre}e kod 10.000 ljudi i vezuju}i taj osje}aj za njihova primanja. Pore|enja su pokazala da, ma koliko visoka bila njihova primanja, za ljude to postaje nebitno ukoliko njihovi prijatelji ili kom{ije imaju vi{e.

Ovo je kraj.yu

KINA

Malo djece
KAKO JE INTERNET STIGAO U BIV[U JUGOSLAVIJU Internet domen .yu Jugoslaviji je dodijeljen 1989. godine, a nastavio je da se koristi i godinama nakon raspada biv{e zajedni~ke dr`ave. Mediji sa prostora biv{e Jugoslavije podsje}aju da je postojanje ovog internet domena bilo mogu}e zahvaljuju}i dobroj volji i volonterskom radu nekoliko profesora i nau~nika, ve}inom iz Beograda, te njihovih kolega iz inostranstva koji su pristali da besplatno odr`avaju domen. U utorak, 30. marta, u skladu sa odlukom me|unarodne organizacije koja upravlja internet domenima, .yu domen prestao je da funkcioni{e. Muzej istorije Jugoslavije iz Beograda je ovim povodom organizovao jednodnevni doga|aj simboli~nog naziva - kraj.yu. U okviru programa uprili~en je razgovor sa stru~njacima koji su u~estvovali u osnivanju i odr`avanju .yu domena, prikazana je dokumentarna TV emisija Hakeri koja podsje}a na jednu, ne tako davnu fazu karakteristi~nu za razvoj interneta na ovim prostorima, a tu je i izlo`ba prvog kompjutera napravljenog u Jugoslaviji prije 50 godina, te prvog jugoslovenskog personalnog ra~unara Galaksija, koji je bio konstruisan tako da ga je korisnik sam sklapao. Zanimljivo je da su u Muzeju istorije Jugoslavije odlu~ili da domen .yu postane dio muzejske gra|e. Ovaj “poduhvat“, kako isti~u u Muzeju, zasniva se na pretpostavci
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

U Muzeju istorije Jugoslavije odlu~ili su da domen .yu postane dio muzejske gra|e

da fizi~ki oblik nije uslov da bi se odre|eni predmeti/gra|a na{li u muzejskoj zbirci. “Kriterijumi nabavke ovog predmeta su nesporni: njegov kvalitet, unikatnost kao i zna~aj za odre|ene narode, podru~je ili razdoblje na koji se predmet odnosi. Budu}i ‘predmet’ Muzeja istorije Jugoslavije, domen .yu, svedo~i o tehni~kom razvitku kako op{tem, tako i onom koji se vezuje za konkretno podru~je u okviru biv{e SFRJ i njene narode. Ovo je pionirski potez u doma}oj muzeologiji i ekvivalent mu se mo`e na}i u praksi, naprimer, Muzeja moderne umetnosti u Njujorku (MOMA), koji je svojoj zbirci arhitekture i dizajna pridru`io oznaku @“, obja{njavaju stru~njaci Muzeja. Uz organizaciju programa kraj.yu, Muzej istorije Jugoslavije najavio je i nekoliko novih projekata za ovu godinu: obilje`avanje 50 godina od sklapanja prvog ra~unara u SFRJ, po~etak rada na info-portalu koji }e se baviti istorijom interneta u Jugoslaviji, kao i kraj.yu liniju nakita, koja }e se uskoro na}i u ponudi prodavnice suvenira u Muzeju. A Registar nacionalnih internet domena Srbije (RNIDS) nedavno je pokrenuo inicijativu za uvo|enje }irili}nog domena na internetu. To je, kako ka`u u RNIDS-u, “na~in da se za{titi kultura i jezik u svom izvornom obliku“. Po~etak registracije }irili}nih domena o~ekuje se u 2011. godini. (M. Radevi})

Anketa koju su proveli stru~njaci Centra za dru{tvena istra`ivanja u Pekingu pokazala je da blizu 78 odsto Kineza smatra da bi “bilo idealno“ imati dvoje djece. Istra`ivanje je tako|er pokazalo da bi 56,9 odsto ispitanika `eljelo da ima djecu prije tridesete, dok bi njih 26,7 odsto sa~ekalo da finansijski “stane na noge“. Oko 35,9 odsto stanovni{tva u Kini prinu|eno je da se pridr`ava vladine politike prema kojoj je dozvoljeno imati samo jedno dijete, a koja se u ovoj zemlji primjenjuje posljednje dvije decenije.

FRANCUSKA

Tartufi
Francuskoitalijanski tim nau~nika otkrio je tajnu vrhunskih tartufa: ova vrsta gljiva ima spol. Najcjenjenije i najskuplje gljive na svijetu ubudu}e }e biti manje tajanstvene, pi{e list Times, jer su nau~nici prvi put otkrili strukturu njihovog genoma. De{ifrovan je genetski kod crnog tartufa Perigor, vrste koja dosti`e cijenu i do hiljadu eura po kilogramu.
71

KULT MARKET
GLUMICA

KINO KRITIKA Film ”Narednik James” (SAD, 2008.), rediteljice Kathryn Bigelow

Kon Ichikawa
Biografija japanske glumice i redateljice Kinuyo Tanake, koja je filmsku karijeru zapo~ela u eri nijemog filma, a trajala je sve do sedamdesetih godina pro{log stolje}a. Film pokriva razdoblje njena rada sve do snimanja The Life of Oharu (1952.) redatelja Kenjia Mizoguchija i pru`a kratak uvid u povijest japanskog filma. Ocjena: 5

Podsvjesna promocija rata

GLAVNA ULICA

Juan Antonio Bardem
Isabel je dobrodu{na, osje}ajna usidjelica koja `ivi s majkom udovicom. Od vlastitih snova o udaji i djeci gotovo je ve} odustala. To }e se promijeniti nakon {to upozna Juana, privla~na mu{karca koji joj je naklonjen. Dok joj se snovi o ljubavi napokon po~inju ~initi zbiljskim, Isabel ne zna da je, zapravo, tek meta neslane {ale Juana i njegovih sredovje~nih, ali nezrelih prijatelja. Ocjena: 4

ZANIMANJE DEMINERA
Mark Boal je napisao scenarij prema stvarnim doga|ajima

GOSPA NA NEBU, MATER NA ZEMLJI

Luigi Di Gianni

Dokumentarni film inspiriran predromanskim zavjetnim skulpturama, takozvanim Matres Matute, figuricama koje predstavljaju majke na tronu, glasnice plodnosti, a dokumentarac istra`uje i dimenzije `enskog roda... Ocjena: 5

Ovo je film koji se bavi veoma opasnim, ali i veoma unosnim zanimanjem, a to je zanimanje deminera. Pri~a filma inspirirana je stvarnim doga|ajima kojima je svjedok bio novinar i pisac scenarija Mark Boal. Inspiraciju je dobio dok je bio stacioniran u specijalnoj jedinici u Iraku. Da ponovimo gradivo, Irak je zemlja na koju je Amerika izvr{ila invaziju poradi naftnog bogatstva, a naravno pod krinkom uvijek dragom naivnom narodu, nikad doku~ene demokracije. Re`iserka filma je Kathryn Bigelow, koja je do sada radila akcijske filmove. Ona je ujedno i prva re`iserka u povijesti koja je dobila Oscara za najbolji film. Dobra stvar u ovom filmu je to {to ne prikazuje Amerikance kao osobe koje grize savjest za ono {to ~ine. Za{to i bi kada ih ni ne grize. Narednik Jeffrey Sarver, pravi narednik James iz filma, tvrdi da je ovaj film zapravo baziran na njegovoj biografskoj pri~i te da je prevaren. Mark Boal je napisao scenarij prema stvarnim doga|ajima koji su se desili nakon {to se priklju~io postrojbi deminera u Iraku. Sarver ka`e da je ba{ on Boalu predlo`io naslov filma The Hurt Locker. Bud`et ovog filma je bio za ameri~ke pojmove mali, jer se radilo o petnaestak miliona dolara. Narednik James je dobio mnogo nagrada, me|u kojima i velik broj Oscara na ovogodi{njoj sve~anoj ceremoniji, gdje mu je glavni protivnik bio Avatar Jamesa Camerona, ina~e biv{eg supruga re`iserke filma. Na dodjeli nagrada se itekako osjetila premo} biv{e supruge nad biv{im supru-

gom. Narednik James je dobio {est, a Avatar tri Oscara. Film je progla{en i najboljim filmom 2009. od strane Udruge filmskih kriti~ara Los Angelesa. Narednik James zapo~inje re~enicom Rat je droga. Na`alost, mnogi su navu~eni na tu drogu. Ovisnika itekako ima i kod nas. A komuna i strategija lije~enja ni na mapi. Za mene ne previ{e poseban film, o kojem pi{em zbog inzistiranja svog urednika. U narednim brojevima o~ekujte mnogo bolje autorske filmove. Manje ratne i ine koje, pod krinkom - antiratni, podsvjesno promoviraju rat. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. Cop Out (Kevin Smith) Shutter Island (Martin Scorsese) The Crazies (Breck Eisner) Percy Jackson & the Olympians: The Lightning Thief, (Chris Columbus) 5. Avatar (James Cameron)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Ni na nebu ni na zemlji (Jason Reitman, Paramount Pictures) 2. Princeza i @abac (Ron Clements, John Musker, Disney) 3. Avatar (James Cameron, Twentieth Century-Fox Film Corporation) 4. Mjesec (Duncan Jones, Liberty Films UK) 5. Previ{e je slo`eno (Nancy Meyers, Universal Pictures)
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

72

KULT MARKET
CRVENI FENJER Naučnici su otkrili da muškarci instinktivno vole da gledaju druge ljude koji upražnjavaju seks
IZRAEL

Bar Refaeli

Zašto muškarci vole pornografiju
PORNOGRAFIJA I NAUKA
^etvrtina mu{kih korisnika interneta je posje}ivala web stranice za odrasle dok je svega tri odsto `ena bilo zainteresirano za njih

Izraelska manekenka i zaru~nica glumca Leonarda DiCaprija u januaru je snimila editorijal za liniju donjeg rublja Passionat, kada je u punom zanosu pokazala svoje dra`i upakiranje samo u donje rublje. Firma je o~igledno u Bar prona{la svoju formulu uspjeha, pa su je ponovno pozvali, skinuli, odjenuli u seksi donje rublje i plasirali na svjetske naslovnice.

SAD

Devon James
Ve}inu no}i, nakon {to njihove supruge odu u krevet, mu{karci provedu surfaju}i po internetu u potrazi za pornografskim sadr`ajem. Uprkos mu{kim tvrdnjama da ove no}ne navike nemaju nikakve veze sa njihovim ljubavnim `ivotom, dame ~esto brinu da njihovi partneri vi{e vole da gledaju porni}e nego na vode ljubav s njima. To je uobi~ajena reakcija. “^esto jedan partner ima poja~ano zanimanje za pornografiju, a drugi to vidi kao problem”, ka`e dr. Russell Stambaugh, psiholog i seks terapeut iz Michigen. “Ali rijetko je to problem. Najobimnije studije govore da samo pet odsto korisnika porno sadr`aja ima problem koji ozbiljno uti~e na njihov svakodnevni `ivot.” Ovo su veoma dobre vijesti, s obzirom na broj ljudi koji gleda pornografiju. Prema jednom istra`ivanju iz 2004. godine, ~etvrtina mu{kih korisnika interneta je posje}ivala web stranice za odrasle dok je svega tri odsto `ena bilo zainteresirano za njih. Samo 2006. godine porno industrija je zaradila skoro 13 milijardi dolara. Ve}ina `ena nema razloga za brigu. [ta god da mu{karca vu~e ka pornografiji, rijetko je to odraz njegovog odnosa prema partnerki, ka`e seks terapeutkinja Lonnie Barbach iz San Francisca. “Neke `ene se osje}aju ugro`enim jer misle da nisu seksi kao porno zvijezde, ali to nema veze sa onim {to njihov mu{karac (ne)dobija kod ku}e. To je za njega ne{to novo. I zato ga uzbu|uje.” Ipak, pitanje i dalje ostaje: Za{to toliko mu{karaca voli da gleda slike golih ljudi? A odgovor
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

nije lak. Uzbu|enje izazvano pornografijom je povezano sa mnogim dijelovima mozga. Jedna novija teorija ka`e da neuroniogledala (mirror neurons) - mo`dane }elije koje reaguju na isti na~in kad se neka aktivnost posmatra kao i kad se upra`njava igraju va`nu ulogu u podizanju uzbu|enja. Ali i kada znamo {ta pokre}emo gledanjem pornografije i dalje ne znamo za{to je na{ mozak napaljen. Dr. Stambaugh se poziva na evoluciju. Mu{ki mozak je, ka`e on, stvoren da se lako uzbudi, tako da su mu{karci spremni za seks kad god se uka`e prilika - {to ima veze sa razmno`avanjem vrste. Po{to je online pornografija nadohvat ruke, mogu}nosti za aktiviranje neuronaogledala su sveprisutne. Kada `ene shvate da pornografija nije nikakva zamjena za njih i kad se mu{karci budu manje stidjeli svojih navika, mnogi parovi }e imati rastere}eniji seksualni `ivot i vezu uop{te. Mo`da }e to dovesti i do “za~injenijih” aktivnosti u krevetu, uz raznovrsnije seksi rublje i vi{e eksperimentisanja. Pornografija nikada nije problem, ka`e dr. Stambaugh. “Ve}i je problem na~in komunikacije i na~in na koji se partneri otkrivaju jedno drugome.” Uostalom, pornografija mo`e da bude i pozitivan aspekt va{e veze. Gledajte zajedno filmove za odrasle. Mogu}nosti su bezgrani~ne. Mu{karcima je lako udovoljiti, tako da je najbolje rje{enje da odaberete ono {ta ona voli. [ta god se njoj svidi, vjerovatno }e biti dovoljno dobro i za njega. (N. Hasi})

Posljednja `ena u nizu onih koje su javnosti jedva do~ekale ispri~ati kako su se uvla~ile u krevet Tigeru Woodsu, najbogatijem sporta{u na svijetu, je Devon James, poznata kao Porn Queen sa Floride.

ENGLESKA

Lucy Pinder
Novi set zanosne i prili~no obna`ene Lucy Pinder iza{ao je u ~asopisu Nuts, a prikazuje je kako se razgoli}uje u du}anu, restoranu, javnoj praonici ve{a, na kuglani i u biljar klubu.

73

KULT MARKET
JIM KERR

MUZIKA Reizdanja prva tri samostalna studijska albuma Momčila Bajagića Bajage

Lostboy
Prvi solo album u karijeri Jim Kerr, {ef grupe Simple Minds, objavi}e 16. maja. Ime mu je Lostboy, a sadr`ava}e jedanaest pjesama. U “regularnom” izdanju, na CD-u i na plo~i... A u “ograni~enom” tri vi{e, dakle i bonus, ali samo na CD-u. Ka`e Kerr da se albumom Lostboy poku{ava vratiti u mladost.

302, do Sarajeva...
POVEO BIH MOM^ILA...
... {to pjeva: Ne}u ni{ta da znam

DIRE STRAITS

Alchemy: Dire Straits Live (DVD; reizdanje)
Prvi koncertni album grupa Dire Straits objavila je 1984. godine. A narednog mjeseca na tr`i{tu }e se pojaviti i reizdanje videozapisa Alchemy: Dire Straits Live, sa nastupa Marka Knopflera i dru`ine u londonskom Hammersmith Odeonu godinu ranije. Chuck Ainley se zove ~ovjek koji je obradio originalni zapis.

THE CHEMICAL BROTHERS

Further
Svoj novi studijski album Further The Chemical Brothers }e promovisati 7. juna. Svih osam pjesama koje su uvrstili na album prate i kratki promotivni filmovi, a sve zajedno premijerno }e biti izvedeno i prikazano na dva koncerta u The Roundhouseu u Londonu, 20. i 23. maja. The Chemical Brothers nastupaju i na ovogodi{njem Exitu.

Veli Mom~ilo Bajagi} u intervjuu Slobodnoj Bosni prije dvije godine: “Hvala Bogu pa jo{ nisam pregoreo!” A upitali smo ga tada koliko mu je bilo te{ko odr`avati formu svih ovih i onih godina. Jer, 1988. objavio je album Prodavnica tajni, na koji je uvrstio i pjesmu Gore dole, a pjevao je sljede}e stihove: “Nemoj nikad biti gore, za to uvek ima fore/Nemoj nikad biti gore, jer svi gore i pregore...” A prvijenac ~etiri godine ranije. E, tu prvu, ali i drugu i tre}u Bajaginu plo~u: Pozitivna geografija, Sa druge strane jastuka i Jaha~i magle digitalno je obradilo i remasterizovalo osoblje studija Piece of Cake iz Zagreba. Pa su tako ti albumi sada i reizdani, a uskoro }e se u shopovima mo}i kupiti i novo izdanje ve} spomenute Prodavnice tajni. Sve te albume nekad je objavio PGP RTB. Mnoge od tih pjesama dio su standardnog Bajaginog koncertnog repertoara. Pa i onog u sarajevskom Domu mladih, gdje }e

beogradski muzi~ar sa svojim Instruktorima ponovo svirati 10. aprila. To ve}, manje-vi{e znate. Ali, ima i nekih zaboravljenih pjesama, koje Bajaga rijetko izvodi, poput Papalina, Pustite me, dru`e, Marlena, Znam ~oveka, [arene pilule za lilule, Francuska ljubavna revolucija, Kao ne zna da je gotivim... No, Bajaga je jedan od onih muzi~ara kojima je izuzetno te{ko sastaviti repertoar. To je isto kao kada trener fudbalskog tima na raspolaganju ima dvadesetak kvalitetnih igra~a, pa onda novinari ka`u da je na slatkim mukama. Mom~ilo je uvijek na slatkim mukama, ali rijetko se kada moglo pro~itati da je razo~arao na nekom koncertu. Bez obzira koje je pjesme uvrstio na set listu. Pitanje je samo da li gotivi{ njegovu muziku ili ne. (D.Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. Gosta Berlings Saga: Kontrast Roisin Murphy: Orally Fixated Portishead: Chase the tear We Have Band: Divisive Bomb the Bass: The Infinites (ft. Paul Conboy) 6. OK Go: This too shall pass 7. Eddy Current Supression Ring: Anxiety 8. Audio Bullys: Only Man 9. The Fall: Hot Cake 10. Kid Cudi ft. MGMT & Ratatat: Pursuit of happiness (Steve Aoki rmx)

74

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

KULT MARKET
SPORT Prekinuo je mnoge vrhunske sportske događaje svojim utrčavanjima na teren. Unatoč zatvorskim kaznama, ne misli prestati
AUTOMOBILI

Focus RS500

Streaker Jimmy Jump
JAUME MARQUET COT
Za sebe tvrdi kako je Za sebe tvrdi kako je najzaslu`niji za dolazak najzaslu`niji za dolazak Thierryja Henryja u Thierryja Henryja u Barcelonu Barcelonu

Ford je predstavio specijalnu izvedbu Focusa RS500. Sprint do stotke traje tek 5,6 sekundi, do 160 km/h 12,2 sekunde, dok maksimalna brzina iznosi 265 km/h. Budu}i da da je rije~ o ograni~enoj koli~ini automobila, Ford ju je ve} rasporedio na ciljana evropska tr`i{ta od kojih }e ona isto~ne Europe dobiti tek 12 primjeraka.

MOTOCIKLI

“Ima nas svakakvih, neki utr~avaju na teren goli, ali ja ne, zato i nosim crvenu kapu, da ljudi vide da nisam neki lu|ak“, ka`e za magazin 4-4-2 Jimmy Jump, Katalonac koji je svjesno tr~ao po stazi Formule 1 tokom trke. Jaume Marquet Cot (36) radi u izdava~koj ku}i u Barceloni, a poznatiji je pod nadimkom Jimmy Jump. Prekinuo je na desetke sportskih natjecanja. Bliski susret s njim imali su Leo Messi, Thierry Henry, Luis Figo, a lani i Roger Federer. [vicarcu je u finalu Roland Garrosa na glavu poku{ao navu}i katalonsku kapu. Unato~ kaznama, ne namjerava prestati. Upravo suprotno, tra`i sponzora kako bi mogao u Ju`noj Africi nastaviti sa svojim aktivnostima. “Preskupo mi je oti}i u Afriku. Mogao bih se uvaliti u nevolju, zavr{iti u zatvoru, platiti visoku kaznu. Poku{avam na}i sponzora“, ka`e Jimmy, koji je prekinuo nekoliko El clasica izme|u Barcelone i Reala, kao i nekoliko finala i polufinala Lige prvaka. Jednom se ~ak na ragbija{koj utakmici priklju~io mom~adi koja je izvodila po~etni udarac postaviv{i se u napada~ki stav. U prvi tren niko od igra~a nije niti shvatio da imaju uljeza na terenu. Jimmy je objasnio za{to to radi i kako je sve po~elo. “Tako izra`avam svoje osje}aje. Sretan sam i to `elim podijeliti sa svjetskim medijima. Bavim se time od dje~jih dana, kada sam se ska~u}i i tr~e}i {vercao podzemnom `eljeznicom. Prvi sam put utr~ao na teren na Nou Campu prije osam
1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

godina“, dodaje veliki navija~ Barcelone koji za sebe ka`e da je u voljeni klub doveo Thierryja Henryja. “Henry je posebna pri~a. Utr~ao sam na teren tokom polufinalne utakmice Lige prvaka Arsenala i Villareala 2006. godine, dok je jo{ Henry bio u Londonu. Oduvijek sam mu se divio. Dao sam mu Barcelonin dres s brojem 14, koji i danas nosi. Nije do{ao odmah, ve} s godinom zaka{njenja, ali svima ka`em da sam ga ja zapravo doveo u Barcu.“ Najdra`e mu je bilo nakon {to je Luisa Figa “nau~io pameti“. “Cijeli svijet je to vidio. Svi smo ga toliko voljeli dok je igrao za Barcu, a onda je pre{ao u Real. Ubacio sam se na novinarsku tribinu, vidio priliku i zgrabio je. Ni sekundu kasnije, bio sam na terenu i poku{ao ga ogrnuti Barceloninom zastavom“, objasnio je Jimmy svoj poduhvat na finalu EP-a u Portugalu dodav{i kako je i Jose Mourinhu izbliza poru~io neke stvari. “U uzvratu polufinala Lige prvaka izme|u Chelseaja i Liverpoola utr~ao sam na teren iz dva razloga. Prvo da bih Mourinhu poru~io neka ne dolazi u Barcelonu i da bih odao po~ast Beatlesima. Nosio sam majicu s motivom Beatlesa i Liverpoolov {al. Na`alost, na koncu sam preno}io u zatvoru. Ujutro su me odveli sucu za prekr{aje, on me pitao za{to sam to u~inio. Umjesto odgovora zapjevao sam Beatlese Help, I Need Somebody! Rekao mi je da sam potpuno lud i poslao natrag u [paniju.“ (N. Hasi})

Peugeot Satelis 125
Visoka cijena i potro{nja ru{e tr`i{ne izglede udobnog Satelisa 125 Compressor, koji ni po ~emu ne odska~e od upola jeftinije tajvanske i korejske konkurencije. Osnovna verzija stoji 6900 eura, a za taj se novac mo`e dobiti maksi skuter ili ~ak motocikl.

DESIGN

GM EN-V

General Motors }e u [angaju ovog maja predstaviti trio elektri~nih urbanih vozila EN-V (Electric Networked-Vehicle) razvijenih u saradnji s kineskim SAIC-om. Futuristi~ki mali{ani opremljeni su GPSom i komunikacijskim hardverom i softverom V2V, koji im omogu}ava povezivanje i prepoznavanje, te ~itavom hrpom senzora i kamera.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Mostaru je u nedjelju, 28. marta, u 85. godini preminula glumica Sonja Pov{i}, ~lanica ansambla Narodnog pozori{ta Mostar. Bila je i ~lanica narodnih pozori{ta u Somboru, Pan~evu i u Leskovcu, a u Mostar je doselila 1961. godine. U gradu u kojem je ostvarila zapa`enu gluma~ku karijeru `ivjela je i tokom rata.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ADMIR ĆEREMIDA, bubnjar grupe “Plavi orkestar”

^udna, pozitivna energija je to
pro{lu subotu, je li Orkestar gdje je nekad bio? Jeste! U Beogradu je bio stra{an koncert. Nekakva ~udna, pozitivna energija. Na{ posljednji koncert u Beogradu je bio na Avala festu, 1990. godine. I tada, a i sada je bilo ludilo. Zna{ kako je kada koncert krene dobro od po~etka. Kada sam u{ao u Beograd, znao sam da }e na{ nastup biti dobar. Imam osje}aj, nekako uro|eno, da kada u|em u grad znam otprilike i {ta }e se desiti. I sada sam shvatio da je to - to! Najja~a gluma~ka postava serije Vrati}e se rode bili su nam gosti na beogradskom koncetu. A Zagreb i Ljubljana... Tamo smo ve} svirali poslije rata. I bilo je standardno, o~ekivano. Dva puta Tivoli i jednom Arena. Da li }ete ikada objaviti sedmi studijski album? Do sada smo snimili, da tako ka`em, 70 posto albuma. Uskoro ulazimo u studio da to zavr{imo.

Iz Mostara nam, ipak, sti`u i vedriji tonovi... U organizaciji Srpske pravoslavne crkvene op{tine Mostar i SPKUD Gusle, u klubu Aleksa promovisana je knjiga Slavno doba Mostara, autora Jovana Radulovi}a. “U navedenoj knjizi autor govori o dru{tvenopoliti~koj slici Mostara u periodu druge polovine 19. i prve polovine 20. vijeka”.

Nagrada Fondacije Farah Tahirbegovi}, a na prijedlog selektora za 2010. godinu Namika Kabila te drugih ~lanova Fondacije, dodijeljena je Hani Stoji}, prevoditeljici s njema~kog jezika i koordinatorici projekta Traduki. Hana je ro|ena 1982. u Sarajevu, a zavr{ila je prevodila~ki studij na Be~kom sveu~ili{tu. Nagrada }e joj biti uru~ena 5. aprila.

Konferencija za medije projekta Internacionalnog teatarskog festivala MESS - Modul Memorije bi}e odr`ana 2. aprila, u hotelu Bosnia u Sarajevu, u 11 sati. Teme su: predstavljanje programa Modula Memorije i predstavljanje Konferencije Umjetnost i sje}anje - umjetni~ka istina i odgovornost.

Nakon koncerata u Ljubljani i u Zagrebu, a pogotovo u Beogradu u

ZORAN MARKOVIĆ ZONJO, reditelj sa Cetinja
“Letu {tuke su, po meni, jedan od najzanimljivijih bendova iz regiona”

ZORAN MARKOVI] ZONJO

Eksperimentalni breakbeat sastav Checkpoint 303, ~iji su ~lanovi porijeklom iz Palestine, Tunisa i Francuske gostuju u Balkan Cafeu na Ba{~ar{iji u subotu, 3. aprila u 22 sata. Checkpoint 303 svojom muzikom {ire poruku mira, slobode i tolerancije, a otvarali su nastupe i ~uvenih Massive Attack, u Engleskoj i Francuskoj 2007. godine.

U program dugometra`nog dokumentarnog filma predstoje}eg, 6. internacionalnog festivala Al Jazeera, uvr{teno je i ostvarenje Nostalgi~ni satovi, bosanskoheregova~kog reditelja [emsudina Gegi}a. Ovaj festival dokumentarnog filma bi}e odr`an u Kataru, od 19. do 24. aprila.

76

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

FATIMA MASLIĆ, direktorica “Zavičajnog muzeja Travnik”

Svjedo~anstvo o jednom vremenu
U petak, 2. aprila, u Zavi~ajnom muzeju Travnik bi}e otvorena izlo`ba ameri~kog fotografa Stevea Hornea. Uz podr{ku CEC ARTSLINK-a i Ameri~ke ambasade u BiH - Ureda za odnose s javno{}u, ve} du`e vrijeme Zavi~ajni muzej Travnik priprema izlo`bu fotografija ameri~kog umjetnika Stevea Hornea, koja }e biti predstavljena u Travniku od 2. do 14. aprila, a u periodu od 15. do 28. aprila ove godine, u suorganizaciji sa Jevrejskom op}inom Sarajevo i La Benevolencijom, ista izlo`ba }e biti predstavljena i u galeriji Novi Hram u Sarajevu, dok }e u ljetnom periodu biti izlo`ena u Jajcu i u Mostaru. Izlo`ba predstavlja fotografski zapis Stevea Hornea nastalog za vrijeme njegovog prvog dolaska na Balkan i prostore BiH 1970., te povratka u Bosnu 2003., kada je tragom starih snimaka posjetio ista mjesta, i potra`io osobe koje je tu sreo i fotografirao prije vi{e od trideset godina. Pored visoke zanatske razine i umjetni~ke vrijednosti crno-bijelih fotografija, izlo`ba Slike bez granica Stevea Hornea predstavlja i dokument o izgledu pojedinih mjesta u BiH ~iji je duh, kao posljedica dramati~nih zbivanja, manje ili vi{e izmijenjen. Ponovni susreti sa ljudima otvorili su nove pri~e, koje su umjetnika ponovo dovele u Bosnu 2008., kada se i rodila ideja za organiziranjem ove izlo`be, koja }e kao svjedo~anstvo o jednom vremenu, kroz lirski iskaz jednoga altruiste, postati vlasni{tvom Zavi~ajnog muzeja Travnik. Na koji na~in }ete obilje`iti 60 godina postojanja Zavi~ajnog muzeja Travnik? Tim povodom je u zgradi Muzeja otvorena tre}a stalna postavka izlo`ba fotografija: @ivot i obi~aji ljudi travni~kog kraja, autora etnologa i kulturnog antropologa Zvonke Marti}a, i fotografa Jasmina Fazlagi}a, u produkciji Zavi~ajnog muzeja Travnik. Uz stalnu Kulturno-povijesnu i Prirodoslovnu postavku ova izlo`ba je i dodatno obogatila muzejsku ponudu. U pripremi su i dvije izlo`be koje }e biti predstavljene po~etkom aprila.

Srest }emo se u svijetu tajni, mi nismo “Sami”
Nakon spotova za pjesme Tesla, Mali i Psycho, sarajevska grupa Letu {tuke snimila je video klip i za ~etvrtu kompoziciju sa njihovog drugog studijskog albuma - Proteini i ugljikohidrati. Spot za pjesmu Sami re`irao je Zoran Markovi} Zonjo, reditelj sa Cetinja i ~lan grupe The Books of knjige, koji potpisuje i spot za pjesmu Psycho. “Letu {tuke su, po meni, jedan od najzanimljivijih bendova iz regiona, tako da je privilegija sara|ivati s njima. Oni su predlagali jednu drugu pjesmu za ekranizaciju, ali su na kraju ipak popustili pred mojim izborom da to bude pjesma Sami”, veli Zoran Markovi}. Letu {tuke tako su dobile jo{ jedan spot koji je upotpunosti realizovan u Crnoj Gori: “Kad je pjesma toliko dobra kao {to je ova, onda postoji realna mogu}nost da je spot totalno uni{ti. ^ini mi se da se to ovog puta nije desilo, ve} da smo uspjeli pogoditi tu ~udnu atmosferu otu|enosti glavnih junaka.” U spotu glumi manekenka Maja Jovanovi}, a za kostime je bila zadu`ena Tijana Todorovi}. Ostatak ekipe sa~injavaju: direktor fotografije Stevo Vasiljevi}, monta`a i postprodukcija \uka Mihaljevi} i organizacija Darinka Brkovi}. [tuke i dalje lete vi{e nego {to ste to mogli i zamisliti krajem 2005., kada su objavili svoj prvi studijski, istoimeni album.

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Priredio: NEDIM HASI]

[ah sa {pijunima
Svi koji su vjerovali u svemo} KGB-a, ovih dana su bili zapanjeni saznanjem da su sovjetski agenti direktno uticali i na rezultate ratovanja najpoznatijih {ahovskih velemajstora, ali i drugih sportista. Knjiga KGB igra {ah sa ovakvim tvrdnjama je upravo iza{la u Moskvi i vrlo brzo je razgrabljena. Knjigu su napisali velemajstori Boris Guljko i Viktor Kor~noj, biv{i potpukovnik KGB Vladimir Popov i doktor historije Jurij Fel{tinski. Autori tvrde da je KGB imao uticaj ne samo u {ahu, ve} u gotovo svim sportovima. U knjizi, pored ostalog, pi{e kako je nekada{nji trener skija{ke reprezentacije, do nedavno predsjednik Ruske olimpijske federacije Leonid Tjaga~ov, bio saradnik - cinkaro{ KGB-a sa nadimkom Elbrus. Navodno, KGB ga je vrbovao 1978., a na “vezi” ga je dr`ao oficir KGB Vladimir Lavrov. Autori tvrde i da je Tjaga~ov poslije Zimske olimpijade u Calgaryju 1988. godine na moskovskom aerodromu [eremetjevo bio uhva}en sa oko 200 pari farmerki, spakovanih u kutijama sa skija{kom opremom. Poslije incidenta na carini, tvrde autori, oficiri KGB pomogli su mu da se izvu~e bez posljedica. “Za vrijeme SSSR-a iz zemlje su bje`ali ili ostajali na Zapadu diplomate, sportisti, saradnici tajnih slu`bi... KGB je smatrao da sve to organizuju zapadne tajne slu`be i zbog toga su na putovanjima na razna takmi~enja sportiste pratili agenti“, obja{njava potpukovnik KGB Vladimir Popov. O oficirima KGB-a koji prate {ahiste najvi{e se pisalo po{to je velemajstor Viktor Kor~noj za vrijeme turnira u Amsterdamu 1976. optu`io SSSR za antisemitizam i zatra`io politi~ki azil. Uto~i{te mu je dala [vicarska, a ~uvenom {ahisti je oduzeto sovjetsko dr`avljanstvo, njegovog sina su izbacili sa fakulteta i osudili na zatvor zbog izbjegavanja slu`enja armije. Od 1978. do 1981. odr`ana su dva me~a Anatolija Karpova i Viktora Kor~noja. Oba puta pobijedio je Karpov, a pora`eni je pravdao neuspjeh tvrdnjom da su “njego vom suparniku pomagali parapsiholozi i ekstrasensi koje je anga`ovao KGB“. Uo~i me~a za prvaka svijeta 1978. na Filipinima Karpova je primio generalni sekretar CK KPSS Leonid Bre`njev. KGB je dobio zadatak da ~uva Karpova, pa je s njim otputovalo 12 agenata. Jedan od njih bio je Karpovu {ofer, drugi tjelohranitelj... Grupom oficira je rukovodio Vladimir Pi{~enko, koji je znao {panski. U timu je bio i psiholog Zuhar iz Centra za pripremu kosmonauta. On je, navodno, parapsiholo{kim mjerama trebao negativno da uti~e na Kor~noja. Stalno je sjedio u prvom redu. Pobijedio je Karpov. Pred drugi susret, u Meranu u Italiji, 1981. godine, KGB je analizirao da li me|u sovjetskim velemajstorima ima onih koji bi mogli da pomognu Kor~noju. Posumnjali su na mladog Borisa Guljka. KGB je u Italiju ~ak donio poseban ure|aj, koji je spre~avao bilo kakvo prislu{kivanje vile u kojoj je boravio Karpov. U pogovoru knjige Kor~noj pri~a svoju verziju kako su ga “sprije~ili da postane svjetski prvak“. SSSR je tada posebnu pa`nju posvetio zvijezdi u usponu Gariju Kasparovu, uz kojeg je sve vrijeme bio pukovnik KGB iz Azerbejd`ana Viktor Litvinov. U jesen 1983. u Nik{i}u je odr`an turnir na kojem su snage odmjeravali Kor~noj i Kasparov. “Na{li smo se u~etvoro. S Kasparovom je bio pukovnik Viktor Litvinov, a ja sam do{ao s mojim navija~em i ’an|elom za{titnikom’, piscem Branom Crn~evi}em. Bez obzira na to {to sam znao da je Litvinov iz KGB, on je na mene ostavio dobar utisak, jer se o Kasparovu brinuo kao o sinu.“

78

SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

PATINASTA KUTIJA

April u svemiru, jedno pro{lo doba
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

GAGARIN, PRVI ^OVJEK U SVEMIRU
Slavni Rus u svemir je odletio u letjelici Vostok 1, 12. aprila 1961. godine
Samo osamnaest dana nakon {to je napunio trideset i ~etiri godine poginuo je Jurij Aleksejevi~ Gagarin, kosmonaut i vojni pilot iz SSSR-a, i prvi ~ovjek u svemiru. A kada je on odletio “negde izvan planeta” tada je i SSSR poveo protiv SAD-a u utrci u svemu mogu}em. Jurij Gagarin otputovao je u svemir bez srkleta, pun samopouzdanja i hladan kao led 12. aprila 1961. godine. Njegova svemirska letjelica zvala se Vostok 1, a let je trajao 1 sat i 48 minuta. Pa je SAD-u trebalo osam godina i koji mjesec da sustignu i prestignu SSSR, kada su Armstrong, Collins i Aldrin otfurali na mjesec. Jurij Gagarin ro|en je 9. marta 1934. godine. Nakon {to je diplomirao na Vojnoj pilotskoj {koli 1957., postao je pilot aviona Mig-15 i dobio ~in poru~nika. Dvije godine kasnije dobija ~in starijeg poru~nika, a 1960. je sa jo{ devetnaest kosmonauta izabran u sovjetski svemirski program. Zamislimo pretrage, kontrole i provjere koje su... Ne, ne mo`emo zamisliti. Uglavnom, ve} naredne godine odletio je u svemir, a svi mi koji smo nakon toga i{li u {kolu svakako smo trebali znati datum kada se to desilo. Ina~e, sjedi - jedan! ^ak su Sovjeti prije nego {to je Gagarin osnovao “svemirsku policiju”, napisali dva saop{tenja: jedan u slu~aju uspjeha i dva u slu~aju neuspjeha. Vjerovalo se da Jurij ne}e izvu}i `ivu glavu. Ali, vratio se Gagarin. No, ironija sudbine, ili ve} kako se zove ta pojava, htjela je da Gagarin pogine prilikom rutinskog leta, 27. marta 1968. godine. Kremiran je, a pepeo je pohranjen u jedan od zidova Kremlja. Njegov rodni G`atsk preimenovan je u Gagarin.

STRIP ARTIST

1.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

ZVIJEZDA JE RO\ENA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Uveliko se u posljednje vrijeme propagira religija, a na čelo “Rijaseta”, te vjerske muslimanske organizacije, metnuli su Edhema Bičakčića, koji se neprestano vrzma po sudovima. A zna se da oni s velikim katoličkim križevima oko vrata imaju takođe velikih aferima po sudovima
ma neki sport gdje se ljudi takmi~e ko }e koga vi{e nalemati rukama i nogama, {to je meni krajnji kretenizam. Takvih raznih budala{tina u svijetu ima dosta, a i kod nas na pretek. Nije zvani~no uvedeno takmi~enje ko }e dalje pljunuti, ali se zna da je tu u velikoj prednosti Milorad Dodik. A opet ne mo`e se sa sigurno{}u kazati ko je najve}u lovu drpio, pravila jo{ nisu razra|ena, a i ne znaju se svi na~ini na koje se krade, jer ih ima raznoraznih. Uveliko se u posljednje vrijeme propagira religija, a na ~elo Rijaseta, te vjerske muslimanske organizacije, metnuli su Edhema Bi~ak~i}a, koji se neprestano vrzma po sudovima. A zna se da oni s velikim katoli~kim kri`evima oko vrata imaju tako|e velikih aferima po sudovima. Pa sad ko se bori za pravdu i po{tenje, a ko se bori da ne dopadne suda! A nije mi jasno ni da li je dozvoljeno samo ovima na vlasti krasti ili mogu i ovi ne{to malo okrenuti {to se ni za {ta ne pitaju? A ima slu~ajeva da neki pla}aju ne bi li ih javno rezilili, kao {to je ve}ina visokopozicioniranih uglednika SDA. Nasadili se na odgovorna mjesta u dr`avnim slu`bama, pa objavljuju oglase, natje~aje, tendere u Dnevnom avazu, a Fahrudin Radon~i} ih preko tih svojih novina blati i ru`i. Ne}e da se reklamiraju u nekim drugim dnevnim novinama, nego im je ba{ drago finansijski potpomogati Avaz. ve je izvrnuto naopa~ke. Ne zna{ vi{e ni ko je od umjetnika na cijeni, pa ako je Abdulah Sidran me|u pjesnicima veoma uva`en, za{to mu je tanko u d`epu? Zato {to mudrija{i mnogo uva`avaju stvaraoce, ali paze da ih lova ne pokvari, jer znaju po sebi koliko su kvarni. Pa biraju najbolje umjetnike, kao {to je krajem pro{le godine grad Tuzla izabrao najboljeg glumca u BiH E nisa Be{lagi}a, {to se krevelji po televizijskim reklamama u Hrvatskoj. A za desetine odli~nih glumaca na{e prdonje nisu ni ~ule. Pa sve tako ulaze u {picu popularnosti bezvezne li~nosti, a sve zahvaljuju}i bezveznim novinarima. Sasvim je normalno {to je pjevaljka Alma ^ard`i} prigrlila Jerka Ivanovi}a-Lijanovi}a, jer znam dosta doma}ica i doma}ina {to uva`avaju svoje mesare, jer im ne turaju prevagu, ne treskaju meso o vagu da kazaljke posko~e, ne podme}u loj pod krtinu. Ali je druga stvar kad ti mesar vodi politiku oko carine, kad ti mesar navla~i u guzno crijevo svakakav bu}kuri{. Normalno je i to {to se nekim damama svi|a ginekolog Halid Genjac, mo`e zatrebati ~ojek. Ali ne
80

I

znam kojim }e me putevima povesti ginekolog. Normalno je da neko uva`ava i milicionera Slavka Jovi~i}a Slavuja, mo`da misli da smo jo{ u Jugoslaviji, ali nije fino da nas vu~e u pro{lost. Ima nas svakojakih, ali dosta i onih {to ho}e da isplivaju na povr{inu, da poka`u kakve su dase, a ~esto ispadnu papci. Neki se godinama trude da budu zapa`eni, a ima jedan primjer {to je naglo bljesnuo. Najednom je zvijezda ro|ena, niko za njega ranije nije ~uo, banuo iz anonimnosti, pa svi o njemu govore. I odmah je stao na veliku scenu, u parlament, te glasno i jasno svima zdrmao u brk. Jo{ zvoni u mnogim u{ima. A ~ovjek se zove Miko Le{i}.

D

S

osadila ~ovjeku razna prenemaganja, bi}e da mu i u njegovoj familiji zvocaju kako bi trebalo da ima vi{e para. Po{ten ~ovjek, ne}e da krade, pa predlo`io da njemu pove}aju duplo ve}u poslani~ku platu, a i da mu primanja kada ode u penziju budu ovolika. I raja javno, otvoreno izglasala da mu se dadne koliko tra`i. Sve legalno i po zakonu. Dodu{e, raja u parlamentu nije glasala za njegove pare, nego je istovremeno pove}ala i sebi pinku. Taj Mika Le{i} nije se borio samo za sebe, nije neki egoist, nego je podigao svoj glas i za druge. Ima dosta onih {to su ustali protiv te ideje. Najvi{e su tu zagalamili novinari, koji uvijek ne{to mute, ne daju ljudima da malo bolje stanu na noge. A zapravo Le{i} nije ni{ta kradomice radio, kao {to mnogi okolo ~ine, nego otvoreno i jasno rekao: ho}u vi{e para! Primjerice, je li na{ umjetnik zaslu`io vi{e para? Mnogi }e re}i da jeste, pa neka onda taj jadni~ak ustane i ka`e ho}u vi{e love. I {ta }e se desiti? Dobi}e cvonjak, a uz to }e ga raja jo{ i ismijati. Mo`e li nau~nik upitati da mu dodijele donaciju za nau~na istra`ivanja? Mo`e. I {ta }e se desiti? Ni{ta. Mogu li radnici tra`iti neku pomo} za svoju proizvodnju? Mogu, ali ne}e ih niko ~uti. [to }e kome proizvodnja kod nas, kad Vahid He}o prodaje tvornice da bi onaj Le{i} imao ve}u pinku. Samo dr`avni slu`benici imaju pravo da i{tu, niko drugi ne smije ni{ta pitati. Zvijezde na{eg neba su oni {to u redovima stoje pred na{im sudovima. Oni {to bje`e preko granice objavljuju im se fotografije. Oni {to su du`ni silne kredite sun~aju se na proljetnom suncu, a oni {to kopaju po raznim jamama ni mjese~ine ne mogu da se nagledaju. Zvijezde na{eg neba su pjevaljke i oni {to igraju drmoguz, posebno su valjani oni {to okre}u milione. Zato je ovaj Le{i} po{ten: on tra`i ono {to drugi uzimaju.
SLOBODNA BOSNA I 1.4.2010.

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->