Tihomir Marjanovic - Šima

VIŠE OD OSNOVA

Rev. 01/2005 tihomir.marjanovic@zg.t-com.hr

PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Ø SADRŽAJ

SADRŽAJ.......................................................................................................................... 2
UVOD ............................................................................................................................ 4
HARDWARE .................................................................................................................... 5
Kucište ....................................................................................................................... 5
Hard (tvrdi) disk......................................................................................................... 5
Maticna ploca............................................................................................................. 5
Memorija (RAM)....................................................................................................... 5
Procesor ..................................................................................................................... 5
Graficka kartica.......................................................................................................... 5
Zvucna kartica............................................................................................................ 5
Floppy ........................................................................................................................ 6
CD ROM.................................................................................................................... 6
Skener ........................................................................................................................ 6
Pisac ........................................................................................................................... 6
Monitor ...................................................................................................................... 7
Modem ....................................................................................................................... 7
Tipkovnica i miš ........................................................................................................ 7
SOFTWARE...................................................................................................................... 8
OS (operativni sustav) ............................................................................................... 8
Korisnicke aplikacije (programi)............................................................................... 8
RAD NA RACUNALU..................................................................................................... 9
Ukljucivanje racunala ................................................................................................ 9
Manipulacija s datotekama ......................................................................................10
Stvaranje precaca .....................................................................................................10
Postupak pri blokadi racunala..................................................................................13
Iskljucivanje racunala ..............................................................................................14
Podešavanje postavki za internet .............................................................................15
Podešavanje veze .....................................................................................................15
Internet pretraživac ..................................................................................................17
Podešavanje elektronske pošte - E-mail (Microsoft Outlook) ................................18
Slanje E-pošte ..........................................................................................................19
Primanje E-pošte......................................................................................................21
Kalendar (Microsoft Outlook) .................................................................................22
Adresar (Microsoft Outlook) ...................................................................................22
Osnove rada u Microsoft Wordu .............................................................................23
Postava stranice i pregleda...............................................................................23
Korištenje naredbenih izbornika i prozorskih klizaca .....................................24
Umetanje brojeva stranica................................................................................25
Poravnanje teksta .............................................................................................25
Vrsta, velicina i boja slova...............................................................................26
Korištenje tabulatora........................................................................................26
Kopiranje i izrezivanje teksta...........................................................................27
Spremanje dokumenta......................................................................................28
Tihomir Marjanovic, Zagreb
1
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Otvaranje dokumenta .......................................................................................28

Ispis dokumenta ...............................................................................................28
IZRADA I KOPIRANJE CD-a i DVD-a ........................................................................30
Rad u programu „Nero burning rom 6“...................................................................31
CD±R/RW .......................................................................................................................32
Data .........................................................................................................................32
Music ......................................................................................................................34
Audio CD ................................................................................................................34
Audio and data CD .................................................................................................34
MP3 DISC ...............................................................................................................34
Vide/Pictures ...........................................................................................................35
Video CD ................................................................................................................35
Super Video CD ......................................................................................................35
Mini DVD ...............................................................................................................35
Copy entire disc ......................................................................................................35
Disc image or saved project ....................................................................................35
DVD±R/RW ...................................................................................................................35

Tihomir Marjanovic, Zagreb

2
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Ø UVOD
Korištenje osobnog racunala (PC - Personal Computer) u današnje vrijeme je dokaz
jedne vrste moderne pismenosti. Odbojnost prema hrpi strucno oblikovanih elemenata
od plastike, stakla i metala je posve neopravdano jer je racunalo upravo izmišljeno da
nam pomogne u svakodnevnom poslu. Njegova umjetna inteligencija je još daleko od
naše (ili bar od vecine), tako da ce još dugo biti podcinjeno našim zahtjevima, no
moramo im priznati neophodnost u nekim poslovima gdje je potrebna visoka tocnost i
brzina.

Autor

Tihomir Marjanovic, Zagreb

3
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Ø HARDWARE
Hardware je naziv koji objedinjuje sve fizicke, opipljive elemente racunala (kucište,
procesor, memorija, disk, monitor, itd)
Danas se obicno smatra boljim racunalom ono koje je brže, što u stvari i je glavna
promjena u trendu razvoja. No za dobro uskladenu konfiguraciju, važne su i neke druge
komponente.
Kucište
Kutija u kojoj su smještene i ugradene sve komponente racunala. Pri kupnji se
isporucuje sa uredajem za napajanje. Postoje više verzija s obzirom na velicinu i oblik
(big tower, mini tower, midi tower, slim, desktop, itd). Nekad su se napajanja
proizvodila po AT standardu, a danas postoje iskljucivo ATX izvedbe, u kom je
napajanje kontrolirano procesorom.
Hard (tvrdi) disk (adresa u sustavu - C:\)
Uredaj koji sve programe i datoteke trajno sprema na svoje magnetne ploce. S
obzirom na kapacitet za spremanje podataka, danas postoje diskovi od 10 - 200 Gb
(gigabajta) i može ih u racunalu biti max.4.
Maticna ploca
Glavna elektronicka ploca na koju se prikljucuju sve komponente racunala, te
kontrolira razmjenu podataka izmedu njih. Na njoj su kontroleri za upravljanje
diskovima i vanjskim uredajima.
Memorija (RAM)
Sklop koji privremeno pohranjuje programe koji su aktivni i podatke s kojim
korisnik momentalno radi. Nakon iskljucivanja racunala, memorija se briše. S obzirom
na kolicinu memorijskog kapaciteta, postoje verzije od 32 - 512 Mb (megabajta). Ploca
može prihvatiti više ovakvih modula.
Procesor
Mozak racunala, koji kontrolira sve što se dešava. S obzirom na brzinu obrade
podataka, danas su procesori brzine 700 Mhz (megaherca) pa do 3,0 GHz (gigaherca)
poznati pod nazivom Intel® Pentium 4® ili AMD®. Nezamislivo je da ljudski mozak
obradi neke podatke ovom brzinom (3,0 GHz predstavlja 3.000.000.000 operacija u
jednoj sekundi bez pogreške).
Graficka kartica
Ima zadatak da sve što procesor obradi, pretvori u vidljive rezultate na vašem
monitoru. Danas postoje kartice podijeljene prema kolicini video memorije, brzini video
procesora, digitalnom ili analognom izlazu, te vjernosti prikaza boje.
Zvucna kartica
Uredaj koji daje zvuk igrama ili vašem uratku. Mogu biti stereo ili višekanalne, te
dobre ili vrlo kvalitetne što se posebno istice pri produkciji Wav, MP3 ili Midi datoteka.
(Pri izboru kartice doslovno vrijedi krilatica: "Kol'ko para, tol'ko muzike).

Tihomir Marjanovic, Zagreb

4
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Floppy (adresa u sustavu - A:\)

Uredaj koji cita i piše na diskete, medij koji polako odlazi u povijest sa svojih 1,44
Mb kapaciteta.
CD ROM (adresa u sustavu - D:\)
Uredaj koji se najcešce koristi za prijenos podataka. Koristi CD medije od 650 i 700
Mb kapaciteta. Sve cešce se uz konfiguraciju serijski ugraduje CDRW, što je normalan
CD uredaj uz mogucnost pisanja na medij. Uz ove kombinacije pojavljuje se i DVD
citac, koji je sposoban citati medije
od 4,5 ili 9,0 Gb kapaciteta. Kod
zahtjevnijih korisnika nerijetko ce se
naci i DVDRW koji može i snimati
na DVD medije u MPEG zapisu.
Pazite da pri umetanju CD-a u
uredaj stranu sa tekstom ili
naljepnicom okrenete prema gore.
Isto tako donju stranu nije
preporucljivo dodirivati prstima te
ostavljati ogrebotine.
Skener
Uredaj koji snima predložak pomocu refleksije svjetla, te ga pretvara u digitalni
oblik i šalje na obradu u racunalo. Najcešci su stolni skeneri velicine A4. Služe za
snimanje fotografija i teksta sa stranica knjige, naravno u boji dubine 42 bita i optickoj
razlucivosti 1200 do 2400 tocaka po kvadratnom incu.
Pisac
Sve ono što napravite na racunalu, možete vidjeti na papiru, zahvaljujuci ogromnom
izboru pisaca na tržištu. U grubo se dijele na crno/bijele i color, te laserske, ink-jet,
iglicne itd. Svaki ima svoju namjenu.
Ako želite jeftin ispis a pritom najkvalitetniji od svih drugih, kupite laserski ili LED
pisac (nešto je skuplji od ostalih pisaca). No ograniceni ste na crno/bijeli (iako postoje i
color uz još uvijek visoku cijenu). Ovi printeri su u stanju ispisati 4000-7000 stranica sa
jednim punjenjem tonera i cijenom od cca 60 €. Te otiskom otpornim na vodu, UV-
zrake (sunce), itd.
Color ispis se uglavnom povjerava Ink-jet pisacima koji koriste Piezzo ili termalnu
tehnologiju pri špricanju tekuce tinte u malim kapljicama na odredeno mjesto na papiru.
Cijena ispisa je relativno visoka jer kartuše sa tintom koštaju u nekim modelima više
nego sam pisac. Ispis poskupljuje i potrebu za specijalnim višeslojnim papirom koji se
radi posebno za ovu tehnologiju da ne bi dolazilo do razlijevanja tinte. Jedno punjenje
tinte košta cca 50 € i dostatno je za cca 300 stranica A4 sa 5%-tnom ispunom. Pri ispisu
sa standardnim kucnim pisacem ne može se garantirati otpornost na vodu i UV-zrake,
ali postoje profesionalni pisaci sa posebnom tintom koji imaju otpornost na vanjske
utjecaje (oslikavanje reklama na vozilima).

Tihomir Marjanovic, Zagreb

5
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Iglicni pisaci su uredaji koji su izmišljeni prije svih ovih pisaca te u svojoj povijesti
nisu promijenili nacin ispisa. Za ispis koriste glavu sa iglicama smještenim u jednu
matricu, koje udarcem ostavljaju trag na papiru preko klasicne tintne tekstil vrpce ili
catridgea. Nedostatak im je što su relativno skupi, bucni i ograniceni kvalitetom ispisa.
Glavne prednosti su jeftina tintna vrpca, mogucnost ispisa na beskonacni papir sa
tractor-perforacijom i to na više kopija odjednom. Koriste se uglavnom za vece kolicine
ispisa u uredima.
Monitor
Sve što se dešava u racunalu, prikazuje se na njemu. Prikljucuju se na graficku
karticu najcešce preko VGA analognog prikljucka. Kvaliteta prikaza slike ovisi
uglavnom od kvalitete monitora i graficke kartice, i o dobro podešenim postavkama u
pogonskom softveru kartice. Pri tom se misli na rezoluciju ekrana koja je za 15"
dijagonalu optimalna 800 x 600 piksela, za 17" 1024 x 768 i 19" 1600 x 1200. Raspon
broja prikazanih boja se uglavnom podesi na 32 bit. Vertikalna frekvencija ili
osvježenje ekrana je vrlo bitno za dobrobit vaših oci pri gledanju u monitor, tako da je
potrebno podesiti na min. 75 Hz. Važno je procitati na uputama koliku maks. ucestalost
može izdržati, u protivnom možete oštetiti monitor. Ovo se tice CRT monitora (sa
katodnom cijevi). Postoje i LCD ili TFT monitori cija cijena svakodnevno pada pa ih
sve više nalazimo u kompletu sa nekom konfiguracijom. Prednost im je što su tanji,
lakši, imaju manje tehnicko zracenje, daju bolji kontrast, neki modeli imaju mogucnost
prikljucenja direktno na izvor digitalnog signala, manje troše energije, itd. No
nedostatak im je što se sadržaj ekrana ne može gledati iz širokog kuta, a kao glavna
mana je relativno spora reakcija na signal za prikaz slike, tj. nije pogodan za gledanje
DVD-a i igranje igrica gdje je vidljivo zamucivanje slike pri brzim pokretima.
Modem
Uredaj koji se može prikljuciti kao vanjski ili direktno na PCI utor na maticnu plocu.
Nekad smo ih razlikovali po brzini razmjene podataka od vec zaboravljenih 1200 bips
pa do danas 56000 bipsa. Sam uredaj za vece brzine se može proizvesti, ali ogranicenje
su naše analogne telefonske mreže. Zato su proizvedeni novi ISDN uredaji koji koriste
iste telefonske vodice ali po digitalnom protokolu. Brzina po jednom kanalu je 64000
bipsa. Ta tehnologija je samo prelaz prema najnovijem ADSL protokolu koji nudi puno
vece brzine i stalni pristup internetu. No zahtjeva opticke vodice. Elektronicka pošta (E-
mail) kojom se dopisuju korisnici buducnost je koja je vec nekoliko godina sa nama. U
nekoliko sekundi za zanemarivu cijenu, vaše pismo od nekoliko stranica je kod
korisnika bilo gdje u svijetu.
Svaki modem u sebi sadrži hardver za FAX protokol, tako da i to treba iskoristiti.
Veci dio današnjih korisnika ne zna da sve što mogu ispisati na pisac, mogu poslati na
bilo koji faks uredaj preko standardne tel. linije.
Tipkovnica i miš
O ovom se nema što puno pisati. To su uredaji za komunikaciju korisnika prema
racunalu. Važno je napomenuti da pri izboru miša valja paziti da su opticki, a ne s
kuglicom. Zbog cega je tako, uvjerit ce te se kroz praksu.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

6
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Ø SOFTWARE
Naziv koji se odnosi na sve operativne sustave, aplikacije, upravljacke programe i
sve ono što je grupa autora izradila da nam ova hrpa hardwera bude što bolje
iskorištena.
OS (operativni sustav)
Ova aplikacija nam služi kao podloga svih instaliranih programa te kontrolira sustav.
Nekad se radilo iskljucivo u DOS promptu, bez grafickog sucelja, a danas nas vodi
dobro poznati Microsoft®-ov uradak Windows. Povijest Windowsa pocinje sa verzijom
Win 3.0, 3.11, Win 95, Win 98, pa danas najcešci Win XP. Za posebne namjene koristi
se Win NT ili Win 2000.
Korisnicke aplikacije (programi)
Nakon što nam je na racunalo instaliran neophodan operativni sustav (u našem
slucaju Windows XP pro), potrebni su nam i korisnicki programi. Nabrajamo najcešce
korištene s obzirom na namjenu:
- Microsoft Word Obrada teksta
- Microsoft Excel Tablicni izracuni
- Microsoft PowerPoint Prezentacije
- Adobe Photoshop Obrada fotografija
- Corel Draw Izrada vektorske grafike
- Adobe Acrobat Reader Citac pdf datoteka
- Microsoft Internet Explorer Internet pretraživac
- Microsoft Outlook Rad sa E-mail-om
Ukoliko imamo sve ove aplikacije (naravno "legalno" nabavljene), možemo krenuti
na slijedecu temu.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

7
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Ø RAD NA RACUNALU (Win XP pro - HR verzija)

Ukljucivanje racunala vršimo pomocu tipke Power
na samom kucištu.
Pricekamo provjeru sustava, ukoliko je racunalo
podešeno da ga koristi više korisnika, logiramo se
pod našim imenom.

Spremni smo za slijedece korake kada nam se na

monitoru pojavi klasicni Desk-top sa svim ikonama
(slicice kojima brzo pokrecemo neke programe).
Da bi pokrenuli željeni
program, moramo pomocu
miša dovuci Kursor
(strjelicu) na odredenu
ikonu i brzo kliknuti lijevu
tipku miša dva puta ili
jednim klikom samo oznacimo (promijeni boju) a zatim pomocu tipke Enter na
tipkovnici pokrenemo. Pricekamo otvaranje aplikacije.

Nakon otvaranja u sasvim gornjem dijelu ekrana vidimo traku za manipulaciju aktivnim
prozorom.
Tipka za minimiziranje aplikacije. Ukoliko je ne želimo potpuno zatvoriti
nego samo spustiti na donju Tray-traku. Sadržaj se ne briše. Da bi smo je
vratili u normalan pregled, kliknemo na taj naziv (u našem slucaju PC upute)
u donjoj traci.

Tipka za smanjivanje aktivnog prozora, kako bi vidjeli na desk-topu i ostale

programe otvorene paralelno.

Tipka za zatvaranje. Gornja je za zatvaranje kompletne aplikacije a donja samo

za taj dokument u aplikaciji (moguce je raditi na više dokumenata paralelno).

Tihomir Marjanovic, Zagreb

8
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Manipulacija s datotekama
Program koji ce nam u ovom pomoci je Windows Explorer, sastavni dio Windowsa.
Otvaramo ga iz menija "Start" - "Programi" - "Pomagala" - "Windows Explorer".
Koristite klizace za skloriranje sadržaja prozora, ukoliko je sadržaj duži od mogucnosti
prikaza.

Stvaranje precaca (ShortCut)

Svaku izvršnu aplikaciju možemo pokrenuti i direktno preko naredbene ikone
postavljene na radnu površinu (Desktop). Da bi stvorili taj precac, preko starta -
programa se postavimo na ime programa, te umjesto da ga otvorimo, kliknemo desnom
tipkom miša a iz menija
biramo naredbu "Radna
površina (napravi precac)".
Tada ce se na radnoj površini
pojaviti ikona (sa jednim
simbolom strjelice), pomocu
koje u buduce otvaramo taj
program. Ako tu ikonu
slucajno izbrišete, program niste izgubili nego samo njegov precac koji uvijek možete
na opisani nacin stvoriti.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

9
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Zamislimo da je racunalo jedan ormar sa dokumentima a tvrdi disk ili CD uredaj

ladica.
Folder ili mapa je fascikl kojih može u disku biti neograniceno a svakom od njih
možemo dati ime koje ce nas asocirati na njihov sadržaj. Možemo takoder
kreirati željeni broj podmapa u mapi.

File ili datoteka je dokument kojih može biti neograniceno u mapama. Takoder joj
možemo dati ime po želji. Izgled ikone (slicice) ovisi o programu u kojem je
datoteka stvorena. O tom ne trebamo razmišljati zato što se aktiviranjem
ikone automatski otvara program koji je pogodan za njegovo prikazivanje (u
ovom slucaju je to tekst uraden u Wordu).
Kako je u Exploreru vidljivo, u lijevom dijelu prozora prikazani su diskovi i mape.
Nakon što lijevom tipkom miša kliknemo (1x) na neke od njih, u desnom se dijelu
prikaže njihov sadržaj, tj. datoteke koje pripadaju toj mapi. Ako uz mapu ima oznaka +
u kvadraticu, klikom na taj simbol otvara se stablo i prikazuju druge podmape koje
pripadaju toj mapi.
Što sve možemo sa datotekama prikazanim u desnom prozoru Explorera?
Klikom na ikonu Prikazi, otvara nam se padajuci izbornik iz kojeg biramo nacin prikaza
datoteka:
Minijature, plocice, ikone, popis i
detalji. Ako odaberemo detalji, tada
imamo mogucnost na samoj
kontrolnoj traci birati klikom na
Naziv da nam se datoteke slože po
uzlaznoj ili silaznoj abecedi, ako
odaberemo Velicina, slože nam se
po velicini datoteke, na dalje
možemo složiti po Vrsti i na kraju po
Datumu promjene.
Za otvaranje pojedine datoteke 2x
kliknemo sa lijevom tipkom miša na njenu
ikonu.
Ako desnom tipkom miša kliknemo na
datoteku 1x, otvorit ce se padajuci izbornik
iz kog možemo birati slijedece (biramo
klikom sa lijevom tipkom miša 1x):
- Otvori /otvaranje dokumenta.
- Novo /otvaranje dokumenta ali s
mogucnošcu spremanja pod drugim
imenom.
Tihomir Marjanovic, Zagreb
10
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

- Ispis /ispisivanje dokumenta (iskljucivo na pisac koji je odreden kao zadani, i bez
mogucnosti odredivanja broja kopija i ostalih parametara). Zbog tog je najbolje
otvoriti datoteku i ispisati je direktno iz aplikacije.
- Otvori s /biramo program s kojim cemo otvoriti datoteku (ako je instalirano više
programa za istu namjenu).
- Pošalji /datoteku možemo poslati primatelju na E-mail kao priloženi dodatak, na
disketu (floppy A:\) ili na desktop kao precac (ikona kojom brzo pristupamo datoteci),
itd...
- Izreži /ovu naredbu biramo ukoliko želimo da datoteku premjestimo u neku drugu
mapu, a da kopija ovdje ne ostane. Datoteka je tada spremljena u Clipboard
(privremenu memoriju ciji se sadržaj briše gašenjem racunala).
- Kopiraj /ovu naredbu biramo ukoliko želimo da datoteku premjestimo u neku drugu
mapu, a da kopija i ovdje ostane. Datoteka je tada spremljena u Clipboard (privremenu
memoriju ciji se sadržaj briše gašenjem racunala).
- Stvori precac /datoteka si stvara kopiju kao precac koju postavlja u istu mapu.
- Izbriši /brisanje datoteke (datoteka se premješta u koš za smece od kuda je kasnije
možete vratiti).
- Preimenuj /upisivanje proizvoljnog naziva datoteke (pazite da ne koristite znakove:
.,;:!?/ itd.)
- Svojstva /dodatne napredne postavke.
Ako desnim klikom miša oznacimo mapu u lijevom dijelu prozora Explorera, uz
ostale naredbe dobit cemo i mogucnost Zalijepi, što znaci da cemo u tu mapu kopirati ili
premjestiti datoteku koju smo kopirali ili izrezali preko Clipboarda.
Datoteku možemo jednostavno kopirati ili
premjestiti u drugu mapu pomocu funkcije
"Drag&Drop", tj. lijevom tipkom miša
kliknemo na datoteku iz desnog prozora i bez
puštanja prenosimo u lijevi prozor. Kada mapu
u koju želimo smjestiti datoteku prekrije siva
oznaka, samo pustimo tipku miša. Ako pri
nošenju pored datoteke nemamo znak +, tada ju
premještamo, što znaci da na mjestu od kud je
nosimo nece ostati kopija, a ako ima znak +
onda hoce. Da bi smo postavili ili maknuli
oznaku +, pri prenošenju držimo tipku Ctrl na
tipkovnici.
Ako imamo potrebu oznaciti više datoteka
odjednom, kliknemo lijevom tipkom miša na
prvu, te uz držanje tipke Shift zadnju. Tada su
oznacene sve izmedu. Ako pri selektiranju držimo tipku Ctrl, tada se selektiraju i
deselektiraju pojedinacno. Nakon tog ih možemo brisati, kopirati, premjestiti, itd.
Tihomir Marjanovic, Zagreb
11
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Postupak pri blokadi racunala

Koliko god je program dobro uraden i provjeren, posljedica komunikacije i obrade
podataka binarnim sustavom, može prouzrokovati grešku u kontroli hardvera. Cesto se
dešava da se racunalo "smrzne", što znaci da ne reagira ni na miša ni tipkovnicu. Sustav
Win XP nam malo olakšava ovaj postupak "oživljavanja" za razliku od prijašnjih
Windowsa.
U tom slucaju na tipkovnici pritisnemo 3
tipke zajedno: Ctrl, Alt i Del. Otvara se tada
pomocni program "Upravitelj zadataka" gdje
uz otvorenu karticu "Programi" vidimo koje
su aplikacije trenutno otvorene. Pronademo u
spisku naziv programa koji nam se "smrznuo"
te ga oznacimo, a na donjem dijelu prozora
kliknemo na dugme "Završi zadatak". Pored
imena blokiranog programa obicno u stupcu
"Stanje" piše "Ne reagira". Ako je sve OK,
piše "Izvodi se".
Nakon ovog postupka racunalo se vraca u
normalno stanje, a program koji ste
"odmrznuli" je zatvoren. Ako svoj rad niste
cesto spremali na disk, trajno ste ostali bez
dijela informacija od zadnjeg spremanja do

"smrzavanja" (Microsoft Word u svojoj verziji 2000 i 2002 ima oporavak ovakvih
datoteka).
Može se desiti (ali rijetko) smrzavanje
kompletnog sustava, da ove radnje uopce ne
reagiraju. Tada ne preostaje ništa drugo nego
resetiranje pomocu dugmeta "Reset" na
kucištu racunala.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

12
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Iskljucivanje Racunala zahtjeva odredeni slijed

radnji. Prije svega morate zatvoriti sve programe
koji su otvoreni. Klikom lijevom tipkom miša na
dugme "start" u donjem lijevom kutu desktopa,
otvara se padajuci (dizajuci) izbornik. Iz njega
(preko naredbe "Programi" pokrecete sve programe
koji su instalirani na racunalu, pretražujete nazive
mapa i datoteka za koje ne znate gdje ste ih
smjestili, napredne postavke za sustav i ono što nas
u ovom slucaju zanima, iskljucivanje racunala
pomocu naredbe "Iskljuci racunalo".

Klikom na dugme "Iskljuci", sustav sprema

postavke, briše privremene datoteke iz "temp"
mape i potpuno gasi racunalo.
Ukoliko nemate racunalo sa ATX kontrolom
napajanja (starija racunala), morate ga ugasiti sami
na dugme "Power" na kucištu, ali tek kada na
ekranu piše poruka da ga možete sigurno iskljuciti.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

13
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Podešavanje postavki za Internet

Prvi preduvjet je da u racunalu imate ugraden modem, i posjedujete fiksnu
telefonsku liniju.
Pretpostavljamo da vam je modem podešen od strane strucnjaka koji vam je
konfigurirao racunalo.
Neophodna je i registracija kao korisnik kod nekog davatelja Internet usluga
(Internet providera). Najcešce su registracije kod T-com-a i to kao "Mali korisnik". Za
ovaj "korisnicki racun" nema pretplate. Cijena jednog sata provedenog na vezi iznosi
cca 8 kn (radnim danom od 07 do 19 h) i 4 kn (radnim danom od 19 do 07 h, te
nedjeljom i praznikom). Troškovi dolaze na naplatu u sklopu normalnog telefonskog
racuna ali odvojeno prikazano kroz stavku kao T-com usluge. Ova cijena je ista bez
obzira sa kojom stranicom se spajate na Internetu i kome god da šaljete E-mail, bilo
gdje u svijetu.
Sama registracija je jednostavna. Kod nekog tko vec ima pristup Internetu, posjetite
stranicu www.t-com.hr te otvorite vezu prema ON-line registraciji. Nakon ispunjavanja
vaših osnovnih podataka, ubrzo vam se na ekranu pojavi ugovor sa svim parametrima za
uspostavu veze: vaša E-mail adresa, korisnicko ime, lozinka itd. Ovaj dokument odmah
snimite ili ispišite jer ce vam ti podaci trebati za podešavanje veze na vašem racunalu,
iako nakon tjedan dana na vašu adresu stiže taj obrazac i službeno.
Podešavanje veze
Klikom na ikonu na desk-topu otvorite "Moja mrežna mjesta", sl.1. U grupi "Mrežni
zadaci" pokrenite naredbu "Prikaži mrežne veze", sl.1, zatim "Stvori novu vezu", sl.2, te
udite u "Carobnjaka za novo povezivanje", sl.3. Oznacite "Poveži se s Internetom"

sl.1 sl.2

Nakon odabira Next, u slijedecem prozoru oznacite "Rucnim uredivanjem veze",

sl.4. "Povezivanje korištenjem modema i telefonske veze", sl.5. U slijedecem prozoru
upišite naziv veze po želji (npr. T-com), sl.6.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

14
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

sl.3 sl.4

sl.5 sl.6

Slijedi upisivanje telefonskog broja na koji se spajate, sl.7. Za "Male korisnike" je

077100000. Ako se povezujete sa tel. centrale gdje je potrebna "0" za izlaz upišite
0077100000. Slijedi unos Korisnickog imena (prepišite ga iz obrasca ugovora) i lozinke
(prepišite je iz obrasca ugovora i pazite na velika i mala slova - provjerite da na
tipkovnici bude iskljucena tipka "Caps lock") Lozinku u slijedecem polju upišite
ponovo, sl.8. Preporuca se da se lozinka promijeni nakon prve uspostave veze. Možete
je promijeniti na stranici www.t-com,hr aktiviranjem veze "Korisnicke stranice". Na
istom mjestu si možete kreirati dodatnu besplatnu E-mail adresu.
Nakon unosa ovih parametara, slijedi završavanje rada u carobnjaku. Korisnicko ime
i lozinku više ne morate unositi kod slijedece uspostave veze ako ste oznacili naredbu
"Spremi korisnicko ime i lozinku za slijedece korisnike".

Tihomir Marjanovic, Zagreb

15
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

sl.7 sl.8

Internet pretraživac

Neophodan vam je jedan od Internet pretraživaca medu kojima je najpoznatiji

Microsoft Internet Explorer, sastavni modul Windows operativnog sustava. Otvara se

pomocu ikone iz Tray-trake na dnu desktopa.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

16
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

URL adresu upisujete u traku Adress punim nazivom: npr.: http://www.pss.hr koristeci
samo mala slova i bez razmaka.
Ako ste posjecivali
neke stranice prije,
možete ih bez
ponovnog upisivanja
pronaci na spisku
zadnjih 20
korištenih
otvaranjem pomocu
strjelice na desnoj
strani Adress linije.

Pri otvaranju neke adrese, pojavljuje se dijaloški prozor sa prikazanim postavkama

za vezu koji moramo potvrditi sa "Poveži". Veza ce se uspostaviti nakon 30-ak sec.
preko normalne tel. linije ili 4-5 sec. ako koristite ISDN protokol.
Prekid veze (ne zaboravite!) obavite

klikom na ikonu koja se nalazi u

Tray-traci u donjem desnom dijelu ekrana -
klikom desnom tipkom miša te lijevim
klikom birati naredbu "Prekini vezu".
Moguce je da se pri zatvaranju Internet Explorera
pojavi "Automatski prekid veze"
Izvršite odabir.

Podešavanje Elektronske pošte (E-mail) - Microsoft Outlook

U prije opisanom podešavanju koristili ste podatke iz obrasca ugovora o
Korisnickom racunu sa t-com-om zbog mogucnosti registrirane prijave (logiranja) na
Internet. No, da bi mogli slati i primati svoj elektronsku poštu, potrebno je podesiti
program koji je najrašireniji medu korisnicima - Microsoft Outlook (u ovom slucaju
verzija 2000) kao dio Microsoft Office-a 2000.

Outlook se pokrece klikom na ikonu sa desk-topa ili tray-trake sa dna ekrana.

Otvara se carobnjak koji vas vodi kroz postavke potrebnih parametara. U polje "Prikaz
imena" koja se pojavljuje u prvom dijaloškom prozoru, sl. 9. upišete ime po želji. Taj
naziv ce identificirati vas kao pošiljatelja kod korisnika koji prima vašu poštu. U polju
"Adresa E-pošte" upišete punu E-mail adresu koju ste dobili u obrascu ugovora

Tihomir Marjanovic, Zagreb

17
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

korisnickog racuna, sl.10. (Znak "@" upisujete tako da na tipkovnici držite tipku"alt gr"
i istodobno otipkate slovo "V"). U polje POP3 upišete pop.t-com.hr a u SMTP mail.t-
com.hr, sl.11.

sl.9 sl.10

sl.11 sl.12

U polje "Naziv racuna" i "Lozinka" upisujete vec poznate podatke kao kod podešavanja
prijave za Internet, sl.12. Ako ukljucite stavku "Zapamti lozinku", više je kod skidanja
pošte necete trebati upisivati, ali ako je vaše racunalo dostupno i drugim korisnicima,
bolje je to iskljuciti, sl.12. Za potvrdu kliknite na "Next" za ulazak u slijedeci dijaloški
prozor. Nakon potvrde stavke "Connect using my phone line" te biranjem naziva sa
spiska vec kreirane Internetske veze, izlazite iz carobnjaka.

Slanje E-pošte (Microsoft Outlook)

Za vrijeme pisanja poruke, ne trebate imati uspostavljenu vezu, tj. možete biti "off-line".
Nakon pokretanja Outlooka, birajte naredbu "Novo".
Otvara vam se novi dijaloški prozor te u
polje "Prima" unosite punu E-mail adresu
osobe kojoj poruku šaljete.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

18
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

U polje "Predmet" upisujete naslov poruke koji ce se pojaviti u spisku kada primatelj
poruku dobije, a asocirat ce ga na sadržaj.
U najvece polje upisujemo tekst kao glavni sadržaj vaše poruke. Kolicina teksta nije
ogranicena.
Dobra strana Outlooka je
mogucnost pridruživanja
bilo koje datoteke vašoj
poruci.
Kada ste vec napisali
tekst, kliknite na dugme
"Umetanje" - "Datoteke",
otvara se prozor sa
sadržajem vašeg diska.
Kao i u Windows
Exploreru oznacite jednu
ili više datoteka, te
kliknete na dugme "Umetni". Pazite da datoteka ne bude velikog kapaciteta. Imajte na
umu da za slanje datoteke od 1,5 Mb (kapacitet 1 diskete) treba oko 20 min. da je
pošaljete i primatelju isto toliko da je primi.
Ako u adresaru imate unesene osobe sa
njihovom E-mail adresom, kliknite na
tipku "Prima". Otvara vam se dijaloški
prozor sa spiskom osoba u lijevom dijelu.
Oznacite jednu ili više osoba, te kliknete
na dugme "Prima->". Imena primatelja
nalazit ce se na popisu na desnoj strani
prozora. Potvrdite sa "U redu".
Postoji i drugi nacin slanja datoteke
kao prilog poruci. U Windows Exploreru
otvorite mapu u kojoj se željena datoteka
nalazi, sa spiska odaberete jednu ili više
datoteka klikom desnom tipkom miša, iz
padajuceg izbornika birate "Pošalji" -
"Primatelju pošte". Datoteke su vec u
Tihomir Marjanovic, Zagreb
19
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

prilogu, samo upišete adresu primatelja i eventualno tekst poruke.

Na kraju kliknete na tipku "Pošalji". Poruka još uvijek
nije otišla primatelju. Spremljena je u poseban
pretinac "Outbox" i spremna je za slanje kada vi to
želite. Na taj nacin se može spremiti više poruka te
poslati sve zajedno nakon uspostavljanja veze.
Slanje poruka iz "Outbox-a" vrši se klikom na dugme
"Slanje/primanje". Racunalo tada prikaže prozor za
povezivanje (ukoliko vec niste ON-line (povezani s
Internetom)) i šalje poruku primatelju. Ako ste krivo
napisali E-mail adresu, dobit ce te (pri slijedecem
skidanju) povratnu poruku da ta adresa ne postoji. Outlook nakon slanja poruku mice iz
pretinca "Outbox" u pretinac "Sent items", tako ste sigurni da je sigurno otišla
primatelju a kasnije je uvijek možete pogledati ili poslati nekom drugom. Nakon što se
obavi slanje svih vaših poruka, Outlook automatski skine nove poruke ako vam je netko
poslao, te ih stavlja u pretinac "Inbox".
Primanje E-pošte (Microsoft Outlook)
Nakon pokretanja Outlooka kliknite na dugme
"Slanje/primanje". Nakon potvrde o vrsti veze
(ako vec niste na vezi), program šalje poruke ako
ih ima u "Outbox-u" i prima nove te ih stavlja u
pretinac "Inbox". Tada možete prekinuti vezu i
u miru poruke pregledavati. Da bi pogledali
kompletan sadržaj poruke, kliknite 2x na njen
naslov. Poruke koje nisu procitane imaju pored sebe simbol žute neotvorene kuverte, a
pored starih koje ste vec pregledali je bijela otvorena kuverta. Ako je porukom pristigla
datoteka kao prilog, pojavljuje se i simbol spajalice, a u dnu prozora nalazi se ikona sa
imenom koja predstavlja tu datoteku. Istu možete odmah otvoriti ili snimiti na drugo
mjesto. Sve poruke i prilozi ostaju uvijek u "Inbox-u" dok ih ne obrišete. Jednom
skinuta E-pošta sa Interneta, više se ne može skinuti, jer se briše sa servera (glavno
racunalo kod T-com-a) u kojem je vaš poštanski pretinac.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

20
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Kalendar (Microsoft Outlook)

U ovom programu
jednostavno je
unositi bilješke i
zadatke koje
trebati obaviti.
Biranjem ikona iz
grupe "Outlookovi
precaci" otvaramo
"Kalendar" ili
"Zadaci". Kalendar je identican klasicnom stolnom kalendaru gdje možemo birati nacin
pregleda; cijeli mjesec, radni tjedan, cijeli tjedan, dan itd. Kada unesemo termin u
kalendar, upišemo pocetak i kraj dogadaja, ubacimo kratki opis i aktiviramo ako želimo
da nas obavijesti alarm prije pocetka dogadaja.
Adresar (Microsoft Outlook)
Mogucnost unosa
podataka uz ime
osoba u adresar je
u Outlooku
prakticna i
svrsishodna jer je
ta baza podataka
dostupna vecini
programa koje
imate na racunalu.
Tako da ce te jednostavno slati fax poruke ili E-poštu na brojeve i adrese iz te baze, kao
i ispis imena na kuverte sa pripadajucom adresom u Wordu. Program pokrecemo
klikom na ikonu "Kontakti".

Tihomir Marjanovic, Zagreb

21
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Osnove rada u Microsoft Wordu 2000

Postava stranice i pregleda
Word je program predviden u prvom redu za pisanje teksta. Sastavni je dio aplikacije
Microsoft Office 2000. Veci dio dokumenata uradeni su upravo u ovom programu (pa
tako i ova brošura). Uz tekst koji se napiše moguce je dodati fotografiju ili neki
jednostavan vektorski crtež izraden u samom programu.
Prvi zadatak je da podesite stranicu na
kojoj ce te pisati. Velicina papira je
obicno vec postavljena na format A4 i
to uspravan položaj. Ako to želimo
promijeniti, pozovemo iz izbornika
naredbu: "Datoteka - Postava stranice".
Otvorimo karticu "Margine" te
odredimo u kojim granicama ce nam se
smještati tekst (gore, dolje, lijevo i
desno). Pazite pri tom da ne stavite
udaljenost granice od ruba stranice
manje od 0,5 cm, jer na tom dijelu ni
jedan pisac ne može ispisati sadržaj.
Druga kartica "Velicina papira" sadrži
parametre o velicini i položaju papira
na koji pišemo tekst (Portret je uspravni
položaj papira a Pejzaž - položeni).
Potvrdimo sa "U redu".

Vratimo se na stranicu sa tekstom.

Na papiru primjecujemo okomitu crtu koja
trepce, a ona oznacava mjesto gdje ce se pojaviti
slovo koje cemo upravo upisati. U daljnjem
tekstu tu cemo crtu zvati "Kursor".
Kursor postavljamo gdje želimo jednostavnim
klikom lijevom tipkom miša na to mjesto.
Možemo ga postavljati samo na mjesto gdje smo
tekst vec upisali, a ne poslije zadnjeg reda.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

22
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Korištenje naredbenih izbornika i prozorskih klizaca

Naredba se poziva iz tekstualnih izbornika (Datoteka, Uredivanje, Pogled, Umetanje,

Oblikovanje, itd...).
Ispod njih se nalaze ikone (slicice) za brzo direktno pozivanje naredbi koje cesto
koristimo. Ikone se mogu posložiti, ubaciti ili maknuti po želji pomocu naredbe
"Prilagodi" iz izbornika "Alati" jednostavnom "Drag and Drop" funkcijom
(prenošenjem ikone pomocu miša). No, ove akcije prilagodavanja izlaze izvan podrucja
osnova rada u Wordu.
Pri pozivanju izbornika, otvorit ce se dijaloški prozor sa
prikazanim samo zadnje korištenim naredbama. Da bi
vidjeli sve naredbe koje pripadaju ovom izborniku,
dovoljno je pricekati 5-6 sec. ili kliknuti na dvostruku
strjelicu u dnu prozora.
Iz trake sa naredbama nestat ce neke ikone koje niste
koristili u posljednje vrijeme. Da bi ih pozvali kliknite na
dvostruku strjelicu u desno. Otvorit ce se prozor sa
ikonama koje nedostaju. Ovih strjelica može biti na više
mjesta u naredbenoj traci. Ne znate li koju funkciju
obavlja koja ikona, jednostavno je: dovedite kursor-
strjelicu na samu ikonu i pricekajte 1-2 sec. Pojavit ce se
kratki natpis objašnjenja. Želite li detalje o radu u Wordu,
pozovite naredbu "Microsoft Word pomoc" iz izbornika
"Pomoc".

Neke ikone (npr. "Crtanje") pri pozivanju otvaraju

svoju posebnu naredbenu liniju u dnu ekrana.

Tu su naredbe za crtanje svih geometrijskih oblika, strjelica, tekst kucica, umjetnickih

slova, odredivanje debljine linija, boja slova-okvira-ispune, dodavanje sjene objektima
itd...
Želite li sadržaj ekrana pomicati (sklorirati) zbog
pregleda vec napisanog teksta, koristite klizace desno
postavljene uz rub prozora. Kliknete li (i držite tipku
miša) na donju ili gornju jednostruku strjelicu (a),
kližemo kroz sadržaj teksta. Ako imamo više stranica pa
a b c nam je ovo klizanje presporo, uhvatimo mišem

Tihomir Marjanovic, Zagreb

23
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

kvadratic (b) i bez puštanja tipke, vucemo ga u željenom smjeru. Njegova velicina ovisi
o kolicini teksta koji smo napisali. Listanje stranicu po stranicu vršite pomocu dvostruke
strjelice (c).
Jeste li se ikad zapitali cemu služi onaj kotacic na mišu? Siguran sam da niste
odoljeli da ne probate dok citate ove retke. Naravno, za pomicanje sadržaja.
Umetanje brojeva stranica
Mnogi pocetnici (neka ostane tajna da sam i ja prije 15-ak godina to radio) rucno
upisuju broj stranice kada sa tekstom dodu na kraj stranice. Prikaz je donekle i u redu
dok se, recimo, ne sjetimo da u tekstu koji smo vec prije napisali trebamo nešto dodati. I
što se dogodilo, broj stranice je "otjeran" zajedno sa tekstom na drugu stranicu.
Korištenje automatskog umetanja je jednostavno: Pozovite izbornik "Umetanje" i iz
njega birajte "Brojeva stranica". U dijaloškom prozoru koji se tada pojavi, samo birajte
položaj broja na stranici (gore lijevo-u sredini-desno ili dolje lijevo-u sredini-desno).
Potvrdite sa "U redu".
Za bolji pregled pisanog teksta, važno je postaviti postotak pogleda.
Iz izbornika biramo razne postotke, koje ako ih nema na popisu
možemo i upisati. Najbolji pregled je Širina stranice ili Širina
teksta. Ova postava ce ostati kao zadana u svim slijedecim
dokumentima koje pišemo, dok je ne promijenimo. Da bi tekst dok
ga pišete vidjeli kako izgleda na samoj stranici najbolji prikaz je
"Izgled ispisa" koji pozivate iz izbornika "Pogled".

Poravnanje teksta
Pri pisanju teksta, kursor automatski prelazi u slijedeci red i
nastavlja s pisanjem pazeci na pravila razdvajanja rijeci. Tijelo
teksta ce biti poravnato onako kako smo odredili; u lijevo, u
centar, u desno ili poravnanje s lijeve i desne strane (kako je i
ovaj tekst). Pišete li naslov koji cesto mora biti na sredini
stranice, ne cinite pocetnicke greške da "gurate" tekst do sredine
pomocu "razmaknice" na tipkovnici. Jednostavno ga upišite i sa "Enter" predite u
slijedeci red, nastavite pisati normalni tekst i tada se vratite na naslov postavljajuci

kursor bilo gdje u njegov red. Kliknite na ikonu i postavit ce se u sredinu. Vratite
se u tekst i nastavite s pisanjem s poravnanjem u lijevo.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

24
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Želimo li novi paragraf ili odlomak tada pritisnemo tipku

"Enter" na tipkovnici. Tekst krece od pocetka reda i poštiva
uvlaku koju smo na pocetku podesili.
U ovom tekstu uvlaka prvog reda novog odlomka je oko 8
mm. Postavlja se tako da se mišem pomice gornji trokutic na
pomocnom ravnalu za tekst. Jednom podešeni svi atributi
oblikovanja, nastavljaju se dalje u tekstu. Ali možemo sve
ovo i naknadno napraviti postavljanjem kursora bilo gdje u
odlomak koji želimo mijenjati.

Vrsta, velicina i boja slova

Kao zadani font (vrsta slova) najbolji je Times New
Roman CE ili Arial CE, standardna velicina za tekst
na A4 stranici je 11 ili 12 pt (tipografskih tocaka).
Kada napišemo dio teksta, tada ga možemo osim
poravnanja oblikovati na razne nacine. Promjena vrste i velicine slova, boja, masna
slova, nakošena, podvucena, precrtana, itd... odnosi se samo na selektirani tekst.
Selektiramo ili oznacimo ga tako da lijevom tipkom miša postavimo kursor na kraj ili
pocetak reda i bez puštanja tipke prelazimo preko njega. Oznaceni tekst je zacrnjen na
koji tada primjenjujemo gore navedene atribute.
Korištenje tabulatora
Cesto nam izgled teksta otkriva korisnika kao pocetnika koji ne primjenjuje sve
mogucnosti ovog programa. U ovom slucaju mislimo na poravnanje stupaca u tekstu
gdje se nešto nabraja po stavkama a važno je pravilno potpisivanje.

LOŠE

DOBRO

Tihomir Marjanovic, Zagreb

25
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Takoder je loša navika "guranja" teksta razmaknicom i poravnavanja "na oko".

Za to nam služi "Tabulator", naredba koju pozivamo iz izbornika "Oblikovanje -
Tabulatori ...".
Ovo moramo postaviti prije pisanja teksta. U polje "Pomak tabulatora" upišemo
vrijednost u cm na koje mjesto želimo da nam "skoci" tekst. Odredimo vrstu poravnanja
i vodece znakove na tabulirani prostor (npr. tockice koje nam spajaju naslov i broj
stranice kada pišemo sadržaj). To uradimo za svaki tabulator posebno i kliknemo na
"Postavi". Na pomocnom ravnalu nam se na tim mjestima pojave mali markeri u obliku
kutnika. Oblik markera nam pokazuje koje poravnanje je primijenjeno, možete
poravnati u lijevo, desno, u sredinu ili po decimalnom mjestu (ako se radi o brojevima).
Nakon što unesemo prvi dio teksta koji nam je na pocetku reda, na mjesto gdje nam
je slijedeci tabulator "skacemo" sa tipkom "Tab" na tipkovnici. Na nekim
tipkovnicama je oznaceno kao "®I", i to toliko puta koliko imamo postavljenih
tabulatora. Kada smo došli do kraja reda, kliknemo na "Enter" i prelazimo u novi red
koji ima prenešene sve postave tabulatora kao i u prethodnom redu.
Markere tabulatora možemo na pomocno ravnalo postaviti i rucno. S lijevom tipkom
miša samo kliknemo na mjesto gdje želimo da nam ostane.

U lijevom dijelu ravnala prikazuje se simbol ciji izgled ovisi o tom koji oblik
tabulatora trenutno postavljamo (s obzirom na poravnanje).

Bez obzira na koji nacin tabulatore postavljali, uvijek ih možemo kasnije pomicati uz
pomoc miša. Moramo pri tom paziti da ce se ta promjena primijeniti samo na odlomak
(odlomak je dio teksta izmedu dva Entera) u kojem nam se nalazi kursor. Ako ove
promjene radimo naknadno poslije unosa teksta, moramo oznaciti tekst na koji želimo
da se primjeni. Dakle, rezime za lakši rad: "Kada želite primijeniti atribute tabuliranja,
bocnih poravnanja, uvlake prvog reda, margina stranice - uvijek to uradite prije pisanja
teksta, a vrstu, velicinu i boju slova, kao i centriranje naslova - naknadno".
Kopiranje i izrezivanje teksta
Meduspremnik ili Clipboard je mjesto u memoriji gdje se privremeno sprema
podatak koji želimo koristiti na istom ili drugom dokumentu a da ga ponovo ne
unosimo.
Npr. Ako neko slovo, rijec, recenicu, odlomak pa i jednu ili više stranica moramo
negdje ponovo napisati ili premjestiti, uradimo slijedece: Obilježimo taj dio (zacrnimo
pomocu miša) te iz izbornika "Uredivanje" biramo "Kopiraj". Sadržaj se smjestio u
privremenu memoriju i tu ostaje dok ne zatvorite program. Kursor postavimo na mjesto
gdje želimo da umetnemo taj tekst ili neki drugi objekt. Da bi ga umetnuli, iz izbornika
biramo "Uredivanje" - "Zalijepi". Tekst je umetnut na to mjesto a ostao je i tamo od
kud smo ga kopirali. Ukoliko pak želimo negdje premjestiti tekst a da ne ostane na
izvornom mjestu, nakon oznacavanje umjesto kopiraj biramo "Izreži". Kada smo tekst
jednom kopirali ili izrezali, možemo ga naredbom zalijepi neograniceno puta negdje
Tihomir Marjanovic, Zagreb
26
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

umetnuti. U meduspremnik može stati samo jedan sadržaj, tj. koristeci kopiranje i
rezanje, novi sadržaj nepovratno briše prethodni. Sadržaj možete razmjenjivati na svim
mjestima u dokumentu i izmedu više dokumenta a pošto su ove naredbe standard u
Windowsima, to znaci da možete kopirani sadržaj razmjenjivati u svim programima
koje imate na racunalu.
Spremanje dokumenta
Da bi vaš uradak ostao trajno sacuvan, morate ga spremiti na tvrdi disk (hard disk).
Nakon što ste ga napisali, pozovite naredbu "Spremi kao" iz izbornika "Datoteka".
Ovu naredbu pozivate kada dokument spremate prvi put. U dijaloški prozor koji se
otvori upišite u polje "Naziv datoteke" ime koje ce vas asocirati na sadržaj dokumenta.
U polje "Spremi u" odredite mapu u koju želite da se smjesti (obicno je vec odredena
"Moji dokumenti"). Polje "Spremi u obliku" nemojte mijenjati, u njemu mora pisati
"Wordov dokument". Nakon što ste mu jednom dali naziv, slijedece spremanje vršite
samo naredbom "Spremi" iz istog izbornika.
Naucite se da dokument spremate što cešce jer ako se desi da se racunalo "smrzne"
ili jednostavno nestane struje, izgubit ce te sve što ste radili od zadnjeg spremanja do
tog trenutka. Kratica za brzo spremanje na tipkovnici je "ctrl+s" i stvorite si naviku da je
bar svakih pet minuta aktivirate.
Još jedan primjer iz prakse: Ako trebate napisati neki dokument a slican vec imate
negdje napravljen koji takoder trebate zadržati, otvorite ga i napravite izmjene koje
trebate. Pazite sada kod spremanja da ne pokrenete naredbu "Spremi" jer ce ovaj
promijenjeni dokument zamijeniti postojeci. Koristite "Spremi kao" te mu dajte drugo
ime. Prva verzija je ostala netaknuta.
Otvaranje dokumenta
Pozovite naredbu "Otvori" iz izbornika "Datoteka". U polju "Pogledaj u" birajte
mapu u kojoj je datoteka. U sadržaju mape oznacite datoteku i potvrdite sa klikom na
"Otvori".
Ovako otvarate kada ste vec u programu Word. No, možete iz programa "Windows
Explorer" odrediti disk i mapu a datoteku otvoriti klikom miša 2 puta.
Ispis dokumenta
I na kraju finiš, da vidimo kako to izgleda na papiru. Prije samog ispisa dokument

možemo pogledati kako ce izgledati pozivanjem naredbene ikone pregled ispisa .

Iz pregleda izlazimo klikom na "Zatvori".
Iz izbornika "Datoteka" birate "Ispis" nakon cega se otvara dijaloški prozor u koje
unosimo slijedece:
- Naziv - sa popisa birate pisac (ako ih imate više).
- Raspon stranica - možemo odrediti da se sve stranice ispisuje, trenutnu na kojoj se
nalazimo ili samo one koju odredimo.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

27
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

- Ispiši - moguce je ispisati samo neke

elemente izdvojene iz teksta.
- Ispiši - ispis samo parnih ili neparnih
stranica
- Ispis u datoteku - naredba za napredne
korisnike
- Broj kopija - koliko primjeraka želite
ispisati
- Razvrstaj - ako odredite više kopija,
imate mogucnost ukljuciti
razvrstavanje tako da se ispiše prva
kopija dokumenta komplet a onda
ostale, u protivnom ispisuju se sve
prve stranice kopija, onda druge pa trece itd...
- Svojstva - dodatne mogucnosti pisaca koje se odnose na kvalitetu ispisa, korekcije
boje (za color) itd...
Za potvrdu ispisa kliknite na "U redu".
Pri ispisu dokumenta, na racunalu se može paralelno raditi u svim pogramima.
Dokument je moguce ispisati i brzim pozivom naredbene ikone sa znakom pisaca

. Trebate imati na umu da u tom slucaju nemate mogucnosti izbora pisaca,

odredivanje prije opisanih opcija ispisa kao ni broja kopija (ispisuje se samo jedna),
iako se sve može definirati kao zadana postavka u odrednicama pisaca (Windows
Control Panel).

Tihomir Marjanovic, Zagreb

28
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Izrada i kopiranje („prženje“) CD-a i DVD-a

Do nedavno misteriozna
plastika u obliku diska danas
je nezamjenjiv medij za
pohranu podataka u svakom
domu i uredu uz PC
racunalo, poslavši „slavnu“
disketu u zasluženu
mirovinu.
Disk je izraden od
plastike debljine 1,5 mm i
promjera 120 mm,
kapaciteta 700 Mb.
Presvucen je tankim slojem
aluminija na kojem se stvara
trag zapisa. Jednostavnost izrade i masovna proizvodnja utjece na nisku cijenu od tek
20-ak centa u maloprodaji. Za pohranu podataka i muzike koristi se isti medij, s tim što
se granicni kapacitet za muziku mjeri u minutama i iznosi cca 80 min. Postoje i 80 mm
mediji manjeg kapaciteta.
Nacin zapisa nije nov izum. Podaci u digitalnom (binarnom) obliku šalju se pomocu
aplikacijskog algoritma iz tvrdog diska prema kontroleru. Ulogu preuzima aktuator koji
pomocu laserske zrake odredene valne duljine kroz plastiku stvara rupice u sloju
aluminija, i to u spiralnom obliku od sredine medija prema van.
Iz ovog se da zakljuciti da je zapis na ovaj medij trajan i siguran. Trajanost naravno
ovisi o kvaliteti Al-sloja i plasticnoj antioxidans zaštiti, a sigurnost zapisa i citljivost
ponajprije o nacinu cuvanja (neizlaganje visokoj temeraturi, UV zrakama, mehanicko
grebanje, itd.). Za razliku od disketa cija trajnost zapisa ovisi o zadržavanju rasporeda
magnetnih cestica na Fe-oxid sloju, CD/DVD mediji nisu osjetljivi na magnetno polje
okoline.
DVD-i su izgledom isti kao i CD mediji, ali imaju veci kapacitet za pohranu
podataka. (jednoslojni od cca 4,5 Gb i dvoslojni od cca 9 Gb). Iako DVD znaci „Digital
Video Disc“, to je u stvari obicni CD sa puno vecim kapacitetom na koji se može
pohraniti MPEG2 film u DVD obliku (cca 120/240 min.) kao i obicni podaci u obliku
datoteka. Naravno postoji odredena razlika u strukturi sloja i nacinu snimanja (laserska
zraka druge valne duljine). CD uredaji u racunalima ne mogu citati DVD medije dok
DVD uredaj cita jedno i drugo. Od sada ce nas zanimati iskljucivo CD/DVD pisaci ili
poznate „pržilice“.
No, spustimo se na zemlju i napokon otkrijmo: „Kako 'spržiti' CD ili DVD“?
Pretpostavimo da niste kupili racunalo bez DVD ili barem CD pržilice koja više ne
spada u dodatnu opremu.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

29
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Jedan od najpopularnijih programa za

ovu namjenu je „Nero“.
Iako aplikacija sadrži i dodatne module
za editiranje .wav audio zapisa, izradu
omota i naljepnica, BackUp-iranje tvrdog
diska, itd... mi cemo se pozabaviti
iskljucivo Burning funkcijom ili
„prženjem“.

Od bezbroj proizvodackih imena koji se bore da se baš njihov disk nade u vašem
uredaju, na vama je da izaberete pravog. No, jedno morate znati: „Za sigurnu i
dugotrajnu pohranu, ne kupujte jeftino“. Neovisno o proizvodacu, svima je jedinstvena
generalna podjela medija po slijecim oznakama:
1. CD-R, CD +R CD medij na koji možete višekratno pisati bez brisanja.
2. CD-R/RW CD medij na koji možete višekratno pisati i brisati.
3. DVD-R, DVD+R DVD medij na koji možete jednokratno pisati bez brisanja.
4. DVD±R/RW DVD medij na koji možete višekratno pisati i brisati.
Višekratno pisanje i brisanje na CD/DVD R/RW medije ima teoretski svoje
ogranicenje na cca 1000 puta. Važno je da uskladite brzinu snimanja koja ne smije biti
veca od preporucene na CD-u (2-56 X) ili DVD-u (1-8 X). Za RW medije su u pravilu
brzine manje. Uocite li natpis „For video“ ili „For audio“, znajte da se radi o mediju koji
ima nešto vecu refleksiju Al-sloja, zbog cega ce te ga nešto više platiti, ali je sigurnija
citljivost u vecini raznih DVD i CD uredaja.
S obzirom da su ove upute ogranicenje na osnove rada u „Nero“ aplikaciji, koristit
cemo modul “Nero Express“ koji pruža odabir svih kombinacija izrade i kopiranja CD-
a i DVD-a uz jednostavno sucelje.
Nakon što program prepozna uredaje u vašem
racunalu koji imaju mogucnost snimanja na
CD/DVD, prikaže ih u padajucem izborniku.
Odaberite željenu destinaciju. U ovom slucaju se
radi o DVD snimacu koji, naravno, ima
mogucnost snimanja i na CD. Primjecujete da se
na spisku nalazi Image Recorder kao virtualni
snimac. Ova funkcija vam pruža mogucnost da željeni sadržaj kopirate na tvrdi disk
racunala ukoliko nemate pri ruci CD/DVD medij ili uopce namate CD/DVD snimac.
Datoteci koja pri tom nastaje možete dati naziv po želji, a ekstenzija koju program
dodjeljuje je oblika .nrg. Dok je u tom obliku na tvrdom disku, neupotrebljiva je dok ju
kasnije ne snimite na CD/DVD kao Image file.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

30
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Pretpostavimo da želite snimiti CD. Na popisu je jedan uredaj „Pioneer“ DVR-108

koji ima CD i DVD funkciju snimanja. Birajte sa popisa snimac sa nazivom funkcije u
zagradi CD-R/RW.
Izbor vrste sadržaja
Data
Želite li snimiti odredene mape ili datoteke
sa tvrdog diska, drugog CD-a ili mržnog
servera, birajte Data Disc. Bootable data disc
je nacin snimanja koji CD-u daje
karakteristiku automatskog dizanja
operativnog sustava, neke aplikacije ili sl., pri
umetanju medija u pogon, ili ukljucenju racunala.
Da bi dodali na disk željene datoteke kliknemo na tipku Add, nakon cega
se pojavi dijaloški okvir gdje na vec poznat nacin iz sadržaja odredenog diska, CD-a ili
mape biramo datoteke bilo koje vrste. Na žalost, „Nero“ ne pruža mogucnost grupnog
pregleda slika u ovom prozoru, zato se nakon selektiranja pojedine slike poslužite
dugmetom Play . Nakon odabira svih datoteka, potvrdimo tipkom Add i na
kraju Finish u dnu prozora.

Na spisku sada imate odabrane datoteke, ali direktno u CD direktoriju. Želite li ih

posložiti logicno u strukturu mapa, kliknite na tipku „New folder“
Umjesto „New“ upišite naziv po želji. Dvoklikom otvorite
novostvorenu mapu te u nju sa Add dodajte datoteke ili jednostavno „Drag & Drop“
akcijom presložite i premjestite postojece. (Nacin stvaranja stabla direktorija isti je kao i
u Windows Exploreru). Ukaže li se potreba za brisanjem unešenih datoteka, nakon
selekcije kliknite na tipku Delete.
Obratite pažnju na graficki prikaz popunjenosti memorije CD-a. Okomita crvena
isprekidana linija oznacava granicu (700 Mb) a ovisi o mediju na koji snimate. Žuta

linija je za stare serije CD-a (650 Mb). Od 650 do 700 Mb kontrolna traka je žute boje.
Prekoracite li ovu granicu, traka se na tom dijelu mijenja u crvenu. Na desnoj strani je
brojcana vrijednost iskorištenog prostora. Umetnete li u uredaj za snimanje CD manjeg
kapaciteta (250 ili 180 Mb), ova granica ce se automatski prilagoditi.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

31
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Ako imate potrebu u buducnosti stvoriti istu ovakvu kompilaciju, kliknite na dugme
Save . Dodajte ime po želji i spremite na tvrdi disk. Program ce generirati
ekstenziju .nri. Datoteku uvijek možete kasnije ucitati da ne lutate po disku i ne
prisjecate se što ste i od kuda nešto ucitali za stvaranje ovog CD-a. Pri tom pazite da
datoteke koje ste dodavali ne obrišete sa tvrdog diska ili ih premjestite. Ukoliko se to
ipak desi, program ce pri ucitavanju .nri datoteke obavijestiti koje datoteke ne može
naci. Za slijedeci dijaloški okvir kliknite na dugme Next.

Ovdje još uvijek možete birati destinacijski uredaj. Umjesto My Disc upišite naziv CD-
a po želji. Pazite da pri tom ne koristite zabranjene znakove u imenovanju datoteka po
Windows pravilima. Brzinu pisanja u polju Writing speed, odredite prema natpisu na
samom mediju. Brzina je postavljena na
najvišu koju vaš uredaj može postici.
Dakle ako imate starije medije, smanjite
brzinu na preporucenu jer ce u protivnom
snimljeni CD biti neupotrebljiv. Unesite broj kopija CD-a. Ako polje Allow files to be
added later (multisession disk) oznacite potvrdno, dozvoljavate da se na vec snimljeni
CD kasnije može višekratno dopisivati sadržaj. To ukljucuje i kreiranje novih mapa te
njihovo umetanje na bilo koje mjesto u direktorijsko stablo. U protivnom, disk ce biti
finaliziran i zakljucan za dopisivanje. Verify data on disc after burning ukljucite ako
želite biti sigurni u istovjetnost snimljenih podataka na CD-u sa njihovim izvorom na
tvrdom disku. Pri tom se pripremite na duplo duže vrijeme samog snimanja. Današnji
uredaji uz ukljucen Buffer underrun protection i postavljenu preporucenu ili manju
brzinu zapisivanja rade bez greške u 98 % slucajeva. Prema tome ova provjera se može
iskljuciti. Nakon svih postavki, aktiviramo samo „prženje“ tipkom Burn.
Da se ne zamaramo informacijama o statusu
korištenja medumemorije, popunjenost
meduspremnika, aktiviranjem underruna
tijekom zapisa, itd,... obratite pažnju samo
na progress bar o statusu zapisivanja
izraženog u postotcima i minutama. Na kraju procesa ladica sa CD-om automatski se
otvori.
Tijek samog procesa i eventualne greške ostaju zapisane u
Event logu koji možete na kraju ispisati na pisac ili
spremiti na tvrdi disk kao .txt datoteku. (Tko u tome vidi
neku svrhu, nek' izvoli).

Tihomir Marjanovic, Zagreb

32
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Music
- Audio CD
U daljnjem tekstu objasnit cu samo neke karakteristike i razlike u odnosu na
dosadašnje postupke prilokom pripreme, podešenja i samog zapisa na CD.
Mogucnost stvaranja vlastite zbirke pjesama sa
raznih muzickih CD-ova, .mp3 zbirke pa i
zvucnih zapisa u .wav obliku, još je jedna od
mogucnosti programa „Nero Burning rom“.
Izborom Audio CD iz podmenija Music,
ulazimo u dijaloški okvir sa vec nam poznatim
suceljem putem naredbi Add. U ovom slucaju
dodajemo samo datoteke audio atributa (.cda,
.wav, .mp3, .wma, ...). Izvor datoteka može biti
i muzicki CD koji smo prethodno umetnuli u neki drugi CD uredaj na racunalu. Ukoliko
„povlacimo“ pjesme sa više CD-a, program ce zatražiti da upišemo proizvoljno ime
svakog CD-a da bi na kraju pri izradi kompilacije tražio jednog po jednog. Prilikom
izbora pjesama sa CD-a, nemate na popisu nazive pjesama nego samo track01, track02,
itd., zbog toga morate imati nazive uz broj pjesme izvan ovog programa. Uz ove
standardne .cda audio datoteke mogu se umiješati i .mp3 kao i .wav ekstenzije, pazeci
pri tom na graficki prikaz popunjenosti CD-a cije su vrijednosti sada izražene u min. a
granice postavljene na 74 i 80 min. konacan popis za kompilaciju možemo slobodno
uredivati preimenovanjem datoteka i promjenom redosljeda izvodenja. Preimenovanje
umjesto track01, track02, itd, ima smisla ukoliko posjedujemo audio CD player sa text
funkcijom.
Ovdje nailazimo na još neke postavke koje su karakteristicne za audio CD-
e. Ukljucena opcija Normalize all audio files omogucuje izjednacavanje
nivoa volumena pojedinih audio zapisa, posebno je efektno ako su
„povuceni“ iz razlicitih izvora. No pause between tracks mora ostati
iskljuceno ako želimo zadržati pauzu izmedu pjesama u standardnom trajanju od 2 sec.
-Audio and data CD
Ukoliko imate potrebu da na istom CD-u imate pjesme koje cete slušati u obicnim
CD playerima i podatke, program nudi i tu mogucnost, no ovdje to necemo opisivati.
- MP3 Disc
Vec naveliko raširen format audio datoteka koji koristi algoritam za sažimanje sa
malim gubicima u kvaliteti. Prednost ovog formata je u tek 1/10 zauzete memorije u
odnosu na .cda audio ili .wav zapis. U kompilaciju možete „povuci“ iskljucivo .mp3
formate pjesama koje se ponašaju kao obicne datoteke. Graficki prikaz popunjenosti
CD-a je izražen u Mb (megabajtima). Na jedan 700 Mb medij stane više od 120 pjesama
u .mp3 formatu trajanja u prosjeku 4 min. po pjesmi. Sve više današnjih linijskih i auto
CD/DVD playera cita ovu vrstu audio zapisa.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

33
PC racunalo - više od osnova Windows XP (HR)

Video/Pictures
- Video CD
Spomenut cu samo neke mogucnosti izrade vlastite kompilacije multimedijalnog
sadržaja. Na ovaj nacin možete stvoriti 700 Mb „težak“ foto album kombiniran sa
video filmom rezolucije 352 x 288 dpi (tocaka po incu). Na pocetku SlideShow-a može
se izraditi meni sa direktnim ulaskom u pojedine video isjecke i grupe fotografija. Svi
noviji DVD playeri imaju mogucnost citanja i prikaza ove vrste multimedije.
- Super Video CD
Sve kao i u Video CD, ali sa rezolucijom filma 480 x 576 dpi
- Mini DVD
Mogucnost stvaranja pune DVD kvalitete na medij 700 Mb umjesto 4,5 Gb. No,
naravno, kratkog trajanja. U ovom slucaju CD se ponaša sadržajem i citanjem kao
normalni DVD. Rezolucija filma 720 x 576 dpi, trajanja cca 10 min.
Copy entire disc
Najcešce korištena funkcija u programu „Nero“. Pozivom ove naredbe vršite
kopiranje CD-a na drugi CD bez obzira na vrstu sadržaja. Sve što morate napraviti je
odrediti izvorni i destinacijski uredaj, brzinu snimanja i aktivirati Burn naredbu. Postoji
samo jedna opcija pod nazivom Quick copy, koja daje mogucnost da kopiramo CD „On
the fly“, što znaci da se podaci istovremeno citaju u izvoru i zapisuju na destinaciju.
Ako opcija nije ukljucena, racunalo privremeno kreira Image file na tvrdom disku u
racunalu. Ovaj nacin zapisa traje dvostruko duže ali je sigurniji, posebno ako imate
slabo racunalo (naime, dok se na CD vrši zapisivanje, ni u jednom trenutku sa tvrdog
diska ne smije doci do prekida transfera podataka).
Disc image or saved project
Sjetite se dijela teksta u kojem je bilo govora o snimanju na tvrdi disk kao virtualni
Image recorder. Sada tu .nrg datoteku ucitajte i pokrenite Burn opciju za snimanje na
CD. Imajte na umu da te datoteke na tvrdom disku zauzimaju 700 Mb memorije.
Za sve vrste snimanja na CD, vrijedi isto pravilo: „Dok traje zapisivanje, ne
preporuca se na racunalu raditi u nekim drugim aplikacijama, bez obzira na brzinu
procesora, osim ako imate racunalo nove generacije sa HT tehnologijom“.
Snimanje DVD-a
Za ovaj postupak vrijedi sve isto kao i za CD ukoliko želimo snimati podatke.
Naravno, sada imamo na raspolaganju 4,5 Gb umjesto 700 Mb prostora na DVD disku.
Za izradu DVD filma koriste se razni drugi programi za kodiranje u MPEG2 i m2v,
te niz opcija razdvajanja audio i video datoteka, montaža, izrada titlova i menija itd,...
što naravno izlazi izvan granica ove „prirucne“ skripte.

Tihomir Marjanovic, Zagreb

34