P. 1
Slobodna Bosna [broj 690, 4.2.2010]

Slobodna Bosna [broj 690, 4.2.2010]

|Views: 395|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Mar 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/08/2013

pdf

text

original

JOHN SCHINDLER, DOKTOR ZA [PIJUNA@U: SVE @RTVE UDBE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Slom vehabijskog tre}eg entiteta
VJERA I POLITIKA Ko }e koga podr`ati na izborima
www.slobodna-bosna.ba

Kako je sru{ena SAO Gornja Mao~a

Reis uz Radon~i}a, naibu reis uz Silajd`i}a

SADR@AJ
12 AHMEDIJE U POLITICI
Duboke podjele u vrhu Islamske zajednice
S pribli`avanjem parlamentarnih izbora u BiH, zahuktava se i strana~ko svrstavanje muslimanskog vjerskog establi{menta; “Slobodna Bosna“ otkriva ko su izborni favoriti vrha Islamske zajednice BiH, 34 koga }e podr`ati udru`enje imama a koga intelektualni autoriteti sarajevskog Fakulteta islamskih nauka i Medrese

www.slobodna-bosna.ba
ro bi se mogli na}i pod istragom policijskih 64 K’O KRME U SARAJEVU i financijskih institucija kojima je ovih dana Svinja na javnom servisu stigla obimna dokumentacija o vi{e nego sumnjivom poslovanju ovog privatnog uniPredstavnici Udru`enja “Majke Srebrenice i verziteta; na{ novinar je do{ao do ovih Podrinja“ najavili su po~etkom sedmice dokumenata iz kojih je lako zaklju~iti na tu`bu protiv Federalne televizije, te scenarkojim i kakvim osnovama funkcionira ova iste i reditelja serije “Lud, zbunjen, nor“presti`na“ privatna visoko{kolska institucija malan“ zbog epizode sa svinjom emitovane u nedjelju uve~e; istra`ivali smo zbog ~ega PREMIJERNO je sarajevski humor postao “najve}i civiSchindlerova lista udbinih zlo~inaca lizacijski napad na islamske vrijednosti nakon genocida“ i ko stoji iza protesta Dr. John R. Schindler, ameri~ki profesor, majki Srebrenice i Podrinja koji je kao vrhunski ekspert za (kontra){pijuna`u godinama boravio u exjugoslovenskim zemljama, narednog mjeseca }e u SAD-u objaviti intrigantnu knjigu koja se u cijelosti bavi funkcioniranjem nekada{nje jugoslovenske Uprave dr`avne bezbjednosti (UDB), njenim tajnim likvidacijama {irom svijeta, tehnikama i metodama koje je koristila; profesor Schindler, ~ija je prethodna knjiga “Nesveti teror“ (pro{le godine prevedena u Srbiji) izazvala ogromnu pa`nju, ekskluzivno za “SB“ otkriva zbog ~ega je godine truda SLOBODNA BOSNA ulo`io u istra`ivanje Udbinih likvidacija nezavisna informativna revija
IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

16 DOSJE GORNJA MAO^A
Slom “Vehabijske bastille”
Masivnom akcijom udru`enih policijskih snaga iz cijele BiH, a na zahtjev Tu`iteljstva BiH, po~etkom ove nedjelje “legalna vlast“ je kona~no uspostavila pravni red i poredak u sjevernobosanskom selu GORNJA MAO^A, koje su prije desetak godina otkupili, okupirali i izolirali od ostatka BiH vehabijski radikali financijski pomagani od bratskih pokreta iz svijeta; na{a novinarka otkriva detalje ove slo`ene policijsko-obavje{tajne operacije, te analizira kako se uop}e desio “Slu~aj Gornja Mao~a“

46 DOMA]I MODEL PRIVATIZACIJE
Krivaja u raljama pravosu|a
Istra`ivali smo za{to vlasnici Krivaje 1884 FERID i ISMET MUJANOVI] poslije milionskih ulaganja i odli~nog po~etka rada privatiziranog preduze}a naprasno gase proizvodnju te {ta je pozadina petnestomjese~nih neuspje{nih poku{aja sudske registracije novog preduze}a, zbog ~ega je Ustavni sud Federacije slu~aj sa zeni~kih sudova prebacio sudijama u Tuzli

30 AKADEMSKI KRIMINAL
Ameri~ki univerzitet u BiH
Ameri~ki univerzitet u BiH sa sjedi{tem u Tuzli i njegov osniva~ DENIS PRCI] usko-

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
KOREKTIVNA PRETPLATA

KRAJI[KI SLU^AJ “INDEX“

Alkalaj ukinuo kolektivnu pretplatu MIP-a na “Avaz“ i “Nezavisne novine“
Konkretnu podr{ku akciji “marka za Avaz - marka protiv BiH“ dalo je i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. [ef ministarstva Sven Alkalaj naredio je da se smanji pretplata na Avaz s 25 na samo 1 primjerak dnevno, a ta naredba odnosi se i na “sve ostale dnevne listove“. Ali, kako smo doznali, restriktivna odluka ministra Alkalaja ne odnosi se na “sve ostale dnevne listove“, kako stoji u slu`benom obrazlo`enju odluke, nego samo na dvoje privilegirane dnevne novine - Avaz i Nezavisne novine - budu}i da kolektivna pretplata na ostale dnevne novine uop}e nije ukinuta. Jer nije ni postojala! (M. A.)
Sven Alkalaj

Seks afere i nepotizam na Pedagoškom fakultetu u Bihaću

NEDJELO NA VIDJELO

Studenti Pedago{kog fakulteta u Biha}u progovorili o grijesima biv{eg dekana Rize D`afi}a

Iako od novembra pro{le godine, nakon isteka dvogodi{njeg mandata vi{e nije dekan, profesor Rizo D`afi} jo{ uvijek je navodno “alfa i omega” na Pedago{kom fakultetu u Biha}u. Tokom mandata u Dekanatu, sude}i po strukturi nastavnog osoblja, dobro se pobrinuo da ubudu}e bude okru`en samo osobama od povjerenja. Nije dodu{e jedini koji je na Biha}kom univerzitetu “uga|ao” djeci poznatih kraji{kih porodica, ali je samo D`afi}, navodno, do sada za anga`man na Pedago{kom fakultetu “preporu~io” nekoliko uposlenika, redom iz poznatih kraji{kih porodica. Mladom asistentu Samiru Velad`i}u je dao “odli~ne preporuke” za mjesto asistenta a njegovog prezimenjaka Amira “preporu~io” za referenta u Studentskoj slu`bi. Obojica su brati}i jednog od SDA-ovih prvaka u Krajini, aktuelnog federalnog poslanika Edhama Velad`i}a. D`afi} je, me|utim, za razliku od nekih svojih kolega koji su dobre pozicije na Univerzitetu sticali uslugama politi~kim mo}nicima, oti{ao i korak dalje. Tako je za asistentice na predmetima koje predaje, anga`irao svoju k}er i snahu!? D`afi}eva k}i na Fakultetu koristi samo suprugovo prezime Pe~enkovi}, ali je
4

op}epoznato da je Vildana sa D`afi}em u najbli`em srodstvu. Mladu [eherzadu Halki} je na Pedago{kom fakultetu odmah nakon diplome 2008. godine ~ekalo mjesto asistentice i to ba{ asistentice na predmetu koji predaje njen svekar D`afi}. Na vratima njenog kabineta je, me|utim, navedeno samo djevoja~ko prezime, Halki}. Navodno u Biha}u javnost vi{e i ne reagira na nepotizam pri zapo{ljavanju na Univerzitetu a tek ne{to vi{e pozornosti je izazvala nedavna afera profesora \or|a Slavni}a iz Banje Luke. Slavni}a navodno bije glas profesora sklonog ucjenama, posebno zgodnih studentica, ali je nedavno zbog pritu`bi nekolicine roditelja studenata sam dao otkaz. Slu~aj je procurio van zidova Fakulteta tek kada je jedna od lascivnih e-mail poruka koju je slao studenticama osvanula na biha}kom portalu biscani.net. Slavni} nije ~ekao sankcije uprave fakulteta pa je sam otkazao ugovor sa Fakultetom, me|utim, biv{i dekan D`afi} ga je na svoju ruku ponovo anga`irao. Zanimljivo, ba{ u vrijeme kada je D`afi}eva k}i Vildana u Banjoj Luci magistrirala i to uz mentorstvo profesora Slavni}a! (N. [unj)
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

MINI MARKET
SARAJEVSKA POP ROCK [KOLA @IVOTA
POSLIJE BAJE KOPLJEM U TRNJE

ZAJEDNO ZA ŽIVOT, SVI ZA EDU U SUBOTU NA ZETRU!
Foto: Milutin Stoj~evi}

Ibrahim Nadarevi} Baja kritikuje anomalije u bora~kim zakonima
Donekle je razumljiv gnjev predsjednika RVI Safeta Red`i}a koji je zaprijetio masovnim protestima u slu~aju da se borcima skre{u primanja za nekoliko procenata. Ali kako razumjeti stav federalnog zastupnika Ibrahima Nadarevi}a Baje, koji je prema predlo`enim promjenama zakona puno kriti~niji nego Red`i}, iako je glavni autor zakonskih promjena Nadarevi}ev strana~ki kolega iz SDA Zahid Crnki}!? “Veoma je mnogo anomalija u na{im bora~kim zakonima, kakvih nema nigdje u svijetu“, tvrdi SDA-ov zastupnik Nadarevi}, navode}i brojne primjere koji potkrepljuju ovu tvrdnju. No, slu~ajno ili ne, Nadarevi} je propustio navesti krupnu anomaliju vezanu za izgradnju “bora~kih stanova“ i njihovu masovnu preprodaju, u ~emu je i sam sudjelovao. Nadarevi}ev istup protiv anomalija u bora~kim zakonima bio bi posve legitiman, ali samo u slu~aju da najve}i broj navedenih anomalija nije nastao u ranijem razdoblju, kada je federalnim Ministarstvom za bora~ka pitanja, pored ostalih, rukovodio i Nadarevi}. (A. M.)

POMO] PRIJATELJU I BRATU POMO] PRIJATELJU I BRATU
Dino [aran, Adi Mulahalilovi}, Dino [aran, Adi Mulahalilovi}, Nedim Babovi} ii Ismeta Dervoz Nedim Babovi} Ismeta Dervoz

Darovitom sarajevskom muzi~aru Edi Mulahalilovi}u koji se hrabro mjesecima bori sa opakom bole{}u u pomo} su pritekli bez izuzetka svi prijatelji i kolege. Na velikom koncertu koji }e se odr`ati ove subote u Zetri, vjerovatno prvi put zajedno nastupi}e najve}e sarajevske pop-rock zvijezde: Dino Merlin, Plavi orkestar, Bombaj {tampa, Letu {tuke...

SVE ZA RAJU, JARANE
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

Ibrahim Nadarevi}

Sa{a Lo{i}, Branko \uri} i Dino Merlin 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

RADON^I]EVA STRANKA ZA BOLJU “BUDU]NOST“
Pi{e: SENAD AVDI]

Srđan je Dizdarević ovlašno tu tezu dokazivao na (svega) jednom primjeru - sistematskom šovinističkom diskreditiranju urednice FTV-a Duške Jurišić koju je klerofašistički Radončićev uragan otpilio sa kakve-takve normalne televizijske utjecajne grane kao “neprijateljicu Bošnjaka i islama“

V

i{estoljetna narodna mudrost veli za ovaj mjesec, februar, u kojem se ra|aju kako ribe, tako i vodolije, da je “kratak kao Fahrudin Radon~i}“... Nije vam nepoznato ko je Radon~i}, naravno. To je onaj komunisti~ki politi~ar iz Titograda, koji je sa tri navrat-nanos zavr{ena razreda likovne umjetni~ke {kole u Nik{i}u stigao u Sarajevo gdje je prije koji mjesec odlu~io osnovati politi~ku partiju, nazvanu Stranka za bolju Budu}nost. I ja bih se, da sam poput Radon~i}a ro|en u Crnoj Gori, a odrastao nigdje, bez razmi{ljanja pridru`io toj zavi~ajnoj stranci - ~ak i mene srce zaboli kada vidim na kakve je niske grane pala nekada titogradska, a danas podgori~ka Budu}nost. Izgubi glatko od Zete, jedva izvu~e nerije{eno

rio: “No`em, predsjedni~e Fahro, no`em...“, ovaj odgovorio: “Koga Sejo, da mu majku mu maj~inu i oca o~ina na kamaru jebem...?!” Dakako, sve je ovo moja literarna fikcijska konstrukcija, ~iju vjerodostojnost ne umanjuje ni to {to je potpuno izmi{ljena. Ali to va`i ukoliko si u komunikaciji sa intelektualno zahtjevnim, dakle benevolentnim ljudima a ne sa nazor svr{enim maturantima srednje umjetni~ke {kole iz Nik{i}a - smjer mrtva priroda i dru{tvo, crnogorskim partijskim komesarima, kakav je Fahro. Znam da je jedini racionalan odnos prema ozbiljnim stvarima, to je ve} pre`vakano i u praksi pop-kulture i u

Vratimo podgori~koj “Budu}nosti“ osmijeh na lice ka
protiv uvijek neugodnog Mogrena, mu~i se protiv ambicioznog, ali takti~ki nepotkovanog FK Grbalja. Gdje je nestala slavna i ~asna tradicija fudbala u Podgorici, {to se ne obnovi kultni tunel na stadionu “Gorica“ u kojem su neprijateljski fudbaleri padali ka snoplje, ginuli ka “Manchester“ na nebu nad Berlinom, pod udarcima uprave i simpatizera, redom uzornih ~lanova Saveza komunista Titograda, ~iji je tada{nji funkcioner zadu`en za red, mir i idejni rad bio Fahrudin Radon~i}. Popularni [}epo, “kontroverzni biznismen“ izgleda je kona~no odlu~io da iz privremenog sarajevskog egzila (koji traje svega dvije decenije) vratiti staru slavu klubu svijetle tradicije, usmjeriti ga na autostradu ~ojstva i juna{tva. Bolje “Budu}nosti“. Onih uspje{nih |eti}a, Ante Miro~evi}a, Moja{a Radonji}a, Zorana Vorotovi}a, Deje Savi}evi}a... Mogao bih ja do kraja ove novine tjerati {egu sa ovda{njim novinskim magnatom niskoplafoniranim, nepismenim, neizrezbarenim tranzicijskim “Ava(z)tarom“, camerenovskim zaumnim likom koji je niotkoga “iz dubine gledan“ samoinicijativno do{ao da uspostavi nova civilizacijska pravila i oblike pona{anja. Radon~i}em, naravno. Recimo, dra`esna bi mogla biti sekvenca iz njegovih svje`ih, recentnih “ameri~kih grafita“ gdje je doru~kovao u dru{tvu Obame, slu`e}i se patuljastim prstima nasa|enim na kratke, krivudave ruke, pa kada ga je njegov povjerenik za Ameriku Sead Numanovi} upozo6

elitisti~koj teroriji, da je jedini otklon prema ozbiljnim stvarima da ih uop}e ne shvatamo ozbiljno.

S

preman sam ja, vazda horan i vavijek pripravan na svaku vrstu besposlica i razbibriga, na taj model “uklona“ prema izazovima malog vrtnog crnogorskog patuljka, {ejtana na vrhu igle/tornja Fahrudina Radon~i}a. Imamo, by the way, Radon~i} i ja stotinjak zakazanih sudskih ro~i{ta na kojima se Napoleon (to se u njegovom pasivnom kraju skra}eno, ekonomi~no i endemi~no zove Apoleon) iz Gusinja nije pojavio niti jednom, a ja prilje`no i odgovorno pristupio na svaki sudski poziv; nisam sabirao, ali, aproksimativno, ta ga je “ignorancija pravne dr`ave“ ko{tala brat-bratu stotinu hiljada maraka. Prije mjesec dana, kada se nije udostojio pojaviti na sudu (a on podnio tu`bu), njegov je advokat kazao kako je “gospodin Radon~i} bolestan“. U to sam, bez nu`nih medicinskih provjera, glatko povjerovao: gospodin Radon~i} je, i bez posebnih medicinskih ekspertiza, golim okom vidljivo, iz aviona, bolestan ~ovjek! Usljed toga nije vrijeme, a ni kontekst za {egu, humor, zajebanciju, {to je meni lak{i, jednostavniji zapravo jedini imanentan oblik javne komunikacije sa osniva~em Stranke za bolju podgori~ku “Budu}nost“. Ovo {to lider te stranke Radon~i} isijava, jeste, i tu se
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

KRATKI TAJKUN ZA DUGO SJE]ANJE
Fahrudin Radon~i}

kao u sretna vremena Miro~evi}a, Radonji}a, Savi}evi}a...
nakon dugo godina aktivnog neuva`avanja, moram suglasiti sa prvim direktorom svog `ivota, predsjednikom Helsin{kog odbora BiH Sr|anom Dizdarevi}em; Radon~i} radi, ne jedini, nego sinhronizirano i orkestrirano, na dubinskoj, {to }e re}i daljinskoj, nepovratnoj, fa{izaciji bosanskohercegova~kog dru{tva! Sr|an je Dizdarevi} ovla{no tu tezu dokazivao na (svega) jednom primjeru - sistematskom {ovinisti~kom diskreditiranju urednice FTV-a Du{ke Juri{i} koju je klerofa{isti~ki Radon~i}ev uragan otpilio sa kakve-takve normalne televizijske utjecajne grane kao “neprijateljicu Bo{njaka i islama“. (Sram i stid bilo “policijsko {ti}eno lice“ autisti~ko-autokratskog konformistu rockera, samookupljenog i introspektivno problemati~nog B akira Had`iomerovi}a {to je dopustio da bude jednokratno instrumentaliziran u tom {ovinisti~kom igrokazu; ina~e je prije tri mjeseca dokazivao da mu je Radon~i} planirao likvidaciju!?!) Poznato mi je, pisao je o tome, pored ostalog i pored ostalih italijanski lijevi esteti~ar Guido Aristarco kako je tamo{nja intelektualna scena nespremno, ko{marno, reagirala na pojavu Mussolinija 30-ih godina pro{log stolje}a: svi su misle}i intelektualci bili protiv fa{izma, samo je postojala razlika izme|u onih koji su po{ast italijanskog fa{izma tretirali analiti~ki i drugih koji su tu po{ast zahvatili sinteti~ki. Fenomen fa{izma koji javno promovira Radon~i}ev “Avaz“ (diskreditiranje ljudi po vjerskom i nacionalnom klju~u pra}eno brutalnim diskvalifikacijama; za po~etak, kao upozorenje) prestaje biti “nacionalna netrpeljivost“, dakle “slu~aj Du{ke Juri{i}“, kada pogledate emisiju Crta u kojoj uro|enik iz Plava, Gusinja, Podgorice, Radon~i} otvoreno prijeti novinarki, koju ne znam, upamtio sam da se preziva Mali}begovi}, pretpostavljam da je Bo{njakinja, da }e preko svog giljotina-tabloida objaviti njene najintimnije tajne! Fa{izam, ako nije totalan i sveobuhvatan, karikatura je fa{izma! To je jedini, dakle sinteti~ki odnos prema fa{izmu. Radon~i} jeste karikatura u svakom pogledu, ljudskom, profesionalnom, obiteljskom, poduzetni~kom, ali u preciznom provo|enju fa{isti~kih matrica je, na`alost, precizan i ta~an. Zato i nije primjereno ozbiljnosti “situacije“ zajebavati se sa njegovom “misijom“. Pare su tu, medijski utjecaj je neupitan, socijalni milje je razoren, politi~ka konkurencija je pasivizirana nakon obavljenih insajderskih plja~ki... i {ta }emo sad?! Kao i u svakoj strukturalnoj krizi, nacional-socijalizam ima neslu}ene perspektive i potencijale!
7

C

rnogorskog nepismenog i neobrazovanog Velikog Brata, Radon~i}a, koji je prije dvadeset i pet godina tolerisao da mu supruga u Podgorici ima prezime Rakonjac, i da mu sa tim antibo{nja~kim prezimenom djecu odgaja, uzaludno je podsje}ati da je nepristojno dvadeset godina kasnije njenoj rodici Du{ki Juri{i} (djevoja~ki Rakonjac) uskratiti pravo da informira “njegov“ narod. On veli da udara na temelje njegove vjere. Navodno da i takva (Radon~i}eva) vjera negdje postoji... Ali fa{izam nije samo ideolo{ka maglina, teorijski provizorij fa{izam je nemogu} i nemo}an kad je li{en prakti~ne, operativne represije.

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 28. JANUAR
Taksista vozi rano ujutro `enu, nemuslimanku, na sarajevski aerodrom i bez ikakve veze i potrebe je pita: “Vi to, hanuma, upravo sa ranog sabaha, jel’de.“ Srpski patrijarh Irinej se javno izvinjava {to mu se omaklo da izjavi kako su “muslimani u principu dobri, tolerantni, sve dok nisu u ve}ini“. Da sam na njegovom mjestu, ne bih na{ao nikakvu potrebu da se izvinjavam! To je tako: muslimani, kada su u ve}ini, pona{aju se potpuno isto, oholo, bezobzirno kao i svi drugi, pravoslavci, katolici, jevreji... ustane, on po~inje dan time {to popije veliku ~a{u {ljivovice. Malo prije ru~ka popije jo{ barem dvije takve ~a{e mezete}i slatki{ima. Da bi sti{ao strahovitu `estinu koju mu pi}e stvara u stomaku, pojede on svoju ~orbu sa lukom i repom... onda se slu`i obilna supa od boranije, a objed se opet zavr{ava {ljivovicom.“ Oprobam ovaj vjekovni bosanski recept, i do podneva evo me, da kucnem u drvo, ko nov! kabinetu Mom~ila Kraji{nika u Skup{tini BiH htio likvidirati nakon {to je odbio da pre|e u Karad`i}ev srpski MUP. “Predlo`io sam mu da si|emo, sprat-dva ni`e, u podrum, pa nek’ me tamo izre{eta, da ne prljamo Kraji{nikov kabinet“, prisjetio se @epini}. Tokom svog vi{esatnog izlaganja @epini} je priznao da mu je danas, nakon svih `rtava, nesre}a, patnji, razaranja..., `ao {to kao drugorangirani bh. policajac na vrijeme nije nalo`io da se pohapse svi politi~ari koji su Bosnu i Hercegovinu sigurno, neumoljivo vodili u ratni pakao. Pametna, mudra ideja, ali, na`alost idealisti~ka, dakle, neprovediva. Ivica Stani}, predratni glavni tu`ilac sarajevskog Vi{eg suda, u aprilu 1992. zahtijevao je da se zakonski zabrani djelovanje sve tri vladaju}e nacionalisti~ke stranke. I {ta se desilo? Nekoliko mjeseci nakon toga bagra iz SDA je udesila da se tu`itelju Stani}u na nogometnoj rekreaciji polome obje noge i da ga se za sva vremena (pr)otjera u Hrvatsku!

NEDJELJA, 31. JANUAR
Gledam opro{tajni intervju u dana{njem izdanju “Nedjeljom u 2“ biv{eg predsjednika Hrvatske STIPE MESI]A. Iskreno, uz

PETAK, 29. JANUAR
Zanimljiva i pou~na polemika izme|u glavnog urednika Dana SENADA PE]ANINA i zamjenika glavne i odgovorne urednice Oslobo|enja MUHAREMA BAZDULJA. Povod je, {atro, razli~ito vi|enje/ recepcija uloge i odgovornosti nekada{nje glavne tu`iteljice Tribunala u Haagu Carle del Ponte, a u su{tini je natjecanje u tome ko od njih dvojice o toj materiji ni{ta ne zna, a ko nema pojma. Pe}anin diskreditira

UTORAK, 2. FEBRUAR
Jedno nejako prase koje se prije dvije no}i ukazalo na Federalnoj televiziji u seriogroman respekt i simpatije prema njegovu nasljedniku IVI JOSIPOVI]U, te{ko }emo se priviknuti na hrvatsku politi~ku scenu bez Mesi}a. Na dan drugog kruga izbora u Hrvatskoj zvalo me sa zagreba~kog “Radija 101“ da prokomentiram “iz sarajevskog rakursa“ deceniju koju je Mesi} proveo na kormilu Hrvatske, te {ta ja osobno o njemu mislim. “Kod Mesi}a me fascinira to {to je on mnogo zajebaniji nego {to je ikada pru`io povoda da se to o njemu misli“. Rekao sam, iz pristojnosti, “namazaniji“, ali ni{ta bitno to ne mijenja na stvari.

Bazdulja (svog nekada najplodnijeg prepisiva~a) da se od svih novinarskih tehnika koristi isklju~ivo internetom, Bazdulj njemu otpisuje da su “pouzdani izvori“ (Haris Silajd`i} i njegov pravni sufler, H “{apta~ konjima“ Damir Arnaut) po~esto nepouzdani i nevjerodostojni. Kada sam ja, prije 6 - 7 godina to isto tvrdio i za jednog i za drugog, zdru`eno su me lin~ovali!

PONEDJELJAK, 1. FEBRUAR
Ve} drugi dan u Haagu na su|enju {efovima policije Republike Srpske MI]I STANI[I]U i STOJANU @UPLJANINU svjedo~i predratni zamjenik ministra policije BiH VITOMIR @EPINI]. Svjedo~enje

ji Lud, zbunjen, normalan ve} dva dana se medijski kasapi, vjersko-politi~ki tran`ira zajedno sa autorima serije. [to bi se reklo, san svakog praseta u dijelovima Federacije BiH sa tolerantnom bo{nja~kom ve}inom je da do`ivi da umre k’o svinja!

SUBOTA, 30. JANUAR
Buran ju~era{nji dan je ni{ta, mila majka, u kolu pjesma, kakva je bila no}. Jutros tro{ne glave, prelistavam ~asopis Europske akademije koju izdaje Banjalu~ka nadbiskupija naslovljen U slu`bi dijaloga i mira i ~itam duhovit, odli~an esej publiciste SLAVKA PODGORELCA, publiciste i kroni~ara Banje Luke. Podgorelec tako citira francuskog diplomatu u Travniku s po~etka 19. stolje}a [ometa de Fosea (“Travni~ka hronika“, naravno) koji je ne mogav{i se na~uditi sklonosti Bosanaca prema rakiji sa zaprepa{tenjem zapisao: “Kada Bosanac
8

SRIJEDA, 3. FEBRUAR
FAHRUDIN RADON^I] je danas otputovao u Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave gdje }e u~estvovati na Molitvenom doru~ku sa predsjednikom Barackom Obamom. Sa sobom je poveo i kardiohirurga MIRSADA KACILU, uglednog ~lana svoje stranke. Kako }e se i kome, i zbog ~ega tokom doru~ka u Washingtonu moliti Radon~i}, ovla{teni zastupnik islama i muslimana za tr`i{te BiH, ako je op}epoznato da sila Boga ne moli?! Ka`u da je, kada ga je reis Ceri} jednom prigodom pitao: “Zna{ li Fatihu, Fahro?“, Radon~i}, nekada uspje{ni izvr{ni sekretar Gradskog komiteta SK Titograda, odgovorio: “Samo iz vi|enja!”
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

@epini}a, koji je deseceniju i pol dr`avljanin Australije, jasno je, precizno, ~estito, dosljedno. Ispri~ao je kako ga je optu`eni Mi{o Stani{i} po~etkom 1992. godine u

MINI MARKET
BANKARSKI HIT – REKET KREDIT

LIJAN ISMIJAN

Kantonalno tu`ila{tvo pokrenulo istra`ni postupak protiv Ramiza D`aferovi}a
Prema pouzdanim informacijama koje smo dobili iz izvora bliskih sarajevskom Kantonalnom tu`ila{tvu, u ponedjeljak, 1. februara, pokrenut je istra`ni postupak protiv direktora Razvojne banke Federacije BiH Ramiza D`aferovi}a i vlasnika revizorske ku}e D`aferovi}. Istragom }e biti obuhva}eno jo{ nekoliko osoba, bliskih suradnika Ramiza D`aferovi}a iz uprave Razvojne banke i revizorske ku}e “D`aferovi}“, koje su umije{ane u korupcijsku aferu te{ku nekoliko desetina miliona KM. D`aferovi} se sumnji~i za zloupotrebu slu`benog polo`aja - dodjelu povoljnih kredita kompanijama u kojima je bila anga`irana njegova privatna revizorska ku}a “D`aferovi}“. Na taj, u osnovi reketa{ki na~in, D`aferovi} je zgrnuo vi{emilionsku zaradu. O korupcijskoj aferi u Razvojnoj banci FBiH u vi{e navrata raspravljao je i Parlament FBiH, no D`aferovi} se uspijevao odr`ati u sedlu zahvaljuju}i bezrezervnoj podr{ci politi~kih za{titnika iz SDA i HDZ-a. (S.B.)

Jerko Ivanković sebe predložio za svehrvatskog predsjedničkog kandidata
Sude}i po atmosferi koja je vladala na nedavnom mostarskom samitu {est stranaka s hrvatskim predznakom, aktuelni ~lan Predsjedni{tva BiH iz reda hrvatskog naroda @eljko Kom{i} mo`e mirno ~ekati naredne predsjedni~ke izbore. [est hrvatskih stranaka te{ko da }e se dogovoriti o zajedni~kom predsjedni~kom kandidatu kako im se ne bi ponovio “slu~aj Kom{i}“. Kako doznajemo, razgovor o zajedni~kom predsjedni~kom kandidatu u startu je minirao lider HDZ-a Dragan ^ovi}, koji smatra da bi s predsjedni~kim kandidatom trebala iza}i partija s najve}om potporom hrvatskih bira~a - {to }e re}i HDZ. ^ovi} nije iznio ime HDZ-ovog favorita za ovu funkciju, no odranije je poznato da najve}e {anse ima aktuelna predsjednica Federacije BiH Borjana Kri{to, s kojom je ^ovi} vrlo blizak. Lider HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} insistirao je da se, za po~etak, otvori rasprava o kriterijima kandidiranja a tek potom da se raz-

Jerko Ivankovi} Lijanovi}

govara o konkretnim imenima, {to je ^ovi} glatko odbio. Mu~nu atmosferu na mostarskim pregovorima nakratko je prekinuo Jerko Ivankovi} Lijanovi}, koji je mrtav ozbiljan predlo`io sebe za zajedni~kog predsjedni~kog kandidata. Lijanovi}ev prijedlog nakratko je izmamio osmijeh na smrknuta lica hrvatskih lidera. (A. M.)

BABANOV ]ARCAFFE

Vlasnik tvrtke “Marcaffe“ Marko Baban državi prijeti odštetnim zahtjevom
^lanovi Grupacije distributera i prera|iva~a kafe pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH najavili su, prije nekoliko dana, da }e od dr`ave tra`iti obe{te}enje zbog navodne {tete koju su pretrpjeli primjenom starog Zakona o akcizama. Navode}i kako su izmjenama tog zakona koje su na snagu stupile 1. jula pro{le godine znatno porasli prihodi dr`ave i smanjeno crno tr`i{te, predsjednik Grupacije Marko Baban je istakao da su bh. vlasti proizvo|a~ima i distributerima kafe kona~no omogu}ile zadovoljavaju}i poslovni ambijent. No, sude}i prema dosada{njem poslovanju Babanovih kompanija, predsjednik Grupacije distributera i prera|iva~a kafe uistinu je posljednja osoba koja bi dr`avnim vlastima trebala prijetiti tu`bom i tra`iti naknadu {tete, budu}i da on punih trinaest godina izbjegava izmiriti porezna dugovanja. Prije nego {to je u Kiseljaku registrirao tvrtku Marcaffe, Marko Baban je imao firmu Marvel, koja nikada nije platila oko milijun KM poreza iz 1997. godine. Istina, Baban je oko 30 posto duga naknadno isplatio “kompenzacijom i cesijama“, ali svoje zakonske obveze nije izmirio ni do danas. O problemima naplate Babanovih dugovanja u vi{e je navrata raspravljala i Vlada Srednjobosanskog kantona. (S. M.)

Ramiz D`aferovi}

10

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
PEP-Y AND

Je li prijedlog za uvođenje četvrtog člana Predsjedništva BiH bolje rješenje od sadašnjeg?
MEHMED MUJI]
vije}nik u OV Tuzla

SDP nije uspio privatnu tvrtku PEP prika~iti na gradski bud`et
Skoro polovina prisutnih vije}nika na posljednjoj sjednici Gradskog vije}a Sarajevo izjasnila se protiv predlo`ene odluke o transformaciji privatne tvrtke PEP d.o.o. u Javno preduze}e “Gradska televizija Sarajevo“. PEP je prvatna tvrtka, osniva~ Studija 99 kojeg je SDP namjerio “prikop~ati“ na gradski bud`et i pretvoriti u javnu gradsku televiziju. No, u toj prili~no nerazumnoj namjeri SDP je ostao usamljen: najprije je ostao bez podr{ke koalicionog partnera Na{e stranke a potom i bez podr{ke nekoliko “nezavisnih“ vije}nika koji su kri{om obe}avali stati uz bok SDP-a, uprkos suprotnim nalozima strana~kih centrala. Podr{ku odluci uskratio je i Gradimir Gojer (SBiH) uz obrazlo`enje kako nije dobio precizne garancije da }e sve stranke koje participiraju u Gradskom vije}u biti zastupljene u programskom vije}u televizije. Su{tina sukoba oko Studija 99 potpuno je dakle jasna: SDP nastoji formirati jednostrana~ku, a “ostatak“ zastupnika vi{estrana~ku televiziju. Javnu gradsku televiziju niko i ne spominje! (M.A.)
Gradimir Gojer

MILANKO MIHAJLICA
zastupnik SRS-a u Narodnoj Skup{tini Republike Srpske

DA
Moj odgovor je sasvim jasan, s obzirom na to da sam svojevremeno kao borac za prava Roma bio pokreta~ kampanje u medijima da takav prijedlog ugleda svjetlo dana. Smatram da je bi jo{ jedan ~lan Predsjedni{tva bilo pravi~no rje{enje i mogu}nost i za pripadnike manjina da se kandidiraju. Osim izmjena Ustava BiH, smatram da prava manjina moraju biti ugra|ena i u legislativu u oblasti zapo{ljavanja, socijalnog zbrinjavanja...

NE
Smatram da bi kroz taj prijedlog pripadnici manjina mogli ostvariti svoja prava. Mada je ~injenica da predstavnici mogu na visoke pozicije u izvr{noj vlasti do}i jedino uz kandidaturu neke od najja~ih politi~kih stranaka. To je, na`alost, politi~ka realnost u BiH. Tako|e, uvo|enje ~etvrtog ~lana otvara i druga pitanja, poput nadle`nosti kolektivnog {efa dr`ave, na~ina odlu~ivanja... Mislim da je taj sistem i sada dosta kompleksan.

LIDIJA BRADARA
delegat iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH

IBRAHIM RAHIMI]
vije}nik SDA u GV Mostara

NE
Mislim da je Bosni i Hercegovini potreban potpuno novi Ustav koji }e garantirati jednaka prava za sve njene gra|ane i narode. Stranka kojoj pripadam zala`e se upravo za takvo rje{enje, odnosno Ustav u koji }e biti ugra|ene sve konvencije koje se ti~u ljudskih prava. Dakle, trebali bismo imati Ustav poput onoga koji imaju sve suvremene europske zemlje.

DA
^etvrtim ~lanom Predsjedni{tva BiH kona~no bi se omogu}ilo ostvarivanje prava kandidatima iz reda ostalih. Vjerujem jer i sam pripadam toj kategoriji. Prijedlog za izmjene Ustava u tom smislu bi samo trebalo dobro precizirati i na}i mehanizme koji bi sprije~ili zloupotrebe.

ELI TAUBER
savjetnik za kulturu u Jevrejskoj zajednici BiH

IGOR RAJNER
zastupnik iz reda Ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH

DA
U su{tini bi najbolje rje{enje bilo da imamo jednog predsjednika. Me|utim, na{ ustavni sistem to onemogu}ava. Uvijek sam za opciju koja je najbolja za sve gra|ane BiH. Razgovarao sam s jednim bh. politi~arem koji ~ak misli da bismo trebali imati pet ~lanova Predsjedni{tva. U svakom slu~aju, mislim da bi taj ~etvrti ~lan u Predsjedni{tvu mogao biti neka vrsta ravnote`e pri odlu~ivanju i medijator izme|u predstavnika tri konstitutivna naroda.
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

NE
Mislim da se problem koji se `eli rije{iti idejom o ~etvrtom ~lanu Predsjedni{tva isuvi{e formalizuje. Pri ovakvom rje{enju kolektivnog {efa dr`ave mislim da je jednostavniji dogovor tri konstitutivna naroda. [ta zna~i imati u Predsjedni{tvu i jednog ”manjinca”? Nezadovoljan sam tako|er terminologijom u BiH kojom se ozna~avaju narodi. Ispada da se sada samo vodi briga o Romima, mada sam siguran da su u BiH isto toliko brojni i ljudi koji se izja{njavaju po regionalnom kriteriju, kao na primjer Bosanci.
11

AHMEDIJE U POLITICI

S približavanjem parlamentarnih izbora u BiH, zahuktava se i stranačko svrstavanje muslimanskog vjerskog establišmenta; “Slobodna Bosna“ otkriva ko su izborni favoriti vrha Islamske zajednice BiH, koga će podržati udruženje imama a koga intelektualni autoriteti sarajevskog Fakulteta islamskih nauka i Medrese

HARIS SILAJDŽIĆ Stranka za BiH

PRESTROJAVANJE ISLAMSKIH AUTORITETA
Reis Ceri} uz Radon~i}a, naibu reis Spahi} uz Silajd`i}a
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

I

ako je do oktobarskih op}ih izbora ostalo jo{ punih devet mjeseci, ve} sada se iza scene crtaju politi~ke kri`aljke, analiziraju i predvi|aju mogu}a savezni{tva, tra`e odgovori na pitanja koji su to faktori koji }e presudno utjecati na opredjeljenje bira~a. Kada su Bo{njaci i stranke kojima oni daju povjerenje u pitanju, stvari se ~ine iznimno kompliciranim pa se ni najupu}eniji analiti~ari ne usu|uju prognozirati izborni ishod. Ve}ina analiti~ara se, me|utim, sla`e da }e jedan od bitnih faktora i u predstoje}oj politi~koj utakmici - po mnogima najuzbudljivijoj u novijoj povijesti BiH - biti Islamska zajednica Bosne i Hercegovine, odnosno njezin najvi{i vrh, istaknuti autoriteti, kao i 1.000 imama koji djeluju “na terenu“.

FIN UZ SILAJD@I]A
Apsolutna simbioza SDA i Islamske zajednice, koja je ustanovljena u predve~erje prvih demokratskih izbora 1990. godine, bitno je relativizirana smr}u Alije Izetbegovi}a u oktobru 2003. godine. Od tada najja~a bo{nja~ka stranka ne mo`e ra~unati na apsolutnu izbornu podr{ku IZ-a. I u samom vrhu IZ-a, kao i “na terenu“, znatan utjecaj ostvarila je Stranka za BiH, odnosno
12

Haris Silajd`i}, {to se posebno manifestiralo na pro{lim predsjedni~kim izborima 2006. godine kada je lider SBiH pomeo predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a. Nesumnjiv doprinos toj pobjedi dao je i reis Mustafa ef. Ceri}, koji dodu{e nije izravno prote`irao Silajd`i}a koliko je potkopavao kredibilnost njegovog protukandidata Tihi}a. Danas, kako tvrde dobro upu}eni, Haris Silajd`i} mnogo ve}e povjerenje u`iva u redovima ilmije (udru`enje koje okuplja imame u BiH i dijaspori) nego u samom vrhu IZ-a. Me|utim, ni tu stvari nisu potpuno jednostavne ni jednozna~ne. Reis Ceri}, iako to javno i eksplicitno nikad nije ustvrdio, ne voli dr. Silajd`i}a, niti u njemu vidi najkvalitetnije dr`avni~ko rje{enje za Bo{njake. On bi to vrlo rado i obznanio, ali jo{ uvijek koristi samo {ifrirani govor dvosmislenih poruka, jer je svjestan nemalog autoriteta koji aktuelni bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH u`iva, ne samo kod obi~nih ljudi nego i u susjednoj kancelariji zgrade Rijaseta. Naime, op}e je poznata i bezbroj puta dokazana neskrivena podr{ka koju dr. Silajd`i}u pru`a Ceri}ev prvi suradnik, naibu reis Ismet ef. Spahi}. Silajd`i}ev veliki politi~ki kapital le`i i u ~injenici da je na njegovoj strani gotovo kompletna plejada intelektualaca gra|ansko-liberalnog diskursa okupljenih na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu. Doktor, kako ga zovu u ovim krugovima, u`iva neskrivenu podr{ku

ISMET SPAHIĆ Naibu reis
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

DUBOKE PODJELE U VRHU ISLAMSKE ZAJEDNICE

FAHRUDIN RADONČIĆ Stranka za bolju budućnost BiH

SULEJMAN TIHIĆ SDA

MUSTAFA CERIĆ Reisu-l-ulema
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

ZIJAD LJEVAKOVIĆ
Direktor Gazi Husrev-begove medrese

13

AHMEDIJE U POLITICI
PODJELA U VRHU ISLAMSKE ZAJEDNICE

Reis Ceri} podr`ava Fahrudina Radon~i}a, a njegov najbili`i saradnik, naibu reis Spahi} i dalje favorizira Silajd`i}a

biv{eg predsjednika Sabora IZ-a Hilme Neimarlije, ali i nekolicine najistaknutijih profesora FIN-a poput dr. Enesa Kari}a, dr. Re{ida Hafizovi}a, dr. Ismeta Bu{atli}a, dr. Adnana Silajd`i}a, te imama i profesora Medrese Mustafe ef. Spahi}a, jednog od naj`e{}ih kriti~ara reisa Ceri}a. Na FIN-u je i najsna`nije, dodu{e neformalno, opozicijsko upori{te unutar IZ-a iz kojega dolaze sna`ne kritike “megalomanskih“ poslova reisu-l-uleme Mustafe Ceri}a. Upravo sa ovog Fakulteta svojevremeno je upu}ena o{tro intonirana peticija protiv gradnje nove rezidencije Rijaseta na Kova~ima u kojoj je reis optu`en za “rasipni{tvo i ismijavanje muslimanske sirotinje.“

POUKE IZ HRVATSKE

Kako je agnostik Josipović pobijedio Bandića uprkos volji Katoličke crkve
Socijaldemokratska partija i njen lider Zlatko Lagumd`ija tradicionalno su u nemilosti vjerskog establi{menta u BiH. Oni, me|utim, ra~unaju na slabljenje utjecaja klera na klju~na politi~ka zbivanja. Sna`an argument mogu na}i u najbli`em susjedstvu. Na izborima za predsjednika Hrvatske ubjedljivo je pobijedio deklarirani agnostik Ivo Josipovi}, iako je njegov protukandidat Milan Bandi} bio apsolutni favorit Katoli~ke crkve. Za demokratiju, smatraju mnogi, ne bi bilo lo{e da makar da{ak ovakvog vjetra zapu{e u oktobru i u na{oj zemlji.

Vrh Islamske zajednice, a pogotovo poglavar Ceri}, nikad do sada nije bio u ve}im brigama i dilemama - za koga lobirati? Kome dati podr{ku i nakon oktobra ispostaviti fakturu za doprinos u pobjedi? Pogre{ne odluke mogu umnogome ugroziti i unosne poslove planirane u sjedi{tu Rijaseta na Miljacki.

ADUTI REISA CERI]A
Koji su, pak, reisovi aduti? Ima li ovaj ~ovjek nesumnjivo velikih ambicija, razgranatih veza i energije spremno rje{enje za neizvjesne doga|aje koji mogu uslijediti i ~ak poljuljati njegovu poziciju? Mada oprezniji ka`u da je samo interes vje~an, a politi~ke ljubavi prolazne, gotovo je izvjesno da je, trenutno, Ceri}ev politi~ki favorit Fahrudin Radon~i} i njegov Savez za bolju budu}nost. Iako to i jedna i druga strana poku{avaju uviti u oblandu principijelnosti i navodne brige za budu}nost naroda i dr`ave, ~ini se da je posrijedi pakt motiviran najpragmati~nijim interesnim porivima. Hazarderski plan za preuzimanje vlasti u oktobru ovog dvojca posve je legitiman, mada }e njegova realizacija biti izuzetno te{ka i krajnje rizi~na. U slu~aju neuspjeha, reis Ceri} }e definitivno izgubiti oreol svemo}i koji je bri`ljivo gradio proteklih godina uz obilatu podr{ku Fahrudina Radon~i}a i njegovog Avaza. Osim toga, otvorenim svrstavanjem na stranu jedne partije, rizikuje izazivanje novih, jo{ ve}ih podjela unutar Islamske zajednice BiH.
14

POLITIČKI KAPITAL: Silajdžićev veliki politički kapital leži i u činjenici da je na njegovoj strani gotovo kompletna plejada intelektualaca građansko-liberalnog diskursa okupljenih na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu

HRVATSKA DEMOKRATSKA LEKCIJA
Ivo Josipovi} odnio je ubjedljivu pobjedu nad Milanom Bandi}em

PREVRTLJIVI SAVEZNIK
Ned`ad Lati} priklonio Ned`ad Lati} priklonio se novom politi~kom taboru se novom politi~kom taboru

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

DUBOKE PODJELE U VRHU ISLAMSKE ZAJEDNICE
POLITI^KI BRAK IZ RA^UNA

Cerićeva potraga za poslušnicima
Aludiraju}i na orijentalno-spletkaro{ku crtu u karakteru aktuelnog reisa i njegovu neskrivenu ambiciju da po isteku mandata d`ube zamijeni predsjedni~kim odijelom, neki analiti~ari tvrde da je upravo on Radon~i}a gurnuo u politi~ke vode kako bi ga “potro{io“ i rije{io se potencijalnog konkurenta u pohodu na bo{nja~ki tron. Ipak, ~ini se da ova interpretacija, iako literarno zanimljiva, pati od manjka vjerodostojnosti. Hroni~no opsjednut nekontroliranom mo}i, reis Ceri} na svakim izborima tipuje na one igra~e za koje je uvjeren da }e mu biti odani, snishodljivi i nadasve poslu{ni, i to je glavni razlog zbog kojeg danas podr`ava Radon~i}a, a ne Tihi}a, Silajd`i}a ili pak Lagumd`iju.

Reis Ceri} traga za politi~kim poslu{nikom

ODSTRJEL NEPOSLU[NIH

Islamska zajednica nije monolit, muftije i imami su ljudi koji dijele sudbinu lokalnih zajednica u kojima `ive i djeluju. Mogu li postoje}i interesni savezi, gra|eni dvije decenije, preko no}i biti sru{eni i po direktivi s vrha uspostavljeni novi? Reisov kredibilitet bitno je naru{en. Javnost ga smatra najodgovornijim za korupciju i brojne afere koje se vezuju za vrh IZ-a, tako da ni njegova rije~ vi{e nema nekada{nju te`inu i ekvivalent naredbe o kojoj se ne raspravlja.

BOJKOT SARAJEVSKIH IMAMA
A ni potencijalni saveznici u ovom hazarderskom projektu ne ulivaju pretjerano povjerenje. Bra}a Lati}i - Ned`ad i D`emaludin - va`e za prevrtljive saveznike. Obojica su, prije svega, motivirani razlozima osobne povrije|enosti zbog ~injenice da su izba~eni iz svih klju~nih tokova aktuelne bo{nja~ke politike. Me|u dobrovoljcima koji se poku{avaju ukrcati na novu politi~ku la|u, reis Ceri} najvi{e povjerenja ima u svog potpuno odanog {efa kabineta Muharema ef. Hasanbegovi}a,

predratnog gora`danskog imama, koji je osamdesetih godina pro{log stolje}a robijao u fo~anskim kazamatima zbog verbalnog delikta. U dugim godinama slu`be u reisovom kabinetu Hasanbegovi} je uspostavio {iroku mre`u veza sa privrednicima, direktorima dr`avnih kompanija, politi~arima, kulturnim radnicima... uglavnom, osiguravaju}i donacije za brojne projekte. Tako|er, on je nominalni {ef predsjednik Udru`enja ilmije - svim imamima u Bosni i Hercegovini i dijaspori, iz ~ega crpi veliku mo} i ogromni utjecaj. Iako je dugogodi{nji funkcioner SDA, njegova uloga u vrhu ove stranke bitno je reducirana dolaskom na ~elo Sulejmana Tihi}a i njegovih sljedbenika-”kriptokomunista“ kako ih etiketiraju neki strana~ki prvoborci koji su politi~ki deklasirani jo{ u vrijeme apsolutne vlasti prvog strana~kog {efa Alije Izetbegovi}a. No, Hasanbegovi}ev uticaj na imame prili~no je oslabio {to se, pored ostalog, moglo nazrijeti jo{ prije dvije godine kada je na sarajevskom Ko{evu odr`ana velika vjerska maniDUGOTRAJNA ODANOST
Prof.dr. Enes Kari} ostao je Prof.dr. Enes Kari} ostao je privr`en Harisu Silajd`i}u privr`en Harisu Silajd`i}u

festacija “Moj umete“ koju je bojkotiralo skoro 200, uglavnom sarajevskih imama! U gorljive pristalice Radon~i}a spada i “medreslija“ Mensur Brdar, propali estradni mend`er ilahija i kasida, i nekada{nji direktor tako|er propalog Ljiljana, kojeg je Radon~i} izvukao iz du`ni~kog gliba. Brdar je me|utim “du`an“ i Silajd`i}u, uz ~iju se pomo} svojevremeno domogao savjetni~ke sinekure u Vladi Federacije BiH. Razapet izme|u dva {efa, Brdar ne prestaje s bezuspje{nim poku{ajima da pomiri Radon~i}a i Silajd`i}a. Vi{emjese~na rovovska bitka Sulejmana Tihi}a i vrha Islamske zajednice razjasnila je mnoge stvari, ali nije uspjela na ~istinu izvu}i Bakira Izetbegovi}a. Prirodni ba{tinik djela svoga oca mudro {uti. Nije isklju~eno da lukavi Izetbegovi} u potpunom devastiranju Tihi}a vidi svoju {ansu za ponovni poku{aj preuzimanja Stranke, ~ak i po cijenu neuspjeha SDA na predstoje}im parlamentarnim izborima. U tome mu ne}e manjkati potpore iz struktura Islamske zajednice, osim ako se ne odva`i kandidirati za mjesto bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Radon~i} i Ceri} namijenili su Izetbegovi}u subverzivnu ulogu u vrhu SDA i samo dok se bude kretao u tom okviru imat }e njihovu bezrezervnu podr{ku. No, odlu~i li se kandidirati za upra`njeno mjesto “prvog u Bo{njaka“, suo~it }e se s politi~ko-medijskom odmazdom kojom mu je ve} zaprijetio Radon~i}ev d`amijski potr~ko Ned`ad Lati} u nedavnom autorskom komentaru objavljenom u Avazu. Ono {to je neupitno jeste ~injenica da i Tihi} i Izetbegovi} u`ivaju skoro nepodjeljenu podr{ku profesora Gazi Husrev-begove mederese, na ~ijem je ~elu jedan od SDA-ovih prvoboraca Zijad Ljevakovi}.
15

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

DOSJE GORNJA MAO^A

Masivnom akcijom udruženih policijskih snaga iz cijele BiH, a na zahtjev Tužiteljstva BiH, početkom ove nedjelje “legalna vlast“ je konačno uspostavila pravni red i poredak u sjevernobosanskom selu GORNJA MAOČA, koje su prije desetak godina otkupili, okupirali i izolirali od ostatka BiH vehabijski radikali financijski pomagani od bratskih pokreta iz svijeta; naša novinarka otkriva detalje ove složene policijsko-obavještajne operacije, te analizira kako se uopće desio “Slučaj Gornja Maoča“

SAO GORNJA MAO^A SREDNJOVJEKOVNI BRLOG RADIKALNIH ISLAMISTA
Radikalni besposli~arski bra~ni parovi iz Mao~e od bra}e iz svijeta su dobijali po 600 KM mjese~no, plus 100 KM za svako dijete!!!
16
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

SLOM “VEHABIJSKE BASTILLE”
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

B

lizu 600 policajaca, pripadnika svih sigurnosnih agencija u BiH, opkolili su u no}i izme|u 1. i 2. februara majevi~ko selo Gornja Mao~a, u kojem prema vlastitim, ultraradikalnim vjerskim pravilima i propisima, ve} godinama `ivi najbrojnija vehabijska zajednica u na{oj zemlji. Zdru`ena policijska operacija kodnog naziva Svjetlost zapo~ela je oko tri sata ujutro, 2. februara, kada su pripadnici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e), Federalnog i MUP-a Republike Srpske, Policije Br~ko Distrikta, Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA-e), Grani~ne policije BiH i Slu`be za poslove sa strancima, potpomognuti specijalnim postrojbama iz vi{e kantonalnih MUP-ova, upali u tridesetak ku}a u kojima, kako se procjenjuje, stalno `ivi najvi{e osamdeset “seljana“. Najve}om policijskom akcijom koja je izvedena u poslijeratnoj BiH izravno je, na terenu, rukovodio glavni dr`avni tu`itelj Milorad Bara{in, u suradnji s kolegama Dubravkom ^amparom i Dianom Kajmakovi}. U operativnom je smislu, na ~elu Zdru`enog policijskog {taba, bio direktor Federalne uprave policije Zlatko Mileti}.

NAJVE]A POLICIJSKA OPERACIJA U POSLIJERATNOJ BiH

Na ~elu zdru`enih policijskih snaga bio je direktor federalne policije Zlatko Mileti}, dok su akciju izravno na terenu nadgledali glavni dr`avni tu`itelj Milorad Bara{in i njegove kolege Diana Kajmakovi} i Dubravko ^ampara

BRA]A SKUPLJENA S KOCA I KONOPCA
I mada je policijska akcija u Gornjoj Mao~i koja je, sve do po~etka ovog tjedna bila posve zatvorena za posjetitelje koji ne pripadaju krugu pristalica samoprogla{enog seoskog lidera Nusreta Imamovi}a, uspje{no okon~ana za nekoliko sati, dvojica su njegovih najbli`ih suradnika, Hajrudin Ribi} i Senad Mid`i}, ipak, poku{ali izazvati incidente. Policajce su do~ekali na ulazu u selo (gdje su ~uvali no}nu stra`u?!), i uz povike “Allahu ekber“ i “Vi ovdje nemate {ta tra`iti“ polegli na cestu, u namjeri da onemogu}e prolaz policijskih vozila. Budu}i da taktika mirnog otpora nije upalila, poslije su odbijali svaki kontakt i suradnju s istra`iteljima, ponavljaju}i kako ne priznaju ni policiju ni njihove zakone. No, bez ikakvog efekta, jer su iz Gornje Mao~e, s lisicama na rukama, vrlo brzo iza{li Nusret Imamovi}, Safet Bar~i}, Hajrudin Ribi}, Edis Bosni}, Senad Mid`i}, D`evad Hod`i}, Mersed ^eki} i Adnan Rustemi. Prva sedmorica se, za sada, sumnji~e za udru`ivanje u zlo~ina~ku organizaciju sa ciljem da upotrebom fizi~ke sile poku{aju promijeniti ustavni poredak BiH i svrgnuti najvi{e dr`avne institucije, ugroziti teritorijalnu cjelovitost BiH, te za izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mr`nje, spre~avanje povratka izbjeglica, skrnavljenje spomenika... Dodajmo tome da ne treba isklju~iti mogu}nost da }e lista kaz4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

17

DOSJE GORNJA MAO^A

RADIKALNI VEHABIJSKI VO\A IZA RE[ETAKA

Samoprogla{eni duhovni lider iz Gornje Mao~e Nusret Imamovi} i njegov najbli`i suradnik Edis Bosni}, ina~e ameri~ki dr`avljanin, uhap{eni su u posljednjoj policijskoj akciji

nenih djela za koje se sumnji~e vehabijske vo|e iz Gornje Mao~e, po zavr{etku istrage, biti pro{irena. Policajci su, naime, pored oru`ja i municije, u Gornjoj Mao~i zaplijenili vi{e ra~unara, na desetke DVD-a, CD-a, te gomilu raznoraznog propagandnog materijala koji se tek treba pregledati i prevesti, s obzirom da su mnogi dokumenti na arapskom jeziku. [to se, pak, ti~e hrvatskog dr`avljanina Adnana Rustemija kod kojeg su prona|ene tri hrvatske

d`emat“ u Krajini, gdje se otvoreno sukobio s Bilalom Bosni}em, vehabijskim {ejhom iz Bu`ima, ali i u Tuzli (u ku}i izvjesnog Senada Huki}a) i Grada~cu, gdje se njegove pristalice okupljaju u ku}i Zijada Zuki}a. [ire}u “pravu vjeru“, Imamovi} se, gdje god da je do{ao, predstavljao kao imam iz SAO (samostalne autonomne oblasti!?) Gornja Mao~a, budu}i da on jednako ne priznaje ni dr`avne zakone, ni dr`avne granice.

Selefijska zajednica u selu Gornja Mao~a, smje{tenom na administrativnoj granici Distrikta Br~ko i Tuzlanskog kantona, formirana je krajem ‘90-ih godina, nakon {to je propao prvi poku{aj uspostave izolirane vehabijske komune u Bo~inji kod Maglaja. Zajednicu u selu Bo~inja su, podsjetimo, pod pokroviteljstvom tada{nje SDA- vlasti u Maglaju, Zavidovi}ima, Te{nju i Zenici, osnovala “muslimanska bra}a“ iz Sirije (Imad al-Hussin, zvani Abu I

PRVOBORCI: Prvi stanovnici Gornje Maoče koji su u Bosnu stigli iz Beča bili su crnogorski državljani “na privremenom radu u Austriji“: Sabahudin Fiuljanin, Enes Muković i Alsad Durović
putovnice, provjeru njegovog identiteta Tu`iteljstvo BiH tra`it }e od MUP-a Hrvatske. Prema nezvani~nim informacijama iz Dr`avnog tu`iteljstva, radikalni vjerski vo|a iz Gornje Mao~e Nusret Imamovi} i njegovi sljedbenici ve} su godinima, otkako je 2002. uhap{en Sabahudin Fiuljanin, pod nadzorom policijskih agencija u BiH, koje su budno pratile sve njihove aktivnosti, ali i goste iz susjednih dr`ava koji su ~esto posje}ivali to zaba~eno selo. Doznajemo, tako|er, da je prva akcija planirana ljetos, kada se u Gornjoj Mao~i okupilo oko 400 Imamovi}evih pristalica iz cijele BiH i regiona, ali se od upada u selo odustalo, jer je za organiziranje opse`ne policijske operacije bilo premalo vremena. U me|uvremenu je Tu`iteljstvu BiH dostavljeno obilje dokaza protiv agresivnog Imamovi}a koji je svoj utjecaj uspio pro{iriti daleko izvan sela. Osim u Gornjoj Mao~i, vehabijski vo|a Nusret Imamovi} je nedavno otvorio “svoj
18 Dva puta godi{nje na Majevici se Dva puta godi{nje na Majevici se organiziraju skupovi na koje dolaze organiziraju skupovi na koje dolaze vehabije iz cijele BiH ii regiona vehabije iz cijele BiH regiona

BRA]A NA OKUPU BRA]A NA OKUPU

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

SLOM “VEHABIJSKE BASTILLE”
VISOKA CIJENA VEHABIJSKIH ORGIJANJA

Najradikalniji “bosanski teroristi“ su rođeni u Francuskoj, Alžiru, Srbiji, Hrvatskoj...
^injenica da su upravo vehabije “uvezene“ iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Austrije postale glavni “sigurnosni problem“ BiH, jo{ je jedan pokazatelj kako ovda{nje vlasti koje ve} godinama toleriraju njihov boravak u Gornjoj Mao~i nisu izvukle pouke iz ranijih, krajnje lo{ih iskustava s dolaskom svakojakih “islamskih prosvjetitelja“, a zapravo bjelosvjetskih {pijuna i kriminalaca. Iako je, naime, gostoprimstvo koje su ratne bo{nja~ke civilne i vojne vlasti pru`ile “muslimanskoj bra}i“, na koncu, najvi{e ko{talo BiH, a ne dr`ave iz kojih su do{li i kroz koje su pro{li, trebalo je pro}i desetak godina da se kona~no problematiziraju stvarni motivi dolaska vehabija u Gornju Mao~u i ciljevi njihovog “misionarskog djelovanja“. Podsjetimo da su ozlogla{eni me|unarodni kriminalci i teroristi Karray Kamel zvani Abu Hamza i Saleh Nedal zvani Ha{im, svojedobno, bez ikakvih pote{ko}a do{li iz Italije u BiH, no, danas se o njima pi{e isklju~ivo kao o “bosanskim teroristima“. Lionel Dumont, Biniam Zeferini i Mouloud Bougelan su, opet, stigli iz Francuske, gdje su pre{li na islam neposredno prije dolaska u Bosnu. Jednako kao i trojica Francuza, koja ~ak nisu imala ni arapsko porijeklo, i Andrew Rowe koji je, zajedno s Dumontom, kasnije sudjelovao u teroristi~kim akcijama, musliman je postao netom prije nego {to }e iz Velike Britanije krenuti u “bosanski d`ihad“.

KARRAY KAMEL ZVANI ABU HAMZA
“Bosanski terorista” koji “Bosanski terorista” koji je do{ao iz Italije je do{ao iz Italije

Hamza i Awad Aiman), Egipta (Saied S Serror ^oli} zvani Abu Mina) i Al`ira (Abdul Qadir al-Mukhtari, zvani Abu A Ma’ali), koji su u BiH do{li u (po)ratnim godinama. Neuspjeli “Projekat Bo~inja“ je, prema nezvani~nim procjenama, ko{tao oko 20 milijuna KM, s tim da je glavninu novca osigurao biv{i direktor svih kuvajtskih humanitarnih organizacija u BiH Othman al-Haidar. Preseljenje vehabija u zabito selo na obroncima Majevice je, pak,
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

projektirano u Be~u, u krugovima bliskim sjedi{tu Visokog saudijskog komiteta u Austriji, odnosno, hafizu Muhamedu Por~i, koji od 1993., kada je oti{ao iz Sarajeva, radi kao predava~ u be~kom ogranku te humanitarne organizacije. Novac je pristizao s bankovnih ra~una nekolicine islamskih organizacija iz Velike Britanije, koje su jo{ ranije obilato financirale “vehabijska doma}instva“ u br~anskim selima Gornji Rahi} i Brka. (Istraga Tu`iteljstva BiH bi
19

DOSJE GORNJA MAO^A
“MUDRE MISLI“ DUHOVNO-DUHOVITOG VO\E NUSRETA IMAMOVI]A

Idriz Biljibani, Mirsad Nerovi} zvani Abu Teima i Hisen Ademi zvani Ebu Idriz u Gornju Mao~u su stigli iz Srbije i sa Kosova

GOSTI IZ SUSJEDSTVA

“Demokratija je put zablude. Moraš duboko zanevjerovat u demokratiju“
“Kloniti se taguta (svjetovne vlasti i zakona), jer tu nema vjere u Allaha. A taguti su svi dana{nji parlamenti i sva druga takozvana zakonodavna tijela koja propisuje zakone mimo Allahovog zakona“ “Ka`u da se u parlamentu iznalaze rje{enja. Bo`e me sa~uvaj. Pa Allah je ve} dao rje{enja i {to bi ih opet iznalazio. Allah je propisao {ta je halal, a {ta je haram.“ “Ho}e turbe Husein-kapetanu Grada{~evi}u da naprave u Grada~cu. Mo`ete li to zamisliti?!! Taj ~ovjek se bunio protiv islamske vlasti i u rat protiv te vlasti i{ao zajedno s kr{}anima, Hrvatima, Srbima, Ma|arima... I dvije crkve u Grada~cu napravio. Koje mi sada moramo ru{iti.“ “Islamska zajednica i njeni slu`benici rade nakaradno. Za njih je va`no da pla}a{ ~lanarinu i glasa{ za SDA. Ako si glasao za SDA - ma{ala, u}i }e{ u d`ennet. Ako nisi - d`aba ti sve ostalo. Oni pod pla{tom islama pozivaju na grijeh.“ “Ima li i{ta danas u {ta se ula`e vi{e nego u bezbjednost. Vojske, policije, obavje{tajne slu`be, {pijuni, ima li i{ta skuplje? A ono opet gruuh! D`aba im sve. Koji je jedini put u sigurnost? Put tevhida!“

tek trebala otkriti iz kojih je sve izvora financirana vehabijska zajednica u Mao~i.) Poznato je, tako|er, da su ku}e u Gornjoj Mao~i kupljene od prijeratnih stanovnika Roma pravoslavne vjeroispovijesti (Karavlaha), koji su u ratnim godinama izbjegli u Austriju. Navodno da je cijena bila simboli~na - od 15 do 20 tisu}a KM po jednoj ku}i. Prvi stanovnici Gornje Mao~e koji su u Bosnu stigli iz Be~a bili su crnogorski dr`avljani “na privremenom radu u Austriji“: Sabahudin Fiuljanin, Enes Mukovi} i Alsad Durovi}. Prije nego {to su “potkresali“ hla~e i pustili brade Fiuljanin i Mukovi}, obojica ro|eni u Ro`ajama, u glavnom gradu Austrije su radili kao za{titari u restoranima i klubovima, uglavnom u vlasni{tvu Srbijanaca. ^ime se zvani~no bavio njihov prijatelj Alsad Durovi}, porijeklom iz Bijelog Polja, nije poznato, ali se zna da su sva trojica u
20

Austriji imali policijske dosjee - hap{eni su zbog sitnih kra|a i provala. Ranije smo objavili da su, nakon Fiuljanina, Mukovi}a i Durovi}a, tako|er iz Be~a, u Mao~u doselili Nevzudin Bajraktarevi} (dijete bosanskih gastarbajtera, ro|en u Austriji) i Sulejman Deli} (i danas `ivi na relaci Be~ - Gornja Mao~a), te kikbokser D`evad Kop~ali} koji je u BiH do{ao iz njema~kog grada Kelna. Me|u “pionirima“ u Gornjoj Mao~i tada je bio samo jedan Bosanac koji je cijeli rat proveo u BiH - Hajrudin Ribi} iz okolice Br~kog. Vehabijska komuna je, ponajvi{e zahvaljuju}i golemim nov~anim sredstvima kojima su dotirali nove pristalice, ubrzo po~ela privla~iti sve ve}i broj ~lanova - svi koji su prihvatili njihov vjerski nauk dobijali su po 300 KM mjese~no, isti iznos novca primale su i supruge koje su nosile nikab, dok je poha|anje vjeronauka za svako dijete “sufinancirano“ sa po sto maraka. (pritvoreni Imamovi}, Bosni}, Mid`i} i Hod`i} imaju po ~etvoro djece, dok njihova “bra}a“ ^eki} i Ribi} imaju po pet potomaka.) No, kako u Mao~i nije bilo u~enog duhovnog vo|e, izbor je pao na Nusreta Imamovi}a, do tada posve anonimnog imama iz okolice Kalesije, koji je, poslije zavr{ene Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, studirao u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

IMAMOVI]EV OBRA^UN SA “PRVOBORCIMA“
Bolesno ambiciozan, sklon spetkama, la`ima i podvalama, pri tome vrlo agresivan, Nusret Imamovi} je vrlo brzo do{ao u sukob sa Sabahudinom Fiuljaninom i

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

SLOM “VEHABIJSKE BASTILLE”
DR@AVA TO SMO MI

Stanovnici Gornje Maoče napadali su policiju, poštare, Srbe...
Prema savjetima duhovnog vo|e Nusreta Imamovi}a koji negira sve zakone BiH, njegovi su sljedbenici, u vi{e navrata, demonstirali nepo{tivanje dr`avnih institucija. Tako se u policijskoj evidenciji navodi da su Nevzudin Bajraktarevi} i D`evad Kop~ali} ljetos u mjestu Brka kod Br~kog, nakon jednog prometnog prekr{aja, vrije|ali i napadali policijsku patrolu. Prije nepune ~etiri godine Nusret Imamovi} je napao tri osobe srpske nacionalnosti, njegov prijatelj Hajrudin Ribi} je, opet, u junu 2009. zaklao lova~kog psa i bacio ga na pravoslavno groblje. Prije tri mjeseca su stanovnici Gornje Mao~e natjerali svoju djecu da pljuva~kom i blatom isprljaju slu`beni automobil Policijske stanice iz Srebrenika, dok su policajci bili u rutinskoj kontroli sela.

TOP PET IZDAJNIKA ISLAMA U BiH, PO NUSRETU IMAMOVI]U
Reis Mustafa ef. Ceri} i svi slu`benici Rijaseta Islamske zajednice u BiH Semir Imamovi}, urednik Saffa i svi novinari tog islamskog omladinskog ~asopisa Bilal Bosni}, Abdulmelik Ba{i}, Abdusamed Bu{atli}, Safet Kuduzovi}, “intelektualni prvaci“ me|u selefijama u Bosni i Hercegovini Udru`enje studenata Fakulteta islamskih nauka Sarajevo Udru`enje gra|ana “Mladi muslimani“

PROJEKTANT IZ BE^A

Preseljenjem vehabija u Gornju Preseljenjem vehabija u Gornju Mao~u iz Austrije je rukovodio Mao~u iz Austrije je rukovodio hafiz Muhamed Por~a hafiz Muhamed Por~a

Enesom Mukovi}em koji su, prema vlastitom priznanju, iz Gornje Mao~e pobjegli spa{avaju}i `ivu glavu. Potom su selo, pod Imamovi}evim pritiskom, napustili Nevzudin Bajraktarevi}, Hajrudin Ribi} i D`evad Kop~ali}, a kasnije i Sulejman

Deli}. Nakon {to je iz Gornje Mao~e protjerao sve “prvoborce“ vehabijske zajednice, Imamovi} se okru`io pristalicama iz susjedstva. Posljednjih mjeseci se gotovo nije odvajao od Idriza Biljibanija s Kosova, Hisena Ademija zvanog Ebu Idriz iz EKSTERITORIJALNA ZONA EKSTERITORIJALNA
Mje{tani Gornje Mao~e Mje{tani Gornje Mao~e priznaju samo {erijatski zakon priznaju samo {erijatski zakon

Makedonije, Mirsada Omerovi}a i Adema Demirovi}a (obojica iz Tutina, `ive i rade u Be~u), potom Beogra|ana Gorana Pavlovi}a, Senada Idi}a i Samira Ismailija, Mirze Koli}a iz Novog Sada, Mevlida Ja{arevi}a iz Novog Pazara. Biljibani i Omerovi} su bili glavni predava~i u “maloj medresi“ koju je nedavno u Gornjoj Mao~i organizirao Imamovi}. No, suprotno ranijim medijskim spekulacijama prema kojima je Gornja Mao~a ozna~ena kao “leglo terorista“ i “hodaju}ih bombi“, u ovotjednoj policijskoj akciji, kako stoje stvari, nisu prona|eni dokazi koji bi potvrdili da su stanovnici tog sela imali i konkretnih teroristi~kih namjera. Ipak, policijska operacija u Gornjoj Mao~i je bila nu`na kako bi se radikalnom seoskom imamu Nusretu Imamovi}u, njegovim sljedbenicima i nalogodavcima, ma gdje oni bili, kona~no pokazalo da nitko ne mo`e biti iznad dr`avnih zakona, niti ima pravo da ~itavo selo proglasi eksteritorijalnom zonom, u kojoj je `ivot ure|en prema strogim {erijatskim pravilima. Stoga se posljednja akcija u Gornjoj Mao~i, premda dobrano zaka{njela, nu`no mora podr`ati, jer bi dalje toleriranje antiustavnog djelovanja moglo dovesti do toga da svako selo u BiH dobije po jednog lokalnog {erifa, poput Nusreta Imamovi}a. Podsjetimo da je, do prije nekoliko dana, u Gornju Mao~u bio zabranjen ulazak policajcima, novinarima, {umarima, pa ~ak i radnicima Elektrodistribucije, da su djeca u~ila po nastavnom planu i programu koji je kreirao Nusret Imamovi} i da je djevoj~icama bilo zabranjeno {kolovanje nakon zavr{enih ~etiri razreda osnovne {kole.
21

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

POLICIJSKA AKCIJA “MRE@A 2010”

Rezultati spektakularne policijske akcije “Mreža 2010“ policije Republike Srpske više su nego skromni: preko 500 angažovanih policajaca na cijelom prostoru RS-a uspjelo je pronaći i oduzeti zanemarljivu količinu droge - 1,5 kilograma hašiša, 74 grama heroina, 50 grama kokaina...

POLICIJSKI IGROKAZ U SLU@BI PREDIZBORNE KAMPANJE SNSD-a
Preko 500 policajaca RS-a “uspjelo” je zaplijeniti 1,5 kg ha{i{a

SKROMAN POLICIJSKI PLIJEN

Narod koji ima takvu policiju mora brinuti za svoju bezbjednost
22
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

AMATERSKA RE@IJA SPEKTAKLA
Pi{e: NA\A DIKLI]

U

^ETVEROMJESE^NE PRIPREME

spektakularnoj akciji koju je u utorak ujutro izvelo vi{e od pola hiljade policajaca RS-a, na podru~ju svih centara javne bezbjednosti, ministar unutra{njih poslova Stanislav ^a|o i direktor policije Uro{ Pena dokazali su tezu aktuelnog premijera Milorada Dodika da je RS stvarno “bolji bh. entitet“. Svih pola hiljade policajaca privelo je 98 osoba, od kojih je njih deset proslije|eno Okru`nom tu`ila{tvu, a 88 pu{teno ku}i nakon no}i provedene u zatvoru. Akcija ne bi bila potpuna da pri pretresu navedenih stotinjak ljudi i njhove imovine nije prona|eno kilogram i pol marihuane, 700 grama spida, 74 grama heroina, 50 grama kokaina i 400 tableta ekstazija. Gojko Vasi}, na~elnik Uprave kriminalisti~ke policije RS-a, potvrdio je za SB da je jo{ zaplijenjeno: jedan hekler, osam ru~nih bombi, pet pi{tolja, 17 pu{aka, sedam ukradenih motora i osam ukradenih automobila. “Akciju smo pripremali ~etiri mjeseca u strogoj tajnosti“, naveo je Vasi}. A niko ne zna {ta bi se jo{ tu prona{lo da je neka informacija iscurila van.

Policijska akcija “Mre`a 2010” planirana je puna ~etiri mjeseca

Direktor policije RS-a Uro{ Pena, akciju “Mre`a 2010” ocijenio je odli~nom

REKLAMNA PREDIZBORNA KAMPANJA

UVOD U IZBOR NOVOG DIREKTORA POLICIJE
Bitno je da su u MUP-u RS-a zadovoljni akcijom, a to {to su digli na noge 500 policajaca da bi prona{li droge i oru`ja koliko se mo`e na}i na jednoj `urki koju prave djeca novope~enih banjalu~kih biznismena i politi~ara ili otimanjem iz d`epova stvari koje srednjo{kolci ujutro nose sa sobom, sasvim je irelevantno. Pena }e se na konfe-

PREUZIMANJE ZASLUGA: RS nije uhapsio nijednog optuženog za ratne zločine, već ih je sve sa teritorije Srbije prebacivao u Banju Luku, otpremao za Haag i preuzimao zasluge koje nije htio tadašnji srbijanski premijer Vojislav Koštunica
renciji direktora policije u Lisabonu u ~etvrtak imati ~ime pohvaliti. Pitanje na koje ju~e nije odgovoreno je da li je RS stvarno toliko stabilan da je najve}i problem 1,5 kilogram marihuane ili se kriminal i kriminalci tra`e na pogre{nim mjestima? Da li problem predstavlja 74 grama heroina ili ~injenica da nakon zapljene desetina kilograma heroina i optu`nice podignute za Slobodanom [olajom davne 2002. godine, RS nije sproveo nijednu bitnu akciju da raskrinka puteve narkotika koji, prema svim obavje{tajnim izvorima dr`ava u okru`enju, sa Kosova, Srbije i Crne Gore idu preko Banje Luke u Hrvatsku i ostatak Evrope? Ne treba podsje}ati ni na ~injenicu da RS nije uhapsio nijednog optu`enog za ratne zlo~ine, ve} ih je sve sa teritorije Srbije prebacivao u Banju Luku, otpremao za Haag i preuzimao zasluge koje nije htio tada{nji srbijanski premijer Vojislav Ko{tunica. A kako bi i hapsili zlo~ince, kada je biv{i direktor policije RS-a Dragomir Andan bio jedan od saradnika Ratka Mladi}a koji je naredio srebreni~ki genocid, a aktuelni ministar ^a|o i{ao u turisti~ke ture na Ostrog zajedno sa Stojanom @upljaninom, koji je etni~ki
23

IZBORNI MARKETING

[ef krim policije RS-a [ef krim policije RS-a Gojko Vasi} glavni je Gojko Vasi} glavni je pretendent na funkciju pretendent na funkciju direktora policije RS direktora policije RS
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

POLICIJSKA AKCIJA “MRE@A 2010”
po~istio 13 op{tina - od Tesli}a, preko Novog Grada, do Banje Luke. Uglavnom, kako tvrde u MUP-u RS-a, pro{le godine je procenat kriminaliteta opao, a broj rije{enih slu~ajeva pove}ao se na rekordnih 97 posto. Prema njihovim podacima, razloga za brigu nema. Pogotovo sada kada se za mjesec dana bira novi direktor policije RS-a. Glavni pretendent na Peninu funkciju upravo je Gojko Vasi}, saznaje “Slobodna Bosna“.

KRIMINALCI U POLICIJI
Koliko je nakaradna akcija “Mre`a 2010“ najbolje svjedo~i biv{i policajac, akademac mornari~ko-vojne akademije, jedan od vo|a “septembarske revolucije“ iz 1993. godine Dragomir Babi}. NENAD BALABAN, ADVOKAT BOJANA GUDURI]A, ZA “SB“

Dragomir Babi} tvrdi da je akcija “Mre`a 2010” dio predizborne kampanje SNSD-a

AMATERSKA AKCIJA

Gudurić se nije krio od policije
Koliko je efikasan MUP RS-a, mo`da najbolje pokazuje slu~aj Bojana Gu duri}a koji se sumnji~i da je pro{le godine u~estvovao u atentatu na Ivu Pukani}a, vlasnika zagreba~kog Nacionala i {efa marketinga ove novinske ku}e Niku Franji}a. Nenad Balaban, banjalu~ki advokat kojem se Guduri} obratio za pomo} pri predaji policiji RS-a, pojasnio je “Slobodnoj Bosni“ na koji na~in je dobio novog klijenta. “On je jednostavno u{ao kod mene u kancelariju, kazao da ho}e da se preda i da bi volio da bude izru~en Republici Hrvatskoj, jer `eli da doka`e svoju nevinost pred tamo{njim pravosu|em i nagla{avao da nema povjerenje u srbijanske sudove. Meni je djelovao upla{eno, tvrdio je da ima neke informacije koje bi ga mogle ko{tati `ivota i jedino {to je tra`io jeste obe}anje policije RS-a da }e biti za{ti}en do izru~enja“, ka`e Balaban. Iako je jo{ 26. oktobra pro{le godine za Guduri}em izdata potjernica, osumnji~eni za dvostruko ubistvo vi|an je u banjalu~kim kafi}ima. Izgleda da se uop{te nije krio od policije RS-a, pa ~ak i njegov advokat navodi da je prije predaje “sigurno neko odre|eno vrijeme boravio u Banjoj Luci“.

NA O^IMA BANJALU^KE POLICIJE

Prije dobrovoljne predaje Bojan Guduri} slobodno je {etao Banjom Lukom

“Ovakve akcije koje sprovodi MUP RS, koji ne pronalazi ni{ta osim la`iranog ‘Zodeks’ ~aja ili droge koliko se mo`e na}i kod uli~nih dilera po centru Banje Luke, slu`e samo da se gra|anima RS-a zama`u o~i i da vlast poka`e kako se navodno, bori protiv kriminala“, tvrdi Babi}. Na{ sagovornik potkrepljuje tezu da policija tra`i kriminalce na pogre{nom mjestu, dodaju}i da “ih prvo trebaju po~istiti u sopstvenim redovima“. “Javna je tajna da je svako ko je bio u posljednjem ratu ostavio barem jednu pu{ku u ku}i, da se na|e. Mene samo ~udi {to nisu na{li vi{e naoru`anja. Ako realno pogledamo {ta je aktuelna vlast uradila na suzbijaju kriminala u posljednje ~etiri godine, dobijemo jasan odgovor - ni{ta“, dodaje Babi}. Osim rje{avanja slu~ajeva naru{avanja javnog reda i mira, porodi~nog nasilja, isti~e na{ sagovornik, policija RS-a nije postigla nikakve rezultate. Babi} podje}a da je jedan od prvih sastanaka koje je Dodik odr`ao kao premijer bio onaj sa porodicama ubijenih iz Isto~nog Sarajeva, te da je tada dao javno obe}anje da }e se otkriti ko je pobio njihove ~lanove porodica. “Nijedno politi~ki motivisano ubistvo u RS-u nije rije{eno do danas. Ni slu~aj Mauzer, ni Kne`evi}, ni Jugovi}, pa ni ubistvo Milana Vukeli}a koji je godinama javno optu`ivao vladaju}u elitu za kriminal. ^ak postoje indicije da su pripadnici policije u~estvovali u njegovom ubistvu. To samo govori koliko je MUP RS-a ekspozitura vladaju}eg SNSD-a“, zaklju~uje na{ sagovornik. Prema svim procjenama, o~ekivati je da }e u ovoj izbornoj godini ovakvih i sli~nih “briljantnih“ akcija entitetske policije biti jo{ vi{e. Mnogo vremena ostalo je do oktobra, da aktuelna vlast ubijedi gra|ane RS-a da stvarno `ive u “boljem bh. entitetu“, u kojem nema ni droge, ni ubistava, ni nasilja.
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

24

SKANDAL NEDJELJE

Doru~ak kod Tifanija

Da li je Fahrudin Radončić pozivnicu za molitveni doručak dobio uz pomoć srbijanskih tajkuna Vojina Lazarevića i Željka Mitrovića?
Fahrudin Radon~i}, lider Saveza za bolju budu}nost BiH

ME\UNARODNA POLITI^KA PROMOCIJA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

V

ode}i bo{nja~ki medijski tajkun, vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i}, imat }e ovoga tjedna, kao predsjednik Saveza za bolju budu}nost BiH (SBBBiH), svoju prvu me|unarodnu politi~ku promociju. Radon~i} je dobio poziv ~lanova Kongresa Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava da sudjeluje na 58. molitvenom doru~ku u Washingtonu koji se, tradicionalno, odr`ava svake godine, prvog ~etvrtka u februaru. U pratnji novope~enog politi~ara Fahrudina Radon~i}a, iz Sarajeva su, po~etkom tjedna, otputovali glavni i odgovorni urednik Dnevnog avaza Sead Numanovi} i ugledni sarajevski lije~nik Mirsad Kacila, {ef Klinike za srce Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, koji bi se, po svemu sude}i, i sam uskoro mogao politi~ki anga`irati. I mada su iz Press slu`be SBBBiH poslali obavijest da je njihov predsjednik s zadovoljstvom prihvatio poziv da sudjeluje na molitvenom doru~ku, ~ini se kako je Fahrudina Radon~i}a “molitva za Ameri25

ku“ stajala mnogo truda, ali i para. Iako je, naime, formalni doma}in molitvenog doru~ka Kongres SAD, odnosno dva ~lana - jedan iz Demokratske, a drugi iz Republikanske stranke, smatra se da je glavni organizator skupa konzervativna kr{}anka humanitarna organizacija Fellowship. Poznato je, tako|er, da jednu tre}inu od ukupnog broja gostiju, a pro{le ih je godine na molitvenom doru~ku bilo vi{e od tri tisu}e, ~ine uzvanice iz inozemstva. O njihovim pozivnicima odlu~uju kongresmeni i senatori, te predstavnici Fellowshipa, s tim da su pri sastavljanju kona~ne liste ugled i funkcije gostiju podjednako va`ni kao i njihova osobna politi~ka i poslovna poznanstva. Nezvani~no, brojni svjetski biznismeni kojima je okupljanje u Washingtonu odli~na prilika za sklapanje novih poslovnih kontakata, svoje mjesto na molitvenom doru~ku pla}aju oko 50.000 ameri~kih dolara. Da bi se, me|utim, za nekog biznismena na{la slobodna stolica, nije dovoljno imati samo novac, budu}i da je pozivnicu nemogu}e dobiti bez politi~ke preporuke kongresmena, odnosno, senatora. Manji broj gostiju, uglavnom visokih

zvani~nika iz cijelog svijeta, poziva izravno State department, s tim da su oni raspore|eni na mjesta koja se nalaze u blizini stola za kojim sjedi predsjednik SAD-a. No, tu se, zasigurno, ne}e na}i mjesta i za Fahrudina Radon~i}a. Iako nije poznato koliko }e, na koncu, lidera najmla|e politi~ke stranke u BiH ko{tati ameri~ki doru~ak, uveliko se naga|a da je Fahrudin Radon~i} pozivnicu za odlazak u Washington uspio isposlovati uz pomo} svojih poslovnih prijatelja iz Srbije, energetskog tajkuna V ojina Lazarevi}a i vlasnika TV Pink @eljka Mitrovi}a, te bjelosvjetskog me{etara Damira Fazli}a. Navodno su Lazarevi} i Mitrovi} koji, osim dobrih poslovnih, u SAD imaju i izvrsne politi~ke veze, posredovali da Radon~i} bude pozvan na molitveni doru~ak, ali i da se sastane s nekolicinom ameri~kih politi~ara, te predstavnika vi{e fondacija i udruga. No, ne treba sumnjati da }e o “uspje{noj ameri~koj turneji“ lidera Saveza za bolju budu}nost BiH, ovda{nja javnost biti vi{e nego iscrpno informirana na stranicama Dnevnog avaza.
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

HA[KI TRIBUNAL

26

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

^EKAJU]I SU\ENJE KARAD@I]U

KARAD@I]EV ULTIMATUM IZ SCHEVENINGENA
“Nema po~etka su|enja dok iz trideset zemalja umije{anih u rat u BiH ne dobijem povjerljive dokumente koji koriste mojoj odbrani”!

Za početak narednoga mjeseca najavljen je nastavak započetog, pa prekinutog, suđenja RADOVANU KARADŽIĆU pred Tribunalom u Haagu; ratni predsjednik Republike Srpske, optužen za najteža krivična djela, traži odgađanje procesa budući da mu nisu stigli svi dokumenti iz tridesetak država od kojih je on tražio povjerljivu dokumentaciju vezanu za rat u BiH

D

Pi{e: DANKA SAVI] Foto: REUTERS

vije sedmice uo~i nastavka su|enja protiv Radovana Karad`i}a u Haagu, zakazanog za prvi mart, u Tribunalu }e biti odr`ana rasprava o njegovim zahtjevima za dostavljanje dokumenata koje je, tokom pro{le godine, tra`io od tridesetak dr`ava uz obja{njenje da ih smatra relevantnim za su|enje. Na raspravi koja }e 15. februara biti odr`ana u Ha{kom tribunalu, trebalo bi se govoriti o statusu dokumenata koje je Radovan Karad`i}, uz tvrdnje da su mu potrebni za su|enje, zatra`io od tridesetak stranih vlada, a koje nije dobio. Spomenutoj raspravi bi trebali prisustvovati predstavnici zemalja koje nisu udovoljile njegovim zahtjevima - Bosna i Hercegovina, Njema~ka, Hrvatska i Iran, kao i Francuska, Italija i Nizozemska.

POTRAGA ZA DOKAZIMA O KR[ENJU EMBARGA NA ORU@JE
Desetine dokumenata koje Karad`i} tra`i od spomenutih zemalja, uklju~uju}i i BiH (gdje pored sudskih dokumenata u vezi sa nestalima na podru~ju BiH tokom rata, smrtovnica za op}ine u isto~noj Bosni, tra`i dokumente koje postoje u vezi sa parapolicijskom grupom [eva i njenim ~lanovima), odnose se na dokumentaciju kojom `eli dokazati da je tokom rata kr{en embargo na
27

IGRA MA^KE I MI[A
Karad`i}evih prvih pet stotina dana u Haagu

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

HA[KI TRIBUNAL

Svi Karad`i}evi zahtjevi
BOSNA I HERCEGOVINA Svi izvještaji tajne policije AID HRVATSKA Suočavanje i razgovor sa Miroslavom Tuđmanom IRAN Dokumenti o naoružavanju Armije BiH BELGIJA Izvještaj o zločinu na sarajevskim Markalama SAD Izvještaj o kontroli zračnog prostora iznad BiH

ZAHTJEVI OD IRANA: Jedna od zemalja za koju je od Sudskog vijeća tražio izdavanje obavezujućeg naloga je Iran. Karadžić od ove zemlje traži dokumentaciju koja se odnosi na komunikacije Irana s zapadnim zemljama i BiH, a u vezi sa isporukama oružja tokom rata u BiH
uvoz oru`ja za BiH, te obavje{tajne podatke o masakru na Markalama, kojim `eli ovaj stravi~ni zlo~in pripisati Armiji BiH. Jedna od zemalja za koju je od Sudskog vije}a tra`io izdavanje obavezuju}eg naloga je Iran. Karad`i} od ove zemlje tra`i dokumentaciju koja se odnosi na komunikacije Irana s zapadnim zemljama i BiH, a u vezi sa isporukama oru`ja tokom rata u BiH, zapisnike o isporukama oru`ja Hrvatskoj kao i o teretu iranskih aviona koji su sletjeli za zagreba~ki aerodrom na jesen 1992. i maja 1994. godine, zatim izvje{taje sa sastanaka odr`anih izme|u iranske i bosanske vlade, kao i sastanke u Teheranu (oktobar 1992., april i septembar 1993. godine) kojima je prisustvovao Alija Izetbegovi}, kao i u aprilu i maju 1994. godine kojima su prisustvovali hrvatski i bosanski du`nosnici. Prije Irana, on je tra`io dokumente od petnaestak dr`va me|u kojima su Norve{ka, Belgija, Italija,
28

POKOLJ NA SARAJEVSKOJ PIJACI MARKALE

Ratni predsjednik RS-a Ratni predsjednik RS-a tvrdi da }e uz neophodnu tvrdi da }e uz neophodnu dokumentaciju dokazati dokumentaciju dokazati da je ova “afera” da je ova “afera” iskonstruisana iskonstruisana

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

^EKAJU]I SU\ENJE KARAD@I]U
godine), granatirali pripadnici Armije BiH. Pozivaju}i se na spomenutu knjigu Karad`i} tvrdi da je vi{e zemalja tokom rata u Bosni u~estvovalo u prislu{kivanju na teritoriji biv{e Jugoslavije koje se, kako je naveo, obavljalo na inicijativu ameri~ke Nacionalne sigurnosne agencije a presretnute informacije su razmjenjivane izme|u Britanije, [vajcarske, Nizozemske, Belgije, [vedske, Italije, Finske i Ma|arske. Informacije koje je Belgija mogla da dobije, po Karad`i}u, odnose na doga|aje u Srebrenici.

ULTIMATUM HRVATSKOJ I FRANCUSKOJ
Karad`i} tra`i dokumente ii od, Karad`i} tra`i dokumente od, kako ka`e, “okupatorskih kako ka`e, “okupatorskih oru`anih snaga” oru`anih snaga”

NATO U BiH NATO U BiH

OBAVEZE AUSTRIJE I ITALIJE: Karadžićeva odbrana je također zatražila od Suda da obaveže vlade Italije i Austrije na dostavljanje obavještajnih dokumenata o švercu oružja, eksplozijama na pijaci Markale i prisluškivanim razgovorima uoči srebreničke krize
Austrija, Malezija, Turska, Francuska, Poljska, Pakistan, te Malta. Tuzli u zoni zabrane letova, tokom februara i marta 1995. godine. Pro{log ljeta Karad`i} je tra`io izdavanje obavezuju}eg naloga Belgiji za dostavljanje dokumenata njene obavje{tajne slu`be, tvrde}i da je za eksplozije koje su dovele do stravi~nog masakra na pijaci Markale odgovorna Armija BiH, koju su naoru`avali pripadnici UNPROFOR-a iz Turske, Malezije, Banglade{a i Malte. On je, osim toga, pozivaju}i se na knjigu Obavje{tajne slu`be i rat u Bosni, autora Ceesa Wiebsa, naveo da je nizozemska vlada obavila istragu po kojoj su obavje{tajne slu`be niza zemalja, uklju~uju}i i Belgiju, nezavisno jedne od drugih, utvrdile da su pijacu Markale (februara 1994. i augusta 1995.

KARAD@I]EV UPIT BELGIJSKOJ OBAVJE[TAJNOJ SLU@BI
Dokumente je tra`io i od me|unarodnih organizacija, izme|u ostalog od NATO-a, NATO je prije nekoliko mjeseci odgovorio Ha{kom tribunalu da nije prona{ao obavje{tajne dokumente koje mu je tra`ila Karad`i}eva odbrana a koji navodno dokazuju da su Sjedinjene Dr`ave 1995. naoru`avale Armiju BiH, i pored embarga na oru`je koji je tada bio na snazi. Karad`i}eva odbrana je krajem jula pro{le godine od NATO-a tra`ila izvje{taje i druge dokumente o letovima ka aerodromu u

PO@ELJAN I KORISTAN SUGOVORNIK
Hrvatska vlada trebala bi osigurati susret Karad`i}a sa sinom pokojnog predsjednika Hrvatske, Miroslavom Tu|manom u Haagu
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

Karad`i}eva odbrana je tako|er zatra`ila od Suda da obave`e vlade Italije i Austrije na dostavljanje obavje{tajnih dokumenata o {vercu oru`ja, eksplozijama na pijaci Markale i prislu{kivanim razgovorima uo~i srebreni~ke krize. Karad`i} je sredinom juna pro{le godine zatra`io od Ha{kog suda i da Hrvatskoj izda obavezuju}i nalog za pristup brojnim dokumentima, me|u ostalima i onima o navodnom krijum~arenju oru`ja u BiH preko Hrvatske. Tra`io je da se u hrvatskim arhivima prona|u i dostave mu na uvid dokumenti o prisutnosti ameri~kih specijalaca i obavje{tajaca u BiH te o kori{tenju UNPROFOR-a, UN-ovih promatra~a i me|unarodnih humanitarnih organizacija za naoru`avanje Bo{njaka. Me|u tra`enim dokumentima su i obavje{tajni podaci o pokolju na sarajevskoj tr`nici Markale koji, smatra Karad`i}, upu}uju na odgovornost Bo{njaka za taj zlo~in, dokumenti o navodnoj odgovornosti Bo{njaka za ubistva civila u opkoljenom Sarajevu itd. Od hrvatskog veleposlanika u Haagu Josipa Para, Karad`i} je zatra`io i razgovor s Miroslavom Tu|manom, biv{im ~elnikom hrvatske obavje{tajne zajednice, a odgovaraju}i mu na pismo Par je naveo da Hrvatska ne posjeduje tra`ene dokumente te da bi razgovor s Tu|manom prema uobi~ajenoj praksi trebao organizirati njegov braniteljski tim, a ne Vlada Hrvatske. Nakon toga Karad`i} je ICTY-u podnio zahtjev za obavezuju}i nalog hrvatskoj Vladi. Krajem augusta pro{le godine Karad`i} je zatra`io od Ha{kog tribunala da Francusku obave`e da mu dostavi obavje{tajne dokumente o ilegalnim isporukama oru`ja Armiji BiH 1995. godine, te nalaze francuskih istra`itelja o eksplozijama na Markalama. Karad`i} tvrdi da Francuska posjeduje dokumente koji potvr|uju da su SAD i muslimanske zemlje naoru`avale ABiH, uprkos me|unarodnom embargu, i da su vlasti u Sarajevu krive za dvije eksplozije na Markalama, a zahtjev je temeljio na tvrdnji da su francuski istra`itelji iz sastava Unprofora, 5. februara 1994, utvrdili da je granatu na pijacu ispalila Armija BiH.
29

AKADEMSKI KRIMINAL

Američki univerzitet u BiH sa sjedištem u Tuzli i njegov osnivač DENIS PRCIĆ uskoro bi se mogli naći pod istragom policijskih i financijskih institucija kojima je ovih dana stigla obimna dokumentacija o više nego sumnjivom poslovanju ovog privatnog univerziteta; naš novinar je došao do ovih dokumenata iz kojih je lako zaključiti na kojim i kakvim osnovama funkcionira ova “prestižna“ privatna visokoškolska institucija

AMERI^KI PSYCHO - DENIS PRCI]
[ef Ameri~kog univerziteta u BiH iz SAD-a protjeran kao psihi~ki neuravnote`ena osoba “opasna po okolinu”
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

J

asmin Imamovi}, na~elnik op}ine Tuzla, prije nekoliko dana godine pismeno se obratio Upravi za inspekcijske poslove Kantona Tuzla, Financijskoj policiji FBiH, Agenciji za razvoj visoko{kolskog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH, Tu`ila{tvu Tuzlanskog kantona, te Dr`avnoj agenciji za istrage i za{tite (SIPA) dokumentuju}i kriminal Denisa Prci}a, osniva~a Ameri~kog univerziteta u BiH (AU BiH) i predsjednika Upravnog odbora te visoko{kolske institucije. Ovakva reakcija na~elnika Imamovi}a bila je o~ekivana s obzirom da mu je kabadahija Prci}, izme|u ostalog, i fizi~ki prijetio zato {to mu nije ispunjena `elja da na Trgu slobode dobije gra|evinsku lokaciju za izgradnju zgrade AU BiH u Tuzli.

SAM SVOJ FINANCIJER
Me|u brojnim prevarama i nezakonitostima Denisa Prci}a izdvaja se ugovor o zajmu kojim je samom sebi posudio sto hiljada dolara

DENIS PRCI] OPASAN PO OKOLINU
A da je Denis Prci}, po zanimanju NK radnik, dokazani nasilnik, za SB je svojevremeno svjedo~ila njegova biv{a supruga Selma Helezovi}. Prci}ev gnjev na sopstvenoj ko`i osjetili su i biv{i uposlenici AU BiH, profesor Asim Teni}, kao i biv{a uposlenica Iris Huki}. Biv{a supruga Selma Helezovi} svjedo~ila je o svakodnevnim fizi~kim i psihi~kim torturama kroz koje je prolazila tokom braka s Prci}em od 1997. do marta 2008. Fizi~ki nasrtaji Prci}a na sve i svakoga ko mu se na|e na putu u BiH su pro{li bez pravnih posljedica, ali u SAD-u nisu. Naime, Prci} ima bogat policijski dosje u Americi. Nakon {to je ispred ku}e u Rochesteru (New York) gdje je `ivio do 2005., pretukao ~etrnaestogodi{njakinju
30

zavr{io je na psihijatrijskom pregledu kojim je konstatovano da je rije~ o narcisoidnoj i po okolinu opasnoj osobi. “Narcisoidni i po okolinu opasni“ Prci} nigdje u Americi nije mogao dobiti posao osim povremenog rada u prodavnici pi}a Century Liquor, gdje je zara|ivao mizernih 16 hiljada dolara godi{nje. Me|utim, friziraju}i svoju kompromitantnu biografiju Prci} je na slu`benoj stranici Ameri~kog Univerziteta BiH naveo da je nakon sticanja diplome po~eo raditi za MicroText Technologies, gdje je upravljao razvojem podugovara~kih IT projekata, kao i da je radno iskustvo sticao u korporaciji Xerox Jasko Tools, Gray-

wood Menagment, dr`avnom Univerzitetu NY i Institutu za tehnologiju u Rochesteru {to mu je, kako je objasnio, omogu}ilo razvijanje {irokog spektra stru~nosti u oblasti obrazovanja i menad`menta. Prije nego {to }e napustiti SAD Prci} se financijski osigurao podigav{i kredit u ameri~koj banci Bank of America, kojoj je ostao du`an 18 hiljada dolara, a sa kreditne kartice svoje tada{nje supruge Selme Helezovi} uzeo je dodatnih 60 hiljada dolara. Uz podr{ku State University of New York, ali i bh. vlasti, osniva~ i predsjednik Upravnog odbora AU BiH Denis Prci} je 2006. godine u rodnoj Tuzli uspio realizirati ideju o osnivanju Ameri~kog univerziteta u BiH, odnosno ispostave kampusa SUNY Canton.
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

AMERI^KI UNIVERZITET U BiH
Foto: Milutin Stoj~evi} 31

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

AKADEMSKI KRIMINAL
Za samo tri godine postojanja AU BiH, u ~ijem sastavu su Fakultet me|unarodnih financija i bankarstva, Fakultet ekonomije i informacijskih tehnologija i Fakultet me|unarodnog prava i diplomatije, po~eo je sa radom i u Sarajevu te Banjoj Luci.

OGROMAN BIZNIS

AMERI^KE DIPLOMATE U PRCI]EVOJ MRE@I
Prci}, kao predsjednik Upravnog odbora AU BiH, u upravu je uspio uvu}i bi{eg ameri~kog ambasadora u BiH Clifforda Bonda, kao i biv{eg ameri~kog ambasadora u Slova~koj i biv{eg prvog zamjenika visokog predstavnika Evropske unije za BiH Ralpha R. Johnsona. Pored dvojice uglednih ameri~kih diplomata, ~lanovi Upravnog odbora AU BiH su i Mirsad Kurtovi}, menad`er UNITIC-a, @eljko Kopanja, direktor Nezavisnih novina, Mijo Mi{i}, izvr{ni sekretar Udru`enja banka FBiH, i Igor Davidovi}, pregovara~ BiH u pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju. Funkciju rektora AU BiH obavlja dr. [efik Mulabegovi}, a funkciju prorektora za nastavu dr. Sadik Latifagi}. Rektor i prorektor za nastavu su penzioneri i oni ne borave na Univerzitetu niti imaju svoje kancelarije. Prema tvrdnjama biv{ih uposlenika AU BiH, kojih je od osnivanja pa do danas otpu{teno pedesetak, ovi profesori u penziji anga`ovani su samo “na papiru“ da bi se zadovoljila propisana zakonska forma. A da su funkcije rektora i prorektora AU BiH “papirnate“, najbolje svjedo~i dokument kojim je rektor Mulabegovi} dao generalnu punomo} za zastupanje po svim pitanjima predsjedniku Upravnog odbora Denisu Prci}u. Prema slu`benoj web stranici AU BiH, za nau~no-nastavni proces anga`ovani su ameri~ki zvani~nici i profesori, a i sam naziv Univerziteta upu}uje na nastojanje Prci}a da se pozitivan imid` SAD-a iskoristi za privla~enje {to ve}eg broja studenata, kao i za izbjegavanje kontrole od nadle`nih organa. Naime, prema navodima biv{ih uposlenika AU BiH, u pojedinim periodima na Univerzitetu navodno su radila svega dva profesora koji su dr`ali predavanja iz po osam predmeta, dok su iz neka-

Od školarina AU BiH godišnje inkasira dva miliona eura
[kolarina za jednu akademsku godinu na AU BiH polaznike ko{ta 5.500 KM, a prema nezvani~nim podacima AU BiH godi{nje poha|a oko 350 studenata. To zna~i kako samo u jednoj {kolskoj godini AU BiH od {kolarine inkasira blizu dva miliona eura (oko 3,7 miliona KM). Osim iznosa za {kolarinu, student je du`an platiti i tro{kove kori{}enja digitalne biblioteke, aplikacija, osiguranja i kompletnog upisnog materijala po cijeni od 285 eura. Kona~no, u upisnim kampanjama na AU BiH obe}ava se i besplatan semestar u Americi. Me|utim, ispostavilo se da studenti za boravak od ~etrdesetak dana u Americi na “Ljetnom semestru SUNY Cantona“ pla}aju 2.289 dolara, plus aviokarte, sredstva za izlete, d`eparac i ostale tro{kove.
Foto: Milutin Stoj~evi}

[TA PLA]AJU, A [TA DOBIJAJU STUDENTI
Prci} je nakon Tuzle AU BiH pro{irio i na Banju Luku i Sarajevo

BIRANO DRU[TVO
Prci} sa Billom Clintonom
32

MENAD@MENT AU BiH
Prci}, Mio Mi{i} i Mirsad Kurtovi} sa ameri~kim ambasadorom u BiH Charlesom Englishom
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

AMERI^KI UNIVERZITET U BiH

REGIONALNA EKSPANZIJA

Bivši ambasador SAD-a Montgomery angažiran za skoro tri hiljade dolara mjesečno
Foto: Mario Ili~i}

MIRIS LOVE NA BALKANU
William Montgomery biv{i ameri~ki ambasador u Hrvatskoj i Srbiji razvio je brojne biznise u regiji Krajem aprila pro{le godine AU BiH sklopio je kratkoro~ni ugovor o zaposlenju sa jo{ jednim biv{im ameri~kim ambasadorom, prvo u Hrvatskoj, a potom Srbiji, Williamom Montgomeryjem. Prema zaklju~enom ugovoru, Montgomery je postavljen za lidera projekta registracije Ameri~kog univerziteta u Srbiji {to podra zumijeva sastanke sa zvani~nicima u Srbiji i SAD-u, predlaganje ~lanova Upravnog odbora AU u Srbiji, te pru`anje drugih konsultantskih usluga AU BiH. Za ove poslove konsultant Montgomery primao je mjese ~nu pla}u od 2.674 dolara.

da{nje ameri~ke vojne baze na aerodromu Dubrave dolazila vojna lica koja su dr`ala predavanja. [tavi{e, sumnja se da se strani profesori, Amerikanci, koji nisu u stalnom radnom odnosu na AU BiH, ispla}uju na na~in i sa ciljem izbjegavanja pla}anja poreza i doprinosa. Za jednu {kolsku godinu profesori potpisuju ugovor u kojem je navedena naknada od 35 hiljada dolara, od ~ega se svega deset procenata ispla}uje u KM. Konkretno, profesor dr. John C. Jones potpisao je jednogodi{nji ugovor u kojem je navedeno da je njegova mjese~na pla}a 600 KM. Razlika sredstava se planski ispla}uje tako {to profesori sklapaju ugovor sa ameri~kom firmom Indelta sa Learning Systems sjedi{tem u New Yorku koja ispla}uje razliku sredstava u ameri~kim dolarima. Iznos ovih razlika zavisi od visine ugovorenih naknada, a
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

kre}e se i do 4.000 dolara mjese~no po profesoru. Denis Prci}, kao predsjednik Upravnog odbora AU BiH, potpisao je ugovor sa Richardom Popovi}em, koji zastupa Indelta Learning Systems. Sve svoje potrebe i `ivot na visokoj nozi Denis Prci} pla}a novcem AU BiH.

SIROMAH SAM, ALI VOLIM DA TRO[IM
To uklju~uje zakup trosobnog stana od 600 KM mjese~no, telefonske ra~une za stan njegove majke, godi{nje odmore, putni~ka vozila... Sve gore navedeno Prci} podmiruje “ispumpavanjem“ gotovine sa ra~una AU PRIJAVIO I DOKUMENTIRAO PRIJETNJE
Jasmin Imamovi}, gradona~elnik Tuzle na{ao se na udaru agresivnog Denisa Prci}a

BiH, ili pokriva fiktivnim ugovorima. Jedan takav ugovor je ugovor o zajmu kojim je predsjednik Upravnog odbora AU BiH Denis Prci} sam sebi odobrio zajam od 100 hiljada dolara u novembru 2008. godine sa grace periodom od dvije godine! Dok Prci} u BiH izigrava biznismena, za troje djece koja nakon razvoda braka s majkom `ive u SAD-u, pla}a mizernih 300 ameri~kih dolara alimentacije, jer u zvani~nim dokumentima ne prikazuje realno svoja mjese~na primanja. Naime, Prci} je pravosudnim organima SAD-a, vezano za izdr`avanje malodobne djece, podnio potvrdu koju mu je izdao samostalni ra~unovo|a Suada ^amd`i} koja vodi poslovne knjige AU BiH, a po kojoj mu je mjese~na pla}a 330 KM iako je njegova stvarna pla}a 2.000 KM. Ostaje vjerovati da }e se, nakon pisma i obimne dokumentacije koju je ovih dana gradona~elnik Tuzle Jasmin Imamovi} uputio na adrese vi{e institucija, reagirati nadle`ni istra`ni i inspekcijski organi, i nekvalifikovanog radnika i visokokvalifikovanog prevaranta i nasilnika Denisa Prci}a smjestiti tamo gdje mu je mjesto.
33

Foto: Mario Ili~i}

PREMIJERNO

INTERVIEW

Dr. John R. Schindler

američki profesor

Dr. John R. Schindler, američki profesor, koji je kao vrhunski ekspert za (kontra)špijunažu godinama boravio u ex-jugoslovenskim zemljama, narednog mjeseca će u SAD-u objaviti intrigantnu knjigu koja se u cijelosti bavi funkcioniranjem nekadašnje jugoslovenske Uprave državne bezbjednosti (UDB), njenim tajnim likvidacijama širom svijeta, tehnikama i metodama koje je koristila; profesor Schindler, čija je prethodna knjiga “Nesveti teror“ (prošle godine prevedena u Srbiji) izazvala ogromnu pažnju, ekskluzivno za “SB“ otkriva zbog čega je godine truda uložio u istraživanje Udbinih likvidacija

UDBA je do raspada SFRJ ubila oko 80 emigranata, 60 Hrvata, a ostalo su bili Srbi i Albanci!!!
Razgovarao: MIRSAD FAZLI]

D

r. John R. Schindler, profesor na ameri~kom Pomorskom ratnom koled`u (U.S. Naval War College), po~etkom marta u SAD-u objavit }e knjigu Agenti provokatori: terorizam, {pijuna`a i tajni rat za Jugoslaviju 19451990 (“Agents Provocateurs: Terrorism, Espionage, and the Secret Struggle for Yugoslavia, 1945-1990“) u kojoj obra|uje operacije i aktivnosti biv{e Uprave dr`avne bezbjednosti (UDB) izvan granica biv{e Jugoslavije. Schindleru su dobro poznate operacije tajnih slu`bi jer je skoro deset godina radio za jednu takvu ameri~ku slu`bu Agenciju za nacionalnu sigurnost (U.S. National Security Agency) kao ekspert za kontra{pijuna`u i kontraterorizam. Dobar dio svoje “{pijunske” karijere proveo je na prostorima biv{e Jugoslavije gdje je do{ao u kontakt sa “biv{im” pripadnicima UDB-e.

jete da je odgovorna Uprava dr`avne bezbjednosti? Tokom 90-ih godina pro{log stolje}a, kada sam bio uklju~en u lov na ratne zlo~ince u BiH i na prostorima biv{e Jugoslavije, zaintrigirala me ~injenica da su mnogi od najtra`enijih osoba bili povezani sa tajnom slu`bom biv{e Jugoslavije. @ eljko Ra`natovi} Arkan mo`da je najpoznatiji i najsvje`iji primjer ovakvog tipa. On je imao opse`an historijat sa slu`bama dr`ave sigurnosti, odnosno UDB-om, tokom komunizma. Mnogi, poput Arkana, u~estvovali su u “specijal-

ZAPAD JE BIO BLAGONAKLON PREMA JUGOSLAVIJI
Kako ste do{li na ideju da napi{ete knjigu o tajnim slu`bama biv{e Jugoslavije, operacijama i likvidacijama za koje vjeru34

PROFESIONALNE UBICE: Mnogi, poput Arkana, učestvovali su u “specijalnim akcijama“ usmjerenim protiv radikalnih emigranata van prostora bivše Jugoslavije za režim Josipa Broza Tita

nim akcijama“ usmjerenim protiv radikalnih emigranata van prostora biv{e Jugoslavije za re`im Josipa Broza Tita. Kao kontraobavje{tajni oficir, u po~etku, bio sam zbunjen ~injenicom da su mnoge ubojice i razbojnici koji su povezani sa organizovanim kriminalom - mafijom, istovremeno bili i visokorangirani saradnici UDB-e. Svi oni su imali VIP status veze i protekcije. Ali, vrlo brzo sam shvatio da su ti ljudi bili dijelom me|unarodnih operacija, dijelom dekadama dugog rata kojeg je vodila Titova tajna slu`ba protiv “neprijateljske emigracije“. Nemogu}e je razumjeti u potpunosti zbivanja u biv{oj Jugoslaviji poslije 1991. godine, ubistva, korupciju, masovne zlo~ine, atentate, bez razumijevanja kako se UDBA tajno borila protiv terorizma. Mi, posmatra~i sa strane, mislimo o doga|ajima kakav je bilo ubistvo Zorana \in|i}a iz 2003., kao “normalnim“ likvidacijama. Ali, kada je premijer \in|i} likvidiran usred bijela dana od ubojice koji je istovremeno slu`benik dr`avne bezbjednosti i boss organizovanog kriminala i koji je odgovoran za ubistva u vi{e zemalja, to nije “normalna” likvidacija. To je naslije|e UDB-e, ono {to ja zovem “Titovim duhovima“.
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

SCHINDLEROVA LISTA UDBINIH ZLO^INACA

PRISTUP TAJNIM AMERI^KIM I JUGOSLOVENSKIM ARHIVAMA

Dr. John R. Schindler, profesor na ameri~kom Pomorskom ratnom koled`u

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

35

PREMIJERNO
Kada i kako ste prvi put saznali za aktivnosti i likvidacije UDB-e, i koji je to bio slu~aj koji je privukao Va{u pozornost? Kao i svako ko se zbli`i sa veteranima UDB-e. Kao {to je ruski premijer Vladimir Putin jednom rekao: “Ne postoje biv{i obavje{tajci.” Ja sam ~uo pri~e u kafanama, poslije dosta ispijenih pi}a. Pri~e o operacijama protiv terorista u Stuttgartu, ili Sydneyu. Pri~e o nadgledanju, nadziranju koje je vodilo ubistvima koja su se de{avala na ~itavom Zapadu, posebice tokom kasnog perioda Hladnog rata. Uzbudljive, ali krvave pri~e, nisu li~ile ni na {ta od onoga {to sam ranije ~uo i znao. U po~etku nisam vjerovao, ali bio sam radoznao i tako sam po~eo istra`ivati, nezvani~no, kako to {pijuni vole re}i, pravio sam “hobi dosje”. Bio sam zapanjen kada sam otkrio da je ve}ina onoga {to su mi udba{i ispri~ali zapravo istina. Prvi slu~aj u koji sam duboku u{ao bilo je ubistvo hrvatskog disidenta Brune Bu{i}a u Parizu koje se desilo u oktobru 1978. godine. Bilo je to ~isto izvedeno UDB-ino ubistvo. Iako je Bu{i} bio veoma simpati~an hrvatskim nacionalistima, on nije bio “terorista“, ali svejedno je ubijen - metkom u glavu iz neposredne blizine kao i ve}ina `rtava koje UDB-a naziva “crnim programom“. Slu~aj Bu{i}a tako|e ilustruje primjenu duplih standarda na Zapadu kad su u pitanju zlo~ini UDB-e. Naime, samo mjesec dana prije ubistva Bu{i}a, bugarskog disidenta Georgi Markova ubila je bugarska tajna slu`ba u Londonu. Taj svjetski poznat “slu~aj ki{obran“ izazvao je bijes Zapada. Istraga je jo{ uvijek otvorena, britanska policija nastoji rasvijetliti slu~aj i hapsi ljude i danas, 32 godine nakon ubistva. Ali, nikoga na Zapadu nije mnogo zanimalo kada je Bu{i} brutalno likvidiran dvije sedmice kasnije u Parizu. Slu~aj je zaboravljen. Tito je bio koristan Zapadu, tako da su zlo~ini UDB-e uglavnom ignorisani, ~ak i kada su jugoslavenski agenti brutalno vr{ili likvidacije vani. Tokom trajanja Hladnog rata UDB-a je ubila vi{e ljudi na Zapadu nego ~itav sovjetski blok, ali to je izazvalo veoma malu, ili nikakvu pa`nju. Kako tada, tako i danas.

UDBA KAO SUDBA

UDBA u profesionalnom pogledu bila savršena služba, Amerika i danas od nje može učiti kako se obračunati sa terorizmom!
U pore|enju sa tajnim slu`bama kao {to su ameri~ka CIA, ili NSA, izraelski Mossad, biv{a sovjetska KGB, smatrate li da je UDB-a bila uspje{na i profesionalna slu`ba? U ~isto {pijunskim parametrima, UDB-a je bila izvanredna slu`ba. Ona je temeljito porazila teroristi~ke grupe koje su se globalno borile za uni{tenje Titove Jugoslavije. Ne smijemo zaboraviti da, uprkos ~injenici da je UDB-a sve svoje ideolo{ke protivnike proglasila “teroristima” i “ratnim zlo~incima” iako su oni rijetko ~inili takve grupe, UDB-a ih je smatrala istinski nasilnim, a rje{avali su ih se doslovno na veli~anstven na~in! Poraz neprijatelja bio je totalan, a UDB-a je uspje{no zagrnula pla{tom tajnosti svoja nasilna djela. Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave imaju mnogo toga nau~iti u operativnom smislu od UDB-inih taktika i tehnika protiv terorizma. Nijedna slu`ba na svijetu to nije radila, niti danas radi, bolje i efikasnije! Ali, cijena koju je platio narod biv{e Jugoslavije za UDB-in uspjeh u borbi protiv terorizma bila je ogromna. Mo`emo zahvaliti UDB-i i njenim metodima za kriminalizaciju politike i policije, {to je endemi~no u ~itavom regionu. Titu i njegovim {pijunima mo`emo zahvaliti na stvaranju Arkana i nebrojeno drugih masovnih ubojica koji su po~injali u UDB-inom “specijalnom programu“. Svako ko zaista `eli poraziti terorizam - UDB-a je pokazala kako, ali budi oprezan {ta zapravo `eli{!

STANDARDNI PRINCIP: METAK U ^ELO
Koliko vremena ste proveli u istra`ivanju i prikupljanju materijala za Va{u novu knjigu o UDB-i? Proveo sam godine bave}i se ovom problematikom, ali uglavnom kao hobijem. Uzimao sam bilje{ke, razgovarao sa ljudima u regionu, iskopavao stare novinske ~lanke objavljene na mnogim jezicima. To je bio postepen proces, kako bi se do{lo do ~injenica, ali neke stvari nikada ne}e biti u potpunosti rasvijetljene jer je UDB-a bila veoma tajanstvena, a mnogi od onih koji su znali detalje su umrli, uglavnom nasilno. Te{ko da je slu~ajnost da su mnogi UDB-ini
36

UDBINA [KOLA ZLO^INA [KOLA ZLO^INA
@eljko Ra`njatovi} Arkan @eljko Ra`njatovi} Arkan

oficiri i agenti, od kojih je ve}ina bila umije{ana u “crne akcije”, danas mrtvi, a rijetko su umirali u postelji. Da li ste imali pristup arhivama ameri~kih tajnih slu`bi (CIA, NSA, FBI...) kad je rije~ o aktivnostima UDB-e i likvidacijama, te da li ste mo`da imali pristup takvim arhivama u drugim zemljama? Imao sam prilike vidjeti neke ameri~ke tajne dokumente i dosjee tokom vremena

koje sam proveo u ameri~koj obavje{tajnoj slu`bi. Ipak, te materijale nisam koristio u svojoj novoj knjizi jer su oni zabranjeni istra`iva~ima. Va`no je napisati istinu, odbaciti mitove, biti precizan i ta~an i ako se ne{to nije moglo provjeriti, ja to nisam ni koristio. Siguran sam da }e godinama kasnije, kada ameri~ka obavje{tajna zajednica dopusti uvid u dokumenta o UDB-i, biti interesantnih pri~a koje }e potkrijepiti moju knjigu. Ve}ina UDB-ine dokumentacije
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

SCHINDLEROVA LISTA UDBINIH ZLO^INACA

NAJVA@NIJE UDBINE LIKVIDACIJE

Ubistvo Brune Bušića je bilo grubo i bezobrazno, likvidacija Maksa Luburića je čisti spektakl!
Koja je, prema Va{em mi{ljenju, bila najspektakularnija operacija, likvidacija u re`iji UDB-e? Bilo je mnogo slu~ajeva koji su zaista bili spektakularni. Ubistvo Brune Bu{i}a 1978. bilo je neobi~no bezobrazno, kao {to je bilo i ubistvo hrvatskog emigranta Stjepana \urekovi}a u Zapadnoj Njema~koj 1983. godine. To je zaista bila krvava i brutalna afera. Ipak, mislim da je UDB-ina najimpresivnija operacija bilo ubistvo ~uvenog usta{e Vjekoslava Maksa Luburi}a u [paniji 1969., koje je izveo Ilija Stani}, a koji sada slobodno `ivi u Bosni. Godinama je UDB-a strpljivo infiltrirala Stani}a unutar Luburi}evog zatvorenog kruga usta{kih emigranata, da bi on na kraju divlja~ki ubio Luburi}a. Slu~ajevi koji su najvi{e zabrinjavaju}i, za mene, bili su oni u kojima je UDB-a ubila i nedu`ne ljude. Tako je 1972. godine Titov ubojica sustigao Stjepana [evu, ~lana Hrvatskog revolucionarnog dru{tva u Italiji. [evo jeste bio terorista, ali ubojica nije likvidirao samo [evu nego i njegovu potpuno nevinu suprugu i devetogodi{nu usvojenu k}erku Tatjanu. Pet godina kasnije u ^ikagu UDB-in ubojica brutalno je na smrt izbo Dragi{u Ka{ikovi}a, srpskog ekstremnog emigranata, ali je tako|e ubio i devetogodi{nju k}erku njegove djevojke, Ivanku Milo{evi}. Nikada nisam ~uo da je bilo koja obavje{tajna slu`ba ~inila takve jezive zlo~ine na me|unarodnoj sceni.

2

1 3
1. Bruno Bu{i} ubijen je u Francuskoj; 2. Stjepan \urekovi} izre{etan je u Njema~koj; 3. Vjekoslav Maks Luburi} iskasapljen je u [paniji

UDBIN RUKOPIS: Iako je Bušić bio veoma simpatičan hrvatskim nacionalistima, on nije bio “terorista“, ali svejedno je ubijen - metkom u glavu iz neposredne blizine kao i većina žrtava koje UDB-a naziva “crnim programom“

koja se ti~e “specijalnog programa“ uni{tena je po~etkom 1990-ih kada se Jugoslavija po~ela raspadati. Ipak, ne{to od tih materijala ugledalo je svjetlo dana u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu, i ja sam to iskoristio. S druge strane, u mnogim slu~ajevima UDB-a je vodila ra~una da ne ostavlja mnogo pisanih tragova, {to je dobro za {pijune, ali lo{e za histori~are. Da li ste tokom istra`ivanja prona{li neku zajedni~ku karakteristiku u UDB-inim likvidacijama? Ve}ina UDB-inih likvidacija vani slijedila je standardan model. Jugoslavenski agent proturio bi dezinformaciju u emigracionim krugovima na Zapadu kako bi stvorio konfuziju i me|usobne borbe unutar grupa. Ubojica bi poduzeo nadgledanje `rtve nakon ~ega bi likvidirao metu naj~e{}e metkom u glavu sa bliske udaljenosti. Ubistva UDB-e bila su ~esto veoma brutalna, mnogo okrutnija nego {to je bilo “potrebno“ za ubistvo. U nekim slu~ajevima `rtve su ubijane no`evima, a ubadane su desetak puta. U svim slu~ajevima likvidacija UDBA ih je poku{avala prikazati kao “rezultat prepirki izme|u emigranata“. To je pri~a koju bi zapadne policijske agencije i obavje{tajni krugovi koji nisu razumjeli jugoslavensku emigraciju ~esto prihvatali kao ta~nu.
37

Schindlerova knjiga u Schindlerova knjiga u SAD-u izlazi narednog mjeseca SAD-u izlazi narednog mjeseca
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

FASCINANTNA, KRVAVA FASCINANTNA, KRVAVA POVIJEST O^UVANJA POVIJEST O^UVANJA TITOVOG RE@IMA TITOVOG RE@IMA

PREMIJERNO
Koliko ste ubistava naveli u svojoj knjizi i da li Vam je poznato koliko je osoba UDB-a likvidirala izvan granica biv{e Jugoslavije? Te{ko je re}i sa apsolutnom sigurno{}u, ali izme|u sredine 60-ih do 90-ih. UDB-a je poku{ala izvr{iti preko stotinu ubistava i otmica na Zapadu, uglavnom na podru~ju tada{nje Zapadne Njema~ke, ali i u zemljama Centralne i Isto~ne Evrope, Britanije, SAD-a, Kanade, Australije, ~ak i Ju`ne Afrike. Gdje god su se nalazili jugoslovenski emigranti, UDB-a ih je slijedila. UDB-a je {irom svijeta likvidirala vi{e od 60 Hrvata, kao i odre|eni broj Srba i Albanaca. U svakom slu~aju, najmanje 80 potvr|enih UDB-inih likvidacija desilo se tokom posljednjih godina Hladnog rata u zapadnim zemljama prijateljski nastrojenim prema Jugoslaviji. Tako|er, bilo je oko 12 ubistava u SAD-u.

KO JE JOHN R. SCHINDLER

Ekspert za međunarodnu sigurnost, špijunažu i terorizam
John R. Schindler autor je nekoliko knjiga koje se bave problematikom me|unarodne sigurnosti, {pijuna`om i terorizmom. Njegova knjiga Nesveti teror – Bosna, Al Qaida i uspon globanog d`ihada rezultat je Schindlerovog vi{egodi{njeg istra`ivanja i utvr|ivanja veza izme|u ratnih bo{nja~kih vlasti i islamskih terorista, o ~emu ima brojna saznanja i dokumentaciju obzirom da je dugi niz godina bio na slu`bi u BiH. Knjiga je izazvala brojne kontroverze, ali i osude bo{nja~kog establi{menta jer je Schindler poku{ao dokazati da je Bosna odigrala istu ulogu za Al Qaidu po~etkom 90-ih godina pro{log stolje}a, kao {to je i Afganistan sredinom 80-ih, osiguravaju}i ratne uslove u kojima mud`ahedini mogu pokrenuti sveti rat - d`ihad.

UDBA JE MRTVA, @IVJELA UDBA!
Da li Vam je poznato ko je bio odgovoran za operacije UDB-e izvan biv{e Jugoslavije i ko je nare|ivao likvidacije? U nekim slu~ajevima, sa prili~nom sigurno{}u mo`emo utvrditi ko je odobrio likvidaciju i ko je proveo jer su pre`ivjeli po~eli da pri~aju o tim slu~ajevima nakon 1991. godine. U nekoliko slu~ajeva, sa~uvana je dokumentacija. Danas je prili~no jasan generalni obrazac. Politi~ko rukovodstvo, obi~no na republi~kom nivou, zatra`ilo bi “specijalnu akciju” protiv problemati~nih emigranata, neki od njih bili su istinski teroristi, a neki nisu. Na osnovu toga UDBa bi izvr{ila likvidaciju, ponekad u saradnji i uz pomo} savezne UDB-e iz Beograda. Drugim rije~ima, ve}inu ubistava Hrvata izvela je hrvatska UDB-a i agenti koji su bili blisko povezani sa kriminalnim krugovima i koje nije bilo lako dovesti u vezu sa

KNJIGA BESTSELER

Schindlerov Nesveti teror pro{le godine je preveden u Srbiji

ZBUNJIVANJE ZAPADA: U svim slučajevima likvidacija UDBA ih je pokušavala prikazati kao “rezultat prepirki između emigranata“. To je priča koju bi zapadne policijske agencije i obavještajni krugovi koji nisu razumjeli jugoslavensku emigraciju često prihvatali kao tačnu
jugoslavenskim vlastima. U nekoliko slu~ajeva u kojima su ubojice uhap{ene bilo je skoro nemogu}e utvrditi njihove bilo kakve veze sa UDB-om. Kako biste danas ukratko opisali ovu tajnu slu`bu nakon Va{eg istra`ivanja? Nakon raspada Jugoslavije UDB-a je nestala, ali zapravo nije. Niti jedna biv{a jugoslavenska republika nije se doista odredila spram nedjela koje je po~inila
38

UDB-a kako vani, tako i kod ku}e, a niti jedna od novonastalih tajnih slu`bi nije o~istila svoje redove od UDB-inih operativaca koji su imali krvave ruke. Da navedem samo jedan primjer, njema~ke vlasti su 2005. godine podigle optu`nicu protiv Josipa Perkovi}a zbog njegove uloge u ubistvu \urekovi}a. Me|utim, Perkovi} je bio Tu|manova desna ruka za pitanja sigurnosti po~etkom 90-ih, a njegov sin Sa{a bio je savjetnik za sigurnost predsjednika

Stjepana Mesi}a. [irom biv{e Jugoslavije udba{i su jednostavno po~injali slu`iti novonastalim dr`avama i re`imima, bez postavljanja suvi{nih pitanja. Jasno je da nikom nije u interesu da se zlo~ini UDB-e zaista do kraja istra`e i rije{e. Godinama su hrvatske vlasti poludiskretno poku{avale procesuirati Vinka Sindi~i}a, jednog od najplodnijih UDB-inih ubojica, vjerovatno odgovornog za tuce ubistava na Zapadu. On je osu|en u Britaniji za poku{aj ubistva emigranta Nikole Stedula u [kotskoj i proveo je deceniju u zatvoru, a danas `ivi normalno u Hrvatskoj. U Srbiji, situacija je ~ak i gora. UDB-ina infrastruktura bila je vitalan lanac za~injen kriminalom, koji je samo djelimi~no demontiran. Milo{evi} je imao sre}e da u svojim projektima koristi UDB-ine likvidatore; svega nekoliko ljudi u Srbiji `eli znati istinu o UDB-i i njenim zlo~inima.
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

POLEMIKA O UDB-i

Na intervju u jednom od prošlih brojeva “SB“ sa DUŠANOM KARIĆEM, vijećnikom AVNOJ-a i nekadašnjim visokim oficirom UDB-e, reagira MUHAMED BERBEROVIĆ, dugogodišnji bosanskohercegovački političar, učesnik Brionskog plenuma iz 1966. godine, na kojem je smijenjen ALEKSANDAR RANKOVIĆ, dotadašnji šef UDB-e

Na Brionskom plenumu je dokazano da je Ranković prisluškivao i želio smijeniti Tita, te da je provodio nasilje protiv kosovskih Albanaca
Pi{e: MUHAMED BERBEROVI]

[

to vrijeme sve vi{e odmi~e iz bogate istorije prethodne socijalisti~ke Jugoslavije (1943. -1992. god.) sve je vi{e autora koji na razli~ite na~ine obja{njavaju razli~ite doga|aje i li~nosti iz tog perioda. Javljaju se i sudionici tih doga|aja, zatim posmatra~i sa strane i ponajvi{e novi ideolozi koji su pozdravili njen raspad i za 18 poslijeratnih godina nisu ni{ta zdravo napravili u demokratizaciji novog dru{tva i boljeg `ivota gra|ana. Za{to je do raspada do{lo, koliko su na to utjecali doma}i akteri i svjetski trendovi op}enito, danas vi{e nije nikakva nepoznanica bez obzira na svu slo`enost raznih uzroka, namjera i politika. Sudski procesi na Me|unarodnom sudu pravde i Tribunalu u Haagu su veoma jasno utvrdili koje politike i njihovi akteri su u osnovi bili nosioci nezapam}enih tortura, patnji i stradanja nevinog stanovni{tva, posebno u BiH. Tako|er, danas je sasvim jasan i doprinos i pona{anje pojedinih aktera iz me|unarodne zajednice, {ta su im namjere bile i u {to su sve upregnuli doma}e podanike da aktivno

SUROVA BITKA ZA LIDERSTVO U SFRJ
Josip Broz Tito i Aleksandar Rankovi}

realizuju njihove, ne uvijek jasne i jedinstveno dogovorene ciljeve. Nije mi namjera da i sam upadnem u zamku dnevnopoliti~kog razja{njavanja svih uzroka i posljedica proteklog vremena od blizu 70 godina (iz oba perioda), to zaista, treba prepustiti istori~arima i nauci, kao i vremenu. Povod ovom mom javljanju je nedavno objavljeni razgovor

sa drugom (gospodinom) Du{anom Kari}em u “SB” br. 687 od 14.01.2010. godine koji je predstavljen kao prvoborac, vije}nik AVNOJ-a, ambasador i doajen UDB-e, a koji se, izme|u ostalog, osvr}e na odluke Brionskog plenuma CKSKJ i smjenu Aleksandra Rankovi}a iz jula 1966. godine. Drug Kari} saop{tava da je znao da drug Tito nije prislu{kivan, da je ucijenjen od

SSSR-a za podr{ku, samo ukoliko doprinese da oslabi UDB-u i smijeni Aleksandra Rankovi}a. Znate, kada danas nakon proteka 44 godine to ka`e li~nost koja je u toj Jugoslaviji obna{ala navedene funkcije i uz to ostala privr`ena onoj UDB-i koja je na Brionskom plenumu osu|ena za protuzakonitu i antidr`avnu djelatnost, to onda postaje ozbiljan problem za istoriju, ali i za mogu}u zloupotrebu tih i takvih
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

40

ZA[TO JE SMIJENJEN RANKOVI]
SVJEDOK HISTORIJE DU[AN KARI], VIJE]NIK AVNOJ-a

Interview I DU[AN KARI]

TRA@I SE MRTAV
Nakon strijeljanja, po nalogu Udbe, ~etni~ki komandant Dragoljub Dra`a Mihailovi} sahranjen je u najve}oj tajnosti u jednoj kre~ani u Beogradu

VJERAN PARTIJI I SLU@BI

Tito je cijelog `ivota Tito je cijelog `ivota posebno uva`avao ii posebno uva`avao cijenio delegate Drugog cijenio delegate Drugog zasjedanja AVNOJ-a zasjedanja AVNOJ-a

POSLJEDNJI MOHIKANAC AVNOJA I UDBE
Razgovarala: MIRHA DEDI]

ekada{nji pukovnik Udbe Du{an Kari} sa emocijama govori o svojoj ulozi vije}nika na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. U Bosni i Hercegovini je sa Prvom proleterskom u~estvovao u svim velikim bitkama od Sutjeske do Neretve. Njegov bataljon je bio u pratnji Vrhovnog {taba. O svom ratnom putu u BiH Kari} je prije dvije i po decenije napisao knjigu “Od Rudog do Jajca”. U postratnim godinama stvarao je temelje Udbe zajedno sa Aleksa2

N

ndrom Rankovi}em i Slobodanom Penezi}em Krcunom i ~uvar je mnogih tajni ove slu`be. Gospodine Kari}u, Vi ste kao jedan od na~elnika Udbe bili upoznati sa svim detaljima hap{enja, su|enja, ali i likvidacije Dra`e Mihailovi}a, za ~ijim kostima aktuelne vlasti u Srbiji posljednjih mjeseci intenzivno tragaju. Mo`ete li nam otkriti na koji na~in je uhap{en, su|en i smaknut ~etni~ki komandant? U to vreme, kao na~elnik odeljenja, bio sam u Prizrenu gde je ubijen Miladin Popovi}, sekretar pokrajinskog komiteta

Partije. Me|utim, kao na~elnik Udbe bio sam upoznat sa mnogim pojedinostima vezanim za hap{enje, su|enje i smrt Dra`e Mihailovi}a. Dra`u je uhapsio narodni heroj Radenko Mandi}. Nakon toga bio je veliki pritisak ~etnika da streljaju Mandi}evu porodicu, me|utim ipak su se uzdr`ali od tog zlo~ina. Sada srbijanska {tampa pi{e kojekakve izmi{ljotine o Dra`i, a srbijanska vlast se digla da mu prona|e grob. Sve je to u cilju njegovog rehabilitovanja. ^ak su poku{ali i ime ~etni~kog pokreta da promene u Jugoslovenska vojska u otad`bini. Me|utim, to je sme{no, ~etnici su bili i ostali ~etnici, a
SLOBODNA BOSNA I 14.1.2010.

Du{an Kari}, nekada{nji ~elni ~ovjek Ozne, zatim Udbe, jedan od dvoje `ivih u~esnika Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, dugogodi{nji diplomata i ambasador SFRJ, zna~ajan je svjedok mnogobrojnih de{avanja iz historije ex-Jugoslavije koja su do danas ostala obavijena velom tajne. Devedesetogodi{nji Kari} odlu~io je da za na{ list govori o mjestu gdje je sahranjen ~etni~ki komandant Dra`a Mihailovi}, ko je formirao Goli otok, kako je formirana i funkcionisala Uprava dr`avne bezbjednosti – Udba, {ta je Bosna i Hercegovina zna~ila za Josipa Broza Tita
14.1.2010. I SLOBODNA BOSNA

Politi~ari u Srbiji uzalud tra`e kosti Dra`e Mihajlovi}a; rijeka Sava ih je davno odnijela!
ovo {to rade ovda{nje vlasti je ~ista glupost i prepravljanje istorije. Pravljenje ikona sa Dra`inim likom i istovremeno omalova`avanje narodnooslobodila~ke borbe i partizanskog pokreta, ne}e pro}i. Ovde narod zna ko je bio Dra`a Mihailovi} i ko su bili ~etnici. protiv komunista. Tako je 11. novembra 1941. godine do{lo do prvog sastanka Dra`e sa Nemcima u jednom selu kod Valjeva. Koliko je bio uticaj Slobodana Jovanovi}a na Dra`u, u narodu se vrlo malo zna. Vratimo se na hap{enje Dra`e Mihailovi}a. Kako je pripremana ova operacija? Mi smo nekoliko godina poku{avali da uhapsimo Dra`u. Prvi put nam je malo nedostajalo da ga uhvatimo jo{ 1944. godine u selu Bre`je, kada sam ja li~no zaplenio njegovu kompletnu vojnu arhivu, koja je stala u dvoje kola. Milo{ Mini}, koji je bio tu`ilac u procesu protiv Dra`e, nije imao pojma o ovoj arhivi. Da prona|u Dra`u u okolini Vi{egrada, bilo je anga`ovano dvanaest oficira Udbe iz Beograda na ~elu sa Lazom Lazarevi}em, tada{njim na~elnikom Udbe za grad Beograd. Vrtili su se tamo, pretra`ivali dve
3

onski plenum je utvrdio u tom pravcu jasan politi~ki kurs ali, na`alost, put je bio vrlo te`ak i nailazio je na vi{estruke otpore tzv. snaga, a u kasnoj fazi i nacionalisti~kih te`nji za dominaciju (Slovenija - cestovna afera, Hrvatska - maspokret i nacionalizam, Srbija - liberalizam obojen nacionalizmom, Kosovo - zahtjev za republiku, studentski doga|aji i invazija SSSR i zemalja Var{avskog pakta — na gu{enje demokratije u ^ehoslova~koj itd.).

Foto: Fe|a Miti}

TITO JE ZNAO [TA SPREMA RANKOVI]
Mogu samo re}i, meni kao tada mladom ~ovjeku (imao sam tada 30 godina) ovaj Plenum je posebno ostao u dubokom sje}anju i po zaklju~noj izjavi Tita na kraju Plenuma kada je rekao: ”Ja sam za ovakvo djelovanje UDB-e i Rankovi}a znao vi{e od dvije godine, ali nisam to smio iznijeti pred Vas, jer nisam bio siguran ho}u li imati Va{u podr{ku.” Dakle, to se de{avalo 1966. godine, kada je Tito i SKJ imao apsolutnu podr{ku naroda. Za sebe sam izvukao zaklju~ak da je politi~ka borba na sceni i da se za ove pozitivne pomake i nastupaju}e reforme vrijedi zalagati i boriti. Te hegemonisti~ke, nacionalisti~ke i neofa{isti~ke snage, uz pomo} i neposredno anga`ovanje JNA, doprinijela su krvavom raspadu Jugoslavije. Odlu~io sam da, kao neposredni u~esnik na Brionskom plenumu, reagujem na navedene neistine druga Du{ana Kari}a iznesene u “Slobodnoj Bosni“ jer zaista te neistine i la`i ne prestaju zasipati javnost prakti~no svakodnevno, a vrlo intenzivno i {iroko u Srbiji, posebno poslije Titove smrti. Na`alost, na to, koliko znam, nisu reagovali ni neki danas `ivi u~esnici Plenuma. Uistinu, zala`em se da istori~ari nau~nom i objektivnom analizom, kori{tenjem originalnih dokumenata iz tog perioda, po{teno i odgovorno rasvijetle taj dio zajedni~kog `ivota u biv{oj Jugoslaviji i time onemogu}e da se istorijske istine dalje zloupotrebljavaju.
41

JOVANOVI] JE BIO POKVARENIJI OD DRA@E
Me|utim, ~injenica je da se malo zna o vode}im ljudima u tom ~etni~kom pokretu. Recimo, malo se zna o dr. Slobodanu Jovanovi}u, predsedniku vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciji, koji je bio nevi|eni pokvarenjak. Jovanovi} je kao predsednik vlade dao usmenu direktivu Dra`i Mihailovi}u, uo~i Bo`i}a 1941. godine, koja je glasila: Ne voditi oru`ane borbe protiv Nemaca, komuniste uni{tavati i likvidirati kao neprijatelje, Nemce koristiti u borbi

“ISTINA” u dana{njim i budu}im politi~kim odnosima i u sada{njim dr`avama nastalim raspadom Jugoslavije.

[TA JE USTANOVLJENO NA PLENUMU
Mislim da mogu da i imam pravo da kao neposredni u~esnik na tom Plenumu ka`em da su ove ocjene i konstatacije druga Kari}a apsolutna la` i da predstavljaju nastavak u djelovanju onih pora`enih snaga tada{nje UDB-e koje su na Plenumu osu|ene. Istina, te snage i pojedinci s tim la`ima nisu nikada ni prestali djelovati (Vojkan Luki}, ^e~o Stefanovi} V i dr.) ovisno od politi~kih uslova i prilika u zemlji.

Isto tako svima nama, u~esnicima Plenuma, bilo je sasvim jasno da je klju~ni cilj tada{nje UDB-e i njenog rukovodstva kompromitirati sve politi~ke li~nosti koje bi mogle biti smetnja izboru Aleksandra Rankovi}a za budu}eg i skorog predsjednika dr`ave. To je sve ra|eno uz posrednu ili indirektnu saglasnost samog A. Rankovi}a. Glupost je tvrditi da su Rusi tra`ili slabljenje UDB-e i smjenu Rankovi}a, naprotiv, Rusi su javno u Moskvi i lageru (Budimpe{ta) nazdravljali, pored Tita `iva, A. Rankovi}u kao skorom {efu dr`ave, a neki jugoslovenski kadrovi u tim ambasadama to pozdravljali. O tome je drug C vjetin Mij-

raznim zloupotrebama jugoslovenske i srbijanske UDB-e prema Albancima na Kosovu. Drug Kari}, s obzirom da je radio na Kosovu, mogao je o tim zloupotrebama bar ne{to kazati. O tome svi {ute. Na`alost, koliko sam mogao pratiti do danas je u javnosti ovaj Plenum poznat samo po osudi protuzakonitog pona{anja rukovodstva UDBE-e i smjeni A. Rankovi}a, a ne i po ~injenicama da je osnovni cilj Plenuma bio savladavanje otpora inaugurisanoj privrednoj reformi (jula 1965. god.) i namjeravanoj reformi politi~kog sistema u cjelini i njegovoj daljoj demokratizaciji, kao i reformi i demokratizaciji SKJ kao njegove vode}e komponente.

TITO NA UDARU: Glupost je tvrditi da su Rusi tra`ili slabljenje UDB-e i smjenu Rankovi}a, naprotiv, Rusi su javno u Moskvi i lageru (Budimpe{ta) nazdravljali, pored Tita `iva, A. Rankovi}u kao skorom {efu dr`ave, a neki jugoslovenski kadrovi u tim ambasadama to pozdravljali. O tome je drug Cvjetin Mijatovi} Majo govorio na Plenumu
Istina je, ona je vi{estruko dokazana, da su Tito i Jovanka prislu{kivani i ne samo oni, ve} i svi drugi koji su za UDB-u bili sumnjivi a nalazili su se na najzna~ajnijim funkcijama u SKJ i dr`avi (npr. F adilj Hod`a).
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

atovi} Majo govorio na Plenumu, a partijska Komisija utvrdila takvo pona{anje i u na{oj ambasadi u Budimpe{ti. Bio sam ~lan te Komisije. Usput da ka`em. Plenum je manji dio vremena posvetio prislu{kivanju, a znatno vi{e

Period od 1965. do 1974. godine u tada{njoj Jugoslaviji bio je period kada su se vodile klju~ne bitke za demokratizaciju dru{tva i SKJ, te ~inili krupni zahvati u savladavanju dogmatskih i birokratskih otpora tim pozitivnim procesima. Bri-

EVROPA, ODMAH TRE]I IZVJE[TAJ Poslanički klubovi Evropskog pa
MONEYVALA O BiH
Moneyval, Odbor stru~njaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma Vije}a Evrope, nedavno je objavio tre}i evaluacijski izvje{taj o BiH. U nalazima izvje{taja u kojem se isti~e da je do{lo do pobolj{anja nakon prvog izvje{taja Moneyvala, te da je doneseno nekoliko potrebnih zakona na dr`avnoj razini, navodi se i nedostaci u kaznenoj politici. Recimo, kriminalizacijom finansiranja terorizma nije obuhva}eno finasiranje teroristi~kih organizacija ili terorista pojedinaca. Osim toga, postoje}i pravni okvir kojim se regulira oduzimanje imovine i privremene mjere se ~ini prili~no komplikovanim. Postoje paralelni re`imi i u krivi~no-materijalnom i u zakonu o krivi~nom postupku. Visoki standardi dokazivanja koji se primjenjuju na sudovima, struktura sistema oduzimanja imovine i mali broj slu~ajeva oduzimanja imovine, naro~ito izvan nivoa Suda BiH, kao i poduzetih privremenih mjera daju mjesta za iskazivanje zabrinutosti u pogledu efikasnosti sistema. Nadalje, privremene mjere se vrlo rijetko primjenjuju u prethodnom postupku. Osim toga, jo{ uvijek ne postoji sveobuhatan sistem koji bi omogu}io finansijskim institucijama da zamrznu bez odlaganja imovinu osoba ili entiteta namijenjenu aktivnostima u kontekstu terorizma ili finansiranja terorizma.

PLAN GR^KE I AUSTRIJE ZA ZAPADNI BALKAN
Gr~ka i Austrija poslale su zajedni~ko pismo visokoj predstavnici za vanjsku politiku EU-a Catherine Ashton, u kojem izla`u zajedni~ku viziju

Stupanjem na snagu Privremenog sporazuma o transferu bankarskih podataka (SWIFT) između Evropske unije i SAD-a ponovo je aktuelizirano pitanja koliko Sjedinjene Države trebaju znati o protoku evropskog novca, a otpor prema ovom sporazumu posebno pokazuju poslanici Evropskog parlamenta

S
42

porazum o transferu bankarskih podataka izme|u Evropske unije i SAD-a radi borbe protiv terorizma, poznat pod nazivom SWIFT, stupio je na snagu sa prvim danom februara, ali ~lanovi Evropskog parlamenta ne prestaju pru`ati otpor prema ovakvom uvidu SAD-a u sve finansijske transakcije na Starom kontinentu.

Ve}ina poslani~kih klubova u Parlamentu zato namjerava oboriti ovaj sporazum. Evropski parlament je dobio mogu}nost glasati o prelaznom sporazumu Evropske unije i SAD-a o kori{tenju podataka o evropskim bankovnim transakcijama nakon {to su brojni zastupnici bili vrlo kriti~ni zbog ~injenice da EP nije bio dovoljno
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

arlamenta žele “oboriti” SWIFT
VEĆE OVLASTI ZA EU PARLAMENTARCE: Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu dan nakon što su ministri pravosuđa EU-a dogovorili sporazum sa SAD-om o transferu bankarskih podataka radi borbe protiv terorizma, poznat pod nazivom SWIFT, omogućuje Evropskom parlamentu da u potpunosti sudjeluje u sačinjavanju nacrta tog sporazuma

o tome {to bi Unija trebala tokom ove godine posti}i na zapadnom Balkanu. Evropska unija bi trebala dovr{iti pregovore s Hrvatskom, odgovoriti na srbijanski zahtjev za ~lanstvom, po~eti pregovore s Makedonijom te ukinuti vize za Albaniju i BiH, ka`e se u pismu koje navodi njema~ka agencija DPA. Dvojica su ministara tako|er pozvala na ja~anje veza s Albanijom i Crnom Gorom, te na konkretan napredak kroz evropski anga`man za Kosovu ~iju nezavisnost nisu priznale sve ~lanice EU-a. Austrija se zauzima, kako je pro{le sedmice rekao ministar Michael Spindelegger u govoru o prioritetima vanjske politike njegove zemlje, da se sve zemlje zapadnog Balkana na|u u EU do 2020. godine.

NOVA PRAVILA O ZA[TITI PRIVATNOSTI U EU
Evropska komisija je nedavno najavila cijeli paket novih zakona za za{titu osobnih podataka i privatnosti. Slu`beni Brisel nije samo zabrinut da je internet napredovao u odnosu na zastarjelu zakonsku regulativu ve} i to da su mnoge tehnologije, uklju~uju}i i identifikaciju radijske frekvencije, pa ~ak i tehnologiju za sigurnost u zra~nim lukama, ostavile zakonodavstvo u slijepoj ulici. Na temelju ovlasti koje joj daje Lisabonski ugovor, ali i Povelja o temeljnim pravima, Komisija sada `eli stvoriti ”jasan i moderan paket pravila” koja garantiraju za{titu osobnih podataka i privatnost. Osim toga, predstavnici Evropske komisije su spomenuli Facebook, Twitter i Myspace kad su objavili da }e zapo~eti s revizijom zastarjelog zakonodavstva vezanog uz za{titu privatnosti.

Sporazum SWIFT izme|u Sporazum SWIFT izme|u SAD-a ii EU-a, koji je stupio na snagu SAD-a EU-a, koji je stupio na snagu po~etkom ovog mjeseca, ve} 10. februara po~etkom ovog mjeseca, ve} 10. februara mogao bi opozvati Evropski parlament mogao bi opozvati Evropski parlament

UPITAN SPORAZUM EU-a I SAD-a

uklju~en u dono{enje tog spora zu ma. Lisabonski ugovor, naime, omogu}uje Evropskom parlamentu da u potpunosti sudjeluje u sa~injavanju nacrta tog sporazuma. Europarlamentarci su odranije vrlo kriti~ni prema prebacivanju osobnih podataka SAD-u i zbog toga {to smatraju da bi to moglo biti u suprotnosti sa za{titom podataka i gra|anskih sloboda. Prelazni sporazum dogovoren je 30. novembra pro{le godine na sastanku ministara pravosu|a EU-a, samo dan prije nego {to je na snagu stupio Lisabonski ugovor koji Evropskom parlamentu daje vi{e ovlasti na polju pravosu|a i unutarnjih poslova. Nakon prelaznog sporazuma o kori{tenju podataka iz Swifta, koji je stupio na snagu 1. februara ( i koji }e trajati devet mjeseci), Evropska unija i SAD trebali bi dogov4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

oriti novi dugoro~ni sporazum. SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication), kompanija koja obavlja ve}inu me|unarodnih financijskih transakcija, osnovana je 1973. godine u Belgiji, a njime se koristi vi{e od osam hiljada finansijskih ustanova u vi{e od dvije stotine zemalja. Od 2006. godine predmet je velikog spora EU-a i SAD-a nakon {to je otkriveno da ameri~ke vlasti tajno koriste podatke o evropskim finansijskim transakcijama u sklopu borbe protiv terorizma. O sporazumu SWIFT izme|u SAD-a i EU-a, koji je stupio na snagu po~etkom ovog mjeseca, 10. februara bi trebao glasati Evropski parlament. Kako je najavljeno iz Evropske komisije, bit }e provedena i nova istraga o tome koliko je SWIFT va`an, kao i istraga o za{titi podataka. (D. Savi})

PETICIJA ZA PARIZ
Vi{e od 14.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom zahtijevaju od gradona~lenika Pariza da sprije~i da grad postane, kako navodi dnevni list Le Monde, “evropska prijestolnica dosade”. Pariz, koji je prije bio poznat po svom no}nom `ivotu, sada se pretvodio u dosadan i uspavan grad, smatraju nezadovoljni Pari`ani. Sve ve}i broj barova i no}nih klubova prisiljen je na zatvaranje jer stanovnici u njihovoj okolici prigovaraju zbog buke.

43

BUSINESS
Sna`an rast {tednih depozita

Priredio: ASIM METILJEVI]

Vlada FBiH i IFC prodaju udio u “Bosnalijeku“ “Strabag“ definitivno odustao od cestogradnje u RS-u

Skupi amaterizam Dodikove vlade
Prije ravno dvije godine Vlada Republike Srpske dala je koncesiju austrijskoj kompaniji Strabag na izgradnju mre`e autoputeva u RS-u. Pregovori sa Strabagom trajali su punih 18 mjeseci a okon~ani su 7. februara 2008. godine dodjelom koncesije, kada su dvije strane preuzele obavezu da }e finalni ugovor potpisati u roku od 90 dana, dakle najkasnije u maju 2008. godine. Rok za sklapanje finalnog ugovora kasnije je u vi{e navrata pomjeran, no po~etkom januara ove godine Vlada RS-a slu`beno je obavije{tena da je Strabag definitivno odustao od projekta. Vijest o krahu aran`mana sa Strabagom jo{ se uvijek dr`i pod embargom, no sam premijer RS-a Milorad Dodik prije nekoliko dana neizravno je priznao razlaz sa Strabagom. “Ako Strabag odustane, Vlada }e sama graditi autocestu“, rekao je premijer Dodik u nastojanju da javnost RS-a pripremi za nepovoljnu vijest. Kako smo doznali, Strabag je od posla dignuo ruke zbog izri~itog protivljenja EBRD-a i EIB-a da kreditno prate aran`man koji nije zaklju~en u skladu s evropskim standardima. Naime, koncesiju za izgradnju mre`e autoputeva Strabag nije dobio na ma|unarodnom natje~aju pa ne postoji ni teoretska {ansa da obezbijedi povoljan kredit EBRD-a i EIB-a, dvije evropske bankarske ku}e koje su primarno “zadu`ene“ za kreditiranje infrastrukturnih projekata. Ali, EBRD i EIB imaju i jasna pravila igre: kreditno podr`avaju samo one projekte koji su pod jednakim uvjetima dostupni svim evropskim kompanijama, {to dakle podrazumijeva obavezu me|unarodnog ogla{avanja takvih poslova. Strabagu je ostala mogu}nost da tra`i klasi~ni kredit komercijalnih banaka, ali takav aran`man bio bi vrlo nepovoljan zbog neuporedivo vi{ih kamata i kra}ih rokova otplate. Stoga su potpuno neosnovane kritike koje se posljednjih sedmica upu}uju na ra~un Vlade FBiH oko izbora izvo|a~a radova na dionici autoceste Kakanj Bilje{evo. Dionica se gradi kreditom EBRD-a i EIB-a pa je Vlada FBiH bila primorana objaviti me|unarodni tender i posao dodijeliti kompaniji s najpovoljnijom ponudom.

PUNA PODR[KA AKVIZICIJI
Direktor Bosnalijeka Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi} Edin Arslanagi}

“Američki san“ sarajevskog “Bosnalijeka“
Ugledna ameri~ka kompanija Alvogen Group, sa stogodi{njom tradicijom u farmaceutskoj industriji, ima velike izglede da preuzme sarajevsku kompaniju Bosnalijek. Ulazak Alvogen Groupa u vlasni~ku strukturu Bosnalijeka dogovoren je koncem protekle godine u Washingtonu, u sjedi{tu Svjetske banke, koja preko svog investicionog fonda International Finance Corporation (IFC) u Bosnalijeku ima skoro 9 posto vlasni{tva ste~enog po osnovu ranijeg kreditnog zadu`ivanja Bosnalijeka. IFC je odlu~io prodati svoje dionice u Bosnalijeku a kao potencijalni kupac dionica pojavila se ameri~ka Alvogen Group, kojoj bi se ova akvizicija odli~no uklopila u poslovne planove {irenja na evropskom tr`i{tu. No, zastupnici Alvogen Group tra`ili su puno ve}i vlasni~ki udio od onog koji ima IFC, pa su krajem decembra pro{le godine slu`beno kontaktirali Vladu FBiH kako bi ispitali mogu}nost preuzimanja i njenog udjela u Bosnalijeku od oko 19 posto. Iz oficijelnog pisma namjera i vi{esatnih razgovora, Agencija za privatizaciju
44

FBiH uvjerila se da Alvogen Group s Bosnalijekom ima vrlo ambiciozne poslovne planove. Osim otkupa svih vlasni~kih dionica koje budu ponu|ene na berzi, zastupnici Alvogen Group najavili su zna~ajna investiciona ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona Bosnalijeka koji bi, kako stoji u pismu namjera, “trebao prerasti u regionalnog farmaceutskog lidera“. Do tog cilja namjeravaju do}i “omogu}avanjem pristupa novim tehnologijama i investicijama“ te “omogu}avanjem pristupa najnovijim generi~kim molekulama“. Alvogen je pokazao spremnost da u Bosnalijeku zapo~ene proizvodnju 140 novih generi~kih proizvoda namijenjenih za tr`i{te BiH, ali i za tr`i{te Balkana i Jugoisto~ne Evrope. Reakcije u Bosnalijeku na ponudu Alvogen Group vrlo su pozitivne, {to je federalnu Vladu dodatno ohrabrilo da zapo~ne slu`bene pregovore. Detalji pregovora jo{ se dr`e u tajnosti, no doznali smo da }e se eventualna transakcija obaviti preko Sarajevske berze, gdje Bosnalijek ima izlistane dionice.

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

Štednju privlače kamate i - sigurnost
Na kraju protekle godine, {tednja gra|ana punu sigurnost depozita do 20.000 KM, no BiH u komercijalnim bankama prema{ila je izpro{logodi{nje iskustvo je pokazalo da je taj nos od 5,5 milijardi KM, {to zna~i da je u proiznos potrebno znatno uve}ati. Agencija za teklih 12 mjeseci uve}ana za dodatnih 300 miliosiguranje depozita BiH odlu~ila se na krupan ona KM. Potpuno je anuliran negativni u~inak korak - nivo zagarantirane {tednje uve}an je za “crnog oktobra“ 2008. godine kada je u samo 150 posto, sa 20.000 na 50.000 KM, {to je u nekoliko sedmica nerazumne panike iz komerrangu puno razvijenijih evropskih dr`ava. cijalnih banaka povu~eno preko 800 miliona Novac z osiguranje depozita Agencija je dobila KM. Bio je to najve}i poslijeratni test stabilnoskreditnim zadu`ivanjem kod EBRD-a u iznosu ti komercijalnih banaka koji je, kako vidimo, od 50 miliona eura. polo`en bez ijedne krupnije gre{ke. Direktor Agencije Josip Nevjesti} pojasnio Stabilnost komercijalnih banaka temelji se DODATNO je da je rije~ o rezervnom fondu EBRD-a koji bi na povjerenju depozitara a to povjerenje OBEZBJE\ENJE DEPOZIDA BiH koristila samo ako bi Agencija za osiguranje najuspje{nije se gradi preko ~vrste i pouzdane Josip Nevjesti}, direktor agencije depozita bila primorana intervenirati u slu~aju za{tite {tednih depozita. [tednju privla~e tzv. za osiguranje depozita BiH kraha neke banke. Takav rizik uvijek postoji, no pasivne kamate, ali jo{ vi{e potpuna sigurnost sada je sveden na minumum upravo zbog {tednih depozita u slu~aju bankarskog kraha. Unazad nekoliko pove}anja nivoa zagarantiranih depozita, {to je zapravo najefikasgodina Agencija za osiguranje depozita BiH garantirala je pot- niji na~in na koji se ja~a i stabilizira ukupni bankarski sektor.

BUSINESS KOMENTAR

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

U susret ljudskom biću
Jedan od najra{irenijih trendova u maloprodaji tokom posljednje dekade je, sasvim sigurno, category management. Pod ovim pojmom — “upravljanje kategorijama” - le`i kooperacija izme|u maloprodavca i proizvo|a~a sa jednim ciljem kako posti}i ve}e zadovoljstvo potro{a~a. Mnogo je napisano o ovome problemu, puno je razli~itih rje{enja ponu|eno, kako u svijetu, tako i u na{oj {iroj regiji. To je zaista vrlo va`no pitanje, jer nije lako uspjeti u dana{njem stalno mijenjaju}em i visoko kompetitivnom tr`i{tu. Ve}inom, pitanja za optimizacijom polaze od maloprodavca, ne proizvo|a~a, a {to ~esto ~ini ovaj odnos jedostranim i nestabilnim. Ali na kraju oni ipak dijele zajedni~ki i potpuno uobi~ajeni cilj: zadovoljiti potro{a~a. A, zadovoljiti potro{a~a je krucijalni dio category managementa. Da bismo iskoristili category management na pravi na~in, mnogo teorija obuhvata kori{tenje “potro{a~kih podataka” za dono{enje odluka. Podaci koji se koriste za category mana gement (podaci iz sindiciranih istra`ivanja) su naj~e{~e podaci iz maloprodajnih illi panela doma}instava. Tu se javlja nekoliko (pot)pitanja. Prvo, da li je, zaista, dovoljno razumjeti samo potro{a~a? Ili, da li je to tako|e zna~ajno razumijevanje maloprodavaca iz
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

proizvo|a~eve perspektive i/ili, proizvo|a~a iz perspektive maloprodavca. Mi mislimo da jeste. Naravno da to za sobom nosi veliki izazov - obezbijediti zajedni~ku platformu na osnovu koje se dvije strane mogu, kao prvo, razumjeti, pa zatim zajedni~ki raditi na zadovoljavanju potro{a~a. Za po~etak je uvijek dobro da sugovornici po~nu pri~ati istim jezikom. Treba posebno imati na umu da marketing, promocijski miks i ogla{avanje poku{avaju povezati sa potrebama, `elja-

ma pojedinog ljudskog bi}a na nivou emocionalnog zadovoljstva, isto tako potro{a~ u ljudskom bi}u pribavlja produkt i zadovoljava fizi~ku potrebu. Jo{ jednom, da li je dovoljno raditi na podacima dobijenim iz panela doma}instava/maloprodajnih lanaca ili drugim podacima baziranim samo na kori{tenju/prodaji? Zar nije mnogo bolje raditi na podacima o `eljama, potrebama, “ljudskog bi}a” koje prave od njega potro{a~a. Upotreba je samo rezultat - ni{ta vi{e - na putu od potreba preko poznavanja i finalnog zadovoljstva. Na{e vi|enje maloprodajne industrije je da category management bude vi{e baziran i fokusiran na podatke o pona{anju ~ovjeka/potro{a~a, ne isklju~ivo na podacima o kori{tenju (koja su vi{e rezultat marketing aktivnosti!). Category management je, dakle, vi{e baziran na razumijevanju potro{a~a i susretanje sa potro{a~evim potrebama, i strategija kompanija treba da prati “go-tomarket” proces, koji polazi sa identificiranjem tih potreba i odgovaranjem na njih u svakom koraku. Na{e vi|enje category managementa je da on treba biti baziran na razumijevanju potro{a~a i susretanje sa potro{a~evim potrebama, a strategija treba biti “go-tohuman being” proces.
45

DOMA]I MODEL PRIVATIZACIJE
ZA[TO SU UTIHNULI KRIVAJINI POGONI
Zbog neuspjele registracije preduze}a kupci “Krivaje“, bra}a Mujanovi}i, odustaju od posla

Istraživali smo zašto vlasnici Krivaje 1884 FERID i ISMET MUJANOVIĆ poslije milionskih ulaganja i odličnog početka rada privatiziranog preduzeća naprasno gase proizvodnju te šta je pozadina petnestomjesečnih neuspješnih pokušaja sudske registracije novog preduzeća, zbog čega je Ustavni sud Federacije slučaj sa zeničkih sudova prebacio sudijama u Tuzli

ADVOKATU BAKIRU LJUBOVI]U ^ETIRI MILIONA KM ZA RU[ENJE KRIVAJE 1884?!
Interesni lobiji u Zenici `ele milionski vrijedan dio kola~a u zavidovi}koj Krivaji
46
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

KRIVAJA U RALJAMA PRAVOSU\A
Foto: Mario Ili~i}

IZGUBLJENI U PROPISIMA

Nakon potpisivanja punomoći advokatima 173 radnika nemaju nikavog uticaja na odlučivanje o svom predmetu
Nakon odluke Ustavnog suda FBiH da se slu~aj registracije Krivaje 1884 prebaci u tuzlanske sudove, navodno je me|u 173 radnika splasnula prvobitna euforije zbog obe}anja advokata da }e naplatiti desetine hiljada maraka. Odre|en broj njih je navodno sada raspolo`en za dugoro~niju opciju. Rado bi pristali da pre|u u privatizirano preduze}e zbog izvjesnije budu}nosti i umjesto 30-ak hiljada maraka koliko bi eventualno mogli dobiti sudskim putem, vi{e bi koristi imali kada bi im nakon namirenih dugovanja i uvezivanja sta`a bilo osigurano i radno mjesto u zavidovi}kom preduze}u koje ve} sada ima dogovorenih poslova vrijednih 45 miliona maraka. Jedan od razloga je i navodno umanjena vrijednost imovine neprivatiziranog dijela Krivaje nakon izvr{enja pojedina~nih sudskih tu`bi koje su pokretali pojedini radnici. Od{tete su im, naime, pla}ane novcem od prodatog namje{taja proizvedenog u Krivaji. Na {tetu Krivaje, sudski vje{taci su vrijednost zaplijenjene imovine koja je kasnije prodavana kako bi se namirile sudske tu`be procjenjivali u pojedinim slu~ajevima i po pet puta ni`oj cijeni od realne. Navodno je spava}a soba u pojedinim slu~ajevima prodavana za samo 500 maraka.
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: NERMINA [UNJ

G

a{enje proizvodnje u Krivaji 1884, jedinom radni~kom hljebu u zavidovi}koj regiji, navodno je samo trik vlasnika Ferida i Ismeta Mujanovi}a osmi{ljen nakon {to su dovedeni na rub strpljenja zbog tri neuspjela poku{aja da sudski registriraju preduze}e koje su kupili jo{ 2008. godine. Dramati~ne vijesti o mogu}nosti da oko 1.900 radnika zavr{i na ulici, odlu~ili su koristiti kao oru`je protiv mo}nog advokatsko-sudsko-medijskog lobija u Zenici, navodno glavnog krivca za petnaestomjese~nu pravosudnu farsu oko registracije preduze}a.

Uposlenici “Krivaje” u panici Uposlenici “Krivaje” u panici nakon ga{enja proizvodnje nakon ga{enja proizvodnje

KO BRINE O RADNI^KIM PRAVIMA

Vrlo neobi~nim obratom, uz iznala`enje pravnih manjkavosti zbog ranije hipoteke na Krivaji te dugovanja Poreskoj upravi ZDK, svaki od dosada{nja tri poku{aja sudske registracije preduze}a tokom proteklih 15 mjeseci bio je bezuspje{an.

KO OPSTRUIRA PRIVATIZACIJU KRIVAJE
Svaki put je predmet najprije dobio zeleno svjetlo u Osnovnom sudu da bi ga potom Kantonalni sud u Zenici osporio. Kona~no, Odluka Ustavnog suda Federacije

BiH od prije deset dana, da se slu~aj prebaci u Tuzlu, donesena je uz obrazlo`enje kako su sudije u Zenici radile profesionalno, ali kako ih se `eli po{tedjeti eventualnog medijskog i pritiska javnog mnijenja. U Zenici je, me|utim, javna tajna da je rije~ o poku{aju da se slu~aj kona~no izmjesti iz zeni~ke regije i iz “dometa” advokatskog lobija koji kontrolira Bakir Ljubovi}, vlasnik tamo{nje vode}e advokatske kancelarije. Ljubovi} je sa advokaticom Nerminom Pivi} zastupnik dijela radnika Krivaje koji
47

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

DOMA]I MODEL PRIVATIZACIJE
su tu`ili preduze}e i po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora tra`e ukupno 44 miliona maraka. Naime, bra}a Mujanovi}, vlasnici i zavidovi}kog preduze}a Ferimpex, 2008. godine su odlu~ili kupiti ve}inski dio Krivaje i registrirati novo preduze}e, Krivaja 1884. Obvezali su se ulo`iti u proizvodnju 10 miliona maraka, uvezati im radni sta` a zauzvarat su tra`ili od radnika da odustanu od sudskih tu`bi koje su ranije pokrenuli radi naplate dugovanja. Na uvjete je, me|utim, pristalo ne{to vi{e od 1.600 uposlenika. Preostalih 173 radnika odlu~uju ostati u neprivatiziranom dijelu Krivaje i nastaviti pravnu bitku za sve {to im je preduze}e dugovalo. Jedini na~in, me|utim, da se njihova potra`ivanja isplate je prodaja dr`avnog udjela (oko 66 miliona KM) u Krivaji a da bi se imovina prodala morao bi najprije biti progla{en ste~aj, i to u komplatnom preduze}u, dakle i dijelu koji je privatiziran. Tokom Ferimpexovog ulaska u ovo preduze}e Krivaja je naime sudjelovala s pet miliona vrijednosti pa 173 radnika tra`e pravo i na dio vrijednosti novonastalog preduze}a Krivaja 1884. Tra`e ponovnu procjenu ukupne imovine a njihovim je pravnim zastupnicima Pivi}ki i Ljubovi}u ve} tri puta po{lo za rukom da na~ine prvi korak do ste~aja, da ospore pravnu utemeljenost registracije novog preduze}a. Tako bi se investitori povukli iz posla a privatizacija bila poni{tena. Odluka bra}e Mujanovi} da od 1. februara ugase proizvodne ma{ine i to nakon 5 miliona ulo`enih u proizvodnju te 45 miliona dogovorenih poslova, samo je navodno privid epiloga koji je advokatski tim 173 radnika pri`eljkivao. Vlasnici nove Krivaje, me|utim, ovim potezom navodno samo `ele skrenuti pa`nju javnosti na probFoto: Mario Ili~i}

lem kojeg se u Zenici do sada niko nije usudio dotaknuti. Navodno zbog velikog uticaja u zeni~kom kraju, advokata Bakira Ljubovi}a, ina~e biv{eg sudije u Maglaju, a potom u Zenici, najmo}nijeg tamo{njeg advokata sa odli~nim kontaktima u pravosu|u i politici.

HO]E LI TUZLANSKI SUD REGISTRIRATI “KRIVAJU 1884“
Svojim je “pravni~kim umije}em” na zeni~kim sudovima Bakir Ljubovi} uspio poraziti i federalnu Vladu koja se ugovorom o privatizaciji Krivaje svojevremeno hvalila a projekat navodila kao primjer uspje{nog po~etka proizvodnje u BiH. Aluzija na mogu}e razloge poraza od interesnih lobija kojima je i Krivaja zapala za oko, mogla se prepoznati i u izjavi federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vahida He}e tokom gostovanja u Dnevniku FTV-a na dan ga{enja pogona Krivaje 1884. “Mi o~ekujemo da }e se Sud u Tuzli pona{ati nepristrasno i kona~no registrirati preduze}e”, kazao je He}o, nakon odluke Ustavnog suda FBiH da registraciju Krivaje 1884 preuzmu tuzlanske sudije. Advokatski dvojac koji zastupa 173 radnika, motiviran mogu}om provizijom, od samog po~etka procesa navodno je vr{io sna`an pritisak na sudstvo i medije u Zenici kako bi registracija propala. Sa 173 radnika koji sudski potra`uju svoja prava iz Kolektivnog ugovora su, naime, sklopili ugovor po kojem ih sljeduje 10 posto provizije od ukupne sume od{tetnog zahtjeva. Kako je rije~ o iznosu od 44 miliona maraka, vrlo je jednostavno izra~unati o kolikoj je proviziji rije~. Spekulira se kako }e dio novca pripasti grupi ljudi koji su beskrupulozno ve} du`e od godinu dana

EKSPERT ZA PROPALE EKSPERT PRIVATIZACIJE PRIVATIZACIJE

Status radnika iz neprivatiziranog Status radnika iz neprivatiziranog dijela “Krivaje” u rukama je advokata dijela “Krivaj”e u rukama je advokata Bakira Ljubovi}a Bakira Ljubovi}a

ISMET MUJANOVIĆ: “Zna se ko ima najviše interesa od toga da registracija propadne. Ako bi onih 173 radnika naplatili odštetne zahtjeve, advokati bi od takvog epiloga sigurno imali više koristi i od pojedinih radnika”

RADNI^KI STRAH KAO ORU@JE PRIJERATNI PRIVREDNI GIGANT DANAS PRIJERATNI PRIVREDNI GIGANT DANAS
Zatvorena ii kapija zavidovi}ke Krivaje Zatvorena kapija zavidovi}ke Krivaje 48 Ismet Mujanovi} ga{enjem proizvodnje `eli natjerati Vladu FBiH da pomogne u ratu protiv zeni~kih interesnih lobija
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

KRIVAJA U RALJAMA PRAVOSU\A
Foto: Mario Ili~i}

RADNICI NA ^EKANJU
Od prvog februara ve}ina radnika Krivaje 1884 poslana je ku}ama a zavr{avaju se samo ranije ugovoreni poslovi

vodili kampanju za ru{enje zavidovi}kog privatizacijskog projekta. Kako je, navodno rije~ o grupi najmo}nijih ljudi u ZDK, vlasnici Krivaje 1884, bra}a Mujanovi}, umjesto jasnog ukazivanja na krivce, posegnuli su za drasti~nom metodom,

ga{enjem ma{ina {to je me|u porodicama radnika ve} izazvalo paniku. No, te{ko je vjerovati da }e Mujanovi}i odustati od projekta u koji su ulo`ili 5 miliona maraka. “Zna se ko ima najvi{e interesa od toga da registracija propadne. Ako bi onih 173 rad-

nika naplatili od{tetne zahtjeve, advokati bi od takvog epiloga sigurno imali vi{e koristi i od pojedinih radnika”, ka`e Ismet Mujanovi}, ohrabren ~injenicom da }e se registracija preduze}a sada rje{avati u Tuzli. Pored novca za uvezivanje sta`a, svaki od radnika koji o~ekuje od{tetu dobio bi 30-ak hiljada maraka dok bi advokat Bakir Ljubovi} sa saradnicom Pivi}kom osigurao sebi proviziju kojom se u BiH ne mo`e pohvaliti niti jedan advokat. U Ze-Do kantonu Ljubovi} i bez ovog slu~aja va`i za najmo}nijeg i najbogatijeg advokata. Sa suprugom je otvorio advokatsku kancelariju u centru Zenice, a mnogo ranije kupio stan i preselio iz rodnog Maglaja, gdje posjeduje tako|er zavidnu imovinu. Nakon dugogodi{njeg sudijskog sta`a u Maglaju, bio je jedno vrijeme i sudija u Kantonalnom sudu u Zenici. Me|utim, prije {est, sedam godina nije pro{ao provjeru Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a. Navodno nikada nije `elio javno komentirati razlog zbog kojeg mu je VSTV uskratio certifikat, niti razloge zbog kojih se vi{e ne bavi krivi~nim pravom, {to mu je navodno bila specijalnost. Svi njegovi slu~ajevi na kojima radi unazad nekoliko godina iz oblasti su radnog prava, a zastupa uglavnom radnike neuspje{no privatiziranih preduze}a.

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

49

POTRAGA ZA KRALJEM KOKAINA

Nakon što je srbijanski INTERPOL prije 15-ak dana raspisao potjernicu za DARKOM ŠARIĆEM, zbog šverca više od dvije tone kokaina, šira javnost u regiji prvi put se suočila sa imenom ovog Pljevljaka, kojeg policije više evropskih država tretiraju kao najvećeg i najopasnijeg “uvoznika” kokaina iz Južne Amerike na evropsko tržište droge; naša novinarka istražila je biografiju i poslove ovog “kontroverznog biznismena” koji je stotine miliona eura “investirao” u kupovinu desetina firmi, hotela, nekretnina u Crnoj Gori, Srbiji, Vojvodini
Pi{e: MIRHA DEDI]

D
50

arko [ari}, donedavno “kontrovezni biznismen”, a odnedavno najpoznatiji bjegunac pred zakonom, postao je u samo dvije nedjelje planetarno najpoznatiji Crnogorac. Ovaj vlasnik brojnih firmi, lokala, diskoteka, splavova i fudbalskih klubova u posljednjih petnaestak dana predmet je istrage slu`bi za borbu protiv organizovanog kriminala u najmanje deset evropskih zemalja. Policije Italije, [panije, Njema~ke, Gr~ke, [vajcarske, Belgije do{le su do saznanja da su mafije ovih zemalja drogu nabavljale od [ari}a, odnosno da je ovaj narko-bos preuzeo snabdijevanje tamo{njeg tr`i{ta kokaina. Nacionalni biro Interpola u Beogradu 20. januara raspisao je crvenu potjernicu za [ari}em i njegovim kompanjonom Goranom Sokovi}em zbog sumnje da su organizovali {verc 2,1 tona kokaina, zaplijenjenog

POLICIJSKA I MEDIJSKA PA@NJA
Agencije za borbu protiv mafije svih evropskih dr`ava intenzivno istra`uju “poslove” Darka [ari}a u njihovim zemljama

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

GDJE JE NESTAO DARKO [ARI]

[ARI]EVA LOGISTI^KA PODR[KA
Crnogorski premijer Milo \ukanovi}, biznismen Stanko Suboti} i bankar i premijerov brat Aco \ukanovi} obezbijedili su [ari}u nesmetano poslovanje preko Crne Gore

DARKO [ARI]
BOS EVROPSKOG NARKO-KARTELA
[ari} je pro{le godine u Beogradu napravio spektakularnu proslavu kojom je “obilje`io” zara|enih ~etiri milijarde eura!?
u oktobru pro{le godine u akciji Balkanski ratnik, iz Latinske Amerike u Evropu. Po{iljka kokaina trebalo je da do|e do luke Bar, odakle bi bila distribuirana {irom Evrope. Istovremeno se u Srbiji vodi finansijska istraga o nizu njegovih vila, stanova, lokala i firmi. Predmet interesovanja su i njegovi bankarski ra~uni u inostranstvu. Zasad je utvr|eno da [ari} posjeduje imovinu na 17 lokacija u Novom Sadu i Beogradu, kao i nekoliko ra~una u {vajcarskim bankama. Vrijednost imovine ovog narko-bosa procjenjuje se na nekoliko stotina miliona eura. zovane mre`e {irom Evrope obrnuo ~ak ~etiri i po milijarde eura! Do te ra~unice do{lo se nekon {to je srbijanska policija utvrdila da je [ari} organizovao po dvije po{iljke kokaina godi{nje. Svaka po{iljka bila je pribli`no ista onoj posljednjoj iz Urugvaja, dakle izme|u dvije i tri tone. Svaka je pla}ena od sto do dvjesta miliona eura, a zarada po isporuci je iznosila oko pola miljarde eura. [ari} je u aprilu pro{le godine na beogradskom splavu H2O, koji je njegovo vlasni{tvo, napravio spektakularnu `urku povodom zara|ene ~etvrte milijarde eura!? Prema informacijama Interpola, [ari}evi ljudi preuzeli su tr`i{te kokaina u Italiji, Gr~koj, [paniji i planirali su da potpuno ovladaju tr`i{tem Njema~ke, Holandije i Belgije. Koliko je [ari}eva mre`a jaka, pokazala je pro{lonedeljna akcija hap{enja njegovih ljudi u Italiji, pod nazivom [ah-mat. Italijanska policija uhapsila je 30 osoba koje su potpuno preuzele snabdijevanje italijanskog tr`i{ta kokainom. Istraga je pokazala da se italijanska mafija po~ela snabdijevati kokainom preko [ari}evih veza. D u{ko Mi}unovi}, brat B rane Mi}unovi}a, bosa crnogorskog podzemlja, ozna~en je kao vo|a kriminalne grupe koja je u sklopu istrage protiv Darka [ari}a, uhap{ena u Italiji. U toj grupi uhap{ena su i dva dr`avljana BiH - Goran ^alov i Asim Samard`i}, zatim Hrvat Stjepan Ben~ec i trojica Albanaca. Akciju “[ah-mat“ vodio je li~no dr`avni tu`ilac za borbu protiv mafije Pietro Grasso i provedena je u Bariju, Milanu, Rimu, Riminiju, Pratu i Raveni.
51

UVOZ DROGE NA TONE
Prema nalazima istrage srbijanske policije, [ari} je trguju}i narkoticima u posljednjih osam godina preko svoje dobro organi4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

POTRAGA ZA KRALJEM KOKAINA
NEBOJ[A MEDOJEVI], LIDER POKRETA ZA PROMJENE

Darko Šarić boravi u Crnoj Gori pod zaštitom državnog vrha
Lider Pokreta za promjene Neboj{a Medojevi} tvrdi za na{ list lemati~ne odnose sa okru`enjem, Evropskom unijom i SAD-om. To da se bra}a [ari} nalaze pod politi~kom za{titom vlasti u Crnoj je sli~na situacija kao kada je Srbija hapsila Radovana Karad`i}a. Gori. ”Nije realno o~ekivati da Milo \ukanovi} krene da hapsi [ari} se vjerovatno krije u Crnoj Gori, pod za{titom je slu`be i [ari}a. Cane Suboti} je poslije referenduma doveo [ari}a u Crnu odre|enih bosova organizovanog kriminala. U Crnoj Gori je najsigGoru i povezao ga sa \ukanovi}em. Milo mu je stavio na raspola- urniji”, ka`e za “SB” Neboj{a Medojevi} On je pro{le nedjelje uputio inicijativu da se o slu~aju Darka ganje dr`avne institucije u cilju razvoja tog biznisa. [ari} je imao sigurnu luku u Evropi preko koje je mogao bezbjedno da ubacuje [ari} hitno raspravlja na Odboru za odbranu i bezbjednost kokain, to je bila luka Bar. [ari}u je obezbije|eno da gotovinu od Skup{tine Crne Gore. Ina~e, Medojevi} je prvi javno progovorio o narko-klanovima u Crnoj Gori, zbog kokaina ubaci u crnogorski bankarski sektor. ~ega je grupa Pljevljaka Jovice ZindoPri tom je je koristio mre`u pomoraca koji su vi}a protiv njega 2008. pripremala atenbili kuriri i pratili su te isporuke i na tome tat. Medojevi} tvrdi da je [ari} veoma dobro zara|ivali. On ja tako dobro razvio taj blizak prijatelj sa gradona~elnikom biznis da je bilo dana kada je imao dnevni Pljevalja, finansirao je njegovu kampanju priliv od tri miliona eura gotovine. Preko za gradona~elnika Pljevalja i omogu}io crnogorskih komercijalnih banaka je premu je pobjedu. bacivao taj novac na off shore ra~une preko “[ari} je omogu}io dolazak Bo{njaka kojih je kupovao nekretnine i firme po Srbiji. iz Bosne i Hercegovine na posljednje Dosta tog novca ima i u “Prvoj banci” ~iji je predsjedni~ke izbore kada je pobijedio vlasnik Aco \ukanovi}. On je toliko novca Filip Vujanovi}. U centru Pljevalja u jednoj integrisao u Crnu Goru i Srbiju, bio je najba{ti bio je organizovan ru~ak za njih, likvidniji ~ovjek u regionu, pomagao je gdje su im ispla}ene dnevnice. Danas mnoge crnogorske bankrotirane biznismene sam dobio informaciju da su Safet Kali} iz i \ukanovi}eve najbli`e prijatelje, tako da je Ro`aja i Darko [ari} kumovi. Za Kali}a je on sada postao veoma va`an subjekt poznato da se bavi {vercom heroina i da crnogorske ekonomije. Ova akcije je sada je zna~ajno pomogao Mili \ukanovi}u na sve poremetila. [ari} na platnom spisku ima ljude iz Agencije za nacionalnu bezbjednost NEBOJ[A MEDOJEVI] posljednjim izborima. Postoje indicije da [ari} je zadu`io Crnu Goru je udru`ena [ari}eva i Kali}eva grupa (AMB), policije, tu`ila{tva, novinare… [ari} je zadu`io Crnu Goru jer je velikodu{no pomogao pripremala na mene atentat ali za to nisu jer je velikodu{no pomogao Sjedinjene Dr`ave tra`e sada da se on crnogorskoj posrnuloj privredi ii crnogorskoj posrnuloj privredi imali odobrenje vlasti, zbog ~ega su uhapsi, me|utim, \ukanovi} ne mo`e da ga bankrotiranim biznismenima bankrotiranim biznismenima pohap{eni”, ka`e Medojevi}. uhapsi. To }e Crnu Goru dovesti u prob-

“Uspjeli smo da rasvijetlimo aktivnost velike srpsko-crnogorske organizacije koja snabdijeva tr`i{te Barija kokainom, koja je uspjela da se za kratko vrijeme na|e i na tr`i{tu ~itave Evrope“, rekao je tu`ilac Grasso. Razotkrivena kriminalna organizacija imala je ulogu “uslu`ne agencije“ za snabdijevanje i transport kokaina. Grupa je organizovala dopremanje tona kokaina iz Ju`ne Amerike prekookeanskim trgova~kim brodovima. Preko odre|enih hemijskih procesa droga je bila presovana i li~ila je na podmeta~e za kompjuterske mi{eve, a zatim su je kolumbijski hemi~ari vra}ali u stanje pogodno za konzumiranje.

LJUBAV I POSLOVI SA \UKANOVI]IMA
Istovremeno, srbijanska policija je pro{le nedjelje uhapsila nekoliko najzna~ajnijih [ari}evih velikih dilera. [ari} je posljednji put vi|en u Pljevljima sredinom januara i od tada mu se gubi svaki trag.
52

Darko [ari} posjeduje tri paso{a: {vajcarski, hrvatski (sumnja se da je ta putna isprava dobijena u Konzulatu Hrvatske u Mostaru) i paso{ SRJ. Dr`avljanstvo Srbije [ari} je dobio 2005. godine, dok je novu, biometrijsku li~nu kartu dobio pro{le godine u Beogradu. O dilerskim poslovima Darka [ari}a nije se mnogo znalo u Crnoj Gori. U `i`u interesovanja dospio je nakon {to je uhva}en veliki tovar kokaina zbog koga ga sada gone. Me|utim, dobro upu}eni izvori u kriminalni milje Crne Gore tvrde da je [ari} svojevremeno imao ozbiljne sukobe sa Acom \ukanovi}em, mo}nim bratom jo{ mo}nijeg premijera Mila. Sukobili su se zbog prevlasti nad Rudnikom uglja u Pljevljima, ~iji je akcionar [ari}, ali i firme koje kontroli{e Aco \ukanovi}. Srpska policija navodno je do{la do informacija o oru`anom sukobu izme|u [ari}a i \ukanovi}a. Sukob je me|utim izgla|en intervencijom najuticajnijeg bosa crno-

gorske mafije, nakon ~ega je [ari} postao najzna~ajniji komitent “Prve banke” u vlasni{tvu bra}e \ukanovi}. [ari}a su argentinska policija i ameri~ka Agencija za borbu protiv narkotika (DEA) krajem 2009. u svom izvje{taju dovele u vezu sa Stankom Suboti}em Canetom, nekrunisanim kraljem balkanske duhanske mafije, velikim prijateljem crnogorskog premijera Mila \ukanovi}a. Sada srpska policija provjerava da li je [ari}, otkad se vodi tajna istraga protiv njega, putovao iz Podgorice u [vajcarsku, gdje ve} godinama `ivi Suboti}. Beogradska finansijska policija zaplijenila je dokumente koji [ari}a direktno povezuju za Suboti}em. Od 2007. je Srbija raspisala potjernicu za Suboti}em, koji je optu`en da je {vercuju}i cigarete o{tetio njen bud`et za stotine miliona eura. Nakon potjernice iz Srbije, koja je obuhvatila i prijetnje oduzimanja imovine, dio tamo{njih nekretnina je Suboti} prodao
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

GDJE JE NESTAO DARKO [ARI]

3

1

2 4

5

6

[ARI]EVA IMOVINA
1. Luksuzni stanovi u Bulevaru Zorana \in|i}a; 2. Stanovi u Bulevaru Arsenija ^arnojevi}a; 3. Luksuzna vila na Dedinju; 4. Najve}a diskoteka na Balkanu “Maximus” u Kotoru; 5. Splav “H20” na Dunavu; 6. Vila na Tatarskom brdu u Novom Sadu

CARSTVO BRA]E [ARI]

Samo imovina u Beogradu i Vojvodini mjeri se stotinama miliona eura!
Vrijednost firmi, vila, stanova, hotela i zemlji{ta koji se dovode u vezu sa [ari}em procjenjuje se na nekoliko desetina miliona eura. Policija je pro{le nedjelje pretresla luksuzne vile, stanove i pomo}ne objekte na 13 lokacija u Beogradu i ~etiri vile na Tatarskom brdu u Novom Sadu. Klubovi i restorani u vlasni{tvu [ari}a bila su najmodernija mjesta za izlazak beogradskog d`et-seta, ali i ljudi iz dr`avnih struktura. [ari} u Beogradu posjeduje poznati beogradski splav H2O, kod hotela Jugoslavija, popularni no}ni klub Magacin na Savskom pristani{tu, kafi} Pasku}i na Terazijama i kafi} Code na Novom Beogradu. Tako|er je vlasnik kockarnice Casino u Kragujevcu i diskoteke Mistik u Novom Sadu. Darko [ari} vlasnik je i 30 hiljada hektara oranica u Vojvodini. Do zemlji{ta vrijednog milione eura pljevaljski narko-bos
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

do{ao je u poslednje dvije godine i to kupovinom od Mileta Jerkovi}a, jednog od najve}ih agrarnih veleposjednika u Vojvodini. Finansijska policija provjerava da li [ari} stoji iza kupovine novosadskih hotela Vojvodina i Putnik, te suboti~kog hotela Pali}, koji su pla}eni vi{e od 5 miliona eura. Istraga je usmjerena i na nekoliko off shore kompanija jer se sumnja da su sve transakcije i{le upravo preko tih firmi. Istraga policije je pokazala da je [ari} bio {iroke ruke prema svojim saradnicima, tako da je mnogima poklanjao stanove na atraktivnim lokacijama u Beogradu. U javnost je isplivala informacija da je [ari} beogradskim pjeva~ima i pjeva~icama finansirao snimanje albuma, dok su oni zauzvrat morali da pjevaju isklju~ivo u njegovim klubovima i diskotekama.

ili prepustio [ari}u koji je trguju}i narkoticima uvijek imao obilje “svje`eg novca”. Navodno je taj novac pomogao Suboti}u da povrati ostrvo Sveti Nikola kod Budve, koje mu je bilo oduzeto zbog kredita koji nije mogao da vrati Prvoj banci ~iji je vlasnik Aco \ukanovi}. Kredit od 15 miliona Suboti} je nedavno vratio. [ari} je kupovinu nekretnina po Srbiji, poput hotela Putnik i Vojvodina u Novom Sadu, obavljao preko Neboj{e Jestrovi}a, biv{eg direktora firme Futura plus koja je u Suboti}evom vlasni{tvu. Zanimljivo, u Futuri Canetu je bio partner njema~ki medijski koncern WAZ, koji je bio zainteresovan za kupovinu podgori~ke Pobjede. Najve}i dio akcija u Pobjedi, odmah nakon dr`ave, posjeduje [ari} i sa njim povezana lica iz Pljevalja koji su 6 posto akcija kupili za ~ak dva miliona eura.

CRNA GORA - SIGURNA KRIMINALNA KU]A
Da je postojala sprega izme|u najve}eg balkanskog/evropskog narko bosa Darka [ari}a i crnogorskih vlasti dokazuje garancija crnogorskog MUP-a kojom je [ari}u prije dva mjeseca obe}ano da }e dobiti crnogorsko dr`avljanstvo ukoliko se odrekne srbijanskog. [ari} je preko posrednika u MUP-a Srbije podnio zahtjev 11. januara ove godine, samo 10-ak dana nakon {to je Beograd za njim raspisao potjernicu, za otpust iz srbijanskog dr`avljanstva.
53

POTRAGA ZA KRALJEM KOKAINA
Ukoliko bi dobio dr`avljanstvo Crne Gore, [ari} bi na njihovoj teritoriji bio bezbjedan jer Ustav te zemlje ne dozvoljava izru~enje njihovih dr`avljana. Me|utim, i bez te pravne za{tite Darko [ari} bi, zahvaljuju}i svojim dobrim vezama ali i zaslugama, mogao prona}i sigurno uto~i{te u Crnoj Gori. Na{ izvor blizak vladi Crne Gore tvrdi da je bila zna~ajna I [ari}eva uloga u referendumskom procesu 2006. godine. Nakon osamostaljenja Crne Gore [ari} je dobio odrije{ene ruke da razvija vlastiti biznis. [tavi{e, nakon osamostaljenja Crne Gore do{lo je do ekspanzije [ari}evih poslova u Crnoj Gori, uklju~uju}i preuzimanje kontrole nad diskotekom Maximus i, hotelom Cattaro u Kotoru, luksuznim hotelom Prestige u Budvi, hotelom Mediteran u Be~i}ima. Zauzvrat, crnogorska privreda imala je vi{estruke koristi od [ari}a. Novac zara|en {vercom droge upumpavan je u posrnuli finansijski i privredni sistem Crne Gore. Dobro obavije{teni poslovni krugovi tvrde da je u nekoliko posljednjih mjeseci ve}i dio novca kojim su se kreditirali crnogorski tajkuni i posrnula preduze}a dolazio od [ari}a, koji je navodno pokupovao vi{e atraktivnih lokaliteta na primorju i kontrolisao zna~ajan dio poslovnih aktivnosti u Crnoj Gori. Kotor, u kojem ima najluksuzniju diskoteku na Balkanu “Maximus” i hotel, za [ari}a je bio veoma zna~ajan punkt, te se luka Kotor pojavljuje kao va`na karika u lancu krijum~arenja kokaina iz Latinske Amerike. U Kotoru se “regrutuju” pomorci koji preuzimaju i dostavljaju drogu. Kokain zatim sti`e do luka u Italiji, Gr~koj, Holandiji, Belgiji, odakle su ga preuzimali [ari}evi ljudi, pa dalje doturali razgranatoj mre`i uli~nih dilera. [ari} je navodno imao direktne kontakte sa vrhom kolumbijskog kartela i to preko svog ,,oficira za vezu” Rodoljuba Radulovi}a, (61), rodom iz Kotora, koji se odavno odselio u SAD. Srpska policija vi{e je puta evidentirala Radulovi}a, jer je poznat kao osoba kojoj su nekoliko puta oduzimani luksuzni automobili, za koje je utvr|eno da su ukradeni u inostranstvu. Policija je utvrdila da je Radulovi} veoma mo}na osoba, sa kontaktima u vrhu srpsko-crnogorskog podzemlja, ali i politi~arima ovih dr`ava. [ari} je, tvrdi se, u direktnoj komunikaciji sa baronima kolumbijskog narkokartela ugovarao kupovinu kokaina. Narkotike je kupovao isklju~ivo na tone a pla}ao je ke{om. Sve do spektakularne zapljene 2,1 tone kokaina malo je {to prepu{tao slu~aju. [ari}evi narko-kuriri u Beogradu trgovali su po modelu latinoameri~kih dilera, tako da se nikada me|usobno ne upoznaju. Izvori iz srpske
54

POLICIJSKA RACIJA
Nakon {to je srbijanska policija izvela spektakularne pretrese [ari}eve imovina na 17 lokacija, crnogorski specijalci pretresli su [ari}evu diskoteku “Municipijum” u Pljevljima

ŠVERC KOKAINA DUHANSKOM RUTOM: “Šarić je tako dobro razvio biznis u Crnoj Gori sa kokainom da je bilo dana kada je imao dnevni priliv od tri miliona eura. Preko crnogorskih komercijalnih banaka je prebacivao taj novac na off shore račune preko kojih je kupovao nekretnine i firme po Srbiji”
istrage tvrde da su, po unaprijed dogovorenom scenariju, ulice oko beogradske hale Arena narko-kuriri blokirali na nekoliko minuta kao da prolazi neki dr`avni zvani~nik. Osoba iz jednog automobila bi spustila paket sa drogom u kontejner, da bi nakon dvije minute druga osoba preuzela isti paket.

[ARI]EV SARADNIK [EF “PINK PANTHERA”
Zanimljivo je da je nakon akcije italijanske policije “[ah-mat“ italijansko tu`ila{tvo za borbu protiv mafije uputilo kolegama u inostranstvu 12 naloga za hap{enje. Na jednom od njih je i Zdravko Radonji}, vo|a me|unarodne plja~ka{ke bande Pink Panther. Radonji}, koji je u dosjeima policije ozna~en kao mozak “Pink Panthera“, po potjernici japanske policije koja ga je teretila za plja~ku draguljarnice u Osaki, uhap{en je u Srbiji u martu 2006. i osu|en na ~etiri godine zatvora. “Pink Panther“ se sumnji~i za nekoliko plja~ki u Evropi, Japanu, Aziji, a kakva je veza

Radonji}a, rodom iz Nik{i}a, sa [ari}em i pripadnicima klana “Amerika“, uhap{enim u Italiji, jo{ se ispituje. Osim Radonji}a, na spisku osoba za koje je izdat nalog za hap{enje je i Crnogorac Luka \urovi}, ro|ak Slobodana \urovi}a Kardinala, optu`enog za ubistvo suvlasnika hrvatskog nedeljnika Nacional Ive Pukani}a i Nike Frani}a. Crnogorski specijalci su pro{le nedjelje izveli spektakularnu potragu za [ari}em u njegovim objektima. Me|utim, pretres ku}a i diskoteka u Pljevljima i Kotoru bio je ~ista farsa. Crnogorska policija pri tom, osim telefonskih kartica i nekoliko pi{tolja, nije prona{la ni{ta od inkriminiraju}eg materijala, odnosno bijelog praha. Darka [ari}a su Italijani dovodili u vezu i sa me|unarodnim krijum~arenjem oru`ja. Naime, italijanski borci protiv mafije, u novembru 2008. u Padovi, razbili su grupu dilera oru`ja. Kako je objavio list Corierre della Sera, [ari} je u nekoliko navrata bio pod prismotrom italijanske policije. ”Uvijek kada je dolazio u Italiju, do~ekivala ga je izvjesna `ena koja se od njega nije odvajala. U izve{taju policije, ona je zavedena pod imenom Nikita”, navodi ovaj dnevnik i dodaje da su se ameri~ka DEA, srpska BIA i britanska Agencija za organizovani kriminal (SOCA) zainteresovali za {verc droge preko Italije u zapadnu Evropu, a da je prva organizovana akcija bila u Milanu u februaru 2008. godine, kada su ameri~ki agenti otkrili 90 kilograma kokaina. Beogradski mediji tvrde da je [ari} kao ~lan zloglasne grupe “Amerika” u~estvovao u brojnim likvidacijama, bez tragova i o~evidaca. Posljednji takav zlo~in, navodno se odigrao u oktobru pro{le godine u Kotoru kada je ubijen Nik{i}anin Dejan \ukovi} (33), vlasnik kotorskog Red taksija. Srbijanska policija vodi istragu i o [ari}evoj navodnoj povezanosti sa brojnim ubistvima s kojima ga srbijansko podzemlje dovodi u vezu.
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

SAGA O HRABROM NOVINARU I SULUDOJ HAKERICI

Šveđanin STIEG LARSSON trenutno je najpopularniji evropski pisac a njegova krimi trilogija “Millennium“ prodata je zasad u 26 miliona primjeraka; sva tri dijela knjige su ekranizirana, a pored snimljene skandinavske u 2010. se očekuje i holivudska verzija filmova; za ovu godinu najavljene su još dvije njegove biografije, i život bi mu uistinu bio savršen da nije prekinut srčanim udarom 2004. godine, u vrijeme kad je bio anoniman i kad još ni jedna njegova knjiga nije bila objavljena

SMRT NIJE KRAJ...
FEMINISTA I ANTIFA[ISTA
Larsson je bio istra`iva~ki novinar, u mnogo ~emu nalik na svog junaka Blomkvista, a intezivno se bavio raskrinkavanjem i kritikovanjem neonacista u [vedskoj

Pi{e: ADISA BA[I]

vake godine za svoj ro|endan bogati {vedski industrijalac Henrik Vanger dobije presovani cvijet z a l i j e p l j e n n a p a p i r u za akvarel, skromno okviren. Svake godine cvijet je druge vrste i svake godine Henrik ga objesi na zid iznad svog radnog stola. Ne zna ko mu ove neobi~ne ~estitke {alje. Prvih godina to je ~inila njegova ne}aka Harriet, ali ona je ubijena prije trideset i sedam godina, a misteriozni cvjetovi nastavljaju da sti`u i da starca dovode do o~aja. Odlu~an da posljednji put poku{a razjasniti
56

S

Četvrti, nedovršeni dio “Millenniuma” nalazi se u laptopu koji je predmet sudskog spora
Harrietin nestanak koji ga decenijama opsjeda, H e n r i k a n g a ` u j e p o z n a t o g i s p o s o b n o g istra`iva~kog novinara M ikaela Blo mkvista, ~ija je karijera zbog jednog slu~aja zapala u krizu, i ekscentri~nu asocijalnu hakericu Lisbeth Salander. Njih dvoje poku{a}e rije{iti slu~aj koji je policiju frustrirao godinama, a istraga }e im otkriti mra~ne, dobro ~uvane tajne poznate bogata{ke porodice Vanger. Ovim zapletom po~inje trilogija Millennium, “najve}i {vedski fenomen jo{ od vremena grupe ABBA“, krimi} za kojim je najprije poludjela Evropa, a zatim i Amerika. Pri~a o nastanku ove knjige, o njenom autoru Stiegu Larssonu i o doga|ajima nakon Larssonove smrti,
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

NAJVE]I [VEDSKI FENOMEN OD GRUPE ABBA
stigao napisati tri romana do kraja, a ~etvrti je ostao nedovr{en kada ga je 2004. pokosio infarkt. Rukopis prva tri romana ostao je kod izdava~a, a ~etvrti, nedovr{eni u njegovom kompjuteru. Javljale su se i razne teorije zavjere u vezi sa pi{~evom smr}u, ali su njegov neuredan `ivot i opsjednutost poslom vrlo su logi~ni uzro~nici smrti, uprkos tome {to je ima svega pedeset godina kada je umro. U pravnoj borbi za njegovo nasljedstvo nastala je zanimljiva situacija: otac i brat jesu naslijedili autorska prava, ali je kod Eve ostao laptop sa dvjestotinjak stranica nedovr{enog ~etvrtog romana. Porodica je naprije tra`ila laptop u zamjenu za stan u kojem je Eva `ivjela sa mu`em, ali ona na tu ucjenu nije pristala. “Umorili smo se od toga da u medijima ispadamo zlo}e, ponudili smo joj dva miliona dolara da se finansijski sredi, ali ona na nagodbu nije pristala“, izjavio je {vedskim novinarima ovih dana Stiegov brat Joakim. Larssonova posthumna zarada od prodatih knjiga procjenjuje se na dvadesetak miliona dolara.

MIKAEL I LISBETH: U antijunacima “Millenniuma“ spojeni su pravedništvo, erotika i radikalni feminizam
zanimljivi skoro jednako kao i knjiga sama. ma. [ta god bio njihov motiv, odluka da `ive u nevjen~anoj zajednici kasnije }e imati velikog uticaja na njegovu knji`evnu zaostav{tinu. Du`a vanbra~na zajednica se u ve}ini zemalja smatra ravnopravnom sa brakom, ali u [vedskoj partner ne mo`e naslijediti imovinu, osim ako ne postoji oporuka u kojoj to izri~ito pi{e. Tako je nakon trideset godina zajedni~kog `ivota i aktivnog pomaganja u nastanku djela koja danas donose milione, Eva ostala bez i~ega, a sva autorska prava pripadaju Stiegovom ocu i bratu, s kojima je on godinama imao prili~no suzdr`ane i hladne odnose. Da ironija bude potpuna, obespravljena je `ena velikog zagovara~a `enskih prava, neumornog feministe koji svoja uvjerenja nije temeljio na teoriji i filozofiji, nego na `ivotnom iskustvu. Njegova `ivotna saputnica je po uzoru na njegove junakinje uzela stvar u svoje ruke i zapo~ela pravnu borbu, a osnovana je ve} i grupa podr{ke i ljudi iz cijelog svijeta potpisuju peticije i {alju joj poruke da ne odustane. Millennium je zapo~et kao serija o deset romana o novinaru koji istra`uje privredni kriminal i o neobi~noj djevojci, izuzetno sposobnoj istra`iteljici koja mu u tome poma`e. Larsson je me|utim

SIROMA[TVO I ZATUCANOST NISU ISPRIKA ZA NASILJE
U svojim knjigama Larsson veoma dobro opisuje atmosferu rada u novinama, a kroz ~asopis Millennium po kojem je ciklus i dobio ime, prikazane su te{ko}e malih nezavisnih medija koji se poku{avaju suprotstaviti korumpiranim mo}nicima. Autor u svojim knjigama tako|er prikazuje i razne devijacije sakrivene ispod naizgled ugla|ene povr{ine poslovnog miljea. Njegove romane od sli~nih izdvaja to {to u njima ima nekog starinskog vite{tva i stajanja na stranu slabijih (materijalno i fizi~ki slabijih) a u isto vrijeme su tu vrlo moderni svjetonazori i suo~avanje sa ozbiljnim savremenim problemima poput diskriminacije i seksualnog zlostavljanja `ena. Larsson u svom politi~kom trileru ukazuje na jasnu vezu izme|u nekada{njih {vedskih nacista i njihovih nasljednika, nasilnika novog doba. On pi{e o mrljama iz {vedske pro{losti koje bi danas u ovoj ure|enoj i ugla|enoj zemlji svi najradije zaboravili. Autorova supruga Eva je izjavila kako je njegova netrpeljivost prema nasilnicima bila jednaka, odakle god oni dolazili. “Nije imao razumijevanja zato {to je neko siroma{an, neobrazovan ili zatucan. Za nasilje i mr`nju nije bilo isprike i jednaki su mu bili i mladi izbrijani neonacisti i radikalni islamisti“, ka`e je Eva. Mikael je mu{karac, ali nije na poziciji mo}i: njegove novine su male, beskompromisne, u stalnoj borbi za pokojeg ogla{iva~a i stalno na rubu opstanka. Lisbeth je niska, skoro anoreksi~na pankerica, drska, gruba i potpuno neprilago|ena. U isto vrijeme, ona je iznimno sposobna u poslu koji radi, i {to je jo{ va`nije, ona je sposobna da
57

MU[KA FEMINISTI^KA IKONA
Larsson je bio {vedski istra`iva~ki novinar, u mnogo ~emu nalik na svog junaka Blomkvista. Specijalnost su mu bile radikalne nacionalisti~ke grupe i neonacisti~ki pokret u [vedskoj koji su ~esto bili tema njegovih o{trih kriti~kih tekstova. Istra`ivao je i odnos nekada{njih {vedskih vlasti prema Hitleru, i upitnu neutralnost za vrijeme Drugog svjetskog rata. Po{to grupe sa kojima se sukobljavao nisu bile ba{ bezazlene, Larssonu su za `ivota stizale brojne prijetnje. Urednik jednog neonacisti~kog ~asopisa osu|en je na ~etiri mjeseca zatvora zbog objavljivanja hu{ka~kih tekstova o Larssonu. On se na prijetnje nije mnogo obazirao i ostajao je vjeran svojim radikalno ljevi~arskim uvjerenjima. Jedno od tih uvjerenja bilo je i da ne treba ozakoniti ljubavnu vezu sa svojom partnericom, arhitekticom Evom Gabrielsson, s kojom je `ivio punih trideset godina. Postoje tvrdnje i da je zvani~ni brak odbijao zato {to nije htio Evu izlo`iti jo{ ve}oj opasnosti prijavljuju}i zvani~no njihovu adresu i ~ine}i ih tako jo{ lak{e dostupnima. “Samo vjen~anje je za nas i na{e prijatelje bilo prevelik sigurnosni rizik“ rekla je Eva novinari4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

SAGA O HRABROM NOVINARU I SULUDOJ HAKERICI
se izbori za sebe. Dru{tveno neprilago|ena i krhka gra|om, ona biva `rtva, ali se uspijeva osvetiti i uzvratiti udarac. Njena osveta je pravedni~ka, i kada je advokat koji bi joj trebao biti skrbnik, zloupotrijebi i siluje, ona mu uzvrati na pravi na~in. U dramati~nim scenama Mikael ne spa{ava nju, nego obratno, ona je ~udesna junakinja novog doba. Sa grozdovima pirsinga, u tamnoj odje}i, mrkog pogleda, ona je u isto vrijeme o~aravaju}a jer se bori za ono {to `eli, jer je po{tena do sr`i (njeno po{tenje nije nu`no u skladu sa zakonom) i jer ne odustaje od pravde. Ona je feministi~ka heroina koja nema ni{ta protiv mu{karaca. Mrzi samo one “koji mrze `ene“, odnosno koji su nasilni prema njima, otuda je i naslov prvog dijela trilogije Mu{karci koji mrze `ene (ili Djevojka sa tetoviranim zmajem). Nastavci su Djevoj~ica koja se igrala sa vatrom i Kula od karata (ili Djevojka koja je udarila osinjak). U Millenniumu likovi imaju vrlo liberalan odnos prema seksu: Mikael je godinama u vezi sa udatom prijateljicom Erikom (njen mu` za tu vezu zna, poziva ga ~ak i na bo`i}nu ve~eru), a Lisbeth je u desetak godina bila sa oko pedeset mu{karaca, i kad joj ka`u da je to promiskuitetno, hladno odgovara: “Kako, pa to je svega pet godi{nje?“ Uz sve kvalitete svojih likova (ponekad, istina, oslikanih malo nadljudski) Larsson tako|er majstorski razvija pri~u, besprijekorno dozira napetost, ali ne iznevjeruje ~itaoca i razotkriva mu sve misterije kojima ga je mamio. Njegove knjige se zaista ~itaju u dahu, a poznati peruanski knji`evnik Mario Vargas Llosa u svojoj kolumni je nedavno
Scene iz filma Mu{karci koji mrze `ene

OBJEDE I NAPADI NA STIEGA

Bio je loš novinar, Eva je napisala njegove knjige
“Stieg Larsson nije znao sastaviti re~enicu i ne mogu da vjerujem da je napisao trilogiju Millennium bez ne~ije velike pomo}i”, ustvrdio je nedavno njegov biv{i kolega Anders Hellberg s kojim je Stieg radio krajem sedamdesetih i po~etkom osamdesetih godina. “Ne isklju~ujem mogu}nost da mu je supruga pomagala u pisanju”, optu`io je Hellberg i izazvao ljutnju Larssonovih obo`avatelja i njegove supruge. On je ustvrdio da je utoliko razumljivija Evina ljutnja zbog nemogu}nosti da naslijedi autorska prava. “U ovoj situaciji mnogi `ele prigrabiti za sebe malo slave na Stiegov ra~un, ali ovakve tvrdnje su bezobrazluk”, ogor~eno je odgovorila Eva Gabrielsson. Tu napadi nisu prestali. Jo{ jedan biv{i kolega, Kurdo Baksi, novinar koji za sebe tvrdi da je sa Stiegom bio blizak, napisao je cijelu knjigu Moj prijatelj Stieg Larsson u kojoj tvrdi da je Larsson znao izmi{ljati izvore i da je bio nepouzdan. “Ovo {to Kurdo radi je atentat na Stiega kao novinara, poku{aj da se uni{ti njegov kredibilitet ~istim klevetanjem”, odvratila je opet Eva na {vedskoj televiziji SVT.

STIEGOVA SUPRUGA EVA
Borba za zaostav{tinu i za o~uvanje pi{~eve ~asti

Odlu~na da objavi svoju verziju pri~e, Eva je po~ela pisati svoju knjigu u kojoj }e objasniti sve nejasno}e. Me|utim, iako je u prvim danima vrlo o{tro odbijala bilo kakvu mogu}nost da je ona koautor trilogije, prije nekoliko dana je malo promijenila stav. Nakon prvobitnih tvrdnji da je samo lektorisala njegov rukopis i da je s njim razgovarala, ali da nije ni{ta pisala, nedavno je u e-mailu koji je poslala danskim novinama Politiken napisala da “nije samo korigovala njegov rukopis” i da joj je “te{ko ta~no ocijeniti {ta je od jezika ili zapleta u romanu njeno a {ta Stiegovo”.

HEROINA NOVOG DOBA

Lisbethina osveta je pravedni~ka, i kada je njen skrbnik zloupotrijebi i siluje, ona mu uzvrati na pravi na~in

DOBRO UGLA\ENI [LJAM
Junaci Millenniuma razotkrivaju zlo~ine me|u bogatim industrijalcima

napisao kako se ova knjiga u popularnoj kulturi izdvojila iz mora prosje~nih i da je on sam sa nestrpljenjem pro~itao preko dvije hiljade stranica trilogije: “^itam Larssona sa u`ivanjem kao kad sam u dje~a~kim danima ~itao Dumasa, Dickensa ili Hugoa. ^itam jer naprosto jedva ~ekam da na sljede}oj stranici saznam {ta }e se dalje desiti...“ Trilogija je ve} ekranizirana u {vedskonorve{ko-danskoj koprodukciji. Prvobitna ideja je bila snimiti tri mini serije, te kra}u
58

filmsku verziju prvog dijela. Kada je film Mu{karci koji mrze `ene pro{le godine krenuo u distribuciju, do`ivio je veliku popularnost u cijeloj Skandinaviji, pa su do kraja pro{le godine snimljeni i drugi i tre}i dio. Za Larssonove junake se zainteresovao i holivudski studio Sony Columbia Pictures. Otkupljena su prava i planirano je da se ove godine po~ne sa snimanjem ameri~ke verzije. Objavljivanje ~etvrtog dijela Millenniuma }e o~igledno jo{ pri~ekati dok se ne

rije{e pravne zavrzlame, ali je Larssonova supruga zato najavila da }e ona napisati knjigu o `ivotu s njim, o cijelom slu~aju i okolnostima u kojima su njegovi romani nastajali. Na`alost, prerana smrt je Stiega Larssona sprije~ila da ostvari naum i napi{e deset romana o svojim likovima. Sprije~ila ga je i u daljnjem tra`enju aveta iz pro{losti. Ali nije zaustavila snagu njegovog pripovjeda~kog dara koji je trilogijom Millennium o~arao svijet.
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

SIMBOL MO]I AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE

Prije nekoliko dana okončana je restauracija nekadašnje Pravosudne palate, danas zgrade u kojoj su smješteni Rektorat Sarajevskog univerziteta, Pravni fakultet, sudovi i zatvor; naš suradnik piše o historijatu ove za BiH neobično važne zgrade, konkursu za idejno rješenje njezinog izgleda i kako je Karl Paržik na ovoj građevini otisnuo svoj pečat

TEMELJ BH. DR@AVNOSTI
Pi{e: VALERIJAN @UJO Foto: MARIO ILI^I]

N

a temelju odluka kongresa velikih sila, odr`anog u Berlinu izme|u 13. juna i 13. jula 1878., Austro-Ugarska monarhija je dobila mandat da okupira teritoriju Bosne i Hercegovine, naime, teritoriju tada{njeg Bosanskog vilajeta. Ulaskom austrougarskih trupa pod komandom generala Josipa Filipovi}a u Sarajevo, 19. augusta 1878., zapo~ela je ~etiri decenije duga zajedni~ka uprava Austrije i Ugarske u BiH. Suverenitet nad okupiranim podru~jem formalno je za-

Pravosudna palata bila je najskuplja investicija u BiH K. und K. monarhije
dr`ao turski sultan. U prvo vrijeme va`ili su i neki turski zakoni, a nisu ozbiljnije dovedena u pitanje ni begovska prava. Stvarno, status BiH, imaju}i na umu rivalitet Austrije i Ugarske, nikada nije bio do kraja definiran. Zemlja je u Monarhiji predstavljala corpus separatum i polje nadmetanja austrijskih i ma|arskih vlastodr`aca i kapitalista. No, neovisno o mandatu i zvani~no utvr|enom statusu BiH, nova vlast je odmah po zaposjedanju zemlje zapo~ela sistematsko prilago|avanje svih struktura onima u Monarhiji. Taj proces je, uglavnom, okon~an 1908. aneksijom i potpunim uklju~ivanjem BiH u dr`avno-pravni sistem Austro-Ugarske.

NUOVO SARAJEVO
Nakon dvadeset i dvije godine de facto kolonijalnog statusa, godine 1910. car i kralj, Franjo Josip I, potpisao je u Sarajevu Patent o sazivanju Bosanskohercegova~kog sabora. Tim ~inom je zemlja, makar formalno, u{la u ustavno razdoblje. Ubrzo nakon toga, ubojstvo nasljednika prijestolja nadvojvode Franje Ferdinanda i nje-

60

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

SARAJEVSKI HRAM PRAVDE
RASKO[NA, ALI RASKO[NA, ALI FUNKCIONALNA FUNKCIONALNA UNUTRA[NJOST
Gradnja Pravosudne Gradnja Pravosudne palate zapo~eta je palate zapo~eta je u ljeto 1912. ii u ljeto 1912. zavr{ila je dvije zavr{ila je dvije godine kasnije godine kasnije

1.500 kruna. Predvi|eno je da ukupan tro{ak za izgradnju palate bude 800.000 kruna, te 300.000 kruna za zgradu zatvora. Dio ovih sredstava osiguran je prodajom zgrade Vrhovnog suda Sarajevskoj pivari. Nakon postavljanja temelja ove monumentalne gra|evine, bilo je jasno da predvi|eni bud`et ne}e biti dovoljan. Zakonom donesenim 29. decembra 1912. odobreno je podizanje zajma od jo{ 1.200.000 kruna. Na anonimni konkurs je bilo stiglo ~ak dvadeset projekata. Pored Hansa Glasera i Alfreda Kraupe, izme|u ostalih, konkurisali su, pojedina~no ili kao tandemi Emanuel Stwertnik, Wunibald Deininger i Rudolf Truska, Anton Floderer, Rudolf Perco i Julius Richter... Bilo je odre|eno da rok za predaju radova bude 1. august 1910., ali je rok produ`en do 31. augusta 1910. godine. Od 19. do 25. septembra iste godine, prispjeli radovi su bili izlo`eni u sve~anoj sali zgrade Zemaljske vlade. @iri je odlu~io da prvu nagradu u iznosu od 4.500 kruna dodijeli projektu pod {ifrom: Recht und gerecht ~iji su autori, Hans Glaser i Alfred Kraupa; drugu nagradu u iznosu od 3.000 kruna projektu pod {ifrom Gleiches recht fur Alle, autora Antona Floderera, a tre}u nagradu u iznosu od 1.500 kruna projektu pod {ifrom Nuovo Sarajevo, autora Karla Badstiebera.

PRAVO I PRAVDA ZA SVE
gove supruge, velike vojvotkinje Sofije, te Prvi svjetski rat, doveli su do suspenzije i tih ograni~enih prava i sloboda. Ali, razdoblje od pripojenja BiH Monarhiji, do po~etka rata, bilo je ispunjeno intenzivnom gradnjom infrastrukturnih objekata, te javnih i privatnih gra|evina. Doneseni su zama{ni i ambiciozni planovi. U skladu sa neposrednim interesima upravljanja i eksploatacije zemlje, prioritet su imale vojne i upravne zgrade i `eljeznica. Pored prije izgra|ene gradske vije}nice (Rathaus), Dru{tvenog doma (Narodno pozori{te) te tri vladine palate na Musali, na Obali su pred rat dovr{ene i druge reprezentativne zgrade. U tom nizu, posebno se isti~u zdanja Glavne sarajevske po{te, zgrada Filijale Ugarske banke i Pravosudna palata. U prolje}e 1910., Zemaljska vlada (Landesregierung) u Sarajevu donijela je odluku o izgradnji Pravosudne palate i odgovaraju}e zatvorske zgrade na prostranoj lokaciji smje{tenoj zapadno od zgrade Glavne po{te. Konkurs je objavljen po~etkom aprila 1910. i bio je otvoren za projektante iz Monarhije. @iri su sa~injavali ugledni arhitekti i profesori arhitekture. Predsjednik @irija je bio Friedrich Kobinger, predsjednik Vrhovnog suda, a ~lanovi Josip Vanca{, arhitekt i gra|evinski savjetnik, Karl Meyreder, profesor arhitekture iz Be~a, Emil Töry, profesor arhitek4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

ture iz Budimpe{te, i Martin Pilar, arhitekt iz Zagreba. Odre|ene su bile tri nagrade: Prva, u iznosu od 4.500 kruna, druga, u iznosu od 3.000 kruna, i tre}a, u iznosu od

VALERIJAN ŽUJO: Pravosudna palata u Sarajevu predstavlja prvorazrednu arhitektonsku vrijednost i ona je, bezmalo stotinu godina, kuća brojnih važnih institucija, razumljivo, u prvom redu onih pravosudnih

Nije mogu}e sa sigurno{}u kazati za{to Pravosudna palata nije podignuta prema prvonagra|enom projektu. Stoji ~injenica da je Zemaljska vlada preradu Glazerovog i Kraupinog projekta povjerila uglednom Karlu Par`iku. Par`ikovo rje{enje sadr`i prepoznatljive elemente neorenesanse i neoklasicizma. Bila je to najve}a palata izgra|ena u austrougarskom razdoblju i posljednja gra|evina tog perioda podignuta u duhu historicizma. Povjerenu zada}u, Karl Par`ik je dovr{io u februaru 1912. godine. Izvrstan prikaz njegovog doprinosa kona~nom izgledu Pravosudne palate, posebice pro~elju okrenutom Miljacki, dao je profesor Ibrahim Krzovi} u djelu Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini. Krzovi} pi{e: “Pravougaoni horizontalni korpus zgrade kombinovan je sa sredi{njim dijelom - rizalitom - koji sa atikom, tamburom i kupolom sugeri{e piramidalnu kompoziciju. Impresija monumentalnosti po sistemu nadgradnje arhitektonskih elemenata, zapo~inje od skalinade i portala preko lod`e i dvoeta`nih klasicisti~kih stupova. Pogled se dalje penje na visoku atiku i jo{ ve}i ~etvrtasti tambur kupole. Mo`da u tom slaganju stepenaste piramide, zavr{ene kupolom, ima ne{to od osmanskih monumentalnih gra|evina? Mo`da je Par`ik, razra|uju}i ovaj projekt, prenio ne{to od duha pala~e ulema-med`lisa koju
61

SIMBOL MO]I AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
KARL PAR@IK, “OTAC“ GRADA

Paržikova impresija monumentalnosti
Sretna okolnost je da je vlast razradu Glazerovog projekta povjerila, ako ne najplodnijem, ono svakako najzna~ajnijem graditelju austrougarskog razdoblja, Karlu Par`iku. Promjena dr`avno-pravnog polo`aja BiH, do koje je do{lo aktom aneksije 1908. godine, imala je krupne posljedice na ukupne prilike u zemlji. Austro-Ugarska je novonastalo stanje smatrala trajnim i zapo~ela je reviziju mnogih planova i projekata, posebice onih provizornih. I dalje se stanje ozna~ava kao okupacija (Die Occupation), Po{ta je Vojna po{ta (K.und K. MILITÄRPOST), vlast je povjerena generalu, komandantu XV korpusa austrougarske vojske, stacioniranom u Sarajevu, ali planira se izgradnja nove velike bolnice u Sarajevu, uvo|enje normalnog kolosijeka na `eljeznici, osnivanje univerziteta, etc, etc... Zanimljivo je, da vlast po prvi put nakon 1878. pokazuje spremnost i na izravna ulaganja u BiH. Sve do tada, krediti su otpla}ivani i gradnje finansirane iz takozvanih zemaljskih prihoda. Promjena u odnosu vidljiva je i iz ~injenice, da je paralelno sa gradnjom Pravosudne palate, Zemaljska vlada raspisala konkurs i za zdanje Parlamenta na lokaciji naspram Vije}nice. Bilo kako bilo, Pravosudna palata u Sarajevu predstavlja prvorazrednu arhitektonsku vrijednost i ona je, bezmalo stotinu godina, ku}a brojnih va`nih institucija, razumljivo, u prvom redu onih pravosudnih. U Pravosudnoj palati je i Rektorat Univerziteta u Sarajevu. Temeljita obnova ovog zdanja, i u prakti~nom i u estetskom smislu, golem je doprinos i Sarajevu i BiH.

PRVONAGRA\ENI RAD
Ovako je trebala izgledati Pravosudna palata

NAGRA\ENA IDEJNA RJE[ENJA PRAVOSUDNE PALATE U SARAJEVU je bio upravo projektovao za ansambl Careve d`amije u Sarajevu. Podu`na isto~na fasada je jednostavnija. Zbog du`ine, a i uske ulice, te{ko se da sagledati. Izdijeljena je pro~eljima i prodorima popre~nih traktova. Odustajanje od modernijeg, ali skupljeg Deiningerovog rje{enja ovdje je kompenzirano gustom mre`om rustike, vijenaca, stupova, prozora. Zna~ajan udio u reprezentativnosti imaju skulpture-iznad atike kompozicija, koja bi po amblemima trebala da predstavlja Pravdu, Vlast i Zakon, zatim na stupovima pro~elja, iznad glavnog ulaza i ulaza na isto~noj fasadi gdje su predstavljene pojedina~ne, elegantne `enske figure (Nauka, Tehnika, Poljoprivreda, Izobilje). Nije poznato ko je radio figure. Vjerovatno ih je izvela sarajevska filijala firme Jung i Rus, kao i skulpture od vje{ta~kog kamena na Zemaljskom muzeju. Na skulpturama se osje}a kolebanje izme|u akademizma i
62

Austro-Ugarska monarhija je arhitektima ~iji su radovi pobijedili na konkursu isplatila ukupno devet hiljada tada{njih kruna nagrade

secesije; ve}ina ih odaje vajara koji vlada proporcijama, ~ije su figure le`erne, prirodne, u kontrapostu {iroko modelovane, prilago|ene arhitektonskoj skulpturi, ali istovremeno dovoljno samostalne.” Gradnja Pravosudne palate zapo~eta je u ljeto 1912. i dovr{ena 1914. godine. Sjeverno krilo izgra|eno je 1918. godine. ^injenica da je na konkurs stiglo dvadeset projekata, govori, s jedne strane, o primamljivosti visokih nagrada, a s druge o presti`u koji osigurava gradnja ovakvih zdanja. Iz povijesne perspektive gledano, mo`da je Par`ikovo rje{enje najbolje, ali vrijedi pogledati jo{ nekoliko projekata iz te bogate ponude. Drugu nagradu dobio je ugledni be~ki arhitekt Anton Floderer. Njegovo rje{enje, pristiglo na konkurs pod {ifrom Gleiches rechts fur Alle, inspirirano je anti~kim hramom ~ijim pro~eljem dominira kolonada mo}nih korintskih stupova. Hramu pravde, ovaj izgled, sasvim bi odgovarao.

Izuzetno zanimljivo rje{enje, ponudili su arhitekti Wünibald Deininger i Richard Truska. Njihov projekt sadr`i jasne odlike secesije i prepoznatljiv utjecaj {kole Otta Wagnera. Ostaje, dakako, u sferi spekulacija, ali nije bez osnova pitanje, {ta bi Karlo Par`ik uradio sa ovim projektom. Vrijedan pomena je i projekat, tih godina veoma produktivnog be~kog tandema Rudolf Perco i Julius Richter. Isto~na fasada ima sli~nosti sa kona~nim rje{enjem. Svakako, osim konkursnih zadataka, na to je imao upliva i oblik gra|evinske parcele. Na konkursu se ogledao i Emanuel Stwertnik. Njegovo rje{enje donekle odudara od prije navedenih i pokazuje jasan raskid sa historicizmom i priklanjanje modernoj arhitekturi. Sude}i po raspletu zbivanja vezanih uz gradnju Pravosudne palate, Stwertnikov projekt te{ko da bi mogao pro}i. Konzervativni `iri dao je prednost historicizmu.
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

K’O KRME U SARAJEVU

Predstavnici Udruženja “Majke Srebrenice i Podrinja“ najavili su početkom sedmice tužbu protiv Federalne televizije, te scenariste i reditelja serije “Lud, zbunjen, normalan“ zbog epizode sa svinjom emitovane u nedjelju uveče; istraživali smo zbog čega je sarajevski humor postao “najveći civilizacijski napad na islamske vrijednosti nakon genocida“ i ko stoji iza protesta majki Srebrenice i Podrinja

Mustafa Nadarevi} ve} tre}u sezonu tuma~i glavnog junaka serije Lud, zbunjen, normalan

IZET FAZLINOVI], NEPRIJATELJ ISLAMA NO.1

SVINJSKA GRIPA IZETA FAZLINOVI]A
64
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

SVINJA NA JAVNOM SERVISU
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

rije nego {to su osnovali producentsku ku}u Deblokada, jedan od danas najpoznatijih “umjetni~kih“ parova u Bosni i Hercegovini, rediteljka Jasmila @bani} i producent Damir Ibrahimovi}, vodili su malu videoteku u Sarajevu. Pri~a ka`e da je u tu videoteku svakodnevno dolazio jedan dje~ak iz susjedstva i, sukladno svom uzrastu, posu|ivao crtane filmove. Nakon {to je pregledao sve crti}e koji su bili u ponudi, ostao je jo{ samo jedan - Pra{~i} Babe. No, nakon kra}eg razmi{ljanja, dje~ak je ipak odlu~io da ne iznajmi ovu kasetu, obrazlo`iv{i svoj stav u jednoj re~enici: “Allaha mi, ne}e krme u moj video!“ Simpati~na anegdota, koja se ~esto i uz neizbje`ne salve smijeha prepri~avala u

P

FE\A ISOVI], SCENARISTA
Ako bi se neko Ako bi se neko trebao uvrijediti trebao uvrijediti zbog te epizode, zbog te epizode, to bi bili ateisti to bi bili ateisti

Feđa Isović: “Islam u BiH postaje neki drugi islam, a ne onaj islam koji su praktikovali moji preci i koji ja poznajem“
sarajevskim kulturnim krugovima, ovih dana je dobila i svoju institucionaliziranu verziju kroz otvoreno pismo koje su menad`mentu i uredni{tvu Federalne televizije uputili predstavnici Udru`enja Majke Srebrenice i Podrinja zbog epizode humoristi~ke serije Lud, zbunjen, normalan koja je u programu FTV-a emitovana 31. januara.

FTV KAO “SRNA“ I RISTO \OGO
U “spornoj“ epizodi, glavni junak Izet Fazlinovi} (Mustafa Nadarevi}) i njegov M drug \uro (Boro Stjepanovi}) dosjetili su B se da glume seljake kako bi “gratis“ dobili bar jednu `ivotinju, od ukupno stotinu grla stoke koje je holandska vlada donirala bh. sto~arskoj zadruzi. Ali avaj, kada su Izet i \uro stigli do zadruge, sva je stoka ve} bila razgrabljena - na raspolaganju je ostala samo jedna jedina svinja... Po principu “bolje i{ta nego ni{ta“, njih dvojica odlu~e uzeti svinju i prodati je negdje, “u Kiseljaku ili na Palama“... Epizoda sa svinjom je, kako u svom pismu navode iz Udru`enja gra|ana Majke Srebrenice i Podrinja, “najve}i civilizacijski napad na islamske vrijednosti koji se, poslije genocida, ikad na ovim prostorima dogodio pripadnicima islama“. Dio ovog pisma prenosimo, zajedno sa gramati~kim i pravopisnim gre{kama: Va{em skrnavljenju islamskih vrijednosti bi pozavidio svaki Holandski re`iser i svi Danski magazini. Va{a sino{nja epizoda mo`e se samo porediti sa ure|iva~kom politikom ratne televizije “Srna“ na Palama
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

“AFERA KRME” U STANU FAZLINOVI]A
Za jedne kvalitetan humor, za druge “povreda ~asti i dostojanstva muslimana”

i njenim glavnim protagonistom Ristom \ogom. Mi, pripadnici islama i najve~e `rtve agresije i genocida, ni u primisli ne pozivamo na lin~. Istinske pripadnike islama svako skrnavljenje mora da oja~a, da ga u~vrsti u vjeri. Muslimani BiH nisu “dohakali“ ni Risti \ogi. I njemu su presudili njegovi mentori za koje je zdu{no radio. Ne pozivamo na{e simpatizere ni na nepla~anje RTV pretplate. Nama treba na{a domovina i Javni televizijski servis, ali kao {to nam ne treba ovakva domovina i ovakvi politi~ari koji su samo obi~ne deriko`e sopstvenog naroda, nama ne treba ni ovakva televizija sa ljudima na njenom ~elu koja }e

provoditi politiku poni`enja sopstvenog naroda. Serija Lud, zbunjen, normalan emituje se ve} tre}u sezonu i najgledaniji je humoristi~ki serijal u regionu. Scenarista serije Fe|a Isovi} ka`e kako mu se ponekad ~ini da `ivimo u srednjem vijeku. “Sve vezano za ovaj ‘slu~aj’ meni je potpuno besmisleno i ~ovjek se ponekad prosto prepadne kad vidi {ta se sve de{ava u zemlji u kojoj `ivimo. Radi se o jednoj benignoj humoristi~koj seriji i jednoj posve bezazlenoj epizodi, a ja sam tu epizodu, kao i svaku prethodnu, radio sa punom svije{}u o tome gdje `ivim. Upravo zato sam uvijek
65

K’O KRME U SARAJEVU
IBRAN MUSTAFI], “MAJKA SREBRENICE”

Političkim pritiscima do (auto)cenzure TV programa
Otvoreno pismo upu}eno menad`mentu i uredni{tvu Federalne televizije potpisao je Ibran Mustafi}, predsjednik Upravnog odbora Udru`enja Majke Srebrenice i Podrinja. Mustafi}, ina~e jedan od osniva~a Stranke demokratske akcije i autor knjige Planirani haos u kojoj je, izme|u ostalog, opisao kako su Naser Ori} i njegovi vojnici ubijali Srbe u Srebrenici, poznat je po tome {to je u poslijeratnim godinama ~esto mijenjao politi~ke pozicije, od ~uvara “vitalnih bo{nja~kih nacionalnih interesa“, pa do za{titnika Milorada Dodika i opozicije u Republici Srpskoj. “Ne znam ko je taj ~ovjek i kakve su njegove namjere, ali opet ponavljam, ne vjerujem da iza ovoga stoji iskrena uvrije|enost ne~ijeg vjerskog ubje|enja. A podsjetio bih gospodina Ibrana Mustafi}a da je u Kur’anu licemjerstvo najve}i grijeh. Nije toliki grijeh ~ak ni jesti krmetinu, koliko je grijeh biti licemjeran i la`no predstavljati stvari. Meni to sve li~i na neku predizbornu ili politi~ku kampanju protiv FTV-a, ili je mo`da samo potrebno dizati tenzije, pa ~ak i preko jedne humoristi~ke serije“, ka`e Isovi}. “Montipajtonovci su 60-ih godina u svojim ske~evima ismijavali Crkvu i kraljicu, pa zbog toga nisu imali nikakvih problema. I Nadrealisti su isto to radili u socijalizmu, parodirali naciju, vjeru, jezike, pa {ta onda? Evo, re}i }u vam najiskrenije: meni je kod samog osmi{ljavanja ove serije i pisanja scenarija oduzet cijeli jedan prostor kojim ne smijem da se bavim. Glavni lik Izet je komunista jer ljevi~ari i ateisti lako podnose da se neko {ali na njihov ra~un. Ja, jednostavno, sam sebe cenzuri{em, jer ne smijem da se bavim vjerom. Ne daj Bo`e da imamo hod`u u kadru! Svi se sje}amo kakve je reakcije izazvao spot Dine Merlina u kojem se pojavio plesa~ u odori islamskog sve{tenika.“

Ibran Mustafi} ve} godinama je na ~elu Ibran Mustafi} ve} godinama je na ~elu Udru`enja Majke Srebrenice ii Podrinja Udru`enja Majke Srebrenice Podrinja

RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

veoma oprezan da svojim scenarijima ne uvrijedim nikoga, bilo koju vjeru ili nacionalnu skupinu“, ka`e Isovi}. “Ja sam po ubje|enju ateista, a ko god prati seriju Lud, zbunjen, normalan shvati}e da su ateisti ustvari sve vrijeme predmet sprdnje, da su oni ti koji su ‘negativci’, lopovi i prevaranti. I u toj ‘spornoj’ epizodi ustvari jedini po{ten, pravedan i moralan ~ovjek je

upravo vjernik (lik Mahmuta, momka koji `eli snimiti svoj prvi album ilahija i kasida, op.a.). Zna~i, ako bi se neko trebao uvrijediti zbog te epizode, to bi bili ateisti.“

AKO SMO “PROKLIZALI“, HALALITE
Emir Had`ihafizbegovi}, glumac i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, u seriji Lud, zbunjen, normalan tuma~i lik NISMO @ELJELI NIKOGA UVRIJEDITI

Pravi neprijatelji majki Srebrenice nalaze se daleko od fiktivne porodice Fazlinovi}, ka`e Emir Had`ihafizbegovi}

Samira. Had`ihafizbegovi}, koji je tako|er bio jedan od aktera “sporne“ epizode, smatra da u Bosni i Hercegovini postoje mnogo ozbiljniji problemi od tematiziranja scenaristi~kog predlo{ka jedne serije s vodviljskim zapletima, posu|enim iz na{ih realnih, anegdotalnih `ivotnih situacija. “Poznaju}i sve ljude koji rade na serijalu, od pisca teksta, producenta, do reditelja i svih glumaca, odgovorno tvrdim da se radi o ~estitim i dobrim Bosancima i Hercegovcima koji ni u primisli nemaju
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

66

SVINJA NA JAVNOM SERVISU
namjeru da nekoga povrijede ili iziritiraju, pogotovo ne majke Srebrenice, koje su moralni svjetionik bh. postratnog dru{tva. Ja poznajem te `ene, ~ak me|u njima ima i moje prve rodbine. Ako su zaista ta~ne informacije o njihovoj reakciji na jednu od epizoda, ja im se izvinjavam u svoje ime kao sudionik tog serijala. Ali, tako|er, poznaju}i njihovu {irinu i plemenitost, `elim im poru~iti da se ne boje da im serijal Lud, zbunjen, normalan i ljudi oko njega mogu biti neprijatelji. Njihovi pravi neprijatelji, du{mani i oni koji ih petnaest godina frustriraju, nalaze se daleko od Fazlinovi}a“, ka`e Had`ihafizbegovi}. Reditelj serije Elmir Juki} prije nekoliko godina napravio je pozori{nu predstavu, a kasnije snimio i film o majkama Srebrenice, podsje}a Had`ihafizbegovi}. “Elmir je to uradio u vrijeme kada to niko nije smio, ili nije htio, i ta dva remekdjela postament su umjetni~kog bola nad sudbinom i katarzom majki Srebrenice. Zato, neka se na{e drage majke ne sekiraju da ih Elmir Juki}, Mustafa Nadarevi}, Fe|a Isovi} ili ja mo`emo povrijediti. Isuvi{e ih volimo i po{tujemo da bi nam se tako ne{to moglo desiti. [ege i smijeha oko svinjetine u kontekstu islama u BiH vazda je bilo i bi}e. Ako se u nekoj re~enici ili replici malo ‘proklizalo’, jo{ jednom ih molim neka nam halale“, zaklju~uje Emir Had`ihafizbegovi}. KOME SMETA KRMETINA Fe|a Isovi}. “U prigovoru koje su uputili iz tog Udru`enja navodi se, izme|u ostalog, da je ‘krmetu klanjana d`enaza’, {to nije ta~no. Krmetu nije klanjana d`enaza, krme je ba~eno u zemlju i zakopano. Ne znam da li to nekome smeta {to je krme uop{te u kadru, ali ako je tako, onda bi se valjda trebali pobuniti i na kulinarske emisije u kojima se spremaju jela od svinjetine.“ Iz Udru`enja Majke Srebrenice i Podrinja pozivaju “pripadnike islama, ali i ostale ~estite vjernike pripadnike drugih konfesija“ da pokrenu tu`bu protiv Federalne televizije, njenog menad`menta i uredni{tva, te scenariste i re`isera serije Lud, zbunjen, normalan “zbog povrede ~asti i dostojanstva muslimanskog naroda“. Premda cijela ova pri~a nekome mo`e zvu~ati {aljivo, ona otvara ~itav niz ozbiljnih pitanja, izme|u ostalih i o tome gdje su granice umjetni~ke slobode u Bosni i Hercegovini danas, a gdje po~inje cenzura, te ko ima mandat da odlu~uje {ta }e se emitovati u programima javnih radio-televizijskih servisa. Znakovito je da je cijela “afera krme“ pokrenuta par dana nakon {to se vlasnik Dnevnog avaza i lider Saveza za bolju budu}nost BiH Fahrudin Radon~i} u jednom intervjuu osvrnuo na nacionalnost sada ve} biv{e urednice Informativnog programa FTV-a Du{ke Juri{i}, isti~u}i kako “na Televiziji Beograd u Srbiji Bo{njak ne mo`e biti novinar u politi~koj rubrici, a kamoli urednik“. “Kao ateista, osje}am se prili~no ugro`eno u ovom okru`enju, upravo zbog ovakvih stvari. Islam koji ja poznajem, koji su praktikovali moja nena i moj dedo, bio je puno tolerantniji od ovoga {to danas imamo na djelu u Bosni i Hercegovini. Islam i jeste jedna tolerantna vjera. Kod bosanskih muslimana prvi kom{ija je uvijek bio neki Srbin koji je dr`ao krmad i tu nikada nije bilo nikakvih problema. Ne svi|a mi se ovo {to se de{ava danas, sa tim nekim procesom da islam u BiH postaje neki drugi islam, a ne onaj islam koji su praktikovali moji preci i koji ja poznajem“, zaklju~uje Fe|a Isovi}. Serija Lud, zbunjen, normalan nastavit }e se emitovati kako je i planirano, ka`u u FTV-u. Ko zna, mo`da }emo u nekoj od narednih epizoda vidjeti Izeta Fazlinovi}a kako se od stare komunjare preobra}a u posve}enog vjernika, a svoju “maksuziju“ zamjenjuje, u najgorem slu~aju, bezalkoholnim pivom. U svakom slu~aju, za sve {to vam nije po volji, postoji ~udesna sprava koja se zove daljinski upravlja~, poru~uje televizijskom gledateljstvu i jedan od bh. foruma{a: “Kao {to sam ja, kao neko ko nije religiozan i ne posti, u toku ramazana imao na deset kanala live prijenose iftara i pou~ne pri~e Bakira Izetbegovi}a, pa lijepo uzmem daljinski i o`e`i, e, tako i ti...“
67

Amar ]esi}, urednik Kulturno-zabavnog programa FTV-a

STVARNI MOTIV: “Mislim da je riječ o naručenom saopštenju iz redakcije dnevnog glasila, čiji uređivački stav uglavnom saznajemo preko SMS poruka čitalaca”, kaže Amar Ćesić
SMS poruka ~italaca. Kona~no, televizija koja je proizvod istog tog medijskog okrilja emituje muzi~ke spotove izvo|a~a ~ije su izjave tokom rata po ovu zemlju bile daleko pogubnije od Izetove konzervirane krmetine“, ka`e za na{ magazin urednik Kulturno-zabavnog programa FTV-a Amar ]esi}. “Ne znam {ta stoji iza ovoga i da li je zapravo rije~ o napadu na Federalnu televiziju u kojem je na{a serija samo kolateralna {teta, ali da je rije~ o totalnoj besmislici, u to sam apsolutno ubije|en“, nagla{ava

PO NARUD@BI IZ “DNEVNOG GLASILA“
Na`alost, u poslijeratnom periodu, majke Srebrenice i Podrinja su nerijetko od `rtava koje se bore za istinu i pravdu pretvarane u instrument razli~itih, nimalo moralnih, politi~ko-medijsko-religijskih interesa. Ve}ina na{ih sagovornika misli da je ista stvar na djelu i u pismu upu}enom menad`mentu FTV-a, to jest da se ne radi o stvarnom osje}aju povrije|enosti zbog pomenute epizode serije. “Mislim da je rije~ o naru~enom saop{tenju iz redakcije dnevnog glasila, ~iji ure|iva~ki stav uglavnom saznajemo preko

USPJE[AN BOSANSKI USPJE[AN BOSANSKI IZVOZNI PROIZVOD IZVOZNI PROIZVOD

Lud, zbunjen, normalan Lud, zbunjen, normalan u re`iji Elmira Juki}a jedna je od u re`iji Elmira Juki}a jedna je od najgledanijih humoristi~kih serija najgledanijih humoristi~kih serija na prostoru biv{e Jugoslavije na prostoru biv{e Jugoslavije
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

FLAMENCO ZA RAJU

U “Bosanskom kulturnom centru” u Sarajevu najveći flamenco gitarista današnjice PACO DE LUCIA održaće koncert 6. februara; to će biti njegov drugi nastup u glavnom gradu naše države, a organizatori i ovaj put najavljuju najbolje od - najboljeg

io je to neki juli, 1996., ki{an i tmuran u njema~koj pokrajini Hessen, i u njenom glavnom gradu Wiesbadenu. Kabanice su se na ulazu u tamo{nji Kurpark prodavale kao kineski ki{obrani u sarajevskoj Ferhadiji u sli~nim vremenskim uslovima. No, fanove Paca de Lucije te no}i ni{ta nije moglo sprije~iti da odgledaju koncert od po~etka do kraja, pa ~ak ni da po okon~anju izvrsne svirke jo{ malo pro}askaju u Kurparku i sabiraju utiske. Pogotovo {to Paco na sceni nije bio sam: svirao je tu no} akusti~ni, i fantasti~ni, The Guitar Trio, okupljen prvi put nakon petnaest godina, kada su objavili Friday Night In San Francisco.

B

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

EL FANTASTICO

PACO

TRIO FANTASTIKUS
Pored glavnog junaka ove pri~e, u tom triju svirali su i Al Di Meola i John McLaughlin. Mo`da se 2011., opet nakon petnaest godina, ponovo okupe, no to je sada neva`no. Jedino bitno u ovom trenutku je da slavni Paco de Lucia drugi put nastupa u Sarajevu, u subotu, 6. februara, u dvorani Bosanskog kulturnog centra. A trio spomenusmo tek da se malo foliramo i prisjetimo kako su ih tu no} nervirali avioni koji su neprestano slijetali na i uzlijetali sa obli`njeg frankfurtskog aerodroma. Koncert Paca de Lucije u Sarajevu je rasprodat! Vijest je to koja raduje, daje nadu, budimo i malo pateti~ni, u bolju koncertnu budu}nost ovog grada, prvenstveno zbog ~injenice da je cijena ulaznica, 60 i 70 KM, previsoka za standard stanovnika glavnog grada BiH. I uz sve to, slavni [panac upravo u Sarajevu po~inje svoju novu, ko zna koju po redu, svjetsku turneju. Paco de Lucia and Band Live on Tour 2010, dakle, mo`e po~eti. Doda}emo i podatak da je prvu turneju odsvirao 1963. godine. Vjerovatno ni sam Paco ne zna koliko je albuma objavio. Mo`e se pro~itati da ih je vi{e od dvadeset i pet. Kompilacije je nemogu}e izbrojati, kao i saradnje sa brojnim svjetskim muzi~arima. Sa spomenutim Meolom i McLaughlinom snimao je i nastupao i pojedina~no.
68
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

PACO, ZA ONE [TO GA VOLE

Poznato je da gitaru svira ve} pedeset i osam godina, po~eo je na “nagovor” svog oca, gitariste flamenca Antonija i brata Ramona, pjeva~a flamenca, i da je prvijenac promovisao 1965. godine; prvi javni nastup, pak, imao je {est godina ranije. Sve ostalo je, pametni ka`u, istorija. Uklju~uju}i i njegovu prvu nagradu, 1959., na Festivalu Concurso Internacional Flamenco de Jerez de la Frontera.

DE LUCIA ZA RAJU
Ro|en je Paco 1947. kao Francisco Sánchez Gómez, ali koristi umjetni~ko ime u ~ast svoje majke Lucie Gómez. Vjerovatno je najve}i gitarista flamenca ikad. U Sarajevo }e, drugi put, doputovati sa sedmo~lanim ansamblom: N ino Josele (gitara), Antonio Serrano (klavijature), Alain Perez (bas), Piranha (perkusije), vokalisti Cristo Heredia i David de Jacoba, te plesa~ Farruco. Zaista je koncert Paca de Lucije u Sarajevu prvorazredni muzi~ki doga|aj. Koji }ete, na`alost, propustiti ako do sada niste kupili ulaznicu. Pro{li put, 5. jula 2006., Paco je u glavnom gradu na{e dr`ave svirao u vrijeme kada se igrala druga polufinalna utakmica na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, u Njema~koj; igrali su Portugal - Francuska. Govorili su: pa, svira Paco. Dobro, ali je i polufinale. Mada ni Zetra, kao koncertni prostor, nije ba{ bila idealna za njegov nastup. A evo De Lucije u Sarajevu opet, i to ba{ u godini kada se igra Svjetsko prvenstvo, sada u Ju`noafri~koj Republici. Samo {to ovaj put slavni [panac u Sarajevu svira koji mjesec prije SP-a. Paco de Lucia je veliki majstor. Gledati njegovu virtuoznost i slu{ati ~iste tonove, bez obzira na brzinu kojom ih “proizvodi”, spektakl je kojeg se, sigurno, sje}aju svi oni koji su ga imali priliku gledati. I uvijek svira najzna~ajnije kompozicije iz svog bogatog repertoara. Za raju! Nema prevare, nema la`i, Paco maestralno svira u`ivo, za one {to ga vole. A nagra|ivan je ~ak i kao pjeva~! Koncert Paca de Lucije 6. februara u Sarajevu odr`a}e se pod visokim pokroviteljstvom Ambasade Kraljevine [panije u BiH i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a organizator je kompanija Haarlem d.o.o. iz Zagreba. Iz Sarajeva }e, ve} u nedjelju, Paco otputovati na koncert u Split, a zakazane nastupe u februaru, na podru~ju biv{e Jugoslavije, ima i u Rijeci, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani. Sviraj, Paco, i ne boj se ni{ta! NAJVE]I MAJSTOR FLAMENCO GITARE U SARAJEVU
Paco de Lucija

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
GRUPA AUTORA

KNJI@EVNA KRITIKA Zbirka priča Olje Savičević Ivančević “Nasmijati psa” (Samizdat B92, Beograd, 2009.)

Rogatica
Ovih dana promovisana je bogato opremljena monografija Rogatica ([ahinpa{i}, Sarajevo, 2009.) u kojoj se govori o `ivotu na podru~ju ovog gradi}a od prahistorije do dana{njih dana. Knjiga je sje}anje na Rogaticu bitno druga~iju od dana{nje, a u njoj su sa~uvane uspomene da nekada{nji `ivot, danas skoro zaboravljen: kurseve tkanja i {ivanja od prije jednog vijeka, jaha~ke klubove, arheolo{ka iskopavanja, kulturna de{avanja... Cijena je 50 KM.

Netipične razglednice s mora
diskoteke u koju vi{e niko ne zalazi. Ona ~eka svog Tomasa, za kojeg ne znamo ni ko je, ni odakle treba da stigne. Posljednjeg dana pred zatvaranje, na jo{ jedno pi}e dolaze penzioneri, jedini preostali stanovnici grada: diskoteka se polako puni i `ivot kao da se na trenutak vrati, prije nego {to }e zauvijek utrnuti. Sli~no kao i ostale pri~e, i Martineja je nalik na filmsku scenu, a atmosfera u njoj, atmosfera postapokalipse, stvorena je dobro izabranim detaljima. Na semaforima neprekidno trepere `uta svjetla, {efovi sala pokupili su bijele stolnjake i u{krobljene ubruse , okrenuli stolce nogama prema stropu i oti{li, igrali{ta su ostala bez djece... Kratka pri~a poligon je za vje{te pisce i Olja Savi~evi} Ivan~evi} pokazala je da je ovoj formi dorasla. Iako je njeno pripovijedanje nenametljivo, njene pri~e su daleko od lake razbibrige: anoreksija, besperspektivan `ivot u malim mjestima, besku}ni{tvo, sve su to motivi sa njenih netipi~nih razglednica s mora koje se dugoro~no urezuju u pam}enje. (A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. Michael Pollan: Food Rules 2. Kathryn Stockett: The Help 3. Rebecka Skloot: The Imortal Life of Henrietta Lacks 4. J. D. Salinger: The Catcher in the Rye 5. Stieg Larsson: The Girl with the Dragon Tattoo

PAUL ALEXANDER

Salinger: Biografija
“Ako je u 20. stolje}u postojala osoba koja nije `eljela da neko napi{e njezinu biografiju, to je bio Salinger”, napisao je Paul Alexander, novinar, publicista i autor knjige Salinger: biografija (V.B.Z., Zagreb. 2009.). U njoj su opisani detalji iz `ivota povu~enog knji`evnog genija koji je u samonametnutoj izolaciju `ivio od 1953. godine pa sve do svoje smrti, 27. januara ove godine. Cijena je 35 KM.

ANOREKSIJA, BESPERSPEKTIVNOST, BESKU]NI[TVO
Iako je pripovijedanje nenametljivo, ove pri~e daleko su od lake razbibrige

INGMAR BERGMAN

Najbolje namere
U poznom `ivotnom dobu Ingmar Bergman je 1991. godine napisao knjigu Najbolje namere (Geopoetika, Beograd, 2009.) koja je mje{avina scenarija, memoara i romana. Iako sadr`i autobiografske elemente, knjiga je fikcija, a govori o tome kako i iz najboljih namjera i velike ljubavi mogu biti na~injene nepravde i nanesena bol. Cijena je 28 KM.

Te`ak `ivot samohranih majki i homoseksualaca, rekreativna upotreba lakih droga, odrastanje u predgra|u, nesretna ljubav od koje se odumire... o tome svemu i jo{ koje~emu drugom O lja Savi~evi} Ivan~evi} pi{e toplo i duhovito, a opet nekako blago poput onih prijatnih mediteranskih vjetrova kojima samo mje{tani znaju ime a koji svakog podjednako pomiluju. Ova nadarena Spli}anka pi{e o `ivotu u primorskim gradovima kakav turisti nikad ne vide: on se odvija negdje u sjeni hotelskih terasa, on se razma{e kad sezona pro|e, kad gosti odu ku}ama spremni da ve} za sutra ujutro naviju budilice. U zbirci Nasmijati psa izdvaja se nekoliko posebno uspjelih pri~a, a jedna od njih je Matineja. Pri~a govori o nekad velikom rudarskom gradu koji se nakon zatvaranja rudnika polako gasi. U njemu uporno ostaje samo J elena, vlasnica

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara V. B. Z.)
1. Dan Brown: Izgubljeni simbol 2. Paulo Coelho: Pobjednik ostaje sam 3. Simon Beckett: Kemija smrti 4. Stephen Hawking: Teorija svega 5. Liza Mundy: Michelle Obama

70

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

KULT MARKET
LIFESTYLE Umjetnici iz 45 zemalja posjetiće Sarajevo u okviru ovogodišnjeg, 26. internacionalnog festivala “Sarajevska zima“
IZRAEL

Trudno}a
Istra`ivanje provedeno u Izraelu pokazuje da razmak manji od {est mjeseci izme|u dviju trudno}a pove}ava rizik od smrti bebe za ~ak 64 posto. Rizik za prerani porod je u takvim slu~ajevima pove}an za 23%, za smanjenu poro|ajnu masu 15%, a za prisutnost poro|ajnih defekata rizik je 14% ve}i. Znanstvenici iz Medicinskog centra Shaare Zedek u Jeruzalemu preporu~uju da razmak izme|u trudno}a ne bude manji od 11 mjeseci.

Kriza je, šta sad?!

SAD

Dijabetes
BROJNI KULTURNI BROJNI KULTURNI SADR@AJI I OVE GODINE SADR@AJI I OVE GODINE NA “SARAJEVSKOJ ZIMI” NA “SARAJEVSKOJ ZIMI”
Dijabeti~arima koji dobijaju stru~nu pomo} za depresiju olak{ana je kontrola koncentracije {e}era u krvi, objavio je ~asopis Diabetes Care. Utvr|eno je da je i dugoro~na terapija antidepresivima povezana sa sni`enim krvnim tlakom. Osobe s dijabetesom dvostruko ~e{}e obolijevaju od depresije nego ostatak populacije.

Makedonska pjeva~ica Kaliopi ii Makedonska pjeva~ica Kaliopi lutnjista Edin Karamazov promovisa}e lutnjista Edin Karamazov promovisa}e u Sarajevu album Oblivion u Sarajevu album Oblivion

Dvadeset i {esti Internacionalni festival Sarajevska zima, koji po~inje 7. februara, predstavit }e oko 1.500 umjetnika iz vi{e od 45 zemalja. Bogat program ovogodi{nje Sarajevske zime donosi niz predstava, koncerata, izlo`bi, filmskih i video programa, instalacija, performansa... Ceremonija otvaranja Festivala odr`at }e se 7. februara u ve~ernjim satima na prostoru izme|u Umjetni~ke galerije BiH, [kole primijenjenih umjetnosti i Doma oru`anih snaga, a gra|ani Sarajeva }e ve} prve ve~eri vidjeti niz zanimljivih sadr`aja, uklju~uju}i nastup uli~nog Gachi teatra iz Koreje. Ovogodi{nja Sarajevska zima, umjesto slogana ili poruke, odr`ava se uz pitanje [ta sad?, tragaju}i za su{tinom uloge umjetnika u savremenom svijetu, odnosno vremenu krize. Direktor Ibrahim Spahi} nagla{ava zna~aj Festivala kao jedinstvene prilike za otvaranje Sarajeva prema svijetu i upoznavanje razli~itih kultura, bolje razumijevanje i ja~anje saradnje i solidarnosti, bez obzira na te{ko}e sa kojima se savremeni ~ovjek suo~ava na globalnom planu. U tom kontekstu, Spahi} je najavio i kandidaturu Sarajeva za kulturnu prijestolnicu Evrope 2014. godine. Otvaranju Festivala prethodi workshop City Map Danice Daki} i studenata
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

Bauhaus univerziteta u Weimaru koji }e biti odr`an 5. februara. Prvog dana Zime u Zemaljskom muzeju BiH bit }e otvorena zanimljiva izlo`ba pod nazivom U svijetu igre kustosa Ernisa [ljive. Ljubitelji sedme umjetnosti ima}e priliku gledati savremene japanske i poljske filmove, koji }e se prikazivati u multipleksu Cinema City i Turskom kulturnom centru. U sklopu muzi~kog programa 9. i 10. februara pred sarajevskom publikom nastupi}e pijanista Kemal Geki}, a doga|aj koji }e sigurno privu}i pa`nju publike je i promocija albuma Oblivion makedonske pjeva~ice Kaliopi i poznatog lutnjiste Edina Karamazova, koja je planirana za 24. februar u Bosanskom kulturnom centru. Na sceni Narodnog pozori{ta bit }e izvedeno 11 programa. Dan prije otvaranja Festivala, 6. februara, gostuje Makedonski nacionalni balet i opera sa predstavom Muzika na snijegu Isidore Dankan. Vrijedi izdvojiti i Verdijev Requiem, uz koji }e u Ku}i na Obali biti obilje`eno 35 godina rada prvaka Sarajevske opere Ivice [ari}a, a u koprodukciji sa Sarajevskom zimom premijerno }e biti izveden Molijerov Gra|anin plemi}, u re`iji Lari Zapie. (M. Radevi})

AUSTRALIJA

Energetska pi}a
Samo jedno energetsko pi}e, predvi|eno za pove}anje izdr`ljivosti i pobolj{anje fizi~kih sposobnosti, mo`e izazvati ozbiljne probleme sa srcem. Studija koju su proveli medicinari Univerziteta Adelaide u Australiji pokazala je da bi ljudi morali smanjiti dnevni unos ovih napitaka jer oni izazivaju zna~ajne promjene u organizmu, uklju~uju}i i podizanje krvnog pritiska, manju prokrvljenost krvnih sudova i probleme sa njihovim funkcionisanjem. To mo`e dovesti do potencijalno ozbiljnog ugro`avanja zdravog srca.
71

KULT MARKET
ODMOR GOSPODINA HULOTA

KINO KRITIKA Film “Izum laži” (SAD, 2009.); scenarij i režija: Ricky Gervais i Matthew Robinson

Jacques Tati
Gospodin Hulot dolazi na odmor u hotel na francuskoj obali. Iako simpati~an i ugodan ostalim ljudima u hotelu, ubrzo }e njegov odmor postati napor svima ostalima. Kamo god krene, nevolje ga prate u stopu, a on sam istovremeno je potpuno nesvjestan kaosa koji izaziva. Pri~a filma prati doga|aje na odmoru detaljno{}u koja je ina~e tipi~na za filmove Bustera Keatona ili Charlieja Chaplina. Ocjena: 5

Istinski lažov

RADNJA FILMA U SVIJETU U KOJEM LA@ NE POSTOJI RADNJA FILMA U SVIJETU U KOJEM LA@ NE POSTOJI
Prvog la`ljivca briljantno kao ii uvijek glumi Ricky Gervais Prvog la`ljivca briljantno kao uvijek glumi Ricky Gervais

NE DAJ SE, FLOKI

Zoran Tadi}
U novoizgra|enu naselju pas lutalica po`eli postati ku}ni pas. Put od `elje do ostvarenja je dug, jer nemaju svi stanari bloka 6 isto mi{ljenje o ku}nim ljubimcima. Mali Jura `arko `eli Flokija, a kroz niz dogodov{tina }e otkriti razli~ite karaktere odraslih. Na kraju }e ipak ostvariti svoju `elju i zadr`ati psa... Ocjena: 5

SVAKOME SVOJE

Elio Petri
Jedan od prvih filmova koji su se bavili temom talijanske mafije, ekranizacija je romana Leonarda Sciascia. Nakon ubojstva dvojice mu{karaca u sicilijanskom gradi}u, profesor Paolo Laurana preuzet }e na sebe odgovornost nala`enja krivca. On je usamljen ~ovjek bez obitelji koju bi eventualno morao za{tititi, te nema {to izgubiti. Kako njegova istraga napreduje, saznajemo kako mito i korupcija vezani uz mafiju se`u i do same Crkve. Ocjena: 4

Izum la`i je zanimljiva ameri~ka drama. To~nije tj. odre|enije re~eno, radi se o drami sa elementima satire i romanti~ne komedije. Autori ovog filma su R icky Gervais i Matthew Robinson. Oni su napisali scenario te re`irali film. Film je premijerno prikazan 2. listopada 2009. u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Radnja filma se de{ava u svijetu u kojem la` ne postoji. Svi, ali ba{ svi, bez ikakvih problema, jednostavno, govore istinu. Iskrenost je ne{to najnormalnije u tom svijetu. Samim time ova filmska pri~a uspijeva da se istakne izme|u mnogih drugih filmskih ostvarenja. No, u toj, za nas utopisti~koj, situaciji ipak jedan ~ovjek odlu~uje da sla`e. A {ta smo drugo o~ekivali. Uskoro, na`alost shva}a, da se lagati isplati. Ovo je film o ~ovjeku koji je izmislio la`. Prvog la`ljivca briljantno kao i uvijek glumi Ricky Gervais kojeg jako dobro znamo iz sjajne BBC-jeve serije The Office te HBO-ove serije Extras. Ne samo da je glumio u njima ve} ih je i osmislio. Mislim da je pozorno posmatranje njegove uporabe dramskih pauza u glumi ne{to {to bi svakom tko se njom bavi itekako moglo biti od koristi. Da bi povjerovali u ovaj svijet, ponajvi{e ba{ on doprinosi svojom uvjerljivom glumom. U svijetu u kojem la` ne postoji, i politi~ari i reklame ne la`u. Unutar filma imamo priliku vidjeti kako izgleda reklama za Coca-Colu u tim okolnostima i ~uti istinu o njoj. Ovakvom postavkom pri~e autori filma dobivaju sjajnu priliku da nam na simpati~an i smije{an na~in ka`u neke istine. Oni su poput dvorske lude, koja je jedina na dvoru smjela govoriti istinu o svijetu u kojem `ivi, a ostati `iva, a da pri tome jo{ i nasmije. Glavni lik ove pri~e

iskori{tava spoznaju da se dobro prolazi lagaju}i. Iako je podijeljeno mi{ljenje kod kritike i gledateljstva u svijetu, smatram ipak ovaj film interesantnim i vrijednim gledanja. Da se ne radi o banalnoj romanti~noj komediji, ve} o ozbiljnom filmu koji pod krinikom humora govori {to{ta bitnog, naro~ito govori posljednja scena filma. U njoj izumitelj la`i, na{ glavni lik, sjedi sa svojim sinom za stolom, te ve~eraju. Iako je hrana lo{a, on majci la`e da je dobra. Iako je jo{ dijete on ve} la`e. Film postavlja veoma bitno pitanje, a to je: Isplati li se lagati? I da li smo sretni la`u}i unato~ ~injenici da se, {to je tu`no, la` isplati. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Avatar (James Cameron) 2. Legion (Scott Stewart) 3. The Book of Eli (Albert Hughes, Allen Hughes) 4. Tooth Fairy (Michael Lembeck) 5. The Lovely Bones (Peter Jackson)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Dobrodo{li, gospodine Chance (Hal Ashby, Warner Bros./Continental Film) 2. Persepolis (Marjane Satrapi, Vincent Paronnaud, 2.4.7 Films, France 3 cinéma/Hulahop) 3. Nemilosrdni gadovi (Quentin Tarantino, The Weinstein Company, A Band Apart/Continental film) 4. Slomljeni zagrljaji (Pedro Almodovar, Universal International Pictures, El Deseo S.A./Discovery film i video) 5. Najstra{nija no} (Michael Dougherty, Warner Bros. Pictures/Continental Film)

72

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

KULT MARKET
CRVENI FENJER Nova seksualna revolucija najvećim je dijelom rezultat uticaja filmova i serija
MEKSIKO

Denisse Padilla

Cougar Ladies
DEMI MOORE
“Osniva~ica” novog feministi~kog pravca u SAD-u

Rasna Denisse Padilla nije poznata {iroj svjetskoj javnosti, ali ako ovako nastavi, stvari }e se brzo promijeniti. Seksi brineta je glumica i model, a na glasu je kao jedna od najljep{ih Meksikanki. Da se uistinu ima ~ime pohvaliti, jasno se vidi na stranicama ovomjese~nog izdanja ~asopisa Maxim gdje je Denisse rado izlo`ila svoje puteno tijelo na radost brojnih pripadnika ja~eg spola.

ENGLESKA

Love
Najljep{i supermodeli svijeta, me|u kojima su Naomi Campbell, Lara Stone, Amber Valletta, Natalia Vodianova, Jeneil Williams, Daria Werbowy, Kristen McMenamy, te Kate Moss udru`ile su snage i skinule se do gola za britansko izdanje ~asopisa Love. Sve su se slikale u istoj pozi, na slikama su sve podjednako gole, s tim da su urednici ~asopisa jedino odlu~ili prekriti “strate{ki“ najva`nije dijelove njihovih tijela s malo boje.

Ameri~ki serijal Cougar town, u kojem Courtney Cox glumi seksepilnu, razvedenu `enu u ~etrdesetima koju zanimaju isklju~ivo puno mla|i mu{karci, skrenuo je pa`nju na jo{ jedan fenomen u aktualnoj seksualnoj revoluciji. Courtney Cox je `ena puma koja je u neprestanoj potrazi za mla|im mu{karcima. Naravno, zanima je isklju~ivo seks bez emocija, a ako se koji od mla|ahnih ljubavnika nekim slu~ajem zaljubi, Courtney brzo nestaje iz te pri~e. Dakle, kao i u ostalim modernim odnosima, naglasak je na seksu i dobroj zabavi, ali bez ikakvih obaveza. Izraz cougar prvi se puta pojavio na kanadskom oglasniku cougardate.com, a nakon toga postao je op}eprihva}en kao naziv za `ene u ~etrdesetima koje tra`e `estoki seks s mla|im mu{karcima, tek malo starijima od vlastite djece. Danas postoji i slu`bena definicija cougar `ena koja ka`e da su to `ene u ~etredesetim godinama `ivota koje sjajno izgledaju, redovito izlaze i seksaju se sa znatno mla|im mu{karcima. Iako mnogi misle da su cougar `ene uvedene u popularnu kulturu filmom Diplomac, ipak je rije~ o ne{to starijoj verziji takvih odnosa. Cougar
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

`ene su u svojim ‘40-ima, izgledaju odli~no, neovisne su i pr{te od samopouzdanja. Nisu optere}ene biolo{kim satom s obzirom na to da ve}ina njih ve} ima djecu, a ne zanimaju ih ni brakovi jer su uglavnom razvedene. Jedna od predstavnica cougar `ena svakako je Demi Moore koja je zavr{ila u braku sa znatno mla|im Ashtonom Kutcherom. Upravo zbog bra~nog vezivanja Demi nije sasvim tipi~na cougar dama. Prave `ene pume ne ostaju dugo u jednoj vezi jer ih zanima samo seks i zabava bez ikakvih obaveza. Mo`da je upravo to razlog zbog kojeg ih mla|i mu{karci i vole. Nedavno je provedeno i jedno istra`ivanje koje je poku{alo utvrditi za{to mla|i mu{karci vole starije `ene. Pokazalo se da ih mu{karci vole jer nisu optere}ene i previ{e zahtjevne. Kao i oni, tra`e dobru zabavu, nisu dosadne, imaju dobrih ideja i s njima stvari teku glatko i lagano. Ve}ina mu{karaca koja je bila s ne{to starijim `enama izjavila je da nikada nisu imali osje}aj da su to toliko starije `ene jer dobro izgledaju, zanimljive su, znaju se zabaviti i odli~ne su u krevetu. (N. Hasi})

ENGLESKA

India Reynolds
Britanski model, 20godi{nja India Reynolds, tek {to je napravila nekoliko koraka po modnoj pisti i odradila pokoji fotosession, odlu~ila je da je do{lo vrijeme da se skine. To je u~inila pred fotografom magazina Loaded, a rezutat je, blago re~eno, zadivljuju}i.
73

KULT MARKET
GRUPA AUTORA

KNJI@EVNA KRITIKA Zbirka priča Olje Savičević Ivančević “Nasmijati psa” (Samizdat B92, Beograd, 2009.)

Rogatica
Ovih dana promovisana je bogato opremljena monografija Rogatica ([ahinpa{i}, Sarajevo, 2009.) u kojoj se govori o `ivotu na podru~ju ovog gradi}a od prahistorije do dana{njih dana. Knjiga je sje}anje na Rogaticu bitno druga~iju od dana{nje, a u njoj su sa~uvane uspomene da nekada{nji `ivot, danas skoro zaboravljen: kurseve tkanja i {ivanja od prije jednog vijeka, jaha~ke klubove, arheolo{ka iskopavanja, kulturna de{avanja... Cijena je 50 KM.

Netipične razglednice s mora
diskoteke u koju vi{e niko ne zalazi. Ona ~eka svog Tomasa, za kojeg ne znamo ni ko je, ni odakle treba da stigne. Posljednjeg dana pred zatvaranje, na jo{ jedno pi}e dolaze penzioneri, jedini preostali stanovnici grada: diskoteka se polako puni i `ivot kao da se na trenutak vrati, prije nego {to }e zauvijek utrnuti. Sli~no kao i ostale pri~e, i Martineja je nalik na filmsku scenu, a atmosfera u njoj, atmosfera postapokalipse, stvorena je dobro izabranim detaljima. Na semaforima neprekidno trepere `uta svjetla, {efovi sala pokupili su bijele stolnjake i u{krobljene ubruse , okrenuli stolce nogama prema stropu i oti{li, igrali{ta su ostala bez djece... Kratka pri~a poligon je za vje{te pisce i Olja Savi~evi} Ivan~evi} pokazala je da je ovoj formi dorasla. Iako je njeno pripovijedanje nenametljivo, njene pri~e su daleko od lake razbibrige: anoreksija, besperspektivan `ivot u malim mjestima, besku}ni{tvo, sve su to motivi sa njenih netipi~nih razglednica s mora koje se dugoro~no urezuju u pam}enje. (A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. Michael Pollan: Food Rules 2. Kathryn Stockett: The Help 3. Rebecka Skloot: The Imortal Life of Henrietta Lacks 4. J. D. Salinger: The Catcher in the Rye 5. Stieg Larsson: The Girl with the Dragon Tattoo

PAUL ALEXANDER

Salinger: Biografija
“Ako je u 20. stolje}u postojala osoba koja nije `eljela da neko napi{e njezinu biografiju, to je bio Salinger”, napisao je Paul Alexander, novinar, publicista i autor knjige Salinger: biografija (V.B.Z., Zagreb. 2009.). U njoj su opisani detalji iz `ivota povu~enog knji`evnog genija koji je u samonametnutoj izolaciju `ivio od 1953. godine pa sve do svoje smrti, 27. januara ove godine. Cijena je 35 KM.

ANOREKSIJA, BESPERSPEKTIVNOST, BESKU]NI[TVO
Iako je pripovijedanje nenametljivo, ove pri~e daleko su od lake razbibrige

INGMAR BERGMAN

Najbolje namere
U poznom `ivotnom dobu Ingmar Bergman je 1991. godine napisao knjigu Najbolje namere (Geopoetika, Beograd, 2009.) koja je mje{avina scenarija, memoara i romana. Iako sadr`i autobiografske elemente, knjiga je fikcija, a govori o tome kako i iz najboljih namjera i velike ljubavi mogu biti na~injene nepravde i nanesena bol. Cijena je 28 KM.

Te`ak `ivot samohranih majki i homoseksualaca, rekreativna upotreba lakih droga, odrastanje u predgra|u, nesretna ljubav od koje se odumire... o tome svemu i jo{ koje~emu drugom O lja Savi~evi} Ivan~evi} pi{e toplo i duhovito, a opet nekako blago poput onih prijatnih mediteranskih vjetrova kojima samo mje{tani znaju ime a koji svakog podjednako pomiluju. Ova nadarena Spli}anka pi{e o `ivotu u primorskim gradovima kakav turisti nikad ne vide: on se odvija negdje u sjeni hotelskih terasa, on se razma{e kad sezona pro|e, kad gosti odu ku}ama spremni da ve} za sutra ujutro naviju budilice. U zbirci Nasmijati psa izdvaja se nekoliko posebno uspjelih pri~a, a jedna od njih je Matineja. Pri~a govori o nekad velikom rudarskom gradu koji se nakon zatvaranja rudnika polako gasi. U njemu uporno ostaje samo J elena, vlasnica

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara V. B. Z.)
1. Dan Brown: Izgubljeni simbol 2. Paulo Coelho: Pobjednik ostaje sam 3. Simon Beckett: Kemija smrti 4. Stephen Hawking: Teorija svega 5. Liza Mundy: Michelle Obama

74

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

KULT MARKET
SPORT Jedini bh. reprezentativac u Engleskoj igrat će za Stoke City
AUTOMOBILI

Suzuki Kizashi
Foto: Mario Ili~i}

Leteći Trebinjac u Stokeu
Suzuki }e na salonu u @enevi Evropljanima predstaviti novi model Kizashi koji }e biti konkurencija u D segmentu modelima Ford Mondea, Citroena C5, VW Passata... Japanci }e Kizashi ponuditi sa istim benzinskim motorom kao i u sjevernoj Americi. Radi se o 4-cilindra{u zapremine 2,4 litra sa 185 KS uparenim sa 6-stepenim manuelnim mjenja~em.

MOTOCIKLI

Lambretta
OSTVARENI OSTVARENI DJE^A]KI SNOVI DJE^A]KI SNOVI
Legendarni milanski proizvo|a~ }e se nakon ponovnog pokretanja proizvodnje vratiti i u motoGP {ampionat u klasi do 125ccm. Lambretta }e u {ampionatu u~estvovati, po prvi put nakon 1950., sa timom Lambretta Reparto Corse za ~iji }e razvoj i opslu`ivanje biti zadu`ena bolonjska firma Engies Engineering, koja priprema motocikle za {ampionate od 1972. godine, dok }e na ~elu tima biti Nicola Casadei, nekada{nji menad`er Loncina.

Asmir Begovi} potpisao je Asmir Begovi} potpisao je milionski ugovor u Premiershipu milionski ugovor u Premiershipu

Golman reprezentacije BiH Asmir Begovi} potpisao je posljednjeg dana prelaznog roka ugovor sa Stoke Cityjem. Begovi} je do sada branio za Portsmouth, a sa Stoke Cityjem, najstarijim klubom u engleskoj Premier ligi, potpisao je na ~etiri i po godine. Posrnulom Portsmouthu, koji je najozbiljniji kandidat za ispadanje iz lige, ispla}ena je od{teta od 3,25 miliona funti. “Kona~no je sve zavr{eno. Potpisao sam ugovor sa Stokeom u posljednji momenat i od ponedjeljka sam zvani~no novi igra~ ovog kluba“, rekao je Begovi} nakon finaliziranja transfera. Asmir je ro|en 20. juna 1987. godine u Trebinju. Profesionalni ugovor s engleskim Portsmouthom potpisao je 2003. godine, a naredne dvije sezone proveo je na posudbi u belgijskom La Louviereu. Kada je potpisao ugovor, trener golmana Portsmoutha David Coles kazao je kako su dobili mladog golmana koji ima sve predispozicije da veoma brzo postane jedan od najboljih na svijetu. Po povratku iz Belgije, oti{ao je na posudbu u Macclesfield Town, no tamo se nije zadr`ao dugo, zbog povrede koljena. U avgustu 2007., posu|en je Bornemouthu, prvoliga{kom engleskom klubu, no u oktobru su ~elnici Portsmoutha odlu~ili da ga vrate s posudbe. Osmog decembra 2007. po prvi put je bio u prvih {esnaest Portsmoutha, na utakmici protiv
4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

Aston Ville. Bio je kanadski U-17 i U-20 reprezentativac, a u ljeto pro{le godine pozvan je i u A selekciju Kanade za prijateljski me~ protiv Islanda. Sa svojom ameri~kom djevojkom do pro{le subote je `ivio u Portsmouthu, gdje je nedavno okon~ao i studij biologije. U Trebinje nije nikada dolazio nakon progonstva, u rodni grad se, od cijele porodice Begovi}, vratila samo Asmirova tetka. Strast za nogometom Asmiru je usadio njegov otac Amer, nekada golman trebinjskog Leotara i bugojanske Iskre. U izbjegli~kim danima u Njema~koj Amer je provodio sate rade}i na nogometnom terenu sa svojim najstarijim sinom, u~e}i ga golmanskoj tehnici. U njema~kom je Kircheimu, malom mjestu u kojem se porodica smjestila nakon {to je izbjegla iz Trebinja, po~eo raditi i sa profesionalnim trenerima. “Moram biti iskren, ja se tih vremena iz Trebinja ba{ i ne sje}am dobro”, pri~ao nam je Asmir. “Imao sam svega ~etiri godine kada smo morali oti}i od ku}e. Sje}am se samo da sam loptu {utirao u sobi, jer mi roditelji nisu dali da izlazim van. Kao dijete sam bio fasciniran nogometom, posebno golmanima. To je strast koja je na mene pre{la s oca i nikada nisam imao dileme {ta `elim biti u `ivotu. Uvijek sam `elio biti golman i sa pet godina sam u Njema~koj po~eo ozbiljno trenirati.” (N. Hasi})

DESIGN

Porsche Panamera

TechArt je objavio galeriju fotografija Porschea Panamera, koji su pro{li tretman u ovoj tuning kompaniji. Radi se o paketu stilskih modifikacija koje suptilno mijenjaju izgled automobila bez namjere da se radikalnim zahvatima poku{a izmijeniti ili redizajnirati limuzina. Pored komponenti koje su dio aerodinami~nog paketa najve}u izmjenu donose ogromni to~kovi sa unikatnim felnama.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U subotu, 30. januara, nakon kratke i te{ke bolesti u Sarajevu je umrla Suada Sutka Rid`e{i}-Petrini}, ~lanica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. Tokom karijere, od 1951., pored brojnih baletskih, ostvarila je i zapa`ene filmske i televizijske uloge.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ADMIR ĆEREMIDA, bubnjar grupe “Plavi orkestar”

Od “Amerike” do “Odlazim”
Nastup Plavog orkestra, na koncertu Zajedno za `ivot, u Zetri 6. februara, po~inje pjesmom Amerika, {to je i prvi singl sa va{eg novog, sedmog studijskog albuma... Da, a nakon toga svira}emo jo{ {est pjesama: La`i, Bolje biti pijan nego star, Sava tiho te~e, Zelene su bile o~i te, Suada i Odlazim. Dakle, ve}inu pjesama koje }e posjetioci tu no} u Zetri i o~ekivati od nas. Plavi orkestar ima i dva nova ~lana: to su DJ Rea iz Zagreba i klavijaturistkinja Da{a Gradi{ek iz Ljubljane. Kada }ete objaviti novi studijski album? Ve} je vrijeme... Znam, ali ne znam kada }emo ga objaviti. Ove godine, sigurno. I jo{ sigurno znam da }e izdava~ biti diskografska ku}a Dallas Records.
Foto: Mario Ili~i}

U Matici hrvatskoj Mostar vele da je “iz tiska upravo izi{ao 50. broj ~asopisa Motri{ta”, koji izdaje Matica. A i poslali su nam, pa me|u prilozima, kako su nas i obavijestili, “nalazimo poeziju, prozu, esejistiku, likovnu i knji`evnu kritiku, kroniku kulturnih zbivanja u Mostaru, in memoriam maestru Vjekoslavu [uteju, profesoru Boni Bagari}u i knji`evnici Tei Ben~i} Rimay”.

“Jo{ ~etrnaest dana ostalo je do isteka roka za prijavljivanje na Konkurs za savremeni doma}i dramski tekst koji su zajedno objavili Internacionalni teatarski festival MESS Sarajevo i Inicijativa mladih za ljudska prava Beograd”, saop{tavaju iz MESS-a. Tekstovi trebaju biti napisani na jednom od ju`noslovenskih jezika.

Bosanskohercegova~ki umjetnici Sandin Me|edovi} i Miran Lazi} predstavljaju na{u zemlju na kolektivnoj izlo`bi murala u Barceloni. “Fondacija Joan Miró organizator je izlo`be Murals, a na{i umjetnici }e od 7. do 19. februara, na zidovima jedne od tamo{njih galerija, oslikavati mural Segments”.

ADMIR GLAMOČAK, glumac
ADMIR GLAMO^AK
“Umri mu{ki igramo jednom, dva ili tri puta mjese~no, i uop{te to ne osje}amo kao obavezu, ve} kao neko zadovoljstvo”

Makedonska pjeva~ica Kaliopi i jedan od najboljih lutnjista na svijetu - Edin Karamazov, zajedni~ki koncert }e odr`ati u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, 24. februara. U okviru Sarajevske zime koncertno predstavljaju album Oblivion, a nakon Sarajeva ovaj CD }e biti promovisan i u Beogradu, Ljubljani i u Podgorici.

“Billy Jean, u izvedbi Michaela Jacksona, nadahnu}e je na{em mladom bendu iz Music Life TV i radio emisije da napravi novi hit i spot za pjesmu Bi li Ti”, tvrde u ku}i Via Media, koja producira Music Life na BHT 1. Na snimanju su, izme|u ostalih, sara|ivali Kenan Glavini}, Mahir Bajri}, Darko Jelisi}, Emir Bali}, Aleksandar Vuca.

76

SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

ALEKSANDRA SAVIĆ, direktorica “World Music Centra Mostar”

Povratak istinskih vrijednosti u Mostaru
Mostarski Club Aleksa osnovala je direktorica tamo{njeg World Music Centra Aleksandra Savi}. Na samom po~etku djelovanja izazvala je pravi “kulturni {ok”, kako otvaranjem Cluba tako i gostovanjem beogradskog glumca Branislava Le~i}a, koji je igrao Aleksu [anti}a u TV seriji, ali i na filmu, pokojnog reditelja Aleksandra Jev|evi}a. Aleksa [anti} je bio simbol ~itavog niza vrijednosti koje i danas, mo`da vi{e nego ikada, treba njegovati. Tako se i rodila ideja o mjestu u kojem }e se okupljati Mostarci i dobronamjernici, i njegovati urbanu tradiciju uz razumijevanje i prihvatanje razli~itosti kao velikog duhovnog bogatstva, u istinskoj `elji za su`ivotom u Mostaru. Konceptom multikulturalnog i multietni~kog sadr`aja, svakako smo opravdali ime. U “{anti}evskom” ambijentu kluba, grad Mostar postao je bogatiji za jo{ jedan program vezan za 86-godi{njicu smrti velikog pjesnika... Organizatori ovog doga|aja su World Music Centar Mostar, Srpska pravoslavna crkvena op{tina Mostar, Dru{tvo umjetnika Mostara i Srpsko pjeva~ko i kulturno umjetni~ko dru{tvo Gusle Mostar. Tokom ove manifestacije odr`ana je Sveta liturgija u pomen pjesnika, okupljanje gra|ana na Aleksin grob, postavljena je izlo`ba arhivske gra|e: [anti}, paradigma su`ivota, odr`ana je i Svetosavska besjeda, a i knji`evni kriti~ari su govorili o [anti}evim pisanim djelima. Trodnevna manifestacija - Sa Aleksom “do`ivjela” je svoj trijumf upravo u Clubu
Foto: Mario Ili~i}

Aleksa, a prvenstveno je dokaz da je [anti} daleko od politike i novca. Ovaj multietni~ki sastav pobija nametnuto breme da je Mostar isklju~ivo grad slu~aj. To nije istina, i u cilju afirmisanja pravih vrijednosti i dizanja pra{ine sa istih, ovaj program, u [anti}evom duhu, ujedno je bio i poziv na ljubav, oprost i su`ivot u na{em Mostaru, jer mi Mostarci drugog grada nemamo!

“Umri mu{ki”, 215. put!
Nekako na Valentinovo, bi}e obilje`eno i dvadeset godina predstave Umri mu{ki. Tekst Alda Nikolaja: Nije bila peta, bila je deveta, Tatjana [oji} je odabrala za svoj samostalni diplomski ispit 1990., na Odsjeku za glumu Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Njene kolege na sceni tada su, na ispitu Umri mu{ki, bili Admir Glamo~ak i Senad Ba{i}. A i danas su... “Bili smo, tog 14. februara 1990., u`asno istremirani, zato {to je to bio prvi diplomski ispit koji je igran van ASU-a, u profesionalnom pozori{tu: Kamernom teatru 55. Ali, nakon prve scene, kad smo vidjeli reakcije publike, nekako smo predosjetili da smo napravili dobru stvar. I tako, dvadeset godina, starimo uz Umri mu{ki”, ka`e Admir Glamo~ak, profesor na ASU u Sarajevu i mentor tog diplomskog ispita: “Krcato je bilo tada, sjedilo se na podu, tad su bili oni ~uveni jastuci u Kamernom. I kad god smo igrali ovu predstavu, 14. februara to }e biti 215. put, dvorana je uvijek bila puna. Mislim da su i za ovu, jubilarnu predstavu, ulaznice ve} rasprodate. Najvi{e mi je `ao {to za ovih dvadeset godina Umri mu{ki nismo igrali nigdje van BiH. A u na{oj dr`avi, valjda u svim gradovima, mo`da nismo u Banjoj Luci.” Tekst se, su{tinski, nije mijenjao svih ovih godina. “Improvizacije se dogode na svakoj predstavi, a zadr`ali smo one I TAKO DVADESET GODINA
Scena iz predstave Umri mu{ki

koje su najuspje{nije, u kojima se mi najbolje osje}amo. Umri mu{ki igramo jednom, dva ili tri puta mjese~no, i uop{te to ne osje}amo kao obavezu, ve} kao neko zadovoljstvo. I super nam je. ^ini mi se da }e Umri mu{ki imati publiku jo{ barem dvadeset godina, i da je besmisleno ubiti predstavu koja puni salu”, veli Admir Glamo~ak. Upu}eni tvrde da ima i onih koji su Umri mu{ki gledali trideset puta.

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Priredio: NEDIM HASI]

Kult crnih pijetlova
Molitva i nada. To je jedino {to je ve}ini stanovnika Haitija nakon potresa preostalo. U zajedni~koj molitvi poku{avaju preboljeti gubitke svojih domova, smrt ~lanova porodice, siroma{tvo i sveop}i o~aj. Oko 55 posto stanovnika Haitija su katolici, 15 posto baptisti, dok ostatak pripada manjim kr{}anskim zajednicama. No, na Haitiju je uz kr{}anstvo zastupljen i vudu kult. “Vudu je zapravo jedna afroameri~ka religija. Potje~e iz Benina a na Karibe, pa tako i na Haiti, stigla je u prvoj polovici 18. stolje}a. Robovi koje su tada iz Afrike dovodili na ovo podru~je sa sobom su donijeli i svoja religiozna uvjerenja - a to je bio vudu kult“, tvrdi njema~ki profesor Matthias Pöhlmann. Vudu je danas najra{ireniji na Haitiju, u Dominikanskoj Republici i u ameri~koj saveznoj dr`avi Louisiani. Do 1840. godine ovaj je kult na Haitiju bio ~ak i dr`avna religija. Kasnije je tokom kr{}anskog misionirstva bio zabranjen, {to je rezultiralo time da su se afri~ki bogovi, vjerovanje u duhove kao i kult {tovanja predaka, spojili, odnosno, identificirali s katoli~kim svecima. U sredi{tu religioznih rituala stoji takozvani rad s bogovima, odnosno, duhovima ili precima. U selima ali i u gradovima postoje centri oko pojedinih sve}enika specijaliziranih za odre|ene rituale. Neki su eksperti incijacija, drugi pak za `rtvovanja i razne sve~anosti, tre}i su stru~njaci za predvi|anje budu}nosti ili lije~enje biljem. Pri tome koriste bubnjeve, zvona, kredu u svim mogu}im bojama, no`, duhan, crvene i crne kokote, biljke kao i krv volova. Pripadnici vudua vjeruju da postoji jedan glavni bog stvoritelj. Vezu izme|u njega i ljudi stvaraju razni duhovi, takozvani Lohas, i to tako da primjerice za vrijeme neke ceremonije, odre|eni duh u|e u tijelo neke osobe. “To je ono {to bismo mi nazvali transom. Cilj ovakvih rituala je izra`avanje po{tovanja, odnosno, obo`avanja doti~nog duha od strane ~ovjeka kao i dono{enje darova. U biti je rije~ o njegovanju partnerskog odnosa izme|u ljudi i duhovnog svijeta“, ka`e dr. Pöhlmann. Neki se rituali smiju provoditi samo u odre|enim centrima oko nekog sve}enika, drugi pak samo na mjestima posve}enim nekom duhu. Neki se smiju prakticirati posvuda i svako ih smije vidjeti. No, ima i tajnih rituala ~iji je, primjerice, cilj daljni razvoj neke osobe a njih smije provoditi samo izuzetno sposobni mediji. Obi~no se ritual sastoji od tri dijela. Nakon uvodne ceremonije, u kojoj posebnu ulogu igra Legba, zna~i, duh ~uvar, slijedi drugi dio u kojem bogovi, preci ili duhovi takore}i preuzimaju tijelo medija. “Medij tada od njih prima poruke i daje ih onome kome je potreban savjet. Ponekad se ovakvim ritualima mogu pokrenuti i procesi ozdravljenja“, poja{njava dr. Pöhlmann. Vudu je sve do danas u velikoj mjeri uspio zadr`ati svoju ekskluzivnost u smislu da je “bijelcima“ u pravilu zabranjen pristup prilikom odr`avanja rituala. Stoga na neki na~in i ne ~ude predrasude na Zapadu da je rije~ o “religiji zla“ u kojoj se `rtvuju ljudi, postoje kanibali, prakticiraju opasni i mra~ni rituali s takozvanim vudu lutkama. No, s druge pak strane postoje i zloupotrebe naro~ito dobro primjetne vidljive primjerice u ameri~koj filmskoj industriji gdje su na osnovu predod`be vudu rituala nastao zaseban horor `anr. Proces objektivnog, etnolo{kog suo~avanja i prou~avanja ove religije zapo~eo je jo{ u pedesetim godinama, no o~igledno, traje i dan danas.
78
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

PATINASTA KUTIJA

Dvanaest dana raja!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

OTVARANJE ZOI U SARAJEVU, 8. FEBRUARA 1984. GODINE
Zagrep~anka Sanda Dubrav~i} (gore) upalila je olimpijski plamen na stadionu Ko{evo
Po ~emu, vi u cvijetu starosti, pamtite XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu? Mnogi po Ravelovom Boleru britanskog plesnog kliza~kog para Jayne Torvill i Christopher Dean. Neko i po prekrasnoj kliza~ici iz DDR-a Katarini Witt, neko }e se mo`da sjetiti oficijelnih plakata koje je nacrtao Ismar Mujezinovi}, te snijega koji je po~eo padati 7. februara. Jure Franko, koji je osvojio prvu medalju za Jugoslaviju na zimskim olimpijadama, svima je ostao u sje}anju. Statisti~ki: heroina je bila finska trka~ica na skijama Marja-Liisa Hamalainen, sa osvojene tri zlatne i jednom bronzanom medaljom. Sarajevska Olimpijada otvorena je 8. februara 1984., mada su prva takmi~enja po~ela dan ranije. Olimpijsku baklju posljednja je nosila, i plamen upalila, Zagrep~anka Sanda Dubrav~i}, a zakletvu je u ime svim sporta{a polo`io skija{ Bojan Kri`aj. Bila je to najve}a zimska olimpijada do tada, na kojoj su sudjelovala 1.272 sporta{a iz 49 zemalja. Iz Sarajeva je do 19. februara izvje{tavalo 4.500 novinara, prodato je vi{e od 250.000 ulaznica, a otvoreno je skoro deset hiljada novih radnih mjesta. Organizacija Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu ko{tala je 142,6 miliona dolara. Dodu{e, polovina tro{kova pokrivena je prodajom televizijskih prava, ali da se imalo - imalo se. Igre je na stadionu Ko{evo otvorio tada{nji predsjednik Predsjedni{tva SFRJ Mika [piljak, a zatvorio, u Zetri, predsjednik Me|unarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch, rije~ima: “Dovi|enja, drago Sarajevo!” Ima gradova koji su dva puta organizovali olimpijadu, Sarajevo }e mo`da... Dabogda, k}eri!

STRIP ARTIST

4.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

KOLONIZATOR ILI DIKTATOR
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Ima još jedna varijanta, koju nisam baš dobro razradio. Ali je važno da sam aktivan u spašavanju ove naše domovine. I u toj varijanti treba ukinuti sve parlamente koliko god ih ima, pa postaviti domaćeg diktatora. Neka on postavi ministre za pojedine oblasti, ali je uvjet da za sve te funkcije budu postavljeni obrazovani, pametni, uljudni i skromni ljudi

O

vi na{i na vrhu sad smislili kako }e zabavljati narod. Da ne bi hala{a stalno iskala hljeba, oni skontali da je va`no jesu li otvorene ili zatvorene liste, koliki je prag za ulazak strankama u parlament. Slu|uju svijet, a raja i ne zna {ta je to zatvorena lista, ne interesuju je izbori, niti {to Suad Arnautovi} i Vedran Had`ovi} sa svojim pajta{ima Srbima i Hrvatima mutljaju oko izbora. Ni jedna se partija ne bavi politikom, nego svi udarili u stran~arenje, kuhaju kako da njihova stranka dobije {to vi{e mandata. Politika je ozbiljna stvar, a mi smo je prepustili kojekakvim gulanferima, koji niti {ta znaju, niti {ta ho}e. Poslu{ajte samo njihove diskusije na raznim skup{tinama: to je gomila rije~i koja ni{ta ne zna~i, tu nema ni jedna pametna misao. Pa se postavlja pitanje: {to }e nam ovakva parlamentarna demokratija?

}e ~uvati Bosnu i Hercegovinu, izgra|ivati je, dobro paziti da se ne krade. Kada postanemo ne~ije vlasni{tvo, dobro }e paziti da se ne rastura ova zemlja, dali su novce dobre, te je {teta da se upropasti. Ovi na{i parlamentarci dobili su ovu dr`avu d`abe, pa im do nje nije nimalo stalo.

Z

ismo mi neka zemlja s bogatog zapada, gdje se ljudi obrazuju u {kolama, a ne kao kod nas gdje se ide u {kolu da se dobije diploma. I kako da se vodi politika kad su turili da je vode glupaci. Eno metnuli za ministra privrede Vahida He}u, a on samo prodaje firme, nimalo ga nije briga da industriji pomogne. ^uo negdje da se vlada ne treba petljati u privatni sektor, a ne zna da je ta liberalna kapitalisti~ka doktrina na izdisaju, pa i u Americi dr`ava poma`e privatne banke. A na{ He}o gleda kroz prozor, a ne}e da baci pogled na zavidovi}ku Krivaju, gdje radnici skapavaju. A on skrstio ruke, samo gleda gdje }e kome utrapiti kakvu firmu, da on i u njegovoj stranci omaste brk. Po{to je o~igledno da nas ljudi iz politi~kih stranaka ne}e izvu}i iz ovog kala, valjalo bi sve te partije ukinuti, nismo mi za vi{estrana~ki parlament, to je za ozbiljan narod, a ovdje se ne zna ni ko je narod, ni ko nije. Pa kada bi se ukinule sve partije kod nas, ostalo bi love koliko voli{, te bi se tim sredstvima moglo pomo}i sirotinji i nezaposlenima, a ostalo bi jo{ bukadar da se pripomognu firme {to su mu}kama privatizirane. A ko bi onda upravljao tim parama? Jedna varijanta je da se vratimo u pro{lost, {to bi svi Srbi jedva do~ekali, jer oni `ive samo u davnim vremenima. Dakle, Bosna i Hercegovina bi trebalo da postane u pravom smislu kolonija. Svi hvale kada smo bili pod vla{}u AustroUgarske, kako nam je onda bilo plaho, sve {to vrijedi izgra|eno je tada, osim nekoliko d`amija iz osmanskog perioda. Mogli bismo raspisati konkurs, tender, pa ko da najbolju ponudu njemu se prodati za dobre pare, pa neka upravlja na{om dr`avom kakao misli da je najbolje. Sigurno
80

N

a ovaj moj prijedlog znam da bi bilo mnogo protivnika, posebno bi nacionalisti digli glas, kao izgubi}e svoj nacionalni integritet. Ali pametan kolonizator pusti}e doma}inu da se nacionalno ispu{e koliko ho}e, ali jedino ne}e dozvoliti da se u ime nacije krade. I sva|a. I prepire. Znam da bi prvi vrisnuo Muhamed Filipovi}, kojemu su stranci za sve krivi. On iz dubina povijesti i sa {irina zemljine kugle izvla~i podatke kako su stranci sve naopako ~inili, a samo su Osmanlije dobro donijeli ovoj na{oj zemlji. Boji se Tunjo, kada bi do{li kolonizatori, da bi muslimani izgubili na zna~aju kakav danas imaju. Ali mo`e se u ugovoru staviti da stranac ne}e dirati ni jednog muslimana, a posebno reisa Mustafu Ceri}a, Fahrudina Radon~i}a i Muhameda Filipovi}a da slobodno vaze koliko ho}e kako je ovo bo{nja~ka zemlja. Jedino im ne treba dati da raspola`u lovom. ^ak bi do{ljaci prinudili Tunju da od novca {to ga je uzeo iz Akademije kona~no napravi bo{nja~ku enciklopediju. Ma to bi bila vlast koja bi se slu{ala, sve bi bilo ura|eno kao pi{}a, kolonizator ne bi dozvolio da iko ovdje gladuje, bilo bi mu stalo do svog imid`a u svijetu kako je dobar i pravi~an gospodar. Ne treba porediti budu}eg kolonizatora s Valentinom Inzkom, on ni{ta ne}e, pustio da tako|e doma}i ni{ta ne}e. Osim da sebi hapaju lovu. Ima jo{ jedna varijanta, koju nisam ba{ dobro razradio. Ali je va`no da sam aktivan u spa{avanju ove na{e domovine. I u toj varijanti treba ukinuti sve parlamente koliko god ih ima, pa postaviti doma}eg diktatora. Neka on postavi ministre za pojedine oblasti, ali je uvjet da za sve te funkcije budu postavljeni obrazovani, pametni, uljudni i skromni ljudi. Nemojte mi kazati da takvih nema u ovoj zemlji barem {aka ljudi. Nije ba{ da su svi pokvareni. I onda ne bi trebalo da se za pojedine odluke i zakone usagla{avaju predstavnici konstitutivnih naroda, jer se narodi ne bi ni{ta pikali. Ne mo`e{ pustiti narode da odlu~uju i glasaju, onda bi se opet na{li u ovoj dana{njoj situaciji. Falinka ove ideje je u tome {to ne znam ko bi birao diktatora. To jo{ nisam razradio, ali na{lo bi se rje{enje. Glavno je da se ukinu sve dana{nje politi~ke stranke.
SLOBODNA BOSNA I 4.2.2010.

26 INTERNACIONALNI FESTIVAL SARAJEVO “SARAJEVSKA ZIMA” 2010 “ŠTA SAD?” W.A.T.- WORLD. ART. TENDENCY. 7.-28.02.2010.godine
Ceremonija otvaranja XXVI Međunarodnog festivala Sarajevo „Sarajevska zima 2010“ „Šta sad? - Svijet. Umjetnost. Tendencija.“ 7. februara 2010. – NEDJELJA
10:00 11:00 Izložba “U svijetu igre” Autor: Ernis Šljivo Zemaljski muzej “What Now” – izložba dječijih radova SOS Društveni centar “Hermann Gmeiner” Novi Grad Sarajevo Dom policije Stvarni i virtuelni muzej grada Autori: Dr. Selma Rizvić, Aida Sadžak, Anis Zuko, Dino Selimović Muzej Grada Sarajeva Umjetnički projekt „Međuprostor“ Muzej savremenih umjetnosti RS, Banja Luka Umjetnička galerija BiH Promocija projekta “City Map” Weimar Bauhaus University, Mentor projekta: Danica Dakić Umjetnička galerija BiH Međunarodna izložba savremene umjetnosti Nine Dragon Heads Turski kulturni centar Ulični teatar 16:00 MAC & Gachi Theatre (Koreja) 17:00 Ulični performans “Šta sad” Umjetnici i građani Sarajeva, Trg BiH, Vječna vatra, Sebilj 18:30 Izložba fotografija „Fashion: Šta sad? Kroz prozor!“ Galerija Škole primijenjenih umjetnosti 18:55 – 19:55 Ceremonija svečanog otvaranja XXVI međunarodnog festivala Sarajevska zima 2010„What Now? W.A.T“ Muzika: Tijana Vignjević Scenografija: Marijela Margeta-Hašimbegović Režija: Nedžad Begović Prostor između Umjetničke galerije BiH i Škole primijenjenih umjetnosti; ispred Doma OSBiH 15:00 “Šeherezada” Makedonski nacionalni opera i balet (Makedonija) Muzika: N.R. Korsakov Koreograf: Mihail Krapivin (Rusija) Scenograf: Marija Veteroska Kostimograf: Maja Bursac (Srbija) (prema kostimografiji L. Bakst) Solisti: Aleksandra Mijalkova, Dmitro Chebotar (Ukrajina) Narodno pozorište Izložba kostima Makedonske nacionalne opere i baleta Foaje Narodnog pozorišta Koprodukcija SARTR-a i “Sarajevske zime” 21:30 “Ovo je Jonesko, budalo” Autorski projekt Ferida Karajice SARTR 22:00 – 24:00 Party “Sarajevske zime” MAC & Gachi Theatre (Koreja) i gosti Dom mladih 20:30

12:00

13:00 14:00

Under the auspices of Mrs Irina Bokova, Director General of UNESCO

PREDSJEDNIŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE ŽELJKO KOMŠIĆ VJEĆE MINISTARA BIH MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA BIH MINISTARSTVO VANSKIH POSLOVA BIH MINISTARSTVO ODBRANE BIH Under the auspices of Mr Jerzy Buzek, r President of the European Parliament VLADA FEDERACIJE BIH MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA FEDERACIJE BIH MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA FEDERACIJE BIH MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA FEDERACIJE BIH

COUNCIL OF EUROPE

COUNSEIL DE L’EUROPE

EUROPEAN UNION

VLADA KANTONA SARAJEVO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

Grad Sarajevo

Under the auspices of the Secretary General of the Council of Europe, Mr. Thorbjorn Jagland

Općina Stari Grad

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->