PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RADNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVOD U RADNO PRAVO
1. PREDMET PROUĈAVANJA Generalno nauke se dijele u tri velike skupine: - grupa općeteorijskih pravnih nauka - grupa historijsko – pravnih nauka - grupa pozitivno – pravnih nauka Radno pravo je jedna od najmlaĊih pravnih grana (nauĉnih disciplina). Obuhvata sveukupnost pravnih pravila kojima se regulišu: radni odnosi, kategorije i institucije vezane za ljudska prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada. Radno pravo je normativni izraz socijalne drţave. Ono se kao nauĉna disciplina prije svega oslanja na nuĉne metode, tj. nauĉna razmatranja ĉije su karakteristike: - objektivnost i povjerljivost; - preciznost; - sistematiĉnost. Radno pravo se u programu posmatra dvojako: kao grana pravnog sistema i kao nauka (nauka o radnom pravu). Nauka radnog prava odreĊena je: NAZIVOM, PREDMETOM i METODOM (oni odreĊuju RP kao granu prava). U predmet i sadrţaj radnog prava spadaj u: 1. regulisanj radno- pravnog odnosa kao centralnog i najšireg predmeta RP-a; 2. regulisanje instituta, institucija i odnosa kojima je uslov radni odnos (individualna i kolektivna prava); 3. regulisanje instituta i mjera ostvarivanja prava na radu i u vezi sa radom, te zaštite koja je u vezi sa radno – pravnim odnosima. Ovo je sadrţaj i predmet radnog prava u UŢEM SMISLU. Sadrţaj i predmet radnog prava u ŠIREM SMISLU je: prouĉavanje prava, obaveza i odgovornosti radnika na radu i po osnovu rada ili u vezi sa radom; prava i duţnosti drţavnih organa, organa nadzora, sudova, sindikalnih i drugih organizacija. Izuĉavaju se i normativni sadrţaji, koncepcije (teorije) radnog prava itd. Radno pravo kao nauka ima 2 funkcije: - prednormativna – unapreĊenje normi - postnormativna – kritika normi Radno pravo je polivalentna i kooperativna nauka, prouĉava rad i odnose na radu i po osnovu rada, subjekata u uţem smislu i brojnih drugih subjekata (npr. MeĊunarodna organizacija rada, Svjetska zdravstvena organizacija, OUN i njene organizacije, organi EU i Vijeće Europe, drţavni organi – inspekcije, sudovi, sindikati, udruţenja poslodavaca...). Radno pravo je: - pozitivno pravo o radnom odnosu i pravima vezanim za taj odnos; - nauka koja se bavi teoretskim izuĉavanjem propisa iz o ve oblasti, prakse subjekata radnog prava, historijskih aspekata i koncepcija o ovoj oblasti, u drţavi i na meĊunarodnom planu. 2. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG PRAVA Historijski nastanak normi radnog prava veţe se za regulisanje individualnih najamnih od nosa i potrebu za posebnim (drugaĉijim) regulisanjem odnosa koji se veţu za obavljanje rada u sluţbi drugog (zavisnog rada). Odnosi iz ugovora o najmu bili su regulisani opštim pravilima graĊanskog prava, a njihov razvoj zahtijevao je posebnu regulaciju i izdvajanje radnog prava kao samostalne grane prava.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2.1. Pojava i razvoj radnog prava Zapoĉinje odvajanjem radnog prava od graĊanskog, pa zatim privrednog/trgovaĉkog prava. Uslovi za stvaranje tzv. radniĉkog zakonodavstva stvoreni su poĉetkom XIX st., sa pojavom najamnih radnika i poslodavaca. Osnova njihovog odnosa bio je ugovor o najmu regulisan graĊanskim pravom. Radno pravo kao samostalna grana prava izdvaja se intervencijom drţave u odnose poslodavaca i najamnih radnika i pojavom sui generis propisa. Razvoj radnog prava se prikazuje periodizacijom: 1. poĉetni period (ekonomski i politiĉki liberalizam) - do kraja XIX st. - nastanak radnika u modernom smislu rijeĉi - većina radno – pravnih propisa je u okviru graĊanskog prava / trgovaĉkog prava - u pojavama udruţivanja radnika, kolektivnog ugovaranja i štrajka nalaze se uzroci prve intervencije drţave u najamne odnose, posebno u regulisanju djeĉijeg rada, rada ţena i normalnog radnog dana. - do tada je nezainteresiranost drţave izazvala veliki revolt radnika - sloboda ugovaranja je bila samo privid, bila je jednostrana – pripadala je vlasniku sredstava za proizvodnju (poslodavcu), i zbog toga drţave poĉetkom XIX st. poĉinju donositi zaštitno zakonodavstvo . Dakle u ovom periodu je radno pravo sastavni dio graĊanskog prava, jer u oblasti odnosa radnika i poslodavca dominira primjena graĊanskog / trgovaĉkog prava – najamni odnosi ulaze u graĊanske zakonike. 2. drugi period ( od karaja XIX st. do završetka I svjetskog rata ) - pojaĉana je intervencija drţave u regulisanju radnih odnosa - donose se propisi zaštitnog zakonodavstva (zakon o regulisanju nedjeljnog odmora, minimalnih nadnica, ugovora o radu...) - dolazi do prvih kodifikacija radnog prava – francuski Code du Fravail - javljaju se brojna radniĉka udruţenja iz kojih nastaju radniĉki sindikati koji vode do pojave kolektivnog ugovaranja uslova rada (kolektivni ugovori) - ovako dolazi do odvajanja radnog od graĊanskog prava 3. treći period – izmeĊu dva svjetska rata - procvat radnog zakonodavstva - kodifikacija brojnih i raznovrsnih propisa iz oblasti rada i najamnih odnosa (Francuska 1924., 1927.; Austrija 1928.; Belgija 1922.; Holandija 1919., 1930.; Italija 1927.; Njemaĉka 1934.; SAD 1935.) - ovo je period konaĉnog priznanja i uspostavljanja radnog prava kao posebne grane prava - znaĉajno je stvaranje MeĊunarodne organizacije rada (MOR) na Mirovnoj konferenciji 1919. g. - djelatnošću ove organizacije prvi put, pored tradicionalnog ureĊivanja spornih pitanja izmeĊu drţava, predmet regulative postaje široka oblast rada i socijalne sigurnosti. - naglašava se bitna potreba poboljšanja uslova rada 4. ĉetvrti, savremeni period – od kraja II svjetskog rata do danas - nastavak intervencije drţave, pogotovo u smislu novog ideala drţave (socijalna pravna drţava) - procvat kolektivnog ugovaranja rada (uslova rada) i zapošljavanja izmeĊu radnika i poslodavaca kao socijalnih partnera - radno pravo postaje jedna od najrazvijenijih i najznaĉajnijih grana prava i jedna od najdinamiĉnijih grana prava.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Dakle moderno zakonodavstvo uspostavlja: . profesionalnih i interesnih prava i obaveza izmeĊu radnika i poslodavca. nego i mnoge druge pojave koje su u vezi sa ljudskim pravima na radu i povodom rada. prije svega kroz donošenje konvencija i preporuka u oblasti radnih i socijalnih odnosa tj.BH-PRAVNICI. Radno pravo se javlja kao rezultat meĊusobnih odnosa. gdje je radno pravo odraz tih tendencija. Zavisni rad. 2.COM . ona su jedan od stubova kolektivnog radnog prava. Generacije prava radnika i poslodavaca vode ostvarivanju socijalnog mira. b) razvoj i utemeljenje sindikalnih prava i sloboda – pojava i djelovanje radniĉkih udruţenja (sindikata). koji se pojavljuje kao pravi objekt radnog prava. Tendencija stalnog širenja je posljedica ĉinjenice da se u okviru radnog prava više ne prouĉava samo zavisni rad (rad u sluţbi drugog).BH-PRAVNICI. najpotpunije spaja i dovodi u vezu pojedince. SINDIKALNA PRAVA I SLOBODE 3.pravni okvir koji omogućava produktivne individualne i kolektivne radne odnose. d) osnivanje i djelovanje MOR-a. pošto su ova prava i slobode jedan od bitnih elemenata u ostvarivanju općeg i trajnog mira. 4.procese pomoću kojih se pravo na radu i u vezi sa radom u svakom konkretnom društvu ostvaruje. TENDENCIJA STALNOG ŠIRENJA 2. Ova karakteristika podrazumijeva i to da ĉak i meĊusobno nezavisni subjekti stupaju u meĊusobne odnose.2. Ova karakteristika ogleda se u: . pol. kao pravi objekt radnog prava. . Osnovne karakteristike savremenog radnog prava 1. e) takoĊer su vaţne tendencije ka tzv. Kolektivno dogovaranje i kolektivno ugovaranje su znaĉajan instrument u regulisanju uslova rada i zapošljavanja. socijalnoj državi – drţavi blagostanja. 4 WWW.WWW. . te meĊusobnih odnosa samih ugovornih strana. Sindikalna prava i slobode proistiĉu iz opće zaštiĉene slobode udruţivanja i izraţavanja.COM Okolnosti koje su imale odluĉujući znaĉaj za pojavu i razvoj radnog prava kao samostalne grane prava su: a) intervencija drţave u odnose izmeĊu poslodavca i posloprimca – drţavno zaštitno zakonodavstvo. c) kolektivno ugovaranje i kolektivni ugovori kao sui generis izvori samo radnog prava. jezik. pojava i znaĉaj meĊunarodnih standarda rada.širenje obima i vrste individualnih i kolektivnih prava na radu i u vezi sa radom Radno pravo se javlja kao osnovni regulator materijalnog i socijalnog statusa pojedinca. integrativnost je posljedica posebne osobine rada. 2.okvir za poslodavce. koordinacije i harmonizacije rada. 3.širenje kruga subjekata nakoje se prostire i koje obuhvata radno pravo . nacionalno ili socijalno porijeklo. radnike i njihove predstavnike da ostvaruju meĊusobnu interakciju na radnom mjestu. KOLEKTIVNO UGOVARANJE 4. a to je preduslov za odvijanje trţišnih zakonitosti i dostizanja sigurnosti i blagostanja stanovništva. bez obzira na rasu. vjeru i politiĉko ili drugo mišljenje. INTEGRATIVNOST 1. kapitala i vlasti.

. Osim graĊanskih zakonika postoje i drugi propisi koji regulišu radne odnose.4.).. Odlukom Predsjedništva AVNOJ-a 1944. U BiH je do 1878. i Zakonom o nevaţnosti pravnih propisa donesenih prije 6. zaštite radnika i druga pitanja. poĉinje donošenje propisa o radnim odnosima: Zakon o inspekciji rada 1922. do 1945. Od 1921.BH-PRAVNICI. doneseno je više propisa o ureĊenju plata.1941.). Ovo je administrativni period upravljanja privredom. Zakon o vršenju obrta – 1902. Trgovaĉki zakonik za BiH – 1883. 5 WWW.3.3.COM . a zatim austrijsko zakonodavstvo (OGZ.razvoj radnog prava u bivšoj SFRJ 2.3. privredni i pravni reţimi. i za vrjeme neprijateljske okupacije.COM 2. 2. Od 1941. Razdoblje od donošenja Ustava FNRJ do donošenja Osnovnog zakona o upravljanju privrednim preduzećima i višim privrednim udruţenjima(1950. Doneseni su mnogobrojni propisi iz oblasti radnog prava – regulišu se pitanja plata.WWW. AVNOJ više odluka o platama. Rudarski zakonik – 1881..razvoj u zemljama koje su ušle u sastav stare Jugoslavije .podruĉja Srbije i Crne gore kao samostalnih drţava. doneseni su pod uticajem Oktobarske revolucije i revolucionarnih pokreta u Europi. uspostavljen je novi pravni poredak.podruĉja koja su bila pod okupacijom ili dominacijom starih drţava (Slovenija. primjenjivano tursko zakonodavstvo (Otomanski graĊanski zakonik). 2. Dalmacija. penzijama. Slavonija. pravilnici i uputstva..razvoj radnog prava u staroj Jugoslaviji . 2. Ovi zakonski propisi imaju progresivnu orijentaciju. Razvoj radnog prava u zemljama koje su ušle u sastav stare Jugoslavije (poslije 1918) Te zemlje se dijele na: . Najĉešće se donose podzakonski akti – uredbe. ali je u praksi ostalo nullum ius i masovno je kršeno od strane poslodavaca. U svakom podruĉju vaţili su sopstveni politiĉki. 1. Radno pravo se gradilo na principima marksistiĉkog uĉenja o socijalistiĉkoj drţavi i njenoj ulozi u oblasti radnih odnosa. Razvoj radnog prava na podruĉju bivše Jugoslavije ObraĊuje se posebno na 3 nivoa: ..1.BH-PRAVNICI. U staroj Jugoslaviji postojalo je napredno radno zakonodavstvo. zaposlenju. Razvoj radnog prava u Staroj Jugoslaviji Zateĉeni propisi primjenjivali su se do 1921. Hrvatska. Jugoslavija je ĉlanica MOR-a i ratificira više konvencija MOR-a.3.2.. Zakon o zaštiti radnika Zakon o socijalnom osiguranju radnika Zakon o radnjama 1931..3. Razvoj radnog prava u bivšoj SFRJ Radno pravo se razvijalo uporedo sa fazama u razvoju politiĉkog. U toku narodnooslobodilaĉke borbe akti narodnooslobodilaĉke vlasti bili su osnova za izgradnju vlasti i izgradnju radnog prava. zasnivanja i prestanka radnog odnosa. zaštite radnika i socijalne pomoći. Vojvodina i BiH). g. ekonomskog i pravnog sistema SFRJ.

4. do 1974. se podruštvljava politiĉki i ekonomski društveni sistem. zapoĉinje savremeni period razvoja radnog prava u BiH. a radno pra vo se formira na osnovu uspostavljanja samoupravnih radnih odnosa. Donose se propisi o platama.. Daytonska organizacija drţave bitna je za razvoj radnog prava u BiH. Instituti pozitivnog socijalnog osiguranja SFRJ Od 1950. Znaĉajna su 2 zakonska propisa: Zakon o radnim odnosima (ZORO) Zakon o javnim sluţbenicima (ZJS) Smanjuju se razlike radnih odnosa sluţbenika u javnim sluţbama i radnih od nosa u privredi.WWW. Boško Perić. Nakon raspada Jugoslavije. zaštiti ţena i omladine. Regulišu se prava i iz oblasti socijalnog osiguranja. 2. referenduma i priznanja BiH kao nezavisne i suverene drţave 06. 6 WWW. dalji razvoj samoupravljanja.BH-PRAVNICI. a malobrojnim zakonima i većim brojem podzakonskih akata se ureĊuje ta materija. zaštiti nezaposlenih..04. poĉinje prilagoĊavanje radnog prava trţišnom naĉinu privreĊivanja. Prvi nastavnik predmeta Radno pravo na PF u Sarajevu bio je dr. Proces uobliĉavanja samoupravnog sistema ustavnopravno završava donošenjem Ustava SFRJ 1974. g. Razvoj nauĉne discipline radnog prava u BiH Radno pravo se u BiH poĉelo predavati od osnivanja Pravnog fakulteta u Sarajevu 1946. Radnici neposredno i ravnopravno ureĊuju meĊusobne odnose u radu. Donosi se Osnovni zakon o radnim odnosima 1965. Godine 1989. osnovna organizacija udruţenog rada je os novni oblik udruţivanja rada i sredstava.1992. Poĉetni period razvoja nauĉne discipline radnog prava vezan je za period velike drţavne intervencije u radne odnose. Prema ovim aktima. Imao je 4 dijela: 1. Dva su osnovna mišljenja o pravnoj prirodi radnog odnosa: 1.) oznaĉava poĉetak transformacije radnog prava u novo pravo u pravnom sistemu SFRJ. radnim knjiţicama. Razdoblje od uvoĊenja radniĉkog samoupravljanja donošenjem Osnovnog zakona o upravljanju privrednim preduzećima i višim privrednim udruţenjima od strane radnih kolektiva 1950. radnik . Opšti dio socijalnog osiguranja 4. Ustav 1963. a za svoj centralni predmet istiĉe radni odnos kao meĊusobni odnos radnika. Vrši se prenošenje na radne kolektive izvjesnih funkcija iz oblasti organizacije rada i radnih odnosa. i zakona o udruţenom radu 1976. radnom odnosu nema mjesta u tadašnjem društveno – ekonomskom sistemu i zamjenjuje se meĊusobnim odnosom slobodnih i ravnopravnih radnika. radnih odnosa. a predavao je nastavni predmet Radno pravo sa socijalnim osiguranjem (predmet nije bio jedinstven). Nauĉna disciplina radnog prava prati ove promjene. Drţava se javlja u funkciji glavnog i generalnog poslodavca.COM . Javljaju se razliĉita i suprotna mišljenja o udruţenom radu (suština samoupravljanja i pravac organizacije cijelog društva).4. Osim radnika i poslodavaca. stabilnosti zaposlenja.kao realnih subjekata radnog odnosa. subjekti u širem smislu su i graĊani.COM 3. radni ljudi . Instituti pozitivnog radnog prava SFRJ 3. Opšti dio radnog prava 2. koje je do tada vršila drţava. Razdoblje od donošenja Utavnih amandmana 20 – 42 (1971) – radniĉki amandmani . iz kojeg slijedi jedinstvena regulacija radnih odnosa svih lica u radnom odnosu. UvoĊenje i širenje samoupravljanja (Ustavni zakon 1953.BH-PRAVNICI. Uvodi se nova terminologija: meĊusobni radni odnosi .

. dr.COM 2. Osnovna karakter istika radnog prava u ovom periodu je prenormiranost. pripre me i djelovanja organizovanih faktora us mjerenih na zadovoljavanje razliĉitih ljudskih aktivnosti i potreba.WWW. c) individualnog i drţavnog zaštitnog radnog prava. Drugi poznati profesor na PF u Sarajevu bio je prof. dr. U okviru nastavnog predmeta Radno pravo i dalje je inkorporirano i socijalno pravo. rad je tretiran kao dio ukupnog teškog poloţaja većine ljudi. Sociološki posmatrano. Sead Dedić. 7 WWW. rad je socijalna ĉinjenica. prof. Rad je multidisciplinarna. Mehmed K. Radno pravo je podijeljeno na razmatranje: a) općih pojmova i obiljeţja radnog prava u pravnoj teoriji i praksi.BH-PRAVNICI. Rad i njegov znaĉaj za radmo pravo Središnja kategorija izuĉavanja radnog prava je rad. b) rad je naĉin na koji su razliĉita zanimanja povezana u okviru date organizacije rada. Rad je centralna ljudska vrijednost i ima odluĉujuću ulogu u procesu formiranja i razvoja ĉovjeka. prof. Ele menti procesa rada Proces rada je ĉovjekova aktivnost u kojoj on odvaja svrsishodno predmete ili dijelove predmeta od prirode i to pomoću relativno odgovarajućih sredstava rada (spona pojedinca i proizvoda). karakter i oblik društvene organizacije rada. radno pravo se uvodi i na pravne fakultete u Mostaru i Banjoj Luci. b) kolektivnog radnog prava.. pa se zato u većini zemalja rad nastoji humanizirati. Jasna Juriĉić Nećak. Proces rada je spoj planiranja. Danas se rad smatra centralnom društvenom pojavom i univerzalnom djelatnošću. definirajući radno pravo kao pravnu kategoriju. dr. Zvonimir Stenek.. a i ĉovjekov odnos prema samom radu. NeĊo Miliĉević. ali ne svaki oblik. U novije (aktuelno) vrijeme znaĉajan doprinos razvoju radnog prava u BiH dao je prof. pa se stvaraju razliĉita shvatanja rada: a) rad je meĊusobni odnos subjekata rada u datom procesu rada.BH-PRAVNICI. Razliĉita gledišta o radu Rad se posmatra kroz odnose na radu i ukljuĉuje i oblike društvene organizacije. Doprinos razvoju radnog prava daju prof.COM . složena i organizovana djelatnost od prvorazrednog znaĉaja za razvoj svih društava. d) procesnog radnog prava. Dvije su vrste rezultata ovog odvajanja: sirovine – polusirovine i gotovi proizvodi. na fakultet politiĉkih nauka u Sarajevu i višu upravnu školu u Sarajevu. c) odreĊeni tip rada determinira prirodu. koja se jedva da izdrţati. ali se transformira. dr. Oba profesora su zadrţali tradicionalni pristup u pogledu bitnih elemenata radnog odnosa. to je svrsishodni i najvažniji oblik aktivnosti ĉovjeka u društvu. uvoĊenjem samoupravljanja radni odnos i dalje postoji kao pravni odnos. U svom razvoju. monotona i beskonaĉna aktivnost ljudi. Radni odnos se normira i kao pravni i kao vanpravni odnos.. 70-tih godina XX st. dr. a i sudovi udruţenog rada. d) rad je odnos izmeĊu datog tipa ljudskog rada i ostalih aktivnosti u jednoj odreĊenoj ljudskoj zajednici. Kolektivni ugovori i individualni ugovori o radu bili su potpuno marginalizovani (bez posebnog znaĉaja).

COM . Najvaţnija podjela je na tekući i minuli rad. Drugi autori polaze od pristupa da je radno pravo pozitivno pravo o radom odnosu kao predmetu radnog prava i onome što proizilazi iz toga. mjesto i organizacija rada. R. subjekti rada. radno pravo je pravo koje sadrţi propise koji ureĊuju potĉinjeni – zavisni rad. trajanju i prestanku ra dnog odnosa. Radno pravo je pravna grana koja sadrži norme o osnovnim naĉelima. o organizaciji i zaštiti lica u radnom odnosu. Radno pravo prouĉava rad sa sljedećim karakteristikama: dobrovoljni rad posloprimca (zaposlenika. U literaturi postoji više definicija radnog prava: radno pravo je skup pravnih propisa koji regulišu rad u sluţbi ili sluţbenski odnos.COM pojedinaĉnih. zajedno sa odnosima koji na temelju tog rada nastaju (Politeo). teorijskog znaĉenja i posmatranja. DEFINIRANJE RADNOG PRAVA Postoje brojne definicije radnog prava. o sistemu odgovornosti. radnika. koje su odraz stavova pojedinih autora. 5.P. prava i obaveze koji se uspostavljaju i regulišu (individualna i kolektivna prava). o zas nivanju. o sistemu prava i dužnosti za vrije me trajanja radnog odnosa. subordinirani rad. individualni i društveno potrebni rad. koji nastaju i ostvaruju se u procesu rada na ustanovljanom obliku vlasništva. fiziĉki i umni rad.P. Uobiĉajene vrste rada su: 1. nesamostalan rad. Elementi procesa rada su: rad. jednostavni i sloţeni rad. 3. institute i situacije vezane za radni odnos. Ne mogu svi odnosi rada biti predmet radnog prava. predmet na koji se radom djeluje i sredstva rada. sluţbenika. u vezi sa radom i povodom rada.WWW. Stavlja se u korelaciju sa ţivim radom i manifestuje se kroz svaki ţivi rad. te pitanjima 8 WWW. radno pravo je pravo koje obuhvata propise koji ureĊuju pravni poloţaj lica u tuĊoj sluţbi (Dobrotski). rad koji se realizuje u radnopravnom statusu. kao i o institutima u vezi sa radom i radnim odnosima. Kada se definicijama doda i aspekt nauke. u interesu ĉovjekovog i ukupnog ljudskog razvoja. usmjeren na zadovoljavanja ĉovjekovih liĉnih i općih potreba. Kao polazište se uzimaju: subjekti ove grane prava (poslodavac i posloprimac). ostvarivanja i zaštite prava na radu. je skup pravnih normi koje regulišu radne odnose. organizaciji rada i sistemu radnih odnosa. Vrste rada Kriteriji podjele su: objekt rada. o ostvarivanju i zaštiti prava iz radnog odnosa. je pravna nauka koja se bavi prouĉavanjem ureĊivanja. produktivni i neproduktivni rad. R.BH-PRAVNICI. Ovo je najĉešća definicija radnog prava. zaje dniĉkih i općih. 3. 4. Tekući rad je najraznovrsniji rad. ciljevi rada. a odraz su konkretnog društveno – ekonomskog ureĊenja. vrijeme rada. apstraktni i stvarno potrebni rad. Minuli rad nije striktno definisan. rad za drugog (rad u sluţbi drugog). tekući i minuli rad. pravni objekt (zavisni rad). kao i skup odnosa koji nastaju u tom procesu rada. 2. 6. namještenika).BH-PRAVNICI.

podjela u odnosu na sadrţaj regulisanja u materiji radnog prava: MATERIJALNO RADNO PRAVO (reguliše prava i obaveze pojedinaca u radnom odnosu) i PROCESNO RADNO PRAVO (norme o nadleţnostima. 4. 2. SINDIKALNO PRAVO – ovaj naziv se javlja pod uticajem porasta uloge i znaĉaja sindikata u oblasti radnih odnosa. Koristi se i naziv PRAVO PROFESIONALNE AKTIVNOSTI – s obzirom da se radno pravo primjenjuje na sve pojedince koji obavljaju profesionalnu djelatnost. FABRIĈKO (INDUSTRIJSKO) ZAKONODAVSTVO – odgovara predmetu regulisanja radnog prava u poĉetnom razvoju ( fabrika – radna sredina za koju se veţu propisi ).COM zapošljavanja. 5. 4.WWW. podjela u odnosu na subjekte radnog odnosa: INDIVIDUALNO RADNO PRAVO (norme i pravila o pojedinaĉnom radnom odnosu) i KOLEKTIVNO RADNO PRAVO (kolektivni radni odnosi). Velika Britanija i Indija. RADNIĈKO PRAVO (RADNIĈKO ZAKONODAVSTVO) – naziv potiĉe od toga što su se prvi propisi u kontekstu drţavnog zaštitnog zakonodavstva odnosili na najamne radnike i radnike u industriji. Podjela radnog prava Radno ravo je slojevit i sloţen sistem pojmova. Podjela na OPĆE i SPECIFIĈNO. Ovo je uzak i neadekvatan pojam. 9 WWW. Kriteriji podjele su: 1. SOCIJALNO PRAVO – naziv je posljedica tendencije širenja radnog prava. kriteriji stvaranja i vaţenja pravnih normi i pravila u oblasti radnog prava: DOMAĆE RADNO PRAVO (pravne norme iz oblasti radnog prava na podruĉju jedne drţave ili odreĊene društveno politiĉke zajednice) i MEĐUNARODNO RADNO PRAVO ( norme na univerzalnom ili regionalnom nivou). kriteriji reţima radnih odnosa koji moţe biti opći (prava zajedniĉka za sve pojedince u radnom odnosu) i posebni (regulisanje posebnosti pojedinih kategorija zaposlenika). posebno s obzirom na subjekte. i pitanjima ostvarivanja i zaštite ovih prava od strane nadleţnih i ovlaštenih organa.BH-PRAVNICI. obavezama. 3.1. odgovornostima iz radnog odnosa i o postupku i naĉinu ostvarivanja i zaštite prava na radu i povodom rada). R. koje izraţava suštinu predmeta izuĉavanja i regulisanja same grane prava. 3. 4. 4. 2. Sistematizacijom radnog prava dobija se SISTEM RADNOG PRAVA. Nazivi kroz historiju: 1. kao pitanjima meĊunarodnog radnog prava i njegove historije. RADNO PRAVO – uobiĉajen naziv u kojem se akcentira rad iako je centralni predmet radnog prava radni odnos. socijalnog osiguranja. NAZIV ZA RADNO PRAVO NAZIV je jedno od obiljeţija samostalnosti svake grane prava.P. Naziv je neadekvatan s obzirom d a je socijalno pravo samostalna grana prava. SAD. kategorija i instituta u odnosu na centralni predmet regulisanja – radne odnose. pravima. je šire od kolektivnog radnog prava i ne moţe biti svedeno na sindikat kao interesnu organizaciju radnika.COM .BH-PRAVNICI.

Mjesto radnog prava u odnosu na ergologiju 10 WWW..5.4. ODNOS RADNOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA ( PRAVNIM NAUKAMA ) I ERGOLOGIJI 5. Još uvijek za jednu grupu radnika drţavnih organa vrijede norme radnog prava. nakon odvajanja od graĊanskog prava.BH-PRAVNICI. zastarjelosti potraţivanja i naknade štete.WWW. pravni subjektivitet. U SFRJ je ukidanjem podjele na radnike i sluţbenike (Zakon o javnim sluţbenicima 1965. Odnos radnog prava i upravnog prava To su posebne grane prava koje se isprepliću u odreĊenim pitanjima. poslovna i radna sposobnost. 5. izuĉavalo u okviru privrednog / trgovaĉkog prava. odnosno okviri i temelji za radno zakonodavstvo. Odnos radnog prava i graĊanskog prava Iako je radno pravo samostalna grana prava. nepoduzimanje mjera zaštite na radu.3. kojim se štite odreĊena prava iz radnih odnosa. organi upravljanja i rukovoĊenja. Ovo su ipak 2 zasebne i odvojene nauĉne discipline. trgovaĉkih društava. imenovana i birana lica). Postoje instituti od interesa za obje ove grane prava: organizacija privrednih tj. pa će doći do konstituiranja sluţbeniĉkog prava kao sui generis prava sluţbenika. privredni / poslovni ugovori. u pojedinim pitanjima se još koriste norme graĊanskog prava.. 5.1. 5. prava iz radnog odnosa. Pravne norme iz kriviĉnog postupka analogno se primjenjuju u disciplinskom postupku utvrĊivanja odgovornosti za teţe povrede radnih obaveza. utvrĊuju se ljudska prava na radu i povodom rada. po pravilima graĊanskog prava. kao i prava koja proizilaze iz socijalnog osiguranja (povreda ravnopravnosti u zapošljavanju. To je tzv.5. Odnos radnog prava i ustavnog prava Ustavno pravo ima najznaĉajniji poloţaj i izvor je svih grana prava. valjanosti ugovora o djelu. Ona se u radnom pravu rješavaju po principu supsidijariteta.COM . utvrĊuje se okvir za nadleţnost u pogledu donošenja propisa iz oblasti koju reguliše radno zakonodavstvo. Iako je ovaj segment regulisan normama upravnog prava.2. Odnos radnog prava i privrednog prava Radno pravo se u nekim zemljama. iz socijalnog osiguranja. ali samo supsidijarno. Pravo sluţbenika se opet uspostavlja.) zvaniĉno nestala materija sluţbeniĉkog prava.).BH-PRAVNICI. Odnos radnog prava pre ma kriviĉnom pravu U okviru posebnog dijela kriviĉnog prava nalaze se i kriviĉna djela protiv radnih odnosa. postoji veza tih subjekata sa radnim pravom (vojna lica. Ustavom se postavljaju naĉela iz domena radnog prava. To su pitanja valjanosti ugovora o radu. sluţbeniĉko pravo koje ĉini preteţan dio upravnog prava. 5. 5.COM 5. U većini savremenih drţava se pravne norme o poloţaju javnih sluţbenika uvršćuju u upravno pravo.

rad na donošenju prve meĊunarodne konvencije o zabrani upotrebe bijelog fosfora u industriji šibica i o zabrani noĉnog rada ţena (Bern 1905. 2. g. Osnovni ciljevi MOR-a utvrĊeni su Ustavom MOR-a 1919. a najvaţnije su: 1. i tzv. Augusto Blanqui. sadrţi u sebi konstitutivne elemente odreĊe ne teorije. socijalni rad.drţave koje su bile ĉlanice MOR-a 01. Osnivanju je prethodilo mnoštvo incijativa. MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA MOR spada meĊu najstarije meĊunarodne organizacije (sa Crvenim krstom i Poštanskom unijom). u saradnji sa Društvom naroda.1. 3. nego samo rad kojim se napor pretvara u ţeljeni proizvod (rezultat rada). Rezultat je evolucije socijalnih ideja o meĊunarodnoj zaštiti radnika.) .COM . Filadelfijskom deklaracijom 10. i to u omjeru 2:1:1). postala prva specijalizirana agencija UN-a i stekla je status pravnog lica i potpunu samostalnost u finansijskom i administrativnom pogledu. Najbitnija karakteristika MOR-a je tripartni karakter (u svim forumima i na zasjedanjima MOR-a uĉestvuju predstavnici vlade. MeĊunarodno udruţenje za zakonsku zaštitu radnika (Pariz 1900. Diskusija o osnivanju MOR-a trajala je 2 mjeseca. 6.WWW.drţave koje Opća konferencija MOR-a primi u ĉlanstvo veĉinom od 2/3 prisutnih delegata na zasjedanju.ova organizacija je preteĉa MOR-a. g. g. imajući u vidu da se opći i trajni mir moţe zasnivati samo na socijalnoj pravdi.1945. ima vlastite principe istraţivanja i metode.BH-PRAVNICI.).. Osnovni zadatak MOR-a je prouĉavanje i rješavanje problema iz oblasti rada i socijalne politike u meĊunarodnim razmjerama.COM Ergologija je nauka o radu.svaki ĉlan UN-a i svaka drţava pripremljena za ĉlanstvo u UN-a (uz sporazumni pristanak na obaveze). 1906. MOR je stalna i trajna meĊunarodna organizacija rada.. koja je zbog ĉlanstva univerzalna meĊunarodna organizacija. poslodavaca i radnika. To pretvara nje djelatnosti u smislu uĉinka je otvoreno pitanje za ergologiju i njena istraţivanja. koja obje dinjuje re zultate specifiĉnih nauĉnih podruĉja (psihologija. sociologija rada). 6. Njen prioritetni sadrţaj je uĉinak ljudskog rada (ukupan). koji je bio saĉinjen iz 2 dijela: osnivanje MOR-a i opći principi budućeg meĊunarodnog zakonodavstva... Dr. Daniel Le Gard). Njemaĉka) i diplomatske aktivnosti. MOR je sporazumom sa UN-om 14.BH-PRAVNICI. u svrhu njihove sinteze tj. . uz ispunjenje finansijskih obaveza. na osnovu zahtjeva radnika za unapreĊenjem i poboljšanjem uslova rada. 11 WWW.1946. Hubert Hilf ergologiju definira kao opći pojam koji u sebi ujednaĉuje sve grane nauĉnog istraţivanja o radu i meĊusobno ih dovodi u vezu.11. prerade u jedinstven sistem znanja i uputstva u praksi oblikovanja rada. a rezultirala je izvještajem Mirovnoj konferenciji aprila 1919.05. Osnivanje MOR-a i osnovni principi njenog djelovanja Osnovana je na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. Povlaĉenje stupa na snagu nakon 2 godine.. . Nijedan ĉlan se ne moţe povući iz MOR-a ako prije toga ne saopći svoju namjeru generalnom direktoru MeĊunarodnog biroa rada. . Ergologija ima integrativnu funkciju – objedinjuje istraţivanja o radu. ekonomija rada. Ĉlanovi MeĊunarodne organizacije rada su: . incijative s istim ciljem od strane vlada pojedinih zemalja (Švicarska. odnosno zaţivljavanja tih ideja u praksi. koja ima ustavni karakter i sastavni je dio Ustava MOR-a.12. Prema toj nauci svaki napor se ne moţe smatrati radom.1944. neuspjele incijative o usvajanju meĊunarodnih odredbi u cilju poboljšanja poloţaja radnika (Robert Owen.

PRAKTIĈNI METOD. Administrativni savjet. MOR ima obavezu ĉlanicama pruţati pomoć u vezi sa izradom zakona i propisa. saradnja vlada. Nadležnost MOR-a Razmatraju se sva pitanja koja se odnose na osnovna ljudska prava na radu i u vezi sa radom. 12 WWW. zaštite na radu. .razmatraju se izvještaji generlnog direktora MeĊunarodnog biroa rada. generalna skupština drţava ĉlanica MOR-a. zaštitu djece i materinstva.BH-PRAVNICI. neophodna je meĊunarodna saradnja..BH-PRAVNICI. .najviši zakonodavni organ MOR-a. NORMSTIVNI METOD (dominantan do II svjetskog rata) – preteţna aktivnost se svodi na donošenje konvencija. 3. NAUĈNO – ISTRAŢIVAĈKI METOD. Deklaracija naglašava primarnost socijalnih ciljeva u meĊunarodnoj politici i socijalnoj politici. donošenje konvencije ili preporuke. . kao i sva ekonomska i administrativna pitanja u vezi s ovim (organizacije sluţbi za zapošljavanje i upravljanje radom. sloboda izrţavanja i sloboda udruţivanja je neophodan uslov trajnog napretka. MOR se bavi i ekonomskom stranom problema socijalne prirode. plaću koja odgovara ţivotnim uslovima. kao tehniĉku pomoć i savjetodavne usluge. a zatim slijedi izrada. rezolucija i preporuka. Sva 3 metoda se meĊusobno nadopunjuju.3. stvarno pravo kolektivnog ugovaranja. 1.na konferenciji se vodi opća diskusija o nekom pitanju ili problemu.COM U Deklaraciji se potvrĊuju osnovna naĉela na kojima poĉiva MOR i primjenjiva su na sve narode svijeta. . kod svih naroda svijeta. . inspekcije rada. Opća – Generalna konferencija. 3. ma gdje postojalo. Opća – Generalna konferencija MOR-a . mjera koje treba da obezbjede: puno zaposlenje. zaštite pojedinih kategorija radnika. zatim zapošljavanje i uslove rada.tripartni sastav konferencije uslovio je stvaranje 3 osnovne grupe: vladine.usvaja konvencije. proširenje socijalnog osiguranja. podizanje ţivotnog standarda. Deklaracija utvrĊuje kao svećanu obavezu MOR-a da pomaţe ostvarivanju. a to su: rad nije roba.zasjeda najmanje jednom godišnje. .WWW. 2.2. siromaštvo (bijeda). sluţbi medicine rada u preduzećima. predstavlja opasnost po blagostanje svih. Tri su osnovna metoda djelatnosti kojima se sluţi MOR: 1.). garantovanje jednake mogućnosti u oblasti obrazovanja i osposobljavanja. 6. .najviši organ MOR-a. preporuke i rezolucije. 2.. Organizaciona struktura MOR-a Tri su glavna stalna organa: 1. MeĊunarodni biro rada.COM . posebno bilanse višegodišnje aktivnosti MOR-a. Pored donošenja konvencija i preporuka. osnovnu zaštitu ţivota i zdravlja radnika u svim zaposlenjima. radnika i poslodavaca u borbi za poboljšanje uslova rada i zaspošljavanja. 6. radniĉke i poslodavaĉke.ima i funkcije finansijske i organizacijske prirode.

a danas ima 56 (28 predstavnika vlada.COM . komisija za programe praktiĉnih aktivnosti. br. Konvencija o jednakom nagraĊivanju. za diskriminaciju i za ţalbe. g. g. sa zadatkom da vrše prethodna razmatranja pitanja koja se nalaze na dnevnom redu savjeta ili drugih organa MOR-a.). komisija za Afriku i Interameriĉka komisija.posrednik drţava – ĉlanica i organizacije. Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje. 4. 2. 3. . Postoje i posebne industrijske i druge sliĉne komisije. 100 (1951. g. On prima od savjeta uputstva i izvršava zadatke koje mu povjere.COM 2. 29 (1930. g. Vrši funkciju generalnog sekretara Konferencije. 98 (1949. 4. Konvencija o minimalnoj dobi za zasnivanje radnog odnosa. posebna tijela.4. . 14 predtavnika poslodavaca). MeĊunarodni biro rada .direktor i sluţbenici ne mogu traţiti ni primati uputstva od vlade ili bilo koje vlasti van Organizacije. Administrativnog savjeta i drugih zasijedanja i konferencija u okviru djelatnosti MOR-a.struĉna i administrativno – tehniĉka sluţba Organizacije. Komiteti: za sindikalne slobode. 6. 105 (1957. Ima i 12 ĉlanova zamjenika.BH-PRAVNICI.odluĉuje o mjerama za primjenu rezolucija. br. komisija za meĊunarodne organizacije. . Konvencija o najgorim oblicima djeĉijeg rada. .). br. . Komisije i komiteti To su stalna ili povremena.stalni sekretarijat MOR-a. stalna poljoprivredna komisija. u pogledu pripremnih radnji za odrţavanje zasjedanja konferencije. . 13 WWW. komisija eksperata za primjenu konvencija i preporuka. g. 182 (1999. usvojena je Deklaracija o osnovnim principima i pravima na radu sa ciljem uspostavljanja ravnoteţe izmeĊo: ekonomskog rasta u svijetu globalizacije socijalnog napretka 8 suštinskih konvencija MOR-a: 1. obezbjeĊuje uslove za rad Konferencije. . br.). odrţava veze sa radniĉkim i poslodavaĉkim organima.). 6. Najĉešće komisije su: budţetska ili administrativna komisija.na ĉelu je generalni direktor kojeg bira Administrativni savjet na neograniĉeni mandat. Konvencija o prisilnom radu. br. g.BH-PRAVNICI.). Tu su još 2 mješovita komiteta MOR-a i Svjetske zdravstvene organizacije: za pitanje medicine rada i za pitanje zdravlja pomoraca. 14 predstavnika radnika. konvencija i preporuka.1998. 87 (1948.ima odluĉujuću ulogu u utvrĊivanju dnevnog reda konferencije. paritetna pomorska komisija.imenuje generalnog direktora MeĊunarodnog biroa rada. 138 (1973. 3. 7. 5. Tu su zatim i regionalne konsultativne komisije: komisija za Aziju.ima opću odgovornost za koordinaciju svih aktivnosti MOR-a u periodu izmeĊu 2 zasjedanja konferencije. Konvencija o ukidanju prisilnog rada. i nadgleda primjenu.). Administrativni savjet . . g. Konvencija o slobodi udruţivanja i zaštiti prava na organiziranje.na poĉetku je imao 24 ĉlana.).06. br.WWW. br. Savremeni izazovi pred MOR-a 18.

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni protokoli. 14. g. zakon. Najvaţniji izvor svih grana pravnog sistema. Konvencija o diskriminaciji u pogledu zapošljavanja i zanimanja. ustavi entiteta (FBiH.izvori prava u formalnom smislu MATERIJALNI IZVORI PRAVA – specifiĉni društveni odnosi (tipovi odnosa) koji se reguliraju pravom. kolektivni ugovori sui generis izvori 3.12.okvir i naĉin ureĊivanja instituta i kategorija – opći izvori. 14 WWW.COM .. FORMALNI IZVORI PRAVA – oblici realnog sadrţaja društvenih odnosa u kojima se izraţava pravo. lex specialis izvori. pravila nastaju – heteronomno i autonomno porijeklo. podzakonski akti. 1. . 111 (1958.). postupak i oblik pravnih akata kojima se stvara radno pravo. a) Ustav BiH (oktroirani ustav) – Anex 4. (poslije 25. meĊunarodni ugovori. opći akti poslodavca izvori autonomnog prava 4.11.1. Grupe izvora radnog prava: 1. 7. drţavni propisi 2.) Dayton . zakoni i podzakonski akti. br.naĉin na koji pr. ustavne norme su za radno pravo najĉešće posredan izvor prava. ustavi kantona. kolektivni ugovori. Državni propisi – heteronomni izvori radnog prava 3 grupe: ustav. Javljaju se kao: . Kriteriji klasifikacije izvora radnog prava: . To su i nepisana pravila – obiĉajna pravila. obiĉajno pravo 6. ali su to zapravo i izvori i predmet pravnog normiranja. autonomni opći akti poslodavca. Izvori radnog prava Izvore prava predstavlja veliki broj raznovrsnih pravnih normi.WWW. sudska praksa 7. RS).BH-PRAVNICI. . USTAV temeljni.izvori prava u materijalnom smislu . ţivi i primjenjivi društveni odnosi. odredbe koje utemeljuju nadleţnost. unapreĊuju i ostvaruju u dobroj namjeri principe i prava koji su predmet ovih konvencija. sui generis izvori.oblici u kojima pravna pravila nastaju – ustav. Statut BDBiH. Deklaracija istiĉe obavezu drţava ĉlanica koje nisu ratificirale ove konvencije da poštuju.1995. U BiH ustavne propise ĉine: Ustav BiH i aneksi uz njega. Ovo isticanje najvaţnijih segmenata je uĉinjeno sa ciljem uspostavljanja standarda socijalnog minimuma na globalnom nivou.BH-PRAVNICI. najvaţniji i najviši pravni akt.svi pravni akti u zemlji moraju biti u skladu sa ovim ustavom jedinstvo pravnog sistema u BiH. To su pisani pravni akti. koje se neprestano mijenjaju s obzirom da su radni odnosi promjenjivi. na radno pravo se najĉešće primjenjuju ustavne norme koje se odnose na: odredbe o ljudskim pravima i slobodama. meĊunarodni izvori radnog prava 5.COM 8.1995. domaće i meĊunarodno porijeklo.

2.sadrţe osnovna ljudska prava na radu i povodom rada.dolaze odmah poslije Ustava u hijerarhiji izvora . koji će ta pravila primjenjivati (društveno pravo). veliku paţnju posvećuju ljudskim pravima i fundamentalnim slobodama.moraju biti u skladu sa Ustavom BiH ..COM . već drugi društveni subjekti. najĉešće u vidu uredbi sa zakonskom snagom . i norme o nadleţnosti u pogledu donošenja propisa iz oblasti radnih i socijalnih odnosa. Izvori autonomnog prava To je jedan ili više sistema ili podsistema normi. barem ne iskljuĉivo. 15 WWW. b) Ustavi entiteta (FBiH i RS) . da svi ustavni propisi.COM uz to i opći principi meĊunarodnog prava predstavljaju dio integralnog zakona BiH i entiteta. To je niz meĊunarodnih sporazuma koji predstavljaju ustavne dokumente (propise u materijalnom smislu).oni su izraz prava na samoorganiziranje Dakle. Donosi se prema naĉelima autonomije volje i u okviru dispozitivnih normi.BH-PRAVNICI. pravilnici naredbe i uputstva (donose ih izvršni organi lokalnih zajednica) .donosi ih upravni organ sa ciljem razrade i konkretizacije zakona. ZAKONSKI PROPISI . koje ne stvaraju i ne nameću. drţavni organi. kao i mnogi drugi subjekti (sindikati.postoje i podzakonski propisi – uredbe sa zakonskom snagom Zakoni u BiH: a) zakoni BiH b) entitetski zakoni c) zakoni BD BiH d) kantonalni zakoni Ovi propisi ĉine pozitivno radno zakonodavstvo u BiH. 2.oni su sekundarne i derivativne naravi u odnosu na zakonske akte.ureĊuju pitanja odnosa i zaštite na radu 7. PODZAKONSKI PROPISI . ustavni propisi u BiH sadrţe: osnovne postupke o nadleţnosti za donošenje propisa iz oblasti radnih i socijalnih odnosa. odluke i smjernice (donose ih izvršni drţavni organi). Najvaţnija je: Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. ali ne po zakonodavnoj proceduri . Poseban oblik autonomnog prava stvaraju privredni subjekti.tu spadaju i opći pravni akti lokalne samouprave . posebno Ustav BiH. donose se na osnovu zakona i u saglasnosti sa zakonom . ili zakonodavni organ. c) Ustavi kantona .WWW. 15 meĊunarodno – pravnih dokumenata (Anex 1).najvaţniji su izvor prava za radno pravo . 3.to su najviši pravni akti kantona ..supstituiraju zakon. graĊanska udruţenja.na apstraktan naĉin regulišu odreĊene vrste društvenih odnosa .).najĉešći su: uredbe.BH-PRAVNICI.

djeĉija zaštita. 16 WWW.1.smatra se izglasanom ako je za nju 2/3 prisutnih delegata na Konferenciji. .u BiH je na snazi 68 konvencija MOR-a. 7. zdravstvo. Konvencije su osnovni pravni akti MOR-a: . socijalna zaštita.3.3. rezervu (ako je prethodno odreĊena konvencijom). Javne ustanove (obrazovanje. Nastoji se da budu univerzalnog i prihvatljivog karaktera. socijalna sigurnost i druge djelatnosti utvrĊene zakonom) kao osnovni opći akti imaju pravila ustanove. . MeĊunarodni izvori radnog prava To su: univerzalni i regionalni meĊunarodni izvori – konvencije i preporuke MOR-a.konvencija stupa na pravnu snagu tek kada bude ratificirana od odreĊenog broja drţava – ĉlanica. . Do kraja 2001.proceduru za donošenje pokreće Administrativni savjet i stavlja ih na dnevni red Opće konferencije. društveni dogovori 2. bilateralni i multilateralni muĊudrţavni i meĊunarodni ugovori: .nakon usvajanja se prosljeĊuju vladama drţava – ĉlanica koje ih moraju dati nadleţnom tijelu za odluĉivanje u roku 1 godine. tj. donijete su 184 konvencije. 2.COM .BH-PRAVNICI. dvostruke diskusije). primarni i sekundarni izvori prava EU. koje treba da se sprovode u pojedinim drţavama – ĉlanicama MOR-a.BH-PRAVNICI. .obaveze nastupaju nakon roka od 12 mjeseci. uslovno ratificirati (zbog ekonomskih posljedica). sastavljene na tripartitnoj osnovi i koje podnose izvještaj Konferenciji. . . g. koja ih upućuje na detaljnu raspravu u komisije.konvencije se u pravilu usvajaju / ratificiraju u cjelosti.WWW.COM Odnos drţava – pojedinac prelazi u odnos drţava – društvo – pojedinac.uvode se u domaće zakonodavstvo i vrše pravno dejstvo na domaće radno pravo. osnovne norme u oblasti radnih i socijalnih odnosa. st 3 ustava MOR-a). g. .ratificira ih predsjedništvo BiH uz pristanak Parlamentarne skupštine BiH. akti Vijeća evrope. a zatim 12 mjeseci od registracije ratifikacija kod generalnog direktora. uz otkazni rok od 1 godine. kultura. . 3. a ako se ne otkaţe u tom roku biće na snazi još 10 godina. . Kod nas je ovo pravo izraţeno u samoupravnim općim aktima koji se dijele u 3 grupe: 1. 7. akti UN u uoblasti ekonomsko – socijalnih odnosa. nauka.posebno su znaĉajne (sa stanovišta radnog prava) konvencije i preporuke MOR-a. djelimiĉno primijeniti (posebne okolnosti iz ĉlana 19. Samo izuzetno se mogu ratificirati uz: 1. su kao opći akti društvenog preduzeća utemeljeni statut i drugi opći akt i kojima se ureĊuju društveno – ekonomski i drugi odnosi radnika u društvenom preduzeću. .mogu se otkazati po isteku roka od 10 godina od stupanja na snagu. moţe proći na bilateralnom osnovu. samoupravni sporazumi 3. drugi samoupravni opći akti Od 1989. .ako se ne prihvati. Konvencije i preporuke MOR-a To su pravni instrumenti kojima se postavljaju meĊunarodni standardi rada. a najkasnij 18 mjeseci.revidirati se moţe tek nakon 10 godina od usvajanja (procedura tzv.

podzakonskih akata i općih akata autonomnog prava. 4. 2. 2.BH-PRAVNICI.COM . podnošenje prigovora u sluĉaju da ĉlanica nije obezbijedila primjenu konvencije. administrativni savjet. b) UVOĐENJE (INKORPORACIJA) MOR-a U INTERNO ZAKONODAVSTVO. ustanove i druga pravna lica. To je moguće: automatskim inkorporiranjem samom ratifikacijom – monistiĉki sistemi. vladin delegat na Konferencij. organi i organizacije kantona FBiH. 2. Ratifikacijom. u skladu sa Ustavom MOR-a: 1. Primjena meĊunarodnih konvencija rada moţe zahtijevati donošenje: zakona. obaveza drţave – ĉlanice da MeĊunarodnom birou rada podnosi godišnji izvještaj o mjerama preduzetim za primjenu ratificirane konvencije i u pogledu ratificiranih konvencija. Pravna sredstva kontrole su: 1.WWW. 2.BH-PRAVNICI. 17 WWW. 3. donošenjem posebnih propisa da bi konvencija imala dejstvo – dualistiĉki sistemi. prigovor – profesionalne organizacije radnika ili poslodavaca. b) naĉelom inkorporacije konvencije u pravni poredak ĉlanica. konvencije MOR-a ulaze neposredno u pravni poredak BiH. Kontrola primjene i izvršenja konvencija Postoji nekoliko metoda kontrole. drţava – ĉlanica protiv druge ĉlanice. Primjena znaĉi izvršenje od svake drţave – ĉlanice. Postoji i sistem kontrole i mjera koje se svode na donošenje novih propisa ili usaglašavanja postojećih sa konvencijom. ako druga ĉlanica smatra da nije osigurala primjenu ratificirane konvencije. a) OPĆA NAĈELA PRIMJENE KONVENCIJA MOR-a – vaţe za sve ĉlanice. predstavnici prfesionalnih organizacija radnika ili poslodavaca. Nosioci obaveza izvršenja meĊunarodnih konvencija rada u BiH su: 1. preduzeća. organi i organizacije BiH. Aktivno legitimisani subjekti u vezi sa primjenom su: 1. 3. Drţava smije obezbijediti povoljnij uslove od zahtijevanog minimuma. podnošenje ţalbe protiv ĉlanice. svi ĉlanovi MOR-a. naĉelo zaštite minimuma prava propisanih konvencijom. 3.COM Pravno dejstvo ratificiranih konvencija Uslovljeno je: a) općim naĉelima primjene konvencija. od strane radnika ili poslodavaca. nadleţni organi i organizacije entiteta. naĉelo obaveznosti primjene konvencija MOR-a. ţalba – Administrativni savjet.

sudska praksa nije izvor prava. Tokom vremena su dobile veći pravni znaĉaj. Najstariji su segment meĊunarodne regulative u oblasti radnih i socijalnih odnosa. A u sluĉaju: . . Taj primat se proteţe i na buduće zakone. dugotrajno ponavljanje. .zakonima i drugim propisima u BiH – konvencija ima snagu zakona na nivou BiH. povlaĉe samo moralnu obavezu za drţave – ĉlanice da preduzimaju zakonodavne i druge mjere na sprovoĊenju konvencija.3.sudija je stvaralac prava 18 WWW. pa i ona znaĉajna za radnike. 7. Imaju karakter savjeta.2. U sluĉaju sukoba domaćeg zakona sa konvencijom. na isti naĉin kao što ne smiju biti u suprotnostima sa zakonima BiH. Naroĉitu vaţnost ima u poĉetku razvoja radnog prava.entitetskih zakona i drugih propisa. opća saglasnost – moralno ispravno pravilo.WWW. UN svoju ulogu ostvaruje i preko Ekonomskog i socijalnog Savjeta UN-a. Djelatnost UN-a i njenih organa na podruĉju radnih i socijalnih odnosa UN ima znaĉajnu ulogu u razvoju socijalnog i radnog prava na meĊunarodnom pravu. Predstavlja supsidijarni (dopunski) izvor radnog prava. Nedostatak im je parcijalna metoda. MeĊunarodni ugovori Mogu biti bilateralni i multilateralni. Preporuke (rekomandacije) MOR-a To su niţi pravni akti od konvencija. Nastaje u momentu kada drţava sankcioniše neizvršavanje tih pravila. a mogu se donijeti i neovisno od konvencija. primat će imati meĊunarodna konvencija kao zakon pojaĉanog djelovanja u poreĊenju sa drugim domaćim zakonima. a u sluĉaju kolizije odluĉuje Ustavni sud BiH. . Anglo – saksonski sistem: . 7. Sudska praksa kao izvor radnog prava Evropsko – kontinentalni sistem: . Ratifikacijom ne dobijaju snagu zakona.4.općih akata autonomnog prava.3. Obiĉajno pravo Predstavljaju norme i obiĉaji koji su nedrţavnog karaktera i nastaju spontano. 7. 7.odnosi se samo na primjenu i ima uĉinak samo na strane u sporu. uputa nacionalnom zakonodavstvu. To proistiĉe iz Povelje UN-a. Najĉešće se donose kao dopune konvencijama.sudski precednti su izvori prava (obavezni).COM Dejstvo konvencija MOR-a na inte rno zakonodavstvo U odnosu prema: . propisi ne smiju biti u suprotnosti sa odredbama konvencija.BH-PRAVNICI.3. To je dopunsko meĊunarodno zakonodavstvo. . a pravilo lex posterior derogat legi priori se ovdje suspendira. u sluĉaju pravne praznine.COM . UreĊuje osnovna prava ĉovjeka. Tiĉu se uglavnom migranata i rada u stranoj drţavi.BH-PRAVNICI.kolektivnih ugovora.5. Tri su uslova za to: dugotrajna primjena.

I jedni i drugi odnosi su odnosi predstavnika kapitala i predstavnika rad. . . te je normativiziran kompromis 3 vrste subjekata: 1. Kolektivno radno pravo se pojavilo kao rezultat kombinacije elemenata saradnje i konflikata izmeĊu subjekata kolektivnog radnog odnosa. u vezi sa radom i povodom rada. kolektivno tijelo radnika. 5.predstavnici rada su: kolektivitet radnika.BH-PRAVNICI. . 4. (izraţeno nakon II svjetskog rata). PRAVO NA RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH SPOROVA. .ugovor o radu im je pravni osnov.kolektivni radni odnosi imaju za posljedice opći okvir za ostvarivanje prava i obaveza radnika jedne cjeline. 2. udruţenja poslodavaca. Individualni radni odnosi .uspostavljaju se izmeĊu legitimiranih subjekata. ostvarivanje i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (poslodavci i predstavnici radnika). s ciljem ostvarivanja kolektivnih prava i interesa na radu.strane odnosa obavezno imaju suprotne interese.predstavnika rada je radnika kao pojedinac. PRAVO NA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE I KOLEKTIVNO UGOVARANJE. PRAVO NA ŠTRAJK.individualni radni odnos ima posljedice samo za pojedinaĉnog radnika. društvo ili drţava – organi koji vrše ili sprovode politiku u oblasti rada. PRAVO NA PARTICIPACIJU – upravljanje i uĉešće u upravljanju u odreĊenoj radnoj sredini. .WWW. nadleţni organi koje su vlasnici kapitala ovlastili.odnosi izmeĊu pojedinaĉnog poslodavca i pojedinaĉnog radnika. nastali na osnovu ugovora o radu.radi se o manifestaciji odnosa koji su od interesa za kolektivitet (grupe radnika ili jedno ili više udruţenja poslodavaca). grupacije ili sindikata. 3. Kolektivni radni odnosi .COM . radnici – kolektivni organ ili drugo tijelo zaposlenih. sindikat ili drugo udruţenje radnika. . Ovo pravo spada u grupu mlaĊih radnih prava i u treću generaciju ljudskih prava i sloboda (ekonomsko – socijalna i kulturna prava i slobode). 19 WWW. 2. na osnovu akata koji su rezultata sporazuma. Sastavni dijelovi kolektivnog radnog prava su: 1. .COM KOLEKTIVNO RADNO PRAVO 1. vlasnici kapitala – jedan ili više poslodavaca. Ono obuhvata pravne norme koje regulišu kolektivne radne odnose. SLOBODA UDRUŢIVANJA – pravo na osnivanje i organiziranje udruţenja radnika i poslodavaca. 3. obiĉno reprezentativnih predstavnika radnika i poslodavaca. Kolektivno radno pravo izuĉava / ureĊuje kategorije i institucije radnog prava koje utemeljuju sticanje. OPĆI OSVRT NA KOLEKTIVNO RADNO PRAVO Kolektivno radno pravo je najbogatiji i najorginalniji dio radnog prava.BH-PRAVNICI. Dozvoljeno je krajem XIX i poĉetkom XX st. profesionalno udruţenje radnika (sindikat).

ĉlanovi organizacija i same organizacije moraju poštovati zakonitost.. pravo organizacija da donose svoje statute i administrativna pravila i organizuju svoju upravu. biće odreĊene nacionalnim zakonodavstvom. 1948. mjere u kojima bi se predviĊene garancije primijenile na vojsku ili policiju. .. Konvencija br.. Ograniĉenja i restrikcije moraju biti strogo definisane i ograniĉene. zabrana prinudnog rada. 1971. Osnovi ovog mehanizma sadrţani su u Konvenciji br. 3. 1949. 4. sloboda udruţivanja. 4. 2. organizacije ne mogu biti raspuštene ili njihove djelatnosti obustavljene administrativnim putem. zaštita radnika od diskriminatorskog djelovanja. 2.Konvencija o predstavnicima radnika i preporuka.Konvencija o slobodi udruţivanja i zaštite prava na organiziranje. odredbe Konvencije se ne odnose na poloţaj drţavnih funkcionera i ne smiju se tumaĉiti na njihovu štetu.COM . 1975.COM 6. da uspostavljaju organizacije po svom izboru. ali im se zakonom ne mogu povrijediti garancije predviĊene Konvencijom. pravo osnivanja i pristupanja organizacijama po svom izboru. trebaju se formirati organi u organizacijama za obezbjeĊenje poštivanja prava organiziranja. obaveze i odgovornosti na radu i u vezi sa radom. 87 o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih prava utemeljuje sljedeće principe: 1. Konvencija br.WWW.BH-PRAVNICI. .. bez prethodnog odobrenja.Konvencija o odnosima rada i preporuka. svaka ĉlanica MOR-a mora obezbijediti slobodno vršenje sindikalnih prava.Konvencija o organizirnju seoskih radnika i preporuka. 1978. 5. 3. uz uslov pridrţavanja statuta organizacije. . 5. 3.BH-PRAVNICI. da ostvaruju prava bez prethodnog odobrenja. a javne vlasti se moraju uzdrţavati od ograniĉenja ovog prava ili ometanja zakonskog izvršenja. . zaštita organizacija od direktnih ili posrednih uplitanja drugih. Ostvarivanje slobode udruživanja obuhvata prava radnika i poslodavaca: 1. 20 WWW. 2. 98 o primjeni principa prava organiziranja i kolektivnih pregovora: 1.Konvencija o pravima na organiziranje i kolektivno pregovaranje. MOR je uspostavio poseban mehanizam za nadziranje primjene i izvršenje slobode udruţivanja. Instrumenti MOR-a koji se odnose na sindikalna prava i slobode: . jednakost u mogućnostima i tretmanu. PRAVO UĈEŠĆA U POSTUPKU DONOŠENJA AUTONOMNIH OPĆIH AKATA – kojima se ureĊuju prava. Sloboda udruživanja – sindikalna prava i slobode Ova sloboda je prva u okviru osnovnih ljudskih prava na radu i povodom rada. da se pridružuju organizacijama na temelju uslova koje one uspostave svojim aktima. 87 i 98.

te na raznim teritorijalnim nivoima.COM . pri organizaciji štrajkova (kolektivna i industrijska akcija) onda kada mirnim putem nije moguće riješiti predmet spora. odnosno udruţenja poslodavaca. sindikati grane (djeluju u više preduzeća. Slobodno opredjeljenje za organiziranje i pristup sindikatu U cilju zaštite ove slobode u nekim zakonodavstvima se predviĊa tzv.1. samostalni sindikati djelatnosti (jedno preduzeće ili organ na nivou entiteta ili drţave) 21 WWW.).godine preduzima niz mjera za oţivljavanje sindikalne aktivnosti.1. Nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma za BiH. Pojava sindikata veţe se za drugu polovinu XIX vijeka: Engleska (mehaniĉari – 1851. pod uslovom da se slobodno uĉlane u odgovarajući samostalni sindikat grane i djelatnosti. Tako poseban znaĉaj imaju pravila.COM 1. Sindikat je udruţenje (organizacija) koje se osniva u cilju ostvarivanja i zaštite ekonomskosocijalnih interesa svojih ĉlanova u odreĊenoj radnoj sredini – kod poslodavca ili u grani. u skladu sa ustavnim normama i konvencijama MOR-a.2. zanatstvo i dr.ĉlanstvu u sindikatu i . kojom se garantuje svakom radniku ili poslodavcu pravo da ne mora biti ĉlan bilo kojeg sindikata. Francuska (postolarski radnici – 1867. organa i institucija iste ili srodnih grana na nivou entiteta ili drţave BiH) 2. Stvaranje radniĉkih sindikata u BiH veţe se za poĉetak XX vijeka. odnosno klauzule o: . trgovina. PredviĊeno je da su ĉlanovi Sindikata: svi zaposleni. penzioneri i lica koja traţe posao.). Sindikat je nezamjenljiv faktor u osiguranju ekonomske i socijalne sigurnosti i boljih uslova rada radnika. donosi svoj statut i utvrĊuje principe svog organizovanja. 1. kao sindikalna centrala BiH.). Kao samostalni sindikati javljaju se: 1. Austrija (tipografski radnici – 1864.). Sloboda udruživanja u pozitivnom zakonodavstvu BiH Prije izbijanja rata i agresije na BiH postojao je Sindikat BiH. U nekim zakonodavstvima se donose pravila koja sindikatu daju iskljuĉivo pravo u zaljuĉivanju kolektivnih ugovora. Sindikat BiH. po strukama. Njemaĉka (radnici duhana – 1866. negativna sloboda udruţivanja.1. djelatnosti (industrija.1. te da pristupe tim organizacijama u skladu s njihovim pravilima.BH-PRAVNICI. pa je nastao Glavni radniĉki savjet. Nakon izbijanja rata se organizuje za djelovanje u ratnim uslovima. kao savez samostalnih granskih sindikata i samostalnih sindikata po djelatnostima. koje se završavaju odrţavanjem Prvog poslijeratnog Kongresa Saveza samostalnih sindikata BiH 1997. koji je ĉlan Sindikata BiH. U pravilu se organizovanje sindikata vrši prema djelatnostima i profesijama.1.BH-PRAVNICI. Sindikat BiH već krajem 1995.godine. Pravo na uspostavljanje i pristupanje organizacijama po svome izboru Svi radnici i poslodavci imaju pravo udruţivanja u sindikat/organizaciju poslodavaca. Uloga mu je najznaĉajnija kod ostvarivanja prava na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora. negativna klauzula.obavezi naknadnog pristupanja sindikatu. grupaciji. 1.WWW.).

3.WWW. pravo osnivanja sindikata ili udruţenja poslodavaca bez ikakvog prethod nog odobrenja. zadrţavanje teritorijalnog principa organizovanja: predviĊeni su teritorijalni oblici Sindikata BiH. 2. odnosno djelatnostima. Oni su optimalan i prikladan pravni oblik za regulisanje uslova rada i zapošljavanja. zakljuĉuju se u Engleskoj (zatim u Francuskoj.. pozitivno radno zakonodavstvo BiH naznaĉava: 1.ugovaranje i zakljuĉuju se kol.2. kantona ili regija.2. Njemaĉkoj. a u staroj Jug. tj. odnosno njihovih 22 WWW. Pojam i obilježja kolektivnih ugovora U skladu sa preporukom MOR-a iz 1951. Predsjedništvo. u skladu s anjihovim pravilima. Italiji. dolazi do priznavanja kolektivnih ugovora i od strane drţava (u periodu poslije I svj. Organi Sindikata BiH su Kongres. Austriji. sloboda radnika. Kontrolni odbor i Statutarna komisija. Na teritoriji Jug.rata). se zanemaruje primjena kol. se kol. 6.. pravo na nediskriminaciju (stavljanje u nepovoljniji poloţaj) zbog ĉlanstva ili neĉlanstva u sindikatu/udruţenju poslodavaca. Glavni odbor. radnom vremenu i ostalim uslovima rada).ugovori po granama. a tek poĉetkom 90-ih godina XX vijeka dolazi do izraţaja kol. 4. Unošenjem odredbi o kolektivnim ugovorima u zakonodavstva zemalja. prava i obaveza radnika kod privatnih poslodavaca). Relativno su novijeg porijekla (druga polovina XIX stoljeća). Nastali su kao rezultat borbe radniĉkih sindikata protiv samovoljnog odreĊivanja uslova rada i visine nadnica od strane privatnog poslodavca.2.godine. za podruĉje jedne ili više općina. funkcioniranje i upravljanje sindikatom/udruţenjem poslodavaca.ug. kol. odnosno zainteresiranih radnika i poslodavaca. izmeĊu radnika i poslodavaca (o visini nadnice. pravo na neometano obavljanje zakonite djelatnosti sindikata/ud ruţenja poslodavaca. od 1946.ugovaranje razvijano je samo na austrijskom pravnom podruĉju. kolektivni ugovori dobijaju status izvora radnog prava.COM 3. pravo na zaštitu sindikata/udruţenja poslodavaca od uzajamnog miješanja u uspostavljanje.COM .god. Osnovni principi ostvarivanja slobode udruţivanja i radnika i poslodavaca.ugovori javljaju tek od 1922.BH-PRAVNICI.ugovora (primjenjuju se samo za regulisanje uslova rada. 1. odnosno poslodavaca u odluĉivanju o pristupu ili istupanju iz sindikata/udruţenja poslodavaca. garantiranje vršenja prava na slobodno udruţivanje u skladu sa odgovarajućim heteronomnim i autonomnim propisima.1. Kolektivni ugovori 1. Pojava i razvoj kolektivnog ugovaranja To su sui generis izvori radnog prava. 1. Prvi kol.BH-PRAVNICI. pravo zaposlenih/poslodavaca da po svom slobodnom izboru organiziraju (formiraju) sindikat/udruţenje poslodavaca i da po svom izboru pristupe ovim organizacijama.2.) Poslije priznavanja kolektivnih ugovora od strane jurisprudencije (sudske prakse i pravne nauke). sa konaĉnim ciljem uspostavljanja socijalnog mira. 5. grupe poslofavaca. u teoriji i zakonodavstvima se kolektivni ugovori definišu kao pis meni s porazumi zakljuĉeni izmeĊu sindikata. zaštita od antisindikalne diskriminacije.

ugovorne strane: s jedne strane – sindikalne organizacije ili druge radniĉke organizacije s druge strane – poslodavac.ugovora se priznaje pravo na tuţbu zbog njegove povrede. Osnovna razlika ugovora o radu i kolektivnog ugovora sastoji se u tome što individualni ugovor o radu.COM . Grupni ugovor zadrţava pravnu prirodu individualnog ug.ugovora – po meĊunarodnim standardima je definisan široko i veţe se za ureĊivanje uslova rada i zapošljavanja. zakona i rješenja).ugovaranje moţe steći više sindikata. odnosno kada uspostave radni odnos. nego djeluje kao opći akt na osnovu kojeg se zakljuĉuje individualni ugovor o radu. kao pravni osnov. Obaveze će nastati izmeĊu svakog pojedinog radnika i poslodavca kada oni. kao i sva druga pitanja od zajedniĉkog interesa. stvara neposredan. ugovorne strane 2.ugovaranje i pregovaranje (SAD i Kanada).ugovora. 2 su obiljeţja kolektivnog ugovora: 1.ugovora i individualnih ugovora o radu Odnos izmeĊu kolektivnog ugovora i individualnog ugovora sliĉan je odnosu izmešu općeg i pojedinaĉnog pravnog akta (npr. Pravo na kol. a ne više sindikata stiĉe pravo na kol. i razvijene i zemlje u tranziciji. predmet kol. BiH – na strani radnika javljaju se: a) sindikat (sa najvećim brojem ĉlanova) ili više sindikata i b) vijeće zaposlenika b) poslodavaĉka strana: poslodavac (sam). Odnos izmeĊu kol. pod kojima se zakljuĉuju individualni ugovori o radu. neovisno od konkretnog ugovora o radu. subjekti kojima se garantuje pravo na kolektivno pregovaranje i zakljuĉivanje kol. Stranama kol. grupa poslodavaca ili udruţenje poslodavaca (i u BiH) 2. Sindikat ima pravo da traţi naknadu štete od poslodavca koji primi na rad nekog radnika pod loš ijim uslovima od onih predviĊenih u kolektivnom ugovoru.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. dok se kolektivnim ugovorom odreĊuje (na opći naĉin i bezliĉno) sadrţina radnog odnosa. 23 WWW. predmet kolektivnog pregovaranja 1. prava i obaveze ugovornih strana i pitanja od zajedniĉkog interesa za ugovone strane. individualni. 1. Kol. ili organizacije poslodavaca a) strana radnika: najĉešći subjekt je sindikat.3. sindikat moţe biti: reprezentativni sindikat Ovaj model polazi od kriterija brojnosti ĉlanova i autonomije u odnosu na poslodavce. rjeĊe grupa zaposlenih Zavisno od modela u drţavi.WWW.COM organizacija. većinski sindikat Bazira se na tome da samo jedan. kojima se ureĊuju uslovi rada i zapošljavanja. U uţem smislu to su pismeni sporazumi sindikalne organizacije i poslodavca o uslovima rada. zakljuĉe individualni ugovor o radu. grupa poslod. u okviru uslova kolektivnog ugovora. a adekvatan je u uslovima izrazitok sindikalnog pluralizma – mnoge drţave. o radu.2. tj. konkretni radni odnos izmeĊu pojedinog radnika i poslodavca.ugovor ne stvara konkretne obaveze i prava izmeĊu radnika i poslodavca. procedure za izbjegavanje i rješavanje sporova. Kolektivni ugovor se ne primjenjuje direktno (neposredno).

tj. Postoje 3 funkcije kol.ugovorima moţe brţe i elastiĉnije intervenisati na podruĉju radnih odnosa. Ova teorija se uglanom prihvata kao najrealnija. zakon ĉije se odredbe moraju poštovati. o punomoćstvu (zastupanje).BH-PRAVNICI. pravni i politiĉki. 2. To je normativni akt kojim se propisuju opća praviola o uslovima rada.ugovori su ugovori u pravnom smislu rijeĉi. Ova th. Pravna priroda kolektivnih ugovora Postoje tri grupa shvatanja – tri teorije o pravnoj prirodi kolektivnog ugovora: 1. 1.ug.ugovorima doprinosi izjednaĉavanju reţima rada za sve radnike odreĊene djelatnosti.ugovora nalaze i normativni (u dijelu ugovora u kojem se nalaze uslovi pod kojima treba zakljuĉivati individualne ug. 1.ugovora kao pravnog sredstva za regulisanje radnih odnosa tipiĉno je obiljeţje socijalne trţišne privrede.COM .ug je: socijalni.COM 1. nego što je to sluĉaj sa zakonima ĉije donošenje podlijeţe sloţenoj tehnici i proceduri. kol.ugovora. Na normalno odvijanje ekonomike. Kol.WWW. 3. Ova teorija prirodu kol.ugovor jedna konvencija – sporazum u kojem postoji uĉešće volja i njihova saglasnost.ugovora objašnjava putem: a) ug. osiguranje socijalnog mira 3.teoriji kol. 24 WWW. tj. Ekonomski znaĉaj je vezan za centralni predmet kol. Korištenje kol.4. posebno industrijske proizvodnje. sa naznakom da je kol. c) koncepcijom bezimenog ugovora – ugovora posebne vrste.ugovora: 1.BH-PRAVNICI. Znaĉaj i funkcije kolektivnog ugovaranja Znaĉaj kol.ugovora: sporazumijevanje o najniţoj cijeni. 2. Ovim varijantama ugovorne teorije se ne moţe objasniti pravna priroda kol.ugovori su instituti graĊanskog (obligacionog) prava. zasnovani na principu slobode ugovaranja. Po ug. Statusna teorija negira ugovorna obiljeţja ugovora o radu. posmatra kol. ekonomski. 1. ĉime se znaĉajno utiĉe na stalnost i predvidljivost ekonomskih parametara. zaštita posloprimaca (radnika) 2. o radu) i ugovorni elementi (proistiĉu iz ĉinjenice postojanja 2 ugovorne strane). obezbjeĊenje radnog mira.2. odnosno ujednaĉavanju uslova privreĊivanja. mješovita teorija ili teorija dupliciteta. 3. 3. Pravni znaĉaj postoji u smislu da se kol. statusna – vanugovorna teorija. 4. su dobili politiĉko znaĉenje prvenstveno kao instrumenti za pravednije regulisanje odnosa izmeĊu rada i kapitala u sferi zavisnog rada. b) ugovora u korist trećih lica. ugovorna teorija. Mješovita teorija ublaţava krajnosti dvije prethodne teorije sa stavom da se u strukturi kol.ugovor kao normativni i ugovorni akt.5. grane ili profesije. 2.2. Socijalni znaĉaj se ogleda u tome što se kol.

o drugim pravima koja su od interesa za radnike i poslodavce. U FBiH se kol. kolektivnim ugovorom se ne mogu utvrditi manja prava od prava utvrĊenih u zakonima o radu.ugovori u radnom zakonodavstvu BiH sadrţe 3 grupe odredbi: 1. za teritoriju FBiH 2.ugovora u personalnom smislu obuhvata sva lica u radnom odnosu. Kol. U doktrini je izraţen model ugovaranja od dna prema vrhu. 3. 1. Subjekti zakljuĉivanja kol. za podruĉje jednog ili više kantona – ţupanija 3.ug se zakljuĉuje na neodreĊeno ili odreĊeno vrijeme. U teritorijalnom smislu postoji velika raznolikost u vrstama i poljima primjene kol.COM .ug za teritoriju RS kol. kol. Formalnost kol. profesije.2. pa su u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH stavljeni u prvi plan. a na strani zaposlenika – sindikat. obavezno u pisanoj formi.ugovora. 25 WWW. ali su moguće teškoće u odreĊivanju subjekata.COM 1. RS – 3 1. 3. a ono se moţe posmatrati s profesionalnog (personalnog) i teritorijalnog aspekta.ugovori se pojavljuju kao najznaĉajniji metod regulisanja (bez upliva drţave) uslova rada i zapošljavanja. sve do zakljuĉivanja novog kol.BH-PRAVNICI. 2.ug za jednog ili više poslodavaca.ugovora u našem zakonoavstvu su: na strani poslodavca – sam poslodavac ili udruţenje poslodavaca. Kol.7.ugovora pojaĉana je sa još 2 obaveze: registracija kod organa nadleţnog za rad i objavljivanje u odgovarajućim sluţbenim novinama. vrste kol.ugovor moţe zakljuĉiti se moţe zakljuĉiti: 1. U odnosu na predmet i sadrţaj kol. 2. dogovaranja i ugovaranja.6. pogotovo pregovaranja. Kol.WWW. za jedno ili više pravnih lica. o obimu i naĉinu ostvarivanja prava i obaveza utvrĊenih zakonom.ug vaţi i nakon isteka predviĊenog vremenskog perioda. U skladu sa naĉelom in favorem laboratoris. za odreĊenu djelatnost 4.ugovora: opći kol.ugovor za odreĊenu grupaciju ili granu djelatnosti kol. Zakljuĉivanje ovih ugovora je fakultativno.BH-PRAVNICI. Kolektivni ugovori u zakonodavstvu BiH Prvo su bili marginalizirani.2. Vrste kolektivnih ugovora Vrste kolektivnih ugovora su u meĊusobnoj zavisnosti od polja njihove primje ne. Zakoni o radu u BiH su u skladu sa konvencijama MOR-a prihvatili slobodu kolektivnog pregovaranja. lokalni nivo. nivo industrijske grane. o naĉinu i postupku rješvanja meĊusobnih sporova. U našem zakonodavstvu polje primjene kol.ugovora: nacionalni nivo. tako i u BiH kao zemlji u tranziciji. preduzeća.

bez obzira na to o kojem se nivou odluĉivanja radi. ne zavisi od snage sindikata i naravi radne snage.3. odluĉivanja. U svakom od reţima postoje raznovrsni oblici uĉešća radnika u upravljanju u datoj sredini.COM . Primjenjuje se u SAD (planovi koji su surogat kolektivnim ugovorima). Participacija zaposlenih u odluĉivanju i upravljanju kod poslodavca 1. 1. Smanjuje se mogućnost poslodavaca da slabe sindikat. primijenjeno prvo u Švedskoj (Kolektivni ugovor o savjetima zaposlenih 1846. zatim postoji pojava ''kruţoka kontrole kvaliteta'' 70. Savjetima se daje mogućnost da budu informisani i konsultovani u osnovnim upravljaĉkim odlukama. 2.3.3. što bitno ne ograniĉava ovlaštenja poslodavaca.BH-PRAVNICI. 1. zakonskim putem 2. personalnim.ih (zaĉeta u Japanu). autonomnim općima aktima poslodavaca.u upravnim odborima. 1. Na taj naĉin participacija postaje integralni dio industrijskih odnosa jedne zemlje. Participacija nema smisla ako je ne prati kompetentnost u znanju i iskustvu.2. ekonomskim i drugim poslovima date radne sredine. jer se iskorištavaju mnogobrojna manja iskustva kojima svi raspolaţu. Drugi reţim participacije je kolektivno ugovaranje. U uţem smislu se odnosi na institucionalizirane oblike uĉešća zaposlenih i njihovih predstavnika u procesu upravljanja tj. nadzornim odborima) i uspostavljanje inokosnog radniĉkog 26 WWW.COM 1.BH-PRAVNICI.3.3. 2. predstavljanje radnika u organima upravljanja (npr. Institucionalni oblici participacije se veţu za: kolegijalne organe zaposlenih (npr.1. što nema autokrativni i hijerarhijski sistem odluĉivanja. a zatim i u Danskoj godinu kasnije. Treći reţim veţe se za autonomne akte i druge akte poslodavaca. Pravni re žim participacije Reţimi participacije se regulišu: 1. 3. Participacija se u tranziciji moţe javiti i kao mogućnost privlaĉenja kapitala i izgradnje pravne i institucionalne infrastrukture. institucionalni oblici neinstitucionalni oblici.).radniĉki savjeti i radniĉki komiteti). Termin participacija ima uslovno opće znaĉenje za sve oblike sudjelovanja razliĉitih profesionalnih i radnostatusnih kategorija zaposlenih pri odluĉivanju u upravljanju socijalnim. U širem smislu taj pojam obuhvata svaki oblik uĉešća radnika. kolektivnim ugovorima 3. odnosno zaposlenih i njihovih predstavnika u odluĉivanju unutar odgovarajućeg procesa u datoj radnoj sredini.WWW. s posebnim osvrtom na model participacije u SR Nje maĉkoj Podjela participacije: 1. Opći osvrt Pojam participacije se moţe posmatrati u širem i u uţem smislu. a postoji i pojava zajedniĉkog konsultovanja poslodavca i radnika. Oblici participacije radnika. 1. U participativnom modelu odluĉivanja podiţe se kvalitet odluka. Zakonsko ureĊenje participacije je najĉešći reţim ureĊivanja.

4. Pravo na suodluĉivanje je relativno usko i veţe se za: obavezu poslodavca da prethodno pribavi saglasnost vijeća zaposlenika u sluĉaju otkaza ugovora o radu odreĊenim kategorijama zaposlenika i to: 27 WWW.. već se odredbe o njima eventualno nalaze u općim aktima autonomnog prava.3.. Ova institucija je predviĊena i u SR Njemaĉkoj. institucionalno su ovi savjeti su odvojeni od sindikata jer predstavljaju sve radnike.). odnosno direktora rada. otkaz. Obave za kons ultovanja (savjetovanja) – obaveza poslodavca da prije donošenja odluka znaĉajnih za prava i interese zaposlenika (donošenje pravilnika o radu. masovno otpuštanje. te odluke (podatke o namjeravanoj odluci) dostavi vijeću zaposlenika radi njihovog izjašnjavanja.obaveza obavještavanja/informiranja . U vezi sa suodluĉivanjem u javnim sluţbama postoje drugi uzusi. Zakoni o radu su utemeljili fakultativno uspostavljanje ovih institucionalnih oblika – zaposlenici ih mogu izabrati.WWW. Primjer ovog modela je njemaĉki model predviĊen Zakonom o ureĊšivanju preduzeća iz 1972. odnosno prihvaćen je institucionalni oblik uĉešća zaposlenika u upravljanju kod poslodavca pod nazivom vijeće zaposlenika. mada su savjeti i sindikat u praksi povezani u smislu ĉlanova. Neinstitucionalni oblici participacije su oni oblici koji nisu predviĊeni u radnom ili trgovaĉkom zakonodavstvu.. 135 MOR-a. 1. Zakonima o radu u BiH je prihvaćeno zakonsko ureĊivanje participacije.obaveza konsultovanja/savjetovanja . ali ne moraju. Ovog direktora bira nadzorni odbor.). To pravo nemaju svi zaposlenici.obaveza suodluĉivanja/pribavljanja prethodne saglasnosti. To mogu biti i informisanje radnika. Procedura se ureĊuje posebnim zakonom.BH-PRAVNICI. Javljaju se kao surogati radnom savjetu pod raznim imenima (''kompanijski sindikati''..COM . Radnici uĉestvuju u izboru direktora rada (kadrovskog direktora). 2. Institucija direktora kao inokosnog organa je poseban institucionalni oblik participacije kod rukovoĊenja preduzećem.BH-PRAVNICI. nego oni koji rade kod poslodavaca koji u radnom odnosu imaju najmanje 15 zaposlenika. Participacija zaposlenika u radnom zakonodavstvu BiH Regulativa u BiH je uveliko odreĊene Konvencijom br.COM organa. U njemaĉkoj su suodluĉivanje i uĉešće u odluĉivanju oslonjeni na naĉela saradnje (4 naĉela). Obaveze poslodavca prema institucionalnim oblicima participacije (vijeću zaposlenika/savjetu radnika): . premještaj. Obave za informiranja je od izuzetnr vaţnosti za rad vijeća zaposlenika/savjeta radnika. ''sheme radniĉkog predstavljanja''. plan godišnjeg odmora itd. ali uz podršku radniĉkih predstavnika koji su ĉlanovi NO. odnosno savjet radnika. obrazovanje autonomnih grupa i kruţoka za kontrolu kvaliteta i proizvoda. Savjet ima pravo na suodluĉivanje ili uĉešće u odluĉivanju kada se radi o: a) socijalnim pitanjima b) promjenama u vezi sa radnim mjestom c) struĉnom obrazovanju d) raznim pojedinaĉnim pitanjima. bez obzira na njihovo ĉlanstvo u sindikatu.

posebno na planu tripartizma i socijalnog dijaloga. u cilju sotvarivanja i usklaĊivanja ekonomske i socijalne politike.zaposleniku starijem od 55 godina. 1.COM ĉlanu vijeća zaposlenika zaposlenika kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost nastanka invalidnosti . U pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH kao oblik socijalnog dijaloga. zaposlenici starijij od 50 godina prethodna saglasnost traţi se i kada poslodavac prikuplja.4. postojanje efikasnog zakonodavstva kojim se osigurava sloboda udruţivanja .1. Socijalni dijalog u BiH Ustav MOR-a nalaţe svojim tijelima da pruţaju savjete u procesu izgradnje i razvijanja radnog zakonodavstva u drţavama ĉlanicama. obraĊuje. Neophodno je: . a zakon RS je bio odreĊeniji u pogledu prihvatanja socijalnog dijaloga i tripartizma.potpuno priznanje slobode udruţivanja. preciznije: ostvarivanja i usklaĊivanja interesa zaposlenika i poslodavaca. 28 WWW.WWW. koji uobiĉajeno ne potpadaju pod radno zakonodavstvo. Tako se zakonskim rješenjima naznaĉava da se. sindikata i poslodavaca.BH-PRAVNICI.trţišno orijentisanam ali i meĊunarodno otvorena ekonomija. kao i podsticanja zakljuĉivanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog usklaĊivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike.COM .BH-PRAVNICI. s osnovnom svrhom da se: a) organizacije poslodavaca i radnika ukljuĉe u donošenje i primjenu zakonodavstva koje se odnosi na ekonomska i socijalna pitanja b) da se organizacije poslodavaca i radnika ukljuĉe u donošenje i primjenu svih aspekata ekonomske i socijalne politike.politiĉka i socijalna demokratija . Socijalno vijeće moţe se formirati na nivou FBiH i RS. tj. institucionalno je uveden ekonomsko-socijalni savjet. ali su od velikog indirektnog uticaja. i to najĉešće kao tripartitno dogovaranje (konsultacije) i tripartitno pregovaranje (postizanje odreĊenog sporazuma). Socijalni dijalog se pojavljuje kroz razliĉite oblike tripartitne saradnje. Osnovna karakteristika ovog vijeća je tripartizam – sastavljeno je od predstavnika vlade.3. koristi i dostavlja podatke trećim licima o zaposlenicima. moţe formirati ekonomsko-socijalno vijeće.

29 WWW. To su tzv. bilo bi posebno meĊunarodno radno pravo sa radnopravnim obiljeţjima. saradnji. E.COM EVROPSKO RADNO PRAVO 1.buduće drţave ĉlanice. 2. 1.BH-PRAVNICI. konvencije između država članica (dvostruko oporezivanje.WWW. s uporednopravnog aspekta. To su: osnivački ugovori (pitanja pravnog poloţaja osnovanih evr. ''evropski zakoni'': uredbe. prije svega provedba ciljeva politiĉke.r. kao geografski pojam sadrţi najmanje tri znaĉenja. Prvo. Drugo.godine. Pojam evropsko radno pravo moţe imati razliĉita znaĉenja. buduće ĉlanice moraju u potpunosti uskladiti svoje zakonodavstvo. tj. Usvajanjem i potpisivanjem Ustava za Evropu 2004.stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju. Uz sve ovo. iz meĊunarodnopravne perspektive. Sekundarni izvori su pravila ili zakonodavstvo koje stvaraju organi Unije: Savjet.sposobnost privrednih subjekata da izdrţe trţišni pritisak na jedinstvenom trţištu . kao i odnosa koje uspostavlja EU zakljuĉivanjem sporazuma sa trećim drţavama i meĊunarodnim organizacijama.sposobnost preuzimanja obaveza koje proizlaze iz ĉlanstva.p.drţave su meĊusobno povezane višestranim ugovorma iz oblasti radnih i socijalnih odnosa. poštovanje ljudskih prava i prava manjina . smjernice i odluke kao obavezujući i preporuke i mišljenja kao neobavezujući akti. ekonomske i monetarne unije.BH-PRAVNICI. EU je stvorila pravnopolitiĉki okvir za zaokret od ekonomske ka politiĉkoj i drţavnoj zajednici. kako bi po svom prikljuĉivanju mogla funkcionisati u okviru njenog sistema utvrĊenih pravila. sporazumi između evropskih zajednica i trećih država i međunarodnih organizacija (o pridruţivanju. u korelaciji sa procesima saradnje i integracije zapoĉetim 1951.p. Komisija. POJAM EVROPSKOG PRAVA Evropsko pravo ima veliki znaĉaj za drţave-neĉlanice.kulture u oblasti radnih odnosa. Pravni izvori pravnog poretka EU .zajednica prema drţavama ĉlanicama i drugim meĊunarodnim organizacijama). u pojmu E.COM . posebno u ovisnosti od nacionalnog zakonodavstva. a evr. bi bilo poseban dio pravnog organa koji stvaraju organi EU (pravo EZ. meĊunarodni trgovinski sporazumi). Komunitarno pravo je skup prava i obaveza koje sve drţave ĉlanice obavezuje i povezuje unutar EU.p. u potpunosti usvojiti i provesti pravo EU. a E.r. uzajamno priznavanje i izvršavanje sudskih i arbitraţnih odluka). E. Ti uslovi odnose se na: .r. pravo EU ili Evr. moţe se sintetizirati jezgro evr.pravo). Primarni izvori su izvori koje stvaraju drţave ĉlanice prilikom ureĊivanja meĊusobnih odnosa. na temelju ovlaštenja koja proizlaze iz primarnih izvora prava. pravnu drţavu. Treće.r. tj. komunitarno pravo. u središtu bi bila EU.Oblici djelovanja evropskih organa Postoje: primarni i sekundarni izvori evropskog prava.postojanje djelotvornog trţišnog naĉina privreĊivanja . Svaka drţava koja ţeli postati ĉlanica EU mora ispuniti odreĊene uslove.1.p.pravne tradicije i evr. 1.godine.

COM . shodno primarnom pravu.1. u vezi sa radom i povodom rada. nacionalna radna zakonodavstva ostaju prioritetni izvori prava i obaveza zaposlenika na radu i povodom rada. Do znaĉajnog preokreta u oblasti radnih i socijalnih odnosa na evropskom nivou dolazi tek usvajanjem u formi javnopravnog ugovora od strane šefova vlada drţava ĉlanica ''Karte Evropske zajednice osnovnih socijalnih prava'' u deccembru 1989. Kompetencije evropskih organa su ovim protokolom i u obimu povećane.1.COM 1.prema odredbi ĉlana 118A. kroz Savjet.prema odredbi ĉlana 100A Savjet moţe donositi smjernice za usklaţivanje propisa sadrţanim u zakonskim i upravnim aktima drţava ĉlanica.1. kvalifikovanom većinom donositi akte sekundarnog prava. ali smao u okviru ''principa supsidijariteta'' i ''principa srazmje rnosti''. i u ovom aktu naznaĉeno je da nastojanja i zahtjevi za utemeljenjem osnovnih socijalnih prava zaposlenika obavezuju u prvoj liniji drţave ĉlanice.prema odredbi ĉlana 235 Savjet jednoglasnom odlukom donosi odgovarajuće propise radi funkcionisanja Zajednice u korelaciji sa ostvarivanjem nekih od ciljeva zajedniĉkog trţišta. Ovaj sporazum predstavlja izvorište za nadleţnosti u oblasti radnog i socijalnog prava na prostoru EU. Ovako je evropskom zakonodavcu dala potrebna osnova. propise iz oblasti Evropskog prava donose po sljedeĊim principima: a) princip ograniĉenog mandata – djelovanje iskljuĉivo u okviru ovlaštenja i ciljeva odreĊenih ugovorom b) princip supsidijariteta – reguliranje samo podruĉja koja se ne mogu riješiti na nacionalnom nivou ili se mogu bolje realizovati na nivou EU c) princip srazmje rnosti – ''vaganje'' prednosti i nedostataka primjene odreĊenih mjera 1. Dugo vremena je u ovoj oblasti postojala samo obaveza saradnje drţava. Danas.BH-PRAVNICI. ukoliko samim ugovorom nisu predviĊena potrebna ovlaštenja.BH-PRAVNICI. ovlaštenje za stvaranje sekundarnog zakonodavstva u podruĉjima prava na radu. Ova odredba je generalna klauzula za popunjavanje pravnih praznina i omeĊava supsidijarni izvor kompetencija EZ. kao i u pogledu zdravlja i sigurnosti radnika u radnoj sredini . Zbog toga.2. Sporazum je potpisalo 14 drţava ĉlanica EU i Velika Britanija. koji sluţe za postizanje ciljeva Zajednice u segmentima radne sredine. 30 WWW. MeĊutim. Institucionalni okvir za stvaranje Evropskog radnog prava u okviru pravnog poretka EU Radno pravo u okviru komunitarnog prava ulazi i razmatra se s pozicija socijalnog prava i socijalne politike. institucije (organi) Unije. Uporište za donošenje odgovarajućih evropskih normi u podruĉju radnog prava proizlazi iz 3 odredbe Ugovora o EZ: . Uslovi pod kojima EU smije donositi propise iz oblasti Evropskog prava U cilju osiguranja koherentnosti i kontinuiteta svih mjera kojima se osigurava postizanje ciljeva EU. u središtu aktuelnog evropskog radnog prava nalazi se Sporazum o socijalnoj politici.WWW. koji utiĉu na ostvarivanje i funkcionisanje zajedniĉkog trţišta . evropski zakonodavac moţe odreĊenim ograniĉenjima.

radno pravo se moţe pojaviti kao individualno i kao kolektivno.1. u skladu sa zakonskim i administrativnim propisima koji regulišu zapošljavanje subjekata komunitarnog prava d) pravo zadržavanja. Prava na radu i povodom rada na unutrašnjem trţištu Evropske unije su utemeljena na ukidanju i zabrani bilo kakvog diskriminatorskog tretmana izmeĊu zaposlenika drţava ĉlanica po osnovu drţavljanstva. kako u pogledu zapošljavanja. subjekta komunitarnog prava.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. ovaj sporazum treba da oţivotvori u praksi Evropsku socijalnu povelju.2. drţavljanina drţava ĉlanica: a) pravo na prihvatanje stvarno uĉinjene ponude za zaposlenje b) slobodu kretanja za tu svrhu na teritoriji država ĉlanica c) pravo boravka u jednoj državi ĉlanici. Zaštita subjektivnih prava na radu i povodom rada.2. ima integraciono znaĉenje. Evropsko individualno radno pravo Zakonodavne mjere u evropskom individualnom radnom pravu obuhvataju 4 glavna aspekta: a) uslove zapošljavanja drţavljana drţava ĉlanica b) ostvarenje principa jednakosti i ravnopravnosti u tretmanu zaposlenika c) zaštita na radu – tehniĉko harmoniziranje d) osnovna socijalna prava zaposlenika. Evropsko individualno i evropsko kontinentalno pravo U komunitarnom pravu. iz perspektive pojedinca. Nastanjivanja na teritoriji države ĉlanice nakon zaposlenja u toj državi. a to je u ovom momentu Sporazum o socijalnoj politici ĉetrnaestorice. Navedena sloboda kretanja izriĉito je iskljuĉena kod zapošljavanja u javnoj upravi.WWW. tako i u pogledu nagraĊivanja i ostalih uslova rada. drţavljaninu je nametnuta zabrana: . Uspostavljeni okvir za zapošljavanje graĊana EU je ostvariv samo u privrednim djelatnostima. Sadrţajno. Praktiĉno. 1.COM Praktiĉna teţina evropskog radnog prava se oslanja prije svega na sporazume meĊu drţavama ĉlanicama. tj.uspostavljanje uslova za zapošljavanje koji se ne primjenjuju na sopstvene drţavljane Prioritet domaćeg drţavljanina moţe se opravdati poznavanjem jezika. i to kod onih mjesta koja imaju javni karakter.COM . Sloboda kretanja osoba u korelaciji sa zapošljavanjem u sebu supsumira sljedeća prava zaposlenika. a) uslovi zapošljavanja subjekata komunitarnog prava Prilikom ostvarenja prava na zapošljavanje svaki zaposlenik – subjekt komunitarnog prava uţiva isti prioritet kao i drţavljanin drţave ĉlanice.primjene nacionalnih propisa drţava ĉlanica kojima bi se ograniĉavala ponuda i potraţnja za zaposlenjem . 1. 31 WWW.

. subjekata komunitarnog prava.10. ima pravo na isti tretman u pogledu pripadnosti sindikatima i ima pravo na ostvarivanje sindikalnih sloboda i prava. pogona ili pogonskih d ijelova . U tom smislu posebno su znaĉajne: . Ovi propisi pokrivaju segmente obaveznih mjera i aktivnosti u pogledu zaštite na radnom mjestu. uspostavljanjem osnovnih standarda u ovoj oblasti. 32 WWW.1991. U oblasti zaštite na radu doneseno je mnoštvo propisa sekundarnog karaktera. Ova jednoakost se posebno odnosi na uslove rada za muškarce i ţene kao subjekte komunitarnog prava.godine). Ovaj element radnopravnog statusa drţavljana drţava ĉlanica podrazumijeva pravo na jednakost sa domaćim drţavljanima u pogledu uslova rada.BH-PRAVNICI. Veliki doprinos utemeljenju principa ravnopravnog postupanja prema muškarcima i ţenama u njihovom profesionalnom ţivotu dao je svojom praksom Evropski sud. pristupa upravi i vodstvu sindikata.2. c) zaštita na radu Ovaj segment evropskog radnog prava osigurava uspostavljanje visokih standarda radne sigurnosti unutar zajedniĉkog trţišta EU. a time i socijalne sigurnosti.Smje rnica 187/77 o ujednaĉavanju propisa drţava o zaštiti zaposleniĉkih prava prilikom prelaska iz poduzeća. zaštite u sluĉaju nezaposlenosti ili prava na ponovno zapošljavanje. Posloprimac sa drţavljanstvom jedne drţave ĉlanice ima aktivno i pasivno pravo izbora u zastupniĉke organe posloprimaca u pogonima. ali još do toga nije došlo. otpuštanja s posla. a zaposlen je u oblasti nad kojom suvereno vlada neka druga ĉlanica.WWW. 1.BH-PRAVNICI. Priznata su prava na nesmetan rad sindikata i osnovne sindikalne slobode.COM b) ostvarivanje principa komunitarnog prava jednakosti u mogućnostima i tretmanu subjekata Princip jednakosti predstavlja fundamentalno pravno pravilo komunitarnog prava o zabrani diskriminacije ili nacionalnom tretmanu.Smje rnica 129/75 vezana za ujednaĉavanje propisa o masovnim otpuštanjima radnika/zaposlenika. poput zarade. ukljuĉujući pravo izbora. poboljšanja sigurnosti i zdravstvene zaštite zaposlenika.Smje rnica 283/80 o ujednaĉavanju propisa drţava u sluĉaju nesolventnosti poslodavca. Posloprimac.2. Evropsko kolektivno radno pravo U kolektivnom pravu su zakonodavne inicijative manje nego u individualnom. d) socijalna sigurnost subjekata komunitarnog prava Suština ove zaštite je garantovanje minimuma sigurnosti i stalnosti radnopravnog statusa. zaštiti zaposlenika od intervencije povjerilaca Posebno znaĉajan aspekt radnopravnog statusa zaposlenika. koji posjeduje drţavljanstvo neke od drţava EU. je obaveza za drţave ĉlanice koja je proizašla iz Smjernice 533/91 o obavezama poslodavaca u pogledu informisanja zaposlenika o uslovima vezanim za ugovor o radu ili uslovima pod kojim je zasnovan radni odnos (14. Postoje napori da se doĊe do evropskog ujednaĉavanja nacionalnih statutarnih propisa.COM .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful