P. 1
Seminarski rad-Projektovanje informacionih sistema

Seminarski rad-Projektovanje informacionih sistema

|Views: 1,176|Likes:
Published by igor6995

More info:

Published by: igor6995 on Mar 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/10/2013

pdf

text

original

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET POSLOVNE

EKONOMIJE

SEMI NARSKI RAD
PREDMET :PROJEKTOVANJE INFORMACIONIH SISTEMA TEMA: UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA U INTERLIGNUM D.O.O.

Mentor : Prof.dr Branko Latinović Banja Luka , 2011 god.

Student : Igor Simunović Indeks br. : 154- 08/VUM

.....5 Formiranje baze podataka……………………………………………………….......................... Uvod.............o..... 2..............................4 Funkcionisanje baze podataka u Interlignum d............o.....................................13 9.............3 Uloga i ciljevi baze podataka.................................…………8 Korištenje baze podataka……………………………………………………….....9-12 Zaključak ………………………………………………………………………………….................Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d............……....................................o Contents 1........9 Umrežavanje podataka…………………………………………………………………....................................................................5-7 Ažuriranje baze podataka…………………………………………………………......................o................................. Literatura.......................14 Literatura 2 ..........……………..........................

pojavom sve agresivnije konkurencije. primorani smo konstantno da radimo na usavršavanju baza podataka I izvlačenju maksimuma iz njih. Iz tog razloga izgradili smo kvalitetnu bazu podataka kao jedno od osnovnih elemenata našeg uspjeha da u roku od osam godina našeg postojanja postanemo vodeći distributer navedenih poluproizvoda. kontrole kretanja roba. pronalaženje i ispravljanje grešaka u prometu roba i usluga 1 . shvatili smo na samom početku da bez kvalitetne informacije nećemo imati prednosti nad konkurencijom. Uvod Jedan od modela povećanja konkuretnosti preduzeća koji je široko prihvaćen u razvijenim zemljama predstavlja kvalitetno upravljanje bazama podataka i njihovo maksimalno korišćenje kao svoje prednost na tržištu.o.Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o 1. Uz mali broj zaposlenih u komercijalnim poslovima neophodno je obezbjediti kvalitetnu informativnu mrežu radi što bolje komunikacije među zaposlenima. Porastom tržišta I povećanjem ponude I tražnje . odnosno da su korištena iskustva koja su dobijana u toku samog rada I kao takva smo ih ugrađivali u postojeće programe.Kao preduzeće koje se bavi veleprodajom poluproizvoda za proizvodnju namještaja i sobnih vrata na cijeloj teritorije Bosne I Hercegovine . Mora se imati u vidu da je programska podrška postepeno se usavršavala. a samim time.

mjenjanje parametara u fizičkoj strukturi. akose fizička struktura promjeni ( na primjer. Fleksibilnost pristupa podatcima.o 2. Mora postojati pouzdana zaštita baze u slučaju kvara hardvera ili greške u radu sistema softvera. svrha baze se vremenom mijenja. pohranjenih u spoljnoj memoriji računarskog sisteme. Velika baza zahtjeva stalnu brigu: praćenje perfomansi. U starijim hijerarhijskim I mrežnim bazama podataka. Lokalna logička definicija obično se svodi na izdvajanje samo nekih elemenata iz globalne definicije. Čuvanje integriteta. Operacije s podatcima moraju se odvijati dovoljno brzo. Razdvaja se globalna logička definicija cijele baze podataka od lokalne logičke za jednu aplikaciju.Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. I to u situaciji kada postoje greške u aplikacijama. promjena. podatci se prepišu na druge datoteke na drugim diskovima).Mora postojati mogućnost da se korisnicima ograniči prava korištenja baze. Korisnici I aplikacije pritom ne moraju poznavati detalje fizičkog prikaza podataka. Takođe. Zaštita od neovlašćenog korištenja. Uloga i ciljevi baze podataka Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka. Istovremeni pristup do podataka.To znači. regulisanje ovlašćenja korisnika. dakle korisnik je mogao pretraživati podatke jedino onim redosljedom koji je bio predviđen u vrijeme projektovanja I implementacije baze. Danas se zahtjeva da korisnik može slobodno pretraživati po pdatcima. dakle da se svakom korisniku reguliše ovlaštenje šta on smije a šta nesmije raditi sa podatcima. Uvede se novi zapis ili veza). Na brzinu pristupa može se uticati odabirom pogodnih fizičkih struktura podataka. Ovom zahtjevu zaista zadovoljavaju jedino relacione baze podataka. to neće zahtjevati promjene u postojećim aplikacijama. 1 . pa povremeno treb podesiti logičke strukture. staze pristupanja podatcima bile su unaprijed definisane. Pritom korisnici ne smiju ometati jedan drugoga. brisanje i čitanje podataka obavlja se posredstvom zajedničkog softvera. te po svom nahođenju uspostavljati veze među podatcima. Nastoji se automatski sačuvati korektnost I konzistencija podataka. kome na raspolaganju stoje razni alati. I prema tome taj viši nivo rada ogleda se u tome što tehnologija baze podataka nastoji ispun ti sledeće ciljeve: Fizičku nezavisnost podataka. rutinsko pohranjivanje rezervnih kopija podataka. Mogućnost podešavanja I kontrole. u skladu s potrebama određene aplikacije. te konfliktne istovremene aktivnosti korisnika. Drugim riječima ako se logička definicija promjeni(npr. Baze podataka prestavljaju viši nivo rada s podatcima u odnosu na klasične programske jezike. Podatci su istovremeno dostupni raznim korisnicima I aplikacionim programima. Mogućnost oporavka nakon kvara. već se referenciraju na logičku strukturu baze. Baza mora omogućiti da veći broj korisnika istovremeno koristi iste podatke. Logička nezavisnost podataka. uz neke jednostavne transfomacije tih elemenata. Zadovoljavajuća brzina pristupa. te svaki od njih treba imati utisak da sam radi sa bazom.o. Razdvaja se logička definicija baze od njene stvarne fizičke strukture. Odgovorna osoba zove se administrator baze podataka. to neće zahtjevati promjene u postojećim aplikacijama. Ubacivanje. te izborom pogodnih algoritama za pretraživanje. Ovakvi poslovi moraju se obavljati centralizovano.

obrađene itd. dorađene .o. Formiranje baze podataka Formiranje baze podataka podrazumjeva otvaranje konta komitenata sa svim potrebnim podatcima. Jer to je neophodno radi stalnog proširenja poslova a samim tim i potrebne nadogradnje programskih rješenja. pri čemu treba voditi računa da budu što detaljniji radi budućih potreba kako je prikazano na slici 1 i 2 . Obrada podataka se obavlja pomoću sistema za obradu podataka InterBase & FireBird Manager kojeg između ostalih koriste i sledeće firme: • Motorola • Nokia • MCI • Northern Telecom • Bear Stearns • The Money Store • The US Army • NASA • Boeing 4.o. Aplikacije na terminalime su urađene u Delphi 7 koji obezbjeđuje fantastične mogućnosti za izradu različitih vrsta izvještaja gdje u saradnji sa programerom u kratkom roku mogu biti pripremljene.o 3.o.Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. Slika 1 Slika 2 1 . Funkcionisanje baze podataka u Interlignum d.

U Interlignum d. opis materijala .o.Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. što će mu uveliko olakšati dalji rad. Slika 3 1 .o Takođe pored baze podataka komitenata neophodna je baza materijala koji ulaze u promet sa svim svojim karakteristikama kao što su identifikacioni broj .o. Kod određivanje ID broja mora se imati u vidu da šifra artikla bude što prepoznatljivija za korisnika.površinska struktura • _____XXXX -.o.boja materijala Opis materijala sadrži dimenzije materijala izražene u određenoj jedinici mjere kako je prikatano na slici 3. šifra proizvoda se sastoji od osam numera gdje su : • XX ________ -. jedinica mjere I drugi neophodni podatci.debljina materijala • __XX______ -.

Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. što se tiče poreza na dodatu vrijednost (slika 6). zatim vrste dokumenata koji će biti u opticaju (slika 5). Slika 4 Slika 5 1 .o. dali su robe koje su u bazi robe sa povlasticama ili bez njih.o Pored gore navedenog neophodno je napraviti baze podataka jedinica mjere (slika 4) po međunarodnim standardima.

broj fakture dobavljkača datum isporuke itd (slika 7) • Slika 7 Izlaz roba koji se definiše preko raznih dokumenata kao što su poreska faktura. 4. takođe tu su i potrebni podatci od dobavljača roba. odnosno prilikom izrade dokumenata neophodnih za knjgovotstvo unose se i podatci neophodni za bazu. cijenu proizvoda sa izraženim diskontima ako postoje. baza podataka je dizajniran tako da može da prati istoriju podataka. 1 . obuhvaćeni su i podaci važni za razne statističke analize i finansijsko knjigovodstvo. kao što su naziv.Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. da podržava prikupljanje podataka iz više izvora kao i prosleđivanje podataka drugim skladištima u zavisnosti od toga čija je odgovornost ažuriranje podataka. U našem slučaju su dva osnovna dokumenta sa kojima se ažuriraju podatci odnosno formira baza špodataka a to su: • Ulaz roba koji se definiše preko kalkulacija proizvoda. Takođe. izdatnica . otpremnica i prestavljaju izlaz robe iz skladišta a samim tim prave promet podataka u bazi.o. Pored podataka koji su neophodni za funkcionisanje materijalnog knjigovodstva. Ažuriranje baze podataka Ažuriranje baze podataka u našem slučaju odvija se u samom procesu rada u bazi podataka.o Slika 6 Prilikom definisanja modela podataka vodilo se računao tome da se obuhvate svi podaci koji bi trebalo da se nađu u centralnom informacionom sistemu jednog preduzeća. Ti dokumenti takođe treba da sadrže sve potrebne podatke o materijalu kako je pokazano na slici 8. koja u sebi sadrži neophodnu količinu proizvoda.

što između nas i partnera odnosno kupaca i dobavljača. Prije svega neophodno je da server ima internet konekciju koju ostvaruje preko lokalnih internet provajdera u obliku bežične (wireless) internet konekcije ili ADSL internet konekcije.o Slika 8 4.Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. Poslovne jedinice u preduzeću su fizički odvojene i zbog toga moramo koristiti internet konekciju za uvezivanje računara Kako je prikazano na slici 9 .o. 5. Kao sredtstvo kontrole baza podataka je neophodna u svakom preduzeću kao jedan od osnovnih faktora kvalitetnog poslovanja. Umrežavanje baze podataka Uz pomoć stručnjaka za hardver i softver u preduzeću Interlignum smo napravili računarsku mrežu koja uveliko olakšava rad i komunikaciju što između nas samih. Po meni jedan od osnovnih motiva korištenj baze podataka je da pronađemo i ustanovimo određene greške u našem poslovanju i da ih u što kraćem mogućem roku ispravimo. U stanju smo da vidimo kompletan promet materijala. POSLOVNA JEDINICA 1 CENTARLNI RAČUNAR SERVER 1 TERMINAL 1 TERMINAL 2 TERMINAL-REPLIKACIONI SERVER POSLOVNA JEDINICA 2 TERMINAL 1 TERMINAL 2 TERMINAL 3 TERMINAL 4 SERVER 2 TERMINAL 1 TERMINAL 2 TERMINAL 3 1 . Terminali prestavljaju mjesta obrade podataka a server obezbjeđuje njihovu povezanost sa ostatkom preduzeća. takođe strukturu proizvoda koji se prodaju na tržištu njihova potražnja. Korištenje baze podataka Korištenje baze podataka za usavršavanje poslovanja je jedan od glavnih razloga cijelog procesa formiranja baze preko ažuriranja iste. poslovne jedinice u sastavu svoje računarske mreže imaju jedan server i par terminala u zavisnosti od potrebe. kako kupcima tako i dobavljačima . kompletan promet materijala po komitentima.

Uz pomoć programa Hamachi mi koristimo globalnu internet mrežu da bi napravili svoju lokalnu mrežu.Ovakva mreža formira virtualni tunel između korisnika koji služi za razmjenu podataka.o.o Slika 9 Program koji je zadužen da iskoristi postojeće IP adrese servera koji su u sklopu poslovnih jedinica preduzeća je Hamachi ( slika 2).Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. Određivanje uslova pod kojim će se prenos izvršiti obavlja se programom Replication Manager (slika 11) 2 . Kao okidač cijelog procesa postavljen je replikacioni server odnosno program na jednom od terminala koji zadaje uslove replikacije odnosno prenosa podataka. Slika 10 Kako je prikazano na slici 10 . pored naziva skladišta je i IP adresa istog odnosno adresa na kojoj se nalaze serveri poslovnih jedinica u globalnoj internet mreži. Ovaj program koristi IP (Internet Protocol) adrese koje su “zamrznute” prilikom prve aktivacije Hamachia. i kao takve su spremne da budu iskorištena za virtualnu privatnu mrežu (VPN-virtual private network).

Slika 12 Kako smo već rekli program koji je zadužen za samu replikaciju zove se Replication Server (slika 13) . Ovaj program koristi postojeću mrežu ostvarenu pomoću Hamachi-a i replikuje podatke između poslovnih jedinica i poslovnih jedinica i centrale sumira sve podatke i šalje ih u centralni računar u bazu (slika 12).Radi lakšeg razumjevanja prikazali smo na slici 12 šematski izgled ostvarenih replikacionih veza između poslovnih jedinica na jednoj strani i poslovnih jedinica i centrale (01 InterLignum) na drugoj strani. Prema tome svaka poslovna jedinica ima uvid samo u svoje promete materijala a koristi sve šifarnike zajedno sa ostalim poslovnim jedinicama . otpremnica.o Slika 11 Ovaj program određuje pravila u prenosu podataka od izvora (Source) do cilja (Target). redova u dokumentima zbog kojih je došlo do greške i da iste što lakše ispravimo radi daljeg nesmetanog rada. Samo sa centralom ili kako naši radnici vole da kažu “Upravom” dozvoljena je razmjena prometa materijala a samiom tim dokumenata u vezi sa tim (računa.’ 3 . kalkulacija.o.Takođe je moguće hronološki pregledati replikacije odnosno prenose podataka (slika 14) radi pronalaženje konflikta ili grešaka koji mogu da nastanu u procesu prenosa. partnera. trgovačkih knjiga …). Putem monitora možemo da dođemo do konkretnih zapisa. troškova…) koje mogu da koriste sve poslovne jedinice. Zbog sigurnost podataka njega smo postavili na jednom od terminala jer nam se učinilo sigunije nego da ga postavimo direktno na računar na kome se nalazi baza podataka.Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. jer smo procijenili da nema potrebe da sve PJ imaju uvida u rad drugih a samim tim smanjujemo opterećenje prilikom prenosa podataka. Između poslovnih jedinica kao podaci kruže šifarnici (materijala. dokumenata.

Brzina prenosa zavisi od obima podataka i kvaliteta internet veze. I na kraju . Prenos podataka se odvija u tekstualnom formatu i nikakvi grafički elementi nisu uključeni u prenos podataka jer bi brzo zagušili promet.Iz tog razloga podaci koji prate robu moraju biti što tačniji jer je komplikovana naknadna ispravka.Seminarski rad Slika 13 Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. Pored veleprodaje u svom sastavu ima i tri maloprodajne jedinice ( dva salona namještaja i jedan salon podova). Ovaj program koristi IP (Internet Protocol) adrese koje su “zamrznute” prilikom prve aktivacije Hamachia. i kao takve su spremne da budu iskorištena za virtualnu privatnu mrežu (VPN-virtual private network).o Slika 14 Takođe treba napomenuti da u prosjeku svakih pet minuta Replikacioni Server “obiđe” poslovne jedinice i pokupi promjene nastale u tom periodu i prenese ih u bazu podataka u centralni računar. 6.o. Kao najveći distributer ove vrste poluproizvoda u Bosni i Hercegovini neophodna je kvalitetna računarska mreža za obavljanje djelatnosti odnosno obezbjeđivanje kvalitetne i blagovremene informacije.Takođe treba napomenuti da je u cijenu proizvoda uključen i transport robe do kupca odnosno paritet isporuke Fca/ Kupac pa je prema tome mjesto prodaje odnosno obavljanja transakcije u skladištu kupca. kompletna baza podataka čuva se na jednom računaru sa dva HardDisc-a gdje se sa jednog kopira na drugi radi mogućeg oštećenja i samim tim gubljenja dragocijenih podataka. Zaključak Firma Interlignum sa sjedištem u Tesliću bavi se veleprodajom repromaterijala za proizvodnju namještaja i unutrašnje stolarije. Program koji je zadužen da iskoristi postojeće IP adrese servera koji su u sklopu poslovnih jedinica preduzeća je Hamachi ( slika 2). Uz mali broj zaposlenih u komercijalnim poslovima neophodno je obezbjediti kvalitetnu informativnu mrežu radi što bolje 3 .Ovakva mreža formira virtualni tunel između korisnika koji služi za razmjenu podataka.

da bi smo mogli dati brz odgovor o stanju robe na našem skladištu što našem kupcu što nama samim. Prof. pronalaženje i ispravljanje grešaka u prometu roba i usluga . Zahvaljujući ovakvim softverskim rješenjima u stanju smo kvalitetno dati u svakom trenutku podatke vezane za našu robu i osjećamo se dominantnije u odnosu na konkurenciji jer nudimo kvalitetniji servis 9. Dr Branko Latinović.o komunikacije među zaposlenima. Banja Luka.. 2 . Informacioni sistemi . shvatili smo da ključ uspjeha ovakvog preduzeće kakvi smo mi leži samo u brzini i kvalitetu isporuke.o. Literatura 1. Pošto smo zaključili da roba s kojom radimo manje više je istog kvaliteta kao i kod konkurencije. Jun 2006.Seminarski rad Upravljanje bazama podataka u Interlignum d. Sve ovo je urađeno samo iz tog razloga da bi smo bili što konkurentniji na tržištu . kontrole kretanja roba.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->