1.

UVOD ² LIFE SPAN PRISTUP
(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA (2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA 2.1. Odre enje pristupa 2.2. Sedam osnovnih postavki o razvoju 2.3. Klju ne postavke life -span perspektive (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA 3.1. Biolo ka perspektiva 3.2. Psiholo ka perspektiva 3.3. Sociolo ka perspektiva 3.4. Antropolo ka perspektiva 3.5. Povjesna perspektiva 3.6. Filozofska perspektiva 3.7. Humanisti ka perspektiva (4) IVOTNI CILJEV (5) TRI POGLEDA NA OVJEKA (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE 6.1. G. Stanley Hall 6.2. Sigmund Freud 6.3. Ruth Benedict & Margret Mead 6.4. Albert Bandura 6.5. Robert Havighurst 6.6. Abraham Maslow 6.7. Eric Erikson 6.8. John Coleman

1

(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA
PERIOD okvirni dobni raspon -0.9 oko 0 0 2 3 6/7 12 20 40 65 1 3 6/7 12 20 40 65 kraj 0

2.2. SEDAM OSNOVNIH POSTAVKI O RAZVOJU
Razvoj je:

(1) CJELO IVOTNI (2) VI EDIMENZIONALAN (biolo ki, kognitivan, socioemocionalan, pri emu unutar svake dimenzije postoje subdimenzije ± npr. kristalizirana i fluidna inteligencija i sl.)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

PRENATALNI PERIOD «««««... RO ENJE I PERINATALNI PERIOD . DOJENA KI PERIOD ««« «««.. RANO DJETINSTVO ««««««... SREDNJE DJETINSTVO «««««. KASNO DJETINSTVO ««««««. ADOLESCENCIJA ««««««... RANA ZRELA DOB «««««««. SREDNJA ZRELA DOB «««««..

(3) VI ESMJERAN ± mo e biti pozitivan, negativan,
neutralan

(4) PLASTI AN ± ovisno o ivotnim uvjetima razvojna
promjena mo e i i u razli itim smjerovima. Va no je znati koliko je organizam promjenjiv, tj. pitanje je irina promjena.

(5) UKLOPLJEN U POVJEST ± tj. razvoj se odvija pod
utjecajem povjesnih uvjeta (npr. Elder je ispitivao utjecaj kohorte)

(6) MULTIDISPLINARNO INTERESANTAN ± psihologija, antropologija, filozofija. povijest, biologija, medicina,

10. KASNA ZRELA DOB ««««««.. 11. UMIRANJE I SMRT

(7) ODVIJA SE U KONTEKSTU: dvije su vrste promjena:
a) razvojne promjene (normativni, uz dob vezani
utjecaji.

(2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA
2.1. ODRE ENJE PRIST UPA
Life ± span perspektiva zna i perspektiva ivotnog vijeka i temeljna postavka je da se razvoj odvija tijekom cijelog ivota . Odbacuje se ideja da je npr. samo mladena tvo klju no za razvoj i samo je ono formativno, to bi zna ilo da nakon odre ene dobi vi e nema razvoja. Svi periodi ivota su formatvini za ovjeka! ± pri emu smjer promjene mo e biti pozitivan, neutralan ali i negativan. Ovaj pristup razvoj uklju uje i integrira razli ite teorijske sustave, a javlja se kasnih 1960-tih godina. Izrasla je iz ameri kih longitudinalnih studija djece (npr. Terman) i arhivskih istra ivanja (Elder) ± analiza podataka prikupljenih longitudinalnim studijama. Ovaj pristup nagla ava interakciju organizma i okoline, tj. razvoj se zasniva na biolo kim procesima, a pod utjecajem okoline. Konstrukt ³RAZVOJ´ se shva a kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu ili pona anju od za e a do smrti . Razvoj = prema dana njem shva anju je slijed progresivnih, pravilnih i relativno trajnih promjena u neurolo kim i fizi kim strukturama, misaonim procesima i pona anju. Razvojne promjene su jo i:

b) nerazvojne promjene (normativno povjesni i
nenormativni doga aji)

2.3. KLJU NE POSTAVKE LIFE-SPAN PERSPEKTIVE

(1) UKLOPLJENOST: postoji dinami ka interakcija osobe i okoline, tj. na razvoj utje e interakcija individualnih (biolo kih i psiholo kih) i okolinskih (povjesnih i kulturnih) imbenika. Op enito, ivot se odvija na vi e razina koje su u me usobnoj interakciji. Te razine su:

a) biolo ka b) individualno psiholo ka c) dijadna d) unutar socijalne mre e, zajednice e) vanjsko ± ekolo ka f)
povjesna

(1) (2) (3) (4) (5)

sustavne, stabilne, javljaju se unutar ivota pojedinca, univerzalne su, povezane sa pove anjem dobi i iskustva.

2

(2) TRI SU SETA UZRO KA RAZVOJNIH PROMJENA (1987) 2.1. DOBNO NORMATIVNI UTJECAJI ± utjecaji koji su vezani uz odre enu dob i u toj dobi imaju zna ajan utjecaj na razvoj pojedinca. To su biolo ke i okolinske determinante koje su povezane s dobi i sli ne su svim pojedincima, sli ne su to se ti e vremena pojavljivanja, traja nja i oblika. (a) biolo ki utjecaji = uvjetovani sazrijevanjem, npr. prohodavanje, menarha, pubertet, menopauza i sl. (b) dru tveni utjecaji = proizlaze iz dru tva i kulture u kojoj ivimo (npr. polazak u kolu, ulazak u brak, roditeljstvo, zapo ljavanje, umirovljenje) Ti su utjecaji posebno va ni u djetinstvu, ranoj adolescenciji i starosti.

(3) TRI SU OSNOVNA P ROCESA RAZVOJNIH PROMJENA

FIZI KA ONTOGENEZA MULTIPLI PROCESI DOBNIH PROMJENA

biolo ki ulaz (naslje e)

OKOLINSKA HABITUACIJA

okolinski ulaz

KOGNITIVNA GENERATIVNOST

samoaktivitet

2.2. POVJESNO NORMAT IVNI UTJECAJI ± povezan sa povjesnim okolnostima. Otuda je nastao konstrukt ³kohorte´, tj. skup pojedinaca podjednake dobi koji u istom vremenskom razdoblju ive u istoj dru tveno-kulturnoj okolini te imaju isto povjesno iskustvo. Dvije su vrste utjecaja: (a) povjesni doga aji ± odgovorni su za razlike me u kohortama (npr. ekonomske krize i blagostanje, ratovi, epidemije i sl.) (b) sociokulturne revolucije ± odgojna praksa, obrazovne reforme, promjene tradicionalnih spolnih uloga, liberalizacija seksa, utjecaj TV i kompjutora i sl. Ti su utjecaji posebno va ni u adolescenciji i ranoj zreloj dobi.

Slika 2. Procesi razvojnih promjena

AD1. FIZI KA ONTOGENEZA ± to je programiran proces biolo ke regulacije koji utje e na dobno vezane fiziolo ke promjene, ali i pod utjecajem fizi ke i socijalne okoline. Najve i utjecaj je rano i kasno u ivotu pojedinca (npr. sazrijevanje mozga, fizi ki rast, hormonalno uvjetovani doga aji). AD2. OKOLINSKA HABITUACIJ A ± proces bilje enja iskustva i razvoja vi e-manje automatskih odgovora navikavanja. To nas osloba a od bavljenja rutinskimdoga ajima, otvara nas za uo avanje i djelovanje na nove vidove okoline. Okolinska habituacija je korisna i po inje ve prije ro enja. Ima najve i utjecaj u djetinstvu. AD3. KOGNITIVNA PLODNOST/ GENERATIVNOST ± to je visoko otvoren, osobno vo eni proces koji nam pru a odre enu kontrolu nad sobom , situacijom i socijalnim svijetom. Radi se o kognitivnoj svjesnosti sebe i okoline, voljno procesiranje iskustva. Ona izrasta iz fizi ke ontogeneze (razvoj neokorteksa) i okolinske habituacije (stabilno stanje okoline). Tako er ovisi i o socijalnom inputu. Predstavlja osnovu inteligencije i selfa.

2.3. NENORMATIVNI IVOTNI DOGA AJI ± to su individualni ivotni doga aji, tj. koje ne pro ivljavaju svi ljudi. Oni su esto stresni zbog neo ekivanosti i va nosti za ivot pojedinca, te zahtijevaju pomo u adaptaciji (npr. nesre a, te ka bolest, smrt roditelja u djetijnstvu, lutrija ili neki normativni doga aj ali u pogre no vrijeme). Takvi utjecaji pove avaju interindividualne razlike i odgovorni su za razlike unutar kohorti. Ti su utjecaji po inju biti va ni u srednjoj zreloj dobi, a njihov utjecaj postaje sve zna ajniji u funkciji dobi.
Rel. snaga utjecaja 

NEKANALIZIRANOST LJU DSKOG RAZVOJA: te tri klase utjecaja i 3 razvojna procesa odgovorna su za plasti nost ljudskog razvoja, tj. za nekanaliziranost ljudskog razvoja.

3 KLASE UTJECAJA PLASTI NOST 3 RAZVOJNA PROCESA 

DEF.: KANALIZIRANOST je genetska predispozicija koja
Dijete Adolescenti Zrela dob Starost

vodi razvoj u smjeru kojeg je te ko skrenuti, jer su predispozicije izra ene u svakoj prirodnoj ljudskoj okolini.

Slika 1. Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja

3

e. razvija i kriti ki analizira sve vrste komunikacije.Ve ina ljudi ima ve e kapacitete od onih koje efektivno koristi. Podru je proksimalnog razvoja (gr . philos = prijatelj. emotivno. mladih i odraslih. poja avanje. uklanjanje. literatura Generacijski jaz (dobne subkulture) u 20.n. Razvoj obitelji i njene uloge (4) (2) FILOZOFSKA PERSPEKTIVA Slika 3. itd. pojedinac rijetko djeluje na gornjoj granici mogu nosti jer situacija u pravilu ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje. stolje e dovodi do izdavanja djece. moralno pona anje? to je lijepo? to je vrijedno? to je istinito i valjano i kako to znamo? to je stvarno? to je krajnja realnost? (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA DISCIPLINE POVJEST RAZINE IZU AVANJA Socijalne uloge i kulturalni obrasci kroz vrijeme Osnovni svjetonazori Kulturalni obrasci Socijalne uloge i institucije dru tva Stani na i anatomska funkcija Individalno funkcioniranje (kognitivno. rad.n. prevencija.st. stolje u: 20. to vodi do nastajanja dobnih subkultura.  Implikacije tih ideja: (1) (2) (3) PLASTI NOST ± recipro na me uzavisnost razina.e) Realizam (Aristotel. MOGU NOST INTERVENCIJE ± izvodi se iz plasticiteta. 4. (1) POVJESNA PERSPEKTIVA Prou ava: (1) (2) (3) Razlike u razvojnim obrascima kroz vrijeme (arhivski izvori) Tretman djece u povjesti: izgled. disciplina. razvija ideje o ivotu. tj. sophia = mudrost ) Filozofija je podru je ljudskog znanja koje sakuplja.p. svaka dobna skupina boravi izolirano od ostalnih skupina. 4. bonton. djelovanje na kasniji ivotni vijek.st. GLAVNA PODRU JA FILO ZOFSKOG PROU AVANJA SU Problem ili pitanje Podru je filozofskog prou avanja Etika Estetika Aksiologija Epistemologija to je pravilno. tj.p. OVJEK JE TVORAC VLASTITOG RAZVOJA ± mogu nost djelovanja na sebe i na socijalni i fizi ki kompleks. selekcionira. poku ava sagledavati cjelinu a ne samo pojedine elemente ivota.) Socijalna okolina Metafizika Ontologija (grana metafizike) Kozmologija Kako se razvija kozmos? Prou avanje filozofije omogu uje: FILOZOFIJA ANTROPOLOGIJA SOCIOLOGIJA BIOLOGIJA PSIHOLOGIJA (1) (2) (3) Bolje osje tavanje osobne latentne ili potencijalno filozofske perspektive Pva avanje doprinosa filozofije razumijevanju ljduske prirode Pove enje tolerancije prema drugim svjetonazorima  Pet bazi nih filozofskih stanovi ta: (1) (2) (3) (4) Idealizam (Platon.  Rezervni kapaciteti ± to je zona proksimalnog razvoja.) Religijsko razmi ljanje Pragmatizam (SAD: James i Dewey) 4 .

jer eksperimenti na ivotinjama ne podle u gotovo nikakvnim eti kim pravilima i ograni enjima ± na alost (genetska kontrola i kontrola i manipulacija okoline. vjerovanja zajednice Bavi se prou avanjem naslje a. BIHEVIORALNI FENOTIP . vrijednosti. mentalno zdravlje. okolinskih utjecaja i samoaktiviteta osobe. Promjene u funciji mozga. Sposobnost regulacije temperature. st. a djelomi no se preklapa za psihologijom. kra i ivotni vijek). periodizacija ljudskog razvoja u razli itim kulturama. (1) (2) Generalni genetski program ± odr ava evoluciju vrste (razvoj ovjeka) Specifi ni genetsko program: odr ava obiteljsko naslje e Izu avaju se razlike u razvojnom obrascima me u kulturama mogu i raspon ljudskog pona anja (dobno normativni utjecaji socijalne prirode). mezosustav. HUMANISTI KA ZNANOST . razina fizi ke i mentalne snage. fizi ki pojam o sebi. Promjene seksualnog responzivnosti. otporonost na bolesti.porijeklo ovjeka i varijacijem me u ljudima. vrlo je plasti an. Razlikujemo: mikrosustav. Razlikujemo: (3) a) b) model dobne stratifikacije ± sekvence uz dob vezanih uloga i polo aja model socijalizacije ± na ini usvajanja stavova. Dalje se smatra se da je kona ni vijek ljudskog ivota genetski ograni en.istra iva i smatraju da klju ne uzroke starenja mogu prona i na stani noj i molekularnoj razini.(5) Egzistencijalizam (19. pona anje je promjenjiva kategorija (npr. pri emu je dijete poput babu ke okru eno razli itim slojevima. bavi se prou avanjem op eg fizi kog i mentalnog zdravlja. u Japanu stariji ljudi imaju vi i status od mla ih ljudi . (2) (3) (4) (1) (2) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) Posti i novi i zrelij i odnos s vr njacima oba spola Posti i maskulinu ili femininu spolnu ulogu Prihvaatiti vlastito tijelo Posti i emocionalnu nezavisnost od roditelja i drugih odraslih Po eti poduzimati korake k ekonomskoj nezavisnosti Po etak priprema za brak i obiteljski ivot Razvoj intelektualnih kompetentnosti vje tina za gra anske  JEDNA OD KLJU NIH RE PERKUSIJA genetsko predbra no savjetovanje savjetovanje i brijga tijekom trudno e Usvojiti socijalnu odgovornost 5 . psihomotorni razvoj koji proizlazi iz maturacije i u enja kao i fizi kim pojmom o sebi. ali prou avanjem uzroka starenja postoji mogu nost da e se prosje ni vijek ljudskog ivota produ i.komparativne aanlize razli itih kultura. ES. litertura i kultura ovjeka.  BIOLO KA PERSPEKTIVA PROU AVA: (1) (2) MORFOLO KI FENOTIP . DRU TVENA ZNANOST . obrazovanja. shva anje starosti i starenja (npr.  DVIJE VRSTE GENETSKOG PROGRAMA: (1) (2) (3) BIOLO KA ZNANOST .mjere fizi ke i tjelesne gra e FIZIOLO KI FENOTIP .: Razvoj = fenotipski reazultat interakcije genetskog programa.povjest. radno mjesto). Ekolo ki model razvoja pretpostavlja: y Da se razvoj odvija u irem dru tvenom kontekstu.  JEDNA OD VARIJABLI J E REGENARACIJA STANICA:  Iz socijologije smo preuzeli Bronferbrenerov model razvoja u kontekstu. fizi kih karakteristika i potencijala za pona anja koja se naslje uju. mitologija. (4) SOCIJOLO KA PERSPERKTIVA Sociologija integrira spoznaje iz vi e znanstvenih podru ja. esto je izu avanje na ivotinj ama . Zanima se za dobne promjene u socijalnim ulogama unutar socijalnih institucija kulture (obitelj. makrosustav. i 20. otpornost na bolesti.to ima dobrih reperkusija za njih). Odgovara se pitanje " a to ovjek stari" ili "kako produ iti ljudski ivot" . kako gra a tijela utje e na shva anje sebe. kako fizi ko utje e na psihi ko). rada i zanimanja. Ispituje djelovanje starenja na tjelesne funkcije i izgled. receptore. promjena utjecaja po periodima razvoja: socijologija obitelji.pona anje i samoiskazi. tj. jer bez obzira na gra u i fiziologi ju. obrazovanje. egzosustav. prou avaju se socijalni fenomeni razvoj teorija obja njavanja socijalnih interakcija prijedlozi rje avanja socijalnih problema y y y y (1)  Razvojni ciljevi u adolescenciji su: Promjene u spavanju u funkciji dobi.mjere S.) (9) Usvojiti niz vrijedosti za vo enje pona anja (3) ANTROPOLO KA PERSPEKTIVA Dijelom je: (5) BIOLO KA PERSPEKTIVA  DEF.

 Trodimenzionalni pristup prou avanju razvojne psihologije: (3) Razvojni periodi * podru je pona anja * pristupi izu avanja (4) (5)  NEKA PODRU JA RAVOJA POTPUNIJE OSOBE (1) BIOLO KO PODRU JE ± genetska adekvatnost. zreli socijalni pojam o sebi (2) (3) (4) U novije doba. esto se krug zatvara. definiranjem predmeta i metoda prou avanja. fizi ko zdravlje. to je zavr na to ka razvoja (iako humanisti ki psiholozi smatraju da ne postoji zavr na to ka razvoja) Metodologija: u razvojnoj psihologiji esto se dob uzima kao NZV uzro na za promjene. dolazi do preispitivanja da li se ivotna situacija mo e pobolj ati. emocije. ako ne postoji biolo ka spremnost za odre enu aktivnost ± prerana stimulacija je ak tetna jer neuspjeh djeluj e demotiviraju e) PRIPREMLJENOST NA NEKU AKTIVNOST ± uklju uje kombinaciju biolo ke spremnosti i specifi nog iskustva djeteta ± npr. ve kuda ovjek ide. tj.(6) PSIHOLO KA PERSPEKTIVA Bavi se: (1) prou avanjem razvoja: a) na razini individualnog funkcioniranja (kognicija. uspje nost prepria avanja TV programa verbalne sposobnosti. Binet: MD = KD intelektualna zrelost) BIOLO KA SPREMNOST ORGANIZMA ± za usvajanje i izra avanje odre enog pona anja (npr. AD1. sposobnost ali i iskustva (npr. odvajanje od majke) STATUS ODRASLOG POJEDINCA ± ideal kojem se te i. U odrasloj dobi. visina. fizi ka kompetentnost. emaptija. da se ra a u ranijoj dobi. . Ina e se pove ava vjerojatnost razli itih genopatija (point 6 . BIOLO KA SFERA Genetska adekvatnost nije samo izostanak defekta. spremnost za kolu: te ina. altruizam. tj. Ako postoji sumnja u nasljedne bolesti. Me utim. ljudi misle da se vi e ni ta ne mo e promjeniti. pona anje) i b) na razini socijalne interakcije (efekti razli itih socijalnih uloga). intra i interindividualnim razlikama. otvorenost. kreativnost. za sjedenje ± stimuliranje nema efekta. li nost. zreli emocionalni pojam o sebi SOCIJALNO PODRU JE ± milosr e (suosje ajnost i spremnost na akciju). autonomnost. dijete je zrelo za svoju dob ako dostigne karateristike tipi ne za svoju kronolo ku dob (npr.  ZRELOST SE MO E SHVATITI NA NEKOLIKO NA INA (1) (2) NAJSAVR ENIJI OBLIK PONA ANJA RELATIVNA ZRELOST U ODNOSU NA IVOTNU DOB ± to je normativno shva anje razvoja. nakon odlaska djece ponekad se otvori perspektiva ± este su vanbra ne veze ± i ulazi se u ivotnu krizu ± tj. periodizacijom razvoja. normativni i idiografski pristup. ljudi se ponovo okre u prema sebi i svome razvoju. s optimisti kom slikom da mo e biti savr eniji nego to je u odre enom trenutku.dob i (4) IVOTNI CILJEVI (2) (3) (4) (5) (6) Humanisti ka psihologija ne ide od registracije kakav ovjek je. informacijska kompetentnost. Savjetuje se npr. zreli fizi ki pojam o sebi KOGNITIVNO PODRU JE ± to nost obrade informacija. to ne mora biti to no. zreli kognitivni pojam o sebi EMOCIONALNO PODRU JE ± ljubav. gleda se kolika je vjerojatnost da djete nasljedi bolest te se provodi genetsko savjetovanje. klasifikacijom domena razvoja. zajedno sa tehnolo kim razvojem. No. pr i emu je i dob o eva va na. intelektualna razvijenost. nego i te nja razvoju potencijala do maksimuma.

produ iti ivot. senzorni input.) AD5) Psihi ko zdravlje ± treba postojati otvorenost procesiranju informacija. (3) 7 . ali i pove ati kapacitete za u ivanje u njemu. iv anog sustava (mijelenizacija. AD4) Zdravlje iv anog sustava ± senzorni organi (sluh. AD3) Na in organiziranja informacija ± metodika. Individualna kompetentnost ± na osnovi iniciranja pojedinca ± motivacija (npr. Kognitivni zreli pojam o sebi ± uklju uje svijest o vlastitim sposobnostima u enja i promjena kompetentnosti. mi i a. spremanje i sl). subkortikalne jezgre itd. tj. mentalnog i socijalnog dobrog stanja. 2) vrsti informacije.112) AD2. kvalitetu ivota. trebaju biti adekvatno razvijeni. projekcije. redukcija stresa. trening i sl. tj. ne pu iti i piti i sl. emocionalnu. fleksibilan. tj. ali je preusdniji razvoj slo enih motori kih vje tina. sve kra i radni dan. da nema previ e blokada i obrambenih mehanizama ± racionalizacije. tj. roditelji ive zdravo. tj. obra enost materijala. Mentalno zdrava osoba poduzima i svakodnevne aktivnosti na kreativan na in (kuhanje. ali su individualne razlike u tempu i granicama razvoja. AD1) Izvor informacija ± u itelji. davanje zna enja pericipranim sadr ajima. ali i ivota godinama. 3) na inu kako su informacije organizirane. promjene u pona anju i karakteristikama organizma uvjetovan sazrijevanjem (uro eni faktori) koje se postepeno ostvaruje u prikladnim uvjetima materijalne i socijalne okoline. tj. uva avati op e i individualne osobitosti razvoja u enika. 4) o zdravlju iv anog sustava i 5) o psihi kom zdravlju. mediji itd. Klju na je otvorenost iskustvu i premnost i interes za suo avanje sa ivotom. tj. tj. socijalnu. kromosomopatija = komadi kromosoma se odlome te se na pogre nom mjestu ponovno spoje). koji onda omogu uje realizaciju osobnih potencijala). (2) (3) Razvoj zrelog fizi kog pojma o sebi ± pojam o sebi ima fizi ku. Uklju uje razvoj kosti. promjene kemizma na sinapsama). uo avaju nekonzistentnost. on se uklju uje u aktivnost (vje banje. tj. Osobine krativnih ljudi su npr. spremni su u initi gre ke i otvoreni su iskustvu. Fizi ki rast zna i porast stanica i tkiva te promjene u fizi koj i kemijskoj strukturi i funkciji. imaju povjerenje u sebe i autonomne su. anksioznosti i sl. ako netko vjeruje da mo e promjeniti svoje kapacitete i posti i napredak. kognitivnu komponentu. pis anje) pretpostavlja se vje ba i poticanje razvoja u vrijeme kad postoji biolo ka spremnost. Kreativnost je jedan od razvojnih ciljeva. da je mogu e kognitivnu kompetentnost izgraditi. Cilj je dodati godine ivotu. Razvoj se shva a kao sve promjene koje se javljaju kod pripadnika iste vrste u isto vrijeme i po ustaljenom rasporedu. o 1) izvoru informacije. adekvatna okolina. unosi sebe i svoje ideje i na in u aktivnost. pa nja i selekcija percepcije i obrade informacija. sadr avati relevantne i suvremene spoznaje. motivacija i stil ivota mogu dovesti do napredka. izgledu i funkcijama ( vidi ³Samopoimanje mladih´ str. a ne za kognitivne procese. te e osobnom i dru tvenom napredku. ali visokointeligentne osobe nisu nu no i kreativne. kratkoro no i dugoro no pam enje) PSIHOMETRIJSKI PRISTUP ± zanima se prvenstveno za rezultat kognitivnog funkcioniranja. Fizi ko zdravlje je stanje potpunog fizi kog. imaju fleksibilan pristup u enju i mi ljenju. a ne samo izostanak bolesti. Uz adekvatnu prehranu i medicinsku njegu fizi ka kompetentnost se ranije dosti e. KOGNITIVNA SFER A Postoje tri osnovna pristupa: (1) (2) ORGANIZMI KI (Piaget) ± proces napredovanja kroz faze PRISTUP OBRADE INFORMACIJA ± analiti ki je usmjeren na izu avanje komponenti kognitivnog funkcioniranja (npr. (1) Kompetentnost zajedni ka vrsti ± raniji razvoj slijedi fiksne sekvence. imati dobre odnose sa svojim u enicima. itanje. Bitno je razviti i poticati pozitivan odnos prema vlastitom tijelu. amniocenteza). ud benici: dobar nastavnik mora biti kompetentan. profesori. Npr. svakodnevne aktivnosti do ivljavaju kao novosti. kvalitetna prehrana.mutacije ± samo jedan gen nije u redu) odnosno kromosomskih poreme aja (genomopatija = promjena u broju kromosoma.  Fizi ka kompetentnost ima etri vida: Procesiranje informacija ovisi o nekoliko stvari. vid itd. Bitno je i aktivno raditi na pobolj anju genetske kvalitete. AD2) Vrste informacija ± informacije trebaju biti selektirane s obzirom na potrebe u enika i prema vlastitoj koncepciji nastavnika. opu teni su itd. to je integrirana cjelina. Takve osobe su zadovoljne sobom. Razvoj je u biolo koj domeni geneti ki odre en ± postoje pravilnosti.). Bitna je i socijalna inteligencija. jer ljudi s istim kognitivnim kapacitetima razli ito uspjevaju. apsurdnosti. porast broja dendrita. kao i CNS (cortex. tj. to se ti e odnosa izme u inteligencije i kreativnosti. tj. imaju smisao za humor. ples. spremni su zapo eti ne to novo. sposobnost za kreativno mi ljenje. tj. pra enje trudno e (ultrazvuk. percepcija ± obrada. imaju mladena ki i svje stav prema ivotu. visokokriativne osobe moraju biti inteligentne. nezavisne o drugima i o kulturnim obrascima i zahtjevima. Kompetentnost poticana kulturom ± razli ite vje tine (npr. Ud benici trebaju biti didakti ki dobro napravljeni.

AD3. EMOCIONALNA SFE RA Neuspjeh razvoja u toj domeni je najve i neuspjeh za ovjeka. Uspostavljaju se samo mehani ki, instrumentalni odnosi s drugima bez emocionalne obojenosti; pitanje je da li se opravdano u psihologiji te i potpunoj objektivnosti ± tj. koliko je to stvarno dobro, jer to zna i biti neutralan i isklju iti velik dio sebe i percepcije pona anja druge osobe. 
LJUBAV ± je termin koji je prihva en u humanisti koj 

ALTRUIZAM ± to je bazi na tendencija da se drugima pomogne, nesebi na briga za dobrobit drugih. Altruizam se razvija na ra un egoizma. Karakteristike tih osoba:

(1)

racionalnost ± prou avanje situacije prije dono enja odluke, prosudba da li je to dobro za drugu osobu (nau iti ovjeka pecati, a ne mu dati ribu), akcije ovise o okolnostima, potrebama drugih, te potreban je visok stupanj moralne zrelosti; realisti nost; obzirnost prema potrebama drugih; odgovornost ± konstruktivno pomaganje (pecanje) i uva avanje njihovih stanovi ta; kooperativnost ± iz poznavanje sebe mo e se staviti u poziciju druge osobe.

psihologiji (Fromm ÄUmije e ljubavi´). Za ovjeka je bitno primanje, ali mo da jo i bitnije davanje lju bavi, jer je davanje jo ispunjuju e. U ranijioj dobi je bitnije primanje ljubavi jer se na taj na in stje e zaliha samopouzdanja. Tako er vrijedi da ljubav nije djeljiva, tj. ne mo emo voljeti samo jednu osobu, a sve ostale ljude osje ajno ignorirati, kao i to ne mo emo voljeti druge, ako ne i volimo sebe. Erich Fromm opisuje u svojoj knjizi ³Umije e ljubavi´ nekoliko vrsti ljubavi:

(2) (3) (4) (5)

(1)

MAJ INSKA LJUBAV ± osnovna karakteristika je da je ona bezuvjetna. Majka voli svoje dijete samo zato to je ono njezino dijete, a ne zato to zadovoljava neke uvjete. Maj inska ljubav ima dva elementa: a) odgovornost za brigu djeteta i djetetov razvoj (mlijeko) i b) ljubav u smislu osje aja sre e da dijete postoji, da je raste i da se razvija (med) i ova ljubav ugra uje u dijete osje aj vrijednosti i sre u to je ivo i da je svijet dobro i lijepo mjesto.

stavljanja u tu u poziciju kroz identifikaciju i projekci ju. Empatija je va na u svim domenama ivota i ima 6 komponenta: 

EMPATIJA ± sposobnost suosje anja, emocionalnog

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

kognitivna identifikacija projekcija to na percepcija druge osobe povjerenje koje ima izvor u odnosu majka dijete toplina, otvorenost, prihva anje drugih kakvi su ljubav i prihva anje sebe ± da projekcijom ne izgubimo sebe

(2)

O INSKA LJUBAV ± osvna karakteristka je da je ona uvjetna, tj. dijete ju mora zaslu iti i odr avati. Bitna je za razvoj djeteta jer provocira djetetovu motivaciju za u enje standarda i odgovornosti. Otac vi e djeluje na razvoj standarda pona anja i odgovornosti. LJUBAV PREMA SEBI ± potrebna je i nu na jer smo i mi objekti na ih osje aja i bitno je imati poztivan odnos prema samome sebi. Ljubav prema sebi je preduvjet za davanje ljubavi drugima. Ovaj aspekt ljubavi je vezan uz primljenu bezuvjetnu ljubav od majke u ranoj dobi. BRATSKA LJUBAV ± to je ljubav prema svakom ljudksom bi u, odnosno ak prema ivotu kao takvom. Prestavlja temelj svakoj ljubavi. Klju no je povjerenje ste eno od roditelja koje se generalizira. ZRELA LJUBAV ± izra ava se u razli itim odnosima, a naj e e se javlja u zreloj dobi. Ima etri elementa koji se ve u uz 4 sfere razvoja: a) BIOLO KA domena b) KOGNITIVNA c) EMOCIONALNA d) SOCIJALNA ± Uva avanje ± Znanje ± Briga - Odgovornost 

RAZVOJ ZRELOG EMOCIO NALNOG POJMA O

(3)

SEBI ± nikad se ne dosti e zavr na to ka jer se zrelost stalno pove ava. Uklju uje: Sloboda da se osje a, pravo na emocije, neko enje i neizbjegavanje emocija, uva avanje cijelog raspona emocija. Ako se potisuju negativne emocije, to esto mo e biti okida preme aja i te ko e u ivotu (npr. psihosomatske bolesti). Odgovaraju a emocionalna ekspresija ± radi se o ekspresiji emocija u trenutku kad su izazvane, suprotnost tome je pomaknuta agresija. Autenti nost bivanja ± iskrenost, do ivljavanje sebe u harmoniji sa svijetom, povjerenje da imamo pravo biti svoji, jedinstveni, da negdje imamo svoje mjesto. Spontanost ± pristupanje novim situacijama bez prethodnog planiranja odgovora ± to zna i ivjeti sada i ovdje (ge talt terapija) ± kao i nevezanost za pro lost i nefantaziranje o budu nosti. Problem je ako se vizionira o budu nosti ± a zanemaruje sada njost. Smisao za humor Prihva anje i no enje stresom ± uklju uje samoljubljenje, altruizam, autenti nost.

(1)

(4)

(2)

(5)

(3)

(4)

Za zrelu ljubav je bitno da se u prvom iskustvu ljubavi (to je roditeljska ljubav) do ive sve 4 dimenzije i onda e i dijete u odrasloj dobi biti spremno za zrelu ljubav

(5) (6)

8

AD4. SOCIALNA SFERA Zadaci su: (1) Pospje ivanje socijalizacije ± simpatija prema drugima i spremnost pomaganja, razvijanje osje aja lanstva, osje aj povezanosti s ostatkom ovje anstva. (2) Autonomija ± zna i oslanjanje na sebe, razvoj funkcionalne nezavisnosti, i za to je klju an razvoj pojma o sebi. (3) Otvorenost ± prema novom, spremnost za samootkrivanjem sebe prema drugim osobama, razvoj demokrati ne osobe, tj. prihva anje drugih, toleriranje nejasnih situacija, zatim kriti nost prema autoritetima; prihva anje promjena kod sebe, drugih i u okolini; otvorenost novim idejama i iskustvima; promjene se do ivljavaju kao izazovi, ali i stagnacija razvoja. Otvorenost je podloga samoobnavljanja. (4) Zreli socijalni pojam o sebi ± osobno vi enje svojih mogu nosti za uspje nu interakciju s drugima. Socijalno kompetentna osoba je zadovoljna sobom, postoji osje aj nade i poznato usmjeravanje, te osoba testira realnost i nosi se s posljedicama. Postoji uvjerenje da mo e promjeniti sebe i svijet oko sebe.

Me utim, ve i broj prethodnika humanisti kog pokreta pro li su psihoanaliti ku kolu, najpoznatiji su: Alfred Adler, Viktor Frankl, Erich Fromm, Karen Horney i Wilhelm Reich. Prema prethodnim pristupima ovjek je lutka na koncu vo ena ili nagonima ili okolinom. Psihoanaliti ka metoda nagla ava povjesnu dimenziju ovjekovog postojanja, a humanisti ka psihologija daje realniju sliku postojanja u trenutnom, konkretnom svijetu. 
DEF.: Razvoj je rezultat interakcije naslje a, okoline i

osobnosti (dominantnog sistema reagiranja kojeg je mogu e birati). Prema prista ama humanisti ke psiihologije, psihologija koja poku ava objasniti ovjeka i njegovo pona anje treba prou avati upravo njegovu specifi nu ljudsku prirodu i njegova specifi na obilje ja, dok poku aje npr. Pavlova i ruskih refleksologa da reduciraju ovjeka na refleksne trzaje, odnosno Skinnera koji ovjeka tuma i kao stroja kojeg se mo e po volji programirati, humanisti ki psiholozi smatraju potpunim proma ajem. 4 su osnovna elementa humanisti kog usmjerenja (1) Pa nja je usmjerena na na osobu koja do ivljava i njeno iskustvo; pona anje i nagon imaju sekundarno zna enje u odnosu na istu (2) Nagla avaju se distinktivna obilje ja ljudi, tj. ljudska je priroda prema koncepcijama humanisti ke psihologije sasvim jedinstvena i posebna u odnosu na prirodu svih ostalih ivih bi a, a elementi te posebnosti su npr.: svjesnost u naj irem smislu (postojanja, sebe, drugih, vremena, prostora) sloboda djelovanja i njome povezana odgovornost za to djelovanje, dinami nost i kreativnost, ideali i vrijednosti, te nja za realizacijom svojih ideala, potencijala i vlastite autonomije, te nja za smislom, te nja za autenti no u, i te nja za transcedencijom (3) U izboru problema istra ivanja zahtijeva se smislenost, tj. problemi moraju biti zna ajni za do ivljavanje i djelovanje u svijetu (a ne samo objektivno i zna .) (4) Uva ava i cijeni dostojanstvo ovjeka, te cijeni potencijale svakog ovjeka. Centar je osoba koja do ivljava sebe i u interakciji s drugima. Svaki ovjek je jedinstven pa za terapije nema recepta i pravila.

(5) U PSIHOLOGIJI TRI SU OSNOVNA PRISTUPA OVJEKU
1. PSIHOANALIZA ovjek je ro en s nizom instinktivnih poriva; seksualnih i nagonom smrti tj. agresije. Dodao je tre u dimenziju: nesvjesno te obrambene mehanizme kojima branimo ego. Psihoanaliza je oti la daleko u prou avanju u enja, ali ipak ne dovoljno daleko. ovjek je prikazan gotovo ivotinjski, negira mu se mogu nost da prevlada pro lost i ide u bolju budu nost (fatalizam).

2. BIHEVIORIZAM Znanstveno najproduktivnije podru je. S-R veza, pridonosi prou avanju procesa u enja. Kritika; radi prevelikog nagla avanja eksperimentalne tehnike, subj. podru ja su nedodirljiva. ovjek jest odre en okolinom, ali je ovjek i stvorio okolinu; bitnija je interakcija.

3. HUMANISTI KA PSIHOLOGIJA Humanisti ka psihologija predstavlja jedan noviji smjer u suvremenoj psihologiji koji se razvio u itav humaniskti i pokret u psihlogiji i predstavlja uz psihoanaliti ki i bihevioristi ki pristup "tre u snagu". 1962. godine su u SAD glavni zastupnici humanistki ke psihologije, npr. Abraham Maslow, Carl Rogers i Charlotte Bühler osnovali ³Dru tvo humanisti ke psihologije´. Ovaj pristup se javio kao izravna kritika psihoanalize i biheviorizma, dvaju vladaju ih kola koje nisu doprinjele razumijevanju zdravog i kreativnog djelovanja li nosti.

1. ovjek kao svjesno bi e: Humanisti ko shva anje ljudske prirode mo da najbolje opisuje Frommova definicija ovjeka kao " ivota svjesnog samog sebe". ovjek dakle nije kako to psihoanaliti ari tvrde uglavnom nesvjesno bi e, kontrolirano nesvjesnim mehanizmima koji su po svojoj prirodi negativni, a nije niti nekakav prazni organizam koji kao neki stroj mehani ki i pasivno reagira na vanjske podra aje, ve on posjeduje jasnu svijest o vlastitom postojanju, o svojoj pro losti i mogu nostima svoje budu nosti i mo e i zato mora svjesno djelovati i usmjeravati svoje pona anje, svoj ivot i razvoj, tj. svjesno kreirati sebe kao bi a.

9

2. ovjek kao u sr i dobro bi e: Sljede e obilje je ovog pristupa jest da ljudsku prirodu opisuje kao u sr i pozitivnu, tj. kod ovjeka ve postoje svi unutarnji preduvjeti za pozitivan, zdrav i kreativan razvoj li nosti. Svaki ovjek ima specifi ne potrebe i tendencije koje su geneti ki utemeljne, od kojih su neke karakteristi ne za cjelokupnu ljudsku vrstu, a neke jedinstvene pojedincu. Ove potrebe su po svom karakteru dobre ili neutralne, ali nikako ne zle. Pred svakog ovjeka je postavljen ivotni zadatak da aktualizira te specifi no ljudske potencijale odnosno njegova samoaktualizacija. Da bi on to postigao on mora ivjeti svojim autenti nim ivotom, tj. ivjeti s jedne strane u skladu sa op eljudskom prirodom, ali ujedno i u skladu sa svojom individualnom prirodom - izra avati individualne sposobnosti, ideale, vrijednosti i te nje. Nezadovoljenje tog ivotnog zadatka je prema ovom humanisti kom shva anju temeljni uzrok psihopatologije. 

HOLISTI KI PRISTUP

Humanisti ka psihologija ima holisti ku koncepciju li nosti. To zna i da je li nost ovjeka cjelovita, tj. predstavlja jednu integriranu cjelinu i postoji me upovezanost pojedinih aspekata razvoja. Iz toga dalje slijedi da psihologija koja eli objasniti i predvi ati pona anje i do ivljavanje ovjeka mora ga prou avati kao cjelinu, a ne istra ivati pojedinosti i izolirati pojedine funkcije koje same po sebi nemaju nikakvog zna aja za razumijevanje ljudskog pona anja. Osoba neprestano poku ava uspostaviti ravnote u, pa je pona anje nepredvidivo. U svakom trenutku ovjke djeluje i prilago ava se najbolje to mo e - sa svog stanovi ta. Zato je bitno - kako osoba interpretira svoju okolini. U Adlerijanskoj teoriji - naglasak na individualnom stilu ivota, karakteristi nom na inu reagiranja na osnovi vrednovanja sebe i drugih.

3. ovjek kao slobodno ili autonomno bi e: Daljnja temeljnja pretpostavka humaniski e psihologije je da je ovjek upravo zbog svoje svijesnosti slobodno bi e, pa zato sam odgovoran za svoju vlastitu sudbinu i za razvoj samoga sebe. To da je ovjek slobodan zna i da on ima potencijal da donosi svjesne i slobodne odluke o svom na inu ivota i na inu pona anja i da sam svjesno usmjeruje svoj razvoj, i to nezavisno od bilo ega. Humanisti ka psihologija ne idealiziara ovdje ovjeka kao potpuno nezavisnog od okolinskih utjecaja odnosno nesvjesnih utjecaja, ali ona nagla ava da on u odre enoj mjeri mo e svjesno re i NE svim tim utjecajima i na nov i druga iji na in realizirati svoju osobu od onoga "kakvog ga je okolina napravila" ili "kakvoga bi ga htjela imati" odnosno " emu ga tjeraju nagoni". Zapravo jedan od razvojnih ciljeva ovjeka i klju ni element zdrave ili zrele li nosti je upravo autonomija, tj. svjesno, racionalno i odgovorno vladanje sobom, nezavisno od prija njih iskustava, nezavisno od socijalnih zahtijeva, nezavisno od nagonskih tendencija. 

VA NOST SUBJEKTIVNOS TI

Dakle, temeljo obilje je ljudske egizstencije je njeg ova svjesnost, pa tako je za humanisti ke psihologe upravo sve ono to pojedinac svjesno do ivljava primarni i jedino relevantan predmet istra ivanja psihologije kao znanosti. Zadatak psihogije je da prou ava ono subjektivno iskustvo pojedinca i da prou ava zna enje koje ti subjektivni do ivljaji imaju za pojedinca. Rogers sadr aj svijesti naziva fenomenalnim poljem svijetom i to polje je potpuno subjektivno, konstruirano samog ovjeka. Odbacuje se dakle istra ivanje nekakve pojedinca zapravo nepostoje e "objektivne" realnosti, ve prou ava ona psiholo ka, subjektivna realnost. ili od za se

4. Intencionalnost ljudske prirode ± ovjek nije reaktivno bi e, ve je usmjeren prema nekim svjesnim dugoro nim ciljevima. Bühler navodi 5 faza ciljne usmjerenosti:

(1) (2)

DJETINSTVO (do 15. god.) ± ovdje ivotni ciljevi nisu odre eni, i budu nost je neodre ena. ADOLESCENCIJA I RANA ZRELA DOB (15, - 25. god.) ± ³ ovjek je vlasnik svoga ivota´ i prvi put analizira dotada nja iskustva te razmi lja o potrebama i potencijalima. SREDNJA ZRELA specifi nih ciljeva. DOB: odre ivanje jasnih,

IDIOGRAFSKI PRISTUP - Humanisti ke teorije su prvenstvneno personolo ke teorije, tj. poku avaju objasniti li nost svakog pojedinca. Cilj je dakle obja njenje i razumijevanje pojedinca u njegovoj posebnosti i razli itosti od drugih osoba, a ne odre ivanje zajedni kih obilje ja koja su zajedni ka svim ljudima. Pojedinac se ne uspore uje sa nekakvim populacijskim obilje jima ili normama jer jednostavno ne postoji nikakav apstraktan "prosje an" ovjek, ve je svaki pojedinac jedinstven. - percepcija FENOMENOLO KA METODA (interpretacija) sitacije, osobe i dru tva. Fenomenologija je filozofija o svijesti. Osnovna postavka fenomenologije je da svijest nije apsolutna, ve je uvijek intencionalno odre ena usmjereno u prema nekom predmetu. Svijest je uvijek svijest o ne emu. To ukazuje da se fenomenolo ka analiza ne mo e ograni iti na ³svijest´ kao takvu, ve mora uzeti u obzir i objekt na koji je svijest usmjerena. Ono to je bitno kod toga je da je svijest naravno u potpunosti odre ena kapacitetima sujekta i subjektivna je, pa tako oblik i na in do ivljavanja objektivne stvarnosti predstavljaju ustvari refleksiju kapaciteta i funkcioniranja svijesti subjekta, i ne prikazuju stvarnost kao takvu.

(3) (4) (5)

KASNA ZRELA DOB (45-65): pregled i evaluacija pro losti i revidiranje planova za budu nost STAROST: slabljenje usmjerenosti na postizanje ciljeva.

10

pojavom reproduktirnih sposobnosti. dijete treba razviti i vlastiti integritet.opisuje se konflikt socijalizacije i integracije. a to su npr. ve kad se pusti da bude slobodan neurotizam se smanjuje i osobe postaju slobodnije. rasti) HIJERARHIJA POTREBA: (1) (2) (3) (4) (5) (6) Fiziolo ke potrebe Potreba za sigurno u Potreba za pripadanjem i ljubavlju (to je klju no u adolescenciji) Potreba za uva eno u (po tovanjem svoga ³ja´) Potreba za samoaktualizacijom Estetske potrebe .: (1) (2) (3) (4) svako ljudsko bi e je vrijedno svatko je jedinstven . preuzimanjem odgovornosti i biranja (1) BIOLO KI RAZVOJ u prvih 25 godina. Da bi to mogli posti i i roditelji se moraju razvijati dalje i biti slobodni. dijete je bi e u procesu rasta i razv oja. ega i superega u kompatibilnu cjelinu. povla enje) psiholo ki poreme aji tite dijete od zahtijeva okoline kojima nije odraslo i od preuzimanja odgovornosti.  PRIRODA SELFA  PRAKTI NI RAD S DJECOM ± treba biti u skladu sa Integracija id-a. Ako dolazi do konflikta izme u integrit eta i socijalizacija onda dolazi do boli i raznih simptoma. Va no je otkriti deprivacije i potaknuti konkretne programe njihova prevladavanja. ve njihovu podlogu (koji su skriveni motivi odstupaju eg pona anja). ovjeku. i ne treba na e savjete i prodike. Roditelji za svoje dijete najbolje ine ako ne ine ni ta tj. ima prekretnicu sa 15 godina . razumijevanje svijeta i svrhe ivota demokratski proces poticanja razvoja . tu je bitno ne tretirati samo simptome. KNJIGA" Va e kompetentno dijete" . uz socijalizaciju. esencijalni self kroz sazrijevanje Sinergija kompozitnih elelmenata li nosti Prihva aju Freudove razine svjesnosti. LJUDSKE POTREBE (po Maslowu)  Demokratsko i liberalno ³odgajanje´ djeteta: Bitan je a) potrebe nedostataka (zadovoljenjem slabe) b) potrebe rada ili samoaktualizacije (zadovolj. (2) Zanemarivanje tih potreba ometa djetetov razvoj. ciljevima i usmjereno u ne im to se smatra vrijednim. i na to ga treba i poticati.posjeduje jedinstven set ciljeva svatko nastoji biti zna ajan na svoj na in treba pomo i svakome da se razvija u skladu s svojim specifi nostima Dalje se smatra da je va no upoznati dje je potrebe (a to su u skladu sa Maslovljevom teorijom):  SMJER I FAZE RAZVOJA (1) (2) (3) (4) (5) potreba biti voljen i bezuvjetno prihva en potreba za sigurnos u potreba za pripadanjem potreba za uva eno u (po tovanjem) potreba za nezavisno u. korijeni kreativnosti i dobrote Savijest ima geneti ku podlogu .postoji intrinzi no znanje to je dobro. Ovo podupire i iskustvo iz kole Summerhill. Najve a potpora ovome je iz terapije. No. U osnovi ovoga je prihva anje bez uvjeta ± puno povjerenje u djetetove sposobnosti. pa je za svaku osobu dobro ne to drugo. Psihologija je znanost o okoline.doprinos ovje anstvu.horizontalna komunikacija roditelj-dijete.tijekom djetinstva postepen rast samoaktualizacije. a ne nekakve fizikalne 11 . ka jasnim ciljevima i boljoj integraciji. Humanisti ne daju recepte za odgoj budu i da je zrela osoba zapravo osoba za sebe. ali nesvijesno sadr i i pozitivne elemente. povjerenje u sebe da ³izdr imo´ ono to dijete mo e samo. Nezadovoljene potrebe bol pojavljuju se simptomi: signali (agresija. kad se ovjek ne sili i ne savjetuje stalno. ne treba stajati djetetu na putu da se samo otkriva. a to lo e Intrizni na krivnja = odstupanje od vlastitih cijeva i vrijednosti na elima humanisti ke etike. Roditelji svoju djecu ne smiju vidjeti kao cilj tj. Adolescencija je period porasta svijesnosti i traganja za vrijsdnostima. Tokom razvoja. PSIHOLO KI RAZVOJ .

drugih i prirode Kao unutra nja snaga i integritet.) H. spremni prihvatiti iskustva OSOBE 1. te prihva aju sebe (sprijateljuju se sa svojim kompetentnim ³ja´). 5. sa puno neizvjesnosti. ali ona mo e biti zako ena ranim iskustvima ili samim stavom ovjeka. estetski pogled na ivot ovjek ne mo e imati neutralan pogled na svijet. Nedostatak svih ovih teorija je to su ra ene na temelju zapadnih kultura. ivot i vlastitu sudbinu. ja e od vlastitog selfa Ovo je do sada najpotpunija vizija samoaktualizirane osobe iako je ra ena samo na temelju prou avanja A. samotransformacija: pozitivan pogled na sebe 4.) C. Ako nemamo ovu idealnu sliku javlja se stagnacija i neproduktivnost. Analizirao je osobe koje su bile psihi ki zdrave. Svi ljudi trebaju ivotne ciljeve (razvojni period). 3. Do uvida u karakteristike samoaktualizirane osobe do ao je promatraju i svoje klijente te je uo io da su nakon terapije klijenti. Maslowa. osobe 1. idealizacija Slika nas samih boljih i druga ijih od nas trenutno. Ljudi imaju uro enu dozu proaktivnosti. Da bismo postavili realne ciljeve dobro je poznavati karakteristike superzdravih osoba. postoji ne to mo no.) Maslow: SAMOAKTUALIZIRANA OS OBA. tad se lak e mijenjamo i usavr avamo 3. otvorenost iskustvima Otvorenost ka iskustvima se odnosi na sva iskustva bila ona u skladu s na im stavovima ili ne. ³ ovjek ivi umjesto da bude ivljen´. te da ih uva avamo kao razli ite od nas ali jednako vrijedne 7. ± osoba vidi smisao svog postojanja 2. samopouzdanje. frustracija. i izanalizirao je njihove osobine. Ako smo to ve do ivjeli. Vodi do intelektualnog i emocionalnog previranja budu i da svijet ne trpi kreativnost. 2. oslanjanje na sebe a ne na o ekivanje i odluke drugih. preplavljenost bla enstvom i emocijama koje se ne mogu opisati rije ima. sloboda za samoodlu ivanje ± otvorenost prema novim iskustvima. uvijek te i ka samoaktualizaciji. samoaktualizirana osoba 2. te postavio ideale savr enstva. Combo: ADEKVATNA I ODGOVARA JU A OSOBA Uvodi pojam ³adekvatne´ ili ³odgovaraju e´ osobe. autonomnost. Pitanje koje si moramo postaviti je ³ ivim li na na in na koji se najbolje izra avam´ 4.) A. Podloga te idealizacije je poznavanje sebe. Treba tragati i pro iriti definiciju adekvatne osobe koja e pomo i onima koji su roditelji djece. kontinuirana svje ina do ivljavanja. pa bi bilo potrebno odrediti samoaktualiziranu osobu i u drugim kulturama. savr eno. Rogers: osoba najbolje zna to joj treba. Ako pou avamo sve u enike na autoritativan na in oni postaju pasivni i daju odgovore na ve dasvno odgovorena pitanja p bila bi bolja individualizirana nastava. 8. i svaki terapeut se treba prilagoditi svakom pacijentu posebno (u potpunosti djeluju a osoba). bliski interpersonalni odnosi efikasna percepcija realnosti. demokratska karakterna struktura. spremnost za nastavak rada na osobnom razvoju Preuzima odgovornost za u enje. Svi ljudi ro eni su sa potencijalno samoaktualiziranom osobno u. postojanja 5. MODELI I PROCESI RAZ VOJA SAVR ENIJE 3. 4. Bolest kod ovjeka ima i pozitivnu funkciju radi toga to nam ukazuje da je ne to potrebno mijenjati. emu e te iti tj. Klju no je ja anje individualnosti i prihva anje toga. pozitivan pojam o sebi 4. posve enje. Priroda ovjeka je dalikatna i osjetljiva. da se ide naprijed a ne da se bude okovan onim pro lim i sada njim. sposobnost prihva anja sebe. prilago ena svakom pojedinom u eniku. 1. nezavisnost od kulture i okoline. Inteligencija i odre eni potencijali mogu se kreirati. sposobnost no enja s anksiozno u. 3. 2. ne mora se postavljati cilj postizanja prosjeka. a samoaktualizirani puno e e. 8 je osobina s amoakt. iznova se odu evljavamo pa i obi nim sitnicama. ± osoba se oslanja na sebe i svoje odluke a pritom ne teti drugima 6. spremnost da se slu aju i opa aju drugi. terbamo biti sretni ve radi samog vl. prihva aju svoje impulse bez puno prethodnog razmi ljanja. 12 . i le erniji odnos prema njoj 2. Ovo do ivljavaju svi ljudi. Sposobnost suo avanja s izazovima i adaptacija. kreativnost Osoba koja stalno te i individualnosti i ostvarenju sebe. i one mogu biti ciljevi obrazovanja: 1. daje nam snagu i volju da to opet do ivimo. kako i i jer ljudi mogu puno vi e posti i no to sanjaju. Samo ako prema ne emu imamo pozitivan ili negativan odnos onda nam to ne to zna i u ivotu. vrhunska iskustva. Osobine proaktivne osobe su 1. deprivacije. a ona ide prema ostvarenju sebe u realisti nim ciljevima. i ne znamo to je razlog tom osje aju. Ovo mo emo samo ako smo sigurni u sebe. 3. Bonner: PROAKTIVNA OSOBA Proaktivan. Do nje se dolazi te ko i mukotrpno.

(4) Od 12. pojam socijal. Ljudski razvoj uglavnom ovisi o tome to se zbiva u njegovoj okolini. Stanley Hall (BIOpsihosocijalna) G. Me utim. je neizbje ivo jer je utemeljeno u genima ovjeka i da ono nestaje kad dijete pre e u vi u 13 . Zbog velikog broja zbivanja u ivotu. Geni su klju ni faktor za na razvoj. to na percepcija ljudi p vi enje drugih kakvi ona zaista jesu (4) Rang. Tako er je vjerovao da je cjelokupan razvoj determiniran na im genima te da se odvija prema jednom univerzalnom i nepromjenjivom obrascu. pri emu ve ina ljudi stagnira na tre oj fazi ± tj. Razlikujemo dakle tri skupine uzroka razvoja: (1) Fromm: produktivna usmjerenost. interesa i osje aja. ± 25. psiholo ki i socijalni. godine: Period bure i stresa. Hall je vjerovao da svaki ovjek prolazi kroz iste etri faze kroz koje je pro lo itavo ovje anstvo.e. pona anje adolescenata je odre eno biopsihosocijalnim faktorima. (1) Od ro enja do 4. (3) 6. koji je u pravilu skokovit. prihva anje odgovornosti za svoje pona anje tj. Potrebno je izostaviti socijalnu usporedbu. promjene se ne de avaju skokovito ve je razvoj kontinuiran. U temelju na eg ivotnog razvoja le e promjene u li onosti i/ili kognitivnom funkcioniranju. Prema Hullu je za dje ji razvoj je u ovoj fazi povoljan rutinski dril ± pogotovo za u enje jezika i matematike. teorije se razlikuju po tome koju skupinu uzroka smatraju kao najva nijom za razvoj. gdje se pojavljuju vi i i ljudskiji oblici funkcioniranja. kao i da su uzroci tih promjena biolo ki. G. Adolescencija je novo ro enje. afirmacija kreativnosti (5) Tillich. godine: Period lova i ribolova. Socijalni izroci. tj. godine: na tom stadiju razvoja djeca rekapituliraju ivotinjski stadij i gdje je mentalni razvoj vrlo primitivan. Na ivot je stalno pribli avanje i pretakanje granica sebe i drugih. Govorni razvoj i razvoj socijalnih interakcija se jako ubrza kao to se to desilo i za vrijeme nomadskog razdoblja ovjeka. Psiholo ki uzroci. (3) Sullivan. ivi ³dnevnu dosadnu rutinu´.n. (2) Od 4. gdje dje aci koriste igra ke oru ja i istra uju spilje i skrovi ta. Stanley Hall (1844-1924) je poznat kao otac psihologije adolescencije. osje ati sebe kao individuu (1) (2) Biolo ki uzroci. Okolina je za razvoj manje va na. Na primjer. (3) Od 8. To je period kad djeca postanu spremna se disciplinirati i sustavno vje bati. Bitno je postaviti adolescente u bogatu okolinu to e dovesti do pobolj enja njihovog genetskog materijala te e njihova djeca nasljediti taj oboga en materijal. Ovdje je bitan senzorni razvoj i razvoj senzomotornih vje tina. Hall je smatrao da socijalno neprihvatljivo pona anje djece poput tu njava i kra e. Blizak je pragmatizmu jer tra i da se samoaktualizaciju izrazi i u djelovanju na dobrobit zajednice. ± 8. On kre e od Darwinove evolucijske teorije i razvija rekapitulacijsku teoriju razvoja. Ovaj period korespondira sa ljudskim razvojem i povjesti posljednih 2000 godina. JO NEKOLIKO AUTORA: (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE Sve teorije prihva aju injenicu da se ljudi s vremenom mijenjaju. godine: ovaj stadij korespondira razdoblju poljoprivredni tva oko 5000 p. Hall pretpostavlja 4 razvojna stadija koja korespondiraju 4 razvojna stadija ljudske vrste. (2) Adler. izbor (6) Buber.1. pojam ³ja-ti´ odnosa. to uglavnom ovisi o tome kako u globalu shava aju ljudsku prirodu. ± 12. ali ipak je bitno znati svoju granicu. Prema Hullu je adolescencija jedini period u kojem ljudska vrsta mo e posti i evolucijski napredak.

to svjesno iskustvo samo je malen dio mentalnog ivota i predstavlja iskrivljenu sliku koja je nastala kroz procese selekcioniranja i za titnog odabira-nja sadr aja iz unutarnjeg i vanjskog svijeta.razvojnu fazu. Ona smatra da je klju na zada a adolescenta uspostavljanje ravnote e izme u superega i ida jer ona se sa po etkom puberteta ponovno naru ava. Sve ono to je ispod povr ine (a to je najve i dio) odgovara nesvjesnom dijelu li nosti. B) STRUKTURA LI NOST I Nakon 1920.je najdublja razina ljudskoga uma. Ostali smatraju da je to dio potrage za identitetom. Hull je svoju teoriju bazirao samo na pripadnicima jedne (sjeverno ameri ke) kulture ± te je pogre no zaklju io da razvoj slijedi uniforman obrazac. Hull je ustvari poku ao nametnuti realnosti svoj evolucijski model razvoja. ali koji to mo e postati u bilo kojem drugom asu. a pojedinac na svijesn oj razini onda poku ava na i neka logi na obja njenja za to pona anje (racionalizacija). Me utim. Iz toga se vidi da su ego i superego ve im svojim dijelom izvan svijesti negoli u svijesti. uspomene i pam enja koja su represirana odnosno potisnuta iz svijesti u podsvijest i to direktnim dijelovanjem samih psihi kih procesa.) NESVIJESNO: . Kad steknu povjerenje u kontrolu manje su strogi i asketizam nestaje.je onaj dio li nosti koji u odre enom trenutku nije dostupan pam enju. TOPOGRAFIJA LI NOSTI svjesno Anna Freud (1985-1982) se posebno zanimala za adolescenciju. ID je u cijelosti uronjen i sadr an u podru ju nesvij esnog i on ini najve i dio tog podru ja. Nesvijesno se manifestira u svakodnevnom ivotu u tom smislu da upravlja. Tako er. Dalje. ve su to oznake za odre ene psiholo ke procese unutar li nosti. odre ene snage koje djeluju. Na primjer.) PODSVIJESNO: . pokazalo se da u odre enim kulturama adolescencija uop e nije razdoblje ³bure i stresa´. ja) c) SUPEREGO . Novije spoznaje u genetici jasno proturje e shva anju da je razvoj ovjeka posljedica genetskih promjena. zakidanje za neke oblike ljepote. ve u ranom djetinstvu. koja su posebno zna ajna u adolescenciji. misli.(lat. 14 . te je smatrala da je njezin otac previ e nagla avao svoje otkri e da seksualnost ne po inje u pubertetu. 3. Najve i dio ega i superega smje ten je u podru ju podsvijesnog. strah od gubitka kontrole nad impulsima. me ukulturalna istra ivanja su pokazala da postoje velike razlike u razvoju.: (1) Intelektualizacija: prevo enje seksualnih impulsa u apstraktno mi ljenje (rasprave). Sigmund Freud (BIOPSIHOsocijalna) A) TRI RAZINE SVIJES TI: Freud je li nost usporedio sa ledenom santom koja pliva na vodi.  DOPRINOSI ANNE FREUD 6. Zato se podsvjesno jo naziva i = dostupnim pam enjem. Hall navodi tzv. b) nesvijesno znanje : obuhva a i one informacije koje su nisu pro le kroz na u svijest i koje nisu nau ene (ve i dio). ali neto nom. tj. a samo mali dio jednog i drugog ini svijest pojedinca kao to je mali dio lociran u nesvijes nom.2. koja prema Hallu adolesenta ine vi e ljudskim. i c) predverbalna iskustva: iskustva koja ne mo emo verbalizirati. Problemi koji nastaju usljed tih unutra njih konflikata esto vode do regresije adolescenata u ranije faze razvoja. lak e im je pri ati nego se upustiti u neke interakcije. a obuhva a tri stvari: a) represirani sadr aji: to su sve one ideje. On je smatrao da to ima adaptacijski zna ajno. Freud je smatrao da postoje tri razine svijesti: 1. prolazna i nepre-kidno se mijenja.(nad ja) NA ELO: ugoda realnost ideali a STRUKTURALNA KONCEPCIJA LI NOSTI Te tri strukture nisu neke zasebne strukture u li nosti koje imaju svaka za sebe nezavisnu egzistenciju.) SVIJESNO: svijest predsta vlja najvi u razinu li nosti i uklju uje sve ono to u odre e nom trenutku svjesno do ivljava mo. ³kontradiktorne tendencije´ u adolescenciji ± do ivljaj sna nih promjena raspolo enja. tj. konzumiranje omiljene hrane ± samoka njavanje ime izgra uju povjerenje da se mogu kontrolirati i kod drugih stvari p prelaz na druge oblike prehrane. Podru je svjesnoga odgovara onom dijelu koji viri iznad povr ine i koji je samo desetina te ledene sante. usmjeruje i oblikuje ljudsko pona anje. No. Osnovna koncepcija adolescencije kao period bure i stresa. podsvjesno nesvjesno 2. svijest je krat kotrajna. Tako er je smatrao da adolescentska ³nemoralnost´ (tj. Smatra da je to obrana. EGO i SUPEREGO prostiru se kroz sve tri razine svijesti. da je univerzalan i genetski determiniran. Freud je pro irio svoju koncepciju li nosti te model triju razina svijesti zamijenio novim modelom u kojem postoju tri strukture koj e zajedno ine li nost: STRUKTURA: a) ID . Mala veselja npr. (2) Asketizam: samoporicanje.(lat. Anna Freud je uvela dva nova obrambena mehanizma. seksualnih konflikata i protivljenja ustaljenim normama postavljena je od Hulla. Te ³velike varijacije´ su npr. ono) b) EGO .: y Eenergija i entuzijazam nasuprot indiferentnosti i dosade y Veselje nasuprot utu enosti i melankoliji y Ta tina i hvalisavost nasuprot poniznosti i plahosti y Osjetljivost nasuprot be utnosti y Nje nost nasuprot grubosti Danas se njegova teorija smatra zanimljivom. Osim toga. masturbacija) prolazi kad adolescent napreduje u vi u fazu.

Blos navodi pet faza adolescencije: 1) Predadolescencija Ovdje se stvara ego-ideal koji regulira pona anje tako da postavlja ciljeve i aspiracije koje kada su dostignute izazivaju u pojedincu osje aje ponosa i vlastite vrijednosti. 15 . 3) Srednja adolescencija (prava adolescencija) Ulaskom u srednju adolescenciju. interesiraju se samo za sebe. za svoje misli i izgled i reagiraju vrlo defanzivno na kritiku. te dalje smatra da su promjene u odnosima sa drugima zna ajnije od fiziolo kih promjena (kao to je razvoj sekualnog sistema). bira neku osobu prema kojo usmjerava ljubav koju je prije usmjeravao prema roditeljima. 2) Rana adolescencija Mladi adolescenti po inju uspostavljati bliske odnose sa vr njacima istog spola. ali ono je prvenstveno na in obrane ega od zastra uju ih promjena samopojmanja (self-koncepta) koja se zbivaju u to vrijeme. To je zato jer u ovoj fazi im je izrazito va no kakav dojam imaju drugi o njima. adolescenti imaju tendeciju pona ati se ³narcisti ki´. mladi preispituju ideale i vrijednosti. Po to se nagla ava zna aj ega i razvoj pojma o sebi (selfa) ovaj se pristup naziva i psihologija ega. DOPRINOSI PETERA BLO SA Peter Blos je vjerojatno najpoznatiji od novijih psihoanaliti ara. Zbog intenziteta tih novih odnosa. po inju se uspostavljati odnosi sa vr njacima suprotnog spola. Tako er. mlada osoba ima vi e samopo tovanja i jasnije formiran identitet. Ta nova emocionalna veza omogu ava stvaranje nezavisnosti i zrelosti. tj. Adolescent pronalazi neki osobni ideal i to izvan sfere vlasite obitelji. tj. to dovodi do reogzacije selfa (svog pojam o sebi) i tako dolaze do zrelijeg shva anja svog imagea. tj. 4) Kasna adolescencija Sa dostizanjem kasne adolescencije. On kritizira Freuda zbog prevelikog nagla avanja nesvjesnog. ida i seksualnosti. U nekim slu ajevima. 5) Postadolescencija Osoba je razvila osje aj vlastite osobnosti i uspostavila svoje ivtne ciljeve. ova rana prijateljstva uklju uju eksperimentiranje sa seksualnosti.

tj. Ukoliko dru tvo isti e razvoj pojedine aspekte razvoja (npr. razvojne zadatke. (1) Prihva anje svoga tijela i mu ke odnosno enske uloge (2) Stvaranje novih odnosa s vr njacima oba spola (3) Postizanje emocionalne nezavinosti o roditeljima i drugim osobama (4) Postizanje ekonomske sigurnosti i nezavisnosti (5) Izbor i priprema za neko zanimanje (6) Razvoj intelektualnih vje tina i pojmova nu nih za gra ansku kompetentnost (7) Te nja ka pona anja i postizanje dru tveno odgovornog (8) Priprema za bra ni i obiteljski ivot (9) Izgradnja promi ljenih vrijednosti u odgovaraju im znanstvenom slikom svijeta skladu s (1) (2) (3) Podru je seksualnih uloga Podru je razvoja odgovornosti (od neodgovornosti prema putpunoj odgovornosti) Podru je dominacije (razvoj od submisivnosti prema nezavisnosti) Istra ivanja potvr uju uglavnom postavke Havighurstove teorije. Abraham Maslow (BIOPSIHOSOCIJALNA) Maslow se prvenstveno bavio razvojem potreba poredanih u hijerarhijsku strukturu.4. ve te e kontinuirano. ve ine ono to vide da postavke to ne. Iako je malo vjerojatno da e mlada osoba ve u adolescenciji dosti i svoju potpunu samoaktualizaciju. te da svojim su dobra i po eljna. Razvoj ne odvija se po nekom odre enom slijedu od ni eg ka vi em ve su mogu e i regresije. i da je adolescentsko pon a anje ovisno o standardima kulture. 6. Robert Havighurst (BioPSIHOSOCIJALNA) R.zna i da adolescenti ne ine ono to trebali initi.6. a ako je taj aspekt normalno tretiran (djeca u e o seksu od odraslih) ± onda taj aspekt ne e biti problem i ne e biti istaknut. U adolescenciji su najrelevantnije potrebe za pripadanjem i po tovanjem svoga ja (3. On pretpostavlja da svaki ivotni period sa sobom nosi odre ene razvojne zadatke. i 4. Ona je specifici rala tri osnovna podru ja koja u kojima se adolescenti razli ito ovisno o kulturi: 6. Na primjer. Havighurst uvodi jedan novi pojam tj. Albert Bandura ² socijalno u enje (Biopsiho SOCIJALNA) Albert Bandura nagla ava ulogu socijalnih podra aja iz okoline i u enje po modelu. U primitivnijim kulturama proces razvoja od djeteta prema odraslome. (2) (3) 6. Ukratko re eno to 16 . Za adolescenciju navodi devet razvojnih zadataka. M. Na alost u itelji i roditelji eto previde te potrebe adolescenata i previ e izvr avaju pritisak za da se mladi samoaktualiziraju adolescenta. smatra se da se razvoj ne mo e tuma iti samo biolo ki. Po to p ostoje toliko velike razlike u pona anju i razvoju u razli itim kulturama. Klju na obja njenja proizlaze iz u enja u interakciji s okolinom.5. esto nije toliko skokovit kao u SAD. Ruth Benedict & Margret Mead (Biopsiho SOCIJALNA) Ove teorije proiza le su iz antropolo kog pristupa. potkrepljivanje i kulturalno ohrabrenje). Ako su te roditeljima le i velika mladima. kao i svi drugi oblici socijalnog pona anja. tj. Dva poznata antropologa. Pretpostavlja da su razvoj i pona anje kulturalno odre eni to je proiza lo iz me ukulturalnih istra ivanja.3. u enje na temelju opa anja pona anja modela i posljedica koje to pona anja ima za model (npr. ipak je od velikog 6. pri emu je vi e pa nje posvetio potrebama rasta. seksualnost) onda e do i do stresa i bure. 10-godi njaci u nekim kulturama seksualno su mnogo aktivniji od onih u SAD. Ruth Benedict pak navodi da o kulturi ovisi ho e li razvoj biti kontinuiran ili diskontinuiran. Mead tako nalazi da su bura i stres adolescencije odraz stava dru tva prema pubertetu. Razvoj se odvija kroz u enje ( ire shva eno) u socijalnoj okolini. onda na odraslima i odgovornost da budu ³dobri´ modeli pona anjem poka u koja pona anja Temeljne postavke su sljede e: (1) im odrasli ka u da bi odrasli ine. razina). razvoj nije skokovit. Radi se o jednom kontinuiranom razvoju (u enje). Ruth Benedict (1887-1948) i Marget Mead (1901-1978) smatraju da pona anje pojedinca u velikoj mjeri ovisi o kulturalnom kontekstu u kojem je on odrastao. Bitan je proces u enja po modelu.

Na to ga prisiljava i dru tvo koje o ekuje da on postane njegov punopravan lan. VRLINE. specifi an na in. Ako mladi ovjek nije siguran da je njegova slika o samome sebi kompatibilna sa slikom koju o njemu ima njegova socijalna okolina. koja je. pojavit e se i razviti kod pojedinca sumnje. To je ivotno razdoblje u kojem pojedinac eli utvrditi to je i kakav je. Osnovni zadatak adolescenata je formiranje identiteta. njegove ideje nalaze svoje izvore u intenzivnim studijama historiskih osoba kao to su Martin Luther King i Mahatma Gandhi. tada li nost posti e svoj puni razvoj i svoju punu zrelost.konfuzija uloga (12. Takva li nost je potpuno funkcioniraju a. To je zahtijev za ³vanjskom isto om i kontinuitetom´. Erikson smatra da je identitet stanje prema kojem treba te iti. koje e olak ati daljni razvoj. Svaka kriza mo e se razrje iti na pozitivan ili negativan na in odnosno uop e ne rje iti. institucija.: Ako se kriza rje i na pozitivan na in onda e se u li nosti pojaviti nove pozitivne komponente. 2. Objavio je knjigu ³ Childhood and Society´ (1963) u kojoj na vrlo osjetljiv i ponekad poetski na in opisuje ljudski ivot. ali i frustriraju e. treba se uklju iti u dru tvo i na i u njemu svoje mjesto i svoju ulogu. Krize u pojedinim stadijima nastaju kao posljedica dvaju faktora: a) fiziolo ke maturacije organizma i b) socijalnih zahtjeva koje okolina postavalja pojedincu. osoba u stanju identiteta nema uop e nikakvih unutra njih konflikata. Omogu avanje teenagerima da sudjeluju u volonterskim grupama kao to su npr. U idealnom slu aju. kojih ima osam.zna aja da put u tom smjeru krene ve u to doba. Takva vjernost omogu ava mladima da trajno prihva aju i da se pridr avaju socijalnih normi. Ta se korespondencija mora dugo i temeljito provjeravati prije negoli pojedinac postane siguran da izme u vlastite percepcije sebe i socijalne percepcije postoji sklad. Takvo negativno rje enje dovodi do toga da pojedinac nema ili ne zna koja je njegova uloga u ivotu i u nekoj dru tvenoj zajednici. razli iti aspekti samopojmanja ( self-imagea) su u sukladnom odnosu jedni s drugima. To je zahtijev ili uvjet ³ unutarnje isto e´. Konkretno. bilo ste enih. Erikson je jedan od najutjecajnijih suvremenih teoreti ar adolescencije. o ajanje. je dobar po etak. Ako elimo pomo i mladim ljudima da te e ispunjenju sebe i da iskoriste svoje mogu nosti i kapacitete. Prema njemu ljudski je razvoj posljedica interakcije gena i okoline. koje ote avaju daljnji razvoj i koji je usporen i neadekvatan. sram. (2) Drugi je zahtijev da socijalna okolina priznaje i percipira pojedinca kao istog u razli itim situacijama i vremenima. (1) Pojedinac sebe mora do ivljavati kao istu osobu u razli itim vremenima.7. Adolescent treba postati jedinstveno. i sl). Kao dodatak op em shva anju identiteta kao ³op a slika koju imamo o sebi´. Ako je netku u stanju identiteta. ambivalentno. etike i ideologije koju je usvojio. niti e njegova li nost biti jedinstvena. osobita li nost. ali koris ti ga na svoj.) NEG. li nost koja je razli ita od svih ostalih i koja je cjelovita. Budu i da su ti periodi geneti ki determinirani svaki od njih se javlja u sasvim odre eno i optimalno vrijeme. posebno i osobito ljudsko bi e i kao takvo. pojedinac ne e znati tko je on i to je on.  Peta kriza: identitet . konflikti u li nosti nastaju zbog nesukladnih (suprotnih) iskustava koje pojedinac ima u odnosu prema svojoj okolini. Na koji na in e se kriza rje i ti ovisi uglavanom o kontaktima i iskustvima koje imamo sa okolinom. (3) Tre i uvjet za formiranje identiteta je ³ rast ili akumulacija pouzdanja´ u sukladnost njegove percepcije samoga sebe i percepcije od drugih. a to zna i da kod takvih pojedinaca postoji difuzija uloga ili konfuzija identiteta. Osnovni uzrok tome je neprepoznavanje ili ignoriranje njegove unutarnje identi nosti od njegove okoline. tj. Svaki period vezan je uz odre enu vrstu krize koja predstavlja okreti te u razvoju li nosti.-20. Me utim. ve se negativni efekti manifestiraju i u drugim fazama razvoja. Kad nema tako 1. Na osnovi uspje no rije ene krize identiteta razvija se vrlina vjernosti. a naj e e je i jedno i drugo. Kad se svi stadiji u razvoju li nosti pojave u to optimalno vrijeme i ako se rije e na pozitivan na in. Kontakt sa okolinom mo e za pojedinca biti zadovoljavaju e iskustvo. posebno i jedinstveno. moramo ih podu iti da se samoaktualizacija esto realizira kroz slu enje drugima. moramo im objasniti da se to mo e posti i samo ako okrenu svoj pogled od njih samih i svojih potreba i okrenu se prema ivotu za op e dobro.  NA ELO EPIGENEZE Razvoj svake li nosti prolazi kroz odre ene faze. Eric Erikson (BioPSIHOSOCIJALNA) E. Ako se kriza lo e rije i ili se rije i samo djelomi no. Ako se ova kriza identiteta pozitivno rije i. osobni identitet pojedinca ne e biti formiran. pojedinac iz nje izlazi kao samostalna. konfuzija i apatija u odnosu na osje aj identiteta. bilo nasljednih. Organiziranje ili vo enje humanitarnih organizacija je drugi na in kako mogu do i do takvog iskustva. Izme u ostalog. ³Vjernost je sposobnost da se odr i slobodno obe ana lojalnost usprkos neminovnim kontradikcijama u sustavima vrijednosti. Zbog toga se u djetetu razvijaju ambivalnentni ili konfliktni osje aji prema razli itim djelovima okoline. uspje no rje enje koflikta u jednom periodu ne garantira da e se i sljede a kriza uspje no rje iti (iako to poma e). Za formiranje vlasatitog identiteta va na su tri elementa ili uvjeta: 6. Ti su stadiji univerzalni i vrijede za sve ljude neovisno u kakvoj okolini rastu i razvijaju se. osnovna tekovina tog razvojnog perioda.: Ako se kriza pak ne rije i (adekvatno) onda e 17 . Pojedinac u toj dobi postaje svjestan svojih individualnih obilje ja. Erikson je uveo pojam ³kriza identiteta´. po Eriksonu. godina). tzv. li nost razviti osobine koje su negativne (nepovjerenje. pravila. Nerje ene krize ne ostaju zna i bez posljedica. grupe koje poma u bolni kom osoblju oko njege bolesnih i na neki na in o te enih osoba. Pojedinac u tom ivotnom razdoblju mora prema tome donijeti vrlo va ne odluke koje za njega imaju vrlo dalekose ne posljedice.) POZ. Posebnu ulogu i va nost za pojedinca ima i odabiranje budu eg zanimanja. Ako mladima stvarno elimo pomo i da do u do samoispunjenja.

Bez braka nema.8. zbog velikog broja razli itih i zna ajnih promjena i b) oni koji dr e da adolescencija nije ni ta poseban. John Coleman (BioPSIHOSOCIJALNA) Razli ite teoreti are adolescencije mo emo kategorizirati u dvije ekstremne skupine: a) oni koji smatraju da je adolescencija jedan poseban period u ivotu ovjeka. biti sam. zatim intenzitet problema opada i javlja se novi problem iji intenzit se pove ava. opet. ne mogu postati ni bra ni partneri ni roditelji. Pri tome su adolescenti ³uzrujani´ uvijek samo o jednoj stvari u isto vrijeme i ti problemi posti u svoj vrh u odre enom vremenskom razdoblju. to su npr. ve vrlo obi an ivotni period. kada se koja tema obra uje. odnos s roditeljima. kao npr. John Coleman ovdje nudi kompromisno rje enje i naziva svoju teoriju ³fokalna teorija faza´. da li su teme iste kod mladi a i djevojaka itd. 6. seksualne slobode koju u ivaju odrasli ljudi. iako seksualno zreli. Adolescencija nije fenomen ili/ili. To traje sve dok u njima nije razvijena ta vrlina vjernosti na kojoj se zasnivaju bra ne i obiteljske veze i obaveze. 18 . ve se radi o svakida njim nebitnim stvarima. u razli itm periodima adolescenti se ³bave´ razli itim temama. ali problemi oko kojih se adolescenti sva aju sa roditeljima ustvari nisu stvarno bitni i ne radi se o temeljnim ivotnim vrijednostima. samopoimanje. dosti e vrhunac itd. ve je period u kojima je ovjek suo en sa niz po te ko a. adolescenti. No do sada nisu odgovorena neka bitna pitanja. kontrola osobnog ivota itd. heteroseksualni odnosi. post otak grup e DOB Dakle.formirane vrline. prijateljstva.

Teorije seksualnog razvoja 3.7. Zbivanje kod mladi a 2.7.4.7. Klasifikacija teenagera u 4 grupe s obzirom na seksualno iskustvo 3.1. Uvod 3. Uloga socijalne okoline 3.7. Razlozi za ulazak u seksualne odnose 3.2. Menarha i menstruacija 2.3. Promjene u pubertetu 2. Problemi heteroseksualnih veza 3.7. Izvori informacija o seksualnosti 3.2.6.7. Zna aj ranog i kasnog fizi kog sazrijevanja 2.1. Heteroseksualno pona anje 3.5. Kulturalni skriptovi 3.5.7. ADOLESCENCIJA (1) UVOD (2) FIZI KI RAZVOJ 2.7.7. Odnos prema prvom seksualnom iskustvu 3.6. Fizi ki izgled i samopojmanje (Body image) (3) SEKSUALNI RAZVOJ 3.3. Zna aj seksa i ljubavi kod mladih 3. Autoseksualno pona anje 3.6. Homoseksualno pona anje 3. Puberscencija 2. Odnos prema braku 19 .1.7.4.3.2.2. Faze seksualnog razovja 3.4.8.5.

Adolescentski egoizam 5.teorija kognitivnog razvoja 4.1.1. Teorija Carrol Gilligan (6) SELF ± RAZVOJ IDENTITETA 6. Samoopis (7) EMOCIONALNI RAZVOJ 20 .1.1.3. Faza formalnih operacija 4.2.2. Piaget .5. Obilje ja mi ljenja u fazi formalnih opercija 4. Uvod ± self koncept 6. Kohlbergov model 5. Idealizam 5.2.1. Pristup obrade informacija 4.1. Kritike Piagetovoj teoriji 4. Psihometrijski pristup (5) MORALNI RAZVOJ 5.1.3.2.1. Religijsko preobra enje 5.(4) KOGNITIVNI RAZVOJ 4.4.

2.3. Teorija me uzavisnosti 8.2.1.2.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8.2.1.3.2. Depresija 9. Vr njaci ± self koncept i konformiranje 8.1.1. Uloge o eva i majci u procesu individuacije 8.4. Odnosi s roditeljima ± konflikt? 8. Vrste udru ivanja 8.2. Elementi adolescentskog egocentrizma 8.1.2.3.1. UVOD 9. OBITELJSKI ODNOSI 8.1.1. Stadiji razvoja grupnog ivota 8. ODNOSI S VR NJACIMA 8.2.2.4.6.3. Zna aj odnosa s vr njacima 8. Razvojne faze u individuaciji 8.5.2. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (9) PROBLEMI U ADOLESCENCIJI 9. Proces individuacije 8. DELIKVENCIJA 21 .2. Poreme aji hranjenja 9. Shizofrenija 9.1.2.1.3.1. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI 9.

g. dok se kod primitivnih naroda to de ava kroz inicijaciju. je oblik autonimije AUTONOMIJA IDENTITET POSTIGNU A PSIHOCOCIJALNI PROBL EMI  Adolescencija je ³period izbora i odlu ivanja´ (3) SEX: promjena seksualnih uloga i premje tanje centra seksualnosti da bi se uskladila sa socijalnim zahtjevima (4) INTIMNOST ± stvaranje intimnih prijateljs tava. Keniston sugerira da se adolescencija koja je prijelaz u zrelu dob naziva mladena tvo. Ofer i Ofer su pak pokazali da se 23% mo e svrstati u miran.(1) UVOD To je prijelazni period izme u djetinjstva i odrasle dobi. transfer predod be o sebi da bi prihvatili promjene u adolescenciji.  Periodizacija adolescencije: Freud: adolescent dolazi u konflikt izme u zadovoljenja svojih potreba i socijalnih ograni enja. Adolescencija je i period ³stresa i oluja´: 1904. stjecanjem spolne zrelosti (12 g). dobro. (1) ODNOS SA RODITELJIMA: u adolescenciji se javlja promjena izme u djetinje vezanosti sa roditeljima u novi vid vezanosti tipi nan za vezanost odrasle djece i roditelja. samo su ovdje puno izra enije. 35% valovit ili naizmjeni an razvoj bez ve ih bura. ve i altruizam koje ULOGE e uzeti koje VRIJEDNOSTI e kod sebe razviti Izbori su danas mnogo brojniji nego prije. situacijama. jer su radi velike slobode smjernice neodre ene. preduvjeti za roditeljstvo i brak. razli ito je od kulture deo kulture: socijalna zrelost ± status zrele osobe tj. kasnije. entuzijasti no ± no ponekad je to i vrlo destruktivno. to mo e biti kreativno. (5) POSTIGNU E ± uspjeh i ambicije usmjeravaju se prema budu nosti. U slo enim dru tvima prijelaz u adolescenciju nije to no odre en. ivotu (6) RAZVOJ IDENTITETA. (vi i razredi o. socijalnoj snala ljivosti. Radi prevelike slobode u adolescenciji dolazi i do vrlo velike konfuzije. .) SREDNJA ADOLESCENCIJA KASNA ADOLESCENCIJA: fakultet  Klju ne promjene u adolescenciji: BIOLO KE KOGNITIVNE SOCIJALNE  Konteksti adolescentskog razvoja se neke promjene i u ostalim periodima. Postoji i faza u djetinjstvu vezana uz autonomiju. Po etak adolescencije odre en je biolo kim promjenama tj.) Da li je adolescencija kontinuirana ili diskontinuiran a u odnosu na druge faze?  JO O PROMJENAMA U ADOLESCENCIJI: de avaju (1) (2) (3) RANA ADOLESCENCIJA: od puberteta (12 g) do 15. te dublje otvaranje sebe. na inu mi ljenja i soc. te se povla e i kroz kasnije periode. Kraj je odre en socijalnim iniocima. Ovaj period po Eriksonu ima zna enje moratorija. Istra ivanja na temelju kojih se do zaklju ka o ³buri i oluji´ dolazi su istra ivanja na takvim populacijama. Lociramo ga izme u 20-30 g. nefiksiranosti uloga period adolescencije je i period koji je te ak i konfliktan. Stanley Hall izdaje knjigu o adolescenciji kao burnom periodu: potrebno je prilagoditi se zahtjevima iz okoline i svog tijela to dovodi do bura. Sve ove faze imaju svoje prete e u djetinjstvu. 16 g. tj. i to u fizi kom izgledu. 22 . i to je te e definirati. Tri su potperioda ovisno o pitanjima koja si adolescenti postavljaju: (1) Tko sam ja kao osoba? (rana adolescencija) (2) Kako mogu povezati ono to sam odlu io da jesam sa o ekivanjima dru tva (kasna adolescencija) (3) Kako mogu biti svoj u dru tvu koje ne zadovoljava moje potrebe? ± mladena tvo (odavde proizlazi mladena ki entuzijazam za mijenjanje dru tva. siguran razvoj. Radi mogu nosti biranja tj. realnosti. biolo koj zrelosti. te ozna ava promjene u izgledu. stambena zrelost. dru tvo daje ansu mladoj osobi da ima period u kojem e joj biti dopu teno da bi postala zdrava odrasla osoba. kognitivnom funkcioniranju. Uklju uje i postizanje svijesti o svojoj jedinstvenosti i vremenskom kontinuitetu. a 52% ³bura i oluja´. a ona podrazumijeva promjenu u tom smislu to se potreba za vezom i ovisno u ujedna uje OBITELJ VR NJACI KOLA RAD I SLOBODNO VRIJE ME  Psihosocijalne teme i problemi adolsecencije: (2) AUTONOMIJA: adolescent puno vi e sam pokre e aktivnosti te puno vi e sam djeluje neovisno od drugih. a i odvajanje iz roditeljskog doma. ekonomska zrelost.

(3) pojave puberteta. mjeseca spol se ne mo e odrediti. De ki sporije po inju rasti. Prva menstruacija se naziva menarha. Djevojke: Janjici po inju lu iti spolne hormone i proizvoditi jajne stanice. sperma. Oblik krivulje rasta ovjeka zajedni ki je i drugim primatima. bubrezi. koji su se i ranije bili lu eni. Prvo se diferenciraju unutra nji spolni organi. srce i sl. Pubertet je period nagle fizi ke (biolo ke) promjene uvjetovane pobu enim hormonskim djelovanjem koje aktivira spolno sazrijevanjem to rezultira spolnom zrelo u. Pubertet po inje kada na signal iz hypothalamusa u krv u e ve a koli ina hormona rasta i gonadotropina. Do 6. ODRE ENJE PUBES CENCIJE To je period u kojem sazrijevaju reproduktivne funkcije. porast visine i te ine. a kod dje aka kasnije za 2 godine. PORAST PLU A ± disanje postaje dublje: oko 50% astmati ne djece ozdravi u pubertetu. ali kasnije br e napreduju i kasnije zavr avaju rati. De ava se radi oko tavanja kostiju pod utjecajem epifize i hormona rasta. nema ovulacije i oni su prili no nepravilni. (6) SPOLNI AMORFIZAM .sve ve e razlikovanje spolova po obliku i po izgledu. a menstrualni ritam se postepeno stabilizira. U adolescenciji dolazi i do zna ajnih razlika me u spolovima. uspje niji metabolizam. Djevoj ice dakle rastu br e jer se smatra da je osnova ljudskog razvoja X kromosom (to potkrepljuje bazi na programiranost na enski spol: tek oko 7. podlaktice rastu prije nego nadlaktice. Za psihosocijalne strane bitniji je razvoj seksualnih karakteristika. a potom vanjski). ali njihov omjer je bio uravnote en. Oni u pubertetu djeluju i na specifi ne stanice u tijelu i uzrokuju njihov rast i promjene u izgledu. I kod dje aka i kod djevoj ica dolazi do naglog rasta uz popratne psihi ke promjene: (1) Nagli porast te ine (prije puberteta) Estrogeni i androgeni djeluju na neke za te hormoni posebno osjetljive stanice (kod ena masne. nastavljaju rasti sve do } 20 god. kod de ki mi i ne). ali za biolo ki sazrijevanje primarnih. tj. (b) Djevoj ice: bokovi i prsa pune se masnim tkivom. U djetinjstvu je jednaka koli ina estrogena i androgenog hormona.). vremenu (4) (5) 2. no to nije sasvim to no. po etak puberteta ± kod djevoj ica 8-9 g. kao i do naglog porasta u visini (samo kod primata). To dovodi do neuskla enost kretanja i promjene u izgledu. mjeseca prenatalnog razvoja se po inju lu iti hormoni Y kromosoma za spolnu diferencijaciju. djevoj ice postaju te e. Tako bi pubertet bio postizanje spolne zrelosti. PROMJENE U PUBE RTETU (1) HORMONALNE PROMJ ENE Hipotalamus po inje lu iti gonadoliberine koji poti u adenohipofizu da lu i gonadotropne hormone koji pak poti u razvoj gonada (ovarija i testisa). max oko 14 g. ali kod odraslih ivotinja toga nema. Bitna biolo ka promjena u pubertetu je sazrijevanje primarnih spolnih karakteristika. znojne i lojne lijezde puno ja e rade. nje nije su «). srce se udvostru uje po veli ini. Kad janjici po nu prizvoditi jajne stanice. mi i i. (lat. Sa } 10 god. Na po etku puberteta menstrualni ciklusi su anovulacijski. Biolo ke promjene vezane su sa fiziolo kim promjenama (lu enje hormona). akna se pojavljuje. te rast dla ica. po inju i ovulacije. Adolescenti ponekad izgledaju neskladno: rastu o i pa esto postaju i kratkovidni. pro irivanje ramena. Radi specifi nog oblikovanja mi i a de ki i djevojke su predodre eni za razli ite sportove. (2) Nagli porast u visinu. djevoj ice po inju br e sazrijevati. bubregi. a k eri oko 1 kg od majke. PROMJENE TJELESNIH OBLIKA (a) De ki: ramena. Generacijske usporedbe su pokazale da e sinovi biti oko 4 kg te i od o eva. i posti e se max sa 12 g. dok Za to te razlike: Osnova tih razlika je Y-kromosomu treba vi e vremena da postane aktivan i po ine lu iti testosterone (koji stimuliraju razvoj sjemenovoda) u odnosu na X-kromosom koji je zapravo temeljan. sa 16 godina se zavr ava njihov rast. a koji definira biolo ke promjene koje po inju pubertetom. pove anje i poja anje penisa. pa i sa promjenama u pojmu o sebi. mo da je to genetska uvjetovanost 23 . koji pak. Postoje izrazite individualne razlike u brzini. Rast tijela nije ujedna en: Noge se produ uju. RAZVOJ MI I A ± produ uju se i osna uju. Tako er rastu i drugi unutarnji organi: raste eludac. Ferti litet ene se uspostavlja oko 2 god.(2) FIZI KI RAZVOJ 2. tj. ali kasnije od rasta. Najbolje je re i da je pubescencija period odrastanja koji uklju uje pubertet. Tako estradiol izaiva razvoj sekundarnih spolnih karakteristika. Tako er se po inju prizvoditi sjemene stanice i pripadaju i sekreti. nakon prve menstruacije. uvjetuju razlike u tjelesnoj gra i de ki i djevojaka . i oni po inju lu iti spolne hormone. kao: razvoj grudi (dojki). No i okolina ima svoj utjecaj na taj porast. nakon 9 g. Mladi i: Pod utjecajem testosterona tako er se razvijaju sekundarne spolne karakteristike.2. postaju te e i prije spolno zrelije a rast se zavr ava oko 16 g. Sada se kod ena poja ano lu e estrogeni. raste eludac. i tako organizam postaje izdr ljiviji. izdr ljivost i sl. naspram djevojaka. tj. irenje bokova i pove anja masnog tkiva. to se mo e usporediti sa rastom u dojena koj dobi (proksimalnim smjerom razvoja). mlije na kiselina (sporije umaranje). Potkraj adolescencije de ki imaju vi e snage po gramu te ine. snaga. U po etku dolazi do porasta te ine ( to se ne smije zamijeniti sa gojaznosti). a kod de ki androgeni hormoni. Mladi i imaju ve a plu a u odnosu na svoju veli inu. Do puberteta su dje aci i djevoj ice podjednake u nizu karakteristika (brzina. Pretjerano znojenje. koji poti u razvoj ovarija i testisa.1. kao: produbljivanje glasa (mutiranje). O ekivanjima okoline tako er se mogu oblikovati spolne razlike (djevojke se manje bave sportom. pubescere = odrasti). Gonade dalje poja avaju lu enje spolnih hormona estrogena i progesterona odnosno androgena (testisi).

po etno djelovanje hormona) (3) Prehrana: prehrana i zdravstvena za tita (ljudi u boljim uvjetima ranije spolno sazrijevaju) kod bolje prehrane menstruacija 2 g. jer se ne o ekuje da preuzmu ulogu odraslih). Posebice su bili istra ivani zdravstveni problemi koji se javljaju vezano uz menstruaciju: (1) Ginekolastija: pove anje mu kih grudi (TIP1 = privremeno. umor.) Neki. smatraju da je PMS izraz sugestije okoline. mogu parirati vr njacima. fleksibilniji ± a to se cijeni tek u zreloj dobi. Socijalna okolina se prema adolescentima pona a. niski ljudi). Promjene su br e i on se sam mora prilagoditi tim promjena. znati eljniji. ZNA AJ RANOG ODNOSNO KASNOG FIZI KOG SAZRIJEVANJA Adolescenti se me usobno uspore uju u krugu vr njaka i na temelju tih komparacija stvaraju zaklju ke o sebi. neinhibirani. Mladi i imaju i emocionalne pote ko e. boljeg smisla za humor. ve a je vjerojatnost da e odnos biti pozitivan. raniji interes za djevojke pa vi e vje baju socijalne vje tine (radi toga su u prednosti). seksualni razvoj donosi nove probleme. popularniji. ZBIVANJA KOD MLADI A 24 . Vjerojatno ih dosta uspje no ignoriraju. To je naravno pritisak za pubertetlije. Najzadovoljnije su tako er one koje smatraju da su dobile menrahe na vrijeme. ali postaju konvencionalniji. zato jer je ciklus jo nejednak (ne sazrije uvijek jaja ce). razlike u pojavi menstruacije. i sl. osje aj depresivnosti. rezultat hormonalne neravnote e. (A) KOD MLADI A: Izme u 12-14 godine dolazi do naglog rasta. e i su (1) Dysmenorrhea = menstrualni gr evi: oni su ak bili pristuni u 90 % djevojaka u dobi od 15-18 god. i mo e se pomo i hormonalnim preparatom antiprostaglandin. to se ti e menstruacije. Rano sazreli de ki dobivaju socijalnu podr ku i priznanja. sliku sebe. e e su akne (60% de ki. Pojava menarhe ne zna i i pojavu fertilnosti. vezani pravilima. manje konvencionalni.3. Pokazalo se da same ili rastavljene ene imaju manje tegoba. i ako ona je pripremljena. Kasno sazreli su ekspresivniji. Tako se mo e razviti negativan stav prema menstruaciji. Ti su gr evi uzrokovani hormonom prostaglandinom. samopo tovanje. Ako npr. (2)  Faktori koji uvjetuju pojavu menstruacije (1) Geni: me u sestrama je 1-2 g. TIP2 = trajnije pove anje . Vr ena su ispitivanja koje osobine imaju dje aci/djevojke koji su ranije odnosno kasnije sazrijeli (u fizi kom pogledu). kao i hormonalne promjene one utje u na razvoj sekundarnih spolnih karakteristika koje utje u na reakciju okoline (roditelji i vr njaci) kao i na vlastito pona anje. uspje niji u sportu. prije. strah od erekcije u neprikladnom trenutku. emocionalnih i fizi kih simptoma koji se pojavljuju oko tjedan dana prije menstruacije. samozadovoljniji (neki zadr avaju osje aj inferiornosti ali ga kompenziraju uspjehom na poslu npr. MENARHA I MENSTRUACIJA Menarha (³men-ark-ah´) je po etak menstruacije i ona je bila prou avana vi e od bilo kojeg drugog vida puberteta. Kad se osoba mijenja fizi ki tako er se mijenjaju i stavovi okoline o njenoj zrelosti u smislu pove anja o ekivanja. (2) DJE ACI KOJI KASNO SAZRIJEVAJU: napetost. Varicocelle: pove anje samo jednog testisa. slabog samopouzdanja. spolni identitet. Sa psihosocijalnog stanovi ta puno je va niji razvoj sekundarnih spolnih karakteristika na koje okolina reagira. anksioznost. 2. to se ti e zdravstvenih problema. ulaze u ablone ± rigidniji. Ejakulacija} u po etku je ejakulat nedovoljno koncentriran spermijima. ako je razlika vrlo velika mogu je operativni zahvat. e e su uhva eni u kriminalnih pohodima. Mnoge ene smatraju da su ti gr evi normalna pojava i uzimaju ih zdravo za gotovo. e i su problemi sa odraslima. Genetski potencijali odre uju vrijeme pouberteta. (2) Tjelesna te ina: prva menstruacija ne e nastupiti ako je djevojka lak a od 45 kg zato to nema dosta masnog tkiva da bi se estrogen mogao sintetizirati (to je samo pokazatelj. odbijeni od vr njaka. kreativniji. ona se po ela istra ivati tek u novije vrijeme. zabrinuti su ho e li biti voljeni. Reakcije okoline su tako er odre ene standardima atraktivnosti i stereotipima koji vladaju u okolini sve to zajedno odre uje vlastito pona anje to dalje odre uje sliku tijela. opu teniji. ovisno o tome kako ih percipira. Pojavljuje se kod 3/4 djevojaka: simptomi bola. a nezadovoljne su one koje su ju dobile ranije ili kasnije.to mo e biti simptom kori tenja marihuane. 35% cura). psihi ki zdraviji. Ove razlike se tuma e socijalnim nagradama ± nagra eni nisu radili na sebi nego su u li u kli e. no to su ³tajn i podaci´ koje okolina ne zna. tj. dva mladi a iste dobi isto fizi ki izgledaju razli ito stari . Odnos djevojke prema menarhi ovisi o pripremi djevojke.4. flexibilniji. svojim pona anjem izazivaju pa nju (brbljanje). (tjed. = skup Premenstrualni sindrom (PMS) bihevioralnih. dok kasno sazreli imaju vi e vremena za pripremu statusa zrele osobe (mogu vi e eksperimentirati. glas mutira. a kod jednojaj anih blizanki oko 1 mjesec. 45 % djevojaka koje su dobile menarhu na vrijeme smatrale su da su ju dobile ili pre rano ili pre kasno. 2. kod mladi a postoje dva problema: 2. (2)  Puni fertilitet se posti e 2 godine nakon menarche odnosno prve ejakulacije. Sa biolo kog stajali ta je najva niji pokazatelj puberteta primarna spolna razvijenost. pod dominacijom roditelja. socijalni vo e. zaokupljeni izgledom jer su na izgled dobivali poene. dana prije menstr.5.uklu ivanja i trajanja razvoja pojdinih aspekta razvoja. (1) DJE ACI KOJI RANIJE SAZRIJEVAJU: fizi ki su atraktivni. No. osobna precepcija pravovremenosti je klju na. onda e se i okolina prema njima pona ati na razli it na in. ni ih o ekivanja od kolske uspje nosti.

Nakon menarhe vi e crtaju prvo enski lik i puno jasnije diferenciraju mu ke od enskih razlika.5 g. 2. djevojke grudima. druga ije percipiraju nego prije puberteta. kognitivnih). izlo ene pritisku starijih mladi a to je stresno za njih. srame ljivije i anksioznije. Odstupanja u izgledu vezana su uz buru sazrijevanja. to je netko "ljep i". Menarcha mijenja predod bu sebe. Mladi i se bave sportom: presti i popularnost. Adolescenti bi eljeli biti svi isti. U pubertetu tj. uspore ivanje s idealom a to su de ki atletske gra e i visoke vitke cure = nerealisti ni uzori). stopalima. ve a briga roditelja zbog izlazaka (2) KASNO SAZRELE. e e ³probl. Teenageri se doimaju nespretno ali to nisu po psihomotori nim sposobnostima: oni su vi e socijalno nespretni. Djevojke procjenjuju svoju po eljnost upravo po svom izgledu. Tako er usmjerenost ovisi i o mogu nostima evaluacije sebe na drugim razinama svoje osobe. o tome uglavnom ovisi samopo tovanje "ako mi se svi a kako 25 . 3× ve a pojava nesretnih slu ajeva. Taj narcizam . no to je prolazno. umorstva. Kod adolescenata postoji povezanost do ivljaja tijela na do ivljaj sebe kao osobe. Fizi ki izgled ima i utjecaj na popularnost u skupini vr njaka. sexualni razvoj ± strah od zamjetljive erekcije. a ne uvjeravanje. ali i op enito. Djevoj ice bez menarhe su jednako crtale i u prvom i u drugom crtanju. odstupaju a pona anja ± 3× e e uhi eni od policije ± mo da je ve i krug kretanja. popularnije. To za pubertetlije predstavlja problem jer u pravilu tijelo ne odgovara postavljenom idealu. to je popularniji. a mladi i du inom penisa. Nezadovoljstvo izgledom: 80% djevojaka i 50% mladi a su nezadovoljni izgledom lica (pogotovo nos) i ve ina djevojaka smatra da su prete ke. depresije. Kronolo ka dob ne odre uje biolo ku dob u adolescenciji. sve mi se svi a.suicidi. zaokupljeni su izgledom (fizi ka atraktivnost je presudnija za veze i prijateljstva nego psihi ke osobine} po Anni Freud to je narcizam i normalna je pojava adolescencije. ovjek dr i do svog izgleda cijeli ivot. Dje aci iskazuju vi e problemati na. ta procjena ovisi o kulturalnim i dru tvenim standardima .: Koff et al: djevojke crtaju ljudsko tijelo sa 12 te 12. ali to u biti ovisi o podr ci roditelja i o ekivanju okoline i vr njaka. tj. 80% ih spada u sljede e kategorije: 22% 23% uzburkani razvoj. kasnije gube sigurnost. Fizi ki izgled im je va an jer je kod njih za biranje partnera najva nija fizi ka atraktivnost. adolescenciji prisutan je narcizam tj zaokupljenost sobom. pognuto se dr e. (1) (2) (3) nesretni slu aj umorstvo suicid Ve a problemati nost kod dje aka obja njava se time to oni kasne u razvoju ali se u kra em periodu br e razvijaju to zna i da se br e i oni i roditelji moraju prilago ivati na promjene ± promjene broja odje e. FIZI KI IZGLED I SAMOPOJMANJE (BODY IMAGE) Jedan od razvojnih zadataka adolescencije je razvoj pojma vlastitog fizi kog tijela (visoka dobro oblikovana ena i visoki mi i av de ko). Usprkos s vega 25% mladi a iama mirnu adolescenciju. dru tvenije. To naravno pospje uje i razvoj razli itih sposobnosti (socijalnih. kasnije su manje zadovoljne i samopouzdane. Oba spola su zaokupljena te inom i licem. ak do studija presudna je ta atraktivnost pri izboru partnera: i odrasli i vr njaci generaliziraju atraktivnost i na osobine li nosti. Generalno ja mladima vrlo bitan sud o svom fizi kom izgledu. drugih te dolazi do slabije percepcije tj. Optimalno je sazrijevanje na vrijeme a najgore je rano sazrijevanje.´ s roditeljima i nastavnicima. ne postoji uskla enost izme u stvarnosti i ideala. oni sa sporijim r azvojem ignorirani. Oba spola su zaokupljena oblikom lica. a 22% ima ve e probleme. ubojstva. regresije) (1) DJEVOJKE RANO SAZRELE (6-7 razred). Popularniji su mladi i ve e visine i snage.zaokupljenost svojim tijelom. one odstupaju od vr njakinja a jo nisu dorasle novim zahtjevima. da li ih drugi smatraju fizi ki atraktivnima ili neatraktivnima. irinom ramena. krize (Hall i Freud) kontinuirani. Tri su kategorije (1) (2) (3) nemaju uop e menstruaciju one koje su izme u ispitivanja dobile menstruaciju ve su kod prvog crtanja imale menstruaciju Trebale su nacrtati figuru. zatim ozna iti spol te nacrtati drugi spol. tako er su popularnije kod suprotnog spola. sram radi masturbacije (jesu li preseksualni). suicida. Kod dje aka je ve a usmjerenost prema kompetentnosti i snazi." Kod djevojaka rast grudi ima pozitivan utjecaj. koljenima. e e akne. 2/3 ele neke fizi ke promjene. To je jedan va an dio samopojmanja (selfconcept) i samovrednovanja (self-esteem) to posebno vrijedi za adolescente. pa prethodno pogubno djeluje budu i da su u to vrijeme razvojno ba najrazli itiji. ima vi e socijalnih kontakata. br e jedu.  Tri uzroka smrti u adolescenciji izgledam.  EXP. ali su esto ni e od drugih u kasnoj adolescenciji. miran razvoj 35% valovit razvoj (izmjene dobre prilagodbe i agresije. Pitanje da li je to univerzalno u svim kulturama? U nekim zajednicama takve veze ne postoje. No. emocionalne zrelosti« a o reakciji okoline ovisi da li e adolescent uz svoje tjelesne promjene vezati osje aj ponosa. Okolina smatra da izgled dovodi do ve e odgovornosti. U e hodati sa novim tijelom. 35% ima povremene probleme. Oba spola brinu o ko nim problemima (akne). mutacija glasa puno izra enija.6. To se mo e odr ati i cijeli ivot. bokovima. Treba pomo i adolescentima ± okretanje na humor i paradox. Body image se odnosi na to to ljudi misle kako izgledaju drugima. konfuzije« U kulturama koje poti u fizi ku atraktivnost adolescentima je te ko dosti i standard ljepote pa 50% mladih pati radi svog izgleda. srama.

Nekad u tim igrama uloge preuzimaju mame i tate. no ipak to je i pod utjecajem roditelja. ali nemaju kompenzacije (masturbacija. Freud smatra da je va na rana seksualnost. Irska (izolirani otok) 1-2×/mjese no je sasvim dovoljno. U australiji: Odnosi su esti za 4 -5×/no . Kognitivni element seksualnosti se razvija ovisno o kulturi.3. 50% ljudi izvje tava o sex igrama prije puberteta s osobama istog spola. Kulturno je uvjetovano.2. zna enj e koje se pridaje tim aktivnostima. Dakle. Fizi ke promjene omogu avaju seksualno pona anje: Freud isti e da se to de ava tijekom dugog razvoja jo od dojena ke dobi. tj. ne shva aju erotski element seksualnosti. kompenzacija). genitalije) do zadovoljenja s partnerom suprotnog spola. to obja njava porast broja 3. pravnim sistemom i odgojem djece. iako to u enje ne mora biti neposredno ± va na je privr enost. (2) H. neki se fiksiraju pa ne znaju pru iti ni primiti ljubav i sex ugodu. homosex. Kognitivno obja njenje je da to slabi mu karce. puno je viceva o seksualnosti. nakon poroda tite ene od nove trudno e (postpartalni tabu) i dijete bi bilo zakinuto (to traje 5 -6 g). Kasnija istra ivanja su pokazala da mala djeca nemaju sposobnost za seksualno uzbu enje ± to je reflexna komponenta p uzbu enje stimulacijom genitalnih organa beba se u nekim zajednicama koristi za smirivanje djece. vr njaka. fantazije } djeca ne prolaze period latencije nego tajnosti. Freud u pravu. i prema samom sebi (McKiney). smatraju da ene ne do ivljavaju orgazam. zaljubljenost. Nije u pravu kad spominje fazu latencije ± u nekim dru tvima djeca sudjeluju u sex igrama (igranje doktora koje ukljuèuje razgledavanje spolnih organa osoba drugog spola. doktora (razodijevanje)p kombinacija istra ivanja i egzibicije. Harlow Provodio je istra iavanja sa majmunima i privr enosti. igre. Nova Gvinea: u jednom plemenu nema interesa za sex. Uzbu enje mo e biti zbog injenice da se skida a to roditelji zabranjuju. Tijelo odrasle osobe ima puno erogenih zona ± jo ive stare faze. kao i sa stavovima koje ljudi imaju jedni prema drugima. ali i odnos vlastite osobe prema drugome i sebi. y 26 . genitalna ili adolescentska ± socijalno prihva anje oblika seksualnosti. Masturbacija ± uobi ajena u dje joj dobi: treba ignorirati. Promjene u veli ini obitelji ± da li je to normalna okolina za razvoj sexualnosti (normalne)? Prisutno je jo puno faktora.1. hodanje. ali je bio slab: enke nisu znale sura ivati. o ekivanja. medija. jesu (iako nisu opa ali sex pona anje starijih ivotinja). nezadovoljene poterbe za pa njom. odnosi). Odrasla seksualnost: presudan je kognitivni element. kao da nemaju ideju kako da nasrnu na enu. emocionalni i vrijednosni kontekst (u e se bratski osje aji zna enja a ne seksualni reflexi). ali manj e zainteresirani za sex. pona anje. od samostimuliraju eg bi a (usta.: Margaret Mead: y y y y Samoa: o ekivalo se da cura ima puno ljubavnika prije braka. Majmuni podr ani me u vr njacima ± gotovo normalni partneri i roditelji. anus. stereotipa. 3. nisu imali ra zvieno seksualno pona anje. falusna ± otkriva spolne organe. KULTURALNI SKRIPTOVI Kulturalni skriptovi = su obrasci propisani za pona anje u adekvatnom dru tvu. Predigra za sex ivot (vr njaci i roditelji prate fizi ki razvoj) ± prvo do ivljavanje za pripadnike drugogo spola. a ako su dovedeni kao stariji. Tri su razvojna zadatka Novi odnos prema vr njacima Emocionalna nezavisnost od roditelja Priprema za brak (Havighurst) Adolescenti vide svoje seksualno pona anje kao stvar osobnog izbora. Rano iskustvo fizi ke ugode je kriti no za razvoj zrele seksualnosti. u Saudijskoj Arabiji slijedi smrt za predbra ni odnos. a djeci u ustanovama je to kompenzacija za ugodu i uzbu enost.  Exp. Autoritarni odgoj i strogi tabui ote avaju normalni razvoj seksualnosti. Pokazalo se da mamjuni koji su odrasli sa i anom maj kom ili ako nisu imali kontakt sa drugim vr njacima bili su spolno neupotrebljivi. Seksualne igre s vr njacima razbijaju tabue. napadale su mu jaka. majmunima je nedostajala prvenstveno ljubav. Kad je oplodnja i uspjela bile su neadekvatne majke. zaokupiti pa nju ne im drugim. Sve enici i asne sestre: pitanje da li je opravdana Freudova teza o jakom uro enom nagonu (meh. Dje aci kad se uzbude = erekcija (u prvim danima ivota kad se oslobode pelena mogu se registrirati mjerljivi pokreti gibanja zdjelice. ljubavni trokut. masturbacija i sex odnosi. Nikada ne prekr e tabu. Pravila su vrlo razli ita ovisno o kulturi. TEORIJE SEKSUALNOG RAZVOJA (1) Freudova teorija Freud je upozorio da dojen ad traga za ugodom oralnom ± sisanje. sex igre. latencija ± uspavane sex. Usvajanje afektivno-sex veze klju no je za kasnije seksualno pona anje. intimno vezivanje povezano s moralom i religijskim vjerovanjem kulture.(3) RAZVOJ SEXUALNOSTI 3. Ako su dovedeni u zoo kao mladi. sex. UVOD Sexualnost. e a je kad su djeca u nepovoljnim uvjetima. Provedena je spolna terapija (kad su promatrali druge majmune): u inak terapije postoji. priprema za razmjenu u tom podru ju. jer postoji seksualnost u ranom periodu. sli no orgazmu ± kulminacija } e e kod dje aka). Utjecaj tabua i zabrane seksualnosti u ranoj dobi: ima malo informacija. analna ± otpor u enja na kahlicu.

Slo aj osje aja. dok to ini samo 15 ena. 15% mladi a i 10% djevojaka je ikad imalo barem 1 homoseksualno iskustvo. Longitudinalna studija enskastih dje aka: kad su u mu koj odje i pona aju se na mu ki na in. napu teni mitovi o tetnosti masturbacije.  UZROCI: a) biolo ki (predisponiraju osobu). Ustanovljeno je da mladi na pitanje "koliko vam je sex va an?" Da li adolescenti stupaju u odnose radi hormona ili dokazuju zrelost. Pokret za prava homoseksualaca ima mali utjecaj na adolescent e jer su i ina e tolerantni za tu u homoseksualnost. eksperimentiranja. gdje i za to e stupiti u sexu alnu aktivnost. to ne uklju uje nu no fizi ki seksualni kontakt. 3. pri emu se to kod djevojaka doga a godinu dana ranije. on je presudan u tome ho e li se homoseksualnost ispoljiti ili ne. Za ve inu djece u dobi od 7-13 godina. Ne govore opu teno o masturbaciji. no. okolnosti) su primarne. i da ene ne u ivaju u sexu. masturbacija se ponovno javlja u dobi od 14. To je period istra ivanja. S obzirom na odnos prema seksualnosti postoje tri vrste dru tva: 3. psiholo kih i socijalnih utjecajaje presudna. Isklju ivo homoseksualno orjentirani mu karci u odrasloj dobi su imali homoseksualne osje aje jo u djetinjstvu. predbra nim i vanbra nim odnosima: Ve ina a merikanaca danas prihva a vanbra ne odnose ako su oba suglasna.5. to je jo socijalno neprihva eno. godine. ve vi e u smislu usmjeravanja osje aja ljubavi. 45% mu karaca masturbira 1-2 puta tjedno. Ispitivanja stavova pokazuju promjene stavova prema seksualnosti ± tj. pa se dijete ne e identificirati maskulino ± poja ava demonstraciju predispozicija. a danas se nagla ava i biolo ka podloga (hormonalni utjecaji. ali se ne boje lo ih posljedica. Me utim. Prije se za razvoj homoseksualnosti smatralo presudno pona anje roditelja. U f azi latencije se biraju za igru vr njaci istog spola. Seksualno iskusni mladi su e e spremni na masturbaciju. U enskim klubovima (nogometni«) ima vi e homoseksualki (sportovi su tradicionalno mu ki). kada. b) psiholo ki. a seksualno zadovoljenje je ustvari sekundarno. u 80-im su se opet pojavila konzervativnija stajali ta. Radi socijalnih utjecaja (liberalniji odnos dru tva) mo e se olak ati iskazivanje homoseksualnosti. osloba aju se napetosti zbog nepostignu a orgazma. AUTOSEKSUALNA F AZA Masturbacija je jedno univerzalno ljudsko iskustvo. rana emocionalna iskustva ine ga vjerojatnim ali kulturalni skriptovi odre uju tko. mladi jednako kao i odrasli dosta su tolerantni prema seksu prije braka. 1969) su pokazale da se seksualnost razvija kroz tri faze: (1) AUTOSEKSUALNA FAZA ± u ovoj fazi dijete postaje svjesno sebe kao izvora seksualnog u itka. Homoseksualnost dje aka izaziva jako odbacivanje od strane oca. Biolo ki faktori predisponiraju osobu za homoseksualnost. godine proveo studiju koja je pokazala da 97% svih odraslih mu karaca masturbira. U tim se krugovima odr avaju prijateljstva izme u mu kih i enskih homoseksualaca (mu ki parovi sa enskim parovima). misli i reakcija (za seksualnu umjerenost) se potvr uje u odrasloj dobi. (1) (2) (3) RESTRIKTIVNA POLURESTRIKTIVNA PERMISIVNA Tijekom kasnih 60-tih godina se pojavila zna ajna otvorenost prema seksualnosti. Suma biolo kih. tom liberalizacijom mladi nisu postali poiskumitetniji. c) sociolo ki faktori. najbolji prijatelji/ce su djeca istog spola. nezavisnost. Djevoj ice obi no imaju prvo homoseksualno iskustvo s vr njakinjom. godina. ive u svom mikrodru tvu nezadovoljni tra e i nove veze. Osje aj bliskosti postaje posebno intenzivan u dobi od 10-12 godina kad po inje pubertet te su djeca suo ena sa nizom promjena i nesigurosti. Faktor koji korelira visoko sa homoseksualno u je odsustvo dje akovog biolo kog oca u primarnoj obitelji. U odrasloj dobi ih je 29 od 43 bilo homoseksualaca. O igledno autoritarni otac inhibira biolo ku predispoziciju za homoseksualnost. dok djevojke e e to rade ba u vezi ± postaju seksualno svjesnije. Masturbacija je univerzalno ljudsko iskustvo ± tabu tema jo uvijek. Dje aci uglavnom imaju prvo homoseksualno iskustvo u dobi 11-12 g sa starijim mladi em ili starijim mu karcem. uvjetuju predodre enost). spolni identitet? Borba protiv autoriteta i obi aja (soc. (2) HOMOSEKSUALNA FAZA ± kad djeca po inju i i u vrti zapo inje homoseksualna faza. HOMOSEKSUALNA FAZA Po inje u 7.6. a homoseksualnost je u vr ena tijekom dobi. Ostalo ih je u takvim vezama tek 21 -23% (tako opada homoseksualnost adolescenata). Postoje odre ena dru tvena o ekivanja kada se treba imati "curu" odnosno "de ka". sve je ve a tolerancija prema seksualnosti. Ipak. Tako er Jones i Barlow (1990) su ustanovili da postoje razlike kod mu karaca i ena. 27 . Oslabljeni su dvostruki standardi ( ena mora biti nevina i vjerna).4. traje do 13. Ve ina djece od 4-5 godina masturbira i ako se to otkrije i zabrani. poja ava u adolescenciji a oblikuje u djetinjstvu. Kinsey je 1948. prekidaju ju uklju ivanjem u trajnu vezu . ali ne ve e se osje aj krivnje: 75% mladi a i 45% djevojaka u dobi od 15-19 g 1×/tjedno ili e e masturbira 1/3 mladi a i 50% djevojaka. Zbog legaliteta (danas to vi e nije bolest ve izbor) homoseksualnost je bolje upoznat fenomen. Autoseksualna faza po inje u 3. a homoseksualnost izbije iza 19 g. REZIME: Fizi ka zrelost ini sex mogu im. uvjetuju da se dijete pona a na odre en na in. mu karci 5 puta e e fantaziraju prilikom masturbacije. to izaziva reakcije odraslih. Homoseksualne osobe su sklone promiskuitetu. u dobi 6-10 g. Biseksualne mu karce ne karakterizira homoseksualni osje aj u djetinjstvu. priznanje vr njaka. ali uvijek samo jednog(u). (3) HETEROSEKSUALNA FAZA ± ve ina teenagera prelaze u tre u fazu sa oko 13-14 godina. 3. FAZE SEKSUALNOG RAZVOJA Kinsey studije (Pomeroy. ve postoje serije monogamije. tj. (kasna adolescencija). Tra eri su (ljubomora na stare partnere). To je ³homoseksualnost´ u smislu socijalnih interesa i afiniteta za igru. stavova. Op enito. godini i nastavlja se do 6 ili 7 godine. Ima se nekoliko de ki/cura. i svjesno eksperimentira sa masturbacijom. Tako er postoje razlike u fantazijama prilikom masturbacije kod mu karaca i ena.

i nastavlja rasti. a mladi i na zadnje ili predzadnje. danas se + mijenjaju). potom sex. kasno pronala enje partnera i kasni brak. dramati na (par tjedana do par godina).1. Postoji ugro enost = velik bro j samaca. Imaju individualnu etiku: odgovornost je svakog pojedinca da odlu uju o vlastitom pona anju. ni roditelji ni dru tvo nemaju pravo regulirati njihovo intimno pona anje. Po inje izme u 12-14 godine.7. suprotstavljaju se seksu samo zbog fizi ke ugode ("no one night"). kao ni otac. Mu ki 15-16 g. Neka istra ivanja pokazuju da ene i mu karci 15-18 g. Teenageri odbijaju postojanje duplog standarda. Primjetan je taj trend i u zreloj dobi ± mladi i su sporije spremni preuzeti odgovornost novog ivota (³mamini sinovi´). 3. Nastaju i dvostruki moralni standardi (sex je za > po eljan. kad rangiraju aktivnosti po va nosti onda je sex na predzadnjem mjestu. Za e e } majke najvi e informiraju. a djevojke to izbjegavaju. sport i romanti na veza (to je za > a + sex stavljaju nak on sporta). IZVORI INFORM ACIJA O SEXU (1) (2) (3) RODITELJI VR NJACI LITERATURA Abortus } na prvom je mjestu literatura. sex nije lo ako partneri brinu jedan o drugome p tako to vide mladi. i nije va an sam za se be ve kao priznanje privr enosti i bliskosti. intelektualna i fizi ka bliskost a sex olak anje komunikacije izme u dvoje koji se vole.  Ljubav jest emocionalna. Smatraju da sex treba ograni iti na podlogu uva avanja i po tivanja. Teenageri razlikuju trajnu od prolazne ljubavi: (1) Trajna ljubav: traje cijeli ivot (zbog dobi malo ih je to do ivjelo). i ne ele sex sa nekim tko im se bar malo kao osoba ne svi a. ZNA AJ LJUBAV I I SEKSA KOD MLADIH : Kad se mlade pita o sexualnom iskustvu: porast sex aktivnosti nije nediscipliniran promiskuitet ili nekontrola sex impulsa. roditeljstvo i pritisak biolo kog sata na ene (radi djeteta) jest elja za ulazak u vezu kod ena. Prije seksa je va niji uspjeh u koli i niz drugih stvari. odla u. odnosa. a mladi i od djevojaka o ekuju da budu pasivne ali prijateljski (pristaju na sex) raspolo ene. Lije nik uop e nema ulogu. 50% i 75% ? iznosi da ne bi imalo sex sa nekim kog ne vole. sve enik vi e. Adolescentice koje preuzmu inicijativu (zakazuju sastanke.Hodanje po inje u srednjoj adolescenciji.3. ali zaboravljaju obnavljati te informacije. sex. 30) pa je tu zapravo ve i raspon u kojem se mo e javiti sex. (2) Polazna ljubav: intenzivna. Teenageri preferiraju sex uz ljubav. pri emu su djevojke seks rangirale na zadnje mjesto. 17-18 g. Prvi je uspjeh u koli. % predbra nog sexa u funkciji godina } sve je ve i % i > i + u predbra nom sexu.3. pita mlade koliko je sex bitan za odnos u dugim vezama: ³umjereno je va an´.2. ele posti i identitet na tom polju. tj.  Robert Sorentson 70¶ na uzorku od 400 mladih 13-19 g.7. ULOGA SOCIJALNE OKOLINE Heteroseksualno pona anje mladih odre uju kulturalne norme i stereotipi. a nasilni im je skroz neprihvatljiv. ve mladi ele ispunjenje kroz fizi ku aktivnost. Kondomi } dominiraju vr njaci i literatura Ejakulacija } mame ne pripremaju de ke na to ve o evi zato to je ejakulacija vi e vezana uz spolni in od menstruacije. pa e im maj inska za tita. potom prijateljstvo s vr njacima istog spola. a mu karci imaju vi e anse nego ene pa odga aju veze s obvezom. idili an dom. elja za djetetom. Homosexualnost } vr njaci Sno aj } vr njaci i mama Masturbacija } vr njaci i literatura Menstruacija } mama Milovanje } vr njaci Spolne bolesti } vr njaci i lije nici totalno zakazuju!!! kola } roditelji i  Stanje danas: Danas su teenageri seksualno aktivniji. romantika ispred sexa i sporta (preferiranje romantike nad sexom u funkciji dobi). Nagli porast je 60. 70-tih g. prijateljstvo sa suprotnim spolom. Ona vodi u brak.) da bi pripremile djevoj ice za prvu menstruaciju ± kasnije vi e ne razgovaraju. a ulaz u brak je kasniji (25. (hipi pokret). Djevojka o ekuje da mladi preuzme inicijativu. i mladi ranije napreduju kroz faze heterosex.  Aaron Hass. Pekid je bolan ali moralno opravdan ako jedan ili oba partnera nisu sretni. Ka u jednom (oskudno i s malo inf. mladi i nagovaraju djevojke na sex. No. 28 . a ene ne smiju). slabo mama i kola.7. Ljubavni sex: sexualno oslobo enje nije dovelo do promiskuiteta. prema nekim pokazateljima danas ve djevoj ice u mla oj dobi preuzimaju inicijativu ± stvari se mijenjaju. to u bliskoj budu nosti adolescenti ne planiraju.7. Sa tradicionalnim spolnim ulogama dje aci. ne preuzimaju inicijativu. nipo to nije zamjena za ljubav. Raniji ulazak u sex ivot.  Dru tveni problemi: Uz ve u koli inu sexa i rani sex (promiskuitet) p javljaju se dru tveni problemi: irenje spolnih bolesti adolescentske trudno e 3. ispred romantike. vi e je u s feri sexa. gotovo su izjedna eni (prije je bila velika razlika izme u > i +. odmah su spremne na sex) prestra e mladi e koji su time okirani. HETEROSEKSUALNO PONA ANJE Uklju uje pripadnike suprotnog spola. } 3.

du e traje Konflikti nastaju kad kod partnera postoje razli ita o ekivanja. Imaju odnos neodre enog trajanja s jednom osobom. zabava. bez emocionalnog vezivanja. a ve ina djevojaka iste dobi (17-18) vi e od 2 partnerice. 29 . i 8 mjeseci) expresivnost ± instrumentalna usmjerenost emocionalna anga iranost ± neanga iranost Ekspresivna motivacija: zbog zabave. 25% mladi i. Mu karci nasuprot tome imaju u prosjeku 6 predbra nih partnerica. strast. npr. izlazak iz uskog kruga obitelji.7. Sexualni avanturisti 17 g. anga iranost = bira se bra ni partner. tema u vojsci. 6% djevojke. emocije a nemaju strah ni obavezu prema partneru. Adolescentice su prvi puta naj e e imale sex sa nekim koga vole i za koga e se udati (to misle). zabava je svrha Ekspresivno usmjerenje + emoc. II. uvje bavanje u interpersonalnim odnosima. to je tema dru enja. vi e njih istovremeno Instrumentalna motivacija + emoc. nezavisnost. Ulazak u brak s nevino u je izuzetak a ne pravilo. (16 g. a manjina mladi a je monogamna. kratkotrajne. neanga iranost = prijateljstvo. Prevladava predigra: time su zadovoljni. Povremeno ju jo sretnu. Sexualno neiskusni adolescenti (mla i od 16 g) 3. i pred novu godinu su najzanimljiviji. Prije je pona anje bilo liberalnije u odnosu na konzervativnije stavove (liberalizacija stavova). To je za njih intimnije i vi e zadovoljavaju e jer konkretan odnos donosi anksioznost. Malo je djevojaka sex avanturisti no (5% ih je bilo sa vi e od 10 partnera). te fizi ke i dru tvene aspekte seksualnosti. imaju intimnost. strah od trudno e. prijateljstva ostanu i za kasnije. Seksualno su ta ti i ele biti cijenjeni radi izgleda i seksualnih vje tina. a cure te e odljube. a i ranije. a iz jedne monogamne idu u drugu monogamnu vezu. stjecanje iskustava o partnerima p mladi bi trebali ostvarivati to vi e veza. IV. Seksualni po etnici (16 g) U razli itim su razinama seksualnog istra ivanja ali jo nisu imali spolni odnos. Oni pri aju o tome. i 9-10 mj. Ka u da tra e nova uzbu enja i senzorna iskustva s razli itim partnerima. od toga kako e se partner pona ati poslije i sl. monogamne veze koje du e traju Ekspresivno usmjerenje + emoc. smatraju se buntovnicima. esto samo za jednu no i koja je starija (za stjecanje iskustva i izbjeg avanje anksioznosti s jednako neiskusnom osobom). Od partnera se ne zahtijeva brak. Nisu sex aktivni. Srednja adolescencija ± odnosi su rijetko zadovoljavaju i za oba partnera: svatko vodi brigu o sebi. naj e e ne. 5-6 mj. jer nisu spremni ili zreli. a ako ne to i ka u. Ve ina adolescenata ima sex 1 ili 2× mjese no. Godinama (smatraju to eti kim na inom poimanja veze i sexa) pripadaju populaciji cca 18 g (75% njih ). SORENSON: klasifikaicja teenagera u 4 grupe obzirom na sex iskustvo i pona anje: I. neanga iranost = povr ne i umjetne veze. Malo se ena uva za brak. Razvijaju petting (nije puni sex odnos) do te mjere da njime posti u orgazam. ratu (situacije apstinencije).4. Emocionalna anga iranost = zaljubljenost. Vole biti seksualno slobodni. anga iranost = intenzivna kratkotrajna veza. Slabo zainteresirani za monogamiju. oralni i analni sex a 50% ? i 40% ? sudjeluje u tome. Serijski monogamisti Usmjereni su na jednog partnera. Mladi i obi no imaju prvo iskustvo s partnericom koju ne vole. Oni su najstariji i najzadovoljniji u uzorku. Seksualni odnos je najugodniji unutar duge veze jer potrebno je zbli avanje i povjerenje.7. 90% ? i 80% ? odobrava genitalno milovanje. no mnoge imaju samo 1 ili 2 partnera (pogotovo ako se udaju mlade). Kad imaju sli na o ekivanja i vi e se komunicira o namjerama ("zgodna(an) si ali nemoj to uzeti previ e ozbiljno"). od odbacivanja. Istra ivanja su pokazala da se de ki lak e zaljube. uhodavanje vje tina. Stavovi teenagera su liberalniji nego to se realno pona aju (tu su konzervativniji) p stavovi prema sex eksperimentiranju. Lak e je ranije stupiti u veze: kasnije je to te e zbog odgovornosti. Djevojke o prvom odnosu ute. III. Razlozi za ulaz u seksualne odnose Razloga ima mnogo. nova vrsta zabave.5. stjecanje novog statusa. Partneri su vjerni dok veza traje. ne sla u se s roditeljima. dru enje. 50% njih imaju prvi spolni odnos sa 13 g. popularnost. Otprilike (oralni sex) odobrava 90% ? i 70% ? a 35% ih je probalo. ka u u crticama. U prosjeku imaju 16 partnera. Pri ulasku u vezu treba usuglasiti o ekivanja. Tu je vi e dje aka. Instrumentalna motivacija + emoc. Instrumentalnoj je svrha status. Nastaju spolne razlike u seksualnom pona anju. Mogu biti razli ite kombinacije. puno sex partnera.3. Kod studenata doalzi do cikli nih prekida veza. Preko 50% + adolescenata u istra ivanju Haasa je imalo samo 1 sex partnera. Ka u da nisu sreli pravu osobu. ne idu dalje od ljubljena. a ka d se ulazi u vezu to smanjuje spontanost ali garantira dugotrajnost.  Dva su kontinuuma za stupanje mladih u odnose: Ne osu uju seksualno pona anje drugih. Imaju ni e ocjene od svojih vr njaka. Vole svog partnera i imaju vi e zadovoljavaju i sex odnos i vi e ocjene od ostalih.

30 . Gagnon) tvrde da biolo ki faktori (1) SEKSUALNO ZLOSTA VLJANJE U ADOLESCENCIJI : 1) Silovanje od stranaca 2) Silovanje unutar obitelji 3) Silovanje unutar veze Naj e e je zlostavljanje od strane oca. gubitak dje jeg intenziteta. proiskumiteta. ve na psihi kom planu se mijenja slika o sebi. Djevojke te e otkriju masturbaciju i neodre eno ozna uju neke senzacije kao seksualne.7. imaju vi e povjerenja u sebe i u vezu s djevojkom. La u o tome koliko im je stalo do sex partnerice. Ako se skupi vi e od tri faktora pove ana je vjerojatnost: a) odvojenost od roditelja prije 16 godina. Djevojke koje su u le u sex s nekim kog vole: krivnja to su u le u novi tip odnosa ali su neke sretne to su poklonile nekome svoju nevinost. Me utim. ma enje. to. kontroverzno je tuma enje: adolescenti govore da su bili u ljubavnom odnosu ± ali koje mu zna enje pridodaju? Prvo to percipiraju kao ljubav. (1) DE KI: do ivljavaju prvi seksualno iskustvo kao pozitivno. danas se smatra problemom uglavnom zdravstveni problemi kao posljedica adolescentske seksualnosti: a) spolne bolesti i b) adolescentske trudno e. Studentice pristaju na sex iz straha da u protivnom ne izgube mladi a. Neki osjete olak anje to je to pro lo.7. kako se obraniti od zlostavljanja. brigu. O ekivanja okoline odre uju kada e se krenuti time. a to e misliti ako ne krenem? Dakle ovisnost o sudu drugih. sa nelagodom o tome misle i govore. no to e vr njaci misliti ako krenem u sex. Zna i razlike prema sexu su biolo ki odre ene.7. Puno vi e djevojaka masturbira nego prije i vi e pri aju o fizi kim aspektima sexa. indirektno pridonose razlici. ³gubitak djevoj ice u sebi´. Feministice propagiraju masturbaciju za o uvanje fizi kog i mentalnog zdravlja ena koje su bez mu karaca. 45% adolescenata odgovara da nije emocionalno vezano s partnerom. Kad imaju prijateljicu manje su zaokupljeni brojanjem iskustava i pri anjem o tome. ako se adolescenti tite i prihva aju svoju spolnost. e e to negiraju. Socijalni uzroci. Mladi i napreduju od masturbacije ka sexu s partnericom. Osje aj krivnje i anksioznosti radi masturbacije mo e samo intenzivirati to iskustvo i uzbu enje.6.  Biolo ka osnova (Simon. (2) CURE: govore o mije anim emocijama. a studentice tu rijetko la u. a djevojke od sexa s partnerom ka masturbaciji. ja a im samopo tovanje. b) intelektualna i emocionalna nezrelost. djevojka smatra da je to njena krivnja. gdje se djeca anonimno mogu javiti i govoriti o vojm traumama. Gubitak nevinosti kako do ivljavaju? Taj prvi sex se smatra ne samo fizi kim inom. tuga. Dolazi do naru avanja kolskog uspjeha.  SPOLNE RAZLIKE se produ uju u ranu zrelu dob (razlike u 3. dok mladi i nikad ne koriste sex da zadr e djevojke. kad i s kim u sex) tu se de ki i djevojke nadopunjuju. 70% djevojaka i 90% de ki } sex je ne to u emu se u iva. zrelije i bliskije s mladi ima. nje nost. U RH u Zagrebu postoji Hrabri telefon. a onda kao sex odnos. Fizi ko iskustvo masturbiranja je odijeljeno od intimnosti i romantike j er je to autoseksualnost. mladi i se hvale a djevojke ne } Mladi i razgovaraju o masturbaciji s drugima. a ne to su ne to izgubile. ponosni su. PROBLEMI HETE ROSEKSUALNIH VEZA Pojavljuju se izme u 13-14 godine. da se opuste i u ivaju u svom tijelu. Danas se u nekim zemljama provode edukacije "kako re i NE" . depresija pa i suicid. Mladi i od djevojaka moraju nau iti interpersonalne i emocionalne aspekte sexa. de ki da se otvore sex ugodama.pristupu seksualnoj vezi). Mladi i znaju dosta o fizi kim vidovima sexa. Ve ina zadovoljna. fluentne za ljubav. a 5% studenata} postoji dakle progresija emocionalne komponente koja postaje sastavni dio veze. vide to kao priznanje ³zreliji su´. Djevojke razgovaraju o ljubavi. Djevojke su ignorantne prema fizi kim aspektima sexa. Zbog razli ite gra e djevojkama je lak e ignorirati genitalije: seksualno uzbu enje jest vla enje a to nije zamjetno. Porast testosterona u pubertetu = spontane erekcije ak mladi i i ne misle na sex pa te fizi ke situacije i senzacije vode na masturbaciju to je fizi ki uvod u upoznavanje sexa i svog tijela. c) roditelji su alkoholi ari ili se drogiraju. Ve i je i izvor inf. Upitno. 3. ODNOS PREMA P RVOM SEX ISKUSTVU Adolescenti ma taju o sexu i aktivno eksperimentiraju s tijelom i emocijama ( esto djeluju prije no to promisle). Ili rastere enje. sad vi e ne e trebati lagati prijateljima da su se seksali a nisu. Za de ke je pozitivno da krenu u sex. Neke djevojke se isto osje aju ponosno. Sex aktivnost koja se nastavlja sa bri nim vr njakom (kvalitetna veza) p ne vodi neprilago enom pona anju. Izlaz je bijeg od ku e ili odlaze u prostituciju. a djevojke od mladi a kako se usmjeriti na fizi ke aspekte sexa } u paru se podu avaju. 15% ena je do ivjelo ne eljeni sex prije 18 godina. Slabi dvostruki standard i vi e de ki ima 1× sex s djevojkom koju voli. Tu idu seksualni skriptovi (norme kako. zabrane. ne bave se masturbiranjem u grupi. to im izgleda nastrano. ozareno. Za djevojke je to nejednozna nije p anksioznost.tj. da odlo e manire. ak postoje natjecanja tko e dalje ejakulirati p slu i postizanju socijalnog statusa me u vr njacima. imaju dobar rje nik za poze i figure ali tur rje nik za emocije. Ranije se smatralo da postoji ni z fizi kih i psiholo kih negativnih posljedica ako se krene u sex. a de ki u e od djevojaka iskazivati pa nju.

 Hepatitis B i C  Sifilis Javljaju se nove bolesti o kojima javnost jo nije informirana. irenje ³starih´ bolesti je antibioticima zaustavljeno ( sifilis. Klaus-Oginova i Billingsova metoda } pra enje izlu evine sluzi iz rodnice ± promjene su tijekom ciklusa. Ve inom koriste coitus interruptus (prekinuti sno aj) ± nesigurno.) ranije no Adolescentima je te ko prihvatiti da su postali seksualno aktivni. Kasnije postaje gu a i u prvom periodu ljepljiva (sli na umanjku jaja). U SAD-u je rijetka edukacija u koli o sexu. Sjevernjakinje stupaju u spolne odnose 3 g. Zastupljenost: svaki 6. Proto nost sluzi = proto nost grli a maternice i vagine za spermije (ne mogu opstati u suhom periodu). psihologije«) bliski su u enicima (na in preno enja inf. trenutak strasti i slabosti. Kontracepcija se rijetko koristi. je va an. da umanjuje spontanost «). npr. . Spolne razlike u proporciji seksualno aktivni h adolescenata se smanjuju.  Istra ivanja: mlade ulazi u spolni ivot (15 -17 g. Kad spavamo sa partnerom. ali prezervativ je i za tita od spolnih bolesti.) 50% studentica i 20% srednjo kolki redovno koristi kontracepciju. nezgoda. Epidemija je nevidljiva jer nema simptoma: virus napadne organizam. o ostalom slabo. kasnije rijetko. Potom suho a do idu e menstruacije. svaki 10. U vedskoj edukacija po inje u 4.. HPI infekcija raste u mla im dobnim skupinama i dalje. Samo 5% adolescenata koristi ³safe sex´ iako su dobro informirani o SIDI. iako omjer zara ena: nezara ena populacija pada tj. da je samo za homoseksualce. U stra nom su irenju chlamidia trahomatis i Human papiloma virus = neplodnost mu karaca i ena. Izrazita skliskost i ljepljivost umanjuje estetiku spolnog odnosa. Ve ina adolescenata je pogre no informirana o reprodukciji: 40% ih ne zna kad je najve i rizik za e a tijekom odnosa. sex bio experiment. potom test na virus ± ako je nalaz ok mo e se prije i na druga kontraceptivna sredstva. razredu o.  Genitalni herpes. (1) njihovi roditelji. ali to je naravno samo mit. Kad je plodni period sluz je vrlo teku a. i dijele ih od svog pona anja. to bi zna ilo da treba priznati i sebi i drugima sex. sociologije. skliska (bjelanjak). adolescent je zara en (u SAD). a i kad je o kontracepciji se malo govori ve samo o biolo koj osnovi. adolescent. Mladi (iako vjernici) smatraju da su religijske dogme zastarjele. informiranost ne mijenja bitno pona anje. aktivnost. Infekcija HIV-om i dalje raste u mla im dobnim skupinama. partnera). Glavni izvor informacija o spolnosti je omladinski tisak i razgovor s vr njacima (nedostatak sustavnog obrazovanja). Predla u da edukacijske programe stvaraju mladi (studenti zavr nih godina medicine. (sustavna). meni se to sigurno ne mo e desiti) (2) (3) Da li je pilula uputna za djevojku koja nema redovite odnose. ve 1-2× mjese no? Treba odabrati kontracepciju koja e dati sigurnost a ne e biti optere uju a za organizam.  Pitanje je za to mladi ne koriste kontracepciju?  AIDS Hrvatska je zemlja niskog rizika za zara ene SIDOM (od 1986-1989. odgovorno pona anje (manje Prevencija: prezervativi. Na zapadu se kori tenje prezervativa kod oba spola udvostru ilo (tijekom 80-tih). prihva eniji od mladih su mladi). Svaka druga ena se oslanja na partnera da e prekinuti sno aj ili uzeti prezervativ. (3) TRUDNO A I KONTR ACEPCIJA 45% adolescenata (na zapadu) koristi neki oblik kontracepcije pri prvom spolnom odnosu (kod nas 13% . dok sjevernjaci kasnije od sjevernjakinja. puca pa je nesiguran. ne zna za te bolesti (samo lije nici). g. Malo se pobolj ava situacija od 87-89 ± u porastu je kori tenje kondoma i hormonalne kontracepcije. omjer nezara ene u odnosu na zara ene raste. gonoreja) no javljaju se nove za koje nema lijeka npr SIDA. U dru tvu se ele vratiti tradicionalne vrijednosti (nema predbra nog sexa. vla na. Sugerira se da se pri stupanju u novu vezu 3 mjeseca obavezno rabi prezervativ (vrijeme inkubacije ± tu je mogu nost manifestacije bolesti).. Lakomisleno shva anje trudno e Osobni mit (³meni. apotekaru« To je te ko. To odgovara potrebama potencijalnih korisnika (roditelji to podr avaju). apel za apstinencijom«). HIV + chlamidia p svaki 5. ranije od ena s juga. 31 . (A) PRIRODNE METODE ZA TITE su u porastu (jedan od razloga je ja anje Crkve) p za mlade djevojke te metode mogu biti vrijedne. (2) NARKOMANI (nehigijenske price) i (3) PROMISKUITETNI. Racionaliziraju da je 1. potrebna je zna ajna revizija pojma o sebi. i druge« Informiranost je slaba i javnost Postoji mitovi da su spolnim bolestima skloni samo promiskuitetni i homoseksualni.  10 mitova o prezervativu (odnos nije zadovoljavaju . Kod nas. pri prvom odnosu 60% uop e nije koristilo.(2) SPOLNE BOLESTI Kontracepcija je u nezadovoljavaju em stupnju kori tena (trudno a). miruje i prenosi se jer osoba ne zna da je bolesna. Zna i.. Prosje an broj partnera je 4-5 (1 godi nje) to se bitno ne mijenja u posljednjig 15 godina. adolescent je zara en. te u ve em % rak grli a maternice.pred par godina je to istr. a de ki juga ranije od djevojaka juga (dvostruki standardi). 60 slu ajeva zaraze). Rizi ne su skupine: (1) HOMOSEKSUALCI (zbog povreda pri sex inu i dobre prokrvljenosti spolnih organa). a nije ne to to trajno iziskuje kontracepciju. Adolescenti su informirani jedino o AIDS-u. spavamo sa svima s kojima je taj partner spavao. vi e od 1/2 novih HIV infekcija je u dobi od 15 24 g. nove price i zdravstveni odgoj. lije niku.

sigurnost je 88% (C) KEMIJSKA SREDSTVA: spermicidi (kreme. fazi). podr ku od strane partnera i o ekuju emocionalnu i financijsku podr ku od njega. 94% mladih majki zadr e dijete: kasnije su djeca izlo ena zlostavljanju i kasnije im je te e da budu samostalni roditelji. ali najmanje me u teenagerkama ± ispod 15 g. bjelkinje srednje klase se e e udaju ili pobace (vi a edukacija. Mogu e su ozljede stijenke uterusa ± komplikacije. a ovako je zadr ava koncepcija o vlastitoj nevinosti. i na druge na ine su devijantne i neodgovorne.(bjelanjak) zna i da je plodnost visoka. Misle da je sex ne to prirodno i spontano a dobra djevojka to ne planira ve to radi kad je strast svlada. Me utim pitanje je da li e mu karci postati tako odgovorni da bi za titili partnerice. Nakon poroda provedena je edukacija o kontracepciji ± smanjila se nakon toga stopa poroda (nakon 2 g. Preporu uju se prezervativi s rezervoarom (sigurnost 86%). One koje su religiozno aktivnije su spremnije zadr ati dijete. To je. dobivaju bi e koje mogu voljeti. pokazatelj jake neinformiranosti. Provedena je studija ena koje koriste kondome povremeno ± i neuspje no (vi estruke trudno e): nisu spremne prihvatiti svoju seksualnost. Siroma ne crnkinje (zadr ale dijete): 60% ih je bi lo nesretno kad su saznale da su trudne. kod 6% trudno a u zadnjem tromjese ju porastu tlak i te ina. od dodirivanja svojih spolnih nagona (misle da je tetno). vi e je djece jedne majke a razli itih o eva p esto su opet unutar te djece mla e tj. Intevjuiranje tinejd erki koje su do le u kliniku na test trudno e je pokazalo da se na porod odlu uju tinejd erke koje imaju soc. a ako se to ne kontrolira nastupa eklampsija ili mo dano o te enje fetusa a i 32 . Kad do e do trudno e kognitivna nezrelost stvara probleme ± ne idu na test kad postoji opravdana sumnja. status npr. (za tita od trudno e). ukotve u stijenku maternice. ne planiraju budu nost. (B) MEHANI KA SREDST VA: (1) Dijafragme (unose se u rodnicu prije odnosa i kombiniraju se sa kemijskim sredstvima tj. paste. maloljetne majke = lanac. Sorenson: 1/3 mladih djevojaka misli da ne mo e zatrudnjeti dok to ne po ele a ako im se to dosad nije dogodilo onda niti ne e: jer potrebno je imati redovite i este odnose da bi se to desilo. Za to se ne koristi kondom? Treba revizija pojma o sebi. ni e obrazovanje i socioekonomski status. ³Roman´ o roditeljstvu i idili bra nog ivota ± kratkoro no brak zadovoljava mlade (status odrasle osobe) ali ih dugoro no zakida. je najvi e poroda u odnosu na pro le generacije: 1 porod na 700 djevojaka izme u 10-14 g. Problem je zadnjih godina to postoje ekipe za za titu obitelji koje agresivno odgovaraju eneod abortusa name u i im osje aj krivnje. anga iranosti djetetovog oca. a ne mu karci. pomo . religija. elei. Abortus je kod nas legaliziran radi zdravstvenih i socijalnih faktora. nastavile su vezu i nadale se da e se udati. misle da se to njima ne mo e dogoditi (egocentrizam). ne odgovaraju racionalno. Mnoge su bile ugodno iznena ene maj inom reakcijom a reakcija oca nije bila presudna. Ponekad mogu o tetiti tkivo = pote ko e u odr avanju trudno e (rizik). Tinejd eri: kad se vjen aju radi trudno e ve a je vjerojatnost da se brak raspadne u roku od 6 g. te pridobivaju pa nju i soc. Ne zna se to mladi i adolescenti znaju o kondomima i kako ih esto koriste. crnkinje su spremnije biti majk e jer dobivaju soc. Kod nas je u domovini dio djece zbog nezrelosti i neadekvatnosti majke ± koja nije u braku. Dodatnu soc. prekasno se odlu uju na poba aj kad je to ve rizi no i opasno. tbl) smanjuju gibljivost spermija. To je adekvatnije za zrele ene koje dalje ne ele roditi. Kemijsko sredstvo + prezervativ = 100% sigurnosti. Mogu utjecati rasa. Trudno a je esto povod braku u toj dobi. Pilule za mu karce (jo u exp. testiranje odgovorn. 20% mije ane emocije a 20% sretne iako nisu planirale dijete. Djevojke iz srednje klase moraju odlo iti karijeru dok one iz ni e manje gube ± ipak to ne zna i da ne ele smjerno zatrudniti. Treba lije ni ki pregled. Ovaj dvostruki standard u istra ivanjima odra ava nesvjesnu pretpostavku da su ene odgovorne za za titu. One koje se odlu e na trudno u imaju dvostruko ve e komplikacije p toksemija (preeklampsija) tj. uspje nije u koli pa se odlu uju za poba aj). Puno je samohranih adolescentica. Spremnost na planiranje budu nosti i sex znanje (presudno) imaju najve u korelaciju sa odgovornim pona anjem. (E) POBA AJ NIJE KONTR ACEPCIJSKO SREDSTVO. pomo . (2) Spirale (97% sigurne) se ugrade u rodnicu. spermicidima). podr ku pru alo je upoznavanje druge mlade majke. ali u izuzetnim slu ajevima. Opaska: za djelotvornost te metode preduvjet je da je ena zdrava. (4) ZA TO MLADENA KA TRU DNO A? y y slaba informiranost specifi no kognitivno funkcioniranje: ne uzimaju ozbiljno u obzir mogu nost da zatrudne. ve i broj ne eljene djece i manja mogu nost skrbi za njih.) Glavni je faktor neinformiranost. osje aju se krivima zbog sexa i o tome ne pri aju s partnerom = negiraju upotrebu kondoma. jer oni se jo razvijaju. Sterilizacije (podvezivanje jajovoda i sjemenovoda). Pilule spre avaju ovulaciju i zato su najsigurnije. 80% sigurnosti. 70-80¶ je broj poroda me u tinejd erima opao radi dostupnosti abortusa. Najbolje 6-8 tjedana od zadnje menstruacije (tu je najmanja mogu nost komplikacije). osje aju se tu niji i napetiji od vr njaka. podr ku. (D) POSTKOITALNA ZA TITA: nakon odnosa u roku od 24h mogu e je inencijom izazvati menstruaciju (poba aj). Skanjaju se od nabave kontraceptivnih sredstava. One ni e klase time potvr uju identitet ene (djevojka se po statusu izjedna uje sa statusom majke). dakle. nekompetentne. SAD ± natalitet opada. tako er i one ije majke nisu podr avale poba aj. pasivne. Maloljetni ka stopa abortusa ve a od stope poroda. Dijafragma se mi e 8h nakon odnosa.

i oni koji nisu ³lutali´ prije braka e to nadoknaditi kasnije. Treba poticati povjerenje izme u roditelja i mladih. pitanje koliko je PMS psiholo ki uvjetovan (optere enje.7. (2) FORMALNI BRAK. Du e veze su podloga sigurnijeg odnosa prema sex aktivnosti. nakon poroda gotovo ih pola ivi s primarnom obitelji. nekad je regulirao sex aktivnost. obnovi se status bake a status tinejd erke se uzdigne (pobolj a se odnos s roditeljima i to pogotovo ako prihva aju trudno u). potom dugi porodi. emocionalni odnos s djetetovim ocem i briga o djetetu. Istr. Prije je to uvjetovalo negativan odnos prema tom periodu i svom tijelu. Faza medenog mjeseca. Ako djevojke postanu majke izvan tog perioda. to je zaljubljenost. zrela intimnost. menstruacija. odgovornost. ve ina tinejd era o ekuje brak ali ne u skoroj budu nosti (kao 50-tih) te ne smatraju da je brak preduvjet za sex odnose. Pravni ke rasprave ± smije li im se dopustiti kori tenje kontra cepcijskih sredstava bez znanja roditelja (mo da bi to jo vi e sprije ilo mlade da tra e dopu tenje ± kad bi roditelji morali dati pristanak ± pa bi porastao broj trudno a). zasnivanje obitelji). majkom to j oj ote ava kasnije odvajanje (kolote ina je uspostavljena). EXP. SAD p optimalno vrijeme za prvu trudno u je 22-32 g. Sorenson: 58% nenevinih djevojaka nije koristilo pilule da roditelji ne bi otkrili. esto spontano spominju neuspjeh brakova svojih roditelja. Stavovi prijatelja imaju ve i utjecaj. te misle da ne bi trebalo osje ati prisilu braka u slu aju trudno e. Sorenson i Has. Uglavnom se mlade majke nose s tim prijelazom uz pomo obitelji ± ve ina ih ostaje vezana uz primarnu obitelj (ako se udaju ili ne). dugoro na odgovornost ³podizanja djece´ tj. Mali % odbija svaku mogu nost braka ± oni ele me usobno povjerenje i ivot s partnerom ali bez elje za brakom. Iznimka: priprema na menstruaciju. razvoj identiteta. mrtvoro en e« p sve je to ozbiljnije ako nema prenatalne brige. svaka obitelj odre uje pravila odnosa. 3/4 mladih vjeruje da roditelji smatraju predbra ni sex nemoralnim: roditelji podcjenjuju ili precjenjuju njihovo sex iskustvo. rana intimnost mo e se smatrati dijelom potrage za identitetom.) ili se rastaju: mladost i sama ki ivot vi e nisu sinonimi. prabaka«). smanjuje broj trudno a. liberalizacija je zatekla i roditelj e. O evi obavje tavaju sinove o kontracepciji (gdje mogu kupiti) ali ne i k eri. da bi imali mogu nost biranja. 33 . udru enje dvije jedinke koje su rije ile krizu identiteta. precjenjuju znanje djece i ne obnavljaju informacije. MEAD (1) PRAKTI NI BRAK (M. pokazuju da to djeluje preventivno i pozitivno tj. prekid sno aja i plodni/neplodni dani mjerenjem temperature il i ra unanjem.8. od roditelja ali ih ipak vi e dobivaju od vr njaka (roditelji se srame. 9% sinovima odobravaju). jedna po jedna uloga se ostvaruje kao i prilagodba svakoj od tih uloga p to su velike prekretnice koje izazivaju stres ak iako su pozitivne. nema efekta praznog gnijezda. Misle da trebaju provjeriti da li se sexualno sla u i da trebaju imati to vi e iskustva. drugi si uzimaju pravo da igraju glavnog roditelja ± majka u iva bliskost sa vl. titio lanove i mladi su prihva ani kao zreli im bi u li u brak bez obzira na dob. Djevojke preferiraju inf. Danas mnogi odga aju brak (karijera npr. Brak ima i dalje psihi ku funkciju. Parovi u du oj vezi ulaze u sex lak e. Mead smatra da bi te 2 vrste pogodovale suvremenom dru tvu vi e nego tradicionalni brak ± ako 1 g. zaposlenje. ive zajedno i netko to potvrdi onda pravni sustav to regulira kao brak. Samo 40% trudno a 15-godi njakinja posjete lije nika unutar prva 3 mjeseca trudno e. prerani porodi (niska te ina djeteta) ili smrt tj.: Istra ivanja: vi e je estrogena. neformalni odnosi. negdje se uspostavlja hijerarhija (majka. udaja. Istra ivanja o neplaniranom roditeljstvu.smrt majke bez tretmana. mladi vje baju zajeni ko ivljenjebrak i to prethodi formalnom braku. ne to negativno«). koncentri n i krugovi npr. a jo ih manje razgovara o sexualnom pona anju. Ako se to po tuje. Nedostatak obrazovanja u kolama ± koriste se najnepouzdanije metode npr. muka. I kad su roditelji bili sex aktivni prije braka ne odobravaju to svojoj djeci (30% majki je imalo p 3% ih odobrava k erima. Ako se rastanu vra aju se dom a. Pogre ne su iluzije o potpunom pro imanju 2 osobe p zrela je zajednica ako su mladi svjesni svoje nezavisnosti pa se kompromisno udru uju   nema zajedni kog identiteta. 80% odraslih ena a 5% mladih uop e ne posjeti lije nika ± jedan razlog tome su roditelji koji ne pretpostavljaju mogu nost da se to njihovoj djeci dogodi (³ne ini ni ta glupo´). postaju optere ene jer imaju puno zadataka. i esto ro enje djeteta povezuje obitelj. i lak e se odlu uju na to nego da osnuju nezavisno doma instvo ± to je norma. Takav odnos ima i zamke jer mlada majka dobiva ulogu roditelja ³ egrta´ (mo e biti instruktivno ili eksplorativno). briga i njega djeteta (zato je idili no) a tek kasnije (oko odgoja) mogu i su sukobi i to naro ito me u generacijama. to je prihvatljiv raspored doga aja za prijelaz u roditeljstvo ( kola. baka. 3/4 misle da mladi mogu ivjeti zajedno i bez braka. ODNOS PREMA B RAKU Promjena dru tvene funkcije braka. brak roditeljstva. M. nastavnici su udaljeni a vr njaci neinformirani). 3. Dvostruki standard prema sinovima i k erima npr. Prvih 5 g. M. Mead). Ve ina bi eljela razgova rati s roditeljima o svemu ali dobivaju malo podataka. Brak. majka hrani a ????????? baka pa ostali. Razli it broj ljudi istovremeno brine o djetetu. Odrasli se boje da bi informiranje pove alo seksualnu aktivnost.

Nastoje primjeniti novu sposobno st mi ljenja tj. PIAGET ± TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA Adolescenti su sposobni razmi ljati i o mogu im stvarima a ne samo o realnim i konkretnim p apstraktno mi ljenje. a ako nemaju konkretni podra aj onda ne mogu prosuditi da bi 1. Dje je rezoniranje je ograni eno onim to je iz konkretnog iskustva. to bi se dogodilo da na zemlji nestane Sunca? Djeca odgovaraju da je pitanje glupo jer Sunca ima.1. filozofiji. Djeca to ne mogu. 1. a u vrsti u 18. procjenjivati vjerojatnost da se ne to dogodi. Tek adolescenti mogu na i argumente i za ona mi ljenja koja oni intencionalno nemaju (npr.: Piagetov pokus sa etonima: sakrio je eton u aku i rekao je djetetu: eton u ruci je ili zelen ili nije zelen (ili A ili B) eton u ruci je zelen i nije zelen (i A i ne A) p nemogu e! Kad djeca ne vide boju etona ka u da ne znaju odgovor. Ovo je isto primjenjivo na zadatke iz soc. funkcioniranja tj. No. Svijet je 1 od mnogih realnosti. Npr. Djeca ne mogu baratati logikom nezavisnom od konkretne percepcije i konkretnih objekata. 34 . Tretiraju svijet kao jednu od mogu ih realnosti. tj.deduktivno (oblik rje avanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjere hipoteza i izvo enja logi kih zaklju aka na temelju rezultata provjere). To je osobina da adolescenti uspijevaju manipulirati tvrdnjama bez obzira na njihovu injeni nu to nost (donositi log. To na je tvrdnja A. Osoba ne mora vjerovati da je ne to to no/neto no a da bi producirala argumente u prilog toga. Faza formalnih operacija se javlja u 11.g. Mi ljenje je hipoteti ki . Stabilne su u mi ljenju ± koriste znanstvenu metodu. poljoprivreda bi preselila pod zemlju (vulkani). zaklju ke). politici.A stadij (11.mogu e je postavljati hipoteze III . ili misle da bi stalno bilo hladno. prikupljanje podataka p provjerava se H0 a ako je oborena prilazi se testiranju neke druge. FAZA FORMALNI H OPERACIJA Osnovno ograni enje faze konkretnih operacije bilo je u tome da su se mentalne operacije mogle primjenjivati samo na konkretne sadr aje. da ne mogu odgovoriti. Adolescenti ire gledaju. prakti ke stvari npr. Hipotetsko-produktivno rezoniranje Znanstveni obrasci. analiza problema. a da su obje neto ne ako eton u ruci nije bio zelen. domene. ljubav.g. generiranje razli itih H 0 (neprovjerena obja njenja. Treba 3 faktora dr ati constz. Piaget taj idealizam pripisuje kognitivnom razvoju a ne socijalnim i psihi kim uzrocima. smisao ivota). 4. javlja se na podru ju gdje su ljudi obrazovani i tamo gdje su eksperti (rje avaju na taj na in zadatke koji su povezani s njihovom strukom).1. idealizmu.) . visina).(4) KOGNITIVNA DOMENA 4. 2. 12 . te ina utega. 4 su varijable (snaga kojom e se klatno zanjihati. generirati i testirati hipoteze tj. Ovdje postaje va nija forma mi ljenja od sadr aja. du ina uzice. raspravljanje o apstraktnim sadr ajima (religija. varirati. Primjetno je da u e mogu nosti logi kog mi ljenja.15 god. tvrdnja mogla biti to na. ista logika Je mogu nost logi kog zaklju ivanja na simbolikom materjialnu koji ne mora repreuzenirati neku realnost. Raspravljaju o razli itim podru jima ivota = idealizam. a ovisi i o situaciji (ne emo ba uvijek formalno -logi ki misliti).1. formalnih operacija. Prvo se usmjeravaju na mogu e a onda na realno ± pri razmatranju uzroka i posljedica.14. 15 god.  EXP. va no je iskustvo i vje ba jer omogu uju daljnji kognitivni razvoj nakon faze formalnih operacija.B stadij (14. dok adolescenti mogu razlu iti logiku od sadr aja. Baratanje mogu im Baratanje mogu im a ne samo realnim sadr ajima.  DVA POTPERIODA: Postoje dva podtperioda koja dovode do faze formalnog mi ljenja: (1) III . tj. prijateljica se ljuti na nas i ne eli razgovarati s nama. Kad su mogla vidjeti boju etona u ruci eksperimentatora onda bi odgovarali da su obje tvrdnje to ne ako je eton bio stvarno zelen. Mogu se tako er vr iti operacije drugog stupnja. Deduciraju se na ini testiranja. 75% visoko inteligentnih ljudi). Praget je zadao zadatak njihala djeci od 8-15 g. Pitanje je bilo to utje e na brzinu njihanja. razvoj logike. Adolescenti mogu nastaviti liniju razmi ljanja ak iako je tvrdnja neto na (koriste ³ako ovo« onda«´ ± zna i ³ako p onda´) bez obzira na sadr ajnu neutemeljenost. ne bi bilo cvije a ni ptica« vole producirati takve situacije s apstraktnim mi ljenjem. mogu razmatrati alternativno. Mi ljenje na razini formalnih operacija visi o SADR AJU kojem mislimo. On je davao niz zadataka za ispitivanje kogn. a 4. religiji« ³ to bi moglo biti?´ p vodi ih ka utopijskim idejama. razmi ljanja o mogu em pa zato raspravljaju o etici. nadalje) . Dao im je materijal i morali su zamisliti kako bi napravili njihalo od utega i uzica ? du ina. I tako sve ispo etka. J.mogu e je sustavno testiranje hipoteza (2)  Istra iva e je zanimalo KADA zapravo nastupa taj period i da li uop e svi do u do njega: . u periodu formalnih operacija zakoni logike mogu se primjenjivati i na apstraktne sadr aje. a to djeca ne mogu shvatiti. Adolescentima je jasno da se u exp ne pita o boji etona nego razumijevanje tvrdnji ± usmjeravaju se na logiku. 3. to je tome uzrok? Niz je ? razloga i treba ih provjer iti.po nekim istra ivanjima samo 50% ljudi do e u fazu formalnih operacija (od kojih su 25% ljudi normalne inteligencije. Parlaonica na TV). operacije nad operacijama. Du ina uzice je uzrok brzine njihanja. Imaju konkretni podra aj pa donose sud o to nosti tvrdnje. Formalne operacije su formalizacija konkr etnih operacija: logi ke manipulacije oslobo ene od veze s realno u. hipoteze. trebaju empirijski dokazi za provjeru tih H0). apstrakcije.

bakterije«) Incidencija. obrazivanju i treningu osobe. Svi adolescenti ne koriste formalne operacije. Rane faze kognitivnog razvoja su manje varijabilne.2. predo avanje«). blizine. kolovanja (ve ina) razviju formalne operacije a neki i nakon 3 g. o INT. razmi ljanja o hipotezama. To je vrlo te ko. To je napredna razina formalnih operacija. ponekad samo generaliziramo prethodno usvojeno rje enje na novi problem). Mladi nakon 9 g. va nosti.  EXP. Razumijevanje korelacija 4. Ali razvijeno je i formalno mi ljenje } istodobnost za 2 oblika govori da postoji diskontinuitet jednako kao i kontinuitet u razvoju. Istr. anticipacija smjera i brzine navigacije. Korr zahtijevaju procjene temeljene na vjerojatnosti a ne na apstraktnosti. operacija.: Istra ivanje: mogu nost da se istodobno rezonira na (2) (3) (4) Ljudi ju nih mora: imaju f. 22% 14-godi njaka uspijeva u zad. operacije n u ne za navigaciju (H0 o polo aju zvijezda. u Latinskoj Americi ± nepismeni. ali ne garantira razvoj form. i ne mogu to verbalno razasniti. logi no i formalno mi ljenje je va an napredak u adolescenciji. operacije situacijski uvjetovane).k. Predlo io im je 12 karata. tako er efikasne za svakodnevne probleme (npr. Piaget povla i univerzalnost form. slo enosti i poznatosti situacije. samo mali broj mladih danas ide na fax gdje se u i statistika. Na se kognitivni aparat razvio za rje avanje smislenih problema. Piagetove MJERE FORMALNIH OPERACIJA (zad. Umjetni ki tipovi dolaze inztuitivno do rje en ja. Ti ljudi na zapadnja kim testovima ne bi uspjeli. Formalno mi ljenje se javlja samo kod nekih i samo nekad. operacija. ak djeca koja su trenirana u matemati kim i prirodnim znanostima mogu rje avati Piagetove probleme.) ovise o formalnom obrazovanju (podsje aju na matem. djevojke iz spiritualne zajednice i njihovo tuma enje kauzalnosti. Znanstveno. Newmarck zadavao djeci zad. Formalno obrazovanje utje e na formalne operacije. Obrazovanje u i ljude klasificirati objekte u terminima pravila (grupiranje pojmova) a ne na nivou prostorne i vrem. KRITIKE PIAGETU (1) Postavio je PREVISOKE STANDARDE ZRELOG MI LJENJA (misli da svi dolaze do faze formalnih operacija) p samo 1/3 odraslih ih koristi pri rje avanju nepoznatog problema. Logi no mi ljenje se razvija i odra ava individualne razlike u INT. znanstvenik tu ne e tako djelovati p samo u podru ju svoje expertize. funkcionirali na testovima koji imaju formalne operacije njima adaptivno va ne (npr. na svakoj je lice i mikroskopsko stakalce. Lice mo e biti zdravo/bolesno a stakalce isto ili s klicama (plijesan. fiz. ali i o situaciji i te ini formalnog zadatka. Dakle ovisi o iskustvu i obrascu za kori tenje formalnih operacija. Npr. a tamo gdje smo nesigurni i nedovoljno obrazovani ih ne koristimo (automehani ar formalno operira pri rje avanju kvara na automobilu dok npr. Ne koriste ih uvijek i automatski postojano (oni koji su sposobni). alternativama. a ho e li biti kori teno ovisi o iskustvu osobe. mogu nostima (odvajanje od realnog) ± rana adolesencija 15 g. Formalne operacije se javljaju u 2 razine. 11-15 g. Prethodni nivoi rezoniranja i dalje egzistiraju nakon pojave novog tipa rezoniranja. Zato razvoj formalnih operacija nije prirodan i neizbje an. To ovisi o iskustvima i obrazovanju iz prirodnih znanosti i matematike. pogotovo u tehni ki nepismenim dru tvima. Pismenost podupire. KULTURNE VARIJACIJE: ljudi razli itih kultura ne posti u taj nivo. njihala (op a populacija) i 85% 14-godi njaka koji spadaju u 8% najinteligentnijih. ali bi o.  Alternativna tuma enja kognitivnog funkcioniranja nivou formalnih operacija i primjenjuje vjerojatnost i uzro nost na predoperacijskom nivou (npr. magijsko mi ljenje). Dakle ne javljaju se kod svih odraslih i adolescenata. dublje su kanalizirane i dio su naslje a. To to smo sposobni za formalne operacije nije garancija da emo ih uvijek koristiti. Nisu svi pred istim zadacima. sustavno mi ljenje o mogu nostima i testiranje svih mogu ih vars. Odrasli ne koriste apstraktni nivo. a i unutar njih nisu svi uspje ni u statistici (kakvo je tek stanje u populaciji). Te de ki vjeruju da je sve u univerzumu odre eno i sudbinski determinirano (reinkarnacija«) ± ni ta nije slu ajno. a na starijima nema ispitivanja pa se ne zna kada (i da li se) posti e korelacijsko mi ljenje. p kasna adolescencija. (i adolescentima). Tek se tu traga za potrebnim i nu nim da bi se npr. slu aj vezanosti bolesti (stakalce) i zdravosti ± to ne mo e zaklju iti o vezanosti zdravlja i bakterija? Malo mladih (15 g) rje ava problem. a oni su ve selekcionirani. Formalne operacije su situaciono uvjetovane. itanje je preduvjet formalnih operacija (to je prvo dijeljenje od konkretnosti). Na razvoj formalnih operacija utje e individualni genotip i specifi na iskustva u enja. promjenila brzina njihanja. kem zadatke) pa trenirana djeca daju bolje rezultate. To je vezano uz podru je interesa i bavljenja. Po tome se nalaze u predoperativnoj fazi (moralni realizam). izvode se lak e na dobro poznatom podru ju. VE E INDIVIDUALNE VARIJACIJE nego u prethodnim stadijima ve ina je odraslih i adolescenata sposobna za formalne operacije ali razina kad se one koriste varira me u pojedincima. U na oj kulturi neki ljudi koriste alternativne obrasce mi ljenja. 3 PRISTUPA  Piaget  M pristup  Informacijski pristup 35 . kreiranj e strategije lova«). Formalne operacije se mog u na i kod svih ljudskih grupa ako gledamo podru je njihove stru nosti (form.1.1.

procesiranje i izra avanje) SOFTWER: (programi i podaci kod comp. Anticipiraju koja im vrsta inf. iako se bave istim problemima. Razvoj je postepeniji i kumulativniji no to to Piaget smatra. Informacijski pristup ima par pitanja. Djeci je lak e doslovno prepri ati pri u no svojim rije ima. Pritom se oslanjaju na suvremenu ra unalnu znanost. 1. Psihometrijskom pristupu i procesnom je sli no to to tragaju za individualnim razlikama. Dje je KP za razli ite elemente raste s dobi. no pristup obrade informacija je usmjeren na samo izvo enje. i kako isp.). DIO: Pona anja razli ite vrste kao i zlaz tog sustava (output). vi e su sistemati ni te su pri rezoniranju skloni pratiti svoj napredak u rje avanju (nadziru proces rje avanja). pa nje na nivou individue. da li mi je bilo te ko ili ne«) Kompjuter je pasivan. uz bolje pam enje odabira i planiraju bolje strategije obrade inf. 36 .3. metakognicija ± jesam li bio uspje an ili ne. Piageta zanima u koju kategoriju razvijenosti ide isp. Ve a je efikasnost u podru ju osobnog interesa (to je taj rast). i kognitivni razvoj te e i dalje. Piagetov i informacijski pristup nisu inkompatibilni: ele identificirati kvantitativne promjene koje dovode do kvalitativnih promjena. no esto su nejednozna ni nalazi. i 3. Integracija ili sinteza razli itih kontradiktornih stajali ta u postojan svjetonazor prihva anje promjena } adolescent tra i stabilnost u promjenama (npr. Modeli obrade informacija konceptualiziraju spoznaju kao trodjelni sustav sli an ra unalu. pam enje gdje je problem koji onemogu uje djetetu da rije i problem (to je sli no Piagetu). PSIHOMETRIJSKI PRISTUP Oba pristupa se razlikuju od M koji je usmjeren samo na rez. ali su razli iti termini i metodologija od Piageta. a ne strukturalne promjene. da se razli ita gledi ta ne moraju razrije iti pobjedom 1 gledi ta (sve ima i + i ± strane).2. Piaget eli otkriti kompetentnost isp. da je znanje relativno. (u nivou konkretnih i formalnih operacija) ve su relativne } male kvantitativne promjene koje rezultiraju kvalitativnima (kontinuitet razvoja). ovjek pije jer je nezaposlen) a odrasli prihva aju samu promjenu.  Neki nalaze 3 sfere u kojima se pri a o napretku kognitivnog razvoja odraslih ovjeka i kompjutera: izvr na ctrl funkcija: usmjerenje percepcije i pa nje (ve kod inputa) selekcionira problema strategije pam enja i rje avanja nadgleda uspje nost strategija i kvalitete solucija (metaznanje. Gleda se proces rje avanja problema.4. Koja karika u kognitivnom lancu je najslabija i za to dolazi do problema u kognitivnom funkcioniranju? ovjeka uspore uju s kompjuterom. i bolje su upoznati sa sadr ajem znanstvenih i logi kih problema. testa (da li je zadatak to no rije en ili nije. i nezaposlen je jer pije).  MODEL KOGNITIVNOG PROCESIRANJA 4. y Mo emo prihvatiti i kontinuitet kognitivnog razvoja koji ide u kvalitativne promjene (Piaget). DIO: Mentalni procesi koji djeluju na te informacije.  Razlika izme u Razlike djece i adolescenata nisu apsolutne. Uzroci se tra e me u biolo kim faktorima i faktorima znanja i uvje banosti) vid mentalne energije da bi se izvr io neki mentalni rad (distribucija pa nje i kapacitet memorije). oblike obrade informacija koji se doga aju izme u podra aja i odgovora. nivo na kojem je isp. PRISTUP PROCESI RANJA INFORMACIJA Perspektiva obrade informacija glavni je suvremeni pristup prou avanju kognitivnog razvoja. te specifi ne jezike i metode kojih oblikuju i provjeravaju sveoje teorije. DIO: Podra aji iz vanjskog svijeta koji ine ulaz ( input). Ovaj pristup ide iz ameri ke eksperimentalne tradicije. efektori (za primanje. te e ih se kontrolira. Adolescenti postavljaju apstraktnija pitanja. kod ovjeka je to nivo funkcioniranja. Odrasli intelektualno i dalje rastu ali se ne razvijaju. 2. kapacitet se mo da ne mijenja s dobi ali i djeca i stariji tro e vi e kapaciteta za odvajanje vi ih mentalnih funkcija. strategije. Smatra kako nakon faze formalnih operacija slijedi razvoj u vidu profinjenja tih formalnih operacija. percepcije. globalno razmi lja (koristi klini ki intervju) a procesni pristup se bazi no koristi e xp. izvode se namjerno) i automatsdkih procesa (treba min kapaciteta procesiranja. receptori. y (1) (2) da bi se vidjelo kako se razvija pa nja. odvijaju se sami) y y y HARDWER: CNS. y mijenja li se u funkciji dobi brzina procesiranja (sporije kod mla ih i u starosti. dok odrasli tra e me uzavisnost (pije jer je nezaposlen. te koliko je rije eno). Djeca i stariji imaju manji kapacitet. kao i na op a shva anja ljudske inteligencije.. ³Znanstveno prvoklasno inteligentna osoba je sposobna posjedovati 2 suprotne ideje u glavi i jo uvijek normalno funkcionirati´. y relativizam } odrasli shva aju da nema apsolutne istine. treba. percepcija. Adolescenti su uspje ni u izoliranju vars da bi odredili uzrok-posljedicu. Istra iva i obrade informacija poku avaju opisati kognitivne procese u podlozi kognitivnih izvedbi. Procesni tra i razli ite kapacitete u procesiranju pam enja. uloga znanja u kognitivnom procesiranju razvoj kontrolnih (voljno zalaganje. razvojni programi. Prihva aju da nema jedne prave religije i da su istine razli ite kontradikcije } prihva aju ih kao dio ivota.

I ovaj pristup se prvenstveno bavi razvojem moralnog rasu ivanja. faza). POSTKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temeljni na pretpostavci da je va no o uvati vrijednost. kognitivne sheme nekom novom iskustvu ili aspektu okoline). Prema Kohlbergovoj teoriji adolescenti se pomi u iz konvencionalne faze u fazu postkonvencionalnog shva anja morala. Moralna komponenta: moralnost se temelji na za titi ljudskih prava svakog pojedinca. Shva a da dogovor dvoje ljudi mo e biti va niji od pojedina nih interesa svakog od njih. ve ve ina aadolescenata ostaje na konvencionalnoj (3. psihi ki razvoj dovodi do samopreispitivanja. Naglasak je na odr avanju dru tvenog sustava koji e to omogu iti. Lawrence Kohlberg je predlo io drugu utjecajnu teoriju moralnog razvoja koja polazi od pretpostavke da je ovjekov kognitivni razvoj temelj moralnog razvoja. tj. npr. Zakoni se stvaraju radi za tite. kad dijete vi e ne mo e vi e vladati novim inforacijama u okviru postoje eg pogleda na svijet. KOHLBERGOV M ODEL Uz Jean Piageta. Dijete je u prvoj fazi usmjereno na sebe i sve situacije promatra s osobnog stajali ta. Me utim. Izmjena faza u Kohlbergovu modelu slijedi Piagetov proces adaptacije koji uklju uje proces a) asimilacije (interpretacija novih iskustava na osnovi postoje ih spoznajnih struktura. Zbog suprotstavljenih gledi ta tj. Javlja se apstraktno mi ljenje. Dru tvena komponenta odnosi se na to ku gledi ta prema kojoj se donosi moralna odluka. To se doga a kad djeca zajedno s drugima sudjeluju u dono enju odluka i pritom razmijenjuju mi ljenja o moralnim pitanjima. (2) (3) U globalu se mo e re i da se osobe na ni oj razini moralnog razvoja pona aju u skladu s pravilima kako bi izbjegli kaznu od strane drugih. ona taj misaoni sukob razrije i promjenom i reorganizacijom na ina mi ljenja. (A) DOBRO: 1) Eksperimentalne provjere Kohlbergovamodela potvr uju njegovu (i Piagetovu) postavku da su neke kognitivne sposobnosti i sposobnosti u ivljavanja u tu e iskustvo preduvjeti za razvoj moralnog rasu ivanjama (ali ne i jedini dovoljan uvijet). Prijelaz iz pete u estu fazu mo e se smatrati prelaskom s dru tvenog na unutra nji kut gledanja. Prilago avanje drugima ± Osoba je u stanju staviti se u tu u ko u.´ Faza 4: Red i zakon ± Ljudi procjenjuju moralnost uzimaju i u obzir dru tveni sustav i ono to je potrebno za opstana dru tva. Adolescenti pokazuju ve u moralnu zrelost. dostojavnstvo i prava svakog pojedinca. ali dr e da svi imaju jednako pravo na postojanje. Odnosi me u ljudima temelje se na zlatnom pravilu: ³Nemoj initi drugima ono to ne bi htio da tebi drugi ine.(5) MORALNI RAZVOJ 5. Svaka od tih faza se dalje dijeli na dvije podfaze koje slijede jedna drugu. KONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da se dru tveni sustav mora osnivati na zakonima i pravilima. postoje eg znanja) i b) akomodcije (prilagodba.  Evaluacija KOHLBERGOVA MODELA Za psihoanalizu moralna zrelost proizlazi iz internaliziranog osje aja krivnje. kako se razvija. samo mali broj adolescenata napreduje do postkonvencionalne razine. Moralna komponenta: pona anje se prilago ava onom to ve ina ljudi smatra ispravnim. Moralna komptonenta: osoba smatra da postoje univerzalna moralna pravila koja su iznad zakona. a neki ak i na predkonvencionalnoj razini moralnog rasu ivanja. Pravila treba po tivati jer je to na in dobivanja po tovanja od strane drugih. suosje aju.1. tako mo e sve bolje razmotriti moralnu dilemu s pozicije dru ge osobe ili s obzirom na to to je najbolje za dru tvo u cjelini. a kad se poka e potreba. Teorije socijalnog u enja ± moralno pona anje je odlu uju e Kognitivne teorije ± kognitivno razlikovanje dobrog i zla. Pravila vrijede podjednako za sve ljude i slu e za rje avanje me uljudskih sukoba. 2) Empirijski podaci u skladu su i s Kohlbergovim gledi tem o tome da je moralno rasu ivanje dosljedno u razli itim situacijama (60 % dosljednost unutar iste faze) kao i 3) da se dje ji moralni razvoj odvija kroz faze s 37 . Prijelaz iz faze u fazu doga a se kad dijete do ivi misaoni sukob. Smatraju da svaki pojedinac ima svoju vrijednost i da ga treba po tivati neovisno o njegovim uvjerenjima i osobinama. treba ih mijenjati. i tako prelazi na vi u razinu moralnog rasu ivanja. L. Na temelju svojih istra ivanja Kohlberg je zaklju io da se moralno rasu ivanje raazvija kroz tri predvidljive razine: (1) PRETKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da pojedinci moraju zadovoljavati svoje potrebe. imaju razvijen osje aj krivnje. No. Ljudski ivot se cijeni vi e od svega. Svaka od tih est faza sastoji se od dvije komponente: dru tvene i moralne komponente. poput pravde i po tivanja ljudskog dostojanstva. Definicija moralne zrelosti ovisi o teorijskom usmjerenju: y y y (2) POSTKONVENCIONALNA FAZA: Faza 5: Dru tveni ugovor ± Ljudi promatraju svijet o ima svih pojedinaca koji ive u dru tvenom sustavu. vlastiti standardi a ne konvencije i podlo nost autoritetu. a ne ograni avanja slobode pojedinaca. Moralna komponenta: moralnost se temelji na strogom pridr avanju zakona i obavljanju du nosti svakog pojedinca. a na vi im razinama kako bi o uvali samopo tovanje i izbjegli osje aj krivnje i gri nje savjesti. i 4. (1) KONVENCIONALNA FAZA: Faza 3. Formalno mi ljenje ne garantira postkonvencionalnu razinu. Potrebe pojedinca ne smatraju se va nijima od odr avanja reda u dru tvu. Adolescenti bolje razumiju od djece razloge za pona anje. uskla ivanje. razmi ljanjem o vlastitim i tu im postupcima u kontekstu morala. Postupci koji tete dru tvu pogre ni su ak i ako su u skladu sa zakonom. Shva aju da nemaju svi iste vrijednosti i stavove. Faza 6: Univerzalna eti ka pravila ± Ljudi donose moralne odluke u skladu s osobnim pravilima po tenja i pravde. Socijalno iskustvo izla e ih moralnim dilemama ± to su izvori moralnog razvoja.

unaprijed odre enim redosljedom. razinu moralnog razvoja (red i zakon). Da bi se ovaj korak stvarno desio. To se naziva socijalna kognicija.kad znamo mogu e posljedice na eg pona anja treba odlu iti to bi bilo moralno u initi. C. Ovdje ene spoznaju da njihova bespomo nost je vi e pitanje stava. Eksperimenti potvr uju Kohlbergovo uvjerenje da svaka faza pretstavlja reorganizaciju koja proizlazi iz spoznajnog sukoba. Rest smatra da ovo uklju uje sposobnost dono enja odluka kao i moralnu motivaciju. Komponenta II: Otkrivanje najmoralnijeg na ina postupanja: . ve po kvaliteti. Komponenta IV: Izvedba plana akcije: Zadnji korak je realna izvedba pona anja za koje se smatra moralno optimalnim. tj. Kohlbgerg je za ispitanike imao samo dje ake i uzet je samo pravi aspekt moralnosti. (4) 2) 38 . Prema Gilliganovoj mu karci i ene se dakle ne razlikuju po stupnju moralnog rezoniranja. postoje kulture koje Kohlbergov model ne vrijedi (npr. Premda me ukulturalna istra ivanja pokazuju sli nosti moralnog razvoja u razli itim dru tvima. a ne uzima se aspekt brige i ljubavi prema nekome ( to je vi e karakteristika ena). varijabla koja uzrokuje najve e razlike me u ljudima. Ako osoba nema razvijene kapacitete zahva anja itave kompleksnosti situacije. RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje. a mu karci da budu aktivniji i asertivniji i da budu uspje ni.2. Ovaj korak uklju uje nala enje ravnote e izme u osobnih elja i potreba i socijalnih moralnih normi. to manje mogu e boli zadati sebi i drugima. onda e joj ova faza predstavljati problem. Gilliganova smatra da su ivoti ena u povjesti bili odre eni od strane mu karaca. dok prosje na ena dosti e tek 3. Zbog toga se one osje aju bespomo ne. Zato kriti ari smatraju da je to teorija moralnog rezoniranja kod mu karaca. GILLIGAN je razvila teoriju moralnosti za ene. (B) LO E: 1) Univerzalnost modela nije u potpunosti potvr ena. Sada ene po inju izra avati svoja osobna mi ljenja i slobodno odlu ivati. Oni postanu vi e svjesni neravnopravnosti u odnosu: majke su mo na. On je ustvari postavio ono osnovno pitanje: ³Kojim misaonim procesima osoba rije ava moralne dileme?´ Rest je na ao da put do rije enja ima etri komponenta: (1) Komponenta I: Interpretacija situacije: Prvi je korak analiziranje kako e razli ita mogu a pona anja utjecati na osobe koje su involvirane. po aspektima moralnosti. djevoj ice su vi e odgajane da budu nje ne. Komponenta III: Odlu ivanje to e se stvarno u initi: Tre i korak je konkretno utvr ivanje plana akcije koji e najbolje mogu e aproksimirati idealno rije enje.´ Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. Ovakvo odlu ivanje je mnogo te e jer je kompleksnije. Djevoj ice pak nau e da je nava nija privr enost za ostvarivanje ciljeva.  NEDOSTACI: Metaanaliza 108 Kohlbergovih istra ivanja su pokazala da razlike u moralnom rasu ivanju ovisno o spolu ustvari ne postoje. prema aspektu brige i odgovornosti). KOMPONENTE MORALNOG RASU IVANJA Jedan drugi autor koji polazi od Kohbergove teorije je James Rest (1983). jer Kohlberg ustvari penalizira kod ena njihovu osjetljivost za to to drugi misle i njihovu prilagodljivost socijalnim o ekivanjima. razinu (prilago avanje drugima). Prijelaz od ³dobrote´ prema istini. To je u biti paradoks. ali prilikom toga izgubi cilj iz vida. Ona mo e potje i od elje da pomognemo drugima ili iz suosje anja s drugima.  Kod ena postoje 3 faze razvoja morala 5. Ovdje se mogu pojaviti prepreke a time i frustracije i razo arenja. (2) (3) 1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. tj. osoba osoba mora biti ustrajna i sposobna za samokontrolu. CAROLL GILLIGAN: MORALNI RAZVOJ I SPOL Jedan od nalaza Kohlberga bio je posebno izlo en kritikama. ili zbog djeteta ili zbog mu a ili obitelji i sl. Taj kapacitet razmi ljanja o me uljudskim zbivanjima i mogu im problemima razvija se iskus tvom. Rest tako er navodi da i emocionalno uzbu enje mo e utjecati kako interpretirano situaciju. u Kini). Prema njoj mu karci i ene razli ito gledaju na moralnost zbog razli itog odgoja. ali istovremeno uzeti u obzir i relane uvjete. jer se njihova ³dobrota´ interpretira kao moralni nedostatak. Gilligan smatra da taj nalaz ne reflektira adekvatno razvoj moralnosti kod ena. i da to nije nu no stanje. Motivacija da se pona amo na moralan na in razvija se itav ivot. onda e imati probleme s ovim korakom. Dje aci u e etiku pravednosti kroz njihov rani odnos sa majkom. To ne bi bilo dobro za mene. i to naj e e za jednu fazu. ena na ovom stupnju e ovako argumentirati svoju odluku za abortus: ³Jednostavno ne elim dijete i to je sve. 3) 5. tako i tu e potrebe. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjiam dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu.3. ena na ovom stupnju ne e pristati na abortus. BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. skrbni ke. Oni u e utjecati na majku kroz svoju asertivnost izbore i se svoje elje. 2) Neki istra iva i dovode u pitanje i primjenjivost tog modela na ene i mu karce. iako ne eli dijete. a djeca su ovisna i nemo na. Rest tako er nagla ava da dobre namjere mogu nisu identi en sa biti dobrim djelima. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. Ako osoba pa ljivo odlu uje na putu prema akciji. a moralne odlu ke sada uzimaju u obzir kako vlastite. Umjesto toga prona eno je da je stupanj obrazovanja. 4) Razgovori sa osobama na vi em nivou moralnog rezoniranja stvarno vode do razvojnog pomaka. Sada je kriterij biti nenasiljan. Tako je mu ki na in moralnog funkcioniranja druga iji (princip pravde) od enskog (princip brige i odgovornosti). Kohlberg smatra da postoji razlika u moralnom razvoju kod mu karaca i ena: prosje an mu karac u svom razvoju dosti e 4. pa ljive (tj.

sukob s roditeljima (3) Mogu nost preuzimanja tu ih gledi ta ± zami lja ³kako drugi vide mene i druge u interakciji´ ± mo e se maknuti iz neposrednog iskustva. nusprodukt intelektualnog traganja. Egocentrizam je najve i kod djevoj ica oko 13 g. ona je po eljna i nu na u adolescenciji pri formiranju ego-identiteta: da nema elje za promjenom ne bi do lo do tranzicije iz dje jeg poimanja svijeta u zrelu li nost.  EXP.Adolescenti razmi ljaju o dru tvu i politici.6. djeca vide policajce kao sinonim za zakon. Religijsko preobra enje je kombinacija otu enja od religije djetinjstva i religije idealizma. Adolescenti shva aju da postoji puno alternativa to ih vodi u traganje za alternativnim religioznim pravcima. Adolescenti sve dovode u pitanje i zauzimaju osobni stav prema politici i religiji. depresije. ADOLESCENTNI EG OCENTRIZAM U adolescenciji velika je zaokupljenost sobom. No. ljutnje. 39 . gledaju se u ogledalu (fizi ke promjene).5.: Adelson i O¶Neal: tra ili su adolescente da zamisle preobratili uspore uje s onima koji nisu preobra eni = slaba potvrda kognitivisti ke hipoteze } nisu tragali za istinom i jasno om prije preobra enja. kad vi e ne osiguravaju sigurnost. imaju osje aj kao da su pred imaginarnom publikom. neshva eni u obitelji. formalno mi ljenje. 5. repriza dje je ljutnje na oca.  Uzroci egocentrizma: (1) DJECA ± zakon je zabrana ± on spre ava da se dogode lo e stvari (2) MLA I ADOLESCENTI ± zakon kao propis. i ovo je bio poku aj postizanja za tite od strane autoriteta izvan tradicije i obitelji. govore kako se treba pona ati da bi opstao socijalni red (s tim se sla e ve ina odrasliih) (3) NEKI STARIJI ADOLESCENTI I ODRASLI ± zakoni su dogovorni standardi koji olak avaju osobnu slobodu i dru tveni red. 3/4 preobra enika je imalo problemati an odnos s ocem (mr nja). Javlja se konfuzija. jedinstvenima. preobra enje je obrambena reakcija na nerje en Edipov konflikt. kao da preuzimaju ulogu lika iz bajke ± za ti enost.2. 5. U tome ih odrasli i sama realnost prizemljuju. misle da je i okolina stalno usmjerena na njih. IDEALIZAM Adolescenti generiraju o svemu vi e alternativa ali koje esto nisu ba realisti ne: idealne alternative imaju samo potencijalnu realnost ali adolescenti svim alternativama d aju istu ansu. mogu a im je prepozicijska logika (ako« onda«). U tu sferu ulazi to da su mladi skloni izmisliti osobnu legendu ili mit: fantazije o jedinstvenosti. tite ljude i omogu uju harmoniju (nisu nepromjenjivi) 5. emocionalni problemi u djetinjstvu i adolescenciji te neposredno prije preobra enja kod preobra enika p preobra anje je osloba anje od anksioznosti. 1) Psihoanaliti ko tuma enje (1) Mi ljenje s formalnim operacijama: egocentrizam je na vrhu kad je tranzicija iz konkretnog u formalno mi ljenje (2) Fizi ke promjene i promjene na socijalnom planu ± vr njaci. vjeruju da su njihova emocionalna iskustva nova i jedinstvena i da ih nitko nije do ivio = negiraju op enitost iskustava.: Ulman: 40 osoba koje su se u adolescentskoj fazi 1000 nezadovoljnih ljudi koji su oti li na otok u Pacifiku i sve po eli ispo etka: djeca i mla i adolescetni su nagla avali individualna prava a stariji adolescenti su nagla avali dobrobit dru tva (formiraju op e eti ke principe i nisu vezani za svaki pojedina ni slu aj).  Razvoj mi ljenja o zakonima (Tupp i Kohlberg) Mnogi su dali obja njenja za prijelaz ± ljudi su bili dobri itd« Gledane su razlike izme u te dvije gr upe u emocijama (psihoanaliti ka hipoteza) tj.1. donose racionalu koja olak ava ivot. To dovodi do osje aja otu enja: suo eni s realno u osje aju se otu eno i odba eno od dru tva i sebe samih. i esto dolazi do odbacivanja stavova ranije preuzetih od roditelja (oni gube autoritet). osje aju se nepobjedivima. Politi ki ideali su karakteristi ni za adolescente jer postoji op a sklonost idealiziranju (formalno mi ljenje omogu uje stvaranje i razmatranje alternativa). i da ne do u u ve i konflikt preru e osje aj ljutnje prema ocu u pot injavanje autoritetu u religiji p preseljenje u drugu sferu ± zamjena autoritetu ± preobra enje ± nusprodukt emocionalnog prevrta.  EXP. Razumijevanje zakona. zato i misli da drugi njega promatraju. Egocentrizam se zamjenjuje izgradnjom identiteta Radikalne promjene pripisuju emocionalnom preokretu. tra enje novog autoriteta 2) Kognitivne teorije Potreba mladih ljudi da objasne neshvatljivost svijeta ± okre u se novoj religiji kad vi e nisu dostatna prethodna obja njenja. a kod dje aka oko 15 g. oni su autoritet i nu na je pravi nost policajaca dok adolescenti razlu uju instrumentalnu ulogu policajaca i privatnost p nema identifikacije zakona s osobom.

dje ak odbija psa i tako se brani od osje aja krivnje a da toga nije ni svjestan. pita ih kako se osje aju i to misle o sebi. sada njost i budu nost pocezane u skladnu cjelinu. komparacija aktivnosti. porast voljne i samoreflexivne prirode samopoimanja (sami sebe upoznajemo). ime. ³I´ mo e vrednovati vlastite akcije i na moralnom je planu uvid u ? proces. Kasna adolescencija. uvijek se ponovno uspostavlja ± nije fiksan. Kvantitativne su promjene u opisu. koji se usvaja osobnim zalaganjem. ³I´ ± ja kao subjekt svjesnosti o sebi. kognicije). AD1. Do ivljaj osobne istovjetnosti i kontinuiteta sje anja. POUZDANJE ± evalutivno (engl. Individuacija: kasnije se vi e opisuju u terminima razlikovanja a ne sli nosti. 40 . Karakteristike razvoja selfa u adolescenata. Uklju uje usvajanje smislenog pojma o sebi pri emu su pro lost. Integracija razli itih vidova selfa u koherentan i prihvatljiv do ivljaj sebe. Do ivljavaju promjene li nosti npr. Samosvjesnost se izra ava u osjetljivosti na tu e mi ljenje. Tijekom razvoja pomak ide od fizikalisti kog do psiholo kog poimanja sebe. Li nost = stabilne i predvidive osobine karaktera. istovjetnosti + osobna ideologija i filozofija ivota + prihva anje osobne pro losti i uspostava kontinuiteta u iskustvima + orjentacija prema budu nosti + sistem vrijednosti. SAMOOPIS U ranoj adolescenciji po inju se opisivati psihi kim osobinama (djeca ± daju kategorijalne sudove ± dob. ± priopadnost grupama. kako obja njavaju neuspjeh nekog djeteta u koli: djeca bi rekla zato to nije u ilo. integracija pojmova o sebi u globalnu sliku. stvarno ga prestane eljeti. Osobine nisu apsolutne kao kod opisa djece. socijalnim osobinama. te se vi e opisuju apstraktnim terminima i moralnim kvalitetama. Tri su bitna elementa identiteta: (1) (2) (3) do ivljaj sebe kao iste osobe kroz vrijeme i situacije priznanje od socijalne okoline da se osoba percipira kao istovjetna akumuliranje pouzdanja u sukladnost osobne i soc. Kasna adolescencija ± spajanje u koherentnu sliku o sebi. organizacija. okru enje). okupiranosti izgledom. nema strukturiranih instrumenata. u nekoj ulozi je samoopis bolji a u drugoj lo iji ± konfuzno stanje ± kriza identiteta i tra i se globalna slika. individuacija. posjedovanje. iznimke (poma em bratu ali ne i sestri).(6) THE SELF ² RAZVOJ IDENTITETA 6. UVOD ± IDENTITET Identitet: do ivljaj vlastitog ja. ³ Me´ kao objekt (James). mo e nadzirati i manipulirati iskustvo p adolescent mo e zamisliti kako razmi lja drugi (npr. nezavisnost. Zbog razli itih socijalnih uloga dolazi do diferencijacije faceta samoopisa. otkud dolazim i kamo idem. soc. na inom mentalnog procesiranja iskustva. to radi. sve ovisi o trendu. da li bi kupio psa dje aku kojem je pas uginuo) ± mo emo kontrolirati vlastite osje aj e (ako si ponavlja da ne eli psa. Srednja adolescencija ± ³ne znam za to se razli ito pona am u razli itim situacijama´. integriranje osobina u logi nu cjelinu (ne samo nabrajanje). nego kad se pojavi kriza. pojava stabilne karakterizacije li nosti. samo ja znam kako se osje am (a ne roditelji). Nesuglasje je realnog i idealnog pojma o sebi to privremeno vodi do ni eg samopo tovanja. spol. 10 g. danas si pametan a sutra glup ± nema stabilnosti. U ranoj adolescenciji raste svijest o vlastitoj svjesnosti na osnovi toga kako se drugi pona aju prema nama. vrijednostima. samopoimanje (ima dva aspekta). obja njenje za to postoje izuzeci i razli itosti u pona anju. i ne omogu uje stvaranje identiteta jer su likovi razli iti. Kriza u samopouzdanju ± prestaje iluzija da se radom mo e sve promijeniti (sposobnosti!). No u kasnom djetinstvu dolazi do sinteze tih identifikacija ± i postavlja ju si pitanje to e biti kad odrastu? Adolescenti kre u u borbu za identitet.g. Nikad nije stalan. Interpersonalno razumijevanje: shva aju subjektivnost. pojam samorefleksivnosti. percepcije U normalnim okolnostima nismo svjesni svog identiteta. self-concept) emocionalno SAMOPO TOVANJE. Djeca imaju identifikaciju sa zna ajnim osobinama zbog emocionalne vezanosti ± to je brojno i razli ito. ciljeva i namjera. idealizam. Stabilnost POS-a (pojma o sebi) mo e voditi u rigidnost. Opisuje se i prethodnim karakteristikama ali vi e nisu dominantne. izgled. ³I´ pru a stabilan na in mentalne obrade informacija pri spoznaji svijeta.1. li nost je stabilnost osobina. shva anje da mentalni self-sistem sadr i elemente koji nekad jesu a nekad nisu u skladu ± neka iskustva ne podlije u kontroli. identitet. 6.2. konzistentno pona anje. stabilnost pojma o sebi. Adolescent se mo e zami ljati u dr ugom svjetlu ± to je alternativa sada njem egu ± otkud pitanje ³tko sam´. i u egocentrizmu. da postoje i skrivene osobine li nosti. self-esteem) Kognitivna psihologija: osoba mora izvjestiti o sebi (podru je soc. podsticatelj je motivacije i internalni lokus kontrole. SELF KONCEPT Self koncept = pojam o sebi. voljnog djelovanja samoevaluacije. svjetonazorima. apstraktnost. svjesni su samopra enja. Kod adolescenata se javlja konstrukt svjesne i nesvjesne razine iskustava. Self = aktivni dio li nosti. diferencijacija. (1) (2) OPISIVANJE SAMOG SEBE ± neutralan aspekt (engl. To je odgovor na pitanje tko sam. traganje za stabilnim i skrivenim vidovima li nosti. shva aju da okolnosti mogu uzrokovati iznimke u pona anju ± osobina ne mora biti uvijek prisutna. 10. Fenomenolo ka metoda ± analiza iskaza.  FORMIRANJE IDENTITETA: uspostavljanje do ivljaja Srednja adolescencija. pojam kojeg pojedinac ima o samom sebi. implicitni teoreti ar li nosti ± integracija novih informacija.

To je osmi ljavanje sebe i svijeta. odnos mogu eg i postizivog ± da li stvarno eli to biti ili je to samo lijepo (razlikuje idealno i mogu e). Do toga dolazi kroz selektivnu afirmaciju nekih identifikacija iz djetinjstva. stavu. Ako se ne postigne mogu nost da se bude vjeran osobi. ± istra ivanja } 6-11 g. Nisko samopo tovanje je izvor bazi ne neuroze i rezultira neprilago eno u.roditeljska toplina. Veza izme u postignu a i samovrednovanja je slaba: programima samovrednovanja ne mo e se pove ati kolski uspjeh. podr avaju i ili ote avaju i uvjeti okoline: gubljenje tradicija i manja je predvidivost ± nema adekvatnih modela starijih generacija to pospje uje traganje za identitetom (nema stabilnih socijalnih definiranih uloga). op e). pobuna IDENTITET. Ideolo ke rasprave su va ne za identitet a nisu obrambeni mehanizmi. kao li nost nisu sazreli pa postoje fluktuacije (u rukama su trenera ili roditelja). psihofizi ke dezorganizacije li nosti i suicida.AD2. dolazi do povu enosti ili prkosa. fizi ke. Samopo tovanje = uspjeh/aspiracija. i 9. kompetentno je. Djevojke . y y IDEALNO SAMOPO TOVANJE SAMOPO TOVANJE (SAMOSVIJEST) y y y y samoprihva anje selfrespect ³I am´ ± jesam globalni pojam o sebi SAMOPOUZDANJE y y y y y kompetencija fada samoefikasnost ³I am´ ± mogu diferencirano vrednovanje sebe u razli itim podru jima u inak u odnosu na aspiracije Eric Erikson smatra da kriza identiteta traje cijeli ivot ali u adolescenciji dolazi u fokus. Opasnost je ako se konfuzija odu i. mo e do i do kroni ne delikvencije. previsoka aspiracija. usporedba s drugima i diferencijacija podru ja kompetentnosti. razlika samovrednovanja ili vezano uz odre ene okolnosti (kognitivne. Zbog traganja i neizvjesnosti raste va nost grupe vr njaka (kroz dugotrajne razgovore dobivaju inf. Ako je ego-difuzija trajna. osje aj pripadanja prijateljima. socijalne. vjera. Zaljubljivanje nema ulogu zadovoljavanja sexualnih potreba. to je ve a razlika. i to ugro ava li nost ako je puno alternativa (konformiranje grupi smanjuje difuziju i zbrku). Prolaz jedna faze omogu uje dolazak u drugu i takav razvoj vodi zdravoj li nosti.  Profesionalni identitet: ideali. mladi i . a tek postupno razvoj samopo tovanja. Emocionalni self. zaokupljenost time to drugi misle o meni. dijete shvati da ne to mo e. Rogers p realni self / idealni self ( to je razlika manja. ideji. 6. zaokupljenost sobom. difuzija. kroz reflexiju druge osobe upoznaje sebe. Djevojke pate od samopouzdanja ali ne od samopo tovanja.g. Kako to ispitivati (psihometrijski poku aji) ± problem! Diskrepanca realnog i idealnog selfa. Rosenberg. nejasan pojam. Prihva anje i bezuvjetno prihva anje. konfuzija uloga = autodestruktivno pona anje. ve a je zrelost (ako je ve i izbor te e je razabrati) ± uo avanje vi e kategorija. finije razlike unutar kategorija p finije aspiracije pa je raskorak izme u realnog i idealnog index zrelosti. Postoji veza izme u samopo tovanja i internalnog lokusa kontrole. ³kakav sam i kako me drugi vide´). Adolescenti mogu konfuziju izraziti represijom u djetinjatost da bi se oslobodili potrebe odlu ivanja. konflikti doprinose razvoju i kvaliteti kasnijeg ivota. Odgoj: roditelji se esto usmjere na to to dijete mo e. razlikovanje realnog i idealnog ja« James p odnos uspjeha i aspiracije. njegove potrebe su u izgradnji identiteta ± treba komunicirati na nivou potreba a ne uspje nosti npr. Krizu mogu zao triti dru tvena zbivanja. index zrelosti je razlika realnog i idealnog selfa. lojalnost. samopo tovanje je ve e). na inom obla enja ± obrana od konfuzije. = usvajanje smislenog pojma o sebi (identitet). stvaranje malih grupa } grupni identitet p dosljednost i konformiranje. y Samopouzdanje ± od 3. nego se testira difuzni identitet p kako se druga osoba obra a prema nama. Ljubavne veze su put ka izgradnji identiteta. ³ to zaista elim raditi?´ Dijete se to ne pita. 8 je faza s fiksnim redoslijedom: postoji klju an konflikt u svakoj fazi. Obra anje vr njacima govorom. preispitivanje. INTEGRITET KOMPETENTNOST prema roditeljskoj dominaciji. granice to mo e a to ne pridonose razvoju samovrednovanja. vrijednostima. Ako se ne uspije na i identitet javlja se sumnja u sebe. ERIKSON: psihosocijalna teorija Erikson smatra da razvoj li nosti ide tijekom cijelog ivota. ali kao samohvalisanje.  KRIZA IDENTITETA 13-20 g. Epigenetski dijagram: vidi se sli jed faza i kako djeluju nerje ene prethodne krize. SAMOVREDNOVANJE Odnosi se na emocije koje osoba ve e uz svoj samoopis. sve zna ali se u adolescenciji pita: ³tko sam ja?´. 6. Sr rje enja krize } osnovna vrlina je vjernost. Osoba na vi oj razini se procjenjuje na vi e kategorija pa je ve a mogu nost razlike izme u realne i idealne slike. sporta kad prestane biti uspje an nije nitko i ni ta. se javlja ide alni self ± to je index zrelosti (Zieglar): razvijenija osoba si postavlja sve ve e ciljeve. E. droga i alkohol su osloba anje od anksioznosti koju stvara konfuzija uloga. 41 . egocentri nost. hijerarhijska organizacija samovrednovanja.g. Osobne ideologije i filozofije ivota su vrlo razli ite} ote ano je formiranje osobne ideologije i produ uje se kriza identiteta. Razvojna perspektiva. Krizom obja njava prevrtljivo pona anje.g.prihva anje od strane vr njaka. Korelacijske studije ± nema uzroka. zanemaren identitet. nebriga za mi ljenje drugih ± izolacija.2. Izme u 6.

pro la. enski isp. izbor ne (zami ljaju ali su pasivni) ± napredniji (2) ZAKLJU ANI. Mu karcima je najva niji profesionalni identitet. partner je suradnik a ne za titni ki otac. ene s preuzetim identitetom (primitivni model. C) Moratorij } B) Difuzija identiteta } studentice = ma tarije o princu.): kritika da su ispitanici studenti ± vi e alternativa i jo nisu definirana o ekivanja okoline kao za one koji ve rade. U nekom podru ju identitet mo e biti postignut a u drugom ne. samo rijetko tu uspiju izvesti paralelno p kod ena su seksualni odnosi s drugima va niji od politike i religija za formiranje identiteta. (postigle identitet).  4 STATUSA IDENTITETA Studentice su postigle identitet: zaokupljene su onim to mogu postati. vi e veli aju intimnost (prvo su na usluzi drugoj osobi) i intimnost je pret e a identiteta.4. religiozno odre enje. boje se da bi bile odbijene (ne poduzimaju ni ta) odrasle = sumnjaju u enstvenost.  Nezavisnost-autonomnost i osje aj odgovornosti (1) (2) (3) (4) autonomnost u vanjskim aktivnostima ± tro enje novca autonomnost u aktivnostima vezanima uz dob ± kupovanje odje e autonomnost u dono enju sudova ± uva avanje u raspravama autonomnost u aktivnostima koje utje u na status (izbor kole i zanimanja) 42 . a ne uzro na veza). ele ispunjavati o ekivanja ali i biti svoje odrasle = ³da. uspje ne kao i one koje su postigle identitet ( zdrave): kod mu karaca je to negativno. Kod ena difuzija identiteta raste tijekom studija.): trebali su pisati pri e na projektivni materijal pri emu je pretpostavka da e navoditi krize iz pojedinih perioda. ne ele brak (u vrijeme vijetnamskog rata je dodao ovaj status. 35. a kod mu karaca opada. Karakteristike ena u pojedinom stadiju obzirom na spolne uloge (studentice i 35-ogodi njakinje). U funkciji dobi mijenja se sadr aj koji odgovara dobi. izbor da (preuzelo je ono ponu eno od roditelja) ± primitivni (3) MORATORIJ: kriza je aktualna a izbor nejasan ± primitivni (4) POSTIGNUTI IDENTITET: kriza da. seksualnost (va na za identitet kod ena). ne svi a im se to dru tvo nudi). sukob s roditeljima studentice = krive zbog odbacuju eg pona anja prema majci.6. ali se u svim dobima javlja faza autonomnosti p faze nisu sukcesivne i kumulativne p krize se obnavljaju. politi ka vjerovanja. Stadiji nisu stabilni. Marcia vr i polustrukturirani intervju na studentima: kako i koliko su mladi ljudi zaokupljeni izborom profesije.g. do li do zaklju ka ali su negativisti ki ± misle da dru tvo nije idealno pa ne ele preuzeti zanimanja ni religije. nepo eljan) su zadovoljne. Nije nu no da su prethodni stadiji zadovoljeni koa to je Erikson mislio. PREUZETI IDENTITET: kriza ne. Faza intimnosti slijedi nakon krize identiteta: mu ki studenti imaju jaku povezanost izme u identiteta i intimnosti (korelacija. izbor da ± napredniji (5) OTU ENO POSTIGNU E: pro li kroz period odlu ivanja. rane 20. ali«´ ± elim biti svoja ali« Smatra da kriza identiteta nastupa u kasnoj adoles cenciji (studenti. u mladosti prihvatile i preuzele identitet ± ali ga odbacile. JAMES MARCIA ± 4 STATUSA IDENTITETA J. Prethodne krize (istr. negativan. A) Preuzeti identitet } studentice = obnavljanje bliskih obiteljskih veza odrasle = obnavljanje bliskih obiteljskih veza. nekompetentne izvan doma (1) KONFUZIJA (DIFUZNI) IDENTITETA: kriza da ili ne. ma taju o ispunjenju ambicija o eva.

Puno su aktivniji pa se zato e e mijenjaju raspolo enja (mijenjaju e e situacije). i najkompetentnije dijete mo e postati nepredvidivo jer je u adolescenciji podlo nije stresorima. U periodu latencije libido je nevidljiv a sad opet izbija na povr inu u socijalno prihva enom obliku p heteroseksualna veza s partnerom izvan obitelji. S. U enici 7. Teorije }  Margaret Mead: u nekim dru tvima nema bure.g. i to je nu an period za razvoj li nosti. razreda (tjedan dana). Masturbacija. 16. Sullivan. prolazi homoseksualnu fazu ± vrlo prisna prijateljstva s vr njacima ili starijom osobom (poistovje ivanje). priprema genitalne faze. formiranje karaktera } naru ena je ravnote a zbog aktiviranog libida. Skloniji su eufori nom raspolo enju i osje aju kaosa (ekstremnija ali kra a raspolo enja nego kod odraslih ± npr. Piaget. a kod odraslih 2 sata). Stresori su realni i potje u od fizi kih promjena (pubertet) ili iz okoline (vr njaci. Neki to opovrgavaju. pokazuju da se zadr ava klitoralni orgazam kao jednako va an (to nije regresija). Novija istr. kod adolescenata traju 45 min.) su imali ³bipere´ i trebali su registrirati s kim su. ekolo ka perspektiva.  NOVE TEORIJE y y y y y y y y y y Boss (interpersonalna teorija). zamjena klitoralnog orgazma u zreli vaginalni. nema velikog otkri a ni preokreta zbog upoznatosti sa seksualno u. Promjene na fizi kom planu. Adolescenti (13 -18 g. feministi ka perspektiva. konflikt je zbog fizi kih promjena. samo 14% slu ajnih stabilnih osje aja samopo tovanja. Raspolo enja su realna i predvidiva u odnosu na zbivanja. Socioemocionalni razvoj ± uz odnos s roditeljima i vr njacima va na tema je i samopoimanje mladih. to rade i kako se osje aju   pokazalo se da su promjene raspolo enja este i brze. Anna Freud. Freeman smatra da je i tamo adolescencija stresna. Seksualne igre. Hall ± pojam bure i stresa. teorije socijalne kognicije ( Selman ± preuzimanje uloga). izlaze iz tog perioda moarlno ja i. teorija polja Levin. ± 40% } raspolo enje i odnos prema sebi se stabiliziraju. pra enje poroda i smrti ± nema tabua. zahtjevi roditelja).(7) EMOCIONALNI RAZVOJ Trajanje adolescencije je sve du e ± za neke je buran a za neke miran prijelaz. Promjena seksualnosti ide od elje za istom ugodom do elje za reprodukcijom. mr nju«). Neka istra ivanja to potvr uju. kognitivnom planu i socijalnom planu   izvori stresa. Treba prevladati nerije ene seksualne odnosu prema roditelju suprotnog spola to se posti e kroz reaktivnu formaciju ± dijete (adolescent) pokazuje suprotne osje aje (neprijateljstvo. teorije socijalnog u enja. Nakon osloba anja adolescent se mo e ponovo pribli iti roditeljima. kola. To je adolescentska pobuna protiv roditelja. Freud: ulazak u genitalnu fazu. Bure su uglavnom na klini koj populaciji (slu ajni uzorci) i nisu nu ne (to je kontinuum). Kohlberg. mladi se poku avaju prilagoditi promijenjenom tijelu. 43 . Promjene raspolo enja su intenzivne i este.

neujedna ena znanja. U 3 od 4 obitelji odnosi su zadovoljavaju i. Sada roditelji imaju odvojene funkcije koje se nadopunjuju. slijede roditeljske savjete o obrazovanju. Dvosmjerna socijalizacija: roditelji utje u na socijalizaciju djece ali i obrnuto. emocionalni razvoj i interpersonalne odnose ± zainteresiranije su za suradnju. Adolescenti se sla u s roditeljima u temama morala. Gubi funkciju bliskog. izostavljena je figura autoriteta (i dijete preuzima dio brige) to pogoduje ranijem i samostalnijem razvoju. Adolescent jednostavno uskra uje neke informacije svoga privatnoga ivota. a i onda je to u 1/2 slu ajeva nastavak ranijeg povla enja (iz prethodnog razdoblja). Vrlo malo ih odbacuje roditelje. Izme u nj ih dolazi do promjene kvalitete odnosa: u djetinjstvu je ³interakcija razmjene´ (roditelj daje brigu a dijete odvra a poslu no u) i tu se dijete u i hijerarhijskim pravilima u dru tvenim odnosima. a otac postavlja norme no zbog udaljenosti gubi prisan odnos s djecom (provode manje vremena zajedno a to ne biva zamjenjeno s odnosom razgovora). piju. Okolinski faktori: Odnos roditelja i adolescenata ovisi i o dru tvenim okolnostima. Klasi na su mi ljenja da to mladi provode vi e vremena s vr njacima da je ve a vjerojatnost da e po i krivim putem (vr nja ke grupe se specijaliziraju za negativnu konformnost da bi skandalizirali odrasle). Ranije se javljaju recipro ni odnosi. To je zapravo i osnova ravnopravnog odnosa. OBITELJSKI ODNOSI 8. recipro an je odnos ± dijete u i fer igru. no u adolescenciji ne jer su oni vrlo osjetljivi na opa anje (mogu modificirati pona anje). Te promjene u odnosu iniciraju adolescenti ± adolescenti tra e svoje uva avanje. o kulturalnom miljeu ± u strogim patrijarhalnim sredinama te promjene ne e biti tako izrazite. ali ne i obrnuto ± ako je naru en odnos s roditeljima zaklju e da je odnos s vr njacima dobar (treba ispitivati oba odnosa). U malom % obitelji se pokazalo povla enje adolescenata od roditelja. brige. autoriteti ± dojam nerealnog misti nog. jer sa "Bogom" se ne mo e ravnopravno razgovarati. Zasebno su uzimani podaci od adolescenata i roditelja. usmjerenju a vr njake slijede u izboru prijatelja. Tu su i ekonomski i dru tveno-povijesni trenuci npr. uo avaju se njihove mane. Sad je kriti nost. pitaju samo za odnos adolescenta prema vr njacima ili prema roditeljima. aktivnosti.1. kolu. 1/4 roditelja navodi da postoji emocionalno udaljavanje i problemi komuniciranja sa sinovima (pote ko e da se pribli e djetetu) ali samo u 4% slu ajeva su se ti odnosi pogor ali u odnosu na stanje prije adolescencije.2. Majke prije postaju li nosti od o eva jer su sklonije razgovoru i dijeljenju svojih neperfektnosti i slabosti. upitnici su esto jednostrano usmjereni. i djeca utje u na socijalizaciju roditelja. politi ke teme a majke se zanimaju za svakodnevna zbivanja. nekompetentnosti. Poti e se razvoj nezavisnosti od roditelja. vrijednosti a s vr njacima u temama muzike. y y Ve ina roditelja odobrava svom djetetu izbor prijatelja i srednje kole. pu e« no to je preuveli avanje jer adolescenti slu aju roditelje jednako ako ne i vi e nego vr njake. Dakle: 2 generacije ipak ostaju bliske. stila. Interakcija s vr njacima je r avnopravna.1. 44 . tj. nema pogovora o tome da li su dobri ili lo i.1. dok otac ostaje udaljeno bi e i dugo odr ava sliku nepogre ivosti i autoriteta. Roditelji postaju realne osobe i li nost i a prestaju biti figure ± u dje jem su periodu roditelji idealni. ratne okolnosti: otac je na boji tu a majka doma. zato se rade upitnici. Postoje periodi privremenih sukoba no to su normalne varijacije u ivotu ± u 3/4 obitelji adolescencija je miran period. probleme. Drugi element individuacije je promjenjena percepcija roditelja od figure prema osobe sa vrlinama i manama. zatvaranje u sobu (12% > i 7% +).  EXP.  Postoje ustvari dvije krize: kriza tra enja identiteta kod adolescenta i kriza tra enja nove uloge u odnosu sa djetetom. no ti su nalazi esto uvjetovani metodolo kim nedostacima. slenga. spavanja« Tvrdnja o jazu je vi e mit nego realnost. y y Sli ni podaci su dobiveni i od djece. U tim istra ivanjima koja pokazuju jak metodolo ki nedostatak je izbor uzorka ispitanika: uglavnom su to ispitanici koji su i prije adolescencije imali problema (klini ka populacija) pa ih imaju i u adolescenciji. Roditelji ostaju autoritet u podru ju kolskog uspjeha ( est izvor sukoba) ± to roditelji ne ispu taju iz ruku. ODNOSI S RODI TELJIMA ± KONFLIKT? esto se govori o jazu me u generacijama. U djetinjstvu se mo e koristiti tehnika opa anja. Majkama se vi e povjeravamo: kombinacija autoritet ± suradnja / bliskost ± po tovanje. odijevanju. PROCES INDIVI DUACIJE Specifi an je proces individuacije: Osloba anje od zavisnosti o roditeljima i istodobno poku aj odr avanja veze s njima. Samostalnost se vi e dozvoljava u podru ju privatnog ivota} tu se majke i o evi razlikuju. poslu nost je vi e voljna no automatska.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8.1. jednakost. tj. no tu postoji jedan zna ajan metodolo ki nedostatak. U adolescenciji odnos postaje 8.: Rutter 76¶ ± je proveo dvosmjerno istra ivanje sve ravnopravniji. O evi se ograni avaju na planove za budu nost. a o nekim temama ni s jednim. drugim rije ima postaju bi a sa mu kim i enskim osobinama. Selektivnost u komuniciranju: o nekim temama se pri a samo s jednim roditeljem. 9% de ki (6% pote ko a se pogor alo u adolescenciji). U adolescenciji je promjena od jednostranog autoriteta na zajedni kom dono enju odluka. i tako se do lo do zaklju ka da je adolescencija razdoblje bura.

. izlasci. obi no s majkom i djevojke imaju vi e sva a od dje aka. Osje aju se krivo ako napu taju majku ± imaju vi e emocionalnih izljeva. Sva e prosje no traju 10 min.4.Tra enje identiteta nu no zahtijeva separaciju adolescen ta od svojih roditelja. nastavnice«). iskustva iz 3 prethodne faze i novih elemenata. i roditelji moraju redefinirati svoju ulogu u odnosu s adolescentom. Pa tako adolescent mora imati osje aj i sigurnosti i slobode. TEORIJA ME UZ AVISNOSTI: Teorija privr enosti: Privr enost daje malom djetetu osje aj sigurnosti i omogu uje zdrav razvoj. Zamjena za roditelje (za emocionalne veze) su vr njaci. Ponekad je cilj takvog pona anje namjerno izazivanje roditelja radi otkrivanja granica (dokle mogu i i). usmjerenja. To mo e biti izvor konflikata i ote ati razvoj adolescenta. No.g. Istovremeno i pripadam obitelji i imam sebe. on odustane od cilja p ako mu se dozvoli i najgluplja mogu nost on e vidjeti da to nije prava mogu nost.  Kako mladi vide mjesto svojih stavova u odnose na stavove  EXP. posebne. To su oba nezdrava kli ea. osoba ne nalazi vl. O ekuje se sloboda odlu ivanja i dobrovoljna suradnja (nije mi obaveza sura ivati sa roditeljima). RAZVOJNE FAZE U INDIVIDUACIJI 45 . okolina mora tako er biti fleksibilna. to uklju uje prihva anje samostalnosti ³djeteta´ i vlastitog starenja. i konformira se ( to je te ko a da se ostvari nu na individuacija). No. I sami adolescenti su ambivalentni: variraju po elji da budu tretirani kao odrasli i povremenog djetinjastog pona anja. ULOGE RODITEL JA U PROCESU INDIVIDUACIJE O evi} podr avaju prvi dio faze (emocionalno osamostaljenje) Majke} pospje uju dio te nje da se ostane blizak roditeljima. a roditelji tu razliku podcjenjuju ( ele biti bliski). 8. (3) Ponovo pribli avanje roditeljima 8. (2) Vje banje vlastite nezavisnosti od roditelja Aktivno isprobava vlastite odluke. samo u 25% slu ajeva i izviru iz pote ko e roditelja da se priviknu na novu li nost svog djeteta (novi afiniteti. osje a se nepogre iv (to li i na fazu negativizma kao u 2. Time se roditelji vi e ne percipiraju kao da ugro avaju li nost. esta je izgubljenost i strah od potpunog gubitka roditelja (u emocionalnom smislu). da e mu pomo i ako "za kripi". prijatelji.: Neka istra ivanja o sukobima ± oni su intenzivniji Zasnovano je na novom osje aju vlastite autonomnosti. Djevojke u adolescenciji imaju vi e problema oko potrebe za ZV i NZV (ponekad se to iska e kroz ranu trudno u). Sukobi s u jako kratki i na vrhuncu su u ranoj adolescenciji (kraj o. (1) O tra diferencijacija O tra kriti nost prema roditeljima.1. ivota). ali su za adolescente jako emocionalno nabijene.4. te ne mo e adekvatno reagirati na pona anje adolescenta. stil. 8. Sukobi su oko svakodnevnih stvari ( kola. Odbacuje sve savjete. Tako gdje nema oca proces individuacije biva ote an jer majka te i odr avanju bliskosti a sin iz odgovornosti prema majci te e prihva a odvajanje. jer ako je ona fiksna ne mo e se prilagoditi tim nastalim promjenama. Kod adolescenta postoji potreba za pripadanjem (blisko u) i potreba za samostalno u (odvajanjem): i jedna i druga strana mora postojati. nisu vi e aktivni roditelji i tra e novi zadatak u ivotu. spolnih stereotipa. Dje aci imaju vi e problema u djetinjstvu jer je okolina vi e feminizirana (tet u vrti u. identitet i autenti nost te ostaje u kli eu (udovoljava o ekivanjima majke ili ulazi u predod bu kakav mu karac treba biti). ene s u modeli a od njih se o ekuje izrazito tipizirano pona anje. uspostavljanje privatnog ivota i selektivno informiranje roditelja.3. duboko odbacivanje svega od roditelja. Izlaz je pomirljivi kompromis . Separacija se o ituje u smanjenom broju kontakata. adolescent ostaje privr en obitelji. Nova je jedino droga. Kad su adolescenti sa obiteljima onda negativne misli znatno prema uju pozitivne misli.) U kasnoj naglo padaju ± pogotovo ako adolescenti napuste dom. Burniji period u ranoj adolescenciji. pogotovo na emocionalnoj razini. Njihova je sklonost da svoj identitet izgra uju na bazi da se povezuju s drugim ljudima i iz te pozicije te ko im se suprostaviti fizi kim i emocionalnim vezama s obitelji. Adolescentu je va no suprotstaviti se a kad roditelj pristane. elje za kontrolom od strane roditelja.  Sukob s roditeljima: zbog elje mladih za nezavisno u i roditelja i vr njaka? Roditeljske stavove su procijenili vrlo konzervativnima. No. Sukob se javlja svaka 3 dana. promi ljenosti. Rezultat je razvoj nezavisnosti i prihva anje izvjesnog oslanjanja na roditelje. nove kognitivne i reproduktivne sposobnosti). Rezultat: ³mamini sinovi´ ( esto do ivotno) ili odu u prenapuhanu funkciju macho mu kar ine (preobra ava vlastiti neisprofilirani identitet u ulogu grubijana«). Budu i da se adolescent mijenja. stavovi se izgra uju kroz razgovore s vr njacima. Kad su roditelji u inili isto pokazalo se da mladi precjenjuju tu razliku. Provo enje vremena van obitelji se koristi za samootkrivanje. ku ne du nosti. Sukobi oko povjerenja. Taj perceptivni jaz se pripisuje adolescentskoj potrebi da vjeruje da su njegove misli jedinstvene. Adolescent koji vjeruje roditeljima.1. vr nja ke vrlo liberalnima a svoje u sredini (nema jasnog poistovje enja). sva e s bra om«) jednako kao prije 70 g. Adolescenti su skloni raspravi i testiranju roditeljskih granica. (4) Konsolidacija Adolescent gradi osje aj identiteta (kao nezavisne individualnosti) uz pomo iskustva identifikacije iz djetinjstva. on e biti spremniji na istra ivanje novih situacija i time e razviti ve i stupanj samopo tovanja. Oni su dakle tako er pod stresom.1. Roditelji adolescenata su zato najnezadovoljniji roditelji. esto se povla e u ³hladni rat´ = nekomunikacija.

Razvija se moralno rasu ivanje: prema Piagetu je dru enje sa vr njacima va no jer omogu uje promatranje stvari iz tu eg kuta gledanja. higijene. To ne zna i da su vr njaci uvijek ljubazni i podr avaju i jer znaju biti rigidni u zahtjevu po tivanja grupnih normi. zainteresiranost. Yul: adolescencija je druga prilika za izgradnju identiteta (1. VR NJACI ± SELF KONCEPT I KONFORMIRANJE VR NJACIMA Adolescenti. ELEMENTI ADOLESCENTS KOG EGOCENTRIZMA (tipi an sklop li nosti) 8. rizi nih aktivnosti). Prijateljstva idu od razvijene aktivnosti ka psihi koj razmjeni (dru tva za povjeravanje). Za roditelje je to te ko. Fiziolo ki razvoj ih prisiljava da se suo e s novim iskustvima a vr njaci (jer prolaze isto) tu mogu dati psihi ku podr ku i konkretne informacije (iako ne uvijek to ne).2. i uva avanje suverenosti druge osobe (³rekla sam ti to misli . Najbolji tip obitelji je gdje su lanovi povezani ali individue (to je zdrav tip odnosa za osamostaljenje adolescenata). (2) (3) (4) (5) (1) Nala enje gre aka kod figura autoriteta Zbog mogu nosti da zami ljaju idealni svijet. a ti napravi to ho e ´).1. 8. i o evi se udaljuju jer vi e ne dijele iste aktivnosti. 7-9 11-13 15-17 19-21 x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja 8.straha roditeljka da ne zatrudne.1. ak je va niji na in dono enja odluke. Dje aci su vi e zaokupljeni aktivnostima koje su vezane uz vanjski svijet. Roditelji i dalje ostaju odgovorni za atmosferu u obitelji. Bitno je da roditelji uzmu te kritike kao nu nu fazu razvoja a ne kao osobnu kritiku. a vr njaci im nude tehnike i podr ku da se oslobode roditelja ± zato uspostavljaju na in razgovora i obla enja koji dijeli mlade i stare.6. Roditelji trebaju koristiti osobni jezik. ODNOSI S VR NJACIMA Vrhunac je u ranoj adolescenciji (11-13 g) i djevojke su sklonije konformiranju. izlasci« Osim toga i roditelji te e pu taju djevojke od dje aka. manje su doma i manja je ansa sukoba (oni su obi no oko pranja. a ne o emu (va no je dvostruko povjerenje). to prekida djetetovu usmjerenost na sebe i poti e zrelije oblike mi ljenja. To omogu uje otvorenu i kriti nu diskusiju o moralnim pitanjima. imaju zna ajnu potrebu pripadati nekoj grupi. i zadnja prilika da bude ono to je. a ne nadre enosti i podre enosti. bez vr njaka adolescent ne bi znao koje aspekte njegove li nosti vr njaci prihva aju a koje odbacuju (oni su relevantan okvir za samoprocjenu i adaptaciju). To je i 2. ja sam poseban. a roditelji ne ba (³ kaj glumata ?´). Treba ravnopravni dijalog. No. otkrivaju da se osobe ne uklapaju u taj svijet. odnosi s vr njacima se temelje na ravnopravnosti.2. Ako roditelji pristanu na rasprav u o principima a izbjegnu raspravu o li nosti. Naime.2. No. Kad djeca postanu adolescenti prekasno je za odgoj ± sad se roditelji mogu opustiti jer sad se tu ni ta ne mo e izmijeniti . va no je kako se pregovara. neurednosti. 46 . izra enost konformiranja varira u funkciji dobi. prihva aju i toleriraju. otud kriti nost. Za dobre odnose u obitelji je klju no podr avanje. Postoji potreba je za eksperimentiranjem da bi se isku ali novi identiteti i vr njaci to razumiju. za kvalitetu interakcije i trebaju izra avati svoje stavove ali ne vi e sa pedago kom tendencijom. je faza autonomnost djeteta) ± adolescencija li i na to. balans ljubavi i postavljanja granica te jasno komuniciranje svojih stavova } izno enje svojih elja (osobni govor) a ne nare ivanje (zna i ³meni je te ko« ja brinem«´ a ne ³Ima biti doma u 9´). razmi ljanja i osje anja grupnim standardima.2. govoriti o sebi (JA komunikacija)). Sve manje vremena provode kod ku e. a pripadanje nekoj grupi uvijek zahtijeva konformiranje pona anja. Adolescenti nastoje oslabiti emocionalne veze s roditeljima. od same odluke (va niji je proces nego sadr aj). tad to poma e o uvanju obiteljskog mira i razvoj mi ljenja 8. ZNA AJ ODNOSA S VR NJACIMA Va ni su i imaju za adolescente magi nu mo iz nekoliko razloga: (1) Samopo tovanje adolescenata se razvija i to zbog prihva anja od strane vr njaka. (6) (2) Sklonost raspravljanju Sposobnost adolescenta da uo avaju pojedinosti unutar neke teme. (3) Centriranost na sebe Osobni mit. ne podlije em prirodnim zakonitostima kao ostatak svijeta (4) Neodlu nost (svjesni su vi estrukih mogu nosti pa te ko odlu e) cure de ki (5) Prikladna dvoli nost Ne razlikuju izra avanje ideala i djelovanje da bi to ostvarili (pu e a protestiraju zbog zaga enja okoline). gube to ³da znaju najbolje´: to je te ko prepustiti. po to jo nisu razvili svoj identitet.

To ja a nezavisnost od roditelja. Ponekad olak ava i to to se glasno iznosi vlastito mi ljenje. razgovori. Principi bliskosti I. prosocijalno pon. p opu tenije. U odrasloj dobi mu karci tra e akciju. neutralno pon. 17 g. Za prijateljstvo u adolescenciji je jako bitan razvoj dogovorne validacije: jedna osoba te i shvatiti svijet kroz razmjenu ideja. osobnosti i stavovima. pona anja) IV. (2) DRU TVA ± ³ kvadre´ Skupine (crowds). podr ka. brige i probleme svojih prijatelja pa nije to no da ne brinu jedni o drugima. u enje komunikacije i uva avanje mi ljenja. ali ne mora biti povezana sa intimno u . Mladi uglavnom dijele vrijednosti neposredne vr nja ke skupine. I klike i dru tva si izabiru imena (posebno vani). Od prijatelja o ekuju alijanse (odanost.2. To podsje a na obitelj. osje aja. pomo u nevolji). obitelj je u okviru istog socijaln og statusa pa zato mladi zadr avaju vrijednosti roditelja a ne apstraktne vrijednosti op e kulture mladih. No. a antisocijalno i neutralno manje izra eno od prosocijalnog i neutralnog. zajedni ke aktivnosti (odvijaju se paralelno). Me utim. Prijatelj je onaj tko poma e u nevolji ± dosta instrumentalno. Upoznavanje sebe kroz refleksiju od strane drugih II. ne definiraju prijateljstvo kroz emocionalne razmjene. (1) KLIKE Klapa ili manja grupica vr njaka istih interesa.  Kod dje aka: Tu se prijateljstvo prvenstveno usmjerava na akcije (a ne tajne) jer se identitet mu karaca osniva na postignu u. asertivnosti.  3 FAZE RAZVOJA prijateljstva kod djevojaka (Duval i 7-9 11-13 15-17 19-21 Anderson) x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja Prosocijalno konformiranje 11-12 g. Posesivnost i ljubomora. ³ja sam potpuno i bez rezerve i cenzure ono to jesam´. Prijatelj je netko tko je zabavan.3. Zahtijeva konformiranje. Osnova: razgovor. U i se ravnopravna komunikacija Intimnost { seksualnost: Intimnost je prije svega potpuna otvorenost u kontaktu s drugim. tulumi). VRSTE UDRU IV ANJA (1) BLISKA PRIJATELJSTVA To su bliski prijateljski odnosi koji su temelj za formiranje ve ih grupacija. II. prijatelju mo e vjerovati i povjeriti mu se.4. to ime pridonosi osje aju identiteta i ja a koherentnost (uvedeno u vojsku. terapijska funkcija (slobodna ekspresija emocija). izlasci. ak ne treba ni komentar. naglasak je na razmjeni tajni. Uglavnom je 6 lanova istog spola. pru a soc. intimnost i sl. to su neformalna udru enja od 2 -4 klike to 8. To su osnovne jedinice dru tvenog ivota adolescenata. parovi bliskih prijatelja ili prijateljica. mi ljenja koje iznosi drugoj osobi da bi dobi la njen komentar (jednaka je anga iranost obje strane). identitet pojedinca u o ima drugih i izra ava socijalne granice. eli se uti tu e mi ljenje da bi se dalje razvijalo vlastito. Posesivnost i ljubomora se prenose na odnose s de kima. tj. Klike dominiraju tijekom tjedna a dru tva vikendom. misli. nema zahtjeva za tajnost i cijene se individualne razlike u li nostima. amblemi). 14-16 g. Princip recipro nosti odnosa Funkcija bliskosti I. Princip me usobnog po tovanja  Funkcija prijateljskih veza je upoznavanje samog sebe. aktivnosti. Seksualnost me utim mo e.pru a mogu nost ve eg broja kontakata ali slabije kvalitete. 11-13 g. Osnova: zabava.2. mu karci nisu neosjetljivi na finese tu e li nosti. Prijatelj je netko tko je sukladan. 8. autonimiji (kod ena intimnost). organizacija dru tvene aktivnosti (sport. Terapijska ± izra avaju i diskutiraju se problemi III. STADIJI RAZVOJA GRUP NOG IVOTA KOD ADOLESCENATA 47 . bliski odnosi. antisocijalno pon. a ene intimnost. Princip me usobsobnog povjerenja III. Tra i se razumijevanje. Princip zainteresiranosti za sve to se kod druge osobe doga a (emocije. po tivanje razli itosti u mi ljenju. Mogu dobro opisati li nost. kontakt s vi e ljudi.

Ovdje dolazi do ve e spolne diferencijacije. testiranje. Koristile su se projektivne tehnike. alternative se realisti nije promatraju. 14-18 god. Prijatelji su tako er va an vanjski faktor. (2) Probni. tra e inf.90-te godine je razvijen model motivacijskog procesa koji govori da u eni ko pona anje odre uju tri imbnika: a) Stav je li inteligencija fiksna ili je plasti na promjenjiva promjenjiva u enici u ivaju u obra ivanju sadr aja i manje brinu o ishodu.istospolne klike rada«). Postoje i spolne razlike (u SAD-u je na matematici vi e mu karaca): kod nas to nije toliko izra eno. uvjeti 48 .3. osobine.g. tj.dolazi do kristalizacije planova koji su realisti niji. vrijednosti i sposobnosti. predavanja. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (1) GANSBERGOV MODEL (1) Fantazijski: osnovna kola: odabiru se aktivna i zbudljiva zanimanja.mogu planirati daljenje obrazovanje kako bi ostvarili eljenu kareru. ne postoji op a nadmo nost mu karaca (samo u pojedinim podru jima) ± ipak se na tehni ke fakultete upisuje manje ena (zapo ljavanje. Druge faze za adolescenciju nisu zanimljive. itd. ovdje se integrira i utjecaj roditeljske profesije kao i utjecaj socijalne okoline ( ta je presti no. 18-24 god. Period kristalizacije . (3) Realisti na faza: kraj srednje kole . Pokazuje se da socio-ekonomski status odra ava komulativne i kombinirane efekte razli itih utjecaja na uspjeh u enika u koli. 1.interakcije me u klikama razli itog spola (grupa s grupom) Postignu e je presudna tema za adolescente. b) Intrinzi na i ekstrizi na motivacija (3) ATRIBUCIJSKA TEO RIJA (3) lanovi klika razli itog spola (po inju se povezivati) (4) Kasna adolescencija . Djeca koja potje u iz boljih uvjeta esto poha aju i bolje kole. Kod adolescenata postoji zna ajna potreba za postignu em. Hrvatska: posve uje se puno pa nje profesionalnoj orjentaciji (publikacije. o op im kategorijama zanimanja i profesija (vrlo iroko).2. Me utim kada pre u u srednju kolu. specificiraju interese te se informiraju o specifi nimn zanimanjima (a to odgovara ameri kom sustavu obrazovanja). Do krize markiranja kole dolazi e e kod u enika koji potje u iz obitelji sa ni im socio -ekonomskim statusom. 8. su uju izbor. jer oni utje u na stavove i pona anje i tako mogu imati i pozitivn e i negativne utjecaje. realisti ne (itd. Kasnije: sretan je (pozitivne posljedice). (4) SUPEROVA TEORIJA: mi kroz ivot nekoliko puta kre emo kroz te faze: 1. U realnosti mnogi nisu tako racionalni i sistemati ni. ru no mu je«) 17-godi njaci ³uva en je i cijenjen´ (mo e i sam). pra enje«) (2) Rana adolescencija . (2) TEORIJA MOTIVACIJE .skupine se raspadaju na parove koji razmi ljaju o braku Klike postaju suvi ne jer se ostvaruje potreba za intimno u. realnost se ne uzima u obzir. koje su pak bolje opremeljene. ispituju se vlastiti intresi. potom od 18 -21. Odluka je emocionalna. Razlikujemo intrinzi nu i ekstrinzi nu motivaciju.(1) Kasno djetinstvo . bolji su u itelji i sl.1.) osobe biraju na osnovi toga zanimanja. Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne. ISTRA IVA KA FAZA . eksperimentalni period ± pubertet. Period specifikacije . Klike i dru tva nude gotov identitet koji je prihvatljiv u odre enom vremenu (odje a): kasnije se me utim javlja potreba za individualno u i izgradnja vlastitog identiteta. realisti ne (itd. Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja. U SAD-u 40% sinova lije nika ulazi u medicinu (generiranje iste profesije) ± vezano i uz privatno poduzetni tvo.osoba upoznaje sebe 1. Razvoj profesionalnih planova: dio je razvoja profesionalnog identiteta. klasna pripadnost roditelja i dolazi do izabiranja struke ovisno o spolu. Faze slijede obrazovanje u nekoj zemlji: adolescenti od 14-18 g.).prikupljaju se u e informacije o vlastitoj struci. Uskla ivanje interesa.) osobe biraju na osnovi toga Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne. oni do ive odre eni ok i postaju ja e ekstrinzi no motivirani. adolescenti su trebali dovr avati re enice: ³ako netko nije dio grupe«´ y y y 15-godi njaci zavr avaju s negativnim posljedicama (izoliran je.skupine sastavljene od spolno mje ovitih klika (5) Rana zrela dob . mogu no sti. mijenja se sustav vrednovanja te postaju nesigurni i te e boljim ocjenama. (5) HOLANDOVA TEORIJA Sociolo ki pogled: pri izboru zanimanja postoji ograni enje urokovano s-e status.

Dru tvo regulira upisnim kvotama.zanimanja. mi imamo vi e aspiarcija zbog tranzicije (uspijeva se vertikalno kretati). ali nema sustavnih pra enja potreba zapo ljavanja. 49 . Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja. Ulogu imaju roditelji. i njihove aspiracije odre ene su socio-ekonomskim statusom.

b) kognivitne.Physical = fizi ki se aktivirati 50 . esto jedan vanjski problem vodi u jedan novi problem: droga u delikvenciju. Postoji i biolo ka teorija . Ph . stres radi velikih promjena u sebi. Venitiliranje emocija je vrlo bitno za adolescente. pla a. tako er je bitna socialna podr ka. depresiji. Probleme pona anje u adol.nadgledanje aktivnosti i dosljednost u primjeni discipline. u odnosima s vr njacima. se s druge strane ne smije omalova avati ili ak smatrati i normatinim pona anjem.pro multiplikativan 9.) C . dobre komunikacijske i socijane vje tine.pri a u 6 slika.koji se manifestiraju u okolini (kra a). 6 na ina suo avanja sa stresom B . Nakupljanje stresova (razvojni zadaci) mogu osobu gurnuti preko praga ako postoji gen. i tretman treba prilagoditi.u smislu uro enih predispozicija za odstupanje "sensation seeking".imaginacija = odmak od stvarnosti (fantazijska putovanja. Biolo ke promjena u pubertetu aktiviraju psihi ke probleme = nastaju psihopatolo ki problemi. SOCIJALNA PODR KA . nekonvencionalnosti li nosti adolescenata i okoline. Oni s pozitivnim obiteljskim iskustvom su vi e usmjereni na ri je avanje problema. MRE E PODR KE IZVAN OBITELJI . a oni s lo im na emocionalnu razinu. bliski odnos sa barem jednom osobom u obitelji. Kao rezultat stresa dolazi do emocionalnih i bihevioralnih problema. preuzimanje uloga« Psihopatologija je vo ena genetsko-vremenskim rasporedom.poduzimaju se akcije za rije avanje problema usmjerenost na emocije . delikvencija u prostituciju itd. Smatra se da su posljedica nesposobnosti kontroliranja impulsa. pona anje nu no za ovaj razvojni period. adolescencija je period aktiviranja tih genetskih zapisa. tj.misaona prerada (ispit nije toliko bitan i sl. ili poreme ena psihi ka ravnote a. socijalna odgovornost. Mogu a je biolo ka podloga takvih poreme aja.  Tri vrste suo avanja a) b) c) suo avanje usmjerno na problem . crtanje itd. UVOD Masovni mediji su skloni preuveli avanju tih problema. pozitivan pojam o sebi. anksioznosti.belive = vjerovanje (vjera.  Postoje i povoljni faktori a) RODTIELJSKA OKOLINA . b)  Tri niza imbenika koji odre uju ranjivost za stresne emu je akumulacija c) doga aje: a) b) c) KOLI INA STRESA . le i u toplu kadu) usmjerenost na procjenu. Adolescenti mogu imati poreme aje iz oba podru ja.2. Danas se puno spominje ok budu nosti . RATA.drugi ljudi nam poma u da prebrodimo stresnu situaciju STRATEGIJE SUO AVANJA SA STRESOM: a) bihevioralne.danas se dru tvo iz temelja stra no brzo mijenja.(9) ADOLESCENTSKI PROBLEMI 9.) Op enito se nalazi da su adolescenti naj e e koriste strategiju usmjerenost na problem i socijalnu podr ku. U adolescenciji treba razlikovati eksperimentalno izvo eje pona anja i stvarno psihopatolo ko. To burno razdoblje promjena uva ava i socijalni aspekt tj. ili biolo ka ranjivost.jednostavno si olak avam emocionalno stanje (slu anje muzike. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI Mnogi oblici psihi kih poreme aja se odvijaju u adolescenciji ± govori se o mladena koj shizofreniji. coping) sa stresom tako er su i zdravstveno u bolje m stanju. D) IZLO ENOST NASILJU PRILIKOM NPR. (tzv. esto devijantno pona anje nestaje ulazkom u zrelu dob. Pokazalo se da oni sa boljim strategijama suo avanja (engl. Drugo treba razlikovati problem koji imaju svoje uzroke u adolescenciji od onih koji imaju svoje uzroke ranije.prijatelji.  Razlikujemo dvije vrste poreme aja: a) internalizirani . ovisni ko i devijantno pona anje.1.  Postoje rizi ni faktori A) B) SIROMA TVO KRONI KA BOLEST ALKOHOLIZAM C) RODITELJSKE MENTALNE BOLESTI. clasteri problema). Muli Lahad .social = socijalna podr ka I .koji su unutar osobe ( ir na elucu) b) eksternalizirani . kognitivnu preradu . napredak ide nevjerojatnom progresijom i potrebna je stalna adaptacija. Zato postoji sklonost eksperimentiranju s rizi nim pona anjem.emotion = emocije (rasplakati se) S . optimizam) E .Cognition = razjasniti si situaciju i sl. OSOBNE KARAKTIRISTIKE. E) RAZDVOJENST RODITELJA Stres se primarno prpisuje promjeni bila ona pozitivna ili negativna jer zahtijevaju adaptaciju.  Postoji niz skala za mjerenje stresora kod adolescenata.

inteligentniji. pretjeran sex. ³kamiond ije´. Doprinosi problemima pona anja. ali a mu karci e e uspijevaju izvr iti suicid. DEPRESIJA To je nej e i poreme aj i uglavnom je prijelazna. postizanjem autonomnosti na planu tjelesnog izgleda eli se kompenziratu sve ono nad ime nemaju kontrolu. slaba koncentracija. Ve ina bulimi arki to uspijeva prikriti pred prijateljima i obitelji (tajni poreme aj). problemi u koli« studenti ine ve inu adolescentskih suicida (obrazovaniji su. Prognoza je lo ija ako se poreme aj javi ranije. 51 . Rizi na dob za javljanje ScH kod > je od kasnih tinejd erskih do ranih 20¶. 9. istodobna elja za pripadanjem i za individuacijom. a) Poreme aj je vezan s time da postanu odrasle ene. ANOREXIA: je te i poreme aj jer djevojke silno snize tjelesnu te inu. Potom slijedi faza dijete. Mit: ³tko pri a ne e to u initi´ a to je pogre no. Ti su simptomi esto pomije ani sa depresivnim i sociopatskim simptomima. Nemogu nost kontrole hranjenja vodi ka autodestruktivnosti. te nja je da ostanu u formi djeteta . Izgube menstruaciju. Cijela obitelj treba biti uklju ena. Poku ajem suicida ene komuniciraju svoju bol (koriste pilule) a mu karci idu uglavnom na vatreno oru je. dje a ko lice. Od depresije idu suicidi (u SAD-u su 1. Dakle to je obi no u obiteljima u kojima su roditelji vrlo kontroloraju i. Biolo ke promjene te drugi razvojni zadaci u procesu stjecanja nezavisnosti od roditelja ugro avaju pojam o sebi pa ulaze u kontrapona anje.2. Procjene u SAD: 1:10 ( ak do 1:4). Zaokupljene zu izgledom i te inom. A. gubitak apetita. saobra ajke 2. Opsjednute su te inom i ele biti mr avije od normalne prosje ne te ine za svoju dob i konstituciju. delikventno pona anje. zauzimaju stav ³koja korist od svega toga´: osje aj besmisla. Najvi e podataka ima o konceptu genetske ranjivosti: neki su ljudi genetski skloniji izbijanju bolesti tj. Drugi je razlog da time vje baju kontrolu doga aja koji su ina e idealno pod njihovom kontrolom. Ova podjela je zgodno obja njenje ve eg broja suicida kod studenata 9. To je poreme aj bogatih: bjelkinje. ene puno e e poku avaju. Bolje je raditi na uzroku a ne samo na simptomima ( to ini bihevior terapija) B. ranjiviji su pri izlaganju strsnoj okolini. ili kako bi ga trebale izbje i. gubitak tjelesnog integriteta. 20% tih djevojaka umre (bez tretmana) radi samoizgladnjivanja. ljubavni problemi ili zaokupljenost problemima koje roditelji imaju me u sobno. ele stalno biti u dru tvu. BULIMIA: periodi na pre deravanja ³zabranjenom´ visokokalori nom hranom. To je simboli ka zamjena za nedostatak ljubavi (oralna faza): te nja da se bude voljen. Polovica anoreksi arki ima i simptome bulimije. a bilo bi dobro da bude i psihoterapija. Tako er je ve a ansa onima koji imaju krvne srodnike oboljele od ScH. Tretman je farmakoterapija. Te osobe kao djeca nisu sudjelovale u aktivnostima vr nja ke skupine.2. POREME AJI HRANJENJA Gotovo samo ene. Stariji adolescenti su introspektivni i letargi ni. Uzimaju laksative. Ta ScH nije vezana s dje jom ScH (dje jim autizmom). Svake minute u SAD-u jedan adolescent poku a suicid. ako se ne ispuni. Naj e e su to iznadprosje ni studenti no imaju previsoke aspiracije (nedosti ne) i misle da ne rade onako dobro kako bi mogli. osjetljivi na finese u razglabaju o smislu ivota ivotu. nemaju obline. rijetko u djetinjstvu. Kod djevojaka dolazi do toga pod velikom presijom studentskih obaveza ili neuspjeha veze. Simptomi: umor. Kad se rije i uzrok onda se i hrana normalizira. b) c) Anoreksi arke tebaju istodobno u tretman uzeti i psihijatri i internisti (radi davanja infuzije). Mla i: stalno tra e uzbu enje. a u jednom danu ih 14 uspije. diuretike. droga ± ine sve da odagnaju depresiju.1.3. za 20-25% u samo par mjeseci. Ne zna se za to.  jude mo emo podijeliti u 2 kategorije: y y ³lu aci´. iznadprosje ne studentice vi eg socio-ekonomskog statusa. Cijeli dan se bave planovima o jelu. da je ljubav obostrana ± to je nerealno i vodi ka rascjepu li nosti. esto se ne uzima ozbiljno kad netko pri a o suicidu. depresije kao izvor smrti). Manifestira se razli ito kod starijih adolescenata i mla ih adolescenata. putuju svijetom zadovoljni ako se najedu janjetine i tipnu konobaricu.9. sramu. sve va u. Adolecsenti koji se odlu e na suicid imaju probleme s roditeljima ili ne mogu zadr ati prijatelje.2. sve prihva aju pod motom ³i to je ivot´. Velika je uloga socijalnih faktora: nerje eni obiteljski odnosi. Obi no rana zrela dob.2. a kod + ak do 30-te. Vezana je uz osje aj gubitka ili neuspjeh realan/nerealan. dobro je to uzeti za ozbiljno. umorstva 3. djevojke se vra aju hrani to simboli ki zadovoljava ³hranjenje ljubavlju´. predbacivanju. opaju se dok ne zaspu ili ne povra aju ± prisiljavaju se na povra anje. Tre i je razlog elja da udovolje roditeljima koji tra e postignu e i koji daju veliku pa nju osobnom izgledu (vitkost je pitanje presti a). vi i dru tveni status). SHIZOFRENIJA (SCH) Naj e e izbije u adolescenciji. antisocijalno pona anje doma (ali ne nu no i van obitelji). To vodi do fantazija o velikoj ljubavi. imali su vrlo malo prijatelja.

Porastao je broj droga. ve kao djeca su antisocijalni (laganje. Nisko samopo tovanje: da li delikvencija vodi do niskog samopo tovanja (etiketiranje) ili je obrnuto? Delikvent je pod pritiskom vr njaka i zato ini delikt (tra i priznanje od prijatelja). nekontrola djeluju na antisoc. Trudno a. Za privremene je to samo faza. ne reagiraju na kaznu i nagradu. nepo tivanje pravila.3. najve i je porast u Virovitici i Vukovaru. a mla i su djeca. 52 . Igranje uloga: stariji govore mla ima za pu enje a mladi se moraju suprotstaviti. Osijek). Nekad je delikventno pona anje poziv u pomo . kra a). ne tretira ih sud ve soc. DELIKVENCIJA 1. prostitucija«). Kaznena djela: plja ke. Od 14-18. (vrhunac). roditelji tra e da zadovoljavaju njihove potrebe. . da opisuje svoja seksualna iskustva i poti u dijete na to. droga Prekr aji: tu njave. Imaju zagarantiranu anonimnost. opijanja. Pomak ide od otvorenih antisocijalnih djela u djetinjstvu na prikrivenim (iza le a odraslih) djelima koje je te e otkriti (raste i te ina tih djela). a istodobno vr e pritisak da bi za titili ugled obitelji. Uzroci mogu biti razni: neurolo ka i psiholo ka odstupanja. policiju. postaju stigmatizirani (etiketirani) i nastavljaju s takvima djelima. no ve a je vjerojatnost da budu uhva eni i tretirani oni iz ni ih klasa. pona anje. Imaju manju sposobnost zauzeti perspektivu druge osobe na istoj razini moralnog razlu ivanja kao i vr njaci. No porast je i me u djevojkama. ne odga aju neposredne porive. interakcijske igre. rad. niti za ljude (amoralni su) Srednja klasa: odgovor na eksploataciju } mladi su eksploatirani u krugu obitelji. to se ti e socio-ekonomskog statusa ta su djeca iz svih slojeva. 2. ubojstva. Oni su psihi ki normalni. pedagozi provode preventivne programe. bijeg i izolacija. Dosta je djevojaka u tipi nom mu kom kriminalu (dr oga. a kroni ni se isti u ve kao djeca. Ve a je agresivnost mladi a. 4 -5 dje aka ili mladi a na jednu djevojku.  OVISNOSTI Konzumiranje neki pripisuju osobinama li nosti (prevelika va nost nezavisnosti). nemaju veze s drugima. kroni ni su la ljivci i nisu svjesni posljedica. sport. sklonost izbivanju od ku e i manja spremnost roditelja da kontroliraju njihovo pona anje. P orast maloljetni kog kriminala (Zagreb. ka e im se ³izbor je na vama´ a ne ³nemoj pu iti´ jer onda e napraviti obrnuto. Program odvikavanja od pu enja za mlade upozorava na negativne aspekte (smrad iz ustiju ± to je mladima vrlo va no ± usporavanje akcija. Mladi i su esto ulovljeni zbog kra e i skitnje a djevojke bje e od ku e i seksualno pona anje van kontrole. otupljenje osjetila). Potkopava se predod ba o likovima koji pu e (filmovi o propagandi). kra e. preuzimanje tu e perspektive ± djeca ni eg socio-ekonomskog statusa i lo ih obiteljskih uvjeta. kr enje reda. U srednjoj adolescenciji je sna an utjecaj vr njaka. Manji broj adolescenata je spreman na krajnje oblike: suzbili su bla e oblike kriminala. imaju probleme kod ku e i u koli.g. Rijeka. po inje jako rano ± ve s 10 g. ali ak i s 15 g. npr. U o.  Aschenbach: TIPOVI KRONI NIH DEL IKVENATA Bje anje od ku e. promet i upotreba droga ugro avanje ivota i tijela razbojni tvo i silovanje bludne radnje Pred 2 g. pote ko e u apstraktnom mi ljenju i koncentraciji = nisu razvili kognitivnu kontrolu koja bi regulirala emocije i pona anje. to izvodi manjina Postoje kroni ni i privremeni delikventi. roditelji. 80% delikvenata je neodgovaraju e nadgledano a samo 10% nedelikvenata. ne mogu se dugo vezati uz ciljeve koji tra e odga anje. u enici« i adolescenti mogu oti i od ku e i postati nepopravljivi (otkaz) ili ostanu kod ku e ali ne obavljaju poslove ( trajk). ranije dolaze u neprilike te rijetko napu taju antisocijalni stav. Pu enje. osobe se smatraju maloljetnicima. drogiranje (sabota a) ili pasivno podno enje situacije. Popravni domovi izazivaju suprotne efekte jer samo jo vi e nau e.. psihologa i pedagoga. ive po uzoru odraslih iz okoline. Dje aci su najnasilniji s 18 g. te spolnih i krvnih delikata. To je ³psihi ko cijepljenje´: mala doza nagovora potaknut e suprotstavljanje kasnije. ali su tako socijalizirani b) NESOCIJALIZIRANI PSIHOPATSKI. potkrepljivano od vr njaka (pritisak vr njaka). kra e i sli no. javni izgredi. Odsjek za maloljetni ku delikvenciju sadr avao je socijalnog radnika. sudstvo. Dje aci su vi e skloni delikvenciji. a) SOCIJALIZIRANI SUBKU LTURALNI. Me uljudski odnosi: anksioznost u heteroseksualnim odnosima se smanjuje s iskustvom. u zajednicama gdje se neki oblici kriminala tol eriraju. Problemi u obitelji: uzimaju i roditelji (genetska predispozicija). Pula. Roditelji esto imaju aspiracije da im djeca postanu ³super´ sporta i. Destruktivni roditeljski odnosi: neinteres. upoznavanje sebe. uz to se ve u i problemi u u enju. Split. Rang proizvodnja.9. nisko samopo tovanje. Konflikti s roditeljima rastu u funkciji dobi (potreba za individuacijom). silovanja.

2.1. Razvoj li nosti i socijalni razvoj 53 . Razvoj li nosti i socijalni razvoj (4) KASNA ZRELA DOB 1. PSIHOLOGIJA ZRELE DOBI (1) UVOD (2) RANA ZRELA DOB 1.2.3.1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.1.2. Razvoj li nosti i socijalni r azvoj (3) SREDNJA ZRELA DOB 1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.

i smanjenjem nataliteta umanjuje se zastupljenost mladih generacija. Biolo ki pokazatelji su samo preduvjet zrelosti. ³ ovjek po ne pa ljivo planirati kako da iza e iz kade´. Sad se du e ivi i taj sta ide i do 50 g. samostalnost u egzistencijalnim pitanjima). nesposobni«). Ve a su izdavanja u zreloj dobi za financiranje penzionera. ostvarivanja intimnog odnosa. usporeni reflexi. Postizanje mudrosti. shva anje uvjeta i ograni enja ivota. vi e se vremena provodi u mirovini i treba to vrijeme kvalitetno iskoristiti (npr.5. o starima sla bi taj stereotip. 40-65 god. kroni na oboljenja PSIHI KI: osje aj pada mo i. zrelosti. zavr etak fizi kog rasta (18-21 g. SOCIJALNI: preuzimanje uloga odraslih. svjesnost da se tijelo ne kre e glatko kao prije. ( to je t e e). Mogu nost prilagodbe na novu situaciju. Generalno populacija stari: produ enjem ivota. udaja. pa ak i do 30-tih.  Pokazatelji starosti 54 . radi napretka medicine i pove anja brige o zdravlju i prehrani. Dru tvom neoptere enim dobi bi se izgubilo predodre enje desetlje a: kad kronolo ka dob ne bi bila va na: u SAD-u U zreloj dobi je puno te e odrediti granice jer ljudi stare razli itom brzinom. Ako se lako gleda na ivot (uz prevenciju bolesti i pove anje kvalitete) tad se slika starosti dosta mijenja. neaktivni. i porast je omjera stara ke ovisnosti. Punoljetnost. unutarnji osje aj zrelosti. Treba prevladati taj stereotip kod samog sebe. SOCIJALNI: ra anje unu adi (od 50¶ otprilike). Tu sigurno postoji fizi ka zrelost (menstruacija i ejakulacija) nakon adolescencije. Granica adolescencije varira 18-21 g. Za svakog pojedinca ovi pokazatelji nastupaju u razli itoj dobi. Porast slobode u kori tenju vremena pove ava potencijale za rad na sebi: psihi ka reakcija ljudi . period odgovornosti prema bli njima i zajednici.ZRELA DOB . Razmi ljanje o smislu ivota.  Pokazatelji zrelosti BIOLO KI: mogu nost reprodukcije. Socijalna zrelost je nu an uvjet prelaska u odraslu dob. Socijalno -zdravstveni sistem } 5 radnika je radilo za 1 pen zionera. U zrelosti je diferencijacija velika. Da bi ih se osiguralo. mog. Manjak je stara kih domova. a danas 2. sport i putovanja a ne pred TV-om). No va an je i stav same osobe: ako ona slijepo prihvati taj stereotip tad nastaje samostagnacija i ne vjerovanje u vlastite sposobnosti (ostaju osaka eni).= odrasle dobi (1) UVOD U djetinjstvu je periodizaciju razvoja lako napraviti radi konzistentnih razvojnih perioda. Princip diferencijacije: bebe su jednake i sve se de ava po istom ritmu. je struktura dobi bila piramidalna a 2030. pravo glasa. No jo je prisutan } 40 -togodi njaci se ne mogu zaposliti jer dru tvo tra i mlade. PSIHI KI: vezani uz postizanje odre enih nivoa mentalne i emocion. voza ki. Trebaju promjene u socijalnom-zdravstvenom sistemu. Projekcija tog trenda u budu nost: 1900. izbjegavanje ovisnosti.) no rast se mo e produ iti do srednjih 20¶ radi neishranjenosti ili kroni nih bolesti. vojska« Ovi pokazatelji ne sazrijevaju u isto vrijeme. kvadrati na. mali je varijabilitet. slabljenje vida i sluha. Svi ti pokazateljisu visoko korelirani sa dobi ali je velik inter/intra varijabilitet u pokazivanju odre enih promjena. pad tjelesne kondicije. psihi ka zrelost (emocionalna i kognitivna) ali je upitna socijalna zrelost (mogu nost samostalnog ivota. Treba osigurati brigu za sve starije ljude u populaciji. Ageisam (³dobizam´) je stereotip o osobama vezanim uz stara ku dob (da su aseksualni. Kako ivot u initi kvalitetnijim? Trend je da se preveniraju razli ita oboljenja: fizi ka aktivnos t. samodostatnost. BIOLO KI: gubitak reproduktivne sposobnosti (+ oko 50¶). RANA ZRELA DOB SREDNJA ZRELA DOB KASNA ZRELA DOB a) b) KASNA DOB: 20-40 god. Raste koli ina slobodnog vremena. roditelja ± postaju najstarija generacija u obitelji (to je esto dodatan ³push´ u ve u samostalnost bez obzira u kojoj dobi nas zadesi smrt roditelja). a osje ati se starcem. velike su interindividualne ali i intraindividualne razlike (razli iti organi i razli iti aspekti ivota razli ito odra avaju starost). 65 godina na dalje 65-80 DUBOKA STAROST: preko 80 g. planiranje budu nosti. irenje inormacija. preuzimanje uloga odraslih. gubitak vl. S porastom broja razvoda (u SAD-u): ranije su ljudi kra e ivjeli i prosje an bra ni sta je bio 25 godina. sijeda kosa (vrlo individualno). Netko mo e biti vrlo mladolikog izgleda.g. umirovljenje (oko 65¶). zdrava prehrana no i ulaganje u kvalitetu me uljudskih komunikacija.

Uklju uje aktivnu primjenu ve nau enog. Razvoj je naprosto promjena.. Na i potencijali su puno ve i no to mislimo. nad situacijom i svijetom. Odre uje fizi ki rast. te kad po ne imati namjere. i razvoj i nazadovanje. Navikavanje na podra aje. snaga utjecaja PROCESI RAZVOJNIH PROMJENA UTJECAJI NA RAZVOJ Mehanizmi razvojnih promjena uklju uju i procese razvojnih promjena (elementi naslje a. uvjetovani sazrijecanjem. I. pa je za razliku od fizi ke ontogeneze relativno otvoren proces. Javlja se nakon to je dijete sposobno misliti o pro losti i budu nosti. Promjena se ne zasniva samo na biolo kim.  Pogledi na razvoj i starenje Tradicionalni pogled (pred 30 godina): razvoj se odnosi za uz dob vezane promjene u djetinjstvu do zrelosti. (3) KOGNITIVNA GENERATIVNOST ILI SAMOAKTIVITET: To je visoko otvoren proces od same osobe koji daje kontrolu nad sobom. Osigurati uspje no starenje nije stvar prilagodbe n a uz dob vezane gubitke. okoli ne i samoaktiviteta) te vi estruke utjecaje na razvoj. Rel. Uklju uje svjesno. razvoj mozga. no globalno su uspje ni kao mladi jer br e pomi u o i u smjeru kretanja teksta pa su pripremniji za ono to e natipkati (drugom vje tinom kompenziraju gubitak u brzini prstiju). d) Starenje mo e sadr avati stabilnost. b) Nakon zrelosti ima promjena koje (osim nazadovanja u razli itim funkcijama) idu u smjeru napretka (kristalizirana inteligencija. Ta tradicionalna perspektiva gubi utemeljenost me u istra iva ima. Npr. kreativnost«). ekspertnost u nekom poslu. ve i socijalnim i psihi kim procesima. Razvoj se danas definira kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu i pona anju. ali zato kasnije slijede dobici. c) Razli iti sistemi razli ito brzo stare. Uklju uje i stabilnost. (1) FIZI KA ONTOGENEZA: to je izrazito programiran proces. Ti su utjecaji visoko prediktivni po trajanju. vezan uz dob odnosno uz stalne promjene u ljudskoj populaciji. Uvjetuje stvaranje selfa. biolo ki reguliran.  Mehanizmi razvojnih promjena svaki podra aj reagirali kao da je nov. Relativno je zatvoren proces. Utjecaji na razvoj Imaju socijalni i biolo ki moment. i to najvi e oni biolo ki. a kognitivna je zato jer je svjesno ± misaono rukovodimo razvojem. Slika: Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja (1) DOBNO NORMATIVNI: u djetinjstvu i starosti su vi e izra eni. Cortex djeteta ima puno vi e veza nego to e ikad trebati. Njihova snaga tijekom djetinjstva ovisi o fizi koj autogenezi (predodre enost. okoline i samoaktiviteta. Primarno je biolo ki proces. Starenje ozna ava sve promjene nakon postizanja zrelosti. Habitacija nije predprogramirana ve ovisi o socijalnom okru enju. hormonalno uvjetovane procese (pubertet). mozak fetusa ima puno vi e neurona i razvojem mozga stanice koje ne stvaraju sinapse naprosto odumiru. Npr. to u svakoj dobi mo e varirati. Za to? a) Slabljenje se mo e na i u svim dobima a ne samo u zrelosti. voljeno procesiranje svijeta. No ovisi i o socijalnom okru enju. Ranije se mislilo da su gubici suspresije u ranijem ivotu. Dijete Adolescenti Zrela dob Starost (2) OKOLINSKA HABITUACIJ A: bilo bi te ko kad bi na 55 . Najve i utjecaj ima u ranom djetinjstvu (intenzivan je razvoj fiksnog slijeda) i u kasnom ivotu (jasna determinacija). vi e nije usmjeren ka nekom cilju. Snaga pri kraju ivota se ne zna. Osoba mo e pokazati gubitak u pam enju a napredak u ekspertnosti. Proizlazi iz fizi ke ontogeneze (ona uvjetuje razvoj neocortexa koji je klju an za takvo rezoniranje) i habituacije (koja stvara stabilna znanja o okolini). razvoj interesa. rast i nazadak. ve stvaranje novih izazova i kapaciteta. To je klu ni proces jer osloba a pa nju od bavljenja rutinom pa reagiramo na nove vidove okoline. stari su spori ji na tipkanju na ma ini. Vjerojatno je starenje isto genetski uvjetovano (genetski program koji ograni ava ivotni vijek). smjeru i pojavljivanju. Najve i je utjecaj u djetinjstvu kad u imo kategorizirati svijet. Generirana je sobom.postoje stari studenti. To je nejotvoreniji i najmanje programiran proces. naslije e). osnova je inteligencije. II. Razvojna nije postojala poslije adolescencije jer odrasli se vi e ne razvijaju nego stare. Cilj razvoja je postizanje zrelosti a cilj zrelosti je smrt. od za e a pa do smrti. Kad je dobra motivacija i kognitivna kondicija onda su oni jednako uspje ni kao i mladi. Na neke podra aje stvorimo automatske reakcije i nismo svjesni da reagiramo. Procesi razvojnih promjena Tu su elementi naslje a.

TV. emocionalnom. inf. nemaju aspiracija. ali baka je u o. No.1. svakodnevno kognitivno funkcioniranje nije pod utjecajem. inteligencije. Mogu voljno djelovati na svoje mijenjanje. Bitno je i fizi ko zdravlje. itd. netko prestane« (nije ne to o ekivano). (2) Zdravlje u ranoj zreloj dobi   (3) Nesre e su glavni uzrok smrti u dobi od 25-34 godina. promjene politi kih i religijskih uvjerenja« Postojanje psihoterapije.(2) POVIJESNO NORMATIVNI: imaju efekt na ljude razli ite dobi. Hormoni i menstrualni ciklusi utje u na fizi ko i psihi ko (emocionalno) stanje barem nekih ena. obrazovanjem.-40. No ljudi se ipak e e mijenjaju. Npr. Pri preuzimanju nove socijalne uloge ljudi se mijenjaju na predvidiv na in (npr. disciplina« Na in ispitivanja kognicije u laboratorijskim uvjetima koji su artificijelni. Najvi e djeluju na adolescente i mladu zrelu dob.) (4) (5) (6) 56 . Postoji rezerva koja se mo e iskoristiti. ene su op enito svjesnije zna aja zdravlja te imaju tendenciju b rinuti se o odgovaraju oj medicinskoj njezi svih lanova obitelji. Mladi prema aju stare u razli itim eksperimentalnim zadacima. medije«). Ljudi esto ulaze u rutinu i ne vide razlog da uvje bavaju neke sposobnosti. no efekti su razli iti ovisno o dobi (npr. da u e i time prestaju do ivljavati izazove. kognitivnom). Ne ine to spontano. Ljudi u realnom ivotu ne primaju informacije u izolaciji ve u kontekstu (pitanje je koliko je relevantno usvajanje tih inf. rat ili ekonomske krize imaju razli ite efekte na djetinjstvo. pa su zato kumulativni (linearni). tek kad ih se prisili. Fizi ke i senzorne sposobnosti u pravilu odli no funkcioniraju. gube generativnost. adolescenciju« jer su razli ite promjene u ivotu). uvjetima).: (1) Ta istra ivanja promjena u funkciji dobi su ra ena transverzalnom strategijom (a tu je problem efekt kontrole). pu enje. U zreloj dobi ja a djelovanje kognitivne generativnosti (vlastito voljno odre enje kako emo ivjeti). i la 4 godine a unuka 8!) (2) (3) Mladi i stari se razlikuju po tome koliko im je svje a praksa u kognitivnim vje tinama To su obrazovna iskustva razli itih generacija (za razliku od bake unuka ima ra unalo. Intraindividualne razlike se obi no opovrgavaju i o ekuje se stabilnost li nosti. ak i kad je kontrolirana razina nivoa obrazovanja (npr. npr. besmislen ± upitna je motivacija za u enje takve gra e Va na je i familijariziranost sa mate rijalom i kontekstom. NENORMATIVNI UTJECAJI su individualni i specifi ni za svakog pojedinca. Dobro zdravlje je povezano sa ekonomskim statusom. Takav povijesni doga aj ograni i mogu nosti. to utje e na rje avanje kognitivnih zadataka. u smislene sustave. braka« spremni su na prilagodbu tj. idu kod doktora i u bolnicu. Smjer razvoja je fleksibilan plasti an. udaja) i zato mislimo da je ta promjena rezultat preuzimanja nove uloge. vje banje. No tu su i metodolo ki problemi koji mogu uzrokovati tu sliku. Rezervni kapaciteti postoje u svim podru jima (fizi kom. U istoj kohorti se interindividualne razlike pripisuju razlikama u nenormativnim kumulativnim utjecajima (mogu biti pozitivni i negativni). spolne uloge ( ene su ovisne a mu karci agresivni). kao to je prehrana. spolom i bra nim statusom. (2) RANA ZRELA DOB (20. To se tuma i time. da dolazi do pada kognitivnih funkcija u starosti. jer materijal je apstraktan. predod ba logi kog slijeda. i mo emo prihvatiti konstantnost i promjenjivost tijekom ivota. no ljudi su dovoljno plasti ni da se prilagode novim zahtjevima posla. ene u prosjeku ne to e e od mu karaca izvje tavaju da su bolesne. Zato postoje velike interindividualne razlike (najvi e se vide razlike me u kohortama ± naj e e su zbog povijesnih normativnih utjecaja). jer situacija ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje. faktori li nosti. Ti bitni doga aji sami po sebi nisu klju ni. savjetovali ta } to ne bi postojalo kad se ne bi vjerovalo da su ljudi promjenjivi. mudriji i uspje niji u organiziranju informacija (povezivanje inf. jer su tu ljudi pred velikim odlukama bitnim za ivot (izbor profesije«). a rak i bolesti srca za osobe od 35. Postoje ti stereotipi kojima se ovjek prilago ava pa ni ne o ekuje od sebe da se mijenja. No ljudi se mijenjaju i na nepredvidiv na in: u jednom trenu netko po ne pu iti. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Senzorno i psihomotorno funkcioniranje  Prosje ni mladi odrasli su u dobrom fizi kom stanju. Bitno je tako er je li doga aj predvi en: Ako je predvi en bolje je. konzumiranje alkohola i stresne situacije mogu utjecati na zdravlje osobe. Klju na je kognitivna elaboracija doga aja. Atmosfera u enja je razli ita. postaju hiperhabituirani. . Ljudi rijetko funkcioniraju na gornjoj granici svojih mogu nosti. i baka i unuka imaju srednju stru nu spremu.g) 2. Odre en na in pona ana i ivljenja. Stariji su vje tiji. osobna povjest i socijalna podr ka. u lab. do 44 godine. ve je zna ajna reakcija pojedinca na taj doga aj. Razvoj pojedinca je rezultanta interakcije te 3 skupine procesa i utjecaja. Kohorte se razlikuju po godinama formalnog obrazovanja. nisu rigidni.    (3) Kognitivni razvoj odraslih  Postoji problem dono enja sudova o tome to se de ava u funkciji dobi. ako nije osoba nema vremena se prilagoditi nastaloj promjeni. stavova« no ta konstantnost koja se o ekuje je podr avana od dru tva.

Stariji ne uspijevaju koristiti strategije pam enja koje mladi koriste automatski (mnemotehnike i sl. procese zahva anja odnosa. Prije se smatralo da je inteligencija na vrhuncu oko 20. Ona se razvija pod utjecajem obrazovanja i kulture te o kori tenju pohranjenih informaicja. ³Kako koristiti ono to znam?´ Zaokupljeni dugoro nim ciljevima i prakti nim problemima. prakticiranje rezoniranja«). Pam enje slika je bolje od pam enja rije i i kod mladih i kod starih (primitivan mehanizam ikoni kog pam enja se bolje odr ava). ve ovisi o neurolo kom sazrijevanju. a nakom toga opada. No tu je metodolo ki problem efekta vje be (pozitivan transfer) ± da li se napredak mo e pripisati boljim sposobnostima ili boljoj familijaliziranosti s exp situacijom? Slika razvoja INT u odrasloj dobi se svaki dan komplicira otkrivanjem novih vrsta int. 57 . Treba konstruirati mjere inteligencije koje bi ispitivale ovakve kognitivne potencijale koji postoje u odrasloj dobi: te mjere bi trebale biti razli ite od postoje ih. Ljudi prestaju usvajati znanja zbog sebe samih. A) Teorija kognitivnog razvoja odraslih Warnera Schaie Piaget je kod djece primjene pripisao kombinaciji sazrijevanja i iskustava. IZVR NI STADIJ: (30-te i 40-te kroz srednju zrelu dob). kognitivne vje tine. i 18.  Kvalitativne promjene u mi ljenju odraslih Fuidna inteligencija y y y Kristalizirana inteligencija y Dijete Adolescenti Zrela dob Starost y y Intelektualni razvoj: nalazi. Djeca u e to im se ka e (a ta im preostaje). god ivota. kori tenje nau enih informacija.1968. Selektivniji su pri izboru zadataka do kojih im je stalo. sposobnost pam enja. "kristalizirana" ili "specijalizirana" inteligencija. Kognitivni rast: primjena svakodnevne probleme. 2. Mjeri se klasi nim testovima inteligencije npr.B. 5 je kognitivnih stadija.) INTELIGENCIJA Tipa B = Tzv. 2. Ljudi su manje dru tveno uklju eni i odgovorni. Dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju razumijevanje simboli kih odnosa i kreativno rje avanje problema. kristalizirana inteligencija se razvija do kraja ivota. STADIJ USVAJANJA: (djetinjstvo i adolescencija). ve trebaju koristiti ono to znaju da ostvare nezavisnost i kompetentnost. ne mu e se sa zadacima koji za njih nemaju smisla. 4. Dok fluidna inteligencija dosti e svoj vrhunac na kraju adolescencije. 1970) pretpostavljaju postojanje dvaju tipa inteligencije: fluidne inteligencije (tip A) i kristalizirane intelige ncije (tip B) 1. Najbolj i su zadaci koji su relevantni u odnosu na postavljene ivotne ciljeve.). STADIJ POSTIGNU A: (kasne tinejd erske godine ± rane 20-te i rane 30-te). znanja na Slika: Promjene u ³fluidnoj´ odnosno ³kristaliziranoj´ inteligenciji u funkciji dobi. Treba integrirati dru tvene odnose na razli itim razinama. formiranja pojmova. iskustava. odgovorni prema obitelji i poslu ± zato se pitaju to pitanje. i onda opada. "fluidna". op u informiranost. povezivanje slova i brojeva« Neovisna je o utjecaju kulture. 1. To je bio zaklju ak transverzalnih studija (efekt kohorte!). Catell (1965) i J. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak pojedinca u intelektualnom funkcioniranju do kasne dobi (iskustvo. Par podataka: Kapacitet kratkoro nog pam enja i brzina pam enja ne padaju zna ajno do 60-tih. Ravenove progresivne matrice. Ljudi su odgovorni za dru tvene sisteme a ne za obiteljsku jedinicu. rije avanje socij alnih dilema itd. Kognitivno funkcioniranje je ograni eno biolo kim promjenama.  Catell: kvantitativni pristup inteligenciji R. Vje tine rezoniranja i rje avanja problema ne opadaju u zrelosti. dakle u kasnim tinejd erskim godinama. Ovisi o sposobnosti procesiranja novih informacija. Razvoj: Inteligencija Tipa A se razvija do adolescencije i dosti e svoj maksimum negdje izme u 14. Horn (1967. 3. Djeca tra e odgovor na pitanje ³ to trebam znati´. Razvoj: Inteligencija tipa B razvija se tijekom itavog ivota. STADIJ ODGOVORNOSTI: (kasne 30-te do rane 60-te). razvoju. a neki primjenjuju dijalekti ko rezoniranje da osmisle svijet (preko formalnih operacija). ak se mogu poja ati iskustvom} odrasli koriste formalno mi ljenje da unaprijede vlastitio funkcioniranje. U tom kontekstu koriste ono to znaju. REINTEGRATIVNI STADIJ: starost. Instrumentarno postizanje ciljeva. a dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju znanje. Ljudi su dru tveno anga irani. pa je te ko govoriti o kogniciji odrasle dobi. a analogno i zaklju ci psihometrijskog pristupa ovise o tome da li je nacrt longitudinalan ili transverzalan.L. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak u samo nekim sposobnostima kristalizirane inteligencije. Mladi odrasli su uspje niji od starijih u enkodiranju informacije u dugoro nom pam enju i njihovom obnavljanju.) INTELIGENCIJA Tipa A = Tzv. g. "nespecijalizirana" ili "apstrakitna" inteligencija. 5. Nastoje biti to bolji mada ti zadaci nemaju nekog smisla u njihovom ivotu. Schaia govori o tranzicijama kroz koje napreduju odrasli u int. Zaokupljeni svrhom onog to rade. U e informacija za vlastito dobro bez osvrtanja na kontekst. sposobnosti.

ovisi o iskustvu. Nala enje propusta.  Postformalno mi ljenje ± odnosi se na mi ljenje osoba u (4) Moralni razvoj  Prema Kohbergovom modelu. nelogi nosti pri argumentiranju« 2. Do ³Aha´ do ivljaja dolazi na temelju reorganizacije poznatih inf. dileme.Izr avanje Reintegracija Odgovornost Postignu e Usvajanje Dijete Adolescenti Zrela dob Starost Slika: Stupnjevi kognitivnog razvoja kod odraslih. i to naj e e u ³3B´ prigodama (bath. sa onim to ve znaju = novi na in organiziranja injenica. nadgledaju rezultate« Najsli niji je klasi nom pojmu inteligencije. Jako emocionalno nabijena iskustva okidaju moralne sudove koji se ne bi mogli ste i na bazi hipotetskih rasprava (impersonalnih). ³ ivi i u i´ ± treba sebi dozvoliti iskustva jer ona reevaluiraju kriterije su enja to je dobro i pravedno. bed. To je va no za dono enje odluka u vezi s poslom« To je sposobnost da se razmotri situacija i odlu i to u initi } prilagoditi se. 58 . Kad su ljudi spremni vidjeti tu a razli ita moralna gledi ta tolerantniji su. i koristimo ih u razli itim situacijama. Pitanje je da li postoje spolne razlike u moralnom razvoju? Mnogi napadaju Kohlberga jer je on u dileme uklju io vrijednosti koje su op enito va nije za mu karce a ne i za odrasloj dobi koje je fleksibilno. Ljudi uspore uju nove inf. roditeljstvo) Kohlberg vjeruje da se kognitivna svjesnost vi ih moralnih principa razvija u adolescenciji. kako organizirati znanje i vrijeme. prema modelu Shaie (Shaie. Govori ljudima kako da pristupe problemu. 1977 -1978) ovjek si u ivotu postavlja tri pitanja vezao uz znanje: y ³ to trebam znati?´ (djetinstvo i adolescencija) y ³Kako iskoristi to znanje?´ (zrela dob) y ³Za to trebam znati´ (starost) B) Trosvodna teorija Roberta Sternberga Tri su aspekta inteligencije koji postaju va ni u odrasloj dobi. ISKUSTVENI ELEMENT ± kako ljudi pristupaju novim i poznatim situacijama (dimenzija intelektualnog uvida). rije e ga. 3. bus) kad nismo voljno anga irani da ne to rije imo. prilagodljivo i ide dalje od formalne logike. a ne samo kognitivno funkcioniranje. Napredovanje esto ovisi o razumijevanju motivacije. privoliti ih na neke akcije« To znanje ne stje emo formalno. ³Ne sudi o drugima ako sam to nisi iskusio!´ p tek tada mo e znati koji su to osje aji. Potrebno je i iskustvo. ali se ve ina ne pona a prema njima do zrele dobi. znanje kako stimulirati druge. otvoreno. moralno rasu ivanje ne mo e pre i op e granice kognitivnog funkcioniranja jer se ono se oslanja na kognitivni razvoj (ide uz porast sposobnosti apstraktnog mi ljenja). Svi ih imamo u manjoj ili ve oj mjeri. tj. a nema mjera za iskustveni i prakti ni. Automatsko izvo enje poznatih operacija je vrlo va na pomo jer osloba a kapacitete za bavljenje ne im relevantnijim. izbor« Pokazalo se da neki odrasli spontano iznose vlastita iskustva kaso obrazlo enje na Kohlbergove moralne dileme. KONTEKST / PRAKTI NI ELEMENT ± kako se ljudi snalaze u svojoj okolini. 1. razli it je sistem vrednovanja. Klasi ni testovi inteligencije zahva aju samo k omponencijalni element. Mnogi ljudi ne posti u postkonvencionalno rezoniranje i mo e se uzeti da na toj razini moralni razvoj je prvenstveno funkcija iskustva. Dva su iskustva koja utje u na unapre enje moralnog razvoja: konfrontiranje konfliktnih vrijednosti (Parlaonica) odgovornost za dobrobit drugih ljudi (npr. Takvo mi ljenje je karakteristi no za ³zrele mislioce´. Ako je netko u fazi formalnih operacija on ne e dosegnuti najvi u razinu moralnog rasu ivanja ako se njegovo iskustvo ne udru i s tim formalnim operacijama. promijeniti situaciju ili na i neku novu situaciju. KOMPONENCIJALNI ELEMENT ± govori o tome kako ljudi uspje no procesiraju i analiziraju informacije.

Mu karci i ene razli itio definiraj u moralnost i svoje moralne odluke zasnivaju na razli itim vrijednostima. eli biti ³dobra´ time to je odgovorna za druge. prava i medicine ± tradiconalno mu ki poslovi. a mu karci obzirom na ³fer play´. Danas. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. Da li u initi ne to za vlastitu ili tu u dobrobit? Zato ona istra uje moralne re zultate ena u podru ju kontrole ra anja (da li roditi ili ne). ipak ve ina radi slabo pla ene poslove. Oko 50% studenata nikada ne zavr i fakultet. To ima nekoliko dobrih strana: a) ravnopravniji odnosi me u spolovima. u terminima apstraktne pravde. stru nija radna mjesta u odnosu na zadnjih nekoliko desetlje a. nema spolnih razlika u moralnom rezoniranju. 1982.  Razine moralnog razvoja ene (prema Gilligan. funkcioniraju na vi im razinama moralnog rezoniranja. i tako postaje sposobna preuzeti odgovornost za izbor u moralnim dilemama.  (1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. Usvajanjem naloga protiv povrede bilo koga. c) bli i odnosi izme u oca i djece. ali eli biti iskrena kroz odgovornost za sebe. magisteriji). sve ve i broj ena te e karijeri u podru jima ekonomije. vi e ena poha a fakultete i posti e akademsku razinu (diplome. djevojke su esto bile uspje nije u osnovnoj i srednjoj koli. pita se to je prakti no i najbolje za nju. te partneri moraju razvije iti mnoga pitanja oko uloga u obitelji. Ta konvencionalna enstvena mudrost diktira ensko rtvovanje enskih osobnih elja tu im eljama i tu em mi ljenju o njoj. kao principa koji upravlja svim moralnim sudovima i akcijama. Smatra sebe odgovornom za akcije drugih.  (2) BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. Drugim rije ima. pogotov jer studenti postavljaju u pitanje dugo vrijeme prihva ene postavke i vrijednosti. a moralnost ena na principima odgovornosti i brige za druge ljude.  Moralni razvoj (5) Studiranje  ena je istra ivala Carol Gilligan. ena donosi odluke ne na osnovi kako e drugi na njih reagirati ve prema nastojanjima i posljedicama njenih akcija. Skloniji su promjenama radnog mjesta. uklju uju i sebe. Prijelaz od ³dobrote´ prema istini. Rezultat je taj. jo danas postoje zna ajne razlike izme u spolova s obzirom na odabir vrste studja. b) pove anje osje aja integriteta kod ena. Kad se kontrolira obrazovanje. Dok dru tvo kod dje aka poti e asertivnost dotle se od ena o ekuje da se rtvuju i brinu za dobrobit drugih. No. Razvija nove sudove koji uzimaju u obzir njene potrebe i potrebe drugih. U pro losti. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjima dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. takav na in ivota tako er je vrlo stresan. Zato mu karci imaju vi i rezultat tj. Iskustvo studiranja na nekom od sveu ili ta utje e na kognitinvi razvoj i razvoj li osti. ponekad kori tenje krivnji. Danas se sve vi e pove ava postotak brakova u kojima oba partnera privre uju. dok druge dr i odgovornima za njene izbore. pa one naizgled ne napreduju u moralnom razvoju kao to to ine mu karci. enska centralna moralna dilema je konflikt izme u sebe i drugih. d) ve e mogu nosti razvoja za oba partnera i u poslovnoj i obiteljskoj domeni. i iako sve vi e ena dobiva bolja. Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. da ene gledaju u terminima sebi nosti nasuprot odgovornosti: to je obaveza da budu bri ne i izbjegavaju povredu. ena uspostavlja moralnu jednakost sebe i drugih. moralnost mu karaca temelji se na principu pravednosti. ena se u po etku koncentrira na sebe. Me utim. ena shva a svoje veze s drugima: razmi lja o odgovornom izboru u terminima drugih (nero eno dijete) i same sebe.ene. Opstanak je ponovno glavna briga. ene u prosjeku manje zara uju od mu karaca. 59 . Intervjuirala je 29 ena. Njena posredna nastojanja da pove a kontrolu esto se preobli e u manipulaciju. koja smatra da Kohlbergov model ne zahva a odre ene elemente enskog moralnog funkcioniranja.  Uzroke tih razlika nalazimo u pona anju socijalne okoline prema dje acima odnosno djevoj icama. Ljudi trebaju brinuti jedni o drugima. Sebi ni i nemoralni su oni koji povre uju druge. Danas. ene se odnose obzirom na odgovornost prema specifi nim ljudima iz svoje okoline. Mladi radnici su manje odani svom poslu i manje su njime zadovoljni od starijih. U zavisnom je polo aju. ene i mu karci zapo ljavaju se iz niza razloga ± da bi zaradili novac. i daje im Kohlbergove dileme.)  (6) Zapo inanje karijere  Razvoj karijere je vrlo va no u periodu rane odrasle dobi. Kad sude. ali ova slika ini se mijenjati na razini fakulteta. dobili priznanje i ispunili osobne elje i potrebe. (3) RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje.

te takav pristup dozvoljava veliki individualni varijabilitet u razvoju. Vrlina: Na temelju povoljnog rje enja krize intimnosti ili izolacije javlja se nova vrlina ili psihosocijalna snaga ± a to je ljubav. Vaillan t razlikuje etri kategorije adaptivnog pon anja: (1) Äzrela³ (poput kori tenja humora i pomaganje drugima) (2) Änezrela³ (razvijanje bolesti i boli bez fizi kog uzroka) (3) Äpsihoti na³ (iskrivljavanje i izbjegavanje realnosti) i (4) Äneuroti na³ (potiskivanje anksioznosti. psihi ki i fizi iki zdraviji. odre en obrazac ivota u odre enom ivotnom trenutku. ako ovjek u e u brak prerano ili prekasno onda se mogu o ekivati problemi i stresori koji utje u na razvoj. Takva ljubav postoji onda kada postoji briga. ljudi formiraju svoju strukturu ivota tijekom etri preklapaju ih perioda a svaki traje 20-25 godina. Izme u 20. ratovi. Ako se neki ivotni doga aj ³de si´ u pravo vrijeme. osnivanjem obitelji i postavljanja ivotnih ciljeva. i 40. Ako se npr. Takvo stanje dovodi do socijalne izolacije. stvari. George Vailand). tj. Daniel Levinson. ve trajnu predanost ili izru enost sebe drugome usprkos tome to to katkada zahtijeva kompromise i samoprijegor. intelektuali-zacija) pona anja. bra a ili sestre. 60 . Naime. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (1) Dva modela razvoja li nosti u odrasloj dobi Istra ivanja odraslih pokazuju da se razvoj li nosti odvija tijekom itavog ivota. mjesta. kao i vrijednosti. To je pomalo problem za njih jer istovremeno se rije ava kriza intimnosti to zahtijeva posve enost drugoj osobi. poslom itd. Vaillant tako er govori i o konzolidaciji karijere. Prema tome ljudi gotovo pola vremena svoje odrasle dobi provode u tranzicijskim periodima. Ljubav ne zna i samo erotski odnos izme u dva ovjeka. U tih pet godina ljudi razmi ljaju o restrukturiranju ivota i ovdje se doga aju dramati ni ivotni pomaci. Prema Levinsonu. neplanirana mladena ka trudno a) onda e razvoj osobe biit ote an i neadekvatan. Povoljno rje enje krize sastoji se u uspostavljanju intimnih veza i povezanosti s drugom osobom ili osobama. U ranoj odrasloj dobi. Erik ERICKSON: Govori o estoj ivotnoj krizi ± intimnost ili izolacija. uspostavljanje zrelijih odnosa s drugima.  Evaluacija normativno ± kriznog pristupa: teorija da postoji dobi: (1) MODEL NORMATIVNIH KR IZA (normative-crisis model) Opisuje razvoj u terminima uz dob vezanih socijalnih i emocionalnih promjena (Erikson. a i strah ju je izgubiti se u drugoj osobi. Populariziraju ³krizu srednje dobi´. Ako se taj doga aj desi u pogre no. Ta se kriza nadovezuje na raniji period i njezina dubina ovise o tome kako je uspje no rije ena kriza identiteta i koliko je stvoreni identitet pojedinca jak i stabilan. kao to su bra ni partner. brak ³desi´ (kak se brak mo e desiti???? ± pa to nije gripa) u o ekivanom periodu (izme u 20-te i 30-te) tad razvoj lagano te e.  Dva su osnovna modela razvoja li nosti osoba odrasle mu karci koji koriste zrelije adaptivna mehanizme uspje niji u nizu podru ja. ekonomske depresije pa ak i vrlo zna ajne i utjecajne knjige. Intimnost zna i voljnost da se vlastiti identitet fuzionira s identitetom drugih osoba.2. po tovanje i odgovornost prema drugome. George VAILLANT ± je bavio prilago avanjem ovjeka ivotu. gdje preispituju svoj na in ivota. osobe se razvijaju konfrontiraju i se s problemima vezanih uz napu tanje roditeljskog doma. snovi i emocije. Uz odre ene dobne periode idu odre ene krize = univerzalnost razvoja. ak i najbolje strukture se kad tad nu no reorganiziraju. Prona ao je da su predvidljiv slijed ivotnih promjena tijekom ivota odraslog ovjeka. prijatelji. religija. Struktura ivota ve ine ljudi je odre ena radnim mjestom i obiteljskim ivotom. neugodno vrijeme (npr. onda e i razvoj osobe napredovati s lako om. esti stadij psihosocijalnog razvoja odgovara genitalnom stadiju psihoseksualnog razvoja kod Freuda. (1) MODEL ³UVREMENJENOSTI´ DOGA AJA (timing-events model) Ovaj pristup je sli an perspektivi ivotnog vijeka. upitno je da li stvarno postoji jedan univerzalan razvojni obrazac za odrasle. godine ljudi su usmjereni na konzolidaciju svoje karijere. a koji su povezani jednim tranzicijskim periodom koji traje oko 5 godina. Uklju uje osobe. Razvoj je rezultat va nih ivotnih doga aja. Zato je klju no rje enje prethodne krize identiteta jer ina e osoba jednostavno nema ³ to´ fuzionirati s drugom osobom. Daniel LEVINSON: Sr njegove teorije je ³struktura ivota´. institucije i razlozi koje osoba smatra najva nijima. a ne karijeri. bila je vrlo utjecajna. do osje aja ispraznosti ili nepotpunosti ivota. ro aci i drugi. No. Smatra se da se ivotni tijek odraslih ne mo e podjeliti na jasno odre ene i distinktivne razvojne faze. odlu ivanje oko budu e karijere. Pitao se koji adaptivni mehanizmi su najbolji i kako oni utje u na kvalitetu ivota. Me utim. Oni su sretniji. Ostali elementi mogu biti: rasna pripadnost. zadovoljniji sobom. odnosno izbjegavanje ili nesposobnost da se ostvare intimne veze s drugim ljudima. Ova kriza se pojavljuje nakon krize identeta i zavr etka adolesecencije. Negativno rje enje krize predstavlja izolacija od drugih ljudi i zaokupljenost samim sobom. Prema ovom modelu nema univerzalnih kriza ve se ljudi razvijaju zbog specifi nih ivotnih doga aja koji im se dese i trenutak u kojem im se to desilo. Osobna iskustva zna ajno utje u na individualni razvoj. Svaki period ima svoj glavni zadatak i rje enje tog zadatka predstavlja sna an temelj za uspje no reorganiziranje svoje ivotne strukture prilikom sljede eg tranzicijskog perioda. ivoti odraslih vi e su pod utjecajem povjesnih doga aja i osobina li nosti pojedinca. a ne toliko odre eni kronolo kom dobi.2. Takvo fuzioniranje identiteta trebalo bi biti bez straha i bez opasnosti da e pojedinac izgubiti dio sebe.

dok ene posti u identitet kroz me uljudske odnose i privr enost. rastavljenih .o enjeni su sretniji od neo enjenih. bitna je interpretacija osobe tog doga aja kao i na in reagiranja na taj doga aj. opho enje s nejasnom situacijom. porod. Danas ljudi imaju ve a o ekivanja od braka .  (3)  BRAK.  (2) Intimni odnosi i osobni ivotni stil  LJUBAV: Prema Robert Sternbergovoj tringularnoj teoriji ljubavi. Mnogo mladih ljudi danas ima predba no seksualno iskustvo. Sre a u braku . ve su od zna aja zbivanja poput ulaska u brak. od podjele odgovornosti brige oko djeteta do preuzimanja potpune odgovornosti za jedan mladi. Brak je povezan sa sre om i zdravljem. d) verbalni sklad. vi e o enjenih osoba. a uspje nost braka je povezana sa a) dobi partnera kad ulaze u brak i b) na inom komunikacije me u partnerima. grupni rad i sl) kognitivno razumijevanje doga aja (o tome ovisi interpretacija situacije. a time i emocionalno reagiranje) fizi ko zdravlje (jer je ono bitno za suo avanje sa stresom) osobine li nosti (fleksibilnost. ve i fizi ko zdravlje. Mogu i negativni efekti su da je osoba potpuno odgovorna za sebe i da mo da ne e biti prihva ena u dru tvu. uzajamno prihva anje. a i sve ve i broj ena. umirovljenje. ivotni doga aji mogu biti o ekivani (normativni) i neo ekivani (nenormativni).ali pitanje je da li su se sretniji jednostavno o enili. posebice mladi bra ni partneri. c) kognitivni. Tijekom rane srednje dobi ve ina ljudi odlu i da li e i s kim e se o eniti (za koga se udati). ljubav ima tri aspekta:  (1) (2) INTIMNOST ± to je emocionalna komponenta koja uklju uje osje aj povezansoti. Kako e osoba reagirati ovisi o nekoliko stavari: a) b) c) d) e) f) anticipacija doga aja (omogu uje pripremu. Najbolji brakovi su oni kad su se partneri na li tek u kasnim 20-tim godinama. Ve ina mladih odraslih donose osnovne odluke vezane uz seksualno pona anje. i predstavlja na mnoge na ine mogu nost rasta iako s time mogu biti povezane i razli iti problemi kao npr. odluka voljeti odre enu osobu i ostati i ivjeti s njom . roditeljstvo. ljubomora i elja za predano u (pogotovo kod ena).zato se lak e razo araju. menopauza«). jer moraju s njom dijeliti ljubav i pa nju ene . edukacije. u ivanje u dru enju. Najstresnije podru je u braku je kad su djeca mala. Uz osje aj uzbu enosti i s re e. posebice visoko obrazovane ene. Kada roditelji dobe prvo dijete. to za njih predstavlja vrlo zna ajnu promjenu u njihovom iviotu. optimizam i sl) osobno ivotno iskustvo (prethodno uspje no suo avanje sa stresovima) socijalna podr ka (emocionalna podr ka od drugih koji razumiju to se doga a u osobi)    Danas se ve ina ljudi osje a slobodno ostati neo enjeni sve do kasne dobi ili tek kasno u i u brak. Broj rastava je 61 . Mogu se javiti ranije. temelji se na translaciji fiziolo kog uzbu enja u seksualnu privla nost i elju. tj. ali one imaju jo i erotsku komponentu i intenzivnu uzajamnu brigu. STRAST ± to je motivacijska komponenta. Ako je on o ekivan onda je manje stresan za osobu. a nesretni nisu. putovanja i samodovoljnost. strpljivost. Hodanje u odrasloj dobi postaje sve e e. Takva prijateljstva zna ajna su ne samo za psihi ko. ³in vitro´ fertilizaciju i sl. ima seksualne odnose izvan braka. Romanti ne veze to isto uklju uju. U braku mora postojati a) fizi ki. Neplodni parovi mogu patiti od negativnih psiholo kih efekata. me usobno po tovanje. Mu karci tredicionalno definiraju sebe u terminima separacije i autonomije.sve ve i. a mu evi i ene imaju e e i razvnovrsnije seksualne aktivnosti u odnosu na prija nje generacije. tu je i osje aj anksioznosti zbog odgovornosti koja je vezana uz podizanje djeteta. U odrasloj dobi biolo ke i intelektualne promjene nisu vi e toliko zna ajne za rast i razvoj. me utim op enito treba re i da neovisno o objektivnoj situaciji.  Neo ekivani stresori (gubitak posla. rastava.  Studije ena sugeriraju postojanje spolnih razlika prilikom formiranja identiteta. pri emu trenutak pojavljivanja doga aja mo e odrediti da li se radi o normativnom ili nenormativnom doga aju. bespomo an ivot. npr. topline i vjere. kasnije ili izostati. Ovaj model se osvr e na norme uobi ajene u nekoj sredini. i spremnost pomo i drugome i sve je pra eno osje ajem slobode ³biti ono to jesmo´. Prednost ivota ³single´ su mogu nosti izgradnje karijere. a sve vi e parova poku ava provesti umjetnu oplodnju. Odrasla prijateljstva su vrlo zna ajna u ovom periodu. spontanost. razumijevanje. PREDANOST ± to je kognitivni model. Mnogi parovi danas ili imaju samo jedno dijete ili ostaju potpuno bez djece. b) emocionalni. umre vam dijete«) ili o ekivani doga aji (brak. Mu evi su esto ljubmorni na malu bebu. Ona uklju uju povjerenje. Tako er. I mu evi i ene imaju vrlo ambivalentne osje aje vezane uz ideju da e biti roditelji. Adoptiranje je u SAD postalo prili no te ko zbog smanjenog broja sjevernoameri ke djece.pa se malo ohlade. dobivaju prvo dijete tek u kasnim godinama.

-65. to je postignuto i ostvareno.opredjeljenja koje osoba mora 1) Po inje vrednovati mudrost nasuprot fizi koj snazi. djeci itd. 1.(3) SREDNJA ZRELA DOB (40. Iako je stopa prirodne smrtnost postepeno opadala posljednih nekoliko generacija.     (2) Zdravstveno stanje u srednje zrelo doba   Ve ina osoba ove dobi su u dobrom zdravstvenom stanju. problem je to samo za one koje su bile izuzetno orijentirane prema obiteljskom ivotu.ljudi postaju svjesni smrtnosti .osobe se ne vide 3) Emocionalna fleksibilnost nasuprot emocionalnog osiroma enja 4) Kognitivna fleksibilnost nasuprot kognitivne rigidnosti . ak do kasne dobi. a ene asertivnije. Ljudi moraju odustati od mladosti i mladena kog stila ivota i uva avati mogu nost smrti.treba biti otvoren za nova iskustva Veiland . Mu karci te e do ivljavaju odlazak djece jer imaju gri nju savjest jer nisu ba previ e vremena provodili s djecom. godine. ne to sli no se doga a i kod njih . a istovremeno su manje samouvjereni. promjena posla ili promjena ene ( to je svejedno) enski razvoj: ene se bolje odnose prema fenomenu "praznog gnjezda". odnosno mnogi provode neke promjene vezane uz karijeru. usmjeravaju prema obitelji.generativnosti nije nu no roditeljstvo. nego od nesre a. ali uglavnom da unaprijede svoje sposobnosti i znanje potrebne za profesonalni rad.  (3) Kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi   Uspje nost rije avanja ve ine standardiziranih testova inteligencije pove ava se ti jekom odrasle dobi.identificira prijelaz oko 40-te. a klimakterij je niz fiziolo kih promjena koje e dovesti do menopauze. a to nije. Mnogi mu karci prestaju svoju kompulzivnu zauzetost poslom i okre u se prema sebi. ivot ene se vi e ne vrti oko djece i ra anja.generativnost i stagnacija . Parovi srednje zrele dobi danas su aktivniji u seksualnim aktivnostima. Relativno je vi e smrti od prirodnih uzroka. profesionalni stres poput ³burnouta´. ipak op enito gledano postotak je jasno u porastu u odnosu na ranije dobi.instrumentalnost. Odrasli idu u kolu iz mno tvo razloga. ve Karl Jung: je smatrao da se ljudi do 40-te god. filozofira se smislu ivota. Ovaj period prote e se otprilike od 40. taj pad efikasnosti funkcioniranja mogu kompenzirati pomagalima (nao ale) kao i iskustvom. Me utim. Djeca postaju teenageri i potrebno je prilago avanje i omogu avanje separacije. sistemati nim i ustrajanim radom. kao to i vi e umire osoba iz crna ke skupine nego bjelaca. ve mo e biti i vodstvo. Studije znanstvenika su pokazale da je kreativnost povezana sa sporim. potaknuti samoevaluacijom dosada njeg nai na ivota. usmjeratvaj u se prema sebi. Mnoge osobe ove dobi su na vrhuncu svoje karijere. humorom). 1. neka istra ivanja sugeriraju da sposobnost rje avanja svakodnevnih problema nalazi svoj vrhunac u ovom periodu ivota. kreativnost i samogenerativnost = rad na sebi . Ujedno su mu karci spremniji suo avati se s ivotnim problemima na zreo na in (s odgovorno u.2. posebice za rije avanje verbalnih testova kao i zadataka koji zahtijevaju pohranjeno znanje. posebice novih i nepoznatih. nezaposlenost i specifi ni radni uvjeti utje u na psihi ko i fizi ko stanje. Ne postoji nikakav biolo ki indikator kad je osoba u la u srednju zrelu dob. Za neke pak. Menopauza se pojavljuje oko 50. ovjek se mo e promjeniti i u zreloj dobi. Stariji u enici su zato motiviraniji od mla ih nau iti novi. Krize su mogu nost za to. Potisnuti konflikti se po inju rje avati .     62 . Mudrost kao mogu nost provo enje najboljih mogu ih izbora. a ne toliko sa spontanim inspiracijama.g)  (4) Profesionalni rad u srednjoz zreloj dobi  Srednja zrela dob je na neki na in period evaluacije dosada njeg ivota.-65. Najodgovorniji su prema drugima. ene izra avaju ekspresivnost. 2) Te nja socijalizaciji nasuprot seksualizaciji . upitno je inteligenciju odraslih ljudi mjeriti obi nim kvocjentom inteligencije. Kasnije su slobodnije i imaju priliku razviti i druge osobine.smanjuje se gusto a spermija.pogotovo oni s roditeljima. npr. Levinson: sla e se s Jungom da se ovjek mora osloboditi od mladena kih stavova. Erikson: kriza . To izaziva tzv. mu .pitanje o smislu svega to su radili. Klimakterij kod ena: Menopauza je prestanak spolne zrelosti. nesre e. Smatra da ljudi koji nisu iskusili roditeljstvo i da ne e mo i rije iti krizu na sasvim zadovoljavaju i na in. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Fizi ke promjene u srednjoj zreloj dobi   Osobe u ovom period do ivljavaju pad u senzornim funkcijama i manje su uspje ni u izvo enju kompleksnih motornih vje tina. pou avanje mla ih ljudi. mu karci postaju vi e emocionalni. Neki ljudi su izuzetno kreativni u ovom ivotnom periodu. Ljudi postaju introvertirani . Razvoj li nosti i socijalni razvoj   Tranzicija u zreloj dobi: kriza srednje dobi .realizacija osobnog identiteta. Me utim. Iako mu karci mogu ostati plodni od kasne dobi.1. To je period gdje se mijenja ivotna struktura . bolesti srca. ali seksualna aktivnost i seksualno u ivanje mo e se nastaviti kroz itavo zrelo doba. godine. porast impotencije itd.panika da ispune svoje ivotne ciljeve (³midlife crisis´). Glavni uzroci smrti su rak. ³midlife crisis´. Iako osobe srednje zrele dobi nisu tolko brze u rje a vanju zadataka. Kao i u drugim (mla im) dobnim skupinama relativno vi e umire mu karaca od ena. najdare ljiviji su. Seksualna kompatibilnost nije najva nija da bi brak bio sretan. Robert Heck: spominje 4 prilagodbe . enama je to ak olak anje.

a to se kasnije svede na 200. Ovisno o kulturi fizi ki znaci starenja mogu pove ati krizu samopouzdanja. 400. Znaci su problemi s mokrenjem.(4) KASNA ZRELA DOB 1. i okusi slabe vrlo kasno (tu je potreba starijih za za injenom hranom) (7) DODIR I BOL ± ta je osjetljivost dobra do starosti (8) KRVO ILNI SUSTAV sporo stari. O ekivana smrt je za mjesec dana ili ak par godina. Lasi postaju tanje. To su promjene razli ite i kvalitativno i kvantitativno od primarnog starenja. dijeta. (6) OKUS se odr ava do kasna. (3) MI I I olabave nakon 39-te. Smrt u snu. On se ne mo e sam obnavljati (srce pumpa manje krvi i ubrzanije). Ova tri tipa starenja su u interakciji i rezultiraju ³ modelom vodopada´. Nagle su promjene u kogniciji.g.I kosa ene postane rje a. Najuo ljiviji su efekti kad neka aktivnost zahtijeva koordinaciju vi e razli itih sistema. pa ona stara ki izgleda.  SEKUNDARNO STARENJE (1) KOSA sijedi kod razli itih ljudi u razli ito doba. stara ke pjege. integracija. nedovoljno vje be. Izgled se lagano mijenja. Fizi ki i intelektualni razvoj Brzina i koli ina promjena jako varira od osobe do osobe. cijeni se zrelost i mudrost. Promjene su rezultat sekundarnog starenja.1. soc. usporene reakcije na promjene temperature. na 1 cm 2 imamo 615 polikula. Odvija se od stanica. Na primarno starenje ne mo emo utjecati ali efekte sekundarnog mo emo usporiti. Ono je ozna eno prijelazom iz nekoliko desetlje a primarnog starenja u tercijarno. rezervi. 63 . Nakon 50-te su masno e i u mi i u. slabe vid i sluh. Naj e e su respiratorne smetnje. Djeluje na sve tjelesne sisteme. opada efikasnost imunolo kog sustava. 90% osoba iznad 65 g. to je genetski uvjetovano. alkoholom« (5) SLUH lagano slabi od 20-te (za visoke frekvencije) ali se to ne primje uje. U dubljim slojevima se ukrute vlakna i ko a je manje gipka. (4) VID: nakon adolescencije raste osjetljivost na blje tavilo. Kod ena nakon menopauze i stidne dlake i one pod pazuhom nestaju. To je stvar stereotipa. preko organa sve do sustava (djeluje na svim razinama). Su eni su interesi (ni radio. Rezultat je bolesti. Nestaje mogu nost oporavka od bolesti jer nema fiziolo kih i kognit. iznemoglost. a ne samo izme u mi i a i ko e. Prostata oko 40. op em zdravlju. perekid s pu enjem. tanja. treba du i oporavak nakon povrede. Tri su aspekta starenja  PRIMARNO STARENJE Ono se doga a svima cijelog ivota.g. Znaci se ne moraju dugo vidjeti. Neki su podlo niji bolestima. Op enito su senzorni sistemi manje responzabilni na stimulaciju. Nisu jasne hormonalne promjene. Sve ve i broj promjena se mo e pripisati sekundarnom starenju (bore su rezultat kumulacije efekata sun anja) a za koje se mislilo da su primarno starenje. S progresijom ovog tipa starenja ide sijeda kosa. Nema interesa za druge ljude. (9) PLU A: vitalni kapacitet plu a po inje opadati nakon 20 te. ravnije. neizbje no. sposobnosti. alkohola« Mo e se promijeniti promjenom stila ivota. zatim ubrzanje gubitka a potom preljevanje preko ivice i smrt. ni TV). Opada o trina vida no nema promjene u percepciji dubine i boja do duboke starosti. (kad se izlu e bolesti srca). a raste rezidualni volumen. mijenja se razina enzima koja reagira na hormone. tkiva. (11) REPRODUKTIVNI SUSTAV sporije i manje efikasno funkcionira. kapacitetu za rad a u starenju jo i vi e. Ljudi se zna ajno razlikuju po razini energije.1. ³najra e bi umro´. uvela i izborana. stanice tijela su manje reaktivne na hormone. Rana i srednja zrela dob su ³vrhunske godine ivota´ (jer ve ina tjelesnih organa ima rezervne kapacitete) iako po inje starenje. samovrednovanja (kod nas). De ava se ve ini ljudi. po inje stariti (mi i e prelaze u vezivno tkivo) i raste. normalno starenje. Atrofiraju neupotrebom ve nakon 30-te g. izbjegne se aspekt sekundarnog starenja (tj. (10) ENDOKRINI SISTEM usporava sekreciju hormona. Po to je vezano s dobi. dobra soc. ali manje koncentracije. su a. Uvod:Starenje Starenje: to su uz dob vezane deterioracije tijela i pona anja. Starenje po inje laganim gubitkom brzine i snage. Nakon 50-te epiderma se sporije obnavlja i odumrle stanice ostaju na ko i. (1) Fizi ke promjene 4. ali nije u niverzalno i neizbje no. osje aj autonomnosti i kontrola nad ivotom. No ne stare svi sistemi i organi jednako. rje e ( elavost kod mu karaca) a nekad mekane i podatne dlake u uhu i nosu o vrsnu. pu enja. ima bar jednu kroni nu bolest a ve ina je akutno bolesna bar jednom godi nje. odu iti ili obrnuti.  TERCIJARNO STARENJE To je kona na. (2) KO A brzo stari radi nedostatka hormona u menopauzi. U nekim kulturama je to znak statusa. Naro ito je uo ljiv princip diferencijacije ± porast je interindividualnih varijacija. Nakon 50-te ljudi imaju lice ³kakvo zaslu uju´ tj. Snaga mi i a srca u mirovanju se ne mijenja sve do 80. kao i kemijski prijenosnici. mada se povrede nakupljaju. i slabija je. Za to treba redovita vje ba. smanji se broj i debljina vlakana dijelom radi neupotrebe a dijelom radi normalnog starenja. nemo nost). brza deterioracija koja ozna ava kraj ivota. Krvne ile penisa bivaju manje elasti ne i sporija je erekcija ± 6× du e vremena treba nego kod 20-godi njaka. Sijeda kosa je jedan od najpouzdanijih znakova starenja. ono pokazuje kako su ivjeli. Univerzalno je. Postepeno nazadovanje se ne zamje uje do ulaska u srednje godine. Ve inu vremena spavaju. zdravlju. te ko se razlikuje od primarnog starenja. Testisi stalno prodiciraju spermu. Cilj razvoja mo e biti i uspje no starenje.

laboratorijsko izu avanje stanica mo e otkriti biokemijsku osnovu ranijeg starenja. suha je. braka. Broj seksualnih odnosa je najve i u 1. (2) Teorije starenja 1.g.Starenje reproduktivnog sustava po inje od ro enja. Frekvencija odnosa pada s dobi (biolo ki i socijalni razlozi) no slabljenje sexa je esto uvjetovano ne nemogu no u sexualnog ivota. prvi znaci starenja ve u ranom djetinjstvu. ive max 50 g. Hyflickova granica nakon 50 dioba podjela prestaje. tanje su. naglo pada u 4. Pad je u proizvodnji estrogena i progesterona. a) b) c) d) teorija povrede DNA: povrede se nakupljaju br e nego to se mo emo oporaviti gre ke u proteinskoj sintezi stalne unakrsne veze me u molekulama teorija stani nog sme a (neki lipofusuni dovodi do povrede) 1. Postoji granica mogu eg dijeljenja stanica. i to je artificijelno ± ili se kumuliraju otrovni elementi iz podloge) postoji programirana destrukcija. Jedini izuzetak je stanica raka (neograni eno se mo e dijeliti). Seksualnost je znatno oboga ena zbog socijalnog i psihi kog razvoja. Kod srednjovje nih > ne postoje ireverzibilne promjene. Stanice odrasle osobe se dijele manje puta od stanica mladih. u genima. produljuju se sve faze seksualnog odnosa.) sli nost ivotnog vijeka jednojaj anih blizanaca (6 g. Ne smijemo ih izlagati zra enjima. U klimakteriju 1/4 ena ima problema (i menopauzi). (1) (2) (3) (4) postoji maksimalni ivotni vijek koji je razli it kod razli itih vrsta. One rukovode tjelesnim promjenama. ive 2030 g. a kasnije lagani pad.. Slabi seksualna responzivnost. Teorije programiranosti Vjerovanje da je starost genetski kontrolirana i da su te informacije zapisane u DNA molekulama. ve se nakon prve impotencije javi strah od mogu nosti da se to ne ponovi.) po inje pokazivati strukturalne promjene kao one kod staraca oboljelih od Alzheimerove demencije. Oko 30-40-te mozak (Downov sindr. Downov sindrom ± organizam rano stari. zato mu karci idu u veze s mladim djevojkama. I kod sisavaca postoji veza izme u ivota i broja dijeljenja. Znak da ne postoji organska podloga impotencije je postojanje no nih polucija i erekcije. Nakon 50-te nastupa menopauza ± prestaje menstruacija. Najdugovje nija je kornja a (max 200 g. U klimakteriju menstrualni ciklus postaje kra i i neredovitiji. Vernerov sindrom: stare ve od 15 -te (20-te). U razli itim to kama razvoj uklju uju se i isklju uju geni = starenje sustava. Nakon 20 -te (pogotov 40-te) pada plodnost.2. Progeria. je podloga. odstupanje) a kod dvojaj anih 8. esti tumori. stijenke vagine su manje elasti ne.g. To ograni enje nije potrv eno in nivo (laborat. Postoje hormonalne terapije no zato je pove an rizik od karcinoma uterusa. ³Peri-deri´ teorije Vjerovanje da je starenje rezultat akumulirane tjelesne pov rede na stanicama. Program po inje oplodnjom jaja ca. ali se njihova funkcija mijenja tijekom ivota 2. to dovodi do starenja (8) ili geni mladosti budu isklju eni i ulogu preuzimaju geni starenja (9) isti geni ± isti efekti. tendencija da djeca dugo ivu ih roditelja nad ive djecu kratko ivu ih podr ka su i nalazi o preranom starenju kod odre enih sindroma. Pri ro enju je u jajnicima 700 000 nezrelih jaja aca. On je uro en (recesivni homozigoli).5 g. Razvoj li nosti i socijalni razvoj « (5) (6) 64 . Smanjeno je uzbu enje. (7) unutar svake stanice postoji jedan ili vi e gena koji se aktiviraju.