1.

UVOD ² LIFE SPAN PRISTUP
(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA (2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA 2.1. Odre enje pristupa 2.2. Sedam osnovnih postavki o razvoju 2.3. Klju ne postavke life -span perspektive (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA 3.1. Biolo ka perspektiva 3.2. Psiholo ka perspektiva 3.3. Sociolo ka perspektiva 3.4. Antropolo ka perspektiva 3.5. Povjesna perspektiva 3.6. Filozofska perspektiva 3.7. Humanisti ka perspektiva (4) IVOTNI CILJEV (5) TRI POGLEDA NA OVJEKA (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE 6.1. G. Stanley Hall 6.2. Sigmund Freud 6.3. Ruth Benedict & Margret Mead 6.4. Albert Bandura 6.5. Robert Havighurst 6.6. Abraham Maslow 6.7. Eric Erikson 6.8. John Coleman

1

(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA
PERIOD okvirni dobni raspon -0.9 oko 0 0 2 3 6/7 12 20 40 65 1 3 6/7 12 20 40 65 kraj 0

2.2. SEDAM OSNOVNIH POSTAVKI O RAZVOJU
Razvoj je:

(1) CJELO IVOTNI (2) VI EDIMENZIONALAN (biolo ki, kognitivan, socioemocionalan, pri emu unutar svake dimenzije postoje subdimenzije ± npr. kristalizirana i fluidna inteligencija i sl.)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

PRENATALNI PERIOD «««««... RO ENJE I PERINATALNI PERIOD . DOJENA KI PERIOD ««« «««.. RANO DJETINSTVO ««««««... SREDNJE DJETINSTVO «««««. KASNO DJETINSTVO ««««««. ADOLESCENCIJA ««««««... RANA ZRELA DOB «««««««. SREDNJA ZRELA DOB «««««..

(3) VI ESMJERAN ± mo e biti pozitivan, negativan,
neutralan

(4) PLASTI AN ± ovisno o ivotnim uvjetima razvojna
promjena mo e i i u razli itim smjerovima. Va no je znati koliko je organizam promjenjiv, tj. pitanje je irina promjena.

(5) UKLOPLJEN U POVJEST ± tj. razvoj se odvija pod
utjecajem povjesnih uvjeta (npr. Elder je ispitivao utjecaj kohorte)

(6) MULTIDISPLINARNO INTERESANTAN ± psihologija, antropologija, filozofija. povijest, biologija, medicina,

10. KASNA ZRELA DOB ««««««.. 11. UMIRANJE I SMRT

(7) ODVIJA SE U KONTEKSTU: dvije su vrste promjena:
a) razvojne promjene (normativni, uz dob vezani
utjecaji.

(2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA
2.1. ODRE ENJE PRIST UPA
Life ± span perspektiva zna i perspektiva ivotnog vijeka i temeljna postavka je da se razvoj odvija tijekom cijelog ivota . Odbacuje se ideja da je npr. samo mladena tvo klju no za razvoj i samo je ono formativno, to bi zna ilo da nakon odre ene dobi vi e nema razvoja. Svi periodi ivota su formatvini za ovjeka! ± pri emu smjer promjene mo e biti pozitivan, neutralan ali i negativan. Ovaj pristup razvoj uklju uje i integrira razli ite teorijske sustave, a javlja se kasnih 1960-tih godina. Izrasla je iz ameri kih longitudinalnih studija djece (npr. Terman) i arhivskih istra ivanja (Elder) ± analiza podataka prikupljenih longitudinalnim studijama. Ovaj pristup nagla ava interakciju organizma i okoline, tj. razvoj se zasniva na biolo kim procesima, a pod utjecajem okoline. Konstrukt ³RAZVOJ´ se shva a kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu ili pona anju od za e a do smrti . Razvoj = prema dana njem shva anju je slijed progresivnih, pravilnih i relativno trajnih promjena u neurolo kim i fizi kim strukturama, misaonim procesima i pona anju. Razvojne promjene su jo i:

b) nerazvojne promjene (normativno povjesni i
nenormativni doga aji)

2.3. KLJU NE POSTAVKE LIFE-SPAN PERSPEKTIVE

(1) UKLOPLJENOST: postoji dinami ka interakcija osobe i okoline, tj. na razvoj utje e interakcija individualnih (biolo kih i psiholo kih) i okolinskih (povjesnih i kulturnih) imbenika. Op enito, ivot se odvija na vi e razina koje su u me usobnoj interakciji. Te razine su:

a) biolo ka b) individualno psiholo ka c) dijadna d) unutar socijalne mre e, zajednice e) vanjsko ± ekolo ka f)
povjesna

(1) (2) (3) (4) (5)

sustavne, stabilne, javljaju se unutar ivota pojedinca, univerzalne su, povezane sa pove anjem dobi i iskustva.

2

(2) TRI SU SETA UZRO KA RAZVOJNIH PROMJENA (1987) 2.1. DOBNO NORMATIVNI UTJECAJI ± utjecaji koji su vezani uz odre enu dob i u toj dobi imaju zna ajan utjecaj na razvoj pojedinca. To su biolo ke i okolinske determinante koje su povezane s dobi i sli ne su svim pojedincima, sli ne su to se ti e vremena pojavljivanja, traja nja i oblika. (a) biolo ki utjecaji = uvjetovani sazrijevanjem, npr. prohodavanje, menarha, pubertet, menopauza i sl. (b) dru tveni utjecaji = proizlaze iz dru tva i kulture u kojoj ivimo (npr. polazak u kolu, ulazak u brak, roditeljstvo, zapo ljavanje, umirovljenje) Ti su utjecaji posebno va ni u djetinstvu, ranoj adolescenciji i starosti.

(3) TRI SU OSNOVNA P ROCESA RAZVOJNIH PROMJENA

FIZI KA ONTOGENEZA MULTIPLI PROCESI DOBNIH PROMJENA

biolo ki ulaz (naslje e)

OKOLINSKA HABITUACIJA

okolinski ulaz

KOGNITIVNA GENERATIVNOST

samoaktivitet

2.2. POVJESNO NORMAT IVNI UTJECAJI ± povezan sa povjesnim okolnostima. Otuda je nastao konstrukt ³kohorte´, tj. skup pojedinaca podjednake dobi koji u istom vremenskom razdoblju ive u istoj dru tveno-kulturnoj okolini te imaju isto povjesno iskustvo. Dvije su vrste utjecaja: (a) povjesni doga aji ± odgovorni su za razlike me u kohortama (npr. ekonomske krize i blagostanje, ratovi, epidemije i sl.) (b) sociokulturne revolucije ± odgojna praksa, obrazovne reforme, promjene tradicionalnih spolnih uloga, liberalizacija seksa, utjecaj TV i kompjutora i sl. Ti su utjecaji posebno va ni u adolescenciji i ranoj zreloj dobi.

Slika 2. Procesi razvojnih promjena

AD1. FIZI KA ONTOGENEZA ± to je programiran proces biolo ke regulacije koji utje e na dobno vezane fiziolo ke promjene, ali i pod utjecajem fizi ke i socijalne okoline. Najve i utjecaj je rano i kasno u ivotu pojedinca (npr. sazrijevanje mozga, fizi ki rast, hormonalno uvjetovani doga aji). AD2. OKOLINSKA HABITUACIJ A ± proces bilje enja iskustva i razvoja vi e-manje automatskih odgovora navikavanja. To nas osloba a od bavljenja rutinskimdoga ajima, otvara nas za uo avanje i djelovanje na nove vidove okoline. Okolinska habituacija je korisna i po inje ve prije ro enja. Ima najve i utjecaj u djetinstvu. AD3. KOGNITIVNA PLODNOST/ GENERATIVNOST ± to je visoko otvoren, osobno vo eni proces koji nam pru a odre enu kontrolu nad sobom , situacijom i socijalnim svijetom. Radi se o kognitivnoj svjesnosti sebe i okoline, voljno procesiranje iskustva. Ona izrasta iz fizi ke ontogeneze (razvoj neokorteksa) i okolinske habituacije (stabilno stanje okoline). Tako er ovisi i o socijalnom inputu. Predstavlja osnovu inteligencije i selfa.

2.3. NENORMATIVNI IVOTNI DOGA AJI ± to su individualni ivotni doga aji, tj. koje ne pro ivljavaju svi ljudi. Oni su esto stresni zbog neo ekivanosti i va nosti za ivot pojedinca, te zahtijevaju pomo u adaptaciji (npr. nesre a, te ka bolest, smrt roditelja u djetijnstvu, lutrija ili neki normativni doga aj ali u pogre no vrijeme). Takvi utjecaji pove avaju interindividualne razlike i odgovorni su za razlike unutar kohorti. Ti su utjecaji po inju biti va ni u srednjoj zreloj dobi, a njihov utjecaj postaje sve zna ajniji u funkciji dobi.
Rel. snaga utjecaja 

NEKANALIZIRANOST LJU DSKOG RAZVOJA: te tri klase utjecaja i 3 razvojna procesa odgovorna su za plasti nost ljudskog razvoja, tj. za nekanaliziranost ljudskog razvoja.

3 KLASE UTJECAJA PLASTI NOST 3 RAZVOJNA PROCESA 

DEF.: KANALIZIRANOST je genetska predispozicija koja
Dijete Adolescenti Zrela dob Starost

vodi razvoj u smjeru kojeg je te ko skrenuti, jer su predispozicije izra ene u svakoj prirodnoj ljudskoj okolini.

Slika 1. Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja

3

n. poku ava sagledavati cjelinu a ne samo pojedine elemente ivota. OVJEK JE TVORAC VLASTITOG RAZVOJA ± mogu nost djelovanja na sebe i na socijalni i fizi ki kompleks. MOGU NOST INTERVENCIJE ± izvodi se iz plasticiteta. itd. Podru je proksimalnog razvoja (gr .  Rezervni kapaciteti ± to je zona proksimalnog razvoja.e) Realizam (Aristotel. to vodi do nastajanja dobnih subkultura.p. djelovanje na kasniji ivotni vijek. emotivno. svaka dobna skupina boravi izolirano od ostalnih skupina.e. razvija ideje o ivotu. tj. rad.Ve ina ljudi ima ve e kapacitete od onih koje efektivno koristi. 4. selekcionira. uklanjanje.p. mladih i odraslih.st. 4. stolje u: 20. sophia = mudrost ) Filozofija je podru je ljudskog znanja koje sakuplja. stolje e dovodi do izdavanja djece.n. poja avanje. disciplina. bonton. philos = prijatelj. tj. prevencija. (1) POVJESNA PERSPEKTIVA Prou ava: (1) (2) (3) Razlike u razvojnim obrascima kroz vrijeme (arhivski izvori) Tretman djece u povjesti: izgled.st.) Religijsko razmi ljanje Pragmatizam (SAD: James i Dewey) 4 .  Implikacije tih ideja: (1) (2) (3) PLASTI NOST ± recipro na me uzavisnost razina. moralno pona anje? to je lijepo? to je vrijedno? to je istinito i valjano i kako to znamo? to je stvarno? to je krajnja realnost? (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA DISCIPLINE POVJEST RAZINE IZU AVANJA Socijalne uloge i kulturalni obrasci kroz vrijeme Osnovni svjetonazori Kulturalni obrasci Socijalne uloge i institucije dru tva Stani na i anatomska funkcija Individalno funkcioniranje (kognitivno. pojedinac rijetko djeluje na gornjoj granici mogu nosti jer situacija u pravilu ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje. literatura Generacijski jaz (dobne subkulture) u 20. Razvoj obitelji i njene uloge (4) (2) FILOZOFSKA PERSPEKTIVA Slika 3. GLAVNA PODRU JA FILO ZOFSKOG PROU AVANJA SU Problem ili pitanje Podru je filozofskog prou avanja Etika Estetika Aksiologija Epistemologija to je pravilno. razvija i kriti ki analizira sve vrste komunikacije.) Socijalna okolina Metafizika Ontologija (grana metafizike) Kozmologija Kako se razvija kozmos? Prou avanje filozofije omogu uje: FILOZOFIJA ANTROPOLOGIJA SOCIOLOGIJA BIOLOGIJA PSIHOLOGIJA (1) (2) (3) Bolje osje tavanje osobne latentne ili potencijalno filozofske perspektive Pva avanje doprinosa filozofije razumijevanju ljduske prirode Pove enje tolerancije prema drugim svjetonazorima  Pet bazi nih filozofskih stanovi ta: (1) (2) (3) (4) Idealizam (Platon.

to ima dobrih reperkusija za njih). Ispituje djelovanje starenja na tjelesne funkcije i izgled. fizi ki pojam o sebi. (2) (3) (4) (1) (2) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) Posti i novi i zrelij i odnos s vr njacima oba spola Posti i maskulinu ili femininu spolnu ulogu Prihvaatiti vlastito tijelo Posti i emocionalnu nezavisnost od roditelja i drugih odraslih Po eti poduzimati korake k ekonomskoj nezavisnosti Po etak priprema za brak i obiteljski ivot Razvoj intelektualnih kompetentnosti vje tina za gra anske  JEDNA OD KLJU NIH RE PERKUSIJA genetsko predbra no savjetovanje savjetovanje i brijga tijekom trudno e Usvojiti socijalnu odgovornost 5 .  DVIJE VRSTE GENETSKOG PROGRAMA: (1) (2) (3) BIOLO KA ZNANOST .komparativne aanlize razli itih kultura. ES. shva anje starosti i starenja (npr. Sposobnost regulacije temperature. Promjene u funciji mozga. (1) (2) Generalni genetski program ± odr ava evoluciju vrste (razvoj ovjeka) Specifi ni genetsko program: odr ava obiteljsko naslje e Izu avaju se razlike u razvojnom obrascima me u kulturama mogu i raspon ljudskog pona anja (dobno normativni utjecaji socijalne prirode).mjere S. Razlikujemo: (3) a) b) model dobne stratifikacije ± sekvence uz dob vezanih uloga i polo aja model socijalizacije ± na ini usvajanja stavova. esto je izu avanje na ivotinj ama . otpornost na bolesti. pri emu je dijete poput babu ke okru eno razli itim slojevima. kako fizi ko utje e na psihi ko). vjerovanja zajednice Bavi se prou avanjem naslje a. promjena utjecaja po periodima razvoja: socijologija obitelji. vrlo je plasti an. i 20. ali prou avanjem uzroka starenja postoji mogu nost da e se prosje ni vijek ljudskog ivota produ i. Ekolo ki model razvoja pretpostavlja: y Da se razvoj odvija u irem dru tvenom kontekstu. Dalje se smatra se da je kona ni vijek ljudskog ivota genetski ograni en.povjest.(5) Egzistencijalizam (19. periodizacija ljudskog razvoja u razli itim kulturama. HUMANISTI KA ZNANOST . fizi kih karakteristika i potencijala za pona anja koja se naslje uju. kra i ivotni vijek). mentalno zdravlje.jer eksperimenti na ivotinjama ne podle u gotovo nikakvnim eti kim pravilima i ograni enjima ± na alost (genetska kontrola i kontrola i manipulacija okoline. u Japanu stariji ljudi imaju vi i status od mla ih ljudi . otporonost na bolesti. jer bez obzira na gra u i fiziologi ju. Odgovara se pitanje " a to ovjek stari" ili "kako produ iti ljudski ivot" . litertura i kultura ovjeka. radno mjesto). kako gra a tijela utje e na shva anje sebe. pona anje je promjenjiva kategorija (npr. receptore. Promjene seksualnog responzivnosti.: Razvoj = fenotipski reazultat interakcije genetskog programa. razina fizi ke i mentalne snage.porijeklo ovjeka i varijacijem me u ljudima. mitologija. Razlikujemo: mikrosustav. st. okolinskih utjecaja i samoaktiviteta osobe.istra iva i smatraju da klju ne uzroke starenja mogu prona i na stani noj i molekularnoj razini. bavi se prou avanjem op eg fizi kog i mentalnog zdravlja. makrosustav.  BIOLO KA PERSPEKTIVA PROU AVA: (1) (2) MORFOLO KI FENOTIP .  JEDNA OD VARIJABLI J E REGENARACIJA STANICA:  Iz socijologije smo preuzeli Bronferbrenerov model razvoja u kontekstu. obrazovanje.) (9) Usvojiti niz vrijedosti za vo enje pona anja (3) ANTROPOLO KA PERSPEKTIVA Dijelom je: (5) BIOLO KA PERSPEKTIVA  DEF. mezosustav.pona anje i samoiskazi. obrazovanja. prou avaju se socijalni fenomeni razvoj teorija obja njavanja socijalnih interakcija prijedlozi rje avanja socijalnih problema y y y y (1)  Razvojni ciljevi u adolescenciji su: Promjene u spavanju u funkciji dobi. Zanima se za dobne promjene u socijalnim ulogama unutar socijalnih institucija kulture (obitelj. BIHEVIORALNI FENOTIP . egzosustav. (4) SOCIJOLO KA PERSPERKTIVA Sociologija integrira spoznaje iz vi e znanstvenih podru ja. psihomotorni razvoj koji proizlazi iz maturacije i u enja kao i fizi kim pojmom o sebi. DRU TVENA ZNANOST . a djelomi no se preklapa za psihologijom.mjere fizi ke i tjelesne gra e FIZIOLO KI FENOTIP . rada i zanimanja. tj. vrijednosti.

sposobnost ali i iskustva (npr. ljudi misle da se vi e ni ta ne mo e promjeniti. s optimisti kom slikom da mo e biti savr eniji nego to je u odre enom trenutku.  Trodimenzionalni pristup prou avanju razvojne psihologije: (3) Razvojni periodi * podru je pona anja * pristupi izu avanja (4) (5)  NEKA PODRU JA RAVOJA POTPUNIJE OSOBE (1) BIOLO KO PODRU JE ± genetska adekvatnost. Binet: MD = KD intelektualna zrelost) BIOLO KA SPREMNOST ORGANIZMA ± za usvajanje i izra avanje odre enog pona anja (npr. autonomnost. za sjedenje ± stimuliranje nema efekta. dolazi do preispitivanja da li se ivotna situacija mo e pobolj ati. to je zavr na to ka razvoja (iako humanisti ki psiholozi smatraju da ne postoji zavr na to ka razvoja) Metodologija: u razvojnoj psihologiji esto se dob uzima kao NZV uzro na za promjene. pona anje) i b) na razini socijalne interakcije (efekti razli itih socijalnih uloga). da se ra a u ranijoj dobi. intelektualna razvijenost. dijete je zrelo za svoju dob ako dostigne karateristike tipi ne za svoju kronolo ku dob (npr. fizi ka kompetentnost. Ako postoji sumnja u nasljedne bolesti. zajedno sa tehnolo kim razvojem.(6) PSIHOLO KA PERSPEKTIVA Bavi se: (1) prou avanjem razvoja: a) na razini individualnog funkcioniranja (kognicija. normativni i idiografski pristup. kreativnost. Savjetuje se npr. to ne mora biti to no. periodizacijom razvoja. tj. tj. odvajanje od majke) STATUS ODRASLOG POJEDINCA ± ideal kojem se te i. zreli kognitivni pojam o sebi EMOCIONALNO PODRU JE ± ljubav. emaptija. BIOLO KA SFERA Genetska adekvatnost nije samo izostanak defekta. No. Ina e se pove ava vjerojatnost razli itih genopatija (point 6 . AD1. gleda se kolika je vjerojatnost da djete nasljedi bolest te se provodi genetsko savjetovanje. esto se krug zatvara. zreli fizi ki pojam o sebi KOGNITIVNO PODRU JE ± to nost obrade informacija. otvorenost. nego i te nja razvoju potencijala do maksimuma.dob i (4) IVOTNI CILJEVI (2) (3) (4) (5) (6) Humanisti ka psihologija ne ide od registracije kakav ovjek je. zreli socijalni pojam o sebi (2) (3) (4) U novije doba. nakon odlaska djece ponekad se otvori perspektiva ± este su vanbra ne veze ± i ulazi se u ivotnu krizu ± tj. ljudi se ponovo okre u prema sebi i svome razvoju. zreli emocionalni pojam o sebi SOCIJALNO PODRU JE ± milosr e (suosje ajnost i spremnost na akciju). emocije. uspje nost prepria avanja TV programa verbalne sposobnosti. Me utim. spremnost za kolu: te ina. pr i emu je i dob o eva va na.  ZRELOST SE MO E SHVATITI NA NEKOLIKO NA INA (1) (2) NAJSAVR ENIJI OBLIK PONA ANJA RELATIVNA ZRELOST U ODNOSU NA IVOTNU DOB ± to je normativno shva anje razvoja. li nost. U odrasloj dobi. fizi ko zdravlje. informacijska kompetentnost. ve kuda ovjek ide. intra i interindividualnim razlikama. . visina. definiranjem predmeta i metoda prou avanja. ako ne postoji biolo ka spremnost za odre enu aktivnost ± prerana stimulacija je ak tetna jer neuspjeh djeluj e demotiviraju e) PRIPREMLJENOST NA NEKU AKTIVNOST ± uklju uje kombinaciju biolo ke spremnosti i specifi nog iskustva djeteta ± npr. altruizam. klasifikacijom domena razvoja.

produ iti ivot. te e osobnom i dru tvenom napredku. emocionalnu. ali i ivota godinama. KOGNITIVNA SFER A Postoje tri osnovna pristupa: (1) (2) ORGANIZMI KI (Piaget) ± proces napredovanja kroz faze PRISTUP OBRADE INFORMACIJA ± analiti ki je usmjeren na izu avanje komponenti kognitivnog funkcioniranja (npr. kvalitetu ivota. tj. tj. fleksibilan. tj. mentalnog i socijalnog dobrog stanja. Individualna kompetentnost ± na osnovi iniciranja pojedinca ± motivacija (npr. Osobine krativnih ljudi su npr. Takve osobe su zadovoljne sobom. Kompetentnost poticana kulturom ± razli ite vje tine (npr. sadr avati relevantne i suvremene spoznaje. tj. a ne samo izostanak bolesti. tj. ud benici: dobar nastavnik mora biti kompetentan. sposobnost za kreativno mi ljenje. trebaju biti adekvatno razvijeni. kromosomopatija = komadi kromosoma se odlome te se na pogre nom mjestu ponovno spoje). ne pu iti i piti i sl. trening i sl. o 1) izvoru informacije. subkortikalne jezgre itd. spremanje i sl). Ud benici trebaju biti didakti ki dobro napravljeni. ako netko vjeruje da mo e promjeniti svoje kapacitete i posti i napredak. tj. redukcija stresa. kognitivnu komponentu. imati dobre odnose sa svojim u enicima. svakodnevne aktivnosti do ivljavaju kao novosti. promjene kemizma na sinapsama). kvalitetna prehrana. apsurdnosti. Uklju uje razvoj kosti. pis anje) pretpostavlja se vje ba i poticanje razvoja u vrijeme kad postoji biolo ka spremnost. imaju smisao za humor. iv anog sustava (mijelenizacija. tj. visokokriativne osobe moraju biti inteligentne.) AD5) Psihi ko zdravlje ± treba postojati otvorenost procesiranju informacija. AD3) Na in organiziranja informacija ± metodika. pra enje trudno e (ultrazvuk. ali su individualne razlike u tempu i granicama razvoja. anksioznosti i sl. mediji itd. obra enost materijala.  Fizi ka kompetentnost ima etri vida: Procesiranje informacija ovisi o nekoliko stvari. (2) (3) Razvoj zrelog fizi kog pojma o sebi ± pojam o sebi ima fizi ku. motivacija i stil ivota mogu dovesti do napredka. uo avaju nekonzistentnost. percepcija ± obrada. Razvoj je u biolo koj domeni geneti ki odre en ± postoje pravilnosti. Uz adekvatnu prehranu i medicinsku njegu fizi ka kompetentnost se ranije dosti e. (1) Kompetentnost zajedni ka vrsti ± raniji razvoj slijedi fiksne sekvence. socijalnu. senzorni input. 3) na inu kako su informacije organizirane.112) AD2.mutacije ± samo jedan gen nije u redu) odnosno kromosomskih poreme aja (genomopatija = promjena u broju kromosoma. jer ljudi s istim kognitivnim kapacitetima razli ito uspjevaju. to se ti e odnosa izme u inteligencije i kreativnosti. adekvatna okolina. tj. Bitna je i socijalna inteligencija. Fizi ki rast zna i porast stanica i tkiva te promjene u fizi koj i kemijskoj strukturi i funkciji. Klju na je otvorenost iskustvu i premnost i interes za suo avanje sa ivotom. spremni su zapo eti ne to novo. Mentalno zdrava osoba poduzima i svakodnevne aktivnosti na kreativan na in (kuhanje. Razvoj se shva a kao sve promjene koje se javljaju kod pripadnika iste vrste u isto vrijeme i po ustaljenom rasporedu. kao i CNS (cortex. Bitno je razviti i poticati pozitivan odnos prema vlastitom tijelu. AD1) Izvor informacija ± u itelji. izgledu i funkcijama ( vidi ³Samopoimanje mladih´ str. promjene u pona anju i karakteristikama organizma uvjetovan sazrijevanjem (uro eni faktori) koje se postepeno ostvaruje u prikladnim uvjetima materijalne i socijalne okoline. koji onda omogu uje realizaciju osobnih potencijala). imaju fleksibilan pristup u enju i mi ljenju. kratkoro no i dugoro no pam enje) PSIHOMETRIJSKI PRISTUP ± zanima se prvenstveno za rezultat kognitivnog funkcioniranja. Cilj je dodati godine ivotu. projekcije.). amniocenteza). sve kra i radni dan. nezavisne o drugima i o kulturnim obrascima i zahtjevima. 2) vrsti informacije. da je mogu e kognitivnu kompetentnost izgraditi. imaju povjerenje u sebe i autonomne su. roditelji ive zdravo. profesori. 4) o zdravlju iv anog sustava i 5) o psihi kom zdravlju. ples. Bitno je i aktivno raditi na pobolj anju genetske kvalitete. porast broja dendrita. unosi sebe i svoje ideje i na in u aktivnost. vid itd. Fizi ko zdravlje je stanje potpunog fizi kog. itanje. mi i a. da nema previ e blokada i obrambenih mehanizama ± racionalizacije. imaju mladena ki i svje stav prema ivotu. ali visokointeligentne osobe nisu nu no i kreativne. AD2) Vrste informacija ± informacije trebaju biti selektirane s obzirom na potrebe u enika i prema vlastitoj koncepciji nastavnika. a ne za kognitivne procese. on se uklju uje u aktivnost (vje banje. opu teni su itd. tj. uva avati op e i individualne osobitosti razvoja u enika. pa nja i selekcija percepcije i obrade informacija. to je integrirana cjelina. Npr. tj. ali je preusdniji razvoj slo enih motori kih vje tina. tj. ali i pove ati kapacitete za u ivanje u njemu. tj. Kreativnost je jedan od razvojnih ciljeva. AD4) Zdravlje iv anog sustava ± senzorni organi (sluh. Kognitivni zreli pojam o sebi ± uklju uje svijest o vlastitim sposobnostima u enja i promjena kompetentnosti. (3) 7 . spremni su u initi gre ke i otvoreni su iskustvu. davanje zna enja pericipranim sadr ajima.

AD3. EMOCIONALNA SFE RA Neuspjeh razvoja u toj domeni je najve i neuspjeh za ovjeka. Uspostavljaju se samo mehani ki, instrumentalni odnosi s drugima bez emocionalne obojenosti; pitanje je da li se opravdano u psihologiji te i potpunoj objektivnosti ± tj. koliko je to stvarno dobro, jer to zna i biti neutralan i isklju iti velik dio sebe i percepcije pona anja druge osobe. 
LJUBAV ± je termin koji je prihva en u humanisti koj 

ALTRUIZAM ± to je bazi na tendencija da se drugima pomogne, nesebi na briga za dobrobit drugih. Altruizam se razvija na ra un egoizma. Karakteristike tih osoba:

(1)

racionalnost ± prou avanje situacije prije dono enja odluke, prosudba da li je to dobro za drugu osobu (nau iti ovjeka pecati, a ne mu dati ribu), akcije ovise o okolnostima, potrebama drugih, te potreban je visok stupanj moralne zrelosti; realisti nost; obzirnost prema potrebama drugih; odgovornost ± konstruktivno pomaganje (pecanje) i uva avanje njihovih stanovi ta; kooperativnost ± iz poznavanje sebe mo e se staviti u poziciju druge osobe.

psihologiji (Fromm ÄUmije e ljubavi´). Za ovjeka je bitno primanje, ali mo da jo i bitnije davanje lju bavi, jer je davanje jo ispunjuju e. U ranijioj dobi je bitnije primanje ljubavi jer se na taj na in stje e zaliha samopouzdanja. Tako er vrijedi da ljubav nije djeljiva, tj. ne mo emo voljeti samo jednu osobu, a sve ostale ljude osje ajno ignorirati, kao i to ne mo emo voljeti druge, ako ne i volimo sebe. Erich Fromm opisuje u svojoj knjizi ³Umije e ljubavi´ nekoliko vrsti ljubavi:

(2) (3) (4) (5)

(1)

MAJ INSKA LJUBAV ± osnovna karakteristika je da je ona bezuvjetna. Majka voli svoje dijete samo zato to je ono njezino dijete, a ne zato to zadovoljava neke uvjete. Maj inska ljubav ima dva elementa: a) odgovornost za brigu djeteta i djetetov razvoj (mlijeko) i b) ljubav u smislu osje aja sre e da dijete postoji, da je raste i da se razvija (med) i ova ljubav ugra uje u dijete osje aj vrijednosti i sre u to je ivo i da je svijet dobro i lijepo mjesto.

stavljanja u tu u poziciju kroz identifikaciju i projekci ju. Empatija je va na u svim domenama ivota i ima 6 komponenta: 

EMPATIJA ± sposobnost suosje anja, emocionalnog

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

kognitivna identifikacija projekcija to na percepcija druge osobe povjerenje koje ima izvor u odnosu majka dijete toplina, otvorenost, prihva anje drugih kakvi su ljubav i prihva anje sebe ± da projekcijom ne izgubimo sebe

(2)

O INSKA LJUBAV ± osvna karakteristka je da je ona uvjetna, tj. dijete ju mora zaslu iti i odr avati. Bitna je za razvoj djeteta jer provocira djetetovu motivaciju za u enje standarda i odgovornosti. Otac vi e djeluje na razvoj standarda pona anja i odgovornosti. LJUBAV PREMA SEBI ± potrebna je i nu na jer smo i mi objekti na ih osje aja i bitno je imati poztivan odnos prema samome sebi. Ljubav prema sebi je preduvjet za davanje ljubavi drugima. Ovaj aspekt ljubavi je vezan uz primljenu bezuvjetnu ljubav od majke u ranoj dobi. BRATSKA LJUBAV ± to je ljubav prema svakom ljudksom bi u, odnosno ak prema ivotu kao takvom. Prestavlja temelj svakoj ljubavi. Klju no je povjerenje ste eno od roditelja koje se generalizira. ZRELA LJUBAV ± izra ava se u razli itim odnosima, a naj e e se javlja u zreloj dobi. Ima etri elementa koji se ve u uz 4 sfere razvoja: a) BIOLO KA domena b) KOGNITIVNA c) EMOCIONALNA d) SOCIJALNA ± Uva avanje ± Znanje ± Briga - Odgovornost 

RAZVOJ ZRELOG EMOCIO NALNOG POJMA O

(3)

SEBI ± nikad se ne dosti e zavr na to ka jer se zrelost stalno pove ava. Uklju uje: Sloboda da se osje a, pravo na emocije, neko enje i neizbjegavanje emocija, uva avanje cijelog raspona emocija. Ako se potisuju negativne emocije, to esto mo e biti okida preme aja i te ko e u ivotu (npr. psihosomatske bolesti). Odgovaraju a emocionalna ekspresija ± radi se o ekspresiji emocija u trenutku kad su izazvane, suprotnost tome je pomaknuta agresija. Autenti nost bivanja ± iskrenost, do ivljavanje sebe u harmoniji sa svijetom, povjerenje da imamo pravo biti svoji, jedinstveni, da negdje imamo svoje mjesto. Spontanost ± pristupanje novim situacijama bez prethodnog planiranja odgovora ± to zna i ivjeti sada i ovdje (ge talt terapija) ± kao i nevezanost za pro lost i nefantaziranje o budu nosti. Problem je ako se vizionira o budu nosti ± a zanemaruje sada njost. Smisao za humor Prihva anje i no enje stresom ± uklju uje samoljubljenje, altruizam, autenti nost.

(1)

(4)

(2)

(5)

(3)

(4)

Za zrelu ljubav je bitno da se u prvom iskustvu ljubavi (to je roditeljska ljubav) do ive sve 4 dimenzije i onda e i dijete u odrasloj dobi biti spremno za zrelu ljubav

(5) (6)

8

AD4. SOCIALNA SFERA Zadaci su: (1) Pospje ivanje socijalizacije ± simpatija prema drugima i spremnost pomaganja, razvijanje osje aja lanstva, osje aj povezanosti s ostatkom ovje anstva. (2) Autonomija ± zna i oslanjanje na sebe, razvoj funkcionalne nezavisnosti, i za to je klju an razvoj pojma o sebi. (3) Otvorenost ± prema novom, spremnost za samootkrivanjem sebe prema drugim osobama, razvoj demokrati ne osobe, tj. prihva anje drugih, toleriranje nejasnih situacija, zatim kriti nost prema autoritetima; prihva anje promjena kod sebe, drugih i u okolini; otvorenost novim idejama i iskustvima; promjene se do ivljavaju kao izazovi, ali i stagnacija razvoja. Otvorenost je podloga samoobnavljanja. (4) Zreli socijalni pojam o sebi ± osobno vi enje svojih mogu nosti za uspje nu interakciju s drugima. Socijalno kompetentna osoba je zadovoljna sobom, postoji osje aj nade i poznato usmjeravanje, te osoba testira realnost i nosi se s posljedicama. Postoji uvjerenje da mo e promjeniti sebe i svijet oko sebe.

Me utim, ve i broj prethodnika humanisti kog pokreta pro li su psihoanaliti ku kolu, najpoznatiji su: Alfred Adler, Viktor Frankl, Erich Fromm, Karen Horney i Wilhelm Reich. Prema prethodnim pristupima ovjek je lutka na koncu vo ena ili nagonima ili okolinom. Psihoanaliti ka metoda nagla ava povjesnu dimenziju ovjekovog postojanja, a humanisti ka psihologija daje realniju sliku postojanja u trenutnom, konkretnom svijetu. 
DEF.: Razvoj je rezultat interakcije naslje a, okoline i

osobnosti (dominantnog sistema reagiranja kojeg je mogu e birati). Prema prista ama humanisti ke psiihologije, psihologija koja poku ava objasniti ovjeka i njegovo pona anje treba prou avati upravo njegovu specifi nu ljudsku prirodu i njegova specifi na obilje ja, dok poku aje npr. Pavlova i ruskih refleksologa da reduciraju ovjeka na refleksne trzaje, odnosno Skinnera koji ovjeka tuma i kao stroja kojeg se mo e po volji programirati, humanisti ki psiholozi smatraju potpunim proma ajem. 4 su osnovna elementa humanisti kog usmjerenja (1) Pa nja je usmjerena na na osobu koja do ivljava i njeno iskustvo; pona anje i nagon imaju sekundarno zna enje u odnosu na istu (2) Nagla avaju se distinktivna obilje ja ljudi, tj. ljudska je priroda prema koncepcijama humanisti ke psihologije sasvim jedinstvena i posebna u odnosu na prirodu svih ostalih ivih bi a, a elementi te posebnosti su npr.: svjesnost u naj irem smislu (postojanja, sebe, drugih, vremena, prostora) sloboda djelovanja i njome povezana odgovornost za to djelovanje, dinami nost i kreativnost, ideali i vrijednosti, te nja za realizacijom svojih ideala, potencijala i vlastite autonomije, te nja za smislom, te nja za autenti no u, i te nja za transcedencijom (3) U izboru problema istra ivanja zahtijeva se smislenost, tj. problemi moraju biti zna ajni za do ivljavanje i djelovanje u svijetu (a ne samo objektivno i zna .) (4) Uva ava i cijeni dostojanstvo ovjeka, te cijeni potencijale svakog ovjeka. Centar je osoba koja do ivljava sebe i u interakciji s drugima. Svaki ovjek je jedinstven pa za terapije nema recepta i pravila.

(5) U PSIHOLOGIJI TRI SU OSNOVNA PRISTUPA OVJEKU
1. PSIHOANALIZA ovjek je ro en s nizom instinktivnih poriva; seksualnih i nagonom smrti tj. agresije. Dodao je tre u dimenziju: nesvjesno te obrambene mehanizme kojima branimo ego. Psihoanaliza je oti la daleko u prou avanju u enja, ali ipak ne dovoljno daleko. ovjek je prikazan gotovo ivotinjski, negira mu se mogu nost da prevlada pro lost i ide u bolju budu nost (fatalizam).

2. BIHEVIORIZAM Znanstveno najproduktivnije podru je. S-R veza, pridonosi prou avanju procesa u enja. Kritika; radi prevelikog nagla avanja eksperimentalne tehnike, subj. podru ja su nedodirljiva. ovjek jest odre en okolinom, ali je ovjek i stvorio okolinu; bitnija je interakcija.

3. HUMANISTI KA PSIHOLOGIJA Humanisti ka psihologija predstavlja jedan noviji smjer u suvremenoj psihologiji koji se razvio u itav humaniskti i pokret u psihlogiji i predstavlja uz psihoanaliti ki i bihevioristi ki pristup "tre u snagu". 1962. godine su u SAD glavni zastupnici humanistki ke psihologije, npr. Abraham Maslow, Carl Rogers i Charlotte Bühler osnovali ³Dru tvo humanisti ke psihologije´. Ovaj pristup se javio kao izravna kritika psihoanalize i biheviorizma, dvaju vladaju ih kola koje nisu doprinjele razumijevanju zdravog i kreativnog djelovanja li nosti.

1. ovjek kao svjesno bi e: Humanisti ko shva anje ljudske prirode mo da najbolje opisuje Frommova definicija ovjeka kao " ivota svjesnog samog sebe". ovjek dakle nije kako to psihoanaliti ari tvrde uglavnom nesvjesno bi e, kontrolirano nesvjesnim mehanizmima koji su po svojoj prirodi negativni, a nije niti nekakav prazni organizam koji kao neki stroj mehani ki i pasivno reagira na vanjske podra aje, ve on posjeduje jasnu svijest o vlastitom postojanju, o svojoj pro losti i mogu nostima svoje budu nosti i mo e i zato mora svjesno djelovati i usmjeravati svoje pona anje, svoj ivot i razvoj, tj. svjesno kreirati sebe kao bi a.

9

2. ovjek kao u sr i dobro bi e: Sljede e obilje je ovog pristupa jest da ljudsku prirodu opisuje kao u sr i pozitivnu, tj. kod ovjeka ve postoje svi unutarnji preduvjeti za pozitivan, zdrav i kreativan razvoj li nosti. Svaki ovjek ima specifi ne potrebe i tendencije koje su geneti ki utemeljne, od kojih su neke karakteristi ne za cjelokupnu ljudsku vrstu, a neke jedinstvene pojedincu. Ove potrebe su po svom karakteru dobre ili neutralne, ali nikako ne zle. Pred svakog ovjeka je postavljen ivotni zadatak da aktualizira te specifi no ljudske potencijale odnosno njegova samoaktualizacija. Da bi on to postigao on mora ivjeti svojim autenti nim ivotom, tj. ivjeti s jedne strane u skladu sa op eljudskom prirodom, ali ujedno i u skladu sa svojom individualnom prirodom - izra avati individualne sposobnosti, ideale, vrijednosti i te nje. Nezadovoljenje tog ivotnog zadatka je prema ovom humanisti kom shva anju temeljni uzrok psihopatologije. 

HOLISTI KI PRISTUP

Humanisti ka psihologija ima holisti ku koncepciju li nosti. To zna i da je li nost ovjeka cjelovita, tj. predstavlja jednu integriranu cjelinu i postoji me upovezanost pojedinih aspekata razvoja. Iz toga dalje slijedi da psihologija koja eli objasniti i predvi ati pona anje i do ivljavanje ovjeka mora ga prou avati kao cjelinu, a ne istra ivati pojedinosti i izolirati pojedine funkcije koje same po sebi nemaju nikakvog zna aja za razumijevanje ljudskog pona anja. Osoba neprestano poku ava uspostaviti ravnote u, pa je pona anje nepredvidivo. U svakom trenutku ovjke djeluje i prilago ava se najbolje to mo e - sa svog stanovi ta. Zato je bitno - kako osoba interpretira svoju okolini. U Adlerijanskoj teoriji - naglasak na individualnom stilu ivota, karakteristi nom na inu reagiranja na osnovi vrednovanja sebe i drugih.

3. ovjek kao slobodno ili autonomno bi e: Daljnja temeljnja pretpostavka humaniski e psihologije je da je ovjek upravo zbog svoje svijesnosti slobodno bi e, pa zato sam odgovoran za svoju vlastitu sudbinu i za razvoj samoga sebe. To da je ovjek slobodan zna i da on ima potencijal da donosi svjesne i slobodne odluke o svom na inu ivota i na inu pona anja i da sam svjesno usmjeruje svoj razvoj, i to nezavisno od bilo ega. Humanisti ka psihologija ne idealiziara ovdje ovjeka kao potpuno nezavisnog od okolinskih utjecaja odnosno nesvjesnih utjecaja, ali ona nagla ava da on u odre enoj mjeri mo e svjesno re i NE svim tim utjecajima i na nov i druga iji na in realizirati svoju osobu od onoga "kakvog ga je okolina napravila" ili "kakvoga bi ga htjela imati" odnosno " emu ga tjeraju nagoni". Zapravo jedan od razvojnih ciljeva ovjeka i klju ni element zdrave ili zrele li nosti je upravo autonomija, tj. svjesno, racionalno i odgovorno vladanje sobom, nezavisno od prija njih iskustava, nezavisno od socijalnih zahtijeva, nezavisno od nagonskih tendencija. 

VA NOST SUBJEKTIVNOS TI

Dakle, temeljo obilje je ljudske egizstencije je njeg ova svjesnost, pa tako je za humanisti ke psihologe upravo sve ono to pojedinac svjesno do ivljava primarni i jedino relevantan predmet istra ivanja psihologije kao znanosti. Zadatak psihogije je da prou ava ono subjektivno iskustvo pojedinca i da prou ava zna enje koje ti subjektivni do ivljaji imaju za pojedinca. Rogers sadr aj svijesti naziva fenomenalnim poljem svijetom i to polje je potpuno subjektivno, konstruirano samog ovjeka. Odbacuje se dakle istra ivanje nekakve pojedinca zapravo nepostoje e "objektivne" realnosti, ve prou ava ona psiholo ka, subjektivna realnost. ili od za se

4. Intencionalnost ljudske prirode ± ovjek nije reaktivno bi e, ve je usmjeren prema nekim svjesnim dugoro nim ciljevima. Bühler navodi 5 faza ciljne usmjerenosti:

(1) (2)

DJETINSTVO (do 15. god.) ± ovdje ivotni ciljevi nisu odre eni, i budu nost je neodre ena. ADOLESCENCIJA I RANA ZRELA DOB (15, - 25. god.) ± ³ ovjek je vlasnik svoga ivota´ i prvi put analizira dotada nja iskustva te razmi lja o potrebama i potencijalima. SREDNJA ZRELA specifi nih ciljeva. DOB: odre ivanje jasnih,

IDIOGRAFSKI PRISTUP - Humanisti ke teorije su prvenstvneno personolo ke teorije, tj. poku avaju objasniti li nost svakog pojedinca. Cilj je dakle obja njenje i razumijevanje pojedinca u njegovoj posebnosti i razli itosti od drugih osoba, a ne odre ivanje zajedni kih obilje ja koja su zajedni ka svim ljudima. Pojedinac se ne uspore uje sa nekakvim populacijskim obilje jima ili normama jer jednostavno ne postoji nikakav apstraktan "prosje an" ovjek, ve je svaki pojedinac jedinstven. - percepcija FENOMENOLO KA METODA (interpretacija) sitacije, osobe i dru tva. Fenomenologija je filozofija o svijesti. Osnovna postavka fenomenologije je da svijest nije apsolutna, ve je uvijek intencionalno odre ena usmjereno u prema nekom predmetu. Svijest je uvijek svijest o ne emu. To ukazuje da se fenomenolo ka analiza ne mo e ograni iti na ³svijest´ kao takvu, ve mora uzeti u obzir i objekt na koji je svijest usmjerena. Ono to je bitno kod toga je da je svijest naravno u potpunosti odre ena kapacitetima sujekta i subjektivna je, pa tako oblik i na in do ivljavanja objektivne stvarnosti predstavljaju ustvari refleksiju kapaciteta i funkcioniranja svijesti subjekta, i ne prikazuju stvarnost kao takvu.

(3) (4) (5)

KASNA ZRELA DOB (45-65): pregled i evaluacija pro losti i revidiranje planova za budu nost STAROST: slabljenje usmjerenosti na postizanje ciljeva.

10

povla enje) psiholo ki poreme aji tite dijete od zahtijeva okoline kojima nije odraslo i od preuzimanja odgovornosti. dijete je bi e u procesu rasta i razv oja.pojavom reproduktirnih sposobnosti.: (1) (2) (3) (4) svako ljudsko bi e je vrijedno svatko je jedinstven .postoji intrinzi no znanje to je dobro. Nezadovoljene potrebe bol pojavljuju se simptomi: signali (agresija. ne treba stajati djetetu na putu da se samo otkriva. Ovo podupire i iskustvo iz kole Summerhill. pa je za svaku osobu dobro ne to drugo. ve kad se pusti da bude slobodan neurotizam se smanjuje i osobe postaju slobodnije. rasti) HIJERARHIJA POTREBA: (1) (2) (3) (4) (5) (6) Fiziolo ke potrebe Potreba za sigurno u Potreba za pripadanjem i ljubavlju (to je klju no u adolescenciji) Potreba za uva eno u (po tovanjem svoga ³ja´) Potreba za samoaktualizacijom Estetske potrebe . ve njihovu podlogu (koji su skriveni motivi odstupaju eg pona anja). ima prekretnicu sa 15 godina . Va no je otkriti deprivacije i potaknuti konkretne programe njihova prevladavanja. Najve a potpora ovome je iz terapije. ciljevima i usmjereno u ne im to se smatra vrijednim. ali nesvijesno sadr i i pozitivne elemente. preuzimanjem odgovornosti i biranja (1) BIOLO KI RAZVOJ u prvih 25 godina. esencijalni self kroz sazrijevanje Sinergija kompozitnih elelmenata li nosti Prihva aju Freudove razine svjesnosti.doprinos ovje anstvu. U osnovi ovoga je prihva anje bez uvjeta ± puno povjerenje u djetetove sposobnosti. i na to ga treba i poticati. a ne nekakve fizikalne 11 . tu je bitno ne tretirati samo simptome. Adolescencija je period porasta svijesnosti i traganja za vrijsdnostima. korijeni kreativnosti i dobrote Savijest ima geneti ku podlogu . Humanisti ne daju recepte za odgoj budu i da je zrela osoba zapravo osoba za sebe.opisuje se konflikt socijalizacije i integracije. ega i superega u kompatibilnu cjelinu. PSIHOLO KI RAZVOJ . dijete treba razviti i vlastiti integritet. Tokom razvoja. i ne treba na e savjete i prodike. KNJIGA" Va e kompetentno dijete" . razumijevanje svijeta i svrhe ivota demokratski proces poticanja razvoja . Psihologija je znanost o okoline. Da bi to mogli posti i i roditelji se moraju razvijati dalje i biti slobodni. ka jasnim ciljevima i boljoj integraciji. LJUDSKE POTREBE (po Maslowu)  Demokratsko i liberalno ³odgajanje´ djeteta: Bitan je a) potrebe nedostataka (zadovoljenjem slabe) b) potrebe rada ili samoaktualizacije (zadovolj.horizontalna komunikacija roditelj-dijete. No.posjeduje jedinstven set ciljeva svatko nastoji biti zna ajan na svoj na in treba pomo i svakome da se razvija u skladu s svojim specifi nostima Dalje se smatra da je va no upoznati dje je potrebe (a to su u skladu sa Maslovljevom teorijom):  SMJER I FAZE RAZVOJA (1) (2) (3) (4) (5) potreba biti voljen i bezuvjetno prihva en potreba za sigurnos u potreba za pripadanjem potreba za uva eno u (po tovanjem) potreba za nezavisno u. Roditelji za svoje dijete najbolje ine ako ne ine ni ta tj. a to lo e Intrizni na krivnja = odstupanje od vlastitih cijeva i vrijednosti na elima humanisti ke etike. Ako dolazi do konflikta izme u integrit eta i socijalizacija onda dolazi do boli i raznih simptoma.  PRIRODA SELFA  PRAKTI NI RAD S DJECOM ± treba biti u skladu sa Integracija id-a. a to su npr. uz socijalizaciju.tijekom djetinstva postepen rast samoaktualizacije. ovjeku. (2) Zanemarivanje tih potreba ometa djetetov razvoj. povjerenje u sebe da ³izdr imo´ ono to dijete mo e samo. kad se ovjek ne sili i ne savjetuje stalno. Roditelji svoju djecu ne smiju vidjeti kao cilj tj.

sposobnost prihva anja sebe. Podloga te idealizacije je poznavanje sebe. daje nam snagu i volju da to opet do ivimo. Inteligencija i odre eni potencijali mogu se kreirati. emu e te iti tj. Treba tragati i pro iriti definiciju adekvatne osobe koja e pomo i onima koji su roditelji djece. ³ ovjek ivi umjesto da bude ivljen´. Bonner: PROAKTIVNA OSOBA Proaktivan. Rogers: osoba najbolje zna to joj treba. samotransformacija: pozitivan pogled na sebe 4. Bolest kod ovjeka ima i pozitivnu funkciju radi toga to nam ukazuje da je ne to potrebno mijenjati. spremni prihvatiti iskustva OSOBE 1. Osobine proaktivne osobe su 1. 3. postojanja 5. Ovo mo emo samo ako smo sigurni u sebe. ali ona mo e biti zako ena ranim iskustvima ili samim stavom ovjeka. Ljudi imaju uro enu dozu proaktivnosti. Ako smo to ve do ivjeli. sa puno neizvjesnosti. Da bismo postavili realne ciljeve dobro je poznavati karakteristike superzdravih osoba. demokratska karakterna struktura. deprivacije. 8. ja e od vlastitog selfa Ovo je do sada najpotpunija vizija samoaktualizirane osobe iako je ra ena samo na temelju prou avanja A. MODELI I PROCESI RAZ VOJA SAVR ENIJE 3.) A. posve enje. i ne znamo to je razlog tom osje aju. terbamo biti sretni ve radi samog vl. Nedostatak svih ovih teorija je to su ra ene na temelju zapadnih kultura. Svi ljudi ro eni su sa potencijalno samoaktualiziranom osobno u. a ona ide prema ostvarenju sebe u realisti nim ciljevima. frustracija. Ovo do ivljavaju svi ljudi. prihva aju svoje impulse bez puno prethodnog razmi ljanja. 5. bliski interpersonalni odnosi efikasna percepcija realnosti. sloboda za samoodlu ivanje ± otvorenost prema novim iskustvima. te prihva aju sebe (sprijateljuju se sa svojim kompetentnim ³ja´). kreativnost Osoba koja stalno te i individualnosti i ostvarenju sebe. ivot i vlastitu sudbinu. te postavio ideale savr enstva. da se ide naprijed a ne da se bude okovan onim pro lim i sada njim. 4. Do nje se dolazi te ko i mukotrpno. otvorenost iskustvima Otvorenost ka iskustvima se odnosi na sva iskustva bila ona u skladu s na im stavovima ili ne. Priroda ovjeka je dalikatna i osjetljiva. prilago ena svakom pojedinom u eniku. i izanalizirao je njihove osobine. Do uvida u karakteristike samoaktualizirane osobe do ao je promatraju i svoje klijente te je uo io da su nakon terapije klijenti. ne mora se postavljati cilj postizanja prosjeka. iznova se odu evljavamo pa i obi nim sitnicama. ± osoba vidi smisao svog postojanja 2. samoaktualizirana osoba 2. 3. 8 je osobina s amoakt. 2. te da ih uva avamo kao razli ite od nas ali jednako vrijedne 7. osobe 1. spremnost da se slu aju i opa aju drugi. Analizirao je osobe koje su bile psihi ki zdrave. Klju no je ja anje individualnosti i prihva anje toga. i le erniji odnos prema njoj 2. kontinuirana svje ina do ivljavanja. postoji ne to mo no. 1. nezavisnost od kulture i okoline. ± osoba se oslanja na sebe i svoje odluke a pritom ne teti drugima 6. Ako nemamo ovu idealnu sliku javlja se stagnacija i neproduktivnost. Vodi do intelektualnog i emocionalnog previranja budu i da svijet ne trpi kreativnost. 2. pa bi bilo potrebno odrediti samoaktualiziranu osobu i u drugim kulturama. Combo: ADEKVATNA I ODGOVARA JU A OSOBA Uvodi pojam ³adekvatne´ ili ³odgovaraju e´ osobe. pozitivan pojam o sebi 4. tad se lak e mijenjamo i usavr avamo 3. i one mogu biti ciljevi obrazovanja: 1. 3. vrhunska iskustva. i svaki terapeut se treba prilagoditi svakom pacijentu posebno (u potpunosti djeluju a osoba). kako i i jer ljudi mogu puno vi e posti i no to sanjaju. sposobnost no enja s anksiozno u. spremnost za nastavak rada na osobnom razvoju Preuzima odgovornost za u enje. Sposobnost suo avanja s izazovima i adaptacija.) H. Pitanje koje si moramo postaviti je ³ ivim li na na in na koji se najbolje izra avam´ 4. estetski pogled na ivot ovjek ne mo e imati neutralan pogled na svijet. preplavljenost bla enstvom i emocijama koje se ne mogu opisati rije ima.) C. uvijek te i ka samoaktualizaciji. drugih i prirode Kao unutra nja snaga i integritet. Svi ljudi trebaju ivotne ciljeve (razvojni period). Samo ako prema ne emu imamo pozitivan ili negativan odnos onda nam to ne to zna i u ivotu. Maslowa. a samoaktualizirani puno e e. Ako pou avamo sve u enike na autoritativan na in oni postaju pasivni i daju odgovore na ve dasvno odgovorena pitanja p bila bi bolja individualizirana nastava. 12 . idealizacija Slika nas samih boljih i druga ijih od nas trenutno. autonomnost. samopouzdanje. oslanjanje na sebe a ne na o ekivanje i odluke drugih. savr eno.) Maslow: SAMOAKTUALIZIRANA OS OBA.

gdje dje aci koriste igra ke oru ja i istra uju spilje i skrovi ta. pri emu ve ina ljudi stagnira na tre oj fazi ± tj. godine: Period bure i stresa. G. Me utim. Ljudski razvoj uglavnom ovisi o tome to se zbiva u njegovoj okolini. pona anje adolescenata je odre eno biopsihosocijalnim faktorima. Stanley Hall (1844-1924) je poznat kao otac psihologije adolescencije. (2) Adler. izbor (6) Buber. afirmacija kreativnosti (5) Tillich. Bitno je postaviti adolescente u bogatu okolinu to e dovesti do pobolj enja njihovog genetskog materijala te e njihova djeca nasljediti taj oboga en materijal. Geni su klju ni faktor za na razvoj. To je period kad djeca postanu spremna se disciplinirati i sustavno vje bati. Ovdje je bitan senzorni razvoj i razvoj senzomotornih vje tina. psiholo ki i socijalni. Blizak je pragmatizmu jer tra i da se samoaktualizaciju izrazi i u djelovanju na dobrobit zajednice. Na primjer. U temelju na eg ivotnog razvoja le e promjene u li onosti i/ili kognitivnom funkcioniranju. (3) Od 8. to na percepcija ljudi p vi enje drugih kakvi ona zaista jesu (4) Rang. ± 8. Okolina je za razvoj manje va na. ± 25. koji je u pravilu skokovit. to uglavnom ovisi o tome kako u globalu shava aju ljudsku prirodu. Socijalni izroci. Tako er je vjerovao da je cjelokupan razvoj determiniran na im genima te da se odvija prema jednom univerzalnom i nepromjenjivom obrascu. kao i da su uzroci tih promjena biolo ki. (4) Od 12. Prema Hullu je adolescencija jedini period u kojem ljudska vrsta mo e posti i evolucijski napredak. JO NEKOLIKO AUTORA: (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE Sve teorije prihva aju injenicu da se ljudi s vremenom mijenjaju. Na ivot je stalno pribli avanje i pretakanje granica sebe i drugih. Stanley Hall (BIOpsihosocijalna) G. godine: Period lova i ribolova. gdje se pojavljuju vi i i ljudskiji oblici funkcioniranja. ivi ³dnevnu dosadnu rutinu´. Prema Hullu je za dje ji razvoj je u ovoj fazi povoljan rutinski dril ± pogotovo za u enje jezika i matematike. godine: ovaj stadij korespondira razdoblju poljoprivredni tva oko 5000 p. (3) Sullivan. tj. Psiholo ki uzroci. (2) Od 4. (3) 6. Zbog velikog broja zbivanja u ivotu. godine: na tom stadiju razvoja djeca rekapituliraju ivotinjski stadij i gdje je mentalni razvoj vrlo primitivan. Hall je vjerovao da svaki ovjek prolazi kroz iste etri faze kroz koje je pro lo itavo ovje anstvo. prihva anje odgovornosti za svoje pona anje tj. Adolescencija je novo ro enje. promjene se ne de avaju skokovito ve je razvoj kontinuiran. Govorni razvoj i razvoj socijalnih interakcija se jako ubrza kao to se to desilo i za vrijeme nomadskog razdoblja ovjeka.1. teorije se razlikuju po tome koju skupinu uzroka smatraju kao najva nijom za razvoj. osje ati sebe kao individuu (1) (2) Biolo ki uzroci. pojam socijal.e. interesa i osje aja. On kre e od Darwinove evolucijske teorije i razvija rekapitulacijsku teoriju razvoja. Razlikujemo dakle tri skupine uzroka razvoja: (1) Fromm: produktivna usmjerenost. pojam ³ja-ti´ odnosa. ali ipak je bitno znati svoju granicu. ± 12. Ovaj period korespondira sa ljudskim razvojem i povjesti posljednih 2000 godina. Hall je smatrao da socijalno neprihvatljivo pona anje djece poput tu njava i kra e. Potrebno je izostaviti socijalnu usporedbu. (1) Od ro enja do 4.n. je neizbje ivo jer je utemeljeno u genima ovjeka i da ono nestaje kad dijete pre e u vi u 13 . Hall pretpostavlja 4 razvojna stadija koja korespondiraju 4 razvojna stadija ljudske vrste.

a obuhva a tri stvari: a) represirani sadr aji: to su sve one ideje. ono) b) EGO . Hull je ustvari poku ao nametnuti realnosti svoj evolucijski model razvoja. Osim toga. ve u ranom djetinstvu. ja) c) SUPEREGO . Novije spoznaje u genetici jasno proturje e shva anju da je razvoj ovjeka posljedica genetskih promjena. prolazna i nepre-kidno se mijenja.) SVIJESNO: svijest predsta vlja najvi u razinu li nosti i uklju uje sve ono to u odre e nom trenutku svjesno do ivljava mo. konzumiranje omiljene hrane ± samoka njavanje ime izgra uju povjerenje da se mogu kontrolirati i kod drugih stvari p prelaz na druge oblike prehrane. tj. Nesvijesno se manifestira u svakodnevnom ivotu u tom smislu da upravlja. b) nesvijesno znanje : obuhva a i one informacije koje su nisu pro le kroz na u svijest i koje nisu nau ene (ve i dio). me ukulturalna istra ivanja su pokazala da postoje velike razlike u razvoju. 3. uspomene i pam enja koja su represirana odnosno potisnuta iz svijesti u podsvijest i to direktnim dijelovanjem samih psihi kih procesa. ali neto nom. svijest je krat kotrajna. a pojedinac na svijesn oj razini onda poku ava na i neka logi na obja njenja za to pona anje (racionalizacija).razvojnu fazu.(nad ja) NA ELO: ugoda realnost ideali a STRUKTURALNA KONCEPCIJA LI NOSTI Te tri strukture nisu neke zasebne strukture u li nosti koje imaju svaka za sebe nezavisnu egzistenciju. ³kontradiktorne tendencije´ u adolescenciji ± do ivljaj sna nih promjena raspolo enja. (2) Asketizam: samoporicanje. 14 . B) STRUKTURA LI NOST I Nakon 1920. masturbacija) prolazi kad adolescent napreduje u vi u fazu.(lat. koja su posebno zna ajna u adolescenciji. Osnovna koncepcija adolescencije kao period bure i stresa. Me utim. Tako er je smatrao da adolescentska ³nemoralnost´ (tj. odre ene snage koje djeluju. Na primjer.(lat. Podru je svjesnoga odgovara onom dijelu koji viri iznad povr ine i koji je samo desetina te ledene sante. Najve i dio ega i superega smje ten je u podru ju podsvijesnog. Zato se podsvjesno jo naziva i = dostupnim pam enjem. Problemi koji nastaju usljed tih unutra njih konflikata esto vode do regresije adolescenata u ranije faze razvoja. Sve ono to je ispod povr ine (a to je najve i dio) odgovara nesvjesnom dijelu li nosti. seksualnih konflikata i protivljenja ustaljenim normama postavljena je od Hulla. Hall navodi tzv.) PODSVIJESNO: .je onaj dio li nosti koji u odre enom trenutku nije dostupan pam enju. Tako er. Te ³velike varijacije´ su npr.2.: (1) Intelektualizacija: prevo enje seksualnih impulsa u apstraktno mi ljenje (rasprave). EGO i SUPEREGO prostiru se kroz sve tri razine svijesti. koja prema Hallu adolesenta ine vi e ljudskim. Anna Freud je uvela dva nova obrambena mehanizma.  DOPRINOSI ANNE FREUD 6. Mala veselja npr.je najdublja razina ljudskoga uma. lak e im je pri ati nego se upustiti u neke interakcije. Iz toga se vidi da su ego i superego ve im svojim dijelom izvan svijesti negoli u svijesti. zakidanje za neke oblike ljepote. i c) predverbalna iskustva: iskustva koja ne mo emo verbalizirati.) NESVIJESNO: . Dalje. Ostali smatraju da je to dio potrage za identitetom. No. ve su to oznake za odre ene psiholo ke procese unutar li nosti. misli. strah od gubitka kontrole nad impulsima. Hull je svoju teoriju bazirao samo na pripadnicima jedne (sjeverno ameri ke) kulture ± te je pogre no zaklju io da razvoj slijedi uniforman obrazac. tj.: y Eenergija i entuzijazam nasuprot indiferentnosti i dosade y Veselje nasuprot utu enosti i melankoliji y Ta tina i hvalisavost nasuprot poniznosti i plahosti y Osjetljivost nasuprot be utnosti y Nje nost nasuprot grubosti Danas se njegova teorija smatra zanimljivom. Ona smatra da je klju na zada a adolescenta uspostavljanje ravnote e izme u superega i ida jer ona se sa po etkom puberteta ponovno naru ava. Sigmund Freud (BIOPSIHOsocijalna) A) TRI RAZINE SVIJES TI: Freud je li nost usporedio sa ledenom santom koja pliva na vodi. da je univerzalan i genetski determiniran. Kad steknu povjerenje u kontrolu manje su strogi i asketizam nestaje. TOPOGRAFIJA LI NOSTI svjesno Anna Freud (1985-1982) se posebno zanimala za adolescenciju. ali koji to mo e postati u bilo kojem drugom asu. usmjeruje i oblikuje ljudsko pona anje. Freud je pro irio svoju koncepciju li nosti te model triju razina svijesti zamijenio novim modelom u kojem postoju tri strukture koj e zajedno ine li nost: STRUKTURA: a) ID . to svjesno iskustvo samo je malen dio mentalnog ivota i predstavlja iskrivljenu sliku koja je nastala kroz procese selekcioniranja i za titnog odabira-nja sadr aja iz unutarnjeg i vanjskog svijeta. Freud je smatrao da postoje tri razine svijesti: 1. ID je u cijelosti uronjen i sadr an u podru ju nesvij esnog i on ini najve i dio tog podru ja. a samo mali dio jednog i drugog ini svijest pojedinca kao to je mali dio lociran u nesvijes nom. On je smatrao da to ima adaptacijski zna ajno. podsvjesno nesvjesno 2. Smatra da je to obrana. te je smatrala da je njezin otac previ e nagla avao svoje otkri e da seksualnost ne po inje u pubertetu. pokazalo se da u odre enim kulturama adolescencija uop e nije razdoblje ³bure i stresa´.

adolescenti imaju tendeciju pona ati se ³narcisti ki´. mladi preispituju ideale i vrijednosti. tj. tj. Po to se nagla ava zna aj ega i razvoj pojma o sebi (selfa) ovaj se pristup naziva i psihologija ega. za svoje misli i izgled i reagiraju vrlo defanzivno na kritiku. 4) Kasna adolescencija Sa dostizanjem kasne adolescencije. DOPRINOSI PETERA BLO SA Peter Blos je vjerojatno najpoznatiji od novijih psihoanaliti ara. ida i seksualnosti. mlada osoba ima vi e samopo tovanja i jasnije formiran identitet. ali ono je prvenstveno na in obrane ega od zastra uju ih promjena samopojmanja (self-koncepta) koja se zbivaju u to vrijeme. To je zato jer u ovoj fazi im je izrazito va no kakav dojam imaju drugi o njima. Adolescent pronalazi neki osobni ideal i to izvan sfere vlasite obitelji. On kritizira Freuda zbog prevelikog nagla avanja nesvjesnog. te dalje smatra da su promjene u odnosima sa drugima zna ajnije od fiziolo kih promjena (kao to je razvoj sekualnog sistema). 3) Srednja adolescencija (prava adolescencija) Ulaskom u srednju adolescenciju. 15 . to dovodi do reogzacije selfa (svog pojam o sebi) i tako dolaze do zrelijeg shva anja svog imagea. Ta nova emocionalna veza omogu ava stvaranje nezavisnosti i zrelosti. Tako er. 5) Postadolescencija Osoba je razvila osje aj vlastite osobnosti i uspostavila svoje ivtne ciljeve. po inju se uspostavljati odnosi sa vr njacima suprotnog spola. bira neku osobu prema kojo usmjerava ljubav koju je prije usmjeravao prema roditeljima. 2) Rana adolescencija Mladi adolescenti po inju uspostavljati bliske odnose sa vr njacima istog spola. Zbog intenziteta tih novih odnosa. U nekim slu ajevima. tj. Blos navodi pet faza adolescencije: 1) Predadolescencija Ovdje se stvara ego-ideal koji regulira pona anje tako da postavlja ciljeve i aspiracije koje kada su dostignute izazivaju u pojedincu osje aje ponosa i vlastite vrijednosti. ova rana prijateljstva uklju uju eksperimentiranje sa seksualnosti. interesiraju se samo za sebe.

ve te e kontinuirano. ve ine ono to vide da postavke to ne. Ona je specifici rala tri osnovna podru ja koja u kojima se adolescenti razli ito ovisno o kulturi: 6. (1) Prihva anje svoga tijela i mu ke odnosno enske uloge (2) Stvaranje novih odnosa s vr njacima oba spola (3) Postizanje emocionalne nezavinosti o roditeljima i drugim osobama (4) Postizanje ekonomske sigurnosti i nezavisnosti (5) Izbor i priprema za neko zanimanje (6) Razvoj intelektualnih vje tina i pojmova nu nih za gra ansku kompetentnost (7) Te nja ka pona anja i postizanje dru tveno odgovornog (8) Priprema za bra ni i obiteljski ivot (9) Izgradnja promi ljenih vrijednosti u odgovaraju im znanstvenom slikom svijeta skladu s (1) (2) (3) Podru je seksualnih uloga Podru je razvoja odgovornosti (od neodgovornosti prema putpunoj odgovornosti) Podru je dominacije (razvoj od submisivnosti prema nezavisnosti) Istra ivanja potvr uju uglavnom postavke Havighurstove teorije. kao i svi drugi oblici socijalnog pona anja. Ruth Benedict (1887-1948) i Marget Mead (1901-1978) smatraju da pona anje pojedinca u velikoj mjeri ovisi o kulturalnom kontekstu u kojem je on odrastao. Ruth Benedict pak navodi da o kulturi ovisi ho e li razvoj biti kontinuiran ili diskontinuiran. Havighurst uvodi jedan novi pojam tj. esto nije toliko skokovit kao u SAD. Ukoliko dru tvo isti e razvoj pojedine aspekte razvoja (npr. 6. i 4. U primitivnijim kulturama proces razvoja od djeteta prema odraslome.zna i da adolescenti ne ine ono to trebali initi. a ako je taj aspekt normalno tretiran (djeca u e o seksu od odraslih) ± onda taj aspekt ne e biti problem i ne e biti istaknut.5. Na primjer.6. M.4. Bitan je proces u enja po modelu. Robert Havighurst (BioPSIHOSOCIJALNA) R. U adolescenciji su najrelevantnije potrebe za pripadanjem i po tovanjem svoga ja (3. Klju na obja njenja proizlaze iz u enja u interakciji s okolinom. Na alost u itelji i roditelji eto previde te potrebe adolescenata i previ e izvr avaju pritisak za da se mladi samoaktualiziraju adolescenta. te da svojim su dobra i po eljna. pri emu je vi e pa nje posvetio potrebama rasta. Ukratko re eno to 16 . smatra se da se razvoj ne mo e tuma iti samo biolo ki. ipak je od velikog 6. tj. seksualnost) onda e do i do stresa i bure. Albert Bandura ² socijalno u enje (Biopsiho SOCIJALNA) Albert Bandura nagla ava ulogu socijalnih podra aja iz okoline i u enje po modelu. (2) (3) 6. 10-godi njaci u nekim kulturama seksualno su mnogo aktivniji od onih u SAD. razina). Radi se o jednom kontinuiranom razvoju (u enje). u enje na temelju opa anja pona anja modela i posljedica koje to pona anja ima za model (npr. i da je adolescentsko pon a anje ovisno o standardima kulture. Za adolescenciju navodi devet razvojnih zadataka. razvojne zadatke.3. Abraham Maslow (BIOPSIHOSOCIJALNA) Maslow se prvenstveno bavio razvojem potreba poredanih u hijerarhijsku strukturu. Dva poznata antropologa. Iako je malo vjerojatno da e mlada osoba ve u adolescenciji dosti i svoju potpunu samoaktualizaciju. Ako su te roditeljima le i velika mladima. Razvoj se odvija kroz u enje ( ire shva eno) u socijalnoj okolini. potkrepljivanje i kulturalno ohrabrenje). onda na odraslima i odgovornost da budu ³dobri´ modeli pona anjem poka u koja pona anja Temeljne postavke su sljede e: (1) im odrasli ka u da bi odrasli ine. tj. razvoj nije skokovit. Po to p ostoje toliko velike razlike u pona anju i razvoju u razli itim kulturama. Mead tako nalazi da su bura i stres adolescencije odraz stava dru tva prema pubertetu. Razvoj ne odvija se po nekom odre enom slijedu od ni eg ka vi em ve su mogu e i regresije. Pretpostavlja da su razvoj i pona anje kulturalno odre eni to je proiza lo iz me ukulturalnih istra ivanja. On pretpostavlja da svaki ivotni period sa sobom nosi odre ene razvojne zadatke. Ruth Benedict & Margret Mead (Biopsiho SOCIJALNA) Ove teorije proiza le su iz antropolo kog pristupa.

Kontakt sa okolinom mo e za pojedinca biti zadovoljavaju e iskustvo. To je zahtijev za ³vanjskom isto om i kontinuitetom´. tj. Ako se kriza lo e rije i ili se rije i samo djelomi no. Svaki period vezan je uz odre enu vrstu krize koja predstavlja okreti te u razvoju li nosti. Ako se ova kriza identiteta pozitivno rije i. niti e njegova li nost biti jedinstvena. uspje no rje enje koflikta u jednom periodu ne garantira da e se i sljede a kriza uspje no rje iti (iako to poma e). Erikson je jedan od najutjecajnijih suvremenih teoreti ar adolescencije. Kad se svi stadiji u razvoju li nosti pojave u to optimalno vrijeme i ako se rije e na pozitivan na in. Na koji na in e se kriza rje i ti ovisi uglavanom o kontaktima i iskustvima koje imamo sa okolinom. (2) Drugi je zahtijev da socijalna okolina priznaje i percipira pojedinca kao istog u razli itim situacijama i vremenima. Ako elimo pomo i mladim ljudima da te e ispunjenju sebe i da iskoriste svoje mogu nosti i kapacitete. koje e olak ati daljni razvoj. posebno i jedinstveno.konfuzija uloga (12. etike i ideologije koju je usvojio. pojedinac iz nje izlazi kao samostalna. institucija. bilo nasljednih. Osnovni uzrok tome je neprepoznavanje ili ignoriranje njegove unutarnje identi nosti od njegove okoline. Svaka kriza mo e se razrje iti na pozitivan ili negativan na in odnosno uop e ne rje iti. Objavio je knjigu ³ Childhood and Society´ (1963) u kojoj na vrlo osjetljiv i ponekad poetski na in opisuje ljudski ivot. Organiziranje ili vo enje humanitarnih organizacija je drugi na in kako mogu do i do takvog iskustva. specifi an na in. Takva vjernost omogu ava mladima da trajno prihva aju i da se pridr avaju socijalnih normi. li nost razviti osobine koje su negativne (nepovjerenje. li nost koja je razli ita od svih ostalih i koja je cjelovita. Adolescent treba postati jedinstveno. Kad nema tako 1. osobita li nost. Kao dodatak op em shva anju identiteta kao ³op a slika koju imamo o sebi´. i sl).) POZ. VRLINE. To je zahtijev ili uvjet ³ unutarnje isto e´. njegove ideje nalaze svoje izvore u intenzivnim studijama historiskih osoba kao to su Martin Luther King i Mahatma Gandhi. a to zna i da kod takvih pojedinaca postoji difuzija uloga ili konfuzija identiteta. godina). Osnovni zadatak adolescenata je formiranje identiteta. Erikson smatra da je identitet stanje prema kojem treba te iti. Posebnu ulogu i va nost za pojedinca ima i odabiranje budu eg zanimanja. To je ivotno razdoblje u kojem pojedinac eli utvrditi to je i kakav je. o ajanje. konflikti u li nosti nastaju zbog nesukladnih (suprotnih) iskustava koje pojedinac ima u odnosu prema svojoj okolini. grupe koje poma u bolni kom osoblju oko njege bolesnih i na neki na in o te enih osoba.  NA ELO EPIGENEZE Razvoj svake li nosti prolazi kroz odre ene faze. konfuzija i apatija u odnosu na osje aj identiteta. Zbog toga se u djetetu razvijaju ambivalnentni ili konfliktni osje aji prema razli itim djelovima okoline. Nerje ene krize ne ostaju zna i bez posljedica. ³Vjernost je sposobnost da se odr i slobodno obe ana lojalnost usprkos neminovnim kontradikcijama u sustavima vrijednosti. Omogu avanje teenagerima da sudjeluju u volonterskim grupama kao to su npr. osnovna tekovina tog razvojnog perioda. (1) Pojedinac sebe mora do ivljavati kao istu osobu u razli itim vremenima.  Peta kriza: identitet . Budu i da su ti periodi geneti ki determinirani svaki od njih se javlja u sasvim odre eno i optimalno vrijeme.: Ako se kriza rje i na pozitivan na in onda e se u li nosti pojaviti nove pozitivne komponente. Na to ga prisiljava i dru tvo koje o ekuje da on postane njegov punopravan lan. tada li nost posti e svoj puni razvoj i svoju punu zrelost. pojavit e se i razviti kod pojedinca sumnje.zna aja da put u tom smjeru krene ve u to doba. Ako mladima stvarno elimo pomo i da do u do samoispunjenja. Ako mladi ovjek nije siguran da je njegova slika o samome sebi kompatibilna sa slikom koju o njemu ima njegova socijalna okolina. Konkretno. kojih ima osam. koja je. Takvo negativno rje enje dovodi do toga da pojedinac nema ili ne zna koja je njegova uloga u ivotu i u nekoj dru tvenoj zajednici.7. Ti su stadiji univerzalni i vrijede za sve ljude neovisno u kakvoj okolini rastu i razvijaju se. osobni identitet pojedinca ne e biti formiran. Erikson je uveo pojam ³kriza identiteta´. 2. ali i frustriraju e. bilo ste enih. je dobar po etak. Ako je netku u stanju identiteta. a naj e e je i jedno i drugo. pojedinac ne e znati tko je on i to je on. sram. tzv. Eric Erikson (BioPSIHOSOCIJALNA) E. ve se negativni efekti manifestiraju i u drugim fazama razvoja. moramo im objasniti da se to mo e posti i samo ako okrenu svoj pogled od njih samih i svojih potreba i okrenu se prema ivotu za op e dobro. Prema njemu ljudski je razvoj posljedica interakcije gena i okoline. osoba u stanju identiteta nema uop e nikakvih unutra njih konflikata. razli iti aspekti samopojmanja ( self-imagea) su u sukladnom odnosu jedni s drugima. pravila. Na osnovi uspje no rije ene krize identiteta razvija se vrlina vjernosti. (3) Tre i uvjet za formiranje identiteta je ³ rast ili akumulacija pouzdanja´ u sukladnost njegove percepcije samoga sebe i percepcije od drugih. posebno i osobito ljudsko bi e i kao takvo. Pojedinac u toj dobi postaje svjestan svojih individualnih obilje ja.) NEG. koje ote avaju daljnji razvoj i koji je usporen i neadekvatan. Pojedinac u tom ivotnom razdoblju mora prema tome donijeti vrlo va ne odluke koje za njega imaju vrlo dalekose ne posljedice. Me utim. ali koris ti ga na svoj. Za formiranje vlasatitog identiteta va na su tri elementa ili uvjeta: 6. treba se uklju iti u dru tvo i na i u njemu svoje mjesto i svoju ulogu. po Eriksonu.-20. Takva li nost je potpuno funkcioniraju a. ambivalentno. Krize u pojedinim stadijima nastaju kao posljedica dvaju faktora: a) fiziolo ke maturacije organizma i b) socijalnih zahtjeva koje okolina postavalja pojedincu. Ta se korespondencija mora dugo i temeljito provjeravati prije negoli pojedinac postane siguran da izme u vlastite percepcije sebe i socijalne percepcije postoji sklad. Izme u ostalog. moramo ih podu iti da se samoaktualizacija esto realizira kroz slu enje drugima.: Ako se kriza pak ne rije i (adekvatno) onda e 17 . U idealnom slu aju.

formirane vrline. odnos s roditeljima. Pri tome su adolescenti ³uzrujani´ uvijek samo o jednoj stvari u isto vrijeme i ti problemi posti u svoj vrh u odre enom vremenskom razdoblju. heteroseksualni odnosi. ve je period u kojima je ovjek suo en sa niz po te ko a. zbog velikog broja razli itih i zna ajnih promjena i b) oni koji dr e da adolescencija nije ni ta poseban. opet. seksualne slobode koju u ivaju odrasli ljudi. post otak grup e DOB Dakle. prijateljstva. To traje sve dok u njima nije razvijena ta vrlina vjernosti na kojoj se zasnivaju bra ne i obiteljske veze i obaveze. John Coleman (BioPSIHOSOCIJALNA) Razli ite teoreti are adolescencije mo emo kategorizirati u dvije ekstremne skupine: a) oni koji smatraju da je adolescencija jedan poseban period u ivotu ovjeka. ne mogu postati ni bra ni partneri ni roditelji. adolescenti. dosti e vrhunac itd. kontrola osobnog ivota itd. zatim intenzitet problema opada i javlja se novi problem iji intenzit se pove ava. ali problemi oko kojih se adolescenti sva aju sa roditeljima ustvari nisu stvarno bitni i ne radi se o temeljnim ivotnim vrijednostima. Bez braka nema. to su npr. John Coleman ovdje nudi kompromisno rje enje i naziva svoju teoriju ³fokalna teorija faza´. biti sam. da li su teme iste kod mladi a i djevojaka itd. Adolescencija nije fenomen ili/ili. 6. 18 . samopoimanje. u razli itm periodima adolescenti se ³bave´ razli itim temama. No do sada nisu odgovorena neka bitna pitanja. kada se koja tema obra uje. ve vrlo obi an ivotni period.8. kao npr. iako seksualno zreli. ve se radi o svakida njim nebitnim stvarima.

Klasifikacija teenagera u 4 grupe s obzirom na seksualno iskustvo 3. Homoseksualno pona anje 3.1.6.3.7.2. Uloga socijalne okoline 3. ADOLESCENCIJA (1) UVOD (2) FIZI KI RAZVOJ 2.5.2.6.7. Fizi ki izgled i samopojmanje (Body image) (3) SEKSUALNI RAZVOJ 3.4.7. Faze seksualnog razovja 3. Zna aj seksa i ljubavi kod mladih 3.5.3.1.3. Problemi heteroseksualnih veza 3.4. Promjene u pubertetu 2. Zna aj ranog i kasnog fizi kog sazrijevanja 2.7. Heteroseksualno pona anje 3. Teorije seksualnog razvoja 3.7.7.6.1. Odnos prema braku 19 .8.7. Uvod 3. Zbivanje kod mladi a 2.2.2. Autoseksualno pona anje 3. Razlozi za ulazak u seksualne odnose 3.4. Menarha i menstruacija 2.7. Puberscencija 2. Kulturalni skriptovi 3. Izvori informacija o seksualnosti 3.5. Odnos prema prvom seksualnom iskustvu 3.7.7.

Uvod ± self koncept 6. Teorija Carrol Gilligan (6) SELF ± RAZVOJ IDENTITETA 6.2.(4) KOGNITIVNI RAZVOJ 4.2. Religijsko preobra enje 5. Faza formalnih operacija 4.1.2. Idealizam 5. Psihometrijski pristup (5) MORALNI RAZVOJ 5.5. Obilje ja mi ljenja u fazi formalnih opercija 4.1.1. Kritike Piagetovoj teoriji 4.3.2.teorija kognitivnog razvoja 4.1.1.4. Pristup obrade informacija 4.3.1.1. Piaget . Kohlbergov model 5. Samoopis (7) EMOCIONALNI RAZVOJ 20 .1. Adolescentski egoizam 5.

3.3. ODNOSI S VR NJACIMA 8. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (9) PROBLEMI U ADOLESCENCIJI 9.2. Depresija 9.2. Proces individuacije 8.2. DELIKVENCIJA 21 . Vr njaci ± self koncept i konformiranje 8.2.1. OBITELJSKI ODNOSI 8.6.2. Odnosi s roditeljima ± konflikt? 8.2. Uloge o eva i majci u procesu individuacije 8.1.2.1. Zna aj odnosa s vr njacima 8.2. Stadiji razvoja grupnog ivota 8.1.1.3.1.2.4. Shizofrenija 9. Teorija me uzavisnosti 8.4. Vrste udru ivanja 8.1.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8. Razvojne faze u individuaciji 8.1. Poreme aji hranjenja 9.1.1. UVOD 9.3.1.3. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI 9. Elementi adolescentskog egocentrizma 8.2.5.2.2.

kognitivnom funkcioniranju. ivotu (6) RAZVOJ IDENTITETA. 16 g. (5) POSTIGNU E ± uspjeh i ambicije usmjeravaju se prema budu nosti. Radi prevelike slobode u adolescenciji dolazi i do vrlo velike konfuzije. Istra ivanja na temelju kojih se do zaklju ka o ³buri i oluji´ dolazi su istra ivanja na takvim populacijama. samo su ovdje puno izra enije. dok se kod primitivnih naroda to de ava kroz inicijaciju. a ona podrazumijeva promjenu u tom smislu to se potreba za vezom i ovisno u ujedna uje OBITELJ VR NJACI KOLA RAD I SLOBODNO VRIJE ME  Psihosocijalne teme i problemi adolsecencije: (2) AUTONOMIJA: adolescent puno vi e sam pokre e aktivnosti te puno vi e sam djeluje neovisno od drugih. Adolescencija je i period ³stresa i oluja´: 1904. Ofer i Ofer su pak pokazali da se 23% mo e svrstati u miran. . 35% valovit ili naizmjeni an razvoj bez ve ih bura. Stanley Hall izdaje knjigu o adolescenciji kao burnom periodu: potrebno je prilagoditi se zahtjevima iz okoline i svog tijela to dovodi do bura. (1) ODNOS SA RODITELJIMA: u adolescenciji se javlja promjena izme u djetinje vezanosti sa roditeljima u novi vid vezanosti tipi nan za vezanost odrasle djece i roditelja. jer su radi velike slobode smjernice neodre ene. to mo e biti kreativno. Tri su potperioda ovisno o pitanjima koja si adolescenti postavljaju: (1) Tko sam ja kao osoba? (rana adolescencija) (2) Kako mogu povezati ono to sam odlu io da jesam sa o ekivanjima dru tva (kasna adolescencija) (3) Kako mogu biti svoj u dru tvu koje ne zadovoljava moje potrebe? ± mladena tvo (odavde proizlazi mladena ki entuzijazam za mijenjanje dru tva.) SREDNJA ADOLESCENCIJA KASNA ADOLESCENCIJA: fakultet  Klju ne promjene u adolescenciji: BIOLO KE KOGNITIVNE SOCIJALNE  Konteksti adolescentskog razvoja se neke promjene i u ostalim periodima. te se povla e i kroz kasnije periode. situacijama. te ozna ava promjene u izgledu. g. stjecanjem spolne zrelosti (12 g). Lociramo ga izme u 20-30 g. realnosti. je oblik autonimije AUTONOMIJA IDENTITET POSTIGNU A PSIHOCOCIJALNI PROBL EMI  Adolescencija je ³period izbora i odlu ivanja´ (3) SEX: promjena seksualnih uloga i premje tanje centra seksualnosti da bi se uskladila sa socijalnim zahtjevima (4) INTIMNOST ± stvaranje intimnih prijateljs tava. transfer predod be o sebi da bi prihvatili promjene u adolescenciji. entuzijasti no ± no ponekad je to i vrlo destruktivno. biolo koj zrelosti. preduvjeti za roditeljstvo i brak. 22 . Kraj je odre en socijalnim iniocima. razli ito je od kulture deo kulture: socijalna zrelost ± status zrele osobe tj. te dublje otvaranje sebe. Sve ove faze imaju svoje prete e u djetinjstvu. i to je te e definirati. ve i altruizam koje ULOGE e uzeti koje VRIJEDNOSTI e kod sebe razviti Izbori su danas mnogo brojniji nego prije. U slo enim dru tvima prijelaz u adolescenciju nije to no odre en.  Periodizacija adolescencije: Freud: adolescent dolazi u konflikt izme u zadovoljenja svojih potreba i socijalnih ograni enja. nefiksiranosti uloga period adolescencije je i period koji je te ak i konfliktan. Keniston sugerira da se adolescencija koja je prijelaz u zrelu dob naziva mladena tvo. dobro. i to u fizi kom izgledu.(1) UVOD To je prijelazni period izme u djetinjstva i odrasle dobi. Postoji i faza u djetinjstvu vezana uz autonomiju. Po etak adolescencije odre en je biolo kim promjenama tj. Ovaj period po Eriksonu ima zna enje moratorija.) Da li je adolescencija kontinuirana ili diskontinuiran a u odnosu na druge faze?  JO O PROMJENAMA U ADOLESCENCIJI: de avaju (1) (2) (3) RANA ADOLESCENCIJA: od puberteta (12 g) do 15. tj. Radi mogu nosti biranja tj. siguran razvoj. (vi i razredi o. Uklju uje i postizanje svijesti o svojoj jedinstvenosti i vremenskom kontinuitetu. a 52% ³bura i oluja´. na inu mi ljenja i soc. kasnije. stambena zrelost. socijalnoj snala ljivosti. ekonomska zrelost. dru tvo daje ansu mladoj osobi da ima period u kojem e joj biti dopu teno da bi postala zdrava odrasla osoba. a i odvajanje iz roditeljskog doma.

Ferti litet ene se uspostavlja oko 2 god. znojne i lojne lijezde puno ja e rade.1. Potkraj adolescencije de ki imaju vi e snage po gramu te ine. (lat.(2) FIZI KI RAZVOJ 2. srce i sl. Sada se kod ena poja ano lu e estrogeni. bubrezi. nakon 9 g. irenje bokova i pove anja masnog tkiva. Pubertet po inje kada na signal iz hypothalamusa u krv u e ve a koli ina hormona rasta i gonadotropina. (b) Djevoj ice: bokovi i prsa pune se masnim tkivom. nakon prve menstruacije. bubregi. tj.2. Mladi i imaju ve a plu a u odnosu na svoju veli inu. I kod dje aka i kod djevoj ica dolazi do naglog rasta uz popratne psihi ke promjene: (1) Nagli porast te ine (prije puberteta) Estrogeni i androgeni djeluju na neke za te hormoni posebno osjetljive stanice (kod ena masne. (2) Nagli porast u visinu. a potom vanjski). Prvo se diferenciraju unutra nji spolni organi. pa i sa promjenama u pojmu o sebi. no to nije sasvim to no. akna se pojavljuje. Djevojke: Janjici po inju lu iti spolne hormone i proizvoditi jajne stanice. a menstrualni ritam se postepeno stabilizira. mo da je to genetska uvjetovanost 23 . ali njihov omjer je bio uravnote en. sperma. Na po etku puberteta menstrualni ciklusi su anovulacijski. mi i i. a kod de ki androgeni hormoni. Radi specifi nog oblikovanja mi i a de ki i djevojke su predodre eni za razli ite sportove. Tako er rastu i drugi unutarnji organi: raste eludac. mlije na kiselina (sporije umaranje). Generacijske usporedbe su pokazale da e sinovi biti oko 4 kg te i od o eva. te rast dla ica. Mladi i: Pod utjecajem testosterona tako er se razvijaju sekundarne spolne karakteristike. RAZVOJ MI I A ± produ uju se i osna uju. koji su se i ranije bili lu eni. kao: razvoj grudi (dojki).). porast visine i te ine. (3) pojave puberteta. Postoje izrazite individualne razlike u brzini. ali za biolo ki sazrijevanje primarnih. Do puberteta su dje aci i djevoj ice podjednake u nizu karakteristika (brzina. Oblik krivulje rasta ovjeka zajedni ki je i drugim primatima. No i okolina ima svoj utjecaj na taj porast. nastavljaju rasti sve do } 20 god. vremenu (4) (5) 2. dok Za to te razlike: Osnova tih razlika je Y-kromosomu treba vi e vremena da postane aktivan i po ine lu iti testosterone (koji stimuliraju razvoj sjemenovoda) u odnosu na X-kromosom koji je zapravo temeljan. naspram djevojaka. srce se udvostru uje po veli ini. pove anje i poja anje penisa. a kod dje aka kasnije za 2 godine. uvjetuju razlike u tjelesnoj gra i de ki i djevojaka . tj. ali kasnije br e napreduju i kasnije zavr avaju rati. Za psihosocijalne strane bitniji je razvoj seksualnih karakteristika. ali kasnije od rasta. kao: produbljivanje glasa (mutiranje). raste eludac. koji pak. Najbolje je re i da je pubescencija period odrastanja koji uklju uje pubertet. djevoj ice postaju te e. i oni po inju lu iti spolne hormone. snaga. izdr ljivost i sl. nje nije su «). O ekivanjima okoline tako er se mogu oblikovati spolne razlike (djevojke se manje bave sportom. sa 16 godina se zavr ava njihov rast. Sa } 10 god. Pubertet je period nagle fizi ke (biolo ke) promjene uvjetovane pobu enim hormonskim djelovanjem koje aktivira spolno sazrijevanjem to rezultira spolnom zrelo u. po etak puberteta ± kod djevoj ica 8-9 g. U adolescenciji dolazi i do zna ajnih razlika me u spolovima. Rast tijela nije ujedna en: Noge se produ uju. Kad janjici po nu prizvoditi jajne stanice. De ki sporije po inju rasti. i tako organizam postaje izdr ljiviji. U po etku dolazi do porasta te ine ( to se ne smije zamijeniti sa gojaznosti). Do 6. PORAST PLU A ± disanje postaje dublje: oko 50% astmati ne djece ozdravi u pubertetu. uspje niji metabolizam. PROMJENE U PUBE RTETU (1) HORMONALNE PROMJ ENE Hipotalamus po inje lu iti gonadoliberine koji poti u adenohipofizu da lu i gonadotropne hormone koji pak poti u razvoj gonada (ovarija i testisa). djevoj ice po inju br e sazrijevati. tj. To dovodi do neuskla enost kretanja i promjene u izgledu. ODRE ENJE PUBES CENCIJE To je period u kojem sazrijevaju reproduktivne funkcije. podlaktice rastu prije nego nadlaktice. (6) SPOLNI AMORFIZAM . Prva menstruacija se naziva menarha. Adolescenti ponekad izgledaju neskladno: rastu o i pa esto postaju i kratkovidni. nema ovulacije i oni su prili no nepravilni.sve ve e razlikovanje spolova po obliku i po izgledu. Biolo ke promjene vezane su sa fiziolo kim promjenama (lu enje hormona). max oko 14 g. a k eri oko 1 kg od majke. U djetinjstvu je jednaka koli ina estrogena i androgenog hormona. ali kod odraslih ivotinja toga nema. kod de ki mi i ne). PROMJENE TJELESNIH OBLIKA (a) De ki: ramena. Djevoj ice dakle rastu br e jer se smatra da je osnova ljudskog razvoja X kromosom (to potkrepljuje bazi na programiranost na enski spol: tek oko 7. Bitna biolo ka promjena u pubertetu je sazrijevanje primarnih spolnih karakteristika. Tako bi pubertet bio postizanje spolne zrelosti. i posti e se max sa 12 g. postaju te e i prije spolno zrelije a rast se zavr ava oko 16 g. mjeseca prenatalnog razvoja se po inju lu iti hormoni Y kromosoma za spolnu diferencijaciju. koji poti u razvoj ovarija i testisa. Tako estradiol izaiva razvoj sekundarnih spolnih karakteristika. Gonade dalje poja avaju lu enje spolnih hormona estrogena i progesterona odnosno androgena (testisi). mjeseca spol se ne mo e odrediti. pubescere = odrasti). to se mo e usporediti sa rastom u dojena koj dobi (proksimalnim smjerom razvoja). po inju i ovulacije. Pretjerano znojenje. a koji definira biolo ke promjene koje po inju pubertetom. pro irivanje ramena. Tako er se po inju prizvoditi sjemene stanice i pripadaju i sekreti. kao i do naglog porasta u visini (samo kod primata). De ava se radi oko tavanja kostiju pod utjecajem epifize i hormona rasta. Oni u pubertetu djeluju i na specifi ne stanice u tijelu i uzrokuju njihov rast i promjene u izgledu.

Ako npr. ve a je vjerojatnost da e odnos biti pozitivan.) Neki. manje konvencionalni. Pokazalo se da same ili rastavljene ene imaju manje tegoba. (2)  Puni fertilitet se posti e 2 godine nakon menarche odnosno prve ejakulacije. (1) DJE ACI KOJI RANIJE SAZRIJEVAJU: fizi ki su atraktivni. Tako se mo e razviti negativan stav prema menstruaciji. ovisno o tome kako ih percipira. slabog samopouzdanja. Pojavljuje se kod 3/4 djevojaka: simptomi bola. Ejakulacija} u po etku je ejakulat nedovoljno koncentriran spermijima.to mo e biti simptom kori tenja marihuane. fleksibilniji ± a to se cijeni tek u zreloj dobi. tj. Vjerojatno ih dosta uspje no ignoriraju. MENARHA I MENSTRUACIJA Menarha (³men-ark-ah´) je po etak menstruacije i ona je bila prou avana vi e od bilo kojeg drugog vida puberteta. i mo e se pomo i hormonalnim preparatom antiprostaglandin. znati eljniji. opu teniji. Genetski potencijali odre uju vrijeme pouberteta.uklu ivanja i trajanja razvoja pojdinih aspekta razvoja. psihi ki zdraviji. (2) DJE ACI KOJI KASNO SAZRIJEVAJU: napetost. raniji interes za djevojke pa vi e vje baju socijalne vje tine (radi toga su u prednosti). (2)  Faktori koji uvjetuju pojavu menstruacije (1) Geni: me u sestrama je 1-2 g. glas mutira. i sl. e e su uhva eni u kriminalnih pohodima. to se ti e zdravstvenih problema. Mladi i imaju i emocionalne pote ko e. Sa psihosocijalnog stanovi ta puno je va niji razvoj sekundarnih spolnih karakteristika na koje okolina reagira. Pojava menarhe ne zna i i pojavu fertilnosti. kao i hormonalne promjene one utje u na razvoj sekundarnih spolnih karakteristika koje utje u na reakciju okoline (roditelji i vr njaci) kao i na vlastito pona anje. mogu parirati vr njacima. Najzadovoljnije su tako er one koje smatraju da su dobile menrahe na vrijeme. strah od erekcije u neprikladnom trenutku. ZBIVANJA KOD MLADI A 24 . Mnoge ene smatraju da su ti gr evi normalna pojava i uzimaju ih zdravo za gotovo. spolni identitet. to se ti e menstruacije. ali postaju konvencionalniji. samozadovoljniji (neki zadr avaju osje aj inferiornosti ali ga kompenziraju uspjehom na poslu npr. flexibilniji. e e su akne (60% de ki. niski ljudi). ni ih o ekivanja od kolske uspje nosti. emocionalnih i fizi kih simptoma koji se pojavljuju oko tjedan dana prije menstruacije. popularniji. onda e se i okolina prema njima pona ati na razli it na in. Odnos djevojke prema menarhi ovisi o pripremi djevojke. Ove razlike se tuma e socijalnim nagradama ± nagra eni nisu radili na sebi nego su u li u kli e. a kod jednojaj anih blizanki oko 1 mjesec. neinhibirani. po etno djelovanje hormona) (3) Prehrana: prehrana i zdravstvena za tita (ljudi u boljim uvjetima ranije spolno sazrijevaju) kod bolje prehrane menstruacija 2 g. Varicocelle: pove anje samo jednog testisa. uspje niji u sportu. Kasno sazreli su ekspresivniji. zaokupljeni izgledom jer su na izgled dobivali poene. zabrinuti su ho e li biti voljeni. dana prije menstr. dok kasno sazreli imaju vi e vremena za pripremu statusa zrele osobe (mogu vi e eksperimentirati. pod dominacijom roditelja. jer se ne o ekuje da preuzmu ulogu odraslih). Reakcije okoline su tako er odre ene standardima atraktivnosti i stereotipima koji vladaju u okolini sve to zajedno odre uje vlastito pona anje to dalje odre uje sliku tijela. Socijalna okolina se prema adolescentima pona a. kreativniji. ulaze u ablone ± rigidniji. Ti su gr evi uzrokovani hormonom prostaglandinom. svojim pona anjem izazivaju pa nju (brbljanje). anksioznost. rezultat hormonalne neravnote e. boljeg smisla za humor. smatraju da je PMS izraz sugestije okoline. Rano sazreli de ki dobivaju socijalnu podr ku i priznanja. socijalni vo e. no to su ³tajn i podaci´ koje okolina ne zna. dva mladi a iste dobi isto fizi ki izgledaju razli ito stari . prije. TIP2 = trajnije pove anje .4. ZNA AJ RANOG ODNOSNO KASNOG FIZI KOG SAZRIJEVANJA Adolescenti se me usobno uspore uju u krugu vr njaka i na temelju tih komparacija stvaraju zaklju ke o sebi. 35% cura). odbijeni od vr njaka.3. zato jer je ciklus jo nejednak (ne sazrije uvijek jaja ce). e i su (1) Dysmenorrhea = menstrualni gr evi: oni su ak bili pristuni u 90 % djevojaka u dobi od 15-18 god. i ako ona je pripremljena. sliku sebe. To je naravno pritisak za pubertetlije. 45 % djevojaka koje su dobile menarhu na vrijeme smatrale su da su ju dobile ili pre rano ili pre kasno. a nezadovoljne su one koje su ju dobile ranije ili kasnije. seksualni razvoj donosi nove probleme. razlike u pojavi menstruacije. vezani pravilima. osje aj depresivnosti. (A) KOD MLADI A: Izme u 12-14 godine dolazi do naglog rasta. No. osobna precepcija pravovremenosti je klju na. Promjene su br e i on se sam mora prilagoditi tim promjena. samopo tovanje. kod mladi a postoje dva problema: 2. Posebice su bili istra ivani zdravstveni problemi koji se javljaju vezano uz menstruaciju: (1) Ginekolastija: pove anje mu kih grudi (TIP1 = privremeno. Sa biolo kog stajali ta je najva niji pokazatelj puberteta primarna spolna razvijenost. (tjed. ako je razlika vrlo velika mogu je operativni zahvat. (2) Tjelesna te ina: prva menstruacija ne e nastupiti ako je djevojka lak a od 45 kg zato to nema dosta masnog tkiva da bi se estrogen mogao sintetizirati (to je samo pokazatelj. 2. = skup Premenstrualni sindrom (PMS) bihevioralnih. umor. e i su problemi sa odraslima. Kad se osoba mijenja fizi ki tako er se mijenjaju i stavovi okoline o njenoj zrelosti u smislu pove anja o ekivanja.5. 2. Vr ena su ispitivanja koje osobine imaju dje aci/djevojke koji su ranije odnosno kasnije sazrijeli (u fizi kom pogledu). ona se po ela istra ivati tek u novije vrijeme.

srama. ubojstva. To naravno pospje uje i razvoj razli itih sposobnosti (socijalnih. e e ³probl. one odstupaju od vr njakinja a jo nisu dorasle novim zahtjevima.´ s roditeljima i nastavnicima. pognuto se dr e. ali i op enito. Popularniji su mladi i ve e visine i snage. Menarcha mijenja predod bu sebe. Okolina smatra da izgled dovodi do ve e odgovornosti. srame ljivije i anksioznije. Kronolo ka dob ne odre uje biolo ku dob u adolescenciji. kasnije gube sigurnost. djevojke grudima. a ne uvjeravanje. Djevojke procjenjuju svoju po eljnost upravo po svom izgledu. zaokupljeni su izgledom (fizi ka atraktivnost je presudnija za veze i prijateljstva nego psihi ke osobine} po Anni Freud to je narcizam i normalna je pojava adolescencije. ali to u biti ovisi o podr ci roditelja i o ekivanju okoline i vr njaka. Nakon menarhe vi e crtaju prvo enski lik i puno jasnije diferenciraju mu ke od enskih razlika. sve mi se svi a. Tri su kategorije (1) (2) (3) nemaju uop e menstruaciju one koje su izme u ispitivanja dobile menstruaciju ve su kod prvog crtanja imale menstruaciju Trebale su nacrtati figuru. Djevoj ice bez menarhe su jednako crtale i u prvom i u drugom crtanju. uspore ivanje s idealom a to su de ki atletske gra e i visoke vitke cure = nerealisti ni uzori). Oba spola brinu o ko nim problemima (akne). odstupaju a pona anja ± 3× e e uhi eni od policije ± mo da je ve i krug kretanja. krize (Hall i Freud) kontinuirani. Oba spola su zaokupljena te inom i licem.: Koff et al: djevojke crtaju ljudsko tijelo sa 12 te 12.5 g. ima vi e socijalnih kontakata. ali su esto ni e od drugih u kasnoj adolescenciji. regresije) (1) DJEVOJKE RANO SAZRELE (6-7 razred). adolescenciji prisutan je narcizam tj zaokupljenost sobom. Kod adolescenata postoji povezanost do ivljaja tijela na do ivljaj sebe kao osobe. Body image se odnosi na to to ljudi misle kako izgledaju drugima. dru tvenije. Treba pomo i adolescentima ± okretanje na humor i paradox. sram radi masturbacije (jesu li preseksualni). Taj narcizam . Dje aci iskazuju vi e problemati na. U e hodati sa novim tijelom. miran razvoj 35% valovit razvoj (izmjene dobre prilagodbe i agresije. (1) (2) (3) nesretni slu aj umorstvo suicid Ve a problemati nost kod dje aka obja njava se time to oni kasne u razvoju ali se u kra em periodu br e razvijaju to zna i da se br e i oni i roditelji moraju prilago ivati na promjene ± promjene broja odje e. mutacija glasa puno izra enija. bokovima. irinom ramena. to je popularniji. Fizi ki izgled im je va an jer je kod njih za biranje partnera najva nija fizi ka atraktivnost. kasnije su manje zadovoljne i samopouzdane. 35% ima povremene probleme. kognitivnih). Oba spola su zaokupljena oblikom lica. Usprkos s vega 25% mladi a iama mirnu adolescenciju. stopalima. Mladi i se bave sportom: presti i popularnost. ne postoji uskla enost izme u stvarnosti i ideala.suicidi. 80% ih spada u sljede e kategorije: 22% 23% uzburkani razvoj. oni sa sporijim r azvojem ignorirani. tako er su popularnije kod suprotnog spola. Optimalno je sazrijevanje na vrijeme a najgore je rano sazrijevanje. 2/3 ele neke fizi ke promjene. 2. ak do studija presudna je ta atraktivnost pri izboru partnera: i odrasli i vr njaci generaliziraju atraktivnost i na osobine li nosti.zaokupljenost svojim tijelom. ovjek dr i do svog izgleda cijeli ivot. emocionalne zrelosti« a o reakciji okoline ovisi da li e adolescent uz svoje tjelesne promjene vezati osje aj ponosa. druga ije percipiraju nego prije puberteta. Generalno ja mladima vrlo bitan sud o svom fizi kom izgledu.  Tri uzroka smrti u adolescenciji izgledam.  EXP.6. Nezadovoljstvo izgledom: 80% djevojaka i 50% mladi a su nezadovoljni izgledom lica (pogotovo nos) i ve ina djevojaka smatra da su prete ke. e e akne. to je netko "ljep i". U pubertetu tj. popularnije. To za pubertetlije predstavlja problem jer u pravilu tijelo ne odgovara postavljenom idealu. da li ih drugi smatraju fizi ki atraktivnima ili neatraktivnima. To je jedan va an dio samopojmanja (selfconcept) i samovrednovanja (self-esteem) to posebno vrijedi za adolescente. suicida. ve a briga roditelja zbog izlazaka (2) KASNO SAZRELE. a 22% ima ve e probleme. To se mo e odr ati i cijeli ivot. drugih te dolazi do slabije percepcije tj. umorstva. tj. 3× ve a pojava nesretnih slu ajeva. Kod dje aka je ve a usmjerenost prema kompetentnosti i snazi. Teenageri se doimaju nespretno ali to nisu po psihomotori nim sposobnostima: oni su vi e socijalno nespretni. Pitanje da li je to univerzalno u svim kulturama? U nekim zajednicama takve veze ne postoje. koljenima. Fizi ki izgled ima i utjecaj na popularnost u skupini vr njaka. Tako er usmjerenost ovisi i o mogu nostima evaluacije sebe na drugim razinama svoje osobe. izlo ene pritisku starijih mladi a to je stresno za njih. depresije. sexualni razvoj ± strah od zamjetljive erekcije. konfuzije« U kulturama koje poti u fizi ku atraktivnost adolescentima je te ko dosti i standard ljepote pa 50% mladih pati radi svog izgleda. FIZI KI IZGLED I SAMOPOJMANJE (BODY IMAGE) Jedan od razvojnih zadataka adolescencije je razvoj pojma vlastitog fizi kog tijela (visoka dobro oblikovana ena i visoki mi i av de ko). ta procjena ovisi o kulturalnim i dru tvenim standardima . No. pa prethodno pogubno djeluje budu i da su u to vrijeme razvojno ba najrazli itiji. no to je prolazno. Odstupanja u izgledu vezana su uz buru sazrijevanja. br e jedu. a mladi i du inom penisa." Kod djevojaka rast grudi ima pozitivan utjecaj. o tome uglavnom ovisi samopo tovanje "ako mi se svi a kako 25 . Adolescenti bi eljeli biti svi isti. zatim ozna iti spol te nacrtati drugi spol.

iako to u enje ne mora biti neposredno ± va na je privr enost.2. o ekivanja. 3. odnosi).: Margaret Mead: y y y y Samoa: o ekivalo se da cura ima puno ljubavnika prije braka. Pravila su vrlo razli ita ovisno o kulturi.1. nisu imali ra zvieno seksualno pona anje. jer postoji seksualnost u ranom periodu. smatraju da ene ne do ivljavaju orgazam. Freud u pravu. Nekad u tim igrama uloge preuzimaju mame i tate. od samostimuliraju eg bi a (usta. Ako su dovedeni u zoo kao mladi. Nije u pravu kad spominje fazu latencije ± u nekim dru tvima djeca sudjeluju u sex igrama (igranje doktora koje ukljuèuje razgledavanje spolnih organa osoba drugog spola.3. sex igre. Pokazalo se da mamjuni koji su odrasli sa i anom maj kom ili ako nisu imali kontakt sa drugim vr njacima bili su spolno neupotrebljivi. Rano iskustvo fizi ke ugode je kriti no za razvoj zrele seksualnosti. zna enj e koje se pridaje tim aktivnostima. pona anje. genitalije) do zadovoljenja s partnerom suprotnog spola. Fizi ke promjene omogu avaju seksualno pona anje: Freud isti e da se to de ava tijekom dugog razvoja jo od dojena ke dobi. Tri su razvojna zadatka Novi odnos prema vr njacima Emocionalna nezavisnost od roditelja Priprema za brak (Havighurst) Adolescenti vide svoje seksualno pona anje kao stvar osobnog izbora. priprema za razmjenu u tom podru ju. zaljubljenost. sli no orgazmu ± kulminacija } e e kod dje aka). Odrasla seksualnost: presudan je kognitivni element. Autoritarni odgoj i strogi tabui ote avaju normalni razvoj seksualnosti. a djeci u ustanovama je to kompenzacija za ugodu i uzbu enost. fantazije } djeca ne prolaze period latencije nego tajnosti. ali manj e zainteresirani za sex. stereotipa. TEORIJE SEKSUALNOG RAZVOJA (1) Freudova teorija Freud je upozorio da dojen ad traga za ugodom oralnom ± sisanje. to obja njava porast broja 3. majmunima je nedostajala prvenstveno ljubav. Kognitivni element seksualnosti se razvija ovisno o kulturi. Sve enici i asne sestre: pitanje da li je opravdana Freudova teza o jakom uro enom nagonu (meh. latencija ± uspavane sex. Irska (izolirani otok) 1-2×/mjese no je sasvim dovoljno. sex. jesu (iako nisu opa ali sex pona anje starijih ivotinja). hodanje. Kad je oplodnja i uspjela bile su neadekvatne majke. no ipak to je i pod utjecajem roditelja. analna ± otpor u enja na kahlicu. Kasnija istra ivanja su pokazala da mala djeca nemaju sposobnost za seksualno uzbu enje ± to je reflexna komponenta p uzbu enje stimulacijom genitalnih organa beba se u nekim zajednicama koristi za smirivanje djece. doktora (razodijevanje)p kombinacija istra ivanja i egzibicije. homosex. vr njaka. Promjene u veli ini obitelji ± da li je to normalna okolina za razvoj sexualnosti (normalne)? Prisutno je jo puno faktora. ne shva aju erotski element seksualnosti. igre. medija. Utjecaj tabua i zabrane seksualnosti u ranoj dobi: ima malo informacija. Tijelo odrasle osobe ima puno erogenih zona ± jo ive stare faze. Kognitivno obja njenje je da to slabi mu karce. napadale su mu jaka. Nova Gvinea: u jednom plemenu nema interesa za sex.  Exp. Harlow Provodio je istra iavanja sa majmunima i privr enosti. u Saudijskoj Arabiji slijedi smrt za predbra ni odnos. i prema samom sebi (McKiney). Usvajanje afektivno-sex veze klju no je za kasnije seksualno pona anje. Kulturno je uvjetovano. Dje aci kad se uzbude = erekcija (u prvim danima ivota kad se oslobode pelena mogu se registrirati mjerljivi pokreti gibanja zdjelice. nakon poroda tite ene od nove trudno e (postpartalni tabu) i dijete bi bilo zakinuto (to traje 5 -6 g). intimno vezivanje povezano s moralom i religijskim vjerovanjem kulture. a ako su dovedeni kao stariji. Provedena je spolna terapija (kad su promatrali druge majmune): u inak terapije postoji. KULTURALNI SKRIPTOVI Kulturalni skriptovi = su obrasci propisani za pona anje u adekvatnom dru tvu. kompenzacija). pravnim sistemom i odgojem djece. Seksualne igre s vr njacima razbijaju tabue. ali je bio slab: enke nisu znale sura ivati. falusna ± otkriva spolne organe. Freud smatra da je va na rana seksualnost.(3) RAZVOJ SEXUALNOSTI 3. zaokupiti pa nju ne im drugim. 50% ljudi izvje tava o sex igrama prije puberteta s osobama istog spola. e a je kad su djeca u nepovoljnim uvjetima. tj. puno je viceva o seksualnosti. U australiji: Odnosi su esti za 4 -5×/no . kao i sa stavovima koje ljudi imaju jedni prema drugima. Dakle. Nikada ne prekr e tabu. (2) H. neki se fiksiraju pa ne znaju pru iti ni primiti ljubav i sex ugodu. Uzbu enje mo e biti zbog injenice da se skida a to roditelji zabranjuju. anus. emocionalni i vrijednosni kontekst (u e se bratski osje aji zna enja a ne seksualni reflexi). ali nemaju kompenzacije (masturbacija. masturbacija i sex odnosi. genitalna ili adolescentska ± socijalno prihva anje oblika seksualnosti. kao da nemaju ideju kako da nasrnu na enu. nezadovoljene poterbe za pa njom. UVOD Sexualnost. Masturbacija ± uobi ajena u dje joj dobi: treba ignorirati. Predigra za sex ivot (vr njaci i roditelji prate fizi ki razvoj) ± prvo do ivljavanje za pripadnike drugogo spola. ljubavni trokut. y 26 . Majmuni podr ani me u vr njacima ± gotovo normalni partneri i roditelji. ali i odnos vlastite osobe prema drugome i sebi.

tj. Ve ina djece od 4-5 godina masturbira i ako se to otkrije i zabrani. to je jo socijalno neprihva eno. (3) HETEROSEKSUALNA FAZA ± ve ina teenagera prelaze u tre u fazu sa oko 13-14 godina. a homoseksualnost izbije iza 19 g. HOMOSEKSUALNA FAZA Po inje u 7. godina. 1969) su pokazale da se seksualnost razvija kroz tri faze: (1) AUTOSEKSUALNA FAZA ± u ovoj fazi dijete postaje svjesno sebe kao izvora seksualnog u itka. Ispitivanja stavova pokazuju promjene stavova prema seksualnosti ± tj. (2) HOMOSEKSUALNA FAZA ± kad djeca po inju i i u vrti zapo inje homoseksualna faza. Biolo ki faktori predisponiraju osobu za homoseksualnost. Kinsey je 1948. masturbacija se ponovno javlja u dobi od 14. prekidaju ju uklju ivanjem u trajnu vezu . S obzirom na odnos prema seksualnosti postoje tri vrste dru tva: 3. Dje aci uglavnom imaju prvo homoseksualno iskustvo u dobi 11-12 g sa starijim mladi em ili starijim mu karcem. U odrasloj dobi ih je 29 od 43 bilo homoseksualaca. ali ne ve e se osje aj krivnje: 75% mladi a i 45% djevojaka u dobi od 15-19 g 1×/tjedno ili e e masturbira 1/3 mladi a i 50% djevojaka. Tra eri su (ljubomora na stare partnere). U tim se krugovima odr avaju prijateljstva izme u mu kih i enskih homoseksualaca (mu ki parovi sa enskim parovima). Ima se nekoliko de ki/cura. nezavisnost. stavova. u dobi 6-10 g. Ipak. To je period istra ivanja. FAZE SEKSUALNOG RAZVOJA Kinsey studije (Pomeroy. Radi socijalnih utjecaja (liberalniji odnos dru tva) mo e se olak ati iskazivanje homoseksualnosti. Me utim. to izaziva reakcije odraslih. psiholo kih i socijalnih utjecajaje presudna. poja ava u adolescenciji a oblikuje u djetinjstvu. ali uvijek samo jednog(u).  UZROCI: a) biolo ki (predisponiraju osobu). ali se ne boje lo ih posljedica. Za ve inu djece u dobi od 7-13 godina. Homoseksualnost dje aka izaziva jako odbacivanje od strane oca. (1) (2) (3) RESTRIKTIVNA POLURESTRIKTIVNA PERMISIVNA Tijekom kasnih 60-tih godina se pojavila zna ajna otvorenost prema seksualnosti. tom liberalizacijom mladi nisu postali poiskumitetniji. uvjetuju da se dijete pona a na odre en na in. a homoseksualnost je u vr ena tijekom dobi. dok djevojke e e to rade ba u vezi ± postaju seksualno svjesnije. i svjesno eksperimentira sa masturbacijom. Masturbacija je univerzalno ljudsko iskustvo ± tabu tema jo uvijek. pa se dijete ne e identificirati maskulino ± poja ava demonstraciju predispozicija. u 80-im su se opet pojavila konzervativnija stajali ta. mladi jednako kao i odrasli dosta su tolerantni prema seksu prije braka. Op enito. ive u svom mikrodru tvu nezadovoljni tra e i nove veze. Ne govore opu teno o masturbaciji. eksperimentiranja. godine proveo studiju koja je pokazala da 97% svih odraslih mu karaca masturbira. 27 . To je ³homoseksualnost´ u smislu socijalnih interesa i afiniteta za igru. Postoje odre ena dru tvena o ekivanja kada se treba imati "curu" odnosno "de ka". ve postoje serije monogamije. sve je ve a tolerancija prema seksualnosti. traje do 13. Isklju ivo homoseksualno orjentirani mu karci u odrasloj dobi su imali homoseksualne osje aje jo u djetinjstvu. U f azi latencije se biraju za igru vr njaci istog spola. Zbog legaliteta (danas to vi e nije bolest ve izbor) homoseksualnost je bolje upoznat fenomen. Slo aj osje aja. i da ene ne u ivaju u sexu. Tako er Jones i Barlow (1990) su ustanovili da postoje razlike kod mu karaca i ena. spolni identitet? Borba protiv autoriteta i obi aja (soc. Longitudinalna studija enskastih dje aka: kad su u mu koj odje i pona aju se na mu ki na in. Autoseksualna faza po inje u 3. c) sociolo ki faktori. 3. Osje aj bliskosti postaje posebno intenzivan u dobi od 10-12 godina kad po inje pubertet te su djeca suo ena sa nizom promjena i nesigurosti. O igledno autoritarni otac inhibira biolo ku predispoziciju za homoseksualnost. Djevoj ice obi no imaju prvo homoseksualno iskustvo s vr njakinjom. misli i reakcija (za seksualnu umjerenost) se potvr uje u odrasloj dobi.6. Tako er postoje razlike u fantazijama prilikom masturbacije kod mu karaca i ena. Ustanovljeno je da mladi na pitanje "koliko vam je sex va an?" Da li adolescenti stupaju u odnose radi hormona ili dokazuju zrelost. U enskim klubovima (nogometni«) ima vi e homoseksualki (sportovi su tradicionalno mu ki).5. godine. kada. b) psiholo ki. to ne uklju uje nu no fizi ki seksualni kontakt. a seksualno zadovoljenje je ustvari sekundarno. najbolji prijatelji/ce su djeca istog spola. on je presudan u tome ho e li se homoseksualnost ispoljiti ili ne. predbra nim i vanbra nim odnosima: Ve ina a merikanaca danas prihva a vanbra ne odnose ako su oba suglasna. Prije se za razvoj homoseksualnosti smatralo presudno pona anje roditelja. 45% mu karaca masturbira 1-2 puta tjedno. 3. Oslabljeni su dvostruki standardi ( ena mora biti nevina i vjerna). Biseksualne mu karce ne karakterizira homoseksualni osje aj u djetinjstvu. Pokret za prava homoseksualaca ima mali utjecaj na adolescent e jer su i ina e tolerantni za tu u homoseksualnost. a danas se nagla ava i biolo ka podloga (hormonalni utjecaji. Homoseksualne osobe su sklone promiskuitetu. AUTOSEKSUALNA F AZA Masturbacija je jedno univerzalno ljudsko iskustvo. godini i nastavlja se do 6 ili 7 godine. gdje i za to e stupiti u sexu alnu aktivnost. Faktor koji korelira visoko sa homoseksualno u je odsustvo dje akovog biolo kog oca u primarnoj obitelji. Ostalo ih je u takvim vezama tek 21 -23% (tako opada homoseksualnost adolescenata). Suma biolo kih. pri emu se to kod djevojaka doga a godinu dana ranije. dok to ini samo 15 ena. okolnosti) su primarne. mu karci 5 puta e e fantaziraju prilikom masturbacije. uvjetuju predodre enost). Seksualno iskusni mladi su e e spremni na masturbaciju.4. REZIME: Fizi ka zrelost ini sex mogu im. rana emocionalna iskustva ine ga vjerojatnim ali kulturalni skriptovi odre uju tko. (kasna adolescencija). ve vi e u smislu usmjeravanja osje aja ljubavi. no. napu teni mitovi o tetnosti masturbacije. 15% mladi a i 10% djevojaka je ikad imalo barem 1 homoseksualno iskustvo. osloba aju se napetosti zbog nepostignu a orgazma. priznanje vr njaka.

pri emu su djevojke seks rangirale na zadnje mjesto. Homosexualnost } vr njaci Sno aj } vr njaci i mama Masturbacija } vr njaci i literatura Menstruacija } mama Milovanje } vr njaci Spolne bolesti } vr njaci i lije nici totalno zakazuju!!! kola } roditelji i  Stanje danas: Danas su teenageri seksualno aktivniji. elja za djetetom. vi e je u s feri sexa. ni roditelji ni dru tvo nemaju pravo regulirati njihovo intimno pona anje. potom sex. dramati na (par tjedana do par godina). a djevojke to izbjegavaju. Prvi je uspjeh u koli. odla u. 30) pa je tu zapravo ve i raspon u kojem se mo e javiti sex. Teenageri odbijaju postojanje duplog standarda. kasno pronala enje partnera i kasni brak.2.1. ULOGA SOCIJALNE OKOLINE Heteroseksualno pona anje mladih odre uju kulturalne norme i stereotipi. Teenageri preferiraju sex uz ljubav. sve enik vi e. } 3. Nagli porast je 60. ele posti i identitet na tom polju. % predbra nog sexa u funkciji godina } sve je ve i % i > i + u predbra nom sexu. tj. Ona vodi u brak. sex nije lo ako partneri brinu jedan o drugome p tako to vide mladi. ispred romantike. pa e im maj inska za tita.7. nipo to nije zamjena za ljubav. slabo mama i kola. odmah su spremne na sex) prestra e mladi e koji su time okirani. i nije va an sam za se be ve kao priznanje privr enosti i bliskosti. Djevojka o ekuje da mladi preuzme inicijativu. Po inje izme u 12-14 godine. (hipi pokret). ne preuzimaju inicijativu. IZVORI INFORM ACIJA O SEXU (1) (2) (3) RODITELJI VR NJACI LITERATURA Abortus } na prvom je mjestu literatura. intelektualna i fizi ka bliskost a sex olak anje komunikacije izme u dvoje koji se vole. Adolescentice koje preuzmu inicijativu (zakazuju sastanke. Lije nik uop e nema ulogu. Prije seksa je va niji uspjeh u koli i niz drugih stvari. a ene ne smiju). No. gotovo su izjedna eni (prije je bila velika razlika izme u > i +. Kondomi } dominiraju vr njaci i literatura Ejakulacija } mame ne pripremaju de ke na to ve o evi zato to je ejakulacija vi e vezana uz spolni in od menstruacije. Ka u jednom (oskudno i s malo inf. a mladi i na zadnje ili predzadnje. Primjetan je taj trend i u zreloj dobi ± mladi i su sporije spremni preuzeti odgovornost novog ivota (³mamini sinovi´). Neka istra ivanja pokazuju da ene i mu karci 15-18 g. i mladi ranije napreduju kroz faze heterosex. (2) Polazna ljubav: intenzivna.Hodanje po inje u srednjoj adolescenciji. a nasilni im je skroz neprihvatljiv. idili an dom. Smatraju da sex treba ograni iti na podlogu uva avanja i po tivanja.) da bi pripremile djevoj ice za prvu menstruaciju ± kasnije vi e ne razgovaraju. ZNA AJ LJUBAV I I SEKSA KOD MLADIH : Kad se mlade pita o sexualnom iskustvu: porast sex aktivnosti nije nediscipliniran promiskuitet ili nekontrola sex impulsa. romantika ispred sexa i sporta (preferiranje romantike nad sexom u funkciji dobi). ali zaboravljaju obnavljati te informacije. roditeljstvo i pritisak biolo kog sata na ene (radi djeteta) jest elja za ulazak u vezu kod ena.7.  Robert Sorentson 70¶ na uzorku od 400 mladih 13-19 g. mladi i nagovaraju djevojke na sex. 70-tih g. Za e e } majke najvi e informiraju.  Dru tveni problemi: Uz ve u koli inu sexa i rani sex (promiskuitet) p javljaju se dru tveni problemi: irenje spolnih bolesti adolescentske trudno e 3. prema nekim pokazateljima danas ve djevoj ice u mla oj dobi preuzimaju inicijativu ± stvari se mijenjaju. Postoji ugro enost = velik bro j samaca. sport i romanti na veza (to je za > a + sex stavljaju nak on sporta). a ulaz u brak je kasniji (25. to u bliskoj budu nosti adolescenti ne planiraju.7. kao ni otac.3. prijateljstvo sa suprotnim spolom. 50% i 75% ? iznosi da ne bi imalo sex sa nekim kog ne vole. i ne ele sex sa nekim tko im se bar malo kao osoba ne svi a.  Ljubav jest emocionalna. potom prijateljstvo s vr njacima istog spola. 3. Nastaju i dvostruki moralni standardi (sex je za > po eljan. Ljubavni sex: sexualno oslobo enje nije dovelo do promiskuiteta. Mu ki 15-16 g. Sa tradicionalnim spolnim ulogama dje aci. a mu karci imaju vi e anse nego ene pa odga aju veze s obvezom. suprotstavljaju se seksu samo zbog fizi ke ugode ("no one night").7. danas se + mijenjaju). HETEROSEKSUALNO PONA ANJE Uklju uje pripadnike suprotnog spola. Raniji ulazak u sex ivot. Imaju individualnu etiku: odgovornost je svakog pojedinca da odlu uju o vlastitom pona anju. 28 .3. a mladi i od djevojaka o ekuju da budu pasivne ali prijateljski (pristaju na sex) raspolo ene. odnosa. i nastavlja rasti. pita mlade koliko je sex bitan za odnos u dugim vezama: ³umjereno je va an´.  Aaron Hass. kad rangiraju aktivnosti po va nosti onda je sex na predzadnjem mjestu. sex. 17-18 g. Pekid je bolan ali moralno opravdan ako jedan ili oba partnera nisu sretni. ve mladi ele ispunjenje kroz fizi ku aktivnost. Teenageri razlikuju trajnu od prolazne ljubavi: (1) Trajna ljubav: traje cijeli ivot (zbog dobi malo ih je to do ivjelo).

zabava. a iz jedne monogamne idu u drugu monogamnu vezu. nezavisnost. Sexualni avanturisti 17 g.  Dva su kontinuuma za stupanje mladih u odnose: Ne osu uju seksualno pona anje drugih.7. du e traje Konflikti nastaju kad kod partnera postoje razli ita o ekivanja. Imaju ni e ocjene od svojih vr njaka. od odbacivanja. imaju intimnost. Sexualno neiskusni adolescenti (mla i od 16 g) 3. 5-6 mj. Nisu sex aktivni. Serijski monogamisti Usmjereni su na jednog partnera. Ka u da nisu sreli pravu osobu. dru enje. SORENSON: klasifikaicja teenagera u 4 grupe obzirom na sex iskustvo i pona anje: I. a ka d se ulazi u vezu to smanjuje spontanost ali garantira dugotrajnost. Stavovi teenagera su liberalniji nego to se realno pona aju (tu su konzervativniji) p stavovi prema sex eksperimentiranju. stjecanje iskustava o partnerima p mladi bi trebali ostvarivati to vi e veza. Seksualni po etnici (16 g) U razli itim su razinama seksualnog istra ivanja ali jo nisu imali spolni odnos. popularnost. Nastaju spolne razlike u seksualnom pona anju. Seksualni odnos je najugodniji unutar duge veze jer potrebno je zbli avanje i povjerenje. to je tema dru enja. zabava je svrha Ekspresivno usmjerenje + emoc. Tu je vi e dje aka. tema u vojsci. jer nisu spremni ili zreli. 90% ? i 80% ? odobrava genitalno milovanje. Lak e je ranije stupiti u veze: kasnije je to te e zbog odgovornosti. prijateljstva ostanu i za kasnije. Instrumentalna motivacija + emoc. Adolescentice su prvi puta naj e e imale sex sa nekim koga vole i za koga e se udati (to misle). III. i pred novu godinu su najzanimljiviji. Malo je djevojaka sex avanturisti no (5% ih je bilo sa vi e od 10 partnera). naj e e ne. Godinama (smatraju to eti kim na inom poimanja veze i sexa) pripadaju populaciji cca 18 g (75% njih ). emocije a nemaju strah ni obavezu prema partneru. 6% djevojke. a ako ne to i ka u. Kad imaju sli na o ekivanja i vi e se komunicira o namjerama ("zgodna(an) si ali nemoj to uzeti previ e ozbiljno"). i 9-10 mj. Razvijaju petting (nije puni sex odnos) do te mjere da njime posti u orgazam. kratkotrajne. Kod studenata doalzi do cikli nih prekida veza. a manjina mladi a je monogamna. Imaju odnos neodre enog trajanja s jednom osobom. ne sla u se s roditeljima. bez emocionalnog vezivanja. Oni su najstariji i najzadovoljniji u uzorku. Preko 50% + adolescenata u istra ivanju Haasa je imalo samo 1 sex partnera. IV. ka u u crticama. Instrumentalnoj je svrha status. U prosjeku imaju 16 partnera. Emocionalna anga iranost = zaljubljenost. npr. te fizi ke i dru tvene aspekte seksualnosti. Ka u da tra e nova uzbu enja i senzorna iskustva s razli itim partnerima. a i ranije. Pri ulasku u vezu treba usuglasiti o ekivanja. Ve ina adolescenata ima sex 1 ili 2× mjese no. anga iranost = bira se bra ni partner. ne idu dalje od ljubljena. 50% njih imaju prvi spolni odnos sa 13 g. Srednja adolescencija ± odnosi su rijetko zadovoljavaju i za oba partnera: svatko vodi brigu o sebi. Slabo zainteresirani za monogamiju. stjecanje novog statusa. esto samo za jednu no i koja je starija (za stjecanje iskustva i izbjeg avanje anksioznosti s jednako neiskusnom osobom).5. Vole biti seksualno slobodni. vi e njih istovremeno Instrumentalna motivacija + emoc. smatraju se buntovnicima. Mogu biti razli ite kombinacije. od toga kako e se partner pona ati poslije i sl.4. Istra ivanja su pokazala da se de ki lak e zaljube.3. To je za njih intimnije i vi e zadovoljavaju e jer konkretan odnos donosi anksioznost. Otprilike (oralni sex) odobrava 90% ? i 70% ? a 35% ih je probalo. Partneri su vjerni dok veza traje. uhodavanje vje tina. (16 g. Ulazak u brak s nevino u je izuzetak a ne pravilo. strah od trudno e. Vole svog partnera i imaju vi e zadovoljavaju i sex odnos i vi e ocjene od ostalih. ratu (situacije apstinencije).7. Od partnera se ne zahtijeva brak. II. no mnoge imaju samo 1 ili 2 partnera (pogotovo ako se udaju mlade). neanga iranost = povr ne i umjetne veze. i 8 mjeseci) expresivnost ± instrumentalna usmjerenost emocionalna anga iranost ± neanga iranost Ekspresivna motivacija: zbog zabave. Povremeno ju jo sretnu. oralni i analni sex a 50% ? i 40% ? sudjeluje u tome. Mu karci nasuprot tome imaju u prosjeku 6 predbra nih partnerica. strast. 25% mladi i. Djevojke o prvom odnosu ute. neanga iranost = prijateljstvo. a cure te e odljube. puno sex partnera. Malo se ena uva za brak. Oni pri aju o tome. Prevladava predigra: time su zadovoljni. Razlozi za ulaz u seksualne odnose Razloga ima mnogo. a ve ina djevojaka iste dobi (17-18) vi e od 2 partnerice. Prije je pona anje bilo liberalnije u odnosu na konzervativnije stavove (liberalizacija stavova). anga iranost = intenzivna kratkotrajna veza. Seksualno su ta ti i ele biti cijenjeni radi izgleda i seksualnih vje tina. 29 . Mladi i obi no imaju prvo iskustvo s partnericom koju ne vole. izlazak iz uskog kruga obitelji. uvje bavanje u interpersonalnim odnosima. nova vrsta zabave. monogamne veze koje du e traju Ekspresivno usmjerenje + emoc.

Puno vi e djevojaka masturbira nego prije i vi e pri aju o fizi kim aspektima sexa. Zbog razli ite gra e djevojkama je lak e ignorirati genitalije: seksualno uzbu enje jest vla enje a to nije zamjetno. ne bave se masturbiranjem u grupi. danas se smatra problemom uglavnom zdravstveni problemi kao posljedica adolescentske seksualnosti: a) spolne bolesti i b) adolescentske trudno e. dok mladi i nikad ne koriste sex da zadr e djevojke. b) intelektualna i emocionalna nezrelost. da odlo e manire. ve na psihi kom planu se mijenja slika o sebi. mladi i se hvale a djevojke ne } Mladi i razgovaraju o masturbaciji s drugima. Slabi dvostruki standard i vi e de ki ima 1× sex s djevojkom koju voli.7. a djevojke od sexa s partnerom ka masturbaciji. c) roditelji su alkoholi ari ili se drogiraju. Fizi ko iskustvo masturbiranja je odijeljeno od intimnosti i romantike j er je to autoseksualnost. ak postoje natjecanja tko e dalje ejakulirati p slu i postizanju socijalnog statusa me u vr njacima. gubitak dje jeg intenziteta.tj. Tu idu seksualni skriptovi (norme kako.  SPOLNE RAZLIKE se produ uju u ranu zrelu dob (razlike u 3.pristupu seksualnoj vezi). Za djevojke je to nejednozna nije p anksioznost. Djevojke te e otkriju masturbaciju i neodre eno ozna uju neke senzacije kao seksualne. kontroverzno je tuma enje: adolescenti govore da su bili u ljubavnom odnosu ± ali koje mu zna enje pridodaju? Prvo to percipiraju kao ljubav. Mladi i znaju dosta o fizi kim vidovima sexa. vide to kao priznanje ³zreliji su´. da se opuste i u ivaju u svom tijelu. zabrane. Gubitak nevinosti kako do ivljavaju? Taj prvi sex se smatra ne samo fizi kim inom. Danas se u nekim zemljama provode edukacije "kako re i NE" . La u o tome koliko im je stalo do sex partnerice. 70% djevojaka i 90% de ki } sex je ne to u emu se u iva. a de ki u e od djevojaka iskazivati pa nju. Osje aj krivnje i anksioznosti radi masturbacije mo e samo intenzivirati to iskustvo i uzbu enje. Mladi i od djevojaka moraju nau iti interpersonalne i emocionalne aspekte sexa. Neki osjete olak anje to je to pro lo. Studentice pristaju na sex iz straha da u protivnom ne izgube mladi a. sad vi e ne e trebati lagati prijateljima da su se seksali a nisu. Djevojke koje su u le u sex s nekim kog vole: krivnja to su u le u novi tip odnosa ali su neke sretne to su poklonile nekome svoju nevinost. a to e misliti ako ne krenem? Dakle ovisnost o sudu drugih. e e to negiraju. Ve i je i izvor inf. imaju dobar rje nik za poze i figure ali tur rje nik za emocije. tuga. Ranije se smatralo da postoji ni z fizi kih i psiholo kih negativnih posljedica ako se krene u sex. Sex aktivnost koja se nastavlja sa bri nim vr njakom (kvalitetna veza) p ne vodi neprilago enom pona anju. kako se obraniti od zlostavljanja. to im izgleda nastrano. proiskumiteta. Djevojke su ignorantne prema fizi kim aspektima sexa. 30 . imaju vi e povjerenja u sebe i u vezu s djevojkom. brigu. gdje se djeca anonimno mogu javiti i govoriti o vojm traumama. fluentne za ljubav. Ako se skupi vi e od tri faktora pove ana je vjerojatnost: a) odvojenost od roditelja prije 16 godina. indirektno pridonose razlici. 15% ena je do ivjelo ne eljeni sex prije 18 godina. Upitno. zrelije i bliskije s mladi ima. a djevojke od mladi a kako se usmjeriti na fizi ke aspekte sexa } u paru se podu avaju. Izlaz je bijeg od ku e ili odlaze u prostituciju. Mladi i napreduju od masturbacije ka sexu s partnericom. a 5% studenata} postoji dakle progresija emocionalne komponente koja postaje sastavni dio veze. O ekivanja okoline odre uju kada e se krenuti time. ja a im samopo tovanje. PROBLEMI HETE ROSEKSUALNIH VEZA Pojavljuju se izme u 13-14 godine. Ve ina zadovoljna. a onda kao sex odnos. Neke djevojke se isto osje aju ponosno. ako se adolescenti tite i prihva aju svoju spolnost. U RH u Zagrebu postoji Hrabri telefon. Porast testosterona u pubertetu = spontane erekcije ak mladi i i ne misle na sex pa te fizi ke situacije i senzacije vode na masturbaciju to je fizi ki uvod u upoznavanje sexa i svog tijela. Kad imaju prijateljicu manje su zaokupljeni brojanjem iskustava i pri anjem o tome. 45% adolescenata odgovara da nije emocionalno vezano s partnerom. depresija pa i suicid. ozareno. to. Gagnon) tvrde da biolo ki faktori (1) SEKSUALNO ZLOSTA VLJANJE U ADOLESCENCIJI : 1) Silovanje od stranaca 2) Silovanje unutar obitelji 3) Silovanje unutar veze Naj e e je zlostavljanje od strane oca. Zna i razlike prema sexu su biolo ki odre ene.6. Me utim. ma enje. Feministice propagiraju masturbaciju za o uvanje fizi kog i mentalnog zdravlja ena koje su bez mu karaca. (2) CURE: govore o mije anim emocijama.7. nje nost. de ki da se otvore sex ugodama.7. no to e vr njaci misliti ako krenem u sex. a ne to su ne to izgubile. ³gubitak djevoj ice u sebi´. kad i s kim u sex) tu se de ki i djevojke nadopunjuju. djevojka smatra da je to njena krivnja. 3. (1) DE KI: do ivljavaju prvi seksualno iskustvo kao pozitivno. ODNOS PREMA P RVOM SEX ISKUSTVU Adolescenti ma taju o sexu i aktivno eksperimentiraju s tijelom i emocijama ( esto djeluju prije no to promisle). ponosni su. Ili rastere enje. Dolazi do naru avanja kolskog uspjeha. Djevojke razgovaraju o ljubavi. Socijalni uzroci. Za de ke je pozitivno da krenu u sex. sa nelagodom o tome misle i govore.  Biolo ka osnova (Simon. a studentice tu rijetko la u.

60 slu ajeva zaraze). ve 1-2× mjese no? Treba odabrati kontracepciju koja e dati sigurnost a ne e biti optere uju a za organizam. trenutak strasti i slabosti. informiranost ne mijenja bitno pona anje. Adolescenti su informirani jedino o AIDS-u. ali prezervativ je i za tita od spolnih bolesti. psihologije«) bliski su u enicima (na in preno enja inf. Samo 5% adolescenata koristi ³safe sex´ iako su dobro informirani o SIDI. sex bio experiment. potrebna je zna ajna revizija pojma o sebi. meni se to sigurno ne mo e desiti) (2) (3) Da li je pilula uputna za djevojku koja nema redovite odnose. da umanjuje spontanost «). dok sjevernjaci kasnije od sjevernjakinja. Predla u da edukacijske programe stvaraju mladi (studenti zavr nih godina medicine. g.  Pitanje je za to mladi ne koriste kontracepciju?  AIDS Hrvatska je zemlja niskog rizika za zara ene SIDOM (od 1986-1989. svaki 10. sociologije. prihva eniji od mladih su mladi). razredu o. a i kad je o kontracepciji se malo govori ve samo o biolo koj osnovi. Kod nas. Zastupljenost: svaki 6. Malo se pobolj ava situacija od 87-89 ± u porastu je kori tenje kondoma i hormonalne kontracepcije. U stra nom su irenju chlamidia trahomatis i Human papiloma virus = neplodnost mu karaca i ena. adolescent je zara en. to bi zna ilo da treba priznati i sebi i drugima sex. Ve inom koriste coitus interruptus (prekinuti sno aj) ± nesigurno. spavamo sa svima s kojima je taj partner spavao. te u ve em % rak grli a maternice. nove price i zdravstveni odgoj. pri prvom odnosu 60% uop e nije koristilo. ali to je naravno samo mit. Kad je plodni period sluz je vrlo teku a.. vi e od 1/2 novih HIV infekcija je u dobi od 15 24 g. lije niku. gonoreja) no javljaju se nove za koje nema lijeka npr SIDA.) ranije no Adolescentima je te ko prihvatiti da su postali seksualno aktivni.  Genitalni herpes. Izrazita skliskost i ljepljivost umanjuje estetiku spolnog odnosa. Racionaliziraju da je 1. npr. vla na. apel za apstinencijom«). potom test na virus ± ako je nalaz ok mo e se prije i na druga kontraceptivna sredstva. apotekaru« To je te ko. ne zna za te bolesti (samo lije nici). Infekcija HIV-om i dalje raste u mla im dobnim skupinama. aktivnost.  Istra ivanja: mlade ulazi u spolni ivot (15 -17 g. omjer nezara ene u odnosu na zara ene raste. To odgovara potrebama potencijalnih korisnika (roditelji to podr avaju). Sugerira se da se pri stupanju u novu vezu 3 mjeseca obavezno rabi prezervativ (vrijeme inkubacije ± tu je mogu nost manifestacije bolesti). (A) PRIRODNE METODE ZA TITE su u porastu (jedan od razloga je ja anje Crkve) p za mlade djevojke te metode mogu biti vrijedne.(2) SPOLNE BOLESTI Kontracepcija je u nezadovoljavaju em stupnju kori tena (trudno a). Spolne razlike u proporciji seksualno aktivni h adolescenata se smanjuju. Sjevernjakinje stupaju u spolne odnose 3 g. puca pa je nesiguran. (3) TRUDNO A I KONTR ACEPCIJA 45% adolescenata (na zapadu) koristi neki oblik kontracepcije pri prvom spolnom odnosu (kod nas 13% . Mladi (iako vjernici) smatraju da su religijske dogme zastarjele.. Kasnije postaje gu a i u prvom periodu ljepljiva (sli na umanjku jaja). partnera). Kad spavamo sa partnerom. miruje i prenosi se jer osoba ne zna da je bolesna. i druge« Informiranost je slaba i javnost Postoji mitovi da su spolnim bolestima skloni samo promiskuitetni i homoseksualni. adolescent je zara en (u SAD).  10 mitova o prezervativu (odnos nije zadovoljavaju . irenje ³starih´ bolesti je antibioticima zaustavljeno ( sifilis.. a nije ne to to trajno iziskuje kontracepciju. Proto nost sluzi = proto nost grli a maternice i vagine za spermije (ne mogu opstati u suhom periodu). Ve ina adolescenata je pogre no informirana o reprodukciji: 40% ih ne zna kad je najve i rizik za e a tijekom odnosa. nezgoda. da je samo za homoseksualce. U vedskoj edukacija po inje u 4. kasnije rijetko. Lakomisleno shva anje trudno e Osobni mit (³meni. adolescent. i dijele ih od svog pona anja. je va an. (2) NARKOMANI (nehigijenske price) i (3) PROMISKUITETNI. Klaus-Oginova i Billingsova metoda } pra enje izlu evine sluzi iz rodnice ± promjene su tijekom ciklusa. HPI infekcija raste u mla im dobnim skupinama i dalje. Prosje an broj partnera je 4-5 (1 godi nje) to se bitno ne mijenja u posljednjig 15 godina. (sustavna). o ostalom slabo. Na zapadu se kori tenje prezervativa kod oba spola udvostru ilo (tijekom 80-tih). Potom suho a do idu e menstruacije. ranije od ena s juga. Rizi ne su skupine: (1) HOMOSEKSUALCI (zbog povreda pri sex inu i dobre prokrvljenosti spolnih organa). a de ki juga ranije od djevojaka juga (dvostruki standardi). .) 50% studentica i 20% srednjo kolki redovno koristi kontracepciju. 31 .  Hepatitis B i C  Sifilis Javljaju se nove bolesti o kojima javnost jo nije informirana. Zna i. skliska (bjelanjak). HIV + chlamidia p svaki 5. odgovorno pona anje (manje Prevencija: prezervativi. Kontracepcija se rijetko koristi. Glavni izvor informacija o spolnosti je omladinski tisak i razgovor s vr njacima (nedostatak sustavnog obrazovanja). Epidemija je nevidljiva jer nema simptoma: virus napadne organizam. Svaka druga ena se oslanja na partnera da e prekinuti sno aj ili uzeti prezervativ.pred par godina je to istr. U dru tvu se ele vratiti tradicionalne vrijednosti (nema predbra nog sexa. (1) njihovi roditelji. iako omjer zara ena: nezara ena populacija pada tj. U SAD-u je rijetka edukacija u koli o sexu.

crnkinje su spremnije biti majk e jer dobivaju soc. Kad do e do trudno e kognitivna nezrelost stvara probleme ± ne idu na test kad postoji opravdana sumnja. (za tita od trudno e). To je adekvatnije za zrele ene koje dalje ne ele roditi. pomo . podr ku. Za to se ne koristi kondom? Treba revizija pojma o sebi. Problem je zadnjih godina to postoje ekipe za za titu obitelji koje agresivno odgovaraju eneod abortusa name u i im osje aj krivnje. Nakon poroda provedena je edukacija o kontracepciji ± smanjila se nakon toga stopa poroda (nakon 2 g. Spremnost na planiranje budu nosti i sex znanje (presudno) imaju najve u korelaciju sa odgovornim pona anjem. elei. ³Roman´ o roditeljstvu i idili bra nog ivota ± kratkoro no brak zadovoljava mlade (status odrasle osobe) ali ih dugoro no zakida. tbl) smanjuju gibljivost spermija. ali najmanje me u teenagerkama ± ispod 15 g. Abortus je kod nas legaliziran radi zdravstvenih i socijalnih faktora. vi e je djece jedne majke a razli itih o eva p esto su opet unutar te djece mla e tj. Mogu e su ozljede stijenke uterusa ± komplikacije. podr ku od strane partnera i o ekuju emocionalnu i financijsku podr ku od njega. a ne mu karci. anga iranosti djetetovog oca. Pilule za mu karce (jo u exp. ali u izuzetnim slu ajevima. Sorenson: 1/3 mladih djevojaka misli da ne mo e zatrudnjeti dok to ne po ele a ako im se to dosad nije dogodilo onda niti ne e: jer potrebno je imati redovite i este odnose da bi se to desilo. (4) ZA TO MLADENA KA TRU DNO A? y y slaba informiranost specifi no kognitivno funkcioniranje: ne uzimaju ozbiljno u obzir mogu nost da zatrudne. Mnoge su bile ugodno iznena ene maj inom reakcijom a reakcija oca nije bila presudna. To je. kod 6% trudno a u zadnjem tromjese ju porastu tlak i te ina. osje aju se krivima zbog sexa i o tome ne pri aju s partnerom = negiraju upotrebu kondoma. Dodatnu soc. a ovako je zadr ava koncepcija o vlastitoj nevinosti. (B) MEHANI KA SREDST VA: (1) Dijafragme (unose se u rodnicu prije odnosa i kombiniraju se sa kemijskim sredstvima tj. ni e obrazovanje i socioekonomski status. religija. Ponekad mogu o tetiti tkivo = pote ko e u odr avanju trudno e (rizik). Siroma ne crnkinje (zadr ale dijete): 60% ih je bi lo nesretno kad su saznale da su trudne. je najvi e poroda u odnosu na pro le generacije: 1 porod na 700 djevojaka izme u 10-14 g. Treba lije ni ki pregled. ukotve u stijenku maternice. Trudno a je esto povod braku u toj dobi. SAD ± natalitet opada. bjelkinje srednje klase se e e udaju ili pobace (vi a edukacija. Me utim pitanje je da li e mu karci postati tako odgovorni da bi za titili partnerice. pokazatelj jake neinformiranosti. One ni e klase time potvr uju identitet ene (djevojka se po statusu izjedna uje sa statusom majke). testiranje odgovorn. spermicidima). 70-80¶ je broj poroda me u tinejd erima opao radi dostupnosti abortusa. ne odgovaraju racionalno.(bjelanjak) zna i da je plodnost visoka. Maloljetni ka stopa abortusa ve a od stope poroda. nastavile su vezu i nadale se da e se udati. i na druge na ine su devijantne i neodgovorne. Intevjuiranje tinejd erki koje su do le u kliniku na test trudno e je pokazalo da se na porod odlu uju tinejd erke koje imaju soc. te pridobivaju pa nju i soc. uspje nije u koli pa se odlu uju za poba aj). Mogu utjecati rasa. maloljetne majke = lanac.) Glavni je faktor neinformiranost. status npr. Tinejd eri: kad se vjen aju radi trudno e ve a je vjerojatnost da se brak raspadne u roku od 6 g. Skanjaju se od nabave kontraceptivnih sredstava. 80% sigurnosti. osje aju se tu niji i napetiji od vr njaka. Najbolje 6-8 tjedana od zadnje menstruacije (tu je najmanja mogu nost komplikacije). 20% mije ane emocije a 20% sretne iako nisu planirale dijete. jer oni se jo razvijaju. One koje su religiozno aktivnije su spremnije zadr ati dijete. ne planiraju budu nost. nekompetentne. Pilule spre avaju ovulaciju i zato su najsigurnije. Djevojke iz srednje klase moraju odlo iti karijeru dok one iz ni e manje gube ± ipak to ne zna i da ne ele smjerno zatrudniti. pomo . sigurnost je 88% (C) KEMIJSKA SREDSTVA: spermicidi (kreme. pasivne. prekasno se odlu uju na poba aj kad je to ve rizi no i opasno. (E) POBA AJ NIJE KONTR ACEPCIJSKO SREDSTVO. Preporu uju se prezervativi s rezervoarom (sigurnost 86%). 94% mladih majki zadr e dijete: kasnije su djeca izlo ena zlostavljanju i kasnije im je te e da budu samostalni roditelji. Puno je samohranih adolescentica. Provedena je studija ena koje koriste kondome povremeno ± i neuspje no (vi estruke trudno e): nisu spremne prihvatiti svoju seksualnost. (2) Spirale (97% sigurne) se ugrade u rodnicu. (D) POSTKOITALNA ZA TITA: nakon odnosa u roku od 24h mogu e je inencijom izazvati menstruaciju (poba aj). dobivaju bi e koje mogu voljeti. Kod nas je u domovini dio djece zbog nezrelosti i neadekvatnosti majke ± koja nije u braku. Misle da je sex ne to prirodno i spontano a dobra djevojka to ne planira ve to radi kad je strast svlada. Ne zna se to mladi i adolescenti znaju o kondomima i kako ih esto koriste. dakle. Kemijsko sredstvo + prezervativ = 100% sigurnosti. Opaska: za djelotvornost te metode preduvjet je da je ena zdrava. fazi). od dodirivanja svojih spolnih nagona (misle da je tetno). a ako se to ne kontrolira nastupa eklampsija ili mo dano o te enje fetusa a i 32 . Dijafragma se mi e 8h nakon odnosa. ve i broj ne eljene djece i manja mogu nost skrbi za njih. misle da se to njima ne mo e dogoditi (egocentrizam). Sterilizacije (podvezivanje jajovoda i sjemenovoda). podr ku pru alo je upoznavanje druge mlade majke. Ovaj dvostruki standard u istra ivanjima odra ava nesvjesnu pretpostavku da su ene odgovorne za za titu. tako er i one ije majke nisu podr avale poba aj. paste. One koje se odlu e na trudno u imaju dvostruko ve e komplikacije p toksemija (preeklampsija) tj.

i oni koji nisu ³lutali´ prije braka e to nadoknaditi kasnije. to je zaljubljenost. brak roditeljstva. Iznimka: priprema na menstruaciju. koncentri n i krugovi npr. M. Mali % odbija svaku mogu nost braka ± oni ele me usobno povjerenje i ivot s partnerom ali bez elje za brakom. baka. potom dugi porodi. pitanje koliko je PMS psiholo ki uvjetovan (optere enje. Sorenson i Has.) ili se rastaju: mladost i sama ki ivot vi e nisu sinonimi.7. udru enje dvije jedinke koje su rije ile krizu identiteta. to je prihvatljiv raspored doga aja za prijelaz u roditeljstvo ( kola. menstruacija. esto spontano spominju neuspjeh brakova svojih roditelja. 3/4 misle da mladi mogu ivjeti zajedno i bez braka. Misle da trebaju provjeriti da li se sexualno sla u i da trebaju imati to vi e iskustva. muka. (2) FORMALNI BRAK. te misle da ne bi trebalo osje ati prisilu braka u slu aju trudno e. EXP. ve ina tinejd era o ekuje brak ali ne u skoroj budu nosti (kao 50-tih) te ne smatraju da je brak preduvjet za sex odnose. Nedostatak obrazovanja u kolama ± koriste se najnepouzdanije metode npr. Pogre ne su iluzije o potpunom pro imanju 2 osobe p zrela je zajednica ako su mladi svjesni svoje nezavisnosti pa se kompromisno udru uju   nema zajedni kog identiteta. Parovi u du oj vezi ulaze u sex lak e. I kad su roditelji bili sex aktivni prije braka ne odobravaju to svojoj djeci (30% majki je imalo p 3% ih odobrava k erima. Mead). zrela intimnost. rana intimnost mo e se smatrati dijelom potrage za identitetom. ive zajedno i netko to potvrdi onda pravni sustav to regulira kao brak. Danas mnogi odga aju brak (karijera npr. zasnivanje obitelji). 3. neformalni odnosi. precjenjuju znanje djece i ne obnavljaju informacije. Istr. Ve ina bi eljela razgova rati s roditeljima o svemu ali dobivaju malo podataka. i esto ro enje djeteta povezuje obitelj. od roditelja ali ih ipak vi e dobivaju od vr njaka (roditelji se srame. majkom to j oj ote ava kasnije odvajanje (kolote ina je uspostavljena). Dvostruki standard prema sinovima i k erima npr. Brak. prekid sno aja i plodni/neplodni dani mjerenjem temperature il i ra unanjem. nakon poroda gotovo ih pola ivi s primarnom obitelji. zaposlenje. Pravni ke rasprave ± smije li im se dopustiti kori tenje kontra cepcijskih sredstava bez znanja roditelja (mo da bi to jo vi e sprije ilo mlade da tra e dopu tenje ± kad bi roditelji morali dati pristanak ± pa bi porastao broj trudno a). majka hrani a ????????? baka pa ostali. Prije je to uvjetovalo negativan odnos prema tom periodu i svom tijelu. Stavovi prijatelja imaju ve i utjecaj. 9% sinovima odobravaju). jedna po jedna uloga se ostvaruje kao i prilagodba svakoj od tih uloga p to su velike prekretnice koje izazivaju stres ak iako su pozitivne. prabaka«). 33 . smanjuje broj trudno a. Istra ivanja o neplaniranom roditeljstvu. Samo 40% trudno a 15-godi njakinja posjete lije nika unutar prva 3 mjeseca trudno e.smrt majke bez tretmana. ne to negativno«). i lak e se odlu uju na to nego da osnuju nezavisno doma instvo ± to je norma.8. Ako djevojke postanu majke izvan tog perioda. obnovi se status bake a status tinejd erke se uzdigne (pobolj a se odnos s roditeljima i to pogotovo ako prihva aju trudno u). svaka obitelj odre uje pravila odnosa. postaju optere ene jer imaju puno zadataka. Brak ima i dalje psihi ku funkciju. odgovornost. nekad je regulirao sex aktivnost. Djevojke preferiraju inf. Mead smatra da bi te 2 vrste pogodovale suvremenom dru tvu vi e nego tradicionalni brak ± ako 1 g. Prvih 5 g. mrtvoro en e« p sve je to ozbiljnije ako nema prenatalne brige. Faza medenog mjeseca. liberalizacija je zatekla i roditelj e. udaja.: Istra ivanja: vi e je estrogena. negdje se uspostavlja hijerarhija (majka. Treba poticati povjerenje izme u roditelja i mladih. drugi si uzimaju pravo da igraju glavnog roditelja ± majka u iva bliskost sa vl. a jo ih manje razgovara o sexualnom pona anju. prerani porodi (niska te ina djeteta) ili smrt tj. Ako se to po tuje. SAD p optimalno vrijeme za prvu trudno u je 22-32 g. MEAD (1) PRAKTI NI BRAK (M. M. razvoj identiteta. O evi obavje tavaju sinove o kontracepciji (gdje mogu kupiti) ali ne i k eri. nema efekta praznog gnijezda. Ako se rastanu vra aju se dom a. Uglavnom se mlade majke nose s tim prijelazom uz pomo obitelji ± ve ina ih ostaje vezana uz primarnu obitelj (ako se udaju ili ne). Odrasli se boje da bi informiranje pove alo seksualnu aktivnost. 3/4 mladih vjeruje da roditelji smatraju predbra ni sex nemoralnim: roditelji podcjenjuju ili precjenjuju njihovo sex iskustvo. nastavnici su udaljeni a vr njaci neinformirani). briga i njega djeteta (zato je idili no) a tek kasnije (oko odgoja) mogu i su sukobi i to naro ito me u generacijama. emocionalni odnos s djetetovim ocem i briga o djetetu. da bi imali mogu nost biranja. Takav odnos ima i zamke jer mlada majka dobiva ulogu roditelja ³ egrta´ (mo e biti instruktivno ili eksplorativno). Sorenson: 58% nenevinih djevojaka nije koristilo pilule da roditelji ne bi otkrili. mladi vje baju zajeni ko ivljenjebrak i to prethodi formalnom braku. Du e veze su podloga sigurnijeg odnosa prema sex aktivnosti. titio lanove i mladi su prihva ani kao zreli im bi u li u brak bez obzira na dob. dugoro na odgovornost ³podizanja djece´ tj. ODNOS PREMA B RAKU Promjena dru tvene funkcije braka. pokazuju da to djeluje preventivno i pozitivno tj. 80% odraslih ena a 5% mladih uop e ne posjeti lije nika ± jedan razlog tome su roditelji koji ne pretpostavljaju mogu nost da se to njihovoj djeci dogodi (³ne ini ni ta glupo´). Razli it broj ljudi istovremeno brine o djetetu.

Nastoje primjeniti novu sposobno st mi ljenja tj. Pitanje je bilo to utje e na brzinu njihanja. formalnih operacija. Formalne operacije su formalizacija konkr etnih operacija: logi ke manipulacije oslobo ene od veze s realno u. Osoba ne mora vjerovati da je ne to to no/neto no a da bi producirala argumente u prilog toga. va no je iskustvo i vje ba jer omogu uju daljnji kognitivni razvoj nakon faze formalnih operacija. tj. varirati. 3. trebaju empirijski dokazi za provjeru tih H0). filozofiji. PIAGET ± TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA Adolescenti su sposobni razmi ljati i o mogu im stvarima a ne samo o realnim i konkretnim p apstraktno mi ljenje. tj.g. politici. Tretiraju svijet kao jednu od mogu ih realnosti. zaklju ke). Kad su mogla vidjeti boju etona u ruci eksperimentatora onda bi odgovarali da su obje tvrdnje to ne ako je eton bio stvarno zelen. to bi se dogodilo da na zemlji nestane Sunca? Djeca odgovaraju da je pitanje glupo jer Sunca ima. Ovdje postaje va nija forma mi ljenja od sadr aja. ljubav. No. poljoprivreda bi preselila pod zemlju (vulkani). Primjetno je da u e mogu nosti logi kog mi ljenja. domene. ista logika Je mogu nost logi kog zaklju ivanja na simbolikom materjialnu koji ne mora repreuzenirati neku realnost. Deduciraju se na ini testiranja. visina). Mi ljenje na razini formalnih operacija visi o SADR AJU kojem mislimo. 1. a u vrsti u 18.: Piagetov pokus sa etonima: sakrio je eton u aku i rekao je djetetu: eton u ruci je ili zelen ili nije zelen (ili A ili B) eton u ruci je zelen i nije zelen (i A i ne A) p nemogu e! Kad djeca ne vide boju etona ka u da ne znaju odgovor. generirati i testirati hipoteze tj. Djeca ne mogu baratati logikom nezavisnom od konkretne percepcije i konkretnih objekata. tvrdnja mogla biti to na. prakti ke stvari npr.A stadij (11.B stadij (14. Parlaonica na TV).14.1. du ina uzice. da ne mogu odgovoriti. J. procjenjivati vjerojatnost da se ne to dogodi. Mi ljenje je hipoteti ki . nadalje) . Dao im je materijal i morali su zamisliti kako bi napravili njihalo od utega i uzica ? du ina. On je davao niz zadataka za ispitivanje kogn. Piaget taj idealizam pripisuje kognitivnom razvoju a ne socijalnim i psihi kim uzrocima. ne bi bilo cvije a ni ptica« vole producirati takve situacije s apstraktnim mi ljenjem. Praget je zadao zadatak njihala djeci od 8-15 g.  DVA POTPERIODA: Postoje dva podtperioda koja dovode do faze formalnog mi ljenja: (1) III . a ovisi i o situaciji (ne emo ba uvijek formalno -logi ki misliti).15 god.g. Du ina uzice je uzrok brzine njihanja.  EXP.mogu e je sustavno testiranje hipoteza (2)  Istra iva e je zanimalo KADA zapravo nastupa taj period i da li uop e svi do u do njega: . Djeca to ne mogu. a to djeca ne mogu shvatiti. 12 . raspravljanje o apstraktnim sadr ajima (religija. funkcioniranja tj. prikupljanje podataka p provjerava se H0 a ako je oborena prilazi se testiranju neke druge.mogu e je postavljati hipoteze III . Stabilne su u mi ljenju ± koriste znanstvenu metodu. religiji« ³ to bi moglo biti?´ p vodi ih ka utopijskim idejama. ili misle da bi stalno bilo hladno. I tako sve ispo etka. dok adolescenti mogu razlu iti logiku od sadr aja.deduktivno (oblik rje avanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjere hipoteza i izvo enja logi kih zaklju aka na temelju rezultata provjere). Adolescenti mogu nastaviti liniju razmi ljanja ak iako je tvrdnja neto na (koriste ³ako ovo« onda«´ ± zna i ³ako p onda´) bez obzira na sadr ajnu neutemeljenost. apstrakcije. 2. analiza problema.1. idealizmu. Ovo je isto primjenjivo na zadatke iz soc.) . Tek adolescenti mogu na i argumente i za ona mi ljenja koja oni intencionalno nemaju (npr.1. FAZA FORMALNI H OPERACIJA Osnovno ograni enje faze konkretnih operacije bilo je u tome da su se mentalne operacije mogle primjenjivati samo na konkretne sadr aje. Imaju konkretni podra aj pa donose sud o to nosti tvrdnje. 4 su varijable (snaga kojom e se klatno zanjihati. a ako nemaju konkretni podra aj onda ne mogu prosuditi da bi 1. To na je tvrdnja A. u periodu formalnih operacija zakoni logike mogu se primjenjivati i na apstraktne sadr aje. Npr. a 4. mogu razmatrati alternativno. Adolescentima je jasno da se u exp ne pita o boji etona nego razumijevanje tvrdnji ± usmjeravaju se na logiku. Hipotetsko-produktivno rezoniranje Znanstveni obrasci. 34 . javlja se na podru ju gdje su ljudi obrazovani i tamo gdje su eksperti (rje avaju na taj na in zadatke koji su povezani s njihovom strukom). To je osobina da adolescenti uspijevaju manipulirati tvrdnjama bez obzira na njihovu injeni nu to nost (donositi log. 15 god. Mogu se tako er vr iti operacije drugog stupnja. operacije nad operacijama. generiranje razli itih H 0 (neprovjerena obja njenja. razvoj logike. prijateljica se ljuti na nas i ne eli razgovarati s nama. Dje je rezoniranje je ograni eno onim to je iz konkretnog iskustva. te ina utega. Treba 3 faktora dr ati constz. smisao ivota). razmi ljanja o mogu em pa zato raspravljaju o etici. Baratanje mogu im Baratanje mogu im a ne samo realnim sadr ajima. Faza formalnih operacija se javlja u 11. Prvo se usmjeravaju na mogu e a onda na realno ± pri razmatranju uzroka i posljedica. 75% visoko inteligentnih ljudi). hipoteze.(4) KOGNITIVNA DOMENA 4.po nekim istra ivanjima samo 50% ljudi do e u fazu formalnih operacija (od kojih su 25% ljudi normalne inteligencije. 4. to je tome uzrok? Niz je ? razloga i treba ih provjer iti. a da su obje neto ne ako eton u ruci nije bio zelen. Svijet je 1 od mnogih realnosti. Raspravljaju o razli itim podru jima ivota = idealizam. Adolescenti ire gledaju.

razmi ljanja o hipotezama. (i adolescentima).  Alternativna tuma enja kognitivnog funkcioniranja nivou formalnih operacija i primjenjuje vjerojatnost i uzro nost na predoperacijskom nivou (npr. u Latinskoj Americi ± nepismeni. operacije situacijski uvjetovane). Na se kognitivni aparat razvio za rje avanje smislenih problema. magijsko mi ljenje). Formalno obrazovanje utje e na formalne operacije. itanje je preduvjet formalnih operacija (to je prvo dijeljenje od konkretnosti). dublje su kanalizirane i dio su naslje a. To je napredna razina formalnih operacija. Znanstveno. ak djeca koja su trenirana u matemati kim i prirodnim znanostima mogu rje avati Piagetove probleme. Obrazovanje u i ljude klasificirati objekte u terminima pravila (grupiranje pojmova) a ne na nivou prostorne i vrem. Ti ljudi na zapadnja kim testovima ne bi uspjeli. operacija. logi no i formalno mi ljenje je va an napredak u adolescenciji. Logi no mi ljenje se razvija i odra ava individualne razlike u INT. 3 PRISTUPA  Piaget  M pristup  Informacijski pristup 35 . znanstvenik tu ne e tako djelovati p samo u podru ju svoje expertize.) ovise o formalnom obrazovanju (podsje aju na matem. mogu nostima (odvajanje od realnog) ± rana adolesencija 15 g. ali ne garantira razvoj form.  EXP. Umjetni ki tipovi dolaze inztuitivno do rje en ja. slo enosti i poznatosti situacije. KRITIKE PIAGETU (1) Postavio je PREVISOKE STANDARDE ZRELOG MI LJENJA (misli da svi dolaze do faze formalnih operacija) p samo 1/3 odraslih ih koristi pri rje avanju nepoznatog problema. operacije n u ne za navigaciju (H0 o polo aju zvijezda. To je vrlo te ko.: Istra ivanje: mogu nost da se istodobno rezonira na (2) (3) (4) Ljudi ju nih mora: imaju f. obrazivanju i treningu osobe.k. Npr. Piagetove MJERE FORMALNIH OPERACIJA (zad. operacija. Razumijevanje korelacija 4. kolovanja (ve ina) razviju formalne operacije a neki i nakon 3 g. VE E INDIVIDUALNE VARIJACIJE nego u prethodnim stadijima ve ina je odraslih i adolescenata sposobna za formalne operacije ali razina kad se one koriste varira me u pojedincima. ali bi o. To to smo sposobni za formalne operacije nije garancija da emo ih uvijek koristiti. KULTURNE VARIJACIJE: ljudi razli itih kultura ne posti u taj nivo. Formalne operacije se mog u na i kod svih ljudskih grupa ako gledamo podru je njihove stru nosti (form. anticipacija smjera i brzine navigacije. na svakoj je lice i mikroskopsko stakalce. slu aj vezanosti bolesti (stakalce) i zdravosti ± to ne mo e zaklju iti o vezanosti zdravlja i bakterija? Malo mladih (15 g) rje ava problem. kem zadatke) pa trenirana djeca daju bolje rezultate. ponekad samo generaliziramo prethodno usvojeno rje enje na novi problem). Dakle ne javljaju se kod svih odraslih i adolescenata. a ho e li biti kori teno ovisi o iskustvu osobe. va nosti. predo avanje«). Ne koriste ih uvijek i automatski postojano (oni koji su sposobni). Formalno mi ljenje se javlja samo kod nekih i samo nekad. a na starijima nema ispitivanja pa se ne zna kada (i da li se) posti e korelacijsko mi ljenje. Korr zahtijevaju procjene temeljene na vjerojatnosti a ne na apstraktnosti. To ovisi o iskustvima i obrazovanju iz prirodnih znanosti i matematike. Istr.1. kreiranj e strategije lova«). Na razvoj formalnih operacija utje e individualni genotip i specifi na iskustva u enja. U na oj kulturi neki ljudi koriste alternativne obrasce mi ljenja. bakterije«) Incidencija. Pismenost podupire. Mladi nakon 9 g. a i unutar njih nisu svi uspje ni u statistici (kakvo je tek stanje u populaciji).1. Prethodni nivoi rezoniranja i dalje egzistiraju nakon pojave novog tipa rezoniranja. Ali razvijeno je i formalno mi ljenje } istodobnost za 2 oblika govori da postoji diskontinuitet jednako kao i kontinuitet u razvoju. njihala (op a populacija) i 85% 14-godi njaka koji spadaju u 8% najinteligentnijih. 22% 14-godi njaka uspijeva u zad. i ne mogu to verbalno razasniti. promjenila brzina njihanja. izvode se lak e na dobro poznatom podru ju. Formalne operacije se javljaju u 2 razine. Nisu svi pred istim zadacima. Piaget povla i univerzalnost form. djevojke iz spiritualne zajednice i njihovo tuma enje kauzalnosti. Rane faze kognitivnog razvoja su manje varijabilne. To je vezano uz podru je interesa i bavljenja. blizine. Zato razvoj formalnih operacija nije prirodan i neizbje an. Lice mo e biti zdravo/bolesno a stakalce isto ili s klicama (plijesan. 11-15 g. Tek se tu traga za potrebnim i nu nim da bi se npr. a oni su ve selekcionirani. tako er efikasne za svakodnevne probleme (npr. ali i o situaciji i te ini formalnog zadatka. samo mali broj mladih danas ide na fax gdje se u i statistika. Predlo io im je 12 karata. Dakle ovisi o iskustvu i obrascu za kori tenje formalnih operacija. funkcionirali na testovima koji imaju formalne operacije njima adaptivno va ne (npr. pogotovo u tehni ki nepismenim dru tvima. Te de ki vjeruju da je sve u univerzumu odre eno i sudbinski determinirano (reinkarnacija«) ± ni ta nije slu ajno. Po tome se nalaze u predoperativnoj fazi (moralni realizam). Formalne operacije su situaciono uvjetovane. fiz. a tamo gdje smo nesigurni i nedovoljno obrazovani ih ne koristimo (automehani ar formalno operira pri rje avanju kvara na automobilu dok npr. alternativama. o INT. p kasna adolescencija.2. sustavno mi ljenje o mogu nostima i testiranje svih mogu ih vars. Newmarck zadavao djeci zad. Svi adolescenti ne koriste formalne operacije. Odrasli ne koriste apstraktni nivo.

i bolje su upoznati sa sadr ajem znanstvenih i logi kih problema. 2. i kognitivni razvoj te e i dalje. 1. no pristup obrade informacija je usmjeren na samo izvo enje. ali su razli iti termini i metodologija od Piageta. receptori. ovjek pije jer je nezaposlen) a odrasli prihva aju samu promjenu. i nezaposlen je jer pije). pa nje na nivou individue. y mijenja li se u funkciji dobi brzina procesiranja (sporije kod mla ih i u starosti. Djeca i stariji imaju manji kapacitet. Psihometrijskom pristupu i procesnom je sli no to to tragaju za individualnim razlikama. Djeci je lak e doslovno prepri ati pri u no svojim rije ima. Modeli obrade informacija konceptualiziraju spoznaju kao trodjelni sustav sli an ra unalu. Ovaj pristup ide iz ameri ke eksperimentalne tradicije. nivo na kojem je isp. da se razli ita gledi ta ne moraju razrije iti pobjedom 1 gledi ta (sve ima i + i ± strane). razvojni programi. strategije. Integracija ili sinteza razli itih kontradiktornih stajali ta u postojan svjetonazor prihva anje promjena } adolescent tra i stabilnost u promjenama (npr. Gleda se proces rje avanja problema. Prihva aju da nema jedne prave religije i da su istine razli ite kontradikcije } prihva aju ih kao dio ivota. metakognicija ± jesam li bio uspje an ili ne. kapacitet se mo da ne mijenja s dobi ali i djeca i stariji tro e vi e kapaciteta za odvajanje vi ih mentalnih funkcija. no esto su nejednozna ni nalazi. Piaget eli otkriti kompetentnost isp.. y Mo emo prihvatiti i kontinuitet kognitivnog razvoja koji ide u kvalitativne promjene (Piaget). kod ovjeka je to nivo funkcioniranja. kao i na op a shva anja ljudske inteligencije. percepcije. te specifi ne jezike i metode kojih oblikuju i provjeravaju sveoje teorije.2. i 3. y relativizam } odrasli shva aju da nema apsolutne istine. te koliko je rije eno). DIO: Pona anja razli ite vrste kao i zlaz tog sustava (output). treba. Adolescenti su uspje ni u izoliranju vars da bi odredili uzrok-posljedicu. Pritom se oslanjaju na suvremenu ra unalnu znanost. y (1) (2) da bi se vidjelo kako se razvija pa nja. pam enje gdje je problem koji onemogu uje djetetu da rije i problem (to je sli no Piagetu). ³Znanstveno prvoklasno inteligentna osoba je sposobna posjedovati 2 suprotne ideje u glavi i jo uvijek normalno funkcionirati´.  Razlika izme u Razlike djece i adolescenata nisu apsolutne. Adolescenti postavljaju apstraktnija pitanja. (u nivou konkretnih i formalnih operacija) ve su relativne } male kvantitativne promjene koje rezultiraju kvalitativnima (kontinuitet razvoja). da je znanje relativno. Smatra kako nakon faze formalnih operacija slijedi razvoj u vidu profinjenja tih formalnih operacija. PSIHOMETRIJSKI PRISTUP Oba pristupa se razlikuju od M koji je usmjeren samo na rez. Ve a je efikasnost u podru ju osobnog interesa (to je taj rast).3. Uzroci se tra e me u biolo kim faktorima i faktorima znanja i uvje banosti) vid mentalne energije da bi se izvr io neki mentalni rad (distribucija pa nje i kapacitet memorije). DIO: Mentalni procesi koji djeluju na te informacije. a ne strukturalne promjene. percepcija. Razvoj je postepeniji i kumulativniji no to to Piaget smatra. dok odrasli tra e me uzavisnost (pije jer je nezaposlen. iako se bave istim problemima. vi e su sistemati ni te su pri rezoniranju skloni pratiti svoj napredak u rje avanju (nadziru proces rje avanja). efektori (za primanje. da li mi je bilo te ko ili ne«) Kompjuter je pasivan. PRISTUP PROCESI RANJA INFORMACIJA Perspektiva obrade informacija glavni je suvremeni pristup prou avanju kognitivnog razvoja. 36 . Odrasli intelektualno i dalje rastu ali se ne razvijaju.  MODEL KOGNITIVNOG PROCESIRANJA 4. oblike obrade informacija koji se doga aju izme u podra aja i odgovora. Procesni tra i razli ite kapacitete u procesiranju pam enja.4. DIO: Podra aji iz vanjskog svijeta koji ine ulaz ( input). Dje je KP za razli ite elemente raste s dobi. procesiranje i izra avanje) SOFTWER: (programi i podaci kod comp. globalno razmi lja (koristi klini ki intervju) a procesni pristup se bazi no koristi e xp. testa (da li je zadatak to no rije en ili nije. Piagetov i informacijski pristup nisu inkompatibilni: ele identificirati kvantitativne promjene koje dovode do kvalitativnih promjena. odvijaju se sami) y y y HARDWER: CNS. te e ih se kontrolira. uz bolje pam enje odabira i planiraju bolje strategije obrade inf. Anticipiraju koja im vrsta inf. Koja karika u kognitivnom lancu je najslabija i za to dolazi do problema u kognitivnom funkcioniranju? ovjeka uspore uju s kompjuterom.  Neki nalaze 3 sfere u kojima se pri a o napretku kognitivnog razvoja odraslih ovjeka i kompjutera: izvr na ctrl funkcija: usmjerenje percepcije i pa nje (ve kod inputa) selekcionira problema strategije pam enja i rje avanja nadgleda uspje nost strategija i kvalitete solucija (metaznanje. uloga znanja u kognitivnom procesiranju razvoj kontrolnih (voljno zalaganje. Informacijski pristup ima par pitanja. Istra iva i obrade informacija poku avaju opisati kognitivne procese u podlozi kognitivnih izvedbi.). Piageta zanima u koju kategoriju razvijenosti ide isp. izvode se namjerno) i automatsdkih procesa (treba min kapaciteta procesiranja. i kako isp.

uskla ivanje. Me utim. suosje aju. a neki ak i na predkonvencionalnoj razini moralnog rasu ivanja. ali dr e da svi imaju jednako pravo na postojanje. KOHLBERGOV M ODEL Uz Jean Piageta. tako mo e sve bolje razmotriti moralnu dilemu s pozicije dru ge osobe ili s obzirom na to to je najbolje za dru tvo u cjelini. Ljudski ivot se cijeni vi e od svega. poput pravde i po tivanja ljudskog dostojanstva. Postupci koji tete dru tvu pogre ni su ak i ako su u skladu sa zakonom. Socijalno iskustvo izla e ih moralnim dilemama ± to su izvori moralnog razvoja. postoje eg znanja) i b) akomodcije (prilagodba. KONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da se dru tveni sustav mora osnivati na zakonima i pravilima. Svaka od tih faza se dalje dijeli na dvije podfaze koje slijede jedna drugu. vlastiti standardi a ne konvencije i podlo nost autoritetu. Adolescenti bolje razumiju od djece razloge za pona anje. kognitivne sheme nekom novom iskustvu ili aspektu okoline). i 4. psihi ki razvoj dovodi do samopreispitivanja. L. npr. a na vi im razinama kako bi o uvali samopo tovanje i izbjegli osje aj krivnje i gri nje savjesti. Moralna komponenta: moralnost se temelji na strogom pridr avanju zakona i obavljanju du nosti svakog pojedinca. Potrebe pojedinca ne smatraju se va nijima od odr avanja reda u dru tvu.´ Faza 4: Red i zakon ± Ljudi procjenjuju moralnost uzimaju i u obzir dru tveni sustav i ono to je potrebno za opstana dru tva.  Evaluacija KOHLBERGOVA MODELA Za psihoanalizu moralna zrelost proizlazi iz internaliziranog osje aja krivnje. Naglasak je na odr avanju dru tvenog sustava koji e to omogu iti. POSTKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temeljni na pretpostavci da je va no o uvati vrijednost. Dru tvena komponenta odnosi se na to ku gledi ta prema kojoj se donosi moralna odluka. 2) Empirijski podaci u skladu su i s Kohlbergovim gledi tem o tome da je moralno rasu ivanje dosljedno u razli itim situacijama (60 % dosljednost unutar iste faze) kao i 3) da se dje ji moralni razvoj odvija kroz faze s 37 . Na temelju svojih istra ivanja Kohlberg je zaklju io da se moralno rasu ivanje raazvija kroz tri predvidljive razine: (1) PRETKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da pojedinci moraju zadovoljavati svoje potrebe. Lawrence Kohlberg je predlo io drugu utjecajnu teoriju moralnog razvoja koja polazi od pretpostavke da je ovjekov kognitivni razvoj temelj moralnog razvoja. Shva aju da nemaju svi iste vrijednosti i stavove. Definicija moralne zrelosti ovisi o teorijskom usmjerenju: y y y (2) POSTKONVENCIONALNA FAZA: Faza 5: Dru tveni ugovor ± Ljudi promatraju svijet o ima svih pojedinaca koji ive u dru tvenom sustavu.(5) MORALNI RAZVOJ 5. Zakoni se stvaraju radi za tite. No. faza). tj. kad dijete vi e ne mo e vi e vladati novim inforacijama u okviru postoje eg pogleda na svijet. Svaka od tih est faza sastoji se od dvije komponente: dru tvene i moralne komponente. (1) KONVENCIONALNA FAZA: Faza 3. i tako prelazi na vi u razinu moralnog rasu ivanja. a kad se poka e potreba. Prijelaz iz faze u fazu doga a se kad dijete do ivi misaoni sukob. I ovaj pristup se prvenstveno bavi razvojem moralnog rasu ivanja. Faza 6: Univerzalna eti ka pravila ± Ljudi donose moralne odluke u skladu s osobnim pravilima po tenja i pravde. Izmjena faza u Kohlbergovu modelu slijedi Piagetov proces adaptacije koji uklju uje proces a) asimilacije (interpretacija novih iskustava na osnovi postoje ih spoznajnih struktura.1. (2) (3) U globalu se mo e re i da se osobe na ni oj razini moralnog razvoja pona aju u skladu s pravilima kako bi izbjegli kaznu od strane drugih. dostojavnstvo i prava svakog pojedinca. (A) DOBRO: 1) Eksperimentalne provjere Kohlbergovamodela potvr uju njegovu (i Piagetovu) postavku da su neke kognitivne sposobnosti i sposobnosti u ivljavanja u tu e iskustvo preduvjeti za razvoj moralnog rasu ivanjama (ali ne i jedini dovoljan uvijet). Zbog suprotstavljenih gledi ta tj. Dijete je u prvoj fazi usmjereno na sebe i sve situacije promatra s osobnog stajali ta. ona taj misaoni sukob razrije i promjenom i reorganizacijom na ina mi ljenja. Moralna komponenta: pona anje se prilago ava onom to ve ina ljudi smatra ispravnim. Pravila treba po tivati jer je to na in dobivanja po tovanja od strane drugih. a ne ograni avanja slobode pojedinaca. ve ve ina aadolescenata ostaje na konvencionalnoj (3. Odnosi me u ljudima temelje se na zlatnom pravilu: ³Nemoj initi drugima ono to ne bi htio da tebi drugi ine. Moralna komptonenta: osoba smatra da postoje univerzalna moralna pravila koja su iznad zakona. kako se razvija. Prilago avanje drugima ± Osoba je u stanju staviti se u tu u ko u. Adolescenti pokazuju ve u moralnu zrelost. Shva a da dogovor dvoje ljudi mo e biti va niji od pojedina nih interesa svakog od njih. razmi ljanjem o vlastitim i tu im postupcima u kontekstu morala. Moralna komponenta: moralnost se temelji na za titi ljudskih prava svakog pojedinca. Prema Kohlbergovoj teoriji adolescenti se pomi u iz konvencionalne faze u fazu postkonvencionalnog shva anja morala. Smatraju da svaki pojedinac ima svoju vrijednost i da ga treba po tivati neovisno o njegovim uvjerenjima i osobinama. To se doga a kad djeca zajedno s drugima sudjeluju u dono enju odluka i pritom razmijenjuju mi ljenja o moralnim pitanjima. Formalno mi ljenje ne garantira postkonvencionalnu razinu. Prijelaz iz pete u estu fazu mo e se smatrati prelaskom s dru tvenog na unutra nji kut gledanja. Javlja se apstraktno mi ljenje. Pravila vrijede podjednako za sve ljude i slu e za rje avanje me uljudskih sukoba. samo mali broj adolescenata napreduje do postkonvencionalne razine. treba ih mijenjati. imaju razvijen osje aj krivnje. Teorije socijalnog u enja ± moralno pona anje je odlu uju e Kognitivne teorije ± kognitivno razlikovanje dobrog i zla.

Zato kriti ari smatraju da je to teorija moralnog rezoniranja kod mu karaca. razinu (prilago avanje drugima). onda e imati probleme s ovim korakom. postoje kulture koje Kohlbergov model ne vrijedi (npr. a ne uzima se aspekt brige i ljubavi prema nekome ( to je vi e karakteristika ena). Komponenta II: Otkrivanje najmoralnijeg na ina postupanja: . To je u biti paradoks. (2) (3) 1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. i da to nije nu no stanje. djevoj ice su vi e odgajane da budu nje ne. jer Kohlberg ustvari penalizira kod ena njihovu osjetljivost za to to drugi misle i njihovu prilagodljivost socijalnim o ekivanjima. Prijelaz od ³dobrote´ prema istini. Eksperimenti potvr uju Kohlbergovo uvjerenje da svaka faza pretstavlja reorganizaciju koja proizlazi iz spoznajnog sukoba. Ovdje ene spoznaju da njihova bespomo nost je vi e pitanje stava. Rest tako er nagla ava da dobre namjere mogu nisu identi en sa biti dobrim djelima. Sada ene po inju izra avati svoja osobna mi ljenja i slobodno odlu ivati. Ovdje se mogu pojaviti prepreke a time i frustracije i razo arenja. C. tj. (4) 2) 38 . 4) Razgovori sa osobama na vi em nivou moralnog rezoniranja stvarno vode do razvojnog pomaka. ili zbog djeteta ili zbog mu a ili obitelji i sl. Komponenta IV: Izvedba plana akcije: Zadnji korak je realna izvedba pona anja za koje se smatra moralno optimalnim. jer se njihova ³dobrota´ interpretira kao moralni nedostatak. BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. Sada je kriterij biti nenasiljan. Da bi se ovaj korak stvarno desio.2. ena na ovom stupnju e ovako argumentirati svoju odluku za abortus: ³Jednostavno ne elim dijete i to je sve. ena na ovom stupnju ne e pristati na abortus. iako ne eli dijete. ali prilikom toga izgubi cilj iz vida.kad znamo mogu e posljedice na eg pona anja treba odlu iti to bi bilo moralno u initi. Gilliganova smatra da su ivoti ena u povjesti bili odre eni od strane mu karaca. Premda me ukulturalna istra ivanja pokazuju sli nosti moralnog razvoja u razli itim dru tvima. ali istovremeno uzeti u obzir i relane uvjete. Umjesto toga prona eno je da je stupanj obrazovanja. Gilligan smatra da taj nalaz ne reflektira adekvatno razvoj moralnosti kod ena. Ovakvo odlu ivanje je mnogo te e jer je kompleksnije. Oni u e utjecati na majku kroz svoju asertivnost izbore i se svoje elje. Kohlberg smatra da postoji razlika u moralnom razvoju kod mu karaca i ena: prosje an mu karac u svom razvoju dosti e 4. prema aspektu brige i odgovornosti). u Kini). skrbni ke.  Kod ena postoje 3 faze razvoja morala 5. a mu karci da budu aktivniji i asertivniji i da budu uspje ni. Zbog toga se one osje aju bespomo ne. Ako osoba pa ljivo odlu uje na putu prema akciji. Komponenta III: Odlu ivanje to e se stvarno u initi: Tre i korak je konkretno utvr ivanje plana akcije koji e najbolje mogu e aproksimirati idealno rije enje. Kohlbgerg je za ispitanike imao samo dje ake i uzet je samo pravi aspekt moralnosti. Motivacija da se pona amo na moralan na in razvija se itav ivot. Ona mo e potje i od elje da pomognemo drugima ili iz suosje anja s drugima. RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje. Ovaj korak uklju uje nala enje ravnote e izme u osobnih elja i potreba i socijalnih moralnih normi. razinu moralnog razvoja (red i zakon). i to naj e e za jednu fazu. a moralne odlu ke sada uzimaju u obzir kako vlastite. Ako osoba nema razvijene kapacitete zahva anja itave kompleksnosti situacije. tj. 3) 5. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjiam dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. KOMPONENTE MORALNOG RASU IVANJA Jedan drugi autor koji polazi od Kohbergove teorije je James Rest (1983). Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. CAROLL GILLIGAN: MORALNI RAZVOJ I SPOL Jedan od nalaza Kohlberga bio je posebno izlo en kritikama.unaprijed odre enim redosljedom. onda e joj ova faza predstavljati problem. To ne bi bilo dobro za mene. Djevoj ice pak nau e da je nava nija privr enost za ostvarivanje ciljeva. To se naziva socijalna kognicija. Tako je mu ki na in moralnog funkcioniranja druga iji (princip pravde) od enskog (princip brige i odgovornosti).  NEDOSTACI: Metaanaliza 108 Kohlbergovih istra ivanja su pokazala da razlike u moralnom rasu ivanju ovisno o spolu ustvari ne postoje. Prema njoj mu karci i ene razli ito gledaju na moralnost zbog razli itog odgoja. ve po kvaliteti. pa ljive (tj. On je ustvari postavio ono osnovno pitanje: ³Kojim misaonim procesima osoba rije ava moralne dileme?´ Rest je na ao da put do rije enja ima etri komponenta: (1) Komponenta I: Interpretacija situacije: Prvi je korak analiziranje kako e razli ita mogu a pona anja utjecati na osobe koje su involvirane.3. Rest smatra da ovo uklju uje sposobnost dono enja odluka kao i moralnu motivaciju. Rest tako er navodi da i emocionalno uzbu enje mo e utjecati kako interpretirano situaciju. Prema Gilliganovoj mu karci i ene se dakle ne razlikuju po stupnju moralnog rezoniranja. tako i tu e potrebe. po aspektima moralnosti. a djeca su ovisna i nemo na. osoba osoba mora biti ustrajna i sposobna za samokontrolu. dok prosje na ena dosti e tek 3. to manje mogu e boli zadati sebi i drugima. Taj kapacitet razmi ljanja o me uljudskim zbivanjima i mogu im problemima razvija se iskus tvom. (B) LO E: 1) Univerzalnost modela nije u potpunosti potvr ena. Dje aci u e etiku pravednosti kroz njihov rani odnos sa majkom. 2) Neki istra iva i dovode u pitanje i primjenjivost tog modela na ene i mu karce. varijabla koja uzrokuje najve e razlike me u ljudima. GILLIGAN je razvila teoriju moralnosti za ene. Oni postanu vi e svjesni neravnopravnosti u odnosu: majke su mo na.´ Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti.

ljutnje. 39 . depresije. Religijsko preobra enje je kombinacija otu enja od religije djetinjstva i religije idealizma. gledaju se u ogledalu (fizi ke promjene). oni su autoritet i nu na je pravi nost policajaca dok adolescenti razlu uju instrumentalnu ulogu policajaca i privatnost p nema identifikacije zakona s osobom. ADOLESCENTNI EG OCENTRIZAM U adolescenciji velika je zaokupljenost sobom. 5. 3/4 preobra enika je imalo problemati an odnos s ocem (mr nja). i esto dolazi do odbacivanja stavova ranije preuzetih od roditelja (oni gube autoritet). 5. emocionalni problemi u djetinjstvu i adolescenciji te neposredno prije preobra enja kod preobra enika p preobra anje je osloba anje od anksioznosti. tite ljude i omogu uju harmoniju (nisu nepromjenjivi) 5. jedinstvenima. govore kako se treba pona ati da bi opstao socijalni red (s tim se sla e ve ina odrasliih) (3) NEKI STARIJI ADOLESCENTI I ODRASLI ± zakoni su dogovorni standardi koji olak avaju osobnu slobodu i dru tveni red. U tu sferu ulazi to da su mladi skloni izmisliti osobnu legendu ili mit: fantazije o jedinstvenosti. tra enje novog autoriteta 2) Kognitivne teorije Potreba mladih ljudi da objasne neshvatljivost svijeta ± okre u se novoj religiji kad vi e nisu dostatna prethodna obja njenja. kao da preuzimaju ulogu lika iz bajke ± za ti enost.  Razvoj mi ljenja o zakonima (Tupp i Kohlberg) Mnogi su dali obja njenja za prijelaz ± ljudi su bili dobri itd« Gledane su razlike izme u te dvije gr upe u emocijama (psihoanaliti ka hipoteza) tj.6. vjeruju da su njihova emocionalna iskustva nova i jedinstvena i da ih nitko nije do ivio = negiraju op enitost iskustava. kad vi e ne osiguravaju sigurnost. osje aju se nepobjedivima. ona je po eljna i nu na u adolescenciji pri formiranju ego-identiteta: da nema elje za promjenom ne bi do lo do tranzicije iz dje jeg poimanja svijeta u zrelu li nost. sukob s roditeljima (3) Mogu nost preuzimanja tu ih gledi ta ± zami lja ³kako drugi vide mene i druge u interakciji´ ± mo e se maknuti iz neposrednog iskustva. IDEALIZAM Adolescenti generiraju o svemu vi e alternativa ali koje esto nisu ba realisti ne: idealne alternative imaju samo potencijalnu realnost ali adolescenti svim alternativama d aju istu ansu. preobra enje je obrambena reakcija na nerje en Edipov konflikt. i da ne do u u ve i konflikt preru e osje aj ljutnje prema ocu u pot injavanje autoritetu u religiji p preseljenje u drugu sferu ± zamjena autoritetu ± preobra enje ± nusprodukt emocionalnog prevrta.2.  EXP. donose racionalu koja olak ava ivot. formalno mi ljenje.: Ulman: 40 osoba koje su se u adolescentskoj fazi 1000 nezadovoljnih ljudi koji su oti li na otok u Pacifiku i sve po eli ispo etka: djeca i mla i adolescetni su nagla avali individualna prava a stariji adolescenti su nagla avali dobrobit dru tva (formiraju op e eti ke principe i nisu vezani za svaki pojedina ni slu aj). djeca vide policajce kao sinonim za zakon.5. repriza dje je ljutnje na oca.  Uzroci egocentrizma: (1) DJECA ± zakon je zabrana ± on spre ava da se dogode lo e stvari (2) MLA I ADOLESCENTI ± zakon kao propis. misle da je i okolina stalno usmjerena na njih. zato i misli da drugi njega promatraju.Adolescenti razmi ljaju o dru tvu i politici. neshva eni u obitelji.: Adelson i O¶Neal: tra ili su adolescente da zamisle preobratili uspore uje s onima koji nisu preobra eni = slaba potvrda kognitivisti ke hipoteze } nisu tragali za istinom i jasno om prije preobra enja.1. i ovo je bio poku aj postizanja za tite od strane autoriteta izvan tradicije i obitelji. nusprodukt intelektualnog traganja. Egocentrizam se zamjenjuje izgradnjom identiteta Radikalne promjene pripisuju emocionalnom preokretu.  EXP. a kod dje aka oko 15 g. Adolescenti shva aju da postoji puno alternativa to ih vodi u traganje za alternativnim religioznim pravcima. To dovodi do osje aja otu enja: suo eni s realno u osje aju se otu eno i odba eno od dru tva i sebe samih. No. imaju osje aj kao da su pred imaginarnom publikom. 1) Psihoanaliti ko tuma enje (1) Mi ljenje s formalnim operacijama: egocentrizam je na vrhu kad je tranzicija iz konkretnog u formalno mi ljenje (2) Fizi ke promjene i promjene na socijalnom planu ± vr njaci. U tome ih odrasli i sama realnost prizemljuju. Javlja se konfuzija. mogu a im je prepozicijska logika (ako« onda«). Politi ki ideali su karakteristi ni za adolescente jer postoji op a sklonost idealiziranju (formalno mi ljenje omogu uje stvaranje i razmatranje alternativa). Razumijevanje zakona. Adolescenti sve dovode u pitanje i zauzimaju osobni stav prema politici i religiji. Egocentrizam je najve i kod djevoj ica oko 13 g.

³ Me´ kao objekt (James). samo ja znam kako se osje am (a ne roditelji). organizacija. percepcije U normalnim okolnostima nismo svjesni svog identiteta. 10. Kod adolescenata se javlja konstrukt svjesne i nesvjesne razine iskustava. POUZDANJE ± evalutivno (engl. Self = aktivni dio li nosti. 10 g. Osobine nisu apsolutne kao kod opisa djece.  FORMIRANJE IDENTITETA: uspostavljanje do ivljaja Srednja adolescencija. Integracija razli itih vidova selfa u koherentan i prihvatljiv do ivljaj sebe. self-esteem) Kognitivna psihologija: osoba mora izvjestiti o sebi (podru je soc. Zbog razli itih socijalnih uloga dolazi do diferencijacije faceta samoopisa. nego kad se pojavi kriza. porast voljne i samoreflexivne prirode samopoimanja (sami sebe upoznajemo). svjetonazorima. Adolescent se mo e zami ljati u dr ugom svjetlu ± to je alternativa sada njem egu ± otkud pitanje ³tko sam´. (1) (2) OPISIVANJE SAMOG SEBE ± neutralan aspekt (engl. individuacija. Li nost = stabilne i predvidive osobine karaktera. U ranoj adolescenciji raste svijest o vlastitoj svjesnosti na osnovi toga kako se drugi pona aju prema nama. iznimke (poma em bratu ali ne i sestri). podsticatelj je motivacije i internalni lokus kontrole. ± priopadnost grupama. pojava stabilne karakterizacije li nosti. i u egocentrizmu. okupiranosti izgledom. Opisuje se i prethodnim karakteristikama ali vi e nisu dominantne. implicitni teoreti ar li nosti ± integracija novih informacija. Samosvjesnost se izra ava u osjetljivosti na tu e mi ljenje. pojam kojeg pojedinac ima o samom sebi. pojam samorefleksivnosti. na inom mentalnog procesiranja iskustva. sve ovisi o trendu. da postoje i skrivene osobine li nosti. apstraktnost. shva anje da mentalni self-sistem sadr i elemente koji nekad jesu a nekad nisu u skladu ± neka iskustva ne podlije u kontroli. No u kasnom djetinstvu dolazi do sinteze tih identifikacija ± i postavlja ju si pitanje to e biti kad odrastu? Adolescenti kre u u borbu za identitet. stvarno ga prestane eljeti. soc. koji se usvaja osobnim zalaganjem. ciljeva i namjera. stabilnost pojma o sebi. Uklju uje usvajanje smislenog pojma o sebi pri emu su pro lost. Individuacija: kasnije se vi e opisuju u terminima razlikovanja a ne sli nosti. Nesuglasje je realnog i idealnog pojma o sebi to privremeno vodi do ni eg samopo tovanja. ³I´ ± ja kao subjekt svjesnosti o sebi. Djeca imaju identifikaciju sa zna ajnim osobinama zbog emocionalne vezanosti ± to je brojno i razli ito. traganje za stabilnim i skrivenim vidovima li nosti. 40 . Kvantitativne su promjene u opisu. u nekoj ulozi je samoopis bolji a u drugoj lo iji ± konfuzno stanje ± kriza identiteta i tra i se globalna slika. posjedovanje. okru enje). mo e nadzirati i manipulirati iskustvo p adolescent mo e zamisliti kako razmi lja drugi (npr. integriranje osobina u logi nu cjelinu (ne samo nabrajanje). svjesni su samopra enja. shva aju da okolnosti mogu uzrokovati iznimke u pona anju ± osobina ne mora biti uvijek prisutna. 6. Srednja adolescencija ± ³ne znam za to se razli ito pona am u razli itim situacijama´. Do ivljavaju promjene li nosti npr. Do ivljaj osobne istovjetnosti i kontinuiteta sje anja. Interpersonalno razumijevanje: shva aju subjektivnost. AD1. SELF KONCEPT Self koncept = pojam o sebi. Kasna adolescencija. obja njenje za to postoje izuzeci i razli itosti u pona anju. danas si pametan a sutra glup ± nema stabilnosti. izgled. Tri su bitna elementa identiteta: (1) (2) (3) do ivljaj sebe kao iste osobe kroz vrijeme i situacije priznanje od socijalne okoline da se osoba percipira kao istovjetna akumuliranje pouzdanja u sukladnost osobne i soc. da li bi kupio psa dje aku kojem je pas uginuo) ± mo emo kontrolirati vlastite osje aj e (ako si ponavlja da ne eli psa. nezavisnost. vrijednostima. To je odgovor na pitanje tko sam. sada njost i budu nost pocezane u skladnu cjelinu. integracija pojmova o sebi u globalnu sliku. pita ih kako se osje aju i to misle o sebi.g. ime. istovjetnosti + osobna ideologija i filozofija ivota + prihva anje osobne pro losti i uspostava kontinuiteta u iskustvima + orjentacija prema budu nosti + sistem vrijednosti. kognicije). Kriza u samopouzdanju ± prestaje iluzija da se radom mo e sve promijeniti (sposobnosti!). idealizam. Karakteristike razvoja selfa u adolescenata. komparacija aktivnosti. self-concept) emocionalno SAMOPO TOVANJE. diferencijacija. otkud dolazim i kamo idem. UVOD ± IDENTITET Identitet: do ivljaj vlastitog ja. Kasna adolescencija ± spajanje u koherentnu sliku o sebi. Fenomenolo ka metoda ± analiza iskaza.1.(6) THE SELF ² RAZVOJ IDENTITETA 6. ³I´ mo e vrednovati vlastite akcije i na moralnom je planu uvid u ? proces.2. samopoimanje (ima dva aspekta). to radi. nema strukturiranih instrumenata. uvijek se ponovno uspostavlja ± nije fiksan. kako obja njavaju neuspjeh nekog djeteta u koli: djeca bi rekla zato to nije u ilo. voljnog djelovanja samoevaluacije. i ne omogu uje stvaranje identiteta jer su likovi razli iti. SAMOOPIS U ranoj adolescenciji po inju se opisivati psihi kim osobinama (djeca ± daju kategorijalne sudove ± dob. ³I´ pru a stabilan na in mentalne obrade informacija pri spoznaji svijeta. dje ak odbija psa i tako se brani od osje aja krivnje a da toga nije ni svjestan. socijalnim osobinama. te se vi e opisuju apstraktnim terminima i moralnim kvalitetama. spol. Tijekom razvoja pomak ide od fizikalisti kog do psiholo kog poimanja sebe. li nost je stabilnost osobina. konzistentno pona anje. Stabilnost POS-a (pojma o sebi) mo e voditi u rigidnost. Nikad nije stalan. identitet.

a tek postupno razvoj samopo tovanja. op e). SAMOVREDNOVANJE Odnosi se na emocije koje osoba ve e uz svoj samoopis. stavu. Samopo tovanje = uspjeh/aspiracija. samopo tovanje je ve e). 6. ± istra ivanja } 6-11 g. Zaljubljivanje nema ulogu zadovoljavanja sexualnih potreba. kompetentno je. dolazi do povu enosti ili prkosa. mo e do i do kroni ne delikvencije. Korelacijske studije ± nema uzroka. kao li nost nisu sazreli pa postoje fluktuacije (u rukama su trenera ili roditelja). Epigenetski dijagram: vidi se sli jed faza i kako djeluju nerje ene prethodne krize. zaokupljenost time to drugi misle o meni. njegove potrebe su u izgradnji identiteta ± treba komunicirati na nivou potreba a ne uspje nosti npr.2. droga i alkohol su osloba anje od anksioznosti koju stvara konfuzija uloga. razlika samovrednovanja ili vezano uz odre ene okolnosti (kognitivne. na inom obla enja ± obrana od konfuzije. ve a je zrelost (ako je ve i izbor te e je razabrati) ± uo avanje vi e kategorija. konflikti doprinose razvoju i kvaliteti kasnijeg ivota. Osobne ideologije i filozofije ivota su vrlo razli ite} ote ano je formiranje osobne ideologije i produ uje se kriza identiteta. Ljubavne veze su put ka izgradnji identiteta. Krizu mogu zao triti dru tvena zbivanja. usporedba s drugima i diferencijacija podru ja kompetentnosti. Adolescenti mogu konfuziju izraziti represijom u djetinjatost da bi se oslobodili potrebe odlu ivanja. To je osmi ljavanje sebe i svijeta. sve zna ali se u adolescenciji pita: ³tko sam ja?´. Ako je ego-difuzija trajna. nego se testira difuzni identitet p kako se druga osoba obra a prema nama. INTEGRITET KOMPETENTNOST prema roditeljskoj dominaciji. hijerarhijska organizacija samovrednovanja. ³kakav sam i kako me drugi vide´). Djevojke pate od samopouzdanja ali ne od samopo tovanja. 8 je faza s fiksnim redoslijedom: postoji klju an konflikt u svakoj fazi. podr avaju i ili ote avaju i uvjeti okoline: gubljenje tradicija i manja je predvidivost ± nema adekvatnih modela starijih generacija to pospje uje traganje za identitetom (nema stabilnih socijalnih definiranih uloga). kroz reflexiju druge osobe upoznaje sebe. ali kao samohvalisanje. previsoka aspiracija.  KRIZA IDENTITETA 13-20 g.g. Zbog traganja i neizvjesnosti raste va nost grupe vr njaka (kroz dugotrajne razgovore dobivaju inf. egocentri nost. ERIKSON: psihosocijalna teorija Erikson smatra da razvoj li nosti ide tijekom cijelog ivota. finije razlike unutar kategorija p finije aspiracije pa je raskorak izme u realnog i idealnog index zrelosti. Nisko samopo tovanje je izvor bazi ne neuroze i rezultira neprilago eno u. granice to mo e a to ne pridonose razvoju samovrednovanja. ³ to zaista elim raditi?´ Dijete se to ne pita. 6. dijete shvati da ne to mo e. Krizom obja njava prevrtljivo pona anje.g. Odgoj: roditelji se esto usmjere na to to dijete mo e. Opasnost je ako se konfuzija odu i. Ideolo ke rasprave su va ne za identitet a nisu obrambeni mehanizmi. = usvajanje smislenog pojma o sebi (identitet). Obra anje vr njacima govorom. Ako se ne uspije na i identitet javlja se sumnja u sebe. sporta kad prestane biti uspje an nije nitko i ni ta. difuzija. socijalne.  Profesionalni identitet: ideali. index zrelosti je razlika realnog i idealnog selfa. Rogers p realni self / idealni self ( to je razlika manja. Ako se ne postigne mogu nost da se bude vjeran osobi. nebriga za mi ljenje drugih ± izolacija.AD2. vrijednostima. Kako to ispitivati (psihometrijski poku aji) ± problem! Diskrepanca realnog i idealnog selfa. ideji. to je ve a razlika. y y IDEALNO SAMOPO TOVANJE SAMOPO TOVANJE (SAMOSVIJEST) y y y y samoprihva anje selfrespect ³I am´ ± jesam globalni pojam o sebi SAMOPOUZDANJE y y y y y kompetencija fada samoefikasnost ³I am´ ± mogu diferencirano vrednovanje sebe u razli itim podru jima u inak u odnosu na aspiracije Eric Erikson smatra da kriza identiteta traje cijeli ivot ali u adolescenciji dolazi u fokus. pobuna IDENTITET.g. konfuzija uloga = autodestruktivno pona anje. Veza izme u postignu a i samovrednovanja je slaba: programima samovrednovanja ne mo e se pove ati kolski uspjeh. 41 . preispitivanje. Sr rje enja krize } osnovna vrlina je vjernost. nejasan pojam. Do toga dolazi kroz selektivnu afirmaciju nekih identifikacija iz djetinjstva. osje aj pripadanja prijateljima. Emocionalni self. Izme u 6. i 9. zanemaren identitet. Djevojke . razlikovanje realnog i idealnog ja« James p odnos uspjeha i aspiracije. mladi i . vjera. i to ugro ava li nost ako je puno alternativa (konformiranje grupi smanjuje difuziju i zbrku). Prihva anje i bezuvjetno prihva anje.prihva anje od strane vr njaka. psihofizi ke dezorganizacije li nosti i suicida. zaokupljenost sobom. se javlja ide alni self ± to je index zrelosti (Zieglar): razvijenija osoba si postavlja sve ve e ciljeve. y Samopouzdanje ± od 3. Osoba na vi oj razini se procjenjuje na vi e kategorija pa je ve a mogu nost razlike izme u realne i idealne slike. fizi ke. Razvojna perspektiva. Rosenberg.roditeljska toplina. lojalnost. stvaranje malih grupa } grupni identitet p dosljednost i konformiranje. Postoji veza izme u samopo tovanja i internalnog lokusa kontrole. E. odnos mogu eg i postizivog ± da li stvarno eli to biti ili je to samo lijepo (razlikuje idealno i mogu e). Prolaz jedna faze omogu uje dolazak u drugu i takav razvoj vodi zdravoj li nosti.

religiozno odre enje. politi ka vjerovanja. rane 20. ne svi a im se to dru tvo nudi). 35. PREUZETI IDENTITET: kriza ne. partner je suradnik a ne za titni ki otac. ne ele brak (u vrijeme vijetnamskog rata je dodao ovaj status. izbor da (preuzelo je ono ponu eno od roditelja) ± primitivni (3) MORATORIJ: kriza je aktualna a izbor nejasan ± primitivni (4) POSTIGNUTI IDENTITET: kriza da. vi e veli aju intimnost (prvo su na usluzi drugoj osobi) i intimnost je pret e a identiteta. uspje ne kao i one koje su postigle identitet ( zdrave): kod mu karaca je to negativno. Kod ena difuzija identiteta raste tijekom studija.4. izbor ne (zami ljaju ali su pasivni) ± napredniji (2) ZAKLJU ANI. (postigle identitet).): kritika da su ispitanici studenti ± vi e alternativa i jo nisu definirana o ekivanja okoline kao za one koji ve rade. Faza intimnosti slijedi nakon krize identiteta: mu ki studenti imaju jaku povezanost izme u identiteta i intimnosti (korelacija.  4 STATUSA IDENTITETA Studentice su postigle identitet: zaokupljene su onim to mogu postati. enski isp. Marcia vr i polustrukturirani intervju na studentima: kako i koliko su mladi ljudi zaokupljeni izborom profesije. ali se u svim dobima javlja faza autonomnosti p faze nisu sukcesivne i kumulativne p krize se obnavljaju. boje se da bi bile odbijene (ne poduzimaju ni ta) odrasle = sumnjaju u enstvenost. negativan. JAMES MARCIA ± 4 STATUSA IDENTITETA J. ele ispunjavati o ekivanja ali i biti svoje odrasle = ³da. u mladosti prihvatile i preuzele identitet ± ali ga odbacile. Karakteristike ena u pojedinom stadiju obzirom na spolne uloge (studentice i 35-ogodi njakinje).): trebali su pisati pri e na projektivni materijal pri emu je pretpostavka da e navoditi krize iz pojedinih perioda. samo rijetko tu uspiju izvesti paralelno p kod ena su seksualni odnosi s drugima va niji od politike i religija za formiranje identiteta. Prethodne krize (istr. seksualnost (va na za identitet kod ena). Nije nu no da su prethodni stadiji zadovoljeni koa to je Erikson mislio. nekompetentne izvan doma (1) KONFUZIJA (DIFUZNI) IDENTITETA: kriza da ili ne. a ne uzro na veza). sukob s roditeljima studentice = krive zbog odbacuju eg pona anja prema majci. ma taju o ispunjenju ambicija o eva. a kod mu karaca opada. A) Preuzeti identitet } studentice = obnavljanje bliskih obiteljskih veza odrasle = obnavljanje bliskih obiteljskih veza.6. U funkciji dobi mijenja se sadr aj koji odgovara dobi.g. pro la. ene s preuzetim identitetom (primitivni model.  Nezavisnost-autonomnost i osje aj odgovornosti (1) (2) (3) (4) autonomnost u vanjskim aktivnostima ± tro enje novca autonomnost u aktivnostima vezanima uz dob ± kupovanje odje e autonomnost u dono enju sudova ± uva avanje u raspravama autonomnost u aktivnostima koje utje u na status (izbor kole i zanimanja) 42 . U nekom podru ju identitet mo e biti postignut a u drugom ne. ali«´ ± elim biti svoja ali« Smatra da kriza identiteta nastupa u kasnoj adoles cenciji (studenti. Mu karcima je najva niji profesionalni identitet. C) Moratorij } B) Difuzija identiteta } studentice = ma tarije o princu. Stadiji nisu stabilni. izbor da ± napredniji (5) OTU ENO POSTIGNU E: pro li kroz period odlu ivanja. nepo eljan) su zadovoljne. do li do zaklju ka ali su negativisti ki ± misle da dru tvo nije idealno pa ne ele preuzeti zanimanja ni religije.

S. Anna Freud. Teorije }  Margaret Mead: u nekim dru tvima nema bure. mladi se poku avaju prilagoditi promijenjenom tijelu. Neka istra ivanja to potvr uju. Nakon osloba anja adolescent se mo e ponovo pribli iti roditeljima. Puno su aktivniji pa se zato e e mijenjaju raspolo enja (mijenjaju e e situacije). pokazuju da se zadr ava klitoralni orgazam kao jednako va an (to nije regresija). Kohlberg. izlaze iz tog perioda moarlno ja i. Piaget. to rade i kako se osje aju   pokazalo se da su promjene raspolo enja este i brze. 16. prolazi homoseksualnu fazu ± vrlo prisna prijateljstva s vr njacima ili starijom osobom (poistovje ivanje). Bure su uglavnom na klini koj populaciji (slu ajni uzorci) i nisu nu ne (to je kontinuum). U periodu latencije libido je nevidljiv a sad opet izbija na povr inu u socijalno prihva enom obliku p heteroseksualna veza s partnerom izvan obitelji. Promjene raspolo enja su intenzivne i este. ekolo ka perspektiva.  NOVE TEORIJE y y y y y y y y y y Boss (interpersonalna teorija).(7) EMOCIONALNI RAZVOJ Trajanje adolescencije je sve du e ± za neke je buran a za neke miran prijelaz. Freeman smatra da je i tamo adolescencija stresna. formiranje karaktera } naru ena je ravnote a zbog aktiviranog libida. Freud: ulazak u genitalnu fazu. U enici 7. Skloniji su eufori nom raspolo enju i osje aju kaosa (ekstremnija ali kra a raspolo enja nego kod odraslih ± npr. Raspolo enja su realna i predvidiva u odnosu na zbivanja. zamjena klitoralnog orgazma u zreli vaginalni.) su imali ³bipere´ i trebali su registrirati s kim su. Socioemocionalni razvoj ± uz odnos s roditeljima i vr njacima va na tema je i samopoimanje mladih. mr nju«). i najkompetentnije dijete mo e postati nepredvidivo jer je u adolescenciji podlo nije stresorima. Promjene na fizi kom planu. Novija istr. teorije socijalnog u enja. Neki to opovrgavaju. teorije socijalne kognicije ( Selman ± preuzimanje uloga). To je adolescentska pobuna protiv roditelja. samo 14% slu ajnih stabilnih osje aja samopo tovanja. Sullivan. ± 40% } raspolo enje i odnos prema sebi se stabiliziraju. kod adolescenata traju 45 min. zahtjevi roditelja). Promjena seksualnosti ide od elje za istom ugodom do elje za reprodukcijom. 43 . Adolescenti (13 -18 g. Treba prevladati nerije ene seksualne odnosu prema roditelju suprotnog spola to se posti e kroz reaktivnu formaciju ± dijete (adolescent) pokazuje suprotne osje aje (neprijateljstvo. konflikt je zbog fizi kih promjena. feministi ka perspektiva. teorija polja Levin. Seksualne igre. kognitivnom planu i socijalnom planu   izvori stresa. priprema genitalne faze. nema velikog otkri a ni preokreta zbog upoznatosti sa seksualno u. pra enje poroda i smrti ± nema tabua.g. razreda (tjedan dana). Stresori su realni i potje u od fizi kih promjena (pubertet) ili iz okoline (vr njaci. i to je nu an period za razvoj li nosti. a kod odraslih 2 sata). Masturbacija. kola. Hall ± pojam bure i stresa.

U malom % obitelji se pokazalo povla enje adolescenata od roditelja. stila. jednakost. Interakcija s vr njacima je r avnopravna. uo avaju se njihove mane. U tim istra ivanjima koja pokazuju jak metodolo ki nedostatak je izbor uzorka ispitanika: uglavnom su to ispitanici koji su i prije adolescencije imali problema (klini ka populacija) pa ih imaju i u adolescenciji. no u adolescenciji ne jer su oni vrlo osjetljivi na opa anje (mogu modificirati pona anje). y y Ve ina roditelja odobrava svom djetetu izbor prijatelja i srednje kole. pu e« no to je preuveli avanje jer adolescenti slu aju roditelje jednako ako ne i vi e nego vr njake. politi ke teme a majke se zanimaju za svakodnevna zbivanja. aktivnosti. spavanja« Tvrdnja o jazu je vi e mit nego realnost.2. Sada roditelji imaju odvojene funkcije koje se nadopunjuju. O evi se ograni avaju na planove za budu nost. Majke prije postaju li nosti od o eva jer su sklonije razgovoru i dijeljenju svojih neperfektnosti i slabosti. Klasi na su mi ljenja da to mladi provode vi e vremena s vr njacima da je ve a vjerojatnost da e po i krivim putem (vr nja ke grupe se specijaliziraju za negativnu konformnost da bi skandalizirali odrasle). tj. OBITELJSKI ODNOSI 8. upitnici su esto jednostrano usmjereni. a i onda je to u 1/2 slu ajeva nastavak ranijeg povla enja (iz prethodnog razdoblja). zato se rade upitnici.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8. Zasebno su uzimani podaci od adolescenata i roditelja. U 3 od 4 obitelji odnosi su zadovoljavaju i.1. emocionalni razvoj i interpersonalne odnose ± zainteresiranije su za suradnju. neujedna ena znanja. a otac postavlja norme no zbog udaljenosti gubi prisan odnos s djecom (provode manje vremena zajedno a to ne biva zamjenjeno s odnosom razgovora).  Postoje ustvari dvije krize: kriza tra enja identiteta kod adolescenta i kriza tra enja nove uloge u odnosu sa djetetom. jer sa "Bogom" se ne mo e ravnopravno razgovarati. Selektivnost u komuniciranju: o nekim temama se pri a samo s jednim roditeljem. Dakle: 2 generacije ipak ostaju bliske. Izme u nj ih dolazi do promjene kvalitete odnosa: u djetinjstvu je ³interakcija razmjene´ (roditelj daje brigu a dijete odvra a poslu no u) i tu se dijete u i hijerarhijskim pravilima u dru tvenim odnosima. i djeca utje u na socijalizaciju roditelja. U adolescenciji odnos postaje 8.  EXP. probleme. Majkama se vi e povjeravamo: kombinacija autoritet ± suradnja / bliskost ± po tovanje. ali ne i obrnuto ± ako je naru en odnos s roditeljima zaklju e da je odnos s vr njacima dobar (treba ispitivati oba odnosa). 44 . Drugi element individuacije je promjenjena percepcija roditelja od figure prema osobe sa vrlinama i manama. U djetinjstvu se mo e koristiti tehnika opa anja. Adolescenti se sla u s roditeljima u temama morala. U adolescenciji je promjena od jednostranog autoriteta na zajedni kom dono enju odluka. o kulturalnom miljeu ± u strogim patrijarhalnim sredinama te promjene ne e biti tako izrazite. autoriteti ± dojam nerealnog misti nog. Gubi funkciju bliskog. Sad je kriti nost. Poti e se razvoj nezavisnosti od roditelja. a o nekim temama ni s jednim. nekompetentnosti. Dvosmjerna socijalizacija: roditelji utje u na socijalizaciju djece ali i obrnuto. vrijednosti a s vr njacima u temama muzike. ODNOSI S RODI TELJIMA ± KONFLIKT? esto se govori o jazu me u generacijama. y y Sli ni podaci su dobiveni i od djece. tj. Te promjene u odnosu iniciraju adolescenti ± adolescenti tra e svoje uva avanje. usmjerenju a vr njake slijede u izboru prijatelja. no ti su nalazi esto uvjetovani metodolo kim nedostacima.1. brige. recipro an je odnos ± dijete u i fer igru. dok otac ostaje udaljeno bi e i dugo odr ava sliku nepogre ivosti i autoriteta. 1/4 roditelja navodi da postoji emocionalno udaljavanje i problemi komuniciranja sa sinovima (pote ko e da se pribli e djetetu) ali samo u 4% slu ajeva su se ti odnosi pogor ali u odnosu na stanje prije adolescencije. odijevanju. izostavljena je figura autoriteta (i dijete preuzima dio brige) to pogoduje ranijem i samostalnijem razvoju. poslu nost je vi e voljna no automatska. Roditelji ostaju autoritet u podru ju kolskog uspjeha ( est izvor sukoba) ± to roditelji ne ispu taju iz ruku. i tako se do lo do zaklju ka da je adolescencija razdoblje bura. drugim rije ima postaju bi a sa mu kim i enskim osobinama. Roditelji postaju realne osobe i li nost i a prestaju biti figure ± u dje jem su periodu roditelji idealni.1. slijede roditeljske savjete o obrazovanju. Vrlo malo ih odbacuje roditelje. nema pogovora o tome da li su dobri ili lo i.: Rutter 76¶ ± je proveo dvosmjerno istra ivanje sve ravnopravniji. Samostalnost se vi e dozvoljava u podru ju privatnog ivota} tu se majke i o evi razlikuju. Okolinski faktori: Odnos roditelja i adolescenata ovisi i o dru tvenim okolnostima. Tu su i ekonomski i dru tveno-povijesni trenuci npr. Adolescent jednostavno uskra uje neke informacije svoga privatnoga ivota. To je zapravo i osnova ravnopravnog odnosa. piju. Ranije se javljaju recipro ni odnosi. ratne okolnosti: otac je na boji tu a majka doma. pitaju samo za odnos adolescenta prema vr njacima ili prema roditeljima. 9% de ki (6% pote ko a se pogor alo u adolescenciji). PROCES INDIVI DUACIJE Specifi an je proces individuacije: Osloba anje od zavisnosti o roditeljima i istodobno poku aj odr avanja veze s njima. zatvaranje u sobu (12% > i 7% +).1. slenga. no tu postoji jedan zna ajan metodolo ki nedostatak. Postoje periodi privremenih sukoba no to su normalne varijacije u ivotu ± u 3/4 obitelji adolescencija je miran period. kolu.

esta je izgubljenost i strah od potpunog gubitka roditelja (u emocionalnom smislu). jer ako je ona fiksna ne mo e se prilagoditi tim nastalim promjenama. Tako gdje nema oca proces individuacije biva ote an jer majka te i odr avanju bliskosti a sin iz odgovornosti prema majci te e prihva a odvajanje. ULOGE RODITEL JA U PROCESU INDIVIDUACIJE O evi} podr avaju prvi dio faze (emocionalno osamostaljenje) Majke} pospje uju dio te nje da se ostane blizak roditeljima. on e biti spremniji na istra ivanje novih situacija i time e razviti ve i stupanj samopo tovanja. To su oba nezdrava kli ea.1. nastavnice«).1. Izlaz je pomirljivi kompromis . nisu vi e aktivni roditelji i tra e novi zadatak u ivotu. Odbacuje sve savjete. Kad su adolescenti sa obiteljima onda negativne misli znatno prema uju pozitivne misli. esto se povla e u ³hladni rat´ = nekomunikacija. ene s u modeli a od njih se o ekuje izrazito tipizirano pona anje. usmjerenja. Adolescent koji vjeruje roditeljima. posebne. To mo e biti izvor konflikata i ote ati razvoj adolescenta. (4) Konsolidacija Adolescent gradi osje aj identiteta (kao nezavisne individualnosti) uz pomo iskustva identifikacije iz djetinjstva. sva e s bra om«) jednako kao prije 70 g. Kod adolescenta postoji potreba za pripadanjem (blisko u) i potreba za samostalno u (odvajanjem): i jedna i druga strana mora postojati. No. TEORIJA ME UZ AVISNOSTI: Teorija privr enosti: Privr enost daje malom djetetu osje aj sigurnosti i omogu uje zdrav razvoj. osoba ne nalazi vl. No. osje a se nepogre iv (to li i na fazu negativizma kao u 2. elje za kontrolom od strane roditelja.: Neka istra ivanja o sukobima ± oni su intenzivniji Zasnovano je na novom osje aju vlastite autonomnosti. Separacija se o ituje u smanjenom broju kontakata. No. I sami adolescenti su ambivalentni: variraju po elji da budu tretirani kao odrasli i povremenog djetinjastog pona anja. 8. Dje aci imaju vi e problema u djetinjstvu jer je okolina vi e feminizirana (tet u vrti u. okolina mora tako er biti fleksibilna. i roditelji moraju redefinirati svoju ulogu u odnosu s adolescentom. to uklju uje prihva anje samostalnosti ³djeteta´ i vlastitog starenja. (3) Ponovo pribli avanje roditeljima 8. iskustva iz 3 prethodne faze i novih elemenata.4.3. Djevojke u adolescenciji imaju vi e problema oko potrebe za ZV i NZV (ponekad se to iska e kroz ranu trudno u). promi ljenosti. Sukobi su oko svakodnevnih stvari ( kola. Adolescenti su skloni raspravi i testiranju roditeljskih granica. (2) Vje banje vlastite nezavisnosti od roditelja Aktivno isprobava vlastite odluke. te ne mo e adekvatno reagirati na pona anje adolescenta. RAZVOJNE FAZE U INDIVIDUACIJI 45 . Rezultat je razvoj nezavisnosti i prihva anje izvjesnog oslanjanja na roditelje. Kad su roditelji u inili isto pokazalo se da mladi precjenjuju tu razliku. duboko odbacivanje svega od roditelja. Burniji period u ranoj adolescenciji. ivota). stil.g. ku ne du nosti.  Kako mladi vide mjesto svojih stavova u odnose na stavove  EXP. (1) O tra diferencijacija O tra kriti nost prema roditeljima.4. adolescent ostaje privr en obitelji. uspostavljanje privatnog ivota i selektivno informiranje roditelja. obi no s majkom i djevojke imaju vi e sva a od dje aka. i konformira se ( to je te ko a da se ostvari nu na individuacija). vr nja ke vrlo liberalnima a svoje u sredini (nema jasnog poistovje enja). a roditelji tu razliku podcjenjuju ( ele biti bliski). da e mu pomo i ako "za kripi". Sukobi s u jako kratki i na vrhuncu su u ranoj adolescenciji (kraj o.  Sukob s roditeljima: zbog elje mladih za nezavisno u i roditelja i vr njaka? Roditeljske stavove su procijenili vrlo konzervativnima. spolnih stereotipa. nove kognitivne i reproduktivne sposobnosti).Tra enje identiteta nu no zahtijeva separaciju adolescen ta od svojih roditelja. Nova je jedino droga. Sukob se javlja svaka 3 dana. Oni su dakle tako er pod stresom. Rezultat: ³mamini sinovi´ ( esto do ivotno) ili odu u prenapuhanu funkciju macho mu kar ine (preobra ava vlastiti neisprofilirani identitet u ulogu grubijana«). Sva e prosje no traju 10 min. ali su za adolescente jako emocionalno nabijene. 8. Sukobi oko povjerenja. Time se roditelji vi e ne percipiraju kao da ugro avaju li nost. identitet i autenti nost te ostaje u kli eu (udovoljava o ekivanjima majke ili ulazi u predod bu kakav mu karac treba biti). Istovremeno i pripadam obitelji i imam sebe. Osje aju se krivo ako napu taju majku ± imaju vi e emocionalnih izljeva. pogotovo na emocionalnoj razini. Zamjena za roditelje (za emocionalne veze) su vr njaci. Ponekad je cilj takvog pona anje namjerno izazivanje roditelja radi otkrivanja granica (dokle mogu i i). Njihova je sklonost da svoj identitet izgra uju na bazi da se povezuju s drugim ljudima i iz te pozicije te ko im se suprostaviti fizi kim i emocionalnim vezama s obitelji. prijatelji. Budu i da se adolescent mijenja. Roditelji adolescenata su zato najnezadovoljniji roditelji. Provo enje vremena van obitelji se koristi za samootkrivanje. Pa tako adolescent mora imati osje aj i sigurnosti i slobode.1. O ekuje se sloboda odlu ivanja i dobrovoljna suradnja (nije mi obaveza sura ivati sa roditeljima). .) U kasnoj naglo padaju ± pogotovo ako adolescenti napuste dom. stavovi se izgra uju kroz razgovore s vr njacima. Adolescentu je va no suprotstaviti se a kad roditelj pristane. izlasci. Taj perceptivni jaz se pripisuje adolescentskoj potrebi da vjeruje da su njegove misli jedinstvene. samo u 25% slu ajeva i izviru iz pote ko e roditelja da se priviknu na novu li nost svog djeteta (novi afiniteti. on odustane od cilja p ako mu se dozvoli i najgluplja mogu nost on e vidjeti da to nije prava mogu nost.

Postoji potreba je za eksperimentiranjem da bi se isku ali novi identiteti i vr njaci to razumiju. govoriti o sebi (JA komunikacija)). Razvija se moralno rasu ivanje: prema Piagetu je dru enje sa vr njacima va no jer omogu uje promatranje stvari iz tu eg kuta gledanja. od same odluke (va niji je proces nego sadr aj). rizi nih aktivnosti). bez vr njaka adolescent ne bi znao koje aspekte njegove li nosti vr njaci prihva aju a koje odbacuju (oni su relevantan okvir za samoprocjenu i adaptaciju).straha roditeljka da ne zatrudne. i uva avanje suverenosti druge osobe (³rekla sam ti to misli . a roditelji ne ba (³ kaj glumata ?´). otud kriti nost. ODNOSI S VR NJACIMA Vrhunac je u ranoj adolescenciji (11-13 g) i djevojke su sklonije konformiranju. Dje aci su vi e zaokupljeni aktivnostima koje su vezane uz vanjski svijet. izra enost konformiranja varira u funkciji dobi. 7-9 11-13 15-17 19-21 x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja 8. Ako roditelji pristanu na rasprav u o principima a izbjegnu raspravu o li nosti.1. (6) (2) Sklonost raspravljanju Sposobnost adolescenta da uo avaju pojedinosti unutar neke teme. i o evi se udaljuju jer vi e ne dijele iste aktivnosti. Yul: adolescencija je druga prilika za izgradnju identiteta (1. a pripadanje nekoj grupi uvijek zahtijeva konformiranje pona anja. Najbolji tip obitelji je gdje su lanovi povezani ali individue (to je zdrav tip odnosa za osamostaljenje adolescenata). Roditelji i dalje ostaju odgovorni za atmosferu u obitelji. Za dobre odnose u obitelji je klju no podr avanje. manje su doma i manja je ansa sukoba (oni su obi no oko pranja. a ne nadre enosti i podre enosti. ne podlije em prirodnim zakonitostima kao ostatak svijeta (4) Neodlu nost (svjesni su vi estrukih mogu nosti pa te ko odlu e) cure de ki (5) Prikladna dvoli nost Ne razlikuju izra avanje ideala i djelovanje da bi to ostvarili (pu e a protestiraju zbog zaga enja okoline). za kvalitetu interakcije i trebaju izra avati svoje stavove ali ne vi e sa pedago kom tendencijom. 8. Treba ravnopravni dijalog. imaju zna ajnu potrebu pripadati nekoj grupi. ZNA AJ ODNOSA S VR NJACIMA Va ni su i imaju za adolescente magi nu mo iz nekoliko razloga: (1) Samopo tovanje adolescenata se razvija i to zbog prihva anja od strane vr njaka. gube to ³da znaju najbolje´: to je te ko prepustiti. To omogu uje otvorenu i kriti nu diskusiju o moralnim pitanjima. VR NJACI ± SELF KONCEPT I KONFORMIRANJE VR NJACIMA Adolescenti. To ne zna i da su vr njaci uvijek ljubazni i podr avaju i jer znaju biti rigidni u zahtjevu po tivanja grupnih normi. Naime.2. ELEMENTI ADOLESCENTS KOG EGOCENTRIZMA (tipi an sklop li nosti) 8. izlasci« Osim toga i roditelji te e pu taju djevojke od dje aka. otkrivaju da se osobe ne uklapaju u taj svijet. balans ljubavi i postavljanja granica te jasno komuniciranje svojih stavova } izno enje svojih elja (osobni govor) a ne nare ivanje (zna i ³meni je te ko« ja brinem«´ a ne ³Ima biti doma u 9´). a ti napravi to ho e ´). Prijateljstva idu od razvijene aktivnosti ka psihi koj razmjeni (dru tva za povjeravanje). va no je kako se pregovara.6. zainteresiranost.2. tad to poma e o uvanju obiteljskog mira i razvoj mi ljenja 8. je faza autonomnost djeteta) ± adolescencija li i na to. No.1. ak je va niji na in dono enja odluke. i zadnja prilika da bude ono to je. (3) Centriranost na sebe Osobni mit.2. to prekida djetetovu usmjerenost na sebe i poti e zrelije oblike mi ljenja.2. Adolescenti nastoje oslabiti emocionalne veze s roditeljima. neurednosti. Kad djeca postanu adolescenti prekasno je za odgoj ± sad se roditelji mogu opustiti jer sad se tu ni ta ne mo e izmijeniti . Sve manje vremena provode kod ku e. Fiziolo ki razvoj ih prisiljava da se suo e s novim iskustvima a vr njaci (jer prolaze isto) tu mogu dati psihi ku podr ku i konkretne informacije (iako ne uvijek to ne). Bitno je da roditelji uzmu te kritike kao nu nu fazu razvoja a ne kao osobnu kritiku. To je i 2. No. ja sam poseban. a ne o emu (va no je dvostruko povjerenje). (2) (3) (4) (5) (1) Nala enje gre aka kod figura autoriteta Zbog mogu nosti da zami ljaju idealni svijet. prihva aju i toleriraju. Roditelji trebaju koristiti osobni jezik. razmi ljanja i osje anja grupnim standardima. 46 . a vr njaci im nude tehnike i podr ku da se oslobode roditelja ± zato uspostavljaju na in razgovora i obla enja koji dijeli mlade i stare. po to jo nisu razvili svoj identitet. higijene. odnosi s vr njacima se temelje na ravnopravnosti. Za roditelje je to te ko.

osobnosti i stavovima. VRSTE UDRU IV ANJA (1) BLISKA PRIJATELJSTVA To su bliski prijateljski odnosi koji su temelj za formiranje ve ih grupacija. Uglavnom je 6 lanova istog spola.  Kod dje aka: Tu se prijateljstvo prvenstveno usmjerava na akcije (a ne tajne) jer se identitet mu karaca osniva na postignu u. Seksualnost me utim mo e. pomo u nevolji). Osnova: razgovor. aktivnosti. naglasak je na razmjeni tajni. mi ljenja koje iznosi drugoj osobi da bi dobi la njen komentar (jednaka je anga iranost obje strane). 11-13 g. kontakt s vi e ljudi. Osnova: zabava. nema zahtjeva za tajnost i cijene se individualne razlike u li nostima. p opu tenije. osje aja. autonimiji (kod ena intimnost). I klike i dru tva si izabiru imena (posebno vani). Princip me usobnog po tovanja  Funkcija prijateljskih veza je upoznavanje samog sebe. podr ka. u enje komunikacije i uva avanje mi ljenja. Me utim. parovi bliskih prijatelja ili prijateljica. ak ne treba ni komentar. Princip zainteresiranosti za sve to se kod druge osobe doga a (emocije. Mladi uglavnom dijele vrijednosti neposredne vr nja ke skupine. STADIJI RAZVOJA GRUP NOG IVOTA KOD ADOLESCENATA 47 . Posesivnost i ljubomora. misli. (2) DRU TVA ± ³ kvadre´ Skupine (crowds). Prijatelj je netko tko je sukladan.2. Tra i se razumijevanje. po tivanje razli itosti u mi ljenju. Posesivnost i ljubomora se prenose na odnose s de kima. to su neformalna udru enja od 2 -4 klike to 8. amblemi). U i se ravnopravna komunikacija Intimnost { seksualnost: Intimnost je prije svega potpuna otvorenost u kontaktu s drugim. Prijatelj je onaj tko poma e u nevolji ± dosta instrumentalno.3. antisocijalno pon. terapijska funkcija (slobodna ekspresija emocija). 17 g. pru a soc. To su osnovne jedinice dru tvenog ivota adolescenata.pru a mogu nost ve eg broja kontakata ali slabije kvalitete. Prijatelj je netko tko je zabavan. ³ja sam potpuno i bez rezerve i cenzure ono to jesam´. asertivnosti. zajedni ke aktivnosti (odvijaju se paralelno). Za prijateljstvo u adolescenciji je jako bitan razvoj dogovorne validacije: jedna osoba te i shvatiti svijet kroz razmjenu ideja.  3 FAZE RAZVOJA prijateljstva kod djevojaka (Duval i 7-9 11-13 15-17 19-21 Anderson) x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja Prosocijalno konformiranje 11-12 g. Od prijatelja o ekuju alijanse (odanost. eli se uti tu e mi ljenje da bi se dalje razvijalo vlastito. 8. prosocijalno pon. Princip me usobsobnog povjerenja III. No. Principi bliskosti I. obitelj je u okviru istog socijaln og statusa pa zato mladi zadr avaju vrijednosti roditelja a ne apstraktne vrijednosti op e kulture mladih. To ja a nezavisnost od roditelja. neutralno pon. ne definiraju prijateljstvo kroz emocionalne razmjene. tulumi). organizacija dru tvene aktivnosti (sport. Ponekad olak ava i to to se glasno iznosi vlastito mi ljenje.2. razgovori. a ene intimnost. a antisocijalno i neutralno manje izra eno od prosocijalnog i neutralnog. brige i probleme svojih prijatelja pa nije to no da ne brinu jedni o drugima. izlasci. II. Zahtijeva konformiranje. intimnost i sl. ali ne mora biti povezana sa intimno u . mu karci nisu neosjetljivi na finese tu e li nosti. to ime pridonosi osje aju identiteta i ja a koherentnost (uvedeno u vojsku. Mogu dobro opisati li nost.4. U odrasloj dobi mu karci tra e akciju. identitet pojedinca u o ima drugih i izra ava socijalne granice. 14-16 g. prijatelju mo e vjerovati i povjeriti mu se. pona anja) IV. (1) KLIKE Klapa ili manja grupica vr njaka istih interesa. tj. bliski odnosi. Terapijska ± izra avaju i diskutiraju se problemi III. Klike dominiraju tijekom tjedna a dru tva vikendom. Upoznavanje sebe kroz refleksiju od strane drugih II. Princip recipro nosti odnosa Funkcija bliskosti I. To podsje a na obitelj.

o op im kategorijama zanimanja i profesija (vrlo iroko). (2) Probni. b) Intrinzi na i ekstrizi na motivacija (3) ATRIBUCIJSKA TEO RIJA (3) lanovi klika razli itog spola (po inju se povezivati) (4) Kasna adolescencija . Uskla ivanje interesa. Hrvatska: posve uje se puno pa nje profesionalnoj orjentaciji (publikacije. ispituju se vlastiti intresi. koje su pak bolje opremeljene. ISTRA IVA KA FAZA .) osobe biraju na osnovi toga Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne. ne postoji op a nadmo nost mu karaca (samo u pojedinim podru jima) ± ipak se na tehni ke fakultete upisuje manje ena (zapo ljavanje.interakcije me u klikama razli itog spola (grupa s grupom) Postignu e je presudna tema za adolescente. Postoje i spolne razlike (u SAD-u je na matematici vi e mu karaca): kod nas to nije toliko izra eno. itd.90-te godine je razvijen model motivacijskog procesa koji govori da u eni ko pona anje odre uju tri imbnika: a) Stav je li inteligencija fiksna ili je plasti na promjenjiva promjenjiva u enici u ivaju u obra ivanju sadr aja i manje brinu o ishodu. osobine. realisti ne (itd. su uju izbor. 18-24 god. klasna pripadnost roditelja i dolazi do izabiranja struke ovisno o spolu. Druge faze za adolescenciju nisu zanimljive. Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne.g.dolazi do kristalizacije planova koji su realisti niji. U realnosti mnogi nisu tako racionalni i sistemati ni. realnost se ne uzima u obzir. Period specifikacije . mijenja se sustav vrednovanja te postaju nesigurni i te e boljim ocjenama. Faze slijede obrazovanje u nekoj zemlji: adolescenti od 14-18 g. ru no mu je«) 17-godi njaci ³uva en je i cijenjen´ (mo e i sam). bolji su u itelji i sl. 14-18 god. Pokazuje se da socio-ekonomski status odra ava komulativne i kombinirane efekte razli itih utjecaja na uspjeh u enika u koli. 1. U SAD-u 40% sinova lije nika ulazi u medicinu (generiranje iste profesije) ± vezano i uz privatno poduzetni tvo. (2) TEORIJA MOTIVACIJE . (3) Realisti na faza: kraj srednje kole .skupine sastavljene od spolno mje ovitih klika (5) Rana zrela dob . Do krize markiranja kole dolazi e e kod u enika koji potje u iz obitelji sa ni im socio -ekonomskim statusom. uvjeti 48 . Period kristalizacije . PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (1) GANSBERGOV MODEL (1) Fantazijski: osnovna kola: odabiru se aktivna i zbudljiva zanimanja.(1) Kasno djetinstvo . (4) SUPEROVA TEORIJA: mi kroz ivot nekoliko puta kre emo kroz te faze: 1. adolescenti su trebali dovr avati re enice: ³ako netko nije dio grupe«´ y y y 15-godi njaci zavr avaju s negativnim posljedicama (izoliran je. pra enje«) (2) Rana adolescencija .1. tra e inf. Razlikujemo intrinzi nu i ekstrinzi nu motivaciju. ovdje se integrira i utjecaj roditeljske profesije kao i utjecaj socijalne okoline ( ta je presti no. mogu no sti.osoba upoznaje sebe 1.prikupljaju se u e informacije o vlastitoj struci.mogu planirati daljenje obrazovanje kako bi ostvarili eljenu kareru. Klike i dru tva nude gotov identitet koji je prihvatljiv u odre enom vremenu (odje a): kasnije se me utim javlja potreba za individualno u i izgradnja vlastitog identiteta. Ovdje dolazi do ve e spolne diferencijacije. Kod adolescenata postoji zna ajna potreba za postignu em. vrijednosti i sposobnosti. tj. Koristile su se projektivne tehnike. (5) HOLANDOVA TEORIJA Sociolo ki pogled: pri izboru zanimanja postoji ograni enje urokovano s-e status. Me utim kada pre u u srednju kolu.3. potom od 18 -21. eksperimentalni period ± pubertet.2. specificiraju interese te se informiraju o specifi nimn zanimanjima (a to odgovara ameri kom sustavu obrazovanja). predavanja. Prijatelji su tako er va an vanjski faktor.istospolne klike rada«).). alternative se realisti nije promatraju. 8. realisti ne (itd. Razvoj profesionalnih planova: dio je razvoja profesionalnog identiteta. Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja. oni do ive odre eni ok i postaju ja e ekstrinzi no motivirani. testiranje. Odluka je emocionalna. jer oni utje u na stavove i pona anje i tako mogu imati i pozitivn e i negativne utjecaje. Djeca koja potje u iz boljih uvjeta esto poha aju i bolje kole.skupine se raspadaju na parove koji razmi ljaju o braku Klike postaju suvi ne jer se ostvaruje potreba za intimno u. Kasnije: sretan je (pozitivne posljedice).) osobe biraju na osnovi toga zanimanja.

Dru tvo regulira upisnim kvotama. 49 . i njihove aspiracije odre ene su socio-ekonomskim statusom. Ulogu imaju roditelji.zanimanja. mi imamo vi e aspiarcija zbog tranzicije (uspijeva se vertikalno kretati). Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja. ali nema sustavnih pra enja potreba zapo ljavanja.

esto jedan vanjski problem vodi u jedan novi problem: droga u delikvenciju. Nakupljanje stresova (razvojni zadaci) mogu osobu gurnuti preko praga ako postoji gen.belive = vjerovanje (vjera. a oni s lo im na emocionalnu razinu. adolescencija je period aktiviranja tih genetskih zapisa. u odnosima s vr njacima.) Op enito se nalazi da su adolescenti naj e e koriste strategiju usmjerenost na problem i socijalnu podr ku. Adolescenti mogu imati poreme aje iz oba podru ja.  Tri vrste suo avanja a) b) c) suo avanje usmjerno na problem . b)  Tri niza imbenika koji odre uju ranjivost za stresne emu je akumulacija c) doga aje: a) b) c) KOLI INA STRESA . PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI Mnogi oblici psihi kih poreme aja se odvijaju u adolescenciji ± govori se o mladena koj shizofreniji. Probleme pona anje u adol.drugi ljudi nam poma u da prebrodimo stresnu situaciju STRATEGIJE SUO AVANJA SA STRESOM: a) bihevioralne. clasteri problema). U adolescenciji treba razlikovati eksperimentalno izvo eje pona anja i stvarno psihopatolo ko.  Postoje i povoljni faktori a) RODTIELJSKA OKOLINA . Postoji i biolo ka teorija . dobre komunikacijske i socijane vje tine. nekonvencionalnosti li nosti adolescenata i okoline. kognitivnu preradu .pri a u 6 slika. tako er je bitna socialna podr ka. se s druge strane ne smije omalova avati ili ak smatrati i normatinim pona anjem. b) kognivitne.koji se manifestiraju u okolini (kra a).social = socijalna podr ka I . pla a. OSOBNE KARAKTIRISTIKE. crtanje itd. (tzv.  Postoje rizi ni faktori A) B) SIROMA TVO KRONI KA BOLEST ALKOHOLIZAM C) RODITELJSKE MENTALNE BOLESTI. optimizam) E . Drugo treba razlikovati problem koji imaju svoje uzroke u adolescenciji od onih koji imaju svoje uzroke ranije. Venitiliranje emocija je vrlo bitno za adolescente. delikvencija u prostituciju itd.danas se dru tvo iz temelja stra no brzo mijenja.2.poduzimaju se akcije za rije avanje problema usmjerenost na emocije . SOCIJALNA PODR KA . ovisni ko i devijantno pona anje.prijatelji. stres radi velikih promjena u sebi.emotion = emocije (rasplakati se) S . Ph . pozitivan pojam o sebi. i tretman treba prilagoditi.u smislu uro enih predispozicija za odstupanje "sensation seeking".Physical = fizi ki se aktivirati 50 . ili biolo ka ranjivost. RATA. To burno razdoblje promjena uva ava i socijalni aspekt tj.) C . Zato postoji sklonost eksperimentiranju s rizi nim pona anjem.(9) ADOLESCENTSKI PROBLEMI 9. bliski odnos sa barem jednom osobom u obitelji.  Postoji niz skala za mjerenje stresora kod adolescenata. MRE E PODR KE IZVAN OBITELJI .koji su unutar osobe ( ir na elucu) b) eksternalizirani .imaginacija = odmak od stvarnosti (fantazijska putovanja. Oni s pozitivnim obiteljskim iskustvom su vi e usmjereni na ri je avanje problema. Biolo ke promjena u pubertetu aktiviraju psihi ke probleme = nastaju psihopatolo ki problemi. UVOD Masovni mediji su skloni preuveli avanju tih problema. napredak ide nevjerojatnom progresijom i potrebna je stalna adaptacija.pro multiplikativan 9.Cognition = razjasniti si situaciju i sl. le i u toplu kadu) usmjerenost na procjenu. Muli Lahad . preuzimanje uloga« Psihopatologija je vo ena genetsko-vremenskim rasporedom. D) IZLO ENOST NASILJU PRILIKOM NPR. Smatra se da su posljedica nesposobnosti kontroliranja impulsa. pona anje nu no za ovaj razvojni period.nadgledanje aktivnosti i dosljednost u primjeni discipline.1. depresiji. 6 na ina suo avanja sa stresom B . Pokazalo se da oni sa boljim strategijama suo avanja (engl. Mogu a je biolo ka podloga takvih poreme aja. ili poreme ena psihi ka ravnote a. E) RAZDVOJENST RODITELJA Stres se primarno prpisuje promjeni bila ona pozitivna ili negativna jer zahtijevaju adaptaciju.jednostavno si olak avam emocionalno stanje (slu anje muzike. coping) sa stresom tako er su i zdravstveno u bolje m stanju.misaona prerada (ispit nije toliko bitan i sl. esto devijantno pona anje nestaje ulazkom u zrelu dob. tj. Danas se puno spominje ok budu nosti . socijalna odgovornost. Kao rezultat stresa dolazi do emocionalnih i bihevioralnih problema.  Razlikujemo dvije vrste poreme aja: a) internalizirani . anksioznosti.

3. pretjeran sex. Biolo ke promjene te drugi razvojni zadaci u procesu stjecanja nezavisnosti od roditelja ugro avaju pojam o sebi pa ulaze u kontrapona anje. Svake minute u SAD-u jedan adolescent poku a suicid.2. Doprinosi problemima pona anja. Rizi na dob za javljanje ScH kod > je od kasnih tinejd erskih do ranih 20¶. dje a ko lice. ranjiviji su pri izlaganju strsnoj okolini. imali su vrlo malo prijatelja. Ne zna se za to. Te osobe kao djeca nisu sudjelovale u aktivnostima vr nja ke skupine. predbacivanju. dobro je to uzeti za ozbiljno. Izgube menstruaciju. ANOREXIA: je te i poreme aj jer djevojke silno snize tjelesnu te inu. Naj e e su to iznadprosje ni studenti no imaju previsoke aspiracije (nedosti ne) i misle da ne rade onako dobro kako bi mogli. Manifestira se razli ito kod starijih adolescenata i mla ih adolescenata. A. Zaokupljene zu izgledom i te inom. a) Poreme aj je vezan s time da postanu odrasle ene. opaju se dok ne zaspu ili ne povra aju ± prisiljavaju se na povra anje. Bolje je raditi na uzroku a ne samo na simptomima ( to ini bihevior terapija) B. Tako er je ve a ansa onima koji imaju krvne srodnike oboljele od ScH. Obi no rana zrela dob. Mit: ³tko pri a ne e to u initi´ a to je pogre no. osjetljivi na finese u razglabaju o smislu ivota ivotu. ³kamiond ije´. ali a mu karci e e uspijevaju izvr iti suicid. Stariji adolescenti su introspektivni i letargi ni. Potom slijedi faza dijete. te nja je da ostanu u formi djeteta . putuju svijetom zadovoljni ako se najedu janjetine i tipnu konobaricu. DEPRESIJA To je nej e i poreme aj i uglavnom je prijelazna. esto se ne uzima ozbiljno kad netko pri a o suicidu. Kad se rije i uzrok onda se i hrana normalizira. Ve ina bulimi arki to uspijeva prikriti pred prijateljima i obitelji (tajni poreme aj). da je ljubav obostrana ± to je nerealno i vodi ka rascjepu li nosti. Uzimaju laksative. Cijela obitelj treba biti uklju ena.9. b) c) Anoreksi arke tebaju istodobno u tretman uzeti i psihijatri i internisti (radi davanja infuzije). Drugi je razlog da time vje baju kontrolu doga aja koji su ina e idealno pod njihovom kontrolom. Adolecsenti koji se odlu e na suicid imaju probleme s roditeljima ili ne mogu zadr ati prijatelje. iznadprosje ne studentice vi eg socio-ekonomskog statusa. gubitak tjelesnog integriteta. za 20-25% u samo par mjeseci. To je poreme aj bogatih: bjelkinje. Ta ScH nije vezana s dje jom ScH (dje jim autizmom). ene puno e e poku avaju. Polovica anoreksi arki ima i simptome bulimije. a kod + ak do 30-te. rijetko u djetinjstvu. umorstva 3. Opsjednute su te inom i ele biti mr avije od normalne prosje ne te ine za svoju dob i konstituciju. slaba koncentracija. istodobna elja za pripadanjem i za individuacijom. a u jednom danu ih 14 uspije. zauzimaju stav ³koja korist od svega toga´: osje aj besmisla.2. ljubavni problemi ili zaokupljenost problemima koje roditelji imaju me u sobno. Ova podjela je zgodno obja njenje ve eg broja suicida kod studenata 9. Vezana je uz osje aj gubitka ili neuspjeh realan/nerealan. ele stalno biti u dru tvu. Tre i je razlog elja da udovolje roditeljima koji tra e postignu e i koji daju veliku pa nju osobnom izgledu (vitkost je pitanje presti a). saobra ajke 2.2. a bilo bi dobro da bude i psihoterapija. 51 . gubitak apetita. sve prihva aju pod motom ³i to je ivot´. ako se ne ispuni. 20% tih djevojaka umre (bez tretmana) radi samoizgladnjivanja. Od depresije idu suicidi (u SAD-u su 1. vi i dru tveni status). delikventno pona anje.1. postizanjem autonomnosti na planu tjelesnog izgleda eli se kompenziratu sve ono nad ime nemaju kontrolu. Simptomi: umor. Cijeli dan se bave planovima o jelu. diuretike. djevojke se vra aju hrani to simboli ki zadovoljava ³hranjenje ljubavlju´. 9.  jude mo emo podijeliti u 2 kategorije: y y ³lu aci´. nemaju obline. Tretman je farmakoterapija. Nemogu nost kontrole hranjenja vodi ka autodestruktivnosti. Najvi e podataka ima o konceptu genetske ranjivosti: neki su ljudi genetski skloniji izbijanju bolesti tj. antisocijalno pona anje doma (ali ne nu no i van obitelji). Ti su simptomi esto pomije ani sa depresivnim i sociopatskim simptomima. Kod djevojaka dolazi do toga pod velikom presijom studentskih obaveza ili neuspjeha veze. droga ± ine sve da odagnaju depresiju. Prognoza je lo ija ako se poreme aj javi ranije. depresije kao izvor smrti). Procjene u SAD: 1:10 ( ak do 1:4). POREME AJI HRANJENJA Gotovo samo ene. To je simboli ka zamjena za nedostatak ljubavi (oralna faza): te nja da se bude voljen.2. Dakle to je obi no u obiteljima u kojima su roditelji vrlo kontroloraju i. Poku ajem suicida ene komuniciraju svoju bol (koriste pilule) a mu karci idu uglavnom na vatreno oru je. BULIMIA: periodi na pre deravanja ³zabranjenom´ visokokalori nom hranom. To vodi do fantazija o velikoj ljubavi. sve va u. sramu. SHIZOFRENIJA (SCH) Naj e e izbije u adolescenciji. inteligentniji. ili kako bi ga trebale izbje i. problemi u koli« studenti ine ve inu adolescentskih suicida (obrazovaniji su. Mla i: stalno tra e uzbu enje. Velika je uloga socijalnih faktora: nerje eni obiteljski odnosi.

Dosta je djevojaka u tipi nom mu kom kriminalu (dr oga. Destruktivni roditeljski odnosi: neinteres. a istodobno vr e pritisak da bi za titili ugled obitelji.3. sport. Split. najve i je porast u Virovitici i Vukovaru.g. a mla i su djeca. nekontrola djeluju na antisoc. ne mogu se dugo vezati uz ciljeve koji tra e odga anje. kr enje reda. da opisuje svoja seksualna iskustva i poti u dijete na to. Dje aci su vi e skloni delikvenciji. Pu enje. pote ko e u apstraktnom mi ljenju i koncentraciji = nisu razvili kognitivnu kontrolu koja bi regulirala emocije i pona anje. no ve a je vjerojatnost da budu uhva eni i tretirani oni iz ni ih klasa. ubojstva. promet i upotreba droga ugro avanje ivota i tijela razbojni tvo i silovanje bludne radnje Pred 2 g. Pula. sklonost izbivanju od ku e i manja spremnost roditelja da kontroliraju njihovo pona anje. silovanja. interakcijske igre. Konflikti s roditeljima rastu u funkciji dobi (potreba za individuacijom). roditelji tra e da zadovoljavaju njihove potrebe. Od 14-18. nisko samopo tovanje. Nisko samopo tovanje: da li delikvencija vodi do niskog samopo tovanja (etiketiranje) ili je obrnuto? Delikvent je pod pritiskom vr njaka i zato ini delikt (tra i priznanje od prijatelja). Problemi u obitelji: uzimaju i roditelji (genetska predispozicija).  OVISNOSTI Konzumiranje neki pripisuju osobinama li nosti (prevelika va nost nezavisnosti). ve kao djeca su antisocijalni (laganje. ranije dolaze u neprilike te rijetko napu taju antisocijalni stav. Me uljudski odnosi: anksioznost u heteroseksualnim odnosima se smanjuje s iskustvom. npr. potkrepljivano od vr njaka (pritisak vr njaka). otupljenje osjetila). roditelji. 2. prostitucija«). Odsjek za maloljetni ku delikvenciju sadr avao je socijalnog radnika. a) SOCIJALIZIRANI SUBKU LTURALNI. bijeg i izolacija. drogiranje (sabota a) ili pasivno podno enje situacije. Dje aci su najnasilniji s 18 g. to izvodi manjina Postoje kroni ni i privremeni delikventi. Popravni domovi izazivaju suprotne efekte jer samo jo vi e nau e. po inje jako rano ± ve s 10 g. sudstvo. Trudno a. droga Prekr aji: tu njave. te spolnih i krvnih delikata.  Aschenbach: TIPOVI KRONI NIH DEL IKVENATA Bje anje od ku e. u enici« i adolescenti mogu oti i od ku e i postati nepopravljivi (otkaz) ili ostanu kod ku e ali ne obavljaju poslove ( trajk). kra a). policiju. 80% delikvenata je neodgovaraju e nadgledano a samo 10% nedelikvenata. ne tretira ih sud ve soc. P orast maloljetni kog kriminala (Zagreb. a kroni ni se isti u ve kao djeca. pona anje. Roditelji esto imaju aspiracije da im djeca postanu ³super´ sporta i. ali ak i s 15 g.. nepo tivanje pravila. Rang proizvodnja. DELIKVENCIJA 1. To je ³psihi ko cijepljenje´: mala doza nagovora potaknut e suprotstavljanje kasnije. ne odga aju neposredne porive. ive po uzoru odraslih iz okoline. ali su tako socijalizirani b) NESOCIJALIZIRANI PSIHOPATSKI. Mladi i su esto ulovljeni zbog kra e i skitnje a djevojke bje e od ku e i seksualno pona anje van kontrole. Za privremene je to samo faza. rad. nemaju veze s drugima. kroni ni su la ljivci i nisu svjesni posljedica. 52 . javni izgredi. Igranje uloga: stariji govore mla ima za pu enje a mladi se moraju suprotstaviti. Pomak ide od otvorenih antisocijalnih djela u djetinjstvu na prikrivenim (iza le a odraslih) djelima koje je te e otkriti (raste i te ina tih djela). Nekad je delikventno pona anje poziv u pomo . preuzimanje tu e perspektive ± djeca ni eg socio-ekonomskog statusa i lo ih obiteljskih uvjeta. Manji broj adolescenata je spreman na krajnje oblike: suzbili su bla e oblike kriminala. . postaju stigmatizirani (etiketirani) i nastavljaju s takvima djelima. Program odvikavanja od pu enja za mlade upozorava na negativne aspekte (smrad iz ustiju ± to je mladima vrlo va no ± usporavanje akcija. U srednjoj adolescenciji je sna an utjecaj vr njaka. Uzroci mogu biti razni: neurolo ka i psiholo ka odstupanja. kra e. Oni su psihi ki normalni. Potkopava se predod ba o likovima koji pu e (filmovi o propagandi). No porast je i me u djevojkama. Porastao je broj droga. kra e i sli no. 4 -5 dje aka ili mladi a na jednu djevojku. Imaju zagarantiranu anonimnost.9. pedagozi provode preventivne programe. opijanja. Ve a je agresivnost mladi a. U o. imaju probleme kod ku e i u koli. ne reagiraju na kaznu i nagradu. upoznavanje sebe. u zajednicama gdje se neki oblici kriminala tol eriraju. Kaznena djela: plja ke. to se ti e socio-ekonomskog statusa ta su djeca iz svih slojeva. uz to se ve u i problemi u u enju. psihologa i pedagoga. niti za ljude (amoralni su) Srednja klasa: odgovor na eksploataciju } mladi su eksploatirani u krugu obitelji. ka e im se ³izbor je na vama´ a ne ³nemoj pu iti´ jer onda e napraviti obrnuto. osobe se smatraju maloljetnicima. (vrhunac). Imaju manju sposobnost zauzeti perspektivu druge osobe na istoj razini moralnog razlu ivanja kao i vr njaci. Rijeka. Osijek).

2. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (4) KASNA ZRELA DOB 1.1. Razvoj li nosti i socijalni r azvoj (3) SREDNJA ZRELA DOB 1.2.1.1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1. Razvoj li nosti i socijalni razvoj 53 . Fizi ki i intelektualni razvoj 1. PSIHOLOGIJA ZRELE DOBI (1) UVOD (2) RANA ZRELA DOB 1.2.3. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.

Biolo ki pokazatelji su samo preduvjet zrelosti. Trebaju promjene u socijalnom-zdravstvenom sistemu. udaja. kvadrati na. i porast je omjera stara ke ovisnosti. zavr etak fizi kog rasta (18-21 g. Ve a su izdavanja u zreloj dobi za financiranje penzionera. ostvarivanja intimnog odnosa. Punoljetnost. pravo glasa. a danas 2. zdrava prehrana no i ulaganje u kvalitetu me uljudskih komunikacija. je struktura dobi bila piramidalna a 2030.  Pokazatelji starosti 54 . Treba prevladati taj stereotip kod samog sebe.ZRELA DOB . Treba osigurati brigu za sve starije ljude u populaciji. S porastom broja razvoda (u SAD-u): ranije su ljudi kra e ivjeli i prosje an bra ni sta je bio 25 godina. kroni na oboljenja PSIHI KI: osje aj pada mo i. usporeni reflexi. BIOLO KI: gubitak reproduktivne sposobnosti (+ oko 50¶). Socijalna zrelost je nu an uvjet prelaska u odraslu dob. psihi ka zrelost (emocionalna i kognitivna) ali je upitna socijalna zrelost (mogu nost samostalnog ivota. Projekcija tog trenda u budu nost: 1900. izbjegavanje ovisnosti.g. gubitak vl. planiranje budu nosti. radi napretka medicine i pove anja brige o zdravlju i prehrani. samostalnost u egzistencijalnim pitanjima). U zrelosti je diferencijacija velika. Princip diferencijacije: bebe su jednake i sve se de ava po istom ritmu. o starima sla bi taj stereotip. unutarnji osje aj zrelosti. Dru tvom neoptere enim dobi bi se izgubilo predodre enje desetlje a: kad kronolo ka dob ne bi bila va na: u SAD-u U zreloj dobi je puno te e odrediti granice jer ljudi stare razli itom brzinom. i smanjenjem nataliteta umanjuje se zastupljenost mladih generacija. 40-65 god. 65 godina na dalje 65-80 DUBOKA STAROST: preko 80 g. irenje inormacija. Da bi ih se osiguralo. SOCIJALNI: preuzimanje uloga odraslih. ( to je t e e). zrelosti. Kako ivot u initi kvalitetnijim? Trend je da se preveniraju razli ita oboljenja: fizi ka aktivnos t. Za svakog pojedinca ovi pokazatelji nastupaju u razli itoj dobi. Netko mo e biti vrlo mladolikog izgleda. mog. slabljenje vida i sluha. umirovljenje (oko 65¶). PSIHI KI: vezani uz postizanje odre enih nivoa mentalne i emocion. Svi ti pokazateljisu visoko korelirani sa dobi ali je velik inter/intra varijabilitet u pokazivanju odre enih promjena. Tu sigurno postoji fizi ka zrelost (menstruacija i ejakulacija) nakon adolescencije. vojska« Ovi pokazatelji ne sazrijevaju u isto vrijeme. sijeda kosa (vrlo individualno). samodostatnost. Porast slobode u kori tenju vremena pove ava potencijale za rad na sebi: psihi ka reakcija ljudi . nesposobni«). neaktivni. No jo je prisutan } 40 -togodi njaci se ne mogu zaposliti jer dru tvo tra i mlade. Razmi ljanje o smislu ivota.5. period odgovornosti prema bli njima i zajednici. a osje ati se starcem. voza ki. Sad se du e ivi i taj sta ide i do 50 g. Mogu nost prilagodbe na novu situaciju. RANA ZRELA DOB SREDNJA ZRELA DOB KASNA ZRELA DOB a) b) KASNA DOB: 20-40 god. Socijalno -zdravstveni sistem } 5 radnika je radilo za 1 pen zionera. pa ak i do 30-tih. roditelja ± postaju najstarija generacija u obitelji (to je esto dodatan ³push´ u ve u samostalnost bez obzira u kojoj dobi nas zadesi smrt roditelja). Ako se lako gleda na ivot (uz prevenciju bolesti i pove anje kvalitete) tad se slika starosti dosta mijenja. preuzimanje uloga odraslih.= odrasle dobi (1) UVOD U djetinjstvu je periodizaciju razvoja lako napraviti radi konzistentnih razvojnih perioda. No va an je i stav same osobe: ako ona slijepo prihvati taj stereotip tad nastaje samostagnacija i ne vjerovanje u vlastite sposobnosti (ostaju osaka eni). svjesnost da se tijelo ne kre e glatko kao prije. Manjak je stara kih domova.  Pokazatelji zrelosti BIOLO KI: mogu nost reprodukcije. pad tjelesne kondicije. ³ ovjek po ne pa ljivo planirati kako da iza e iz kade´. velike su interindividualne ali i intraindividualne razlike (razli iti organi i razli iti aspekti ivota razli ito odra avaju starost). sport i putovanja a ne pred TV-om). shva anje uvjeta i ograni enja ivota. mali je varijabilitet.) no rast se mo e produ iti do srednjih 20¶ radi neishranjenosti ili kroni nih bolesti. Granica adolescencije varira 18-21 g. Raste koli ina slobodnog vremena. Postizanje mudrosti. SOCIJALNI: ra anje unu adi (od 50¶ otprilike). Generalno populacija stari: produ enjem ivota. Ageisam (³dobizam´) je stereotip o osobama vezanim uz stara ku dob (da su aseksualni. vi e se vremena provodi u mirovini i treba to vrijeme kvalitetno iskoristiti (npr.

Slika: Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja (1) DOBNO NORMATIVNI: u djetinjstvu i starosti su vi e izra eni. Primarno je biolo ki proces. Ranije se mislilo da su gubici suspresije u ranijem ivotu. Cilj razvoja je postizanje zrelosti a cilj zrelosti je smrt.  Pogledi na razvoj i starenje Tradicionalni pogled (pred 30 godina): razvoj se odnosi za uz dob vezane promjene u djetinjstvu do zrelosti. ali zato kasnije slijede dobici. II. vi e nije usmjeren ka nekom cilju. Uvjetuje stvaranje selfa. okoline i samoaktiviteta. ve stvaranje novih izazova i kapaciteta. naslije e). Rel. Npr. vezan uz dob odnosno uz stalne promjene u ljudskoj populaciji. Najve i je utjecaj u djetinjstvu kad u imo kategorizirati svijet. Osoba mo e pokazati gubitak u pam enju a napredak u ekspertnosti. Uklju uje aktivnu primjenu ve nau enog. osnova je inteligencije. Promjena se ne zasniva samo na biolo kim. Za to? a) Slabljenje se mo e na i u svim dobima a ne samo u zrelosti. razvoj mozga. snaga utjecaja PROCESI RAZVOJNIH PROMJENA UTJECAJI NA RAZVOJ Mehanizmi razvojnih promjena uklju uju i procese razvojnih promjena (elementi naslje a. (1) FIZI KA ONTOGENEZA: to je izrazito programiran proces. c) Razli iti sistemi razli ito brzo stare.postoje stari studenti. i to najvi e oni biolo ki. No ovisi i o socijalnom okru enju. Relativno je zatvoren proces.  Mehanizmi razvojnih promjena svaki podra aj reagirali kao da je nov. Na neke podra aje stvorimo automatske reakcije i nismo svjesni da reagiramo. Razvojna nije postojala poslije adolescencije jer odrasli se vi e ne razvijaju nego stare. (3) KOGNITIVNA GENERATIVNOST ILI SAMOAKTIVITET: To je visoko otvoren proces od same osobe koji daje kontrolu nad sobom. pa je za razliku od fizi ke ontogeneze relativno otvoren proces. d) Starenje mo e sadr avati stabilnost. razvoj interesa. kreativnost«). Uklju uje svjesno. Proizlazi iz fizi ke ontogeneze (ona uvjetuje razvoj neocortexa koji je klju an za takvo rezoniranje) i habituacije (koja stvara stabilna znanja o okolini). stari su spori ji na tipkanju na ma ini. Snaga pri kraju ivota se ne zna. rast i nazadak. no globalno su uspje ni kao mladi jer br e pomi u o i u smjeru kretanja teksta pa su pripremniji za ono to e natipkati (drugom vje tinom kompenziraju gubitak u brzini prstiju). voljeno procesiranje svijeta. To je nejotvoreniji i najmanje programiran proces. Starenje ozna ava sve promjene nakon postizanja zrelosti. hormonalno uvjetovane procese (pubertet). uvjetovani sazrijecanjem. Razvoj se danas definira kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu i pona anju. Uklju uje i stabilnost. Ti su utjecaji visoko prediktivni po trajanju. Razvoj je naprosto promjena. Dijete Adolescenti Zrela dob Starost (2) OKOLINSKA HABITUACIJ A: bilo bi te ko kad bi na 55 . b) Nakon zrelosti ima promjena koje (osim nazadovanja u razli itim funkcijama) idu u smjeru napretka (kristalizirana inteligencija. mozak fetusa ima puno vi e neurona i razvojem mozga stanice koje ne stvaraju sinapse naprosto odumiru. te kad po ne imati namjere. nad situacijom i svijetom. Vjerojatno je starenje isto genetski uvjetovano (genetski program koji ograni ava ivotni vijek). smjeru i pojavljivanju. Npr. to u svakoj dobi mo e varirati. Najve i utjecaj ima u ranom djetinjstvu (intenzivan je razvoj fiksnog slijeda) i u kasnom ivotu (jasna determinacija). Na i potencijali su puno ve i no to mislimo. okoli ne i samoaktiviteta) te vi estruke utjecaje na razvoj. biolo ki reguliran. ve i socijalnim i psihi kim procesima. Generirana je sobom. Habitacija nije predprogramirana ve ovisi o socijalnom okru enju. ekspertnost u nekom poslu. Cortex djeteta ima puno vi e veza nego to e ikad trebati. Osigurati uspje no starenje nije stvar prilagodbe n a uz dob vezane gubitke. I. Kad je dobra motivacija i kognitivna kondicija onda su oni jednako uspje ni kao i mladi. Ta tradicionalna perspektiva gubi utemeljenost me u istra iva ima. To je klu ni proces jer osloba a pa nju od bavljenja rutinom pa reagiramo na nove vidove okoline. od za e a pa do smrti. Utjecaji na razvoj Imaju socijalni i biolo ki moment. i razvoj i nazadovanje. Javlja se nakon to je dijete sposobno misliti o pro losti i budu nosti. Odre uje fizi ki rast. Navikavanje na podra aje. Procesi razvojnih promjena Tu su elementi naslje a.. a kognitivna je zato jer je svjesno ± misaono rukovodimo razvojem. Njihova snaga tijekom djetinjstva ovisi o fizi koj autogenezi (predodre enost.

svakodnevno kognitivno funkcioniranje nije pod utjecajem. stavova« no ta konstantnost koja se o ekuje je podr avana od dru tva.) (4) (5) (6) 56 . disciplina« Na in ispitivanja kognicije u laboratorijskim uvjetima koji su artificijelni. To se tuma i time. No. U istoj kohorti se interindividualne razlike pripisuju razlikama u nenormativnim kumulativnim utjecajima (mogu biti pozitivni i negativni). emocionalnom. Ljudi esto ulaze u rutinu i ne vide razlog da uvje bavaju neke sposobnosti. i la 4 godine a unuka 8!) (2) (3) Mladi i stari se razlikuju po tome koliko im je svje a praksa u kognitivnim vje tinama To su obrazovna iskustva razli itih generacija (za razliku od bake unuka ima ra unalo. nemaju aspiracija. netko prestane« (nije ne to o ekivano). Dobro zdravlje je povezano sa ekonomskim statusom. ako nije osoba nema vremena se prilagoditi nastaloj promjeni. Npr. kognitivnom). osobna povjest i socijalna podr ka. idu kod doktora i u bolnicu. inteligencije. u smislene sustave. jer situacija ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje. ene u prosjeku ne to e e od mu karaca izvje tavaju da su bolesne. Ti bitni doga aji sami po sebi nisu klju ni. Intraindividualne razlike se obi no opovrgavaju i o ekuje se stabilnost li nosti. ak i kad je kontrolirana razina nivoa obrazovanja (npr. no ljudi su dovoljno plasti ni da se prilagode novim zahtjevima posla. do 44 godine. i baka i unuka imaju srednju stru nu spremu. Kohorte se razlikuju po godinama formalnog obrazovanja. U zreloj dobi ja a djelovanje kognitivne generativnosti (vlastito voljno odre enje kako emo ivjeti). Fizi ke i senzorne sposobnosti u pravilu odli no funkcioniraju. spolom i bra nim statusom. ve je zna ajna reakcija pojedinca na taj doga aj. Postoje ti stereotipi kojima se ovjek prilago ava pa ni ne o ekuje od sebe da se mijenja. tek kad ih se prisili. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Senzorno i psihomotorno funkcioniranje  Prosje ni mladi odrasli su u dobrom fizi kom stanju. predod ba logi kog slijeda.(2) POVIJESNO NORMATIVNI: imaju efekt na ljude razli ite dobi. Klju na je kognitivna elaboracija doga aja. No ljudi se mijenjaju i na nepredvidiv na in: u jednom trenu netko po ne pu iti. jer materijal je apstraktan. (2) RANA ZRELA DOB (20. Mogu voljno djelovati na svoje mijenjanje. da u e i time prestaju do ivljavati izazove. npr. u lab.    (3) Kognitivni razvoj odraslih  Postoji problem dono enja sudova o tome to se de ava u funkciji dobi. Odre en na in pona ana i ivljenja. adolescenciju« jer su razli ite promjene u ivotu). ali baka je u o. Pri preuzimanju nove socijalne uloge ljudi se mijenjaju na predvidiv na in (npr. . a rak i bolesti srca za osobe od 35.1. Najvi e djeluju na adolescente i mladu zrelu dob. No ljudi se ipak e e mijenjaju. Zato postoje velike interindividualne razlike (najvi e se vide razlike me u kohortama ± naj e e su zbog povijesnih normativnih utjecaja). spolne uloge ( ene su ovisne a mu karci agresivni). Bitno je i fizi ko zdravlje. medije«). to utje e na rje avanje kognitivnih zadataka. kao to je prehrana. savjetovali ta } to ne bi postojalo kad se ne bi vjerovalo da su ljudi promjenjivi. inf. gube generativnost. i mo emo prihvatiti konstantnost i promjenjivost tijekom ivota. Smjer razvoja je fleksibilan plasti an. postaju hiperhabituirani. mudriji i uspje niji u organiziranju informacija (povezivanje inf. itd. Mladi prema aju stare u razli itim eksperimentalnim zadacima. Stariji su vje tiji. Atmosfera u enja je razli ita.: (1) Ta istra ivanja promjena u funkciji dobi su ra ena transverzalnom strategijom (a tu je problem efekt kontrole). Hormoni i menstrualni ciklusi utje u na fizi ko i psihi ko (emocionalno) stanje barem nekih ena. promjene politi kih i religijskih uvjerenja« Postojanje psihoterapije. besmislen ± upitna je motivacija za u enje takve gra e Va na je i familijariziranost sa mate rijalom i kontekstom. Ljudi rijetko funkcioniraju na gornjoj granici svojih mogu nosti.g) 2. ene su op enito svjesnije zna aja zdravlja te imaju tendenciju b rinuti se o odgovaraju oj medicinskoj njezi svih lanova obitelji. pa su zato kumulativni (linearni). braka« spremni su na prilagodbu tj. Postoji rezerva koja se mo e iskoristiti. faktori li nosti. konzumiranje alkohola i stresne situacije mogu utjecati na zdravlje osobe. Rezervni kapaciteti postoje u svim podru jima (fizi kom. da dolazi do pada kognitivnih funkcija u starosti. pu enje. rat ili ekonomske krize imaju razli ite efekte na djetinjstvo. TV. No tu su i metodolo ki problemi koji mogu uzrokovati tu sliku. jer su tu ljudi pred velikim odlukama bitnim za ivot (izbor profesije«). vje banje. Razvoj pojedinca je rezultanta interakcije te 3 skupine procesa i utjecaja. Ljudi u realnom ivotu ne primaju informacije u izolaciji ve u kontekstu (pitanje je koliko je relevantno usvajanje tih inf.-40. udaja) i zato mislimo da je ta promjena rezultat preuzimanja nove uloge. Takav povijesni doga aj ograni i mogu nosti. (2) Zdravlje u ranoj zreloj dobi   (3) Nesre e su glavni uzrok smrti u dobi od 25-34 godina. nisu rigidni. obrazovanjem. Bitno je tako er je li doga aj predvi en: Ako je predvi en bolje je. NENORMATIVNI UTJECAJI su individualni i specifi ni za svakog pojedinca. no efekti su razli iti ovisno o dobi (npr. Ne ine to spontano. uvjetima).

5. Razvoj: Inteligencija tipa B razvija se tijekom itavog ivota. 2. rije avanje socij alnih dilema itd. Ljudi su dru tveno anga irani. REINTEGRATIVNI STADIJ: starost. Ljudi su odgovorni za dru tvene sisteme a ne za obiteljsku jedinicu. Razvoj: Inteligencija Tipa A se razvija do adolescencije i dosti e svoj maksimum negdje izme u 14. Ovisi o sposobnosti procesiranja novih informacija. 1970) pretpostavljaju postojanje dvaju tipa inteligencije: fluidne inteligencije (tip A) i kristalizirane intelige ncije (tip B) 1. Nastoje biti to bolji mada ti zadaci nemaju nekog smisla u njihovom ivotu.1968.B. a nakom toga opada. i onda opada. a neki primjenjuju dijalekti ko rezoniranje da osmisle svijet (preko formalnih operacija). 1. Pam enje slika je bolje od pam enja rije i i kod mladih i kod starih (primitivan mehanizam ikoni kog pam enja se bolje odr ava). Djeca u e to im se ka e (a ta im preostaje). i 18. To je bio zaklju ak transverzalnih studija (efekt kohorte!). iskustava. Kognitivni rast: primjena svakodnevne probleme. op u informiranost. ne mu e se sa zadacima koji za njih nemaju smisla.L. Ona se razvija pod utjecajem obrazovanja i kulture te o kori tenju pohranjenih informaicja. 2. U tom kontekstu koriste ono to znaju. Dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju razumijevanje simboli kih odnosa i kreativno rje avanje problema. Catell (1965) i J. Djeca tra e odgovor na pitanje ³ to trebam znati´. STADIJ POSTIGNU A: (kasne tinejd erske godine ± rane 20-te i rane 30-te). Par podataka: Kapacitet kratkoro nog pam enja i brzina pam enja ne padaju zna ajno do 60-tih. kognitivne vje tine. Ljudi prestaju usvajati znanja zbog sebe samih.) INTELIGENCIJA Tipa A = Tzv. Schaia govori o tranzicijama kroz koje napreduju odrasli u int. kori tenje nau enih informacija. Horn (1967. 3. odgovorni prema obitelji i poslu ± zato se pitaju to pitanje. Selektivniji su pri izboru zadataka do kojih im je stalo. Ljudi su manje dru tveno uklju eni i odgovorni. 57 . 5 je kognitivnih stadija. kristalizirana inteligencija se razvija do kraja ivota. god ivota. Treba integrirati dru tvene odnose na razli itim razinama. sposobnost pam enja. Kognitivno funkcioniranje je ograni eno biolo kim promjenama. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak pojedinca u intelektualnom funkcioniranju do kasne dobi (iskustvo.  Kvalitativne promjene u mi ljenju odraslih Fuidna inteligencija y y y Kristalizirana inteligencija y Dijete Adolescenti Zrela dob Starost y y Intelektualni razvoj: nalazi. ve trebaju koristiti ono to znaju da ostvare nezavisnost i kompetentnost. U e informacija za vlastito dobro bez osvrtanja na kontekst. sposobnosti. Mladi odrasli su uspje niji od starijih u enkodiranju informacije u dugoro nom pam enju i njihovom obnavljanju. ve ovisi o neurolo kom sazrijevanju. Instrumentarno postizanje ciljeva. dakle u kasnim tinejd erskim godinama. Stariji ne uspijevaju koristiti strategije pam enja koje mladi koriste automatski (mnemotehnike i sl. Ravenove progresivne matrice. Zaokupljeni svrhom onog to rade. No tu je metodolo ki problem efekta vje be (pozitivan transfer) ± da li se napredak mo e pripisati boljim sposobnostima ili boljoj familijaliziranosti s exp situacijom? Slika razvoja INT u odrasloj dobi se svaki dan komplicira otkrivanjem novih vrsta int. g.). znanja na Slika: Promjene u ³fluidnoj´ odnosno ³kristaliziranoj´ inteligenciji u funkciji dobi. IZVR NI STADIJ: (30-te i 40-te kroz srednju zrelu dob). Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak u samo nekim sposobnostima kristalizirane inteligencije. Prije se smatralo da je inteligencija na vrhuncu oko 20. STADIJ ODGOVORNOSTI: (kasne 30-te do rane 60-te). a dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju znanje. STADIJ USVAJANJA: (djetinjstvo i adolescencija). pa je te ko govoriti o kogniciji odrasle dobi. A) Teorija kognitivnog razvoja odraslih Warnera Schaie Piaget je kod djece primjene pripisao kombinaciji sazrijevanja i iskustava. ³Kako koristiti ono to znam?´ Zaokupljeni dugoro nim ciljevima i prakti nim problemima. Treba konstruirati mjere inteligencije koje bi ispitivale ovakve kognitivne potencijale koji postoje u odrasloj dobi: te mjere bi trebale biti razli ite od postoje ih. Najbolj i su zadaci koji su relevantni u odnosu na postavljene ivotne ciljeve. formiranja pojmova. procese zahva anja odnosa. "kristalizirana" ili "specijalizirana" inteligencija. Vje tine rezoniranja i rje avanja problema ne opadaju u zrelosti. povezivanje slova i brojeva« Neovisna je o utjecaju kulture. Mjeri se klasi nim testovima inteligencije npr. razvoju.) INTELIGENCIJA Tipa B = Tzv.  Catell: kvantitativni pristup inteligenciji R. "fluidna". 4. "nespecijalizirana" ili "apstrakitna" inteligencija. prakticiranje rezoniranja«). a analogno i zaklju ci psihometrijskog pristupa ovise o tome da li je nacrt longitudinalan ili transverzalan. ak se mogu poja ati iskustvom} odrasli koriste formalno mi ljenje da unaprijede vlastitio funkcioniranje. Dok fluidna inteligencija dosti e svoj vrhunac na kraju adolescencije.

Ako je netko u fazi formalnih operacija on ne e dosegnuti najvi u razinu moralnog rasu ivanja ako se njegovo iskustvo ne udru i s tim formalnim operacijama. ³Ne sudi o drugima ako sam to nisi iskusio!´ p tek tada mo e znati koji su to osje aji. otvoreno. prilagodljivo i ide dalje od formalne logike. i to naj e e u ³3B´ prigodama (bath. Ljudi uspore uju nove inf. Takvo mi ljenje je karakteristi no za ³zrele mislioce´. ali se ve ina ne pona a prema njima do zrele dobi. ISKUSTVENI ELEMENT ± kako ljudi pristupaju novim i poznatim situacijama (dimenzija intelektualnog uvida). znanje kako stimulirati druge. Jako emocionalno nabijena iskustva okidaju moralne sudove koji se ne bi mogli ste i na bazi hipotetskih rasprava (impersonalnih). a ne samo kognitivno funkcioniranje. tj. ovisi o iskustvu. kako organizirati znanje i vrijeme. Automatsko izvo enje poznatih operacija je vrlo va na pomo jer osloba a kapacitete za bavljenje ne im relevantnijim. Kad su ljudi spremni vidjeti tu a razli ita moralna gledi ta tolerantniji su. Klasi ni testovi inteligencije zahva aju samo k omponencijalni element. KONTEKST / PRAKTI NI ELEMENT ± kako se ljudi snalaze u svojoj okolini. roditeljstvo) Kohlberg vjeruje da se kognitivna svjesnost vi ih moralnih principa razvija u adolescenciji. 1. dileme. izbor« Pokazalo se da neki odrasli spontano iznose vlastita iskustva kaso obrazlo enje na Kohlbergove moralne dileme. 3.Izr avanje Reintegracija Odgovornost Postignu e Usvajanje Dijete Adolescenti Zrela dob Starost Slika: Stupnjevi kognitivnog razvoja kod odraslih. Do ³Aha´ do ivljaja dolazi na temelju reorganizacije poznatih inf. bed. sa onim to ve znaju = novi na in organiziranja injenica. Nala enje propusta. Pitanje je da li postoje spolne razlike u moralnom razvoju? Mnogi napadaju Kohlberga jer je on u dileme uklju io vrijednosti koje su op enito va nije za mu karce a ne i za odrasloj dobi koje je fleksibilno. moralno rasu ivanje ne mo e pre i op e granice kognitivnog funkcioniranja jer se ono se oslanja na kognitivni razvoj (ide uz porast sposobnosti apstraktnog mi ljenja). Dva su iskustva koja utje u na unapre enje moralnog razvoja: konfrontiranje konfliktnih vrijednosti (Parlaonica) odgovornost za dobrobit drugih ljudi (npr. Potrebno je i iskustvo. i koristimo ih u razli itim situacijama. Govori ljudima kako da pristupe problemu. 58 . nadgledaju rezultate« Najsli niji je klasi nom pojmu inteligencije. ³ ivi i u i´ ± treba sebi dozvoliti iskustva jer ona reevaluiraju kriterije su enja to je dobro i pravedno. bus) kad nismo voljno anga irani da ne to rije imo. rije e ga. KOMPONENCIJALNI ELEMENT ± govori o tome kako ljudi uspje no procesiraju i analiziraju informacije. promijeniti situaciju ili na i neku novu situaciju. Napredovanje esto ovisi o razumijevanju motivacije. nelogi nosti pri argumentiranju« 2. Svi ih imamo u manjoj ili ve oj mjeri. a nema mjera za iskustveni i prakti ni. prema modelu Shaie (Shaie. To je va no za dono enje odluka u vezi s poslom« To je sposobnost da se razmotri situacija i odlu i to u initi } prilagoditi se. privoliti ih na neke akcije« To znanje ne stje emo formalno. razli it je sistem vrednovanja. 1977 -1978) ovjek si u ivotu postavlja tri pitanja vezao uz znanje: y ³ to trebam znati?´ (djetinstvo i adolescencija) y ³Kako iskoristi to znanje?´ (zrela dob) y ³Za to trebam znati´ (starost) B) Trosvodna teorija Roberta Sternberga Tri su aspekta inteligencije koji postaju va ni u odrasloj dobi. Mnogi ljudi ne posti u postkonvencionalno rezoniranje i mo e se uzeti da na toj razini moralni razvoj je prvenstveno funkcija iskustva.  Postformalno mi ljenje ± odnosi se na mi ljenje osoba u (4) Moralni razvoj  Prema Kohbergovom modelu.

Drugim rije ima. No. ena uspostavlja moralnu jednakost sebe i drugih. ene i mu karci zapo ljavaju se iz niza razloga ± da bi zaradili novac. ena shva a svoje veze s drugima: razmi lja o odgovornom izboru u terminima drugih (nero eno dijete) i same sebe. stru nija radna mjesta u odnosu na zadnjih nekoliko desetlje a. Smatra sebe odgovornom za akcije drugih. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. enska centralna moralna dilema je konflikt izme u sebe i drugih. U zavisnom je polo aju. Prijelaz od ³dobrote´ prema istini.  (1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. a mu karci obzirom na ³fer play´. Ta konvencionalna enstvena mudrost diktira ensko rtvovanje enskih osobnih elja tu im eljama i tu em mi ljenju o njoj. prava i medicine ± tradiconalno mu ki poslovi. djevojke su esto bile uspje nije u osnovnoj i srednjoj koli. magisteriji). koja smatra da Kohlbergov model ne zahva a odre ene elemente enskog moralnog funkcioniranja. i daje im Kohlbergove dileme. Intervjuirala je 29 ena.ene. pogotov jer studenti postavljaju u pitanje dugo vrijeme prihva ene postavke i vrijednosti. 1982. moralnost mu karaca temelji se na principu pravednosti. ali eli biti iskrena kroz odgovornost za sebe. Da li u initi ne to za vlastitu ili tu u dobrobit? Zato ona istra uje moralne re zultate ena u podru ju kontrole ra anja (da li roditi ili ne). pa one naizgled ne napreduju u moralnom razvoju kao to to ine mu karci. Danas se sve vi e pove ava postotak brakova u kojima oba partnera privre uju. ena donosi odluke ne na osnovi kako e drugi na njih reagirati ve prema nastojanjima i posljedicama njenih akcija. te partneri moraju razvije iti mnoga pitanja oko uloga u obitelji. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjima dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. Danas. kao principa koji upravlja svim moralnim sudovima i akcijama. Dok dru tvo kod dje aka poti e asertivnost dotle se od ena o ekuje da se rtvuju i brinu za dobrobit drugih. u terminima apstraktne pravde.  Moralni razvoj (5) Studiranje  ena je istra ivala Carol Gilligan.)  (6) Zapo inanje karijere  Razvoj karijere je vrlo va no u periodu rane odrasle dobi. dobili priznanje i ispunili osobne elje i potrebe. da ene gledaju u terminima sebi nosti nasuprot odgovornosti: to je obaveza da budu bri ne i izbjegavaju povredu. Razvija nove sudove koji uzimaju u obzir njene potrebe i potrebe drugih. (3) RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje. ena se u po etku koncentrira na sebe. Kad se kontrolira obrazovanje. U pro losti. Usvajanjem naloga protiv povrede bilo koga. eli biti ³dobra´ time to je odgovorna za druge. d) ve e mogu nosti razvoja za oba partnera i u poslovnoj i obiteljskoj domeni. sve ve i broj ena te e karijeri u podru jima ekonomije. i iako sve vi e ena dobiva bolja. pita se to je prakti no i najbolje za nju. jo danas postoje zna ajne razlike izme u spolova s obzirom na odabir vrste studja. b) pove anje osje aja integriteta kod ena. funkcioniraju na vi im razinama moralnog rezoniranja. i tako postaje sposobna preuzeti odgovornost za izbor u moralnim dilemama. ipak ve ina radi slabo pla ene poslove. takav na in ivota tako er je vrlo stresan. vi e ena poha a fakultete i posti e akademsku razinu (diplome. dok druge dr i odgovornima za njene izbore.  Razine moralnog razvoja ene (prema Gilligan. ene u prosjeku manje zara uju od mu karaca.  (2) BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. Opstanak je ponovno glavna briga. Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. Zato mu karci imaju vi i rezultat tj. Oko 50% studenata nikada ne zavr i fakultet. Sebi ni i nemoralni su oni koji povre uju druge. 59 . c) bli i odnosi izme u oca i djece. Mu karci i ene razli itio definiraj u moralnost i svoje moralne odluke zasnivaju na razli itim vrijednostima. Danas.  Uzroke tih razlika nalazimo u pona anju socijalne okoline prema dje acima odnosno djevoj icama. To ima nekoliko dobrih strana: a) ravnopravniji odnosi me u spolovima. Ljudi trebaju brinuti jedni o drugima. a moralnost ena na principima odgovornosti i brige za druge ljude. Iskustvo studiranja na nekom od sveu ili ta utje e na kognitinvi razvoj i razvoj li osti. uklju uju i sebe. Rezultat je taj. nema spolnih razlika u moralnom rezoniranju. ponekad kori tenje krivnji. ene se odnose obzirom na odgovornost prema specifi nim ljudima iz svoje okoline. Me utim. ali ova slika ini se mijenjati na razini fakulteta. Kad sude. Mladi radnici su manje odani svom poslu i manje su njime zadovoljni od starijih. Njena posredna nastojanja da pove a kontrolu esto se preobli e u manipulaciju. Skloniji su promjenama radnog mjesta.

a ne karijeri. Struktura ivota ve ine ljudi je odre ena radnim mjestom i obiteljskim ivotom. neplanirana mladena ka trudno a) onda e razvoj osobe biit ote an i neadekvatan. Ako se taj doga aj desi u pogre no. Prema ovom modelu nema univerzalnih kriza ve se ljudi razvijaju zbog specifi nih ivotnih doga aja koji im se dese i trenutak u kojem im se to desilo. i 40. kao to su bra ni partner. ljudi formiraju svoju strukturu ivota tijekom etri preklapaju ih perioda a svaki traje 20-25 godina. Takvo fuzioniranje identiteta trebalo bi biti bez straha i bez opasnosti da e pojedinac izgubiti dio sebe. Osobna iskustva zna ajno utje u na individualni razvoj. ve trajnu predanost ili izru enost sebe drugome usprkos tome to to katkada zahtijeva kompromise i samoprijegor. Ljubav ne zna i samo erotski odnos izme u dva ovjeka. Erik ERICKSON: Govori o estoj ivotnoj krizi ± intimnost ili izolacija. Ako se npr. odlu ivanje oko budu e karijere. Prona ao je da su predvidljiv slijed ivotnih promjena tijekom ivota odraslog ovjeka. neugodno vrijeme (npr. Daniel Levinson. brak ³desi´ (kak se brak mo e desiti???? ± pa to nije gripa) u o ekivanom periodu (izme u 20-te i 30-te) tad razvoj lagano te e. Me utim. Naime. bra a ili sestre. godine ljudi su usmjereni na konzolidaciju svoje karijere. Takvo stanje dovodi do socijalne izolacije. Zato je klju no rje enje prethodne krize identiteta jer ina e osoba jednostavno nema ³ to´ fuzionirati s drugom osobom. poslom itd. Prema tome ljudi gotovo pola vremena svoje odrasle dobi provode u tranzicijskim periodima. mjesta.2. Ova kriza se pojavljuje nakon krize identeta i zavr etka adolesecencije. a i strah ju je izgubiti se u drugoj osobi. ro aci i drugi. Intimnost zna i voljnost da se vlastiti identitet fuzionira s identitetom drugih osoba. (1) MODEL ³UVREMENJENOSTI´ DOGA AJA (timing-events model) Ovaj pristup je sli an perspektivi ivotnog vijeka. zadovoljniji sobom. Svaki period ima svoj glavni zadatak i rje enje tog zadatka predstavlja sna an temelj za uspje no reorganiziranje svoje ivotne strukture prilikom sljede eg tranzicijskog perioda. Ostali elementi mogu biti: rasna pripadnost. upitno je da li stvarno postoji jedan univerzalan razvojni obrazac za odrasle. ekonomske depresije pa ak i vrlo zna ajne i utjecajne knjige. ako ovjek u e u brak prerano ili prekasno onda se mogu o ekivati problemi i stresori koji utje u na razvoj. Uz odre ene dobne periode idu odre ene krize = univerzalnost razvoja. kao i vrijednosti. odnosno izbjegavanje ili nesposobnost da se ostvare intimne veze s drugim ljudima. institucije i razlozi koje osoba smatra najva nijima. Ta se kriza nadovezuje na raniji period i njezina dubina ovise o tome kako je uspje no rije ena kriza identiteta i koliko je stvoreni identitet pojedinca jak i stabilan. prijatelji. Populariziraju ³krizu srednje dobi´. No. U tih pet godina ljudi razmi ljaju o restrukturiranju ivota i ovdje se doga aju dramati ni ivotni pomaci.  Dva su osnovna modela razvoja li nosti osoba odrasle mu karci koji koriste zrelije adaptivna mehanizme uspje niji u nizu podru ja. Vrlina: Na temelju povoljnog rje enja krize intimnosti ili izolacije javlja se nova vrlina ili psihosocijalna snaga ± a to je ljubav. George Vailand). Daniel LEVINSON: Sr njegove teorije je ³struktura ivota´. psihi ki i fizi iki zdraviji. ratovi. George VAILLANT ± je bavio prilago avanjem ovjeka ivotu. osnivanjem obitelji i postavljanja ivotnih ciljeva. intelektuali-zacija) pona anja. Pitao se koji adaptivni mehanizmi su najbolji i kako oni utje u na kvalitetu ivota. odre en obrazac ivota u odre enom ivotnom trenutku. te takav pristup dozvoljava veliki individualni varijabilitet u razvoju. Vaillan t razlikuje etri kategorije adaptivnog pon anja: (1) Äzrela³ (poput kori tenja humora i pomaganje drugima) (2) Änezrela³ (razvijanje bolesti i boli bez fizi kog uzroka) (3) Äpsihoti na³ (iskrivljavanje i izbjegavanje realnosti) i (4) Äneuroti na³ (potiskivanje anksioznosti. onda e i razvoj osobe napredovati s lako om. U ranoj odrasloj dobi. snovi i emocije. a koji su povezani jednim tranzicijskim periodom koji traje oko 5 godina. tj. esti stadij psihosocijalnog razvoja odgovara genitalnom stadiju psihoseksualnog razvoja kod Freuda. ak i najbolje strukture se kad tad nu no reorganiziraju. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (1) Dva modela razvoja li nosti u odrasloj dobi Istra ivanja odraslih pokazuju da se razvoj li nosti odvija tijekom itavog ivota. Uklju uje osobe. a ne toliko odre eni kronolo kom dobi.  Evaluacija normativno ± kriznog pristupa: teorija da postoji dobi: (1) MODEL NORMATIVNIH KR IZA (normative-crisis model) Opisuje razvoj u terminima uz dob vezanih socijalnih i emocionalnih promjena (Erikson. Smatra se da se ivotni tijek odraslih ne mo e podjeliti na jasno odre ene i distinktivne razvojne faze. gdje preispituju svoj na in ivota. stvari. uspostavljanje zrelijih odnosa s drugima. Oni su sretniji. po tovanje i odgovornost prema drugome. To je pomalo problem za njih jer istovremeno se rije ava kriza intimnosti to zahtijeva posve enost drugoj osobi.2. Takva ljubav postoji onda kada postoji briga. do osje aja ispraznosti ili nepotpunosti ivota. Negativno rje enje krize predstavlja izolacija od drugih ljudi i zaokupljenost samim sobom. ivoti odraslih vi e su pod utjecajem povjesnih doga aja i osobina li nosti pojedinca. Razvoj je rezultat va nih ivotnih doga aja. osobe se razvijaju konfrontiraju i se s problemima vezanih uz napu tanje roditeljskog doma. Povoljno rje enje krize sastoji se u uspostavljanju intimnih veza i povezanosti s drugom osobom ili osobama. religija. Ako se neki ivotni doga aj ³de si´ u pravo vrijeme. bila je vrlo utjecajna. Vaillant tako er govori i o konzolidaciji karijere. 60 . Prema Levinsonu. Izme u 20.

Mnogi parovi danas ili imaju samo jedno dijete ili ostaju potpuno bez djece. grupni rad i sl) kognitivno razumijevanje doga aja (o tome ovisi interpretacija situacije. a sve vi e parova poku ava provesti umjetnu oplodnju. c) kognitivni. ivotni doga aji mogu biti o ekivani (normativni) i neo ekivani (nenormativni).sve ve i. Ve ina mladih odraslih donose osnovne odluke vezane uz seksualno pona anje. edukacije. ljubav ima tri aspekta:  (1) (2) INTIMNOST ± to je emocionalna komponenta koja uklju uje osje aj povezansoti. Mogu se javiti ranije.ali pitanje je da li su se sretniji jednostavno o enili. Adoptiranje je u SAD postalo prili no te ko zbog smanjenog broja sjevernoameri ke djece. bespomo an ivot.  (2) Intimni odnosi i osobni ivotni stil  LJUBAV: Prema Robert Sternbergovoj tringularnoj teoriji ljubavi. ³in vitro´ fertilizaciju i sl. b) emocionalni. a uspje nost braka je povezana sa a) dobi partnera kad ulaze u brak i b) na inom komunikacije me u partnerima.zato se lak e razo araju. porod. a time i emocionalno reagiranje) fizi ko zdravlje (jer je ono bitno za suo avanje sa stresom) osobine li nosti (fleksibilnost. topline i vjere. to za njih predstavlja vrlo zna ajnu promjenu u njihovom iviotu. Ako je on o ekivan onda je manje stresan za osobu. Broj rastava je 61 . putovanja i samodovoljnost. pri emu trenutak pojavljivanja doga aja mo e odrediti da li se radi o normativnom ili nenormativnom doga aju. i spremnost pomo i drugome i sve je pra eno osje ajem slobode ³biti ono to jesmo´. Prednost ivota ³single´ su mogu nosti izgradnje karijere. u ivanje u dru enju. dok ene posti u identitet kroz me uljudske odnose i privr enost. od podjele odgovornosti brige oko djeteta do preuzimanja potpune odgovornosti za jedan mladi. vi e o enjenih osoba. Najstresnije podru je u braku je kad su djeca mala.  Neo ekivani stresori (gubitak posla. ve i fizi ko zdravlje. menopauza«).  Studije ena sugeriraju postojanje spolnih razlika prilikom formiranja identiteta. PREDANOST ± to je kognitivni model. Mu evi su esto ljubmorni na malu bebu. dobivaju prvo dijete tek u kasnim godinama. Tako er. opho enje s nejasnom situacijom. Romanti ne veze to isto uklju uju. tj. Neplodni parovi mogu patiti od negativnih psiholo kih efekata. posebice visoko obrazovane ene. STRAST ± to je motivacijska komponenta. roditeljstvo. Sre a u braku . Uz osje aj uzbu enosti i s re e. I mu evi i ene imaju vrlo ambivalentne osje aje vezane uz ideju da e biti roditelji. ima seksualne odnose izvan braka. umirovljenje. Takva prijateljstva zna ajna su ne samo za psihi ko. temelji se na translaciji fiziolo kog uzbu enja u seksualnu privla nost i elju. Kako e osoba reagirati ovisi o nekoliko stavari: a) b) c) d) e) f) anticipacija doga aja (omogu uje pripremu. Hodanje u odrasloj dobi postaje sve e e. razumijevanje. me utim op enito treba re i da neovisno o objektivnoj situaciji. Odrasla prijateljstva su vrlo zna ajna u ovom periodu. ali one imaju jo i erotsku komponentu i intenzivnu uzajamnu brigu. strpljivost. jer moraju s njom dijeliti ljubav i pa nju ene . i predstavlja na mnoge na ine mogu nost rasta iako s time mogu biti povezane i razli iti problemi kao npr. Mu karci tredicionalno definiraju sebe u terminima separacije i autonomije. Ovaj model se osvr e na norme uobi ajene u nekoj sredini. spontanost. Mogu i negativni efekti su da je osoba potpuno odgovorna za sebe i da mo da ne e biti prihva ena u dru tvu. Najbolji brakovi su oni kad su se partneri na li tek u kasnim 20-tim godinama. odluka voljeti odre enu osobu i ostati i ivjeti s njom . rastava. ljubomora i elja za predano u (pogotovo kod ena). d) verbalni sklad. a mu evi i ene imaju e e i razvnovrsnije seksualne aktivnosti u odnosu na prija nje generacije. U braku mora postojati a) fizi ki. posebice mladi bra ni partneri. Tijekom rane srednje dobi ve ina ljudi odlu i da li e i s kim e se o eniti (za koga se udati). bitna je interpretacija osobe tog doga aja kao i na in reagiranja na taj doga aj. Brak je povezan sa sre om i zdravljem. rastavljenih . Mnogo mladih ljudi danas ima predba no seksualno iskustvo. a nesretni nisu. uzajamno prihva anje.o enjeni su sretniji od neo enjenih. Danas ljudi imaju ve a o ekivanja od braka . me usobno po tovanje. a i sve ve i broj ena. U odrasloj dobi biolo ke i intelektualne promjene nisu vi e toliko zna ajne za rast i razvoj. optimizam i sl) osobno ivotno iskustvo (prethodno uspje no suo avanje sa stresovima) socijalna podr ka (emocionalna podr ka od drugih koji razumiju to se doga a u osobi)    Danas se ve ina ljudi osje a slobodno ostati neo enjeni sve do kasne dobi ili tek kasno u i u brak. umre vam dijete«) ili o ekivani doga aji (brak.pa se malo ohlade.  (3)  BRAK. ve su od zna aja zbivanja poput ulaska u brak. kasnije ili izostati. tu je i osje aj anksioznosti zbog odgovornosti koja je vezana uz podizanje djeteta. Kada roditelji dobe prvo dijete. Ona uklju uju povjerenje. npr.

    62 . Menopauza se pojavljuje oko 50. ³midlife crisis´. ivot ene se vi e ne vrti oko djece i ra anja. ne to sli no se doga a i kod njih .ljudi postaju svjesni smrtnosti . 2) Te nja socijalizaciji nasuprot seksualizaciji . npr. mu karci postaju vi e emocionalni. To izaziva tzv. upitno je inteligenciju odraslih ljudi mjeriti obi nim kvocjentom inteligencije. Razvoj li nosti i socijalni razvoj   Tranzicija u zreloj dobi: kriza srednje dobi .generativnost i stagnacija . bolesti srca. sistemati nim i ustrajanim radom.2. godine. potaknuti samoevaluacijom dosada njeg nai na ivota. ak do kasne dobi. Smatra da ljudi koji nisu iskusili roditeljstvo i da ne e mo i rije iti krizu na sasvim zadovoljavaju i na in. a ne toliko sa spontanim inspiracijama. pou avanje mla ih ljudi. usmjeravaju prema obitelji. Mnoge osobe ove dobi su na vrhuncu svoje karijere. To je period gdje se mijenja ivotna struktura . 1.     (2) Zdravstveno stanje u srednje zrelo doba   Ve ina osoba ove dobi su u dobrom zdravstvenom stanju.1. profesionalni stres poput ³burnouta´.g)  (4) Profesionalni rad u srednjoz zreloj dobi  Srednja zrela dob je na neki na in period evaluacije dosada njeg ivota. Najodgovorniji su prema drugima.(3) SREDNJA ZRELA DOB (40. enama je to ak olak anje. Erikson: kriza . a klimakterij je niz fiziolo kih promjena koje e dovesti do menopauze. Ovaj period prote e se otprilike od 40. posebice za rije avanje verbalnih testova kao i zadataka koji zahtijevaju pohranjeno znanje. nesre e. Ne postoji nikakav biolo ki indikator kad je osoba u la u srednju zrelu dob. nego od nesre a. Ljudi postaju introvertirani . Ljudi moraju odustati od mladosti i mladena kog stila ivota i uva avati mogu nost smrti. Mudrost kao mogu nost provo enje najboljih mogu ih izbora. ve mo e biti i vodstvo. -65. Iako osobe srednje zrele dobi nisu tolko brze u rje a vanju zadataka. Krize su mogu nost za to.generativnosti nije nu no roditeljstvo. Parovi srednje zrele dobi danas su aktivniji u seksualnim aktivnostima. ali seksualna aktivnost i seksualno u ivanje mo e se nastaviti kroz itavo zrelo doba.-65. Odrasli idu u kolu iz mno tvo razloga. Stariji u enici su zato motiviraniji od mla ih nau iti novi.identificira prijelaz oko 40-te. mu . Ujedno su mu karci spremniji suo avati se s ivotnim problemima na zreo na in (s odgovorno u.panika da ispune svoje ivotne ciljeve (³midlife crisis´). odnosno mnogi provode neke promjene vezane uz karijeru.  (3) Kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi   Uspje nost rije avanja ve ine standardiziranih testova inteligencije pove ava se ti jekom odrasle dobi. nezaposlenost i specifi ni radni uvjeti utje u na psihi ko i fizi ko stanje. promjena posla ili promjena ene ( to je svejedno) enski razvoj: ene se bolje odnose prema fenomenu "praznog gnjezda". Levinson: sla e se s Jungom da se ovjek mora osloboditi od mladena kih stavova. kao to i vi e umire osoba iz crna ke skupine nego bjelaca. porast impotencije itd. humorom). Studije znanstvenika su pokazale da je kreativnost povezana sa sporim. najdare ljiviji su.instrumentalnost.pogotovo oni s roditeljima. Me utim. ali uglavnom da unaprijede svoje sposobnosti i znanje potrebne za profesonalni rad.pitanje o smislu svega to su radili. ve Karl Jung: je smatrao da se ljudi do 40-te god.osobe se ne vide 3) Emocionalna fleksibilnost nasuprot emocionalnog osiroma enja 4) Kognitivna fleksibilnost nasuprot kognitivne rigidnosti . Mu karci te e do ivljavaju odlazak djece jer imaju gri nju savjest jer nisu ba previ e vremena provodili s djecom. Robert Heck: spominje 4 prilagodbe .smanjuje se gusto a spermija. taj pad efikasnosti funkcioniranja mogu kompenzirati pomagalima (nao ale) kao i iskustvom. Kasnije su slobodnije i imaju priliku razviti i druge osobine. a ene asertivnije. neka istra ivanja sugeriraju da sposobnost rje avanja svakodnevnih problema nalazi svoj vrhunac u ovom periodu ivota. djeci itd.opredjeljenja koje osoba mora 1) Po inje vrednovati mudrost nasuprot fizi koj snazi. ene izra avaju ekspresivnost. problem je to samo za one koje su bile izuzetno orijentirane prema obiteljskom ivotu. Djeca postaju teenageri i potrebno je prilago avanje i omogu avanje separacije. Za neke pak. Kao i u drugim (mla im) dobnim skupinama relativno vi e umire mu karaca od ena. Potisnuti konflikti se po inju rje avati . Neki ljudi su izuzetno kreativni u ovom ivotnom periodu.treba biti otvoren za nova iskustva Veiland . ovjek se mo e promjeniti i u zreloj dobi. Relativno je vi e smrti od prirodnih uzroka. to je postignuto i ostvareno. usmjeratvaj u se prema sebi. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Fizi ke promjene u srednjoj zreloj dobi   Osobe u ovom period do ivljavaju pad u senzornim funkcijama i manje su uspje ni u izvo enju kompleksnih motornih vje tina. Glavni uzroci smrti su rak. kreativnost i samogenerativnost = rad na sebi . a to nije. Mnogi mu karci prestaju svoju kompulzivnu zauzetost poslom i okre u se prema sebi. godine. 1.realizacija osobnog identiteta. a istovremeno su manje samouvjereni. Seksualna kompatibilnost nije najva nija da bi brak bio sretan. Me utim. Iako je stopa prirodne smrtnost postepeno opadala posljednih nekoliko generacija. filozofira se smislu ivota. Iako mu karci mogu ostati plodni od kasne dobi. Klimakterij kod ena: Menopauza je prestanak spolne zrelosti. ipak op enito gledano postotak je jasno u porastu u odnosu na ranije dobi. posebice novih i nepoznatih.

kapacitetu za rad a u starenju jo i vi e. Ljudi se zna ajno razlikuju po razini energije. Starenje po inje laganim gubitkom brzine i snage. ali manje koncentracije. i slabija je. neizbje no. Nakon 50-te ljudi imaju lice ³kakvo zaslu uju´ tj. Znaci su problemi s mokrenjem. Fizi ki i intelektualni razvoj Brzina i koli ina promjena jako varira od osobe do osobe. dijeta. usporene reakcije na promjene temperature. opada efikasnost imunolo kog sustava. Rezultat je bolesti. Po to je vezano s dobi. nemo nost). Naj e e su respiratorne smetnje. De ava se ve ini ljudi. normalno starenje. Nisu jasne hormonalne promjene.1. Smrt u snu. na 1 cm 2 imamo 615 polikula. Odvija se od stanica. treba du i oporavak nakon povrede. Ono je ozna eno prijelazom iz nekoliko desetlje a primarnog starenja u tercijarno. 63 . Znaci se ne moraju dugo vidjeti. cijeni se zrelost i mudrost. alkohola« Mo e se promijeniti promjenom stila ivota. (11) REPRODUKTIVNI SUSTAV sporije i manje efikasno funkcionira. No ne stare svi sistemi i organi jednako. U dubljim slojevima se ukrute vlakna i ko a je manje gipka. Nestaje mogu nost oporavka od bolesti jer nema fiziolo kih i kognit. pu enja. ravnije. kao i kemijski prijenosnici. Djeluje na sve tjelesne sisteme. iznemoglost. tanja. (1) Fizi ke promjene 4. 90% osoba iznad 65 g. Lasi postaju tanje. mada se povrede nakupljaju. ³najra e bi umro´.I kosa ene postane rje a. Kod ena nakon menopauze i stidne dlake i one pod pazuhom nestaju. Nakon 50-te su masno e i u mi i u. op em zdravlju. nedovoljno vje be. osje aj autonomnosti i kontrola nad ivotom. Neki su podlo niji bolestima. slabe vid i sluh. tkiva. Su eni su interesi (ni radio. ono pokazuje kako su ivjeli.1. su a. a ne samo izme u mi i a i ko e. izbjegne se aspekt sekundarnog starenja (tj. Promjene su rezultat sekundarnog starenja. a raste rezidualni volumen. Cilj razvoja mo e biti i uspje no starenje. O ekivana smrt je za mjesec dana ili ak par godina. (3) MI I I olabave nakon 39-te. Najuo ljiviji su efekti kad neka aktivnost zahtijeva koordinaciju vi e razli itih sistema. te ko se razlikuje od primarnog starenja. Sve ve i broj promjena se mo e pripisati sekundarnom starenju (bore su rezultat kumulacije efekata sun anja) a za koje se mislilo da su primarno starenje. mijenja se razina enzima koja reagira na hormone. Nakon 50-te epiderma se sporije obnavlja i odumrle stanice ostaju na ko i. a to se kasnije svede na 200. zdravlju. zatim ubrzanje gubitka a potom preljevanje preko ivice i smrt. samovrednovanja (kod nas). S progresijom ovog tipa starenja ide sijeda kosa. (4) VID: nakon adolescencije raste osjetljivost na blje tavilo.  SEKUNDARNO STARENJE (1) KOSA sijedi kod razli itih ljudi u razli ito doba. To su promjene razli ite i kvalitativno i kvantitativno od primarnog starenja. (6) OKUS se odr ava do kasna. pa ona stara ki izgleda. Ovisno o kulturi fizi ki znaci starenja mogu pove ati krizu samopouzdanja. Izgled se lagano mijenja. (10) ENDOKRINI SISTEM usporava sekreciju hormona. Atrofiraju neupotrebom ve nakon 30-te g. ali nije u niverzalno i neizbje no. uvela i izborana. Ova tri tipa starenja su u interakciji i rezultiraju ³ modelom vodopada´.  TERCIJARNO STARENJE To je kona na. Za to treba redovita vje ba. ni TV). i okusi slabe vrlo kasno (tu je potreba starijih za za injenom hranom) (7) DODIR I BOL ± ta je osjetljivost dobra do starosti (8) KRVO ILNI SUSTAV sporo stari. Uvod:Starenje Starenje: to su uz dob vezane deterioracije tijela i pona anja. Ve inu vremena spavaju. soc. Postepeno nazadovanje se ne zamje uje do ulaska u srednje godine. 400. perekid s pu enjem. integracija. Nagle su promjene u kogniciji. Snaga mi i a srca u mirovanju se ne mijenja sve do 80. smanji se broj i debljina vlakana dijelom radi neupotrebe a dijelom radi normalnog starenja. rezervi. odu iti ili obrnuti. On se ne mo e sam obnavljati (srce pumpa manje krvi i ubrzanije). sposobnosti. Naro ito je uo ljiv princip diferencijacije ± porast je interindividualnih varijacija. (9) PLU A: vitalni kapacitet plu a po inje opadati nakon 20 te. U nekim kulturama je to znak statusa. Opada o trina vida no nema promjene u percepciji dubine i boja do duboke starosti. brza deterioracija koja ozna ava kraj ivota. preko organa sve do sustava (djeluje na svim razinama). To je stvar stereotipa. Prostata oko 40. (kad se izlu e bolesti srca). rje e ( elavost kod mu karaca) a nekad mekane i podatne dlake u uhu i nosu o vrsnu. alkoholom« (5) SLUH lagano slabi od 20-te (za visoke frekvencije) ali se to ne primje uje. Univerzalno je. stara ke pjege. (2) KO A brzo stari radi nedostatka hormona u menopauzi. Sijeda kosa je jedan od najpouzdanijih znakova starenja. Krvne ile penisa bivaju manje elasti ne i sporija je erekcija ± 6× du e vremena treba nego kod 20-godi njaka. Op enito su senzorni sistemi manje responzabilni na stimulaciju. ima bar jednu kroni nu bolest a ve ina je akutno bolesna bar jednom godi nje. dobra soc. Tri su aspekta starenja  PRIMARNO STARENJE Ono se doga a svima cijelog ivota. stanice tijela su manje reaktivne na hormone. Na primarno starenje ne mo emo utjecati ali efekte sekundarnog mo emo usporiti. to je genetski uvjetovano.(4) KASNA ZRELA DOB 1.g. Testisi stalno prodiciraju spermu.g. Nema interesa za druge ljude. Rana i srednja zrela dob su ³vrhunske godine ivota´ (jer ve ina tjelesnih organa ima rezervne kapacitete) iako po inje starenje. po inje stariti (mi i e prelaze u vezivno tkivo) i raste.

U klimakteriju menstrualni ciklus postaje kra i i neredovitiji.g. laboratorijsko izu avanje stanica mo e otkriti biokemijsku osnovu ranijeg starenja. Program po inje oplodnjom jaja ca. ive max 50 g. a kasnije lagani pad. To ograni enje nije potrv eno in nivo (laborat. Frekvencija odnosa pada s dobi (biolo ki i socijalni razlozi) no slabljenje sexa je esto uvjetovano ne nemogu no u sexualnog ivota. u genima. Pad je u proizvodnji estrogena i progesterona.g. Oko 30-40-te mozak (Downov sindr.Starenje reproduktivnog sustava po inje od ro enja.) po inje pokazivati strukturalne promjene kao one kod staraca oboljelih od Alzheimerove demencije. One rukovode tjelesnim promjenama. ive 2030 g. ve se nakon prve impotencije javi strah od mogu nosti da se to ne ponovi. naglo pada u 4. On je uro en (recesivni homozigoli).5 g. Nakon 50-te nastupa menopauza ± prestaje menstruacija. a) b) c) d) teorija povrede DNA: povrede se nakupljaju br e nego to se mo emo oporaviti gre ke u proteinskoj sintezi stalne unakrsne veze me u molekulama teorija stani nog sme a (neki lipofusuni dovodi do povrede) 1. Kod srednjovje nih > ne postoje ireverzibilne promjene.) sli nost ivotnog vijeka jednojaj anih blizanaca (6 g. U razli itim to kama razvoj uklju uju se i isklju uju geni = starenje sustava. i to je artificijelno ± ili se kumuliraju otrovni elementi iz podloge) postoji programirana destrukcija. Downov sindrom ± organizam rano stari. Slabi seksualna responzivnost. Ne smijemo ih izlagati zra enjima. (7) unutar svake stanice postoji jedan ili vi e gena koji se aktiviraju. suha je. esti tumori. Pri ro enju je u jajnicima 700 000 nezrelih jaja aca. Teorije programiranosti Vjerovanje da je starost genetski kontrolirana i da su te informacije zapisane u DNA molekulama. Nakon 20 -te (pogotov 40-te) pada plodnost. Razvoj li nosti i socijalni razvoj « (5) (6) 64 . produljuju se sve faze seksualnog odnosa. Smanjeno je uzbu enje. Postoji granica mogu eg dijeljenja stanica. (1) (2) (3) (4) postoji maksimalni ivotni vijek koji je razli it kod razli itih vrsta. ali se njihova funkcija mijenja tijekom ivota 2. to dovodi do starenja (8) ili geni mladosti budu isklju eni i ulogu preuzimaju geni starenja (9) isti geni ± isti efekti. braka. I kod sisavaca postoji veza izme u ivota i broja dijeljenja. Seksualnost je znatno oboga ena zbog socijalnog i psihi kog razvoja. Broj seksualnih odnosa je najve i u 1. prvi znaci starenja ve u ranom djetinjstvu. zato mu karci idu u veze s mladim djevojkama. Znak da ne postoji organska podloga impotencije je postojanje no nih polucija i erekcije. tanje su. Najdugovje nija je kornja a (max 200 g.. Progeria. stijenke vagine su manje elasti ne.2. (2) Teorije starenja 1. odstupanje) a kod dvojaj anih 8. Jedini izuzetak je stanica raka (neograni eno se mo e dijeliti). Hyflickova granica nakon 50 dioba podjela prestaje. ³Peri-deri´ teorije Vjerovanje da je starenje rezultat akumulirane tjelesne pov rede na stanicama. tendencija da djeca dugo ivu ih roditelja nad ive djecu kratko ivu ih podr ka su i nalazi o preranom starenju kod odre enih sindroma. Stanice odrasle osobe se dijele manje puta od stanica mladih. Postoje hormonalne terapije no zato je pove an rizik od karcinoma uterusa. Vernerov sindrom: stare ve od 15 -te (20-te). je podloga. U klimakteriju 1/4 ena ima problema (i menopauzi).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful