1.

UVOD ² LIFE SPAN PRISTUP
(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA (2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA 2.1. Odre enje pristupa 2.2. Sedam osnovnih postavki o razvoju 2.3. Klju ne postavke life -span perspektive (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA 3.1. Biolo ka perspektiva 3.2. Psiholo ka perspektiva 3.3. Sociolo ka perspektiva 3.4. Antropolo ka perspektiva 3.5. Povjesna perspektiva 3.6. Filozofska perspektiva 3.7. Humanisti ka perspektiva (4) IVOTNI CILJEV (5) TRI POGLEDA NA OVJEKA (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE 6.1. G. Stanley Hall 6.2. Sigmund Freud 6.3. Ruth Benedict & Margret Mead 6.4. Albert Bandura 6.5. Robert Havighurst 6.6. Abraham Maslow 6.7. Eric Erikson 6.8. John Coleman

1

(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA
PERIOD okvirni dobni raspon -0.9 oko 0 0 2 3 6/7 12 20 40 65 1 3 6/7 12 20 40 65 kraj 0

2.2. SEDAM OSNOVNIH POSTAVKI O RAZVOJU
Razvoj je:

(1) CJELO IVOTNI (2) VI EDIMENZIONALAN (biolo ki, kognitivan, socioemocionalan, pri emu unutar svake dimenzije postoje subdimenzije ± npr. kristalizirana i fluidna inteligencija i sl.)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

PRENATALNI PERIOD «««««... RO ENJE I PERINATALNI PERIOD . DOJENA KI PERIOD ««« «««.. RANO DJETINSTVO ««««««... SREDNJE DJETINSTVO «««««. KASNO DJETINSTVO ««««««. ADOLESCENCIJA ««««««... RANA ZRELA DOB «««««««. SREDNJA ZRELA DOB «««««..

(3) VI ESMJERAN ± mo e biti pozitivan, negativan,
neutralan

(4) PLASTI AN ± ovisno o ivotnim uvjetima razvojna
promjena mo e i i u razli itim smjerovima. Va no je znati koliko je organizam promjenjiv, tj. pitanje je irina promjena.

(5) UKLOPLJEN U POVJEST ± tj. razvoj se odvija pod
utjecajem povjesnih uvjeta (npr. Elder je ispitivao utjecaj kohorte)

(6) MULTIDISPLINARNO INTERESANTAN ± psihologija, antropologija, filozofija. povijest, biologija, medicina,

10. KASNA ZRELA DOB ««««««.. 11. UMIRANJE I SMRT

(7) ODVIJA SE U KONTEKSTU: dvije su vrste promjena:
a) razvojne promjene (normativni, uz dob vezani
utjecaji.

(2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA
2.1. ODRE ENJE PRIST UPA
Life ± span perspektiva zna i perspektiva ivotnog vijeka i temeljna postavka je da se razvoj odvija tijekom cijelog ivota . Odbacuje se ideja da je npr. samo mladena tvo klju no za razvoj i samo je ono formativno, to bi zna ilo da nakon odre ene dobi vi e nema razvoja. Svi periodi ivota su formatvini za ovjeka! ± pri emu smjer promjene mo e biti pozitivan, neutralan ali i negativan. Ovaj pristup razvoj uklju uje i integrira razli ite teorijske sustave, a javlja se kasnih 1960-tih godina. Izrasla je iz ameri kih longitudinalnih studija djece (npr. Terman) i arhivskih istra ivanja (Elder) ± analiza podataka prikupljenih longitudinalnim studijama. Ovaj pristup nagla ava interakciju organizma i okoline, tj. razvoj se zasniva na biolo kim procesima, a pod utjecajem okoline. Konstrukt ³RAZVOJ´ se shva a kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu ili pona anju od za e a do smrti . Razvoj = prema dana njem shva anju je slijed progresivnih, pravilnih i relativno trajnih promjena u neurolo kim i fizi kim strukturama, misaonim procesima i pona anju. Razvojne promjene su jo i:

b) nerazvojne promjene (normativno povjesni i
nenormativni doga aji)

2.3. KLJU NE POSTAVKE LIFE-SPAN PERSPEKTIVE

(1) UKLOPLJENOST: postoji dinami ka interakcija osobe i okoline, tj. na razvoj utje e interakcija individualnih (biolo kih i psiholo kih) i okolinskih (povjesnih i kulturnih) imbenika. Op enito, ivot se odvija na vi e razina koje su u me usobnoj interakciji. Te razine su:

a) biolo ka b) individualno psiholo ka c) dijadna d) unutar socijalne mre e, zajednice e) vanjsko ± ekolo ka f)
povjesna

(1) (2) (3) (4) (5)

sustavne, stabilne, javljaju se unutar ivota pojedinca, univerzalne su, povezane sa pove anjem dobi i iskustva.

2

(2) TRI SU SETA UZRO KA RAZVOJNIH PROMJENA (1987) 2.1. DOBNO NORMATIVNI UTJECAJI ± utjecaji koji su vezani uz odre enu dob i u toj dobi imaju zna ajan utjecaj na razvoj pojedinca. To su biolo ke i okolinske determinante koje su povezane s dobi i sli ne su svim pojedincima, sli ne su to se ti e vremena pojavljivanja, traja nja i oblika. (a) biolo ki utjecaji = uvjetovani sazrijevanjem, npr. prohodavanje, menarha, pubertet, menopauza i sl. (b) dru tveni utjecaji = proizlaze iz dru tva i kulture u kojoj ivimo (npr. polazak u kolu, ulazak u brak, roditeljstvo, zapo ljavanje, umirovljenje) Ti su utjecaji posebno va ni u djetinstvu, ranoj adolescenciji i starosti.

(3) TRI SU OSNOVNA P ROCESA RAZVOJNIH PROMJENA

FIZI KA ONTOGENEZA MULTIPLI PROCESI DOBNIH PROMJENA

biolo ki ulaz (naslje e)

OKOLINSKA HABITUACIJA

okolinski ulaz

KOGNITIVNA GENERATIVNOST

samoaktivitet

2.2. POVJESNO NORMAT IVNI UTJECAJI ± povezan sa povjesnim okolnostima. Otuda je nastao konstrukt ³kohorte´, tj. skup pojedinaca podjednake dobi koji u istom vremenskom razdoblju ive u istoj dru tveno-kulturnoj okolini te imaju isto povjesno iskustvo. Dvije su vrste utjecaja: (a) povjesni doga aji ± odgovorni su za razlike me u kohortama (npr. ekonomske krize i blagostanje, ratovi, epidemije i sl.) (b) sociokulturne revolucije ± odgojna praksa, obrazovne reforme, promjene tradicionalnih spolnih uloga, liberalizacija seksa, utjecaj TV i kompjutora i sl. Ti su utjecaji posebno va ni u adolescenciji i ranoj zreloj dobi.

Slika 2. Procesi razvojnih promjena

AD1. FIZI KA ONTOGENEZA ± to je programiran proces biolo ke regulacije koji utje e na dobno vezane fiziolo ke promjene, ali i pod utjecajem fizi ke i socijalne okoline. Najve i utjecaj je rano i kasno u ivotu pojedinca (npr. sazrijevanje mozga, fizi ki rast, hormonalno uvjetovani doga aji). AD2. OKOLINSKA HABITUACIJ A ± proces bilje enja iskustva i razvoja vi e-manje automatskih odgovora navikavanja. To nas osloba a od bavljenja rutinskimdoga ajima, otvara nas za uo avanje i djelovanje na nove vidove okoline. Okolinska habituacija je korisna i po inje ve prije ro enja. Ima najve i utjecaj u djetinstvu. AD3. KOGNITIVNA PLODNOST/ GENERATIVNOST ± to je visoko otvoren, osobno vo eni proces koji nam pru a odre enu kontrolu nad sobom , situacijom i socijalnim svijetom. Radi se o kognitivnoj svjesnosti sebe i okoline, voljno procesiranje iskustva. Ona izrasta iz fizi ke ontogeneze (razvoj neokorteksa) i okolinske habituacije (stabilno stanje okoline). Tako er ovisi i o socijalnom inputu. Predstavlja osnovu inteligencije i selfa.

2.3. NENORMATIVNI IVOTNI DOGA AJI ± to su individualni ivotni doga aji, tj. koje ne pro ivljavaju svi ljudi. Oni su esto stresni zbog neo ekivanosti i va nosti za ivot pojedinca, te zahtijevaju pomo u adaptaciji (npr. nesre a, te ka bolest, smrt roditelja u djetijnstvu, lutrija ili neki normativni doga aj ali u pogre no vrijeme). Takvi utjecaji pove avaju interindividualne razlike i odgovorni su za razlike unutar kohorti. Ti su utjecaji po inju biti va ni u srednjoj zreloj dobi, a njihov utjecaj postaje sve zna ajniji u funkciji dobi.
Rel. snaga utjecaja 

NEKANALIZIRANOST LJU DSKOG RAZVOJA: te tri klase utjecaja i 3 razvojna procesa odgovorna su za plasti nost ljudskog razvoja, tj. za nekanaliziranost ljudskog razvoja.

3 KLASE UTJECAJA PLASTI NOST 3 RAZVOJNA PROCESA 

DEF.: KANALIZIRANOST je genetska predispozicija koja
Dijete Adolescenti Zrela dob Starost

vodi razvoj u smjeru kojeg je te ko skrenuti, jer su predispozicije izra ene u svakoj prirodnoj ljudskoj okolini.

Slika 1. Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja

3

poku ava sagledavati cjelinu a ne samo pojedine elemente ivota. OVJEK JE TVORAC VLASTITOG RAZVOJA ± mogu nost djelovanja na sebe i na socijalni i fizi ki kompleks. (1) POVJESNA PERSPEKTIVA Prou ava: (1) (2) (3) Razlike u razvojnim obrascima kroz vrijeme (arhivski izvori) Tretman djece u povjesti: izgled.n. literatura Generacijski jaz (dobne subkulture) u 20. tj. Podru je proksimalnog razvoja (gr . prevencija. Razvoj obitelji i njene uloge (4) (2) FILOZOFSKA PERSPEKTIVA Slika 3. MOGU NOST INTERVENCIJE ± izvodi se iz plasticiteta.p.  Implikacije tih ideja: (1) (2) (3) PLASTI NOST ± recipro na me uzavisnost razina. emotivno. 4. rad. poja avanje. tj. uklanjanje. razvija ideje o ivotu. philos = prijatelj.e. svaka dobna skupina boravi izolirano od ostalnih skupina. disciplina.) Socijalna okolina Metafizika Ontologija (grana metafizike) Kozmologija Kako se razvija kozmos? Prou avanje filozofije omogu uje: FILOZOFIJA ANTROPOLOGIJA SOCIOLOGIJA BIOLOGIJA PSIHOLOGIJA (1) (2) (3) Bolje osje tavanje osobne latentne ili potencijalno filozofske perspektive Pva avanje doprinosa filozofije razumijevanju ljduske prirode Pove enje tolerancije prema drugim svjetonazorima  Pet bazi nih filozofskih stanovi ta: (1) (2) (3) (4) Idealizam (Platon. mladih i odraslih.p. bonton. stolje u: 20. djelovanje na kasniji ivotni vijek.) Religijsko razmi ljanje Pragmatizam (SAD: James i Dewey) 4 .Ve ina ljudi ima ve e kapacitete od onih koje efektivno koristi. GLAVNA PODRU JA FILO ZOFSKOG PROU AVANJA SU Problem ili pitanje Podru je filozofskog prou avanja Etika Estetika Aksiologija Epistemologija to je pravilno.st. moralno pona anje? to je lijepo? to je vrijedno? to je istinito i valjano i kako to znamo? to je stvarno? to je krajnja realnost? (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA DISCIPLINE POVJEST RAZINE IZU AVANJA Socijalne uloge i kulturalni obrasci kroz vrijeme Osnovni svjetonazori Kulturalni obrasci Socijalne uloge i institucije dru tva Stani na i anatomska funkcija Individalno funkcioniranje (kognitivno. 4. to vodi do nastajanja dobnih subkultura. pojedinac rijetko djeluje na gornjoj granici mogu nosti jer situacija u pravilu ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje.st. itd.n. razvija i kriti ki analizira sve vrste komunikacije. sophia = mudrost ) Filozofija je podru je ljudskog znanja koje sakuplja. stolje e dovodi do izdavanja djece. selekcionira.e) Realizam (Aristotel.  Rezervni kapaciteti ± to je zona proksimalnog razvoja.

vrlo je plasti an. promjena utjecaja po periodima razvoja: socijologija obitelji. Sposobnost regulacije temperature.jer eksperimenti na ivotinjama ne podle u gotovo nikakvnim eti kim pravilima i ograni enjima ± na alost (genetska kontrola i kontrola i manipulacija okoline. tj. otpornost na bolesti. ali prou avanjem uzroka starenja postoji mogu nost da e se prosje ni vijek ljudskog ivota produ i.povjest. fizi ki pojam o sebi.mjere S. periodizacija ljudskog razvoja u razli itim kulturama. Promjene seksualnog responzivnosti.  DVIJE VRSTE GENETSKOG PROGRAMA: (1) (2) (3) BIOLO KA ZNANOST . shva anje starosti i starenja (npr. Dalje se smatra se da je kona ni vijek ljudskog ivota genetski ograni en. pri emu je dijete poput babu ke okru eno razli itim slojevima.to ima dobrih reperkusija za njih). i 20. obrazovanja. jer bez obzira na gra u i fiziologi ju. Razlikujemo: (3) a) b) model dobne stratifikacije ± sekvence uz dob vezanih uloga i polo aja model socijalizacije ± na ini usvajanja stavova. okolinskih utjecaja i samoaktiviteta osobe. BIHEVIORALNI FENOTIP . litertura i kultura ovjeka. receptore. a djelomi no se preklapa za psihologijom.mjere fizi ke i tjelesne gra e FIZIOLO KI FENOTIP .(5) Egzistencijalizam (19. Ekolo ki model razvoja pretpostavlja: y Da se razvoj odvija u irem dru tvenom kontekstu. DRU TVENA ZNANOST . obrazovanje. kra i ivotni vijek).porijeklo ovjeka i varijacijem me u ljudima.  JEDNA OD VARIJABLI J E REGENARACIJA STANICA:  Iz socijologije smo preuzeli Bronferbrenerov model razvoja u kontekstu. fizi kih karakteristika i potencijala za pona anja koja se naslje uju. Odgovara se pitanje " a to ovjek stari" ili "kako produ iti ljudski ivot" . mentalno zdravlje. Ispituje djelovanje starenja na tjelesne funkcije i izgled. makrosustav. mitologija. Zanima se za dobne promjene u socijalnim ulogama unutar socijalnih institucija kulture (obitelj. radno mjesto). st. razina fizi ke i mentalne snage. mezosustav.komparativne aanlize razli itih kultura. Promjene u funciji mozga. esto je izu avanje na ivotinj ama . psihomotorni razvoj koji proizlazi iz maturacije i u enja kao i fizi kim pojmom o sebi. bavi se prou avanjem op eg fizi kog i mentalnog zdravlja.) (9) Usvojiti niz vrijedosti za vo enje pona anja (3) ANTROPOLO KA PERSPEKTIVA Dijelom je: (5) BIOLO KA PERSPEKTIVA  DEF. vjerovanja zajednice Bavi se prou avanjem naslje a. ES. u Japanu stariji ljudi imaju vi i status od mla ih ljudi . pona anje je promjenjiva kategorija (npr.: Razvoj = fenotipski reazultat interakcije genetskog programa. vrijednosti.pona anje i samoiskazi. kako fizi ko utje e na psihi ko). HUMANISTI KA ZNANOST . otporonost na bolesti. (1) (2) Generalni genetski program ± odr ava evoluciju vrste (razvoj ovjeka) Specifi ni genetsko program: odr ava obiteljsko naslje e Izu avaju se razlike u razvojnom obrascima me u kulturama mogu i raspon ljudskog pona anja (dobno normativni utjecaji socijalne prirode). egzosustav. (4) SOCIJOLO KA PERSPERKTIVA Sociologija integrira spoznaje iz vi e znanstvenih podru ja. kako gra a tijela utje e na shva anje sebe.istra iva i smatraju da klju ne uzroke starenja mogu prona i na stani noj i molekularnoj razini. (2) (3) (4) (1) (2) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) Posti i novi i zrelij i odnos s vr njacima oba spola Posti i maskulinu ili femininu spolnu ulogu Prihvaatiti vlastito tijelo Posti i emocionalnu nezavisnost od roditelja i drugih odraslih Po eti poduzimati korake k ekonomskoj nezavisnosti Po etak priprema za brak i obiteljski ivot Razvoj intelektualnih kompetentnosti vje tina za gra anske  JEDNA OD KLJU NIH RE PERKUSIJA genetsko predbra no savjetovanje savjetovanje i brijga tijekom trudno e Usvojiti socijalnu odgovornost 5 . Razlikujemo: mikrosustav.  BIOLO KA PERSPEKTIVA PROU AVA: (1) (2) MORFOLO KI FENOTIP . rada i zanimanja. prou avaju se socijalni fenomeni razvoj teorija obja njavanja socijalnih interakcija prijedlozi rje avanja socijalnih problema y y y y (1)  Razvojni ciljevi u adolescenciji su: Promjene u spavanju u funkciji dobi.

 Trodimenzionalni pristup prou avanju razvojne psihologije: (3) Razvojni periodi * podru je pona anja * pristupi izu avanja (4) (5)  NEKA PODRU JA RAVOJA POTPUNIJE OSOBE (1) BIOLO KO PODRU JE ± genetska adekvatnost. pona anje) i b) na razini socijalne interakcije (efekti razli itih socijalnih uloga). klasifikacijom domena razvoja. to je zavr na to ka razvoja (iako humanisti ki psiholozi smatraju da ne postoji zavr na to ka razvoja) Metodologija: u razvojnoj psihologiji esto se dob uzima kao NZV uzro na za promjene. da se ra a u ranijoj dobi. fizi ko zdravlje. ve kuda ovjek ide. nego i te nja razvoju potencijala do maksimuma. gleda se kolika je vjerojatnost da djete nasljedi bolest te se provodi genetsko savjetovanje. normativni i idiografski pristup. za sjedenje ± stimuliranje nema efekta. ljudi se ponovo okre u prema sebi i svome razvoju. ljudi misle da se vi e ni ta ne mo e promjeniti. AD1.  ZRELOST SE MO E SHVATITI NA NEKOLIKO NA INA (1) (2) NAJSAVR ENIJI OBLIK PONA ANJA RELATIVNA ZRELOST U ODNOSU NA IVOTNU DOB ± to je normativno shva anje razvoja. odvajanje od majke) STATUS ODRASLOG POJEDINCA ± ideal kojem se te i. zajedno sa tehnolo kim razvojem. to ne mora biti to no. autonomnost. definiranjem predmeta i metoda prou avanja.(6) PSIHOLO KA PERSPEKTIVA Bavi se: (1) prou avanjem razvoja: a) na razini individualnog funkcioniranja (kognicija. s optimisti kom slikom da mo e biti savr eniji nego to je u odre enom trenutku. pr i emu je i dob o eva va na. Binet: MD = KD intelektualna zrelost) BIOLO KA SPREMNOST ORGANIZMA ± za usvajanje i izra avanje odre enog pona anja (npr. visina. altruizam. . dijete je zrelo za svoju dob ako dostigne karateristike tipi ne za svoju kronolo ku dob (npr. tj. emaptija. No. fizi ka kompetentnost. intra i interindividualnim razlikama. U odrasloj dobi. emocije. zreli fizi ki pojam o sebi KOGNITIVNO PODRU JE ± to nost obrade informacija. sposobnost ali i iskustva (npr. BIOLO KA SFERA Genetska adekvatnost nije samo izostanak defekta. nakon odlaska djece ponekad se otvori perspektiva ± este su vanbra ne veze ± i ulazi se u ivotnu krizu ± tj. zreli socijalni pojam o sebi (2) (3) (4) U novije doba. esto se krug zatvara. intelektualna razvijenost. li nost. tj. zreli emocionalni pojam o sebi SOCIJALNO PODRU JE ± milosr e (suosje ajnost i spremnost na akciju). ako ne postoji biolo ka spremnost za odre enu aktivnost ± prerana stimulacija je ak tetna jer neuspjeh djeluj e demotiviraju e) PRIPREMLJENOST NA NEKU AKTIVNOST ± uklju uje kombinaciju biolo ke spremnosti i specifi nog iskustva djeteta ± npr. Savjetuje se npr. Ako postoji sumnja u nasljedne bolesti. Ina e se pove ava vjerojatnost razli itih genopatija (point 6 . dolazi do preispitivanja da li se ivotna situacija mo e pobolj ati. kreativnost. uspje nost prepria avanja TV programa verbalne sposobnosti.dob i (4) IVOTNI CILJEVI (2) (3) (4) (5) (6) Humanisti ka psihologija ne ide od registracije kakav ovjek je. spremnost za kolu: te ina. otvorenost. zreli kognitivni pojam o sebi EMOCIONALNO PODRU JE ± ljubav. informacijska kompetentnost. periodizacijom razvoja. Me utim.

Osobine krativnih ljudi su npr. jer ljudi s istim kognitivnim kapacitetima razli ito uspjevaju. tj. projekcije. spremanje i sl).  Fizi ka kompetentnost ima etri vida: Procesiranje informacija ovisi o nekoliko stvari. visokokriativne osobe moraju biti inteligentne. imaju mladena ki i svje stav prema ivotu. da je mogu e kognitivnu kompetentnost izgraditi. pa nja i selekcija percepcije i obrade informacija. ako netko vjeruje da mo e promjeniti svoje kapacitete i posti i napredak. itanje. ali i ivota godinama. promjene u pona anju i karakteristikama organizma uvjetovan sazrijevanjem (uro eni faktori) koje se postepeno ostvaruje u prikladnim uvjetima materijalne i socijalne okoline. Fizi ko zdravlje je stanje potpunog fizi kog. unosi sebe i svoje ideje i na in u aktivnost. imaju smisao za humor. a ne samo izostanak bolesti. KOGNITIVNA SFER A Postoje tri osnovna pristupa: (1) (2) ORGANIZMI KI (Piaget) ± proces napredovanja kroz faze PRISTUP OBRADE INFORMACIJA ± analiti ki je usmjeren na izu avanje komponenti kognitivnog funkcioniranja (npr. fleksibilan. subkortikalne jezgre itd. ali je preusdniji razvoj slo enih motori kih vje tina. tj. sve kra i radni dan. uva avati op e i individualne osobitosti razvoja u enika. imati dobre odnose sa svojim u enicima. (1) Kompetentnost zajedni ka vrsti ± raniji razvoj slijedi fiksne sekvence. kvalitetna prehrana. tj. AD4) Zdravlje iv anog sustava ± senzorni organi (sluh. a ne za kognitivne procese. sposobnost za kreativno mi ljenje.112) AD2. amniocenteza). Razvoj se shva a kao sve promjene koje se javljaju kod pripadnika iste vrste u isto vrijeme i po ustaljenom rasporedu. adekvatna okolina. Bitna je i socijalna inteligencija. anksioznosti i sl. ali i pove ati kapacitete za u ivanje u njemu. mentalnog i socijalnog dobrog stanja. apsurdnosti. vid itd. kognitivnu komponentu. tj. pis anje) pretpostavlja se vje ba i poticanje razvoja u vrijeme kad postoji biolo ka spremnost. Kompetentnost poticana kulturom ± razli ite vje tine (npr. tj. senzorni input. promjene kemizma na sinapsama). socijalnu. pra enje trudno e (ultrazvuk. (3) 7 . kao i CNS (cortex. profesori. koji onda omogu uje realizaciju osobnih potencijala). to se ti e odnosa izme u inteligencije i kreativnosti. Uklju uje razvoj kosti. tj. davanje zna enja pericipranim sadr ajima. ples. AD3) Na in organiziranja informacija ± metodika. mi i a. kratkoro no i dugoro no pam enje) PSIHOMETRIJSKI PRISTUP ± zanima se prvenstveno za rezultat kognitivnog funkcioniranja. to je integrirana cjelina. ali su individualne razlike u tempu i granicama razvoja. produ iti ivot. mediji itd. trebaju biti adekvatno razvijeni. sadr avati relevantne i suvremene spoznaje. Bitno je razviti i poticati pozitivan odnos prema vlastitom tijelu.) AD5) Psihi ko zdravlje ± treba postojati otvorenost procesiranju informacija. ali visokointeligentne osobe nisu nu no i kreativne. on se uklju uje u aktivnost (vje banje. iv anog sustava (mijelenizacija. 2) vrsti informacije. Kreativnost je jedan od razvojnih ciljeva.mutacije ± samo jedan gen nije u redu) odnosno kromosomskih poreme aja (genomopatija = promjena u broju kromosoma. percepcija ± obrada. obra enost materijala. ud benici: dobar nastavnik mora biti kompetentan. opu teni su itd. tj. Mentalno zdrava osoba poduzima i svakodnevne aktivnosti na kreativan na in (kuhanje. Individualna kompetentnost ± na osnovi iniciranja pojedinca ± motivacija (npr. Razvoj je u biolo koj domeni geneti ki odre en ± postoje pravilnosti. emocionalnu. spremni su u initi gre ke i otvoreni su iskustvu. Ud benici trebaju biti didakti ki dobro napravljeni. Bitno je i aktivno raditi na pobolj anju genetske kvalitete. motivacija i stil ivota mogu dovesti do napredka. svakodnevne aktivnosti do ivljavaju kao novosti. redukcija stresa. Npr. Fizi ki rast zna i porast stanica i tkiva te promjene u fizi koj i kemijskoj strukturi i funkciji. imaju fleksibilan pristup u enju i mi ljenju. tj. Kognitivni zreli pojam o sebi ± uklju uje svijest o vlastitim sposobnostima u enja i promjena kompetentnosti. Klju na je otvorenost iskustvu i premnost i interes za suo avanje sa ivotom. AD1) Izvor informacija ± u itelji. tj. porast broja dendrita. Uz adekvatnu prehranu i medicinsku njegu fizi ka kompetentnost se ranije dosti e. da nema previ e blokada i obrambenih mehanizama ± racionalizacije. AD2) Vrste informacija ± informacije trebaju biti selektirane s obzirom na potrebe u enika i prema vlastitoj koncepciji nastavnika. o 1) izvoru informacije. uo avaju nekonzistentnost. kromosomopatija = komadi kromosoma se odlome te se na pogre nom mjestu ponovno spoje). roditelji ive zdravo. kvalitetu ivota. tj. ne pu iti i piti i sl. imaju povjerenje u sebe i autonomne su. trening i sl. (2) (3) Razvoj zrelog fizi kog pojma o sebi ± pojam o sebi ima fizi ku. te e osobnom i dru tvenom napredku. tj. 3) na inu kako su informacije organizirane. nezavisne o drugima i o kulturnim obrascima i zahtjevima.). tj. spremni su zapo eti ne to novo. izgledu i funkcijama ( vidi ³Samopoimanje mladih´ str. 4) o zdravlju iv anog sustava i 5) o psihi kom zdravlju. Cilj je dodati godine ivotu. Takve osobe su zadovoljne sobom.

AD3. EMOCIONALNA SFE RA Neuspjeh razvoja u toj domeni je najve i neuspjeh za ovjeka. Uspostavljaju se samo mehani ki, instrumentalni odnosi s drugima bez emocionalne obojenosti; pitanje je da li se opravdano u psihologiji te i potpunoj objektivnosti ± tj. koliko je to stvarno dobro, jer to zna i biti neutralan i isklju iti velik dio sebe i percepcije pona anja druge osobe. 
LJUBAV ± je termin koji je prihva en u humanisti koj 

ALTRUIZAM ± to je bazi na tendencija da se drugima pomogne, nesebi na briga za dobrobit drugih. Altruizam se razvija na ra un egoizma. Karakteristike tih osoba:

(1)

racionalnost ± prou avanje situacije prije dono enja odluke, prosudba da li je to dobro za drugu osobu (nau iti ovjeka pecati, a ne mu dati ribu), akcije ovise o okolnostima, potrebama drugih, te potreban je visok stupanj moralne zrelosti; realisti nost; obzirnost prema potrebama drugih; odgovornost ± konstruktivno pomaganje (pecanje) i uva avanje njihovih stanovi ta; kooperativnost ± iz poznavanje sebe mo e se staviti u poziciju druge osobe.

psihologiji (Fromm ÄUmije e ljubavi´). Za ovjeka je bitno primanje, ali mo da jo i bitnije davanje lju bavi, jer je davanje jo ispunjuju e. U ranijioj dobi je bitnije primanje ljubavi jer se na taj na in stje e zaliha samopouzdanja. Tako er vrijedi da ljubav nije djeljiva, tj. ne mo emo voljeti samo jednu osobu, a sve ostale ljude osje ajno ignorirati, kao i to ne mo emo voljeti druge, ako ne i volimo sebe. Erich Fromm opisuje u svojoj knjizi ³Umije e ljubavi´ nekoliko vrsti ljubavi:

(2) (3) (4) (5)

(1)

MAJ INSKA LJUBAV ± osnovna karakteristika je da je ona bezuvjetna. Majka voli svoje dijete samo zato to je ono njezino dijete, a ne zato to zadovoljava neke uvjete. Maj inska ljubav ima dva elementa: a) odgovornost za brigu djeteta i djetetov razvoj (mlijeko) i b) ljubav u smislu osje aja sre e da dijete postoji, da je raste i da se razvija (med) i ova ljubav ugra uje u dijete osje aj vrijednosti i sre u to je ivo i da je svijet dobro i lijepo mjesto.

stavljanja u tu u poziciju kroz identifikaciju i projekci ju. Empatija je va na u svim domenama ivota i ima 6 komponenta: 

EMPATIJA ± sposobnost suosje anja, emocionalnog

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

kognitivna identifikacija projekcija to na percepcija druge osobe povjerenje koje ima izvor u odnosu majka dijete toplina, otvorenost, prihva anje drugih kakvi su ljubav i prihva anje sebe ± da projekcijom ne izgubimo sebe

(2)

O INSKA LJUBAV ± osvna karakteristka je da je ona uvjetna, tj. dijete ju mora zaslu iti i odr avati. Bitna je za razvoj djeteta jer provocira djetetovu motivaciju za u enje standarda i odgovornosti. Otac vi e djeluje na razvoj standarda pona anja i odgovornosti. LJUBAV PREMA SEBI ± potrebna je i nu na jer smo i mi objekti na ih osje aja i bitno je imati poztivan odnos prema samome sebi. Ljubav prema sebi je preduvjet za davanje ljubavi drugima. Ovaj aspekt ljubavi je vezan uz primljenu bezuvjetnu ljubav od majke u ranoj dobi. BRATSKA LJUBAV ± to je ljubav prema svakom ljudksom bi u, odnosno ak prema ivotu kao takvom. Prestavlja temelj svakoj ljubavi. Klju no je povjerenje ste eno od roditelja koje se generalizira. ZRELA LJUBAV ± izra ava se u razli itim odnosima, a naj e e se javlja u zreloj dobi. Ima etri elementa koji se ve u uz 4 sfere razvoja: a) BIOLO KA domena b) KOGNITIVNA c) EMOCIONALNA d) SOCIJALNA ± Uva avanje ± Znanje ± Briga - Odgovornost 

RAZVOJ ZRELOG EMOCIO NALNOG POJMA O

(3)

SEBI ± nikad se ne dosti e zavr na to ka jer se zrelost stalno pove ava. Uklju uje: Sloboda da se osje a, pravo na emocije, neko enje i neizbjegavanje emocija, uva avanje cijelog raspona emocija. Ako se potisuju negativne emocije, to esto mo e biti okida preme aja i te ko e u ivotu (npr. psihosomatske bolesti). Odgovaraju a emocionalna ekspresija ± radi se o ekspresiji emocija u trenutku kad su izazvane, suprotnost tome je pomaknuta agresija. Autenti nost bivanja ± iskrenost, do ivljavanje sebe u harmoniji sa svijetom, povjerenje da imamo pravo biti svoji, jedinstveni, da negdje imamo svoje mjesto. Spontanost ± pristupanje novim situacijama bez prethodnog planiranja odgovora ± to zna i ivjeti sada i ovdje (ge talt terapija) ± kao i nevezanost za pro lost i nefantaziranje o budu nosti. Problem je ako se vizionira o budu nosti ± a zanemaruje sada njost. Smisao za humor Prihva anje i no enje stresom ± uklju uje samoljubljenje, altruizam, autenti nost.

(1)

(4)

(2)

(5)

(3)

(4)

Za zrelu ljubav je bitno da se u prvom iskustvu ljubavi (to je roditeljska ljubav) do ive sve 4 dimenzije i onda e i dijete u odrasloj dobi biti spremno za zrelu ljubav

(5) (6)

8

AD4. SOCIALNA SFERA Zadaci su: (1) Pospje ivanje socijalizacije ± simpatija prema drugima i spremnost pomaganja, razvijanje osje aja lanstva, osje aj povezanosti s ostatkom ovje anstva. (2) Autonomija ± zna i oslanjanje na sebe, razvoj funkcionalne nezavisnosti, i za to je klju an razvoj pojma o sebi. (3) Otvorenost ± prema novom, spremnost za samootkrivanjem sebe prema drugim osobama, razvoj demokrati ne osobe, tj. prihva anje drugih, toleriranje nejasnih situacija, zatim kriti nost prema autoritetima; prihva anje promjena kod sebe, drugih i u okolini; otvorenost novim idejama i iskustvima; promjene se do ivljavaju kao izazovi, ali i stagnacija razvoja. Otvorenost je podloga samoobnavljanja. (4) Zreli socijalni pojam o sebi ± osobno vi enje svojih mogu nosti za uspje nu interakciju s drugima. Socijalno kompetentna osoba je zadovoljna sobom, postoji osje aj nade i poznato usmjeravanje, te osoba testira realnost i nosi se s posljedicama. Postoji uvjerenje da mo e promjeniti sebe i svijet oko sebe.

Me utim, ve i broj prethodnika humanisti kog pokreta pro li su psihoanaliti ku kolu, najpoznatiji su: Alfred Adler, Viktor Frankl, Erich Fromm, Karen Horney i Wilhelm Reich. Prema prethodnim pristupima ovjek je lutka na koncu vo ena ili nagonima ili okolinom. Psihoanaliti ka metoda nagla ava povjesnu dimenziju ovjekovog postojanja, a humanisti ka psihologija daje realniju sliku postojanja u trenutnom, konkretnom svijetu. 
DEF.: Razvoj je rezultat interakcije naslje a, okoline i

osobnosti (dominantnog sistema reagiranja kojeg je mogu e birati). Prema prista ama humanisti ke psiihologije, psihologija koja poku ava objasniti ovjeka i njegovo pona anje treba prou avati upravo njegovu specifi nu ljudsku prirodu i njegova specifi na obilje ja, dok poku aje npr. Pavlova i ruskih refleksologa da reduciraju ovjeka na refleksne trzaje, odnosno Skinnera koji ovjeka tuma i kao stroja kojeg se mo e po volji programirati, humanisti ki psiholozi smatraju potpunim proma ajem. 4 su osnovna elementa humanisti kog usmjerenja (1) Pa nja je usmjerena na na osobu koja do ivljava i njeno iskustvo; pona anje i nagon imaju sekundarno zna enje u odnosu na istu (2) Nagla avaju se distinktivna obilje ja ljudi, tj. ljudska je priroda prema koncepcijama humanisti ke psihologije sasvim jedinstvena i posebna u odnosu na prirodu svih ostalih ivih bi a, a elementi te posebnosti su npr.: svjesnost u naj irem smislu (postojanja, sebe, drugih, vremena, prostora) sloboda djelovanja i njome povezana odgovornost za to djelovanje, dinami nost i kreativnost, ideali i vrijednosti, te nja za realizacijom svojih ideala, potencijala i vlastite autonomije, te nja za smislom, te nja za autenti no u, i te nja za transcedencijom (3) U izboru problema istra ivanja zahtijeva se smislenost, tj. problemi moraju biti zna ajni za do ivljavanje i djelovanje u svijetu (a ne samo objektivno i zna .) (4) Uva ava i cijeni dostojanstvo ovjeka, te cijeni potencijale svakog ovjeka. Centar je osoba koja do ivljava sebe i u interakciji s drugima. Svaki ovjek je jedinstven pa za terapije nema recepta i pravila.

(5) U PSIHOLOGIJI TRI SU OSNOVNA PRISTUPA OVJEKU
1. PSIHOANALIZA ovjek je ro en s nizom instinktivnih poriva; seksualnih i nagonom smrti tj. agresije. Dodao je tre u dimenziju: nesvjesno te obrambene mehanizme kojima branimo ego. Psihoanaliza je oti la daleko u prou avanju u enja, ali ipak ne dovoljno daleko. ovjek je prikazan gotovo ivotinjski, negira mu se mogu nost da prevlada pro lost i ide u bolju budu nost (fatalizam).

2. BIHEVIORIZAM Znanstveno najproduktivnije podru je. S-R veza, pridonosi prou avanju procesa u enja. Kritika; radi prevelikog nagla avanja eksperimentalne tehnike, subj. podru ja su nedodirljiva. ovjek jest odre en okolinom, ali je ovjek i stvorio okolinu; bitnija je interakcija.

3. HUMANISTI KA PSIHOLOGIJA Humanisti ka psihologija predstavlja jedan noviji smjer u suvremenoj psihologiji koji se razvio u itav humaniskti i pokret u psihlogiji i predstavlja uz psihoanaliti ki i bihevioristi ki pristup "tre u snagu". 1962. godine su u SAD glavni zastupnici humanistki ke psihologije, npr. Abraham Maslow, Carl Rogers i Charlotte Bühler osnovali ³Dru tvo humanisti ke psihologije´. Ovaj pristup se javio kao izravna kritika psihoanalize i biheviorizma, dvaju vladaju ih kola koje nisu doprinjele razumijevanju zdravog i kreativnog djelovanja li nosti.

1. ovjek kao svjesno bi e: Humanisti ko shva anje ljudske prirode mo da najbolje opisuje Frommova definicija ovjeka kao " ivota svjesnog samog sebe". ovjek dakle nije kako to psihoanaliti ari tvrde uglavnom nesvjesno bi e, kontrolirano nesvjesnim mehanizmima koji su po svojoj prirodi negativni, a nije niti nekakav prazni organizam koji kao neki stroj mehani ki i pasivno reagira na vanjske podra aje, ve on posjeduje jasnu svijest o vlastitom postojanju, o svojoj pro losti i mogu nostima svoje budu nosti i mo e i zato mora svjesno djelovati i usmjeravati svoje pona anje, svoj ivot i razvoj, tj. svjesno kreirati sebe kao bi a.

9

2. ovjek kao u sr i dobro bi e: Sljede e obilje je ovog pristupa jest da ljudsku prirodu opisuje kao u sr i pozitivnu, tj. kod ovjeka ve postoje svi unutarnji preduvjeti za pozitivan, zdrav i kreativan razvoj li nosti. Svaki ovjek ima specifi ne potrebe i tendencije koje su geneti ki utemeljne, od kojih su neke karakteristi ne za cjelokupnu ljudsku vrstu, a neke jedinstvene pojedincu. Ove potrebe su po svom karakteru dobre ili neutralne, ali nikako ne zle. Pred svakog ovjeka je postavljen ivotni zadatak da aktualizira te specifi no ljudske potencijale odnosno njegova samoaktualizacija. Da bi on to postigao on mora ivjeti svojim autenti nim ivotom, tj. ivjeti s jedne strane u skladu sa op eljudskom prirodom, ali ujedno i u skladu sa svojom individualnom prirodom - izra avati individualne sposobnosti, ideale, vrijednosti i te nje. Nezadovoljenje tog ivotnog zadatka je prema ovom humanisti kom shva anju temeljni uzrok psihopatologije. 

HOLISTI KI PRISTUP

Humanisti ka psihologija ima holisti ku koncepciju li nosti. To zna i da je li nost ovjeka cjelovita, tj. predstavlja jednu integriranu cjelinu i postoji me upovezanost pojedinih aspekata razvoja. Iz toga dalje slijedi da psihologija koja eli objasniti i predvi ati pona anje i do ivljavanje ovjeka mora ga prou avati kao cjelinu, a ne istra ivati pojedinosti i izolirati pojedine funkcije koje same po sebi nemaju nikakvog zna aja za razumijevanje ljudskog pona anja. Osoba neprestano poku ava uspostaviti ravnote u, pa je pona anje nepredvidivo. U svakom trenutku ovjke djeluje i prilago ava se najbolje to mo e - sa svog stanovi ta. Zato je bitno - kako osoba interpretira svoju okolini. U Adlerijanskoj teoriji - naglasak na individualnom stilu ivota, karakteristi nom na inu reagiranja na osnovi vrednovanja sebe i drugih.

3. ovjek kao slobodno ili autonomno bi e: Daljnja temeljnja pretpostavka humaniski e psihologije je da je ovjek upravo zbog svoje svijesnosti slobodno bi e, pa zato sam odgovoran za svoju vlastitu sudbinu i za razvoj samoga sebe. To da je ovjek slobodan zna i da on ima potencijal da donosi svjesne i slobodne odluke o svom na inu ivota i na inu pona anja i da sam svjesno usmjeruje svoj razvoj, i to nezavisno od bilo ega. Humanisti ka psihologija ne idealiziara ovdje ovjeka kao potpuno nezavisnog od okolinskih utjecaja odnosno nesvjesnih utjecaja, ali ona nagla ava da on u odre enoj mjeri mo e svjesno re i NE svim tim utjecajima i na nov i druga iji na in realizirati svoju osobu od onoga "kakvog ga je okolina napravila" ili "kakvoga bi ga htjela imati" odnosno " emu ga tjeraju nagoni". Zapravo jedan od razvojnih ciljeva ovjeka i klju ni element zdrave ili zrele li nosti je upravo autonomija, tj. svjesno, racionalno i odgovorno vladanje sobom, nezavisno od prija njih iskustava, nezavisno od socijalnih zahtijeva, nezavisno od nagonskih tendencija. 

VA NOST SUBJEKTIVNOS TI

Dakle, temeljo obilje je ljudske egizstencije je njeg ova svjesnost, pa tako je za humanisti ke psihologe upravo sve ono to pojedinac svjesno do ivljava primarni i jedino relevantan predmet istra ivanja psihologije kao znanosti. Zadatak psihogije je da prou ava ono subjektivno iskustvo pojedinca i da prou ava zna enje koje ti subjektivni do ivljaji imaju za pojedinca. Rogers sadr aj svijesti naziva fenomenalnim poljem svijetom i to polje je potpuno subjektivno, konstruirano samog ovjeka. Odbacuje se dakle istra ivanje nekakve pojedinca zapravo nepostoje e "objektivne" realnosti, ve prou ava ona psiholo ka, subjektivna realnost. ili od za se

4. Intencionalnost ljudske prirode ± ovjek nije reaktivno bi e, ve je usmjeren prema nekim svjesnim dugoro nim ciljevima. Bühler navodi 5 faza ciljne usmjerenosti:

(1) (2)

DJETINSTVO (do 15. god.) ± ovdje ivotni ciljevi nisu odre eni, i budu nost je neodre ena. ADOLESCENCIJA I RANA ZRELA DOB (15, - 25. god.) ± ³ ovjek je vlasnik svoga ivota´ i prvi put analizira dotada nja iskustva te razmi lja o potrebama i potencijalima. SREDNJA ZRELA specifi nih ciljeva. DOB: odre ivanje jasnih,

IDIOGRAFSKI PRISTUP - Humanisti ke teorije su prvenstvneno personolo ke teorije, tj. poku avaju objasniti li nost svakog pojedinca. Cilj je dakle obja njenje i razumijevanje pojedinca u njegovoj posebnosti i razli itosti od drugih osoba, a ne odre ivanje zajedni kih obilje ja koja su zajedni ka svim ljudima. Pojedinac se ne uspore uje sa nekakvim populacijskim obilje jima ili normama jer jednostavno ne postoji nikakav apstraktan "prosje an" ovjek, ve je svaki pojedinac jedinstven. - percepcija FENOMENOLO KA METODA (interpretacija) sitacije, osobe i dru tva. Fenomenologija je filozofija o svijesti. Osnovna postavka fenomenologije je da svijest nije apsolutna, ve je uvijek intencionalno odre ena usmjereno u prema nekom predmetu. Svijest je uvijek svijest o ne emu. To ukazuje da se fenomenolo ka analiza ne mo e ograni iti na ³svijest´ kao takvu, ve mora uzeti u obzir i objekt na koji je svijest usmjerena. Ono to je bitno kod toga je da je svijest naravno u potpunosti odre ena kapacitetima sujekta i subjektivna je, pa tako oblik i na in do ivljavanja objektivne stvarnosti predstavljaju ustvari refleksiju kapaciteta i funkcioniranja svijesti subjekta, i ne prikazuju stvarnost kao takvu.

(3) (4) (5)

KASNA ZRELA DOB (45-65): pregled i evaluacija pro losti i revidiranje planova za budu nost STAROST: slabljenje usmjerenosti na postizanje ciljeva.

10

ciljevima i usmjereno u ne im to se smatra vrijednim. Ako dolazi do konflikta izme u integrit eta i socijalizacija onda dolazi do boli i raznih simptoma. Ovo podupire i iskustvo iz kole Summerhill. pa je za svaku osobu dobro ne to drugo. KNJIGA" Va e kompetentno dijete" . preuzimanjem odgovornosti i biranja (1) BIOLO KI RAZVOJ u prvih 25 godina. Va no je otkriti deprivacije i potaknuti konkretne programe njihova prevladavanja. Najve a potpora ovome je iz terapije. PSIHOLO KI RAZVOJ . korijeni kreativnosti i dobrote Savijest ima geneti ku podlogu . rasti) HIJERARHIJA POTREBA: (1) (2) (3) (4) (5) (6) Fiziolo ke potrebe Potreba za sigurno u Potreba za pripadanjem i ljubavlju (to je klju no u adolescenciji) Potreba za uva eno u (po tovanjem svoga ³ja´) Potreba za samoaktualizacijom Estetske potrebe .pojavom reproduktirnih sposobnosti.: (1) (2) (3) (4) svako ljudsko bi e je vrijedno svatko je jedinstven . U osnovi ovoga je prihva anje bez uvjeta ± puno povjerenje u djetetove sposobnosti. Roditelji svoju djecu ne smiju vidjeti kao cilj tj. uz socijalizaciju.opisuje se konflikt socijalizacije i integracije. ve kad se pusti da bude slobodan neurotizam se smanjuje i osobe postaju slobodnije.postoji intrinzi no znanje to je dobro.doprinos ovje anstvu. (2) Zanemarivanje tih potreba ometa djetetov razvoj. a to lo e Intrizni na krivnja = odstupanje od vlastitih cijeva i vrijednosti na elima humanisti ke etike. a ne nekakve fizikalne 11 . povla enje) psiholo ki poreme aji tite dijete od zahtijeva okoline kojima nije odraslo i od preuzimanja odgovornosti. Adolescencija je period porasta svijesnosti i traganja za vrijsdnostima. ve njihovu podlogu (koji su skriveni motivi odstupaju eg pona anja).posjeduje jedinstven set ciljeva svatko nastoji biti zna ajan na svoj na in treba pomo i svakome da se razvija u skladu s svojim specifi nostima Dalje se smatra da je va no upoznati dje je potrebe (a to su u skladu sa Maslovljevom teorijom):  SMJER I FAZE RAZVOJA (1) (2) (3) (4) (5) potreba biti voljen i bezuvjetno prihva en potreba za sigurnos u potreba za pripadanjem potreba za uva eno u (po tovanjem) potreba za nezavisno u. dijete je bi e u procesu rasta i razv oja. Psihologija je znanost o okoline. ali nesvijesno sadr i i pozitivne elemente. Humanisti ne daju recepte za odgoj budu i da je zrela osoba zapravo osoba za sebe. Nezadovoljene potrebe bol pojavljuju se simptomi: signali (agresija. i ne treba na e savjete i prodike. ega i superega u kompatibilnu cjelinu. ka jasnim ciljevima i boljoj integraciji. povjerenje u sebe da ³izdr imo´ ono to dijete mo e samo. i na to ga treba i poticati. a to su npr. Tokom razvoja. No.horizontalna komunikacija roditelj-dijete. tu je bitno ne tretirati samo simptome. ima prekretnicu sa 15 godina . razumijevanje svijeta i svrhe ivota demokratski proces poticanja razvoja . esencijalni self kroz sazrijevanje Sinergija kompozitnih elelmenata li nosti Prihva aju Freudove razine svjesnosti. LJUDSKE POTREBE (po Maslowu)  Demokratsko i liberalno ³odgajanje´ djeteta: Bitan je a) potrebe nedostataka (zadovoljenjem slabe) b) potrebe rada ili samoaktualizacije (zadovolj. kad se ovjek ne sili i ne savjetuje stalno. ovjeku.  PRIRODA SELFA  PRAKTI NI RAD S DJECOM ± treba biti u skladu sa Integracija id-a. dijete treba razviti i vlastiti integritet. Roditelji za svoje dijete najbolje ine ako ne ine ni ta tj. Da bi to mogli posti i i roditelji se moraju razvijati dalje i biti slobodni.tijekom djetinstva postepen rast samoaktualizacije. ne treba stajati djetetu na putu da se samo otkriva.

1. Ako pou avamo sve u enike na autoritativan na in oni postaju pasivni i daju odgovore na ve dasvno odgovorena pitanja p bila bi bolja individualizirana nastava. i svaki terapeut se treba prilagoditi svakom pacijentu posebno (u potpunosti djeluju a osoba). Priroda ovjeka je dalikatna i osjetljiva. prihva aju svoje impulse bez puno prethodnog razmi ljanja. tad se lak e mijenjamo i usavr avamo 3. frustracija. 3. te prihva aju sebe (sprijateljuju se sa svojim kompetentnim ³ja´). prilago ena svakom pojedinom u eniku. Vodi do intelektualnog i emocionalnog previranja budu i da svijet ne trpi kreativnost. emu e te iti tj. 5. Nedostatak svih ovih teorija je to su ra ene na temelju zapadnih kultura. osobe 1. ja e od vlastitog selfa Ovo je do sada najpotpunija vizija samoaktualizirane osobe iako je ra ena samo na temelju prou avanja A. sposobnost no enja s anksiozno u. Da bismo postavili realne ciljeve dobro je poznavati karakteristike superzdravih osoba. Maslowa. ne mora se postavljati cilj postizanja prosjeka. sa puno neizvjesnosti.) A. Ako nemamo ovu idealnu sliku javlja se stagnacija i neproduktivnost. Bolest kod ovjeka ima i pozitivnu funkciju radi toga to nam ukazuje da je ne to potrebno mijenjati. Bonner: PROAKTIVNA OSOBA Proaktivan. Pitanje koje si moramo postaviti je ³ ivim li na na in na koji se najbolje izra avam´ 4. i le erniji odnos prema njoj 2. Klju no je ja anje individualnosti i prihva anje toga. Combo: ADEKVATNA I ODGOVARA JU A OSOBA Uvodi pojam ³adekvatne´ ili ³odgovaraju e´ osobe. Inteligencija i odre eni potencijali mogu se kreirati. demokratska karakterna struktura.) H. Svi ljudi trebaju ivotne ciljeve (razvojni period).) Maslow: SAMOAKTUALIZIRANA OS OBA. i ne znamo to je razlog tom osje aju. autonomnost. 8 je osobina s amoakt. iznova se odu evljavamo pa i obi nim sitnicama. i one mogu biti ciljevi obrazovanja: 1. savr eno. preplavljenost bla enstvom i emocijama koje se ne mogu opisati rije ima. spremni prihvatiti iskustva OSOBE 1. postojanja 5. vrhunska iskustva. Rogers: osoba najbolje zna to joj treba. kreativnost Osoba koja stalno te i individualnosti i ostvarenju sebe. uvijek te i ka samoaktualizaciji. Do nje se dolazi te ko i mukotrpno. sloboda za samoodlu ivanje ± otvorenost prema novim iskustvima. MODELI I PROCESI RAZ VOJA SAVR ENIJE 3. Analizirao je osobe koje su bile psihi ki zdrave. spremnost da se slu aju i opa aju drugi. 3. ³ ovjek ivi umjesto da bude ivljen´. sposobnost prihva anja sebe. oslanjanje na sebe a ne na o ekivanje i odluke drugih. te da ih uva avamo kao razli ite od nas ali jednako vrijedne 7. Ovo mo emo samo ako smo sigurni u sebe. drugih i prirode Kao unutra nja snaga i integritet. samoaktualizirana osoba 2. posve enje. da se ide naprijed a ne da se bude okovan onim pro lim i sada njim. Ljudi imaju uro enu dozu proaktivnosti. bliski interpersonalni odnosi efikasna percepcija realnosti. Osobine proaktivne osobe su 1. 12 . terbamo biti sretni ve radi samog vl. daje nam snagu i volju da to opet do ivimo.) C. nezavisnost od kulture i okoline. 2. Do uvida u karakteristike samoaktualizirane osobe do ao je promatraju i svoje klijente te je uo io da su nakon terapije klijenti. Treba tragati i pro iriti definiciju adekvatne osobe koja e pomo i onima koji su roditelji djece. Sposobnost suo avanja s izazovima i adaptacija. pozitivan pojam o sebi 4. spremnost za nastavak rada na osobnom razvoju Preuzima odgovornost za u enje. a ona ide prema ostvarenju sebe u realisti nim ciljevima. samopouzdanje. kako i i jer ljudi mogu puno vi e posti i no to sanjaju. 2. ± osoba se oslanja na sebe i svoje odluke a pritom ne teti drugima 6. samotransformacija: pozitivan pogled na sebe 4. estetski pogled na ivot ovjek ne mo e imati neutralan pogled na svijet. idealizacija Slika nas samih boljih i druga ijih od nas trenutno. otvorenost iskustvima Otvorenost ka iskustvima se odnosi na sva iskustva bila ona u skladu s na im stavovima ili ne. kontinuirana svje ina do ivljavanja. Samo ako prema ne emu imamo pozitivan ili negativan odnos onda nam to ne to zna i u ivotu. 8. Podloga te idealizacije je poznavanje sebe. 4. te postavio ideale savr enstva. pa bi bilo potrebno odrediti samoaktualiziranu osobu i u drugim kulturama. Ako smo to ve do ivjeli. postoji ne to mo no. i izanalizirao je njihove osobine. Svi ljudi ro eni su sa potencijalno samoaktualiziranom osobno u. ivot i vlastitu sudbinu. a samoaktualizirani puno e e. ± osoba vidi smisao svog postojanja 2. ali ona mo e biti zako ena ranim iskustvima ili samim stavom ovjeka. deprivacije. Ovo do ivljavaju svi ljudi. 3.

Stanley Hall (1844-1924) je poznat kao otac psihologije adolescencije. Tako er je vjerovao da je cjelokupan razvoj determiniran na im genima te da se odvija prema jednom univerzalnom i nepromjenjivom obrascu. gdje dje aci koriste igra ke oru ja i istra uju spilje i skrovi ta. (1) Od ro enja do 4. interesa i osje aja. Adolescencija je novo ro enje. (3) Od 8. ± 12. Ovdje je bitan senzorni razvoj i razvoj senzomotornih vje tina. to na percepcija ljudi p vi enje drugih kakvi ona zaista jesu (4) Rang. (3) Sullivan. Okolina je za razvoj manje va na. Prema Hullu je za dje ji razvoj je u ovoj fazi povoljan rutinski dril ± pogotovo za u enje jezika i matematike. pri emu ve ina ljudi stagnira na tre oj fazi ± tj. Bitno je postaviti adolescente u bogatu okolinu to e dovesti do pobolj enja njihovog genetskog materijala te e njihova djeca nasljediti taj oboga en materijal.n. Geni su klju ni faktor za na razvoj. psiholo ki i socijalni. ivi ³dnevnu dosadnu rutinu´. (3) 6. Ovaj period korespondira sa ljudskim razvojem i povjesti posljednih 2000 godina. pojam socijal. osje ati sebe kao individuu (1) (2) Biolo ki uzroci. Hall je vjerovao da svaki ovjek prolazi kroz iste etri faze kroz koje je pro lo itavo ovje anstvo. ± 8. ali ipak je bitno znati svoju granicu.1. Na primjer.e. afirmacija kreativnosti (5) Tillich. Me utim. teorije se razlikuju po tome koju skupinu uzroka smatraju kao najva nijom za razvoj. godine: na tom stadiju razvoja djeca rekapituliraju ivotinjski stadij i gdje je mentalni razvoj vrlo primitivan. Potrebno je izostaviti socijalnu usporedbu. Hall pretpostavlja 4 razvojna stadija koja korespondiraju 4 razvojna stadija ljudske vrste. godine: Period lova i ribolova. prihva anje odgovornosti za svoje pona anje tj. kao i da su uzroci tih promjena biolo ki. gdje se pojavljuju vi i i ljudskiji oblici funkcioniranja. Ljudski razvoj uglavnom ovisi o tome to se zbiva u njegovoj okolini. On kre e od Darwinove evolucijske teorije i razvija rekapitulacijsku teoriju razvoja. Socijalni izroci. Razlikujemo dakle tri skupine uzroka razvoja: (1) Fromm: produktivna usmjerenost. To je period kad djeca postanu spremna se disciplinirati i sustavno vje bati. godine: ovaj stadij korespondira razdoblju poljoprivredni tva oko 5000 p. to uglavnom ovisi o tome kako u globalu shava aju ljudsku prirodu. Zbog velikog broja zbivanja u ivotu. koji je u pravilu skokovit. je neizbje ivo jer je utemeljeno u genima ovjeka i da ono nestaje kad dijete pre e u vi u 13 . godine: Period bure i stresa. Hall je smatrao da socijalno neprihvatljivo pona anje djece poput tu njava i kra e. Govorni razvoj i razvoj socijalnih interakcija se jako ubrza kao to se to desilo i za vrijeme nomadskog razdoblja ovjeka. Blizak je pragmatizmu jer tra i da se samoaktualizaciju izrazi i u djelovanju na dobrobit zajednice. Psiholo ki uzroci. pona anje adolescenata je odre eno biopsihosocijalnim faktorima. (2) Adler. G. (2) Od 4. izbor (6) Buber. pojam ³ja-ti´ odnosa. Stanley Hall (BIOpsihosocijalna) G. (4) Od 12. U temelju na eg ivotnog razvoja le e promjene u li onosti i/ili kognitivnom funkcioniranju. promjene se ne de avaju skokovito ve je razvoj kontinuiran. ± 25. Prema Hullu je adolescencija jedini period u kojem ljudska vrsta mo e posti i evolucijski napredak. tj. Na ivot je stalno pribli avanje i pretakanje granica sebe i drugih. JO NEKOLIKO AUTORA: (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE Sve teorije prihva aju injenicu da se ljudi s vremenom mijenjaju.

 DOPRINOSI ANNE FREUD 6. a samo mali dio jednog i drugog ini svijest pojedinca kao to je mali dio lociran u nesvijes nom. b) nesvijesno znanje : obuhva a i one informacije koje su nisu pro le kroz na u svijest i koje nisu nau ene (ve i dio). Najve i dio ega i superega smje ten je u podru ju podsvijesnog. Sigmund Freud (BIOPSIHOsocijalna) A) TRI RAZINE SVIJES TI: Freud je li nost usporedio sa ledenom santom koja pliva na vodi. te je smatrala da je njezin otac previ e nagla avao svoje otkri e da seksualnost ne po inje u pubertetu. Freud je pro irio svoju koncepciju li nosti te model triju razina svijesti zamijenio novim modelom u kojem postoju tri strukture koj e zajedno ine li nost: STRUKTURA: a) ID . misli. Zato se podsvjesno jo naziva i = dostupnim pam enjem. tj. Hull je ustvari poku ao nametnuti realnosti svoj evolucijski model razvoja. Osnovna koncepcija adolescencije kao period bure i stresa. zakidanje za neke oblike ljepote. Tako er je smatrao da adolescentska ³nemoralnost´ (tj. ali koji to mo e postati u bilo kojem drugom asu.(lat. podsvjesno nesvjesno 2. Dalje. Mala veselja npr.: y Eenergija i entuzijazam nasuprot indiferentnosti i dosade y Veselje nasuprot utu enosti i melankoliji y Ta tina i hvalisavost nasuprot poniznosti i plahosti y Osjetljivost nasuprot be utnosti y Nje nost nasuprot grubosti Danas se njegova teorija smatra zanimljivom.: (1) Intelektualizacija: prevo enje seksualnih impulsa u apstraktno mi ljenje (rasprave). strah od gubitka kontrole nad impulsima. usmjeruje i oblikuje ljudsko pona anje.2. EGO i SUPEREGO prostiru se kroz sve tri razine svijesti. Problemi koji nastaju usljed tih unutra njih konflikata esto vode do regresije adolescenata u ranije faze razvoja. ve su to oznake za odre ene psiholo ke procese unutar li nosti. Nesvijesno se manifestira u svakodnevnom ivotu u tom smislu da upravlja.je onaj dio li nosti koji u odre enom trenutku nije dostupan pam enju. On je smatrao da to ima adaptacijski zna ajno. ID je u cijelosti uronjen i sadr an u podru ju nesvij esnog i on ini najve i dio tog podru ja.(nad ja) NA ELO: ugoda realnost ideali a STRUKTURALNA KONCEPCIJA LI NOSTI Te tri strukture nisu neke zasebne strukture u li nosti koje imaju svaka za sebe nezavisnu egzistenciju. me ukulturalna istra ivanja su pokazala da postoje velike razlike u razvoju. ³kontradiktorne tendencije´ u adolescenciji ± do ivljaj sna nih promjena raspolo enja. Kad steknu povjerenje u kontrolu manje su strogi i asketizam nestaje. TOPOGRAFIJA LI NOSTI svjesno Anna Freud (1985-1982) se posebno zanimala za adolescenciju. Hull je svoju teoriju bazirao samo na pripadnicima jedne (sjeverno ameri ke) kulture ± te je pogre no zaklju io da razvoj slijedi uniforman obrazac. ono) b) EGO . Freud je smatrao da postoje tri razine svijesti: 1. Hall navodi tzv. Ostali smatraju da je to dio potrage za identitetom. Te ³velike varijacije´ su npr. Sve ono to je ispod povr ine (a to je najve i dio) odgovara nesvjesnom dijelu li nosti. Tako er. Podru je svjesnoga odgovara onom dijelu koji viri iznad povr ine i koji je samo desetina te ledene sante. No. seksualnih konflikata i protivljenja ustaljenim normama postavljena je od Hulla. ja) c) SUPEREGO . 3. Me utim. Smatra da je to obrana. Novije spoznaje u genetici jasno proturje e shva anju da je razvoj ovjeka posljedica genetskih promjena. odre ene snage koje djeluju. da je univerzalan i genetski determiniran.je najdublja razina ljudskoga uma. a obuhva a tri stvari: a) represirani sadr aji: to su sve one ideje. Ona smatra da je klju na zada a adolescenta uspostavljanje ravnote e izme u superega i ida jer ona se sa po etkom puberteta ponovno naru ava. prolazna i nepre-kidno se mijenja. Iz toga se vidi da su ego i superego ve im svojim dijelom izvan svijesti negoli u svijesti. Na primjer.) NESVIJESNO: . lak e im je pri ati nego se upustiti u neke interakcije. uspomene i pam enja koja su represirana odnosno potisnuta iz svijesti u podsvijest i to direktnim dijelovanjem samih psihi kih procesa.) PODSVIJESNO: .razvojnu fazu. a pojedinac na svijesn oj razini onda poku ava na i neka logi na obja njenja za to pona anje (racionalizacija). ali neto nom.) SVIJESNO: svijest predsta vlja najvi u razinu li nosti i uklju uje sve ono to u odre e nom trenutku svjesno do ivljava mo. 14 . B) STRUKTURA LI NOST I Nakon 1920. svijest je krat kotrajna.(lat. Anna Freud je uvela dva nova obrambena mehanizma. masturbacija) prolazi kad adolescent napreduje u vi u fazu. pokazalo se da u odre enim kulturama adolescencija uop e nije razdoblje ³bure i stresa´. tj. Osim toga. ve u ranom djetinstvu. konzumiranje omiljene hrane ± samoka njavanje ime izgra uju povjerenje da se mogu kontrolirati i kod drugih stvari p prelaz na druge oblike prehrane. to svjesno iskustvo samo je malen dio mentalnog ivota i predstavlja iskrivljenu sliku koja je nastala kroz procese selekcioniranja i za titnog odabira-nja sadr aja iz unutarnjeg i vanjskog svijeta. koja prema Hallu adolesenta ine vi e ljudskim. (2) Asketizam: samoporicanje. i c) predverbalna iskustva: iskustva koja ne mo emo verbalizirati. koja su posebno zna ajna u adolescenciji.

za svoje misli i izgled i reagiraju vrlo defanzivno na kritiku. to dovodi do reogzacije selfa (svog pojam o sebi) i tako dolaze do zrelijeg shva anja svog imagea. Ta nova emocionalna veza omogu ava stvaranje nezavisnosti i zrelosti. Adolescent pronalazi neki osobni ideal i to izvan sfere vlasite obitelji. To je zato jer u ovoj fazi im je izrazito va no kakav dojam imaju drugi o njima. Po to se nagla ava zna aj ega i razvoj pojma o sebi (selfa) ovaj se pristup naziva i psihologija ega. tj. ida i seksualnosti. bira neku osobu prema kojo usmjerava ljubav koju je prije usmjeravao prema roditeljima. ova rana prijateljstva uklju uju eksperimentiranje sa seksualnosti. Tako er. On kritizira Freuda zbog prevelikog nagla avanja nesvjesnog. 3) Srednja adolescencija (prava adolescencija) Ulaskom u srednju adolescenciju. tj. ali ono je prvenstveno na in obrane ega od zastra uju ih promjena samopojmanja (self-koncepta) koja se zbivaju u to vrijeme. 2) Rana adolescencija Mladi adolescenti po inju uspostavljati bliske odnose sa vr njacima istog spola. mlada osoba ima vi e samopo tovanja i jasnije formiran identitet. interesiraju se samo za sebe. 4) Kasna adolescencija Sa dostizanjem kasne adolescencije. U nekim slu ajevima. 15 . Zbog intenziteta tih novih odnosa. tj. te dalje smatra da su promjene u odnosima sa drugima zna ajnije od fiziolo kih promjena (kao to je razvoj sekualnog sistema). mladi preispituju ideale i vrijednosti. Blos navodi pet faza adolescencije: 1) Predadolescencija Ovdje se stvara ego-ideal koji regulira pona anje tako da postavlja ciljeve i aspiracije koje kada su dostignute izazivaju u pojedincu osje aje ponosa i vlastite vrijednosti. po inju se uspostavljati odnosi sa vr njacima suprotnog spola. 5) Postadolescencija Osoba je razvila osje aj vlastite osobnosti i uspostavila svoje ivtne ciljeve. adolescenti imaju tendeciju pona ati se ³narcisti ki´. DOPRINOSI PETERA BLO SA Peter Blos je vjerojatno najpoznatiji od novijih psihoanaliti ara.

Bitan je proces u enja po modelu. Ruth Benedict (1887-1948) i Marget Mead (1901-1978) smatraju da pona anje pojedinca u velikoj mjeri ovisi o kulturalnom kontekstu u kojem je on odrastao.zna i da adolescenti ne ine ono to trebali initi. Na primjer. Klju na obja njenja proizlaze iz u enja u interakciji s okolinom.3. U primitivnijim kulturama proces razvoja od djeteta prema odraslome.4.5. razvoj nije skokovit. Havighurst uvodi jedan novi pojam tj. tj. i da je adolescentsko pon a anje ovisno o standardima kulture. onda na odraslima i odgovornost da budu ³dobri´ modeli pona anjem poka u koja pona anja Temeljne postavke su sljede e: (1) im odrasli ka u da bi odrasli ine. a ako je taj aspekt normalno tretiran (djeca u e o seksu od odraslih) ± onda taj aspekt ne e biti problem i ne e biti istaknut. Po to p ostoje toliko velike razlike u pona anju i razvoju u razli itim kulturama. tj. ve ine ono to vide da postavke to ne. razina). Pretpostavlja da su razvoj i pona anje kulturalno odre eni to je proiza lo iz me ukulturalnih istra ivanja. U adolescenciji su najrelevantnije potrebe za pripadanjem i po tovanjem svoga ja (3. Ruth Benedict & Margret Mead (Biopsiho SOCIJALNA) Ove teorije proiza le su iz antropolo kog pristupa. Abraham Maslow (BIOPSIHOSOCIJALNA) Maslow se prvenstveno bavio razvojem potreba poredanih u hijerarhijsku strukturu. esto nije toliko skokovit kao u SAD. 6. (2) (3) 6. te da svojim su dobra i po eljna. Albert Bandura ² socijalno u enje (Biopsiho SOCIJALNA) Albert Bandura nagla ava ulogu socijalnih podra aja iz okoline i u enje po modelu. seksualnost) onda e do i do stresa i bure. Ukratko re eno to 16 .6. 10-godi njaci u nekim kulturama seksualno su mnogo aktivniji od onih u SAD. Ruth Benedict pak navodi da o kulturi ovisi ho e li razvoj biti kontinuiran ili diskontinuiran. On pretpostavlja da svaki ivotni period sa sobom nosi odre ene razvojne zadatke. Razvoj se odvija kroz u enje ( ire shva eno) u socijalnoj okolini. i 4. ve te e kontinuirano. Robert Havighurst (BioPSIHOSOCIJALNA) R. Radi se o jednom kontinuiranom razvoju (u enje). Iako je malo vjerojatno da e mlada osoba ve u adolescenciji dosti i svoju potpunu samoaktualizaciju. u enje na temelju opa anja pona anja modela i posljedica koje to pona anja ima za model (npr. razvojne zadatke. Ona je specifici rala tri osnovna podru ja koja u kojima se adolescenti razli ito ovisno o kulturi: 6. Dva poznata antropologa. M. smatra se da se razvoj ne mo e tuma iti samo biolo ki. Ako su te roditeljima le i velika mladima. Na alost u itelji i roditelji eto previde te potrebe adolescenata i previ e izvr avaju pritisak za da se mladi samoaktualiziraju adolescenta. Mead tako nalazi da su bura i stres adolescencije odraz stava dru tva prema pubertetu. Za adolescenciju navodi devet razvojnih zadataka. pri emu je vi e pa nje posvetio potrebama rasta. ipak je od velikog 6. Razvoj ne odvija se po nekom odre enom slijedu od ni eg ka vi em ve su mogu e i regresije. kao i svi drugi oblici socijalnog pona anja. potkrepljivanje i kulturalno ohrabrenje). Ukoliko dru tvo isti e razvoj pojedine aspekte razvoja (npr. (1) Prihva anje svoga tijela i mu ke odnosno enske uloge (2) Stvaranje novih odnosa s vr njacima oba spola (3) Postizanje emocionalne nezavinosti o roditeljima i drugim osobama (4) Postizanje ekonomske sigurnosti i nezavisnosti (5) Izbor i priprema za neko zanimanje (6) Razvoj intelektualnih vje tina i pojmova nu nih za gra ansku kompetentnost (7) Te nja ka pona anja i postizanje dru tveno odgovornog (8) Priprema za bra ni i obiteljski ivot (9) Izgradnja promi ljenih vrijednosti u odgovaraju im znanstvenom slikom svijeta skladu s (1) (2) (3) Podru je seksualnih uloga Podru je razvoja odgovornosti (od neodgovornosti prema putpunoj odgovornosti) Podru je dominacije (razvoj od submisivnosti prema nezavisnosti) Istra ivanja potvr uju uglavnom postavke Havighurstove teorije.

Svaka kriza mo e se razrje iti na pozitivan ili negativan na in odnosno uop e ne rje iti. ³Vjernost je sposobnost da se odr i slobodno obe ana lojalnost usprkos neminovnim kontradikcijama u sustavima vrijednosti. (2) Drugi je zahtijev da socijalna okolina priznaje i percipira pojedinca kao istog u razli itim situacijama i vremenima. bilo nasljednih. tj. konflikti u li nosti nastaju zbog nesukladnih (suprotnih) iskustava koje pojedinac ima u odnosu prema svojoj okolini. o ajanje.-20. Objavio je knjigu ³ Childhood and Society´ (1963) u kojoj na vrlo osjetljiv i ponekad poetski na in opisuje ljudski ivot. Posebnu ulogu i va nost za pojedinca ima i odabiranje budu eg zanimanja. Na koji na in e se kriza rje i ti ovisi uglavanom o kontaktima i iskustvima koje imamo sa okolinom. li nost razviti osobine koje su negativne (nepovjerenje. godina). koje ote avaju daljnji razvoj i koji je usporen i neadekvatan. Omogu avanje teenagerima da sudjeluju u volonterskim grupama kao to su npr. (1) Pojedinac sebe mora do ivljavati kao istu osobu u razli itim vremenima. kojih ima osam.) POZ. Erikson smatra da je identitet stanje prema kojem treba te iti. konfuzija i apatija u odnosu na osje aj identiteta. Kad se svi stadiji u razvoju li nosti pojave u to optimalno vrijeme i ako se rije e na pozitivan na in. Kontakt sa okolinom mo e za pojedinca biti zadovoljavaju e iskustvo. Ti su stadiji univerzalni i vrijede za sve ljude neovisno u kakvoj okolini rastu i razvijaju se. (3) Tre i uvjet za formiranje identiteta je ³ rast ili akumulacija pouzdanja´ u sukladnost njegove percepcije samoga sebe i percepcije od drugih. osobita li nost.konfuzija uloga (12. po Eriksonu. a to zna i da kod takvih pojedinaca postoji difuzija uloga ili konfuzija identiteta. Svaki period vezan je uz odre enu vrstu krize koja predstavlja okreti te u razvoju li nosti. moramo ih podu iti da se samoaktualizacija esto realizira kroz slu enje drugima. a naj e e je i jedno i drugo. VRLINE.7. pojedinac iz nje izlazi kao samostalna. To je zahtijev ili uvjet ³ unutarnje isto e´. ali i frustriraju e. Ako je netku u stanju identiteta.: Ako se kriza rje i na pozitivan na in onda e se u li nosti pojaviti nove pozitivne komponente. Ako se kriza lo e rije i ili se rije i samo djelomi no. Izme u ostalog. Erikson je uveo pojam ³kriza identiteta´.zna aja da put u tom smjeru krene ve u to doba. Krize u pojedinim stadijima nastaju kao posljedica dvaju faktora: a) fiziolo ke maturacije organizma i b) socijalnih zahtjeva koje okolina postavalja pojedincu.  Peta kriza: identitet .: Ako se kriza pak ne rije i (adekvatno) onda e 17 .  NA ELO EPIGENEZE Razvoj svake li nosti prolazi kroz odre ene faze. Na osnovi uspje no rije ene krize identiteta razvija se vrlina vjernosti. razli iti aspekti samopojmanja ( self-imagea) su u sukladnom odnosu jedni s drugima. tzv. niti e njegova li nost biti jedinstvena. Eric Erikson (BioPSIHOSOCIJALNA) E. Osnovni zadatak adolescenata je formiranje identiteta. Osnovni uzrok tome je neprepoznavanje ili ignoriranje njegove unutarnje identi nosti od njegove okoline. Ako se ova kriza identiteta pozitivno rije i. 2. Me utim. moramo im objasniti da se to mo e posti i samo ako okrenu svoj pogled od njih samih i svojih potreba i okrenu se prema ivotu za op e dobro. Kao dodatak op em shva anju identiteta kao ³op a slika koju imamo o sebi´. posebno i osobito ljudsko bi e i kao takvo. pravila. Konkretno. bilo ste enih. uspje no rje enje koflikta u jednom periodu ne garantira da e se i sljede a kriza uspje no rje iti (iako to poma e). Takva li nost je potpuno funkcioniraju a. Ako mladima stvarno elimo pomo i da do u do samoispunjenja. Zbog toga se u djetetu razvijaju ambivalnentni ili konfliktni osje aji prema razli itim djelovima okoline. osobni identitet pojedinca ne e biti formiran. Budu i da su ti periodi geneti ki determinirani svaki od njih se javlja u sasvim odre eno i optimalno vrijeme. grupe koje poma u bolni kom osoblju oko njege bolesnih i na neki na in o te enih osoba. Ta se korespondencija mora dugo i temeljito provjeravati prije negoli pojedinac postane siguran da izme u vlastite percepcije sebe i socijalne percepcije postoji sklad. Erikson je jedan od najutjecajnijih suvremenih teoreti ar adolescencije. Adolescent treba postati jedinstveno. ali koris ti ga na svoj. Pojedinac u tom ivotnom razdoblju mora prema tome donijeti vrlo va ne odluke koje za njega imaju vrlo dalekose ne posljedice.) NEG. Prema njemu ljudski je razvoj posljedica interakcije gena i okoline. treba se uklju iti u dru tvo i na i u njemu svoje mjesto i svoju ulogu. osoba u stanju identiteta nema uop e nikakvih unutra njih konflikata. koja je. To je ivotno razdoblje u kojem pojedinac eli utvrditi to je i kakav je. Pojedinac u toj dobi postaje svjestan svojih individualnih obilje ja. pojedinac ne e znati tko je on i to je on. posebno i jedinstveno. Kad nema tako 1. i sl). ambivalentno. institucija. Takvo negativno rje enje dovodi do toga da pojedinac nema ili ne zna koja je njegova uloga u ivotu i u nekoj dru tvenoj zajednici. Takva vjernost omogu ava mladima da trajno prihva aju i da se pridr avaju socijalnih normi. koje e olak ati daljni razvoj. etike i ideologije koju je usvojio. To je zahtijev za ³vanjskom isto om i kontinuitetom´. U idealnom slu aju. njegove ideje nalaze svoje izvore u intenzivnim studijama historiskih osoba kao to su Martin Luther King i Mahatma Gandhi. Za formiranje vlasatitog identiteta va na su tri elementa ili uvjeta: 6. Na to ga prisiljava i dru tvo koje o ekuje da on postane njegov punopravan lan. Organiziranje ili vo enje humanitarnih organizacija je drugi na in kako mogu do i do takvog iskustva. sram. specifi an na in. li nost koja je razli ita od svih ostalih i koja je cjelovita. tada li nost posti e svoj puni razvoj i svoju punu zrelost. je dobar po etak. Ako mladi ovjek nije siguran da je njegova slika o samome sebi kompatibilna sa slikom koju o njemu ima njegova socijalna okolina. Nerje ene krize ne ostaju zna i bez posljedica. osnovna tekovina tog razvojnog perioda. ve se negativni efekti manifestiraju i u drugim fazama razvoja. pojavit e se i razviti kod pojedinca sumnje. Ako elimo pomo i mladim ljudima da te e ispunjenju sebe i da iskoriste svoje mogu nosti i kapacitete.

dosti e vrhunac itd. zatim intenzitet problema opada i javlja se novi problem iji intenzit se pove ava. John Coleman ovdje nudi kompromisno rje enje i naziva svoju teoriju ³fokalna teorija faza´. Bez braka nema. ve vrlo obi an ivotni period. Adolescencija nije fenomen ili/ili. No do sada nisu odgovorena neka bitna pitanja. ali problemi oko kojih se adolescenti sva aju sa roditeljima ustvari nisu stvarno bitni i ne radi se o temeljnim ivotnim vrijednostima. u razli itm periodima adolescenti se ³bave´ razli itim temama. ve je period u kojima je ovjek suo en sa niz po te ko a. kada se koja tema obra uje. post otak grup e DOB Dakle. heteroseksualni odnosi. to su npr. seksualne slobode koju u ivaju odrasli ljudi.8. odnos s roditeljima. ve se radi o svakida njim nebitnim stvarima. kao npr. ne mogu postati ni bra ni partneri ni roditelji. 18 . Pri tome su adolescenti ³uzrujani´ uvijek samo o jednoj stvari u isto vrijeme i ti problemi posti u svoj vrh u odre enom vremenskom razdoblju. zbog velikog broja razli itih i zna ajnih promjena i b) oni koji dr e da adolescencija nije ni ta poseban. da li su teme iste kod mladi a i djevojaka itd.formirane vrline. biti sam. opet. 6. iako seksualno zreli. To traje sve dok u njima nije razvijena ta vrlina vjernosti na kojoj se zasnivaju bra ne i obiteljske veze i obaveze. kontrola osobnog ivota itd. samopoimanje. John Coleman (BioPSIHOSOCIJALNA) Razli ite teoreti are adolescencije mo emo kategorizirati u dvije ekstremne skupine: a) oni koji smatraju da je adolescencija jedan poseban period u ivotu ovjeka. prijateljstva. adolescenti.

Heteroseksualno pona anje 3.7.5.7. Problemi heteroseksualnih veza 3.4. Puberscencija 2. Klasifikacija teenagera u 4 grupe s obzirom na seksualno iskustvo 3. Fizi ki izgled i samopojmanje (Body image) (3) SEKSUALNI RAZVOJ 3.7. Autoseksualno pona anje 3.1.6.1. Teorije seksualnog razvoja 3.7.7.5.2.3.7. Homoseksualno pona anje 3. Uvod 3.4.7. Promjene u pubertetu 2.8.7.3.2.5.2. Odnos prema prvom seksualnom iskustvu 3. Zna aj ranog i kasnog fizi kog sazrijevanja 2.3. Razlozi za ulazak u seksualne odnose 3. Zna aj seksa i ljubavi kod mladih 3. Faze seksualnog razovja 3. Izvori informacija o seksualnosti 3. Kulturalni skriptovi 3.6. Odnos prema braku 19 .2.7.4.1.6. ADOLESCENCIJA (1) UVOD (2) FIZI KI RAZVOJ 2.7. Uloga socijalne okoline 3. Menarha i menstruacija 2. Zbivanje kod mladi a 2.

3.1.2.4. Pristup obrade informacija 4. Faza formalnih operacija 4.1. Idealizam 5. Piaget . Kritike Piagetovoj teoriji 4. Obilje ja mi ljenja u fazi formalnih opercija 4.2. Kohlbergov model 5. Samoopis (7) EMOCIONALNI RAZVOJ 20 . Teorija Carrol Gilligan (6) SELF ± RAZVOJ IDENTITETA 6. Religijsko preobra enje 5.1.(4) KOGNITIVNI RAZVOJ 4.teorija kognitivnog razvoja 4.2.1. Adolescentski egoizam 5. Uvod ± self koncept 6.1. Psihometrijski pristup (5) MORALNI RAZVOJ 5.1.3.2.1.5.1.

Stadiji razvoja grupnog ivota 8. DELIKVENCIJA 21 . Elementi adolescentskog egocentrizma 8.1. ODNOSI S VR NJACIMA 8.2.4. Poreme aji hranjenja 9. OBITELJSKI ODNOSI 8.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8.3. Odnosi s roditeljima ± konflikt? 8.3. Teorija me uzavisnosti 8.2.2.1. Depresija 9. Vrste udru ivanja 8.6.3.1.1.1. Vr njaci ± self koncept i konformiranje 8.2.1.2.1. Razvojne faze u individuaciji 8.2.5.2. Uloge o eva i majci u procesu individuacije 8.1.3. Zna aj odnosa s vr njacima 8.2.1.1.3.2.2. UVOD 9.2. Proces individuacije 8.4. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI 9. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (9) PROBLEMI U ADOLESCENCIJI 9.1. Shizofrenija 9.2.

Radi mogu nosti biranja tj. realnosti. Sve ove faze imaju svoje prete e u djetinjstvu. jer su radi velike slobode smjernice neodre ene. siguran razvoj. 35% valovit ili naizmjeni an razvoj bez ve ih bura. razli ito je od kulture deo kulture: socijalna zrelost ± status zrele osobe tj.) Da li je adolescencija kontinuirana ili diskontinuiran a u odnosu na druge faze?  JO O PROMJENAMA U ADOLESCENCIJI: de avaju (1) (2) (3) RANA ADOLESCENCIJA: od puberteta (12 g) do 15. entuzijasti no ± no ponekad je to i vrlo destruktivno. Ovaj period po Eriksonu ima zna enje moratorija. i to u fizi kom izgledu. je oblik autonimije AUTONOMIJA IDENTITET POSTIGNU A PSIHOCOCIJALNI PROBL EMI  Adolescencija je ³period izbora i odlu ivanja´ (3) SEX: promjena seksualnih uloga i premje tanje centra seksualnosti da bi se uskladila sa socijalnim zahtjevima (4) INTIMNOST ± stvaranje intimnih prijateljs tava. Lociramo ga izme u 20-30 g. Tri su potperioda ovisno o pitanjima koja si adolescenti postavljaju: (1) Tko sam ja kao osoba? (rana adolescencija) (2) Kako mogu povezati ono to sam odlu io da jesam sa o ekivanjima dru tva (kasna adolescencija) (3) Kako mogu biti svoj u dru tvu koje ne zadovoljava moje potrebe? ± mladena tvo (odavde proizlazi mladena ki entuzijazam za mijenjanje dru tva. preduvjeti za roditeljstvo i brak. to mo e biti kreativno. (vi i razredi o. a 52% ³bura i oluja´.  Periodizacija adolescencije: Freud: adolescent dolazi u konflikt izme u zadovoljenja svojih potreba i socijalnih ograni enja. a i odvajanje iz roditeljskog doma. Radi prevelike slobode u adolescenciji dolazi i do vrlo velike konfuzije. nefiksiranosti uloga period adolescencije je i period koji je te ak i konfliktan. socijalnoj snala ljivosti. Po etak adolescencije odre en je biolo kim promjenama tj. kasnije. te ozna ava promjene u izgledu. stambena zrelost. Ofer i Ofer su pak pokazali da se 23% mo e svrstati u miran.) SREDNJA ADOLESCENCIJA KASNA ADOLESCENCIJA: fakultet  Klju ne promjene u adolescenciji: BIOLO KE KOGNITIVNE SOCIJALNE  Konteksti adolescentskog razvoja se neke promjene i u ostalim periodima. Postoji i faza u djetinjstvu vezana uz autonomiju. dobro. te se povla e i kroz kasnije periode. 16 g. Uklju uje i postizanje svijesti o svojoj jedinstvenosti i vremenskom kontinuitetu. 22 . ekonomska zrelost. tj. Adolescencija je i period ³stresa i oluja´: 1904. g. Stanley Hall izdaje knjigu o adolescenciji kao burnom periodu: potrebno je prilagoditi se zahtjevima iz okoline i svog tijela to dovodi do bura. U slo enim dru tvima prijelaz u adolescenciju nije to no odre en. ve i altruizam koje ULOGE e uzeti koje VRIJEDNOSTI e kod sebe razviti Izbori su danas mnogo brojniji nego prije. a ona podrazumijeva promjenu u tom smislu to se potreba za vezom i ovisno u ujedna uje OBITELJ VR NJACI KOLA RAD I SLOBODNO VRIJE ME  Psihosocijalne teme i problemi adolsecencije: (2) AUTONOMIJA: adolescent puno vi e sam pokre e aktivnosti te puno vi e sam djeluje neovisno od drugih. situacijama. ivotu (6) RAZVOJ IDENTITETA. Kraj je odre en socijalnim iniocima. kognitivnom funkcioniranju. samo su ovdje puno izra enije. i to je te e definirati. na inu mi ljenja i soc. Keniston sugerira da se adolescencija koja je prijelaz u zrelu dob naziva mladena tvo. Istra ivanja na temelju kojih se do zaklju ka o ³buri i oluji´ dolazi su istra ivanja na takvim populacijama. stjecanjem spolne zrelosti (12 g). dok se kod primitivnih naroda to de ava kroz inicijaciju. (1) ODNOS SA RODITELJIMA: u adolescenciji se javlja promjena izme u djetinje vezanosti sa roditeljima u novi vid vezanosti tipi nan za vezanost odrasle djece i roditelja. biolo koj zrelosti. . transfer predod be o sebi da bi prihvatili promjene u adolescenciji. te dublje otvaranje sebe.(1) UVOD To je prijelazni period izme u djetinjstva i odrasle dobi. (5) POSTIGNU E ± uspjeh i ambicije usmjeravaju se prema budu nosti. dru tvo daje ansu mladoj osobi da ima period u kojem e joj biti dopu teno da bi postala zdrava odrasla osoba.

ali njihov omjer je bio uravnote en. koji pak. Generacijske usporedbe su pokazale da e sinovi biti oko 4 kg te i od o eva. mjeseca spol se ne mo e odrediti. po etak puberteta ± kod djevoj ica 8-9 g. Postoje izrazite individualne razlike u brzini. Pubertet po inje kada na signal iz hypothalamusa u krv u e ve a koli ina hormona rasta i gonadotropina. kao: produbljivanje glasa (mutiranje). naspram djevojaka. Radi specifi nog oblikovanja mi i a de ki i djevojke su predodre eni za razli ite sportove. irenje bokova i pove anja masnog tkiva. pa i sa promjenama u pojmu o sebi. U po etku dolazi do porasta te ine ( to se ne smije zamijeniti sa gojaznosti). djevoj ice po inju br e sazrijevati. to se mo e usporediti sa rastom u dojena koj dobi (proksimalnim smjerom razvoja). djevoj ice postaju te e. vremenu (4) (5) 2. To dovodi do neuskla enost kretanja i promjene u izgledu. Rast tijela nije ujedna en: Noge se produ uju. no to nije sasvim to no. po inju i ovulacije. tj. PORAST PLU A ± disanje postaje dublje: oko 50% astmati ne djece ozdravi u pubertetu.). srce se udvostru uje po veli ini. pubescere = odrasti). Sa } 10 god.2. Bitna biolo ka promjena u pubertetu je sazrijevanje primarnih spolnih karakteristika. Potkraj adolescencije de ki imaju vi e snage po gramu te ine. koji su se i ranije bili lu eni. kao i do naglog porasta u visini (samo kod primata). mlije na kiselina (sporije umaranje). (lat. srce i sl. snaga. ali kod odraslih ivotinja toga nema. Gonade dalje poja avaju lu enje spolnih hormona estrogena i progesterona odnosno androgena (testisi). raste eludac. tj. Djevojke: Janjici po inju lu iti spolne hormone i proizvoditi jajne stanice. pro irivanje ramena. Mladi i: Pod utjecajem testosterona tako er se razvijaju sekundarne spolne karakteristike. koji poti u razvoj ovarija i testisa. dok Za to te razlike: Osnova tih razlika je Y-kromosomu treba vi e vremena da postane aktivan i po ine lu iti testosterone (koji stimuliraju razvoj sjemenovoda) u odnosu na X-kromosom koji je zapravo temeljan. Tako er rastu i drugi unutarnji organi: raste eludac. nje nije su «). Do puberteta su dje aci i djevoj ice podjednake u nizu karakteristika (brzina. Ferti litet ene se uspostavlja oko 2 god. mjeseca prenatalnog razvoja se po inju lu iti hormoni Y kromosoma za spolnu diferencijaciju. te rast dla ica. ali kasnije br e napreduju i kasnije zavr avaju rati. Mladi i imaju ve a plu a u odnosu na svoju veli inu. a k eri oko 1 kg od majke. Djevoj ice dakle rastu br e jer se smatra da je osnova ljudskog razvoja X kromosom (to potkrepljuje bazi na programiranost na enski spol: tek oko 7. nakon 9 g. porast visine i te ine.sve ve e razlikovanje spolova po obliku i po izgledu. Sada se kod ena poja ano lu e estrogeni. (2) Nagli porast u visinu.1. a koji definira biolo ke promjene koje po inju pubertetom.(2) FIZI KI RAZVOJ 2. Prvo se diferenciraju unutra nji spolni organi. PROMJENE U PUBE RTETU (1) HORMONALNE PROMJ ENE Hipotalamus po inje lu iti gonadoliberine koji poti u adenohipofizu da lu i gonadotropne hormone koji pak poti u razvoj gonada (ovarija i testisa). ODRE ENJE PUBES CENCIJE To je period u kojem sazrijevaju reproduktivne funkcije. De ava se radi oko tavanja kostiju pod utjecajem epifize i hormona rasta. i tako organizam postaje izdr ljiviji. uvjetuju razlike u tjelesnoj gra i de ki i djevojaka . Na po etku puberteta menstrualni ciklusi su anovulacijski. izdr ljivost i sl. a kod de ki androgeni hormoni. pove anje i poja anje penisa. bubrezi. a menstrualni ritam se postepeno stabilizira. kod de ki mi i ne). bubregi. (6) SPOLNI AMORFIZAM . Oblik krivulje rasta ovjeka zajedni ki je i drugim primatima. mo da je to genetska uvjetovanost 23 . nema ovulacije i oni su prili no nepravilni. znojne i lojne lijezde puno ja e rade. Oni u pubertetu djeluju i na specifi ne stanice u tijelu i uzrokuju njihov rast i promjene u izgledu. postaju te e i prije spolno zrelije a rast se zavr ava oko 16 g. U djetinjstvu je jednaka koli ina estrogena i androgenog hormona. Najbolje je re i da je pubescencija period odrastanja koji uklju uje pubertet. mi i i. O ekivanjima okoline tako er se mogu oblikovati spolne razlike (djevojke se manje bave sportom. (3) pojave puberteta. Za psihosocijalne strane bitniji je razvoj seksualnih karakteristika. Kad janjici po nu prizvoditi jajne stanice. Tako estradiol izaiva razvoj sekundarnih spolnih karakteristika. (b) Djevoj ice: bokovi i prsa pune se masnim tkivom. kao: razvoj grudi (dojki). Prva menstruacija se naziva menarha. sa 16 godina se zavr ava njihov rast. No i okolina ima svoj utjecaj na taj porast. RAZVOJ MI I A ± produ uju se i osna uju. akna se pojavljuje. a kod dje aka kasnije za 2 godine. De ki sporije po inju rasti. nakon prve menstruacije. Tako bi pubertet bio postizanje spolne zrelosti. sperma. uspje niji metabolizam. i oni po inju lu iti spolne hormone. Pretjerano znojenje. Adolescenti ponekad izgledaju neskladno: rastu o i pa esto postaju i kratkovidni. Biolo ke promjene vezane su sa fiziolo kim promjenama (lu enje hormona). ali za biolo ki sazrijevanje primarnih. tj. max oko 14 g. a potom vanjski). Do 6. Tako er se po inju prizvoditi sjemene stanice i pripadaju i sekreti. PROMJENE TJELESNIH OBLIKA (a) De ki: ramena. ali kasnije od rasta. nastavljaju rasti sve do } 20 god. U adolescenciji dolazi i do zna ajnih razlika me u spolovima. Pubertet je period nagle fizi ke (biolo ke) promjene uvjetovane pobu enim hormonskim djelovanjem koje aktivira spolno sazrijevanjem to rezultira spolnom zrelo u. I kod dje aka i kod djevoj ica dolazi do naglog rasta uz popratne psihi ke promjene: (1) Nagli porast te ine (prije puberteta) Estrogeni i androgeni djeluju na neke za te hormoni posebno osjetljive stanice (kod ena masne. i posti e se max sa 12 g. podlaktice rastu prije nego nadlaktice.

to se ti e zdravstvenih problema. (1) DJE ACI KOJI RANIJE SAZRIJEVAJU: fizi ki su atraktivni. ovisno o tome kako ih percipira. seksualni razvoj donosi nove probleme.) Neki. strah od erekcije u neprikladnom trenutku. spolni identitet. no to su ³tajn i podaci´ koje okolina ne zna. Rano sazreli de ki dobivaju socijalnu podr ku i priznanja. raniji interes za djevojke pa vi e vje baju socijalne vje tine (radi toga su u prednosti). Kasno sazreli su ekspresivniji. Mnoge ene smatraju da su ti gr evi normalna pojava i uzimaju ih zdravo za gotovo. zato jer je ciklus jo nejednak (ne sazrije uvijek jaja ce). osobna precepcija pravovremenosti je klju na. ali postaju konvencionalniji. samozadovoljniji (neki zadr avaju osje aj inferiornosti ali ga kompenziraju uspjehom na poslu npr. 2. = skup Premenstrualni sindrom (PMS) bihevioralnih. flexibilniji. Mladi i imaju i emocionalne pote ko e. Genetski potencijali odre uju vrijeme pouberteta. Promjene su br e i on se sam mora prilagoditi tim promjena. odbijeni od vr njaka. kod mladi a postoje dva problema: 2. samopo tovanje. Ove razlike se tuma e socijalnim nagradama ± nagra eni nisu radili na sebi nego su u li u kli e. pod dominacijom roditelja. No. svojim pona anjem izazivaju pa nju (brbljanje).5.uklu ivanja i trajanja razvoja pojdinih aspekta razvoja. po etno djelovanje hormona) (3) Prehrana: prehrana i zdravstvena za tita (ljudi u boljim uvjetima ranije spolno sazrijevaju) kod bolje prehrane menstruacija 2 g. ZNA AJ RANOG ODNOSNO KASNOG FIZI KOG SAZRIJEVANJA Adolescenti se me usobno uspore uju u krugu vr njaka i na temelju tih komparacija stvaraju zaklju ke o sebi. (A) KOD MLADI A: Izme u 12-14 godine dolazi do naglog rasta. a kod jednojaj anih blizanki oko 1 mjesec. zaokupljeni izgledom jer su na izgled dobivali poene. a nezadovoljne su one koje su ju dobile ranije ili kasnije. (2)  Faktori koji uvjetuju pojavu menstruacije (1) Geni: me u sestrama je 1-2 g. i mo e se pomo i hormonalnim preparatom antiprostaglandin. Odnos djevojke prema menarhi ovisi o pripremi djevojke. dana prije menstr. psihi ki zdraviji. MENARHA I MENSTRUACIJA Menarha (³men-ark-ah´) je po etak menstruacije i ona je bila prou avana vi e od bilo kojeg drugog vida puberteta. osje aj depresivnosti. fleksibilniji ± a to se cijeni tek u zreloj dobi. dva mladi a iste dobi isto fizi ki izgledaju razli ito stari . (2) Tjelesna te ina: prva menstruacija ne e nastupiti ako je djevojka lak a od 45 kg zato to nema dosta masnog tkiva da bi se estrogen mogao sintetizirati (to je samo pokazatelj. TIP2 = trajnije pove anje . umor. 2. Reakcije okoline su tako er odre ene standardima atraktivnosti i stereotipima koji vladaju u okolini sve to zajedno odre uje vlastito pona anje to dalje odre uje sliku tijela. kao i hormonalne promjene one utje u na razvoj sekundarnih spolnih karakteristika koje utje u na reakciju okoline (roditelji i vr njaci) kao i na vlastito pona anje. Ejakulacija} u po etku je ejakulat nedovoljno koncentriran spermijima. onda e se i okolina prema njima pona ati na razli it na in. smatraju da je PMS izraz sugestije okoline.3. mogu parirati vr njacima.to mo e biti simptom kori tenja marihuane. rezultat hormonalne neravnote e. (2) DJE ACI KOJI KASNO SAZRIJEVAJU: napetost. opu teniji. ulaze u ablone ± rigidniji. anksioznost. vezani pravilima. Sa psihosocijalnog stanovi ta puno je va niji razvoj sekundarnih spolnih karakteristika na koje okolina reagira. Ako npr. dok kasno sazreli imaju vi e vremena za pripremu statusa zrele osobe (mogu vi e eksperimentirati. Vjerojatno ih dosta uspje no ignoriraju. 35% cura). 45 % djevojaka koje su dobile menarhu na vrijeme smatrale su da su ju dobile ili pre rano ili pre kasno. Najzadovoljnije su tako er one koje smatraju da su dobile menrahe na vrijeme. e e su uhva eni u kriminalnih pohodima. Kad se osoba mijenja fizi ki tako er se mijenjaju i stavovi okoline o njenoj zrelosti u smislu pove anja o ekivanja. popularniji. (2)  Puni fertilitet se posti e 2 godine nakon menarche odnosno prve ejakulacije. Pojavljuje se kod 3/4 djevojaka: simptomi bola.4. razlike u pojavi menstruacije. ona se po ela istra ivati tek u novije vrijeme. slabog samopouzdanja. uspje niji u sportu. prije. e i su problemi sa odraslima. e e su akne (60% de ki. Tako se mo e razviti negativan stav prema menstruaciji. znati eljniji. emocionalnih i fizi kih simptoma koji se pojavljuju oko tjedan dana prije menstruacije. i sl. zabrinuti su ho e li biti voljeni. socijalni vo e. tj. glas mutira. i ako ona je pripremljena. Varicocelle: pove anje samo jednog testisa. manje konvencionalni. To je naravno pritisak za pubertetlije. Posebice su bili istra ivani zdravstveni problemi koji se javljaju vezano uz menstruaciju: (1) Ginekolastija: pove anje mu kih grudi (TIP1 = privremeno. (tjed. ve a je vjerojatnost da e odnos biti pozitivan. niski ljudi). jer se ne o ekuje da preuzmu ulogu odraslih). Ti su gr evi uzrokovani hormonom prostaglandinom. Pojava menarhe ne zna i i pojavu fertilnosti. ZBIVANJA KOD MLADI A 24 . neinhibirani. kreativniji. ni ih o ekivanja od kolske uspje nosti. ako je razlika vrlo velika mogu je operativni zahvat. Vr ena su ispitivanja koje osobine imaju dje aci/djevojke koji su ranije odnosno kasnije sazrijeli (u fizi kom pogledu). to se ti e menstruacije. boljeg smisla za humor. Sa biolo kog stajali ta je najva niji pokazatelj puberteta primarna spolna razvijenost. Pokazalo se da same ili rastavljene ene imaju manje tegoba. e i su (1) Dysmenorrhea = menstrualni gr evi: oni su ak bili pristuni u 90 % djevojaka u dobi od 15-18 god. Socijalna okolina se prema adolescentima pona a. sliku sebe.

djevojke grudima. sram radi masturbacije (jesu li preseksualni). ta procjena ovisi o kulturalnim i dru tvenim standardima . Adolescenti bi eljeli biti svi isti. kasnije su manje zadovoljne i samopouzdane. 3× ve a pojava nesretnih slu ajeva.6. kognitivnih).  EXP. ne postoji uskla enost izme u stvarnosti i ideala. Tako er usmjerenost ovisi i o mogu nostima evaluacije sebe na drugim razinama svoje osobe. ali su esto ni e od drugih u kasnoj adolescenciji. druga ije percipiraju nego prije puberteta. Dje aci iskazuju vi e problemati na. Nezadovoljstvo izgledom: 80% djevojaka i 50% mladi a su nezadovoljni izgledom lica (pogotovo nos) i ve ina djevojaka smatra da su prete ke. izlo ene pritisku starijih mladi a to je stresno za njih. To naravno pospje uje i razvoj razli itih sposobnosti (socijalnih. Oba spola su zaokupljena oblikom lica. pognuto se dr e. Oba spola brinu o ko nim problemima (akne). To se mo e odr ati i cijeli ivot. e e akne. stopalima. odstupaju a pona anja ± 3× e e uhi eni od policije ± mo da je ve i krug kretanja. to je popularniji. Treba pomo i adolescentima ± okretanje na humor i paradox. To je jedan va an dio samopojmanja (selfconcept) i samovrednovanja (self-esteem) to posebno vrijedi za adolescente. da li ih drugi smatraju fizi ki atraktivnima ili neatraktivnima. krize (Hall i Freud) kontinuirani. srama. Nakon menarhe vi e crtaju prvo enski lik i puno jasnije diferenciraju mu ke od enskih razlika. ak do studija presudna je ta atraktivnost pri izboru partnera: i odrasli i vr njaci generaliziraju atraktivnost i na osobine li nosti. depresije. U pubertetu tj. ima vi e socijalnih kontakata. Menarcha mijenja predod bu sebe. tako er su popularnije kod suprotnog spola. sve mi se svi a. To za pubertetlije predstavlja problem jer u pravilu tijelo ne odgovara postavljenom idealu. pa prethodno pogubno djeluje budu i da su u to vrijeme razvojno ba najrazli itiji. Kod dje aka je ve a usmjerenost prema kompetentnosti i snazi. mutacija glasa puno izra enija. Fizi ki izgled ima i utjecaj na popularnost u skupini vr njaka. 2.zaokupljenost svojim tijelom. to je netko "ljep i". 35% ima povremene probleme.suicidi. Mladi i se bave sportom: presti i popularnost.: Koff et al: djevojke crtaju ljudsko tijelo sa 12 te 12. zaokupljeni su izgledom (fizi ka atraktivnost je presudnija za veze i prijateljstva nego psihi ke osobine} po Anni Freud to je narcizam i normalna je pojava adolescencije. adolescenciji prisutan je narcizam tj zaokupljenost sobom. ovjek dr i do svog izgleda cijeli ivot." Kod djevojaka rast grudi ima pozitivan utjecaj. Pitanje da li je to univerzalno u svim kulturama? U nekim zajednicama takve veze ne postoje. Generalno ja mladima vrlo bitan sud o svom fizi kom izgledu. Okolina smatra da izgled dovodi do ve e odgovornosti. ve a briga roditelja zbog izlazaka (2) KASNO SAZRELE. e e ³probl. bokovima. suicida. kasnije gube sigurnost. one odstupaju od vr njakinja a jo nisu dorasle novim zahtjevima. 2/3 ele neke fizi ke promjene. zatim ozna iti spol te nacrtati drugi spol. srame ljivije i anksioznije. o tome uglavnom ovisi samopo tovanje "ako mi se svi a kako 25 . a 22% ima ve e probleme. Djevoj ice bez menarhe su jednako crtale i u prvom i u drugom crtanju. a ne uvjeravanje. No.  Tri uzroka smrti u adolescenciji izgledam. drugih te dolazi do slabije percepcije tj. dru tvenije. U e hodati sa novim tijelom. Usprkos s vega 25% mladi a iama mirnu adolescenciju. Popularniji su mladi i ve e visine i snage. konfuzije« U kulturama koje poti u fizi ku atraktivnost adolescentima je te ko dosti i standard ljepote pa 50% mladih pati radi svog izgleda. a mladi i du inom penisa. Kronolo ka dob ne odre uje biolo ku dob u adolescenciji. FIZI KI IZGLED I SAMOPOJMANJE (BODY IMAGE) Jedan od razvojnih zadataka adolescencije je razvoj pojma vlastitog fizi kog tijela (visoka dobro oblikovana ena i visoki mi i av de ko).´ s roditeljima i nastavnicima. popularnije. ubojstva. Oba spola su zaokupljena te inom i licem. Odstupanja u izgledu vezana su uz buru sazrijevanja. uspore ivanje s idealom a to su de ki atletske gra e i visoke vitke cure = nerealisti ni uzori). koljenima. Teenageri se doimaju nespretno ali to nisu po psihomotori nim sposobnostima: oni su vi e socijalno nespretni. Tri su kategorije (1) (2) (3) nemaju uop e menstruaciju one koje su izme u ispitivanja dobile menstruaciju ve su kod prvog crtanja imale menstruaciju Trebale su nacrtati figuru. 80% ih spada u sljede e kategorije: 22% 23% uzburkani razvoj. ali i op enito. (1) (2) (3) nesretni slu aj umorstvo suicid Ve a problemati nost kod dje aka obja njava se time to oni kasne u razvoju ali se u kra em periodu br e razvijaju to zna i da se br e i oni i roditelji moraju prilago ivati na promjene ± promjene broja odje e. tj. emocionalne zrelosti« a o reakciji okoline ovisi da li e adolescent uz svoje tjelesne promjene vezati osje aj ponosa. irinom ramena. oni sa sporijim r azvojem ignorirani. no to je prolazno. Taj narcizam . Djevojke procjenjuju svoju po eljnost upravo po svom izgledu. br e jedu. Body image se odnosi na to to ljudi misle kako izgledaju drugima. regresije) (1) DJEVOJKE RANO SAZRELE (6-7 razred). sexualni razvoj ± strah od zamjetljive erekcije. miran razvoj 35% valovit razvoj (izmjene dobre prilagodbe i agresije.5 g. Optimalno je sazrijevanje na vrijeme a najgore je rano sazrijevanje. ali to u biti ovisi o podr ci roditelja i o ekivanju okoline i vr njaka. Kod adolescenata postoji povezanost do ivljaja tijela na do ivljaj sebe kao osobe. Fizi ki izgled im je va an jer je kod njih za biranje partnera najva nija fizi ka atraktivnost. umorstva.

Kasnija istra ivanja su pokazala da mala djeca nemaju sposobnost za seksualno uzbu enje ± to je reflexna komponenta p uzbu enje stimulacijom genitalnih organa beba se u nekim zajednicama koristi za smirivanje djece. kompenzacija). nezadovoljene poterbe za pa njom. falusna ± otkriva spolne organe. Kad je oplodnja i uspjela bile su neadekvatne majke. Nikada ne prekr e tabu. nakon poroda tite ene od nove trudno e (postpartalni tabu) i dijete bi bilo zakinuto (to traje 5 -6 g). Pravila su vrlo razli ita ovisno o kulturi. TEORIJE SEKSUALNOG RAZVOJA (1) Freudova teorija Freud je upozorio da dojen ad traga za ugodom oralnom ± sisanje. sex. Seksualne igre s vr njacima razbijaju tabue. neki se fiksiraju pa ne znaju pru iti ni primiti ljubav i sex ugodu. Harlow Provodio je istra iavanja sa majmunima i privr enosti. Odrasla seksualnost: presudan je kognitivni element. genitalije) do zadovoljenja s partnerom suprotnog spola. (2) H. Irska (izolirani otok) 1-2×/mjese no je sasvim dovoljno. pravnim sistemom i odgojem djece. jer postoji seksualnost u ranom periodu. Kulturno je uvjetovano. homosex. puno je viceva o seksualnosti. no ipak to je i pod utjecajem roditelja. to obja njava porast broja 3.: Margaret Mead: y y y y Samoa: o ekivalo se da cura ima puno ljubavnika prije braka. Nekad u tim igrama uloge preuzimaju mame i tate. a ako su dovedeni kao stariji. latencija ± uspavane sex. o ekivanja. Sve enici i asne sestre: pitanje da li je opravdana Freudova teza o jakom uro enom nagonu (meh. Masturbacija ± uobi ajena u dje joj dobi: treba ignorirati. Autoritarni odgoj i strogi tabui ote avaju normalni razvoj seksualnosti. ne shva aju erotski element seksualnosti. kao i sa stavovima koje ljudi imaju jedni prema drugima. Rano iskustvo fizi ke ugode je kriti no za razvoj zrele seksualnosti. Uzbu enje mo e biti zbog injenice da se skida a to roditelji zabranjuju. UVOD Sexualnost. odnosi). priprema za razmjenu u tom podru ju. stereotipa. Utjecaj tabua i zabrane seksualnosti u ranoj dobi: ima malo informacija. emocionalni i vrijednosni kontekst (u e se bratski osje aji zna enja a ne seksualni reflexi). ali i odnos vlastite osobe prema drugome i sebi. zna enj e koje se pridaje tim aktivnostima. zaokupiti pa nju ne im drugim. nisu imali ra zvieno seksualno pona anje. Majmuni podr ani me u vr njacima ± gotovo normalni partneri i roditelji. ali je bio slab: enke nisu znale sura ivati. iako to u enje ne mora biti neposredno ± va na je privr enost. majmunima je nedostajala prvenstveno ljubav. hodanje. 50% ljudi izvje tava o sex igrama prije puberteta s osobama istog spola. Nije u pravu kad spominje fazu latencije ± u nekim dru tvima djeca sudjeluju u sex igrama (igranje doktora koje ukljuèuje razgledavanje spolnih organa osoba drugog spola.  Exp. jesu (iako nisu opa ali sex pona anje starijih ivotinja). Fizi ke promjene omogu avaju seksualno pona anje: Freud isti e da se to de ava tijekom dugog razvoja jo od dojena ke dobi. a djeci u ustanovama je to kompenzacija za ugodu i uzbu enost. analna ± otpor u enja na kahlicu. igre. Freud smatra da je va na rana seksualnost. u Saudijskoj Arabiji slijedi smrt za predbra ni odnos. intimno vezivanje povezano s moralom i religijskim vjerovanjem kulture. i prema samom sebi (McKiney). U australiji: Odnosi su esti za 4 -5×/no . vr njaka. Tijelo odrasle osobe ima puno erogenih zona ± jo ive stare faze. Tri su razvojna zadatka Novi odnos prema vr njacima Emocionalna nezavisnost od roditelja Priprema za brak (Havighurst) Adolescenti vide svoje seksualno pona anje kao stvar osobnog izbora. Nova Gvinea: u jednom plemenu nema interesa za sex. KULTURALNI SKRIPTOVI Kulturalni skriptovi = su obrasci propisani za pona anje u adekvatnom dru tvu.(3) RAZVOJ SEXUALNOSTI 3. sli no orgazmu ± kulminacija } e e kod dje aka). Dje aci kad se uzbude = erekcija (u prvim danima ivota kad se oslobode pelena mogu se registrirati mjerljivi pokreti gibanja zdjelice. masturbacija i sex odnosi.2. ali nemaju kompenzacije (masturbacija. y 26 . smatraju da ene ne do ivljavaju orgazam. Dakle. napadale su mu jaka. ali manj e zainteresirani za sex. Pokazalo se da mamjuni koji su odrasli sa i anom maj kom ili ako nisu imali kontakt sa drugim vr njacima bili su spolno neupotrebljivi. medija. Usvajanje afektivno-sex veze klju no je za kasnije seksualno pona anje. Freud u pravu. Kognitivni element seksualnosti se razvija ovisno o kulturi. doktora (razodijevanje)p kombinacija istra ivanja i egzibicije. sex igre. fantazije } djeca ne prolaze period latencije nego tajnosti. od samostimuliraju eg bi a (usta. Promjene u veli ini obitelji ± da li je to normalna okolina za razvoj sexualnosti (normalne)? Prisutno je jo puno faktora. Predigra za sex ivot (vr njaci i roditelji prate fizi ki razvoj) ± prvo do ivljavanje za pripadnike drugogo spola. zaljubljenost. e a je kad su djeca u nepovoljnim uvjetima. Ako su dovedeni u zoo kao mladi. genitalna ili adolescentska ± socijalno prihva anje oblika seksualnosti. Provedena je spolna terapija (kad su promatrali druge majmune): u inak terapije postoji. ljubavni trokut.3.1. Kognitivno obja njenje je da to slabi mu karce. anus. 3. kao da nemaju ideju kako da nasrnu na enu. tj. pona anje.

spolni identitet? Borba protiv autoriteta i obi aja (soc. Postoje odre ena dru tvena o ekivanja kada se treba imati "curu" odnosno "de ka". Osje aj bliskosti postaje posebno intenzivan u dobi od 10-12 godina kad po inje pubertet te su djeca suo ena sa nizom promjena i nesigurosti. Ispitivanja stavova pokazuju promjene stavova prema seksualnosti ± tj. on je presudan u tome ho e li se homoseksualnost ispoljiti ili ne. (2) HOMOSEKSUALNA FAZA ± kad djeca po inju i i u vrti zapo inje homoseksualna faza. (3) HETEROSEKSUALNA FAZA ± ve ina teenagera prelaze u tre u fazu sa oko 13-14 godina. a homoseksualnost je u vr ena tijekom dobi. mladi jednako kao i odrasli dosta su tolerantni prema seksu prije braka. Suma biolo kih. Longitudinalna studija enskastih dje aka: kad su u mu koj odje i pona aju se na mu ki na in.  UZROCI: a) biolo ki (predisponiraju osobu). Pokret za prava homoseksualaca ima mali utjecaj na adolescent e jer su i ina e tolerantni za tu u homoseksualnost. predbra nim i vanbra nim odnosima: Ve ina a merikanaca danas prihva a vanbra ne odnose ako su oba suglasna. Tako er Jones i Barlow (1990) su ustanovili da postoje razlike kod mu karaca i ena. u 80-im su se opet pojavila konzervativnija stajali ta. 1969) su pokazale da se seksualnost razvija kroz tri faze: (1) AUTOSEKSUALNA FAZA ± u ovoj fazi dijete postaje svjesno sebe kao izvora seksualnog u itka. Ne govore opu teno o masturbaciji. Autoseksualna faza po inje u 3. Ipak. (1) (2) (3) RESTRIKTIVNA POLURESTRIKTIVNA PERMISIVNA Tijekom kasnih 60-tih godina se pojavila zna ajna otvorenost prema seksualnosti. Op enito. mu karci 5 puta e e fantaziraju prilikom masturbacije. to ne uklju uje nu no fizi ki seksualni kontakt. uvjetuju da se dijete pona a na odre en na in. godina. osloba aju se napetosti zbog nepostignu a orgazma. prekidaju ju uklju ivanjem u trajnu vezu .6. stavova. tom liberalizacijom mladi nisu postali poiskumitetniji. godine. godine proveo studiju koja je pokazala da 97% svih odraslih mu karaca masturbira.5. 27 . to izaziva reakcije odraslih. rana emocionalna iskustva ine ga vjerojatnim ali kulturalni skriptovi odre uju tko. Faktor koji korelira visoko sa homoseksualno u je odsustvo dje akovog biolo kog oca u primarnoj obitelji. dok djevojke e e to rade ba u vezi ± postaju seksualno svjesnije. S obzirom na odnos prema seksualnosti postoje tri vrste dru tva: 3. dok to ini samo 15 ena. Homoseksualnost dje aka izaziva jako odbacivanje od strane oca. 3. Tako er postoje razlike u fantazijama prilikom masturbacije kod mu karaca i ena. Isklju ivo homoseksualno orjentirani mu karci u odrasloj dobi su imali homoseksualne osje aje jo u djetinjstvu. Me utim. ali uvijek samo jednog(u). b) psiholo ki. Djevoj ice obi no imaju prvo homoseksualno iskustvo s vr njakinjom. U odrasloj dobi ih je 29 od 43 bilo homoseksualaca. Biolo ki faktori predisponiraju osobu za homoseksualnost. u dobi 6-10 g. traje do 13. U enskim klubovima (nogometni«) ima vi e homoseksualki (sportovi su tradicionalno mu ki). Kinsey je 1948. (kasna adolescencija). pa se dijete ne e identificirati maskulino ± poja ava demonstraciju predispozicija. Dje aci uglavnom imaju prvo homoseksualno iskustvo u dobi 11-12 g sa starijim mladi em ili starijim mu karcem. najbolji prijatelji/ce su djeca istog spola. nezavisnost. ali ne ve e se osje aj krivnje: 75% mladi a i 45% djevojaka u dobi od 15-19 g 1×/tjedno ili e e masturbira 1/3 mladi a i 50% djevojaka. poja ava u adolescenciji a oblikuje u djetinjstvu. FAZE SEKSUALNOG RAZVOJA Kinsey studije (Pomeroy. ve vi e u smislu usmjeravanja osje aja ljubavi. kada. gdje i za to e stupiti u sexu alnu aktivnost. uvjetuju predodre enost). a homoseksualnost izbije iza 19 g. i svjesno eksperimentira sa masturbacijom. no. Tra eri su (ljubomora na stare partnere). Zbog legaliteta (danas to vi e nije bolest ve izbor) homoseksualnost je bolje upoznat fenomen. Ve ina djece od 4-5 godina masturbira i ako se to otkrije i zabrani. Ostalo ih je u takvim vezama tek 21 -23% (tako opada homoseksualnost adolescenata). napu teni mitovi o tetnosti masturbacije. AUTOSEKSUALNA F AZA Masturbacija je jedno univerzalno ljudsko iskustvo. To je period istra ivanja. ive u svom mikrodru tvu nezadovoljni tra e i nove veze.4. Radi socijalnih utjecaja (liberalniji odnos dru tva) mo e se olak ati iskazivanje homoseksualnosti. ali se ne boje lo ih posljedica. 3. psiholo kih i socijalnih utjecajaje presudna. HOMOSEKSUALNA FAZA Po inje u 7. ve postoje serije monogamije. tj. a danas se nagla ava i biolo ka podloga (hormonalni utjecaji. eksperimentiranja. U f azi latencije se biraju za igru vr njaci istog spola. c) sociolo ki faktori. okolnosti) su primarne. 15% mladi a i 10% djevojaka je ikad imalo barem 1 homoseksualno iskustvo. Prije se za razvoj homoseksualnosti smatralo presudno pona anje roditelja. Ustanovljeno je da mladi na pitanje "koliko vam je sex va an?" Da li adolescenti stupaju u odnose radi hormona ili dokazuju zrelost. a seksualno zadovoljenje je ustvari sekundarno. sve je ve a tolerancija prema seksualnosti. Oslabljeni su dvostruki standardi ( ena mora biti nevina i vjerna). REZIME: Fizi ka zrelost ini sex mogu im. 45% mu karaca masturbira 1-2 puta tjedno. Biseksualne mu karce ne karakterizira homoseksualni osje aj u djetinjstvu. Seksualno iskusni mladi su e e spremni na masturbaciju. Slo aj osje aja. i da ene ne u ivaju u sexu. To je ³homoseksualnost´ u smislu socijalnih interesa i afiniteta za igru. masturbacija se ponovno javlja u dobi od 14. godini i nastavlja se do 6 ili 7 godine. priznanje vr njaka. U tim se krugovima odr avaju prijateljstva izme u mu kih i enskih homoseksualaca (mu ki parovi sa enskim parovima). misli i reakcija (za seksualnu umjerenost) se potvr uje u odrasloj dobi. O igledno autoritarni otac inhibira biolo ku predispoziciju za homoseksualnost. Masturbacija je univerzalno ljudsko iskustvo ± tabu tema jo uvijek. to je jo socijalno neprihva eno. Homoseksualne osobe su sklone promiskuitetu. Za ve inu djece u dobi od 7-13 godina. pri emu se to kod djevojaka doga a godinu dana ranije. Ima se nekoliko de ki/cura.

a nasilni im je skroz neprihvatljiv. Raniji ulazak u sex ivot.2. romantika ispred sexa i sporta (preferiranje romantike nad sexom u funkciji dobi). tj. Neka istra ivanja pokazuju da ene i mu karci 15-18 g.7. slabo mama i kola. ele posti i identitet na tom polju. sve enik vi e. 17-18 g. pri emu su djevojke seks rangirale na zadnje mjesto.  Ljubav jest emocionalna. 3. a mladi i na zadnje ili predzadnje. i nastavlja rasti. Ka u jednom (oskudno i s malo inf.  Aaron Hass. vi e je u s feri sexa. No. sex. Po inje izme u 12-14 godine. Postoji ugro enost = velik bro j samaca. Nastaju i dvostruki moralni standardi (sex je za > po eljan. Homosexualnost } vr njaci Sno aj } vr njaci i mama Masturbacija } vr njaci i literatura Menstruacija } mama Milovanje } vr njaci Spolne bolesti } vr njaci i lije nici totalno zakazuju!!! kola } roditelji i  Stanje danas: Danas su teenageri seksualno aktivniji. nipo to nije zamjena za ljubav. prema nekim pokazateljima danas ve djevoj ice u mla oj dobi preuzimaju inicijativu ± stvari se mijenjaju. Adolescentice koje preuzmu inicijativu (zakazuju sastanke.7. i ne ele sex sa nekim tko im se bar malo kao osoba ne svi a. 28 . Teenageri odbijaju postojanje duplog standarda. to u bliskoj budu nosti adolescenti ne planiraju. HETEROSEKSUALNO PONA ANJE Uklju uje pripadnike suprotnog spola. idili an dom.3. ni roditelji ni dru tvo nemaju pravo regulirati njihovo intimno pona anje. kao ni otac. prijateljstvo sa suprotnim spolom. Imaju individualnu etiku: odgovornost je svakog pojedinca da odlu uju o vlastitom pona anju.  Robert Sorentson 70¶ na uzorku od 400 mladih 13-19 g. ispred romantike. intelektualna i fizi ka bliskost a sex olak anje komunikacije izme u dvoje koji se vole. dramati na (par tjedana do par godina). ULOGA SOCIJALNE OKOLINE Heteroseksualno pona anje mladih odre uju kulturalne norme i stereotipi. 30) pa je tu zapravo ve i raspon u kojem se mo e javiti sex. mladi i nagovaraju djevojke na sex. i nije va an sam za se be ve kao priznanje privr enosti i bliskosti. Mu ki 15-16 g. odla u. potom prijateljstvo s vr njacima istog spola. gotovo su izjedna eni (prije je bila velika razlika izme u > i +. Sa tradicionalnim spolnim ulogama dje aci. ali zaboravljaju obnavljati te informacije. odnosa.7. odmah su spremne na sex) prestra e mladi e koji su time okirani. 70-tih g.7. (2) Polazna ljubav: intenzivna. Za e e } majke najvi e informiraju. a mladi i od djevojaka o ekuju da budu pasivne ali prijateljski (pristaju na sex) raspolo ene. sport i romanti na veza (to je za > a + sex stavljaju nak on sporta). a ulaz u brak je kasniji (25. ve mladi ele ispunjenje kroz fizi ku aktivnost. 50% i 75% ? iznosi da ne bi imalo sex sa nekim kog ne vole. Prije seksa je va niji uspjeh u koli i niz drugih stvari. potom sex. ne preuzimaju inicijativu.  Dru tveni problemi: Uz ve u koli inu sexa i rani sex (promiskuitet) p javljaju se dru tveni problemi: irenje spolnih bolesti adolescentske trudno e 3. Pekid je bolan ali moralno opravdan ako jedan ili oba partnera nisu sretni. roditeljstvo i pritisak biolo kog sata na ene (radi djeteta) jest elja za ulazak u vezu kod ena. Primjetan je taj trend i u zreloj dobi ± mladi i su sporije spremni preuzeti odgovornost novog ivota (³mamini sinovi´).Hodanje po inje u srednjoj adolescenciji. a ene ne smiju). IZVORI INFORM ACIJA O SEXU (1) (2) (3) RODITELJI VR NJACI LITERATURA Abortus } na prvom je mjestu literatura. Ljubavni sex: sexualno oslobo enje nije dovelo do promiskuiteta. Djevojka o ekuje da mladi preuzme inicijativu. Teenageri razlikuju trajnu od prolazne ljubavi: (1) Trajna ljubav: traje cijeli ivot (zbog dobi malo ih je to do ivjelo). Ona vodi u brak. ZNA AJ LJUBAV I I SEKSA KOD MLADIH : Kad se mlade pita o sexualnom iskustvu: porast sex aktivnosti nije nediscipliniran promiskuitet ili nekontrola sex impulsa. pita mlade koliko je sex bitan za odnos u dugim vezama: ³umjereno je va an´. a djevojke to izbjegavaju. suprotstavljaju se seksu samo zbog fizi ke ugode ("no one night"). kad rangiraju aktivnosti po va nosti onda je sex na predzadnjem mjestu. danas se + mijenjaju). sex nije lo ako partneri brinu jedan o drugome p tako to vide mladi. kasno pronala enje partnera i kasni brak.3. Teenageri preferiraju sex uz ljubav. Smatraju da sex treba ograni iti na podlogu uva avanja i po tivanja. Lije nik uop e nema ulogu. (hipi pokret). elja za djetetom. } 3. pa e im maj inska za tita. i mladi ranije napreduju kroz faze heterosex.1. a mu karci imaju vi e anse nego ene pa odga aju veze s obvezom.) da bi pripremile djevoj ice za prvu menstruaciju ± kasnije vi e ne razgovaraju. % predbra nog sexa u funkciji godina } sve je ve i % i > i + u predbra nom sexu. Kondomi } dominiraju vr njaci i literatura Ejakulacija } mame ne pripremaju de ke na to ve o evi zato to je ejakulacija vi e vezana uz spolni in od menstruacije. Prvi je uspjeh u koli. Nagli porast je 60.

nova vrsta zabave.7. Ka u da tra e nova uzbu enja i senzorna iskustva s razli itim partnerima. Ve ina adolescenata ima sex 1 ili 2× mjese no. a iz jedne monogamne idu u drugu monogamnu vezu. monogamne veze koje du e traju Ekspresivno usmjerenje + emoc. Pri ulasku u vezu treba usuglasiti o ekivanja. Imaju odnos neodre enog trajanja s jednom osobom. ne idu dalje od ljubljena. emocije a nemaju strah ni obavezu prema partneru. 90% ? i 80% ? odobrava genitalno milovanje. smatraju se buntovnicima. zabava. Istra ivanja su pokazala da se de ki lak e zaljube. nezavisnost. (16 g. stjecanje novog statusa. ka u u crticama. od odbacivanja. 5-6 mj. Nastaju spolne razlike u seksualnom pona anju. strast. Razlozi za ulaz u seksualne odnose Razloga ima mnogo. oralni i analni sex a 50% ? i 40% ? sudjeluje u tome. Malo se ena uva za brak. Sexualni avanturisti 17 g. no mnoge imaju samo 1 ili 2 partnera (pogotovo ako se udaju mlade). Kad imaju sli na o ekivanja i vi e se komunicira o namjerama ("zgodna(an) si ali nemoj to uzeti previ e ozbiljno"). 29 . Malo je djevojaka sex avanturisti no (5% ih je bilo sa vi e od 10 partnera). kratkotrajne. Instrumentalna motivacija + emoc. Povremeno ju jo sretnu. uvje bavanje u interpersonalnim odnosima. Adolescentice su prvi puta naj e e imale sex sa nekim koga vole i za koga e se udati (to misle). Instrumentalnoj je svrha status. i pred novu godinu su najzanimljiviji. vi e njih istovremeno Instrumentalna motivacija + emoc. a ve ina djevojaka iste dobi (17-18) vi e od 2 partnerice. IV. Ulazak u brak s nevino u je izuzetak a ne pravilo. Serijski monogamisti Usmjereni su na jednog partnera. Preko 50% + adolescenata u istra ivanju Haasa je imalo samo 1 sex partnera. anga iranost = intenzivna kratkotrajna veza. Seksualno su ta ti i ele biti cijenjeni radi izgleda i seksualnih vje tina. i 8 mjeseci) expresivnost ± instrumentalna usmjerenost emocionalna anga iranost ± neanga iranost Ekspresivna motivacija: zbog zabave. III. Sexualno neiskusni adolescenti (mla i od 16 g) 3. a i ranije. Vole biti seksualno slobodni. Prevladava predigra: time su zadovoljni. Seksualni odnos je najugodniji unutar duge veze jer potrebno je zbli avanje i povjerenje. Mladi i obi no imaju prvo iskustvo s partnericom koju ne vole. Stavovi teenagera su liberalniji nego to se realno pona aju (tu su konzervativniji) p stavovi prema sex eksperimentiranju.5. U prosjeku imaju 16 partnera. Kod studenata doalzi do cikli nih prekida veza. 6% djevojke. ratu (situacije apstinencije). Nisu sex aktivni. esto samo za jednu no i koja je starija (za stjecanje iskustva i izbjeg avanje anksioznosti s jednako neiskusnom osobom). Imaju ni e ocjene od svojih vr njaka. neanga iranost = povr ne i umjetne veze. Otprilike (oralni sex) odobrava 90% ? i 70% ? a 35% ih je probalo. uhodavanje vje tina. Mogu biti razli ite kombinacije. a ka d se ulazi u vezu to smanjuje spontanost ali garantira dugotrajnost. puno sex partnera. Prije je pona anje bilo liberalnije u odnosu na konzervativnije stavove (liberalizacija stavova). imaju intimnost. dru enje. od toga kako e se partner pona ati poslije i sl. prijateljstva ostanu i za kasnije. 50% njih imaju prvi spolni odnos sa 13 g. Oni su najstariji i najzadovoljniji u uzorku. Godinama (smatraju to eti kim na inom poimanja veze i sexa) pripadaju populaciji cca 18 g (75% njih ). anga iranost = bira se bra ni partner. Ka u da nisu sreli pravu osobu. tema u vojsci. Partneri su vjerni dok veza traje. Razvijaju petting (nije puni sex odnos) do te mjere da njime posti u orgazam. popularnost. a cure te e odljube. to je tema dru enja. jer nisu spremni ili zreli. Oni pri aju o tome. Srednja adolescencija ± odnosi su rijetko zadovoljavaju i za oba partnera: svatko vodi brigu o sebi. zabava je svrha Ekspresivno usmjerenje + emoc.7. izlazak iz uskog kruga obitelji. te fizi ke i dru tvene aspekte seksualnosti. a manjina mladi a je monogamna. npr. Emocionalna anga iranost = zaljubljenost. neanga iranost = prijateljstvo. Vole svog partnera i imaju vi e zadovoljavaju i sex odnos i vi e ocjene od ostalih. Mu karci nasuprot tome imaju u prosjeku 6 predbra nih partnerica.  Dva su kontinuuma za stupanje mladih u odnose: Ne osu uju seksualno pona anje drugih. II. SORENSON: klasifikaicja teenagera u 4 grupe obzirom na sex iskustvo i pona anje: I. du e traje Konflikti nastaju kad kod partnera postoje razli ita o ekivanja. a ako ne to i ka u. Djevojke o prvom odnosu ute. naj e e ne. To je za njih intimnije i vi e zadovoljavaju e jer konkretan odnos donosi anksioznost.4. bez emocionalnog vezivanja. strah od trudno e. Lak e je ranije stupiti u veze: kasnije je to te e zbog odgovornosti. stjecanje iskustava o partnerima p mladi bi trebali ostvarivati to vi e veza. ne sla u se s roditeljima. Seksualni po etnici (16 g) U razli itim su razinama seksualnog istra ivanja ali jo nisu imali spolni odnos.3. 25% mladi i. Slabo zainteresirani za monogamiju. i 9-10 mj. Tu je vi e dje aka. Od partnera se ne zahtijeva brak.

7. Upitno. ODNOS PREMA P RVOM SEX ISKUSTVU Adolescenti ma taju o sexu i aktivno eksperimentiraju s tijelom i emocijama ( esto djeluju prije no to promisle). Gagnon) tvrde da biolo ki faktori (1) SEKSUALNO ZLOSTA VLJANJE U ADOLESCENCIJI : 1) Silovanje od stranaca 2) Silovanje unutar obitelji 3) Silovanje unutar veze Naj e e je zlostavljanje od strane oca. sad vi e ne e trebati lagati prijateljima da su se seksali a nisu. vide to kao priznanje ³zreliji su´. 3. zrelije i bliskije s mladi ima. de ki da se otvore sex ugodama. Porast testosterona u pubertetu = spontane erekcije ak mladi i i ne misle na sex pa te fizi ke situacije i senzacije vode na masturbaciju to je fizi ki uvod u upoznavanje sexa i svog tijela. ne bave se masturbiranjem u grupi. Sex aktivnost koja se nastavlja sa bri nim vr njakom (kvalitetna veza) p ne vodi neprilago enom pona anju. PROBLEMI HETE ROSEKSUALNIH VEZA Pojavljuju se izme u 13-14 godine. Izlaz je bijeg od ku e ili odlaze u prostituciju. Ili rastere enje.  Biolo ka osnova (Simon. zabrane. Mladi i napreduju od masturbacije ka sexu s partnericom. Za de ke je pozitivno da krenu u sex. ak postoje natjecanja tko e dalje ejakulirati p slu i postizanju socijalnog statusa me u vr njacima. da odlo e manire. no to e vr njaci misliti ako krenem u sex. Me utim. U RH u Zagrebu postoji Hrabri telefon. ozareno. Gubitak nevinosti kako do ivljavaju? Taj prvi sex se smatra ne samo fizi kim inom. gubitak dje jeg intenziteta. tuga. ma enje. ponosni su. Danas se u nekim zemljama provode edukacije "kako re i NE" . ³gubitak djevoj ice u sebi´.7. 70% djevojaka i 90% de ki } sex je ne to u emu se u iva. kontroverzno je tuma enje: adolescenti govore da su bili u ljubavnom odnosu ± ali koje mu zna enje pridodaju? Prvo to percipiraju kao ljubav. e e to negiraju. Djevojke razgovaraju o ljubavi. Dolazi do naru avanja kolskog uspjeha. imaju dobar rje nik za poze i figure ali tur rje nik za emocije.  SPOLNE RAZLIKE se produ uju u ranu zrelu dob (razlike u 3. gdje se djeca anonimno mogu javiti i govoriti o vojm traumama. c) roditelji su alkoholi ari ili se drogiraju. 15% ena je do ivjelo ne eljeni sex prije 18 godina.pristupu seksualnoj vezi). a studentice tu rijetko la u. proiskumiteta. ve na psihi kom planu se mijenja slika o sebi. Slabi dvostruki standard i vi e de ki ima 1× sex s djevojkom koju voli. Puno vi e djevojaka masturbira nego prije i vi e pri aju o fizi kim aspektima sexa. nje nost. Fizi ko iskustvo masturbiranja je odijeljeno od intimnosti i romantike j er je to autoseksualnost. to im izgleda nastrano. (2) CURE: govore o mije anim emocijama. mladi i se hvale a djevojke ne } Mladi i razgovaraju o masturbaciji s drugima. indirektno pridonose razlici. kad i s kim u sex) tu se de ki i djevojke nadopunjuju. Tu idu seksualni skriptovi (norme kako. Ve i je i izvor inf.6. brigu. Mladi i od djevojaka moraju nau iti interpersonalne i emocionalne aspekte sexa. La u o tome koliko im je stalo do sex partnerice. b) intelektualna i emocionalna nezrelost. Osje aj krivnje i anksioznosti radi masturbacije mo e samo intenzivirati to iskustvo i uzbu enje. a to e misliti ako ne krenem? Dakle ovisnost o sudu drugih. a de ki u e od djevojaka iskazivati pa nju. Kad imaju prijateljicu manje su zaokupljeni brojanjem iskustava i pri anjem o tome. O ekivanja okoline odre uju kada e se krenuti time. ja a im samopo tovanje. Za djevojke je to nejednozna nije p anksioznost. Socijalni uzroci. 45% adolescenata odgovara da nije emocionalno vezano s partnerom. da se opuste i u ivaju u svom tijelu. a 5% studenata} postoji dakle progresija emocionalne komponente koja postaje sastavni dio veze. fluentne za ljubav. a djevojke od sexa s partnerom ka masturbaciji. 30 . Mladi i znaju dosta o fizi kim vidovima sexa. a onda kao sex odnos. Ve ina zadovoljna. Djevojke te e otkriju masturbaciju i neodre eno ozna uju neke senzacije kao seksualne. Zna i razlike prema sexu su biolo ki odre ene. depresija pa i suicid. djevojka smatra da je to njena krivnja. Zbog razli ite gra e djevojkama je lak e ignorirati genitalije: seksualno uzbu enje jest vla enje a to nije zamjetno. sa nelagodom o tome misle i govore. dok mladi i nikad ne koriste sex da zadr e djevojke. Ranije se smatralo da postoji ni z fizi kih i psiholo kih negativnih posljedica ako se krene u sex.tj. imaju vi e povjerenja u sebe i u vezu s djevojkom. Djevojke su ignorantne prema fizi kim aspektima sexa. Neke djevojke se isto osje aju ponosno. ako se adolescenti tite i prihva aju svoju spolnost. Neki osjete olak anje to je to pro lo. Ako se skupi vi e od tri faktora pove ana je vjerojatnost: a) odvojenost od roditelja prije 16 godina. danas se smatra problemom uglavnom zdravstveni problemi kao posljedica adolescentske seksualnosti: a) spolne bolesti i b) adolescentske trudno e. Studentice pristaju na sex iz straha da u protivnom ne izgube mladi a. a djevojke od mladi a kako se usmjeriti na fizi ke aspekte sexa } u paru se podu avaju. a ne to su ne to izgubile. to. kako se obraniti od zlostavljanja. Djevojke koje su u le u sex s nekim kog vole: krivnja to su u le u novi tip odnosa ali su neke sretne to su poklonile nekome svoju nevinost. Feministice propagiraju masturbaciju za o uvanje fizi kog i mentalnog zdravlja ena koje su bez mu karaca.7. (1) DE KI: do ivljavaju prvi seksualno iskustvo kao pozitivno.

U dru tvu se ele vratiti tradicionalne vrijednosti (nema predbra nog sexa.  Pitanje je za to mladi ne koriste kontracepciju?  AIDS Hrvatska je zemlja niskog rizika za zara ene SIDOM (od 1986-1989.(2) SPOLNE BOLESTI Kontracepcija je u nezadovoljavaju em stupnju kori tena (trudno a). vi e od 1/2 novih HIV infekcija je u dobi od 15 24 g.) ranije no Adolescentima je te ko prihvatiti da su postali seksualno aktivni. a nije ne to to trajno iziskuje kontracepciju. odgovorno pona anje (manje Prevencija: prezervativi. iako omjer zara ena: nezara ena populacija pada tj. te u ve em % rak grli a maternice. puca pa je nesiguran. spavamo sa svima s kojima je taj partner spavao. Kod nas. npr.) 50% studentica i 20% srednjo kolki redovno koristi kontracepciju. . potrebna je zna ajna revizija pojma o sebi. dok sjevernjaci kasnije od sjevernjakinja. adolescent je zara en (u SAD). Izrazita skliskost i ljepljivost umanjuje estetiku spolnog odnosa. nezgoda. Sugerira se da se pri stupanju u novu vezu 3 mjeseca obavezno rabi prezervativ (vrijeme inkubacije ± tu je mogu nost manifestacije bolesti). i dijele ih od svog pona anja. Malo se pobolj ava situacija od 87-89 ± u porastu je kori tenje kondoma i hormonalne kontracepcije. svaki 10. Ve ina adolescenata je pogre no informirana o reprodukciji: 40% ih ne zna kad je najve i rizik za e a tijekom odnosa. kasnije rijetko. prihva eniji od mladih su mladi). razredu o. partnera). 31 . i druge« Informiranost je slaba i javnost Postoji mitovi da su spolnim bolestima skloni samo promiskuitetni i homoseksualni. U SAD-u je rijetka edukacija u koli o sexu. skliska (bjelanjak).  10 mitova o prezervativu (odnos nije zadovoljavaju . To odgovara potrebama potencijalnih korisnika (roditelji to podr avaju). Adolescenti su informirani jedino o AIDS-u. je va an. gonoreja) no javljaju se nove za koje nema lijeka npr SIDA. Mladi (iako vjernici) smatraju da su religijske dogme zastarjele. ali to je naravno samo mit. (sustavna). Prosje an broj partnera je 4-5 (1 godi nje) to se bitno ne mijenja u posljednjig 15 godina. ali prezervativ je i za tita od spolnih bolesti. Klaus-Oginova i Billingsova metoda } pra enje izlu evine sluzi iz rodnice ± promjene su tijekom ciklusa.  Istra ivanja: mlade ulazi u spolni ivot (15 -17 g. a de ki juga ranije od djevojaka juga (dvostruki standardi). Proto nost sluzi = proto nost grli a maternice i vagine za spermije (ne mogu opstati u suhom periodu). omjer nezara ene u odnosu na zara ene raste.. adolescent je zara en. Sjevernjakinje stupaju u spolne odnose 3 g. apotekaru« To je te ko. meni se to sigurno ne mo e desiti) (2) (3) Da li je pilula uputna za djevojku koja nema redovite odnose. g. U stra nom su irenju chlamidia trahomatis i Human papiloma virus = neplodnost mu karaca i ena. Ve inom koriste coitus interruptus (prekinuti sno aj) ± nesigurno. ne zna za te bolesti (samo lije nici). Svaka druga ena se oslanja na partnera da e prekinuti sno aj ili uzeti prezervativ.  Genitalni herpes. miruje i prenosi se jer osoba ne zna da je bolesna. Potom suho a do idu e menstruacije. (A) PRIRODNE METODE ZA TITE su u porastu (jedan od razloga je ja anje Crkve) p za mlade djevojke te metode mogu biti vrijedne. to bi zna ilo da treba priznati i sebi i drugima sex. 60 slu ajeva zaraze). HPI infekcija raste u mla im dobnim skupinama i dalje.. ranije od ena s juga. (1) njihovi roditelji. Epidemija je nevidljiva jer nema simptoma: virus napadne organizam. Predla u da edukacijske programe stvaraju mladi (studenti zavr nih godina medicine. Spolne razlike u proporciji seksualno aktivni h adolescenata se smanjuju. (2) NARKOMANI (nehigijenske price) i (3) PROMISKUITETNI. Samo 5% adolescenata koristi ³safe sex´ iako su dobro informirani o SIDI. pri prvom odnosu 60% uop e nije koristilo. Kad je plodni period sluz je vrlo teku a. Lakomisleno shva anje trudno e Osobni mit (³meni. nove price i zdravstveni odgoj. apel za apstinencijom«). lije niku. da umanjuje spontanost «). ve 1-2× mjese no? Treba odabrati kontracepciju koja e dati sigurnost a ne e biti optere uju a za organizam. Zastupljenost: svaki 6. Glavni izvor informacija o spolnosti je omladinski tisak i razgovor s vr njacima (nedostatak sustavnog obrazovanja).pred par godina je to istr. vla na. irenje ³starih´ bolesti je antibioticima zaustavljeno ( sifilis. informiranost ne mijenja bitno pona anje. a i kad je o kontracepciji se malo govori ve samo o biolo koj osnovi. (3) TRUDNO A I KONTR ACEPCIJA 45% adolescenata (na zapadu) koristi neki oblik kontracepcije pri prvom spolnom odnosu (kod nas 13% . U vedskoj edukacija po inje u 4. Rizi ne su skupine: (1) HOMOSEKSUALCI (zbog povreda pri sex inu i dobre prokrvljenosti spolnih organa). o ostalom slabo. Na zapadu se kori tenje prezervativa kod oba spola udvostru ilo (tijekom 80-tih). potom test na virus ± ako je nalaz ok mo e se prije i na druga kontraceptivna sredstva. trenutak strasti i slabosti. Kad spavamo sa partnerom. aktivnost. HIV + chlamidia p svaki 5. sociologije. da je samo za homoseksualce. Kontracepcija se rijetko koristi. adolescent.  Hepatitis B i C  Sifilis Javljaju se nove bolesti o kojima javnost jo nije informirana. Infekcija HIV-om i dalje raste u mla im dobnim skupinama. sex bio experiment.. Kasnije postaje gu a i u prvom periodu ljepljiva (sli na umanjku jaja). psihologije«) bliski su u enicima (na in preno enja inf. Zna i. Racionaliziraju da je 1.

Intevjuiranje tinejd erki koje su do le u kliniku na test trudno e je pokazalo da se na porod odlu uju tinejd erke koje imaju soc. bjelkinje srednje klase se e e udaju ili pobace (vi a edukacija. 20% mije ane emocije a 20% sretne iako nisu planirale dijete. One ni e klase time potvr uju identitet ene (djevojka se po statusu izjedna uje sa statusom majke). ve i broj ne eljene djece i manja mogu nost skrbi za njih. 80% sigurnosti. maloljetne majke = lanac. pasivne. ne odgovaraju racionalno. SAD ± natalitet opada. One koje se odlu e na trudno u imaju dvostruko ve e komplikacije p toksemija (preeklampsija) tj. Skanjaju se od nabave kontraceptivnih sredstava. podr ku pru alo je upoznavanje druge mlade majke. Sterilizacije (podvezivanje jajovoda i sjemenovoda). pokazatelj jake neinformiranosti. Dodatnu soc. osje aju se tu niji i napetiji od vr njaka. 70-80¶ je broj poroda me u tinejd erima opao radi dostupnosti abortusa. ne planiraju budu nost. Pilule spre avaju ovulaciju i zato su najsigurnije. sigurnost je 88% (C) KEMIJSKA SREDSTVA: spermicidi (kreme. paste. spermicidima). uspje nije u koli pa se odlu uju za poba aj). i na druge na ine su devijantne i neodgovorne. Puno je samohranih adolescentica. religija. Provedena je studija ena koje koriste kondome povremeno ± i neuspje no (vi estruke trudno e): nisu spremne prihvatiti svoju seksualnost. Sorenson: 1/3 mladih djevojaka misli da ne mo e zatrudnjeti dok to ne po ele a ako im se to dosad nije dogodilo onda niti ne e: jer potrebno je imati redovite i este odnose da bi se to desilo. Spremnost na planiranje budu nosti i sex znanje (presudno) imaju najve u korelaciju sa odgovornim pona anjem. fazi). Problem je zadnjih godina to postoje ekipe za za titu obitelji koje agresivno odgovaraju eneod abortusa name u i im osje aj krivnje. nekompetentne. testiranje odgovorn. ali u izuzetnim slu ajevima. vi e je djece jedne majke a razli itih o eva p esto su opet unutar te djece mla e tj. Za to se ne koristi kondom? Treba revizija pojma o sebi. Tinejd eri: kad se vjen aju radi trudno e ve a je vjerojatnost da se brak raspadne u roku od 6 g. od dodirivanja svojih spolnih nagona (misle da je tetno). Mogu utjecati rasa. Maloljetni ka stopa abortusa ve a od stope poroda.(bjelanjak) zna i da je plodnost visoka. Nakon poroda provedena je edukacija o kontracepciji ± smanjila se nakon toga stopa poroda (nakon 2 g. a ovako je zadr ava koncepcija o vlastitoj nevinosti. Siroma ne crnkinje (zadr ale dijete): 60% ih je bi lo nesretno kad su saznale da su trudne. a ne mu karci. pomo . ali najmanje me u teenagerkama ± ispod 15 g. ni e obrazovanje i socioekonomski status. (4) ZA TO MLADENA KA TRU DNO A? y y slaba informiranost specifi no kognitivno funkcioniranje: ne uzimaju ozbiljno u obzir mogu nost da zatrudne. podr ku od strane partnera i o ekuju emocionalnu i financijsku podr ku od njega. tbl) smanjuju gibljivost spermija. (E) POBA AJ NIJE KONTR ACEPCIJSKO SREDSTVO. Kemijsko sredstvo + prezervativ = 100% sigurnosti. ³Roman´ o roditeljstvu i idili bra nog ivota ± kratkoro no brak zadovoljava mlade (status odrasle osobe) ali ih dugoro no zakida. Mogu e su ozljede stijenke uterusa ± komplikacije. jer oni se jo razvijaju. je najvi e poroda u odnosu na pro le generacije: 1 porod na 700 djevojaka izme u 10-14 g. Ponekad mogu o tetiti tkivo = pote ko e u odr avanju trudno e (rizik). Abortus je kod nas legaliziran radi zdravstvenih i socijalnih faktora. Dijafragma se mi e 8h nakon odnosa. pomo . dobivaju bi e koje mogu voljeti. Ne zna se to mladi i adolescenti znaju o kondomima i kako ih esto koriste. Djevojke iz srednje klase moraju odlo iti karijeru dok one iz ni e manje gube ± ipak to ne zna i da ne ele smjerno zatrudniti. Trudno a je esto povod braku u toj dobi. status npr. crnkinje su spremnije biti majk e jer dobivaju soc. tako er i one ije majke nisu podr avale poba aj. kod 6% trudno a u zadnjem tromjese ju porastu tlak i te ina. (B) MEHANI KA SREDST VA: (1) Dijafragme (unose se u rodnicu prije odnosa i kombiniraju se sa kemijskim sredstvima tj. One koje su religiozno aktivnije su spremnije zadr ati dijete. Kod nas je u domovini dio djece zbog nezrelosti i neadekvatnosti majke ± koja nije u braku. te pridobivaju pa nju i soc. Me utim pitanje je da li e mu karci postati tako odgovorni da bi za titili partnerice. Najbolje 6-8 tjedana od zadnje menstruacije (tu je najmanja mogu nost komplikacije). prekasno se odlu uju na poba aj kad je to ve rizi no i opasno. Mnoge su bile ugodno iznena ene maj inom reakcijom a reakcija oca nije bila presudna.) Glavni je faktor neinformiranost. Pilule za mu karce (jo u exp. To je. nastavile su vezu i nadale se da e se udati. Ovaj dvostruki standard u istra ivanjima odra ava nesvjesnu pretpostavku da su ene odgovorne za za titu. ukotve u stijenku maternice. elei. To je adekvatnije za zrele ene koje dalje ne ele roditi. (D) POSTKOITALNA ZA TITA: nakon odnosa u roku od 24h mogu e je inencijom izazvati menstruaciju (poba aj). osje aju se krivima zbog sexa i o tome ne pri aju s partnerom = negiraju upotrebu kondoma. Kad do e do trudno e kognitivna nezrelost stvara probleme ± ne idu na test kad postoji opravdana sumnja. podr ku. (za tita od trudno e). 94% mladih majki zadr e dijete: kasnije su djeca izlo ena zlostavljanju i kasnije im je te e da budu samostalni roditelji. a ako se to ne kontrolira nastupa eklampsija ili mo dano o te enje fetusa a i 32 . Preporu uju se prezervativi s rezervoarom (sigurnost 86%). Misle da je sex ne to prirodno i spontano a dobra djevojka to ne planira ve to radi kad je strast svlada. Opaska: za djelotvornost te metode preduvjet je da je ena zdrava. misle da se to njima ne mo e dogoditi (egocentrizam). dakle. Treba lije ni ki pregled. (2) Spirale (97% sigurne) se ugrade u rodnicu. anga iranosti djetetovog oca.

koncentri n i krugovi npr. to je zaljubljenost. (2) FORMALNI BRAK. briga i njega djeteta (zato je idili no) a tek kasnije (oko odgoja) mogu i su sukobi i to naro ito me u generacijama. 9% sinovima odobravaju). Odrasli se boje da bi informiranje pove alo seksualnu aktivnost. udaja. od roditelja ali ih ipak vi e dobivaju od vr njaka (roditelji se srame. Iznimka: priprema na menstruaciju. 80% odraslih ena a 5% mladih uop e ne posjeti lije nika ± jedan razlog tome su roditelji koji ne pretpostavljaju mogu nost da se to njihovoj djeci dogodi (³ne ini ni ta glupo´). SAD p optimalno vrijeme za prvu trudno u je 22-32 g. jedna po jedna uloga se ostvaruje kao i prilagodba svakoj od tih uloga p to su velike prekretnice koje izazivaju stres ak iako su pozitivne. Samo 40% trudno a 15-godi njakinja posjete lije nika unutar prva 3 mjeseca trudno e. titio lanove i mladi su prihva ani kao zreli im bi u li u brak bez obzira na dob. drugi si uzimaju pravo da igraju glavnog roditelja ± majka u iva bliskost sa vl. Istr. 3. nekad je regulirao sex aktivnost. zaposlenje. to je prihvatljiv raspored doga aja za prijelaz u roditeljstvo ( kola. Du e veze su podloga sigurnijeg odnosa prema sex aktivnosti. zasnivanje obitelji). precjenjuju znanje djece i ne obnavljaju informacije. Stavovi prijatelja imaju ve i utjecaj. svaka obitelj odre uje pravila odnosa. neformalni odnosi. ne to negativno«).smrt majke bez tretmana. nakon poroda gotovo ih pola ivi s primarnom obitelji. Pravni ke rasprave ± smije li im se dopustiti kori tenje kontra cepcijskih sredstava bez znanja roditelja (mo da bi to jo vi e sprije ilo mlade da tra e dopu tenje ± kad bi roditelji morali dati pristanak ± pa bi porastao broj trudno a).) ili se rastaju: mladost i sama ki ivot vi e nisu sinonimi. Danas mnogi odga aju brak (karijera npr. smanjuje broj trudno a. ive zajedno i netko to potvrdi onda pravni sustav to regulira kao brak. razvoj identiteta. Uglavnom se mlade majke nose s tim prijelazom uz pomo obitelji ± ve ina ih ostaje vezana uz primarnu obitelj (ako se udaju ili ne). liberalizacija je zatekla i roditelj e. Ako se rastanu vra aju se dom a. Brak ima i dalje psihi ku funkciju. Treba poticati povjerenje izme u roditelja i mladih. i esto ro enje djeteta povezuje obitelj. Faza medenog mjeseca. pitanje koliko je PMS psiholo ki uvjetovan (optere enje. a jo ih manje razgovara o sexualnom pona anju. Razli it broj ljudi istovremeno brine o djetetu. te misle da ne bi trebalo osje ati prisilu braka u slu aju trudno e. menstruacija. Mead smatra da bi te 2 vrste pogodovale suvremenom dru tvu vi e nego tradicionalni brak ± ako 1 g. Ve ina bi eljela razgova rati s roditeljima o svemu ali dobivaju malo podataka. esto spontano spominju neuspjeh brakova svojih roditelja. 3/4 mladih vjeruje da roditelji smatraju predbra ni sex nemoralnim: roditelji podcjenjuju ili precjenjuju njihovo sex iskustvo. prerani porodi (niska te ina djeteta) ili smrt tj. Djevojke preferiraju inf.: Istra ivanja: vi e je estrogena. baka. Prvih 5 g. majkom to j oj ote ava kasnije odvajanje (kolote ina je uspostavljena). potom dugi porodi. Mali % odbija svaku mogu nost braka ± oni ele me usobno povjerenje i ivot s partnerom ali bez elje za brakom. Pogre ne su iluzije o potpunom pro imanju 2 osobe p zrela je zajednica ako su mladi svjesni svoje nezavisnosti pa se kompromisno udru uju   nema zajedni kog identiteta. negdje se uspostavlja hijerarhija (majka.8. prekid sno aja i plodni/neplodni dani mjerenjem temperature il i ra unanjem. Prije je to uvjetovalo negativan odnos prema tom periodu i svom tijelu. M. mrtvoro en e« p sve je to ozbiljnije ako nema prenatalne brige. Takav odnos ima i zamke jer mlada majka dobiva ulogu roditelja ³ egrta´ (mo e biti instruktivno ili eksplorativno). EXP. emocionalni odnos s djetetovim ocem i briga o djetetu. obnovi se status bake a status tinejd erke se uzdigne (pobolj a se odnos s roditeljima i to pogotovo ako prihva aju trudno u). majka hrani a ????????? baka pa ostali. 33 . Dvostruki standard prema sinovima i k erima npr. Parovi u du oj vezi ulaze u sex lak e. nema efekta praznog gnijezda. 3/4 misle da mladi mogu ivjeti zajedno i bez braka. rana intimnost mo e se smatrati dijelom potrage za identitetom. Brak. ve ina tinejd era o ekuje brak ali ne u skoroj budu nosti (kao 50-tih) te ne smatraju da je brak preduvjet za sex odnose. MEAD (1) PRAKTI NI BRAK (M. prabaka«). odgovornost. udru enje dvije jedinke koje su rije ile krizu identiteta. Mead). pokazuju da to djeluje preventivno i pozitivno tj. zrela intimnost. Nedostatak obrazovanja u kolama ± koriste se najnepouzdanije metode npr. muka. I kad su roditelji bili sex aktivni prije braka ne odobravaju to svojoj djeci (30% majki je imalo p 3% ih odobrava k erima. da bi imali mogu nost biranja. Ako djevojke postanu majke izvan tog perioda. Sorenson: 58% nenevinih djevojaka nije koristilo pilule da roditelji ne bi otkrili. Ako se to po tuje.7. Istra ivanja o neplaniranom roditeljstvu. mladi vje baju zajeni ko ivljenjebrak i to prethodi formalnom braku. postaju optere ene jer imaju puno zadataka. dugoro na odgovornost ³podizanja djece´ tj. ODNOS PREMA B RAKU Promjena dru tvene funkcije braka. i oni koji nisu ³lutali´ prije braka e to nadoknaditi kasnije. Misle da trebaju provjeriti da li se sexualno sla u i da trebaju imati to vi e iskustva. nastavnici su udaljeni a vr njaci neinformirani). Sorenson i Has. M. i lak e se odlu uju na to nego da osnuju nezavisno doma instvo ± to je norma. O evi obavje tavaju sinove o kontracepciji (gdje mogu kupiti) ali ne i k eri. brak roditeljstva.

mogu razmatrati alternativno. tvrdnja mogla biti to na.g. Baratanje mogu im Baratanje mogu im a ne samo realnim sadr ajima. du ina uzice. a da su obje neto ne ako eton u ruci nije bio zelen. generiranje razli itih H 0 (neprovjerena obja njenja. formalnih operacija. to bi se dogodilo da na zemlji nestane Sunca? Djeca odgovaraju da je pitanje glupo jer Sunca ima. apstrakcije. Parlaonica na TV). Tek adolescenti mogu na i argumente i za ona mi ljenja koja oni intencionalno nemaju (npr.B stadij (14. ljubav.  EXP. razvoj logike. a ovisi i o situaciji (ne emo ba uvijek formalno -logi ki misliti). raspravljanje o apstraktnim sadr ajima (religija. smisao ivota). 1. idealizmu. Primjetno je da u e mogu nosti logi kog mi ljenja. Stabilne su u mi ljenju ± koriste znanstvenu metodu. operacije nad operacijama. PIAGET ± TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA Adolescenti su sposobni razmi ljati i o mogu im stvarima a ne samo o realnim i konkretnim p apstraktno mi ljenje. nadalje) . Treba 3 faktora dr ati constz. On je davao niz zadataka za ispitivanje kogn.  DVA POTPERIODA: Postoje dva podtperioda koja dovode do faze formalnog mi ljenja: (1) III . Adolescenti ire gledaju. domene. poljoprivreda bi preselila pod zemlju (vulkani). Prvo se usmjeravaju na mogu e a onda na realno ± pri razmatranju uzroka i posljedica. razmi ljanja o mogu em pa zato raspravljaju o etici. Npr. Mi ljenje na razini formalnih operacija visi o SADR AJU kojem mislimo. Osoba ne mora vjerovati da je ne to to no/neto no a da bi producirala argumente u prilog toga. FAZA FORMALNI H OPERACIJA Osnovno ograni enje faze konkretnih operacije bilo je u tome da su se mentalne operacije mogle primjenjivati samo na konkretne sadr aje. varirati. zaklju ke). J. dok adolescenti mogu razlu iti logiku od sadr aja. Djeca ne mogu baratati logikom nezavisnom od konkretne percepcije i konkretnih objekata. prijateljica se ljuti na nas i ne eli razgovarati s nama.deduktivno (oblik rje avanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjere hipoteza i izvo enja logi kih zaklju aka na temelju rezultata provjere). Ovdje postaje va nija forma mi ljenja od sadr aja. a to djeca ne mogu shvatiti. Svijet je 1 od mnogih realnosti. ili misle da bi stalno bilo hladno.po nekim istra ivanjima samo 50% ljudi do e u fazu formalnih operacija (od kojih su 25% ljudi normalne inteligencije. Pitanje je bilo to utje e na brzinu njihanja.1. 4. analiza problema. religiji« ³ to bi moglo biti?´ p vodi ih ka utopijskim idejama. 15 god.g. funkcioniranja tj. 2. Praget je zadao zadatak njihala djeci od 8-15 g. Piaget taj idealizam pripisuje kognitivnom razvoju a ne socijalnim i psihi kim uzrocima. To na je tvrdnja A. 34 . to je tome uzrok? Niz je ? razloga i treba ih provjer iti. Tretiraju svijet kao jednu od mogu ih realnosti. Adolescentima je jasno da se u exp ne pita o boji etona nego razumijevanje tvrdnji ± usmjeravaju se na logiku. 4 su varijable (snaga kojom e se klatno zanjihati. Djeca to ne mogu. No. 3. Faza formalnih operacija se javlja u 11. visina). hipoteze. javlja se na podru ju gdje su ljudi obrazovani i tamo gdje su eksperti (rje avaju na taj na in zadatke koji su povezani s njihovom strukom).(4) KOGNITIVNA DOMENA 4. 12 . Kad su mogla vidjeti boju etona u ruci eksperimentatora onda bi odgovarali da su obje tvrdnje to ne ako je eton bio stvarno zelen. filozofiji. Deduciraju se na ini testiranja.mogu e je sustavno testiranje hipoteza (2)  Istra iva e je zanimalo KADA zapravo nastupa taj period i da li uop e svi do u do njega: . Hipotetsko-produktivno rezoniranje Znanstveni obrasci. prakti ke stvari npr. politici. prikupljanje podataka p provjerava se H0 a ako je oborena prilazi se testiranju neke druge. te ina utega. procjenjivati vjerojatnost da se ne to dogodi. Adolescenti mogu nastaviti liniju razmi ljanja ak iako je tvrdnja neto na (koriste ³ako ovo« onda«´ ± zna i ³ako p onda´) bez obzira na sadr ajnu neutemeljenost. Dje je rezoniranje je ograni eno onim to je iz konkretnog iskustva. 75% visoko inteligentnih ljudi).14. u periodu formalnih operacija zakoni logike mogu se primjenjivati i na apstraktne sadr aje. Raspravljaju o razli itim podru jima ivota = idealizam. To je osobina da adolescenti uspijevaju manipulirati tvrdnjama bez obzira na njihovu injeni nu to nost (donositi log. Dao im je materijal i morali su zamisliti kako bi napravili njihalo od utega i uzica ? du ina.: Piagetov pokus sa etonima: sakrio je eton u aku i rekao je djetetu: eton u ruci je ili zelen ili nije zelen (ili A ili B) eton u ruci je zelen i nije zelen (i A i ne A) p nemogu e! Kad djeca ne vide boju etona ka u da ne znaju odgovor. Mi ljenje je hipoteti ki . a 4.mogu e je postavljati hipoteze III . Nastoje primjeniti novu sposobno st mi ljenja tj. Formalne operacije su formalizacija konkr etnih operacija: logi ke manipulacije oslobo ene od veze s realno u.A stadij (11. a u vrsti u 18. Ovo je isto primjenjivo na zadatke iz soc. ista logika Je mogu nost logi kog zaklju ivanja na simbolikom materjialnu koji ne mora repreuzenirati neku realnost.15 god. trebaju empirijski dokazi za provjeru tih H0). ne bi bilo cvije a ni ptica« vole producirati takve situacije s apstraktnim mi ljenjem.1. tj. Mogu se tako er vr iti operacije drugog stupnja. da ne mogu odgovoriti. va no je iskustvo i vje ba jer omogu uju daljnji kognitivni razvoj nakon faze formalnih operacija. a ako nemaju konkretni podra aj onda ne mogu prosuditi da bi 1. tj. Du ina uzice je uzrok brzine njihanja.1.) . Imaju konkretni podra aj pa donose sud o to nosti tvrdnje. I tako sve ispo etka. generirati i testirati hipoteze tj.

Nisu svi pred istim zadacima. blizine. dublje su kanalizirane i dio su naslje a. a oni su ve selekcionirani. njihala (op a populacija) i 85% 14-godi njaka koji spadaju u 8% najinteligentnijih. Tek se tu traga za potrebnim i nu nim da bi se npr. ali i o situaciji i te ini formalnog zadatka. To je napredna razina formalnih operacija. Lice mo e biti zdravo/bolesno a stakalce isto ili s klicama (plijesan. a i unutar njih nisu svi uspje ni u statistici (kakvo je tek stanje u populaciji). Obrazovanje u i ljude klasificirati objekte u terminima pravila (grupiranje pojmova) a ne na nivou prostorne i vrem. znanstvenik tu ne e tako djelovati p samo u podru ju svoje expertize. Ne koriste ih uvijek i automatski postojano (oni koji su sposobni). Pismenost podupire. Ti ljudi na zapadnja kim testovima ne bi uspjeli. samo mali broj mladih danas ide na fax gdje se u i statistika. To ovisi o iskustvima i obrazovanju iz prirodnih znanosti i matematike. o INT. obrazivanju i treningu osobe. Mladi nakon 9 g. djevojke iz spiritualne zajednice i njihovo tuma enje kauzalnosti. ali ne garantira razvoj form. magijsko mi ljenje). na svakoj je lice i mikroskopsko stakalce. KULTURNE VARIJACIJE: ljudi razli itih kultura ne posti u taj nivo. funkcionirali na testovima koji imaju formalne operacije njima adaptivno va ne (npr. i ne mogu to verbalno razasniti. To je vezano uz podru je interesa i bavljenja. a ho e li biti kori teno ovisi o iskustvu osobe. 11-15 g. To to smo sposobni za formalne operacije nije garancija da emo ih uvijek koristiti. fiz. sustavno mi ljenje o mogu nostima i testiranje svih mogu ih vars. operacija.1. Piagetove MJERE FORMALNIH OPERACIJA (zad.  Alternativna tuma enja kognitivnog funkcioniranja nivou formalnih operacija i primjenjuje vjerojatnost i uzro nost na predoperacijskom nivou (npr. operacija. Istr. Dakle ovisi o iskustvu i obrascu za kori tenje formalnih operacija. Te de ki vjeruju da je sve u univerzumu odre eno i sudbinski determinirano (reinkarnacija«) ± ni ta nije slu ajno.2. Znanstveno. Dakle ne javljaju se kod svih odraslih i adolescenata. Formalne operacije se javljaju u 2 razine. Razumijevanje korelacija 4. ali bi o. Odrasli ne koriste apstraktni nivo. Rane faze kognitivnog razvoja su manje varijabilne. Piaget povla i univerzalnost form. va nosti. Na se kognitivni aparat razvio za rje avanje smislenih problema. Formalno obrazovanje utje e na formalne operacije.: Istra ivanje: mogu nost da se istodobno rezonira na (2) (3) (4) Ljudi ju nih mora: imaju f. p kasna adolescencija. u Latinskoj Americi ± nepismeni.1. Formalno mi ljenje se javlja samo kod nekih i samo nekad. ponekad samo generaliziramo prethodno usvojeno rje enje na novi problem). tako er efikasne za svakodnevne probleme (npr.  EXP. kolovanja (ve ina) razviju formalne operacije a neki i nakon 3 g. Na razvoj formalnih operacija utje e individualni genotip i specifi na iskustva u enja. KRITIKE PIAGETU (1) Postavio je PREVISOKE STANDARDE ZRELOG MI LJENJA (misli da svi dolaze do faze formalnih operacija) p samo 1/3 odraslih ih koristi pri rje avanju nepoznatog problema. VE E INDIVIDUALNE VARIJACIJE nego u prethodnim stadijima ve ina je odraslih i adolescenata sposobna za formalne operacije ali razina kad se one koriste varira me u pojedincima. slo enosti i poznatosti situacije. 22% 14-godi njaka uspijeva u zad. bakterije«) Incidencija. Logi no mi ljenje se razvija i odra ava individualne razlike u INT. itanje je preduvjet formalnih operacija (to je prvo dijeljenje od konkretnosti). Svi adolescenti ne koriste formalne operacije. alternativama. (i adolescentima). kem zadatke) pa trenirana djeca daju bolje rezultate. Newmarck zadavao djeci zad. promjenila brzina njihanja. Predlo io im je 12 karata. Zato razvoj formalnih operacija nije prirodan i neizbje an. Korr zahtijevaju procjene temeljene na vjerojatnosti a ne na apstraktnosti. ak djeca koja su trenirana u matemati kim i prirodnim znanostima mogu rje avati Piagetove probleme. mogu nostima (odvajanje od realnog) ± rana adolesencija 15 g. operacije situacijski uvjetovane).k. razmi ljanja o hipotezama. predo avanje«). pogotovo u tehni ki nepismenim dru tvima. kreiranj e strategije lova«). Ali razvijeno je i formalno mi ljenje } istodobnost za 2 oblika govori da postoji diskontinuitet jednako kao i kontinuitet u razvoju. operacije n u ne za navigaciju (H0 o polo aju zvijezda.) ovise o formalnom obrazovanju (podsje aju na matem. izvode se lak e na dobro poznatom podru ju. Npr. logi no i formalno mi ljenje je va an napredak u adolescenciji. To je vrlo te ko. a tamo gdje smo nesigurni i nedovoljno obrazovani ih ne koristimo (automehani ar formalno operira pri rje avanju kvara na automobilu dok npr. anticipacija smjera i brzine navigacije. U na oj kulturi neki ljudi koriste alternativne obrasce mi ljenja. Umjetni ki tipovi dolaze inztuitivno do rje en ja. Formalne operacije se mog u na i kod svih ljudskih grupa ako gledamo podru je njihove stru nosti (form. Prethodni nivoi rezoniranja i dalje egzistiraju nakon pojave novog tipa rezoniranja. slu aj vezanosti bolesti (stakalce) i zdravosti ± to ne mo e zaklju iti o vezanosti zdravlja i bakterija? Malo mladih (15 g) rje ava problem. 3 PRISTUPA  Piaget  M pristup  Informacijski pristup 35 . Po tome se nalaze u predoperativnoj fazi (moralni realizam). Formalne operacije su situaciono uvjetovane. a na starijima nema ispitivanja pa se ne zna kada (i da li se) posti e korelacijsko mi ljenje.

Ovaj pristup ide iz ameri ke eksperimentalne tradicije. 36 .  MODEL KOGNITIVNOG PROCESIRANJA 4. Pritom se oslanjaju na suvremenu ra unalnu znanost. kod ovjeka je to nivo funkcioniranja. Razvoj je postepeniji i kumulativniji no to to Piaget smatra. i nezaposlen je jer pije). i 3. treba. da li mi je bilo te ko ili ne«) Kompjuter je pasivan. ovjek pije jer je nezaposlen) a odrasli prihva aju samu promjenu. Procesni tra i razli ite kapacitete u procesiranju pam enja. i bolje su upoznati sa sadr ajem znanstvenih i logi kih problema. no esto su nejednozna ni nalazi. Adolescenti postavljaju apstraktnija pitanja. Djeca i stariji imaju manji kapacitet. Piaget eli otkriti kompetentnost isp. Gleda se proces rje avanja problema. Ve a je efikasnost u podru ju osobnog interesa (to je taj rast). 2. Dje je KP za razli ite elemente raste s dobi.). Modeli obrade informacija konceptualiziraju spoznaju kao trodjelni sustav sli an ra unalu. da se razli ita gledi ta ne moraju razrije iti pobjedom 1 gledi ta (sve ima i + i ± strane). PRISTUP PROCESI RANJA INFORMACIJA Perspektiva obrade informacija glavni je suvremeni pristup prou avanju kognitivnog razvoja. DIO: Mentalni procesi koji djeluju na te informacije. percepcije. oblike obrade informacija koji se doga aju izme u podra aja i odgovora. kapacitet se mo da ne mijenja s dobi ali i djeca i stariji tro e vi e kapaciteta za odvajanje vi ih mentalnih funkcija. uloga znanja u kognitivnom procesiranju razvoj kontrolnih (voljno zalaganje. Piageta zanima u koju kategoriju razvijenosti ide isp.. Psihometrijskom pristupu i procesnom je sli no to to tragaju za individualnim razlikama. te specifi ne jezike i metode kojih oblikuju i provjeravaju sveoje teorije. no pristup obrade informacija je usmjeren na samo izvo enje. percepcija.2. Anticipiraju koja im vrsta inf. Djeci je lak e doslovno prepri ati pri u no svojim rije ima. i kognitivni razvoj te e i dalje. strategije. Smatra kako nakon faze formalnih operacija slijedi razvoj u vidu profinjenja tih formalnih operacija. Koja karika u kognitivnom lancu je najslabija i za to dolazi do problema u kognitivnom funkcioniranju? ovjeka uspore uju s kompjuterom. Prihva aju da nema jedne prave religije i da su istine razli ite kontradikcije } prihva aju ih kao dio ivota. Istra iva i obrade informacija poku avaju opisati kognitivne procese u podlozi kognitivnih izvedbi. (u nivou konkretnih i formalnih operacija) ve su relativne } male kvantitativne promjene koje rezultiraju kvalitativnima (kontinuitet razvoja). metakognicija ± jesam li bio uspje an ili ne. i kako isp. uz bolje pam enje odabira i planiraju bolje strategije obrade inf. Uzroci se tra e me u biolo kim faktorima i faktorima znanja i uvje banosti) vid mentalne energije da bi se izvr io neki mentalni rad (distribucija pa nje i kapacitet memorije). receptori. y mijenja li se u funkciji dobi brzina procesiranja (sporije kod mla ih i u starosti.  Razlika izme u Razlike djece i adolescenata nisu apsolutne. kao i na op a shva anja ljudske inteligencije. pam enje gdje je problem koji onemogu uje djetetu da rije i problem (to je sli no Piagetu).  Neki nalaze 3 sfere u kojima se pri a o napretku kognitivnog razvoja odraslih ovjeka i kompjutera: izvr na ctrl funkcija: usmjerenje percepcije i pa nje (ve kod inputa) selekcionira problema strategije pam enja i rje avanja nadgleda uspje nost strategija i kvalitete solucija (metaznanje. Integracija ili sinteza razli itih kontradiktornih stajali ta u postojan svjetonazor prihva anje promjena } adolescent tra i stabilnost u promjenama (npr. globalno razmi lja (koristi klini ki intervju) a procesni pristup se bazi no koristi e xp. y Mo emo prihvatiti i kontinuitet kognitivnog razvoja koji ide u kvalitativne promjene (Piaget).3. te koliko je rije eno). a ne strukturalne promjene. vi e su sistemati ni te su pri rezoniranju skloni pratiti svoj napredak u rje avanju (nadziru proces rje avanja). dok odrasli tra e me uzavisnost (pije jer je nezaposlen. y relativizam } odrasli shva aju da nema apsolutne istine. DIO: Pona anja razli ite vrste kao i zlaz tog sustava (output). ³Znanstveno prvoklasno inteligentna osoba je sposobna posjedovati 2 suprotne ideje u glavi i jo uvijek normalno funkcionirati´. efektori (za primanje. pa nje na nivou individue. te e ih se kontrolira. Adolescenti su uspje ni u izoliranju vars da bi odredili uzrok-posljedicu. izvode se namjerno) i automatsdkih procesa (treba min kapaciteta procesiranja. DIO: Podra aji iz vanjskog svijeta koji ine ulaz ( input). razvojni programi. testa (da li je zadatak to no rije en ili nije. Piagetov i informacijski pristup nisu inkompatibilni: ele identificirati kvantitativne promjene koje dovode do kvalitativnih promjena. ali su razli iti termini i metodologija od Piageta. y (1) (2) da bi se vidjelo kako se razvija pa nja. odvijaju se sami) y y y HARDWER: CNS. PSIHOMETRIJSKI PRISTUP Oba pristupa se razlikuju od M koji je usmjeren samo na rez. Odrasli intelektualno i dalje rastu ali se ne razvijaju. nivo na kojem je isp. da je znanje relativno.4. 1. iako se bave istim problemima. procesiranje i izra avanje) SOFTWER: (programi i podaci kod comp. Informacijski pristup ima par pitanja.

Naglasak je na odr avanju dru tvenog sustava koji e to omogu iti. a kad se poka e potreba. ve ve ina aadolescenata ostaje na konvencionalnoj (3. uskla ivanje. razmi ljanjem o vlastitim i tu im postupcima u kontekstu morala. Adolescenti pokazuju ve u moralnu zrelost. POSTKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temeljni na pretpostavci da je va no o uvati vrijednost. Moralna komptonenta: osoba smatra da postoje univerzalna moralna pravila koja su iznad zakona. Javlja se apstraktno mi ljenje. suosje aju. Formalno mi ljenje ne garantira postkonvencionalnu razinu. Svaka od tih est faza sastoji se od dvije komponente: dru tvene i moralne komponente. a ne ograni avanja slobode pojedinaca. a neki ak i na predkonvencionalnoj razini moralnog rasu ivanja. Postupci koji tete dru tvu pogre ni su ak i ako su u skladu sa zakonom. Na temelju svojih istra ivanja Kohlberg je zaklju io da se moralno rasu ivanje raazvija kroz tri predvidljive razine: (1) PRETKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da pojedinci moraju zadovoljavati svoje potrebe. Shva aju da nemaju svi iste vrijednosti i stavove. Prijelaz iz faze u fazu doga a se kad dijete do ivi misaoni sukob.´ Faza 4: Red i zakon ± Ljudi procjenjuju moralnost uzimaju i u obzir dru tveni sustav i ono to je potrebno za opstana dru tva. poput pravde i po tivanja ljudskog dostojanstva. Me utim. Teorije socijalnog u enja ± moralno pona anje je odlu uju e Kognitivne teorije ± kognitivno razlikovanje dobrog i zla. Moralna komponenta: moralnost se temelji na strogom pridr avanju zakona i obavljanju du nosti svakog pojedinca. Lawrence Kohlberg je predlo io drugu utjecajnu teoriju moralnog razvoja koja polazi od pretpostavke da je ovjekov kognitivni razvoj temelj moralnog razvoja. Definicija moralne zrelosti ovisi o teorijskom usmjerenju: y y y (2) POSTKONVENCIONALNA FAZA: Faza 5: Dru tveni ugovor ± Ljudi promatraju svijet o ima svih pojedinaca koji ive u dru tvenom sustavu. Prilago avanje drugima ± Osoba je u stanju staviti se u tu u ko u. i 4. kognitivne sheme nekom novom iskustvu ili aspektu okoline). npr. Moralna komponenta: pona anje se prilago ava onom to ve ina ljudi smatra ispravnim.1. postoje eg znanja) i b) akomodcije (prilagodba. imaju razvijen osje aj krivnje. Shva a da dogovor dvoje ljudi mo e biti va niji od pojedina nih interesa svakog od njih. tako mo e sve bolje razmotriti moralnu dilemu s pozicije dru ge osobe ili s obzirom na to to je najbolje za dru tvo u cjelini. KOHLBERGOV M ODEL Uz Jean Piageta. L. Zakoni se stvaraju radi za tite. Svaka od tih faza se dalje dijeli na dvije podfaze koje slijede jedna drugu. Pravila vrijede podjednako za sve ljude i slu e za rje avanje me uljudskih sukoba. kad dijete vi e ne mo e vi e vladati novim inforacijama u okviru postoje eg pogleda na svijet.(5) MORALNI RAZVOJ 5. (A) DOBRO: 1) Eksperimentalne provjere Kohlbergovamodela potvr uju njegovu (i Piagetovu) postavku da su neke kognitivne sposobnosti i sposobnosti u ivljavanja u tu e iskustvo preduvjeti za razvoj moralnog rasu ivanjama (ali ne i jedini dovoljan uvijet). samo mali broj adolescenata napreduje do postkonvencionalne razine. faza). (1) KONVENCIONALNA FAZA: Faza 3. To se doga a kad djeca zajedno s drugima sudjeluju u dono enju odluka i pritom razmijenjuju mi ljenja o moralnim pitanjima. ali dr e da svi imaju jednako pravo na postojanje. Pravila treba po tivati jer je to na in dobivanja po tovanja od strane drugih. No. treba ih mijenjati. Prema Kohlbergovoj teoriji adolescenti se pomi u iz konvencionalne faze u fazu postkonvencionalnog shva anja morala. Prijelaz iz pete u estu fazu mo e se smatrati prelaskom s dru tvenog na unutra nji kut gledanja. Izmjena faza u Kohlbergovu modelu slijedi Piagetov proces adaptacije koji uklju uje proces a) asimilacije (interpretacija novih iskustava na osnovi postoje ih spoznajnih struktura. Adolescenti bolje razumiju od djece razloge za pona anje. Faza 6: Univerzalna eti ka pravila ± Ljudi donose moralne odluke u skladu s osobnim pravilima po tenja i pravde. tj. Odnosi me u ljudima temelje se na zlatnom pravilu: ³Nemoj initi drugima ono to ne bi htio da tebi drugi ine. Zbog suprotstavljenih gledi ta tj. a na vi im razinama kako bi o uvali samopo tovanje i izbjegli osje aj krivnje i gri nje savjesti. Socijalno iskustvo izla e ih moralnim dilemama ± to su izvori moralnog razvoja. Potrebe pojedinca ne smatraju se va nijima od odr avanja reda u dru tvu. Ljudski ivot se cijeni vi e od svega. ona taj misaoni sukob razrije i promjenom i reorganizacijom na ina mi ljenja. kako se razvija. vlastiti standardi a ne konvencije i podlo nost autoritetu. KONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da se dru tveni sustav mora osnivati na zakonima i pravilima. 2) Empirijski podaci u skladu su i s Kohlbergovim gledi tem o tome da je moralno rasu ivanje dosljedno u razli itim situacijama (60 % dosljednost unutar iste faze) kao i 3) da se dje ji moralni razvoj odvija kroz faze s 37 . I ovaj pristup se prvenstveno bavi razvojem moralnog rasu ivanja.  Evaluacija KOHLBERGOVA MODELA Za psihoanalizu moralna zrelost proizlazi iz internaliziranog osje aja krivnje. dostojavnstvo i prava svakog pojedinca. Dijete je u prvoj fazi usmjereno na sebe i sve situacije promatra s osobnog stajali ta. Dru tvena komponenta odnosi se na to ku gledi ta prema kojoj se donosi moralna odluka. (2) (3) U globalu se mo e re i da se osobe na ni oj razini moralnog razvoja pona aju u skladu s pravilima kako bi izbjegli kaznu od strane drugih. i tako prelazi na vi u razinu moralnog rasu ivanja. Smatraju da svaki pojedinac ima svoju vrijednost i da ga treba po tivati neovisno o njegovim uvjerenjima i osobinama. psihi ki razvoj dovodi do samopreispitivanja. Moralna komponenta: moralnost se temelji na za titi ljudskih prava svakog pojedinca.

Eksperimenti potvr uju Kohlbergovo uvjerenje da svaka faza pretstavlja reorganizaciju koja proizlazi iz spoznajnog sukoba. ili zbog djeteta ili zbog mu a ili obitelji i sl. Rest tako er nagla ava da dobre namjere mogu nisu identi en sa biti dobrim djelima. Kohlberg smatra da postoji razlika u moralnom razvoju kod mu karaca i ena: prosje an mu karac u svom razvoju dosti e 4. iako ne eli dijete. to manje mogu e boli zadati sebi i drugima. Kohlbgerg je za ispitanike imao samo dje ake i uzet je samo pravi aspekt moralnosti. Oni postanu vi e svjesni neravnopravnosti u odnosu: majke su mo na. (2) (3) 1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. Komponenta III: Odlu ivanje to e se stvarno u initi: Tre i korak je konkretno utvr ivanje plana akcije koji e najbolje mogu e aproksimirati idealno rije enje. i da to nije nu no stanje. a djeca su ovisna i nemo na. Sada je kriterij biti nenasiljan. To se naziva socijalna kognicija. dok prosje na ena dosti e tek 3. Komponenta II: Otkrivanje najmoralnijeg na ina postupanja: . To je u biti paradoks. Komponenta IV: Izvedba plana akcije: Zadnji korak je realna izvedba pona anja za koje se smatra moralno optimalnim. BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. Motivacija da se pona amo na moralan na in razvija se itav ivot.  NEDOSTACI: Metaanaliza 108 Kohlbergovih istra ivanja su pokazala da razlike u moralnom rasu ivanju ovisno o spolu ustvari ne postoje. 4) Razgovori sa osobama na vi em nivou moralnog rezoniranja stvarno vode do razvojnog pomaka. Zbog toga se one osje aju bespomo ne. Gilligan smatra da taj nalaz ne reflektira adekvatno razvoj moralnosti kod ena. po aspektima moralnosti. ali prilikom toga izgubi cilj iz vida. Ako osoba pa ljivo odlu uje na putu prema akciji.unaprijed odre enim redosljedom. Ovdje se mogu pojaviti prepreke a time i frustracije i razo arenja. Tako je mu ki na in moralnog funkcioniranja druga iji (princip pravde) od enskog (princip brige i odgovornosti). a ne uzima se aspekt brige i ljubavi prema nekome ( to je vi e karakteristika ena). Ovaj korak uklju uje nala enje ravnote e izme u osobnih elja i potreba i socijalnih moralnih normi. RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje. Dje aci u e etiku pravednosti kroz njihov rani odnos sa majkom. u Kini). djevoj ice su vi e odgajane da budu nje ne.3.  Kod ena postoje 3 faze razvoja morala 5. GILLIGAN je razvila teoriju moralnosti za ene. ve po kvaliteti. tj. ena na ovom stupnju ne e pristati na abortus. onda e imati probleme s ovim korakom.´ Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. Rest smatra da ovo uklju uje sposobnost dono enja odluka kao i moralnu motivaciju. Umjesto toga prona eno je da je stupanj obrazovanja. Sada ene po inju izra avati svoja osobna mi ljenja i slobodno odlu ivati. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. prema aspektu brige i odgovornosti). Zato kriti ari smatraju da je to teorija moralnog rezoniranja kod mu karaca. 3) 5. tako i tu e potrebe. Ovakvo odlu ivanje je mnogo te e jer je kompleksnije. Gilliganova smatra da su ivoti ena u povjesti bili odre eni od strane mu karaca. postoje kulture koje Kohlbergov model ne vrijedi (npr. razinu (prilago avanje drugima). Ako osoba nema razvijene kapacitete zahva anja itave kompleksnosti situacije. Premda me ukulturalna istra ivanja pokazuju sli nosti moralnog razvoja u razli itim dru tvima. ena na ovom stupnju e ovako argumentirati svoju odluku za abortus: ³Jednostavno ne elim dijete i to je sve. Prema Gilliganovoj mu karci i ene se dakle ne razlikuju po stupnju moralnog rezoniranja. a mu karci da budu aktivniji i asertivniji i da budu uspje ni. (B) LO E: 1) Univerzalnost modela nije u potpunosti potvr ena. C. a moralne odlu ke sada uzimaju u obzir kako vlastite. Da bi se ovaj korak stvarno desio. CAROLL GILLIGAN: MORALNI RAZVOJ I SPOL Jedan od nalaza Kohlberga bio je posebno izlo en kritikama. Djevoj ice pak nau e da je nava nija privr enost za ostvarivanje ciljeva. On je ustvari postavio ono osnovno pitanje: ³Kojim misaonim procesima osoba rije ava moralne dileme?´ Rest je na ao da put do rije enja ima etri komponenta: (1) Komponenta I: Interpretacija situacije: Prvi je korak analiziranje kako e razli ita mogu a pona anja utjecati na osobe koje su involvirane. i to naj e e za jednu fazu. To ne bi bilo dobro za mene. Ovdje ene spoznaju da njihova bespomo nost je vi e pitanje stava. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjiam dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu.2. 2) Neki istra iva i dovode u pitanje i primjenjivost tog modela na ene i mu karce. osoba osoba mora biti ustrajna i sposobna za samokontrolu. Rest tako er navodi da i emocionalno uzbu enje mo e utjecati kako interpretirano situaciju. ali istovremeno uzeti u obzir i relane uvjete. jer Kohlberg ustvari penalizira kod ena njihovu osjetljivost za to to drugi misle i njihovu prilagodljivost socijalnim o ekivanjima. KOMPONENTE MORALNOG RASU IVANJA Jedan drugi autor koji polazi od Kohbergove teorije je James Rest (1983). Prijelaz od ³dobrote´ prema istini.kad znamo mogu e posljedice na eg pona anja treba odlu iti to bi bilo moralno u initi. razinu moralnog razvoja (red i zakon). Oni u e utjecati na majku kroz svoju asertivnost izbore i se svoje elje. pa ljive (tj. varijabla koja uzrokuje najve e razlike me u ljudima. (4) 2) 38 . skrbni ke. tj. Ona mo e potje i od elje da pomognemo drugima ili iz suosje anja s drugima. Prema njoj mu karci i ene razli ito gledaju na moralnost zbog razli itog odgoja. jer se njihova ³dobrota´ interpretira kao moralni nedostatak. Taj kapacitet razmi ljanja o me uljudskim zbivanjima i mogu im problemima razvija se iskus tvom. onda e joj ova faza predstavljati problem.

 Razvoj mi ljenja o zakonima (Tupp i Kohlberg) Mnogi su dali obja njenja za prijelaz ± ljudi su bili dobri itd« Gledane su razlike izme u te dvije gr upe u emocijama (psihoanaliti ka hipoteza) tj. neshva eni u obitelji. gledaju se u ogledalu (fizi ke promjene).: Ulman: 40 osoba koje su se u adolescentskoj fazi 1000 nezadovoljnih ljudi koji su oti li na otok u Pacifiku i sve po eli ispo etka: djeca i mla i adolescetni su nagla avali individualna prava a stariji adolescenti su nagla avali dobrobit dru tva (formiraju op e eti ke principe i nisu vezani za svaki pojedina ni slu aj). i da ne do u u ve i konflikt preru e osje aj ljutnje prema ocu u pot injavanje autoritetu u religiji p preseljenje u drugu sferu ± zamjena autoritetu ± preobra enje ± nusprodukt emocionalnog prevrta. govore kako se treba pona ati da bi opstao socijalni red (s tim se sla e ve ina odrasliih) (3) NEKI STARIJI ADOLESCENTI I ODRASLI ± zakoni su dogovorni standardi koji olak avaju osobnu slobodu i dru tveni red. a kod dje aka oko 15 g. i esto dolazi do odbacivanja stavova ranije preuzetih od roditelja (oni gube autoritet). depresije.  Uzroci egocentrizma: (1) DJECA ± zakon je zabrana ± on spre ava da se dogode lo e stvari (2) MLA I ADOLESCENTI ± zakon kao propis. tite ljude i omogu uju harmoniju (nisu nepromjenjivi) 5. IDEALIZAM Adolescenti generiraju o svemu vi e alternativa ali koje esto nisu ba realisti ne: idealne alternative imaju samo potencijalnu realnost ali adolescenti svim alternativama d aju istu ansu. i ovo je bio poku aj postizanja za tite od strane autoriteta izvan tradicije i obitelji. kad vi e ne osiguravaju sigurnost. Egocentrizam je najve i kod djevoj ica oko 13 g. ljutnje. Religijsko preobra enje je kombinacija otu enja od religije djetinjstva i religije idealizma. 39 . Razumijevanje zakona. ona je po eljna i nu na u adolescenciji pri formiranju ego-identiteta: da nema elje za promjenom ne bi do lo do tranzicije iz dje jeg poimanja svijeta u zrelu li nost. jedinstvenima. Javlja se konfuzija.Adolescenti razmi ljaju o dru tvu i politici. Adolescenti shva aju da postoji puno alternativa to ih vodi u traganje za alternativnim religioznim pravcima. 1) Psihoanaliti ko tuma enje (1) Mi ljenje s formalnim operacijama: egocentrizam je na vrhu kad je tranzicija iz konkretnog u formalno mi ljenje (2) Fizi ke promjene i promjene na socijalnom planu ± vr njaci.2. donose racionalu koja olak ava ivot. Adolescenti sve dovode u pitanje i zauzimaju osobni stav prema politici i religiji.: Adelson i O¶Neal: tra ili su adolescente da zamisle preobratili uspore uje s onima koji nisu preobra eni = slaba potvrda kognitivisti ke hipoteze } nisu tragali za istinom i jasno om prije preobra enja. 3/4 preobra enika je imalo problemati an odnos s ocem (mr nja). zato i misli da drugi njega promatraju. misle da je i okolina stalno usmjerena na njih. sukob s roditeljima (3) Mogu nost preuzimanja tu ih gledi ta ± zami lja ³kako drugi vide mene i druge u interakciji´ ± mo e se maknuti iz neposrednog iskustva. No. Politi ki ideali su karakteristi ni za adolescente jer postoji op a sklonost idealiziranju (formalno mi ljenje omogu uje stvaranje i razmatranje alternativa). tra enje novog autoriteta 2) Kognitivne teorije Potreba mladih ljudi da objasne neshvatljivost svijeta ± okre u se novoj religiji kad vi e nisu dostatna prethodna obja njenja. formalno mi ljenje. nusprodukt intelektualnog traganja. U tome ih odrasli i sama realnost prizemljuju. 5. oni su autoritet i nu na je pravi nost policajaca dok adolescenti razlu uju instrumentalnu ulogu policajaca i privatnost p nema identifikacije zakona s osobom. osje aju se nepobjedivima. U tu sferu ulazi to da su mladi skloni izmisliti osobnu legendu ili mit: fantazije o jedinstvenosti. ADOLESCENTNI EG OCENTRIZAM U adolescenciji velika je zaokupljenost sobom.  EXP. To dovodi do osje aja otu enja: suo eni s realno u osje aju se otu eno i odba eno od dru tva i sebe samih. imaju osje aj kao da su pred imaginarnom publikom. vjeruju da su njihova emocionalna iskustva nova i jedinstvena i da ih nitko nije do ivio = negiraju op enitost iskustava. kao da preuzimaju ulogu lika iz bajke ± za ti enost.6. mogu a im je prepozicijska logika (ako« onda«). 5. emocionalni problemi u djetinjstvu i adolescenciji te neposredno prije preobra enja kod preobra enika p preobra anje je osloba anje od anksioznosti.  EXP. Egocentrizam se zamjenjuje izgradnjom identiteta Radikalne promjene pripisuju emocionalnom preokretu. djeca vide policajce kao sinonim za zakon.1. repriza dje je ljutnje na oca.5. preobra enje je obrambena reakcija na nerje en Edipov konflikt.

integriranje osobina u logi nu cjelinu (ne samo nabrajanje).  FORMIRANJE IDENTITETA: uspostavljanje do ivljaja Srednja adolescencija. UVOD ± IDENTITET Identitet: do ivljaj vlastitog ja. implicitni teoreti ar li nosti ± integracija novih informacija. Interpersonalno razumijevanje: shva aju subjektivnost. na inom mentalnog procesiranja iskustva. SAMOOPIS U ranoj adolescenciji po inju se opisivati psihi kim osobinama (djeca ± daju kategorijalne sudove ± dob. nezavisnost. shva anje da mentalni self-sistem sadr i elemente koji nekad jesu a nekad nisu u skladu ± neka iskustva ne podlije u kontroli. posjedovanje. Do ivljavaju promjene li nosti npr. pita ih kako se osje aju i to misle o sebi.g. i u egocentrizmu. socijalnim osobinama. podsticatelj je motivacije i internalni lokus kontrole. voljnog djelovanja samoevaluacije. idealizam. ³ Me´ kao objekt (James). 40 . Nikad nije stalan. koji se usvaja osobnim zalaganjem. stvarno ga prestane eljeti. istovjetnosti + osobna ideologija i filozofija ivota + prihva anje osobne pro losti i uspostava kontinuiteta u iskustvima + orjentacija prema budu nosti + sistem vrijednosti. uvijek se ponovno uspostavlja ± nije fiksan. ime.2. spol. (1) (2) OPISIVANJE SAMOG SEBE ± neutralan aspekt (engl. Kasna adolescencija ± spajanje u koherentnu sliku o sebi.1. Fenomenolo ka metoda ± analiza iskaza. 6. svjesni su samopra enja. organizacija. U ranoj adolescenciji raste svijest o vlastitoj svjesnosti na osnovi toga kako se drugi pona aju prema nama. Nesuglasje je realnog i idealnog pojma o sebi to privremeno vodi do ni eg samopo tovanja. Do ivljaj osobne istovjetnosti i kontinuiteta sje anja. Stabilnost POS-a (pojma o sebi) mo e voditi u rigidnost. Kriza u samopouzdanju ± prestaje iluzija da se radom mo e sve promijeniti (sposobnosti!). li nost je stabilnost osobina. u nekoj ulozi je samoopis bolji a u drugoj lo iji ± konfuzno stanje ± kriza identiteta i tra i se globalna slika. Djeca imaju identifikaciju sa zna ajnim osobinama zbog emocionalne vezanosti ± to je brojno i razli ito. porast voljne i samoreflexivne prirode samopoimanja (sami sebe upoznajemo). Zbog razli itih socijalnih uloga dolazi do diferencijacije faceta samoopisa. identitet. iznimke (poma em bratu ali ne i sestri). Li nost = stabilne i predvidive osobine karaktera. SELF KONCEPT Self koncept = pojam o sebi. pojam kojeg pojedinac ima o samom sebi. pojava stabilne karakterizacije li nosti. Individuacija: kasnije se vi e opisuju u terminima razlikovanja a ne sli nosti. percepcije U normalnim okolnostima nismo svjesni svog identiteta. traganje za stabilnim i skrivenim vidovima li nosti. ³I´ mo e vrednovati vlastite akcije i na moralnom je planu uvid u ? proces. da li bi kupio psa dje aku kojem je pas uginuo) ± mo emo kontrolirati vlastite osje aj e (ako si ponavlja da ne eli psa. stabilnost pojma o sebi. POUZDANJE ± evalutivno (engl. integracija pojmova o sebi u globalnu sliku. Tri su bitna elementa identiteta: (1) (2) (3) do ivljaj sebe kao iste osobe kroz vrijeme i situacije priznanje od socijalne okoline da se osoba percipira kao istovjetna akumuliranje pouzdanja u sukladnost osobne i soc. ciljeva i namjera. kako obja njavaju neuspjeh nekog djeteta u koli: djeca bi rekla zato to nije u ilo. Opisuje se i prethodnim karakteristikama ali vi e nisu dominantne. da postoje i skrivene osobine li nosti. diferencijacija. Adolescent se mo e zami ljati u dr ugom svjetlu ± to je alternativa sada njem egu ± otkud pitanje ³tko sam´. konzistentno pona anje. dje ak odbija psa i tako se brani od osje aja krivnje a da toga nije ni svjestan. okupiranosti izgledom. Samosvjesnost se izra ava u osjetljivosti na tu e mi ljenje. obja njenje za to postoje izuzeci i razli itosti u pona anju. Uklju uje usvajanje smislenog pojma o sebi pri emu su pro lost. izgled. okru enje). ³I´ pru a stabilan na in mentalne obrade informacija pri spoznaji svijeta. self-esteem) Kognitivna psihologija: osoba mora izvjestiti o sebi (podru je soc. vrijednostima. AD1. mo e nadzirati i manipulirati iskustvo p adolescent mo e zamisliti kako razmi lja drugi (npr. samopoimanje (ima dva aspekta). ± priopadnost grupama. svjetonazorima. shva aju da okolnosti mogu uzrokovati iznimke u pona anju ± osobina ne mora biti uvijek prisutna. To je odgovor na pitanje tko sam. Tijekom razvoja pomak ide od fizikalisti kog do psiholo kog poimanja sebe. Osobine nisu apsolutne kao kod opisa djece. soc. samo ja znam kako se osje am (a ne roditelji). Integracija razli itih vidova selfa u koherentan i prihvatljiv do ivljaj sebe. komparacija aktivnosti. individuacija. nema strukturiranih instrumenata. Kvantitativne su promjene u opisu. sada njost i budu nost pocezane u skladnu cjelinu. otkud dolazim i kamo idem. apstraktnost.(6) THE SELF ² RAZVOJ IDENTITETA 6. te se vi e opisuju apstraktnim terminima i moralnim kvalitetama. No u kasnom djetinstvu dolazi do sinteze tih identifikacija ± i postavlja ju si pitanje to e biti kad odrastu? Adolescenti kre u u borbu za identitet. i ne omogu uje stvaranje identiteta jer su likovi razli iti. pojam samorefleksivnosti. to radi. self-concept) emocionalno SAMOPO TOVANJE. Karakteristike razvoja selfa u adolescenata. danas si pametan a sutra glup ± nema stabilnosti. Kasna adolescencija. Self = aktivni dio li nosti. sve ovisi o trendu. 10 g. 10. Srednja adolescencija ± ³ne znam za to se razli ito pona am u razli itim situacijama´. ³I´ ± ja kao subjekt svjesnosti o sebi. nego kad se pojavi kriza. kognicije). Kod adolescenata se javlja konstrukt svjesne i nesvjesne razine iskustava.

 KRIZA IDENTITETA 13-20 g. Rosenberg. osje aj pripadanja prijateljima. egocentri nost. psihofizi ke dezorganizacije li nosti i suicida. To je osmi ljavanje sebe i svijeta. Kako to ispitivati (psihometrijski poku aji) ± problem! Diskrepanca realnog i idealnog selfa.g. konflikti doprinose razvoju i kvaliteti kasnijeg ivota. kao li nost nisu sazreli pa postoje fluktuacije (u rukama su trenera ili roditelja). y Samopouzdanje ± od 3. dolazi do povu enosti ili prkosa. Emocionalni self. Ljubavne veze su put ka izgradnji identiteta. index zrelosti je razlika realnog i idealnog selfa. ideji. hijerarhijska organizacija samovrednovanja. mo e do i do kroni ne delikvencije.  Profesionalni identitet: ideali. = usvajanje smislenog pojma o sebi (identitet). usporedba s drugima i diferencijacija podru ja kompetentnosti. Do toga dolazi kroz selektivnu afirmaciju nekih identifikacija iz djetinjstva. Korelacijske studije ± nema uzroka. Osoba na vi oj razini se procjenjuje na vi e kategorija pa je ve a mogu nost razlike izme u realne i idealne slike. zaokupljenost time to drugi misle o meni. 6. SAMOVREDNOVANJE Odnosi se na emocije koje osoba ve e uz svoj samoopis. i to ugro ava li nost ako je puno alternativa (konformiranje grupi smanjuje difuziju i zbrku). Prolaz jedna faze omogu uje dolazak u drugu i takav razvoj vodi zdravoj li nosti. Djevojke pate od samopouzdanja ali ne od samopo tovanja. 8 je faza s fiksnim redoslijedom: postoji klju an konflikt u svakoj fazi. Veza izme u postignu a i samovrednovanja je slaba: programima samovrednovanja ne mo e se pove ati kolski uspjeh. ERIKSON: psihosocijalna teorija Erikson smatra da razvoj li nosti ide tijekom cijelog ivota. stvaranje malih grupa } grupni identitet p dosljednost i konformiranje. E. Razvojna perspektiva. Samopo tovanje = uspjeh/aspiracija. INTEGRITET KOMPETENTNOST prema roditeljskoj dominaciji. Obra anje vr njacima govorom. nejasan pojam. Rogers p realni self / idealni self ( to je razlika manja. socijalne. nebriga za mi ljenje drugih ± izolacija. Ideolo ke rasprave su va ne za identitet a nisu obrambeni mehanizmi. granice to mo e a to ne pridonose razvoju samovrednovanja.roditeljska toplina. Krizu mogu zao triti dru tvena zbivanja. Odgoj: roditelji se esto usmjere na to to dijete mo e. sporta kad prestane biti uspje an nije nitko i ni ta. nego se testira difuzni identitet p kako se druga osoba obra a prema nama. mladi i . njegove potrebe su u izgradnji identiteta ± treba komunicirati na nivou potreba a ne uspje nosti npr. difuzija. na inom obla enja ± obrana od konfuzije. pobuna IDENTITET. stavu.g.prihva anje od strane vr njaka. y y IDEALNO SAMOPO TOVANJE SAMOPO TOVANJE (SAMOSVIJEST) y y y y samoprihva anje selfrespect ³I am´ ± jesam globalni pojam o sebi SAMOPOUZDANJE y y y y y kompetencija fada samoefikasnost ³I am´ ± mogu diferencirano vrednovanje sebe u razli itim podru jima u inak u odnosu na aspiracije Eric Erikson smatra da kriza identiteta traje cijeli ivot ali u adolescenciji dolazi u fokus.AD2. zanemaren identitet. Sr rje enja krize } osnovna vrlina je vjernost. razlikovanje realnog i idealnog ja« James p odnos uspjeha i aspiracije. 6. ve a je zrelost (ako je ve i izbor te e je razabrati) ± uo avanje vi e kategorija. Izme u 6. ³ to zaista elim raditi?´ Dijete se to ne pita. Zbog traganja i neizvjesnosti raste va nost grupe vr njaka (kroz dugotrajne razgovore dobivaju inf. odnos mogu eg i postizivog ± da li stvarno eli to biti ili je to samo lijepo (razlikuje idealno i mogu e). Djevojke . kroz reflexiju druge osobe upoznaje sebe. podr avaju i ili ote avaju i uvjeti okoline: gubljenje tradicija i manja je predvidivost ± nema adekvatnih modela starijih generacija to pospje uje traganje za identitetom (nema stabilnih socijalnih definiranih uloga). droga i alkohol su osloba anje od anksioznosti koju stvara konfuzija uloga. ³kakav sam i kako me drugi vide´). previsoka aspiracija. razlika samovrednovanja ili vezano uz odre ene okolnosti (kognitivne. Krizom obja njava prevrtljivo pona anje. vrijednostima. ± istra ivanja } 6-11 g. i 9. lojalnost. vjera. Ako se ne postigne mogu nost da se bude vjeran osobi.g.2. Postoji veza izme u samopo tovanja i internalnog lokusa kontrole. sve zna ali se u adolescenciji pita: ³tko sam ja?´. Adolescenti mogu konfuziju izraziti represijom u djetinjatost da bi se oslobodili potrebe odlu ivanja. zaokupljenost sobom. preispitivanje. kompetentno je. Osobne ideologije i filozofije ivota su vrlo razli ite} ote ano je formiranje osobne ideologije i produ uje se kriza identiteta. Ako se ne uspije na i identitet javlja se sumnja u sebe. finije razlike unutar kategorija p finije aspiracije pa je raskorak izme u realnog i idealnog index zrelosti. Zaljubljivanje nema ulogu zadovoljavanja sexualnih potreba. dijete shvati da ne to mo e. Ako je ego-difuzija trajna. se javlja ide alni self ± to je index zrelosti (Zieglar): razvijenija osoba si postavlja sve ve e ciljeve. Epigenetski dijagram: vidi se sli jed faza i kako djeluju nerje ene prethodne krize. to je ve a razlika. samopo tovanje je ve e). Opasnost je ako se konfuzija odu i. Nisko samopo tovanje je izvor bazi ne neuroze i rezultira neprilago eno u. 41 . a tek postupno razvoj samopo tovanja. fizi ke. Prihva anje i bezuvjetno prihva anje. ali kao samohvalisanje. op e). konfuzija uloga = autodestruktivno pona anje.

): kritika da su ispitanici studenti ± vi e alternativa i jo nisu definirana o ekivanja okoline kao za one koji ve rade.6. a kod mu karaca opada.  4 STATUSA IDENTITETA Studentice su postigle identitet: zaokupljene su onim to mogu postati. izbor da (preuzelo je ono ponu eno od roditelja) ± primitivni (3) MORATORIJ: kriza je aktualna a izbor nejasan ± primitivni (4) POSTIGNUTI IDENTITET: kriza da. U nekom podru ju identitet mo e biti postignut a u drugom ne. Mu karcima je najva niji profesionalni identitet. U funkciji dobi mijenja se sadr aj koji odgovara dobi. 35. seksualnost (va na za identitet kod ena). Kod ena difuzija identiteta raste tijekom studija. PREUZETI IDENTITET: kriza ne. ali«´ ± elim biti svoja ali« Smatra da kriza identiteta nastupa u kasnoj adoles cenciji (studenti. Faza intimnosti slijedi nakon krize identiteta: mu ki studenti imaju jaku povezanost izme u identiteta i intimnosti (korelacija. Marcia vr i polustrukturirani intervju na studentima: kako i koliko su mladi ljudi zaokupljeni izborom profesije. ma taju o ispunjenju ambicija o eva. nepo eljan) su zadovoljne. ene s preuzetim identitetom (primitivni model. ele ispunjavati o ekivanja ali i biti svoje odrasle = ³da. religiozno odre enje. boje se da bi bile odbijene (ne poduzimaju ni ta) odrasle = sumnjaju u enstvenost. ne svi a im se to dru tvo nudi). izbor ne (zami ljaju ali su pasivni) ± napredniji (2) ZAKLJU ANI. a ne uzro na veza). C) Moratorij } B) Difuzija identiteta } studentice = ma tarije o princu.  Nezavisnost-autonomnost i osje aj odgovornosti (1) (2) (3) (4) autonomnost u vanjskim aktivnostima ± tro enje novca autonomnost u aktivnostima vezanima uz dob ± kupovanje odje e autonomnost u dono enju sudova ± uva avanje u raspravama autonomnost u aktivnostima koje utje u na status (izbor kole i zanimanja) 42 . JAMES MARCIA ± 4 STATUSA IDENTITETA J.): trebali su pisati pri e na projektivni materijal pri emu je pretpostavka da e navoditi krize iz pojedinih perioda. ne ele brak (u vrijeme vijetnamskog rata je dodao ovaj status.g. (postigle identitet). Nije nu no da su prethodni stadiji zadovoljeni koa to je Erikson mislio. partner je suradnik a ne za titni ki otac. u mladosti prihvatile i preuzele identitet ± ali ga odbacile.4. Stadiji nisu stabilni. izbor da ± napredniji (5) OTU ENO POSTIGNU E: pro li kroz period odlu ivanja. do li do zaklju ka ali su negativisti ki ± misle da dru tvo nije idealno pa ne ele preuzeti zanimanja ni religije. politi ka vjerovanja. sukob s roditeljima studentice = krive zbog odbacuju eg pona anja prema majci. ali se u svim dobima javlja faza autonomnosti p faze nisu sukcesivne i kumulativne p krize se obnavljaju. uspje ne kao i one koje su postigle identitet ( zdrave): kod mu karaca je to negativno. vi e veli aju intimnost (prvo su na usluzi drugoj osobi) i intimnost je pret e a identiteta. negativan. samo rijetko tu uspiju izvesti paralelno p kod ena su seksualni odnosi s drugima va niji od politike i religija za formiranje identiteta. A) Preuzeti identitet } studentice = obnavljanje bliskih obiteljskih veza odrasle = obnavljanje bliskih obiteljskih veza. pro la. nekompetentne izvan doma (1) KONFUZIJA (DIFUZNI) IDENTITETA: kriza da ili ne. Prethodne krize (istr. rane 20. Karakteristike ena u pojedinom stadiju obzirom na spolne uloge (studentice i 35-ogodi njakinje). enski isp.

to rade i kako se osje aju   pokazalo se da su promjene raspolo enja este i brze. Novija istr. Skloniji su eufori nom raspolo enju i osje aju kaosa (ekstremnija ali kra a raspolo enja nego kod odraslih ± npr. mr nju«). U periodu latencije libido je nevidljiv a sad opet izbija na povr inu u socijalno prihva enom obliku p heteroseksualna veza s partnerom izvan obitelji. Anna Freud. Promjene raspolo enja su intenzivne i este. kod adolescenata traju 45 min. teorija polja Levin. prolazi homoseksualnu fazu ± vrlo prisna prijateljstva s vr njacima ili starijom osobom (poistovje ivanje). mladi se poku avaju prilagoditi promijenjenom tijelu. Puno su aktivniji pa se zato e e mijenjaju raspolo enja (mijenjaju e e situacije). nema velikog otkri a ni preokreta zbog upoznatosti sa seksualno u. Piaget. Seksualne igre. izlaze iz tog perioda moarlno ja i. Neki to opovrgavaju. razreda (tjedan dana). U enici 7. Promjene na fizi kom planu. pra enje poroda i smrti ± nema tabua. To je adolescentska pobuna protiv roditelja. i najkompetentnije dijete mo e postati nepredvidivo jer je u adolescenciji podlo nije stresorima. zamjena klitoralnog orgazma u zreli vaginalni. Adolescenti (13 -18 g. Stresori su realni i potje u od fizi kih promjena (pubertet) ili iz okoline (vr njaci. priprema genitalne faze. Teorije }  Margaret Mead: u nekim dru tvima nema bure. teorije socijalnog u enja. formiranje karaktera } naru ena je ravnote a zbog aktiviranog libida. Masturbacija. teorije socijalne kognicije ( Selman ± preuzimanje uloga).(7) EMOCIONALNI RAZVOJ Trajanje adolescencije je sve du e ± za neke je buran a za neke miran prijelaz. 43 . a kod odraslih 2 sata). zahtjevi roditelja). S. 16. konflikt je zbog fizi kih promjena. ± 40% } raspolo enje i odnos prema sebi se stabiliziraju.) su imali ³bipere´ i trebali su registrirati s kim su. Bure su uglavnom na klini koj populaciji (slu ajni uzorci) i nisu nu ne (to je kontinuum). Nakon osloba anja adolescent se mo e ponovo pribli iti roditeljima. i to je nu an period za razvoj li nosti. Raspolo enja su realna i predvidiva u odnosu na zbivanja. samo 14% slu ajnih stabilnih osje aja samopo tovanja. Kohlberg. Treba prevladati nerije ene seksualne odnosu prema roditelju suprotnog spola to se posti e kroz reaktivnu formaciju ± dijete (adolescent) pokazuje suprotne osje aje (neprijateljstvo. feministi ka perspektiva. ekolo ka perspektiva. Neka istra ivanja to potvr uju. Promjena seksualnosti ide od elje za istom ugodom do elje za reprodukcijom.g. Sullivan. pokazuju da se zadr ava klitoralni orgazam kao jednako va an (to nije regresija). kola. Socioemocionalni razvoj ± uz odnos s roditeljima i vr njacima va na tema je i samopoimanje mladih. kognitivnom planu i socijalnom planu   izvori stresa. Hall ± pojam bure i stresa. Freud: ulazak u genitalnu fazu. Freeman smatra da je i tamo adolescencija stresna.  NOVE TEORIJE y y y y y y y y y y Boss (interpersonalna teorija).

(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8. izostavljena je figura autoriteta (i dijete preuzima dio brige) to pogoduje ranijem i samostalnijem razvoju. Klasi na su mi ljenja da to mladi provode vi e vremena s vr njacima da je ve a vjerojatnost da e po i krivim putem (vr nja ke grupe se specijaliziraju za negativnu konformnost da bi skandalizirali odrasle). tj. Gubi funkciju bliskog. pitaju samo za odnos adolescenta prema vr njacima ili prema roditeljima. drugim rije ima postaju bi a sa mu kim i enskim osobinama. uo avaju se njihove mane. Tu su i ekonomski i dru tveno-povijesni trenuci npr. autoriteti ± dojam nerealnog misti nog. tj. Adolescent jednostavno uskra uje neke informacije svoga privatnoga ivota. nema pogovora o tome da li su dobri ili lo i.1. Dakle: 2 generacije ipak ostaju bliske.1. a i onda je to u 1/2 slu ajeva nastavak ranijeg povla enja (iz prethodnog razdoblja). ODNOSI S RODI TELJIMA ± KONFLIKT? esto se govori o jazu me u generacijama. U adolescenciji je promjena od jednostranog autoriteta na zajedni kom dono enju odluka. PROCES INDIVI DUACIJE Specifi an je proces individuacije: Osloba anje od zavisnosti o roditeljima i istodobno poku aj odr avanja veze s njima. Roditelji postaju realne osobe i li nost i a prestaju biti figure ± u dje jem su periodu roditelji idealni. y y Sli ni podaci su dobiveni i od djece. Vrlo malo ih odbacuje roditelje. a otac postavlja norme no zbog udaljenosti gubi prisan odnos s djecom (provode manje vremena zajedno a to ne biva zamjenjeno s odnosom razgovora). O evi se ograni avaju na planove za budu nost.  Postoje ustvari dvije krize: kriza tra enja identiteta kod adolescenta i kriza tra enja nove uloge u odnosu sa djetetom.: Rutter 76¶ ± je proveo dvosmjerno istra ivanje sve ravnopravniji. odijevanju. i tako se do lo do zaklju ka da je adolescencija razdoblje bura. Samostalnost se vi e dozvoljava u podru ju privatnog ivota} tu se majke i o evi razlikuju. zato se rade upitnici. recipro an je odnos ± dijete u i fer igru. i djeca utje u na socijalizaciju roditelja. Dvosmjerna socijalizacija: roditelji utje u na socijalizaciju djece ali i obrnuto. zatvaranje u sobu (12% > i 7% +). slenga. kolu. Sada roditelji imaju odvojene funkcije koje se nadopunjuju. 9% de ki (6% pote ko a se pogor alo u adolescenciji). Izme u nj ih dolazi do promjene kvalitete odnosa: u djetinjstvu je ³interakcija razmjene´ (roditelj daje brigu a dijete odvra a poslu no u) i tu se dijete u i hijerarhijskim pravilima u dru tvenim odnosima. Ranije se javljaju recipro ni odnosi. upitnici su esto jednostrano usmjereni. usmjerenju a vr njake slijede u izboru prijatelja. probleme. 44 .2. brige. ratne okolnosti: otac je na boji tu a majka doma. Majkama se vi e povjeravamo: kombinacija autoritet ± suradnja / bliskost ± po tovanje. U malom % obitelji se pokazalo povla enje adolescenata od roditelja. nekompetentnosti.1. Sad je kriti nost. Okolinski faktori: Odnos roditelja i adolescenata ovisi i o dru tvenim okolnostima. no tu postoji jedan zna ajan metodolo ki nedostatak. Zasebno su uzimani podaci od adolescenata i roditelja. no u adolescenciji ne jer su oni vrlo osjetljivi na opa anje (mogu modificirati pona anje). Drugi element individuacije je promjenjena percepcija roditelja od figure prema osobe sa vrlinama i manama. no ti su nalazi esto uvjetovani metodolo kim nedostacima. politi ke teme a majke se zanimaju za svakodnevna zbivanja.1. Adolescenti se sla u s roditeljima u temama morala. Postoje periodi privremenih sukoba no to su normalne varijacije u ivotu ± u 3/4 obitelji adolescencija je miran period. piju. Interakcija s vr njacima je r avnopravna. Te promjene u odnosu iniciraju adolescenti ± adolescenti tra e svoje uva avanje. slijede roditeljske savjete o obrazovanju. jednakost. Poti e se razvoj nezavisnosti od roditelja. jer sa "Bogom" se ne mo e ravnopravno razgovarati. aktivnosti. y y Ve ina roditelja odobrava svom djetetu izbor prijatelja i srednje kole. 1/4 roditelja navodi da postoji emocionalno udaljavanje i problemi komuniciranja sa sinovima (pote ko e da se pribli e djetetu) ali samo u 4% slu ajeva su se ti odnosi pogor ali u odnosu na stanje prije adolescencije. a o nekim temama ni s jednim.  EXP. U 3 od 4 obitelji odnosi su zadovoljavaju i. o kulturalnom miljeu ± u strogim patrijarhalnim sredinama te promjene ne e biti tako izrazite. U tim istra ivanjima koja pokazuju jak metodolo ki nedostatak je izbor uzorka ispitanika: uglavnom su to ispitanici koji su i prije adolescencije imali problema (klini ka populacija) pa ih imaju i u adolescenciji. poslu nost je vi e voljna no automatska. Majke prije postaju li nosti od o eva jer su sklonije razgovoru i dijeljenju svojih neperfektnosti i slabosti. To je zapravo i osnova ravnopravnog odnosa. OBITELJSKI ODNOSI 8. pu e« no to je preuveli avanje jer adolescenti slu aju roditelje jednako ako ne i vi e nego vr njake. dok otac ostaje udaljeno bi e i dugo odr ava sliku nepogre ivosti i autoriteta. Selektivnost u komuniciranju: o nekim temama se pri a samo s jednim roditeljem. emocionalni razvoj i interpersonalne odnose ± zainteresiranije su za suradnju. vrijednosti a s vr njacima u temama muzike. neujedna ena znanja. ali ne i obrnuto ± ako je naru en odnos s roditeljima zaklju e da je odnos s vr njacima dobar (treba ispitivati oba odnosa). stila. Roditelji ostaju autoritet u podru ju kolskog uspjeha ( est izvor sukoba) ± to roditelji ne ispu taju iz ruku. spavanja« Tvrdnja o jazu je vi e mit nego realnost. U adolescenciji odnos postaje 8. U djetinjstvu se mo e koristiti tehnika opa anja.

osoba ne nalazi vl.1. Burniji period u ranoj adolescenciji. RAZVOJNE FAZE U INDIVIDUACIJI 45 . a roditelji tu razliku podcjenjuju ( ele biti bliski). Osje aju se krivo ako napu taju majku ± imaju vi e emocionalnih izljeva.4. Dje aci imaju vi e problema u djetinjstvu jer je okolina vi e feminizirana (tet u vrti u. Sukobi su oko svakodnevnih stvari ( kola. izlasci. Sukob se javlja svaka 3 dana. Istovremeno i pripadam obitelji i imam sebe. ali su za adolescente jako emocionalno nabijene. No. Kod adolescenta postoji potreba za pripadanjem (blisko u) i potreba za samostalno u (odvajanjem): i jedna i druga strana mora postojati. To mo e biti izvor konflikata i ote ati razvoj adolescenta. vr nja ke vrlo liberalnima a svoje u sredini (nema jasnog poistovje enja). i roditelji moraju redefinirati svoju ulogu u odnosu s adolescentom. on e biti spremniji na istra ivanje novih situacija i time e razviti ve i stupanj samopo tovanja.g. ku ne du nosti. ivota). Nova je jedino droga. on odustane od cilja p ako mu se dozvoli i najgluplja mogu nost on e vidjeti da to nije prava mogu nost. 8. te ne mo e adekvatno reagirati na pona anje adolescenta. No. To su oba nezdrava kli ea. pogotovo na emocionalnoj razini. (3) Ponovo pribli avanje roditeljima 8. to uklju uje prihva anje samostalnosti ³djeteta´ i vlastitog starenja. O ekuje se sloboda odlu ivanja i dobrovoljna suradnja (nije mi obaveza sura ivati sa roditeljima). Sukobi oko povjerenja. stavovi se izgra uju kroz razgovore s vr njacima.  Kako mladi vide mjesto svojih stavova u odnose na stavove  EXP. Taj perceptivni jaz se pripisuje adolescentskoj potrebi da vjeruje da su njegove misli jedinstvene. osje a se nepogre iv (to li i na fazu negativizma kao u 2. (2) Vje banje vlastite nezavisnosti od roditelja Aktivno isprobava vlastite odluke. Adolescent koji vjeruje roditeljima. uspostavljanje privatnog ivota i selektivno informiranje roditelja. identitet i autenti nost te ostaje u kli eu (udovoljava o ekivanjima majke ili ulazi u predod bu kakav mu karac treba biti).3. Zamjena za roditelje (za emocionalne veze) su vr njaci. . Izlaz je pomirljivi kompromis . promi ljenosti. posebne.Tra enje identiteta nu no zahtijeva separaciju adolescen ta od svojih roditelja. Njihova je sklonost da svoj identitet izgra uju na bazi da se povezuju s drugim ljudima i iz te pozicije te ko im se suprostaviti fizi kim i emocionalnim vezama s obitelji. Ponekad je cilj takvog pona anje namjerno izazivanje roditelja radi otkrivanja granica (dokle mogu i i). Sukobi s u jako kratki i na vrhuncu su u ranoj adolescenciji (kraj o.: Neka istra ivanja o sukobima ± oni su intenzivniji Zasnovano je na novom osje aju vlastite autonomnosti. elje za kontrolom od strane roditelja. Oni su dakle tako er pod stresom. duboko odbacivanje svega od roditelja.  Sukob s roditeljima: zbog elje mladih za nezavisno u i roditelja i vr njaka? Roditeljske stavove su procijenili vrlo konzervativnima. obi no s majkom i djevojke imaju vi e sva a od dje aka. Kad su roditelji u inili isto pokazalo se da mladi precjenjuju tu razliku. Adolescentu je va no suprotstaviti se a kad roditelj pristane. Separacija se o ituje u smanjenom broju kontakata. Tako gdje nema oca proces individuacije biva ote an jer majka te i odr avanju bliskosti a sin iz odgovornosti prema majci te e prihva a odvajanje. (4) Konsolidacija Adolescent gradi osje aj identiteta (kao nezavisne individualnosti) uz pomo iskustva identifikacije iz djetinjstva. adolescent ostaje privr en obitelji. Sva e prosje no traju 10 min. jer ako je ona fiksna ne mo e se prilagoditi tim nastalim promjenama. No. TEORIJA ME UZ AVISNOSTI: Teorija privr enosti: Privr enost daje malom djetetu osje aj sigurnosti i omogu uje zdrav razvoj. Djevojke u adolescenciji imaju vi e problema oko potrebe za ZV i NZV (ponekad se to iska e kroz ranu trudno u).4. esto se povla e u ³hladni rat´ = nekomunikacija. Rezultat je razvoj nezavisnosti i prihva anje izvjesnog oslanjanja na roditelje. i konformira se ( to je te ko a da se ostvari nu na individuacija).1. iskustva iz 3 prethodne faze i novih elemenata. da e mu pomo i ako "za kripi". nisu vi e aktivni roditelji i tra e novi zadatak u ivotu. sva e s bra om«) jednako kao prije 70 g. okolina mora tako er biti fleksibilna. ene s u modeli a od njih se o ekuje izrazito tipizirano pona anje. Kad su adolescenti sa obiteljima onda negativne misli znatno prema uju pozitivne misli. ULOGE RODITEL JA U PROCESU INDIVIDUACIJE O evi} podr avaju prvi dio faze (emocionalno osamostaljenje) Majke} pospje uju dio te nje da se ostane blizak roditeljima. I sami adolescenti su ambivalentni: variraju po elji da budu tretirani kao odrasli i povremenog djetinjastog pona anja. Time se roditelji vi e ne percipiraju kao da ugro avaju li nost. stil. Budu i da se adolescent mijenja. Adolescenti su skloni raspravi i testiranju roditeljskih granica. Odbacuje sve savjete. Provo enje vremena van obitelji se koristi za samootkrivanje. 8. Roditelji adolescenata su zato najnezadovoljniji roditelji. Pa tako adolescent mora imati osje aj i sigurnosti i slobode.1. Rezultat: ³mamini sinovi´ ( esto do ivotno) ili odu u prenapuhanu funkciju macho mu kar ine (preobra ava vlastiti neisprofilirani identitet u ulogu grubijana«).) U kasnoj naglo padaju ± pogotovo ako adolescenti napuste dom. esta je izgubljenost i strah od potpunog gubitka roditelja (u emocionalnom smislu). (1) O tra diferencijacija O tra kriti nost prema roditeljima. prijatelji. usmjerenja. samo u 25% slu ajeva i izviru iz pote ko e roditelja da se priviknu na novu li nost svog djeteta (novi afiniteti. spolnih stereotipa. nastavnice«). nove kognitivne i reproduktivne sposobnosti).

Adolescenti nastoje oslabiti emocionalne veze s roditeljima. (2) (3) (4) (5) (1) Nala enje gre aka kod figura autoriteta Zbog mogu nosti da zami ljaju idealni svijet. va no je kako se pregovara.2. izlasci« Osim toga i roditelji te e pu taju djevojke od dje aka. To omogu uje otvorenu i kriti nu diskusiju o moralnim pitanjima. Ako roditelji pristanu na rasprav u o principima a izbjegnu raspravu o li nosti. Treba ravnopravni dijalog. Sve manje vremena provode kod ku e. gube to ³da znaju najbolje´: to je te ko prepustiti. govoriti o sebi (JA komunikacija)). i uva avanje suverenosti druge osobe (³rekla sam ti to misli .2. Roditelji trebaju koristiti osobni jezik. No. (6) (2) Sklonost raspravljanju Sposobnost adolescenta da uo avaju pojedinosti unutar neke teme.1. imaju zna ajnu potrebu pripadati nekoj grupi.straha roditeljka da ne zatrudne. No. (3) Centriranost na sebe Osobni mit. bez vr njaka adolescent ne bi znao koje aspekte njegove li nosti vr njaci prihva aju a koje odbacuju (oni su relevantan okvir za samoprocjenu i adaptaciju). po to jo nisu razvili svoj identitet. Naime.6. Yul: adolescencija je druga prilika za izgradnju identiteta (1. a pripadanje nekoj grupi uvijek zahtijeva konformiranje pona anja. odnosi s vr njacima se temelje na ravnopravnosti. otud kriti nost. to prekida djetetovu usmjerenost na sebe i poti e zrelije oblike mi ljenja.2. Kad djeca postanu adolescenti prekasno je za odgoj ± sad se roditelji mogu opustiti jer sad se tu ni ta ne mo e izmijeniti .2. otkrivaju da se osobe ne uklapaju u taj svijet. ZNA AJ ODNOSA S VR NJACIMA Va ni su i imaju za adolescente magi nu mo iz nekoliko razloga: (1) Samopo tovanje adolescenata se razvija i to zbog prihva anja od strane vr njaka. prihva aju i toleriraju. izra enost konformiranja varira u funkciji dobi. za kvalitetu interakcije i trebaju izra avati svoje stavove ali ne vi e sa pedago kom tendencijom. Bitno je da roditelji uzmu te kritike kao nu nu fazu razvoja a ne kao osobnu kritiku. ak je va niji na in dono enja odluke. neurednosti. balans ljubavi i postavljanja granica te jasno komuniciranje svojih stavova } izno enje svojih elja (osobni govor) a ne nare ivanje (zna i ³meni je te ko« ja brinem«´ a ne ³Ima biti doma u 9´). 7-9 11-13 15-17 19-21 x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja 8.1. razmi ljanja i osje anja grupnim standardima. a vr njaci im nude tehnike i podr ku da se oslobode roditelja ± zato uspostavljaju na in razgovora i obla enja koji dijeli mlade i stare. Za roditelje je to te ko. ja sam poseban. i o evi se udaljuju jer vi e ne dijele iste aktivnosti. Dje aci su vi e zaokupljeni aktivnostima koje su vezane uz vanjski svijet. je faza autonomnost djeteta) ± adolescencija li i na to. To je i 2. tad to poma e o uvanju obiteljskog mira i razvoj mi ljenja 8. zainteresiranost. Postoji potreba je za eksperimentiranjem da bi se isku ali novi identiteti i vr njaci to razumiju. manje su doma i manja je ansa sukoba (oni su obi no oko pranja. Fiziolo ki razvoj ih prisiljava da se suo e s novim iskustvima a vr njaci (jer prolaze isto) tu mogu dati psihi ku podr ku i konkretne informacije (iako ne uvijek to ne). i zadnja prilika da bude ono to je. Prijateljstva idu od razvijene aktivnosti ka psihi koj razmjeni (dru tva za povjeravanje). a roditelji ne ba (³ kaj glumata ?´). To ne zna i da su vr njaci uvijek ljubazni i podr avaju i jer znaju biti rigidni u zahtjevu po tivanja grupnih normi. VR NJACI ± SELF KONCEPT I KONFORMIRANJE VR NJACIMA Adolescenti. ELEMENTI ADOLESCENTS KOG EGOCENTRIZMA (tipi an sklop li nosti) 8. ne podlije em prirodnim zakonitostima kao ostatak svijeta (4) Neodlu nost (svjesni su vi estrukih mogu nosti pa te ko odlu e) cure de ki (5) Prikladna dvoli nost Ne razlikuju izra avanje ideala i djelovanje da bi to ostvarili (pu e a protestiraju zbog zaga enja okoline). Roditelji i dalje ostaju odgovorni za atmosferu u obitelji. a ne o emu (va no je dvostruko povjerenje). Za dobre odnose u obitelji je klju no podr avanje. ODNOSI S VR NJACIMA Vrhunac je u ranoj adolescenciji (11-13 g) i djevojke su sklonije konformiranju. higijene. Najbolji tip obitelji je gdje su lanovi povezani ali individue (to je zdrav tip odnosa za osamostaljenje adolescenata). rizi nih aktivnosti). Razvija se moralno rasu ivanje: prema Piagetu je dru enje sa vr njacima va no jer omogu uje promatranje stvari iz tu eg kuta gledanja. 46 . 8. a ne nadre enosti i podre enosti. a ti napravi to ho e ´). od same odluke (va niji je proces nego sadr aj).

14-16 g.pru a mogu nost ve eg broja kontakata ali slabije kvalitete. po tivanje razli itosti u mi ljenju. tulumi). ali ne mora biti povezana sa intimno u . (2) DRU TVA ± ³ kvadre´ Skupine (crowds). obitelj je u okviru istog socijaln og statusa pa zato mladi zadr avaju vrijednosti roditelja a ne apstraktne vrijednosti op e kulture mladih. osje aja. misli. Princip recipro nosti odnosa Funkcija bliskosti I. ne definiraju prijateljstvo kroz emocionalne razmjene. Prijatelj je netko tko je sukladan. terapijska funkcija (slobodna ekspresija emocija). Zahtijeva konformiranje. Princip me usobsobnog povjerenja III. u enje komunikacije i uva avanje mi ljenja. Upoznavanje sebe kroz refleksiju od strane drugih II. a antisocijalno i neutralno manje izra eno od prosocijalnog i neutralnog. Princip me usobnog po tovanja  Funkcija prijateljskih veza je upoznavanje samog sebe. tj. Seksualnost me utim mo e. To ja a nezavisnost od roditelja. Prijatelj je netko tko je zabavan. Princip zainteresiranosti za sve to se kod druge osobe doga a (emocije. Posesivnost i ljubomora. Klike dominiraju tijekom tjedna a dru tva vikendom. amblemi). II. 8. Posesivnost i ljubomora se prenose na odnose s de kima. razgovori. Ponekad olak ava i to to se glasno iznosi vlastito mi ljenje.  Kod dje aka: Tu se prijateljstvo prvenstveno usmjerava na akcije (a ne tajne) jer se identitet mu karaca osniva na postignu u. aktivnosti. Mogu dobro opisati li nost. Osnova: razgovor. mi ljenja koje iznosi drugoj osobi da bi dobi la njen komentar (jednaka je anga iranost obje strane). Od prijatelja o ekuju alijanse (odanost. No. U odrasloj dobi mu karci tra e akciju. prosocijalno pon. intimnost i sl. Terapijska ± izra avaju i diskutiraju se problemi III. ak ne treba ni komentar. brige i probleme svojih prijatelja pa nije to no da ne brinu jedni o drugima. To su osnovne jedinice dru tvenog ivota adolescenata. Tra i se razumijevanje. p opu tenije. osobnosti i stavovima. pru a soc. I klike i dru tva si izabiru imena (posebno vani). Prijatelj je onaj tko poma e u nevolji ± dosta instrumentalno. Uglavnom je 6 lanova istog spola. STADIJI RAZVOJA GRUP NOG IVOTA KOD ADOLESCENATA 47 . organizacija dru tvene aktivnosti (sport. ³ja sam potpuno i bez rezerve i cenzure ono to jesam´. kontakt s vi e ljudi. prijatelju mo e vjerovati i povjeriti mu se. asertivnosti. zajedni ke aktivnosti (odvijaju se paralelno). naglasak je na razmjeni tajni. VRSTE UDRU IV ANJA (1) BLISKA PRIJATELJSTVA To su bliski prijateljski odnosi koji su temelj za formiranje ve ih grupacija. to ime pridonosi osje aju identiteta i ja a koherentnost (uvedeno u vojsku. mu karci nisu neosjetljivi na finese tu e li nosti. To podsje a na obitelj. (1) KLIKE Klapa ili manja grupica vr njaka istih interesa.4. neutralno pon. Me utim.  3 FAZE RAZVOJA prijateljstva kod djevojaka (Duval i 7-9 11-13 15-17 19-21 Anderson) x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja Prosocijalno konformiranje 11-12 g. 11-13 g. Za prijateljstvo u adolescenciji je jako bitan razvoj dogovorne validacije: jedna osoba te i shvatiti svijet kroz razmjenu ideja. Osnova: zabava. U i se ravnopravna komunikacija Intimnost { seksualnost: Intimnost je prije svega potpuna otvorenost u kontaktu s drugim.2. izlasci. antisocijalno pon.3. pona anja) IV. eli se uti tu e mi ljenje da bi se dalje razvijalo vlastito. nema zahtjeva za tajnost i cijene se individualne razlike u li nostima. identitet pojedinca u o ima drugih i izra ava socijalne granice. autonimiji (kod ena intimnost). parovi bliskih prijatelja ili prijateljica. 17 g. to su neformalna udru enja od 2 -4 klike to 8. Principi bliskosti I. Mladi uglavnom dijele vrijednosti neposredne vr nja ke skupine. bliski odnosi. podr ka. pomo u nevolji). a ene intimnost.2.

prikupljaju se u e informacije o vlastitoj struci. (2) TEORIJA MOTIVACIJE .) osobe biraju na osnovi toga Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne. Uskla ivanje interesa. 18-24 god. Do krize markiranja kole dolazi e e kod u enika koji potje u iz obitelji sa ni im socio -ekonomskim statusom. Ovdje dolazi do ve e spolne diferencijacije. Pokazuje se da socio-ekonomski status odra ava komulativne i kombinirane efekte razli itih utjecaja na uspjeh u enika u koli. Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja. 14-18 god. mijenja se sustav vrednovanja te postaju nesigurni i te e boljim ocjenama. o op im kategorijama zanimanja i profesija (vrlo iroko). adolescenti su trebali dovr avati re enice: ³ako netko nije dio grupe«´ y y y 15-godi njaci zavr avaju s negativnim posljedicama (izoliran je. realisti ne (itd. (2) Probni.interakcije me u klikama razli itog spola (grupa s grupom) Postignu e je presudna tema za adolescente.). U SAD-u 40% sinova lije nika ulazi u medicinu (generiranje iste profesije) ± vezano i uz privatno poduzetni tvo. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (1) GANSBERGOV MODEL (1) Fantazijski: osnovna kola: odabiru se aktivna i zbudljiva zanimanja. realnost se ne uzima u obzir.dolazi do kristalizacije planova koji su realisti niji. uvjeti 48 . Postoje i spolne razlike (u SAD-u je na matematici vi e mu karaca): kod nas to nije toliko izra eno. alternative se realisti nije promatraju. su uju izbor. potom od 18 -21. Odluka je emocionalna. ru no mu je«) 17-godi njaci ³uva en je i cijenjen´ (mo e i sam). Razlikujemo intrinzi nu i ekstrinzi nu motivaciju. Me utim kada pre u u srednju kolu. (4) SUPEROVA TEORIJA: mi kroz ivot nekoliko puta kre emo kroz te faze: 1.90-te godine je razvijen model motivacijskog procesa koji govori da u eni ko pona anje odre uju tri imbnika: a) Stav je li inteligencija fiksna ili je plasti na promjenjiva promjenjiva u enici u ivaju u obra ivanju sadr aja i manje brinu o ishodu.2.(1) Kasno djetinstvo . Kod adolescenata postoji zna ajna potreba za postignu em.) osobe biraju na osnovi toga zanimanja. (5) HOLANDOVA TEORIJA Sociolo ki pogled: pri izboru zanimanja postoji ograni enje urokovano s-e status. (3) Realisti na faza: kraj srednje kole . osobine. specificiraju interese te se informiraju o specifi nimn zanimanjima (a to odgovara ameri kom sustavu obrazovanja). ovdje se integrira i utjecaj roditeljske profesije kao i utjecaj socijalne okoline ( ta je presti no. mogu no sti. klasna pripadnost roditelja i dolazi do izabiranja struke ovisno o spolu. 8.osoba upoznaje sebe 1.istospolne klike rada«).skupine se raspadaju na parove koji razmi ljaju o braku Klike postaju suvi ne jer se ostvaruje potreba za intimno u.3. 1. ispituju se vlastiti intresi. jer oni utje u na stavove i pona anje i tako mogu imati i pozitivn e i negativne utjecaje. Prijatelji su tako er va an vanjski faktor. Druge faze za adolescenciju nisu zanimljive. bolji su u itelji i sl. Faze slijede obrazovanje u nekoj zemlji: adolescenti od 14-18 g. testiranje. Djeca koja potje u iz boljih uvjeta esto poha aju i bolje kole.mogu planirati daljenje obrazovanje kako bi ostvarili eljenu kareru. oni do ive odre eni ok i postaju ja e ekstrinzi no motivirani. tj.1. vrijednosti i sposobnosti. predavanja. Period specifikacije . eksperimentalni period ± pubertet. ne postoji op a nadmo nost mu karaca (samo u pojedinim podru jima) ± ipak se na tehni ke fakultete upisuje manje ena (zapo ljavanje. Period kristalizacije . Klike i dru tva nude gotov identitet koji je prihvatljiv u odre enom vremenu (odje a): kasnije se me utim javlja potreba za individualno u i izgradnja vlastitog identiteta. ISTRA IVA KA FAZA . Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne.skupine sastavljene od spolno mje ovitih klika (5) Rana zrela dob .g. b) Intrinzi na i ekstrizi na motivacija (3) ATRIBUCIJSKA TEO RIJA (3) lanovi klika razli itog spola (po inju se povezivati) (4) Kasna adolescencija . itd. tra e inf. U realnosti mnogi nisu tako racionalni i sistemati ni. pra enje«) (2) Rana adolescencija . Koristile su se projektivne tehnike. koje su pak bolje opremeljene. Hrvatska: posve uje se puno pa nje profesionalnoj orjentaciji (publikacije. Razvoj profesionalnih planova: dio je razvoja profesionalnog identiteta. realisti ne (itd. Kasnije: sretan je (pozitivne posljedice).

i njihove aspiracije odre ene su socio-ekonomskim statusom. 49 . mi imamo vi e aspiarcija zbog tranzicije (uspijeva se vertikalno kretati). Dru tvo regulira upisnim kvotama. ali nema sustavnih pra enja potreba zapo ljavanja.zanimanja. Ulogu imaju roditelji. Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja.

danas se dru tvo iz temelja stra no brzo mijenja. a oni s lo im na emocionalnu razinu.  Postoje i povoljni faktori a) RODTIELJSKA OKOLINA .  Razlikujemo dvije vrste poreme aja: a) internalizirani . Muli Lahad . Drugo treba razlikovati problem koji imaju svoje uzroke u adolescenciji od onih koji imaju svoje uzroke ranije. se s druge strane ne smije omalova avati ili ak smatrati i normatinim pona anjem. delikvencija u prostituciju itd. Venitiliranje emocija je vrlo bitno za adolescente. Nakupljanje stresova (razvojni zadaci) mogu osobu gurnuti preko praga ako postoji gen. pla a. anksioznosti. esto devijantno pona anje nestaje ulazkom u zrelu dob. Probleme pona anje u adol. kognitivnu preradu .) C . Danas se puno spominje ok budu nosti . b)  Tri niza imbenika koji odre uju ranjivost za stresne emu je akumulacija c) doga aje: a) b) c) KOLI INA STRESA . crtanje itd. optimizam) E . u odnosima s vr njacima. dobre komunikacijske i socijane vje tine. MRE E PODR KE IZVAN OBITELJI .jednostavno si olak avam emocionalno stanje (slu anje muzike. To burno razdoblje promjena uva ava i socijalni aspekt tj.imaginacija = odmak od stvarnosti (fantazijska putovanja. Smatra se da su posljedica nesposobnosti kontroliranja impulsa. ili biolo ka ranjivost. clasteri problema).koji su unutar osobe ( ir na elucu) b) eksternalizirani . depresiji. Biolo ke promjena u pubertetu aktiviraju psihi ke probleme = nastaju psihopatolo ki problemi.Physical = fizi ki se aktivirati 50 .u smislu uro enih predispozicija za odstupanje "sensation seeking".nadgledanje aktivnosti i dosljednost u primjeni discipline. bliski odnos sa barem jednom osobom u obitelji. preuzimanje uloga« Psihopatologija je vo ena genetsko-vremenskim rasporedom. ili poreme ena psihi ka ravnote a.misaona prerada (ispit nije toliko bitan i sl. b) kognivitne. coping) sa stresom tako er su i zdravstveno u bolje m stanju.Cognition = razjasniti si situaciju i sl. ovisni ko i devijantno pona anje.(9) ADOLESCENTSKI PROBLEMI 9. Adolescenti mogu imati poreme aje iz oba podru ja. adolescencija je period aktiviranja tih genetskih zapisa. tj.1. Mogu a je biolo ka podloga takvih poreme aja.emotion = emocije (rasplakati se) S . pona anje nu no za ovaj razvojni period. Oni s pozitivnim obiteljskim iskustvom su vi e usmjereni na ri je avanje problema. D) IZLO ENOST NASILJU PRILIKOM NPR. 6 na ina suo avanja sa stresom B . le i u toplu kadu) usmjerenost na procjenu. Postoji i biolo ka teorija .  Postoji niz skala za mjerenje stresora kod adolescenata. Zato postoji sklonost eksperimentiranju s rizi nim pona anjem. stres radi velikih promjena u sebi.belive = vjerovanje (vjera. esto jedan vanjski problem vodi u jedan novi problem: droga u delikvenciju.koji se manifestiraju u okolini (kra a).poduzimaju se akcije za rije avanje problema usmjerenost na emocije .2.  Tri vrste suo avanja a) b) c) suo avanje usmjerno na problem . Pokazalo se da oni sa boljim strategijama suo avanja (engl. nekonvencionalnosti li nosti adolescenata i okoline. Ph . socijalna odgovornost. napredak ide nevjerojatnom progresijom i potrebna je stalna adaptacija. E) RAZDVOJENST RODITELJA Stres se primarno prpisuje promjeni bila ona pozitivna ili negativna jer zahtijevaju adaptaciju. Kao rezultat stresa dolazi do emocionalnih i bihevioralnih problema. pozitivan pojam o sebi. RATA.  Postoje rizi ni faktori A) B) SIROMA TVO KRONI KA BOLEST ALKOHOLIZAM C) RODITELJSKE MENTALNE BOLESTI.pri a u 6 slika. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI Mnogi oblici psihi kih poreme aja se odvijaju u adolescenciji ± govori se o mladena koj shizofreniji. tako er je bitna socialna podr ka.drugi ljudi nam poma u da prebrodimo stresnu situaciju STRATEGIJE SUO AVANJA SA STRESOM: a) bihevioralne.) Op enito se nalazi da su adolescenti naj e e koriste strategiju usmjerenost na problem i socijalnu podr ku. i tretman treba prilagoditi.pro multiplikativan 9.prijatelji. U adolescenciji treba razlikovati eksperimentalno izvo eje pona anja i stvarno psihopatolo ko. (tzv. SOCIJALNA PODR KA .social = socijalna podr ka I . UVOD Masovni mediji su skloni preuveli avanju tih problema. OSOBNE KARAKTIRISTIKE.

a) Poreme aj je vezan s time da postanu odrasle ene. rijetko u djetinjstvu. Prognoza je lo ija ako se poreme aj javi ranije. da je ljubav obostrana ± to je nerealno i vodi ka rascjepu li nosti. Od depresije idu suicidi (u SAD-u su 1. Manifestira se razli ito kod starijih adolescenata i mla ih adolescenata. diuretike. Tako er je ve a ansa onima koji imaju krvne srodnike oboljele od ScH. SHIZOFRENIJA (SCH) Naj e e izbije u adolescenciji. imali su vrlo malo prijatelja. Poku ajem suicida ene komuniciraju svoju bol (koriste pilule) a mu karci idu uglavnom na vatreno oru je. umorstva 3. za 20-25% u samo par mjeseci. 20% tih djevojaka umre (bez tretmana) radi samoizgladnjivanja. Mit: ³tko pri a ne e to u initi´ a to je pogre no. predbacivanju. Cijela obitelj treba biti uklju ena. slaba koncentracija. a kod + ak do 30-te. ANOREXIA: je te i poreme aj jer djevojke silno snize tjelesnu te inu. Najvi e podataka ima o konceptu genetske ranjivosti: neki su ljudi genetski skloniji izbijanju bolesti tj.1. Svake minute u SAD-u jedan adolescent poku a suicid.2. BULIMIA: periodi na pre deravanja ³zabranjenom´ visokokalori nom hranom. Ve ina bulimi arki to uspijeva prikriti pred prijateljima i obitelji (tajni poreme aj). sve va u. nemaju obline. antisocijalno pona anje doma (ali ne nu no i van obitelji). osjetljivi na finese u razglabaju o smislu ivota ivotu.2. Tretman je farmakoterapija. Potom slijedi faza dijete. Zaokupljene zu izgledom i te inom. ljubavni problemi ili zaokupljenost problemima koje roditelji imaju me u sobno. te nja je da ostanu u formi djeteta . POREME AJI HRANJENJA Gotovo samo ene. gubitak apetita. ranjiviji su pri izlaganju strsnoj okolini. DEPRESIJA To je nej e i poreme aj i uglavnom je prijelazna. droga ± ine sve da odagnaju depresiju. Velika je uloga socijalnih faktora: nerje eni obiteljski odnosi. esto se ne uzima ozbiljno kad netko pri a o suicidu. depresije kao izvor smrti). opaju se dok ne zaspu ili ne povra aju ± prisiljavaju se na povra anje. ali a mu karci e e uspijevaju izvr iti suicid. ele stalno biti u dru tvu. Ta ScH nije vezana s dje jom ScH (dje jim autizmom). postizanjem autonomnosti na planu tjelesnog izgleda eli se kompenziratu sve ono nad ime nemaju kontrolu. vi i dru tveni status). Ne zna se za to. Ova podjela je zgodno obja njenje ve eg broja suicida kod studenata 9. Dakle to je obi no u obiteljima u kojima su roditelji vrlo kontroloraju i.3.  jude mo emo podijeliti u 2 kategorije: y y ³lu aci´. Adolecsenti koji se odlu e na suicid imaju probleme s roditeljima ili ne mogu zadr ati prijatelje. putuju svijetom zadovoljni ako se najedu janjetine i tipnu konobaricu. 9. Naj e e su to iznadprosje ni studenti no imaju previsoke aspiracije (nedosti ne) i misle da ne rade onako dobro kako bi mogli. Drugi je razlog da time vje baju kontrolu doga aja koji su ina e idealno pod njihovom kontrolom. Biolo ke promjene te drugi razvojni zadaci u procesu stjecanja nezavisnosti od roditelja ugro avaju pojam o sebi pa ulaze u kontrapona anje. istodobna elja za pripadanjem i za individuacijom. Vezana je uz osje aj gubitka ili neuspjeh realan/nerealan. Nemogu nost kontrole hranjenja vodi ka autodestruktivnosti. Polovica anoreksi arki ima i simptome bulimije. To je simboli ka zamjena za nedostatak ljubavi (oralna faza): te nja da se bude voljen. ili kako bi ga trebale izbje i. Ti su simptomi esto pomije ani sa depresivnim i sociopatskim simptomima. gubitak tjelesnog integriteta. djevojke se vra aju hrani to simboli ki zadovoljava ³hranjenje ljubavlju´. delikventno pona anje. Kad se rije i uzrok onda se i hrana normalizira. Uzimaju laksative. 51 . Te osobe kao djeca nisu sudjelovale u aktivnostima vr nja ke skupine. Procjene u SAD: 1:10 ( ak do 1:4). problemi u koli« studenti ine ve inu adolescentskih suicida (obrazovaniji su. zauzimaju stav ³koja korist od svega toga´: osje aj besmisla. ene puno e e poku avaju. Bolje je raditi na uzroku a ne samo na simptomima ( to ini bihevior terapija) B. Izgube menstruaciju. iznadprosje ne studentice vi eg socio-ekonomskog statusa. Rizi na dob za javljanje ScH kod > je od kasnih tinejd erskih do ranih 20¶. Doprinosi problemima pona anja. Kod djevojaka dolazi do toga pod velikom presijom studentskih obaveza ili neuspjeha veze. pretjeran sex. saobra ajke 2. inteligentniji. ako se ne ispuni. a bilo bi dobro da bude i psihoterapija. Opsjednute su te inom i ele biti mr avije od normalne prosje ne te ine za svoju dob i konstituciju.2. Simptomi: umor. To je poreme aj bogatih: bjelkinje. Mla i: stalno tra e uzbu enje. b) c) Anoreksi arke tebaju istodobno u tretman uzeti i psihijatri i internisti (radi davanja infuzije). a u jednom danu ih 14 uspije. sramu. A. To vodi do fantazija o velikoj ljubavi. Obi no rana zrela dob.2. sve prihva aju pod motom ³i to je ivot´. dobro je to uzeti za ozbiljno. Tre i je razlog elja da udovolje roditeljima koji tra e postignu e i koji daju veliku pa nju osobnom izgledu (vitkost je pitanje presti a). dje a ko lice. Stariji adolescenti su introspektivni i letargi ni. Cijeli dan se bave planovima o jelu.9. ³kamiond ije´.

ne mogu se dugo vezati uz ciljeve koji tra e odga anje. bijeg i izolacija. to izvodi manjina Postoje kroni ni i privremeni delikventi.  Aschenbach: TIPOVI KRONI NIH DEL IKVENATA Bje anje od ku e. 4 -5 dje aka ili mladi a na jednu djevojku.. (vrhunac). kra a). to se ti e socio-ekonomskog statusa ta su djeca iz svih slojeva. nekontrola djeluju na antisoc. preuzimanje tu e perspektive ± djeca ni eg socio-ekonomskog statusa i lo ih obiteljskih uvjeta. Problemi u obitelji: uzimaju i roditelji (genetska predispozicija). nemaju veze s drugima. Konflikti s roditeljima rastu u funkciji dobi (potreba za individuacijom). a) SOCIJALIZIRANI SUBKU LTURALNI. Nisko samopo tovanje: da li delikvencija vodi do niskog samopo tovanja (etiketiranje) ili je obrnuto? Delikvent je pod pritiskom vr njaka i zato ini delikt (tra i priznanje od prijatelja). 2. no ve a je vjerojatnost da budu uhva eni i tretirani oni iz ni ih klasa. ubojstva. sklonost izbivanju od ku e i manja spremnost roditelja da kontroliraju njihovo pona anje. npr. ve kao djeca su antisocijalni (laganje. Manji broj adolescenata je spreman na krajnje oblike: suzbili su bla e oblike kriminala. postaju stigmatizirani (etiketirani) i nastavljaju s takvima djelima.9. Dje aci su vi e skloni delikvenciji. a mla i su djeca. Za privremene je to samo faza. Kaznena djela: plja ke. ali su tako socijalizirani b) NESOCIJALIZIRANI PSIHOPATSKI. ali ak i s 15 g. U srednjoj adolescenciji je sna an utjecaj vr njaka. pona anje. psihologa i pedagoga. u enici« i adolescenti mogu oti i od ku e i postati nepopravljivi (otkaz) ili ostanu kod ku e ali ne obavljaju poslove ( trajk). roditelji tra e da zadovoljavaju njihove potrebe. nisko samopo tovanje. potkrepljivano od vr njaka (pritisak vr njaka). otupljenje osjetila). da opisuje svoja seksualna iskustva i poti u dijete na to. Popravni domovi izazivaju suprotne efekte jer samo jo vi e nau e. Porastao je broj droga. promet i upotreba droga ugro avanje ivota i tijela razbojni tvo i silovanje bludne radnje Pred 2 g. To je ³psihi ko cijepljenje´: mala doza nagovora potaknut e suprotstavljanje kasnije. kra e.3. 52 . uz to se ve u i problemi u u enju. Nekad je delikventno pona anje poziv u pomo . nepo tivanje pravila. osobe se smatraju maloljetnicima. po inje jako rano ± ve s 10 g. P orast maloljetni kog kriminala (Zagreb. Potkopava se predod ba o likovima koji pu e (filmovi o propagandi). niti za ljude (amoralni su) Srednja klasa: odgovor na eksploataciju } mladi su eksploatirani u krugu obitelji. Odsjek za maloljetni ku delikvenciju sadr avao je socijalnog radnika. Osijek). Uzroci mogu biti razni: neurolo ka i psiholo ka odstupanja. silovanja. Rijeka. Dje aci su najnasilniji s 18 g. sudstvo. roditelji. ne tretira ih sud ve soc. rad. Dosta je djevojaka u tipi nom mu kom kriminalu (dr oga. U o. Destruktivni roditeljski odnosi: neinteres. ne odga aju neposredne porive. Pula. a kroni ni se isti u ve kao djeca. Od 14-18. Roditelji esto imaju aspiracije da im djeca postanu ³super´ sporta i. pote ko e u apstraktnom mi ljenju i koncentraciji = nisu razvili kognitivnu kontrolu koja bi regulirala emocije i pona anje. kr enje reda. ne reagiraju na kaznu i nagradu. imaju probleme kod ku e i u koli. Igranje uloga: stariji govore mla ima za pu enje a mladi se moraju suprotstaviti. opijanja. javni izgredi. Trudno a. ka e im se ³izbor je na vama´ a ne ³nemoj pu iti´ jer onda e napraviti obrnuto. najve i je porast u Virovitici i Vukovaru. te spolnih i krvnih delikata. Pomak ide od otvorenih antisocijalnih djela u djetinjstvu na prikrivenim (iza le a odraslih) djelima koje je te e otkriti (raste i te ina tih djela). Split. pedagozi provode preventivne programe. drogiranje (sabota a) ili pasivno podno enje situacije. sport. a istodobno vr e pritisak da bi za titili ugled obitelji.  OVISNOSTI Konzumiranje neki pripisuju osobinama li nosti (prevelika va nost nezavisnosti). Ve a je agresivnost mladi a. Pu enje. droga Prekr aji: tu njave. Program odvikavanja od pu enja za mlade upozorava na negativne aspekte (smrad iz ustiju ± to je mladima vrlo va no ± usporavanje akcija. 80% delikvenata je neodgovaraju e nadgledano a samo 10% nedelikvenata. Imaju zagarantiranu anonimnost. Rang proizvodnja. . kroni ni su la ljivci i nisu svjesni posljedica. ive po uzoru odraslih iz okoline. prostitucija«). Mladi i su esto ulovljeni zbog kra e i skitnje a djevojke bje e od ku e i seksualno pona anje van kontrole. policiju. ranije dolaze u neprilike te rijetko napu taju antisocijalni stav. upoznavanje sebe. kra e i sli no. Imaju manju sposobnost zauzeti perspektivu druge osobe na istoj razini moralnog razlu ivanja kao i vr njaci. u zajednicama gdje se neki oblici kriminala tol eriraju. Me uljudski odnosi: anksioznost u heteroseksualnim odnosima se smanjuje s iskustvom. Oni su psihi ki normalni.g. interakcijske igre. DELIKVENCIJA 1. No porast je i me u djevojkama.

2. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.2. PSIHOLOGIJA ZRELE DOBI (1) UVOD (2) RANA ZRELA DOB 1.3. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (4) KASNA ZRELA DOB 1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.2.1. Razvoj li nosti i socijalni r azvoj (3) SREDNJA ZRELA DOB 1.1. Razvoj li nosti i socijalni razvoj 53 .1.

umirovljenje (oko 65¶).  Pokazatelji zrelosti BIOLO KI: mogu nost reprodukcije. Biolo ki pokazatelji su samo preduvjet zrelosti. i smanjenjem nataliteta umanjuje se zastupljenost mladih generacija. Ageisam (³dobizam´) je stereotip o osobama vezanim uz stara ku dob (da su aseksualni.= odrasle dobi (1) UVOD U djetinjstvu je periodizaciju razvoja lako napraviti radi konzistentnih razvojnih perioda. 40-65 god.5. unutarnji osje aj zrelosti. Svi ti pokazateljisu visoko korelirani sa dobi ali je velik inter/intra varijabilitet u pokazivanju odre enih promjena. nesposobni«). udaja. S porastom broja razvoda (u SAD-u): ranije su ljudi kra e ivjeli i prosje an bra ni sta je bio 25 godina. 65 godina na dalje 65-80 DUBOKA STAROST: preko 80 g. gubitak vl. Generalno populacija stari: produ enjem ivota. izbjegavanje ovisnosti. irenje inormacija. Projekcija tog trenda u budu nost: 1900. a osje ati se starcem. Tu sigurno postoji fizi ka zrelost (menstruacija i ejakulacija) nakon adolescencije. Mogu nost prilagodbe na novu situaciju. Trebaju promjene u socijalnom-zdravstvenom sistemu. ( to je t e e).  Pokazatelji starosti 54 . slabljenje vida i sluha. Granica adolescencije varira 18-21 g. Ako se lako gleda na ivot (uz prevenciju bolesti i pove anje kvalitete) tad se slika starosti dosta mijenja. ostvarivanja intimnog odnosa. vi e se vremena provodi u mirovini i treba to vrijeme kvalitetno iskoristiti (npr. o starima sla bi taj stereotip. neaktivni. sport i putovanja a ne pred TV-om).g. Ve a su izdavanja u zreloj dobi za financiranje penzionera. pravo glasa.) no rast se mo e produ iti do srednjih 20¶ radi neishranjenosti ili kroni nih bolesti. Sad se du e ivi i taj sta ide i do 50 g. PSIHI KI: vezani uz postizanje odre enih nivoa mentalne i emocion. SOCIJALNI: preuzimanje uloga odraslih. Netko mo e biti vrlo mladolikog izgleda. Treba osigurati brigu za sve starije ljude u populaciji. radi napretka medicine i pove anja brige o zdravlju i prehrani. sijeda kosa (vrlo individualno). Da bi ih se osiguralo. Postizanje mudrosti. Dru tvom neoptere enim dobi bi se izgubilo predodre enje desetlje a: kad kronolo ka dob ne bi bila va na: u SAD-u U zreloj dobi je puno te e odrediti granice jer ljudi stare razli itom brzinom. Raste koli ina slobodnog vremena. Socijalna zrelost je nu an uvjet prelaska u odraslu dob. vojska« Ovi pokazatelji ne sazrijevaju u isto vrijeme. zrelosti. velike su interindividualne ali i intraindividualne razlike (razli iti organi i razli iti aspekti ivota razli ito odra avaju starost). Kako ivot u initi kvalitetnijim? Trend je da se preveniraju razli ita oboljenja: fizi ka aktivnos t. shva anje uvjeta i ograni enja ivota. je struktura dobi bila piramidalna a 2030. SOCIJALNI: ra anje unu adi (od 50¶ otprilike). mog. Porast slobode u kori tenju vremena pove ava potencijale za rad na sebi: psihi ka reakcija ljudi . planiranje budu nosti. Za svakog pojedinca ovi pokazatelji nastupaju u razli itoj dobi. Princip diferencijacije: bebe su jednake i sve se de ava po istom ritmu. ³ ovjek po ne pa ljivo planirati kako da iza e iz kade´. Treba prevladati taj stereotip kod samog sebe. voza ki. pa ak i do 30-tih. samostalnost u egzistencijalnim pitanjima). i porast je omjera stara ke ovisnosti. Razmi ljanje o smislu ivota. period odgovornosti prema bli njima i zajednici. Manjak je stara kih domova. psihi ka zrelost (emocionalna i kognitivna) ali je upitna socijalna zrelost (mogu nost samostalnog ivota. roditelja ± postaju najstarija generacija u obitelji (to je esto dodatan ³push´ u ve u samostalnost bez obzira u kojoj dobi nas zadesi smrt roditelja). zavr etak fizi kog rasta (18-21 g. pad tjelesne kondicije. mali je varijabilitet. U zrelosti je diferencijacija velika. svjesnost da se tijelo ne kre e glatko kao prije. kroni na oboljenja PSIHI KI: osje aj pada mo i. BIOLO KI: gubitak reproduktivne sposobnosti (+ oko 50¶). samodostatnost. kvadrati na.ZRELA DOB . Socijalno -zdravstveni sistem } 5 radnika je radilo za 1 pen zionera. Punoljetnost. a danas 2. No va an je i stav same osobe: ako ona slijepo prihvati taj stereotip tad nastaje samostagnacija i ne vjerovanje u vlastite sposobnosti (ostaju osaka eni). No jo je prisutan } 40 -togodi njaci se ne mogu zaposliti jer dru tvo tra i mlade. RANA ZRELA DOB SREDNJA ZRELA DOB KASNA ZRELA DOB a) b) KASNA DOB: 20-40 god. preuzimanje uloga odraslih. usporeni reflexi. zdrava prehrana no i ulaganje u kvalitetu me uljudskih komunikacija.

Habitacija nije predprogramirana ve ovisi o socijalnom okru enju. naslije e). II. te kad po ne imati namjere. (3) KOGNITIVNA GENERATIVNOST ILI SAMOAKTIVITET: To je visoko otvoren proces od same osobe koji daje kontrolu nad sobom. Ranije se mislilo da su gubici suspresije u ranijem ivotu. mozak fetusa ima puno vi e neurona i razvojem mozga stanice koje ne stvaraju sinapse naprosto odumiru. Ti su utjecaji visoko prediktivni po trajanju. Javlja se nakon to je dijete sposobno misliti o pro losti i budu nosti. Najve i je utjecaj u djetinjstvu kad u imo kategorizirati svijet. Dijete Adolescenti Zrela dob Starost (2) OKOLINSKA HABITUACIJ A: bilo bi te ko kad bi na 55 . nad situacijom i svijetom. Starenje ozna ava sve promjene nakon postizanja zrelosti. Slika: Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja (1) DOBNO NORMATIVNI: u djetinjstvu i starosti su vi e izra eni. razvoj mozga. Za to? a) Slabljenje se mo e na i u svim dobima a ne samo u zrelosti. Promjena se ne zasniva samo na biolo kim. Cilj razvoja je postizanje zrelosti a cilj zrelosti je smrt. Na i potencijali su puno ve i no to mislimo. ali zato kasnije slijede dobici. Kad je dobra motivacija i kognitivna kondicija onda su oni jednako uspje ni kao i mladi. Rel. vezan uz dob odnosno uz stalne promjene u ljudskoj populaciji. (1) FIZI KA ONTOGENEZA: to je izrazito programiran proces. Na neke podra aje stvorimo automatske reakcije i nismo svjesni da reagiramo. snaga utjecaja PROCESI RAZVOJNIH PROMJENA UTJECAJI NA RAZVOJ Mehanizmi razvojnih promjena uklju uju i procese razvojnih promjena (elementi naslje a.  Mehanizmi razvojnih promjena svaki podra aj reagirali kao da je nov. Njihova snaga tijekom djetinjstva ovisi o fizi koj autogenezi (predodre enost. Cortex djeteta ima puno vi e veza nego to e ikad trebati. d) Starenje mo e sadr avati stabilnost. pa je za razliku od fizi ke ontogeneze relativno otvoren proces. Procesi razvojnih promjena Tu su elementi naslje a. Osigurati uspje no starenje nije stvar prilagodbe n a uz dob vezane gubitke. i razvoj i nazadovanje. voljeno procesiranje svijeta. Odre uje fizi ki rast. Razvoj se danas definira kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu i pona anju. okoli ne i samoaktiviteta) te vi estruke utjecaje na razvoj. ve i socijalnim i psihi kim procesima.. Uklju uje aktivnu primjenu ve nau enog. kreativnost«). i to najvi e oni biolo ki. ekspertnost u nekom poslu. Utjecaji na razvoj Imaju socijalni i biolo ki moment. smjeru i pojavljivanju. Ta tradicionalna perspektiva gubi utemeljenost me u istra iva ima.postoje stari studenti. Osoba mo e pokazati gubitak u pam enju a napredak u ekspertnosti. Uklju uje svjesno. to u svakoj dobi mo e varirati. No ovisi i o socijalnom okru enju. To je klu ni proces jer osloba a pa nju od bavljenja rutinom pa reagiramo na nove vidove okoline. uvjetovani sazrijecanjem. hormonalno uvjetovane procese (pubertet). Relativno je zatvoren proces. osnova je inteligencije. razvoj interesa. I. To je nejotvoreniji i najmanje programiran proces. Proizlazi iz fizi ke ontogeneze (ona uvjetuje razvoj neocortexa koji je klju an za takvo rezoniranje) i habituacije (koja stvara stabilna znanja o okolini). vi e nije usmjeren ka nekom cilju. Najve i utjecaj ima u ranom djetinjstvu (intenzivan je razvoj fiksnog slijeda) i u kasnom ivotu (jasna determinacija). Razvojna nije postojala poslije adolescencije jer odrasli se vi e ne razvijaju nego stare. Razvoj je naprosto promjena. Navikavanje na podra aje. c) Razli iti sistemi razli ito brzo stare. Npr. Snaga pri kraju ivota se ne zna. a kognitivna je zato jer je svjesno ± misaono rukovodimo razvojem. Generirana je sobom. stari su spori ji na tipkanju na ma ini. od za e a pa do smrti. Npr. Vjerojatno je starenje isto genetski uvjetovano (genetski program koji ograni ava ivotni vijek). Primarno je biolo ki proces. ve stvaranje novih izazova i kapaciteta. okoline i samoaktiviteta. rast i nazadak. no globalno su uspje ni kao mladi jer br e pomi u o i u smjeru kretanja teksta pa su pripremniji za ono to e natipkati (drugom vje tinom kompenziraju gubitak u brzini prstiju). Uklju uje i stabilnost. biolo ki reguliran. Uvjetuje stvaranje selfa.  Pogledi na razvoj i starenje Tradicionalni pogled (pred 30 godina): razvoj se odnosi za uz dob vezane promjene u djetinjstvu do zrelosti. b) Nakon zrelosti ima promjena koje (osim nazadovanja u razli itim funkcijama) idu u smjeru napretka (kristalizirana inteligencija.

. emocionalnom. Ljudi u realnom ivotu ne primaju informacije u izolaciji ve u kontekstu (pitanje je koliko je relevantno usvajanje tih inf. medije«). TV. u lab. Mladi prema aju stare u razli itim eksperimentalnim zadacima. rat ili ekonomske krize imaju razli ite efekte na djetinjstvo. Hormoni i menstrualni ciklusi utje u na fizi ko i psihi ko (emocionalno) stanje barem nekih ena. U istoj kohorti se interindividualne razlike pripisuju razlikama u nenormativnim kumulativnim utjecajima (mogu biti pozitivni i negativni). Kohorte se razlikuju po godinama formalnog obrazovanja. osobna povjest i socijalna podr ka. nemaju aspiracija. ako nije osoba nema vremena se prilagoditi nastaloj promjeni. postaju hiperhabituirani. besmislen ± upitna je motivacija za u enje takve gra e Va na je i familijariziranost sa mate rijalom i kontekstom. Atmosfera u enja je razli ita. Najvi e djeluju na adolescente i mladu zrelu dob. U zreloj dobi ja a djelovanje kognitivne generativnosti (vlastito voljno odre enje kako emo ivjeti). inteligencije. itd. predod ba logi kog slijeda. tek kad ih se prisili. Postoji rezerva koja se mo e iskoristiti.1. Takav povijesni doga aj ograni i mogu nosti.) (4) (5) (6) 56 . Ne ine to spontano. promjene politi kih i religijskih uvjerenja« Postojanje psihoterapije. No tu su i metodolo ki problemi koji mogu uzrokovati tu sliku.: (1) Ta istra ivanja promjena u funkciji dobi su ra ena transverzalnom strategijom (a tu je problem efekt kontrole). jer situacija ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje. ve je zna ajna reakcija pojedinca na taj doga aj. i baka i unuka imaju srednju stru nu spremu. Zato postoje velike interindividualne razlike (najvi e se vide razlike me u kohortama ± naj e e su zbog povijesnih normativnih utjecaja). u smislene sustave. jer materijal je apstraktan. ali baka je u o. Postoje ti stereotipi kojima se ovjek prilago ava pa ni ne o ekuje od sebe da se mijenja. mudriji i uspje niji u organiziranju informacija (povezivanje inf. kognitivnom). NENORMATIVNI UTJECAJI su individualni i specifi ni za svakog pojedinca. Fizi ke i senzorne sposobnosti u pravilu odli no funkcioniraju. ene su op enito svjesnije zna aja zdravlja te imaju tendenciju b rinuti se o odgovaraju oj medicinskoj njezi svih lanova obitelji. inf. a rak i bolesti srca za osobe od 35. no ljudi su dovoljno plasti ni da se prilagode novim zahtjevima posla. gube generativnost. pu enje. i la 4 godine a unuka 8!) (2) (3) Mladi i stari se razlikuju po tome koliko im je svje a praksa u kognitivnim vje tinama To su obrazovna iskustva razli itih generacija (za razliku od bake unuka ima ra unalo. npr. No ljudi se ipak e e mijenjaju.-40. adolescenciju« jer su razli ite promjene u ivotu). Odre en na in pona ana i ivljenja. Npr. braka« spremni su na prilagodbu tj. idu kod doktora i u bolnicu. Intraindividualne razlike se obi no opovrgavaju i o ekuje se stabilnost li nosti. Pri preuzimanju nove socijalne uloge ljudi se mijenjaju na predvidiv na in (npr. ene u prosjeku ne to e e od mu karaca izvje tavaju da su bolesne.    (3) Kognitivni razvoj odraslih  Postoji problem dono enja sudova o tome to se de ava u funkciji dobi. to utje e na rje avanje kognitivnih zadataka. do 44 godine. konzumiranje alkohola i stresne situacije mogu utjecati na zdravlje osobe. spolom i bra nim statusom. Bitno je i fizi ko zdravlje. Mogu voljno djelovati na svoje mijenjanje. Dobro zdravlje je povezano sa ekonomskim statusom. vje banje. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Senzorno i psihomotorno funkcioniranje  Prosje ni mladi odrasli su u dobrom fizi kom stanju. udaja) i zato mislimo da je ta promjena rezultat preuzimanja nove uloge. kao to je prehrana. ak i kad je kontrolirana razina nivoa obrazovanja (npr. Bitno je tako er je li doga aj predvi en: Ako je predvi en bolje je. jer su tu ljudi pred velikim odlukama bitnim za ivot (izbor profesije«). (2) RANA ZRELA DOB (20. da u e i time prestaju do ivljavati izazove. To se tuma i time. spolne uloge ( ene su ovisne a mu karci agresivni). Stariji su vje tiji. Rezervni kapaciteti postoje u svim podru jima (fizi kom. i mo emo prihvatiti konstantnost i promjenjivost tijekom ivota. disciplina« Na in ispitivanja kognicije u laboratorijskim uvjetima koji su artificijelni. Smjer razvoja je fleksibilan plasti an. Ti bitni doga aji sami po sebi nisu klju ni. pa su zato kumulativni (linearni). (2) Zdravlje u ranoj zreloj dobi   (3) Nesre e su glavni uzrok smrti u dobi od 25-34 godina. stavova« no ta konstantnost koja se o ekuje je podr avana od dru tva. da dolazi do pada kognitivnih funkcija u starosti. no efekti su razli iti ovisno o dobi (npr.(2) POVIJESNO NORMATIVNI: imaju efekt na ljude razli ite dobi. Ljudi esto ulaze u rutinu i ne vide razlog da uvje bavaju neke sposobnosti. No. uvjetima). savjetovali ta } to ne bi postojalo kad se ne bi vjerovalo da su ljudi promjenjivi. Razvoj pojedinca je rezultanta interakcije te 3 skupine procesa i utjecaja. netko prestane« (nije ne to o ekivano). obrazovanjem. svakodnevno kognitivno funkcioniranje nije pod utjecajem. nisu rigidni. faktori li nosti. Klju na je kognitivna elaboracija doga aja. No ljudi se mijenjaju i na nepredvidiv na in: u jednom trenu netko po ne pu iti. Ljudi rijetko funkcioniraju na gornjoj granici svojih mogu nosti.g) 2.

2. Mladi odrasli su uspje niji od starijih u enkodiranju informacije u dugoro nom pam enju i njihovom obnavljanju. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak pojedinca u intelektualnom funkcioniranju do kasne dobi (iskustvo. procese zahva anja odnosa. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak u samo nekim sposobnostima kristalizirane inteligencije. A) Teorija kognitivnog razvoja odraslih Warnera Schaie Piaget je kod djece primjene pripisao kombinaciji sazrijevanja i iskustava. Nastoje biti to bolji mada ti zadaci nemaju nekog smisla u njihovom ivotu. 5. 57 . povezivanje slova i brojeva« Neovisna je o utjecaju kulture. ak se mogu poja ati iskustvom} odrasli koriste formalno mi ljenje da unaprijede vlastitio funkcioniranje. To je bio zaklju ak transverzalnih studija (efekt kohorte!). op u informiranost. Ljudi su manje dru tveno uklju eni i odgovorni. Zaokupljeni svrhom onog to rade. U e informacija za vlastito dobro bez osvrtanja na kontekst. ve trebaju koristiti ono to znaju da ostvare nezavisnost i kompetentnost. a nakom toga opada. Mjeri se klasi nim testovima inteligencije npr. Catell (1965) i J. Schaia govori o tranzicijama kroz koje napreduju odrasli u int. Dok fluidna inteligencija dosti e svoj vrhunac na kraju adolescencije. prakticiranje rezoniranja«). Treba integrirati dru tvene odnose na razli itim razinama. Razvoj: Inteligencija tipa B razvija se tijekom itavog ivota. Djeca u e to im se ka e (a ta im preostaje). rije avanje socij alnih dilema itd. Ona se razvija pod utjecajem obrazovanja i kulture te o kori tenju pohranjenih informaicja. odgovorni prema obitelji i poslu ± zato se pitaju to pitanje. formiranja pojmova. Stariji ne uspijevaju koristiti strategije pam enja koje mladi koriste automatski (mnemotehnike i sl. a neki primjenjuju dijalekti ko rezoniranje da osmisle svijet (preko formalnih operacija). ve ovisi o neurolo kom sazrijevanju. sposobnost pam enja. Dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju razumijevanje simboli kih odnosa i kreativno rje avanje problema. Horn (1967. Ravenove progresivne matrice. kori tenje nau enih informacija. STADIJ USVAJANJA: (djetinjstvo i adolescencija). 1970) pretpostavljaju postojanje dvaju tipa inteligencije: fluidne inteligencije (tip A) i kristalizirane intelige ncije (tip B) 1.L. g.). god ivota.  Kvalitativne promjene u mi ljenju odraslih Fuidna inteligencija y y y Kristalizirana inteligencija y Dijete Adolescenti Zrela dob Starost y y Intelektualni razvoj: nalazi. Ovisi o sposobnosti procesiranja novih informacija. kristalizirana inteligencija se razvija do kraja ivota. Razvoj: Inteligencija Tipa A se razvija do adolescencije i dosti e svoj maksimum negdje izme u 14. Vje tine rezoniranja i rje avanja problema ne opadaju u zrelosti. 1.B. kognitivne vje tine. STADIJ ODGOVORNOSTI: (kasne 30-te do rane 60-te). a analogno i zaklju ci psihometrijskog pristupa ovise o tome da li je nacrt longitudinalan ili transverzalan.1968.) INTELIGENCIJA Tipa A = Tzv. 5 je kognitivnih stadija. ³Kako koristiti ono to znam?´ Zaokupljeni dugoro nim ciljevima i prakti nim problemima. 2. U tom kontekstu koriste ono to znaju. "nespecijalizirana" ili "apstrakitna" inteligencija. STADIJ POSTIGNU A: (kasne tinejd erske godine ± rane 20-te i rane 30-te). razvoju. 3. Kognitivno funkcioniranje je ograni eno biolo kim promjenama. Najbolj i su zadaci koji su relevantni u odnosu na postavljene ivotne ciljeve. Treba konstruirati mjere inteligencije koje bi ispitivale ovakve kognitivne potencijale koji postoje u odrasloj dobi: te mjere bi trebale biti razli ite od postoje ih. znanja na Slika: Promjene u ³fluidnoj´ odnosno ³kristaliziranoj´ inteligenciji u funkciji dobi. Prije se smatralo da je inteligencija na vrhuncu oko 20. sposobnosti. pa je te ko govoriti o kogniciji odrasle dobi. iskustava. Ljudi su odgovorni za dru tvene sisteme a ne za obiteljsku jedinicu. REINTEGRATIVNI STADIJ: starost. "kristalizirana" ili "specijalizirana" inteligencija. Par podataka: Kapacitet kratkoro nog pam enja i brzina pam enja ne padaju zna ajno do 60-tih. Selektivniji su pri izboru zadataka do kojih im je stalo. Ljudi prestaju usvajati znanja zbog sebe samih. Djeca tra e odgovor na pitanje ³ to trebam znati´. a dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju znanje. IZVR NI STADIJ: (30-te i 40-te kroz srednju zrelu dob). Ljudi su dru tveno anga irani.) INTELIGENCIJA Tipa B = Tzv. 4.  Catell: kvantitativni pristup inteligenciji R. ne mu e se sa zadacima koji za njih nemaju smisla. i 18. No tu je metodolo ki problem efekta vje be (pozitivan transfer) ± da li se napredak mo e pripisati boljim sposobnostima ili boljoj familijaliziranosti s exp situacijom? Slika razvoja INT u odrasloj dobi se svaki dan komplicira otkrivanjem novih vrsta int. "fluidna". Instrumentarno postizanje ciljeva. Kognitivni rast: primjena svakodnevne probleme. Pam enje slika je bolje od pam enja rije i i kod mladih i kod starih (primitivan mehanizam ikoni kog pam enja se bolje odr ava). dakle u kasnim tinejd erskim godinama. i onda opada.

KONTEKST / PRAKTI NI ELEMENT ± kako se ljudi snalaze u svojoj okolini. 3. nelogi nosti pri argumentiranju« 2. 58 . bus) kad nismo voljno anga irani da ne to rije imo. ovisi o iskustvu. KOMPONENCIJALNI ELEMENT ± govori o tome kako ljudi uspje no procesiraju i analiziraju informacije. sa onim to ve znaju = novi na in organiziranja injenica. razli it je sistem vrednovanja. tj. Mnogi ljudi ne posti u postkonvencionalno rezoniranje i mo e se uzeti da na toj razini moralni razvoj je prvenstveno funkcija iskustva. nadgledaju rezultate« Najsli niji je klasi nom pojmu inteligencije. dileme. promijeniti situaciju ili na i neku novu situaciju. Govori ljudima kako da pristupe problemu. kako organizirati znanje i vrijeme. Jako emocionalno nabijena iskustva okidaju moralne sudove koji se ne bi mogli ste i na bazi hipotetskih rasprava (impersonalnih). prema modelu Shaie (Shaie. bed. ³ ivi i u i´ ± treba sebi dozvoliti iskustva jer ona reevaluiraju kriterije su enja to je dobro i pravedno. Ljudi uspore uju nove inf. rije e ga. Kad su ljudi spremni vidjeti tu a razli ita moralna gledi ta tolerantniji su. Do ³Aha´ do ivljaja dolazi na temelju reorganizacije poznatih inf. Nala enje propusta. ISKUSTVENI ELEMENT ± kako ljudi pristupaju novim i poznatim situacijama (dimenzija intelektualnog uvida).Izr avanje Reintegracija Odgovornost Postignu e Usvajanje Dijete Adolescenti Zrela dob Starost Slika: Stupnjevi kognitivnog razvoja kod odraslih. 1. i to naj e e u ³3B´ prigodama (bath. izbor« Pokazalo se da neki odrasli spontano iznose vlastita iskustva kaso obrazlo enje na Kohlbergove moralne dileme. i koristimo ih u razli itim situacijama. Dva su iskustva koja utje u na unapre enje moralnog razvoja: konfrontiranje konfliktnih vrijednosti (Parlaonica) odgovornost za dobrobit drugih ljudi (npr. znanje kako stimulirati druge. 1977 -1978) ovjek si u ivotu postavlja tri pitanja vezao uz znanje: y ³ to trebam znati?´ (djetinstvo i adolescencija) y ³Kako iskoristi to znanje?´ (zrela dob) y ³Za to trebam znati´ (starost) B) Trosvodna teorija Roberta Sternberga Tri su aspekta inteligencije koji postaju va ni u odrasloj dobi. Potrebno je i iskustvo. a nema mjera za iskustveni i prakti ni. Takvo mi ljenje je karakteristi no za ³zrele mislioce´. privoliti ih na neke akcije« To znanje ne stje emo formalno. Klasi ni testovi inteligencije zahva aju samo k omponencijalni element. ³Ne sudi o drugima ako sam to nisi iskusio!´ p tek tada mo e znati koji su to osje aji. Ako je netko u fazi formalnih operacija on ne e dosegnuti najvi u razinu moralnog rasu ivanja ako se njegovo iskustvo ne udru i s tim formalnim operacijama. Automatsko izvo enje poznatih operacija je vrlo va na pomo jer osloba a kapacitete za bavljenje ne im relevantnijim. a ne samo kognitivno funkcioniranje. otvoreno. Pitanje je da li postoje spolne razlike u moralnom razvoju? Mnogi napadaju Kohlberga jer je on u dileme uklju io vrijednosti koje su op enito va nije za mu karce a ne i za odrasloj dobi koje je fleksibilno. prilagodljivo i ide dalje od formalne logike. To je va no za dono enje odluka u vezi s poslom« To je sposobnost da se razmotri situacija i odlu i to u initi } prilagoditi se. Napredovanje esto ovisi o razumijevanju motivacije. Svi ih imamo u manjoj ili ve oj mjeri.  Postformalno mi ljenje ± odnosi se na mi ljenje osoba u (4) Moralni razvoj  Prema Kohbergovom modelu. roditeljstvo) Kohlberg vjeruje da se kognitivna svjesnost vi ih moralnih principa razvija u adolescenciji. ali se ve ina ne pona a prema njima do zrele dobi. moralno rasu ivanje ne mo e pre i op e granice kognitivnog funkcioniranja jer se ono se oslanja na kognitivni razvoj (ide uz porast sposobnosti apstraktnog mi ljenja).

ene i mu karci zapo ljavaju se iz niza razloga ± da bi zaradili novac. U zavisnom je polo aju. Opstanak je ponovno glavna briga. d) ve e mogu nosti razvoja za oba partnera i u poslovnoj i obiteljskoj domeni. dobili priznanje i ispunili osobne elje i potrebe.)  (6) Zapo inanje karijere  Razvoj karijere je vrlo va no u periodu rane odrasle dobi. No. pa one naizgled ne napreduju u moralnom razvoju kao to to ine mu karci. ali ova slika ini se mijenjati na razini fakulteta. enska centralna moralna dilema je konflikt izme u sebe i drugih. (3) RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje. sve ve i broj ena te e karijeri u podru jima ekonomije. dok druge dr i odgovornima za njene izbore. Dok dru tvo kod dje aka poti e asertivnost dotle se od ena o ekuje da se rtvuju i brinu za dobrobit drugih. pita se to je prakti no i najbolje za nju. stru nija radna mjesta u odnosu na zadnjih nekoliko desetlje a. Ta konvencionalna enstvena mudrost diktira ensko rtvovanje enskih osobnih elja tu im eljama i tu em mi ljenju o njoj. Prijelaz od ³dobrote´ prema istini. ena donosi odluke ne na osnovi kako e drugi na njih reagirati ve prema nastojanjima i posljedicama njenih akcija. Rezultat je taj. ipak ve ina radi slabo pla ene poslove. Iskustvo studiranja na nekom od sveu ili ta utje e na kognitinvi razvoj i razvoj li osti. Njena posredna nastojanja da pove a kontrolu esto se preobli e u manipulaciju. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. vi e ena poha a fakultete i posti e akademsku razinu (diplome.  (2) BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. i tako postaje sposobna preuzeti odgovornost za izbor u moralnim dilemama. To ima nekoliko dobrih strana: a) ravnopravniji odnosi me u spolovima. prava i medicine ± tradiconalno mu ki poslovi. Me utim. takav na in ivota tako er je vrlo stresan. u terminima apstraktne pravde. a moralnost ena na principima odgovornosti i brige za druge ljude.  Razine moralnog razvoja ene (prema Gilligan. Razvija nove sudove koji uzimaju u obzir njene potrebe i potrebe drugih. ponekad kori tenje krivnji. ene u prosjeku manje zara uju od mu karaca. da ene gledaju u terminima sebi nosti nasuprot odgovornosti: to je obaveza da budu bri ne i izbjegavaju povredu.  Uzroke tih razlika nalazimo u pona anju socijalne okoline prema dje acima odnosno djevoj icama.ene. te partneri moraju razvije iti mnoga pitanja oko uloga u obitelji. moralnost mu karaca temelji se na principu pravednosti. Oko 50% studenata nikada ne zavr i fakultet. magisteriji). uklju uju i sebe. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjima dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. Kad se kontrolira obrazovanje. i daje im Kohlbergove dileme. Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. Sebi ni i nemoralni su oni koji povre uju druge. a mu karci obzirom na ³fer play´. Drugim rije ima. jo danas postoje zna ajne razlike izme u spolova s obzirom na odabir vrste studja. kao principa koji upravlja svim moralnim sudovima i akcijama. ena uspostavlja moralnu jednakost sebe i drugih. U pro losti. Danas se sve vi e pove ava postotak brakova u kojima oba partnera privre uju. i iako sve vi e ena dobiva bolja. Da li u initi ne to za vlastitu ili tu u dobrobit? Zato ona istra uje moralne re zultate ena u podru ju kontrole ra anja (da li roditi ili ne). nema spolnih razlika u moralnom rezoniranju. b) pove anje osje aja integriteta kod ena. Mu karci i ene razli itio definiraj u moralnost i svoje moralne odluke zasnivaju na razli itim vrijednostima. Danas. eli biti ³dobra´ time to je odgovorna za druge. ena se u po etku koncentrira na sebe. funkcioniraju na vi im razinama moralnog rezoniranja. djevojke su esto bile uspje nije u osnovnoj i srednjoj koli.  (1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. Smatra sebe odgovornom za akcije drugih. Skloniji su promjenama radnog mjesta. Danas. Zato mu karci imaju vi i rezultat tj. Mladi radnici su manje odani svom poslu i manje su njime zadovoljni od starijih. c) bli i odnosi izme u oca i djece. pogotov jer studenti postavljaju u pitanje dugo vrijeme prihva ene postavke i vrijednosti. ena shva a svoje veze s drugima: razmi lja o odgovornom izboru u terminima drugih (nero eno dijete) i same sebe. Ljudi trebaju brinuti jedni o drugima. ene se odnose obzirom na odgovornost prema specifi nim ljudima iz svoje okoline. koja smatra da Kohlbergov model ne zahva a odre ene elemente enskog moralnog funkcioniranja. Usvajanjem naloga protiv povrede bilo koga. Kad sude.  Moralni razvoj (5) Studiranje  ena je istra ivala Carol Gilligan. ali eli biti iskrena kroz odgovornost za sebe. 1982. Intervjuirala je 29 ena. 59 .

intelektuali-zacija) pona anja. Daniel LEVINSON: Sr njegove teorije je ³struktura ivota´. Takva ljubav postoji onda kada postoji briga. Vrlina: Na temelju povoljnog rje enja krize intimnosti ili izolacije javlja se nova vrlina ili psihosocijalna snaga ± a to je ljubav. Izme u 20. Ako se taj doga aj desi u pogre no.2. Smatra se da se ivotni tijek odraslih ne mo e podjeliti na jasno odre ene i distinktivne razvojne faze. esti stadij psihosocijalnog razvoja odgovara genitalnom stadiju psihoseksualnog razvoja kod Freuda. onda e i razvoj osobe napredovati s lako om. tj. ak i najbolje strukture se kad tad nu no reorganiziraju. te takav pristup dozvoljava veliki individualni varijabilitet u razvoju. religija. institucije i razlozi koje osoba smatra najva nijima. Osobna iskustva zna ajno utje u na individualni razvoj. Ljubav ne zna i samo erotski odnos izme u dva ovjeka. Prema tome ljudi gotovo pola vremena svoje odrasle dobi provode u tranzicijskim periodima.  Evaluacija normativno ± kriznog pristupa: teorija da postoji dobi: (1) MODEL NORMATIVNIH KR IZA (normative-crisis model) Opisuje razvoj u terminima uz dob vezanih socijalnih i emocionalnih promjena (Erikson. Ako se neki ivotni doga aj ³de si´ u pravo vrijeme. Takvo fuzioniranje identiteta trebalo bi biti bez straha i bez opasnosti da e pojedinac izgubiti dio sebe. Prema Levinsonu. Me utim. prijatelji. Pitao se koji adaptivni mehanizmi su najbolji i kako oni utje u na kvalitetu ivota. Populariziraju ³krizu srednje dobi´. do osje aja ispraznosti ili nepotpunosti ivota. Prona ao je da su predvidljiv slijed ivotnih promjena tijekom ivota odraslog ovjeka. odlu ivanje oko budu e karijere. Ako se npr. bra a ili sestre. a i strah ju je izgubiti se u drugoj osobi. Razvoj je rezultat va nih ivotnih doga aja. Erik ERICKSON: Govori o estoj ivotnoj krizi ± intimnost ili izolacija.2. godine ljudi su usmjereni na konzolidaciju svoje karijere. Oni su sretniji. gdje preispituju svoj na in ivota. ratovi. Vaillan t razlikuje etri kategorije adaptivnog pon anja: (1) Äzrela³ (poput kori tenja humora i pomaganje drugima) (2) Änezrela³ (razvijanje bolesti i boli bez fizi kog uzroka) (3) Äpsihoti na³ (iskrivljavanje i izbjegavanje realnosti) i (4) Äneuroti na³ (potiskivanje anksioznosti. brak ³desi´ (kak se brak mo e desiti???? ± pa to nije gripa) u o ekivanom periodu (izme u 20-te i 30-te) tad razvoj lagano te e. upitno je da li stvarno postoji jedan univerzalan razvojni obrazac za odrasle. (1) MODEL ³UVREMENJENOSTI´ DOGA AJA (timing-events model) Ovaj pristup je sli an perspektivi ivotnog vijeka. Uklju uje osobe. snovi i emocije. neugodno vrijeme (npr. Ova kriza se pojavljuje nakon krize identeta i zavr etka adolesecencije. odnosno izbjegavanje ili nesposobnost da se ostvare intimne veze s drugim ljudima.  Dva su osnovna modela razvoja li nosti osoba odrasle mu karci koji koriste zrelije adaptivna mehanizme uspje niji u nizu podru ja. Ta se kriza nadovezuje na raniji period i njezina dubina ovise o tome kako je uspje no rije ena kriza identiteta i koliko je stvoreni identitet pojedinca jak i stabilan. i 40. osnivanjem obitelji i postavljanja ivotnih ciljeva. odre en obrazac ivota u odre enom ivotnom trenutku. Struktura ivota ve ine ljudi je odre ena radnim mjestom i obiteljskim ivotom. Intimnost zna i voljnost da se vlastiti identitet fuzionira s identitetom drugih osoba. U tih pet godina ljudi razmi ljaju o restrukturiranju ivota i ovdje se doga aju dramati ni ivotni pomaci. Uz odre ene dobne periode idu odre ene krize = univerzalnost razvoja. Negativno rje enje krize predstavlja izolacija od drugih ljudi i zaokupljenost samim sobom. Takvo stanje dovodi do socijalne izolacije. bila je vrlo utjecajna. U ranoj odrasloj dobi. a koji su povezani jednim tranzicijskim periodom koji traje oko 5 godina. po tovanje i odgovornost prema drugome. Povoljno rje enje krize sastoji se u uspostavljanju intimnih veza i povezanosti s drugom osobom ili osobama. kao to su bra ni partner. ljudi formiraju svoju strukturu ivota tijekom etri preklapaju ih perioda a svaki traje 20-25 godina. osobe se razvijaju konfrontiraju i se s problemima vezanih uz napu tanje roditeljskog doma. a ne karijeri. Prema ovom modelu nema univerzalnih kriza ve se ljudi razvijaju zbog specifi nih ivotnih doga aja koji im se dese i trenutak u kojem im se to desilo. kao i vrijednosti. uspostavljanje zrelijih odnosa s drugima. ro aci i drugi. Zato je klju no rje enje prethodne krize identiteta jer ina e osoba jednostavno nema ³ to´ fuzionirati s drugom osobom. Svaki period ima svoj glavni zadatak i rje enje tog zadatka predstavlja sna an temelj za uspje no reorganiziranje svoje ivotne strukture prilikom sljede eg tranzicijskog perioda. Ostali elementi mogu biti: rasna pripadnost. To je pomalo problem za njih jer istovremeno se rije ava kriza intimnosti to zahtijeva posve enost drugoj osobi. 60 . Daniel Levinson. Naime. ve trajnu predanost ili izru enost sebe drugome usprkos tome to to katkada zahtijeva kompromise i samoprijegor. ako ovjek u e u brak prerano ili prekasno onda se mogu o ekivati problemi i stresori koji utje u na razvoj. psihi ki i fizi iki zdraviji. George VAILLANT ± je bavio prilago avanjem ovjeka ivotu. stvari. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (1) Dva modela razvoja li nosti u odrasloj dobi Istra ivanja odraslih pokazuju da se razvoj li nosti odvija tijekom itavog ivota. a ne toliko odre eni kronolo kom dobi. ivoti odraslih vi e su pod utjecajem povjesnih doga aja i osobina li nosti pojedinca. No. ekonomske depresije pa ak i vrlo zna ajne i utjecajne knjige. zadovoljniji sobom. Vaillant tako er govori i o konzolidaciji karijere. neplanirana mladena ka trudno a) onda e razvoj osobe biit ote an i neadekvatan. George Vailand). poslom itd. mjesta.

a uspje nost braka je povezana sa a) dobi partnera kad ulaze u brak i b) na inom komunikacije me u partnerima. a nesretni nisu. razumijevanje. rastavljenih .  (2) Intimni odnosi i osobni ivotni stil  LJUBAV: Prema Robert Sternbergovoj tringularnoj teoriji ljubavi.pa se malo ohlade. me usobno po tovanje. Adoptiranje je u SAD postalo prili no te ko zbog smanjenog broja sjevernoameri ke djece. Mu evi su esto ljubmorni na malu bebu. Romanti ne veze to isto uklju uju. Kada roditelji dobe prvo dijete. Mnogi parovi danas ili imaju samo jedno dijete ili ostaju potpuno bez djece. Mu karci tredicionalno definiraju sebe u terminima separacije i autonomije. posebice visoko obrazovane ene. Brak je povezan sa sre om i zdravljem. PREDANOST ± to je kognitivni model. ivotni doga aji mogu biti o ekivani (normativni) i neo ekivani (nenormativni). opho enje s nejasnom situacijom. npr. porod. pri emu trenutak pojavljivanja doga aja mo e odrediti da li se radi o normativnom ili nenormativnom doga aju. umre vam dijete«) ili o ekivani doga aji (brak. grupni rad i sl) kognitivno razumijevanje doga aja (o tome ovisi interpretacija situacije. Broj rastava je 61 . ljubomora i elja za predano u (pogotovo kod ena). optimizam i sl) osobno ivotno iskustvo (prethodno uspje no suo avanje sa stresovima) socijalna podr ka (emocionalna podr ka od drugih koji razumiju to se doga a u osobi)    Danas se ve ina ljudi osje a slobodno ostati neo enjeni sve do kasne dobi ili tek kasno u i u brak. ³in vitro´ fertilizaciju i sl. STRAST ± to je motivacijska komponenta. Hodanje u odrasloj dobi postaje sve e e. ima seksualne odnose izvan braka.sve ve i. i spremnost pomo i drugome i sve je pra eno osje ajem slobode ³biti ono to jesmo´. ali one imaju jo i erotsku komponentu i intenzivnu uzajamnu brigu. u ivanje u dru enju. Prednost ivota ³single´ su mogu nosti izgradnje karijere. Ovaj model se osvr e na norme uobi ajene u nekoj sredini. i predstavlja na mnoge na ine mogu nost rasta iako s time mogu biti povezane i razli iti problemi kao npr. ve i fizi ko zdravlje. Uz osje aj uzbu enosti i s re e. uzajamno prihva anje. spontanost. putovanja i samodovoljnost. me utim op enito treba re i da neovisno o objektivnoj situaciji. U braku mora postojati a) fizi ki. Najbolji brakovi su oni kad su se partneri na li tek u kasnim 20-tim godinama. rastava. a mu evi i ene imaju e e i razvnovrsnije seksualne aktivnosti u odnosu na prija nje generacije. Tijekom rane srednje dobi ve ina ljudi odlu i da li e i s kim e se o eniti (za koga se udati). kasnije ili izostati. bespomo an ivot.  Neo ekivani stresori (gubitak posla.o enjeni su sretniji od neo enjenih. c) kognitivni. topline i vjere. bitna je interpretacija osobe tog doga aja kao i na in reagiranja na taj doga aj. a time i emocionalno reagiranje) fizi ko zdravlje (jer je ono bitno za suo avanje sa stresom) osobine li nosti (fleksibilnost. ljubav ima tri aspekta:  (1) (2) INTIMNOST ± to je emocionalna komponenta koja uklju uje osje aj povezansoti. Najstresnije podru je u braku je kad su djeca mala.zato se lak e razo araju. Tako er. Mogu i negativni efekti su da je osoba potpuno odgovorna za sebe i da mo da ne e biti prihva ena u dru tvu. Danas ljudi imaju ve a o ekivanja od braka . jer moraju s njom dijeliti ljubav i pa nju ene . Mnogo mladih ljudi danas ima predba no seksualno iskustvo. strpljivost. d) verbalni sklad. odluka voljeti odre enu osobu i ostati i ivjeti s njom . Mogu se javiti ranije. ve su od zna aja zbivanja poput ulaska u brak.ali pitanje je da li su se sretniji jednostavno o enili. vi e o enjenih osoba. I mu evi i ene imaju vrlo ambivalentne osje aje vezane uz ideju da e biti roditelji. Kako e osoba reagirati ovisi o nekoliko stavari: a) b) c) d) e) f) anticipacija doga aja (omogu uje pripremu. edukacije. b) emocionalni. to za njih predstavlja vrlo zna ajnu promjenu u njihovom iviotu. posebice mladi bra ni partneri. tj.  Studije ena sugeriraju postojanje spolnih razlika prilikom formiranja identiteta. dok ene posti u identitet kroz me uljudske odnose i privr enost.  (3)  BRAK. a sve vi e parova poku ava provesti umjetnu oplodnju. Ona uklju uju povjerenje. Ako je on o ekivan onda je manje stresan za osobu. roditeljstvo. dobivaju prvo dijete tek u kasnim godinama. temelji se na translaciji fiziolo kog uzbu enja u seksualnu privla nost i elju. menopauza«). tu je i osje aj anksioznosti zbog odgovornosti koja je vezana uz podizanje djeteta. U odrasloj dobi biolo ke i intelektualne promjene nisu vi e toliko zna ajne za rast i razvoj. Neplodni parovi mogu patiti od negativnih psiholo kih efekata. Takva prijateljstva zna ajna su ne samo za psihi ko. Sre a u braku . Ve ina mladih odraslih donose osnovne odluke vezane uz seksualno pona anje. a i sve ve i broj ena. od podjele odgovornosti brige oko djeteta do preuzimanja potpune odgovornosti za jedan mladi. umirovljenje. Odrasla prijateljstva su vrlo zna ajna u ovom periodu.

Iako osobe srednje zrele dobi nisu tolko brze u rje a vanju zadataka. nego od nesre a. Ovaj period prote e se otprilike od 40. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Fizi ke promjene u srednjoj zreloj dobi   Osobe u ovom period do ivljavaju pad u senzornim funkcijama i manje su uspje ni u izvo enju kompleksnih motornih vje tina. Relativno je vi e smrti od prirodnih uzroka. sistemati nim i ustrajanim radom. djeci itd. ve Karl Jung: je smatrao da se ljudi do 40-te god. To izaziva tzv.2.-65. Odrasli idu u kolu iz mno tvo razloga. Ljudi moraju odustati od mladosti i mladena kog stila ivota i uva avati mogu nost smrti. usmjeratvaj u se prema sebi. 1. Robert Heck: spominje 4 prilagodbe .osobe se ne vide 3) Emocionalna fleksibilnost nasuprot emocionalnog osiroma enja 4) Kognitivna fleksibilnost nasuprot kognitivne rigidnosti . Erikson: kriza . ali uglavnom da unaprijede svoje sposobnosti i znanje potrebne za profesonalni rad. Kasnije su slobodnije i imaju priliku razviti i druge osobine. posebice novih i nepoznatih. odnosno mnogi provode neke promjene vezane uz karijeru. godine. Mnogi mu karci prestaju svoju kompulzivnu zauzetost poslom i okre u se prema sebi.opredjeljenja koje osoba mora 1) Po inje vrednovati mudrost nasuprot fizi koj snazi. promjena posla ili promjena ene ( to je svejedno) enski razvoj: ene se bolje odnose prema fenomenu "praznog gnjezda".     (2) Zdravstveno stanje u srednje zrelo doba   Ve ina osoba ove dobi su u dobrom zdravstvenom stanju. nezaposlenost i specifi ni radni uvjeti utje u na psihi ko i fizi ko stanje. ve mo e biti i vodstvo. neka istra ivanja sugeriraju da sposobnost rje avanja svakodnevnih problema nalazi svoj vrhunac u ovom periodu ivota. porast impotencije itd.smanjuje se gusto a spermija. bolesti srca. ivot ene se vi e ne vrti oko djece i ra anja. pou avanje mla ih ljudi. taj pad efikasnosti funkcioniranja mogu kompenzirati pomagalima (nao ale) kao i iskustvom. potaknuti samoevaluacijom dosada njeg nai na ivota.instrumentalnost. 2) Te nja socijalizaciji nasuprot seksualizaciji .pogotovo oni s roditeljima.  (3) Kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi   Uspje nost rije avanja ve ine standardiziranih testova inteligencije pove ava se ti jekom odrasle dobi. Krize su mogu nost za to.treba biti otvoren za nova iskustva Veiland . Neki ljudi su izuzetno kreativni u ovom ivotnom periodu.1.pitanje o smislu svega to su radili. Iako je stopa prirodne smrtnost postepeno opadala posljednih nekoliko generacija. a ene asertivnije. a istovremeno su manje samouvjereni. a to nije. kao to i vi e umire osoba iz crna ke skupine nego bjelaca. Me utim. ak do kasne dobi. npr. Ujedno su mu karci spremniji suo avati se s ivotnim problemima na zreo na in (s odgovorno u. Studije znanstvenika su pokazale da je kreativnost povezana sa sporim. ne to sli no se doga a i kod njih . Levinson: sla e se s Jungom da se ovjek mora osloboditi od mladena kih stavova. ali seksualna aktivnost i seksualno u ivanje mo e se nastaviti kroz itavo zrelo doba. To je period gdje se mijenja ivotna struktura . Razvoj li nosti i socijalni razvoj   Tranzicija u zreloj dobi: kriza srednje dobi .g)  (4) Profesionalni rad u srednjoz zreloj dobi  Srednja zrela dob je na neki na in period evaluacije dosada njeg ivota. 1. Iako mu karci mogu ostati plodni od kasne dobi. Ne postoji nikakav biolo ki indikator kad je osoba u la u srednju zrelu dob.(3) SREDNJA ZRELA DOB (40. mu karci postaju vi e emocionalni. Stariji u enici su zato motiviraniji od mla ih nau iti novi. a ne toliko sa spontanim inspiracijama. Za neke pak. problem je to samo za one koje su bile izuzetno orijentirane prema obiteljskom ivotu. usmjeravaju prema obitelji.ljudi postaju svjesni smrtnosti . Parovi srednje zrele dobi danas su aktivniji u seksualnim aktivnostima. Klimakterij kod ena: Menopauza je prestanak spolne zrelosti. Glavni uzroci smrti su rak. Mu karci te e do ivljavaju odlazak djece jer imaju gri nju savjest jer nisu ba previ e vremena provodili s djecom. ovjek se mo e promjeniti i u zreloj dobi. najdare ljiviji su. Me utim. Mnoge osobe ove dobi su na vrhuncu svoje karijere.     62 . -65. a klimakterij je niz fiziolo kih promjena koje e dovesti do menopauze. profesionalni stres poput ³burnouta´.panika da ispune svoje ivotne ciljeve (³midlife crisis´). Potisnuti konflikti se po inju rje avati . enama je to ak olak anje. ipak op enito gledano postotak je jasno u porastu u odnosu na ranije dobi. Djeca postaju teenageri i potrebno je prilago avanje i omogu avanje separacije. kreativnost i samogenerativnost = rad na sebi . to je postignuto i ostvareno.generativnosti nije nu no roditeljstvo. filozofira se smislu ivota. posebice za rije avanje verbalnih testova kao i zadataka koji zahtijevaju pohranjeno znanje. Kao i u drugim (mla im) dobnim skupinama relativno vi e umire mu karaca od ena.realizacija osobnog identiteta. ene izra avaju ekspresivnost.generativnost i stagnacija . ³midlife crisis´. Smatra da ljudi koji nisu iskusili roditeljstvo i da ne e mo i rije iti krizu na sasvim zadovoljavaju i na in. humorom). Seksualna kompatibilnost nije najva nija da bi brak bio sretan.identificira prijelaz oko 40-te. upitno je inteligenciju odraslih ljudi mjeriti obi nim kvocjentom inteligencije. Menopauza se pojavljuje oko 50. godine. Ljudi postaju introvertirani . nesre e. Mudrost kao mogu nost provo enje najboljih mogu ih izbora. Najodgovorniji su prema drugima. mu .

sposobnosti. zdravlju.(4) KASNA ZRELA DOB 1. Znaci su problemi s mokrenjem. preko organa sve do sustava (djeluje na svim razinama). (9) PLU A: vitalni kapacitet plu a po inje opadati nakon 20 te. odu iti ili obrnuti. (11) REPRODUKTIVNI SUSTAV sporije i manje efikasno funkcionira. ali nije u niverzalno i neizbje no. rje e ( elavost kod mu karaca) a nekad mekane i podatne dlake u uhu i nosu o vrsnu. (6) OKUS se odr ava do kasna. Sve ve i broj promjena se mo e pripisati sekundarnom starenju (bore su rezultat kumulacije efekata sun anja) a za koje se mislilo da su primarno starenje. (1) Fizi ke promjene 4. Nakon 50-te su masno e i u mi i u. Postepeno nazadovanje se ne zamje uje do ulaska u srednje godine. To je stvar stereotipa. slabe vid i sluh.  TERCIJARNO STARENJE To je kona na. Nisu jasne hormonalne promjene. mada se povrede nakupljaju. normalno starenje. usporene reakcije na promjene temperature. ima bar jednu kroni nu bolest a ve ina je akutno bolesna bar jednom godi nje. nedovoljno vje be. na 1 cm 2 imamo 615 polikula. samovrednovanja (kod nas). Najuo ljiviji su efekti kad neka aktivnost zahtijeva koordinaciju vi e razli itih sistema. pu enja. Ve inu vremena spavaju.1. to je genetski uvjetovano. Cilj razvoja mo e biti i uspje no starenje. Uvod:Starenje Starenje: to su uz dob vezane deterioracije tijela i pona anja. soc. Lasi postaju tanje. po inje stariti (mi i e prelaze u vezivno tkivo) i raste. Ova tri tipa starenja su u interakciji i rezultiraju ³ modelom vodopada´. ³najra e bi umro´. stara ke pjege. cijeni se zrelost i mudrost. op em zdravlju. pa ona stara ki izgleda. Op enito su senzorni sistemi manje responzabilni na stimulaciju. iznemoglost. (10) ENDOKRINI SISTEM usporava sekreciju hormona. tanja. Ljudi se zna ajno razlikuju po razini energije. Smrt u snu. Nagle su promjene u kogniciji. Po to je vezano s dobi. O ekivana smrt je za mjesec dana ili ak par godina. mijenja se razina enzima koja reagira na hormone. ni TV). (kad se izlu e bolesti srca). dobra soc. Snaga mi i a srca u mirovanju se ne mijenja sve do 80. Sijeda kosa je jedan od najpouzdanijih znakova starenja. 400. treba du i oporavak nakon povrede. brza deterioracija koja ozna ava kraj ivota. Za to treba redovita vje ba. izbjegne se aspekt sekundarnog starenja (tj. On se ne mo e sam obnavljati (srce pumpa manje krvi i ubrzanije). 90% osoba iznad 65 g. Testisi stalno prodiciraju spermu. Opada o trina vida no nema promjene u percepciji dubine i boja do duboke starosti. uvela i izborana. smanji se broj i debljina vlakana dijelom radi neupotrebe a dijelom radi normalnog starenja. Atrofiraju neupotrebom ve nakon 30-te g. Djeluje na sve tjelesne sisteme. No ne stare svi sistemi i organi jednako. perekid s pu enjem. Rana i srednja zrela dob su ³vrhunske godine ivota´ (jer ve ina tjelesnih organa ima rezervne kapacitete) iako po inje starenje. ono pokazuje kako su ivjeli. Odvija se od stanica.1. tkiva. a raste rezidualni volumen. Krvne ile penisa bivaju manje elasti ne i sporija je erekcija ± 6× du e vremena treba nego kod 20-godi njaka.g.I kosa ene postane rje a. alkoholom« (5) SLUH lagano slabi od 20-te (za visoke frekvencije) ali se to ne primje uje. a to se kasnije svede na 200. opada efikasnost imunolo kog sustava. integracija. Nakon 50-te ljudi imaju lice ³kakvo zaslu uju´ tj. U nekim kulturama je to znak statusa. 63 . (4) VID: nakon adolescencije raste osjetljivost na blje tavilo. Prostata oko 40. Izgled se lagano mijenja. Fizi ki i intelektualni razvoj Brzina i koli ina promjena jako varira od osobe do osobe. ravnije. zatim ubrzanje gubitka a potom preljevanje preko ivice i smrt. kapacitetu za rad a u starenju jo i vi e.g. (2) KO A brzo stari radi nedostatka hormona u menopauzi. Starenje po inje laganim gubitkom brzine i snage. ali manje koncentracije. alkohola« Mo e se promijeniti promjenom stila ivota. stanice tijela su manje reaktivne na hormone. osje aj autonomnosti i kontrola nad ivotom. Naro ito je uo ljiv princip diferencijacije ± porast je interindividualnih varijacija. Rezultat je bolesti. To su promjene razli ite i kvalitativno i kvantitativno od primarnog starenja. neizbje no. i slabija je. Su eni su interesi (ni radio. Ono je ozna eno prijelazom iz nekoliko desetlje a primarnog starenja u tercijarno. rezervi. U dubljim slojevima se ukrute vlakna i ko a je manje gipka. te ko se razlikuje od primarnog starenja. De ava se ve ini ljudi. Nestaje mogu nost oporavka od bolesti jer nema fiziolo kih i kognit.  SEKUNDARNO STARENJE (1) KOSA sijedi kod razli itih ljudi u razli ito doba. su a. Neki su podlo niji bolestima. nemo nost). Kod ena nakon menopauze i stidne dlake i one pod pazuhom nestaju. dijeta. S progresijom ovog tipa starenja ide sijeda kosa. (3) MI I I olabave nakon 39-te. kao i kemijski prijenosnici. Znaci se ne moraju dugo vidjeti. a ne samo izme u mi i a i ko e. Tri su aspekta starenja  PRIMARNO STARENJE Ono se doga a svima cijelog ivota. Na primarno starenje ne mo emo utjecati ali efekte sekundarnog mo emo usporiti. Univerzalno je. i okusi slabe vrlo kasno (tu je potreba starijih za za injenom hranom) (7) DODIR I BOL ± ta je osjetljivost dobra do starosti (8) KRVO ILNI SUSTAV sporo stari. Naj e e su respiratorne smetnje. Promjene su rezultat sekundarnog starenja. Nema interesa za druge ljude. Nakon 50-te epiderma se sporije obnavlja i odumrle stanice ostaju na ko i. Ovisno o kulturi fizi ki znaci starenja mogu pove ati krizu samopouzdanja.

braka. Znak da ne postoji organska podloga impotencije je postojanje no nih polucija i erekcije. Progeria. I kod sisavaca postoji veza izme u ivota i broja dijeljenja. tendencija da djeca dugo ivu ih roditelja nad ive djecu kratko ivu ih podr ka su i nalazi o preranom starenju kod odre enih sindroma. Oko 30-40-te mozak (Downov sindr. Nakon 50-te nastupa menopauza ± prestaje menstruacija. i to je artificijelno ± ili se kumuliraju otrovni elementi iz podloge) postoji programirana destrukcija. U klimakteriju 1/4 ena ima problema (i menopauzi). Kod srednjovje nih > ne postoje ireverzibilne promjene. Razvoj li nosti i socijalni razvoj « (5) (6) 64 . Pri ro enju je u jajnicima 700 000 nezrelih jaja aca. Slabi seksualna responzivnost.Starenje reproduktivnog sustava po inje od ro enja. Nakon 20 -te (pogotov 40-te) pada plodnost.2. One rukovode tjelesnim promjenama. To ograni enje nije potrv eno in nivo (laborat. Stanice odrasle osobe se dijele manje puta od stanica mladih. Najdugovje nija je kornja a (max 200 g. On je uro en (recesivni homozigoli). a) b) c) d) teorija povrede DNA: povrede se nakupljaju br e nego to se mo emo oporaviti gre ke u proteinskoj sintezi stalne unakrsne veze me u molekulama teorija stani nog sme a (neki lipofusuni dovodi do povrede) 1.g. Frekvencija odnosa pada s dobi (biolo ki i socijalni razlozi) no slabljenje sexa je esto uvjetovano ne nemogu no u sexualnog ivota. Smanjeno je uzbu enje.. Pad je u proizvodnji estrogena i progesterona. esti tumori. Postoji granica mogu eg dijeljenja stanica.) po inje pokazivati strukturalne promjene kao one kod staraca oboljelih od Alzheimerove demencije. a kasnije lagani pad. Hyflickova granica nakon 50 dioba podjela prestaje. suha je. ali se njihova funkcija mijenja tijekom ivota 2. U klimakteriju menstrualni ciklus postaje kra i i neredovitiji. produljuju se sve faze seksualnog odnosa. ³Peri-deri´ teorije Vjerovanje da je starenje rezultat akumulirane tjelesne pov rede na stanicama. naglo pada u 4. laboratorijsko izu avanje stanica mo e otkriti biokemijsku osnovu ranijeg starenja. ve se nakon prve impotencije javi strah od mogu nosti da se to ne ponovi. Program po inje oplodnjom jaja ca. Broj seksualnih odnosa je najve i u 1. tanje su. u genima. (1) (2) (3) (4) postoji maksimalni ivotni vijek koji je razli it kod razli itih vrsta.g. U razli itim to kama razvoj uklju uju se i isklju uju geni = starenje sustava. Postoje hormonalne terapije no zato je pove an rizik od karcinoma uterusa. odstupanje) a kod dvojaj anih 8. ive max 50 g. je podloga. Ne smijemo ih izlagati zra enjima. Teorije programiranosti Vjerovanje da je starost genetski kontrolirana i da su te informacije zapisane u DNA molekulama. zato mu karci idu u veze s mladim djevojkama. prvi znaci starenja ve u ranom djetinjstvu. ive 2030 g.5 g. (7) unutar svake stanice postoji jedan ili vi e gena koji se aktiviraju. Seksualnost je znatno oboga ena zbog socijalnog i psihi kog razvoja. Jedini izuzetak je stanica raka (neograni eno se mo e dijeliti). (2) Teorije starenja 1.) sli nost ivotnog vijeka jednojaj anih blizanaca (6 g. stijenke vagine su manje elasti ne. Vernerov sindrom: stare ve od 15 -te (20-te). Downov sindrom ± organizam rano stari. to dovodi do starenja (8) ili geni mladosti budu isklju eni i ulogu preuzimaju geni starenja (9) isti geni ± isti efekti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful