PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RADNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVOD U RADNO PRAVO
1. PREDMET PROUĈAVANJA Generalno nauke se dijele u tri velike skupine: - grupa općeteorijskih pravnih nauka - grupa historijsko – pravnih nauka - grupa pozitivno – pravnih nauka Radno pravo je jedna od najmlaĊih pravnih grana (nauĉnih disciplina). Obuhvata sveukupnost pravnih pravila kojima se regulišu: radni odnosi, kategorije i institucije vezane za ljudska prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada. Radno pravo je normativni izraz socijalne drţave. Ono se kao nauĉna disciplina prije svega oslanja na nuĉne metode, tj. nauĉna razmatranja ĉije su karakteristike: - objektivnost i povjerljivost; - preciznost; - sistematiĉnost. Radno pravo se u programu posmatra dvojako: kao grana pravnog sistema i kao nauka (nauka o radnom pravu). Nauka radnog prava odreĊena je: NAZIVOM, PREDMETOM i METODOM (oni odreĊuju RP kao granu prava). U predmet i sadrţaj radnog prava spadaj u: 1. regulisanj radno- pravnog odnosa kao centralnog i najšireg predmeta RP-a; 2. regulisanje instituta, institucija i odnosa kojima je uslov radni odnos (individualna i kolektivna prava); 3. regulisanje instituta i mjera ostvarivanja prava na radu i u vezi sa radom, te zaštite koja je u vezi sa radno – pravnim odnosima. Ovo je sadrţaj i predmet radnog prava u UŢEM SMISLU. Sadrţaj i predmet radnog prava u ŠIREM SMISLU je: prouĉavanje prava, obaveza i odgovornosti radnika na radu i po osnovu rada ili u vezi sa radom; prava i duţnosti drţavnih organa, organa nadzora, sudova, sindikalnih i drugih organizacija. Izuĉavaju se i normativni sadrţaji, koncepcije (teorije) radnog prava itd. Radno pravo kao nauka ima 2 funkcije: - prednormativna – unapreĊenje normi - postnormativna – kritika normi Radno pravo je polivalentna i kooperativna nauka, prouĉava rad i odnose na radu i po osnovu rada, subjekata u uţem smislu i brojnih drugih subjekata (npr. MeĊunarodna organizacija rada, Svjetska zdravstvena organizacija, OUN i njene organizacije, organi EU i Vijeće Europe, drţavni organi – inspekcije, sudovi, sindikati, udruţenja poslodavaca...). Radno pravo je: - pozitivno pravo o radnom odnosu i pravima vezanim za taj odnos; - nauka koja se bavi teoretskim izuĉavanjem propisa iz o ve oblasti, prakse subjekata radnog prava, historijskih aspekata i koncepcija o ovoj oblasti, u drţavi i na meĊunarodnom planu. 2. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG PRAVA Historijski nastanak normi radnog prava veţe se za regulisanje individualnih najamnih od nosa i potrebu za posebnim (drugaĉijim) regulisanjem odnosa koji se veţu za obavljanje rada u sluţbi drugog (zavisnog rada). Odnosi iz ugovora o najmu bili su regulisani opštim pravilima graĊanskog prava, a njihov razvoj zahtijevao je posebnu regulaciju i izdvajanje radnog prava kao samostalne grane prava.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2.1. Pojava i razvoj radnog prava Zapoĉinje odvajanjem radnog prava od graĊanskog, pa zatim privrednog/trgovaĉkog prava. Uslovi za stvaranje tzv. radniĉkog zakonodavstva stvoreni su poĉetkom XIX st., sa pojavom najamnih radnika i poslodavaca. Osnova njihovog odnosa bio je ugovor o najmu regulisan graĊanskim pravom. Radno pravo kao samostalna grana prava izdvaja se intervencijom drţave u odnose poslodavaca i najamnih radnika i pojavom sui generis propisa. Razvoj radnog prava se prikazuje periodizacijom: 1. poĉetni period (ekonomski i politiĉki liberalizam) - do kraja XIX st. - nastanak radnika u modernom smislu rijeĉi - većina radno – pravnih propisa je u okviru graĊanskog prava / trgovaĉkog prava - u pojavama udruţivanja radnika, kolektivnog ugovaranja i štrajka nalaze se uzroci prve intervencije drţave u najamne odnose, posebno u regulisanju djeĉijeg rada, rada ţena i normalnog radnog dana. - do tada je nezainteresiranost drţave izazvala veliki revolt radnika - sloboda ugovaranja je bila samo privid, bila je jednostrana – pripadala je vlasniku sredstava za proizvodnju (poslodavcu), i zbog toga drţave poĉetkom XIX st. poĉinju donositi zaštitno zakonodavstvo . Dakle u ovom periodu je radno pravo sastavni dio graĊanskog prava, jer u oblasti odnosa radnika i poslodavca dominira primjena graĊanskog / trgovaĉkog prava – najamni odnosi ulaze u graĊanske zakonike. 2. drugi period ( od karaja XIX st. do završetka I svjetskog rata ) - pojaĉana je intervencija drţave u regulisanju radnih odnosa - donose se propisi zaštitnog zakonodavstva (zakon o regulisanju nedjeljnog odmora, minimalnih nadnica, ugovora o radu...) - dolazi do prvih kodifikacija radnog prava – francuski Code du Fravail - javljaju se brojna radniĉka udruţenja iz kojih nastaju radniĉki sindikati koji vode do pojave kolektivnog ugovaranja uslova rada (kolektivni ugovori) - ovako dolazi do odvajanja radnog od graĊanskog prava 3. treći period – izmeĊu dva svjetska rata - procvat radnog zakonodavstva - kodifikacija brojnih i raznovrsnih propisa iz oblasti rada i najamnih odnosa (Francuska 1924., 1927.; Austrija 1928.; Belgija 1922.; Holandija 1919., 1930.; Italija 1927.; Njemaĉka 1934.; SAD 1935.) - ovo je period konaĉnog priznanja i uspostavljanja radnog prava kao posebne grane prava - znaĉajno je stvaranje MeĊunarodne organizacije rada (MOR) na Mirovnoj konferenciji 1919. g. - djelatnošću ove organizacije prvi put, pored tradicionalnog ureĊivanja spornih pitanja izmeĊu drţava, predmet regulative postaje široka oblast rada i socijalne sigurnosti. - naglašava se bitna potreba poboljšanja uslova rada 4. ĉetvrti, savremeni period – od kraja II svjetskog rata do danas - nastavak intervencije drţave, pogotovo u smislu novog ideala drţave (socijalna pravna drţava) - procvat kolektivnog ugovaranja rada (uslova rada) i zapošljavanja izmeĊu radnika i poslodavaca kao socijalnih partnera - radno pravo postaje jedna od najrazvijenijih i najznaĉajnijih grana prava i jedna od najdinamiĉnijih grana prava.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

BH-PRAVNICI.procese pomoću kojih se pravo na radu i u vezi sa radom u svakom konkretnom društvu ostvaruje. gdje je radno pravo odraz tih tendencija. Dakle moderno zakonodavstvo uspostavlja: . profesionalnih i interesnih prava i obaveza izmeĊu radnika i poslodavca. 4. TENDENCIJA STALNOG ŠIRENJA 2. koji se pojavljuje kao pravi objekt radnog prava. najpotpunije spaja i dovodi u vezu pojedince.2. Osnovne karakteristike savremenog radnog prava 1. radnike i njihove predstavnike da ostvaruju meĊusobnu interakciju na radnom mjestu. nacionalno ili socijalno porijeklo. kao pravi objekt radnog prava. Tendencija stalnog širenja je posljedica ĉinjenice da se u okviru radnog prava više ne prouĉava samo zavisni rad (rad u sluţbi drugog). te meĊusobnih odnosa samih ugovornih strana. SINDIKALNA PRAVA I SLOBODE 3. 2.okvir za poslodavce. prije svega kroz donošenje konvencija i preporuka u oblasti radnih i socijalnih odnosa tj. a to je preduslov za odvijanje trţišnih zakonitosti i dostizanja sigurnosti i blagostanja stanovništva.širenje kruga subjekata nakoje se prostire i koje obuhvata radno pravo . Sindikalna prava i slobode proistiĉu iz opće zaštiĉene slobode udruţivanja i izraţavanja. pojava i znaĉaj meĊunarodnih standarda rada. b) razvoj i utemeljenje sindikalnih prava i sloboda – pojava i djelovanje radniĉkih udruţenja (sindikata). Ova karakteristika podrazumijeva i to da ĉak i meĊusobno nezavisni subjekti stupaju u meĊusobne odnose. Kolektivno dogovaranje i kolektivno ugovaranje su znaĉajan instrument u regulisanju uslova rada i zapošljavanja.širenje obima i vrste individualnih i kolektivnih prava na radu i u vezi sa radom Radno pravo se javlja kao osnovni regulator materijalnog i socijalnog statusa pojedinca. e) takoĊer su vaţne tendencije ka tzv. KOLEKTIVNO UGOVARANJE 4. vjeru i politiĉko ili drugo mišljenje. Generacije prava radnika i poslodavaca vode ostvarivanju socijalnog mira. pošto su ova prava i slobode jedan od bitnih elemenata u ostvarivanju općeg i trajnog mira. c) kolektivno ugovaranje i kolektivni ugovori kao sui generis izvori samo radnog prava. . kapitala i vlasti. Radno pravo se javlja kao rezultat meĊusobnih odnosa. jezik. Ova karakteristika ogleda se u: . koordinacije i harmonizacije rada. socijalnoj državi – drţavi blagostanja. nego i mnoge druge pojave koje su u vezi sa ljudskim pravima na radu i povodom rada. . INTEGRATIVNOST 1. d) osnivanje i djelovanje MOR-a. integrativnost je posljedica posebne osobine rada.COM . 3. Zavisni rad. 2. bez obzira na rasu. pol.COM Okolnosti koje su imale odluĉujući znaĉaj za pojavu i razvoj radnog prava kao samostalne grane prava su: a) intervencija drţave u odnose izmeĊu poslodavca i posloprimca – drţavno zaštitno zakonodavstvo.WWW. 4 WWW.pravni okvir koji omogućava produktivne individualne i kolektivne radne odnose.BH-PRAVNICI. ona su jedan od stubova kolektivnog radnog prava.

). Najĉešće se donose podzakonski akti – uredbe. Ovo je administrativni period upravljanja privredom.BH-PRAVNICI.4.razvoj radnog prava u bivšoj SFRJ 2.podruĉja Srbije i Crne gore kao samostalnih drţava. Razvoj radnog prava na podruĉju bivše Jugoslavije ObraĊuje se posebno na 3 nivoa: . g.2. uspostavljen je novi pravni poredak.3.3. zaštite radnika i druga pitanja.razvoj u zemljama koje su ušle u sastav stare Jugoslavije .). AVNOJ više odluka o platama. 2. Razdoblje od donošenja Ustava FNRJ do donošenja Osnovnog zakona o upravljanju privrednim preduzećima i višim privrednim udruţenjima(1950. Radno pravo se gradilo na principima marksistiĉkog uĉenja o socijalistiĉkoj drţavi i njenoj ulozi u oblasti radnih odnosa. U svakom podruĉju vaţili su sopstveni politiĉki.podruĉja koja su bila pod okupacijom ili dominacijom starih drţava (Slovenija. i za vrjeme neprijateljske okupacije. privredni i pravni reţimi. 5 WWW. doneseno je više propisa o ureĊenju plata. zaštite radnika i socijalne pomoći. poĉinje donošenje propisa o radnim odnosima: Zakon o inspekciji rada 1922. zasnivanja i prestanka radnog odnosa. Doneseni su mnogobrojni propisi iz oblasti radnog prava – regulišu se pitanja plata.1941. ekonomskog i pravnog sistema SFRJ. pravilnici i uputstva. a zatim austrijsko zakonodavstvo (OGZ.. Jugoslavija je ĉlanica MOR-a i ratificira više konvencija MOR-a. Trgovaĉki zakonik za BiH – 1883.3. 1. U toku narodnooslobodilaĉke borbe akti narodnooslobodilaĉke vlasti bili su osnova za izgradnju vlasti i izgradnju radnog prava. Razvoj radnog prava u bivšoj SFRJ Radno pravo se razvijalo uporedo sa fazama u razvoju politiĉkog.BH-PRAVNICI.razvoj radnog prava u staroj Jugoslaviji . Dalmacija. Od 1921.. Odlukom Predsjedništva AVNOJ-a 1944. Ovi zakonski propisi imaju progresivnu orijentaciju.. Razvoj radnog prava u Staroj Jugoslaviji Zateĉeni propisi primjenjivali su se do 1921.. Zakon o zaštiti radnika Zakon o socijalnom osiguranju radnika Zakon o radnjama 1931. Rudarski zakonik – 1881. zaposlenju. 2.. Razvoj radnog prava u zemljama koje su ušle u sastav stare Jugoslavije (poslije 1918) Te zemlje se dijele na: .1. 2. Zakon o vršenju obrta – 1902. doneseni su pod uticajem Oktobarske revolucije i revolucionarnih pokreta u Europi. .COM 2.3. penzijama. U BiH je do 1878.WWW. U staroj Jugoslaviji postojalo je napredno radno zakonodavstvo. i Zakonom o nevaţnosti pravnih propisa donesenih prije 6. Vojvodina i BiH). Osim graĊanskih zakonika postoje i drugi propisi koji regulišu radne odnose. Od 1941. do 1945. primjenjivano tursko zakonodavstvo (Otomanski graĊanski zakonik). Slavonija. ali je u praksi ostalo nullum ius i masovno je kršeno od strane poslodavaca.COM .3.. Hrvatska.

Znaĉajna su 2 zakonska propisa: Zakon o radnim odnosima (ZORO) Zakon o javnim sluţbenicima (ZJS) Smanjuju se razlike radnih odnosa sluţbenika u javnim sluţbama i radnih od nosa u privredi. Imao je 4 dijela: 1. Drţava se javlja u funkciji glavnog i generalnog poslodavca. Donosi se Osnovni zakon o radnim odnosima 1965. Radnici neposredno i ravnopravno ureĊuju meĊusobne odnose u radu.kao realnih subjekata radnog odnosa.COM .COM 3. Boško Perić. Vrši se prenošenje na radne kolektive izvjesnih funkcija iz oblasti organizacije rada i radnih odnosa. se podruštvljava politiĉki i ekonomski društveni sistem. iz kojeg slijedi jedinstvena regulacija radnih odnosa svih lica u radnom odnosu. Proces uobliĉavanja samoupravnog sistema ustavnopravno završava donošenjem Ustava SFRJ 1974. Uvodi se nova terminologija: meĊusobni radni odnosi . stabilnosti zaposlenja. radni ljudi . a malobrojnim zakonima i većim brojem podzakonskih akata se ureĊuje ta materija.1992. Godine 1989. subjekti u širem smislu su i graĊani. referenduma i priznanja BiH kao nezavisne i suverene drţave 06. i zakona o udruţenom radu 1976. radnim knjiţicama. Razdoblje od donošenja Utavnih amandmana 20 – 42 (1971) – radniĉki amandmani . Prema ovim aktima. Javljaju se razliĉita i suprotna mišljenja o udruţenom radu (suština samoupravljanja i pravac organizacije cijelog društva). 6 WWW.. a predavao je nastavni predmet Radno pravo sa socijalnim osiguranjem (predmet nije bio jedinstven). 4.BH-PRAVNICI. radnom odnosu nema mjesta u tadašnjem društveno – ekonomskom sistemu i zamjenjuje se meĊusobnim odnosom slobodnih i ravnopravnih radnika. dalji razvoj samoupravljanja.WWW.04. zaštiti ţena i omladine. Nakon raspada Jugoslavije. Instituti pozitivnog socijalnog osiguranja SFRJ Od 1950.4. do 1974. Donose se propisi o platama. Opšti dio socijalnog osiguranja 4. Poĉetni period razvoja nauĉne discipline radnog prava vezan je za period velike drţavne intervencije u radne odnose. Osim radnika i poslodavaca. Razvoj nauĉne discipline radnog prava u BiH Radno pravo se u BiH poĉelo predavati od osnivanja Pravnog fakulteta u Sarajevu 1946. koje je do tada vršila drţava. Instituti pozitivnog radnog prava SFRJ 3. UvoĊenje i širenje samoupravljanja (Ustavni zakon 1953. radnik .. a radno pra vo se formira na osnovu uspostavljanja samoupravnih radnih odnosa. poĉinje prilagoĊavanje radnog prava trţišnom naĉinu privreĊivanja. g. Daytonska organizacija drţave bitna je za razvoj radnog prava u BiH. Regulišu se prava i iz oblasti socijalnog osiguranja.) oznaĉava poĉetak transformacije radnog prava u novo pravo u pravnom sistemu SFRJ.BH-PRAVNICI. osnovna organizacija udruţenog rada je os novni oblik udruţivanja rada i sredstava. Prvi nastavnik predmeta Radno pravo na PF u Sarajevu bio je dr. 2. Nauĉna disciplina radnog prava prati ove promjene. Dva su osnovna mišljenja o pravnoj prirodi radnog odnosa: 1. zapoĉinje savremeni period razvoja radnog prava u BiH. zaštiti nezaposlenih. Ustav 1963. Opšti dio radnog prava 2. Razdoblje od uvoĊenja radniĉkog samoupravljanja donošenjem Osnovnog zakona o upravljanju privrednim preduzećima i višim privrednim udruţenjima od strane radnih kolektiva 1950. a za svoj centralni predmet istiĉe radni odnos kao meĊusobni odnos radnika. radnih odnosa.

Rad je centralna ljudska vrijednost i ima odluĉujuću ulogu u procesu formiranja i razvoja ĉovjeka. U svom razvoju. pripre me i djelovanja organizovanih faktora us mjerenih na zadovoljavanje razliĉitih ljudskih aktivnosti i potreba. b) kolektivnog radnog prava. prof. Sead Dedić. dr. rad je tretiran kao dio ukupnog teškog poloţaja većine ljudi. ali se transformira. koja se jedva da izdrţati. Danas se rad smatra centralnom društvenom pojavom i univerzalnom djelatnošću. Sociološki posmatrano. c) odreĊeni tip rada determinira prirodu. U okviru nastavnog predmeta Radno pravo i dalje je inkorporirano i socijalno pravo. dr. NeĊo Miliĉević. uvoĊenjem samoupravljanja radni odnos i dalje postoji kao pravni odnos.. Rad i njegov znaĉaj za radmo pravo Središnja kategorija izuĉavanja radnog prava je rad. Oba profesora su zadrţali tradicionalni pristup u pogledu bitnih elemenata radnog odnosa.COM . d) procesnog radnog prava. Rad je multidisciplinarna. na fakultet politiĉkih nauka u Sarajevu i višu upravnu školu u Sarajevu.. 7 WWW. U novije (aktuelno) vrijeme znaĉajan doprinos razvoju radnog prava u BiH dao je prof. ali ne svaki oblik. 70-tih godina XX st. dr.. Drugi poznati profesor na PF u Sarajevu bio je prof. Dvije su vrste rezultata ovog odvajanja: sirovine – polusirovine i gotovi proizvodi. dr. pa se stvaraju razliĉita shvatanja rada: a) rad je meĊusobni odnos subjekata rada u datom procesu rada. Jasna Juriĉić Nećak. Zvonimir Stenek. to je svrsishodni i najvažniji oblik aktivnosti ĉovjeka u društvu. monotona i beskonaĉna aktivnost ljudi. Razliĉita gledišta o radu Rad se posmatra kroz odnose na radu i ukljuĉuje i oblike društvene organizacije. dr. d) rad je odnos izmeĊu datog tipa ljudskog rada i ostalih aktivnosti u jednoj odreĊenoj ljudskoj zajednici. Osnovna karakter istika radnog prava u ovom periodu je prenormiranost. Ele menti procesa rada Proces rada je ĉovjekova aktivnost u kojoj on odvaja svrsishodno predmete ili dijelove predmeta od prirode i to pomoću relativno odgovarajućih sredstava rada (spona pojedinca i proizvoda). b) rad je naĉin na koji su razliĉita zanimanja povezana u okviru date organizacije rada. složena i organizovana djelatnost od prvorazrednog znaĉaja za razvoj svih društava. Radno pravo je podijeljeno na razmatranje: a) općih pojmova i obiljeţja radnog prava u pravnoj teoriji i praksi. Doprinos razvoju radnog prava daju prof. a i ĉovjekov odnos prema samom radu. a i sudovi udruţenog rada. pa se zato u većini zemalja rad nastoji humanizirati. prof..WWW. Proces rada je spoj planiranja. radno pravo se uvodi i na pravne fakultete u Mostaru i Banjoj Luci. karakter i oblik društvene organizacije rada. Mehmed K. Radni odnos se normira i kao pravni i kao vanpravni odnos. c) individualnog i drţavnog zaštitnog radnog prava.BH-PRAVNICI. rad je socijalna ĉinjenica.COM 2.BH-PRAVNICI. Kolektivni ugovori i individualni ugovori o radu bili su potpuno marginalizovani (bez posebnog znaĉaja). definirajući radno pravo kao pravnu kategoriju.

ciljevi rada. tekući i minuli rad. Najvaţnija podjela je na tekući i minuli rad. R. Ovo je najĉešća definicija radnog prava. 2. ostvarivanja i zaštite prava na radu. trajanju i prestanku ra dnog odnosa. zajedno sa odnosima koji na temelju tog rada nastaju (Politeo). 5.BH-PRAVNICI. Radno pravo je pravna grana koja sadrži norme o osnovnim naĉelima. kao i skup odnosa koji nastaju u tom procesu rada.COM .P. o sistemu odgovornosti. U literaturi postoji više definicija radnog prava: radno pravo je skup pravnih propisa koji regulišu rad u sluţbi ili sluţbenski odnos. te pitanjima 8 WWW. Tekući rad je najraznovrsniji rad. Radno pravo prouĉava rad sa sljedećim karakteristikama: dobrovoljni rad posloprimca (zaposlenika. organizaciji rada i sistemu radnih odnosa. o ostvarivanju i zaštiti prava iz radnog odnosa. koje su odraz stavova pojedinih autora. vrijeme rada. DEFINIRANJE RADNOG PRAVA Postoje brojne definicije radnog prava. prava i obaveze koji se uspostavljaju i regulišu (individualna i kolektivna prava). je pravna nauka koja se bavi prouĉavanjem ureĊivanja. o organizaciji i zaštiti lica u radnom odnosu. Uobiĉajene vrste rada su: 1. teorijskog znaĉenja i posmatranja. u interesu ĉovjekovog i ukupnog ljudskog razvoja. apstraktni i stvarno potrebni rad. sluţbenika. R. o sistemu prava i dužnosti za vrije me trajanja radnog odnosa.WWW. Ne mogu svi odnosi rada biti predmet radnog prava. Drugi autori polaze od pristupa da je radno pravo pozitivno pravo o radom odnosu kao predmetu radnog prava i onome što proizilazi iz toga. 6. rad koji se realizuje u radnopravnom statusu. radno pravo je pravo koje sadrţi propise koji ureĊuju potĉinjeni – zavisni rad. pravni objekt (zavisni rad). u vezi sa radom i povodom rada. produktivni i neproduktivni rad. 4. Stavlja se u korelaciju sa ţivim radom i manifestuje se kroz svaki ţivi rad. institute i situacije vezane za radni odnos. Elementi procesa rada su: rad. Kada se definicijama doda i aspekt nauke. Vrste rada Kriteriji podjele su: objekt rada. fiziĉki i umni rad. koji nastaju i ostvaruju se u procesu rada na ustanovljanom obliku vlasništva. Kao polazište se uzimaju: subjekti ove grane prava (poslodavac i posloprimac). nesamostalan rad. subordinirani rad. radno pravo je pravo koje obuhvata propise koji ureĊuju pravni poloţaj lica u tuĊoj sluţbi (Dobrotski). usmjeren na zadovoljavanja ĉovjekovih liĉnih i općih potreba. radnika. 3. kao i o institutima u vezi sa radom i radnim odnosima.P. zaje dniĉkih i općih. predmet na koji se radom djeluje i sredstva rada. mjesto i organizacija rada. rad za drugog (rad u sluţbi drugog). individualni i društveno potrebni rad. o zas nivanju. subjekti rada. Minuli rad nije striktno definisan.BH-PRAVNICI.COM pojedinaĉnih. a odraz su konkretnog društveno – ekonomskog ureĊenja. 3. je skup pravnih normi koje regulišu radne odnose. jednostavni i sloţeni rad. namještenika).

odgovornostima iz radnog odnosa i o postupku i naĉinu ostvarivanja i zaštite prava na radu i povodom rada). RADNO PRAVO – uobiĉajen naziv u kojem se akcentira rad iako je centralni predmet radnog prava radni odnos. Ovo je uzak i neadekvatan pojam.COM . Koristi se i naziv PRAVO PROFESIONALNE AKTIVNOSTI – s obzirom da se radno pravo primjenjuje na sve pojedince koji obavljaju profesionalnu djelatnost. Naziv je neadekvatan s obzirom d a je socijalno pravo samostalna grana prava. podjela u odnosu na subjekte radnog odnosa: INDIVIDUALNO RADNO PRAVO (norme i pravila o pojedinaĉnom radnom odnosu) i KOLEKTIVNO RADNO PRAVO (kolektivni radni odnosi). kriteriji reţima radnih odnosa koji moţe biti opći (prava zajedniĉka za sve pojedince u radnom odnosu) i posebni (regulisanje posebnosti pojedinih kategorija zaposlenika). pravima. socijalnog osiguranja. 4. SINDIKALNO PRAVO – ovaj naziv se javlja pod uticajem porasta uloge i znaĉaja sindikata u oblasti radnih odnosa.BH-PRAVNICI. RADNIĈKO PRAVO (RADNIĈKO ZAKONODAVSTVO) – naziv potiĉe od toga što su se prvi propisi u kontekstu drţavnog zaštitnog zakonodavstva odnosili na najamne radnike i radnike u industriji. 3. kriteriji stvaranja i vaţenja pravnih normi i pravila u oblasti radnog prava: DOMAĆE RADNO PRAVO (pravne norme iz oblasti radnog prava na podruĉju jedne drţave ili odreĊene društveno politiĉke zajednice) i MEĐUNARODNO RADNO PRAVO ( norme na univerzalnom ili regionalnom nivou). 4. 5. Kriteriji podjele su: 1. je šire od kolektivnog radnog prava i ne moţe biti svedeno na sindikat kao interesnu organizaciju radnika. Velika Britanija i Indija. kao pitanjima meĊunarodnog radnog prava i njegove historije. 2.P. i pitanjima ostvarivanja i zaštite ovih prava od strane nadleţnih i ovlaštenih organa.1. kategorija i instituta u odnosu na centralni predmet regulisanja – radne odnose. 9 WWW. SOCIJALNO PRAVO – naziv je posljedica tendencije širenja radnog prava. NAZIV ZA RADNO PRAVO NAZIV je jedno od obiljeţija samostalnosti svake grane prava. 4. R. 3. Nazivi kroz historiju: 1. SAD.COM zapošljavanja. obavezama. 2. 4. podjela u odnosu na sadrţaj regulisanja u materiji radnog prava: MATERIJALNO RADNO PRAVO (reguliše prava i obaveze pojedinaca u radnom odnosu) i PROCESNO RADNO PRAVO (norme o nadleţnostima.BH-PRAVNICI. koje izraţava suštinu predmeta izuĉavanja i regulisanja same grane prava. Sistematizacijom radnog prava dobija se SISTEM RADNOG PRAVA. Podjela radnog prava Radno ravo je slojevit i sloţen sistem pojmova.WWW. FABRIĈKO (INDUSTRIJSKO) ZAKONODAVSTVO – odgovara predmetu regulisanja radnog prava u poĉetnom razvoju ( fabrika – radna sredina za koju se veţu propisi ). posebno s obzirom na subjekte. Podjela na OPĆE i SPECIFIĈNO.

5. U većini savremenih drţava se pravne norme o poloţaju javnih sluţbenika uvršćuju u upravno pravo. valjanosti ugovora o djelu. Postoje instituti od interesa za obje ove grane prava: organizacija privrednih tj. postoji veza tih subjekata sa radnim pravom (vojna lica. odnosno okviri i temelji za radno zakonodavstvo. Iako je ovaj segment regulisan normama upravnog prava. ODNOS RADNOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA ( PRAVNIM NAUKAMA ) I ERGOLOGIJI 5. pravni subjektivitet. zastarjelosti potraţivanja i naknade štete.. privredni / poslovni ugovori.3. ali samo supsidijarno. u pojedinim pitanjima se još koriste norme graĊanskog prava.BH-PRAVNICI. U SFRJ je ukidanjem podjele na radnike i sluţbenike (Zakon o javnim sluţbenicima 1965. Još uvijek za jednu grupu radnika drţavnih organa vrijede norme radnog prava. kao i prava koja proizilaze iz socijalnog osiguranja (povreda ravnopravnosti u zapošljavanju. nepoduzimanje mjera zaštite na radu.5. imenovana i birana lica). Ona se u radnom pravu rješavaju po principu supsidijariteta. prava iz radnog odnosa. poslovna i radna sposobnost.) zvaniĉno nestala materija sluţbeniĉkog prava.1. To je tzv. izuĉavalo u okviru privrednog / trgovaĉkog prava. nakon odvajanja od graĊanskog prava. trgovaĉkih društava. Mjesto radnog prava u odnosu na ergologiju 10 WWW.. Pravo sluţbenika se opet uspostavlja. 5. To su pitanja valjanosti ugovora o radu. 5. Ovo su ipak 2 zasebne i odvojene nauĉne discipline. Odnos radnog prava i graĊanskog prava Iako je radno pravo samostalna grana prava.COM 5. sluţbeniĉko pravo koje ĉini preteţan dio upravnog prava. utvrĊuju se ljudska prava na radu i povodom rada. Odnos radnog prava pre ma kriviĉnom pravu U okviru posebnog dijela kriviĉnog prava nalaze se i kriviĉna djela protiv radnih odnosa. Odnos radnog prava i privrednog prava Radno pravo se u nekim zemljama. Ustavom se postavljaju naĉela iz domena radnog prava. Odnos radnog prava i upravnog prava To su posebne grane prava koje se isprepliću u odreĊenim pitanjima. Odnos radnog prava i ustavnog prava Ustavno pravo ima najznaĉajniji poloţaj i izvor je svih grana prava. organi upravljanja i rukovoĊenja.). 5. po pravilima graĊanskog prava.5.BH-PRAVNICI.WWW. kojim se štite odreĊena prava iz radnih odnosa. 5. pa će doći do konstituiranja sluţbeniĉkog prava kao sui generis prava sluţbenika.4.COM . utvrĊuje se okvir za nadleţnost u pogledu donošenja propisa iz oblasti koju reguliše radno zakonodavstvo.2. Pravne norme iz kriviĉnog postupka analogno se primjenjuju u disciplinskom postupku utvrĊivanja odgovornosti za teţe povrede radnih obaveza. iz socijalnog osiguranja.

drţave koje Opća konferencija MOR-a primi u ĉlanstvo veĉinom od 2/3 prisutnih delegata na zasjedanju. koja ima ustavni karakter i sastavni je dio Ustava MOR-a. Daniel Le Gard).05. a rezultirala je izvještajem Mirovnoj konferenciji aprila 1919. koji je bio saĉinjen iz 2 dijela: osnivanje MOR-a i opći principi budućeg meĊunarodnog zakonodavstva. Osnovni zadatak MOR-a je prouĉavanje i rješavanje problema iz oblasti rada i socijalne politike u meĊunarodnim razmjerama. prerade u jedinstven sistem znanja i uputstva u praksi oblikovanja rada. Prema toj nauci svaki napor se ne moţe smatrati radom. 11 WWW..COM . Ergologija ima integrativnu funkciju – objedinjuje istraţivanja o radu. u saradnji sa Društvom naroda.svaki ĉlan UN-a i svaka drţava pripremljena za ĉlanstvo u UN-a (uz sporazumni pristanak na obaveze). 3. Njemaĉka) i diplomatske aktivnosti. g. sociologija rada). imajući u vidu da se opći i trajni mir moţe zasnivati samo na socijalnoj pravdi. Osnivanju je prethodilo mnoštvo incijativa. neuspjele incijative o usvajanju meĊunarodnih odredbi u cilju poboljšanja poloţaja radnika (Robert Owen. Povlaĉenje stupa na snagu nakon 2 godine. odnosno zaţivljavanja tih ideja u praksi. MOR je stalna i trajna meĊunarodna organizacija rada. i to u omjeru 2:1:1). i tzv. a najvaţnije su: 1. MeĊunarodno udruţenje za zakonsku zaštitu radnika (Pariz 1900.ova organizacija je preteĉa MOR-a. Dr. 6. MOR je sporazumom sa UN-om 14. na osnovu zahtjeva radnika za unapreĊenjem i poboljšanjem uslova rada.1.1945. . Diskusija o osnivanju MOR-a trajala je 2 mjeseca. nego samo rad kojim se napor pretvara u ţeljeni proizvod (rezultat rada). koja je zbog ĉlanstva univerzalna meĊunarodna organizacija.11. Hubert Hilf ergologiju definira kao opći pojam koji u sebi ujednaĉuje sve grane nauĉnog istraţivanja o radu i meĊusobno ih dovodi u vezu. g. To pretvara nje djelatnosti u smislu uĉinka je otvoreno pitanje za ergologiju i njena istraţivanja. 1906. koja obje dinjuje re zultate specifiĉnih nauĉnih podruĉja (psihologija. ekonomija rada. uz ispunjenje finansijskih obaveza. MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA MOR spada meĊu najstarije meĊunarodne organizacije (sa Crvenim krstom i Poštanskom unijom).12. Njen prioritetni sadrţaj je uĉinak ljudskog rada (ukupan). Najbitnija karakteristika MOR-a je tripartni karakter (u svim forumima i na zasjedanjima MOR-a uĉestvuju predstavnici vlade.1944. incijative s istim ciljem od strane vlada pojedinih zemalja (Švicarska. postala prva specijalizirana agencija UN-a i stekla je status pravnog lica i potpunu samostalnost u finansijskom i administrativnom pogledu.BH-PRAVNICI. Nijedan ĉlan se ne moţe povući iz MOR-a ako prije toga ne saopći svoju namjeru generalnom direktoru MeĊunarodnog biroa rada. ima vlastite principe istraţivanja i metode.. g. Osnovni ciljevi MOR-a utvrĊeni su Ustavom MOR-a 1919. socijalni rad. Ĉlanovi MeĊunarodne organizacije rada su: .) .. Filadelfijskom deklaracijom 10.COM Ergologija je nauka o radu.rad na donošenju prve meĊunarodne konvencije o zabrani upotrebe bijelog fosfora u industriji šibica i o zabrani noĉnog rada ţena (Bern 1905.1946.BH-PRAVNICI. Osnivanje MOR-a i osnovni principi njenog djelovanja Osnovana je na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. 2. poslodavaca i radnika. u svrhu njihove sinteze tj.). 6. sadrţi u sebi konstitutivne elemente odreĊe ne teorije.. Rezultat je evolucije socijalnih ideja o meĊunarodnoj zaštiti radnika. . .drţave koje su bile ĉlanice MOR-a 01.WWW.. Augusto Blanqui.

a to su: rad nije roba. sloboda izrţavanja i sloboda udruţivanja je neophodan uslov trajnog napretka.najviši organ MOR-a. garantovanje jednake mogućnosti u oblasti obrazovanja i osposobljavanja. osnovnu zaštitu ţivota i zdravlja radnika u svim zaposlenjima. MOR se bavi i ekonomskom stranom problema socijalne prirode. . zaštite na radu. plaću koja odgovara ţivotnim uslovima. 3.ima i funkcije finansijske i organizacijske prirode. 2. . 6. Administrativni savjet. Organizaciona struktura MOR-a Tri su glavna stalna organa: 1.BH-PRAVNICI.COM . saradnja vlada. NAUĈNO – ISTRAŢIVAĈKI METOD.WWW. . kao i sva ekonomska i administrativna pitanja u vezi s ovim (organizacije sluţbi za zapošljavanje i upravljanje radom. donošenje konvencije ili preporuke.BH-PRAVNICI.COM U Deklaraciji se potvrĊuju osnovna naĉela na kojima poĉiva MOR i primjenjiva su na sve narode svijeta. 12 WWW. Deklaracija utvrĊuje kao svećanu obavezu MOR-a da pomaţe ostvarivanju. . a zatim slijedi izrada. 1..na konferenciji se vodi opća diskusija o nekom pitanju ili problemu.zasjeda najmanje jednom godišnje. MeĊunarodni biro rada.2. .usvaja konvencije.najviši zakonodavni organ MOR-a. NORMSTIVNI METOD (dominantan do II svjetskog rata) – preteţna aktivnost se svodi na donošenje konvencija. generalna skupština drţava ĉlanica MOR-a. PRAKTIĈNI METOD. Tri su osnovna metoda djelatnosti kojima se sluţi MOR: 1. zaštite pojedinih kategorija radnika. neophodna je meĊunarodna saradnja. Pored donošenja konvencija i preporuka.razmatraju se izvještaji generlnog direktora MeĊunarodnog biroa rada.3. 2. Opća – Generalna konferencija. posebno bilanse višegodišnje aktivnosti MOR-a. Opća – Generalna konferencija MOR-a . siromaštvo (bijeda). mjera koje treba da obezbjede: puno zaposlenje. predstavlja opasnost po blagostanje svih. . sluţbi medicine rada u preduzećima. radniĉke i poslodavaĉke. kod svih naroda svijeta. Nadležnost MOR-a Razmatraju se sva pitanja koja se odnose na osnovna ljudska prava na radu i u vezi sa radom. ma gdje postojalo. radnika i poslodavaca u borbi za poboljšanje uslova rada i zaspošljavanja. kao tehniĉku pomoć i savjetodavne usluge. Deklaracija naglašava primarnost socijalnih ciljeva u meĊunarodnoj politici i socijalnoj politici. preporuke i rezolucije. podizanje ţivotnog standarda. proširenje socijalnog osiguranja. inspekcije rada. 3. .).tripartni sastav konferencije uslovio je stvaranje 3 osnovne grupe: vladine. zaštitu djece i materinstva. 6. MOR ima obavezu ĉlanicama pruţati pomoć u vezi sa izradom zakona i propisa. zatim zapošljavanje i uslove rada. rezolucija i preporuka. Sva 3 metoda se meĊusobno nadopunjuju. stvarno pravo kolektivnog ugovaranja..

br. 3.WWW. posebna tijela. 182 (1999. 3. usvojena je Deklaracija o osnovnim principima i pravima na radu sa ciljem uspostavljanja ravnoteţe izmeĊo: ekonomskog rasta u svijetu globalizacije socijalnog napretka 8 suštinskih konvencija MOR-a: 1. 4. Tu su zatim i regionalne konsultativne komisije: komisija za Aziju. Komisije i komiteti To su stalna ili povremena. 100 (1951. komisija za programe praktiĉnih aktivnosti. 6. Najĉešće komisije su: budţetska ili administrativna komisija. sa zadatkom da vrše prethodna razmatranja pitanja koja se nalaze na dnevnom redu savjeta ili drugih organa MOR-a.na poĉetku je imao 24 ĉlana. . Konvencija o ukidanju prisilnog rada. 14 predstavnika radnika. g.BH-PRAVNICI. Postoje i posebne industrijske i druge sliĉne komisije. 98 (1949. Konvencija o najgorim oblicima djeĉijeg rada. 105 (1957.odluĉuje o mjerama za primjenu rezolucija. komisija eksperata za primjenu konvencija i preporuka. Konvencija o jednakom nagraĊivanju. . g. g. i nadgleda primjenu. Administrativni savjet . br. Konvencija o prisilnom radu. 5. 14 predtavnika poslodavaca).ima odluĉujuću ulogu u utvrĊivanju dnevnog reda konferencije. . Konvencija o minimalnoj dobi za zasnivanje radnog odnosa. 87 (1948.).). g. 2.COM . Administrativnog savjeta i drugih zasijedanja i konferencija u okviru djelatnosti MOR-a. Ima i 12 ĉlanova zamjenika. paritetna pomorska komisija. . 29 (1930.na ĉelu je generalni direktor kojeg bira Administrativni savjet na neograniĉeni mandat. g. br.stalni sekretarijat MOR-a.4. br. odrţava veze sa radniĉkim i poslodavaĉkim organima. stalna poljoprivredna komisija.ima opću odgovornost za koordinaciju svih aktivnosti MOR-a u periodu izmeĊu 2 zasjedanja konferencije. br. a danas ima 56 (28 predstavnika vlada.imenuje generalnog direktora MeĊunarodnog biroa rada. za diskriminaciju i za ţalbe. Tu su još 2 mješovita komiteta MOR-a i Svjetske zdravstvene organizacije: za pitanje medicine rada i za pitanje zdravlja pomoraca.).1998.). MeĊunarodni biro rada .direktor i sluţbenici ne mogu traţiti ni primati uputstva od vlade ili bilo koje vlasti van Organizacije. Savremeni izazovi pred MOR-a 18. Konvencija o slobodi udruţivanja i zaštiti prava na organiziranje. Vrši funkciju generalnog sekretara Konferencije. br.COM 2. obezbjeĊuje uslove za rad Konferencije. komisija za meĊunarodne organizacije. 6.). u pogledu pripremnih radnji za odrţavanje zasjedanja konferencije. g. konvencija i preporuka. . komisija za Afriku i Interameriĉka komisija. On prima od savjeta uputstva i izvršava zadatke koje mu povjere. Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje. g. . br. 138 (1973. 7.struĉna i administrativno – tehniĉka sluţba Organizacije.06. 4.).posrednik drţava – ĉlanica i organizacije.BH-PRAVNICI. . 13 WWW.). Komiteti: za sindikalne slobode. .

BH-PRAVNICI. ţivi i primjenjivi društveni odnosi. U BiH ustavne propise ĉine: Ustav BiH i aneksi uz njega. Deklaracija istiĉe obavezu drţava ĉlanica koje nisu ratificirale ove konvencije da poštuju. g.1995.svi pravni akti u zemlji moraju biti u skladu sa ovim ustavom jedinstvo pravnog sistema u BiH.COM 8.1. koje se neprestano mijenjaju s obzirom da su radni odnosi promjenjivi. sui generis izvori. USTAV temeljni.okvir i naĉin ureĊivanja instituta i kategorija – opći izvori. podzakonski akti. odredbe koje utemeljuju nadleţnost.COM .11. Izvori radnog prava Izvore prava predstavlja veliki broj raznovrsnih pravnih normi.naĉin na koji pr. ustavi entiteta (FBiH. Statut BDBiH.oblici u kojima pravna pravila nastaju – ustav. FORMALNI IZVORI PRAVA – oblici realnog sadrţaja društvenih odnosa u kojima se izraţava pravo. najvaţniji i najviši pravni akt. To su pisani pravni akti. lex specialis izvori. autonomni opći akti poslodavca. meĊunarodni izvori radnog prava 5. ustavi kantona. br. 111 (1958. sudska praksa 7. obiĉajno pravo 6. domaće i meĊunarodno porijeklo. zakoni i podzakonski akti.izvori prava u formalnom smislu MATERIJALNI IZVORI PRAVA – specifiĉni društveni odnosi (tipovi odnosa) koji se reguliraju pravom.WWW. drţavni propisi 2. Kriteriji klasifikacije izvora radnog prava: . na radno pravo se najĉešće primjenjuju ustavne norme koje se odnose na: odredbe o ljudskim pravima i slobodama.1995. 14 WWW. Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni protokoli. Konvencija o diskriminaciji u pogledu zapošljavanja i zanimanja..) Dayton .12.izvori prava u materijalnom smislu . unapreĊuju i ostvaruju u dobroj namjeri principe i prava koji su predmet ovih konvencija. Najvaţniji izvor svih grana pravnog sistema. Državni propisi – heteronomni izvori radnog prava 3 grupe: ustav.). zakon. Grupe izvora radnog prava: 1. opći akti poslodavca izvori autonomnog prava 4. RS). (poslije 25. pravila nastaju – heteronomno i autonomno porijeklo. postupak i oblik pravnih akata kojima se stvara radno pravo. . kolektivni ugovori sui generis izvori 3. ali su to zapravo i izvori i predmet pravnog normiranja. . a) Ustav BiH (oktroirani ustav) – Anex 4. meĊunarodni ugovori.BH-PRAVNICI. 14. 1. Ovo isticanje najvaţnijih segmenata je uĉinjeno sa ciljem uspostavljanja standarda socijalnog minimuma na globalnom nivou. Javljaju se kao: . ustavne norme su za radno pravo najĉešće posredan izvor prava. kolektivni ugovori. 7. To su i nepisana pravila – obiĉajna pravila.

COM uz to i opći principi meĊunarodnog prava predstavljaju dio integralnog zakona BiH i entiteta. veliku paţnju posvećuju ljudskim pravima i fundamentalnim slobodama. odluke i smjernice (donose ih izvršni drţavni organi). Najvaţnija je: Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. posebno Ustav BiH.postoje i podzakonski propisi – uredbe sa zakonskom snagom Zakoni u BiH: a) zakoni BiH b) entitetski zakoni c) zakoni BD BiH d) kantonalni zakoni Ovi propisi ĉine pozitivno radno zakonodavstvo u BiH.oni su sekundarne i derivativne naravi u odnosu na zakonske akte.donosi ih upravni organ sa ciljem razrade i konkretizacije zakona.tu spadaju i opći pravni akti lokalne samouprave . barem ne iskljuĉivo. 2.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. c) Ustavi kantona . ili zakonodavni organ.sadrţe osnovna ljudska prava na radu i povodom rada.najvaţniji su izvor prava za radno pravo .to su najviši pravni akti kantona . i norme o nadleţnosti u pogledu donošenja propisa iz oblasti radnih i socijalnih odnosa. već drugi društveni subjekti. kao i mnogi drugi subjekti (sindikati..dolaze odmah poslije Ustava u hijerarhiji izvora .2. Donosi se prema naĉelima autonomije volje i u okviru dispozitivnih normi.oni su izraz prava na samoorganiziranje Dakle. ustavni propisi u BiH sadrţe: osnovne postupke o nadleţnosti za donošenje propisa iz oblasti radnih i socijalnih odnosa. ali ne po zakonodavnoj proceduri . Izvori autonomnog prava To je jedan ili više sistema ili podsistema normi. najĉešće u vidu uredbi sa zakonskom snagom . pravilnici naredbe i uputstva (donose ih izvršni organi lokalnih zajednica) . graĊanska udruţenja. To je niz meĊunarodnih sporazuma koji predstavljaju ustavne dokumente (propise u materijalnom smislu). 15 meĊunarodno – pravnih dokumenata (Anex 1). b) Ustavi entiteta (FBiH i RS) .supstituiraju zakon. da svi ustavni propisi.ureĊuju pitanja odnosa i zaštite na radu 7. PODZAKONSKI PROPISI . drţavni organi.COM ..WWW. koje ne stvaraju i ne nameću. koji će ta pravila primjenjivati (društveno pravo).moraju biti u skladu sa Ustavom BiH . Poseban oblik autonomnog prava stvaraju privredni subjekti. 3.na apstraktan naĉin regulišu odreĊene vrste društvenih odnosa . 15 WWW.najĉešći su: uredbe. ZAKONSKI PROPISI . donose se na osnovu zakona i u saglasnosti sa zakonom .).

.mogu se otkazati po isteku roka od 10 godina od stupanja na snagu. Do kraja 2001. a najkasnij 18 mjeseci. Kod nas je ovo pravo izraţeno u samoupravnim općim aktima koji se dijele u 3 grupe: 1. Samo izuzetno se mogu ratificirati uz: 1. drugi samoupravni opći akti Od 1989. sastavljene na tripartitnoj osnovi i koje podnose izvještaj Konferenciji.obaveze nastupaju nakon roka od 12 mjeseci. . koja ih upućuje na detaljnu raspravu u komisije. st 3 ustava MOR-a). društveni dogovori 2. g.1. a ako se ne otkaţe u tom roku biće na snazi još 10 godina.posebno su znaĉajne (sa stanovišta radnog prava) konvencije i preporuke MOR-a.konvencija stupa na pravnu snagu tek kada bude ratificirana od odreĊenog broja drţava – ĉlanica. nauka. . a zatim 12 mjeseci od registracije ratifikacija kod generalnog direktora. akti UN u uoblasti ekonomsko – socijalnih odnosa. . bilateralni i multilateralni muĊudrţavni i meĊunarodni ugovori: . . .revidirati se moţe tek nakon 10 godina od usvajanja (procedura tzv.COM .uvode se u domaće zakonodavstvo i vrše pravno dejstvo na domaće radno pravo. Konvencije su osnovni pravni akti MOR-a: . djeĉija zaštita.u BiH je na snazi 68 konvencija MOR-a. primarni i sekundarni izvori prava EU. Javne ustanove (obrazovanje. koje treba da se sprovode u pojedinim drţavama – ĉlanicama MOR-a. kultura.WWW. rezervu (ako je prethodno odreĊena konvencijom). moţe proći na bilateralnom osnovu. Konvencije i preporuke MOR-a To su pravni instrumenti kojima se postavljaju meĊunarodni standardi rada. 2.BH-PRAVNICI. .ako se ne prihvati. donijete su 184 konvencije. uslovno ratificirati (zbog ekonomskih posljedica).nakon usvajanja se prosljeĊuju vladama drţava – ĉlanica koje ih moraju dati nadleţnom tijelu za odluĉivanje u roku 1 godine. akti Vijeća evrope. MeĊunarodni izvori radnog prava To su: univerzalni i regionalni meĊunarodni izvori – konvencije i preporuke MOR-a.3.COM Odnos drţava – pojedinac prelazi u odnos drţava – društvo – pojedinac.3. g. 3. tj. djelimiĉno primijeniti (posebne okolnosti iz ĉlana 19. socijalna zaštita.BH-PRAVNICI.ratificira ih predsjedništvo BiH uz pristanak Parlamentarne skupštine BiH. osnovne norme u oblasti radnih i socijalnih odnosa. Nastoji se da budu univerzalnog i prihvatljivog karaktera. . 16 WWW. zdravstvo. 7. samoupravni sporazumi 3.konvencije se u pravilu usvajaju / ratificiraju u cjelosti. . socijalna sigurnost i druge djelatnosti utvrĊene zakonom) kao osnovni opći akti imaju pravila ustanove. dvostruke diskusije). . uz otkazni rok od 1 godine.proceduru za donošenje pokreće Administrativni savjet i stavlja ih na dnevni red Opće konferencije.smatra se izglasanom ako je za nju 2/3 prisutnih delegata na Konferenciji. . su kao opći akti društvenog preduzeća utemeljeni statut i drugi opći akt i kojima se ureĊuju društveno – ekonomski i drugi odnosi radnika u društvenom preduzeću. 7.

Postoji i sistem kontrole i mjera koje se svode na donošenje novih propisa ili usaglašavanja postojećih sa konvencijom. organi i organizacije BiH. Kontrola primjene i izvršenja konvencija Postoji nekoliko metoda kontrole. 3. 3. Primjena znaĉi izvršenje od svake drţave – ĉlanice. 2. b) UVOĐENJE (INKORPORACIJA) MOR-a U INTERNO ZAKONODAVSTVO. nadleţni organi i organizacije entiteta. podzakonskih akata i općih akata autonomnog prava. Ratifikacijom. 2. predstavnici prfesionalnih organizacija radnika ili poslodavaca.COM . podnošenje prigovora u sluĉaju da ĉlanica nije obezbijedila primjenu konvencije. Drţava smije obezbijediti povoljnij uslove od zahtijevanog minimuma. konvencije MOR-a ulaze neposredno u pravni poredak BiH.COM Pravno dejstvo ratificiranih konvencija Uslovljeno je: a) općim naĉelima primjene konvencija. 2. Aktivno legitimisani subjekti u vezi sa primjenom su: 1. organi i organizacije kantona FBiH. administrativni savjet. naĉelo zaštite minimuma prava propisanih konvencijom. podnošenje ţalbe protiv ĉlanice. Primjena meĊunarodnih konvencija rada moţe zahtijevati donošenje: zakona. obaveza drţave – ĉlanice da MeĊunarodnom birou rada podnosi godišnji izvještaj o mjerama preduzetim za primjenu ratificirane konvencije i u pogledu ratificiranih konvencija. To je moguće: automatskim inkorporiranjem samom ratifikacijom – monistiĉki sistemi. u skladu sa Ustavom MOR-a: 1. 3. Pravna sredstva kontrole su: 1. ţalba – Administrativni savjet. donošenjem posebnih propisa da bi konvencija imala dejstvo – dualistiĉki sistemi. naĉelo obaveznosti primjene konvencija MOR-a. 2. ako druga ĉlanica smatra da nije osigurala primjenu ratificirane konvencije. drţava – ĉlanica protiv druge ĉlanice.WWW. vladin delegat na Konferencij. svi ĉlanovi MOR-a.BH-PRAVNICI. Nosioci obaveza izvršenja meĊunarodnih konvencija rada u BiH su: 1. b) naĉelom inkorporacije konvencije u pravni poredak ĉlanica. od strane radnika ili poslodavaca. 4. a) OPĆA NAĈELA PRIMJENE KONVENCIJA MOR-a – vaţe za sve ĉlanice. prigovor – profesionalne organizacije radnika ili poslodavaca. preduzeća. ustanove i druga pravna lica. 17 WWW.BH-PRAVNICI.

4. U sluĉaju sukoba domaćeg zakona sa konvencijom. Ratifikacijom ne dobijaju snagu zakona. Tokom vremena su dobile veći pravni znaĉaj. .3. na isti naĉin kao što ne smiju biti u suprotnostima sa zakonima BiH. a mogu se donijeti i neovisno od konvencija.kolektivnih ugovora. UN svoju ulogu ostvaruje i preko Ekonomskog i socijalnog Savjeta UN-a.općih akata autonomnog prava. Djelatnost UN-a i njenih organa na podruĉju radnih i socijalnih odnosa UN ima znaĉajnu ulogu u razvoju socijalnog i radnog prava na meĊunarodnom pravu. 7. Tiĉu se uglavnom migranata i rada u stranoj drţavi.3. . uputa nacionalnom zakonodavstvu.5.sudski precednti su izvori prava (obavezni). dugotrajno ponavljanje. u sluĉaju pravne praznine. MeĊunarodni ugovori Mogu biti bilateralni i multilateralni.WWW. Preporuke (rekomandacije) MOR-a To su niţi pravni akti od konvencija.BH-PRAVNICI.COM Dejstvo konvencija MOR-a na inte rno zakonodavstvo U odnosu prema: . To je dopunsko meĊunarodno zakonodavstvo.entitetskih zakona i drugih propisa. To proistiĉe iz Povelje UN-a. 7. Najstariji su segment meĊunarodne regulative u oblasti radnih i socijalnih odnosa. Najĉešće se donose kao dopune konvencijama. a u sluĉaju kolizije odluĉuje Ustavni sud BiH.sudija je stvaralac prava 18 WWW. Predstavlja supsidijarni (dopunski) izvor radnog prava.BH-PRAVNICI. A u sluĉaju: . 7. propisi ne smiju biti u suprotnosti sa odredbama konvencija. .COM . primat će imati meĊunarodna konvencija kao zakon pojaĉanog djelovanja u poreĊenju sa drugim domaćim zakonima.sudska praksa nije izvor prava. Sudska praksa kao izvor radnog prava Evropsko – kontinentalni sistem: . opća saglasnost – moralno ispravno pravilo. Nedostatak im je parcijalna metoda. a pravilo lex posterior derogat legi priori se ovdje suspendira. . Anglo – saksonski sistem: . Taj primat se proteţe i na buduće zakone.2. 7. Naroĉitu vaţnost ima u poĉetku razvoja radnog prava. Tri su uslova za to: dugotrajna primjena. Nastaje u momentu kada drţava sankcioniše neizvršavanje tih pravila. povlaĉe samo moralnu obavezu za drţave – ĉlanice da preduzimaju zakonodavne i druge mjere na sprovoĊenju konvencija.zakonima i drugim propisima u BiH – konvencija ima snagu zakona na nivou BiH. pa i ona znaĉajna za radnike. Imaju karakter savjeta. UreĊuje osnovna prava ĉovjeka.odnosi se samo na primjenu i ima uĉinak samo na strane u sporu. Obiĉajno pravo Predstavljaju norme i obiĉaji koji su nedrţavnog karaktera i nastaju spontano.3.

individualni radni odnos ima posljedice samo za pojedinaĉnog radnika.COM . OPĆI OSVRT NA KOLEKTIVNO RADNO PRAVO Kolektivno radno pravo je najbogatiji i najorginalniji dio radnog prava. ostvarivanje i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (poslodavci i predstavnici radnika). 3. Ono obuhvata pravne norme koje regulišu kolektivne radne odnose. 3. nadleţni organi koje su vlasnici kapitala ovlastili. vlasnici kapitala – jedan ili više poslodavaca. udruţenja poslodavaca. 2. profesionalno udruţenje radnika (sindikat). Ovo pravo spada u grupu mlaĊih radnih prava i u treću generaciju ljudskih prava i sloboda (ekonomsko – socijalna i kulturna prava i slobode). Sastavni dijelovi kolektivnog radnog prava su: 1. I jedni i drugi odnosi su odnosi predstavnika kapitala i predstavnika rad. 19 WWW.uspostavljaju se izmeĊu legitimiranih subjekata. SLOBODA UDRUŢIVANJA – pravo na osnivanje i organiziranje udruţenja radnika i poslodavaca.ugovor o radu im je pravni osnov. 2. . 5. s ciljem ostvarivanja kolektivnih prava i interesa na radu.odnosi izmeĊu pojedinaĉnog poslodavca i pojedinaĉnog radnika.predstavnika rada je radnika kao pojedinac. društvo ili drţava – organi koji vrše ili sprovode politiku u oblasti rada. nastali na osnovu ugovora o radu. Kolektivno radno pravo se pojavilo kao rezultat kombinacije elemenata saradnje i konflikata izmeĊu subjekata kolektivnog radnog odnosa.strane odnosa obavezno imaju suprotne interese. PRAVO NA RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH SPOROVA. kolektivno tijelo radnika. Individualni radni odnosi . . Kolektivno radno pravo izuĉava / ureĊuje kategorije i institucije radnog prava koje utemeljuju sticanje.kolektivni radni odnosi imaju za posljedice opći okvir za ostvarivanje prava i obaveza radnika jedne cjeline. 4. (izraţeno nakon II svjetskog rata). PRAVO NA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE I KOLEKTIVNO UGOVARANJE. te je normativiziran kompromis 3 vrste subjekata: 1.BH-PRAVNICI. . grupacije ili sindikata. PRAVO NA ŠTRAJK. . obiĉno reprezentativnih predstavnika radnika i poslodavaca.COM KOLEKTIVNO RADNO PRAVO 1.radi se o manifestaciji odnosa koji su od interesa za kolektivitet (grupe radnika ili jedno ili više udruţenja poslodavaca). PRAVO NA PARTICIPACIJU – upravljanje i uĉešće u upravljanju u odreĊenoj radnoj sredini. u vezi sa radom i povodom rada.BH-PRAVNICI. na osnovu akata koji su rezultata sporazuma. Kolektivni radni odnosi .WWW. radnici – kolektivni organ ili drugo tijelo zaposlenih. . Dozvoljeno je krajem XIX i poĉetkom XX st.predstavnici rada su: kolektivitet radnika. sindikat ili drugo udruţenje radnika. . .

obaveze i odgovornosti na radu i u vezi sa radom. biće odreĊene nacionalnim zakonodavstvom.Konvencija o predstavnicima radnika i preporuka. 4. 3. 1971. sloboda udruţivanja. 87 i 98. a javne vlasti se moraju uzdrţavati od ograniĉenja ovog prava ili ometanja zakonskog izvršenja. 2. ĉlanovi organizacija i same organizacije moraju poštovati zakonitost.. Instrumenti MOR-a koji se odnose na sindikalna prava i slobode: .COM 6.. zaštita radnika od diskriminatorskog djelovanja.Konvencija o slobodi udruţivanja i zaštite prava na organiziranje. .. 20 WWW. odredbe Konvencije se ne odnose na poloţaj drţavnih funkcionera i ne smiju se tumaĉiti na njihovu štetu. 1948. 5. Ograniĉenja i restrikcije moraju biti strogo definisane i ograniĉene. 2. da uspostavljaju organizacije po svom izboru. 3. 2. 98 o primjeni principa prava organiziranja i kolektivnih pregovora: 1. Konvencija br. Osnovi ovog mehanizma sadrţani su u Konvenciji br. svaka ĉlanica MOR-a mora obezbijediti slobodno vršenje sindikalnih prava. 5. jednakost u mogućnostima i tretmanu. uz uslov pridrţavanja statuta organizacije.COM . Ostvarivanje slobode udruživanja obuhvata prava radnika i poslodavaca: 1.Konvencija o odnosima rada i preporuka. . mjere u kojima bi se predviĊene garancije primijenile na vojsku ili policiju. zaštita organizacija od direktnih ili posrednih uplitanja drugih. da se pridružuju organizacijama na temelju uslova koje one uspostave svojim aktima. PRAVO UĈEŠĆA U POSTUPKU DONOŠENJA AUTONOMNIH OPĆIH AKATA – kojima se ureĊuju prava.WWW. 1978. . organizacije ne mogu biti raspuštene ili njihove djelatnosti obustavljene administrativnim putem.BH-PRAVNICI. da ostvaruju prava bez prethodnog odobrenja. 1975. 1949. Sloboda udruživanja – sindikalna prava i slobode Ova sloboda je prva u okviru osnovnih ljudskih prava na radu i povodom rada. 3.Konvencija o pravima na organiziranje i kolektivno pregovaranje.. pravo osnivanja i pristupanja organizacijama po svom izboru. trebaju se formirati organi u organizacijama za obezbjeĊenje poštivanja prava organiziranja.Konvencija o organizirnju seoskih radnika i preporuka. MOR je uspostavio poseban mehanizam za nadziranje primjene i izvršenje slobode udruţivanja. zabrana prinudnog rada. ali im se zakonom ne mogu povrijediti garancije predviĊene Konvencijom. bez prethodnog odobrenja. 4. . pravo organizacija da donose svoje statute i administrativna pravila i organizuju svoju upravu. 87 o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih prava utemeljuje sljedeće principe: 1. Konvencija br.BH-PRAVNICI.

te na raznim teritorijalnim nivoima.BH-PRAVNICI. Uloga mu je najznaĉajnija kod ostvarivanja prava na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora. Austrija (tipografski radnici – 1864. Sindikat BiH. Sloboda udruživanja u pozitivnom zakonodavstvu BiH Prije izbijanja rata i agresije na BiH postojao je Sindikat BiH. grupaciji. U pravilu se organizovanje sindikata vrši prema djelatnostima i profesijama. U nekim zakonodavstvima se donose pravila koja sindikatu daju iskljuĉivo pravo u zaljuĉivanju kolektivnih ugovora. samostalni sindikati djelatnosti (jedno preduzeće ili organ na nivou entiteta ili drţave) 21 WWW. Kao samostalni sindikati javljaju se: 1.godine preduzima niz mjera za oţivljavanje sindikalne aktivnosti. Francuska (postolarski radnici – 1867.WWW. kao sindikalna centrala BiH. koji je ĉlan Sindikata BiH.obavezi naknadnog pristupanja sindikatu. koje se završavaju odrţavanjem Prvog poslijeratnog Kongresa Saveza samostalnih sindikata BiH 1997. Pravo na uspostavljanje i pristupanje organizacijama po svome izboru Svi radnici i poslodavci imaju pravo udruţivanja u sindikat/organizaciju poslodavaca. organa i institucija iste ili srodnih grana na nivou entiteta ili drţave BiH) 2.1. sindikati grane (djeluju u više preduzeća. Pojava sindikata veţe se za drugu polovinu XIX vijeka: Engleska (mehaniĉari – 1851.ĉlanstvu u sindikatu i .). zanatstvo i dr. djelatnosti (industrija. PredviĊeno je da su ĉlanovi Sindikata: svi zaposleni.). Sindikat je udruţenje (organizacija) koje se osniva u cilju ostvarivanja i zaštite ekonomskosocijalnih interesa svojih ĉlanova u odreĊenoj radnoj sredini – kod poslodavca ili u grani. Nakon izbijanja rata se organizuje za djelovanje u ratnim uslovima. Sindikat BiH već krajem 1995. Stvaranje radniĉkih sindikata u BiH veţe se za poĉetak XX vijeka. negativna sloboda udruţivanja.COM 1. negativna klauzula. trgovina. donosi svoj statut i utvrĊuje principe svog organizovanja.2.1.godine. odnosno udruţenja poslodavaca. u skladu sa ustavnim normama i konvencijama MOR-a. 1. Tako poseban znaĉaj imaju pravila. pa je nastao Glavni radniĉki savjet. kao savez samostalnih granskih sindikata i samostalnih sindikata po djelatnostima. po strukama.).). penzioneri i lica koja traţe posao. kojom se garantuje svakom radniku ili poslodavcu pravo da ne mora biti ĉlan bilo kojeg sindikata.). Slobodno opredjeljenje za organiziranje i pristup sindikatu U cilju zaštite ove slobode u nekim zakonodavstvima se predviĊa tzv. 1.BH-PRAVNICI. pri organizaciji štrajkova (kolektivna i industrijska akcija) onda kada mirnim putem nije moguće riješiti predmet spora. Njemaĉka (radnici duhana – 1866. te da pristupe tim organizacijama u skladu s njihovim pravilima. Nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma za BiH.1.1. pod uslovom da se slobodno uĉlane u odgovarajući samostalni sindikat grane i djelatnosti. Sindikat je nezamjenljiv faktor u osiguranju ekonomske i socijalne sigurnosti i boljih uslova rada radnika. odnosno klauzule o: .COM .1.

.ugovora (primjenjuju se samo za regulisanje uslova rada.ugovaranje razvijano je samo na austrijskom pravnom podruĉju. Kolektivni ugovori 1.BH-PRAVNICI. u teoriji i zakonodavstvima se kolektivni ugovori definišu kao pis meni s porazumi zakljuĉeni izmeĊu sindikata. pravo osnivanja sindikata ili udruţenja poslodavaca bez ikakvog prethod nog odobrenja. 1. Italiji. pravo na nediskriminaciju (stavljanje u nepovoljniji poloţaj) zbog ĉlanstva ili neĉlanstva u sindikatu/udruţenju poslodavaca. radnom vremenu i ostalim uslovima rada). u skladu s anjihovim pravilima.ug. odnosno djelatnostima. Oni su optimalan i prikladan pravni oblik za regulisanje uslova rada i zapošljavanja.rata).2. kantona ili regija. 3. Njemaĉkoj. Prvi kol.1. Austriji. pravo na zaštitu sindikata/udruţenja poslodavaca od uzajamnog miješanja u uspostavljanje.ugovori javljaju tek od 1922. pozitivno radno zakonodavstvo BiH naznaĉava: 1. kolektivni ugovori dobijaju status izvora radnog prava. Relativno su novijeg porijekla (druga polovina XIX stoljeća). 4. dolazi do priznavanja kolektivnih ugovora i od strane drţava (u periodu poslije I svj.2. zadrţavanje teritorijalnog principa organizovanja: predviĊeni su teritorijalni oblici Sindikata BiH. od 1946. kol.ugovaranje i zakljuĉuju se kol. pravo zaposlenih/poslodavaca da po svom slobodnom izboru organiziraju (formiraju) sindikat/udruţenje poslodavaca i da po svom izboru pristupe ovim organizacijama.ugovori po granama.COM . 5. a tek poĉetkom 90-ih godina XX vijeka dolazi do izraţaja kol. 1. Glavni odbor. tj. grupe poslofavaca. 6. sloboda radnika.2.WWW. zaštita od antisindikalne diskriminacije. Nastali su kao rezultat borbe radniĉkih sindikata protiv samovoljnog odreĊivanja uslova rada i visine nadnica od strane privatnog poslodavca. zakljuĉuju se u Engleskoj (zatim u Francuskoj.god. prava i obaveza radnika kod privatnih poslodavaca). Organi Sindikata BiH su Kongres. 2. a u staroj Jug. odnosno zainteresiranih radnika i poslodavaca.2. odnosno poslodavaca u odluĉivanju o pristupu ili istupanju iz sindikata/udruţenja poslodavaca. Kontrolni odbor i Statutarna komisija. Pojava i razvoj kolektivnog ugovaranja To su sui generis izvori radnog prava. pravo na neometano obavljanje zakonite djelatnosti sindikata/ud ruţenja poslodavaca. sa konaĉnim ciljem uspostavljanja socijalnog mira. Unošenjem odredbi o kolektivnim ugovorima u zakonodavstva zemalja. funkcioniranje i upravljanje sindikatom/udruţenjem poslodavaca..godine. garantiranje vršenja prava na slobodno udruţivanje u skladu sa odgovarajućim heteronomnim i autonomnim propisima. izmeĊu radnika i poslodavaca (o visini nadnice.COM 3. za podruĉje jedne ili više općina.BH-PRAVNICI. se kol. Pojam i obilježja kolektivnih ugovora U skladu sa preporukom MOR-a iz 1951. Na teritoriji Jug. odnosno njihovih 22 WWW.) Poslije priznavanja kolektivnih ugovora od strane jurisprudencije (sudske prakse i pravne nauke). se zanemaruje primjena kol. Predsjedništvo. Osnovni principi ostvarivanja slobode udruţivanja i radnika i poslodavaca.

ugovaranje moţe steći više sindikata.COM organizacija.3. kao i sva druga pitanja od zajedniĉkog interesa. Stranama kol. 23 WWW.ugovora – po meĊunarodnim standardima je definisan široko i veţe se za ureĊivanje uslova rada i zapošljavanja. grupa poslod. a adekvatan je u uslovima izrazitok sindikalnog pluralizma – mnoge drţave. predmet kol. Pravo na kol. procedure za izbjegavanje i rješavanje sporova. zakljuĉe individualni ugovor o radu.BH-PRAVNICI.ugovora. Sindikat ima pravo da traţi naknadu štete od poslodavca koji primi na rad nekog radnika pod loš ijim uslovima od onih predviĊenih u kolektivnom ugovoru. dok se kolektivnim ugovorom odreĊuje (na opći naĉin i bezliĉno) sadrţina radnog odnosa.ugovor ne stvara konkretne obaveze i prava izmeĊu radnika i poslodavca. U uţem smislu to su pismeni sporazumi sindikalne organizacije i poslodavca o uslovima rada. Obaveze će nastati izmeĊu svakog pojedinog radnika i poslodavca kada oni. a ne više sindikata stiĉe pravo na kol. grupa poslodavaca ili udruţenje poslodavaca (i u BiH) 2. Kol. nego djeluje kao opći akt na osnovu kojeg se zakljuĉuje individualni ugovor o radu. ili organizacije poslodavaca a) strana radnika: najĉešći subjekt je sindikat. BiH – na strani radnika javljaju se: a) sindikat (sa najvećim brojem ĉlanova) ili više sindikata i b) vijeće zaposlenika b) poslodavaĉka strana: poslodavac (sam).ugovaranje i pregovaranje (SAD i Kanada).ugovora se priznaje pravo na tuţbu zbog njegove povrede. individualni. Osnovna razlika ugovora o radu i kolektivnog ugovora sastoji se u tome što individualni ugovor o radu. Grupni ugovor zadrţava pravnu prirodu individualnog ug. u okviru uslova kolektivnog ugovora. pod kojima se zakljuĉuju individualni ugovori o radu. stvara neposredan.BH-PRAVNICI. sindikat moţe biti: reprezentativni sindikat Ovaj model polazi od kriterija brojnosti ĉlanova i autonomije u odnosu na poslodavce. o radu. konkretni radni odnos izmeĊu pojedinog radnika i poslodavca. kao pravni osnov. subjekti kojima se garantuje pravo na kolektivno pregovaranje i zakljuĉivanje kol. zakona i rješenja). predmet kolektivnog pregovaranja 1.ugovora i individualnih ugovora o radu Odnos izmeĊu kolektivnog ugovora i individualnog ugovora sliĉan je odnosu izmešu općeg i pojedinaĉnog pravnog akta (npr. ugovorne strane 2. kojima se ureĊuju uslovi rada i zapošljavanja. tj.2. prava i obaveze ugovornih strana i pitanja od zajedniĉkog interesa za ugovone strane. neovisno od konkretnog ugovora o radu.COM . rjeĊe grupa zaposlenih Zavisno od modela u drţavi. ugovorne strane: s jedne strane – sindikalne organizacije ili druge radniĉke organizacije s druge strane – poslodavac. Odnos izmeĊu kol. 1.WWW. Kolektivni ugovor se ne primjenjuje direktno (neposredno). i razvijene i zemlje u tranziciji. većinski sindikat Bazira se na tome da samo jedan. 2 su obiljeţja kolektivnog ugovora: 1. odnosno kada uspostave radni odnos.

ugovorima moţe brţe i elastiĉnije intervenisati na podruĉju radnih odnosa.4. Ovim varijantama ugovorne teorije se ne moţe objasniti pravna priroda kol.ugovor jedna konvencija – sporazum u kojem postoji uĉešće volja i njihova saglasnost.ugovori su instituti graĊanskog (obligacionog) prava.ugovora nalaze i normativni (u dijelu ugovora u kojem se nalaze uslovi pod kojima treba zakljuĉivati individualne ug. pravni i politiĉki. ĉime se znaĉajno utiĉe na stalnost i predvidljivost ekonomskih parametara. zakon ĉije se odredbe moraju poštovati. o punomoćstvu (zastupanje). Ova teorija se uglanom prihvata kao najrealnija. 4.COM . su dobili politiĉko znaĉenje prvenstveno kao instrumenti za pravednije regulisanje odnosa izmeĊu rada i kapitala u sferi zavisnog rada. tj. Ova teorija prirodu kol.WWW.ugovora kao pravnog sredstva za regulisanje radnih odnosa tipiĉno je obiljeţje socijalne trţišne privrede. obezbjeĊenje radnog mira. Ova th. b) ugovora u korist trećih lica. 1. osiguranje socijalnog mira 3. 2. posmatra kol. 3. zaštita posloprimaca (radnika) 2. sa naznakom da je kol.ugovora: sporazumijevanje o najniţoj cijeni.5.ugovori su ugovori u pravnom smislu rijeĉi.ug je: socijalni.BH-PRAVNICI. statusna – vanugovorna teorija. ekonomski. posebno industrijske proizvodnje.2. Korištenje kol.ugovora: 1. 1.2. kol.BH-PRAVNICI.ugovora. o radu) i ugovorni elementi (proistiĉu iz ĉinjenice postojanja 2 ugovorne strane). Postoje 3 funkcije kol. c) koncepcijom bezimenog ugovora – ugovora posebne vrste.ugovora objašnjava putem: a) ug. mješovita teorija ili teorija dupliciteta. Znaĉaj i funkcije kolektivnog ugovaranja Znaĉaj kol. tj. zasnovani na principu slobode ugovaranja.ug.COM 1. nego što je to sluĉaj sa zakonima ĉije donošenje podlijeţe sloţenoj tehnici i proceduri. 3. odnosno ujednaĉavanju uslova privreĊivanja. 24 WWW. 1. 2. Socijalni znaĉaj se ogleda u tome što se kol. 3. grane ili profesije. Pravni znaĉaj postoji u smislu da se kol.ugovorima doprinosi izjednaĉavanju reţima rada za sve radnike odreĊene djelatnosti. To je normativni akt kojim se propisuju opća praviola o uslovima rada. Mješovita teorija ublaţava krajnosti dvije prethodne teorije sa stavom da se u strukturi kol. ugovorna teorija. 2.ugovor kao normativni i ugovorni akt. Kol. Ekonomski znaĉaj je vezan za centralni predmet kol. Na normalno odvijanje ekonomike.teoriji kol. Pravna priroda kolektivnih ugovora Postoje tri grupa shvatanja – tri teorije o pravnoj prirodi kolektivnog ugovora: 1. Statusna teorija negira ugovorna obiljeţja ugovora o radu. Po ug.

Subjekti zakljuĉivanja kol. 2.ug za teritoriju RS kol. Formalnost kol.ugovora.ugovori se pojavljuju kao najznaĉajniji metod regulisanja (bez upliva drţave) uslova rada i zapošljavanja. U doktrini je izraţen model ugovaranja od dna prema vrhu. o obimu i naĉinu ostvarivanja prava i obaveza utvrĊenih zakonom. profesije.ug se zakljuĉuje na neodreĊeno ili odreĊeno vrijeme. 25 WWW. o drugim pravima koja su od interesa za radnike i poslodavce. sve do zakljuĉivanja novog kol. U odnosu na predmet i sadrţaj kol.BH-PRAVNICI. 3.ugovora: nacionalni nivo. Zakljuĉivanje ovih ugovora je fakultativno.ugovor za odreĊenu grupaciju ili granu djelatnosti kol. Kolektivni ugovori u zakonodavstvu BiH Prvo su bili marginalizirani. RS – 3 1. Zakoni o radu u BiH su u skladu sa konvencijama MOR-a prihvatili slobodu kolektivnog pregovaranja.COM 1.ugovora pojaĉana je sa još 2 obaveze: registracija kod organa nadleţnog za rad i objavljivanje u odgovarajućim sluţbenim novinama. Kol. za podruĉje jednog ili više kantona – ţupanija 3. kol. vrste kol. 1.WWW. Vrste kolektivnih ugovora Vrste kolektivnih ugovora su u meĊusobnoj zavisnosti od polja njihove primje ne.COM . o naĉinu i postupku rješvanja meĊusobnih sporova. 2. a ono se moţe posmatrati s profesionalnog (personalnog) i teritorijalnog aspekta. U našem zakonodavstvu polje primjene kol.7. Kol. lokalni nivo.2. za odreĊenu djelatnost 4.ugovor moţe zakljuĉiti se moţe zakljuĉiti: 1. nivo industrijske grane. pa su u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH stavljeni u prvi plan.ug vaţi i nakon isteka predviĊenog vremenskog perioda.2. pogotovo pregovaranja. Kol. preduzeća.ugovora u našem zakonoavstvu su: na strani poslodavca – sam poslodavac ili udruţenje poslodavaca. tako i u BiH kao zemlji u tranziciji. ali su moguće teškoće u odreĊivanju subjekata.ugovora u personalnom smislu obuhvata sva lica u radnom odnosu. U teritorijalnom smislu postoji velika raznolikost u vrstama i poljima primjene kol.6. 3.ug za jednog ili više poslodavaca. U FBiH se kol.ugovora: opći kol.BH-PRAVNICI. kolektivnim ugovorom se ne mogu utvrditi manja prava od prava utvrĊenih u zakonima o radu. dogovaranja i ugovaranja. obavezno u pisanoj formi. U skladu sa naĉelom in favorem laboratoris. za teritoriju FBiH 2.ugovori u radnom zakonodavstvu BiH sadrţe 3 grupe odredbi: 1. a na strani zaposlenika – sindikat. za jedno ili više pravnih lica.

Participacija zaposlenih u odluĉivanju i upravljanju kod poslodavca 1. Oblici participacije radnika.2.3. Primjenjuje se u SAD (planovi koji su surogat kolektivnim ugovorima). autonomnim općima aktima poslodavaca. Na taj naĉin participacija postaje integralni dio industrijskih odnosa jedne zemlje. zatim postoji pojava ''kruţoka kontrole kvaliteta'' 70. U participativnom modelu odluĉivanja podiţe se kvalitet odluka. nadzornim odborima) i uspostavljanje inokosnog radniĉkog 26 WWW. 2.WWW. 3.). institucionalni oblici neinstitucionalni oblici. Drugi reţim participacije je kolektivno ugovaranje. 1. s posebnim osvrtom na model participacije u SR Nje maĉkoj Podjela participacije: 1.3. odluĉivanja.1. personalnim.radniĉki savjeti i radniĉki komiteti).ih (zaĉeta u Japanu). Participacija se u tranziciji moţe javiti i kao mogućnost privlaĉenja kapitala i izgradnje pravne i institucionalne infrastrukture. 1. Zakonsko ureĊenje participacije je najĉešći reţim ureĊivanja.BH-PRAVNICI. U širem smislu taj pojam obuhvata svaki oblik uĉešća radnika. što nema autokrativni i hijerarhijski sistem odluĉivanja. Savjetima se daje mogućnost da budu informisani i konsultovani u osnovnim upravljaĉkim odlukama.u upravnim odborima.3. Termin participacija ima uslovno opće znaĉenje za sve oblike sudjelovanja razliĉitih profesionalnih i radnostatusnih kategorija zaposlenih pri odluĉivanju u upravljanju socijalnim. ekonomskim i drugim poslovima date radne sredine. što bitno ne ograniĉava ovlaštenja poslodavaca. predstavljanje radnika u organima upravljanja (npr.3. bez obzira na to o kojem se nivou odluĉivanja radi. a postoji i pojava zajedniĉkog konsultovanja poslodavca i radnika.COM . U uţem smislu se odnosi na institucionalizirane oblike uĉešća zaposlenih i njihovih predstavnika u procesu upravljanja tj.3. primijenjeno prvo u Švedskoj (Kolektivni ugovor o savjetima zaposlenih 1846. Participacija nema smisla ako je ne prati kompetentnost u znanju i iskustvu. ne zavisi od snage sindikata i naravi radne snage. 2. a zatim i u Danskoj godinu kasnije. Pravni re žim participacije Reţimi participacije se regulišu: 1. 1. kolektivnim ugovorima 3.BH-PRAVNICI. Institucionalni oblici participacije se veţu za: kolegijalne organe zaposlenih (npr. zakonskim putem 2. odnosno zaposlenih i njihovih predstavnika u odluĉivanju unutar odgovarajućeg procesa u datoj radnoj sredini. Treći reţim veţe se za autonomne akte i druge akte poslodavaca. U svakom od reţima postoje raznovrsni oblici uĉešća radnika u upravljanju u datoj sredini.COM 1. Opći osvrt Pojam participacije se moţe posmatrati u širem i u uţem smislu. Smanjuje se mogućnost poslodavaca da slabe sindikat. 1. jer se iskorištavaju mnogobrojna manja iskustva kojima svi raspolaţu.

ali ne moraju. te odluke (podatke o namjeravanoj odluci) dostavi vijeću zaposlenika radi njihovog izjašnjavanja. odnosno prihvaćen je institucionalni oblik uĉešća zaposlenika u upravljanju kod poslodavca pod nazivom vijeće zaposlenika. U vezi sa suodluĉivanjem u javnim sluţbama postoje drugi uzusi.COM organa. bez obzira na njihovo ĉlanstvo u sindikatu. Participacija zaposlenika u radnom zakonodavstvu BiH Regulativa u BiH je uveliko odreĊene Konvencijom br. 2. Savjet ima pravo na suodluĉivanje ili uĉešće u odluĉivanju kada se radi o: a) socijalnim pitanjima b) promjenama u vezi sa radnim mjestom c) struĉnom obrazovanju d) raznim pojedinaĉnim pitanjima. odnosno savjet radnika. Procedura se ureĊuje posebnim zakonom. premještaj. Obaveze poslodavca prema institucionalnim oblicima participacije (vijeću zaposlenika/savjetu radnika): .). Radnici uĉestvuju u izboru direktora rada (kadrovskog direktora). Ova institucija je predviĊena i u SR Njemaĉkoj. Javljaju se kao surogati radnom savjetu pod raznim imenima (''kompanijski sindikati''.obaveza konsultovanja/savjetovanja . Pravo na suodluĉivanje je relativno usko i veţe se za: obavezu poslodavca da prethodno pribavi saglasnost vijeća zaposlenika u sluĉaju otkaza ugovora o radu odreĊenim kategorijama zaposlenika i to: 27 WWW.). Primjer ovog modela je njemaĉki model predviĊen Zakonom o ureĊšivanju preduzeća iz 1972. Ovog direktora bira nadzorni odbor. obrazovanje autonomnih grupa i kruţoka za kontrolu kvaliteta i proizvoda.3.BH-PRAVNICI.obaveza obavještavanja/informiranja .. To mogu biti i informisanje radnika.4. ''sheme radniĉkog predstavljanja''. Zakonima o radu u BiH je prihvaćeno zakonsko ureĊivanje participacije. Zakoni o radu su utemeljili fakultativno uspostavljanje ovih institucionalnih oblika – zaposlenici ih mogu izabrati.COM .. odnosno direktora rada. Neinstitucionalni oblici participacije su oni oblici koji nisu predviĊeni u radnom ili trgovaĉkom zakonodavstvu. već se odredbe o njima eventualno nalaze u općim aktima autonomnog prava. Obave za kons ultovanja (savjetovanja) – obaveza poslodavca da prije donošenja odluka znaĉajnih za prava i interese zaposlenika (donošenje pravilnika o radu. 1. U njemaĉkoj su suodluĉivanje i uĉešće u odluĉivanju oslonjeni na naĉela saradnje (4 naĉela).WWW. plan godišnjeg odmora itd. Institucija direktora kao inokosnog organa je poseban institucionalni oblik participacije kod rukovoĊenja preduzećem..obaveza suodluĉivanja/pribavljanja prethodne saglasnosti. 135 MOR-a. masovno otpuštanje. To pravo nemaju svi zaposlenici.. nego oni koji rade kod poslodavaca koji u radnom odnosu imaju najmanje 15 zaposlenika. ali uz podršku radniĉkih predstavnika koji su ĉlanovi NO. Obave za informiranja je od izuzetnr vaţnosti za rad vijeća zaposlenika/savjeta radnika. mada su savjeti i sindikat u praksi povezani u smislu ĉlanova. institucionalno su ovi savjeti su odvojeni od sindikata jer predstavljaju sve radnike.BH-PRAVNICI. otkaz.

COM . Neophodno je: . obraĊuje. Socijalni dijalog u BiH Ustav MOR-a nalaţe svojim tijelima da pruţaju savjete u procesu izgradnje i razvijanja radnog zakonodavstva u drţavama ĉlanicama. Osnovna karakteristika ovog vijeća je tripartizam – sastavljeno je od predstavnika vlade.potpuno priznanje slobode udruţivanja. i to najĉešće kao tripartitno dogovaranje (konsultacije) i tripartitno pregovaranje (postizanje odreĊenog sporazuma).COM ĉlanu vijeća zaposlenika zaposlenika kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost nastanka invalidnosti . Socijalno vijeće moţe se formirati na nivou FBiH i RS. posebno na planu tripartizma i socijalnog dijaloga. zaposlenici starijij od 50 godina prethodna saglasnost traţi se i kada poslodavac prikuplja. sindikata i poslodavaca.trţišno orijentisanam ali i meĊunarodno otvorena ekonomija. koristi i dostavlja podatke trećim licima o zaposlenicima. preciznije: ostvarivanja i usklaĊivanja interesa zaposlenika i poslodavaca. tj. Tako se zakonskim rješenjima naznaĉava da se.politiĉka i socijalna demokratija .4. ali su od velikog indirektnog uticaja. a zakon RS je bio odreĊeniji u pogledu prihvatanja socijalnog dijaloga i tripartizma. moţe formirati ekonomsko-socijalno vijeće. U pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH kao oblik socijalnog dijaloga. 28 WWW.zaposleniku starijem od 55 godina. s osnovnom svrhom da se: a) organizacije poslodavaca i radnika ukljuĉe u donošenje i primjenu zakonodavstva koje se odnosi na ekonomska i socijalna pitanja b) da se organizacije poslodavaca i radnika ukljuĉe u donošenje i primjenu svih aspekata ekonomske i socijalne politike.BH-PRAVNICI. 1.3. postojanje efikasnog zakonodavstva kojim se osigurava sloboda udruţivanja .BH-PRAVNICI. u cilju sotvarivanja i usklaĊivanja ekonomske i socijalne politike.WWW. kao i podsticanja zakljuĉivanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog usklaĊivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike. institucionalno je uveden ekonomsko-socijalni savjet. koji uobiĉajeno ne potpadaju pod radno zakonodavstvo. Socijalni dijalog se pojavljuje kroz razliĉite oblike tripartitne saradnje.1.

na temelju ovlaštenja koja proizlaze iz primarnih izvora prava. uzajamno priznavanje i izvršavanje sudskih i arbitraţnih odluka). To su: osnivački ugovori (pitanja pravnog poloţaja osnovanih evr. pravnu drţavu. konvencije između država članica (dvostruko oporezivanje. E. 1. 1. prije svega provedba ciljeva politiĉke.stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju.WWW. Drugo. saradnji. Pravni izvori pravnog poretka EU . u korelaciji sa procesima saradnje i integracije zapoĉetim 1951. kao geografski pojam sadrţi najmanje tri znaĉenja.r.1. moţe se sintetizirati jezgro evr. a E. Pojam evropsko radno pravo moţe imati razliĉita znaĉenja. To su tzv.godine. Prvo.sposobnost preuzimanja obaveza koje proizlaze iz ĉlanstva. poštovanje ljudskih prava i prava manjina .sposobnost privrednih subjekata da izdrţe trţišni pritisak na jedinstvenom trţištu . Svaka drţava koja ţeli postati ĉlanica EU mora ispuniti odreĊene uslove.BH-PRAVNICI. meĊunarodni trgovinski sporazumi).p. bi bilo poseban dio pravnog organa koji stvaraju organi EU (pravo EZ. smjernice i odluke kao obavezujući i preporuke i mišljenja kao neobavezujući akti.drţave su meĊusobno povezane višestranim ugovorma iz oblasti radnih i socijalnih odnosa. 29 WWW. kako bi po svom prikljuĉivanju mogla funkcionisati u okviru njenog sistema utvrĊenih pravila. posebno u ovisnosti od nacionalnog zakonodavstva.godine.buduće drţave ĉlanice.r. kao i odnosa koje uspostavlja EU zakljuĉivanjem sporazuma sa trećim drţavama i meĊunarodnim organizacijama. u potpunosti usvojiti i provesti pravo EU. Primarni izvori su izvori koje stvaraju drţave ĉlanice prilikom ureĊivanja meĊusobnih odnosa. ''evropski zakoni'': uredbe.p. iz meĊunarodnopravne perspektive. Ti uslovi odnose se na: . tj. pravo EU ili Evr. Sekundarni izvori su pravila ili zakonodavstvo koje stvaraju organi Unije: Savjet. POJAM EVROPSKOG PRAVA Evropsko pravo ima veliki znaĉaj za drţave-neĉlanice.kulture u oblasti radnih odnosa. komunitarno pravo.COM . Komisija. buduće ĉlanice moraju u potpunosti uskladiti svoje zakonodavstvo. sporazumi između evropskih zajednica i trećih država i međunarodnih organizacija (o pridruţivanju.pravne tradicije i evr. Treće. EU je stvorila pravnopolitiĉki okvir za zaokret od ekonomske ka politiĉkoj i drţavnoj zajednici. bilo bi posebno meĊunarodno radno pravo sa radnopravnim obiljeţjima. s uporednopravnog aspekta. 2.COM EVROPSKO RADNO PRAVO 1. Usvajanjem i potpisivanjem Ustava za Evropu 2004.p. tj.p.postojanje djelotvornog trţišnog naĉina privreĊivanja .r. ekonomske i monetarne unije.zajednica prema drţavama ĉlanicama i drugim meĊunarodnim organizacijama). u pojmu E.pravo). E. u središtu bi bila EU.BH-PRAVNICI.Oblici djelovanja evropskih organa Postoje: primarni i sekundarni izvori evropskog prava. Komunitarno pravo je skup prava i obaveza koje sve drţave ĉlanice obavezuje i povezuje unutar EU. a evr.r. Uz sve ovo.

1. nacionalna radna zakonodavstva ostaju prioritetni izvori prava i obaveza zaposlenika na radu i povodom rada. kvalifikovanom većinom donositi akte sekundarnog prava.WWW. Danas. Dugo vremena je u ovoj oblasti postojala samo obaveza saradnje drţava. koji utiĉu na ostvarivanje i funkcionisanje zajedniĉkog trţišta . evropski zakonodavac moţe odreĊenim ograniĉenjima. u središtu aktuelnog evropskog radnog prava nalazi se Sporazum o socijalnoj politici. kroz Savjet. Uporište za donošenje odgovarajućih evropskih normi u podruĉju radnog prava proizlazi iz 3 odredbe Ugovora o EZ: . Ova odredba je generalna klauzula za popunjavanje pravnih praznina i omeĊava supsidijarni izvor kompetencija EZ. institucije (organi) Unije. i u ovom aktu naznaĉeno je da nastojanja i zahtjevi za utemeljenjem osnovnih socijalnih prava zaposlenika obavezuju u prvoj liniji drţave ĉlanice. Institucionalni okvir za stvaranje Evropskog radnog prava u okviru pravnog poretka EU Radno pravo u okviru komunitarnog prava ulazi i razmatra se s pozicija socijalnog prava i socijalne politike. ali smao u okviru ''principa supsidijariteta'' i ''principa srazmje rnosti''. propise iz oblasti Evropskog prava donose po sljedeĊim principima: a) princip ograniĉenog mandata – djelovanje iskljuĉivo u okviru ovlaštenja i ciljeva odreĊenih ugovorom b) princip supsidijariteta – reguliranje samo podruĉja koja se ne mogu riješiti na nacionalnom nivou ili se mogu bolje realizovati na nivou EU c) princip srazmje rnosti – ''vaganje'' prednosti i nedostataka primjene odreĊenih mjera 1. Uslovi pod kojima EU smije donositi propise iz oblasti Evropskog prava U cilju osiguranja koherentnosti i kontinuiteta svih mjera kojima se osigurava postizanje ciljeva EU. Sporazum je potpisalo 14 drţava ĉlanica EU i Velika Britanija.prema odredbi ĉlana 118A.prema odredbi ĉlana 100A Savjet moţe donositi smjernice za usklaţivanje propisa sadrţanim u zakonskim i upravnim aktima drţava ĉlanica.BH-PRAVNICI. u vezi sa radom i povodom rada. ukoliko samim ugovorom nisu predviĊena potrebna ovlaštenja. shodno primarnom pravu. kao i u pogledu zdravlja i sigurnosti radnika u radnoj sredini . Kompetencije evropskih organa su ovim protokolom i u obimu povećane. 30 WWW. Ovako je evropskom zakonodavcu dala potrebna osnova.COM . Zbog toga.COM 1. MeĊutim.2. Do znaĉajnog preokreta u oblasti radnih i socijalnih odnosa na evropskom nivou dolazi tek usvajanjem u formi javnopravnog ugovora od strane šefova vlada drţava ĉlanica ''Karte Evropske zajednice osnovnih socijalnih prava'' u deccembru 1989. Ovaj sporazum predstavlja izvorište za nadleţnosti u oblasti radnog i socijalnog prava na prostoru EU.1.1.prema odredbi ĉlana 235 Savjet jednoglasnom odlukom donosi odgovarajuće propise radi funkcionisanja Zajednice u korelaciji sa ostvarivanjem nekih od ciljeva zajedniĉkog trţišta. koji sluţe za postizanje ciljeva Zajednice u segmentima radne sredine.BH-PRAVNICI. ovlaštenje za stvaranje sekundarnog zakonodavstva u podruĉjima prava na radu.

2.BH-PRAVNICI. 31 WWW. Sadrţajno. radno pravo se moţe pojaviti kao individualno i kao kolektivno. Nastanjivanja na teritoriji države ĉlanice nakon zaposlenja u toj državi. 1.BH-PRAVNICI. Evropsko individualno radno pravo Zakonodavne mjere u evropskom individualnom radnom pravu obuhvataju 4 glavna aspekta: a) uslove zapošljavanja drţavljana drţava ĉlanica b) ostvarenje principa jednakosti i ravnopravnosti u tretmanu zaposlenika c) zaštita na radu – tehniĉko harmoniziranje d) osnovna socijalna prava zaposlenika.uspostavljanje uslova za zapošljavanje koji se ne primjenjuju na sopstvene drţavljane Prioritet domaćeg drţavljanina moţe se opravdati poznavanjem jezika. ovaj sporazum treba da oţivotvori u praksi Evropsku socijalnu povelju. u skladu sa zakonskim i administrativnim propisima koji regulišu zapošljavanje subjekata komunitarnog prava d) pravo zadržavanja. Evropsko individualno i evropsko kontinentalno pravo U komunitarnom pravu. drţavljaninu je nametnuta zabrana: . Navedena sloboda kretanja izriĉito je iskljuĉena kod zapošljavanja u javnoj upravi. kako u pogledu zapošljavanja. Praktiĉno. Zaštita subjektivnih prava na radu i povodom rada. tako i u pogledu nagraĊivanja i ostalih uslova rada. ima integraciono znaĉenje. 1. a to je u ovom momentu Sporazum o socijalnoj politici ĉetrnaestorice.2. i to kod onih mjesta koja imaju javni karakter. tj.COM . Uspostavljeni okvir za zapošljavanje graĊana EU je ostvariv samo u privrednim djelatnostima. subjekta komunitarnog prava. Sloboda kretanja osoba u korelaciji sa zapošljavanjem u sebu supsumira sljedeća prava zaposlenika. drţavljanina drţava ĉlanica: a) pravo na prihvatanje stvarno uĉinjene ponude za zaposlenje b) slobodu kretanja za tu svrhu na teritoriji država ĉlanica c) pravo boravka u jednoj državi ĉlanici.COM Praktiĉna teţina evropskog radnog prava se oslanja prije svega na sporazume meĊu drţavama ĉlanicama.primjene nacionalnih propisa drţava ĉlanica kojima bi se ograniĉavala ponuda i potraţnja za zaposlenjem . Prava na radu i povodom rada na unutrašnjem trţištu Evropske unije su utemeljena na ukidanju i zabrani bilo kakvog diskriminatorskog tretmana izmeĊu zaposlenika drţava ĉlanica po osnovu drţavljanstva.WWW. a) uslovi zapošljavanja subjekata komunitarnog prava Prilikom ostvarenja prava na zapošljavanje svaki zaposlenik – subjekt komunitarnog prava uţiva isti prioritet kao i drţavljanin drţave ĉlanice. iz perspektive pojedinca.1.

poboljšanja sigurnosti i zdravstvene zaštite zaposlenika. Ovaj element radnopravnog statusa drţavljana drţava ĉlanica podrazumijeva pravo na jednakost sa domaćim drţavljanima u pogledu uslova rada. . 1. 32 WWW. uspostavljanjem osnovnih standarda u ovoj oblasti. Posloprimac sa drţavljanstvom jedne drţave ĉlanice ima aktivno i pasivno pravo izbora u zastupniĉke organe posloprimaca u pogonima.Smje rnica 187/77 o ujednaĉavanju propisa drţava o zaštiti zaposleniĉkih prava prilikom prelaska iz poduzeća.2.Smje rnica 129/75 vezana za ujednaĉavanje propisa o masovnim otpuštanjima radnika/zaposlenika.10. Evropsko kolektivno radno pravo U kolektivnom pravu su zakonodavne inicijative manje nego u individualnom. d) socijalna sigurnost subjekata komunitarnog prava Suština ove zaštite je garantovanje minimuma sigurnosti i stalnosti radnopravnog statusa. ali još do toga nije došlo. a time i socijalne sigurnosti. c) zaštita na radu Ovaj segment evropskog radnog prava osigurava uspostavljanje visokih standarda radne sigurnosti unutar zajedniĉkog trţišta EU. zaštite u sluĉaju nezaposlenosti ili prava na ponovno zapošljavanje. Ovi propisi pokrivaju segmente obaveznih mjera i aktivnosti u pogledu zaštite na radnom mjestu. ima pravo na isti tretman u pogledu pripadnosti sindikatima i ima pravo na ostvarivanje sindikalnih sloboda i prava. subjekata komunitarnog prava.COM b) ostvarivanje principa komunitarnog prava jednakosti u mogućnostima i tretmanu subjekata Princip jednakosti predstavlja fundamentalno pravno pravilo komunitarnog prava o zabrani diskriminacije ili nacionalnom tretmanu. zaštiti zaposlenika od intervencije povjerilaca Posebno znaĉajan aspekt radnopravnog statusa zaposlenika.WWW. U tom smislu posebno su znaĉajne: .BH-PRAVNICI. pristupa upravi i vodstvu sindikata. pogona ili pogonskih d ijelova . Priznata su prava na nesmetan rad sindikata i osnovne sindikalne slobode.godine).Smje rnica 283/80 o ujednaĉavanju propisa drţava u sluĉaju nesolventnosti poslodavca. U oblasti zaštite na radu doneseno je mnoštvo propisa sekundarnog karaktera. Posloprimac.1991. je obaveza za drţave ĉlanice koja je proizašla iz Smjernice 533/91 o obavezama poslodavaca u pogledu informisanja zaposlenika o uslovima vezanim za ugovor o radu ili uslovima pod kojim je zasnovan radni odnos (14. Postoje napori da se doĊe do evropskog ujednaĉavanja nacionalnih statutarnih propisa. poput zarade.BH-PRAVNICI. ukljuĉujući pravo izbora. koji posjeduje drţavljanstvo neke od drţava EU.2.COM . Veliki doprinos utemeljenju principa ravnopravnog postupanja prema muškarcima i ţenama u njihovom profesionalnom ţivotu dao je svojom praksom Evropski sud. otpuštanja s posla. a zaposlen je u oblasti nad kojom suvereno vlada neka druga ĉlanica. Ova jednoakost se posebno odnosi na uslove rada za muškarce i ţene kao subjekte komunitarnog prava.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful