1.

UVOD ² LIFE SPAN PRISTUP
(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA (2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA 2.1. Odre enje pristupa 2.2. Sedam osnovnih postavki o razvoju 2.3. Klju ne postavke life -span perspektive (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA 3.1. Biolo ka perspektiva 3.2. Psiholo ka perspektiva 3.3. Sociolo ka perspektiva 3.4. Antropolo ka perspektiva 3.5. Povjesna perspektiva 3.6. Filozofska perspektiva 3.7. Humanisti ka perspektiva (4) IVOTNI CILJEV (5) TRI POGLEDA NA OVJEKA (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE 6.1. G. Stanley Hall 6.2. Sigmund Freud 6.3. Ruth Benedict & Margret Mead 6.4. Albert Bandura 6.5. Robert Havighurst 6.6. Abraham Maslow 6.7. Eric Erikson 6.8. John Coleman

1

(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA
PERIOD okvirni dobni raspon -0.9 oko 0 0 2 3 6/7 12 20 40 65 1 3 6/7 12 20 40 65 kraj 0

2.2. SEDAM OSNOVNIH POSTAVKI O RAZVOJU
Razvoj je:

(1) CJELO IVOTNI (2) VI EDIMENZIONALAN (biolo ki, kognitivan, socioemocionalan, pri emu unutar svake dimenzije postoje subdimenzije ± npr. kristalizirana i fluidna inteligencija i sl.)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

PRENATALNI PERIOD «««««... RO ENJE I PERINATALNI PERIOD . DOJENA KI PERIOD ««« «««.. RANO DJETINSTVO ««««««... SREDNJE DJETINSTVO «««««. KASNO DJETINSTVO ««««««. ADOLESCENCIJA ««««««... RANA ZRELA DOB «««««««. SREDNJA ZRELA DOB «««««..

(3) VI ESMJERAN ± mo e biti pozitivan, negativan,
neutralan

(4) PLASTI AN ± ovisno o ivotnim uvjetima razvojna
promjena mo e i i u razli itim smjerovima. Va no je znati koliko je organizam promjenjiv, tj. pitanje je irina promjena.

(5) UKLOPLJEN U POVJEST ± tj. razvoj se odvija pod
utjecajem povjesnih uvjeta (npr. Elder je ispitivao utjecaj kohorte)

(6) MULTIDISPLINARNO INTERESANTAN ± psihologija, antropologija, filozofija. povijest, biologija, medicina,

10. KASNA ZRELA DOB ««««««.. 11. UMIRANJE I SMRT

(7) ODVIJA SE U KONTEKSTU: dvije su vrste promjena:
a) razvojne promjene (normativni, uz dob vezani
utjecaji.

(2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA
2.1. ODRE ENJE PRIST UPA
Life ± span perspektiva zna i perspektiva ivotnog vijeka i temeljna postavka je da se razvoj odvija tijekom cijelog ivota . Odbacuje se ideja da je npr. samo mladena tvo klju no za razvoj i samo je ono formativno, to bi zna ilo da nakon odre ene dobi vi e nema razvoja. Svi periodi ivota su formatvini za ovjeka! ± pri emu smjer promjene mo e biti pozitivan, neutralan ali i negativan. Ovaj pristup razvoj uklju uje i integrira razli ite teorijske sustave, a javlja se kasnih 1960-tih godina. Izrasla je iz ameri kih longitudinalnih studija djece (npr. Terman) i arhivskih istra ivanja (Elder) ± analiza podataka prikupljenih longitudinalnim studijama. Ovaj pristup nagla ava interakciju organizma i okoline, tj. razvoj se zasniva na biolo kim procesima, a pod utjecajem okoline. Konstrukt ³RAZVOJ´ se shva a kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu ili pona anju od za e a do smrti . Razvoj = prema dana njem shva anju je slijed progresivnih, pravilnih i relativno trajnih promjena u neurolo kim i fizi kim strukturama, misaonim procesima i pona anju. Razvojne promjene su jo i:

b) nerazvojne promjene (normativno povjesni i
nenormativni doga aji)

2.3. KLJU NE POSTAVKE LIFE-SPAN PERSPEKTIVE

(1) UKLOPLJENOST: postoji dinami ka interakcija osobe i okoline, tj. na razvoj utje e interakcija individualnih (biolo kih i psiholo kih) i okolinskih (povjesnih i kulturnih) imbenika. Op enito, ivot se odvija na vi e razina koje su u me usobnoj interakciji. Te razine su:

a) biolo ka b) individualno psiholo ka c) dijadna d) unutar socijalne mre e, zajednice e) vanjsko ± ekolo ka f)
povjesna

(1) (2) (3) (4) (5)

sustavne, stabilne, javljaju se unutar ivota pojedinca, univerzalne su, povezane sa pove anjem dobi i iskustva.

2

(2) TRI SU SETA UZRO KA RAZVOJNIH PROMJENA (1987) 2.1. DOBNO NORMATIVNI UTJECAJI ± utjecaji koji su vezani uz odre enu dob i u toj dobi imaju zna ajan utjecaj na razvoj pojedinca. To su biolo ke i okolinske determinante koje su povezane s dobi i sli ne su svim pojedincima, sli ne su to se ti e vremena pojavljivanja, traja nja i oblika. (a) biolo ki utjecaji = uvjetovani sazrijevanjem, npr. prohodavanje, menarha, pubertet, menopauza i sl. (b) dru tveni utjecaji = proizlaze iz dru tva i kulture u kojoj ivimo (npr. polazak u kolu, ulazak u brak, roditeljstvo, zapo ljavanje, umirovljenje) Ti su utjecaji posebno va ni u djetinstvu, ranoj adolescenciji i starosti.

(3) TRI SU OSNOVNA P ROCESA RAZVOJNIH PROMJENA

FIZI KA ONTOGENEZA MULTIPLI PROCESI DOBNIH PROMJENA

biolo ki ulaz (naslje e)

OKOLINSKA HABITUACIJA

okolinski ulaz

KOGNITIVNA GENERATIVNOST

samoaktivitet

2.2. POVJESNO NORMAT IVNI UTJECAJI ± povezan sa povjesnim okolnostima. Otuda je nastao konstrukt ³kohorte´, tj. skup pojedinaca podjednake dobi koji u istom vremenskom razdoblju ive u istoj dru tveno-kulturnoj okolini te imaju isto povjesno iskustvo. Dvije su vrste utjecaja: (a) povjesni doga aji ± odgovorni su za razlike me u kohortama (npr. ekonomske krize i blagostanje, ratovi, epidemije i sl.) (b) sociokulturne revolucije ± odgojna praksa, obrazovne reforme, promjene tradicionalnih spolnih uloga, liberalizacija seksa, utjecaj TV i kompjutora i sl. Ti su utjecaji posebno va ni u adolescenciji i ranoj zreloj dobi.

Slika 2. Procesi razvojnih promjena

AD1. FIZI KA ONTOGENEZA ± to je programiran proces biolo ke regulacije koji utje e na dobno vezane fiziolo ke promjene, ali i pod utjecajem fizi ke i socijalne okoline. Najve i utjecaj je rano i kasno u ivotu pojedinca (npr. sazrijevanje mozga, fizi ki rast, hormonalno uvjetovani doga aji). AD2. OKOLINSKA HABITUACIJ A ± proces bilje enja iskustva i razvoja vi e-manje automatskih odgovora navikavanja. To nas osloba a od bavljenja rutinskimdoga ajima, otvara nas za uo avanje i djelovanje na nove vidove okoline. Okolinska habituacija je korisna i po inje ve prije ro enja. Ima najve i utjecaj u djetinstvu. AD3. KOGNITIVNA PLODNOST/ GENERATIVNOST ± to je visoko otvoren, osobno vo eni proces koji nam pru a odre enu kontrolu nad sobom , situacijom i socijalnim svijetom. Radi se o kognitivnoj svjesnosti sebe i okoline, voljno procesiranje iskustva. Ona izrasta iz fizi ke ontogeneze (razvoj neokorteksa) i okolinske habituacije (stabilno stanje okoline). Tako er ovisi i o socijalnom inputu. Predstavlja osnovu inteligencije i selfa.

2.3. NENORMATIVNI IVOTNI DOGA AJI ± to su individualni ivotni doga aji, tj. koje ne pro ivljavaju svi ljudi. Oni su esto stresni zbog neo ekivanosti i va nosti za ivot pojedinca, te zahtijevaju pomo u adaptaciji (npr. nesre a, te ka bolest, smrt roditelja u djetijnstvu, lutrija ili neki normativni doga aj ali u pogre no vrijeme). Takvi utjecaji pove avaju interindividualne razlike i odgovorni su za razlike unutar kohorti. Ti su utjecaji po inju biti va ni u srednjoj zreloj dobi, a njihov utjecaj postaje sve zna ajniji u funkciji dobi.
Rel. snaga utjecaja 

NEKANALIZIRANOST LJU DSKOG RAZVOJA: te tri klase utjecaja i 3 razvojna procesa odgovorna su za plasti nost ljudskog razvoja, tj. za nekanaliziranost ljudskog razvoja.

3 KLASE UTJECAJA PLASTI NOST 3 RAZVOJNA PROCESA 

DEF.: KANALIZIRANOST je genetska predispozicija koja
Dijete Adolescenti Zrela dob Starost

vodi razvoj u smjeru kojeg je te ko skrenuti, jer su predispozicije izra ene u svakoj prirodnoj ljudskoj okolini.

Slika 1. Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja

3

itd. poku ava sagledavati cjelinu a ne samo pojedine elemente ivota. Podru je proksimalnog razvoja (gr .n. OVJEK JE TVORAC VLASTITOG RAZVOJA ± mogu nost djelovanja na sebe i na socijalni i fizi ki kompleks. (1) POVJESNA PERSPEKTIVA Prou ava: (1) (2) (3) Razlike u razvojnim obrascima kroz vrijeme (arhivski izvori) Tretman djece u povjesti: izgled.n. razvija ideje o ivotu.st.e) Realizam (Aristotel. 4. poja avanje.) Socijalna okolina Metafizika Ontologija (grana metafizike) Kozmologija Kako se razvija kozmos? Prou avanje filozofije omogu uje: FILOZOFIJA ANTROPOLOGIJA SOCIOLOGIJA BIOLOGIJA PSIHOLOGIJA (1) (2) (3) Bolje osje tavanje osobne latentne ili potencijalno filozofske perspektive Pva avanje doprinosa filozofije razumijevanju ljduske prirode Pove enje tolerancije prema drugim svjetonazorima  Pet bazi nih filozofskih stanovi ta: (1) (2) (3) (4) Idealizam (Platon.  Implikacije tih ideja: (1) (2) (3) PLASTI NOST ± recipro na me uzavisnost razina. svaka dobna skupina boravi izolirano od ostalnih skupina. to vodi do nastajanja dobnih subkultura.st. tj. selekcionira. pojedinac rijetko djeluje na gornjoj granici mogu nosti jer situacija u pravilu ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje.  Rezervni kapaciteti ± to je zona proksimalnog razvoja. emotivno. prevencija.p. disciplina. razvija i kriti ki analizira sve vrste komunikacije. stolje e dovodi do izdavanja djece.) Religijsko razmi ljanje Pragmatizam (SAD: James i Dewey) 4 . literatura Generacijski jaz (dobne subkulture) u 20. Razvoj obitelji i njene uloge (4) (2) FILOZOFSKA PERSPEKTIVA Slika 3.p.e. MOGU NOST INTERVENCIJE ± izvodi se iz plasticiteta. philos = prijatelj. uklanjanje. rad.Ve ina ljudi ima ve e kapacitete od onih koje efektivno koristi. 4. djelovanje na kasniji ivotni vijek. bonton. mladih i odraslih. stolje u: 20. moralno pona anje? to je lijepo? to je vrijedno? to je istinito i valjano i kako to znamo? to je stvarno? to je krajnja realnost? (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA DISCIPLINE POVJEST RAZINE IZU AVANJA Socijalne uloge i kulturalni obrasci kroz vrijeme Osnovni svjetonazori Kulturalni obrasci Socijalne uloge i institucije dru tva Stani na i anatomska funkcija Individalno funkcioniranje (kognitivno. GLAVNA PODRU JA FILO ZOFSKOG PROU AVANJA SU Problem ili pitanje Podru je filozofskog prou avanja Etika Estetika Aksiologija Epistemologija to je pravilno. sophia = mudrost ) Filozofija je podru je ljudskog znanja koje sakuplja. tj.

Razlikujemo: (3) a) b) model dobne stratifikacije ± sekvence uz dob vezanih uloga i polo aja model socijalizacije ± na ini usvajanja stavova. jer bez obzira na gra u i fiziologi ju. psihomotorni razvoj koji proizlazi iz maturacije i u enja kao i fizi kim pojmom o sebi. st. Dalje se smatra se da je kona ni vijek ljudskog ivota genetski ograni en. HUMANISTI KA ZNANOST . Promjene u funciji mozga. kako gra a tijela utje e na shva anje sebe. periodizacija ljudskog razvoja u razli itim kulturama. esto je izu avanje na ivotinj ama .jer eksperimenti na ivotinjama ne podle u gotovo nikakvnim eti kim pravilima i ograni enjima ± na alost (genetska kontrola i kontrola i manipulacija okoline. Ekolo ki model razvoja pretpostavlja: y Da se razvoj odvija u irem dru tvenom kontekstu. shva anje starosti i starenja (npr. okolinskih utjecaja i samoaktiviteta osobe. (2) (3) (4) (1) (2) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) Posti i novi i zrelij i odnos s vr njacima oba spola Posti i maskulinu ili femininu spolnu ulogu Prihvaatiti vlastito tijelo Posti i emocionalnu nezavisnost od roditelja i drugih odraslih Po eti poduzimati korake k ekonomskoj nezavisnosti Po etak priprema za brak i obiteljski ivot Razvoj intelektualnih kompetentnosti vje tina za gra anske  JEDNA OD KLJU NIH RE PERKUSIJA genetsko predbra no savjetovanje savjetovanje i brijga tijekom trudno e Usvojiti socijalnu odgovornost 5 . Ispituje djelovanje starenja na tjelesne funkcije i izgled. mentalno zdravlje. ali prou avanjem uzroka starenja postoji mogu nost da e se prosje ni vijek ljudskog ivota produ i. a djelomi no se preklapa za psihologijom.komparativne aanlize razli itih kultura. prou avaju se socijalni fenomeni razvoj teorija obja njavanja socijalnih interakcija prijedlozi rje avanja socijalnih problema y y y y (1)  Razvojni ciljevi u adolescenciji su: Promjene u spavanju u funkciji dobi. bavi se prou avanjem op eg fizi kog i mentalnog zdravlja. mezosustav. fizi ki pojam o sebi. kra i ivotni vijek).pona anje i samoiskazi.porijeklo ovjeka i varijacijem me u ljudima.  JEDNA OD VARIJABLI J E REGENARACIJA STANICA:  Iz socijologije smo preuzeli Bronferbrenerov model razvoja u kontekstu. makrosustav.) (9) Usvojiti niz vrijedosti za vo enje pona anja (3) ANTROPOLO KA PERSPEKTIVA Dijelom je: (5) BIOLO KA PERSPEKTIVA  DEF. u Japanu stariji ljudi imaju vi i status od mla ih ljudi . egzosustav. (1) (2) Generalni genetski program ± odr ava evoluciju vrste (razvoj ovjeka) Specifi ni genetsko program: odr ava obiteljsko naslje e Izu avaju se razlike u razvojnom obrascima me u kulturama mogu i raspon ljudskog pona anja (dobno normativni utjecaji socijalne prirode). mitologija.mjere S. Razlikujemo: mikrosustav. kako fizi ko utje e na psihi ko). ES. BIHEVIORALNI FENOTIP .: Razvoj = fenotipski reazultat interakcije genetskog programa. promjena utjecaja po periodima razvoja: socijologija obitelji. pri emu je dijete poput babu ke okru eno razli itim slojevima. receptore.  BIOLO KA PERSPEKTIVA PROU AVA: (1) (2) MORFOLO KI FENOTIP . obrazovanja. otpornost na bolesti. pona anje je promjenjiva kategorija (npr.povjest. Zanima se za dobne promjene u socijalnim ulogama unutar socijalnih institucija kulture (obitelj. fizi kih karakteristika i potencijala za pona anja koja se naslje uju. otporonost na bolesti.to ima dobrih reperkusija za njih). Odgovara se pitanje " a to ovjek stari" ili "kako produ iti ljudski ivot" .istra iva i smatraju da klju ne uzroke starenja mogu prona i na stani noj i molekularnoj razini. obrazovanje. vrlo je plasti an. Sposobnost regulacije temperature. razina fizi ke i mentalne snage.  DVIJE VRSTE GENETSKOG PROGRAMA: (1) (2) (3) BIOLO KA ZNANOST . Promjene seksualnog responzivnosti. tj.(5) Egzistencijalizam (19. vrijednosti.mjere fizi ke i tjelesne gra e FIZIOLO KI FENOTIP . vjerovanja zajednice Bavi se prou avanjem naslje a. rada i zanimanja. radno mjesto). i 20. (4) SOCIJOLO KA PERSPERKTIVA Sociologija integrira spoznaje iz vi e znanstvenih podru ja. DRU TVENA ZNANOST . litertura i kultura ovjeka.

BIOLO KA SFERA Genetska adekvatnost nije samo izostanak defekta. visina. intelektualna razvijenost. Me utim. ljudi se ponovo okre u prema sebi i svome razvoju. ljudi misle da se vi e ni ta ne mo e promjeniti. uspje nost prepria avanja TV programa verbalne sposobnosti. periodizacijom razvoja. esto se krug zatvara. zreli emocionalni pojam o sebi SOCIJALNO PODRU JE ± milosr e (suosje ajnost i spremnost na akciju). li nost. dolazi do preispitivanja da li se ivotna situacija mo e pobolj ati. dijete je zrelo za svoju dob ako dostigne karateristike tipi ne za svoju kronolo ku dob (npr. da se ra a u ranijoj dobi. klasifikacijom domena razvoja. zreli fizi ki pojam o sebi KOGNITIVNO PODRU JE ± to nost obrade informacija. fizi ko zdravlje. intra i interindividualnim razlikama. tj. tj. ve kuda ovjek ide. emaptija. odvajanje od majke) STATUS ODRASLOG POJEDINCA ± ideal kojem se te i. definiranjem predmeta i metoda prou avanja. spremnost za kolu: te ina. emocije. pona anje) i b) na razini socijalne interakcije (efekti razli itih socijalnih uloga).  Trodimenzionalni pristup prou avanju razvojne psihologije: (3) Razvojni periodi * podru je pona anja * pristupi izu avanja (4) (5)  NEKA PODRU JA RAVOJA POTPUNIJE OSOBE (1) BIOLO KO PODRU JE ± genetska adekvatnost. AD1. fizi ka kompetentnost. s optimisti kom slikom da mo e biti savr eniji nego to je u odre enom trenutku.dob i (4) IVOTNI CILJEVI (2) (3) (4) (5) (6) Humanisti ka psihologija ne ide od registracije kakav ovjek je. Binet: MD = KD intelektualna zrelost) BIOLO KA SPREMNOST ORGANIZMA ± za usvajanje i izra avanje odre enog pona anja (npr. otvorenost. informacijska kompetentnost. . sposobnost ali i iskustva (npr. autonomnost. za sjedenje ± stimuliranje nema efekta. normativni i idiografski pristup. altruizam. zreli kognitivni pojam o sebi EMOCIONALNO PODRU JE ± ljubav. Savjetuje se npr. No. Ina e se pove ava vjerojatnost razli itih genopatija (point 6 . zreli socijalni pojam o sebi (2) (3) (4) U novije doba. gleda se kolika je vjerojatnost da djete nasljedi bolest te se provodi genetsko savjetovanje. nakon odlaska djece ponekad se otvori perspektiva ± este su vanbra ne veze ± i ulazi se u ivotnu krizu ± tj. to ne mora biti to no. ako ne postoji biolo ka spremnost za odre enu aktivnost ± prerana stimulacija je ak tetna jer neuspjeh djeluj e demotiviraju e) PRIPREMLJENOST NA NEKU AKTIVNOST ± uklju uje kombinaciju biolo ke spremnosti i specifi nog iskustva djeteta ± npr. zajedno sa tehnolo kim razvojem. nego i te nja razvoju potencijala do maksimuma. Ako postoji sumnja u nasljedne bolesti. pr i emu je i dob o eva va na. U odrasloj dobi.(6) PSIHOLO KA PERSPEKTIVA Bavi se: (1) prou avanjem razvoja: a) na razini individualnog funkcioniranja (kognicija. to je zavr na to ka razvoja (iako humanisti ki psiholozi smatraju da ne postoji zavr na to ka razvoja) Metodologija: u razvojnoj psihologiji esto se dob uzima kao NZV uzro na za promjene.  ZRELOST SE MO E SHVATITI NA NEKOLIKO NA INA (1) (2) NAJSAVR ENIJI OBLIK PONA ANJA RELATIVNA ZRELOST U ODNOSU NA IVOTNU DOB ± to je normativno shva anje razvoja. kreativnost.

kromosomopatija = komadi kromosoma se odlome te se na pogre nom mjestu ponovno spoje). Bitno je i aktivno raditi na pobolj anju genetske kvalitete. ples. ud benici: dobar nastavnik mora biti kompetentan.  Fizi ka kompetentnost ima etri vida: Procesiranje informacija ovisi o nekoliko stvari.mutacije ± samo jedan gen nije u redu) odnosno kromosomskih poreme aja (genomopatija = promjena u broju kromosoma. uva avati op e i individualne osobitosti razvoja u enika. jer ljudi s istim kognitivnim kapacitetima razli ito uspjevaju. Razvoj je u biolo koj domeni geneti ki odre en ± postoje pravilnosti. 3) na inu kako su informacije organizirane. unosi sebe i svoje ideje i na in u aktivnost. a ne samo izostanak bolesti. ali je preusdniji razvoj slo enih motori kih vje tina. sposobnost za kreativno mi ljenje. Bitno je razviti i poticati pozitivan odnos prema vlastitom tijelu. kvalitetna prehrana. mentalnog i socijalnog dobrog stanja. spremanje i sl). (2) (3) Razvoj zrelog fizi kog pojma o sebi ± pojam o sebi ima fizi ku. ali i pove ati kapacitete za u ivanje u njemu. kao i CNS (cortex. tj. 2) vrsti informacije. koji onda omogu uje realizaciju osobnih potencijala). Mentalno zdrava osoba poduzima i svakodnevne aktivnosti na kreativan na in (kuhanje. Uz adekvatnu prehranu i medicinsku njegu fizi ka kompetentnost se ranije dosti e. Razvoj se shva a kao sve promjene koje se javljaju kod pripadnika iste vrste u isto vrijeme i po ustaljenom rasporedu. promjene u pona anju i karakteristikama organizma uvjetovan sazrijevanjem (uro eni faktori) koje se postepeno ostvaruje u prikladnim uvjetima materijalne i socijalne okoline. itanje. obra enost materijala. Takve osobe su zadovoljne sobom. pa nja i selekcija percepcije i obrade informacija. ali i ivota godinama. subkortikalne jezgre itd. KOGNITIVNA SFER A Postoje tri osnovna pristupa: (1) (2) ORGANIZMI KI (Piaget) ± proces napredovanja kroz faze PRISTUP OBRADE INFORMACIJA ± analiti ki je usmjeren na izu avanje komponenti kognitivnog funkcioniranja (npr. kognitivnu komponentu. Individualna kompetentnost ± na osnovi iniciranja pojedinca ± motivacija (npr. trebaju biti adekvatno razvijeni. tj. (3) 7 . o 1) izvoru informacije. svakodnevne aktivnosti do ivljavaju kao novosti. sadr avati relevantne i suvremene spoznaje. emocionalnu. ako netko vjeruje da mo e promjeniti svoje kapacitete i posti i napredak. porast broja dendrita. tj. roditelji ive zdravo. percepcija ± obrada. izgledu i funkcijama ( vidi ³Samopoimanje mladih´ str. da nema previ e blokada i obrambenih mehanizama ± racionalizacije. tj. davanje zna enja pericipranim sadr ajima. spremni su zapo eti ne to novo.) AD5) Psihi ko zdravlje ± treba postojati otvorenost procesiranju informacija. imati dobre odnose sa svojim u enicima. to je integrirana cjelina.). Kognitivni zreli pojam o sebi ± uklju uje svijest o vlastitim sposobnostima u enja i promjena kompetentnosti. sve kra i radni dan. tj. apsurdnosti. spremni su u initi gre ke i otvoreni su iskustvu. imaju mladena ki i svje stav prema ivotu. ali visokointeligentne osobe nisu nu no i kreativne. AD4) Zdravlje iv anog sustava ± senzorni organi (sluh. AD1) Izvor informacija ± u itelji. pis anje) pretpostavlja se vje ba i poticanje razvoja u vrijeme kad postoji biolo ka spremnost. socijalnu. to se ti e odnosa izme u inteligencije i kreativnosti. da je mogu e kognitivnu kompetentnost izgraditi. senzorni input. iv anog sustava (mijelenizacija. Npr. tj. profesori. 4) o zdravlju iv anog sustava i 5) o psihi kom zdravlju. Uklju uje razvoj kosti. imaju povjerenje u sebe i autonomne su. Bitna je i socijalna inteligencija. mediji itd. tj. tj. tj. Kompetentnost poticana kulturom ± razli ite vje tine (npr. te e osobnom i dru tvenom napredku. promjene kemizma na sinapsama). vid itd. motivacija i stil ivota mogu dovesti do napredka. visokokriativne osobe moraju biti inteligentne. uo avaju nekonzistentnost. redukcija stresa. projekcije. Klju na je otvorenost iskustvu i premnost i interes za suo avanje sa ivotom. on se uklju uje u aktivnost (vje banje. AD3) Na in organiziranja informacija ± metodika. anksioznosti i sl. imaju fleksibilan pristup u enju i mi ljenju. Cilj je dodati godine ivotu. Kreativnost je jedan od razvojnih ciljeva. produ iti ivot. tj. fleksibilan. kratkoro no i dugoro no pam enje) PSIHOMETRIJSKI PRISTUP ± zanima se prvenstveno za rezultat kognitivnog funkcioniranja. ne pu iti i piti i sl. ali su individualne razlike u tempu i granicama razvoja.112) AD2. amniocenteza). Fizi ko zdravlje je stanje potpunog fizi kog. Fizi ki rast zna i porast stanica i tkiva te promjene u fizi koj i kemijskoj strukturi i funkciji. adekvatna okolina. AD2) Vrste informacija ± informacije trebaju biti selektirane s obzirom na potrebe u enika i prema vlastitoj koncepciji nastavnika. Osobine krativnih ljudi su npr. tj. mi i a. tj. imaju smisao za humor. pra enje trudno e (ultrazvuk. a ne za kognitivne procese. (1) Kompetentnost zajedni ka vrsti ± raniji razvoj slijedi fiksne sekvence. Ud benici trebaju biti didakti ki dobro napravljeni. trening i sl. opu teni su itd. nezavisne o drugima i o kulturnim obrascima i zahtjevima. kvalitetu ivota.

AD3. EMOCIONALNA SFE RA Neuspjeh razvoja u toj domeni je najve i neuspjeh za ovjeka. Uspostavljaju se samo mehani ki, instrumentalni odnosi s drugima bez emocionalne obojenosti; pitanje je da li se opravdano u psihologiji te i potpunoj objektivnosti ± tj. koliko je to stvarno dobro, jer to zna i biti neutralan i isklju iti velik dio sebe i percepcije pona anja druge osobe. 
LJUBAV ± je termin koji je prihva en u humanisti koj 

ALTRUIZAM ± to je bazi na tendencija da se drugima pomogne, nesebi na briga za dobrobit drugih. Altruizam se razvija na ra un egoizma. Karakteristike tih osoba:

(1)

racionalnost ± prou avanje situacije prije dono enja odluke, prosudba da li je to dobro za drugu osobu (nau iti ovjeka pecati, a ne mu dati ribu), akcije ovise o okolnostima, potrebama drugih, te potreban je visok stupanj moralne zrelosti; realisti nost; obzirnost prema potrebama drugih; odgovornost ± konstruktivno pomaganje (pecanje) i uva avanje njihovih stanovi ta; kooperativnost ± iz poznavanje sebe mo e se staviti u poziciju druge osobe.

psihologiji (Fromm ÄUmije e ljubavi´). Za ovjeka je bitno primanje, ali mo da jo i bitnije davanje lju bavi, jer je davanje jo ispunjuju e. U ranijioj dobi je bitnije primanje ljubavi jer se na taj na in stje e zaliha samopouzdanja. Tako er vrijedi da ljubav nije djeljiva, tj. ne mo emo voljeti samo jednu osobu, a sve ostale ljude osje ajno ignorirati, kao i to ne mo emo voljeti druge, ako ne i volimo sebe. Erich Fromm opisuje u svojoj knjizi ³Umije e ljubavi´ nekoliko vrsti ljubavi:

(2) (3) (4) (5)

(1)

MAJ INSKA LJUBAV ± osnovna karakteristika je da je ona bezuvjetna. Majka voli svoje dijete samo zato to je ono njezino dijete, a ne zato to zadovoljava neke uvjete. Maj inska ljubav ima dva elementa: a) odgovornost za brigu djeteta i djetetov razvoj (mlijeko) i b) ljubav u smislu osje aja sre e da dijete postoji, da je raste i da se razvija (med) i ova ljubav ugra uje u dijete osje aj vrijednosti i sre u to je ivo i da je svijet dobro i lijepo mjesto.

stavljanja u tu u poziciju kroz identifikaciju i projekci ju. Empatija je va na u svim domenama ivota i ima 6 komponenta: 

EMPATIJA ± sposobnost suosje anja, emocionalnog

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

kognitivna identifikacija projekcija to na percepcija druge osobe povjerenje koje ima izvor u odnosu majka dijete toplina, otvorenost, prihva anje drugih kakvi su ljubav i prihva anje sebe ± da projekcijom ne izgubimo sebe

(2)

O INSKA LJUBAV ± osvna karakteristka je da je ona uvjetna, tj. dijete ju mora zaslu iti i odr avati. Bitna je za razvoj djeteta jer provocira djetetovu motivaciju za u enje standarda i odgovornosti. Otac vi e djeluje na razvoj standarda pona anja i odgovornosti. LJUBAV PREMA SEBI ± potrebna je i nu na jer smo i mi objekti na ih osje aja i bitno je imati poztivan odnos prema samome sebi. Ljubav prema sebi je preduvjet za davanje ljubavi drugima. Ovaj aspekt ljubavi je vezan uz primljenu bezuvjetnu ljubav od majke u ranoj dobi. BRATSKA LJUBAV ± to je ljubav prema svakom ljudksom bi u, odnosno ak prema ivotu kao takvom. Prestavlja temelj svakoj ljubavi. Klju no je povjerenje ste eno od roditelja koje se generalizira. ZRELA LJUBAV ± izra ava se u razli itim odnosima, a naj e e se javlja u zreloj dobi. Ima etri elementa koji se ve u uz 4 sfere razvoja: a) BIOLO KA domena b) KOGNITIVNA c) EMOCIONALNA d) SOCIJALNA ± Uva avanje ± Znanje ± Briga - Odgovornost 

RAZVOJ ZRELOG EMOCIO NALNOG POJMA O

(3)

SEBI ± nikad se ne dosti e zavr na to ka jer se zrelost stalno pove ava. Uklju uje: Sloboda da se osje a, pravo na emocije, neko enje i neizbjegavanje emocija, uva avanje cijelog raspona emocija. Ako se potisuju negativne emocije, to esto mo e biti okida preme aja i te ko e u ivotu (npr. psihosomatske bolesti). Odgovaraju a emocionalna ekspresija ± radi se o ekspresiji emocija u trenutku kad su izazvane, suprotnost tome je pomaknuta agresija. Autenti nost bivanja ± iskrenost, do ivljavanje sebe u harmoniji sa svijetom, povjerenje da imamo pravo biti svoji, jedinstveni, da negdje imamo svoje mjesto. Spontanost ± pristupanje novim situacijama bez prethodnog planiranja odgovora ± to zna i ivjeti sada i ovdje (ge talt terapija) ± kao i nevezanost za pro lost i nefantaziranje o budu nosti. Problem je ako se vizionira o budu nosti ± a zanemaruje sada njost. Smisao za humor Prihva anje i no enje stresom ± uklju uje samoljubljenje, altruizam, autenti nost.

(1)

(4)

(2)

(5)

(3)

(4)

Za zrelu ljubav je bitno da se u prvom iskustvu ljubavi (to je roditeljska ljubav) do ive sve 4 dimenzije i onda e i dijete u odrasloj dobi biti spremno za zrelu ljubav

(5) (6)

8

AD4. SOCIALNA SFERA Zadaci su: (1) Pospje ivanje socijalizacije ± simpatija prema drugima i spremnost pomaganja, razvijanje osje aja lanstva, osje aj povezanosti s ostatkom ovje anstva. (2) Autonomija ± zna i oslanjanje na sebe, razvoj funkcionalne nezavisnosti, i za to je klju an razvoj pojma o sebi. (3) Otvorenost ± prema novom, spremnost za samootkrivanjem sebe prema drugim osobama, razvoj demokrati ne osobe, tj. prihva anje drugih, toleriranje nejasnih situacija, zatim kriti nost prema autoritetima; prihva anje promjena kod sebe, drugih i u okolini; otvorenost novim idejama i iskustvima; promjene se do ivljavaju kao izazovi, ali i stagnacija razvoja. Otvorenost je podloga samoobnavljanja. (4) Zreli socijalni pojam o sebi ± osobno vi enje svojih mogu nosti za uspje nu interakciju s drugima. Socijalno kompetentna osoba je zadovoljna sobom, postoji osje aj nade i poznato usmjeravanje, te osoba testira realnost i nosi se s posljedicama. Postoji uvjerenje da mo e promjeniti sebe i svijet oko sebe.

Me utim, ve i broj prethodnika humanisti kog pokreta pro li su psihoanaliti ku kolu, najpoznatiji su: Alfred Adler, Viktor Frankl, Erich Fromm, Karen Horney i Wilhelm Reich. Prema prethodnim pristupima ovjek je lutka na koncu vo ena ili nagonima ili okolinom. Psihoanaliti ka metoda nagla ava povjesnu dimenziju ovjekovog postojanja, a humanisti ka psihologija daje realniju sliku postojanja u trenutnom, konkretnom svijetu. 
DEF.: Razvoj je rezultat interakcije naslje a, okoline i

osobnosti (dominantnog sistema reagiranja kojeg je mogu e birati). Prema prista ama humanisti ke psiihologije, psihologija koja poku ava objasniti ovjeka i njegovo pona anje treba prou avati upravo njegovu specifi nu ljudsku prirodu i njegova specifi na obilje ja, dok poku aje npr. Pavlova i ruskih refleksologa da reduciraju ovjeka na refleksne trzaje, odnosno Skinnera koji ovjeka tuma i kao stroja kojeg se mo e po volji programirati, humanisti ki psiholozi smatraju potpunim proma ajem. 4 su osnovna elementa humanisti kog usmjerenja (1) Pa nja je usmjerena na na osobu koja do ivljava i njeno iskustvo; pona anje i nagon imaju sekundarno zna enje u odnosu na istu (2) Nagla avaju se distinktivna obilje ja ljudi, tj. ljudska je priroda prema koncepcijama humanisti ke psihologije sasvim jedinstvena i posebna u odnosu na prirodu svih ostalih ivih bi a, a elementi te posebnosti su npr.: svjesnost u naj irem smislu (postojanja, sebe, drugih, vremena, prostora) sloboda djelovanja i njome povezana odgovornost za to djelovanje, dinami nost i kreativnost, ideali i vrijednosti, te nja za realizacijom svojih ideala, potencijala i vlastite autonomije, te nja za smislom, te nja za autenti no u, i te nja za transcedencijom (3) U izboru problema istra ivanja zahtijeva se smislenost, tj. problemi moraju biti zna ajni za do ivljavanje i djelovanje u svijetu (a ne samo objektivno i zna .) (4) Uva ava i cijeni dostojanstvo ovjeka, te cijeni potencijale svakog ovjeka. Centar je osoba koja do ivljava sebe i u interakciji s drugima. Svaki ovjek je jedinstven pa za terapije nema recepta i pravila.

(5) U PSIHOLOGIJI TRI SU OSNOVNA PRISTUPA OVJEKU
1. PSIHOANALIZA ovjek je ro en s nizom instinktivnih poriva; seksualnih i nagonom smrti tj. agresije. Dodao je tre u dimenziju: nesvjesno te obrambene mehanizme kojima branimo ego. Psihoanaliza je oti la daleko u prou avanju u enja, ali ipak ne dovoljno daleko. ovjek je prikazan gotovo ivotinjski, negira mu se mogu nost da prevlada pro lost i ide u bolju budu nost (fatalizam).

2. BIHEVIORIZAM Znanstveno najproduktivnije podru je. S-R veza, pridonosi prou avanju procesa u enja. Kritika; radi prevelikog nagla avanja eksperimentalne tehnike, subj. podru ja su nedodirljiva. ovjek jest odre en okolinom, ali je ovjek i stvorio okolinu; bitnija je interakcija.

3. HUMANISTI KA PSIHOLOGIJA Humanisti ka psihologija predstavlja jedan noviji smjer u suvremenoj psihologiji koji se razvio u itav humaniskti i pokret u psihlogiji i predstavlja uz psihoanaliti ki i bihevioristi ki pristup "tre u snagu". 1962. godine su u SAD glavni zastupnici humanistki ke psihologije, npr. Abraham Maslow, Carl Rogers i Charlotte Bühler osnovali ³Dru tvo humanisti ke psihologije´. Ovaj pristup se javio kao izravna kritika psihoanalize i biheviorizma, dvaju vladaju ih kola koje nisu doprinjele razumijevanju zdravog i kreativnog djelovanja li nosti.

1. ovjek kao svjesno bi e: Humanisti ko shva anje ljudske prirode mo da najbolje opisuje Frommova definicija ovjeka kao " ivota svjesnog samog sebe". ovjek dakle nije kako to psihoanaliti ari tvrde uglavnom nesvjesno bi e, kontrolirano nesvjesnim mehanizmima koji su po svojoj prirodi negativni, a nije niti nekakav prazni organizam koji kao neki stroj mehani ki i pasivno reagira na vanjske podra aje, ve on posjeduje jasnu svijest o vlastitom postojanju, o svojoj pro losti i mogu nostima svoje budu nosti i mo e i zato mora svjesno djelovati i usmjeravati svoje pona anje, svoj ivot i razvoj, tj. svjesno kreirati sebe kao bi a.

9

2. ovjek kao u sr i dobro bi e: Sljede e obilje je ovog pristupa jest da ljudsku prirodu opisuje kao u sr i pozitivnu, tj. kod ovjeka ve postoje svi unutarnji preduvjeti za pozitivan, zdrav i kreativan razvoj li nosti. Svaki ovjek ima specifi ne potrebe i tendencije koje su geneti ki utemeljne, od kojih su neke karakteristi ne za cjelokupnu ljudsku vrstu, a neke jedinstvene pojedincu. Ove potrebe su po svom karakteru dobre ili neutralne, ali nikako ne zle. Pred svakog ovjeka je postavljen ivotni zadatak da aktualizira te specifi no ljudske potencijale odnosno njegova samoaktualizacija. Da bi on to postigao on mora ivjeti svojim autenti nim ivotom, tj. ivjeti s jedne strane u skladu sa op eljudskom prirodom, ali ujedno i u skladu sa svojom individualnom prirodom - izra avati individualne sposobnosti, ideale, vrijednosti i te nje. Nezadovoljenje tog ivotnog zadatka je prema ovom humanisti kom shva anju temeljni uzrok psihopatologije. 

HOLISTI KI PRISTUP

Humanisti ka psihologija ima holisti ku koncepciju li nosti. To zna i da je li nost ovjeka cjelovita, tj. predstavlja jednu integriranu cjelinu i postoji me upovezanost pojedinih aspekata razvoja. Iz toga dalje slijedi da psihologija koja eli objasniti i predvi ati pona anje i do ivljavanje ovjeka mora ga prou avati kao cjelinu, a ne istra ivati pojedinosti i izolirati pojedine funkcije koje same po sebi nemaju nikakvog zna aja za razumijevanje ljudskog pona anja. Osoba neprestano poku ava uspostaviti ravnote u, pa je pona anje nepredvidivo. U svakom trenutku ovjke djeluje i prilago ava se najbolje to mo e - sa svog stanovi ta. Zato je bitno - kako osoba interpretira svoju okolini. U Adlerijanskoj teoriji - naglasak na individualnom stilu ivota, karakteristi nom na inu reagiranja na osnovi vrednovanja sebe i drugih.

3. ovjek kao slobodno ili autonomno bi e: Daljnja temeljnja pretpostavka humaniski e psihologije je da je ovjek upravo zbog svoje svijesnosti slobodno bi e, pa zato sam odgovoran za svoju vlastitu sudbinu i za razvoj samoga sebe. To da je ovjek slobodan zna i da on ima potencijal da donosi svjesne i slobodne odluke o svom na inu ivota i na inu pona anja i da sam svjesno usmjeruje svoj razvoj, i to nezavisno od bilo ega. Humanisti ka psihologija ne idealiziara ovdje ovjeka kao potpuno nezavisnog od okolinskih utjecaja odnosno nesvjesnih utjecaja, ali ona nagla ava da on u odre enoj mjeri mo e svjesno re i NE svim tim utjecajima i na nov i druga iji na in realizirati svoju osobu od onoga "kakvog ga je okolina napravila" ili "kakvoga bi ga htjela imati" odnosno " emu ga tjeraju nagoni". Zapravo jedan od razvojnih ciljeva ovjeka i klju ni element zdrave ili zrele li nosti je upravo autonomija, tj. svjesno, racionalno i odgovorno vladanje sobom, nezavisno od prija njih iskustava, nezavisno od socijalnih zahtijeva, nezavisno od nagonskih tendencija. 

VA NOST SUBJEKTIVNOS TI

Dakle, temeljo obilje je ljudske egizstencije je njeg ova svjesnost, pa tako je za humanisti ke psihologe upravo sve ono to pojedinac svjesno do ivljava primarni i jedino relevantan predmet istra ivanja psihologije kao znanosti. Zadatak psihogije je da prou ava ono subjektivno iskustvo pojedinca i da prou ava zna enje koje ti subjektivni do ivljaji imaju za pojedinca. Rogers sadr aj svijesti naziva fenomenalnim poljem svijetom i to polje je potpuno subjektivno, konstruirano samog ovjeka. Odbacuje se dakle istra ivanje nekakve pojedinca zapravo nepostoje e "objektivne" realnosti, ve prou ava ona psiholo ka, subjektivna realnost. ili od za se

4. Intencionalnost ljudske prirode ± ovjek nije reaktivno bi e, ve je usmjeren prema nekim svjesnim dugoro nim ciljevima. Bühler navodi 5 faza ciljne usmjerenosti:

(1) (2)

DJETINSTVO (do 15. god.) ± ovdje ivotni ciljevi nisu odre eni, i budu nost je neodre ena. ADOLESCENCIJA I RANA ZRELA DOB (15, - 25. god.) ± ³ ovjek je vlasnik svoga ivota´ i prvi put analizira dotada nja iskustva te razmi lja o potrebama i potencijalima. SREDNJA ZRELA specifi nih ciljeva. DOB: odre ivanje jasnih,

IDIOGRAFSKI PRISTUP - Humanisti ke teorije su prvenstvneno personolo ke teorije, tj. poku avaju objasniti li nost svakog pojedinca. Cilj je dakle obja njenje i razumijevanje pojedinca u njegovoj posebnosti i razli itosti od drugih osoba, a ne odre ivanje zajedni kih obilje ja koja su zajedni ka svim ljudima. Pojedinac se ne uspore uje sa nekakvim populacijskim obilje jima ili normama jer jednostavno ne postoji nikakav apstraktan "prosje an" ovjek, ve je svaki pojedinac jedinstven. - percepcija FENOMENOLO KA METODA (interpretacija) sitacije, osobe i dru tva. Fenomenologija je filozofija o svijesti. Osnovna postavka fenomenologije je da svijest nije apsolutna, ve je uvijek intencionalno odre ena usmjereno u prema nekom predmetu. Svijest je uvijek svijest o ne emu. To ukazuje da se fenomenolo ka analiza ne mo e ograni iti na ³svijest´ kao takvu, ve mora uzeti u obzir i objekt na koji je svijest usmjerena. Ono to je bitno kod toga je da je svijest naravno u potpunosti odre ena kapacitetima sujekta i subjektivna je, pa tako oblik i na in do ivljavanja objektivne stvarnosti predstavljaju ustvari refleksiju kapaciteta i funkcioniranja svijesti subjekta, i ne prikazuju stvarnost kao takvu.

(3) (4) (5)

KASNA ZRELA DOB (45-65): pregled i evaluacija pro losti i revidiranje planova za budu nost STAROST: slabljenje usmjerenosti na postizanje ciljeva.

10

preuzimanjem odgovornosti i biranja (1) BIOLO KI RAZVOJ u prvih 25 godina. uz socijalizaciju.horizontalna komunikacija roditelj-dijete. povla enje) psiholo ki poreme aji tite dijete od zahtijeva okoline kojima nije odraslo i od preuzimanja odgovornosti. a ne nekakve fizikalne 11 . rasti) HIJERARHIJA POTREBA: (1) (2) (3) (4) (5) (6) Fiziolo ke potrebe Potreba za sigurno u Potreba za pripadanjem i ljubavlju (to je klju no u adolescenciji) Potreba za uva eno u (po tovanjem svoga ³ja´) Potreba za samoaktualizacijom Estetske potrebe . dijete je bi e u procesu rasta i razv oja.pojavom reproduktirnih sposobnosti. i na to ga treba i poticati. ka jasnim ciljevima i boljoj integraciji. povjerenje u sebe da ³izdr imo´ ono to dijete mo e samo. No. esencijalni self kroz sazrijevanje Sinergija kompozitnih elelmenata li nosti Prihva aju Freudove razine svjesnosti. PSIHOLO KI RAZVOJ . ciljevima i usmjereno u ne im to se smatra vrijednim. Nezadovoljene potrebe bol pojavljuju se simptomi: signali (agresija.: (1) (2) (3) (4) svako ljudsko bi e je vrijedno svatko je jedinstven . tu je bitno ne tretirati samo simptome. Roditelji svoju djecu ne smiju vidjeti kao cilj tj. ne treba stajati djetetu na putu da se samo otkriva. Ako dolazi do konflikta izme u integrit eta i socijalizacija onda dolazi do boli i raznih simptoma. a to su npr. ve kad se pusti da bude slobodan neurotizam se smanjuje i osobe postaju slobodnije. dijete treba razviti i vlastiti integritet.postoji intrinzi no znanje to je dobro. kad se ovjek ne sili i ne savjetuje stalno. razumijevanje svijeta i svrhe ivota demokratski proces poticanja razvoja .posjeduje jedinstven set ciljeva svatko nastoji biti zna ajan na svoj na in treba pomo i svakome da se razvija u skladu s svojim specifi nostima Dalje se smatra da je va no upoznati dje je potrebe (a to su u skladu sa Maslovljevom teorijom):  SMJER I FAZE RAZVOJA (1) (2) (3) (4) (5) potreba biti voljen i bezuvjetno prihva en potreba za sigurnos u potreba za pripadanjem potreba za uva eno u (po tovanjem) potreba za nezavisno u. korijeni kreativnosti i dobrote Savijest ima geneti ku podlogu . Humanisti ne daju recepte za odgoj budu i da je zrela osoba zapravo osoba za sebe.  PRIRODA SELFA  PRAKTI NI RAD S DJECOM ± treba biti u skladu sa Integracija id-a. (2) Zanemarivanje tih potreba ometa djetetov razvoj. Da bi to mogli posti i i roditelji se moraju razvijati dalje i biti slobodni. Ovo podupire i iskustvo iz kole Summerhill. Va no je otkriti deprivacije i potaknuti konkretne programe njihova prevladavanja. Tokom razvoja. Psihologija je znanost o okoline. U osnovi ovoga je prihva anje bez uvjeta ± puno povjerenje u djetetove sposobnosti. ima prekretnicu sa 15 godina . Roditelji za svoje dijete najbolje ine ako ne ine ni ta tj. Najve a potpora ovome je iz terapije.doprinos ovje anstvu. i ne treba na e savjete i prodike.tijekom djetinstva postepen rast samoaktualizacije. ovjeku.opisuje se konflikt socijalizacije i integracije. ve njihovu podlogu (koji su skriveni motivi odstupaju eg pona anja). Adolescencija je period porasta svijesnosti i traganja za vrijsdnostima. a to lo e Intrizni na krivnja = odstupanje od vlastitih cijeva i vrijednosti na elima humanisti ke etike. ali nesvijesno sadr i i pozitivne elemente. LJUDSKE POTREBE (po Maslowu)  Demokratsko i liberalno ³odgajanje´ djeteta: Bitan je a) potrebe nedostataka (zadovoljenjem slabe) b) potrebe rada ili samoaktualizacije (zadovolj. KNJIGA" Va e kompetentno dijete" . ega i superega u kompatibilnu cjelinu. pa je za svaku osobu dobro ne to drugo.

2. te postavio ideale savr enstva.) C. ali ona mo e biti zako ena ranim iskustvima ili samim stavom ovjeka. Treba tragati i pro iriti definiciju adekvatne osobe koja e pomo i onima koji su roditelji djece. Maslowa. samopouzdanje. Bolest kod ovjeka ima i pozitivnu funkciju radi toga to nam ukazuje da je ne to potrebno mijenjati. te prihva aju sebe (sprijateljuju se sa svojim kompetentnim ³ja´). ivot i vlastitu sudbinu. ja e od vlastitog selfa Ovo je do sada najpotpunija vizija samoaktualizirane osobe iako je ra ena samo na temelju prou avanja A. ³ ovjek ivi umjesto da bude ivljen´. samotransformacija: pozitivan pogled na sebe 4. a ona ide prema ostvarenju sebe u realisti nim ciljevima. 4. spremni prihvatiti iskustva OSOBE 1. terbamo biti sretni ve radi samog vl. 8 je osobina s amoakt. Osobine proaktivne osobe su 1. Priroda ovjeka je dalikatna i osjetljiva. MODELI I PROCESI RAZ VOJA SAVR ENIJE 3. Ako nemamo ovu idealnu sliku javlja se stagnacija i neproduktivnost. bliski interpersonalni odnosi efikasna percepcija realnosti. deprivacije. kako i i jer ljudi mogu puno vi e posti i no to sanjaju. frustracija. iznova se odu evljavamo pa i obi nim sitnicama. Ovo do ivljavaju svi ljudi. ± osoba vidi smisao svog postojanja 2. postojanja 5. Nedostatak svih ovih teorija je to su ra ene na temelju zapadnih kultura. Analizirao je osobe koje su bile psihi ki zdrave. prilago ena svakom pojedinom u eniku. da se ide naprijed a ne da se bude okovan onim pro lim i sada njim. Sposobnost suo avanja s izazovima i adaptacija. Do uvida u karakteristike samoaktualizirane osobe do ao je promatraju i svoje klijente te je uo io da su nakon terapije klijenti. 1. Do nje se dolazi te ko i mukotrpno. prihva aju svoje impulse bez puno prethodnog razmi ljanja. savr eno. nezavisnost od kulture i okoline. sposobnost prihva anja sebe. Klju no je ja anje individualnosti i prihva anje toga. i ne znamo to je razlog tom osje aju. autonomnost. 12 . tad se lak e mijenjamo i usavr avamo 3. ne mora se postavljati cilj postizanja prosjeka. i le erniji odnos prema njoj 2. Da bismo postavili realne ciljeve dobro je poznavati karakteristike superzdravih osoba. idealizacija Slika nas samih boljih i druga ijih od nas trenutno. pozitivan pojam o sebi 4. Svi ljudi ro eni su sa potencijalno samoaktualiziranom osobno u. Pitanje koje si moramo postaviti je ³ ivim li na na in na koji se najbolje izra avam´ 4. 8. posve enje. i svaki terapeut se treba prilagoditi svakom pacijentu posebno (u potpunosti djeluju a osoba). i izanalizirao je njihove osobine. demokratska karakterna struktura. Podloga te idealizacije je poznavanje sebe. 5. ± osoba se oslanja na sebe i svoje odluke a pritom ne teti drugima 6.) A. samoaktualizirana osoba 2. Ljudi imaju uro enu dozu proaktivnosti. sloboda za samoodlu ivanje ± otvorenost prema novim iskustvima. estetski pogled na ivot ovjek ne mo e imati neutralan pogled na svijet. Ovo mo emo samo ako smo sigurni u sebe. a samoaktualizirani puno e e. drugih i prirode Kao unutra nja snaga i integritet. sposobnost no enja s anksiozno u. spremnost da se slu aju i opa aju drugi. Combo: ADEKVATNA I ODGOVARA JU A OSOBA Uvodi pojam ³adekvatne´ ili ³odgovaraju e´ osobe. Svi ljudi trebaju ivotne ciljeve (razvojni period). otvorenost iskustvima Otvorenost ka iskustvima se odnosi na sva iskustva bila ona u skladu s na im stavovima ili ne. 3. oslanjanje na sebe a ne na o ekivanje i odluke drugih. i one mogu biti ciljevi obrazovanja: 1. osobe 1. daje nam snagu i volju da to opet do ivimo. Rogers: osoba najbolje zna to joj treba. postoji ne to mo no. 3. uvijek te i ka samoaktualizaciji. Samo ako prema ne emu imamo pozitivan ili negativan odnos onda nam to ne to zna i u ivotu. Bonner: PROAKTIVNA OSOBA Proaktivan. Ako pou avamo sve u enike na autoritativan na in oni postaju pasivni i daju odgovore na ve dasvno odgovorena pitanja p bila bi bolja individualizirana nastava. Vodi do intelektualnog i emocionalnog previranja budu i da svijet ne trpi kreativnost. Ako smo to ve do ivjeli. te da ih uva avamo kao razli ite od nas ali jednako vrijedne 7. kontinuirana svje ina do ivljavanja. kreativnost Osoba koja stalno te i individualnosti i ostvarenju sebe. Inteligencija i odre eni potencijali mogu se kreirati. emu e te iti tj. 2. spremnost za nastavak rada na osobnom razvoju Preuzima odgovornost za u enje. preplavljenost bla enstvom i emocijama koje se ne mogu opisati rije ima. pa bi bilo potrebno odrediti samoaktualiziranu osobu i u drugim kulturama. sa puno neizvjesnosti. vrhunska iskustva.) H. 3.) Maslow: SAMOAKTUALIZIRANA OS OBA.

Blizak je pragmatizmu jer tra i da se samoaktualizaciju izrazi i u djelovanju na dobrobit zajednice.1. Na primjer. Geni su klju ni faktor za na razvoj. godine: ovaj stadij korespondira razdoblju poljoprivredni tva oko 5000 p. (2) Adler. JO NEKOLIKO AUTORA: (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE Sve teorije prihva aju injenicu da se ljudi s vremenom mijenjaju.e. pojam socijal. izbor (6) Buber. ± 25. G. (3) Sullivan. Tako er je vjerovao da je cjelokupan razvoj determiniran na im genima te da se odvija prema jednom univerzalnom i nepromjenjivom obrascu. pona anje adolescenata je odre eno biopsihosocijalnim faktorima. je neizbje ivo jer je utemeljeno u genima ovjeka i da ono nestaje kad dijete pre e u vi u 13 . interesa i osje aja. godine: Period lova i ribolova. (3) Od 8. Ovaj period korespondira sa ljudskim razvojem i povjesti posljednih 2000 godina. pojam ³ja-ti´ odnosa. kao i da su uzroci tih promjena biolo ki. osje ati sebe kao individuu (1) (2) Biolo ki uzroci. Adolescencija je novo ro enje. Govorni razvoj i razvoj socijalnih interakcija se jako ubrza kao to se to desilo i za vrijeme nomadskog razdoblja ovjeka. Psiholo ki uzroci. gdje se pojavljuju vi i i ljudskiji oblici funkcioniranja. (3) 6. ± 12. afirmacija kreativnosti (5) Tillich. godine: na tom stadiju razvoja djeca rekapituliraju ivotinjski stadij i gdje je mentalni razvoj vrlo primitivan.n. On kre e od Darwinove evolucijske teorije i razvija rekapitulacijsku teoriju razvoja. Hall je smatrao da socijalno neprihvatljivo pona anje djece poput tu njava i kra e. Razlikujemo dakle tri skupine uzroka razvoja: (1) Fromm: produktivna usmjerenost. Na ivot je stalno pribli avanje i pretakanje granica sebe i drugih. Potrebno je izostaviti socijalnu usporedbu. Socijalni izroci. Me utim. godine: Period bure i stresa. Stanley Hall (1844-1924) je poznat kao otac psihologije adolescencije. pri emu ve ina ljudi stagnira na tre oj fazi ± tj. ali ipak je bitno znati svoju granicu. Prema Hullu je adolescencija jedini period u kojem ljudska vrsta mo e posti i evolucijski napredak. prihva anje odgovornosti za svoje pona anje tj. promjene se ne de avaju skokovito ve je razvoj kontinuiran. Hall pretpostavlja 4 razvojna stadija koja korespondiraju 4 razvojna stadija ljudske vrste. tj. Stanley Hall (BIOpsihosocijalna) G. Okolina je za razvoj manje va na. (1) Od ro enja do 4. gdje dje aci koriste igra ke oru ja i istra uju spilje i skrovi ta. U temelju na eg ivotnog razvoja le e promjene u li onosti i/ili kognitivnom funkcioniranju. to uglavnom ovisi o tome kako u globalu shava aju ljudsku prirodu. ivi ³dnevnu dosadnu rutinu´. koji je u pravilu skokovit. Zbog velikog broja zbivanja u ivotu. (2) Od 4. Hall je vjerovao da svaki ovjek prolazi kroz iste etri faze kroz koje je pro lo itavo ovje anstvo. Ovdje je bitan senzorni razvoj i razvoj senzomotornih vje tina. psiholo ki i socijalni. To je period kad djeca postanu spremna se disciplinirati i sustavno vje bati. Bitno je postaviti adolescente u bogatu okolinu to e dovesti do pobolj enja njihovog genetskog materijala te e njihova djeca nasljediti taj oboga en materijal. ± 8. to na percepcija ljudi p vi enje drugih kakvi ona zaista jesu (4) Rang. Ljudski razvoj uglavnom ovisi o tome to se zbiva u njegovoj okolini. teorije se razlikuju po tome koju skupinu uzroka smatraju kao najva nijom za razvoj. Prema Hullu je za dje ji razvoj je u ovoj fazi povoljan rutinski dril ± pogotovo za u enje jezika i matematike. (4) Od 12.

Osnovna koncepcija adolescencije kao period bure i stresa. Najve i dio ega i superega smje ten je u podru ju podsvijesnog. Problemi koji nastaju usljed tih unutra njih konflikata esto vode do regresije adolescenata u ranije faze razvoja. tj. Ona smatra da je klju na zada a adolescenta uspostavljanje ravnote e izme u superega i ida jer ona se sa po etkom puberteta ponovno naru ava.) SVIJESNO: svijest predsta vlja najvi u razinu li nosti i uklju uje sve ono to u odre e nom trenutku svjesno do ivljava mo. ve u ranom djetinstvu. Na primjer. da je univerzalan i genetski determiniran. podsvjesno nesvjesno 2. On je smatrao da to ima adaptacijski zna ajno. B) STRUKTURA LI NOST I Nakon 1920. ID je u cijelosti uronjen i sadr an u podru ju nesvij esnog i on ini najve i dio tog podru ja. 14 . odre ene snage koje djeluju. Freud je smatrao da postoje tri razine svijesti: 1. koja su posebno zna ajna u adolescenciji. Anna Freud je uvela dva nova obrambena mehanizma.je onaj dio li nosti koji u odre enom trenutku nije dostupan pam enju. Mala veselja npr. a obuhva a tri stvari: a) represirani sadr aji: to su sve one ideje.) PODSVIJESNO: . to svjesno iskustvo samo je malen dio mentalnog ivota i predstavlja iskrivljenu sliku koja je nastala kroz procese selekcioniranja i za titnog odabira-nja sadr aja iz unutarnjeg i vanjskog svijeta. masturbacija) prolazi kad adolescent napreduje u vi u fazu. Tako er je smatrao da adolescentska ³nemoralnost´ (tj. Podru je svjesnoga odgovara onom dijelu koji viri iznad povr ine i koji je samo desetina te ledene sante. Novije spoznaje u genetici jasno proturje e shva anju da je razvoj ovjeka posljedica genetskih promjena. uspomene i pam enja koja su represirana odnosno potisnuta iz svijesti u podsvijest i to direktnim dijelovanjem samih psihi kih procesa. b) nesvijesno znanje : obuhva a i one informacije koje su nisu pro le kroz na u svijest i koje nisu nau ene (ve i dio). No. zakidanje za neke oblike ljepote. i c) predverbalna iskustva: iskustva koja ne mo emo verbalizirati. misli. strah od gubitka kontrole nad impulsima. te je smatrala da je njezin otac previ e nagla avao svoje otkri e da seksualnost ne po inje u pubertetu. Tako er. usmjeruje i oblikuje ljudsko pona anje. Kad steknu povjerenje u kontrolu manje su strogi i asketizam nestaje. Ostali smatraju da je to dio potrage za identitetom. ono) b) EGO .je najdublja razina ljudskoga uma. (2) Asketizam: samoporicanje. ve su to oznake za odre ene psiholo ke procese unutar li nosti. ali neto nom. Te ³velike varijacije´ su npr. Smatra da je to obrana.) NESVIJESNO: . a pojedinac na svijesn oj razini onda poku ava na i neka logi na obja njenja za to pona anje (racionalizacija). seksualnih konflikata i protivljenja ustaljenim normama postavljena je od Hulla. konzumiranje omiljene hrane ± samoka njavanje ime izgra uju povjerenje da se mogu kontrolirati i kod drugih stvari p prelaz na druge oblike prehrane.(lat. Nesvijesno se manifestira u svakodnevnom ivotu u tom smislu da upravlja. Zato se podsvjesno jo naziva i = dostupnim pam enjem. ali koji to mo e postati u bilo kojem drugom asu.2. Hull je svoju teoriju bazirao samo na pripadnicima jedne (sjeverno ameri ke) kulture ± te je pogre no zaklju io da razvoj slijedi uniforman obrazac. Dalje. ja) c) SUPEREGO . 3. EGO i SUPEREGO prostiru se kroz sve tri razine svijesti. koja prema Hallu adolesenta ine vi e ljudskim.  DOPRINOSI ANNE FREUD 6. svijest je krat kotrajna. tj. pokazalo se da u odre enim kulturama adolescencija uop e nije razdoblje ³bure i stresa´.(lat. ³kontradiktorne tendencije´ u adolescenciji ± do ivljaj sna nih promjena raspolo enja. Iz toga se vidi da su ego i superego ve im svojim dijelom izvan svijesti negoli u svijesti. Osim toga. Me utim.: (1) Intelektualizacija: prevo enje seksualnih impulsa u apstraktno mi ljenje (rasprave).razvojnu fazu. Hull je ustvari poku ao nametnuti realnosti svoj evolucijski model razvoja.: y Eenergija i entuzijazam nasuprot indiferentnosti i dosade y Veselje nasuprot utu enosti i melankoliji y Ta tina i hvalisavost nasuprot poniznosti i plahosti y Osjetljivost nasuprot be utnosti y Nje nost nasuprot grubosti Danas se njegova teorija smatra zanimljivom. Freud je pro irio svoju koncepciju li nosti te model triju razina svijesti zamijenio novim modelom u kojem postoju tri strukture koj e zajedno ine li nost: STRUKTURA: a) ID . lak e im je pri ati nego se upustiti u neke interakcije. Hall navodi tzv.(nad ja) NA ELO: ugoda realnost ideali a STRUKTURALNA KONCEPCIJA LI NOSTI Te tri strukture nisu neke zasebne strukture u li nosti koje imaju svaka za sebe nezavisnu egzistenciju. a samo mali dio jednog i drugog ini svijest pojedinca kao to je mali dio lociran u nesvijes nom. prolazna i nepre-kidno se mijenja. Sigmund Freud (BIOPSIHOsocijalna) A) TRI RAZINE SVIJES TI: Freud je li nost usporedio sa ledenom santom koja pliva na vodi. me ukulturalna istra ivanja su pokazala da postoje velike razlike u razvoju. TOPOGRAFIJA LI NOSTI svjesno Anna Freud (1985-1982) se posebno zanimala za adolescenciju. Sve ono to je ispod povr ine (a to je najve i dio) odgovara nesvjesnom dijelu li nosti.

tj. interesiraju se samo za sebe. To je zato jer u ovoj fazi im je izrazito va no kakav dojam imaju drugi o njima. tj. On kritizira Freuda zbog prevelikog nagla avanja nesvjesnog. 4) Kasna adolescencija Sa dostizanjem kasne adolescencije. ali ono je prvenstveno na in obrane ega od zastra uju ih promjena samopojmanja (self-koncepta) koja se zbivaju u to vrijeme. U nekim slu ajevima. Zbog intenziteta tih novih odnosa. ova rana prijateljstva uklju uju eksperimentiranje sa seksualnosti. 5) Postadolescencija Osoba je razvila osje aj vlastite osobnosti i uspostavila svoje ivtne ciljeve. 3) Srednja adolescencija (prava adolescencija) Ulaskom u srednju adolescenciju. Ta nova emocionalna veza omogu ava stvaranje nezavisnosti i zrelosti. tj. Adolescent pronalazi neki osobni ideal i to izvan sfere vlasite obitelji. po inju se uspostavljati odnosi sa vr njacima suprotnog spola. to dovodi do reogzacije selfa (svog pojam o sebi) i tako dolaze do zrelijeg shva anja svog imagea. za svoje misli i izgled i reagiraju vrlo defanzivno na kritiku. 15 . Blos navodi pet faza adolescencije: 1) Predadolescencija Ovdje se stvara ego-ideal koji regulira pona anje tako da postavlja ciljeve i aspiracije koje kada su dostignute izazivaju u pojedincu osje aje ponosa i vlastite vrijednosti. bira neku osobu prema kojo usmjerava ljubav koju je prije usmjeravao prema roditeljima. Tako er. 2) Rana adolescencija Mladi adolescenti po inju uspostavljati bliske odnose sa vr njacima istog spola. ida i seksualnosti. adolescenti imaju tendeciju pona ati se ³narcisti ki´. mlada osoba ima vi e samopo tovanja i jasnije formiran identitet. Po to se nagla ava zna aj ega i razvoj pojma o sebi (selfa) ovaj se pristup naziva i psihologija ega. mladi preispituju ideale i vrijednosti. DOPRINOSI PETERA BLO SA Peter Blos je vjerojatno najpoznatiji od novijih psihoanaliti ara. te dalje smatra da su promjene u odnosima sa drugima zna ajnije od fiziolo kih promjena (kao to je razvoj sekualnog sistema).

U primitivnijim kulturama proces razvoja od djeteta prema odraslome. Na primjer. Ukoliko dru tvo isti e razvoj pojedine aspekte razvoja (npr. Pretpostavlja da su razvoj i pona anje kulturalno odre eni to je proiza lo iz me ukulturalnih istra ivanja. Robert Havighurst (BioPSIHOSOCIJALNA) R. razvojne zadatke. U adolescenciji su najrelevantnije potrebe za pripadanjem i po tovanjem svoga ja (3. Iako je malo vjerojatno da e mlada osoba ve u adolescenciji dosti i svoju potpunu samoaktualizaciju. potkrepljivanje i kulturalno ohrabrenje). tj. Razvoj se odvija kroz u enje ( ire shva eno) u socijalnoj okolini. 10-godi njaci u nekim kulturama seksualno su mnogo aktivniji od onih u SAD. onda na odraslima i odgovornost da budu ³dobri´ modeli pona anjem poka u koja pona anja Temeljne postavke su sljede e: (1) im odrasli ka u da bi odrasli ine. Havighurst uvodi jedan novi pojam tj. (1) Prihva anje svoga tijela i mu ke odnosno enske uloge (2) Stvaranje novih odnosa s vr njacima oba spola (3) Postizanje emocionalne nezavinosti o roditeljima i drugim osobama (4) Postizanje ekonomske sigurnosti i nezavisnosti (5) Izbor i priprema za neko zanimanje (6) Razvoj intelektualnih vje tina i pojmova nu nih za gra ansku kompetentnost (7) Te nja ka pona anja i postizanje dru tveno odgovornog (8) Priprema za bra ni i obiteljski ivot (9) Izgradnja promi ljenih vrijednosti u odgovaraju im znanstvenom slikom svijeta skladu s (1) (2) (3) Podru je seksualnih uloga Podru je razvoja odgovornosti (od neodgovornosti prema putpunoj odgovornosti) Podru je dominacije (razvoj od submisivnosti prema nezavisnosti) Istra ivanja potvr uju uglavnom postavke Havighurstove teorije. seksualnost) onda e do i do stresa i bure. Ako su te roditeljima le i velika mladima. 6. Bitan je proces u enja po modelu. Ona je specifici rala tri osnovna podru ja koja u kojima se adolescenti razli ito ovisno o kulturi: 6. razvoj nije skokovit. Klju na obja njenja proizlaze iz u enja u interakciji s okolinom. Abraham Maslow (BIOPSIHOSOCIJALNA) Maslow se prvenstveno bavio razvojem potreba poredanih u hijerarhijsku strukturu. ipak je od velikog 6. Ruth Benedict (1887-1948) i Marget Mead (1901-1978) smatraju da pona anje pojedinca u velikoj mjeri ovisi o kulturalnom kontekstu u kojem je on odrastao.6. i da je adolescentsko pon a anje ovisno o standardima kulture. Za adolescenciju navodi devet razvojnih zadataka. razina). Na alost u itelji i roditelji eto previde te potrebe adolescenata i previ e izvr avaju pritisak za da se mladi samoaktualiziraju adolescenta.zna i da adolescenti ne ine ono to trebali initi. te da svojim su dobra i po eljna. (2) (3) 6. a ako je taj aspekt normalno tretiran (djeca u e o seksu od odraslih) ± onda taj aspekt ne e biti problem i ne e biti istaknut. Dva poznata antropologa. Ukratko re eno to 16 . u enje na temelju opa anja pona anja modela i posljedica koje to pona anja ima za model (npr. ve ine ono to vide da postavke to ne. esto nije toliko skokovit kao u SAD. smatra se da se razvoj ne mo e tuma iti samo biolo ki.4. kao i svi drugi oblici socijalnog pona anja.5. M. Ruth Benedict pak navodi da o kulturi ovisi ho e li razvoj biti kontinuiran ili diskontinuiran.3. Albert Bandura ² socijalno u enje (Biopsiho SOCIJALNA) Albert Bandura nagla ava ulogu socijalnih podra aja iz okoline i u enje po modelu. Ruth Benedict & Margret Mead (Biopsiho SOCIJALNA) Ove teorije proiza le su iz antropolo kog pristupa. Mead tako nalazi da su bura i stres adolescencije odraz stava dru tva prema pubertetu. tj. pri emu je vi e pa nje posvetio potrebama rasta. Razvoj ne odvija se po nekom odre enom slijedu od ni eg ka vi em ve su mogu e i regresije. Po to p ostoje toliko velike razlike u pona anju i razvoju u razli itim kulturama. ve te e kontinuirano. On pretpostavlja da svaki ivotni period sa sobom nosi odre ene razvojne zadatke. i 4. Radi se o jednom kontinuiranom razvoju (u enje).

Ako se ova kriza identiteta pozitivno rije i. Svaki period vezan je uz odre enu vrstu krize koja predstavlja okreti te u razvoju li nosti. pojedinac ne e znati tko je on i to je on. pravila. bilo ste enih. Ako se kriza lo e rije i ili se rije i samo djelomi no. ambivalentno. Kad nema tako 1. Za formiranje vlasatitog identiteta va na su tri elementa ili uvjeta: 6. VRLINE. Kontakt sa okolinom mo e za pojedinca biti zadovoljavaju e iskustvo. Ako je netku u stanju identiteta. Na koji na in e se kriza rje i ti ovisi uglavanom o kontaktima i iskustvima koje imamo sa okolinom. o ajanje. osobita li nost. Pojedinac u toj dobi postaje svjestan svojih individualnih obilje ja. njegove ideje nalaze svoje izvore u intenzivnim studijama historiskih osoba kao to su Martin Luther King i Mahatma Gandhi. bilo nasljednih. Osnovni zadatak adolescenata je formiranje identiteta. uspje no rje enje koflikta u jednom periodu ne garantira da e se i sljede a kriza uspje no rje iti (iako to poma e). i sl). li nost koja je razli ita od svih ostalih i koja je cjelovita. kojih ima osam. tzv. Takva vjernost omogu ava mladima da trajno prihva aju i da se pridr avaju socijalnih normi. Budu i da su ti periodi geneti ki determinirani svaki od njih se javlja u sasvim odre eno i optimalno vrijeme. Ti su stadiji univerzalni i vrijede za sve ljude neovisno u kakvoj okolini rastu i razvijaju se. koje ote avaju daljnji razvoj i koji je usporen i neadekvatan. Erikson smatra da je identitet stanje prema kojem treba te iti. tj. Na osnovi uspje no rije ene krize identiteta razvija se vrlina vjernosti. Ako mladi ovjek nije siguran da je njegova slika o samome sebi kompatibilna sa slikom koju o njemu ima njegova socijalna okolina. koja je. Konkretno. ³Vjernost je sposobnost da se odr i slobodno obe ana lojalnost usprkos neminovnim kontradikcijama u sustavima vrijednosti. institucija. To je ivotno razdoblje u kojem pojedinac eli utvrditi to je i kakav je. Na to ga prisiljava i dru tvo koje o ekuje da on postane njegov punopravan lan. Nerje ene krize ne ostaju zna i bez posljedica.  Peta kriza: identitet . ali koris ti ga na svoj. (2) Drugi je zahtijev da socijalna okolina priznaje i percipira pojedinca kao istog u razli itim situacijama i vremenima. Kao dodatak op em shva anju identiteta kao ³op a slika koju imamo o sebi´. Eric Erikson (BioPSIHOSOCIJALNA) E.-20. Ta se korespondencija mora dugo i temeljito provjeravati prije negoli pojedinac postane siguran da izme u vlastite percepcije sebe i socijalne percepcije postoji sklad. a to zna i da kod takvih pojedinaca postoji difuzija uloga ili konfuzija identiteta.: Ako se kriza rje i na pozitivan na in onda e se u li nosti pojaviti nove pozitivne komponente. po Eriksonu. konfuzija i apatija u odnosu na osje aj identiteta. Me utim. Izme u ostalog. Zbog toga se u djetetu razvijaju ambivalnentni ili konfliktni osje aji prema razli itim djelovima okoline. Svaka kriza mo e se razrje iti na pozitivan ili negativan na in odnosno uop e ne rje iti. Posebnu ulogu i va nost za pojedinca ima i odabiranje budu eg zanimanja. grupe koje poma u bolni kom osoblju oko njege bolesnih i na neki na in o te enih osoba.konfuzija uloga (12. ve se negativni efekti manifestiraju i u drugim fazama razvoja. moramo ih podu iti da se samoaktualizacija esto realizira kroz slu enje drugima. niti e njegova li nost biti jedinstvena. je dobar po etak. pojavit e se i razviti kod pojedinca sumnje. (1) Pojedinac sebe mora do ivljavati kao istu osobu u razli itim vremenima. Krize u pojedinim stadijima nastaju kao posljedica dvaju faktora: a) fiziolo ke maturacije organizma i b) socijalnih zahtjeva koje okolina postavalja pojedincu. Kad se svi stadiji u razvoju li nosti pojave u to optimalno vrijeme i ako se rije e na pozitivan na in. Erikson je jedan od najutjecajnijih suvremenih teoreti ar adolescencije. 2. Prema njemu ljudski je razvoj posljedica interakcije gena i okoline. posebno i jedinstveno. (3) Tre i uvjet za formiranje identiteta je ³ rast ili akumulacija pouzdanja´ u sukladnost njegove percepcije samoga sebe i percepcije od drugih. osnovna tekovina tog razvojnog perioda. li nost razviti osobine koje su negativne (nepovjerenje. To je zahtijev za ³vanjskom isto om i kontinuitetom´. godina). moramo im objasniti da se to mo e posti i samo ako okrenu svoj pogled od njih samih i svojih potreba i okrenu se prema ivotu za op e dobro. sram.: Ako se kriza pak ne rije i (adekvatno) onda e 17 . razli iti aspekti samopojmanja ( self-imagea) su u sukladnom odnosu jedni s drugima. a naj e e je i jedno i drugo. treba se uklju iti u dru tvo i na i u njemu svoje mjesto i svoju ulogu. Erikson je uveo pojam ³kriza identiteta´. etike i ideologije koju je usvojio. Omogu avanje teenagerima da sudjeluju u volonterskim grupama kao to su npr.) POZ. Takva li nost je potpuno funkcioniraju a. specifi an na in. ali i frustriraju e.) NEG. pojedinac iz nje izlazi kao samostalna. Ako mladima stvarno elimo pomo i da do u do samoispunjenja. osoba u stanju identiteta nema uop e nikakvih unutra njih konflikata. Adolescent treba postati jedinstveno. osobni identitet pojedinca ne e biti formiran. Organiziranje ili vo enje humanitarnih organizacija je drugi na in kako mogu do i do takvog iskustva. To je zahtijev ili uvjet ³ unutarnje isto e´. konflikti u li nosti nastaju zbog nesukladnih (suprotnih) iskustava koje pojedinac ima u odnosu prema svojoj okolini.  NA ELO EPIGENEZE Razvoj svake li nosti prolazi kroz odre ene faze. Ako elimo pomo i mladim ljudima da te e ispunjenju sebe i da iskoriste svoje mogu nosti i kapacitete. koje e olak ati daljni razvoj. tada li nost posti e svoj puni razvoj i svoju punu zrelost. U idealnom slu aju.7.zna aja da put u tom smjeru krene ve u to doba. posebno i osobito ljudsko bi e i kao takvo. Objavio je knjigu ³ Childhood and Society´ (1963) u kojoj na vrlo osjetljiv i ponekad poetski na in opisuje ljudski ivot. Takvo negativno rje enje dovodi do toga da pojedinac nema ili ne zna koja je njegova uloga u ivotu i u nekoj dru tvenoj zajednici. Pojedinac u tom ivotnom razdoblju mora prema tome donijeti vrlo va ne odluke koje za njega imaju vrlo dalekose ne posljedice. Osnovni uzrok tome je neprepoznavanje ili ignoriranje njegove unutarnje identi nosti od njegove okoline.

8. post otak grup e DOB Dakle. Bez braka nema. opet. dosti e vrhunac itd. zbog velikog broja razli itih i zna ajnih promjena i b) oni koji dr e da adolescencija nije ni ta poseban. prijateljstva. ve je period u kojima je ovjek suo en sa niz po te ko a. 18 . da li su teme iste kod mladi a i djevojaka itd. ali problemi oko kojih se adolescenti sva aju sa roditeljima ustvari nisu stvarno bitni i ne radi se o temeljnim ivotnim vrijednostima. ne mogu postati ni bra ni partneri ni roditelji. Adolescencija nije fenomen ili/ili. No do sada nisu odgovorena neka bitna pitanja. ve se radi o svakida njim nebitnim stvarima. kada se koja tema obra uje. ve vrlo obi an ivotni period. To traje sve dok u njima nije razvijena ta vrlina vjernosti na kojoj se zasnivaju bra ne i obiteljske veze i obaveze. 6. samopoimanje. Pri tome su adolescenti ³uzrujani´ uvijek samo o jednoj stvari u isto vrijeme i ti problemi posti u svoj vrh u odre enom vremenskom razdoblju. John Coleman (BioPSIHOSOCIJALNA) Razli ite teoreti are adolescencije mo emo kategorizirati u dvije ekstremne skupine: a) oni koji smatraju da je adolescencija jedan poseban period u ivotu ovjeka. to su npr. biti sam. seksualne slobode koju u ivaju odrasli ljudi.formirane vrline. adolescenti. kao npr. heteroseksualni odnosi. odnos s roditeljima. zatim intenzitet problema opada i javlja se novi problem iji intenzit se pove ava. John Coleman ovdje nudi kompromisno rje enje i naziva svoju teoriju ³fokalna teorija faza´. kontrola osobnog ivota itd. iako seksualno zreli. u razli itm periodima adolescenti se ³bave´ razli itim temama.

6.4.7.7.7.7.2. Teorije seksualnog razvoja 3.1.5.1. Zna aj ranog i kasnog fizi kog sazrijevanja 2.7. Zbivanje kod mladi a 2.4.3.8. Uvod 3. Promjene u pubertetu 2. Menarha i menstruacija 2.3. Razlozi za ulazak u seksualne odnose 3.7.5.7.2.4. Odnos prema prvom seksualnom iskustvu 3. Zna aj seksa i ljubavi kod mladih 3. Odnos prema braku 19 . Homoseksualno pona anje 3. Kulturalni skriptovi 3.7. Autoseksualno pona anje 3.5.7.3. ADOLESCENCIJA (1) UVOD (2) FIZI KI RAZVOJ 2.2. Klasifikacija teenagera u 4 grupe s obzirom na seksualno iskustvo 3. Puberscencija 2. Uloga socijalne okoline 3. Fizi ki izgled i samopojmanje (Body image) (3) SEKSUALNI RAZVOJ 3. Problemi heteroseksualnih veza 3.6.7. Faze seksualnog razovja 3.1.2. Izvori informacija o seksualnosti 3. Heteroseksualno pona anje 3.6.

(4) KOGNITIVNI RAZVOJ 4.1. Piaget .2. Adolescentski egoizam 5.1. Teorija Carrol Gilligan (6) SELF ± RAZVOJ IDENTITETA 6. Faza formalnih operacija 4.1.1. Obilje ja mi ljenja u fazi formalnih opercija 4.2.2.4.teorija kognitivnog razvoja 4. Kohlbergov model 5.1.3. Uvod ± self koncept 6.2. Samoopis (7) EMOCIONALNI RAZVOJ 20 . Psihometrijski pristup (5) MORALNI RAZVOJ 5.1. Kritike Piagetovoj teoriji 4. Pristup obrade informacija 4. Religijsko preobra enje 5. Idealizam 5.1.5.3.1.

4.2.1.1.1.1. Vrste udru ivanja 8.3.2.2.3.1. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI 9.1. Depresija 9. Proces individuacije 8. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (9) PROBLEMI U ADOLESCENCIJI 9.2.3. Shizofrenija 9.1.2.1.2.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8.2. Uloge o eva i majci u procesu individuacije 8.2. Odnosi s roditeljima ± konflikt? 8.5.1.2. Elementi adolescentskog egocentrizma 8. Razvojne faze u individuaciji 8. Zna aj odnosa s vr njacima 8. ODNOSI S VR NJACIMA 8. Vr njaci ± self koncept i konformiranje 8.2. DELIKVENCIJA 21 . Poreme aji hranjenja 9.1. Stadiji razvoja grupnog ivota 8.1.3.6. Teorija me uzavisnosti 8.2.2.4. OBITELJSKI ODNOSI 8.3. UVOD 9.

samo su ovdje puno izra enije. Radi prevelike slobode u adolescenciji dolazi i do vrlo velike konfuzije. stambena zrelost. Kraj je odre en socijalnim iniocima. realnosti. ve i altruizam koje ULOGE e uzeti koje VRIJEDNOSTI e kod sebe razviti Izbori su danas mnogo brojniji nego prije.) Da li je adolescencija kontinuirana ili diskontinuiran a u odnosu na druge faze?  JO O PROMJENAMA U ADOLESCENCIJI: de avaju (1) (2) (3) RANA ADOLESCENCIJA: od puberteta (12 g) do 15. ivotu (6) RAZVOJ IDENTITETA. na inu mi ljenja i soc. te ozna ava promjene u izgledu. jer su radi velike slobode smjernice neodre ene. te dublje otvaranje sebe. je oblik autonimije AUTONOMIJA IDENTITET POSTIGNU A PSIHOCOCIJALNI PROBL EMI  Adolescencija je ³period izbora i odlu ivanja´ (3) SEX: promjena seksualnih uloga i premje tanje centra seksualnosti da bi se uskladila sa socijalnim zahtjevima (4) INTIMNOST ± stvaranje intimnih prijateljs tava.(1) UVOD To je prijelazni period izme u djetinjstva i odrasle dobi. Uklju uje i postizanje svijesti o svojoj jedinstvenosti i vremenskom kontinuitetu. (vi i razredi o. 35% valovit ili naizmjeni an razvoj bez ve ih bura. Istra ivanja na temelju kojih se do zaklju ka o ³buri i oluji´ dolazi su istra ivanja na takvim populacijama. a i odvajanje iz roditeljskog doma. (1) ODNOS SA RODITELJIMA: u adolescenciji se javlja promjena izme u djetinje vezanosti sa roditeljima u novi vid vezanosti tipi nan za vezanost odrasle djece i roditelja. Lociramo ga izme u 20-30 g. transfer predod be o sebi da bi prihvatili promjene u adolescenciji. kognitivnom funkcioniranju. Po etak adolescencije odre en je biolo kim promjenama tj. Radi mogu nosti biranja tj. Adolescencija je i period ³stresa i oluja´: 1904. situacijama.) SREDNJA ADOLESCENCIJA KASNA ADOLESCENCIJA: fakultet  Klju ne promjene u adolescenciji: BIOLO KE KOGNITIVNE SOCIJALNE  Konteksti adolescentskog razvoja se neke promjene i u ostalim periodima. Keniston sugerira da se adolescencija koja je prijelaz u zrelu dob naziva mladena tvo. a 52% ³bura i oluja´. socijalnoj snala ljivosti. nefiksiranosti uloga period adolescencije je i period koji je te ak i konfliktan. Tri su potperioda ovisno o pitanjima koja si adolescenti postavljaju: (1) Tko sam ja kao osoba? (rana adolescencija) (2) Kako mogu povezati ono to sam odlu io da jesam sa o ekivanjima dru tva (kasna adolescencija) (3) Kako mogu biti svoj u dru tvu koje ne zadovoljava moje potrebe? ± mladena tvo (odavde proizlazi mladena ki entuzijazam za mijenjanje dru tva. 22 . to mo e biti kreativno. g. Postoji i faza u djetinjstvu vezana uz autonomiju. stjecanjem spolne zrelosti (12 g). razli ito je od kulture deo kulture: socijalna zrelost ± status zrele osobe tj. preduvjeti za roditeljstvo i brak. dobro. i to je te e definirati. te se povla e i kroz kasnije periode. biolo koj zrelosti. entuzijasti no ± no ponekad je to i vrlo destruktivno. a ona podrazumijeva promjenu u tom smislu to se potreba za vezom i ovisno u ujedna uje OBITELJ VR NJACI KOLA RAD I SLOBODNO VRIJE ME  Psihosocijalne teme i problemi adolsecencije: (2) AUTONOMIJA: adolescent puno vi e sam pokre e aktivnosti te puno vi e sam djeluje neovisno od drugih. . Ovaj period po Eriksonu ima zna enje moratorija. ekonomska zrelost. siguran razvoj. tj. U slo enim dru tvima prijelaz u adolescenciju nije to no odre en. 16 g. Stanley Hall izdaje knjigu o adolescenciji kao burnom periodu: potrebno je prilagoditi se zahtjevima iz okoline i svog tijela to dovodi do bura. kasnije.  Periodizacija adolescencije: Freud: adolescent dolazi u konflikt izme u zadovoljenja svojih potreba i socijalnih ograni enja. (5) POSTIGNU E ± uspjeh i ambicije usmjeravaju se prema budu nosti. dok se kod primitivnih naroda to de ava kroz inicijaciju. i to u fizi kom izgledu. Sve ove faze imaju svoje prete e u djetinjstvu. dru tvo daje ansu mladoj osobi da ima period u kojem e joj biti dopu teno da bi postala zdrava odrasla osoba. Ofer i Ofer su pak pokazali da se 23% mo e svrstati u miran.

znojne i lojne lijezde puno ja e rade. kao: produbljivanje glasa (mutiranje). Kad janjici po nu prizvoditi jajne stanice. Najbolje je re i da je pubescencija period odrastanja koji uklju uje pubertet. PROMJENE U PUBE RTETU (1) HORMONALNE PROMJ ENE Hipotalamus po inje lu iti gonadoliberine koji poti u adenohipofizu da lu i gonadotropne hormone koji pak poti u razvoj gonada (ovarija i testisa). snaga. ODRE ENJE PUBES CENCIJE To je period u kojem sazrijevaju reproduktivne funkcije. U adolescenciji dolazi i do zna ajnih razlika me u spolovima. Do puberteta su dje aci i djevoj ice podjednake u nizu karakteristika (brzina. po inju i ovulacije. izdr ljivost i sl. mlije na kiselina (sporije umaranje). porast visine i te ine. akna se pojavljuje. Tako estradiol izaiva razvoj sekundarnih spolnih karakteristika. Gonade dalje poja avaju lu enje spolnih hormona estrogena i progesterona odnosno androgena (testisi). Na po etku puberteta menstrualni ciklusi su anovulacijski. PORAST PLU A ± disanje postaje dublje: oko 50% astmati ne djece ozdravi u pubertetu. kao: razvoj grudi (dojki). bubrezi. Oni u pubertetu djeluju i na specifi ne stanice u tijelu i uzrokuju njihov rast i promjene u izgledu. dok Za to te razlike: Osnova tih razlika je Y-kromosomu treba vi e vremena da postane aktivan i po ine lu iti testosterone (koji stimuliraju razvoj sjemenovoda) u odnosu na X-kromosom koji je zapravo temeljan. No i okolina ima svoj utjecaj na taj porast. mo da je to genetska uvjetovanost 23 . mjeseca prenatalnog razvoja se po inju lu iti hormoni Y kromosoma za spolnu diferencijaciju. mjeseca spol se ne mo e odrediti. Tako bi pubertet bio postizanje spolne zrelosti. tj. pro irivanje ramena. sperma. i tako organizam postaje izdr ljiviji.(2) FIZI KI RAZVOJ 2. vremenu (4) (5) 2. te rast dla ica. a kod de ki androgeni hormoni. uvjetuju razlike u tjelesnoj gra i de ki i djevojaka . Mladi i imaju ve a plu a u odnosu na svoju veli inu. To dovodi do neuskla enost kretanja i promjene u izgledu. Pretjerano znojenje. U po etku dolazi do porasta te ine ( to se ne smije zamijeniti sa gojaznosti).1. podlaktice rastu prije nego nadlaktice. tj. Sada se kod ena poja ano lu e estrogeni. Tako er rastu i drugi unutarnji organi: raste eludac. a kod dje aka kasnije za 2 godine. De ava se radi oko tavanja kostiju pod utjecajem epifize i hormona rasta. Prvo se diferenciraju unutra nji spolni organi. Generacijske usporedbe su pokazale da e sinovi biti oko 4 kg te i od o eva. raste eludac. ali kod odraslih ivotinja toga nema. srce i sl. nema ovulacije i oni su prili no nepravilni. ali kasnije od rasta. Djevojke: Janjici po inju lu iti spolne hormone i proizvoditi jajne stanice. Do 6. Sa } 10 god. i posti e se max sa 12 g. Rast tijela nije ujedna en: Noge se produ uju. Oblik krivulje rasta ovjeka zajedni ki je i drugim primatima. a menstrualni ritam se postepeno stabilizira. i oni po inju lu iti spolne hormone. Djevoj ice dakle rastu br e jer se smatra da je osnova ljudskog razvoja X kromosom (to potkrepljuje bazi na programiranost na enski spol: tek oko 7. I kod dje aka i kod djevoj ica dolazi do naglog rasta uz popratne psihi ke promjene: (1) Nagli porast te ine (prije puberteta) Estrogeni i androgeni djeluju na neke za te hormoni posebno osjetljive stanice (kod ena masne. kao i do naglog porasta u visini (samo kod primata). Za psihosocijalne strane bitniji je razvoj seksualnih karakteristika. Biolo ke promjene vezane su sa fiziolo kim promjenama (lu enje hormona). ali kasnije br e napreduju i kasnije zavr avaju rati. a k eri oko 1 kg od majke. koji su se i ranije bili lu eni. (2) Nagli porast u visinu. RAZVOJ MI I A ± produ uju se i osna uju. (3) pojave puberteta. irenje bokova i pove anja masnog tkiva. srce se udvostru uje po veli ini. djevoj ice postaju te e. pubescere = odrasti). Pubertet je period nagle fizi ke (biolo ke) promjene uvjetovane pobu enim hormonskim djelovanjem koje aktivira spolno sazrijevanjem to rezultira spolnom zrelo u. kod de ki mi i ne). (b) Djevoj ice: bokovi i prsa pune se masnim tkivom. Bitna biolo ka promjena u pubertetu je sazrijevanje primarnih spolnih karakteristika. djevoj ice po inju br e sazrijevati. max oko 14 g. to se mo e usporediti sa rastom u dojena koj dobi (proksimalnim smjerom razvoja). O ekivanjima okoline tako er se mogu oblikovati spolne razlike (djevojke se manje bave sportom. Potkraj adolescencije de ki imaju vi e snage po gramu te ine. no to nije sasvim to no. naspram djevojaka. postaju te e i prije spolno zrelije a rast se zavr ava oko 16 g. Radi specifi nog oblikovanja mi i a de ki i djevojke su predodre eni za razli ite sportove. a potom vanjski). nastavljaju rasti sve do } 20 god. bubregi.). uspje niji metabolizam. Mladi i: Pod utjecajem testosterona tako er se razvijaju sekundarne spolne karakteristike. ali njihov omjer je bio uravnote en. tj.2. De ki sporije po inju rasti. Ferti litet ene se uspostavlja oko 2 god. sa 16 godina se zavr ava njihov rast. (6) SPOLNI AMORFIZAM . U djetinjstvu je jednaka koli ina estrogena i androgenog hormona. koji poti u razvoj ovarija i testisa. Pubertet po inje kada na signal iz hypothalamusa u krv u e ve a koli ina hormona rasta i gonadotropina. nakon 9 g. po etak puberteta ± kod djevoj ica 8-9 g. Prva menstruacija se naziva menarha. PROMJENE TJELESNIH OBLIKA (a) De ki: ramena. nakon prve menstruacije. a koji definira biolo ke promjene koje po inju pubertetom. (lat. Postoje izrazite individualne razlike u brzini. Adolescenti ponekad izgledaju neskladno: rastu o i pa esto postaju i kratkovidni.sve ve e razlikovanje spolova po obliku i po izgledu. koji pak. mi i i. pa i sa promjenama u pojmu o sebi. pove anje i poja anje penisa. nje nije su «). ali za biolo ki sazrijevanje primarnih. Tako er se po inju prizvoditi sjemene stanice i pripadaju i sekreti.

sliku sebe. 45 % djevojaka koje su dobile menarhu na vrijeme smatrale su da su ju dobile ili pre rano ili pre kasno. spolni identitet. = skup Premenstrualni sindrom (PMS) bihevioralnih. boljeg smisla za humor. Ove razlike se tuma e socijalnim nagradama ± nagra eni nisu radili na sebi nego su u li u kli e. e i su (1) Dysmenorrhea = menstrualni gr evi: oni su ak bili pristuni u 90 % djevojaka u dobi od 15-18 god. ali postaju konvencionalniji. to se ti e menstruacije.3. (2) Tjelesna te ina: prva menstruacija ne e nastupiti ako je djevojka lak a od 45 kg zato to nema dosta masnog tkiva da bi se estrogen mogao sintetizirati (to je samo pokazatelj. odbijeni od vr njaka. emocionalnih i fizi kih simptoma koji se pojavljuju oko tjedan dana prije menstruacije. znati eljniji. i sl. (tjed. a nezadovoljne su one koje su ju dobile ranije ili kasnije. ulaze u ablone ± rigidniji. Odnos djevojke prema menarhi ovisi o pripremi djevojke. dva mladi a iste dobi isto fizi ki izgledaju razli ito stari . (2)  Faktori koji uvjetuju pojavu menstruacije (1) Geni: me u sestrama je 1-2 g. anksioznost.) Neki. Najzadovoljnije su tako er one koje smatraju da su dobile menrahe na vrijeme. Rano sazreli de ki dobivaju socijalnu podr ku i priznanja. vezani pravilima. zabrinuti su ho e li biti voljeni. (1) DJE ACI KOJI RANIJE SAZRIJEVAJU: fizi ki su atraktivni. e i su problemi sa odraslima. To je naravno pritisak za pubertetlije. seksualni razvoj donosi nove probleme. fleksibilniji ± a to se cijeni tek u zreloj dobi.4. ve a je vjerojatnost da e odnos biti pozitivan. zato jer je ciklus jo nejednak (ne sazrije uvijek jaja ce). niski ljudi). psihi ki zdraviji. i mo e se pomo i hormonalnim preparatom antiprostaglandin. Kad se osoba mijenja fizi ki tako er se mijenjaju i stavovi okoline o njenoj zrelosti u smislu pove anja o ekivanja. manje konvencionalni. (2) DJE ACI KOJI KASNO SAZRIJEVAJU: napetost. opu teniji. ovisno o tome kako ih percipira.to mo e biti simptom kori tenja marihuane. osje aj depresivnosti. neinhibirani. razlike u pojavi menstruacije. Ako npr. Mnoge ene smatraju da su ti gr evi normalna pojava i uzimaju ih zdravo za gotovo. Pojavljuje se kod 3/4 djevojaka: simptomi bola. onda e se i okolina prema njima pona ati na razli it na in. samopo tovanje. Promjene su br e i on se sam mora prilagoditi tim promjena. po etno djelovanje hormona) (3) Prehrana: prehrana i zdravstvena za tita (ljudi u boljim uvjetima ranije spolno sazrijevaju) kod bolje prehrane menstruacija 2 g. ako je razlika vrlo velika mogu je operativni zahvat. osobna precepcija pravovremenosti je klju na. e e su uhva eni u kriminalnih pohodima. uspje niji u sportu. Sa psihosocijalnog stanovi ta puno je va niji razvoj sekundarnih spolnih karakteristika na koje okolina reagira. strah od erekcije u neprikladnom trenutku. popularniji. a kod jednojaj anih blizanki oko 1 mjesec. Kasno sazreli su ekspresivniji. rezultat hormonalne neravnote e. TIP2 = trajnije pove anje . Posebice su bili istra ivani zdravstveni problemi koji se javljaju vezano uz menstruaciju: (1) Ginekolastija: pove anje mu kih grudi (TIP1 = privremeno. Ejakulacija} u po etku je ejakulat nedovoljno koncentriran spermijima. No. tj. samozadovoljniji (neki zadr avaju osje aj inferiornosti ali ga kompenziraju uspjehom na poslu npr. to se ti e zdravstvenih problema. no to su ³tajn i podaci´ koje okolina ne zna. Vr ena su ispitivanja koje osobine imaju dje aci/djevojke koji su ranije odnosno kasnije sazrijeli (u fizi kom pogledu). svojim pona anjem izazivaju pa nju (brbljanje). kao i hormonalne promjene one utje u na razvoj sekundarnih spolnih karakteristika koje utje u na reakciju okoline (roditelji i vr njaci) kao i na vlastito pona anje. prije. kod mladi a postoje dva problema: 2. e e su akne (60% de ki. mogu parirati vr njacima. umor. 2. (2)  Puni fertilitet se posti e 2 godine nakon menarche odnosno prve ejakulacije. Pokazalo se da same ili rastavljene ene imaju manje tegoba. Tako se mo e razviti negativan stav prema menstruaciji. slabog samopouzdanja. jer se ne o ekuje da preuzmu ulogu odraslih). Genetski potencijali odre uju vrijeme pouberteta. zaokupljeni izgledom jer su na izgled dobivali poene.uklu ivanja i trajanja razvoja pojdinih aspekta razvoja. Reakcije okoline su tako er odre ene standardima atraktivnosti i stereotipima koji vladaju u okolini sve to zajedno odre uje vlastito pona anje to dalje odre uje sliku tijela. ZNA AJ RANOG ODNOSNO KASNOG FIZI KOG SAZRIJEVANJA Adolescenti se me usobno uspore uju u krugu vr njaka i na temelju tih komparacija stvaraju zaklju ke o sebi. dana prije menstr. Socijalna okolina se prema adolescentima pona a. ni ih o ekivanja od kolske uspje nosti. dok kasno sazreli imaju vi e vremena za pripremu statusa zrele osobe (mogu vi e eksperimentirati. i ako ona je pripremljena. Mladi i imaju i emocionalne pote ko e. pod dominacijom roditelja. glas mutira. flexibilniji. 2. 35% cura). Vjerojatno ih dosta uspje no ignoriraju.5. ZBIVANJA KOD MLADI A 24 . (A) KOD MLADI A: Izme u 12-14 godine dolazi do naglog rasta. Pojava menarhe ne zna i i pojavu fertilnosti. raniji interes za djevojke pa vi e vje baju socijalne vje tine (radi toga su u prednosti). Ti su gr evi uzrokovani hormonom prostaglandinom. Sa biolo kog stajali ta je najva niji pokazatelj puberteta primarna spolna razvijenost. MENARHA I MENSTRUACIJA Menarha (³men-ark-ah´) je po etak menstruacije i ona je bila prou avana vi e od bilo kojeg drugog vida puberteta. smatraju da je PMS izraz sugestije okoline. socijalni vo e. Varicocelle: pove anje samo jednog testisa. ona se po ela istra ivati tek u novije vrijeme. kreativniji.

sram radi masturbacije (jesu li preseksualni).6. ubojstva. Oba spola brinu o ko nim problemima (akne). djevojke grudima. ali i op enito. depresije. srama. 3× ve a pojava nesretnih slu ajeva. kognitivnih). Tri su kategorije (1) (2) (3) nemaju uop e menstruaciju one koje su izme u ispitivanja dobile menstruaciju ve su kod prvog crtanja imale menstruaciju Trebale su nacrtati figuru. izlo ene pritisku starijih mladi a to je stresno za njih. To se mo e odr ati i cijeli ivot. a ne uvjeravanje. ne postoji uskla enost izme u stvarnosti i ideala. Menarcha mijenja predod bu sebe. To je jedan va an dio samopojmanja (selfconcept) i samovrednovanja (self-esteem) to posebno vrijedi za adolescente. to je popularniji. Kronolo ka dob ne odre uje biolo ku dob u adolescenciji. a 22% ima ve e probleme. zaokupljeni su izgledom (fizi ka atraktivnost je presudnija za veze i prijateljstva nego psihi ke osobine} po Anni Freud to je narcizam i normalna je pojava adolescencije. bokovima. adolescenciji prisutan je narcizam tj zaokupljenost sobom. Kod dje aka je ve a usmjerenost prema kompetentnosti i snazi. 2. sve mi se svi a. Odstupanja u izgledu vezana su uz buru sazrijevanja. emocionalne zrelosti« a o reakciji okoline ovisi da li e adolescent uz svoje tjelesne promjene vezati osje aj ponosa. Taj narcizam . ta procjena ovisi o kulturalnim i dru tvenim standardima . Oba spola su zaokupljena te inom i licem. konfuzije« U kulturama koje poti u fizi ku atraktivnost adolescentima je te ko dosti i standard ljepote pa 50% mladih pati radi svog izgleda. a mladi i du inom penisa. to je netko "ljep i". Fizi ki izgled ima i utjecaj na popularnost u skupini vr njaka. Okolina smatra da izgled dovodi do ve e odgovornosti. FIZI KI IZGLED I SAMOPOJMANJE (BODY IMAGE) Jedan od razvojnih zadataka adolescencije je razvoj pojma vlastitog fizi kog tijela (visoka dobro oblikovana ena i visoki mi i av de ko). Nezadovoljstvo izgledom: 80% djevojaka i 50% mladi a su nezadovoljni izgledom lica (pogotovo nos) i ve ina djevojaka smatra da su prete ke. sexualni razvoj ± strah od zamjetljive erekcije. Nakon menarhe vi e crtaju prvo enski lik i puno jasnije diferenciraju mu ke od enskih razlika. Treba pomo i adolescentima ± okretanje na humor i paradox. Tako er usmjerenost ovisi i o mogu nostima evaluacije sebe na drugim razinama svoje osobe.: Koff et al: djevojke crtaju ljudsko tijelo sa 12 te 12. kasnije su manje zadovoljne i samopouzdane. Mladi i se bave sportom: presti i popularnost.  Tri uzroka smrti u adolescenciji izgledam. (1) (2) (3) nesretni slu aj umorstvo suicid Ve a problemati nost kod dje aka obja njava se time to oni kasne u razvoju ali se u kra em periodu br e razvijaju to zna i da se br e i oni i roditelji moraju prilago ivati na promjene ± promjene broja odje e. krize (Hall i Freud) kontinuirani. no to je prolazno. e e ³probl. ali su esto ni e od drugih u kasnoj adolescenciji. odstupaju a pona anja ± 3× e e uhi eni od policije ± mo da je ve i krug kretanja. Generalno ja mladima vrlo bitan sud o svom fizi kom izgledu. zatim ozna iti spol te nacrtati drugi spol. popularnije. U e hodati sa novim tijelom. dru tvenije. To za pubertetlije predstavlja problem jer u pravilu tijelo ne odgovara postavljenom idealu. suicida.  EXP. Teenageri se doimaju nespretno ali to nisu po psihomotori nim sposobnostima: oni su vi e socijalno nespretni. kasnije gube sigurnost.zaokupljenost svojim tijelom.´ s roditeljima i nastavnicima. ak do studija presudna je ta atraktivnost pri izboru partnera: i odrasli i vr njaci generaliziraju atraktivnost i na osobine li nosti. Popularniji su mladi i ve e visine i snage. mutacija glasa puno izra enija. Oba spola su zaokupljena oblikom lica. o tome uglavnom ovisi samopo tovanje "ako mi se svi a kako 25 . br e jedu. 2/3 ele neke fizi ke promjene. Djevojke procjenjuju svoju po eljnost upravo po svom izgledu. regresije) (1) DJEVOJKE RANO SAZRELE (6-7 razred). Djevoj ice bez menarhe su jednako crtale i u prvom i u drugom crtanju. ve a briga roditelja zbog izlazaka (2) KASNO SAZRELE. da li ih drugi smatraju fizi ki atraktivnima ili neatraktivnima. ovjek dr i do svog izgleda cijeli ivot. uspore ivanje s idealom a to su de ki atletske gra e i visoke vitke cure = nerealisti ni uzori). Pitanje da li je to univerzalno u svim kulturama? U nekim zajednicama takve veze ne postoje. No. ima vi e socijalnih kontakata. 80% ih spada u sljede e kategorije: 22% 23% uzburkani razvoj. pognuto se dr e. one odstupaju od vr njakinja a jo nisu dorasle novim zahtjevima. Usprkos s vega 25% mladi a iama mirnu adolescenciju. Optimalno je sazrijevanje na vrijeme a najgore je rano sazrijevanje. irinom ramena. stopalima. U pubertetu tj. Adolescenti bi eljeli biti svi isti." Kod djevojaka rast grudi ima pozitivan utjecaj. To naravno pospje uje i razvoj razli itih sposobnosti (socijalnih. srame ljivije i anksioznije. e e akne. oni sa sporijim r azvojem ignorirani. Fizi ki izgled im je va an jer je kod njih za biranje partnera najva nija fizi ka atraktivnost. umorstva. ali to u biti ovisi o podr ci roditelja i o ekivanju okoline i vr njaka.5 g.suicidi. pa prethodno pogubno djeluje budu i da su u to vrijeme razvojno ba najrazli itiji. Dje aci iskazuju vi e problemati na. Kod adolescenata postoji povezanost do ivljaja tijela na do ivljaj sebe kao osobe. 35% ima povremene probleme. Body image se odnosi na to to ljudi misle kako izgledaju drugima. druga ije percipiraju nego prije puberteta. koljenima. tj. drugih te dolazi do slabije percepcije tj. tako er su popularnije kod suprotnog spola. miran razvoj 35% valovit razvoj (izmjene dobre prilagodbe i agresije.

kao i sa stavovima koje ljudi imaju jedni prema drugima. falusna ± otkriva spolne organe. Kognitivno obja njenje je da to slabi mu karce. Tijelo odrasle osobe ima puno erogenih zona ± jo ive stare faze. genitalije) do zadovoljenja s partnerom suprotnog spola.(3) RAZVOJ SEXUALNOSTI 3. nisu imali ra zvieno seksualno pona anje. Kognitivni element seksualnosti se razvija ovisno o kulturi. igre. pona anje. Irska (izolirani otok) 1-2×/mjese no je sasvim dovoljno. sex igre. y 26 . sli no orgazmu ± kulminacija } e e kod dje aka). Nikada ne prekr e tabu. ne shva aju erotski element seksualnosti. stereotipa. iako to u enje ne mora biti neposredno ± va na je privr enost. jer postoji seksualnost u ranom periodu. Freud smatra da je va na rana seksualnost. nezadovoljene poterbe za pa njom. ljubavni trokut.: Margaret Mead: y y y y Samoa: o ekivalo se da cura ima puno ljubavnika prije braka. e a je kad su djeca u nepovoljnim uvjetima. anus. Harlow Provodio je istra iavanja sa majmunima i privr enosti. Uzbu enje mo e biti zbog injenice da se skida a to roditelji zabranjuju. Kad je oplodnja i uspjela bile su neadekvatne majke. Kulturno je uvjetovano. Dje aci kad se uzbude = erekcija (u prvim danima ivota kad se oslobode pelena mogu se registrirati mjerljivi pokreti gibanja zdjelice. no ipak to je i pod utjecajem roditelja. Dakle. masturbacija i sex odnosi. Kasnija istra ivanja su pokazala da mala djeca nemaju sposobnost za seksualno uzbu enje ± to je reflexna komponenta p uzbu enje stimulacijom genitalnih organa beba se u nekim zajednicama koristi za smirivanje djece. Nekad u tim igrama uloge preuzimaju mame i tate. KULTURALNI SKRIPTOVI Kulturalni skriptovi = su obrasci propisani za pona anje u adekvatnom dru tvu. ali i odnos vlastite osobe prema drugome i sebi. emocionalni i vrijednosni kontekst (u e se bratski osje aji zna enja a ne seksualni reflexi). kao da nemaju ideju kako da nasrnu na enu. (2) H. U australiji: Odnosi su esti za 4 -5×/no . UVOD Sexualnost. Rano iskustvo fizi ke ugode je kriti no za razvoj zrele seksualnosti. Utjecaj tabua i zabrane seksualnosti u ranoj dobi: ima malo informacija. majmunima je nedostajala prvenstveno ljubav. ali je bio slab: enke nisu znale sura ivati. ali manj e zainteresirani za sex. TEORIJE SEKSUALNOG RAZVOJA (1) Freudova teorija Freud je upozorio da dojen ad traga za ugodom oralnom ± sisanje. o ekivanja. nakon poroda tite ene od nove trudno e (postpartalni tabu) i dijete bi bilo zakinuto (to traje 5 -6 g). zna enj e koje se pridaje tim aktivnostima. latencija ± uspavane sex. Predigra za sex ivot (vr njaci i roditelji prate fizi ki razvoj) ± prvo do ivljavanje za pripadnike drugogo spola.2. smatraju da ene ne do ivljavaju orgazam. Pokazalo se da mamjuni koji su odrasli sa i anom maj kom ili ako nisu imali kontakt sa drugim vr njacima bili su spolno neupotrebljivi. ali nemaju kompenzacije (masturbacija. Sve enici i asne sestre: pitanje da li je opravdana Freudova teza o jakom uro enom nagonu (meh. Nije u pravu kad spominje fazu latencije ± u nekim dru tvima djeca sudjeluju u sex igrama (igranje doktora koje ukljuèuje razgledavanje spolnih organa osoba drugog spola. jesu (iako nisu opa ali sex pona anje starijih ivotinja). intimno vezivanje povezano s moralom i religijskim vjerovanjem kulture. Odrasla seksualnost: presudan je kognitivni element. doktora (razodijevanje)p kombinacija istra ivanja i egzibicije. fantazije } djeca ne prolaze period latencije nego tajnosti. hodanje. 3. a djeci u ustanovama je to kompenzacija za ugodu i uzbu enost. Provedena je spolna terapija (kad su promatrali druge majmune): u inak terapije postoji. homosex. Tri su razvojna zadatka Novi odnos prema vr njacima Emocionalna nezavisnost od roditelja Priprema za brak (Havighurst) Adolescenti vide svoje seksualno pona anje kao stvar osobnog izbora.  Exp. pravnim sistemom i odgojem djece. to obja njava porast broja 3. sex. medija. zaljubljenost. priprema za razmjenu u tom podru ju.3. vr njaka. u Saudijskoj Arabiji slijedi smrt za predbra ni odnos. Majmuni podr ani me u vr njacima ± gotovo normalni partneri i roditelji. Fizi ke promjene omogu avaju seksualno pona anje: Freud isti e da se to de ava tijekom dugog razvoja jo od dojena ke dobi. Autoritarni odgoj i strogi tabui ote avaju normalni razvoj seksualnosti. Nova Gvinea: u jednom plemenu nema interesa za sex. Pravila su vrlo razli ita ovisno o kulturi. odnosi). i prema samom sebi (McKiney). puno je viceva o seksualnosti. kompenzacija). napadale su mu jaka. Usvajanje afektivno-sex veze klju no je za kasnije seksualno pona anje. neki se fiksiraju pa ne znaju pru iti ni primiti ljubav i sex ugodu. a ako su dovedeni kao stariji. 50% ljudi izvje tava o sex igrama prije puberteta s osobama istog spola. tj. genitalna ili adolescentska ± socijalno prihva anje oblika seksualnosti. Masturbacija ± uobi ajena u dje joj dobi: treba ignorirati. Freud u pravu. Promjene u veli ini obitelji ± da li je to normalna okolina za razvoj sexualnosti (normalne)? Prisutno je jo puno faktora. od samostimuliraju eg bi a (usta. Seksualne igre s vr njacima razbijaju tabue. analna ± otpor u enja na kahlicu. zaokupiti pa nju ne im drugim. Ako su dovedeni u zoo kao mladi.1.

Ve ina djece od 4-5 godina masturbira i ako se to otkrije i zabrani. Op enito. pri emu se to kod djevojaka doga a godinu dana ranije. Ima se nekoliko de ki/cura. a danas se nagla ava i biolo ka podloga (hormonalni utjecaji. kada. dok to ini samo 15 ena. rana emocionalna iskustva ine ga vjerojatnim ali kulturalni skriptovi odre uju tko. spolni identitet? Borba protiv autoriteta i obi aja (soc. 1969) su pokazale da se seksualnost razvija kroz tri faze: (1) AUTOSEKSUALNA FAZA ± u ovoj fazi dijete postaje svjesno sebe kao izvora seksualnog u itka. poja ava u adolescenciji a oblikuje u djetinjstvu. U odrasloj dobi ih je 29 od 43 bilo homoseksualaca. Ne govore opu teno o masturbaciji. Longitudinalna studija enskastih dje aka: kad su u mu koj odje i pona aju se na mu ki na in. ali uvijek samo jednog(u). psiholo kih i socijalnih utjecajaje presudna. mu karci 5 puta e e fantaziraju prilikom masturbacije. to ne uklju uje nu no fizi ki seksualni kontakt.  UZROCI: a) biolo ki (predisponiraju osobu). a homoseksualnost je u vr ena tijekom dobi. Za ve inu djece u dobi od 7-13 godina. ali se ne boje lo ih posljedica. nezavisnost. Homoseksualne osobe su sklone promiskuitetu. 45% mu karaca masturbira 1-2 puta tjedno. 3. prekidaju ju uklju ivanjem u trajnu vezu . Biolo ki faktori predisponiraju osobu za homoseksualnost. misli i reakcija (za seksualnu umjerenost) se potvr uje u odrasloj dobi. Autoseksualna faza po inje u 3. uvjetuju predodre enost). tj. u dobi 6-10 g. O igledno autoritarni otac inhibira biolo ku predispoziciju za homoseksualnost. Osje aj bliskosti postaje posebno intenzivan u dobi od 10-12 godina kad po inje pubertet te su djeca suo ena sa nizom promjena i nesigurosti. 15% mladi a i 10% djevojaka je ikad imalo barem 1 homoseksualno iskustvo. Djevoj ice obi no imaju prvo homoseksualno iskustvo s vr njakinjom. Me utim. i da ene ne u ivaju u sexu. to je jo socijalno neprihva eno. to izaziva reakcije odraslih. Slo aj osje aja.6. uvjetuju da se dijete pona a na odre en na in. REZIME: Fizi ka zrelost ini sex mogu im. Faktor koji korelira visoko sa homoseksualno u je odsustvo dje akovog biolo kog oca u primarnoj obitelji. dok djevojke e e to rade ba u vezi ± postaju seksualno svjesnije. Radi socijalnih utjecaja (liberalniji odnos dru tva) mo e se olak ati iskazivanje homoseksualnosti. (1) (2) (3) RESTRIKTIVNA POLURESTRIKTIVNA PERMISIVNA Tijekom kasnih 60-tih godina se pojavila zna ajna otvorenost prema seksualnosti. HOMOSEKSUALNA FAZA Po inje u 7. Tako er Jones i Barlow (1990) su ustanovili da postoje razlike kod mu karaca i ena. Ostalo ih je u takvim vezama tek 21 -23% (tako opada homoseksualnost adolescenata). no. mladi jednako kao i odrasli dosta su tolerantni prema seksu prije braka. godine. Zbog legaliteta (danas to vi e nije bolest ve izbor) homoseksualnost je bolje upoznat fenomen. u 80-im su se opet pojavila konzervativnija stajali ta. godini i nastavlja se do 6 ili 7 godine. a seksualno zadovoljenje je ustvari sekundarno. 3.4. Isklju ivo homoseksualno orjentirani mu karci u odrasloj dobi su imali homoseksualne osje aje jo u djetinjstvu. ve postoje serije monogamije. ali ne ve e se osje aj krivnje: 75% mladi a i 45% djevojaka u dobi od 15-19 g 1×/tjedno ili e e masturbira 1/3 mladi a i 50% djevojaka. eksperimentiranja. Tako er postoje razlike u fantazijama prilikom masturbacije kod mu karaca i ena. Oslabljeni su dvostruki standardi ( ena mora biti nevina i vjerna). AUTOSEKSUALNA F AZA Masturbacija je jedno univerzalno ljudsko iskustvo. U enskim klubovima (nogometni«) ima vi e homoseksualki (sportovi su tradicionalno mu ki). godina. najbolji prijatelji/ce su djeca istog spola. (2) HOMOSEKSUALNA FAZA ± kad djeca po inju i i u vrti zapo inje homoseksualna faza. a homoseksualnost izbije iza 19 g. 27 . sve je ve a tolerancija prema seksualnosti. okolnosti) su primarne. masturbacija se ponovno javlja u dobi od 14. Dje aci uglavnom imaju prvo homoseksualno iskustvo u dobi 11-12 g sa starijim mladi em ili starijim mu karcem. napu teni mitovi o tetnosti masturbacije. Tra eri su (ljubomora na stare partnere). ive u svom mikrodru tvu nezadovoljni tra e i nove veze. Suma biolo kih. Biseksualne mu karce ne karakterizira homoseksualni osje aj u djetinjstvu. stavova. godine proveo studiju koja je pokazala da 97% svih odraslih mu karaca masturbira. on je presudan u tome ho e li se homoseksualnost ispoljiti ili ne. gdje i za to e stupiti u sexu alnu aktivnost. priznanje vr njaka. traje do 13. c) sociolo ki faktori. (kasna adolescencija). b) psiholo ki. Seksualno iskusni mladi su e e spremni na masturbaciju. (3) HETEROSEKSUALNA FAZA ± ve ina teenagera prelaze u tre u fazu sa oko 13-14 godina. Pokret za prava homoseksualaca ima mali utjecaj na adolescent e jer su i ina e tolerantni za tu u homoseksualnost. Homoseksualnost dje aka izaziva jako odbacivanje od strane oca. osloba aju se napetosti zbog nepostignu a orgazma. Postoje odre ena dru tvena o ekivanja kada se treba imati "curu" odnosno "de ka". Masturbacija je univerzalno ljudsko iskustvo ± tabu tema jo uvijek. ve vi e u smislu usmjeravanja osje aja ljubavi. tom liberalizacijom mladi nisu postali poiskumitetniji. To je ³homoseksualnost´ u smislu socijalnih interesa i afiniteta za igru. S obzirom na odnos prema seksualnosti postoje tri vrste dru tva: 3. Ispitivanja stavova pokazuju promjene stavova prema seksualnosti ± tj. Kinsey je 1948. U f azi latencije se biraju za igru vr njaci istog spola. Ipak. Prije se za razvoj homoseksualnosti smatralo presudno pona anje roditelja. pa se dijete ne e identificirati maskulino ± poja ava demonstraciju predispozicija. i svjesno eksperimentira sa masturbacijom. Ustanovljeno je da mladi na pitanje "koliko vam je sex va an?" Da li adolescenti stupaju u odnose radi hormona ili dokazuju zrelost.5. predbra nim i vanbra nim odnosima: Ve ina a merikanaca danas prihva a vanbra ne odnose ako su oba suglasna. U tim se krugovima odr avaju prijateljstva izme u mu kih i enskih homoseksualaca (mu ki parovi sa enskim parovima). To je period istra ivanja. FAZE SEKSUALNOG RAZVOJA Kinsey studije (Pomeroy.

Prije seksa je va niji uspjeh u koli i niz drugih stvari. 70-tih g. slabo mama i kola. kao ni otac.7. a djevojke to izbjegavaju. Kondomi } dominiraju vr njaci i literatura Ejakulacija } mame ne pripremaju de ke na to ve o evi zato to je ejakulacija vi e vezana uz spolni in od menstruacije. i mladi ranije napreduju kroz faze heterosex. Homosexualnost } vr njaci Sno aj } vr njaci i mama Masturbacija } vr njaci i literatura Menstruacija } mama Milovanje } vr njaci Spolne bolesti } vr njaci i lije nici totalno zakazuju!!! kola } roditelji i  Stanje danas: Danas su teenageri seksualno aktivniji. Lije nik uop e nema ulogu.2. sex nije lo ako partneri brinu jedan o drugome p tako to vide mladi.1. ne preuzimaju inicijativu. 17-18 g. i ne ele sex sa nekim tko im se bar malo kao osoba ne svi a. Mu ki 15-16 g. a mu karci imaju vi e anse nego ene pa odga aju veze s obvezom. odnosa. a ulaz u brak je kasniji (25. Postoji ugro enost = velik bro j samaca. Primjetan je taj trend i u zreloj dobi ± mladi i su sporije spremni preuzeti odgovornost novog ivota (³mamini sinovi´). danas se + mijenjaju). odla u. ve mladi ele ispunjenje kroz fizi ku aktivnost. gotovo su izjedna eni (prije je bila velika razlika izme u > i +. ULOGA SOCIJALNE OKOLINE Heteroseksualno pona anje mladih odre uju kulturalne norme i stereotipi. sport i romanti na veza (to je za > a + sex stavljaju nak on sporta). Sa tradicionalnim spolnim ulogama dje aci. Teenageri razlikuju trajnu od prolazne ljubavi: (1) Trajna ljubav: traje cijeli ivot (zbog dobi malo ih je to do ivjelo). potom prijateljstvo s vr njacima istog spola.7. a ene ne smiju). Neka istra ivanja pokazuju da ene i mu karci 15-18 g. 28 . IZVORI INFORM ACIJA O SEXU (1) (2) (3) RODITELJI VR NJACI LITERATURA Abortus } na prvom je mjestu literatura. ali zaboravljaju obnavljati te informacije. sve enik vi e. Teenageri odbijaju postojanje duplog standarda. nipo to nije zamjena za ljubav. % predbra nog sexa u funkciji godina } sve je ve i % i > i + u predbra nom sexu. suprotstavljaju se seksu samo zbog fizi ke ugode ("no one night"). to u bliskoj budu nosti adolescenti ne planiraju. ni roditelji ni dru tvo nemaju pravo regulirati njihovo intimno pona anje. potom sex. pri emu su djevojke seks rangirale na zadnje mjesto. Teenageri preferiraju sex uz ljubav. 30) pa je tu zapravo ve i raspon u kojem se mo e javiti sex. dramati na (par tjedana do par godina). Prvi je uspjeh u koli. HETEROSEKSUALNO PONA ANJE Uklju uje pripadnike suprotnog spola.7. ele posti i identitet na tom polju. Ljubavni sex: sexualno oslobo enje nije dovelo do promiskuiteta. ZNA AJ LJUBAV I I SEKSA KOD MLADIH : Kad se mlade pita o sexualnom iskustvu: porast sex aktivnosti nije nediscipliniran promiskuitet ili nekontrola sex impulsa. pita mlade koliko je sex bitan za odnos u dugim vezama: ³umjereno je va an´. 50% i 75% ? iznosi da ne bi imalo sex sa nekim kog ne vole. Za e e } majke najvi e informiraju. prijateljstvo sa suprotnim spolom. } 3. Pekid je bolan ali moralno opravdan ako jedan ili oba partnera nisu sretni. vi e je u s feri sexa. kad rangiraju aktivnosti po va nosti onda je sex na predzadnjem mjestu. prema nekim pokazateljima danas ve djevoj ice u mla oj dobi preuzimaju inicijativu ± stvari se mijenjaju. Nagli porast je 60.Hodanje po inje u srednjoj adolescenciji. sex. 3. i nastavlja rasti. a mladi i od djevojaka o ekuju da budu pasivne ali prijateljski (pristaju na sex) raspolo ene. Raniji ulazak u sex ivot.  Robert Sorentson 70¶ na uzorku od 400 mladih 13-19 g. Ka u jednom (oskudno i s malo inf. Smatraju da sex treba ograni iti na podlogu uva avanja i po tivanja. ispred romantike. mladi i nagovaraju djevojke na sex. a mladi i na zadnje ili predzadnje. intelektualna i fizi ka bliskost a sex olak anje komunikacije izme u dvoje koji se vole. i nije va an sam za se be ve kao priznanje privr enosti i bliskosti. No. kasno pronala enje partnera i kasni brak.  Aaron Hass. roditeljstvo i pritisak biolo kog sata na ene (radi djeteta) jest elja za ulazak u vezu kod ena.  Dru tveni problemi: Uz ve u koli inu sexa i rani sex (promiskuitet) p javljaju se dru tveni problemi: irenje spolnih bolesti adolescentske trudno e 3. (2) Polazna ljubav: intenzivna. Imaju individualnu etiku: odgovornost je svakog pojedinca da odlu uju o vlastitom pona anju. Adolescentice koje preuzmu inicijativu (zakazuju sastanke.) da bi pripremile djevoj ice za prvu menstruaciju ± kasnije vi e ne razgovaraju. (hipi pokret). Po inje izme u 12-14 godine.3.3. elja za djetetom. pa e im maj inska za tita. odmah su spremne na sex) prestra e mladi e koji su time okirani. a nasilni im je skroz neprihvatljiv.  Ljubav jest emocionalna. Nastaju i dvostruki moralni standardi (sex je za > po eljan. Djevojka o ekuje da mladi preuzme inicijativu. Ona vodi u brak. romantika ispred sexa i sporta (preferiranje romantike nad sexom u funkciji dobi). idili an dom.7. tj.

29 . zabava je svrha Ekspresivno usmjerenje + emoc.4. strast. 90% ? i 80% ? odobrava genitalno milovanje. Nisu sex aktivni. Oni pri aju o tome. i 8 mjeseci) expresivnost ± instrumentalna usmjerenost emocionalna anga iranost ± neanga iranost Ekspresivna motivacija: zbog zabave. no mnoge imaju samo 1 ili 2 partnera (pogotovo ako se udaju mlade). Imaju odnos neodre enog trajanja s jednom osobom. U prosjeku imaju 16 partnera. du e traje Konflikti nastaju kad kod partnera postoje razli ita o ekivanja. Sexualno neiskusni adolescenti (mla i od 16 g) 3.5. anga iranost = intenzivna kratkotrajna veza. Stavovi teenagera su liberalniji nego to se realno pona aju (tu su konzervativniji) p stavovi prema sex eksperimentiranju. Slabo zainteresirani za monogamiju. III. uvje bavanje u interpersonalnim odnosima. Lak e je ranije stupiti u veze: kasnije je to te e zbog odgovornosti. 5-6 mj. Od partnera se ne zahtijeva brak. Partneri su vjerni dok veza traje. Kod studenata doalzi do cikli nih prekida veza. popularnost. SORENSON: klasifikaicja teenagera u 4 grupe obzirom na sex iskustvo i pona anje: I. a manjina mladi a je monogamna. neanga iranost = povr ne i umjetne veze. dru enje. (16 g. Seksualni odnos je najugodniji unutar duge veze jer potrebno je zbli avanje i povjerenje. Djevojke o prvom odnosu ute. izlazak iz uskog kruga obitelji. prijateljstva ostanu i za kasnije. strah od trudno e. anga iranost = bira se bra ni partner. smatraju se buntovnicima. To je za njih intimnije i vi e zadovoljavaju e jer konkretan odnos donosi anksioznost. te fizi ke i dru tvene aspekte seksualnosti. nezavisnost. od odbacivanja. Oni su najstariji i najzadovoljniji u uzorku. Sexualni avanturisti 17 g.  Dva su kontinuuma za stupanje mladih u odnose: Ne osu uju seksualno pona anje drugih. oralni i analni sex a 50% ? i 40% ? sudjeluje u tome. Vole svog partnera i imaju vi e zadovoljavaju i sex odnos i vi e ocjene od ostalih. Srednja adolescencija ± odnosi su rijetko zadovoljavaju i za oba partnera: svatko vodi brigu o sebi.7. npr. i 9-10 mj. Tu je vi e dje aka. a ako ne to i ka u. Imaju ni e ocjene od svojih vr njaka. a ve ina djevojaka iste dobi (17-18) vi e od 2 partnerice. Mogu biti razli ite kombinacije. ka u u crticama. Instrumentalnoj je svrha status. Ka u da nisu sreli pravu osobu. Serijski monogamisti Usmjereni su na jednog partnera. 50% njih imaju prvi spolni odnos sa 13 g. Emocionalna anga iranost = zaljubljenost. nova vrsta zabave. a cure te e odljube. monogamne veze koje du e traju Ekspresivno usmjerenje + emoc. Ka u da tra e nova uzbu enja i senzorna iskustva s razli itim partnerima. Vole biti seksualno slobodni. Malo je djevojaka sex avanturisti no (5% ih je bilo sa vi e od 10 partnera). Pri ulasku u vezu treba usuglasiti o ekivanja. Ve ina adolescenata ima sex 1 ili 2× mjese no. od toga kako e se partner pona ati poslije i sl.7. bez emocionalnog vezivanja. Seksualni po etnici (16 g) U razli itim su razinama seksualnog istra ivanja ali jo nisu imali spolni odnos. a ka d se ulazi u vezu to smanjuje spontanost ali garantira dugotrajnost. stjecanje novog statusa. Mu karci nasuprot tome imaju u prosjeku 6 predbra nih partnerica. IV. a i ranije. stjecanje iskustava o partnerima p mladi bi trebali ostvarivati to vi e veza. i pred novu godinu su najzanimljiviji. Instrumentalna motivacija + emoc. Prije je pona anje bilo liberalnije u odnosu na konzervativnije stavove (liberalizacija stavova). jer nisu spremni ili zreli. Istra ivanja su pokazala da se de ki lak e zaljube. to je tema dru enja. Otprilike (oralni sex) odobrava 90% ? i 70% ? a 35% ih je probalo. Ulazak u brak s nevino u je izuzetak a ne pravilo. II. a iz jedne monogamne idu u drugu monogamnu vezu. uhodavanje vje tina. neanga iranost = prijateljstvo. Povremeno ju jo sretnu. Kad imaju sli na o ekivanja i vi e se komunicira o namjerama ("zgodna(an) si ali nemoj to uzeti previ e ozbiljno"). kratkotrajne. emocije a nemaju strah ni obavezu prema partneru. puno sex partnera. imaju intimnost. Mladi i obi no imaju prvo iskustvo s partnericom koju ne vole. zabava. Razvijaju petting (nije puni sex odnos) do te mjere da njime posti u orgazam. ratu (situacije apstinencije). tema u vojsci. Razlozi za ulaz u seksualne odnose Razloga ima mnogo. vi e njih istovremeno Instrumentalna motivacija + emoc. Seksualno su ta ti i ele biti cijenjeni radi izgleda i seksualnih vje tina. ne idu dalje od ljubljena. Godinama (smatraju to eti kim na inom poimanja veze i sexa) pripadaju populaciji cca 18 g (75% njih ). Prevladava predigra: time su zadovoljni. Malo se ena uva za brak. naj e e ne. 6% djevojke. esto samo za jednu no i koja je starija (za stjecanje iskustva i izbjeg avanje anksioznosti s jednako neiskusnom osobom). ne sla u se s roditeljima. Adolescentice su prvi puta naj e e imale sex sa nekim koga vole i za koga e se udati (to misle).3. 25% mladi i. Preko 50% + adolescenata u istra ivanju Haasa je imalo samo 1 sex partnera. Nastaju spolne razlike u seksualnom pona anju.

Fizi ko iskustvo masturbiranja je odijeljeno od intimnosti i romantike j er je to autoseksualnost. depresija pa i suicid. Djevojke su ignorantne prema fizi kim aspektima sexa. La u o tome koliko im je stalo do sex partnerice. Puno vi e djevojaka masturbira nego prije i vi e pri aju o fizi kim aspektima sexa. Mladi i znaju dosta o fizi kim vidovima sexa. ma enje. ve na psihi kom planu se mijenja slika o sebi. indirektno pridonose razlici. to im izgleda nastrano. Neki osjete olak anje to je to pro lo. Studentice pristaju na sex iz straha da u protivnom ne izgube mladi a. danas se smatra problemom uglavnom zdravstveni problemi kao posljedica adolescentske seksualnosti: a) spolne bolesti i b) adolescentske trudno e. zabrane. a ne to su ne to izgubile. 45% adolescenata odgovara da nije emocionalno vezano s partnerom.7. Tu idu seksualni skriptovi (norme kako. to. 3. tuga. Kad imaju prijateljicu manje su zaokupljeni brojanjem iskustava i pri anjem o tome. no to e vr njaci misliti ako krenem u sex. mladi i se hvale a djevojke ne } Mladi i razgovaraju o masturbaciji s drugima. ponosni su. 30 . kad i s kim u sex) tu se de ki i djevojke nadopunjuju. ³gubitak djevoj ice u sebi´. sa nelagodom o tome misle i govore. Ako se skupi vi e od tri faktora pove ana je vjerojatnost: a) odvojenost od roditelja prije 16 godina. Gagnon) tvrde da biolo ki faktori (1) SEKSUALNO ZLOSTA VLJANJE U ADOLESCENCIJI : 1) Silovanje od stranaca 2) Silovanje unutar obitelji 3) Silovanje unutar veze Naj e e je zlostavljanje od strane oca. kontroverzno je tuma enje: adolescenti govore da su bili u ljubavnom odnosu ± ali koje mu zna enje pridodaju? Prvo to percipiraju kao ljubav. Mladi i napreduju od masturbacije ka sexu s partnericom. Za djevojke je to nejednozna nije p anksioznost. Ve ina zadovoljna. (1) DE KI: do ivljavaju prvi seksualno iskustvo kao pozitivno.pristupu seksualnoj vezi). Socijalni uzroci. ne bave se masturbiranjem u grupi. a onda kao sex odnos. Me utim. ak postoje natjecanja tko e dalje ejakulirati p slu i postizanju socijalnog statusa me u vr njacima. Djevojke te e otkriju masturbaciju i neodre eno ozna uju neke senzacije kao seksualne. ja a im samopo tovanje. vide to kao priznanje ³zreliji su´. a djevojke od sexa s partnerom ka masturbaciji. a to e misliti ako ne krenem? Dakle ovisnost o sudu drugih. sad vi e ne e trebati lagati prijateljima da su se seksali a nisu. Upitno. zrelije i bliskije s mladi ima. Zbog razli ite gra e djevojkama je lak e ignorirati genitalije: seksualno uzbu enje jest vla enje a to nije zamjetno. Ve i je i izvor inf. a studentice tu rijetko la u.6. U RH u Zagrebu postoji Hrabri telefon. nje nost. Slabi dvostruki standard i vi e de ki ima 1× sex s djevojkom koju voli. Zna i razlike prema sexu su biolo ki odre ene. a 5% studenata} postoji dakle progresija emocionalne komponente koja postaje sastavni dio veze.  SPOLNE RAZLIKE se produ uju u ranu zrelu dob (razlike u 3. djevojka smatra da je to njena krivnja. Ranije se smatralo da postoji ni z fizi kih i psiholo kih negativnih posljedica ako se krene u sex. 70% djevojaka i 90% de ki } sex je ne to u emu se u iva. a djevojke od mladi a kako se usmjeriti na fizi ke aspekte sexa } u paru se podu avaju. de ki da se otvore sex ugodama. (2) CURE: govore o mije anim emocijama. Mladi i od djevojaka moraju nau iti interpersonalne i emocionalne aspekte sexa. 15% ena je do ivjelo ne eljeni sex prije 18 godina. c) roditelji su alkoholi ari ili se drogiraju. imaju vi e povjerenja u sebe i u vezu s djevojkom. ako se adolescenti tite i prihva aju svoju spolnost. gdje se djeca anonimno mogu javiti i govoriti o vojm traumama. b) intelektualna i emocionalna nezrelost. Porast testosterona u pubertetu = spontane erekcije ak mladi i i ne misle na sex pa te fizi ke situacije i senzacije vode na masturbaciju to je fizi ki uvod u upoznavanje sexa i svog tijela. Djevojke razgovaraju o ljubavi. a de ki u e od djevojaka iskazivati pa nju. Za de ke je pozitivno da krenu u sex. Dolazi do naru avanja kolskog uspjeha. Izlaz je bijeg od ku e ili odlaze u prostituciju. ozareno. brigu.  Biolo ka osnova (Simon. Gubitak nevinosti kako do ivljavaju? Taj prvi sex se smatra ne samo fizi kim inom. Djevojke koje su u le u sex s nekim kog vole: krivnja to su u le u novi tip odnosa ali su neke sretne to su poklonile nekome svoju nevinost.7. da odlo e manire. Neke djevojke se isto osje aju ponosno. Osje aj krivnje i anksioznosti radi masturbacije mo e samo intenzivirati to iskustvo i uzbu enje. Feministice propagiraju masturbaciju za o uvanje fizi kog i mentalnog zdravlja ena koje su bez mu karaca. Sex aktivnost koja se nastavlja sa bri nim vr njakom (kvalitetna veza) p ne vodi neprilago enom pona anju. e e to negiraju. fluentne za ljubav. kako se obraniti od zlostavljanja.tj. PROBLEMI HETE ROSEKSUALNIH VEZA Pojavljuju se izme u 13-14 godine. gubitak dje jeg intenziteta. Danas se u nekim zemljama provode edukacije "kako re i NE" . imaju dobar rje nik za poze i figure ali tur rje nik za emocije. da se opuste i u ivaju u svom tijelu. O ekivanja okoline odre uju kada e se krenuti time. dok mladi i nikad ne koriste sex da zadr e djevojke.7. ODNOS PREMA P RVOM SEX ISKUSTVU Adolescenti ma taju o sexu i aktivno eksperimentiraju s tijelom i emocijama ( esto djeluju prije no to promisle). proiskumiteta. Ili rastere enje.

npr. Klaus-Oginova i Billingsova metoda } pra enje izlu evine sluzi iz rodnice ± promjene su tijekom ciklusa. ve 1-2× mjese no? Treba odabrati kontracepciju koja e dati sigurnost a ne e biti optere uju a za organizam. Malo se pobolj ava situacija od 87-89 ± u porastu je kori tenje kondoma i hormonalne kontracepcije. da umanjuje spontanost «). Rizi ne su skupine: (1) HOMOSEKSUALCI (zbog povreda pri sex inu i dobre prokrvljenosti spolnih organa).  10 mitova o prezervativu (odnos nije zadovoljavaju . sex bio experiment. puca pa je nesiguran.  Istra ivanja: mlade ulazi u spolni ivot (15 -17 g. Kontracepcija se rijetko koristi. a nije ne to to trajno iziskuje kontracepciju. nezgoda. (A) PRIRODNE METODE ZA TITE su u porastu (jedan od razloga je ja anje Crkve) p za mlade djevojke te metode mogu biti vrijedne.. vi e od 1/2 novih HIV infekcija je u dobi od 15 24 g. Kad spavamo sa partnerom. lije niku.) ranije no Adolescentima je te ko prihvatiti da su postali seksualno aktivni. Kad je plodni period sluz je vrlo teku a. Proto nost sluzi = proto nost grli a maternice i vagine za spermije (ne mogu opstati u suhom periodu). potrebna je zna ajna revizija pojma o sebi. spavamo sa svima s kojima je taj partner spavao. pri prvom odnosu 60% uop e nije koristilo. HPI infekcija raste u mla im dobnim skupinama i dalje. Svaka druga ena se oslanja na partnera da e prekinuti sno aj ili uzeti prezervativ. je va an. i dijele ih od svog pona anja. gonoreja) no javljaju se nove za koje nema lijeka npr SIDA. potom test na virus ± ako je nalaz ok mo e se prije i na druga kontraceptivna sredstva. psihologije«) bliski su u enicima (na in preno enja inf. Prosje an broj partnera je 4-5 (1 godi nje) to se bitno ne mijenja u posljednjig 15 godina. Zna i. trenutak strasti i slabosti. dok sjevernjaci kasnije od sjevernjakinja. (sustavna). (2) NARKOMANI (nehigijenske price) i (3) PROMISKUITETNI. Ve ina adolescenata je pogre no informirana o reprodukciji: 40% ih ne zna kad je najve i rizik za e a tijekom odnosa. Lakomisleno shva anje trudno e Osobni mit (³meni. sociologije. kasnije rijetko. a de ki juga ranije od djevojaka juga (dvostruki standardi). miruje i prenosi se jer osoba ne zna da je bolesna. ranije od ena s juga. Sugerira se da se pri stupanju u novu vezu 3 mjeseca obavezno rabi prezervativ (vrijeme inkubacije ± tu je mogu nost manifestacije bolesti). adolescent je zara en.  Hepatitis B i C  Sifilis Javljaju se nove bolesti o kojima javnost jo nije informirana. Na zapadu se kori tenje prezervativa kod oba spola udvostru ilo (tijekom 80-tih). da je samo za homoseksualce. g. partnera). apotekaru« To je te ko. Izrazita skliskost i ljepljivost umanjuje estetiku spolnog odnosa.. U vedskoj edukacija po inje u 4. Adolescenti su informirani jedino o AIDS-u. svaki 10. To odgovara potrebama potencijalnih korisnika (roditelji to podr avaju). Mladi (iako vjernici) smatraju da su religijske dogme zastarjele.  Genitalni herpes. te u ve em % rak grli a maternice.pred par godina je to istr. aktivnost. 60 slu ajeva zaraze). (1) njihovi roditelji. irenje ³starih´ bolesti je antibioticima zaustavljeno ( sifilis. U SAD-u je rijetka edukacija u koli o sexu. Sjevernjakinje stupaju u spolne odnose 3 g.  Pitanje je za to mladi ne koriste kontracepciju?  AIDS Hrvatska je zemlja niskog rizika za zara ene SIDOM (od 1986-1989. skliska (bjelanjak). to bi zna ilo da treba priznati i sebi i drugima sex. meni se to sigurno ne mo e desiti) (2) (3) Da li je pilula uputna za djevojku koja nema redovite odnose. Glavni izvor informacija o spolnosti je omladinski tisak i razgovor s vr njacima (nedostatak sustavnog obrazovanja). odgovorno pona anje (manje Prevencija: prezervativi. omjer nezara ene u odnosu na zara ene raste. Ve inom koriste coitus interruptus (prekinuti sno aj) ± nesigurno. Potom suho a do idu e menstruacije. adolescent. U dru tvu se ele vratiti tradicionalne vrijednosti (nema predbra nog sexa. o ostalom slabo. Kod nas. vla na. i druge« Informiranost je slaba i javnost Postoji mitovi da su spolnim bolestima skloni samo promiskuitetni i homoseksualni. Racionaliziraju da je 1. Infekcija HIV-om i dalje raste u mla im dobnim skupinama. Kasnije postaje gu a i u prvom periodu ljepljiva (sli na umanjku jaja). . iako omjer zara ena: nezara ena populacija pada tj. ali prezervativ je i za tita od spolnih bolesti. adolescent je zara en (u SAD). Zastupljenost: svaki 6. prihva eniji od mladih su mladi). apel za apstinencijom«). informiranost ne mijenja bitno pona anje. U stra nom su irenju chlamidia trahomatis i Human papiloma virus = neplodnost mu karaca i ena. HIV + chlamidia p svaki 5. Predla u da edukacijske programe stvaraju mladi (studenti zavr nih godina medicine. nove price i zdravstveni odgoj..(2) SPOLNE BOLESTI Kontracepcija je u nezadovoljavaju em stupnju kori tena (trudno a). (3) TRUDNO A I KONTR ACEPCIJA 45% adolescenata (na zapadu) koristi neki oblik kontracepcije pri prvom spolnom odnosu (kod nas 13% . Samo 5% adolescenata koristi ³safe sex´ iako su dobro informirani o SIDI. ne zna za te bolesti (samo lije nici). Spolne razlike u proporciji seksualno aktivni h adolescenata se smanjuju. razredu o. ali to je naravno samo mit. 31 . a i kad je o kontracepciji se malo govori ve samo o biolo koj osnovi.) 50% studentica i 20% srednjo kolki redovno koristi kontracepciju. Epidemija je nevidljiva jer nema simptoma: virus napadne organizam.

pomo . spermicidima). Kemijsko sredstvo + prezervativ = 100% sigurnosti. (za tita od trudno e). SAD ± natalitet opada. tako er i one ije majke nisu podr avale poba aj. To je adekvatnije za zrele ene koje dalje ne ele roditi. jer oni se jo razvijaju. nekompetentne. a ako se to ne kontrolira nastupa eklampsija ili mo dano o te enje fetusa a i 32 . ali u izuzetnim slu ajevima. 94% mladih majki zadr e dijete: kasnije su djeca izlo ena zlostavljanju i kasnije im je te e da budu samostalni roditelji. i na druge na ine su devijantne i neodgovorne. Intevjuiranje tinejd erki koje su do le u kliniku na test trudno e je pokazalo da se na porod odlu uju tinejd erke koje imaju soc.(bjelanjak) zna i da je plodnost visoka. Problem je zadnjih godina to postoje ekipe za za titu obitelji koje agresivno odgovaraju eneod abortusa name u i im osje aj krivnje. misle da se to njima ne mo e dogoditi (egocentrizam). Djevojke iz srednje klase moraju odlo iti karijeru dok one iz ni e manje gube ± ipak to ne zna i da ne ele smjerno zatrudniti. Opaska: za djelotvornost te metode preduvjet je da je ena zdrava. a ovako je zadr ava koncepcija o vlastitoj nevinosti. dakle. je najvi e poroda u odnosu na pro le generacije: 1 porod na 700 djevojaka izme u 10-14 g. 80% sigurnosti. Kad do e do trudno e kognitivna nezrelost stvara probleme ± ne idu na test kad postoji opravdana sumnja. Tinejd eri: kad se vjen aju radi trudno e ve a je vjerojatnost da se brak raspadne u roku od 6 g. ni e obrazovanje i socioekonomski status. ³Roman´ o roditeljstvu i idili bra nog ivota ± kratkoro no brak zadovoljava mlade (status odrasle osobe) ali ih dugoro no zakida. Provedena je studija ena koje koriste kondome povremeno ± i neuspje no (vi estruke trudno e): nisu spremne prihvatiti svoju seksualnost. Trudno a je esto povod braku u toj dobi. ve i broj ne eljene djece i manja mogu nost skrbi za njih. (D) POSTKOITALNA ZA TITA: nakon odnosa u roku od 24h mogu e je inencijom izazvati menstruaciju (poba aj). anga iranosti djetetovog oca. osje aju se tu niji i napetiji od vr njaka. prekasno se odlu uju na poba aj kad je to ve rizi no i opasno. fazi). To je. Ponekad mogu o tetiti tkivo = pote ko e u odr avanju trudno e (rizik). 70-80¶ je broj poroda me u tinejd erima opao radi dostupnosti abortusa. (B) MEHANI KA SREDST VA: (1) Dijafragme (unose se u rodnicu prije odnosa i kombiniraju se sa kemijskim sredstvima tj. Mogu utjecati rasa. Abortus je kod nas legaliziran radi zdravstvenih i socijalnih faktora. Dijafragma se mi e 8h nakon odnosa. Pilule spre avaju ovulaciju i zato su najsigurnije. Spremnost na planiranje budu nosti i sex znanje (presudno) imaju najve u korelaciju sa odgovornim pona anjem. Sterilizacije (podvezivanje jajovoda i sjemenovoda). dobivaju bi e koje mogu voljeti. osje aju se krivima zbog sexa i o tome ne pri aju s partnerom = negiraju upotrebu kondoma. podr ku. bjelkinje srednje klase se e e udaju ili pobace (vi a edukacija. vi e je djece jedne majke a razli itih o eva p esto su opet unutar te djece mla e tj. Skanjaju se od nabave kontraceptivnih sredstava. nastavile su vezu i nadale se da e se udati. One koje se odlu e na trudno u imaju dvostruko ve e komplikacije p toksemija (preeklampsija) tj. Mnoge su bile ugodno iznena ene maj inom reakcijom a reakcija oca nije bila presudna. ukotve u stijenku maternice. maloljetne majke = lanac. Za to se ne koristi kondom? Treba revizija pojma o sebi. a ne mu karci. Nakon poroda provedena je edukacija o kontracepciji ± smanjila se nakon toga stopa poroda (nakon 2 g. ne odgovaraju racionalno. pasivne. ali najmanje me u teenagerkama ± ispod 15 g. sigurnost je 88% (C) KEMIJSKA SREDSTVA: spermicidi (kreme. testiranje odgovorn. Ne zna se to mladi i adolescenti znaju o kondomima i kako ih esto koriste. te pridobivaju pa nju i soc. religija. (E) POBA AJ NIJE KONTR ACEPCIJSKO SREDSTVO. Mogu e su ozljede stijenke uterusa ± komplikacije. Me utim pitanje je da li e mu karci postati tako odgovorni da bi za titili partnerice. Sorenson: 1/3 mladih djevojaka misli da ne mo e zatrudnjeti dok to ne po ele a ako im se to dosad nije dogodilo onda niti ne e: jer potrebno je imati redovite i este odnose da bi se to desilo. tbl) smanjuju gibljivost spermija. Ovaj dvostruki standard u istra ivanjima odra ava nesvjesnu pretpostavku da su ene odgovorne za za titu. od dodirivanja svojih spolnih nagona (misle da je tetno). pomo . ne planiraju budu nost. (2) Spirale (97% sigurne) se ugrade u rodnicu. pokazatelj jake neinformiranosti. podr ku pru alo je upoznavanje druge mlade majke. Pilule za mu karce (jo u exp. Preporu uju se prezervativi s rezervoarom (sigurnost 86%). One ni e klase time potvr uju identitet ene (djevojka se po statusu izjedna uje sa statusom majke). Dodatnu soc. Najbolje 6-8 tjedana od zadnje menstruacije (tu je najmanja mogu nost komplikacije). uspje nije u koli pa se odlu uju za poba aj). Siroma ne crnkinje (zadr ale dijete): 60% ih je bi lo nesretno kad su saznale da su trudne. Treba lije ni ki pregled. Misle da je sex ne to prirodno i spontano a dobra djevojka to ne planira ve to radi kad je strast svlada. Maloljetni ka stopa abortusa ve a od stope poroda. elei. paste. Puno je samohranih adolescentica. status npr. 20% mije ane emocije a 20% sretne iako nisu planirale dijete. Kod nas je u domovini dio djece zbog nezrelosti i neadekvatnosti majke ± koja nije u braku. One koje su religiozno aktivnije su spremnije zadr ati dijete. (4) ZA TO MLADENA KA TRU DNO A? y y slaba informiranost specifi no kognitivno funkcioniranje: ne uzimaju ozbiljno u obzir mogu nost da zatrudne.) Glavni je faktor neinformiranost. kod 6% trudno a u zadnjem tromjese ju porastu tlak i te ina. crnkinje su spremnije biti majk e jer dobivaju soc. podr ku od strane partnera i o ekuju emocionalnu i financijsku podr ku od njega.

prerani porodi (niska te ina djeteta) ili smrt tj. nakon poroda gotovo ih pola ivi s primarnom obitelji. a jo ih manje razgovara o sexualnom pona anju. Ako djevojke postanu majke izvan tog perioda. Samo 40% trudno a 15-godi njakinja posjete lije nika unutar prva 3 mjeseca trudno e.8. majka hrani a ????????? baka pa ostali. Nedostatak obrazovanja u kolama ± koriste se najnepouzdanije metode npr. mrtvoro en e« p sve je to ozbiljnije ako nema prenatalne brige. Treba poticati povjerenje izme u roditelja i mladih. nastavnici su udaljeni a vr njaci neinformirani). zrela intimnost. titio lanove i mladi su prihva ani kao zreli im bi u li u brak bez obzira na dob. zasnivanje obitelji). briga i njega djeteta (zato je idili no) a tek kasnije (oko odgoja) mogu i su sukobi i to naro ito me u generacijama. Iznimka: priprema na menstruaciju. Dvostruki standard prema sinovima i k erima npr. neformalni odnosi. Razli it broj ljudi istovremeno brine o djetetu. 3/4 misle da mladi mogu ivjeti zajedno i bez braka. Prvih 5 g. baka. to je zaljubljenost. nema efekta praznog gnijezda. Mali % odbija svaku mogu nost braka ± oni ele me usobno povjerenje i ivot s partnerom ali bez elje za brakom.smrt majke bez tretmana. Mead smatra da bi te 2 vrste pogodovale suvremenom dru tvu vi e nego tradicionalni brak ± ako 1 g. rana intimnost mo e se smatrati dijelom potrage za identitetom. Djevojke preferiraju inf. obnovi se status bake a status tinejd erke se uzdigne (pobolj a se odnos s roditeljima i to pogotovo ako prihva aju trudno u). Misle da trebaju provjeriti da li se sexualno sla u i da trebaju imati to vi e iskustva. i oni koji nisu ³lutali´ prije braka e to nadoknaditi kasnije. precjenjuju znanje djece i ne obnavljaju informacije. to je prihvatljiv raspored doga aja za prijelaz u roditeljstvo ( kola. emocionalni odnos s djetetovim ocem i briga o djetetu. da bi imali mogu nost biranja. koncentri n i krugovi npr.: Istra ivanja: vi e je estrogena. smanjuje broj trudno a. te misle da ne bi trebalo osje ati prisilu braka u slu aju trudno e. Ve ina bi eljela razgova rati s roditeljima o svemu ali dobivaju malo podataka. 3. zaposlenje.) ili se rastaju: mladost i sama ki ivot vi e nisu sinonimi. od roditelja ali ih ipak vi e dobivaju od vr njaka (roditelji se srame. dugoro na odgovornost ³podizanja djece´ tj. 33 . prabaka«). drugi si uzimaju pravo da igraju glavnog roditelja ± majka u iva bliskost sa vl. Parovi u du oj vezi ulaze u sex lak e. Uglavnom se mlade majke nose s tim prijelazom uz pomo obitelji ± ve ina ih ostaje vezana uz primarnu obitelj (ako se udaju ili ne). udru enje dvije jedinke koje su rije ile krizu identiteta. pitanje koliko je PMS psiholo ki uvjetovan (optere enje. Prije je to uvjetovalo negativan odnos prema tom periodu i svom tijelu. Istra ivanja o neplaniranom roditeljstvu. ive zajedno i netko to potvrdi onda pravni sustav to regulira kao brak. Ako se rastanu vra aju se dom a. Danas mnogi odga aju brak (karijera npr. esto spontano spominju neuspjeh brakova svojih roditelja. negdje se uspostavlja hijerarhija (majka. ODNOS PREMA B RAKU Promjena dru tvene funkcije braka. 80% odraslih ena a 5% mladih uop e ne posjeti lije nika ± jedan razlog tome su roditelji koji ne pretpostavljaju mogu nost da se to njihovoj djeci dogodi (³ne ini ni ta glupo´). MEAD (1) PRAKTI NI BRAK (M. Mead). postaju optere ene jer imaju puno zadataka. Stavovi prijatelja imaju ve i utjecaj. svaka obitelj odre uje pravila odnosa. muka. i lak e se odlu uju na to nego da osnuju nezavisno doma instvo ± to je norma. EXP. odgovornost. pokazuju da to djeluje preventivno i pozitivno tj. jedna po jedna uloga se ostvaruje kao i prilagodba svakoj od tih uloga p to su velike prekretnice koje izazivaju stres ak iako su pozitivne. Du e veze su podloga sigurnijeg odnosa prema sex aktivnosti. O evi obavje tavaju sinove o kontracepciji (gdje mogu kupiti) ali ne i k eri. 3/4 mladih vjeruje da roditelji smatraju predbra ni sex nemoralnim: roditelji podcjenjuju ili precjenjuju njihovo sex iskustvo. ve ina tinejd era o ekuje brak ali ne u skoroj budu nosti (kao 50-tih) te ne smatraju da je brak preduvjet za sex odnose. mladi vje baju zajeni ko ivljenjebrak i to prethodi formalnom braku. liberalizacija je zatekla i roditelj e. Pogre ne su iluzije o potpunom pro imanju 2 osobe p zrela je zajednica ako su mladi svjesni svoje nezavisnosti pa se kompromisno udru uju   nema zajedni kog identiteta. Sorenson i Has. Takav odnos ima i zamke jer mlada majka dobiva ulogu roditelja ³ egrta´ (mo e biti instruktivno ili eksplorativno). brak roditeljstva. razvoj identiteta. Pravni ke rasprave ± smije li im se dopustiti kori tenje kontra cepcijskih sredstava bez znanja roditelja (mo da bi to jo vi e sprije ilo mlade da tra e dopu tenje ± kad bi roditelji morali dati pristanak ± pa bi porastao broj trudno a). prekid sno aja i plodni/neplodni dani mjerenjem temperature il i ra unanjem. (2) FORMALNI BRAK. potom dugi porodi. udaja. Ako se to po tuje. Brak ima i dalje psihi ku funkciju. Faza medenog mjeseca. SAD p optimalno vrijeme za prvu trudno u je 22-32 g. ne to negativno«). M. Istr. 9% sinovima odobravaju).7. i esto ro enje djeteta povezuje obitelj. nekad je regulirao sex aktivnost. majkom to j oj ote ava kasnije odvajanje (kolote ina je uspostavljena). Brak. menstruacija. Sorenson: 58% nenevinih djevojaka nije koristilo pilule da roditelji ne bi otkrili. I kad su roditelji bili sex aktivni prije braka ne odobravaju to svojoj djeci (30% majki je imalo p 3% ih odobrava k erima. Odrasli se boje da bi informiranje pove alo seksualnu aktivnost. M.

a ako nemaju konkretni podra aj onda ne mogu prosuditi da bi 1.g. To je osobina da adolescenti uspijevaju manipulirati tvrdnjama bez obzira na njihovu injeni nu to nost (donositi log. 4. generirati i testirati hipoteze tj. Osoba ne mora vjerovati da je ne to to no/neto no a da bi producirala argumente u prilog toga. Tek adolescenti mogu na i argumente i za ona mi ljenja koja oni intencionalno nemaju (npr. Svijet je 1 od mnogih realnosti. PIAGET ± TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA Adolescenti su sposobni razmi ljati i o mogu im stvarima a ne samo o realnim i konkretnim p apstraktno mi ljenje. Piaget taj idealizam pripisuje kognitivnom razvoju a ne socijalnim i psihi kim uzrocima. trebaju empirijski dokazi za provjeru tih H0). 3. Primjetno je da u e mogu nosti logi kog mi ljenja. Imaju konkretni podra aj pa donose sud o to nosti tvrdnje.po nekim istra ivanjima samo 50% ljudi do e u fazu formalnih operacija (od kojih su 25% ljudi normalne inteligencije. raspravljanje o apstraktnim sadr ajima (religija. Adolescenti mogu nastaviti liniju razmi ljanja ak iako je tvrdnja neto na (koriste ³ako ovo« onda«´ ± zna i ³ako p onda´) bez obzira na sadr ajnu neutemeljenost. a da su obje neto ne ako eton u ruci nije bio zelen. Djeca ne mogu baratati logikom nezavisnom od konkretne percepcije i konkretnih objekata.1. apstrakcije. Mi ljenje je hipoteti ki . operacije nad operacijama. religiji« ³ to bi moglo biti?´ p vodi ih ka utopijskim idejama. smisao ivota). Stabilne su u mi ljenju ± koriste znanstvenu metodu.A stadij (11. No. razmi ljanja o mogu em pa zato raspravljaju o etici. 2. To na je tvrdnja A. Baratanje mogu im Baratanje mogu im a ne samo realnim sadr ajima. Praget je zadao zadatak njihala djeci od 8-15 g. formalnih operacija. 15 god. tj. te ina utega. zaklju ke). 34 . Formalne operacije su formalizacija konkr etnih operacija: logi ke manipulacije oslobo ene od veze s realno u. Raspravljaju o razli itim podru jima ivota = idealizam. analiza problema.mogu e je postavljati hipoteze III . prijateljica se ljuti na nas i ne eli razgovarati s nama. varirati. On je davao niz zadataka za ispitivanje kogn. 12 . prakti ke stvari npr.: Piagetov pokus sa etonima: sakrio je eton u aku i rekao je djetetu: eton u ruci je ili zelen ili nije zelen (ili A ili B) eton u ruci je zelen i nije zelen (i A i ne A) p nemogu e! Kad djeca ne vide boju etona ka u da ne znaju odgovor. Pitanje je bilo to utje e na brzinu njihanja.  EXP.14. Dje je rezoniranje je ograni eno onim to je iz konkretnog iskustva. ljubav. Dao im je materijal i morali su zamisliti kako bi napravili njihalo od utega i uzica ? du ina.1. Prvo se usmjeravaju na mogu e a onda na realno ± pri razmatranju uzroka i posljedica. FAZA FORMALNI H OPERACIJA Osnovno ograni enje faze konkretnih operacije bilo je u tome da su se mentalne operacije mogle primjenjivati samo na konkretne sadr aje. domene. da ne mogu odgovoriti. funkcioniranja tj. Djeca to ne mogu. razvoj logike. ne bi bilo cvije a ni ptica« vole producirati takve situacije s apstraktnim mi ljenjem. Mi ljenje na razini formalnih operacija visi o SADR AJU kojem mislimo. I tako sve ispo etka.(4) KOGNITIVNA DOMENA 4. Treba 3 faktora dr ati constz. Deduciraju se na ini testiranja. procjenjivati vjerojatnost da se ne to dogodi. to je tome uzrok? Niz je ? razloga i treba ih provjer iti. mogu razmatrati alternativno. Mogu se tako er vr iti operacije drugog stupnja. ili misle da bi stalno bilo hladno.15 god. Parlaonica na TV). J. to bi se dogodilo da na zemlji nestane Sunca? Djeca odgovaraju da je pitanje glupo jer Sunca ima. 75% visoko inteligentnih ljudi). poljoprivreda bi preselila pod zemlju (vulkani). nadalje) .g.deduktivno (oblik rje avanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjere hipoteza i izvo enja logi kih zaklju aka na temelju rezultata provjere). visina). politici. ista logika Je mogu nost logi kog zaklju ivanja na simbolikom materjialnu koji ne mora repreuzenirati neku realnost.B stadij (14. prikupljanje podataka p provjerava se H0 a ako je oborena prilazi se testiranju neke druge. tj. idealizmu. a ovisi i o situaciji (ne emo ba uvijek formalno -logi ki misliti). a to djeca ne mogu shvatiti. 1. u periodu formalnih operacija zakoni logike mogu se primjenjivati i na apstraktne sadr aje. Tretiraju svijet kao jednu od mogu ih realnosti.mogu e je sustavno testiranje hipoteza (2)  Istra iva e je zanimalo KADA zapravo nastupa taj period i da li uop e svi do u do njega: . Ovdje postaje va nija forma mi ljenja od sadr aja. hipoteze. tvrdnja mogla biti to na.  DVA POTPERIODA: Postoje dva podtperioda koja dovode do faze formalnog mi ljenja: (1) III . Hipotetsko-produktivno rezoniranje Znanstveni obrasci. Nastoje primjeniti novu sposobno st mi ljenja tj. Kad su mogla vidjeti boju etona u ruci eksperimentatora onda bi odgovarali da su obje tvrdnje to ne ako je eton bio stvarno zelen. 4 su varijable (snaga kojom e se klatno zanjihati. Du ina uzice je uzrok brzine njihanja. Npr. generiranje razli itih H 0 (neprovjerena obja njenja. Ovo je isto primjenjivo na zadatke iz soc. du ina uzice. va no je iskustvo i vje ba jer omogu uju daljnji kognitivni razvoj nakon faze formalnih operacija. a 4. Adolescenti ire gledaju. javlja se na podru ju gdje su ljudi obrazovani i tamo gdje su eksperti (rje avaju na taj na in zadatke koji su povezani s njihovom strukom).) . filozofiji. Faza formalnih operacija se javlja u 11. a u vrsti u 18. dok adolescenti mogu razlu iti logiku od sadr aja.1. Adolescentima je jasno da se u exp ne pita o boji etona nego razumijevanje tvrdnji ± usmjeravaju se na logiku.

a na starijima nema ispitivanja pa se ne zna kada (i da li se) posti e korelacijsko mi ljenje.: Istra ivanje: mogu nost da se istodobno rezonira na (2) (3) (4) Ljudi ju nih mora: imaju f. slo enosti i poznatosti situacije. Zato razvoj formalnih operacija nije prirodan i neizbje an. djevojke iz spiritualne zajednice i njihovo tuma enje kauzalnosti. funkcionirali na testovima koji imaju formalne operacije njima adaptivno va ne (npr. dublje su kanalizirane i dio su naslje a. a oni su ve selekcionirani. Tek se tu traga za potrebnim i nu nim da bi se npr. 3 PRISTUPA  Piaget  M pristup  Informacijski pristup 35 . Newmarck zadavao djeci zad. pogotovo u tehni ki nepismenim dru tvima. KRITIKE PIAGETU (1) Postavio je PREVISOKE STANDARDE ZRELOG MI LJENJA (misli da svi dolaze do faze formalnih operacija) p samo 1/3 odraslih ih koristi pri rje avanju nepoznatog problema. To ovisi o iskustvima i obrazovanju iz prirodnih znanosti i matematike. Odrasli ne koriste apstraktni nivo. Dakle ovisi o iskustvu i obrascu za kori tenje formalnih operacija. fiz. samo mali broj mladih danas ide na fax gdje se u i statistika. alternativama. U na oj kulturi neki ljudi koriste alternativne obrasce mi ljenja. 22% 14-godi njaka uspijeva u zad. anticipacija smjera i brzine navigacije. Formalne operacije se javljaju u 2 razine. Formalno mi ljenje se javlja samo kod nekih i samo nekad. itanje je preduvjet formalnih operacija (to je prvo dijeljenje od konkretnosti). Ne koriste ih uvijek i automatski postojano (oni koji su sposobni). Dakle ne javljaju se kod svih odraslih i adolescenata. ali bi o. To je vrlo te ko. Po tome se nalaze u predoperativnoj fazi (moralni realizam). kolovanja (ve ina) razviju formalne operacije a neki i nakon 3 g. 11-15 g. ali i o situaciji i te ini formalnog zadatka. mogu nostima (odvajanje od realnog) ± rana adolesencija 15 g. Piaget povla i univerzalnost form. sustavno mi ljenje o mogu nostima i testiranje svih mogu ih vars. blizine. Ti ljudi na zapadnja kim testovima ne bi uspjeli. Piagetove MJERE FORMALNIH OPERACIJA (zad.2. Svi adolescenti ne koriste formalne operacije. Mladi nakon 9 g. operacije n u ne za navigaciju (H0 o polo aju zvijezda. na svakoj je lice i mikroskopsko stakalce. znanstvenik tu ne e tako djelovati p samo u podru ju svoje expertize. i ne mogu to verbalno razasniti. Prethodni nivoi rezoniranja i dalje egzistiraju nakon pojave novog tipa rezoniranja. predo avanje«). operacija. operacija. kreiranj e strategije lova«). Na se kognitivni aparat razvio za rje avanje smislenih problema. Formalno obrazovanje utje e na formalne operacije. Umjetni ki tipovi dolaze inztuitivno do rje en ja. promjenila brzina njihanja. va nosti. ponekad samo generaliziramo prethodno usvojeno rje enje na novi problem). kem zadatke) pa trenirana djeca daju bolje rezultate. bakterije«) Incidencija.) ovise o formalnom obrazovanju (podsje aju na matem. slu aj vezanosti bolesti (stakalce) i zdravosti ± to ne mo e zaklju iti o vezanosti zdravlja i bakterija? Malo mladih (15 g) rje ava problem. a tamo gdje smo nesigurni i nedovoljno obrazovani ih ne koristimo (automehani ar formalno operira pri rje avanju kvara na automobilu dok npr. ak djeca koja su trenirana u matemati kim i prirodnim znanostima mogu rje avati Piagetove probleme. u Latinskoj Americi ± nepismeni. p kasna adolescencija. Na razvoj formalnih operacija utje e individualni genotip i specifi na iskustva u enja. Lice mo e biti zdravo/bolesno a stakalce isto ili s klicama (plijesan. Nisu svi pred istim zadacima. a ho e li biti kori teno ovisi o iskustvu osobe. logi no i formalno mi ljenje je va an napredak u adolescenciji. To je vezano uz podru je interesa i bavljenja. Logi no mi ljenje se razvija i odra ava individualne razlike u INT. Formalne operacije se mog u na i kod svih ljudskih grupa ako gledamo podru je njihove stru nosti (form.k. Ali razvijeno je i formalno mi ljenje } istodobnost za 2 oblika govori da postoji diskontinuitet jednako kao i kontinuitet u razvoju. njihala (op a populacija) i 85% 14-godi njaka koji spadaju u 8% najinteligentnijih. obrazivanju i treningu osobe. razmi ljanja o hipotezama. Obrazovanje u i ljude klasificirati objekte u terminima pravila (grupiranje pojmova) a ne na nivou prostorne i vrem. operacije situacijski uvjetovane). a i unutar njih nisu svi uspje ni u statistici (kakvo je tek stanje u populaciji). ali ne garantira razvoj form. Rane faze kognitivnog razvoja su manje varijabilne. Znanstveno.  EXP. Istr. tako er efikasne za svakodnevne probleme (npr. o INT. Te de ki vjeruju da je sve u univerzumu odre eno i sudbinski determinirano (reinkarnacija«) ± ni ta nije slu ajno. Predlo io im je 12 karata.  Alternativna tuma enja kognitivnog funkcioniranja nivou formalnih operacija i primjenjuje vjerojatnost i uzro nost na predoperacijskom nivou (npr. Razumijevanje korelacija 4. magijsko mi ljenje). (i adolescentima). VE E INDIVIDUALNE VARIJACIJE nego u prethodnim stadijima ve ina je odraslih i adolescenata sposobna za formalne operacije ali razina kad se one koriste varira me u pojedincima. izvode se lak e na dobro poznatom podru ju. Formalne operacije su situaciono uvjetovane. Npr.1. Pismenost podupire.1. Korr zahtijevaju procjene temeljene na vjerojatnosti a ne na apstraktnosti. KULTURNE VARIJACIJE: ljudi razli itih kultura ne posti u taj nivo. To to smo sposobni za formalne operacije nije garancija da emo ih uvijek koristiti. To je napredna razina formalnih operacija.

DIO: Mentalni procesi koji djeluju na te informacije. izvode se namjerno) i automatsdkih procesa (treba min kapaciteta procesiranja. y (1) (2) da bi se vidjelo kako se razvija pa nja. te e ih se kontrolira. Integracija ili sinteza razli itih kontradiktornih stajali ta u postojan svjetonazor prihva anje promjena } adolescent tra i stabilnost u promjenama (npr. Ovaj pristup ide iz ameri ke eksperimentalne tradicije. percepcije. uloga znanja u kognitivnom procesiranju razvoj kontrolnih (voljno zalaganje. procesiranje i izra avanje) SOFTWER: (programi i podaci kod comp. (u nivou konkretnih i formalnih operacija) ve su relativne } male kvantitativne promjene koje rezultiraju kvalitativnima (kontinuitet razvoja). percepcija. kapacitet se mo da ne mijenja s dobi ali i djeca i stariji tro e vi e kapaciteta za odvajanje vi ih mentalnih funkcija. efektori (za primanje. Prihva aju da nema jedne prave religije i da su istine razli ite kontradikcije } prihva aju ih kao dio ivota. te koliko je rije eno). vi e su sistemati ni te su pri rezoniranju skloni pratiti svoj napredak u rje avanju (nadziru proces rje avanja). i nezaposlen je jer pije). oblike obrade informacija koji se doga aju izme u podra aja i odgovora. Psihometrijskom pristupu i procesnom je sli no to to tragaju za individualnim razlikama. ali su razli iti termini i metodologija od Piageta. ovjek pije jer je nezaposlen) a odrasli prihva aju samu promjenu. Procesni tra i razli ite kapacitete u procesiranju pam enja. PRISTUP PROCESI RANJA INFORMACIJA Perspektiva obrade informacija glavni je suvremeni pristup prou avanju kognitivnog razvoja. Dje je KP za razli ite elemente raste s dobi. Gleda se proces rje avanja problema. Koja karika u kognitivnom lancu je najslabija i za to dolazi do problema u kognitivnom funkcioniranju? ovjeka uspore uju s kompjuterom. Adolescenti postavljaju apstraktnija pitanja. 36 . y Mo emo prihvatiti i kontinuitet kognitivnog razvoja koji ide u kvalitativne promjene (Piaget). Istra iva i obrade informacija poku avaju opisati kognitivne procese u podlozi kognitivnih izvedbi. Djeci je lak e doslovno prepri ati pri u no svojim rije ima. pam enje gdje je problem koji onemogu uje djetetu da rije i problem (to je sli no Piagetu). Smatra kako nakon faze formalnih operacija slijedi razvoj u vidu profinjenja tih formalnih operacija. da se razli ita gledi ta ne moraju razrije iti pobjedom 1 gledi ta (sve ima i + i ± strane).. treba. Adolescenti su uspje ni u izoliranju vars da bi odredili uzrok-posljedicu. Djeca i stariji imaju manji kapacitet. y mijenja li se u funkciji dobi brzina procesiranja (sporije kod mla ih i u starosti. Odrasli intelektualno i dalje rastu ali se ne razvijaju. te specifi ne jezike i metode kojih oblikuju i provjeravaju sveoje teorije. PSIHOMETRIJSKI PRISTUP Oba pristupa se razlikuju od M koji je usmjeren samo na rez. razvojni programi. 1. nivo na kojem je isp. Uzroci se tra e me u biolo kim faktorima i faktorima znanja i uvje banosti) vid mentalne energije da bi se izvr io neki mentalni rad (distribucija pa nje i kapacitet memorije). DIO: Pona anja razli ite vrste kao i zlaz tog sustava (output). testa (da li je zadatak to no rije en ili nije.  Neki nalaze 3 sfere u kojima se pri a o napretku kognitivnog razvoja odraslih ovjeka i kompjutera: izvr na ctrl funkcija: usmjerenje percepcije i pa nje (ve kod inputa) selekcionira problema strategije pam enja i rje avanja nadgleda uspje nost strategija i kvalitete solucija (metaznanje.  Razlika izme u Razlike djece i adolescenata nisu apsolutne. ³Znanstveno prvoklasno inteligentna osoba je sposobna posjedovati 2 suprotne ideje u glavi i jo uvijek normalno funkcionirati´. receptori. da je znanje relativno. i kako isp. Informacijski pristup ima par pitanja. dok odrasli tra e me uzavisnost (pije jer je nezaposlen.4.2. Ve a je efikasnost u podru ju osobnog interesa (to je taj rast). Piageta zanima u koju kategoriju razvijenosti ide isp. i kognitivni razvoj te e i dalje. pa nje na nivou individue.3. kod ovjeka je to nivo funkcioniranja. Anticipiraju koja im vrsta inf.  MODEL KOGNITIVNOG PROCESIRANJA 4. DIO: Podra aji iz vanjskog svijeta koji ine ulaz ( input). Pritom se oslanjaju na suvremenu ra unalnu znanost. Piaget eli otkriti kompetentnost isp. strategije. i bolje su upoznati sa sadr ajem znanstvenih i logi kih problema. no pristup obrade informacija je usmjeren na samo izvo enje. Modeli obrade informacija konceptualiziraju spoznaju kao trodjelni sustav sli an ra unalu. globalno razmi lja (koristi klini ki intervju) a procesni pristup se bazi no koristi e xp. iako se bave istim problemima. y relativizam } odrasli shva aju da nema apsolutne istine. no esto su nejednozna ni nalazi. 2. da li mi je bilo te ko ili ne«) Kompjuter je pasivan. uz bolje pam enje odabira i planiraju bolje strategije obrade inf. Razvoj je postepeniji i kumulativniji no to to Piaget smatra. odvijaju se sami) y y y HARDWER: CNS. Piagetov i informacijski pristup nisu inkompatibilni: ele identificirati kvantitativne promjene koje dovode do kvalitativnih promjena. a ne strukturalne promjene. i 3.). kao i na op a shva anja ljudske inteligencije. metakognicija ± jesam li bio uspje an ili ne.

No. psihi ki razvoj dovodi do samopreispitivanja. (A) DOBRO: 1) Eksperimentalne provjere Kohlbergovamodela potvr uju njegovu (i Piagetovu) postavku da su neke kognitivne sposobnosti i sposobnosti u ivljavanja u tu e iskustvo preduvjeti za razvoj moralnog rasu ivanjama (ali ne i jedini dovoljan uvijet). i 4. tj. (2) (3) U globalu se mo e re i da se osobe na ni oj razini moralnog razvoja pona aju u skladu s pravilima kako bi izbjegli kaznu od strane drugih. Postupci koji tete dru tvu pogre ni su ak i ako su u skladu sa zakonom. Shva a da dogovor dvoje ljudi mo e biti va niji od pojedina nih interesa svakog od njih. Svaka od tih faza se dalje dijeli na dvije podfaze koje slijede jedna drugu. a neki ak i na predkonvencionalnoj razini moralnog rasu ivanja. Javlja se apstraktno mi ljenje. Na temelju svojih istra ivanja Kohlberg je zaklju io da se moralno rasu ivanje raazvija kroz tri predvidljive razine: (1) PRETKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da pojedinci moraju zadovoljavati svoje potrebe. Svaka od tih est faza sastoji se od dvije komponente: dru tvene i moralne komponente. imaju razvijen osje aj krivnje. I ovaj pristup se prvenstveno bavi razvojem moralnog rasu ivanja. Definicija moralne zrelosti ovisi o teorijskom usmjerenju: y y y (2) POSTKONVENCIONALNA FAZA: Faza 5: Dru tveni ugovor ± Ljudi promatraju svijet o ima svih pojedinaca koji ive u dru tvenom sustavu. Zakoni se stvaraju radi za tite.(5) MORALNI RAZVOJ 5.  Evaluacija KOHLBERGOVA MODELA Za psihoanalizu moralna zrelost proizlazi iz internaliziranog osje aja krivnje. Prijelaz iz faze u fazu doga a se kad dijete do ivi misaoni sukob. Smatraju da svaki pojedinac ima svoju vrijednost i da ga treba po tivati neovisno o njegovim uvjerenjima i osobinama. Prijelaz iz pete u estu fazu mo e se smatrati prelaskom s dru tvenog na unutra nji kut gledanja. ona taj misaoni sukob razrije i promjenom i reorganizacijom na ina mi ljenja. Pravila vrijede podjednako za sve ljude i slu e za rje avanje me uljudskih sukoba. Moralna komptonenta: osoba smatra da postoje univerzalna moralna pravila koja su iznad zakona. kad dijete vi e ne mo e vi e vladati novim inforacijama u okviru postoje eg pogleda na svijet. treba ih mijenjati. Socijalno iskustvo izla e ih moralnim dilemama ± to su izvori moralnog razvoja. faza). tako mo e sve bolje razmotriti moralnu dilemu s pozicije dru ge osobe ili s obzirom na to to je najbolje za dru tvo u cjelini. ve ve ina aadolescenata ostaje na konvencionalnoj (3. kako se razvija. postoje eg znanja) i b) akomodcije (prilagodba. KOHLBERGOV M ODEL Uz Jean Piageta. Pravila treba po tivati jer je to na in dobivanja po tovanja od strane drugih. Dijete je u prvoj fazi usmjereno na sebe i sve situacije promatra s osobnog stajali ta. a kad se poka e potreba. 2) Empirijski podaci u skladu su i s Kohlbergovim gledi tem o tome da je moralno rasu ivanje dosljedno u razli itim situacijama (60 % dosljednost unutar iste faze) kao i 3) da se dje ji moralni razvoj odvija kroz faze s 37 . poput pravde i po tivanja ljudskog dostojanstva. Lawrence Kohlberg je predlo io drugu utjecajnu teoriju moralnog razvoja koja polazi od pretpostavke da je ovjekov kognitivni razvoj temelj moralnog razvoja. Adolescenti pokazuju ve u moralnu zrelost. a na vi im razinama kako bi o uvali samopo tovanje i izbjegli osje aj krivnje i gri nje savjesti. npr. Moralna komponenta: pona anje se prilago ava onom to ve ina ljudi smatra ispravnim. Teorije socijalnog u enja ± moralno pona anje je odlu uju e Kognitivne teorije ± kognitivno razlikovanje dobrog i zla. razmi ljanjem o vlastitim i tu im postupcima u kontekstu morala. kognitivne sheme nekom novom iskustvu ili aspektu okoline). POSTKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temeljni na pretpostavci da je va no o uvati vrijednost. Naglasak je na odr avanju dru tvenog sustava koji e to omogu iti. Moralna komponenta: moralnost se temelji na strogom pridr avanju zakona i obavljanju du nosti svakog pojedinca. dostojavnstvo i prava svakog pojedinca.´ Faza 4: Red i zakon ± Ljudi procjenjuju moralnost uzimaju i u obzir dru tveni sustav i ono to je potrebno za opstana dru tva. i tako prelazi na vi u razinu moralnog rasu ivanja. Moralna komponenta: moralnost se temelji na za titi ljudskih prava svakog pojedinca. Dru tvena komponenta odnosi se na to ku gledi ta prema kojoj se donosi moralna odluka. Potrebe pojedinca ne smatraju se va nijima od odr avanja reda u dru tvu. ali dr e da svi imaju jednako pravo na postojanje. To se doga a kad djeca zajedno s drugima sudjeluju u dono enju odluka i pritom razmijenjuju mi ljenja o moralnim pitanjima. Shva aju da nemaju svi iste vrijednosti i stavove. Odnosi me u ljudima temelje se na zlatnom pravilu: ³Nemoj initi drugima ono to ne bi htio da tebi drugi ine. Ljudski ivot se cijeni vi e od svega. Me utim. KONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da se dru tveni sustav mora osnivati na zakonima i pravilima. vlastiti standardi a ne konvencije i podlo nost autoritetu.1. a ne ograni avanja slobode pojedinaca. L. suosje aju. Prema Kohlbergovoj teoriji adolescenti se pomi u iz konvencionalne faze u fazu postkonvencionalnog shva anja morala. Adolescenti bolje razumiju od djece razloge za pona anje. Prilago avanje drugima ± Osoba je u stanju staviti se u tu u ko u. Zbog suprotstavljenih gledi ta tj. (1) KONVENCIONALNA FAZA: Faza 3. Formalno mi ljenje ne garantira postkonvencionalnu razinu. uskla ivanje. samo mali broj adolescenata napreduje do postkonvencionalne razine. Izmjena faza u Kohlbergovu modelu slijedi Piagetov proces adaptacije koji uklju uje proces a) asimilacije (interpretacija novih iskustava na osnovi postoje ih spoznajnih struktura. Faza 6: Univerzalna eti ka pravila ± Ljudi donose moralne odluke u skladu s osobnim pravilima po tenja i pravde.

Premda me ukulturalna istra ivanja pokazuju sli nosti moralnog razvoja u razli itim dru tvima. Ovakvo odlu ivanje je mnogo te e jer je kompleksnije. BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. tj. 2) Neki istra iva i dovode u pitanje i primjenjivost tog modela na ene i mu karce. Motivacija da se pona amo na moralan na in razvija se itav ivot.kad znamo mogu e posljedice na eg pona anja treba odlu iti to bi bilo moralno u initi. Sada ene po inju izra avati svoja osobna mi ljenja i slobodno odlu ivati. jer Kohlberg ustvari penalizira kod ena njihovu osjetljivost za to to drugi misle i njihovu prilagodljivost socijalnim o ekivanjima. GILLIGAN je razvila teoriju moralnosti za ene. prema aspektu brige i odgovornosti).  Kod ena postoje 3 faze razvoja morala 5. to manje mogu e boli zadati sebi i drugima. a moralne odlu ke sada uzimaju u obzir kako vlastite.unaprijed odre enim redosljedom.´ Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. (B) LO E: 1) Univerzalnost modela nije u potpunosti potvr ena. 4) Razgovori sa osobama na vi em nivou moralnog rezoniranja stvarno vode do razvojnog pomaka. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. tj. a ne uzima se aspekt brige i ljubavi prema nekome ( to je vi e karakteristika ena). dok prosje na ena dosti e tek 3. Gilligan smatra da taj nalaz ne reflektira adekvatno razvoj moralnosti kod ena. ena na ovom stupnju e ovako argumentirati svoju odluku za abortus: ³Jednostavno ne elim dijete i to je sve. Zbog toga se one osje aju bespomo ne. i da to nije nu no stanje. Da bi se ovaj korak stvarno desio. Ovdje ene spoznaju da njihova bespomo nost je vi e pitanje stava. u Kini). postoje kulture koje Kohlbergov model ne vrijedi (npr. Ovdje se mogu pojaviti prepreke a time i frustracije i razo arenja. onda e imati probleme s ovim korakom. Tako je mu ki na in moralnog funkcioniranja druga iji (princip pravde) od enskog (princip brige i odgovornosti). djevoj ice su vi e odgajane da budu nje ne. tako i tu e potrebe. Komponenta III: Odlu ivanje to e se stvarno u initi: Tre i korak je konkretno utvr ivanje plana akcije koji e najbolje mogu e aproksimirati idealno rije enje. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjiam dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. ali istovremeno uzeti u obzir i relane uvjete. Komponenta II: Otkrivanje najmoralnijeg na ina postupanja: . osoba osoba mora biti ustrajna i sposobna za samokontrolu. Oni postanu vi e svjesni neravnopravnosti u odnosu: majke su mo na. a mu karci da budu aktivniji i asertivniji i da budu uspje ni. a djeca su ovisna i nemo na. Oni u e utjecati na majku kroz svoju asertivnost izbore i se svoje elje. Eksperimenti potvr uju Kohlbergovo uvjerenje da svaka faza pretstavlja reorganizaciju koja proizlazi iz spoznajnog sukoba. CAROLL GILLIGAN: MORALNI RAZVOJ I SPOL Jedan od nalaza Kohlberga bio je posebno izlo en kritikama. Gilliganova smatra da su ivoti ena u povjesti bili odre eni od strane mu karaca. Prema njoj mu karci i ene razli ito gledaju na moralnost zbog razli itog odgoja. Umjesto toga prona eno je da je stupanj obrazovanja. Rest smatra da ovo uklju uje sposobnost dono enja odluka kao i moralnu motivaciju. On je ustvari postavio ono osnovno pitanje: ³Kojim misaonim procesima osoba rije ava moralne dileme?´ Rest je na ao da put do rije enja ima etri komponenta: (1) Komponenta I: Interpretacija situacije: Prvi je korak analiziranje kako e razli ita mogu a pona anja utjecati na osobe koje su involvirane. Ona mo e potje i od elje da pomognemo drugima ili iz suosje anja s drugima. ali prilikom toga izgubi cilj iz vida. (2) (3) 1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. varijabla koja uzrokuje najve e razlike me u ljudima. Dje aci u e etiku pravednosti kroz njihov rani odnos sa majkom. Komponenta IV: Izvedba plana akcije: Zadnji korak je realna izvedba pona anja za koje se smatra moralno optimalnim.2. skrbni ke. Kohlbgerg je za ispitanike imao samo dje ake i uzet je samo pravi aspekt moralnosti. Zato kriti ari smatraju da je to teorija moralnog rezoniranja kod mu karaca. Sada je kriterij biti nenasiljan. Rest tako er nagla ava da dobre namjere mogu nisu identi en sa biti dobrim djelima. Ovaj korak uklju uje nala enje ravnote e izme u osobnih elja i potreba i socijalnih moralnih normi. Ako osoba nema razvijene kapacitete zahva anja itave kompleksnosti situacije. Taj kapacitet razmi ljanja o me uljudskim zbivanjima i mogu im problemima razvija se iskus tvom. Ako osoba pa ljivo odlu uje na putu prema akciji. To se naziva socijalna kognicija. (4) 2) 38 . C. RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje. ve po kvaliteti. Kohlberg smatra da postoji razlika u moralnom razvoju kod mu karaca i ena: prosje an mu karac u svom razvoju dosti e 4. razinu moralnog razvoja (red i zakon).  NEDOSTACI: Metaanaliza 108 Kohlbergovih istra ivanja su pokazala da razlike u moralnom rasu ivanju ovisno o spolu ustvari ne postoje. ili zbog djeteta ili zbog mu a ili obitelji i sl. 3) 5. To je u biti paradoks. KOMPONENTE MORALNOG RASU IVANJA Jedan drugi autor koji polazi od Kohbergove teorije je James Rest (1983). Prijelaz od ³dobrote´ prema istini. Djevoj ice pak nau e da je nava nija privr enost za ostvarivanje ciljeva. pa ljive (tj. razinu (prilago avanje drugima). Rest tako er navodi da i emocionalno uzbu enje mo e utjecati kako interpretirano situaciju. po aspektima moralnosti. onda e joj ova faza predstavljati problem. jer se njihova ³dobrota´ interpretira kao moralni nedostatak. i to naj e e za jednu fazu. ena na ovom stupnju ne e pristati na abortus. To ne bi bilo dobro za mene.3. iako ne eli dijete. Prema Gilliganovoj mu karci i ene se dakle ne razlikuju po stupnju moralnog rezoniranja.

gledaju se u ogledalu (fizi ke promjene). 5. Adolescenti sve dovode u pitanje i zauzimaju osobni stav prema politici i religiji. govore kako se treba pona ati da bi opstao socijalni red (s tim se sla e ve ina odrasliih) (3) NEKI STARIJI ADOLESCENTI I ODRASLI ± zakoni su dogovorni standardi koji olak avaju osobnu slobodu i dru tveni red. tra enje novog autoriteta 2) Kognitivne teorije Potreba mladih ljudi da objasne neshvatljivost svijeta ± okre u se novoj religiji kad vi e nisu dostatna prethodna obja njenja.: Adelson i O¶Neal: tra ili su adolescente da zamisle preobratili uspore uje s onima koji nisu preobra eni = slaba potvrda kognitivisti ke hipoteze } nisu tragali za istinom i jasno om prije preobra enja. 1) Psihoanaliti ko tuma enje (1) Mi ljenje s formalnim operacijama: egocentrizam je na vrhu kad je tranzicija iz konkretnog u formalno mi ljenje (2) Fizi ke promjene i promjene na socijalnom planu ± vr njaci. ljutnje.1. depresije. imaju osje aj kao da su pred imaginarnom publikom.  Razvoj mi ljenja o zakonima (Tupp i Kohlberg) Mnogi su dali obja njenja za prijelaz ± ljudi su bili dobri itd« Gledane su razlike izme u te dvije gr upe u emocijama (psihoanaliti ka hipoteza) tj.: Ulman: 40 osoba koje su se u adolescentskoj fazi 1000 nezadovoljnih ljudi koji su oti li na otok u Pacifiku i sve po eli ispo etka: djeca i mla i adolescetni su nagla avali individualna prava a stariji adolescenti su nagla avali dobrobit dru tva (formiraju op e eti ke principe i nisu vezani za svaki pojedina ni slu aj).6. oni su autoritet i nu na je pravi nost policajaca dok adolescenti razlu uju instrumentalnu ulogu policajaca i privatnost p nema identifikacije zakona s osobom. djeca vide policajce kao sinonim za zakon.  Uzroci egocentrizma: (1) DJECA ± zakon je zabrana ± on spre ava da se dogode lo e stvari (2) MLA I ADOLESCENTI ± zakon kao propis. Religijsko preobra enje je kombinacija otu enja od religije djetinjstva i religije idealizma. nusprodukt intelektualnog traganja. preobra enje je obrambena reakcija na nerje en Edipov konflikt. a kod dje aka oko 15 g. IDEALIZAM Adolescenti generiraju o svemu vi e alternativa ali koje esto nisu ba realisti ne: idealne alternative imaju samo potencijalnu realnost ali adolescenti svim alternativama d aju istu ansu. tite ljude i omogu uju harmoniju (nisu nepromjenjivi) 5. vjeruju da su njihova emocionalna iskustva nova i jedinstvena i da ih nitko nije do ivio = negiraju op enitost iskustava. i ovo je bio poku aj postizanja za tite od strane autoriteta izvan tradicije i obitelji. ona je po eljna i nu na u adolescenciji pri formiranju ego-identiteta: da nema elje za promjenom ne bi do lo do tranzicije iz dje jeg poimanja svijeta u zrelu li nost. sukob s roditeljima (3) Mogu nost preuzimanja tu ih gledi ta ± zami lja ³kako drugi vide mene i druge u interakciji´ ± mo e se maknuti iz neposrednog iskustva. kad vi e ne osiguravaju sigurnost. donose racionalu koja olak ava ivot. mogu a im je prepozicijska logika (ako« onda«). jedinstvenima. No. Politi ki ideali su karakteristi ni za adolescente jer postoji op a sklonost idealiziranju (formalno mi ljenje omogu uje stvaranje i razmatranje alternativa). To dovodi do osje aja otu enja: suo eni s realno u osje aju se otu eno i odba eno od dru tva i sebe samih. Egocentrizam se zamjenjuje izgradnjom identiteta Radikalne promjene pripisuju emocionalnom preokretu. Egocentrizam je najve i kod djevoj ica oko 13 g. zato i misli da drugi njega promatraju. formalno mi ljenje. Javlja se konfuzija. Razumijevanje zakona. U tu sferu ulazi to da su mladi skloni izmisliti osobnu legendu ili mit: fantazije o jedinstvenosti. osje aju se nepobjedivima. U tome ih odrasli i sama realnost prizemljuju.5. i da ne do u u ve i konflikt preru e osje aj ljutnje prema ocu u pot injavanje autoritetu u religiji p preseljenje u drugu sferu ± zamjena autoritetu ± preobra enje ± nusprodukt emocionalnog prevrta. 5. misle da je i okolina stalno usmjerena na njih.Adolescenti razmi ljaju o dru tvu i politici. ADOLESCENTNI EG OCENTRIZAM U adolescenciji velika je zaokupljenost sobom.  EXP. 39 . 3/4 preobra enika je imalo problemati an odnos s ocem (mr nja).  EXP.2. Adolescenti shva aju da postoji puno alternativa to ih vodi u traganje za alternativnim religioznim pravcima. i esto dolazi do odbacivanja stavova ranije preuzetih od roditelja (oni gube autoritet). repriza dje je ljutnje na oca. emocionalni problemi u djetinjstvu i adolescenciji te neposredno prije preobra enja kod preobra enika p preobra anje je osloba anje od anksioznosti. neshva eni u obitelji. kao da preuzimaju ulogu lika iz bajke ± za ti enost.

okupiranosti izgledom. pojava stabilne karakterizacije li nosti. da postoje i skrivene osobine li nosti. ciljeva i namjera. pita ih kako se osje aju i to misle o sebi. SELF KONCEPT Self koncept = pojam o sebi. sve ovisi o trendu. self-esteem) Kognitivna psihologija: osoba mora izvjestiti o sebi (podru je soc. danas si pametan a sutra glup ± nema stabilnosti. self-concept) emocionalno SAMOPO TOVANJE. Samosvjesnost se izra ava u osjetljivosti na tu e mi ljenje. ³ Me´ kao objekt (James). U ranoj adolescenciji raste svijest o vlastitoj svjesnosti na osnovi toga kako se drugi pona aju prema nama. SAMOOPIS U ranoj adolescenciji po inju se opisivati psihi kim osobinama (djeca ± daju kategorijalne sudove ± dob. Kod adolescenata se javlja konstrukt svjesne i nesvjesne razine iskustava. dje ak odbija psa i tako se brani od osje aja krivnje a da toga nije ni svjestan. ³I´ pru a stabilan na in mentalne obrade informacija pri spoznaji svijeta. li nost je stabilnost osobina. Do ivljaj osobne istovjetnosti i kontinuiteta sje anja. Nikad nije stalan. ³I´ ± ja kao subjekt svjesnosti o sebi. identitet. pojam kojeg pojedinac ima o samom sebi. soc. vrijednostima. diferencijacija. Adolescent se mo e zami ljati u dr ugom svjetlu ± to je alternativa sada njem egu ± otkud pitanje ³tko sam´. te se vi e opisuju apstraktnim terminima i moralnim kvalitetama.g. To je odgovor na pitanje tko sam. Stabilnost POS-a (pojma o sebi) mo e voditi u rigidnost. Interpersonalno razumijevanje: shva aju subjektivnost. svjetonazorima. iznimke (poma em bratu ali ne i sestri). istovjetnosti + osobna ideologija i filozofija ivota + prihva anje osobne pro losti i uspostava kontinuiteta u iskustvima + orjentacija prema budu nosti + sistem vrijednosti. UVOD ± IDENTITET Identitet: do ivljaj vlastitog ja. koji se usvaja osobnim zalaganjem. samo ja znam kako se osje am (a ne roditelji). integracija pojmova o sebi u globalnu sliku. Srednja adolescencija ± ³ne znam za to se razli ito pona am u razli itim situacijama´. Self = aktivni dio li nosti. u nekoj ulozi je samoopis bolji a u drugoj lo iji ± konfuzno stanje ± kriza identiteta i tra i se globalna slika. socijalnim osobinama. to radi.2. POUZDANJE ± evalutivno (engl. sada njost i budu nost pocezane u skladnu cjelinu. traganje za stabilnim i skrivenim vidovima li nosti. mo e nadzirati i manipulirati iskustvo p adolescent mo e zamisliti kako razmi lja drugi (npr. izgled. ime. Kasna adolescencija. 6. komparacija aktivnosti. nema strukturiranih instrumenata.1. AD1. stabilnost pojma o sebi. ± priopadnost grupama. Djeca imaju identifikaciju sa zna ajnim osobinama zbog emocionalne vezanosti ± to je brojno i razli ito. Kvantitativne su promjene u opisu. nezavisnost. Opisuje se i prethodnim karakteristikama ali vi e nisu dominantne. 40 . shva aju da okolnosti mogu uzrokovati iznimke u pona anju ± osobina ne mora biti uvijek prisutna. Kriza u samopouzdanju ± prestaje iluzija da se radom mo e sve promijeniti (sposobnosti!). individuacija. konzistentno pona anje. porast voljne i samoreflexivne prirode samopoimanja (sami sebe upoznajemo). nego kad se pojavi kriza. podsticatelj je motivacije i internalni lokus kontrole. uvijek se ponovno uspostavlja ± nije fiksan. Kasna adolescencija ± spajanje u koherentnu sliku o sebi. Uklju uje usvajanje smislenog pojma o sebi pri emu su pro lost. Li nost = stabilne i predvidive osobine karaktera. 10 g. obja njenje za to postoje izuzeci i razli itosti u pona anju. posjedovanje. stvarno ga prestane eljeti. Tijekom razvoja pomak ide od fizikalisti kog do psiholo kog poimanja sebe.(6) THE SELF ² RAZVOJ IDENTITETA 6.  FORMIRANJE IDENTITETA: uspostavljanje do ivljaja Srednja adolescencija. integriranje osobina u logi nu cjelinu (ne samo nabrajanje). Tri su bitna elementa identiteta: (1) (2) (3) do ivljaj sebe kao iste osobe kroz vrijeme i situacije priznanje od socijalne okoline da se osoba percipira kao istovjetna akumuliranje pouzdanja u sukladnost osobne i soc. apstraktnost. percepcije U normalnim okolnostima nismo svjesni svog identiteta. i ne omogu uje stvaranje identiteta jer su likovi razli iti. kako obja njavaju neuspjeh nekog djeteta u koli: djeca bi rekla zato to nije u ilo. Osobine nisu apsolutne kao kod opisa djece. organizacija. implicitni teoreti ar li nosti ± integracija novih informacija. Individuacija: kasnije se vi e opisuju u terminima razlikovanja a ne sli nosti. kognicije). idealizam. Do ivljavaju promjene li nosti npr. Nesuglasje je realnog i idealnog pojma o sebi to privremeno vodi do ni eg samopo tovanja. (1) (2) OPISIVANJE SAMOG SEBE ± neutralan aspekt (engl. 10. okru enje). Zbog razli itih socijalnih uloga dolazi do diferencijacije faceta samoopisa. da li bi kupio psa dje aku kojem je pas uginuo) ± mo emo kontrolirati vlastite osje aj e (ako si ponavlja da ne eli psa. na inom mentalnog procesiranja iskustva. No u kasnom djetinstvu dolazi do sinteze tih identifikacija ± i postavlja ju si pitanje to e biti kad odrastu? Adolescenti kre u u borbu za identitet. Karakteristike razvoja selfa u adolescenata. pojam samorefleksivnosti. svjesni su samopra enja. samopoimanje (ima dva aspekta). shva anje da mentalni self-sistem sadr i elemente koji nekad jesu a nekad nisu u skladu ± neka iskustva ne podlije u kontroli. voljnog djelovanja samoevaluacije. i u egocentrizmu. Fenomenolo ka metoda ± analiza iskaza. ³I´ mo e vrednovati vlastite akcije i na moralnom je planu uvid u ? proces. spol. otkud dolazim i kamo idem. Integracija razli itih vidova selfa u koherentan i prihvatljiv do ivljaj sebe.

Osoba na vi oj razini se procjenjuje na vi e kategorija pa je ve a mogu nost razlike izme u realne i idealne slike. konfuzija uloga = autodestruktivno pona anje. Do toga dolazi kroz selektivnu afirmaciju nekih identifikacija iz djetinjstva. Zaljubljivanje nema ulogu zadovoljavanja sexualnih potreba.g. Ideolo ke rasprave su va ne za identitet a nisu obrambeni mehanizmi. se javlja ide alni self ± to je index zrelosti (Zieglar): razvijenija osoba si postavlja sve ve e ciljeve. socijalne. na inom obla enja ± obrana od konfuzije. 6. sve zna ali se u adolescenciji pita: ³tko sam ja?´. hijerarhijska organizacija samovrednovanja. ³ to zaista elim raditi?´ Dijete se to ne pita. odnos mogu eg i postizivog ± da li stvarno eli to biti ili je to samo lijepo (razlikuje idealno i mogu e). Ako je ego-difuzija trajna. Nisko samopo tovanje je izvor bazi ne neuroze i rezultira neprilago eno u. i to ugro ava li nost ako je puno alternativa (konformiranje grupi smanjuje difuziju i zbrku). mladi i . egocentri nost. stvaranje malih grupa } grupni identitet p dosljednost i konformiranje. op e).AD2.g. samopo tovanje je ve e). usporedba s drugima i diferencijacija podru ja kompetentnosti. nego se testira difuzni identitet p kako se druga osoba obra a prema nama.g. to je ve a razlika. podr avaju i ili ote avaju i uvjeti okoline: gubljenje tradicija i manja je predvidivost ± nema adekvatnih modela starijih generacija to pospje uje traganje za identitetom (nema stabilnih socijalnih definiranih uloga). y Samopouzdanje ± od 3. ideji. dolazi do povu enosti ili prkosa. Krizom obja njava prevrtljivo pona anje. ³kakav sam i kako me drugi vide´). preispitivanje. y y IDEALNO SAMOPO TOVANJE SAMOPO TOVANJE (SAMOSVIJEST) y y y y samoprihva anje selfrespect ³I am´ ± jesam globalni pojam o sebi SAMOPOUZDANJE y y y y y kompetencija fada samoefikasnost ³I am´ ± mogu diferencirano vrednovanje sebe u razli itim podru jima u inak u odnosu na aspiracije Eric Erikson smatra da kriza identiteta traje cijeli ivot ali u adolescenciji dolazi u fokus. granice to mo e a to ne pridonose razvoju samovrednovanja. index zrelosti je razlika realnog i idealnog selfa. psihofizi ke dezorganizacije li nosti i suicida. dijete shvati da ne to mo e. droga i alkohol su osloba anje od anksioznosti koju stvara konfuzija uloga. previsoka aspiracija. Krizu mogu zao triti dru tvena zbivanja. razlikovanje realnog i idealnog ja« James p odnos uspjeha i aspiracije.  Profesionalni identitet: ideali. zaokupljenost sobom. zanemaren identitet. Djevojke pate od samopouzdanja ali ne od samopo tovanja. vjera. INTEGRITET KOMPETENTNOST prema roditeljskoj dominaciji. Prihva anje i bezuvjetno prihva anje. Veza izme u postignu a i samovrednovanja je slaba: programima samovrednovanja ne mo e se pove ati kolski uspjeh. vrijednostima. sporta kad prestane biti uspje an nije nitko i ni ta. finije razlike unutar kategorija p finije aspiracije pa je raskorak izme u realnog i idealnog index zrelosti. pobuna IDENTITET. Sr rje enja krize } osnovna vrlina je vjernost. E. difuzija. SAMOVREDNOVANJE Odnosi se na emocije koje osoba ve e uz svoj samoopis. njegove potrebe su u izgradnji identiteta ± treba komunicirati na nivou potreba a ne uspje nosti npr.  KRIZA IDENTITETA 13-20 g. kao li nost nisu sazreli pa postoje fluktuacije (u rukama su trenera ili roditelja). = usvajanje smislenog pojma o sebi (identitet). Ljubavne veze su put ka izgradnji identiteta. Zbog traganja i neizvjesnosti raste va nost grupe vr njaka (kroz dugotrajne razgovore dobivaju inf. razlika samovrednovanja ili vezano uz odre ene okolnosti (kognitivne. Postoji veza izme u samopo tovanja i internalnog lokusa kontrole. mo e do i do kroni ne delikvencije. fizi ke. Opasnost je ako se konfuzija odu i. 41 . Korelacijske studije ± nema uzroka. kompetentno je. osje aj pripadanja prijateljima. Odgoj: roditelji se esto usmjere na to to dijete mo e. zaokupljenost time to drugi misle o meni. i 9.2. a tek postupno razvoj samopo tovanja. ve a je zrelost (ako je ve i izbor te e je razabrati) ± uo avanje vi e kategorija. ali kao samohvalisanje.prihva anje od strane vr njaka. Izme u 6. nejasan pojam.roditeljska toplina. stavu. Prolaz jedna faze omogu uje dolazak u drugu i takav razvoj vodi zdravoj li nosti. Adolescenti mogu konfuziju izraziti represijom u djetinjatost da bi se oslobodili potrebe odlu ivanja. Emocionalni self. nebriga za mi ljenje drugih ± izolacija. Obra anje vr njacima govorom. Rosenberg. Rogers p realni self / idealni self ( to je razlika manja. To je osmi ljavanje sebe i svijeta. Ako se ne uspije na i identitet javlja se sumnja u sebe. konflikti doprinose razvoju i kvaliteti kasnijeg ivota. Razvojna perspektiva. Ako se ne postigne mogu nost da se bude vjeran osobi. Osobne ideologije i filozofije ivota su vrlo razli ite} ote ano je formiranje osobne ideologije i produ uje se kriza identiteta. Kako to ispitivati (psihometrijski poku aji) ± problem! Diskrepanca realnog i idealnog selfa. Djevojke . Samopo tovanje = uspjeh/aspiracija. 8 je faza s fiksnim redoslijedom: postoji klju an konflikt u svakoj fazi. 6. Epigenetski dijagram: vidi se sli jed faza i kako djeluju nerje ene prethodne krize. kroz reflexiju druge osobe upoznaje sebe. ERIKSON: psihosocijalna teorija Erikson smatra da razvoj li nosti ide tijekom cijelog ivota. lojalnost. ± istra ivanja } 6-11 g.

u mladosti prihvatile i preuzele identitet ± ali ga odbacile. sukob s roditeljima studentice = krive zbog odbacuju eg pona anja prema majci. PREUZETI IDENTITET: kriza ne. U nekom podru ju identitet mo e biti postignut a u drugom ne. uspje ne kao i one koje su postigle identitet ( zdrave): kod mu karaca je to negativno. U funkciji dobi mijenja se sadr aj koji odgovara dobi. boje se da bi bile odbijene (ne poduzimaju ni ta) odrasle = sumnjaju u enstvenost. JAMES MARCIA ± 4 STATUSA IDENTITETA J. ali se u svim dobima javlja faza autonomnosti p faze nisu sukcesivne i kumulativne p krize se obnavljaju. Marcia vr i polustrukturirani intervju na studentima: kako i koliko su mladi ljudi zaokupljeni izborom profesije. a kod mu karaca opada. ele ispunjavati o ekivanja ali i biti svoje odrasle = ³da.6. Karakteristike ena u pojedinom stadiju obzirom na spolne uloge (studentice i 35-ogodi njakinje). partner je suradnik a ne za titni ki otac. politi ka vjerovanja. religiozno odre enje. rane 20. Prethodne krize (istr. ne ele brak (u vrijeme vijetnamskog rata je dodao ovaj status. izbor da (preuzelo je ono ponu eno od roditelja) ± primitivni (3) MORATORIJ: kriza je aktualna a izbor nejasan ± primitivni (4) POSTIGNUTI IDENTITET: kriza da.): trebali su pisati pri e na projektivni materijal pri emu je pretpostavka da e navoditi krize iz pojedinih perioda. seksualnost (va na za identitet kod ena). negativan. Kod ena difuzija identiteta raste tijekom studija.): kritika da su ispitanici studenti ± vi e alternativa i jo nisu definirana o ekivanja okoline kao za one koji ve rade. Stadiji nisu stabilni. 35.g. A) Preuzeti identitet } studentice = obnavljanje bliskih obiteljskih veza odrasle = obnavljanje bliskih obiteljskih veza. Mu karcima je najva niji profesionalni identitet. ene s preuzetim identitetom (primitivni model. a ne uzro na veza). izbor da ± napredniji (5) OTU ENO POSTIGNU E: pro li kroz period odlu ivanja. nekompetentne izvan doma (1) KONFUZIJA (DIFUZNI) IDENTITETA: kriza da ili ne.  Nezavisnost-autonomnost i osje aj odgovornosti (1) (2) (3) (4) autonomnost u vanjskim aktivnostima ± tro enje novca autonomnost u aktivnostima vezanima uz dob ± kupovanje odje e autonomnost u dono enju sudova ± uva avanje u raspravama autonomnost u aktivnostima koje utje u na status (izbor kole i zanimanja) 42 . nepo eljan) su zadovoljne.4. samo rijetko tu uspiju izvesti paralelno p kod ena su seksualni odnosi s drugima va niji od politike i religija za formiranje identiteta. izbor ne (zami ljaju ali su pasivni) ± napredniji (2) ZAKLJU ANI. ma taju o ispunjenju ambicija o eva. pro la. ali«´ ± elim biti svoja ali« Smatra da kriza identiteta nastupa u kasnoj adoles cenciji (studenti. Faza intimnosti slijedi nakon krize identiteta: mu ki studenti imaju jaku povezanost izme u identiteta i intimnosti (korelacija. ne svi a im se to dru tvo nudi).  4 STATUSA IDENTITETA Studentice su postigle identitet: zaokupljene su onim to mogu postati. vi e veli aju intimnost (prvo su na usluzi drugoj osobi) i intimnost je pret e a identiteta. (postigle identitet). do li do zaklju ka ali su negativisti ki ± misle da dru tvo nije idealno pa ne ele preuzeti zanimanja ni religije. Nije nu no da su prethodni stadiji zadovoljeni koa to je Erikson mislio. C) Moratorij } B) Difuzija identiteta } studentice = ma tarije o princu. enski isp.

teorija polja Levin. a kod odraslih 2 sata). feministi ka perspektiva. teorije socijalne kognicije ( Selman ± preuzimanje uloga). Promjena seksualnosti ide od elje za istom ugodom do elje za reprodukcijom. Neki to opovrgavaju. ekolo ka perspektiva. Novija istr. Neka istra ivanja to potvr uju. Puno su aktivniji pa se zato e e mijenjaju raspolo enja (mijenjaju e e situacije). i najkompetentnije dijete mo e postati nepredvidivo jer je u adolescenciji podlo nije stresorima. samo 14% slu ajnih stabilnih osje aja samopo tovanja. Hall ± pojam bure i stresa. i to je nu an period za razvoj li nosti. Raspolo enja su realna i predvidiva u odnosu na zbivanja. zahtjevi roditelja). konflikt je zbog fizi kih promjena. razreda (tjedan dana). kod adolescenata traju 45 min. Socioemocionalni razvoj ± uz odnos s roditeljima i vr njacima va na tema je i samopoimanje mladih. Nakon osloba anja adolescent se mo e ponovo pribli iti roditeljima. kola. To je adolescentska pobuna protiv roditelja.  NOVE TEORIJE y y y y y y y y y y Boss (interpersonalna teorija). Adolescenti (13 -18 g. nema velikog otkri a ni preokreta zbog upoznatosti sa seksualno u. Anna Freud. mladi se poku avaju prilagoditi promijenjenom tijelu. Piaget. Teorije }  Margaret Mead: u nekim dru tvima nema bure. Sullivan. Freud: ulazak u genitalnu fazu. prolazi homoseksualnu fazu ± vrlo prisna prijateljstva s vr njacima ili starijom osobom (poistovje ivanje).(7) EMOCIONALNI RAZVOJ Trajanje adolescencije je sve du e ± za neke je buran a za neke miran prijelaz. Promjene raspolo enja su intenzivne i este. 16. Skloniji su eufori nom raspolo enju i osje aju kaosa (ekstremnija ali kra a raspolo enja nego kod odraslih ± npr. pra enje poroda i smrti ± nema tabua. Freeman smatra da je i tamo adolescencija stresna. 43 . Kohlberg. Bure su uglavnom na klini koj populaciji (slu ajni uzorci) i nisu nu ne (to je kontinuum). Stresori su realni i potje u od fizi kih promjena (pubertet) ili iz okoline (vr njaci. Seksualne igre.g. izlaze iz tog perioda moarlno ja i. Masturbacija. kognitivnom planu i socijalnom planu   izvori stresa. ± 40% } raspolo enje i odnos prema sebi se stabiliziraju. formiranje karaktera } naru ena je ravnote a zbog aktiviranog libida. teorije socijalnog u enja. U periodu latencije libido je nevidljiv a sad opet izbija na povr inu u socijalno prihva enom obliku p heteroseksualna veza s partnerom izvan obitelji. Promjene na fizi kom planu. zamjena klitoralnog orgazma u zreli vaginalni. S. priprema genitalne faze. Treba prevladati nerije ene seksualne odnosu prema roditelju suprotnog spola to se posti e kroz reaktivnu formaciju ± dijete (adolescent) pokazuje suprotne osje aje (neprijateljstvo.) su imali ³bipere´ i trebali su registrirati s kim su. pokazuju da se zadr ava klitoralni orgazam kao jednako va an (to nije regresija). U enici 7. mr nju«). to rade i kako se osje aju   pokazalo se da su promjene raspolo enja este i brze.

Te promjene u odnosu iniciraju adolescenti ± adolescenti tra e svoje uva avanje. no u adolescenciji ne jer su oni vrlo osjetljivi na opa anje (mogu modificirati pona anje). Roditelji postaju realne osobe i li nost i a prestaju biti figure ± u dje jem su periodu roditelji idealni. OBITELJSKI ODNOSI 8. drugim rije ima postaju bi a sa mu kim i enskim osobinama. uo avaju se njihove mane. Izme u nj ih dolazi do promjene kvalitete odnosa: u djetinjstvu je ³interakcija razmjene´ (roditelj daje brigu a dijete odvra a poslu no u) i tu se dijete u i hijerarhijskim pravilima u dru tvenim odnosima. 9% de ki (6% pote ko a se pogor alo u adolescenciji). PROCES INDIVI DUACIJE Specifi an je proces individuacije: Osloba anje od zavisnosti o roditeljima i istodobno poku aj odr avanja veze s njima. zato se rade upitnici. U tim istra ivanjima koja pokazuju jak metodolo ki nedostatak je izbor uzorka ispitanika: uglavnom su to ispitanici koji su i prije adolescencije imali problema (klini ka populacija) pa ih imaju i u adolescenciji. pitaju samo za odnos adolescenta prema vr njacima ili prema roditeljima. a otac postavlja norme no zbog udaljenosti gubi prisan odnos s djecom (provode manje vremena zajedno a to ne biva zamjenjeno s odnosom razgovora). usmjerenju a vr njake slijede u izboru prijatelja. dok otac ostaje udaljeno bi e i dugo odr ava sliku nepogre ivosti i autoriteta. a o nekim temama ni s jednim. Interakcija s vr njacima je r avnopravna. Okolinski faktori: Odnos roditelja i adolescenata ovisi i o dru tvenim okolnostima. To je zapravo i osnova ravnopravnog odnosa.  EXP. o kulturalnom miljeu ± u strogim patrijarhalnim sredinama te promjene ne e biti tako izrazite. Sada roditelji imaju odvojene funkcije koje se nadopunjuju. 44 . nema pogovora o tome da li su dobri ili lo i. recipro an je odnos ± dijete u i fer igru. Poti e se razvoj nezavisnosti od roditelja. tj. U adolescenciji je promjena od jednostranog autoriteta na zajedni kom dono enju odluka. emocionalni razvoj i interpersonalne odnose ± zainteresiranije su za suradnju. Majke prije postaju li nosti od o eva jer su sklonije razgovoru i dijeljenju svojih neperfektnosti i slabosti. Selektivnost u komuniciranju: o nekim temama se pri a samo s jednim roditeljem. Postoje periodi privremenih sukoba no to su normalne varijacije u ivotu ± u 3/4 obitelji adolescencija je miran period.: Rutter 76¶ ± je proveo dvosmjerno istra ivanje sve ravnopravniji. ODNOSI S RODI TELJIMA ± KONFLIKT? esto se govori o jazu me u generacijama. U adolescenciji odnos postaje 8. U 3 od 4 obitelji odnosi su zadovoljavaju i. O evi se ograni avaju na planove za budu nost. Vrlo malo ih odbacuje roditelje. probleme. Klasi na su mi ljenja da to mladi provode vi e vremena s vr njacima da je ve a vjerojatnost da e po i krivim putem (vr nja ke grupe se specijaliziraju za negativnu konformnost da bi skandalizirali odrasle). Adolescent jednostavno uskra uje neke informacije svoga privatnoga ivota. odijevanju. Majkama se vi e povjeravamo: kombinacija autoritet ± suradnja / bliskost ± po tovanje. brige. Dakle: 2 generacije ipak ostaju bliske. upitnici su esto jednostrano usmjereni. piju. jer sa "Bogom" se ne mo e ravnopravno razgovarati. no tu postoji jedan zna ajan metodolo ki nedostatak. Gubi funkciju bliskog.1. aktivnosti. politi ke teme a majke se zanimaju za svakodnevna zbivanja. slijede roditeljske savjete o obrazovanju. U djetinjstvu se mo e koristiti tehnika opa anja. zatvaranje u sobu (12% > i 7% +). slenga. Tu su i ekonomski i dru tveno-povijesni trenuci npr. Zasebno su uzimani podaci od adolescenata i roditelja. Dvosmjerna socijalizacija: roditelji utje u na socijalizaciju djece ali i obrnuto. autoriteti ± dojam nerealnog misti nog. y y Sli ni podaci su dobiveni i od djece. neujedna ena znanja.1. tj. stila. pu e« no to je preuveli avanje jer adolescenti slu aju roditelje jednako ako ne i vi e nego vr njake. i djeca utje u na socijalizaciju roditelja. Ranije se javljaju recipro ni odnosi.  Postoje ustvari dvije krize: kriza tra enja identiteta kod adolescenta i kriza tra enja nove uloge u odnosu sa djetetom. kolu. Sad je kriti nost.1. nekompetentnosti. a i onda je to u 1/2 slu ajeva nastavak ranijeg povla enja (iz prethodnog razdoblja). ratne okolnosti: otac je na boji tu a majka doma. Drugi element individuacije je promjenjena percepcija roditelja od figure prema osobe sa vrlinama i manama. Samostalnost se vi e dozvoljava u podru ju privatnog ivota} tu se majke i o evi razlikuju. 1/4 roditelja navodi da postoji emocionalno udaljavanje i problemi komuniciranja sa sinovima (pote ko e da se pribli e djetetu) ali samo u 4% slu ajeva su se ti odnosi pogor ali u odnosu na stanje prije adolescencije.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8. izostavljena je figura autoriteta (i dijete preuzima dio brige) to pogoduje ranijem i samostalnijem razvoju. jednakost. Adolescenti se sla u s roditeljima u temama morala. Roditelji ostaju autoritet u podru ju kolskog uspjeha ( est izvor sukoba) ± to roditelji ne ispu taju iz ruku.2. no ti su nalazi esto uvjetovani metodolo kim nedostacima.1. vrijednosti a s vr njacima u temama muzike. y y Ve ina roditelja odobrava svom djetetu izbor prijatelja i srednje kole. poslu nost je vi e voljna no automatska. U malom % obitelji se pokazalo povla enje adolescenata od roditelja. i tako se do lo do zaklju ka da je adolescencija razdoblje bura. spavanja« Tvrdnja o jazu je vi e mit nego realnost. ali ne i obrnuto ± ako je naru en odnos s roditeljima zaklju e da je odnos s vr njacima dobar (treba ispitivati oba odnosa).

(4) Konsolidacija Adolescent gradi osje aj identiteta (kao nezavisne individualnosti) uz pomo iskustva identifikacije iz djetinjstva.1. Kad su adolescenti sa obiteljima onda negativne misli znatno prema uju pozitivne misli. Adolescenti su skloni raspravi i testiranju roditeljskih granica. ULOGE RODITEL JA U PROCESU INDIVIDUACIJE O evi} podr avaju prvi dio faze (emocionalno osamostaljenje) Majke} pospje uju dio te nje da se ostane blizak roditeljima. iskustva iz 3 prethodne faze i novih elemenata. Pa tako adolescent mora imati osje aj i sigurnosti i slobode. Separacija se o ituje u smanjenom broju kontakata.  Kako mladi vide mjesto svojih stavova u odnose na stavove  EXP. samo u 25% slu ajeva i izviru iz pote ko e roditelja da se priviknu na novu li nost svog djeteta (novi afiniteti. Istovremeno i pripadam obitelji i imam sebe. No. jer ako je ona fiksna ne mo e se prilagoditi tim nastalim promjenama. Izlaz je pomirljivi kompromis . Sukob se javlja svaka 3 dana. nisu vi e aktivni roditelji i tra e novi zadatak u ivotu. Roditelji adolescenata su zato najnezadovoljniji roditelji. osje a se nepogre iv (to li i na fazu negativizma kao u 2. osoba ne nalazi vl. posebne. Odbacuje sve savjete. Sukobi oko povjerenja. Rezultat: ³mamini sinovi´ ( esto do ivotno) ili odu u prenapuhanu funkciju macho mu kar ine (preobra ava vlastiti neisprofilirani identitet u ulogu grubijana«). ivota).g. Time se roditelji vi e ne percipiraju kao da ugro avaju li nost.4.: Neka istra ivanja o sukobima ± oni su intenzivniji Zasnovano je na novom osje aju vlastite autonomnosti. stil. Sukobi s u jako kratki i na vrhuncu su u ranoj adolescenciji (kraj o. Osje aju se krivo ako napu taju majku ± imaju vi e emocionalnih izljeva. Sva e prosje no traju 10 min. on e biti spremniji na istra ivanje novih situacija i time e razviti ve i stupanj samopo tovanja. O ekuje se sloboda odlu ivanja i dobrovoljna suradnja (nije mi obaveza sura ivati sa roditeljima). da e mu pomo i ako "za kripi". uspostavljanje privatnog ivota i selektivno informiranje roditelja. Tako gdje nema oca proces individuacije biva ote an jer majka te i odr avanju bliskosti a sin iz odgovornosti prema majci te e prihva a odvajanje. usmjerenja. RAZVOJNE FAZE U INDIVIDUACIJI 45 . Zamjena za roditelje (za emocionalne veze) su vr njaci. duboko odbacivanje svega od roditelja. ali su za adolescente jako emocionalno nabijene. 8. Provo enje vremena van obitelji se koristi za samootkrivanje.  Sukob s roditeljima: zbog elje mladih za nezavisno u i roditelja i vr njaka? Roditeljske stavove su procijenili vrlo konzervativnima.3. esto se povla e u ³hladni rat´ = nekomunikacija. Djevojke u adolescenciji imaju vi e problema oko potrebe za ZV i NZV (ponekad se to iska e kroz ranu trudno u). adolescent ostaje privr en obitelji. I sami adolescenti su ambivalentni: variraju po elji da budu tretirani kao odrasli i povremenog djetinjastog pona anja. (1) O tra diferencijacija O tra kriti nost prema roditeljima. identitet i autenti nost te ostaje u kli eu (udovoljava o ekivanjima majke ili ulazi u predod bu kakav mu karac treba biti). 8. i konformira se ( to je te ko a da se ostvari nu na individuacija). a roditelji tu razliku podcjenjuju ( ele biti bliski). (3) Ponovo pribli avanje roditeljima 8. stavovi se izgra uju kroz razgovore s vr njacima. Kod adolescenta postoji potreba za pripadanjem (blisko u) i potreba za samostalno u (odvajanjem): i jedna i druga strana mora postojati. te ne mo e adekvatno reagirati na pona anje adolescenta. No. promi ljenosti. spolnih stereotipa.Tra enje identiteta nu no zahtijeva separaciju adolescen ta od svojih roditelja. Sukobi su oko svakodnevnih stvari ( kola. Oni su dakle tako er pod stresom.4. ene s u modeli a od njih se o ekuje izrazito tipizirano pona anje. Budu i da se adolescent mijenja. on odustane od cilja p ako mu se dozvoli i najgluplja mogu nost on e vidjeti da to nije prava mogu nost. Rezultat je razvoj nezavisnosti i prihva anje izvjesnog oslanjanja na roditelje. to uklju uje prihva anje samostalnosti ³djeteta´ i vlastitog starenja. nove kognitivne i reproduktivne sposobnosti). prijatelji. Dje aci imaju vi e problema u djetinjstvu jer je okolina vi e feminizirana (tet u vrti u. vr nja ke vrlo liberalnima a svoje u sredini (nema jasnog poistovje enja).1. . Burniji period u ranoj adolescenciji. Ponekad je cilj takvog pona anje namjerno izazivanje roditelja radi otkrivanja granica (dokle mogu i i). Adolescent koji vjeruje roditeljima. nastavnice«).1. esta je izgubljenost i strah od potpunog gubitka roditelja (u emocionalnom smislu). Taj perceptivni jaz se pripisuje adolescentskoj potrebi da vjeruje da su njegove misli jedinstvene. ku ne du nosti. Kad su roditelji u inili isto pokazalo se da mladi precjenjuju tu razliku. Adolescentu je va no suprotstaviti se a kad roditelj pristane. i roditelji moraju redefinirati svoju ulogu u odnosu s adolescentom. Njihova je sklonost da svoj identitet izgra uju na bazi da se povezuju s drugim ljudima i iz te pozicije te ko im se suprostaviti fizi kim i emocionalnim vezama s obitelji. To mo e biti izvor konflikata i ote ati razvoj adolescenta. TEORIJA ME UZ AVISNOSTI: Teorija privr enosti: Privr enost daje malom djetetu osje aj sigurnosti i omogu uje zdrav razvoj. pogotovo na emocionalnoj razini. elje za kontrolom od strane roditelja. Nova je jedino droga.) U kasnoj naglo padaju ± pogotovo ako adolescenti napuste dom. To su oba nezdrava kli ea. sva e s bra om«) jednako kao prije 70 g. (2) Vje banje vlastite nezavisnosti od roditelja Aktivno isprobava vlastite odluke. obi no s majkom i djevojke imaju vi e sva a od dje aka. okolina mora tako er biti fleksibilna. izlasci. No.

(6) (2) Sklonost raspravljanju Sposobnost adolescenta da uo avaju pojedinosti unutar neke teme. gube to ³da znaju najbolje´: to je te ko prepustiti. Ako roditelji pristanu na rasprav u o principima a izbjegnu raspravu o li nosti. Razvija se moralno rasu ivanje: prema Piagetu je dru enje sa vr njacima va no jer omogu uje promatranje stvari iz tu eg kuta gledanja.1. Sve manje vremena provode kod ku e. (2) (3) (4) (5) (1) Nala enje gre aka kod figura autoriteta Zbog mogu nosti da zami ljaju idealni svijet. od same odluke (va niji je proces nego sadr aj). izlasci« Osim toga i roditelji te e pu taju djevojke od dje aka. balans ljubavi i postavljanja granica te jasno komuniciranje svojih stavova } izno enje svojih elja (osobni govor) a ne nare ivanje (zna i ³meni je te ko« ja brinem«´ a ne ³Ima biti doma u 9´). Roditelji i dalje ostaju odgovorni za atmosferu u obitelji. Bitno je da roditelji uzmu te kritike kao nu nu fazu razvoja a ne kao osobnu kritiku. higijene. je faza autonomnost djeteta) ± adolescencija li i na to.2. ELEMENTI ADOLESCENTS KOG EGOCENTRIZMA (tipi an sklop li nosti) 8.straha roditeljka da ne zatrudne. ZNA AJ ODNOSA S VR NJACIMA Va ni su i imaju za adolescente magi nu mo iz nekoliko razloga: (1) Samopo tovanje adolescenata se razvija i to zbog prihva anja od strane vr njaka. a roditelji ne ba (³ kaj glumata ?´). 7-9 11-13 15-17 19-21 x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja 8.6. a pripadanje nekoj grupi uvijek zahtijeva konformiranje pona anja. Roditelji trebaju koristiti osobni jezik. bez vr njaka adolescent ne bi znao koje aspekte njegove li nosti vr njaci prihva aju a koje odbacuju (oni su relevantan okvir za samoprocjenu i adaptaciju). ja sam poseban. 46 . (3) Centriranost na sebe Osobni mit. govoriti o sebi (JA komunikacija)). ODNOSI S VR NJACIMA Vrhunac je u ranoj adolescenciji (11-13 g) i djevojke su sklonije konformiranju. ak je va niji na in dono enja odluke. a ne nadre enosti i podre enosti. va no je kako se pregovara. izra enost konformiranja varira u funkciji dobi. Postoji potreba je za eksperimentiranjem da bi se isku ali novi identiteti i vr njaci to razumiju. Naime.2. manje su doma i manja je ansa sukoba (oni su obi no oko pranja. a vr njaci im nude tehnike i podr ku da se oslobode roditelja ± zato uspostavljaju na in razgovora i obla enja koji dijeli mlade i stare. To je i 2. a ne o emu (va no je dvostruko povjerenje). Za dobre odnose u obitelji je klju no podr avanje. zainteresiranost. za kvalitetu interakcije i trebaju izra avati svoje stavove ali ne vi e sa pedago kom tendencijom. Yul: adolescencija je druga prilika za izgradnju identiteta (1. Kad djeca postanu adolescenti prekasno je za odgoj ± sad se roditelji mogu opustiti jer sad se tu ni ta ne mo e izmijeniti . tad to poma e o uvanju obiteljskog mira i razvoj mi ljenja 8.2. Najbolji tip obitelji je gdje su lanovi povezani ali individue (to je zdrav tip odnosa za osamostaljenje adolescenata). rizi nih aktivnosti). i zadnja prilika da bude ono to je. prihva aju i toleriraju. Za roditelje je to te ko.2. Dje aci su vi e zaokupljeni aktivnostima koje su vezane uz vanjski svijet. 8. razmi ljanja i osje anja grupnim standardima. to prekida djetetovu usmjerenost na sebe i poti e zrelije oblike mi ljenja. otkrivaju da se osobe ne uklapaju u taj svijet. ne podlije em prirodnim zakonitostima kao ostatak svijeta (4) Neodlu nost (svjesni su vi estrukih mogu nosti pa te ko odlu e) cure de ki (5) Prikladna dvoli nost Ne razlikuju izra avanje ideala i djelovanje da bi to ostvarili (pu e a protestiraju zbog zaga enja okoline). To omogu uje otvorenu i kriti nu diskusiju o moralnim pitanjima. po to jo nisu razvili svoj identitet.1. odnosi s vr njacima se temelje na ravnopravnosti. No. imaju zna ajnu potrebu pripadati nekoj grupi. otud kriti nost. VR NJACI ± SELF KONCEPT I KONFORMIRANJE VR NJACIMA Adolescenti. No. Treba ravnopravni dijalog. i uva avanje suverenosti druge osobe (³rekla sam ti to misli . a ti napravi to ho e ´). Fiziolo ki razvoj ih prisiljava da se suo e s novim iskustvima a vr njaci (jer prolaze isto) tu mogu dati psihi ku podr ku i konkretne informacije (iako ne uvijek to ne). To ne zna i da su vr njaci uvijek ljubazni i podr avaju i jer znaju biti rigidni u zahtjevu po tivanja grupnih normi. i o evi se udaljuju jer vi e ne dijele iste aktivnosti. neurednosti. Adolescenti nastoje oslabiti emocionalne veze s roditeljima. Prijateljstva idu od razvijene aktivnosti ka psihi koj razmjeni (dru tva za povjeravanje).

asertivnosti. Mladi uglavnom dijele vrijednosti neposredne vr nja ke skupine. terapijska funkcija (slobodna ekspresija emocija). 11-13 g.4. to su neformalna udru enja od 2 -4 klike to 8. U i se ravnopravna komunikacija Intimnost { seksualnost: Intimnost je prije svega potpuna otvorenost u kontaktu s drugim. neutralno pon. nema zahtjeva za tajnost i cijene se individualne razlike u li nostima. 8. bliski odnosi. To ja a nezavisnost od roditelja. Tra i se razumijevanje. pru a soc. brige i probleme svojih prijatelja pa nije to no da ne brinu jedni o drugima. a antisocijalno i neutralno manje izra eno od prosocijalnog i neutralnog. Principi bliskosti I. razgovori. To podsje a na obitelj. Upoznavanje sebe kroz refleksiju od strane drugih II. ak ne treba ni komentar. izlasci. (2) DRU TVA ± ³ kvadre´ Skupine (crowds). Mogu dobro opisati li nost. Ponekad olak ava i to to se glasno iznosi vlastito mi ljenje. antisocijalno pon. organizacija dru tvene aktivnosti (sport. u enje komunikacije i uva avanje mi ljenja.2. kontakt s vi e ljudi. Uglavnom je 6 lanova istog spola. Princip me usobnog po tovanja  Funkcija prijateljskih veza je upoznavanje samog sebe. Od prijatelja o ekuju alijanse (odanost. aktivnosti. ali ne mora biti povezana sa intimno u . misli. Osnova: razgovor. Me utim. Prijatelj je onaj tko poma e u nevolji ± dosta instrumentalno. osje aja. U odrasloj dobi mu karci tra e akciju. autonimiji (kod ena intimnost). obitelj je u okviru istog socijaln og statusa pa zato mladi zadr avaju vrijednosti roditelja a ne apstraktne vrijednosti op e kulture mladih. Princip zainteresiranosti za sve to se kod druge osobe doga a (emocije. pomo u nevolji).3. zajedni ke aktivnosti (odvijaju se paralelno).pru a mogu nost ve eg broja kontakata ali slabije kvalitete. Zahtijeva konformiranje. Klike dominiraju tijekom tjedna a dru tva vikendom. ³ja sam potpuno i bez rezerve i cenzure ono to jesam´. (1) KLIKE Klapa ili manja grupica vr njaka istih interesa. Za prijateljstvo u adolescenciji je jako bitan razvoj dogovorne validacije: jedna osoba te i shvatiti svijet kroz razmjenu ideja. Terapijska ± izra avaju i diskutiraju se problemi III. Osnova: zabava. 17 g.  Kod dje aka: Tu se prijateljstvo prvenstveno usmjerava na akcije (a ne tajne) jer se identitet mu karaca osniva na postignu u. identitet pojedinca u o ima drugih i izra ava socijalne granice. Princip me usobsobnog povjerenja III.  3 FAZE RAZVOJA prijateljstva kod djevojaka (Duval i 7-9 11-13 15-17 19-21 Anderson) x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja Prosocijalno konformiranje 11-12 g. a ene intimnost. Posesivnost i ljubomora se prenose na odnose s de kima. amblemi). prijatelju mo e vjerovati i povjeriti mu se. pona anja) IV. To su osnovne jedinice dru tvenog ivota adolescenata. Posesivnost i ljubomora. tulumi). osobnosti i stavovima. p opu tenije. podr ka. No. II. mi ljenja koje iznosi drugoj osobi da bi dobi la njen komentar (jednaka je anga iranost obje strane). Prijatelj je netko tko je sukladan. Seksualnost me utim mo e. naglasak je na razmjeni tajni. po tivanje razli itosti u mi ljenju. 14-16 g. mu karci nisu neosjetljivi na finese tu e li nosti. parovi bliskih prijatelja ili prijateljica. I klike i dru tva si izabiru imena (posebno vani). VRSTE UDRU IV ANJA (1) BLISKA PRIJATELJSTVA To su bliski prijateljski odnosi koji su temelj za formiranje ve ih grupacija. intimnost i sl. prosocijalno pon. tj. Prijatelj je netko tko je zabavan. Princip recipro nosti odnosa Funkcija bliskosti I. ne definiraju prijateljstvo kroz emocionalne razmjene.2. STADIJI RAZVOJA GRUP NOG IVOTA KOD ADOLESCENATA 47 . to ime pridonosi osje aju identiteta i ja a koherentnost (uvedeno u vojsku. eli se uti tu e mi ljenje da bi se dalje razvijalo vlastito.

alternative se realisti nije promatraju.90-te godine je razvijen model motivacijskog procesa koji govori da u eni ko pona anje odre uju tri imbnika: a) Stav je li inteligencija fiksna ili je plasti na promjenjiva promjenjiva u enici u ivaju u obra ivanju sadr aja i manje brinu o ishodu. (2) TEORIJA MOTIVACIJE . ispituju se vlastiti intresi.mogu planirati daljenje obrazovanje kako bi ostvarili eljenu kareru. potom od 18 -21. realisti ne (itd. Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja.g. Djeca koja potje u iz boljih uvjeta esto poha aju i bolje kole. b) Intrinzi na i ekstrizi na motivacija (3) ATRIBUCIJSKA TEO RIJA (3) lanovi klika razli itog spola (po inju se povezivati) (4) Kasna adolescencija . klasna pripadnost roditelja i dolazi do izabiranja struke ovisno o spolu.skupine sastavljene od spolno mje ovitih klika (5) Rana zrela dob . U realnosti mnogi nisu tako racionalni i sistemati ni. Odluka je emocionalna. Klike i dru tva nude gotov identitet koji je prihvatljiv u odre enom vremenu (odje a): kasnije se me utim javlja potreba za individualno u i izgradnja vlastitog identiteta.interakcije me u klikama razli itog spola (grupa s grupom) Postignu e je presudna tema za adolescente. Faze slijede obrazovanje u nekoj zemlji: adolescenti od 14-18 g. koje su pak bolje opremeljene. mijenja se sustav vrednovanja te postaju nesigurni i te e boljim ocjenama. bolji su u itelji i sl.) osobe biraju na osnovi toga Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne. Razvoj profesionalnih planova: dio je razvoja profesionalnog identiteta. eksperimentalni period ± pubertet.) osobe biraju na osnovi toga zanimanja.istospolne klike rada«). vrijednosti i sposobnosti. su uju izbor. Kod adolescenata postoji zna ajna potreba za postignu em. ru no mu je«) 17-godi njaci ³uva en je i cijenjen´ (mo e i sam).). tj.prikupljaju se u e informacije o vlastitoj struci. o op im kategorijama zanimanja i profesija (vrlo iroko).3. U SAD-u 40% sinova lije nika ulazi u medicinu (generiranje iste profesije) ± vezano i uz privatno poduzetni tvo. realnost se ne uzima u obzir. Druge faze za adolescenciju nisu zanimljive. uvjeti 48 . oni do ive odre eni ok i postaju ja e ekstrinzi no motivirani. Pokazuje se da socio-ekonomski status odra ava komulativne i kombinirane efekte razli itih utjecaja na uspjeh u enika u koli.2. Hrvatska: posve uje se puno pa nje profesionalnoj orjentaciji (publikacije. ne postoji op a nadmo nost mu karaca (samo u pojedinim podru jima) ± ipak se na tehni ke fakultete upisuje manje ena (zapo ljavanje.1. Uskla ivanje interesa. 14-18 god. tra e inf. Ovdje dolazi do ve e spolne diferencijacije.(1) Kasno djetinstvo . ISTRA IVA KA FAZA . jer oni utje u na stavove i pona anje i tako mogu imati i pozitivn e i negativne utjecaje. (2) Probni. 1. Koristile su se projektivne tehnike. Me utim kada pre u u srednju kolu. 18-24 god. mogu no sti. itd. adolescenti su trebali dovr avati re enice: ³ako netko nije dio grupe«´ y y y 15-godi njaci zavr avaju s negativnim posljedicama (izoliran je. testiranje. Period kristalizacije . Kasnije: sretan je (pozitivne posljedice).skupine se raspadaju na parove koji razmi ljaju o braku Klike postaju suvi ne jer se ostvaruje potreba za intimno u. 8. Prijatelji su tako er va an vanjski faktor. Period specifikacije . (5) HOLANDOVA TEORIJA Sociolo ki pogled: pri izboru zanimanja postoji ograni enje urokovano s-e status. Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne. ovdje se integrira i utjecaj roditeljske profesije kao i utjecaj socijalne okoline ( ta je presti no. Razlikujemo intrinzi nu i ekstrinzi nu motivaciju.dolazi do kristalizacije planova koji su realisti niji. predavanja. Postoje i spolne razlike (u SAD-u je na matematici vi e mu karaca): kod nas to nije toliko izra eno. osobine.osoba upoznaje sebe 1. specificiraju interese te se informiraju o specifi nimn zanimanjima (a to odgovara ameri kom sustavu obrazovanja). realisti ne (itd. (3) Realisti na faza: kraj srednje kole . PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (1) GANSBERGOV MODEL (1) Fantazijski: osnovna kola: odabiru se aktivna i zbudljiva zanimanja. pra enje«) (2) Rana adolescencija . Do krize markiranja kole dolazi e e kod u enika koji potje u iz obitelji sa ni im socio -ekonomskim statusom. (4) SUPEROVA TEORIJA: mi kroz ivot nekoliko puta kre emo kroz te faze: 1.

Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja. 49 . Ulogu imaju roditelji.zanimanja. mi imamo vi e aspiarcija zbog tranzicije (uspijeva se vertikalno kretati). i njihove aspiracije odre ene su socio-ekonomskim statusom. ali nema sustavnih pra enja potreba zapo ljavanja. Dru tvo regulira upisnim kvotama.

ili poreme ena psihi ka ravnote a. pla a. ili biolo ka ranjivost. Zato postoji sklonost eksperimentiranju s rizi nim pona anjem. tj. tako er je bitna socialna podr ka. optimizam) E . 6 na ina suo avanja sa stresom B . Biolo ke promjena u pubertetu aktiviraju psihi ke probleme = nastaju psihopatolo ki problemi. U adolescenciji treba razlikovati eksperimentalno izvo eje pona anja i stvarno psihopatolo ko. delikvencija u prostituciju itd. UVOD Masovni mediji su skloni preuveli avanju tih problema.Physical = fizi ki se aktivirati 50 . u odnosima s vr njacima. a oni s lo im na emocionalnu razinu.u smislu uro enih predispozicija za odstupanje "sensation seeking".nadgledanje aktivnosti i dosljednost u primjeni discipline.poduzimaju se akcije za rije avanje problema usmjerenost na emocije .  Postoje i povoljni faktori a) RODTIELJSKA OKOLINA .pri a u 6 slika. To burno razdoblje promjena uva ava i socijalni aspekt tj.jednostavno si olak avam emocionalno stanje (slu anje muzike. preuzimanje uloga« Psihopatologija je vo ena genetsko-vremenskim rasporedom. b)  Tri niza imbenika koji odre uju ranjivost za stresne emu je akumulacija c) doga aje: a) b) c) KOLI INA STRESA .Cognition = razjasniti si situaciju i sl.pro multiplikativan 9. pozitivan pojam o sebi. SOCIJALNA PODR KA .koji su unutar osobe ( ir na elucu) b) eksternalizirani .belive = vjerovanje (vjera. ovisni ko i devijantno pona anje. bliski odnos sa barem jednom osobom u obitelji. coping) sa stresom tako er su i zdravstveno u bolje m stanju. OSOBNE KARAKTIRISTIKE.emotion = emocije (rasplakati se) S .misaona prerada (ispit nije toliko bitan i sl. crtanje itd. MRE E PODR KE IZVAN OBITELJI .imaginacija = odmak od stvarnosti (fantazijska putovanja. b) kognivitne. socijalna odgovornost.) Op enito se nalazi da su adolescenti naj e e koriste strategiju usmjerenost na problem i socijalnu podr ku.social = socijalna podr ka I . Probleme pona anje u adol.(9) ADOLESCENTSKI PROBLEMI 9.koji se manifestiraju u okolini (kra a). Postoji i biolo ka teorija . Pokazalo se da oni sa boljim strategijama suo avanja (engl. se s druge strane ne smije omalova avati ili ak smatrati i normatinim pona anjem. Drugo treba razlikovati problem koji imaju svoje uzroke u adolescenciji od onih koji imaju svoje uzroke ranije. depresiji. esto jedan vanjski problem vodi u jedan novi problem: droga u delikvenciju. clasteri problema).prijatelji.  Postoje rizi ni faktori A) B) SIROMA TVO KRONI KA BOLEST ALKOHOLIZAM C) RODITELJSKE MENTALNE BOLESTI. RATA. Ph .  Tri vrste suo avanja a) b) c) suo avanje usmjerno na problem .danas se dru tvo iz temelja stra no brzo mijenja. Muli Lahad . stres radi velikih promjena u sebi. kognitivnu preradu . anksioznosti.drugi ljudi nam poma u da prebrodimo stresnu situaciju STRATEGIJE SUO AVANJA SA STRESOM: a) bihevioralne. D) IZLO ENOST NASILJU PRILIKOM NPR. Venitiliranje emocija je vrlo bitno za adolescente. i tretman treba prilagoditi. Smatra se da su posljedica nesposobnosti kontroliranja impulsa. Nakupljanje stresova (razvojni zadaci) mogu osobu gurnuti preko praga ako postoji gen. Adolescenti mogu imati poreme aje iz oba podru ja. (tzv. Mogu a je biolo ka podloga takvih poreme aja. Oni s pozitivnim obiteljskim iskustvom su vi e usmjereni na ri je avanje problema. napredak ide nevjerojatnom progresijom i potrebna je stalna adaptacija. E) RAZDVOJENST RODITELJA Stres se primarno prpisuje promjeni bila ona pozitivna ili negativna jer zahtijevaju adaptaciju. Kao rezultat stresa dolazi do emocionalnih i bihevioralnih problema. pona anje nu no za ovaj razvojni period. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI Mnogi oblici psihi kih poreme aja se odvijaju u adolescenciji ± govori se o mladena koj shizofreniji. le i u toplu kadu) usmjerenost na procjenu.  Razlikujemo dvije vrste poreme aja: a) internalizirani . esto devijantno pona anje nestaje ulazkom u zrelu dob.  Postoji niz skala za mjerenje stresora kod adolescenata. nekonvencionalnosti li nosti adolescenata i okoline.) C .2. Danas se puno spominje ok budu nosti .1. adolescencija je period aktiviranja tih genetskih zapisa. dobre komunikacijske i socijane vje tine.

opaju se dok ne zaspu ili ne povra aju ± prisiljavaju se na povra anje. Opsjednute su te inom i ele biti mr avije od normalne prosje ne te ine za svoju dob i konstituciju. da je ljubav obostrana ± to je nerealno i vodi ka rascjepu li nosti. ranjiviji su pri izlaganju strsnoj okolini.2. Mit: ³tko pri a ne e to u initi´ a to je pogre no. zauzimaju stav ³koja korist od svega toga´: osje aj besmisla. saobra ajke 2. Polovica anoreksi arki ima i simptome bulimije. nemaju obline. Uzimaju laksative. ljubavni problemi ili zaokupljenost problemima koje roditelji imaju me u sobno. Ova podjela je zgodno obja njenje ve eg broja suicida kod studenata 9. Velika je uloga socijalnih faktora: nerje eni obiteljski odnosi. Vezana je uz osje aj gubitka ili neuspjeh realan/nerealan. Rizi na dob za javljanje ScH kod > je od kasnih tinejd erskih do ranih 20¶. Te osobe kao djeca nisu sudjelovale u aktivnostima vr nja ke skupine. dje a ko lice. vi i dru tveni status). SHIZOFRENIJA (SCH) Naj e e izbije u adolescenciji. ele stalno biti u dru tvu.9. imali su vrlo malo prijatelja. BULIMIA: periodi na pre deravanja ³zabranjenom´ visokokalori nom hranom. To je simboli ka zamjena za nedostatak ljubavi (oralna faza): te nja da se bude voljen. za 20-25% u samo par mjeseci. Naj e e su to iznadprosje ni studenti no imaju previsoke aspiracije (nedosti ne) i misle da ne rade onako dobro kako bi mogli. a u jednom danu ih 14 uspije. Tako er je ve a ansa onima koji imaju krvne srodnike oboljele od ScH. Od depresije idu suicidi (u SAD-u su 1. inteligentniji.2. te nja je da ostanu u formi djeteta . esto se ne uzima ozbiljno kad netko pri a o suicidu. postizanjem autonomnosti na planu tjelesnog izgleda eli se kompenziratu sve ono nad ime nemaju kontrolu. DEPRESIJA To je nej e i poreme aj i uglavnom je prijelazna. ali a mu karci e e uspijevaju izvr iti suicid. Ne zna se za to. slaba koncentracija. problemi u koli« studenti ine ve inu adolescentskih suicida (obrazovaniji su. Drugi je razlog da time vje baju kontrolu doga aja koji su ina e idealno pod njihovom kontrolom. sve prihva aju pod motom ³i to je ivot´. ili kako bi ga trebale izbje i. dobro je to uzeti za ozbiljno. Ti su simptomi esto pomije ani sa depresivnim i sociopatskim simptomima. antisocijalno pona anje doma (ali ne nu no i van obitelji). Stariji adolescenti su introspektivni i letargi ni. Mla i: stalno tra e uzbu enje. rijetko u djetinjstvu. Nemogu nost kontrole hranjenja vodi ka autodestruktivnosti. depresije kao izvor smrti). Cijela obitelj treba biti uklju ena. droga ± ine sve da odagnaju depresiju.3. sramu.1. Manifestira se razli ito kod starijih adolescenata i mla ih adolescenata. Poku ajem suicida ene komuniciraju svoju bol (koriste pilule) a mu karci idu uglavnom na vatreno oru je. Cijeli dan se bave planovima o jelu. To vodi do fantazija o velikoj ljubavi. To je poreme aj bogatih: bjelkinje. Biolo ke promjene te drugi razvojni zadaci u procesu stjecanja nezavisnosti od roditelja ugro avaju pojam o sebi pa ulaze u kontrapona anje. Procjene u SAD: 1:10 ( ak do 1:4).  jude mo emo podijeliti u 2 kategorije: y y ³lu aci´. djevojke se vra aju hrani to simboli ki zadovoljava ³hranjenje ljubavlju´. Prognoza je lo ija ako se poreme aj javi ranije. Dakle to je obi no u obiteljima u kojima su roditelji vrlo kontroloraju i. Kod djevojaka dolazi do toga pod velikom presijom studentskih obaveza ili neuspjeha veze. Bolje je raditi na uzroku a ne samo na simptomima ( to ini bihevior terapija) B. Kad se rije i uzrok onda se i hrana normalizira. a bilo bi dobro da bude i psihoterapija. Zaokupljene zu izgledom i te inom. Najvi e podataka ima o konceptu genetske ranjivosti: neki su ljudi genetski skloniji izbijanju bolesti tj. diuretike. predbacivanju. iznadprosje ne studentice vi eg socio-ekonomskog statusa. Izgube menstruaciju. ako se ne ispuni. ene puno e e poku avaju. Tre i je razlog elja da udovolje roditeljima koji tra e postignu e i koji daju veliku pa nju osobnom izgledu (vitkost je pitanje presti a). Ta ScH nije vezana s dje jom ScH (dje jim autizmom). b) c) Anoreksi arke tebaju istodobno u tretman uzeti i psihijatri i internisti (radi davanja infuzije). pretjeran sex. osjetljivi na finese u razglabaju o smislu ivota ivotu. Obi no rana zrela dob. sve va u. Tretman je farmakoterapija. A. Adolecsenti koji se odlu e na suicid imaju probleme s roditeljima ili ne mogu zadr ati prijatelje. Simptomi: umor. Svake minute u SAD-u jedan adolescent poku a suicid. a kod + ak do 30-te. 9. putuju svijetom zadovoljni ako se najedu janjetine i tipnu konobaricu. istodobna elja za pripadanjem i za individuacijom. Ve ina bulimi arki to uspijeva prikriti pred prijateljima i obitelji (tajni poreme aj). 51 . delikventno pona anje. ³kamiond ije´. gubitak tjelesnog integriteta. Doprinosi problemima pona anja. Potom slijedi faza dijete. ANOREXIA: je te i poreme aj jer djevojke silno snize tjelesnu te inu. umorstva 3.2.2. gubitak apetita. POREME AJI HRANJENJA Gotovo samo ene. 20% tih djevojaka umre (bez tretmana) radi samoizgladnjivanja. a) Poreme aj je vezan s time da postanu odrasle ene.

po inje jako rano ± ve s 10 g. Za privremene je to samo faza. (vrhunac). opijanja. 80% delikvenata je neodgovaraju e nadgledano a samo 10% nedelikvenata. Mladi i su esto ulovljeni zbog kra e i skitnje a djevojke bje e od ku e i seksualno pona anje van kontrole. Dje aci su vi e skloni delikvenciji. Potkopava se predod ba o likovima koji pu e (filmovi o propagandi). ne mogu se dugo vezati uz ciljeve koji tra e odga anje. Odsjek za maloljetni ku delikvenciju sadr avao je socijalnog radnika. to izvodi manjina Postoje kroni ni i privremeni delikventi. najve i je porast u Virovitici i Vukovaru. nisko samopo tovanje. kra e i sli no. Split. nepo tivanje pravila. upoznavanje sebe. nemaju veze s drugima. Destruktivni roditeljski odnosi: neinteres. niti za ljude (amoralni su) Srednja klasa: odgovor na eksploataciju } mladi su eksploatirani u krugu obitelji. ne reagiraju na kaznu i nagradu. roditelji. ali su tako socijalizirani b) NESOCIJALIZIRANI PSIHOPATSKI. drogiranje (sabota a) ili pasivno podno enje situacije. ali ak i s 15 g. 4 -5 dje aka ili mladi a na jednu djevojku. . Kaznena djela: plja ke. Uzroci mogu biti razni: neurolo ka i psiholo ka odstupanja. da opisuje svoja seksualna iskustva i poti u dijete na to. no ve a je vjerojatnost da budu uhva eni i tretirani oni iz ni ih klasa. a mla i su djeca. potkrepljivano od vr njaka (pritisak vr njaka). Imaju manju sposobnost zauzeti perspektivu druge osobe na istoj razini moralnog razlu ivanja kao i vr njaci. imaju probleme kod ku e i u koli. u enici« i adolescenti mogu oti i od ku e i postati nepopravljivi (otkaz) ili ostanu kod ku e ali ne obavljaju poslove ( trajk). Pomak ide od otvorenih antisocijalnih djela u djetinjstvu na prikrivenim (iza le a odraslih) djelima koje je te e otkriti (raste i te ina tih djela). ive po uzoru odraslih iz okoline. Rang proizvodnja. bijeg i izolacija. DELIKVENCIJA 1. No porast je i me u djevojkama. U o. Nekad je delikventno pona anje poziv u pomo . te spolnih i krvnih delikata. Konflikti s roditeljima rastu u funkciji dobi (potreba za individuacijom). ne odga aju neposredne porive. Me uljudski odnosi: anksioznost u heteroseksualnim odnosima se smanjuje s iskustvom. Trudno a. Pu enje. Oni su psihi ki normalni. a) SOCIJALIZIRANI SUBKU LTURALNI. ne tretira ih sud ve soc. rad. To je ³psihi ko cijepljenje´: mala doza nagovora potaknut e suprotstavljanje kasnije. roditelji tra e da zadovoljavaju njihove potrebe. nekontrola djeluju na antisoc. policiju. u zajednicama gdje se neki oblici kriminala tol eriraju. 52 . droga Prekr aji: tu njave. pedagozi provode preventivne programe. npr.  OVISNOSTI Konzumiranje neki pripisuju osobinama li nosti (prevelika va nost nezavisnosti). a kroni ni se isti u ve kao djeca. Ve a je agresivnost mladi a. 2. ubojstva. kr enje reda. to se ti e socio-ekonomskog statusa ta su djeca iz svih slojeva. sudstvo.3. kra e. Nisko samopo tovanje: da li delikvencija vodi do niskog samopo tovanja (etiketiranje) ili je obrnuto? Delikvent je pod pritiskom vr njaka i zato ini delikt (tra i priznanje od prijatelja). U srednjoj adolescenciji je sna an utjecaj vr njaka. ranije dolaze u neprilike te rijetko napu taju antisocijalni stav. Manji broj adolescenata je spreman na krajnje oblike: suzbili su bla e oblike kriminala. interakcijske igre. pona anje. Od 14-18. sport. kra a). Imaju zagarantiranu anonimnost. Pula.. P orast maloljetni kog kriminala (Zagreb. postaju stigmatizirani (etiketirani) i nastavljaju s takvima djelima. kroni ni su la ljivci i nisu svjesni posljedica. prostitucija«). Rijeka. javni izgredi. Popravni domovi izazivaju suprotne efekte jer samo jo vi e nau e.9. a istodobno vr e pritisak da bi za titili ugled obitelji. psihologa i pedagoga. preuzimanje tu e perspektive ± djeca ni eg socio-ekonomskog statusa i lo ih obiteljskih uvjeta. Osijek). otupljenje osjetila). Roditelji esto imaju aspiracije da im djeca postanu ³super´ sporta i. Dosta je djevojaka u tipi nom mu kom kriminalu (dr oga. Program odvikavanja od pu enja za mlade upozorava na negativne aspekte (smrad iz ustiju ± to je mladima vrlo va no ± usporavanje akcija. silovanja. Dje aci su najnasilniji s 18 g. Igranje uloga: stariji govore mla ima za pu enje a mladi se moraju suprotstaviti. promet i upotreba droga ugro avanje ivota i tijela razbojni tvo i silovanje bludne radnje Pred 2 g. Problemi u obitelji: uzimaju i roditelji (genetska predispozicija). ka e im se ³izbor je na vama´ a ne ³nemoj pu iti´ jer onda e napraviti obrnuto. osobe se smatraju maloljetnicima. Porastao je broj droga. ve kao djeca su antisocijalni (laganje.  Aschenbach: TIPOVI KRONI NIH DEL IKVENATA Bje anje od ku e. sklonost izbivanju od ku e i manja spremnost roditelja da kontroliraju njihovo pona anje.g. pote ko e u apstraktnom mi ljenju i koncentraciji = nisu razvili kognitivnu kontrolu koja bi regulirala emocije i pona anje. uz to se ve u i problemi u u enju.

3. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.2. Razvoj li nosti i socijalni r azvoj (3) SREDNJA ZRELA DOB 1. PSIHOLOGIJA ZRELE DOBI (1) UVOD (2) RANA ZRELA DOB 1. Razvoj li nosti i socijalni razvoj 53 .1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (4) KASNA ZRELA DOB 1.2.1.1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.2.

samodostatnost. o starima sla bi taj stereotip.= odrasle dobi (1) UVOD U djetinjstvu je periodizaciju razvoja lako napraviti radi konzistentnih razvojnih perioda. izbjegavanje ovisnosti. Za svakog pojedinca ovi pokazatelji nastupaju u razli itoj dobi. Treba prevladati taj stereotip kod samog sebe. radi napretka medicine i pove anja brige o zdravlju i prehrani. mali je varijabilitet. Tu sigurno postoji fizi ka zrelost (menstruacija i ejakulacija) nakon adolescencije. Porast slobode u kori tenju vremena pove ava potencijale za rad na sebi: psihi ka reakcija ljudi . a danas 2. sport i putovanja a ne pred TV-om). Princip diferencijacije: bebe su jednake i sve se de ava po istom ritmu. sijeda kosa (vrlo individualno). Netko mo e biti vrlo mladolikog izgleda. Svi ti pokazateljisu visoko korelirani sa dobi ali je velik inter/intra varijabilitet u pokazivanju odre enih promjena. psihi ka zrelost (emocionalna i kognitivna) ali je upitna socijalna zrelost (mogu nost samostalnog ivota. Kako ivot u initi kvalitetnijim? Trend je da se preveniraju razli ita oboljenja: fizi ka aktivnos t. vi e se vremena provodi u mirovini i treba to vrijeme kvalitetno iskoristiti (npr. Raste koli ina slobodnog vremena. nesposobni«). Trebaju promjene u socijalnom-zdravstvenom sistemu.5. zrelosti. shva anje uvjeta i ograni enja ivota. Granica adolescencije varira 18-21 g. period odgovornosti prema bli njima i zajednici. je struktura dobi bila piramidalna a 2030. Generalno populacija stari: produ enjem ivota. voza ki. 65 godina na dalje 65-80 DUBOKA STAROST: preko 80 g. Da bi ih se osiguralo. mog.  Pokazatelji zrelosti BIOLO KI: mogu nost reprodukcije. planiranje budu nosti. Biolo ki pokazatelji su samo preduvjet zrelosti. ( to je t e e).  Pokazatelji starosti 54 . SOCIJALNI: preuzimanje uloga odraslih. RANA ZRELA DOB SREDNJA ZRELA DOB KASNA ZRELA DOB a) b) KASNA DOB: 20-40 god. umirovljenje (oko 65¶). roditelja ± postaju najstarija generacija u obitelji (to je esto dodatan ³push´ u ve u samostalnost bez obzira u kojoj dobi nas zadesi smrt roditelja).ZRELA DOB . pa ak i do 30-tih. No jo je prisutan } 40 -togodi njaci se ne mogu zaposliti jer dru tvo tra i mlade. PSIHI KI: vezani uz postizanje odre enih nivoa mentalne i emocion. Punoljetnost. Sad se du e ivi i taj sta ide i do 50 g. BIOLO KI: gubitak reproduktivne sposobnosti (+ oko 50¶). svjesnost da se tijelo ne kre e glatko kao prije. i porast je omjera stara ke ovisnosti. vojska« Ovi pokazatelji ne sazrijevaju u isto vrijeme.g. U zrelosti je diferencijacija velika. kvadrati na. ³ ovjek po ne pa ljivo planirati kako da iza e iz kade´. pravo glasa. Treba osigurati brigu za sve starije ljude u populaciji. slabljenje vida i sluha. Ageisam (³dobizam´) je stereotip o osobama vezanim uz stara ku dob (da su aseksualni. a osje ati se starcem. usporeni reflexi. Razmi ljanje o smislu ivota. Postizanje mudrosti. velike su interindividualne ali i intraindividualne razlike (razli iti organi i razli iti aspekti ivota razli ito odra avaju starost). Dru tvom neoptere enim dobi bi se izgubilo predodre enje desetlje a: kad kronolo ka dob ne bi bila va na: u SAD-u U zreloj dobi je puno te e odrediti granice jer ljudi stare razli itom brzinom. udaja. Ako se lako gleda na ivot (uz prevenciju bolesti i pove anje kvalitete) tad se slika starosti dosta mijenja. neaktivni. Mogu nost prilagodbe na novu situaciju. Ve a su izdavanja u zreloj dobi za financiranje penzionera. preuzimanje uloga odraslih. Projekcija tog trenda u budu nost: 1900. SOCIJALNI: ra anje unu adi (od 50¶ otprilike). S porastom broja razvoda (u SAD-u): ranije su ljudi kra e ivjeli i prosje an bra ni sta je bio 25 godina. pad tjelesne kondicije. unutarnji osje aj zrelosti. zavr etak fizi kog rasta (18-21 g.) no rast se mo e produ iti do srednjih 20¶ radi neishranjenosti ili kroni nih bolesti. gubitak vl. Manjak je stara kih domova. ostvarivanja intimnog odnosa. Socijalno -zdravstveni sistem } 5 radnika je radilo za 1 pen zionera. i smanjenjem nataliteta umanjuje se zastupljenost mladih generacija. kroni na oboljenja PSIHI KI: osje aj pada mo i. Socijalna zrelost je nu an uvjet prelaska u odraslu dob. No va an je i stav same osobe: ako ona slijepo prihvati taj stereotip tad nastaje samostagnacija i ne vjerovanje u vlastite sposobnosti (ostaju osaka eni). irenje inormacija. zdrava prehrana no i ulaganje u kvalitetu me uljudskih komunikacija. samostalnost u egzistencijalnim pitanjima). 40-65 god.

Primarno je biolo ki proces. Ta tradicionalna perspektiva gubi utemeljenost me u istra iva ima. rast i nazadak. I. vi e nije usmjeren ka nekom cilju. snaga utjecaja PROCESI RAZVOJNIH PROMJENA UTJECAJI NA RAZVOJ Mehanizmi razvojnih promjena uklju uju i procese razvojnih promjena (elementi naslje a. Njihova snaga tijekom djetinjstva ovisi o fizi koj autogenezi (predodre enost. nad situacijom i svijetom. Za to? a) Slabljenje se mo e na i u svim dobima a ne samo u zrelosti. To je klu ni proces jer osloba a pa nju od bavljenja rutinom pa reagiramo na nove vidove okoline. Uklju uje aktivnu primjenu ve nau enog. Odre uje fizi ki rast. Najve i utjecaj ima u ranom djetinjstvu (intenzivan je razvoj fiksnog slijeda) i u kasnom ivotu (jasna determinacija). Utjecaji na razvoj Imaju socijalni i biolo ki moment. Npr. ve i socijalnim i psihi kim procesima. Cilj razvoja je postizanje zrelosti a cilj zrelosti je smrt. razvoj mozga. Uklju uje svjesno. Snaga pri kraju ivota se ne zna. d) Starenje mo e sadr avati stabilnost. okoline i samoaktiviteta. a kognitivna je zato jer je svjesno ± misaono rukovodimo razvojem. to u svakoj dobi mo e varirati. no globalno su uspje ni kao mladi jer br e pomi u o i u smjeru kretanja teksta pa su pripremniji za ono to e natipkati (drugom vje tinom kompenziraju gubitak u brzini prstiju). Najve i je utjecaj u djetinjstvu kad u imo kategorizirati svijet. razvoj interesa.postoje stari studenti. stari su spori ji na tipkanju na ma ini. Npr. Razvoj se danas definira kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu i pona anju. Starenje ozna ava sve promjene nakon postizanja zrelosti. Osoba mo e pokazati gubitak u pam enju a napredak u ekspertnosti. ve stvaranje novih izazova i kapaciteta. Uvjetuje stvaranje selfa. ekspertnost u nekom poslu. Slika: Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja (1) DOBNO NORMATIVNI: u djetinjstvu i starosti su vi e izra eni. Rel. b) Nakon zrelosti ima promjena koje (osim nazadovanja u razli itim funkcijama) idu u smjeru napretka (kristalizirana inteligencija. od za e a pa do smrti. pa je za razliku od fizi ke ontogeneze relativno otvoren proces. Cortex djeteta ima puno vi e veza nego to e ikad trebati. (3) KOGNITIVNA GENERATIVNOST ILI SAMOAKTIVITET: To je visoko otvoren proces od same osobe koji daje kontrolu nad sobom. Vjerojatno je starenje isto genetski uvjetovano (genetski program koji ograni ava ivotni vijek). naslije e). osnova je inteligencije. Na neke podra aje stvorimo automatske reakcije i nismo svjesni da reagiramo.  Mehanizmi razvojnih promjena svaki podra aj reagirali kao da je nov. smjeru i pojavljivanju. c) Razli iti sistemi razli ito brzo stare. voljeno procesiranje svijeta. vezan uz dob odnosno uz stalne promjene u ljudskoj populaciji. ali zato kasnije slijede dobici. i to najvi e oni biolo ki.  Pogledi na razvoj i starenje Tradicionalni pogled (pred 30 godina): razvoj se odnosi za uz dob vezane promjene u djetinjstvu do zrelosti. te kad po ne imati namjere. (1) FIZI KA ONTOGENEZA: to je izrazito programiran proces. Proizlazi iz fizi ke ontogeneze (ona uvjetuje razvoj neocortexa koji je klju an za takvo rezoniranje) i habituacije (koja stvara stabilna znanja o okolini). Navikavanje na podra aje. Razvojna nije postojala poslije adolescencije jer odrasli se vi e ne razvijaju nego stare.. Generirana je sobom. Procesi razvojnih promjena Tu su elementi naslje a. Osigurati uspje no starenje nije stvar prilagodbe n a uz dob vezane gubitke. II. okoli ne i samoaktiviteta) te vi estruke utjecaje na razvoj. Habitacija nije predprogramirana ve ovisi o socijalnom okru enju. Kad je dobra motivacija i kognitivna kondicija onda su oni jednako uspje ni kao i mladi. hormonalno uvjetovane procese (pubertet). To je nejotvoreniji i najmanje programiran proces. Javlja se nakon to je dijete sposobno misliti o pro losti i budu nosti. Dijete Adolescenti Zrela dob Starost (2) OKOLINSKA HABITUACIJ A: bilo bi te ko kad bi na 55 . Relativno je zatvoren proces. mozak fetusa ima puno vi e neurona i razvojem mozga stanice koje ne stvaraju sinapse naprosto odumiru. i razvoj i nazadovanje. biolo ki reguliran. Razvoj je naprosto promjena. kreativnost«). Na i potencijali su puno ve i no to mislimo. Promjena se ne zasniva samo na biolo kim. Ti su utjecaji visoko prediktivni po trajanju. No ovisi i o socijalnom okru enju. Ranije se mislilo da su gubici suspresije u ranijem ivotu. Uklju uje i stabilnost. uvjetovani sazrijecanjem.

jer su tu ljudi pred velikim odlukama bitnim za ivot (izbor profesije«). Postoje ti stereotipi kojima se ovjek prilago ava pa ni ne o ekuje od sebe da se mijenja. da dolazi do pada kognitivnih funkcija u starosti. Klju na je kognitivna elaboracija doga aja. predod ba logi kog slijeda. Hormoni i menstrualni ciklusi utje u na fizi ko i psihi ko (emocionalno) stanje barem nekih ena. itd. ene su op enito svjesnije zna aja zdravlja te imaju tendenciju b rinuti se o odgovaraju oj medicinskoj njezi svih lanova obitelji. nemaju aspiracija. U istoj kohorti se interindividualne razlike pripisuju razlikama u nenormativnim kumulativnim utjecajima (mogu biti pozitivni i negativni). inteligencije.(2) POVIJESNO NORMATIVNI: imaju efekt na ljude razli ite dobi. (2) Zdravlje u ranoj zreloj dobi   (3) Nesre e su glavni uzrok smrti u dobi od 25-34 godina. nisu rigidni. pu enje. No ljudi se mijenjaju i na nepredvidiv na in: u jednom trenu netko po ne pu iti. idu kod doktora i u bolnicu. da u e i time prestaju do ivljavati izazove. i mo emo prihvatiti konstantnost i promjenjivost tijekom ivota. svakodnevno kognitivno funkcioniranje nije pod utjecajem. Zato postoje velike interindividualne razlike (najvi e se vide razlike me u kohortama ± naj e e su zbog povijesnih normativnih utjecaja). postaju hiperhabituirani. No. disciplina« Na in ispitivanja kognicije u laboratorijskim uvjetima koji su artificijelni. obrazovanjem. Najvi e djeluju na adolescente i mladu zrelu dob. Takav povijesni doga aj ograni i mogu nosti. savjetovali ta } to ne bi postojalo kad se ne bi vjerovalo da su ljudi promjenjivi. No ljudi se ipak e e mijenjaju. besmislen ± upitna je motivacija za u enje takve gra e Va na je i familijariziranost sa mate rijalom i kontekstom. gube generativnost. jer situacija ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje. promjene politi kih i religijskih uvjerenja« Postojanje psihoterapije. ve je zna ajna reakcija pojedinca na taj doga aj. Ti bitni doga aji sami po sebi nisu klju ni. No tu su i metodolo ki problemi koji mogu uzrokovati tu sliku. do 44 godine. uvjetima). inf. Mogu voljno djelovati na svoje mijenjanje. spolne uloge ( ene su ovisne a mu karci agresivni). emocionalnom. tek kad ih se prisili. Bitno je tako er je li doga aj predvi en: Ako je predvi en bolje je. To se tuma i time. u smislene sustave. Mladi prema aju stare u razli itim eksperimentalnim zadacima. Intraindividualne razlike se obi no opovrgavaju i o ekuje se stabilnost li nosti. Kohorte se razlikuju po godinama formalnog obrazovanja. i la 4 godine a unuka 8!) (2) (3) Mladi i stari se razlikuju po tome koliko im je svje a praksa u kognitivnim vje tinama To su obrazovna iskustva razli itih generacija (za razliku od bake unuka ima ra unalo.g) 2. U zreloj dobi ja a djelovanje kognitivne generativnosti (vlastito voljno odre enje kako emo ivjeti). Npr. kognitivnom). Postoji rezerva koja se mo e iskoristiti. osobna povjest i socijalna podr ka. Ljudi esto ulaze u rutinu i ne vide razlog da uvje bavaju neke sposobnosti.-40. TV. netko prestane« (nije ne to o ekivano). Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Senzorno i psihomotorno funkcioniranje  Prosje ni mladi odrasli su u dobrom fizi kom stanju. no efekti su razli iti ovisno o dobi (npr. Odre en na in pona ana i ivljenja. Ljudi rijetko funkcioniraju na gornjoj granici svojih mogu nosti. udaja) i zato mislimo da je ta promjena rezultat preuzimanja nove uloge. a rak i bolesti srca za osobe od 35. no ljudi su dovoljno plasti ni da se prilagode novim zahtjevima posla. ali baka je u o. Smjer razvoja je fleksibilan plasti an. (2) RANA ZRELA DOB (20. ako nije osoba nema vremena se prilagoditi nastaloj promjeni. NENORMATIVNI UTJECAJI su individualni i specifi ni za svakog pojedinca. Atmosfera u enja je razli ita.1.: (1) Ta istra ivanja promjena u funkciji dobi su ra ena transverzalnom strategijom (a tu je problem efekt kontrole). konzumiranje alkohola i stresne situacije mogu utjecati na zdravlje osobe. stavova« no ta konstantnost koja se o ekuje je podr avana od dru tva. to utje e na rje avanje kognitivnih zadataka.    (3) Kognitivni razvoj odraslih  Postoji problem dono enja sudova o tome to se de ava u funkciji dobi. Bitno je i fizi ko zdravlje. Fizi ke i senzorne sposobnosti u pravilu odli no funkcioniraju.) (4) (5) (6) 56 . Razvoj pojedinca je rezultanta interakcije te 3 skupine procesa i utjecaja. Dobro zdravlje je povezano sa ekonomskim statusom. Ne ine to spontano. . jer materijal je apstraktan. npr. mudriji i uspje niji u organiziranju informacija (povezivanje inf. Rezervni kapaciteti postoje u svim podru jima (fizi kom. medije«). kao to je prehrana. rat ili ekonomske krize imaju razli ite efekte na djetinjstvo. faktori li nosti. pa su zato kumulativni (linearni). adolescenciju« jer su razli ite promjene u ivotu). Pri preuzimanju nove socijalne uloge ljudi se mijenjaju na predvidiv na in (npr. Ljudi u realnom ivotu ne primaju informacije u izolaciji ve u kontekstu (pitanje je koliko je relevantno usvajanje tih inf. Stariji su vje tiji. ak i kad je kontrolirana razina nivoa obrazovanja (npr. u lab. vje banje. braka« spremni su na prilagodbu tj. spolom i bra nim statusom. ene u prosjeku ne to e e od mu karaca izvje tavaju da su bolesne. i baka i unuka imaju srednju stru nu spremu.

Instrumentarno postizanje ciljeva.). formiranja pojmova. Mjeri se klasi nim testovima inteligencije npr. Ravenove progresivne matrice. ne mu e se sa zadacima koji za njih nemaju smisla. A) Teorija kognitivnog razvoja odraslih Warnera Schaie Piaget je kod djece primjene pripisao kombinaciji sazrijevanja i iskustava. razvoju. 57 .B. Djeca u e to im se ka e (a ta im preostaje). Schaia govori o tranzicijama kroz koje napreduju odrasli u int. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak pojedinca u intelektualnom funkcioniranju do kasne dobi (iskustvo.  Catell: kvantitativni pristup inteligenciji R. a neki primjenjuju dijalekti ko rezoniranje da osmisle svijet (preko formalnih operacija). kristalizirana inteligencija se razvija do kraja ivota. STADIJ POSTIGNU A: (kasne tinejd erske godine ± rane 20-te i rane 30-te). Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak u samo nekim sposobnostima kristalizirane inteligencije. "kristalizirana" ili "specijalizirana" inteligencija. Ona se razvija pod utjecajem obrazovanja i kulture te o kori tenju pohranjenih informaicja. Razvoj: Inteligencija tipa B razvija se tijekom itavog ivota. 2. IZVR NI STADIJ: (30-te i 40-te kroz srednju zrelu dob). REINTEGRATIVNI STADIJ: starost. 5 je kognitivnih stadija. 4. Kognitivni rast: primjena svakodnevne probleme.) INTELIGENCIJA Tipa A = Tzv. Zaokupljeni svrhom onog to rade. 2. sposobnost pam enja. Ljudi su dru tveno anga irani. a dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju znanje. sposobnosti.1968. 5. Ljudi prestaju usvajati znanja zbog sebe samih. povezivanje slova i brojeva« Neovisna je o utjecaju kulture. Ovisi o sposobnosti procesiranja novih informacija. Prije se smatralo da je inteligencija na vrhuncu oko 20. kognitivne vje tine. Razvoj: Inteligencija Tipa A se razvija do adolescencije i dosti e svoj maksimum negdje izme u 14. Dok fluidna inteligencija dosti e svoj vrhunac na kraju adolescencije. prakticiranje rezoniranja«). Pam enje slika je bolje od pam enja rije i i kod mladih i kod starih (primitivan mehanizam ikoni kog pam enja se bolje odr ava). Ljudi su manje dru tveno uklju eni i odgovorni. Nastoje biti to bolji mada ti zadaci nemaju nekog smisla u njihovom ivotu. i 18. a nakom toga opada.  Kvalitativne promjene u mi ljenju odraslih Fuidna inteligencija y y y Kristalizirana inteligencija y Dijete Adolescenti Zrela dob Starost y y Intelektualni razvoj: nalazi. Stariji ne uspijevaju koristiti strategije pam enja koje mladi koriste automatski (mnemotehnike i sl. i onda opada. Djeca tra e odgovor na pitanje ³ to trebam znati´. god ivota. No tu je metodolo ki problem efekta vje be (pozitivan transfer) ± da li se napredak mo e pripisati boljim sposobnostima ili boljoj familijaliziranosti s exp situacijom? Slika razvoja INT u odrasloj dobi se svaki dan komplicira otkrivanjem novih vrsta int. Treba konstruirati mjere inteligencije koje bi ispitivale ovakve kognitivne potencijale koji postoje u odrasloj dobi: te mjere bi trebale biti razli ite od postoje ih. U e informacija za vlastito dobro bez osvrtanja na kontekst. Mladi odrasli su uspje niji od starijih u enkodiranju informacije u dugoro nom pam enju i njihovom obnavljanju. a analogno i zaklju ci psihometrijskog pristupa ovise o tome da li je nacrt longitudinalan ili transverzalan. Horn (1967. dakle u kasnim tinejd erskim godinama. ve ovisi o neurolo kom sazrijevanju. Catell (1965) i J. To je bio zaklju ak transverzalnih studija (efekt kohorte!). Par podataka: Kapacitet kratkoro nog pam enja i brzina pam enja ne padaju zna ajno do 60-tih. pa je te ko govoriti o kogniciji odrasle dobi. "nespecijalizirana" ili "apstrakitna" inteligencija. STADIJ USVAJANJA: (djetinjstvo i adolescencija). iskustava. Selektivniji su pri izboru zadataka do kojih im je stalo. STADIJ ODGOVORNOSTI: (kasne 30-te do rane 60-te). U tom kontekstu koriste ono to znaju. op u informiranost. Dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju razumijevanje simboli kih odnosa i kreativno rje avanje problema. Ljudi su odgovorni za dru tvene sisteme a ne za obiteljsku jedinicu. Treba integrirati dru tvene odnose na razli itim razinama. odgovorni prema obitelji i poslu ± zato se pitaju to pitanje.) INTELIGENCIJA Tipa B = Tzv. rije avanje socij alnih dilema itd. kori tenje nau enih informacija. Kognitivno funkcioniranje je ograni eno biolo kim promjenama. ³Kako koristiti ono to znam?´ Zaokupljeni dugoro nim ciljevima i prakti nim problemima. ve trebaju koristiti ono to znaju da ostvare nezavisnost i kompetentnost. "fluidna". 1.L. 1970) pretpostavljaju postojanje dvaju tipa inteligencije: fluidne inteligencije (tip A) i kristalizirane intelige ncije (tip B) 1. znanja na Slika: Promjene u ³fluidnoj´ odnosno ³kristaliziranoj´ inteligenciji u funkciji dobi. 3. Vje tine rezoniranja i rje avanja problema ne opadaju u zrelosti. procese zahva anja odnosa. g. ak se mogu poja ati iskustvom} odrasli koriste formalno mi ljenje da unaprijede vlastitio funkcioniranje. Najbolj i su zadaci koji su relevantni u odnosu na postavljene ivotne ciljeve.

sa onim to ve znaju = novi na in organiziranja injenica. KONTEKST / PRAKTI NI ELEMENT ± kako se ljudi snalaze u svojoj okolini. privoliti ih na neke akcije« To znanje ne stje emo formalno. tj. Svi ih imamo u manjoj ili ve oj mjeri. izbor« Pokazalo se da neki odrasli spontano iznose vlastita iskustva kaso obrazlo enje na Kohlbergove moralne dileme. ali se ve ina ne pona a prema njima do zrele dobi. a nema mjera za iskustveni i prakti ni. 1. Takvo mi ljenje je karakteristi no za ³zrele mislioce´. Nala enje propusta. ISKUSTVENI ELEMENT ± kako ljudi pristupaju novim i poznatim situacijama (dimenzija intelektualnog uvida). 1977 -1978) ovjek si u ivotu postavlja tri pitanja vezao uz znanje: y ³ to trebam znati?´ (djetinstvo i adolescencija) y ³Kako iskoristi to znanje?´ (zrela dob) y ³Za to trebam znati´ (starost) B) Trosvodna teorija Roberta Sternberga Tri su aspekta inteligencije koji postaju va ni u odrasloj dobi. Mnogi ljudi ne posti u postkonvencionalno rezoniranje i mo e se uzeti da na toj razini moralni razvoj je prvenstveno funkcija iskustva. promijeniti situaciju ili na i neku novu situaciju. Ako je netko u fazi formalnih operacija on ne e dosegnuti najvi u razinu moralnog rasu ivanja ako se njegovo iskustvo ne udru i s tim formalnim operacijama. Dva su iskustva koja utje u na unapre enje moralnog razvoja: konfrontiranje konfliktnih vrijednosti (Parlaonica) odgovornost za dobrobit drugih ljudi (npr. i koristimo ih u razli itim situacijama. Automatsko izvo enje poznatih operacija je vrlo va na pomo jer osloba a kapacitete za bavljenje ne im relevantnijim.  Postformalno mi ljenje ± odnosi se na mi ljenje osoba u (4) Moralni razvoj  Prema Kohbergovom modelu. moralno rasu ivanje ne mo e pre i op e granice kognitivnog funkcioniranja jer se ono se oslanja na kognitivni razvoj (ide uz porast sposobnosti apstraktnog mi ljenja). ovisi o iskustvu. Potrebno je i iskustvo. prilagodljivo i ide dalje od formalne logike. rije e ga. roditeljstvo) Kohlberg vjeruje da se kognitivna svjesnost vi ih moralnih principa razvija u adolescenciji. prema modelu Shaie (Shaie. Do ³Aha´ do ivljaja dolazi na temelju reorganizacije poznatih inf.Izr avanje Reintegracija Odgovornost Postignu e Usvajanje Dijete Adolescenti Zrela dob Starost Slika: Stupnjevi kognitivnog razvoja kod odraslih. To je va no za dono enje odluka u vezi s poslom« To je sposobnost da se razmotri situacija i odlu i to u initi } prilagoditi se. KOMPONENCIJALNI ELEMENT ± govori o tome kako ljudi uspje no procesiraju i analiziraju informacije. Jako emocionalno nabijena iskustva okidaju moralne sudove koji se ne bi mogli ste i na bazi hipotetskih rasprava (impersonalnih). znanje kako stimulirati druge. razli it je sistem vrednovanja. bus) kad nismo voljno anga irani da ne to rije imo. 3. Govori ljudima kako da pristupe problemu. Pitanje je da li postoje spolne razlike u moralnom razvoju? Mnogi napadaju Kohlberga jer je on u dileme uklju io vrijednosti koje su op enito va nije za mu karce a ne i za odrasloj dobi koje je fleksibilno. bed. 58 . nelogi nosti pri argumentiranju« 2. kako organizirati znanje i vrijeme. ³Ne sudi o drugima ako sam to nisi iskusio!´ p tek tada mo e znati koji su to osje aji. ³ ivi i u i´ ± treba sebi dozvoliti iskustva jer ona reevaluiraju kriterije su enja to je dobro i pravedno. Napredovanje esto ovisi o razumijevanju motivacije. dileme. otvoreno. Kad su ljudi spremni vidjeti tu a razli ita moralna gledi ta tolerantniji su. i to naj e e u ³3B´ prigodama (bath. a ne samo kognitivno funkcioniranje. Ljudi uspore uju nove inf. Klasi ni testovi inteligencije zahva aju samo k omponencijalni element. nadgledaju rezultate« Najsli niji je klasi nom pojmu inteligencije.

moralnost mu karaca temelji se na principu pravednosti. d) ve e mogu nosti razvoja za oba partnera i u poslovnoj i obiteljskoj domeni.  (1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. a moralnost ena na principima odgovornosti i brige za druge ljude. Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. Ljudi trebaju brinuti jedni o drugima. pa one naizgled ne napreduju u moralnom razvoju kao to to ine mu karci. Mladi radnici su manje odani svom poslu i manje su njime zadovoljni od starijih. enska centralna moralna dilema je konflikt izme u sebe i drugih. To ima nekoliko dobrih strana: a) ravnopravniji odnosi me u spolovima. Danas.  (2) BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. No. Opstanak je ponovno glavna briga. Iskustvo studiranja na nekom od sveu ili ta utje e na kognitinvi razvoj i razvoj li osti. Kad se kontrolira obrazovanje. Dok dru tvo kod dje aka poti e asertivnost dotle se od ena o ekuje da se rtvuju i brinu za dobrobit drugih.  Razine moralnog razvoja ene (prema Gilligan. funkcioniraju na vi im razinama moralnog rezoniranja.)  (6) Zapo inanje karijere  Razvoj karijere je vrlo va no u periodu rane odrasle dobi. a mu karci obzirom na ³fer play´. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. Me utim. te partneri moraju razvije iti mnoga pitanja oko uloga u obitelji. nema spolnih razlika u moralnom rezoniranju. Intervjuirala je 29 ena. sve ve i broj ena te e karijeri u podru jima ekonomije. ena se u po etku koncentrira na sebe. da ene gledaju u terminima sebi nosti nasuprot odgovornosti: to je obaveza da budu bri ne i izbjegavaju povredu. vi e ena poha a fakultete i posti e akademsku razinu (diplome. Njena posredna nastojanja da pove a kontrolu esto se preobli e u manipulaciju. Drugim rije ima. i iako sve vi e ena dobiva bolja. dok druge dr i odgovornima za njene izbore. ena uspostavlja moralnu jednakost sebe i drugih. ali eli biti iskrena kroz odgovornost za sebe. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjima dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. Zato mu karci imaju vi i rezultat tj. b) pove anje osje aja integriteta kod ena. magisteriji). Kad sude. ene se odnose obzirom na odgovornost prema specifi nim ljudima iz svoje okoline. Danas. U pro losti. ena donosi odluke ne na osnovi kako e drugi na njih reagirati ve prema nastojanjima i posljedicama njenih akcija. stru nija radna mjesta u odnosu na zadnjih nekoliko desetlje a. Mu karci i ene razli itio definiraj u moralnost i svoje moralne odluke zasnivaju na razli itim vrijednostima. Danas se sve vi e pove ava postotak brakova u kojima oba partnera privre uju. dobili priznanje i ispunili osobne elje i potrebe.  Uzroke tih razlika nalazimo u pona anju socijalne okoline prema dje acima odnosno djevoj icama. ene i mu karci zapo ljavaju se iz niza razloga ± da bi zaradili novac. Oko 50% studenata nikada ne zavr i fakultet. Usvajanjem naloga protiv povrede bilo koga. ponekad kori tenje krivnji. U zavisnom je polo aju. c) bli i odnosi izme u oca i djece. eli biti ³dobra´ time to je odgovorna za druge. jo danas postoje zna ajne razlike izme u spolova s obzirom na odabir vrste studja.ene. Da li u initi ne to za vlastitu ili tu u dobrobit? Zato ona istra uje moralne re zultate ena u podru ju kontrole ra anja (da li roditi ili ne). ali ova slika ini se mijenjati na razini fakulteta. ene u prosjeku manje zara uju od mu karaca. ena shva a svoje veze s drugima: razmi lja o odgovornom izboru u terminima drugih (nero eno dijete) i same sebe. i tako postaje sposobna preuzeti odgovornost za izbor u moralnim dilemama. 1982. Rezultat je taj. Ta konvencionalna enstvena mudrost diktira ensko rtvovanje enskih osobnih elja tu im eljama i tu em mi ljenju o njoj. pogotov jer studenti postavljaju u pitanje dugo vrijeme prihva ene postavke i vrijednosti. uklju uju i sebe. djevojke su esto bile uspje nije u osnovnoj i srednjoj koli. kao principa koji upravlja svim moralnim sudovima i akcijama. i daje im Kohlbergove dileme. Skloniji su promjenama radnog mjesta. pita se to je prakti no i najbolje za nju. Sebi ni i nemoralni su oni koji povre uju druge. u terminima apstraktne pravde. Razvija nove sudove koji uzimaju u obzir njene potrebe i potrebe drugih. ipak ve ina radi slabo pla ene poslove. prava i medicine ± tradiconalno mu ki poslovi.  Moralni razvoj (5) Studiranje  ena je istra ivala Carol Gilligan. koja smatra da Kohlbergov model ne zahva a odre ene elemente enskog moralnog funkcioniranja. 59 . takav na in ivota tako er je vrlo stresan. (3) RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje. Smatra sebe odgovornom za akcije drugih. Prijelaz od ³dobrote´ prema istini.

esti stadij psihosocijalnog razvoja odgovara genitalnom stadiju psihoseksualnog razvoja kod Freuda. Prema Levinsonu. Struktura ivota ve ine ljudi je odre ena radnim mjestom i obiteljskim ivotom. do osje aja ispraznosti ili nepotpunosti ivota. George VAILLANT ± je bavio prilago avanjem ovjeka ivotu. Erik ERICKSON: Govori o estoj ivotnoj krizi ± intimnost ili izolacija. U ranoj odrasloj dobi. bila je vrlo utjecajna. Ova kriza se pojavljuje nakon krize identeta i zavr etka adolesecencije. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (1) Dva modela razvoja li nosti u odrasloj dobi Istra ivanja odraslih pokazuju da se razvoj li nosti odvija tijekom itavog ivota. gdje preispituju svoj na in ivota. osobe se razvijaju konfrontiraju i se s problemima vezanih uz napu tanje roditeljskog doma. Ako se npr. mjesta. Negativno rje enje krize predstavlja izolacija od drugih ljudi i zaokupljenost samim sobom. Povoljno rje enje krize sastoji se u uspostavljanju intimnih veza i povezanosti s drugom osobom ili osobama. Prema ovom modelu nema univerzalnih kriza ve se ljudi razvijaju zbog specifi nih ivotnih doga aja koji im se dese i trenutak u kojem im se to desilo. Takvo fuzioniranje identiteta trebalo bi biti bez straha i bez opasnosti da e pojedinac izgubiti dio sebe. onda e i razvoj osobe napredovati s lako om. kao to su bra ni partner. intelektuali-zacija) pona anja. neugodno vrijeme (npr. i 40.  Dva su osnovna modela razvoja li nosti osoba odrasle mu karci koji koriste zrelije adaptivna mehanizme uspje niji u nizu podru ja.2. ve trajnu predanost ili izru enost sebe drugome usprkos tome to to katkada zahtijeva kompromise i samoprijegor. Osobna iskustva zna ajno utje u na individualni razvoj. odre en obrazac ivota u odre enom ivotnom trenutku. Populariziraju ³krizu srednje dobi´. psihi ki i fizi iki zdraviji. ivoti odraslih vi e su pod utjecajem povjesnih doga aja i osobina li nosti pojedinca. stvari. tj. U tih pet godina ljudi razmi ljaju o restrukturiranju ivota i ovdje se doga aju dramati ni ivotni pomaci. a i strah ju je izgubiti se u drugoj osobi. poslom itd. osnivanjem obitelji i postavljanja ivotnih ciljeva. neplanirana mladena ka trudno a) onda e razvoj osobe biit ote an i neadekvatan. Takvo stanje dovodi do socijalne izolacije. No. Pitao se koji adaptivni mehanizmi su najbolji i kako oni utje u na kvalitetu ivota. ljudi formiraju svoju strukturu ivota tijekom etri preklapaju ih perioda a svaki traje 20-25 godina. Vrlina: Na temelju povoljnog rje enja krize intimnosti ili izolacije javlja se nova vrlina ili psihosocijalna snaga ± a to je ljubav. zadovoljniji sobom. Ljubav ne zna i samo erotski odnos izme u dva ovjeka. te takav pristup dozvoljava veliki individualni varijabilitet u razvoju. ak i najbolje strukture se kad tad nu no reorganiziraju. Daniel Levinson. Takva ljubav postoji onda kada postoji briga. Izme u 20. Intimnost zna i voljnost da se vlastiti identitet fuzionira s identitetom drugih osoba. institucije i razlozi koje osoba smatra najva nijima. Oni su sretniji. Prema tome ljudi gotovo pola vremena svoje odrasle dobi provode u tranzicijskim periodima. uspostavljanje zrelijih odnosa s drugima. Svaki period ima svoj glavni zadatak i rje enje tog zadatka predstavlja sna an temelj za uspje no reorganiziranje svoje ivotne strukture prilikom sljede eg tranzicijskog perioda. Daniel LEVINSON: Sr njegove teorije je ³struktura ivota´. Uklju uje osobe. George Vailand). godine ljudi su usmjereni na konzolidaciju svoje karijere. religija. Ako se neki ivotni doga aj ³de si´ u pravo vrijeme. Ako se taj doga aj desi u pogre no. Ta se kriza nadovezuje na raniji period i njezina dubina ovise o tome kako je uspje no rije ena kriza identiteta i koliko je stvoreni identitet pojedinca jak i stabilan. ratovi. ekonomske depresije pa ak i vrlo zna ajne i utjecajne knjige. (1) MODEL ³UVREMENJENOSTI´ DOGA AJA (timing-events model) Ovaj pristup je sli an perspektivi ivotnog vijeka. Uz odre ene dobne periode idu odre ene krize = univerzalnost razvoja. a ne toliko odre eni kronolo kom dobi.2. ro aci i drugi. a ne karijeri. Razvoj je rezultat va nih ivotnih doga aja. Ostali elementi mogu biti: rasna pripadnost. Prona ao je da su predvidljiv slijed ivotnih promjena tijekom ivota odraslog ovjeka. bra a ili sestre. po tovanje i odgovornost prema drugome. a koji su povezani jednim tranzicijskim periodom koji traje oko 5 godina. brak ³desi´ (kak se brak mo e desiti???? ± pa to nije gripa) u o ekivanom periodu (izme u 20-te i 30-te) tad razvoj lagano te e. Vaillan t razlikuje etri kategorije adaptivnog pon anja: (1) Äzrela³ (poput kori tenja humora i pomaganje drugima) (2) Änezrela³ (razvijanje bolesti i boli bez fizi kog uzroka) (3) Äpsihoti na³ (iskrivljavanje i izbjegavanje realnosti) i (4) Äneuroti na³ (potiskivanje anksioznosti. Vaillant tako er govori i o konzolidaciji karijere. Me utim. kao i vrijednosti. ako ovjek u e u brak prerano ili prekasno onda se mogu o ekivati problemi i stresori koji utje u na razvoj. snovi i emocije. 60 . Zato je klju no rje enje prethodne krize identiteta jer ina e osoba jednostavno nema ³ to´ fuzionirati s drugom osobom. upitno je da li stvarno postoji jedan univerzalan razvojni obrazac za odrasle. odnosno izbjegavanje ili nesposobnost da se ostvare intimne veze s drugim ljudima. prijatelji. To je pomalo problem za njih jer istovremeno se rije ava kriza intimnosti to zahtijeva posve enost drugoj osobi.  Evaluacija normativno ± kriznog pristupa: teorija da postoji dobi: (1) MODEL NORMATIVNIH KR IZA (normative-crisis model) Opisuje razvoj u terminima uz dob vezanih socijalnih i emocionalnih promjena (Erikson. odlu ivanje oko budu e karijere. Naime. Smatra se da se ivotni tijek odraslih ne mo e podjeliti na jasno odre ene i distinktivne razvojne faze.

sve ve i. jer moraju s njom dijeliti ljubav i pa nju ene . uzajamno prihva anje. PREDANOST ± to je kognitivni model. rastava. a sve vi e parova poku ava provesti umjetnu oplodnju. I mu evi i ene imaju vrlo ambivalentne osje aje vezane uz ideju da e biti roditelji. bespomo an ivot. putovanja i samodovoljnost. grupni rad i sl) kognitivno razumijevanje doga aja (o tome ovisi interpretacija situacije. i predstavlja na mnoge na ine mogu nost rasta iako s time mogu biti povezane i razli iti problemi kao npr. vi e o enjenih osoba. roditeljstvo. ima seksualne odnose izvan braka. Adoptiranje je u SAD postalo prili no te ko zbog smanjenog broja sjevernoameri ke djece. to za njih predstavlja vrlo zna ajnu promjenu u njihovom iviotu. Neplodni parovi mogu patiti od negativnih psiholo kih efekata. Uz osje aj uzbu enosti i s re e. Najstresnije podru je u braku je kad su djeca mala. a nesretni nisu.  Neo ekivani stresori (gubitak posla. U braku mora postojati a) fizi ki. STRAST ± to je motivacijska komponenta. opho enje s nejasnom situacijom. a uspje nost braka je povezana sa a) dobi partnera kad ulaze u brak i b) na inom komunikacije me u partnerima. a i sve ve i broj ena. ve su od zna aja zbivanja poput ulaska u brak. topline i vjere. porod. Ve ina mladih odraslih donose osnovne odluke vezane uz seksualno pona anje. c) kognitivni. Danas ljudi imaju ve a o ekivanja od braka . temelji se na translaciji fiziolo kog uzbu enja u seksualnu privla nost i elju. Ona uklju uju povjerenje. Mnogo mladih ljudi danas ima predba no seksualno iskustvo. edukacije.zato se lak e razo araju. Mogu se javiti ranije. U odrasloj dobi biolo ke i intelektualne promjene nisu vi e toliko zna ajne za rast i razvoj. Mnogi parovi danas ili imaju samo jedno dijete ili ostaju potpuno bez djece. dobivaju prvo dijete tek u kasnim godinama. ivotni doga aji mogu biti o ekivani (normativni) i neo ekivani (nenormativni). bitna je interpretacija osobe tog doga aja kao i na in reagiranja na taj doga aj. ve i fizi ko zdravlje. strpljivost. Brak je povezan sa sre om i zdravljem. d) verbalni sklad.  (2) Intimni odnosi i osobni ivotni stil  LJUBAV: Prema Robert Sternbergovoj tringularnoj teoriji ljubavi. a mu evi i ene imaju e e i razvnovrsnije seksualne aktivnosti u odnosu na prija nje generacije. Kako e osoba reagirati ovisi o nekoliko stavari: a) b) c) d) e) f) anticipacija doga aja (omogu uje pripremu. Kada roditelji dobe prvo dijete. Mu evi su esto ljubmorni na malu bebu. tu je i osje aj anksioznosti zbog odgovornosti koja je vezana uz podizanje djeteta. umre vam dijete«) ili o ekivani doga aji (brak.  Studije ena sugeriraju postojanje spolnih razlika prilikom formiranja identiteta. Hodanje u odrasloj dobi postaje sve e e. Prednost ivota ³single´ su mogu nosti izgradnje karijere. u ivanje u dru enju. menopauza«). Takva prijateljstva zna ajna su ne samo za psihi ko. i spremnost pomo i drugome i sve je pra eno osje ajem slobode ³biti ono to jesmo´. ali one imaju jo i erotsku komponentu i intenzivnu uzajamnu brigu. ³in vitro´ fertilizaciju i sl. rastavljenih . Sre a u braku . Tijekom rane srednje dobi ve ina ljudi odlu i da li e i s kim e se o eniti (za koga se udati). Ovaj model se osvr e na norme uobi ajene u nekoj sredini. kasnije ili izostati. me utim op enito treba re i da neovisno o objektivnoj situaciji. umirovljenje. b) emocionalni. Romanti ne veze to isto uklju uju. posebice mladi bra ni partneri.  (3)  BRAK. Ako je on o ekivan onda je manje stresan za osobu. optimizam i sl) osobno ivotno iskustvo (prethodno uspje no suo avanje sa stresovima) socijalna podr ka (emocionalna podr ka od drugih koji razumiju to se doga a u osobi)    Danas se ve ina ljudi osje a slobodno ostati neo enjeni sve do kasne dobi ili tek kasno u i u brak. tj. ljubav ima tri aspekta:  (1) (2) INTIMNOST ± to je emocionalna komponenta koja uklju uje osje aj povezansoti. odluka voljeti odre enu osobu i ostati i ivjeti s njom . Mu karci tredicionalno definiraju sebe u terminima separacije i autonomije. Broj rastava je 61 . Mogu i negativni efekti su da je osoba potpuno odgovorna za sebe i da mo da ne e biti prihva ena u dru tvu. a time i emocionalno reagiranje) fizi ko zdravlje (jer je ono bitno za suo avanje sa stresom) osobine li nosti (fleksibilnost. razumijevanje. spontanost.ali pitanje je da li su se sretniji jednostavno o enili.o enjeni su sretniji od neo enjenih. npr.pa se malo ohlade. ljubomora i elja za predano u (pogotovo kod ena). od podjele odgovornosti brige oko djeteta do preuzimanja potpune odgovornosti za jedan mladi. dok ene posti u identitet kroz me uljudske odnose i privr enost. Tako er. posebice visoko obrazovane ene. pri emu trenutak pojavljivanja doga aja mo e odrediti da li se radi o normativnom ili nenormativnom doga aju. me usobno po tovanje. Najbolji brakovi su oni kad su se partneri na li tek u kasnim 20-tim godinama. Odrasla prijateljstva su vrlo zna ajna u ovom periodu.

Me utim.ljudi postaju svjesni smrtnosti . To je period gdje se mijenja ivotna struktura . Ljudi moraju odustati od mladosti i mladena kog stila ivota i uva avati mogu nost smrti. npr. kreativnost i samogenerativnost = rad na sebi . ve mo e biti i vodstvo. 1. Studije znanstvenika su pokazale da je kreativnost povezana sa sporim. Levinson: sla e se s Jungom da se ovjek mora osloboditi od mladena kih stavova. Ne postoji nikakav biolo ki indikator kad je osoba u la u srednju zrelu dob. Relativno je vi e smrti od prirodnih uzroka.-65. Stariji u enici su zato motiviraniji od mla ih nau iti novi. humorom).     62 . ene izra avaju ekspresivnost. Smatra da ljudi koji nisu iskusili roditeljstvo i da ne e mo i rije iti krizu na sasvim zadovoljavaju i na in.realizacija osobnog identiteta. potaknuti samoevaluacijom dosada njeg nai na ivota. Seksualna kompatibilnost nije najva nija da bi brak bio sretan. Razvoj li nosti i socijalni razvoj   Tranzicija u zreloj dobi: kriza srednje dobi . To izaziva tzv. Parovi srednje zrele dobi danas su aktivniji u seksualnim aktivnostima. Za neke pak. Iako osobe srednje zrele dobi nisu tolko brze u rje a vanju zadataka. ipak op enito gledano postotak je jasno u porastu u odnosu na ranije dobi. bolesti srca. upitno je inteligenciju odraslih ljudi mjeriti obi nim kvocjentom inteligencije. 2) Te nja socijalizaciji nasuprot seksualizaciji .osobe se ne vide 3) Emocionalna fleksibilnost nasuprot emocionalnog osiroma enja 4) Kognitivna fleksibilnost nasuprot kognitivne rigidnosti . posebice za rije avanje verbalnih testova kao i zadataka koji zahtijevaju pohranjeno znanje. kao to i vi e umire osoba iz crna ke skupine nego bjelaca. promjena posla ili promjena ene ( to je svejedno) enski razvoj: ene se bolje odnose prema fenomenu "praznog gnjezda". nezaposlenost i specifi ni radni uvjeti utje u na psihi ko i fizi ko stanje. Najodgovorniji su prema drugima. Mnogi mu karci prestaju svoju kompulzivnu zauzetost poslom i okre u se prema sebi. neka istra ivanja sugeriraju da sposobnost rje avanja svakodnevnih problema nalazi svoj vrhunac u ovom periodu ivota. Robert Heck: spominje 4 prilagodbe . djeci itd.smanjuje se gusto a spermija. najdare ljiviji su. a klimakterij je niz fiziolo kih promjena koje e dovesti do menopauze. filozofira se smislu ivota. ali seksualna aktivnost i seksualno u ivanje mo e se nastaviti kroz itavo zrelo doba. sistemati nim i ustrajanim radom.  (3) Kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi   Uspje nost rije avanja ve ine standardiziranih testova inteligencije pove ava se ti jekom odrasle dobi. Krize su mogu nost za to. -65. mu . Mnoge osobe ove dobi su na vrhuncu svoje karijere.generativnost i stagnacija . nego od nesre a. nesre e. Ujedno su mu karci spremniji suo avati se s ivotnim problemima na zreo na in (s odgovorno u. godine.     (2) Zdravstveno stanje u srednje zrelo doba   Ve ina osoba ove dobi su u dobrom zdravstvenom stanju. pou avanje mla ih ljudi. usmjeravaju prema obitelji. 1. ivot ene se vi e ne vrti oko djece i ra anja. porast impotencije itd. ak do kasne dobi. Neki ljudi su izuzetno kreativni u ovom ivotnom periodu. Menopauza se pojavljuje oko 50. a istovremeno su manje samouvjereni. Iako mu karci mogu ostati plodni od kasne dobi.generativnosti nije nu no roditeljstvo. Iako je stopa prirodne smrtnost postepeno opadala posljednih nekoliko generacija.panika da ispune svoje ivotne ciljeve (³midlife crisis´). Klimakterij kod ena: Menopauza je prestanak spolne zrelosti. ali uglavnom da unaprijede svoje sposobnosti i znanje potrebne za profesonalni rad. a to nije. a ne toliko sa spontanim inspiracijama. Ovaj period prote e se otprilike od 40. ve Karl Jung: je smatrao da se ljudi do 40-te god. Djeca postaju teenageri i potrebno je prilago avanje i omogu avanje separacije. Mudrost kao mogu nost provo enje najboljih mogu ih izbora. mu karci postaju vi e emocionalni. odnosno mnogi provode neke promjene vezane uz karijeru. a ene asertivnije. enama je to ak olak anje. ovjek se mo e promjeniti i u zreloj dobi. problem je to samo za one koje su bile izuzetno orijentirane prema obiteljskom ivotu.treba biti otvoren za nova iskustva Veiland . godine. Kao i u drugim (mla im) dobnim skupinama relativno vi e umire mu karaca od ena.2. profesionalni stres poput ³burnouta´.1. taj pad efikasnosti funkcioniranja mogu kompenzirati pomagalima (nao ale) kao i iskustvom.pitanje o smislu svega to su radili. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Fizi ke promjene u srednjoj zreloj dobi   Osobe u ovom period do ivljavaju pad u senzornim funkcijama i manje su uspje ni u izvo enju kompleksnih motornih vje tina.identificira prijelaz oko 40-te. Ljudi postaju introvertirani . Kasnije su slobodnije i imaju priliku razviti i druge osobine.pogotovo oni s roditeljima. Mu karci te e do ivljavaju odlazak djece jer imaju gri nju savjest jer nisu ba previ e vremena provodili s djecom. Potisnuti konflikti se po inju rje avati .(3) SREDNJA ZRELA DOB (40. Glavni uzroci smrti su rak. usmjeratvaj u se prema sebi. Me utim. to je postignuto i ostvareno.instrumentalnost. Erikson: kriza . ne to sli no se doga a i kod njih .g)  (4) Profesionalni rad u srednjoz zreloj dobi  Srednja zrela dob je na neki na in period evaluacije dosada njeg ivota. Odrasli idu u kolu iz mno tvo razloga. posebice novih i nepoznatih.opredjeljenja koje osoba mora 1) Po inje vrednovati mudrost nasuprot fizi koj snazi. ³midlife crisis´.

tkiva. Uvod:Starenje Starenje: to su uz dob vezane deterioracije tijela i pona anja. Ljudi se zna ajno razlikuju po razini energije. rezervi. (4) VID: nakon adolescencije raste osjetljivost na blje tavilo. Naro ito je uo ljiv princip diferencijacije ± porast je interindividualnih varijacija. ravnije. ima bar jednu kroni nu bolest a ve ina je akutno bolesna bar jednom godi nje. pa ona stara ki izgleda. Starenje po inje laganim gubitkom brzine i snage. a ne samo izme u mi i a i ko e. Na primarno starenje ne mo emo utjecati ali efekte sekundarnog mo emo usporiti. dijeta. izbjegne se aspekt sekundarnog starenja (tj. Nisu jasne hormonalne promjene. Testisi stalno prodiciraju spermu. (9) PLU A: vitalni kapacitet plu a po inje opadati nakon 20 te. Sijeda kosa je jedan od najpouzdanijih znakova starenja. (2) KO A brzo stari radi nedostatka hormona u menopauzi. normalno starenje. To je stvar stereotipa. te ko se razlikuje od primarnog starenja. Fizi ki i intelektualni razvoj Brzina i koli ina promjena jako varira od osobe do osobe. Znaci se ne moraju dugo vidjeti. i okusi slabe vrlo kasno (tu je potreba starijih za za injenom hranom) (7) DODIR I BOL ± ta je osjetljivost dobra do starosti (8) KRVO ILNI SUSTAV sporo stari. zatim ubrzanje gubitka a potom preljevanje preko ivice i smrt. S progresijom ovog tipa starenja ide sijeda kosa. odu iti ili obrnuti. neizbje no. Nakon 50-te su masno e i u mi i u. Tri su aspekta starenja  PRIMARNO STARENJE Ono se doga a svima cijelog ivota. brza deterioracija koja ozna ava kraj ivota. To su promjene razli ite i kvalitativno i kvantitativno od primarnog starenja.  TERCIJARNO STARENJE To je kona na. ali manje koncentracije. op em zdravlju. Naj e e su respiratorne smetnje. kao i kemijski prijenosnici. Nema interesa za druge ljude. Krvne ile penisa bivaju manje elasti ne i sporija je erekcija ± 6× du e vremena treba nego kod 20-godi njaka. Cilj razvoja mo e biti i uspje no starenje. stara ke pjege.1. alkohola« Mo e se promijeniti promjenom stila ivota. Prostata oko 40. Kod ena nakon menopauze i stidne dlake i one pod pazuhom nestaju. U nekim kulturama je to znak statusa. Izgled se lagano mijenja. iznemoglost. Najuo ljiviji su efekti kad neka aktivnost zahtijeva koordinaciju vi e razli itih sistema. perekid s pu enjem. Ono je ozna eno prijelazom iz nekoliko desetlje a primarnog starenja u tercijarno. nedovoljno vje be. ono pokazuje kako su ivjeli. integracija. Snaga mi i a srca u mirovanju se ne mijenja sve do 80. dobra soc. nemo nost).  SEKUNDARNO STARENJE (1) KOSA sijedi kod razli itih ljudi u razli ito doba. opada efikasnost imunolo kog sustava. a raste rezidualni volumen. Nakon 50-te epiderma se sporije obnavlja i odumrle stanice ostaju na ko i. Sve ve i broj promjena se mo e pripisati sekundarnom starenju (bore su rezultat kumulacije efekata sun anja) a za koje se mislilo da su primarno starenje. rje e ( elavost kod mu karaca) a nekad mekane i podatne dlake u uhu i nosu o vrsnu. na 1 cm 2 imamo 615 polikula. ni TV). osje aj autonomnosti i kontrola nad ivotom. U dubljim slojevima se ukrute vlakna i ko a je manje gipka. Za to treba redovita vje ba. (11) REPRODUKTIVNI SUSTAV sporije i manje efikasno funkcionira. Op enito su senzorni sistemi manje responzabilni na stimulaciju. po inje stariti (mi i e prelaze u vezivno tkivo) i raste. i slabija je. Ova tri tipa starenja su u interakciji i rezultiraju ³ modelom vodopada´. Opada o trina vida no nema promjene u percepciji dubine i boja do duboke starosti. Smrt u snu.1. 90% osoba iznad 65 g. O ekivana smrt je za mjesec dana ili ak par godina. to je genetski uvjetovano. treba du i oporavak nakon povrede. mijenja se razina enzima koja reagira na hormone. su a.(4) KASNA ZRELA DOB 1. Nagle su promjene u kogniciji. Djeluje na sve tjelesne sisteme. Lasi postaju tanje. Postepeno nazadovanje se ne zamje uje do ulaska u srednje godine. uvela i izborana. ³najra e bi umro´. (1) Fizi ke promjene 4. Ve inu vremena spavaju. Nakon 50-te ljudi imaju lice ³kakvo zaslu uju´ tj. Promjene su rezultat sekundarnog starenja. tanja. No ne stare svi sistemi i organi jednako. smanji se broj i debljina vlakana dijelom radi neupotrebe a dijelom radi normalnog starenja. stanice tijela su manje reaktivne na hormone. 400. ali nije u niverzalno i neizbje no. Rana i srednja zrela dob su ³vrhunske godine ivota´ (jer ve ina tjelesnih organa ima rezervne kapacitete) iako po inje starenje. usporene reakcije na promjene temperature. (kad se izlu e bolesti srca). Odvija se od stanica. samovrednovanja (kod nas). Atrofiraju neupotrebom ve nakon 30-te g. Nestaje mogu nost oporavka od bolesti jer nema fiziolo kih i kognit. Znaci su problemi s mokrenjem. De ava se ve ini ljudi. mada se povrede nakupljaju. slabe vid i sluh. pu enja. (3) MI I I olabave nakon 39-te. alkoholom« (5) SLUH lagano slabi od 20-te (za visoke frekvencije) ali se to ne primje uje. (10) ENDOKRINI SISTEM usporava sekreciju hormona. preko organa sve do sustava (djeluje na svim razinama). zdravlju. kapacitetu za rad a u starenju jo i vi e.g. Ovisno o kulturi fizi ki znaci starenja mogu pove ati krizu samopouzdanja.I kosa ene postane rje a. Su eni su interesi (ni radio. a to se kasnije svede na 200. sposobnosti. Po to je vezano s dobi. soc. Neki su podlo niji bolestima.g. (6) OKUS se odr ava do kasna. Univerzalno je. Rezultat je bolesti. 63 . On se ne mo e sam obnavljati (srce pumpa manje krvi i ubrzanije). cijeni se zrelost i mudrost.

U razli itim to kama razvoj uklju uju se i isklju uju geni = starenje sustava. Postoje hormonalne terapije no zato je pove an rizik od karcinoma uterusa. I kod sisavaca postoji veza izme u ivota i broja dijeljenja. a kasnije lagani pad. One rukovode tjelesnim promjenama. i to je artificijelno ± ili se kumuliraju otrovni elementi iz podloge) postoji programirana destrukcija. Smanjeno je uzbu enje. odstupanje) a kod dvojaj anih 8. Kod srednjovje nih > ne postoje ireverzibilne promjene. Postoji granica mogu eg dijeljenja stanica. Jedini izuzetak je stanica raka (neograni eno se mo e dijeliti). Najdugovje nija je kornja a (max 200 g. je podloga. ive max 50 g. tanje su.Starenje reproduktivnog sustava po inje od ro enja. To ograni enje nije potrv eno in nivo (laborat. Seksualnost je znatno oboga ena zbog socijalnog i psihi kog razvoja. u genima. Pad je u proizvodnji estrogena i progesterona. Ne smijemo ih izlagati zra enjima. to dovodi do starenja (8) ili geni mladosti budu isklju eni i ulogu preuzimaju geni starenja (9) isti geni ± isti efekti. U klimakteriju menstrualni ciklus postaje kra i i neredovitiji. (1) (2) (3) (4) postoji maksimalni ivotni vijek koji je razli it kod razli itih vrsta. Oko 30-40-te mozak (Downov sindr.. Razvoj li nosti i socijalni razvoj « (5) (6) 64 . U klimakteriju 1/4 ena ima problema (i menopauzi). Slabi seksualna responzivnost. ali se njihova funkcija mijenja tijekom ivota 2. stijenke vagine su manje elasti ne. Progeria. Program po inje oplodnjom jaja ca. ve se nakon prve impotencije javi strah od mogu nosti da se to ne ponovi.5 g.) sli nost ivotnog vijeka jednojaj anih blizanaca (6 g. Stanice odrasle osobe se dijele manje puta od stanica mladih. Znak da ne postoji organska podloga impotencije je postojanje no nih polucija i erekcije. Nakon 50-te nastupa menopauza ± prestaje menstruacija. On je uro en (recesivni homozigoli). laboratorijsko izu avanje stanica mo e otkriti biokemijsku osnovu ranijeg starenja. Frekvencija odnosa pada s dobi (biolo ki i socijalni razlozi) no slabljenje sexa je esto uvjetovano ne nemogu no u sexualnog ivota. Downov sindrom ± organizam rano stari.g. naglo pada u 4. Broj seksualnih odnosa je najve i u 1. Nakon 20 -te (pogotov 40-te) pada plodnost. (7) unutar svake stanice postoji jedan ili vi e gena koji se aktiviraju.) po inje pokazivati strukturalne promjene kao one kod staraca oboljelih od Alzheimerove demencije. braka. tendencija da djeca dugo ivu ih roditelja nad ive djecu kratko ivu ih podr ka su i nalazi o preranom starenju kod odre enih sindroma.2. Vernerov sindrom: stare ve od 15 -te (20-te). (2) Teorije starenja 1. produljuju se sve faze seksualnog odnosa. Pri ro enju je u jajnicima 700 000 nezrelih jaja aca. esti tumori. Hyflickova granica nakon 50 dioba podjela prestaje. ³Peri-deri´ teorije Vjerovanje da je starenje rezultat akumulirane tjelesne pov rede na stanicama. ive 2030 g.g. Teorije programiranosti Vjerovanje da je starost genetski kontrolirana i da su te informacije zapisane u DNA molekulama. suha je. a) b) c) d) teorija povrede DNA: povrede se nakupljaju br e nego to se mo emo oporaviti gre ke u proteinskoj sintezi stalne unakrsne veze me u molekulama teorija stani nog sme a (neki lipofusuni dovodi do povrede) 1. prvi znaci starenja ve u ranom djetinjstvu. zato mu karci idu u veze s mladim djevojkama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful