P. 1
Goran Filipi - Istrorumunjske etimologije _3

Goran Filipi - Istrorumunjske etimologije _3

|Views: 618|Likes:
Published by valer_crushuveanlu

More info:

Categories:Types, Research, Science
Published by: valer_crushuveanlu on Mar 12, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/10/2012

pdf

text

original

Sections

Goran Filipi ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE (Knjiga 3: zoonimi: šumske i poljske životinje; mikonimi; bačvarska terminologija

)

Ova je knjiga nastala kao posljedak rada na projektu Istrorumunjske etimologije (140-0000000-1320)

Goran Filipi

ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE (Knjiga 3: zoonimi: poljske i šumske životinje; mikonimi; bačvarska terminologija)

ZNANSTVENA UDRUGA MEDITERAN ZALOŽBA ANNALES

Pula, Koper 2008.

Goran Filipi Istrorumunjske etimologije (Knjiga 3: zoonimi: šumske i poljske životinje; mikonimi; bačvarska terminologija) Knjižnica VERBA MORITURA, knjiga 4 Ovu knjigu uredila: Ivana Poldrugo Ocjenjivači: akademik August Kovačec i prof. dr. Žarko Muljačić, dop. čl. HAZU Naslovnica: Goran Filipi Fotografije: Goran Filipi Računalni slog: Hrvoje Grubić Nakladnik: Znanstvena udruga Mediteran, Pula Sunakladnik: Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Založba Annales Koper Za nakladnika: Barbara Buršić Giudici Za sunakladnika: Darko Darovec Tisak: Colgraph d. o. o., Pula Naklada: 1000 primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikaciji Sveučilišna knjižnica u Puli UDK 811.135.1'282'373.6(497.5-3 Istra) FILIPI, Goran Istrorumunjske etimologije / Goran Filipi . - Pula : Znanstvena udruga Mediteran, 2006-. ISBN 953-96986-5-0 (cjelina) Knj. 3 : Zoonimi: šumske i poljske životinje; mikonimi; bačvarska terminologija. - 2008. - (Knjižnica Verba moritura ; knj. 4) Bibliografija. - Kazala. - Sažetci na više jezika ISBN 978-953-96986-9-8

ISBN 953-96986-5-0 (cjelina); ISBN 978-953-96986-9-8 Tiskanje knjige omogućila je: Istarska županija

Sadržaj

SADRŽAJ
UVODNE NAPOMENE ZOONIMI (šumske i poljske životinje) Sisavci (Mammalia) Lisica (Vulpes vulpes) Poljski zec (Lepus europaeus) Divlja svinja (Sus scropha) Medvjed (Ursus arctos) Medvjedica Vuk (Canis lupus) Vučica Srna (Capreolus capreolus) Srndać Jelen (Cervus elaphus) Košuta Jazavac (Meles meles) Kuna (Martes martes) Lasica (Mustella nivalis) Vjeverica (Sciurus vulgaris) Jež (Erinaceus europaeus) Krtica (Talpa europaea) Miš (Mus musculus) Poljski miš (Microtus arvalis) Šumska rovka (Sorex araneus) Štakor (Mus rattus) Šišmiš/Netopir (Vespertilio murinus) Tvor (Mustella putorius) 399 405 405 405 405 406 407 407 408 408 409 409 409 409 410 410 411 411 411 412 412 413 414 414 415 417

393

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Puh (Glis glis) Kolutićavci (Annelida) Pijavica (Sanguisuga medicinalis) Kišna glista (Lumbricus terrestris) Gujavica (Lumbricus rubellus) Gmazovi (Reptilia) Zmije (Serpentes) Opći naziv za zmiju (Serpes) Ri ovka (Vipera berus) Crna ri ovka (Vipera berus var. prester) Poskok (Vipera ammodytes) Bjelouška (Tropidonotus natrix/Natrix natrix) Krvosasac/Guž (Coluber longissimus) Ugristi (o zmiji) Gušteri (Sauria) Sljepić (Anguis fragilis) Siva gušterica (Lacerta agilis) Zelembać (Lacerta viridis) Barska kornjača (Emys orbicularis) Mekušci (Mollusca) Puž (Helix pomatia) Puž balavac/Puž glać (Limax agrestis) Vodzemci (Amphibia) Žaba (Rana) Punoglavac Zelena žaba (Rana esculenta) Sme a hržanica (Rana temporaria) Žaba gubavica (Bufo bufo vulgaris) Gatalinka (Hyla arborea) Crni daždevnjak (Salamandra atra) Pjegavi daždevnjak (Salamandra maculata) Podrijetlo obra enih zoonima MIKONIMI

418 418 418 419 419 420 420 420 421 422 422 424 424 426 426 426 427 428 429 431 431 431 433 433 434 435 436 436 437 437 439 439 441

394

Sadržaj

Gljiva – opći naziv (Fungus) Livadarka (Agaricus campestris) Martinčica (Agaricus geotropus) Topolovka (Agrocybe aegerita) Sme a preslica (Amanita fulva) Muhara (Amanita muscaria) Brašnjača (Amanita ovoidea) Puzvica (Armillariella mellea) Grmovača (Armillariella tabescens) Vrganj (Boletus edulis) Bljuvara (Boletus uridus) Lisičarka (Cantharellus cibarius) Kladuša (Clavaria flava) Volovski jezik (Fistulina hepatica) Panjevčica (Keuhneromyces mutabilis) Puhara (Lycoperdon perlatum) Sunčanica (Macrolepiota procera) Smrčak (Morchella esculenta) Brestovača (Pleutorus sapidus) Crni tartuf (Tuber melanosporum) Bijeli tartuf (Tuber magnatum) Neidentificirani nazivi Zaključak BAČVARSTVO Bačve i druge drvene posude Bačva Bačvar Velika, najveća bačva za vino Badanj (kaca) Bačvica (karatel) Omanja bačva (barilo) Brenta (za nošenje grož a) Omanja kada

441 442 442 443 443 444 445 446 447 448 449 449 450 451 452 452 453 454 455 456 456 456 457 459 459 459 459 460 462 462 464 465 466

395

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Čabar Vjedro Vjedro s jednom ručicom Kabao (maštel) Metlica za čišćenje posuda Potporanj na kojemu leži bačva Grede ispod bačve Dijelovi bačve Dno bačve Trbuh (trup) bačve Polukružni dio bačve Obruč oko bačve Duga Čepovi i otvori na bačvi Vranj (čep i rupa za nj) Čep na vranju Omotati tkaninom (o vranju) Stupa, kudjelja Čep na dnu bačve Pipa na bačvi (samo cjevčica) Pipa na bačvi (naprava s dijelom za zatvaranje mlaza) Čepić na pipi Otvor na dnu bačve Osobine bačava i radnje s njima Oplaknuti (o bačvi) Uvarak od dunja i breskvina lišća Oplaknuti uvarkom od dunja (o bačvi) Rasušiti se (o bačvi) Rasušen (o bačvi) Puštati (o bačvi) Nepropustan (o bačvi) Nabrekao (o bačvi) Utor (žlijeb na dnu bačve)

468 469 470 471 472 473 474 474 474 475 476 476 477 478 478 479 480 481 482 482 483 483 484 485 485 486 489 489 490 491 492 494 494

396

Sadržaj

Utoriti Drveni čekić za bačve Zaključak KAZALA KAZALO POJMOVA KAZALO SUSTAVNIH NAZIVA KAZALO ZABILJEŽENIH IR. OBLIKA KAZALO OBLIKA IZ LITERATURE I NEIR. OBLIKA KOJE SMO SAMI ZABILJEŽILI Rumunjski idiomi Istrorumunjski Knjiž. rumunjski i dačkorumunjski Arumunjski Meglenorumunjski Italski idiomi i istriotski (Istro)mletački Istriotski Furlanski Knjiž. talijanski Ini italski idiomi Istarski slavenski idiomi Čakavski Istroslovenski Ini slavenski idiomi Hrvatski (književni i neistarski idiomi) Slovenski (književni i neistarski idiomi) Srpski Bugarski Češki Ruski Ini idiomi Latinski Grčki

495 496 498 499 501 507 511 523 523 523 529 530 532 533 533 534 534 535 535 535 535 539 539 539 540 540 541 541 541 541 541 541

397

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Indoeuropski Staroindijski Engleski Njemački Francuski Ma arski KAZALO KRAJNJIH ETIMONA Indoeuropski Latinski Starogrčki Praslavenski Germanski Srednjevisokonjemački Starovisokonjemački Galski Franački Langobardski Njemački Ma arski Turski Perzijski BIBLIOGRAFIJA SAŽETAK/REZUMAT/RIASSUNTO/POVZETEK Sažetak Rezumat Riassunto Povzetek

542 542 542 542 542 542 543 543 543 544 544 546 546 546 547 547 547 547 547 547 547 549 557 559 562 565 568

398

Uvodne napomene

UVODNE NAPOMENE

Treća je knjiga istrorumunjskih etimologija podijeljena u tri cjeline: obradili smo nazivlje za poljske i šumske životinje, mikonime i bačvarsku terminologiju. Najveći je dio gra e prikupljen osamdesetih godina prošloga stoljeća u vrijeme rada na IrLA, no gra a je dobrim dijelom dopunjena tekućim terenskim i telefonskim provjerama tijekom pisanja ove knjige. Gra a se sastoji od odgovora na više od tri stotine pitanja (pojmova) što je dalo znatno veći broj oblika koji se me usobno više ili manje razlikuju. Od pedesetak zoonima samo je dvanaestak (24%) naziva domaćih, uz nekoliko hibridnih sintagmi koje mogu biti i kalkovi prema čakavskome (npr. divĺu pork vs. dîvĺa svîńa). Ostali su nazivi posu eni iz čakavskih govora. Izravnih mletacizama nema (osim možda ğirin), svi su ušli posredovanjem čakavskoga. Što se mikonima tiče istrorumunjski ih je gotovo sve preuzeo iz čakavskih idioma. Ti su čakavski mikonimi uglavnom domaćeg podrijetla, uz minimalan broj posu enica iz istromletačkoga. Samo su dva mikonima nastala u ir. (guba de klen, guba de topolε), no i oni su vjerojatno kalkirani prema klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi za koje smo ustvrdili da su iz čakavskoga mogli nastati i unutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo našli čakavskih paralela pa smo čakavske oblike samo pretpostavili – 399

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

osnovne riječi iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postoje naime u ir. kao posu enice iz čakavskoga. U terminologiji bačvarstva pak prevladavaju posu enice iz čakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletačkog podrijetla. Domaćih je izraza malo, no za neke (npr. čep) ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su domaći jer u potpunosti odgovaraju čak. oblicima (držimo da su njima samo poduprti). U Žejanama ima nešto i mogućih posu enica iz slovenskih govora koje opet ne možemo sa sigurnošću definirati takvima (npr. pinter). I na koncu, jedan smo oblik (kalkun) odredili kao čakavizam predmletačkog podrijetla. Svaki se termin potvr uje i uspore uje s gra om iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumujskih oblika sa sličnim u okolnim čakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije (govori otoka Krka i Dalmacije bitni su za etimologijska rješenja mnogih ir. termina zbog kretanja Istrorumunja u povijesti), odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječ o izvornim riječima. Prikupljeni se nazivi uspore uju i s mletačkim (prije svega istromletačkim) riječima jer su mnogi čakavizmi u istrorumunjskome mletačkog podrijetla, dok je samih mletacizama u ir. jako malo. Do čakavske, istarskoslovenske i (istro)mletačke gra e dolazimo iz odgovarajućih rječnika i drugih pisanih izvora, a dobar smo dio i te gra e sami prikupili. Gra u iz drugih rumunjskih dijalekata navodimo samo iz izvora281. Osim o obliciIsto vrijedi i za gra u iz drugih idioma (furlanski, talijanski, njemački, španjolski...).
281

400

Uvodne napomene

ma koji su predmetom navedenih cjelina, na jednak se način razglaba i o istrorumunjskim riječima koje su s njima u bilo kakvoj svezi. Za istrorumunjske oblike koje smo sami zabilježili služimo se grafijom koju smo sastavili za IrLA. Riječ je o prilago enoj hrvatskoj latinici kojoj su dodani grafemi koji izražavaju istrorumunjske posebne glasove i posebni znakovi za digrame lj i nj: å - stražnje muklo a F - jako otvoreno e I - poluglas, čuje se izme u v i r u hrvatskoj riječi vrt - odgovara rumunjskome ă 2 - jako umekšano č W - umekšano š X - umekšano ž u - početni glas u tal. zelo Q - glas izme u hrvatskoga dž i R - velarni zvučni frikativ, kao u španjolskom lago S - hrvatsko lj T - hrvatsko nj Naglasak u ir. riječima bilježimo podcrtavanjem naglašenoga vokala, osim å koje je uvijek naglašeno. U jednosložnim riječima naglasak se ne bilježi. Ir. imenice navode se u jednini bez člana, čemu slijede nastavci za odre eni član (-u ili -a), za množinu (-o, -e, -č itd.), za množinu s odre enim članom (-i, -ele,…) i na kraju odrednica roda (m., ž., n. ili bg.282). Uz infinitiv glagola daje se i oblik za 1. l. jd. prezenta.
bg. je rumunjski srednji rod (dvorod), a n. je srednji rod čakavskoga (slavenskoga) tipa.
282

401

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Čakavske, slovenske i istromletačke riječi koje smo sami prikupili pišemo istom grafijom (za slovenski koristimo i w – kao u engl. riječi wild), a naglasak bilježimo kako je to uobičajeno u odgovarajućim dijalektološkim praksama, dok oblike iz literature vjerno prenosimo prema izvorniku (osim srpske ćirilice koju transliteriramo). U citatima značenja iz raznih rumunjskih rječnika u zagradi se ponekad daje samo najnužniji prijevod radi boljega snalaženja čitatelja koji rumunjski ne razumiju (kad je značenje posebno bitno za razumijevanje etimologije, odnosno onoga što se želi reći). Citati iz ostalih jezika rijetko se prevode. Za bolje snalaženje u gra i knjizi smo dodali kazala: Kazalo pojmova; Kazalo sustavnih naziva; Kazalo zabilježenih ir. oblika; Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili: I. Rumunjski idiomi: A. Istrorumunjski, B. Knjiž. rumunjski i dačkorumunjski, C. Arumunjski, D. Meglenorumunjski; II. Italski idiomi i istriotski: A. (Istro)mletački), B. Istriotski, C. Furlanski, D. Knjiž. talijanski, E. Ini italski idiomi; III. Istarski slavenski idiomi: A. Čakavski, B. Istroslovenski; IV. Ini slavenski idiomi: A. Hrvatski (književni i neistarski idiomi), B. Slovenski (književni i neistarski idiomi), C. Srpski, D. Bugarski, E. Češki, F. Ruski; V. Ini idiomi: A. Latinski, B. Grčki, C. Indoeuropski, D. Staroindijski, E. Engleski, F. Njemački, G. Francuski, H. Ma arski; Kazalo krajnjih etimona: A. Indoeuropski, B. Latinski, C. Starogrčki, D. Praslavenski, E. Germanski, F. Srednjevisokonjemački, G. Starovisokonjemački, H. Galski, I. Franački, J. Langobardski, K. Njemački, L. Ma arski, M. Turski, N. Perzijski 402

Uvodne napomene

U radu smo koristili sljedeće kratice: acc. – akuzativ izv. – izvedenica alb. – albanski jd. – jednina ar. – arumunjski juž. s. – južna sela arap. – arapski (Šušnjevica, Nova Vas, bav. – bavarski Jesenovik, Letaj, Brdo, bilj. – bilješka Škabići, Trkovci, bg. – srednji rod Zankovci, Miheli, rumunjskoga tipa (dvorod) Kostrčan) bng – bez naznake godine kas. – kasno bug. – bugarski knjiž. – književni coll. – zbirna imenica l. – lice čak. – čakavski lang. – langobardski češ. – češki lat. – latinski čl. – član m. – muški rod dat. – dativ ma . – ma arski dr. – dačkorumunjski mak. – makedonski engl. – engleski mlet. – mletački fr. – francuski mn. – množina fran. – franački mr. – meglenorumunjski furl. – furlanski n. – srednji rod hrvatskoga gen. – genitiv tipa germ. – germanski neodr. – neodre eni gl. – glagol nesklon. – nesklonjiv got. – gotski njem. – njemački grč. – grčki odr. – odre eni hrv. – hrvatski onomat. – onomatopeja im. – imenica perz. – perzijski imlet. – istromletački pl. – plural ir. – istrorumunjski plt. – pluralia tantum istr. – istriotski povr. – povratni 403

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

prid. – pridjev prijedl. – prijedlog prslav. – praslavenski reg. – regionalno rum. – rumunjski rus. – ruski sln. – slovenski srp. – srpski srvnjem. – srednjevisokonjemački st. – staro stcslav. – starocrkvenoslavenski stprus. – staropruski

stsl. – staroslavenski stvnjem. – starovisokonjemački šp. – španjolski šved. – švedski tal. – talijanski tršć. – tršćanski tur. – turski ukr. – ukrajinski umanj. – umanjenica usp. – usporedi v. – vidi vlat. – vulgarnolatinski ž. – ženski rod

404

Istrorumunjska ornitonimija

ZOONIMI (šumske i poljske životinje) 26. Sisavci (Mammalia) 26.1. Lisica (Vulpes vulpes) U Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali smo lisicε, -a, -e, -ele ž, u svim ostalim mjestima lisica, -a, -e, -ele ž. Byhan navodi lisítsę, -tse (IrG 265), Maiorescu lişită283 (VIr 131), Cantemir lişí e, -e (TIr 169), Popovici lisi , -a, -e, -le (DIR 120), Sârbu i Fră ilă lisi a, -e (DIr 224), Kovačec lisí ę, -a; lesí ę, -a i lisí a (IrHR 105). I Radu Flora s. v. vulpe za sva mjesta navodi samo oblike tipa lisi e, lisi a (MALGI 76). Zoonim lisica proširen je diljem slavenskoga jezičnoga teritorija. U ir. govorima riječ je o posu enici iz čakavskih idioma: npr. u Brgudu i Čepiću lis„ca (IrLA 729), u Valturi i Ližnjanu lis„tsa (ILA 729), u Labinu lesica (RLG 110), u Pićnu lesìca (PI 57), na Braču lis„ca (ČL 500) < prslav. *lisica „je izpeljano iz *lisъ 'lisjak', *lisa 'lisica'.” (SES 304)284. 26.2. Poljski zec (Lepus europaeus) U svim smo mjestima zapisali isti zoonim: ĺepur, -u, -2, 2 -i m.

283 284

Vjerojatno pogrešno unijeto. Trebalo bi lisi ă ili lişi ă. Slavensku posu enicu imaju i Meglenorumunji: lísitsă, posu enica iz bugarskoga (DMr 171).

405

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Byhan ima ľépur (IrG 270), Puşcariu ľepur (SIr 314), Maiorescu liepur (VIr 131), Popovici ľepur, -u, -i (DIR 122), Cantemir ľépur, -r (TIr 169), Sârbu i Fră ilă ľepur i iepur (DIr 223), Kovačec ľépur, -u, ľépur, -i za Jesenovik i Žejane (IrHR 109)285. Domaća riječ: dr. iépure (DEX 472), ar. lépure (DDAr 625), mr. ľépur, ľépuri (DMr 176) < lat. lĕpŏrem, DER 4285; lĕpus, -ŏre, REW 4991. 26.3. Divlja svinja (Sus scropha) U Žejanama, Šušnjevici, Novoj Vasi, Brdu, Škabićima, Trkovcima i Kostrčanu zapisali smo divĺu pork, u Letaju, Zankovcima i Mihelima divĺi pork Hibridne sintagme sastavljene od pridjeva divĺi posu enog iz čakavskih govora [u Šušnjevici i Novoj Vasi divĺi, divĺε; divĺi, divĺe/divĺi i divji, divjε; divji, divje/divji i dibĺi, dibĺε; dibĺi, dibĺe/dibĺi, u ostalim mjestima divĺi, divĺa; divĺi, divĺe/divĺi i divji, divja; divji, divje/divji i dibĺi, dibĺa; dibĺi, dibĺe/dibĺi - u Kovačeca nalazimo dív+i (dívľi), dív+a (dívľe), dív+i (dívľi) za Žejane i dívľi, dívľę, dívľi za Šušnjevicu (IrHR 69), u ostalih divľ (SIr 309); dívli, -e (TIr 164); divľi (DIr 207) < čak. divji, divĺi < prslav. *divъ (SES 94, 95)] i domaće imenice pork [u Šušnjevici pork, -u, porc, -i, u ostalim mjestima pork, -u, porč, -i m (isti oblik, porc, nalazimo i u svim ir. repertoarima kojima se služimo osim u Byhana: SIr 321; VIr 141; DRI 138; TIr 176; DIr 255; IrHR 152)] < lat. pŏrcus, REW 6666; DER 6652

Na istoj stranici ima i oblik za ženku ľepurí ę, -a u Šušnjevici i Brdu i ľepurí a u Žejanama te umanjenicu ľepuríć, -u; ľepurí , -u za Šušnjevicu.

285

406

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

> dr. porc (DEX 825); ar. pórcu (DDAr 872); mr. porc (DMr 229). Sintagme su zapravo kalkovi prema čakavskome: npr. d„vĺi pr‚sac u Brgudu, d„vĺi pras‚c u Čepiću (IrLA 731); d„bĺi pras‚ts u Svetvinčentu, Čabrunićima i Valturi, dîmĺi pras‚ts u Ližnjanu (ILA 731)286. 26.4. Medvjed (Ursus arctos) Jedino u Žejanama, uz posu enicu medved, -u, -2, -i m, 2 rabe i domaću riječ urs, -u, urš i -2, -i m, u juž. s. medvid, 2 -u, medviz, -i m, u Šušnjevici i Novoj Vasi još i medvid, 2 -u, -e, -ele bg., a u Letaju još i medvid, -u, -2, -i m. I Radu Flora je u Žejanama zapisao urs, úrsu; urš, úrši+, a u južnim selima oblike tipa medvíd (MALGI 71). Drugi je žejanski oblik domaći: urs (VIr 155; DRI 162; IrG 376; DER 9093), úrsu (IrHR 208 – za Žejane) < lat. ŭrsus, REW 9089, DER 9093 > dr. urs (DEX 1140), ar. úrsu (DDAr 1093), mr. urs (DER 9093). Preostali su oblici čakavizmi. Byhan navodi medvíd, -u, -di, -zi, -durle (IrG 273), Popovici medvid, -u (DRI 124), Maiorescu medved (VIr 133), Cantemir medvíd, -z (TIr 170), Kovačec medvíd, -u, medvíz, -i (IrHR 115) < npr. u Brgudu mƒdved (IrLA 8, 9), u Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi medv„d (ILA 8, 9), u Orbanićima medvƒt (ČDO 489), u Pićnu medvìt (PI 63) < prslav. *medvĕdь (SES 331). 26.4.1. Medvjedica U Žejanama smo zapisali úrsa, -a, -e, -ele ž, Šušnjevici i
286

Usp. mr. porc-dif (DMr 229, s. v. porc) , tako er slavenski kalk: mr. dif = div „divlji” < bug. div (DMr 113).

407

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Novoj Vasi medvidicε, -a, -e, -ele ž, u drugim juž. s. medvidica, -a, -e, -ele ž. Popovici navodi ursońa (DRI 162), Kovačec ursóńe, -a (IrHR 208 – za Žejane)287, a Popovici medvidi , -a, pl. –e (DRI 124). Za etimol. v. 26.4. 26.5. Vuk (Canis lupus) U svim mjestima lup, -u, -2, -i m, u Žejanama, Šušnje2 vici i Novoj Vasi još i lup, -u, -ure, -urle bg. (u Žejanama m.). Domaća riječ. I Radu Flora je zabilježio samo nazive tipa lup (MALGI 72). Byhan ima lup, -pi (IrG 269), Puşcariu lup (SIr 314), Maiorescu lup, mn. lupi (VIr 132), Popovici lup, -u, -i (DRI 121), Cantemir lup, -p (TIr 170), Sârbu i Fră ilă lup, mn. lup (DIr 225), Kovačec lup, -u, lup, -i za Žejane, Jesenovik i Brdo i mn. lúpure za Žejane i Brdo (IrHR 108) < lat. lŭpus, REW 5173; DER 4948 > dr. lup (DEX 587), ar. lup (DDAr 644), mr. lup (DMr 175). 26.5.1. Vučica U Šušnjevici i Novoj Vasi lupε, -a, -e, -ele ž, u ostalim mjestima lupa, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici još i lupicε, -a, -e, -ele ž, u Jesenoviku još i lupica, -a, -e, -ele ž. Maiorescu bilježi lupă, mn, lupe (VIr 132), Popovici lup , -a, -e (DRI 121), Kovačec lupóńe, -a za Žejane288 i lupí ę, -a za Šušnjevicu i Novu Vas (IrHR 108). Za etimol. v. 26.5.
287 288

Usp. dr. (Banat) urs åńe, mr. ursåńĭă (DRI 162, s. v. ursońa). Usp. ar. lupoán'e (DDAr 644), mr. lupoáńă (DMr 176).

408

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

26.6. Srna (Capreolus capreolus) U Šušnjevici i Novoj Vasi s[rnε, -a, -e, -ele ž, u ostalim mjestima s[rna, -a, -e, -ele ž. Od ir. repertoarama koje imamo na raspolaganju naziv nalazimo samo u dvama: s rnę, -a (IrHR 172 – za Šušnjevicu), sârna, -e (DIr 271). Posu enice iz čakavskoga: zoonim poznat diljem slavenskoga svijeta, u Istri npr. srna (PI 105289), sEna (ARJ XVL/311) < prslav. *sьrna (SES 602). 26.6.1. Srndać U Žejanama i svim juž. s. osim u Šušnjevici s[rńåk, -u, s[rńåč, -i m, u Šušnjevici s[rńåk, -u, s[rńåc, -i m. Za srndaća oblik imaju samo Sârbu i Fră ilă: sârńac mn. sârńač (sârńa ) (DIr 271). Čak. *s[rńak, izvedenica od s[rna (v. 26.6.). A možda i posu enica iz nekog slovenskog govora u Istri, bilo izravna, bilo čakvskim posredovanjem: s[rńák (slov. Istra). 26.7. Jelen (Cervus elaphus) U svim mjestima jelen, -u, -2, -i m. 2 Byhan je zapisao +élen, -u, -n-i (IrG 232), Popovici +élen, -u, mn. –ni (DRI 116), Sârbu i Fră ilă ielen, -i (DIr 218), Kovačec +élen, -u (IrHR 95 – za Žejane). Posu enica iz čak.: npr. u Labinu jelen (RLG 80), na Braču jƒlen (ČL 375) < prslav. *elę, gen. *elene (SES 199). 26.7.1. Košuta U Šušnjevici i Novoj Vasi košutε, -a, -e, -ele ž, a u svim
289

Navodi se značenje „košuta” što i ne mora biti netočno.

409

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

ostalim mjestima košuta, -a, -e, -ele ž. Čakavizmi (oblici tipa košuta prošireni su diljem čakavskih govrnih područja) < prslav. *košuta (SES 264). 26.8. Jazavac (Meles meles) U Žejanama vele jåzav[c, -u, jåzavci, jåzavci m, u juž. selima jazv[c, -u, -2, -i m. 2 Od ir. repertoara kojima se služimo samo Sârbu i Fră ilă imaju zoonim: iazbâ i iazbe (DIr 218). Čakavizmi: npr. u Pićnu jàzvac (PI 44), u Vodicama j‚zbac (ID 177), u Rukavcu j‚zvac (RČGR 98), u Čabru j'a:zbec, -a (GČP 88) > prslav. *ĕzvьcь, „izpeljano iz pslovan. *ĕzva 'jama, podzemni brlog'.” (SES 198). Žejanski je oblik vjerojatno pod utjecajem hrvatskoga standarda: j‚zavac (RHJ 410). Ostali su oblici ili jako stari ili posu eni tek u Istri jer južni čakavski dijalekti, koliko je nama poznato, imaju samo oblike tipa jazavac – Autori čak. rječnika kojima se služimo, osim B. Jurišića za Vrgadu, ne donose oblika, vjerojatno jer je kao u standardu: j‚zoāvac (RGV 80). 26.9. Kuna (Martes martes) U Žejanama, Letaju i Brdu kuna, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici i Novoj Vasi kunicε, -a, -e, -ele ž, u Jesenoviku, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu kunica, -a, -e, -ele ž, u Zankovcima i kunice, -a, -e, -ele ž.290
Republika je Hrvatska ubrzo nakon osamostaljenja uvela vlastitu novčanu jedinicu imenom kuna što su preuzeli i Istrorumunji: u Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali smo kunε, -a, -e, -ele ž, u ostalim mjestima kuna, -a, -e, -ele ž.
290

410

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

Byhan je zapisao kunitse, -tse (IrG 258), Popovici cuni , mn. –e (DRI 103), Sârbu i Fră ilă cuni a, -e (DIr 202). Posu enica iz čakavskih govora: npr. u Novom Vinodolskom kun„ca (RČGNV 111), u Senju kūn‚ (SR 62), na Cresu kun‚ (BBT 189) < prslav. *kuna (SES 283). 26.10. Lasica (Mustela nivalis) U Šušnjevici i Novoj Vasi låsicε, -a, -e, -ele ž, u ostalim mjestima låsica, -a, -e, -ele ž. Ir. repertoari kojima se služimo nemaju ovaj zoonim. Kao ni čak. koji se tiču Istre, no mi smo oblik l‚sica potvrdili u više mjesta u Istri, a poznat je i u Dalmaciji: npr. na Braču lãsica (ČL 486) < prslav. *lasica (SES 459, s. v. podlásica). 26.11. Vjeverica (Sciurus vulgaris) U Žejanama veverica, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici i Novoj Vasi livericε, -a, -e, -ele ž, u ostalim juž. s. liverica, -a, -e, -ele ž. Ir. repertoari kojima se služimo ne donose ni ovaj zoonim. Nema ga ni u čak. rječnicima za Istru. No, nazivi tipa veverica, viverica uobičajeni su u svim čakvskim idiomima. Oblik liverica možemo objasniti disimilacijom v – v → l - v, a kako nemamo potvrdu za zoonime tipa liverica u čak. idiomima, moramo dopustiti da je disimilacija mogla nastati i unutar istrorumunjskoga. Bilo kako bilo, riječ je o čakavizmima od prslav. *vĕverica (SES 715). 26.12. Jež (Erinaceus europaeus) U Šušnjevici jez, -u, -2, -i m, u svim ostalima mjestima 2 411

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

jež, -u, -2, -i m. 2 Od autora ir. repertoara koji su nam na raspolaganju samo je Popovici zapisao +e u (DRI 117). Posu enica iz čakavskih govora: npr. jêž u Čepiću (IrLA 732), Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi i Ližnjanu (ILA 732), jƒž u Brgudu (IrLA 732) i jêš u Svetvinčentu (ILA 732) < prslav. *ežь (SES 203). 26.13. Krtica (Talpa europaea) U Žejanama, Brdu, Škabićima i Trkovcima k[rtica, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici i Novoj Vasi k[rtinε, -a, -e, -ele ž, u Letaju, Zankovcima i Kostrčanu k[rtina, -a, -e, -ele ž, u Mihelima k[rt, -u, -2, -i m, u Jesenoviku h[rt, -u, -2, -i m. 2 2 Byhan navodi krtínę, -ne (IrG 255), Cantemir c rtine, -ń (TIr 161), ostali nemaju. U čakavskim govorima imamo: npr. u Brgudu k rtica, u Čepiću k rt (IrLA 733), u Svetvinčentu kFtitsa, xFtina, u Čabrunićima i Valturi k©t„na, u Valturi i Ližnjanu x©t„na (ILA 733), u Pićnu krt (PI 54), u Labinu hrt (RLG 73), u Orbanićima kˆt (ČDO 474) < prslav. *krъtъ (SES 280). Kako je iste etimologije i dr. cârti ă (DEX 156), možemo pretpostaviti da su Istrorumunji riječ u tom obliku rabili i prije dolaska na Krk i Istru, a da su je kasnije prilagodili prema čakavskim terminima, dok bi žejanski oblik mogao biti i izvorni, poduprt čakavskim zoonimima tipa k[rtica. No, možda je ipak riječ o slučajnom poklapanju slavizama - pogotovo što sličnih oblika ne nalazimo za druga dva rumunjska dijalekta. 26.14. Miš (Mus musculus) U Žejanama smo zapisali šoreč, -u, -2, -i m, u Šušnjevi2 412

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

ci sorec, -u, -2, -i m, u ostalim mjestima soreč, -u, -2, -i m. 2 2 Nazivi pokrivaju i poljskoga miša (v. 26.15.) i šumsku rovku (v. 26.16.). Domaća riječ. Puşcariu je zapisao sore (SIr 325), Popovici şoreću i şore u (DRI 155), Maiorescu şorec i şorece (VIr 149), Cantemir şóric, -cĭ (TIr 182), Sârbu i Fră ilă şorec, şoreč (DIr 184), a Kovačec u Žejanama şóreč, -u i Brdu şóre (IrHR 190) < lat. sōrex, -ĭce, REW 8098, DER 7952 > dr. şoárece (DEX 1057), ar., mr. şoáric (DDAr 1010, DMr 285). 26.15. Poljski miš (Microtus arvalis) V. 26.14. U Žejanama smo za ovaj zoonim dobili odgovor soreč, -u, -2, -i m, no to dakako ne predstavlja opoziciju „miš” 2 vs. „poljski miš”, nego je riječ o različitoj realizaciji početnoga fonema u dva različita ispitanika. Poseban smo odgovor za ovu vrstu dobili samo u Šušnjevici, sorecu din pemint i u Novoj Vasi, soreču de brajdi. Sintagme nastale in loco: de < lat. de, REW 2488; din [(< de + in < lat. ĭn, REW 4328); pemint „zemlja” (u Žejanama pemint, -u, -ure, -urle m, u Šušnjevici, Novoj Vasi, Jesenoviku, Brdu i Škabićima pemint, -u, -ure, -urle bg, u Letaju, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu pemint, -u, -2, -i m – u literaturi: Byhan navodi pemínt, -u 2 (IrG 304), Puşcariu pemint (SIr 319), Maiorescu pămînt (VIr 138), Popovici pemint, -u (DRI 135), Cantemir i Sârbu i Fră ilă pemint, -ure (TIr 175, DIr 248), Kovačec pemínt, -u, pemínture, -urle (IrHR 145)]< lat. pavīmĕntum, REW 6312 > dr. pământ (DEX 763), ar. pimíntu (DDAr 413

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

844), mr. pimínt (DMr 222); brajdi - mn. od oblika tipa brajdε, brajda (u Šušnjevici i Novoj Vasi bråjdε, -a, -i, -ile ž, u Letaju i Mihelima bråjda, -a, -e, -ele ž, u ostalim juž. s. bråjda, -a, -i, -ile ž „vinograd; odrina”), mletacizam koji je u ir. dospio preko čakavskih govora: npr. u Svetvinčentu i Čabrunićima brâjda, u Valturi i Ližnjanu brãjda, oboje „vinograd” (ILA 1194), u Orbanićima brãjdi plt „loze; vinograd” (ČDO 421), u Novom Vinodolskom brãjda „ogra eno kultivirano zemljište, najčešće vinograd” (RČGNV 25) < mlet. bràida (BOE 97), tršć. bràida „prato della periferia della città” (GDDT 90), bràida „in Istria vale «vigna» per gli ™lavi” (DG 112) < braida (langobardski), REW 1266291. 26.16. Šumska rovka (Sorex araneus) Za šumsku smo rovku u svim anketiranim mjestima dobili iste odgovore kao i za poljskoga miša (v. 26.14.). 26.17. Štakor (Mus rattus) U Šušnjevici i Novoj Vasi pantigånε, -a, -e, -ele ž, u ostalim mjestima pantigåna, -a, -e, -ele ž. Oblik nalazimo samo u Kovačeca: pantigånę, -a za Brdo (IrHR 142). Mletacizam proširen diljem čakavskoga prostora koji je u ir. govore ušao posredstvom čakavskih idioma: npr. u Čabrunićima, Valturi i Ližnjanu pantigâna (ILA 737), u Čepiću i Brgudu tako er pantigâna (IrLA 737), u Labinu
291

Iste je etimologije i istriotski u Fažani b'rajda (ILA 1194), no u značenju „vinograd” termin je tamo mogao dospjeti preko čakavskih govora; naime, u drugim se istriotskim mjestima za vinograd kaže pjan'tada (Bale, Vodnjan, Galićana, Šišan – ILA 1194).

414

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

pantagana (RLG 155), u Pićnu pantigàna (PI 80) < mlet. pantegàna (BOE 468), pantigana (GDDT 430; VDP 126; VG 731), pantegana (VG 731) < lat. mus pŏntĭcus, REW 6651.2292 26.18. Šišmiš / netopir (Vespertilio murinus) U Žejanama vele puĺina de nopte, u Šušnjevici pode puĺ ši pode sorec, u Novoj Vasi, Jesenoviku i Letaju pode puĺ ši pode soreč, u Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu pode puĺ pode soreč, u Škabićima orbu soreč, soreču orb i ćirimiš, -u, -2, -i m. 2 Oblik ćirimiš ekspresivna je složenica čiji bi prvi dio mogao skrivati čak. prid. ćorav [ć…rav u Čepiću (IrLA 195b) i Čabrunićima (ILA 195b), }…rav u Brgudu (IrLA 195b) > ir. čorav, čorava, čoravo; čoravi, čorave, čoravi prid. u Žejanama , ćorav, ćoravε, ćoravo; ćoravi, ćorave, ćoravi prid. u Novoj Vasi, ćorav, ćorava, ćoravo; ćoravi, ćorave, ćoravi prid. u Jesenoviku, Letaju, Brdu i Trkovcima, }orav, }orava, }oravo; }oravi, }orave, }oravi prid. u Zankovcima, corav, coravε, coravo; coravi, corave, coravi prid. u Šušnjevici (v. i IrLA 195b)], izvedenicu na –av od tur. kjor „slijep” < perz. kūr „id.” (SES 75, s. v. čōrav) koja je u čakavske gvore vjerojatno ušla iz standardnoga jezika, dok je drugi dio složenice čak. miš < prslav. *myšь (SES 345). Ako je pretpostavka točna, zoonim se oblikovao od sintagme *ćoravi miš → ćirimiš. Za zoonim nemamo potvrda u čak. idiomima, no on vjerojatno (zbog dru292

„Latinska zveza vsebuje izposojenko iz gr. Pontikós 'pontski', prid. od Póntos, kar je označevalo južno obalo Črnega morja in tamkajšnje ozemlje. Podgane so v Evropo namreč prišle z ladijskim prometom z vzhoda.” (SES 459, s. v. podgána).

415

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

gog elementa) nije nastao unutar istrorumunjskoga, pa je kao neposredni etimon najekonomičnije pretpostaviti čak. *ćirimiš. Preostali su zoonimi sintagme u značenju „noćna ptičurina” (Žejane), „slijepi miš” (Škabići), pola ptice, pola miša” (u preostalim navedenim mjestima): ir. orb, orba; orb(i), orbe prid. u svim mjestima osim u Šušnjevici i Novoj Vasi gdje imamo orb, orbε; orb(i), orbe prid.293; orb, -bę, -bi, -be (IrG 294), orb, - , mn. –i, -e (DRI 131), orb, orbă, mn. orbi, orbe (VIr 137), orb, -e (TIr 174), orb, -a (DIr 243), orb, -ę, orb, -e za Novu Vas i orb, -a, orb(i), -e za Žejane (IrHR 138) < lat. ŏrbus, REW 6086 > dr. orb, oárbă (DEX 725), ar. órbu, oárbă (DDAr 808), mr. .órb, -ă (DMr 316); ir. puĺ, -u, -2, -i m i puĺ, -u, -ure, -urle m u 2 Žejanama, puĺ, -u, -ure, -urle bg u Škabićima, puĺ, -u, -2, 2 -i m u ostalim juž. s.; puľ (IrG 322; SIr 322; DRI 142; TIr 177; DIr 263), puliu, mn. puli (VIr 143), puľ, -u, puľ, -i (IrHR 161)294 < lat. pŭllus „mlado životinje”, REW 6828 > dr. pui (DEX 869), ar. puľĭŭ (DDAr 893), mr. puľ (DMr 239) – prvi elemenat žejanske sintagme, puĺina, -a, -e, -ele ž. uvećanica je na –ina od puĺ koja je nastala unutar žejanskorumunjskoga; ir. nopte, -a, nopc, -ile ž u Žejanama, Jesenoviku, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu, noptε, -a, nopc, -ile ž u Šušnjevici i Novoj Vasi, nopta, -a, -e, -ele u Letaju; u literaturi: nópte (IrG 288), nopte (SIr 317), nopte, mn. nop i (VIr 136), nópte, - (TIr 173), nopte, nopta (DRI 129), nopte, nop
293 294

V. i IrLA 195a. U čakavskom govoru južnoga dijela otoka Krka zabilježili smo ir. posu enicu puĺ„ć „ptica”.

416

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

(DIr 238), nópte, -a, nop , -ile (IrHR 129 – za Jesenovik i Žejane) < lat. nŏx, nŏcte, REW 5973 > dr., ar. noápte (DEX 696; DDAr 777), mr. noápti (DMr 207); oblik pode [po de (IrG 310; DIR 137; TIr 175), pode (SIr 320; DIr 252), póde (IrHr 149 – za Žejane)] hibridan je: prvi je dio, po, hrvatski295, (< prslav. *polъ, SES 465, s. v. pol1) > ir. po (IrG 310; DIR 137; TIr 175; DIr 251; IrHR 148 – potonji navod za Žejane, Jesenovik i Šušnjevicu); drugi, de, domaći (< lat. de, REW 2488); ši < lat. sīc, REW 7892 > dr. şi (DEX 1055), ar. şi (DDAr 1005), mr. şi (DMr 284); za soreč v. 26.14. Usp. po m„ša-po t„ća u Svetvinčentu i Čabrunićima, p… t„tja p… m„ša u Valturi, po t„ča po m„ša u Ližnjanu (ILA 738) i sl„pi m„š u Brgudu (IrLA 738). 26.19. Tvor (Mustella putorius) U svim smo mjestima zabilježili tvor, -u, -2, -i m, a u 2 Šušnjevici još i pucolε, -a, -e, -ele ž. Oblik tvor slavenskoga je podrijetla, posu en ili iz nekog čak. idioma, gdje je po svoj prilici učena riječ, ili izravno iz hrvatskoga standardnoga jezika: tv…r, u Čabrunićima (ILA 739) i Brgudu (IrLA 739), tvôr u Valturi (ILA 739) i Čepiću (IrLA 739), hrv. tvôr, tv…r (RHJ 1286) < prslav. *dъxor'ь (SES 90, s. v. dihūr). Drugi je oblik mletačkoga podrijetla, u ir. ušao posredstvom čakavskoga: npr. u Pićnu pùcola (PI 93) < npr.

Rumunjski književni jezik tako er poznaje zastarjelicu slavenskoga podrijetla pol (DEX 816; DER 297), no ir. oblik o kojem raspravljamo vjerojatno nije s njom u svezi.

295

417

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

pulskomletački 'putsola (ILA 739) < izv. od lat. *pūtium „smrad”296, REW 6880. 26. 20. Puh (Glis glis) U Žejanama γĺer, -u, -ure, -urle m, u juž. s. puh, -u, -2, 2 -i m. Žejanski je oblik domaćeg podrijetla < lat. gl re, REW 3787.2. Kovačec je zabilježio γĺer, -u, mn. γľer i γľérure za Žejane (IrHR 84), ostali nemaju. Drugi je oblik, koji ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se služimo, čakavskog podrijetla: npr. na Pagu i Braču p†h (RGP 304; RSG 298) < prslav. *pьlxъ (SES 466, s. v. polh). Oblik ne nalazimo u čak. rječnicima za istarsko područje kojima se služimo, no sami smo ga zabilježili u više mjesta u Istri: pûh (Medulin, Ližnjan, Svetvinčenat, Čepić, Brgud, Vižinada), p†h (Valtura, Marčana, Rakalj).297 27. Kolutićavci (Annelida) 27.1. Pijavica (Sanguisuga medicinalis) U Šušnjevici i Novoj Vasi pijavicε, -a, -e, -ele ž, u svim ostalim mjestima pijavica, -a, -e, -ele ž i u Žejanama još i glistina, -a, -e, -ele ž. U ir. repertoarima kojima se služimo ne nalazimo oblika. Posu enice iz čakavskih govora: npr. u Brgudu i Čepiću p„javica (IrLA 756), u Svetvinčentu p„jovitsa i

Tvor luči izuzetno oštar i neugodan miris. Isti su glasovni razvitak, pьl- > pu-, imali i oblici za tu životinju u slovenskim istarskim govorima: npr. u Svetom Antonu kod Kopra puh (NSSA 101).
297

296

418

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

p„javitsa, u Čabrunićima i Ližnjanu pĩjavitsa (ILA 756) < izv. od prslav. *piti, *pьjô (SES 447, s. v. píti). Za drugi žejanski termin v. 27.2. 27.2. Kišna glista (Lumbricus terrestris) U Žejanama γlista, -a, -e, -ele ž, u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, MIhelima i Kostrčanu glista, -a , -e, -ele ž, u Šušnjevici i Novoj Vasi glistε, -a, -e, -ele ž. Oblici zabilježeni u Žejanama, Šušnjevici, Novoj Vasi, Letaju, Mihelima i Kostrčanu vrijede i za gujavicu (v. 27.3.) Samo Kovačec navodi glístę, -a, -e za Brdo (IrHR 84). Posu enice iz čakavskih govora: npr. u Brgudu i Čepiću glîsta (IrLA 741), u Svetvinčentu glîst i glist„na, u Valturi i Ližnjanu glîsta (ILA 741) u značenju „glista”; u Čepiću, Čabrunićima, Valturi i Ližnjanu glist„na (IrLA/ILA 745) u značenju „gujavica” < prslav. *glista (SES 143). 27.3. Gujavica (Lumbricus rubellus) U Jesenoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima i Zankovcima ĺerm, -u, -2, -i m, za ostala mjesta v. 27.2. 2 Byhan navodi ľerm i +érm (IrG 270; 233), Popovici ĺerm, -u (DRI 122), Cantemir ľerm, -i (TIr 169), Maiorescu ierm, ierme, gherm, gherme (DIr 128), Kovačec γľérmu (rijetko γĺerm, -u), mn. γľérmure, -urle i γĺérmi za Žejane (IrHR 84), ľérmu, ľérmi za Šušnjevicu i Novu Vas i +érmu za Novu Vas u starijih govornika (IrHR109) – sve „crv” - i naši termini tipa ĺerm označuju ponajprije crve (Vermes, Helminthes). Domaća riječ: dr. viérme (DEX 1161), ar. ermu, armi (DER 9243) < lat. vĕrmis, REW 9231; DER 9243. 419

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

28. Gmazovi (Reptilia) 28.1. Zmije (Serpentes) 28.1.1. Opći naziv za zmiju (Serpes) Za zmiju općenito zapisali smo: šårpe, -ele -i, -ile ž u ele, ele i Žejanama, kåckε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici, kåčka, -a, -e, -ele ž u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu, gujinε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici i Novoj Vasi. Prvi naziv, šårpe, domaći je: şårpe, -ele (DRI 154); şarpe, mn. şerpi (VIr 146); şárpe, -p (TIr 182); şårpe, şarp (DIr 283); şårpe, -ele, şerp, -i za Žejane i (rijetko) Novu Vas, (şarpé), şarpélu za Šušnjevicu i Novu Vas u značenju „zmija” (Žejane) i „crna zmija” (Šušnjevica i Nova Vas) (IrHR 188) < lat. *serpes, -is, REW 7855.2 > dr., ar. şárpe (DEX1052; DDAr 1000), mr. şárpi (DMr 283). Oblik kåčka [Puşcariu donosi cå kę (SIr 306), cåćc , -ke (DRI 97), Maiorescu cacică, plurale caciche (VIr 112), Cantemir cácĭche, -e (TIr 159), Kovačec cå kę, cå ca za Šušnjevicu i cåčkę, cåčca za Kostrčan i Novu Vas (IrHR 48). Sve tipove ima i Radu Flora (MALGI 70)] posu en je iz čakavskih govora: npr. u Brgudu i Čepiću k‚čka „zmija” (IrLA 742a), u Danama tako er k‚čka „zmija” (ID 179, s. v. k‚ča), u Crikvenici k‚čka, k‚čak „zmija” (CB ‚ 47), u Novom Vinodolskom kačak „vjerojatno poskok”, na Krku kaška (SKOK I/542, s. v. g‚d) < izv. od prslav. ‚ *kačiti „dvigati, premikati od spodaj navzgor” (SES 207, s. v. káčiti). Byhan navodi kátša (IrG 240), iste etimologije kao i gornji nazivi, što drugi ne donose, a ni sami nismo potvrdili. Tako er čakavizam, npr. u Vodicama k‚ča (ID 179), koji se poklapa sa slov. i kajkavskim oblicima toga

420

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

tipa298): „Enako je hrv. čak. in kajk. k‚ča 'kača', zlasti 'strupena kača', prvotno verjetno le *'modras'. To je izpeljano iz *kačiti 'dvigati, obešati', kar je sorodno s pslovan. *skakati, *skočiti. Káča torej prvotno pomeni *'skakač'. Modras namreč ob napadu lahko skoči zelo visoko. K pomenski motivaciji prim. hrv., srb. pòskok 'modras', kar je izpeljano iz poskòčiti 'poskočiti'. (SES 207). Zoonim gujinε tako er je iz čakavskoga (od ir. repertoara kojima se služimo samo R. Flora za Žejane navodi gu.íne, gu.ína; gu.íne, gu.ínele (MALGI 70): npr. u Vodicama g†jina (ID 179, s. v. k‚ča), u Kukljici guîna (RGK ‚ 82), u Rivnju gujîna (RRG 105) - sve „zmija”, uvećanice299 na –ina od čak. guja „zmija”: npr. u Pićnu gùja (PI 39), u srednjoj Dalmaciji gūj‚ (ČL 259) < prslav. *guja (HER 252). 28.1.2. Ri ovka (Vipera berus) U Škabićima kåčka na rige, u drugim južnim selima nazivi za ri ovku jednaki su hiperonimima tipa kačka (v. 28.1.1.). Za kåčka v. 28.1.1. Sintagma na rige „na crte” čakavskog je podrijetla, sastavljena od domaćeg elementa na (< prslav. *na, SES 366) i acc. mn. od riga „crta” (u Šušnjevici i Novoj Vasi rigε, -a, -e, -ele ž, u drugim mjestima riga, -a, -e, -ele ž), mletacizma proširenog diljem čakavskih područja (< mlet. riga, BOE 575 < lat. rīga (lang.), REW 7311). Naziv duguje postanje pruzi na le ima zmije: „Me utim, ma kako različita bila temeljna boja, od nje se
298 299

V. SKOK I/542, s. v. g‚d. ‚ Usp. gujet„na (ČL 259).

421

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

uvijek jassno ističe dugačka pruga na le ima u izlomljenoj crti (cikcak).” (BREHM 588). 28.1.3. Crna ri ovka (Vipera berus var. prester) U Šušnjevici serp, -u, -2, -i m i serp, -u, -ure, -urle bg, 2 u Novoj Vasi i Jesenoviku vele šerp, -u, -2, -i m i šerp, -u, 2 -ure, -urle bg u Brdu, Trkovcima, Mihelima i Kostrčanu šårpel, -u, -2, -i m, u Škabićima šårpel, -u, šårpele, ? bg, u 2 Zankovcima šårpelu negru. U Byhana nalazimo šerp „zmija” (IrG 336). Oblici potječu od onih tipa šårpe (v. 28.1.1.). R. Flora navodi š árpe, š arpele; šerp, šKrp+ za Žejane, šerp, šérpu; šérpur, šérpurle za Letaj, Novu Vas i Jesenovik (MALGI 70). Zoonim koji smo zapisali u Zankovcima sintagma je sastavljena od domaćih elemenata: negru „crn” (v. 30.6.) i šårpelu (v. 28.1.1.). 28.1.4. Poskok (Vipera ammodytes) U Žejanama poskok, -u, -2 i poskoč, -i, u Šušnjevici 2 posko påvuk, -u, -2, -i m, Novoj Vasi påvug, -u, -2, -i m, u Jese2 2 noviku i Letaju påvug, -u, påvuž, -i m, u Brdu, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu påuk, -u, påuč, -i m, u Škabićima kåčka ku čufu. Žejanski zoonim (ne nalazimo ga u ir. repertoarima koji su nam na raspolaganju) posu enica je iz čakavskoga: npr. p…skok u Čepiću (IrLA 742b), Svetvinčentu i Čabrunićima (ILA 742b), na Braču (ČL 881) - izvedenice od poskočit(i) < prslav. *s(ъ)kočiti (SES 571, s. v. skakáti).

422

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

Za oblike tipa pavuk u Kovačeca nalazimo påvuc, -u za Šušnjevicu i påvug, -u za Novu Vas (IrHR 143), u Radu Flore pavúg(u) i pávug, pávuž, pávuži+ (MALGI 70). Oblik donosi i Popovici, påvuc, -u, -i (DRI 134), ali samo u značenju „pauk”300. M. Hirtz donosi pauk i pavuk za Hercegovinu, no u značenju „slijepić” (RNZN1 104). Etimologija nije jasna. Teško je poskoka dovesti u svezu s paukom jer svi oblici tipa pavuk, pavok i pauk u hrv. i slov. dijalekatnim i inim rječnicima navode se samo u značenju „pauk”, no etimologija za kukca semantički odgovara i zmiji: „Pslovan. (...) *pa(v)ôkъ je sestavljeno iz predpone *pa- in neke tvorbe iz ide. baze *Hank-, *H k'kriviti' iz katere se je razvilo npr. stind. aŋká- 'krivina, kavelj' (...) lat. uncus 'ukrivljen'. (SES 420, s. v. pâjek). Zbog manjkavosti potvrda teško je reći je li ovo nekakav stari slavenski ostatak u rumunjskome. Zoonim koji smo čuli u Škabićima, kåčka (v. 28.1.1.) ku čufu nastao je in loco: ku „s, sa”, domaća riječ < lat. cum, REW 2385; čufu je čuf + odr. član (čuf, -u, -ure, -urle bg. u Žejanama, Novoj Vasi, Trkovcima i Škabićima, cuf, -u, -ure, -urle bg. u Šušnjevici, čuf, -u, -2, -i m. u ostalim 2 mjestima i Žejanama), mletacizam ušao u ir. govore vjerojatno čakavskim posredovanjem: čak. čuf, cuf < mlet. zufo (BOE 824) < lat. zuppfa (lang.), REW 9632a.301: „šarena
300

Mi smo za pauka zabilježili entomonime tipa pavužina, paucinε, paučina, pavulin, paulinčić, pauk i pauči} (IrLA 892a, 893). Do miješanja tih oblika s oblicima za poskoka može doći, pa nije nužno da je Popovici pogriješio u atribuiranju termina. 301 Riječ postoji i u dr.: ciuf (DEX 182; DER 2076), no ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je ir. oblik izvorni jer je u dr. najvjerojatnije ušao preko talijanskoga, a utjecaj talijanskoga na rum. dolazi svakako pos-

423

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

zmija i debela, sa šiljkom na glavi” (RNZN1 117, s. v. poskok). 28.1.5. Bjelouška (Tropidonotus natrix / Natrix natrix) U Žejanama vodeńåk, -u, vodeńåč, -i m, u Šušnjevici vodeńåcε, -a, -e, -ele ž, u Novoj Vasi vodeńåčε, -a, -e, -ele ž, u ostalim juž. s. vodeńåča, -a, -e, -ele ž.302 Posu enice iz čak. govora: npr. vodeńãk u Čepiću i Valturi, vodeń‚ča u Ližnjanu (ILA 744), u Benkovcu vodenjača (RNZN1 168), izvedenice od voda < prslav. *voda (SES 724): „Najradije se zadržava na šikarama obraslim obalama močvara, uz potoke i rijeke koje polako teku, u vlažnim šumama, u trstici i šašu, u samim močvarama, jer ondje nalazi svoju najmiliju hranu. (...) S obale na čijem se rubu upravo sunčala, sklizne bjelouška nečujno u vodu da se okupa i uživa u plivanju. Obično se zadržava tako blizu površine vode da joj glavica viri iznad nje i razmjerno se brzo kreće vijugajući tijelom i neprekidno palucajući jezikom. Kadšto, me utim, pliva i izme u površine vode i dna pa se s nje uzdižu mjehurići zraka.” (BREHM 584). 28.1.6. Krvosasac / guž (Coluber flavescens / Coluber longissimus) U Žejanama γuž, -u, -ure, -urle m, u svim juž. s. mlikar,
lije odvajanja Istrorumunja iz rumunjskoga etnikuma. U DEX-u se navodi da je riječ nepoznate etimologije, a u DER-u etimologija nije jednoznačna. Moguće je da je do rum. ciuf došlo promjenom -p > -f postojećeg istoznačnog slavizma ciup (DER 2089), pa bi to i činjenica da ciuf postoji i u ar. (DER 2076 – u DDAr i DAr nema) moglo ipak ići u prilog izvornosti ir. oblika, svakako uz naslanjanje na čak. forme. 302 U ir. repertoarima kojima se služimo nalazimo vodeń k (IrG 383) i vodeńåc, -u (DRI 165), ali u značenju „Wassermann”.

424

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

-u, -2, -i m, u Jesenoviku još i kravosas, -u, -2, -i m. 2 2 U ir. repertoarima nalazimo guž, -u (IrG 114); γuž, -u, -ure, -urle m (IrHR 88 – za Žejane). Posu enice iz čakavskoga: npr. u Brgudu gûž (IrLA 743), u Vrbniku na Krku, Cresu, Lošinju i crikveničkom kraju guž (RNZN1 42) < prslav. *vôžь (SES 153, s. v. gōž: „Izhodiščno *gôžь je verjetno nastalo iz *vôžь.”). Radu Flora s. v. şarpe „zmija” za Letaj navodi vuž, vúžurle (MALGI 70), stariji oblik: vuž (RNZN1 171; SKOK I/640, s. v. gûž – oboje za Liku303), vúž (ARJ XXI/648 – za Istru). Za oblike tipa mlikar ne nalazimo paralela ni u ir. ni u čak. repertoarima kojima se služimo. Nema ih ni Hirtz, ali za istoga gmaza navodi mlječara, mlječarica, mljekara, mljekarica i sl. za štokavska područja u Hrvatskoj i Srbiji (RNZN1 88). Ir. je oblik čakavizam, *mlikar304, izvedenica od čak. mliko < prslav. *melko (SES 347, s. v. mléko). Ovaj metaforični zoonim duguje postanje pučkome vjerovanju: „Posvuda u našem narodu rašireno je vjerovanje, da imade zmija, koje sisaju krave. Takve su zmije prema pučkom predanju Coluber longissimus (...).” (RNZN1 66, s. v. kraosac). Isto vjerovanje, semantički konkretnije, uobličuje i naziv kravosas koji ne bilježe autori ir. repertoara kojima se služimo. Čakavizam: npr. kravos‚c u Čepiću (IrLA 743) i Orbanićima (ČDO 472), kravas‚ts u Svetvinčentu i ČabruSkok na istome mjestu za Dalmaciju navodi izvedenice od vuž tipa vuška. 304 Isti oblik, mlikar, mlekar, u značenju „mljekar” poznat je diljem čakavskoga područja.
303

425

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

nićima, gravos‚ts u Valturi (ILA 743). I Hirtz navodi više oblika toga tipa: kravosac, kravosas, kravošac itd. i za čakavska područja (RNZN1 69), složenice od imenice krava (< prslav. *korva, SES 269) i glagola sisat(i) (< prslav. *sъsati, SES 563, s. v. sesáti). 28.1.7. Ugristi (o zmiji) U Šušnjevici305 smo zapisali muckå, mucku, u ostalim juž. s. mučkå, mučku, a u Žejanama nismo dobili odgovora.306 Puşcariu navodi mu cå (SIr 316), Maiorescu muşc, a muşcà, muşcat (VIr 135), Popovici mućcå, -åt, -ćcu (DRI 127), Sârbu i Fră ilă mučcå i muşcå (DIr 230, 231), Kovačec mučcå za Šušnjevicu i Brdo i mu cå samo za Šušnjevicu (IrHR 121) - svi u značenju „ugristi”, a Kovačec i u značenju „svrbjeti”. Domaća riječ nejasne etimologije: „Origen dudoso. (...) Generalmente se prefiere partir de un lat. *muccicāre, en lugar de mūccŭlāre < mūccus” (DER 5520) > dr. muşcá (DEX 664), ar. mî'şcu, múşcu (DDAr 699), mr. mútšcu (DMr 200), mucicu (DER 5520). 28.2. Gušteri (Sauria) 28.2.1. Sljepić (Anguis fragilis) U Žejanama slepič, -u, -2, -i m, u Šušnjevici slipic, -u, 2 -2, -i m, Novoj Vasi, Jesenoviku, Zankovcima, Mihelima i 2 Kostrčanu slipi}, -u, -2, -i m, u Letaju, Brdu, Škabićima i 2 Trkovcima slipić, -u, -2, -i m. 2
305 306

Gujina nu m-a muckåt. = Zmija me nije ugrizla. Isti glagol znači i „svrbjeti”: v. IrLA 274.

426

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

Od autora ir. repertoara kojima se služimo samo je Radu Flora, pod şarpe „zmija”, uvrstio slipíću (MALGI 70 – za Jesenovik). Ir. zoonimi preuzeti su iz čakavskih govora: npr. u Brgudu slƒpić, u Čepiću slip„ć (IrLA 740), u Svetvinčentu tako er slip„ć, u Čabrunićima slĩpats, u Valturi slîpats i slip„tj, u Ližnjanu slip‚ts (ILA 740), u Pićnu slipìć (PI 103), u Labinu slepić (RLG 202), izvedenice od čak. slip, slep < prslav. *slĕpъ (SES 580, s. v. slêp). Sem „sljepoća” potaknuo je nazive i u drugim europskim jezicima: npr. njem. Blindschleiche (VNSS 160), engl. blind-worm (VEHR 94), tal. orbettino (VISS 724), rum. şarpe-orb (DULR V/273, s. v. şárpe), no „od osjetila mu je nesumnjivo najbolji vid, unatoč imenu koje mu je nadjeo narod i koje je zapravo neobjašnjivo.” (BREHM 582). Objašnjenje imena daje Hirtz: „Sljepić je gušter zmijasta tijela, zbog čega ga narod općenito drži za zmiju, i to za zmiju otrovnicu, jer je i on odebeo i kratak. Ime sljepić poteklo je otuda, što se mrtvu sljepiću sklope oči kapcima, kojih u zmija nema.” (RNZN1 138, s. v. sljepić). Bilo kako bilo, narod vjeruje da je sljepić slijep: „Da sljepić slučajno vidi, bio bi gori od najgore zmije (Zrmanja u Dalm.). (...) Sljepić samo petkom vidi, drugim danom ne vidi ništa (Gračac u Lici). (...) Da sljepić vidi ko što ne vidi, devet bi majka rascvilio i devet jarmova opustio (Bedenik u žup. Bjelovarskoj).” (RNZN1, loc. cit.). 28.2.2. Siva gušterica (Lacerta agilis) U Žejanama i Jesenoviku gušćerica, -a, -e, -ele m.307, u
307

Zanimljivo je da smo u više ispitanika uz ovo pitanje uvijek dobili oblik s početnim g-, umjesto očekivanoga γ-.

427

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Šušnjevici i Novoj Vasi gušćericε, -a, -e, -ele ž, u Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Mihelima i Kostrčanu guš}erica, -a, -e, -ele ž, u Zankovcima guš}erice, -a, -e, -ele ž. Byhan je zapisao guŝtŝerítsę, -tse (IrG 228), Popovici guşćeri , -a, mn. –e, -le (DRI 114), ostali nemaju. Nalazimo i oblike tipa gušter: Cantemir gúşcher, -r „Lacerta viridis” (TIr 167), Kovačec gúşt''er, -u „gušter” za Brdo (IrHR 88). Ne nužno posu enice iz čak. govora, nego prije prilago enice prema njima308: npr. u Brgudu gûšćerica, u Čepiću g†šćerica (IrLA 757), u Čabrunićima (uz g†šter) i g†štaritsa (ILA 757) < izvedenice na –ica od prslav. *guščerъ (SES 286) > u Čepiću g†šćer (IrLA 759, 760), u Svetvinčentu g†šter (ILA 759, 760) „Salamandra maculata (pjegavi daždevnjak) - v. 30.6.; „Salamandra atra (crni daždevnjak) - v. 30.7.”. 28.2.3. Zelembać (Lacerta viridis) U Žejanama zelenbor, -u, -2, -i m, u Šušnjevici i Novoj 2 Vasi vεrdε gušćericε, u Jesenoviku zelembåč, -u, -2, -i m, 2 u Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu zeleńåk, -u, zeleńåč, -i m. Od ir. repertoara kojima se služimo oblik nalazimo samo u Puşcaria: zeleńåk (SIr 331), ali u značenju „Picus viridis (zelena žuna)” koji uobličuje isti sem („zelen”) kao i nazivi za zelembaća.
308

Slični oblici, slavenske posu enice (iz srp., odn. bug.), postoje i u drugim rum. dijalektima: dr. gúşter „Lacerta viridis” (DEX 439), ar. gúştir „lézard vert”, gúştur „id.”, guştirí ă „petit lézard” (DDAr 509), mr. gúştir, guştirí ă (DMr 148).

428

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

Zoonimi tipa zelembač posu enice su iz čakavskih govora: npr. u Čepiću zelembâč, u Brgudu zelen‚c (IrLA 758), u Pićnu zelenàc (PI 132), u Novom Vinodolskom zelenbãć (RČGNV 365), u Smokvici na Korčuli zelenbar (RNZN1 178) i zelentâr (RS 202), izvedenice od čak. zelen < prslav. *zelenъ (SES 746). Kad smo obavljali terenska ispitivanja za „zelen” samo smo u Šušnjevici zapisali domaći oblik vεrde, vεrdε; vεrdi, vεrde prid., no da on nije neka šušnjevska posebnost govori i sintagma koju smo osim u Šušnjevici zapisali i u Novoj Vasi, vεrdε gušćericε (za etimol. drugoga elementa v. 28.2.2.), pa smo pišući ovaj rad telefonski još jedanput provjerili u više informanata i u ostalim mjestima dobili, uz zelen [(u Šušnjevici i Novoj Vasi zelen, zelenε, zeleno; zeleni, zelene, zeleni prid.; u ostalim mjestima zelen, zelena, zeleno; zeleni, zelene, zeleni prid. u literaturi: zelen, -a, -o (DIr 304), zelén, -ę za Šušnjevicu i Brdo i zelén, -a za Žejane (IrHR 224)], tako er i tip verde, verde; verdi, verde/verdi, uz navedeno za Šušnjevicu i Novu Vas vεrde, vεrdε; vεrdi, vεrde prid. [vKrde (IrG 380), verde, mn. verzi (VIr 156), verde (TIr 185), vKrde za Žejane (IrHR 212)] < lat. *vĭrdis, REW 9368a.2 > dr. vérde (DEX 1156), ar. veárde (DDAr 1106), mr. veárdi (DMr 324), v+ărd (DMr 325). 28.3. Barska kornjača (Emys orbicularis) U Žejanama korńača, -a, -e, -ele ž, u Novoj Vasi tartarugε, -a, -e, -ele ž, u Brdu, Škabićima, Trkovcima, Mihelima i Kostrčanu tartaruga, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici žåbε pokrovåtε, u Letaju žåba pokrovåta, u Zankovcima žåba ku osu. 429

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

U ir. repertoarima kojima se služimo ne nalazimo ni jedan od navedenih zoonima. Žejanski zoonim korńača preuzet je iz čakavskih govora: npr. u Brgudu korńâča (IrLA 752) u Ližnjanu kôrńača (ILA 752), izv. od kora < prslav. *kora (HER 332). Oblici tipa tartaruga mletacizmi su koji su u ir. idiome ušli preko čakavskoga: npr. tartar†ga u Čepiću (IrLA 752) i Svetvinčentu (ILA 752) < mlet. tartarùga (BOE 737) < lat. tartaruca(m), DELI-cd < grč. tartarūchos, REW 8589a. Preostala su tri naziva sintagme kojima je prvi elemenat žaba (v. 30.1.). Drugi dio sintagmi tipa žaba pokrovata nastao je od čakavskih oblika za kornjaču: nalazimo samo pokrovača „kornjača” za Bašku na Krku (RNZN1 114), izvedenicu od pokrov < prslav. *pokrovъ (SES 464). Drugi dio ir. sintagme shvaćen je kao pridjev, pa otud valjda promjena -č> -t-. Inače, narod drži kornjaču žabom, pa su nazivi tipa „žaba” + „kornjača” česti: npr. ž‚ba koroń‚ča (ILA 752 – za Valturu), žaba kornjača, žaba skornjača (RNZN1 189, s. v. žaba), žaba korela (op. cit., 61, s. v. korela), žaba korenjača (idem, s. v. korenjača) 309. Sintagma koju smo zabilježili u Zankovcima, žåba ku osu hibridna je: zadnja su dva elementa domaća: ku „s, sa” < lat. cum, REW 2385; osu „kost + odr. čl.” [u Žejanama os, -u, -e, -ele, m., u Šušnjevici, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu os, -u, -e, -ele bg, u Šušnjevici, Novoj Vasi i Škabićima os, -u, -ure, -urle bg – u literaturi: os, -u mn. ose, osele (DRI 132), os, mn. osă (VIr 137), os (uos), -e DIr 244), os, -u, óse, -ele za
309

Usp. ž‚ba s kôron (ILA 752 - za Čabruniće).

430

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

Žejane, Šušnjevicu i Novu Vas i os, -u, -ure, -urle za Šušnjevicu (IrHR 138)] < lat. ŏssum, REW 6114 > dr., ar. os (DEX 731, DDAr 809), mr. .os (DMr 316). 29. Mekušci (Mollusca) 29.1. Puž (Helix pomatia) U Žejanama smo zabilježili spuž, -u, -2, -i m, u Šušnje2 vici puź, -u, -2, -i m, u ostalim juž. s. puž, -u, -2, -i m. 2 2 Puşcariu donosi puz (SIr 322), Cantemir puj, -j i spuj, -j (TIr 177, 181), Kovačec puž, -u, puž, -i za Šušnjevicu (IrHR 162). Posu enice iz čakavskih govora: npr. u Brgudu i Čepiću pûž (IrLA 754), u Svetvinčentu i Čabrunićima spûž, u Valturi špũž, u Svetvinčentu i špûš (ILA 754) < prslav. *pъlzь: „izpeljano iz pslovan. *pьlsti 'plaziti se'.” (SES 469, s. v. polž). 29.2. Puž balavac / puž golać (Limax agrestis) U Žejanama smo zapisali spužu gol, u Šušnjevici pužu cela golu, u Novoj Vasi pužu far de kåsε, u Jesenoviku goli puž, u Letaju gol puž, u Brdu i Škabićima go puž, u Trkovcima, Zankovcima i Kostrčanu pužu gol i u Mihelima pužu lizav[c. Svi su navedeni zoonimi sintagme nastale oko hiperonima (v. 29.1.). Nazivi koje smo zapisali u Žejanama, Šušnjevici, Jesenoviku, Letaju, Brdu i Škabićima znače „goli puž”: gol, golε; goĺ, gole prid. u Šušnjevici i Novoj Vasi; go, gola; goĺ, gole prid. u Letaju, Brdu, Škabićima i Jesenoviku; gol, gola; goĺ, gole prid. u drugim mjestima (i onima navedenima uz go) domaća je riječ - u literaturi nalazimo: 431

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

go, golę (SIr 311); gol, golă, mn. goli310, gole (VIr 126); go, góle, mn. goľ, góle (TIr 166); go, gola; goľ, gole (DIr 215). Pridjev postoji u svim rumunjskim dijalektima kao slavenska posu enica: dr., ar., mr. gol, goálă (DEX 428, DDAr 497, DMr 142) < prslav. *golъ (SES 148). Bilo kako bilo, sintagme tipa gol(i) puž vjerojatno su preuzete kao takve iz čakavskoga: npr. u Brgudu g…li pûž, u Čepiću gôli pûž (IrLA 755). Šušnjevska sintagma pužu cela golu znači „onaj goli puž„: dio koji nismo objasnili jest muški rod pokazne zamjenice i pridjeva311 cela (Šušnjevica), čela (ostala mjesta) koji bilježe svi istrorumunjski repertoari kojima se služimo, a uz ovaj odjeljak navodimo samo Kovačeca, koji je riječ najbolje i najpreciznije objasnio: čéla, čå (ča), čéľi, čale (čåle) (IrHR 61). S natuknice upućuje na oblike ela i ačela. Uz drugi oblik daje cjelovitu i iscrpnu informaciju o svim oblicima pridjeva (zamjenice) o kojem razglabamo pa je prenosimo u cijelosti: „ačéla, ačå (ačá, ača), ačéľ, ačåle [čéla, čå (ča), čeľ, čåle (čale)] (Ž); č la (čéla), ča (čå), čeľ, čale (čåle, č le) (J); la ( éla) a ( å), éľi, ale ( åle, le) (S) pokaz. zamj. (pokaz. pridj.) – onaj, ona, ono (često sa službom odr. člana, odnosno radi izražavanja roda i broja ili pak radi poimeničenja pridjeva, bez pravoga pokaznog značenja: čela bet ru čå+e (Ž) – djed, ‚stari ćaća’; éla bet ru (S) – stari, starac; eľi bet ri – stari, starci).” (IrHR 21). Dr. acel, acela (DEX 6, DER 43); ar. a el, mr. ela (DER 43) < lat. *ecce-illu (DEX 6). Novovaški zoonim pužu far de kåsε znači „puž bez kuće”: posebna je sintagma unutar samoga zoonima vezni
310 311

Uz napomenu „con la l palatalizzata”, dakle goĺ. U našem slučaju pridjeva.

432

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

elemenat far de „bez” sastavljena od domaćih elemenata prisutnih u svim rumunjskim dijalektima: dr., ar. fără (DEX 370, DER 3271; DDAr 452), mr. făr, fôr, fară (DER 3271) < lat. fŏras, REW 3431; dr. de (DEX 262; DER 2797), ar., mr. di (DER 2797) < lat. de, REW 2488; treća je sastavnica tako er domaća riječ: kåsε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici i Novoj Vasi; kåsa, -e, -e, -ele ž u svim ostalim mjestima [Radu Flora bilježi k ása; k ás, k ásele za Letaj i k ása; k áse, k ásele za sva ostala mjesta (MALGI 39), Puşcariu cåsę (SIr 306), Popovici cås , mn. -e (DRI 97), Maiorescu casă, mn. case (VIr 114), Cantemir case, -e (TIr 160), Sârbu i Fră ilă cåsa, -e (cuåsa) (DIr 196), Kovačec cåsę, -a za Šušnjevicu i Novu Vas, cåsa za Žejane, mn. cåse, -le (IrHR 47) < lat. casa, REW 1728 > dr., ar., mr. cásă (DEX 142, DDAr 249, DMr 63). Preostaje nam još sintagma koju smo zabilježili u Mihelima, pužu lizav[c. Drugi je elemenat čakavizam: riječ je o izvedenici od glagola lîsti (ID 188), l„sti (RGV 107; ČL 500) „puzati” < prslav. *lĕsti (SES 299, s. v. lésti). Glagol su posudili i istrorumunjofoni: lizí, -zésk (IrG 265), lizí, -ít, -escu(u) (DRI 120). 30. Vodozemci (Amphibia) 30.1. Žaba (Rana) U Šušnjevici źåbε, -a, -e, -ele ž, u Novoj Vasi žåbε, -a, -e, -ele ž, u svim ostalim mjestima žåba, -a, -e, -ele ž. U ir. repertoarima kojima se služimo nalazimo: jåb , -a, -ele (DRI 117), jabe, -e (TIr 168), jaba, -e (DIr 220), žåba za Žejane (IrHR 228). Posu enice iz čakavskih govora: npr. ž‚ba u Brgudu, Čepiću (IrLA 747), Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi, 433

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Ližnjanu (ILA 747) i Orbanićima (ČDO 594) < prslav. *žaba (SES 756). 30.1.1. Punoglavac U Žejanama smo čuli žabič, -u, -2, -i m, u Šušnjevici 2 zabic, -u, -2, -i m, u Novoj Vasi mikε žåbicε, u Jesenovi2 ku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima i Kostrčanu žabić, -u, -2, -i m, u Jesenoviku još i ğirin, -u, 2 -2, -i m i u Mihelima f[rĺ, -u, -2, -i m. 2 2 Prva su dva zoonima posu ena iz čakavskih govora: npr. u Ližnjanu žab„ć (ILA 746), umanjenica na -ić od žaba (v. 30.1.). Zoonim mikε žåbicε hibridna je sintagma. Prvi je elemenat domaći: u Šušnjevici smo zabilježili mik, mic; mikε, mič, prid., u Novoj Vasi mik, mikε; mič, mič, prid., u ostalim mjestima mik, mika; mič, mič, prid.; u literaturi Byhan je zabilježio mik, míkę, mits, míke (IrG 276), Puşcariu mic, mikę SIr 315), Popovici mic, -ę (DRI 125), Maiorescu mic, mică, mn. mici, mice (VIr 134), Cantemir mic, che (TIr 171), Sârbu i Fră ilă mic, -a (DIr 228), Kovačec mic, míkę, mič za Jesenovik, mic, míkę, mi za Šušnjevicu i mic (mícu), míca, mič za Žejane (IrHR 116) < lat. *miccus, DER 5252 > dr., mr. mic, -ă (DEX 628; DMr 189), ar. n'ic, n'ícă (DDAr 796). Oblik f[rĺ ekspresivan je – mogao je biti preuzet iz čakavskoga, a mogao je nastati i u ir. Ne nalazimo paralela u rječnicima s kojima se služimo. Za ğirin tako er ne nalazimo sličnih oblika ni za čak. ni za ir. Možda jedna od rijetkih izravnih posu enica iz istromletačkoga, npr. u Puli ği'rin (ILA 746), gdje je učena 434

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

riječ preuzeta iz tal. standarda, (tal. girino - tako er učena riječ, DELI-cd). Valja napomenuti da su Istrorumunji ovaj zoonim mogli preuzeti i izravno iz talijanskoga standardnoga jezika (tijekom fašističke vladavine u istrorumunjskim je selima djelovala talijanska škola pa se i danas mnogi stariji Istrorumunji odlično služe talijanskim standardom). 30.2. Zelena žaba (Rana esculenta) U Šušnjevici i Novoj Vasi žåbε vεrdε, u Škabićima, zelena žåba, u Trkovcima, i Kostrčanu zelena žåba, u Mihelima zelena žåbica, u Zankovcima kosarica, -a, -e, -ele ž. U ostalim smo mjestima kao odgovor na pitanje dobili hiperonim (v. 30.1.). Elementi prvih četiriju navedenih sintagmi već su obraeni (za žaba v. 30.1., za zelena i vεrdε 28.2.3.). Usp.: u Brgudu zƒlena ž‚ba, u Čepiću zelƒna ž‚ba (IrLA 748), u Smokvici na Korčuli zelena žaba, u Vrbniku na Krku zelena žabica (RNZN1 177). Za kosarica ne nalazimo odgovarajućih naziva ni u ir. ni u čak. govorima. Riječ je mogla nastati i u ir. govorima, a mogla je biti i posu ena iz nekog čakavskog idioma. Zoonim je vjerojatno potaknut dvjema crnim prugama na glavi te žabe koje su shvaćene kao pletenice: „Dvije crne pruge ukrasuju glavu.” (BREHM 607). Za pletenicu smo zapisali: kosicε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici, kosicε, -a, -e, -ele ž u Novoj Vasi i kosica, -a, -e, -ele ž u drugim mjestima; Cantemir navodi cósi e (TIr 162), Kovačec za Žejane i Šušnjevicu cosí ę, -ele (IrHR 54). Riječ je domaća, u istom značenju postoji kao slavizam iz bugarskih ili srpskih idioma i u drugim rum. dijalektima: dr. cosí ă 435

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

(DEX 231), ar. cusí ă (DDAr 342), mr. cusítsă (DMr 90). Ir. riječi za pletenicu naslanjaju se na čakvske gdje oblici tipa kose, kosice diljem čakavskih područja znače tako er pletenice: npr. u Brgudu k…sica (IrLA 174), u Čabrunićima k…sitsa (ILA 174), u Čabrunićima i Valturi k…sa, u Ližnjanu kõsa (ILA 174), u Čepiću k…sa (IrLA 174). Etimon je prslav. *kosa (HER 335). 30.3. Sme a hrženica (Rana temporaria) U Jesenoviku i Mihelima kafetasta žåba, u ostalim smo mjestima zapisali hiperonim (v. 30.1.). Sintagma u značenju „sme a žaba”. Prvi dio sintagme (u Šušnjevici i Novoj Vasi kafetast, kafetastε, kafetasto; kafetasti, kafetaste, kafetasti, prid., u svim ostalim mjestima kafetast, kafetasta, kafetasto; kafetasti, kafetaste, kafetasti, prid.) posu en je iz čak. govora: čak. kafêtast, -a, -o prid., izvedenica na -ast od čak. turcizma (ne nužno izravnoga) kafƒ „kava” < tur. kahve < perz. qahvah (SES 224, s. v. káva). Za žåba v. 30.1. Istu stvarnost uobličuje i čak. smƒğa ž‚ba u Brgudu i Čepiću (IrLA 749). 30.4. Žaba gubavica (Bufo bufo vulgaris) U Šušnjevici i Novoj Vasi žåbε hråstovε, u Jesenoviku i Letaju žåba hråstava, u Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu hråstava žåba. U Žejanama smo kao odgovor na pitanje dobili hiperonim (v. 30.1.). Svi su nazivi sintagme u značenju „krastava žaba”. Za žāba v. 30.1. Drugi je elemenat posu en iz čakavskih go-

436

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

vora: prid. hr‚stav (uz kr‚stav), izv. od hr‚sta, hrâsta (uz kr‚sta, krâsta) < prslav. *korsta (SES 269, s. v. krásta)312. Istu stvarnost uobličuje i čepićki zoonim ž‚ba kr‚stača (IrLA 750): „Čitavo njezino tijelo pokriveno je debelim bradavicama.” (BREHM 602). 30.5. Gatalinka (Hyla arborea) Za ovu smo žabu u svim anketiranim mjestima kao odgovor dobili hiperonim (v. 30.1.). 30.6. Crni daždevnjak (Salamandra atra) U Žejanama daždevńåk, -u, daždevńåč, -i m, u Šušnjevici, Jesenoviku, Brdu i Trkovcima gušćer, -u, -2, -i m, u 2 Novoj Vasi, Zankovcima, u Kostrčanu guš}er, -u, -2, -i m, 2 u Letaju gušćeru za ploje, u Škabićima morńåk, -u, -2 i 2 morńåč, -i m., u Mihelima: guš}eru negru. Žejanski zoonim daždevńåk posu en je iz čakavskih govora: npr. u Brgudu daždevńãk (ILA 759), u Pićnu daždenjòk (PI 23), u Karlobagu i Poljicama daždenjak (RNZN1 27), izvedenice od daž „kiša” < prslav. *dъžd'ь (SES 89, s. v. dƒž). ƒ Za prvi elemenat preostalih dviju sintagmi, gušćer, v. 28.2.2.: za prijedl. (zabilježili smo ga u svim ir. mjestima) < čak. za < prslav. *za (SES 735); ploje „kiša” [u Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima i Mihelima ploje, -a, -2, -ele 2 ž, u Novoj Vasi i Mihelima plojε, -a, -e, -ele ž; nedavno smo dodatno još telefonski provjerili za Šušnjevicu, Kostrčan i Žejane; plojε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici i ploje, -a, -2, 2
312

U čak. je govorima u Istri česta zamjena -k- s -h-: npr. hartòn „karton” (PI 40), harta „papir” (osobne ankete).

437

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

-ele ž u Kostrčanu i Žejanama - u ir. repertoarima nalazimo: pló+e, -+e (IrG 309); plo+e, mn. plo+ (DRI 136); ploie, s odr. čl. ploia (VIr 140); plóie, -i (TIr 175); ploie, ploi (DIr 251); pló+e, -a za Šušnjevicu (IrHR 147); pló.+a; pl.ó+, pl.ó.ile za Letaj i Šušnjevicu; pl.ó+a; pl.ó+, pl.ó.ile za Novu Vas; pló.ia; pló.+ele za Jesenovik; pló.+a; # za Brdo, Kostrčan (MALGI155)] < lat. *plŏia, REW 6620.3 > dr., ploáie (DEX 809), ar. ploáĭe (DDAr 868), mr. ploá+ă (DMr 227); pridjev negru „crn”[u Žejanama smo zapisali neγru, neγra; neγri, neγre i neγri; u Šušnjevici i Novoj Vasi negru, negrε; negri, negre, u ostalim mjestima negru, negra; negri, negre – u autora ir. repertoa nalazimo: négru, -rę, -ri, -re (IrG 286); negru, nęgrę (SIr 316); negru, neagră, mn. negri, negre (VIr 136); négru, -e (TIr 172); negru, nęgre, -o (DIr 236); négru, négrę, négri za Šušnjevicu, néγru, néγra, néγro, néγri za Žejane (IrHR 126); néghru, n ághra; néghri, néghre za Žejane, négru, n ágra; négri, n ágre za Letaj; négru, nKagră; négri za Šušnjevicu; négru, n ágra; négru, n ágre za Novu Vas; négru, né/a/gra; négri, négre za Jesenovik; négru, n ágra; négri, négre za Brdo, Kostrčan (MALGI 239)] < lat. nĭger, REW 5917 > dr., ar., mr. négru, neágră (DEX 682, DDAr 748, DMr 205). Za škabićki zoonim morńåk ne nalazimo sličnih oblika u ir. repertoarima kojima se služimo. Riječ je o čakavizmu koji tako er ne možemo potvrditi u rječnicima koje imamo. Bilo kako bilo, u osnovi je ovoga naziva čak. mletacizam moro „crnomanjast, taman”: npr. u Pićnu mòro „crnomanjast (pa i crnac)” (PI 66), u Crikvenici môro „crnomanjast čovjek” (CB 65), u Novom Vinodolskom môro „crnomanjast muškarac; crnac” (RČGNV 139), na Cresu 438

Zoonimi (šumske i poljske životinje)

môro -ra „crnoput” (BBT 230), u Rukavcu môro „crn, crnomanjast; kaže se za osobu i za životinju, osobito za mačka” (RČGR 162) < mlet. moro (BOE 427) < lat. maurus „crnac”, REW 5438. Usp. ir. moro „negru, dracul” (DRI 127) 30.7. Pjegavi daždevnjak (Salamandra maculata) Za pjegavoga daždevnjaka u svim anketiranim mjestima, osim u Mihelima, rabe isti zoonim kao i za crnoga (v. 30.6.); za pjegavog smo daždevnjaka u Mihelima zabilježili guš}er, -u, -2, -i m (v. 28.2.2.). 2 31. Podrijetlo obra enih zoonima U radu smo obradili pedesetak zoonima. Od toga samo je dvanaestak (24%) naziva domaćih, uz nekoliko hibridnih sintagmi koje mogu biti i kalkovi prema čakavskome (npr. divĺu pork vs. dîvĺa svîńa). Ostali su nazivi posu eni iz čakavskih govora. Izravnih mletacizama nema (osim možda ğirin), svi su ušli posredovanjem čakavskoga.

439

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

440

Mikonimi

MIKONIMI 32. Gljiva – opći naziv (fungus) U Žejanama, Letaju i Zankovcima vele γuba, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici gubε, -a, -e, -ele ž, u Letaju, Mihelima, Kostrčanu i Zankovcima guba, -a, -e, -ele ž, u Jesenoviku, Brdu, Trkovcima pečurka, -a, -e, -ele ž, u Novoj Vasi pečurkε, -a, -e, -ele ž, u Škabićima pečurva, -a, -e, -ele ž. Oblici tipa pečurka posu eni su iz čakavskih govora: npr. u Čepiću pečũrva (IrLA 1884), Svetvinčentu i Čabrunićima pečũrka, u Ližnjanu pečûrka (ILA 1884), u Pićnu pičùrva (PI 83), u Labinu pecurba (RLG 159), u Brusju na Hvaru pečũrva (ČL 788), u Salima na Dugom otoku pečûrga (RGS 243); s nepreciznim ili drugim značenjem u Orbanićima pečũrka „certain mushroom” (ČDO 515), u Korlevićima pečûrka „champignon, agaricus campestris”313 (ID 198); od izvedenice na -jur + -ъka od prslav. *pekti (SKOK II/628, s. v. pèći). Cantemir navodi pecĭúrche, -e (TIr 175). Oblici tipa guba tako er su slavenskoga podrijetla < prslav. *gôba (SES 146, s. v. góba). U čakavskim rječnicima kojima se služimo ne nalazimo srodnih oblika. U SKOK I/628 i ARJ III/484 s. v. g†ba ne navode se primjeri iz ča† kavskih govora. Mi oblik nalazimo samo u čakavskim repertoarima za čakavske govore sjevernoga Jadrana: u Vodica„L'idioma ciacavo invece riporta i tre agarici (sc. Agaricus arvensis, campestris et macroscopus) come gˆkalj, kostîš, kračũn o pečûrka (podebljanje naše).” (MI 286).
313

441

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

ma g†ba (ID 174), u Novom Vinodolskom g†ba „gljiva na deblu drveta” (RČGNV 75), u Rukavcu g†ba „gljiva, vrganj”, na Cresu g†ba „gljiva koja raste na hrastovima Fomes robustus” (BBT 125)314 Puşcariu ima gubę (SIr 311), Cantemir gúbę, -e (TIr 167), Kovačec za Žejane γúba, -e (IrHR 87). 33. Agaricus campestris / Psalliota campestris / Pratella campestris (livadarka / rudnjača) U Šušnjevici smo zapisali goncår, -u, -2, -i m, u Novoj u 2 Vasi, Jesenoviku, Letaju i Brdu gončår, -u, -2, -i m, u u 2 Trkovcima gunčår, -u, -2, -i m, u Škabićima kunčår, -u, -2, 2 u 2 -i m i kunčår, -u, -e, -ele bg, u Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu kun}ari}, -u, -2, -i m. 2 Ne nalazimo paralela ni u ir. ni u čak. repertoarima pa je pitanje postanja ovoga naziva najbolje ostaviti otvorenim. 34. Agaricus geotropus / Clitocybe geotropa (martinčica / (velika) livka) U Žejanama, Jesnoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu za tu gljivu kažu martinčica, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici martincicε, -a, -e, -ele ž, u Novoj Vasi martinčicε, -a, -e, -ele ž. U istrorumunjskim repertoarima ne nalazimo srodnih naziva za ovu gljivu. Posu enica iz čakavskoga: npr. u Brgudu i Čepiću mart„nčica (IrLA 1894), u Svetvinčentu i Čabrunićima mart„nčitsa (ILA 1894), u Rukavcu martĩnšćica „vrsta jestive gljive” (RČGR 154), u Korlevićima martînčica „neka jestiva gljiva" (ID 190) – izvedenice od
314

Usp. i gùbina „vrsta gljive” (PI 39).

442

Mikonimi

muškog osobnog imena Martin. Ime je dobila jer se pojavljuje o sv. Martinu (11. studenoga).315 35. Agrocybe aegerita / Pholiota aegerita / Pholiota cylindracea (jablanovača / topolovka) U Šušnjevici kažu guba de topolε, u Novoj Vasi topolovkε, -a, -e, -ele ž, u Letaju topolovka, -a, -e, -ele ž. U repertoarima za čak. i ir. ne nalazimo sličnih oblika. Oblici tipa topolovka preuzeti su iz čakavskih govora gdje je riječ o izvedenicama od npr. topol (RLG 234); topòl (PI 119) < prslav. *topolь (SES 675). Sintagma guba de topolε nastala je in loco, unutar ir. govora: Istrorumunji imaju u svom rječniku čakavizam tipa topol(a): u Žejanama topol, -u, -e, -ele m; u Šušnjevici i Novoj Vasi topolε, -a, -e, -ele ž; u Jesenoviku, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu topola, -a, -e, -ele ž; u Letaju topole, -a, -2, -e ž – u 2 literaturi nalazimo: topol , -a (DRI 158); topolă (VIr 153); tópole, -e (TIr 183); topólę, -a (IrHR 197 – za Kostrčan); za guba (= gubε + odr. član) v. 32. Gljiva je ime dobila prema staništu: „raste busenasto već od rana proljeća do jeseni na panjevima, žilama ili izravno iz jablanova stabla, a možemo ih pronaći i na panjevima drugog drveća.” (Gmst 59) 36. Amanita fulva (sme a preslica / golenka) Oblik smo zabilježili samo u Mihelima, preslica, -a, -e,
315

Usp. 'fonzo de san mar'tin u Rovinju, 'śfonźo de śan mar'tejn u Vodnjanu, 'fonźo de śan mar'tin u Galižani i 'fungo de san mar'tin u Fažani i Puli (ILA 1894 – potonji je naziv istromletački, ostali istriotski).

443

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

-ele. Za mikonim nemamo potvrda u ir. i čak. repertoarima kojima se služimo. Što se postanja naziva tiče, metafora je jasna, tj. zvonoliki klobuk i duguljasti stručak podsjećaju na gljivu o kojoj razglabamo: „Klobuk: zvonolik, kasnije otvoren (...)”; „Stručak: cilindričan, dug, na dnu bez zadebljanja, ispod klobuka nešto tanji, šupalj, sjajan i gladak, nema vjenčića; na dnu je redovito visok ostatak bijelog ovoja.” (Gmst 14). Metafora je nastala u čak. idiomima i kao takva preuzeta u ir.: npr. preslica (RLG 178), prƒšlica (ČDO 529), prƒslica (RGS277) – izvedenice od presti < prslav. *pręsti (SES 493).316 37. Amanita muscaria / Agaricus muscarius / Agaricus pseudoaurantiacus (muhara / muhor / zmijska gljiva / bjesnjača / omorka) U Žejanama smo zabilježili muharka, -a, -e, -ele ž, u Zankovcima uotrovna guba. U ir. repertoarima ne nalazimo paralela za ovu gljivu. Prvi je naziv posu enica iz okolnih čakavskih govora: npr. u Brgudu i Čepiću m†hara (IrLA 1885), u Ližnjanu m†xara (ILA 1885) – izvedenice na –ara od muha < prslav. *muxa (SES 362). Naziv duguje postanje činjenici da su tu gljivu upotrebljavali kao sredstvo za trovanje muha: „Mušnice so namreč uporabljali za zastrupljevanje muh.” (SES 364, s. v. mûšnica).

Usp. prƒslica „biljka Equisetum arvense" (ARJ XI/710 – s naznakom da se tako govori u Istri): npr. u Čepiću pr slica (IrLA 1826) > ir. preslica, -a, -e, -ele u Žejanama, Mihelima i Kostrčanu.

316

444

Mikonimi

I sintagma uotrovna guba317 koju smo zapisali u Zankovcima duguje postanje otrovnosti ove gljive: „otrovna, sadrži muskarin, iboteničnu kiselinu, muscimol i muskazon” (Gmst 2). Za guba v. 32. 38. Amanita ovoidea / Agaricus albus / Agaricus coccola (brašnjača / jajasta muhara / mlinarica) U Letaju ğordanka, -a, -e, -ele ž, u Mihelima k[ršinari}, -u, -2, -i m. 2 Letajski je oblik posu enica iz čakavskih govora gdje je preuzeta iz istromletačkih idioma. Oblici tipa ğordana, žordana i sl. česti su u istarskim romanskim i slavenskim govorima, no od repertoara kojima se služimo samo u Milevoja nalazimo množinski oblik ordani „vrsta gljive” (RLG 54) i u našem atlasu za Brgud stoji žurn‚dica (IrLA 1892), dok u mletačkim rječnicima ne nalazimo sličnih oblika.318 Etimologiju ne znamo protumačiti. Za mikonim k[ršinari} ne nalazimo sličnih naziva ni u ir. ni u čak. repertoarima. Posu enica iz čakavskih govora gdje je izvedenica ili od oblika tipa k[ršin „biljka rdobrada (Chrysopogon gryllus)”: npr. u Čepiću k[rš„n (IrLA 1811), u Svetvinčentu k©šîn, Čabrunićima i Valturi k©š„n (ILA 1811), U Orbanićima kršîn „thick roots of a plant, used for making scrubbing brushes” (ČDO 474), u Pićnu kršìn „vrsta oštre trave” (PI 54), u Vodicama k šîn „neka manje vrijedna trava vrlo raširena na kraškom tlu” (ID 184), u
Usp. i istriotski 'fonźo vele'noź u Balama i Galižani, ś'fonźo vele'noź u Vodnjanu (ILA 1885). 318 Slično bez navo enja izvora piše i Luisa Punis: „Tale spiegazione vale però per l'Amanita caesarea che, ricordiamo, ha la denominazione di (z)žjordana o ordana negli idiomi romanzi e slavi (MI 288).
317

445

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Labinu kršin „livada” (RLG 104)319 > ir. u svim južnim 2 selima k[ršin, -u, -2, -i m, a u Škabićima i k[ršin, -u, -e, -ele bg.; ili pak izvedena izravno od oblika tipa k[rš „kras, krš”320 koji su u Istri nešto rje i od oblika tipa kras, ali ih ipak ima: npr. u Brgudu i Čepiću k rš (IrLA 62a) < *korsъ (SES 268, s. v. krâs) – „Varijanta kˆš mjesto kr‚s nastala je zacijelo unakrštavanjem sa postverbalom kˆš (...) Slog kra- nastao je po pravilu likvidne metateze kao u Scardona > Skradin.” (SKOK II/179, 180, s. v. kr‚s)321. ‚ Postanje je ovog naziva po svoj prilici uvjetovano staništem: „raste ljeti i u jesen na vapnenastu tlu ispod listopadnoga i crnogoričnoga drveća pojedinačno ili u skupinama; u sjevernim krajevima je vrlo rijetka, a na našim je otocima i priobalnom području vrlo česta.” (Gmst 12). 39. Armillariella mellea / Clitocybe mellea (puzvica / puza /puzica / mraznica / medenjača) U Zankovcima kažu cokarica, -a, -e, -ele ž, u Mihelima kup}ić, -u, -ure, -urle bg. Ni za jedan ni za drugi mikonim ne nalazimo sličnih naziva u ir. i čak. repertoarima kojima se služimo, no u čakavskim smo istarskim govorima osobno potvrdili oba mikonima: c…karica (Pula, Labin, Kršan, Pićan); k†pčić (Čepić) kupč„ć (Kršan).
Čakavizam je i istriotski u Vodnjanu kar'śejn i u Fažani kar'šin (ILA 1811). 320 Navedeni čak. fitonimi izvedeni su od oblika tipa k[rš. 321 Oblici tipa kras mediteranski su relikti: „Prvotno *korsъ je verjetno prevzeto iz ilir., latinizirano carsus 'kras', kar utegne biti sredozemskega izvora.” (SES 268, s. v. krâs); „Iliro-dačka riječ carsus mediteranskog je podrijetla.” (SKOK II/179, 180, s. v. kr‚s). ‚
319

446

Mikonimi

Prvi je naziv čak., hibrid od mletacizma cok „panj” [c…k (IrLA 1740 – za Brgud i Čepić); ts…k (ILA 1740 – za Svetvinčenat, Čabruniće i Valturu); cok (RLG 37); c…k (ČDO 426); cok (PI 19)] < mlet. zoco (BOE 814) < lat. sŏccus „Art leichter Schuh”, REW 8052322. Čakavski su mletacizam cok posudili i Istrorumunji: u Žejanama cok, -u, -ure, -urle m; u Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu cok, -u, -2, -i m; 2 u Šušnjevici, Brdu i Škabićima cok, -u, -ure, -urle bg; tsôk (IrG 370); oc, -u (DRI 161); oc, -ure (TIr 184); oc, -u, ócure, -urle (IrHR 204). Naziv je nastao prema staništu: „raste u jesen u hrastovim i grabovim šumama, te na crnogoričnim panjevima.” (Gmst 31). Drugi mikonim tako er je čakavska posu enica gdje je metafora prema načinu rasta, tj. gljiva se pojavljuje u zbijenoj skupini koja podsjeća na gomilicu = čak. kupčić, umanjenica od kup < prslav. *kupъ (SES 283). Oblici tipa kup „gomila” postoje kao čakavizmi i u istrorumunjskom: kup, -u, -2, -i i kup, -u, -ure, -urle (kako smo čuli u Zan2 kovcima); kup, -u, -pi, -purle (IrG 258); cup (SIr 307); cup, -u, -ur, -urle (DRI 103); cup, -ure (TIr 163; DI 202); cup, -u, -ure, -urle (IrHR 59 – za Brdo i Žejane). 40. Armillariella tabescens / Clitocybe tabescens (grmača / grmica / grmovača / grmačica) U Letaju smo čuli g[rmovka, -a, -e, -ele, ž, u Škabićima
Ipak: „Pare difficile far derivare la voce dal lat. soccus 'zoccolo', come si legge nel DEI: la vc. sembra di orig. sett.: ''cfr. il romagn.emil. zòch, venez. zòco, e il sett. ciucco (lomb. sciüch) nello stesso senso''.” (DELI-cd, s. v. ciocco).
322

447

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

g[rmovka, -a, -e, -ele ž. Oba su mikonima posu ena iz okolnih čakavskih govora. Oblik nismo pronašli u ir. repertoarima kojima se služimo, a čak. mikonim *g[rmovka nismo potvrdili u čakavskim repertoarima kojima se služimo. Riječ je dakle o nepotvr enim izvedenicama od g[rm „hrast”: u Čepiću g rm „medunac (Quercus pubescens); česvina, crnika (Quercus ilex)” (IrLA 1775); u Labinu grm „hrast” (RLG 68); u Pićnu grm „hrast” (PI 38), u Rukavcu gˆm „hrast, grm” (RČGR 86) < prslav. *grъmъ (SES 159) – „raste u bjelogoričnim šumama i parkovima od ljeta do jeseni na trulom korijenju, osobito hrasta (podebljanje naše) (...)” (Gmst 32). Oblik g[rm u značenju „hrast” i „grm” imaju i Istrorumunji: u značenju „Quercus pubescens” u Šušnjevici i Škabićima g[rm, -u, -ure, -urle bg; u Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu g[rm, -u, -2, -i m; u značenju „grm”, a u Žejanama γ[rm, -u, -ure, 2 -urle m; u Mihelima i Kostrčanu g[rm, -u, -2, -i m. 2 Kovačec je u Žejanama zabilježio γârm, -u, -ure samo u značenju „grm” (IrHR 83). 41. Boletus edulis (vrganj / ljetni vrganj / pravi vrganj / hrženjak / jurček) Za ovu je gljivu u svim ir. mjestima naziv jedinstven: u Žejanama v[rγåń, -u, -2, -i m, u ostalim selima i tako er u 2 Žejanama v[rgåń, -u, -2, -i m.323 2
Utjecaj hrvatskoga što se ove gljive tiče, vjerojatno je toliko jak da žejanski govornici koje smo ispitali prije nekoliko godina za IrLA nisu prilagodili g > γ. Podatak s γ dobili smo nedavno od dvoje govornika
323

448

Mikonimi

Riječ je u ir. govore ušla iz čakavskih (npr. u Brgudu i Čepiću v[rg‚ń – IrLA 1888), gdje je učena riječ prema hrv. vEgānj (RHJ 1369) < madž. varganya (SKOK III/624). 42. Boletus luridus / Boletus rubeolarius (bljuvara / mrežastonogi vrganj / kovara / ludoglavka) Žejanci ovu gljivu ne poznaju, a u juž. s. smo zapisali divĺu v[rgåń u Šušnjevici i Novoj Vasi, divĺi v[rgåń u ostalim mjestima. Naziv je nastao dodavanjem pridjeva „divlji” uz naziv za Boletus edulis (v. 41.),324 pridjev u Šušnjevici i Novoj Vasi je s odr. članom. U Kovačeca nalazimo dív+i (dívľi), dív+a (dívľe), dív+i (dívľi) za Žejane i dívľi, dívľę, dívľi za Šušnjevicu, u ostalih divľ (SIr 309); dívli, -e (TIr 164); divľi (DIr 207) < čak. divji, divĺi < prslav. *divъ (SES 94, 95). 43. Cantharellus cibarius (bjelkasta lisičica / lisica / lisičarka / pršutnica / paprenjača) U Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali smo lisičarkε, -a, -e, -ele ž, u ostalim juž. selima lisičarka, -a, -e, -ele ž. Posu enice iz čakavskoga: npr. l„sičarka u Čepiću (IrLA 1890) i Svetvinčentu (ILA 1890)325, izvedenica na
kad smo za potrebe ovoga rada ponovno provjeravali mikonimsku gra u. 324 Usp. u Čepiću v[rg‚ń z b…ške (IrLA 1889) – čak. boška „šuma” < mlet. bosco (BOE 93) < lang. *busk / *bosk (DELI-cd) – fran. busk, REW 1419b. Promjena roda u hrv. ne nužno prema šuma jer oblik boška postoji i u slovenskim istarskim govorima u istom značenju. 325 Čakavski je oblik ušao i u istromletačke govore: lisìčica, lisìčarka (MI 289).

449

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

-arka od čak. lisica < prslav. *lisica (SES 304). Gljiva je ime dobila po boji (kao u lisice): „od žute do narančaste s bjelkastim tonom” (Gmst 208). Istrorumunji su preuzeli i čak. zoonim lisica > lisicε, -a, -e, -ele ž u Šušnjevici i Novoj Vasi, lisica, -a, -e, -ele ž u ostalim juž. s. i Žejanama; u literaturi iamamo: lisítsę, -tse (IrG 265); lisi , -a, -e, -ele (DRI 120); lişită326(VIr 131); lişí e, -e (TIr 169); lisi a (DIr 224); lisí ę, -a u Jesenoviku i Šušnjevici, lesí ę, -a u Šušnjevici i lisí a u Žejanama (IrHR 105). 44. Clavaria flava / Ramaria flava (kladuša / žuta capica / žuta griva / prsteci) U svim je ir. mjestima naziv za ovu gljivu tipa prstići: u Žejanama p[rstič, -u, -2, -i m., u Šušnjevici p[rstic, -u, -2, 2 2 -i m, u Novoj Vasi p[rstić, -u, -2, -i m, u Jesenoviku, Leta2 ju, Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu p[rsti}, -u, -2, -i m, u Škabićima perstič, -u, -e, -ele bg. 2 Naziv se koristi u množinskom obliku. Ir. repertoari kojima se služimo ne navode sličnih mikonima. Posu enice iz čakavskih idioma327: npr. u Brdu p[rst„}i, u Čepiću p[rstenc„ (IrLA 1893), u Svetvinčentu prst„ći, u Čabrunićima prst‚tsi (ILA 1893), umanjenice na -ić od p[rst < prslav. *pьrstъ (SES 511). Naziv duguje postanje morfologiji gljive: „razvija se (sc. plodno tijelo) iz krup-

326 327

Greška u prepisivanju, treba lişi ă ili lisi ă. Čakavski je oblik preuzet i u istromletački: prstà(è)ci (MI 290).

450

Mikonimi

nog gomoljastog dna i koraljno328 razgranjuje u tupe dvodijelne vrhove žute boje.” (Gmst 267).329 45. Fistulina hepatica / Fistulina buglossoides / Boletus hepaticus (volovski jezik, jetrenica / jetrenka / vukovo meso) U Novoj Vasi klenovkε, -a, -e, -ele ž, u Letaju klenovka, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici guba de klen. Prva su dva naziva posu enice iz čakavskih govora, a treći je hibridna sintagma. Oblici tipa klenovka izvedenice su na -ovka od čak. klen „Acer campestre”: npr. klƒn u Brgudu, Čepiću (IrLA 1744), Svetvinčentu, Čabrunićima i Ližnjanu (ILA 1744), klƒń u Valturi (ILA 1744), kli n u Orbanićima (ČDO 466), klên u Vodicama (ID 182) < prslav. *klenъ (ESSJ II/40). Mikonim uobličuje stanište: „raste od ljeta do pred zimu na živim stablima hrasta, kao i na panjevima drugog listopadnog drveća.” (Gmst 262). Sintagma guba (v. 32.) de klen nastala je in loco. Naziv za stablo ne bilježe ir. repertoari kojima se služimo, a mi smo zabilježili: klen, -u, klεne, -ele bg u Šušnjevici; klen, -u, -2, -i m u Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Tr2 kovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu; klen, -u, klεnure, -urle bg u Škabićima.330
Usp. istr. u Galižani ko'rali (ILA 1893). Istu stvarnost uobličuju i imlet. 'ditola u Puli i istr. 'dituli u Šišanu (ILA 1893), izvedenice od dito „prst” < lat. dĭgĭtus, REW 2638. 330 U Žejanama smo zapisali m[klen, -u, -e, -ele m, vjerojatno posu enica iz nekog okolnog čakavskog idioma [nalazimo m‚kjēn „Acer monspessulanum” u Rukavcu (RČGR 151) i u Čabru m'aklejn, -a „vrsta javora, klen” (GČP 124)] prije nego iz slovenskih govora blizu
329 328

451

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

46. Keuhneromyces mutabilis / Pholiota mutabilis (panjevčica) Naziv smo dobili samo od jednog ispitanika iz Žejana: pańevača, -a, -e, -ele ž.331 Posu enica iz čakavskoga (za čak. mikonim nemamo potvrda); od pań < prslav. *pьn'ь (SES 422). Gljiva je naziv dobila prema staništu: „raste od svibnja do zime busenasto na starim panjevima bukve i vrbe te druge bjelogorice.” (Gmst 62). 47. Lycoperdon perlatum / Lycoperdon gemmatum (puhara / tikvasta puhara / prhavica / pezdec / puša / pupa) U Žejanama smo zapisali fufalica, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici, Novoj Vasi, Jesenoviku, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu p[zd[c, -u, -2, -i m, u Brdu i 2 Škabićima puharica, -a, -e, -ele ž, u Letaju puhalica, -a, -e, -ele ž. Žejanski je oblik fufalica onomatopejski, znači i „mijeh za sumporiranje” (IrLA 1212) i mogao je nastati in loco.
Žejana, za koje doduše ni nemamo potvrda. Bezlaj slov. maklƒn, meklen, miklen uspore uje s hrvatskim i srpskim m‚klen, m‚kljen, p‚klen, bugarskim bráklen, ruskim neklen, paklen itd. što izvodi od klen „Acer” „z nikalnimi prefiksi ne-, pa-, ma-” (ESSJ II/162, s. v. maklƒn). Oblicima tipa maklen bavio se i Skok: „Daleko raširenija od ƒ toga oblika je složenica sa nejasnim prefiksom ma- m‚kljen (Vuk, Crna Gora) = m‚klēn = maklƒn (ŽK, slov.) (...) Čini se da je prefiks došao zbog uklanjanja homonimije s imenom ribe.” (SKOK II/94, s. v. klƒn2). Usp. Makljen (prijevoj u sjevernoj Hercegovini). ƒ 331 Moguće je da je ispitanik pobrkao ovu gljivu s vrstom Armillariella mellea (v. 39.), no inzistirao je na tvrdnji pažljivo gledajući fotografije obiju gljiva.

452

Mikonimi

Ir. repertoari koje posjedujemo nemaju oblika ni za mijeh ni za gljivu. Oblici tipa p[zd[c (ir. repertoari kojima se služimo nemaju takvih oblika) posu eni su iz čak. idioma: npr. u Svetvinčentu i Čabrunićima pazd‚ts,332 u Čabrunićima i pazdƒts (ILA 1895), u Labinu pazdac „gljiva puhara” (RLG 159), u Pićnu pazdàc „gljiva kuglaste glave pune crnog praha” (PI 81), u Orbanićima pazd‚c „kind of mushroom (boletus?)” (ČDO 515). Izvedenice od čak. pazdit(i): npr. u Pićnu pazdìt „širiti neugodan miris” (PI 81), u Rukavcu pazdƒt „smrdjeti, zaudarati” (RČGR 203) < prslav. *pьzdĕti (SES 441, s. v. pezd ti). Oblici tipa puhal(r)ica tako er su preuzeti iz čak. govora i ne nalazimo ih u ir. repertoarima kojima se služimo: npr. u Brgudu i Čepiću p†hara (IrLA 1895), u Valturi i Ližnjanu p†x (ILA 1895), izvedenice od glagola tipa puhat(i) < prslav. *pyxati (SES 442, s. v. píhati). Svi nazivi duguju postanje istoj značajki gljive: „kada sazriju spore na vrhu tjemena otvori se rupa poput vulkanskog kratera iz koje izlaze zrele spore u obliku prašine.” (Gmst 279). 48. Macrolepiota procera / Lepiota procera / Agaricus columbinus (sunčanica / srnjaki / srndakuša / šugavica / kišobranara / suncobran / parazolka) Samo u Žejanama: sunčica, -a, -e, -ele ž. Ne nalazimo paralela u ir., a ni u čak. repertoarima333.
332 333

Oblik je preuzet i u pulskomletački: paz'dats (ILA 1895). Za čak. zapravo imamo u Svetvinčentu sunč‚rica ali u značenju „Morchella esculenta” (v. 49.) što je vjerojatno pogrešno, pa taj svetvinčentski oblik valja držati za sunčanicu.

453

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Bilo kako bilo, mikonim je posu en iz čakavskih govora334 gdje je izvedenica od sunce < prslav. *sъlnьce (SES 592, s. v. s nce). Postanje naziva vjerojatno zbog okrugla oblika povećega klobuka. 49. Morchella esculenta / Morchella rotunda (pravi smrčak / smrčak / marohlin / srček / mavrah / maruh) U Šušnjevici sm[rc[k, -u, -2, -i m, u Jesenoviku, Letaju, 2 Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima i Kostrčanu sm[rč[k, -u, -2, -i m, u Mihelima kižńak, -u, kižńač, -i m, 2 u Novoj Vasi måjski p[rstići. U Brgudu i Čepiću sm rčak (IrLA 1896); u ostalim repertoarima (ir. i čak.) ne nalazimo srodnih oblika. Mikonimom se pozabavio i Skok: „sveslav. i praslav. »gljiva morchella, phallus esculentus Linn.« U češ., polj. i oba lužičko-srp. sa ž- < g- umjesto č-. U češ., polj. i ukr. bez deminutivnog sufiksa -ьk, češ. smrk pored smrž.” (SKOK III/294). Oblik u natuknici, smŕčak, citiran je prema ARJ XV/775 gdje se navodi prema Vuku Karadžiću i nekim starijim rječnicima. Za jadransko područje ne nalazimo paralela, pa bismo mogli zaključiti da je mikonim u ir. govore ušao iz nekog čak. idioma u kojem bi to bila učena riječ, no ne nužno: hrv. smŕčak (RHJ 1151).335
334 335

Čakavizam je i imlet. sùnčica (MI 287). Mikonim postoji i u slovenskom: smrček (Plet. II/522). Slavenski su mikonim posudili i Rumunji: zbârciog (DEX 1182): „Rumunji posudiše zbîrciog (Moldavija) »morchella esculenta«, s promjenom zbumjesto sm- zbog unakrštenja sa a zbîrci »runzeln (= smežurati – op. autora)«.” (SKOK III/294).

454

Mikonimi

Ornitonim kižńak mogli bismo možda povezati s glagolom ki (z)mi, -ít, -esc (DRI 118); kizmí (IrHR 100) u značenju „žmirkati”: „pokriven nepravilnim jamičastim udubinama” (Gsmt 287) koje (udubine) mogu izazvati sliku očiju koje žmirkaju, no bez paralela u drugim idiomima teško je išta pouzdanije zaključiti. Ne možemo pouzdano riješiti ni etimologiju navedenog ir. glagola kizmi: bit će da je u osnovi hrv. žmiriti (< prslav. *mьžuriti (SES 765, s. v.
žmúriti), no prvi dio, ki- ne znamo protumačiti – možda oko?336

Za drugi član sintagme måjski p[rstići v. 44., a prvi je pridjev od maj „svibanj” (< lat. majus, REW 5250) posuen iz čakavskoga: „raste u rano proljeće” (Gsmt 287). 50. Pleutorus sapidus / Pleurotus cornucopiae / Pleutorus cornucopioides (brestovača / brijestova škripavica) Samo u Novoj Vasi: brestovkε, -a, -e, -ele ž. Ne nalazimo potvrda za mikonim ni u ir. ni u čak. repertoarima kojima se služimo. Posu enica iz čakavskoga, izvedenica od brest „brijest (Ulmus campestris)” (< prslav. *berstъ – SES 46): npr. u Svetvinčentu i Čabrunićima br„st, u Valturi brĩst, u Ližnjanu brîst (ILA 1783); u Brgudu brêst, u Čepiću brƒst (IrLA 1783); u Pićnu bres (PI 15); u Vodicama brêst, u Golcu brîst (ID 158) > ir. brist, -u, -ure, -urle m u Žejanama, brest, -u, -2, -i m u Šušnjevici, 2 Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu, brest, -u, brεsture, -urle bg u Škabićima; u literaturi: bréŝt (IrG 199); brest, -u, -i (DRI 94); brest, -t (TIr 159); brest, -u za
336

Usp. češ. okamžik „trenutak” (SKOK II/419, s. v. m„gati). „

455

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Šušnjevicu (IrHR 41). 51. Tuber melanosporum / Tuber nigrum (crna gomoljika / crna gomoljača / crni tartuf) U Žejanama i Škabićima tartuf, -u, -e, -ele bg, u ostalim mjestima tartuf, -u, -2, -i m. U Žejanama još i kumpiråča, 2 337 -a, -e, -ele ž. Oblike tipa tartuf Istrorumunji su preuzeli iz čak. govora [npr. tart†f u Čepiću (IrLA 1898), u Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi i Ližnjanu (ILA 1989) gdje su ili mletacizmi (imlet. tartufo)338 ili učene riječi (preko standardnoga hrv.)]; ishodište je romansko: „Prob. da una var. dial. lat. (di provenienza osco-umbra) *tufer, corrispondente al lat. tuber 'tubero': tartufo rappresenterebbe, allora, un terrae *tufer 'tubero di terra', come abbiamo una terrae tuber in Plinio il Vecchio ed in Petronio” (DELI-cd). Žejanski je oblik tako er preuzet iz čakavskoga (npr. u Brgudu kumpir‚ča – IrLA 1989), izvedenica na -ača od čak. kumpir < njem. gruntpirn, grumper, krumpir (SES 277). Postanje naziva uvjetovano je oblikom gljive: „Plodno tijelo: nepravilno gomoljasto” (Gsmt 298). 52. Tuber magnatum / Tuber album / Tuber griseum (bijeli tartuf / istarski tartuf) V. 51. 53. Neidentificirani nazivi U Škabićima i Zankovcima zapisali smo dva naziva, vje337 338

Nazivi pokrivaju i vrstu Tuber magnatum (v. 52.). Oblik postoji i u istriotskim govorima: tar'tuf u Rovinju, tar'tufo u Balama, Galižani, Fažani i Šišanu, tar'towofo u Vodnjanu (ILA 1898).

456

Mikonimi

rojatno za istu vrstu, koja ne znamo identificirati: šušńe2 rica, -a, -e, -ele ž (Škabići) i šušńari}, -u, -2, -i m (Zankovci). Bilo kako bilo, nazivi su preuzeti iz čakavskih govora (nemamo potvrda za čak. mikonime). Izvedenice su to od čak. šušań: npr. u Pićnu šùšanj „opalo lišće u šumi” (PI 116), š†šań „prostirka za stoku” (IrLA 1477): „U toj se riječi (sc. šušanj 'suho lišće koje je spalo sa drveća') unakrstio pridjev suh i onomatopejski glagol. Osnovna je metafora šuš-” (SKOK III/424, s. v. š†škati). † 54. Zaključak Istrorumunjski je gotovo sve mikonime preuzeo iz čakavskih idioma. Ti su čakavski mikonimi uglavnom domaćeg podrijetla, uz minimalan broj posu enica iz istromletačkoga. Samo su dva mikonima nastala u ir. (guba de klen, guba de topolε), no i oni su vjerojatno kalkirani prema klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi za koje smo u članku ustvrdili da su iz čakavskoga mogli nastati i unutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo našli čakavskih paralela pa smo čakavske oblike samo pretpostavili – sastavnice iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postoje naime u ir. kao posu enice iz čakavskoga.

457

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

458

Terminologija bačvarstva

TERMINOLOGIJA BAČVARSTVA 55. Bačve i druge drvene posude 55.1. Bačva U Šušnjevici smo zapisali b[cvε, -a, -i, -ile ž., u Novoj Vasi b[čvε, -a, -i, -ile ž., u svim ostalim mjestima b[čva, -a, -i, -ile ž., a u Novoj Vasi, Letaju, Trkovcima i Mihelima još i b[čva, -a, -e, -ele ž. Puşcariu donosi bă vę (SIr 304), Sârbu i Fră ilă bačva (DIr 190), Kovačec b čvę, -a, -i, -ile za juž. s., b čva, -i, -ile za Žejane i bâ vę, -a, -i, -ile za Šušnjevicu (IrHR 36). Posu enice iz čakavskih govora: npr. b‚čva u Brgudu, Čepiću (IrLA 1251) i Orbanićima (ČDO 414), bacva u Labinu (RLG 16), b‚čva i bâčva u Salima (RGS 25) < pslav. *bъči, gen. *bъčьve (HER 120). 55.1.1. Bačvar U Žejanama smo čuli pinter, -u, -2, -i m., u Šušnjevici 2 b[cvar, -u, -2, -i m., u ostalim juž. s. b[čvar, -u, -2, -i m. 2 2 Oblike koji odgovaraju terminima tipa b[čvar daju samo Popovici i Radu Flora: băčvár (DRI 92), báčvar i sl. (MALGI 115). Riječ je o čakavskim posu enicama: npr. b‚čvar u Brgudu i Čepiću (IrLA 1252), u Svetvinčentu i Čabrunićima (ILA 1252), bačvãr u Ližnjanu (ibidem), izvedenice na –ar od b‚čva (v. 55.1.). 459

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Oblike koji bi odgovarali žejanskome pinter nalazimo u R. Flore, píntar, píntaru; píntar, píntari+ (MALGI 115). Termin je germanizam: „kakor sbh. p„ntār, pìnter (...) prevzeto iz bav. srvn. pinter (ESSJ III/37). U istarskim čakavskim govorima termin nije poznat, a u Hrvatskoj je u uporabi „u Zagrebu i okolini i u Virovitici” (ARJ IX/855, s. v. p„ntâr), pa bismo trebali pretpostaviti posredstvo nekog „ slovenskog govora, no problem je što nemamo potvrda za slovenske dijalekte u blizini Žejana.339 55.2. Velika, najveća bačva za vino U Žejanama måra b[čva, u Šušnjevici maj måre b[cvε, u Novoj Vasi maj måre b[čvε, u Letaju ča måre b[čva, u Jesenoviku, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Kostrčanu i Mihelima måre b[čva, u Zankovcima kastelåna, -a, -e, -ele ž. Prva su četiri naziva hibridne sintagme: måra, måre „velika”340 (maj måre „najveća” – komparativ sastavljen od domaćih elemenata u značenju „veća” – maj „više” < lat. magis, REW 5228; måre „velik, -a” [u Žejanama smo zapisali måre/mårle, måre/måra, måro; mår, mår, mår prid. u Šušnjevici i Novoj Vasi måre, måra/mårε, måro; mar, mar, mar prid. u ostalim juž. s. måre, måre/måra, måro; mår, mår, mår prid. – u ir. repertoarima kojima se služimo nalazimo: måre (SIr 314, DRI 124, DIr 226, IrHR 112), mare (VIr 133), máre (TIr 170), mårle (IrHR 113) <

339

Paun S. Durlić u Rudnoj je Glavi (mjesto u istočnoj Srbiji s pretežito rumunjskim žiteljima) zapisao pintarj (IrLA 1552), no to s ir. nema veze, nego je preuzeto iz srpskog: p„ntār, pìnter (RSKJ 4/425). 340 Prvi oblik s odr. članom.

460

Terminologija bačvarstva

lat. mās, mărem, DER 5091341 > dr., ar. máre (DEX 599; DDAr 656), mr. mári (DMr 183)], ča mare „ona velika” [ča pokaz. prid. i zam.342 ž. r. (u Šušnjevici smo zapisali ca, u Žejanama čå, u ostalim mjestima ča) koji bilježe svi istrorumunjski repertoari kojima se služimo, a uz ovaj odjeljak navodimo samo Kovačeca: čéla, čå (ča), čéľi, čale (čåle) (IrHR 61). S natuknice upućuje na oblike ela i ačela. Uz drugi oblik daje cjelovitu i iscrpnu informaciju o svim oblicima pridjeva (zamjenice) pa je prenosimo u cijelosti: „ačéla, ačå (ačá, ača), ačéľ, ačåle [čéla, čå (ča), čeľ, čåle (čale)] (Ž); č la (čéla), ča (čå), čeľ, čale (čåle, č le) (J); la ( éla) a ( å), éľi, ale ( åle, le) (S) pokaz. zamj. (pokaz. pridj.) – onaj, ona, ono (često sa službom odr. člana, odnosno radi izražavanja roda i broja ili pak radi poimeničenja pridjeva, bez pravoga pokaznog značenja (IrHR 21). Dr. acel, acela (DEX 6, DER 43); ar. a el, mr. ela (DER 43) < lat. *ecce-illu (DEX 6)]. Za osnovicu sintagme v. 55.1. U Kovačeca nalazimo o måre b čvę de åpę „velika bačva vode” (IrHR 36, s. v. b čvę). Usp. u Brgudu vƒlika b‚čva, u Čepiću vƒla b‚čva (IrLA 1272). Oblik kastelåna posu en je iz nekog istarskog mlet. govora, zasigurno posredstvom čakavskoga – u čak. repertoarima kojima se služimo u Čabrunićima i Svetvinčentu nalazimo kaštelâda (ILA 1272), u Labinu kastelÑda „drvena posuda za vodu” (RLC 123) i s drugim dočetkom (v. niže). Od mlet. repertoara koji su nam na raspolaganju samo Rosamani ima castelana „va™o carrario, botte (con un'aperEtimologija je problematična: „El cambio de sentido ha sido explica-do por Tiktin, por medio de un cruce, poco probable, con magnus (...)” (DER 5091). 342 U našem slučaju pridjeva.
341

461

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

tura rettangolare per trasporto d'acqua e per trasporto dell'uva dalla campagna)” (VG 188 – za Labin, Poreč, Kopar i Piran). U imlet. u Puli kašte'lada, u istr. u Rovinju kasta'lada, u Balama, Vodnjanu i Galižani kaśte'lada, u Fažani kašte'lana (ILA 1272). Riječ je o metaforičnim izvedenicama od lat. castĕllum „dvorac”, REW 1745343. 55.3 Badanj (kaca) U Žejanama vele kåca, -a, -e, -ele ž, u Šušnjevici måre b[cvε, u Novoj Vasi måre b[čvε, u drugim mjestima måre b[čva. Žejanci su svoj naziv peuzeli i prilagodili vlastitome sustavu iz govora Brguda, k‚ca (IrLA 1290), a tamo je, s obzirom na distribuciju termina (v. ARJ IV/710 i SKOK II/12, s. v. káda), dospio iz knjiž jezika: k‚ca „visoka valjkasta drvena posuda otvorena s gornje strane, nejednake širine dna i vrha, koja služi za kiseljenje zelja, soljenje mesa, držanje koma i sl.” (RHJ 422), umanjenica od kada < prslav. *kad'ь (SES 207, s. v. k‚d). ‚ Ostali su nazivi hibridne sintagme u značenju „velika bačva” (za etimologiju v. 55.1. i 55.2.). 55.4. Bačvica (karatel) U Žejanama i Jesenoviku smo zabilježili b[čvica, -a, -e, -ele ž., u Letaju mika b[čva, u Šušnjevici karatel, -u, karatεle, -ele bg., u Brdu karatel, -u, -e, -ele bg., u Škabići343

Za značenje usp. jedno od značenja tal. castello „negli antichi acquedotti romani, grande vasca, coperta, di distribuzione dell'acqua, provvista di uno sfioratore per mantenere costante il livello” (DELIcd).

462

Terminologija bačvarstva

ma karatele, -ele, karatεle, -ele ž., u Novoj Vasi, Trkovci2 ma i Zankovcima karatelić, -u, -2, -i m., u Kostrčanu i Mihelima karatelči}, -u, -2, -i m., u Mihelima još i mika 2 b[čvica. Oblik b[čvica je čakavizam: npr. u Brgudu b‚čvica (IrLA 1273), u Svetvinčentu i Ližnjanu b‚čvitsa (ILA 1273), umanjenice na –ica od bačva (v. 55.1.). Od ir. repertoara kojima se služimo umanjenicu donosi samo Puşcariu, bă vi ę (SIr 304). Termin mika b[čva hibridna je sintagma, u značenju „mala bačva”. Prvi je elemenat, mik „mali”, domaći: u Šušnjevici smo zabilježili mik, mikε; mic, mic i mike, prid., u Novoj Vasi mik, mikε; mič, mič, prid., u ostalim mjestima mik, mika; mič, mič, prid. (IrLA 319); Byhan je zabilježio mik, míkę, mits, míke (IrG 276), Puşcariu mic, mikę (SIr 315), Popovici mic, -ę (DRI 125), Maiorescu mic, mică, mn. mici, mice (VIr 134), Cantemir mic, -che (TIr 171), Sârbu i Fră ilă mic, -a (DIr 228), Kovačec mic, míkę, mič za južna sela, mic, míkę, mi za Šušnjevicu i mic (mícu), míca, mič za Žejane (IrHR 116) < lat. *miccus, DER 5252 > dr., mr. mic, -ă (DEX 628, DMr 189), ar. n'ic, n'ícă (DDAr 796). Za b[čva v. 55.1. Oblici tipa karatel čakavizmi su mlet. podrijetla: npr. u Valturi karatƒja (ILA 1273), u Pićnu karatèl (PI 46), u Labinu karatel „bačvica od 60 – 70 litara”, karatelić „bačvica sadržine izme u 30 i 50 litara” (RLG 88, 89), u Trogiru karàtîl (RTCG 109) na Unijama karatiêl (UKS 134), u Čepiću karatƒl (IrLA 1273) i karatƒli} ali za barilo (IrLA 1274): mlet. caratèlo „botticella” (BOE 436), caratel, -elo (VG 171), caratel (GDDT 130), kara'tel (ILA 1273 – za 463

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Pulu)344, umanjenice od caro < lat. carrum (< galski), REW 1721 > tal. caratello „botticella per vini pregiati e liquori” (...) „propr. dim. di carro, perché era una botticella che si trasportava su carri” (DELI-cd). Za malu bačvu u Byhana nalazimo butói, -oie, navedeno za Žejane prema VIr 111 (IrG 263). Ostali nemaju.345 Domaća riječ: dr. butói (DEX 121), izvedenica na –oi od búte „bačva” (DEX 121) < lat. bŭttis, REW 1427, buttis, LEI VIII/401.346 55.5. Omanja bačva (barilo) U Žejanama kažu putrih, -u, -2, -i m., u Šušnjevici 2 buc[k, -u, bucki, bucki m., a u svim drugim južnim selima bu}[k, -u, bu}ki, bu}ki m. Byhan ima pútrih (IrG 324), Maiorescu putrichiu, putrichi (VIr 143), Popovici putriku, mn. -ќ, -i (DRI 142), Kovačec pútrih, -u (IrHR 162 – za Žejane) – osim Kovačeca svi daju značenje „bačva, bačvica”, dok Kovačec navodi „drvena posuda s ručicom (uhom) sa strane”347. S obzirom na distribuciju oblika, prema čakavskim i inim repertoarima s kojima raspolažemo, oblici tipa putrih u čakavskim su govorima prisutni samo na istarskom poluotoku: p†trih „ručna posudica” u Vodicama (ID 207), u
Usp. istr. kara'tel (ILA 1273 – za Bale, Vodnjan, Galižanu, Fažanu i Šišan) i karat'jel (ibidem – za Rovinj). 345 Telefonskim provjerama pri pisanju ovoga rada u Žejanama nismo potvrdili oblik pa možemo sa sigurnošću ustvrditi da se riječ više ne upotrebljava. 346 Za ostala dva dijalekta nalazimo samo neizvedene oblike: ar. búte (DDAr 232), bute (DER 1235) buti (DAr 160, s. v. bute), mr. búti (DMr 51), buti (DER 1235). 347 Telefonskim smo provjerama i sami potvrdili i ovo značenje.
344

464

Terminologija bačvarstva

Buzetu i Sovinjskom polju „ručna posudica u obliku bačvice” (SKOK III/89). Isti oblik postoji i u slovenskim dijalektima [u Štajerskoj pûtrih (SKOK III/89, ESSJ III/140, MtP-cd) < srvnjem. puterich (SKOK III-89, ESSJ III/140)]. Premda je riječ zabilježena samo u Žejanama, pitanje je je li u čakavske govore ušla iz slovenskih istarskih govora jer za njih ne nalazimo nikakvih potvrda. Za oblike tipa bu}[k ne nalazimo potvrda u ir. repertoarima kojima se služimo. Termin je preuzet iz čakavskoga: npr. u Vodicama bûčak (ID 160), u ostalim čakavskim rječnicima ne nalazimo oblika. Riječ je srodna sa sln. bùč „bačva” (okolica Nove Gorice – osobne ankete), buč „bačva” (SKOK I/177, s. v. b…ca), búča „okrogla posoda … za vino” (SES 52)348. Uz potonje M. je Snoj uobličio sljedeće etimologijsko tumačenje: „beseda je gotovo prevzeta iz nekega rom. refleksa vlat. buttia, klas. lat buttis «sod» (...)” (ibidem)349. 55.6. Brenta (za nošenje grož a) U Šušnjevici brentε, -a, -e, -ele ž., u drugim juž. s. brenta, -a, -e, -ele ž., u Žejanama brentåča, -a, -e, -ele ž. U Žejanama smo zapisali i termin brenta, -a, -e, -ele ž., ali samo u značenju „drvena posuda za nošenje isključivo vode”, dok smo u Zankovcima zabilježili i oblik uharica, -a, -e, -ele ž. u značenju „brenta s ručicom (ušicom) sa strane”.

348 Oblici tipa buča postoje i u hrvatskim govorima: u Dubrovniku b†ča „stakleni okrugao sud za piće”, u Dalmaciji „mjedeni sud, kao pola bukare” (SKOK I/177, s. v. b…ca). … 349 Za etimol. v. i SKOK I/177, s. v. b…ca. …

465

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Oblici tipa brenta (brentača je uvećanica na –ača) posueni su iz čakavskih govora, i to, s obzirom na distribuciju termina, iz istarskih čakavskih idioma350 gdje su mletacizmi: npr. brênta u Brgudu, Čepiću (IrLA 1289), Svetvinčentu i Valturi, br nta u Ližnjanu (ILA 1289), Belom (BBT 51), Novom Vinodolskom (RČGNV 26), brènta u Pićnu (PI 14), brenta u Labinu (RLG 28) < mlet. brenta (VG 115)351 < lat. *brenta, REW 1285352. Byhan navodi bréntę (IrG 199), Puşcariu brentę (SIr 365), Maiorescu brentă (VIr 111), Popovici brent (DRI 94), Cantemir brénte (TIr 159), Sârbu i Fră ilă brenta (DIr 193), Kovačec za južna sela bréntę, -a (IrHR 41). Termin uharica tako er je posu en iz čakavskih idioma: npr. u Čabrunićima †xaritsa (ILA 1289), u Labinu uharica (RLG 241), u Pićnu ùharica (PI 122). Ir. repertoari kojima se služimo ne donose sličnih oblika. Termin je metaforičan, izvedenica od uho < prslav. *uxo (SES 696). 55.7. Omanja kada U Žejanama vele k[b[lu de vir, u Zankovcima i Mihelima maštelić, -u, -2, -i m., u Kostrčanu mašteli}, -u, -2, -i 2 2 m., u Ližnjanu m[štelić, -u, -2, -i m., u Jesenoviku i Tr2 kovcima k[blič, -u, -2, -i m., u Brdu k[blič, -u, -ure, -urle 2
Radu Flora navodi brente (SPuIr 74) što tumači kao posu enicu iz slovenskoga s čime se ne možemo složiti. 351 Naziv postoji i u svim istriotskim govorima: b'renta (ILA 1289). 352 „Vc. sett. (...) di prob. orig. preromana (...)” (DELI-cd). Prema Skoku „brenta je predrimska alpinska riječ, posu ena na čakavskom, slov. i hrv-kajk. teritoriju u novije doba iz furl.” (SKOK I/207) – držimo da je u sjevernočakavskim idiomima ekonomičnije pretpostaviti mletačko podrijetlo termina.
350

466

Terminologija bačvarstva

bg., u Škabićima k[blić, -u, -ure, -urle m., u Šušnjevici k[blic, -u, -2, -i m., u Novoj Vasi kabliću ku urekĺi. 2 Na ovom ćemo mjestu obraditi samo dvije sintagme, a za ostale oblike, redom umanjenice na –ić, v. 55.8. Žejanska sintagma k[b[lu de vir doslovce znači „kada od vina”, dakle „kada za vino”. Sintagma je hibridna, prvi je dio posu en (v. 55.8.), dok su drugi i treći elemenat domaći: de „od” (u svim smo mjestima zabilježili de) – dr. de (DEX 262; DER 2797), ar., mr. di (DER 2797) < lat. de, REW 2488; vir „vino” (isto i u IrG 381, SIr 329, VIr 156, DRI 164, TIr 186, DIr 298, IrHR 214)353 – dr., mr. vin (DEX 1162, DMr 327), ar. in (DER 9266) < lat. vīnum, REW 9356. Novovaška sintagma, kabliću ku urekĺi, doslovce znači „kada s ušima”, dakle „kada s ušicama”. Tako er hibridna sintagma gdje je prvi elemenat posu en (v. 55.8.), a druga su dva domaća: ku „s, sa” (u svim smo mjestima zapisali ku; u literaturi nalazimo cu – SIr 307, VIr 119, DRI 102, TIr 163, DIr 201, IrHR 56; ku – IrG 256), domaća riječ: dr., ar., mr. cu (DEX 245; DDAr 315, DAr 317; DMr 82) < lat. cum, REW 2385; urekĺi, mn. od urekĺε „uho”354 [urKkľe, -ľe (IrG 376), urechie (VIr 155), orechie, mn. orechi, orechile (VIr 137), urecĺ , -a, -ile (DRI 162), urécľe, -ľ (TIr 184), uręcľe, urekľ/urek (DIr 293), urKcľe,
Mi smo u Žejanama zapisali vir, -u, -ure, -urle m., u svim juž. s. vir, -u, -ure, -urle bg. (IrLA 1244). 354 U Žejanama smo zabilježili urekĺe, -a, -i, -ile ž., u Šušnjevici i Novoj Vasi urekĺε, -a, -i, -ile ž., u Šušnjevici mn. još i urekĺe, -ele, u Jesenoviku, Brdu, Trkovcima i Kostrčanu urekĺe, -a, -i, -ile ž., u Letaju, Zankovcima i Mihelima urekĺe, -a, urekĺe, -ele ž. i u Škabićima urekĺa, -a, -i, -ile ž.
353

467

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

-a, urécľi, -ile (IrHR 208 – za Žejane)] – dr. uréche (DEX 1139), ar. ureácľe (DDAr 1089), mr. ureácľă (DMr 318) < lat. aurĭcula, REW 793. 55.8. Čabar U Žejanama smo zabilježeli č[b[r, -u, č[bri, č[bri m., u Šušnjevici, Jesenoviku, Brdu, Škabićima, i Trkovcima k[b[l, -u, k[bli, k[bli m., u Novoj Vasi, Letaju, Kostrčanu i Mihelima maštel, -u, -2, -i m., u Zankovcima m[štē, 2 m[štelu, m[štel, -i m. Za č[b[r odgovarajući oblik nalazimo samo u Cantemira: ceab r, -ure „vjedro” (TIr 161). Termin bi mogao biti domaći: dr. ciub r (DEX 181355) – za ostale rum. dijalekte ne nalazimo potvrda. Bilo kako bilo, oblik je svakako naslonjen na čakavske likove rasprostranjene i u Istri i u Dalmaciji: npr. u Brgudu čabãr (IrLA 1292), u Orbanićima isto (ČDO 426), u Pićnu čabòr „sud za luženje rublja” (PI 19), u Labinu cabor (RLG 33), u Smokvici na Korčuli čàbar (RS 85) < prslav. *čьbьrъ (SES 67). Za k[b[l nalazimo cab l, -ure „vjedro” (TIr 159) i căbăl (DIr 194). Čakavizam: npr. u Čepiću kabôl (IrLA 1292), u Pićnu kabòl (PI 45), na Braču kabôl (ČL 389) < prslav. *kъbьlъ (HER 308)356. Za istarske primjere v. i 55.11. I oblici tipa maštel posu eni su iz čakavskih govora. U Byhana nalazimo maŝtél „kabao” (IrG 273), u Popovicia
355 356

< bug. čebăr. „Praslavenska je riječ posu ena iz germanskog *kubil (...) Germanska je pak riječ posu enica iz lat. cupellus, cupellum «vrč», a to je umanjenica od riječi cūpa, cuppa «kaca, bačva, bure», koja je posu ena iz semitskog.” (HER 309).

468

Terminologija bačvarstva

maştel (DRI 123). Čakavski je lik proširen diljem Istre i Dalmacije: npr. u Čepiću maštel„ć (IrLA 1291), u Labinu maštela (RLG 121), u Orbanićima mašti l (ČDO 488) u Pićnu maštèl (PI 62), u Kukljici maštê, maštêl (RGK 155), u Brusju na Hvaru maštîl (ČL 533) < mlet. mastèlo, mastèla „conca per il bucato; tinozza; misura per il vino” (BOE 404), mastelo (VG 605) < grč. {ο µαστóς „coppa (a forma di 'mammella', ch'è il significato originario della parola” (IGV 136357). Za istarske primjere v. i 55.11. Oblik mastél postoji i u dr. (DAR 183), pa bi ir. termin mogao biti i domaći. 55.9. Vjedro U Šušnjevici i Novoj Vasi lodricε, -a, -e, -ele ž., u svim ostalim anketiranim mjestrima lodrica, -a, -e, -ele ž. Od ir. repertoara kojima se služimo samo u Kovačeca nalazimo lodrí a „drvena posuda s ručkama (ušima) sa strane”358 (IrHR 106 – za Žejane). Čakavizam: npr. u Brgudu i Čepiću lodr„ca (IrLA 1293) – u čakavskim repertoarima kojima raspolažemo ne nalzimo oblika. Riječ je rasprostranjena po Sloveniji: lodríca „vrsta soda, brenta, meh, posoda za vino” (ESSJ II/147 – za Kras i Belu Krajinu) i od XVI. st. po sjeverozapadnim hrvatskim krajevima (v. ARJ VI/134 i SKOK II/313). Etimon nalazimo u lat. ŭter „mijeh”, REW 9102 > mlet. ludro (BOE 376, VG
„La voce (...) è di antica area veneto-emiliana, per cui una provenienza greca è pienamente giustificata.” 358 Dakle isto što i putrih (v. 55.5.) kako Kovačec navodi na citiranom mjestu. Telefonskim provjerama uz pisanje ovoga rada i sami smo potvrdili i ovo značenje oblika kojim se bavimo, tako er samo u Žejanama.
357

469

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

553, GDDT 337) – sa stapanjem odr. člana. Čakavski su oblici umanjenice na –ica.359 55.10. Vjedro s jednom ručicom U Žejanama kažu si}, -u, -ure, -urle m. i kabålnik, -u, kabålniče, -ele m., u Šušnjevici sic, -u, -ure, -urle bg. i sic, -u, -2, -i m., u Novoj Vasi sić, -u, -2, -i m., u Brdu i 2 2 Škabićima sić, -u, -ure, -urle bg., u ostalim južnim selima si}, -u, -2, -i m., u Zankovcima još i burica, -a, -e, -ele ž. 2 Oblici tipa sić posu eni su iz čakavskoga kamo su dospjeli iz nekog mletačkog govora (u ir. repertoarima kojima se služimo ne nalazimo sličnih oblika): npr. u Čepiću s„} (IrLA 1294), u Svetvinčentu i Čabrunićima s„ć, u Valturi s„O, u Ližnjanu s„č (ILA 1294), u Senju i Braču s„ć (SR 132; ČL 1102) < mlet. secio (VG 994, GDDT 608), sećo (VDP 156) < lat. sĭtŭla, REW 7962. Za kabålnik ne nalazimo sličnih oblika u ir. repertoarima kojima se služimo. Riječ je o izvedenici od imenica tipa k[b[l koja je mogla nastati i unutar ir., a mogla je i kao takva biti posu ena iz nekog čak. govora. Dalje v. 55.8. Termin burica posu en je iz čakavskih govora – Byhan ima burítsę, -tse „vjedro za mužu” (IrG 202)360, Popovici buri , -e „drvena posuda” (DRI 95), Cantemir búri e, -e „solnica” (TIr 159): npr. b†rica u Vodicama i Orbanićima „okrugla drvena posuda u kojoj se nosi hrana težacima u polje”, (ID 161; ČDO 425) u Rukavcu „drvena duguljasta ili okrugla posuda u kojoj se drži grah i drugo” (RČGR 41), u Belom „mjera za zapreminu” (BBT 55), u Labinu
359 360

Za detaljniju etimologiju v. ESSJ II/147 i SKOK II/313. Naglasak vjerojatno pogrešno zabilježen, trebao bi biti na u.

470

Terminologija bačvarstva

burica „čabrić na jedno uho. Služi kao mjera” (RLG 31). Riječ postoji i u slovenskim govorima: búrica „čebriček za mleko” (ESSJ I/54). Etimologija nije najjasnija: ishodište bi moglo biti „neka posebna, severnobalkanska in furlanska predromanska oblika (...)” (ESSJ I/54, s. v. búrica „čebriček za mleko”)361. 55.11. Kabao (maštel) U Žejanama, Trkovcima, Mihelima i Kostrčanu k[b[l, -u, k[bli, -2 m., u Novoj Vasi k[b[, k[b[lu, k[bli, -2 m., u 2 2 Šušnjevici mastel, -u, -2, -i m. i mastel, -u, mastεle, 2 mastele bg., u Jesenoviku maštel, -u, -2, -i m., u Letaju 2 m[štel, -u, -2, -i m., u Brdu m[štel, -u, m[štele, m[štele 2 bg., u Škabićima maštel, -u, maštεle, maštele bg. i lužńak, -u, lužńače, -ele bg. Termin lužńak zapravo je kotao u kojem se iskuhava rublje (u Škabićima smo na to pitanje dobili drugi odgovor): u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkovcima, Mihelima i Kostrčanu zapisali smo lužńak, -u, -2, -i m., u Zankovci2 ma i Letaju lužńak, -u, lužńač, -i m. Od autora ir. repertoara kojima se služimo samo Popovici ima lužńac, -u (DRI 122), a donosi i gl. lužiti362, -it, -esc(u) (DRI 122) – i mi smo u svim mjestima zapisali luži, -es, a u Šušnjevici još i luži, -eśk. Čakavizam: npr. u Brusju na Hvaru lužńõk (ČL 514), u Buzetu i Sovinjskom polju l†žnjāk (SKOK II/326, s. v. lug1), u Trpnju l†žnjak (ibidem), u Istri lûžnjak „sud u kojem se luži” (ibidem); u
Za etimol. v. i SKOK I/112, s. v. barîl i, puno opsežnije u JEti I/42, s. v. bàrilo. 362 Pogrešno zapisano, treba luži.
361

471

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Dračevici na Braču lūž„t (ČL 514), u Pićnu lužìt „okuhavati rublje uz dodatak pepela” (PI 60). I čak. imenice i glagoli potječu od čak. lûg i sl. (diljem istočne jadranske obale): npr. u Vodicama lûg „pepeo” (ID 189), u Pićnu luh „zapepeljena voda” (PI 60), u Orbanićima lũh „pepeo” (ČDO 483) < stvnjem. louge (SES 312). U Brgudu kabâl, u Čepiću vƒli kabôl (IrLA 1295). U Čepiću i maštƒl ali za „badanj” (IrLA 1290). Dalje v. 55. 8. 55.12. Metlica za čišćenje posuda U Novoj Vasi mikε meturicε, u Šušnjevici metlicε, -a, -e, -ele ž., u svim ostalim mjestima metlica, -a, -e, -ele ž. Prvi elemenat novovaške sintagme, mikε (v. 55.4.), domaći je, a drugi, meturicε, hibridna je izvedenica na hrvatski (čakavski) dočetak –ica od meturε: za metlu smo u Šušnjevici zapisali meturε, -a, -e, -ele ž., u Brdu i Škabićima metura, -a, metur, -i ž., u ostalim juž. selima metura, -a, -e, -ele ž.363 Byhan navodi méturę, -re (IrG 275), Puşcariu méturę (SIr 314), Maiorescu metură, mn. meture (VIr 134), Popovici metur , -a, mn. –e (DRI 125), Cantemir méture i métule364 (TIr 171), Kovačec za južna sela méturę, -a (IrHR 116). Domaća riječ: ar., mr., dr. métură (DDAr 679, DMr 188, DRI 125, s. v. metur ), dr. mătură (DEX 611), mr. m(i)etură (DER 5166): „Origen oscuro.
363

U Žejanama samo metla, -a, -e, -ele ž. (Sârbu i Fră ilă imaju samo metla – DIr 228, dok ostali ir. repertoari kojima se služimo nemaju toga oblika), posu enica iz čakavskih govora: npr. mƒtla u Brgudu, Čepiću (IrLA 1431), Valturi i Ližnjanu (ILA 1431) < prslav. *metъla (SES 338). 364 Potonji je oblik nastao križanjem s čak. metla.

472

Terminologija bačvarstva

En su base debe estar el lat. matta 'estera'365 (...)” (DER 5166). Oblici tipa metlica preuzeti su iz čakavskih govora, umanjenice od metla (v. bilj. 363). 55. 13. Potporanj na kojemu leži bačva U Žejanama smo zapisali pregreda, -a, -e, -ele ž., u Šušnjevici kantir, -u, -e, -ele bg., śtalåźe, -a, śtalåź, -ile ž. i śtalåźe, -ele, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. kantir, -u, -2, -i m. 2 Ir. repertoari kojima se služimo ne donose ni jedan sličan oblik ni za jedan navedeni naziv. Oblik kantir posu en je iz čakavskoga: npr. u Čepiću kantîri mn. (IrLA 1270), na Braču kantĩr (ČL 401), u Rukavcu kānt r (RČGR 107), u Rivnju kantîr (RRG 125), sve u našem značenju, a u Rivnju „drveni četvrtasti komad grede, a služi za stavljanje ispod bačve ili istegnuta broda”. Ovo potonje značenje prvotno je366. U čak. je riječ dospjela iz mletačkoga: cantièr (BOE 130) < lat. cantheriu(m) «cavallo castrato», poi «travicello» (DELI-cd, s. v. cantiere)367 I oblici tipa śtalåźe posu eni su iz čakavskoga < stalaža (diljem Istre i Dalmacije) „polica” – za specijalizirano značenje „potporanj” ne nalazimo potvrda. Čak. je oblik učen, hrv. staláža (RSR 1261), steláža „niz polica u nekoliko katova, npr. u knjižnicama – za knjige, u skladištima,
Lat. matta, REW 5424. Za pomorsko značenje i distribuciju termina v. BB 248, s. v. škvér). 367 Semantičke je promjene objasnio Angelico Prati: „In origine i cantieri erano i cavalletti di sostegno delle navi in costruzione o riparazione.” (VEI 217).
366 365

473

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

u radionicama – za smještanje mašinskih dijelova, instrumenata i sl.” < franc. stellage (RSR 1264). Za pregreda v. 55.14. 55.14. Grede ispod bačve U Žejanama pregreda, -a, -e, -ele ž.368, u Šušnjevici i Novoj Vasi gredε, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. greda, -a, -e, -ele ž. Oblici tipa greda posu eni su iz čakavskih govora: npr. u Brgudu i Čepiću grêde mn. (IrLA 1271), u Orbanićima gried‚ (ČDO 450), u Senju grēd‚ (SR 36) < prslav. *gręda (SES 157, s. v. gréda1)369. Byhan navodi grédę i gredę za Žejane (IrG 225), Puşcariu gredę (SIr 311), Popovici gred , -a, pl. –e, -le (DRI 113), Cantemir gréde (TIr 167), Kovačec za Šušnjevicu grédę, -a, -e (IrHR 86). Žejanskoga oblika ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se služimo, a sličnih nema ni u čakavskim rječnicima s kojima raspolažemo. Držimo da je nastao prema oblicima tipa pregrada jer je riječ o gredama koje leže poprečno u odnosu na glavne grede na kojima stoje veće bačve. 56. Dijelovi bačve 56.1. Dno bačve U Šušnjevici smo zapisali fundu de b[cvε, u Novoj Vasi fundu de b[čvε, u svim ostalim mjestima fundu de b[čva.

Odgovor smo dobili samo od jednoga ispitanika koji gotovo redovito umjesto [γ] realizira [g]. 369 Iste su etimologije dr. i mr. grindă i ar. grendă (DER 3882), pa bismo našu riječ mogli tumačiti i kao domaću (*grendε) koja je pod utjecajem čakavskoga izgubila n.

368

474

Terminologija bačvarstva

Zabilježeni su nazivi hibridne sintagme (prva su dva elementa domaća) u doslovnom značenju „dno od bačve” Prvi je dio sintagmi, fund „dno” domaći elemenat, prisutan i u drugim rum. dijalektima (dr., mr. fund - DEX 404, DMr 131, ar. fúndu - DDAr 478): u Žejanama fund, -u, -2, 2 -i m. i fund, -u, -ure, -urle m:, u Novoj Vasi i Letaju fund, -u, -2, -i m., u Jesenoviku fund, -u, -2, -i m., uz fund, -u, 2 2 -ure, -urle bg., u ostalim juž. s. samo fund, -u, -ure, -urle bg. A. Byhan navodi fund, -dure (IrG 221), Popovici fund, -ure (DRI 111), Cantemir fun(d), -ure (TIr 166), Kovačec fund, -u za Šušnjevicu, Brdo i Žejane (IrHR 81) < lat. fŭndus, -ŏris, REW 3585.2. Za de v. 55.7., za b[čva 55.1. 56.2. Trbuh (trup) bačve U Žejanama vele folele de b[čva, u Šušnjevici t[rbuhu de b[cvε, u Novoj Vasi t[rbuhu de b[čvε, u drugim juž. s. t[rbuhu de b[čva. Sve su navedene sintagme hibridne i doslovce znače „trbuh od bačve”370 – u Žejanama se za trbuh, uz t[rbuh, kaže i fole, -ele, foĺ, -i m.371: Byhan je zabilježio fole „trbuh; mijeh” (IrG 216), Puşcariu fole „mijeh za vino” (SIr 310), Popovici fole, -le, pl. foĺ, -i „mijeh” (DRI 110), Sârbu i Fră ilă fole „trbuh” (DIr 213), Kovačec za Žejane fóle, -le „trbuh” (IrHR 80). Domaća riječ: dr., ar. foále (DEX 388, DDAr 466), mr. foáli (DMr 128) – svi oblici u

370 371

Usp. u Brgudu t[rbûh b‚čve (IrLA 1259). Oblik znači i „mijeh” – u ostalim ir. idiomima slični oblici označuju isključivo mijeh (v. IrLA 582, 1212, 1297).

475

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

značenju „mijeh; trbuh”372 < lat. fŏllis „mijeh”, REW 3422.1. Prvi je dio ostalih sintagmi t[rbuh, -u, t[rbuse, -ele bg. (Šušnjevica), t[rbuh, -u, t[rbuše, -ele bg. (ost. juž. s.) – u Žejanama t[rbuh, -u, t[rbuše, -ele m. Byhan ima trbúh, -u (IrG 362), Puşcariu trbúh (SIr 328), Cantemir tărbúh, -ure (TIr 183), Sârbu i Fră ilă târbuh, tărbuh (DIr 287), Kovačec za Šušnjevicu i Brdo târbúh, -u (IrHR 195). Posu enice iz čakavskih govora: npr. u Čepiću t[rb†h (IrLA 1259), u Senju trb†h (SR 153) < prslav. *terьbuxъ (SES 680, s. v. trébuh). Za de v. 55.7., za b[čva 1.1. 56.3. Polukružni dio bačve Samo smo u Zankovcima, od samo jednoga ispitanika, dobili odgovor na ovo pitanje: pode de b[čve. Prvi elemenat složenice, pode, hibridan je, sastavljen od po [po (sva mjesta), pode (sva mjesta); po, po de (IrG 310; DIR 137; TIr 175), pode (SIr 320), po (DIr 251), pode (DIr 252), po (IrHR 148 – za juž. s. i Žejane), póde (IrHr 149 – za Žejane) < prslav. *polъ373, (SES 465, s. v. pol1)] i de (v. 55.7.). Za b[čva v. 55.1. 56.4. Obruč oko bačve U Šušnjevici obruc de b[cvε, u Novoj Vasi obruč de b[čvε, u svim ostalim mjestima obruč de b[čva.
Što se značenja „trbuh” tiče ono je metaforično, dakle sekundarno: usp. čak. u Dalmaciji miš„na „veliki trbuh”. 373 Rumunjski književni jezik tako er poznaje zastarjelicu slavenskoga podrijetla pol (DEX 816; DAR 297), no ir. oblik o kojem raspravljamo vjerojatno nije s tim u svezi.
372

476

Terminologija bačvarstva

Hibridne sintagme nastale prema čakavskome modelu – u Brgudu obrûč od b‚čve, u Čepiću obr†č …koli b‚čve (IrLA 1254) – gdje su prvi i treći elemenat posu eni, a drugi je domaći. U Žejanama smo zapisali obruč, -u, -2, -i m. i obruč, -u, 2 obruče, -ele m., u Šušnjevici obruc, -u, -2, -i m. i obruc, 2 -u, -obruce, -ele bg., u Novoj Vasi, Brdu, Trkovcima i Zankovcima obruč, -u, -2, -i m. i obruč, -u, -obruče, -ele 2 bg., u Jesenoviku, Letaju i Mihelima samo obruč, -u, -2, -i 2 m., u Škabićima samo obruč, -u, -obruče, -ele bg. Posu enice iz čakavskih govora. Oblici tipa obruč prošireni su diljem itočne jadranske obale: npr. u Senju …bruč (SR 92), u Orbanićima …bruč i obrûč (ID 195) < prslav. *obrôčь (SES 396, s. v. obrôč). 56.5. Duga U Žejanama duγa, -a, duž, -ile ž i duγa, -a, -e, -ele ž., u Šušnjevici i Novoj Vasi dugε, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. duga, -a, -e, -ele ž. Byhan je zapisao dúgę (IrG 210), Popovici dug , -ge (DRI 108), Kovačec dúga, -ele za Brdo i dúγa, duž, -ile i -e, -ele za Žejane (IrHR 72). U ostalim rum. dijalektima postoje oblici s oa umjesto u – dr., ar. doágă (DEX 312, DDAr 410), mr. doagă (DER 2988)374 < lat. d ga, REW 2714.2 – pa nije jasno je li i u ir. postojao neki stariji oblik tipa *dogε, koji se pod utjecajem čakavskih termina oblikovao u današnje oblike: npr. u Brgudu i Čepiću dûga (IrLA 1255), u Pićnu dùga (PI 28), u Senju d†ga (SR 25)
374

U Rudnoj Glavi dauag[ (IrLA 1255).

477

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

< prslav. *dôga „lok, nekaj ukrivljenega (...) mavrica” (SES 96, s. v. dóga1)375. 57. Čepovi i otvori na bačvi 57.1. Vranj (čep i rupa za nj) U Žejanama za vranj vele čep, -u, -ure, -urle m., u Šušnjevici i Škabićima kalkun, -u, -e, -ele bg., u svim ostalim juž. s. kalkun, u, -2, -i m. 2 Oblici tipa čep po svoj su prilici domaći [dr. cep (DEX 162); ar. čep (DDAr 352), cepu (DAr 226, s. v. cep); mr. tšômp (DMr 99) < lat. cĭppus, REW 1935376] svakako poduprti čak. oblicima tipa čƒp (diljem istočne jadranske obale) < prslav. *čepъ (SES 69). Puşcariu navodi ep (SIr 328), Maiorescu cep, cepuri (DIr 115), Popovici ćep, -u, pl. -ur (DRI 105), Cantemir cep, -ure (TIr 161), Kovačec čep, -u, čépure, -urle za Žejane i ep, -u, épure, -urle za Šušnjevicu (IrHR 61).

„It. doga 'doga pri sodu' je verjetno le slučajno podobno tej slovan. besedi (BE [= ESSJ – op. autora] I, 106 [isto i SKOK I/453 – op. autora]), čeprav vpliva te besede na sloven. pomen (dakle ni na čakavski – op. autora) ni mogoče izključiti.” (SES 96, s. v. dóga). 376 Meyer-Lübke (tj. Puşcariu) ne dovodi u pitanje latinsko podrijetlo termina (značenje lat. etimona „kolac, graničnik” bi se i moglo opravdati), no osobno smo više za Miklošičevo tumačenje [zbog razlike u značenjima nastavljača latinskoga („čvor; klada”) odnosno slavenskoga etimona („čep”)] koje prenosimo prema Cioranescuu: „Probab. resultado del encuentro del lat. cippus con bg. čep.” (DER 1654), a do riječi je svakako moglo doći i izravno iz slavenskoga kako je mislio Popovici: „vbulg. (= praslavenski, op. a.) чепъ” (DRI 105, . v. ćep) – i u tom bi slučaju u ir. riječ bila domaća. I na koncu: u knjiž. rum. oblici tipa cep znače „čep; čvor (drveni)”, a u ar. i mr. samo „čep”.

375

478

Terminologija bačvarstva

Oblici tipa kalkun posu eni su iz nekog čakavskog govora: npr. u Orbanićima kalkũn (ČDO 461), u Labinu kalkun (RLG 85)377, u Pićnu kalkùn (PI 46) – oblik je ograničen na Istru (prema našim spoznajama, a i na temelju čakavskih repertoara kojima se služimo, južnije nije u uporabi). Držimo da je riječ o predmletačkom elementu u čakavskim govorima Istre378: možemo pretpostaviti istrolatinski *kalkonu. Naš termin odgovara starotalijanskom calcóne zabilježenom u XIV. st. za koji Battisti i Alessio vele: „v. d'area sett., cfr. lat. medioev. calconus (a. 1379, a Gemona).” (DEI I/676).379 Byhan ima kalkún (IrG 237), Popovici calcun, -u, pl. –n, -urle, ~ de băčf(v)ă (DRI 96), Kovačec za Šušnjevicu calcún, -u (IrHR 45). 57.1.1. Čep na vranju U Žejanama smo zapisali tapun, -u, -e, -ele m., u Šušnjevici cep, -u, -ure, -urle bg., u Brdu, Škabićima i Trkovcima čep, -u, -ure, -urle bg., u Novoj Vasi, Jesenoviku,

Isti oblik, calcun navodi i Rosamani za okolicu Labina, tj. Hrvate na Labinštini (VG 145). 378 O problematici tumačenja predmletačkih romanizama u istarskim govorima koji se često (ali ne uvijek!) podudaraju s furlanskima (u našem su slučaju furlanski oblici s č- a ne k-!: cialcón, cjalcón – DFVC 85, s. v. tappo del cocchiume) pisali smo u više navrata, nedavno u IE 343, s. v. istriotski. Ukratko, držimo da takve riječi valja izvoditi iz romanskih jezičnih slojeva koji su vremenski barem na istoj razini s dalmatskim. 379 Usp. i: „Cfr. la forma colcon diffusa un tempo in tutta l'Italia settentrion. (...) di cui è un riflesso anche il friul. cialcon e il croato kalkun dei bilingui di Albona (ovo potonje prema Rosamaniju – op. a.) (GDDT 162, s. v. cocon2).

377

479

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Letaju, Mihelima i Kostrčanu čep, -u, -2, -i m., u Zankov2 cima grabĺenåk, -u, grabĺenåč, -i m. Oblika tipa tapun ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se služimo. Riječ je o mletacizmu koji je u ir. ušao iz nekog čak. govora: npr. u Brgudu tapûn (IrLA 1261), kao u Svetvinčentu i Valturi (ILA 1301), u Senju tapũn (SR 150) < mlet. tapone, uvećanica na –one od tapo (BOE 735) < fran. tappo, REW 8565.2. Zankovački termin grabĺenåk nije najjasniji: možda izveden od grabi, -es gl. „grabiti, skupljati” (zabilježeno u svim juž. s., osim u Šušnjevici gdje se kaže grabi, -eśk gl., a u Žejanama smo zapisali γrabi, -es gl.) < čak. grabiti < prslav. *grabiti (SES 153) jer ga treba izvaditi da bi se grabilo vino? Za čep v. 57.1. 57.1.2. Omotati tkaninom (o vranju) U Žejanama zamotej, zamotes (čepu), u Šušnjevici z[motεj, zemoteśk gl. (kalkunu ku k[rpa), u Novoj Vasi i Jesenoviku zemotεj, zemotes gl. (kalkunu ku k[rpa), u Letaju zemotεj, zemotes gl. (kalkunu ku roba), u Brdu, Škabićima i Trkovcima zemotεj, zemotes gl. (ku roba kalkunu), u Zankovcima i Kostrčanu omotεj, omotes gl. (kalkunu ku k[rpa), u Mihelima omotεj, omotes gl. (ku k[rpa kalkunu). Svi su zabilježeni nazivi hibridne sintagme u doslovnom značenju „zamotati/omotati čep”, odnosno „zamotati/omotati čep s krpom/tkaninom”380.

380

Usp. U Brgudu om…tati čƒp, u Čepiću zamot‚t čƒp (IrLA 1262).

480

Terminologija bačvarstva

Glagoli tipa zemotεj i omotεj posu eni su iz čakavskoga: čak. omotat(i), zamotat(i) (diljem istočne jadranske obale), tvoreni prefiksacijom glagola motat(i) (diljem Istre i Dalmacije) < prslav. *motati (SES 356). Samo u Kovačeca nalazimo omotK+ za Žejane (IrHR 137). Oblici tipa k[rpa posu eni su iz čakavskoga: čak. k rpa (diljem Istre i Dalmacije) < prslav. *kъrpa (SES 279). Mi smo u Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali k[rpε, -a, -e, -ele ž., u drugim mjestima k[rpa, -a, -e, -ele ž. Popovici ima cărpa, -i a (DRI 98), Cantemir cărpe, -a (TIr 161), Kovačec c rpa, -e za Žejane (IrHR 48). I oblici tipa roba tako er su posu eni iz nekog čakavskog govora381: čak. r…ba „odjeća; tkanina; roba za trgovinu” (diljem Istre i Dalmacije) < mlet roba (BOE 579) < germ. rauba, REW 7090. Mi smo u Šušnjevici i Novoj Vasi zabilježili robε, -a, -e, -ele ž., u ostalim mjestima roba, -a, -e, -ele ž. u značenjima kao i u čakavskome. Puşcariu donosi robę (SIr 323), Maiorescu robă (VIr 144), Popovici rob , -a (DRI 145), Cantemir robe, -a (TIr 178), Sârbu i Fră ilă roba, -e (DIr 268), Kovačec za Šušnjevicu i Brdo róbę, -a i Žejane róba (IrHR 167) – svi samo u značenju „odjeća”, dok Kovačec navodi uz odjeću i značenja „rublje” i „roba (za trgovinu)” Za ku v. 55.7., za kalkunu i čepu 57.1. 57.1.3. Stupa, kudjelja Za stupu u Žejanama vele stupa, -a, -e, -ele ž. i kučina, -a, -e, -ele ž., u Šušnjevici stupε, -a, -e, -ele ž., u Novoj

381

Rum. robă francuzizam je. (DEX 930).

481

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Vasi štupε, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. štupa, -a, -e, -ele ž. Ir. repertoari kojima se služimo nemaju ni oblike tipa stupa ni oblike tipa kučina. Oblici tipa stupa čakavizmi su mlet. podrijetla: npr. št†pa u Brgudu, Čepiću (IrLA 1263), u Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi i Ližnjanu (ILA 1263), st†pa u Senju (SR 138), Betini i Korčuli (BB 226) < mlet. stopa (BOE 706) < lat. stŭpa, REW 8332. Termin kučina učena je podrijetla: hrv. kùčina (RHJ 515) – „augmentativ na –ina od kuk (...) Sufiks je dodan zbog uklanjanja homonimije sa kuk (...) Sveslav. i praslav. (*klъkъ) termin je iz kulture konoplje” (SKOK II/220, s. v. kùčine). U ir. je mogao ući ili izravno iz hrvatskoga, ili iz nekog čakavskog govora. 57.2. Čep na dnu bačve U Žejanama kažu čep, -u, -ure, -urle m., u Šušnjevici cep, -u, -ure, -urle bg., u Brgudu, Škabićima i Trkovcima čep, -u, -ure, -urle bg., u ostalim juž. s. čep, -u, -2, -i m. 2 V. 57.1. 57.3. Pipa na bačvi (samo cjevčica) u Žejanama smo dobili odgovor kanelica, -a, -e, -ele ž., u Šušnjevici i Novoj Vasi kanelε, -a, -e, -ele ž., u ostalim južnim selima kanela, -a, -e, -ele ž., a u Škabićima još i kanelica, -a, -e, -ele ž. Byhan navodi kanélę, -le (IrG 238), Popovici canél , pl. –e (DRI 96). Čakavizam mlet. podrijetla: npr. kanêla u Brgudu, kanƒla u Čepiću (IrLA 1266), Svetvinčentu, Ližnjanu (ILA 1267) i Senju (SR 51) < mlet. canèla (BOE 127) 482

Terminologija bačvarstva

< lat. cannĕlla, REW 1602b. Oblici tipa kanelica umanjenice su na –ica koje su mogle nastati i unutar ir. govora. 57.4. Pipa na bačvi (naprava s dijelom za zatvaranje mlaza) U Šušnjevici vele spinε, -a, -e, -ele ž., u Novoj Vasi špinε, -a, -e, -ele ž., u svim ostalim mjestima špina, -a, -e, -ele ž. Cantemir ima spíne, -e (TIr 180), ostali nemaju. Čakavizam mlet. podrijetla: npr. šp„na u Brgudu, špîna u Čepiću (IrLA 1267), Svetvinčentu, Čabrunićima, Valturi, Ližnjanu (ILA 1267), Senju (SR 146) i Salima (RGS 363) < mlet. spina (BOE 691) < lat. spīna, „trn”382REW 8150 57.5. Čepić na pipi U Žejanama kažu čep, -u, -ure, -urle m., u Šušnjevici cepic, -u, -2, -i m., u Letaju čepić, -u, -2, -i m., u Trkovci2 2 ma, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu čepi}, -u, -2, -i 2 m., u Novoj Vasi mik čep, u Jesenoviku čepu de špina, u Brdu i Škabićima v[rteĺka, -a, -e, -ele ž. U Brgudu čƒp, u Čepiću čƒp na kanƒli (IrLA 1268) Za de v. 55.7., za čep383 3.1., za špina 3.4. Preostaje nam objasniti oblik zabilježen u Brdu i Škabićima, v[rteĺka. Posu enica iz nekog čakavkog idioma (u čak. repertoarima kojima se služimo ne nalazimo potvrde). Riječ je o izvedenici od čak. v[rt„t(i)/v[rtƒt(i) (diljem istočne jadranske obale) < prslav. *vьrtĕti (SES 731). Istrorumunji su posudili i čak. gl.: vrtK+, -tésk (IrG 386), vărti
382 383

Prijenos značenja „trn” → „slavina” nije problematičan. Cepic i čepić umanjenice su na –ić koje su mogle nastati i unutar ir.

483

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

se (TIr 185), vârti se (DIr 296): mi smo u Šušnjevici zapisali v[rtεj, -eśk gl. i v[rti, -eśk gl., u ostalim mjestima v[rtεj, -es gl. i v[rti, -es gl. 57.6. Otvor na dnu bačve U Žejanama smo zabilježili rasklisa, -a, -e, -ele ž., u Zankovcima d[rždeńåk, -u, d[rždeńåče, -i m., u Šušnjevici skuĺe, -a, skuĺ, -ele ž. i skuĺε, -a, -e, -ele ž., u Novoj Vasi škuĺε, -a, -e, -ele ž. u svim ostalim juž. s. škuĺa, -a, -e, -ele ž.384 Žejanski termin rasklisa nominalizirani je prid. (rasklis, rasklisa; rasklis, rasklis i rasklise u Žejanama; resklis, resklisε; resklis, resklis i resklise u Šušnjevici i Novoj Vasi; resklis, resklisa; resklis, resklis i resklise u ostalim mjestima – u značenju „otvoren”) koji potječe od glagola raskĺide, raskĺid (Žejane), reskĺide, reskĺid u drugim mjestima. A. Byhan navodi raskľíde (IrG 326) i reskľíde, -kľís, -kľíd (IrG 327), Puşcariu glagol rescľide i prid. rescľís, -ę (SIr 323), Maiorescu reschid, a reschide, reschis (VIr 144), Popovici rescĺide, -cĺis, -cĺid(u) (DRI 144), Cantemir rescľíde (TIr 178), Sârbu i Fră ilă rescľide, rascľide (DIr 267) i Kovačec za Žejane rascľíde i za Šušnjevicu rescľíde (IrHR 164). Domaća riječ: dr. deschíde (DEX 284), ar., mr. dişcl'id (DDAr 402, DMr 111) < lat. dĭsclūdĕre, DER 2878385, od glagola cludere, DELI-cd, s. v. chiudere. Oblik d[rždeńåk ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se služimo, a nemaju ga ni čakavski rječnici. Riječ je o ča384

I u Žejanama smo zabilježili škuĺe, -a, -e, -ele ž., ali samo u značenju „rupa općenito”. 385 Ir. oblik pretpostavlja lat. *rescludere.

484

Terminologija bačvarstva

kavizmu koji ne znamo protumačiti: u Čepiću druždeń‚k (IrLA 1264). Oblici tipa škuĺa „rupa” [u literaturi nalazimo: scuľe (SIr 324), škuľe, -ľe (IrG 342), scule (VIr 147), şcuĺ (DRI 154), şcúľe, -ľ (TIr 182), şcuľa, -e; şcuľi a, -e (DIr 284), scúľe, -a za Šušnjevicu, şcúľe, -a za južna sela i Žejane, mn. za Žejane do şcuľ, do şcuľe; şcúľi a za Žejane (IrHR 189)] posu eni su iz čakavskoga. Oblici tipa škuĺa, škuja prošireni su i u hrvatskim i u slovenskim istarskim govorima: npr. šk†ĺa u Čepiću (IrLA 433), Čabrunićima i Ližnjanu (ILA 433), u Vodicama šk† a (ID 217); u Brgudu šk†ĺa za kanƒlu (IrLA 1264); u Kortama, Maliji, Baredu, Šaredu, Izoli škúja. Etimologija nije jasna (v. ESSJ IV/78, s. v. škúlja). S obzirom na distribuciju hrvatskih oblika Istrorumunji su ove riječi vjerojatno posudili tek nakon dolaska na Krk i u Istru. 58. Osobine bačava i radnje s njima 58.1. Oplaknuti (o bačvi) U Žejanama i Šušnjevici zapisali smo spelå, spelu gl.386, u Šušnjevici još i splahni, splahneśk gl., u Jesenoviku, Zankovcima i Kostrčanu popĺahni, popĺahnes gl., u Mihelima popĺahni, popĺahnez gl., u Novoj Vasi režentεj, režentes gl., a u preostala četiri juž. s. spĺahni, spĺahnes gl. Prvi je navedeni naziv, spelå, domaći, ostali su preuzeti iz čakavskoga.

386

Isti je oblik u uporabi i u drugim selima, no nismo ga dobili pri ispitivanju terminologije bačvarstva, nego samo općenito „prati, oprati, isprati, oplaknuti”.

485

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Byhan ima spel i sp l (IrG 347), Puşcariu spelå (SIr 325), Popovici spelå, -åt, spelu (DRI 150), Cantemir spelá (TIr 180), Sărbu i Fră ilă spelå (DIr 278), Kovačec spelå (IrHR 179). Riječ postoji i u drugim rum. dijalektima: dr. spălá (DEX 1006), ar., mr. spel (DDAr 966; DMr 271) < lat. *expĕrlavāre, REW 3044. Za čakavizme ne nalazimo potvrda u ir. repertoarima koji su nam na raspolaganju. Nazivi tipa poplahni i splahni preuzeti su iz čakavskoga: čak. poplahn„t(i) i sl. (diljem itočne jadranske obale), u Brgudu opl‚hnuti, u Čepiću poplâhnut (IrLA 1281), u Valturi popĺ‚xnit, u Ližnjanu popĺâxnuti (ILA 1281), u Labinu splahnut (RLG 205) < prslav. *polxnôti (SES 449, s. v. –plaknīti) s različitim prefiksima. Glagol režentεj čakavizam je mlet. podrijetla: npr. u Labinu režentat (RLG 190), u Pićnu reženàt (PI 97), u Orbanićima i Senju režent‚t (ČDO 538, SR 127), u Salima režent‚ti (RGS 309) < mlet. resentar (BOE 568) < lat. rĕcĕntāre, REW 7110. 58.1.1. Uvarak od dunja i breskvina lišća (koristi se za ispiranje bačava) U Šušnjevici smo zapisali brombε, -a, -e, -ele ž., u Novoj Vasi brombulε, -a, -e, -ele ž., u Jesenoviku brombula, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. brombuĺ, -u, -2, -i m. 2 Na ovom ćemo mjestu obraditi i glagol brombεj, brombuĺεj – v. 58.1.2. U ir. repertoarima kojima se služimo nema sličnih oblika ni za imenicu ni za glagol. Riječ je o čakavizmima mletačkog podrijetla: npr. u Orbanićima bruõmba „hot liquid used to prepare staves for a 486

Terminologija bačvarstva

barrel” i bromb‚t „make a barrel ready for use by cooking bruõmba in it” (ČDO 423), u Rukavcu brõnbul „vruća voda sa vrijeskom, lišćem vinove loze, smokve i breskve za dezinfekciju bačava prije berbe” i brōnbul‚t (RČGR 39), na Braču brômbul i brûmbul „heise Lauge Auspüler von Fässern”; brombul‚t i brumbul‚t „auswaschen, auspülen, durch Spülen säubern” (ČL 79, 81), u Čepiću (IrLA 1250), Čabrunićima i Valturi (ILA 1250) brômba, u Svetvinčentu brônva i brônba (ILA 1250). Ovi termini nedvojbeno potječu od mletačkih oblika identična ili slična značenja: npr. u značenju identičnom našemu Rosamani ima brombo „pampanata (infuso di mele cotogne e foglie di pèsco che bollente, si versa nei va™i vinari (...)” (VG 119 – za Kopar i Piran) i bròmbolo „pampanata387” (VG 120); nalazimo još bròmbolo „stufa che si fa alle botti per purgarle” (BOE 102); „pampanata, stufa (risciacquata della botte con acqua e vino bollente)” (GDDT 95)388. Za glagole nalazimo brombolar „ammollire la botte secca colla stufa” (BOE 102), ostali nemaju u ovom specijaliziranom značenju, no o tom u daljnjem tekstu. Možemo zaključiti da imenice potječu od glagola tipa brombolar koje već citirani rječnici daju u značenjima „kruliti; klokotati, ključati (o vodi) i sl.” pa bi podrijetlo glagola bilo zvukopisno (Doria pretpostavlja onomatopejsku osnovu bromb-, GDDT 95, s. v. bròmbolo). Potonja se značenja zrcale i u čak. oblicima: npr. u Salima brumbulj‚ti „kipiti, vreti” (RGS 44), „jako kuhati,
Ovdje ne objašnjava sastojke uvarka (pampanata), no vjerojatno misli na isto. 388 U našem značenju termin je poznat i u istriotskim govorima: u Šišanu b'rombo i b'rombolo, u Vodnjanu b'rombo, u Balama źb'romba (ILA 1250).
387

487

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

kipjeti” (RGP 51), u gradu Pagu brunbul‚t „stvarati tutnjeće mjehuriće; kruljati, burljati (crijeva)” (CGP 131), na Ižu brnbulj‚ti „kuhati, vreti” (RGI 30). I navedene mlet. imenice tipa brombolo u spomenutim se rječnicima daju i u značenjima „mjehur, mjehur sapunice; mrmljanje, klokotanje i sl.”, a sve se to odražava i u čakavskim dijalektima, samo što su se u njima oblici izvedeni od imenica tipa brombolo pomiješali s imenicama tipa brombola, kao uostalom i u mlet. što se vidi iz značenja oblika koji slijede u uglatim zagradama [bròmbola „bollicella; sorta di susina di sapore aspro ed acerbo” (BOE 101), „bolla di sapone, bollicina; prugnola (...) frutto del Prunus spinosa” (VG 119); „bolla di sapone, bollicina” (GDDT 94)]: npr. u Salima brûmbulj „naglo vrenje, mjehurići” (RGS 44), u Povljanama na Pagu brûmbolj „mjehurić, vrenje” (RGP 51), u gradu Pagu brûnbul „tutnjeći odnosno šumeći mjehurić koji se stvara pri vrenju, ključanje vode ili kaše, burljanje, kruljenje crijeva” (CGP 131), na Ižu brnbúlj „mjehurić zraka u moru ili kuhanju” (RGI 30), u Labinu brombulji „crni plodovi gloga” (RLG 29), u Pićnu bròmbulje „sitni divlji plodovi npr. crnog trna” (PI 16).389

U Selcima na Braču i za imenicu i za glagol oblikovala su se značenja kojih u mlet. dijalektima nema: brûmbul „metež, strka, galama; mrdanje čime, tresenje”; brumbul‚t „praviti metež, galamiti, bučati; mrdati čime, tresti” – pod istom natuknicom nalazimo i sintagmu brumbul‚t barîl „tresti bačvom koja je ispunjena tekućinom u svrhu pranja” što bi odgovaralo i našem značenju (RSG 50, s. v. brumbul‚t). ‚

389

488

Terminologija bačvarstva

I na kraju, valja naglasiti da oblici koji imaju botaničko značenje390 nisu zvukopisni. Battisti i Alessio tal. brómba, brómbola „crni trn” (potvr eno početkom XII. st.) tumače kao mediteranski relikt, a brómbolo „mladica vinove loze” kao ostatak iz ligurskoga predindoeuropskog supstrata (DEI I/608). 58.1.2. Oplaknuti (isprati) uvarkom od dunja i breskvina lišća (o bačvi) U Šušnjevici smo zapisali brombεj, brombeśk gl., u Jesenoviku brombuĺεj, brombuĺves gl. V. 58.1.1. 58.2. Rasušiti se (o bačvi) U Žejanama rasuši se, me rasušes povr. gl., u Šušnjevici r[spli se, me r[sples povr. gl., u Novoj Vasi rešuši se, me rešušes povr. gl., u Mihelima r[suši se, me r[sušes povr. gl., u ostalim juž. s. resuši se, me resušes povr. gl. U ir. repertoarima kojima se služimo ne nalazimo sličnih oblika. Šušnjevski termin r[spli se posu en je iz nekog čak. govora. U čakavskim rječnicima koje imamo nalazimo samo glagole slična značenja (koja bi odgovarala rasušenoj bačvi): npr. u Povljanama na Pagu rasplāt„ti „rascijepiti i zatim raširiti (ribu, meso i dr.)” (RGP 311), u Kolanu na Pagu raspl t„t „rasjeći na dvije polovice” (RKGP 419), na Braču rasplōt„t „spalten; zweiteilen” (ČL 1019), u Brusju na Hvaru tako er rasplōt„t „rascijepiti; razlučiti” (RBrG 638), u Visu rasplōtìt „raspolutiti, raspoloviti, posjeći po
Postoje i u furlanskome: bromb, bromp, bròmbule „šljiva” (FSS 78, PIRONA 76).
390

489

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

sredini na dvije polovice” (LVJ 455). U osnovi je ovih riječi prslav. *poltь, izvedenica od *polъ „pola, polovica” (SES 450, s. v. plât) što u hrvatskim govorima nije dalo osnovne riječi. Skok za rasplatiti „rasjeći, razrezati” (riječ navodi prema Stuliću) pretpostavlja prslav. *polto > hrv. plat- (SKOK II/678, s. v. plàtica). S obzirom na distribuciju glagola Istrorumunji su ga donijeli s Dinare. Možemo pretpostaviti prvotni oblik *r[spliti koji se sažeo.391 I glagoli tipa rasuši se čakavskog su podrijetla: npr. u Brgudu b‚čva se rasûši, u Čepiću b‚čva se rasûšila (IrLA 1275), u Svetvinčentu b‚čva se rasûši, u Čabrunićima b‚čva se rasũši, u Ližnjanu b‚čva se rasuš„la (ILA 1275). U osnovi je tih oblika prslav. *suxъ (SES 618). 58.2.1. Rasušen (o bačvi) U Žejanama smo zapisali rasušit, -a, -o; rasušic i rasušit, rasušite, rasušit i rasušic prid., u Šušnjevici resusit, resusitε, resusito; resusic, resusite, resusic prid., u Novoj Vasi rešušit, rešušitε, rešušito; rešušic, rešušite, rešušic prid., u ostalim juž. s. resušit, resušita, resušito; resušic, resušite, resušic prid. Navedene pridjeve ne nalazimo u ir. repertoarima koje imamo na raspolaganju. Čakavizmi: npr. ras†šena u Brgudu (IrLA 1276), rasûšena u Čepiću (IrLA 1276) i Svetvin-

Za sažimanje usp. čak. raspla憚a (ČL 1018 – za Komižu), rasplaćùša (LVJ 454), „raspolovljena riba; rasporak” (u manje-više istim značenjima oblik donose i većina drugih autora navedenih rječnika), a sami smo u Komiži na Visu zapisali i raspli憚a u izrazu sardƒle na raspli憚u „prepolovljene srdele s izva enim kostima za pohanje”.

391

490

Terminologija bačvarstva

čentu (ILA 1276), rasũšena u Čabrunićima i Ližnjanu (ILA 1276). V. 58.2. 58.3. Puštati (o bačvi) U Žejanama kurå, kuru, u Šušnjevici kapĺεj, kapĺeśk, u Jesenoviku i Zankovcima kapĺεj, kapĺes, u Novoj Vasi spušćεj, spušćes, u preostalim juž. s. puš}εj, puš}es. I Kovačec je u Žejanama zabilježio curå „promakati, propuštati, curjeti” (IrHR 59), ostali nemaju. Domaća riječ: dr. curá (DAR 88)392, ar., mr. cur (DDAr 334, DMr 88) < lat. cŭrrĕre, REW 2415. Ostali su nazivi preuzeti iz čakavskoga. Za (s)pušćεj u našem značenju ne nalazimo paralela u ir. repertoarima kojima se služimo: jedino je Kovačec za juž. s. zapisao spustí (IrHR 181), ali u značenju „ispustiti (iz ruke)”. U Brgudu b‚čva pũš}a, u Čepiću b‚čva pûš}a (IrLA 1280), u Svetvinčentu i Čabrunićima b‚čva pûšta, u Valturi b‚čva pũšOa, u Ližnjanu b‚čva pûšća (ILA 1280) < prslav. *pustiti – izvedenica od *pustъ „zapušten” (SES 516, s. v. pûst2). Za kapĺεj (značenje je toga glagola zapravo „kapati”) nalazimo: kapĺK+, -ĺK+t, -ĺ (IrG 238), capľí (SIr 365), caplí (TIr 160), capľí (IrHR 46) < čak. kapĺ‚t(i) i sl., od k‚pĺa i sl. (diljem Istre i Dalmacije) < prslav. *kapľa (SES 217). 58.4. Nepropustan (o bačvi) U Žejanama i Šušnjevici nismo kao odgovor na pitanje
392

Dačkorumunjske istozvučnice. curá „liječiti” i curá „kruniti (o kukuruzu)” nisu ista postanja kao i naš glagol. Prvi je germanizam (kurieren), a drugi potječe od lat. curare (DEX 251).

491

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

dobili pridjev – u Žejanama b[čva nu kura, u Šušnjevici b[cva cire bire. U Novoj smo Vasi pak zapisali štåń, -ε, -o; štåń, štåńe, štåńi prid., u Mihelima zemočit, -a, -o; zamočic i zemočit, zemočite, zemočic i zemočit prid., a u svim ostalim juž. s. štåń, -a, -o; štåń i štåńi, štåńe, štåń i štåńi prid. Pridjeva tipa štåń ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se služimo. Byhan ima samo glagol ŝtań + „učiniti nepropusnim” (IrG 351) – mi smo u Šušnjevici zabilježili stańεj, stańeśk gl., u ostalim juž. s. štańεj, štańes gl. Riječ je o čakavizmima mlet. podrijetla: npr. u Čepiću b‚čva je stâńa (IrLA 1278), u Labinu stanjat (RLG 207) < mlet. stagno, stagnar (BOE 699, GDDT 677). U osnovi je i glagola i pridjeva lat. imenica stagnum „kositar”393, REW 8217a. Pridjevi tipa zemočit preuzeti su iz čakavskoga. Prefiks za- u juž. s. redovito postaje ze–, pa bi polazni čak. oblik bio zamôčen ili sl. u značenju „zamočen, umočen” (diljem istočne jadranske obale), no ir. značenje je zapravo „namočen” (bačvu valja namočiti da postane nepropusna), što se u čakavskom izražava sufiksom na-, dakle oblicima tipa namôčen i sl. (diljem istočne jadranske obale). Ir. repertoari kojima se služimo ne donose pridjeva. Samo Kovačec ima glagole zemočí „zamočiti” (IrHR 224 – za juž. s.) i zmočí „smočiti, namočiti” (IrHR 226 – za juž. s. i Žejane). Etimon navedenih čakavskih riječi nalazimo u prslav. *močiti (SES 349, s. v. močīti). U Žejanama i Šušnjevici dobili smo samo opisni odgovor: b[čva nu kura (= bačva ne pušta), odnosno b[cva cire
393

Kositar se upotrebljava(o) za učiniti što vodonepropusnim.

492

Terminologija bačvarstva

bire (= bačva dobro drži). Za b[čva v. 55.1., za kurå 58.3. Za prilog bire „dobro” nalazimo: bíre (IrG 194, DRI 93, TIr 159, IrHR 38), bire (SIr 304, VIr 110, DIr 191). I mi smo u svim anketiranim mjestima zabilježili bire pril. Domaća riječ: dr. bíne (DEX 98), ar. ҁíne (DDAr 514), ghini (DAr 129, s. v. bine), mr. bíni (DMr 39) < lat. bĕne, REW 1028. Za glagol cire nalazimo: tsíre, -rút, -tsir (IrG 368), ir (SIr 328), iré (IrHR 204), iniu, ir, a irè, irut (VIr 152), iré (TIr 184), ire, -ut, iru (DRI 161), ire (DIr 291); mi smo u svim mjestima zabilježili cire, ciru gl. Domaća riječ: dr. íne (DEX 1126), ar. ân (DDAr 1074), mr. tsôn (DMr 310) < lat. tĕnĕre, REW 8646. Za negaciju nu koju smo zabilježili u svim anketiranim mjestima (u ir. rabi se samo uz glagol394) u literaturi nalazimo: nu (IrG 289, SIr 317, VIr 136, DRI 129), nú (IrHR 129) „negacija uz glagol”. Domaća riječ: dr., ar., mr. nu (DEX 701, DDAr 787, DMr 208) < lat. non, REW 5951.

Za običnu smo negaciju u svim selima zabilježili ne. U literaturi nalazimo ne (IrG 286, SIr 316, VIr 135, DRI 128, TIr 172, DIr 236), né (IrHR 125). Posu enica iz čakavskoga: čak. ne < prslav. *ne (SES 376). Za potvrdnu smo pak česticu u Žejanama zapisali jå, a u juž. s. ja. U ir. repertoarima kojima se služimo nalazimo: +a (SIr 312, DRI 115), ia (VIr 127, TIr 168), iå (DIr 217), +å (IrHR 94 – za Žejane), +a (IrHR, loc. cit. – za sva mjesta). Čakavizam: npr. u Pićnu, Labinu ja (PI 43, RLG 79), u Orbaničima j‚ (ČDO 456) – germanizam, kao i sln. ja < srvnjem. ja (SES 193), koji se ne prostire južnije od Rijeke (za Rijeku smo j‚ osobno potvrdili), pa nije moguće isključiti preuzimanje iz slovenskih govora. Drukčijeg su postanja dr. ia (DEX 468), ar. ĭa (DDAr 569), mr. +a (DMr 152) „evo, eto” – za etimol. v. DER 4221.

394

493

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

58.5. Nabrekao (o bačvi) U Žejanama napuhnit, -a, -o; napuhnic, napuhnite, napuhnic prid., u Šušnjevici nebumbεjt, -ε, -o; nebumbεjc, nebumbεjte, nebumbεjc prid., u Novoj Vasi nemočit, -a, -o; nemočic, nemočite, nemočic prid., u ostalim juž. s. nebumbεjt, -a, -o; nebumbεjc, nebumbεjte, nebumbεjc prid. Autori ir. repertoara ne donose sličnih prid. Žejanski termin napuhnit potječe od glagola napuhni, napuhnes (Žejane)395 i odgovara čakavskim pridjevima tipa napûhńen i sl., koji opet potječu od glagola napûhnit(i) i sl. < izvedenica s pomoću prefiksa na- od prslav. *pyxati (SES 442, s. v. píhati). Oblici tipa nebumbεjt potječu od glagola nebumbεj, nebumbes (juž. s.) čak. podrijetla: npr. u Pićnu nabumbàt „nabubriti, naduti” (PI 68), u Crikvenici nabūnb‚t „natopiti vodom” (CB 67), u Dračevici na Braču i Brusju na Hvaru nabumb‚t (ČL 584) < mlet. imbombar (VG 474) s promjenom prefiksa im- > na-. Za čak. pridjev imamo samo jednu potvrdu i to za ženski rod: u Svetvinčentu nabomb‚la b‚čva (ILA 1277). Uz imbumbir „inzuppare, imbimbire, intridere” Doria predlaže sljedeće etimologijsko rješenje: „Da una voce imitativa e bambinesca bombo «il bere» (...)” (GDDT 293). Za nemočit v. 58.4. 58.6. Utor (žlijeb na dnu bačve u koji se polažu elementi dna) U Žejanama kažu utor, -u, -e, -ele m., u Šušnjevici i LeU južnim smo selima zapisali nepuhni, nepuhneśk gl. (Šušnjevica), nepuhni, nepuhnes gl. (ostali).
395

494

Terminologija bačvarstva

taju utor, -u, -2, -i m., u Šušnjevici i utor, -u, -e, -ele bg., u 2 Novoj Vasi otorε, -a, -e, -ele ž., u Zankovcima otora, -a, -e, -ele ž., u ostalim juž. s. utora, -a, -e, -ele ž. Ir. repertoari kojima se služimo nemaju sličnih oblika. Posu enice iz čakavskoga: na primjer †tor u Brgudu (IrLA 1256) i Svetvinčentu (ILA 1256), ut…ra u Čepiću (IrLA 1256), ut…r u Čabrunićima i Ližnjanu (ILA 1256), ùtor u Pićnu (PI 124), †tara (prvo a mjesto o u položaju iza akcenta) „dio dugā (dužicā) na bačvi koji strši preko dna” (ID 222), ūtuõr „rim, groove (on a barrel, where the bottom is to be placed” u Orbanićima (ČDO 578), ūt r u Dračevici na Braču (ČL 1302)396 < prslav. *utorъ, *ôtorъ (SES 701). 58.6.1. Utoriti U Letaju se kaže zedni, zednes gl., u Žejanama utori, utores gl., u Šušnjevici otori, otoreśk gl., u Novoj Vasi otori, otores gl., u Brdu, Trkovcima i Škabićima utori, utorvez gl., u Škabićima i utoru, u Mihelima i Kostrčanu priotori, priotores gl., u Zankovcima preotori, preotores gl. – u Šušnjevici još i preotori, preotoreśk gl. u značenju „ponovo utoriti”. Ne nalazimo odgovarajućih oblika u ir. repertoarima kojima se služimo. Glagoli tipa utori čakavskog su podrijetla: npr. u Brgudu i Ližnjanu ut…riti (IrLA 1257, ILA 1257), u Pićnu utòriti (bačvu) (PI 124), izvedenice od utor (v. 58.6.). Oblici

Iz primjera se vidi da je riječ i o našem znečenju: „Izdũb mãlo d†bji ût r da dn… ol bãčve stojĩ šôldo i da ne protaponõje vin….”

396

495

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

preotori i priotori tvorenice su s pomoću prefiksa pri-, pre-. I letajski termin zedni preuzet je iz nekog čakavskog govora: npr. u Čepiću zadn†t (IrLA 1257), tvorenica s pomoću prefiksa za- (> ir. ze-) < prslav. *dĕti (SES 87, s. v. d ti). 58.6.2. Drveni čekić za bačve U Žejanama smo dobili odgovor måĺ, -u, -2, -i m., u 2 Šušnjevici b[tic, -u, -ure, -urle bg., u Novoj Vasi b[t, -u, -2, -i m. i b[t, -u, -ure, -urle bg. i sintagmu b[tu za 2 obručele, u Zankovcima, Brdu i Škabićima b[t, -u, -2, -i 2 m. i b[t, -u, -ure, -urle bg., u Brdu i Škabićima i sintagmu b[tu de lεmna, u Letaju buboĺ[c, -u, -2, -i m. i buboĺ[c, 2 -u, buboĺci, -2 m., u tri preostala juž. s. poboj[c, -u, -2, -i 2 2 m. i poboj[c, -u, pobojci, -2 m., u Jesenoviku nabijåč, -u, 2 -2, -i m. (služi samo za nabijanje obruča) i pobijåč, -u, -2, 2 2 -i m. (koristi se za tući). Termini tipa b[t(ic) čakavskog su podrijetla. Byhan ima b t i b títŝ (IrG 198), Puşcariu băt (SIr 304), Maiorescu băticiu (VIr 109), Popovici băt, -u, -urle (DRI 92) < npr. u Senju i Komiži b‚t (SR 5, ČL 38), u Pićnu bat (PI 11), u Brgudu bat„}, u Čepiću bat„ć (IrLA 1253) < prslav. *batъ (SES 26). U Novoj smo Vasi zapisali sintagmu b[tu za obručele [b[tu + za (u svim smo anketiranim mjestima zabilježili za; u literaturi nalazimo za (IrG 387, DRI 166, TIr 186, DIr 299, IrHR 218) < čak. za < prslav. *za (SES 735) + obručele (v. 56.4.)], a u Brdu i Škabićima hibridnu sin-

496

Terminologija bačvarstva

tagmu b[tu de lεmna397 [b[tu + de (v. 55.7.) + lεmna (u Šušnjevici i Novoj Vasi zapisali smo lεmnε, -a, -e, -ele ž, u svim ostalim mjestima lεmna, -a, -e, -ele ž.); Puşcariu ima lęmnę (SIr 313), Maiorescu lemnă (VIr 131), Cantemir lémne, -e (TIr 169), Kovačec za Žejane l mna i l mnę, -a, l mne, -le za juž. s. (IrHR 103) – domaća riječ: dr., mr. lemn (DEX 567, DMr 169), ar. lémnu (DDAr 625) < lat. lĭgnum, REW 5034)]. Preostale termine ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se služimo. Oblik måĺ mogao bi biti domaći (rum. maiu – SKOK II/364, s. v. mâlj), svakako naslonjen na čak. oblike mletačkog podrijetla tipa mâĺ, m‚ĺ (Dalmacija) prema kojima se tijekom vremena prilagodio u današnji oblik (i to u Dalmatinskoj Zagori jer u Istri i na Krku termin, barem koliko je nama poznato, nije u uporabi): npr. u Dubrovniku m‚lj „težak gvozdeni čekić ali i drveni bat” (RDG 216), u Boki kotorskoj tako er m‚lj „gvozdeni čekić” (RBK 205), u Božavi mâlj (SKOK, loc. cit.398) < mlet. magio „strumento di legno in forma di martello, che s'adopera da'Bottai per comprimere i cerchi delle botti” (BOE 382) < lat. malleus, REW 5268399. Za ir. bubol[c ne nalazimo odgovarajućih čakavskih oblika, tj. izvedenica od gl. bubat(i), bubnut(i) i sl. „(jako) udarati” (diljem istočne jadranske obale): u Brusju na Hvaru b†bnut (ČL 83), u Senju b†bnut i b†bnit (SR 11), u
= u Valturi dFveni b‚t (ILA 1253) Skok drži da je riječ o posu enici iz balkanskog latiniteta „zbog toga što se u hrv.-srp. govori više na istoku nego na zapadu (...)” (SKOK, loc. cit.). 399 > istr. u Rovinju, Balama i Šišanu 'majo (ILA 1253).
397 398

497

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Rukavcu būb‚t (RČGR 40). U osnovi je ovih glagola prslav. *bôbьnъ (SES 38, s. v. b ben), od ie. onomatopejskog korijena bôb (SKOK I/223, s. v. bûbanj). Glagol su posudili i Istrorumunji: u Šušnjevici bubni, -eśk gl., u ostalim mjestima bubni, -es gl. – Sârbu i Fră ilă imaju bubni (DIr 191, s. v. bât). Ni za ir. čakavizme tipa nabijåč, pobijåč, poboj[c ne nalazimo čakavskih ekvivalenata, izvedenice od gl. nabijat(i), pobijat(i) i sl. kojima je u osnovi prslav. *biti „udarati, tući” (SES 34). 59. Zaključak U terminologiji bačvarstva prevladavaju posu enice iz čakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletačkog podrijetla. Domaćih je izraza malo, no za neke (npr. čep) ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su domaći jer u potpunosti odgovaraju čak. oblicima (držimo da su njima samo poduprti). U Žejanama ima nešto i mogućih posu enica iz slovenskih govora koje opet ne možemo sa sigurnošću definirati takvima (npr. pinter). I na koncu, jedan smo oblik (kalkun) odredili kao čakavizam predmletačkog podrijetla.

498

KAZALA

Kazalo pojmova

KAZALO POJMOVA bačva – 55.1. bačva (dijelovi) – 56. bačva (omanja) – 55.5. bačva (osobine i radnje s bačvama) – 58. bačvar – 55.2. bačve i druge drvene posude – 55. bačvica – 55.4 badanj – 55.3. balavac (puž) – 29.2. barilo – 55.5. barska kornjača – 28.3. bijeli tartuf – 52. bjelkasta lisičica – 43. bjelouška – 28.1.5. bjelouška – 28.1.5. bjesnjača – 37. bljuvara – 42. brašnjača – 38. brenta – 55.6. brestovača – 50. brijestova škripavica – 50. capica (žuta) – 44. crna gomoljača – 51. crna gomoljika – 51. crna ri ovka – 28.1.3. crni daždevnjak – 30.6. crni tartuf – 51. crv – 27.3. čabar – 55.8. čekić (drveni) za bačve – 58.6.2. čep na dnu bačve – 57.2. čep na vranju – 57.1.1. čepić na pipi – 57.5. čepovi i otvori na bačvi – 57. daždevnjak (crni) – 30.6. daždevnjak (pjegavi) – 30.7. dijelovi bačve – 56. divlja svinja – 26.3. dno bačve – 56.1. drveni čekić za bačve – 58.6.2. duga – 56.5. gatalinka – 30.5. glista (kišna) – 27.2. gljiva (opći naziv) – 32. 501

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

gmazovi – 28. gmazovi – 28. golać (puž) – 29.2. golenka – 36. gomoljača (crna) – 51. gomoljika (crna) – 51. grede ispod bačve – 55.14. griva (žuta) – 44. grmača – 40. grmačica – 40. grmica – 40. grmovača – 40. gubavica (žaba) – 30.4. gujavica – 27.3. gušteri – 28.2. gušterica (siva) – 28.2.2. guž – 28.1.6. hrženica (sme a) – 30.3. hrženjak – 41. isprati bačvu posebnim uvarkom – 58.1.2. istarski tartuf – 52. jablanovača – 35. jajasta muhara – 38. jazavac – 26.8. jelen – 26.7. jetrenica – 45. jetrenka – 45. jezik (volovski) – 45. jež – 26.12. jurček – 41. 502

kabao – 55.11. kaca – 55.3. kada (omanja) – 55.7. karatel – 55.4. kišna glista – 27.2. kišobranara – 48. kladuša – 44. kolutićavci – 27. kornjača (barska) – 28.3. košuta – 26.7.1. kovara – 42. krtica – 26.13. krvosasac – 28.1.6. kudjelja – 57.1.3. kuna – 26.9. lasica – 26.10. lisica – 26.1.; 43. lisičarka – 43. lisičica (bjelkasta) – 43. livadarka – 33. livka (velika) – 34. ludoglavka – 42. ljetni vrganj – 41. marohlin – 49. martinčica – 34. maruh – 49. maštel – 55.11. mavrah – 49. medenjača – 39. medvjed – 26.4. medvjedica – 26.4.1.

Kazalo pojmova

mekušci – 29. meso (vukovo) – 45. metlica za čišćenje posuda – 55.12. miš – 26.14. miš (poljski) – 26.15. mlinarica – 38. mraznica – 39. mrežastonogi vrganj – 42. muhara – 37. muhara (jajasta) – 38. muhor – 37. nabrekao (o bačvi) – 58.5. neidentificirani nazivi – 53. nepropustan (o bačvi) – 58.4. netopir – 26.18. obruč oko bačve – 56.4. omanja bačva – 55.5. omanja kada – 55.7. omorka – 37. omotati tkaninom (o vranju) – 57.1.2. opći naziv za gljivu – 32. oplaknuti (o bačvi) – 58.1. oplaknuti bačvu posebnim uvarkom – 58.1.2. osobine bačava i radnje s njima – 58. otvor na dnu bačve – 57.6. otvori i čepovi na bačvi

– 57. panjevčica – 46. paprenjača – 43. parazolka – 48. pezdec – 47. pijavica – 27.1. pipa na bačvi (naprava s dijelom za zatvaranje mlaza) – 57.4. pipa na bačvi (samo cjevčica) – 57.3. pjegavi daždevnjak – 30.7. polukružni dio bačve – 56.3. poljski miš – 26.15. poljski zec – 26.2. poskok – 28.1.4. potporanj na kojem leži bačva – 55.13. pravi smrčak – 49. pravi vrganj – 41. preslica (sme a) – 36. prhavica – 47. prsteci – 44. pršutnica – 43. puh – 26.20. puhara – 47. puhara (tikvasta) – 47. punoglavac – 30.1.1. pupa – 47. puša – 47. 503

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

puštati (o bačvi) – 58.3. puza – 39. puzica – 39. puzvica – 39. puž – 29.1. puž balavac – 29.2. puž golać – 29.2. rasušen (o bačvi) – 58.2.1. raušiti se (o bačvi) – 58.2. ri ovka – 28.1.2. ri ovka (crna) – 28.1.3. rovka (šumska) – 26.16. rudnjača – 33. sisavci – 26. siva gušterica – 28.2.2. sljepić – 28.2.1. sme a hrženica – 30.3. sme a preslica – 36. smrčak – 49. smrčak (pravi) – 49. srček – 49. srna – 26.6. srndać – 26.6.1. srndakuša – 48. srnjaki – 48. stupa – 57.1.3. suncobran – 48. sunčanica – 48. svinja (divlja) – 26.3. šišmiš – 26.18.

škripavica (brijestova) – 50. štakor – 26.17. šugavica – 48. šumska rovka – 26.16. tartuf (bijeli) – 52. tartuf (crni)– 51. tartuf (istarski) – 52. tikvasta puhara – 47. topolovka – 35. trbuh (trup) bačve – 56.2. trup (trbuh) bačve – 56.2. tvor – 26.19. ugristi (o zmiji) – 28.1.7. utor (na dnu bačve) – 58.6. utoriti – 58.6.1. uvarak za ispiranje bačava – 58.1.1. velika livka – 34. velika, najveća bačva za vino – 55.2. vjedro – 55.9. vjedro s jednom ručicom – 55.10. vjeverica – 26.11. vodozemci – 30. volovski jezik – 45. vranj (čep i rupa za nj) – 57.1. vrganj – 41.

504

Kazalo pojmova

vrganj (ljetni) – 41. vrganj (mrežastonogi) – 42. vrganj (pravi) – 41. vučica – 26.5.1. vuk – 26.5. vukovo meso – 45. zec (poljski) – 26.2. zelembać – 28.2.3. zelena žaba – 30.2.

zmija (opći naziv) – 28.1.1. zmije – 28.1. zmijska gljiva – 37. žaba – 30.1. žaba (zelena) – 30.2. žaba gubavica – 30.4. žlijeb (na dnu bačve) – 58.6. žuta capica – 44. žuta griva – 44.

505

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

506

Kazalo sustavnih naziva

KAZALO SUSTAVNIH NAZIVA Agaricus albus – 38. Agaricus campestris – 33. Agaricus coccola – 38. Agaricus columbinus – 48. Agaricus geotropus – 34. Agaricus muscarius – 37. Agaricus pseudoaurantiacus – 37. Agrocybe aegerita – 35. Amanita fulva – 36. Amanita muscaria – 37. Amanita ovoidea – 38. Amphibia – 30. Anguis fragilis – 28.2.1. Annelida – 27. Armillariella mellea – 39. Armillariella tabescens – 40. Boletus edulis – 41. Boletus hepaticus – 45. Boletus luridus – 42. Boletus rubeolarius – 42. Bufo bufo vulgaris – 30.4. Canis lupus – 26.5. Canis lupus ♀ – 26.5.1. Cantharellus cibarius – 43. Capreolus capreolus – 26.6. Capreolus capreolus ♂ – 26.6.1. Cervus elaphus – 26.7. Cervus elaphus ♀ – 26.7.1. Chrysopogon gryllus – 38. Clavaria flava – 44. Clitocybe geotropa – 34. Clitocybe mellea – 39. Clitocybe tabescens – 40. Coluber flavescens – 28.1.6. Coluber longissimus – 28.1.6. Emys orbicularis – 28.3. Equisetum arvense – bilj. 316 Erinaceus europaeus – 26.12. Fistulina buglossoides – 45. Fistulina hepatica – 45. Fungus – 32. 507

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Glis glis – 26.20. Helix pomatia – 29.1. Heminthes – 27.3. Hyla arborea – 30.5. Keuhneromyces mutabilis – 46. Lacerta agilis – 28.2.2. Lacerta viridis – 28.2.3. Lepiota procera – 48. Lepus europaeus – 26.2. Limax agrestis – 29.2. Lumbricus rubellus – 27.3. Lumbricus terrestris – 27.2. Lycoperdon gemmatum – 47. Lycoperdon perlatum – 47. Macrolepiota procera – 48. Mammalia – 26. Martes martes – 26.9. Meles meles – 26.8. Microtus arvalis – 26.15. Mollusca – 29. Morchella esculenta – 49. Morchella rotunda – 49. Mus musculus – 26.14. Mus rattus – 26.17. Mustela nivalis – 26.10. Mustella putorius – 26.19. Natrix natrix – 28.1.5. Pholiota aegerita – 35. Pholiota cylindracea – 35. 508

Pholiota mutabilis – 46. Pleutorus cornucopiae – 50. Pleutorus cornucopioides – 50. Pleutorus sapidus – 50. Pratella campestris – 33. Psalliota campestris – 33. Ramaria flava – 44. Rana – 30.1. Rana esculenta – 30.2. Rana temporaria – 30.3. Reptilia – 28. Salamandra atra – 30.6. Salamandra maculata – 30.7. Sanguisuga medicinalis – 27.1. Sauria – 28.2. Sciurus vulgaris – 26.11. Serpentes – 28.1. Serpes – 28.1.1. Sorex araneus – 26.16. Sus scropha – 26.3. Talpa europaea – 26.13. Tropidonotus natrix – 28.1.5. Tuber album – 52. Tuber magnatum – 52. Tuber melanosporum – 51. Tuber nigrum – 51.

Kazalo sustavnih naziva

Ursus arctos – 26.4. Ursus arctos ♀ – 26.4.1. Vermes – 27.3. Vespertilio murinus – 26.18.

Vipera ammodytes – 28.1.4. Vipera berus – 28.1.2. Vipera berus var. prester – 28.1.3. Vulpes vulpes – 26.1.

509

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

510

Kazalo zabilježenih ir. oblika

KAZALO ZABILJEŽENIH IR. OBLIKA
(sintagme se navode po svim sastavnicama, a sastavnica prema kojoj se našla po abecedi, otisnuta je deblje)

a – bilj. 305. b[cva cire bire – 58.4. [ b[cvar – 55.1.1. b[cvε – 55.1. fundu de b[cvε – 56.1. [ måre b[cvε – 55.3. [ maj måre b[cvε – 55.2. [ obruc de b[cvε – 56.4. [ t[rbuhu de b[cvε – 56.2. [ b[čva – 55.1. b[čva nu kura – 58.4. [ folele de b[čva – 56.2. [ fundu de b[čva – 56.1. [ t[rbuhu de b[čva – 56.2. [ måra b[čva – 55.2. [ måre b[čva – 55.2.; 55.3. [ mika b[čva – 55.4. [ obruč de b[čva – 56.4. [ b[čvar – 55.1.1. b[čvε – 55.1. fundu de b[čvε – 56.1. [ maj måre b[čvε – 55.2. [

måre b[čvε – 55.3. [ obruč de b[čvε – 56.4. [ t[rbuhu de b[čvε – 56.2. [ pode de b[čve – 56.3. [ b[čvica – 55.4. mika b[čvica – 55.4. [ b[t – 58.6.2. b[tic – 58.6.2. b[tu de lεmna – 58.6.2. [ b[tu za obručele – 58.6.2. [ bire – 58.4. b[cva cire bire – 58.4. bråjda – 26.15. bråjdε – 26.15. soreču de brajdi – 26.15. brenta – 55.6. brentåča – 55.6. brentε – 55.6. brest – 50. brestovkε – 50. brist – 50. brombε – 58.1.1. 511

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

brombεj – 58.1.2. brombula – 58.1.1. brombulε – 58.1.1. brombuĺ – 58.1.1. brombuĺves – 58.1.2. bubni – 58.6.2. buboĺ[c – 58.6.2. buc[k – 55.5. bu}[k – 55.5. burica – 55.10. ca – 55.2. cela – 29.2. pužu cela golu – 29.2. cep – 57.1.1.; 57.2. cepic – 57.5. cire – 58.4. b[cva cire bire – 58.4. cok – 39. cokarica – 39. corav – 26.18. coravε – 26.18. coravo – 26.18. cuf – 28.1.4. cup – 39. ča – 55.2. čå – 55.2. ča måre b[čva – 55.2. čela – 29.2. čep – 57.1.; 57.1.1.; 57.2.; 57.5. mik čep – 57.5. 512

čepić – 57.5. čepi} – 57.5. čepu de špina – 57.5. zamotej čepu – 57.1.2. č[b[r – 55.8. čorav – 26.18. čorava – 26.18. čoravo – 26.18. čuf – 28.1.4. kåčka ku čufu – 28.1.4. ćirimiš – 26.18. ćorav – 26.18. }orav – 26.18. ćorava – 26.18. }orava – 26.18. ćoravε – 26.18. ćoravo – 26.18. }oravo – 26.18. daždevńåk – 30.6. de – 26.15.; 26.18.; 55.7. b[tu de lεmna – 58.6.2. čepu de špina – 57.5. k[b[lu de vir – 55.7. folele de b[čva – 56.2. fundu de b[čva – 56.1. fundu de b[cvε – 56.1. t[rbuhu de b[cvε – 56.2. fundu de b[čvε – 56.1. guba de klen – 45. guba de topolε – 35. obruc de b[cvε – 56.4.

Kazalo zabilježenih ir. oblika

obruč de b[čva – 56.4. obruč de b[čvε – 56.4. pode de b[čve – 56.3. pužu far de kåsε – 29.2. soreču de brajdi – 26.15. t[rbuhu de b[čva – 56.2. t[rbuhu de b[čvε – 56.2. d[rždeńåk – 57.6. dibĺa – 26.3. dibĺε – 26.3. dibĺi – 26.3. din – 26.15. sorecu din pemint – 26.15. divja – 26.3. divjε – 26.3. divji – 26.3. divĺa – 26.3. divĺε – 26.3. divĺi – 26.3. divĺi pork – 26.3. divĺi v[rgåń – 42. divĺu pork – 26.3. divĺu v[rgåń – 42. *dogε – 56.5. duga – 56.5. duγa – 56.5. dugε – 56.5. far de – 29.2. pužu far de kåsε – 29.2. f[rĺ – 30.1.1. fole – 56.2.

folele de b[čva – 56.2. fufalica – 47. fund – 56.1. fundu de b[cvε – 56.1. fundu de b[čva – 56.1. fundu de b[čvε – 56.1. g[rm – 40. γ[rm – 40. g[rmovka – 40. g[rmovka – 40. glista – 27.2. γlista – 27.2. glistε – 27.2. glistina – 27.1. γĺer – 26.20. go – 29.2. go puž – 29.2. gol – 29.2. gol puž – 29.2. pužu gol – 29.2. gola – 29.2. golε – 29.2. goli puž – 29.2. pužu cela golu – 29.2. goncår – 33. gončår – 33. grabi – 57.1.1. γrabi – 57.1.1. grabĺenåk – 57.1.1. greda – 55.14. gredε – 55.14. 513

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

*grendε – bilj. 369. guba – 32. γuba – 32. guba de klen – 45. guba de topolε – 35. u otrovna guba – 37. gubε – 32. gujina – bilj. 305. gujinε – 28.1.1. gunčår – 33. gušćer – 30.6. guš}er – 30.6.; 30.6. gušćerica – 28.2.2. guš}erica – 28.2.2. guš}erice – 28.2.2. gušćericε – 28.2.2. vεrdε gušćericε – 28.2.3. guš}eru negru – 30.6. } gušćeru za ploje – 30.6. γuž – 28.1.6. ğirin – 30.1.1. ğordanka – 38. h[rt – 26.13. hråstava žåba – 30.4. žåbε hråstovε – 30.4. ja – bilj. 394. jå – bilj. 394. jåzav[c – 26.8. jazv[c – 26.8. jelen – 26.7. jez – 26.12. 514

jež – 26.12. kabålnik – 55.10. kabliću ku urekĺi – 55.7. kåca – 55.3. kåckε – 28.1.1. kåčka – 28.1.1. kåčka ku čufu – 28.1.4. kåčka na rige – 28.1.2. kafetast – 30.3. kafetasta – 30.3. kafetasta žåba – 30.3. kafetastε – 30.3. kafetasto – 30.3. kalkun – 57.1. omotεj kalkunu ku k[rpa – 57.1.2. omotεj ku k[rpa kalkunu – 57.1.2. zemotεj kalkunu ku k[rpa – 57.1.2. zemotεj kalkunu ku roba – 57.1.2. zemotεj ku roba kalkunu – 57.1.2. z[motεj kalkunu ku k[rpa – 57.1.2. kanela – 57.3. kanelε – 57.3. kanelica – 57.3. kantir – 55.13. kapĺεj – 58.3.

Kazalo zabilježenih ir. oblika

karatel – 55.4. karatelči} – 55.4. karatele – 55.4. karatelić – 55.4. kåsa – 29.2. kåsε – 29.2. pužu far de kåsε – 29.2. kastelåna – 55.2. k[b[ – 55.11. k[b[l – 55.8.; 55.11. k[b[lu de vir – 55.7. [ [ k[blic – 55.7. k[blič – 55.7. k[blić – 55.7. k[rpa – 57.1.2. omotεj ku k[rpa kalkunu – [ 57.1.2. omotεj kalkunu ku k[rpa – [ 57.1.2. zemotεj kalkunu ku k[rpa [ – 57.1.2. z[motεj kalkunu ku k[rpa [ – 57.1.2. k[rpε – 57.1.2. k[ršin – 38. k[ršinari} – 38. k[rt – 26.13. k[rtica – 26.13. k[rtina – 26.13. k[rtinε – 26.13. kižńak – 49.

klen – 45. guba de klen – 45. klenovka – 45. klenovkε – 45. korńača – 28.3. kosarica – 30.2. kosica – 30.2. kosicε – 30.2. kosicε – 30.2. košuta – 26.7.1. košutε – 26.7.1. kravosas – 28.1.6. ku – 28.1.4., 28.3.; 55.7. kåčka ku čufu – 28.1.4. kabliću ku urekĺi – 55.7. omotεj ku k[rpa kalkunu – 57.1.2. omotεj kalkunu ku k[rpa – 57.1.2. zemotεj kalkunu ku k[rpa – 57.1.2. zemotεj kalkunu ku roba – 57.1.2. zemotεj ku roba kalkunu – 57.1.2. z[motεj kalkunu ku k[rpa – 57.1.2. žåba ku osu – 28.3. kučina – 57.1.3. kumpiråča – 51. kuna – 26.9.; bilj. 290 515

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

kunčår – 33. kun}ari} – 33. kunε – bilj. 290 kunica – 26.9. kunice – 26.9. kunicε – 26.9. kup – 39. kup}ić – 39. kurå – 58.3. b[čva nu kura – 58.4. låsica – 26.10. låsicε – 26.10. lεmna – 58.6.2. b[tu de lεmna – 58.6.2. lεmnε – 58.6.2. lisica – 26.1.; 43. lisicε – 26.1.; 43. lisičarka – 43. lisičarkε – 43. liverica – 26.11. livericε – 26.11. pužu lizav[c – 29.2. [ lodrica – 55.9. lodricε – 55.9. lup – 26.5. lupa – 26.5.1. lupε – 26.5.1. lupica – 26.5.1. lupicε – 26.5.1. luži – 55.11. lužńak – 55.11. 516

ĺepur – 26.2. ĺerm – 27.3. m- – bilj. 305. maj måre b[cve – 55.2. maj måre b[čve – 55.2. maj måre b[čvε – 55.2. måjski p[rstići – 49. måĺ – 58.6.2. måra b[čva – 55.2.; 55.3. måre b[cvε – 55.3. måre b[čva – 55.2. måre b[čvε – 55.3. ča måre b[čva – 55.2. maj måre b[cve – 55.2. maj måre b[čvε – 55.2. martincicε – 34. martinčica – 34. martinčicε – 34. mastel – 55.11. maštel – 55.8.; 55.11. maštelić – 55.7. mašteli} – 55.7. medved – 26.4. medvid – 26.4. medvidica – 26.4.1. medvidicε – 26.4.1. metla – bilj. 363. metlica – 55.12. metlicε – 55.12. metura – 55.12. meturε – 55.12.

Kazalo zabilježenih ir. oblika

mikε meturicε – 55.12. m[klen – 45. m[šte – 55.8. m[štel – 55.11. m[štelić – 55.7. mik – 30.1.1.; 55.4. mik čep – 57.5. mika – 30.1.1. mika b[čva – 55.4. mika b[čvica – 55.4. mikε – 30.1.1. mikε meturicε – 55.12. mikε žåbicε – 30.1.1. mlikar – 28.1.6. morńåk – 30.6. muckå – 28.1.7. muckåt – bilj. 305. mučkå – 28.1.7. muharka – 37. na – 28.1.2. kåčka na rige– 28.1.2. nabijåč – 58.6.2. napuhni – 58.5. napuhnit – 58.5. ne – bilj. 394. nebumbεj – 58.5. nebumbεjt – 58.5. negra – 30.6. neγra – 30.6. negru – 30.6. neγru – 30.6.

guš}eru negru – 30.6. šårpelu negru – 28.1.3. nemočit – 58.5. nepuhni – bilj. 395. nopta – 26.18. nopte – 26.18. noptε – 26.18. nu – 58.4.; bilj. 305. b[čva nu kura – 58.4. obruc – 56.4. obruc de b[cvε – 56.4. obruč – 56.4. obruč de b[čva – 56.4. obruč de b[čvε – 56.4. b[tu za obručele – 58.6.2. omotεj kalkunu ku k[rpa – 57.1.2. omotεj ku k[rpa kalkunu – 57.1.2. orb – 26.18. soreču orb – 26.18. orba – 26.18. orbε – 26.18. orbu soreč – 26.18. os – 28.3. žåba ku osu – 28.3. otora – 58.6. otorε – 58.6. otori – 58.6.1. pantigåna – 26.17. pantigånε – 26.17. 517

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

pańevača – 46. paucinε – bilj. 300. pauči} – bilj. 300 paučina – bilj. 300. pauk – bilj. 300 påuk – 28.1.4. paulinčić – bilj. 300 påvug – 28.1.4. påvuk – 28.1.4. pavulin – bilj. 300 pavužina – bilj. 300. pečurka – 32. pečurkε – 32. pečurva – 32. pemint – 26.15. sorecu din pemint – 26.15. p[rstic – 44. p[rstič – 44. p[rstić – 44. p[rsti} – 44. måjski p[rstići – 49. [ p[zd[c – 47. pijavica – 27.1. pijavicε – 27.1. pinter – 55.1.1. ploje – 30.6. plojε – 30.6. gušćeru za ploje – 30.6. po – 56.3. pobijåč – 58.6.2. poboj[c – 58.6.2. 518

pode – 56.3. pode de b[čve – 56.3. pode puĺ pode soreč – 26.18. pode puĺ pode soreč – 26.18. pode puĺ ši pode sorec – 26.18. pode puĺ ši pode sorec – 26.18. pode puĺ ši pode soreč – 26.18. pode puĺ ši pode soreč – 26.18. žåbε pokrovåtε – 28.3. popĺahni – 58.1. pork – 26.3. divĺi pork – 26.3. divĺu pork – 26.3. poskok – 28.1.4. pregreda – 55.13.; 55.14. preotori – 58.6.1. preslica – 36.; bilj. 316 priotori – 58.6.1. pucolε – 26.19. puh – 26.20. puhalica – 47. puharica – 47. puĺ – 26.18. pode puĺ pode soreč – 26.18.

Kazalo zabilježenih ir. oblika

pode puĺ ši pode sorec – 26.18. puĺina de nopte – 26.18. puš}εj – 58.3. putrih – bilj. 358. putrih – 55.5. puž – 29.1. puź – 29.1. go puž – 29.2. gol puž – 29.2. pužu cela golu – 29.2. pužu far de kåsε – 29.2. pužu gol – 29.2. pužu lizav[c – 29.2. rasklis – 57.6. rasklisa – 57.6. raskĺide – 57.6. rasuši se – 58.2. rasušit – 58.2.1. resklis – 57.6. reskĺide – 57.6. resusit – 58.2.1. resuši se – 58.2. resušit – 58.2.1. rešuši se – 58.2. rešušit – 58.2.1. režentεj – 58.1. r[spli se – 58.2. *r[spliti – 58.2. r[suši se – 58.2. riga – 28.1.2.

rigε – 28.1.2. kåčka na rige– 28.1.2. roba – 57.1.2. zemotεj ku roba kalkunu – 57.1.2. zemotεj kalkunu ku roba – 57.1.2. robε – 57.1.2. serp – 28.1.3. s[rna – 26.6. s[rnε – 26.6. s[rńåk – 26.6.1. sic – 55.10. sić – 55.10. si} – 55.10. skuĺe – 57.6. skuĺε – 57.6. slepič – 28.2.1. slipic – 28.2.1. slipić – 28.2.1. slipi} – 28.2.1. sm[rc[k – 49. sm[rč[k – 49. sorec – 26.14. pode puĺ ši pode sorec – 26.18. sorecu din pemint – 26.15. soreč – 26.14.; 26.15. pode puĺ pode soreč – 26.18.

519

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

pode puĺ ši pode soreč – 26.18. orbu soreč – 26.18. soreču de brajdi – 26.15. soreču orb – 26.18. spelå – 58.1. spinε – 57.4. splahni – 58.1. spĺahni – 58.1. spušćεj – 58.3. spuž – 29.1. spužu gol – 29.2. stańεj – 58.4. stupa – 57.1.3. stupε – 57.1.3. sunčica – 48. šårpe – 28.1.1. šårpel – 28.1.3. šårpelu negru – 28.1.3. šerp – 28.1.3. ši – 26.18. pode puĺ ši pode sorec – 26.18. pode puĺ ši pode soreč – 26.18. škuĺa – 57.6. škuĺe – 57.6. škuĺε – 57.6. špina – 57.4. čepu de špina – 57.5. špinε – 57.4. 520

śtalåźe – 55.13. štåń – 58.4. štańεj – 58.4. štupa – 57.1.3. šoreč – 26.14. šušńari} – 53. šušńerica – 53. tartaruga – 28.3. tartarugε – 28.3. tartuf – 51. t[rbuh – 56.2. t[rbuhu de b[cvε – 56.2. [ t[rbuhu de b[čva – 56.2. [ t[rbuhu de b[čvε – 56.2. [ topol – 35. topola – 35. topole – 35. topolε – 35. guba de topolε – 35. topolovka – 35. topolovkε – 35. tvor – 26.19. uharica – 55.6. u otrovna guba 37. urekĺa – bilj. 354. urekĺe – bilj. 354. urekĺε – bilj. 354. kabliću ku urekĺi – 55.7. urs – 26.4. úrsa – 26.4.1. utor – 58.6.

Kazalo zabilježenih ir. oblika

utora – 58.6. utori – 58.6.1. vεrde – 28.2.3. vεrdε – 28.2.3. vεrdε gušćericε – 28.2.3. žåbε vεrde – 30.2. veverica – 26.11. v[rgåń – 41. v[rγåń – 41. divĺi v[rgåń – 42. [ divĺu v[rg – 42. [rgåń v[rtεj – 57.5. v[rteĺka – 57.5. v[rti – 57.5. vir – bilj. 353. k[b[lu de vir – 55.7. vodeńåcε – 28.1.5. vodeńåča – 28.1.5. vodeńåčε – 28.1.5. vodeńåk – 28.1.5. za – 30.6.; 58.6.2. b[tu za obručele – 58.6.2. gušćeru za ploje – 30.6. zabic – 30.1.1. zamotej čepu – 57.1.2. ze- – 58.4.; 58.6.1. zedni – 58.6.1. zelembåč – 28.2.3. zelen – 28.2.3. zelena – 28.2.3.

zelena žåba – 30.2. zelena žåba – 30.2. zelena žåbica – 30.2. zelenbor – 28.2.3. zelenε – 28.2.3. zeleno – 28.2.3. zeleńåk – 28.2.3. zemočit – 58.4. zemotεj kalkunu ku k[rpa – 57.1.2. zemotεj kalkunu ku roba – 57.1.2. zemotεj ku roba kalkunu – 57.1.2. z[motεj kalkunu ku k[rpa [ – 57.1.2. žåba – 30.1. hråstava žåba – 30.4. kafetasta žåba – 30.3. zelena žåba – 30.2. zelena žåba – 30.2. žåba ku osu – 28.3. žåbε – 30.1. žåbε hråstovε – 30.4. žåbε pokrovåtε – 28.3. žåbε vεrde – 30.2. zelena žåbica – 30.2. mikε žåbicε – 30.1.1. žabič – 30.1.1. žabić – 30.1.1.

521

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

522

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

KAZALO OBLIKA IZ LITERATURE I NEIR. OBLIKA KOJE SMO SAMI ZABILJEŽILI
(sintagme se navode po svim sastavnicama, a sastavnica prema kojoj se našla po abecedi, otisnuta je deblje)

I. Rumunjski idiomi A. Istrorumunjski ača – 55.2. ačá – 55.2. ačå – 55.2. ačåle – 55.2. ačela – 29.2. ačéla – 55.2. ačéľ – 55.2. o måre b čvę de åpę – 55.2. bačva – 55.1. báčvar – 55.1.1. calcun de băčfă – 57.1. băčvár – 55.1.1. calcun de băčvă – 57.1. băt – 58.6.2. băticiu – 58.6.2. bă vę – 55.1. b čva – 55.1. b čvę – 55.1. o måre b čvę de åpę – 55.2. b vę – 55.1. bă vi ę – 55.4. bire – 58.4. bíre – 58.4. b t – 58.6.2. b títŝ – 58.6.2. brenta – 55.6. brentă – 55.6. brente – bilj. 350. brénte – 55.6. brent – 55.6. brentę – 55.6. bréntę – 55.6. brest – 50. bréŝt – 30. bubni – 58.6.2. burítsę – 55.10. 523

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

buri – 55.10. búri e – 55.10. butói – 55.4. cab l – 55.8. cacică – 28.1.1. cácĭche – 28.1.1. cåčca – 28.1.1. cåčkę – 28.1.1. cåćc – 28.1.1. calcun – 57.1. calcún – 57.1. calcun de băčf(v)ă – 57.1. canél – 57.3. caplí – 58.3. capľí – 58.3. cåsa – 29.2. casă – 29.2. case – 29.2. cåsę – 29.2. cås – 29.2. cå ca – 28.1.1. cå kę – 28.1.1. căbăl – 55.8. cărpa – 57.1.2. cărpe – 57.1.2. cărpi a – 57.1.2. c rtine – 26.13. c rpa – 57.1.2. ceab r – 55.8. cep – 57.1. cósi e – 30.2. 524

cosí ę – 30.2. cu – 55.7. cuåsa – 29.2. cuni a – 26.9. cuni – 26.9. curå – 58.3. ča – 29.2.; 55.2. čå – 29.2.; 55.2. čale – 55.2. čåle – 55.2. č la – 55.2. č le – 55.2. čéla – 29.2.; 55.2. čeľ – 55.2. čep – 57.1. ćep – 57.1. calcun de băčf(v)ă – 57.1. o måre b čvę de åpę – 55.2. dív+a – 26.3. dív+i – 26.3.; 42 dívli – 26.3.; 42. divľ – 26.3.; 42. divľe – 26.3. dívľę – 26.3. divľi – 26.3.; 42. dívľi – 26.3.; 42. dúga – 56.5. dúγa – 56.5. dúgę – 56.5. dug – 56.5.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

fole – 56.2. fole – 56.2. fóle – 56.2. fund – 56.1. γârm – 40. gherm – 27.3. gherme – 27.3. glístę – 27.2. γľer – 26.20. γľérm – 27.3. γľérmu – 27.3. go – 29.2. gol – 29.2. gola – 29.2. golă – 29.2. góle – 29.2. golę – 29.2. grédę – 55.14. gredę – 55.14. gred – 55.14. gréde – 55.14. γúba – 32. gubę – 32. gúbę – 32. gu.íne – 28.1.1. gúşcher – 28.2.2. guşćeri – 28.2.2. gúşt''er – 28.2.2. guŝtŝerítsę – 28.2.2. guž – 28.1.6. γuž – 28.1.6.

ia – bilj. 394. iå – bilj. 394. +a – bilj. 394. +å – bilj. 394. iazbâ – 26.8. iazbe – 26.8. ielen – 26.7. iepur – 26.2. ierm – 27.3. ierme – 27.3. +élen – 26.7. +érm – 27.3. +érmu – 27.3. +e u – 26.12. jaba – 30.1. jabe – 30.1. jåb – 30.1. kalkún – 57.1. kanélę – 57.3. kapĺ + – 58.3. kátša – 28.1.1. kizmí – 49. ki (z)mi – 49. k ása – 29.2. ku – 55.7. krtínę – 26.13. kunitse – 26.9. l mna – 58.6.2. lemnă – 58.6.2. lęmnę – 58.6.2. lémne – 58.6.2. 525

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

l mnę – 58.6.2. lesí ę – 26.1.; 43. liepur – 26.2. lisítsę – 26.1.; 43. lisi a – 26.1.; 43. lisí a – 26.1.; 43. lisi ă – bilj. 283; bilj. 326 lisi e – 26.1.; 43. lisí ę – 26.1.; 43. lisi – 26.1. lişită – 26.1.; 43.; bilj. 283 lişi ă – bilj. 326 lişí e – 26.1.; 12. lizí – 29.2. lodrí a – 55.9. lup – 26.5. lupă – 26.5.1. lup – 26.5.1. lupí ę – 26.5.1. lupóńe – 26.5.1. lužiti (treba: lužni) – 55.11. lužni – bilj. 362. lužńac – 55.11. ľepur – 26.2. ľépur – 26.2. ľepuríć – 26.2. ľepurí – 26.2. ľepurí a – 26.2. ľepurí ę – 26.2. ľerm – 27.3. 526

ĺerm – 27.3. ľérmu – 27.3. o måre b čvę de åpę – 55.2. maŝtél – 55.8. maştel – 55.8. medved – 26.4. medvid – 26.4. medvíd – 26.4. medvidi – 26.4.1. metla – bilj. 363. métule – 55.12. metură – 55.12. méture – 55.12. metur – 55.12. méturę – 55.12. mic – 30.1.1.; 55.4. mica – 30.1.1. mică – 30.1.1. miche – 30.1.1. mik – 30.1.1. mikę – 30.1.1. míkę – 30.1.1. moro – 30.6. mučcå – 28.1.7. mućcå – 28.1.7. muşcà – 28.1.7. muşcå – 28.1.7. mu cå – 28.1.7. ne – bilj. 394. né – bilj. 394.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

n ághra – 30.6. né/a/gra – 30.6. n ágra – 30.6. nKagră – 30.6. neagră – 30.6. néghru – 30.6. neγra – 30.6. negre – 30.6. négrę – 30.6. nęgre – 30.6. nęgrę – 30.6. néγro – 30.6. négru – 30.6. néγru – 30.6. nopte – 26.18. nópte – 26.18. nu – 58.4. nú – 58.4. o måre b čvę de åpę – 55.2. omot + – 57.1.2. orb – 26.18. orba – 26.18. orbă – 26.18. orbe – 26.18. orbę – 26.18. orb – 26.18. orechie – 55.7. os – 28.3. pantigånę – 26.17. påvuc – 28.1.4.

påvug – 28.1.4. pávug(u) – 28.1.4. pecĭurche – 32. píntar – 55.1.1. pló.+a – 30.6. ploie – 30.6. plo+e – 30.6. pló+e – 30.6. pl.ó+a – 30.6. po – 26.18.; 56.3. po de – 26.18. pode – 26.18.; 56.3. póde – 26.18.; 56.3. porc – 26.3. puj – 29.1. puliu – 26.18. puľ – 26.18. putrichiu – 55.5. pútrih – 55.5. putriku – 55.5. puz – 29.1. puž – 29.1. rascľíde – 57.6. rascľide – 57.6. raskľíde – 57.6. reschide – 57.6. rescľide – 57.6. rescľíde – 57.6. rescľide – 57.6. rescĺide – 57.6. rescľís – 57.6. 527

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

reskľíde – 57.6. roba – 57.1.2. róba – 57.1.2. robă – 57.1.2. robe – 57.1.2. robę – 57.1.2. róbę – 57.1.2. rob – 57.1.2. sârna – 26.6. s rnę – 26.6. sârńac – 26.6.1. scule – 57.6. scuľe – 57.6. scúľe – 57.6. slipíću – 28.2.1. sore – 26.14. spelå – 58.1. spelå – 58.1. spelá – 58.1. spel – 58.1. spíne – 57.4. sp l – 58.1. spuj – 29.1. spustí – 58.3. şarpe – 28.1.1. şárpe – 28.1.1. şårpe – 28.1.1. şarpélu – 28.1.1. şcuľa – 57.6. şcúľe – 57.6. şcuĺ – 57.6. 528

şcúľe – 57.6. şcuľi a – 57.6. şcúľi a – 57.6. šerp – 28.1.3. şerp – 28.1.3. škuľe – 57.6. š árpe – 28.1.3. şorec – 26.14. şorece – 26.14. şóreč – 26.14. şoreću – 26.14. şóre – 26.14. şore u – 26.14. şóric – 26.14. ŝtań + – 58.4. tărbúh – 56.2. tărbuh – 56.2. târbúh – 56.2. topolă – 35. tópole – 35. topólę – 35. topol – 35. trbúh – 56.2. tsíre – 58.4. tsôk – 39. a – 55.2. å – 55.2. ale – 55.2. åle – 55.2. la – 55.2. le – 55.2.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

ela – 29.2. éla – 55.2. éľi – 55.2. ep – 57.1. ire – 58.4. ire – 58.4. iré – 58.4. irè – 58.4. ir – 58.4. ok – 39. uos – 28.3. urechie – 55.7. urecľe – 55.7. urecĺ – 55.7. urécľe – 55.7. ur kľe – 55.7. urs – 26.4. ursońa – 26.4.1. ursóńe – 26.4.1. úrsu – 26.4. vărti se – 57.5.

vârti se – 57.5. verde – 28.2.3. verde – 28.2.3. vKrde – 28.2.3. vir – 55.7. vodeńåc – bilj. 302. vodeń k – bilj. 302. vrt + – 57.5. vuž – 28.1.6. za – 58.6.2. zelen – 28.2.3. zelén – 28.2.3. zelena – 28.2.3. zeléna – 28.2.3. zelénę – 28.2.3. zeleno – 28.2.3. zeleńåk – 28.2.3. zemočí – 58.4. zmočí – 58.4. žåba – 30.1.

B. Knjiž. rumunjski i dačkorumunjski acel – 29.2.; 55.2. acela – 29.2.; 55.2. bíne – 58.4. búte – 55.4. butói – 55.4. cásă – 29.2. cep – 57.1. cârti ă – 26.13. ciub r – 55.8. ciuf – bilj. 301. ciup – bilj. 301. cosí ă – 30.2. 529

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

cu – 55.7. curá – 58.3.; bilj. 392. dauag[ – bilj. 374. de – 29.2.; 55.7. deschíde – 57.6. dişcľid – 57.6. doágă – 56.5. fără – 29.2. foále – 56.2. fund – 56.1. goálă – 29.2. gol – 29.2. grindă – bilj. 369. gúşter – bilj. 308. ia – bilj. 57. iépure – 26.2. lemn – 58.6.2. lup – 26.5. maiu – 58.6.2. mastél – 55.8. mătură – 55.12. métură – 55.12. mic – 30.1.1.; 55.4. mícă – 30.1.1. muşcá – 28.1.7. neágră – 30.6. négru – 30.6. C. Arumunjski a el – 29.2.; 55.2. 530

noápte – 26.18. nu – 58.4. oárbă – 26.18. orb – 26.18. os – 28.3. pământ – 26.15. pintarj – bilj. 339. ploáie – 30.6. pol – bilj. 295.; bilj. 373. porc – 26.3. pui – 26.18. robă – bilj. 381. spălá – 58.1. şárpe – 28.1.1. şarpe-orb – 28.2.1. şi – 26.18. şoárece – 26.14. íne – 58.4. uréche – 55.7. urs – 26.4. urs åńe – bilj. 287 vérde – 28.2.3. viérme – 27.3. vin – 55.7. zbârciog – bilj. 335 zbîrci – bilj. 335 zbîrciog – bilj. 335

bute – bilj. 346.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

búte – bilj. 346. buti – bilj. 346. cásă – 29.2. cepu – 57.1. ciuf – bilj. 301. cu – 55.7. cur – 58.3. cusí ă – 30.2. čep – 57.1. di – 29.2.; 55.7. dişcľid – 57.6. doágă – 56.5. fără – 29.2. foále – 56.2. fúndu – 56.1. ghini – 58.4. ҁíne – 58.4. goálă – 29.2. gol – 29.2. grendă – bilj. 369. gúştir – bilj. 308. guştirí ă – bilj. 308. gúştur – bilj. 308. ĭa – bilj. 394. lémnu – 58.6.2. lépure – 26.2. lup – 26.5. lupoán'e – bilj. 288.

métură – 55.12. m(i)etură – 55.12. mî'şcu – 28.1.7. múşcu – 28.1.7. neágră – 30.6. négru – 30.6. noápte – 26.18. n'ic – 30.1.1.; 55.4. n'ícă – 30.1.1. nu – 58.4. oárbă – 26.18. órbu – 26.18. os – 28.3. pimíntu – 26.15. ploáĭe – 30.6. pórcu – 26.3. spel – 58.1. puľĭŭ – 26.18. şárpe – 28.1.1. şoáric – 26.14. şi – 26.18. ân – 58.4. ureácľe – 55.7. úrsu – 26.4. armi – 27.3. veárde – 28.2.3. ermu – 27.3. in – 55.7.

531

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

D. Meglenorumunjski bíni – 58.4. buti – bilj. 346. búti – bilj. 346. cásă – 29.2. cu – 55.7. cur – 58.3. cusítsă – 30.2. di – 29.2.; 55.7. dif – bilj. 286 div – bilj. 286 doagă – 56.5. fară – 29.2. făr – 29.2. foáli – 56.2. fôr – 29.2. fund – 56.1. goálă – 29.2. gol – 29.2. grindă – bilj. 369. gúştir – bilj. 308. guştirí ă – bilj. 308. +a – bilj. 394. lemn – 58.6.2. lísitsă – bilj. 284 lup – 26.5. ľépur – 26.2. ľépuri – 26.2. lupoáńă – bilj. 288 métură – 55.12. mic – 30.1.1.; 55.4. mícă – 30.1.1. mucicu – 28.1.7. mútšcu – 28.1.7. noápti – 26.18. nu – 58.4. pimínt – 26.15. ploá+ă – 30.6. porc – 26.3. porc-dif – bilj. 286 puľ – 26.18. spel – 58.1. şárpi – 28.1.1. şi – 26.18. şoáric – 26.14. tsôn – 58.4. tšômp – 57.1. ela – 29.2.; 55.2. .órb – 26.18. .órbă – 26.18. .os – 28.3. ureácľă – 55.7. urs – 26.4. ursåńĭă – bilj. 287 veárdi – 28.2.3. v+ărd – 28.2.3. vin – 55.7.

532

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

II. Italski idiomi i istriotski A. (Istro)mletački bosco – bilj. 324 bràida – 26.15. brenta – 55.6. bromb- – 58.1.1. brombo – 58.1.1.; 58.5. bròmbola – 58.1.1. brombolar – 58.1.1. bròmbolo – 58.1.1. canèla – 57.3. cantièr – 55.13. caratel – 55.4. caratelo – 55.4. caratèlo – 55.4. caro – 55.4. castellana – 55.2. ordana – bilj. 318 'fungo de san mar'tin – bilj. 315 ği'rin – 30.1.1. ğordana – 38. im- – 58.5. imbombar – 58.5. imbumbir – 58.5. kara'tel – 55.4. kašte'lada – 55.2. lisìčarka – bilj. 325 lisìčica – bilj. 325 ludro – 55.9. magio – 58.6.2. mastèla – 55.8. mastèlo – 55.8. mastelo – 55.8. moro – 30.6. pantegana – 26.17. pantegàna – 26.17. pantigana – 26.17. paz'dats – bilj. 332 pina – 57.4. prstà(è)ci – bilj. 327 'putsola – 26.19. resentar – 58.1. riga – 28.1.2. roba – 57.1.2. secio – 55.10. sećo – 55.10. stagnar – 58.4. stagno – 58.4. stopa – 57.1.3. sùnčica – bilj. 334 tapo – 57.1.1. tapone – 57.1.1. tartarùga – 28.3. tartufo – 51. zjordana – bilj. 318 533

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

zoco – 39. zòco – bilj. 322 zufo – 28.1.4.

žjordana – bilj. 318 žordana – 38.

B. Istriotski b'rajda – bilj. 291 b'rombo – bilj. 388. b'rombolo – bilj. 388. 'fonzo de san mar'tin – bilj. 315 'fonźo de śan mar'tin – bilj. 315 'fonźo vele'noź – bilj. 317 'fungo de san mar'tin – bilj. 315 kara'tel – bilj. 344. karat'jel – bilj. 344. kar'śejn – bilj. 319 kar'šin – bilj. 319 kasta'lada – 55.2. kaśte'lada – 55.2. kašte'lana – 55.2. ko'rali – bilj. 328 'majo – bilj. 399. pjan'tada – bilj. 291 'śfonźo de śan mar'tejn – bilj. 315 ś'fonźo vele'noź – bilj. 317 tar'towofo – bilj. 338 tar'tuf – bilj. 338 tar'tufo – bilj. 338 źb'romba – bilj. 388.

C. Furlanski bromb – bilj. 390. bròmbule – bilj. 390. bromp – bilj. 390. cialcon – bilj. 379. cialcón – bilj. 378. cjalcón – bilj. 378.

534

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

D. Knjiž. talijanski brómba – 58.1.1. brómbola – 58.1.1. brómbolo – 58.1.1. calcóne (starotal.) – 57.1. cantieri – bilj. 367. caratello – 55.4. carro – 55.4. castello – 55.2. colcon – bilj. 379 doga – bilj. 375 girino – 30.1.1. orbettino – 28.2.1.

E. Ini italski idiomi ciucco – bilj. 322 sciüch – bilj. 322 zòch – bilj. 322

III. Istarski slavenski idiomi A. Čakavski bacva – 55.1. b‚čva – 55.1.1.; 55.4. bâčva – 55.1. nabomb‚la b‚čva – 58.5. ‚ vƒla b‚čva – 55.2. ‚ vƒlika b‚čva – 55.2. ‚ b‚čva pũš}a – 58.3. ‚ b‚čva pûš}a – 58.3. ‚ b‚čva pûšta – 58.3. ‚ b‚čva pũštja – 58.3. ‚ b‚čva je stâńa – 58.4. ‚ b‚čva se rasûši – 58.2. ‚ b‚čva se rasũši – 58.2. ‚ b‚čva se rasûšila – 58.2. ‚ b‚čva se rasuš„la – 58.2. ‚ b‚čvar – 55.1.1. bačvãr – 55.1.1. obr†č …koli b‚čve – 56.4. ‚ b‚čvica – 55.4. b‚čvitsa – 55.4. bat – 58.6.2. b‚t – 58.6.2. 535

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

dFveni b‚t – bilj. 397 ‚ bat„ć – 58.6.2. bat„} – 58.6.2. brenta – 55.6. brênta – 55.6. br nta – 55.6. brènta – 55.6. brnbúlj – 58.1.1. brnbulj‚ti – 58.1.1. brômba – 58.1.1. bromb‚t – 58.1.1. brômbul – 58.1.1. brombul‚t – 58.1.1. bròmbulje – 58.1.1. brombulji – 58.1.1. brônba – 58.1.1. brõnbul – 58.1.1. brōnbul‚t – 58.1.1. brônva – 58.1.1. brûmbolj – 58.1.1. brûmbul – 58.1.1.; bilj. 389 brumbul‚t – 58.1.1.; bilj. 389 brumbul‚t barîl – bilj. 389 brûmbulj – 58.1.1. brumbulj‚ti – 58.1.1. brûnbul – 58.1.1. brunbul‚t – 58.1.1. bruõmba – 58.1.1. bubat(i) – 58.6.2. 536

b†bnit – 58.6.2. b†bnut – 58.6.2. bubnut(i) – 58.6.2. b†ča – bilj. 348 bûčak – 55.5. burica – 55.10. b†rica – 55.10. cabor – 55.8. calcun – bilj. 377 čabãr – 55.8. čàbar – 55.8. čabòr – 55.8. čƒp – 57.1.; 57.5. čƒp na kanƒli – 57.5. ƒ om…tati čƒp – bilj. 380 ƒ zamot‚t čƒp – bilj. 380 ƒ druždeń‚k – 57.6. dFveni b‚t – bilj. 397 F dùga – 56.5. dûga – 56.5. d†ga – 56.5. grabiti – 57.1.1. grēd‚ – 55.14. grêde – 55.14. gried‚ – 55.14. j‚ – bilj. 394 ja – bilj. 394 kabâl – 55.11. kabôl – 55.8. kabòl – 55.8. vƒli kabôl – 55.11.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

k‚ca – 55.3. kalkun – bilj. 379 kalkun – 57.1. kalkùn – 57.1. kanƒla – 57.3. šk†ĺa za kanƒlu – 57.6. ƒ kānt r – 55.13. kantîr – 55.13. kantĩr – 55.13. kantîri – 55.13. k‚pĺa – 58.3. kapĺ‚t(i) – 58.3. karatƒja – 55.4. karatel – 55.4. karatƒl – 55.4. karatèl – 55.4. karatelić – 55.4. karatƒli} – 55.4. karatiêl – 55.4. karàtîl – 55.4. kastelôda – 55.2. kaštelâda – 55.2. k rpa – 57.1.2. lodr„ca – 55.9. lûg – 55.11. luh – 55.11. lũh – 55.11. lūž„t – 55.11. lužìt – 55.11. l†žnjāk – 55.11. lûžnjak – 55.11.

lužńõk – 55.11. mâĺ – 58.6.2. m‚ĺ – 58.6.2. m‚lj – 58.6.2. mâlj – 58.6.2. maštê – 55.8. maštèl – 55.8. maštêl – 55.8. maštƒl – 55.11. maštela – 55.8. maštel„ć – 55.8. mašti l – 55.8. maštîl – 55.8. metla – 55.12.; bilj. 364 mƒtla – bilj. 363 miš„na – bilj. 372 motat(i) – 57.1.2. na- – 58.4.; 58.5. nabijat(i) – 58.6.2. nabomb‚la b‚čva – 58.5. ‚ nabumb‚t – 58.5. nabumbàt – 58.5. nabūnb‚t – 58.5. namôčen – 58.4. napûhnit(i) – 58.5. napûhńen – 58.5. ne – bilj. 394 obruč – 56.4. …bruč – 56.4. obrûč – 56.4. obrûč od b‚čve – 56.4. 537

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

obr†č …koli b‚čve – 56.4. † obr†č …koli b‚čve – 56.4. omotat(i) – 57.1.2. om…tati čƒp – bilj. 380 … opl‚hnuti – 58.1. pobijat(i) – 58.6.2. poplahn„t(i) – 58.1. popĺ‚xnit – 58.1. popĺâxnuti – 58.1. pre- – 58.6.1. pregrada – 55.14. pri- – 58.6.1. b‚čva pûš}a – 58.3. } b‚čva pũš}a – 58.3. } b‚čva pûšta – 58.3. b‚čva pũštja – 58.3. p†trih – 55.5. raspla憚a – bilj. 391 rasplaćùša – bilj. 391 raspl t„t – 58.2. rasplāt„ti – 58.2. raspli憚a – bilj. 391 sardƒle na raspli憚u – † bilj. 391 rasplōt„t – 58.2. rasplòt„t – 58.2. ras†šena – 58.2.1. rasûšena – 58.2.1. rasũšena – 58.2.1. b‚čva se rasûši – 58.2. b‚čva se rasũši – 58.2. 538

b‚čva se rasuš„la – 58.2. „ b‚čva se rasûšila – 58.2. režentat – 58.1. režentàt – 58.1. režent‚t – 58.1. režent‚ti – 58.1. r…ba – 57.1.2. sardƒle na raspli憚u – ƒ bilj. 391 s„č – 55.10. s„ć – 55.10. s„} – 55.10. s„tj – 55.10. splahnut – 58.1. stalaža – 55.13. b‚čva je stâńa – 58.4. st†pa – 57.1.3. stanjat – 58.4. škuja – 57.6. škuĺa – 57.6. šk†ĺa – 57.6. šk† a – 57.6. šk†ĺa za kanƒlu – 57.6. † šp„na – 57.4. špîna – 57.4. št†pa – 57.1.3. tapûn – 57.1.1. tapũn – 57.1.1. t[rb†h – 56.2. t[rbûh b‚čve – bilj. 370 [ trb†h – 56.2.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

uharica – 55.6. ùharica – 55.6. uho – 55.6. †tara – 58.6. †tor – 58.6. ùtor – 58.6. ut…r – 58.6. ūt r – 58.6. ut…ra – 58.6. ut…riti – 58.6.1. utòriti – 58.6.1. ūtuõr – 58.6. †xaritsa – 55.6.

vƒla b‚čva – 55.2. ƒ vƒli kabôl – 55.11. ƒ vƒlika b‚čva – 55.2. ƒ v[rtƒt(i) – 57.5. v[rt„t(i) – 57.5. za – 58.6.2. za- – 58.4.; 58.6.1. šk†ĺa za kanƒlu – 57.6. zadn†t – 58.6.1. zamôčen – 58.4. zamotat(i) – 57.1.2. zamot‚t čƒp – bilj. 380 ‚

B. Istroslovenski boška – bilj. 224 ja – bilj. 394 puh – bilj. 297 s[rńák – 26.6.1. škuja – 57.6. škúja – 57.6.

IV. Ini slavenski idiomi

A. Hrvatski (književni i neistarski idiomi) j‚zavac – 26.8. k‚ca – 55.3. kada – 55.3. kr‚s – 38. kˆš – 38. kùčina – 57.1.3. kuk – 57.1.3. m‚klen – bilj. 330 539

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

m‚klēn – bilj. 330 maklƒn – bilj. 330 m‚kljen – bilj. 330 mlječara – 28.1.6. mlječarica – 28.1.6. mljekara – 28.1.6. mljekarica – 28.1.6. oko – 49. p‚klen – bilj. 330 pauk – 28.1.4. pavuk – 28.1.4. p„ntār – 55.1.1. pìnter – 55.1.1. plat- – 58.2. po – 26.18. poskòčiti – 28.1.1. pòskok – 28.1.1.

Skradin – 38. rasplatiti – 58.2. smŕčak – 49. staláža – 55.13. steláža – 55.13. suh – 53. šušanj – 53. tvôr – 26.19. tv…r – 26.19. vEgānj – 41. vuž – 28.1.6.; bilj. 303 žaba korela – 28.3. žaba korenjača – 28.3. žaba kornjača – 28.3. žaba skornjača – 28.3. žmiriti – 49.

B. Slovenski (književni i neistarski idiomi) buč – 55.5. bùč – 55.5. búča – 55.5. búrica – 55.10. káča – 28.1.1. lodríca – 55.9. C. Srpski p„ntār – 55.1.1.; bilj. 339 540 pìnter – 55.1.1.; bilj. 339 maklƒn – bilj. 330 meklen – bilj 330 miklen – bilj. 330 pûtrih – 55.5. smrček – bilj. 335

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabilježili

D. Bugarski bráklen – bilj. 330 čebăr – 55.8. čep – bilj. 376 div – bilj. 286

E. Češki okamžik – bilj. 336 smrk – 49. smrž – 49.

F. Ruski neklen – bilj. 330 paklen – bilj. 330

V. Ini idiomi A. Latinski calconus – 57.1. carsus – bilj. 321 cūpa –bilj. 356 cuppa – bilj. 356 Scardona – 38. terrae tuber – 51. B. Grčki Pontikós – bilj. 292 Póntos – bilj. 292 541 terrae *tufer – 51. tuber – 51. tuber (terrae) – 51. *tufer (terrae) – 51. uncus – 28.1.4.

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

C. Indoeuropski *Hank- – 28.1.4. *H k – 28.1.4.

D. Staroindijski aŋká – 28.1.4.

E. Engleski blind-worm – 28.2.1.

F. Njemački Blindschleiche – 28.2.1.

G. Francuski stellage – 55.13.

H. Ma arski Varganya – 41.

542

Kazalo krajnjih etimona

KAZALO KRAJNJIH ETIMONA

A. Indoeuropski bôb (onomatopeja) – 58.6.2.

B. Latinski aurĭcula – 55.7. bĕne – 58.4. braida – 26.15. *brenta – 55.6. buttia – 55.5. buttis – 55.4.; 55.5. bŭttis – 55.4. cannĕlla – 57.3. cantheriu(m) – 55.13. casa – 29.2. castĕllum – 55.2. cippus – bilj. 376 cĭppus – 57.1. cludere – 57.6. cum – 28.1.4.; 28.3.; 55.7. cupellum – bilj. 356 cupellus – bilj. 356 curare – bilj. 392 cŭrrĕre – 58.3. de – 26.15.; 26.18.; 29.2.; 55.7. dĭgĭtus – bilj. 329 dĭsclŭdĕre – 57.6. *ecce-illu – 29.2.; 55.2. *expĕrlavāre – 58.1. fŏllis – 56.2. fŏras – 29.2. fŭndus, -ŏris – 56.1. gl re – 26.20. ĭn – 26.15. *kalkonu – 57.1. lĕpŏrem – 26.2. lĕpus, -ŏre – 26.2. lĭgnum – 58.6.2. 543

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

lŭpus – 26.5. malleus – 58.6.2. matta – – 55.12.; bilj. 365 maurus – 30.6. *miccus – 30.1.1. *muccicăre – 28.1.7. mūccŭlāre – 28.1.7. mūccus – 28.1.7. mus pŏntĭcus – 26.17. nĭger – 30.6. non – 58.4. nŏx, nŏcte – 26.18. ŏrbus – 26.18. ōssum – 28.3. pavīmĕntum – 26.15. *plŏia – 30.6. pŏrcus – 26.3. pŭllus – 26.18. *pūtium – 26.19. rĕcĕntāre – 58.1.

*rescludere – bilj. 385. rīga – 28.1.2. *serpes, -is – 28.1.1. sīc – 26.18. sĭtŭla – 55.10. sŏccus – 39. soccus – bilj. 322 sōrex, -ĭce – 26.14. spīna – 57.4. stagnum – 58.4. stŭpa – 57.1.3. tartaruca(m) – 28.3. tĕnĕre – 58.4. *tufer – 51. ŭrsus – 26.4. ŭter – 55.9. vĕrmis – 27.3. vīnum – 55.7. vĭridis – 28.2.3. zuppfa – 28.1.4.

C. Starogrčki µαστóς – 55.8. tartarūchos – 28.3.

D. Praslavenski *batъ – 58.6.2. *berstъ – 50. 544 *bъči, gen. *bъčьve – 55.1.

Kazalo krajnjih etimona

*bôbьnъ – 58.6.2. *čepъ – 57.1. чепъ – bilj. 376 *čьbъrъ – 55.8. *dĕti – 58.6.1. *dъxor'ь – 26.19. *divъ – 26.3.; 42 *dôga – 56.5. *elę – 26.7. *elene – 26.7. *ežь – 26.12. *glista – 27.2. *gôba – 32. *golъ – 29.2. *gôž – 28.1.6. *grabiti – 57.1.1. *gręda – 55.14. *grъm – 40. *guja – 28.1.1. *guščerь – 28.2.2. *kačiti – 28.1.1. *kad'ь – 55.3. *kapľa – 58.3. *kъbьlъ – 55.8. *kъrpa – 57.1.2. *klenъ – 45. *klъkь – 57.1.3. *kora – 28.3. *korsъ – 38.; bilj. 321 *korsta – 30.4. *korva – 28.1.6.

*kosa – 30.2. *košuta – 26.7.1. *krъtъ – 26.13. *kuna – 26.9. *kupъ – 39. *lasica – 26.10. *lĕsti – 29.2. *lisa – 26.1. *lisъ – 26.1. *lisica – 26.1.; 43. *medvĕdь – 26.4. *melko – 28.1.6. *metъla – bilj. 26. *mьžuriti – 49. *močiti – 58.4. *motati – 57.1.2. *muxa – 37. *myšь – 26.18. *na – 28.1.2. *ne – bilj. 394 *obrôčь – 56.4. *ôtorъ – 58.6. *pa(v)kъ – 28.1.4. *pekti – 32. *pьjô – 27.1. *pьlsti – 29.1. *pьlxъ – 26.20. *pъlzь – 29.1. *pьn'ъ – 46. *pьrstъ – 44. *pьzdĕti – 47. 545

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

*piti – 27.1. *pokrovь – 28.3. *polъ – 26.18.; 56.3.; 58.2. *poltь – 58.2. *polto – 58.2. *polxnôti – 58.1. *pustъ – 58.3. *pustiti – 58.3. *pręsti – 36. *pyxati – 47.; 58.5. *s(ъ)kočiti – 28.1.4. *sъlnьce – 48. *sьrna – 26.6. *sъsati – 28.1.6. *skakati – 28.1.1.

*skočiti – 28.1.1. *slĕpъ – 28.2.1. *suxъ – 58.2. *šuš- – 53. *terьbuxъ – 56.2. *topolь – 35. *utorъ – 58.6. *uxo – 55.6. *vĕverica – 26.11. *vьrtĕti – 57.5. *voda – 28.1.5. *vôžь – 28.1.6. *za – 30.6.; 58.6.2. *zelenъ – 28.2.3. *žaba – 30.1.

E. Germanski *kubil – bilj. 356 rauba – 57.1.2.

F. Srednjevisokonjemački ja – bilj. 394 kurieren – bilj. 392 G. Starovisokonjemački louge – 55.11. 546 pinter – 55.1.1. puterich – 55.5.

Kazalo krajnjih etimona

H. Galski carrum – 55.4. I. Franački busk – bilj. 324 tappo – 57.1.1.

J. Langobardski *bosk – bilj. 324 *busk – bilj. 324

K. Njemački grumper – 51. gruntpirn – 51. krumpir – 51.

L. Ma arski varganya – 41. M. Turski kahve – 30.3. N. Perzijski kūr – 26.18. qahvah – 30.3. 547 kjor – 26.18.

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

548

BIBLIOGRAFIJA S KRATICAMA

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

550

Bibliografija (s kraticama)

ARJ – Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-XXIII, JAZU (danas HAZU) Zagreb, 1880.-1976. BB – Goran Filipi, Betinska brodogradnja. Etimologijski rječnik pučkog nazivlja, Šibenik, 1997. BBT – Nikola Velčić, Besedar Bejske Tramuntane, Mali Lošinj – Beli – Rijeka, 2003. BOE – Giuseppe Boerio, Dizionario del dialetto veneziano, Martello Editore, Milano, 1971. (pretisak mletačkoga izdanja iz 1856.) BREHM – Alfred Edmund Brehm, Kako žive životinje, Rijeka, 1966. CB – ur ica Ivančić-Dusper, Crikveniški besedar, Crikvenica, 2003. CGP – Nikola Kustić, Cakavski govor grada Paga s rječnikom, Zagreb, 2002. ČDO - Janneke Kalsbeek, The Čakavian Dialect of Orbanići near Žminj in Istria, Editions Rodopi B. V., Amsterdam-Atlanta, 1998. ČL - Mate Hraste & Petar Šimunović, Čakavisch-deutches Lexikon, knj. I, Böhlau Verlag, Köln-Wien, 1979. DAR – Gh. Bulgăr & Gh. Constantinescu-Dobridor, Dic ionar de arhaisme şi regionalisme, Editura Saeculum, Bukurešt, 2000. DAr - Matilda Caragiu Mario eanu, Dic ionar aromân, I (A-D), Editura Enciclopedică, Bukurešt, 1997. DDAr - Tache Papahagi, Dic ionarul dialectului aromîn, Editura Academiei Republicii Populare Romîne, Bukurešt, 1963. DEI – Carlo Battisti & Giovanni Alessio, Dizionario etimologico italiano, Firenca, 1975. DELI-cd – Manlio Cortelazzo & Paolo Zolli, Dizionario 551

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Etimologico della Lingua Italiana, Bologna, 1999. (izdanje na CD-u) DER – Alejandro Cioranescu, Diccionario etimologico rumano, Tenerife, Madrid, 1966. DEX – Dic ionarul explicativ al limbii române, Univers Enciclopedic, Bukurešt, 1998. DFVC – Pier Carlo Begotti & Andrea Comina & Piera Rizzolatti (uredili), Dizionario italiano-friulano di vita contadina, Pordenone, 2005. DIr - Richard Sârbu & Vasile Fra ilă, Dialectul istroromân, Editura Amarcord, Temišvar, 1998. DMr – Theodor Capidan, Meglenoromâni III, Dic ionar meglenoromân, Bukurešt, bng. DRI – Josif Popovici, Dialectele romîne, IX: Dialectele romîne din Istria, partea a 2A (texte Ei glosar), Halle A. D. S., Editura autorului, 1909. DULR - Lazăr Şineanu, Dic ionar universal al limbii române, I-V, Mydo Center, Iaşi 1995.-1996. ESSJ – France Bezlaj, Etimološki slovar slovenskega jezika, (I–IV), Ljubljana, 1976.-2005. FOC - Folia Onomastica Croatica GČP – Slavko Malnar, Pamenjek. Govor u čabarskom kraju, Čabar, 2002. GDDT – Mario Doria, Grande dizionario del dialetto triestino, Trst1984. Gmst – Romano Božac, Gljive: morfologija, sistematika, toksikologija, Zagreb, 1995. HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HDZ – Hrvatski dijalektološki zbornik HER – Alemko Gluhak, Hrvatski etimološki rječnik, Zagreb, 1993. 552

Bibliografija (s kraticama)

ID – Josip Ribarić, O istarskim dijalektima, Pazin, 2002. IE – Istarska enciklopedija, Zagreb, 2005. IGV – Manlio Cortelazzo, Influsso greco a Venezia, Bologna, 1970. ILA - Goran Filipi & Barbara Buršić Giudici, Istriotski lingvistički atlas, Znanstvena udruga Mediteran, Pula, 1998. IrE I. – Goran Filipi, Istrorumunjske etimologije I.: "slezena", u Filologija, 14, Zagreb, 2003., str. 19-30. IrG – Arthur Byhan, Istrorumänisches Glossar, u Yahresbericht des Instituts für rumänische Sprache, IV, Leipzig, 1899., str. 174-396. IrHR – August Kovačec, Istrorumunjsko-hrvatski rječnik s gramatikom i tekstovima, Znanstvena udruga Mediteran, Pula, 1998. IrLA - Goran Filipi, Istrorumunjski lingvistički atlas / Atlasul Lingvistic Istroromân / Atlante Linguistico Istrorumeno, Pula, 2002. JAZU – Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti JEti – Vojmir Vinja, Jadranske etimologije: jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku, I-III, Zagreb, 1998.-2004. KT – Žarko Muljačić, Über zwei krkrumänische Texte aus dem 18. Jahrhundert, u ZfBalk, XII:1, München, 1976., str. 51-55. LEI – Max Pfister, Lessico etimologico italiano, I-VIII, 1984.-2004. LVJ – Andro Roki Fortunato, Libar viškiga jazika, samonaklada, Toronto, 1977. MALGI – Radu Flora, Micul Atlas Lingvistic al Graiurilor Istroromâne, Bukurešt, 2003. 553

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

MI – Luisa Punis, Miconimi istrioti, u Annales 3, Kopar, 1993., str. 185-291. MtP-cd – Maks Pleteršnik, Slovensko-nemški slovar (1894-1895) – transliterirana izdaja, izdanje na CD-u, Ljubljana, 2006. NSSA – Dušan Jakomin, Narečni slovar Sv. Antona pri Kopru, Trst, 1955. PI – Šime Ružić Sudčev, Pićan i pićònski idiomi, C. A. S. H., Pula, 1999. Plet. – Maks Pleteršnik, Slovensko-nemški slovar, (I-II), Ljubljana, 1894. RBK – Vesna Lipovac Radulović, Romanizmi u Crnoj Gori: jugoistočni dio Boke Kotorske, Cetinje – Podgorica (tada Titograd), 1981. RBrG – Jure Dulčić, Pere Dulčić, Rječnik bruškoga govora, u HDZ, knjiga 7, svezak 2, Zagreb, 1985. RČGNV – Josip M. Sokolić & Kozarić, Gojko M. Sokolić – Kozarić, Rječnik čakavskog govora Novog Vinodolskog, Rijeka – Novi Vinodolski, 2003. RČGR – Franjo Mohorovičić – Maričin, Rječnik čakavskog govora Rukavca i bliže okolice, Rijeka – Opatija – Matulji, 2001. RDG – Mihailo Bojanić & Rastislava Tribunac, Rječnik dubrovačkog govora, SDZ XLIX, Beograd, 2002. REW - W. Meyer-Lübke, Romanisches etymologisches Wörterbuch, Carl Winter - Universitätsverlag, Heidelberg, 1972. RGI – Žarko Martinović, Rječnik iškoga govora, Zadar, 2005. RGK - Tomislav Maričić Kukljičanin, Rječnik govora mjesta Kukljice, Matica hrvatska, Zadar, 2000. 554

Bibliografija (s kraticama)

RGP – Ante Tičić, Rječnik govora mjesta Povljane, Zadar, 2004. RGS – Ankica Piasevoli, Rječnik govora mjesta Sali, Zadar, 1993. RGV - Blaž Jurišić, Rječnik govora otoka Vrgade, II, JAZU (danas HAZU), Zagreb, 1973. RHJ – Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. RKGP – Ivo Oštarić, Rječnik kolanjskoga govora ili Ričnik mista Kolana na otoku Pagu, Zadar, 2005. RLC – Marijan Milevoj, Gonan po nase (rječnik labinske cakavice), Labin, 2006. RLG – Marijan Milevoj, Gonan po nase (rječnik labinskog govora), samonaklada, Pula, 1992. RNZN1 – Miroslav Hirtz, Rječnik narodnih zoologičkih naziva – dvoživci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia), Zagreb, 1928. RRG – Ladislav Radulić, Rječnik rivanjskog govora, Zadar, 2002. RS – Božo Baničević, Rječnik starinskih riječi u Smokvici na Korčuli, Župni ured Žrnovo, Korčula, 2000. RSG - Siniša Vuković, Ričnik selaškega govora (rječnik dijalekta Selca na otoku Braču), Laus, Split, 2001. RSKJ – Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, 1-6, Novi Sad, 1967.-1976. RSR – Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, Zagreb, 1989. RTCG – Duško Geić & Mirko Slade Šilović, Rječnik trogirskog cakavskog govora, Muzej grada Trogira, Trogir, 1994. SBPG – Franc Novak &Vilko Novak, Slovar beltinskega prekmurskega govora, Murska Sobota, 1996. 555

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

SES – Marko Snoj, Slovenski etimološki slovar, Ljubljana, 1997. SIr - Sextil Puşcariu, Studii istroromâne, III, Cvltvra Na ională, Bukurešt, 1929. SKOK – Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I–IV, JAZU (danas HAZU) Zagreb, 1971.–1974. SPuIr – Radu Flora, Slovenačke leksičke posu enice u istrorumunskom, u Linguistica XII, Ljubljana, 1972., str. 67 – 94. SR – Milan Moguš, Senjski rječnik, Zagreb – Senj, 2002. TIr – Traian Cantemir, Texte istroromîne, Editura Academiei Republicii Populare Romîne, Bukurešt, 1959. UKS – Margita Nikolić, Unije. Kuželj vaf sarcu, Mali Lošinj, 2000. VDP – Vera Glavinić, Vocabolario del dialetto istroveneto di Pola, Pula, 2000. VEHR – Željko Bujas, Veliki englesko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1999. VEI – Angelico Prati, Vocabolario etimologico italiano, Torino, 1951. VG – Enrico Rosamani, Vocabolario giuliano, Trst, 1999. VIr – Ioan Maiorescu, Itinerario in Istria e vocabolario istriano-romeno, Edizioni Parnaso, Trst, 1996. VISS – Sergij Šlenc, Veliki italijansko-slovenski slovar, Ljubljana, 1997. VNSS – Doris Debenjak & Božidar Debenjak & Primož Debenjak, Veliki nemško-slovenski slovar, Ljubljana, 1993.

556

SAŽETAK REZUMAT RIASSUNTO POVZETEK

Sažetak

ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE (Knjiga 3: zoonimi: šumske i poljske životinje; mikonimi; bačvarska terminologija) sažetak

Treća je knjiga istrorumunjskih etimologija podijeljena u tri cjeline: obradili smo nazivlje za poljske i šumske životinje, mikonime i bačvarsku terminologiju. Najveći je dio gra e prikupljen osamdesetih godina prošloga stoljeća u vrijeme rada na IrLA, no gra a je dobrim dijelom dopunjena tekućim terenskim i telefonskim provjerama tijekom pisanja ove knjige. Gra a se sastoji od odgovora na više od tri stotine pitanja (pojmova) što je dalo znatno veći broj oblika koji se me usobno više ili manje razlikuju. Od pedesetak zoonima samo je dvanaestak (24%) naziva domaćih, uz nekoliko hibridnih sintagmi koje mogu biti i kalkovi prema čakavskome (npr. divĺu pork vs. dîvĺa svîńa). Ostali su nazivi posu eni iz čakavskih govora. Izravnih mletacizama nema (osim možda ğirin), svi su ušli posredovanjem čakavskoga. Što se mikonima tiče istrorumunjski ih je gotovo sve preuzeo iz čakavskih idioma. Ti su čakavski mikonimi uglavnom domaćeg podrijetla, uz minimalan broj posu enica iz istromletačkoga. Samo su dva mikonima nastala u ir. (guba de klen, guba de topolε), no i oni su vjerojatno kalkirani prema klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi 559

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

za koje smo ustvrdili da su iz čakavskoga mogli nastati i unutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo našli čakavskih paralela pa smo čakavske oblike samo pretpostavili – osnovne riječi iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postoje naime u ir. kao posu enice iz čakavskoga. U terminologiji bačvarstva pak prevladavaju posu enice iz čakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletačkog podrijetla. Domaćih je izraza malo, no za neke (npr. čep) ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su domaći jer u potpunosti odgovaraju čak. oblicima (držimo da su njima samo poduprti). U Žejanama ima nešto i mogućih posu enica iz slovenskih govora koje opet ne možemo sa sigurnošću definirati takvima (npr. pinter). I na koncu, jedan smo oblik (kalkun) odredili kao čakavizam predmletačkog podrijetla. Svaki se termin potvr uje i uspore uje s gra om iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumujskih oblika sa sličnim u okolnim čakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije (govori otoka Krka i Dalmacije bitni su za etimologijska rješenja mnogih ir. termina zbog kretanja Istrorumunja u povijesti), odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječ o izvornim riječima. Prikupljeni se nazivi uspore uju i s mletačkim (prije svega istromletačkim) riječima jer su mnogi čakavizmi u istrorumunjskome mletačkog podrijetla, dok je samih mletacizama u ir. jako malo. Do čakavske, istarskoslovenske i (istro)mletačke gra e dolazimo iz odgovarajućih rječnika i drugih pisanih izvora, a dobar smo dio i te gra e sami prikupili. 560

Sažetak

Osim o oblicima koji su predmetom navedenih cjelina, na jednak se način razglaba i o istrorumunjskim riječima koje su s njima u bilo kakvoj svezi.

561

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

ETIMOLOGII ISTROROMÂNE (Vol. 3: Zoonime: animale de pădure şi de câmpie; miconime; terminologia dogăritului) Rezumat

Cel de-al treilea volum de etimologii istroromâne este format din trei păr i: terminologia animalelor de pădure şi de câmpie, miconimele şi terminologia dogăritului. O mare parte a materialului a fost adunat în anii ’80 ai secolului trecut, în timpul cercetărilor pentru IrLA, chiar dacă o parte a corpusului a fost completat ulterior, în verificările pe teren efectuate în timpul redactării acestui volum. Materialul constă în răspunsurile ob inute la mai mult de trei sute de chestiuni (concepte), la care informatorii au dat, de obicei, forme mai mult sau mai pu in diferite între ele. Din cele 50 de zoonime adunate, doar 12 (24%) sunt din ara noastră, cu unele sintagme hibride (care ar putea fi şi calcuri după modele ciacaviene – de ex., divĺu pork vs. dîvĺa svîńa). Altele sunt împrumuturi din idiomurile ciacaviene. Termenii de origine venetă au intrat în graiurile istroromâne indirect, prin intermediu ciacavian, cu excepia formei ğirin, care reprezintă, probabil, un împrumut direct. Aproape toate miconimele istroromâne au fost împrumutate din idiomurile ciacaviene. Miconimele ciacaviene sunt de origine curat autohtonă, cu un procent minim de 562

Rezumat

împrumuturi din istrovenetă. Istroromâna a creat doar două miconime (guba de klen, guba de topol ), dar, şi în acest caz, poate fi vorba de calcuri din klenovka, topolovka, deşi unele miconime considerate împrumuturi ciacaviene pot fi şi crea ii interne ale idiomurilor istroromâne, mai ales acei termeni pe care nu i-am găsit în ciacaviană, ci am putut numai presupune formele lor – cuvintele-bază din care derivă miconimele există într-adevăr ca împrumuturi ciacaviene în istroromână. În terminologia dogăritului, prevalează împrumuturile din graiurile ciacaviene, din care o mare parte este de origine (istro)venetă. Sunt pu ine cuvinte autohtone, iar unele dintre ele (de ex. čep) nu putem afirma cu siguran ă că sunt forme proprii, deoarece corespund întru totul formelor ciacaviene. La Jeian sunt posibile împrumuturi din graiurile slovene, a căror provenien ă nu am putut-o determina cu siguran ă (de ex. pinter). Doar o formă istroromână de provenien ă ciacaviană a fost definită ca împrumut prevenet în ciacaviană (kalkun). Fiecare termen a fost verificat şi comparat cu materialele din repertoriile lexicale istroromâne ale altor autori, pe care le avem la dispozi ie. La solu iile etimologice s-a ajuns comparând formele istroromâne cu cele înrudite din idiomurile slovene din Istria şi din cele croate ciacaviene înconjurătoare, precum şi cu termenii din graiurile ciacaviene din Dalma ia şi mai ales din insula Veglia (graiurile din Veglia şi din Dalma ia, ca urmare a migra iilor istroromâne din trecut, sunt importante pentru explica iile etimologice ale multor termeni istroromâni), sau cu lexemele din celelalte trei dialecte româneşti pentru termenii originari. Compara ia a fost făcută şi cu termenii respectivi din 563

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

vene iană (mai ales din istrovenetă), în istroromână existând multe ciacavisme de origine vene iană, în timp ce puine sunt vene ianismele intrate direct în istroromână. Materialele lexicale ciacaviene, istroslovene şi istrovenete leam extras din dic ionare şi din izvoare scrise, iar o parte a corpusului l-am ob inut prin cercetări pe teren. În afara formelor care constituie obiectul analizei celor trei domenii precizate mai sus, ne-am ocupat şi de cuvintele istroromâne legate într-un fel oarecare de acestea.

564

Riassunto

ETIMOLOGIE ISTRORUMENE (Vol. 3: zoonimi: animali selvatici; miconimi; terminologia del bottaio) riassunto

Il terzo libro di etimologie istrorumene è suddiviso in tre unità: è stata elaborata la terminologia degli animali di bosco e di campagna, i miconimi e la terminologia del bottaio. Gran parte del materiale è stato raccolto negli anni Ottanta del secolo scorso durante il lavoro sull’IrLA, anche se una parte del corpus è stata successivamente integrata grazie alle verifiche sul campo nel corso della stesura di questo volume. Il materiale è composto dalle risposte ottenute a più di trecento quesiti (concetti), a cui gli informatori hanno dato molte più forme che si differenziano più o meno tra loro. Tra i cinquanta zoonimi raccolti, solo dodici (24%) sono nostrani, con qualche sintagma ibrido (che potrebbe anche essere calcato secondo i modelli ciacavi - p. es. divĺu pork vs. dîvĺa svîńa). Gli altri sono prestiti dagli idiomi ciacavi. I termini d'origine veneta sono entrati nelle parlate istrorumene indirettamente, tramite la mediazione ciacava, fatta eccezione per la forma ğirin, che rappresenta, probabilmente, un prestito diretto. Quasi tutti i miconimi istrorumeni sono stati presi dagli idiomi ciacavi. I miconimi ciacavi sono prettamente di ori565

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

gine nostrana, con una percentuale minima di prestiti dall’istroveneto. L’istrorumeno ha creato soltanto due miconimi (guba de klen, guba de topol ), però, anche in questo caso, può trattarsi di calchi da klenovka, topolovka. Ciononostante, alcuni miconimi visti come prestiti ciacavi potevano essere stati creati anche all’interno degli idiomi istrorumeni, soprattutto quei termini di cui non abbiamo trovato conferma nel ciacavo ma abbiamo potuto soltanto presupporre le loro forme – le parole base da cui derivano i miconimi esistono infatti come prestiti ciacavi nell’istrorumeno. Nella terminologia del bottaio prevalgono i prestiti dalle parlate ciacave, di cui una grande parte è di origine (istro)veneta. Ci sono poche voci nostrane, e per alcune di loro (ad es. čep), non possiamo affermare con certezza che siano idioglotte poiché corrispondono pienamente alle forme ciacave. A Seiane ci sono dei possibili prestiti dalle parlate slovene, la cui provenienza non abbiamo potuto determinare con certezza (ad es. pinter). Solo una forma istrorumena di provenienza ciacava è stata definita come prestito preveneto nel ciacavo (kalkun). Ogni termine viene confermato e comparato con il materiale di tutti i repertori lessicali istrorumeni di altri autori che abbiamo a disposizione. Alle soluzioni etimologiche si giunge comparando le forme istrorumene con le forme affini negli idiomi sloveni dell’Istria e in quelli croati ciacavi circostanti, nonché con i termini nelle parlate ciacave della Dalmazia e soprattutto dell'isola di Veglia (le parlate di Veglia e della Dalmazia, in seguito alle migrazioni degli Istrorumeni nel passato, sono importanti per le spiegazioni etimologiche di molti termini istrorumeni), ovvero con i 566

Riassunto

lessemi nei tre rimanenti dialetti rumeni per i termini originari. La nomenclatura raccolta viene comparata anche con i rispettivi termini nel veneziano (soprattutto istroveneto), essendo molti ciacavismi nell’istrorumeno di origine veneziana, mentre pochissimi sono invece i venezianismi diretti nell’istrorumeno. Ai materiali lessicali ciacavi, istrosloveni e istroveneti siamo pervenuti grazie ai rispettivi dizionari nonché alle fonti scritte, mentre una parte del corpus l’abbiamo ricavata dalle ricerche sul campo. Oltre alle forme che costituiscono l’oggetto d’analisi delle tre unità sopraelencate, ugualmente abbiamo trattato anche le parole istrorumene che sono in qualche modo ad esse collegate.

567

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

ISTROROMUNSKE ETIMOLOGIJE (Knjiga 3: zoonimi: gozdne in poljske živali; mikonimi; sodarska terminologija) povzetek Tretja knjiga istroromunskih etimologij je razdeljena na tri dele. Obdelali smo nazive za gozdne in poljske živali, mikonime in sodarsko terminologijo. Najobsežnejši del gradiva smo zbrali v osemdesetih letih prejšnjega stoletja med delom na IrLA, vendar je precejšnji del tudi naknadno dopoljnjen z rezultati tekočih terenskih raziskav in telefonskimi preverjanji med pisanjem knjige pred nami. Gradivo je rezultat odgovorov na več kot 300 vprašanj (pojmov), kar je dalo bistveno večje število oblik, ki se med sabo bolj ali manj razlikujejo. Od okoli petdeset zoonimov je domačih samo 12 (24%) in manjše število hibridnih besednih zvez, ki bi jih lahko razumeli tudi kot kalke iz čakavskih govorov (npr. divĺu pork vs. dîvĺa svîńa). Ostali nazivi so čakavske izposojenke. Neposrednih izposojenk iz beneških govorov, brez čakavskega posredovanja ni (razen mogoče ğirin). Skoraj vse mikonime so Istroromuni prevzeli iz čakavskih govorov. Ti mikonimi so v čakavskih govorih v glavnem domačega izvora (le manjši del so prevzete besede iz istrobeneščine). Le dva mikonima sta nastala v istroromunščini (guba de klen, guba de topolε), vendar je v obeh primerih možen tudi nastanek s kalkiranjem (prevajanjem) 568

Povzetek

čak. mikonimov klenovka, topolovka. Nekatere mikonime, za katere smo se opredelili, da potekajo iz čakavščine, bi lahko imeli tudi za domače tvorbe iz tujih prvin – predvsem take za katere nismo našli čakavskih ustreznic in za katere v istroromunščini obstajajo osnovne besede iz čakavščine, iz katerih so ti le-ti izpeljani. Pri sodarski terminologiji prevladujejo izposojenke iz čakavskih govorov, izmed katerih so mnoge prevzete iz (istro)beneščine. Domačih izrazov je malo. Za nekatere (npr. čep) ne moremo biti povsem gotovi, ker popolnoma ustrezajo čak. oblikam (menimo, da so nanje samo naslonjeni). V Žejanah je možno tudi določeno število slovenskih izposojenk, za kar nimamo trdnih dokazov (npr. pinter). En termin (kalkun) smo razložili kod čakavizem iz predbeneških jezikovnih plasti. Vsak izraz primerjamo z gradivi iz vseh istroromunskih glosarjev, besednjakov in slovarjev, ki so nam na voljo. Do etimoloških rešitev pridemo s primerjanjem istroromunskih oblik s podobnimi v sosednjih čakavskih in slovenskih istrskih govorih, pa tudi v čakavskih idiomih na otoku Krku in v Dalmaciji (le-ti so pomembni za etimologijo mnogih ir. terminov, zaradi migracij Istroromunov), oziroma z besedami iz ostalih treh romunskih dialektov, če gre za domače besede. Zbrane izraze primerjamo tudi z beneškimi (predvsem istrobeneškimi), ker so mnogi čakavizmi v istroromunščini beneškega porekla, medtem ko je neposrednih beneških izposojenk v istroromunščini zelo malo. Gradivo iz čakavskih, slovenskih in beneških istrskih govorov, ki ga v knjigi navajamo, smo ali izpisali iz knjig ali pa zbrali sami.

569

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Razen o besedah, ki sodijo k predmetu treh omenjenih delov knjige, se na povsem enak način obravnavajo tudi istroromunske besede, ki so z njimi v kakršni koli zvezi.

570

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->