Monetarna politika u EU i RH

Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomije

Kolegij: Monetarna politika Europske Unije

Dr. sc. Manuel Benazić

 Dr. sc. Manuel Benazić

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Odjel za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković”
Preradovićeva 1, 52 100 Pula
E-mail: mbenaz@efpu.hr

2
Sadržaj
1) Općenito o monetarnoj politici
2) Monetarna politika u Europskoj uniji
3) Monetarna politika u Republici
Hrvatskoj

3
OPĆENITO O MONETARNOJ
POLITICI

4
 Što je to monetarna politika?
 Dio je ekonomske politike
 Bavi se novcem kao sredstvom razmjene i kupovne moći
 U žarištu njezina interesa su
 pitanja novčane stabilnosti
 odraz novčanih kretanja na gospodarski razvitak i opću
gospodarsku stabilnost
 regulacija količine novca u optjecaju koja je u funkciji ostvarivanja
navedenih ciljeva
 Monetarnu politiku neposredno provodi središnja banka
određivanjem bližih ciljeva koji vode ostvarivanju
konačnih ciljeva
Što je to monetarna politika? (nast.)
 Bliži ciljevi
 količina novca u optjecaju
 visina kamatnjaka ili
 opseg bankarskih kredita
 Konačni ciljevi
 visoka stopa zaposlenosti
 niska stopa inflacije
 ravnoteža bilance plaćanja
 odgovarajući rast BDP-a
Upravljanje i ograničenja monetarne politike

 Monetarnu politiku središnja banka provodi

instrumentima kojima djeluje na količinu primarnog
novca i multiplikator
 Pri određivanju načina upravljanja monetarnom
politikom središnja banka mora primarno uzeti u obzir
 veličinu zemlje (nacionalni BDP/svjetski BDP)
 otvorenost gospodarstva (izvoz i uvoz/BDP)
 stupanj “euroiziranosti” tj. “dolarizacije” zemlje (devizni
depoziti/ukupni depoziti)
 stupanj zaduženosti (inozemni dug/BDP)
 Npr. SAD i EU nasuprot RH
Upravljanje i ograničenja monetarne politike
(nast.)

 Zaključak: RH je mala, otvorena, uvozno ovisna,

euroizirana i visoko zadužena zemlja
 Zemlje poput RH osjetljive su na priljeve/odljeve
kapitala i šokove iz inozemstva, te je stoga stabilnost
deviznog tečaja od iznimne važnosti!
 Dodatno ograničenje RH je valutna neusklađenost
gospodarstva: primanja su u kunama, a dugovi u
devizama
MONETARNA POLITIKA U EU

9
Monetarna politika u EU
 Struktura ESB-a
 Ciljevi monetarne politike
 Koristi politike “stabilnih cijena”
 Uloga monetarne politike
 Strategija monetarne politike
 Operativni okvir monetarne politike
 Transmisijski mehanizam monetarne politike

10
ESB, ESSB i Eurosustav

11
 Upravljačka tijela ESB-a
 Savjet guvernera
 prihvaća smjernice
 provodi odluke za ostvarenje zadataka i ciljeva
Eurosustava
 formulira monetarnu politiku eurozone
 Izvršni odbor
 implementira monetarnu politiku
 odgovoran za poslovanje ESB-a i provođenje
regulatornih odluka

12
 Upravljačka tijela ESB-a (nast.)
 Generalni savjet
 doprinosi sustavu nadzora i koordinacije ESB-a
 pomaže kod pripremi proširenja eurozone

13
CILJEVI MONETARNE
POLITIKE EU

14
Ciljevi monetarne politike EU
 Primarni cilj monetarne politike ESB-a
 održavanje stabilnosti cijena u srednjem roku
 Stabilnost cijena
 znači nisku stopu inflacije - cca. 2%
 Prati se HICP
 harmonizirani indeks potrošačkih cijena
 Uz to, ESSB (Eurosustav) dužan je
podupirati gospodarsku politiku Unije
 visoka zaposlenost, održiv neinflacijski rast
15
HICP (u %)

Izvor: ESB
16
KORISTI POLITIKE
“STABILNIH CIJENA”

17
Koristi politike “stabilnih cijena”
 Stabilnost
 znači izbjegavanje inflacije i deflacije
 Stabilnost doprinosi
 gospodarskoj aktivnosti i visokoj zaposlenosti
 Koristi stabilnih cijena
 prepoznavanje promjena relativnih cijena (između
dobara, utječe na odluke o potrošnji i investicijama)
 izbjegavanje inflacijske riziko premije u kamatnoj
stopi (realna kamata i vjerovnici)

18
Koristi politike “stabilnih cijena”
(nast.)
 izbjegavanje bespotrebnih aktivnosti s ciljem
zaštite od inflacije (ušteda vremena, produktivna
uporaba resursa)
 smanjenje negativnih učinaka inflacije i deflacije
na poreznu i socijalnu politiku
 sprečavanje redistribucije blagostanja i dohotka

19
ULOGA MONETARNE
POLITIKE EU

20
Uloga monetarne politike EU
 ESB ima isključivo pravo emisije banknota i
bankarskih rezervi - monetarne baze, M0
 Time postavlja uvjete zaduživanja banaka
kod ESB-a i banaka međusobno te utječe na
uvjete na novčanom tržištu
 U kratkom roku
 promjena kamatne stope na tržištu novca od
strane ESB-a utječe na gospodarske subjekte što
dalje utječe na proizvodnju i cijene (transmisija)

21
Uloga monetarne politike EU
(nast.)
 Pretpostavka: neutralnost novca u
dugom roku
 nakon prilagodbe gospodarstva, promjena
novčane mase utjecati će samo na cijene ali ne i
na realne varijable poput proizvodnje i
zaposlenosti
 promjene potonjih uvjetovane su promjenom
tehnologije ili broja stanovnika

22
STRATEGIJA MONETARNE
POLITIKE EU

23
Strategija monetarne politike EU
 Strategija monetarne politike
 određuje razinu kamatne stope na tržištu
novca koja je potrebna da bi se održala
stabilnost cijena u srednjem roku
 Strategiju čine
 ekonomska analiza
 monetarna analiza

24
Strategija monetarne politike EU

Izvor: ESB
25
Strategija monetarne politike EU
(nast.)
 Ekonomska analiza
 temelji na trenutnim ekonomskim i financijskim
kretanjima te na kratkoročnom do srednjoročnom riziku
održavanja stabilnosti cijena
 uključuje praćenje gospodarskih kretanja, agregatne
potražnje, fiskalne politike, kapitala i tržišta rada,
kretanja tečaja, bilance plaćanja te financijskih tržišta

26
Strategija monetarne politike EU
(nast.)
 Monetarna analiza
 posebna se pozornost pridaje kretanju novčane mase,
pošto je u srednjem roku ustanovljena vrlo bliska veza
tog kretanja i kretanja stope inflacije
 ESB je posebice pratio monetarni agregat M3 (rast
4,5% godišnje)

27
Strategija monetarne politike EU
(nast.)
14 4,5

4
12
3,5
10
3

8 2,5

6 2

1,5
4
1
2
0,5

0 0

M3 4,50% CPI

Izvor: IFS
28
OPERATIVNI OKVIR

29
Operativni okvir
 Provedba monetarne politike
 kako bi ostvario svoj primarni cilj, ESB se koristi
instrumentima i procedurama monetarne politike
 Operativni okvir
 predstavlja način na koji je moguće postići željenu
razinu kamatne stope korištenjem dostupnih
instrumenata monetarne politike

30
Operativni okvir (nast.)
 ESB ima monopolno pravo opskrbe
monetarnom bazom (M0)
 banke drže rezerve kod NSB
 ESB ima utjecaj na likvidnost i kamatnu stopu na
tržištu novca
 ESB signalizira restriktivnost monetarne
politike mjenjanjem uvjeta zaduživanja ili
kamatne stope tržišta novca

31
Operativni okvir (nast.)
 ESB osigurava nesmetano
funkcioniranje novčanog tržišta
 pomaže pri održavanju likvidnosti
 ESB se rukovodi načelima otvorenog tržišta
i poštivanja tržišnih sloboda

32
Operativni okvir (nast.)
 Načela operativnog okvira
 Načelo jednostavnosti i transparentnosti
 jasno razumijevanje namjera monetarne politike
 Načelo kontinuiteta
 osigurava izbjegavanje promjena instrumenata i
procedura monetarne politike
 Načelo sigurnosti
 smanjenje operativnih rizika u minimalne okvire
 Načelo troškovne efikasnosti
 ostvarivanje što manjih troškova prilikom provedbe
monetarne politike
33
Operativni okvir (nast.)
 Instrumenti monetarne politike
 Operacije na otvorenom tržištu
 glavne operacije refinanciranja
 dugoročne operacije financiranja
 operacije fine prilagodbe
 strukturne operacije
 Ustaljene pogodnosti
 depozitne pogodnosti
 kreditne pogodnosti

34
Operativni okvir (nast.)
 Rezerve likvidnosti
 obvezna rezerva
 omjer rezervi
 remuneracija tj. naknada

35
 Operativni okvir (nast.)
 Glavne operacije refinanciranja
 najznačajnije i imaju ključnu ulogu u upravljanju
kamatnim stopama, likvidnosti novčanog tržišta i
signalizaciji restriktivnoti ili ekspanzivnosti monetarne
politike
 služe za osiguranje likvidnosti sustava i provode se
tjedno putem standardnih ponuda

36
 Operativni okvir (nast.)
 Dugoročne operacije financiranja
 provode se na mjesečnoj dražbi s tromjesečnim
dospijećem
 za osiguranje dugoročne likvidnosti bankarskog
sustava i za dugoročno refinanciranje
 Operacije fine prilagodbe
 mogu povećavati ili smanjivati likvidnost u sustavu
 upotrebljavaju se u situacijama kada neočekivane
oscilacije u likvidnosti mogu imati utjecaj na kamatnu
stopu
37
 Operativni okvir (nast.)
 Strukturne operacije
 vrši se prilagodba strukturne likvidnosti Eurosustava
u odnosu na bankarski sustav u dugom roku
 mogu se provoditi putem repo transakcija, izravnih
operacija ili izdavanjem dužnickih vrijednosnih papira
 mogu povećavati ili smanjivati likvidnost u sustavu

38
Operativni okvir (nast.)

39
Referentne kamatne stope (u %)
7

Glavne operacije refinanciranja Depozitne pogodnosti Kreditne pogodnosti

EURIBOR_on EURIBOR_3m

Izvor: IFS 40
Referentne kamatne stope (u %)
Depozitne
Glavne operacije refinanciranja Kreditne pogodnosti
pogodnosti

Fixed rate tenders Variable rate tenders

Fixed rate Minimum bid rate
2009 13 svi. 0,25 1,00 - 1,75
8 tra. 0,25 1,25 - 2,25
11 ožu. 0,50 1,50 - 2,50
21 sij. 1,00 2,00 - 3,00
2008 10 pro. 2,00 2,50 - 3,00
12 stu. 2,75 3,25 - 3,75
15 lis. 3,25 3,75 - 4,25
9 lis. 3,25 - - 4,25
8 lis. 2,75 - - 4,75
9 srp. 3,25 - 4,25 5,25

Izvor: ESB 41
 Operativni okvir (nast.)
 Politika obvezne rezerve
 ESB propisuje minimalne obvezne rezerve likvidnosti
koje kreditne institucije moraju držati na računima
kod svojih nacionalnih središnjih banaka
 visina minimalnih rezervi određuje se temeljem
prosječnog dnevnog stanja na računima rezervi
tijekom mjesečnog razdoblja održavanja
 rezerve ne smiju biti previsoke, kako ne bi opteretile
bankarski sustav, ali niti preniske
 osnovna funkcija: održavanje stabilnosti kamatne
stope na tržištu novca
42
MONETARNA TRANSMISIJA
U EU

43
Monetarna transmisija
 Predstavlja proces kojim se odluke
monetarne politike prenose na gospodarstvo i
cijene
 Teško je predvidjeti precizne učinke
monetarne transmisije
 ESB može odrediti kratkoročnu kamatnu
stopu
 tako utječe na likvidnost poslovnih banaka

44
Monetarna transmisija (nast.)

Izvor: ESB
45
Monetarna transmisija (nast.)
 Promjena referentne kamatne stope
utječe na kamatnu stopu na TN i banaka
referentna kamatna stopa kamatna stopa na
tržištu novca kamatne stope na kredite i depozite
banaka
 Promjena referentne kamatne stope
utječe na očekivanja
referentna kamatna stopa srednjoročne i
dugoročne kamatne stope
očekivanja buduće inflacije kretanje cijena
46
Monetarna transmisija (nast.)
 Promjena referentne kamatne stope
utječe na cijene imovine
tj. cijene dionica i devizni tečaj
devizni tečaj kretanje cijena (uvoznih dobra i
potrošnju)
 Promjena referentne kamatne stope
utječe na odluke o štednji i investicijama
građana i poduzeća (više kamate manje kredita)

47
Monetarna transmisija (nast.)
 Promjena referentne kamatne stope
utječe na ponudu kredita
više kamatne stope povećavaju rizik vraćanja kredita
smanjuje ponudu kredita smanjuje investicije i
potrošnju
 Promjena referentne kamatne stope vodi
promjenama agregatne potražnje i
cijena
promjena investicija i potrošnje domaću potražnju
Potražnja ponude rast cijena i plaća
48
Monetarna transmisija (nast.)
6

CPI EURIBOR_3mj

Inflacija i kamatna stopa u EU (u %), Izvor: IFS

49
Monetarna transmisija (nast.)
6 15

5
10
4
5
3

2 0

1
-5
0
-10
-1

-2 -15

BDP_eu EURIBOR_3m Nezaposlenost u %

BDP, kamatna stopa i nezaposlenost u EU (u %), Izvor: IFS 50