1.

UVOD ² LIFE SPAN PRISTUP
(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA (2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA 2.1. Odre enje pristupa 2.2. Sedam osnovnih postavki o razvoju 2.3. Klju ne postavke life -span perspektive (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA 3.1. Biolo ka perspektiva 3.2. Psiholo ka perspektiva 3.3. Sociolo ka perspektiva 3.4. Antropolo ka perspektiva 3.5. Povjesna perspektiva 3.6. Filozofska perspektiva 3.7. Humanisti ka perspektiva (4) IVOTNI CILJEV (5) TRI POGLEDA NA OVJEKA (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE 6.1. G. Stanley Hall 6.2. Sigmund Freud 6.3. Ruth Benedict & Margret Mead 6.4. Albert Bandura 6.5. Robert Havighurst 6.6. Abraham Maslow 6.7. Eric Erikson 6.8. John Coleman

1

(1) PERIODIZACIJA LJUDSKOG RAZVOJA
PERIOD okvirni dobni raspon -0.9 oko 0 0 2 3 6/7 12 20 40 65 1 3 6/7 12 20 40 65 kraj 0

2.2. SEDAM OSNOVNIH POSTAVKI O RAZVOJU
Razvoj je:

(1) CJELO IVOTNI (2) VI EDIMENZIONALAN (biolo ki, kognitivan, socioemocionalan, pri emu unutar svake dimenzije postoje subdimenzije ± npr. kristalizirana i fluidna inteligencija i sl.)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

PRENATALNI PERIOD «««««... RO ENJE I PERINATALNI PERIOD . DOJENA KI PERIOD ««« «««.. RANO DJETINSTVO ««««««... SREDNJE DJETINSTVO «««««. KASNO DJETINSTVO ««««««. ADOLESCENCIJA ««««««... RANA ZRELA DOB «««««««. SREDNJA ZRELA DOB «««««..

(3) VI ESMJERAN ± mo e biti pozitivan, negativan,
neutralan

(4) PLASTI AN ± ovisno o ivotnim uvjetima razvojna
promjena mo e i i u razli itim smjerovima. Va no je znati koliko je organizam promjenjiv, tj. pitanje je irina promjena.

(5) UKLOPLJEN U POVJEST ± tj. razvoj se odvija pod
utjecajem povjesnih uvjeta (npr. Elder je ispitivao utjecaj kohorte)

(6) MULTIDISPLINARNO INTERESANTAN ± psihologija, antropologija, filozofija. povijest, biologija, medicina,

10. KASNA ZRELA DOB ««««««.. 11. UMIRANJE I SMRT

(7) ODVIJA SE U KONTEKSTU: dvije su vrste promjena:
a) razvojne promjene (normativni, uz dob vezani
utjecaji.

(2) LIFE-SPAN PERSPEKTIVA
2.1. ODRE ENJE PRIST UPA
Life ± span perspektiva zna i perspektiva ivotnog vijeka i temeljna postavka je da se razvoj odvija tijekom cijelog ivota . Odbacuje se ideja da je npr. samo mladena tvo klju no za razvoj i samo je ono formativno, to bi zna ilo da nakon odre ene dobi vi e nema razvoja. Svi periodi ivota su formatvini za ovjeka! ± pri emu smjer promjene mo e biti pozitivan, neutralan ali i negativan. Ovaj pristup razvoj uklju uje i integrira razli ite teorijske sustave, a javlja se kasnih 1960-tih godina. Izrasla je iz ameri kih longitudinalnih studija djece (npr. Terman) i arhivskih istra ivanja (Elder) ± analiza podataka prikupljenih longitudinalnim studijama. Ovaj pristup nagla ava interakciju organizma i okoline, tj. razvoj se zasniva na biolo kim procesima, a pod utjecajem okoline. Konstrukt ³RAZVOJ´ se shva a kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu ili pona anju od za e a do smrti . Razvoj = prema dana njem shva anju je slijed progresivnih, pravilnih i relativno trajnih promjena u neurolo kim i fizi kim strukturama, misaonim procesima i pona anju. Razvojne promjene su jo i:

b) nerazvojne promjene (normativno povjesni i
nenormativni doga aji)

2.3. KLJU NE POSTAVKE LIFE-SPAN PERSPEKTIVE

(1) UKLOPLJENOST: postoji dinami ka interakcija osobe i okoline, tj. na razvoj utje e interakcija individualnih (biolo kih i psiholo kih) i okolinskih (povjesnih i kulturnih) imbenika. Op enito, ivot se odvija na vi e razina koje su u me usobnoj interakciji. Te razine su:

a) biolo ka b) individualno psiholo ka c) dijadna d) unutar socijalne mre e, zajednice e) vanjsko ± ekolo ka f)
povjesna

(1) (2) (3) (4) (5)

sustavne, stabilne, javljaju se unutar ivota pojedinca, univerzalne su, povezane sa pove anjem dobi i iskustva.

2

(2) TRI SU SETA UZRO KA RAZVOJNIH PROMJENA (1987) 2.1. DOBNO NORMATIVNI UTJECAJI ± utjecaji koji su vezani uz odre enu dob i u toj dobi imaju zna ajan utjecaj na razvoj pojedinca. To su biolo ke i okolinske determinante koje su povezane s dobi i sli ne su svim pojedincima, sli ne su to se ti e vremena pojavljivanja, traja nja i oblika. (a) biolo ki utjecaji = uvjetovani sazrijevanjem, npr. prohodavanje, menarha, pubertet, menopauza i sl. (b) dru tveni utjecaji = proizlaze iz dru tva i kulture u kojoj ivimo (npr. polazak u kolu, ulazak u brak, roditeljstvo, zapo ljavanje, umirovljenje) Ti su utjecaji posebno va ni u djetinstvu, ranoj adolescenciji i starosti.

(3) TRI SU OSNOVNA P ROCESA RAZVOJNIH PROMJENA

FIZI KA ONTOGENEZA MULTIPLI PROCESI DOBNIH PROMJENA

biolo ki ulaz (naslje e)

OKOLINSKA HABITUACIJA

okolinski ulaz

KOGNITIVNA GENERATIVNOST

samoaktivitet

2.2. POVJESNO NORMAT IVNI UTJECAJI ± povezan sa povjesnim okolnostima. Otuda je nastao konstrukt ³kohorte´, tj. skup pojedinaca podjednake dobi koji u istom vremenskom razdoblju ive u istoj dru tveno-kulturnoj okolini te imaju isto povjesno iskustvo. Dvije su vrste utjecaja: (a) povjesni doga aji ± odgovorni su za razlike me u kohortama (npr. ekonomske krize i blagostanje, ratovi, epidemije i sl.) (b) sociokulturne revolucije ± odgojna praksa, obrazovne reforme, promjene tradicionalnih spolnih uloga, liberalizacija seksa, utjecaj TV i kompjutora i sl. Ti su utjecaji posebno va ni u adolescenciji i ranoj zreloj dobi.

Slika 2. Procesi razvojnih promjena

AD1. FIZI KA ONTOGENEZA ± to je programiran proces biolo ke regulacije koji utje e na dobno vezane fiziolo ke promjene, ali i pod utjecajem fizi ke i socijalne okoline. Najve i utjecaj je rano i kasno u ivotu pojedinca (npr. sazrijevanje mozga, fizi ki rast, hormonalno uvjetovani doga aji). AD2. OKOLINSKA HABITUACIJ A ± proces bilje enja iskustva i razvoja vi e-manje automatskih odgovora navikavanja. To nas osloba a od bavljenja rutinskimdoga ajima, otvara nas za uo avanje i djelovanje na nove vidove okoline. Okolinska habituacija je korisna i po inje ve prije ro enja. Ima najve i utjecaj u djetinstvu. AD3. KOGNITIVNA PLODNOST/ GENERATIVNOST ± to je visoko otvoren, osobno vo eni proces koji nam pru a odre enu kontrolu nad sobom , situacijom i socijalnim svijetom. Radi se o kognitivnoj svjesnosti sebe i okoline, voljno procesiranje iskustva. Ona izrasta iz fizi ke ontogeneze (razvoj neokorteksa) i okolinske habituacije (stabilno stanje okoline). Tako er ovisi i o socijalnom inputu. Predstavlja osnovu inteligencije i selfa.

2.3. NENORMATIVNI IVOTNI DOGA AJI ± to su individualni ivotni doga aji, tj. koje ne pro ivljavaju svi ljudi. Oni su esto stresni zbog neo ekivanosti i va nosti za ivot pojedinca, te zahtijevaju pomo u adaptaciji (npr. nesre a, te ka bolest, smrt roditelja u djetijnstvu, lutrija ili neki normativni doga aj ali u pogre no vrijeme). Takvi utjecaji pove avaju interindividualne razlike i odgovorni su za razlike unutar kohorti. Ti su utjecaji po inju biti va ni u srednjoj zreloj dobi, a njihov utjecaj postaje sve zna ajniji u funkciji dobi.
Rel. snaga utjecaja 

NEKANALIZIRANOST LJU DSKOG RAZVOJA: te tri klase utjecaja i 3 razvojna procesa odgovorna su za plasti nost ljudskog razvoja, tj. za nekanaliziranost ljudskog razvoja.

3 KLASE UTJECAJA PLASTI NOST 3 RAZVOJNA PROCESA 

DEF.: KANALIZIRANOST je genetska predispozicija koja
Dijete Adolescenti Zrela dob Starost

vodi razvoj u smjeru kojeg je te ko skrenuti, jer su predispozicije izra ene u svakoj prirodnoj ljudskoj okolini.

Slika 1. Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja

3

p. poku ava sagledavati cjelinu a ne samo pojedine elemente ivota. uklanjanje. bonton. tj. MOGU NOST INTERVENCIJE ± izvodi se iz plasticiteta. prevencija. to vodi do nastajanja dobnih subkultura. sophia = mudrost ) Filozofija je podru je ljudskog znanja koje sakuplja. philos = prijatelj. djelovanje na kasniji ivotni vijek.Ve ina ljudi ima ve e kapacitete od onih koje efektivno koristi. moralno pona anje? to je lijepo? to je vrijedno? to je istinito i valjano i kako to znamo? to je stvarno? to je krajnja realnost? (3) MULTIDISCIPLINARNO VI ENJE RAZVOJA DISCIPLINE POVJEST RAZINE IZU AVANJA Socijalne uloge i kulturalni obrasci kroz vrijeme Osnovni svjetonazori Kulturalni obrasci Socijalne uloge i institucije dru tva Stani na i anatomska funkcija Individalno funkcioniranje (kognitivno. Podru je proksimalnog razvoja (gr . pojedinac rijetko djeluje na gornjoj granici mogu nosti jer situacija u pravilu ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje. svaka dobna skupina boravi izolirano od ostalnih skupina. 4.n.n. emotivno.) Socijalna okolina Metafizika Ontologija (grana metafizike) Kozmologija Kako se razvija kozmos? Prou avanje filozofije omogu uje: FILOZOFIJA ANTROPOLOGIJA SOCIOLOGIJA BIOLOGIJA PSIHOLOGIJA (1) (2) (3) Bolje osje tavanje osobne latentne ili potencijalno filozofske perspektive Pva avanje doprinosa filozofije razumijevanju ljduske prirode Pove enje tolerancije prema drugim svjetonazorima  Pet bazi nih filozofskih stanovi ta: (1) (2) (3) (4) Idealizam (Platon.e. (1) POVJESNA PERSPEKTIVA Prou ava: (1) (2) (3) Razlike u razvojnim obrascima kroz vrijeme (arhivski izvori) Tretman djece u povjesti: izgled. itd. razvija ideje o ivotu.st. tj. 4. OVJEK JE TVORAC VLASTITOG RAZVOJA ± mogu nost djelovanja na sebe i na socijalni i fizi ki kompleks. selekcionira.p.) Religijsko razmi ljanje Pragmatizam (SAD: James i Dewey) 4 . literatura Generacijski jaz (dobne subkulture) u 20.  Implikacije tih ideja: (1) (2) (3) PLASTI NOST ± recipro na me uzavisnost razina. stolje u: 20. poja avanje. rad. disciplina. GLAVNA PODRU JA FILO ZOFSKOG PROU AVANJA SU Problem ili pitanje Podru je filozofskog prou avanja Etika Estetika Aksiologija Epistemologija to je pravilno. mladih i odraslih.e) Realizam (Aristotel. razvija i kriti ki analizira sve vrste komunikacije. stolje e dovodi do izdavanja djece.st.  Rezervni kapaciteti ± to je zona proksimalnog razvoja. Razvoj obitelji i njene uloge (4) (2) FILOZOFSKA PERSPEKTIVA Slika 3.

kako gra a tijela utje e na shva anje sebe. mezosustav.jer eksperimenti na ivotinjama ne podle u gotovo nikakvnim eti kim pravilima i ograni enjima ± na alost (genetska kontrola i kontrola i manipulacija okoline. ali prou avanjem uzroka starenja postoji mogu nost da e se prosje ni vijek ljudskog ivota produ i. u Japanu stariji ljudi imaju vi i status od mla ih ljudi .porijeklo ovjeka i varijacijem me u ljudima. prou avaju se socijalni fenomeni razvoj teorija obja njavanja socijalnih interakcija prijedlozi rje avanja socijalnih problema y y y y (1)  Razvojni ciljevi u adolescenciji su: Promjene u spavanju u funkciji dobi. a djelomi no se preklapa za psihologijom. litertura i kultura ovjeka. vrijednosti. Odgovara se pitanje " a to ovjek stari" ili "kako produ iti ljudski ivot" . egzosustav. ES.mjere S. Dalje se smatra se da je kona ni vijek ljudskog ivota genetski ograni en. i 20. vrlo je plasti an.to ima dobrih reperkusija za njih). HUMANISTI KA ZNANOST .povjest.  JEDNA OD VARIJABLI J E REGENARACIJA STANICA:  Iz socijologije smo preuzeli Bronferbrenerov model razvoja u kontekstu. kra i ivotni vijek). bavi se prou avanjem op eg fizi kog i mentalnog zdravlja. (1) (2) Generalni genetski program ± odr ava evoluciju vrste (razvoj ovjeka) Specifi ni genetsko program: odr ava obiteljsko naslje e Izu avaju se razlike u razvojnom obrascima me u kulturama mogu i raspon ljudskog pona anja (dobno normativni utjecaji socijalne prirode).) (9) Usvojiti niz vrijedosti za vo enje pona anja (3) ANTROPOLO KA PERSPEKTIVA Dijelom je: (5) BIOLO KA PERSPEKTIVA  DEF. shva anje starosti i starenja (npr. (2) (3) (4) (1) (2) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) Posti i novi i zrelij i odnos s vr njacima oba spola Posti i maskulinu ili femininu spolnu ulogu Prihvaatiti vlastito tijelo Posti i emocionalnu nezavisnost od roditelja i drugih odraslih Po eti poduzimati korake k ekonomskoj nezavisnosti Po etak priprema za brak i obiteljski ivot Razvoj intelektualnih kompetentnosti vje tina za gra anske  JEDNA OD KLJU NIH RE PERKUSIJA genetsko predbra no savjetovanje savjetovanje i brijga tijekom trudno e Usvojiti socijalnu odgovornost 5 . BIHEVIORALNI FENOTIP . periodizacija ljudskog razvoja u razli itim kulturama. promjena utjecaja po periodima razvoja: socijologija obitelji. pri emu je dijete poput babu ke okru eno razli itim slojevima. rada i zanimanja. DRU TVENA ZNANOST .komparativne aanlize razli itih kultura. (4) SOCIJOLO KA PERSPERKTIVA Sociologija integrira spoznaje iz vi e znanstvenih podru ja. Razlikujemo: (3) a) b) model dobne stratifikacije ± sekvence uz dob vezanih uloga i polo aja model socijalizacije ± na ini usvajanja stavova.mjere fizi ke i tjelesne gra e FIZIOLO KI FENOTIP . obrazovanja.  BIOLO KA PERSPEKTIVA PROU AVA: (1) (2) MORFOLO KI FENOTIP . obrazovanje. psihomotorni razvoj koji proizlazi iz maturacije i u enja kao i fizi kim pojmom o sebi. razina fizi ke i mentalne snage. Ekolo ki model razvoja pretpostavlja: y Da se razvoj odvija u irem dru tvenom kontekstu. Promjene u funciji mozga. Promjene seksualnog responzivnosti. jer bez obzira na gra u i fiziologi ju.: Razvoj = fenotipski reazultat interakcije genetskog programa. kako fizi ko utje e na psihi ko). vjerovanja zajednice Bavi se prou avanjem naslje a. st.istra iva i smatraju da klju ne uzroke starenja mogu prona i na stani noj i molekularnoj razini. makrosustav. receptore.(5) Egzistencijalizam (19. tj. radno mjesto). otporonost na bolesti. Razlikujemo: mikrosustav. pona anje je promjenjiva kategorija (npr. okolinskih utjecaja i samoaktiviteta osobe. Sposobnost regulacije temperature.  DVIJE VRSTE GENETSKOG PROGRAMA: (1) (2) (3) BIOLO KA ZNANOST . mitologija. Ispituje djelovanje starenja na tjelesne funkcije i izgled.pona anje i samoiskazi. fizi ki pojam o sebi. esto je izu avanje na ivotinj ama . Zanima se za dobne promjene u socijalnim ulogama unutar socijalnih institucija kulture (obitelj. otpornost na bolesti. fizi kih karakteristika i potencijala za pona anja koja se naslje uju. mentalno zdravlje.

nego i te nja razvoju potencijala do maksimuma. fizi ko zdravlje. BIOLO KA SFERA Genetska adekvatnost nije samo izostanak defekta. intelektualna razvijenost. odvajanje od majke) STATUS ODRASLOG POJEDINCA ± ideal kojem se te i. visina. No. da se ra a u ranijoj dobi. uspje nost prepria avanja TV programa verbalne sposobnosti. Binet: MD = KD intelektualna zrelost) BIOLO KA SPREMNOST ORGANIZMA ± za usvajanje i izra avanje odre enog pona anja (npr. za sjedenje ± stimuliranje nema efekta. sposobnost ali i iskustva (npr. . AD1. pr i emu je i dob o eva va na. Ako postoji sumnja u nasljedne bolesti. zajedno sa tehnolo kim razvojem. emaptija. normativni i idiografski pristup.(6) PSIHOLO KA PERSPEKTIVA Bavi se: (1) prou avanjem razvoja: a) na razini individualnog funkcioniranja (kognicija. ljudi se ponovo okre u prema sebi i svome razvoju. to ne mora biti to no. autonomnost. Ina e se pove ava vjerojatnost razli itih genopatija (point 6 . kreativnost. otvorenost. s optimisti kom slikom da mo e biti savr eniji nego to je u odre enom trenutku. zreli emocionalni pojam o sebi SOCIJALNO PODRU JE ± milosr e (suosje ajnost i spremnost na akciju). klasifikacijom domena razvoja. ve kuda ovjek ide. informacijska kompetentnost. intra i interindividualnim razlikama. dijete je zrelo za svoju dob ako dostigne karateristike tipi ne za svoju kronolo ku dob (npr. pona anje) i b) na razini socijalne interakcije (efekti razli itih socijalnih uloga). Savjetuje se npr. U odrasloj dobi. li nost. tj. fizi ka kompetentnost. zreli kognitivni pojam o sebi EMOCIONALNO PODRU JE ± ljubav. zreli fizi ki pojam o sebi KOGNITIVNO PODRU JE ± to nost obrade informacija. ako ne postoji biolo ka spremnost za odre enu aktivnost ± prerana stimulacija je ak tetna jer neuspjeh djeluj e demotiviraju e) PRIPREMLJENOST NA NEKU AKTIVNOST ± uklju uje kombinaciju biolo ke spremnosti i specifi nog iskustva djeteta ± npr.  ZRELOST SE MO E SHVATITI NA NEKOLIKO NA INA (1) (2) NAJSAVR ENIJI OBLIK PONA ANJA RELATIVNA ZRELOST U ODNOSU NA IVOTNU DOB ± to je normativno shva anje razvoja. emocije. esto se krug zatvara.  Trodimenzionalni pristup prou avanju razvojne psihologije: (3) Razvojni periodi * podru je pona anja * pristupi izu avanja (4) (5)  NEKA PODRU JA RAVOJA POTPUNIJE OSOBE (1) BIOLO KO PODRU JE ± genetska adekvatnost. periodizacijom razvoja. spremnost za kolu: te ina.dob i (4) IVOTNI CILJEVI (2) (3) (4) (5) (6) Humanisti ka psihologija ne ide od registracije kakav ovjek je. zreli socijalni pojam o sebi (2) (3) (4) U novije doba. tj. nakon odlaska djece ponekad se otvori perspektiva ± este su vanbra ne veze ± i ulazi se u ivotnu krizu ± tj. definiranjem predmeta i metoda prou avanja. gleda se kolika je vjerojatnost da djete nasljedi bolest te se provodi genetsko savjetovanje. ljudi misle da se vi e ni ta ne mo e promjeniti. to je zavr na to ka razvoja (iako humanisti ki psiholozi smatraju da ne postoji zavr na to ka razvoja) Metodologija: u razvojnoj psihologiji esto se dob uzima kao NZV uzro na za promjene. altruizam. dolazi do preispitivanja da li se ivotna situacija mo e pobolj ati. Me utim.

percepcija ± obrada. on se uklju uje u aktivnost (vje banje. imaju povjerenje u sebe i autonomne su. (2) (3) Razvoj zrelog fizi kog pojma o sebi ± pojam o sebi ima fizi ku. sve kra i radni dan. visokokriativne osobe moraju biti inteligentne. pra enje trudno e (ultrazvuk. tj. Mentalno zdrava osoba poduzima i svakodnevne aktivnosti na kreativan na in (kuhanje. nezavisne o drugima i o kulturnim obrascima i zahtjevima. koji onda omogu uje realizaciju osobnih potencijala). kognitivnu komponentu. ali i pove ati kapacitete za u ivanje u njemu. ali su individualne razlike u tempu i granicama razvoja. sposobnost za kreativno mi ljenje. kvalitetna prehrana. Razvoj se shva a kao sve promjene koje se javljaju kod pripadnika iste vrste u isto vrijeme i po ustaljenom rasporedu. AD2) Vrste informacija ± informacije trebaju biti selektirane s obzirom na potrebe u enika i prema vlastitoj koncepciji nastavnika. davanje zna enja pericipranim sadr ajima. 3) na inu kako su informacije organizirane. anksioznosti i sl.). (1) Kompetentnost zajedni ka vrsti ± raniji razvoj slijedi fiksne sekvence. da nema previ e blokada i obrambenih mehanizama ± racionalizacije. mediji itd. Takve osobe su zadovoljne sobom. sadr avati relevantne i suvremene spoznaje. Fizi ki rast zna i porast stanica i tkiva te promjene u fizi koj i kemijskoj strukturi i funkciji. Bitno je razviti i poticati pozitivan odnos prema vlastitom tijelu. produ iti ivot. fleksibilan. AD3) Na in organiziranja informacija ± metodika. emocionalnu. tj. profesori. Kreativnost je jedan od razvojnih ciljeva.mutacije ± samo jedan gen nije u redu) odnosno kromosomskih poreme aja (genomopatija = promjena u broju kromosoma. tj. AD4) Zdravlje iv anog sustava ± senzorni organi (sluh. to se ti e odnosa izme u inteligencije i kreativnosti. tj. tj. motivacija i stil ivota mogu dovesti do napredka. AD1) Izvor informacija ± u itelji. (3) 7 . Fizi ko zdravlje je stanje potpunog fizi kog. Bitno je i aktivno raditi na pobolj anju genetske kvalitete. adekvatna okolina. Uz adekvatnu prehranu i medicinsku njegu fizi ka kompetentnost se ranije dosti e. tj. spremni su u initi gre ke i otvoreni su iskustvu. mi i a. Ud benici trebaju biti didakti ki dobro napravljeni. a ne za kognitivne procese. iv anog sustava (mijelenizacija. o 1) izvoru informacije. tj. Kognitivni zreli pojam o sebi ± uklju uje svijest o vlastitim sposobnostima u enja i promjena kompetentnosti. imati dobre odnose sa svojim u enicima. Osobine krativnih ljudi su npr. izgledu i funkcijama ( vidi ³Samopoimanje mladih´ str. spremanje i sl). unosi sebe i svoje ideje i na in u aktivnost. redukcija stresa. kromosomopatija = komadi kromosoma se odlome te se na pogre nom mjestu ponovno spoje). imaju smisao za humor. 4) o zdravlju iv anog sustava i 5) o psihi kom zdravlju. roditelji ive zdravo. tj. itanje. Klju na je otvorenost iskustvu i premnost i interes za suo avanje sa ivotom. senzorni input. Kompetentnost poticana kulturom ± razli ite vje tine (npr. uo avaju nekonzistentnost. vid itd. Razvoj je u biolo koj domeni geneti ki odre en ± postoje pravilnosti. a ne samo izostanak bolesti. trening i sl. subkortikalne jezgre itd. amniocenteza). ples. kvalitetu ivota. porast broja dendrita. imaju mladena ki i svje stav prema ivotu. imaju fleksibilan pristup u enju i mi ljenju. projekcije. jer ljudi s istim kognitivnim kapacitetima razli ito uspjevaju. promjene u pona anju i karakteristikama organizma uvjetovan sazrijevanjem (uro eni faktori) koje se postepeno ostvaruje u prikladnim uvjetima materijalne i socijalne okoline. opu teni su itd. uva avati op e i individualne osobitosti razvoja u enika. tj.  Fizi ka kompetentnost ima etri vida: Procesiranje informacija ovisi o nekoliko stvari. pis anje) pretpostavlja se vje ba i poticanje razvoja u vrijeme kad postoji biolo ka spremnost. tj. Bitna je i socijalna inteligencija.112) AD2. obra enost materijala. socijalnu. Individualna kompetentnost ± na osnovi iniciranja pojedinca ± motivacija (npr. tj. ali visokointeligentne osobe nisu nu no i kreativne. 2) vrsti informacije. Uklju uje razvoj kosti. ud benici: dobar nastavnik mora biti kompetentan. promjene kemizma na sinapsama). ako netko vjeruje da mo e promjeniti svoje kapacitete i posti i napredak. ali je preusdniji razvoj slo enih motori kih vje tina.) AD5) Psihi ko zdravlje ± treba postojati otvorenost procesiranju informacija. ne pu iti i piti i sl. mentalnog i socijalnog dobrog stanja. Npr. ali i ivota godinama. tj. to je integrirana cjelina. Cilj je dodati godine ivotu. kratkoro no i dugoro no pam enje) PSIHOMETRIJSKI PRISTUP ± zanima se prvenstveno za rezultat kognitivnog funkcioniranja. svakodnevne aktivnosti do ivljavaju kao novosti. te e osobnom i dru tvenom napredku. kao i CNS (cortex. pa nja i selekcija percepcije i obrade informacija. trebaju biti adekvatno razvijeni. apsurdnosti. KOGNITIVNA SFER A Postoje tri osnovna pristupa: (1) (2) ORGANIZMI KI (Piaget) ± proces napredovanja kroz faze PRISTUP OBRADE INFORMACIJA ± analiti ki je usmjeren na izu avanje komponenti kognitivnog funkcioniranja (npr. da je mogu e kognitivnu kompetentnost izgraditi. spremni su zapo eti ne to novo.

AD3. EMOCIONALNA SFE RA Neuspjeh razvoja u toj domeni je najve i neuspjeh za ovjeka. Uspostavljaju se samo mehani ki, instrumentalni odnosi s drugima bez emocionalne obojenosti; pitanje je da li se opravdano u psihologiji te i potpunoj objektivnosti ± tj. koliko je to stvarno dobro, jer to zna i biti neutralan i isklju iti velik dio sebe i percepcije pona anja druge osobe. 
LJUBAV ± je termin koji je prihva en u humanisti koj 

ALTRUIZAM ± to je bazi na tendencija da se drugima pomogne, nesebi na briga za dobrobit drugih. Altruizam se razvija na ra un egoizma. Karakteristike tih osoba:

(1)

racionalnost ± prou avanje situacije prije dono enja odluke, prosudba da li je to dobro za drugu osobu (nau iti ovjeka pecati, a ne mu dati ribu), akcije ovise o okolnostima, potrebama drugih, te potreban je visok stupanj moralne zrelosti; realisti nost; obzirnost prema potrebama drugih; odgovornost ± konstruktivno pomaganje (pecanje) i uva avanje njihovih stanovi ta; kooperativnost ± iz poznavanje sebe mo e se staviti u poziciju druge osobe.

psihologiji (Fromm ÄUmije e ljubavi´). Za ovjeka je bitno primanje, ali mo da jo i bitnije davanje lju bavi, jer je davanje jo ispunjuju e. U ranijioj dobi je bitnije primanje ljubavi jer se na taj na in stje e zaliha samopouzdanja. Tako er vrijedi da ljubav nije djeljiva, tj. ne mo emo voljeti samo jednu osobu, a sve ostale ljude osje ajno ignorirati, kao i to ne mo emo voljeti druge, ako ne i volimo sebe. Erich Fromm opisuje u svojoj knjizi ³Umije e ljubavi´ nekoliko vrsti ljubavi:

(2) (3) (4) (5)

(1)

MAJ INSKA LJUBAV ± osnovna karakteristika je da je ona bezuvjetna. Majka voli svoje dijete samo zato to je ono njezino dijete, a ne zato to zadovoljava neke uvjete. Maj inska ljubav ima dva elementa: a) odgovornost za brigu djeteta i djetetov razvoj (mlijeko) i b) ljubav u smislu osje aja sre e da dijete postoji, da je raste i da se razvija (med) i ova ljubav ugra uje u dijete osje aj vrijednosti i sre u to je ivo i da je svijet dobro i lijepo mjesto.

stavljanja u tu u poziciju kroz identifikaciju i projekci ju. Empatija je va na u svim domenama ivota i ima 6 komponenta: 

EMPATIJA ± sposobnost suosje anja, emocionalnog

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

kognitivna identifikacija projekcija to na percepcija druge osobe povjerenje koje ima izvor u odnosu majka dijete toplina, otvorenost, prihva anje drugih kakvi su ljubav i prihva anje sebe ± da projekcijom ne izgubimo sebe

(2)

O INSKA LJUBAV ± osvna karakteristka je da je ona uvjetna, tj. dijete ju mora zaslu iti i odr avati. Bitna je za razvoj djeteta jer provocira djetetovu motivaciju za u enje standarda i odgovornosti. Otac vi e djeluje na razvoj standarda pona anja i odgovornosti. LJUBAV PREMA SEBI ± potrebna je i nu na jer smo i mi objekti na ih osje aja i bitno je imati poztivan odnos prema samome sebi. Ljubav prema sebi je preduvjet za davanje ljubavi drugima. Ovaj aspekt ljubavi je vezan uz primljenu bezuvjetnu ljubav od majke u ranoj dobi. BRATSKA LJUBAV ± to je ljubav prema svakom ljudksom bi u, odnosno ak prema ivotu kao takvom. Prestavlja temelj svakoj ljubavi. Klju no je povjerenje ste eno od roditelja koje se generalizira. ZRELA LJUBAV ± izra ava se u razli itim odnosima, a naj e e se javlja u zreloj dobi. Ima etri elementa koji se ve u uz 4 sfere razvoja: a) BIOLO KA domena b) KOGNITIVNA c) EMOCIONALNA d) SOCIJALNA ± Uva avanje ± Znanje ± Briga - Odgovornost 

RAZVOJ ZRELOG EMOCIO NALNOG POJMA O

(3)

SEBI ± nikad se ne dosti e zavr na to ka jer se zrelost stalno pove ava. Uklju uje: Sloboda da se osje a, pravo na emocije, neko enje i neizbjegavanje emocija, uva avanje cijelog raspona emocija. Ako se potisuju negativne emocije, to esto mo e biti okida preme aja i te ko e u ivotu (npr. psihosomatske bolesti). Odgovaraju a emocionalna ekspresija ± radi se o ekspresiji emocija u trenutku kad su izazvane, suprotnost tome je pomaknuta agresija. Autenti nost bivanja ± iskrenost, do ivljavanje sebe u harmoniji sa svijetom, povjerenje da imamo pravo biti svoji, jedinstveni, da negdje imamo svoje mjesto. Spontanost ± pristupanje novim situacijama bez prethodnog planiranja odgovora ± to zna i ivjeti sada i ovdje (ge talt terapija) ± kao i nevezanost za pro lost i nefantaziranje o budu nosti. Problem je ako se vizionira o budu nosti ± a zanemaruje sada njost. Smisao za humor Prihva anje i no enje stresom ± uklju uje samoljubljenje, altruizam, autenti nost.

(1)

(4)

(2)

(5)

(3)

(4)

Za zrelu ljubav je bitno da se u prvom iskustvu ljubavi (to je roditeljska ljubav) do ive sve 4 dimenzije i onda e i dijete u odrasloj dobi biti spremno za zrelu ljubav

(5) (6)

8

AD4. SOCIALNA SFERA Zadaci su: (1) Pospje ivanje socijalizacije ± simpatija prema drugima i spremnost pomaganja, razvijanje osje aja lanstva, osje aj povezanosti s ostatkom ovje anstva. (2) Autonomija ± zna i oslanjanje na sebe, razvoj funkcionalne nezavisnosti, i za to je klju an razvoj pojma o sebi. (3) Otvorenost ± prema novom, spremnost za samootkrivanjem sebe prema drugim osobama, razvoj demokrati ne osobe, tj. prihva anje drugih, toleriranje nejasnih situacija, zatim kriti nost prema autoritetima; prihva anje promjena kod sebe, drugih i u okolini; otvorenost novim idejama i iskustvima; promjene se do ivljavaju kao izazovi, ali i stagnacija razvoja. Otvorenost je podloga samoobnavljanja. (4) Zreli socijalni pojam o sebi ± osobno vi enje svojih mogu nosti za uspje nu interakciju s drugima. Socijalno kompetentna osoba je zadovoljna sobom, postoji osje aj nade i poznato usmjeravanje, te osoba testira realnost i nosi se s posljedicama. Postoji uvjerenje da mo e promjeniti sebe i svijet oko sebe.

Me utim, ve i broj prethodnika humanisti kog pokreta pro li su psihoanaliti ku kolu, najpoznatiji su: Alfred Adler, Viktor Frankl, Erich Fromm, Karen Horney i Wilhelm Reich. Prema prethodnim pristupima ovjek je lutka na koncu vo ena ili nagonima ili okolinom. Psihoanaliti ka metoda nagla ava povjesnu dimenziju ovjekovog postojanja, a humanisti ka psihologija daje realniju sliku postojanja u trenutnom, konkretnom svijetu. 
DEF.: Razvoj je rezultat interakcije naslje a, okoline i

osobnosti (dominantnog sistema reagiranja kojeg je mogu e birati). Prema prista ama humanisti ke psiihologije, psihologija koja poku ava objasniti ovjeka i njegovo pona anje treba prou avati upravo njegovu specifi nu ljudsku prirodu i njegova specifi na obilje ja, dok poku aje npr. Pavlova i ruskih refleksologa da reduciraju ovjeka na refleksne trzaje, odnosno Skinnera koji ovjeka tuma i kao stroja kojeg se mo e po volji programirati, humanisti ki psiholozi smatraju potpunim proma ajem. 4 su osnovna elementa humanisti kog usmjerenja (1) Pa nja je usmjerena na na osobu koja do ivljava i njeno iskustvo; pona anje i nagon imaju sekundarno zna enje u odnosu na istu (2) Nagla avaju se distinktivna obilje ja ljudi, tj. ljudska je priroda prema koncepcijama humanisti ke psihologije sasvim jedinstvena i posebna u odnosu na prirodu svih ostalih ivih bi a, a elementi te posebnosti su npr.: svjesnost u naj irem smislu (postojanja, sebe, drugih, vremena, prostora) sloboda djelovanja i njome povezana odgovornost za to djelovanje, dinami nost i kreativnost, ideali i vrijednosti, te nja za realizacijom svojih ideala, potencijala i vlastite autonomije, te nja za smislom, te nja za autenti no u, i te nja za transcedencijom (3) U izboru problema istra ivanja zahtijeva se smislenost, tj. problemi moraju biti zna ajni za do ivljavanje i djelovanje u svijetu (a ne samo objektivno i zna .) (4) Uva ava i cijeni dostojanstvo ovjeka, te cijeni potencijale svakog ovjeka. Centar je osoba koja do ivljava sebe i u interakciji s drugima. Svaki ovjek je jedinstven pa za terapije nema recepta i pravila.

(5) U PSIHOLOGIJI TRI SU OSNOVNA PRISTUPA OVJEKU
1. PSIHOANALIZA ovjek je ro en s nizom instinktivnih poriva; seksualnih i nagonom smrti tj. agresije. Dodao je tre u dimenziju: nesvjesno te obrambene mehanizme kojima branimo ego. Psihoanaliza je oti la daleko u prou avanju u enja, ali ipak ne dovoljno daleko. ovjek je prikazan gotovo ivotinjski, negira mu se mogu nost da prevlada pro lost i ide u bolju budu nost (fatalizam).

2. BIHEVIORIZAM Znanstveno najproduktivnije podru je. S-R veza, pridonosi prou avanju procesa u enja. Kritika; radi prevelikog nagla avanja eksperimentalne tehnike, subj. podru ja su nedodirljiva. ovjek jest odre en okolinom, ali je ovjek i stvorio okolinu; bitnija je interakcija.

3. HUMANISTI KA PSIHOLOGIJA Humanisti ka psihologija predstavlja jedan noviji smjer u suvremenoj psihologiji koji se razvio u itav humaniskti i pokret u psihlogiji i predstavlja uz psihoanaliti ki i bihevioristi ki pristup "tre u snagu". 1962. godine su u SAD glavni zastupnici humanistki ke psihologije, npr. Abraham Maslow, Carl Rogers i Charlotte Bühler osnovali ³Dru tvo humanisti ke psihologije´. Ovaj pristup se javio kao izravna kritika psihoanalize i biheviorizma, dvaju vladaju ih kola koje nisu doprinjele razumijevanju zdravog i kreativnog djelovanja li nosti.

1. ovjek kao svjesno bi e: Humanisti ko shva anje ljudske prirode mo da najbolje opisuje Frommova definicija ovjeka kao " ivota svjesnog samog sebe". ovjek dakle nije kako to psihoanaliti ari tvrde uglavnom nesvjesno bi e, kontrolirano nesvjesnim mehanizmima koji su po svojoj prirodi negativni, a nije niti nekakav prazni organizam koji kao neki stroj mehani ki i pasivno reagira na vanjske podra aje, ve on posjeduje jasnu svijest o vlastitom postojanju, o svojoj pro losti i mogu nostima svoje budu nosti i mo e i zato mora svjesno djelovati i usmjeravati svoje pona anje, svoj ivot i razvoj, tj. svjesno kreirati sebe kao bi a.

9

2. ovjek kao u sr i dobro bi e: Sljede e obilje je ovog pristupa jest da ljudsku prirodu opisuje kao u sr i pozitivnu, tj. kod ovjeka ve postoje svi unutarnji preduvjeti za pozitivan, zdrav i kreativan razvoj li nosti. Svaki ovjek ima specifi ne potrebe i tendencije koje su geneti ki utemeljne, od kojih su neke karakteristi ne za cjelokupnu ljudsku vrstu, a neke jedinstvene pojedincu. Ove potrebe su po svom karakteru dobre ili neutralne, ali nikako ne zle. Pred svakog ovjeka je postavljen ivotni zadatak da aktualizira te specifi no ljudske potencijale odnosno njegova samoaktualizacija. Da bi on to postigao on mora ivjeti svojim autenti nim ivotom, tj. ivjeti s jedne strane u skladu sa op eljudskom prirodom, ali ujedno i u skladu sa svojom individualnom prirodom - izra avati individualne sposobnosti, ideale, vrijednosti i te nje. Nezadovoljenje tog ivotnog zadatka je prema ovom humanisti kom shva anju temeljni uzrok psihopatologije. 

HOLISTI KI PRISTUP

Humanisti ka psihologija ima holisti ku koncepciju li nosti. To zna i da je li nost ovjeka cjelovita, tj. predstavlja jednu integriranu cjelinu i postoji me upovezanost pojedinih aspekata razvoja. Iz toga dalje slijedi da psihologija koja eli objasniti i predvi ati pona anje i do ivljavanje ovjeka mora ga prou avati kao cjelinu, a ne istra ivati pojedinosti i izolirati pojedine funkcije koje same po sebi nemaju nikakvog zna aja za razumijevanje ljudskog pona anja. Osoba neprestano poku ava uspostaviti ravnote u, pa je pona anje nepredvidivo. U svakom trenutku ovjke djeluje i prilago ava se najbolje to mo e - sa svog stanovi ta. Zato je bitno - kako osoba interpretira svoju okolini. U Adlerijanskoj teoriji - naglasak na individualnom stilu ivota, karakteristi nom na inu reagiranja na osnovi vrednovanja sebe i drugih.

3. ovjek kao slobodno ili autonomno bi e: Daljnja temeljnja pretpostavka humaniski e psihologije je da je ovjek upravo zbog svoje svijesnosti slobodno bi e, pa zato sam odgovoran za svoju vlastitu sudbinu i za razvoj samoga sebe. To da je ovjek slobodan zna i da on ima potencijal da donosi svjesne i slobodne odluke o svom na inu ivota i na inu pona anja i da sam svjesno usmjeruje svoj razvoj, i to nezavisno od bilo ega. Humanisti ka psihologija ne idealiziara ovdje ovjeka kao potpuno nezavisnog od okolinskih utjecaja odnosno nesvjesnih utjecaja, ali ona nagla ava da on u odre enoj mjeri mo e svjesno re i NE svim tim utjecajima i na nov i druga iji na in realizirati svoju osobu od onoga "kakvog ga je okolina napravila" ili "kakvoga bi ga htjela imati" odnosno " emu ga tjeraju nagoni". Zapravo jedan od razvojnih ciljeva ovjeka i klju ni element zdrave ili zrele li nosti je upravo autonomija, tj. svjesno, racionalno i odgovorno vladanje sobom, nezavisno od prija njih iskustava, nezavisno od socijalnih zahtijeva, nezavisno od nagonskih tendencija. 

VA NOST SUBJEKTIVNOS TI

Dakle, temeljo obilje je ljudske egizstencije je njeg ova svjesnost, pa tako je za humanisti ke psihologe upravo sve ono to pojedinac svjesno do ivljava primarni i jedino relevantan predmet istra ivanja psihologije kao znanosti. Zadatak psihogije je da prou ava ono subjektivno iskustvo pojedinca i da prou ava zna enje koje ti subjektivni do ivljaji imaju za pojedinca. Rogers sadr aj svijesti naziva fenomenalnim poljem svijetom i to polje je potpuno subjektivno, konstruirano samog ovjeka. Odbacuje se dakle istra ivanje nekakve pojedinca zapravo nepostoje e "objektivne" realnosti, ve prou ava ona psiholo ka, subjektivna realnost. ili od za se

4. Intencionalnost ljudske prirode ± ovjek nije reaktivno bi e, ve je usmjeren prema nekim svjesnim dugoro nim ciljevima. Bühler navodi 5 faza ciljne usmjerenosti:

(1) (2)

DJETINSTVO (do 15. god.) ± ovdje ivotni ciljevi nisu odre eni, i budu nost je neodre ena. ADOLESCENCIJA I RANA ZRELA DOB (15, - 25. god.) ± ³ ovjek je vlasnik svoga ivota´ i prvi put analizira dotada nja iskustva te razmi lja o potrebama i potencijalima. SREDNJA ZRELA specifi nih ciljeva. DOB: odre ivanje jasnih,

IDIOGRAFSKI PRISTUP - Humanisti ke teorije su prvenstvneno personolo ke teorije, tj. poku avaju objasniti li nost svakog pojedinca. Cilj je dakle obja njenje i razumijevanje pojedinca u njegovoj posebnosti i razli itosti od drugih osoba, a ne odre ivanje zajedni kih obilje ja koja su zajedni ka svim ljudima. Pojedinac se ne uspore uje sa nekakvim populacijskim obilje jima ili normama jer jednostavno ne postoji nikakav apstraktan "prosje an" ovjek, ve je svaki pojedinac jedinstven. - percepcija FENOMENOLO KA METODA (interpretacija) sitacije, osobe i dru tva. Fenomenologija je filozofija o svijesti. Osnovna postavka fenomenologije je da svijest nije apsolutna, ve je uvijek intencionalno odre ena usmjereno u prema nekom predmetu. Svijest je uvijek svijest o ne emu. To ukazuje da se fenomenolo ka analiza ne mo e ograni iti na ³svijest´ kao takvu, ve mora uzeti u obzir i objekt na koji je svijest usmjerena. Ono to je bitno kod toga je da je svijest naravno u potpunosti odre ena kapacitetima sujekta i subjektivna je, pa tako oblik i na in do ivljavanja objektivne stvarnosti predstavljaju ustvari refleksiju kapaciteta i funkcioniranja svijesti subjekta, i ne prikazuju stvarnost kao takvu.

(3) (4) (5)

KASNA ZRELA DOB (45-65): pregled i evaluacija pro losti i revidiranje planova za budu nost STAROST: slabljenje usmjerenosti na postizanje ciljeva.

10

opisuje se konflikt socijalizacije i integracije. ovjeku. ve kad se pusti da bude slobodan neurotizam se smanjuje i osobe postaju slobodnije. LJUDSKE POTREBE (po Maslowu)  Demokratsko i liberalno ³odgajanje´ djeteta: Bitan je a) potrebe nedostataka (zadovoljenjem slabe) b) potrebe rada ili samoaktualizacije (zadovolj. preuzimanjem odgovornosti i biranja (1) BIOLO KI RAZVOJ u prvih 25 godina. Va no je otkriti deprivacije i potaknuti konkretne programe njihova prevladavanja. KNJIGA" Va e kompetentno dijete" . korijeni kreativnosti i dobrote Savijest ima geneti ku podlogu . Ovo podupire i iskustvo iz kole Summerhill. pa je za svaku osobu dobro ne to drugo. dijete treba razviti i vlastiti integritet. i na to ga treba i poticati. povla enje) psiholo ki poreme aji tite dijete od zahtijeva okoline kojima nije odraslo i od preuzimanja odgovornosti. a ne nekakve fizikalne 11 . Nezadovoljene potrebe bol pojavljuju se simptomi: signali (agresija.postoji intrinzi no znanje to je dobro. dijete je bi e u procesu rasta i razv oja. No.pojavom reproduktirnih sposobnosti. razumijevanje svijeta i svrhe ivota demokratski proces poticanja razvoja . Humanisti ne daju recepte za odgoj budu i da je zrela osoba zapravo osoba za sebe. Roditelji za svoje dijete najbolje ine ako ne ine ni ta tj. Da bi to mogli posti i i roditelji se moraju razvijati dalje i biti slobodni. ciljevima i usmjereno u ne im to se smatra vrijednim. Adolescencija je period porasta svijesnosti i traganja za vrijsdnostima.horizontalna komunikacija roditelj-dijete. ne treba stajati djetetu na putu da se samo otkriva. Ako dolazi do konflikta izme u integrit eta i socijalizacija onda dolazi do boli i raznih simptoma. Tokom razvoja. povjerenje u sebe da ³izdr imo´ ono to dijete mo e samo. esencijalni self kroz sazrijevanje Sinergija kompozitnih elelmenata li nosti Prihva aju Freudove razine svjesnosti.  PRIRODA SELFA  PRAKTI NI RAD S DJECOM ± treba biti u skladu sa Integracija id-a. ve njihovu podlogu (koji su skriveni motivi odstupaju eg pona anja). ega i superega u kompatibilnu cjelinu.: (1) (2) (3) (4) svako ljudsko bi e je vrijedno svatko je jedinstven . a to su npr. rasti) HIJERARHIJA POTREBA: (1) (2) (3) (4) (5) (6) Fiziolo ke potrebe Potreba za sigurno u Potreba za pripadanjem i ljubavlju (to je klju no u adolescenciji) Potreba za uva eno u (po tovanjem svoga ³ja´) Potreba za samoaktualizacijom Estetske potrebe . U osnovi ovoga je prihva anje bez uvjeta ± puno povjerenje u djetetove sposobnosti. Psihologija je znanost o okoline. ka jasnim ciljevima i boljoj integraciji. kad se ovjek ne sili i ne savjetuje stalno. PSIHOLO KI RAZVOJ . a to lo e Intrizni na krivnja = odstupanje od vlastitih cijeva i vrijednosti na elima humanisti ke etike. Roditelji svoju djecu ne smiju vidjeti kao cilj tj.posjeduje jedinstven set ciljeva svatko nastoji biti zna ajan na svoj na in treba pomo i svakome da se razvija u skladu s svojim specifi nostima Dalje se smatra da je va no upoznati dje je potrebe (a to su u skladu sa Maslovljevom teorijom):  SMJER I FAZE RAZVOJA (1) (2) (3) (4) (5) potreba biti voljen i bezuvjetno prihva en potreba za sigurnos u potreba za pripadanjem potreba za uva eno u (po tovanjem) potreba za nezavisno u. i ne treba na e savjete i prodike. tu je bitno ne tretirati samo simptome. uz socijalizaciju. (2) Zanemarivanje tih potreba ometa djetetov razvoj.doprinos ovje anstvu. Najve a potpora ovome je iz terapije. ima prekretnicu sa 15 godina .tijekom djetinstva postepen rast samoaktualizacije. ali nesvijesno sadr i i pozitivne elemente.

spremnost za nastavak rada na osobnom razvoju Preuzima odgovornost za u enje. Svi ljudi trebaju ivotne ciljeve (razvojni period). terbamo biti sretni ve radi samog vl. spremni prihvatiti iskustva OSOBE 1.) C. pozitivan pojam o sebi 4. sposobnost prihva anja sebe. samotransformacija: pozitivan pogled na sebe 4. Maslowa. Klju no je ja anje individualnosti i prihva anje toga. Rogers: osoba najbolje zna to joj treba. otvorenost iskustvima Otvorenost ka iskustvima se odnosi na sva iskustva bila ona u skladu s na im stavovima ili ne. tad se lak e mijenjamo i usavr avamo 3. sa puno neizvjesnosti. Bolest kod ovjeka ima i pozitivnu funkciju radi toga to nam ukazuje da je ne to potrebno mijenjati. Ovo mo emo samo ako smo sigurni u sebe. idealizacija Slika nas samih boljih i druga ijih od nas trenutno. te postavio ideale savr enstva. 4. autonomnost. Bonner: PROAKTIVNA OSOBA Proaktivan. emu e te iti tj. Osobine proaktivne osobe su 1. nezavisnost od kulture i okoline. ± osoba vidi smisao svog postojanja 2. 5. kontinuirana svje ina do ivljavanja. postoji ne to mo no. 8 je osobina s amoakt. Pitanje koje si moramo postaviti je ³ ivim li na na in na koji se najbolje izra avam´ 4.) A. deprivacije. ne mora se postavljati cilj postizanja prosjeka. da se ide naprijed a ne da se bude okovan onim pro lim i sada njim. 3. demokratska karakterna struktura. Priroda ovjeka je dalikatna i osjetljiva.) Maslow: SAMOAKTUALIZIRANA OS OBA. Ako smo to ve do ivjeli. savr eno. i one mogu biti ciljevi obrazovanja: 1. Da bismo postavili realne ciljeve dobro je poznavati karakteristike superzdravih osoba. Podloga te idealizacije je poznavanje sebe. Vodi do intelektualnog i emocionalnog previranja budu i da svijet ne trpi kreativnost. estetski pogled na ivot ovjek ne mo e imati neutralan pogled na svijet. Treba tragati i pro iriti definiciju adekvatne osobe koja e pomo i onima koji su roditelji djece. Do uvida u karakteristike samoaktualizirane osobe do ao je promatraju i svoje klijente te je uo io da su nakon terapije klijenti. 12 . oslanjanje na sebe a ne na o ekivanje i odluke drugih. uvijek te i ka samoaktualizaciji. bliski interpersonalni odnosi efikasna percepcija realnosti. Ovo do ivljavaju svi ljudi. a samoaktualizirani puno e e. 8. Inteligencija i odre eni potencijali mogu se kreirati. te prihva aju sebe (sprijateljuju se sa svojim kompetentnim ³ja´). Ako pou avamo sve u enike na autoritativan na in oni postaju pasivni i daju odgovore na ve dasvno odgovorena pitanja p bila bi bolja individualizirana nastava. kako i i jer ljudi mogu puno vi e posti i no to sanjaju. prihva aju svoje impulse bez puno prethodnog razmi ljanja. i le erniji odnos prema njoj 2. te da ih uva avamo kao razli ite od nas ali jednako vrijedne 7. ± osoba se oslanja na sebe i svoje odluke a pritom ne teti drugima 6. 3. Do nje se dolazi te ko i mukotrpno. sposobnost no enja s anksiozno u. frustracija. preplavljenost bla enstvom i emocijama koje se ne mogu opisati rije ima. ja e od vlastitog selfa Ovo je do sada najpotpunija vizija samoaktualizirane osobe iako je ra ena samo na temelju prou avanja A. Ako nemamo ovu idealnu sliku javlja se stagnacija i neproduktivnost. samopouzdanje. Combo: ADEKVATNA I ODGOVARA JU A OSOBA Uvodi pojam ³adekvatne´ ili ³odgovaraju e´ osobe. Sposobnost suo avanja s izazovima i adaptacija. postojanja 5. pa bi bilo potrebno odrediti samoaktualiziranu osobu i u drugim kulturama. samoaktualizirana osoba 2. iznova se odu evljavamo pa i obi nim sitnicama. Svi ljudi ro eni su sa potencijalno samoaktualiziranom osobno u. 2. sloboda za samoodlu ivanje ± otvorenost prema novim iskustvima. 2.) H. i svaki terapeut se treba prilagoditi svakom pacijentu posebno (u potpunosti djeluju a osoba). Nedostatak svih ovih teorija je to su ra ene na temelju zapadnih kultura. osobe 1. kreativnost Osoba koja stalno te i individualnosti i ostvarenju sebe. 1. posve enje. Ljudi imaju uro enu dozu proaktivnosti. i ne znamo to je razlog tom osje aju. spremnost da se slu aju i opa aju drugi. Analizirao je osobe koje su bile psihi ki zdrave. i izanalizirao je njihove osobine. MODELI I PROCESI RAZ VOJA SAVR ENIJE 3. Samo ako prema ne emu imamo pozitivan ili negativan odnos onda nam to ne to zna i u ivotu. prilago ena svakom pojedinom u eniku. daje nam snagu i volju da to opet do ivimo. ³ ovjek ivi umjesto da bude ivljen´. ali ona mo e biti zako ena ranim iskustvima ili samim stavom ovjeka. 3. a ona ide prema ostvarenju sebe u realisti nim ciljevima. drugih i prirode Kao unutra nja snaga i integritet. ivot i vlastitu sudbinu. vrhunska iskustva.

U temelju na eg ivotnog razvoja le e promjene u li onosti i/ili kognitivnom funkcioniranju. Ljudski razvoj uglavnom ovisi o tome to se zbiva u njegovoj okolini. ivi ³dnevnu dosadnu rutinu´. je neizbje ivo jer je utemeljeno u genima ovjeka i da ono nestaje kad dijete pre e u vi u 13 . gdje dje aci koriste igra ke oru ja i istra uju spilje i skrovi ta. Ovdje je bitan senzorni razvoj i razvoj senzomotornih vje tina. izbor (6) Buber. pojam socijal. psiholo ki i socijalni. ± 12. Psiholo ki uzroci. (2) Od 4. Na primjer. godine: na tom stadiju razvoja djeca rekapituliraju ivotinjski stadij i gdje je mentalni razvoj vrlo primitivan. Hall pretpostavlja 4 razvojna stadija koja korespondiraju 4 razvojna stadija ljudske vrste. Me utim. Prema Hullu je adolescencija jedini period u kojem ljudska vrsta mo e posti i evolucijski napredak. afirmacija kreativnosti (5) Tillich. pojam ³ja-ti´ odnosa. Ovaj period korespondira sa ljudskim razvojem i povjesti posljednih 2000 godina. ali ipak je bitno znati svoju granicu. kao i da su uzroci tih promjena biolo ki. Okolina je za razvoj manje va na. godine: Period bure i stresa. (3) 6. Hall je vjerovao da svaki ovjek prolazi kroz iste etri faze kroz koje je pro lo itavo ovje anstvo. Socijalni izroci. G. tj. Govorni razvoj i razvoj socijalnih interakcija se jako ubrza kao to se to desilo i za vrijeme nomadskog razdoblja ovjeka. Zbog velikog broja zbivanja u ivotu. (3) Od 8. Hall je smatrao da socijalno neprihvatljivo pona anje djece poput tu njava i kra e. ± 8.n. Potrebno je izostaviti socijalnu usporedbu. On kre e od Darwinove evolucijske teorije i razvija rekapitulacijsku teoriju razvoja. ± 25. (2) Adler.e. JO NEKOLIKO AUTORA: (6) TEORIJE ADOLESCENCIJE Sve teorije prihva aju injenicu da se ljudi s vremenom mijenjaju. Bitno je postaviti adolescente u bogatu okolinu to e dovesti do pobolj enja njihovog genetskog materijala te e njihova djeca nasljediti taj oboga en materijal.1. to uglavnom ovisi o tome kako u globalu shava aju ljudsku prirodu. teorije se razlikuju po tome koju skupinu uzroka smatraju kao najva nijom za razvoj. Blizak je pragmatizmu jer tra i da se samoaktualizaciju izrazi i u djelovanju na dobrobit zajednice. To je period kad djeca postanu spremna se disciplinirati i sustavno vje bati. Geni su klju ni faktor za na razvoj. godine: Period lova i ribolova. godine: ovaj stadij korespondira razdoblju poljoprivredni tva oko 5000 p. prihva anje odgovornosti za svoje pona anje tj. pri emu ve ina ljudi stagnira na tre oj fazi ± tj. (4) Od 12. (1) Od ro enja do 4. gdje se pojavljuju vi i i ljudskiji oblici funkcioniranja. Stanley Hall (BIOpsihosocijalna) G. Razlikujemo dakle tri skupine uzroka razvoja: (1) Fromm: produktivna usmjerenost. Adolescencija je novo ro enje. koji je u pravilu skokovit. osje ati sebe kao individuu (1) (2) Biolo ki uzroci. interesa i osje aja. Na ivot je stalno pribli avanje i pretakanje granica sebe i drugih. Tako er je vjerovao da je cjelokupan razvoj determiniran na im genima te da se odvija prema jednom univerzalnom i nepromjenjivom obrascu. to na percepcija ljudi p vi enje drugih kakvi ona zaista jesu (4) Rang. pona anje adolescenata je odre eno biopsihosocijalnim faktorima. Stanley Hall (1844-1924) je poznat kao otac psihologije adolescencije. Prema Hullu je za dje ji razvoj je u ovoj fazi povoljan rutinski dril ± pogotovo za u enje jezika i matematike. (3) Sullivan. promjene se ne de avaju skokovito ve je razvoj kontinuiran.

Sve ono to je ispod povr ine (a to je najve i dio) odgovara nesvjesnom dijelu li nosti.) NESVIJESNO: . Hull je svoju teoriju bazirao samo na pripadnicima jedne (sjeverno ameri ke) kulture ± te je pogre no zaklju io da razvoj slijedi uniforman obrazac. Ostali smatraju da je to dio potrage za identitetom. On je smatrao da to ima adaptacijski zna ajno. te je smatrala da je njezin otac previ e nagla avao svoje otkri e da seksualnost ne po inje u pubertetu. tj. odre ene snage koje djeluju.) PODSVIJESNO: . lak e im je pri ati nego se upustiti u neke interakcije. ali neto nom. usmjeruje i oblikuje ljudsko pona anje.(nad ja) NA ELO: ugoda realnost ideali a STRUKTURALNA KONCEPCIJA LI NOSTI Te tri strukture nisu neke zasebne strukture u li nosti koje imaju svaka za sebe nezavisnu egzistenciju. a obuhva a tri stvari: a) represirani sadr aji: to su sve one ideje.) SVIJESNO: svijest predsta vlja najvi u razinu li nosti i uklju uje sve ono to u odre e nom trenutku svjesno do ivljava mo.(lat. ³kontradiktorne tendencije´ u adolescenciji ± do ivljaj sna nih promjena raspolo enja. 3. koja prema Hallu adolesenta ine vi e ljudskim. No. ve u ranom djetinstvu. koja su posebno zna ajna u adolescenciji.je najdublja razina ljudskoga uma. ID je u cijelosti uronjen i sadr an u podru ju nesvij esnog i on ini najve i dio tog podru ja. zakidanje za neke oblike ljepote. Iz toga se vidi da su ego i superego ve im svojim dijelom izvan svijesti negoli u svijesti. pokazalo se da u odre enim kulturama adolescencija uop e nije razdoblje ³bure i stresa´. misli.  DOPRINOSI ANNE FREUD 6. masturbacija) prolazi kad adolescent napreduje u vi u fazu. a samo mali dio jednog i drugog ini svijest pojedinca kao to je mali dio lociran u nesvijes nom.: (1) Intelektualizacija: prevo enje seksualnih impulsa u apstraktno mi ljenje (rasprave). TOPOGRAFIJA LI NOSTI svjesno Anna Freud (1985-1982) se posebno zanimala za adolescenciju. Osnovna koncepcija adolescencije kao period bure i stresa. Podru je svjesnoga odgovara onom dijelu koji viri iznad povr ine i koji je samo desetina te ledene sante. ja) c) SUPEREGO .je onaj dio li nosti koji u odre enom trenutku nije dostupan pam enju.: y Eenergija i entuzijazam nasuprot indiferentnosti i dosade y Veselje nasuprot utu enosti i melankoliji y Ta tina i hvalisavost nasuprot poniznosti i plahosti y Osjetljivost nasuprot be utnosti y Nje nost nasuprot grubosti Danas se njegova teorija smatra zanimljivom. B) STRUKTURA LI NOST I Nakon 1920. seksualnih konflikata i protivljenja ustaljenim normama postavljena je od Hulla. to svjesno iskustvo samo je malen dio mentalnog ivota i predstavlja iskrivljenu sliku koja je nastala kroz procese selekcioniranja i za titnog odabira-nja sadr aja iz unutarnjeg i vanjskog svijeta. 14 . da je univerzalan i genetski determiniran. Te ³velike varijacije´ su npr. Freud je pro irio svoju koncepciju li nosti te model triju razina svijesti zamijenio novim modelom u kojem postoju tri strukture koj e zajedno ine li nost: STRUKTURA: a) ID . EGO i SUPEREGO prostiru se kroz sve tri razine svijesti. Anna Freud je uvela dva nova obrambena mehanizma. tj. Tako er. Me utim. podsvjesno nesvjesno 2. ve su to oznake za odre ene psiholo ke procese unutar li nosti. (2) Asketizam: samoporicanje. ono) b) EGO . Smatra da je to obrana. i c) predverbalna iskustva: iskustva koja ne mo emo verbalizirati. Dalje. Osim toga. ali koji to mo e postati u bilo kojem drugom asu. Tako er je smatrao da adolescentska ³nemoralnost´ (tj. Nesvijesno se manifestira u svakodnevnom ivotu u tom smislu da upravlja. uspomene i pam enja koja su represirana odnosno potisnuta iz svijesti u podsvijest i to direktnim dijelovanjem samih psihi kih procesa.razvojnu fazu. Problemi koji nastaju usljed tih unutra njih konflikata esto vode do regresije adolescenata u ranije faze razvoja. me ukulturalna istra ivanja su pokazala da postoje velike razlike u razvoju. svijest je krat kotrajna. Freud je smatrao da postoje tri razine svijesti: 1. Na primjer. Sigmund Freud (BIOPSIHOsocijalna) A) TRI RAZINE SVIJES TI: Freud je li nost usporedio sa ledenom santom koja pliva na vodi. konzumiranje omiljene hrane ± samoka njavanje ime izgra uju povjerenje da se mogu kontrolirati i kod drugih stvari p prelaz na druge oblike prehrane. Ona smatra da je klju na zada a adolescenta uspostavljanje ravnote e izme u superega i ida jer ona se sa po etkom puberteta ponovno naru ava. Novije spoznaje u genetici jasno proturje e shva anju da je razvoj ovjeka posljedica genetskih promjena. strah od gubitka kontrole nad impulsima.(lat. b) nesvijesno znanje : obuhva a i one informacije koje su nisu pro le kroz na u svijest i koje nisu nau ene (ve i dio). Mala veselja npr. Kad steknu povjerenje u kontrolu manje su strogi i asketizam nestaje. Najve i dio ega i superega smje ten je u podru ju podsvijesnog. Hull je ustvari poku ao nametnuti realnosti svoj evolucijski model razvoja. Hall navodi tzv.2. Zato se podsvjesno jo naziva i = dostupnim pam enjem. a pojedinac na svijesn oj razini onda poku ava na i neka logi na obja njenja za to pona anje (racionalizacija). prolazna i nepre-kidno se mijenja.

3) Srednja adolescencija (prava adolescencija) Ulaskom u srednju adolescenciju. interesiraju se samo za sebe. Tako er. to dovodi do reogzacije selfa (svog pojam o sebi) i tako dolaze do zrelijeg shva anja svog imagea. Blos navodi pet faza adolescencije: 1) Predadolescencija Ovdje se stvara ego-ideal koji regulira pona anje tako da postavlja ciljeve i aspiracije koje kada su dostignute izazivaju u pojedincu osje aje ponosa i vlastite vrijednosti. 2) Rana adolescencija Mladi adolescenti po inju uspostavljati bliske odnose sa vr njacima istog spola. To je zato jer u ovoj fazi im je izrazito va no kakav dojam imaju drugi o njima. tj. 4) Kasna adolescencija Sa dostizanjem kasne adolescencije. On kritizira Freuda zbog prevelikog nagla avanja nesvjesnog. po inju se uspostavljati odnosi sa vr njacima suprotnog spola. Adolescent pronalazi neki osobni ideal i to izvan sfere vlasite obitelji. Zbog intenziteta tih novih odnosa. tj. ida i seksualnosti. mlada osoba ima vi e samopo tovanja i jasnije formiran identitet. Po to se nagla ava zna aj ega i razvoj pojma o sebi (selfa) ovaj se pristup naziva i psihologija ega. DOPRINOSI PETERA BLO SA Peter Blos je vjerojatno najpoznatiji od novijih psihoanaliti ara. za svoje misli i izgled i reagiraju vrlo defanzivno na kritiku. 15 . 5) Postadolescencija Osoba je razvila osje aj vlastite osobnosti i uspostavila svoje ivtne ciljeve. mladi preispituju ideale i vrijednosti. Ta nova emocionalna veza omogu ava stvaranje nezavisnosti i zrelosti. U nekim slu ajevima. adolescenti imaju tendeciju pona ati se ³narcisti ki´. bira neku osobu prema kojo usmjerava ljubav koju je prije usmjeravao prema roditeljima. ova rana prijateljstva uklju uju eksperimentiranje sa seksualnosti. ali ono je prvenstveno na in obrane ega od zastra uju ih promjena samopojmanja (self-koncepta) koja se zbivaju u to vrijeme. te dalje smatra da su promjene u odnosima sa drugima zna ajnije od fiziolo kih promjena (kao to je razvoj sekualnog sistema). tj.

Iako je malo vjerojatno da e mlada osoba ve u adolescenciji dosti i svoju potpunu samoaktualizaciju. razvoj nije skokovit. (2) (3) 6. esto nije toliko skokovit kao u SAD. Radi se o jednom kontinuiranom razvoju (u enje). Ona je specifici rala tri osnovna podru ja koja u kojima se adolescenti razli ito ovisno o kulturi: 6. Abraham Maslow (BIOPSIHOSOCIJALNA) Maslow se prvenstveno bavio razvojem potreba poredanih u hijerarhijsku strukturu. Razvoj se odvija kroz u enje ( ire shva eno) u socijalnoj okolini. smatra se da se razvoj ne mo e tuma iti samo biolo ki.5. a ako je taj aspekt normalno tretiran (djeca u e o seksu od odraslih) ± onda taj aspekt ne e biti problem i ne e biti istaknut. Pretpostavlja da su razvoj i pona anje kulturalno odre eni to je proiza lo iz me ukulturalnih istra ivanja. kao i svi drugi oblici socijalnog pona anja. (1) Prihva anje svoga tijela i mu ke odnosno enske uloge (2) Stvaranje novih odnosa s vr njacima oba spola (3) Postizanje emocionalne nezavinosti o roditeljima i drugim osobama (4) Postizanje ekonomske sigurnosti i nezavisnosti (5) Izbor i priprema za neko zanimanje (6) Razvoj intelektualnih vje tina i pojmova nu nih za gra ansku kompetentnost (7) Te nja ka pona anja i postizanje dru tveno odgovornog (8) Priprema za bra ni i obiteljski ivot (9) Izgradnja promi ljenih vrijednosti u odgovaraju im znanstvenom slikom svijeta skladu s (1) (2) (3) Podru je seksualnih uloga Podru je razvoja odgovornosti (od neodgovornosti prema putpunoj odgovornosti) Podru je dominacije (razvoj od submisivnosti prema nezavisnosti) Istra ivanja potvr uju uglavnom postavke Havighurstove teorije. 6. razvojne zadatke. ipak je od velikog 6. onda na odraslima i odgovornost da budu ³dobri´ modeli pona anjem poka u koja pona anja Temeljne postavke su sljede e: (1) im odrasli ka u da bi odrasli ine. U primitivnijim kulturama proces razvoja od djeteta prema odraslome. seksualnost) onda e do i do stresa i bure. Razvoj ne odvija se po nekom odre enom slijedu od ni eg ka vi em ve su mogu e i regresije. Mead tako nalazi da su bura i stres adolescencije odraz stava dru tva prema pubertetu. Na alost u itelji i roditelji eto previde te potrebe adolescenata i previ e izvr avaju pritisak za da se mladi samoaktualiziraju adolescenta. Albert Bandura ² socijalno u enje (Biopsiho SOCIJALNA) Albert Bandura nagla ava ulogu socijalnih podra aja iz okoline i u enje po modelu. tj. M. potkrepljivanje i kulturalno ohrabrenje). Havighurst uvodi jedan novi pojam tj. Ukoliko dru tvo isti e razvoj pojedine aspekte razvoja (npr. Dva poznata antropologa. Ruth Benedict pak navodi da o kulturi ovisi ho e li razvoj biti kontinuiran ili diskontinuiran. On pretpostavlja da svaki ivotni period sa sobom nosi odre ene razvojne zadatke. pri emu je vi e pa nje posvetio potrebama rasta. 10-godi njaci u nekim kulturama seksualno su mnogo aktivniji od onih u SAD.4.3. razina). te da svojim su dobra i po eljna.6. Za adolescenciju navodi devet razvojnih zadataka. tj. Ako su te roditeljima le i velika mladima. Ruth Benedict (1887-1948) i Marget Mead (1901-1978) smatraju da pona anje pojedinca u velikoj mjeri ovisi o kulturalnom kontekstu u kojem je on odrastao. i da je adolescentsko pon a anje ovisno o standardima kulture. Robert Havighurst (BioPSIHOSOCIJALNA) R. U adolescenciji su najrelevantnije potrebe za pripadanjem i po tovanjem svoga ja (3. Na primjer. Po to p ostoje toliko velike razlike u pona anju i razvoju u razli itim kulturama. Bitan je proces u enja po modelu. Ukratko re eno to 16 .zna i da adolescenti ne ine ono to trebali initi. Ruth Benedict & Margret Mead (Biopsiho SOCIJALNA) Ove teorije proiza le su iz antropolo kog pristupa. ve te e kontinuirano. i 4. u enje na temelju opa anja pona anja modela i posljedica koje to pona anja ima za model (npr. Klju na obja njenja proizlaze iz u enja u interakciji s okolinom. ve ine ono to vide da postavke to ne.

Me utim. Kao dodatak op em shva anju identiteta kao ³op a slika koju imamo o sebi´. Ako je netku u stanju identiteta. Svaki period vezan je uz odre enu vrstu krize koja predstavlja okreti te u razvoju li nosti. bilo nasljednih. Takvo negativno rje enje dovodi do toga da pojedinac nema ili ne zna koja je njegova uloga u ivotu i u nekoj dru tvenoj zajednici. a to zna i da kod takvih pojedinaca postoji difuzija uloga ili konfuzija identiteta. Pojedinac u toj dobi postaje svjestan svojih individualnih obilje ja. tada li nost posti e svoj puni razvoj i svoju punu zrelost. Kad nema tako 1. Budu i da su ti periodi geneti ki determinirani svaki od njih se javlja u sasvim odre eno i optimalno vrijeme. kojih ima osam. tzv. Ako mladima stvarno elimo pomo i da do u do samoispunjenja. Osnovni zadatak adolescenata je formiranje identiteta. Za formiranje vlasatitog identiteta va na su tri elementa ili uvjeta: 6. Erikson je jedan od najutjecajnijih suvremenih teoreti ar adolescencije. To je zahtijev ili uvjet ³ unutarnje isto e´. osnovna tekovina tog razvojnog perioda. ali i frustriraju e.  NA ELO EPIGENEZE Razvoj svake li nosti prolazi kroz odre ene faze. tj. Prema njemu ljudski je razvoj posljedica interakcije gena i okoline. moramo ih podu iti da se samoaktualizacija esto realizira kroz slu enje drugima. Ako elimo pomo i mladim ljudima da te e ispunjenju sebe i da iskoriste svoje mogu nosti i kapacitete. Ta se korespondencija mora dugo i temeljito provjeravati prije negoli pojedinac postane siguran da izme u vlastite percepcije sebe i socijalne percepcije postoji sklad. Svaka kriza mo e se razrje iti na pozitivan ili negativan na in odnosno uop e ne rje iti. grupe koje poma u bolni kom osoblju oko njege bolesnih i na neki na in o te enih osoba. ve se negativni efekti manifestiraju i u drugim fazama razvoja.) NEG. o ajanje. Na to ga prisiljava i dru tvo koje o ekuje da on postane njegov punopravan lan. Posebnu ulogu i va nost za pojedinca ima i odabiranje budu eg zanimanja. Erikson smatra da je identitet stanje prema kojem treba te iti. Krize u pojedinim stadijima nastaju kao posljedica dvaju faktora: a) fiziolo ke maturacije organizma i b) socijalnih zahtjeva koje okolina postavalja pojedincu. Nerje ene krize ne ostaju zna i bez posljedica. Kontakt sa okolinom mo e za pojedinca biti zadovoljavaju e iskustvo. Eric Erikson (BioPSIHOSOCIJALNA) E. treba se uklju iti u dru tvo i na i u njemu svoje mjesto i svoju ulogu.: Ako se kriza pak ne rije i (adekvatno) onda e 17 . Takva vjernost omogu ava mladima da trajno prihva aju i da se pridr avaju socijalnih normi. ambivalentno. Organiziranje ili vo enje humanitarnih organizacija je drugi na in kako mogu do i do takvog iskustva. ali koris ti ga na svoj.konfuzija uloga (12. (3) Tre i uvjet za formiranje identiteta je ³ rast ili akumulacija pouzdanja´ u sukladnost njegove percepcije samoga sebe i percepcije od drugih. li nost razviti osobine koje su negativne (nepovjerenje. Ako se kriza lo e rije i ili se rije i samo djelomi no. konflikti u li nosti nastaju zbog nesukladnih (suprotnih) iskustava koje pojedinac ima u odnosu prema svojoj okolini. niti e njegova li nost biti jedinstvena. pojedinac iz nje izlazi kao samostalna. VRLINE. Takva li nost je potpuno funkcioniraju a. koja je. To je zahtijev za ³vanjskom isto om i kontinuitetom´. Objavio je knjigu ³ Childhood and Society´ (1963) u kojoj na vrlo osjetljiv i ponekad poetski na in opisuje ljudski ivot. moramo im objasniti da se to mo e posti i samo ako okrenu svoj pogled od njih samih i svojih potreba i okrenu se prema ivotu za op e dobro. To je ivotno razdoblje u kojem pojedinac eli utvrditi to je i kakav je. Pojedinac u tom ivotnom razdoblju mora prema tome donijeti vrlo va ne odluke koje za njega imaju vrlo dalekose ne posljedice. koje ote avaju daljnji razvoj i koji je usporen i neadekvatan. Kad se svi stadiji u razvoju li nosti pojave u to optimalno vrijeme i ako se rije e na pozitivan na in. osobni identitet pojedinca ne e biti formiran. sram.  Peta kriza: identitet . (1) Pojedinac sebe mora do ivljavati kao istu osobu u razli itim vremenima.zna aja da put u tom smjeru krene ve u to doba. Ti su stadiji univerzalni i vrijede za sve ljude neovisno u kakvoj okolini rastu i razvijaju se. pojavit e se i razviti kod pojedinca sumnje. 2. U idealnom slu aju. koje e olak ati daljni razvoj. bilo ste enih. konfuzija i apatija u odnosu na osje aj identiteta. Ako mladi ovjek nije siguran da je njegova slika o samome sebi kompatibilna sa slikom koju o njemu ima njegova socijalna okolina. Na koji na in e se kriza rje i ti ovisi uglavanom o kontaktima i iskustvima koje imamo sa okolinom. pravila. razli iti aspekti samopojmanja ( self-imagea) su u sukladnom odnosu jedni s drugima. uspje no rje enje koflikta u jednom periodu ne garantira da e se i sljede a kriza uspje no rje iti (iako to poma e). je dobar po etak. posebno i jedinstveno. Konkretno. ³Vjernost je sposobnost da se odr i slobodno obe ana lojalnost usprkos neminovnim kontradikcijama u sustavima vrijednosti. osobita li nost. etike i ideologije koju je usvojio.7. Erikson je uveo pojam ³kriza identiteta´. pojedinac ne e znati tko je on i to je on. po Eriksonu. li nost koja je razli ita od svih ostalih i koja je cjelovita. godina). Ako se ova kriza identiteta pozitivno rije i. a naj e e je i jedno i drugo. osoba u stanju identiteta nema uop e nikakvih unutra njih konflikata. Izme u ostalog. Na osnovi uspje no rije ene krize identiteta razvija se vrlina vjernosti. Zbog toga se u djetetu razvijaju ambivalnentni ili konfliktni osje aji prema razli itim djelovima okoline. specifi an na in. posebno i osobito ljudsko bi e i kao takvo. institucija.) POZ.: Ako se kriza rje i na pozitivan na in onda e se u li nosti pojaviti nove pozitivne komponente.-20. i sl). Omogu avanje teenagerima da sudjeluju u volonterskim grupama kao to su npr. Adolescent treba postati jedinstveno. Osnovni uzrok tome je neprepoznavanje ili ignoriranje njegove unutarnje identi nosti od njegove okoline. njegove ideje nalaze svoje izvore u intenzivnim studijama historiskih osoba kao to su Martin Luther King i Mahatma Gandhi. (2) Drugi je zahtijev da socijalna okolina priznaje i percipira pojedinca kao istog u razli itim situacijama i vremenima.

John Coleman (BioPSIHOSOCIJALNA) Razli ite teoreti are adolescencije mo emo kategorizirati u dvije ekstremne skupine: a) oni koji smatraju da je adolescencija jedan poseban period u ivotu ovjeka. odnos s roditeljima. opet. dosti e vrhunac itd. kontrola osobnog ivota itd. u razli itm periodima adolescenti se ³bave´ razli itim temama. Adolescencija nije fenomen ili/ili. ve se radi o svakida njim nebitnim stvarima. John Coleman ovdje nudi kompromisno rje enje i naziva svoju teoriju ³fokalna teorija faza´. kao npr. ne mogu postati ni bra ni partneri ni roditelji. heteroseksualni odnosi. Pri tome su adolescenti ³uzrujani´ uvijek samo o jednoj stvari u isto vrijeme i ti problemi posti u svoj vrh u odre enom vremenskom razdoblju. Bez braka nema. zbog velikog broja razli itih i zna ajnih promjena i b) oni koji dr e da adolescencija nije ni ta poseban. zatim intenzitet problema opada i javlja se novi problem iji intenzit se pove ava. ve je period u kojima je ovjek suo en sa niz po te ko a. biti sam. To traje sve dok u njima nije razvijena ta vrlina vjernosti na kojoj se zasnivaju bra ne i obiteljske veze i obaveze. No do sada nisu odgovorena neka bitna pitanja. ve vrlo obi an ivotni period. to su npr.8. iako seksualno zreli. adolescenti. da li su teme iste kod mladi a i djevojaka itd.formirane vrline. post otak grup e DOB Dakle. ali problemi oko kojih se adolescenti sva aju sa roditeljima ustvari nisu stvarno bitni i ne radi se o temeljnim ivotnim vrijednostima. prijateljstva. kada se koja tema obra uje. samopoimanje. 6. 18 . seksualne slobode koju u ivaju odrasli ljudi.

Fizi ki izgled i samopojmanje (Body image) (3) SEKSUALNI RAZVOJ 3. Izvori informacija o seksualnosti 3.2.7. Zna aj ranog i kasnog fizi kog sazrijevanja 2. Faze seksualnog razovja 3.6. Promjene u pubertetu 2.6.4.7. Odnos prema prvom seksualnom iskustvu 3.4.2. Homoseksualno pona anje 3.1.7. Heteroseksualno pona anje 3. Menarha i menstruacija 2.3. Razlozi za ulazak u seksualne odnose 3. ADOLESCENCIJA (1) UVOD (2) FIZI KI RAZVOJ 2.6. Klasifikacija teenagera u 4 grupe s obzirom na seksualno iskustvo 3.7. Odnos prema braku 19 .2.7.8. Zna aj seksa i ljubavi kod mladih 3. Teorije seksualnog razvoja 3.7.5. Autoseksualno pona anje 3. Problemi heteroseksualnih veza 3.1.4. Zbivanje kod mladi a 2.1.2.5. Uvod 3. Uloga socijalne okoline 3.7. Puberscencija 2.5. Kulturalni skriptovi 3.7.7.7.3.3.

Kohlbergov model 5.2.1. Piaget .1. Faza formalnih operacija 4.1.4. Kritike Piagetovoj teoriji 4. Idealizam 5.1.1.5.2. Adolescentski egoizam 5. Obilje ja mi ljenja u fazi formalnih opercija 4. Uvod ± self koncept 6.1. Psihometrijski pristup (5) MORALNI RAZVOJ 5.1. Teorija Carrol Gilligan (6) SELF ± RAZVOJ IDENTITETA 6. Religijsko preobra enje 5.teorija kognitivnog razvoja 4.(4) KOGNITIVNI RAZVOJ 4.2. Samoopis (7) EMOCIONALNI RAZVOJ 20 .3.3.2. Pristup obrade informacija 4.1.

Razvojne faze u individuaciji 8. Zna aj odnosa s vr njacima 8.2. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (9) PROBLEMI U ADOLESCENCIJI 9.1.2.3.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8.3. ODNOSI S VR NJACIMA 8.1. Stadiji razvoja grupnog ivota 8.3. Teorija me uzavisnosti 8.3. Odnosi s roditeljima ± konflikt? 8. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI 9. Depresija 9. UVOD 9.4.5. Shizofrenija 9.2.2. DELIKVENCIJA 21 . Vrste udru ivanja 8.2. Vr njaci ± self koncept i konformiranje 8. Poreme aji hranjenja 9.1.1.1.3.1.2.4.1.2.1. Proces individuacije 8.2.2.1. Uloge o eva i majci u procesu individuacije 8.2.6. OBITELJSKI ODNOSI 8.1.2.2. Elementi adolescentskog egocentrizma 8.1.

ve i altruizam koje ULOGE e uzeti koje VRIJEDNOSTI e kod sebe razviti Izbori su danas mnogo brojniji nego prije. na inu mi ljenja i soc. ivotu (6) RAZVOJ IDENTITETA. realnosti. dok se kod primitivnih naroda to de ava kroz inicijaciju. i to u fizi kom izgledu. je oblik autonimije AUTONOMIJA IDENTITET POSTIGNU A PSIHOCOCIJALNI PROBL EMI  Adolescencija je ³period izbora i odlu ivanja´ (3) SEX: promjena seksualnih uloga i premje tanje centra seksualnosti da bi se uskladila sa socijalnim zahtjevima (4) INTIMNOST ± stvaranje intimnih prijateljs tava. dobro. transfer predod be o sebi da bi prihvatili promjene u adolescenciji. te dublje otvaranje sebe. Adolescencija je i period ³stresa i oluja´: 1904. preduvjeti za roditeljstvo i brak. stjecanjem spolne zrelosti (12 g). biolo koj zrelosti. socijalnoj snala ljivosti. Uklju uje i postizanje svijesti o svojoj jedinstvenosti i vremenskom kontinuitetu. Kraj je odre en socijalnim iniocima. Ofer i Ofer su pak pokazali da se 23% mo e svrstati u miran. ekonomska zrelost. Postoji i faza u djetinjstvu vezana uz autonomiju. Po etak adolescencije odre en je biolo kim promjenama tj. nefiksiranosti uloga period adolescencije je i period koji je te ak i konfliktan. a 52% ³bura i oluja´.(1) UVOD To je prijelazni period izme u djetinjstva i odrasle dobi. (vi i razredi o. 22 . te se povla e i kroz kasnije periode.) SREDNJA ADOLESCENCIJA KASNA ADOLESCENCIJA: fakultet  Klju ne promjene u adolescenciji: BIOLO KE KOGNITIVNE SOCIJALNE  Konteksti adolescentskog razvoja se neke promjene i u ostalim periodima. (1) ODNOS SA RODITELJIMA: u adolescenciji se javlja promjena izme u djetinje vezanosti sa roditeljima u novi vid vezanosti tipi nan za vezanost odrasle djece i roditelja. Radi prevelike slobode u adolescenciji dolazi i do vrlo velike konfuzije. kognitivnom funkcioniranju. Tri su potperioda ovisno o pitanjima koja si adolescenti postavljaju: (1) Tko sam ja kao osoba? (rana adolescencija) (2) Kako mogu povezati ono to sam odlu io da jesam sa o ekivanjima dru tva (kasna adolescencija) (3) Kako mogu biti svoj u dru tvu koje ne zadovoljava moje potrebe? ± mladena tvo (odavde proizlazi mladena ki entuzijazam za mijenjanje dru tva. g. dru tvo daje ansu mladoj osobi da ima period u kojem e joj biti dopu teno da bi postala zdrava odrasla osoba. razli ito je od kulture deo kulture: socijalna zrelost ± status zrele osobe tj. Radi mogu nosti biranja tj. i to je te e definirati. siguran razvoj. U slo enim dru tvima prijelaz u adolescenciju nije to no odre en. Sve ove faze imaju svoje prete e u djetinjstvu. entuzijasti no ± no ponekad je to i vrlo destruktivno. situacijama. Stanley Hall izdaje knjigu o adolescenciji kao burnom periodu: potrebno je prilagoditi se zahtjevima iz okoline i svog tijela to dovodi do bura. Istra ivanja na temelju kojih se do zaklju ka o ³buri i oluji´ dolazi su istra ivanja na takvim populacijama. to mo e biti kreativno. tj. jer su radi velike slobode smjernice neodre ene.) Da li je adolescencija kontinuirana ili diskontinuiran a u odnosu na druge faze?  JO O PROMJENAMA U ADOLESCENCIJI: de avaju (1) (2) (3) RANA ADOLESCENCIJA: od puberteta (12 g) do 15. stambena zrelost. (5) POSTIGNU E ± uspjeh i ambicije usmjeravaju se prema budu nosti. Ovaj period po Eriksonu ima zna enje moratorija. kasnije. a ona podrazumijeva promjenu u tom smislu to se potreba za vezom i ovisno u ujedna uje OBITELJ VR NJACI KOLA RAD I SLOBODNO VRIJE ME  Psihosocijalne teme i problemi adolsecencije: (2) AUTONOMIJA: adolescent puno vi e sam pokre e aktivnosti te puno vi e sam djeluje neovisno od drugih. te ozna ava promjene u izgledu. 35% valovit ili naizmjeni an razvoj bez ve ih bura. . 16 g. a i odvajanje iz roditeljskog doma.  Periodizacija adolescencije: Freud: adolescent dolazi u konflikt izme u zadovoljenja svojih potreba i socijalnih ograni enja. Keniston sugerira da se adolescencija koja je prijelaz u zrelu dob naziva mladena tvo. samo su ovdje puno izra enije. Lociramo ga izme u 20-30 g.

nema ovulacije i oni su prili no nepravilni. To dovodi do neuskla enost kretanja i promjene u izgledu. irenje bokova i pove anja masnog tkiva. Sa } 10 god.). a kod dje aka kasnije za 2 godine. Biolo ke promjene vezane su sa fiziolo kim promjenama (lu enje hormona). (b) Djevoj ice: bokovi i prsa pune se masnim tkivom. Radi specifi nog oblikovanja mi i a de ki i djevojke su predodre eni za razli ite sportove. bubrezi. ali kod odraslih ivotinja toga nema. Pubertet je period nagle fizi ke (biolo ke) promjene uvjetovane pobu enim hormonskim djelovanjem koje aktivira spolno sazrijevanjem to rezultira spolnom zrelo u. Prvo se diferenciraju unutra nji spolni organi. I kod dje aka i kod djevoj ica dolazi do naglog rasta uz popratne psihi ke promjene: (1) Nagli porast te ine (prije puberteta) Estrogeni i androgeni djeluju na neke za te hormoni posebno osjetljive stanice (kod ena masne. to se mo e usporediti sa rastom u dojena koj dobi (proksimalnim smjerom razvoja). Sada se kod ena poja ano lu e estrogeni. pove anje i poja anje penisa.1. a kod de ki androgeni hormoni. Rast tijela nije ujedna en: Noge se produ uju. i oni po inju lu iti spolne hormone. porast visine i te ine. uvjetuju razlike u tjelesnoj gra i de ki i djevojaka . nastavljaju rasti sve do } 20 god. nakon prve menstruacije. De ava se radi oko tavanja kostiju pod utjecajem epifize i hormona rasta. Ferti litet ene se uspostavlja oko 2 god. Do puberteta su dje aci i djevoj ice podjednake u nizu karakteristika (brzina. Prva menstruacija se naziva menarha. kao: produbljivanje glasa (mutiranje). kod de ki mi i ne). izdr ljivost i sl. (lat. Najbolje je re i da je pubescencija period odrastanja koji uklju uje pubertet. djevoj ice postaju te e. znojne i lojne lijezde puno ja e rade. Za psihosocijalne strane bitniji je razvoj seksualnih karakteristika. tj. (6) SPOLNI AMORFIZAM . Generacijske usporedbe su pokazale da e sinovi biti oko 4 kg te i od o eva. Adolescenti ponekad izgledaju neskladno: rastu o i pa esto postaju i kratkovidni. pa i sa promjenama u pojmu o sebi. Pretjerano znojenje. Tako estradiol izaiva razvoj sekundarnih spolnih karakteristika. ali za biolo ki sazrijevanje primarnih. Tako bi pubertet bio postizanje spolne zrelosti. a koji definira biolo ke promjene koje po inju pubertetom. mjeseca prenatalnog razvoja se po inju lu iti hormoni Y kromosoma za spolnu diferencijaciju. dok Za to te razlike: Osnova tih razlika je Y-kromosomu treba vi e vremena da postane aktivan i po ine lu iti testosterone (koji stimuliraju razvoj sjemenovoda) u odnosu na X-kromosom koji je zapravo temeljan. a menstrualni ritam se postepeno stabilizira. i posti e se max sa 12 g. U adolescenciji dolazi i do zna ajnih razlika me u spolovima.(2) FIZI KI RAZVOJ 2. kao i do naglog porasta u visini (samo kod primata). (2) Nagli porast u visinu. Na po etku puberteta menstrualni ciklusi su anovulacijski. Potkraj adolescencije de ki imaju vi e snage po gramu te ine. ali njihov omjer je bio uravnote en. U djetinjstvu je jednaka koli ina estrogena i androgenog hormona. Pubertet po inje kada na signal iz hypothalamusa u krv u e ve a koli ina hormona rasta i gonadotropina. Bitna biolo ka promjena u pubertetu je sazrijevanje primarnih spolnih karakteristika. Mladi i imaju ve a plu a u odnosu na svoju veli inu. akna se pojavljuje. tj. Oni u pubertetu djeluju i na specifi ne stanice u tijelu i uzrokuju njihov rast i promjene u izgledu. pubescere = odrasti). sperma. srce se udvostru uje po veli ini. koji pak. PROMJENE TJELESNIH OBLIKA (a) De ki: ramena. podlaktice rastu prije nego nadlaktice. sa 16 godina se zavr ava njihov rast. nakon 9 g. pro irivanje ramena. Djevoj ice dakle rastu br e jer se smatra da je osnova ljudskog razvoja X kromosom (to potkrepljuje bazi na programiranost na enski spol: tek oko 7. PROMJENE U PUBE RTETU (1) HORMONALNE PROMJ ENE Hipotalamus po inje lu iti gonadoliberine koji poti u adenohipofizu da lu i gonadotropne hormone koji pak poti u razvoj gonada (ovarija i testisa). mo da je to genetska uvjetovanost 23 . koji poti u razvoj ovarija i testisa. mjeseca spol se ne mo e odrediti. ODRE ENJE PUBES CENCIJE To je period u kojem sazrijevaju reproduktivne funkcije. koji su se i ranije bili lu eni. no to nije sasvim to no. mlije na kiselina (sporije umaranje). max oko 14 g.2. kao: razvoj grudi (dojki). snaga. ali kasnije br e napreduju i kasnije zavr avaju rati. RAZVOJ MI I A ± produ uju se i osna uju. (3) pojave puberteta. a potom vanjski). U po etku dolazi do porasta te ine ( to se ne smije zamijeniti sa gojaznosti). raste eludac. i tako organizam postaje izdr ljiviji. te rast dla ica. postaju te e i prije spolno zrelije a rast se zavr ava oko 16 g. O ekivanjima okoline tako er se mogu oblikovati spolne razlike (djevojke se manje bave sportom. bubregi. Do 6. De ki sporije po inju rasti. nje nije su «). po inju i ovulacije. djevoj ice po inju br e sazrijevati. tj.sve ve e razlikovanje spolova po obliku i po izgledu. Postoje izrazite individualne razlike u brzini. Gonade dalje poja avaju lu enje spolnih hormona estrogena i progesterona odnosno androgena (testisi). Djevojke: Janjici po inju lu iti spolne hormone i proizvoditi jajne stanice. Tako er rastu i drugi unutarnji organi: raste eludac. Tako er se po inju prizvoditi sjemene stanice i pripadaju i sekreti. Mladi i: Pod utjecajem testosterona tako er se razvijaju sekundarne spolne karakteristike. Oblik krivulje rasta ovjeka zajedni ki je i drugim primatima. mi i i. PORAST PLU A ± disanje postaje dublje: oko 50% astmati ne djece ozdravi u pubertetu. po etak puberteta ± kod djevoj ica 8-9 g. ali kasnije od rasta. a k eri oko 1 kg od majke. Kad janjici po nu prizvoditi jajne stanice. srce i sl. No i okolina ima svoj utjecaj na taj porast. uspje niji metabolizam. naspram djevojaka. vremenu (4) (5) 2.

neinhibirani. ona se po ela istra ivati tek u novije vrijeme. kod mladi a postoje dva problema: 2. Ejakulacija} u po etku je ejakulat nedovoljno koncentriran spermijima.4. dva mladi a iste dobi isto fizi ki izgledaju razli ito stari . ZNA AJ RANOG ODNOSNO KASNOG FIZI KOG SAZRIJEVANJA Adolescenti se me usobno uspore uju u krugu vr njaka i na temelju tih komparacija stvaraju zaklju ke o sebi. osobna precepcija pravovremenosti je klju na. anksioznost. Pojava menarhe ne zna i i pojavu fertilnosti. Kad se osoba mijenja fizi ki tako er se mijenjaju i stavovi okoline o njenoj zrelosti u smislu pove anja o ekivanja. No. Odnos djevojke prema menarhi ovisi o pripremi djevojke. zato jer je ciklus jo nejednak (ne sazrije uvijek jaja ce). Socijalna okolina se prema adolescentima pona a. svojim pona anjem izazivaju pa nju (brbljanje). flexibilniji. raniji interes za djevojke pa vi e vje baju socijalne vje tine (radi toga su u prednosti). prije. po etno djelovanje hormona) (3) Prehrana: prehrana i zdravstvena za tita (ljudi u boljim uvjetima ranije spolno sazrijevaju) kod bolje prehrane menstruacija 2 g. i mo e se pomo i hormonalnim preparatom antiprostaglandin. smatraju da je PMS izraz sugestije okoline. odbijeni od vr njaka. Vjerojatno ih dosta uspje no ignoriraju. Ove razlike se tuma e socijalnim nagradama ± nagra eni nisu radili na sebi nego su u li u kli e. Varicocelle: pove anje samo jednog testisa. no to su ³tajn i podaci´ koje okolina ne zna. (2)  Puni fertilitet se posti e 2 godine nakon menarche odnosno prve ejakulacije. umor. (1) DJE ACI KOJI RANIJE SAZRIJEVAJU: fizi ki su atraktivni. popularniji. zaokupljeni izgledom jer su na izgled dobivali poene. Najzadovoljnije su tako er one koje smatraju da su dobile menrahe na vrijeme. kreativniji. i sl. emocionalnih i fizi kih simptoma koji se pojavljuju oko tjedan dana prije menstruacije. slabog samopouzdanja. i ako ona je pripremljena. ovisno o tome kako ih percipira. samozadovoljniji (neki zadr avaju osje aj inferiornosti ali ga kompenziraju uspjehom na poslu npr. onda e se i okolina prema njima pona ati na razli it na in. ZBIVANJA KOD MLADI A 24 . glas mutira. Rano sazreli de ki dobivaju socijalnu podr ku i priznanja. (2) Tjelesna te ina: prva menstruacija ne e nastupiti ako je djevojka lak a od 45 kg zato to nema dosta masnog tkiva da bi se estrogen mogao sintetizirati (to je samo pokazatelj. tj. niski ljudi). MENARHA I MENSTRUACIJA Menarha (³men-ark-ah´) je po etak menstruacije i ona je bila prou avana vi e od bilo kojeg drugog vida puberteta. uspje niji u sportu. Vr ena su ispitivanja koje osobine imaju dje aci/djevojke koji su ranije odnosno kasnije sazrijeli (u fizi kom pogledu).5. to se ti e zdravstvenih problema. To je naravno pritisak za pubertetlije. (2)  Faktori koji uvjetuju pojavu menstruacije (1) Geni: me u sestrama je 1-2 g. sliku sebe. e e su uhva eni u kriminalnih pohodima. spolni identitet. manje konvencionalni. opu teniji. dok kasno sazreli imaju vi e vremena za pripremu statusa zrele osobe (mogu vi e eksperimentirati. ali postaju konvencionalniji. zabrinuti su ho e li biti voljeni. Ako npr.) Neki. fleksibilniji ± a to se cijeni tek u zreloj dobi. boljeg smisla za humor. Sa biolo kog stajali ta je najva niji pokazatelj puberteta primarna spolna razvijenost. e e su akne (60% de ki. mogu parirati vr njacima. Mladi i imaju i emocionalne pote ko e. (2) DJE ACI KOJI KASNO SAZRIJEVAJU: napetost. Reakcije okoline su tako er odre ene standardima atraktivnosti i stereotipima koji vladaju u okolini sve to zajedno odre uje vlastito pona anje to dalje odre uje sliku tijela.3. ni ih o ekivanja od kolske uspje nosti. 35% cura). osje aj depresivnosti. Kasno sazreli su ekspresivniji.to mo e biti simptom kori tenja marihuane. vezani pravilima. to se ti e menstruacije. ve a je vjerojatnost da e odnos biti pozitivan. jer se ne o ekuje da preuzmu ulogu odraslih). pod dominacijom roditelja. a nezadovoljne su one koje su ju dobile ranije ili kasnije. (tjed. e i su problemi sa odraslima. ulaze u ablone ± rigidniji. Pokazalo se da same ili rastavljene ene imaju manje tegoba. psihi ki zdraviji. ako je razlika vrlo velika mogu je operativni zahvat. socijalni vo e. Ti su gr evi uzrokovani hormonom prostaglandinom. razlike u pojavi menstruacije. seksualni razvoj donosi nove probleme. 2. strah od erekcije u neprikladnom trenutku. Pojavljuje se kod 3/4 djevojaka: simptomi bola. (A) KOD MLADI A: Izme u 12-14 godine dolazi do naglog rasta. Genetski potencijali odre uju vrijeme pouberteta. znati eljniji. TIP2 = trajnije pove anje .uklu ivanja i trajanja razvoja pojdinih aspekta razvoja. a kod jednojaj anih blizanki oko 1 mjesec. e i su (1) Dysmenorrhea = menstrualni gr evi: oni su ak bili pristuni u 90 % djevojaka u dobi od 15-18 god. 2. Tako se mo e razviti negativan stav prema menstruaciji. = skup Premenstrualni sindrom (PMS) bihevioralnih. Promjene su br e i on se sam mora prilagoditi tim promjena. rezultat hormonalne neravnote e. samopo tovanje. dana prije menstr. 45 % djevojaka koje su dobile menarhu na vrijeme smatrale su da su ju dobile ili pre rano ili pre kasno. Posebice su bili istra ivani zdravstveni problemi koji se javljaju vezano uz menstruaciju: (1) Ginekolastija: pove anje mu kih grudi (TIP1 = privremeno. kao i hormonalne promjene one utje u na razvoj sekundarnih spolnih karakteristika koje utje u na reakciju okoline (roditelji i vr njaci) kao i na vlastito pona anje. Mnoge ene smatraju da su ti gr evi normalna pojava i uzimaju ih zdravo za gotovo. Sa psihosocijalnog stanovi ta puno je va niji razvoj sekundarnih spolnih karakteristika na koje okolina reagira.

e e akne. da li ih drugi smatraju fizi ki atraktivnima ili neatraktivnima.´ s roditeljima i nastavnicima. FIZI KI IZGLED I SAMOPOJMANJE (BODY IMAGE) Jedan od razvojnih zadataka adolescencije je razvoj pojma vlastitog fizi kog tijela (visoka dobro oblikovana ena i visoki mi i av de ko). Oba spola brinu o ko nim problemima (akne). a ne uvjeravanje. krize (Hall i Freud) kontinuirani. To naravno pospje uje i razvoj razli itih sposobnosti (socijalnih. stopalima. kasnije gube sigurnost. U pubertetu tj. To je jedan va an dio samopojmanja (selfconcept) i samovrednovanja (self-esteem) to posebno vrijedi za adolescente. uspore ivanje s idealom a to su de ki atletske gra e i visoke vitke cure = nerealisti ni uzori). o tome uglavnom ovisi samopo tovanje "ako mi se svi a kako 25 . odstupaju a pona anja ± 3× e e uhi eni od policije ± mo da je ve i krug kretanja. ali to u biti ovisi o podr ci roditelja i o ekivanju okoline i vr njaka. sram radi masturbacije (jesu li preseksualni). dru tvenije. umorstva. ak do studija presudna je ta atraktivnost pri izboru partnera: i odrasli i vr njaci generaliziraju atraktivnost i na osobine li nosti. 2. Mladi i se bave sportom: presti i popularnost. a mladi i du inom penisa." Kod djevojaka rast grudi ima pozitivan utjecaj. br e jedu. Nakon menarhe vi e crtaju prvo enski lik i puno jasnije diferenciraju mu ke od enskih razlika. ve a briga roditelja zbog izlazaka (2) KASNO SAZRELE. e e ³probl. pa prethodno pogubno djeluje budu i da su u to vrijeme razvojno ba najrazli itiji. Djevoj ice bez menarhe su jednako crtale i u prvom i u drugom crtanju. no to je prolazno. adolescenciji prisutan je narcizam tj zaokupljenost sobom. Menarcha mijenja predod bu sebe. 3× ve a pojava nesretnih slu ajeva. a 22% ima ve e probleme. sve mi se svi a. ali i op enito. Dje aci iskazuju vi e problemati na. Generalno ja mladima vrlo bitan sud o svom fizi kom izgledu. ali su esto ni e od drugih u kasnoj adolescenciji. pognuto se dr e. Kod adolescenata postoji povezanost do ivljaja tijela na do ivljaj sebe kao osobe. 35% ima povremene probleme. to je popularniji. (1) (2) (3) nesretni slu aj umorstvo suicid Ve a problemati nost kod dje aka obja njava se time to oni kasne u razvoju ali se u kra em periodu br e razvijaju to zna i da se br e i oni i roditelji moraju prilago ivati na promjene ± promjene broja odje e. ne postoji uskla enost izme u stvarnosti i ideala. depresije. Fizi ki izgled ima i utjecaj na popularnost u skupini vr njaka. Taj narcizam .  Tri uzroka smrti u adolescenciji izgledam. druga ije percipiraju nego prije puberteta. konfuzije« U kulturama koje poti u fizi ku atraktivnost adolescentima je te ko dosti i standard ljepote pa 50% mladih pati radi svog izgleda. Nezadovoljstvo izgledom: 80% djevojaka i 50% mladi a su nezadovoljni izgledom lica (pogotovo nos) i ve ina djevojaka smatra da su prete ke.suicidi. kasnije su manje zadovoljne i samopouzdane. 80% ih spada u sljede e kategorije: 22% 23% uzburkani razvoj. Pitanje da li je to univerzalno u svim kulturama? U nekim zajednicama takve veze ne postoje. srama. Kod dje aka je ve a usmjerenost prema kompetentnosti i snazi. zaokupljeni su izgledom (fizi ka atraktivnost je presudnija za veze i prijateljstva nego psihi ke osobine} po Anni Freud to je narcizam i normalna je pojava adolescencije. Oba spola su zaokupljena oblikom lica. To se mo e odr ati i cijeli ivot. Kronolo ka dob ne odre uje biolo ku dob u adolescenciji. Tri su kategorije (1) (2) (3) nemaju uop e menstruaciju one koje su izme u ispitivanja dobile menstruaciju ve su kod prvog crtanja imale menstruaciju Trebale su nacrtati figuru.6. Odstupanja u izgledu vezana su uz buru sazrijevanja. djevojke grudima. Usprkos s vega 25% mladi a iama mirnu adolescenciju. to je netko "ljep i". U e hodati sa novim tijelom. Popularniji su mladi i ve e visine i snage. ima vi e socijalnih kontakata. sexualni razvoj ± strah od zamjetljive erekcije. Okolina smatra da izgled dovodi do ve e odgovornosti. Adolescenti bi eljeli biti svi isti. Tako er usmjerenost ovisi i o mogu nostima evaluacije sebe na drugim razinama svoje osobe. Optimalno je sazrijevanje na vrijeme a najgore je rano sazrijevanje. bokovima. ubojstva. koljenima. srame ljivije i anksioznije. No. emocionalne zrelosti« a o reakciji okoline ovisi da li e adolescent uz svoje tjelesne promjene vezati osje aj ponosa. irinom ramena. regresije) (1) DJEVOJKE RANO SAZRELE (6-7 razred). tako er su popularnije kod suprotnog spola. mutacija glasa puno izra enija. izlo ene pritisku starijih mladi a to je stresno za njih. tj. Oba spola su zaokupljena te inom i licem. drugih te dolazi do slabije percepcije tj.5 g.  EXP. popularnije. miran razvoj 35% valovit razvoj (izmjene dobre prilagodbe i agresije. ovjek dr i do svog izgleda cijeli ivot. Djevojke procjenjuju svoju po eljnost upravo po svom izgledu. zatim ozna iti spol te nacrtati drugi spol. kognitivnih). Body image se odnosi na to to ljudi misle kako izgledaju drugima.: Koff et al: djevojke crtaju ljudsko tijelo sa 12 te 12. Teenageri se doimaju nespretno ali to nisu po psihomotori nim sposobnostima: oni su vi e socijalno nespretni. To za pubertetlije predstavlja problem jer u pravilu tijelo ne odgovara postavljenom idealu. 2/3 ele neke fizi ke promjene. ta procjena ovisi o kulturalnim i dru tvenim standardima .zaokupljenost svojim tijelom. one odstupaju od vr njakinja a jo nisu dorasle novim zahtjevima. Treba pomo i adolescentima ± okretanje na humor i paradox. suicida. Fizi ki izgled im je va an jer je kod njih za biranje partnera najva nija fizi ka atraktivnost. oni sa sporijim r azvojem ignorirani.

vr njaka. Majmuni podr ani me u vr njacima ± gotovo normalni partneri i roditelji. Promjene u veli ini obitelji ± da li je to normalna okolina za razvoj sexualnosti (normalne)? Prisutno je jo puno faktora. Rano iskustvo fizi ke ugode je kriti no za razvoj zrele seksualnosti. pona anje.(3) RAZVOJ SEXUALNOSTI 3. Tri su razvojna zadatka Novi odnos prema vr njacima Emocionalna nezavisnost od roditelja Priprema za brak (Havighurst) Adolescenti vide svoje seksualno pona anje kao stvar osobnog izbora. masturbacija i sex odnosi. homosex. genitalije) do zadovoljenja s partnerom suprotnog spola. KULTURALNI SKRIPTOVI Kulturalni skriptovi = su obrasci propisani za pona anje u adekvatnom dru tvu. no ipak to je i pod utjecajem roditelja. analna ± otpor u enja na kahlicu. zaokupiti pa nju ne im drugim. sli no orgazmu ± kulminacija } e e kod dje aka). Uzbu enje mo e biti zbog injenice da se skida a to roditelji zabranjuju. zaljubljenost. Provedena je spolna terapija (kad su promatrali druge majmune): u inak terapije postoji. jer postoji seksualnost u ranom periodu. Predigra za sex ivot (vr njaci i roditelji prate fizi ki razvoj) ± prvo do ivljavanje za pripadnike drugogo spola. igre. Kad je oplodnja i uspjela bile su neadekvatne majke. Kognitivno obja njenje je da to slabi mu karce. 50% ljudi izvje tava o sex igrama prije puberteta s osobama istog spola. o ekivanja. pravnim sistemom i odgojem djece. nisu imali ra zvieno seksualno pona anje. zna enj e koje se pridaje tim aktivnostima. UVOD Sexualnost. Harlow Provodio je istra iavanja sa majmunima i privr enosti. emocionalni i vrijednosni kontekst (u e se bratski osje aji zna enja a ne seksualni reflexi).1. kao da nemaju ideju kako da nasrnu na enu. to obja njava porast broja 3. Fizi ke promjene omogu avaju seksualno pona anje: Freud isti e da se to de ava tijekom dugog razvoja jo od dojena ke dobi. U australiji: Odnosi su esti za 4 -5×/no . ali i odnos vlastite osobe prema drugome i sebi.  Exp. ljubavni trokut. Irska (izolirani otok) 1-2×/mjese no je sasvim dovoljno. Sve enici i asne sestre: pitanje da li je opravdana Freudova teza o jakom uro enom nagonu (meh. Pokazalo se da mamjuni koji su odrasli sa i anom maj kom ili ako nisu imali kontakt sa drugim vr njacima bili su spolno neupotrebljivi. fantazije } djeca ne prolaze period latencije nego tajnosti. i prema samom sebi (McKiney). napadale su mu jaka. sex igre. kompenzacija). Dakle. Kognitivni element seksualnosti se razvija ovisno o kulturi. falusna ± otkriva spolne organe.: Margaret Mead: y y y y Samoa: o ekivalo se da cura ima puno ljubavnika prije braka. Tijelo odrasle osobe ima puno erogenih zona ± jo ive stare faze. Nikada ne prekr e tabu. Seksualne igre s vr njacima razbijaju tabue. Kulturno je uvjetovano. Odrasla seksualnost: presudan je kognitivni element. tj. iako to u enje ne mora biti neposredno ± va na je privr enost. smatraju da ene ne do ivljavaju orgazam. Nova Gvinea: u jednom plemenu nema interesa za sex. Pravila su vrlo razli ita ovisno o kulturi. Dje aci kad se uzbude = erekcija (u prvim danima ivota kad se oslobode pelena mogu se registrirati mjerljivi pokreti gibanja zdjelice. anus. a djeci u ustanovama je to kompenzacija za ugodu i uzbu enost. Usvajanje afektivno-sex veze klju no je za kasnije seksualno pona anje. y 26 . Kasnija istra ivanja su pokazala da mala djeca nemaju sposobnost za seksualno uzbu enje ± to je reflexna komponenta p uzbu enje stimulacijom genitalnih organa beba se u nekim zajednicama koristi za smirivanje djece. TEORIJE SEKSUALNOG RAZVOJA (1) Freudova teorija Freud je upozorio da dojen ad traga za ugodom oralnom ± sisanje.3. majmunima je nedostajala prvenstveno ljubav. e a je kad su djeca u nepovoljnim uvjetima. ali manj e zainteresirani za sex. (2) H. kao i sa stavovima koje ljudi imaju jedni prema drugima. sex. hodanje. od samostimuliraju eg bi a (usta. odnosi). ali nemaju kompenzacije (masturbacija. Nije u pravu kad spominje fazu latencije ± u nekim dru tvima djeca sudjeluju u sex igrama (igranje doktora koje ukljuèuje razgledavanje spolnih organa osoba drugog spola. stereotipa. ne shva aju erotski element seksualnosti. Masturbacija ± uobi ajena u dje joj dobi: treba ignorirati. jesu (iako nisu opa ali sex pona anje starijih ivotinja). nakon poroda tite ene od nove trudno e (postpartalni tabu) i dijete bi bilo zakinuto (to traje 5 -6 g). 3. puno je viceva o seksualnosti. latencija ± uspavane sex. genitalna ili adolescentska ± socijalno prihva anje oblika seksualnosti. doktora (razodijevanje)p kombinacija istra ivanja i egzibicije. neki se fiksiraju pa ne znaju pru iti ni primiti ljubav i sex ugodu. Freud u pravu. Utjecaj tabua i zabrane seksualnosti u ranoj dobi: ima malo informacija. Ako su dovedeni u zoo kao mladi.2. Autoritarni odgoj i strogi tabui ote avaju normalni razvoj seksualnosti. intimno vezivanje povezano s moralom i religijskim vjerovanjem kulture. nezadovoljene poterbe za pa njom. Nekad u tim igrama uloge preuzimaju mame i tate. u Saudijskoj Arabiji slijedi smrt za predbra ni odnos. priprema za razmjenu u tom podru ju. Freud smatra da je va na rana seksualnost. ali je bio slab: enke nisu znale sura ivati. a ako su dovedeni kao stariji. medija.

 S obzirom na odnos prema seksualnosti postoje tri vrste dru tva: 3. Tako er postoje razlike u fantazijama prilikom masturbacije kod mu karaca i ena. Faktor koji korelira visoko sa homoseksualno u je odsustvo dje akovog biolo kog oca u primarnoj obitelji. U f azi latencije se biraju za igru vr njaci istog spola. to je jo socijalno neprihva eno. masturbacija se ponovno javlja u dobi od 14. godina. dok to ini samo 15 ena. To je ³homoseksualnost´ u smislu socijalnih interesa i afiniteta za igru. Zbog legaliteta (danas to vi e nije bolest ve izbor) homoseksualnost je bolje upoznat fenomen. uvjetuju predodre enost).6. (kasna adolescencija). Me utim. 3. osloba aju se napetosti zbog nepostignu a orgazma. mladi jednako kao i odrasli dosta su tolerantni prema seksu prije braka. on je presudan u tome ho e li se homoseksualnost ispoljiti ili ne. Ne govore opu teno o masturbaciji. FAZE SEKSUALNOG RAZVOJA Kinsey studije (Pomeroy. prekidaju ju uklju ivanjem u trajnu vezu . psiholo kih i socijalnih utjecajaje presudna. Ustanovljeno je da mladi na pitanje "koliko vam je sex va an?" Da li adolescenti stupaju u odnose radi hormona ili dokazuju zrelost. REZIME: Fizi ka zrelost ini sex mogu im.4. uvjetuju da se dijete pona a na odre en na in. to izaziva reakcije odraslih. 15% mladi a i 10% djevojaka je ikad imalo barem 1 homoseksualno iskustvo. stavova. Masturbacija je univerzalno ljudsko iskustvo ± tabu tema jo uvijek. Autoseksualna faza po inje u 3. priznanje vr njaka. gdje i za to e stupiti u sexu alnu aktivnost. no. a danas se nagla ava i biolo ka podloga (hormonalni utjecaji. okolnosti) su primarne. Kinsey je 1948. poja ava u adolescenciji a oblikuje u djetinjstvu. Oslabljeni su dvostruki standardi ( ena mora biti nevina i vjerna). Ostalo ih je u takvim vezama tek 21 -23% (tako opada homoseksualnost adolescenata). 1969) su pokazale da se seksualnost razvija kroz tri faze: (1) AUTOSEKSUALNA FAZA ± u ovoj fazi dijete postaje svjesno sebe kao izvora seksualnog u itka. Seksualno iskusni mladi su e e spremni na masturbaciju. c) sociolo ki faktori. 3. Prije se za razvoj homoseksualnosti smatralo presudno pona anje roditelja. najbolji prijatelji/ce su djeca istog spola. tj. 45% mu karaca masturbira 1-2 puta tjedno. misli i reakcija (za seksualnu umjerenost) se potvr uje u odrasloj dobi. traje do 13. godine proveo studiju koja je pokazala da 97% svih odraslih mu karaca masturbira. mu karci 5 puta e e fantaziraju prilikom masturbacije. Slo aj osje aja. godine. Ispitivanja stavova pokazuju promjene stavova prema seksualnosti ± tj. tom liberalizacijom mladi nisu postali poiskumitetniji. Za ve inu djece u dobi od 7-13 godina. Tako er Jones i Barlow (1990) su ustanovili da postoje razlike kod mu karaca i ena. napu teni mitovi o tetnosti masturbacije. spolni identitet? Borba protiv autoriteta i obi aja (soc. Ve ina djece od 4-5 godina masturbira i ako se to otkrije i zabrani. dok djevojke e e to rade ba u vezi ± postaju seksualno svjesnije. Radi socijalnih utjecaja (liberalniji odnos dru tva) mo e se olak ati iskazivanje homoseksualnosti. Isklju ivo homoseksualno orjentirani mu karci u odrasloj dobi su imali homoseksualne osje aje jo u djetinjstvu. u 80-im su se opet pojavila konzervativnija stajali ta. ali ne ve e se osje aj krivnje: 75% mladi a i 45% djevojaka u dobi od 15-19 g 1×/tjedno ili e e masturbira 1/3 mladi a i 50% djevojaka. O igledno autoritarni otac inhibira biolo ku predispoziciju za homoseksualnost. Ima se nekoliko de ki/cura. a homoseksualnost je u vr ena tijekom dobi. To je period istra ivanja. kada. (1) (2) (3) RESTRIKTIVNA POLURESTRIKTIVNA PERMISIVNA Tijekom kasnih 60-tih godina se pojavila zna ajna otvorenost prema seksualnosti. a seksualno zadovoljenje je ustvari sekundarno. Osje aj bliskosti postaje posebno intenzivan u dobi od 10-12 godina kad po inje pubertet te su djeca suo ena sa nizom promjena i nesigurosti. Biseksualne mu karce ne karakterizira homoseksualni osje aj u djetinjstvu. 27 . predbra nim i vanbra nim odnosima: Ve ina a merikanaca danas prihva a vanbra ne odnose ako su oba suglasna. a homoseksualnost izbije iza 19 g. U enskim klubovima (nogometni«) ima vi e homoseksualki (sportovi su tradicionalno mu ki). Suma biolo kih. Homoseksualne osobe su sklone promiskuitetu. Dje aci uglavnom imaju prvo homoseksualno iskustvo u dobi 11-12 g sa starijim mladi em ili starijim mu karcem. nezavisnost. Djevoj ice obi no imaju prvo homoseksualno iskustvo s vr njakinjom. (2) HOMOSEKSUALNA FAZA ± kad djeca po inju i i u vrti zapo inje homoseksualna faza. Biolo ki faktori predisponiraju osobu za homoseksualnost. i svjesno eksperimentira sa masturbacijom. U tim se krugovima odr avaju prijateljstva izme u mu kih i enskih homoseksualaca (mu ki parovi sa enskim parovima). AUTOSEKSUALNA F AZA Masturbacija je jedno univerzalno ljudsko iskustvo. ali uvijek samo jednog(u). eksperimentiranja. Postoje odre ena dru tvena o ekivanja kada se treba imati "curu" odnosno "de ka". ve postoje serije monogamije. (3) HETEROSEKSUALNA FAZA ± ve ina teenagera prelaze u tre u fazu sa oko 13-14 godina. u dobi 6-10 g. Longitudinalna studija enskastih dje aka: kad su u mu koj odje i pona aju se na mu ki na in.5. godini i nastavlja se do 6 ili 7 godine. Tra eri su (ljubomora na stare partnere). b) psiholo ki. Homoseksualnost dje aka izaziva jako odbacivanje od strane oca. Op enito. ve vi e u smislu usmjeravanja osje aja ljubavi. sve je ve a tolerancija prema seksualnosti. Ipak. pa se dijete ne e identificirati maskulino ± poja ava demonstraciju predispozicija. rana emocionalna iskustva ine ga vjerojatnim ali kulturalni skriptovi odre uju tko. U odrasloj dobi ih je 29 od 43 bilo homoseksualaca. i da ene ne u ivaju u sexu. HOMOSEKSUALNA FAZA Po inje u 7.  UZROCI: a) biolo ki (predisponiraju osobu). ali se ne boje lo ih posljedica. to ne uklju uje nu no fizi ki seksualni kontakt. pri emu se to kod djevojaka doga a godinu dana ranije. Pokret za prava homoseksualaca ima mali utjecaj na adolescent e jer su i ina e tolerantni za tu u homoseksualnost. ive u svom mikrodru tvu nezadovoljni tra e i nove veze.

potom prijateljstvo s vr njacima istog spola.7. odla u. Neka istra ivanja pokazuju da ene i mu karci 15-18 g. Raniji ulazak u sex ivot. ZNA AJ LJUBAV I I SEKSA KOD MLADIH : Kad se mlade pita o sexualnom iskustvu: porast sex aktivnosti nije nediscipliniran promiskuitet ili nekontrola sex impulsa. prema nekim pokazateljima danas ve djevoj ice u mla oj dobi preuzimaju inicijativu ± stvari se mijenjaju. kasno pronala enje partnera i kasni brak. tj. Prije seksa je va niji uspjeh u koli i niz drugih stvari. Adolescentice koje preuzmu inicijativu (zakazuju sastanke. odnosa. (2) Polazna ljubav: intenzivna. Smatraju da sex treba ograni iti na podlogu uva avanja i po tivanja. Mu ki 15-16 g. elja za djetetom. No. sport i romanti na veza (to je za > a + sex stavljaju nak on sporta). a mladi i na zadnje ili predzadnje. i ne ele sex sa nekim tko im se bar malo kao osoba ne svi a.1. i mladi ranije napreduju kroz faze heterosex. Lije nik uop e nema ulogu. pa e im maj inska za tita. a ulaz u brak je kasniji (25. ULOGA SOCIJALNE OKOLINE Heteroseksualno pona anje mladih odre uju kulturalne norme i stereotipi.Hodanje po inje u srednjoj adolescenciji. pita mlade koliko je sex bitan za odnos u dugim vezama: ³umjereno je va an´. kao ni otac. ispred romantike. 28 . Teenageri odbijaju postojanje duplog standarda. 30) pa je tu zapravo ve i raspon u kojem se mo e javiti sex. 70-tih g. romantika ispred sexa i sporta (preferiranje romantike nad sexom u funkciji dobi). a ene ne smiju). a mu karci imaju vi e anse nego ene pa odga aju veze s obvezom. Po inje izme u 12-14 godine. vi e je u s feri sexa. Ljubavni sex: sexualno oslobo enje nije dovelo do promiskuiteta. slabo mama i kola. a nasilni im je skroz neprihvatljiv. ali zaboravljaju obnavljati te informacije. kad rangiraju aktivnosti po va nosti onda je sex na predzadnjem mjestu. Ona vodi u brak. Primjetan je taj trend i u zreloj dobi ± mladi i su sporije spremni preuzeti odgovornost novog ivota (³mamini sinovi´). Ka u jednom (oskudno i s malo inf. Imaju individualnu etiku: odgovornost je svakog pojedinca da odlu uju o vlastitom pona anju.3. Prvi je uspjeh u koli.  Robert Sorentson 70¶ na uzorku od 400 mladih 13-19 g.2. prijateljstvo sa suprotnim spolom. intelektualna i fizi ka bliskost a sex olak anje komunikacije izme u dvoje koji se vole. } 3. Za e e } majke najvi e informiraju. ele posti i identitet na tom polju. gotovo su izjedna eni (prije je bila velika razlika izme u > i +. HETEROSEKSUALNO PONA ANJE Uklju uje pripadnike suprotnog spola. sex. sex nije lo ako partneri brinu jedan o drugome p tako to vide mladi. Nastaju i dvostruki moralni standardi (sex je za > po eljan. Teenageri preferiraju sex uz ljubav. 3. idili an dom.  Ljubav jest emocionalna.  Dru tveni problemi: Uz ve u koli inu sexa i rani sex (promiskuitet) p javljaju se dru tveni problemi: irenje spolnih bolesti adolescentske trudno e 3. Postoji ugro enost = velik bro j samaca. Pekid je bolan ali moralno opravdan ako jedan ili oba partnera nisu sretni. dramati na (par tjedana do par godina).3. ni roditelji ni dru tvo nemaju pravo regulirati njihovo intimno pona anje. ve mladi ele ispunjenje kroz fizi ku aktivnost. a djevojke to izbjegavaju. nipo to nije zamjena za ljubav. roditeljstvo i pritisak biolo kog sata na ene (radi djeteta) jest elja za ulazak u vezu kod ena. % predbra nog sexa u funkciji godina } sve je ve i % i > i + u predbra nom sexu. ne preuzimaju inicijativu. potom sex. i nastavlja rasti. i nije va an sam za se be ve kao priznanje privr enosti i bliskosti.7. danas se + mijenjaju). a mladi i od djevojaka o ekuju da budu pasivne ali prijateljski (pristaju na sex) raspolo ene. to u bliskoj budu nosti adolescenti ne planiraju.) da bi pripremile djevoj ice za prvu menstruaciju ± kasnije vi e ne razgovaraju. suprotstavljaju se seksu samo zbog fizi ke ugode ("no one night"). pri emu su djevojke seks rangirale na zadnje mjesto. 50% i 75% ? iznosi da ne bi imalo sex sa nekim kog ne vole. Homosexualnost } vr njaci Sno aj } vr njaci i mama Masturbacija } vr njaci i literatura Menstruacija } mama Milovanje } vr njaci Spolne bolesti } vr njaci i lije nici totalno zakazuju!!! kola } roditelji i  Stanje danas: Danas su teenageri seksualno aktivniji. Teenageri razlikuju trajnu od prolazne ljubavi: (1) Trajna ljubav: traje cijeli ivot (zbog dobi malo ih je to do ivjelo). IZVORI INFORM ACIJA O SEXU (1) (2) (3) RODITELJI VR NJACI LITERATURA Abortus } na prvom je mjestu literatura. 17-18 g.  Aaron Hass.7. Kondomi } dominiraju vr njaci i literatura Ejakulacija } mame ne pripremaju de ke na to ve o evi zato to je ejakulacija vi e vezana uz spolni in od menstruacije. (hipi pokret). sve enik vi e.7. mladi i nagovaraju djevojke na sex. Sa tradicionalnim spolnim ulogama dje aci. Nagli porast je 60. Djevojka o ekuje da mladi preuzme inicijativu. odmah su spremne na sex) prestra e mladi e koji su time okirani.

To je za njih intimnije i vi e zadovoljavaju e jer konkretan odnos donosi anksioznost. imaju intimnost. Malo se ena uva za brak. npr. uvje bavanje u interpersonalnim odnosima. 6% djevojke.3. Ve ina adolescenata ima sex 1 ili 2× mjese no. neanga iranost = prijateljstvo. a i ranije. 50% njih imaju prvi spolni odnos sa 13 g. naj e e ne. (16 g. a manjina mladi a je monogamna. uhodavanje vje tina. te fizi ke i dru tvene aspekte seksualnosti. Serijski monogamisti Usmjereni su na jednog partnera. Godinama (smatraju to eti kim na inom poimanja veze i sexa) pripadaju populaciji cca 18 g (75% njih ). prijateljstva ostanu i za kasnije. Pri ulasku u vezu treba usuglasiti o ekivanja. Emocionalna anga iranost = zaljubljenost. monogamne veze koje du e traju Ekspresivno usmjerenje + emoc. ka u u crticama. anga iranost = intenzivna kratkotrajna veza. anga iranost = bira se bra ni partner. 25% mladi i. nezavisnost. tema u vojsci. i 9-10 mj. Mladi i obi no imaju prvo iskustvo s partnericom koju ne vole. SORENSON: klasifikaicja teenagera u 4 grupe obzirom na sex iskustvo i pona anje: I. Oni su najstariji i najzadovoljniji u uzorku. Tu je vi e dje aka. Mogu biti razli ite kombinacije. Imaju ni e ocjene od svojih vr njaka. nova vrsta zabave. a ako ne to i ka u. Seksualni odnos je najugodniji unutar duge veze jer potrebno je zbli avanje i povjerenje. Seksualni po etnici (16 g) U razli itim su razinama seksualnog istra ivanja ali jo nisu imali spolni odnos. stjecanje novog statusa. 29 . Malo je djevojaka sex avanturisti no (5% ih je bilo sa vi e od 10 partnera). i 8 mjeseci) expresivnost ± instrumentalna usmjerenost emocionalna anga iranost ± neanga iranost Ekspresivna motivacija: zbog zabave. Djevojke o prvom odnosu ute. od toga kako e se partner pona ati poslije i sl. vi e njih istovremeno Instrumentalna motivacija + emoc. i pred novu godinu su najzanimljiviji. Otprilike (oralni sex) odobrava 90% ? i 70% ? a 35% ih je probalo. Ulazak u brak s nevino u je izuzetak a ne pravilo.7. Kad imaju sli na o ekivanja i vi e se komunicira o namjerama ("zgodna(an) si ali nemoj to uzeti previ e ozbiljno"). zabava je svrha Ekspresivno usmjerenje + emoc. Oni pri aju o tome. Razlozi za ulaz u seksualne odnose Razloga ima mnogo. Lak e je ranije stupiti u veze: kasnije je to te e zbog odgovornosti. esto samo za jednu no i koja je starija (za stjecanje iskustva i izbjeg avanje anksioznosti s jednako neiskusnom osobom). Vole svog partnera i imaju vi e zadovoljavaju i sex odnos i vi e ocjene od ostalih. zabava. IV. Partneri su vjerni dok veza traje. Prevladava predigra: time su zadovoljni. kratkotrajne. Preko 50% + adolescenata u istra ivanju Haasa je imalo samo 1 sex partnera. no mnoge imaju samo 1 ili 2 partnera (pogotovo ako se udaju mlade). a iz jedne monogamne idu u drugu monogamnu vezu. emocije a nemaju strah ni obavezu prema partneru.7. Kod studenata doalzi do cikli nih prekida veza. to je tema dru enja. oralni i analni sex a 50% ? i 40% ? sudjeluje u tome. Instrumentalna motivacija + emoc. Slabo zainteresirani za monogamiju. strah od trudno e. stjecanje iskustava o partnerima p mladi bi trebali ostvarivati to vi e veza. Vole biti seksualno slobodni. Ka u da nisu sreli pravu osobu. Sexualno neiskusni adolescenti (mla i od 16 g) 3. a ve ina djevojaka iste dobi (17-18) vi e od 2 partnerice. Imaju odnos neodre enog trajanja s jednom osobom. 5-6 mj. smatraju se buntovnicima.5. Ka u da tra e nova uzbu enja i senzorna iskustva s razli itim partnerima. Mu karci nasuprot tome imaju u prosjeku 6 predbra nih partnerica. Adolescentice su prvi puta naj e e imale sex sa nekim koga vole i za koga e se udati (to misle). Seksualno su ta ti i ele biti cijenjeni radi izgleda i seksualnih vje tina. Sexualni avanturisti 17 g. Od partnera se ne zahtijeva brak. ne sla u se s roditeljima. jer nisu spremni ili zreli. ne idu dalje od ljubljena. od odbacivanja. U prosjeku imaju 16 partnera. Instrumentalnoj je svrha status. izlazak iz uskog kruga obitelji. a cure te e odljube. bez emocionalnog vezivanja. Nisu sex aktivni. strast. a ka d se ulazi u vezu to smanjuje spontanost ali garantira dugotrajnost. neanga iranost = povr ne i umjetne veze. II. Povremeno ju jo sretnu. du e traje Konflikti nastaju kad kod partnera postoje razli ita o ekivanja. Nastaju spolne razlike u seksualnom pona anju. Istra ivanja su pokazala da se de ki lak e zaljube.  Dva su kontinuuma za stupanje mladih u odnose: Ne osu uju seksualno pona anje drugih. ratu (situacije apstinencije). III. 90% ? i 80% ? odobrava genitalno milovanje. Srednja adolescencija ± odnosi su rijetko zadovoljavaju i za oba partnera: svatko vodi brigu o sebi. dru enje. Razvijaju petting (nije puni sex odnos) do te mjere da njime posti u orgazam.4. Prije je pona anje bilo liberalnije u odnosu na konzervativnije stavove (liberalizacija stavova). popularnost. puno sex partnera. Stavovi teenagera su liberalniji nego to se realno pona aju (tu su konzervativniji) p stavovi prema sex eksperimentiranju.

6. Gubitak nevinosti kako do ivljavaju? Taj prvi sex se smatra ne samo fizi kim inom. 3. ak postoje natjecanja tko e dalje ejakulirati p slu i postizanju socijalnog statusa me u vr njacima. Mladi i napreduju od masturbacije ka sexu s partnericom. sad vi e ne e trebati lagati prijateljima da su se seksali a nisu. ³gubitak djevoj ice u sebi´. Dolazi do naru avanja kolskog uspjeha.tj. danas se smatra problemom uglavnom zdravstveni problemi kao posljedica adolescentske seksualnosti: a) spolne bolesti i b) adolescentske trudno e.pristupu seksualnoj vezi). Studentice pristaju na sex iz straha da u protivnom ne izgube mladi a. Slabi dvostruki standard i vi e de ki ima 1× sex s djevojkom koju voli.  SPOLNE RAZLIKE se produ uju u ranu zrelu dob (razlike u 3. Mladi i znaju dosta o fizi kim vidovima sexa. ako se adolescenti tite i prihva aju svoju spolnost. ozareno. Tu idu seksualni skriptovi (norme kako. Mladi i od djevojaka moraju nau iti interpersonalne i emocionalne aspekte sexa. ne bave se masturbiranjem u grupi. no to e vr njaci misliti ako krenem u sex. da se opuste i u ivaju u svom tijelu. 70% djevojaka i 90% de ki } sex je ne to u emu se u iva. sa nelagodom o tome misle i govore. PROBLEMI HETE ROSEKSUALNIH VEZA Pojavljuju se izme u 13-14 godine.7. Ako se skupi vi e od tri faktora pove ana je vjerojatnost: a) odvojenost od roditelja prije 16 godina. ma enje. dok mladi i nikad ne koriste sex da zadr e djevojke. a djevojke od sexa s partnerom ka masturbaciji. ja a im samopo tovanje. Neki osjete olak anje to je to pro lo. Kad imaju prijateljicu manje su zaokupljeni brojanjem iskustava i pri anjem o tome. a djevojke od mladi a kako se usmjeriti na fizi ke aspekte sexa } u paru se podu avaju. Djevojke koje su u le u sex s nekim kog vole: krivnja to su u le u novi tip odnosa ali su neke sretne to su poklonile nekome svoju nevinost. a to e misliti ako ne krenem? Dakle ovisnost o sudu drugih. Djevojke su ignorantne prema fizi kim aspektima sexa. da odlo e manire.  Biolo ka osnova (Simon. imaju dobar rje nik za poze i figure ali tur rje nik za emocije. Puno vi e djevojaka masturbira nego prije i vi e pri aju o fizi kim aspektima sexa. to. vide to kao priznanje ³zreliji su´.7. nje nost. 30 . Feministice propagiraju masturbaciju za o uvanje fizi kog i mentalnog zdravlja ena koje su bez mu karaca. imaju vi e povjerenja u sebe i u vezu s djevojkom. Ve i je i izvor inf. Ve ina zadovoljna. Djevojke razgovaraju o ljubavi. Djevojke te e otkriju masturbaciju i neodre eno ozna uju neke senzacije kao seksualne. Danas se u nekim zemljama provode edukacije "kako re i NE" . indirektno pridonose razlici. Za djevojke je to nejednozna nije p anksioznost. U RH u Zagrebu postoji Hrabri telefon. b) intelektualna i emocionalna nezrelost. (1) DE KI: do ivljavaju prvi seksualno iskustvo kao pozitivno. ve na psihi kom planu se mijenja slika o sebi.7. proiskumiteta. fluentne za ljubav. kako se obraniti od zlostavljanja. Fizi ko iskustvo masturbiranja je odijeljeno od intimnosti i romantike j er je to autoseksualnost. zrelije i bliskije s mladi ima. La u o tome koliko im je stalo do sex partnerice. a studentice tu rijetko la u. Izlaz je bijeg od ku e ili odlaze u prostituciju. Za de ke je pozitivno da krenu u sex. 45% adolescenata odgovara da nije emocionalno vezano s partnerom. Sex aktivnost koja se nastavlja sa bri nim vr njakom (kvalitetna veza) p ne vodi neprilago enom pona anju. gdje se djeca anonimno mogu javiti i govoriti o vojm traumama. ponosni su. Ranije se smatralo da postoji ni z fizi kih i psiholo kih negativnih posljedica ako se krene u sex. Osje aj krivnje i anksioznosti radi masturbacije mo e samo intenzivirati to iskustvo i uzbu enje. zabrane. a 5% studenata} postoji dakle progresija emocionalne komponente koja postaje sastavni dio veze. (2) CURE: govore o mije anim emocijama. Me utim. a ne to su ne to izgubile. brigu. kad i s kim u sex) tu se de ki i djevojke nadopunjuju. tuga. O ekivanja okoline odre uju kada e se krenuti time. kontroverzno je tuma enje: adolescenti govore da su bili u ljubavnom odnosu ± ali koje mu zna enje pridodaju? Prvo to percipiraju kao ljubav. e e to negiraju. mladi i se hvale a djevojke ne } Mladi i razgovaraju o masturbaciji s drugima. to im izgleda nastrano. Socijalni uzroci. de ki da se otvore sex ugodama. Upitno. c) roditelji su alkoholi ari ili se drogiraju. ODNOS PREMA P RVOM SEX ISKUSTVU Adolescenti ma taju o sexu i aktivno eksperimentiraju s tijelom i emocijama ( esto djeluju prije no to promisle). a onda kao sex odnos. a de ki u e od djevojaka iskazivati pa nju. Porast testosterona u pubertetu = spontane erekcije ak mladi i i ne misle na sex pa te fizi ke situacije i senzacije vode na masturbaciju to je fizi ki uvod u upoznavanje sexa i svog tijela. depresija pa i suicid. djevojka smatra da je to njena krivnja. gubitak dje jeg intenziteta. Zbog razli ite gra e djevojkama je lak e ignorirati genitalije: seksualno uzbu enje jest vla enje a to nije zamjetno. Gagnon) tvrde da biolo ki faktori (1) SEKSUALNO ZLOSTA VLJANJE U ADOLESCENCIJI : 1) Silovanje od stranaca 2) Silovanje unutar obitelji 3) Silovanje unutar veze Naj e e je zlostavljanje od strane oca. Neke djevojke se isto osje aju ponosno. Ili rastere enje. Zna i razlike prema sexu su biolo ki odre ene. 15% ena je do ivjelo ne eljeni sex prije 18 godina.

odgovorno pona anje (manje Prevencija: prezervativi. 31 . miruje i prenosi se jer osoba ne zna da je bolesna. gonoreja) no javljaju se nove za koje nema lijeka npr SIDA. ali prezervativ je i za tita od spolnih bolesti. Glavni izvor informacija o spolnosti je omladinski tisak i razgovor s vr njacima (nedostatak sustavnog obrazovanja). Ve inom koriste coitus interruptus (prekinuti sno aj) ± nesigurno. Mladi (iako vjernici) smatraju da su religijske dogme zastarjele. HPI infekcija raste u mla im dobnim skupinama i dalje.) ranije no Adolescentima je te ko prihvatiti da su postali seksualno aktivni.  Hepatitis B i C  Sifilis Javljaju se nove bolesti o kojima javnost jo nije informirana. adolescent je zara en. Proto nost sluzi = proto nost grli a maternice i vagine za spermije (ne mogu opstati u suhom periodu). (sustavna). ve 1-2× mjese no? Treba odabrati kontracepciju koja e dati sigurnost a ne e biti optere uju a za organizam. da umanjuje spontanost «). U dru tvu se ele vratiti tradicionalne vrijednosti (nema predbra nog sexa. to bi zna ilo da treba priznati i sebi i drugima sex. a i kad je o kontracepciji se malo govori ve samo o biolo koj osnovi. potom test na virus ± ako je nalaz ok mo e se prije i na druga kontraceptivna sredstva. Potom suho a do idu e menstruacije. je va an. . aktivnost. sociologije. puca pa je nesiguran. da je samo za homoseksualce.) 50% studentica i 20% srednjo kolki redovno koristi kontracepciju..  Pitanje je za to mladi ne koriste kontracepciju?  AIDS Hrvatska je zemlja niskog rizika za zara ene SIDOM (od 1986-1989. To odgovara potrebama potencijalnih korisnika (roditelji to podr avaju). a nije ne to to trajno iziskuje kontracepciju. Adolescenti su informirani jedino o AIDS-u.. (2) NARKOMANI (nehigijenske price) i (3) PROMISKUITETNI. Zastupljenost: svaki 6. a de ki juga ranije od djevojaka juga (dvostruki standardi). apel za apstinencijom«). (1) njihovi roditelji. Spolne razlike u proporciji seksualno aktivni h adolescenata se smanjuju. Predla u da edukacijske programe stvaraju mladi (studenti zavr nih godina medicine. U stra nom su irenju chlamidia trahomatis i Human papiloma virus = neplodnost mu karaca i ena. g. spavamo sa svima s kojima je taj partner spavao. Ve ina adolescenata je pogre no informirana o reprodukciji: 40% ih ne zna kad je najve i rizik za e a tijekom odnosa. (3) TRUDNO A I KONTR ACEPCIJA 45% adolescenata (na zapadu) koristi neki oblik kontracepcije pri prvom spolnom odnosu (kod nas 13% . te u ve em % rak grli a maternice.pred par godina je to istr. npr. o ostalom slabo. (A) PRIRODNE METODE ZA TITE su u porastu (jedan od razloga je ja anje Crkve) p za mlade djevojke te metode mogu biti vrijedne. U vedskoj edukacija po inje u 4. Kasnije postaje gu a i u prvom periodu ljepljiva (sli na umanjku jaja). svaki 10. Kontracepcija se rijetko koristi.(2) SPOLNE BOLESTI Kontracepcija je u nezadovoljavaju em stupnju kori tena (trudno a). omjer nezara ene u odnosu na zara ene raste. partnera).  Genitalni herpes. Zna i. irenje ³starih´ bolesti je antibioticima zaustavljeno ( sifilis. trenutak strasti i slabosti. ali to je naravno samo mit. vla na. Na zapadu se kori tenje prezervativa kod oba spola udvostru ilo (tijekom 80-tih). kasnije rijetko. U SAD-u je rijetka edukacija u koli o sexu. adolescent. Sugerira se da se pri stupanju u novu vezu 3 mjeseca obavezno rabi prezervativ (vrijeme inkubacije ± tu je mogu nost manifestacije bolesti). ne zna za te bolesti (samo lije nici). psihologije«) bliski su u enicima (na in preno enja inf. sex bio experiment. informiranost ne mijenja bitno pona anje. potrebna je zna ajna revizija pojma o sebi.  Istra ivanja: mlade ulazi u spolni ivot (15 -17 g. Epidemija je nevidljiva jer nema simptoma: virus napadne organizam. Samo 5% adolescenata koristi ³safe sex´ iako su dobro informirani o SIDI. vi e od 1/2 novih HIV infekcija je u dobi od 15 24 g. 60 slu ajeva zaraze). Prosje an broj partnera je 4-5 (1 godi nje) to se bitno ne mijenja u posljednjig 15 godina. meni se to sigurno ne mo e desiti) (2) (3) Da li je pilula uputna za djevojku koja nema redovite odnose. Kad spavamo sa partnerom. i druge« Informiranost je slaba i javnost Postoji mitovi da su spolnim bolestima skloni samo promiskuitetni i homoseksualni. nove price i zdravstveni odgoj.  10 mitova o prezervativu (odnos nije zadovoljavaju . HIV + chlamidia p svaki 5. Racionaliziraju da je 1. ranije od ena s juga. Izrazita skliskost i ljepljivost umanjuje estetiku spolnog odnosa. skliska (bjelanjak). Infekcija HIV-om i dalje raste u mla im dobnim skupinama. Lakomisleno shva anje trudno e Osobni mit (³meni. Kad je plodni period sluz je vrlo teku a. lije niku. i dijele ih od svog pona anja. razredu o. Kod nas. apotekaru« To je te ko. iako omjer zara ena: nezara ena populacija pada tj. pri prvom odnosu 60% uop e nije koristilo. Sjevernjakinje stupaju u spolne odnose 3 g. Rizi ne su skupine: (1) HOMOSEKSUALCI (zbog povreda pri sex inu i dobre prokrvljenosti spolnih organa). dok sjevernjaci kasnije od sjevernjakinja. Svaka druga ena se oslanja na partnera da e prekinuti sno aj ili uzeti prezervativ. prihva eniji od mladih su mladi). Malo se pobolj ava situacija od 87-89 ± u porastu je kori tenje kondoma i hormonalne kontracepcije. nezgoda. Klaus-Oginova i Billingsova metoda } pra enje izlu evine sluzi iz rodnice ± promjene su tijekom ciklusa. adolescent je zara en (u SAD)..

pomo . tbl) smanjuju gibljivost spermija. Mogu e su ozljede stijenke uterusa ± komplikacije. maloljetne majke = lanac. (2) Spirale (97% sigurne) se ugrade u rodnicu. 94% mladih majki zadr e dijete: kasnije su djeca izlo ena zlostavljanju i kasnije im je te e da budu samostalni roditelji. Problem je zadnjih godina to postoje ekipe za za titu obitelji koje agresivno odgovaraju eneod abortusa name u i im osje aj krivnje. Kemijsko sredstvo + prezervativ = 100% sigurnosti. nekompetentne.) Glavni je faktor neinformiranost. pomo . Ovaj dvostruki standard u istra ivanjima odra ava nesvjesnu pretpostavku da su ene odgovorne za za titu. Opaska: za djelotvornost te metode preduvjet je da je ena zdrava. ukotve u stijenku maternice. Dodatnu soc. Sterilizacije (podvezivanje jajovoda i sjemenovoda). Puno je samohranih adolescentica. ve i broj ne eljene djece i manja mogu nost skrbi za njih. Tinejd eri: kad se vjen aju radi trudno e ve a je vjerojatnost da se brak raspadne u roku od 6 g. status npr. pokazatelj jake neinformiranosti. od dodirivanja svojih spolnih nagona (misle da je tetno). Ne zna se to mladi i adolescenti znaju o kondomima i kako ih esto koriste. ali najmanje me u teenagerkama ± ispod 15 g. Intevjuiranje tinejd erki koje su do le u kliniku na test trudno e je pokazalo da se na porod odlu uju tinejd erke koje imaju soc. osje aju se tu niji i napetiji od vr njaka. vi e je djece jedne majke a razli itih o eva p esto su opet unutar te djece mla e tj. misle da se to njima ne mo e dogoditi (egocentrizam). Kod nas je u domovini dio djece zbog nezrelosti i neadekvatnosti majke ± koja nije u braku. tako er i one ije majke nisu podr avale poba aj. To je adekvatnije za zrele ene koje dalje ne ele roditi. One koje su religiozno aktivnije su spremnije zadr ati dijete. (D) POSTKOITALNA ZA TITA: nakon odnosa u roku od 24h mogu e je inencijom izazvati menstruaciju (poba aj). uspje nije u koli pa se odlu uju za poba aj). podr ku pru alo je upoznavanje druge mlade majke. paste. bjelkinje srednje klase se e e udaju ili pobace (vi a edukacija. (4) ZA TO MLADENA KA TRU DNO A? y y slaba informiranost specifi no kognitivno funkcioniranje: ne uzimaju ozbiljno u obzir mogu nost da zatrudne. spermicidima). Maloljetni ka stopa abortusa ve a od stope poroda. dakle. Mogu utjecati rasa. prekasno se odlu uju na poba aj kad je to ve rizi no i opasno. To je. Spremnost na planiranje budu nosti i sex znanje (presudno) imaju najve u korelaciju sa odgovornim pona anjem. jer oni se jo razvijaju. testiranje odgovorn. pasivne. SAD ± natalitet opada. 20% mije ane emocije a 20% sretne iako nisu planirale dijete. ali u izuzetnim slu ajevima. Nakon poroda provedena je edukacija o kontracepciji ± smanjila se nakon toga stopa poroda (nakon 2 g. je najvi e poroda u odnosu na pro le generacije: 1 porod na 700 djevojaka izme u 10-14 g. (E) POBA AJ NIJE KONTR ACEPCIJSKO SREDSTVO. fazi). 70-80¶ je broj poroda me u tinejd erima opao radi dostupnosti abortusa. (za tita od trudno e). ne planiraju budu nost. a ovako je zadr ava koncepcija o vlastitoj nevinosti. Skanjaju se od nabave kontraceptivnih sredstava. Pilule za mu karce (jo u exp. Provedena je studija ena koje koriste kondome povremeno ± i neuspje no (vi estruke trudno e): nisu spremne prihvatiti svoju seksualnost. Dijafragma se mi e 8h nakon odnosa. Trudno a je esto povod braku u toj dobi. dobivaju bi e koje mogu voljeti. ni e obrazovanje i socioekonomski status. (B) MEHANI KA SREDST VA: (1) Dijafragme (unose se u rodnicu prije odnosa i kombiniraju se sa kemijskim sredstvima tj. a ne mu karci. ³Roman´ o roditeljstvu i idili bra nog ivota ± kratkoro no brak zadovoljava mlade (status odrasle osobe) ali ih dugoro no zakida. Preporu uju se prezervativi s rezervoarom (sigurnost 86%). sigurnost je 88% (C) KEMIJSKA SREDSTVA: spermicidi (kreme. anga iranosti djetetovog oca. nastavile su vezu i nadale se da e se udati. Treba lije ni ki pregled. One ni e klase time potvr uju identitet ene (djevojka se po statusu izjedna uje sa statusom majke). podr ku. One koje se odlu e na trudno u imaju dvostruko ve e komplikacije p toksemija (preeklampsija) tj. Kad do e do trudno e kognitivna nezrelost stvara probleme ± ne idu na test kad postoji opravdana sumnja. Siroma ne crnkinje (zadr ale dijete): 60% ih je bi lo nesretno kad su saznale da su trudne. Za to se ne koristi kondom? Treba revizija pojma o sebi. Mnoge su bile ugodno iznena ene maj inom reakcijom a reakcija oca nije bila presudna. crnkinje su spremnije biti majk e jer dobivaju soc. elei. i na druge na ine su devijantne i neodgovorne.(bjelanjak) zna i da je plodnost visoka. Me utim pitanje je da li e mu karci postati tako odgovorni da bi za titili partnerice. Pilule spre avaju ovulaciju i zato su najsigurnije. ne odgovaraju racionalno. Djevojke iz srednje klase moraju odlo iti karijeru dok one iz ni e manje gube ± ipak to ne zna i da ne ele smjerno zatrudniti. Abortus je kod nas legaliziran radi zdravstvenih i socijalnih faktora. te pridobivaju pa nju i soc. religija. osje aju se krivima zbog sexa i o tome ne pri aju s partnerom = negiraju upotrebu kondoma. a ako se to ne kontrolira nastupa eklampsija ili mo dano o te enje fetusa a i 32 . podr ku od strane partnera i o ekuju emocionalnu i financijsku podr ku od njega. 80% sigurnosti. Sorenson: 1/3 mladih djevojaka misli da ne mo e zatrudnjeti dok to ne po ele a ako im se to dosad nije dogodilo onda niti ne e: jer potrebno je imati redovite i este odnose da bi se to desilo. Ponekad mogu o tetiti tkivo = pote ko e u odr avanju trudno e (rizik). Misle da je sex ne to prirodno i spontano a dobra djevojka to ne planira ve to radi kad je strast svlada. kod 6% trudno a u zadnjem tromjese ju porastu tlak i te ina. Najbolje 6-8 tjedana od zadnje menstruacije (tu je najmanja mogu nost komplikacije).

menstruacija. prerani porodi (niska te ina djeteta) ili smrt tj.8. rana intimnost mo e se smatrati dijelom potrage za identitetom. Ako se to po tuje. Mali % odbija svaku mogu nost braka ± oni ele me usobno povjerenje i ivot s partnerom ali bez elje za brakom. Misle da trebaju provjeriti da li se sexualno sla u i da trebaju imati to vi e iskustva. M. baka. Nedostatak obrazovanja u kolama ± koriste se najnepouzdanije metode npr.: Istra ivanja: vi e je estrogena. Faza medenog mjeseca. prabaka«). prekid sno aja i plodni/neplodni dani mjerenjem temperature il i ra unanjem. Parovi u du oj vezi ulaze u sex lak e. to je zaljubljenost. Brak ima i dalje psihi ku funkciju. 3/4 misle da mladi mogu ivjeti zajedno i bez braka. i oni koji nisu ³lutali´ prije braka e to nadoknaditi kasnije. Uglavnom se mlade majke nose s tim prijelazom uz pomo obitelji ± ve ina ih ostaje vezana uz primarnu obitelj (ako se udaju ili ne).) ili se rastaju: mladost i sama ki ivot vi e nisu sinonimi. to je prihvatljiv raspored doga aja za prijelaz u roditeljstvo ( kola. nekad je regulirao sex aktivnost. obnovi se status bake a status tinejd erke se uzdigne (pobolj a se odnos s roditeljima i to pogotovo ako prihva aju trudno u). postaju optere ene jer imaju puno zadataka. te misle da ne bi trebalo osje ati prisilu braka u slu aju trudno e. Mead smatra da bi te 2 vrste pogodovale suvremenom dru tvu vi e nego tradicionalni brak ± ako 1 g. emocionalni odnos s djetetovim ocem i briga o djetetu. nema efekta praznog gnijezda. ne to negativno«). udaja. EXP. svaka obitelj odre uje pravila odnosa. I kad su roditelji bili sex aktivni prije braka ne odobravaju to svojoj djeci (30% majki je imalo p 3% ih odobrava k erima. liberalizacija je zatekla i roditelj e. esto spontano spominju neuspjeh brakova svojih roditelja. muka. (2) FORMALNI BRAK. Istr. razvoj identiteta. Ako se rastanu vra aju se dom a. neformalni odnosi. Razli it broj ljudi istovremeno brine o djetetu. SAD p optimalno vrijeme za prvu trudno u je 22-32 g. M. Prvih 5 g. mladi vje baju zajeni ko ivljenjebrak i to prethodi formalnom braku. zaposlenje. udru enje dvije jedinke koje su rije ile krizu identiteta. odgovornost. smanjuje broj trudno a. Sorenson i Has. 80% odraslih ena a 5% mladih uop e ne posjeti lije nika ± jedan razlog tome su roditelji koji ne pretpostavljaju mogu nost da se to njihovoj djeci dogodi (³ne ini ni ta glupo´). negdje se uspostavlja hijerarhija (majka.smrt majke bez tretmana. od roditelja ali ih ipak vi e dobivaju od vr njaka (roditelji se srame. 33 . brak roditeljstva. precjenjuju znanje djece i ne obnavljaju informacije. jedna po jedna uloga se ostvaruje kao i prilagodba svakoj od tih uloga p to su velike prekretnice koje izazivaju stres ak iako su pozitivne. pitanje koliko je PMS psiholo ki uvjetovan (optere enje. ve ina tinejd era o ekuje brak ali ne u skoroj budu nosti (kao 50-tih) te ne smatraju da je brak preduvjet za sex odnose. Brak. Sorenson: 58% nenevinih djevojaka nije koristilo pilule da roditelji ne bi otkrili. Danas mnogi odga aju brak (karijera npr. Dvostruki standard prema sinovima i k erima npr. ODNOS PREMA B RAKU Promjena dru tvene funkcije braka. Pogre ne su iluzije o potpunom pro imanju 2 osobe p zrela je zajednica ako su mladi svjesni svoje nezavisnosti pa se kompromisno udru uju   nema zajedni kog identiteta. Iznimka: priprema na menstruaciju. Istra ivanja o neplaniranom roditeljstvu. nakon poroda gotovo ih pola ivi s primarnom obitelji. O evi obavje tavaju sinove o kontracepciji (gdje mogu kupiti) ali ne i k eri. Stavovi prijatelja imaju ve i utjecaj. i esto ro enje djeteta povezuje obitelj. Odrasli se boje da bi informiranje pove alo seksualnu aktivnost. Mead). ive zajedno i netko to potvrdi onda pravni sustav to regulira kao brak. Samo 40% trudno a 15-godi njakinja posjete lije nika unutar prva 3 mjeseca trudno e. Ako djevojke postanu majke izvan tog perioda. 3/4 mladih vjeruje da roditelji smatraju predbra ni sex nemoralnim: roditelji podcjenjuju ili precjenjuju njihovo sex iskustvo.7. Takav odnos ima i zamke jer mlada majka dobiva ulogu roditelja ³ egrta´ (mo e biti instruktivno ili eksplorativno). majka hrani a ????????? baka pa ostali. majkom to j oj ote ava kasnije odvajanje (kolote ina je uspostavljena). titio lanove i mladi su prihva ani kao zreli im bi u li u brak bez obzira na dob. drugi si uzimaju pravo da igraju glavnog roditelja ± majka u iva bliskost sa vl. pokazuju da to djeluje preventivno i pozitivno tj. Prije je to uvjetovalo negativan odnos prema tom periodu i svom tijelu. MEAD (1) PRAKTI NI BRAK (M. mrtvoro en e« p sve je to ozbiljnije ako nema prenatalne brige. a jo ih manje razgovara o sexualnom pona anju. 3. i lak e se odlu uju na to nego da osnuju nezavisno doma instvo ± to je norma. Pravni ke rasprave ± smije li im se dopustiti kori tenje kontra cepcijskih sredstava bez znanja roditelja (mo da bi to jo vi e sprije ilo mlade da tra e dopu tenje ± kad bi roditelji morali dati pristanak ± pa bi porastao broj trudno a). da bi imali mogu nost biranja. potom dugi porodi. nastavnici su udaljeni a vr njaci neinformirani). Treba poticati povjerenje izme u roditelja i mladih. koncentri n i krugovi npr. zasnivanje obitelji). 9% sinovima odobravaju). zrela intimnost. Du e veze su podloga sigurnijeg odnosa prema sex aktivnosti. dugoro na odgovornost ³podizanja djece´ tj. briga i njega djeteta (zato je idili no) a tek kasnije (oko odgoja) mogu i su sukobi i to naro ito me u generacijama. Djevojke preferiraju inf. Ve ina bi eljela razgova rati s roditeljima o svemu ali dobivaju malo podataka.

to bi se dogodilo da na zemlji nestane Sunca? Djeca odgovaraju da je pitanje glupo jer Sunca ima. Kad su mogla vidjeti boju etona u ruci eksperimentatora onda bi odgovarali da su obje tvrdnje to ne ako je eton bio stvarno zelen. a ako nemaju konkretni podra aj onda ne mogu prosuditi da bi 1. visina). To na je tvrdnja A. Baratanje mogu im Baratanje mogu im a ne samo realnim sadr ajima. Tretiraju svijet kao jednu od mogu ih realnosti. 1. Pitanje je bilo to utje e na brzinu njihanja. raspravljanje o apstraktnim sadr ajima (religija. 75% visoko inteligentnih ljudi).: Piagetov pokus sa etonima: sakrio je eton u aku i rekao je djetetu: eton u ruci je ili zelen ili nije zelen (ili A ili B) eton u ruci je zelen i nije zelen (i A i ne A) p nemogu e! Kad djeca ne vide boju etona ka u da ne znaju odgovor. tj.1. Mi ljenje je hipoteti ki . ista logika Je mogu nost logi kog zaklju ivanja na simbolikom materjialnu koji ne mora repreuzenirati neku realnost. domene. Svijet je 1 od mnogih realnosti. a da su obje neto ne ako eton u ruci nije bio zelen. Raspravljaju o razli itim podru jima ivota = idealizam. ne bi bilo cvije a ni ptica« vole producirati takve situacije s apstraktnim mi ljenjem. u periodu formalnih operacija zakoni logike mogu se primjenjivati i na apstraktne sadr aje. mogu razmatrati alternativno. Prvo se usmjeravaju na mogu e a onda na realno ± pri razmatranju uzroka i posljedica. On je davao niz zadataka za ispitivanje kogn. Stabilne su u mi ljenju ± koriste znanstvenu metodu.(4) KOGNITIVNA DOMENA 4. Treba 3 faktora dr ati constz. a 4. generiranje razli itih H 0 (neprovjerena obja njenja. 15 god. va no je iskustvo i vje ba jer omogu uju daljnji kognitivni razvoj nakon faze formalnih operacija. zaklju ke). Dje je rezoniranje je ograni eno onim to je iz konkretnog iskustva.g. Djeca to ne mogu. Ovo je isto primjenjivo na zadatke iz soc. poljoprivreda bi preselila pod zemlju (vulkani). J. religiji« ³ to bi moglo biti?´ p vodi ih ka utopijskim idejama. 12 . Mi ljenje na razini formalnih operacija visi o SADR AJU kojem mislimo. Adolescentima je jasno da se u exp ne pita o boji etona nego razumijevanje tvrdnji ± usmjeravaju se na logiku. javlja se na podru ju gdje su ljudi obrazovani i tamo gdje su eksperti (rje avaju na taj na in zadatke koji su povezani s njihovom strukom). apstrakcije. trebaju empirijski dokazi za provjeru tih H0). analiza problema. a ovisi i o situaciji (ne emo ba uvijek formalno -logi ki misliti). hipoteze. Ovdje postaje va nija forma mi ljenja od sadr aja. razvoj logike.po nekim istra ivanjima samo 50% ljudi do e u fazu formalnih operacija (od kojih su 25% ljudi normalne inteligencije. 3. procjenjivati vjerojatnost da se ne to dogodi. nadalje) . Dao im je materijal i morali su zamisliti kako bi napravili njihalo od utega i uzica ? du ina. operacije nad operacijama.mogu e je postavljati hipoteze III .g.deduktivno (oblik rje avanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjere hipoteza i izvo enja logi kih zaklju aka na temelju rezultata provjere). prijateljica se ljuti na nas i ne eli razgovarati s nama.B stadij (14. Faza formalnih operacija se javlja u 11. du ina uzice. tj. generirati i testirati hipoteze tj.1. Du ina uzice je uzrok brzine njihanja. Deduciraju se na ini testiranja. Adolescenti ire gledaju. razmi ljanja o mogu em pa zato raspravljaju o etici. varirati. dok adolescenti mogu razlu iti logiku od sadr aja. politici. PIAGET ± TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA Adolescenti su sposobni razmi ljati i o mogu im stvarima a ne samo o realnim i konkretnim p apstraktno mi ljenje. Osoba ne mora vjerovati da je ne to to no/neto no a da bi producirala argumente u prilog toga. tvrdnja mogla biti to na. 34 . a u vrsti u 18. Primjetno je da u e mogu nosti logi kog mi ljenja. da ne mogu odgovoriti.A stadij (11. prikupljanje podataka p provjerava se H0 a ako je oborena prilazi se testiranju neke druge. 2. filozofiji.  DVA POTPERIODA: Postoje dva podtperioda koja dovode do faze formalnog mi ljenja: (1) III . to je tome uzrok? Niz je ? razloga i treba ih provjer iti.14. 4 su varijable (snaga kojom e se klatno zanjihati. idealizmu.) . Mogu se tako er vr iti operacije drugog stupnja. Hipotetsko-produktivno rezoniranje Znanstveni obrasci. Adolescenti mogu nastaviti liniju razmi ljanja ak iako je tvrdnja neto na (koriste ³ako ovo« onda«´ ± zna i ³ako p onda´) bez obzira na sadr ajnu neutemeljenost. prakti ke stvari npr. ili misle da bi stalno bilo hladno. Piaget taj idealizam pripisuje kognitivnom razvoju a ne socijalnim i psihi kim uzrocima. FAZA FORMALNI H OPERACIJA Osnovno ograni enje faze konkretnih operacije bilo je u tome da su se mentalne operacije mogle primjenjivati samo na konkretne sadr aje. funkcioniranja tj. Nastoje primjeniti novu sposobno st mi ljenja tj. No.15 god. ljubav. a to djeca ne mogu shvatiti. 4.mogu e je sustavno testiranje hipoteza (2)  Istra iva e je zanimalo KADA zapravo nastupa taj period i da li uop e svi do u do njega: . Djeca ne mogu baratati logikom nezavisnom od konkretne percepcije i konkretnih objekata. Imaju konkretni podra aj pa donose sud o to nosti tvrdnje. Npr. Formalne operacije su formalizacija konkr etnih operacija: logi ke manipulacije oslobo ene od veze s realno u. formalnih operacija.  EXP. To je osobina da adolescenti uspijevaju manipulirati tvrdnjama bez obzira na njihovu injeni nu to nost (donositi log. Tek adolescenti mogu na i argumente i za ona mi ljenja koja oni intencionalno nemaju (npr. Praget je zadao zadatak njihala djeci od 8-15 g. I tako sve ispo etka. smisao ivota).1. te ina utega. Parlaonica na TV).

kem zadatke) pa trenirana djeca daju bolje rezultate. Dakle ne javljaju se kod svih odraslih i adolescenata. To to smo sposobni za formalne operacije nije garancija da emo ih uvijek koristiti. magijsko mi ljenje). Zato razvoj formalnih operacija nije prirodan i neizbje an. Lice mo e biti zdravo/bolesno a stakalce isto ili s klicama (plijesan. operacije n u ne za navigaciju (H0 o polo aju zvijezda. bakterije«) Incidencija. i ne mogu to verbalno razasniti. u Latinskoj Americi ± nepismeni. Po tome se nalaze u predoperativnoj fazi (moralni realizam). Korr zahtijevaju procjene temeljene na vjerojatnosti a ne na apstraktnosti. kolovanja (ve ina) razviju formalne operacije a neki i nakon 3 g. Razumijevanje korelacija 4. Formalno mi ljenje se javlja samo kod nekih i samo nekad. Te de ki vjeruju da je sve u univerzumu odre eno i sudbinski determinirano (reinkarnacija«) ± ni ta nije slu ajno. Formalne operacije se javljaju u 2 razine. Formalno obrazovanje utje e na formalne operacije. slo enosti i poznatosti situacije. Newmarck zadavao djeci zad. ali bi o. Pismenost podupire. alternativama. logi no i formalno mi ljenje je va an napredak u adolescenciji. fiz. 11-15 g. (i adolescentima). To je vrlo te ko. ali ne garantira razvoj form. Istr. KULTURNE VARIJACIJE: ljudi razli itih kultura ne posti u taj nivo. promjenila brzina njihanja. Prethodni nivoi rezoniranja i dalje egzistiraju nakon pojave novog tipa rezoniranja.  Alternativna tuma enja kognitivnog funkcioniranja nivou formalnih operacija i primjenjuje vjerojatnost i uzro nost na predoperacijskom nivou (npr. va nosti. Ali razvijeno je i formalno mi ljenje } istodobnost za 2 oblika govori da postoji diskontinuitet jednako kao i kontinuitet u razvoju. a tamo gdje smo nesigurni i nedovoljno obrazovani ih ne koristimo (automehani ar formalno operira pri rje avanju kvara na automobilu dok npr. Na razvoj formalnih operacija utje e individualni genotip i specifi na iskustva u enja. samo mali broj mladih danas ide na fax gdje se u i statistika. 22% 14-godi njaka uspijeva u zad. Umjetni ki tipovi dolaze inztuitivno do rje en ja. Mladi nakon 9 g. znanstvenik tu ne e tako djelovati p samo u podru ju svoje expertize. a ho e li biti kori teno ovisi o iskustvu osobe.) ovise o formalnom obrazovanju (podsje aju na matem. Obrazovanje u i ljude klasificirati objekte u terminima pravila (grupiranje pojmova) a ne na nivou prostorne i vrem. operacija. Znanstveno. Piagetove MJERE FORMALNIH OPERACIJA (zad. a oni su ve selekcionirani. na svakoj je lice i mikroskopsko stakalce. njihala (op a populacija) i 85% 14-godi njaka koji spadaju u 8% najinteligentnijih. mogu nostima (odvajanje od realnog) ± rana adolesencija 15 g. dublje su kanalizirane i dio su naslje a. slu aj vezanosti bolesti (stakalce) i zdravosti ± to ne mo e zaklju iti o vezanosti zdravlja i bakterija? Malo mladih (15 g) rje ava problem. ak djeca koja su trenirana u matemati kim i prirodnim znanostima mogu rje avati Piagetove probleme. U na oj kulturi neki ljudi koriste alternativne obrasce mi ljenja. Nisu svi pred istim zadacima. a na starijima nema ispitivanja pa se ne zna kada (i da li se) posti e korelacijsko mi ljenje. Formalne operacije se mog u na i kod svih ljudskih grupa ako gledamo podru je njihove stru nosti (form. izvode se lak e na dobro poznatom podru ju. a i unutar njih nisu svi uspje ni u statistici (kakvo je tek stanje u populaciji). Npr. ali i o situaciji i te ini formalnog zadatka. Rane faze kognitivnog razvoja su manje varijabilne.2. Svi adolescenti ne koriste formalne operacije. Piaget povla i univerzalnost form. pogotovo u tehni ki nepismenim dru tvima.1. blizine. Na se kognitivni aparat razvio za rje avanje smislenih problema. To je vezano uz podru je interesa i bavljenja. To ovisi o iskustvima i obrazovanju iz prirodnih znanosti i matematike.: Istra ivanje: mogu nost da se istodobno rezonira na (2) (3) (4) Ljudi ju nih mora: imaju f.  EXP. operacije situacijski uvjetovane). Odrasli ne koriste apstraktni nivo.1. p kasna adolescencija. Tek se tu traga za potrebnim i nu nim da bi se npr. funkcionirali na testovima koji imaju formalne operacije njima adaptivno va ne (npr. Ne koriste ih uvijek i automatski postojano (oni koji su sposobni).k. razmi ljanja o hipotezama. Predlo io im je 12 karata. Ti ljudi na zapadnja kim testovima ne bi uspjeli. djevojke iz spiritualne zajednice i njihovo tuma enje kauzalnosti. 3 PRISTUPA  Piaget  M pristup  Informacijski pristup 35 . To je napredna razina formalnih operacija. Formalne operacije su situaciono uvjetovane. anticipacija smjera i brzine navigacije. itanje je preduvjet formalnih operacija (to je prvo dijeljenje od konkretnosti). kreiranj e strategije lova«). operacija. ponekad samo generaliziramo prethodno usvojeno rje enje na novi problem). Logi no mi ljenje se razvija i odra ava individualne razlike u INT. tako er efikasne za svakodnevne probleme (npr. o INT. KRITIKE PIAGETU (1) Postavio je PREVISOKE STANDARDE ZRELOG MI LJENJA (misli da svi dolaze do faze formalnih operacija) p samo 1/3 odraslih ih koristi pri rje avanju nepoznatog problema. sustavno mi ljenje o mogu nostima i testiranje svih mogu ih vars. Dakle ovisi o iskustvu i obrascu za kori tenje formalnih operacija. VE E INDIVIDUALNE VARIJACIJE nego u prethodnim stadijima ve ina je odraslih i adolescenata sposobna za formalne operacije ali razina kad se one koriste varira me u pojedincima. predo avanje«). obrazivanju i treningu osobe.

Smatra kako nakon faze formalnih operacija slijedi razvoj u vidu profinjenja tih formalnih operacija. Procesni tra i razli ite kapacitete u procesiranju pam enja. nivo na kojem je isp. Pritom se oslanjaju na suvremenu ra unalnu znanost. receptori. Razvoj je postepeniji i kumulativniji no to to Piaget smatra. i bolje su upoznati sa sadr ajem znanstvenih i logi kih problema.  Neki nalaze 3 sfere u kojima se pri a o napretku kognitivnog razvoja odraslih ovjeka i kompjutera: izvr na ctrl funkcija: usmjerenje percepcije i pa nje (ve kod inputa) selekcionira problema strategije pam enja i rje avanja nadgleda uspje nost strategija i kvalitete solucija (metaznanje. pa nje na nivou individue. Piagetov i informacijski pristup nisu inkompatibilni: ele identificirati kvantitativne promjene koje dovode do kvalitativnih promjena. i 3. Uzroci se tra e me u biolo kim faktorima i faktorima znanja i uvje banosti) vid mentalne energije da bi se izvr io neki mentalni rad (distribucija pa nje i kapacitet memorije). no pristup obrade informacija je usmjeren na samo izvo enje. Odrasli intelektualno i dalje rastu ali se ne razvijaju. Adolescenti postavljaju apstraktnija pitanja. uz bolje pam enje odabira i planiraju bolje strategije obrade inf. Psihometrijskom pristupu i procesnom je sli no to to tragaju za individualnim razlikama. uloga znanja u kognitivnom procesiranju razvoj kontrolnih (voljno zalaganje. Informacijski pristup ima par pitanja. Piageta zanima u koju kategoriju razvijenosti ide isp.4. Ve a je efikasnost u podru ju osobnog interesa (to je taj rast). te e ih se kontrolira.. (u nivou konkretnih i formalnih operacija) ve su relativne } male kvantitativne promjene koje rezultiraju kvalitativnima (kontinuitet razvoja). te specifi ne jezike i metode kojih oblikuju i provjeravaju sveoje teorije. percepcije. Dje je KP za razli ite elemente raste s dobi. iako se bave istim problemima. Piaget eli otkriti kompetentnost isp. te koliko je rije eno). izvode se namjerno) i automatsdkih procesa (treba min kapaciteta procesiranja. vi e su sistemati ni te su pri rezoniranju skloni pratiti svoj napredak u rje avanju (nadziru proces rje avanja). kod ovjeka je to nivo funkcioniranja. y mijenja li se u funkciji dobi brzina procesiranja (sporije kod mla ih i u starosti. Adolescenti su uspje ni u izoliranju vars da bi odredili uzrok-posljedicu. strategije. a ne strukturalne promjene. i kako isp. metakognicija ± jesam li bio uspje an ili ne. Gleda se proces rje avanja problema. testa (da li je zadatak to no rije en ili nije. da je znanje relativno. kapacitet se mo da ne mijenja s dobi ali i djeca i stariji tro e vi e kapaciteta za odvajanje vi ih mentalnih funkcija.3.). da li mi je bilo te ko ili ne«) Kompjuter je pasivan.  MODEL KOGNITIVNOG PROCESIRANJA 4.  Razlika izme u Razlike djece i adolescenata nisu apsolutne. 2. Koja karika u kognitivnom lancu je najslabija i za to dolazi do problema u kognitivnom funkcioniranju? ovjeka uspore uju s kompjuterom. percepcija. dok odrasli tra e me uzavisnost (pije jer je nezaposlen. 1. kao i na op a shva anja ljudske inteligencije. DIO: Pona anja razli ite vrste kao i zlaz tog sustava (output). Ovaj pristup ide iz ameri ke eksperimentalne tradicije. y Mo emo prihvatiti i kontinuitet kognitivnog razvoja koji ide u kvalitativne promjene (Piaget). 36 . da se razli ita gledi ta ne moraju razrije iti pobjedom 1 gledi ta (sve ima i + i ± strane). y (1) (2) da bi se vidjelo kako se razvija pa nja. Djeci je lak e doslovno prepri ati pri u no svojim rije ima.2. no esto su nejednozna ni nalazi. ³Znanstveno prvoklasno inteligentna osoba je sposobna posjedovati 2 suprotne ideje u glavi i jo uvijek normalno funkcionirati´. pam enje gdje je problem koji onemogu uje djetetu da rije i problem (to je sli no Piagetu). globalno razmi lja (koristi klini ki intervju) a procesni pristup se bazi no koristi e xp. Istra iva i obrade informacija poku avaju opisati kognitivne procese u podlozi kognitivnih izvedbi. treba. oblike obrade informacija koji se doga aju izme u podra aja i odgovora. razvojni programi. Anticipiraju koja im vrsta inf. Integracija ili sinteza razli itih kontradiktornih stajali ta u postojan svjetonazor prihva anje promjena } adolescent tra i stabilnost u promjenama (npr. procesiranje i izra avanje) SOFTWER: (programi i podaci kod comp. DIO: Podra aji iz vanjskog svijeta koji ine ulaz ( input). efektori (za primanje. PRISTUP PROCESI RANJA INFORMACIJA Perspektiva obrade informacija glavni je suvremeni pristup prou avanju kognitivnog razvoja. y relativizam } odrasli shva aju da nema apsolutne istine. i nezaposlen je jer pije). PSIHOMETRIJSKI PRISTUP Oba pristupa se razlikuju od M koji je usmjeren samo na rez. ovjek pije jer je nezaposlen) a odrasli prihva aju samu promjenu. Djeca i stariji imaju manji kapacitet. Prihva aju da nema jedne prave religije i da su istine razli ite kontradikcije } prihva aju ih kao dio ivota. Modeli obrade informacija konceptualiziraju spoznaju kao trodjelni sustav sli an ra unalu. ali su razli iti termini i metodologija od Piageta. DIO: Mentalni procesi koji djeluju na te informacije. i kognitivni razvoj te e i dalje. odvijaju se sami) y y y HARDWER: CNS.

tako mo e sve bolje razmotriti moralnu dilemu s pozicije dru ge osobe ili s obzirom na to to je najbolje za dru tvo u cjelini. Prijelaz iz pete u estu fazu mo e se smatrati prelaskom s dru tvenog na unutra nji kut gledanja. kognitivne sheme nekom novom iskustvu ili aspektu okoline). KOHLBERGOV M ODEL Uz Jean Piageta. suosje aju. Definicija moralne zrelosti ovisi o teorijskom usmjerenju: y y y (2) POSTKONVENCIONALNA FAZA: Faza 5: Dru tveni ugovor ± Ljudi promatraju svijet o ima svih pojedinaca koji ive u dru tvenom sustavu. (A) DOBRO: 1) Eksperimentalne provjere Kohlbergovamodela potvr uju njegovu (i Piagetovu) postavku da su neke kognitivne sposobnosti i sposobnosti u ivljavanja u tu e iskustvo preduvjeti za razvoj moralnog rasu ivanjama (ali ne i jedini dovoljan uvijet). Moralna komponenta: moralnost se temelji na za titi ljudskih prava svakog pojedinca. Moralna komponenta: moralnost se temelji na strogom pridr avanju zakona i obavljanju du nosti svakog pojedinca. Javlja se apstraktno mi ljenje. psihi ki razvoj dovodi do samopreispitivanja.(5) MORALNI RAZVOJ 5. Shva aju da nemaju svi iste vrijednosti i stavove. Naglasak je na odr avanju dru tvenog sustava koji e to omogu iti. treba ih mijenjati. POSTKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temeljni na pretpostavci da je va no o uvati vrijednost. Lawrence Kohlberg je predlo io drugu utjecajnu teoriju moralnog razvoja koja polazi od pretpostavke da je ovjekov kognitivni razvoj temelj moralnog razvoja. a neki ak i na predkonvencionalnoj razini moralnog rasu ivanja. Pravila vrijede podjednako za sve ljude i slu e za rje avanje me uljudskih sukoba. Socijalno iskustvo izla e ih moralnim dilemama ± to su izvori moralnog razvoja. Dijete je u prvoj fazi usmjereno na sebe i sve situacije promatra s osobnog stajali ta. dostojavnstvo i prava svakog pojedinca. Dru tvena komponenta odnosi se na to ku gledi ta prema kojoj se donosi moralna odluka.1. Me utim. Potrebe pojedinca ne smatraju se va nijima od odr avanja reda u dru tvu. Shva a da dogovor dvoje ljudi mo e biti va niji od pojedina nih interesa svakog od njih. Ljudski ivot se cijeni vi e od svega. (1) KONVENCIONALNA FAZA: Faza 3. i 4. a ne ograni avanja slobode pojedinaca. Formalno mi ljenje ne garantira postkonvencionalnu razinu. Zbog suprotstavljenih gledi ta tj. imaju razvijen osje aj krivnje. Moralna komptonenta: osoba smatra da postoje univerzalna moralna pravila koja su iznad zakona. faza). Pravila treba po tivati jer je to na in dobivanja po tovanja od strane drugih. Prilago avanje drugima ± Osoba je u stanju staviti se u tu u ko u. a kad se poka e potreba. Izmjena faza u Kohlbergovu modelu slijedi Piagetov proces adaptacije koji uklju uje proces a) asimilacije (interpretacija novih iskustava na osnovi postoje ih spoznajnih struktura. Postupci koji tete dru tvu pogre ni su ak i ako su u skladu sa zakonom. Adolescenti pokazuju ve u moralnu zrelost.  Evaluacija KOHLBERGOVA MODELA Za psihoanalizu moralna zrelost proizlazi iz internaliziranog osje aja krivnje. razmi ljanjem o vlastitim i tu im postupcima u kontekstu morala. vlastiti standardi a ne konvencije i podlo nost autoritetu. i tako prelazi na vi u razinu moralnog rasu ivanja. kad dijete vi e ne mo e vi e vladati novim inforacijama u okviru postoje eg pogleda na svijet. Na temelju svojih istra ivanja Kohlberg je zaklju io da se moralno rasu ivanje raazvija kroz tri predvidljive razine: (1) PRETKONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da pojedinci moraju zadovoljavati svoje potrebe. (2) (3) U globalu se mo e re i da se osobe na ni oj razini moralnog razvoja pona aju u skladu s pravilima kako bi izbjegli kaznu od strane drugih. postoje eg znanja) i b) akomodcije (prilagodba. ona taj misaoni sukob razrije i promjenom i reorganizacijom na ina mi ljenja. a na vi im razinama kako bi o uvali samopo tovanje i izbjegli osje aj krivnje i gri nje savjesti. samo mali broj adolescenata napreduje do postkonvencionalne razine. No. Adolescenti bolje razumiju od djece razloge za pona anje. To se doga a kad djeca zajedno s drugima sudjeluju u dono enju odluka i pritom razmijenjuju mi ljenja o moralnim pitanjima. Moralna komponenta: pona anje se prilago ava onom to ve ina ljudi smatra ispravnim. 2) Empirijski podaci u skladu su i s Kohlbergovim gledi tem o tome da je moralno rasu ivanje dosljedno u razli itim situacijama (60 % dosljednost unutar iste faze) kao i 3) da se dje ji moralni razvoj odvija kroz faze s 37 . Svaka od tih est faza sastoji se od dvije komponente: dru tvene i moralne komponente. Prijelaz iz faze u fazu doga a se kad dijete do ivi misaoni sukob. Odnosi me u ljudima temelje se na zlatnom pravilu: ³Nemoj initi drugima ono to ne bi htio da tebi drugi ine. Svaka od tih faza se dalje dijeli na dvije podfaze koje slijede jedna drugu.´ Faza 4: Red i zakon ± Ljudi procjenjuju moralnost uzimaju i u obzir dru tveni sustav i ono to je potrebno za opstana dru tva. tj. npr. uskla ivanje. Zakoni se stvaraju radi za tite. ve ve ina aadolescenata ostaje na konvencionalnoj (3. ali dr e da svi imaju jednako pravo na postojanje. Teorije socijalnog u enja ± moralno pona anje je odlu uju e Kognitivne teorije ± kognitivno razlikovanje dobrog i zla. Prema Kohlbergovoj teoriji adolescenti se pomi u iz konvencionalne faze u fazu postkonvencionalnog shva anja morala. kako se razvija. Smatraju da svaki pojedinac ima svoju vrijednost i da ga treba po tivati neovisno o njegovim uvjerenjima i osobinama. Faza 6: Univerzalna eti ka pravila ± Ljudi donose moralne odluke u skladu s osobnim pravilima po tenja i pravde. L. I ovaj pristup se prvenstveno bavi razvojem moralnog rasu ivanja. KONVENCIONALNA ± gdje se moralno rasu ivanje temelji na pretpostavci da se dru tveni sustav mora osnivati na zakonima i pravilima. poput pravde i po tivanja ljudskog dostojanstva.

GILLIGAN je razvila teoriju moralnosti za ene. Djevoj ice pak nau e da je nava nija privr enost za ostvarivanje ciljeva. Prema njoj mu karci i ene razli ito gledaju na moralnost zbog razli itog odgoja. Prijelaz od ³dobrote´ prema istini. a moralne odlu ke sada uzimaju u obzir kako vlastite. Gilliganova smatra da su ivoti ena u povjesti bili odre eni od strane mu karaca. Komponenta III: Odlu ivanje to e se stvarno u initi: Tre i korak je konkretno utvr ivanje plana akcije koji e najbolje mogu e aproksimirati idealno rije enje. Ovdje se mogu pojaviti prepreke a time i frustracije i razo arenja. Da bi se ovaj korak stvarno desio. tako i tu e potrebe. Umjesto toga prona eno je da je stupanj obrazovanja. Oni postanu vi e svjesni neravnopravnosti u odnosu: majke su mo na. onda e joj ova faza predstavljati problem. Rest tako er nagla ava da dobre namjere mogu nisu identi en sa biti dobrim djelima. Rest smatra da ovo uklju uje sposobnost dono enja odluka kao i moralnu motivaciju. BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe. ali istovremeno uzeti u obzir i relane uvjete.2. Komponenta II: Otkrivanje najmoralnijeg na ina postupanja: . Ovaj korak uklju uje nala enje ravnote e izme u osobnih elja i potreba i socijalnih moralnih normi. djevoj ice su vi e odgajane da budu nje ne. (2) (3) 1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes.kad znamo mogu e posljedice na eg pona anja treba odlu iti to bi bilo moralno u initi. osoba osoba mora biti ustrajna i sposobna za samokontrolu. i to naj e e za jednu fazu. To se naziva socijalna kognicija. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. varijabla koja uzrokuje najve e razlike me u ljudima. razinu (prilago avanje drugima). Ako osoba pa ljivo odlu uje na putu prema akciji. Prema Gilliganovoj mu karci i ene se dakle ne razlikuju po stupnju moralnog rezoniranja. Oni u e utjecati na majku kroz svoju asertivnost izbore i se svoje elje. a djeca su ovisna i nemo na. a mu karci da budu aktivniji i asertivniji i da budu uspje ni. to manje mogu e boli zadati sebi i drugima. 4) Razgovori sa osobama na vi em nivou moralnog rezoniranja stvarno vode do razvojnog pomaka. 2) Neki istra iva i dovode u pitanje i primjenjivost tog modela na ene i mu karce. Zato kriti ari smatraju da je to teorija moralnog rezoniranja kod mu karaca. a ne uzima se aspekt brige i ljubavi prema nekome ( to je vi e karakteristika ena). pa ljive (tj. i da to nije nu no stanje.  Kod ena postoje 3 faze razvoja morala 5. (4) 2) 38 . dok prosje na ena dosti e tek 3. ena na ovom stupnju e ovako argumentirati svoju odluku za abortus: ³Jednostavno ne elim dijete i to je sve.3.unaprijed odre enim redosljedom. iako ne eli dijete. Ovdje ene spoznaju da njihova bespomo nost je vi e pitanje stava. onda e imati probleme s ovim korakom. CAROLL GILLIGAN: MORALNI RAZVOJ I SPOL Jedan od nalaza Kohlberga bio je posebno izlo en kritikama. Rest tako er navodi da i emocionalno uzbu enje mo e utjecati kako interpretirano situaciju. RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje. Dje aci u e etiku pravednosti kroz njihov rani odnos sa majkom. postoje kulture koje Kohlbergov model ne vrijedi (npr. Sada ene po inju izra avati svoja osobna mi ljenja i slobodno odlu ivati. Gilligan smatra da taj nalaz ne reflektira adekvatno razvoj moralnosti kod ena. Motivacija da se pona amo na moralan na in razvija se itav ivot. To je u biti paradoks. jer se njihova ³dobrota´ interpretira kao moralni nedostatak. jer Kohlberg ustvari penalizira kod ena njihovu osjetljivost za to to drugi misle i njihovu prilagodljivost socijalnim o ekivanjima. To ne bi bilo dobro za mene. Taj kapacitet razmi ljanja o me uljudskim zbivanjima i mogu im problemima razvija se iskus tvom. Ovakvo odlu ivanje je mnogo te e jer je kompleksnije. ve po kvaliteti. po aspektima moralnosti. Ona mo e potje i od elje da pomognemo drugima ili iz suosje anja s drugima.  NEDOSTACI: Metaanaliza 108 Kohlbergovih istra ivanja su pokazala da razlike u moralnom rasu ivanju ovisno o spolu ustvari ne postoje. razinu moralnog razvoja (red i zakon). Eksperimenti potvr uju Kohlbergovo uvjerenje da svaka faza pretstavlja reorganizaciju koja proizlazi iz spoznajnog sukoba. skrbni ke. (B) LO E: 1) Univerzalnost modela nije u potpunosti potvr ena. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjiam dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. tj. Ako osoba nema razvijene kapacitete zahva anja itave kompleksnosti situacije. Kohlberg smatra da postoji razlika u moralnom razvoju kod mu karaca i ena: prosje an mu karac u svom razvoju dosti e 4. tj. ena na ovom stupnju ne e pristati na abortus.´ Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. Kohlbgerg je za ispitanike imao samo dje ake i uzet je samo pravi aspekt moralnosti. 3) 5. Komponenta IV: Izvedba plana akcije: Zadnji korak je realna izvedba pona anja za koje se smatra moralno optimalnim. u Kini). Sada je kriterij biti nenasiljan. prema aspektu brige i odgovornosti). On je ustvari postavio ono osnovno pitanje: ³Kojim misaonim procesima osoba rije ava moralne dileme?´ Rest je na ao da put do rije enja ima etri komponenta: (1) Komponenta I: Interpretacija situacije: Prvi je korak analiziranje kako e razli ita mogu a pona anja utjecati na osobe koje su involvirane. ali prilikom toga izgubi cilj iz vida. Tako je mu ki na in moralnog funkcioniranja druga iji (princip pravde) od enskog (princip brige i odgovornosti). Premda me ukulturalna istra ivanja pokazuju sli nosti moralnog razvoja u razli itim dru tvima. KOMPONENTE MORALNOG RASU IVANJA Jedan drugi autor koji polazi od Kohbergove teorije je James Rest (1983). C. Zbog toga se one osje aju bespomo ne. ili zbog djeteta ili zbog mu a ili obitelji i sl.

U tu sferu ulazi to da su mladi skloni izmisliti osobnu legendu ili mit: fantazije o jedinstvenosti. govore kako se treba pona ati da bi opstao socijalni red (s tim se sla e ve ina odrasliih) (3) NEKI STARIJI ADOLESCENTI I ODRASLI ± zakoni su dogovorni standardi koji olak avaju osobnu slobodu i dru tveni red.1. ona je po eljna i nu na u adolescenciji pri formiranju ego-identiteta: da nema elje za promjenom ne bi do lo do tranzicije iz dje jeg poimanja svijeta u zrelu li nost. Religijsko preobra enje je kombinacija otu enja od religije djetinjstva i religije idealizma. Adolescenti shva aju da postoji puno alternativa to ih vodi u traganje za alternativnim religioznim pravcima. zato i misli da drugi njega promatraju. neshva eni u obitelji. Adolescenti sve dovode u pitanje i zauzimaju osobni stav prema politici i religiji. IDEALIZAM Adolescenti generiraju o svemu vi e alternativa ali koje esto nisu ba realisti ne: idealne alternative imaju samo potencijalnu realnost ali adolescenti svim alternativama d aju istu ansu. kad vi e ne osiguravaju sigurnost. 5. djeca vide policajce kao sinonim za zakon. imaju osje aj kao da su pred imaginarnom publikom.: Ulman: 40 osoba koje su se u adolescentskoj fazi 1000 nezadovoljnih ljudi koji su oti li na otok u Pacifiku i sve po eli ispo etka: djeca i mla i adolescetni su nagla avali individualna prava a stariji adolescenti su nagla avali dobrobit dru tva (formiraju op e eti ke principe i nisu vezani za svaki pojedina ni slu aj). ADOLESCENTNI EG OCENTRIZAM U adolescenciji velika je zaokupljenost sobom. sukob s roditeljima (3) Mogu nost preuzimanja tu ih gledi ta ± zami lja ³kako drugi vide mene i druge u interakciji´ ± mo e se maknuti iz neposrednog iskustva. emocionalni problemi u djetinjstvu i adolescenciji te neposredno prije preobra enja kod preobra enika p preobra anje je osloba anje od anksioznosti.  EXP. gledaju se u ogledalu (fizi ke promjene). Javlja se konfuzija. kao da preuzimaju ulogu lika iz bajke ± za ti enost.  Razvoj mi ljenja o zakonima (Tupp i Kohlberg) Mnogi su dali obja njenja za prijelaz ± ljudi su bili dobri itd« Gledane su razlike izme u te dvije gr upe u emocijama (psihoanaliti ka hipoteza) tj. Politi ki ideali su karakteristi ni za adolescente jer postoji op a sklonost idealiziranju (formalno mi ljenje omogu uje stvaranje i razmatranje alternativa).  EXP. oni su autoritet i nu na je pravi nost policajaca dok adolescenti razlu uju instrumentalnu ulogu policajaca i privatnost p nema identifikacije zakona s osobom.6. i esto dolazi do odbacivanja stavova ranije preuzetih od roditelja (oni gube autoritet).5. 39 . donose racionalu koja olak ava ivot. No. i da ne do u u ve i konflikt preru e osje aj ljutnje prema ocu u pot injavanje autoritetu u religiji p preseljenje u drugu sferu ± zamjena autoritetu ± preobra enje ± nusprodukt emocionalnog prevrta. i ovo je bio poku aj postizanja za tite od strane autoriteta izvan tradicije i obitelji. osje aju se nepobjedivima. a kod dje aka oko 15 g. To dovodi do osje aja otu enja: suo eni s realno u osje aju se otu eno i odba eno od dru tva i sebe samih. Razumijevanje zakona. formalno mi ljenje. depresije. 3/4 preobra enika je imalo problemati an odnos s ocem (mr nja). preobra enje je obrambena reakcija na nerje en Edipov konflikt. 1) Psihoanaliti ko tuma enje (1) Mi ljenje s formalnim operacijama: egocentrizam je na vrhu kad je tranzicija iz konkretnog u formalno mi ljenje (2) Fizi ke promjene i promjene na socijalnom planu ± vr njaci. repriza dje je ljutnje na oca. Egocentrizam se zamjenjuje izgradnjom identiteta Radikalne promjene pripisuju emocionalnom preokretu. ljutnje.2. nusprodukt intelektualnog traganja. mogu a im je prepozicijska logika (ako« onda«). misle da je i okolina stalno usmjerena na njih.  Uzroci egocentrizma: (1) DJECA ± zakon je zabrana ± on spre ava da se dogode lo e stvari (2) MLA I ADOLESCENTI ± zakon kao propis. U tome ih odrasli i sama realnost prizemljuju. tite ljude i omogu uju harmoniju (nisu nepromjenjivi) 5. tra enje novog autoriteta 2) Kognitivne teorije Potreba mladih ljudi da objasne neshvatljivost svijeta ± okre u se novoj religiji kad vi e nisu dostatna prethodna obja njenja.: Adelson i O¶Neal: tra ili su adolescente da zamisle preobratili uspore uje s onima koji nisu preobra eni = slaba potvrda kognitivisti ke hipoteze } nisu tragali za istinom i jasno om prije preobra enja. Egocentrizam je najve i kod djevoj ica oko 13 g.Adolescenti razmi ljaju o dru tvu i politici. vjeruju da su njihova emocionalna iskustva nova i jedinstvena i da ih nitko nije do ivio = negiraju op enitost iskustava. jedinstvenima. 5.

Samosvjesnost se izra ava u osjetljivosti na tu e mi ljenje. voljnog djelovanja samoevaluacije. Adolescent se mo e zami ljati u dr ugom svjetlu ± to je alternativa sada njem egu ± otkud pitanje ³tko sam´. svjetonazorima. Kasna adolescencija. Integracija razli itih vidova selfa u koherentan i prihvatljiv do ivljaj sebe. Tri su bitna elementa identiteta: (1) (2) (3) do ivljaj sebe kao iste osobe kroz vrijeme i situacije priznanje od socijalne okoline da se osoba percipira kao istovjetna akumuliranje pouzdanja u sukladnost osobne i soc. te se vi e opisuju apstraktnim terminima i moralnim kvalitetama. Osobine nisu apsolutne kao kod opisa djece. implicitni teoreti ar li nosti ± integracija novih informacija. 6. No u kasnom djetinstvu dolazi do sinteze tih identifikacija ± i postavlja ju si pitanje to e biti kad odrastu? Adolescenti kre u u borbu za identitet. Kvantitativne su promjene u opisu. percepcije U normalnim okolnostima nismo svjesni svog identiteta.1. Self = aktivni dio li nosti. pojam kojeg pojedinac ima o samom sebi. i ne omogu uje stvaranje identiteta jer su likovi razli iti. podsticatelj je motivacije i internalni lokus kontrole. danas si pametan a sutra glup ± nema stabilnosti. shva aju da okolnosti mogu uzrokovati iznimke u pona anju ± osobina ne mora biti uvijek prisutna. nezavisnost. da li bi kupio psa dje aku kojem je pas uginuo) ± mo emo kontrolirati vlastite osje aj e (ako si ponavlja da ne eli psa. SAMOOPIS U ranoj adolescenciji po inju se opisivati psihi kim osobinama (djeca ± daju kategorijalne sudove ± dob. obja njenje za to postoje izuzeci i razli itosti u pona anju. Kasna adolescencija ± spajanje u koherentnu sliku o sebi. AD1. samo ja znam kako se osje am (a ne roditelji). Djeca imaju identifikaciju sa zna ajnim osobinama zbog emocionalne vezanosti ± to je brojno i razli ito. self-concept) emocionalno SAMOPO TOVANJE. Kod adolescenata se javlja konstrukt svjesne i nesvjesne razine iskustava. ± priopadnost grupama. iznimke (poma em bratu ali ne i sestri). posjedovanje. na inom mentalnog procesiranja iskustva. Fenomenolo ka metoda ± analiza iskaza. stvarno ga prestane eljeti. Stabilnost POS-a (pojma o sebi) mo e voditi u rigidnost. i u egocentrizmu. Li nost = stabilne i predvidive osobine karaktera. idealizam. Do ivljaj osobne istovjetnosti i kontinuiteta sje anja. da postoje i skrivene osobine li nosti. vrijednostima. SELF KONCEPT Self koncept = pojam o sebi. (1) (2) OPISIVANJE SAMOG SEBE ± neutralan aspekt (engl. shva anje da mentalni self-sistem sadr i elemente koji nekad jesu a nekad nisu u skladu ± neka iskustva ne podlije u kontroli. stabilnost pojma o sebi. li nost je stabilnost osobina. nego kad se pojavi kriza.g. ³I´ mo e vrednovati vlastite akcije i na moralnom je planu uvid u ? proces. spol. komparacija aktivnosti. traganje za stabilnim i skrivenim vidovima li nosti. porast voljne i samoreflexivne prirode samopoimanja (sami sebe upoznajemo). to radi. ciljeva i namjera. Opisuje se i prethodnim karakteristikama ali vi e nisu dominantne. uvijek se ponovno uspostavlja ± nije fiksan. svjesni su samopra enja. Zbog razli itih socijalnih uloga dolazi do diferencijacije faceta samoopisa. apstraktnost. nema strukturiranih instrumenata. istovjetnosti + osobna ideologija i filozofija ivota + prihva anje osobne pro losti i uspostava kontinuiteta u iskustvima + orjentacija prema budu nosti + sistem vrijednosti. Tijekom razvoja pomak ide od fizikalisti kog do psiholo kog poimanja sebe. kognicije). dje ak odbija psa i tako se brani od osje aja krivnje a da toga nije ni svjestan. 40 . sve ovisi o trendu. pita ih kako se osje aju i to misle o sebi. Individuacija: kasnije se vi e opisuju u terminima razlikovanja a ne sli nosti. organizacija. Nesuglasje je realnog i idealnog pojma o sebi to privremeno vodi do ni eg samopo tovanja. self-esteem) Kognitivna psihologija: osoba mora izvjestiti o sebi (podru je soc. individuacija. Kriza u samopouzdanju ± prestaje iluzija da se radom mo e sve promijeniti (sposobnosti!). 10 g. otkud dolazim i kamo idem. socijalnim osobinama. soc. Srednja adolescencija ± ³ne znam za to se razli ito pona am u razli itim situacijama´. ³I´ pru a stabilan na in mentalne obrade informacija pri spoznaji svijeta. To je odgovor na pitanje tko sam. sada njost i budu nost pocezane u skladnu cjelinu. pojava stabilne karakterizacije li nosti. ³ Me´ kao objekt (James). integracija pojmova o sebi u globalnu sliku. U ranoj adolescenciji raste svijest o vlastitoj svjesnosti na osnovi toga kako se drugi pona aju prema nama. ³I´ ± ja kao subjekt svjesnosti o sebi. okru enje). ime. 10. izgled. koji se usvaja osobnim zalaganjem. POUZDANJE ± evalutivno (engl. Do ivljavaju promjene li nosti npr. Nikad nije stalan. samopoimanje (ima dva aspekta). konzistentno pona anje. Interpersonalno razumijevanje: shva aju subjektivnost. Karakteristike razvoja selfa u adolescenata. kako obja njavaju neuspjeh nekog djeteta u koli: djeca bi rekla zato to nije u ilo. okupiranosti izgledom. diferencijacija.  FORMIRANJE IDENTITETA: uspostavljanje do ivljaja Srednja adolescencija. mo e nadzirati i manipulirati iskustvo p adolescent mo e zamisliti kako razmi lja drugi (npr. Uklju uje usvajanje smislenog pojma o sebi pri emu su pro lost. u nekoj ulozi je samoopis bolji a u drugoj lo iji ± konfuzno stanje ± kriza identiteta i tra i se globalna slika. pojam samorefleksivnosti. integriranje osobina u logi nu cjelinu (ne samo nabrajanje).2. identitet. UVOD ± IDENTITET Identitet: do ivljaj vlastitog ja.(6) THE SELF ² RAZVOJ IDENTITETA 6.

usporedba s drugima i diferencijacija podru ja kompetentnosti. difuzija. Obra anje vr njacima govorom.roditeljska toplina. razlika samovrednovanja ili vezano uz odre ene okolnosti (kognitivne. finije razlike unutar kategorija p finije aspiracije pa je raskorak izme u realnog i idealnog index zrelosti. dijete shvati da ne to mo e. Korelacijske studije ± nema uzroka. SAMOVREDNOVANJE Odnosi se na emocije koje osoba ve e uz svoj samoopis. nego se testira difuzni identitet p kako se druga osoba obra a prema nama. y y IDEALNO SAMOPO TOVANJE SAMOPO TOVANJE (SAMOSVIJEST) y y y y samoprihva anje selfrespect ³I am´ ± jesam globalni pojam o sebi SAMOPOUZDANJE y y y y y kompetencija fada samoefikasnost ³I am´ ± mogu diferencirano vrednovanje sebe u razli itim podru jima u inak u odnosu na aspiracije Eric Erikson smatra da kriza identiteta traje cijeli ivot ali u adolescenciji dolazi u fokus. sporta kad prestane biti uspje an nije nitko i ni ta. egocentri nost. ali kao samohvalisanje.prihva anje od strane vr njaka.g. Ljubavne veze su put ka izgradnji identiteta. vrijednostima.g.2. Krizom obja njava prevrtljivo pona anje. Epigenetski dijagram: vidi se sli jed faza i kako djeluju nerje ene prethodne krize. hijerarhijska organizacija samovrednovanja. sve zna ali se u adolescenciji pita: ³tko sam ja?´. Prihva anje i bezuvjetno prihva anje. Zbog traganja i neizvjesnosti raste va nost grupe vr njaka (kroz dugotrajne razgovore dobivaju inf. lojalnost. Krizu mogu zao triti dru tvena zbivanja. stavu. Odgoj: roditelji se esto usmjere na to to dijete mo e. Samopo tovanje = uspjeh/aspiracija. INTEGRITET KOMPETENTNOST prema roditeljskoj dominaciji. zaokupljenost time to drugi misle o meni. njegove potrebe su u izgradnji identiteta ± treba komunicirati na nivou potreba a ne uspje nosti npr. E. samopo tovanje je ve e). Ako se ne uspije na i identitet javlja se sumnja u sebe.  KRIZA IDENTITETA 13-20 g. kao li nost nisu sazreli pa postoje fluktuacije (u rukama su trenera ili roditelja). 8 je faza s fiksnim redoslijedom: postoji klju an konflikt u svakoj fazi. psihofizi ke dezorganizacije li nosti i suicida. Zaljubljivanje nema ulogu zadovoljavanja sexualnih potreba. preispitivanje. Sr rje enja krize } osnovna vrlina je vjernost. Do toga dolazi kroz selektivnu afirmaciju nekih identifikacija iz djetinjstva.g. Djevojke . Nisko samopo tovanje je izvor bazi ne neuroze i rezultira neprilago eno u. ± istra ivanja } 6-11 g. Rogers p realni self / idealni self ( to je razlika manja. Opasnost je ako se konfuzija odu i. konfuzija uloga = autodestruktivno pona anje. droga i alkohol su osloba anje od anksioznosti koju stvara konfuzija uloga. konflikti doprinose razvoju i kvaliteti kasnijeg ivota. Kako to ispitivati (psihometrijski poku aji) ± problem! Diskrepanca realnog i idealnog selfa. previsoka aspiracija. razlikovanje realnog i idealnog ja« James p odnos uspjeha i aspiracije. stvaranje malih grupa } grupni identitet p dosljednost i konformiranje. i 9. Rosenberg. nebriga za mi ljenje drugih ± izolacija. Djevojke pate od samopouzdanja ali ne od samopo tovanja. podr avaju i ili ote avaju i uvjeti okoline: gubljenje tradicija i manja je predvidivost ± nema adekvatnih modela starijih generacija to pospje uje traganje za identitetom (nema stabilnih socijalnih definiranih uloga). ERIKSON: psihosocijalna teorija Erikson smatra da razvoj li nosti ide tijekom cijelog ivota. pobuna IDENTITET. osje aj pripadanja prijateljima. = usvajanje smislenog pojma o sebi (identitet). Ideolo ke rasprave su va ne za identitet a nisu obrambeni mehanizmi. se javlja ide alni self ± to je index zrelosti (Zieglar): razvijenija osoba si postavlja sve ve e ciljeve. ³kakav sam i kako me drugi vide´). nejasan pojam. Osobne ideologije i filozofije ivota su vrlo razli ite} ote ano je formiranje osobne ideologije i produ uje se kriza identiteta. odnos mogu eg i postizivog ± da li stvarno eli to biti ili je to samo lijepo (razlikuje idealno i mogu e). Ako je ego-difuzija trajna. na inom obla enja ± obrana od konfuzije. kompetentno je. Prolaz jedna faze omogu uje dolazak u drugu i takav razvoj vodi zdravoj li nosti. mo e do i do kroni ne delikvencije. granice to mo e a to ne pridonose razvoju samovrednovanja. Izme u 6. i to ugro ava li nost ako je puno alternativa (konformiranje grupi smanjuje difuziju i zbrku). ve a je zrelost (ako je ve i izbor te e je razabrati) ± uo avanje vi e kategorija. op e). to je ve a razlika. Postoji veza izme u samopo tovanja i internalnog lokusa kontrole. zanemaren identitet. vjera. Ako se ne postigne mogu nost da se bude vjeran osobi. mladi i . ideji. To je osmi ljavanje sebe i svijeta. 41 . zaokupljenost sobom. 6.AD2. 6. y Samopouzdanje ± od 3.  Profesionalni identitet: ideali. socijalne. fizi ke. Razvojna perspektiva. kroz reflexiju druge osobe upoznaje sebe. Adolescenti mogu konfuziju izraziti represijom u djetinjatost da bi se oslobodili potrebe odlu ivanja. Osoba na vi oj razini se procjenjuje na vi e kategorija pa je ve a mogu nost razlike izme u realne i idealne slike. Veza izme u postignu a i samovrednovanja je slaba: programima samovrednovanja ne mo e se pove ati kolski uspjeh. index zrelosti je razlika realnog i idealnog selfa. Emocionalni self. a tek postupno razvoj samopo tovanja. dolazi do povu enosti ili prkosa. ³ to zaista elim raditi?´ Dijete se to ne pita.

do li do zaklju ka ali su negativisti ki ± misle da dru tvo nije idealno pa ne ele preuzeti zanimanja ni religije. boje se da bi bile odbijene (ne poduzimaju ni ta) odrasle = sumnjaju u enstvenost. ali se u svim dobima javlja faza autonomnosti p faze nisu sukcesivne i kumulativne p krize se obnavljaju. Nije nu no da su prethodni stadiji zadovoljeni koa to je Erikson mislio. partner je suradnik a ne za titni ki otac.6. izbor ne (zami ljaju ali su pasivni) ± napredniji (2) ZAKLJU ANI.): trebali su pisati pri e na projektivni materijal pri emu je pretpostavka da e navoditi krize iz pojedinih perioda. izbor da (preuzelo je ono ponu eno od roditelja) ± primitivni (3) MORATORIJ: kriza je aktualna a izbor nejasan ± primitivni (4) POSTIGNUTI IDENTITET: kriza da. Prethodne krize (istr. seksualnost (va na za identitet kod ena). (postigle identitet). religiozno odre enje. nekompetentne izvan doma (1) KONFUZIJA (DIFUZNI) IDENTITETA: kriza da ili ne. 35. politi ka vjerovanja. ene s preuzetim identitetom (primitivni model. nepo eljan) su zadovoljne. U funkciji dobi mijenja se sadr aj koji odgovara dobi. a ne uzro na veza). samo rijetko tu uspiju izvesti paralelno p kod ena su seksualni odnosi s drugima va niji od politike i religija za formiranje identiteta. U nekom podru ju identitet mo e biti postignut a u drugom ne. a kod mu karaca opada. rane 20.g. Karakteristike ena u pojedinom stadiju obzirom na spolne uloge (studentice i 35-ogodi njakinje). ma taju o ispunjenju ambicija o eva. PREUZETI IDENTITET: kriza ne. C) Moratorij } B) Difuzija identiteta } studentice = ma tarije o princu. izbor da ± napredniji (5) OTU ENO POSTIGNU E: pro li kroz period odlu ivanja. ne svi a im se to dru tvo nudi). vi e veli aju intimnost (prvo su na usluzi drugoj osobi) i intimnost je pret e a identiteta.  Nezavisnost-autonomnost i osje aj odgovornosti (1) (2) (3) (4) autonomnost u vanjskim aktivnostima ± tro enje novca autonomnost u aktivnostima vezanima uz dob ± kupovanje odje e autonomnost u dono enju sudova ± uva avanje u raspravama autonomnost u aktivnostima koje utje u na status (izbor kole i zanimanja) 42 . Mu karcima je najva niji profesionalni identitet. negativan. JAMES MARCIA ± 4 STATUSA IDENTITETA J.  4 STATUSA IDENTITETA Studentice su postigle identitet: zaokupljene su onim to mogu postati. Marcia vr i polustrukturirani intervju na studentima: kako i koliko su mladi ljudi zaokupljeni izborom profesije.): kritika da su ispitanici studenti ± vi e alternativa i jo nisu definirana o ekivanja okoline kao za one koji ve rade. pro la. A) Preuzeti identitet } studentice = obnavljanje bliskih obiteljskih veza odrasle = obnavljanje bliskih obiteljskih veza. enski isp. Stadiji nisu stabilni. Faza intimnosti slijedi nakon krize identiteta: mu ki studenti imaju jaku povezanost izme u identiteta i intimnosti (korelacija. ali«´ ± elim biti svoja ali« Smatra da kriza identiteta nastupa u kasnoj adoles cenciji (studenti. ele ispunjavati o ekivanja ali i biti svoje odrasle = ³da. Kod ena difuzija identiteta raste tijekom studija. ne ele brak (u vrijeme vijetnamskog rata je dodao ovaj status. sukob s roditeljima studentice = krive zbog odbacuju eg pona anja prema majci.4. u mladosti prihvatile i preuzele identitet ± ali ga odbacile. uspje ne kao i one koje su postigle identitet ( zdrave): kod mu karaca je to negativno.

Adolescenti (13 -18 g. Promjene na fizi kom planu. i najkompetentnije dijete mo e postati nepredvidivo jer je u adolescenciji podlo nije stresorima. Teorije }  Margaret Mead: u nekim dru tvima nema bure. Puno su aktivniji pa se zato e e mijenjaju raspolo enja (mijenjaju e e situacije). teorije socijalnog u enja.  NOVE TEORIJE y y y y y y y y y y Boss (interpersonalna teorija). Treba prevladati nerije ene seksualne odnosu prema roditelju suprotnog spola to se posti e kroz reaktivnu formaciju ± dijete (adolescent) pokazuje suprotne osje aje (neprijateljstvo. konflikt je zbog fizi kih promjena. kod adolescenata traju 45 min. ± 40% } raspolo enje i odnos prema sebi se stabiliziraju. S. a kod odraslih 2 sata). Anna Freud. Raspolo enja su realna i predvidiva u odnosu na zbivanja. Skloniji su eufori nom raspolo enju i osje aju kaosa (ekstremnija ali kra a raspolo enja nego kod odraslih ± npr. Sullivan. Freud: ulazak u genitalnu fazu. Novija istr. U enici 7. 43 . Neki to opovrgavaju.) su imali ³bipere´ i trebali su registrirati s kim su. pra enje poroda i smrti ± nema tabua.g. to rade i kako se osje aju   pokazalo se da su promjene raspolo enja este i brze. samo 14% slu ajnih stabilnih osje aja samopo tovanja. Kohlberg. Stresori su realni i potje u od fizi kih promjena (pubertet) ili iz okoline (vr njaci. To je adolescentska pobuna protiv roditelja. ekolo ka perspektiva. Piaget. Neka istra ivanja to potvr uju. mladi se poku avaju prilagoditi promijenjenom tijelu. nema velikog otkri a ni preokreta zbog upoznatosti sa seksualno u. zamjena klitoralnog orgazma u zreli vaginalni. prolazi homoseksualnu fazu ± vrlo prisna prijateljstva s vr njacima ili starijom osobom (poistovje ivanje). i to je nu an period za razvoj li nosti. Freeman smatra da je i tamo adolescencija stresna. Bure su uglavnom na klini koj populaciji (slu ajni uzorci) i nisu nu ne (to je kontinuum). Hall ± pojam bure i stresa. Promjena seksualnosti ide od elje za istom ugodom do elje za reprodukcijom. Masturbacija. teorije socijalne kognicije ( Selman ± preuzimanje uloga). Seksualne igre. Socioemocionalni razvoj ± uz odnos s roditeljima i vr njacima va na tema je i samopoimanje mladih. Promjene raspolo enja su intenzivne i este. izlaze iz tog perioda moarlno ja i. formiranje karaktera } naru ena je ravnote a zbog aktiviranog libida. zahtjevi roditelja). kognitivnom planu i socijalnom planu   izvori stresa. feministi ka perspektiva. teorija polja Levin. U periodu latencije libido je nevidljiv a sad opet izbija na povr inu u socijalno prihva enom obliku p heteroseksualna veza s partnerom izvan obitelji.(7) EMOCIONALNI RAZVOJ Trajanje adolescencije je sve du e ± za neke je buran a za neke miran prijelaz. Nakon osloba anja adolescent se mo e ponovo pribli iti roditeljima. kola. 16. mr nju«). priprema genitalne faze. razreda (tjedan dana). pokazuju da se zadr ava klitoralni orgazam kao jednako va an (to nije regresija).

probleme. pu e« no to je preuveli avanje jer adolescenti slu aju roditelje jednako ako ne i vi e nego vr njake. Te promjene u odnosu iniciraju adolescenti ± adolescenti tra e svoje uva avanje. upitnici su esto jednostrano usmjereni. recipro an je odnos ± dijete u i fer igru. 44 .  EXP.2. ratne okolnosti: otac je na boji tu a majka doma. y y Sli ni podaci su dobiveni i od djece. Adolescent jednostavno uskra uje neke informacije svoga privatnoga ivota. Tu su i ekonomski i dru tveno-povijesni trenuci npr.(8) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA 8. dok otac ostaje udaljeno bi e i dugo odr ava sliku nepogre ivosti i autoriteta. Vrlo malo ih odbacuje roditelje. Okolinski faktori: Odnos roditelja i adolescenata ovisi i o dru tvenim okolnostima. Roditelji ostaju autoritet u podru ju kolskog uspjeha ( est izvor sukoba) ± to roditelji ne ispu taju iz ruku. Samostalnost se vi e dozvoljava u podru ju privatnog ivota} tu se majke i o evi razlikuju. brige. ODNOSI S RODI TELJIMA ± KONFLIKT? esto se govori o jazu me u generacijama. odijevanju. poslu nost je vi e voljna no automatska. Adolescenti se sla u s roditeljima u temama morala. no ti su nalazi esto uvjetovani metodolo kim nedostacima. Gubi funkciju bliskog. zato se rade upitnici. Drugi element individuacije je promjenjena percepcija roditelja od figure prema osobe sa vrlinama i manama. ali ne i obrnuto ± ako je naru en odnos s roditeljima zaklju e da je odnos s vr njacima dobar (treba ispitivati oba odnosa). 9% de ki (6% pote ko a se pogor alo u adolescenciji). zatvaranje u sobu (12% > i 7% +). Interakcija s vr njacima je r avnopravna. no u adolescenciji ne jer su oni vrlo osjetljivi na opa anje (mogu modificirati pona anje). i tako se do lo do zaklju ka da je adolescencija razdoblje bura. OBITELJSKI ODNOSI 8. a otac postavlja norme no zbog udaljenosti gubi prisan odnos s djecom (provode manje vremena zajedno a to ne biva zamjenjeno s odnosom razgovora). Dvosmjerna socijalizacija: roditelji utje u na socijalizaciju djece ali i obrnuto. a o nekim temama ni s jednim. no tu postoji jedan zna ajan metodolo ki nedostatak. aktivnosti. Majke prije postaju li nosti od o eva jer su sklonije razgovoru i dijeljenju svojih neperfektnosti i slabosti. autoriteti ± dojam nerealnog misti nog. a i onda je to u 1/2 slu ajeva nastavak ranijeg povla enja (iz prethodnog razdoblja). Sada roditelji imaju odvojene funkcije koje se nadopunjuju. emocionalni razvoj i interpersonalne odnose ± zainteresiranije su za suradnju.1.1. Klasi na su mi ljenja da to mladi provode vi e vremena s vr njacima da je ve a vjerojatnost da e po i krivim putem (vr nja ke grupe se specijaliziraju za negativnu konformnost da bi skandalizirali odrasle). vrijednosti a s vr njacima u temama muzike. tj. U adolescenciji je promjena od jednostranog autoriteta na zajedni kom dono enju odluka. neujedna ena znanja. nekompetentnosti. y y Ve ina roditelja odobrava svom djetetu izbor prijatelja i srednje kole. uo avaju se njihove mane. Majkama se vi e povjeravamo: kombinacija autoritet ± suradnja / bliskost ± po tovanje. Poti e se razvoj nezavisnosti od roditelja. slenga.1. jednakost. Zasebno su uzimani podaci od adolescenata i roditelja. Selektivnost u komuniciranju: o nekim temama se pri a samo s jednim roditeljem. U tim istra ivanjima koja pokazuju jak metodolo ki nedostatak je izbor uzorka ispitanika: uglavnom su to ispitanici koji su i prije adolescencije imali problema (klini ka populacija) pa ih imaju i u adolescenciji. O evi se ograni avaju na planove za budu nost. slijede roditeljske savjete o obrazovanju. Roditelji postaju realne osobe i li nost i a prestaju biti figure ± u dje jem su periodu roditelji idealni. U 3 od 4 obitelji odnosi su zadovoljavaju i. PROCES INDIVI DUACIJE Specifi an je proces individuacije: Osloba anje od zavisnosti o roditeljima i istodobno poku aj odr avanja veze s njima. 1/4 roditelja navodi da postoji emocionalno udaljavanje i problemi komuniciranja sa sinovima (pote ko e da se pribli e djetetu) ali samo u 4% slu ajeva su se ti odnosi pogor ali u odnosu na stanje prije adolescencije. To je zapravo i osnova ravnopravnog odnosa. U malom % obitelji se pokazalo povla enje adolescenata od roditelja.: Rutter 76¶ ± je proveo dvosmjerno istra ivanje sve ravnopravniji. usmjerenju a vr njake slijede u izboru prijatelja.1. o kulturalnom miljeu ± u strogim patrijarhalnim sredinama te promjene ne e biti tako izrazite. tj. politi ke teme a majke se zanimaju za svakodnevna zbivanja. Postoje periodi privremenih sukoba no to su normalne varijacije u ivotu ± u 3/4 obitelji adolescencija je miran period. nema pogovora o tome da li su dobri ili lo i.  Postoje ustvari dvije krize: kriza tra enja identiteta kod adolescenta i kriza tra enja nove uloge u odnosu sa djetetom. U adolescenciji odnos postaje 8. drugim rije ima postaju bi a sa mu kim i enskim osobinama. stila. pitaju samo za odnos adolescenta prema vr njacima ili prema roditeljima. i djeca utje u na socijalizaciju roditelja. U djetinjstvu se mo e koristiti tehnika opa anja. spavanja« Tvrdnja o jazu je vi e mit nego realnost. Dakle: 2 generacije ipak ostaju bliske. piju. izostavljena je figura autoriteta (i dijete preuzima dio brige) to pogoduje ranijem i samostalnijem razvoju. kolu. Ranije se javljaju recipro ni odnosi. Sad je kriti nost. Izme u nj ih dolazi do promjene kvalitete odnosa: u djetinjstvu je ³interakcija razmjene´ (roditelj daje brigu a dijete odvra a poslu no u) i tu se dijete u i hijerarhijskim pravilima u dru tvenim odnosima. jer sa "Bogom" se ne mo e ravnopravno razgovarati.

sva e s bra om«) jednako kao prije 70 g. 8. Burniji period u ranoj adolescenciji. Osje aju se krivo ako napu taju majku ± imaju vi e emocionalnih izljeva. RAZVOJNE FAZE U INDIVIDUACIJI 45 .1.g.4. elje za kontrolom od strane roditelja. osje a se nepogre iv (to li i na fazu negativizma kao u 2. Ponekad je cilj takvog pona anje namjerno izazivanje roditelja radi otkrivanja granica (dokle mogu i i). identitet i autenti nost te ostaje u kli eu (udovoljava o ekivanjima majke ili ulazi u predod bu kakav mu karac treba biti). i roditelji moraju redefinirati svoju ulogu u odnosu s adolescentom. Sva e prosje no traju 10 min. Tako gdje nema oca proces individuacije biva ote an jer majka te i odr avanju bliskosti a sin iz odgovornosti prema majci te e prihva a odvajanje. on e biti spremniji na istra ivanje novih situacija i time e razviti ve i stupanj samopo tovanja. izlasci. Sukob se javlja svaka 3 dana. 8. To su oba nezdrava kli ea. (2) Vje banje vlastite nezavisnosti od roditelja Aktivno isprobava vlastite odluke. stil.: Neka istra ivanja o sukobima ± oni su intenzivniji Zasnovano je na novom osje aju vlastite autonomnosti. nisu vi e aktivni roditelji i tra e novi zadatak u ivotu. Roditelji adolescenata su zato najnezadovoljniji roditelji. esta je izgubljenost i strah od potpunog gubitka roditelja (u emocionalnom smislu). Separacija se o ituje u smanjenom broju kontakata. No. Nova je jedino droga. prijatelji. on odustane od cilja p ako mu se dozvoli i najgluplja mogu nost on e vidjeti da to nije prava mogu nost. I sami adolescenti su ambivalentni: variraju po elji da budu tretirani kao odrasli i povremenog djetinjastog pona anja. posebne.) U kasnoj naglo padaju ± pogotovo ako adolescenti napuste dom. Sukobi s u jako kratki i na vrhuncu su u ranoj adolescenciji (kraj o. Provo enje vremena van obitelji se koristi za samootkrivanje. Djevojke u adolescenciji imaju vi e problema oko potrebe za ZV i NZV (ponekad se to iska e kroz ranu trudno u). duboko odbacivanje svega od roditelja. ali su za adolescente jako emocionalno nabijene. osoba ne nalazi vl. Sukobi oko povjerenja. i konformira se ( to je te ko a da se ostvari nu na individuacija). Izlaz je pomirljivi kompromis . Adolescenti su skloni raspravi i testiranju roditeljskih granica. usmjerenja. promi ljenosti. No. Taj perceptivni jaz se pripisuje adolescentskoj potrebi da vjeruje da su njegove misli jedinstvene. TEORIJA ME UZ AVISNOSTI: Teorija privr enosti: Privr enost daje malom djetetu osje aj sigurnosti i omogu uje zdrav razvoj. Odbacuje sve savjete. Zamjena za roditelje (za emocionalne veze) su vr njaci. Adolescentu je va no suprotstaviti se a kad roditelj pristane.  Kako mladi vide mjesto svojih stavova u odnose na stavove  EXP.1. jer ako je ona fiksna ne mo e se prilagoditi tim nastalim promjenama. vr nja ke vrlo liberalnima a svoje u sredini (nema jasnog poistovje enja). adolescent ostaje privr en obitelji. Oni su dakle tako er pod stresom. a roditelji tu razliku podcjenjuju ( ele biti bliski). Sukobi su oko svakodnevnih stvari ( kola. uspostavljanje privatnog ivota i selektivno informiranje roditelja. Kod adolescenta postoji potreba za pripadanjem (blisko u) i potreba za samostalno u (odvajanjem): i jedna i druga strana mora postojati. te ne mo e adekvatno reagirati na pona anje adolescenta. (1) O tra diferencijacija O tra kriti nost prema roditeljima. spolnih stereotipa.1. Pa tako adolescent mora imati osje aj i sigurnosti i slobode. To mo e biti izvor konflikata i ote ati razvoj adolescenta. Budu i da se adolescent mijenja. Adolescent koji vjeruje roditeljima. nove kognitivne i reproduktivne sposobnosti). ene s u modeli a od njih se o ekuje izrazito tipizirano pona anje.4. samo u 25% slu ajeva i izviru iz pote ko e roditelja da se priviknu na novu li nost svog djeteta (novi afiniteti. stavovi se izgra uju kroz razgovore s vr njacima. nastavnice«). pogotovo na emocionalnoj razini. Rezultat je razvoj nezavisnosti i prihva anje izvjesnog oslanjanja na roditelje. ULOGE RODITEL JA U PROCESU INDIVIDUACIJE O evi} podr avaju prvi dio faze (emocionalno osamostaljenje) Majke} pospje uju dio te nje da se ostane blizak roditeljima. esto se povla e u ³hladni rat´ = nekomunikacija. okolina mora tako er biti fleksibilna. ivota). O ekuje se sloboda odlu ivanja i dobrovoljna suradnja (nije mi obaveza sura ivati sa roditeljima). Rezultat: ³mamini sinovi´ ( esto do ivotno) ili odu u prenapuhanu funkciju macho mu kar ine (preobra ava vlastiti neisprofilirani identitet u ulogu grubijana«). to uklju uje prihva anje samostalnosti ³djeteta´ i vlastitog starenja. iskustva iz 3 prethodne faze i novih elemenata. Kad su roditelji u inili isto pokazalo se da mladi precjenjuju tu razliku. . ku ne du nosti. Kad su adolescenti sa obiteljima onda negativne misli znatno prema uju pozitivne misli. No. Dje aci imaju vi e problema u djetinjstvu jer je okolina vi e feminizirana (tet u vrti u. (3) Ponovo pribli avanje roditeljima 8. Time se roditelji vi e ne percipiraju kao da ugro avaju li nost. da e mu pomo i ako "za kripi".Tra enje identiteta nu no zahtijeva separaciju adolescen ta od svojih roditelja.  Sukob s roditeljima: zbog elje mladih za nezavisno u i roditelja i vr njaka? Roditeljske stavove su procijenili vrlo konzervativnima. obi no s majkom i djevojke imaju vi e sva a od dje aka. Istovremeno i pripadam obitelji i imam sebe. (4) Konsolidacija Adolescent gradi osje aj identiteta (kao nezavisne individualnosti) uz pomo iskustva identifikacije iz djetinjstva. Njihova je sklonost da svoj identitet izgra uju na bazi da se povezuju s drugim ljudima i iz te pozicije te ko im se suprostaviti fizi kim i emocionalnim vezama s obitelji.3.

Roditelji i dalje ostaju odgovorni za atmosferu u obitelji. Prijateljstva idu od razvijene aktivnosti ka psihi koj razmjeni (dru tva za povjeravanje). a ne nadre enosti i podre enosti. izlasci« Osim toga i roditelji te e pu taju djevojke od dje aka.2. Yul: adolescencija je druga prilika za izgradnju identiteta (1. manje su doma i manja je ansa sukoba (oni su obi no oko pranja. govoriti o sebi (JA komunikacija)). i o evi se udaljuju jer vi e ne dijele iste aktivnosti.2. za kvalitetu interakcije i trebaju izra avati svoje stavove ali ne vi e sa pedago kom tendencijom. bez vr njaka adolescent ne bi znao koje aspekte njegove li nosti vr njaci prihva aju a koje odbacuju (oni su relevantan okvir za samoprocjenu i adaptaciju). Ako roditelji pristanu na rasprav u o principima a izbjegnu raspravu o li nosti. No. i uva avanje suverenosti druge osobe (³rekla sam ti to misli . neurednosti.straha roditeljka da ne zatrudne. Za roditelje je to te ko. rizi nih aktivnosti). Bitno je da roditelji uzmu te kritike kao nu nu fazu razvoja a ne kao osobnu kritiku. VR NJACI ± SELF KONCEPT I KONFORMIRANJE VR NJACIMA Adolescenti. Za dobre odnose u obitelji je klju no podr avanje. (3) Centriranost na sebe Osobni mit. prihva aju i toleriraju.1. Sve manje vremena provode kod ku e. To ne zna i da su vr njaci uvijek ljubazni i podr avaju i jer znaju biti rigidni u zahtjevu po tivanja grupnih normi. 7-9 11-13 15-17 19-21 x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja 8. a pripadanje nekoj grupi uvijek zahtijeva konformiranje pona anja. (2) (3) (4) (5) (1) Nala enje gre aka kod figura autoriteta Zbog mogu nosti da zami ljaju idealni svijet. a vr njaci im nude tehnike i podr ku da se oslobode roditelja ± zato uspostavljaju na in razgovora i obla enja koji dijeli mlade i stare.2. tad to poma e o uvanju obiteljskog mira i razvoj mi ljenja 8. No. (6) (2) Sklonost raspravljanju Sposobnost adolescenta da uo avaju pojedinosti unutar neke teme. ELEMENTI ADOLESCENTS KOG EGOCENTRIZMA (tipi an sklop li nosti) 8. Kad djeca postanu adolescenti prekasno je za odgoj ± sad se roditelji mogu opustiti jer sad se tu ni ta ne mo e izmijeniti . higijene. po to jo nisu razvili svoj identitet. ak je va niji na in dono enja odluke. Dje aci su vi e zaokupljeni aktivnostima koje su vezane uz vanjski svijet. odnosi s vr njacima se temelje na ravnopravnosti.1. od same odluke (va niji je proces nego sadr aj). Postoji potreba je za eksperimentiranjem da bi se isku ali novi identiteti i vr njaci to razumiju. otud kriti nost. a ti napravi to ho e ´). imaju zna ajnu potrebu pripadati nekoj grupi. Treba ravnopravni dijalog.2. Naime. Najbolji tip obitelji je gdje su lanovi povezani ali individue (to je zdrav tip odnosa za osamostaljenje adolescenata). a ne o emu (va no je dvostruko povjerenje). va no je kako se pregovara. zainteresiranost. ja sam poseban. je faza autonomnost djeteta) ± adolescencija li i na to. izra enost konformiranja varira u funkciji dobi. 8. To je i 2. ODNOSI S VR NJACIMA Vrhunac je u ranoj adolescenciji (11-13 g) i djevojke su sklonije konformiranju. Roditelji trebaju koristiti osobni jezik.6. razmi ljanja i osje anja grupnim standardima. ZNA AJ ODNOSA S VR NJACIMA Va ni su i imaju za adolescente magi nu mo iz nekoliko razloga: (1) Samopo tovanje adolescenata se razvija i to zbog prihva anja od strane vr njaka. ne podlije em prirodnim zakonitostima kao ostatak svijeta (4) Neodlu nost (svjesni su vi estrukih mogu nosti pa te ko odlu e) cure de ki (5) Prikladna dvoli nost Ne razlikuju izra avanje ideala i djelovanje da bi to ostvarili (pu e a protestiraju zbog zaga enja okoline). gube to ³da znaju najbolje´: to je te ko prepustiti. Fiziolo ki razvoj ih prisiljava da se suo e s novim iskustvima a vr njaci (jer prolaze isto) tu mogu dati psihi ku podr ku i konkretne informacije (iako ne uvijek to ne). i zadnja prilika da bude ono to je. to prekida djetetovu usmjerenost na sebe i poti e zrelije oblike mi ljenja. Razvija se moralno rasu ivanje: prema Piagetu je dru enje sa vr njacima va no jer omogu uje promatranje stvari iz tu eg kuta gledanja. Adolescenti nastoje oslabiti emocionalne veze s roditeljima. balans ljubavi i postavljanja granica te jasno komuniciranje svojih stavova } izno enje svojih elja (osobni govor) a ne nare ivanje (zna i ³meni je te ko« ja brinem«´ a ne ³Ima biti doma u 9´). otkrivaju da se osobe ne uklapaju u taj svijet. 46 . a roditelji ne ba (³ kaj glumata ?´). To omogu uje otvorenu i kriti nu diskusiju o moralnim pitanjima.

aktivnosti. prijatelju mo e vjerovati i povjeriti mu se. intimnost i sl. ne definiraju prijateljstvo kroz emocionalne razmjene. brige i probleme svojih prijatelja pa nije to no da ne brinu jedni o drugima. I klike i dru tva si izabiru imena (posebno vani).pru a mogu nost ve eg broja kontakata ali slabije kvalitete. asertivnosti. p opu tenije. zajedni ke aktivnosti (odvijaju se paralelno). 14-16 g. antisocijalno pon.  3 FAZE RAZVOJA prijateljstva kod djevojaka (Duval i 7-9 11-13 15-17 19-21 Anderson) x ± dob y ± prosje an rezultat konformiranja Prosocijalno konformiranje 11-12 g. razgovori. Me utim. Tra i se razumijevanje. a antisocijalno i neutralno manje izra eno od prosocijalnog i neutralnog. To su osnovne jedinice dru tvenog ivota adolescenata. Terapijska ± izra avaju i diskutiraju se problemi III.3. izlasci. Upoznavanje sebe kroz refleksiju od strane drugih II. obitelj je u okviru istog socijaln og statusa pa zato mladi zadr avaju vrijednosti roditelja a ne apstraktne vrijednosti op e kulture mladih. U i se ravnopravna komunikacija Intimnost { seksualnost: Intimnost je prije svega potpuna otvorenost u kontaktu s drugim. podr ka. eli se uti tu e mi ljenje da bi se dalje razvijalo vlastito. organizacija dru tvene aktivnosti (sport.  Kod dje aka: Tu se prijateljstvo prvenstveno usmjerava na akcije (a ne tajne) jer se identitet mu karaca osniva na postignu u.4. (2) DRU TVA ± ³ kvadre´ Skupine (crowds). 17 g. nema zahtjeva za tajnost i cijene se individualne razlike u li nostima. Za prijateljstvo u adolescenciji je jako bitan razvoj dogovorne validacije: jedna osoba te i shvatiti svijet kroz razmjenu ideja. Osnova: zabava. 8. Princip me usobnog po tovanja  Funkcija prijateljskih veza je upoznavanje samog sebe. pomo u nevolji). Seksualnost me utim mo e. po tivanje razli itosti u mi ljenju. bliski odnosi. Principi bliskosti I. amblemi). VRSTE UDRU IV ANJA (1) BLISKA PRIJATELJSTVA To su bliski prijateljski odnosi koji su temelj za formiranje ve ih grupacija. STADIJI RAZVOJA GRUP NOG IVOTA KOD ADOLESCENATA 47 . identitet pojedinca u o ima drugih i izra ava socijalne granice. Prijatelj je onaj tko poma e u nevolji ± dosta instrumentalno. ali ne mora biti povezana sa intimno u . Posesivnost i ljubomora se prenose na odnose s de kima. II. prosocijalno pon. mi ljenja koje iznosi drugoj osobi da bi dobi la njen komentar (jednaka je anga iranost obje strane).2. To podsje a na obitelj. ak ne treba ni komentar.2. osobnosti i stavovima. To ja a nezavisnost od roditelja. to su neformalna udru enja od 2 -4 klike to 8. Zahtijeva konformiranje. to ime pridonosi osje aju identiteta i ja a koherentnost (uvedeno u vojsku. pru a soc. misli. u enje komunikacije i uva avanje mi ljenja. Ponekad olak ava i to to se glasno iznosi vlastito mi ljenje. ³ja sam potpuno i bez rezerve i cenzure ono to jesam´. kontakt s vi e ljudi. terapijska funkcija (slobodna ekspresija emocija). mu karci nisu neosjetljivi na finese tu e li nosti. Prijatelj je netko tko je zabavan. naglasak je na razmjeni tajni. tulumi). parovi bliskih prijatelja ili prijateljica. Osnova: razgovor. pona anja) IV. Princip zainteresiranosti za sve to se kod druge osobe doga a (emocije. U odrasloj dobi mu karci tra e akciju. Princip me usobsobnog povjerenja III. osje aja. autonimiji (kod ena intimnost). Uglavnom je 6 lanova istog spola. Posesivnost i ljubomora. tj. Od prijatelja o ekuju alijanse (odanost. Mladi uglavnom dijele vrijednosti neposredne vr nja ke skupine. Mogu dobro opisati li nost. No. Prijatelj je netko tko je sukladan. Princip recipro nosti odnosa Funkcija bliskosti I. 11-13 g. neutralno pon. (1) KLIKE Klapa ili manja grupica vr njaka istih interesa. a ene intimnost. Klike dominiraju tijekom tjedna a dru tva vikendom.

interakcije me u klikama razli itog spola (grupa s grupom) Postignu e je presudna tema za adolescente. ISTRA IVA KA FAZA . Djeca koja potje u iz boljih uvjeta esto poha aju i bolje kole.skupine sastavljene od spolno mje ovitih klika (5) Rana zrela dob . ovdje se integrira i utjecaj roditeljske profesije kao i utjecaj socijalne okoline ( ta je presti no. (5) HOLANDOVA TEORIJA Sociolo ki pogled: pri izboru zanimanja postoji ograni enje urokovano s-e status.90-te godine je razvijen model motivacijskog procesa koji govori da u eni ko pona anje odre uju tri imbnika: a) Stav je li inteligencija fiksna ili je plasti na promjenjiva promjenjiva u enici u ivaju u obra ivanju sadr aja i manje brinu o ishodu.istospolne klike rada«). Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne. Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja. Koristile su se projektivne tehnike. osobine. predavanja. 18-24 god. Period specifikacije .3. Prijatelji su tako er va an vanjski faktor. o op im kategorijama zanimanja i profesija (vrlo iroko). itd. koje su pak bolje opremeljene. 8. klasna pripadnost roditelja i dolazi do izabiranja struke ovisno o spolu. realnost se ne uzima u obzir. Me utim kada pre u u srednju kolu. uvjeti 48 . oni do ive odre eni ok i postaju ja e ekstrinzi no motivirani. ispituju se vlastiti intresi.1.) osobe biraju na osnovi toga zanimanja. (2) Probni. (2) TEORIJA MOTIVACIJE . ne postoji op a nadmo nost mu karaca (samo u pojedinim podru jima) ± ipak se na tehni ke fakultete upisuje manje ena (zapo ljavanje. Razlikujemo intrinzi nu i ekstrinzi nu motivaciju. (3) Realisti na faza: kraj srednje kole . testiranje. tra e inf. Postoje i spolne razlike (u SAD-u je na matematici vi e mu karaca): kod nas to nije toliko izra eno. jer oni utje u na stavove i pona anje i tako mogu imati i pozitivn e i negativne utjecaje. U SAD-u 40% sinova lije nika ulazi u medicinu (generiranje iste profesije) ± vezano i uz privatno poduzetni tvo. Razvoj profesionalnih planova: dio je razvoja profesionalnog identiteta. Pokazuje se da socio-ekonomski status odra ava komulativne i kombinirane efekte razli itih utjecaja na uspjeh u enika u koli. ru no mu je«) 17-godi njaci ³uva en je i cijenjen´ (mo e i sam). alternative se realisti nije promatraju. Uskla ivanje interesa. (4) SUPEROVA TEORIJA: mi kroz ivot nekoliko puta kre emo kroz te faze: 1. realisti ne (itd. b) Intrinzi na i ekstrizi na motivacija (3) ATRIBUCIJSKA TEO RIJA (3) lanovi klika razli itog spola (po inju se povezivati) (4) Kasna adolescencija . mijenja se sustav vrednovanja te postaju nesigurni i te e boljim ocjenama.skupine se raspadaju na parove koji razmi ljaju o braku Klike postaju suvi ne jer se ostvaruje potreba za intimno u. potom od 18 -21. realisti ne (itd. specificiraju interese te se informiraju o specifi nimn zanimanjima (a to odgovara ameri kom sustavu obrazovanja). Klike i dru tva nude gotov identitet koji je prihvatljiv u odre enom vremenu (odje a): kasnije se me utim javlja potreba za individualno u i izgradnja vlastitog identiteta. Faze slijede obrazovanje u nekoj zemlji: adolescenti od 14-18 g. tj.2. eksperimentalni period ± pubertet. su uju izbor.g.mogu planirati daljenje obrazovanje kako bi ostvarili eljenu kareru. mogu no sti. Hrvatska: posve uje se puno pa nje profesionalnoj orjentaciji (publikacije.) osobe biraju na osnovi toga Druga teorija zasniva se na upitnicima li nosti: gleda se kako socijabilne. Period kristalizacije .(1) Kasno djetinstvo . vrijednosti i sposobnosti. 14-18 god.dolazi do kristalizacije planova koji su realisti niji. adolescenti su trebali dovr avati re enice: ³ako netko nije dio grupe«´ y y y 15-godi njaci zavr avaju s negativnim posljedicama (izoliran je.osoba upoznaje sebe 1. bolji su u itelji i sl. U realnosti mnogi nisu tako racionalni i sistemati ni. Kasnije: sretan je (pozitivne posljedice). Do krize markiranja kole dolazi e e kod u enika koji potje u iz obitelji sa ni im socio -ekonomskim statusom. PROFESIONALNO OPREDJELJENJE (1) GANSBERGOV MODEL (1) Fantazijski: osnovna kola: odabiru se aktivna i zbudljiva zanimanja. Ovdje dolazi do ve e spolne diferencijacije. Druge faze za adolescenciju nisu zanimljive. 1. Odluka je emocionalna. pra enje«) (2) Rana adolescencija . Kod adolescenata postoji zna ajna potreba za postignu em.).prikupljaju se u e informacije o vlastitoj struci.

ali nema sustavnih pra enja potreba zapo ljavanja. Ulogu imaju roditelji. 49 . i njihove aspiracije odre ene su socio-ekonomskim statusom.zanimanja. mi imamo vi e aspiarcija zbog tranzicije (uspijeva se vertikalno kretati). Dru tvo regulira upisnim kvotama. Va ni su status profesije i mogu nost zapo ljavanja.

jednostavno si olak avam emocionalno stanje (slu anje muzike. pona anje nu no za ovaj razvojni period. To burno razdoblje promjena uva ava i socijalni aspekt tj.danas se dru tvo iz temelja stra no brzo mijenja. esto jedan vanjski problem vodi u jedan novi problem: droga u delikvenciju. ili poreme ena psihi ka ravnote a. E) RAZDVOJENST RODITELJA Stres se primarno prpisuje promjeni bila ona pozitivna ili negativna jer zahtijevaju adaptaciju. socijalna odgovornost. RATA. ili biolo ka ranjivost.koji se manifestiraju u okolini (kra a). depresiji.poduzimaju se akcije za rije avanje problema usmjerenost na emocije . preuzimanje uloga« Psihopatologija je vo ena genetsko-vremenskim rasporedom.drugi ljudi nam poma u da prebrodimo stresnu situaciju STRATEGIJE SUO AVANJA SA STRESOM: a) bihevioralne.belive = vjerovanje (vjera. Mogu a je biolo ka podloga takvih poreme aja. OSOBNE KARAKTIRISTIKE. Danas se puno spominje ok budu nosti . Probleme pona anje u adol.Physical = fizi ki se aktivirati 50 .pro multiplikativan 9. Pokazalo se da oni sa boljim strategijama suo avanja (engl.(9) ADOLESCENTSKI PROBLEMI 9. Nakupljanje stresova (razvojni zadaci) mogu osobu gurnuti preko praga ako postoji gen. Muli Lahad . stres radi velikih promjena u sebi.  Postoji niz skala za mjerenje stresora kod adolescenata.  Tri vrste suo avanja a) b) c) suo avanje usmjerno na problem . se s druge strane ne smije omalova avati ili ak smatrati i normatinim pona anjem. UVOD Masovni mediji su skloni preuveli avanju tih problema.) C .  Postoje rizi ni faktori A) B) SIROMA TVO KRONI KA BOLEST ALKOHOLIZAM C) RODITELJSKE MENTALNE BOLESTI.pri a u 6 slika. U adolescenciji treba razlikovati eksperimentalno izvo eje pona anja i stvarno psihopatolo ko. dobre komunikacijske i socijane vje tine. clasteri problema).emotion = emocije (rasplakati se) S .) Op enito se nalazi da su adolescenti naj e e koriste strategiju usmjerenost na problem i socijalnu podr ku. Venitiliranje emocija je vrlo bitno za adolescente.social = socijalna podr ka I .koji su unutar osobe ( ir na elucu) b) eksternalizirani . 6 na ina suo avanja sa stresom B . Adolescenti mogu imati poreme aje iz oba podru ja. optimizam) E . napredak ide nevjerojatnom progresijom i potrebna je stalna adaptacija. i tretman treba prilagoditi.  Postoje i povoljni faktori a) RODTIELJSKA OKOLINA . delikvencija u prostituciju itd. adolescencija je period aktiviranja tih genetskih zapisa. Postoji i biolo ka teorija . le i u toplu kadu) usmjerenost na procjenu. esto devijantno pona anje nestaje ulazkom u zrelu dob. Smatra se da su posljedica nesposobnosti kontroliranja impulsa.imaginacija = odmak od stvarnosti (fantazijska putovanja. a oni s lo im na emocionalnu razinu. b)  Tri niza imbenika koji odre uju ranjivost za stresne emu je akumulacija c) doga aje: a) b) c) KOLI INA STRESA . tako er je bitna socialna podr ka. ovisni ko i devijantno pona anje.1. nekonvencionalnosti li nosti adolescenata i okoline.u smislu uro enih predispozicija za odstupanje "sensation seeking". u odnosima s vr njacima.misaona prerada (ispit nije toliko bitan i sl. SOCIJALNA PODR KA . crtanje itd. MRE E PODR KE IZVAN OBITELJI .  Razlikujemo dvije vrste poreme aja: a) internalizirani . pla a. D) IZLO ENOST NASILJU PRILIKOM NPR. bliski odnos sa barem jednom osobom u obitelji. Kao rezultat stresa dolazi do emocionalnih i bihevioralnih problema. pozitivan pojam o sebi. Ph . Drugo treba razlikovati problem koji imaju svoje uzroke u adolescenciji od onih koji imaju svoje uzroke ranije. Zato postoji sklonost eksperimentiranju s rizi nim pona anjem. b) kognivitne. kognitivnu preradu . coping) sa stresom tako er su i zdravstveno u bolje m stanju.2. PSIHOPATOLOGIJA U ADOLESCENCIJI Mnogi oblici psihi kih poreme aja se odvijaju u adolescenciji ± govori se o mladena koj shizofreniji.nadgledanje aktivnosti i dosljednost u primjeni discipline. Oni s pozitivnim obiteljskim iskustvom su vi e usmjereni na ri je avanje problema. (tzv. Biolo ke promjena u pubertetu aktiviraju psihi ke probleme = nastaju psihopatolo ki problemi.prijatelji.Cognition = razjasniti si situaciju i sl. tj. anksioznosti.

Dakle to je obi no u obiteljima u kojima su roditelji vrlo kontroloraju i. SHIZOFRENIJA (SCH) Naj e e izbije u adolescenciji. istodobna elja za pripadanjem i za individuacijom. BULIMIA: periodi na pre deravanja ³zabranjenom´ visokokalori nom hranom. sve prihva aju pod motom ³i to je ivot´. droga ± ine sve da odagnaju depresiju. Ne zna se za to. Doprinosi problemima pona anja. ranjiviji su pri izlaganju strsnoj okolini. a bilo bi dobro da bude i psihoterapija. rijetko u djetinjstvu.2. Kad se rije i uzrok onda se i hrana normalizira. gubitak apetita. Procjene u SAD: 1:10 ( ak do 1:4). ili kako bi ga trebale izbje i. POREME AJI HRANJENJA Gotovo samo ene. te nja je da ostanu u formi djeteta . ANOREXIA: je te i poreme aj jer djevojke silno snize tjelesnu te inu. dje a ko lice. ako se ne ispuni. diuretike. Velika je uloga socijalnih faktora: nerje eni obiteljski odnosi. Svake minute u SAD-u jedan adolescent poku a suicid. Ova podjela je zgodno obja njenje ve eg broja suicida kod studenata 9. putuju svijetom zadovoljni ako se najedu janjetine i tipnu konobaricu. Mit: ³tko pri a ne e to u initi´ a to je pogre no. iznadprosje ne studentice vi eg socio-ekonomskog statusa. Bolje je raditi na uzroku a ne samo na simptomima ( to ini bihevior terapija) B. a) Poreme aj je vezan s time da postanu odrasle ene. predbacivanju.  jude mo emo podijeliti u 2 kategorije: y y ³lu aci´. zauzimaju stav ³koja korist od svega toga´: osje aj besmisla. Od depresije idu suicidi (u SAD-u su 1.2. Ta ScH nije vezana s dje jom ScH (dje jim autizmom). Tako er je ve a ansa onima koji imaju krvne srodnike oboljele od ScH. Izgube menstruaciju. da je ljubav obostrana ± to je nerealno i vodi ka rascjepu li nosti. Tre i je razlog elja da udovolje roditeljima koji tra e postignu e i koji daju veliku pa nju osobnom izgledu (vitkost je pitanje presti a). Manifestira se razli ito kod starijih adolescenata i mla ih adolescenata. Mla i: stalno tra e uzbu enje. Potom slijedi faza dijete. osjetljivi na finese u razglabaju o smislu ivota ivotu. Naj e e su to iznadprosje ni studenti no imaju previsoke aspiracije (nedosti ne) i misle da ne rade onako dobro kako bi mogli. a kod + ak do 30-te. To je simboli ka zamjena za nedostatak ljubavi (oralna faza): te nja da se bude voljen.2. vi i dru tveni status). ele stalno biti u dru tvu.1. Obi no rana zrela dob. postizanjem autonomnosti na planu tjelesnog izgleda eli se kompenziratu sve ono nad ime nemaju kontrolu. Simptomi: umor. 20% tih djevojaka umre (bez tretmana) radi samoizgladnjivanja. ali a mu karci e e uspijevaju izvr iti suicid. 9. pretjeran sex. Kod djevojaka dolazi do toga pod velikom presijom studentskih obaveza ili neuspjeha veze. Vezana je uz osje aj gubitka ili neuspjeh realan/nerealan. delikventno pona anje. gubitak tjelesnog integriteta. b) c) Anoreksi arke tebaju istodobno u tretman uzeti i psihijatri i internisti (radi davanja infuzije). Poku ajem suicida ene komuniciraju svoju bol (koriste pilule) a mu karci idu uglavnom na vatreno oru je. nemaju obline. depresije kao izvor smrti). Stariji adolescenti su introspektivni i letargi ni. Rizi na dob za javljanje ScH kod > je od kasnih tinejd erskih do ranih 20¶. To vodi do fantazija o velikoj ljubavi. ene puno e e poku avaju. Polovica anoreksi arki ima i simptome bulimije. Cijela obitelj treba biti uklju ena. ³kamiond ije´. Prognoza je lo ija ako se poreme aj javi ranije. inteligentniji. To je poreme aj bogatih: bjelkinje. umorstva 3. Te osobe kao djeca nisu sudjelovale u aktivnostima vr nja ke skupine. Adolecsenti koji se odlu e na suicid imaju probleme s roditeljima ili ne mogu zadr ati prijatelje. ljubavni problemi ili zaokupljenost problemima koje roditelji imaju me u sobno. Drugi je razlog da time vje baju kontrolu doga aja koji su ina e idealno pod njihovom kontrolom. Uzimaju laksative. djevojke se vra aju hrani to simboli ki zadovoljava ³hranjenje ljubavlju´.9. sve va u. Biolo ke promjene te drugi razvojni zadaci u procesu stjecanja nezavisnosti od roditelja ugro avaju pojam o sebi pa ulaze u kontrapona anje. Opsjednute su te inom i ele biti mr avije od normalne prosje ne te ine za svoju dob i konstituciju. saobra ajke 2. opaju se dok ne zaspu ili ne povra aju ± prisiljavaju se na povra anje. 51 . Zaokupljene zu izgledom i te inom. Nemogu nost kontrole hranjenja vodi ka autodestruktivnosti. Ve ina bulimi arki to uspijeva prikriti pred prijateljima i obitelji (tajni poreme aj).2. Tretman je farmakoterapija. za 20-25% u samo par mjeseci. sramu. slaba koncentracija. esto se ne uzima ozbiljno kad netko pri a o suicidu. antisocijalno pona anje doma (ali ne nu no i van obitelji). dobro je to uzeti za ozbiljno. problemi u koli« studenti ine ve inu adolescentskih suicida (obrazovaniji su. imali su vrlo malo prijatelja. a u jednom danu ih 14 uspije. Ti su simptomi esto pomije ani sa depresivnim i sociopatskim simptomima. Cijeli dan se bave planovima o jelu. A.3. DEPRESIJA To je nej e i poreme aj i uglavnom je prijelazna. Najvi e podataka ima o konceptu genetske ranjivosti: neki su ljudi genetski skloniji izbijanju bolesti tj.

ne odga aju neposredne porive. sklonost izbivanju od ku e i manja spremnost roditelja da kontroliraju njihovo pona anje. ne mogu se dugo vezati uz ciljeve koji tra e odga anje. Osijek). da opisuje svoja seksualna iskustva i poti u dijete na to. ali su tako socijalizirani b) NESOCIJALIZIRANI PSIHOPATSKI. kr enje reda. kra a). Dje aci su najnasilniji s 18 g. to izvodi manjina Postoje kroni ni i privremeni delikventi. preuzimanje tu e perspektive ± djeca ni eg socio-ekonomskog statusa i lo ih obiteljskih uvjeta. sudstvo. po inje jako rano ± ve s 10 g. pote ko e u apstraktnom mi ljenju i koncentraciji = nisu razvili kognitivnu kontrolu koja bi regulirala emocije i pona anje. silovanja. ne reagiraju na kaznu i nagradu. Oni su psihi ki normalni. ne tretira ih sud ve soc. U o. nemaju veze s drugima. Ve a je agresivnost mladi a. kroni ni su la ljivci i nisu svjesni posljedica. javni izgredi. ranije dolaze u neprilike te rijetko napu taju antisocijalni stav. a kroni ni se isti u ve kao djeca. imaju probleme kod ku e i u koli. nekontrola djeluju na antisoc. u zajednicama gdje se neki oblici kriminala tol eriraju. roditelji. Za privremene je to samo faza. (vrhunac). Me uljudski odnosi: anksioznost u heteroseksualnim odnosima se smanjuje s iskustvom. Program odvikavanja od pu enja za mlade upozorava na negativne aspekte (smrad iz ustiju ± to je mladima vrlo va no ± usporavanje akcija.  OVISNOSTI Konzumiranje neki pripisuju osobinama li nosti (prevelika va nost nezavisnosti). nepo tivanje pravila. Rang proizvodnja.. Uzroci mogu biti razni: neurolo ka i psiholo ka odstupanja. niti za ljude (amoralni su) Srednja klasa: odgovor na eksploataciju } mladi su eksploatirani u krugu obitelji. promet i upotreba droga ugro avanje ivota i tijela razbojni tvo i silovanje bludne radnje Pred 2 g. Odsjek za maloljetni ku delikvenciju sadr avao je socijalnog radnika. Od 14-18. Manji broj adolescenata je spreman na krajnje oblike: suzbili su bla e oblike kriminala. Split. ubojstva. Imaju manju sposobnost zauzeti perspektivu druge osobe na istoj razini moralnog razlu ivanja kao i vr njaci. Problemi u obitelji: uzimaju i roditelji (genetska predispozicija). potkrepljivano od vr njaka (pritisak vr njaka). ka e im se ³izbor je na vama´ a ne ³nemoj pu iti´ jer onda e napraviti obrnuto. 4 -5 dje aka ili mladi a na jednu djevojku. 2. DELIKVENCIJA 1. postaju stigmatizirani (etiketirani) i nastavljaju s takvima djelima. Igranje uloga: stariji govore mla ima za pu enje a mladi se moraju suprotstaviti. pedagozi provode preventivne programe. 80% delikvenata je neodgovaraju e nadgledano a samo 10% nedelikvenata. . a) SOCIJALIZIRANI SUBKU LTURALNI. npr. Porastao je broj droga. Popravni domovi izazivaju suprotne efekte jer samo jo vi e nau e. to se ti e socio-ekonomskog statusa ta su djeca iz svih slojeva. kra e i sli no. Pu enje. Nekad je delikventno pona anje poziv u pomo . psihologa i pedagoga. a mla i su djeca. No porast je i me u djevojkama. Pomak ide od otvorenih antisocijalnih djela u djetinjstvu na prikrivenim (iza le a odraslih) djelima koje je te e otkriti (raste i te ina tih djela). Destruktivni roditeljski odnosi: neinteres. To je ³psihi ko cijepljenje´: mala doza nagovora potaknut e suprotstavljanje kasnije. te spolnih i krvnih delikata.3. Nisko samopo tovanje: da li delikvencija vodi do niskog samopo tovanja (etiketiranje) ili je obrnuto? Delikvent je pod pritiskom vr njaka i zato ini delikt (tra i priznanje od prijatelja). Pula. drogiranje (sabota a) ili pasivno podno enje situacije. u enici« i adolescenti mogu oti i od ku e i postati nepopravljivi (otkaz) ili ostanu kod ku e ali ne obavljaju poslove ( trajk). Roditelji esto imaju aspiracije da im djeca postanu ³super´ sporta i. interakcijske igre. a istodobno vr e pritisak da bi za titili ugled obitelji. roditelji tra e da zadovoljavaju njihove potrebe. pona anje. P orast maloljetni kog kriminala (Zagreb. 52 . prostitucija«). osobe se smatraju maloljetnicima. otupljenje osjetila).  Aschenbach: TIPOVI KRONI NIH DEL IKVENATA Bje anje od ku e. Imaju zagarantiranu anonimnost. Rijeka. najve i je porast u Virovitici i Vukovaru. rad. ive po uzoru odraslih iz okoline. Dosta je djevojaka u tipi nom mu kom kriminalu (dr oga. policiju. kra e. bijeg i izolacija. uz to se ve u i problemi u u enju. ali ak i s 15 g. droga Prekr aji: tu njave. Mladi i su esto ulovljeni zbog kra e i skitnje a djevojke bje e od ku e i seksualno pona anje van kontrole.g. Dje aci su vi e skloni delikvenciji. no ve a je vjerojatnost da budu uhva eni i tretirani oni iz ni ih klasa. Konflikti s roditeljima rastu u funkciji dobi (potreba za individuacijom). opijanja. Kaznena djela: plja ke. ve kao djeca su antisocijalni (laganje. sport. nisko samopo tovanje. U srednjoj adolescenciji je sna an utjecaj vr njaka.9. Potkopava se predod ba o likovima koji pu e (filmovi o propagandi). upoznavanje sebe. Trudno a.

Razvoj li nosti i socijalni razvoj 53 .2.1. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (4) KASNA ZRELA DOB 1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1. PSIHOLOGIJA ZRELE DOBI (1) UVOD (2) RANA ZRELA DOB 1.3.2. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.1.2. Razvoj li nosti i socijalni r azvoj (3) SREDNJA ZRELA DOB 1. Fizi ki i intelektualni razvoj 1.1.

Princip diferencijacije: bebe su jednake i sve se de ava po istom ritmu. vojska« Ovi pokazatelji ne sazrijevaju u isto vrijeme.5. planiranje budu nosti. Treba osigurati brigu za sve starije ljude u populaciji. Biolo ki pokazatelji su samo preduvjet zrelosti. Ageisam (³dobizam´) je stereotip o osobama vezanim uz stara ku dob (da su aseksualni. usporeni reflexi. Svi ti pokazateljisu visoko korelirani sa dobi ali je velik inter/intra varijabilitet u pokazivanju odre enih promjena. zdrava prehrana no i ulaganje u kvalitetu me uljudskih komunikacija. i smanjenjem nataliteta umanjuje se zastupljenost mladih generacija. irenje inormacija. 65 godina na dalje 65-80 DUBOKA STAROST: preko 80 g. izbjegavanje ovisnosti. Socijalna zrelost je nu an uvjet prelaska u odraslu dob. unutarnji osje aj zrelosti. Socijalno -zdravstveni sistem } 5 radnika je radilo za 1 pen zionera. SOCIJALNI: ra anje unu adi (od 50¶ otprilike). Manjak je stara kih domova. Da bi ih se osiguralo. Tu sigurno postoji fizi ka zrelost (menstruacija i ejakulacija) nakon adolescencije. Ako se lako gleda na ivot (uz prevenciju bolesti i pove anje kvalitete) tad se slika starosti dosta mijenja. gubitak vl. radi napretka medicine i pove anja brige o zdravlju i prehrani.g. Sad se du e ivi i taj sta ide i do 50 g. zavr etak fizi kog rasta (18-21 g. o starima sla bi taj stereotip. Dru tvom neoptere enim dobi bi se izgubilo predodre enje desetlje a: kad kronolo ka dob ne bi bila va na: u SAD-u U zreloj dobi je puno te e odrediti granice jer ljudi stare razli itom brzinom. kroni na oboljenja PSIHI KI: osje aj pada mo i.= odrasle dobi (1) UVOD U djetinjstvu je periodizaciju razvoja lako napraviti radi konzistentnih razvojnih perioda. Za svakog pojedinca ovi pokazatelji nastupaju u razli itoj dobi. period odgovornosti prema bli njima i zajednici. voza ki. Postizanje mudrosti. zrelosti. ³ ovjek po ne pa ljivo planirati kako da iza e iz kade´. S porastom broja razvoda (u SAD-u): ranije su ljudi kra e ivjeli i prosje an bra ni sta je bio 25 godina. pad tjelesne kondicije. Kako ivot u initi kvalitetnijim? Trend je da se preveniraju razli ita oboljenja: fizi ka aktivnos t. a osje ati se starcem.  Pokazatelji zrelosti BIOLO KI: mogu nost reprodukcije.  Pokazatelji starosti 54 . kvadrati na. mali je varijabilitet. nesposobni«). Razmi ljanje o smislu ivota. svjesnost da se tijelo ne kre e glatko kao prije. Mogu nost prilagodbe na novu situaciju. i porast je omjera stara ke ovisnosti.) no rast se mo e produ iti do srednjih 20¶ radi neishranjenosti ili kroni nih bolesti. udaja. Porast slobode u kori tenju vremena pove ava potencijale za rad na sebi: psihi ka reakcija ljudi . RANA ZRELA DOB SREDNJA ZRELA DOB KASNA ZRELA DOB a) b) KASNA DOB: 20-40 god. shva anje uvjeta i ograni enja ivota. a danas 2.ZRELA DOB . Ve a su izdavanja u zreloj dobi za financiranje penzionera. Trebaju promjene u socijalnom-zdravstvenom sistemu. umirovljenje (oko 65¶). slabljenje vida i sluha. Raste koli ina slobodnog vremena. ostvarivanja intimnog odnosa. PSIHI KI: vezani uz postizanje odre enih nivoa mentalne i emocion. SOCIJALNI: preuzimanje uloga odraslih. pa ak i do 30-tih. sport i putovanja a ne pred TV-om). Netko mo e biti vrlo mladolikog izgleda. sijeda kosa (vrlo individualno). preuzimanje uloga odraslih. psihi ka zrelost (emocionalna i kognitivna) ali je upitna socijalna zrelost (mogu nost samostalnog ivota. velike su interindividualne ali i intraindividualne razlike (razli iti organi i razli iti aspekti ivota razli ito odra avaju starost). Granica adolescencije varira 18-21 g. Generalno populacija stari: produ enjem ivota. No jo je prisutan } 40 -togodi njaci se ne mogu zaposliti jer dru tvo tra i mlade. Punoljetnost. samostalnost u egzistencijalnim pitanjima). BIOLO KI: gubitak reproduktivne sposobnosti (+ oko 50¶). samodostatnost. pravo glasa. vi e se vremena provodi u mirovini i treba to vrijeme kvalitetno iskoristiti (npr. No va an je i stav same osobe: ako ona slijepo prihvati taj stereotip tad nastaje samostagnacija i ne vjerovanje u vlastite sposobnosti (ostaju osaka eni). roditelja ± postaju najstarija generacija u obitelji (to je esto dodatan ³push´ u ve u samostalnost bez obzira u kojoj dobi nas zadesi smrt roditelja). 40-65 god. Projekcija tog trenda u budu nost: 1900. ( to je t e e). Treba prevladati taj stereotip kod samog sebe. U zrelosti je diferencijacija velika. mog. je struktura dobi bila piramidalna a 2030. neaktivni.

pa je za razliku od fizi ke ontogeneze relativno otvoren proces. vezan uz dob odnosno uz stalne promjene u ljudskoj populaciji. uvjetovani sazrijecanjem. Uvjetuje stvaranje selfa. okoline i samoaktiviteta. Za to? a) Slabljenje se mo e na i u svim dobima a ne samo u zrelosti. Vjerojatno je starenje isto genetski uvjetovano (genetski program koji ograni ava ivotni vijek). i to najvi e oni biolo ki. nad situacijom i svijetom. mozak fetusa ima puno vi e neurona i razvojem mozga stanice koje ne stvaraju sinapse naprosto odumiru. Razvoj se danas definira kao svaka uz dob vezana promjena u tijelu i pona anju. Procesi razvojnih promjena Tu su elementi naslje a. Javlja se nakon to je dijete sposobno misliti o pro losti i budu nosti. Primarno je biolo ki proces. c) Razli iti sistemi razli ito brzo stare. Najve i utjecaj ima u ranom djetinjstvu (intenzivan je razvoj fiksnog slijeda) i u kasnom ivotu (jasna determinacija).postoje stari studenti. rast i nazadak. Cortex djeteta ima puno vi e veza nego to e ikad trebati. stari su spori ji na tipkanju na ma ini. Razvoj je naprosto promjena. razvoj mozga. smjeru i pojavljivanju. Cilj razvoja je postizanje zrelosti a cilj zrelosti je smrt. To je nejotvoreniji i najmanje programiran proces. Kad je dobra motivacija i kognitivna kondicija onda su oni jednako uspje ni kao i mladi. naslije e). Ranije se mislilo da su gubici suspresije u ranijem ivotu. Slika: Relativna snaga pojedinih utjecaja u pojedinim razdobljima razvoja (1) DOBNO NORMATIVNI: u djetinjstvu i starosti su vi e izra eni. b) Nakon zrelosti ima promjena koje (osim nazadovanja u razli itim funkcijama) idu u smjeru napretka (kristalizirana inteligencija. Na neke podra aje stvorimo automatske reakcije i nismo svjesni da reagiramo. a kognitivna je zato jer je svjesno ± misaono rukovodimo razvojem. (3) KOGNITIVNA GENERATIVNOST ILI SAMOAKTIVITET: To je visoko otvoren proces od same osobe koji daje kontrolu nad sobom. ve stvaranje novih izazova i kapaciteta. Npr. Navikavanje na podra aje. Ta tradicionalna perspektiva gubi utemeljenost me u istra iva ima. Na i potencijali su puno ve i no to mislimo.  Pogledi na razvoj i starenje Tradicionalni pogled (pred 30 godina): razvoj se odnosi za uz dob vezane promjene u djetinjstvu do zrelosti. Habitacija nije predprogramirana ve ovisi o socijalnom okru enju. te kad po ne imati namjere. I. No ovisi i o socijalnom okru enju. biolo ki reguliran. ve i socijalnim i psihi kim procesima. (1) FIZI KA ONTOGENEZA: to je izrazito programiran proces.  Mehanizmi razvojnih promjena svaki podra aj reagirali kao da je nov. Uklju uje aktivnu primjenu ve nau enog. Odre uje fizi ki rast. Osoba mo e pokazati gubitak u pam enju a napredak u ekspertnosti. snaga utjecaja PROCESI RAZVOJNIH PROMJENA UTJECAJI NA RAZVOJ Mehanizmi razvojnih promjena uklju uju i procese razvojnih promjena (elementi naslje a. Proizlazi iz fizi ke ontogeneze (ona uvjetuje razvoj neocortexa koji je klju an za takvo rezoniranje) i habituacije (koja stvara stabilna znanja o okolini). to u svakoj dobi mo e varirati. Ti su utjecaji visoko prediktivni po trajanju. okoli ne i samoaktiviteta) te vi estruke utjecaje na razvoj. ali zato kasnije slijede dobici. Uklju uje svjesno. hormonalno uvjetovane procese (pubertet). no globalno su uspje ni kao mladi jer br e pomi u o i u smjeru kretanja teksta pa su pripremniji za ono to e natipkati (drugom vje tinom kompenziraju gubitak u brzini prstiju). Generirana je sobom. od za e a pa do smrti. vi e nije usmjeren ka nekom cilju. Starenje ozna ava sve promjene nakon postizanja zrelosti. Osigurati uspje no starenje nije stvar prilagodbe n a uz dob vezane gubitke. razvoj interesa. osnova je inteligencije. II. Promjena se ne zasniva samo na biolo kim. i razvoj i nazadovanje. d) Starenje mo e sadr avati stabilnost. voljeno procesiranje svijeta. Njihova snaga tijekom djetinjstva ovisi o fizi koj autogenezi (predodre enost.. Snaga pri kraju ivota se ne zna. Utjecaji na razvoj Imaju socijalni i biolo ki moment. Npr. ekspertnost u nekom poslu. kreativnost«). Rel. Dijete Adolescenti Zrela dob Starost (2) OKOLINSKA HABITUACIJ A: bilo bi te ko kad bi na 55 . Razvojna nije postojala poslije adolescencije jer odrasli se vi e ne razvijaju nego stare. To je klu ni proces jer osloba a pa nju od bavljenja rutinom pa reagiramo na nove vidove okoline. Relativno je zatvoren proces. Uklju uje i stabilnost. Najve i je utjecaj u djetinjstvu kad u imo kategorizirati svijet.

do 44 godine. i la 4 godine a unuka 8!) (2) (3) Mladi i stari se razlikuju po tome koliko im je svje a praksa u kognitivnim vje tinama To su obrazovna iskustva razli itih generacija (za razliku od bake unuka ima ra unalo.: (1) Ta istra ivanja promjena u funkciji dobi su ra ena transverzalnom strategijom (a tu je problem efekt kontrole). ene u prosjeku ne to e e od mu karaca izvje tavaju da su bolesne. No ljudi se mijenjaju i na nepredvidiv na in: u jednom trenu netko po ne pu iti. Smjer razvoja je fleksibilan plasti an. TV. mudriji i uspje niji u organiziranju informacija (povezivanje inf. savjetovali ta } to ne bi postojalo kad se ne bi vjerovalo da su ljudi promjenjivi. nemaju aspiracija. Razvoj pojedinca je rezultanta interakcije te 3 skupine procesa i utjecaja. ve je zna ajna reakcija pojedinca na taj doga aj. Fizi ke i senzorne sposobnosti u pravilu odli no funkcioniraju. no efekti su razli iti ovisno o dobi (npr. vje banje. uvjetima). udaja) i zato mislimo da je ta promjena rezultat preuzimanja nove uloge. u lab. Postoje ti stereotipi kojima se ovjek prilago ava pa ni ne o ekuje od sebe da se mijenja. da u e i time prestaju do ivljavati izazove. no ljudi su dovoljno plasti ni da se prilagode novim zahtjevima posla.g) 2. ako nije osoba nema vremena se prilagoditi nastaloj promjeni.1. Klju na je kognitivna elaboracija doga aja. Takav povijesni doga aj ograni i mogu nosti. Ne ine to spontano. jer materijal je apstraktan. rat ili ekonomske krize imaju razli ite efekte na djetinjstvo. Odre en na in pona ana i ivljenja. to utje e na rje avanje kognitivnih zadataka. Dobro zdravlje je povezano sa ekonomskim statusom. Mogu voljno djelovati na svoje mijenjanje. Bitno je tako er je li doga aj predvi en: Ako je predvi en bolje je. ak i kad je kontrolirana razina nivoa obrazovanja (npr. osobna povjest i socijalna podr ka. Kohorte se razlikuju po godinama formalnog obrazovanja. postaju hiperhabituirani. No. medije«). No tu su i metodolo ki problemi koji mogu uzrokovati tu sliku. svakodnevno kognitivno funkcioniranje nije pod utjecajem. U istoj kohorti se interindividualne razlike pripisuju razlikama u nenormativnim kumulativnim utjecajima (mogu biti pozitivni i negativni). Rezervni kapaciteti postoje u svim podru jima (fizi kom. NENORMATIVNI UTJECAJI su individualni i specifi ni za svakog pojedinca. inf. Ljudi rijetko funkcioniraju na gornjoj granici svojih mogu nosti. Atmosfera u enja je razli ita.-40. Najvi e djeluju na adolescente i mladu zrelu dob. Hormoni i menstrualni ciklusi utje u na fizi ko i psihi ko (emocionalno) stanje barem nekih ena. tek kad ih se prisili. Ti bitni doga aji sami po sebi nisu klju ni. Npr. kognitivnom). i baka i unuka imaju srednju stru nu spremu. Postoji rezerva koja se mo e iskoristiti. konzumiranje alkohola i stresne situacije mogu utjecati na zdravlje osobe. Stariji su vje tiji. i mo emo prihvatiti konstantnost i promjenjivost tijekom ivota. ali baka je u o. To se tuma i time. Pri preuzimanju nove socijalne uloge ljudi se mijenjaju na predvidiv na in (npr. braka« spremni su na prilagodbu tj. . u smislene sustave. predod ba logi kog slijeda. Intraindividualne razlike se obi no opovrgavaju i o ekuje se stabilnost li nosti. Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Senzorno i psihomotorno funkcioniranje  Prosje ni mladi odrasli su u dobrom fizi kom stanju. adolescenciju« jer su razli ite promjene u ivotu). spolom i bra nim statusom. Ljudi esto ulaze u rutinu i ne vide razlog da uvje bavaju neke sposobnosti. Zato postoje velike interindividualne razlike (najvi e se vide razlike me u kohortama ± naj e e su zbog povijesnih normativnih utjecaja). kao to je prehrana. da dolazi do pada kognitivnih funkcija u starosti. disciplina« Na in ispitivanja kognicije u laboratorijskim uvjetima koji su artificijelni. promjene politi kih i religijskih uvjerenja« Postojanje psihoterapije. obrazovanjem. ene su op enito svjesnije zna aja zdravlja te imaju tendenciju b rinuti se o odgovaraju oj medicinskoj njezi svih lanova obitelji. Bitno je i fizi ko zdravlje. (2) RANA ZRELA DOB (20. (2) Zdravlje u ranoj zreloj dobi   (3) Nesre e su glavni uzrok smrti u dobi od 25-34 godina. U zreloj dobi ja a djelovanje kognitivne generativnosti (vlastito voljno odre enje kako emo ivjeti).    (3) Kognitivni razvoj odraslih  Postoji problem dono enja sudova o tome to se de ava u funkciji dobi. No ljudi se ipak e e mijenjaju. jer su tu ljudi pred velikim odlukama bitnim za ivot (izbor profesije«). emocionalnom. Ljudi u realnom ivotu ne primaju informacije u izolaciji ve u kontekstu (pitanje je koliko je relevantno usvajanje tih inf. netko prestane« (nije ne to o ekivano).) (4) (5) (6) 56 . inteligencije.(2) POVIJESNO NORMATIVNI: imaju efekt na ljude razli ite dobi. stavova« no ta konstantnost koja se o ekuje je podr avana od dru tva. besmislen ± upitna je motivacija za u enje takve gra e Va na je i familijariziranost sa mate rijalom i kontekstom. spolne uloge ( ene su ovisne a mu karci agresivni). itd. Mladi prema aju stare u razli itim eksperimentalnim zadacima. nisu rigidni. gube generativnost. idu kod doktora i u bolnicu. pu enje. jer situacija ne zahtijeva vrhunsko funkcioniranje. faktori li nosti. a rak i bolesti srca za osobe od 35. npr. pa su zato kumulativni (linearni).

IZVR NI STADIJ: (30-te i 40-te kroz srednju zrelu dob). Ona se razvija pod utjecajem obrazovanja i kulture te o kori tenju pohranjenih informaicja. i 18. 1970) pretpostavljaju postojanje dvaju tipa inteligencije: fluidne inteligencije (tip A) i kristalizirane intelige ncije (tip B) 1. Stariji ne uspijevaju koristiti strategije pam enja koje mladi koriste automatski (mnemotehnike i sl. Mjeri se klasi nim testovima inteligencije npr.  Catell: kvantitativni pristup inteligenciji R. Par podataka: Kapacitet kratkoro nog pam enja i brzina pam enja ne padaju zna ajno do 60-tih. ne mu e se sa zadacima koji za njih nemaju smisla. god ivota. a neki primjenjuju dijalekti ko rezoniranje da osmisle svijet (preko formalnih operacija). kognitivne vje tine. formiranja pojmova. Razvoj: Inteligencija tipa B razvija se tijekom itavog ivota. a dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju znanje. Vje tine rezoniranja i rje avanja problema ne opadaju u zrelosti. prakticiranje rezoniranja«). "kristalizirana" ili "specijalizirana" inteligencija. kristalizirana inteligencija se razvija do kraja ivota. sposobnosti. To je bio zaklju ak transverzalnih studija (efekt kohorte!). Treba konstruirati mjere inteligencije koje bi ispitivale ovakve kognitivne potencijale koji postoje u odrasloj dobi: te mjere bi trebale biti razli ite od postoje ih. "fluidna". U tom kontekstu koriste ono to znaju.L. dakle u kasnim tinejd erskim godinama. pa je te ko govoriti o kogniciji odrasle dobi. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak u samo nekim sposobnostima kristalizirane inteligencije. 3. A) Teorija kognitivnog razvoja odraslih Warnera Schaie Piaget je kod djece primjene pripisao kombinaciji sazrijevanja i iskustava. Najbolj i su zadaci koji su relevantni u odnosu na postavljene ivotne ciljeve. Longitudinalna istra ivanja pokazuju napredak pojedinca u intelektualnom funkcioniranju do kasne dobi (iskustvo. Schaia govori o tranzicijama kroz koje napreduju odrasli u int.  Kvalitativne promjene u mi ljenju odraslih Fuidna inteligencija y y y Kristalizirana inteligencija y Dijete Adolescenti Zrela dob Starost y y Intelektualni razvoj: nalazi. Pam enje slika je bolje od pam enja rije i i kod mladih i kod starih (primitivan mehanizam ikoni kog pam enja se bolje odr ava). STADIJ USVAJANJA: (djetinjstvo i adolescencija). Ljudi prestaju usvajati znanja zbog sebe samih. kori tenje nau enih informacija. 57 . procese zahva anja odnosa. Catell (1965) i J. Djeca u e to im se ka e (a ta im preostaje). sposobnost pam enja. Zaokupljeni svrhom onog to rade. Mladi odrasli su uspje niji od starijih u enkodiranju informacije u dugoro nom pam enju i njihovom obnavljanju. 2. g. STADIJ POSTIGNU A: (kasne tinejd erske godine ± rane 20-te i rane 30-te).1968. ve ovisi o neurolo kom sazrijevanju. U e informacija za vlastito dobro bez osvrtanja na kontekst. Djeca tra e odgovor na pitanje ³ to trebam znati´. REINTEGRATIVNI STADIJ: starost. Kognitivni rast: primjena svakodnevne probleme. Ljudi su odgovorni za dru tvene sisteme a ne za obiteljsku jedinicu. znanja na Slika: Promjene u ³fluidnoj´ odnosno ³kristaliziranoj´ inteligenciji u funkciji dobi. odgovorni prema obitelji i poslu ± zato se pitaju to pitanje. Prije se smatralo da je inteligencija na vrhuncu oko 20. a nakom toga opada. 2. Ljudi su manje dru tveno uklju eni i odgovorni. STADIJ ODGOVORNOSTI: (kasne 30-te do rane 60-te). rije avanje socij alnih dilema itd. 5 je kognitivnih stadija. Treba integrirati dru tvene odnose na razli itim razinama. razvoju. Horn (1967. "nespecijalizirana" ili "apstrakitna" inteligencija. Ovisi o sposobnosti procesiranja novih informacija. Kognitivno funkcioniranje je ograni eno biolo kim promjenama. i onda opada. Ljudi su dru tveno anga irani.). op u informiranost. a analogno i zaklju ci psihometrijskog pristupa ovise o tome da li je nacrt longitudinalan ili transverzalan. Selektivniji su pri izboru zadataka do kojih im je stalo.B. Dolazi do izra aja u zadacima koji zahtijevaju razumijevanje simboli kih odnosa i kreativno rje avanje problema. ak se mogu poja ati iskustvom} odrasli koriste formalno mi ljenje da unaprijede vlastitio funkcioniranje. povezivanje slova i brojeva« Neovisna je o utjecaju kulture.) INTELIGENCIJA Tipa B = Tzv. Ravenove progresivne matrice. Instrumentarno postizanje ciljeva. Dok fluidna inteligencija dosti e svoj vrhunac na kraju adolescencije. Razvoj: Inteligencija Tipa A se razvija do adolescencije i dosti e svoj maksimum negdje izme u 14.) INTELIGENCIJA Tipa A = Tzv. iskustava. ³Kako koristiti ono to znam?´ Zaokupljeni dugoro nim ciljevima i prakti nim problemima. Nastoje biti to bolji mada ti zadaci nemaju nekog smisla u njihovom ivotu. 1. No tu je metodolo ki problem efekta vje be (pozitivan transfer) ± da li se napredak mo e pripisati boljim sposobnostima ili boljoj familijaliziranosti s exp situacijom? Slika razvoja INT u odrasloj dobi se svaki dan komplicira otkrivanjem novih vrsta int. ve trebaju koristiti ono to znaju da ostvare nezavisnost i kompetentnost. 4. 5.

Ljudi uspore uju nove inf. prema modelu Shaie (Shaie. KOMPONENCIJALNI ELEMENT ± govori o tome kako ljudi uspje no procesiraju i analiziraju informacije. ovisi o iskustvu. bed. Takvo mi ljenje je karakteristi no za ³zrele mislioce´. a nema mjera za iskustveni i prakti ni. ISKUSTVENI ELEMENT ± kako ljudi pristupaju novim i poznatim situacijama (dimenzija intelektualnog uvida). Svi ih imamo u manjoj ili ve oj mjeri. 58 . i koristimo ih u razli itim situacijama. Napredovanje esto ovisi o razumijevanju motivacije. KONTEKST / PRAKTI NI ELEMENT ± kako se ljudi snalaze u svojoj okolini. sa onim to ve znaju = novi na in organiziranja injenica. tj.  Postformalno mi ljenje ± odnosi se na mi ljenje osoba u (4) Moralni razvoj  Prema Kohbergovom modelu. bus) kad nismo voljno anga irani da ne to rije imo. Pitanje je da li postoje spolne razlike u moralnom razvoju? Mnogi napadaju Kohlberga jer je on u dileme uklju io vrijednosti koje su op enito va nije za mu karce a ne i za odrasloj dobi koje je fleksibilno. kako organizirati znanje i vrijeme. moralno rasu ivanje ne mo e pre i op e granice kognitivnog funkcioniranja jer se ono se oslanja na kognitivni razvoj (ide uz porast sposobnosti apstraktnog mi ljenja). Potrebno je i iskustvo. rije e ga. ³Ne sudi o drugima ako sam to nisi iskusio!´ p tek tada mo e znati koji su to osje aji. Nala enje propusta. znanje kako stimulirati druge. Klasi ni testovi inteligencije zahva aju samo k omponencijalni element. Kad su ljudi spremni vidjeti tu a razli ita moralna gledi ta tolerantniji su. 1. ³ ivi i u i´ ± treba sebi dozvoliti iskustva jer ona reevaluiraju kriterije su enja to je dobro i pravedno. 1977 -1978) ovjek si u ivotu postavlja tri pitanja vezao uz znanje: y ³ to trebam znati?´ (djetinstvo i adolescencija) y ³Kako iskoristi to znanje?´ (zrela dob) y ³Za to trebam znati´ (starost) B) Trosvodna teorija Roberta Sternberga Tri su aspekta inteligencije koji postaju va ni u odrasloj dobi. otvoreno. Mnogi ljudi ne posti u postkonvencionalno rezoniranje i mo e se uzeti da na toj razini moralni razvoj je prvenstveno funkcija iskustva. nadgledaju rezultate« Najsli niji je klasi nom pojmu inteligencije. roditeljstvo) Kohlberg vjeruje da se kognitivna svjesnost vi ih moralnih principa razvija u adolescenciji. a ne samo kognitivno funkcioniranje. 3. privoliti ih na neke akcije« To znanje ne stje emo formalno. i to naj e e u ³3B´ prigodama (bath. Jako emocionalno nabijena iskustva okidaju moralne sudove koji se ne bi mogli ste i na bazi hipotetskih rasprava (impersonalnih). izbor« Pokazalo se da neki odrasli spontano iznose vlastita iskustva kaso obrazlo enje na Kohlbergove moralne dileme. prilagodljivo i ide dalje od formalne logike. Automatsko izvo enje poznatih operacija je vrlo va na pomo jer osloba a kapacitete za bavljenje ne im relevantnijim.Izr avanje Reintegracija Odgovornost Postignu e Usvajanje Dijete Adolescenti Zrela dob Starost Slika: Stupnjevi kognitivnog razvoja kod odraslih. ali se ve ina ne pona a prema njima do zrele dobi. Ako je netko u fazi formalnih operacija on ne e dosegnuti najvi u razinu moralnog rasu ivanja ako se njegovo iskustvo ne udru i s tim formalnim operacijama. nelogi nosti pri argumentiranju« 2. dileme. Govori ljudima kako da pristupe problemu. promijeniti situaciju ili na i neku novu situaciju. Dva su iskustva koja utje u na unapre enje moralnog razvoja: konfrontiranje konfliktnih vrijednosti (Parlaonica) odgovornost za dobrobit drugih ljudi (npr. razli it je sistem vrednovanja. To je va no za dono enje odluka u vezi s poslom« To je sposobnost da se razmotri situacija i odlu i to u initi } prilagoditi se. Do ³Aha´ do ivljaja dolazi na temelju reorganizacije poznatih inf.

magisteriji). nema spolnih razlika u moralnom rezoniranju. Kad se kontrolira obrazovanje. Danas. stru nija radna mjesta u odnosu na zadnjih nekoliko desetlje a. Prijelaz od ³dobrote´ prema istini. i tako postaje sposobna preuzeti odgovornost za izbor u moralnim dilemama. (3) RAVNOTE A: briga za sebe i za druge ± nenasilje.  Razine moralnog razvoja ene (prema Gilligan. Da li u initi ne to za vlastitu ili tu u dobrobit? Zato ona istra uje moralne re zultate ena u podru ju kontrole ra anja (da li roditi ili ne). ipak ve ina radi slabo pla ene poslove. Rasu ivanje je strogo ograni eno osobnim interesom. ali ova slika ini se mijenjati na razini fakulteta. u terminima apstraktne pravde. i daje im Kohlbergove dileme. moralnost mu karaca temelji se na principu pravednosti. jo danas postoje zna ajne razlike izme u spolova s obzirom na odabir vrste studja. dok druge dr i odgovornima za njene izbore. pogotov jer studenti postavljaju u pitanje dugo vrijeme prihva ene postavke i vrijednosti. Ta konvencionalna enstvena mudrost diktira ensko rtvovanje enskih osobnih elja tu im eljama i tu em mi ljenju o njoj. d) ve e mogu nosti razvoja za oba partnera i u poslovnoj i obiteljskoj domeni. Danas. Me utim. enska centralna moralna dilema je konflikt izme u sebe i drugih. eli biti ³dobra´ time to je odgovorna za druge. Opstanak je ponovno glavna briga. funkcioniraju na vi im razinama moralnog rezoniranja. 59 .  (1) BRIGA ZA SEBE ± osobni interes. Mladi radnici su manje odani svom poslu i manje su njime zadovoljni od starijih. ene se odnose obzirom na odgovornost prema specifi nim ljudima iz svoje okoline. takav na in ivota tako er je vrlo stresan. Prijelaz od sebi nosti prema odgovornosti. Razvija nove sudove koji uzimaju u obzir njene potrebe i potrebe drugih. Zato mu karci imaju vi i rezultat tj. ponekad kori tenje krivnji.  Moralni razvoj (5) Studiranje  ena je istra ivala Carol Gilligan. pita se to je prakti no i najbolje za nju. ene u prosjeku manje zara uju od mu karaca. U zavisnom je polo aju. pa one naizgled ne napreduju u moralnom razvoju kao to to ine mu karci. Njena posredna nastojanja da pove a kontrolu esto se preobli e u manipulaciju. Sada kod razmi ljanja o moralnim pitanjima dominira briga za druge a osobne potrebe su tek u drugom planu. djevojke su esto bile uspje nije u osnovnoj i srednjoj koli. i iako sve vi e ena dobiva bolja. Danas se sve vi e pove ava postotak brakova u kojima oba partnera privre uju. koja smatra da Kohlbergov model ne zahva a odre ene elemente enskog moralnog funkcioniranja. Usvajanjem naloga protiv povrede bilo koga. vi e ena poha a fakultete i posti e akademsku razinu (diplome. Kad sude. ena se u po etku koncentrira na sebe. sve ve i broj ena te e karijeri u podru jima ekonomije. Rezultat je taj. Mu karci i ene razli itio definiraj u moralnost i svoje moralne odluke zasnivaju na razli itim vrijednostima. Iskustvo studiranja na nekom od sveu ili ta utje e na kognitinvi razvoj i razvoj li osti. dobili priznanje i ispunili osobne elje i potrebe. Dok dru tvo kod dje aka poti e asertivnost dotle se od ena o ekuje da se rtvuju i brinu za dobrobit drugih. a moralnost ena na principima odgovornosti i brige za druge ljude. te partneri moraju razvije iti mnoga pitanja oko uloga u obitelji. b) pove anje osje aja integriteta kod ena. a mu karci obzirom na ³fer play´. Sebi ni i nemoralni su oni koji povre uju druge. Ljudi trebaju brinuti jedni o drugima. Smatra sebe odgovornom za akcije drugih. ena shva a svoje veze s drugima: razmi lja o odgovornom izboru u terminima drugih (nero eno dijete) i same sebe. U pro losti. Intervjuirala je 29 ena. ena uspostavlja moralnu jednakost sebe i drugih. c) bli i odnosi izme u oca i djece. kao principa koji upravlja svim moralnim sudovima i akcijama. To ima nekoliko dobrih strana: a) ravnopravniji odnosi me u spolovima.  (2) BRIGA ZA DRUGE ± rtvovanje sebe.)  (6) Zapo inanje karijere  Razvoj karijere je vrlo va no u periodu rane odrasle dobi. uklju uju i sebe.ene. Oko 50% studenata nikada ne zavr i fakultet. ali eli biti iskrena kroz odgovornost za sebe. No. da ene gledaju u terminima sebi nosti nasuprot odgovornosti: to je obaveza da budu bri ne i izbjegavaju povredu. ena donosi odluke ne na osnovi kako e drugi na njih reagirati ve prema nastojanjima i posljedicama njenih akcija.  Uzroke tih razlika nalazimo u pona anju socijalne okoline prema dje acima odnosno djevoj icama. Skloniji su promjenama radnog mjesta. 1982. Drugim rije ima. prava i medicine ± tradiconalno mu ki poslovi. ene i mu karci zapo ljavaju se iz niza razloga ± da bi zaradili novac.

 Dva su osnovna modela razvoja li nosti osoba odrasle mu karci koji koriste zrelije adaptivna mehanizme uspje niji u nizu podru ja. mjesta. snovi i emocije. ratovi. To je pomalo problem za njih jer istovremeno se rije ava kriza intimnosti to zahtijeva posve enost drugoj osobi. Ljubav ne zna i samo erotski odnos izme u dva ovjeka. Oni su sretniji. Ako se neki ivotni doga aj ³de si´ u pravo vrijeme. 60 . Negativno rje enje krize predstavlja izolacija od drugih ljudi i zaokupljenost samim sobom. godine ljudi su usmjereni na konzolidaciju svoje karijere.2. Povoljno rje enje krize sastoji se u uspostavljanju intimnih veza i povezanosti s drugom osobom ili osobama. Populariziraju ³krizu srednje dobi´. neugodno vrijeme (npr. kao to su bra ni partner. Ako se taj doga aj desi u pogre no. poslom itd. bila je vrlo utjecajna. Takvo fuzioniranje identiteta trebalo bi biti bez straha i bez opasnosti da e pojedinac izgubiti dio sebe. Ako se npr. stvari. gdje preispituju svoj na in ivota. George Vailand). Daniel LEVINSON: Sr njegove teorije je ³struktura ivota´. ro aci i drugi. Naime.2. Osobna iskustva zna ajno utje u na individualni razvoj. No. Prona ao je da su predvidljiv slijed ivotnih promjena tijekom ivota odraslog ovjeka. osobe se razvijaju konfrontiraju i se s problemima vezanih uz napu tanje roditeljskog doma. ekonomske depresije pa ak i vrlo zna ajne i utjecajne knjige. zadovoljniji sobom. Takva ljubav postoji onda kada postoji briga. Vaillant tako er govori i o konzolidaciji karijere. odre en obrazac ivota u odre enom ivotnom trenutku. tj. onda e i razvoj osobe napredovati s lako om. a ne toliko odre eni kronolo kom dobi. a ne karijeri. prijatelji. psihi ki i fizi iki zdraviji. Struktura ivota ve ine ljudi je odre ena radnim mjestom i obiteljskim ivotom. (1) MODEL ³UVREMENJENOSTI´ DOGA AJA (timing-events model) Ovaj pristup je sli an perspektivi ivotnog vijeka. te takav pristup dozvoljava veliki individualni varijabilitet u razvoju. Daniel Levinson. upitno je da li stvarno postoji jedan univerzalan razvojni obrazac za odrasle. Razvoj li nosti i socijalni razvoj (1) Dva modela razvoja li nosti u odrasloj dobi Istra ivanja odraslih pokazuju da se razvoj li nosti odvija tijekom itavog ivota. esti stadij psihosocijalnog razvoja odgovara genitalnom stadiju psihoseksualnog razvoja kod Freuda. do osje aja ispraznosti ili nepotpunosti ivota. religija. ivoti odraslih vi e su pod utjecajem povjesnih doga aja i osobina li nosti pojedinca. uspostavljanje zrelijih odnosa s drugima. a koji su povezani jednim tranzicijskim periodom koji traje oko 5 godina. institucije i razlozi koje osoba smatra najva nijima. ve trajnu predanost ili izru enost sebe drugome usprkos tome to to katkada zahtijeva kompromise i samoprijegor. brak ³desi´ (kak se brak mo e desiti???? ± pa to nije gripa) u o ekivanom periodu (izme u 20-te i 30-te) tad razvoj lagano te e. ako ovjek u e u brak prerano ili prekasno onda se mogu o ekivati problemi i stresori koji utje u na razvoj. neplanirana mladena ka trudno a) onda e razvoj osobe biit ote an i neadekvatan. ljudi formiraju svoju strukturu ivota tijekom etri preklapaju ih perioda a svaki traje 20-25 godina. Me utim. Svaki period ima svoj glavni zadatak i rje enje tog zadatka predstavlja sna an temelj za uspje no reorganiziranje svoje ivotne strukture prilikom sljede eg tranzicijskog perioda. George VAILLANT ± je bavio prilago avanjem ovjeka ivotu. ak i najbolje strukture se kad tad nu no reorganiziraju. Pitao se koji adaptivni mehanizmi su najbolji i kako oni utje u na kvalitetu ivota. kao i vrijednosti. Smatra se da se ivotni tijek odraslih ne mo e podjeliti na jasno odre ene i distinktivne razvojne faze. Prema tome ljudi gotovo pola vremena svoje odrasle dobi provode u tranzicijskim periodima. Takvo stanje dovodi do socijalne izolacije. odlu ivanje oko budu e karijere. Ova kriza se pojavljuje nakon krize identeta i zavr etka adolesecencije. U ranoj odrasloj dobi. Vrlina: Na temelju povoljnog rje enja krize intimnosti ili izolacije javlja se nova vrlina ili psihosocijalna snaga ± a to je ljubav.  Evaluacija normativno ± kriznog pristupa: teorija da postoji dobi: (1) MODEL NORMATIVNIH KR IZA (normative-crisis model) Opisuje razvoj u terminima uz dob vezanih socijalnih i emocionalnih promjena (Erikson. osnivanjem obitelji i postavljanja ivotnih ciljeva. Vaillan t razlikuje etri kategorije adaptivnog pon anja: (1) Äzrela³ (poput kori tenja humora i pomaganje drugima) (2) Änezrela³ (razvijanje bolesti i boli bez fizi kog uzroka) (3) Äpsihoti na³ (iskrivljavanje i izbjegavanje realnosti) i (4) Äneuroti na³ (potiskivanje anksioznosti. po tovanje i odgovornost prema drugome. intelektuali-zacija) pona anja. Prema Levinsonu. Intimnost zna i voljnost da se vlastiti identitet fuzionira s identitetom drugih osoba. Razvoj je rezultat va nih ivotnih doga aja. a i strah ju je izgubiti se u drugoj osobi. i 40. U tih pet godina ljudi razmi ljaju o restrukturiranju ivota i ovdje se doga aju dramati ni ivotni pomaci. Uklju uje osobe. Izme u 20. odnosno izbjegavanje ili nesposobnost da se ostvare intimne veze s drugim ljudima. Zato je klju no rje enje prethodne krize identiteta jer ina e osoba jednostavno nema ³ to´ fuzionirati s drugom osobom. Prema ovom modelu nema univerzalnih kriza ve se ljudi razvijaju zbog specifi nih ivotnih doga aja koji im se dese i trenutak u kojem im se to desilo. Ostali elementi mogu biti: rasna pripadnost. bra a ili sestre. Erik ERICKSON: Govori o estoj ivotnoj krizi ± intimnost ili izolacija. Ta se kriza nadovezuje na raniji period i njezina dubina ovise o tome kako je uspje no rije ena kriza identiteta i koliko je stvoreni identitet pojedinca jak i stabilan. Uz odre ene dobne periode idu odre ene krize = univerzalnost razvoja.

Mu karci tredicionalno definiraju sebe u terminima separacije i autonomije. uzajamno prihva anje. Adoptiranje je u SAD postalo prili no te ko zbog smanjenog broja sjevernoameri ke djece. Odrasla prijateljstva su vrlo zna ajna u ovom periodu. ali one imaju jo i erotsku komponentu i intenzivnu uzajamnu brigu. b) emocionalni. Kako e osoba reagirati ovisi o nekoliko stavari: a) b) c) d) e) f) anticipacija doga aja (omogu uje pripremu. U braku mora postojati a) fizi ki.zato se lak e razo araju. ljubav ima tri aspekta:  (1) (2) INTIMNOST ± to je emocionalna komponenta koja uklju uje osje aj povezansoti. pri emu trenutak pojavljivanja doga aja mo e odrediti da li se radi o normativnom ili nenormativnom doga aju. rastava. rastavljenih . a nesretni nisu. Prednost ivota ³single´ su mogu nosti izgradnje karijere. Ve ina mladih odraslih donose osnovne odluke vezane uz seksualno pona anje. a i sve ve i broj ena. umirovljenje. npr. me usobno po tovanje.ali pitanje je da li su se sretniji jednostavno o enili. Najbolji brakovi su oni kad su se partneri na li tek u kasnim 20-tim godinama. optimizam i sl) osobno ivotno iskustvo (prethodno uspje no suo avanje sa stresovima) socijalna podr ka (emocionalna podr ka od drugih koji razumiju to se doga a u osobi)    Danas se ve ina ljudi osje a slobodno ostati neo enjeni sve do kasne dobi ili tek kasno u i u brak.  (3)  BRAK. strpljivost. Sre a u braku . Hodanje u odrasloj dobi postaje sve e e. a uspje nost braka je povezana sa a) dobi partnera kad ulaze u brak i b) na inom komunikacije me u partnerima. putovanja i samodovoljnost. Danas ljudi imaju ve a o ekivanja od braka . ljubomora i elja za predano u (pogotovo kod ena). bitna je interpretacija osobe tog doga aja kao i na in reagiranja na taj doga aj. I mu evi i ene imaju vrlo ambivalentne osje aje vezane uz ideju da e biti roditelji. i spremnost pomo i drugome i sve je pra eno osje ajem slobode ³biti ono to jesmo´. roditeljstvo. dobivaju prvo dijete tek u kasnim godinama.  Neo ekivani stresori (gubitak posla. PREDANOST ± to je kognitivni model. Broj rastava je 61 .pa se malo ohlade. Mnogi parovi danas ili imaju samo jedno dijete ili ostaju potpuno bez djece. Mogu i negativni efekti su da je osoba potpuno odgovorna za sebe i da mo da ne e biti prihva ena u dru tvu. me utim op enito treba re i da neovisno o objektivnoj situaciji. vi e o enjenih osoba. ivotni doga aji mogu biti o ekivani (normativni) i neo ekivani (nenormativni). to za njih predstavlja vrlo zna ajnu promjenu u njihovom iviotu. Tijekom rane srednje dobi ve ina ljudi odlu i da li e i s kim e se o eniti (za koga se udati). tu je i osje aj anksioznosti zbog odgovornosti koja je vezana uz podizanje djeteta. posebice visoko obrazovane ene. d) verbalni sklad. odluka voljeti odre enu osobu i ostati i ivjeti s njom . ve su od zna aja zbivanja poput ulaska u brak. dok ene posti u identitet kroz me uljudske odnose i privr enost.sve ve i. bespomo an ivot. menopauza«). ima seksualne odnose izvan braka.  Studije ena sugeriraju postojanje spolnih razlika prilikom formiranja identiteta. Ako je on o ekivan onda je manje stresan za osobu. umre vam dijete«) ili o ekivani doga aji (brak. Neplodni parovi mogu patiti od negativnih psiholo kih efekata. kasnije ili izostati. posebice mladi bra ni partneri. Mogu se javiti ranije. Takva prijateljstva zna ajna su ne samo za psihi ko. a mu evi i ene imaju e e i razvnovrsnije seksualne aktivnosti u odnosu na prija nje generacije. i predstavlja na mnoge na ine mogu nost rasta iako s time mogu biti povezane i razli iti problemi kao npr. Uz osje aj uzbu enosti i s re e.o enjeni su sretniji od neo enjenih. porod. Ovaj model se osvr e na norme uobi ajene u nekoj sredini. Kada roditelji dobe prvo dijete. tj. c) kognitivni. grupni rad i sl) kognitivno razumijevanje doga aja (o tome ovisi interpretacija situacije. razumijevanje. ve i fizi ko zdravlje. Mu evi su esto ljubmorni na malu bebu. Romanti ne veze to isto uklju uju. opho enje s nejasnom situacijom. ³in vitro´ fertilizaciju i sl. temelji se na translaciji fiziolo kog uzbu enja u seksualnu privla nost i elju. a time i emocionalno reagiranje) fizi ko zdravlje (jer je ono bitno za suo avanje sa stresom) osobine li nosti (fleksibilnost. a sve vi e parova poku ava provesti umjetnu oplodnju. STRAST ± to je motivacijska komponenta. edukacije. Ona uklju uju povjerenje. Tako er. u ivanje u dru enju. topline i vjere. Mnogo mladih ljudi danas ima predba no seksualno iskustvo. spontanost. U odrasloj dobi biolo ke i intelektualne promjene nisu vi e toliko zna ajne za rast i razvoj. Brak je povezan sa sre om i zdravljem. Najstresnije podru je u braku je kad su djeca mala.  (2) Intimni odnosi i osobni ivotni stil  LJUBAV: Prema Robert Sternbergovoj tringularnoj teoriji ljubavi. od podjele odgovornosti brige oko djeteta do preuzimanja potpune odgovornosti za jedan mladi. jer moraju s njom dijeliti ljubav i pa nju ene .

Studije znanstvenika su pokazale da je kreativnost povezana sa sporim. ene izra avaju ekspresivnost.1. humorom). 1. porast impotencije itd. Kasnije su slobodnije i imaju priliku razviti i druge osobine. posebice za rije avanje verbalnih testova kao i zadataka koji zahtijevaju pohranjeno znanje. Potisnuti konflikti se po inju rje avati . nesre e. Iako je stopa prirodne smrtnost postepeno opadala posljednih nekoliko generacija. upitno je inteligenciju odraslih ljudi mjeriti obi nim kvocjentom inteligencije. ve Karl Jung: je smatrao da se ljudi do 40-te god. Mnoge osobe ove dobi su na vrhuncu svoje karijere. ali uglavnom da unaprijede svoje sposobnosti i znanje potrebne za profesonalni rad. ne to sli no se doga a i kod njih .     (2) Zdravstveno stanje u srednje zrelo doba   Ve ina osoba ove dobi su u dobrom zdravstvenom stanju. a klimakterij je niz fiziolo kih promjena koje e dovesti do menopauze. Ujedno su mu karci spremniji suo avati se s ivotnim problemima na zreo na in (s odgovorno u. Me utim. Ne postoji nikakav biolo ki indikator kad je osoba u la u srednju zrelu dob. 1. nego od nesre a. enama je to ak olak anje. godine. Krize su mogu nost za to. Seksualna kompatibilnost nije najva nija da bi brak bio sretan. Ljudi moraju odustati od mladosti i mladena kog stila ivota i uva avati mogu nost smrti. npr. Me utim. Iako mu karci mogu ostati plodni od kasne dobi. Neki ljudi su izuzetno kreativni u ovom ivotnom periodu.pogotovo oni s roditeljima. ivot ene se vi e ne vrti oko djece i ra anja.(3) SREDNJA ZRELA DOB (40. ³midlife crisis´. Najodgovorniji su prema drugima. Ovaj period prote e se otprilike od 40. Djeca postaju teenageri i potrebno je prilago avanje i omogu avanje separacije. Kao i u drugim (mla im) dobnim skupinama relativno vi e umire mu karaca od ena. kao to i vi e umire osoba iz crna ke skupine nego bjelaca.generativnost i stagnacija .panika da ispune svoje ivotne ciljeve (³midlife crisis´). Stariji u enici su zato motiviraniji od mla ih nau iti novi. Za neke pak.realizacija osobnog identiteta. pou avanje mla ih ljudi. posebice novih i nepoznatih. mu karci postaju vi e emocionalni. Klimakterij kod ena: Menopauza je prestanak spolne zrelosti.g)  (4) Profesionalni rad u srednjoz zreloj dobi  Srednja zrela dob je na neki na in period evaluacije dosada njeg ivota. Erikson: kriza . Smatra da ljudi koji nisu iskusili roditeljstvo i da ne e mo i rije iti krizu na sasvim zadovoljavaju i na in.osobe se ne vide 3) Emocionalna fleksibilnost nasuprot emocionalnog osiroma enja 4) Kognitivna fleksibilnost nasuprot kognitivne rigidnosti .     62 . a ene asertivnije. Mu karci te e do ivljavaju odlazak djece jer imaju gri nju savjest jer nisu ba previ e vremena provodili s djecom. Razvoj li nosti i socijalni razvoj   Tranzicija u zreloj dobi: kriza srednje dobi . Robert Heck: spominje 4 prilagodbe .pitanje o smislu svega to su radili. filozofira se smislu ivota. -65. mu .generativnosti nije nu no roditeljstvo. usmjeravaju prema obitelji. potaknuti samoevaluacijom dosada njeg nai na ivota. Glavni uzroci smrti su rak. najdare ljiviji su.identificira prijelaz oko 40-te. ipak op enito gledano postotak je jasno u porastu u odnosu na ranije dobi.  (3) Kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi   Uspje nost rije avanja ve ine standardiziranih testova inteligencije pove ava se ti jekom odrasle dobi. neka istra ivanja sugeriraju da sposobnost rje avanja svakodnevnih problema nalazi svoj vrhunac u ovom periodu ivota. profesionalni stres poput ³burnouta´. to je postignuto i ostvareno. ak do kasne dobi. taj pad efikasnosti funkcioniranja mogu kompenzirati pomagalima (nao ale) kao i iskustvom. promjena posla ili promjena ene ( to je svejedno) enski razvoj: ene se bolje odnose prema fenomenu "praznog gnjezda". 2) Te nja socijalizaciji nasuprot seksualizaciji . a ne toliko sa spontanim inspiracijama. To izaziva tzv. Odrasli idu u kolu iz mno tvo razloga. odnosno mnogi provode neke promjene vezane uz karijeru. ovjek se mo e promjeniti i u zreloj dobi. bolesti srca. Ljudi postaju introvertirani . Fizi ki i intelektualni razvoj (1) Fizi ke promjene u srednjoj zreloj dobi   Osobe u ovom period do ivljavaju pad u senzornim funkcijama i manje su uspje ni u izvo enju kompleksnih motornih vje tina. problem je to samo za one koje su bile izuzetno orijentirane prema obiteljskom ivotu. kreativnost i samogenerativnost = rad na sebi .ljudi postaju svjesni smrtnosti .smanjuje se gusto a spermija. godine. Iako osobe srednje zrele dobi nisu tolko brze u rje a vanju zadataka. ve mo e biti i vodstvo. Levinson: sla e se s Jungom da se ovjek mora osloboditi od mladena kih stavova. sistemati nim i ustrajanim radom. djeci itd. Parovi srednje zrele dobi danas su aktivniji u seksualnim aktivnostima. usmjeratvaj u se prema sebi. Mudrost kao mogu nost provo enje najboljih mogu ih izbora. To je period gdje se mijenja ivotna struktura . Menopauza se pojavljuje oko 50.-65. a to nije.2. a istovremeno su manje samouvjereni.instrumentalnost.opredjeljenja koje osoba mora 1) Po inje vrednovati mudrost nasuprot fizi koj snazi. Relativno je vi e smrti od prirodnih uzroka. ali seksualna aktivnost i seksualno u ivanje mo e se nastaviti kroz itavo zrelo doba. Mnogi mu karci prestaju svoju kompulzivnu zauzetost poslom i okre u se prema sebi. nezaposlenost i specifi ni radni uvjeti utje u na psihi ko i fizi ko stanje.treba biti otvoren za nova iskustva Veiland .

samovrednovanja (kod nas). pu enja. (6) OKUS se odr ava do kasna. izbjegne se aspekt sekundarnog starenja (tj. Postepeno nazadovanje se ne zamje uje do ulaska u srednje godine. Starenje po inje laganim gubitkom brzine i snage.1. usporene reakcije na promjene temperature. alkoholom« (5) SLUH lagano slabi od 20-te (za visoke frekvencije) ali se to ne primje uje. ravnije. brza deterioracija koja ozna ava kraj ivota. Smrt u snu.  TERCIJARNO STARENJE To je kona na. ali manje koncentracije. odu iti ili obrnuti.I kosa ene postane rje a. Ljudi se zna ajno razlikuju po razini energije. normalno starenje. osje aj autonomnosti i kontrola nad ivotom. Sijeda kosa je jedan od najpouzdanijih znakova starenja. ali nije u niverzalno i neizbje no. (2) KO A brzo stari radi nedostatka hormona u menopauzi.  SEKUNDARNO STARENJE (1) KOSA sijedi kod razli itih ljudi u razli ito doba. tkiva. neizbje no. nedovoljno vje be. integracija. Tri su aspekta starenja  PRIMARNO STARENJE Ono se doga a svima cijelog ivota. sposobnosti. Nagle su promjene u kogniciji. Testisi stalno prodiciraju spermu. Ovisno o kulturi fizi ki znaci starenja mogu pove ati krizu samopouzdanja. mada se povrede nakupljaju. Znaci se ne moraju dugo vidjeti. nemo nost). Naj e e su respiratorne smetnje. Lasi postaju tanje. Rezultat je bolesti. U dubljim slojevima se ukrute vlakna i ko a je manje gipka. te ko se razlikuje od primarnog starenja. Cilj razvoja mo e biti i uspje no starenje. iznemoglost. Ono je ozna eno prijelazom iz nekoliko desetlje a primarnog starenja u tercijarno. tanja. op em zdravlju. (kad se izlu e bolesti srca). i slabija je. U nekim kulturama je to znak statusa.g. a to se kasnije svede na 200. O ekivana smrt je za mjesec dana ili ak par godina. (10) ENDOKRINI SISTEM usporava sekreciju hormona. stara ke pjege. Nestaje mogu nost oporavka od bolesti jer nema fiziolo kih i kognit. Izgled se lagano mijenja. smanji se broj i debljina vlakana dijelom radi neupotrebe a dijelom radi normalnog starenja. su a. rje e ( elavost kod mu karaca) a nekad mekane i podatne dlake u uhu i nosu o vrsnu. No ne stare svi sistemi i organi jednako.1. dobra soc. ono pokazuje kako su ivjeli. alkohola« Mo e se promijeniti promjenom stila ivota. To je stvar stereotipa. Rana i srednja zrela dob su ³vrhunske godine ivota´ (jer ve ina tjelesnih organa ima rezervne kapacitete) iako po inje starenje. S progresijom ovog tipa starenja ide sijeda kosa. Atrofiraju neupotrebom ve nakon 30-te g. cijeni se zrelost i mudrost. na 1 cm 2 imamo 615 polikula. Nisu jasne hormonalne promjene. (3) MI I I olabave nakon 39-te. Snaga mi i a srca u mirovanju se ne mijenja sve do 80. ³najra e bi umro´. pa ona stara ki izgleda. Opada o trina vida no nema promjene u percepciji dubine i boja do duboke starosti. rezervi. Prostata oko 40. kapacitetu za rad a u starenju jo i vi e. 63 . treba du i oporavak nakon povrede. ima bar jednu kroni nu bolest a ve ina je akutno bolesna bar jednom godi nje. Djeluje na sve tjelesne sisteme. soc. Kod ena nakon menopauze i stidne dlake i one pod pazuhom nestaju. zatim ubrzanje gubitka a potom preljevanje preko ivice i smrt. Sve ve i broj promjena se mo e pripisati sekundarnom starenju (bore su rezultat kumulacije efekata sun anja) a za koje se mislilo da su primarno starenje. De ava se ve ini ljudi. Neki su podlo niji bolestima. kao i kemijski prijenosnici. 90% osoba iznad 65 g. Ova tri tipa starenja su u interakciji i rezultiraju ³ modelom vodopada´. Ve inu vremena spavaju. stanice tijela su manje reaktivne na hormone. Nakon 50-te su masno e i u mi i u. dijeta. (1) Fizi ke promjene 4. Univerzalno je. po inje stariti (mi i e prelaze u vezivno tkivo) i raste. 400. To su promjene razli ite i kvalitativno i kvantitativno od primarnog starenja. a raste rezidualni volumen. uvela i izborana.g. Odvija se od stanica. (11) REPRODUKTIVNI SUSTAV sporije i manje efikasno funkcionira.(4) KASNA ZRELA DOB 1. Uvod:Starenje Starenje: to su uz dob vezane deterioracije tijela i pona anja. ni TV). Krvne ile penisa bivaju manje elasti ne i sporija je erekcija ± 6× du e vremena treba nego kod 20-godi njaka. zdravlju. Promjene su rezultat sekundarnog starenja. i okusi slabe vrlo kasno (tu je potreba starijih za za injenom hranom) (7) DODIR I BOL ± ta je osjetljivost dobra do starosti (8) KRVO ILNI SUSTAV sporo stari. Op enito su senzorni sistemi manje responzabilni na stimulaciju. Po to je vezano s dobi. Na primarno starenje ne mo emo utjecati ali efekte sekundarnog mo emo usporiti. Nakon 50-te ljudi imaju lice ³kakvo zaslu uju´ tj. opada efikasnost imunolo kog sustava. (4) VID: nakon adolescencije raste osjetljivost na blje tavilo. Za to treba redovita vje ba. Nema interesa za druge ljude. Znaci su problemi s mokrenjem. slabe vid i sluh. a ne samo izme u mi i a i ko e. preko organa sve do sustava (djeluje na svim razinama). Fizi ki i intelektualni razvoj Brzina i koli ina promjena jako varira od osobe do osobe. Su eni su interesi (ni radio. Najuo ljiviji su efekti kad neka aktivnost zahtijeva koordinaciju vi e razli itih sistema. On se ne mo e sam obnavljati (srce pumpa manje krvi i ubrzanije). Nakon 50-te epiderma se sporije obnavlja i odumrle stanice ostaju na ko i. Naro ito je uo ljiv princip diferencijacije ± porast je interindividualnih varijacija. perekid s pu enjem. to je genetski uvjetovano. mijenja se razina enzima koja reagira na hormone. (9) PLU A: vitalni kapacitet plu a po inje opadati nakon 20 te.

braka. Kod srednjovje nih > ne postoje ireverzibilne promjene. Teorije programiranosti Vjerovanje da je starost genetski kontrolirana i da su te informacije zapisane u DNA molekulama.Starenje reproduktivnog sustava po inje od ro enja. Oko 30-40-te mozak (Downov sindr. stijenke vagine su manje elasti ne. Nakon 20 -te (pogotov 40-te) pada plodnost. laboratorijsko izu avanje stanica mo e otkriti biokemijsku osnovu ranijeg starenja. Hyflickova granica nakon 50 dioba podjela prestaje. Pad je u proizvodnji estrogena i progesterona. Razvoj li nosti i socijalni razvoj « (5) (6) 64 . U razli itim to kama razvoj uklju uju se i isklju uju geni = starenje sustava. odstupanje) a kod dvojaj anih 8. ³Peri-deri´ teorije Vjerovanje da je starenje rezultat akumulirane tjelesne pov rede na stanicama. ive max 50 g. Nakon 50-te nastupa menopauza ± prestaje menstruacija. Slabi seksualna responzivnost. I kod sisavaca postoji veza izme u ivota i broja dijeljenja. u genima. Seksualnost je znatno oboga ena zbog socijalnog i psihi kog razvoja. (7) unutar svake stanice postoji jedan ili vi e gena koji se aktiviraju.2. prvi znaci starenja ve u ranom djetinjstvu. esti tumori. On je uro en (recesivni homozigoli). a) b) c) d) teorija povrede DNA: povrede se nakupljaju br e nego to se mo emo oporaviti gre ke u proteinskoj sintezi stalne unakrsne veze me u molekulama teorija stani nog sme a (neki lipofusuni dovodi do povrede) 1. Smanjeno je uzbu enje. Ne smijemo ih izlagati zra enjima.5 g. Postoje hormonalne terapije no zato je pove an rizik od karcinoma uterusa.) po inje pokazivati strukturalne promjene kao one kod staraca oboljelih od Alzheimerove demencije. ive 2030 g. (1) (2) (3) (4) postoji maksimalni ivotni vijek koji je razli it kod razli itih vrsta. Jedini izuzetak je stanica raka (neograni eno se mo e dijeliti). tanje su.g. U klimakteriju 1/4 ena ima problema (i menopauzi). ali se njihova funkcija mijenja tijekom ivota 2. i to je artificijelno ± ili se kumuliraju otrovni elementi iz podloge) postoji programirana destrukcija.) sli nost ivotnog vijeka jednojaj anih blizanaca (6 g. naglo pada u 4. Downov sindrom ± organizam rano stari. One rukovode tjelesnim promjenama. Najdugovje nija je kornja a (max 200 g. U klimakteriju menstrualni ciklus postaje kra i i neredovitiji. Progeria. Postoji granica mogu eg dijeljenja stanica. Frekvencija odnosa pada s dobi (biolo ki i socijalni razlozi) no slabljenje sexa je esto uvjetovano ne nemogu no u sexualnog ivota. Stanice odrasle osobe se dijele manje puta od stanica mladih.g. ve se nakon prve impotencije javi strah od mogu nosti da se to ne ponovi.. To ograni enje nije potrv eno in nivo (laborat. zato mu karci idu u veze s mladim djevojkama. to dovodi do starenja (8) ili geni mladosti budu isklju eni i ulogu preuzimaju geni starenja (9) isti geni ± isti efekti. je podloga. suha je. produljuju se sve faze seksualnog odnosa. tendencija da djeca dugo ivu ih roditelja nad ive djecu kratko ivu ih podr ka su i nalazi o preranom starenju kod odre enih sindroma. Vernerov sindrom: stare ve od 15 -te (20-te). Pri ro enju je u jajnicima 700 000 nezrelih jaja aca. Znak da ne postoji organska podloga impotencije je postojanje no nih polucija i erekcije. (2) Teorije starenja 1. Program po inje oplodnjom jaja ca. a kasnije lagani pad. Broj seksualnih odnosa je najve i u 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful