Professional Documents
Culture Documents
I I. Herman Melville, White Jacket: or, The World in a Man-of-War (New York:
Grove Press, 1965), p. 151.
2. Robert Raymond, Out of the Fiery Furnace: The Impact of Metals on the History
of Mankind (University Park, PA.: Pennsylvania State University Press, 1986), p. 199.
I 3. Kenneth M. Stampp, The Peculiar Institution (New York: Vintage Books, 1956),
pp.42-3.
Sjedinjene Drzave su do pocetka dvadesetog veka vise nego ostvarile
I viziju Herrnana Melvila od pre pola stoleca. Drzava je sada bila konti-
nentalna imperija, sa isto toliko velikim gradovima i industrijom kao i
najvece evropske sile, i politickom moci koja je u inostranstvu vec
projektovala sliku nove kolonijalne imperije. Na neki nacin, "ostale nacije"
I su vec bile .Jza nas". Za razliku od Melvilovog vremena, pitanje nacio-
nalnog jedinstva bilo je potpuno reseno i nije bilo potrebe za beskrajnim,
osetljivim prilagodavanjima u odnosima izmedu suparnickih delova. U
takvoj situaciji, bilo je mnogo toga ~to su aktivni propagatori i toboznji
laureati mogli da slave, dovoljno da opravdaju projekcije za novi americki
vek.
Mnogo cesce nego 1851. godine, culi su se i glasovi sumnje i pesimi-
I zma, kao i ozbiljna pitanja 0 promenjenom znacenju amerikanizma. Urbani i
industrijski karakter zemlje odavno 'je postao stvamost, ali su pocetkom
dvadesetog veka gradovi i industrije potpuno zavladali americkim zivotom
I 128 129
•
OBNOVA ranjeno u bitkama i masakrima u deeeniji posle 1866. godine. Prica se daje u
Teksasu izmedu 1868 i 1870. svake godine ubijano hiljadu ernaea. Najozlo- I
Po zavrsetku Gradanskog rata, Sjedinjene Drzave su se suocile sa glasenija organizaeija koja je iznikla iz ovog pokolja bio je Kju kluks klan,
novim pitanjem status a pobunjenih teritorija. Bilo je moguce primeniti
nekoliko ustavnih resenja. Najvelikodusniji je bio pristup za koji su se
zalagali Abraham Linkoln i njegov naslednik Endrju Dzonson, zeleci da
pokret veterana Konfederaeije koji je nastao u Tenesiju 1866. godine i brzo
stekao status ogromnog i opasnog politickcg pokreta na citavom jugu.
Radikali su od 1866. godine dominirali politikom na saveznom nivou.
I
drzave bivse Konfederaeije resorbuju u Uniju pod najblazim mogucim Cetmaestim ustavnim amandmanorn proglaseno je da svi ljudi, erni ili beli,
uslovima. lako je vecina gradana Konfederaeije ucestvovala u oruzanoj
pobuni protiv Unije, bilo je prakticno nernoguce da se svakom pojedineu
rodeni u Sjedinjenim Drzavama imaju status punopravnih gradana sa svim
pravima koja im ne mogu hiti uskracena bez odgovarajuceg zakonskog I
sudi kao izdajniku koji je u potpunosti proigrao svoja gradanska prava. postupka. (lako je zamisljeno da formulaeija ove odredbe bude nedvosmi-
Razlozni kompromis ukazivao je na to da bi drzavu trebalo ponovo primiti u
punopravno clanstvo Unije kada odredeni proeenat njenih grad ana polozi
zakletvu lojalnosti Sjedinjenim Drzavama i na taj nacin stekne pravo na
siena, Vrhovni sud Sjedinjenih Drzava je 1873. godine manje-vise obesna-
zio njenu primenu na oslobodene robove.) Ovom merom je istovremeno
zabranjeno funkeionerima Konfederaeije da ponovo obavljaju odgovome
I
pomilovanje. Tada bi mogao da bude ponovo uspostavljen relativno norma- duznosti. Petnaestim amandmanom, predlozenirn 1869. godine, drzavarna je
Ian politicki zivot. Krajem 1865. godine, na tom prineipu su vec uspostavlje- zabranjeno da svojim gradanima ogranicavaju pravo glasa "na osnovu rase,
ne vlade drzava na citavom jugu. boje ili prethodnog robovskog polozaja". Zakonima 0 obnovi iz 1867. raspu-
Ovakav pristup bio je previse blag za radikalne republikanee koje su stene su vlade juznih drzava, uvedena direktna vojna uprava i utvrdeni
predvodili Carls Samner i Tadeus Stivens. Oni su smatrali da predlozeni detaljni postupei za nove izbore pod uslovima koji podsticu ucesce emaca.
planovi obnove zanemaruju polozaj bivsih robova, tvrdeci da je moralna Predsednik Endrju Dzonson je stavio veto na ove i druge mere Kongresa, ali
obaveza da se za njih stvori politicka institueija koja ce kontinuirano osi- je najcesce bio nadglasan pa je 1868. godine postao prvi predsednik Sje-
guravati njihova prava. To je znacilo davanje erneima svih gradanskih pra- dinjenih Drzava protiv kojeg je pokrenut postupak za opoziv. Iako opoziv
va, ukljucujuci i pravo glasa, i neprihvatanje podredenog polozaja koji pod-
seca na ropstvo. Osim toga, radikali su surnnjali u lojalnost bivsih konfe-
nije izglasan, Dzonson posle toga nije mogao rnnogo da utice na tok do-
gadaja.
Zakonima 0 obnovi stvoreni su novi rezirni sirorn juga, a njihov po-
I
deralista, bez obzira na njihovu zakletvu na vemost. Stay radikala podrazu-
mevao je da ce secesionisticke drzave biti podvrgnute temeljnoj drustvenoj liticki i rasni karakter bitno se razlikovao od bilo kog prethodnog. Najuguje
revolueiji u kojoj ce nekadasnji mocnici biti zauvek potuceni. Takav pre- 1868. godine bilo 700 000 emih glasaca prema 625 000 belih - odnos koji je
okret mogao bi se postici sarno pod neposrednom kontrolom savezne drzave , znatno doprineo pobedi republikanaea na naeionalnim izborima: glasovi
i, kako se moze pretpostaviti, uz dugorocno prisustvo trupa i bajoneta Sje- ernaea su verovatno doneli predsednicko mesto Julisisu Grantu 1868. godi-
dinjenih Drzava. Prvi koraei u ovom praveu ucinjeni su 1865. godine do- ne. U juznjackoj mitologiji, to je bio najgori od svih rnogucih svetova, savez
nosenjem 13. amandmana na ustav, kojim je zabranjeno ropstvo i prinudno cincnih severnjackih avanturista (kuferasa) sa juznjackim izdajnicima (raga-
sluzenje, kada je osnovan i Fridmanov biro za zastitu i unapredenje drustve- ma), koji su se zaverili da bi manipulisali neukim emcima kao lutkama, dok
nih interesa ernaea.
U pocetku su ponovo uspostavljene juzne drzave cinile upravo one sto
je islo na ruku radikalima, podvrgavajuci bivse robove "ernim zakonima",
je istovremeno prirodnim i pravim vladarima drustva bilo uskraceno svako
ucesce u njemu. Ovaj mracni period trajao je sve do 1870-ih, kada su hrabri
beli opozicionari uspeli da destabilizuju i zbaee republikansku diktaturu.
I
strogim propisima koji su oslobodenim erneima davali status daleko ispod lstorija je bila blaza prema kuferasima i ragama, koji iz danasnje perspek-
prave slobode ili jednakosti i nalagali obavezan rad. U stvari, ernei su, kao
zajedniea (umesto pojedinacno), postali kolektivna svojina svih belaea na
tive ostavljaju utisak dobronamernih ljudi koji su se borili da stvore nov i
bolji jug. Odbaeiyanje republikanaea juznjaka kao izdajnika zasniva se na I
jugu. Rasireno teroristicko nasilje dovelo je do smrti nekoliko hiljada oslo- mitu 0 pravomjugu kao zemlji aristokratskih plantaza, mitu koji zaboravlja
bodenih ernaea i njihovih belih simpatizera a novoizgradene crnacke skole
su zapaljene. Pogrom ernaea u Nju Orleansu 1866. godine zaustavilaje tek
interveneija armije SAD a slicna buna buknulaje i u Memfisu. U Arkanzasu
sirornasnije gradane, a narocito one u brdskim predelima, minimalno veza-
nih za robovsku privredu.
Osim toga, erni funkeioneri tih godina nisu bili nista gori od svojih
I
je do ovakvih nereda doslo 1868. godine, u Juznoj Karolini 1870, u Misi- belih savremenika, i sarno se iz rasisticke nadmenosti rnoze tvrditi da je sve
sipiju 1871. U Lujzijani je preko 3 000 ljudi, uglavnom ernaea, ubijeno ili sto su oni cinili sarno odraz poslusnosti prema njihovim belim gospodarima
•
130 131
I
marionetama. Cmci su predstavljali proporcionalno veliki deo stanovnika SUPREMACIJA BELACA
I juznih drzava i u svakom pravednom izbomom sistemu imali bi pravo barem
na neko predstavnisrvo, Osim toga, politicki i kulturni napredak novooslo-
bodenih robova bio je isto toliko brz kao i tempo kojim su razvijali sopstvene
Posto nisu imali nikakvog kapitala, bivsi robovi su uglavnom bili
primorani da postanu napolicari i mali farmeri, obicno zavisni od belih
izbome mreze potekle iz cmih crkava. Iako su vlade u periodu obnove
I (1865-77) mnogo trosile, pokusavale su da mdoknade apsolutan nedostatak
infrastmkture za resavanje potreba cmih grad ana u oblastima kao sto je
recimo obrazovanje.
magnata iz prethodnih godina. Proizvodnja pamuka je ponovo zauzela prvo
mesto u juznjackoj ekonomiji, a povrsina zemljista namenjena uzgajanju
ove kulture porasla je sa cetiri miliona jutara 1830-ih godina na trideset
miliona 1890-ih. Medutim, iako je obnova prosla, polozaj cmaca nije bio
132 133
. jugu, cvrsta stratifikacija u kojoj je drustvena inferiomost cmaca nametana nizacija cmih muslimana i pan-africkih organizacija datiraju jos iz 1913. godi-
•
.. 'silom - povremenim nasiljem i svakodnevnim uvredama. Robovski polozaj ne. Nacionalisticke struje su dozivljavale procvat u slobodnijoj atrnosferi sever-
cmaca ponovo je uspostavljen u vidu kaznjenickog rada - cesto grupa njackih gradova. Tu se dvadesetih godina dvadesetog veka pojavio i crnacki
zatvorenika povezanib lancima i pod kontrolom belih strazara - za potrebe aktivista roden na Jamajki, Markus Garvi, dodelivsi sebi ulogu mesijanskog
privatnih preduzimaca, sto je korporativno javno ropstvo po svemu osim po
imenu.
Sredinom veka abolicionisti su postavili retoricko pitanje: koliko cmih
proroka koji ce sve izgnane Afrikance povesti natrag na njihov rodni kontinent.
U toku te iste decenije, Komunisticka partija Sjedinjenih Drzava predlozila je I
ekscentricno resenje "cma~kog problema" kroz stvaranje posebnih oblasti sa
Amerikanaca moze da dozivi nesto gore od ropstva? Period od 1890. do
1925. skoro da je dao odgovor na to pitanje. To je bilo vreme kada je u
Sjedinjenirn Drzavama zakon linea bio na vrhuncu, era u kojoj je svetina
crnackom samoupravom ujuznorn cmom pojasu.
I
ubijala u proseku po sto ljudi godisnje, Najveci broj incidenata dogodio se na ZAP ADNA GRANICA
jugu a zrtve su bili crnci obicno zbog necega sto je shvaceno kao uvreda ili
seksualna pretnja beloj osobi. Na sarnom pocetku novog veka, ovakva ubi-
stva cesto su "uveli~avana" mucenjem, spaljivanjem ili kastriranjem. Kao i u
Gradanski rat je izazvao kratak zastoj u sirenju na zap ad, ali je one brzo
nastavljeno cirnje rat zavrsen, U drugoj polovini devetnaestog veka, broj Ame-
I
svakoj teroristickoj kampanji, cilj je bio da se odrzi strah medu stanovni- rikanaca koji su ziveli u zapadnirn drzavama porastao je sa 179000 na 4,3
stvom, i da se likvidiraju konkretni prekrsioci, Dolazilo je i do kolektivnih
pobuna prema strasnorn modelu iz godina obnove, pa su, na primer, 1898.
miliona, uz dalje povecanje na 9,2 miliona do 1920. godine. Broj stanovnika
Kolorada se povecao sa sarno 34000 u 1860. na 500000 do 1900. godine.
Kalifornija je te iste godine imala 1,5 miliona stanovnika; .Zlatna drzava" je
I
go dine naoruzani samozvani cuvari zakona u Vilmingtonu upotrebili teror
I
da iskorene svaki trag crnacke politicke moci. D. V. Grifit je svojim filmom bila spremna da u narednom veku odigra znacajnu ulogu u americkoj politici. U
,,Radanje jedne nacije" 1915. godine, iskoristio novi mocni medijum filma godinama 1889. i 1890, u Uniju je primljeno sest severozapadnih drzava (Ta-
da propagira efektnu verziju rasistickog mita 0 juznjackoj istoriji i rekon- bela 4.1) ukupne povrsine oko 540000 kvadratnih milja, ili dva puta vise od
strukciji i time postavio osnove za ponovno rodenje Kju kIuks kIana, koji se teritorije Francuske. Kada se govori 0 ekspanziji u tim godinama izgleda ne-
iznova razmahao cetrdesetih godina dvadesetog veka.
Kako su se tib godina uslovi za crnce naglo pogorsavali, perspektiva
seobe na sever postajala je sve prirnamljivija. Iako su crnacke zajednice
verovatno da je tako ogroman razvoj delovao relativno rutinski i prirodno.
Prijemom Arizone i Novog Meksika 1912. godine zavrseno je politicko organi-
zovanje kontinentalnog dela Sjedinjenih Drzava, 0 kome ce se od tada govoriti
I
kao 0 "donjih cetrdeset osam drzava", a novi raspored zvezdica na americkoj
I
tokorn celog devetnaestog veka postojale u svim severnjackih gradovima
svih velicina, masovno dose1javanje zapocelo je tek' pos1e 1900. godine. zastavi ostace nepromenjen sve?o 1959. godine.
lzbijanje Prvog svetskog rata bilo je posebno znacajan pokretac takvih
: kretanja stvorivsi ogromnu nestasicu radne snage u fabrikama municije na
severu. Cetiri stotine biljada crnaca sa juga preselilo se na sever i zapad od
1916. do 1919. go dine i time prornenilo etnicku strukturu i politiku u gra-
TABELA 4.1. DRZAVE PRlMLJENE U UNlJU 1867-1912.
134
Arizona 1912.
135
Feniks
I
I
Americku ekspanziju na zapad pokretali su tradicionalni motivi: zudnja Dogadaj 0 kom je snimljeno vise filmova, obracun kod OK korala iz
za zemljom i potraga za rudnim bogatstvom. Linkolnova administracijaje 1862. 1881. godine, bio je u stvari sarno jedan incident u kontinuiranoj borbi
godine donela izuzetno vazan Zakon 0 naseljavanju, koji je obecavao 160jutara izmedu biznismena iz Tumbstona, republikanaea i stocara, demokrata, u
zemlje na zapadu, besplatno ili skoro bez ikakve naknade, svakome ko je bio kojoj su braca Erp sluzila kao najmljene ubice ovih prvih, na isti nacin na
spreman da je naseli. Krajem decenije su i onako velika kretanja stanovnistva koji su i politicke masinerije na istoku nametale svoju volju preko ulicnih
ubrzana dolaskom zeleznickih pruga. Efikasan prevoz velikog obirna omo- bandi. Pistolj ni u kom slucaju nije bio nesto na sta je zapad imao iskljucivo
gucavao je da se proizvodnja kukuruza i zita, kojaje do 1940. bila ogranicena na pravo. Na zapadu se nikada nije dogodilo ni priblizno takvo nasilje koje bi se
podrucje istocno od Misisipija, prosiri na celu zemlju. Osamdesetih godina moglo porediti recimo s onim u Lujzijani ili drugim delovima "divljegjuga"
devetnaestog veka, proizvodnja se vec prosirila preko velike ravnice a pojas u godinama obnove. Medutim, i na zapaduje bilo nekoliko zestokih eksplo-
kukuruza se protegao dalje na zapad kroz Ajovu i Nebrasku. Velicina novog zija frakcionaskog nasilja, na primer rat u okrugu Linkoln 1878. godine,
obradivog zernljista bilaje nepojmljiva ljudima naviklim na evropske uslove. U kada su stocari nahuskani, protiv odgajivaca ovaea u Novom Meksiku. U
periodu od 1870. do 1920. godine, broj arnerickih farmi povecao se sa 2,7 na 6,5 Vajominguje 1892. godine Udruzenje odgajivaca stoke sa sedistem u Ceje-
miliona, alije prosecna povrsina farme i dalje bila prakticno ista, oko 150jutara. nu pokrenulo pravu invaziju na okrug Dzonson u oblasti reke Pauder,
Potraga za zlatom i srebrom se takode nastavila i severna i juzno od kanadske navodno s ciljem da prekine kradu stoke, a, u stvari, da naseljenike dovede u
granice, a zestina pritiska koji su vrsili nazovi-rudari izazivala je zategnutost i na red. Kao i u okrugu Linkoln, angazovani su revolverasi najamnici da bi
drugim granicama, posebno onim sa indijanskim narodima. sproveli volju rancera. Rat koji je usledio izazvao je vise ljudskih zrtava i
U velikom delu zapada drustvena transformacija bila je oznacena pokazao nesposobnost sudova da osude mocne zlocince.
zamenom bufala stokom kako najbrojnijom zivctinjskom vrstom. Kasnih
sezdesetih godina devetnaestog veka, teksaski ranceri su poceli da teraju
svoja stada na sever, prema Kanzasu i zeleznickim cvorovima u Ebilejnu i . KONFLIKT S INDIJANClMA
Dodz Sitiju, odakle su mogli da ih transportuju do gradova na srednjem
zapadu. Ovi veliki pokreti stoke i gradovi koji su nastajali na njihovom putu Vreme izmedu 1865. i 1880. godine obelezeno je krizom i privremenirn
postace eentralni deo mita 0 divljem zapadu, kao i eelokupni sklop ranceva i resenjem "indijanskog problema" na zapadu, narocito kada se radi 0 indi-
korala, kauboja i sakupljanja stoke; ali to doba je kratko trajalo - vec krajem janskim narodima iz seveme ravnice, plemenima Lakota-Sijuksa, Cejena i
1880-ih, najveci deo otvorene zemlje ogradili su naseljenici koristeci tek Arapaha. Po zavrsetku Gradanskog rata, beli naseljenici poceli su da nadiru
pronadenu bodljikavu zicu (1873). Sistem ranceva se iz Teksasa prosirio na prema granici Lakota-Sijuksa, utvrdenoj ugovorom iz 1851. godine. Kasni-
brdske drzave kao sto su Vajoming i Montana i zapadno, na Arizonu, Ne- jim sporazurnima 1868. godine, ovo podrucjeje unekoliko smanjeno da bi se
vadu i Novi Meksiko. Rancevi na kojima je gajena stoka predstavljali su beleima omogucio pristup zlatom bogatim zemljama dye Dakote pa su cak i
ozbiljne poslovne poduhvate sa ogromnim investieijama evropskih a naro- relativno umerene indijanske vode shvatile da su prinudene da biraju izmedu
cito britanskih kapitaiista. otpora i mirnog unistenja. Tako je 1868. godine poglavica Ogalala - Sijuksa
Novi zapad je slavljen kao divljina prepuna junastva, netaknuta gra- Crveni Oblak poveo plemena iz ravnice u vise vojnickih i diplomatskih
nicna zemlja nasilja i odmetnika, dok su u stvari sukobi koji su se tih godina pobeda koje su, sto se retko desavalo, zaista dovele do zatvaranja jednog od
desavali pre bili tipican odraz situaeije u drugim delovima Sjedinjenih Dr- najvecih pravaca seobe na zap ad, Bozmanskog puta, kojim su rudari
zava. Mnogi odmetniei, na primer banda Dzesija Dzejmsa, bili su preziveli putovali u Montanu.
ucesnici ili nastavljaci gerilskih borbi koje su razdirale Kanzas i Misuri pre Ovaj prekid mogao je biti sarno privremen. Aktivnost belaea u ovoj
Gradanskog rata i tokom njega. Secanja na Uniju i Konfederaciju su, na oblasti pojacala se izgradnjom Seveme pacificke zeleznice 1872. godine i
primer, bila uzrok zavade izrnedu apalackih klanova Hetfild i Mekoj, se- finansijskim krahom 1973. godine, koji je kod ocajnih naseljenika na zapadu
damdesetih i osamdesetih godina devetnaestog veka. Borbe koje se vezuju stvorio ozlojedenost prema svakom ogranicenju njihovog ekonornskog
za legendarna imena kao sto su Bili Kid ili Vajat Erp bile su u osnovi razvoja. Pored toga, vojni komandant na zapadu - ironicno nazvan Vilijem
stranacke borbe za ekonomsku i politicku moc iste vrste kao i one koje su Tekumseh Serman - smatrao je da konfrontacija belaea i Indijanaea ne-
obelezile izbore u Njujork Sitiju ili Filadelfijl tog vremena, ili kao in- izbezno vodi zatiranju indijanskog nacina zivota a verovatno i eele rase. On
dustrijske borbe istocnih korporacija koje su upravljale zeleznicom ili ka- je sigumo razmisljao i 0 "istrebljenju" Sijuksa. Njegov zarnenik Filip ~e-
nalima. ridan izgovorio je onu cuvenu recenicu da su jedini "dobri" Indijanei koje je
136 137
on ikad upoznao bili mrtvi Indijanci. Takve vode su takode shvatale kljucni bez obzira na to sto se radilo 0 teritoriji koja je oznacena kao indijanska.
znacaj bufala kao glavnog uporista indijanske kulture, znajuci da bi istre- Teritorija Oklahome je 1889. godine otvorena za naseljavanje, pa je u na-
bljenje jednog lako moglo dovesti i do unistenja onog drugog. Zato su rednoj deceniji stanovnistvo ove oblasti povecano sa 60 na 400 hiljada. Do-
ohrabrivali pokolje krda bufala, koji su u deceniji posle 1865. godine vec morodacki posedi na .Jndijanskoj teritoriji" su se kontinuirano smanjivali pa
naveliko vrseni radi zadovoljenja potreba za hranom radnika zaposlenih na je i to podrucje konacno ukljuceno u buducu drzavu Oklahoma.
izgradnji zeleznice. Sredinom vekaje bilo mozda sezdeset miliona bufala, a Kao sto se to cesto desava kada se dogodi neobjasnjiva katastrofa, ocaja-
cetiri milionaje ubijeno sarno 1871. godine. Do 1883. godine, njihov broj je nje Indijanaca je 1889.' godine dovelo do stvaranja znacajnog milenaristic-
vec sveden na stotine. kog pokreta, kadaje sveti covek Pijuta Indijanaca po imenu Vovoka poceo
Situacija je prerasla u krizu 1874. godine, kada je pronadeno zlato u da dobija vizije koje su mu govorile 0 dolasku Mesije. U novom zlatnom
Cmim brdima Juzne Dakote, odnosno na teritoriji koja je za narod Lakota dobu, belci ce biti eliminisani sa planete, a krda bufala ce se vratiti brojnija
bila posebno sveta. Kopaci su nagmuli potpuno nelegalno i rat je, prirodno nego ikad. Da bi potpomogla dolazak milenijuma, plemena moraju da
otpoceo. Komandant americke vojske bio je general Dzordz A. Kaster, izvedu "pies duhova" i time uspostave jedinstvo sa precima koji brinu za
izvanredan samoreklamer koji je za sobom vec imao dugu proslost izuzetne svoj narod. U toku naredne godine religija "plesa duhova" brzo se prosirila
brutalnosti u sukobima sa Indijancima. Iako je bio sposoban konjicki ko- preko ravnice, ali se krajem 1890. pokret raspao pod pritiskorn vojske. U
mandant njega su u ovom slucaju deklasirale indijanske vode, Bik Koji Sedi decembru je 250 Indijanaca masakrirano kod Ranjenog Kolena u Juznoj
i Ludi Konj. Juna 1876. godine, Kasterova nesmotrena samouverenost do- Dakoti i taj dogadaj je, moglo bi se reci, oznacio kraj indijanskih ratova.
vela je do unistenja jedinice od oko 225 Ijudi pod njegovom komandom u Dokje zap ad "osvojen", otprilike do 1890. godine, pokusaj da se on
bitki kod Litl Big Homa u Montani. Ovaj dogadaj je bio utoliko traumaticniji uspesno eksploatise predstavljao je mnogo komplikovaniju stvar. Neke od
za americku javnost jer je vest 0 katastrofi stigla do istocnih gradova 4. jula, novih zemalja su razvile veoma uspesne privrede jer se sistem ranceva
upravo na dan kada je nacija ponosno slavila stcgodisnjicu Deklaracije prosirio na nekoliko zapadnih zemalja, dok se pacificki severozapad razvi-
nezavisnosti. jao u unosnu imperiju drveta. Zapadni gradovi su bujali; u periodu od 1860.
Iako je Kasterov poraz predstavljao privremeni udarac nacionalnom do 1900. godine, broj stanovnika Denvera povecan je sa nula na 134 hiljade.
samopouzdanju, on je istovremeno bio i Pirova pobeda za domorodacka Srediste Oregona, Portland, imao je 800 stanovnika 1850. godine, 90 hiljada
plemena, koja su se sada suocila s razbesnelim americkim narodom odluc- 1900. i 200 hiljada 1910. godine. Sijetl je ostvario slican rast zahvaljujuci
nim da vise ne dozvoli nikakav neuspeh. U naredne tri godine, najvece in- ulozi koju je imao u snabdevanju rudara na nalazistima zlata Aljaske i Ju-
dijanske vojne formacije bile su prinudene da se predaju, a neka plemena,
kao na primer, Nez Pers, su porazena, Novim ugovorima konfiskovane su
ogromne povrsine indijanske zemlje po principu "prodaj ili urnri od gladi".
kona. Gradje imao 1000 stanovnika 1870, 80 hiljada 1900. i 237 hiljada
1910. Los Andeles je jos jedan klasican primer brzog razvoja grada. Godine
1870, imao je 5 000 stanovnika, kada je povezan sa zeleznickom prugorn
I
Sjedinjene Drzave su 1877. godine zauzele zapadnu polovinu teritorije La- dye konkurentske kompanije koje Sll se zestoko borile za posao - Juzni
kota, ukljucujuci i Cma brda, au jagmi za zemlju 1889. godine uzeto je jos Pacifik i Santa Fe. Cene prevoza zeleznicom su vrtoglavo pale pa su
jedanaest miliona jutara. Ovo novo divljacko raspolozenje odrazilo se i na doseljenici sa srednjeg zapada nagmuli u grad povecavsi broj njegovih
mnoga plemena koja nisu imala ni najmanju ulogu u Kasterovoj bitki, na stanovnika za vise od 100000 do kraja veka. Zavrsetak izgradnje luke San
primer pleme Juta u Koloradu i Juti, koje je isterano u neplodne i udaljene
predele bez imalo brige da Ii ce preziveti ili poumirati od gladi. Godine 1886,
Pedro 1914. godine poklopio se sa otvaranjem novog Panamskog kanala pa
je Los Andeles postao vodeca luka na Pacifiku. Dvadesetih godina dva- I
bio je prinuden da se preda cak i tako strasan protivnik kao sto je bio desetog veka grad je vec dobijao i dodatne podsticaje: od nafte, turizma,
poglavica Apaca Dzeronimo, cime je zavrsen period krvavih borbi na filmske industrije i novih radnih mesta u avionskoj industriji. Uskoro je
jugozapadu. mogao da konkurise San Francisku, koji je doziveo isto tako brz rast u
Ova porazna slika jos vise je pogorsana krajem 1880-ih godina, kada prethodnoj generaciji.
je doneta odluka da se kolektivna indijanska zemlja podeli individualnim Ostale oblasti na zapadu bile su rnnogo manje pristupacne, narocito
posednicima. lako je opravdavana kao mera koja Indijance treba da izleci od visoravni dye Dakote, Kanzasa i Nebraske, koje su, kada su pronadene
lenjosti, ova politikaje takode podrazumevala i odmeravanje zemlje koja ce sredinom veka imale nestvamo povoljnu klirnu. Kako su se osamdesetih
domorodackim narodima biti zaista potrebna. Kada je indijanska zemlja godina devetnaestog veka padavine smanjivale, bavljenje zernljoradnjorn je
podeljena, preostalo je rnnogo jutara viska, otvorenih za naseljavanje belaca,
138
postajalo sve teze, a pojava protestnih zemljoradnickih pokreta govori 0
139
I
•
I
njihovom rastucem ocajanju, lzuzetno ostre zime 1885-6 i 1886-7. godine potencijalnih suparnika u zapadnoj bemisferi. Rusija je1867. godine odlu-
unistile su uslove za zivot mnogih rancera. Veci deo Kalifornije takode nije
I imao prirodne pogodnosti za zadovoljenje poljoprivrednib ambicija svojih
pionira, a snabdevanje vodom je izazivalo brojne krize. Trebalo je rnnogo
cila da okonca svoje imperijalne poduhvate u Sevemoj Americi prodavsi
Sjedinjenim Drzavama ogromnu teritoriju Aljaske od 591;000 kvadratnih
milja za oko sedam miliona dolara. Drzavni sekretar Vilijem H. Suard je s
rada i dovitljivosti da bi se rancevi pretvorili u farme, ali je taj proces do pravom prikazivao ovaj posao kao izvanrednu pogodbu, iako su se kriticari
I kraja ovog perioda vec daleko odmakao. Potreba za vodom bilaje stvarnost
kojaje nekoliko juznih kalifomijskih zajednica navela da prihvate pripajanje
vecern Los Andelesu.
rugali potencijalnoj vrednosti .Jiladnjace g. Suarda". Britanci su zakljucili
da njihovu poziciju treba hitno ojacati, posebno sada kada je Suard objavio
kako ce cela Severna Amerika "pre ili kasnije biti u magicnom krugu ame-
Istoricar Frederik Dzekson Tamer je 1893. godine izlozio naucni rad 0 ricke unije" i poceo da se bvali da je nova transkontinentalna zeleznica
znacaju granice u istoriji zapada. On je tvrdio da je arnericki karakter de- potencijalno otvorila ceo kanadski zapad za buduce pripajanje Americi.
finisan postojanjem otvorene granice koja je stalno pomerana i istovremeno Nekoliko britanskih severnoamerickih teritorija spojilo se u novi Dominion
predstavljala realnu i sirnbolicnu medu izmedu divljastva i civilizacije. Ta Kanada 1867, a nova zemlja je obezbedila svoje zapadne teritorije ogrom-
granica je sada zatvorena naseljavanjem Oklahome i uklanjanjem razlike nim naporima da u narednoj deceniji izgradi sopstvenu transkontinentalnu
izmedu naseljenih i nenaseljenih teritorija. Tako je zavrsen "prvi period zeleznicu. U drugoj polovini veka, povremeno su se javljali strahovi da ce
americke istorije", Cinjenica daje granica zatvorena omogucila je rornanti- sporadicni nesporazumi Amerike i Britanije dovesti do vojne konfrontacije,
zovanje zapada s novim zarorn, kao sto to na primer pokazuje objavljivanje na primer u sporu oko granica Venecuele 1895. godine. Mogucnost sukoba
romana Covek iz Virdiinije avena Vistera, a u prve filmske obrade ovih uvecavalo je sve vece prisustvo Iraca u Sjedinjenim Drzavama, gde je
tema u narednoj deceniji spada i snimanje filma "Velika pljacka voza" 1903. anti-britanska retorika postala uobicajena u gradskoj politici.
godine. ad osamdesetih godina dcvetnaestog veka, rast evropskog imperija-
Ova teza 0 granici imala je ogrornnu vrednost za studente americke lizma izazivao je mesovita osecanja u krugovima americke elite. Iako je tu
istorije, koji su se pozivali na nju u objasnjavanju bezbrojnih aspekata bilo i zavisti i neprijateljskog raspolozenja zbog prekomorske ekspanzije
ameri~kog zivota i kulture. Medutim, moglo bi se raspravljati 0 tome da lije, zemalja kao sto su Britanija i Francuska, postojao je osecaj da Sjedinjene
i u kom smislu, granica zaista zatvorena 1890. godine. Mnogi proslavljeni Drzave treba da izvrse svoju jedinstvenu civilizacijsku misiju kako bi
dogadaji koji se vezuju za "divlji zap ad" su tek predstojali i dogodili su se u oslobodile primitivne narode i dove le ih u prosveceno i progresivno okrilje
novom veku. Sarna granica je i dalje ostala veoma ziva i prema Kanadi i arnerickog oria. Prvu vecu priliku da se novi americki imperijalizam oproba
prema Meksiku. U Teksasu je pronalazak nafte u Spindltopu 1901. godine u praksi pruzila je nesigurna i oslabljena spanska imperija. Na Kubije 1895.
pokrenuo nasumicna istrazivanja nafte koja su podsecala na potragu za godine izbila nacionalisticka buna koja je ugusena uz zverstva 0 kojima je
raznim mineralima ranijih godina. Osim toga, borbe koje su vodene na americka stampa, pre svega popularne novine Herstovog i Pulicerovog
granici 1870-ih godina ocigledno su ostavile svoj pecat na svesti prezivelih lanca, izvestavala vrlo kriticki. Spanski "koncentracioni logori" opisivani su
ucesnika decenijama posle toga. Bez obzira na bilo ciji stay prema Tar- do najjezivijih detalja. Zategnutost je rasla sve dok februara 1898. godine
nerovoj tezi, neospomo je da je "osvajanje zapada" dalo svoj doprinos obli- nije doslo do misteriozne eksplozije koja je potopila americki bojni brod
kovanju arnericke kulture, a transformacija regiona u integralni deo Sje- Mejn u luci Havane. lako su ratni brodovi na paru u to vreme bili podlozni
dinjenih Drzava nuzno se odrazila na politicku ravnotezu u narednorn veku. nesrecarna, americki mediji su potapanje odmah pripisali neprijateljskoj
akciji i zahtevali istragu a zatim i odgovarajucu odmazdu. U aprilu je ame-
ricka administracija odobrila intervenciju na Kubi i rat je objavljen. Borba
IMPERIJALIZAM koja je usledila bila je krajnje neravnopravna i Kuba se ubrzo nasla u ame-
rickim rukama. U maju je pomorska pobeda u Manilskom zalivu potvrdila
Sjedinjene Drzave su do kraja veka vec imale dugu istoriju rasne kon- americku kontrolu nad Filipinima pa je u avgustu zakljucen mir. U skladu sa
frontacije i teritorijalne ekspanzije, pri ~emu su obe ove pojave uticale na pariskim mirovnim ugovorom, Sjedinjene Drzave su odmah pripojile pose-
vodenje spoljne politike. Postepeno i pomalo nevoljno, Sjedinjene Drzave de Portorika, Guam i Filipine, a polagale su pravo i na Havaje.
su postajale imperijalna sila i vojni cinilac na gldbalnorn planu. lzgledalo je da su ovi dogadaji uvrstili Sjedinjene Drzave u red im-
Gradanski rat je pokazao sposobnost Sjedinjenih Drzava da mobilisu perijalistickih sila uz relativno malo krvoprolica: od 300 000 americkih
ogromne i ubojite vojne formacije, a ta cinjenica nije prosla nezapazena kod vojnika i mornara koji su sluzili u vojsci u toku rata sa Spanijom manje od
140 141
400 je poginulo u bitkama (iako je 2 000 umrlo od drugih uzroka). Arnericko snage su okupirale Nikaragvu 1912. godine i ponovo 1926; okupirale su i
vojno samopouzdanje povecavao je veliki publicitet koji je davan herojskim Haiti od 1915. do 1934. i Dominikansku Republiku od 1916. do 1920. Arne-
poduhvatima kao sto je bio nap ad "smelih konjanika" na brdo San Huan u ricke trupe su se takode angazovale u Meksiku kada je ova drzava usla u
Portoriku. Neprijatne posledice ovog sukoba bile su skoro zaboravljene. svoju deceniju revolucije 1910. godine, ali ova ogromna zemlja nije nudila
Domace stanovnistvo Filipina se 1899. godine diglo na ustanak, koji je
ugusen tek 1902. godine, posle surovih borbi u dzungli - preteca onoga sto
iste izglede na uspeh kao I ostrvske republike vec naviknute na prisustvo
americkih marinaca. Godine 1914, navodna uvreda americke momarice
I
ce se dogoditi u Vijetnamu. Stampa je na pocetku vrlo malo govorila 0 dovelaje do bornbardovanja luke Vera Kruz. General Dzon Persing je 1916.
masakrima i unistavanju sela, mucenju i kasapljenju zarobljenih gerilaca go dine s velikim snagama upao u sevemi Meksiko da bi kaznio snage Panca
koje su vrsile americke snage. Mere preduzete protiv pobunjenika bile su Vile zbog napada na americku teritoriju.
rnnogo krvavije od svega sto su Spanci uradili na Kubi, ili od akcija Nova americka imperija je imala kultumi i ideoloski uticaj daleko
britanskih snaga u Burskom ratu, koje su u to vreme bile ostro kritikovane. iznad svog komercijalnog znacaja, a arnericki mislioci su od 1898. godine
Isto tako nije bilo govora ni 0 razmerama sukoba: 1900. godine na ostrvima vise nego ikada bili obuzeti novom rasnom teorijom koja je imala tako
je bilo angazovano 70 hiljada americkih vojnika. Konacni gubici nisu opijajuci efekat na njihove pandane u Britaniji i Nemackoj. Jedan od kljuc-
poznati a njihovo utvrdivanje komplikuje broj umrlih u zatvorima i kon- nih zastupnika "tevtonskih" teorija rase u javnom zivotu bio je senator
centracionim logorima kao i broj urnrlih od gladi. Medutim, i sarno vojnicki Albert Beveridz, najveci pristalica filipinskog poduhvata. Takve ideje su
gubici su vec bili uzasni. Sve u svemu, broj filipinskih zrtava sigurno se meri nalazile sledbenike u naciji koja je navikla na generacijske sukobe sa ern-
stotinama hiljada. Kao sto je jedan americki kongresmen napomenuo: "U cima i americkim domorocima, u borbama koje su izrodile bezbroj nega-
Luzonu vise nema pobune, jer nije preostao niko da se pobuni". tivnih stereo tip a 0 "ni~im rasama", Medison Grantje 1916. godine objavio
Kakve god da su njegove mane, sukob sa Spancima i njegov ishod nisu popularni tekst Nestanak velike rase ili rasna osnova istorije Evrope.
ostavili nimalo surnnje da je Amerika stekla polozaj svetske sile, status koji Teorija eugenetike, sugestija da se socijalni problemi mogu resiti
je jos vise ojacala aktivna spoljna politika Teodora Ruzvelta (predsednika od reprodukcijom najboljih i ogranicavanjem inferiomih, bila je povezana sa
1901-1909). Ruzvelt je covek koji je nastupio kao mirotvorac u Rusko-ja-
panskom ratu 1905. godine, isti onaj kojije 1907. poslao .veliku belu flotu"
na krstarenje po celom svetu da bi demonstrirao rast americke pomorske
rasizmom. Ideje eugenetike imale su dubok uticaj na americku drustvenu
politiku u prvoj cetvrtini veka, odrazavajuci se na razlicita podrucja kao sto
su obrazovanje, socijalno blagostanje, krivicna pravda i maloletnicka de-
I
sile. Ruzvelt se 1902. godine pozvao na Monroovu doktrinu kako bi ubedio linkvencija, kao i tretrnan alkoholicara, epilepticara i dusevnih bolesnika.
evropske sile da odustanu od blokade Venecuele. Sjedinjene Drzave su
svojim imperijalnim ponasanjem nastojale da uspostave dominaciju na
Rast populamosti testova inteligencije posle 1905. godine dao je navodno
kvantitativnu osnovu za arnericku socijalnu pirarnidu: ona se sa vrha, koji su
I
Pacifiku i u Karibima, a to je uloga za koju je bio potreban kanal izmedu ove cinili belici iz seveme Evrope, spustala preko mediteranskog i slovenskog
dye vodene povrsine. Tako je Ruzveltova administracija 1903. godine iznaj- stanovnistva, da bi konacno dosla clo crnaca. Ove teorije su navoclno po-
mila od Kolumbije zernljiste koje ce postati Zona Panamskog Kanala, a tvrdivali masovni testovi inteligencije (lose) izvedeni na regrutima u toku
zatim isplanirala lokalnu pobunu da bi stvorila marionetsku drzavu Panamu. , Prvog svetskog rata. Posle toga, advokati "anglosaksonske" supremacije
Kanal je graden od 1906. do 1914. godine uz ogromnu cenu u Ijudskim mogli su da tvrde da je nj ihova pozicija u potpunosti opravdana neoborivim
zivotima. Americka flota je sada imala mogucnost da se lako i brzo krece podacima.
izmedu dva okeana, a to je pogodnost kojaje mogla imati presudan znacaj u
ratu sa Britanijom ili sa njenim mocnim pomorskim saveznikom J apanom.
Sjedinjene Drzave su mogle da tretiraju vecinu malih drzava u Ka- INDUSTRIJALIZACIJA I ZLATNO DOBA
ribima kao de facto kolonije koje treba okupirati kako i kada to bude po-
trebno da bi se zastitili arnericki grad ani ili naplatili dugovi. Kuba i Panama Americka industrijalizacijaje dostigla vrhunac posle Gradanskog rata,
su vec prakticno bili protektorati, dok je Portoriko bio kolonijalni posed. sto je velikim delom bila i njegova neposredna posledica. Pored razumljivih
Vlada Sjedinjenih Ddavaje!}1905. godine preuzela finansije Dominikanske
Republike navodeci kao opravdanje navodno "policijsku vlast", sto je bilo u
zahteva u odnosu na ratnu industriju, ugovori zakljucivani u vreme rata
ornogucili su pojedinim biznismenima da akurnuliraju veliko bogatstvo,
I
skladu s .Ruzveltovim shvatanjem Monroove doktrine", U smislu meduna- koje su sada mogli uloziti u druge poslove. Uz to je eliminisanje uticaja
rodnog prava/ ideja je bila bizarna, ali je utvrdila cvrst presedan. Americke
142
juznjackih plantazera omogucilo Kongresu da uspostavi carinske barijere za
143
I
I
zastiru americke industrije. U periodu od sezdesetih godina devetnaestog Dzej Guld. Bitku koja je usledila pratilo je masovno podmicivanje sudova,
veka do tridesetih godina narednog veka, pravni i politicki rnilje u Sjedi- sudija i drzavnih funkcionera kao i rnanipulacija hartijama od vrednosti
I njenirn Drzavama bio je izuzetno naklonjen industriji i suprotstavljao se cak
i urnerenirn oblicirna regulacije iIi ogranicavanja,
velikih razmera, koja bi bila nezakonita u svakom drustvu.sa bar rudimen-
tamim mehanizmima za funkcionisanje finansijskog sistema. Obe strane su
Veliku povelju neogranicenog kapitalistickog razvoja cinile su pre takode naveliko koristile bande najmljenih siledzija.
I svega dye doktrine. Jedna od njih je bila ustavna odredba kojom se vladi
zabranjuje da "slabi ugovor", sto je znacilo da ne treba da postoji nikakva
zvanicna intervencija u pravnirn poslovima izrnedu poslodavca i zaposle-
ad 1866. godine, Njujork Sitijem je vladao izuzetno mocan politicki
sindikat poznat pod imenom .Tvid ring". Njegovo unistenje 1871. godine
postavilo je korupciju u centar politicke rasprave. Uskoro se, 1873. godine,
dogodio i skandal sa firmom .Kredit.Mobilije". Tu firmu je osnovala ze-
I nog, pa cak ni kada se radi 0 osnovnirn pitanjirna kao sto su odredivanje
najarnnina i radnog vrernena. Druga je, treba istaci, bio cetrnaesti ustavni
amandrnan, koji je bivsirn robovima formalno davao puna gradanska i po-
leznica Union Pacifik da bi finansirala izgradnju svoje pruge u zapadnom
pravcu po inflatomim cenama. Pri tom je americkim kongresmenima delila
liticka prava. Na osnovu tumacenja sudova tog vremena, ovaj arnandman besplatne akcije kako bi destimulisala istragu. U skandalje bio umesan cak i
nije pruzao cmcima prakticno nikakvu zastitu, vec je sva prava .Jica" davao potpredsednik Sjedinjenih Drzava. Drugu administraciju predsednika Gran-
korporacijama pa je svako propisivanje poslovnih aktivnosti od strane vlade ta (1873-1877) obelezio je niz takvih afera, koje su, uzete zajedno, otkrivale
smatrano krsenjem korporativnih gradanskih prava. Vrhovni sud je 1905. tesne finansijske veze izmedu vladinih funkcionera na svim nivoima i ko-
godine u slucaju Lohner presudio da Njujork nema nikakva prava da regulise rumpiranih biznismena. Velicina profita koji se mogao ostvariti u takvom
I maksimalno radno vreme zaposlenih. Na pravne stavove je uticala i teorija
socijalnog darvinizma, koja je, u svom prostom obliku, tvrdila da su poku-
poslu bila je zapanjujuca, a Dzej Guld, koji je umro 1892. godine, ostavio je
za sobom bogatstvo procenjeno na 70 miliona dolara. Ratovi stranacki obo-
saji da se pomogne sirornasnima i nesposobnima ne sarno beskorisni, vec i jenih drzavnih funkcionera vodeni su bez imalo obzira premajavnom dobru,
I da predstavljaju stetno uplitanje u normal an tok drustvenog razvoja.
ad 1890-ih godina, reformisticke i intervencionisticke vlade drzava i
a finansijske zloupotrebe su doprinele pogibeljnom krahu Vol Strita 1869.
godine i panici 1873. godine. Mada, kako je to Dzim Fisk primetio, ,,nije
gradova dozivljavale su skoro potpun neuspeh u nastojanjima da urede izgubljeno nista osim casti",
uslove poslovanja u interesu radnika i potrosaca. Vrhovni sud je 1895. go- U vreme nakon Gradanskog rata, Sjedinjene Drzave su postale naj-
dine proglasio neustavnorn utvrdenu stopu poreza na prihod; te iste godine veca privredna sila na svetu i taj proces se moze ilustrovati brzom ekspan-
ovaj sud je odbio da kazni otvoreno krsenje saveznog zakona protiv trustova. zijom nekoliko razlicitih industrija. Proizvodnja uglja u Sjedinjenim Drza-
U meduvrernenu su nizi sudovi u primeni krivicnog prava odlucno odbijali varna je 1860. godine iznosila 14 miliona tona, sto predstavlja povecanje za
da priznaju novo industrijsko okruzenje, tako da je bilo prakticno nemoguce preko 3000 procenata u odnosu na 1820. godinu, dokje 1884. dostigla cifru
ruziti korporaciju cak i za najgore postupke koji su dovodili do smrti ili od 100 miliona tona. Proizvodnja bituminoznog uglja povecana je sa 43
povrede radnika, ili za bilo kakvu stetu nanetu zajednici u susedstvu. Na miliona tona 1880. godine, na 212 miliona tona 1900, a antracita sa 30 na 57
I 144 145
Americka industrija je imala koristi i od kreativnosti svojih prona- celika, 262 miliona tona uglja i 16 miliona tona sirovog gvozda. Pored
lazaca. Na primer, Tomas Alva Edison je, iako se cesto oslanjao na obiman industrijskih proizvoda, prircdna bogatstva su Sjedinjenim Drzavama orno-
rad svojih prethodnika, napravio kljucni prodor koji je omogucio prakticnu gucila da postanu veliki proizvodac dragocenih metala, nafte, zita, duvana i
primenu takvih pronalazaka kao sto su gramofon (1877) i elektricno osve- pamuka na nivou koj i se priblizavao ili premasivao bogate zemlje kao sto su
tljenje (1879). Njegov kinetograf iz 1894. godine postavio je osnove za Rusija, Australija i Indija.'Gotovi proizvodi su 1913. go dine izbili na prvo
tehnologiju pokretnih slika. Aleksandar Grcjem Bel je 1876. godine napra- mesto americkog izvoza, ispred sirovina i poljoprivrednih proizvoda. Udeo
vio telefon, a braca Rajt su 1903. postali pioniri letenja avionima s motorom. Sjedinjenih Drzava u medunarodnoj trgovini sada je iznosio 11 odsto, tek
Od osamdesetih godina devetnaestog veka, americki pronalazaci nesto manje od Britanije i Nernacke.
igrali su znacajnu ulogu u projektovanju automobila sa benzinskim moto- Industrijski rastje pruzio mcgucnost za temeljno prestrukturiranje po-
rom i mozda jos vise u razvoju tehnika masovne proizvodnje automobila. slova u pravcu stvaranja sve vecih korporacija, koje ce se uskoro pretvoriti u
Jedan od prvih uspeha bio je oldsmobil, koji se 1903. go dine mogao pro- gigantske kartele i monopole. Najvece firme u odredenoj industriji bi prvo
izvoditi u seriji od zapanjujucih 4 000 vozila godisnje. Henri Ford je na- izbacile svoje konkurente iz posla, a zatim povukle druge konceme u savez,
pravio svoj prvi automobil 1896, a automobilska kompanija osnovana je stvarajuci sistem trustova ili holding kompanija.To ni u kom slucaju nije bila
1903. godine. Do 1907. godine, Ford je vec napravio sistem proizvodnih novina - u Gradanskorn ratu je porodica Dipon formirala "barutni trust" da
linija koji je omogucavao proizvodnju ogromnog broja njegovih automobila
Model T, .Jimena Lizi". Godine 1909, proizvedeno je 12 hiljada, a 1910. cak
19 hiljada automobila. Posle toga, brojke su kontinuirano rasle, da bi 1920.
bi kontrolisala isporuku baruta po fiksnim cenama. Ali, je sada postupak
ubrzan. Dzems Djuk je 1890. go dine spojio dva najveca proizvodaca ciga-
reta u novu poslovnu imperiju - American Tobacco. Sistem komunikacija je
I
godine dostigle milion. Fordje bio inovator i u industrijskom poslovanju, pa kontrolisala Americka telefonska i telegrafska kompanija.
je svojim radnicima nudio izuzetno povoljne nadnice i radno vreme u Industrija nafte je bila klasican primer. Prva "naftna groznica" u svetu
zamenu za prihvatanje do tada nevidene industrijske discipline i lojalnost dogodila se u zapadnoj Pensilvaniji 1859. godine, a sedamdesetih godina se
korporaciji. Od 1911. go dine, proizvodni proces je ubrzan primenom novih trend u pravcu stvaranja monopola brzo razvijao pod vodstvorn nekadasnjeg
principa "nau~nog upravlj anj a", koje je formulisao Frederik V. Tejlor, preduzimaca iz Gradanskog rata Dzona D. Rokfelera i njegove kompanije
odnosno "tejlorizma". Koncentracija nove industrije u Detroitu omogucila . Standard Oil, osnovane 1870. godine. Rokfeler je zakljucio tajne sporazume
je gradu da poraste sa 286 hiljada stanovnika 1900. na 466 hiljada 1910. sa zeleznickim kompanijama koje su clanovima kartela davale povlascene
godine.
Napredak u proizvodnji pratila je i sve slozenija maloprodaja jer su
americke firme s kraja devetnaestog veka usavrsile nove tehnike kao sto su
cene prcvoza. Firme koje se nisu slagale izbacivane su iz posla ponekad
primenom nasilja i sabotazorn. Vee 1876. godine, Standard Oil je kontro-
lisao 80 procenata americke proizvodnje nafte, a 1883. godine Standard Oil
I
kataloska prodaja i moderno oglasavanje. Sirs Roebak i Montgomeri Vord Trust je dobio kontinentalne razmere. Rokfeler je 1905. go dine tvrdio:
su 1900. godine bili daleko najveci prodavci na malo u svetu. Americki .Ruza ' Americka lepotica' moze se proizvesti u svoj svojoj lepoti sarno ako
biznis je cvetao i zbog rastuce komercijalizacije slobodnih aktivnosti urba- se zrtvuju pupoljci koji rash! oko nje", Rokfelerova moc nije bila
nih masa. U poslednjem kvartalu tog veka sport je poceo da privlaci veliku neosporavana, a njegovi supamici bili su i sarni neizmemo mocni, narocito
publiku koja je placala ulaznice za sportske dogadaje, a bezbol je, posebno,
postao nacionalni sport. Devedesetih godina devetnaestog veka novinski
magnati poput Vilijema Randolfa Hersta prvi su krenuli u modernu masovnu
koncem Galf Oil, koji je nastao 1900. godine uz pornoc bankarske porod ice
Melon.
Proces stvaranja trustova i korporativne centralizacije dostigao je
I
distribuciju novina uz reklarnne majstorije za povecanje tiraza, brojne oglase .vrhunac na prelazu u novi vek, sto se najbolje vidi na prirneru Arnericke
i savez sa demagoskorn politikom. Broj dnevnih novina u Sjedinjenim korporacije za celik iz 1900. godine, prve privatne ekonomske organizacije
Drzavama povecan je sa 574 na 2600, od 1870. do 1909. godine, a njihov sa kapitalom od preko milijarde dolara. U periodu 1898-1900, oformljeno je
tiraz je porastao sa 2,6 na 24,2 miliona. 149 slozenih firmi s ukupnim kapitalom od 3,8 miliona dolara. Ovakva
Pocetkom dvadesetog veka, Sjedinjene Drzave su po snazi industrije
stale u red sa Britanijom i Nemackom, kao jedna od tri vodece sile na planeti.
Sjedinjene Drzave su vec drzale prvo mesto u proizvodnji uglja i sirovog
kretanja podrzavale su velike banke, pre svega kuca Dz. Pjerponta Morgana,
jos jednog ratnog profitera iz 1860-ih. Morganje 1889. uspostavio bankarski
, kartel da bi monopolisao federalne rezerve zlata, sto muje naredne decenije
I
gvozda, pretekavsi Britaniju, dok su u proizvodnji celika i gvozdene rude dalo moc da se na manje-vise jednakoj nozi cenjka sa predsednikom Sje-
nadmasile Nernacku.
, Sjedinjene Drzave su proizvodile 13,5 miliona tona dinjenih Drzava, Kontrola koju je imao nad kreditima omogucila mu je da
I
•
146 147
dominira i sektorima kao sto su industrija nafte, celika i uglja i da finansira
Vrhunac je dostignut 1907. go dine sa 1,2 miliona useljenika (Tabela 4.2).
nove konglomeraeije. Morganov novae je 1890-ih godina bio dominantan u
Ovoliki priliv dobio je i fizicki simbol u vidu objekta za imirrante na ostrvu
cetiri ogromna zeleznicka sistema a do 1912. godine njegova banka je sa jos
Elis u njujorskoj luei koji je otvoren 1892. godine.
dye kontrolisala korporaeije ciji je kapital iznosio ukupno 22 milijarde
dolara. Morgan je umro 1913. go dine ostavivsi za sobom 130 miliona
do lara. TABELA 4.2. STANOVNISTVO SJEDINJENIH DRZA VA 1870-1920.
(u milionima)
Korporativna dominaeija sirila se na citave industrije. U nekoliko
zapadnih drzava eelokupna privredna aktivnost se u krajnjoj liniji zasnivala Broj stanovnika*
Godina~isa
na zeleznici koja je izvozila proizvode i uvozila poljoprivredne masine,
bodljikavu zicu i druge potrepstine za svakodnevni zivot. Zeleznicke kor- 1870. 38,6
poraeije su imale neogranicenu slobodu odlucivanja 0 ceni prevoza putnika i 1880. 50,2
robe, sto im je orncgucavalo da po svojoj volji nagraduju prijatelje i povre- 1890. 63,0
I 148
novoj zemlji u zamenu za izbomu podrsku. Ta ocigledna veza izmedu novih
149
imigranata i politicke korupcije predstavljala je snazno retoricko oruzje periodu 1890-1900, duzina elektrificiranih pruga povecana je sa 1 260 na 22
tradicionalnih zajednica rodenih Amerikanaca, kod kojihje ta veza ucvrsci- hiljade milja. Boston je dobio podzemnu zeleznicu 1897 .•godine a Njujork
vala najgore rasne i verske stereotipe. Do pocetka devedesetih godina de- 1904. Napredak u gradevinskoj tehnici takode je pomogao da se odrzi ova
vetnaestog veka, strah od katolicanstva bio je dovoljno veliki da dovede do gustina stanovnistva. Koncept oblakodera pojavio se prilikom obnove c.
stvaranja Americkog udruzenja za zastitu, snazne grope protestanta i nati- kaga posle velikog pozara 1871. godine, a model se zatim, od osamdesetih
vista kojaje u periodu 1894-1896. dominirala politikom u nekoliko drzava. godina, prosirio i na druge krajeve. Ovakav razvoj omogucio je nevidenu
Etnicke i verske zategnutosti bile su prava blagodet za poslodavce koji su koncentraciju ljudi u podrucjima kao sto je Menhetn, gde je 1910. godine
ovo medusobno podozrenje koristili kao instrument za sprecavanje masov-
nog industrijskog organizovanja. Bar do pocetka dvadesetih godina dva-
desetog veka, privilegovani i direlctorski polozaji bili su zabran rodenih
bilo 2,3 miliona ljudi, i to ne racunajuci rastuce stanovnistvo susednih de-
iova grada povezanih podzemnom i vazdusnorn zeleznicom. Godine 1989,
pet okruga se spojilo u ogromnu metropolu - Njujork.
I
Amerikanaca, dok su za emigrante bili rezervisani nizi poslovi. Karalcter gradova se takcde menjao, a lokalne zajednice cesto su bile
Karalcter gradskog zivota se do kraja veka radikalno promenio, a definisanejezikom ili verom. Nove gradove su obicno karakterisali ekstrem-
gradovi su sve vise rasli i postajali sve raznolikiji. Sarno cetvrtina stano v- no bogatstvo i privilegije, dok su najsirornasniji delovi bili izlozeni nezami-
nistva Sjedinjenih Drzava je 1870. godine zivela u naseljima sa preko 2 500 slivim akutnim oblicima visestrukog socijalnog lisavanja. Osamdesetih go-
ljudi, a 1917. ovaj udeo se vec priblizavao polovini. Godine 1910,50 ame-
rickih gradova imalo je sto, ili vise od sto hiljada ili vise stanovnika. U
periodu od 1860. do 1910. godine, stanovnistvo Njujork Sitija povecalo se sa
dina devetnaestog veka, gustina stanovnistva u sirotinjskim kvartovima
istocnog dela Njujorka bila je mozda i dvostruko veca nego u Londonu. 0
uzasnim zdravstvenim standardima u zemlji kao celini govore podaci 0 stopi
I
I
nesto ispod miliona na preko cetiri miliona, da bi 192.0. dostiglo osam mi- smrtnosti kojaje obicno iznosila 16 ili 17 na 1000 stanovnika u prvoj de-
liona. I Cikago i Filadelfija su do kraja veka ima\i vise od milion stanovnika -. ceniji veka, ili dvostruko vise nego sada. Smrtje u skoro cetvrtini slucajeva
(Tabela 4.3). bila izazvana upalom pluca, gripom i tuberkulozom. Industrijske nesrece su
takode bile vrlo ceste. Na primer, 1904. godine uzrok smrti 27 hiljada rad-
TABELA 4.3. VODECI GRADOVI AMERIKE "ZLATNOG DOBA" nika bio je na neki nacin vezan za njihov posao. Ti podaci potvrduju ko-
mentar Lorda Brajsa (tada profesora na Oksfordskom univerzitetu a kasnije
Broj stanovnika (u hiljadama) ambasadora u Vasingtonu), iz 1893. godine, da su "gradske vladejedan od
Njujork
1860.
806
1900.
3437
ociglednijih neuspeha Sjedinjenih Drzava".
I
Cikago 109 1699 RAD I KAPIT AL
Filadelfija 566 1294
Sent Luis 161 575 Industrijaiizacija i urbanizacija su, prirodno, izazvale snazne socijalne
Boston 178 561 napetosti, pojacane upadljivim razlikama u bogatstvu koje su postojale
Klivlend 43 382 paralelno s egalitarnom politickorn strukturom demokratske republike. Od
San Francisko 56 342 Gradanskog rata, industrijski radnici i farmeri organizovali su niz narodnih
Sinsinati 161 325 pokreta za ostvarivanje vece ekonomske demokratije i socijalne pravde, pri
Pitsburg 49 322 cemu su protesti, naravno, bili jaci u toku cestih ekonomskih zastoja i kriza.
Nju Orleans 169 287 Neposredno posle Gradanskog rata, osnovana je Nacionalna radnicka unija
Detroit 49 286 kao rezultat talasa sindikalnog delovanja i radnickog aktivizma: U Njujorku
Navedeni su sarno gradovi koji su 1900. imali preko 250 000 stanovnika. je 1872. go dine sto hiljada radnika stupilo u strajk zahtevajuci osmocasovno
I milion, iako se taj broj sredinom devedesetih godina prepolovio. Vec 1905.
godine, clanstvo sindikalnih organizacija brojalo je oko dva miliona, od cega
su verovatno polovinu 6nili clanovi AFL-a.
bama sa milicijom u Pitsuburgu ubijeno je dvadeset cs:\Voro, u Cikagu
osamnaest, u Baltimoru de set, u Redingu sest ljudi; u toku godine poginulo
je najmanje sto. U Sent Luisu je osnovana virtuelna komuna - najbliza
Ovakvi pokreti nailazili su na snazan otpor drzave kao i poslodavaca i radnickom sovjetu od svega sto se ikada pojavilo u Sjedinjenim Drtavama-
mocnih korporacija. Simpatije sudova za ogromne i monopolisticke eko- pod vodstvom Partije radnika. Vlada je ozbiljno raspravljala 0 predlogu da
nomske strukture nisu se nikako protezale na interese radnika pa su Sje- se proglasi stanje pobune u Pensilvaniji i pozovu dobrovoljci po modelu iz
dinjene Drzave zaostale za drugim industrijskim drustvima u priznavanju 1861. godine. U nekoliko oblasti, kriticno pitanje predstavljala je lojalnost
prava na postojanje radnickih organizacija kao takvih, ili bilo kakvog oblika drzavne milicije, koja se pokazala nespremnom ili nevoljnom da se su-
kolektivnog pregovaranja. Sudije su saosecale sa paternalistickim ciljevima protstavi svojim sugradanima strajkacima i koja je cak predavala oruzje
poslodavaca kakav je bio Dzord F. Ber iz antracitskog trusta, kojije izjavio: masi (u to vreme je regularna americka armija bila angazovana u ratu sa
.Prava i interesi radnog coveka zastitice hriscani kojima je Bog u svojoj Indijancijama). Ovaj debaklje doveo do temeljnog prestrukturiranja milicije
beskrajnoj mudrosti poverio da upravljaju interesima svojine u ovoj zemlji". u novu i strozu vise vojnicku organizaciju Nacionalne garde. ad 1977.
Nasuprot tome, najveci broj zakonodavnih tela nije pravio nikakve godine, seoskim podrucjima su se brzo prosirile radikalne populisticke ideje
teskoce poslodavcima kada bi formirali sopstvene paravojne snage da bi kroz formiranje novih farmerskih udruzenja, koja su za sarno deset godina
kontrolisale industrijsko stanovnistvo i suzbijale strajkove. ad 1870-ih Pin- okupila 400 000 clanova. Moguce je da je krhkost poretka 1877. doprinela
kertonova i druge detektivske agencije nudile su gazdama niz usluga istrage spremnosti politickog establisrr.enta da bas te godine postigne svoj veliki
i obezbedenja, i to mnogo efikasnijih od onih koje su mogle da im pruze izborni kompromis.
drzavne agencije. Bez pravnog konteksta, interesi radnika morali su da budu Sredinom 18BO-ih, doslo je do slicne eksplozije izazvane aktivnoscu
izrazeni kroz upotrebu sile i vanrednih mera, koje su obicno vodile direktnoj Vitezova rada i Centralne radnicke unije sa sedistem u Cikagu, kao i po-
konfrontaciji sa rnasinerijorn drzave. Zbog toga je americke radnicke spo- bednickog strajka protiv zeleznicke kompanije Union Pacifik. U pobuni koja
rove do tridesetih godina dvadesetog veka karakterisao zapanjujuci stepen je izbila 1884. go dine zbog pokusaja linea u Sinsinatiju i pretvorila se u
nasilja koje se cesto granicilo s gradanskim ratom, a industrijski konfliktje u sukob sa klasnim obelezjem, za tri danaje poginulo 50 ljudi. Broj ~trajkova u
nekim periodima dostizao zastrasujuce dimenzije, kao na primer 1885-56, celoj zemlji je 1886. godine dostigao istorijski rekord od 1 400. Te iste go-
1892-94. i 1912-16. dine, radikalni teoreticar Henri Dzordz oformio je koaliciju da bi se kan-
Tih godina su vodene mnoge legendarne borbe. Sredinom 1870-ih didovao za gradonacelnika Njujorka na radnickoj listi.
godina, podrucje rudnika antracita u Pensilvaniji bilo je pozornica terori- Svaki potencijalno revolucionarni talas onemogucio je incident u
sticke kampanje koju je organizovala tajna organizacija irskih rudara po Hejmarketu u Cikagu, gde su se demonstracije uglavnom stranih anarhista
imenu "Moli Mekgvajers". Kampanjaje ugusena sarno privatnim naporima pretvorile u pobunu. Sedam policajaca je ubijeno bombom a cetvoro anar-
poslodavaca u ugljenokopima: sve sto je drzava ucinila bilo je da obezbedi hista je pogubljeno bez obzira na medunarodne proteste. Bes koji je ovaj
sudnicu i dzelata. Pros lava stogodisnjice, 1876. godine, donela je poplavu incident izazvao unazadio je stvar politickog radikalizma za nekoliko godi-
"alternativnih" deklaracija nezavisnosti, sto je govorilo 0 dubokom razoca- na, ali su se radnicki nemiri nastavili i na severu i na jugu. Crni radnici iz
renju americkim drustvorn u kontinuiranoj depresiji. Partija radnika Ilinoisa secerana su 1887. go dine zapoceli pobunu pod pokroviteljstvom Vitezova
je pobrojala "neotudiva prava" koja ukljucuju "pravo na zivot, slobodu i rada, a njihov pokret je, nimalo iznenadujuce, slomljen s najvecom zesti-
punu naknadu sa svoj rad". Nacionalno udruzenje za zensko pravo glasa nom. U talasu obustava rada 1892. godine organizovanje i generalni strajk u
izjavilo je da je prvi vek u istoriji Sjedinjenih Drzava "predstavljao niz Nju Orleansu. Strajk u celicanama u Homstedu, u Pensilvaniji, doveo je do
slucajeva preuzimanja i uzurpacije vlasti nad ~enama". Radnicki aktivista zestoke bitke izmedu radnika i Pinkertonovih detektiva koje su iznajmile
Dzon F. Brej trvdio je da vlade uspostavljene po pr-vobitnoj deklaraciji "nisu Karnegijeve celicane, sto je prouzrokovalo mozda dvadeset zrtava. To je
uspele da medu nama sprece izrastanje starih aristokratija pod novim takode bio jedan od prvih sukoba u kojima su se strajkaci suocili s novim
imenom". , strasnim oruzjem - Gatlingovim topom za masovno unistenje. Godine 1894,
Sjedinjene Drzave su 1877. dozivele tesku "godinu nasilja", koje je , strajk u Pulmanovoj kompaniji u blizini Cikaga doveo je do intervencije
zapocelo serijom strajkova radnika na zeleznici a zatim se prosirilo na druge hiljada saveznih vojnika i nemilosrdne upotrebe saveznih sudova da bi se
industrije, da bi krajem leta doslo do lokalnih generalnih strajkova. Protesti slomili zeleznicki sindikati. U ovom sukobu izgubljena su 34 zivota.
152 153
Jedan od najvecih olujnih centara k1asnog konflikta bi1i su zapadni NAPREX>AK I REAKCIJA 1877-1917
rudnici, gde su drzave u Stenovitim p1aninama, u periodu od 1892. do 1917,
dozivele niz zestokih sukoba pracenih ubistvima, masakrima, masovnim Americkom nacionalnom politikom je u ovom periodu dominirala Re-
deportacijama i koncentracionim logorima. Atmosferu ovih godina i1ustruju publikanska stranka, koja se zalaga1a za interese industrije i za zdrave
veliki strajkovi 1892. godine, koji su u mestu Ker d' A1en u Ajdahu doveli do finansije, sto se pre svega manifestovalo u visokim carinama na uvoznu
topovskih bitaka dovo1jno velikih da guvemer prog1asi pobunu i pozove industrijsku robu. Stranka je svoj uspesan razvoj zasnivala na mitologiji
nacionalnu gardu. Savezne trupe su 1899. godine u toj istoj drzavi satera1e Gradanskog rata i liku Linkolnove partije i nacionalnogjedinstva. Bila je tu i
stotine rudara u torove za bikove i tu ih drzale mesecima. Centar bure etnicka komponenta posto su u mnogim drzavama republikanci predstavljali
1913-14. bili su rudnici uglja ujuznom Koloradu, gde je, aprila 1914, nacio- Amerikance prve generacije suprotstavljene novijim doseljenickim zajedni-
nalna garda upotrebila mitraljeze u ozloglasenom masakru u satorskom cama, narocito lraca katolika, i gradskoj korupciji koju su oni navodno
naselju rudara kod grada Ladlou. U sukobu je poginulo oko 70 Ijudi, simbolizovali (iako su i republikanci imali sopstvenu spektakulamo nepo-
ukljucujuci i veci broj zena i dece. Strajk rudara u mestu Bisbi u Arizoni, stenu masineriju u gradovima kao sto je Filadelfija). Republikanci su
1917. godine, prekinuli su clanovi odbora za gradansku samozastitu .Lige 1880-ih godina prikazivali svoje demokratske supamike kao partiju "ruma,
za vemost", koji su pokupili 1 200 radnika i silom ih deportovali u pustinju u romanizma i pobune", odnosno, kao one koji, nasuprot prohibiciji, zastupaju
otvorenim stocnim furgonima. intrerese proizvodaca alkohola, politicke mehanizme pod dominacijom
Najveca radnicka organizacija koja je ucestvovala u ovim akcijama katolicizma i nereformisani konfedera1ni jug.
bila je Zapadna federacija rudara (WFM) , koja je, prirodno, pokazivala Posle pokretanja postupka za opoziv Endrjua Dzonsona i njegovog
radikalne i sindikalisticke sklonosti. Ona je 1905. godine, zajedno sa soci- politickog unistenja, republikanci su doveli Julisisa Granta, snaznu figuru
jalistima i anarhistima, ucestvovala u stvaranju nove radnicke federacije ciji cija je pobeda obezbedena obesprav1jivanjem velikog broja prirodnih
je cilj bio da sindikalno organizuje radnike koje je zanemarivala cehovski pristalica demokratske stranke. U normalnim okolnostima, u Vasingtonu bi
orjentisana Americka federacija rada. To je bila organizacija Industrijski se 1876. go dine nasao predsednik demokrata, ali su vrlo zategnute okolnosti
radnici sveta (IWW), ,,kolebljivci", kojaje imala sindikalisticki cilj da stvori
,jednu veliku uniju", umesto klasnog drustva koje eksploatise radnike. U
tom smislu, unija je predstavljala buducu drustvenu organizaciju koja ce se
u poslednjim godinama obnove znacile da su uslovi sve drugo samo ne
normalni paje republikanski kandidat Raderford B. Hejs ostvario nesigumu
pobedu. Republikanci su 1880. obezbedi1i predsednicki polozaj Dzemsu A.
I
postepeno ostvarivati unutar kapitalistickog poretka u raspadanju. Od 1905. Garfildu, ali je raskol u stranci doveo do poraza 1884. godine. Demokrata
do 1919. godine, ova organizacijaje ostvarila veliki napredak u sindikalnom
organizovanju imigranata, nekvalifikovanih i sezonskih radnika, ne vodeci
koji ga je nasledio, Grover Klivlend, osvojio je za svoju partiju jos jednu
pobedu 1892. godine. S ovim znacajnim izuzetkom, repub1ikanci su drzali I
racuna 0 boji njihove koze kao prepreci kojaje postajala tako varna odred- predsednicki polozaj sve do·'1912. godine.
nica drustvenog razvoja. Organizacija se istovremeno posvetila i organizo-
vanju zena radnika. Medu milogobrojne casne bitke spadaju strajkovi u me-
stima Mekis Roks u Pensilvaniji (1909), Lorens u Masacusetsu (1912) i
Repub1ikanska hegemonija je prezivela vreme sveprisutnih skandala a
nisu je slomile ni ekonornske ni radnicke krize sedamdesetih i osamdesetih
godina. U periodu od 1860. do 1908, u repub1ikanskoj porodici su medu
I
Paterson u Nju Dezersiju (1913). Pokret je bio veoma snazan u nekim za- brojnim frakcijama vodene znacajne politicke debate, a bi1aje cesta i pojava
padnim regionima, ukljucujuci i .naftna polja" u Teksasu i Oklahomi i sum-
ske oblasti drzave Vasington.
disidentskih grupa. Liberalni republikanci su 1872. godine istakli svog pred-
sednickog kandidata protiv Ju1isisa Granta, a 1876. godine .nepokolebljivi'' I
Uspeh pokreta izazvao je veliki strah u redovima politicke elite pa je i "po1utani" u republikanskoj stranci podelili su se oko pitanja da Ii bi Grant
represija postala uobicajena. Lider ,,kolebljivaca" i putujuci pesnik Dzo Hi1je
1915. godine pogubljen na osnovu laziranih optuzbi u drzavi Juta. U borbama
izmedu ,,kolebljivaca" i gradanske samozastite 1916. godine u Everetu, u drzavi
trebalo da se kandiduje za predsednika po treci put. Pokazalo se da je po-
liticka korupcija stalno prisutan problem koji izaziva razdor. Narocito posle
skandala kao sto je bio onaj vec pomenuti sa firmom .Kredit Mobilije",
I
Vasington, poginulo je najmanje sedmoro ljudi. .Kolebljivce" su konacno uni- republikanci nisu mogli da se sloze oko funkcionisanja sistema po dele plena
stila dva dogadaja 1917. godine: objava rata, kojaje vlastima dozvolila da su-
zbiju veci deo njihovih aktivnosti na osnovu tvrdnje da su ih podstakli Nemci, i
i kvaliteta funkcionera koje taj sistem proizvodi. Jedno resenje bio je i model
drzavne sluzbe u vladi, ali su pokusaji da se stvori nekorumpirana birokratija I
revolucija u Rusiji, koja je energiju mnogih radikala preusmerila ka komuni- naisli na zestok otpor pre svega onih koji su imali koristi od postojeceg
stickorn pokretu. Organizacija rww je nestala ubrzo posle 1919. godine.
154
okruzenja, Ni zakon 0 drzavnoj sluzbi kojije donet 1883. godine nije imao ni
155
I
I
blizu zeljeni efekat posto je ogranicio naimenovanja na sarno neke polozaje jedne i druge izbore, demokrati su takode ubedljivo pobedili na izborima za
na saveznom nivou. Tokom osamdesetih godina devetnaestog veka, pitanja Kongres, na primer 1874. godine. U nekom drugom sistemu predstavnistva
reforrne drzavne sluzbe i nekompromitovane vlade i dalje su izazivala po- (pod pretpostavkom da je brojanje glasova bilo posteno' na obe strane)
dele izrnedu stare garde i "nezavisnih" reformista. Kao i liberalni repu- politicks vlast u Sjedinjenim Drzavama bi svih ovih godina bila podjednako
blikanci pre njih, nezavisni su bili sprernni da udu u koaliciju sa demokrat- podeljena na ove dye stranke (Tabela 4.5).
skorn opozicijom, a to dezerterstvo je pomoglo demokratama da 1884. go-
dine osvoje pobedu (Tabela 4.4).
TABELA 4.5. PREDSEDNICI SJEDINJENIH DRZAVA 1861-192l.
TABELA 4.4. REZULTATI PREDSEDNICKIH IZBORA 1868-1916.
Mandat Stranka
Broj Broj Abraham Linkoln 1861-65. Republikanska
glasova glasova Endrju Dzekson 1865-69. Nacionalna unija
Pobednik Porazeni
naroda naroda Julisis S. Grant 1869-77. Republikanska
(u mil.) (u mil.) Raderford B. Hejs 1877-8l. Republikanska
1868. Julisis S. Grant (R) 3,0 Horacio Sejmur (D) 2,7 Dzerns A. Garfild 188l. Republikanska
I 1872.
1876.
1880.
Julisis S. Grant (R)
Raderford B. Hejs (R)
3,6
4,0
Horas Grili (D)
Semjuel Tolden (D)
2,8
4,3
Cester A. Artur
Grover Klivlend
Bendzarnin Harison
1881-85.
1885-89.
1889-93.
Republikanska
Demokratska
Republikanska
Dzerns A. Garfild (R) 4,5 Vinfild S. Henkok (D) 4,4
I 1884.
1888.
1892.
Grover KJivlend (D)
Bendzamin Harison (R)
Grover Klivlend (D)
4,9
5,4
5,6
Dzerns G. Blejn (R)
Grover Klivlend CD)
Bendzamin Harison (R)
4,9
5,5
5,2
Grover Klivlend
Vilijem Makinli
Teodor Ruzvelt
1893-97.
1897-190l.
1901-1909.
Demokratska
Republikanska
Republikanska
Dzerns Viver (P) 1,0 Vilijem H. Taft 1909-1913. Republikanska
1896. Vilijem Makinli (R) 7,0 Vilijem Dz. Brajan (D) 6,5 Vudro Vilson 1913-192l. Demokratska
1900. Vilijem Makinli (R) 7,2 Vilijem Dz. Brajan (D) 6,4
1904. Teodor Ruzvelt (R) 7,6 Alton B. Parker (D) 5,1 Izborni sistem isto tako ne daje odgovarajucu sliku istovremeno pri-
I 1908.
1912.
Vilijem H. Taft (R)
Vudro Vilson (D)
7,7
6,3
Vilijem nz. Brajan CD)
Teodor Ruzvelt (Prog.)
6,4
4,2
sutnih radikalnih struja, koje su ojacale 1890-ih godina nakon produzene
krize u poljoprivrednorn sektoru. Godine 1892, novi Populisticki pokret ista-
Vilijem H. Taft (R) 3,5 kao je svog predsednickog kandidata sa jednom od najradikalnijih platformi
1916. Vudro Vilson (D) 9,1 Carls E. Hjuz (R) 8,5 koje su ikada videne na nacionalnim izborima. Izjavljujuci da je nacija na
ivici .moralne, politicke i materijalne propasti", ova stranka se zalagala za
Iza ovog prividnog konsenzusa krije se mnogo nemira i stranackih ' osmocasovno radno vreme, vecu javnu kontrolu komunalnih usluga i pro-
sukoba. Republikanci i demokrati su se rame uz rame takmicili za podrsku porcionalni porez na dohodak. Ona je takode trazila slobodno kovanje
naroda na svim izborima od 1876. do 1896. godine, a cinjenica da su srebrnog novca, sto je predstavljalo smisljenu inflatornu meru koja bi ko-
republikanci drzali Belu kucu bila je posledica americkog izbomog sistema. ristila farrnerirna da zapada na racun industrije i finansijskih krugova sa
Po modelu "prvi na cilju", prosta vecina u svakoj drzavi daje pobednickom istoka, pored toga sto je iz ociglednih razloga bila privlacna i rudarskim
kandidatu sve izborne glasove te drzave sto cesto dovodi do iskrivljenog drzavarna na zapadu. Za republikance sa istoka politika slobodnog kovanja
rezultata. Demokrata Grover Klivlend je 1888. godine dobio nesto veci udeo srebrnog novca i privremenih subvencija nije bila nista bolja od cistog
glasova naroda od svog republikanskog rivala Bendzarnina Harisona, skoro anarhizma. Populista Diems Viver iz Ajove dobio je preko milion glasova
100 000 glasova vise od ukupno 11 miliona onih koji su glasali. Medutim, odnosno 8,5 odsto od ukupnog broja, pa je cak obezbedio i 22 elektrorska
Harison je na glasanju u izbomom telu porazio Klivlenda s uverljviom glasa. Mozerno sarno pretpostaviti kakav bi bio njegov ucinak da su izbori
razlikorn od 233 prerna 168. Demokrati su sigumo nadglasali republikance odrzani naredne godine, posle finansijskog kraha koji je prouzrokovao
1876. godine i bili su blizu da to ponove 1880, iako su konacno izgubili i veliku bedu i ocajanje.
156 157
I
Zima 1893-94. bila je sumorna, sa mozda 2,5 miliona nezaposlenih i godina. Opasnost od nasilja simbolizovali su atentati na dva americka pred-
bez ikakvih sredstava za socijalnu pomoc kojima bi se bar malo zadovoljile sednika - Garfilda, 1881. i Makinlija 1901. godine. Ovaj drugi su izvrsili
njihove potrebe. Strajkovi su ucestali dostigavsi broj od 1 200 godisnje u anarhisti, ali nijedan nije bio rezultat siroke zavere.
periodu od 1893. do 1898, avec pomenute bitke kod Homsteda i Pulmana Osecaj neposredne opasnosti i revolucioname krize pomaze da se
spadaju medu najsurovije u istoriji zemlje. U prolece 1894. godine, 17 odvo- objasni privrzenost progresivaca administrativnim resenjima koja su davala
jenih "armija" nezaposlenih marsiralo je na Vasington trazeci socijalnu ovlascenja kvalifikovanim strucnjacima na racun demokratskog ucesca.
pomoc i reforme a najpoznatija od njih dobila je ime po svom spoznoI"ll; Masovna demokratija je.bila u osnovi sumnjiva, a efikasan vojni model bio
Dzejkobu Koksiju. Duboko socijalno nezadovoljstvo prodrlo je i u glavne je beskonacno bolje resenje od defektnog ucesca. Refonna policije je imala
politicke tokove 1896, kada su populisticke ideje uticale na platformu de- kljucno mesto u progresivnoj misli jer su postojece gradske snage bile ne
mokratske stranke. Vilijem Dzenings Brajanje dobio kandidaturu strastveno sarno uzasno korumpirane, vec je postojala i opasna mogucnost da ce imati
zahtevajuci slobodno kovanje srebrnog novca i protestujuci protiv "raza- simpatija za radnike u strajku. Zato je refonna imala za cilj da stvori strogo
pinjanja covecanstva na krst zlata". Dobio je 47 odsto glasova naroda idobro disciplinovane jedinice po ugledu na vojsku i sto je moguce dalje od direktne
je prosao najugu i zapadu. Medutim, bio je slab u gradskim i industrijskim politicke kontrole. Na ovakav trend je ukazivalo iskustvo Pensilvanije,
regionima, "na neprijateljskoj teritoriji", i nije dobio ni u jednoj drzavi se- jednog od regiona koji je bio najpodlozniji radnickorn nasilju. Godine 1905,
verno od Virdzinije ili istocno od Misurija. Brajanje predvodio demokrate i drzava je formirala drzavnu policiju, posebnu sluzbu po modelu paravojne
u porazima 1900. i 1908. godine. jedinice koja je ugusila pobunu dornaceg stanovnistva na Filipinima pre
a prisustvu radikalnih snaga u izbornom sisternu govorio je i rast nekoliko godina. Teske da postoji ista drugo sto bi moglo bolje objasniti
Socijalisticke partije, koja je stvorila uporista u mnogim industrijskim za- "kolonijalni" karakter rudarskih oblasti od formiranja ove jedinice koja je
jednicama. Judzin V. Debs je Socijalisticku partiju uveo u nacionalnu arenu nemilosrdno ugusila proteste radnika i emigranata i stranih militanata. Do
serijom predsednickih kampanja. On je 1900. dobio sarno 87 hiljada gla- 1920. godine, ovaj model drzavne policije primenjen je u najvecem broju
soya, ali je postepeno poboljsavao svoj ucinak pa je 1912. privukao respek- industrijskih drzava.
tabilnih 900000 glasova ili sest odsto na opstem glasanju. Podrska partijije Iako je nekoliko organizovanih pokreta nosilo ime progresivaca, naj-
1916. godine opala, alije Debs neznatno povecao svoj zbir 1920. Te godine veci broj njihovih aktivista radio je pojedinacno ili u nefonnalnim grupama,
je vodio kampanju iz zatvora, gde je izdrzavao kaznu zbog antiratnih ak- cesto na nivou odredenog grada ili drzave. Njihove aktivnosti, iako razlicite,
tivnosti. odvijale su se na slican nacin. Jedan od vaznijih elernenata progresivizma
bilo je otkrivanje zloupotreba na koje treba obratiti paznju, na primer u
pricama 0 uslovima u sirornasnirn kvartovirna kao sto su: Kako iivi druga
PROGRESIVCI polovina (1890) Dzejkoba Risa, Megi: dele s ulice Stivena Krejna i Ako
Hrist dode u Cikago (1893) V. T. Steda. Zurnalizam koji razoblicava ne-
Do devedesetih godina devetnaestog veka sarno su zasticeni ili opti- pravde doziveo je pravi procvat u prvoj deceniji novog veka. Primeri onoga
misti mogli da veruju da americkom drustvu u novom veku nece trebati dra- sto je Teodor Ruzvelt nazivao "otkrivanjel11 prljavstina" porvrdeni Sll raclo-
maticna transfonnacija, iako nije postojao konsenzus 0 pravcu u kojem bi virna kao sto su analiticki clanci Linkolna Stivensa 0 sveprisutnoj korupciji 1I
trebalo krenuti. Mnostvo futuroloskih radova bavilo se razmatranjem mo-
guce sudbine drustva, u rasponu od dobrocudnog elitizma do utopijskog so-
gradskim sluzbama objavljeni u knjizi Slid gradova (1904), razotkrivanjern
monopola Standard Oila Ide Tarbel i radovima Reja Stanarda Bejkera. I
cijalizma, ali je uznemirujuci broj predvidao ekstremno nasilje izmedu bo- Roman Aptona Sinklera Diungla rasplamsao je gnev javnosti zbog uzasnih
gatih i siromasnih koje ce kulminirati apokalipticnim slomom. Popularni
radovi ovog tipa ukljucuju i Gvozdenu petu Dzeka Londona i Cezarovu ko-
lumnu Ignacijusa Donelija. Strahovi koje su izrazavale te knjige mnogo su
uslova rada u industriji mesa. Takva istrazivanja su imala odjeka i na zva-
nicne organe pa je tako 1894. godine komisija nazvana po senatoru Leksou
razotkrila potpunu korupciju u njujorskoj policiji.
I
doprineli oblikovanju misli socijalnih refonnatora poznatih pod imenom Prakticni odgovori na drustvena zla bili su razliciti. U politickoj areni,
"progresivci". Njihovi motivi bili su slozcni: iako su uglavnom bili oku- prica 0 progresivizmu moze se najbolje pratiti kroz rad pojedinih politickih
pirani uzasima i nepravdama koje su videli oko sebe, imali su i jasan osecaj lidera, narocito velikog broja reformatora izabranih na razne funkcije na
da bi drustvena refonna u sadasnjem trenutku mogla biti jedini nacin da se prelasku u novi vek: gradonacelnici kao Dzons "Zlatno Pravilo" 1I Toledu.
izbegnu nemiri pa mozda cak i gradanski rat u narednih deset ili dvadeset , Emil Sajdl u Milvokiju i Tom L. Dzonson u Klivlendu i guverneri drzava
158 159
I
I kao Teodor Ruzvelt u Njujorku i, posebno, Robert Lafolet u Viskonsinu. Oni drzavna trgovinska komisija je 1906. godine dobila efektivna ovlascenja da
su se borili protiv dominantnih industrijskih interesa i nastojali da smanje regulise cene zeleznickog prevoza a predlozen je i sistem kontrole fabrika.
I njihov uticaj na politicke procese razvijajuci neposredne primame izbore i
zakonodavstvo protiv korupcije. Novi zakoni su ornogucavali glasacima da
Ruzveltje ponudio dinamican i atraktivan model reforme, ali gaje, po
prakticnim rezultatima, verovatno dostigao njegov naslednik Vilijem H.
opozovu clanove zakonodavnog tela koji ih ne zadovoljavaju pre zvanicnog Taft, kojije bio mnogo efikasniji razbijac trustova. Za vreme Taftove admi-
I drugi gradovi.
Reforrnatori su na saveznom nivou pronasli prijatelja u Teodoru
Ruzveltu. Prethodna adrninistracija je donela zakone koji su im teorijski
izbora i regulisanjn korupcije kao i ogranicenju ovlascenja javnih komu-
nalnih preduzeca. Kao predsednik, on je nadgledao uvodenje centralnog
bankarskog sistema pod nadzorom Saveznog odbora za rezerve (1913), za
ornogucavali da se pozabave zloupotrebama, na primer Sermanov zakon koji su njegovi kriticari s pravom tvrdili da predstavlja radikalnu transfor-
I protiv trustova iz 1890. godine, ali su ti zakoni retko ozbiljnije sprovodeni.
Sve se to promenilo kada se Ruzvelt, uz veliki publicitet, upustio u vitesku
maciju odnosa poslovnih krugova i vlade. Naredna godina donela je novi i
jos efikasniji zakon protiv trustova (Klejtonov zakon) a Savezna trgovinska
borbu s najmocnijim trustovima. On je 1902. go dine naredio raspustanje komisija je zatrazila eliminisanje nepravednih poslovnih postupaka. U pe-
Sevemog trusta za hartije od vrednosti, koji su formirali finansijski giganti riodu izmedu 1913. i 1916. godine, Vilsonova administracija je inicirala
Dz. P. Morgan i E. H. Hariman da bi monopolisali prakticno celokupni dalekosezne reforme u oblastima kao sto su deciji rad, industrijski uslovi i
saobracajni sistem zapadnih drzava. Rasformiranje je uspesno ostvareno obrazovanje. Vilsonove smele inovacije pokazale su velike implikacije pro-
1904. godine, cime su postavljene osnove za seriju daljih kampanja. Godine gresivnog modela za savezne vlasti. Njegov rezim je po sirini nadleznosti
1906, administracija je zapocela akciju koja je ubrzo dovela do razbijanja nacionalne vlade bio prethodnica Nju dila iz 1930-ih u istoj meri u kojoj je
trusta Standard Oil na manje jedinice, iako su ti novi izdanci korportivne predstavljao i odjek presedana koji su utvrdili federalisti Aleksandara
porodice Standard Oila bili i sarni ogrornni (tri najznacajnija naslednika su Hamiltona devedesetih god in a prethodnog veka.
Ekson, Mobil i Sokal).
U skladu sa progresivnom vizijom drzave kao objektivnog arbitra
izrnedu kapitala i rada, Ruzvelt je ucinio nesto sasvim novo intervenisuci u ZENSKA PRA V A
velikom strajku gde je nastupio kao iskreni posrednik. On je 1902. go dine
Jedna od kriticnih oblasti progresivisticke reforme bilo je prosirenje
savladao tvrdoglavi otpor poslodavaca rudnika antracita jednostavnom pret-
zenskih prava, pitanje koje je neopozivo stavljeno na dnevni red politike
njom da ce upotrebiti vojsku i zauzeti rudnike, sto je predstavljalo neve-
krajem devetnaestog veka. Davanje prava glasa cmcima 1896. godine iza-
rovatno odstupanje od grubih anti-radnickih politika najveceg broja pret-
zvalo je porast feministickog radikalizma, koji je ukljucivao barem jedan
I hodnih administracija. Zakon 0 cistoj hrani i lekovima do net je 1906. go dine
a niz novih saveznih regulatomih agencija poceo je da istrazuje oblasti po-
slovne prakse koje su nekada smatrane nedodirljivim. Osim toga, Medu-
element rasisticke odbojnosti, sadrzan u tvrdnji da su bele zene sigumo kva-
lifikovanije za dobijanje prava glasa od bivsih rob ova. Pod rukovodstvom
dugogodisnjih feministickih aktivistkinja Elizabet Kedi Stenton i Suzan B.
I 160 161
Entoni, osnovane su dye organizacije. Ove dye grupe su se 1890. godine KUL TURA I RELlGIJA
spojile i osnovale Nacionalno americko udruzenje za zensko pravo glasa.
Zensko pravo glasa i ferninisticke ideje zastupale su i reformisticke grupe Uticaj novih socijalnih pokreta ogledao se i u literaturi. Slicno pede-
kao npr. Zensko hriscansko trezvenjacko drustvo (osnovano 1874. godine), setim godinama, poslednji kvartal devetnaestog veka pruzio je obilje zna-
koje je, bez obzira na ime, imalo rnnogo siri program od resavanja problema cajnih radova, pre svega rornana i poezije. Medu najznacajnijim romano-
alkoholizma. piscima 1880-ih godina bili su Henri Dzejms, Mark Tven i Vilijem Din
Mogucnost prakticnog ostvarenja zenskog prava glasa uvecana je Hauels (Tabe1a 4.6)
njegovim prihvatanjem u zapadnim teritorijama, sto je obicno bilo rezultat
ocajnickog napora da se privuce raznovrsnije i kvalitetnije stanovnistvo, pre TABELA 4.6. NANAZNIJA KNJIZEVNA DELA OBJAVLJENA 1876-1907.
svega farmerske porodice. Teritorija Vajoming je bila prva takva jurisdik-
cija, a posle nje i teritorija Jute 1870. godine. Vajoming je 1890. godine 1876. Mark Tven, Tom Sojer
postao prva drzava u kojoj su zene mogle da glasaju. Do 1914. godine, zene 1879. Henri Dzejms, Dejzi Miler; Henri Dzordz, Napredak i siromastvo
su imale puno pravo glasa u deset najzapadnijih drzava, Sirenje ovog prava 1880. Henri Adams, Demokratija; Lu Valis, Ben Hur
na celu zemljuzahtevalo je donosenje ustavnog amandmana, koji je prvi put 188l. Henri Dzejms, Portret jedne ledi; Mark Tven, Kraljevic i prosjak
predlozen 1878. go dine i zatim redovno ponovo podnosen. Ovom pitanjuje
ponovo udahnut zivot ucescem zena u Prvom svetskom ratu paje, posle niza
glasanja sa tesnim ishodom, Senat 1919. go dine usvojio devetnaesti am and-
1882.
1883.
1884.
Vilijem Din Hauels, Savremeni slucaj
Mark Tven, Zivot na Misisipiju
Mark Tven, Haklberi Fin
I
man kojije 1920. go dine ratifikovao dovoljan broj drzava.
Paralelno s borbom za zenska politicka prava, odvijala se podjednako 1885. Vilijem Din Hauels, Uspon Sajlasa Lephama
teska borba za licnu emancipaciju, koja je, narocito kada se radilo 0 siro- 1886. Henri Dzejms, Bostonci
masnim zenama, zahtevala kontrolu radanja. Abortus je pocetkom devet- 1888. Belami, Gledajuci unazad
naestog veka bio formalno nezakonit, ali je i dalje obavljan bez obzira na 1889. Mark Tven, Jenki na dvoru kralja Artura
povremeno sudsko gonjenje satanizovanih "doktora" koji su vrsili pobacaje.
Oglasavanje takvih usluga bilo je slobodno. Iako je statisticke podatke tesko
1890-9l.
1893.
Emili Dikinson, Pesme
Stiven Krejn, Megi: dele u/ice
I
protumaciti, proporcionalni udeo prekida trudnoce mogao je biti slican 1894. Henri D. Lojd, Bogatstvo protiv komonvelta; Mark Tven,
danasnjem. Stvari su se promenile posle Gradanskog rata, s jacanjern orga-
nizacije i samopouzdanja medicinske profesije, odlucne da eliminise su-
parnike kao sto su bili babice i .Jekari" koji su obavljali abortuse. Glavna
1895.
1896.
Glupi Vi/son
Stiven Krejn, Crvena znacka za hrabrost
Emili Dikinson, Pesme 1896; Harold Frederik, Prokletstvo Terona
I
snaga kojaje zahtevala donosenje zakona bilo je Americko lekarsko drustvo
(1847).
Krivicno pravo je sada dobilo novu realnu snagu, ojacanu morali-
1897.
1898.
Vera
Carls M. Seldon, Njegovim putem
Henri Dzejms, Okret zavrtnja
I
stickim i jevandelistickim pokretima tog vremena. Olicenje tih pokreta bio 1899. Frenk Noris, Mektig; Kejt Sopan, Budenje
je Entoni Komstok, osnivac Njujorskog drustva za suzbijanje poroka koji je
vodio pedesetogodisnju borbu protiv "prljav~tine" u javnom ~ivotu. Kom-
stokovim zakonom iz 1873. godine zabranjeno je sirenje informacija 0 kon-
1900.
1901.
Teodor Drajzer, Sestra Keri
Frenk Noris, Hobotnica
I
1902. Oven Vister, Covek iz Virdiinije; Vilijem Dzejms, Vrste re/igijskog
tracepciji putem poste pa je do kraja veka dostupnost informacija 0 abortusu
i tehnikama kontracepcije bila ozbiljno ogranicena. Komstokovom rezimu
se, posle 1912. godine, suprotstavila Margreta Senger, kojaje bila saveznik i 1903.
1904.
iskustva
Henri Dzejms, Ambasadori; Dzek London, Zov divljine
Henri Dzejms, Zlatni pehar; Dzek London, Morski vuk
I
"kolebljivaca" i socijalista. Zabrinuta za sudbinu siromasnih zena i emi-
, 1906. Apton Sinkler, Diungla
grantkinja, pokusala je da obezbedi slobodan pristup informacijama
kontracepciji pa je zbog te aktivnosti 1916. optuzena za krivicno delo.
Sudenje i zatvorska kazna koja je usledila dali su Margareti Senger status
0
1907. Dzek London, Gvozdena peta I
mucenice. Onaje 1921. go dine osnovala Americku ligu za kontrolu radanja U tom kontekstu, recimo da su sarno sredinom osamdesetih objavljeni
a 1952. godirfe i Drustvo za planiranje porodice. Hauelov roman Uspon Saj/esa Lephema i Dzejmsovi Bostonci, dok se
I
•
162 163
I
Tvenov Haklberi Fin moze smatrati nesumnjivim americkim doprinosom Crkveni liberalizam je izazvao zestoku reakeiju onih koji su vec bili
I nizovane religije.
Ostri ideoloski konflikti tog vremena imali su naglasenu versku di-
menziju. I refonnatori i reakeionari su bili motivisani svojim specificnim
lenaristicka teorija je opravdavala, pa cak i zahtevala drustveni aktivizam,
jer bi se uklanjanjem strahota kao sto je ropstvo pomoglo nastupanje
Hristovog kraljevsta. Od sezdesetih godina devetnaestog veka doslo je do
I pristojnosti i trezvenjastvu.
Iako su zastupniei drustvene akeije mozda bili striktno ortodoksni u
rodeni hriscanin mote i mora da tezi visem duhovnom stanju posvecenosti,
Rasprave na ovu temu unutar metodisticke erke dovele su do jos jedne
obnove u vidu pokreta "svetosti". Nova i stroza erkva istrazivala je eksta-
SV0111 teoloskom pristupu, protestantsko hriscanstvo tog vremena karakte- ,
ticne postupke i iseeljivanje verom, i upustala se u uzbudljive premilena-
risao je snazan liberalizam koji je dovodio u pitanje i osnovna verovanja u risticke spekulaeije.
bozansku prirodu Hrista, njegova cuda i vaskrsenje, kao i doslovnu istinitost Pentikostalni pokret je krajem veka tvrdio da pojedini hriscani mogu
biblije. Sirenje darvinisticke teorije od 1860-ih godina imalo je utieaja i u dobiti dar da govore jezicima slicnim onima koji su zabelezeni u biblijskoj
ovoj oblasti, a pre svega ideja da je razvoj sveta trajao rnnogo miliona
I godina. Ako je ljudski rod nastao postepeno iz niza nizih vrsta, nije ostajalo .
rnnogo prostora za stvaranje sveta i druge dogadaje opisane u Knjizi 0
knjizi 0 apostolskim delima. Pentikostalna obnova zapocela je u emim
erkvama, ali je brzo presla rasne granice. Kao i mnogo puta pre, versko
uzbudenje odrazilo se u pojavi brojnih novih denominaeija u periodu od
postanju. 1870. do 1914. godine, ukljucujuci i Jehovine svedoke (milenaristicka),
164 165
Crkvu Nazarena (svetost), Bozije zajednice (pentikostalna) i razne ogranke
Crkve Bozije (svetost-pentikostalna). Medu pojave te vrste spadaju i 5
apalacanske sekte, koje su doslovno shvatale Hristovo obecanje da pravi
vernici mogu da barataju sa zmijarna i ostanu neozledeni. RAT I GLOBALIZAM 1917-1956
Do kraja veka je nepremostivi jaz razdvajao veru obrazovanog libe-
ralnog drustvenog reformatora od vere nekog literaliste ili pentikostalaca, a
ta podela se odrazila i u terminu "biblijski pojas", koji je oznacavao oblasti
na jugu i zapadu u kojima su entuzijasticke ideje prihvacene bez ikakve
rezerve. Medutim, bilo bi pogresno da ovo tumacimo naprosto kao sukob
neznanja i obrazovanja, jer su neki literalisti bili obrazovani ljudi koji su
svoje argumente artikulisali u nizu dobro obrazlozenih knjiga i rasprava.
Biblijska konferencija na Nijagari 1895. godine formulisala je .fundarnen-
talizam", odnosno ideju da se centralne doktrine moraju braniti kao osnove GLOBALNA DILEMA
hriscanstva, U periodu od 1910. do 1915. go dine izlazile su knjige naslo-
vljene .Fundamenti" u kojima je izlozen minimalni sadrzaj verovanja Amerikance je dugo mucila mogucnost da budu upleteni u probleme pre-
pravog jevendelistickog protestanta: nepogresivost Svetog pisma, bezgre- komorskib zemalja. Preuzimanju imperijalnih obaveza suprotstavljali su se
sno zacece, ispastanje, fizicko uskrsnuce Hrista i njegov drugi dolazak. 1898. godioe ne sarno radikali i socijalisti, vec i citav niz religijskih, liberalnih i
Cinjenica da su oni te univerzalne doktrine morali da brane sarno pokazuje tradicionalno nastrojenih grupa. Stavise, nije se radilo 0 ratu koji je pretio da
koliko je daleko doprla liberalna misao.
Verske razlike su se vezivale za etnicko i socijalno neprijatelsjstvo jer
su jevandelisti i fundamentalisti smatrali da su mucenicki predstavnici
ugrozi zivote velikog broja Amerikanaca. U toku citave prve polovine ovog
veka postojao je kontinuirani otpor preduzimanju vojnih poduhvata u Evropi, a I
do ulaska Amerike u oba svetska rata doslo je tek posle provokacija koje se nisu
pravog amerikanzima u sukobu sa urbanizacijom i imigracijom - poli- mogle tolerisati. Cak i u vreme mira, ukljucivanje Sjedinjenih Drzava u medu-
glotskim metropolama koje dominiraju nacijom od pocetka osarndesetih narodne organizacije, narocito u slucaju Lige naroda, nailazilo je na neumoljiv
godina. Jos gore od toga, novi gradovi su raj za katolike i Jevreje. Bitka otpor sirokih politickih koalicija. Izgledi da Sjedinjene Drzave postanu svetska
izmedu dye kulture najsnaznije je izrazena u trezvenjackom pokretu koji je sila po modelu prezrenih imperijalnih drzava Evrope bili su neprihvatljivi iz
nastojao da vrednosti dornaceg protestantskog sela nametne etnicki razno- vise razloga. Medutim, to su bile bas one godine u kojima su Sjedinjene Drzave
loom gradovima. Prohibicionisti su cak imali i predsednicke kandidate od bile prinudene da preuzmu ulogu 'globalne sile a ta uloga ce promeniti i karakter
1884. godine i bili su stalni cinilac drzavne politike. Pokret je doziveo svoj unutrasnje politike. Spoljni poslovi su zauzeli centralnu poziciju u dornacoj
vrhunac usvajanjem ustavnog amandmana, Volstedovog zakona, pa je do debati, izvrsna vlast je dobila nevidenu snagu kao srediste nove imperijalne
1919. godine alkohol bio zvanicno zabranjen u Sjedinjenim Drzavama, Za uloge, ajacanje vojne moci je izazvalo nevideno sirenje federalne vlasti. Moglo
feministe, fundamentaliste, progresivce i socijaliste, odgovor na sva zla bi se reci da je rastuca briga za odbranu i nacionalnu bezbednost americke
drustva lezao je, ocigledno, u akcijama vlade, i to pre svega federalne. drzave imala sredisnje mesto u nacionalnoj istoriji u ovom veku.
Ima rnnogo objasnjenja spremnosti Amerike da, iako nevoljno, stupi
na svetsku scenu. S obzirom na situaciju u svetskoj politici 1917, 1940. i
Napomene 1947. godine, tesko je reci kako bi Sjedinjene Drzave mogle izbeci da se
nadu okruzene nadmocnorn snagom neprijateljskih sila s ideologijama pot-
I. Navedeno u: Pierre Berton, The National Dream: The Great Railway 1871-1881
(Toronto: Penguin, 1989), p. II. puno suprotnim arnerickim uverenjima. Uticaj dornacih pitanja na tran-
2. U: E. Digby Baltzell, The Protestant Establishment: Aristocracy and Caste in , sformisanje americkih stavova prema ostalom svetu bio je nerazlucivo
America (New York: Random House, 1964), pp. 113-15. spojen s medunarodnim pritiscima. I 1917. i 1940-ih, sukob sa zamisljenirn
46.
3. Navedeno u: Jack London, The Iron Heel (London: Journeyman Press, 1975), p.
167
I
•
166
J
~.•.
I PRVI SVETSKI RAT Na pocetku je americki komandant Dzon Persingmorae da se bori da 'V
sacuva autonomiju americkih ekspedicionih snaga kako se ne bi utopile u
I Kada je 1914. godine izbio Prvi svetski rat, americko javno rnnjenje
odlucno se suprotstavljalo ucescu u njemu. I radikali i socijaiisti bili su
francusku vojsku. U toku 1918,jednajedinica americkih ekspedicionih tru-
pa pobedila je u znacajnom okrsaju u francuskom sektoru zapadnog fronta.
protiv ukljucivanja u borbu izmedu supamickih kapitalistickih klika; iiberali U prolece su marinci pretrpeli teske gubitke u sumi Belo, dok su druge
I i pacifisti nisu podnosiii razaranje koje izaziva rat, pogotovu ako se vodi
zbog neceg sto nema nikakvog ociglednog uticaja na americki zivot, a
mnoge etnicke grupe su osudivale svaki pokusaj da se Sjedinjene Drzave
jedinice blokirale nemacku ofanzivu kod Sato Tijerija. Do septembraje vec
milion Amerikanaca ucestvovalo u saveznickoj ofanzivi na zapadnom fron-
tu (Mez-Argon) koja je slornila nemacke linije. Ukupno, u oruzanim sna-
povezu sa zemijama koje su mrzeli zbog njihovih proslih ili sadasnjih ne-
I deia. Nemacki i irski glasacki blokovi bili su odlucni da sprece svaku pomoc
britanskoj imperiji. Predsednik Vudro Vilson nije imao nikakvu zelju da
gama je sluzilo 4,7 miliona Arnerikanaca a americki gubici iznosili su
116000 Ijudi, od kojihje nesto malo ispod polovine poginulo u borbi. To je
bilo rnnogo manje od stete koju su pretrpele druge ucesnice u borbi: Fran-
reskira svoj program dornacih reformi u nepromisljenoj vojnoj avanturi. cuska, Nemacka, Rusija i Austrougarska su, pojedinacno, imale izmedu
170
lucna. Opadanje industrijskih konflikata, od otprilike 1922. godine, naizgled
171
I
I
je potvrdivalo ovakvo rezonovanje pa su vlasti mogle da tvrde da je nacija skog parlamenta. Medutim, Liga ne bi imala smisla bez ucesca Sjedinjenih
spasena od crvene revolucije.
I Veliki deo represije, od 1919. godine pa nadalje, ukljucivao je van-
zakonske taktike i uzimanje zakona u svoje ruke, i to i cuvara zakona i
Drzava a Vilson je previse potcenio americki otpor ovakvom medunarod-
nom angazmanu. Od proleca 1919. godine, kriticari Lige poput senatora
Henrja Kabota Lodza i Vilijema E. Bora nastojali su da obezbede sto siru po-
privatnih grupa po modelu koji je tako uspesno utvrdila Arnericka liga za drsku za svoje stavove pa su politikom u narednoj godini dominirali pred-
I nulte tacke. Sud je, 1919. godine, u slucaju Senk potvrdio pravo na zabranu
disidentskog govora ako postoji .jasna i prisutna opasnost", pri cemu je
precizna definicija te opasnosti bila u velikoj meri prepustena slobodnoj
da Sjedinjene Drzave nece uzeti nikakvog daljeg ucesca u radu Lige, sto je
predstavljalo fatalni udarac za citavi projekat. Harding je 1922. godine
povukao preostale americke okupacione trupe iz Rajnske oblasti a naredne
volji organa vlasti. U tom konkretnom slucaju, kaznjive radnje su podra- godine je Senat odbio predlog za pristupanje Sjedinjenih Drzava Meduna-
I Vudro Vilson
Mandat
1913-1921.
Stranka
Demokratska
DV ADESETE: PROSPERITET I KORUPCIJA Voren G. Harding 1921-1923. Republikanska
Kalvin Kulidz 1923-1929. Republikanska
Posto je Nernacka bila u rusevinama a Velika Britanija iscrpljena, Herbert K. Huver 1929-1933. Republikanska
Sjedinjene Drzave su se posle rata nasle u novcj poziciji da dominiraju Franklin D. Ruzvelt 1933-1945. Demokratska
svetom. Sjedinjene Drzave su sada bile najveca vojna sila a Vasingtonski 1945-1953.
I
Hari S. Truman Demokratska
pomorski ugovor iz 1922. godine izjednacio je americku mornaricu sa Dvajt D. Ajzenhauer 1953-1961. Re£ublikanska
britanskom flotom kao najvecom na svetu, iako su strateske potrebe Arne-
rike zahtevale mnogo manje brodova nego udaljeni britanski posedi. Tonaza I.
Republikanski predsednicki kandidat, 1920. godine, Voren G. Har-
arnericke trgovacke mornarice se znacajno povecala u toku rata, i u apso- ding vodio je kampanju pod geslom "povratka u normalno stanje", koje je za
lutnorn iznosu i u poredenju sa istrosenom britanskom mornaricom. Sjedi- narod imalo neverovatno veliku privlacnost. Mada politicki slogani uopste
njene Drzave su obezbedile ekonomsku hegemoniju s najvecim proizvodim tesko mogu da izdrze blizu analizu, ovaj primer je neobicno zanimljiv jer se
resursima koje je aktivirao rat. Ucesce Sjedinjenih Drzava u medunarodnoj postavljalo pitanje na koje se "normalno stanje" misli: iako se navodno
trgovini poraslo je na IS odsto, pocetkom 1920. godine, nesto vise od Bri- podrazumevao povratak uslovima pre 1917. godine, oni ocigledno nisu
tanije, a Njujorkje zauzeo mesto Londona kao finansijska metropola sveta. ukljucivali normalne manifestacije tog doba kao sto su bili rww, strajkovi,
Ogroman dug saveznika Sjedinjenim Drzavama dao je americkoj admini- masovno useljavanje i sirenje gradova, vec pre povratak imaginarnoj
I 172 173
Hardingova pobeda, 1920. godine, osigurala je republikancima mesto u Vrednosti WASP-a i trezvenjasrva insipirisale su Kju kluks klan, koji
Beloj kuci za narednih dvanaest godina (Tabela 5.2). je od 1921. do 1926. godine postigao vrtoglav uspeh sirorn zemlje, a pre
svega u drzavama na severu i srednjem zapadu kao sto su lndijana i Pen-
silvanija. Klan je na svom vrhuncu, oko 1923-24. godine, imao od cetiri do
TABELA 5.2. REZULTATI PREDSEDNICKIH T.ZBORA 1920-1952. osam miliona clanova, ukljucujuci i snazan zenski kontingent. lake se su-
protstavljao poboljsanju polozaja cmaca i Jevreja, ovaj pokret je bio prven-
Broj stveno i potpuno antikatolicki i u velikoj meri se oslanjao na ideje i literaturu
glasova Broj
Pobednik naroda Porazeni glasova ultraprotestantskih pokreta iz prethodnog veka. Ova ideologijaje u industrij-
(u mil.) naroda skim drzavama privlacila kvalifikovane radnike i menadzere srednjeg nivoa
(u mil.)
koji su se plasili konkurencije doseljenickih grupa, kao i obicne radnike
1920. Voren G. Harding (R) 16,2 Dzejms M. Koks (D) 9,2 protestante koji su imali stete od cmaca strajkbrehera i emigranata. Klan je
1924.*
1928.
Kalvin Kulidt (R)
21,4
Dzon V. Dejvis (D)
Robert M. Lafolet (Prog.)
Alfred E. Smit (D)
8,4
4,8
15,0
postao sastavni deo politike mnogih drzava i imao je apsolutnu dominaciju u
regionima kao sto je Indijana. Nativisticko raspolozenje je dostiglo novi I
vrhunac donosenjem Zakona 0 useljavanju, iz 1924. godine, koji je svoje re-
1932. Franklin D. Ruzvelt (D) 22,8 Herbert Huver (R) 15,8 striktivne mere besramno usmerio na narode juzne i istocne Evrope, utvr-
1936. Franklin D. Ruzvelt CD) 27,8 Alfred Landon (R) 16,7 dujuci kvotu za svaku nacionalnost na osnovu njene relativne jacine u
1940. Franklin D. Ruzvelt CD) 27,2 Vendel Vilki (R) 22,3 americkoj populaciji 1890. godine, pre poslednjeg talasa useljavanja. Ova
1944. Franklin D. Ruzvelt CD) 25,6 Tomas E. Djui (R) 22,0 mera je prakticno stavila tacku na masovno doseljavanje u Sjedinjene Drza-
1948.** Hari S. Truman (D) 24,1 Tomas E. Djui (R) 22,0 ve sve do sezdesetih godina.
Strom Tarmond (Drz, prava) 1,2 Uspon Kiana je u politickorn smislu imao kritican znacaj za Demo-
Henri A. Volis (Prog.) 1,2 kratsku stranku, koja se oslanjala na nestabilnu koaliciju protestantskog sela
1952. Dvajt Ajzenhauer (R) 33,9 Adlaj E. Stivenson (D) 27,3 i urbanih masa. Vec 1924. godine, "rum i romanizam" su suprotstavljani
W ASP-u u unutrasnjosti zemlje, sto je izazvalo haos na konvenciji Demo-
* Robert M. Lafoletje 1924. godine vodio karnpanju sa platformom Progresivne stranke. kratske stranke odrzanoj te godine. Gradovi su davali prednost Alu Smitu iz
•• Na izborima 1948. bila su cetvorica kandidata. Pored demokrata i republikanaca,
nominovani su i Strom Tarmond iz Stranke drlavnih prava i Henri A. Volis iz Progresivne Njujorka, gradskom katoliku koji je za Klan i njegove simpatizere pred-
stranke. . stavljao one najgore u americkorn zivotu. Bilo je potrebno 103 glasanja da bi
se doslo do neimpresivnog komprornisa 0 kandidatu koga je na novern-
Vrednosti belog Amerikanca anglosaxsonskog porekla i protestantske barskim izborima ubedljivo porazio republikanac. Radikalne i progresivne
veroispovesti (WASP) najbolje ilustruje pobeda prohibicije 1919. godine, snage pristale su uz kandidata Roberta Lafoleta, koji je clobio jednu scstinu
mere smisljene iz prezira prema suparnickoj kulturi i moralnim vrednostima glasova naroda u citavoj zemlji. Klan se uskoro urusio sam od sebe usred
gradskog stanovnistva, Efikasnost ove mere je spoma a svaku mcgucnost za , groznih skandala 0 nasilju i korumpiranosti njegovog vodstva, ali su krstovi
njen dugorocan uspeh pokvarilo je insistiranje na zabrani piva i vina, a ne jos jednom na kratko bljesnuli 1928. godine, kada su demokrati konacno
sarno zestokog alkohola. Moguce je da su potrosnja alkohola i sa tim vezane skupili hrabrost da za predsednika nominuju Ala Smita.
bolesti znacajno opali, ali po strasnoj ceni izazivanja kriminala, nepostova- Podozrenje zbog novih kretanja u drustvu bilo je ocigledno i u
nja zakona i politicke korupcije. Iako su americkim gradovima uvek vladale religijskoj sferi, gde su se fundamentalisti upleli u komprornitujuci spor s
korumpirane stranacke masinerije i policija, prohibicijaje od gangstera koji
su do tada imali podredenu ulogu - bez obzira na to da li se radilo 0 Je-
vrejima, Italijanima ili Ircima - napravila nezavisnu snagu. Sindikati orga-
nacionalnim reprekusijama. Drzava Tenesi je bila jedna od nekoliko juri-
sdikcija koje su zabranile ucenje bezbozne doktrine 0 evoluciji u javnim
skolama. Zakon je prosto izazivao da bude osporen pa je protiv mladog
I
nizovanog kriminala stekli su ogromnu moc, koju ce u narednim decenijama ucitelja po imenu Dzon T. Skoups koji ga je prekrsio pokrenut zakonski
usmeriti u razne poslove kao sto su kockanje, trgovina drogom, prostitucija i
reketiranje trzista rada. Gangsterski ratovi su postali izvor skandala a,
postupak. Sudenje koje je odrzano 1925. go dine pretvorilo se u pozorisni
komad, negde izmedu snazne drame i slabe farse, u kom se odvijala gla- I
masakri u Cikagu i Filadelfiji, 1928-29. godine bili su jasan dokaz neuspeha dijatorska borba izmedu dva pravna zastupnika Vilijema Dz. Brajana, kao
eksperimenta'sa prohibicij om.
174
tuzioca, i Klarensa Deroua, pristalice socijalizma i sekularizma, kao advo-
175
I
I
I
kata odbrane. Svetski mediji su tretirali ovaj dogadaj kao neku vrstu sport- avionske kompanije. Za sarno jednu deceniju, dominantno mesto u ovom
skog meca u komje tesko predvideti krajnji rezultat. lako je Skoups osudjen, poslu imale su kompanije sa poznatim imenima Transvorld (TW A), Junajted
I fundamentalisti su bili nepopravljivo obelezeni ljagom primitivne netole-
rancije a Brajanova reputacija je bila unistena, Roman Sinklera Luisa Elmer
i Amerikan. I
I talizmu koje su imali svetski i obrazovani ljudi. S druge strane, zakoni poput
tog u Tenesiju zadrzani su u zbirkama propisa jos decenijama posle toga a
americki izdavaci udzbenika su morali da budu veoma obazrivi prema de-
jedno sa oblakoderima, koji su postepeno postajali dominantan deo pejsaza
velikih gradova, avioni su predstavljali futuristicki san 0 novom drustvu za-
snovanom na konstantnim tehnoloskim inovacijama i neogranicenom pro-
likatnom pitanju evolucije, barem do kraja pedesetih godina, kada je sov-
I jetski uspeh u svemiru preplasio Amerikance da njihovo naucno obrazo-
vanje mozda naveliko zaostaje za znanjem njihovih medunarodnih supar-
speritetu potrosaca. Zdanje Empajer Stejt Bildinga je projektovano s jarbo-
lorn koji je trebalo da pomogne prizem1jenje komercijalnih dirizabala, za
koje se verovalo da ce biti luksuzno transportno sredstvo buducnosti, Kada
nika. je zgrada, 1951. godine, konacno otvorena, okolnosti su bile mnogo turob-
Sanje poceo da se rusi s krahom berze 29. oktobra 1929. godine, pos1e
otkriveno da je sekretar za unutrasnje poslove (Albert B. Fol) tajno dao u kogaje u narednoj godini usledio talas propadanja banaka. Recesija nije bila
176 177
plate zakupninu a taj protest je doveo do zestokog sukoba sa policijom. Bi10 je onih koji su se plasili da bi iz rastuceg haosa mogla nastati
Grupe veterana su svoju paznju usmerile na pitanje bonusa u gotovini koji diktatura pa sa pojavilo nekoliko demagoga koji su se predstavili kao
imje Kongres obecao posle Prvog svetskog rata. Ta sumaje herojima koji su verovatni kandidati. Najspektaku1amiji od svih bio je guvemer Lujzijane
se vratili trebalo da bude isplacena 1944. godine, ali su militantni veterani Hjui Long, koji je svojim radika1nim populistickim programom vec prak-
sada zahtevali da se isplati odmah u vreme najvece nuzde, Juna 1932. go-
dine, 20000 veterana "armije bonusa" krenulo je na Vasington, gde su
ticno postavio temelje za rrionarhiju u sopstvenoj drzavi. Onje 1930. go dine
postao senator Sjedinjenih Drzava a njegove predsednicke ambicije preki-
\
formirali kamp. U julu su ih bajonetima i suzavcem rasterale federalne trupe, nute su kada je ubijen J'935. godine. Medu Longovim pandanima i irnita-
koje je predvodio general Daglas Makartur. Ove scene nasilja su izazivale
uznemirenost svih koji su posmatrali slom demokratija u Evropi tog vre-
torima bili su i Art Dz. Smit sa svojim pokretom .Kaki kosulja" po modelu
Musolinijevih fasista, koji je 1933. predlagao farsican mars na Vasington, i
Vilijem Dadli Peli, kojije u svojim "Srebmim kosuljama" okupio rnozda 20
I
mena.
Propast je bila sveopsta. U poljoprivrednim regionima Nebraske i hiljada pristalica ria zapadu i srednjem zapadu.
Ajove, Strajkacko udruzenje farmera je pokusalo da prinudi vladu da podrzi Otac Carls Kaglinje u svojim programima na radiju prvo propovedao
cene poljoprivrednih proizvoda smanjivanjem ponude a reakcija vlade do- katolicku socijalnu doktrinu koja je podjednako osudivala i kapitalizam i
vela je do silovitih sukoba 1932. godine. Agrami protesti bili su usmereni i komunizam, ali je krajem decenije postao surovi eksponent zaverenickog
na to da sprece povlacenje hipoteka na farme i izbacivanje farmera koje iz
toga sledi. Uslovi u poljoprivredi u drugim oblastnna bili su ocajni 1933-35.
antisemitizma. Godine 1936, Kaglin se udruzio sa drugim ekstrernnim po-
pulistima da bi pokrenuo predsednicku kampanju, ali je ona ispala bleda.
Ipak, nagovestaja nevolje bilo je dovoljno da izazovu zabrinutost. Roman
I
godine, kada su susa i snazni vetrovi, zajedno sa efektima decenijama duge
erozije tla, pretvorili velike juzne ravnice u pustare. Na teritoriji od Teksasa Sinklera Luisa, iz 1935. godine, Toje ovde nemoguce prikazuje pobedonosni
do Dakote, zivot je bio nepodnosljiv zbog vrtloga prasine, koja je prakticno americki fasisticki pokret i njegovog diktatora .Baza Vindripa", ciji je lik
unistila ruralnu privredu citavih drzava. Hiljade upropascenih farmera iz verovatno urad en po Peliju.
Oklahome i Arkanzasa tegobno se kretalo na zapad, prema Kalifomiji
trazeci mogucnost za golo prezivljavanje.
JU DIL
Slom je jos vise ogoleo i davnasnje regionalne zategnutosti i struk-
turne promene unutar industrija. I u rudarstvu i u industriji tekstila, po-
Predsednicki izbori 1932. godine cdrzani su u jednom od najopasnijih
slodavci su u prvoj cetvrtini veka nastojali da svoja preduzeca izmeste sa
trenutaka u americkoj istoriji a rezultati su bili isto toliko revolucionarni kao
sindikalno organizovanog i militantnog severa na mnogo pitomiji jug sa
i u bumoj utakrnici 1840. godine. Na vlast je ubedljivom vecinorn glasova
nizim cenama rada a takvu promenu je ornogucavala zeleznicka mreza.
naroda dosao Franklin Delano Ruzvelt i poceo da preduzima politicke i
Udeo americke parnucne robe proizvedene u juznirn drzavarna povecan je sa
ekonomske mere, ocajnicki potrebne da bi se oporavilo drustvo a verovatno i
6 odsto 1880. godine na 30 odsto 1910. i na skoro 50 odsto sredinom dva-
spasla sarna demokratija. U toku "sto dana" postignuto je neverovatno mno-
desetih. Konkurencija juga uzasnula je tekstilne drzave kao sto je Rod go a sazvano je i vanredno zasedanje Kongresa radi usvajanja sveobuhvatnih
Ajlend, koje bi 1930-ih godina verovatno dozivele ekonomsku katastrofu i
da trziste hartija od vrednosti nije propalo: prilagodavanje je jos vise otezao
veliki strajk tekstilnih radnika 1934. godine. Ugovori koje je zakljucila
reformi koje bi u svakom drugom kontekstu osim postojece krize bile ne-
zamislive. Prvi korak bio je spasavanje finansijskog sistema. Prvo su "ban-
karskim moratorijumom" banke zatvorene dovoljno dugo da bi se izbegla
I
industrija na severu bili su odraz takve situacije pa su hiljade ljudi ostale bez prva panika a zatim je Zakonom 0 pornoci bankarna i osnivanjem Korpo-
posla. Rudari u Pensilvaniji bili su podjednako tesko pogodeni prelaskom na
eksploataciju nalazista uglja u Kentakiju.
Ocigledno je da su ekonomska kriza i kraj neogranicencg useljavarija
racija za kreditiranje kucevlasnika obezbedjena dugorocna sigumost. Go-
dina 1934. donela je Saveznu korporaciju za hipotekarno tinansiranje farmi I
kao i Zakon 0 prometu hartija od vrednosti radi regulisanja tinansijskih
dramaticno ogranicili rast stanovnistva tako da se broj stanovnika Sjedinje- tr2i~ta i sprecavanja novog haosa slicnog onom iz 1929. godine.
nih Drzava, od 1930. godine, povecavao za sarno 14 odsto u naredne dye "Sto dana" je takodje zapoceto gigantskim zadatkom resavanja rna-
decenije, sto je daleko najniza stopa koja je do tada zabelezena u istoriji sovne nezaposlenosti i siromastva pa se pojavila prva od rnnogobrojnih regu-
Amerike. Izgledalo je da je vrtoglavoj ekspanziji koja je trajala dvesta , latornih i kontrolnih agencija da bi se obezbedila zaposlenost i pocelo spa-
pedeset godina, preko noci dosao kraj. savanje citavih regiona (Tabela 5.3). Zbog svojih zbunjujucih i bezbrojnih
179
I
178
•
I
inicijala i akronima, ova tela su kolektivno poznata kao "alfabetske agen- Reforrne Nju dila bile su zadivljujuce po svojim ambicijama i obimu,
cije",
I Da bi se ljudi vratili na posao, program je ukljucivao i Savezni zakon
za hitnu socijalnu pornoc i Zakon 0 obnovi nacionalne industrije (NIRA),
utoliko pre ~to su bile direktno suprotne rnnogim do tada izgradenim stavo-
virna 0 pravoj ulozi vlade u americkom nacionalnorn ~i\rotu, pre svega u
pogledu ovlascenja savezne vlade i podele odgovornosti izmedu Vasigtona i
dok je Uprava za javne radove nadgledala ogrornne javne investicije u drzava. Generacije konzervativne ekonomske misli zbrisane su kejnzijan-
I zgrade, puteve, mostove i infrastrukturu. Civilni korpus za konzervaciju
zaposljavao je dva i po miliona mladih ljudi na izgradnji puteva i brana i
skorn paradigmom, koja je u sirokoj intervenciji vlade videla klju<5za opo-
ravak, bez obzira na neophodne kratkorocne deficite. Za nekoliko godina,
zasadivanju drveca najavnim povrsinama a Nacionalna uprava za omladinu Sjedinjene Drzave su postale centraiizovanija drzava nego ikada ranije,
obezbedivala je obuku i honorarni posao mladima. Medu najsmeiije planove barem u mirnodopsko vrerne, a razmere nacionalne uprave su se ogromno
spada Uprava za dolinu Tenesi (TV A), koja je zapocela ogroman program povecale. Po prvi put su hiljade strucnjaka i tehnokrata nagrnule u sluzbu
javnih radova da bi otvorila radna mesta u ovom tesko pogodenom regionu vlade, stvarajuci novu meritokratsku klasu, cesto poreklom iz novijih etnic-
izgradnjom brane, koja je trebalo da obezbedi proizvodnju jeftine elektricne kih grupa u zemlji. Postoji mnogo razloga zbog kojih je vrlo tesko izbeci da
I energije i bila finansirana iz federalnih sredstava. Godine 1935, uveden je
nacionalni program osiguranja poznat kao Socijalno osiguranje, zajedno sa
se 0 Nju dilu govori manje kaoo paketu reformi, a vise kao 0 socijalnoj i
administrativnoj revoluciji.
Zakonom 0 oporezivanju imovine i Upravorn za povecanje zaposlenosti To se narocito moze reci za oblast radnih odnosa, gde je Nju dil dao
180 181
Do kraja deeenije, Komitet je vec osvojio velike pobede a radnicki stanovniku povecan je sa 615 dolara, u 1933. godini na 881 u 1937, odnosno
•
sindikati su se cvrsto usancili na americkoj ekonomskoj seeni, narocito 954 pocetkom 1940. Ljudimaje, u materijalnom smislu, bilo sve bolje kako
gigantske grupe radnika u celicanama, rudara, vozaca kamiona i radnika u je deeenija odmieala, sudeci po posedovanju materijalnih dobara kao sto su
automobilskoj industriji. Pocetkom 1945 i Americka federacija rada i Ko- autornobili ili telefoni. TJ nekim segmentima, Nju dilje mogao sarno da ubla-
mitet za industrijsko organizovanje imali su po vise od sest miliona clanova. zi najgore efekte krize. Hezaposlenost je tvrdoglavo ostala na zapanjujuce
Sindikatima su ponekad pomaga1e i v1ade, i to kako savezna administricija visokom nivou od 16-20 odsto tokom veceg dela kasnih tridesetih godina, i
Nju dila, tako i pro-radnicke demokratske adrninistracije, na primer, guver- opala je ispod 15 ods to; tek kada su Sjedinjene Drzave zapocele svoj pro-
nera Dzordza Er1a u Pensi1vaniji, koji je preokrenuo odavno utvrdeni pre-
eedenat, upotrebivsi svoju Naeionalnu gardu da bi izvrsio pritisak na ne-
poslusne poslodavee. Savez organizovanih radnika sa Nju dilom izazivao je
gram vojnog naoruzavanja 1940. Cak i 1937. godine, nezaposlenost
spustila tek nesto ispod osam miliona, a 1938. donela je kratkotrajno mada
bolno smanjenje privredne aktivnosti. Konacno je tek rat resio ovaj problem
se
I
bes konzervativaea, koji su u tome videli nametanje ervene revolueije paje nezaposlenost do 1943. godine svedena na I odsto. Pored toga, finan-
odozgo. Utieaj komunista i sindikalista u radu Komiteta bio je izvor stalnih sijski troskovi su bili ogromni: savezni dug je porastao sa 22,5 milijardi
provokacija za tradieionalnije vode sindikata pa je CIO 1937. godine izba- do lara 1933. na 40,5 milijardi 1939. godine.
cen iz Americke federaeije rada. lako je politicka desniea srnatrala da je Bez obzira na to sto Ruzvelt nije mogao da se pohvali da je postigao
Ruzveltova adrninistracija olicenje njihovih najgorih kosmara, ta admini- potpuni uspeh, tridesete godine su po mnogo cernu bile revolucionama era u
straeija je i dalje uzivala veliku popularnost. Izbori 1936. go dine pred- americkom drustvu. Kako se vlada sirila, rasla su i ocekivanja naroda da ce
stav1jali su jedan od najgorih izbornih poraza u americkoj istoriji, kada su ona preuzeti odgovarajucu ulogu, pre svega u Vasingtonu. Kao i tridesetih
repub1ikanei uspe1i da osvoje sarno Mejn i Vermont. lake su izbori 1940. godina prethodnog veka, radikalna administracija imala je koristi od sireg
go dine bili nesto manje neprijatni za desnieu, p1atforma Nju di1a je prezivela izbornog tela, sto je bilo rezultat davanja prava glasa zen am a kao i ukupnog
neostecena. rasta stanovnistva (Tabela 5.4). Tipicni predsednicki izbori 1880-ih godina
Masovna podrska naroda znacila je da otpor Ruzveltovoj administra- podrazumevali su oko deset do jedanest miliona glasaca na obe strane; na
ciji nece doci iz demokratskog Kongresa, vec iz neizbornog tela Vrhovnog izborima 1928. godine glasalo je preko 36 miliona a 1948. oko 50 miliona.
suda, koji je vec dugo vremena bio neprijateljski raspolozen prema svakom
obliku zvanicne intervencije u prava svojine i ugovorne obaveze - koneept TABELA 5.4. STANOVNISTVO SJEDINJENIH DRZAVA 1920-1960.
koji je prosiren na prakticno sve vladine propise 0 uslovima rada. Predvoden
cetvoricom neumoljivo konzervativnih sudija (,,~etiri jahaca"), Sud je Godina por.isa Stanovnistvo zemlje (u milionima)
zapoceo rat protiv Nju dila sistematskirn ponistavanjem zakona i ageneija: 1920. 106
Nacionalne ageneije za obnovu industrije, Zakona 0 prilagodavanjima u 1930. 123
poljoprivredi, Zakona 0 bankrotstvu opstina, drzavnih zakona 0 minimalnim 1940. 132
najamninarna. lzgledalo je da se cak i Komisija za hartije od vrednosti moze 1950. IS!
naci na udaru, dok su prava Nacionalnog odbora za radne odnose ogranicena 1960. 179
1938. godine. Bi10 je prirodno ocekivati da predsednik koji se suocava s
neprijate1jski raspolozenim sudom kupuje vreme i ceka da odgovarajuci broj
sudija urnre i1i se penzionise da bi ih zamenio prihvatljivijim licnostima.
Nju dil je imao poseban uticaj 11a arnericku poljoprivredu ojacava-
vajuci odavno ustaljene trendove u ruralnom drustvu. Iako je depresija na
I
Medutim, tridesete godine nisu bile norma1no vreme pa je snazna javna pocetku unistila mnoge male farmere, Ruzveltova administracija je kasnije
podrska Nju dilu navela Ruzvelta da pokusa da primeni ustavno riskantan
lek. Tako je on 1937. godine objavio svoj plan da poveca broj sudija za sest
kako bi "napakovao" sud. Taj predlog je bio preteran cak i za vecinu nje-
poboljsala polozaj vecih poseda kroz subvencionisanje cena. Ovaj trend u
praveu manjeg broja vecih farmi rezultatje i razvoja mehanizacije, sto je islo
u korist onima koji su imali dovoljno kapitala za takve investicije. Godine
I
govih pristaliea paje neslavno propao. 1930, bilo je 6,3 miliona farmi u poredenju sa 5,4 miliona 1950. i 3,0 miliona
Nju dil je ostvario najvece uspehe za vreme Ruzve1tovog prvog man- 1970. godine. Ukupna obradiva povrsina se tih godina realno povecala tako
data a 1937. je mozda bi1a najbolja godina. U periodu od 1930. do 1933, da se prosecna velicina farme od kraja 1920-ih utrostrucila. Poljoprivredno
bruto nacionalni proizvod Sjedinjenih Drzavaje opao sa 599 na 77 mi1ijardi stanovnistvo je dramaticno smanjeno sa 30,5 miliona 1I vreme kraha berze,
dolara, da bi do 1937. porastao na vise od 113 milijardi dolara. BNP po na ispod 10 miliona, 1970. godine.
•
182 183
PRlBLIZAVANJE RATA dine, pa je to u vecim gradovima pokrenulo talas antisemitizma i ulicnog
nasilja protiv Jevreja. Povezivanje antisemitizma sa izdajom i ne-americkim
I Od 1938. godine, spoljni poslovi su jos jednom zauzeli centralno
mesto u arnerickom politickom zivotu, Ekspanzionizam Nemacke i Japana i
ponasanjem predstavljalo je korak u pravcu sprecavanja goreg nasilja.
Dogadaji u inostranstvu su izazvali brzu transforrnaciju americkih
rastuca verovatnoca da ce u Evropi doci do rata po novo su probudili strah stavova. Najvise sto je administracija mogla da postigne u novembru 1939.
184 185
•
poslovima spoljne politike, i 0 zvanicnoj upotrebi propagande i obmane da
bi se postiglo one sto se smatra pozeljnim politickim ciljem. Veliki deo
izolacionisticke rasprave nagovestio je kasnije kontroverze - Vijetnam iz
moru (maj 1942) i kod Midveja (jun) a zatim zapocela dugu seriju kampanja
prelaska s ostrva na ostrvo da bi ponovo osvojila teritorije u juznorn Paci-
fiku, na Marsalskim, Karolinskim i Marijanskim ostrvima koje su drzali
I
1960-ih i centralnu Ameriku iz 1980-ih. Celokupna debata odnosila se na Japanci.
osnovna pitanja kao sto su karakter Sjedinjenih Drzava, etnicka osnova
politicke vlasti i step en u kom se nacija oslobodila od evropske i, narocito,
lake su vodene narnalorn prostoru, neke od ovih ostrvskih bitaka
spadaju u najkrvavije u celom ratu i izazvale su velike gubitke arnerickih
I
britanske politicke orijentacije. Kako je to jedan list Nemacko-americkog snaga. Sarno gubici marinaca u toku rata iznosili su 20000 ljudi, sto je,
saveza redovno isticao: .Sjedinjene Drzave nisu 'britanska' nacija." Covek
nije morae da bude pritajeni nacista da bi bio protiv svakog rata osim
odbrambenog, ni da bi ocenio Ruzveltovu medunarodnu politiku kao ne-
gledano u celini, isto koliko i u svim drugim ratovima pre ili posle toga. U
najvaznije legendarne bitke na Pacifiku spadaju one na Gvadalkanalu
(1942), Taravi (1943) i Sajpanu (1944). Pocetkorn 1944. godine, arnericke
I
smotreno piratstvo cinicno zamisljeno da izazove rat protivno preovladuju- snage su vec obezbedile premoc na moru i u vazduhu, sto je ornogucilo
cern stavu javnog mnjenja. ponovno osvajanje Filipina. Godine 1945, americka armija je vodila dye
Amerika je konacno uvucena u rat dogadajima na Pacifiku, koji su kljucne bitke, na Ivo Dzimi (februar-rnart) i Okinavi (april-jun), u kojima su
izazivali veliku zabrinutost vlade zbog japanskog ekspanzionizma u Kini u americkim avionima obezbedene piste za sletanje neophodne za bornbar-
jugoistocnoj Aziji. Kao iu Evropi, americka administracija je tajno pruzala
pomoc kineskoj strani, ukljucujuci i americke pilote, pa je, kao i na Atlan-
tiku, povremeno dolazilo do pravih ratnih okrsaja: japanski avioni su, na
dovanje japanskih ostrva i pripremu invazije ako ona bude potrebna.
Bez obzira na veliko angazovanje Sjedinjenih Drzava na Pacifiku,
americki komandanti su u ranoj fazi rata zakljucili da je Nerncaka i dalje
I
primer, 1937. godine potopili americku topovnjacu .Panaj", Americki di- glavni neprijatelj i da ce najveci vojni udar biti u Evropi. To je bila spoma
plomatski pritisak se povecavao kako su Japanci prodirali dublje u Kinu i odluka koja je izazvala izolacioniste da jos jednom izloze svoje argumente 0
lndokinu. Komercijalni ugovor izmedu dye nacije je prekinut sredinom prirodi americkih politickih ciljeva: jesu li Sjedinjene Drzave u ratu da bi se
1939. godine a Sjedinjene Octave su u naredne dye godine uvele ekonomske odbranile od japanskog agresora, ili da bi jos jednom posluzile kao mario-
restrikcije ukljucujuci i isporuku kljucnog oruzja i nafte. Pocetkom jula neta britanskih imperijalista i kornunistickih gonica robova? Odluku 0 ori-
1941. godine, Sjedinjene Drzave su zamrzle japanska sredstva u zemlji i jentaciji na Evropu komplikovale su rasp rave sa Britancima 0 vremenu
prakticno nametnule embargo na citavu trgovinu, ukljucujuci i naftu. Ovaj moguceg masovnog iskrcavanja saveznickih snaga u zapadnoj Evropi. Na
korakje sasvim sigurno znacio da ce Japan morati da zauzme nalazista nafte pocetku su Amerikanci zeleli da takav udar organizuju sto je moguce pre,
da bi zadovoljio svoje strateske potrebe i da Sjedinjene Octave izbaci iz 1942. Hi najkasnije 1943. godine, ali su se Britanci plasili teskih gubitaka u
azijske arene. borbama na kopnu koje bi mogle dovesti do pokolja istih razmera kao u
Prvom svetskom ratu. Britanci su davali prednost mediteranskoj strategiji,
"
DRUGI SVETSKI RAT
koja je predvidala da se prvo elirni-isu nernacki saveznici uz vazdusnu
ofanzivu u kojoj bi anglo-americki bombarderi unistili nemacke gradove i
industriju. U idealnom slucaju, ova faza bi mogla potrajati dovoljno dugo
I
Sedmog decembra 1941. godine, japanske snage su napale glavnu dok Sovjeti ne slome kicmu nernackoj armiji.
pomorsku bazu Sjedinjenih Drzava u Perl Harboru na Havajima i nanele Britanijaje imala odredenog uspeha u ovim pregovorima paje ubedila
ogromnu stetu americkim brodovima, -ali su srecorn promasile nosace avio- Sjedinjene Drzave da podrze pomorski desant u Francuskoj Severnoj Africi
na, koji ce narednih meseci odigrati odlucujucu ulogu. Sjedinjene Drzave su (1942. godine), na Siciliji, a zatim i u Italiji (1943-44). U meduvremenu su se
odmah objavile rat a dilema da li zaratiti i sa Nemackorn bila je resena kada americke snage gomilale u Britaniji priprernajuci se za konacan pokret preko
je sam Hitler objavio rat Sjedinjenim Drzavarna. Kanala. To je kulminiralo u iskrcavanju na "dan 0", 6. juna 1944. godine, u
Prvih nekoliko meseci, glavna briga Amerike na Pacifiku bila je da kojem su ucestvovali americki, britanski i kanadski vojnici. Do avgusta su sile
zaustavi nemi- losrdno nadiranje Japana, koji je zauzeo Filipine, Malaju i osovine u Francuskoj bile odlucno potucene a saveznicke snage su napredovale
Bunnu i ozbiljno zapretio Australiji. Veliki strah od invazije na americku
zapadnu obalu doveo je do hapsenja i deportovanja Amerikanacajapanskog
kroz Holandiju. Posle kratkog zastoja zbog nemacke ofanzive u Aredenima te
zime, americke snage su u prolece 1945. krenule u proboj preko centralne i
I
porekla, sto je kasnije ocenjeno kao nelega1an cin rasne diskriminacije. juzne Nemacke i, u stvari, otisle rnnogo dalje od granica koje su za njih
Amerika je preuzela vojnu inicijativu u pomorskim bitkama u Koralnom planirane kada je pravljen prvobitni dogovor 0 okupacionim zonama.
186 187
I
I
Posle predaje Nemacke u maju, Amerika je svu paznju usmerila na stvom od 1,5 miliona, San Francisko sa 800 000, Sijetl sa vise od 400000,
I 188 189
vladavine u zemljama istocne Evrope. Pocetkom 1947. go dine, novi sov-
jetski blok obuhvatao je Poljsku, Rumuniju, Bugarsku, Madarsku, Albaniju i
Sovjetskc -americki odnosi su sada bili opasno blizu otvorenorn ratu i
izgledalo je da ce do njega verovatno doci kada su Sovjeti, u junu 1948,
zatvorili kopnene puteve prema Berlinu u nameri da eliminisu ovo ostrvo
I
okupirane zone u Nemackoj kao i (ne toliko cvrstc) Jugoslaviju. Cetrdeset
osma godina j e donela traumatican pad Cehoslovacke. Domace zagovomike
antikornunisticke intervencije sada su ojacali novi elementi, i etnicki i
verski. Vojna opasnost od komunizma u Evropi posebno je brinula katolicku
zapadnog uticaja u komunistickoj zoni. Grad je spasao berlinski vazdusni
most, koji je koriscen za snabdevanje grada vise od godinu dana, ali je ostala
zategnutost visokog stepena, Sjedinjene Drzave su 1949. go dine formirale
I
crkvu, koja je vec izgubila njoj lojalne teritorije kao sto su bile Madarska, NATO pakt, sto je predstavljalo odstupanje od njihove ranije nespremnosti
Hrvatska i Poljska i bila u neposrednoj opasnosti da bude izbacena iz da se u vreme mira ukljucuju u medunarodne koalicije. Shvatanja 0 velicini i
Francuske, pa cak i ltalije. Vodstvo katolicke crkve u Sjedinjenim Drzavama prirodi eventualnog buduceg sukoba radikalno su izmenila dva dogadaja s
postalo je glasan zastupnik antikomunizma au toj ulozi su ga podrzale brojne kraja 1949. godine. U septembru su Sovjeti izvrsili eksploziju svoje prve
emigrantske grupe koje su sada dominirale u politici velikih americkih atomske bombe a u oktobru su kineski kornunisti uspostavili svoju vlast na
gradova: Irci i Italijani u rnnogim delovima zemlje a Madjari, Slovaci i celokupnom kopnenom delu Kine i osnovali narodnu republiku. Oba ova
Poljaci u vecern delu industrijskog severoistoka i srednjeg zapada. dogadaja su izazvala uzas na zapadu. Arnerikanci su smatrali da sada postoji
Sjedinjene drzave su bile prinudene da se direktno ukljuce posto su se mogucnost da Njujork ili Vasington postanu meta nukleamog napada i budu
druge tradicionalne sile, narocito Britanija, odrekle svoje policijske uloge. potpuno unisteni kao Hirosima a tu sliku je dodatno pogorsala izrada jos
To se jasno videlo u Grckoj, gde je besneo gerilski rat. Pocetkom 1947. strasnije hidrogenske bombe. (Sjedinjene Drzave su izvrsile prvu eksploziju
godine, Britanijaje objavila da vise ne moze da podrzava anti-komunisticku tog oruzja maja 1951. a Sovjetski Savez avgusta 1953. godine.) Gubitak
stvar bez pomoci Sjedinjenih Drzava i zapretila da ce povuci svoje snage. U Kine u korist komunista ne samo da je dodao nekoliko stotina miliona novih
odgovoru na to, predsednik Trumanje izlozio svoju "doktrinu", obecavajuci "rob ova" svetskoj sili u nastajanju, vec je istovremeno unistio americki san 0
americku pomoc "slobodnim narodima koji se odupiru pokusajima naoru- ulozi dobronameme imperije u tom delu sveta - civilizacijskoj misiji da siri
zane manjine da ih potcini ili odolevaju spoljnim pritiscima" i americka napredni jevandelisticki protestantizam u narodu koji je, kako se mislilo,
vojna pomoc pocelaje da pristize u Grcku tog avgusta. Te iste, 1947. godine, zudeo za ucenjem Hrista.
Zakonom 0 nacionalnoj bezbednosti predlozeno je radikalno prestruktu-
riranje americke odbrane, stvaranje Nacionalnog saveta za bezbednost i
Centralne obavestajne agencije (CIA) kako bi se obezbedila koordinacija
obavestajne sluzbe, koja je tako ocigledno nedostajala do 1941. godine. U
isto vreme, Sjedinjene Drzave su zapocele veliki program rekonstrukcije
KOREJA
I
I
racija, izvedena (15. septembra 1950) bila je briljantan uspeh i smatra se odnosima sa komunistickim silama, koje su smatrane direktnim nasledni-
jednim od najvecih vojnih podviga u americkoj istoriji. Tok rata se potpuno
I promenio: kornunisticke snage su se povukle daleko na sever, iza svoje
prvobitne granice na 38. paraleli. Snage UN su krenule napred i u oktobru
cima Osovine iz doba rata: kao sto je Hitler imao svog istocnog partnera u
Japanu, tako su i Sovjet pronasli saucesnike u Kini. Ovo shvatanje je ojacalo
odlucnost Sjedinjenih Drzava da se ne povlace pred agresijom i da prosire
zauzele severnjacjku prestonicu Pjongjang. Medutim, Sjedinjene Drzave su svoje sporazume 0 kolektivnoj bezbednosti Evrope. Iza svake politicke krize
I postale previse samouverene pa su ignorisale diplornatske poruke upozo-
renja da ce Kina intervenisati aka pridu previse blizu granici provincije
u Aziji stajala je kineska, a time i sovjetska ruka. Slom francuske pozicije u
Indokini, 1954. godine, doveo je do rasprave 0 americkom angazovanju i,
Mandzurije. Ispunivsi obecanje svoje vlade, velika kineska armija je u ok- mozda nukleamoj intervenciji. Kasnije, te iste godine, Sjedinjene Drzave su
I jucim ratom za gola brda koja nisu imala nikakvu vaznost osim kao kote na
mapama strateskih planera. Ratje postajao i vrlo nepopularan u celom svetu.
Iako je malo ko osim krajnje levice verovao u rasirene komunisticke optuzbe
vecini poznate kao "makartizam", one su zapocele nekoliko godina pre
1950. godine, kada se proslavio senator iz Viskonsina Dzozef'Makarti, i, u
stvari, odvijale su se uglavnom za vreme demokratske administracije Harija
da snage UN koriste biolosko oruzje, postojali su cvrsci dokazi 0 maltreti- Trumana, od 1946. do 1953. godine.
I ranju zatvorenika sa severa, a bekstva iz zatvorenickih logora na jugu pra-
cena krvoprolicern izazivala su skandale. Neodlucni rat je 1952. godine
Prva i najociglednija zrtva bila je komunisticka partija. Jula 1948.
godine, partijsko rukovodstvo je proglaseno krivim zbog pokusaja zbaci-
postao centralno izbomo pitanje, kada je republikanski predsednicki kandi- vanja vlade, sto je predstavljalo novinu u radu tuzilastva jer je vecina njih
dat Dvajt Ajzenhauer obecao da ce, ako bude izabran, otiei u Koreju da nade optuzena za rasturanje knjiga i pamfleta u kojima se raspravlja Hi zastupa
izlaz. Posle njegovog izbora, 1953. godine, objavljeno je primirje i ponovo takav pravac akcije, ali niko od njih nije preduzimao direktne korake u tom
uspostavljeno razgranicenje po 38. paraleli kao dejacto granici izmedu dye smislu. U slucaju Denis iz 1951. godine, Vrhovni sud Sjedinjenih Drzava je
zemlje. U americkoj intervenciji u Koreji ucestvovalo je 5,7 miliona vojnika presudio da se cak i takve diskusije mogu na odgovarajuci nacin regulisati i
i zena, od kojihje 34 000 poginulo u borbi. I da se od vlade ne moze traziti da ne preduzima nista dok ne zapocne aktivna
Iako u deceniji posle Koreje Sjedinjene Drzave nisu bile angazovane priprema prevrata. Do 1951, mnoge drzave u okviru Sjedinjenih Drzava su
ni u kakvom drugom .vrucem" ratu, postojala je kontinuirana zategnutost u vec zabranile rad partije na teritoriji pod njihovom jurisdikcijom i na vise
I 192 193
I
nacina otezavale zivot njenim clanovima, ukljucujuci i uskracivanje soci- dousnik i dajavno pocne da iznosi imena. Pojavila se citava mreza privatnih
jalne pomoci. Vecina drzavaje uvela zakletvu lojalnosti zajavne sluzbenike,
zahtevajuci od njih da se zakunu da ne podrzavaju nikakve subverzivne
agencija, cesto sastavljenih od nekadasnjih agenata FBI, koji bi na zahtev
uprave neke firme sproveli istragu kako bi iskorenili subverzivce i "oslo-
I
ciljeve ili aktivnosti. Drzavni sluzbenici, ucitelji i drugi bili su otpustani po bodili sumnje" one koji su se pokazali dovoljno kooperativni. Kao i u sva-
kratkom postupku na osnovu njihovih navodno komunistickih veza ili cak
sarno "osnovane sumnje" da takve veze postoje. Zakonodavna tela su takve
mere obicno usvajala velikom vecinom glasova jer je malo politi tara bilo
kom lovu na vestice, proces optuzivanja je bio kumulativan i samoodrziv.
, Svako ko je jednom bio oznacen kao komunista upisan je u knjigu ovih I
privatnih samozvanih cuvara zakona a njih su konsultovali svi potencijalni
spremno da se nade na listi onih koji brane crveni aktivizam. Ukljucujuci i poslodavci. Onaj ko je stavljen na emu listu mogao je da napusti svaku nadu
razvucene sudske i talbene postupke, rat protiv rada komunisticke partije da ce dobiti zaposlenje. Oduzimanje pasosa obezbedivalo je da najveci broj
trajao je do sredine pedesetih. Zvanicne mere pojacavalo je i nasilje gomile sumnjivih ne moze da se spasi tako sto ce emigrirati.
kao i akcije gradanske samozastite, cesto u organizaciji grupa veterana i Cistke su prosle kroz nekoliko faza a medu zrtvama koje su pretrpele
katolika. najvece udarce bili su radikalni sindikati, na primer radnika u elektroin-
'Zvanicno opravdanje za tako nasilnicku taktiku bilo je da levicari dustriji, tesko pogodeni kampanjom koju su delimicno organizovali aktivisti
predstavljaju petu kolonu i da su isti kao oni koji su pomagali nacistima u katolickog sindikata. Napad na filmsku industriju odvijao se kroz saslusanja
prvim danima Drugog svetskog rata i bili spremni da podrze svetski komu-
nizam kroz sabotazu i spijunazu. Potraga za spijunima pronasla je svoju
najistaknutiju metu u liku Aldzera Hisa, sluzbenika u Stejt Departmentu koji
1947-48 godine. Taj dogadaj je postao narocito ozloglasen jer su mnoge
zrtve narednih decenija objavile svoje price 0 tome. Tezak udarac je pre-
trpela i oblast obrazovanja, i to i univerzitetski profesori i sindikati ucitelja, a
I
je navodno bio deo tajnog komunistickog kruga od kraja tridesetih godina.
optuzbe za crvenu subverzivnu delatnost u skolama stvarale su atmosferu
Sudenje Hisu, koje je trajalo od avgusta 1948. do januara 1950. godine,
podstaklo je strah naroda od izdajica na visokim polozajima. Potraga za
takvim izdajnicima se u siroj javnosti odvijala pod mocnim pokrovitelj-
krajnje paranoje jer su se brojne institucije utrkivale da ociste eventualno
sumnjive materijale u udzbenicima i propisanoj literaturi.
I
stvom Komiteta za antiamericku delatnost Predstavnickog doma, koji je Februara 1950. godine, senator Dzozef Makarti odrzao je prvi u nizu
strogo ogranicio i slobodu govora i pravo na tradicionalnu zastitu od samo-
optuzivanja. Naoruzan svedocenjima legije profesionalnih dousnika i na-
svojih govora koji su opsru paniku uzdigli do novih visina. Makarti je
upozoravao na .Jconacnu totalnu borbu izmedu komunistickog ateizma i I
vodnih prebega, Komitet se usmerio na odredene regione ili industrije i hriscanstva". Tvrdio je da ima detaljnu listu kornunistickih aktivista u Stejt
identifikovao navodne komuniste na osnovu njihovog ueesca u liberalnim ili
levicarskim grupama, koje su opisivane kao prikrivene komunisticke orga-
nizacije. Medu takvim grupama bili su i klubovi i organizacije koji su bili
Departmentu i na drugim mestima, onih koji su Kinu predali komunizmu, i
da su obavestenja koja je dubio dovoljno precizna i daju tacan broj ovih
izdajnika. Mediji ,i politicki establisment, prestravljeni da i sami ne budu
I
sasvim uvazeni ili cak povezani sa ranijom politikom Sjedinjenih Drzava, na zigosani kao crveni dopustili su da njegova neodgovomost i neobaziranje na
primer, organizacije koje su podrzavale Sovjetski Savez u toku Drugog istinu pro laze bez osporavanja. Januara 1953. godine, Makarti je preuzeo
svetskog rata. Jedan od korisnih izvora za utvrdivanje "subverzivaca" bilaje Stalni potkomitet za istrage, koji je sada dostigao novi vrhunac zlobe i zelje
lista ljudi koji su podrzavali Ievicarsko-liberalnog predsednickog kandidata za publicitetom. U oktobru je Makarti poceo istragu koja ce dovesti do nje-
Henrija Volisa, 1948. godine, na primer tako sto su potpisali peticiju za govog pada: saslusanja 0 izdajnicima u armiji Sjedinjenih Drzava, Njegovi
njegovu nominaciju. lako su sarno ucestvovale u propisanom izbomom ekscesi su vec dugo izazivali zabrinutost a slucaj sa armijom je Komitet i
postupku, Volisove pristalice su na ovaj nacin sebe obelezile kao poten- njegove istrazitelje poput Roja Kona suprotstavio ljudima iz establismenta
cijalne izdajnike. voljnim i kadrim da im uzvrate. Televizija je odigrala najvazniju ulogu u
Poricanje veze s komunistima bilo je opasno sarno po sebi jer se lako razotkrivanju njegove taktike a masovno gledaliste je moglo da vidi po-
mogao pronaci dousnik koji bi to opovrgao i tako dokazao da je optuzeni nizenje kojemje Makartija izlozio njegov advokat Dzozef Velc. Marta 1954.
kriv i za krivokletstvo. Jedini nacin da se to izbegne bio je da okrivljeni godine , Ajzenhauerova administracija je osudila Makartija i Kona, koje je
odbije da odgovori na svako pitanje koje bi moglo biti samo-optuzujuce, Senat propisno kaznio u decembru. Iako se cesto smatra da je taj cin oznacio
odnosno da se "pozove na peti amandman", ali je to, s druge strane, izgledalo kraj cistki, mnogi od najtezih progona su se i dalje odvijali a zakoni doneti u
kao da zeli da sakrije neko krivicno delo. Onaj ko je jednom optuzen, tesko ovoj histeriji ostali su u zbirkama propisa sve do 1970-ih pa i dalje.
je mogao dokazati nevinost, osim uz pomoc gnusne taktike da i sam postane
194 195
I
•
I NOVADRZAVA
Virdziniji i Merilendu. Danas u sirem podrucju Vasingtona zivi oko cetiri
AMERICKA DILEMA
odnosa. Ruzvelt je pristao i izdao izvrsno resenje 0 jednakosti pri zaposlja-
vanju. 0 pogorsanju rasnih odnosa govore i traumaticni neredi u Harlemu i
I
Detroitu 1943. go dine. Ovi dogadaji su izazvali ozbiljnu zabrinutost i zbog
Rat i sa njim povezane drustvene promene imali su poseban uticaj na toga sto se znalo da ce se uskoro milioni cmih ratnih veteran a vratiti na
rasne odnose u Americi. Godine 1944, usred Drugog svetskog rata, pojavila americko tie s velikim ocekivanjima da ce dobiti jednak tretman u zamenu za
se uticajna knjiga Gunara Mirdala Americka dilema, u kojoj je autor anali- svoje vojnicki doprinos.
zirao americki rasizam i ukazao na rastucu opasnost od rasnog konflikta. Tempo reformi je ubrzan za vreme predsednika Trumana, koji je,
Problem je usao u akutnu fazu ne zato sto su cmi Amerikanci bili izlozeni
nekom novom obliku diskriminacije ili nasilja, vec zato sto su rastuca oce-
posto je i sam video rasnu nepravdu u Misuriju, bio spremniji od Ruzvelta da
preuzme politicki rizik u toj oblasti. Komitet za gradanska prava je 1946.
I
kivanja pojacala gnev zbog struktumih nepravdi. Rasna potcinjenost najugu godine preporucio novi zakon protiv diskriminacije u pogledu zaposljavanja
je u godinama izmedu dva rata bila isto toliko izrazena kao i u bilo kom
trenutku od ukidanja ropstva. Mnogi crnci su bezali u gradove na severu a
migracija je poprimila velike razmere u toku oba svetska rata. Godine 1910,
i glasanja, kao i odavno ocekivani federalni zakon protiv linea. Truman je
1948. go dine izdao izvrsno resenje 0 ukidanju rasne segregacije u americ-
kim oruzanim snagama. U tom kontekstu, simbolican znacaj imalo je i po-
I
devedeset procenata cmih Amerikanaca zivelo je na jugu, a pocetkom javljivanje, 1947. godine, prvog cmog igraca u bezbol timu prve lige,
1960-ih skoro polovina njih je zivela na severu. Tiplcan Afroamerikanac Dzekija Robinsona, koji je pristupio bruklinskim .Dodzerima" i napravio
pedesetih i sezdesetih godina dvadesetog veka mogao je biti i severojak i prvu pukotinu u razdvojenom svetu sporta i populame kulture. Iako je tempo
juznjak i pre je ziveo u gradu nego na selu. Croci sa severa i srednjeg zapada promena naizgled bio ocajno spor, on je bio prebrz za juznjacke konzer-
bili su manje sprernni da prihvate bilo kakav oblik rasne diskriminacije, vativce, koji su, 1948. go dine, napustili Demokratsku stranku da bi za pred-
posebno posto je politicka kultura u Ruzveitovoj eri toliko naglasavala sednika nominovali kandidata Stranke drzavnih prava. Iako su "diksikrati"
poboljsanje polozaja onih koji su do tada bili ugnjetavani. osvojili sarno 1,2 miliona glasova ipak su odneli pobedu u cetiri drzave
Croci su masovno prelazili iz Republikanske (Linkolnove) stranke u duboko na jugu.
Demokratsku stranku i postali kritican deo izbomog tela u eri Nju dila. Oni Bez obzira na to sto je savezna administracija mogla mnogo da po-
su tih godina isto tako bili veoma aktivni u organizacijama industrijskih stigne fragmentamom akcijom, trajna promena se mogla ostvariti sarno kroz
radnika kao i u buntovnoj sindikalnoj aktivnosti Komiteta za industrijsko sudove i napad na osnove zakonske diskriminacije koje su odrzavali pod-
organizovanje. Prirodno je da su ocekivali nagradu i njihov prvenstveni redeni status juznjackih cmaca. Vrhovni sud Sjedinjenih Drzava je 1890-ih
zahtev bio je formiranje federalne komisije koja bi osigurala pravednost u godina podrzao zakone Dzima Kroua, ali su se u Ruzveltovoj eri stvari
zaposljavanju i eliminaciju diskriminacije u pogledu poslova. Iako je imao menjale uz niz liberalnijih naimenovanja. Godine 1932, godine Sud je donee
simpatija za to, Ruzvelt nije bio spreman da zauzme previse radikalan stay jednu u nizu presuda kojima se sire zakonska prava okrivljenih u krivicnirn
prema rasnom pitanju iz straha da ce izgubiti podrsku juznih demokratskih procesima, u ovom konkretnom slucaju time sto je utvrden zahtev da
drzava, od kojihje zavisio njegov rezim. okrivljeni cmci kada se radi 0 iivotu ili smrti moraju imati odgovarajuceg
Frustraciju lidera crnacke matice pratio je rastuci gnev u gradskim pravnog zastupnika na sudenju. To je bio mali pocetni korak, alije u naredne
zajednicama kao Harlem, u kojemje, 1935. godine, doslo do eksplozije nove dye decenije Sud odlucivao 0 neprestano rastucern broju slucajeva diskrimi-
198 199
I
natorske politicke prakse najugu. Godine 1953, Sjedinjene Drzave su dobile TABELA 5.5. NANAZNIJE KNnGE I POZORl~NI KOMADI 1922-1940.
novog vrhovnog sudiju, Erla Vorena, koji je u svojoj politickoj karijeri u
I Kalifomiji pokazao malo simpatija za radikalizam i bio ukljucen u spro-
vodenje diskriminatorske politike, na osnovu koje je posle Perl Harbora
1922.
1925.
Sinkler Luis, Bebit
F. Skot Ficdzerald, Veliki Getsbi; Sinkler Luis, Erousmit
deportovano sto hiljada Amerikanaca japanskog porekla. Medjutim, i na 1926. Ernest Herningvej, Sunee se ponovo rada
I 200 201
Posle Drugog svetskog rata, americka populama kultura pretrpela je
ozbiljan udarac u antilevicarskim cistkama koje su dovele do uklanjanja 6
brojnih. talentovanih filmskih glumaca, rezisera i pisaca. Sto se pozitivne
strane tice, Sjedinjene Drzave su bile omiljena destinacija mnogih evropskih
umetnika koji su bezali od diktature i ratnog razaranja, pa je, pedesetih
godina dvadesetog veka, Njujork preuzeo ulogu umetnicke prestonice sveta.
MODERNO DOBA 1956-1996
I
I u knjizevnosti se pocetkom pedesetih godina pojavila nova generacija
impresivnih romansijera, ukljucujuci i Dzernsa Dzonsa, Normana Majlera,
Sola Beloua i D~. D. Selindzera. U populamoj sferi se novi prilaz kulturi
mladih, drugacijoj od onoga sto zamisljaju njihovi roditelji, vec video u
I
usponu rokenrol muzike i filmova kao sto su .Andeli garava lica" i "Bun-
tovnik bez razloga". Licnosti kao Elvis Prisli i Dzerns Din, iako savrseno
komercijalno upakovane, postale su ikone drustvene i generacijske pobune. POGLED NA ZAP AD S OBALE KALIFORNlJE
Tu su ulogu dobili i sirom Evrope i, zaista, u vecem delu sveta, gde god je
Kao i u svim prethodnim erama, Sjedinjene Drzave su u poslednjih
americki film imao snazan odjek. Kao i u politici, americka populama
kultura nastojala je da preobrazi svet po svojoj sopstvenoj slici. pola veka nastavile da se transformisu neverovatnom brzinom. Iako su u tom
periodu primljene samo dve nove drzave (Aljaska i Havaji, obe 1959. go-
I
dine), teziste Sjedinjenih Drzava stalno se pomeralo ka jugu i zapadu. ad
1950-ih godina, jedan od presudnih cinilaca americkog zivota bilo je kre-
Napomene
tanje stanovnistva sa severa i srednjeg zapada ka zapadnim i juznirn regio-
1. David M. Kennedy, Over Here: The First World War and American Society (New nima, od industrijskog "pojasa zardalog gvozda" ka "suncanom pojasu".
York:Oxford University Press, 1980), pp. 45-92. Udeo americkog stanovnistva u regionima koji se za statisticke svrhe ozna-
2. Citat iz Philip Jenkins, "Spy Mad: Investigating Subversion in Pennsylvania cavaju kao jug i zapad povecao se sa 46 odsto 1960. na 58 odsto 1990. go-
1917-18", Pennsylvania History, 63 (1996), pp. 204-31. dine. Napredak ovih oblasti cesto je bio zadivljujuci: sarno Kalifomija je do
3. Socijalisticki lider Dzejms H. Maurer cit. ibid. 2000. godine imala vece .nacionalno bogatstvo" od Francuske.
ad cetrdesetih godina devetnaestog do sezdesetih godina dvadesetog
veka, americki urbani centri bili su uglavnom skoncentrisani na severoistoku
i srednjem zapadu a hijerarhijom gradova dominirali su centri kao Njujork,
Cikago, Boston i Filadelfija (Tabela 6.1). Svi ovi gradovi su poceli da se
smanjuju 1960-ih i 1970-ih godina sirenjern predgrada i drugih regiona. ad
devedesetih godina dvadesetog veka, devet od petnaest najvecih gradova u
zemlji nalazilo se najugu i zapadu: Los Andeles, San Dijego, San Hoze i San
Francisko - u Kalifomiji, Hjuston, Dalas i San Antonio - u Teksasu, Feniks
u Arizoni i Dzeksonvil u Floridi. Podrucje Las Vegasaje gradska oblast sa
najbrzim rastom u zemlji: ona je 1990. godine imala 850 000 stanovnika a
2000. vec preko milion i po, sto predstavlja povecanje od 83 odsto za sarno
jednu deceniju. Novi gradovi su i dalje nastajali. U periodu od 1990-2000.
go dine, osam oblasti u Sjedinjenim Drzavama zabelezilo je rast od 100 odsto
i vise. Tri takve naglo izrasle zajednice bile su na jugu (u Dzordziji i na
Floridi), dok se preostalih pet nalazilo na zapadu, u drzavama Viskonsin,
Arizona iNevada. Takvi gradovi i regioni u usponu obicno odreduju one sto
je modemo i populamo u drustvu ostalog dela nacije. Ocigledan primer je
Sijetl. U odredenorn smislu, tokovi populame kulture su se u poslednjih de-
202
setak godina kretali vise prema istoku nego prema zapadu.
203
I
I
TABELA 6.1. VODECI GRADOVI AMERIKE1950-2000.
(stanovnistvo u milionima i redos1ed po velicini)
I Njujork 7,90
1950.
(1) 8,00
2000,
(1)
a:
I
VI
<-z wOu Cikago 3,60 (2) 2,90 (3)
~ ::;~o::~ >~o
.]; s :5 :! ~ Fi1ade1fija 2,10 (3) 1,50 (5)
~.,~nbl ~ r.
::; '1/. j \~/
l ~~
>
~ Los Andeles 2,00 (4) 3,70 (2)
•.&\f./,.,
it :l
'i','::o.z g
v.".' .~ Detroit 1,90 (5) 0,95 (10)
I 1:;-;., ;'"
~ S
J .":J
,
'\. ;:
s..
..,',
: .."'.~:,:
",'.~, "~"
Q.
~'<
Q
.,
-c
,;,
>
>- ~\
~ VI.
<n•
"
..,
O.
~"
o~\o
:i.'
E
t- (;
r§
Ba1timor
Kliv1end
0,95
0,91
(6)
(7)
0,65
0,48
(17)
(33)
- , L' ~ ' , , ., ~ ~ 0,86 (8) 0,35 (49)
"':.! Sent Luis
.:.:,.', - .N· 0
I
O
I' 0 i. ~',~, .r: § Vasington DC 0,80 (9) 0,57 (21)
\"'",
r ~-- '\ \
~ j. :. ! ~
~,r ',
Iii ',< E - ,
<w-. 5 ~'"
Boston 0,80 (10) 0,59 (20)
(L:~:::,\1~§'f~~:tfrI
".) > ':-" ~' ui::; ,~. ~ r:: ~~
)~
Q
~
~
-ss:::
.(U
San Francisko
Pitsburg
0,78
0,67
(11)
(12)
0,77
0,34
" '... --.' ; >, ..... ,- " ' S " zapadu mogu da zavaraju jer se ocinose sarno na gradska jezgra a ne na §ira
?
I
'S;·.~!~.!l,_~ :.~\: ~" __-:
Vl6 .' • '" .~ J: \ • VI I ,
~
.(U statisticka podrucja gradova gde su se stanovnici obicno izmestili. Tabela 6.2
~ < -c •.
"
"':
'.
I
".-'
.';;;
! ~~
.,
2
=VI
~;5 _
~!
";"
0 ~ ./
o prikazuje postojeci gradski okvir, pri cemu kao osnovne jedinice uzima rasirene
""Z
'a:S ~ "''' ~ , OJ
E1:J".",
,,:=:
zOo i ~
a: '1-'
.
.
'!J ~
('
I
•••
/
'-
] konglomeracije gradskib centara i predgrada u koja su se tradicionalni gradovi
W
'>~'·''''o~.
w
Z
__
~L---i
-,
/ -o pretvorili. Ali cak i sa takvim promenjenim statistickim jedinicama videcemo
~o os· ,"': I 8 0 I~ • .J' , c da je jos uvek oko polovine najvecih urbanih kompleksa na jugu i zapadu a taj
-. ••.
, -.
.- - _. l'" c' ~ ~ >ii;
",,,-':/ . ) _
~
:g,
•.... ocinos ce se u narednim godinarna sigurno jos vise povecavati.
o It l.!l -', ~. 0" /.'\> o
-c
Z ~
0 ';' ~; , ~ z~ 0,,\~ - 1
-c ~ ~---- .. -._-!_. --._-----._. , ~ TABELA 6.2. GRADSKI KOMPLEKSI 1990.
\; >:. " '0 __, cO
~,• 0::; '~--------:--'..:=:
'';; z.:,
0 t i ,/ ) ,,-)
S Stanovnistvo
•.
" .,-
.§
0
J:
, ••• ~
,>_. ~
":.J\'----...-----.-.--.1..._
o
z:
'''.
~
.
= ; .. ,.. - --
!::!~"
a:,'
----I
j' -~r (' ./
./." j '"
S<
~
•.... Sire podrucje grada (u milionima)
r- - - - •
NjujorkiSeverni Nju Dzersi/Long Ajlend 21~
"-r -; - ' ~" _f ~Z",;(, I;;;
i g"
_ ( ~ ~::! Los Andeles/RiversajdJOkrug Orindz 1~4
-2Z >.,
Z ~.----
~ a:
~./
.'
~
( ~
J t".~
w '~ -,
~ Cikago/Gen/Kenosa ~
~ ~: 8 ' .....-" :::;,.! 6 I -c , \ Vasington/Baltimor ~
..••
.~
.' ,.
! g....
..
! .<
ur •••
! .
0
'\
v-
J".,
l"",,r )\ \~ \;
, ,
0 0
San FranciskolOklendJSan Hoze ~
.,-; ~ \ Filadelfija/Vilmingtonl Atlantik Siti
BostoniVusterlLorens
~2
5~
~
~ ., Detroit/En ArborfFlint 5~
I DalasIFort Vort
~
C
> 5~
HjustoniGalvestonIBrazorija ~
Majami!Fort Loderdejl ~
Atlanta ~I
Sijetl!fakomaiBremerton ~6
KlivlendlEjicron 3~
San Dijego U
204 205
•
Americku etnicku geografiju je tih godina promenio proces koj i neki
nazivaju "bruniranje Amerike". Kroz citavu istoriju nacije "rasno" pitanje
se, bez obzira na svu svoju slozenost, u osnovi svodilo na dye grupe - crnce i
Posledice ove promene bile su dramaticne, posebno za latinoarnericku
i azijsku populaciju. (Latino ili Hispanoamerikanci su priznati kao posebna
kategorija, iako se u popisu mogu naci i medu crncima i medu belcima.)
I
belce. Godine 1930, u zemljije bilo 110 miliona belaca, 12 miliona crnaca i Dve hiljadite godine bilo je 35 miliona Latinoamerikanaca, od kojih
600 hiljada "drugih", sto je znacilo americkih domorodaca i Azijaca. Od
sezdesetih godina dvadesetog veka, broj ovih "drugih" u Americi je sve vise
skoro 60 odsto meksickog porekla. Pored toga, bilo je jo~ deset miliona
Amerikanaca azijskog porekla, uglavnom Kineza, Japanaca, Filipinaca, Vi-
I
rastao (Tabela 6.4), uglavnom zbog donosenja Zakona 0 imigraciji 1965. go- jetnamaca i Korejaca. Amerikanci azijskog i latinoamerickog porekla za-
dine, kojimje ukinutpropis iz 1924. godine pristrasan prema Evropljanima. Vec
2000. godine, Amerika je imala preko trideset miliona stanovnika rodenih u
inostranstvu ili 11 odsto ukupnog broja, sto predstavlja najveci udeo od 1930-ih
jedno cine 14 procenata ukupnog stanovnistva, ali se ocekuje da ce njihov
udeo dostici skoro cetvrtinu 2025, odnosno trecinu 2050. godine. Ne tako
davne 1970. godine, azijsko i hispanoamericko stanovnistvo zajedno uce-
I
godina, Tempo useljavanja je u toku devedesetih godina dvadesetog veka stvovalo je sa sarno 8 odsto u ukupnom broju novorodenih u Sjedinjenim
ubrzan. Tadaje oko 13 miliona ljudi stiglo na tie Sjedinjenih Drzava. Do 2000.
godine, skoro 5 procenata americkog stanovnistva bilo je u zernlji tek jednu
deceniju ili manje.
, Drzavama, dok se ta cifra danas povecala na vise od cetvrtine.
Do sredine veka, 100 miliona Amerikanaca imace latinoarnericko
I
poreklo i predstavljatijednu od najvecih latinoarnerickih zajednica na svetu,
TABELA 6.3. STANOVNISTVO SJEDINJENIH DRZA VA 1960-2000.
brojniju cak i od bilo koje hispanoarnericke nacije, s izuzetkom Meksika i
Brazila. Do tog vremena ce vec biti 50-60 miliona Amerikanaca meksickog I
Godina popisa Broj stanovnika" porekla. Jedan od kljucnih razloga za takvu demografsku transformaciju je
1960.
1970.
1980.
179
203
226
cinjenica da su Latinoamerikanci
da Hispanoamerikanci
uglavnom mladi od stanovnistva koje je
duze u Sjedinjenim Drzavama. Nacionalni popis iz 2000. go dine pokazao je
u proseku imaju 26 godina, sto znaci da su mladi od
I
1990. 249 bilo koje druge etnicke grupe. Taj prosekje istovremeno daleko nizi od pro-
2000. 281 secnih godina belaca anglosaksonskog porekla, koji iznosi postovanja vred-
nih 38:5 godina.
* Zaokruzeno na blizi milion.
Americka politika se iz crno-belog konteksta prernesta u multikolornu
TABELA 6.4. PROMENLJIV A ETNICKA STRUKTU!ZA (u milionirna)
2025.
stvarnost, koja je vec izvrsila revolucionami uticaj na sve aspekte zivota,
prvo u odredenim drzavama, a kasnije i u celoj zemlji.
Krajem 1990-ih godina, Kalifornijaje postala prva .vecinski manjin-
I
Rasna grupa 1960. 2000.
I
£Erojekcija) ska" drzava u kojoj belci koji nisu latinoarnerickog porekla nisu vise apso-
Belci 159,0 211,0 262,0 lutna vecina, Za sarno jednu deceniju Latinoamerikanci ce postati vecina u
Croci 19,0 35,0 48,0 Kalifomiji. Oni takode cine jednu trecinu stanovnistva Teksasa, druge
HispanoamerikanciILatinoarnerikanci n.p. 35,0 65,0 drzave po velicini, koja bi tokom ove decenije mogla dobiti status .vecinski
"Ostali" ukljucujuci" 1,6 12,7 28,8 manjinske" drzave. Geografska i etnicka pomeranja su vec pocela da uticu
americke domorodce, na stavove prema inostranstvu tako da su Los Andeles i Sijetl okrenuti prema
domorodacko stanovnistvo pacifickom obodu, isto kao sto je Majami postao regionalna metropola
Aljaske,
Azijce i stanovnike
n.p.** 2,5 3,3 Kariba i centralne Amerike. U medunarodnom kontekstu, kretanje na jug i
zapad je u velikoj meri povecalo osetljivost Sjedinjenih Drzava na mo-
gucnost da kornunisticki ili drugi neprijateljski rezimi dodu na vlast u
I
Pacifickih ostrva n.p. 10,2 25,5
istocnoj Aziji ili Latinskoj Americi, paje to bila i konstantna politicks tema
Ulcupno
• Do 1960. godine nije vodena zasebna evidencija
•• Nema pdoataka.
19,0 250,0
0 gruparna u kategoriji "ostali".
338,0
krajem dvadesetog veka. U meduvrernenu, evropski zapleti delovali su od-
bojnije nego ikada od 1930-ih godina .
I
Napomena: Zbir vojedinih kolona je veci od ukupnog broja jer .Latinoamerikanci" mogu
biti crni i beli.
206 207
I
I
I
HLADNIRAT izvrsi invazija na Kubu. Katastrofa je jedva izbegnuta. Dve vlade su postigle
I 208
209
Kubanska raketna kriza pokazala je da Kenedi moze da zauzrne isto sukobu. (Amerikanci imaju neobicnu odbojnost prema formalnoj objavi
tako energican antisovjetski stay kao i svaki njegov kriticar. Medutim, rata: oni su poslednji put ucinili taj korak 1941. godine tako da su kasnije
ozbiljna opasnost od pravog rata izazvala je stvarnu paniku u politickim borbe u Koreji, Vijetnamu i Iraku predstavljale varijante "policijske akci-
krugovima nista manje nego u javnosti, a 0 opstoj ~elji da se svet odmakne je".) U februaru 1965. godine, americki avioni su zapoceli bombardovanje
od ivice nuklearnog ponora govore medunarodni sporazumi kao sto je Ugo- ciljeva u Sevemom Vijetnarnu, au martu su pristigle prve regulame kopnene
vor 0 zabrani nuklearnih proba iz 1963. godine. Posle toga, konflikt s ko- trupe za odbranu baze u Da-Nangu. Iako time nije zapocet vijetnamski rat,
munistima i onima koji su smatrani komunistima (sto ni u kom slucaju nije koji je u stvari bio u toku od 1946. godine, to jeste bio pocetak americke faze
is to) nastavljen je, ali kroz lokalne, ogranicene ratove i "operacije niskog borbe.
intenziteta", obicno u Trecem svetu. Lako je moguce pasti u iskusenje i celokupnu spoljnu politiku Sjedi-
Americke snage su bile angazovane u vise vojnih intervencija s ciljem njenih Drzava u toku pedesetih i sezdesetih godina sagledavati kao kontinui-
da direktno ili indirektno osujete navodno napredovanje komunista, ukljucu- ranu pricu 0 konfrontaciji s komunizmom koja se u raznim segrnentirna ovog
juci i Liban 1958. godine i Dominikansku Republiku, 1965. Arnericka poli- perioda razlikovala sarno po stepenu blizine nuklearnom ratu. Medutim, po
tikaje nastojala da zaustavi napredovanje komunizma u Trecem svetu kojije standardima velikog dela desnice, predsednik Kenedi je do 1963. godine bio
izlazio iz kolonijalne dominacije nacija kao sto su Britanija i Francuska, a to opasno popustljiv prema komunistima. On se saglasio da nikada ne napadne
je bio zadatak koji su blistavi primeri Kine i Kube ucinili jos tezim, To je
podrazumevalo i tajne akcije radi destabilizacije ili podrivanja vlada koje su
smatrane levicarskim, ali i direktnu aktivnost americkih savetnika. Sjedinje-
Kubu, izrazavao-je zabrinutost zbog obima arnerickog neposrednog angazo-
vanja u Vijetnamu i aktivno saosecao sa borbom cmaca za gradanska prava,
koju je desnica smatrala obicnorn taktikom komunisticke subverzivne de-
I
ne Drzave su pomogle rusenje levo orijentisanih rezima ili onih koji su latnosti. U tom kontekstu se, naravno, postavlja pitanje Kenedijevog ubistva
povezani s komunistima, u Kongu (1961), Iraku (1963) i Indoneziji (1965). u Dalasu, u drzavi Teksas, 22. novembra 1963. godine, koje je izazvalo
Geopoliticki konflikt se zatim usmerio na jugoistocnu Aziju, gde je toliko mnogo spekulacija.
Kenedijevu administraciju uplasio komunisticki gerilski pokret u Laosu. Od Vorenova komisija koja je istrazivala ubistvo brzo je pripisala odgo-
1957. godine, gerilska aktivnost je pojacana i u Juznorn Vijetnamu, organi- vomost za zlocin usamljenom stre\cu koji je delovao iz licnih izopacenih
zovana uz pomoc lokalnih komunista iz Vijet Konga i u tesnoj vezi sa sever- pobuda. Drugi su govorili 0 siroj zaveri, videci eventualne krivce u sov-
novijetnarnskom vladom. Pobunjenicki pokreti kao Vijet-Kong i Patet-Lao jetskoj i kubanskoj vladi, elementima arnerickih vojnih i obavestajnih za-
retko su procenjivani u njihovom lokalnom kontekstu, vec su, umesto toga, jednica ili cak americkorn organizovanom kriminalu. Cela ta prica je i dalje
bili sagledavani kao instrumenti svetskog komunizma, narocito Kine, koja je spoma, ali bi, gledajuci unatrag, bilo pravedno reci daje uklanjanje Kencdija
1964. i sarna postala nuklearna sila. Americka vojna misao bila je obliko- , koristilo tvrdim protivnicima komunizma. lake nije bilo .americki drzavni
van a "teorijom domina", prema kojoj bi pobeda crvenih u Laosu i Vijetnamu udar" ovo ubistvo je verovatno dovelo do nekih znacajnih promena u po-
vodila podrivanju susednih drzava, koje bi pocele da se ruse jedna za litici, odlozilo detant sa Sovjetima za jos jednu deceniju i prigusilo ohra-
drugom kao domine sve dok u kumulativnom procesu ne budu osvojeni i brujuce znake smanjenja americkog angazovanja u Vijetnamu. (Dokazi 0
tako veliki potencijalni dobici kao sto je Indija ili cak Australija. ovom poslednjem oslanjaju se na neposredno uporedivanje politickih do-
U toku 1963. godine, glavna arena sukoba postao je Vijetnam a ne kumenta pripremljenih na najvisern nivou pre i posle smrti Kenedija, ali su
Laos. Tu su se protesti protiv vlade izrodili u masivnu politicku krizu
zapretivsi kolapsom na jugu, koji su sada pomagali Amerikanci. Sjedinjene
rezultati takvog citanja prilicno uverljivi.) Sarno iz ovog razloga, ubistvo
Kenedija, zajedno sa kubanskom raketnom krizom, predstavlja jedan od
kljucnih momenata hladnog rata.
I
Drzave su uputile vojne savetnike da organizuju juzno-vijetnamske oruzane
snage i obezbedile modemu vojnu opremu za njihove potrebe. Operativci
CIA zapoceli su energicne tajne kampanje. U avgustu 1964. godine, kontro-
verzni nap ad na americki bojni brod u zalivu Tonkin podstakao je Kongres
RASNAIGRADANSKAPRAVA
I
da donese rezoluciju kojom se predsedniku dozvoljava "da preduzrne sve odnosirna cesto prati jacanje autorita-
neophodne mere za odbijanje svakog oruzanog napada na snage Sjedinjenih
Drzava i sprecavanje dalje agresije". Ovaj nejasno formulisan dokument dao
Zategnutost u medunarodnim
rizma ili socijalne represije na dornacern frontu, ali su godine hladnog rata u
Sjedinjenim Drzavama po mnogo cemu bile era aktivistickog liberalizma.
I
je pravno opravdanje za ogromnu eskalaciju rata koji je zapoceo i bio jedino Period 1954-65: obelezila je "revolucija gradanskih prava", aktivizam koji
sto bi se, ban izdaleka, moglo smatrati zvanicnom objavom rata u ovom
210
je, stavise, omogucila podrska savezne vlade i sudstva.
211
I
I
lake je veci deo politicke elite imao istinski liberalan stay 0 tim sudova. King je bio jedan od nekoliko organizatora pokreta koji su cinili
212 213
Avgust 1963. godine donee je masovni mars na Vasington kada je statisticki podatak: crnci su tada cinili oko 10 procenata stanovnistva, a
King odrzao svoj strastveni govor koji se jos uvek smatra jednim od vrhu- skoro jednu trecinu onih koji su ziveli ispod granice siromastva,
naca americkog politickog govornistva. Pritisak za donosenje saveznog za- Kriza u gradovima je ojacala odlucnost predsednika Dzonsona da
kona 0 gradanskim pravima postao je neizdrziv u kontekstu secanja na ubi- izdaci za socijalnu potrosnju dobiju nacionalni prioritet, da primeni taktiku
jenog predsednika Kenedija. Predsednik Dzonson je 1964. godine uspeo da Nju dila za izgradnju ,:velikog drustva", a strah od nereda je druge ken-
obezbedi donosenje sveobuhvatnog Zakona 0 gradanskim pravima koji je zervativnije politicare ubedio da ovakvu politiku prihvate kao sredstvo za
zabranjivao diskriminaciju u javnim prostorijama i zaposljavanju,
Ipak, crncima je jos uvek naveliko uskracivano pravo glasa putem
raznih navodno nerasnih testova za glasace i sarno je savezni Zakon 0 pra-
sprecavanje jos goreg haosa.
lzdaci saveznih i drzavnih organa za socijalnu pornoc porasli su dra-
maticno sa 11,7 odsto bruto nacionalnog dohotka1965. godine na 20 odsto
I
virna glasa, dugorocnim prestrukturiranjem politickog sistema, mogao ko-
nacno omoguciti crncima da osiguraju one ~to su vec osvojili. I ovoga puta
potrebna mera dosla je kao direktan odgovor na juznjacku represiju, u kon-
1975. Ta potrosnja je cinila 42 odsto ukupnih rashoda vlade 1965. godine
koji su 1975. dostigli 57 odsto, pri cemu je daleko najveci deo obezbedivan
iz federalnih sredstava. Takvom politikom je ostvaren odreden uspeh. U
I
kretnom slucaju na ,,krvavu nedelju" tog marta kada su nemilosrdno ugu- periodu od 1965. do 1974. godine, broj ljudi za koje se smatralo da zive
sene demonstracije u gradicu Selma, u Alabami. Pocetkom avgusta 1965. ispod linije siromastva pao je za 42 odsto. lako se pokazalo da je nacionalni
godine Sjedinjene Drzave su dobile Savezni zakon 0 glasackorn pravu, a program zdravstvenog osiguranja nemoguce sprovesti, program medicinske
posledice tog zakona ce u potpunosti promeniti juznjacku politiku. Iako su zastite, Medicare (1965), kojim se obezbeduje zdravstveno osiguranje za
milioni crnaca sada imali efektivno pravo glasa, predsednik Dzonson je, starije, postao je i siroko prihvacen i popularan. Za rnnoge cmce ovi refor-
potpisujuci ovaj zakon, bio svestan da je time omogucio da se demokratski misticki napori su u najboljem slucaju bili trivijalni a u najgorem smislu
"solidni jug" bar za jednu generaciju prikloni Republikanskoj stranki. predstavlja1i su sarno deo kontinuirane zavere da se nize klase prevare i
porcine. Doslo je do brzog rasta podrske nacionalnistickim stavovima koji
su zagovarali crnacki separatizam umesto integracije i stavljali naglasak na
CRNA SNAGA, 1966-1971 samoopredeljenje, pa cak i oruzanu samoodbranu crnackih zajednica.
Ove ideje su se razvijale jos 1963-65, kada je juznjacki pokret za
Do sredine 1960-ih, pokret za gradanska prava je vec ostvario rnnoge gradanska prava bio na svom vrhuncu a cmi aktivisti se sve vise otudivali od
od svojih prvobitnih legislativnih ciljeva, iako je do drustvenih promena belih liberal a sa kojima su u protekloj deceniji radili rame uz rame u
koje su od njih ocekivane trebalo da prode jos citava decenija. U ovom grupama kao sto je SNCC. Ovaj rastuci procep izmedu rasa je jednim delom
trenutku ocigledne pobede doslo je do ozbiljnog zaostravanja rasnog kon- verovatno prouzrokovan i medunarodnim dogadajimajer su americki cmci
flikta, ovoga puta uglavnom u severnim gradovima Sjedinjenih Drzava. ad pratili antikolonijalu borbu u Africi. Pocetkom 1966. godine, ovaj rascep je
1964. godine, rnnogi gradovi su doziveli nerede i proteste zbog neosetlji- postao vise nego ocigledan, a novi militantni stay je simbolizovao slogan
vosti i neumesnog nasilja policije prema crnackim zajednicama. Posle toga "cma snaga" koji je popularisao Stokli Karmajkl. U nekim slucajevima,
su nemiri postali stalan deo gradskog zivota u toku "dugog, toplog leta". radikali su zestoko i glasno nastupali protiv belaca, sto je izazivalo sok i
Opasne pobune dogodile su se 1965. godine u losandeleskom getu Vets, u nerazumevanje belih liberala. Najocigledniji primer ovog neprijateljskog
Njuarku i Detroitu tokom 1967, dok je ubistvo Martina Lutera Kinga juniora pravca bio je pokret "Crnih muslimana - nacije islarna", koji je nastao kao
1968. godine izazvalo ustanak u Vasingtonu DC. U Votsu je poginulo 34 mala verska sekta 1930-ih godina i propovedao da su svi belci doslovno
ljudi, u Njuarku 26 a 43 u Detroitu, gde je dovedena tesko naoruzana savezna davoli i sarno tvorevina nekog zlog naucnika. Ova grupaje nalazila podrsku
vojska da kontrolise grad. Ove najozloglasenije manifestacije bile su vrh u gradskim getima 1950-ih godina i postala poznata na nacionalnom nivou
ledenog brega pa su sarno u toku 1976. godinc nemiri zabelezeni u 75 gradova. zahvaljujuci govornickoj vestini svog harizmatskog vode koji je uzeo ime
U prvim objasnjenjima za ove dogadaje su cesto okrivljeni spoljni Malkolm X (peste je za vecinu clanova pokreta slovo iks simlbolizovalo
agitatori ili komunisticki manipulatori, ali je istraga izrazito konzervativne izgubljeno africko ime koje je u eri robovlasnistva zamenjeno belackim
predsednicke komisije, na cijem je celu bio guverner Ilinoisa Oto Kerner, prezimenom). Sam Malkolm se kasnije odvojio od muslimanskog vodstva i
pokazala nesto sasvim drugo. Ova grupa je zakljucila da su pobune prilicno prihvatio socijalisticke stavove, koji odbacuju nasilnicku rasisticku mrznju
spontane i prouzrokovane nezaposlenoscu, losim stambenim uslovima i
neodgovaraiucim postupcima policije. Da pomenemo sarno najoeigledniji
prema belcima. Malkolmje ubijen 1965. godine, ali su njegovi govori i dela
posluzili kao inspiracija za citavu generaciju cmih aktivista. I
214 215
I
Do 1965. godine, Martin Luter Kingje zbog svog protivljenja nasilju SOCIJALNA KRIZA
bio sve vise marginalizovan u crnackom rukovodstvu. Medu ratobomijima
I je bio ozloglasen kao covek koji ucesnike marseva za gradanska prava nije
poveo u borbu sa policijom u toku sukoba u Selmi 1965. godine. Ipak, bilo bi
Rastuce rasne tenzije bile su sarno jedan element sirenja soeijalne i po-
liticke krize neposredno vezane za produzavanje rata u Vijetnamu, koji je do-
stigao vrhunae surovosti izmedu 1966. i 1968. godine. U eelini, u americkim
pogresno misliti da je on bio liberalni idealista koji je izgubio korak s vre-
snagarna je u toku rata sluzilo 8,7 miliona ljudi, daleko vise nego u bilo kom
I izgubilo zivot preko cetrdeset cuvara i zatvorenika, radikalno eksperimentisanje u muzici, oblacenju i licnom izgledu, kao i
veliku upotrebu nelegalnih droga. Godinu 1967. obelezili su .Jeto ljubavi" i
masovna popularizaeija hipi pokreta.
I 216 217
Zbog kljucne uloge droga u ovom polcretu, ogroman broj mladih belaca Politicke tenzije dosle su do. usijanja na demokratskoj konvenciji u
dosao je u ostar sukob sa zakonom i uspostavljenim institucijama, sto je kod njih Cikagu, kada su antiratne demonstracije rasturene u akciji koja je nazvana
razvilo simpatije za odmetnike, kriminalce i pobunjenike. Antiratni protesti "pabuna policije". Ovaj dogadaj je bio jos traumaticniji jer se dogodio pred
naisli su na odusevljen prijem u studentskim naseljima pa su sedeci protesti u kamerama novinara koji su se okupili da posrnatraju sve beznacajniji tok
koledzima, u prolece 1968. godine, postali uobicajena stvar. Zestoki sukobi sa konvencije u sali. Pared toga, najveci broj dernonstranata cinil: su belei
policijom pastajali su sve ~eW uz aktivan otpor regrutaciji i unistavanje voj- pripadniei srednje klase sposobni da jasno artikulisu svoje misli i tako za-
nickih knjizica. Stavise, sve ova se desavalo uoci predsednickih izbora tag no- dobiju simpatije mnagih dotada neutralnih gledalaea. Nasilje u Cikagu i na
vembra. Americke snage u Vijetnamu su i same pokazivale znake nezadovolj- drugim mestima izazvalo je polarizaciju. Za konzervativce je posrupak
stva, sto se videlo po medurasnom nasilju i upotrebi droga, lokalnim pobunama demonstranata bia skoro ravan izdaji nacije i njenih vojnika koji su na
i napadima na oficire. 0 slornu morala i discipline govore i zverstva pocinjena bojsitima jugoistocne Azije gledali smrti u oci. Pared toga, antiratni protesti
nad vijetnamskim civilima, na primer ozloglaseni pokolj nekoliko hiljada su se utopili u slicne vrste nasilja koje su razdirale naciju, ukljucujuci i
stanovnika sela Mi Laj u martu 1968. godine. pobune u getima i rastuci ulicni kriminal, gde su pocinioci uglavnam bili
Posle Ofanzive Tet, predsednik Dzonson je poceo da se protivi zahte- cmci. Desnicarsko raspolozenje naslo je izraza u pokreru trece stranke ne-
virna vojske za povecanje kopnenih snaga i u martu 1968. go dine naredio kadasnjeg guvemera Alabame Dzordza Valasa, koji je tag novembra dobio
prekid bombardovanja severa. Dzonson je takode nagovestio povlacenje iz skoro 10 miliona glasova na predsednickim izborima i pobedio u pet juznih
predsednicke trke 1968, najavivsi taka neobicno ogorcenu borbu i podele u drzava. Populisticki i antielitisticki pokret osvojio je podrsku juznjaka i
sezoni izbora. U narednim mesecima ubijenje predsednicki kandidat Robert radnika koji bi inace stali uz dernokrate, ~iji je kandidat Hjubert Hamfri
F. Kenedi, najistaknutiji zastupnik mirovne frakcije u Demokratskoj stranci. izgubio od republikanea Ricarda M. Niksona s malom razlikom. (Vidi Ta-
belu 6.6). Iako je u to. vreme Valasov pokret posmatran iskljucivo kao
TABELA 6.6. REZULTATI PREDSEDNlCKIH IZBORA 1956-2000. reakcija belih rasista, trebalo bi istaci da je on privlacio i radnicku klasu sa
severa kao i etnicke glasace koji su predstavljali jezgro koalieije Demo-
Glasovi Glasovi kratske stranke ad vremena Nju dila. Valasov uspeh u pridobijanju ovih
Pobednik naroda Porazeni naroda glasaca osudom hipija, antiratnih demonstranata, "anarhista", "glupih soci-
(umil.) (u mil.)
jalistickih teoreticara" i intelektualaea izdajiea pokazuje zasto je konzer-
1956. Dvajt D. Ajzenhauer (R) 35,6 Adlaj E. Stivenson CD) 26,0 vativcima kasnije bilo lako da zabiju klin u demokratsku koalieiju i dovedu
1960.
1964.
Dzon F. Kenedi CD)
Lindon B. Dzonson (D)
34,2
43,1
Ricard M. Niksan (R)
Bari Goldvoter (R)
34,1
27,2
do temeljnog prestrojavanja americke politike. Neki tvrde da utieaj Va-
lasove kampanje nije u potpunosti shvacen sve do pobede Ronalda Regana I
Hjubert Hamfri 31,2 na predsednickim izborima 1980. godine.
1968. Ricard M. Nikson (R) 31,8
1984.
Ronald Regan (R)
54,3
Dzjms E. Karter (D)
Dzon Anderson (Ind.)
Volter Mondejl (D)
35,5
5,7
37,5
dermen" (Prognosticari), koji je 1989-70. poceo da organizuje teroristicke
akcije (grupa je uzela ime po pesmi rok pevaca Boba Dilana). Medutirn,
I
desetine bornbaskih napada koji su pripisani ovoj grupi bile su beznacajne u
1988. Dzordz Bu~ (R) 48,9 Majkl Dukakis (D) 41,8
poredenju sa doslovno hiljadama fizickih ili zestokih akcija koje su tih go-
1992. Bil KIinton (D) 44,9 Dzordz V. Bus (R) 39,1 dina cinile deo antiratnog protesta: od napada zapaljivim bombama i pa-
Ros Pero (Ind.) 19,7 ljevina do ozbiljnih eksplozija bombi.
1996. Bil KIinton (D) 47,4 Bob Dol (R) 39,2 o nezadovoljstvu tih godina govori i retorika antiratnog pokreta, koji
218
rasisticko "K" Kju kluks kiana. Pocetkorn 1970. godine, clancvi grupe "Ve-
219
I
•
Do 1965. godine, Martin Luter King je zbog svog protivljenja nasilju SOCIJALNA KRIZA
bio sve vise marginalizovan u crnackorn rukovodstvu. Medu ratobornijima
I je bio ozloglasen kao covek koji ucesnike marseva za gradanska prava nije
poveo u borbu sa policijom u toku sukoba u Selrni 1965. godine. Ipak, bilo bi
Rastuce rasne tenzije bile su sarno jedan element sirenja socijalne i po-
liticke krize neposredno vezane za produzavanje rata u Vijetnarnu, koji je do-
stigao vrhunac surovosti izmedu 1966. i 1968. godine. U celini, u americkim
pogresno misliti da je on bio liberalni idealista koji je izgubio korak s vre-
snagama je u toku rata sluzilo 8,7 miliona ljudi, daleko vise nego u bilo kom
I menom. Takav odnos je bio znak ekstremne politicke polarizacije u periodu
1966-68, a one sto je King govorio uvek je predstavljalo pravu revolucio-
narnu analizu situacije u kojoj se nalaze Sjedinjene Drzave i dubokih pro-
drugom americkom sukobu s izuzetkom Drugog svetskog rata. Americko anga-
zovanje bilo je apsolutno najvece 1969. godine, kada je broj americkog vojnog
osoblja u Vijetnamu dostigao 543 hiljade. U ratu je izgubljeno ukupno 58 000
mena koje ce biti neophodne da se kriza resi. Njegov radikalizam bio je americkih ~ivota kao i neutvrden broj Vijetnarnaca i drugih, uglavnom civila.
najizrazeniji u govoru koji je odrzao u Njujork Sitiju 1967. godine, godinu Nije nerealno pretpostaviti da je ukupan danak smrti iznosio 2 miliona. Rat je
dana pre nego sto je ubijen. Iako taj govor nije ni blizu toliko poznat kao onaj izazvao ogrornnu materijalnu i drustvenu stetu prouzrokovanu bombardova-
cuveni "Sanjam", onje u najmanju ruku podjednako snazan, Tom prilikom njem, defolijacijom i kidanjem tradicionalnih kultumih obrazaca zbog reloka-
je King u potpunosti osudio rat u Vijetnamu, izrazio solidarnost sa borbom cije sela. ~tavi~e, ova katastrofa nije imala nikakav ocigledan cilj a mogucnosti
potlacenih naroda sirom sveta i politiku SAD uporedio s politikom nacista. za pobedu bile su sve manje kako se vojno ucesce povecavalo. Amerikanci su se
On je takode izjavio da bi potencijalnim vojnicima trebalo savetovati da se suocili s klasicnim problemom gerilskog ratovanja, gde jedna neregularna
odupru regrutaciji. Americi je bila potrebna .radikalna revolucija vrednosti, annija pobeduje jednostavno time sto nastavlja da postoji, dok regulame snage
zaokret od 'drusrva stvari' ka 'drustvu licnosri', Kada su masine i kom- gube ako ne ostvare potpunu pobedu. Kontinuirana aktivnost komunistickih
snaga nije se mogla zakamuflirati bujicama optimistickih izjava 0 .Jzorojanim
pjuteri, profit i svojinska prava znacajniji od ljudi, nemoguce je pobediti
telima" i navodnom unistenju jedinica Vijet Konga.
gigantsku trojku rasizma, materijalizma i militarizma". On je po rnnogo
U januaru 1~68. godine, komunisticke snage su preduzele ocajnicku
cernu bio deo istog intelektualnog sveta kao i Malkorn Xiii Stokli Kannajkl, ofanzivu koja se poklopila sa proslavom vijetnamske nove godine - Tet.
iako su imali potpuno drugacije stavove 0 kljucnirn pitanjima rase i nasilja. Ofanziva Tet je konacno odbijena, ali tek peste su napadaci pokusali da na juris
Istinski revolucionar je, po Kingovom misljenju, delovao kroz saosecanje i zauzmu americku ambasadu u Sajgonu i na kratko osvojili grad Hue. U vojnom
nenasilje. smislu, komunisti su pretrpeli ozbiljne gubitke, ali je s propagandnog gledista
Druge grupe, medutim, nisu delile Kingovu uzdrzanost prema nasilju. njihova pobeda bila skoro potpuna. Ofanziva je pokazala koliko su lame opti-
Godine 1966, u Oklendu, u Kalifomiji, osnovana je partija "Cmih pantera", misticke tvrdnje Amerikanaca da je njihova pobeda blizu i koliko ce jos vojnika
koja je uz pornoc svojih naoruzanih i unifonnisanih clanova ispunila sva biti potrebnoda bi se ostvario znacajniji napredak. U meduvremenu, protesti
uobicajena strahovanja gradskih i federalnih organa reda i zakona. Uz sveta protiv americke ofanzive bombardovanja vec su stvorili zategnutost u
izvanrednu komunikaciju sa javnoscu i koristeci simpatije liberalnih belaca, odnosima sa najvecim brojem njihovih saveznika u Evropi i svetu. Za razliku od
grupa je postal a nacionalni fenomen i predstavljala se kao autentican glas ratova kao sto je bio korejski, ovaj je od samog pocetka predstavljao iskljucivo
ogorcene i eksploatisane crnacke zajednice. U njoj je postojalo i naoruzano americku operaciju bez minimalnog pokrica makar i simbolicnih snaga kljucnih
krilo koje je sve vise zapadalo u terorizam nakon sto je glavnina stranke evropskih sila kao sto je Britanija. Njihovo odsustvo tesko se moglo zakarnufli-
rati ogranicenim doprinosom regionalnih sila kao sto su Australija i Juzna Koreja.
unistena u akciji policije 1969-70. godine. Rasne borbe su revolucionisale i
Pocetkorn 1968. godine, dornace protivljenje ratu uslo je u novu fazu.
americki zatvorski sistem, gde su hiljade zatvorenika radikalizovane crnac-
JoS jednom za razliku od prethodnih ratova predsednik Dzonson je odlucio
kom nacionalistickorn retorikom. Do kraja 1960-ih, narocito u Kaliforniji, da regrutacija treba da bude sto je moguce pravednija pa je mobilizacija
zatvori kao sto su Sen Kventin i Soledad postali su privatne revolucionarne posegnula duboko u domove srednje klase kao i siromasnog i manjinskog
skole a zatvorenici pisci, kao sto je bio Dzordz Dzekson proroci radikalnog , stanovnistva. To se dogodilo upravo u vreme kada je generacija "bejbi
pokreta, kako belog tako i crnog. Dzeksonova smrt 1971. godine pod su- burna" postajala punoletna i kada se kultura mladih sve vise udaljavala od
rnnjivim okolnostima delovalaje kao katalizator za proteste zatvorenika koji drustvene matice njihovim ukljucivanjern u razne oblike alternativnih
su kulminirali pobunom u zatvoru Atika, u drzavi Njujork. U sukobu je stilova zivota. To je podrazumcvalo i nove oblike politicke i religijske misli,
I izgubilo zivot preko cetrdeset cuvara i zatvorenika. radikalno eksperimentisanje u muzici, oblacenju i licnorn izgledu, kao i
veliku upotrebu nelegalnih droga. Godinu 1967. obelezili su .Jeto ljubavi" i
masovna popularizacija hipi pokreta.
I 216 217
Zbog kljucne uloge droga u ovom pokretu, ogroman broj mladih belaca Politicke tenzije dosle su do usijanja na demokratskoj konvenciji u
dosao je u ostar sukob sa zakonom i uspostavljenim institucijama, sto je kod njih Cikagu, kada su antiratne demonstracije rasturene u akciji koja je nazvana
razvilo sirnpatije za odmetnike, kriminalce i pobunjenike. Antiratni protesti "pobuna policije". Ovaj dogadaj je bio jos traumaticniji jer se dogodio pred
naisli su na odusevljen prijem u studentskim naseljima pa su sedeci protesti u kamerama novinara koji su se okupili da posmatraju sve beznacajniji tok
koledzima, u prolece 1968. godine, postali uobicajena stvar. Zestoki sukobi sa konvencije u sali. Pored toga, najveci broj demonstranata cinili su belci
policijom postajali su sve cesci uz aktivan otpor regrutaciji i unistavanje voj- pripadnici srednje klase sposobni da jasno artikulisu svoje misli i tako za-
nickih knjizica, Stavise, sve ovo se desavalo uoci predsednickih izbora tog no- dobiju simpatije mnogih dotada neutralnih gledalaca. Nasilje u Cikagu i na
vembra. Americke snage u Vijetnamu su i same pokazivale znake nezadovolj-
stva, sto se videlo po medurasnom nasilju i upotrebi droga, lokalnim pobunama
i napadima na oficire. 0 slomu morala i discipline govore i zverstva pocinjena
drugim mestima izazvalo je polarizaciju. Za konzervativce je postupak
demonstranata bio skoro ravan izdaji nacije i njenih vojnika koji su na
bojsitima jugoistocne Azije gledali smrti u oci. Pored toga, antiratni protesti
I
nad vijetnamskim civilirna, na primer ozloglaseni pokolj nekoliko hiljada su se utopili u slicne vrste nasilja koje su razdirale naciju, ukljucujuci i
stanovnika sela Mi Laj u martu 1968. godine.
pobune u getima i rastuci ulicni krirninal, gde su pocinioci uglavnom bili
Posle Ofanzive Tet, predsednik Dzonson je poceo da se protivi zahte-
cmci. Desnicarsko raspolozenje naslo je izraza u pokretu trece stranke ne-
virna vojske za povecanje kopnenih snaga i u martu 1968. go dine naredio
kadasnjeg guvemera Alabame Dzordza Valasa, koji je tog novembra dobio
prekid bombardovanja severa. Dzonson je takode nagovestio povlacenje iz
I
skoro 10 miliona glasova na predsednickim izborima i pobedio u pet juznih
predsednicke trke 1968, najavivsi tako neobicno ogorcenu borbu i po dele u
drzava. Populisticki i antielitisticki pokret osvojio je podrsku juznjaka i
sezoni izbora. U narednim mesecima ubijenje predsednicki kandidat Robert
radnika koji bi inace stali uz demokrate, ciji je kandidat Hjubert Hamfri
F. Kenedi, najistaknutiji zastupnik mirovne frakcije u Demokratskoj stranci.
izgubio od republikanca Ricarda M. Niksona s malom razlikom. (Vidi Ta-
belu 6.6). Iako je u to vreme Valasov pokret posmatran iskljucivo kao
TABELA 6.6. REZULTATI PREDSEDNICKlH IZBORA 1956-2000. reakcija belih rasista, trebalo bi istaci da je on privlacio i radnicku klasu sa
severa kao i etnicke glasace koji su predstavljali jezgro koalicije Demo-
Glasovi Glasovi kratske stranke od vremena Nju dila. Valasov uspeh u pridobijanju ovih
Pobednik naroda Porazeni naroda glasaca osudom hipija, antiratnih demonstranata, "anarhista", "glupih soci-
(u mil.) (u mil.)
jalistickih teoreticara" i intelektualaca izdajica pokazuje zasto je konzer-
1956. DvajtD. Ajzenhauer(R) 35,6 Adlaj E. Stivenson (D) 26,0 vativcima kasnije bilo lako da zabiju klin u demokratsku koaliciju i dovedu
1960.
1964.
Dzon F. Kenedi (0)
Lindon B. Dzonson (D)
34,2
43,1
Ricard M. Nikson (R)
Bari Goldvoter (R)
34,1
27,2
do. temeljnog prestrojavanja americke politike. Neki tvrde da uticaj Va-
lasove kampanje nije u potpunosti shvacen sve do. pobede Ronalda Regana
na predsednickim izborima 1980. godine.
I
1968. Ricard M. Nikson (R) 31,8 Hjubert Harnfri 31,2
1972.
1976.
Ricard M. Nikson (R)
Dzejms E. Karter (0)
47,2
40,8
Dzordz Valas (ind.)
Dzordz Mekgavern (D)
Dzerald Ford (R)
9,9
29,2
39,2
Antiratni pokret se jos vise radikalizovan dogadajima 1968. godine.
Pokret SDS (Studenti za demokratsko drustvo) naredne godine se podelio,
dok su se maoisti i druge ultralevicarske frakcije borile za kontrolu pre-
I
ostalog dela. Jedno krilo je konacno otislo u ilegalu i osnovalo pokret "Ve-
I
1980. Ronald Regan (R) 43,9 Dzjms E. Karter (D) 35,5
dermen" (Prognosticari), koji je 1989-70. poceo da organizuje teroristicke
Dzon Anderson (Ind.) 5,7
akcije (grupa je uzela ime po pesrni rok pevaca Boba Dilana). Medutim,
1984. Ronald Regan (R) 54,3 Volter Mondejl (D) 37,5
desetine bombaskih napada koji su pripisani ovoj grupi bile su beznacajne u
1988. Dzordz Bu~ (R) 48,9 Majkl Dukakis (D) 41,8
1992. Bil Klinton (D) 44,9 Dzordz V. Bu~ (R)
Ros Pero (Ind.)
39,1
19,7
poredenju sa doslovno hiljadama fizickih ili zestokih akcija koje su tih go-
dina cinile deo antiratnog protesta: ad napada zapaljivim bombama i pa-
ljevina do. ozbiljnih eksplozija bornbi.
I
1996. Bil Klinton (D) 47,4 Bob Dol (R) 39,2
o nezadovoljstvu tih godina govori i retorika antiratnog pokreta, koji
2000. Dzordz V. Bu~ 50,5
Ros Pero (Reform.)
Albert Gor (D)
8,2
51,0
je ad cmaca preuzeo rec "svinje" za policiju i sluzbenike vlade. Vlada koju
su ti 1akeji sluzili pripadala je onorne sto su ani odbacivali kao .Arneriku'', I
Napomena: Kandidati trece stranke navedeni su sarno ako su dobili vise od 5 odsto glasova pri cernu je to ime za njih istovremeno sadrzalo i nernacki autoritarizam i
naroda. !
218
rasisticko "K" Kju kluks kiana. Pocetkom 1970. godine, clanovi grupe "Ve-
219
I
I
derrnen" izjavljivali su da svi oni koji se odupiru ratu kroz nasilje "ile- galni koji je predstavljao jedan od najznacajnijih drustvenih pravaca u Americi s
pokreti ... koji se bore protiv arnerickog imperijalizma ... koriste nas strateski
I polozaj iza neprijateljskih linija da udruzimo snage za unistenje imperije",
Borbeniji protivnici rata su na demonstracijama nosili zastavu Vijet Konga
kraja dvadesetog veka. Pokretje zapoceo sredinom decenije objavljivanjem
radova kao sto je knjiga Beti Friden Misterija iene (1963), stvaranjem Na-
cionalne organizacije za zene (NOW) i idejama koje su eksplodirale u
namerno provocirajuci konzervativce i izazivajuci njihov gnev. politickoj atmosferi 1968. Knjiga Kejt Milet Seksualna politika pojavila se
I Pokretje dostigao svoj vrhunac posle americxe invazije na Karnbodzu
1I aprilu 1970. godine, posto su prakticno svi stuJentski koledzi bili u manjoj
ili vecoj meri zahvaceni strajkovima i protestima a cetiri studenta ubijena u
1970. godine. Nove feministiknje su se narocito zalagale za resavanje sek-
sualnih pitanja koja nisu mogla biti ni pomenuta u javnoj debati prethodnih
godina, ukljucujuci i pravo na abortus. Sredisnje mesto u retorici ovog
sukobu sa Nacionalnom gardorn Ohaja na Drzavnorn univerzitetu Kent. pokreta imalo je silovanje kao integralni deo sistema seksualnog terorizma
Spoj politickog i rasnog nasilja u periodu od 1967. do 197 I. godine podsecao koji je bio smisljen za potcinjavanje zena, sto je predstavljalo direktnu pa-
je na neke od najkrvavijih godina americke istorije, ukljucujuci i sredinu ralelu sa lincem u crnackoj istoriji. Pocetkom 1970-ih, znacajan broj radi-
1870-ih i 1919-20. kalnih feministkinja naginjao je "separatistickim" stavovima a zenske femi-
U ovoj fazi su se vec mnogi koji bi inace osudili ekstremnu revolucio- nisticke organizacije su stvorile i uticajan lezbijski lobi. Feminizamje imao
namu retoriku grupa kao sto je .Vedermen" svesrdno saglasili sa tim da rat ogroman kulturni odjek preko svog uticaja na medije i akademski svet. Po-
mora hitno da prestane a zelja za uspostavljanje mira imala jeposebnu kret je imao dovoljno snage da promeni i jezik sirenjem rodno-neutralne
I cajne bile su cmacke grupe. Do kraja 1960-ih, "Cl11a snaga" je podstakla pojavu
drugih pokreta koji su na slican nacin videli sebe kao zrtve istorijskog grupnog
ugnjetavanja. Aktivisti hispanoamerickih grupa u Kaliformiji i drugim drza-
ucinila rnnogo da se promovise smeo koncept jedinstvenog .vasionskog
broda zemlje" ciji stanovnici imaju zajednicku duznost da ga sacuvaju.
Nacionalni zakon 0 politici zastite okoline iz 1969. go dine dao je saveznoj
vama formirali su pokret .Beretki", po ugledu na "Cme pantere" i zastupali vladi izvrsna ovlascenja u tom smislu, a posle njegaje, 1970. go dine donet i
prava "cikana", Amerikanaca rneksickog porekla ili Portorikanaca. .Crvena Zakon 0 cistom vazduhu. Ova temaje izazvala rnnogo odusevljenja. U novoj
snaga" je predstavljala odgovarajuci sazetak ozivljenog pokreta americkih deceniji, ekoloska ideja je postajala sve popularnija a mediji su se skon-
Indijanaca, koji su organizovali spektakulame pro teste i sukobe sa saveznim centrisali na ekoloske katastrofe kao sto je bilo masivno zagadenje .Lav
sluzbenicima. Ti sukobi su kulminirali zauzimanjem prostorija u Ranjenom ko- kanala" i opasnost od nuklearne katastrofe koja se zamalo dogodila u elek-
lenu, mestu pokolja 1890. godine koji je i simbolicno oznacio kraj vojnih trani na ostrvu Tri milje u Pensilvaniji (1979).
sukoba na granici u prethodnom veku. U toku nekoliko nedelja 1973. godine,
kroz salu se govorilo da bi Ricard Nikson mogao biti prvi americki predsednik u
novom veku koji ce morati da se succi sa pravim lndijanskim ratom.
VOTERGE.TT I KRIZA AMERICKE DRZA VE
Pored etnickih pokreta, one sto bismo mogli nazvati "sezdesetosmi-
Vec 1971-72. godine reforrna sistema regrutacije i smanjivanje anga-
zrnorn" manifestovano je i u zenskom pokretu, ponovo rodenom feminizmu
zovanja u Vijetnamu ozbiljno su uticali na razmere i intenzitet antiratnog
220 221
protesta. Tako su javni protesti protiv americke invazije na Laos 1971. go- glasova prema Mekgavernovih bednih 17, sto je predstavljalo jedan od
dine bili b1edi u poredenju s neredima oko Karnbodze prethodne godine. najvecih trijumfa u istoriji arner ickih izbora.
Predsednik Niksonje ostvario i neko1iko znacajnih diplornatskih uspe- Ali Niksonov trijumf je bio kratkotrajan. U junu 1972. godine, neko-
ha, ukljucujuci i posetu Kini i Sovjetskom Savezu pocetkom 1972. godine. liko "vodoirtstalatera" je uhapseno dok su provaljivali u sediste Demo-
Tradiciona1ni arhineprijate1j komunizma sada je postao svetski diplomata
koji promovise po1itiku .xletanta" sa SSSR-om i pregovara 0 smanjivanju
kratskog naeionalnog komiteta u vasingtonskom hotelu .Votergejt". Afera
je bila jos neprijatnijajer su uhapseni provalniei imali veze i u Beloj kuci i u
neobicnom polusvetu agenata CIA i anti-kastrovskih kubanskih aktivista.
I
strateskog nuk1earnog naoruzanja. Medutim, bas u tom trenutku americku
drzavu je snasla, i skoro sav1ada1a, politicka kriza nasta1a neposredno iz
ranijih kontroverzi. lako se ug1avnom pamti po bizarnoj semi prova1a, afera
Votergejt je u stvari bi1a rezu1tat reakeije obavestajnih sluzbi na antiratni
Aferom Votergejt se pozabavilo nekoliko novina, a njihova istrazivanja 0
"vodoinsta1aterima" dovela su do otkrica ogromnih nezakonitih finansijskih
operaeija Niksonove Bele kuce namenjenih finansiranju tajnih operaeija.
I
pokret. Tokom sezdesetih, organi reda i zakona ima1i su ogromna diskre- Taj novae je bio kljucni element jer je Nikson, koji verovatno nije nista znao
eiona prava da posmatraju, prisluskuju, da se infiltriraju u levicarske i libe- o pojedinim zlocinima, sasvim sigumo odobravao isplatu velikih suma
ra1ne pokrete i da ih sabotiraju. FBI je u tome bio najaktivniji s obirnnim novea potrebnih da bi se kupilo cutanje uhapsenih provalnika. Ako bi slucaj
kontraobavestajnim programom, COINTELPRO, usmerenim pre svega bio dokazan, on bi bio proglasen za saucesnika, sto bi bio kraj njegovog
protiv crnackih organizaeija. Protiv politickih aktivista delovali su i tako- predsednickog mandata. Tvrdnje 0 direktnoj urnesanosti Bele kuce ispo-
zvani erveni odredi po1ieije i druge savezne institueije, ukljucujuci i CIA, cetka su izazivale skeptieizam siroke javnosti, ali su dokazi uskoro postali
iako je ovoj ageneiji, kako je i utvrdeno njenom poveljom, bilo zakonom nepobitni a anketni odbor Senata je pocetkorn 1973. godine svakodnevno
zabranjeno da radi na teritoriji Sjedinjenih Drzava. iznosio nove dokaze.
Burni protesti s kraja 1960-ih izazvali su duboku zabrinutost Nikso- Afera Votergejtje usla u kriticnu fazu kadaje otkriveno daje Nikson
nove Bele kuce, krajnje nezadovoljne obavestajnirn radom drugih ageneija, imao obicaj da snima razgovore u svom kabinetu i da je tako ostavio
pogotovu posto su antiratni demonstranti optuzivani za veze sa stranim konkretne dokaze 0 svojoj umesanosti u nezakonite radnje. lako je na tra-
obavestajnim ageneijama. Tako je 1970. godine Bela kuca zapocela speci- kama bilo i dugih neobjasnjivih praznina, one sto je preostalo bilo je do-
jalnu obavestajnu akeiju .vodoinstalatera", ciji je zadatak bio da .zaustave voljno da se dokaze ucesce u nezakonitim poslovima i opravda zahtev za
eurenje" informaeija u slucajevima kao sto je bila afera sa pentagonskim opoziv. Takav postupak je izglasao Pravosudni odbor Doma u julu 1974.
dokumentima i da drze pod prismotrom rastuci broj onih koji su smatrani godine i Niksonje 8. avgusta priznao one sto je neizbezno i podneo ostavku.
neprijateljima predsednika. Njihove aktivnosti su podrazumevale provalji-
vanje u stanove i elektronski nadzor bez i trunke zakonskih ovlascenja.
Nasledio gaje potpredsednik Dzerald R. Ford, kojegaje on imenovao posto
je prethodni potpredsednik bio prime ran da podnese ostavku zbog optuzbi I
Ubrzo se ovaj .vodoinstalaterski" rad prosirio i na izbornu politiku i pred- za finansijsku korupeiju koja nije bila u vezi sa Votergejtom.
stojece predsednicke izbore 1972. godine. Nikson se suocio s nekoliko Kao sto je afera Votergejt obuhvatala vise od jedne puke provale, tako
verovatnih kandidata Demokratske stranke, od kojih je daleko najpopu- je i one sto je iz nje proizislo imalo mnogo vece poslediee od rusenja Ricarda
larniji bio Edvard M. Kenedi, iako su njegovi izgledi za pobedu bili kata- Niksona. Istraga i sa njom povezane aktivnosti doveli su do pokretanja
strofalno umanjeni 1969. godine, posle nesrece u kojoj je poginula njegova sudskih postupaka protiv mnogih visokih funkeionera, ukljucujuci i neko-
mlada saputniea kada je automobil kojim je upravljao sleteo u jezero na
ostrvu Capakvidik. Plaseci se da bi se Kenediju sreca mogla ponovo
liko pomocnika u Beloj kuci, vrhovnog tuzioca Dzona M. Micela i direktora
Federa1nog istraznog biroa Patrika Greja. Potreba da se spreci ponavljanje I
osmehnuti, Niksonov tim mu je 1972. godine posvetio posebnu paznju, ovakvih postupaka dovela je i do promene zakona, ukljucujuci i propise 0
.Vodoinstalateri" su sabotirali i ometali kampanje i drugih mogucih kandidata finansiranju kampanja. Ovi zakoni su, u stvari, bili u velikaj meri kantrapro-
demokrata i to tako uspesno daje stranka konacno izasla na izbore s Mekga- duktivni. lako doneti radi smanjenja utieaja velikih danatora, ani su prak-
vernom, svojim naslabijim stegonosom i protivnikom koga je Nikson mogao ticno osigurali prenos velikog dela moci na "paliti~ke akeione kornitete"
najlakse da porazi. Jos jedan kandidat demokrata bio je Dzordz Valas, koji je (PAC), koji su koordinisali donaeije adredenih industrija ili interesnih
ostao paralizovan posto ga je u toku kampanje ranio jedan od .Judaka grupa. Poseban zakon 0 slobodi infarmacija ornogucio je gradanima pristup
samotnjaka" koji su se u prethodnoj deeeniji (prikladno) namnozili. U no- informaeijama koje su savezne agencije 0 njima sakupile.
vembru 1972. godine, Nikson je porazio Mekgaverna s ogromnom veci- Posledice su bile narocito teske po obavestajne ageneije. U periodu
nom od 18 miliona glasova naroda i ubedljivom razlikom od 520 elektorskih
222
1974-76. godine, nekoliko predsednickih i kangresnih komiteta istrazivalo
223
I
•
I
je nedela obavestajne zajednice u prethodnoj dekadi a otkrica do kojih su vlast, a televizijska publika sirom sveta videla je nezaboravan prizor pre-
I
dosli bila su porazna. Pokazalo se da je CIA planirala ubistvo stranih stravljenih izbeglica koje pokusavaju da pobegnu poslednjim americkim
lidera i da je skoro sigurno takve planove povremeno i sprovodila. Ovi helikopterima koji su napustali Sajgon.
nezakoniti planovi odvijali su se u dosluhu s mafijom i sindikatima ino- Ubrzo posle toga, stepen frustriranosti Amerikanaca spoljnim svetom
stranog organizovnog kriminala. CIA i slicne agencije su, takode, vrsile video se i po rezultatima istrazivanjajavnog rnnjenja, koja su ukazivala na to
I PAD AMERIKE?
jednom krizom u snabdevanju benzinom 1979. godine, ovaj dogadaj je
otvorio problem osnovne organizacije americkog drustva i stepena u kom se
one zasnivalo na neiscrpnim izvorima jeftine energije. Srednji istok je
Onesposobljavanje izvrsnog ogranka vlasti imalo je globalne posle- izazvao jos jedan sok 1979. godine, kada je iranska revolucija dovela na
dice i oznacilo pocetak traumaticnog perioda u spoljnoj politici Sjedinjenih vlast muslimanski fundamentalisticki rezim koji je za taoce uzeo oko 50
Drzava. Jedan od prvih primeraje Vijetnam. clanova osoblja arnericke ambasade. Misija za njihovo spasavanje u aprilu
Od 1969. godine, Niksonova taktika bila je da izvuce americke kop- 1980. godine nije uspela a taoci su oslobodeni tek posto je predsednik Regan
nene trupe, ucvrsti vijetnamsku vojsku i odrzi vazdusnu pcdrsku. Arneri- preuzeo duznost u januaru 1981. godine. Kriza sa taocima oznacila je po-
kanci su obnovi Ii intenzivno bombardovanje Hanoja u decembru 1972. cetak americkih nevolja s verskim fanatizmom i fundamentalistickim tero-
godine, a narednog meseca je sporazumom 0 primirju okoncana upotreba rizmom, nevolja koje ce potrajati jo~ rnnogo godina.
americkih kopnenih trupa. Cilj je bio da se Juznorn Vijetnamu pruzi vazdu- Nezadovoljstvo javnosti povecavala je i svest da americki gradovi
sna pornoc Sjedinjenih Drzava, ali je u naredne dve godine i Niksonu i Fordu dozivljavaju kolaps. lake su masovne urbane pobune od 1968. znacajno
postajalo sve teze da izdvoje bilo kakve snage za podrsku Juznom Vijetna- smanjene, gradovi su bili u teskoj finansijskoj situaciji i primorani da
mu. U aprilu 1975. godine, i Vijetnam i Kambodza pali su pod komunisticku smanjuju us luge, sto je doprinosilo padu kvaliteta zivota.
224 225
Pocetkom 1975. godine, grad Njujork je bio na ivici bankrotstva a invazijom i, kasnije, arnerickorn industrijom rokenrola. Godine 1971, gene-
strajkovi zaposlenih u javnom sektoru rnnogih gradova zahvatili su i racija "bejbi burna" bila je na dobitku zbog 26. ustavnog amandmana kojim
policiju. Nagli rast stope kriminaliteta bio je jasan pokazatelj propadanja je starosna granica za glasanje smanjena na 18. godina.
drustva, Godine 1961, na 100000 Amerikanaca bilo je 145,9 teskih kri- Drustvene promene su bile oblikovane ciniocima roda isto kao i
vicnih dela koja su prijavljena policiji. Taj broj je 1981. godine ucetvo- starosti. Nove tehnologije '\contracepcije razdvoj ile su seksualnost od re-
rostrucen na 576,9 a do sredine devedesetih vec je dostigao 700. Stopa produkcije, narocito pojava pilule za kontracepciju 1961. godine. U naredne
krivicnih dela protiv imovine je vrtoglavo porasla, dostigavsi prvi vrhunac dye decenije, "seksualnu revoluciju" je karakterisalo mnogo vece eksperi-
1981. godine a zatim jos jedan deceniju posle toga. Iako ne predstavlja mentisanje od onoga sto je prethodna generacija opisivala kao promiskuitet
idealnu statisticku meru, broj ubistava je takode indikativan. Godine 1965, - tendencija koja je zaustavljena tek otkrivanjem AIDS-a pocetkorn 1980-ih
broj Amerikanaca zrtava ubistava iznosio je oko 10 000, sto je deset puta godina. Seksualne, socijalne i politicke promene su, sve zajedno, promenile
vise od stope koju belezi najveci broj slicnih zapadnih drustava. Do 1980. ulogu zene u americkorn drustvu. Zene iz sezdesetih i sedamdesetih godina
godine, broj ubistava se vec popeo na 20 000 a pocetkom 1990-ih na 25 000. cesce su radile izvan kuce ocekujuci i vodeci samostalan zivot koji ranije, u
Stopa kriminaliteta je pocela vidno da opada tek krajem 1990-ih, a 0 razlo- okviru tradicionalne porod ice, nisu mogle da imaju. Godine 1970, oko 43
zima takvog trenda se jos uvek raspravlja. odsto zena preko 16 godina bilo je zaposleno, a taj broj se povecao na 52
pocetkom 1980. i skoro 60 odsto pocetkom devedesetih.
Nova samostalnost se poklopila s aspiracijama feministickog pokreta
LffiERALIZAM I OSLOBADANJE pa su ti cinioci doprineli povecanju broja razvoda pocetkom 1970-ih godina.
Godine 1958, u Sjedinjenim Drzavama je na cetiri braka dolazio jedan
Iz politi eke perspektive, americka istorija 1960-ib i 1970-ih godina lici razvod. Do 1970. godine, ovaj odnos je vec bio tri prema jedan i 1976. do-
na dugacak spisak promasaja i razocarenja - slika koja je u potpunom stigao je dva prema jedan i zadrzao se na tom nivou sledece dye decenije.
neskladu s drustvenim iskustvom najveceg broja obicnih Ijudi u to vreme. Veci broj nezavisnih zena koje rade imao je dubok uticaj na sustinu politike i
To je bila era velike politicke i kulturne liberalizacije i pravog oslobadanja, u njen centar postavio pitanje roda i moralnosti, koje bi ranije bilo za-
vreme radikalnih drustvenih promena koje ce uticati na ponasanje Ijudi nemareno kao trivijalno ili cak smesno, Pocetkom osamdesetih godina,
decenijama posle toga. Pre svega, to je bilo doba prosperiteta u razmerama seksualno uznemiravanje je vec bilo definisano kao drustveni problem. Na
do tada nevidenim u bilo kom periodu istorije. Americka privreda je 1960. saslusanju u Senatu 1991. godine radi potvrde sudijske funkcije Klarensa
godine imala bruto domaci proizvod od 513 milijardi dolara, koji je nastavio
dramatican rast cak i ako se uracunaju efekti inflacije. Tako je 1970. godine
BDP iznosio 1 trilion do1ara, preko cetiri triliona 1985, a sest i po triliona
Tomasa u Vrhovnom sudu Sjedinjenih Drzava otkrivene su optuzbe za
uzrneniravanje koje su ovom pitanju dale status nacionalnog skandala.
Vrhovni sud Sjedinjenih Drzava postao je simbol novog drustvenog libera-
I
sredinom 1990-ih. Iz perspektive obicnog gradanina, dug ekonomski lizma - prava ironija s obzirom na njegovu dugogodisnju ulogu reakcio-
procvat od 1950-ih do 1970-ih godina pruzao je velike nove mogucnosti, To narnog bastiona. Celokupan proces desegregacije je u velikoj meri pokrenut
se odrazilo u preseljavanju u predgrada, koje je sada postalo moguce jer su presudom u slucaju Braun 1954. godine, pa su i Vrhovni sud i drugi savezni
svi mogli da imaju automobil, i vecim mogucnostirna za vise obrazovanje. sudovi ulagali velike napore da ostvare sustinu te odluke. Tih godina je
Stil zivota koji je nekada bio rezervisan za bogate sada je postao dostupan
brojnoj srednjoj klasi. Rastuci prosperitet imao je posebno snazan uticaj na
mlade, generaciju "bejbi burna". Pocetkorn veka, normalna stopa nataliteta u
krivicna pravda revolucionisana, pri cernu je rasa cesto predstavljala kljucni
iako neimenovani faktor. Raspravljajuci 0 slucaju policijskog maltretiranja
osumnjicenih, sud je cesto ispitivao uticaj zakona ne sarno na opruzenog u
I
Americi iznosila je oko 30 na 100 000. Taj broj je tridesetih godina opao na sudu, vec konkretno na crnog optuzenika u rasistickorn juznjackorn sudu.
dvadesetak. "Bum" je u periodu 1945-60, povecao ovu brojku na oko 25, Pravosude je zelelo da eliminise "simbole ropstva", a pravosudni sistem je
nakon cega je doslo do ostrog pada. bio prepun takvih simbola.
Nata1itet se zadrzao na nivou od oko 15, tokom sedamdesetih i osam- U periodu 1961-1966. godine, Vrhovni sud je zapoceo .revoluciju
desetih godina, a najniza stopa je zabelezena 1973-76. To znaci da su mladi sudskog postupka" citavom serijom epohalnih odluka, na primer u slucaju
koji su cinili veliku posleratnu kohortu bili tinejdzeri krajem 1950-ih i Miranda, da osumnjicenorn moraju biti saopstena njegova prava po hapsenju
postajali zreli Ijudi krajem sezdesetih i sedamdesetih godina. Popularna kul- ili odluka u slucaju Map kojom se regulise postupak pretresa i konfiskacije.
tura odgovarala je ukusima bogatog trzista s muzikom Bitlsa i britanskom . Slucaj Gideonje potvrdio pravo na zastupnika u krivicnorn sudu a Eskobedo
226 227
I
eliminisao tuzioca ako je optuzenorn uskraceno pravo na pravnu pomoc. U Politicki sumo me sezdesete i sedamdesete godine karakterisao je
svim takvim slucajevirna, kazna za pogresan postupak ili neznanje policije
I bila je velika i ukljucivala je gubitak dokaza ili izjava dobijenih na ne-
propisan nacin. Zatvorski uslovi su strogo ispitani pa su kazneni sistemi
procvat americke kulture, narocito literature, koja je bila na vrhuncu u go-
dinama najostrijeg politickog sukoba. Medu knjizevnicirna koji su tih go-
dina pokazivali najvise kreativne energije bili su Norman Majler, Vilijem
citavih drzava proglaseni "surovim i neuobicajenim" i tim drzavama nalo- Barous, Dzon Bar, Sol Belou, E. L. Doktorov, Ricard Brautigan, Robert
I zeno da preduzmu brojne i detaljne promene u svojim operativnim postup-
cima. lako nije zvanicno ukinuta, smrtna kazna je u Sjedinjenim Drzavama
Stoun, Dzon Apdajk, Vilijem Kenedi i Gor Vidal. Od mnogobrojnih istak-
nutih romana ovog perioda, posebna paznja kritike bila je usmerena na sle-
efektivno suspendovana 1967. go dine i odluka u slucaju Furman iz 1972. dece: Kvaka 22 Dzozefa Helera (1961), Klanica pet Kurta Vonegata
slucaja uzmu u obzir standardi savremene zajednice. Bilo to dobro i!i ne,
I
lake ovaj izraz cesto zvuci kao klise, bilo bi pravedno reci da su pro-
americke knjige i filmovi su sedamdesetih godina dvadesetog veka sadrzali mene u americkom drustvu u periodu 1965-75: godine predstavljale soci-
slike i dijaloge koji bi ih sarno deset godina pre oznacili kao nesurnnjivo jalnu revoluciju najizrazeniju u oblastima kao sto su seksualno ponasanje i
pomografska dela. struktura porodice, pri cemu rasprostranjenost uzivanja drogajeste dragocen
228 229
indikator postovanja zakona. Krajem 1970-ih godina, upotreba droga (po- mobilisali pa amandman nije dobio podrsku potrebnog broja drzava. Hri-
sebno marihuane) tretirana je kao uobicajeni izvor raspolozenja u masovnim scanski konzervativni pokret osnovao je organizaciju "Moralna vecina"
medijima, dokje upotreba kokaina kao modni hir belih Amerikanaca srednje 1979. godine. Pocetkom devedesetih godina, nju je zamenila bolje organi-
klase dostigla vrhunac oko 1980. godine. Reakcija drustva je dosla brzo i to zovana Hriscanska koalicija.
kako na ekscese sezdesetih, tako i na neke od njihovih najvecih dostignuca. Zabrinutost zbog meralnog propadanja pojacavala su i pitanja spoljne
~to se tice rasnih pitanja, revolucija gradanskih prava dovelaje do pokusaja politike koja su krajem 1970-ih godina inspirisala konzervativnu desnicu.
da se pravednost uredi zakonom uz pomoc afirmativne akcije a to je iza- Pored iranske krize s taocima i nestasice benzina, slabost Amerike videla se i
zivalo velike podele. Takav je bio i pokusaj da se postigne rasna ravnoteza u po predlogu ugovora 0 vracanju kontrole nad Panamskim kanalom panam-
skolskim podrucjirna tako ~to bi se ucenici silom prevozili autobusima u skoj drzavi. U meduvrernenu, posle sovjetske invazije na Avganistan, po-
skole koje su udaljene od njihovih lokalnih zajednica. Ta praksa je sredinom novo su oziveli strahovi iz vremena hladnog rata. Cak je i relativno liberalni
1970-ih godina izazvala gradanske nemire u vise gradova na severn, naro- predsednik Karter reagovao tako sto je nalozio ponovno uvodenje selektivne
cito u Bostonu. Ovakvi incidenti su dozvoljavali belcima sa juga da ispolje registracije za vojnu sluzbu, sto je predstavljalo neophodan preduslov za
izvesnu dozu trijumfa jer je bilo jasno da nasilni rasizam nije bio ogranicen obnav1janje vojne obaveze. Zategnuta medunarodna situacija kao da je po-
sarno na njihov deo zemlje, tvrdivala tvrdnje konzervativaca 0 neposredno predstojecern globalnom su-
Briga za pad moralnih vrednosti tih godina odrazila se i u masovnom kobu i neophodnosti naoruzavanja i opravdavala tirade protiv tekucih pre-
okretanju religiji kao i jacanju konzervativnih fundamentalistickih i pentiko-
stalnih crkava. U periodu od kraja 1960-ih do pocetka 1980-ih godina, libe-
govora 0 ogranicenju naoruzanja sa SSSR-om. Pocetkom 1980. godine, cen-
tar americke politicke debate pomeren je daleko udesno, gde je i bio do pre
I
ralne denominacije kao sto su episkopalna, metodisticka i prezbiterijanska sarno tri ili cetiri godine. Republikanska stranka je za svog predsednickog
dozivele su porazno smanjenje clanstva, pri cemu su neke od njih izgubile
izmedu 20 i 30 odsto vernika u periodu od dye decenije. U meduvremenu,
konzervativne crkve kao sto su Juzna baptisticka crkva i Bozije zajednice
kandidata odredila Ronalda Regana, koga su pre deset godina mnogi otpi-
sivali kao desnicarskog ekstremistu. Reganovu pobedu tog novembra po-
moglo je i to sto su milioni liberalnih glasaca, umesto Kartera, podrzali
I
belezile su rekordno povecanje clanstva od 50 do 100 odsto. Istrazivanja nezavisnog kandidata Dzona Andersona, ali su republikanci i pored toga
javnog mnjenja izvrsena tokom osamdesetih godina redovno su pokazivala ostvarili uverljivu pobedu i preuzeli kontrolu nad Belom kucom i Senatom,
da oko polovina Amerikanaca cvrsto veruje u biblijsko stvaranje sveta ona- zapocevsi dekadu militantne desnicarske politike. ad 1989. go dine naova-
ko kako je opisano u Knjizi 0 postajanju, odbacujuci evoluciju kao svetovnu mo, Reganovu politiku je u velikoj meri nastavio njegov naslednik, ranije
modu, i da vecina njih zeli da se takva shvatanja uce ujavnim skolama. Novi
jevandelizam je predstavljan javnosti kroz mrezu hriscanskih publikacija i
knjizara kao i rad televizijskih jevandelista poput Dzerija Falvela i Pata
potpredsednik, Dzordz Bus,
Reganove pobede 1980. 1 1984. godine podsecale su na Niksonove
pobede prethodnih godina jer su obojica imali koristi od promena u izbornoj
I
Robertsona. U politickom smislu, nova verska celina odmah je mobilisana geografiji. Kako su drzave u suncanorn pojasu rasle, dobijale su vise elek-
za podrsku baptistickom predsednickom kandidatu Dzimiju Karteru 1976.
godine, ali su pas le toga jevandelisti cvrsto pristali uz svetovnu krajnju
torskih glasova, dok su ih one na severu gubile. U periodu od 1952. do 2002,
Njujork je od 45 elektorskih glasova pao na 31, Pensilvanija od 32 na 21,
I
desnicu. Ohajo od 25 na 20, Ilinois od 27 na 21. Tih godina je Teksas zabelezio porast
ad kraja 1970-ih, jevandelisti i politicki konzervativci pronasli su od 24 na 34 elektorska glasa, Florida od 10 na 27, Kalifornija od 32 na 55.
zajednicki cilj u pokretu protiv abortusa i borbi za sprecavanje drzava i Jugozapadne drzave, koje su 1950. godine imale po tri ili cetiri elektorska
gradova da donosenjern zakonskih mera 0 .Jiomoseksualnim pravirna" pro- glasa, sada su imale sest ili osam, uz verovatnocu da ce u narednim decenijama
sire gradanska prava na homoseksualce. Isto tako varna bila je i kampanja dobiti jos vise i postati znacajna izboma snaga. Na primer, Arizona, koja je
protiv predlozenog ustavnog Amandmana 0 jednakim pravima (ERA) kojim
bi bila zabranjena rodna diskriminacija. Amandmanje usvojen u Kongresu
imala sarno cetiri elektorska glasa 1950. godine, sada je imala deset. To znaci da
nije daleko dan kada ce predsednicki kandidat moci da dobije polozaj bez
I
neophodnom vecinom glasova, ali je bilo potrebno da ga zatim ratifikuje ijednog osvojenog glasa na severoistoku ili srednjem zapadu.
dovoljan broj drzava,
Ova kampanja je pokrenula ferninisticki pokret: 1978. godine 100 000
njihje marsiralo na Vasington da bi podrzalo ovu meru a Nacionalna orga-
Uspon drzava u suncanorn pojasu i na zapadu uticao je na ostvarivanje
njihovih politickih ciljeva i preovladujucih misljenja. To je, izmedu ostalog,
znacilo i vece protivljenje intervencijama vlade, socijalnirn davanjima, vise
I
nizacija zena, je kontinuirano rasla. Medutim, i njihovi protivnici su se simpatija za interese verske desnice i veliku privrzenost odbrambenoj i
230 231
I
I
• kosmickoj industriji, koje su u nesrazmemo velikoj meri bile smestene Drzave su imale rekordne izdatke u iznosu od preko jednog triliona dolara.
I upravo u tim oblastima. Ponovno rodenje juga u politickom smislu imalo je
bitan znacaj utoliko ~to je prvo onesposobilo a zatim i konacno unistilo
jednovekovnu hegemoniju demokrata u juznim drzavama. S pocetka ne-
Americka kriza s deficitom bila je u velikoj meri direktan proizvod
Reganove rasipnicke potrosnje za vojne potrebe. j
Rezultat te potrosnje je, pored rnnogo cega drugog, bila i nova gene-
I REGANOVO DOBA
232 233
bio je daleko veci od vojnog jer je akcija smisljeno preduzeta s namerom da i nekoliko njegovih najblizih savetnika, i to ne uzimajuci u obzir glasine koje
izleci .vijetnamski sindrom" nacije i da ponovo navikne Amerikance na su se sirile 0 umesanosti vlade u trgovinu drogom i atentate kojima je
mogucnost neposredne konfrontacije s komunistickim snagama, pa makar to nastojala da pomogne antisandinistickirn snagama. Medutim, istraga Kon-
znacilo i americke gubitke. Takav stay je oblikovao i antiteroristicku poli- gresaje, u ovom slucaju, bila uzdrzana verovatno da bi se sprecilo ponavlja-
tiku Amerike i njenu sprernnost da direktno udari na drzave koje navodno nje jos jedne obavestajne 'katastrofe poput one iz sredine sedamdesetih a i
podrzavaju teroriste, kao recimo u slucaju bombardovanja Libije 1986. zbog toga sto nije bilo zgodno dirati jos uvek popularnog predsednika. Tako
Nekoliko godina je izgledalo da je Nikaragva najverovatniji kandidat za je Regan zavrsio svoj mandat na vreme i ne izgubivsi nista od svog poli-
invaziju, ali su se vladi te zernlje suprotstavile i konacno je srusile antikomu-
nisticke "kontra~ke" pobunjenicke snage, koje su formirali i naoruzali ame-
tickog ugleda, iako je to 1986-7 izgledalo neizbezno.
Moglo bi se diskutovati 0 tome koliko je njegova spoljna politika bila I
ricki savetnici. lako kontrasi ne bi nikada mogli da poraze vladu Nikaragve, uspesna. Americki konzervativci pripisuju sebi sve zasluge za rusenje SOy-
oni su izazvali toliko krvoprovlica i takve ekonomske probleme da je vlada jetskog Saveza i drugih kornunistickih zemalja od 1989. godine naovamo, i
bila primorana da ude u pregovore. Posle togaje vodeca sandinisticka partija to tumace kao direktnu posledicu njihovog neuspeha da pariraju narasloj
porazena na izborima 1990. godine. U ratovima koji su uz pornoc Sjedi- vojnoj moci Sjedinjenih Drzava i katastrofi u Avganistanu. S druge strane,
njenih Drzava vodeni u Centralnoj Americi izgubljeno je vise stotina hiljada necerno nikada saznati sta bi se desilo daje Zapad nastavio s tradicionalnom
ljudskih zivota, uglavnom civila, uz redovno nezakonito delovanje americ-
kog obavestajnog i vojnog osoblja.
politikom uzdrzanosti i da je sprecio primenu visoko rizicne strategije koja
je 1983. godine zamalo prervorila u pepeo i zapadni i komunisticki svet.
I
Srednji istokje bio jos jedno podrucje u kojemje nova administracija Reganovo doba je zaista uspelo da smanji nelagodnost Amerikanaca
na neobican nacin pokusala da se suprotstavi komunizmu koji je videla kao
pokretacku snagu levicara i muslimana u libanskim gradanskim ratovima.
Tako su se 1982. i 1983. go dine americke snage nasle u Bejrutu navodno da
zbog angazovanja u inostranstvu, pre svega u konfliktima u Trecim zemlja-
ma. To se jasno pokazalo u policijskim akcijama kao sto su one izvedene u
Panami (1989) i na Haitiju (1994) kao i u intervenciji velikih sila u Bosni
I
bi se suprotstavile prosovjetskim interesima. U stvari, ova intervencija je (1995-96) i na Kosovu (1999). Zvuci ironicno, ali velike kolicine naoruzanja
Sjedinjene Drzave dovela u direktan sukob s fundamentalistickim
skim snagama uglavnom organizovanim iz Irana. Time je zapoceo direktan
islam- kupljene tokom 1980-ih godina nisu upotrebljene protiv sovjetske super-dr-
zave, vec protiv znatno manje impozantnog neprijatelja, irackog vode Sa-
I
sukob s islamskim terorizmom koji je krajem veka postajao sve ozbiljniji. dama Huseina posle njegove okupacije Kuvajta 1990-91. godine. Ali ni ovo
Posto znamo kako se prica razvijala i koliko su zatirn antiamericki napadi
postali razorni, prosto je neverovatno da je ovaj sukob zapoceo skoro slu-
eajno, u akciji koju su Sjedinjene Drzave smatrale sporednom u velikoj
doba nije moglo da prode bez nevolja i to u sukobu sa neprijateljima,
tehnoloski daleko slabijim od americkih snaga. Gubici pretrpljeni u Bejrutu
(1983) i Somaliji (1992) oziveli su traumaticna secanja na Vijetnam.
I
borbi Istoka i Zapada.
Jedan aspekt zamrsene situacije na Srednjem istoku izazvao je di-
rektnu opasnost za Reganovu administraciju kojaje zamalo dozivela potpun NOVIMORAL
I
neuspeh, slican onom kojije srusio Niksonov reziru. Pocetkom osamdesetih
godina, islamski militaristi u Libanu uzeli su za taoce nekoliko Amerikanaca
i zapadnih Evropljana. Ovaj lokalizovani problem otvorio je ustavnu krizu u
Sjedinjenim Drzavama jer je Reganova administracija nezakonito prodavala
Ponovno naoruzavanje za vreme Regana pratila je moralna obnova
kojom se nastojalo da se drustveni eksperimenti iz 1960-ih godina poniste
isto tako temeljno kao i naslede Vijetnama u spoljnoj politici. Uzroci so-
I
oruzje Iranu kao, sto je bio deo pogodbe da se oslobode taoci. Otprilike cijalnih problema bili su po novo ocenjeni pa su svi zlocini i devijacije
1985. godine, deo profita iz ovog aranzmana usmeren je na finansiranje pripisivane licnosti i prirodi pojedinaca a ne socijalnoj ili ekonomskoj
kontrasa u Nikaragvi, sto je Kongres Sjedinjenih Drzava odbio da podrzi s disfunkciji. Za konzervativce Reganove ere centralno pitanje moral a (kao i
obzirom na zverstva koja su oni cinili. Izvrsna vlast se tako nasla u polozaju ekonomije) bilo je obnavljanje naglasene odgovornosti pojedinca i negiranje
da uspostavi i privatni alternativni fiskalni sistem i obavestajnu mrezu za efikasnosti ili vaznosti resenja koja su isticala drzavnu ili socijalnu dirnen-
sprovodenje njene politike pa su se nezakonite radnje nadovezivale jedna na ziju. Reganovska socijalna politikaje uvela ozbiljno smanjenje potrosnje za
drugu. Skandalje izbio u novembru 1986. godine, a afera .Jran-kontra" bila socijalne usluge i pornoc dok je, s druge strane, povecavala budzetska
je dominantna tern a kojom se stampa bavila sledece dye godine. Verovatno sredstva za policiju i zatvore. Sve u svemu, reakcija na krivicno delo bila je
je da su vec same podaci poznatijavnosti bili dovoljni za opoziv predsednika rnnogo ostrija i mnogo vise se insistiralo na kazni, za razliku od socijalne i
234 235
• terapeutske politike iz vremena "velikog drustva" predsednika Dzon-
238 239
I
• carskog ekstremizma, cesto na religijskoj osnovi. Milioni Amerikanaca kriticari Klintona zaista zeleli jos pokolja ove vrste? U reakciji koja je
240 241
SEPTEMBARSKI MASAKRI va na nacin koji je bio potpuno nerealan u obavestajnorn svetu. Drzave
ponekad moraju igrati prljavo.
U istoriji se retko dogada da jedan jedini dan predstavlja prekretnicu, Nad raspravama 0 ovom pitanju nadvijala se senka Vijetnama jer su,
prelaz izrnedu dva doba. Medutim, kada se radi 0 Sjedinjenim Drzavama zbog nespremnosti da reskiraju arnericke zivote, uzastopne vlade Sjedi-
malo ko moze poreci da je 11. spetembar 2001. godine oznacio upravo takav . njenih Drzava bile zaprepascujuce nevoljne da se succi s realnoscu rata ili
kljucni trenutak. Dogadaji su dobro poznati. Cetiri grupe kidnapera preuzele kontrateroristickih operac..:ija. Kao i vise puta pre toga od 1980-ih, rat je
su kontrolu nad avionima na redovnim linijama iznad teritorije Sjedinjenih predstavljao legitimnupoliticku opciju sarno kada je podrazumevao mini-
Drzava i srusili ih na kljucne ciljeve, sravnivsi sa zemljom Svetski trgo- maine arnericke gubitke, kao u Iraku, ili nikakve, kao na Baikanu; u ideal-
vinski centar u Njujork Sitiju i unistivsi deo Pentagona. Poginulo je ukupno nom slucaju ratje zahtevao sarno upotrebu vazdusnih snaga. Kada bi name
3000 1judi. Koliko god to bilo tesko priznati, Sjedinjene Drzave su tog dana na ozbiljno protivljenje, kao u Somaliji ili Bjerutu, americke snage bi se
prosle mnogo bolje nego ~to su imale pravo da ocekuju. Prvobitni plan odmah povlacile iz cega su njihovi potencijalni neprijatelji izvlacili odgo-
terorista verovatno je podrazumevao veci broj otmica aviona, mozda cak i varajuce zakljucke. Na Ameriku se gledalo kao na preterano snaznu ali u
deset. Stavi~e, da jedan od otetih aviona nije ometen u izvrsenju svog krajnjoj liniji kukavicku zemlju, zemlju koja ima moc da unisti svet ali ne i
zadatka, udario bi u jos jedan kljucni cilj, Belu kucu ili nukleamu elektranu. da ostane u borbi kada nekoliko njenih vojnika pogine.
U svakom slucaju, takav cin simbolicne destrukcije naneo bi nepopravljivu Posle 11. septembra, i cela decenija devedesetih godina zasluzila je
stetu statusu nacije u celom svetu, a 0 stotinama ili hiljadama dodatnih zrtava ponovnu procenu, a narocito vreme Klinotonovog predsednickog mandata.
da i ne govorimo. Ovu katastrofu sprecila je sarno herojska akcija putnika na Za vreme Klintonove ere iste grupe terorista na Srednjem istoku jedna za
1etu 93 zahvaljujuci kojoj se avion srusio daleko od svog cilja. Stavise, da su drugom napadale su americke interese, ubijale stotine civila i sluzbenika u
teroristi to hte1i, oni su ovaj vazdusni nap ad mogli kombinovati s hemijskim, Saudijskoj Arabiji 1996, lstocnoj Africi 1998, Jemenu 2000, a administra-
kao sto su to planirali u prvom udaru na Svetski trgovinski centar 1993. cija ipak nije efikasno uzvratila. Cak i 1993. go dine, kada su teroristi izvrsili
godine. Do podne tog dana, moglo se dogoditi C:aAmerikanci zive u zemlji svoj prvi napad na Svetski trgovinski centar, americka administracija je
bez demokratske v1ade, sa brojem zrtava koji se penje na stotine hiljada i ucinila sve sto je mogla da taj zlocin predstavi kao dele nekolicine izolo-
vojskom koja se bori da odrzi red. Sjedinjene Drzave su tog dana bile vrlo vanih fanatika umesto da aktivno istrazuje dokaze koji su ukazivali na
blizu poraza. Iako su mnogi komentatori ovaj dogadaj iz 2001. poredili sa umesanost medunarodnih islamistickih mreza, narocito vlade Iraka. U
Perl Harborom, bilo bi pravednije povuci analogiju sa 1861. godinom kada narednim godinama, jedan od tih istih terorista napravio je plan za born-
je central no pitanje bilo prezivljavanje nacije. Posle, ovog dogadaja, Arne- bardovanje ili istovremenu otmicu velikog broja americkih aviona; bio je
rikanci su sa uzasorn konstatovali da postoji realna mogucnost da uskoro fasciniran idejom da avione upotrebi kao projektile koji bi se mogli usmeriti,
budu izlozeni napadima nukleamim, hernijskim ili bioloskim oruzjem u na primer, na sediste CIA u Virdziniji, Pocetkorn 1995. godine, 0 skici
sopstvenoj domovini, napadima za koje su bili potpuno nepripremljeni. Te-
roristicke mreze koje su organizovale 11. septembar jos uvek postoje na
napada koji se dogodio 2001. vec je raspravljalo teroristicko podzemlje, uz
podrsku Iraka i njegovih saveznika u islamskoj rnrezi Al Kaida.
I
americkom tlu i organi Sjedinjenih Drzava su se u velikoj meri pokazali Ipak, Sjedinjene Drzave nisu odgovorile. U onih nekoliko slucajeva
nesposobnim da protiv njih preduzmu odlucnu akciju. kada su Sjedinjene Drzave lansirale svoje osvetnicke rakete na teroristicke
Dogadaji 11. septembra zahtevaju ponovnu procenu mnogo cega u objekte, kao 1998, ti udari su, zbog brige da se izbegnu civilne zrrve, bili
novijoj istoriji nacije. U tom kontekstu, mnogi smatraju da se s rasformi- potpuno neefikasni (Sudan i A vganistan). Posto je CIA imala malo operati-
ranjem nacionalnog obavestajnog sistema 1970-ih godina otislo predaleko. vaca u drzavarna poput Avganistana, Sjedinjene Drzave su bile prinudene da
U strahu od neprijateljskog stava javnosti, prestrukturirane obavestajne se oslanjaju na druge zemlje, kao sto je Pakistan, koje su i same bile duboko
agencije ocekivale su previse od upotrebe "cistih" elektronskih uredaja za umesane u delovanje islamista. Isto tako, nije se ozbiljno razmislilo ni 0
prismotru, koji su im omogucavali da izbegnu moraine i pravne dvosmi- tome da se preduzmu mere odmazde protiv drzava koje su sponzorisale ove
slenosti koje podrazumeva angazovanje agenata. Klintonova administracija napade, narocito protiv Iraka i Irana. Krajem devedesetih godina, politika
se narocito prezrivo odnosila prema naporima agenata CIA - radu spijuna i Klintonove administracije prema Iraku upomo je signalizirala popustljivost
ubacenih ljudi, a unapredenja su uvek dobijali oni koji nisu imali prakticno i slabost. Kada su 1996. godine snage Sadama Huseina krenule preko linije
nikakvog iskustva na terenu ili neposrednog znanja 0 drugim kulturama. U utvrdene na kraju zalivskog rata, Sjedinjene Drzave nisu ucinile nista. A
isto vreme, ?d Agencije se zahtevalo da postuje pravila medunarodnog pra- kada je Sadam 1998. godine isterao inspektore UN za naoruzanje, to je
242 243
,
I
izazvalo sarno nekoliko nasurnicnih americko-britanskih raketnih napada-
Drzava, koje kao da su prizivale sve vece i razomije napade koji su pogadali DEKLARACIJA NEZA VISNOSTI
I sve blize, i kao da su govorile da se takve strahote mogu ciniti nekaznjeno.
Rezultati te politike pokazali su se 2001. godine.
Odmah posle napada, mnogi korisnici elektronske peste slali sujedni
nJe.
.
On je zeleo da vojnu vlast ucini nezavisnom od gradanske i visom od i naseljavanja ovde. Pozivali smo se na njihovo osecanje pravde i veliko-
dusnost i zaklinjali smo ih vezama naseg srodstva da osude ta nasilja koja ce
On se udruzivao sa drugima da bi nas potcinio sudskoj vlasti stranoj ih neizbezno dovesti do prekida nasih veza i nasih dobrih odnosa. ani Sll
nasem uredenju i koju nasi zakoni nisu priznavali, dajuci svoj pristanak na takodje postali gluvi na glas pravde i srodstva. Mise, prema tome, moramo
njihove akte toboznjeg zakonodavstva: povinovati nuznosti koja kao neminovno objavljuje nase odvajanje i
da bi kod nas ukonacio veliki broj oruzanih trupa; smatrati ih, kao sto smatramo i ostalo covecanstvo, neprijateljima u ratu a
da bi ih laznim procesima zastitio od kazni za bilo kakvo ubistvo koje bi prijateljima u miru.
pocinili nad stanovnicima ovih drzava; Prema tome, mi, predstavnici Sjedinjenih Drzava okupljeni na opstem
da bi prekinuo nasu trgovinu sa ostalim delovim sveta; Kongresu, pozivajuci se na Vrhovnog sudiju sveta da bude svedok praved-
da bi nam nametnuo dazbine bez naseg pristanka; nosti nasih namera, a u ime i po ovlascenju dobrih naroda ovih kolonija
svecano objavljujemo i izjavljujemo da ove ujedinjene kolonije, jesu, sto po
dela;
da bi nas u mnogim slucajevima lisio prednosti sudenja s porotom;
da bi nas prebacivao preko mora radi sudenja zbog toboznjih krivicnih pravu i treba da budu, slobodne i nezavisne drzave; da su razresene svake
pokornosti britanskoj kruni, i da sve politicke veze izmedu njih i drzave
I
da bi ukinuo liberalni sistem ujednoj susednoj provinciji uspostavlja- Velike Britanije jesu i treba da budu potpuno prekinute; i da kao slobodne i
juci tamo despotsku vladavimu i prosirujuci njene granice tako da od nje
nacini u isto vreme primer i podesno orude za uvodenje iste apsolutisticke
vladavine u ovim kolonijama;
nezavisne drzave one imaju punu vlast da vode rat, zakljucujuci mir, skla-
paju saveze, ureduju trgovinu i vrse sve ostale delatnosti i stvari koje ne-
zavisna drzava ima pravo da vrsi, I sa cvrstim uverenjem u zastitu bozanskog
I
da bi nam oduzeo nasa prava, ukidajuci nase najdragocenije zakone i providenja mi se zavetujemo svojim zivotirna, svojom srecorn i svojom
menjajuci iz osnova oblike nase uprave; svetom cascu da cerno podrzavati ovu deklaraciju.
246 247
I
I LITERATURA
OPSTETEME
I
knjiga America at 1750: A Social Portrait (1971) pregstavlja model, neku (1979), Stampp, The Peculiar Institution (novo izdanje 1989), Foner,
vrstu fotografije zemlje na ivici borbe za nezavisnost. Jos jedan plodan autor Reconstruction (1988), Franklin, Runaway Slaves (1999) i Fox-Genovese,
kada se radi 0 dogadajima ovog doba je Geri B. Nes (Gary B. Nash), autor Within the Plantation Household (1988). Peter Kolchin u svojoj knjizi
knjiga Red, White and Black: The Peoples of Early America (1974) i The American Slavery, 1619-1877 (1993) daje pregled americkog iskustva s
Urban Crucible (1979).0 vradzbinama koje su izazvale toliko rasprava pisu
Dzon P. Demos (John P. Demos) u Entertaining Satan, Witchcraft and the
robovskim radom.
Snazna radikalna tradicija u arnerickoj istoriografiji usmerena je na
zivot radnih ljudi svih rasa i uzajamno dejstvo interesa elite i naroda u
I
Culture of Early New England (1982) i Kerol F. Karlsen (Carol F. Karlsen),
The Devil in the Shape of a Woman (1987). Pored njih, 0 ovom periodu su
pisali i Stiven Saunders Veb (Stephen Saunders Webb), koji u knjizi 1676:
The End of American Independence (1984) istice imperijalne razmere
stranackoj politici na lokalnom i nacionalnom nivou. Medu najvaznijirn
autorima koji su 0 tome pisalu su: Herbert Gutman, Erik Foner i Eugene
Genovese, Sean Wilentz i David Montgomery. Svaki od njihje napisao vise
I
dela. Vidi, na primer, Gutman, Work, Culture, and Society in Industrializing
kolonijalne istorije, dok u Lord Churchil's Coup (1995) ponovo govori 0
slavnoj revoluciji u Americi. Dejvid Heker Fiser (David Hackett Fischer) u
Albion's Seed (1989) zastupa stay da socijalni obrasci kolonijalnog doba
America (1976), ili Foner, Free Soil, Free Labor, Free Men (1970). Wilentz
je autor knjige Chants Democratic, studije 0 nastajanju radnicke klase I
pocetkom devetnaestog veka u Njujork Sitiju. Montgomeri je, izmedu
odrazavaju britanska podrucja iz kojih su doseljenici potekli. Fiser je takode
napisao Paul Rever's Ride (1994), izazovnu studiju revolucionamog
podzemlja Nove Engleske sezdesetih i sedamdesetih godina osamnaestog
ostalog, napisao The Fall of the House of Labor (1987) i Citizen Worker
(1993). lake istoriju .mizib slojeva" sigurno nije cinio neprekidan niz sukoba
, i nereda u Americi devetanaestog veka, zaista je postojala nit javnog i
I
veka. Smeo pokusaj da poveze britanski i americki kulturni obrazac ucinio je
privatnog nasilja 0 kojem govori Michael Feldberg u The Turbulent Era
Kevin Filips (Kevin Phillips) u svojoj knjizi The Cousins' Wars (1999), u
(1980). Knjiga Nature's Metropolis: Chicago and the Great West (1991),
kojoj razmatra verske i politicke kontinuitete od engleskog gradanskog rata
250 251
I
ciji je autor William Cronon daje impresivan prikaz interakcije urbanog Kriticne godine depresije i Nju dila posluzile su kao sredisne tacke
rnnogih istrazivanja, Medu navaznijim piscima koji su'se time bavili su i
I razvoja i sirenja na zapad i uloge tehnoloskih promena u oba fenomena.
Literature 0 Gradanskorn ratu ima toliko da bi mogla ciniti i poseban
istorijski tanr a postoje i brojne studije 0 svim vaznijim politickim i vojnim
Alan Brinkley, autor knjige Voices of Pro test: Huey Long. Father Coughlin.
and the Great Depression (1982), Robert S. McElvaine, koji je izmedu
licnostima, kao i bitkama i kampanjama. Dobru polaznu osnovu u ovoj ostalog napisao i The Great Depression, America, 1929-1941 (novo izdanje
oblasti predstavljaju: James M. McPherson, Battle Cry of Freedom (1989) i 1993) i David M. Kennedy, koji je u svojoj knjizi Freedom from Fear dao
Shelby Foot, The Civil War (tri toma: 1958-1974), a veliku vrednost u tom znacajnu studiju 0 periodu 1929-45 (1999). Medu rnnogobrojnim knjigama
smislu jo~ uvek imaju nesto starije popularne istorije rata kao ~to je serija koje je napisao Kenneth S. Davis je i impresivna visetomna biografija
Franklina D. Ruzvelta. Lizabeth Cohen u knjizi Making a New Deal (1990)
I knjiga Brusa Katona (Bruce Catton) iz 1950-ih. Politicka istorija ovog doba
obradena je u mnogim knjigama Davida H. Donalda, pre svega u biografiji
Lincoln (1995). Medu najvaznije jos uvek aktivne istoricare tog doba
daje vaznu studiju radnicke klase u Cikagu izmedu dva svetska rata, dok je
Studs Terkel objavio nekoliko sjanih usmenih istorija depresije i ratnih
spadaju Stephen W. Sears, Gary W. Gallagher i James M. McPherson. godina u knjigama kao sto su The Good War (1984) i Hard Times (1986).
252 253
potpuno promenila nasu predstavu 0 velicini i realnosti "cn'ene pretnje". Shlain. Martin Duberman u knjizi Stonewall (1993) opisuje poreklo novog
Ukratko, sadaje neospomo da su navodni spijuni zaista postojali na mnogim pokreta za prava homoseksualaca, dok se moja knjiga Moral Panic (1998)
nivoima americke vlade i da je na strani antikomunista bilo mnogo vise bavi promenom stava prema deci i zlostavljanju dece kao merilu promene
istine nego sto su to njihovi neprijatelji u one vreme tvrdili. Bitno je da se stavova prema seksualnosti i rodu. 0 novom feminizmu vidi Daniel
napravi razlika izmedu makartizma (histericnog i demagoskog) i osnovnog Horowitz, Betty Friedan and the Making of .. The Feminine Mystique"
pokreta koji je, sasvim legitimno, pokusavao da otkrije i neutralise poten- (2000), a 0 radikalnorn feminizrnu Alice Echols, Daring to be Bad (1989).
cijalne spijune i sabotere. Znacajna dela na ovu temu su i: Allen Weinstein i lz obilja literature 0 najnovijoj politici mogao bih, na primer, da izdvo-
Alexander Vassiliev, The Haunted Wood (1999), kao i vise radova koje su jim sledece knjige: Garry Wills, Reagan's America (1987) i Bob Woodward,
napisali John Earl Haynes i Harvey Klehr. Moja knjiga The Cold War at
I·
The Choice (1996). a skandalima Klinotonovih godina pisali su David
Home (1999) govori 0 antikomunistickoj reakciji ujednoj od velikih indu- I Brock, The Seduction of Hillary Rodham (1996), James B. Stewart, Blood
strijskih drzava, u Pensilvaniji. Sport (1996), i Howard Kurtz, Spin Cycle (1998). Postoji i vise krajnje
Iako je u prvim godinama posle vijetnamskog rata izgledalo da je pristrasnih prikaza ovih dogadaja. Agresivnu odbranu Klintonovih dao je
mnogim Amerikancima previse bolno da se bave ovim sukobom, ta Jeffrey Toobin u knjizi A Vast Conspiracy (1999); 0 stavovima druge strane
nevoljnostje vremenom nestala a naucne literature se po obimu moze meriti vidi Barbara Olson, The Final Days (2001). (Tragicnim slucajern, Barbara
sa onom 0 Drugom svetskom ratu. Nekc od najvaznijih studija 0 toj temi su: Olson je bila jedan od putnika koji su poginuli 11. septembra.) a politici
Al Santoli, Everything We Had (1981), Neil Sheehan, A Bright Shining Lie Klinotovog doba pisao je David Halberstam u War in a Time of Peace
(1988), Harold G. Moore i Joseph L. Galloway, We Were Sodliers Once- (2001). Najbolji pojedinacni prikaz arnerickog susreta sa terorizmom na
and Young (1993) i George Herring, America's Longest War (trece izdanje Srednjem istoku dala je Laurie Mylroie u Study of Revenge (2000). Kao sto
1995). se vidi iz godine izdanja, ova knjiga je napisana daleko pre dogadaja od I!.
Sto smo blize danasnjern trenutku, to se problemi drustvene i politicke septembra, ali je ona pretskazala te napade s neobjasnjivorn preciznoscu,
istorije mogu bolje prouciti kroz literaturu iz oblasti sociologije i politicke Mylroie takode daje ubedljivo objasnjenje sprege Iraka s teroristima koji su
nauke kao i biografije i autobiografije i naravno zumalizam. Medutim, unistili Svetski trgovinski centar.
postoje i brojni znacajni istorijski radovi 0 politici i kluturi poslednjih Konacno, iako je ovo sto sledi mozda i previse ocigledno da bih ga
decenija. James T. Patterson u Grand Expectations (1996) daje izvanredan uopste izrekao, najbolji nacin da citalac pocne da istrazuje arnericku istoriju
pregled perioda 1945-1974, dok John M. Blum u Years of Discord (1991) je da uroni u populamu kulturu nacije, njen film i zumalizam, beletristiku i
odlicno prikazuje period od Kenedija do Votergejta. ' poeziju. Na primer, da bi se razumele sezdeset godine dvadesetog veka, cak
Dobru osnovu za razmatranje politike 1960-ih godina daju, izmedu ni najbolji naucni rad akademskih istoricara ne daje tako snazan prikaz tog
ostalih, sledece knjige: Todd Gitlin, The Sixties: Years of Hope, Days of vremena kao sto su to u svojim delima ucinili Ken Keesey, Eldridge Cleaver,
Rage (1987) i Dan T. Carter, The Politics of Rage (drugo izdanje 2000). Tom Wolfe, Betty Friedan, Richard Farina, Hunter Thompson i Allen
Karterova knjiga je biografija Dzordza Valasa i govori 0 poreklu novog Ginsberg, da pomenemo sarno neke. Podjednako dragoceno je i gledanje
konzervativizma i jacanju republikanske stranke na jugu posle 1960-ih. filmova iz te ere i (naravno) slusanje muzike. A slicane napomene 0
Ozivljavanje americkog konzervativizma od 1960-ih godina bilo je tema koriscenju savremene kulture mogle bi se primeniti i na svaki drugi period
velikog naucnog interesovanja poslednjih godina. Znacajan doprinos lite- americke proslosti.
raturi 0 tom pitanju predstavljaju i: Matthew Dallek, The Right Moment:
Ronald Reagan's First Victory and the Decisive Turning Point in American
Politics (2000), Rick Perlstein, Before the Storm: Barry Goldwater and the
Unmaking of the American Consensus (2001), Lisa McGirr, Suburban
Warriors: The Origins of the New American Right (novo izdanje 2002) i Earl
Black i Merle Black, The Rise of Southern Republicans (2002). Michael S.
Sherry uln the Shadow of War (1995) koristi temu ratovanja i militarizovane
drzave kao prizmu kroz koju posmatra istoriju Sjedinjenih Drzava od
1930-ih godina. Sto se tice kultumih problema, znacajna istorija kontra-
kulture je delo Acid Dreams (1992), ciji su autori Martin A. Lee i Bruce
254 255
1
INDEKS
I
I
abolicionizam 100, 102, 112-115
I abortus, 162,221,228,230,239
Adams, Dzon (John Adams), 57, 69, 70, 72
Adams, Dzon Kvinsi (John Quincy Adams), 75, 92, 84
afera XYZ, 72
afirmativna akcija, 230, 239
I Afroamerikanci, 198
agramiprotesti, 139, 178
AIDS (Sindrom stecene imunodeficijencije), 227
Ajdaho, 24, 108, 109, 135, 154,256
Ajova, 27, 77, 78,105,136,157,178,241
Ajzenhauer, Dvajt(Dwight Eisenhower), 17, 173, 174, 192, 195,209,212,213,218
Alabama, 68,85,86, 11,120; vidi takode Gradanski rat; Obnova
Aljaska, 13,22,23,25,139,141,203,206
Amandman 0 jednakim pravima, 230
Americka federacija rada (AFL), 151, 152, 154,181,182,
americki domorodci 65, 77-79; kulture 21-25; deportacije 138-139; popuiacione promene
21,206; ratovi 28, 31, 36, 48,109-110,137-139; vidi takode Rat 1812.
americki sistem, 81, 112
Arnerikanci azijskog porekla, 207
Amerikanci italijanskog porekla, 149
Amerikanci japanskog porekla, 186, 200
Amerikanci nernackog porekla, 34
Amerika pre svega, komitet, 185
Anapolis, Merilend, 37, 39, 62, 68
Anderson, Dzon (John Anderson), 218, 231
Andros, ser Edmund (Sir Edmund Andros), 36, 37
anglikanci; vidi episkopalisti
antikatolicki pokreti 46, 96-97,150,175; vidi takode katolici; neznalice; Kju kluks klan
antimasonska stranka 95-6; vidi takode masonstvo
antinomizam, 33
antiratni pokreti, 219, 222, 233
antisemitizam, 179, 185
Antitam, 124, 125
Apalaci, 13,25,35,53,76,122,136
Apomatoks, 124, 127
Arizona, 25,106,110,124,135,154,168,189,203,231
Arkansas, 77, 105, Ill; vidi takode Gradanski rat
Arnold, Benedikt (Benedict Arnold), 59
Atika, pobuna u zatvoru, 216
Atlanta, 68, 91,126,127,133,205
257
Australija, 147, 166,210,217
automobilska industrija, 146, 176, 181, 182 Ciroki, 23, 79:' vidi takode americki c1omorodci
Avganistan, 231, 232, 235, 243
avionska industrija, 139, 176, 188 Daglas, Frederik (Frederick Douglass), 103, 104, 113
Daglas, Stiven A. (Stephen A. Douglas), 92, 117, 118, 119
Bafalo, Njujork, 89
Bakar, 89,108,
Bakrenjaci, 123
145
Dakota, teritorija,
darvinizam, 144
135, 137
I
Elite, 31, 41, 42, 95, 96, 98, 99,133,141,154,209,212,220,251
Cikago, I1inois, I 74, 87,90,133,134,150,151,153,159,160,171,174,177,181
El Salvador, 233
258
259
I
• Emerson, RalfVoldo (Ralph Waldo Emerson), 100, 103 Harding, Voren G. (Warren G. Harding), 173, 174, 176
I Entoni, Suzan B. (Susan B. Anthony), 161 Harison, Vilijem Henri (William Henry Harrison), 17, 78, 92, 94
episkopalisti, 43, 83 Harlan, Dzon Marsal (John Marshall Harlan), 69, 70, 133
Erl, Dzordz (George Earle), 182 Harpers Feri, Zapadna Virdzinija, 119
eugen~ika, 100, 143, 172 Hartford, Konektikat, 31, 68
Evers, Medgar (Medgar Evers), 213
I
Hartfordska skupstina, 75, 92
Hauels, Vilijem Din (William Dean Howells), 163
FBI (Federalni istrazni biro), 195, 197,222,223,224,236 Havaji, 13, 141, 186,203
Federalist, 67 Hejs, Raderford B. (Rutherford B. Hayes), 132, 155-157
Federalisticka stranka, 75, 92 Heier, Dzozef (Joseph Heller), 229
federalisticke debate, 66, 67 Hemingvej, Ernest (Ernest Hemingway), 200, 201
feminizarn, 101, 102, 220, 227,230,239 Henri, Patrik (Patrick Henry), 67
Feniks, Arizona, 135,203 Herst, Vilijem Randolf (William Randolph Hearst), 141, 146
Ficdzerald, Skot (Scott Fitzgerald), 200, 20 I His, Aldzer (Alger Hiss), 194
Ford, Henri (Henry Ford), 146, 148 I1inois, 27, 68, 73, 76, 86, 102, 113, 117, 153,231
260 261
•
Kalifornija, 14,24,135,178,188-9,203,207,231; naseljavanje Amerikanaca 105-109; Lafolet, Robert (Robert La Follette), 160, 174, 175,
americki domoroci, 24; naseljavanje Spanaca, 25-26 Laos, 210, 222,
Kambodta,224 Las Vegas, Nevada, 189,203
Kanada, 13,48, 74, 113, 141, 225 Lejzler, Jakov (Jacob Leisler), 37
Kanzas, 105, 117-118, 136, 139 Leksington, Kentaki, 76-77, 89
Karmajkl, Stokli (Stokely Carmichael), 215, 216 Leksington, Masacusets, 56, 246
Karnegi, Endrju (Andrew Carnegie), 145, 153 Li, Robert E. (Robert E. Lee), 123, 124, 125, 126, 127
Karter, Dzimi (Jimmy Carter), 209, 218, 224, 230, 231, 233 Liban, 210, 234
Kaster, Dzordz A. (George A. Custer), 138 Libija, 234
Kastro, Fidel (Fidel Castro), 208 Liga naroda, 167, 172, 172
katolici, 28, 31,43,53,99, 155; vidi takode antikatolicki pokreti line, 134, 153, 171, 199
Kenedi, Dzon F. (John F. Kennedy), 17,208-211,214,218,224,254 Lindberg, Carls A. (Charles A. Lindbergh), 177
Kenedi, Edvard M. (Edward M. Kennedy), 222 Linkoln, Abraham (Abraham Lincoln), 17,92,94,109,118,119,120,125,126,127,130,
Kenedi, Robert F. (Robert F. Kennedy), 218 132,136,157
Kent, drzavni univerzitet; pucnjava, 220 Litl Rok, 213
Kent, Dzejrns (James Kent), 83 London, Dzek (Jack London), 158, 163, 164, 166
Kentaki,59, 61,64, 72, 76-77,84, Ill, 122, 124, 178 Long Ajlend, bitka kod, 57
Kina, 80,191,192,210,237 Long, Hjui (Huey Long), 179
Kinezi, 109, 192, 207 Lorens, Masacusets, 81, 117, 154
King, Martin Luter, junior (Martin Luther King Jr.), 17,212,214,216,224 Los Andeles, Kalifornija, 26,139,140,188,203,205,207,238
Kju kluks klan, 96, 131, 134, 175, 184,213,219 Lovel, Masacusets, 80, 81
Klej, Henri (Henry Clay), 81, 92, 116 lov na kitove, 38
Klinton, Bil (Bill Clinton), 209, 218, 238, 239-241, 243, 255 Luisburg, 26, 48
Kliv1end, Grover (Grover Cleveland), 156, 157 Luis, Sinkler (Sinclair Lewis), 176, 179,200,201
Klivlend, Ohajo, 90, 150, 155, 159, 171,205 Luisvil, Kentaki, 89, 91, 98,133
Koksi, Dzejkob (Jacob Coxey), 158 Lujzijana, 26-27, 51, 68, 75, 85, 111, 120, 132; kupovina Lujzijane, 72-73; vidi takode
Kold Harbor, bitka kod, 126 Gradanski rat; Obnova
Kolorado, 26, 108, 135 luterani, 43, 46, 99
Kolurnbija, 142 Luzitanija, 168
Kolurnbo, Kristifor, 17, 21, 22
Komitet za industrijsko organizovanje (CIa), 181, 182
kompromis iz 1850, 118
kompromis iz 1877, 132-136
Majami, Florida, 189,205,207
Makarti, Dzozef (Joseph Mcflarthy), 193, 195,253
Makartur, Daglas (Douglas MacArthur), 178, 191, 192
I
Komstok, Entoni (Anthony Comstock), 162 Maklilan, Dzordz (George McClellan), 92, 123, 124, 126
komunisti, 18, 135,154,167,170,182,184,189-195,210 Manasas, 122
Konektikat, 31, 33, 35, 39-40, 61, 64, 68, 74, 80, 220 Marinski korpus, SAD, 143, 169, 187
Konfederacija Americkih Drzava, 120-127, 213 Marsal, Dzon (John Marshall), 69, 70
Konfederacija, 59-62 Marsalov plan, 190
kongregacionalisti, 42-45, 83
Konkord, Masacusets, 56, 68
konstituciona1na konvencija, 62, 64
Masacusets, 31, 35-39, 62, 64, 68, 74, 86, 97; industrijalizacija, 80; naseljavanje, 30-31; vidi
takode puritanci; Revolucionarni rat
Masoni, 18,72,95,96; vidi takode iluminati,
I
Kontinenta1ni kongres, 56, 57 , Mediker, 215
I
kontracepcija, 162,227 Medison, Dzejms (James Madison), 62, 63, 64, 67, 69, 72, 74, 75
Koralno more, bitka u, 185 Mejflauer, 31
Koreja, 191-193, 196,211,217 Mejn, 31, 35, 38, 68, 86,106,141,182
Koronado, Francisko Vaskez de (Francisco Vzquez de Coronado), 25 Mejson, Dzordz (George Mason), 67
kredit Mobilije, skandal, 145, 155 Mejter, Kotn (Cotton Mather), 33
Krejn, Stiven (Stephen Crane), 159, 163, 164
Kuba, 115, 141, 142,208-211,233
kvekeri, 32-34, 41-44,112
Mekgavern, Dzordz (Georgec Govern), 218, 222, 223
Mekinli, Vilijem (William McKinley), 156, 157, 159
Mekormak, Sajrus (Cyrus McCormick), 105
I
Kvibek, 26, 27, 48, 53, 57 Meksiko, drzava, 77,106,115-116,168
Melon (Mellon), porodica, 147, 148
Melvil, Herman (Herman Melville), 87,103,104,128,129 I
262 263
I
• Emerson, RalfYoldo (Ralph Waldo Emerson), 100, 103 Harding, Voren G. (Warren G. Harding), 173, 174, 176
I Entoni, Suzan B. (Susan B. Anthony), 161 Harison, Vilijem Henri (William Henry Harrison), 17,78,92,94
episkopalisti, 43, 83 Harlan, Dzon Marsal (John Marshall Harlan), 69, 70, 133
Erl, Dzordz (George Earle), 182 Harpers Feri, Zapadna Virdzinija, 119
eugenetika, 100,143,172 Hartford, Konektikat, 31, 68
Evers, Medgar (Medgar Evers), 213 Hartfordska skupstina, 75, 92
I Filadelfija, Pensilvanija, 14,34,39,40, 58, 69, 88, 90, 134, 150,203,205; pobune, 97, 98;
vidi takode Kontinentalni kongres; konstitucionalna konvencija
Filipini, 141, 159
film, 134, 140, 195,201,202
Hispanoamerikanci, 206, 207, 220
Hofstater, Ricard (Richard Hofstadter), 18,249,250,251
Holandani, 27, 41
Hotorn, Natanijel (Nathaniel Hawthorne), 103, 104
Filmor, Milard (Millard Fillmore), 92, 94, 118
Ford, Henri (Henry Ford), 146, 148 Iiinois, 27, 68, 73, 76, 86, 102, 113, 117, 153,231
I Hamilton, Aleksandar (Alexander Hamilton), 63, 70, 71,73, 161 Kalhun, Dzon K. (John C. Calhoun), 112, 116
260 261
•
Kalifornija, 14,24, 135, 178, 188-9,203,207,231; naseljavanje Arnerikanaca 105-109; Lafolet, Robert (Robert La Follette), 160, 174, 175,
americki dornoroci, 24; naseljavanje Spanaca, 25-26 Laos, 210, 222,
Kambodza, 224 Las Vegas, Nevada, 189,203
Kanada, 13,48, 74, 113, 141, 225 Lejzler, Jakov (Jacob Leisler), 37
Kanzas, 105, 117-118, 136, 139
Karmajkl, Stokli (Stokely Carmichael), 215, 216
Karnegi, Endrju (Andrew Carnegie), 145, 153
Leksington, Kentaki, 76-77, 89
Leksington, Masacusets, 56, 24d
Li, Robert E. (Robert E. Lee), 123, 124, 125, 126, 127
I
Karter, Dzimi (Jimmy Carter), 209,218,224,230,231,233 Liban, 210, 234
Kaster, Dzordz A. (George A. Custer), 138 Libija, 234
Kastro, Fidel (Fidel Castro), 208 Liga naroda, 167, 172, 172
katolici, 28, 31,43,53,99, 155; vidi takode antikatolicki pokreti lint, 134, 153, 171, 199
Kenedi, Dzon F. (John F. Kennedy), 17,208-211,214,218,224,254 Lindberg, Carls A. (Charles A. Lindbergh), 177
Kenedi, Edvard M. (Edward M. Kennedy), 222 Linkoln, Abraham (Abraham Lincoln), 17,92,94, 109, 118, 119, 120, 125, 126, 127, 130,
Kenedi, Robert F. (Robert F. Kennedy), 218 132,136,157
Kent, drzavni univerzitet; pucnjava, 220 Litl Rok, 213
Kent, Dzejrns (James Kent), 83 London, Dzek (Jack London), 158, 163, 164, 166
Kentaki,59,61,64, 72, 76-77,84,111,122,124,178 Long Ajlend, bitka kod, 57
Kina, 80,191,192,210,237 Long, Hjui (Huey Long), 179
Kinezi, 109, 192, 207 Lorens, Masacusets, 81, 117, 154
King, Martin Luter, junior (Martin Luther King Jr.), 17,212,214,216,224 Los Andeles, Kalifornija, 26,139,140,188,203,205,207,238
Kjukluksklan, 96, 131, 134, 175, 184,213,219 Lovel, Masacusets, 80, 81
Klej, Henri (Henry Clay), 81, 92, 116 lov na kitove, 38
Klinton, Bil (Bill Clinton), 209, 218, 238, 239-241, 243, 255 Luisburg, 26, 48
Klivlend, Grover (Grover Cleveland), 156, 157 Luis, Sinkler (Sinclair Lewis), 176, 179,200,201
Klivlend, Ohajo, 90, 150, 155, 159, 171,205 Luisvil, Kentaki, 89, 91, 98,133
Koksi, Dzejkob (Jacob Coxey), 158 Lujzijana, 26-27, 51, 68, 75, 85, III, 120, 132; kupovina Lujzijane, 72-73; vidi takode
Kold Harbor, bitka kod, 126 Gradanski rat; Obnova
Kolorado, 26, 108, 135 luterani, 43, 46, 99
Kolurnbija, 142 Luzitanija, 168
Kolurnbo, Kristifor, 17, 21, 22
Komitet za industrijsko organizovanje (CIO), 181, 182
kompromis iz 1850, 118
kompromis iz 1877, 132-136
Majami, Florida, 189, 205, 207
Makarti, Dzozef (Joseph Mcf.arthy), 193, 195,253
Makartur, Daglas (Douglas MacArthur), 178, 191, 192
I
Komstok, Entoni (Anthony Comstock), 162 Maklilan, Dzordz (George McClellan), 92, 123, 124, 126
komunisti, 18, 135, 154, 167, 170, 182,184,189-195,210 Manasas, 122
Konektikat, 31, 33, 35, 39-40, 61, 64, 68, 74, 80, 220 Marinski korpus, SAD, 143, 169, 187
Konfederacija Americkih Drzava, 120-127, 213 Marsal, Dzon (John Marshall), 69, 70
Konfederacija, 59-62 Marsalov plan, 190
kongregacionalisti, 42-45, 83
Konkord, Masacusets, 56, 68
konstitucionalna konvencija, 62, 64
Masacusets, 31, 35-39, 62, 64, 68, 74, 86, 97; industrijalizacija, 80; naseljavanje, 30-31; vidi
takode puritanci; Revolucionarni rat
Masoni, 18,72,95,96; vidi takode iluminati,
I
Kontinentalni kongres, 56, 57 , Mediker,215
I
kontracepcija, 162,227 Medison, Dzejms (James Madison), 62, 63, 64, 67, 69, 72, 74, 75
Koralno more, bitka u, 185 Mejf1auer, 31
Koreja, 191-193, 196,211,217 Mejn, 31, 35, 38, 68, 86,106,141,182
Koronado, Francisko Vaskez de (Francisco Vzquez de Coronado), 25 Mejson, Dzordz (George Mason), 67
kredit Mobilije, skandal, 145, 155 Mejter, Kotn (Cotton Mather), 33
Krejn, Stiven (Stephen Crane), 159, 163, 164
Kuba, 115, 141, 142,208-211,233
kvekeri, 32-34, 41-44, 112
Mekgavern, Dzordz (Georgec Govern), 218, 222, 223
Mekinli, Vilijem (William McKinley), 156, 157, 159
Mekormak, Sajrus (Cyrus McCormick), 105
I
Kvibek, 26, 27,48,53,57 Meksiko, drzava, 77,106,115-116,168
Melon (Mellon), porodica, 147, 148
Melvil, Herman (Herman Melville), 87,103,104,128,129 I
262 263
I
policija, 98-99, 158-160, 170, 197-198, 213; vidi takode zlocin i pravda; FBI Savana, Dzordzija, 40, 126
politicke masine, 93,137,149,160 Savet za nacionalnu bezbednost, 37
Polk, Dzejms (James Polk), 92, 94, 106 segregacija, 133, 199,200,212,213,251; vidi takode gradjanska prava
pomorski prevoz, 41,80, 188 Selma, Alabama, 214, 216
Poni ekspres, 109, Senat, Sjedinjenih Drzava, 62-95
Pontijak, 53,103 Senger, Margaret (Margaret Sanger)
Populisticka stranka, 133,157-158 Sent Luis, Misuri, 27, 77, 87, 89, 90, 105, 109, 150, 153,205
Portland, Oregon, 109, 139 Severna Dakota, 35; vidi arnericki domoroci
Portoriko, 141, 142
prezbiterijanci, 43, 44, 46, 83, 113,230
Prinston, Njujork, 45, 58
Severna Karolina, 67, 77, 133-134; Gradanski rat, 120, 128; Regulatori, !.1, 42-43, 56;
Revolucionarni rat, 57, 59; naseljavanje, 29, 35; vidi takode Obnova
Sijetl, Vasington, 139, 170, 176, 188, 189,203,205,207
I
Progresivna stranka (1912),161 Sijuksi (Lakote), 24, 110, 137; vidi takode arnericki domoroci
Progresivna stranka (1924), 174, 175 Sinovi slobode, 54
Progresivna stranka (1948), 174 Sinsinati, 77, 87, 89, 90,113,150,153
Progresivni pokret, 158-161 Sistem federalnih rezervi, 196
prohibicija 174, 180; vidi takode trezvenjacki pokret Sjedinjene Drzave, geografija, 13-17
Proklamacija 0 emancipaciji, 125 Skot, Dred (Dred Scott), 117, 118
Providens, Rod Ajlend, 32, 33, 68, 90, 95, 97, 113 Skoups, sudenje, 175, 176
Prvi svetski rat, 126, 134, 143, 168-170 slikarstvo, vidi umetnost
puritanci, 30-33 Smit, Al (AI Smith), 174, 175
Smit, Art Dz. (Art J. Smith), 179
Rajt, braca, 146 Smit, Dzozef{Joseph Smith), 101, 102
Randolf, Filip A. (Philip A. Randolph), 199 smrtna kazna, 29, 34, 40, 83
Randolf, Edmund (Edmund Randolph), 71 Socijalisticka stranka, 158-159
Ranjeno koleno, pokolj kod, 139 socijalna sigumost, 180
Rat 1812, 73-76 Somalija, 235, 243
Rat sa Meksikom, 105-108, 115-116 Sovjetski Savez, 189,191,194,222,225,235
Rat u Koreji, 188, 191-193,196-197,217 spiritualizarn, 100
recesije, ekonomske:81 (1819); 93 (1837); 145 (1873); 158 (1893); 171 (1919); 177-179 Srednji istok, vidi Iran; lrak; lzrael; Liban
(1929); 238 (1990) Stenovite planine, 13, 102, 104, 106, 154
Regan, Ronald V. (Ronald W. Reagan), 209, 218, 219, 225, 231, 232-228 Stivens, Tadeus (Thaddeus Stevens), 130,
Republikanska stranka (Dzefersonova), vidi dernocrate-republikanci Stou, Harijet Bicer (Harriet Beecher Stowe), 103, 104, 116
Republikanska stranka, 96,118-120,129,155-158 Stranka ustavne unije, 119, 122
revivalizam, verski, 99, 101 Suard, Vilijem H. (William H. Seward), 141
Revolucionarni rat (1776-83), 56-59 sukobi s radnicima, 93, 151-154, 181-183, 189
Ricmond, Virdzinija, 39, 66, 85, 91; vidi takode Gradanski rat Sveti Lorenc, reka, 26
Roanok, kolonija, 28 svetost, obnova, 166
Rod Ajlend, 31-33, 35, 38-40, 45, 56, 62-64, 67-68, 74, 81,90,95, 148, 178
Rokfeler, Dzon D. (John D. Rockefeller), 147, 148 Sejsova pobuna, 62
ropstvo, 16, 41, 57, 64-65, 84-86, 110-112, 116-120; vidi takode abolicionizam; Seldon, Carls M. (Charles M. Sheldon), 163, 164
Afroamerikanci, robovski ustanci Seridan, Filip (Philip Sheridan), 137
Rusija, 26, 76,123,141,147,154,168-170 Serman, Vilijem T. (William T Sherman), 137,
Ruzvelt, Franklin D. (Franklin D. Roosevelt), 68, 173, 174, 179, 182, 183, 184, 185, 186, Silo, bitka kod, 124,
197,198,199,253 Spanci, 25, 26, 29, 142
Ruzvelt, Teodor (Theodore Roosevelt), 17, 142, 156, 157, 159, 160, 161, Spansko-americki rat (1898),141-143
Stajnbek, Dzon (John Steinbeck), 200, 20 I
Sako-Vanceti, slucaj, 171 strajkovi, vidi sukobi s radnicima
Salem, Masacusets, 37, 38, 105
Samner, Carls (Charles Sumner), 117, 130, 132 Taft, Vilijem H. (William H. Taft), 156, 157, 161
San Dijego, Kalifornija, 188, 189,203,205 Tajvan, 193,237
San Francisko, Kalifornija, 90,108,109,139,150,188,189,203,205 Tamer, Frederik Dzekson (Frederick Jackson Turner), 140
Santa Fe, Novi Meksiko, 25,106,135,139 Tamer, Net (Nat Turner), 85, 101
satanizam, 18, 236 ,
266 267
•
I Teksas, 25, 85, 105, 108, liS, 120, 131, 134, 140, 168, 178, 188,211,
Gradanski rat; Obnova
Teksaska revolucija, 106-107
2:J I; vidi takode Vijetnamski rat, 18, 102, 186,211,216-224,232,235,254
Viksburg, 89, 124, 126
Tekumseh, 78 Vilijemsburg, Virdzinija, 39
Telefon, 146 Vilijams, Rodzer (Roger Williams), 32
Vilmotov uslov, 115
Tenesi; vidi takode Gradanski rat; obnova
Tet ofanziva, 217, 218 Vilson, Vudro (Woodrow Wilson)
Tilden, Semjuel (Samuel Tilden), 132, 156 Vinsens, bitka kod, 59, 76
Tipot-Dom, skandal, 176 Virdzinija, 23, 28-31, 35, 38-40, 63-70, 86, III, 132, 158, 197, 254; i Gradanski rat,
Toledo, Ohajo, 159 120-126; i Revolucionarni rat, 56-59; naseljavanje, 27-29, 31; ropstvo, 84-85,112
viski, pobuna, 61
Tomas, Klarens (Clarence Thomas), 227
Tonkinski zaliv, odluka, 210 Viskonsin, 27, 74, 89,105, 160, 193,203
rorijevci, 34, 57, 59, Vitezovi rada, 151
Vitman, Volt (Walt Whitman), 103
Toro, Henri Dejvid (Henry David Thoreau), 14,27,100,103
transcendentalizam, 100 Vitni, Eli (Eli Whitney), 84,
transport, znacaj, 14, 88-90 Viver, Dzejms (James Weaver), 156, 157
Volis, Henri(Henry Wallace), 174, 194
rrezvenjacki pokret, 101, 162, 166, 175; vidi takode prohibicija
Voren, Erl (Earl Warren), 200, 211, 228
Truman, Hari S. (Harry S. Truman), 173, 174, 190, 192, 193, 199
Votergejt, afera, 18,221-224,241,254
Tulsa, Oklahoma, 171
Vrhovnisud(SAD),63,69,83,93, 117, 131-133, 144, In, 193, 199,212.227
Tven. Mark (Mark Twain), 163
Zakoni 0 strancima i neprijateljskoj propagandi. n
ubistva, politicka, 117, 134, 154,211,214,224
zakoni 0 useljavanju, 1'75
ugalj, 133, 145, 146, 147, 148,154,170,178
zakon i razvoj prava, 61; vidi takode zlocin i pravda; Vrhovni sud
umetnost, 104, 164, 200-20 I, 226-227
unitarizam, 99 Zakon 0 Kanzasu i Nebraski, 117, 118,
univerzalizam,99 Zakon 0 nacionalnoj bezbednosti, 190
Zakon 0 naseljavanju, 127
univerziteti, 45,127,165,195
Zakon 0 neutralnosti, 184
Uredba 0 severozapadu, 66, 77
Zakon 0 ovlascenjirna za vodenje rata, 225
ustavni arnandrnani: 13- 110; 14-131, 144; 15-131; 16-161, 196;17-63,161; 18-166; Zakon 0 pravima, 67
19-162; 26-227
utopizarn, 100, 102 Zakon 0 seceru, 54
Zakon 0 spijunazi, 169
Zakon 0 taksarna, 54
Vajoming, 106, 135-137, 162, 176
Vako, Teksas, 131, 240 Zakon proti v trustova, 144, 160, 161
Zapadna Virdzinija, 23, 76, 105, 119, 122, 170
Valas, Dzordz (George Wallace), 254, 218, 219
zatvori, vidi zlocin i pravda
Van Bjuren, Martin (Martin Van Buren), 92, 94
.zavera ropske snage", 119
Vanderbilt. Komelijus (Cornelius Vanderbilt), 144,
zlato, 79,108-109,136-138
Vasington DC: pozar u Gradanskom ratu, 74; osnivanje, 64; rast, 196; protesti i pobune,
zlocin i pravda, 33-35, 82-83, 98,134,158,199-200,214,223,225-226,227; vidi takode
158,171,178,199,214,230
droge; zakon i razvoj prava; policija
Vasington, Dzordz (George Washington); vidi lakode Revolucionarni rat
Vasington, Buker T. (Booker T. Washington), 134
Vasington, drzava, 108-109, 171, zeleznice, 14,81,89-91,102,109,117,127,136-139,141,145.148, 150, 152
zene, vidi feminizam
Vasingtonski pomorski ugovor, 172
Zensko hriscansko trezvenjacko drustvo, 162,
Vatoga, udruzenje, 77
zensko pravo glasa, 100, 152, 162; vidi takode feminizam, 162
Vebster, Danijel (Daniel Webster), 104, 112, 116
zumalizam, vidi novine i ~urnalizam
Vedermen, pokret, 219, 220
Velika jezera, 48, 60, 66, 76, 88
Veliko budenje, 45-47,84
Venecuela, 141, 142
Vermont, 35, 64, 67, 68, 84,182
verske kontroverze, 32-33, 43-47, 99-103,164-166,240
vestice, 33, 37
Vigovska stranka, 94, 96, 118
268 269