P. 1
Razvoj coveka - skripta - seminarski, diplomski, maturski radovi, ppt i skripte na www.ponude.biz

Razvoj coveka - skripta - seminarski, diplomski, maturski radovi, ppt i skripte na www.ponude.biz

|Views: 750|Likes:
Published by Sandi Durakovic

More info:

Published by: Sandi Durakovic on Mar 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/11/2013

pdf

text

original

1.

UVOD ² LIFE SPAN PRISTUP
(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA (2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA 2.1. Odre enje pristupa 2.2. Sedam osnovnih postavki o razvoju 2.3. Klju ne postavke life -span perspektive (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA 3.1. Biolo ka perspektiva 3.2. Psiholo ka perspektiva 3.3. Sociolo ka perspektiva 3.4. Antropolo ka perspektiva 3.5. Povjesna perspektiva 3.6. Filozofska perspektiva 3.7. Humanisti ka perspektiva (4) IVOTNI CILJEV (5) TRI POGLEDA NA OVJEKA (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE 6.1. G. Stanley Hall 6.2. Sigmund Freud 6.3. Ruth Benedict & Margret Mead 6.4. Albert Bandura 6.5. Robert Havighurst 6.6. Abraham Maslow 6.7. Eric Erikson 6.8. John Coleman

1

(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA
PERIOD okvirni dobni raspon -0.9 oko 0 0 2 3 6/7 12 20 40 65 1 3 6/7 12 20 40 65 kraj 0

2.2. SEDAM OSNOVNIH POSTAVKI O RAZVOJU
Razvoj je:

(1) CJELO IVOTNI (2) VI EDIMENZIONALAN (biolo ki, kognitivan, socioemocionalan, pri emu unutar svake dimenzije postoje subdimenzije ± npr. kristalizirana i fluidna inteligencija i sl.)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

PRENATALNI PERIOD «««««... RO ENJE I PERINATALNI PERIOD . DOJENA KI PERIOD ««« «««.. RANO DJETINSTVO ««««««... SREDNJE DJETINSTVO «««««. KASNO DJETINSTVO ««««««. ADOLESCENCIJA ««««««... RANA ZRELA DOB «««««««. SREDNJA ZRELA DOB «««««..

(3) VI ESMJERAN ± mo e biti pozitivan, negativan,
neutralan

(4) PLASTI AN ± ovisno o ivotnim uvjetima razvojna
promjena mo e i i u razli itim smjerovima. Va no je znati koliko je organizam promjenjiv, tj. pitanje je irina promjena.

(5) UKLOPLJEN U POVJEST ± tj. razvoj se odvija pod
utjecajem povjesnih uvjeta (npr. Elder je ispitivao utjecaj kohorte)

(6) MULTIDISPLINARNO INTERESANTAN ± psihologija, antropologija, filozofija. povijest, biologija, medicina,

10. KASNA ZRELA DOB ««««««.. 11. UMIRANJE I SMRT

(7) ODVIJA SE U KONTEKSTU: dvije su vrste promjena:
a) razvojne promjene (normativni, uz dob vezani
utjecaji.

(2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA
2.1. ODRE ENJE PRIST UPA
Life ± span perspektiva zna i perspektiva ivotnog vijeka i temeljna postavka je da se razvoj odvija tijekom cijelog ivota . Odbacuje se ideja da je npr. samo mladena tvo klju no za razvoj i samo je ono formativno, to bi zna ilo da nakon odre ene dobi vi e nema razvoja. Svi periodi ivota su formatvini za ovjeka! ± pri emu smjer promjene mo e biti pozitivan, neutralan ali i negativan. Ovaj pristup razvoj uklju uje i integrira razli ite teorijske sustave, a javlja se kasnih 1960-tih godina. Izrasla je iz ameri kih longitudinalnih studija djece (npr. Terman) i arhivskih istra ivanja (Elder) ± analiza podataka prikupljenih longitudinalnim studijama. Ovaj pristup nagla ava interakciju organizma i okoline, tj. razvoj se zasniva na biolo kim procesima, a pod utjecajem okoline. Konstrukt ³RAZVOJ´ se shva a kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu ili pona anju od za e a do smrti . Razvoj = prema dana njem shva anju je slijed progresivnih, pravilnih i relativno trajnih promjena u neurolo kim i fizi kim strukturama, misaonim procesima i pona anju. Razvojne promjene su jo i:

b) nerazvojne promjene (normativno povjesni i
nenormativni doga aji)

2.3. KLJU NE POSTAVKE LIFE-SPAN PERSPEKTIVE

(1) UKLOPLJENOST: postoji dinami ka interakcija osobe i okoline, tj. na razvoj utje e interakcija individualnih (biolo kih i psiholo kih) i okolinskih (povjesnih i kulturnih) imbenika. Op enito, ivot se odvija na vi e razina koje su u me usobnoj interakciji. Te razine su:

a) biolo ka b) individualno psiholo ka c) dijadna d) unutar socijalne mre e, zajednice e) vanjsko ± ekolo ka f)
povjesna

(1) (2) (3) (4) (5)

sustavne, stabilne, javljaju se unutar ivota pojedinca, univerzalne su, povezane sa pove anjem dobi i iskustva.

2

(2) TRI SU SETA UZRO KA RAZVOJNIH PROMJENA (1987) 2.1. DOBNO NORMATIVNI UTJECAJI ± utjecaji koji su vezani uz odre enu dob i u toj dobi imaju zna ajan utjecaj na razvoj pojedinca. To su biolo ke i okolinske determinante koje su povezane s dobi i sli ne su svim pojedincima, sli ne su to se ti e vremena pojavljivanja, traja nja i oblika. (a) biolo ki utjecaji = uvjetovani sazrijevanjem, npr. prohodavanje, menarha, pubertet, menopauza i sl. (b) dru tveni utjecaji = proizlaze iz dru tva i kulture u kojoj ivimo (npr. polazak u kolu, ulazak u brak, roditeljstvo, zapo ljavanje, umirovljenje) Ti su utjecaji posebno va ni u djetinstvu, ranoj adolescenciji i starosti.

(3) TRI SU OSNOVNA P ROCESA RAZVOJNIH PROMJENA

FIZI KA ONTOGENEZA MULTIPLI PROCESI DOBNIH PROMJENA

biolo ki ulaz (naslje e)

OKOLINSKA HABITUACIJA

okolinski ulaz

KOGNITIVNA GENERATIVNOST

samoaktivitet

2.2. POVJESNO NORMAT IVNI UTJECAJI ± povezan sa povjesnim okolnostima. Otuda je nastao konstrukt ³kohorte´, tj. skup pojedinaca podjednake dobi koji u istom vremenskom razdoblju ive u istoj dru tveno-kulturnoj okolini te imaju isto povjesno iskustvo. Dvije su vrste utjecaja: (a) povjesni doga aji ± odgovorni su za razlike me u kohortama (npr. ekonomske krize i blagostanje, ratovi, epidemije i sl.) (b) sociokulturne revolucije ± odgojna praksa, obrazovne reforme, promjene tradicionalnih spolnih uloga, liberalizacija seksa, utjecaj TV i kompjutora i sl. Ti su utjecaji posebno va ni u adolescenciji i ranoj zreloj dobi.

Slika 2. Procesi razvojnih promjena

AD1. FIZI KA ONTOGENEZA ± to je programiran proces biolo ke regulacije koji utje e na dobno vezane fiziolo ke promjene, ali i pod utjecajem fizi ke i socijalne okoline. Najve i utjecaj je rano i kasno u ivotu pojedinca (npr. sazrijevanje mozga, fizi ki rast, hormonalno uvjetovani doga aji). AD2. OKOLINSKA HABITUACIJ A ± proces bilje enja iskustva i razvoja vi e-manje automatskih odgovora navikavanja. To nas osloba a od bavljenja rutinskimdoga ajima, otvara nas za uo avanje i djelovanje na nove vidove okoline. Okolinska habituacija je korisna i po inje ve prije ro enja. Ima najve i utjecaj u djetinstvu. AD3. KOGNITIVNA PLODNOST/ GENERATIVNOST ± to je visoko otvoren, osobno vo eni proces koji nam pru a odre enu kontrolu nad sobom , situacijom i socijalnim svijetom. Radi se o kognitivnoj svjesnosti sebe i okoline, voljno procesiranje iskustva. Ona izrasta iz fizi ke ontogeneze (razvoj neokorteksa) i okolinske habituacije (stabilno stanje okoline). Tako er ovisi i o socijalnom inputu. Predstavlja osnovu inteligencije i selfa.

2.3. NENORMATIVNI IVOTNI DOGA AJI ± to su individualni ivotni doga aji, tj. koje ne pro ivljavaju svi ljudi. Oni su esto stresni zbog neo ekivanosti i va nosti za ivot pojedinca, te zahtijevaju pomo u adaptaciji (npr. nesre a, te ka bolest, smrt roditelja u djetijnstvu, lutrija ili neki normativni doga aj ali u pogre no vrijeme). Takvi utjecaji pove avaju interindividualne razlike i odgovorni su za razlike unutar kohorti. Ti su utjecaji po inju biti va ni u srednjoj zreloj dobi, a njihov utjecaj postaje sve zna ajniji u funkciji dobi.
Rel. snaga utjecaja 

NEKANALIZIRANOST LJU DSKOG RAZVOJA: te tri klase utjecaja i 3 razvojna procesa odgovorna su za plasti nost ljudskog razvoja, tj. za nekanaliziranost ljudskog razvoja.

3 KLASE UTJECAJA PLASTI NOST 3 RAZVOJNA PROCESA 

DEF.: KANALIZIRANOST je genetska predispozicija koja
Dijete Adolescenti Zrela dob Starost

vodi razvoj u smjeru kojeg je te ko skrenuti, jer su predispozicije izra ene u svakoj prirodnoj ljudskoj okolini.

Slika 1. Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja

3

philos = prijatelj. tj. pojedinac rijetko djeluje na gornjoj granici mogu nosti jer situacija u pravilu ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje.st. poku ava sagledavati cjelinu a ne samo pojedine elemente ivota. (1) POVJESNA PERSPEKTIVA Prou ava: (1) (2) (3) Razlike u razvojnim obrascima kroz vrijeme (arhivski izvori) Tretman djece u povjesti: izgled. djelovanje na kasniji ivotni vijek.n. GLAVNA PODRU JA FILO ZOFSKOG PROU AVANJA SU Problem ili pitanje Podru je filozofskog prou avanja Etika Estetika Aksiologija Epistemologija to je pravilno.p.  Rezervni kapaciteti ± to je zona proksimalnog razvoja. svaka dobna skupina boravi izolirano od ostalnih skupina.e. Podru je proksimalnog razvoja (gr .) Socijalna okolina Metafizika Ontologija (grana metafizike) Kozmologija Kako se razvija kozmos? Prou avanje filozofije omogu uje: FILOZOFIJA ANTROPOLOGIJA SOCIOLOGIJA BIOLOGIJA PSIHOLOGIJA (1) (2) (3) Bolje osje tavanje osobne latentne ili potencijalno filozofske perspektive Pva avanje doprinosa filozofije razumijevanju ljduske prirode Pove enje tolerancije prema drugim svjetonazorima  Pet bazi nih filozofskih stanovi ta: (1) (2) (3) (4) Idealizam (Platon.) Religijsko razmi ljanje Pragmatizam (SAD: James i Dewey) 4 . MOGU NOST INTERVENCIJE ± izvodi se iz plasticiteta. OVJEK JE TVORAC VLASTITOG RAZVOJA ± mogu nost djelovanja na sebe i na socijalni i fizi ki kompleks. disciplina. to vodi do nastajanja dobnih subkultura.e) Realizam (Aristotel. selekcionira. uklanjanje.n. itd. moralno pona anje? to je lijepo? to je vrijedno? to je istinito i valjano i kako to znamo? to je stvarno? to je krajnja realnost? (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA DISCIPLINE POVJEST RAZINE IZU AVANJA Socijalne uloge i kulturalni obrasci kroz vrijeme Osnovni svjetonazori Kulturalni obrasci Socijalne uloge i institucije dru tva Stani na i anatomska funkcija Individalno funkcioniranje (kognitivno. literatura Generacijski jaz (dobne subkulture) u 20.Ve ina ljudi ima ve e kapacitete od onih koje efektivno koristi. emotivno. razvija ideje o ivotu.  Implikacije tih ideja: (1) (2) (3) PLASTI NOST ± recipro na me uzavisnost razina. prevencija. tj. Razvoj obitelji i njene uloge (4) (2) FILOZOFSKA PERSPEKTIVA Slika 3.st. razvija i kriti ki analizira sve vrste komunikacije. rad. stolje e dovodi do izdavanja djece. mladih i odraslih.p. poja avanje. stolje u: 20. bonton. sophia = mudrost ) Filozofija je podru je ljudskog znanja koje sakuplja. 4. 4.

to ima dobrih reperkusija za njih). psihomotorni razvoj koji proizlazi iz maturacije i u enja kao i fizi kim pojmom o sebi.  DVIJE VRSTE GENETSKOG PROGRAMA: (1) (2) (3) BIOLO KA ZNANOST .istra iva i smatraju da klju ne uzroke starenja mogu prona i na stani noj i molekularnoj razini. receptore. prou avaju se socijalni fenomeni razvoj teorija obja njavanja socijalnih interakcija prijedlozi rje avanja socijalnih problema y y y y (1)  Razvojni ciljevi u adolescenciji su: Promjene u spavanju u funkciji dobi. litertura i kultura ovjeka. pona anje je promjenjiva kategorija (npr. Razlikujemo: mikrosustav. obrazovanja. u Japanu stariji ljudi imaju vi i status od mla ih ljudi . ali prou avanjem uzroka starenja postoji mogu nost da e se prosje ni vijek ljudskog ivota produ i. vrlo je plasti an.komparativne aanlize razli itih kultura. makrosustav. Promjene seksualnog responzivnosti.(5) Egzistencijalizam (19. BIHEVIORALNI FENOTIP . obrazovanje. okolinskih utjecaja i samoaktiviteta osobe. mezosustav.mjere S. DRU TVENA ZNANOST . (2) (3) (4) (1) (2) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) Posti i novi i zrelij i odnos s vr njacima oba spola Posti i maskulinu ili femininu spolnu ulogu Prihvaatiti vlastito tijelo Posti i emocionalnu nezavisnost od roditelja i drugih odraslih Po eti poduzimati korake k ekonomskoj nezavisnosti Po etak priprema za brak i obiteljski ivot Razvoj intelektualnih kompetentnosti vje tina za gra anske  JEDNA OD KLJU NIH RE PERKUSIJA genetsko predbra no savjetovanje savjetovanje i brijga tijekom trudno e Usvojiti socijalnu odgovornost 5 . mitologija. vjerovanja zajednice Bavi se prou avanjem naslje a. ES. radno mjesto). periodizacija ljudskog razvoja u razli itim kulturama. Razlikujemo: (3) a) b) model dobne stratifikacije ± sekvence uz dob vezanih uloga i polo aja model socijalizacije ± na ini usvajanja stavova. st. (4) SOCIJOLO KA PERSPERKTIVA Sociologija integrira spoznaje iz vi e znanstvenih podru ja. kra i ivotni vijek).: Razvoj = fenotipski reazultat interakcije genetskog programa. Ekolo ki model razvoja pretpostavlja: y Da se razvoj odvija u irem dru tvenom kontekstu.  JEDNA OD VARIJABLI J E REGENARACIJA STANICA:  Iz socijologije smo preuzeli Bronferbrenerov model razvoja u kontekstu. rada i zanimanja. esto je izu avanje na ivotinj ama . razina fizi ke i mentalne snage. (1) (2) Generalni genetski program ± odr ava evoluciju vrste (razvoj ovjeka) Specifi ni genetsko program: odr ava obiteljsko naslje e Izu avaju se razlike u razvojnom obrascima me u kulturama mogu i raspon ljudskog pona anja (dobno normativni utjecaji socijalne prirode).pona anje i samoiskazi. i 20. Sposobnost regulacije temperature.  BIOLO KA PERSPEKTIVA PROU AVA: (1) (2) MORFOLO KI FENOTIP .jer eksperimenti na ivotinjama ne podle u gotovo nikakvnim eti kim pravilima i ograni enjima ± na alost (genetska kontrola i kontrola i manipulacija okoline. Zanima se za dobne promjene u socijalnim ulogama unutar socijalnih institucija kulture (obitelj. otpornost na bolesti. Dalje se smatra se da je kona ni vijek ljudskog ivota genetski ograni en. Odgovara se pitanje " a to ovjek stari" ili "kako produ iti ljudski ivot" .) (9) Usvojiti niz vrijedosti za vo enje pona anja (3) ANTROPOLO KA PERSPEKTIVA Dijelom je: (5) BIOLO KA PERSPEKTIVA  DEF. vrijednosti.povjest. tj. egzosustav. pri emu je dijete poput babu ke okru eno razli itim slojevima.mjere fizi ke i tjelesne gra e FIZIOLO KI FENOTIP . mentalno zdravlje. shva anje starosti i starenja (npr. HUMANISTI KA ZNANOST . otporonost na bolesti. fizi ki pojam o sebi. kako gra a tijela utje e na shva anje sebe. fizi kih karakteristika i potencijala za pona anja koja se naslje uju. a djelomi no se preklapa za psihologijom. bavi se prou avanjem op eg fizi kog i mentalnog zdravlja.porijeklo ovjeka i varijacijem me u ljudima. Ispituje djelovanje starenja na tjelesne funkcije i izgled. jer bez obzira na gra u i fiziologi ju. kako fizi ko utje e na psihi ko). Promjene u funciji mozga. promjena utjecaja po periodima razvoja: socijologija obitelji.

ako ne postoji biolo ka spremnost za odre enu aktivnost ± prerana stimulacija je ak tetna jer neuspjeh djeluj e demotiviraju e) PRIPREMLJENOST NA NEKU AKTIVNOST ± uklju uje kombinaciju biolo ke spremnosti i specifi nog iskustva djeteta ± npr. fizi ka kompetentnost. to je zavr na to ka razvoja (iako humanisti ki psiholozi smatraju da ne postoji zavr na to ka razvoja) Metodologija: u razvojnoj psihologiji esto se dob uzima kao NZV uzro na za promjene.  ZRELOST SE MO E SHVATITI NA NEKOLIKO NA INA (1) (2) NAJSAVR ENIJI OBLIK PONA ANJA RELATIVNA ZRELOST U ODNOSU NA IVOTNU DOB ± to je normativno shva anje razvoja. normativni i idiografski pristup. Binet: MD = KD intelektualna zrelost) BIOLO KA SPREMNOST ORGANIZMA ± za usvajanje i izra avanje odre enog pona anja (npr. zajedno sa tehnolo kim razvojem. gleda se kolika je vjerojatnost da djete nasljedi bolest te se provodi genetsko savjetovanje. da se ra a u ranijoj dobi. ljudi misle da se vi e ni ta ne mo e promjeniti. odvajanje od majke) STATUS ODRASLOG POJEDINCA ± ideal kojem se te i. ve kuda ovjek ide. to ne mora biti to no. fizi ko zdravlje.(6) PSIHOLO KA PERSPEKTIVA Bavi se: (1) prou avanjem razvoja: a) na razini individualnog funkcioniranja (kognicija. zreli socijalni pojam o sebi (2) (3) (4) U novije doba. Savjetuje se npr. s optimisti kom slikom da mo e biti savr eniji nego to je u odre enom trenutku. zreli fizi ki pojam o sebi KOGNITIVNO PODRU JE ± to nost obrade informacija. Me utim.  Trodimenzionalni pristup prou avanju razvojne psihologije: (3) Razvojni periodi * podru je pona anja * pristupi izu avanja (4) (5)  NEKA PODRU JA RAVOJA POTPUNIJE OSOBE (1) BIOLO KO PODRU JE ± genetska adekvatnost. informacijska kompetentnost. . No. autonomnost. altruizam. visina. U odrasloj dobi. otvorenost. periodizacijom razvoja. zreli emocionalni pojam o sebi SOCIJALNO PODRU JE ± milosr e (suosje ajnost i spremnost na akciju). AD1. dolazi do preispitivanja da li se ivotna situacija mo e pobolj ati. tj. li nost. Ina e se pove ava vjerojatnost razli itih genopatija (point 6 . nakon odlaska djece ponekad se otvori perspektiva ± este su vanbra ne veze ± i ulazi se u ivotnu krizu ± tj. esto se krug zatvara. zreli kognitivni pojam o sebi EMOCIONALNO PODRU JE ± ljubav. nego i te nja razvoju potencijala do maksimuma. definiranjem predmeta i metoda prou avanja. ljudi se ponovo okre u prema sebi i svome razvoju. emaptija. klasifikacijom domena razvoja.dob i (4) IVOTNI CILJEVI (2) (3) (4) (5) (6) Humanisti ka psihologija ne ide od registracije kakav ovjek je. pr i emu je i dob o eva va na. intra i interindividualnim razlikama. intelektualna razvijenost. kreativnost. emocije. tj. dijete je zrelo za svoju dob ako dostigne karateristike tipi ne za svoju kronolo ku dob (npr. BIOLO KA SFERA Genetska adekvatnost nije samo izostanak defekta. sposobnost ali i iskustva (npr. Ako postoji sumnja u nasljedne bolesti. spremnost za kolu: te ina. uspje nost prepria avanja TV programa verbalne sposobnosti. pona anje) i b) na razini socijalne interakcije (efekti razli itih socijalnih uloga). za sjedenje ± stimuliranje nema efekta.

imaju smisao za humor. ali i ivota godinama. senzorni input. da nema previ e blokada i obrambenih mehanizama ± racionalizacije. ali visokointeligentne osobe nisu nu no i kreativne.). profesori. 2) vrsti informacije. koji onda omogu uje realizaciju osobnih potencijala). spremanje i sl). sadr avati relevantne i suvremene spoznaje. promjene kemizma na sinapsama). opu teni su itd. Individualna kompetentnost ± na osnovi iniciranja pojedinca ± motivacija (npr. Kompetentnost poticana kulturom ± razli ite vje tine (npr. porast broja dendrita. Ud benici trebaju biti didakti ki dobro napravljeni. socijalnu. (2) (3) Razvoj zrelog fizi kog pojma o sebi ± pojam o sebi ima fizi ku. trebaju biti adekvatno razvijeni. obra enost materijala. imaju fleksibilan pristup u enju i mi ljenju. Cilj je dodati godine ivotu. Mentalno zdrava osoba poduzima i svakodnevne aktivnosti na kreativan na in (kuhanje. sposobnost za kreativno mi ljenje. spremni su zapo eti ne to novo.  Fizi ka kompetentnost ima etri vida: Procesiranje informacija ovisi o nekoliko stvari. imaju mladena ki i svje stav prema ivotu. AD2) Vrste informacija ± informacije trebaju biti selektirane s obzirom na potrebe u enika i prema vlastitoj koncepciji nastavnika. amniocenteza). KOGNITIVNA SFER A Postoje tri osnovna pristupa: (1) (2) ORGANIZMI KI (Piaget) ± proces napredovanja kroz faze PRISTUP OBRADE INFORMACIJA ± analiti ki je usmjeren na izu avanje komponenti kognitivnog funkcioniranja (npr. Bitna je i socijalna inteligencija. tj. svakodnevne aktivnosti do ivljavaju kao novosti. sve kra i radni dan. kognitivnu komponentu. tj. percepcija ± obrada. a ne samo izostanak bolesti. Bitno je i aktivno raditi na pobolj anju genetske kvalitete. tj. davanje zna enja pericipranim sadr ajima. itanje. produ iti ivot. mediji itd. (3) 7 . 3) na inu kako su informacije organizirane.mutacije ± samo jedan gen nije u redu) odnosno kromosomskih poreme aja (genomopatija = promjena u broju kromosoma. Kreativnost je jedan od razvojnih ciljeva. motivacija i stil ivota mogu dovesti do napredka. spremni su u initi gre ke i otvoreni su iskustvu. pis anje) pretpostavlja se vje ba i poticanje razvoja u vrijeme kad postoji biolo ka spremnost. ne pu iti i piti i sl. kratkoro no i dugoro no pam enje) PSIHOMETRIJSKI PRISTUP ± zanima se prvenstveno za rezultat kognitivnog funkcioniranja. Razvoj se shva a kao sve promjene koje se javljaju kod pripadnika iste vrste u isto vrijeme i po ustaljenom rasporedu. uva avati op e i individualne osobitosti razvoja u enika.112) AD2. te e osobnom i dru tvenom napredku. Fizi ki rast zna i porast stanica i tkiva te promjene u fizi koj i kemijskoj strukturi i funkciji. pra enje trudno e (ultrazvuk. tj. Klju na je otvorenost iskustvu i premnost i interes za suo avanje sa ivotom. tj. Osobine krativnih ljudi su npr. emocionalnu. ud benici: dobar nastavnik mora biti kompetentan. ako netko vjeruje da mo e promjeniti svoje kapacitete i posti i napredak. AD4) Zdravlje iv anog sustava ± senzorni organi (sluh. tj. ali su individualne razlike u tempu i granicama razvoja. kvalitetna prehrana. imati dobre odnose sa svojim u enicima. (1) Kompetentnost zajedni ka vrsti ± raniji razvoj slijedi fiksne sekvence. a ne za kognitivne procese. apsurdnosti. ali je preusdniji razvoj slo enih motori kih vje tina. adekvatna okolina.) AD5) Psihi ko zdravlje ± treba postojati otvorenost procesiranju informacija. mi i a. tj. AD3) Na in organiziranja informacija ± metodika. ali i pove ati kapacitete za u ivanje u njemu. o 1) izvoru informacije. Fizi ko zdravlje je stanje potpunog fizi kog. roditelji ive zdravo. tj. 4) o zdravlju iv anog sustava i 5) o psihi kom zdravlju. projekcije. kvalitetu ivota. AD1) Izvor informacija ± u itelji. ples. kromosomopatija = komadi kromosoma se odlome te se na pogre nom mjestu ponovno spoje). Uz adekvatnu prehranu i medicinsku njegu fizi ka kompetentnost se ranije dosti e. tj. Takve osobe su zadovoljne sobom. Npr. tj. tj. izgledu i funkcijama ( vidi ³Samopoimanje mladih´ str. Bitno je razviti i poticati pozitivan odnos prema vlastitom tijelu. anksioznosti i sl. subkortikalne jezgre itd. Uklju uje razvoj kosti. da je mogu e kognitivnu kompetentnost izgraditi. visokokriativne osobe moraju biti inteligentne. to je integrirana cjelina. Kognitivni zreli pojam o sebi ± uklju uje svijest o vlastitim sposobnostima u enja i promjena kompetentnosti. uo avaju nekonzistentnost. vid itd. kao i CNS (cortex. tj. on se uklju uje u aktivnost (vje banje. redukcija stresa. Razvoj je u biolo koj domeni geneti ki odre en ± postoje pravilnosti. promjene u pona anju i karakteristikama organizma uvjetovan sazrijevanjem (uro eni faktori) koje se postepeno ostvaruje u prikladnim uvjetima materijalne i socijalne okoline. unosi sebe i svoje ideje i na in u aktivnost. trening i sl. imaju povjerenje u sebe i autonomne su. to se ti e odnosa izme u inteligencije i kreativnosti. jer ljudi s istim kognitivnim kapacitetima razli ito uspjevaju. mentalnog i socijalnog dobrog stanja. fleksibilan. pa nja i selekcija percepcije i obrade informacija. iv anog sustava (mijelenizacija. nezavisne o drugima i o kulturnim obrascima i zahtjevima.

AD3. EMOCIONALNA SFE RA Neuspjeh razvoja u toj domeni je najve i neuspjeh za ovjeka. Uspostavljaju se samo mehani ki, instrumentalni odnosi s drugima bez emocionalne obojenosti; pitanje je da li se opravdano u psihologiji te i potpunoj objektivnosti ± tj. koliko je to stvarno dobro, jer to zna i biti neutralan i isklju iti velik dio sebe i percepcije pona anja druge osobe. 
LJUBAV ± je termin koji je prihva en u humanisti koj 

ALTRUIZAM ± to je bazi na tendencija da se drugima pomogne, nesebi na briga za dobrobit drugih. Altruizam se razvija na ra un egoizma. Karakteristike tih osoba:

(1)

racionalnost ± prou avanje situacije prije dono enja odluke, prosudba da li je to dobro za drugu osobu (nau iti ovjeka pecati, a ne mu dati ribu), akcije ovise o okolnostima, potrebama drugih, te potreban je visok stupanj moralne zrelosti; realisti nost; obzirnost prema potrebama drugih; odgovornost ± konstruktivno pomaganje (pecanje) i uva avanje njihovih stanovi ta; kooperativnost ± iz poznavanje sebe mo e se staviti u poziciju druge osobe.

psihologiji (Fromm ÄUmije e ljubavi´). Za ovjeka je bitno primanje, ali mo da jo i bitnije davanje lju bavi, jer je davanje jo ispunjuju e. U ranijioj dobi je bitnije primanje ljubavi jer se na taj na in stje e zaliha samopouzdanja. Tako er vrijedi da ljubav nije djeljiva, tj. ne mo emo voljeti samo jednu osobu, a sve ostale ljude osje ajno ignorirati, kao i to ne mo emo voljeti druge, ako ne i volimo sebe. Erich Fromm opisuje u svojoj knjizi ³Umije e ljubavi´ nekoliko vrsti ljubavi:

(2) (3) (4) (5)

(1)

MAJ INSKA LJUBAV ± osnovna karakteristika je da je ona bezuvjetna. Majka voli svoje dijete samo zato to je ono njezino dijete, a ne zato to zadovoljava neke uvjete. Maj inska ljubav ima dva elementa: a) odgovornost za brigu djeteta i djetetov razvoj (mlijeko) i b) ljubav u smislu osje aja sre e da dijete postoji, da je raste i da se razvija (med) i ova ljubav ugra uje u dijete osje aj vrijednosti i sre u to je ivo i da je svijet dobro i lijepo mjesto.

stavljanja u tu u poziciju kroz identifikaciju i projekci ju. Empatija je va na u svim domenama ivota i ima 6 komponenta: 

EMPATIJA ± sposobnost suosje anja, emocionalnog

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

kognitivna identifikacija projekcija to na percepcija druge osobe povjerenje koje ima izvor u odnosu majka dijete toplina, otvorenost, prihva anje drugih kakvi su ljubav i prihva anje sebe ± da projekcijom ne izgubimo sebe

(2)

O INSKA LJUBAV ± osvna karakteristka je da je ona uvjetna, tj. dijete ju mora zaslu iti i odr avati. Bitna je za razvoj djeteta jer provocira djetetovu motivaciju za u enje standarda i odgovornosti. Otac vi e djeluje na razvoj standarda pona anja i odgovornosti. LJUBAV PREMA SEBI ± potrebna je i nu na jer smo i mi objekti na ih osje aja i bitno je imati poztivan odnos prema samome sebi. Ljubav prema sebi je preduvjet za davanje ljubavi drugima. Ovaj aspekt ljubavi je vezan uz primljenu bezuvjetnu ljubav od majke u ranoj dobi. BRATSKA LJUBAV ± to je ljubav prema svakom ljudksom bi u, odnosno ak prema ivotu kao takvom. Prestavlja temelj svakoj ljubavi. Klju no je povjerenje ste eno od roditelja koje se generalizira. ZRELA LJUBAV ± izra ava se u razli itim odnosima, a naj e e se javlja u zreloj dobi. Ima etri elementa koji se ve u uz 4 sfere razvoja: a) BIOLO KA domena b) KOGNITIVNA c) EMOCIONALNA d) SOCIJALNA ± Uva avanje ± Znanje ± Briga - Odgovornost 

RAZVOJ ZRELOG EMOCIO NALNOG POJMA O

(3)

SEBI ± nikad se ne dosti e zavr na to ka jer se zrelost stalno pove ava. Uklju uje: Sloboda da se osje a, pravo na emocije, neko enje i neizbjegavanje emocija, uva avanje cijelog raspona emocija. Ako se potisuju negativne emocije, to esto mo e biti okida preme aja i te ko e u ivotu (npr. psihosomatske bolesti). Odgovaraju a emocionalna ekspresija ± radi se o ekspresiji emocija u trenutku kad su izazvane, suprotnost tome je pomaknuta agresija. Autenti nost bivanja ± iskrenost, do ivljavanje sebe u harmoniji sa svijetom, povjerenje da imamo pravo biti svoji, jedinstveni, da negdje imamo svoje mjesto. Spontanost ± pristupanje novim situacijama bez prethodnog planiranja odgovora ± to zna i ivjeti sada i ovdje (ge talt terapija) ± kao i nevezanost za pro lost i nefantaziranje o budu nosti. Problem je ako se vizionira o budu nosti ± a zanemaruje sada njost. Smisao za humor Prihva anje i no enje stresom ± uklju uje samoljubljenje, altruizam, autenti nost.

(1)

(4)

(2)

(5)

(3)

(4)

Za zrelu ljubav je bitno da se u prvom iskustvu ljubavi (to je roditeljska ljubav) do ive sve 4 dimenzije i onda e i dijete u odrasloj dobi biti spremno za zrelu ljubav

(5) (6)

8

AD4. SOCIALNA SFERA Zadaci su: (1) Pospje ivanje socijalizacije ± simpatija prema drugima i spremnost pomaganja, razvijanje osje aja lanstva, osje aj povezanosti s ostatkom ovje anstva. (2) Autonomija ± zna i oslanjanje na sebe, razvoj funkcionalne nezavisnosti, i za to je klju an razvoj pojma o sebi. (3) Otvorenost ± prema novom, spremnost za samootkrivanjem sebe prema drugim osobama, razvoj demokrati ne osobe, tj. prihva anje drugih, toleriranje nejasnih situacija, zatim kriti nost prema autoritetima; prihva anje promjena kod sebe, drugih i u okolini; otvorenost novim idejama i iskustvima; promjene se do ivljavaju kao izazovi, ali i stagnacija razvoja. Otvorenost je podloga samoobnavljanja. (4) Zreli socijalni pojam o sebi ± osobno vi enje svojih mogu nosti za uspje nu interakciju s drugima. Socijalno kompetentna osoba je zadovoljna sobom, postoji osje aj nade i poznato usmjeravanje, te osoba testira realnost i nosi se s posljedicama. Postoji uvjerenje da mo e promjeniti sebe i svijet oko sebe.

Me utim, ve i broj prethodnika humanisti kog pokreta pro li su psihoanaliti ku kolu, najpoznatiji su: Alfred Adler, Viktor Frankl, Erich Fromm, Karen Horney i Wilhelm Reich. Prema prethodnim pristupima ovjek je lutka na koncu vo ena ili nagonima ili okolinom. Psihoanaliti ka metoda nagla ava povjesnu dimenziju ovjekovog postojanja, a humanisti ka psihologija daje realniju sliku postojanja u trenutnom, konkretnom svijetu. 
DEF.: Razvoj je rezultat interakcije naslje a, okoline i

osobnosti (dominantnog sistema reagiranja kojeg je mogu e birati). Prema prista ama humanisti ke psiihologije, psihologija koja poku ava objasniti ovjeka i njegovo pona anje treba prou avati upravo njegovu specifi nu ljudsku prirodu i njegova specifi na obilje ja, dok poku aje npr. Pavlova i ruskih refleksologa da reduciraju ovjeka na refleksne trzaje, odnosno Skinnera koji ovjeka tuma i kao stroja kojeg se mo e po volji programirati, humanisti ki psiholozi smatraju potpunim proma ajem. 4 su osnovna elementa humanisti kog usmjerenja (1) Pa nja je usmjerena na na osobu koja do ivljava i njeno iskustvo; pona anje i nagon imaju sekundarno zna enje u odnosu na istu (2) Nagla avaju se distinktivna obilje ja ljudi, tj. ljudska je priroda prema koncepcijama humanisti ke psihologije sasvim jedinstvena i posebna u odnosu na prirodu svih ostalih ivih bi a, a elementi te posebnosti su npr.: svjesnost u naj irem smislu (postojanja, sebe, drugih, vremena, prostora) sloboda djelovanja i njome povezana odgovornost za to djelovanje, dinami nost i kreativnost, ideali i vrijednosti, te nja za realizacijom svojih ideala, potencijala i vlastite autonomije, te nja za smislom, te nja za autenti no u, i te nja za transcedencijom (3) U izboru problema istra ivanja zahtijeva se smislenost, tj. problemi moraju biti zna ajni za do ivljavanje i djelovanje u svijetu (a ne samo objektivno i zna .) (4) Uva ava i cijeni dostojanstvo ovjeka, te cijeni potencijale svakog ovjeka. Centar je osoba koja do ivljava sebe i u interakciji s drugima. Svaki ovjek je jedinstven pa za terapije nema recepta i pravila.

(5) U PSIHOLOGIJI TRI SU OSNOVNA PRISTUPA OVJEKU
1. PSIHOANALIZA ovjek je ro en s nizom instinktivnih poriva; seksualnih i nagonom smrti tj. agresije. Dodao je tre u dimenziju: nesvjesno te obrambene mehanizme kojima branimo ego. Psihoanaliza je oti la daleko u prou avanju u enja, ali ipak ne dovoljno daleko. ovjek je prikazan gotovo ivotinjski, negira mu se mogu nost da prevlada pro lost i ide u bolju budu nost (fatalizam).

2. BIHEVIORIZAM Znanstveno najproduktivnije podru je. S-R veza, pridonosi prou avanju procesa u enja. Kritika; radi prevelikog nagla avanja eksperimentalne tehnike, subj. podru ja su nedodirljiva. ovjek jest odre en okolinom, ali je ovjek i stvorio okolinu; bitnija je interakcija.

3. HUMANISTI KA PSIHOLOGIJA Humanisti ka psihologija predstavlja jedan noviji smjer u suvremenoj psihologiji koji se razvio u itav humaniskti i pokret u psihlogiji i predstavlja uz psihoanaliti ki i bihevioristi ki pristup "tre u snagu". 1962. godine su u SAD glavni zastupnici humanistki ke psihologije, npr. Abraham Maslow, Carl Rogers i Charlotte Bühler osnovali ³Dru tvo humanisti ke psihologije´. Ovaj pristup se javio kao izravna kritika psihoanalize i biheviorizma, dvaju vladaju ih kola koje nisu doprinjele razumijevanju zdravog i kreativnog djelovanja li nosti.

1. ovjek kao svjesno bi e: Humanisti ko shva anje ljudske prirode mo da najbolje opisuje Frommova definicija ovjeka kao " ivota svjesnog samog sebe". ovjek dakle nije kako to psihoanaliti ari tvrde uglavnom nesvjesno bi e, kontrolirano nesvjesnim mehanizmima koji su po svojoj prirodi negativni, a nije niti nekakav prazni organizam koji kao neki stroj mehani ki i pasivno reagira na vanjske podra aje, ve on posjeduje jasnu svijest o vlastitom postojanju, o svojoj pro losti i mogu nostima svoje budu nosti i mo e i zato mora svjesno djelovati i usmjeravati svoje pona anje, svoj ivot i razvoj, tj. svjesno kreirati sebe kao bi a.

9

2. ovjek kao u sr i dobro bi e: Sljede e obilje je ovog pristupa jest da ljudsku prirodu opisuje kao u sr i pozitivnu, tj. kod ovjeka ve postoje svi unutarnji preduvjeti za pozitivan, zdrav i kreativan razvoj li nosti. Svaki ovjek ima specifi ne potrebe i tendencije koje su geneti ki utemeljne, od kojih su neke karakteristi ne za cjelokupnu ljudsku vrstu, a neke jedinstvene pojedincu. Ove potrebe su po svom karakteru dobre ili neutralne, ali nikako ne zle. Pred svakog ovjeka je postavljen ivotni zadatak da aktualizira te specifi no ljudske potencijale odnosno njegova samoaktualizacija. Da bi on to postigao on mora ivjeti svojim autenti nim ivotom, tj. ivjeti s jedne strane u skladu sa op eljudskom prirodom, ali ujedno i u skladu sa svojom individualnom prirodom - izra avati individualne sposobnosti, ideale, vrijednosti i te nje. Nezadovoljenje tog ivotnog zadatka je prema ovom humanisti kom shva anju temeljni uzrok psihopatologije. 

HOLISTI KI PRISTUP

Humanisti ka psihologija ima holisti ku koncepciju li nosti. To zna i da je li nost ovjeka cjelovita, tj. predstavlja jednu integriranu cjelinu i postoji me upovezanost pojedinih aspekata razvoja. Iz toga dalje slijedi da psihologija koja eli objasniti i predvi ati pona anje i do ivljavanje ovjeka mora ga prou avati kao cjelinu, a ne istra ivati pojedinosti i izolirati pojedine funkcije koje same po sebi nemaju nikakvog zna aja za razumijevanje ljudskog pona anja. Osoba neprestano poku ava uspostaviti ravnote u, pa je pona anje nepredvidivo. U svakom trenutku ovjke djeluje i prilago ava se najbolje to mo e - sa svog stanovi ta. Zato je bitno - kako osoba interpretira svoju okolini. U Adlerijanskoj teoriji - naglasak na individualnom stilu ivota, karakteristi nom na inu reagiranja na osnovi vrednovanja sebe i drugih.

3. ovjek kao slobodno ili autonomno bi e: Daljnja temeljnja pretpostavka humaniski e psihologije je da je ovjek upravo zbog svoje svijesnosti slobodno bi e, pa zato sam odgovoran za svoju vlastitu sudbinu i za razvoj samoga sebe. To da je ovjek slobodan zna i da on ima potencijal da donosi svjesne i slobodne odluke o svom na inu ivota i na inu pona anja i da sam svjesno usmjeruje svoj razvoj, i to nezavisno od bilo ega. Humanisti ka psihologija ne idealiziara ovdje ovjeka kao potpuno nezavisnog od okolinskih utjecaja odnosno nesvjesnih utjecaja, ali ona nagla ava da on u odre enoj mjeri mo e svjesno re i NE svim tim utjecajima i na nov i druga iji na in realizirati svoju osobu od onoga "kakvog ga je okolina napravila" ili "kakvoga bi ga htjela imati" odnosno " emu ga tjeraju nagoni". Zapravo jedan od razvojnih ciljeva ovjeka i klju ni element zdrave ili zrele li nosti je upravo autonomija, tj. svjesno, racionalno i odgovorno vladanje sobom, nezavisno od prija njih iskustava, nezavisno od socijalnih zahtijeva, nezavisno od nagonskih tendencija. 

VA NOST SUBJEKTIVNOS TI

Dakle, temeljo obilje je ljudske egizstencije je njeg ova svjesnost, pa tako je za humanisti ke psihologe upravo sve ono to pojedinac svjesno do ivljava primarni i jedino relevantan predmet istra ivanja psihologije kao znanosti. Zadatak psihogije je da prou ava ono subjektivno iskustvo pojedinca i da prou ava zna enje koje ti subjektivni do ivljaji imaju za pojedinca. Rogers sadr aj svijesti naziva fenomenalnim poljem svijetom i to polje je potpuno subjektivno, konstruirano samog ovjeka. Odbacuje se dakle istra ivanje nekakve pojedinca zapravo nepostoje e "objektivne" realnosti, ve prou ava ona psiholo ka, subjektivna realnost. ili od za se

4. Intencionalnost ljudske prirode ± ovjek nije reaktivno bi e, ve je usmjeren prema nekim svjesnim dugoro nim ciljevima. Bühler navodi 5 faza ciljne usmjerenosti:

(1) (2)

DJETINSTVO (do 15. god.) ± ovdje ivotni ciljevi nisu odre eni, i budu nost je neodre ena. ADOLESCENCIJA I RANA ZRELA DOB (15, - 25. god.) ± ³ ovjek je vlasnik svoga ivota´ i prvi put analizira dotada nja iskustva te razmi lja o potrebama i potencijalima. SREDNJA ZRELA specifi nih ciljeva. DOB: odre ivanje jasnih,

IDIOGRAFSKI PRISTUP - Humanisti ke teorije su prvenstvneno personolo ke teorije, tj. poku avaju objasniti li nost svakog pojedinca. Cilj je dakle obja njenje i razumijevanje pojedinca u njegovoj posebnosti i razli itosti od drugih osoba, a ne odre ivanje zajedni kih obilje ja koja su zajedni ka svim ljudima. Pojedinac se ne uspore uje sa nekakvim populacijskim obilje jima ili normama jer jednostavno ne postoji nikakav apstraktan "prosje an" ovjek, ve je svaki pojedinac jedinstven. - percepcija FENOMENOLO KA METODA (interpretacija) sitacije, osobe i dru tva. Fenomenologija je filozofija o svijesti. Osnovna postavka fenomenologije je da svijest nije apsolutna, ve je uvijek intencionalno odre ena usmjereno u prema nekom predmetu. Svijest je uvijek svijest o ne emu. To ukazuje da se fenomenolo ka analiza ne mo e ograni iti na ³svijest´ kao takvu, ve mora uzeti u obzir i objekt na koji je svijest usmjerena. Ono to je bitno kod toga je da je svijest naravno u potpunosti odre ena kapacitetima sujekta i subjektivna je, pa tako oblik i na in do ivljavanja objektivne stvarnosti predstavljaju ustvari refleksiju kapaciteta i funkcioniranja svijesti subjekta, i ne prikazuju stvarnost kao takvu.

(3) (4) (5)

KASNA ZRELA DOB (45-65): pregled i evaluacija pro losti i revidiranje planova za budu nost STAROST: slabljenje usmjerenosti na postizanje ciljeva.

10

Roditelji za svoje dijete najbolje ine ako ne ine ni ta tj. rasti) HIJERARHIJA POTREBA: (1) (2) (3) (4) (5) (6) Fiziolo ke potrebe Potreba za sigurno u Potreba za pripadanjem i ljubavlju (to je klju no u adolescenciji) Potreba za uva eno u (po tovanjem svoga ³ja´) Potreba za samoaktualizacijom Estetske potrebe .: (1) (2) (3) (4) svako ljudsko bi e je vrijedno svatko je jedinstven .horizontalna komunikacija roditelj-dijete. ciljevima i usmjereno u ne im to se smatra vrijednim. (2) Zanemarivanje tih potreba ometa djetetov razvoj. Ovo podupire i iskustvo iz kole Summerhill. dijete treba razviti i vlastiti integritet. pa je za svaku osobu dobro ne to drugo. dijete je bi e u procesu rasta i razv oja. U osnovi ovoga je prihva anje bez uvjeta ± puno povjerenje u djetetove sposobnosti. KNJIGA" Va e kompetentno dijete" . a to lo e Intrizni na krivnja = odstupanje od vlastitih cijeva i vrijednosti na elima humanisti ke etike. ovjeku. ka jasnim ciljevima i boljoj integraciji. Nezadovoljene potrebe bol pojavljuju se simptomi: signali (agresija. Humanisti ne daju recepte za odgoj budu i da je zrela osoba zapravo osoba za sebe. ve kad se pusti da bude slobodan neurotizam se smanjuje i osobe postaju slobodnije.tijekom djetinstva postepen rast samoaktualizacije. a to su npr. Najve a potpora ovome je iz terapije.doprinos ovje anstvu. Ako dolazi do konflikta izme u integrit eta i socijalizacija onda dolazi do boli i raznih simptoma. ve njihovu podlogu (koji su skriveni motivi odstupaju eg pona anja). kad se ovjek ne sili i ne savjetuje stalno. Adolescencija je period porasta svijesnosti i traganja za vrijsdnostima. Psihologija je znanost o okoline. uz socijalizaciju. Roditelji svoju djecu ne smiju vidjeti kao cilj tj. a ne nekakve fizikalne 11 .posjeduje jedinstven set ciljeva svatko nastoji biti zna ajan na svoj na in treba pomo i svakome da se razvija u skladu s svojim specifi nostima Dalje se smatra da je va no upoznati dje je potrebe (a to su u skladu sa Maslovljevom teorijom):  SMJER I FAZE RAZVOJA (1) (2) (3) (4) (5) potreba biti voljen i bezuvjetno prihva en potreba za sigurnos u potreba za pripadanjem potreba za uva eno u (po tovanjem) potreba za nezavisno u. Tokom razvoja.postoji intrinzi no znanje to je dobro.  PRIRODA SELFA  PRAKTI NI RAD S DJECOM ± treba biti u skladu sa Integracija id-a. i na to ga treba i poticati. ali nesvijesno sadr i i pozitivne elemente. ega i superega u kompatibilnu cjelinu. razumijevanje svijeta i svrhe ivota demokratski proces poticanja razvoja . PSIHOLO KI RAZVOJ . i ne treba na e savjete i prodike. ima prekretnicu sa 15 godina . No. tu je bitno ne tretirati samo simptome. esencijalni self kroz sazrijevanje Sinergija kompozitnih elelmenata li nosti Prihva aju Freudove razine svjesnosti. ne treba stajati djetetu na putu da se samo otkriva. LJUDSKE POTREBE (po Maslowu)  Demokratsko i liberalno ³odgajanje´ djeteta: Bitan je a) potrebe nedostataka (zadovoljenjem slabe) b) potrebe rada ili samoaktualizacije (zadovolj. povla enje) psiholo ki poreme aji tite dijete od zahtijeva okoline kojima nije odraslo i od preuzimanja odgovornosti. povjerenje u sebe da ³izdr imo´ ono to dijete mo e samo. korijeni kreativnosti i dobrote Savijest ima geneti ku podlogu . Va no je otkriti deprivacije i potaknuti konkretne programe njihova prevladavanja.pojavom reproduktirnih sposobnosti. preuzimanjem odgovornosti i biranja (1) BIOLO KI RAZVOJ u prvih 25 godina.opisuje se konflikt socijalizacije i integracije. Da bi to mogli posti i i roditelji se moraju razvijati dalje i biti slobodni.

³ ovjek ivi umjesto da bude ivljen´. 12 . samoaktualizirana osoba 2. prilago ena svakom pojedinom u eniku. samopouzdanje. Svi ljudi ro eni su sa potencijalno samoaktualiziranom osobno u. i one mogu biti ciljevi obrazovanja: 1. Ljudi imaju uro enu dozu proaktivnosti. nezavisnost od kulture i okoline. kreativnost Osoba koja stalno te i individualnosti i ostvarenju sebe. Ako pou avamo sve u enike na autoritativan na in oni postaju pasivni i daju odgovore na ve dasvno odgovorena pitanja p bila bi bolja individualizirana nastava. bliski interpersonalni odnosi efikasna percepcija realnosti. 5. autonomnost. 3. otvorenost iskustvima Otvorenost ka iskustvima se odnosi na sva iskustva bila ona u skladu s na im stavovima ili ne. 8 je osobina s amoakt. ± osoba se oslanja na sebe i svoje odluke a pritom ne teti drugima 6. preplavljenost bla enstvom i emocijama koje se ne mogu opisati rije ima. posve enje. ne mora se postavljati cilj postizanja prosjeka. oslanjanje na sebe a ne na o ekivanje i odluke drugih. postoji ne to mo no. Combo: ADEKVATNA I ODGOVARA JU A OSOBA Uvodi pojam ³adekvatne´ ili ³odgovaraju e´ osobe. i izanalizirao je njihove osobine. osobe 1. Sposobnost suo avanja s izazovima i adaptacija. Do nje se dolazi te ko i mukotrpno. Nedostatak svih ovih teorija je to su ra ene na temelju zapadnih kultura. Da bismo postavili realne ciljeve dobro je poznavati karakteristike superzdravih osoba.) Maslow: SAMOAKTUALIZIRANA OS OBA. 2. ± osoba vidi smisao svog postojanja 2. vrhunska iskustva. 3.) C. da se ide naprijed a ne da se bude okovan onim pro lim i sada njim. i le erniji odnos prema njoj 2. Maslowa. drugih i prirode Kao unutra nja snaga i integritet. sa puno neizvjesnosti. savr eno. Bolest kod ovjeka ima i pozitivnu funkciju radi toga to nam ukazuje da je ne to potrebno mijenjati. prihva aju svoje impulse bez puno prethodnog razmi ljanja.) A. sloboda za samoodlu ivanje ± otvorenost prema novim iskustvima. frustracija. Ovo mo emo samo ako smo sigurni u sebe. estetski pogled na ivot ovjek ne mo e imati neutralan pogled na svijet. ja e od vlastitog selfa Ovo je do sada najpotpunija vizija samoaktualizirane osobe iako je ra ena samo na temelju prou avanja A. ali ona mo e biti zako ena ranim iskustvima ili samim stavom ovjeka. i ne znamo to je razlog tom osje aju. Vodi do intelektualnog i emocionalnog previranja budu i da svijet ne trpi kreativnost. a samoaktualizirani puno e e. Do uvida u karakteristike samoaktualizirane osobe do ao je promatraju i svoje klijente te je uo io da su nakon terapije klijenti. 3. Ovo do ivljavaju svi ljudi. deprivacije. Treba tragati i pro iriti definiciju adekvatne osobe koja e pomo i onima koji su roditelji djece. postojanja 5. terbamo biti sretni ve radi samog vl. sposobnost no enja s anksiozno u. daje nam snagu i volju da to opet do ivimo. kontinuirana svje ina do ivljavanja. idealizacija Slika nas samih boljih i druga ijih od nas trenutno. Samo ako prema ne emu imamo pozitivan ili negativan odnos onda nam to ne to zna i u ivotu. Inteligencija i odre eni potencijali mogu se kreirati. 4. 8. pozitivan pojam o sebi 4. tad se lak e mijenjamo i usavr avamo 3. 2. Podloga te idealizacije je poznavanje sebe. pa bi bilo potrebno odrediti samoaktualiziranu osobu i u drugim kulturama. Ako nemamo ovu idealnu sliku javlja se stagnacija i neproduktivnost. iznova se odu evljavamo pa i obi nim sitnicama. 1.) H. te prihva aju sebe (sprijateljuju se sa svojim kompetentnim ³ja´). ivot i vlastitu sudbinu. samotransformacija: pozitivan pogled na sebe 4. Pitanje koje si moramo postaviti je ³ ivim li na na in na koji se najbolje izra avam´ 4. Rogers: osoba najbolje zna to joj treba. sposobnost prihva anja sebe. kako i i jer ljudi mogu puno vi e posti i no to sanjaju. Priroda ovjeka je dalikatna i osjetljiva. Ako smo to ve do ivjeli. Osobine proaktivne osobe su 1. spremni prihvatiti iskustva OSOBE 1. spremnost da se slu aju i opa aju drugi. Bonner: PROAKTIVNA OSOBA Proaktivan. Klju no je ja anje individualnosti i prihva anje toga. te da ih uva avamo kao razli ite od nas ali jednako vrijedne 7. Analizirao je osobe koje su bile psihi ki zdrave. i svaki terapeut se treba prilagoditi svakom pacijentu posebno (u potpunosti djeluju a osoba). MODELI I PROCESI RAZ VOJA SAVR ENIJE 3. Svi ljudi trebaju ivotne ciljeve (razvojni period). emu e te iti tj. a ona ide prema ostvarenju sebe u realisti nim ciljevima. uvijek te i ka samoaktualizaciji. te postavio ideale savr enstva. demokratska karakterna struktura. spremnost za nastavak rada na osobnom razvoju Preuzima odgovornost za u enje.

gdje se pojavljuju vi i i ljudskiji oblici funkcioniranja. (2) Od 4. pona anje adolescenata je odre eno biopsihosocijalnim faktorima. pojam ³ja-ti´ odnosa. Socijalni izroci. ± 12. Okolina je za razvoj manje va na. Govorni razvoj i razvoj socijalnih interakcija se jako ubrza kao to se to desilo i za vrijeme nomadskog razdoblja ovjeka. Hall je vjerovao da svaki ovjek prolazi kroz iste etri faze kroz koje je pro lo itavo ovje anstvo. Stanley Hall (1844-1924) je poznat kao otac psihologije adolescencije. Na primjer. Prema Hullu je za dje ji razvoj je u ovoj fazi povoljan rutinski dril ± pogotovo za u enje jezika i matematike. G.e. Prema Hullu je adolescencija jedini period u kojem ljudska vrsta mo e posti i evolucijski napredak.1. to uglavnom ovisi o tome kako u globalu shava aju ljudsku prirodu. psiholo ki i socijalni. Hall je smatrao da socijalno neprihvatljivo pona anje djece poput tu njava i kra e. pojam socijal. pri emu ve ina ljudi stagnira na tre oj fazi ± tj. ivi ³dnevnu dosadnu rutinu´. (3) Od 8. On kre e od Darwinove evolucijske teorije i razvija rekapitulacijsku teoriju razvoja. to na percepcija ljudi p vi enje drugih kakvi ona zaista jesu (4) Rang. gdje dje aci koriste igra ke oru ja i istra uju spilje i skrovi ta. Adolescencija je novo ro enje. (1) Od ro enja do 4. Ovaj period korespondira sa ljudskim razvojem i povjesti posljednih 2000 godina. kao i da su uzroci tih promjena biolo ki. teorije se razlikuju po tome koju skupinu uzroka smatraju kao najva nijom za razvoj. Razlikujemo dakle tri skupine uzroka razvoja: (1) Fromm: produktivna usmjerenost. ± 8. Geni su klju ni faktor za na razvoj. afirmacija kreativnosti (5) Tillich. Zbog velikog broja zbivanja u ivotu. Ovdje je bitan senzorni razvoj i razvoj senzomotornih vje tina. Stanley Hall (BIOpsihosocijalna) G. Psiholo ki uzroci. Na ivot je stalno pribli avanje i pretakanje granica sebe i drugih. interesa i osje aja. Ljudski razvoj uglavnom ovisi o tome to se zbiva u njegovoj okolini. ali ipak je bitno znati svoju granicu. JO NEKOLIKO AUTORA: (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE Sve teorije prihva aju injenicu da se ljudi s vremenom mijenjaju. promjene se ne de avaju skokovito ve je razvoj kontinuiran. (3) Sullivan. Hall pretpostavlja 4 razvojna stadija koja korespondiraju 4 razvojna stadija ljudske vrste. To je period kad djeca postanu spremna se disciplinirati i sustavno vje bati. U temelju na eg ivotnog razvoja le e promjene u li onosti i/ili kognitivnom funkcioniranju. (3) 6. Me utim. je neizbje ivo jer je utemeljeno u genima ovjeka i da ono nestaje kad dijete pre e u vi u 13 . (4) Od 12. koji je u pravilu skokovit. godine: na tom stadiju razvoja djeca rekapituliraju ivotinjski stadij i gdje je mentalni razvoj vrlo primitivan.n. osje ati sebe kao individuu (1) (2) Biolo ki uzroci. Blizak je pragmatizmu jer tra i da se samoaktualizaciju izrazi i u djelovanju na dobrobit zajednice. Potrebno je izostaviti socijalnu usporedbu. (2) Adler. ± 25. godine: Period bure i stresa. tj. godine: ovaj stadij korespondira razdoblju poljoprivredni tva oko 5000 p. Bitno je postaviti adolescente u bogatu okolinu to e dovesti do pobolj enja njihovog genetskog materijala te e njihova djeca nasljediti taj oboga en materijal. prihva anje odgovornosti za svoje pona anje tj. izbor (6) Buber. Tako er je vjerovao da je cjelokupan razvoj determiniran na im genima te da se odvija prema jednom univerzalnom i nepromjenjivom obrascu. godine: Period lova i ribolova.

³kontradiktorne tendencije´ u adolescenciji ± do ivljaj sna nih promjena raspolo enja. pokazalo se da u odre enim kulturama adolescencija uop e nije razdoblje ³bure i stresa´. Nesvijesno se manifestira u svakodnevnom ivotu u tom smislu da upravlja.) PODSVIJESNO: . On je smatrao da to ima adaptacijski zna ajno. koja prema Hallu adolesenta ine vi e ljudskim.(lat.je najdublja razina ljudskoga uma. Sigmund Freud (BIOPSIHOsocijalna) A) TRI RAZINE SVIJES TI: Freud je li nost usporedio sa ledenom santom koja pliva na vodi.) NESVIJESNO: . Dalje. Osim toga. (2) Asketizam: samoporicanje. ono) b) EGO . strah od gubitka kontrole nad impulsima. lak e im je pri ati nego se upustiti u neke interakcije.2. a obuhva a tri stvari: a) represirani sadr aji: to su sve one ideje. uspomene i pam enja koja su represirana odnosno potisnuta iz svijesti u podsvijest i to direktnim dijelovanjem samih psihi kih procesa. me ukulturalna istra ivanja su pokazala da postoje velike razlike u razvoju. EGO i SUPEREGO prostiru se kroz sve tri razine svijesti.  DOPRINOSI ANNE FREUD 6. Problemi koji nastaju usljed tih unutra njih konflikata esto vode do regresije adolescenata u ranije faze razvoja. Freud je pro irio svoju koncepciju li nosti te model triju razina svijesti zamijenio novim modelom u kojem postoju tri strukture koj e zajedno ine li nost: STRUKTURA: a) ID .) SVIJESNO: svijest predsta vlja najvi u razinu li nosti i uklju uje sve ono to u odre e nom trenutku svjesno do ivljava mo. Kad steknu povjerenje u kontrolu manje su strogi i asketizam nestaje. ve su to oznake za odre ene psiholo ke procese unutar li nosti. Tako er je smatrao da adolescentska ³nemoralnost´ (tj. tj. Iz toga se vidi da su ego i superego ve im svojim dijelom izvan svijesti negoli u svijesti. Na primjer.: y Eenergija i entuzijazam nasuprot indiferentnosti i dosade y Veselje nasuprot utu enosti i melankoliji y Ta tina i hvalisavost nasuprot poniznosti i plahosti y Osjetljivost nasuprot be utnosti y Nje nost nasuprot grubosti Danas se njegova teorija smatra zanimljivom. ja) c) SUPEREGO . ali koji to mo e postati u bilo kojem drugom asu. Hull je ustvari poku ao nametnuti realnosti svoj evolucijski model razvoja. i c) predverbalna iskustva: iskustva koja ne mo emo verbalizirati.(lat. masturbacija) prolazi kad adolescent napreduje u vi u fazu.razvojnu fazu. misli. ID je u cijelosti uronjen i sadr an u podru ju nesvij esnog i on ini najve i dio tog podru ja. Hull je svoju teoriju bazirao samo na pripadnicima jedne (sjeverno ameri ke) kulture ± te je pogre no zaklju io da razvoj slijedi uniforman obrazac. Hall navodi tzv. Tako er. Osnovna koncepcija adolescencije kao period bure i stresa. Te ³velike varijacije´ su npr. Novije spoznaje u genetici jasno proturje e shva anju da je razvoj ovjeka posljedica genetskih promjena. Smatra da je to obrana.: (1) Intelektualizacija: prevo enje seksualnih impulsa u apstraktno mi ljenje (rasprave). Freud je smatrao da postoje tri razine svijesti: 1. ali neto nom. tj. zakidanje za neke oblike ljepote. No. Me utim. Zato se podsvjesno jo naziva i = dostupnim pam enjem. te je smatrala da je njezin otac previ e nagla avao svoje otkri e da seksualnost ne po inje u pubertetu. Ona smatra da je klju na zada a adolescenta uspostavljanje ravnote e izme u superega i ida jer ona se sa po etkom puberteta ponovno naru ava. svijest je krat kotrajna. 3. prolazna i nepre-kidno se mijenja. Ostali smatraju da je to dio potrage za identitetom. ve u ranom djetinstvu. odre ene snage koje djeluju. a pojedinac na svijesn oj razini onda poku ava na i neka logi na obja njenja za to pona anje (racionalizacija). Sve ono to je ispod povr ine (a to je najve i dio) odgovara nesvjesnom dijelu li nosti.(nad ja) NA ELO: ugoda realnost ideali a STRUKTURALNA KONCEPCIJA LI NOSTI Te tri strukture nisu neke zasebne strukture u li nosti koje imaju svaka za sebe nezavisnu egzistenciju. a samo mali dio jednog i drugog ini svijest pojedinca kao to je mali dio lociran u nesvijes nom. seksualnih konflikata i protivljenja ustaljenim normama postavljena je od Hulla. B) STRUKTURA LI NOST I Nakon 1920. podsvjesno nesvjesno 2. usmjeruje i oblikuje ljudsko pona anje. koja su posebno zna ajna u adolescenciji. 14 . to svjesno iskustvo samo je malen dio mentalnog ivota i predstavlja iskrivljenu sliku koja je nastala kroz procese selekcioniranja i za titnog odabira-nja sadr aja iz unutarnjeg i vanjskog svijeta. TOPOGRAFIJA LI NOSTI svjesno Anna Freud (1985-1982) se posebno zanimala za adolescenciju.je onaj dio li nosti koji u odre enom trenutku nije dostupan pam enju. Mala veselja npr. konzumiranje omiljene hrane ± samoka njavanje ime izgra uju povjerenje da se mogu kontrolirati i kod drugih stvari p prelaz na druge oblike prehrane. Anna Freud je uvela dva nova obrambena mehanizma. da je univerzalan i genetski determiniran. Najve i dio ega i superega smje ten je u podru ju podsvijesnog. b) nesvijesno znanje : obuhva a i one informacije koje su nisu pro le kroz na u svijest i koje nisu nau ene (ve i dio). Podru je svjesnoga odgovara onom dijelu koji viri iznad povr ine i koji je samo desetina te ledene sante.

ova rana prijateljstva uklju uju eksperimentiranje sa seksualnosti. DOPRINOSI PETERA BLO SA Peter Blos je vjerojatno najpoznatiji od novijih psihoanaliti ara. bira neku osobu prema kojo usmjerava ljubav koju je prije usmjeravao prema roditeljima. tj. te dalje smatra da su promjene u odnosima sa drugima zna ajnije od fiziolo kih promjena (kao to je razvoj sekualnog sistema). Tako er. Blos navodi pet faza adolescencije: 1) Predadolescencija Ovdje se stvara ego-ideal koji regulira pona anje tako da postavlja ciljeve i aspiracije koje kada su dostignute izazivaju u pojedincu osje aje ponosa i vlastite vrijednosti. tj. 2) Rana adolescencija Mladi adolescenti po inju uspostavljati bliske odnose sa vr njacima istog spola. 5) Postadolescencija Osoba je razvila osje aj vlastite osobnosti i uspostavila svoje ivtne ciljeve. po inju se uspostavljati odnosi sa vr njacima suprotnog spola. 4) Kasna adolescencija Sa dostizanjem kasne adolescencije. ali ono je prvenstveno na in obrane ega od zastra uju ih promjena samopojmanja (self-koncepta) koja se zbivaju u to vrijeme. U nekim slu ajevima. to dovodi do reogzacije selfa (svog pojam o sebi) i tako dolaze do zrelijeg shva anja svog imagea. Zbog intenziteta tih novih odnosa. mlada osoba ima vi e samopo tovanja i jasnije formiran identitet. 15 . Adolescent pronalazi neki osobni ideal i to izvan sfere vlasite obitelji. za svoje misli i izgled i reagiraju vrlo defanzivno na kritiku. Po to se nagla ava zna aj ega i razvoj pojma o sebi (selfa) ovaj se pristup naziva i psihologija ega. mladi preispituju ideale i vrijednosti. adolescenti imaju tendeciju pona ati se ³narcisti ki´. To je zato jer u ovoj fazi im je izrazito va no kakav dojam imaju drugi o njima. interesiraju se samo za sebe. On kritizira Freuda zbog prevelikog nagla avanja nesvjesnog. ida i seksualnosti. tj. Ta nova emocionalna veza omogu ava stvaranje nezavisnosti i zrelosti. 3) Srednja adolescencija (prava adolescencija) Ulaskom u srednju adolescenciju.

Razvoj ne odvija se po nekom odre enom slijedu od ni eg ka vi em ve su mogu e i regresije. Pretpostavlja da su razvoj i pona anje kulturalno odre eni to je proiza lo iz me ukulturalnih istra ivanja. onda na odraslima i odgovornost da budu ³dobri´ modeli pona anjem poka u koja pona anja Temeljne postavke su sljede e: (1) im odrasli ka u da bi odrasli ine. Mead tako nalazi da su bura i stres adolescencije odraz stava dru tva prema pubertetu. 6. u enje na temelju opa anja pona anja modela i posljedica koje to pona anja ima za model (npr.3. tj. Ukratko re eno to 16 .zna i da adolescenti ne ine ono to trebali initi. i da je adolescentsko pon a anje ovisno o standardima kulture. Ukoliko dru tvo isti e razvoj pojedine aspekte razvoja (npr. Razvoj se odvija kroz u enje ( ire shva eno) u socijalnoj okolini. razvoj nije skokovit. Po to p ostoje toliko velike razlike u pona anju i razvoju u razli itim kulturama.5. U primitivnijim kulturama proces razvoja od djeteta prema odraslome. Klju na obja njenja proizlaze iz u enja u interakciji s okolinom. ve ine ono to vide da postavke to ne. 10-godi njaci u nekim kulturama seksualno su mnogo aktivniji od onih u SAD. Ona je specifici rala tri osnovna podru ja koja u kojima se adolescenti razli ito ovisno o kulturi: 6. potkrepljivanje i kulturalno ohrabrenje). ipak je od velikog 6. Iako je malo vjerojatno da e mlada osoba ve u adolescenciji dosti i svoju potpunu samoaktualizaciju. kao i svi drugi oblici socijalnog pona anja.6. Ruth Benedict & Margret Mead (Biopsiho SOCIJALNA) Ove teorije proiza le su iz antropolo kog pristupa. razvojne zadatke. Abraham Maslow (BIOPSIHOSOCIJALNA) Maslow se prvenstveno bavio razvojem potreba poredanih u hijerarhijsku strukturu. Bitan je proces u enja po modelu. a ako je taj aspekt normalno tretiran (djeca u e o seksu od odraslih) ± onda taj aspekt ne e biti problem i ne e biti istaknut. Ruth Benedict pak navodi da o kulturi ovisi ho e li razvoj biti kontinuiran ili diskontinuiran. Havighurst uvodi jedan novi pojam tj. razina). esto nije toliko skokovit kao u SAD. U adolescenciji su najrelevantnije potrebe za pripadanjem i po tovanjem svoga ja (3. ve te e kontinuirano. i 4. te da svojim su dobra i po eljna. Radi se o jednom kontinuiranom razvoju (u enje). Robert Havighurst (BioPSIHOSOCIJALNA) R. Albert Bandura ² socijalno u enje (Biopsiho SOCIJALNA) Albert Bandura nagla ava ulogu socijalnih podra aja iz okoline i u enje po modelu. pri emu je vi e pa nje posvetio potrebama rasta. (1) Prihva anje svoga tijela i mu ke odnosno enske uloge (2) Stvaranje novih odnosa s vr njacima oba spola (3) Postizanje emocionalne nezavinosti o roditeljima i drugim osobama (4) Postizanje ekonomske sigurnosti i nezavisnosti (5) Izbor i priprema za neko zanimanje (6) Razvoj intelektualnih vje tina i pojmova nu nih za gra ansku kompetentnost (7) Te nja ka pona anja i postizanje dru tveno odgovornog (8) Priprema za bra ni i obiteljski ivot (9) Izgradnja promi ljenih vrijednosti u odgovaraju im znanstvenom slikom svijeta skladu s (1) (2) (3) Podru je seksualnih uloga Podru je razvoja odgovornosti (od neodgovornosti prema putpunoj odgovornosti) Podru je dominacije (razvoj od submisivnosti prema nezavisnosti) Istra ivanja potvr uju uglavnom postavke Havighurstove teorije. On pretpostavlja da svaki ivotni period sa sobom nosi odre ene razvojne zadatke. Za adolescenciju navodi devet razvojnih zadataka. Ako su te roditeljima le i velika mladima. seksualnost) onda e do i do stresa i bure. smatra se da se razvoj ne mo e tuma iti samo biolo ki. Na primjer. tj. M.4. Na alost u itelji i roditelji eto previde te potrebe adolescenata i previ e izvr avaju pritisak za da se mladi samoaktualiziraju adolescenta. Dva poznata antropologa. Ruth Benedict (1887-1948) i Marget Mead (1901-1978) smatraju da pona anje pojedinca u velikoj mjeri ovisi o kulturalnom kontekstu u kojem je on odrastao. (2) (3) 6.

konflikti u li nosti nastaju zbog nesukladnih (suprotnih) iskustava koje pojedinac ima u odnosu prema svojoj okolini. Pojedinac u toj dobi postaje svjestan svojih individualnih obilje ja. Posebnu ulogu i va nost za pojedinca ima i odabiranje budu eg zanimanja. njegove ideje nalaze svoje izvore u intenzivnim studijama historiskih osoba kao to su Martin Luther King i Mahatma Gandhi. Takva li nost je potpuno funkcioniraju a. Erikson smatra da je identitet stanje prema kojem treba te iti. kojih ima osam. osobita li nost. osnovna tekovina tog razvojnog perioda. Ako je netku u stanju identiteta. Ti su stadiji univerzalni i vrijede za sve ljude neovisno u kakvoj okolini rastu i razvijaju se. i sl). bilo nasljednih. Na to ga prisiljava i dru tvo koje o ekuje da on postane njegov punopravan lan. etike i ideologije koju je usvojio.: Ako se kriza rje i na pozitivan na in onda e se u li nosti pojaviti nove pozitivne komponente. Me utim. ali i frustriraju e. Budu i da su ti periodi geneti ki determinirani svaki od njih se javlja u sasvim odre eno i optimalno vrijeme. grupe koje poma u bolni kom osoblju oko njege bolesnih i na neki na in o te enih osoba. Objavio je knjigu ³ Childhood and Society´ (1963) u kojoj na vrlo osjetljiv i ponekad poetski na in opisuje ljudski ivot. (3) Tre i uvjet za formiranje identiteta je ³ rast ili akumulacija pouzdanja´ u sukladnost njegove percepcije samoga sebe i percepcije od drugih. moramo ih podu iti da se samoaktualizacija esto realizira kroz slu enje drugima. tzv. Na osnovi uspje no rije ene krize identiteta razvija se vrlina vjernosti. a naj e e je i jedno i drugo. Prema njemu ljudski je razvoj posljedica interakcije gena i okoline. To je zahtijev za ³vanjskom isto om i kontinuitetom´. pojedinac iz nje izlazi kao samostalna. Svaki period vezan je uz odre enu vrstu krize koja predstavlja okreti te u razvoju li nosti. Kad nema tako 1. Konkretno. Ako elimo pomo i mladim ljudima da te e ispunjenju sebe i da iskoriste svoje mogu nosti i kapacitete. Erikson je jedan od najutjecajnijih suvremenih teoreti ar adolescencije. Kad se svi stadiji u razvoju li nosti pojave u to optimalno vrijeme i ako se rije e na pozitivan na in. koje ote avaju daljnji razvoj i koji je usporen i neadekvatan. ambivalentno.) NEG. koja je.konfuzija uloga (12. Za formiranje vlasatitog identiteta va na su tri elementa ili uvjeta: 6. Kao dodatak op em shva anju identiteta kao ³op a slika koju imamo o sebi´. Zbog toga se u djetetu razvijaju ambivalnentni ili konfliktni osje aji prema razli itim djelovima okoline. bilo ste enih. osobni identitet pojedinca ne e biti formiran. To je zahtijev ili uvjet ³ unutarnje isto e´. Ta se korespondencija mora dugo i temeljito provjeravati prije negoli pojedinac postane siguran da izme u vlastite percepcije sebe i socijalne percepcije postoji sklad. VRLINE. Na koji na in e se kriza rje i ti ovisi uglavanom o kontaktima i iskustvima koje imamo sa okolinom. Kontakt sa okolinom mo e za pojedinca biti zadovoljavaju e iskustvo. Ako mladi ovjek nije siguran da je njegova slika o samome sebi kompatibilna sa slikom koju o njemu ima njegova socijalna okolina.  NA ELO EPIGENEZE Razvoj svake li nosti prolazi kroz odre ene faze. ve se negativni efekti manifestiraju i u drugim fazama razvoja. posebno i jedinstveno. sram. Osnovni zadatak adolescenata je formiranje identiteta. niti e njegova li nost biti jedinstvena. Osnovni uzrok tome je neprepoznavanje ili ignoriranje njegove unutarnje identi nosti od njegove okoline. pojedinac ne e znati tko je on i to je on. pravila.) POZ. 2.7.-20. pojavit e se i razviti kod pojedinca sumnje. institucija. Izme u ostalog. koje e olak ati daljni razvoj. Eric Erikson (BioPSIHOSOCIJALNA) E. Omogu avanje teenagerima da sudjeluju u volonterskim grupama kao to su npr. po Eriksonu. Takvo negativno rje enje dovodi do toga da pojedinac nema ili ne zna koja je njegova uloga u ivotu i u nekoj dru tvenoj zajednici. (2) Drugi je zahtijev da socijalna okolina priznaje i percipira pojedinca kao istog u razli itim situacijama i vremenima. razli iti aspekti samopojmanja ( self-imagea) su u sukladnom odnosu jedni s drugima. tj. To je ivotno razdoblje u kojem pojedinac eli utvrditi to je i kakav je.zna aja da put u tom smjeru krene ve u to doba. a to zna i da kod takvih pojedinaca postoji difuzija uloga ili konfuzija identiteta. Organiziranje ili vo enje humanitarnih organizacija je drugi na in kako mogu do i do takvog iskustva. li nost koja je razli ita od svih ostalih i koja je cjelovita. specifi an na in. uspje no rje enje koflikta u jednom periodu ne garantira da e se i sljede a kriza uspje no rje iti (iako to poma e). Pojedinac u tom ivotnom razdoblju mora prema tome donijeti vrlo va ne odluke koje za njega imaju vrlo dalekose ne posljedice. Ako mladima stvarno elimo pomo i da do u do samoispunjenja. o ajanje. (1) Pojedinac sebe mora do ivljavati kao istu osobu u razli itim vremenima. Ako se ova kriza identiteta pozitivno rije i. Svaka kriza mo e se razrje iti na pozitivan ili negativan na in odnosno uop e ne rje iti. je dobar po etak. Erikson je uveo pojam ³kriza identiteta´. U idealnom slu aju. treba se uklju iti u dru tvo i na i u njemu svoje mjesto i svoju ulogu. godina). Nerje ene krize ne ostaju zna i bez posljedica. Krize u pojedinim stadijima nastaju kao posljedica dvaju faktora: a) fiziolo ke maturacije organizma i b) socijalnih zahtjeva koje okolina postavalja pojedincu. li nost razviti osobine koje su negativne (nepovjerenje. Adolescent treba postati jedinstveno. Ako se kriza lo e rije i ili se rije i samo djelomi no. ³Vjernost je sposobnost da se odr i slobodno obe ana lojalnost usprkos neminovnim kontradikcijama u sustavima vrijednosti. Takva vjernost omogu ava mladima da trajno prihva aju i da se pridr avaju socijalnih normi. moramo im objasniti da se to mo e posti i samo ako okrenu svoj pogled od njih samih i svojih potreba i okrenu se prema ivotu za op e dobro. osoba u stanju identiteta nema uop e nikakvih unutra njih konflikata. posebno i osobito ljudsko bi e i kao takvo.  Peta kriza: identitet .: Ako se kriza pak ne rije i (adekvatno) onda e 17 . ali koris ti ga na svoj. konfuzija i apatija u odnosu na osje aj identiteta. tada li nost posti e svoj puni razvoj i svoju punu zrelost.

ve vrlo obi an ivotni period. 18 . Pri tome su adolescenti ³uzrujani´ uvijek samo o jednoj stvari u isto vrijeme i ti problemi posti u svoj vrh u odre enom vremenskom razdoblju. To traje sve dok u njima nije razvijena ta vrlina vjernosti na kojoj se zasnivaju bra ne i obiteljske veze i obaveze. opet. ve je period u kojima je ovjek suo en sa niz po te ko a. samopoimanje. zatim intenzitet problema opada i javlja se novi problem iji intenzit se pove ava. ve se radi o svakida njim nebitnim stvarima. kao npr. seksualne slobode koju u ivaju odrasli ljudi.8. 6. No do sada nisu odgovorena neka bitna pitanja. Bez braka nema. zbog velikog broja razli itih i zna ajnih promjena i b) oni koji dr e da adolescencija nije ni ta poseban. John Coleman (BioPSIHOSOCIJALNA) Razli ite teoreti are adolescencije mo emo kategorizirati u dvije ekstremne skupine: a) oni koji smatraju da je adolescencija jedan poseban period u ivotu ovjeka. odnos s roditeljima. to su npr. dosti e vrhunac itd.formirane vrline. Adolescencija nije fenomen ili/ili. ne mogu postati ni bra ni partneri ni roditelji. kada se koja tema obra uje. kontrola osobnog ivota itd. u razli itm periodima adolescenti se ³bave´ razli itim temama. iako seksualno zreli. adolescenti. heteroseksualni odnosi. John Coleman ovdje nudi kompromisno rje enje i naziva svoju teoriju ³fokalna teorija faza´. biti sam. prijateljstva. da li su teme iste kod mladi a i djevojaka itd. post otak grup e DOB Dakle. ali problemi oko kojih se adolescenti sva aju sa roditeljima ustvari nisu stvarno bitni i ne radi se o temeljnim ivotnim vrijednostima.

2.4. Odnos prema braku 19 .7. Zna aj ranog i kasnog fizi kog sazrijevanja 2.6.2. Autoseksualno pona anje 3.7. Zna aj seksa i ljubavi kod mladih 3.1.5. Faze seksualnog razovja 3.7.1.2. Promjene u pubertetu 2. Uloga socijalne okoline 3.1. ADOLESCENCIJA (1) UVOD (2) FIZI KI RAZVOJ 2.3. Heteroseksualno pona anje 3.3.7.2.3.6.7.4. Problemi heteroseksualnih veza 3.8. Izvori informacija o seksualnosti 3.7.7. Fizi ki izgled i samopojmanje (Body image) (3) SEKSUALNI RAZVOJ 3. Homoseksualno pona anje 3. Menarha i menstruacija 2. Odnos prema prvom seksualnom iskustvu 3.7. Teorije seksualnog razvoja 3.5. Klasifikacija teenagera u 4 grupe s obzirom na seksualno iskustvo 3.5. Razlozi za ulazak u seksualne odnose 3.7. Uvod 3. Zbivanje kod mladi a 2. Kulturalni skriptovi 3.6. Puberscencija 2.4.7.

Psihometrijski pristup (5) MORALNI RAZVOJ 5. Teorija Carrol Gilligan (6) SELF ± RAZVOJ IDENTITETA 6.3.1.5. Samoopis (7) EMOCIONALNI RAZVOJ 20 .2. Idealizam 5.1.teorija kognitivnog razvoja 4. Obilje ja mi ljenja u fazi formalnih opercija 4. Pristup obrade informacija 4.2. Faza formalnih operacija 4.1.1.2. Piaget .2.4. Religijsko preobra enje 5.3. Adolescentski egoizam 5.1.1. Kohlbergov model 5. Uvod ± self koncept 6.1.(4) KOGNITIVNI RAZVOJ 4.1. Kritike Piagetovoj teoriji 4.

2. Zna aj odnosa s vr njacima 8.3.2.1. Poreme aji hranjenja 9.2. ODNOSI S VR NJACIMA 8.1.2.1.3. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI 9.5.6. OBITELJSKI ODNOSI 8.1.2.1. Stadiji razvoja grupnog ivota 8. Depresija 9.1.1. UVOD 9.3.4.2. Vrste udru ivanja 8.2. Proces individuacije 8. Odnosi s roditeljima ± konflikt? 8. Razvojne faze u individuaciji 8.2. Shizofrenija 9. Elementi adolescentskog egocentrizma 8.2. Vr njaci ± self koncept i konformiranje 8. DELIKVENCIJA 21 . Uloge o eva i majci u procesu individuacije 8.2. Teorija me uzavisnosti 8. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (9) PROBLEMI U ADOLESCENCIJI 9.3.3.1.2.1.1.4.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8.2.1.

Ovaj period po Eriksonu ima zna enje moratorija. kasnije. socijalnoj snala ljivosti. to mo e biti kreativno.) SREDNJA ADOLESCENCIJA KASNA ADOLESCENCIJA: fakultet  Klju ne promjene u adolescenciji: BIOLO KE KOGNITIVNE SOCIJALNE  Konteksti adolescentskog razvoja se neke promjene i u ostalim periodima. tj. i to je te e definirati. Uklju uje i postizanje svijesti o svojoj jedinstvenosti i vremenskom kontinuitetu. stjecanjem spolne zrelosti (12 g). ekonomska zrelost. 16 g. dobro. g.) Da li je adolescencija kontinuirana ili diskontinuiran a u odnosu na druge faze?  JO O PROMJENAMA U ADOLESCENCIJI: de avaju (1) (2) (3) RANA ADOLESCENCIJA: od puberteta (12 g) do 15. kognitivnom funkcioniranju. i to u fizi kom izgledu. stambena zrelost. entuzijasti no ± no ponekad je to i vrlo destruktivno. Stanley Hall izdaje knjigu o adolescenciji kao burnom periodu: potrebno je prilagoditi se zahtjevima iz okoline i svog tijela to dovodi do bura. U slo enim dru tvima prijelaz u adolescenciju nije to no odre en. situacijama. Radi mogu nosti biranja tj. Radi prevelike slobode u adolescenciji dolazi i do vrlo velike konfuzije. 35% valovit ili naizmjeni an razvoj bez ve ih bura.(1) UVOD To je prijelazni period izme u djetinjstva i odrasle dobi. dru tvo daje ansu mladoj osobi da ima period u kojem e joj biti dopu teno da bi postala zdrava odrasla osoba. samo su ovdje puno izra enije. a 52% ³bura i oluja´. nefiksiranosti uloga period adolescencije je i period koji je te ak i konfliktan. realnosti. na inu mi ljenja i soc. te dublje otvaranje sebe. (vi i razredi o. Adolescencija je i period ³stresa i oluja´: 1904. (5) POSTIGNU E ± uspjeh i ambicije usmjeravaju se prema budu nosti. Ofer i Ofer su pak pokazali da se 23% mo e svrstati u miran. biolo koj zrelosti. preduvjeti za roditeljstvo i brak. te se povla e i kroz kasnije periode. Kraj je odre en socijalnim iniocima. Istra ivanja na temelju kojih se do zaklju ka o ³buri i oluji´ dolazi su istra ivanja na takvim populacijama. . Po etak adolescencije odre en je biolo kim promjenama tj. je oblik autonimije AUTONOMIJA IDENTITET POSTIGNU A PSIHOCOCIJALNI PROBL EMI  Adolescencija je ³period izbora i odlu ivanja´ (3) SEX: promjena seksualnih uloga i premje tanje centra seksualnosti da bi se uskladila sa socijalnim zahtjevima (4) INTIMNOST ± stvaranje intimnih prijateljs tava. Lociramo ga izme u 20-30 g. Sve ove faze imaju svoje prete e u djetinjstvu.  Periodizacija adolescencije: Freud: adolescent dolazi u konflikt izme u zadovoljenja svojih potreba i socijalnih ograni enja. Keniston sugerira da se adolescencija koja je prijelaz u zrelu dob naziva mladena tvo. 22 . Postoji i faza u djetinjstvu vezana uz autonomiju. jer su radi velike slobode smjernice neodre ene. dok se kod primitivnih naroda to de ava kroz inicijaciju. a i odvajanje iz roditeljskog doma. ivotu (6) RAZVOJ IDENTITETA. siguran razvoj. (1) ODNOS SA RODITELJIMA: u adolescenciji se javlja promjena izme u djetinje vezanosti sa roditeljima u novi vid vezanosti tipi nan za vezanost odrasle djece i roditelja. a ona podrazumijeva promjenu u tom smislu to se potreba za vezom i ovisno u ujedna uje OBITELJ VR NJACI KOLA RAD I SLOBODNO VRIJE ME  Psihosocijalne teme i problemi adolsecencije: (2) AUTONOMIJA: adolescent puno vi e sam pokre e aktivnosti te puno vi e sam djeluje neovisno od drugih. te ozna ava promjene u izgledu. razli ito je od kulture deo kulture: socijalna zrelost ± status zrele osobe tj. ve i altruizam koje ULOGE e uzeti koje VRIJEDNOSTI e kod sebe razviti Izbori su danas mnogo brojniji nego prije. transfer predod be o sebi da bi prihvatili promjene u adolescenciji. Tri su potperioda ovisno o pitanjima koja si adolescenti postavljaju: (1) Tko sam ja kao osoba? (rana adolescencija) (2) Kako mogu povezati ono to sam odlu io da jesam sa o ekivanjima dru tva (kasna adolescencija) (3) Kako mogu biti svoj u dru tvu koje ne zadovoljava moje potrebe? ± mladena tvo (odavde proizlazi mladena ki entuzijazam za mijenjanje dru tva.

Kad janjici po nu prizvoditi jajne stanice. Rast tijela nije ujedna en: Noge se produ uju. tj. ali njihov omjer je bio uravnote en. ODRE ENJE PUBES CENCIJE To je period u kojem sazrijevaju reproduktivne funkcije. Djevojke: Janjici po inju lu iti spolne hormone i proizvoditi jajne stanice. nema ovulacije i oni su prili no nepravilni. (b) Djevoj ice: bokovi i prsa pune se masnim tkivom. Mladi i: Pod utjecajem testosterona tako er se razvijaju sekundarne spolne karakteristike. naspram djevojaka. De ava se radi oko tavanja kostiju pod utjecajem epifize i hormona rasta. mi i i. max oko 14 g. nastavljaju rasti sve do } 20 god. sperma. Prva menstruacija se naziva menarha. no to nije sasvim to no. Sa } 10 god. PORAST PLU A ± disanje postaje dublje: oko 50% astmati ne djece ozdravi u pubertetu. ali za biolo ki sazrijevanje primarnih. nakon 9 g. a menstrualni ritam se postepeno stabilizira. uvjetuju razlike u tjelesnoj gra i de ki i djevojaka . Do 6. a k eri oko 1 kg od majke. mjeseca prenatalnog razvoja se po inju lu iti hormoni Y kromosoma za spolnu diferencijaciju. Do puberteta su dje aci i djevoj ice podjednake u nizu karakteristika (brzina. raste eludac.(2) FIZI KI RAZVOJ 2. Pubertet je period nagle fizi ke (biolo ke) promjene uvjetovane pobu enim hormonskim djelovanjem koje aktivira spolno sazrijevanjem to rezultira spolnom zrelo u. U djetinjstvu je jednaka koli ina estrogena i androgenog hormona. Biolo ke promjene vezane su sa fiziolo kim promjenama (lu enje hormona). Radi specifi nog oblikovanja mi i a de ki i djevojke su predodre eni za razli ite sportove. (3) pojave puberteta. tj. Oblik krivulje rasta ovjeka zajedni ki je i drugim primatima. bubrezi. sa 16 godina se zavr ava njihov rast. Gonade dalje poja avaju lu enje spolnih hormona estrogena i progesterona odnosno androgena (testisi). (2) Nagli porast u visinu. po inju i ovulacije. a koji definira biolo ke promjene koje po inju pubertetom. pove anje i poja anje penisa. i posti e se max sa 12 g. kao i do naglog porasta u visini (samo kod primata). De ki sporije po inju rasti. to se mo e usporediti sa rastom u dojena koj dobi (proksimalnim smjerom razvoja). i oni po inju lu iti spolne hormone. djevoj ice po inju br e sazrijevati. a kod de ki androgeni hormoni. kod de ki mi i ne). Prvo se diferenciraju unutra nji spolni organi. Tako bi pubertet bio postizanje spolne zrelosti. podlaktice rastu prije nego nadlaktice. koji poti u razvoj ovarija i testisa. No i okolina ima svoj utjecaj na taj porast. kao: razvoj grudi (dojki). koji pak. To dovodi do neuskla enost kretanja i promjene u izgledu. PROMJENE U PUBE RTETU (1) HORMONALNE PROMJ ENE Hipotalamus po inje lu iti gonadoliberine koji poti u adenohipofizu da lu i gonadotropne hormone koji pak poti u razvoj gonada (ovarija i testisa). kao: produbljivanje glasa (mutiranje). RAZVOJ MI I A ± produ uju se i osna uju. ali kasnije od rasta. Pretjerano znojenje. srce i sl.2. djevoj ice postaju te e. Najbolje je re i da je pubescencija period odrastanja koji uklju uje pubertet.sve ve e razlikovanje spolova po obliku i po izgledu. Tako estradiol izaiva razvoj sekundarnih spolnih karakteristika.1. PROMJENE TJELESNIH OBLIKA (a) De ki: ramena. znojne i lojne lijezde puno ja e rade. vremenu (4) (5) 2. mjeseca spol se ne mo e odrediti. O ekivanjima okoline tako er se mogu oblikovati spolne razlike (djevojke se manje bave sportom. dok Za to te razlike: Osnova tih razlika je Y-kromosomu treba vi e vremena da postane aktivan i po ine lu iti testosterone (koji stimuliraju razvoj sjemenovoda) u odnosu na X-kromosom koji je zapravo temeljan. akna se pojavljuje. Sada se kod ena poja ano lu e estrogeni. pubescere = odrasti). Mladi i imaju ve a plu a u odnosu na svoju veli inu. nakon prve menstruacije. bubregi. mlije na kiselina (sporije umaranje). a potom vanjski). po etak puberteta ± kod djevoj ica 8-9 g. srce se udvostru uje po veli ini. mo da je to genetska uvjetovanost 23 . (lat. (6) SPOLNI AMORFIZAM . Postoje izrazite individualne razlike u brzini. irenje bokova i pove anja masnog tkiva. pro irivanje ramena. Djevoj ice dakle rastu br e jer se smatra da je osnova ljudskog razvoja X kromosom (to potkrepljuje bazi na programiranost na enski spol: tek oko 7. ali kasnije br e napreduju i kasnije zavr avaju rati. Tako er rastu i drugi unutarnji organi: raste eludac. i tako organizam postaje izdr ljiviji. pa i sa promjenama u pojmu o sebi. tj. te rast dla ica. U adolescenciji dolazi i do zna ajnih razlika me u spolovima. Bitna biolo ka promjena u pubertetu je sazrijevanje primarnih spolnih karakteristika. Ferti litet ene se uspostavlja oko 2 god. a kod dje aka kasnije za 2 godine. Generacijske usporedbe su pokazale da e sinovi biti oko 4 kg te i od o eva. Tako er se po inju prizvoditi sjemene stanice i pripadaju i sekreti. I kod dje aka i kod djevoj ica dolazi do naglog rasta uz popratne psihi ke promjene: (1) Nagli porast te ine (prije puberteta) Estrogeni i androgeni djeluju na neke za te hormoni posebno osjetljive stanice (kod ena masne. postaju te e i prije spolno zrelije a rast se zavr ava oko 16 g. izdr ljivost i sl. Pubertet po inje kada na signal iz hypothalamusa u krv u e ve a koli ina hormona rasta i gonadotropina. Za psihosocijalne strane bitniji je razvoj seksualnih karakteristika. snaga.). uspje niji metabolizam. U po etku dolazi do porasta te ine ( to se ne smije zamijeniti sa gojaznosti). Oni u pubertetu djeluju i na specifi ne stanice u tijelu i uzrokuju njihov rast i promjene u izgledu. koji su se i ranije bili lu eni. porast visine i te ine. ali kod odraslih ivotinja toga nema. Na po etku puberteta menstrualni ciklusi su anovulacijski. nje nije su «). Potkraj adolescencije de ki imaju vi e snage po gramu te ine. Adolescenti ponekad izgledaju neskladno: rastu o i pa esto postaju i kratkovidni.

samopo tovanje. umor. svojim pona anjem izazivaju pa nju (brbljanje). glas mutira. (tjed. smatraju da je PMS izraz sugestije okoline. Tako se mo e razviti negativan stav prema menstruaciji. neinhibirani. dok kasno sazreli imaju vi e vremena za pripremu statusa zrele osobe (mogu vi e eksperimentirati. Pojava menarhe ne zna i i pojavu fertilnosti. kod mladi a postoje dva problema: 2. Kad se osoba mijenja fizi ki tako er se mijenjaju i stavovi okoline o njenoj zrelosti u smislu pove anja o ekivanja. No. zaokupljeni izgledom jer su na izgled dobivali poene. socijalni vo e. a nezadovoljne su one koje su ju dobile ranije ili kasnije. psihi ki zdraviji. sliku sebe. zato jer je ciklus jo nejednak (ne sazrije uvijek jaja ce). Pokazalo se da same ili rastavljene ene imaju manje tegoba. Reakcije okoline su tako er odre ene standardima atraktivnosti i stereotipima koji vladaju u okolini sve to zajedno odre uje vlastito pona anje to dalje odre uje sliku tijela. e e su uhva eni u kriminalnih pohodima. Socijalna okolina se prema adolescentima pona a. dva mladi a iste dobi isto fizi ki izgledaju razli ito stari . to se ti e zdravstvenih problema. e i su (1) Dysmenorrhea = menstrualni gr evi: oni su ak bili pristuni u 90 % djevojaka u dobi od 15-18 god. Ejakulacija} u po etku je ejakulat nedovoljno koncentriran spermijima. ZBIVANJA KOD MLADI A 24 . anksioznost. opu teniji. ako je razlika vrlo velika mogu je operativni zahvat. Ako npr. tj. jer se ne o ekuje da preuzmu ulogu odraslih). Najzadovoljnije su tako er one koje smatraju da su dobile menrahe na vrijeme. (2)  Faktori koji uvjetuju pojavu menstruacije (1) Geni: me u sestrama je 1-2 g. raniji interes za djevojke pa vi e vje baju socijalne vje tine (radi toga su u prednosti). prije. ZNA AJ RANOG ODNOSNO KASNOG FIZI KOG SAZRIJEVANJA Adolescenti se me usobno uspore uju u krugu vr njaka i na temelju tih komparacija stvaraju zaklju ke o sebi. (1) DJE ACI KOJI RANIJE SAZRIJEVAJU: fizi ki su atraktivni. zabrinuti su ho e li biti voljeni. Pojavljuje se kod 3/4 djevojaka: simptomi bola. Posebice su bili istra ivani zdravstveni problemi koji se javljaju vezano uz menstruaciju: (1) Ginekolastija: pove anje mu kih grudi (TIP1 = privremeno. ovisno o tome kako ih percipira. Ti su gr evi uzrokovani hormonom prostaglandinom. Sa psihosocijalnog stanovi ta puno je va niji razvoj sekundarnih spolnih karakteristika na koje okolina reagira. (2) Tjelesna te ina: prva menstruacija ne e nastupiti ako je djevojka lak a od 45 kg zato to nema dosta masnog tkiva da bi se estrogen mogao sintetizirati (to je samo pokazatelj. boljeg smisla za humor. (2) DJE ACI KOJI KASNO SAZRIJEVAJU: napetost. mogu parirati vr njacima. niski ljudi). Odnos djevojke prema menarhi ovisi o pripremi djevojke.5. Vr ena su ispitivanja koje osobine imaju dje aci/djevojke koji su ranije odnosno kasnije sazrijeli (u fizi kom pogledu). a kod jednojaj anih blizanki oko 1 mjesec. Mladi i imaju i emocionalne pote ko e. To je naravno pritisak za pubertetlije. samozadovoljniji (neki zadr avaju osje aj inferiornosti ali ga kompenziraju uspjehom na poslu npr. Genetski potencijali odre uju vrijeme pouberteta. no to su ³tajn i podaci´ koje okolina ne zna. i mo e se pomo i hormonalnim preparatom antiprostaglandin. i ako ona je pripremljena. kreativniji. TIP2 = trajnije pove anje . odbijeni od vr njaka. 35% cura). seksualni razvoj donosi nove probleme. slabog samopouzdanja. dana prije menstr. znati eljniji. fleksibilniji ± a to se cijeni tek u zreloj dobi. e e su akne (60% de ki. Mnoge ene smatraju da su ti gr evi normalna pojava i uzimaju ih zdravo za gotovo. popularniji. ni ih o ekivanja od kolske uspje nosti. = skup Premenstrualni sindrom (PMS) bihevioralnih. MENARHA I MENSTRUACIJA Menarha (³men-ark-ah´) je po etak menstruacije i ona je bila prou avana vi e od bilo kojeg drugog vida puberteta. 2. Promjene su br e i on se sam mora prilagoditi tim promjena. kao i hormonalne promjene one utje u na razvoj sekundarnih spolnih karakteristika koje utje u na reakciju okoline (roditelji i vr njaci) kao i na vlastito pona anje. osje aj depresivnosti. uspje niji u sportu. Varicocelle: pove anje samo jednog testisa. po etno djelovanje hormona) (3) Prehrana: prehrana i zdravstvena za tita (ljudi u boljim uvjetima ranije spolno sazrijevaju) kod bolje prehrane menstruacija 2 g.4. rezultat hormonalne neravnote e. ulaze u ablone ± rigidniji. spolni identitet. (A) KOD MLADI A: Izme u 12-14 godine dolazi do naglog rasta. Rano sazreli de ki dobivaju socijalnu podr ku i priznanja. (2)  Puni fertilitet se posti e 2 godine nakon menarche odnosno prve ejakulacije. flexibilniji. to se ti e menstruacije. osobna precepcija pravovremenosti je klju na. e i su problemi sa odraslima. Kasno sazreli su ekspresivniji. ali postaju konvencionalniji. strah od erekcije u neprikladnom trenutku. ona se po ela istra ivati tek u novije vrijeme. manje konvencionalni. onda e se i okolina prema njima pona ati na razli it na in. pod dominacijom roditelja. razlike u pojavi menstruacije.) Neki. 45 % djevojaka koje su dobile menarhu na vrijeme smatrale su da su ju dobile ili pre rano ili pre kasno.3. emocionalnih i fizi kih simptoma koji se pojavljuju oko tjedan dana prije menstruacije. i sl.uklu ivanja i trajanja razvoja pojdinih aspekta razvoja.to mo e biti simptom kori tenja marihuane. ve a je vjerojatnost da e odnos biti pozitivan. 2. Ove razlike se tuma e socijalnim nagradama ± nagra eni nisu radili na sebi nego su u li u kli e. Sa biolo kog stajali ta je najva niji pokazatelj puberteta primarna spolna razvijenost. vezani pravilima. Vjerojatno ih dosta uspje no ignoriraju.

no to je prolazno. Optimalno je sazrijevanje na vrijeme a najgore je rano sazrijevanje. kasnije su manje zadovoljne i samopouzdane. ubojstva. adolescenciji prisutan je narcizam tj zaokupljenost sobom. bokovima. br e jedu. ali su esto ni e od drugih u kasnoj adolescenciji. sve mi se svi a. Okolina smatra da izgled dovodi do ve e odgovornosti.  Tri uzroka smrti u adolescenciji izgledam. irinom ramena.´ s roditeljima i nastavnicima.suicidi. a ne uvjeravanje. Dje aci iskazuju vi e problemati na. e e ³probl. ali to u biti ovisi o podr ci roditelja i o ekivanju okoline i vr njaka. ve a briga roditelja zbog izlazaka (2) KASNO SAZRELE. 2/3 ele neke fizi ke promjene. krize (Hall i Freud) kontinuirani. kognitivnih). koljenima. umorstva. To za pubertetlije predstavlja problem jer u pravilu tijelo ne odgovara postavljenom idealu. regresije) (1) DJEVOJKE RANO SAZRELE (6-7 razred). tj. To je jedan va an dio samopojmanja (selfconcept) i samovrednovanja (self-esteem) to posebno vrijedi za adolescente." Kod djevojaka rast grudi ima pozitivan utjecaj. Tri su kategorije (1) (2) (3) nemaju uop e menstruaciju one koje su izme u ispitivanja dobile menstruaciju ve su kod prvog crtanja imale menstruaciju Trebale su nacrtati figuru.: Koff et al: djevojke crtaju ljudsko tijelo sa 12 te 12. Nezadovoljstvo izgledom: 80% djevojaka i 50% mladi a su nezadovoljni izgledom lica (pogotovo nos) i ve ina djevojaka smatra da su prete ke. ne postoji uskla enost izme u stvarnosti i ideala. 80% ih spada u sljede e kategorije: 22% 23% uzburkani razvoj. sram radi masturbacije (jesu li preseksualni). ta procjena ovisi o kulturalnim i dru tvenim standardima . Pitanje da li je to univerzalno u svim kulturama? U nekim zajednicama takve veze ne postoje. a mladi i du inom penisa. Fizi ki izgled im je va an jer je kod njih za biranje partnera najva nija fizi ka atraktivnost. one odstupaju od vr njakinja a jo nisu dorasle novim zahtjevima. No. Tako er usmjerenost ovisi i o mogu nostima evaluacije sebe na drugim razinama svoje osobe. a 22% ima ve e probleme. dru tvenije. o tome uglavnom ovisi samopo tovanje "ako mi se svi a kako 25 . da li ih drugi smatraju fizi ki atraktivnima ili neatraktivnima. FIZI KI IZGLED I SAMOPOJMANJE (BODY IMAGE) Jedan od razvojnih zadataka adolescencije je razvoj pojma vlastitog fizi kog tijela (visoka dobro oblikovana ena i visoki mi i av de ko). pa prethodno pogubno djeluje budu i da su u to vrijeme razvojno ba najrazli itiji.  EXP. popularnije. Odstupanja u izgledu vezana su uz buru sazrijevanja. Menarcha mijenja predod bu sebe. drugih te dolazi do slabije percepcije tj. Oba spola brinu o ko nim problemima (akne). Oba spola su zaokupljena oblikom lica. izlo ene pritisku starijih mladi a to je stresno za njih. mutacija glasa puno izra enija.5 g. odstupaju a pona anja ± 3× e e uhi eni od policije ± mo da je ve i krug kretanja. zatim ozna iti spol te nacrtati drugi spol. Kronolo ka dob ne odre uje biolo ku dob u adolescenciji. To naravno pospje uje i razvoj razli itih sposobnosti (socijalnih. stopalima. konfuzije« U kulturama koje poti u fizi ku atraktivnost adolescentima je te ko dosti i standard ljepote pa 50% mladih pati radi svog izgleda. druga ije percipiraju nego prije puberteta. Kod adolescenata postoji povezanost do ivljaja tijela na do ivljaj sebe kao osobe. emocionalne zrelosti« a o reakciji okoline ovisi da li e adolescent uz svoje tjelesne promjene vezati osje aj ponosa. Nakon menarhe vi e crtaju prvo enski lik i puno jasnije diferenciraju mu ke od enskih razlika. kasnije gube sigurnost. Djevojke procjenjuju svoju po eljnost upravo po svom izgledu. oni sa sporijim r azvojem ignorirani. To se mo e odr ati i cijeli ivot. 2. Generalno ja mladima vrlo bitan sud o svom fizi kom izgledu. Djevoj ice bez menarhe su jednako crtale i u prvom i u drugom crtanju. 35% ima povremene probleme. Body image se odnosi na to to ljudi misle kako izgledaju drugima. Teenageri se doimaju nespretno ali to nisu po psihomotori nim sposobnostima: oni su vi e socijalno nespretni. srama. Kod dje aka je ve a usmjerenost prema kompetentnosti i snazi. U e hodati sa novim tijelom. miran razvoj 35% valovit razvoj (izmjene dobre prilagodbe i agresije. pognuto se dr e. Fizi ki izgled ima i utjecaj na popularnost u skupini vr njaka. tako er su popularnije kod suprotnog spola. ak do studija presudna je ta atraktivnost pri izboru partnera: i odrasli i vr njaci generaliziraju atraktivnost i na osobine li nosti. Usprkos s vega 25% mladi a iama mirnu adolescenciju. Adolescenti bi eljeli biti svi isti. to je netko "ljep i". sexualni razvoj ± strah od zamjetljive erekcije.6. Oba spola su zaokupljena te inom i licem. Taj narcizam . (1) (2) (3) nesretni slu aj umorstvo suicid Ve a problemati nost kod dje aka obja njava se time to oni kasne u razvoju ali se u kra em periodu br e razvijaju to zna i da se br e i oni i roditelji moraju prilago ivati na promjene ± promjene broja odje e. ovjek dr i do svog izgleda cijeli ivot. 3× ve a pojava nesretnih slu ajeva. ali i op enito. depresije. ima vi e socijalnih kontakata.zaokupljenost svojim tijelom. Mladi i se bave sportom: presti i popularnost. srame ljivije i anksioznije. Popularniji su mladi i ve e visine i snage. suicida. Treba pomo i adolescentima ± okretanje na humor i paradox. e e akne. zaokupljeni su izgledom (fizi ka atraktivnost je presudnija za veze i prijateljstva nego psihi ke osobine} po Anni Freud to je narcizam i normalna je pojava adolescencije. djevojke grudima. U pubertetu tj. uspore ivanje s idealom a to su de ki atletske gra e i visoke vitke cure = nerealisti ni uzori). to je popularniji.

genitalna ili adolescentska ± socijalno prihva anje oblika seksualnosti. kompenzacija).3. Rano iskustvo fizi ke ugode je kriti no za razvoj zrele seksualnosti. medija. Kasnija istra ivanja su pokazala da mala djeca nemaju sposobnost za seksualno uzbu enje ± to je reflexna komponenta p uzbu enje stimulacijom genitalnih organa beba se u nekim zajednicama koristi za smirivanje djece. Freud smatra da je va na rana seksualnost. u Saudijskoj Arabiji slijedi smrt za predbra ni odnos. Pokazalo se da mamjuni koji su odrasli sa i anom maj kom ili ako nisu imali kontakt sa drugim vr njacima bili su spolno neupotrebljivi. Nova Gvinea: u jednom plemenu nema interesa za sex. majmunima je nedostajala prvenstveno ljubav. ali i odnos vlastite osobe prema drugome i sebi. Tri su razvojna zadatka Novi odnos prema vr njacima Emocionalna nezavisnost od roditelja Priprema za brak (Havighurst) Adolescenti vide svoje seksualno pona anje kao stvar osobnog izbora. Nekad u tim igrama uloge preuzimaju mame i tate. napadale su mu jaka. o ekivanja. to obja njava porast broja 3. KULTURALNI SKRIPTOVI Kulturalni skriptovi = su obrasci propisani za pona anje u adekvatnom dru tvu. iako to u enje ne mora biti neposredno ± va na je privr enost. Kognitivno obja njenje je da to slabi mu karce. Kognitivni element seksualnosti se razvija ovisno o kulturi. fantazije } djeca ne prolaze period latencije nego tajnosti. a djeci u ustanovama je to kompenzacija za ugodu i uzbu enost. homosex. kao i sa stavovima koje ljudi imaju jedni prema drugima. 50% ljudi izvje tava o sex igrama prije puberteta s osobama istog spola. Dje aci kad se uzbude = erekcija (u prvim danima ivota kad se oslobode pelena mogu se registrirati mjerljivi pokreti gibanja zdjelice. Kulturno je uvjetovano. genitalije) do zadovoljenja s partnerom suprotnog spola.1.(3) RAZVOJ SEXUALNOSTI 3. Pravila su vrlo razli ita ovisno o kulturi. puno je viceva o seksualnosti. Harlow Provodio je istra iavanja sa majmunima i privr enosti. masturbacija i sex odnosi. UVOD Sexualnost. zaljubljenost. Nije u pravu kad spominje fazu latencije ± u nekim dru tvima djeca sudjeluju u sex igrama (igranje doktora koje ukljuèuje razgledavanje spolnih organa osoba drugog spola. Majmuni podr ani me u vr njacima ± gotovo normalni partneri i roditelji. a ako su dovedeni kao stariji. Predigra za sex ivot (vr njaci i roditelji prate fizi ki razvoj) ± prvo do ivljavanje za pripadnike drugogo spola. falusna ± otkriva spolne organe. igre. Tijelo odrasle osobe ima puno erogenih zona ± jo ive stare faze.: Margaret Mead: y y y y Samoa: o ekivalo se da cura ima puno ljubavnika prije braka. neki se fiksiraju pa ne znaju pru iti ni primiti ljubav i sex ugodu. (2) H. Ako su dovedeni u zoo kao mladi. ali nemaju kompenzacije (masturbacija. zaokupiti pa nju ne im drugim.2. ljubavni trokut. Usvajanje afektivno-sex veze klju no je za kasnije seksualno pona anje. ali manj e zainteresirani za sex. Sve enici i asne sestre: pitanje da li je opravdana Freudova teza o jakom uro enom nagonu (meh. hodanje. vr njaka. zna enj e koje se pridaje tim aktivnostima. emocionalni i vrijednosni kontekst (u e se bratski osje aji zna enja a ne seksualni reflexi). Freud u pravu. TEORIJE SEKSUALNOG RAZVOJA (1) Freudova teorija Freud je upozorio da dojen ad traga za ugodom oralnom ± sisanje. sex igre. no ipak to je i pod utjecajem roditelja. 3. Nikada ne prekr e tabu. Fizi ke promjene omogu avaju seksualno pona anje: Freud isti e da se to de ava tijekom dugog razvoja jo od dojena ke dobi. Promjene u veli ini obitelji ± da li je to normalna okolina za razvoj sexualnosti (normalne)? Prisutno je jo puno faktora. ne shva aju erotski element seksualnosti. sli no orgazmu ± kulminacija } e e kod dje aka). Irska (izolirani otok) 1-2×/mjese no je sasvim dovoljno. Dakle. doktora (razodijevanje)p kombinacija istra ivanja i egzibicije. Odrasla seksualnost: presudan je kognitivni element. Masturbacija ± uobi ajena u dje joj dobi: treba ignorirati. jer postoji seksualnost u ranom periodu. analna ± otpor u enja na kahlicu. e a je kad su djeca u nepovoljnim uvjetima. nezadovoljene poterbe za pa njom. Seksualne igre s vr njacima razbijaju tabue. priprema za razmjenu u tom podru ju. kao da nemaju ideju kako da nasrnu na enu. Autoritarni odgoj i strogi tabui ote avaju normalni razvoj seksualnosti. nisu imali ra zvieno seksualno pona anje. pravnim sistemom i odgojem djece. Uzbu enje mo e biti zbog injenice da se skida a to roditelji zabranjuju. jesu (iako nisu opa ali sex pona anje starijih ivotinja). smatraju da ene ne do ivljavaju orgazam. latencija ± uspavane sex. i prema samom sebi (McKiney). y 26 . sex. tj. Provedena je spolna terapija (kad su promatrali druge majmune): u inak terapije postoji. od samostimuliraju eg bi a (usta. U australiji: Odnosi su esti za 4 -5×/no .  Exp. anus. ali je bio slab: enke nisu znale sura ivati. pona anje. stereotipa. nakon poroda tite ene od nove trudno e (postpartalni tabu) i dijete bi bilo zakinuto (to traje 5 -6 g). Utjecaj tabua i zabrane seksualnosti u ranoj dobi: ima malo informacija. odnosi). Kad je oplodnja i uspjela bile su neadekvatne majke. intimno vezivanje povezano s moralom i religijskim vjerovanjem kulture.

Ostalo ih je u takvim vezama tek 21 -23% (tako opada homoseksualnost adolescenata). pa se dijete ne e identificirati maskulino ± poja ava demonstraciju predispozicija. a homoseksualnost izbije iza 19 g. u dobi 6-10 g. kada. Ustanovljeno je da mladi na pitanje "koliko vam je sex va an?" Da li adolescenti stupaju u odnose radi hormona ili dokazuju zrelost. Postoje odre ena dru tvena o ekivanja kada se treba imati "curu" odnosno "de ka". 45% mu karaca masturbira 1-2 puta tjedno. Faktor koji korelira visoko sa homoseksualno u je odsustvo dje akovog biolo kog oca u primarnoj obitelji. Biseksualne mu karce ne karakterizira homoseksualni osje aj u djetinjstvu. gdje i za to e stupiti u sexu alnu aktivnost. uvjetuju predodre enost). S obzirom na odnos prema seksualnosti postoje tri vrste dru tva: 3. on je presudan u tome ho e li se homoseksualnost ispoljiti ili ne. (1) (2) (3) RESTRIKTIVNA POLURESTRIKTIVNA PERMISIVNA Tijekom kasnih 60-tih godina se pojavila zna ajna otvorenost prema seksualnosti. To je ³homoseksualnost´ u smislu socijalnih interesa i afiniteta za igru. REZIME: Fizi ka zrelost ini sex mogu im. godine. O igledno autoritarni otac inhibira biolo ku predispoziciju za homoseksualnost.4. a danas se nagla ava i biolo ka podloga (hormonalni utjecaji. Kinsey je 1948. Dje aci uglavnom imaju prvo homoseksualno iskustvo u dobi 11-12 g sa starijim mladi em ili starijim mu karcem. ali se ne boje lo ih posljedica. Longitudinalna studija enskastih dje aka: kad su u mu koj odje i pona aju se na mu ki na in. Op enito. to ne uklju uje nu no fizi ki seksualni kontakt. 15% mladi a i 10% djevojaka je ikad imalo barem 1 homoseksualno iskustvo. 3. 3. Me utim. 1969) su pokazale da se seksualnost razvija kroz tri faze: (1) AUTOSEKSUALNA FAZA ± u ovoj fazi dijete postaje svjesno sebe kao izvora seksualnog u itka. Djevoj ice obi no imaju prvo homoseksualno iskustvo s vr njakinjom. U tim se krugovima odr avaju prijateljstva izme u mu kih i enskih homoseksualaca (mu ki parovi sa enskim parovima). U odrasloj dobi ih je 29 od 43 bilo homoseksualaca. Ve ina djece od 4-5 godina masturbira i ako se to otkrije i zabrani. Suma biolo kih. FAZE SEKSUALNOG RAZVOJA Kinsey studije (Pomeroy. misli i reakcija (za seksualnu umjerenost) se potvr uje u odrasloj dobi. godini i nastavlja se do 6 ili 7 godine. to izaziva reakcije odraslih. sve je ve a tolerancija prema seksualnosti. Isklju ivo homoseksualno orjentirani mu karci u odrasloj dobi su imali homoseksualne osje aje jo u djetinjstvu. Masturbacija je univerzalno ljudsko iskustvo ± tabu tema jo uvijek. Biolo ki faktori predisponiraju osobu za homoseksualnost. no. najbolji prijatelji/ce su djeca istog spola. Homoseksualnost dje aka izaziva jako odbacivanje od strane oca. a homoseksualnost je u vr ena tijekom dobi. Tra eri su (ljubomora na stare partnere). Ipak. Tako er Jones i Barlow (1990) su ustanovili da postoje razlike kod mu karaca i ena. Ne govore opu teno o masturbaciji. 27 . U f azi latencije se biraju za igru vr njaci istog spola. u 80-im su se opet pojavila konzervativnija stajali ta. napu teni mitovi o tetnosti masturbacije. pri emu se to kod djevojaka doga a godinu dana ranije. a seksualno zadovoljenje je ustvari sekundarno. dok djevojke e e to rade ba u vezi ± postaju seksualno svjesnije. godina. Osje aj bliskosti postaje posebno intenzivan u dobi od 10-12 godina kad po inje pubertet te su djeca suo ena sa nizom promjena i nesigurosti. Prije se za razvoj homoseksualnosti smatralo presudno pona anje roditelja. Tako er postoje razlike u fantazijama prilikom masturbacije kod mu karaca i ena. U enskim klubovima (nogometni«) ima vi e homoseksualki (sportovi su tradicionalno mu ki). to je jo socijalno neprihva eno. To je period istra ivanja. dok to ini samo 15 ena. Za ve inu djece u dobi od 7-13 godina. (kasna adolescencija). osloba aju se napetosti zbog nepostignu a orgazma. prekidaju ju uklju ivanjem u trajnu vezu . masturbacija se ponovno javlja u dobi od 14. Pokret za prava homoseksualaca ima mali utjecaj na adolescent e jer su i ina e tolerantni za tu u homoseksualnost. AUTOSEKSUALNA F AZA Masturbacija je jedno univerzalno ljudsko iskustvo. i da ene ne u ivaju u sexu. godine proveo studiju koja je pokazala da 97% svih odraslih mu karaca masturbira. (3) HETEROSEKSUALNA FAZA ± ve ina teenagera prelaze u tre u fazu sa oko 13-14 godina. rana emocionalna iskustva ine ga vjerojatnim ali kulturalni skriptovi odre uju tko. Ima se nekoliko de ki/cura.6. ali uvijek samo jednog(u). mladi jednako kao i odrasli dosta su tolerantni prema seksu prije braka. tom liberalizacijom mladi nisu postali poiskumitetniji. Slo aj osje aja. HOMOSEKSUALNA FAZA Po inje u 7. psiholo kih i socijalnih utjecajaje presudna.  UZROCI: a) biolo ki (predisponiraju osobu). Radi socijalnih utjecaja (liberalniji odnos dru tva) mo e se olak ati iskazivanje homoseksualnosti. i svjesno eksperimentira sa masturbacijom. Homoseksualne osobe su sklone promiskuitetu. nezavisnost. ive u svom mikrodru tvu nezadovoljni tra e i nove veze. priznanje vr njaka. poja ava u adolescenciji a oblikuje u djetinjstvu. Oslabljeni su dvostruki standardi ( ena mora biti nevina i vjerna). stavova. Ispitivanja stavova pokazuju promjene stavova prema seksualnosti ± tj. Zbog legaliteta (danas to vi e nije bolest ve izbor) homoseksualnost je bolje upoznat fenomen. Autoseksualna faza po inje u 3. spolni identitet? Borba protiv autoriteta i obi aja (soc. mu karci 5 puta e e fantaziraju prilikom masturbacije.5. tj. eksperimentiranja. ali ne ve e se osje aj krivnje: 75% mladi a i 45% djevojaka u dobi od 15-19 g 1×/tjedno ili e e masturbira 1/3 mladi a i 50% djevojaka. traje do 13. okolnosti) su primarne. Seksualno iskusni mladi su e e spremni na masturbaciju. predbra nim i vanbra nim odnosima: Ve ina a merikanaca danas prihva a vanbra ne odnose ako su oba suglasna. uvjetuju da se dijete pona a na odre en na in. ve vi e u smislu usmjeravanja osje aja ljubavi. ve postoje serije monogamije. b) psiholo ki. (2) HOMOSEKSUALNA FAZA ± kad djeca po inju i i u vrti zapo inje homoseksualna faza. c) sociolo ki faktori.

a ene ne smiju). No. Imaju individualnu etiku: odgovornost je svakog pojedinca da odlu uju o vlastitom pona anju. Teenageri razlikuju trajnu od prolazne ljubavi: (1) Trajna ljubav: traje cijeli ivot (zbog dobi malo ih je to do ivjelo). Lije nik uop e nema ulogu. ZNA AJ LJUBAV I I SEKSA KOD MLADIH : Kad se mlade pita o sexualnom iskustvu: porast sex aktivnosti nije nediscipliniran promiskuitet ili nekontrola sex impulsa.7. pa e im maj inska za tita. kad rangiraju aktivnosti po va nosti onda je sex na predzadnjem mjestu. Teenageri odbijaju postojanje duplog standarda. (2) Polazna ljubav: intenzivna. mladi i nagovaraju djevojke na sex. Ona vodi u brak. Po inje izme u 12-14 godine. Nastaju i dvostruki moralni standardi (sex je za > po eljan. idili an dom. to u bliskoj budu nosti adolescenti ne planiraju. sex.  Aaron Hass.) da bi pripremile djevoj ice za prvu menstruaciju ± kasnije vi e ne razgovaraju. Ka u jednom (oskudno i s malo inf. potom prijateljstvo s vr njacima istog spola. danas se + mijenjaju). vi e je u s feri sexa. 70-tih g. a djevojke to izbjegavaju. odla u.3. gotovo su izjedna eni (prije je bila velika razlika izme u > i +. % predbra nog sexa u funkciji godina } sve je ve i % i > i + u predbra nom sexu. ali zaboravljaju obnavljati te informacije. ele posti i identitet na tom polju. Za e e } majke najvi e informiraju. Neka istra ivanja pokazuju da ene i mu karci 15-18 g. odmah su spremne na sex) prestra e mladi e koji su time okirani. tj. odnosa. a mu karci imaju vi e anse nego ene pa odga aju veze s obvezom.Hodanje po inje u srednjoj adolescenciji. dramati na (par tjedana do par godina). sport i romanti na veza (to je za > a + sex stavljaju nak on sporta). IZVORI INFORM ACIJA O SEXU (1) (2) (3) RODITELJI VR NJACI LITERATURA Abortus } na prvom je mjestu literatura. Raniji ulazak u sex ivot. Teenageri preferiraju sex uz ljubav. pita mlade koliko je sex bitan za odnos u dugim vezama: ³umjereno je va an´. i mladi ranije napreduju kroz faze heterosex. prijateljstvo sa suprotnim spolom. Mu ki 15-16 g. intelektualna i fizi ka bliskost a sex olak anje komunikacije izme u dvoje koji se vole. HETEROSEKSUALNO PONA ANJE Uklju uje pripadnike suprotnog spola. 50% i 75% ? iznosi da ne bi imalo sex sa nekim kog ne vole. a ulaz u brak je kasniji (25.  Ljubav jest emocionalna.7. romantika ispred sexa i sporta (preferiranje romantike nad sexom u funkciji dobi). 17-18 g. a nasilni im je skroz neprihvatljiv. Primjetan je taj trend i u zreloj dobi ± mladi i su sporije spremni preuzeti odgovornost novog ivota (³mamini sinovi´). i nastavlja rasti. Kondomi } dominiraju vr njaci i literatura Ejakulacija } mame ne pripremaju de ke na to ve o evi zato to je ejakulacija vi e vezana uz spolni in od menstruacije. suprotstavljaju se seksu samo zbog fizi ke ugode ("no one night"). elja za djetetom. Sa tradicionalnim spolnim ulogama dje aci. nipo to nije zamjena za ljubav. ni roditelji ni dru tvo nemaju pravo regulirati njihovo intimno pona anje. 3. i nije va an sam za se be ve kao priznanje privr enosti i bliskosti.3.  Robert Sorentson 70¶ na uzorku od 400 mladih 13-19 g. roditeljstvo i pritisak biolo kog sata na ene (radi djeteta) jest elja za ulazak u vezu kod ena. prema nekim pokazateljima danas ve djevoj ice u mla oj dobi preuzimaju inicijativu ± stvari se mijenjaju. Adolescentice koje preuzmu inicijativu (zakazuju sastanke. Djevojka o ekuje da mladi preuzme inicijativu. Prije seksa je va niji uspjeh u koli i niz drugih stvari.7. Ljubavni sex: sexualno oslobo enje nije dovelo do promiskuiteta. ispred romantike.7. slabo mama i kola. (hipi pokret). sve enik vi e. ULOGA SOCIJALNE OKOLINE Heteroseksualno pona anje mladih odre uju kulturalne norme i stereotipi.2. 28 . Prvi je uspjeh u koli. ve mladi ele ispunjenje kroz fizi ku aktivnost. a mladi i od djevojaka o ekuju da budu pasivne ali prijateljski (pristaju na sex) raspolo ene. kasno pronala enje partnera i kasni brak. potom sex. Pekid je bolan ali moralno opravdan ako jedan ili oba partnera nisu sretni. 30) pa je tu zapravo ve i raspon u kojem se mo e javiti sex.1. Smatraju da sex treba ograni iti na podlogu uva avanja i po tivanja. Homosexualnost } vr njaci Sno aj } vr njaci i mama Masturbacija } vr njaci i literatura Menstruacija } mama Milovanje } vr njaci Spolne bolesti } vr njaci i lije nici totalno zakazuju!!! kola } roditelji i  Stanje danas: Danas su teenageri seksualno aktivniji. i ne ele sex sa nekim tko im se bar malo kao osoba ne svi a. Nagli porast je 60. sex nije lo ako partneri brinu jedan o drugome p tako to vide mladi. ne preuzimaju inicijativu. pri emu su djevojke seks rangirale na zadnje mjesto. a mladi i na zadnje ili predzadnje. kao ni otac. Postoji ugro enost = velik bro j samaca.  Dru tveni problemi: Uz ve u koli inu sexa i rani sex (promiskuitet) p javljaju se dru tveni problemi: irenje spolnih bolesti adolescentske trudno e 3. } 3.

Stavovi teenagera su liberalniji nego to se realno pona aju (tu su konzervativniji) p stavovi prema sex eksperimentiranju. Lak e je ranije stupiti u veze: kasnije je to te e zbog odgovornosti. a ako ne to i ka u. te fizi ke i dru tvene aspekte seksualnosti. Malo se ena uva za brak. no mnoge imaju samo 1 ili 2 partnera (pogotovo ako se udaju mlade). Instrumentalna motivacija + emoc. npr. stjecanje iskustava o partnerima p mladi bi trebali ostvarivati to vi e veza. Partneri su vjerni dok veza traje. Emocionalna anga iranost = zaljubljenost. a iz jedne monogamne idu u drugu monogamnu vezu. Srednja adolescencija ± odnosi su rijetko zadovoljavaju i za oba partnera: svatko vodi brigu o sebi.5. a i ranije. Prevladava predigra: time su zadovoljni. Mu karci nasuprot tome imaju u prosjeku 6 predbra nih partnerica.  Dva su kontinuuma za stupanje mladih u odnose: Ne osu uju seksualno pona anje drugih. Oni su najstariji i najzadovoljniji u uzorku. ne sla u se s roditeljima. Ve ina adolescenata ima sex 1 ili 2× mjese no. i 9-10 mj. naj e e ne. dru enje. II. od odbacivanja. Oni pri aju o tome. Vole svog partnera i imaju vi e zadovoljavaju i sex odnos i vi e ocjene od ostalih. a ve ina djevojaka iste dobi (17-18) vi e od 2 partnerice. IV. 90% ? i 80% ? odobrava genitalno milovanje.7. Adolescentice su prvi puta naj e e imale sex sa nekim koga vole i za koga e se udati (to misle). anga iranost = bira se bra ni partner. To je za njih intimnije i vi e zadovoljavaju e jer konkretan odnos donosi anksioznost. Seksualni odnos je najugodniji unutar duge veze jer potrebno je zbli avanje i povjerenje. Pri ulasku u vezu treba usuglasiti o ekivanja. Tu je vi e dje aka. Preko 50% + adolescenata u istra ivanju Haasa je imalo samo 1 sex partnera. 25% mladi i. Instrumentalnoj je svrha status. uhodavanje vje tina. popularnost. imaju intimnost. uvje bavanje u interpersonalnim odnosima. nezavisnost. strah od trudno e. SORENSON: klasifikaicja teenagera u 4 grupe obzirom na sex iskustvo i pona anje: I. izlazak iz uskog kruga obitelji. 5-6 mj. Serijski monogamisti Usmjereni su na jednog partnera. Vole biti seksualno slobodni. vi e njih istovremeno Instrumentalna motivacija + emoc. Nisu sex aktivni. zabava. Otprilike (oralni sex) odobrava 90% ? i 70% ? a 35% ih je probalo. Imaju ni e ocjene od svojih vr njaka. ratu (situacije apstinencije). du e traje Konflikti nastaju kad kod partnera postoje razli ita o ekivanja. emocije a nemaju strah ni obavezu prema partneru. tema u vojsci. bez emocionalnog vezivanja. Kad imaju sli na o ekivanja i vi e se komunicira o namjerama ("zgodna(an) si ali nemoj to uzeti previ e ozbiljno"). III. Ka u da nisu sreli pravu osobu. to je tema dru enja. Kod studenata doalzi do cikli nih prekida veza. oralni i analni sex a 50% ? i 40% ? sudjeluje u tome. Djevojke o prvom odnosu ute. stjecanje novog statusa. i pred novu godinu su najzanimljiviji. esto samo za jednu no i koja je starija (za stjecanje iskustva i izbjeg avanje anksioznosti s jednako neiskusnom osobom). a cure te e odljube. Nastaju spolne razlike u seksualnom pona anju. a manjina mladi a je monogamna. Seksualno su ta ti i ele biti cijenjeni radi izgleda i seksualnih vje tina. zabava je svrha Ekspresivno usmjerenje + emoc. ne idu dalje od ljubljena.7. Povremeno ju jo sretnu. U prosjeku imaju 16 partnera. Godinama (smatraju to eti kim na inom poimanja veze i sexa) pripadaju populaciji cca 18 g (75% njih ).4. Slabo zainteresirani za monogamiju. neanga iranost = prijateljstvo. ka u u crticama. a ka d se ulazi u vezu to smanjuje spontanost ali garantira dugotrajnost. Od partnera se ne zahtijeva brak. anga iranost = intenzivna kratkotrajna veza. strast. Mogu biti razli ite kombinacije. monogamne veze koje du e traju Ekspresivno usmjerenje + emoc. Imaju odnos neodre enog trajanja s jednom osobom. i 8 mjeseci) expresivnost ± instrumentalna usmjerenost emocionalna anga iranost ± neanga iranost Ekspresivna motivacija: zbog zabave. prijateljstva ostanu i za kasnije. 50% njih imaju prvi spolni odnos sa 13 g. Ulazak u brak s nevino u je izuzetak a ne pravilo. od toga kako e se partner pona ati poslije i sl. Sexualni avanturisti 17 g. nova vrsta zabave.3. Seksualni po etnici (16 g) U razli itim su razinama seksualnog istra ivanja ali jo nisu imali spolni odnos. Malo je djevojaka sex avanturisti no (5% ih je bilo sa vi e od 10 partnera). Ka u da tra e nova uzbu enja i senzorna iskustva s razli itim partnerima. smatraju se buntovnicima. (16 g. Prije je pona anje bilo liberalnije u odnosu na konzervativnije stavove (liberalizacija stavova). Istra ivanja su pokazala da se de ki lak e zaljube. 29 . puno sex partnera. kratkotrajne. neanga iranost = povr ne i umjetne veze. Mladi i obi no imaju prvo iskustvo s partnericom koju ne vole. 6% djevojke. Sexualno neiskusni adolescenti (mla i od 16 g) 3. jer nisu spremni ili zreli. Razlozi za ulaz u seksualne odnose Razloga ima mnogo. Razvijaju petting (nije puni sex odnos) do te mjere da njime posti u orgazam.

danas se smatra problemom uglavnom zdravstveni problemi kao posljedica adolescentske seksualnosti: a) spolne bolesti i b) adolescentske trudno e. da odlo e manire. ODNOS PREMA P RVOM SEX ISKUSTVU Adolescenti ma taju o sexu i aktivno eksperimentiraju s tijelom i emocijama ( esto djeluju prije no to promisle). ve na psihi kom planu se mijenja slika o sebi.7. (1) DE KI: do ivljavaju prvi seksualno iskustvo kao pozitivno. Slabi dvostruki standard i vi e de ki ima 1× sex s djevojkom koju voli. sa nelagodom o tome misle i govore. gdje se djeca anonimno mogu javiti i govoriti o vojm traumama. Zbog razli ite gra e djevojkama je lak e ignorirati genitalije: seksualno uzbu enje jest vla enje a to nije zamjetno. Za djevojke je to nejednozna nije p anksioznost. brigu. a djevojke od sexa s partnerom ka masturbaciji. kad i s kim u sex) tu se de ki i djevojke nadopunjuju. nje nost. sad vi e ne e trebati lagati prijateljima da su se seksali a nisu. Porast testosterona u pubertetu = spontane erekcije ak mladi i i ne misle na sex pa te fizi ke situacije i senzacije vode na masturbaciju to je fizi ki uvod u upoznavanje sexa i svog tijela. Zna i razlike prema sexu su biolo ki odre ene. a ne to su ne to izgubile. e e to negiraju. 30 . ak postoje natjecanja tko e dalje ejakulirati p slu i postizanju socijalnog statusa me u vr njacima. imaju vi e povjerenja u sebe i u vezu s djevojkom.tj. to. a djevojke od mladi a kako se usmjeriti na fizi ke aspekte sexa } u paru se podu avaju. Djevojke razgovaraju o ljubavi.  Biolo ka osnova (Simon. proiskumiteta. Ve i je i izvor inf. mladi i se hvale a djevojke ne } Mladi i razgovaraju o masturbaciji s drugima. Neke djevojke se isto osje aju ponosno. Socijalni uzroci. tuga. Fizi ko iskustvo masturbiranja je odijeljeno od intimnosti i romantike j er je to autoseksualnost. a studentice tu rijetko la u. ozareno. Djevojke su ignorantne prema fizi kim aspektima sexa. Neki osjete olak anje to je to pro lo. a to e misliti ako ne krenem? Dakle ovisnost o sudu drugih. U RH u Zagrebu postoji Hrabri telefon. de ki da se otvore sex ugodama. Danas se u nekim zemljama provode edukacije "kako re i NE" . Mladi i napreduju od masturbacije ka sexu s partnericom. djevojka smatra da je to njena krivnja. kako se obraniti od zlostavljanja. Djevojke te e otkriju masturbaciju i neodre eno ozna uju neke senzacije kao seksualne. Tu idu seksualni skriptovi (norme kako. a onda kao sex odnos. (2) CURE: govore o mije anim emocijama. 45% adolescenata odgovara da nije emocionalno vezano s partnerom. depresija pa i suicid. gubitak dje jeg intenziteta. zrelije i bliskije s mladi ima. Osje aj krivnje i anksioznosti radi masturbacije mo e samo intenzivirati to iskustvo i uzbu enje. 15% ena je do ivjelo ne eljeni sex prije 18 godina. ³gubitak djevoj ice u sebi´. b) intelektualna i emocionalna nezrelost. fluentne za ljubav. 3. Me utim. O ekivanja okoline odre uju kada e se krenuti time. ma enje. indirektno pridonose razlici. La u o tome koliko im je stalo do sex partnerice. c) roditelji su alkoholi ari ili se drogiraju. to im izgleda nastrano. ponosni su. a 5% studenata} postoji dakle progresija emocionalne komponente koja postaje sastavni dio veze. Ili rastere enje.6. Ako se skupi vi e od tri faktora pove ana je vjerojatnost: a) odvojenost od roditelja prije 16 godina. Studentice pristaju na sex iz straha da u protivnom ne izgube mladi a.pristupu seksualnoj vezi). ako se adolescenti tite i prihva aju svoju spolnost. Ve ina zadovoljna. ne bave se masturbiranjem u grupi.7. a de ki u e od djevojaka iskazivati pa nju. Ranije se smatralo da postoji ni z fizi kih i psiholo kih negativnih posljedica ako se krene u sex.  SPOLNE RAZLIKE se produ uju u ranu zrelu dob (razlike u 3. dok mladi i nikad ne koriste sex da zadr e djevojke. Puno vi e djevojaka masturbira nego prije i vi e pri aju o fizi kim aspektima sexa. Izlaz je bijeg od ku e ili odlaze u prostituciju. Gagnon) tvrde da biolo ki faktori (1) SEKSUALNO ZLOSTA VLJANJE U ADOLESCENCIJI : 1) Silovanje od stranaca 2) Silovanje unutar obitelji 3) Silovanje unutar veze Naj e e je zlostavljanje od strane oca. Dolazi do naru avanja kolskog uspjeha. ja a im samopo tovanje. vide to kao priznanje ³zreliji su´. 70% djevojaka i 90% de ki } sex je ne to u emu se u iva.7. Gubitak nevinosti kako do ivljavaju? Taj prvi sex se smatra ne samo fizi kim inom. Za de ke je pozitivno da krenu u sex. Mladi i od djevojaka moraju nau iti interpersonalne i emocionalne aspekte sexa. Sex aktivnost koja se nastavlja sa bri nim vr njakom (kvalitetna veza) p ne vodi neprilago enom pona anju. zabrane. kontroverzno je tuma enje: adolescenti govore da su bili u ljubavnom odnosu ± ali koje mu zna enje pridodaju? Prvo to percipiraju kao ljubav. imaju dobar rje nik za poze i figure ali tur rje nik za emocije. Feministice propagiraju masturbaciju za o uvanje fizi kog i mentalnog zdravlja ena koje su bez mu karaca. no to e vr njaci misliti ako krenem u sex. PROBLEMI HETE ROSEKSUALNIH VEZA Pojavljuju se izme u 13-14 godine. Mladi i znaju dosta o fizi kim vidovima sexa. Djevojke koje su u le u sex s nekim kog vole: krivnja to su u le u novi tip odnosa ali su neke sretne to su poklonile nekome svoju nevinost. Kad imaju prijateljicu manje su zaokupljeni brojanjem iskustava i pri anjem o tome. da se opuste i u ivaju u svom tijelu. Upitno.

(2) SPOLNE BOLESTI Kontracepcija je u nezadovoljavaju em stupnju kori tena (trudno a).. i druge« Informiranost je slaba i javnost Postoji mitovi da su spolnim bolestima skloni samo promiskuitetni i homoseksualni. To odgovara potrebama potencijalnih korisnika (roditelji to podr avaju). Ve inom koriste coitus interruptus (prekinuti sno aj) ± nesigurno. irenje ³starih´ bolesti je antibioticima zaustavljeno ( sifilis. odgovorno pona anje (manje Prevencija: prezervativi.pred par godina je to istr.  10 mitova o prezervativu (odnos nije zadovoljavaju . 31 . gonoreja) no javljaju se nove za koje nema lijeka npr SIDA. Rizi ne su skupine: (1) HOMOSEKSUALCI (zbog povreda pri sex inu i dobre prokrvljenosti spolnih organa). Lakomisleno shva anje trudno e Osobni mit (³meni. partnera). Spolne razlike u proporciji seksualno aktivni h adolescenata se smanjuju. Malo se pobolj ava situacija od 87-89 ± u porastu je kori tenje kondoma i hormonalne kontracepcije. psihologije«) bliski su u enicima (na in preno enja inf. i dijele ih od svog pona anja. U dru tvu se ele vratiti tradicionalne vrijednosti (nema predbra nog sexa. Racionaliziraju da je 1. Epidemija je nevidljiva jer nema simptoma: virus napadne organizam. da je samo za homoseksualce.. (sustavna). vi e od 1/2 novih HIV infekcija je u dobi od 15 24 g.  Hepatitis B i C  Sifilis Javljaju se nove bolesti o kojima javnost jo nije informirana. spavamo sa svima s kojima je taj partner spavao. ali prezervativ je i za tita od spolnih bolesti. HPI infekcija raste u mla im dobnim skupinama i dalje. g. 60 slu ajeva zaraze). Klaus-Oginova i Billingsova metoda } pra enje izlu evine sluzi iz rodnice ± promjene su tijekom ciklusa. skliska (bjelanjak). to bi zna ilo da treba priznati i sebi i drugima sex. potom test na virus ± ako je nalaz ok mo e se prije i na druga kontraceptivna sredstva. puca pa je nesiguran. apel za apstinencijom«). omjer nezara ene u odnosu na zara ene raste. Kad spavamo sa partnerom. HIV + chlamidia p svaki 5. ve 1-2× mjese no? Treba odabrati kontracepciju koja e dati sigurnost a ne e biti optere uju a za organizam. da umanjuje spontanost «). . prihva eniji od mladih su mladi). (2) NARKOMANI (nehigijenske price) i (3) PROMISKUITETNI. Kontracepcija se rijetko koristi. (1) njihovi roditelji. (A) PRIRODNE METODE ZA TITE su u porastu (jedan od razloga je ja anje Crkve) p za mlade djevojke te metode mogu biti vrijedne. adolescent je zara en (u SAD). sex bio experiment. vla na. sociologije. adolescent je zara en. Kod nas. razredu o. Sjevernjakinje stupaju u spolne odnose 3 g. je va an. nove price i zdravstveni odgoj. o ostalom slabo. apotekaru« To je te ko. meni se to sigurno ne mo e desiti) (2) (3) Da li je pilula uputna za djevojku koja nema redovite odnose. nezgoda. Predla u da edukacijske programe stvaraju mladi (studenti zavr nih godina medicine. Samo 5% adolescenata koristi ³safe sex´ iako su dobro informirani o SIDI. Prosje an broj partnera je 4-5 (1 godi nje) to se bitno ne mijenja u posljednjig 15 godina. npr. Adolescenti su informirani jedino o AIDS-u. Proto nost sluzi = proto nost grli a maternice i vagine za spermije (ne mogu opstati u suhom periodu). pri prvom odnosu 60% uop e nije koristilo. trenutak strasti i slabosti. Potom suho a do idu e menstruacije. Infekcija HIV-om i dalje raste u mla im dobnim skupinama. ne zna za te bolesti (samo lije nici). lije niku. Kasnije postaje gu a i u prvom periodu ljepljiva (sli na umanjku jaja). informiranost ne mijenja bitno pona anje. a nije ne to to trajno iziskuje kontracepciju. aktivnost. adolescent.  Genitalni herpes.) ranije no Adolescentima je te ko prihvatiti da su postali seksualno aktivni.  Pitanje je za to mladi ne koriste kontracepciju?  AIDS Hrvatska je zemlja niskog rizika za zara ene SIDOM (od 1986-1989. U vedskoj edukacija po inje u 4. Ve ina adolescenata je pogre no informirana o reprodukciji: 40% ih ne zna kad je najve i rizik za e a tijekom odnosa. potrebna je zna ajna revizija pojma o sebi. iako omjer zara ena: nezara ena populacija pada tj..) 50% studentica i 20% srednjo kolki redovno koristi kontracepciju. Svaka druga ena se oslanja na partnera da e prekinuti sno aj ili uzeti prezervativ. miruje i prenosi se jer osoba ne zna da je bolesna. ali to je naravno samo mit. Kad je plodni period sluz je vrlo teku a. a i kad je o kontracepciji se malo govori ve samo o biolo koj osnovi. Zna i. Izrazita skliskost i ljepljivost umanjuje estetiku spolnog odnosa. Na zapadu se kori tenje prezervativa kod oba spola udvostru ilo (tijekom 80-tih). dok sjevernjaci kasnije od sjevernjakinja. Zastupljenost: svaki 6. ranije od ena s juga. Mladi (iako vjernici) smatraju da su religijske dogme zastarjele. a de ki juga ranije od djevojaka juga (dvostruki standardi). (3) TRUDNO A I KONTR ACEPCIJA 45% adolescenata (na zapadu) koristi neki oblik kontracepcije pri prvom spolnom odnosu (kod nas 13% . kasnije rijetko. U stra nom su irenju chlamidia trahomatis i Human papiloma virus = neplodnost mu karaca i ena. U SAD-u je rijetka edukacija u koli o sexu. Glavni izvor informacija o spolnosti je omladinski tisak i razgovor s vr njacima (nedostatak sustavnog obrazovanja). Sugerira se da se pri stupanju u novu vezu 3 mjeseca obavezno rabi prezervativ (vrijeme inkubacije ± tu je mogu nost manifestacije bolesti). svaki 10. te u ve em % rak grli a maternice.  Istra ivanja: mlade ulazi u spolni ivot (15 -17 g.

(D) POSTKOITALNA ZA TITA: nakon odnosa u roku od 24h mogu e je inencijom izazvati menstruaciju (poba aj). podr ku od strane partnera i o ekuju emocionalnu i financijsku podr ku od njega. paste. Spremnost na planiranje budu nosti i sex znanje (presudno) imaju najve u korelaciju sa odgovornim pona anjem. ne odgovaraju racionalno. Kod nas je u domovini dio djece zbog nezrelosti i neadekvatnosti majke ± koja nije u braku. podr ku. misle da se to njima ne mo e dogoditi (egocentrizam). crnkinje su spremnije biti majk e jer dobivaju soc. nastavile su vezu i nadale se da e se udati. Skanjaju se od nabave kontraceptivnih sredstava. Preporu uju se prezervativi s rezervoarom (sigurnost 86%). Kad do e do trudno e kognitivna nezrelost stvara probleme ± ne idu na test kad postoji opravdana sumnja. Problem je zadnjih godina to postoje ekipe za za titu obitelji koje agresivno odgovaraju eneod abortusa name u i im osje aj krivnje. Abortus je kod nas legaliziran radi zdravstvenih i socijalnih faktora. To je. Sterilizacije (podvezivanje jajovoda i sjemenovoda). ukotve u stijenku maternice. Misle da je sex ne to prirodno i spontano a dobra djevojka to ne planira ve to radi kad je strast svlada. sigurnost je 88% (C) KEMIJSKA SREDSTVA: spermicidi (kreme. uspje nije u koli pa se odlu uju za poba aj). jer oni se jo razvijaju. Djevojke iz srednje klase moraju odlo iti karijeru dok one iz ni e manje gube ± ipak to ne zna i da ne ele smjerno zatrudniti. (4) ZA TO MLADENA KA TRU DNO A? y y slaba informiranost specifi no kognitivno funkcioniranje: ne uzimaju ozbiljno u obzir mogu nost da zatrudne. ³Roman´ o roditeljstvu i idili bra nog ivota ± kratkoro no brak zadovoljava mlade (status odrasle osobe) ali ih dugoro no zakida. To je adekvatnije za zrele ene koje dalje ne ele roditi. Siroma ne crnkinje (zadr ale dijete): 60% ih je bi lo nesretno kad su saznale da su trudne. te pridobivaju pa nju i soc. Tinejd eri: kad se vjen aju radi trudno e ve a je vjerojatnost da se brak raspadne u roku od 6 g. bjelkinje srednje klase se e e udaju ili pobace (vi a edukacija. spermicidima). 70-80¶ je broj poroda me u tinejd erima opao radi dostupnosti abortusa. Intevjuiranje tinejd erki koje su do le u kliniku na test trudno e je pokazalo da se na porod odlu uju tinejd erke koje imaju soc. One ni e klase time potvr uju identitet ene (djevojka se po statusu izjedna uje sa statusom majke). Najbolje 6-8 tjedana od zadnje menstruacije (tu je najmanja mogu nost komplikacije). Pilule za mu karce (jo u exp. Za to se ne koristi kondom? Treba revizija pojma o sebi. pomo . Kemijsko sredstvo + prezervativ = 100% sigurnosti.(bjelanjak) zna i da je plodnost visoka. a ovako je zadr ava koncepcija o vlastitoj nevinosti. SAD ± natalitet opada. Mogu utjecati rasa. a ako se to ne kontrolira nastupa eklampsija ili mo dano o te enje fetusa a i 32 . dobivaju bi e koje mogu voljeti. Sorenson: 1/3 mladih djevojaka misli da ne mo e zatrudnjeti dok to ne po ele a ako im se to dosad nije dogodilo onda niti ne e: jer potrebno je imati redovite i este odnose da bi se to desilo. Opaska: za djelotvornost te metode preduvjet je da je ena zdrava. a ne mu karci. Maloljetni ka stopa abortusa ve a od stope poroda. (B) MEHANI KA SREDST VA: (1) Dijafragme (unose se u rodnicu prije odnosa i kombiniraju se sa kemijskim sredstvima tj. Provedena je studija ena koje koriste kondome povremeno ± i neuspje no (vi estruke trudno e): nisu spremne prihvatiti svoju seksualnost. podr ku pru alo je upoznavanje druge mlade majke. (2) Spirale (97% sigurne) se ugrade u rodnicu. prekasno se odlu uju na poba aj kad je to ve rizi no i opasno. pomo . Trudno a je esto povod braku u toj dobi. ni e obrazovanje i socioekonomski status. kod 6% trudno a u zadnjem tromjese ju porastu tlak i te ina. Dodatnu soc. Ovaj dvostruki standard u istra ivanjima odra ava nesvjesnu pretpostavku da su ene odgovorne za za titu. pasivne. nekompetentne.) Glavni je faktor neinformiranost. One koje su religiozno aktivnije su spremnije zadr ati dijete. (za tita od trudno e). anga iranosti djetetovog oca. tbl) smanjuju gibljivost spermija. Pilule spre avaju ovulaciju i zato su najsigurnije. (E) POBA AJ NIJE KONTR ACEPCIJSKO SREDSTVO. Mogu e su ozljede stijenke uterusa ± komplikacije. Ne zna se to mladi i adolescenti znaju o kondomima i kako ih esto koriste. Ponekad mogu o tetiti tkivo = pote ko e u odr avanju trudno e (rizik). Nakon poroda provedena je edukacija o kontracepciji ± smanjila se nakon toga stopa poroda (nakon 2 g. 80% sigurnosti. dakle. Mnoge su bile ugodno iznena ene maj inom reakcijom a reakcija oca nije bila presudna. status npr. Dijafragma se mi e 8h nakon odnosa. osje aju se krivima zbog sexa i o tome ne pri aju s partnerom = negiraju upotrebu kondoma. maloljetne majke = lanac. Me utim pitanje je da li e mu karci postati tako odgovorni da bi za titili partnerice. Treba lije ni ki pregled. 20% mije ane emocije a 20% sretne iako nisu planirale dijete. ali u izuzetnim slu ajevima. elei. i na druge na ine su devijantne i neodgovorne. tako er i one ije majke nisu podr avale poba aj. 94% mladih majki zadr e dijete: kasnije su djeca izlo ena zlostavljanju i kasnije im je te e da budu samostalni roditelji. testiranje odgovorn. religija. Puno je samohranih adolescentica. fazi). pokazatelj jake neinformiranosti. ve i broj ne eljene djece i manja mogu nost skrbi za njih. vi e je djece jedne majke a razli itih o eva p esto su opet unutar te djece mla e tj. osje aju se tu niji i napetiji od vr njaka. ali najmanje me u teenagerkama ± ispod 15 g. ne planiraju budu nost. One koje se odlu e na trudno u imaju dvostruko ve e komplikacije p toksemija (preeklampsija) tj. je najvi e poroda u odnosu na pro le generacije: 1 porod na 700 djevojaka izme u 10-14 g. od dodirivanja svojih spolnih nagona (misle da je tetno).

briga i njega djeteta (zato je idili no) a tek kasnije (oko odgoja) mogu i su sukobi i to naro ito me u generacijama. baka. udru enje dvije jedinke koje su rije ile krizu identiteta.8. Sorenson: 58% nenevinih djevojaka nije koristilo pilule da roditelji ne bi otkrili. jedna po jedna uloga se ostvaruje kao i prilagodba svakoj od tih uloga p to su velike prekretnice koje izazivaju stres ak iako su pozitivne. Treba poticati povjerenje izme u roditelja i mladih. muka. drugi si uzimaju pravo da igraju glavnog roditelja ± majka u iva bliskost sa vl. ne to negativno«). liberalizacija je zatekla i roditelj e. prerani porodi (niska te ina djeteta) ili smrt tj. nastavnici su udaljeni a vr njaci neinformirani). nakon poroda gotovo ih pola ivi s primarnom obitelji. Sorenson i Has. zaposlenje. Du e veze su podloga sigurnijeg odnosa prema sex aktivnosti. Brak.: Istra ivanja: vi e je estrogena. zasnivanje obitelji). smanjuje broj trudno a. obnovi se status bake a status tinejd erke se uzdigne (pobolj a se odnos s roditeljima i to pogotovo ako prihva aju trudno u). Parovi u du oj vezi ulaze u sex lak e. EXP. Mead). postaju optere ene jer imaju puno zadataka. Ako djevojke postanu majke izvan tog perioda. titio lanove i mladi su prihva ani kao zreli im bi u li u brak bez obzira na dob. rana intimnost mo e se smatrati dijelom potrage za identitetom. 3/4 misle da mladi mogu ivjeti zajedno i bez braka. mrtvoro en e« p sve je to ozbiljnije ako nema prenatalne brige. M. nema efekta praznog gnijezda. Mali % odbija svaku mogu nost braka ± oni ele me usobno povjerenje i ivot s partnerom ali bez elje za brakom. Faza medenog mjeseca. Prije je to uvjetovalo negativan odnos prema tom periodu i svom tijelu. Pravni ke rasprave ± smije li im se dopustiti kori tenje kontra cepcijskih sredstava bez znanja roditelja (mo da bi to jo vi e sprije ilo mlade da tra e dopu tenje ± kad bi roditelji morali dati pristanak ± pa bi porastao broj trudno a). Stavovi prijatelja imaju ve i utjecaj. emocionalni odnos s djetetovim ocem i briga o djetetu. Ako se to po tuje. neformalni odnosi. esto spontano spominju neuspjeh brakova svojih roditelja. to je prihvatljiv raspored doga aja za prijelaz u roditeljstvo ( kola. precjenjuju znanje djece i ne obnavljaju informacije. I kad su roditelji bili sex aktivni prije braka ne odobravaju to svojoj djeci (30% majki je imalo p 3% ih odobrava k erima.smrt majke bez tretmana. ve ina tinejd era o ekuje brak ali ne u skoroj budu nosti (kao 50-tih) te ne smatraju da je brak preduvjet za sex odnose. i esto ro enje djeteta povezuje obitelj. dugoro na odgovornost ³podizanja djece´ tj. od roditelja ali ih ipak vi e dobivaju od vr njaka (roditelji se srame. to je zaljubljenost. MEAD (1) PRAKTI NI BRAK (M. Ako se rastanu vra aju se dom a. 80% odraslih ena a 5% mladih uop e ne posjeti lije nika ± jedan razlog tome su roditelji koji ne pretpostavljaju mogu nost da se to njihovoj djeci dogodi (³ne ini ni ta glupo´). Samo 40% trudno a 15-godi njakinja posjete lije nika unutar prva 3 mjeseca trudno e. majka hrani a ????????? baka pa ostali. Danas mnogi odga aju brak (karijera npr. Nedostatak obrazovanja u kolama ± koriste se najnepouzdanije metode npr. O evi obavje tavaju sinove o kontracepciji (gdje mogu kupiti) ali ne i k eri. Dvostruki standard prema sinovima i k erima npr. menstruacija. pitanje koliko je PMS psiholo ki uvjetovan (optere enje. i lak e se odlu uju na to nego da osnuju nezavisno doma instvo ± to je norma. koncentri n i krugovi npr. Prvih 5 g. zrela intimnost. Iznimka: priprema na menstruaciju. Mead smatra da bi te 2 vrste pogodovale suvremenom dru tvu vi e nego tradicionalni brak ± ako 1 g. i oni koji nisu ³lutali´ prije braka e to nadoknaditi kasnije. M. SAD p optimalno vrijeme za prvu trudno u je 22-32 g.) ili se rastaju: mladost i sama ki ivot vi e nisu sinonimi. Ve ina bi eljela razgova rati s roditeljima o svemu ali dobivaju malo podataka. Pogre ne su iluzije o potpunom pro imanju 2 osobe p zrela je zajednica ako su mladi svjesni svoje nezavisnosti pa se kompromisno udru uju   nema zajedni kog identiteta. 3/4 mladih vjeruje da roditelji smatraju predbra ni sex nemoralnim: roditelji podcjenjuju ili precjenjuju njihovo sex iskustvo. brak roditeljstva. a jo ih manje razgovara o sexualnom pona anju. majkom to j oj ote ava kasnije odvajanje (kolote ina je uspostavljena). razvoj identiteta. (2) FORMALNI BRAK. prabaka«). negdje se uspostavlja hijerarhija (majka. Misle da trebaju provjeriti da li se sexualno sla u i da trebaju imati to vi e iskustva. svaka obitelj odre uje pravila odnosa. ODNOS PREMA B RAKU Promjena dru tvene funkcije braka. Istr. mladi vje baju zajeni ko ivljenjebrak i to prethodi formalnom braku. 9% sinovima odobravaju). 33 . Razli it broj ljudi istovremeno brine o djetetu.7. te misle da ne bi trebalo osje ati prisilu braka u slu aju trudno e. da bi imali mogu nost biranja. potom dugi porodi. Uglavnom se mlade majke nose s tim prijelazom uz pomo obitelji ± ve ina ih ostaje vezana uz primarnu obitelj (ako se udaju ili ne). Djevojke preferiraju inf. ive zajedno i netko to potvrdi onda pravni sustav to regulira kao brak. Brak ima i dalje psihi ku funkciju. Odrasli se boje da bi informiranje pove alo seksualnu aktivnost. pokazuju da to djeluje preventivno i pozitivno tj. nekad je regulirao sex aktivnost. Istra ivanja o neplaniranom roditeljstvu. prekid sno aja i plodni/neplodni dani mjerenjem temperature il i ra unanjem. Takav odnos ima i zamke jer mlada majka dobiva ulogu roditelja ³ egrta´ (mo e biti instruktivno ili eksplorativno). 3. odgovornost. udaja.

4.1. mogu razmatrati alternativno. to bi se dogodilo da na zemlji nestane Sunca? Djeca odgovaraju da je pitanje glupo jer Sunca ima.mogu e je sustavno testiranje hipoteza (2)  Istra iva e je zanimalo KADA zapravo nastupa taj period i da li uop e svi do u do njega: . Osoba ne mora vjerovati da je ne to to no/neto no a da bi producirala argumente u prilog toga.g. varirati. Formalne operacije su formalizacija konkr etnih operacija: logi ke manipulacije oslobo ene od veze s realno u. Mi ljenje je hipoteti ki . Tek adolescenti mogu na i argumente i za ona mi ljenja koja oni intencionalno nemaju (npr. Djeca to ne mogu. prikupljanje podataka p provjerava se H0 a ako je oborena prilazi se testiranju neke druge.14. Ovo je isto primjenjivo na zadatke iz soc. ne bi bilo cvije a ni ptica« vole producirati takve situacije s apstraktnim mi ljenjem. Faza formalnih operacija se javlja u 11. religiji« ³ to bi moglo biti?´ p vodi ih ka utopijskim idejama. tj. Adolescentima je jasno da se u exp ne pita o boji etona nego razumijevanje tvrdnji ± usmjeravaju se na logiku. Kad su mogla vidjeti boju etona u ruci eksperimentatora onda bi odgovarali da su obje tvrdnje to ne ako je eton bio stvarno zelen. a 4. 1. nadalje) .1. Primjetno je da u e mogu nosti logi kog mi ljenja. Dje je rezoniranje je ograni eno onim to je iz konkretnog iskustva.po nekim istra ivanjima samo 50% ljudi do e u fazu formalnih operacija (od kojih su 25% ljudi normalne inteligencije. To je osobina da adolescenti uspijevaju manipulirati tvrdnjama bez obzira na njihovu injeni nu to nost (donositi log. Parlaonica na TV). Baratanje mogu im Baratanje mogu im a ne samo realnim sadr ajima. 12 . generiranje razli itih H 0 (neprovjerena obja njenja.15 god. 15 god. Mi ljenje na razini formalnih operacija visi o SADR AJU kojem mislimo. Praget je zadao zadatak njihala djeci od 8-15 g. Imaju konkretni podra aj pa donose sud o to nosti tvrdnje. prakti ke stvari npr. funkcioniranja tj.mogu e je postavljati hipoteze III . Adolescenti mogu nastaviti liniju razmi ljanja ak iako je tvrdnja neto na (koriste ³ako ovo« onda«´ ± zna i ³ako p onda´) bez obzira na sadr ajnu neutemeljenost. tj. ljubav. u periodu formalnih operacija zakoni logike mogu se primjenjivati i na apstraktne sadr aje. to je tome uzrok? Niz je ? razloga i treba ih provjer iti. ili misle da bi stalno bilo hladno. Svijet je 1 od mnogih realnosti. analiza problema. 4 su varijable (snaga kojom e se klatno zanjihati. javlja se na podru ju gdje su ljudi obrazovani i tamo gdje su eksperti (rje avaju na taj na in zadatke koji su povezani s njihovom strukom). politici.  EXP. FAZA FORMALNI H OPERACIJA Osnovno ograni enje faze konkretnih operacije bilo je u tome da su se mentalne operacije mogle primjenjivati samo na konkretne sadr aje. trebaju empirijski dokazi za provjeru tih H0). va no je iskustvo i vje ba jer omogu uju daljnji kognitivni razvoj nakon faze formalnih operacija.B stadij (14. formalnih operacija. du ina uzice. hipoteze. PIAGET ± TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA Adolescenti su sposobni razmi ljati i o mogu im stvarima a ne samo o realnim i konkretnim p apstraktno mi ljenje. filozofiji. Ovdje postaje va nija forma mi ljenja od sadr aja. Du ina uzice je uzrok brzine njihanja. Pitanje je bilo to utje e na brzinu njihanja. On je davao niz zadataka za ispitivanje kogn. da ne mogu odgovoriti. Treba 3 faktora dr ati constz. a ako nemaju konkretni podra aj onda ne mogu prosuditi da bi 1. generirati i testirati hipoteze tj. 3.A stadij (11. razmi ljanja o mogu em pa zato raspravljaju o etici. poljoprivreda bi preselila pod zemlju (vulkani). Tretiraju svijet kao jednu od mogu ih realnosti.1. No.  DVA POTPERIODA: Postoje dva podtperioda koja dovode do faze formalnog mi ljenja: (1) III . 75% visoko inteligentnih ljudi). ista logika Je mogu nost logi kog zaklju ivanja na simbolikom materjialnu koji ne mora repreuzenirati neku realnost. operacije nad operacijama. a da su obje neto ne ako eton u ruci nije bio zelen. J. Hipotetsko-produktivno rezoniranje Znanstveni obrasci. apstrakcije. idealizmu.: Piagetov pokus sa etonima: sakrio je eton u aku i rekao je djetetu: eton u ruci je ili zelen ili nije zelen (ili A ili B) eton u ruci je zelen i nije zelen (i A i ne A) p nemogu e! Kad djeca ne vide boju etona ka u da ne znaju odgovor. prijateljica se ljuti na nas i ne eli razgovarati s nama. Dao im je materijal i morali su zamisliti kako bi napravili njihalo od utega i uzica ? du ina.) . Prvo se usmjeravaju na mogu e a onda na realno ± pri razmatranju uzroka i posljedica. visina). 34 . a ovisi i o situaciji (ne emo ba uvijek formalno -logi ki misliti).deduktivno (oblik rje avanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjere hipoteza i izvo enja logi kih zaklju aka na temelju rezultata provjere).(4) KOGNITIVNA DOMENA 4. Stabilne su u mi ljenju ± koriste znanstvenu metodu. Djeca ne mogu baratati logikom nezavisnom od konkretne percepcije i konkretnih objekata. Adolescenti ire gledaju. Deduciraju se na ini testiranja. raspravljanje o apstraktnim sadr ajima (religija. Raspravljaju o razli itim podru jima ivota = idealizam. zaklju ke).g. procjenjivati vjerojatnost da se ne to dogodi. dok adolescenti mogu razlu iti logiku od sadr aja. To na je tvrdnja A. te ina utega. domene. tvrdnja mogla biti to na. a to djeca ne mogu shvatiti. a u vrsti u 18. 2. Nastoje primjeniti novu sposobno st mi ljenja tj. Npr. Mogu se tako er vr iti operacije drugog stupnja. razvoj logike. I tako sve ispo etka. smisao ivota). Piaget taj idealizam pripisuje kognitivnom razvoju a ne socijalnim i psihi kim uzrocima.

 Alternativna tuma enja kognitivnog funkcioniranja nivou formalnih operacija i primjenjuje vjerojatnost i uzro nost na predoperacijskom nivou (npr. Lice mo e biti zdravo/bolesno a stakalce isto ili s klicama (plijesan. To ovisi o iskustvima i obrazovanju iz prirodnih znanosti i matematike. Razumijevanje korelacija 4. Piagetove MJERE FORMALNIH OPERACIJA (zad. Korr zahtijevaju procjene temeljene na vjerojatnosti a ne na apstraktnosti. operacija. Formalne operacije se mog u na i kod svih ljudskih grupa ako gledamo podru je njihove stru nosti (form. (i adolescentima). U na oj kulturi neki ljudi koriste alternativne obrasce mi ljenja. funkcionirali na testovima koji imaju formalne operacije njima adaptivno va ne (npr. znanstvenik tu ne e tako djelovati p samo u podru ju svoje expertize. Rane faze kognitivnog razvoja su manje varijabilne. mogu nostima (odvajanje od realnog) ± rana adolesencija 15 g. dublje su kanalizirane i dio su naslje a. Svi adolescenti ne koriste formalne operacije. operacije n u ne za navigaciju (H0 o polo aju zvijezda.: Istra ivanje: mogu nost da se istodobno rezonira na (2) (3) (4) Ljudi ju nih mora: imaju f. VE E INDIVIDUALNE VARIJACIJE nego u prethodnim stadijima ve ina je odraslih i adolescenata sposobna za formalne operacije ali razina kad se one koriste varira me u pojedincima.) ovise o formalnom obrazovanju (podsje aju na matem. Mladi nakon 9 g. Nisu svi pred istim zadacima. KULTURNE VARIJACIJE: ljudi razli itih kultura ne posti u taj nivo. bakterije«) Incidencija. Znanstveno. To to smo sposobni za formalne operacije nije garancija da emo ih uvijek koristiti. njihala (op a populacija) i 85% 14-godi njaka koji spadaju u 8% najinteligentnijih. sustavno mi ljenje o mogu nostima i testiranje svih mogu ih vars. Formalno obrazovanje utje e na formalne operacije. Dakle ovisi o iskustvu i obrascu za kori tenje formalnih operacija. anticipacija smjera i brzine navigacije. kolovanja (ve ina) razviju formalne operacije a neki i nakon 3 g. razmi ljanja o hipotezama. slu aj vezanosti bolesti (stakalce) i zdravosti ± to ne mo e zaklju iti o vezanosti zdravlja i bakterija? Malo mladih (15 g) rje ava problem. 22% 14-godi njaka uspijeva u zad.2. slo enosti i poznatosti situacije. promjenila brzina njihanja. To je vrlo te ko. blizine. operacije situacijski uvjetovane).1. kem zadatke) pa trenirana djeca daju bolje rezultate. magijsko mi ljenje). operacija. Logi no mi ljenje se razvija i odra ava individualne razlike u INT. i ne mogu to verbalno razasniti. Formalne operacije su situaciono uvjetovane. o INT. pogotovo u tehni ki nepismenim dru tvima. Npr.  EXP. Umjetni ki tipovi dolaze inztuitivno do rje en ja. tako er efikasne za svakodnevne probleme (npr. Zato razvoj formalnih operacija nije prirodan i neizbje an. a ho e li biti kori teno ovisi o iskustvu osobe. Na se kognitivni aparat razvio za rje avanje smislenih problema. Obrazovanje u i ljude klasificirati objekte u terminima pravila (grupiranje pojmova) a ne na nivou prostorne i vrem. fiz. 11-15 g. Ne koriste ih uvijek i automatski postojano (oni koji su sposobni). Po tome se nalaze u predoperativnoj fazi (moralni realizam). ali ne garantira razvoj form. ak djeca koja su trenirana u matemati kim i prirodnim znanostima mogu rje avati Piagetove probleme.k. a na starijima nema ispitivanja pa se ne zna kada (i da li se) posti e korelacijsko mi ljenje. Ali razvijeno je i formalno mi ljenje } istodobnost za 2 oblika govori da postoji diskontinuitet jednako kao i kontinuitet u razvoju. To je vezano uz podru je interesa i bavljenja. a oni su ve selekcionirani. itanje je preduvjet formalnih operacija (to je prvo dijeljenje od konkretnosti). Predlo io im je 12 karata. Pismenost podupire. a i unutar njih nisu svi uspje ni u statistici (kakvo je tek stanje u populaciji). Piaget povla i univerzalnost form. ali i o situaciji i te ini formalnog zadatka. ponekad samo generaliziramo prethodno usvojeno rje enje na novi problem). u Latinskoj Americi ± nepismeni. kreiranj e strategije lova«). obrazivanju i treningu osobe. Prethodni nivoi rezoniranja i dalje egzistiraju nakon pojave novog tipa rezoniranja.1. logi no i formalno mi ljenje je va an napredak u adolescenciji. Dakle ne javljaju se kod svih odraslih i adolescenata. Formalne operacije se javljaju u 2 razine. Formalno mi ljenje se javlja samo kod nekih i samo nekad. Na razvoj formalnih operacija utje e individualni genotip i specifi na iskustva u enja. p kasna adolescencija. predo avanje«). alternativama. ali bi o. na svakoj je lice i mikroskopsko stakalce. a tamo gdje smo nesigurni i nedovoljno obrazovani ih ne koristimo (automehani ar formalno operira pri rje avanju kvara na automobilu dok npr. To je napredna razina formalnih operacija. Istr. Newmarck zadavao djeci zad. djevojke iz spiritualne zajednice i njihovo tuma enje kauzalnosti. va nosti. KRITIKE PIAGETU (1) Postavio je PREVISOKE STANDARDE ZRELOG MI LJENJA (misli da svi dolaze do faze formalnih operacija) p samo 1/3 odraslih ih koristi pri rje avanju nepoznatog problema. izvode se lak e na dobro poznatom podru ju. samo mali broj mladih danas ide na fax gdje se u i statistika. Odrasli ne koriste apstraktni nivo. 3 PRISTUPA  Piaget  M pristup  Informacijski pristup 35 . Te de ki vjeruju da je sve u univerzumu odre eno i sudbinski determinirano (reinkarnacija«) ± ni ta nije slu ajno. Tek se tu traga za potrebnim i nu nim da bi se npr. Ti ljudi na zapadnja kim testovima ne bi uspjeli.

i kako isp. Pritom se oslanjaju na suvremenu ra unalnu znanost. DIO: Pona anja razli ite vrste kao i zlaz tog sustava (output). percepcija. vi e su sistemati ni te su pri rezoniranju skloni pratiti svoj napredak u rje avanju (nadziru proces rje avanja). te e ih se kontrolira. Adolescenti su uspje ni u izoliranju vars da bi odredili uzrok-posljedicu. Informacijski pristup ima par pitanja.4. razvojni programi. PSIHOMETRIJSKI PRISTUP Oba pristupa se razlikuju od M koji je usmjeren samo na rez. Prihva aju da nema jedne prave religije i da su istine razli ite kontradikcije } prihva aju ih kao dio ivota. Odrasli intelektualno i dalje rastu ali se ne razvijaju. Modeli obrade informacija konceptualiziraju spoznaju kao trodjelni sustav sli an ra unalu. no pristup obrade informacija je usmjeren na samo izvo enje. 36 . treba. a ne strukturalne promjene. efektori (za primanje. Psihometrijskom pristupu i procesnom je sli no to to tragaju za individualnim razlikama. odvijaju se sami) y y y HARDWER: CNS. 1. Piageta zanima u koju kategoriju razvijenosti ide isp. izvode se namjerno) i automatsdkih procesa (treba min kapaciteta procesiranja. Smatra kako nakon faze formalnih operacija slijedi razvoj u vidu profinjenja tih formalnih operacija. Ve a je efikasnost u podru ju osobnog interesa (to je taj rast). dok odrasli tra e me uzavisnost (pije jer je nezaposlen.). i nezaposlen je jer pije). Procesni tra i razli ite kapacitete u procesiranju pam enja. kod ovjeka je to nivo funkcioniranja.2. Djeca i stariji imaju manji kapacitet. Razvoj je postepeniji i kumulativniji no to to Piaget smatra. DIO: Podra aji iz vanjskog svijeta koji ine ulaz ( input). da li mi je bilo te ko ili ne«) Kompjuter je pasivan. no esto su nejednozna ni nalazi. Ovaj pristup ide iz ameri ke eksperimentalne tradicije. te specifi ne jezike i metode kojih oblikuju i provjeravaju sveoje teorije. procesiranje i izra avanje) SOFTWER: (programi i podaci kod comp. pa nje na nivou individue. da je znanje relativno. y relativizam } odrasli shva aju da nema apsolutne istine.3. i 3.  MODEL KOGNITIVNOG PROCESIRANJA 4. Piaget eli otkriti kompetentnost isp. kapacitet se mo da ne mijenja s dobi ali i djeca i stariji tro e vi e kapaciteta za odvajanje vi ih mentalnih funkcija. percepcije. Anticipiraju koja im vrsta inf.  Neki nalaze 3 sfere u kojima se pri a o napretku kognitivnog razvoja odraslih ovjeka i kompjutera: izvr na ctrl funkcija: usmjerenje percepcije i pa nje (ve kod inputa) selekcionira problema strategije pam enja i rje avanja nadgleda uspje nost strategija i kvalitete solucija (metaznanje. (u nivou konkretnih i formalnih operacija) ve su relativne } male kvantitativne promjene koje rezultiraju kvalitativnima (kontinuitet razvoja). PRISTUP PROCESI RANJA INFORMACIJA Perspektiva obrade informacija glavni je suvremeni pristup prou avanju kognitivnog razvoja. testa (da li je zadatak to no rije en ili nije.. iako se bave istim problemima. pam enje gdje je problem koji onemogu uje djetetu da rije i problem (to je sli no Piagetu). 2. Istra iva i obrade informacija poku avaju opisati kognitivne procese u podlozi kognitivnih izvedbi. strategije. metakognicija ± jesam li bio uspje an ili ne. ali su razli iti termini i metodologija od Piageta. te koliko je rije eno). ³Znanstveno prvoklasno inteligentna osoba je sposobna posjedovati 2 suprotne ideje u glavi i jo uvijek normalno funkcionirati´.  Razlika izme u Razlike djece i adolescenata nisu apsolutne. receptori. y (1) (2) da bi se vidjelo kako se razvija pa nja. i bolje su upoznati sa sadr ajem znanstvenih i logi kih problema. Integracija ili sinteza razli itih kontradiktornih stajali ta u postojan svjetonazor prihva anje promjena } adolescent tra i stabilnost u promjenama (npr. nivo na kojem je isp. DIO: Mentalni procesi koji djeluju na te informacije. i kognitivni razvoj te e i dalje. Uzroci se tra e me u biolo kim faktorima i faktorima znanja i uvje banosti) vid mentalne energije da bi se izvr io neki mentalni rad (distribucija pa nje i kapacitet memorije). Adolescenti postavljaju apstraktnija pitanja. globalno razmi lja (koristi klini ki intervju) a procesni pristup se bazi no koristi e xp. uloga znanja u kognitivnom procesiranju razvoj kontrolnih (voljno zalaganje. y Mo emo prihvatiti i kontinuitet kognitivnog razvoja koji ide u kvalitativne promjene (Piaget). Koja karika u kognitivnom lancu je najslabija i za to dolazi do problema u kognitivnom funkcioniranju? ovjeka uspore uju s kompjuterom. uz bolje pam enje odabira i planiraju bolje strategije obrade inf. kao i na op a shva anja ljudske inteligencije. ovjek pije jer je nezaposlen) a odrasli prihva aju samu promjenu. da se razli ita gledi ta ne moraju razrije iti pobjedom 1 gledi ta (sve ima i + i ± strane). Piagetov i informacijski pristup nisu inkompatibilni: ele identificirati kvantitativne promjene koje dovode do kvalitativnih promjena. oblike obrade informacija koji se doga aju izme u podra aja i odgovora. y mijenja li se u funkciji dobi brzina procesiranja (sporije kod mla ih i u starosti. Gleda se proces rje avanja problema. Dje je KP za razli ite elemente raste s dobi. Djeci je lak e doslovno prepri ati pri u no svojim rije ima.

postoje eg znanja) i b) akomodcije (prilagodba. Zakoni se stvaraju radi za tite. No. a na vi im razinama kako bi o uvali samopo tovanje i izbjegli osje aj krivnje i gri nje savjesti. Javlja se apstraktno mi ljenje. Dijete je u prvoj fazi usmjereno na sebe i sve situacije promatra s osobnog stajali ta. samo mali broj adolescenata napreduje do postkonvencionalne razine. Prijelaz iz faze u fazu doga a se kad dijete do ivi misaoni sukob. Potrebe pojedinca ne smatraju se va nijima od odr avanja reda u dru tvu. a ne ograni avanja slobode pojedinaca. faza). Formalno mi ljenje ne garantira postkonvencionalnu razinu. kognitivne sheme nekom novom iskustvu ili aspektu okoline). 2) Empirijski podaci u skladu su i s Kohlbergovim gledi tem o tome da je moralno rasu ivanje dosljedno u razli itim situacijama (60 % dosljednost unutar iste faze) kao i 3) da se dje ji moralni razvoj odvija kroz faze s 37 . Shva a da dogovor dvoje ljudi mo e biti va niji od pojedina nih interesa svakog od njih. psihi ki razvoj dovodi do samopreispitivanja. Moralna komponenta: moralnost se temelji na za titi ljudskih prava svakog pojedinca. uskla ivanje. ve ve ina aadolescenata ostaje na konvencionalnoj (3. imaju razvijen osje aj krivnje. Moralna komponenta: pona anje se prilago ava onom to ve ina ljudi smatra ispravnim. Svaka od tih faza se dalje dijeli na dvije podfaze koje slijede jedna drugu. Moralna komponenta: moralnost se temelji na strogom pridr avanju zakona i obavljanju du nosti svakog pojedinca. Prilago avanje drugima ± Osoba je u stanju staviti se u tu u ko u. Faza 6: Univerzalna eti ka pravila ± Ljudi donose moralne odluke u skladu s osobnim pravilima po tenja i pravde. L.´ Faza 4: Red i zakon ± Ljudi procjenjuju moralnost uzimaju i u obzir dru tveni sustav i ono to je potrebno za opstana dru tva. Postupci koji tete dru tvu pogre ni su ak i ako su u skladu sa zakonom. Ljudski ivot se cijeni vi e od svega. Svaka od tih est faza sastoji se od dvije komponente: dru tvene i moralne komponente. Odnosi me u ljudima temelje se na zlatnom pravilu: ³Nemoj initi drugima ono to ne bi htio da tebi drugi ine. To se doga a kad djeca zajedno s drugima sudjeluju u dono enju odluka i pritom razmijenjuju mi ljenja o moralnim pitanjima. Adolescenti bolje razumiju od djece razloge za pona anje. (2) (3) U globalu se mo e re i da se osobe na ni oj razini moralnog razvoja pona aju u skladu s pravilima kako bi izbjegli kaznu od strane drugih. kako se razvija. dostojavnstvo i prava svakog pojedinca. Pravila vrijede podjednako za sve ljude i slu e za rje avanje me uljudskih sukoba. poput pravde i po tivanja ljudskog dostojanstva. Lawrence Kohlberg je predlo io drugu utjecajnu teoriju moralnog razvoja koja polazi od pretpostavke da je ovjekov kognitivni razvoj temelj moralnog razvoja. Izmjena faza u Kohlbergovu modelu slijedi Piagetov proces adaptacije koji uklju uje proces a) asimilacije (interpretacija novih iskustava na osnovi postoje ih spoznajnih struktura. i 4. POSTKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temeljni na pretpostavci da je va no o uvati vrijednost.(5) MORALNI RAZVOJ 5. Moralna komptonenta: osoba smatra da postoje univerzalna moralna pravila koja su iznad zakona. Pravila treba po tivati jer je to na in dobivanja po tovanja od strane drugih. Na temelju svojih istra ivanja Kohlberg je zaklju io da se moralno rasu ivanje raazvija kroz tri predvidljive razine: (1) PRETKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da pojedinci moraju zadovoljavati svoje potrebe. tj. vlastiti standardi a ne konvencije i podlo nost autoritetu. Smatraju da svaki pojedinac ima svoju vrijednost i da ga treba po tivati neovisno o njegovim uvjerenjima i osobinama. ali dr e da svi imaju jednako pravo na postojanje. KOHLBERGOV M ODEL Uz Jean Piageta. Dru tvena komponenta odnosi se na to ku gledi ta prema kojoj se donosi moralna odluka. Teorije socijalnog u enja ± moralno pona anje je odlu uju e Kognitivne teorije ± kognitivno razlikovanje dobrog i zla. Prema Kohlbergovoj teoriji adolescenti se pomi u iz konvencionalne faze u fazu postkonvencionalnog shva anja morala. KONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da se dru tveni sustav mora osnivati na zakonima i pravilima. Me utim.1. razmi ljanjem o vlastitim i tu im postupcima u kontekstu morala. Zbog suprotstavljenih gledi ta tj. a neki ak i na predkonvencionalnoj razini moralnog rasu ivanja. i tako prelazi na vi u razinu moralnog rasu ivanja. kad dijete vi e ne mo e vi e vladati novim inforacijama u okviru postoje eg pogleda na svijet. Shva aju da nemaju svi iste vrijednosti i stavove. npr. a kad se poka e potreba. treba ih mijenjati. I ovaj pristup se prvenstveno bavi razvojem moralnog rasu ivanja. Adolescenti pokazuju ve u moralnu zrelost. Socijalno iskustvo izla e ih moralnim dilemama ± to su izvori moralnog razvoja. (1) KONVENCIONALNA FAZA: Faza 3. suosje aju. (A) DOBRO: 1) Eksperimentalne provjere Kohlbergovamodela potvr uju njegovu (i Piagetovu) postavku da su neke kognitivne sposobnosti i sposobnosti u ivljavanja u tu e iskustvo preduvjeti za razvoj moralnog rasu ivanjama (ali ne i jedini dovoljan uvijet). tako mo e sve bolje razmotriti moralnu dilemu s pozicije dru ge osobe ili s obzirom na to to je najbolje za dru tvo u cjelini. Naglasak je na odr avanju dru tvenog sustava koji e to omogu iti. ona taj misaoni sukob razrije i promjenom i reorganizacijom na ina mi ljenja. Prijelaz iz pete u estu fazu mo e se smatrati prelaskom s dru tvenog na unutra nji kut gledanja. Definicija moralne zrelosti ovisi o teorijskom usmjerenju: y y y (2) POSTKONVENCIONALNA FAZA: Faza 5: Dru tveni ugovor ± Ljudi promatraju svijet o ima svih pojedinaca koji ive u dru tvenom sustavu.  Evaluacija KOHLBERGOVA MODELA Za psihoanalizu moralna zrelost proizlazi iz internaliziranog osje aja krivnje.

Taj kapacitet razmi ljanja o me uljudskim zbivanjima i mogu im problemima razvija se iskus tvom. varijabla koja uzrokuje najve e razlike me u ljudima. BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. Sada ene po inju izra avati svoja osobna mi ljenja i slobodno odlu ivati. razinu (prilago avanje drugima). ena na ovom stupnju e ovako argumentirati svoju odluku za abortus: ³Jednostavno ne elim dijete i to je sve. a moralne odlu ke sada uzimaju u obzir kako vlastite. ali istovremeno uzeti u obzir i relane uvjete. ve po kvaliteti. djevoj ice su vi e odgajane da budu nje ne. Gilligan smatra da taj nalaz ne reflektira adekvatno razvoj moralnosti kod ena. a mu karci da budu aktivniji i asertivniji i da budu uspje ni. (B) LO E: 1) Univerzalnost modela nije u potpunosti potvr ena. Prema njoj mu karci i ene razli ito gledaju na moralnost zbog razli itog odgoja. Ovaj korak uklju uje nala enje ravnote e izme u osobnih elja i potreba i socijalnih moralnih normi.  NEDOSTACI: Metaanaliza 108 Kohlbergovih istra ivanja su pokazala da razlike u moralnom rasu ivanju ovisno o spolu ustvari ne postoje. KOMPONENTE MORALNOG RASU IVANJA Jedan drugi autor koji polazi od Kohbergove teorije je James Rest (1983).3. Zato kriti ari smatraju da je to teorija moralnog rezoniranja kod mu karaca. Oni postanu vi e svjesni neravnopravnosti u odnosu: majke su mo na. ili zbog djeteta ili zbog mu a ili obitelji i sl. pa ljive (tj. 2) Neki istra iva i dovode u pitanje i primjenjivost tog modela na ene i mu karce. Zbog toga se one osje aju bespomo ne. iako ne eli dijete. Oni u e utjecati na majku kroz svoju asertivnost izbore i se svoje elje. i da to nije nu no stanje.2. Kohlbgerg je za ispitanike imao samo dje ake i uzet je samo pravi aspekt moralnosti. Djevoj ice pak nau e da je nava nija privr enost za ostvarivanje ciljeva. RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje. Rest smatra da ovo uklju uje sposobnost dono enja odluka kao i moralnu motivaciju. razinu moralnog razvoja (red i zakon). jer se njihova ³dobrota´ interpretira kao moralni nedostatak. ena na ovom stupnju ne e pristati na abortus. i to naj e e za jednu fazu. postoje kulture koje Kohlbergov model ne vrijedi (npr. jer Kohlberg ustvari penalizira kod ena njihovu osjetljivost za to to drugi misle i njihovu prilagodljivost socijalnim o ekivanjima. Rest tako er nagla ava da dobre namjere mogu nisu identi en sa biti dobrim djelima. 4) Razgovori sa osobama na vi em nivou moralnog rezoniranja stvarno vode do razvojnog pomaka. po aspektima moralnosti. Premda me ukulturalna istra ivanja pokazuju sli nosti moralnog razvoja u razli itim dru tvima. To je u biti paradoks. Ovakvo odlu ivanje je mnogo te e jer je kompleksnije. tako i tu e potrebe. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjiam dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. C. Ako osoba nema razvijene kapacitete zahva anja itave kompleksnosti situacije. Gilliganova smatra da su ivoti ena u povjesti bili odre eni od strane mu karaca. (2) (3) 1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. Umjesto toga prona eno je da je stupanj obrazovanja. 3) 5. Ovdje se mogu pojaviti prepreke a time i frustracije i razo arenja. Tako je mu ki na in moralnog funkcioniranja druga iji (princip pravde) od enskog (princip brige i odgovornosti). ali prilikom toga izgubi cilj iz vida. On je ustvari postavio ono osnovno pitanje: ³Kojim misaonim procesima osoba rije ava moralne dileme?´ Rest je na ao da put do rije enja ima etri komponenta: (1) Komponenta I: Interpretacija situacije: Prvi je korak analiziranje kako e razli ita mogu a pona anja utjecati na osobe koje su involvirane. Motivacija da se pona amo na moralan na in razvija se itav ivot. Komponenta IV: Izvedba plana akcije: Zadnji korak je realna izvedba pona anja za koje se smatra moralno optimalnim. (4) 2) 38 . To ne bi bilo dobro za mene. a ne uzima se aspekt brige i ljubavi prema nekome ( to je vi e karakteristika ena). osoba osoba mora biti ustrajna i sposobna za samokontrolu. prema aspektu brige i odgovornosti). Komponenta III: Odlu ivanje to e se stvarno u initi: Tre i korak je konkretno utvr ivanje plana akcije koji e najbolje mogu e aproksimirati idealno rije enje. Rest tako er navodi da i emocionalno uzbu enje mo e utjecati kako interpretirano situaciju.unaprijed odre enim redosljedom. onda e imati probleme s ovim korakom. onda e joj ova faza predstavljati problem. Prijelaz od ³dobrote´ prema istini. tj. Sada je kriterij biti nenasiljan. a djeca su ovisna i nemo na. u Kini). Kohlberg smatra da postoji razlika u moralnom razvoju kod mu karaca i ena: prosje an mu karac u svom razvoju dosti e 4. Prema Gilliganovoj mu karci i ene se dakle ne razlikuju po stupnju moralnog rezoniranja. GILLIGAN je razvila teoriju moralnosti za ene.  Kod ena postoje 3 faze razvoja morala 5. Dje aci u e etiku pravednosti kroz njihov rani odnos sa majkom. Da bi se ovaj korak stvarno desio. dok prosje na ena dosti e tek 3. Komponenta II: Otkrivanje najmoralnijeg na ina postupanja: . CAROLL GILLIGAN: MORALNI RAZVOJ I SPOL Jedan od nalaza Kohlberga bio je posebno izlo en kritikama. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. Ona mo e potje i od elje da pomognemo drugima ili iz suosje anja s drugima. tj.kad znamo mogu e posljedice na eg pona anja treba odlu iti to bi bilo moralno u initi. skrbni ke.´ Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. Ako osoba pa ljivo odlu uje na putu prema akciji. Ovdje ene spoznaju da njihova bespomo nost je vi e pitanje stava. to manje mogu e boli zadati sebi i drugima. To se naziva socijalna kognicija. Eksperimenti potvr uju Kohlbergovo uvjerenje da svaka faza pretstavlja reorganizaciju koja proizlazi iz spoznajnog sukoba.

kao da preuzimaju ulogu lika iz bajke ± za ti enost. formalno mi ljenje. a kod dje aka oko 15 g.: Ulman: 40 osoba koje su se u adolescentskoj fazi 1000 nezadovoljnih ljudi koji su oti li na otok u Pacifiku i sve po eli ispo etka: djeca i mla i adolescetni su nagla avali individualna prava a stariji adolescenti su nagla avali dobrobit dru tva (formiraju op e eti ke principe i nisu vezani za svaki pojedina ni slu aj). imaju osje aj kao da su pred imaginarnom publikom. tite ljude i omogu uju harmoniju (nisu nepromjenjivi) 5.2. Egocentrizam je najve i kod djevoj ica oko 13 g.6. Politi ki ideali su karakteristi ni za adolescente jer postoji op a sklonost idealiziranju (formalno mi ljenje omogu uje stvaranje i razmatranje alternativa). ADOLESCENTNI EG OCENTRIZAM U adolescenciji velika je zaokupljenost sobom.Adolescenti razmi ljaju o dru tvu i politici. i ovo je bio poku aj postizanja za tite od strane autoriteta izvan tradicije i obitelji. vjeruju da su njihova emocionalna iskustva nova i jedinstvena i da ih nitko nije do ivio = negiraju op enitost iskustava. jedinstvenima. govore kako se treba pona ati da bi opstao socijalni red (s tim se sla e ve ina odrasliih) (3) NEKI STARIJI ADOLESCENTI I ODRASLI ± zakoni su dogovorni standardi koji olak avaju osobnu slobodu i dru tveni red. ona je po eljna i nu na u adolescenciji pri formiranju ego-identiteta: da nema elje za promjenom ne bi do lo do tranzicije iz dje jeg poimanja svijeta u zrelu li nost.  EXP. Egocentrizam se zamjenjuje izgradnjom identiteta Radikalne promjene pripisuju emocionalnom preokretu. U tome ih odrasli i sama realnost prizemljuju. oni su autoritet i nu na je pravi nost policajaca dok adolescenti razlu uju instrumentalnu ulogu policajaca i privatnost p nema identifikacije zakona s osobom. 5. Razumijevanje zakona. To dovodi do osje aja otu enja: suo eni s realno u osje aju se otu eno i odba eno od dru tva i sebe samih. nusprodukt intelektualnog traganja. Adolescenti sve dovode u pitanje i zauzimaju osobni stav prema politici i religiji. zato i misli da drugi njega promatraju. osje aju se nepobjedivima. i da ne do u u ve i konflikt preru e osje aj ljutnje prema ocu u pot injavanje autoritetu u religiji p preseljenje u drugu sferu ± zamjena autoritetu ± preobra enje ± nusprodukt emocionalnog prevrta. i esto dolazi do odbacivanja stavova ranije preuzetih od roditelja (oni gube autoritet). 1) Psihoanaliti ko tuma enje (1) Mi ljenje s formalnim operacijama: egocentrizam je na vrhu kad je tranzicija iz konkretnog u formalno mi ljenje (2) Fizi ke promjene i promjene na socijalnom planu ± vr njaci. repriza dje je ljutnje na oca. No. gledaju se u ogledalu (fizi ke promjene). kad vi e ne osiguravaju sigurnost. sukob s roditeljima (3) Mogu nost preuzimanja tu ih gledi ta ± zami lja ³kako drugi vide mene i druge u interakciji´ ± mo e se maknuti iz neposrednog iskustva. djeca vide policajce kao sinonim za zakon. 39 .  EXP. ljutnje. misle da je i okolina stalno usmjerena na njih.1. neshva eni u obitelji. 5. depresije. Javlja se konfuzija. Adolescenti shva aju da postoji puno alternativa to ih vodi u traganje za alternativnim religioznim pravcima. emocionalni problemi u djetinjstvu i adolescenciji te neposredno prije preobra enja kod preobra enika p preobra anje je osloba anje od anksioznosti. U tu sferu ulazi to da su mladi skloni izmisliti osobnu legendu ili mit: fantazije o jedinstvenosti. 3/4 preobra enika je imalo problemati an odnos s ocem (mr nja). IDEALIZAM Adolescenti generiraju o svemu vi e alternativa ali koje esto nisu ba realisti ne: idealne alternative imaju samo potencijalnu realnost ali adolescenti svim alternativama d aju istu ansu.  Razvoj mi ljenja o zakonima (Tupp i Kohlberg) Mnogi su dali obja njenja za prijelaz ± ljudi su bili dobri itd« Gledane su razlike izme u te dvije gr upe u emocijama (psihoanaliti ka hipoteza) tj. Religijsko preobra enje je kombinacija otu enja od religije djetinjstva i religije idealizma.: Adelson i O¶Neal: tra ili su adolescente da zamisle preobratili uspore uje s onima koji nisu preobra eni = slaba potvrda kognitivisti ke hipoteze } nisu tragali za istinom i jasno om prije preobra enja.  Uzroci egocentrizma: (1) DJECA ± zakon je zabrana ± on spre ava da se dogode lo e stvari (2) MLA I ADOLESCENTI ± zakon kao propis. mogu a im je prepozicijska logika (ako« onda«). preobra enje je obrambena reakcija na nerje en Edipov konflikt. donose racionalu koja olak ava ivot.5. tra enje novog autoriteta 2) Kognitivne teorije Potreba mladih ljudi da objasne neshvatljivost svijeta ± okre u se novoj religiji kad vi e nisu dostatna prethodna obja njenja.

POUZDANJE ± evalutivno (engl. Integracija razli itih vidova selfa u koherentan i prihvatljiv do ivljaj sebe. svjesni su samopra enja. Kriza u samopouzdanju ± prestaje iluzija da se radom mo e sve promijeniti (sposobnosti!). te se vi e opisuju apstraktnim terminima i moralnim kvalitetama. Srednja adolescencija ± ³ne znam za to se razli ito pona am u razli itim situacijama´. Karakteristike razvoja selfa u adolescenata. socijalnim osobinama. dje ak odbija psa i tako se brani od osje aja krivnje a da toga nije ni svjestan. Adolescent se mo e zami ljati u dr ugom svjetlu ± to je alternativa sada njem egu ± otkud pitanje ³tko sam´. ³ Me´ kao objekt (James).g. Zbog razli itih socijalnih uloga dolazi do diferencijacije faceta samoopisa. ime. percepcije U normalnim okolnostima nismo svjesni svog identiteta. integracija pojmova o sebi u globalnu sliku. Opisuje se i prethodnim karakteristikama ali vi e nisu dominantne. SAMOOPIS U ranoj adolescenciji po inju se opisivati psihi kim osobinama (djeca ± daju kategorijalne sudove ± dob. ciljeva i namjera. traganje za stabilnim i skrivenim vidovima li nosti. AD1. izgled. to radi. okru enje). posjedovanje. uvijek se ponovno uspostavlja ± nije fiksan. 6. 10 g. Stabilnost POS-a (pojma o sebi) mo e voditi u rigidnost. i ne omogu uje stvaranje identiteta jer su likovi razli iti. kako obja njavaju neuspjeh nekog djeteta u koli: djeca bi rekla zato to nije u ilo. Osobine nisu apsolutne kao kod opisa djece. U ranoj adolescenciji raste svijest o vlastitoj svjesnosti na osnovi toga kako se drugi pona aju prema nama. Li nost = stabilne i predvidive osobine karaktera. shva aju da okolnosti mogu uzrokovati iznimke u pona anju ± osobina ne mora biti uvijek prisutna. stabilnost pojma o sebi. da li bi kupio psa dje aku kojem je pas uginuo) ± mo emo kontrolirati vlastite osje aj e (ako si ponavlja da ne eli psa.2. samopoimanje (ima dva aspekta). Samosvjesnost se izra ava u osjetljivosti na tu e mi ljenje. Nikad nije stalan. porast voljne i samoreflexivne prirode samopoimanja (sami sebe upoznajemo). pojava stabilne karakterizacije li nosti. apstraktnost. nema strukturiranih instrumenata. okupiranosti izgledom. Kvantitativne su promjene u opisu. self-concept) emocionalno SAMOPO TOVANJE. soc. Self = aktivni dio li nosti. No u kasnom djetinstvu dolazi do sinteze tih identifikacija ± i postavlja ju si pitanje to e biti kad odrastu? Adolescenti kre u u borbu za identitet. implicitni teoreti ar li nosti ± integracija novih informacija. mo e nadzirati i manipulirati iskustvo p adolescent mo e zamisliti kako razmi lja drugi (npr. otkud dolazim i kamo idem. Nesuglasje je realnog i idealnog pojma o sebi to privremeno vodi do ni eg samopo tovanja. obja njenje za to postoje izuzeci i razli itosti u pona anju. organizacija. Kasna adolescencija. 10. koji se usvaja osobnim zalaganjem. Do ivljaj osobne istovjetnosti i kontinuiteta sje anja.(6) THE SELF ² RAZVOJ IDENTITETA 6. ³I´ ± ja kao subjekt svjesnosti o sebi. voljnog djelovanja samoevaluacije.  FORMIRANJE IDENTITETA: uspostavljanje do ivljaja Srednja adolescencija. samo ja znam kako se osje am (a ne roditelji).1. Tri su bitna elementa identiteta: (1) (2) (3) do ivljaj sebe kao iste osobe kroz vrijeme i situacije priznanje od socijalne okoline da se osoba percipira kao istovjetna akumuliranje pouzdanja u sukladnost osobne i soc. podsticatelj je motivacije i internalni lokus kontrole. Kod adolescenata se javlja konstrukt svjesne i nesvjesne razine iskustava. u nekoj ulozi je samoopis bolji a u drugoj lo iji ± konfuzno stanje ± kriza identiteta i tra i se globalna slika. diferencijacija. vrijednostima. spol. komparacija aktivnosti. identitet. UVOD ± IDENTITET Identitet: do ivljaj vlastitog ja. ³I´ pru a stabilan na in mentalne obrade informacija pri spoznaji svijeta. pojam kojeg pojedinac ima o samom sebi. na inom mentalnog procesiranja iskustva. pojam samorefleksivnosti. shva anje da mentalni self-sistem sadr i elemente koji nekad jesu a nekad nisu u skladu ± neka iskustva ne podlije u kontroli. Djeca imaju identifikaciju sa zna ajnim osobinama zbog emocionalne vezanosti ± to je brojno i razli ito. ± priopadnost grupama. li nost je stabilnost osobina. pita ih kako se osje aju i to misle o sebi. iznimke (poma em bratu ali ne i sestri). sve ovisi o trendu. Interpersonalno razumijevanje: shva aju subjektivnost. Individuacija: kasnije se vi e opisuju u terminima razlikovanja a ne sli nosti. ³I´ mo e vrednovati vlastite akcije i na moralnom je planu uvid u ? proces. self-esteem) Kognitivna psihologija: osoba mora izvjestiti o sebi (podru je soc. stvarno ga prestane eljeti. nezavisnost. individuacija. Tijekom razvoja pomak ide od fizikalisti kog do psiholo kog poimanja sebe. istovjetnosti + osobna ideologija i filozofija ivota + prihva anje osobne pro losti i uspostava kontinuiteta u iskustvima + orjentacija prema budu nosti + sistem vrijednosti. (1) (2) OPISIVANJE SAMOG SEBE ± neutralan aspekt (engl. To je odgovor na pitanje tko sam. nego kad se pojavi kriza. idealizam. Kasna adolescencija ± spajanje u koherentnu sliku o sebi. Fenomenolo ka metoda ± analiza iskaza. i u egocentrizmu. Do ivljavaju promjene li nosti npr. sada njost i budu nost pocezane u skladnu cjelinu. danas si pametan a sutra glup ± nema stabilnosti. 40 . svjetonazorima. integriranje osobina u logi nu cjelinu (ne samo nabrajanje). konzistentno pona anje. SELF KONCEPT Self koncept = pojam o sebi. da postoje i skrivene osobine li nosti. Uklju uje usvajanje smislenog pojma o sebi pri emu su pro lost. kognicije).

Djevojke pate od samopouzdanja ali ne od samopo tovanja. Do toga dolazi kroz selektivnu afirmaciju nekih identifikacija iz djetinjstva. granice to mo e a to ne pridonose razvoju samovrednovanja. nego se testira difuzni identitet p kako se druga osoba obra a prema nama. razlikovanje realnog i idealnog ja« James p odnos uspjeha i aspiracije. 41 . dolazi do povu enosti ili prkosa. Zaljubljivanje nema ulogu zadovoljavanja sexualnih potreba. socijalne. droga i alkohol su osloba anje od anksioznosti koju stvara konfuzija uloga. Odgoj: roditelji se esto usmjere na to to dijete mo e. kao li nost nisu sazreli pa postoje fluktuacije (u rukama su trenera ili roditelja). Krizom obja njava prevrtljivo pona anje. Ako je ego-difuzija trajna. egocentri nost. preispitivanje. y y IDEALNO SAMOPO TOVANJE SAMOPO TOVANJE (SAMOSVIJEST) y y y y samoprihva anje selfrespect ³I am´ ± jesam globalni pojam o sebi SAMOPOUZDANJE y y y y y kompetencija fada samoefikasnost ³I am´ ± mogu diferencirano vrednovanje sebe u razli itim podru jima u inak u odnosu na aspiracije Eric Erikson smatra da kriza identiteta traje cijeli ivot ali u adolescenciji dolazi u fokus. Djevojke . Kako to ispitivati (psihometrijski poku aji) ± problem! Diskrepanca realnog i idealnog selfa. Veza izme u postignu a i samovrednovanja je slaba: programima samovrednovanja ne mo e se pove ati kolski uspjeh. Prolaz jedna faze omogu uje dolazak u drugu i takav razvoj vodi zdravoj li nosti. Emocionalni self. vrijednostima.g. Ideolo ke rasprave su va ne za identitet a nisu obrambeni mehanizmi. 8 je faza s fiksnim redoslijedom: postoji klju an konflikt u svakoj fazi. Obra anje vr njacima govorom. na inom obla enja ± obrana od konfuzije. Razvojna perspektiva. ³kakav sam i kako me drugi vide´). fizi ke. Samopo tovanje = uspjeh/aspiracija. to je ve a razlika. Adolescenti mogu konfuziju izraziti represijom u djetinjatost da bi se oslobodili potrebe odlu ivanja. osje aj pripadanja prijateljima. hijerarhijska organizacija samovrednovanja.g. To je osmi ljavanje sebe i svijeta. mo e do i do kroni ne delikvencije.  Profesionalni identitet: ideali. Rogers p realni self / idealni self ( to je razlika manja. ali kao samohvalisanje. y Samopouzdanje ± od 3. difuzija. pobuna IDENTITET. konfuzija uloga = autodestruktivno pona anje. a tek postupno razvoj samopo tovanja. Opasnost je ako se konfuzija odu i. Korelacijske studije ± nema uzroka. Zbog traganja i neizvjesnosti raste va nost grupe vr njaka (kroz dugotrajne razgovore dobivaju inf.2. Osobne ideologije i filozofije ivota su vrlo razli ite} ote ano je formiranje osobne ideologije i produ uje se kriza identiteta. i to ugro ava li nost ako je puno alternativa (konformiranje grupi smanjuje difuziju i zbrku). ³ to zaista elim raditi?´ Dijete se to ne pita. 6. Rosenberg. E. Nisko samopo tovanje je izvor bazi ne neuroze i rezultira neprilago eno u. Ljubavne veze su put ka izgradnji identiteta. sporta kad prestane biti uspje an nije nitko i ni ta. vjera. ve a je zrelost (ako je ve i izbor te e je razabrati) ± uo avanje vi e kategorija. Prihva anje i bezuvjetno prihva anje. zaokupljenost sobom. Izme u 6. nejasan pojam. kompetentno je. INTEGRITET KOMPETENTNOST prema roditeljskoj dominaciji.prihva anje od strane vr njaka. finije razlike unutar kategorija p finije aspiracije pa je raskorak izme u realnog i idealnog index zrelosti. Krizu mogu zao triti dru tvena zbivanja. mladi i . dijete shvati da ne to mo e. podr avaju i ili ote avaju i uvjeti okoline: gubljenje tradicija i manja je predvidivost ± nema adekvatnih modela starijih generacija to pospje uje traganje za identitetom (nema stabilnih socijalnih definiranih uloga). se javlja ide alni self ± to je index zrelosti (Zieglar): razvijenija osoba si postavlja sve ve e ciljeve. ideji. lojalnost. Osoba na vi oj razini se procjenjuje na vi e kategorija pa je ve a mogu nost razlike izme u realne i idealne slike. 6. previsoka aspiracija. psihofizi ke dezorganizacije li nosti i suicida. zaokupljenost time to drugi misle o meni. Sr rje enja krize } osnovna vrlina je vjernost. ERIKSON: psihosocijalna teorija Erikson smatra da razvoj li nosti ide tijekom cijelog ivota.roditeljska toplina. Ako se ne uspije na i identitet javlja se sumnja u sebe. sve zna ali se u adolescenciji pita: ³tko sam ja?´. = usvajanje smislenog pojma o sebi (identitet).g. ± istra ivanja } 6-11 g. stvaranje malih grupa } grupni identitet p dosljednost i konformiranje. odnos mogu eg i postizivog ± da li stvarno eli to biti ili je to samo lijepo (razlikuje idealno i mogu e). Ako se ne postigne mogu nost da se bude vjeran osobi. stavu. samopo tovanje je ve e).AD2. zanemaren identitet. SAMOVREDNOVANJE Odnosi se na emocije koje osoba ve e uz svoj samoopis. razlika samovrednovanja ili vezano uz odre ene okolnosti (kognitivne. kroz reflexiju druge osobe upoznaje sebe. op e). Postoji veza izme u samopo tovanja i internalnog lokusa kontrole. i 9. konflikti doprinose razvoju i kvaliteti kasnijeg ivota. index zrelosti je razlika realnog i idealnog selfa. Epigenetski dijagram: vidi se sli jed faza i kako djeluju nerje ene prethodne krize. njegove potrebe su u izgradnji identiteta ± treba komunicirati na nivou potreba a ne uspje nosti npr. usporedba s drugima i diferencijacija podru ja kompetentnosti. nebriga za mi ljenje drugih ± izolacija.  KRIZA IDENTITETA 13-20 g.

negativan. a kod mu karaca opada. samo rijetko tu uspiju izvesti paralelno p kod ena su seksualni odnosi s drugima va niji od politike i religija za formiranje identiteta. Faza intimnosti slijedi nakon krize identiteta: mu ki studenti imaju jaku povezanost izme u identiteta i intimnosti (korelacija. uspje ne kao i one koje su postigle identitet ( zdrave): kod mu karaca je to negativno. C) Moratorij } B) Difuzija identiteta } studentice = ma tarije o princu. izbor da ± napredniji (5) OTU ENO POSTIGNU E: pro li kroz period odlu ivanja. do li do zaklju ka ali su negativisti ki ± misle da dru tvo nije idealno pa ne ele preuzeti zanimanja ni religije. vi e veli aju intimnost (prvo su na usluzi drugoj osobi) i intimnost je pret e a identiteta. partner je suradnik a ne za titni ki otac. rane 20. u mladosti prihvatile i preuzele identitet ± ali ga odbacile. nepo eljan) su zadovoljne. U funkciji dobi mijenja se sadr aj koji odgovara dobi. Marcia vr i polustrukturirani intervju na studentima: kako i koliko su mladi ljudi zaokupljeni izborom profesije.4. ma taju o ispunjenju ambicija o eva. seksualnost (va na za identitet kod ena). pro la. boje se da bi bile odbijene (ne poduzimaju ni ta) odrasle = sumnjaju u enstvenost. Nije nu no da su prethodni stadiji zadovoljeni koa to je Erikson mislio. Mu karcima je najva niji profesionalni identitet. izbor da (preuzelo je ono ponu eno od roditelja) ± primitivni (3) MORATORIJ: kriza je aktualna a izbor nejasan ± primitivni (4) POSTIGNUTI IDENTITET: kriza da. ele ispunjavati o ekivanja ali i biti svoje odrasle = ³da. religiozno odre enje.): trebali su pisati pri e na projektivni materijal pri emu je pretpostavka da e navoditi krize iz pojedinih perioda.  Nezavisnost-autonomnost i osje aj odgovornosti (1) (2) (3) (4) autonomnost u vanjskim aktivnostima ± tro enje novca autonomnost u aktivnostima vezanima uz dob ± kupovanje odje e autonomnost u dono enju sudova ± uva avanje u raspravama autonomnost u aktivnostima koje utje u na status (izbor kole i zanimanja) 42 .  4 STATUSA IDENTITETA Studentice su postigle identitet: zaokupljene su onim to mogu postati. Kod ena difuzija identiteta raste tijekom studija. A) Preuzeti identitet } studentice = obnavljanje bliskih obiteljskih veza odrasle = obnavljanje bliskih obiteljskih veza. ne ele brak (u vrijeme vijetnamskog rata je dodao ovaj status. enski isp.): kritika da su ispitanici studenti ± vi e alternativa i jo nisu definirana o ekivanja okoline kao za one koji ve rade.g. Stadiji nisu stabilni. 35. PREUZETI IDENTITET: kriza ne. ali«´ ± elim biti svoja ali« Smatra da kriza identiteta nastupa u kasnoj adoles cenciji (studenti. sukob s roditeljima studentice = krive zbog odbacuju eg pona anja prema majci. Karakteristike ena u pojedinom stadiju obzirom na spolne uloge (studentice i 35-ogodi njakinje). politi ka vjerovanja. ne svi a im se to dru tvo nudi). ene s preuzetim identitetom (primitivni model. U nekom podru ju identitet mo e biti postignut a u drugom ne. izbor ne (zami ljaju ali su pasivni) ± napredniji (2) ZAKLJU ANI. JAMES MARCIA ± 4 STATUSA IDENTITETA J. a ne uzro na veza). Prethodne krize (istr. ali se u svim dobima javlja faza autonomnosti p faze nisu sukcesivne i kumulativne p krize se obnavljaju. (postigle identitet). nekompetentne izvan doma (1) KONFUZIJA (DIFUZNI) IDENTITETA: kriza da ili ne.6.

Freeman smatra da je i tamo adolescencija stresna. Skloniji su eufori nom raspolo enju i osje aju kaosa (ekstremnija ali kra a raspolo enja nego kod odraslih ± npr.) su imali ³bipere´ i trebali su registrirati s kim su. S. Kohlberg. U enici 7. priprema genitalne faze. Stresori su realni i potje u od fizi kih promjena (pubertet) ili iz okoline (vr njaci. zamjena klitoralnog orgazma u zreli vaginalni. To je adolescentska pobuna protiv roditelja. kognitivnom planu i socijalnom planu   izvori stresa. Seksualne igre. Novija istr. teorija polja Levin. 43 . Freud: ulazak u genitalnu fazu. konflikt je zbog fizi kih promjena. i to je nu an period za razvoj li nosti. Adolescenti (13 -18 g. mladi se poku avaju prilagoditi promijenjenom tijelu. 16. kola. razreda (tjedan dana). Bure su uglavnom na klini koj populaciji (slu ajni uzorci) i nisu nu ne (to je kontinuum). Promjene na fizi kom planu. pra enje poroda i smrti ± nema tabua.g. Teorije }  Margaret Mead: u nekim dru tvima nema bure. kod adolescenata traju 45 min. Neka istra ivanja to potvr uju. Hall ± pojam bure i stresa. Raspolo enja su realna i predvidiva u odnosu na zbivanja. Masturbacija. a kod odraslih 2 sata). Sullivan. Nakon osloba anja adolescent se mo e ponovo pribli iti roditeljima.(7) EMOCIONALNI RAZVOJ Trajanje adolescencije je sve du e ± za neke je buran a za neke miran prijelaz. Piaget. zahtjevi roditelja). feministi ka perspektiva. Socioemocionalni razvoj ± uz odnos s roditeljima i vr njacima va na tema je i samopoimanje mladih. i najkompetentnije dijete mo e postati nepredvidivo jer je u adolescenciji podlo nije stresorima. Promjene raspolo enja su intenzivne i este. teorije socijalnog u enja. Anna Freud. Promjena seksualnosti ide od elje za istom ugodom do elje za reprodukcijom. prolazi homoseksualnu fazu ± vrlo prisna prijateljstva s vr njacima ili starijom osobom (poistovje ivanje). teorije socijalne kognicije ( Selman ± preuzimanje uloga). Treba prevladati nerije ene seksualne odnosu prema roditelju suprotnog spola to se posti e kroz reaktivnu formaciju ± dijete (adolescent) pokazuje suprotne osje aje (neprijateljstvo. nema velikog otkri a ni preokreta zbog upoznatosti sa seksualno u. ekolo ka perspektiva. Neki to opovrgavaju. U periodu latencije libido je nevidljiv a sad opet izbija na povr inu u socijalno prihva enom obliku p heteroseksualna veza s partnerom izvan obitelji. ± 40% } raspolo enje i odnos prema sebi se stabiliziraju. to rade i kako se osje aju   pokazalo se da su promjene raspolo enja este i brze. formiranje karaktera } naru ena je ravnote a zbog aktiviranog libida.  NOVE TEORIJE y y y y y y y y y y Boss (interpersonalna teorija). mr nju«). samo 14% slu ajnih stabilnih osje aja samopo tovanja. pokazuju da se zadr ava klitoralni orgazam kao jednako va an (to nije regresija). Puno su aktivniji pa se zato e e mijenjaju raspolo enja (mijenjaju e e situacije). izlaze iz tog perioda moarlno ja i.

slijede roditeljske savjete o obrazovanju. Dvosmjerna socijalizacija: roditelji utje u na socijalizaciju djece ali i obrnuto. Sada roditelji imaju odvojene funkcije koje se nadopunjuju. i djeca utje u na socijalizaciju roditelja. neujedna ena znanja. Tu su i ekonomski i dru tveno-povijesni trenuci npr. brige. Majke prije postaju li nosti od o eva jer su sklonije razgovoru i dijeljenju svojih neperfektnosti i slabosti. aktivnosti. recipro an je odnos ± dijete u i fer igru. uo avaju se njihove mane. Selektivnost u komuniciranju: o nekim temama se pri a samo s jednim roditeljem. slenga. ali ne i obrnuto ± ako je naru en odnos s roditeljima zaklju e da je odnos s vr njacima dobar (treba ispitivati oba odnosa). politi ke teme a majke se zanimaju za svakodnevna zbivanja. tj. izostavljena je figura autoriteta (i dijete preuzima dio brige) to pogoduje ranijem i samostalnijem razvoju. U adolescenciji je promjena od jednostranog autoriteta na zajedni kom dono enju odluka. Okolinski faktori: Odnos roditelja i adolescenata ovisi i o dru tvenim okolnostima.1. dok otac ostaje udaljeno bi e i dugo odr ava sliku nepogre ivosti i autoriteta. Majkama se vi e povjeravamo: kombinacija autoritet ± suradnja / bliskost ± po tovanje.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8. o kulturalnom miljeu ± u strogim patrijarhalnim sredinama te promjene ne e biti tako izrazite. Gubi funkciju bliskog. drugim rije ima postaju bi a sa mu kim i enskim osobinama. y y Ve ina roditelja odobrava svom djetetu izbor prijatelja i srednje kole. Poti e se razvoj nezavisnosti od roditelja. Drugi element individuacije je promjenjena percepcija roditelja od figure prema osobe sa vrlinama i manama. ratne okolnosti: otac je na boji tu a majka doma. no u adolescenciji ne jer su oni vrlo osjetljivi na opa anje (mogu modificirati pona anje). no ti su nalazi esto uvjetovani metodolo kim nedostacima. U tim istra ivanjima koja pokazuju jak metodolo ki nedostatak je izbor uzorka ispitanika: uglavnom su to ispitanici koji su i prije adolescencije imali problema (klini ka populacija) pa ih imaju i u adolescenciji. poslu nost je vi e voljna no automatska. Adolescent jednostavno uskra uje neke informacije svoga privatnoga ivota. Zasebno su uzimani podaci od adolescenata i roditelja. jer sa "Bogom" se ne mo e ravnopravno razgovarati. piju. y y Sli ni podaci su dobiveni i od djece. nekompetentnosti. U djetinjstvu se mo e koristiti tehnika opa anja. probleme. Interakcija s vr njacima je r avnopravna. Izme u nj ih dolazi do promjene kvalitete odnosa: u djetinjstvu je ³interakcija razmjene´ (roditelj daje brigu a dijete odvra a poslu no u) i tu se dijete u i hijerarhijskim pravilima u dru tvenim odnosima.1. 44 . pu e« no to je preuveli avanje jer adolescenti slu aju roditelje jednako ako ne i vi e nego vr njake.  Postoje ustvari dvije krize: kriza tra enja identiteta kod adolescenta i kriza tra enja nove uloge u odnosu sa djetetom. autoriteti ± dojam nerealnog misti nog. spavanja« Tvrdnja o jazu je vi e mit nego realnost. U 3 od 4 obitelji odnosi su zadovoljavaju i.1. usmjerenju a vr njake slijede u izboru prijatelja. Roditelji ostaju autoritet u podru ju kolskog uspjeha ( est izvor sukoba) ± to roditelji ne ispu taju iz ruku. nema pogovora o tome da li su dobri ili lo i. Roditelji postaju realne osobe i li nost i a prestaju biti figure ± u dje jem su periodu roditelji idealni. pitaju samo za odnos adolescenta prema vr njacima ili prema roditeljima. vrijednosti a s vr njacima u temama muzike.  EXP. Adolescenti se sla u s roditeljima u temama morala. zato se rade upitnici. Te promjene u odnosu iniciraju adolescenti ± adolescenti tra e svoje uva avanje. upitnici su esto jednostrano usmjereni. Dakle: 2 generacije ipak ostaju bliske. Samostalnost se vi e dozvoljava u podru ju privatnog ivota} tu se majke i o evi razlikuju. a otac postavlja norme no zbog udaljenosti gubi prisan odnos s djecom (provode manje vremena zajedno a to ne biva zamjenjeno s odnosom razgovora). PROCES INDIVI DUACIJE Specifi an je proces individuacije: Osloba anje od zavisnosti o roditeljima i istodobno poku aj odr avanja veze s njima. O evi se ograni avaju na planove za budu nost. Sad je kriti nost. no tu postoji jedan zna ajan metodolo ki nedostatak. U adolescenciji odnos postaje 8. Postoje periodi privremenih sukoba no to su normalne varijacije u ivotu ± u 3/4 obitelji adolescencija je miran period. stila. To je zapravo i osnova ravnopravnog odnosa. OBITELJSKI ODNOSI 8. zatvaranje u sobu (12% > i 7% +).: Rutter 76¶ ± je proveo dvosmjerno istra ivanje sve ravnopravniji. kolu. ODNOSI S RODI TELJIMA ± KONFLIKT? esto se govori o jazu me u generacijama.2. odijevanju. a o nekim temama ni s jednim. Ranije se javljaju recipro ni odnosi. U malom % obitelji se pokazalo povla enje adolescenata od roditelja. a i onda je to u 1/2 slu ajeva nastavak ranijeg povla enja (iz prethodnog razdoblja). i tako se do lo do zaklju ka da je adolescencija razdoblje bura. tj.1. 9% de ki (6% pote ko a se pogor alo u adolescenciji). jednakost. Vrlo malo ih odbacuje roditelje. Klasi na su mi ljenja da to mladi provode vi e vremena s vr njacima da je ve a vjerojatnost da e po i krivim putem (vr nja ke grupe se specijaliziraju za negativnu konformnost da bi skandalizirali odrasle). 1/4 roditelja navodi da postoji emocionalno udaljavanje i problemi komuniciranja sa sinovima (pote ko e da se pribli e djetetu) ali samo u 4% slu ajeva su se ti odnosi pogor ali u odnosu na stanje prije adolescencije. emocionalni razvoj i interpersonalne odnose ± zainteresiranije su za suradnju.

adolescent ostaje privr en obitelji. duboko odbacivanje svega od roditelja. Budu i da se adolescent mijenja. (3) Ponovo pribli avanje roditeljima 8. (2) Vje banje vlastite nezavisnosti od roditelja Aktivno isprobava vlastite odluke. Kod adolescenta postoji potreba za pripadanjem (blisko u) i potreba za samostalno u (odvajanjem): i jedna i druga strana mora postojati.4. okolina mora tako er biti fleksibilna. uspostavljanje privatnog ivota i selektivno informiranje roditelja. No. Odbacuje sve savjete. stil.Tra enje identiteta nu no zahtijeva separaciju adolescen ta od svojih roditelja. 8. Sukobi su oko svakodnevnih stvari ( kola. jer ako je ona fiksna ne mo e se prilagoditi tim nastalim promjenama. stavovi se izgra uju kroz razgovore s vr njacima. izlasci. elje za kontrolom od strane roditelja. O ekuje se sloboda odlu ivanja i dobrovoljna suradnja (nije mi obaveza sura ivati sa roditeljima). Time se roditelji vi e ne percipiraju kao da ugro avaju li nost. vr nja ke vrlo liberalnima a svoje u sredini (nema jasnog poistovje enja). Zamjena za roditelje (za emocionalne veze) su vr njaci. ku ne du nosti. Istovremeno i pripadam obitelji i imam sebe. Djevojke u adolescenciji imaju vi e problema oko potrebe za ZV i NZV (ponekad se to iska e kroz ranu trudno u). Oni su dakle tako er pod stresom. . usmjerenja. to uklju uje prihva anje samostalnosti ³djeteta´ i vlastitog starenja.3. Ponekad je cilj takvog pona anje namjerno izazivanje roditelja radi otkrivanja granica (dokle mogu i i). Dje aci imaju vi e problema u djetinjstvu jer je okolina vi e feminizirana (tet u vrti u. To mo e biti izvor konflikata i ote ati razvoj adolescenta. Kad su adolescenti sa obiteljima onda negativne misli znatno prema uju pozitivne misli. (4) Konsolidacija Adolescent gradi osje aj identiteta (kao nezavisne individualnosti) uz pomo iskustva identifikacije iz djetinjstva. I sami adolescenti su ambivalentni: variraju po elji da budu tretirani kao odrasli i povremenog djetinjastog pona anja. Separacija se o ituje u smanjenom broju kontakata. pogotovo na emocionalnoj razini.  Sukob s roditeljima: zbog elje mladih za nezavisno u i roditelja i vr njaka? Roditeljske stavove su procijenili vrlo konzervativnima. i konformira se ( to je te ko a da se ostvari nu na individuacija). osje a se nepogre iv (to li i na fazu negativizma kao u 2. ULOGE RODITEL JA U PROCESU INDIVIDUACIJE O evi} podr avaju prvi dio faze (emocionalno osamostaljenje) Majke} pospje uju dio te nje da se ostane blizak roditeljima. Sukob se javlja svaka 3 dana.4. prijatelji. No. identitet i autenti nost te ostaje u kli eu (udovoljava o ekivanjima majke ili ulazi u predod bu kakav mu karac treba biti). Burniji period u ranoj adolescenciji.g. nastavnice«). TEORIJA ME UZ AVISNOSTI: Teorija privr enosti: Privr enost daje malom djetetu osje aj sigurnosti i omogu uje zdrav razvoj. To su oba nezdrava kli ea. promi ljenosti. i roditelji moraju redefinirati svoju ulogu u odnosu s adolescentom.: Neka istra ivanja o sukobima ± oni su intenzivniji Zasnovano je na novom osje aju vlastite autonomnosti. Provo enje vremena van obitelji se koristi za samootkrivanje. posebne. Kad su roditelji u inili isto pokazalo se da mladi precjenjuju tu razliku. Tako gdje nema oca proces individuacije biva ote an jer majka te i odr avanju bliskosti a sin iz odgovornosti prema majci te e prihva a odvajanje. da e mu pomo i ako "za kripi". a roditelji tu razliku podcjenjuju ( ele biti bliski). Njihova je sklonost da svoj identitet izgra uju na bazi da se povezuju s drugim ljudima i iz te pozicije te ko im se suprostaviti fizi kim i emocionalnim vezama s obitelji. esto se povla e u ³hladni rat´ = nekomunikacija. No.  Kako mladi vide mjesto svojih stavova u odnose na stavove  EXP.1. ene s u modeli a od njih se o ekuje izrazito tipizirano pona anje.1. (1) O tra diferencijacija O tra kriti nost prema roditeljima. iskustva iz 3 prethodne faze i novih elemenata. on e biti spremniji na istra ivanje novih situacija i time e razviti ve i stupanj samopo tovanja. Adolescentu je va no suprotstaviti se a kad roditelj pristane. Taj perceptivni jaz se pripisuje adolescentskoj potrebi da vjeruje da su njegove misli jedinstvene. Rezultat je razvoj nezavisnosti i prihva anje izvjesnog oslanjanja na roditelje. ali su za adolescente jako emocionalno nabijene. te ne mo e adekvatno reagirati na pona anje adolescenta. Sukobi s u jako kratki i na vrhuncu su u ranoj adolescenciji (kraj o.1. esta je izgubljenost i strah od potpunog gubitka roditelja (u emocionalnom smislu). osoba ne nalazi vl. Rezultat: ³mamini sinovi´ ( esto do ivotno) ili odu u prenapuhanu funkciju macho mu kar ine (preobra ava vlastiti neisprofilirani identitet u ulogu grubijana«). Nova je jedino droga.) U kasnoj naglo padaju ± pogotovo ako adolescenti napuste dom. nisu vi e aktivni roditelji i tra e novi zadatak u ivotu. obi no s majkom i djevojke imaju vi e sva a od dje aka. nove kognitivne i reproduktivne sposobnosti). spolnih stereotipa. on odustane od cilja p ako mu se dozvoli i najgluplja mogu nost on e vidjeti da to nije prava mogu nost. Izlaz je pomirljivi kompromis . Sukobi oko povjerenja. samo u 25% slu ajeva i izviru iz pote ko e roditelja da se priviknu na novu li nost svog djeteta (novi afiniteti. RAZVOJNE FAZE U INDIVIDUACIJI 45 . Sva e prosje no traju 10 min. sva e s bra om«) jednako kao prije 70 g. Pa tako adolescent mora imati osje aj i sigurnosti i slobode. 8. Adolescenti su skloni raspravi i testiranju roditeljskih granica. Osje aju se krivo ako napu taju majku ± imaju vi e emocionalnih izljeva. Adolescent koji vjeruje roditeljima. Roditelji adolescenata su zato najnezadovoljniji roditelji. ivota).

a roditelji ne ba (³ kaj glumata ?´). ODNOSI S VR NJACIMA Vrhunac je u ranoj adolescenciji (11-13 g) i djevojke su sklonije konformiranju. balans ljubavi i postavljanja granica te jasno komuniciranje svojih stavova } izno enje svojih elja (osobni govor) a ne nare ivanje (zna i ³meni je te ko« ja brinem«´ a ne ³Ima biti doma u 9´). manje su doma i manja je ansa sukoba (oni su obi no oko pranja. razmi ljanja i osje anja grupnim standardima. tad to poma e o uvanju obiteljskog mira i razvoj mi ljenja 8.2. 8. izlasci« Osim toga i roditelji te e pu taju djevojke od dje aka. ne podlije em prirodnim zakonitostima kao ostatak svijeta (4) Neodlu nost (svjesni su vi estrukih mogu nosti pa te ko odlu e) cure de ki (5) Prikladna dvoli nost Ne razlikuju izra avanje ideala i djelovanje da bi to ostvarili (pu e a protestiraju zbog zaga enja okoline).2. Sve manje vremena provode kod ku e. Treba ravnopravni dijalog. To je i 2. Roditelji trebaju koristiti osobni jezik. Razvija se moralno rasu ivanje: prema Piagetu je dru enje sa vr njacima va no jer omogu uje promatranje stvari iz tu eg kuta gledanja. (6) (2) Sklonost raspravljanju Sposobnost adolescenta da uo avaju pojedinosti unutar neke teme. 46 . odnosi s vr njacima se temelje na ravnopravnosti. a pripadanje nekoj grupi uvijek zahtijeva konformiranje pona anja. govoriti o sebi (JA komunikacija)). 7-9 11-13 15-17 19-21 x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja 8. po to jo nisu razvili svoj identitet. od same odluke (va niji je proces nego sadr aj). prihva aju i toleriraju. Bitno je da roditelji uzmu te kritike kao nu nu fazu razvoja a ne kao osobnu kritiku. Za dobre odnose u obitelji je klju no podr avanje.6. rizi nih aktivnosti). Naime.1. otud kriti nost. a vr njaci im nude tehnike i podr ku da se oslobode roditelja ± zato uspostavljaju na in razgovora i obla enja koji dijeli mlade i stare.straha roditeljka da ne zatrudne. neurednosti. gube to ³da znaju najbolje´: to je te ko prepustiti. va no je kako se pregovara. Prijateljstva idu od razvijene aktivnosti ka psihi koj razmjeni (dru tva za povjeravanje). Roditelji i dalje ostaju odgovorni za atmosferu u obitelji. Za roditelje je to te ko. zainteresiranost. Dje aci su vi e zaokupljeni aktivnostima koje su vezane uz vanjski svijet. (3) Centriranost na sebe Osobni mit. za kvalitetu interakcije i trebaju izra avati svoje stavove ali ne vi e sa pedago kom tendencijom. To omogu uje otvorenu i kriti nu diskusiju o moralnim pitanjima. Postoji potreba je za eksperimentiranjem da bi se isku ali novi identiteti i vr njaci to razumiju. Ako roditelji pristanu na rasprav u o principima a izbjegnu raspravu o li nosti. i uva avanje suverenosti druge osobe (³rekla sam ti to misli . VR NJACI ± SELF KONCEPT I KONFORMIRANJE VR NJACIMA Adolescenti. ZNA AJ ODNOSA S VR NJACIMA Va ni su i imaju za adolescente magi nu mo iz nekoliko razloga: (1) Samopo tovanje adolescenata se razvija i to zbog prihva anja od strane vr njaka. Adolescenti nastoje oslabiti emocionalne veze s roditeljima. Fiziolo ki razvoj ih prisiljava da se suo e s novim iskustvima a vr njaci (jer prolaze isto) tu mogu dati psihi ku podr ku i konkretne informacije (iako ne uvijek to ne). No. No. i o evi se udaljuju jer vi e ne dijele iste aktivnosti. a ne nadre enosti i podre enosti. ak je va niji na in dono enja odluke. Yul: adolescencija je druga prilika za izgradnju identiteta (1. Kad djeca postanu adolescenti prekasno je za odgoj ± sad se roditelji mogu opustiti jer sad se tu ni ta ne mo e izmijeniti . bez vr njaka adolescent ne bi znao koje aspekte njegove li nosti vr njaci prihva aju a koje odbacuju (oni su relevantan okvir za samoprocjenu i adaptaciju).2.1. ELEMENTI ADOLESCENTS KOG EGOCENTRIZMA (tipi an sklop li nosti) 8. je faza autonomnost djeteta) ± adolescencija li i na to. to prekida djetetovu usmjerenost na sebe i poti e zrelije oblike mi ljenja. izra enost konformiranja varira u funkciji dobi. higijene. i zadnja prilika da bude ono to je. ja sam poseban. (2) (3) (4) (5) (1) Nala enje gre aka kod figura autoriteta Zbog mogu nosti da zami ljaju idealni svijet. otkrivaju da se osobe ne uklapaju u taj svijet. a ne o emu (va no je dvostruko povjerenje). To ne zna i da su vr njaci uvijek ljubazni i podr avaju i jer znaju biti rigidni u zahtjevu po tivanja grupnih normi. imaju zna ajnu potrebu pripadati nekoj grupi. Najbolji tip obitelji je gdje su lanovi povezani ali individue (to je zdrav tip odnosa za osamostaljenje adolescenata). a ti napravi to ho e ´).2.

To podsje a na obitelj. osobnosti i stavovima. identitet pojedinca u o ima drugih i izra ava socijalne granice. to su neformalna udru enja od 2 -4 klike to 8. Principi bliskosti I. 14-16 g. Me utim. I klike i dru tva si izabiru imena (posebno vani). II. Prijatelj je netko tko je zabavan. antisocijalno pon. zajedni ke aktivnosti (odvijaju se paralelno). pona anja) IV. Princip zainteresiranosti za sve to se kod druge osobe doga a (emocije. Seksualnost me utim mo e. mi ljenja koje iznosi drugoj osobi da bi dobi la njen komentar (jednaka je anga iranost obje strane). po tivanje razli itosti u mi ljenju.  Kod dje aka: Tu se prijateljstvo prvenstveno usmjerava na akcije (a ne tajne) jer se identitet mu karaca osniva na postignu u. Za prijateljstvo u adolescenciji je jako bitan razvoj dogovorne validacije: jedna osoba te i shvatiti svijet kroz razmjenu ideja. (1) KLIKE Klapa ili manja grupica vr njaka istih interesa.pru a mogu nost ve eg broja kontakata ali slabije kvalitete. 17 g. Upoznavanje sebe kroz refleksiju od strane drugih II. organizacija dru tvene aktivnosti (sport.3. 11-13 g. autonimiji (kod ena intimnost). STADIJI RAZVOJA GRUP NOG IVOTA KOD ADOLESCENATA 47 . To su osnovne jedinice dru tvenog ivota adolescenata. Prijatelj je netko tko je sukladan. U odrasloj dobi mu karci tra e akciju. parovi bliskih prijatelja ili prijateljica. asertivnosti. Osnova: razgovor. U i se ravnopravna komunikacija Intimnost { seksualnost: Intimnost je prije svega potpuna otvorenost u kontaktu s drugim. tj.2. eli se uti tu e mi ljenje da bi se dalje razvijalo vlastito. a antisocijalno i neutralno manje izra eno od prosocijalnog i neutralnog. Od prijatelja o ekuju alijanse (odanost. pomo u nevolji).4. Prijatelj je onaj tko poma e u nevolji ± dosta instrumentalno. aktivnosti. amblemi). naglasak je na razmjeni tajni. podr ka. to ime pridonosi osje aju identiteta i ja a koherentnost (uvedeno u vojsku. ³ja sam potpuno i bez rezerve i cenzure ono to jesam´. ak ne treba ni komentar. Princip me usobnog po tovanja  Funkcija prijateljskih veza je upoznavanje samog sebe. Princip me usobsobnog povjerenja III. terapijska funkcija (slobodna ekspresija emocija). intimnost i sl. To ja a nezavisnost od roditelja. tulumi). Tra i se razumijevanje. VRSTE UDRU IV ANJA (1) BLISKA PRIJATELJSTVA To su bliski prijateljski odnosi koji su temelj za formiranje ve ih grupacija. nema zahtjeva za tajnost i cijene se individualne razlike u li nostima. u enje komunikacije i uva avanje mi ljenja. Uglavnom je 6 lanova istog spola. Osnova: zabava. prijatelju mo e vjerovati i povjeriti mu se. Princip recipro nosti odnosa Funkcija bliskosti I. neutralno pon. misli. pru a soc. ali ne mora biti povezana sa intimno u . Ponekad olak ava i to to se glasno iznosi vlastito mi ljenje. osje aja.  3 FAZE RAZVOJA prijateljstva kod djevojaka (Duval i 7-9 11-13 15-17 19-21 Anderson) x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja Prosocijalno konformiranje 11-12 g. a ene intimnost. izlasci. prosocijalno pon. obitelj je u okviru istog socijaln og statusa pa zato mladi zadr avaju vrijednosti roditelja a ne apstraktne vrijednosti op e kulture mladih.2. Klike dominiraju tijekom tjedna a dru tva vikendom. mu karci nisu neosjetljivi na finese tu e li nosti. brige i probleme svojih prijatelja pa nije to no da ne brinu jedni o drugima. Posesivnost i ljubomora. Mladi uglavnom dijele vrijednosti neposredne vr nja ke skupine. razgovori. p opu tenije. Mogu dobro opisati li nost. Posesivnost i ljubomora se prenose na odnose s de kima. Terapijska ± izra avaju i diskutiraju se problemi III. bliski odnosi. Zahtijeva konformiranje. No. 8. ne definiraju prijateljstvo kroz emocionalne razmjene. (2) DRU TVA ± ³ kvadre´ Skupine (crowds). kontakt s vi e ljudi.

Postoje i spolne razlike (u SAD-u je na matematici vi e mu karaca): kod nas to nije toliko izra eno. Ovdje dolazi do ve e spolne diferencijacije. Pokazuje se da socio-ekonomski status odra ava komulativne i kombinirane efekte razli itih utjecaja na uspjeh u enika u koli. Hrvatska: posve uje se puno pa nje profesionalnoj orjentaciji (publikacije.1.osoba upoznaje sebe 1. 8.) osobe biraju na osnovi toga zanimanja. uvjeti 48 .90-te godine je razvijen model motivacijskog procesa koji govori da u eni ko pona anje odre uju tri imbnika: a) Stav je li inteligencija fiksna ili je plasti na promjenjiva promjenjiva u enici u ivaju u obra ivanju sadr aja i manje brinu o ishodu. oni do ive odre eni ok i postaju ja e ekstrinzi no motivirani. su uju izbor.2. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (1) GANSBERGOV MODEL (1) Fantazijski: osnovna kola: odabiru se aktivna i zbudljiva zanimanja. Uskla ivanje interesa. Druge faze za adolescenciju nisu zanimljive. klasna pripadnost roditelja i dolazi do izabiranja struke ovisno o spolu. Prijatelji su tako er va an vanjski faktor. ispituju se vlastiti intresi. Razlikujemo intrinzi nu i ekstrinzi nu motivaciju.) osobe biraju na osnovi toga Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne. Odluka je emocionalna. tj. ru no mu je«) 17-godi njaci ³uva en je i cijenjen´ (mo e i sam). Me utim kada pre u u srednju kolu. tra e inf. bolji su u itelji i sl.interakcije me u klikama razli itog spola (grupa s grupom) Postignu e je presudna tema za adolescente. mogu no sti. Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja. realnost se ne uzima u obzir. o op im kategorijama zanimanja i profesija (vrlo iroko).3. Period kristalizacije . Kasnije: sretan je (pozitivne posljedice). itd. Djeca koja potje u iz boljih uvjeta esto poha aju i bolje kole. (5) HOLANDOVA TEORIJA Sociolo ki pogled: pri izboru zanimanja postoji ograni enje urokovano s-e status. (2) Probni. specificiraju interese te se informiraju o specifi nimn zanimanjima (a to odgovara ameri kom sustavu obrazovanja). Faze slijede obrazovanje u nekoj zemlji: adolescenti od 14-18 g. (3) Realisti na faza: kraj srednje kole . adolescenti su trebali dovr avati re enice: ³ako netko nije dio grupe«´ y y y 15-godi njaci zavr avaju s negativnim posljedicama (izoliran je. 18-24 god. Koristile su se projektivne tehnike.dolazi do kristalizacije planova koji su realisti niji. b) Intrinzi na i ekstrizi na motivacija (3) ATRIBUCIJSKA TEO RIJA (3) lanovi klika razli itog spola (po inju se povezivati) (4) Kasna adolescencija . 1. Kod adolescenata postoji zna ajna potreba za postignu em. Razvoj profesionalnih planova: dio je razvoja profesionalnog identiteta. eksperimentalni period ± pubertet. realisti ne (itd. osobine. U SAD-u 40% sinova lije nika ulazi u medicinu (generiranje iste profesije) ± vezano i uz privatno poduzetni tvo. ISTRA IVA KA FAZA . Do krize markiranja kole dolazi e e kod u enika koji potje u iz obitelji sa ni im socio -ekonomskim statusom. ovdje se integrira i utjecaj roditeljske profesije kao i utjecaj socijalne okoline ( ta je presti no. Klike i dru tva nude gotov identitet koji je prihvatljiv u odre enom vremenu (odje a): kasnije se me utim javlja potreba za individualno u i izgradnja vlastitog identiteta. predavanja. realisti ne (itd. 14-18 god.g.skupine sastavljene od spolno mje ovitih klika (5) Rana zrela dob . pra enje«) (2) Rana adolescencija .).prikupljaju se u e informacije o vlastitoj struci. (4) SUPEROVA TEORIJA: mi kroz ivot nekoliko puta kre emo kroz te faze: 1.(1) Kasno djetinstvo .mogu planirati daljenje obrazovanje kako bi ostvarili eljenu kareru. koje su pak bolje opremeljene. potom od 18 -21. U realnosti mnogi nisu tako racionalni i sistemati ni.skupine se raspadaju na parove koji razmi ljaju o braku Klike postaju suvi ne jer se ostvaruje potreba za intimno u. testiranje. jer oni utje u na stavove i pona anje i tako mogu imati i pozitivn e i negativne utjecaje. Period specifikacije . (2) TEORIJA MOTIVACIJE . ne postoji op a nadmo nost mu karaca (samo u pojedinim podru jima) ± ipak se na tehni ke fakultete upisuje manje ena (zapo ljavanje. mijenja se sustav vrednovanja te postaju nesigurni i te e boljim ocjenama.istospolne klike rada«). alternative se realisti nije promatraju. vrijednosti i sposobnosti. Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne.

Dru tvo regulira upisnim kvotama. Ulogu imaju roditelji. Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja.zanimanja. i njihove aspiracije odre ene su socio-ekonomskim statusom. ali nema sustavnih pra enja potreba zapo ljavanja. mi imamo vi e aspiarcija zbog tranzicije (uspijeva se vertikalno kretati). 49 .

b) kognivitne.1. Pokazalo se da oni sa boljim strategijama suo avanja (engl.  Razlikujemo dvije vrste poreme aja: a) internalizirani .  Tri vrste suo avanja a) b) c) suo avanje usmjerno na problem . Venitiliranje emocija je vrlo bitno za adolescente. kognitivnu preradu . PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI Mnogi oblici psihi kih poreme aja se odvijaju u adolescenciji ± govori se o mladena koj shizofreniji.  Postoje i povoljni faktori a) RODTIELJSKA OKOLINA . adolescencija je period aktiviranja tih genetskih zapisa. Drugo treba razlikovati problem koji imaju svoje uzroke u adolescenciji od onih koji imaju svoje uzroke ranije. OSOBNE KARAKTIRISTIKE. a oni s lo im na emocionalnu razinu.koji se manifestiraju u okolini (kra a). nekonvencionalnosti li nosti adolescenata i okoline. RATA.prijatelji. To burno razdoblje promjena uva ava i socijalni aspekt tj. Nakupljanje stresova (razvojni zadaci) mogu osobu gurnuti preko praga ako postoji gen. bliski odnos sa barem jednom osobom u obitelji.koji su unutar osobe ( ir na elucu) b) eksternalizirani .Physical = fizi ki se aktivirati 50 .drugi ljudi nam poma u da prebrodimo stresnu situaciju STRATEGIJE SUO AVANJA SA STRESOM: a) bihevioralne. 6 na ina suo avanja sa stresom B . Muli Lahad .u smislu uro enih predispozicija za odstupanje "sensation seeking".imaginacija = odmak od stvarnosti (fantazijska putovanja.danas se dru tvo iz temelja stra no brzo mijenja.  Postoje rizi ni faktori A) B) SIROMA TVO KRONI KA BOLEST ALKOHOLIZAM C) RODITELJSKE MENTALNE BOLESTI. preuzimanje uloga« Psihopatologija je vo ena genetsko-vremenskim rasporedom.pro multiplikativan 9. UVOD Masovni mediji su skloni preuveli avanju tih problema. le i u toplu kadu) usmjerenost na procjenu. Zato postoji sklonost eksperimentiranju s rizi nim pona anjem. Oni s pozitivnim obiteljskim iskustvom su vi e usmjereni na ri je avanje problema. tako er je bitna socialna podr ka. pona anje nu no za ovaj razvojni period. D) IZLO ENOST NASILJU PRILIKOM NPR. stres radi velikih promjena u sebi.) Op enito se nalazi da su adolescenti naj e e koriste strategiju usmjerenost na problem i socijalnu podr ku. napredak ide nevjerojatnom progresijom i potrebna je stalna adaptacija. Biolo ke promjena u pubertetu aktiviraju psihi ke probleme = nastaju psihopatolo ki problemi. Mogu a je biolo ka podloga takvih poreme aja. esto devijantno pona anje nestaje ulazkom u zrelu dob.pri a u 6 slika.emotion = emocije (rasplakati se) S .poduzimaju se akcije za rije avanje problema usmjerenost na emocije .Cognition = razjasniti si situaciju i sl. pozitivan pojam o sebi. dobre komunikacijske i socijane vje tine. Probleme pona anje u adol.(9) ADOLESCENTSKI PROBLEMI 9.2.jednostavno si olak avam emocionalno stanje (slu anje muzike. Kao rezultat stresa dolazi do emocionalnih i bihevioralnih problema. u odnosima s vr njacima. Adolescenti mogu imati poreme aje iz oba podru ja. pla a. esto jedan vanjski problem vodi u jedan novi problem: droga u delikvenciju. crtanje itd. Smatra se da su posljedica nesposobnosti kontroliranja impulsa. Ph . delikvencija u prostituciju itd. (tzv. anksioznosti. ili poreme ena psihi ka ravnote a. tj.social = socijalna podr ka I . depresiji. Danas se puno spominje ok budu nosti .) C . i tretman treba prilagoditi. E) RAZDVOJENST RODITELJA Stres se primarno prpisuje promjeni bila ona pozitivna ili negativna jer zahtijevaju adaptaciju.  Postoji niz skala za mjerenje stresora kod adolescenata. Postoji i biolo ka teorija . U adolescenciji treba razlikovati eksperimentalno izvo eje pona anja i stvarno psihopatolo ko. socijalna odgovornost. SOCIJALNA PODR KA . se s druge strane ne smije omalova avati ili ak smatrati i normatinim pona anjem. ili biolo ka ranjivost.misaona prerada (ispit nije toliko bitan i sl. MRE E PODR KE IZVAN OBITELJI . clasteri problema). b)  Tri niza imbenika koji odre uju ranjivost za stresne emu je akumulacija c) doga aje: a) b) c) KOLI INA STRESA .nadgledanje aktivnosti i dosljednost u primjeni discipline. coping) sa stresom tako er su i zdravstveno u bolje m stanju.belive = vjerovanje (vjera. optimizam) E . ovisni ko i devijantno pona anje.

za 20-25% u samo par mjeseci. Procjene u SAD: 1:10 ( ak do 1:4). 20% tih djevojaka umre (bez tretmana) radi samoizgladnjivanja. sve va u.9. ele stalno biti u dru tvu. ljubavni problemi ili zaokupljenost problemima koje roditelji imaju me u sobno. Bolje je raditi na uzroku a ne samo na simptomima ( to ini bihevior terapija) B. a bilo bi dobro da bude i psihoterapija. sramu. da je ljubav obostrana ± to je nerealno i vodi ka rascjepu li nosti. Biolo ke promjene te drugi razvojni zadaci u procesu stjecanja nezavisnosti od roditelja ugro avaju pojam o sebi pa ulaze u kontrapona anje. 51 . ANOREXIA: je te i poreme aj jer djevojke silno snize tjelesnu te inu. sve prihva aju pod motom ³i to je ivot´. Od depresije idu suicidi (u SAD-u su 1. dje a ko lice. gubitak apetita. Svake minute u SAD-u jedan adolescent poku a suicid. opaju se dok ne zaspu ili ne povra aju ± prisiljavaju se na povra anje. Ne zna se za to. djevojke se vra aju hrani to simboli ki zadovoljava ³hranjenje ljubavlju´. a kod + ak do 30-te. Poku ajem suicida ene komuniciraju svoju bol (koriste pilule) a mu karci idu uglavnom na vatreno oru je. Polovica anoreksi arki ima i simptome bulimije.  jude mo emo podijeliti u 2 kategorije: y y ³lu aci´. To je poreme aj bogatih: bjelkinje. zauzimaju stav ³koja korist od svega toga´: osje aj besmisla. saobra ajke 2. SHIZOFRENIJA (SCH) Naj e e izbije u adolescenciji. Ta ScH nije vezana s dje jom ScH (dje jim autizmom).1. osjetljivi na finese u razglabaju o smislu ivota ivotu. Tako er je ve a ansa onima koji imaju krvne srodnike oboljele od ScH.2. gubitak tjelesnog integriteta. Velika je uloga socijalnih faktora: nerje eni obiteljski odnosi. umorstva 3. Te osobe kao djeca nisu sudjelovale u aktivnostima vr nja ke skupine. ene puno e e poku avaju. predbacivanju. Prognoza je lo ija ako se poreme aj javi ranije.2. ³kamiond ije´. Naj e e su to iznadprosje ni studenti no imaju previsoke aspiracije (nedosti ne) i misle da ne rade onako dobro kako bi mogli. droga ± ine sve da odagnaju depresiju. rijetko u djetinjstvu. BULIMIA: periodi na pre deravanja ³zabranjenom´ visokokalori nom hranom. Izgube menstruaciju. pretjeran sex. Najvi e podataka ima o konceptu genetske ranjivosti: neki su ljudi genetski skloniji izbijanju bolesti tj. ranjiviji su pri izlaganju strsnoj okolini. te nja je da ostanu u formi djeteta . Tre i je razlog elja da udovolje roditeljima koji tra e postignu e i koji daju veliku pa nju osobnom izgledu (vitkost je pitanje presti a). DEPRESIJA To je nej e i poreme aj i uglavnom je prijelazna. Tretman je farmakoterapija. vi i dru tveni status). postizanjem autonomnosti na planu tjelesnog izgleda eli se kompenziratu sve ono nad ime nemaju kontrolu. problemi u koli« studenti ine ve inu adolescentskih suicida (obrazovaniji su. depresije kao izvor smrti). Drugi je razlog da time vje baju kontrolu doga aja koji su ina e idealno pod njihovom kontrolom. Cijela obitelj treba biti uklju ena. Mla i: stalno tra e uzbu enje. Potom slijedi faza dijete. Doprinosi problemima pona anja. Stariji adolescenti su introspektivni i letargi ni.3. Dakle to je obi no u obiteljima u kojima su roditelji vrlo kontroloraju i. Cijeli dan se bave planovima o jelu. istodobna elja za pripadanjem i za individuacijom. iznadprosje ne studentice vi eg socio-ekonomskog statusa. b) c) Anoreksi arke tebaju istodobno u tretman uzeti i psihijatri i internisti (radi davanja infuzije). Mit: ³tko pri a ne e to u initi´ a to je pogre no. a) Poreme aj je vezan s time da postanu odrasle ene. inteligentniji. Ti su simptomi esto pomije ani sa depresivnim i sociopatskim simptomima. dobro je to uzeti za ozbiljno. A. Zaokupljene zu izgledom i te inom. Kod djevojaka dolazi do toga pod velikom presijom studentskih obaveza ili neuspjeha veze.2. slaba koncentracija. esto se ne uzima ozbiljno kad netko pri a o suicidu. To vodi do fantazija o velikoj ljubavi. ako se ne ispuni. 9. Ve ina bulimi arki to uspijeva prikriti pred prijateljima i obitelji (tajni poreme aj).2. ali a mu karci e e uspijevaju izvr iti suicid. Opsjednute su te inom i ele biti mr avije od normalne prosje ne te ine za svoju dob i konstituciju. Adolecsenti koji se odlu e na suicid imaju probleme s roditeljima ili ne mogu zadr ati prijatelje. Manifestira se razli ito kod starijih adolescenata i mla ih adolescenata. Vezana je uz osje aj gubitka ili neuspjeh realan/nerealan. putuju svijetom zadovoljni ako se najedu janjetine i tipnu konobaricu. To je simboli ka zamjena za nedostatak ljubavi (oralna faza): te nja da se bude voljen. antisocijalno pona anje doma (ali ne nu no i van obitelji). Rizi na dob za javljanje ScH kod > je od kasnih tinejd erskih do ranih 20¶. Kad se rije i uzrok onda se i hrana normalizira. ili kako bi ga trebale izbje i. imali su vrlo malo prijatelja. Ova podjela je zgodno obja njenje ve eg broja suicida kod studenata 9. a u jednom danu ih 14 uspije. delikventno pona anje. Nemogu nost kontrole hranjenja vodi ka autodestruktivnosti. diuretike. nemaju obline. Uzimaju laksative. Obi no rana zrela dob. POREME AJI HRANJENJA Gotovo samo ene. Simptomi: umor.

To je ³psihi ko cijepljenje´: mala doza nagovora potaknut e suprotstavljanje kasnije. npr. Destruktivni roditeljski odnosi: neinteres. to se ti e socio-ekonomskog statusa ta su djeca iz svih slojeva. (vrhunac). opijanja.g. silovanja. osobe se smatraju maloljetnicima.9. U srednjoj adolescenciji je sna an utjecaj vr njaka. preuzimanje tu e perspektive ± djeca ni eg socio-ekonomskog statusa i lo ih obiteljskih uvjeta. nepo tivanje pravila. DELIKVENCIJA 1. javni izgredi. roditelji. ve kao djeca su antisocijalni (laganje. Osijek). Imaju manju sposobnost zauzeti perspektivu druge osobe na istoj razini moralnog razlu ivanja kao i vr njaci.  OVISNOSTI Konzumiranje neki pripisuju osobinama li nosti (prevelika va nost nezavisnosti). sport. Konflikti s roditeljima rastu u funkciji dobi (potreba za individuacijom). uz to se ve u i problemi u u enju. nemaju veze s drugima. upoznavanje sebe. Uzroci mogu biti razni: neurolo ka i psiholo ka odstupanja. Oni su psihi ki normalni. No porast je i me u djevojkama. nisko samopo tovanje. Dje aci su najnasilniji s 18 g. Roditelji esto imaju aspiracije da im djeca postanu ³super´ sporta i. u zajednicama gdje se neki oblici kriminala tol eriraju. ali ak i s 15 g. Nekad je delikventno pona anje poziv u pomo . promet i upotreba droga ugro avanje ivota i tijela razbojni tvo i silovanje bludne radnje Pred 2 g. no ve a je vjerojatnost da budu uhva eni i tretirani oni iz ni ih klasa. u enici« i adolescenti mogu oti i od ku e i postati nepopravljivi (otkaz) ili ostanu kod ku e ali ne obavljaju poslove ( trajk). najve i je porast u Virovitici i Vukovaru. po inje jako rano ± ve s 10 g. Program odvikavanja od pu enja za mlade upozorava na negativne aspekte (smrad iz ustiju ± to je mladima vrlo va no ± usporavanje akcija. kra e i sli no. a istodobno vr e pritisak da bi za titili ugled obitelji.3. Pula. prostitucija«). Rijeka.. . nekontrola djeluju na antisoc. Pu enje. Potkopava se predod ba o likovima koji pu e (filmovi o propagandi). P orast maloljetni kog kriminala (Zagreb. ali su tako socijalizirani b) NESOCIJALIZIRANI PSIHOPATSKI. bijeg i izolacija. a kroni ni se isti u ve kao djeca. te spolnih i krvnih delikata. Ve a je agresivnost mladi a. a) SOCIJALIZIRANI SUBKU LTURALNI. ne mogu se dugo vezati uz ciljeve koji tra e odga anje. Popravni domovi izazivaju suprotne efekte jer samo jo vi e nau e. policiju. kr enje reda. pote ko e u apstraktnom mi ljenju i koncentraciji = nisu razvili kognitivnu kontrolu koja bi regulirala emocije i pona anje. Pomak ide od otvorenih antisocijalnih djela u djetinjstvu na prikrivenim (iza le a odraslih) djelima koje je te e otkriti (raste i te ina tih djela). 4 -5 dje aka ili mladi a na jednu djevojku. ne tretira ih sud ve soc. Od 14-18. 52 . interakcijske igre. Imaju zagarantiranu anonimnost. kroni ni su la ljivci i nisu svjesni posljedica. niti za ljude (amoralni su) Srednja klasa: odgovor na eksploataciju } mladi su eksploatirani u krugu obitelji. rad. drogiranje (sabota a) ili pasivno podno enje situacije. 2. Nisko samopo tovanje: da li delikvencija vodi do niskog samopo tovanja (etiketiranje) ili je obrnuto? Delikvent je pod pritiskom vr njaka i zato ini delikt (tra i priznanje od prijatelja). sklonost izbivanju od ku e i manja spremnost roditelja da kontroliraju njihovo pona anje. ne reagiraju na kaznu i nagradu. to izvodi manjina Postoje kroni ni i privremeni delikventi. Me uljudski odnosi: anksioznost u heteroseksualnim odnosima se smanjuje s iskustvom. droga Prekr aji: tu njave. imaju probleme kod ku e i u koli. Split. Rang proizvodnja. potkrepljivano od vr njaka (pritisak vr njaka). Trudno a. Problemi u obitelji: uzimaju i roditelji (genetska predispozicija). ubojstva. 80% delikvenata je neodgovaraju e nadgledano a samo 10% nedelikvenata. pona anje. Porastao je broj droga. Igranje uloga: stariji govore mla ima za pu enje a mladi se moraju suprotstaviti. otupljenje osjetila). a mla i su djeca. Odsjek za maloljetni ku delikvenciju sadr avao je socijalnog radnika. Dosta je djevojaka u tipi nom mu kom kriminalu (dr oga. Manji broj adolescenata je spreman na krajnje oblike: suzbili su bla e oblike kriminala. Kaznena djela: plja ke. ka e im se ³izbor je na vama´ a ne ³nemoj pu iti´ jer onda e napraviti obrnuto. Mladi i su esto ulovljeni zbog kra e i skitnje a djevojke bje e od ku e i seksualno pona anje van kontrole. Za privremene je to samo faza. psihologa i pedagoga. kra e. ive po uzoru odraslih iz okoline. pedagozi provode preventivne programe. postaju stigmatizirani (etiketirani) i nastavljaju s takvima djelima. da opisuje svoja seksualna iskustva i poti u dijete na to. sudstvo. ranije dolaze u neprilike te rijetko napu taju antisocijalni stav.  Aschenbach: TIPOVI KRONI NIH DEL IKVENATA Bje anje od ku e. ne odga aju neposredne porive. roditelji tra e da zadovoljavaju njihove potrebe. Dje aci su vi e skloni delikvenciji. U o. kra a).

2.2.1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (4) KASNA ZRELA DOB 1. Razvoj li nosti i socijalni razvoj 53 .2. Fizi ki i intelektualni razvoj 1. PSIHOLOGIJA ZRELE DOBI (1) UVOD (2) RANA ZRELA DOB 1.1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.1. Razvoj li nosti i socijalni r azvoj (3) SREDNJA ZRELA DOB 1.3.

velike su interindividualne ali i intraindividualne razlike (razli iti organi i razli iti aspekti ivota razli ito odra avaju starost). pravo glasa. gubitak vl. mog. samodostatnost. zavr etak fizi kog rasta (18-21 g. Projekcija tog trenda u budu nost: 1900. BIOLO KI: gubitak reproduktivne sposobnosti (+ oko 50¶). 65 godina na dalje 65-80 DUBOKA STAROST: preko 80 g. roditelja ± postaju najstarija generacija u obitelji (to je esto dodatan ³push´ u ve u samostalnost bez obzira u kojoj dobi nas zadesi smrt roditelja). Porast slobode u kori tenju vremena pove ava potencijale za rad na sebi: psihi ka reakcija ljudi . S porastom broja razvoda (u SAD-u): ranije su ljudi kra e ivjeli i prosje an bra ni sta je bio 25 godina. PSIHI KI: vezani uz postizanje odre enih nivoa mentalne i emocion. Postizanje mudrosti. Sad se du e ivi i taj sta ide i do 50 g. Netko mo e biti vrlo mladolikog izgleda. Socijalno -zdravstveni sistem } 5 radnika je radilo za 1 pen zionera. Socijalna zrelost je nu an uvjet prelaska u odraslu dob. psihi ka zrelost (emocionalna i kognitivna) ali je upitna socijalna zrelost (mogu nost samostalnog ivota. Svi ti pokazateljisu visoko korelirani sa dobi ali je velik inter/intra varijabilitet u pokazivanju odre enih promjena. pad tjelesne kondicije. Mogu nost prilagodbe na novu situaciju. Ageisam (³dobizam´) je stereotip o osobama vezanim uz stara ku dob (da su aseksualni. Da bi ih se osiguralo. Dru tvom neoptere enim dobi bi se izgubilo predodre enje desetlje a: kad kronolo ka dob ne bi bila va na: u SAD-u U zreloj dobi je puno te e odrediti granice jer ljudi stare razli itom brzinom. sijeda kosa (vrlo individualno). umirovljenje (oko 65¶). Punoljetnost.) no rast se mo e produ iti do srednjih 20¶ radi neishranjenosti ili kroni nih bolesti. udaja. Manjak je stara kih domova. Ako se lako gleda na ivot (uz prevenciju bolesti i pove anje kvalitete) tad se slika starosti dosta mijenja. planiranje budu nosti. ostvarivanja intimnog odnosa. vi e se vremena provodi u mirovini i treba to vrijeme kvalitetno iskoristiti (npr. U zrelosti je diferencijacija velika. sport i putovanja a ne pred TV-om). Treba osigurati brigu za sve starije ljude u populaciji. i porast je omjera stara ke ovisnosti.= odrasle dobi (1) UVOD U djetinjstvu je periodizaciju razvoja lako napraviti radi konzistentnih razvojnih perioda. o starima sla bi taj stereotip. Biolo ki pokazatelji su samo preduvjet zrelosti. Treba prevladati taj stereotip kod samog sebe. izbjegavanje ovisnosti. ³ ovjek po ne pa ljivo planirati kako da iza e iz kade´. SOCIJALNI: ra anje unu adi (od 50¶ otprilike). zrelosti. No va an je i stav same osobe: ako ona slijepo prihvati taj stereotip tad nastaje samostagnacija i ne vjerovanje u vlastite sposobnosti (ostaju osaka eni). Granica adolescencije varira 18-21 g.  Pokazatelji starosti 54 . Princip diferencijacije: bebe su jednake i sve se de ava po istom ritmu. a danas 2. Ve a su izdavanja u zreloj dobi za financiranje penzionera. i smanjenjem nataliteta umanjuje se zastupljenost mladih generacija. slabljenje vida i sluha.g. Razmi ljanje o smislu ivota.ZRELA DOB . pa ak i do 30-tih. usporeni reflexi.5. period odgovornosti prema bli njima i zajednici. ( to je t e e). 40-65 god. vojska« Ovi pokazatelji ne sazrijevaju u isto vrijeme. Trebaju promjene u socijalnom-zdravstvenom sistemu. kroni na oboljenja PSIHI KI: osje aj pada mo i. a osje ati se starcem. mali je varijabilitet. kvadrati na. irenje inormacija. radi napretka medicine i pove anja brige o zdravlju i prehrani. je struktura dobi bila piramidalna a 2030. shva anje uvjeta i ograni enja ivota. Raste koli ina slobodnog vremena. svjesnost da se tijelo ne kre e glatko kao prije. neaktivni. Za svakog pojedinca ovi pokazatelji nastupaju u razli itoj dobi. Tu sigurno postoji fizi ka zrelost (menstruacija i ejakulacija) nakon adolescencije. voza ki. unutarnji osje aj zrelosti.  Pokazatelji zrelosti BIOLO KI: mogu nost reprodukcije. samostalnost u egzistencijalnim pitanjima). zdrava prehrana no i ulaganje u kvalitetu me uljudskih komunikacija. nesposobni«). RANA ZRELA DOB SREDNJA ZRELA DOB KASNA ZRELA DOB a) b) KASNA DOB: 20-40 god. preuzimanje uloga odraslih. Kako ivot u initi kvalitetnijim? Trend je da se preveniraju razli ita oboljenja: fizi ka aktivnos t. Generalno populacija stari: produ enjem ivota. No jo je prisutan } 40 -togodi njaci se ne mogu zaposliti jer dru tvo tra i mlade. SOCIJALNI: preuzimanje uloga odraslih.

Ranije se mislilo da su gubici suspresije u ranijem ivotu. (1) FIZI KA ONTOGENEZA: to je izrazito programiran proces. Najve i utjecaj ima u ranom djetinjstvu (intenzivan je razvoj fiksnog slijeda) i u kasnom ivotu (jasna determinacija). Slika: Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja (1) DOBNO NORMATIVNI: u djetinjstvu i starosti su vi e izra eni. smjeru i pojavljivanju. I. vi e nije usmjeren ka nekom cilju. Ta tradicionalna perspektiva gubi utemeljenost me u istra iva ima. Odre uje fizi ki rast. Starenje ozna ava sve promjene nakon postizanja zrelosti. To je klu ni proces jer osloba a pa nju od bavljenja rutinom pa reagiramo na nove vidove okoline. Kad je dobra motivacija i kognitivna kondicija onda su oni jednako uspje ni kao i mladi. Primarno je biolo ki proces. Uklju uje svjesno. razvoj mozga. voljeno procesiranje svijeta. Najve i je utjecaj u djetinjstvu kad u imo kategorizirati svijet. Uvjetuje stvaranje selfa. okoli ne i samoaktiviteta) te vi estruke utjecaje na razvoj.postoje stari studenti. Proizlazi iz fizi ke ontogeneze (ona uvjetuje razvoj neocortexa koji je klju an za takvo rezoniranje) i habituacije (koja stvara stabilna znanja o okolini). Na neke podra aje stvorimo automatske reakcije i nismo svjesni da reagiramo. Utjecaji na razvoj Imaju socijalni i biolo ki moment. Habitacija nije predprogramirana ve ovisi o socijalnom okru enju. pa je za razliku od fizi ke ontogeneze relativno otvoren proces. od za e a pa do smrti. te kad po ne imati namjere. mozak fetusa ima puno vi e neurona i razvojem mozga stanice koje ne stvaraju sinapse naprosto odumiru. vezan uz dob odnosno uz stalne promjene u ljudskoj populaciji. Generirana je sobom. Procesi razvojnih promjena Tu su elementi naslje a. snaga utjecaja PROCESI RAZVOJNIH PROMJENA UTJECAJI NA RAZVOJ Mehanizmi razvojnih promjena uklju uju i procese razvojnih promjena (elementi naslje a. Osoba mo e pokazati gubitak u pam enju a napredak u ekspertnosti. Razvoj se danas definira kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu i pona anju. i to najvi e oni biolo ki. to u svakoj dobi mo e varirati. i razvoj i nazadovanje. kreativnost«). Snaga pri kraju ivota se ne zna. To je nejotvoreniji i najmanje programiran proces. Relativno je zatvoren proces. Uklju uje aktivnu primjenu ve nau enog. II. razvoj interesa. ve stvaranje novih izazova i kapaciteta. Ti su utjecaji visoko prediktivni po trajanju. Na i potencijali su puno ve i no to mislimo. Cortex djeteta ima puno vi e veza nego to e ikad trebati. Osigurati uspje no starenje nije stvar prilagodbe n a uz dob vezane gubitke. rast i nazadak. b) Nakon zrelosti ima promjena koje (osim nazadovanja u razli itim funkcijama) idu u smjeru napretka (kristalizirana inteligencija. naslije e). Dijete Adolescenti Zrela dob Starost (2) OKOLINSKA HABITUACIJ A: bilo bi te ko kad bi na 55 . Vjerojatno je starenje isto genetski uvjetovano (genetski program koji ograni ava ivotni vijek). hormonalno uvjetovane procese (pubertet). Za to? a) Slabljenje se mo e na i u svim dobima a ne samo u zrelosti. uvjetovani sazrijecanjem. a kognitivna je zato jer je svjesno ± misaono rukovodimo razvojem.  Pogledi na razvoj i starenje Tradicionalni pogled (pred 30 godina): razvoj se odnosi za uz dob vezane promjene u djetinjstvu do zrelosti.  Mehanizmi razvojnih promjena svaki podra aj reagirali kao da je nov. (3) KOGNITIVNA GENERATIVNOST ILI SAMOAKTIVITET: To je visoko otvoren proces od same osobe koji daje kontrolu nad sobom. Promjena se ne zasniva samo na biolo kim. okoline i samoaktiviteta. ali zato kasnije slijede dobici. ve i socijalnim i psihi kim procesima. Npr. nad situacijom i svijetom. biolo ki reguliran. Cilj razvoja je postizanje zrelosti a cilj zrelosti je smrt. ekspertnost u nekom poslu. No ovisi i o socijalnom okru enju. Navikavanje na podra aje. Javlja se nakon to je dijete sposobno misliti o pro losti i budu nosti. Rel. c) Razli iti sistemi razli ito brzo stare. Njihova snaga tijekom djetinjstva ovisi o fizi koj autogenezi (predodre enost. Razvoj je naprosto promjena. Npr. no globalno su uspje ni kao mladi jer br e pomi u o i u smjeru kretanja teksta pa su pripremniji za ono to e natipkati (drugom vje tinom kompenziraju gubitak u brzini prstiju).. stari su spori ji na tipkanju na ma ini. Razvojna nije postojala poslije adolescencije jer odrasli se vi e ne razvijaju nego stare. d) Starenje mo e sadr avati stabilnost. Uklju uje i stabilnost. osnova je inteligencije.

(2) Zdravlje u ranoj zreloj dobi   (3) Nesre e su glavni uzrok smrti u dobi od 25-34 godina. uvjetima). jer su tu ljudi pred velikim odlukama bitnim za ivot (izbor profesije«). braka« spremni su na prilagodbu tj. Npr. Ne ine to spontano. osobna povjest i socijalna podr ka. Smjer razvoja je fleksibilan plasti an. Razvoj pojedinca je rezultanta interakcije te 3 skupine procesa i utjecaja. ve je zna ajna reakcija pojedinca na taj doga aj. predod ba logi kog slijeda. spolne uloge ( ene su ovisne a mu karci agresivni). a rak i bolesti srca za osobe od 35. ene su op enito svjesnije zna aja zdravlja te imaju tendenciju b rinuti se o odgovaraju oj medicinskoj njezi svih lanova obitelji. ene u prosjeku ne to e e od mu karaca izvje tavaju da su bolesne. rat ili ekonomske krize imaju razli ite efekte na djetinjstvo. Mogu voljno djelovati na svoje mijenjanje. promjene politi kih i religijskih uvjerenja« Postojanje psihoterapije. to utje e na rje avanje kognitivnih zadataka. konzumiranje alkohola i stresne situacije mogu utjecati na zdravlje osobe. pa su zato kumulativni (linearni). No ljudi se ipak e e mijenjaju. idu kod doktora i u bolnicu. Atmosfera u enja je razli ita. u smislene sustave. No tu su i metodolo ki problemi koji mogu uzrokovati tu sliku.-40. nisu rigidni. Postoji rezerva koja se mo e iskoristiti. ako nije osoba nema vremena se prilagoditi nastaloj promjeni. i baka i unuka imaju srednju stru nu spremu. inf. obrazovanjem. (2) RANA ZRELA DOB (20. spolom i bra nim statusom. Fizi ke i senzorne sposobnosti u pravilu odli no funkcioniraju. ak i kad je kontrolirana razina nivoa obrazovanja (npr. pu enje. kognitivnom). i la 4 godine a unuka 8!) (2) (3) Mladi i stari se razlikuju po tome koliko im je svje a praksa u kognitivnim vje tinama To su obrazovna iskustva razli itih generacija (za razliku od bake unuka ima ra unalo. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Senzorno i psihomotorno funkcioniranje  Prosje ni mladi odrasli su u dobrom fizi kom stanju. U istoj kohorti se interindividualne razlike pripisuju razlikama u nenormativnim kumulativnim utjecajima (mogu biti pozitivni i negativni). besmislen ± upitna je motivacija za u enje takve gra e Va na je i familijariziranost sa mate rijalom i kontekstom. Ti bitni doga aji sami po sebi nisu klju ni. Dobro zdravlje je povezano sa ekonomskim statusom. Ljudi rijetko funkcioniraju na gornjoj granici svojih mogu nosti. itd. npr. Rezervni kapaciteti postoje u svim podru jima (fizi kom.) (4) (5) (6) 56 . udaja) i zato mislimo da je ta promjena rezultat preuzimanja nove uloge. postaju hiperhabituirani. tek kad ih se prisili. Najvi e djeluju na adolescente i mladu zrelu dob. TV. mudriji i uspje niji u organiziranju informacija (povezivanje inf.g) 2. Mladi prema aju stare u razli itim eksperimentalnim zadacima. disciplina« Na in ispitivanja kognicije u laboratorijskim uvjetima koji su artificijelni. vje banje. da u e i time prestaju do ivljavati izazove.: (1) Ta istra ivanja promjena u funkciji dobi su ra ena transverzalnom strategijom (a tu je problem efekt kontrole). Stariji su vje tiji. No ljudi se mijenjaju i na nepredvidiv na in: u jednom trenu netko po ne pu iti. ali baka je u o. stavova« no ta konstantnost koja se o ekuje je podr avana od dru tva. Ljudi esto ulaze u rutinu i ne vide razlog da uvje bavaju neke sposobnosti. do 44 godine. jer situacija ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje.    (3) Kognitivni razvoj odraslih  Postoji problem dono enja sudova o tome to se de ava u funkciji dobi. No. Zato postoje velike interindividualne razlike (najvi e se vide razlike me u kohortama ± naj e e su zbog povijesnih normativnih utjecaja). Bitno je tako er je li doga aj predvi en: Ako je predvi en bolje je. Odre en na in pona ana i ivljenja. jer materijal je apstraktan. medije«). no ljudi su dovoljno plasti ni da se prilagode novim zahtjevima posla. Intraindividualne razlike se obi no opovrgavaju i o ekuje se stabilnost li nosti. faktori li nosti. da dolazi do pada kognitivnih funkcija u starosti. Hormoni i menstrualni ciklusi utje u na fizi ko i psihi ko (emocionalno) stanje barem nekih ena. NENORMATIVNI UTJECAJI su individualni i specifi ni za svakog pojedinca. savjetovali ta } to ne bi postojalo kad se ne bi vjerovalo da su ljudi promjenjivi. Postoje ti stereotipi kojima se ovjek prilago ava pa ni ne o ekuje od sebe da se mijenja. inteligencije. Pri preuzimanju nove socijalne uloge ljudi se mijenjaju na predvidiv na in (npr. U zreloj dobi ja a djelovanje kognitivne generativnosti (vlastito voljno odre enje kako emo ivjeti). netko prestane« (nije ne to o ekivano). . svakodnevno kognitivno funkcioniranje nije pod utjecajem. Takav povijesni doga aj ograni i mogu nosti. To se tuma i time. emocionalnom.(2) POVIJESNO NORMATIVNI: imaju efekt na ljude razli ite dobi. Kohorte se razlikuju po godinama formalnog obrazovanja.1. Bitno je i fizi ko zdravlje. Ljudi u realnom ivotu ne primaju informacije u izolaciji ve u kontekstu (pitanje je koliko je relevantno usvajanje tih inf. kao to je prehrana. i mo emo prihvatiti konstantnost i promjenjivost tijekom ivota. no efekti su razli iti ovisno o dobi (npr. adolescenciju« jer su razli ite promjene u ivotu). Klju na je kognitivna elaboracija doga aja. nemaju aspiracija. u lab. gube generativnost.

Razvoj: Inteligencija tipa B razvija se tijekom itavog ivota. ve ovisi o neurolo kom sazrijevanju. "fluidna".  Kvalitativne promjene u mi ljenju odraslih Fuidna inteligencija y y y Kristalizirana inteligencija y Dijete Adolescenti Zrela dob Starost y y Intelektualni razvoj: nalazi. dakle u kasnim tinejd erskim godinama. ne mu e se sa zadacima koji za njih nemaju smisla. a analogno i zaklju ci psihometrijskog pristupa ovise o tome da li je nacrt longitudinalan ili transverzalan. Treba konstruirati mjere inteligencije koje bi ispitivale ovakve kognitivne potencijale koji postoje u odrasloj dobi: te mjere bi trebale biti razli ite od postoje ih. REINTEGRATIVNI STADIJ: starost. Ovisi o sposobnosti procesiranja novih informacija. a neki primjenjuju dijalekti ko rezoniranje da osmisle svijet (preko formalnih operacija).  Catell: kvantitativni pristup inteligenciji R. Zaokupljeni svrhom onog to rade. ve trebaju koristiti ono to znaju da ostvare nezavisnost i kompetentnost. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak pojedinca u intelektualnom funkcioniranju do kasne dobi (iskustvo. 1970) pretpostavljaju postojanje dvaju tipa inteligencije: fluidne inteligencije (tip A) i kristalizirane intelige ncije (tip B) 1. Catell (1965) i J. a dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju znanje. Mladi odrasli su uspje niji od starijih u enkodiranju informacije u dugoro nom pam enju i njihovom obnavljanju. kristalizirana inteligencija se razvija do kraja ivota. Razvoj: Inteligencija Tipa A se razvija do adolescencije i dosti e svoj maksimum negdje izme u 14. i onda opada. "kristalizirana" ili "specijalizirana" inteligencija. Vje tine rezoniranja i rje avanja problema ne opadaju u zrelosti. razvoju. Dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju razumijevanje simboli kih odnosa i kreativno rje avanje problema. Prije se smatralo da je inteligencija na vrhuncu oko 20. U e informacija za vlastito dobro bez osvrtanja na kontekst. Ravenove progresivne matrice. Ljudi su manje dru tveno uklju eni i odgovorni. kori tenje nau enih informacija. STADIJ POSTIGNU A: (kasne tinejd erske godine ± rane 20-te i rane 30-te). Ljudi prestaju usvajati znanja zbog sebe samih. 1. Instrumentarno postizanje ciljeva. Schaia govori o tranzicijama kroz koje napreduju odrasli u int. Horn (1967.). i 18. A) Teorija kognitivnog razvoja odraslih Warnera Schaie Piaget je kod djece primjene pripisao kombinaciji sazrijevanja i iskustava. Nastoje biti to bolji mada ti zadaci nemaju nekog smisla u njihovom ivotu. sposobnost pam enja. Djeca u e to im se ka e (a ta im preostaje). Kognitivno funkcioniranje je ograni eno biolo kim promjenama. No tu je metodolo ki problem efekta vje be (pozitivan transfer) ± da li se napredak mo e pripisati boljim sposobnostima ili boljoj familijaliziranosti s exp situacijom? Slika razvoja INT u odrasloj dobi se svaki dan komplicira otkrivanjem novih vrsta int. Dok fluidna inteligencija dosti e svoj vrhunac na kraju adolescencije. Djeca tra e odgovor na pitanje ³ to trebam znati´. Stariji ne uspijevaju koristiti strategije pam enja koje mladi koriste automatski (mnemotehnike i sl. Ljudi su dru tveno anga irani. 3. U tom kontekstu koriste ono to znaju. povezivanje slova i brojeva« Neovisna je o utjecaju kulture. formiranja pojmova. 5 je kognitivnih stadija. sposobnosti. ak se mogu poja ati iskustvom} odrasli koriste formalno mi ljenje da unaprijede vlastitio funkcioniranje. pa je te ko govoriti o kogniciji odrasle dobi. Selektivniji su pri izboru zadataka do kojih im je stalo. procese zahva anja odnosa. Par podataka: Kapacitet kratkoro nog pam enja i brzina pam enja ne padaju zna ajno do 60-tih. prakticiranje rezoniranja«). "nespecijalizirana" ili "apstrakitna" inteligencija. 2. rije avanje socij alnih dilema itd.B. STADIJ ODGOVORNOSTI: (kasne 30-te do rane 60-te). Treba integrirati dru tvene odnose na razli itim razinama. 4. ³Kako koristiti ono to znam?´ Zaokupljeni dugoro nim ciljevima i prakti nim problemima. Mjeri se klasi nim testovima inteligencije npr. 5. kognitivne vje tine. op u informiranost. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak u samo nekim sposobnostima kristalizirane inteligencije. STADIJ USVAJANJA: (djetinjstvo i adolescencija). 57 . Ljudi su odgovorni za dru tvene sisteme a ne za obiteljsku jedinicu. Najbolj i su zadaci koji su relevantni u odnosu na postavljene ivotne ciljeve. god ivota. Ona se razvija pod utjecajem obrazovanja i kulture te o kori tenju pohranjenih informaicja.) INTELIGENCIJA Tipa B = Tzv. g. znanja na Slika: Promjene u ³fluidnoj´ odnosno ³kristaliziranoj´ inteligenciji u funkciji dobi. 2. a nakom toga opada. iskustava.1968.L. IZVR NI STADIJ: (30-te i 40-te kroz srednju zrelu dob). Pam enje slika je bolje od pam enja rije i i kod mladih i kod starih (primitivan mehanizam ikoni kog pam enja se bolje odr ava). odgovorni prema obitelji i poslu ± zato se pitaju to pitanje.) INTELIGENCIJA Tipa A = Tzv. To je bio zaklju ak transverzalnih studija (efekt kohorte!). Kognitivni rast: primjena svakodnevne probleme.

roditeljstvo) Kohlberg vjeruje da se kognitivna svjesnost vi ih moralnih principa razvija u adolescenciji. Napredovanje esto ovisi o razumijevanju motivacije. rije e ga. KONTEKST / PRAKTI NI ELEMENT ± kako se ljudi snalaze u svojoj okolini. bed. Automatsko izvo enje poznatih operacija je vrlo va na pomo jer osloba a kapacitete za bavljenje ne im relevantnijim. i koristimo ih u razli itim situacijama. Ljudi uspore uju nove inf.Izr avanje Reintegracija Odgovornost Postignu e Usvajanje Dijete Adolescenti Zrela dob Starost Slika: Stupnjevi kognitivnog razvoja kod odraslih. bus) kad nismo voljno anga irani da ne to rije imo. ³Ne sudi o drugima ako sam to nisi iskusio!´ p tek tada mo e znati koji su to osje aji. 58 . Mnogi ljudi ne posti u postkonvencionalno rezoniranje i mo e se uzeti da na toj razini moralni razvoj je prvenstveno funkcija iskustva. Ako je netko u fazi formalnih operacija on ne e dosegnuti najvi u razinu moralnog rasu ivanja ako se njegovo iskustvo ne udru i s tim formalnim operacijama. otvoreno. ISKUSTVENI ELEMENT ± kako ljudi pristupaju novim i poznatim situacijama (dimenzija intelektualnog uvida). ³ ivi i u i´ ± treba sebi dozvoliti iskustva jer ona reevaluiraju kriterije su enja to je dobro i pravedno. Svi ih imamo u manjoj ili ve oj mjeri. Kad su ljudi spremni vidjeti tu a razli ita moralna gledi ta tolerantniji su. prilagodljivo i ide dalje od formalne logike. prema modelu Shaie (Shaie. To je va no za dono enje odluka u vezi s poslom« To je sposobnost da se razmotri situacija i odlu i to u initi } prilagoditi se. Do ³Aha´ do ivljaja dolazi na temelju reorganizacije poznatih inf. razli it je sistem vrednovanja. ali se ve ina ne pona a prema njima do zrele dobi. Jako emocionalno nabijena iskustva okidaju moralne sudove koji se ne bi mogli ste i na bazi hipotetskih rasprava (impersonalnih). Nala enje propusta. nadgledaju rezultate« Najsli niji je klasi nom pojmu inteligencije. a nema mjera za iskustveni i prakti ni. nelogi nosti pri argumentiranju« 2. a ne samo kognitivno funkcioniranje. Pitanje je da li postoje spolne razlike u moralnom razvoju? Mnogi napadaju Kohlberga jer je on u dileme uklju io vrijednosti koje su op enito va nije za mu karce a ne i za odrasloj dobi koje je fleksibilno. Takvo mi ljenje je karakteristi no za ³zrele mislioce´. 1977 -1978) ovjek si u ivotu postavlja tri pitanja vezao uz znanje: y ³ to trebam znati?´ (djetinstvo i adolescencija) y ³Kako iskoristi to znanje?´ (zrela dob) y ³Za to trebam znati´ (starost) B) Trosvodna teorija Roberta Sternberga Tri su aspekta inteligencije koji postaju va ni u odrasloj dobi. ovisi o iskustvu. 1. Govori ljudima kako da pristupe problemu. tj. kako organizirati znanje i vrijeme. izbor« Pokazalo se da neki odrasli spontano iznose vlastita iskustva kaso obrazlo enje na Kohlbergove moralne dileme. moralno rasu ivanje ne mo e pre i op e granice kognitivnog funkcioniranja jer se ono se oslanja na kognitivni razvoj (ide uz porast sposobnosti apstraktnog mi ljenja). KOMPONENCIJALNI ELEMENT ± govori o tome kako ljudi uspje no procesiraju i analiziraju informacije. Potrebno je i iskustvo. promijeniti situaciju ili na i neku novu situaciju.  Postformalno mi ljenje ± odnosi se na mi ljenje osoba u (4) Moralni razvoj  Prema Kohbergovom modelu. i to naj e e u ³3B´ prigodama (bath. Klasi ni testovi inteligencije zahva aju samo k omponencijalni element. dileme. znanje kako stimulirati druge. privoliti ih na neke akcije« To znanje ne stje emo formalno. sa onim to ve znaju = novi na in organiziranja injenica. Dva su iskustva koja utje u na unapre enje moralnog razvoja: konfrontiranje konfliktnih vrijednosti (Parlaonica) odgovornost za dobrobit drugih ljudi (npr. 3.

Razvija nove sudove koji uzimaju u obzir njene potrebe i potrebe drugih. da ene gledaju u terminima sebi nosti nasuprot odgovornosti: to je obaveza da budu bri ne i izbjegavaju povredu. te partneri moraju razvije iti mnoga pitanja oko uloga u obitelji. i tako postaje sposobna preuzeti odgovornost za izbor u moralnim dilemama. Dok dru tvo kod dje aka poti e asertivnost dotle se od ena o ekuje da se rtvuju i brinu za dobrobit drugih. nema spolnih razlika u moralnom rezoniranju. ipak ve ina radi slabo pla ene poslove. Ljudi trebaju brinuti jedni o drugima. stru nija radna mjesta u odnosu na zadnjih nekoliko desetlje a.  (2) BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. djevojke su esto bile uspje nije u osnovnoj i srednjoj koli. U zavisnom je polo aju. prava i medicine ± tradiconalno mu ki poslovi. a moralnost ena na principima odgovornosti i brige za druge ljude. takav na in ivota tako er je vrlo stresan. d) ve e mogu nosti razvoja za oba partnera i u poslovnoj i obiteljskoj domeni. b) pove anje osje aja integriteta kod ena. 59 .)  (6) Zapo inanje karijere  Razvoj karijere je vrlo va no u periodu rane odrasle dobi.  Moralni razvoj (5) Studiranje  ena je istra ivala Carol Gilligan. ali eli biti iskrena kroz odgovornost za sebe. Da li u initi ne to za vlastitu ili tu u dobrobit? Zato ona istra uje moralne re zultate ena u podru ju kontrole ra anja (da li roditi ili ne). Danas. Ta konvencionalna enstvena mudrost diktira ensko rtvovanje enskih osobnih elja tu im eljama i tu em mi ljenju o njoj. Me utim. ene u prosjeku manje zara uju od mu karaca. Oko 50% studenata nikada ne zavr i fakultet. i daje im Kohlbergove dileme. Prijelaz od ³dobrote´ prema istini. Mladi radnici su manje odani svom poslu i manje su njime zadovoljni od starijih. No. Danas. Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. ali ova slika ini se mijenjati na razini fakulteta. moralnost mu karaca temelji se na principu pravednosti. jo danas postoje zna ajne razlike izme u spolova s obzirom na odabir vrste studja. c) bli i odnosi izme u oca i djece. funkcioniraju na vi im razinama moralnog rezoniranja. Njena posredna nastojanja da pove a kontrolu esto se preobli e u manipulaciju. kao principa koji upravlja svim moralnim sudovima i akcijama. sve ve i broj ena te e karijeri u podru jima ekonomije. uklju uju i sebe. Usvajanjem naloga protiv povrede bilo koga. dok druge dr i odgovornima za njene izbore.ene. eli biti ³dobra´ time to je odgovorna za druge. To ima nekoliko dobrih strana: a) ravnopravniji odnosi me u spolovima. magisteriji). Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. U pro losti. ene se odnose obzirom na odgovornost prema specifi nim ljudima iz svoje okoline. Mu karci i ene razli itio definiraj u moralnost i svoje moralne odluke zasnivaju na razli itim vrijednostima. 1982. koja smatra da Kohlbergov model ne zahva a odre ene elemente enskog moralnog funkcioniranja. Intervjuirala je 29 ena. Skloniji su promjenama radnog mjesta. ena se u po etku koncentrira na sebe. pita se to je prakti no i najbolje za nju. Opstanak je ponovno glavna briga. i iako sve vi e ena dobiva bolja. Smatra sebe odgovornom za akcije drugih. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjima dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. Drugim rije ima. Danas se sve vi e pove ava postotak brakova u kojima oba partnera privre uju. Sebi ni i nemoralni su oni koji povre uju druge. (3) RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje.  Razine moralnog razvoja ene (prema Gilligan.  (1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. Rezultat je taj. u terminima apstraktne pravde. a mu karci obzirom na ³fer play´. dobili priznanje i ispunili osobne elje i potrebe. pogotov jer studenti postavljaju u pitanje dugo vrijeme prihva ene postavke i vrijednosti. enska centralna moralna dilema je konflikt izme u sebe i drugih. ena shva a svoje veze s drugima: razmi lja o odgovornom izboru u terminima drugih (nero eno dijete) i same sebe. ena donosi odluke ne na osnovi kako e drugi na njih reagirati ve prema nastojanjima i posljedicama njenih akcija. ena uspostavlja moralnu jednakost sebe i drugih. Kad sude. ponekad kori tenje krivnji. vi e ena poha a fakultete i posti e akademsku razinu (diplome. Kad se kontrolira obrazovanje. Iskustvo studiranja na nekom od sveu ili ta utje e na kognitinvi razvoj i razvoj li osti. pa one naizgled ne napreduju u moralnom razvoju kao to to ine mu karci. ene i mu karci zapo ljavaju se iz niza razloga ± da bi zaradili novac.  Uzroke tih razlika nalazimo u pona anju socijalne okoline prema dje acima odnosno djevoj icama. Zato mu karci imaju vi i rezultat tj.

U ranoj odrasloj dobi.2. odnosno izbjegavanje ili nesposobnost da se ostvare intimne veze s drugim ljudima. odre en obrazac ivota u odre enom ivotnom trenutku. brak ³desi´ (kak se brak mo e desiti???? ± pa to nije gripa) u o ekivanom periodu (izme u 20-te i 30-te) tad razvoj lagano te e. Oni su sretniji. Osobna iskustva zna ajno utje u na individualni razvoj. Smatra se da se ivotni tijek odraslih ne mo e podjeliti na jasno odre ene i distinktivne razvojne faze. Vaillan t razlikuje etri kategorije adaptivnog pon anja: (1) Äzrela³ (poput kori tenja humora i pomaganje drugima) (2) Änezrela³ (razvijanje bolesti i boli bez fizi kog uzroka) (3) Äpsihoti na³ (iskrivljavanje i izbjegavanje realnosti) i (4) Äneuroti na³ (potiskivanje anksioznosti. po tovanje i odgovornost prema drugome. Struktura ivota ve ine ljudi je odre ena radnim mjestom i obiteljskim ivotom. Prona ao je da su predvidljiv slijed ivotnih promjena tijekom ivota odraslog ovjeka. Ljubav ne zna i samo erotski odnos izme u dva ovjeka. Daniel Levinson. Izme u 20. ljudi formiraju svoju strukturu ivota tijekom etri preklapaju ih perioda a svaki traje 20-25 godina. Ova kriza se pojavljuje nakon krize identeta i zavr etka adolesecencije. Povoljno rje enje krize sastoji se u uspostavljanju intimnih veza i povezanosti s drugom osobom ili osobama. godine ljudi su usmjereni na konzolidaciju svoje karijere. Ako se npr. Naime. Prema tome ljudi gotovo pola vremena svoje odrasle dobi provode u tranzicijskim periodima. a koji su povezani jednim tranzicijskim periodom koji traje oko 5 godina. te takav pristup dozvoljava veliki individualni varijabilitet u razvoju. a ne karijeri. uspostavljanje zrelijih odnosa s drugima. Svaki period ima svoj glavni zadatak i rje enje tog zadatka predstavlja sna an temelj za uspje no reorganiziranje svoje ivotne strukture prilikom sljede eg tranzicijskog perioda. Vaillant tako er govori i o konzolidaciji karijere. Vrlina: Na temelju povoljnog rje enja krize intimnosti ili izolacije javlja se nova vrlina ili psihosocijalna snaga ± a to je ljubav. onda e i razvoj osobe napredovati s lako om. tj. ivoti odraslih vi e su pod utjecajem povjesnih doga aja i osobina li nosti pojedinca. poslom itd. Me utim. George Vailand). osnivanjem obitelji i postavljanja ivotnih ciljeva. bila je vrlo utjecajna. a i strah ju je izgubiti se u drugoj osobi. Negativno rje enje krize predstavlja izolacija od drugih ljudi i zaokupljenost samim sobom. Uklju uje osobe. odlu ivanje oko budu e karijere. snovi i emocije. U tih pet godina ljudi razmi ljaju o restrukturiranju ivota i ovdje se doga aju dramati ni ivotni pomaci. George VAILLANT ± je bavio prilago avanjem ovjeka ivotu. institucije i razlozi koje osoba smatra najva nijima. kao to su bra ni partner. Ta se kriza nadovezuje na raniji period i njezina dubina ovise o tome kako je uspje no rije ena kriza identiteta i koliko je stvoreni identitet pojedinca jak i stabilan. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (1) Dva modela razvoja li nosti u odrasloj dobi Istra ivanja odraslih pokazuju da se razvoj li nosti odvija tijekom itavog ivota. mjesta. Erik ERICKSON: Govori o estoj ivotnoj krizi ± intimnost ili izolacija. bra a ili sestre. neplanirana mladena ka trudno a) onda e razvoj osobe biit ote an i neadekvatan. Ako se neki ivotni doga aj ³de si´ u pravo vrijeme. prijatelji. Ako se taj doga aj desi u pogre no. Ostali elementi mogu biti: rasna pripadnost.2. Prema ovom modelu nema univerzalnih kriza ve se ljudi razvijaju zbog specifi nih ivotnih doga aja koji im se dese i trenutak u kojem im se to desilo. intelektuali-zacija) pona anja. No. osobe se razvijaju konfrontiraju i se s problemima vezanih uz napu tanje roditeljskog doma. upitno je da li stvarno postoji jedan univerzalan razvojni obrazac za odrasle. Zato je klju no rje enje prethodne krize identiteta jer ina e osoba jednostavno nema ³ to´ fuzionirati s drugom osobom.  Evaluacija normativno ± kriznog pristupa: teorija da postoji dobi: (1) MODEL NORMATIVNIH KR IZA (normative-crisis model) Opisuje razvoj u terminima uz dob vezanih socijalnih i emocionalnih promjena (Erikson. Populariziraju ³krizu srednje dobi´. Razvoj je rezultat va nih ivotnih doga aja. psihi ki i fizi iki zdraviji. neugodno vrijeme (npr. 60 . (1) MODEL ³UVREMENJENOSTI´ DOGA AJA (timing-events model) Ovaj pristup je sli an perspektivi ivotnog vijeka. zadovoljniji sobom. do osje aja ispraznosti ili nepotpunosti ivota. kao i vrijednosti. gdje preispituju svoj na in ivota. Pitao se koji adaptivni mehanizmi su najbolji i kako oni utje u na kvalitetu ivota. ak i najbolje strukture se kad tad nu no reorganiziraju. a ne toliko odre eni kronolo kom dobi. Takva ljubav postoji onda kada postoji briga. ratovi. ro aci i drugi. i 40. ako ovjek u e u brak prerano ili prekasno onda se mogu o ekivati problemi i stresori koji utje u na razvoj. esti stadij psihosocijalnog razvoja odgovara genitalnom stadiju psihoseksualnog razvoja kod Freuda. Intimnost zna i voljnost da se vlastiti identitet fuzionira s identitetom drugih osoba. Takvo fuzioniranje identiteta trebalo bi biti bez straha i bez opasnosti da e pojedinac izgubiti dio sebe. Uz odre ene dobne periode idu odre ene krize = univerzalnost razvoja. religija. Daniel LEVINSON: Sr njegove teorije je ³struktura ivota´. Takvo stanje dovodi do socijalne izolacije. ekonomske depresije pa ak i vrlo zna ajne i utjecajne knjige. stvari. Prema Levinsonu.  Dva su osnovna modela razvoja li nosti osoba odrasle mu karci koji koriste zrelije adaptivna mehanizme uspje niji u nizu podru ja. To je pomalo problem za njih jer istovremeno se rije ava kriza intimnosti to zahtijeva posve enost drugoj osobi. ve trajnu predanost ili izru enost sebe drugome usprkos tome to to katkada zahtijeva kompromise i samoprijegor.

Ovaj model se osvr e na norme uobi ajene u nekoj sredini. a sve vi e parova poku ava provesti umjetnu oplodnju. uzajamno prihva anje. strpljivost. Hodanje u odrasloj dobi postaje sve e e. ima seksualne odnose izvan braka. rastavljenih . pri emu trenutak pojavljivanja doga aja mo e odrediti da li se radi o normativnom ili nenormativnom doga aju. Mnogo mladih ljudi danas ima predba no seksualno iskustvo.ali pitanje je da li su se sretniji jednostavno o enili. Adoptiranje je u SAD postalo prili no te ko zbog smanjenog broja sjevernoameri ke djece. PREDANOST ± to je kognitivni model. d) verbalni sklad. Romanti ne veze to isto uklju uju. posebice mladi bra ni partneri. Mu evi su esto ljubmorni na malu bebu. ljubomora i elja za predano u (pogotovo kod ena). to za njih predstavlja vrlo zna ajnu promjenu u njihovom iviotu. a mu evi i ene imaju e e i razvnovrsnije seksualne aktivnosti u odnosu na prija nje generacije. Tako er. roditeljstvo. tu je i osje aj anksioznosti zbog odgovornosti koja je vezana uz podizanje djeteta. opho enje s nejasnom situacijom. bitna je interpretacija osobe tog doga aja kao i na in reagiranja na taj doga aj.  Studije ena sugeriraju postojanje spolnih razlika prilikom formiranja identiteta. c) kognitivni. optimizam i sl) osobno ivotno iskustvo (prethodno uspje no suo avanje sa stresovima) socijalna podr ka (emocionalna podr ka od drugih koji razumiju to se doga a u osobi)    Danas se ve ina ljudi osje a slobodno ostati neo enjeni sve do kasne dobi ili tek kasno u i u brak. odluka voljeti odre enu osobu i ostati i ivjeti s njom . b) emocionalni. I mu evi i ene imaju vrlo ambivalentne osje aje vezane uz ideju da e biti roditelji. ljubav ima tri aspekta:  (1) (2) INTIMNOST ± to je emocionalna komponenta koja uklju uje osje aj povezansoti. me usobno po tovanje. a nesretni nisu. Neplodni parovi mogu patiti od negativnih psiholo kih efekata. Kako e osoba reagirati ovisi o nekoliko stavari: a) b) c) d) e) f) anticipacija doga aja (omogu uje pripremu. putovanja i samodovoljnost. a uspje nost braka je povezana sa a) dobi partnera kad ulaze u brak i b) na inom komunikacije me u partnerima. Najstresnije podru je u braku je kad su djeca mala. Ako je on o ekivan onda je manje stresan za osobu. Tijekom rane srednje dobi ve ina ljudi odlu i da li e i s kim e se o eniti (za koga se udati). grupni rad i sl) kognitivno razumijevanje doga aja (o tome ovisi interpretacija situacije. Najbolji brakovi su oni kad su se partneri na li tek u kasnim 20-tim godinama. dobivaju prvo dijete tek u kasnim godinama. npr. bespomo an ivot.zato se lak e razo araju. ali one imaju jo i erotsku komponentu i intenzivnu uzajamnu brigu. porod. temelji se na translaciji fiziolo kog uzbu enja u seksualnu privla nost i elju. Takva prijateljstva zna ajna su ne samo za psihi ko. ivotni doga aji mogu biti o ekivani (normativni) i neo ekivani (nenormativni).sve ve i. Brak je povezan sa sre om i zdravljem.  (3)  BRAK.o enjeni su sretniji od neo enjenih. spontanost. u ivanje u dru enju. jer moraju s njom dijeliti ljubav i pa nju ene . Ona uklju uju povjerenje. a time i emocionalno reagiranje) fizi ko zdravlje (jer je ono bitno za suo avanje sa stresom) osobine li nosti (fleksibilnost. vi e o enjenih osoba.  (2) Intimni odnosi i osobni ivotni stil  LJUBAV: Prema Robert Sternbergovoj tringularnoj teoriji ljubavi. Mu karci tredicionalno definiraju sebe u terminima separacije i autonomije. U braku mora postojati a) fizi ki.  Neo ekivani stresori (gubitak posla. Mnogi parovi danas ili imaju samo jedno dijete ili ostaju potpuno bez djece. Mogu i negativni efekti su da je osoba potpuno odgovorna za sebe i da mo da ne e biti prihva ena u dru tvu. menopauza«).pa se malo ohlade. Kada roditelji dobe prvo dijete. Prednost ivota ³single´ su mogu nosti izgradnje karijere. ve su od zna aja zbivanja poput ulaska u brak. Mogu se javiti ranije. od podjele odgovornosti brige oko djeteta do preuzimanja potpune odgovornosti za jedan mladi. posebice visoko obrazovane ene. Broj rastava je 61 . Odrasla prijateljstva su vrlo zna ajna u ovom periodu. ³in vitro´ fertilizaciju i sl. Sre a u braku . Ve ina mladih odraslih donose osnovne odluke vezane uz seksualno pona anje. STRAST ± to je motivacijska komponenta. i predstavlja na mnoge na ine mogu nost rasta iako s time mogu biti povezane i razli iti problemi kao npr. ve i fizi ko zdravlje. me utim op enito treba re i da neovisno o objektivnoj situaciji. Danas ljudi imaju ve a o ekivanja od braka . edukacije. umirovljenje. dok ene posti u identitet kroz me uljudske odnose i privr enost. umre vam dijete«) ili o ekivani doga aji (brak. Uz osje aj uzbu enosti i s re e. razumijevanje. kasnije ili izostati. i spremnost pomo i drugome i sve je pra eno osje ajem slobode ³biti ono to jesmo´. tj. rastava. U odrasloj dobi biolo ke i intelektualne promjene nisu vi e toliko zna ajne za rast i razvoj. topline i vjere. a i sve ve i broj ena.

usmjeratvaj u se prema sebi. Smatra da ljudi koji nisu iskusili roditeljstvo i da ne e mo i rije iti krizu na sasvim zadovoljavaju i na in. ali seksualna aktivnost i seksualno u ivanje mo e se nastaviti kroz itavo zrelo doba. posebice novih i nepoznatih. Mudrost kao mogu nost provo enje najboljih mogu ih izbora. Potisnuti konflikti se po inju rje avati . Iako je stopa prirodne smrtnost postepeno opadala posljednih nekoliko generacija.pitanje o smislu svega to su radili. ve mo e biti i vodstvo. Ne postoji nikakav biolo ki indikator kad je osoba u la u srednju zrelu dob. Me utim. Ovaj period prote e se otprilike od 40. Studije znanstvenika su pokazale da je kreativnost povezana sa sporim.g)  (4) Profesionalni rad u srednjoz zreloj dobi  Srednja zrela dob je na neki na in period evaluacije dosada njeg ivota. kao to i vi e umire osoba iz crna ke skupine nego bjelaca. Kao i u drugim (mla im) dobnim skupinama relativno vi e umire mu karaca od ena. a klimakterij je niz fiziolo kih promjena koje e dovesti do menopauze. potaknuti samoevaluacijom dosada njeg nai na ivota. To je period gdje se mijenja ivotna struktura .realizacija osobnog identiteta. bolesti srca.pogotovo oni s roditeljima.smanjuje se gusto a spermija.treba biti otvoren za nova iskustva Veiland . godine. Odrasli idu u kolu iz mno tvo razloga. 2) Te nja socijalizaciji nasuprot seksualizaciji .osobe se ne vide 3) Emocionalna fleksibilnost nasuprot emocionalnog osiroma enja 4) Kognitivna fleksibilnost nasuprot kognitivne rigidnosti . odnosno mnogi provode neke promjene vezane uz karijeru. Ujedno su mu karci spremniji suo avati se s ivotnim problemima na zreo na in (s odgovorno u. ivot ene se vi e ne vrti oko djece i ra anja. a ne toliko sa spontanim inspiracijama. pou avanje mla ih ljudi.  (3) Kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi   Uspje nost rije avanja ve ine standardiziranih testova inteligencije pove ava se ti jekom odrasle dobi. a ene asertivnije. 1. to je postignuto i ostvareno.     62 . Menopauza se pojavljuje oko 50.generativnost i stagnacija . Razvoj li nosti i socijalni razvoj   Tranzicija u zreloj dobi: kriza srednje dobi . mu . posebice za rije avanje verbalnih testova kao i zadataka koji zahtijevaju pohranjeno znanje.instrumentalnost. Mnoge osobe ove dobi su na vrhuncu svoje karijere. npr. upitno je inteligenciju odraslih ljudi mjeriti obi nim kvocjentom inteligencije. taj pad efikasnosti funkcioniranja mogu kompenzirati pomagalima (nao ale) kao i iskustvom. Relativno je vi e smrti od prirodnih uzroka. mu karci postaju vi e emocionalni.ljudi postaju svjesni smrtnosti . Glavni uzroci smrti su rak. profesionalni stres poput ³burnouta´. Iako osobe srednje zrele dobi nisu tolko brze u rje a vanju zadataka. ovjek se mo e promjeniti i u zreloj dobi. nego od nesre a. Djeca postaju teenageri i potrebno je prilago avanje i omogu avanje separacije. humorom). najdare ljiviji su. Ljudi moraju odustati od mladosti i mladena kog stila ivota i uva avati mogu nost smrti. -65. djeci itd. ene izra avaju ekspresivnost. Mu karci te e do ivljavaju odlazak djece jer imaju gri nju savjest jer nisu ba previ e vremena provodili s djecom. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Fizi ke promjene u srednjoj zreloj dobi   Osobe u ovom period do ivljavaju pad u senzornim funkcijama i manje su uspje ni u izvo enju kompleksnih motornih vje tina. Neki ljudi su izuzetno kreativni u ovom ivotnom periodu. Iako mu karci mogu ostati plodni od kasne dobi. Krize su mogu nost za to. Parovi srednje zrele dobi danas su aktivniji u seksualnim aktivnostima.opredjeljenja koje osoba mora 1) Po inje vrednovati mudrost nasuprot fizi koj snazi. ali uglavnom da unaprijede svoje sposobnosti i znanje potrebne za profesonalni rad. 1.-65. ve Karl Jung: je smatrao da se ljudi do 40-te god.1.panika da ispune svoje ivotne ciljeve (³midlife crisis´). Stariji u enici su zato motiviraniji od mla ih nau iti novi. Robert Heck: spominje 4 prilagodbe . nezaposlenost i specifi ni radni uvjeti utje u na psihi ko i fizi ko stanje. Za neke pak. usmjeravaju prema obitelji. promjena posla ili promjena ene ( to je svejedno) enski razvoj: ene se bolje odnose prema fenomenu "praznog gnjezda".     (2) Zdravstveno stanje u srednje zrelo doba   Ve ina osoba ove dobi su u dobrom zdravstvenom stanju. To izaziva tzv. neka istra ivanja sugeriraju da sposobnost rje avanja svakodnevnih problema nalazi svoj vrhunac u ovom periodu ivota. ak do kasne dobi.identificira prijelaz oko 40-te. problem je to samo za one koje su bile izuzetno orijentirane prema obiteljskom ivotu. Najodgovorniji su prema drugima. ipak op enito gledano postotak je jasno u porastu u odnosu na ranije dobi. Mnogi mu karci prestaju svoju kompulzivnu zauzetost poslom i okre u se prema sebi. Seksualna kompatibilnost nije najva nija da bi brak bio sretan. enama je to ak olak anje. godine. Kasnije su slobodnije i imaju priliku razviti i druge osobine.(3) SREDNJA ZRELA DOB (40. a istovremeno su manje samouvjereni. Me utim. filozofira se smislu ivota. Klimakterij kod ena: Menopauza je prestanak spolne zrelosti.2. porast impotencije itd. Erikson: kriza .generativnosti nije nu no roditeljstvo. Levinson: sla e se s Jungom da se ovjek mora osloboditi od mladena kih stavova. ³midlife crisis´. kreativnost i samogenerativnost = rad na sebi . ne to sli no se doga a i kod njih . sistemati nim i ustrajanim radom. Ljudi postaju introvertirani . a to nije. nesre e.

Testisi stalno prodiciraju spermu. Naj e e su respiratorne smetnje. Op enito su senzorni sistemi manje responzabilni na stimulaciju. 90% osoba iznad 65 g. rezervi. Djeluje na sve tjelesne sisteme. opada efikasnost imunolo kog sustava. izbjegne se aspekt sekundarnog starenja (tj. Neki su podlo niji bolestima. osje aj autonomnosti i kontrola nad ivotom. pa ona stara ki izgleda. alkohola« Mo e se promijeniti promjenom stila ivota. Krvne ile penisa bivaju manje elasti ne i sporija je erekcija ± 6× du e vremena treba nego kod 20-godi njaka. Kod ena nakon menopauze i stidne dlake i one pod pazuhom nestaju. (9) PLU A: vitalni kapacitet plu a po inje opadati nakon 20 te. To je stvar stereotipa. Tri su aspekta starenja  PRIMARNO STARENJE Ono se doga a svima cijelog ivota.1. (10) ENDOKRINI SISTEM usporava sekreciju hormona. Nema interesa za druge ljude. nemo nost). ³najra e bi umro´. Znaci se ne moraju dugo vidjeti. iznemoglost. op em zdravlju. kao i kemijski prijenosnici. (6) OKUS se odr ava do kasna. kapacitetu za rad a u starenju jo i vi e. Nestaje mogu nost oporavka od bolesti jer nema fiziolo kih i kognit.1. smanji se broj i debljina vlakana dijelom radi neupotrebe a dijelom radi normalnog starenja. (11) REPRODUKTIVNI SUSTAV sporije i manje efikasno funkcionira. Snaga mi i a srca u mirovanju se ne mijenja sve do 80. Sve ve i broj promjena se mo e pripisati sekundarnom starenju (bore su rezultat kumulacije efekata sun anja) a za koje se mislilo da su primarno starenje. Po to je vezano s dobi. rje e ( elavost kod mu karaca) a nekad mekane i podatne dlake u uhu i nosu o vrsnu. soc. Cilj razvoja mo e biti i uspje no starenje. Fizi ki i intelektualni razvoj Brzina i koli ina promjena jako varira od osobe do osobe. te ko se razlikuje od primarnog starenja. On se ne mo e sam obnavljati (srce pumpa manje krvi i ubrzanije). uvela i izborana. integracija. stanice tijela su manje reaktivne na hormone. ima bar jednu kroni nu bolest a ve ina je akutno bolesna bar jednom godi nje. Naro ito je uo ljiv princip diferencijacije ± porast je interindividualnih varijacija.(4) KASNA ZRELA DOB 1. i slabija je. Nakon 50-te epiderma se sporije obnavlja i odumrle stanice ostaju na ko i. a ne samo izme u mi i a i ko e. brza deterioracija koja ozna ava kraj ivota. Opada o trina vida no nema promjene u percepciji dubine i boja do duboke starosti. sposobnosti. preko organa sve do sustava (djeluje na svim razinama). Smrt u snu. Rezultat je bolesti. cijeni se zrelost i mudrost. nedovoljno vje be. U nekim kulturama je to znak statusa. ono pokazuje kako su ivjeli. slabe vid i sluh. po inje stariti (mi i e prelaze u vezivno tkivo) i raste. To su promjene razli ite i kvalitativno i kvantitativno od primarnog starenja. Izgled se lagano mijenja. Uvod:Starenje Starenje: to su uz dob vezane deterioracije tijela i pona anja.g. Na primarno starenje ne mo emo utjecati ali efekte sekundarnog mo emo usporiti. Ve inu vremena spavaju. dijeta. usporene reakcije na promjene temperature. zdravlju. a raste rezidualni volumen. ali manje koncentracije. Ovisno o kulturi fizi ki znaci starenja mogu pove ati krizu samopouzdanja. neizbje no. Ljudi se zna ajno razlikuju po razini energije. Postepeno nazadovanje se ne zamje uje do ulaska u srednje godine. Nakon 50-te su masno e i u mi i u. S progresijom ovog tipa starenja ide sijeda kosa.I kosa ene postane rje a. Starenje po inje laganim gubitkom brzine i snage. (2) KO A brzo stari radi nedostatka hormona u menopauzi. (kad se izlu e bolesti srca). na 1 cm 2 imamo 615 polikula. Atrofiraju neupotrebom ve nakon 30-te g. Promjene su rezultat sekundarnog starenja. Nisu jasne hormonalne promjene. De ava se ve ini ljudi. mada se povrede nakupljaju. Odvija se od stanica. to je genetski uvjetovano. dobra soc.  SEKUNDARNO STARENJE (1) KOSA sijedi kod razli itih ljudi u razli ito doba. perekid s pu enjem. Univerzalno je. Najuo ljiviji su efekti kad neka aktivnost zahtijeva koordinaciju vi e razli itih sistema. zatim ubrzanje gubitka a potom preljevanje preko ivice i smrt. Ono je ozna eno prijelazom iz nekoliko desetlje a primarnog starenja u tercijarno. treba du i oporavak nakon povrede. 400. tkiva. tanja. pu enja. Znaci su problemi s mokrenjem. U dubljim slojevima se ukrute vlakna i ko a je manje gipka.g. samovrednovanja (kod nas). Nagle su promjene u kogniciji. ni TV). i okusi slabe vrlo kasno (tu je potreba starijih za za injenom hranom) (7) DODIR I BOL ± ta je osjetljivost dobra do starosti (8) KRVO ILNI SUSTAV sporo stari. stara ke pjege. alkoholom« (5) SLUH lagano slabi od 20-te (za visoke frekvencije) ali se to ne primje uje. Nakon 50-te ljudi imaju lice ³kakvo zaslu uju´ tj. Za to treba redovita vje ba. normalno starenje. Prostata oko 40. a to se kasnije svede na 200. odu iti ili obrnuti. (3) MI I I olabave nakon 39-te. Su eni su interesi (ni radio. ali nije u niverzalno i neizbje no. su a. Lasi postaju tanje. ravnije. 63 . Ova tri tipa starenja su u interakciji i rezultiraju ³ modelom vodopada´. (4) VID: nakon adolescencije raste osjetljivost na blje tavilo.  TERCIJARNO STARENJE To je kona na. Rana i srednja zrela dob su ³vrhunske godine ivota´ (jer ve ina tjelesnih organa ima rezervne kapacitete) iako po inje starenje. Sijeda kosa je jedan od najpouzdanijih znakova starenja. O ekivana smrt je za mjesec dana ili ak par godina. (1) Fizi ke promjene 4. mijenja se razina enzima koja reagira na hormone. No ne stare svi sistemi i organi jednako.

Seksualnost je znatno oboga ena zbog socijalnog i psihi kog razvoja. Jedini izuzetak je stanica raka (neograni eno se mo e dijeliti). esti tumori. a kasnije lagani pad. odstupanje) a kod dvojaj anih 8.) sli nost ivotnog vijeka jednojaj anih blizanaca (6 g.5 g. Slabi seksualna responzivnost. Znak da ne postoji organska podloga impotencije je postojanje no nih polucija i erekcije.g. Pad je u proizvodnji estrogena i progesterona. Frekvencija odnosa pada s dobi (biolo ki i socijalni razlozi) no slabljenje sexa je esto uvjetovano ne nemogu no u sexualnog ivota. Stanice odrasle osobe se dijele manje puta od stanica mladih. ali se njihova funkcija mijenja tijekom ivota 2. naglo pada u 4. (2) Teorije starenja 1. Teorije programiranosti Vjerovanje da je starost genetski kontrolirana i da su te informacije zapisane u DNA molekulama. Nakon 50-te nastupa menopauza ± prestaje menstruacija. ive max 50 g. to dovodi do starenja (8) ili geni mladosti budu isklju eni i ulogu preuzimaju geni starenja (9) isti geni ± isti efekti. U razli itim to kama razvoj uklju uju se i isklju uju geni = starenje sustava. Downov sindrom ± organizam rano stari. Progeria. laboratorijsko izu avanje stanica mo e otkriti biokemijsku osnovu ranijeg starenja. suha je. Kod srednjovje nih > ne postoje ireverzibilne promjene. Broj seksualnih odnosa je najve i u 1. je podloga.g. One rukovode tjelesnim promjenama. U klimakteriju 1/4 ena ima problema (i menopauzi). Postoji granica mogu eg dijeljenja stanica. ³Peri-deri´ teorije Vjerovanje da je starenje rezultat akumulirane tjelesne pov rede na stanicama.Starenje reproduktivnog sustava po inje od ro enja. braka. I kod sisavaca postoji veza izme u ivota i broja dijeljenja. Vernerov sindrom: stare ve od 15 -te (20-te). To ograni enje nije potrv eno in nivo (laborat. Najdugovje nija je kornja a (max 200 g. On je uro en (recesivni homozigoli). tanje su. Oko 30-40-te mozak (Downov sindr. Postoje hormonalne terapije no zato je pove an rizik od karcinoma uterusa. zato mu karci idu u veze s mladim djevojkama. tendencija da djeca dugo ivu ih roditelja nad ive djecu kratko ivu ih podr ka su i nalazi o preranom starenju kod odre enih sindroma. produljuju se sve faze seksualnog odnosa. ive 2030 g. Program po inje oplodnjom jaja ca. a) b) c) d) teorija povrede DNA: povrede se nakupljaju br e nego to se mo emo oporaviti gre ke u proteinskoj sintezi stalne unakrsne veze me u molekulama teorija stani nog sme a (neki lipofusuni dovodi do povrede) 1. prvi znaci starenja ve u ranom djetinjstvu.. (1) (2) (3) (4) postoji maksimalni ivotni vijek koji je razli it kod razli itih vrsta. Hyflickova granica nakon 50 dioba podjela prestaje. Ne smijemo ih izlagati zra enjima. stijenke vagine su manje elasti ne. Nakon 20 -te (pogotov 40-te) pada plodnost. U klimakteriju menstrualni ciklus postaje kra i i neredovitiji. Smanjeno je uzbu enje. ve se nakon prve impotencije javi strah od mogu nosti da se to ne ponovi. u genima. Razvoj li nosti i socijalni razvoj « (5) (6) 64 .) po inje pokazivati strukturalne promjene kao one kod staraca oboljelih od Alzheimerove demencije. i to je artificijelno ± ili se kumuliraju otrovni elementi iz podloge) postoji programirana destrukcija. (7) unutar svake stanice postoji jedan ili vi e gena koji se aktiviraju.2. Pri ro enju je u jajnicima 700 000 nezrelih jaja aca.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->