Pomorsko Radno Pravo SKRIPTA38str

I.
RADNOPRAVNI STATUS POMORACA
1. pomorstvo i pomorac
Članovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i

socijalnopravnu regulativu i zaštitu.
RH koristi i ima velike izvore koji se odnose na pomorstvo i pomorce: geološki položaj,
pomorsku tradiciju, domaću brodogradnju i putničku i trgovačku flotu.
Hrvatski pomorci plove na našim brodovima upisanim u hrvatske upisnike brodova i na
brodovima pod zastavama drugih država na svim morima svijeta. Tu sudbinu dijele i naši
brodovi koji kao osnovnu djelatnost obavljaju plovidbu morem radi prijevoza stvari i osoba.
Uvjeti rada su jednaki kao i u drugim zemljama (higijensko – tehnička zaštita, stanje
zdravlja pomoraca, organiziranje radnog mjesta i radne okoline, uvjeti rada socijalne naravi
(odmori, dopusti), pravne naravi (trajanje rada) itd.).
Puno je uvjeta rada koji su zajednički svim članovima posade (vrućina i hladnoća, vremenske
nepogode, zaraze i trovanja, zatvoreni prostori, buka, prašina...).
Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto življenja.

Specifičnost radnog odnosa pomoraca prate i brojni propisnici, prvenstveno oni heteronomne
naravi međunarodnog podrijetla (konvencije, preporuke, multilateralni i bilateralnu ugovori).
Prve konvencije; Bruxelles 1905. i 1910., London 1913. odnosile su se na tehnička i druga
pitanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskog života na moru.
Od 1920. god. do danas Međunarodna organizacija rada je u tim odnosima stvorila gotovo
potpuni međunarodni zbornik o radnim odnosima pomoraca. Pomorske konvencije odnose se
i primjenjuju na sve pomorske brodove. Propisuju se uvjeti koje osoba mora zadovoljiti da bi
bila ukrcana na brod, zdravstvena sposobnost za rad na brodu, sadržaj i način izdavanja
pomorske knjižice i dozvole za ukrcaj.
2. radno vrijeme
Pravilnikom o radu može se urediti radno vrijeme kako bi se postigla svrha Zakona o radu
da se redovno radno vrijeme, radni dan i radni tjedan, ne unose direktno u ugovor o radu, te
svrha o poslovima na kojima se uvodi skraćeno radno vrijeme.
Zaposlenik mora znati i imati mogućnost ugovoriti trajanje redovitog radnog dana ili tjedna, a
umjesto u ugovoru o radu to se može urediti pravilnikom o radu i na to uputiti zaposlenika, te
navesti u ugovoru o radu.
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika
od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na
zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim
poslovima utvrđuje se i pravilnikom o radu.
Radno vrijeme članova posade broda uređuje se i kolektivnim ugovorom u skladu sa
propisima.
1
Brodska straža – gvardija
«Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim
brodovima trgovačke mornarice RH» donio je ovlašteni ministar pozivanjem na odredbe
Pomorskog zakonika i njime uredio u cilju osiguravanja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša
ova pitanja:
- načela i postupke u vezi s obavljanjem poslova članova posade;
- održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH;
posebne obveze brodara, zapovjednika, časnika i drugih članova posade s posebnim
ovlastima na brodu u cilju obavljanja poslova i održavanja straže.
Straža = jedna ili više osoba koje obavljaju poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u
propisanom vremenskom razdoblju.
Svaki postupak u vezi s obavljanjem poslova i održavanjem straže precizno se evidentira u
knjizi postupaka.
Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadržane upute brodara i zapovjednika

broda u svezi s postupanjem u slučajevima opasnosti za boravka broda u luci, na sidru i u
plovidbi. Knjiga postupaka mora biti na brodu.
Upravitelj stroja je član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te
je kao član posade s posebnim ovlastima odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva
i drugih uređaja na brodu.
Raspored straže na brodu mora biti dostupan svim članovima posade broda u okviru
propisanog radnog vremena.
Radno vrijeme časnika odgovornog za stražu ili drugog člana posade u straži ne smije biti
duže od 12 sati dnevno, uz mogućnost drugačijeg uvođenja radnog vremena na brodovima
obalne plovidbe i osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti.
3. brodar i pomorac
= subjekti ugovora o radu

Poslodavac je osoba koja zapošljava pomorca ili ribara.
Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene
poslove. Poslodavac je brodar ( vlasnik broda, naručitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i
poslovođa pomorskog broda ) kod kojeg je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je na brod
kao član posade.
Zaposlenik je pomorac ili ribar. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno zasnovao radni
odnos na brodu kao član posade. Kroz određeno vrijeme obavlja u vidu zanimanja i uz plaću
službu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete.
4. uvjeti rada pomoraca
Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima

regulira:
Radno vrijeme, prekovremeni rad, držanje straže i naknadu za rad subotom i nedjeljom,
odmore i dopuste i druga pitanja uvjeta rada na brodu. Radno vrijeme se dijeli na radno
vrijeme u plovidbi i u luci.
2
Puno radno vrijeme u plovidbi – 40 h tjedno, a u luci je različito raspoređeno za časnike i
potreban broj posade u smjeni.
Rad u vremenu od 22, 00 h navečer do 6, 00 h ujutro smatra se noćnim radom. Subota ima
karakter neradnog dana, a rad subotom se posebno plaća i preraspoređuje (preraspodjela
radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom).
U uvjete rada spadaju i odredbe o minimalnom broju članova posade.
Dnevni odmor se koristi najmanje 8 h, a ako to nije moguće na trajektima plaća se
prekovremeni rad.
Godišnji odmor uređen je u skladu sa zakonom uz dodatni broj dana: prema uvjetima rada,
prema radnom stažu i prema posebnim uvjetima.
Plaćeni dopust – do 7 radnih dana, za važne osobne poslove.
Kao prekovremeni rad neće se plaćati daljnji sati za vrijeme opasnosti koja izravno utječe na
sigurnost broda, njegove putnike i posadu, o čemu prosuđuje isključivo zapovjednik.
Pravo na plaćanje isključeno je i za obavljanje vježbe spuštanja čamca za spašavanje te rad da
bi se pružila pomoć drugim brodovima.
Radno vrijeme u lukama i sidrištima posebno se regulira kao držanje straže.
5. brodska posada
Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis
posade.
Primjenjuje se propis države u kojoj je brod upisan i čiju zastavu vije, zahtijeva se izravna
veza između te države i broda.
Ukrcavanje = akt kojim se pomorcu daje pravo boravka na brodu, a pomorac je dužan
obavljati poslove zbog kojih je ukrcan na brod. Unošenje u popis posade je formalni akt
ukrcaja. Ukrcani pomorac iskrcajem prestaje biti član posade broda.
-----Pomorac je širi pojam od pojma člana posade broda, jer je on član posade samo dok je
na brodu za vrijeme plovidbenog zadatka broda. Pomorac može biti i nezaposlena osoba sa
tim zvanjem.
Ugovorom o radu zasniva se radni odnos.

Zaposlenik = fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.
Brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcavanje te mu za obavljeni rad isplatiti plaću.
Prije sklapanja ugovora o radu zasniva se pravni odnos između pomorca i brodara, kao npr. za
obavljanje liječničkog pregleda, pripreme, prethodne provjere.
Troškove povratnog putovanja članova posade broda snosi brodar.
6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu
Poslovi na brodu – «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na

pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH»
Straža – obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju.

Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te
je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu.
3
Obveze brodara:
 ukrcati na brod stručno i zdravstveno sposobnu posadu;
 odrediti obveze svakog člana posade koji obavlja ili nadzire poslove u svezi sa
sigurnošću plovidbe i zaštite okoliša;
 za svaki brod odrediti osobe ili osobu na kopnu, uz osiguranje potrebnih sredstava
i ovlasti, koje će biti posrednik između posade na brodu i brodara i koja će za
svaki brod nadzirati provođenje propisanih uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite
okoliša;
 ustrojiti sustav sigurnog upravljanja brodom davanjem posebnih uputa sadržanih u
knjizi postupaka;
 dati upute u svezi s postupanjem na zapovjedničkom mostu, te osigurati primjenu
obrazaca za provjeru;
 davanje uputa zapovjedniku broda glede zlouporabe droga i alkoholnih pića,
 upoznati svakog člana posade s opremom i postupcima u svezi s obavljanjem
njihovih dužnosti.
Obveze zapovjednika broda:

 poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda, putnika, posade i tereta;
 ustrojiti i organizirati rad posade;
 osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu;
 provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje;
 ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda, siguran boravak broda
na sidru i luci;
 ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu;
 brinuti o administraciji na brodu;
Ostali članovi posade koji neposredno rukovode obavljanjem poslova i održavanjem straže:
 upravitelj stroja;
 časnici odgovorni za stražu;
 radiooperater odgovoran za radijsku stražu.
«Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke

mornarice RH»
-propisuje zvanja, stručnu spremu, ispitne programe, uvjete i način stjecanja svjedodžbi o
osposobljenosti pomoraca na brodovima trg. mornarice RH.
Časnik – član posade broda odgovoran za plovidbenu, strojarsku ili radio stražu.
Drugi časnik stroja – časnik stroja, prvi do upravitelja stroja, koji preuzima dužnost
upravitelja u slučaju ako tu dužnost upravitelj stroja ne može obaviti.
Prvi časnik palube – časnik palube, prvi do zapovjednika, preuzima dužnost zapovjednika
brodom.
Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te
je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu.
Zapovjednik broda – osoba koja zapovijeda brodom.
GMDSS – svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti

IMO – Međunarodna pomorska organizacija
Plovidbena služba – služba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti.
4
7. vrela prava pomoraca
Hrvatski izvori:
 Ustav RH – osnovni okvir reguliranja i realiziranja odnosa;
 Zakoni kao izvori prava pomoraca, najvažniji Pomorski zakon;
 Podzakonski akti – Pravilnik o pomorskim knjižicama, odobrenjima za ukrcanje i
nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje, Pravilnik o obavljanju poslova i održavanje
straže članova posade na pomorskim brodovima trg. mornarice RH, Pravilnik o
najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski
brodovi trgovačke mornarice RH, Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o
osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH, Pravilnik o
minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne;
 Kolektivni ugovori o statusu pomoraca, Nacionalni kolektivni ugovori za pomorce;
 Pravilnik o radu pomoraca;
 Ugovor o radi između brodara i pomorca.
Međunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca:

 Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima;
 Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;
 Režim konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada.
8. Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) – Sekcija pomoraca
Konvencija MOR-a br. 147 o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima, 1976.

Primjena Konvencije: za svaki pomorski brod, bilo u javnom ili privatnom vlasništvu, koji se
bavi prijevozom tereta ili putnika u trgovačke svrhe; odnosi se i na tegljače koji plove morem.
Ova Konvencija stvara obveze državama članica MOR-a koje je ratificiraju, a svaka koja to
učini prema njoj uređuje sigurnosne standarde.
Državna pripadnost broda – najvažnije mjerilo identifikacije broda – pravna veza između
broda i države čiju zastavu brod vije. Hrv. drž. pripadnost brod stječe upisom u upisnik
brodova ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista. RH ima pravo upravnog,
gospodarskog i tehničkog nadzora nad brodovima njene drž. pripadnosti.
Država koja ratificira Konvenciju MOR-a o tom pitanju obvezuje se vršiti stvarnu jurisdikciju
ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na njenom području, a propisi jednako
obvezuju i brodovlasnike i pomorce na koje se odnose.
Obveze države članice odnosi se i na djelotvornu kontrolu drugih uvjeta radnog odnosa na
brodu i života na brodovima koji nisu pod njenom stvarnom jurisdikcijom.
To se odnosi na brodove koji viju zastave pogodnosti – FOC, a krajnji je cilj da se takvi
brodovi vrate pod nacionalne zastave.
Kada beneficijsko vlasništvo i kontrola broda nije iz zemlje čiju zastavu brod vijori,
smatra se da brod plovi pod zastavom pogodnosti.
----definicija prema dokumentaciji ITF-a
Brod pod zastavom pogodnosti je onaj kome je nacionalnost vlasnika različita od zemlje
registracije.
ITF ima TCC standarde:

- sigurna popunjenost posade, plaće, uvjeti života na brodu, naknade i sl.
5
Ti minimalni, odnosno TCC standardi postoje, jer u pomorstvu postoji globalno tržište
radne snage, koje se odvija u nereguliranom okruženju, iako se mogu primijeniti konvencije
MOR-a o zapošljavanju pomoraca.
Zahtjevi su: zapošljavanje pomoraca bez pristojbi, javne i privatne agencije, uspostavljanje
redovitog radnog odnosa za kvalificirane pomorce, te stabilna i konkurentna radna snaga za
brodare.
Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog

ugovora. U tom smislu, a imajuću u vidu da je Sindikat učlanjen u ITF-Međunarodnu
organizaciju transportnih radnika-Sekciju pomoraca, imaju se poštivati ne samo prava
utvrđena normama ratificiranih konvencija i prihvaćenih preporuka MOR-a nego i programa
ITF-a.
ITF - vrlo važna organizacija za pomorce diljem svijeta pa tako i pomorce iz Hrvatske.
ITF je globalni savez sindikata radnika u transportu. Svaki neovisni sindikat, čiji su
članovi zaposleni u djelatnosti transporta, može pristupiti ITF-u, odnosno postati njegov član.
Članovi ITF-a su 624 sindikata koji predstavljaju oko 4. 400. 000 radnika u transportu iz 142
zemlje. ITF je jedan od nekoliko globalnih saveza sindikata (Global Union Federations)
povezanih s Međunarodnim savezom slobodnih sindikata (International Confederation of Free
Trade Unions - ICFTU). Sjedište ITF-a je u Londonu, a urede također ima i u Nairobiju,
Ouagadougou, Tokyju, New Delhiju, Rio de Janeiru, Georgetownu, Moskvi i Bruxellesu.
ITF ispunjava tri osnovne zadaće:
 promiče solidarnost između transportnih sindikata i radnika različitih zemalja,

 predstavlja sindikate članove u mnogim međunarodnim i regionalnim tijelima koja
donose pravila ili uspostavljaju politiku vezanu uz prijevoz i socijalna pitanja,
 osigurava informacije i edukacijske usluge za transportne sindikate diljem svijeta.
Osobito važna uloga ITF-a i njegova velika specifičnost je to što ukoliko pomorci plove na
brodovima koji viju zastave pogodnosti (Flag of convenience, zastava sa kojom brod nema
direktne veze, na neki način lažna nacionalnost broda, koristi se zbog toga što te zemlje ne
traže zadovoljenje minimuma socijalnog standarda ni ostalih prava od strane brodara), te zbog
toga ne mogu biti članovi nacionalnih sindikata, postaju direktni članovi ITF-a i uživaju
njegovu zaštitu.
Sindikat pomoraca Hrvatske sklapa kolektivni ugovor s brodarima i tako uređuje prava i
obveze ukrcanih pomoraca na brodovima međunarodne plovidbe domaćih i stranih
brodovlasnika čiji brodovi plove radi trgovine i obavljanja prijevoznih usluga po morima
diljem svijeta u skladu s općeprihvaćenim pravilima i običajima plovidbe na moru.
9. zapošljavanje pomoraca
To pitanje je uređeno u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (svaka osoba ima pravo na rad,
na slobodan izbor rada, na pravedne i zadovoljavajuće uvjete rada, i na zaštitu od
nezaposlenosti).
Ugovorom o radu koji mora biti u pisanom obliku pomorac zasniva radni odnos kod
brodara, a može se sklopiti na neodređeno vrijeme, na određeno vrijeme i za određeno
putovanje.
6
Ugovorom o radu brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcanje, te mu za rad isplatiti plaću, a
pomorac je dužan prema uputama brodara osobno obavljati preuzeti posao.
10. repatrijacija
Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude

vraćen nakon iskrcaja s broda -PRAVO REPATRIJACIJE- , u luku ukrcaja, u svoju zemlju, ili u
luku polaska broda.
Ta karakteristika je vezana za sigurnost plovidbe, jer sigurnosti plovidbe nema bez sigurnih
uvjeta života, rada i osiguranja pomorca i obratno.
11. osiguranje smještaja i hrane
Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani, smještaju, posteljini, komforu i dr. obvezuju

brodara da pruži pomorcu dok je u službi na brodu: dovoljno hrane dobre kakvoće, smještaj
odgovarajuće veličine i standarda, potreban pribor za jelo, praonicu i prostorije za rekreaciju
prema Preporuci MOR-a br. 138.
12. javnopravne karakteristike statusa pomoraca
 uvjeti rada pomoraca;

 precizno se utvrđuje i ugovor o najmu službe i njegov sadržaj, potpisuju ga ugovorne
strane nakon što je pomorcu data mogućnost da se s njim upozna;
 utvrđen je i otkaz i drugi način prestanka ugovora o najmu službe;
 obavezan liječnički pregled djece i mladeži zaposlenih na brodu i uvjerenje kojim se
potvrđuje njegova sposobnost za rad na brodu;
 dokaz o stručnoj osposobljenosti za pojedinu službu na brodu;
 pravo repatrijacije.
13. zapovjednik broda
Osoba koja zapovijeda brodom.

Zapovjednik donosi sve naredbe za putnike i članove posade, mora biti hrvatski državljanin.
Obveze zapovjednika broda:
 poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda, putnika, posade i tereta;
 ustrojiti i organizirati rad posade;
 osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu;
 provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje;
 ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda, siguran boravak broda na
sidru i luci;
 ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu;
 brinuti o administraciji na brodu;
7
14. specifične radne operacije pomoraca
Posebne obveze brodara, zapovjednika, časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima
na brodu, u cilju obavljanja poslova i održavanja straže.
(odgovoreno u pitanju br.6)
15. zdravstvena sposobnost pomoraca
Tijekom rada na brodu pomorac je izložen udaru raznih štetnih utjecaja s radnog mjesta,
zbog čega pate pojedini organi tijela i njihove funkcije.
U interesu je brodara da obavlja redovite kontrolno-periodične i ciljane preglede.
U postupku ocjenjivanja radne sposobnosti uspoređuju se biološke, psihofizičke i metaboličke
sposobnosti sa zahtjevima radnog mjesta. Zato se i govori o posebnoj zdravstvenoj
sposobnosti pomoraca, a dokazuje se liječničkom svjedodžbom.
Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na brodovima na međ. plovidbi za 1998. god.
utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti nadoknada troškova u određenom
postotku za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i mirovinsko-invalidsko osiguranje i
zdravstveno osiguranje članova obitelji.
Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara, što također uključuje i ako smrt nastupi i
za vrijeme putovanja do i od broda, brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene
Kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. godine života.
16. pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje
«Pravilnik o pomorskim knjižicama, odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija

za izdavanje»
To je jedan u nizu propisnika kojima se uređuju složena multidisciplinarna pitanja plovidbe
morem kao plovnim putem.
Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje su javne isprave koje pomorac mora imati uz radnu
knjižicu. Pomorska knjižica zahtjeva posebno izdavanje i posebnu evidenciju. To je
evidencija osobnog stanja pomorca.
Poslovi evidencije su poslovi državne uprave. Pomorska knjižica ima snagu javne isprave i
zakonsku presumpciju istinitosti.
Pomorska knjižica = putna isprava hrvatskog državljanina pomorca. To je javna isprava

kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo.
Pomorska knjižica i brodska knjižica, ako je u nju unijeta viza, služi ukrcanom članu posade
kao isprava za putovanje u inozemstvo ili za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod, ili
povratak u RH nakon iskrcaja s broda.
Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje javne su isprave: jer se izdaju pismeno, jer ih
izdaje lučka kapetanija, jer su sastavljene u cilju konstatiranja određenih činjenica, jer njihovo
posjedovanje proizvodi određeno pravno djelovanje, jer se izdaju u točno određenom obliku s
određenim sadržajem i svrhom, jer služe radi dokazivanja činjenica o kojima je riječ u tim
ispravama, jer se koriste u raznim odnosima i situacijama u koje pomorac ulazi, jer se uzimaju
kao dokazno sredstvo kojima se dokazuju činjenice o kojima je riječ, jer se može dokazivati i
nešto suprotno njihovu sadržaju ili dokazivati da su ove lažne, jer se izdaju u upravnom
8
postupku i u granicama ovlasti koje ima lučka kapetanija, jer imaju druge oznake koje teorija i
zakonodavstvo veže za javne isprave.
Pomorska knjižica se među pomorcima uobičajeno zove matrikula. To je isprava pomorca za

plovidbu.
Po propisima RH pomorsku knjižicu mora imati državljanin RH ukrcan za člana posade koji
je upisan u upisniku brodova RH. Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom
iskaznicom, vojnom iskaznicom ili putovnicom. Prije izdavanja pomorske knjižice, odnosno
odobrenja za ukrcanje utvrđuje se identitet osobe.
Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog državljanina ili osobe bez

državljanstva koja je ukrcana kao član posade broda upisanog u upisniku brodova RH.
Pri izdavanju odobrenja za ukrcanje moraju se poštivati propisi o kretanju i boravku stranaca
u RH, propisi o zapošljavanju stranaca i drugi.
Osoba bez državljanstva je stranac, apatrid, bez državljanstva ijedne postojeće države, od
momenta rođenja ili nakon rođenja. No i oni mogu dobiti odobrenje za ukrcaj ako prethodno
ispune druge uvjete.
Pomorsku knjižicu i odobrenje za ukrcaj može imati i nezaposleni pomorac, a mora imati kad
je ukrcan kao član posade broda upisanog u upisnik brodova RH.
Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj imaju sadržaj kojim se dokazuje identitet,

državljanstvo ili status stranca, stručna sposobnost, zdravstvena sposobnost, svojstvo u kojem
je osoba ukrcana u službi palube, stroja, u općoj službi, za trajanja službe na brodu upisanom
u upisnik brodova RH.
Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj = osobne isprave osobe kojoj su izdane, neprenosiv
osobni dokument.
17. registracija ugovora o radu pomoraca
Ugovor na registraciju nadležnom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam
dana kada je pomorac ili ribar započeo raditi.
Poslodavac sklapa s pomorcem ili ribarom ugovor o radu, obavlja se ukrcaj na brod, upisuje
se u sastav posade, a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju. Ako to
poslodavac ne obavi čini prekršaj i može biti kažnjen od 5-20 tisuća kuna. Nadležno tijelo
dužno je registrirati ugovor ili promjenu ugovora u roku od osam dana od dana podnošenja
ugovora ili njegove promjene na registraciju.
Nadležno tijelo za registraciju vodi 3 knjige:

 Registar ugovora;
 Zbirku isprava;
 Abecedni imenik.
Nakon izvršene registracije nadležno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak
ugovora. U zbirki isprava polaže po jedan primjerak registriranog ugovora. U abecedni
imenik upisuju se: ime i prezime, prebivalište pomorca ili ribara te redni broj pod kojim je
ugovor upisan.
9
18. plaća pomoraca
Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuje

plaće.
Određivanje plaće pomoraca vrši se zakonom, kolektivnim ugovorom, aktima brodara i
ugovorom o radu.
Brodar kojeg obvezuje kolektivni ugovor za pomorce ne smije pomorcu obračunati i isplatiti
plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom.
Plaća pomorca zasniva se na poslovima i zadacima određenog radnog mjesta i obračunava se
u valuti iz posebnog dodatka. Sastavni dio kolektivnog ugovora su tablice u kojima su
navedene najniže plaće na brodu.
Različito se obračunavaju radni sati (8h dnevno) od pon. do pet. i iznad 8h, te minus slobodni
dani.
Naknada plaće odnosi se na: vrijeme korištenja godišnjeg odmora, vrijeme korištenja
slobodnih dana, vrijeme korištenja plaćenog dopusta, vrijeme obrazovanja i osposobljavanja
za rad, vrijeme privremene nesposobnosti za rad, za slučaj trajne invalidnosti i za slučaj
gubitka života.
Kolektivni ugovori utvrđuju posebne naknade, odnosno uvećanja plaće za rad na tankerima i
sličnim brodovima sa posebnim uvjetima rada.
19. obrazovanje
Konvencija MOR-a br. 53 o minimumu stručne osposobljenosti zapovjednika i časnika

trgovačke mornarice, 1936.
Utvrđena je obveza zapovjednika i časnika palube i stroja da posjeduje svjedodžbu koju je
izdala javna vlast o sposobnosti za obavljanje tih funkcija.
Konvencija precizira ove pojmove: zapovjednik ili poslodavac, časnik palube, voditelj straže,
glavni strojar, vođa straže.
Svaka država svojim zakonom utvrđuje precizno te uvjete i postupak njihovog utvrđivanja.
Ti uvjeti su sljedeći:
minimum starosti, minimum trajanja radnog iskustva, uspješno položen ispit o
osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih funkcija.
Ispitima se provjerava i dokazuje dovoljno profesionalno iskustvo za odgovarajuću funciju i
da ne postoji ozbiljna primjedba na račun ovih osoba.
20. zaštita na radu pomoraca
Svrha propisa zaštite na radu je sigurnost plovidbe, opća i posebna zaštita pomoraca i zaštita
okoliša.
Svrha svih pravnih pravila kojima se uređuje zaštita na radu jest sprečavanje ozljeda na
radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša.
Pomorski zakonik kaže da je brod sposoban za plovidbu ako udovoljava tehničkim pravilima
glede zaštite ljudskog života na moru, zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba
zaposlenih na brodu, zaštite od tereta na brodu, zaštita od onečišćenje okoliša s broda.
Na brodove i pomorce u RH odnose se propisi o Zaštiti na radu.
10
21. materijalna i imovinska odgovornost brodara pomorcu
- PREMA MOR-u -
Konvencija MOR-a br. 8 o naknadi za nezaposlenost u slučaju gubitka zbog brodoloma.
Specifični su oblici kontrole uvjeta zapošljavanja mornara, namještenja, nezaposlenosti i
osiguranja protiv nezaposlenosti, to se odnosi na slučajeve gubitka uslijed brodoloma. Brodar
je zbog navedenog razloga u obvezi prema mornaru da plati naknadu da bi on mogao odoljeti
nezaposlenosti koja je nastala zbog gubitka uslijed brodoloma. Ova naknada bit će isplaćena
za sve dane stvarne nezaposlenosti mornara u visini plaće iz zaključenog ugovora tako da
cjelokupni iznos naknade koja se ima isplatiti svakom mornaru u smislu ove konvencije moći
će biti ograničena na dvomjesečnu plaću.
Konvencija MOR-a br. 32 o zaštiti od nesreće na poslu radnika zaposlenih na ukrcaju i
iskrcaju brodova.
- POMORSKI ZAKONIK -
Brodar odgovara za gubitak, manjak ili oštećenje stvari na brodu; transportne štete, na
temelju pretpostavljene krivnje.
Za smrt ili tjelesnu ozljedu člana posade brodar odgovara na temelju pretpostavljene krivnje,
jedino u slučajevima nepostojanja sigurnih uvjeta za rad ili opasne stvari ili djelatnosti
odgovornost brodara je objektivna.
- UGOVOR O RADU IZMEĐU BRODARA I POMORCA -
Naknada u slučaju gubitka života

Kada kao posljedica nesretnog slučaja ili pogibelji na moru nastupi gubitak života pomorca,
uključujući i kolne udese za vrijeme putovanja iz mjesta stalnog prebivališta do luke ukrcaja i
sa broda do mjesta stalnog prebivališta pomorca, poslodavac je obvezan platiti iznos njegovoj
supruzi ili najbližem rođaku. Poslodavac je dužan poduzeti mjere zaštite imovine koju je
smrtno stradali pomorac ostavio i pobrinuti se da je dostavi njegovoj obitelji ili najbližoj
rodbini. Poslodavac je dužan snositi troškove prijenosa posmrtnih ostataka stradalog pomorca
do mjesta stalnog prebivališta. Poslodavac će zaključiti odgovarajuće osiguranje kako bi se u
potpunosti pokrili troškovi u slučaju navedenih događaja.
Naknada u slučaju trajne invalidnosti

Pomorac koji bez svoje krivnje pretrpi nezgodu tijekom svog zaposlenja kod poslodavca
uključujući i nezgode koje bi mogao pretrpjeti tijekom svog putovanja od mjesta stalnog
prebivališta do broda ili sa broda do mjesta stalnog prebivališta, te nezgode koje su posljedica
pomorske ili neke druge nezgode i ako je zbog tih razloga njegova radna sposobnost
umanjena, imat će pravo da uz osnovnu plaću s naslova bolovanja od poslodavca primi i
godišnji dodatak koji se izračunava na osnovi radne nesposobnosti.
(OSNOVNA PLAĆA + GODIŠNJI DODATAK KOJI SE IZRAČUNAVA NA TEMELJU RADNE
NESPOSOBNOSTI)
Zdravstvena njega, ozljede i naknada u slučaju bolesti

Pomorac koji je iskrcan zbog bolesti ili ozljede, uz uvjet da to nije nastalo njegovom
krivnjom, ima pravo na liječenje bolesti, smještaj, repatrijaciju i stručnu pratnju. Ima pravo na
osnovnu plaću i nadoknadu za bolovanje.
(OSNOVNA PLAĆA + NADOKNADA ZA BOLOVANJE)
11
22. materijalna odgovornost pomorca brodaru
Pomorac je dužan plaćati zakonom utvrđen doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje,

te zdravstvenu zaštitu u RH.
23. naknada za izgubljene stvari
Ako pomorac pretrpi totalnu ili djelomičnu štetu na svojim osobnim stvarima iz bilo kojeg
razloga, bilo dok služi na brodu ili pri putovanju do ili od broda ima pravo na naknadu štete
od brodara do maximalnog iznosa utvrđenog u tablici. Pomorac mora dokazati istinitost
podataka koje je dao u svezi s izgubljenom imovinom.
(NAKNADA ZA IZGUBLJENE STVARI = DO MAXIMALNOG IZNOSA U TABLICI)
24. zdravstveno osiguranja pomoraca
Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na brodovima u međ. plovidbi za 1998. god.
utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti naknada troškova u određenom
postotku za zdravstveno osiguranje i mirovinsko – invalidsko osiguranje i zdravstveno
osiguranje članova obitelji.
Na naknadu za bolovanje u trajanju od najviše 112 dana pomorac ima pravo od trenutka
iskrcaja na kopno zbog bolesti i povratka kući.
Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara, brodar je dužan isplatiti posebne iznose
utvrđene u kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. godine
života.
Kolektivni ugovor obvezuje brodara da ugovori odgovarajuće osiguranje kako bi se u
potpunosti pokrio protiv mogućih slučajnosti i neizvjesnosti što proizlaze iz obveze prema
pomorcima po osnovi ozljede, onesposobljenosti i smrti.
25. štrajk pomoraca
Načini rješavanja kolektivnih radnih sporova

Razlikujemo:
1. mirne načine rješavanja kolektivnih radnih sporova
(alternative/amicable/appropriate dispute resolution)
→ sporazum stranaka, mirenje, arbitraža
2. industrijske akcije
štrajk → organizirani prekid rada radi pritiska na poslodavca, a s ciljem ostvarenja zaštite i
unaprjeđenja kolektivnih prava i interesa radnika (gospodarskih, radnih i socijalnih)
26. kolektivni ugovor za pomorce
Pomorci koji su zaposleni kod brodara plove na različitim brodovima. Pojam brodara
određuje Pomorski zakonik.
-----Brodar je kao posjednik vlastitog ili tuđeg broda nositelj plovidbenog poduhvata i
presumira se da je on kao vlasnik broda upisan u upisnik brodova dok se ne dokaže
suprotno.
12
Zbog specifičnosti u reguliranju plovidbe, ove odnose reguliraju brojne konvencije i
preporuke MOR-a i propisi država pod čijim zastavama plovi brod. Pitanja kolektivnih
ugovora za pomorce i određivanje njihovih bitnih i karakterističnih svojstava predmet je
Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima i
Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrv. pomorce na brodovima u međ. plovidbi.
Kolektivnim ugovorom se potvrđuje načelo koalicije, odnosno sindikalnog organiziranja i
radničkog legalnog djelovanja. Nacionalnim kolektivnim ugovorima utvrđuju se minimalna
prava, obveze i odgovornosti pomoraca i brodara.
Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zaključen sporazum između

radničke sindikalne organizacije (Sindikat pomoraca Hrvatske) i poslodavca – brodara na
čijim su brodovima ukrcani pomorci.
Nacionalnim kol. ug. za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuju se radni
odnosi pomoraca na brodovima brodara kojim obavlja redoviti linijski pomorski prijevoz
putnika i tereta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH, te u međunarodnoj
plovidbi.
Osnovna obilježja kolektivnog ugovora za pomorce jesu;

normativni karakter, ugovorne strane, zaključenje u pisanoj formi, registrira se na način kako
je određeno Zakonom o radu, klauzule tog ugovora moraju biti u skladu sa Zakonom,
konvencijama i preporukama MOR-a i ITF-a, nadređen je u reguliranju ovih pitanja u
organizaciji brodara kao poslodavca, uz normativni dio sadrži akcidentalni dio-kojim se
uređuju međusobne obveze ugovornih strana ovog kol. ugovora.
27. radni sporovi pomoraca
Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa

rješavaju se na sudovima koji nemaju izraženu posebnost u odnosu na rješavanje drugih
građanskopravnih i ustavnopravnih sporova.
28. odmori i dopusti
Odmori i dopusti nose oznake specifičnosti uvjeta rada na brodovima. Svaki pomorac ima
pravo na slobodno vrijeme u neprekinutom trajanju od najmanje 8 h u okviru 24 h, računajući
od prvog sata rada nakon odmora, ili ima pravo na plaću za prekovremeni rad.
Godišnji odmor regulira se onoliko koliko je u najmanjoj mjeri nužno: pored osnovnog
trajanja priznaju se posebni uvjeti po iskrcaju, i to 6 dana za svaki puni mjesec dana.
29. mirovinsko osiguranje

(odgovor u pitanju 24.)
30. prestanak ugovora o radu
Zaposlenje pomorca na brodu može prestati: istekom ugovora o radu, na zahtjev pomorca i
prema odluci poslodavca, u skladu sa Zakonom.
13
II. LUČKI RADNICI
1. pojam radnog odnosa lučkog radnika
Pojam radnog odnosa lučkih radnika moguće je dati samo uz opći pojam radnog odnosa. To je
pravni odnos, ali istovremeno i društveni odnos. Ostvaruje se u određenoj lučkoj organizaciji:
slobodno, ravnopravno, solidarno i u odnosima međusobne odgovornosti lučkih radnika i
njihove odgovornosti prema sredstvima rada i društva u cjelini, danas poslodavcu.
Bitni elementi općeg pojma radnog odnosa su i bitni elementi radnog odnosa lučkih radnika, a
polaze od ovih principa:
a) postojanje sredstava rada u luci,
b) rad lučkih radnika na tim sredstvima na kojima stječu pravo rada,
c) postojanje određenog pravnog odnosa među lučkim radnicima,
d) radi se o osobnom, živom radu lučkog radnika,
e) lučki radnici udružuju svoj «živi rad», radne, stručne i druge sposobnosti u određenoj
lučkoj organizaciji, odnosno ugovaraju s lukom.
Za postojanje radnog odnosa lučkih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost, obveza da se

osobno obavlja rad, oneroznost, uključivanje u rad organizacije luka, profesionalnost i
subordinacija.
Radni odnos lučkih radnika je osobnopravni odnos u kojem je sadržano:
- osobno prvo na rad
- položaj u društvu
- osobni individualni interesi iz rada i po osnovi rada, ali i zajednički interesi
- osobni društveno – ekonomski položaj
Radni odnos lučkih radnika razlikuje se od drugih radnih odnosa po sadržaju (u pogledu
prava, obveza i odgovornosti) i po obliku (načinu) angažiranja odnosno izvršenja lučkih
operacija.
Subjekti ovog radnog odnosa su : radnik – lučki transportni radnik s jedne strane i poslodavac
s druge strane. I na strani jednih i drugih postoje prava i obveze koje proizlaze iz njihovih
položaja kao pravnih subjekata.
2. lučki transportni radnik(LTR)
Kategoriju lučko – transportnog radnika određuju ovi pojmovi, elementi i kategorije:

1. Specifičnost struke i uvjeti za rad:
-pripadnost transportnoj struci
-profesionalni lučko – transportni rad sa snagom, znanjem i kvalifikacijama
-posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi se zaposlili, staž, dob (najmanje 20, a najviše 35
prilikom prijema), nekažnjavanost
-prethodno stručno osposobljavanje prije zapošljavanja i neprekidno stručno usavršavanje i
prilagođavanje
-raspored na definirane radne zadatke, npr. raspored manje iskusnih sa iskusnijim radnicima
-organiziran prihvat novih radnika, upoznavanje novih radnika s radom u luci, s mjerama i
sredstvima zaštite na radu, pravima i dužnostima
2. Koordiniranje i organizacija rada
-izdavanje naloga za rad, rad bez zastoja i čekanja, točno i na vrijeme izvršenje rada...
3. Osobna i zajednička zaštita i rad:
-primjena mjera zaštite na radu, odmori i dopusti, efikasno korištenje radnog vremena...
14
LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni, te ih oni izvršavaju pod nadzorom
i uputama predradnika radne grupe. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila, s
paletama u skladištima, silosima, uz dizalice i sl.
3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. manipuliranje robom u samoj luci, 2.
manipuliranje s robom u lučkim skladištima, 3. manipuliranje s robom u brodskim
skladištima.
Podjela LTR: 1. manisti, 2. brojači robe, 3. mjerači koji mjere robu i 4. slagači robe.
3. lučke operacije – Konvencija br. 28 MOR-a u Ženevi
Prema Konvenciji br. 28. lučka operacija obuhvaća sav rad ili dio rada koji je izvršen na
kopnu ili na brodu radi ukrcaja ili iskrcaja svakog broda namijenjenog pomorskoj ili
unutrašnjoj plovidbi, isključujući ratne brodove, u svakoj pomorskoj luci ili pristaništu
unutrašnje plovidbe, na svakom doku, pristanu, obali priveza ili drugom sličnom mjestu gdje
se ovaj rad vrši.
Radnik po toj Konvenciji obuhvaća svaku osobu zaposlenu na tim operacijama.
4. radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih poslova
Tintić definira lučkog radnika kao osobu koja je u luci zaposlena ili određena da bude
zaposlena na ukrcavanju, iskrcavanju, prekrcavanju, prenošenju ili uskladištavanju robe ili
drugih stvari s obale u brodove, neposredno ili preko teglenica i obratno ili iz njih u skladišta i
obratno ili kombinirano.
Na tim radnim mjestima rade se teški fizički poslovi, a te poslove obavljaju VK, KV, PK, NK
i LTR, odnosno, bolje rečeno, radnici od trećeg do petog stupnja obrazovanja, pa i bez toga
obrazovanja.
LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni, te ih oni izvršavaju pod nadzorom
i uputama predradnika radne grupe. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila, s
paletama u skladištima, silosima, uz dizalice i sl.
skladištima.
Podjela LTR: 1. manisti, 2. brojači robe, 3. mjerači koji mjere robu i 4. slagači robe.
Drugi radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih usluga: rukovodilac pogona,
rukovodilac pojedinih organizacijskih jedinica, rukovodilac grupe za pripremu rada,
disponent vagona i kamiona, koordinator pripreme i primopredaje, organizator rada na brodu,
rukovodilac LTR, manista – vinčman, rukovodilac mehanizacije, koordinator održavanja,
poslovođa i disponent garaže, autodizaličar, vozač traktor, disponent viljuškara, obalni
dizaličari, vozači viljuškara, šlepere, kamiona, te stolari, skeleri, varioci, glodači, zidari i dr.
5. mjesto rada
Luka- jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i

neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima
namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i
robe, uskladištavanje i ostala manipuliranja robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu
15
robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj,
prometnoj ili tehnološkoj vezi.
Aktivnost lučkih radnika odvija se u lučkom radnom prostoru, a to je u pravilu širi prostor od
luke, sidrište, lučka pozadinska skladišta, saobraćajnice koje povezuju lučke bazene i dr.
6. glavne lučko-transportne operacije
skladištima.
Specifične su i lučke operacije što se obavljaju na lučkoj infrastrukturi, lučki akvatorij,
lukobrani, izgrađene obale, lučki tereni s prometnicama, telefonske, vodovodne, elektro i
plinovodne instalacije; u lučkoj suprastrukturi i na njoj, lučka skladišta, zgrade i fiksna
pretovarna mehanizacija i ploveći objekti, pokretne dizalice, viljuškari, transportne trake,
kamioni, traktori i druga prijevozna sredstva, specijalna lučka postrojenja i plovne dizalice.
LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila, s paletama u skladištima, silosima, uz
dizalice i portalne i poluportalne dizalice, autodizalice sl.
U operacionalizaciji lučkog rada uvedena je «Dnevni zadatak grupe LTR», a sadrži popis
tereta koji je planiran da ga se ukrca ili iskrca iz broda u toku smjene.
7. radno vrijeme u luci i njegovo korištenje
Radno vrijeme označava ono vrijeme koje je radnik dužan provesti na radu tijekom određenog
vremenskog perioda, dan, tjedan, mjesec, godina.
Ustav i Zakon utvrđuju radno vrijeme ne duže od 42 sata tjedno, to je puno radno vrijeme.
Nepuno radno vrijeme – iznimno, ako u pojedinim djelatnostima i na pojedinim poslovima
zbog manjeg opsega rada odnosno radnih zadataka nema potrebe ustanoviti puno radno
vrijeme.
Skraćeno radno vrijeme – izjednačuje se sa punim, kod poslova i zadaća pod posebnim
uvjetima.
Sve te kategorije poznate su i u lukama.
Produktivnost rada – nastoji se skraćivati potrebno radno vrijeme za obavljanje lučkih
operacija, odnosno nastoji se postići da se za isto društveno-priznato vrijeme i isti utrošak
radne snage izvrši veći broj lučkih operacija. To se postiže novim tehnologijama,
racionalizacijom živog rada, racionalno korištenje sredstava u luci, bolja organizacija rada,
veća specijalizacija, bolja radna disciplina, povećanje kvalifikacija radnika i sl.
Radno vrijeme u luci određuje nositelj prava korištenja luke ili je utvrđeno lučkim uzancama.
Radi se najčešće o jednoj ili dvije redovne smjene.
Rok za izvršenje lučko-transportnog posla određuje se ugovorom što utječe na raspored rada
LTR, na njihov prekovremeni rad, rad nedjeljom i praznikom.
U lukama ima dosta tzv. prikrivene nezaposlenosti jer određeni broj radnika nije u punoj
mjeri proizvodno iskorišteno. Puno je i «neproizvodnosti» radnog vremena zbog plaćenih
dopusta, odmora, praznika, godišnjih odmora i sl., a u porastu je i «izgubljeno radno vrijeme»,
npr. bolovanje, neplaćeni sati i dr.
16
8. luka poslodavac
Luka- jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i

neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima
namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i
robe, uskladištavanje i ostala manipuliranja robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu
robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj,
prometnoj ili tehnološkoj vezi.
Kod lučkih radnika radi se o radnim odnosima lučkih radnika u organizaciji rada, u luci kao
pomorskom dobru.
Korisnik luke – organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba, organ općinske uprave ili
državni organ koji koristi luku.
Svaka luka ima svoje osobitosti, po značenju za zemlju i inozemstvo, po tranzitnom prometu,
geografskom položaju, dubini mora u luci i na prilazima, tradiciji, opremljenosti i
dostignutom stupnju tehnike, tehnologije i dr.
Luke moraju savladati velike količine robnih tokova, a lučke operacije zahtijevaju dosta živog
rada, te je ključan element svake luke živi rad i radnik, a iz tog proizlazi i način organiziranja
njihovog rada, stimulaciji radnika, režimu rada, pripremama radnika za rad i dr.
9. osobna, zajednička zaštita na radu lučkotransportnog radnika
Na svim poslovima i radnim zadacima koje obavljaju LTR postoji opasnost za život i štetnost
za zdravlje, pa se moraju upotrebljavati sredstva osobne zaštite na radu i osobna zaštitna
oprema o čemu je dužan brinuti neposredni rukovodilac LTR..
Prije rasporeda na radno mjesto, te u toku radnog odnosa obavlja se niz preventivnih
zdravstvenih radnji, sistematskih pregleda, obrazovanja iz oblasti zaštite na radu, praćenje
psiholoških sposobnosti radnika, rješavanje socijalnih problema bolesnik LTR i invalida,
alkoholičar i dr. Usprkos tome česta su bolovanja kao posljedica brojnih faktora, uvjeti rada,
opće zdravstveno stanje, međuljudski odnosi, obiteljski razlozi, primjena mjera zaštite na radu
i dr.
Rad lučkih radnika koji je vrlo fizički zahtjevan izaziva i povećano iscrpljivanje radnika što
ima za posljedicu više povreda na radu te profesionalna oboljenja.
Nužno je da rad lučkih radnika prate i poslovi na uređenju i održavanju radnog prostora u
luci, uređenju pristupa do radnog mjesta, nadzor nad obavljenim lučkim operacijama,
snabdjevenost radnika zaštitnom odjećom, osiguranje prve pomoći i spašavanje, utvrđivanje
odgovarajućih postupaka u opasnim situacijama i sl.
Za veću sigurnost prijeko je potreban stalan nadzor radnika i poslodavaca nad opremom,
nadzor nad načinom rada i pravodobno prijavljivanje radnih postupaka koji ugrožavaju
njihovu sigurnost.
10. plaće lučkotransportnih radnika (kolektivni ugovori luke)
Rad LTR vrednovan je utvrđenim normativima za poslove s generalnim teretom, rasutim

teretom (suhim i tekućim), drvom i drvnim proizvodima, te ostalim vrstama tereta. Jedinica
mjere za vrednovanje rada LTR je 1 tona; metar kubični tereta; komad ili jedan sat rada,
ovisno o manipulaciji i vrsti tereta.
Posebno se predviđa plaćanje sati čekanja, zatim dodatak za rad štetan za zdravlje i opasan za
život, kao i sve vrste naknada za vrijeme u kojem radnik ne radi, a za to nije kriv.
17
Najintenzivnija lučka operacija je rukovanje generalnim teretom kada rastu troškovi radne
snage, te se tada brod treba što kraće zadržati u luci jer je živi rad skup.
Plaća lučkog radnika treba biti unaprijed utvrđena, prema objektivnim kriterijima i mjerilima
prema: složenosti rada, odgovornosti u radu, uvjetima rada, radnog učinka, ušteda u radu,
korištenja radnog vremena, samoinicijativi, stručnosti, prekovremenom radu, noćnom radu,
radu u dane praznika, inovacija i dr.
Prema odredbama Kol. ugovora poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od
osnovne plaće, stimulativnog dijela plaće i dodatka. Po Kol. ugovoru plaće su javne,
pojedinačna isplata plaće je tajna, osim ovlaštenim radnicima i sindikalnim povjerenicima.
Najniža moguća plaća vezuje se uz zakonom dozvoljenu granicu, a ukoliko zakonske odredbe
prestanu važiti, određuje se da rast plaće treba zavisiti od minimalnih troškova života radnika
i njegove obitelji.
Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0,5%.
11. kolektivni ugovor za lučke radnike (subjekti, sadržaj)
Stranke kolektivnog ugovora jesu: na strani poslodavca – jedan poslodavac (luka), a na strani
posloprimca sindikati Lučkih radnika u tom poduzeću. Prema Zakonu o radu, ako je na
području za koje se želi sklopiti kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata, odnosno udruga
poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine, može se o sklapanju kolektivnog ugovora
pregovarati samo sa pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata.
Ugovor se primjenjuje na sve zaposlene u luci, međutim postavlja se pitanje koga Kol. ugovor
obvezuje, jer postoji pravilo da obvezuje osobe koje su ugovor sklopile i one koje su u
vrijeme sklapanja ili naknadno postale članovi udruge koja je ugovor sklopila.
Sadržaj Kolektivnog ugovora:

Uređuje prava, obveze i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada te obveze poslodavca.
Kol. ugovor ne izdvaja kao kategoriju lučke radnike već se odnosi na sve radnike koje luka
zapošljava.
Lučke operacije određuju pojam lučkog radnika, jer su to osobe zaposlena na lučkim
operacijama; ukrcaj, iskrcaj, prijenos, skladištenje i općenito premještanje tereta. To su brojni
kvalificirani i specijalizirani radnici, slagači, vinčmani, iskrcivači, mjeritelji, brojači,
dizaličari, mehaničari, vozači traktora i dr.
Prije stupanja na rad poslodavac je dužan upozoriti radnika na odredbe propisa u svezi s
radnim odnosom, organizacijom i zaštitom na radu.
Kol. ugovor sadrži odredbe koje reguliraju pitanja koja se odnose na: radno vrijeme, odmore i
dopuste, plaće i naknade, zaštitu na radu...
12. ugovor o radu lučkotransportnog radnika
Radni odnos može zasnovati svaka osoba koja pored uvjeta utvrđenih propisima ispunjava i
uvjete utvrđene općim aktom poslodavca.
Lučki radnik ulazi u radni odnos na temelju ugovora zaključenog sa poslodavcem, svoj živi
rad, fizičke i umne sposobnosti stavlja u službu poslodavca i obavlja lučke operacije koje
predstavljaju sadržaj njegova radnog mjesta.
U radnom odnosu lučkih radnika profesija je sastavni dio i obilježje tog odnosa.
Ugovorom o radu zasniva se radni odnos, u pravilu, na neodređeno vrijeme u pisanom obliku.
18
Po Kolektivnom ugovoru postoji obveza poslodavca da prilikom popunjavanja radnog mjesta
istraži mogućnost popune tog radnog mjesta raspoloživim radnikom između već zaposlenih,
preraspodjele poslova na druge radnike ili doškolovanje već zaposlenih.
Pokusni rad – 3 mj, a za radna mjesta s posebnim ovlastima traje 6 mj, trajanje se može
produžiti ako je radnik za vrijeme koje mu traje radni odnos bio bolestan. U vrijeme polusnog
rada ima pravo na plaću u visini plaće radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos.
Uvođenje radnika u posao je jedna od karakteristika radnih odnosa lučkih radnika s obzirom
na specifičnosti rada te prema Kol. ugovoru postoji i mogućnost da se radnici bez iskustva
prime kao pripravnici.
Za status volontera bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor.
13. rješavanje kolektivnih radnih sporova u luci
Za rješavanje sporova među strankama kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti
međusobnim pregovaranjem, može se pokrenuti postupak mirenja, a prije mirenja mora
uslijediti međusobno pregovaranje poslodavca i sindikata.
Mirenje mora biti obostrano prihvaćeno, a pokreće se na pismenu inicijativu jedne od
ugovornih stranaka, provodi ga komisija za mirenje od 3 člana; po jednog od svakog subjekta,
a predsjednika imenuje sporazumno iz redova uglednih i stručnih radnika. Mirenje završava
pismenom nagodbom koje ima snagu izvansudske nagodbe.
Ako ne uspije pregovaranje ni mirenje stranke mogu predmet spora povjeriti sudu časti od tri
člana, a biraju se na način kao i komisija za mirenje. Odluka suda časti je konačna.
Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga:
- sa svrhom sklapanja kolektivnog ugovora na razini poduzeća,
- u slučaju neizvršenje odredbi kolektivnog ugovora kao i u slučaju odbijanja
zaključivanja kolektivnog ugovora,
- ako štrajk najave sedam dana prije početka,
- ali ne prije okončanja mirenja i najave sa oznakom razloga za štrajk, mjesta, dana i
početka štrajk
- uz obvezu da objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za
vrijeme štrajka
19
III. RADNO – PRAVNI STATUS RIBARA
1. ribolov (kao sezonski rad s manjim brojem radnika i osobitim rizicima)
Na ribolov se dugo gledalo kao na podlogu, negdje i najvažniju, života naroda uz more.
Ribolov je usmjeravao općeniti razvoj gospodarstva uz more i ostao sastavni dio radnog
angažiranja stanovnika uz more. U periodima povoljnih i trajnih ulova ribe stvaraju se viškovi
koji pokreću proizvodnju, migraciju ljudi, razvoj gradova uz more, kulture, škola, bolnica i
drugog.
Količina ulovljene ribe i sezona ribolova nije stalna, te niti radno angažiranje ribara nije
konstantno.
Ribolov je sezonski rad i koristi se samo trećina raspoloživa radnog vremena u godini, kada
ima ribe potreban je veliki broj radnika, a zarada bi trebala pokriti mjesece kada ulov ribe
opada.
Ribarski posao nosi osobite rizike, sukobljeni su mali ribari i profesionalci.
Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti, a rekreacijsko-

športski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa.
Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama, vršama, ostima
parangalima...) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama, pelagijskim koćama,
kružnim mrežama plivaricama, obalnim mrežama potegačama...) gospodarski ribolov.
Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. Mjesto
rada je plovilo, sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov.
Namjenu, vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom
gospodarskom ribolovu propisuje ministar, a isto vrijedi i za mali gospodarski ribolov.
Još je jedna specifičnost/determinanta gospodarskog ribolova stručna osposobljenost ribara za
gospodarski ribolov jer gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba,
koja se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova mora nalaziti na plovilu, a kada se
ribolov obavlja ronjenjem, osobe koje rone moraju biti stručno osposobljene. Stručna
osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu.
2. osnovne karakteristike radnopravnog odnosa ribara
Ribar u morskom ribolovu je zaposlenik (djelatnik) stručno osposobljen za gospodarski

ribolov ili je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov u radno-pravnom statusu.
Poslodavac u ovom radno-pravnom odnosu je pravna ili fizička osoba, trgovačko društvo ili
obrtnik, koje se bavi gospodarskim ribolovom i djelatnošću kontrolirane reprodukcije i
uzgajanjem riba i drugih morskih organizama.
Tu je riječ o gospodarskom ribolovu, radne operacije jesu: lov, kao djelatnost lovljenja riba i
drugih morskih organizama uz uporabu ribolovnih alata i opreme, sakupljanje, kao djelatnost
sakupljanja morskih organizama bez uporabe ribolovnih alata i uzgoj, kao gospodarska
djelatnost kontrolirane reprodukcije i uzgajanje riba i drugih morskih organizama.
Djelatnost poslodavca je derminanta radnog odnosa između poslodavca i zaposlenika, to se
osobito odnosi na radno-pravni status ribara.
20
Tri uvjeta da bi se pravna ili fizička osoba bavila gospodarskim ribolovom (Zakon o
morskom ribarstvu):
1. ako imaju zaposlene djelatnike stručno osposobljene za gospodarski ribolov ili su sami
stručno osposobljeni za gospodarski ribolov
2. mjesto rada – plovilo, ribolovni alati oprema koja je upisana u povlastici za ribolov
3. sredstva rada
Uvjeti za sklapanje radnog odnosa ribara su opći: oni koje mora zadovoljiti svaka osoba da bi
zasnovala radni odnos i posebni: uvjeti potrebni da bi se zasnovao točno određeni radni
odnos.
3. mjesto rada (ribarsko plovilo)
Mjesto rada ribara su u pravilu ribarska plovila, ali dio poslova se obavlja i uz njih na kopnu.
Ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjen za ribolov i to ribolovnim alatom kao
sredstvom kojim se obavlja ribolov, čiju upotrebu omogućava oprema kao ribolovno sredstvo.
Na svakom ribarskom brodu mora biti osigurano mjesto za smještaj posade preko 75 tona
nosivosti, a i manje ako to odrede nacionalne vlasti, ili preko 25 metara ako su na motorni
pogon. To se ne odnosi na ribarske brodove koji su manje od 36 sati izvan svoje matične luke.
Mora postojati i prostor za smještaj i pripremanje hrane posadi broda, kontrola se obavlja
nakon upisa broda u registar plovnih objekata, nakon preuređenja i prilikom inspekcije broda.
Ribarski brod mora imati i osiguranu sigurnost posade, izolaciju za toplinu i hladnoću,
smještaj za spavanje, ručanje, sanitarije i dr.
4. raspored rada na brodu (obavlja zapovjednik plovnog objekta)
Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu, pri radu na brodu
dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu.
Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Organizacija rada i tehnološki proces
unaprijed su određeni. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa
ribara. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i
sredstvima rada, morski ribolov zahtjeva puno živoga rada.
Ribari koji rade povremeno, dopunski, jedan dan u tjednu ili čak jedan sat dnevno u pravilu
nisu u radnom odnosu, to su poljoprivrednici, turistički radnici, umirovljenici i po toj osnovi
imaju riješen radni i socijalni status.
Stalni ribari su profesionalci, međutim, oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za
ribolov.
Ribarski posao je vještina, ali se moraju stjecati znanja i u školama, to je naglašeno i u
Konvenciji MOR-a br. 126. o stručnom obrazovanju ribara.
Ribari moraju poznavati tehnike ulova, primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i
pratećih djelatnosti.
Ribarska flota se modernizira, dolazi do modernijih tipova mreža, novih uređaja i raznih
tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari, a ribarski
brod također treba zapovjednika, upravitelja stroja, vođu ribolova, te druge članove posade
ribarskog broda.
21
5. vrela (izvori) prava i radnopravnog statusa ribara
MOR odvojeno regulira status pomoraca od statusa ribara.

1921. god. donijeta je posebna Rezolucija na Konferenciji MOR-a da se status ribara i režim
rada na ribarskim brodovima izdvoji iz režima kojim se regulira život i rad pomoraca.
Ovu Rezoluciju slijede Konvencije i Preporuke MOR-a.
 Preporuka br. 7 iz 1920. god. kojom se ograničava radno vrijeme ribara (prvi akt
MOR-a o ribarima)
 Konvencija MOR-a br. 112 iz 1959. o minimalnoj starosti za prijem na ribarske
brodove
 Konvencija MOR-a br. 113 iz 1959. o zdravstvenom pregledu ribara
 Konvencija MOR-a br. 114 iz 1959. o ugovoru o zapošljavanju ribara
 Konvencija MOR-a br. 125 iz 1966. o dokazima o obrazovanju ribara
 Konvencija MOR-a br. 126 iz 1966. o stručnom usavršavanju ribara
 Zakon o radu je osnovni propis o radno-pravnom statusu ribara
 Zakon o morskom ribarstvu, uređuje određena pitanja djelatnosti i morskog ribarstva,
a izravno i neizravno se također primjenjuje na radno-pravni status ribara
 Pravilnik o privrednom i sportskom ribolovu, uzgoju riba
 Pravilnik o iskaznici ribarskog inspektora za morsko ribarstvo
 Naredba o ribolovnim sredstvima kojima se može obavljati privredni i sportski ribolov
 Program za provjeravanje stručne sposobnosti ribara
U propisima se prvenstveno uređuju pitanja i odnosi obavljanja djelatnosti morskog ribarstva,

privrednog i športskog ribolova i sl., a određene pravne praznine nadomještaju autonomni akti
poslodavaca.
6. konvencija br. 114 o ugovoru o zapošljavanju ribara
Konvencija navodi da je ribar svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na posao u bilo
kom svojstvu na ribarski brod namijenjen za morski ribolov i koja je upisana u sastav
posade, osim pilota, učenika na školskim brodovima, učenika vezanih ugovorom o
školovanju, članova posade vojne mornarice i drugih osoba u državnoj službi.
Ugovor se potpisuje u pisanom obliku. Kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog
broda ili njegov punomoćnik, a kao posloprimac ga potpisuje ribar. Nadzor nad ugovorom
ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu, pritom garantirajući da ribar razumije sadržaj
ugovora o radu, ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne nacionalnom zakonodavstvu. Za
rješavanje sporova ugovara se arbitraža.
Obvezna je evidencija ugovora s ribarom, prilikom iskrcaja i ukrcaja s ribarskog broda, tako
da se to ubilježi u radnu knjižicu ribara.
Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka, smrću ribara, propašću broda ili
potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis.
7. konvencija br. 125 o dokazima o obrazovanju ribara
Određuje standarde kvalifikacija koji moraju zadovoljavati ribari i posada na ribarskim

brodovima. Ribarskim brodom ovlaštena je upravljati osoba koja za to ima odgovarajuće
kvalifikacije. Također Konvencija propisuje i minimalnu životnu dob potrebnu za pojedine
funkcije na ribarskom brodu. U slučaju zapošljavanja osoba u svojstvu posade na ribarskom
22
brodu bitne su i godine radnog staža nakon čega se izdaju potvrde, tj. certifikati o vremenu
provedenom u nekoj službi.
Ispite ribara i pomoraca na ribarskom brodu provode autorizirane ustanove za tu svrhu, a
ispituje se praktično znanje, teorijsko znanje, poznavanje mjera sigurnosti na radu itd.
8. konvencija br. 126 o stručnom obrazovanju ribara

Ribarska flota se modernizira, dolazi do modernijih tipova mreža, novih uređaja i raznih
tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari, a ribarski
brod također treba zapovjednika, upravitelja stroja, vođu ribolova, te druge članove posade
ribarskog broda.
U svijetu se osnivaju posebne institucije, ribarske škole, ribarski centri i ribarske obrazovne
institucije drugog tipa, u kojima se obavlja nastava za ribarske kadrove raznih profila i nivoa
obrazovanja.
U Hrvatskoj u prethodnom periodu obrazovanje se odvijalo u Centrima usmjerenog
obrazovanja u Rijeci, Zadru, Splitu, Lošinju, Dubrovniku, s programom za 4 profila
obrazovanja, priučeni radnik, ribar, specijalizirani radnik – ribar, specijalizirani stručni radnik
– ribar, specijalizirani stručni radnik – brodovođa ribarskog broda (mala obalna plovidba),
motorist, stručni radnik brodovođa ribarskog broda (velika obalna plovidba), ribonautičar,
strojovođa ribarskog broda, brodostrojar.
Važno značenje i korist imaju i kratkotrajni seminari, instruktaže i tečajevi do tri mjeseca, ali
to nikako ne može zamijeniti školsku i fakultetsku nastavu i stečeno obrazovanje.
9. ribari profesionalci, rad na brodovima, čamcima, koćama
Stalni ribari su profesionalci, međutim, oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za
ribolov.
športski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. Gospodarski ribolov je ona vrsta
ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa.
Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. Mjesto
rada je plovilo, sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov.
Prema konvenciji 114 MOR-a ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u
bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade.
Ribara određuje profesionalni rad ribara sa snagom, znanjem i kvalifikacijom, posebni
zdravstveni uvjeti i uvjeti godina života da bi ribar sklopio ugovor o radu, obrazovanje i
23
stjecanje ribarskih vještina za vrijeme rada, sezonski karakter rada, pripadnost grupi, tj. brodu,
i dr.
10. gospodarski ribolov i poslodavci

športski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. Gospodarski ribolov je ona vrsta
ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa.
Ribar je u morskom ribolovu stručno osposobljena osoba za gospodarski ribolov i može imati
status obrtnika ili osnivača t.d.-a
Poslodavac može biti pravna ili fizička osoba koja se bave gospodarskim ribolovom, uzgojem
riba, sakupljanjem morskih organizama.
11. sklapanje ugovora i registracija ugovora o radu ribara
Ugovor o radu ribara se potpisuje u pisanom obliku, kao poslodavac ugovor potpisuje
vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik, a kao posloprimac potpisuje ga ribar.
Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu, garantirajući pritom da
ribar razumije sadržaj ugovora, ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne zakonu. Za
rješavanje sporova ugovara se arbitraža. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom tako da se
ubilježi u radnu knjižicu ribara.
Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka, smrću ribara, propašću broda ili
potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis.
Ugovor o radu s ribarom sklapa se prije ukrcaj na brod, kada počinje prestacija rada ribara na
radnom mjestu, odnosno na poslu zbog kojeg je sklopio ugovor o radu.
Ugovor o radu je pisan i dvostrani pravni akt, on je osnov radnog odnosa, pravnog odnosa
intuitu personae (osobnopravni radni odnos). Stranke ugovora su poslodavac i zaposlenik, na
strani poslodavca može biti i fizička i pravna osoba (brodar, ribar), a na strani poslodavca
fizička (ribar).
Uglavci koje ugovor mora sadržavati:

1. uglavak o strankama te njihovom prebivalištu, sjedištu, 2. mjesto i dan sklapanja ugovora,
3. naziv broda kao mjesta rada, 4. naziv vrste poslova na kojima će ribar/pomorac raditi, 5.dan
otpočinjanja rada, 6. ako je ugovor na određeno vrijeme, uglavak o očekivanom trajanju
ugovora, 7. uglavci koji s ribarom ili posloprimcem mogu biti posebno ugovoreni kao
osnovna plaća, trajanje plaćenog godišnjeg odmora i dr., 8. uglavak koji navodi da je
poslodavac upoznao ribara sa pravima i obvezama, 9. i svi drugi podaci koje zahtjeva
nacionalno zakonodavstvo.
Registracija je unošenje u registar ugovora podataka, to je popis ugovora o radu pomoraca i

ribara i smatra se javnom ispravom, ima snagu kao i drugi javni registri.
( prema Pravilniku o sadržaju i načinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara )
24
Registracija ugovora o radu ribara zahtjeva se zbog 3 razloga:
1. specifičnost statusa ribarskog plovnog objekta,
2. specifičnost ribara kao poslodavca,
3. složena specifičnost radnopravnog i socijalnipravnog položaja ribara kao zaposlenika.
Registracija je identifikacija ribara, u onom svojstvu u kojem će raditi na ribarskom plovnom

objektu. Registracija također znači i pravo državnog tijela uprave da obavlja uvid, nadzor i
traži ispravak ugovora o radu koji ne sadrži sve bitne uglavke. To znači nadzor države nad
zakonitošću ugovora, pa registracija istovremeno znači potvrdu.
Ugovor na registraciju podnosi poslodavac nadležnom tijelu (Ured za rad, zdravstvo i
socijalnu skrb) u tri primjerka u roku osam dana od kada je pomorac ili ribar započeo sa
radom. Svaku promjenu ugovora poslodavac je također dužan prijaviti u roku osam dana koja
će se registrirati kao i ugovor.
12. opći režim (radno vrijeme, zaštita na radu, fluktuacija, promjena statusa, prestanak
rada)
Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Organizacija rada i tehnološki proces
unaprijed su određeni. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa
ribara. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i
sredstvima rada, morski ribolov zahtjeva puno živoga rada.
Radno vrijeme je ono vrijeme koje je ribar dužan provesti na radu tijekom određenog
vremenskog perioda, dan, tjedan, mjesec i duže. Ribar može biti u radnom odnosu i s pola ili
manje od pola radnog vremena. Ribar može raditi u preraspodjeli radnog vremena, u
smjenama i po posebnim gvardijama. Radni proces na ribarskom brodu ne smije se prekidati
za vrijeme realizacije radne operacije. Ima dosta noćnog rada, a povremeno se rad kompenzira
preraspodjelom radnog vremena.
Zaštita na radu sadrži brojne propise o zaštiti na radu na brodu i zaštiti od požara. Rad na
moru i uz more povezan je s posebnim rizicima, zahtjeva posebne mjere i posebna sredstva
zaštite osobe – ribara. Gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba
koja pored ostaloga mora posjedovati znanja o zaštiti na radu. Zapovjednik ili ovlašteni ribar
– odgovorna osoba na ribarskom brodu, pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare
da koriste zaštitna sredstva na radu. Ribari su osnovni subjekti sigurnosti na radu na
ribarskom brodu morskog ribarstva.
Fluktuacija ribara jedan je od elemenata koji karakterizira radni odnos ribara. Česti su
jednostrani raskidi ugovora o radu (samovoljno napuštanje posla), česti zahtjevi za
sporazumni prestanak ugovora o radu. Fluktuacija ribara posljedica je i slabe kvalifikacijske
struke zaposlenih, a sezonski rad zbog teških uvjeta rada, što sve utječe na kvantitet i kvalitet
rada ribara. To povećava troškove u morskom ribarstvu, u traženju novih ribara, pripremi za
rad, adaptaciji na ribarskom brodu, socijalnom okruženju i drugo.
25
IV. SVJETIONIČARI
1. specifičnosti radnopravnog i socijalnopravnog statusa svjetioničara
Radi se o vrlo malom broju radnika koji obavljaju službu sigurnosti plovidbe i zaštite
ljudskih života na moru, na svjetionicima žive svjetioničari i njihove obitelji.
Svjetioničari su subjekti sigurnosti plovidbe uopće.
Radni odnosi svjetioničara pripadaju skupini radnih odnosa u organizacijama privrednih
djelatnosti morske tehnologije s posebnim režimom jer su vezani za specifične uvjete rada.
Uz opća pravila o reguliranju radnih odnosa radnopravni odnosi svjetioničara podvrgnuti su i

posebnim pravilima.
Svjetioničari u pravilu rade samostalno, bez ekipe i na izdvojenim mjestima rada. Osim
općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa moraju biti zadovoljeni i posebni u pogledu dobi,
života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog stanja, psihofizičkih sposobnosti i dr.
Sigurnost plovidbe, radiousluge i drugi poslovi spadaju dijelom i u djelatnost uprave, ali
usluge iz područja pomorske signalizacija prvenstveno su privrednog karaktera. Oprema i
materijali s kojima svjetioničari rade su građevinski i plovni objekti, zaštitna i službena odjeća
i dr.
Svjetioničari putem organizacija u kojoj su u radnom odnosu ostvaruju i državne funkcije;
briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim
plovidbe, održavanje i uređivanje tih puteva, postavljanje na njima objekata za sigurnost
plovidbe, osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja, obavljanje radio-službe na
pomorskim plovnim putovima, odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr.
2. plovput sa sjedištem u Splitu
Radnici koji zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara to sada čine u poduzeću
«Plovput» Split, a do osnivanja poduzeća u Ustanovi za održavanje pomorskih plovnih
putova sa sjedištem u Splitu.
Pored ostaloga obavljaju se i stručno – tehnički poslovi: briga o održavanju plovnih putova u
obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe, održavanje i uređivanje tih
puteva, postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe, osiguravanje njihova pravilnog
funkcioniranja, obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima, odgovarajuća
istraživanja i projektiranja i dr.
Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali, otoku, grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima
danju i noću.
U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari.
U pomorsko – pravnom značenju, svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi
pomorcima za orijentaciju. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu
u smjenama. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja,
izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom.
Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici, svjetioničarske
stanice i signalne stanice. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani
svjetionik, njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara.
 RH je Uredbom Vlade osnovala «Plovput» za obavljanje stručno – tehničkih poslova

kojim se ostvaruju uvjeti sigurne plovidbe obalnim morem RH. Djelatnost «Plovputa»
26
od interesa je za RH, održavanje i uređenje plovnih putova u obalnom moru,
postavljanje i osiguranje funkcioniranja objekata sigurnosti plovidbe.
Upravni odbor i direktor «Plovputa» odlučuju o pravima, obvezama i odgovornostima
radnika. Upravni odbor donosi akt o unutarnjoj organizaciji i načinu rada poduzeća te akt o
raspodjeli plaća djelatnika poduzeća.
3. kategorizacija svjetioničara i svjetionika (naziv radnog mjesta)
Svjetioničar je radnik koji rukuje i održava objekte za sigurnost plovidbe.

S obzirom na organizaciju rada, sadržaj poslova i mjesto rada svjetioničar može biti;
1. svjetioničar ili svjetioničar signalista;
2. upravitelj svjetionika ili upravitelj signalne stanice kada upravlja svjetionikom ili
signalnom stanicom, čiju posadu čine dva ili više svjetioničara, odnosno svjetioničara-
signalista;
3. odgovorni svjetioničari na svjetioniku čiju posadu čine jedan svjetioničar ili mu je još
pridodat rezervni svjetioničar;
4. upravitelj svjetioničarske stanice, kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici gdje
službuju dva ili više radnika;
5. odgovorni svjetioničar, kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici na kopnu, gdje
obavlja službu sam;
6. rezervni je svjetioničar radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji službu
vrši kao zamjena na svjetioniku, signalnoj stanici, svjetioničarskoj stanici ili plovnom
objektu;
7. svjetioničarski je vježbenik radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji još
nema zvanje kvalificiranog svjetioničara.
Po značenju za plovidbu brodova i po uvjetima života i rada svjetioničara izvršena je interna

kategorizacija svjetioničara u 4 kategorije.
4. složene i specifične radne operacije svjetioničara
Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i

posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika.
Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene, gašenje vrši svjetioničar zadnje
smjene.
Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti.
Dužnosti upravitelja svjetionika:
- briga o ispravnosti i urednom funkcioniranju svjetionika i svih ostalih povjerenih
svjetala i uređaja;
- rukovodi radiofonskom stanicom i određuje ovlaštene svjetioničare za rukovanje
stanicom;
- naređuje isključivanje i prekid rada uređaja za maglu i ostale uređaje i agregate;
- odobrava upotrebu čamca;
- brine za ispravnost protupožarnih sredstava i da svjetioničari njima znaju rukovati,
određuje raspored radnika u slučaju požara;
- brine se o stanju lijekova i njihovom izdavanju;
- regulira upotrebu vode, električne struje;
- regulira upotrebu obradive zemlje za potrebe svjetioničara;
27
- rukovodi radnjama kod pomoći brodovima, brodicama i sl.
Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja.

Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete, kao skup pomorskih svjetala kojima je
svrha orijentacija ili označavanje opasnosti, rade na sredstvima pomorske signalizacije; npr.
okretni strojevi, leće, fenjeri, rasvjetni aparati, ušteđivači plina, sigurnosne i svjetleće plutače
sa usidrenim elementima i dr.
Izrazita je hijerarhije poslova, tko kome odgovara, ali i usklađenost i koordinacija.
Vrste službe svjetioničara:
a) noćna straža na svjetioniku, koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca, odnosno za
vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji,
b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom
vremenskom intervalu i to neprekidno;
c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne
vrši noćna služba.
5. specifični radni uvjeti svjetioničara
Različitost života i rada na svjetioniku o odnosu na kopno, ograničeni prostor kretanja, češće
promjene klimatskih uvjeta, odvojenost od porodice, ograničeni izbor prehrane, uzrok su
zdravstvenih i drugih smetnji svjetioničara. Zbog takvih težih uvjeta rada velika je i
fluktuacija radnika. Na svjetionicima I. kategorije, tj. sa stalnom službom uvodi se novi način
rada, dva svjetioničara koji se izmjenjuju 15 dana na radu, a 15 dana slobodni.
Prosječna životna dob svjetioničara je 42 godine, a radni staž 18 godina. Zarade radnika su
niske, u plaću se uračunavaju; redoviti rad, noćni rad, rad u smjenama, visinski rad, državni i
vjerski blagdani, rad nedjeljom, neiskorišteni slobodni dani, dodatak na meteorologiju i
posebne usluge.
Informiranje svjetioničara uglavnom se vrši na dva uobičajena načina: biltenima organizacije i
dostavom internih obavijesti.
Svjetionici posjeduju vlastite televizore i radioaparate, a tisak kupuju putem plovnih područja,
odnosno korištenjem posebnih čamaca koje imaju svjetionici. Ti čamci služe svjetioničarima i
njihovim obiteljima i za nabavu živežnih namirnica kojih nema na svjetioniku.
Ovlašteni radnici organizacije jednom mjesečno posjećuju svjetionik i snabdijevaju ga
sredstvima za rad, organizacija svakodnevno održava vezu sa svjetionikom telefonski, a
razgovori se obavezno obavljaju u osam sati ujutro i u 12 sati.
6. specifična organizacija rada – svjetionik, svjetioničarske i signalne stanice
Rad svjetioničara odvija se u preciznoj organizaciji rada u jedinicama koje čine, svjetionici,
svjetioničarske stanice i signalne stanice.
Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik, posada čuvanog
svjetionika sastavljena je od upravitelja i svjetioničara.
Svjetionik
Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i
posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika.
Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene, gašenje vrši svjetioničar zadnje
smjene.
28
Kod rada svjetionika bitne su i karakteristične i radne operacije upravitelja svjetionika.
Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti.
Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete, kao skup pomorskih svjetala kojima je
svrha orijentacija ili označavanje opasnosti.
Radno mjesto svjetioničara organizacijski uvijek pripada jednom plovnom području kao
organizacijskoj jedinici koja djeluje na određenim dijelovima obale i obalnog mora.
Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja.
Poslovi se obavljaju prema posebnom Pravilniku o službi, kojim se reguliraju:
- rukovanje uređajima na svjetioniku;
- održavanje i nadziranje područnih, obalnih i lučkih svjetala;
- vršenje službe bdijenja, osmatranje i javljanje;
- pružanje pomoći plovilima i brodolomcima;
- održavanje svih objekata i uređaja na svjetioniku u okvirima mogućnosti posade ili uz
pomoć drugih izvršitelja: postavljanje, popuna, održavanje i remont agregata,
akomulatora, elektroinstalacija, gromobrana i dr.
Svjetioničari rade na svim sredstvima pomorske signalizacije, izražena je hijerarhija poslova
uz maximum suradnje, stalno je i stručno usavršavanje svjetioničara.
Najveći dio poslova realizira se u svjetioničarskoj zgradi, na čuvanom svjetioniku, sa
uređajima, kancelarijom, stambenim i ostalim prostorijama, pristanom, sredstvima za vezu i
osmatranje, jednim ili više plovnih objekata s uređajima za izvlačenje i smještaj.
Svjetioničarske stanice:
Zadatak svjetioničarskih stanica je rukovanje s više obalnih i lučkih svjetala, svjetlećih i

dnevnih oznaka i plutača. Razlika je u mjestu rada, jer svjetioničarska stanica može imati
sjedište na svjetioniku, obali ili plovnom objektu. Od mjesta izvršenja ovisi i oprema, a to
znači da ima i više radnika, od kojih je jedan obavezno svjetioničar.
7. definicija radnog odnosa svjetioničara
Radni odnos svjetioničara pravni je odnos između radnika koji obavlja specifične radne
operacije, najčešće na tzv. čuvanom svjetioniku, u kontinuiranom procesu rada,
dobrovoljno zasnovanom s organizacijom čija je djelatnost sigurnost plovidbe i zaštite
ljudskoga života na moru, kroz vrlo specifično utvrđeno radno vrijeme u smjenama, kao
svoje glavno i redovito zanimanje na sredstvima rada organizacije, a uz naknadu (plaću) i
druga prava utvrđena zakonom, kolektivnim ugovorom i općim aktima organizacije.
Parafrazirajući odredbe zakona o radnim odnosima pozitivnopravna definicija radnog

odnosa svjetioničara je:
Radni odnos svjetioničara je dobrovoljni odnos između svjetioničara i poduzeća «Plovput»
Split radi obavljanja poslova na čuvanom ili drugom svjetioničarskom mjestu rada, ali uvijek
poslova svjetioničara i radi ekonomski svrsishodnoga odgovornoga korištenja sredstava i
ostvarivanja prava i obaveza što se stječu na radu i po osnovi rada, koji su uređeni zakonom,
kolektivnim ugovorom i općim aktima poduzeća «Plovput» Split.
29
8. posebna zaštita na radu – poslovi na izdvojenim radnim mjestima
- POSLOVI NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA -

Izraziti primjer rada na izdvojenim radnim mjestima je obavljanje poslova svjetioničara.
Svjetioničar je u radnom odnosu u organizaciji koja je registrirana za obavljanje službe
sigurnosti na moru, on je član kolektiva te organizacije.
Zasnivanjem radnog odnosa on se uključuje u radni proces u sastavu organizacije. Međutim
prema organizaciji rada, u okviru tzv. plovnih područja njegovo se radno mjesto nalazi izvan
radnih mjesta i prostorija organizacije, i sva prava, obveze i odgovornosti, a posebno mjesto i
način izvršenja rada obavlja se na poseban način. Svjetioničar uvijek radi na sredstvima
organizacije u kojoj je u radnom odnosu, radno je vrijeme unaprijed utvrđeno i radne su
operacije propisane, za njega vrijedi sve što je autonomnim i heteronomnim normama
propisano.
- POSEBNA ZAŠTITA NA RADU -

Na svjetionicima je nužna oprema koja je okupljena na veoma malom prostoru, radi se o
rizicima i opasnostima kod kojih lako može doći do grešaka. Zbog toga se u postupku
zasnivanja radnog odnosa posebna pažnja posvećuje prethodnoj izobrazbi iz područja zaštite
na radu. Pri radu na svjetionicima rukuje se opasnim uređajima, čelične boce u specijalnim
prostorijama, boce s disuplinom, transport disuplinskih boca, korištenje plina iz boca,
upotreba butan boca, agregati, vitla i dr.
Prethodno treba proći i obuku pružanja prve pomoći sebi i drugima, a prilikom zasnivanja
radnog odnosa svjetioničar se upozorava na vrijednost sredstava s kojima radi, teže životne i
radne uvjete, važnost svjetioničarskog posla.
9. posebni uvjeti za zasnivanje i trajanje radnog odnosa
Za ove radne odnose vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi –
dobrovoljnost, osobna ravnopravna funkcionalna veza, uključivanje, plaća i subordinacija.
Pored ovih razvijaju se i specifični elementi.

Zasnivanje radnog odnosa svjetioničara temelji se na specifičnom planu zapošljavanja,
donošenju odluke o potrebnom broju izvršitelja, prethodnom provjeravanju radnih
sposobnosti za rad na svjetioniku, pokusni rad, uvođenje u posao i dr.
Radnici koji prvi puta zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara pohađaju određene
tečajeve i seminare, te prolaze obuku različitog sadržaja. Priučavanje se obavlja na poslu i
izvan radnog mjesta.
Strukturu radne snage na svjetionicima čine radnici sa završenim zanatom ili pak srednjom
školom. U radni se odnos prima i određeni broj pripravnika, koji na svjetioniku stječu
potrebnu praksu za to zvanje, a nakon jedne do dvije godine prakse pripravnici pohađaju
posebni interni seminar uz polaganje stručnog ispita za stjecanje zvanja kvalificiranog
svjetioničara, odnosno radiofonista.
10. definicija svjetionika
Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali, otoku, grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima
danju i noću.
30
U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari.
U pomorsko – pravnom značenju, svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi

pomorcima za orijentaciju. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu
u smjenama. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja,
izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom.
Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici, svjetioničarske
stanice i signalne stanice. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani
svjetionik, njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara.
11. reguliranje prava, obveza i odgovornosti svjetioničara
Obveze, prava i odgovornosti svjetioničara reguliraju se heteronomnim i autonomnim

normama.
Njih karakteriziraju ovi elementi:
- poslovanje u skladu s posebnim zakonom, drugim propisima i poslovnim običajima u
poslovima sigurnosti plovidbe na moru;
- načelo savjesnosti i poštenja u prometu;
- evidentiranje radnih operacija uz cijene koje su unaprijed utvrđene, kao i usluga
pruženih potencijalnim i stvarnim korisnicima usluga;
- ažurnost, točnost, dosljednost i operativnost u izvršavanju poslova i zadataka
svjetioničara;
- neprestani kontakt s korisnicima usluga i organizacijom u kojoj su u radnom odnosu;
- poznavanje pravnih propisa u oblasti pravnog prometa i plovidbenog prva u dijelu
nužnom za obavljanje radnih operacija na čuvanom svjetioniku;
- nadzor nad primjenom propisa provode organi određeni posebnim propisima;
- mjere i sankcije zbog povrede propisa, obveza i prava.
Osim heteronomnih normi na prava, obveze i odgovornosti svjetioničara odnose se i norme

kolektivnih ugovora i općih akata. Nakon što je stupio na snagu Opći kolektivni ugovor,
slijedilo je sklapanje i granskih ugovora, tj. kolektivnih ugovora u pojedinim djelatnostima, pa
tako i kod svjetioničara.
12. radno vrijeme svjetioničara
Vrste službe svjetioničara:

a) noćna straža na svjetioniku, koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca, odnosno za
vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji,
b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom

vremenskom intervalu i to neprekidno;
c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne
vrši noćna služba.
O vrsti službe zavisi i radno vrijeme.
31
Radno vrijeme je ono vrijeme koje je radnik proveo u efektivnom radu prema svojim
zadaćama (na poslovima i zadacima) ili vrijeme dok je radnik bio u službi (osim dežurstva).
Obvezna prisutnost je vrijeme koje radnik mora provesti u svojoj organizacijskoj jedinici
izvan radnog vremena u efektivnom radu, kao i vrijeme koje radnik provede na dežurstvu.
Na svjetionicima s četiri svjetioničara radno vrijeme iznosi 7 sati i 3 sata obvezne prisutnosti
u svim danima u tjednu, koji se računaju kao jedan sat efektivnog rada. Svi su dani u tjednu
radni, službu vrše tri svjetioničara, a četvrti koristi slobodne dane.
Unutar radnog vremena ostvaruje se i preraspodjela.
Dežurstvo traje od izlaza do zalaska sunca, odnosno na nekim svjetionicima od 8 – 24 sata.
Između dežurstva, efektivnog rada te obvezne prisutnosti na radu koristi se tzv. slobodno
vrijeme, i to samo na svjetioniku ili izvan svjetionika, napuštanje svjetionika može biti samo
danju i to do 12 sati i može trajati do zalaska sunca.
Rad na svjetionicima uglavnom se obavlja po smjenama i to po 8 sati, tj. 42 sata na tjedan.
Svaki radni dan ostvaren iznad 42 sata uzima se u sistem preraspodjele radnog vremena i
pretvara u slobodne dane koje radnici koriste tijekom godine po potrebi ili želji. Slobodni
dani se mogu koristiti i na taj način da se radniku isplate uz mjesečnu zaradu.
Radno vrijeme utvrđuje organizacija u skladu sa zakonom i u interesu organiziranja službe

sigurnosti plovidbe. Radno je vrijeme više in favorem službi nego zaštiti radnika od
prekovremenog rada.
Uputno je na svjetionicima I. kategorije, tj. sa permanentnom službom uvesti način službe po
kojem bi svjetioničari radili neprekidno 15 ili 30 dana, a isto toliko proveli van procesa rada,
tj. koristili bi slobodne dane.
U ovoj djelatnosti ima puno tekućeg rada koji umara pa je bitno korištenje i godišnjih
odmora, a to se u skladu sa zakonom autonomno uređuje, a praksa je da svjetioničari svoje
godišnje odmore koriste u krugu obitelji ili na samom svjetioniku ili na kopnu izvan
svjetionika.
32
V. NAUTIČKI TURIZAM
1. radnopravni status zaposlenika u nautičkom turizmu
Nautički turizam je iznimno važna vrsta turizma, kao oblik ostvarivanja turističkog ugođaja
plovnim objektom, od najjednostavnijeg čamca do luksuzne jahte i broda – plovećeg hotela.
Nautički turizam je dio turističke industrije i tržišta i predstavlja sveukupnost usluga i

odnosa, koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru u turističke svrhe.
Radi se o velikom broju poslova:

pristajanje, opskrba, izvlačenje, čuvanje, iznajmljivanje, servisiranje plovila, zaštita akvtorija,
opskrba brodova, prodaja goriva i sl.
Nautički turisti pokretljivi su i izbirljivi i tu njihovu izbirljivost moraju pratiti i kadrovi

nautičkog turizma, u sezoni i izvan sezone.
Za održavanje kapaciteta nautičkog turizma (marine luke), potrebni su radnici sa punim
radnim vremenom kroz cijelu godinu, te oni radnici koji će raditi tijekom sezone na
neodređeno radno vrijeme.
Djelatnosti u nautičkom turizmu su vrlo raznovrsne, te je i rad u toj grani turizma raznovrstan
i poznaje mnoge djelatnosti, od trgovine, različitih servisa, ugostiteljstva, remonta plovila i sl.
Upravo je zbog toga teško utvrditi i sistematizaciju radnih mjesta u nautičkom turizmu.
Nautički turizam je povezan i sa drugim privrednim djelatnostima morske tehnologije;
brodarstvo, ribarstvo, luke.
2. poslovi u nautičkom turizmu
 Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova, u kojem radnici rade ove

poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote, briga o stalnoj tehničkoj
sigurnosti flote, suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote, briga o
ostvarivanju prava, dužnosti i odgovornosti radnika, koordiniranju poslova bookinga,
osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi.
 Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske

aktivnosti u nautičkim centrima, planiranje razvoja športskih sadržaja, organiziranja
jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima, nabavka športskih
rekvizita, osposobljavanje turista u navigaciji, jedrenju, ronjenju, skijanju na vodi i dr.
 Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta.
 Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa, skladišno poslovanje, nabavka

rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara, razvoj tehnologije servisnih
djelatnosti, osposobljavanje servisiranja.
 Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima.
 Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje, čuvanje, čišćenje, servisiranje i dr.

 Razne druge usluge.
33
3. djelatnost u nautičkom turizmu
Kod nautičkog turizma radi se o novijoj djelatnosti, a prema trenutnom stanju nautički
turizam je razvrstan u djelatnost turizma.
Jedan broj pitanja unutar te djelatnosti treba urediti i posebnim propisima što predlažu
stručna tijela komora, udruženja turističke privrede i dr.
Tu je nužno da se urede pitanja: jedinstvenih uvjeta za obavljanje djelatnosti nautičkog
turizma, općih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma, nomenklature djelatnosti,
obrazovanje kadrova i dr.
Iz djelatnosti nautičkog turizma proizlazi i fond poslova koje obavljaju radnici u

organizacijama koje tu djelatnost registrirano obavljaju:
 Iznajmljivanja vezova plovilima;
 Čuvanje, sidrenje, održavanje i servisiranje plovila;
 Opskrba plovila pitkom vodom, električnom energijom, gorivom, živežnim
namirnicama...;
 Prodaja na malo u slobodnim carinskim prodavaonicama;
 Istraživanje tržišta;
 Agencijsko – turističke usluge;
 Agencijsko – prometne usluge;
 Iznajmljivanje plovnih objekata;
 Ugostiteljske usluge smještaja i prehrane;
 Organiziranje kulturnih manifestacija;
 Usluge u obavljanju sportsko – rekreativnih aktivnosti;
 Usluge u natjecateljskom sportu za organiziranje priredbi;
 Obuka za voditelja čamca i skipera;
 Škola športova;
 Posredovanje kod prodaje plovila i opreme plovila;
 Usluga skipera;
 Davanje meteoroloških izvještaja i informacija za plovidbu;
 Druge usluge koje se pružaju plovilima i turistima u nautičkom turizmu.
Određeni broj radnih operacija u nautičkom turizmu određen je i Zakonom o pomorskom i

vodnom dobru, pristaništima kao npr. održavanje luka, o taloženju otpadaka u luci, o
ispuštanju ulja u more i dr.
Cjelokupni proces iznajmljivanja plovila, priveza, održavanja i servisiranja i drugo odvija se
na pomorskom i vodnom dobru, a organizacije nautičkog turizma su korisnici pomorskog
dobra na kojem obavljaju privrednu i športsku djelatnost.
Nautički turizam spada i u privrednu djelatnost morske tehnologije: izgradnja raznih objekata
za prihvat turista, za danonoćni rad i zabavu, odmor i rekreaciju; marine, bungalovi, akvatorij
i akvapolisi.
4. pojam marine
Pojam marine određuje Zakon.

Marina je posebna luka kao pomorsko dobro koje služi za posebne potrebe i namjene
organizacija, u kojoj se pružaju usluge priveza, sidrenja, čuvanja, održavanja i druge
usluge plovilima i nautičkim turistima u zabavnoj plovidbi.
34
Organizacija koja koristi marinu određuje uvjete za njeno korištenje i način održavanja
prema njenoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj. Taj propis o uvjetima i načinu
održavanja i korištenja sadrži u sebi i dio pitanja iz radnih odnosa radnika što rade u
marinama (režim poslova, radnog vremena, odmora, zaštite i dr.)
5. uvjeti koje trebaju ispuniti radnici u djelatnostima nautičkog turizma (osposobljenost

voditelja skipera – upravitelja plovnog objekta), neka nova zanimanja
Nautički turizam zahtjeva specifične profile kadrova; sa znanjem, stručnošću i iskustvom u

turističkoj privredi.
Uloga ljudskog faktora u ovoj djelatnosti naročito je izražena, a kadrovi se osposobljavaju u
školama i fakultetima.
Pored zanimanja koja se pojavljuju u srodnim djelatnostima, u nautičkom turizmu se
pojavljuju i neke nove djelatnosti, to su kapetan marine, tehnički rukovodilac marine,
rukovodilac chartera, voditelj flotile i skiper.
Organizacija ove kadrove najčešće angažira putem neposrednog kontakta za zasnivanje
radnog odnosa, a koriste se i oglasi i natječaji za obavještavanje što većeg broja kandidata koji
zadovoljavaju uvjete za zasnivanje radnog odnosa. Pri tome se provode i heteronomni i
autonomni propisi.
Kapetan marine – osoba koja ima zvanje kapetana duge plovidbe.

Tehnički rukovodilac marine – najmanje višu stručnu spremu brodostrojarskog ili
brodograđevnog usmjerenja, a to se odnosi i na rukovodioca chartera.
Za voditelja flotile – hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i potrebno stručno zvanje.
----u ovim radnim odnosima propisivanje kvalifikacija je javnopravni element
Skiper – ima posebnu ulogu, on je osoba koja stručno vodi plovilo, odgovoran je za sigurnost
plovila i red na plovilu, vrši javna ovlaštenja i zastupa korisnika plovila i dr.
Skiper također pokazuje i stručno objašnjava turistima prirodne, historijske i kulturne
znamenitosti mjesta i područja.
- uvjeti za to radno mjesto jesu da je osoba hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i
da ima stručno zvanje propisano za vođenje plovila.
Organizirani charter – najam plovila onim turistima koji nemaju svoja plovila i na kojima se
angažiraju radnici zaposleni u nautičkom turizmu (na jedrenjacima, većim motornim
brodicama, jedrilicama), u tom slučaju na njihov rad se primjenjuju propisi koji vrijede i za
radne odnose pomoraca.
6. organizacija poslova i mjesto izvršenja
 Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova, u kojem radnici rade ove

poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote, briga o stalnoj tehničkoj
sigurnosti flote, suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote, briga o
ostvarivanju prava, dužnosti i odgovornosti radnika, koordiniranju poslova bookinga,
osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi.
 Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske
aktivnosti u nautičkim centrima, planiranje razvoja športskih sadržaja, organiziranja
35
jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima, nabavka športskih
rekvizita, osposobljavanje turista u navigaciji, jedrenju, ronjenju, skijanju na vodi i dr.
 Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta.
 Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa, skladišno poslovanje, nabavka
rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara, razvoj tehnologije servisnih
djelatnosti, osposobljavanje servisiranja.
 Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima.
 Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje, čuvanje, čišćenje, servisiranje i dr.
 Razne druge usluge.
Mjesto izvršenja poslova i zadataka je neposredno na moru, uz obalu, na otocima i uz otoke

i na unutrašnjim vodama.
Najveći broj zaposlenih bit će u lukama nautičkog turizma različitih kategorija: sidrišta –
privezišta, turističke luke, marine i nautičko – turistički centri.
Manji broj radnika radi u sidrištima (dio vodenog prostora opremljen uređajima za sidrenje
plovila u uvali zaštićenoj od nevremena) i privezištima (dio obale uređen za pristajanje i kraći
boravak plovila).
Značajan broj radnika radi u marinama gdje se pružaju usluge veza, čuvanja, održavanja,
servisiranja plovila, te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima.
Kod poslova vezanih za jahte mjesto rada su i takva plovila koja omogućuju duži boravak
posade na moru, a uz njih i pomoćnog osoblja u kuhinji, čišćenje, pospremanje i sl.
7. poslovi na izdvojenim radnim mjestima
Rad na izdvojenim mjestima rada u nautičkom turizmu ostvarit će se u skladu sa Zakonom i

autonomnim općim aktima organizacije koje tu djelatnost obavljaju. Radi se o radu u
sidrištima i privezištima daleko od marina i nautičko – turističkih centara.
Za rad na izdvojenim radnim mjestima treba posebno regulirati ova pitanja:

 Način sudjelovanja u informiranju i odlučivanju;
 Osnovi i mjerila za sudjelovanje radnika u raspodjeli sredstava za plaće i ostvarivanje
drugih prava po osnovi rada;
 Mjesto izvršenja, način i izvršenje rada;
 Količina i opseg rada koji se mora ostvariti na izdvojenim radnim mjestima, za jednog
radnika i vrednovanje tog rada;
 Način i uvjeti korištenja vlastitih sredstava rada radnika koji rade na izdvojenim
radnim mjestima;
 Radni odnos se ne može zasnovati za poslove koji su opasni po zdravlje, život radnika
ili njegove porodice te opasni po okolinu;
 Neprimjena ograničenja u pogledu trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme;
 Način uvođenja u posao, pokusni rad, radna disciplina i drugo.
Kod ove vrste rada posebno su naglašene ovlasti inspekcije rada u slučaju da se takav radnik
ne pridržava mjera zaštite na radu, općim aktom i ugovorom o radu određuju se prava i
obveze radnika.
36
8. reguliranje radnih odnosa i zanimanja
Za reguliranje ovih radnih odnosa u općim aktima nužna je neposredna i posredna primjena
brojnih heteronomnih propisa o radu i radnim odnosima.
Pri zasnivanju radnog odnosa radnika u nautičkom turizmu javljaju se ove specifičnosti:
 Radi se o mladoj djelatnosti te se fleksibilnije pristupa planu o potrebnom broju
radnika;
 Prethodno provjeravanje radnih sposobnosti radnika uz objektivniji izbor što je bolje
od zasnivanja pokusnog rada;
 Pohađanje seminara i tečajeva za obuku radnika koji prvi puta zasnivaju radni odnos u
ovoj djelatnosti;
 Zahtjev za posebnom zdravstvenom sposobnošću za određeni broj izvršitelja;
 Upoznavanje radnika s rizicima i opasnostima;
 Izvansezonske pripreme radnika za sezonu i sl.
Radno vrijeme ovih radnika treba utvrditi autonomnim općim aktima u skladu sa Ustavom i
Zakonom. Zbog neujednačenog intenziteta poslova vrši se preraspodjela radnog vremena bez
obzira na smjensku organizaciju rada. Kontinuitet radnog procesa osigurava se rasporedom
tjednog, mjesečnog, polugodišnjeg i godišnjeg fonda radnog vremena.
Zbog otežanih uvjeta rada za neke radnike, rad u vodi, vlazi i sl. trebalo bi inicirati postupak
za utvrđivanje skraćenog radnog vremena koje bi se izjednačilo sa punim radnim vremenom.
Radi se u turnusima i po 14 sati dnevno, bez tjednog odmora. Tu je uputno koristiti praksu iz
ugostiteljstva po sezoni gdje radnici moraju koristiti bar jednom u mjesecu dan tjednog
odmora.
Autonomnim općim aktom organizacija nautičkog turizma će urediti pitanje rasporeda na
poslove i radne zadatke vodeći računa o pravu radnika na uvjete koji osiguravaju njegov
fizički i moralni integritet i sigurnost.
Za sada je djelatnost nautičkog turizma uglavnom sezonska, ali se može obavljati u toku
cijele godine, sezonski radni odnos može trajati najduže 8-9 mjeseci pa je nužno intenzivno
razdoblje pune sezone produžavati radi stabilnosti i poboljšanja uvjeta života kadrova.
9. osnovne odrednice prava i dužnosti radnika u nautičkom turizmu
Za radne odnose radnika u naut. turizmu vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi
bitni elementi, dobrovoljnost u zasnivanju, trajanju i prestanku, osobna radnopravna
funkcionalna veza, uključivanje u stalan sustav kadrova tih organizacija, plaća i učešće u
odlučivanju.
Te općenite karakteristike nadopunjuje i niz specifičnosti karakterističnih upravo za radne
odnose naut. turizma.
Radni odnos se u ovoj djelatnosti zasniva na neodređeno i određeno radno vrijeme, s
različitim trajanjem radnog vremena, a koristi se i dopunski radni odnos, rad na izdvojenim
mjestima rada i rad na ugovor.
Posebno je pitanje i zaštita radnika na radu, a također i zaštita naše obale.
Javnopravna obilježja radnog odnosa u nautičkom turizmu manifestiraju se u:

 Javnopravnom značenju stručnih kvalifikacija (tko može raditi koje poslove, pod
kojim uvjetima);
 Režim usmjeravanja, školovanje, doškolovanje i stjecanje novih znanja;
 Posebne evidencije za radnike pojedinih zanimanja u tim organizacijama;
37
 Brojnost dozvola za rad;
 Određenost zvanja, uvjeta za stjecanje zvanja i ovlasti, heteronomnom normom
kogentne naravi.
38

Pomorsko Radno Pravo SKRIPTA38str

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pomorsko Radno Pravo SKRIPTA38str

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

I.

RADNOPRAVNI STATUS POMORACA

Članovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i

Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto življenja.

Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadržane upute brodara i zapovjednika

= subjekti ugovora o radu

4. uvjeti rada pomoraca

Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima

Ugovorom o radu zasniva se radni odnos.

6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu

Poslovi na brodu – «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na

Straža – obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju.

Obveze zapovjednika broda:

«Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke

GMDSS – svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti

Plovidbena služba – služba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti.

Međunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca:

8. Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) – Sekcija pomoraca

Konvencija MOR-a br. 147 o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima, 1976.

ITF ima TCC standarde:

Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog

ITF ispunjava tri osnovne zadaće:

 promiče solidarnost između transportnih sindikata i radnika različitih zemalja,

Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude

11. osiguranje smještaja i hrane

Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani, smještaju, posteljini, komforu i dr. obvezuju

12. javnopravne karakteristike statusa pomoraca

 uvjeti rada pomoraca;

13. zapovjednik broda

Osoba koja zapovijeda brodom.

15. zdravstvena sposobnost pomoraca

16. pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje

«Pravilnik o pomorskim knjižicama, odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija

Pomorska knjižica = putna isprava hrvatskog državljanina pomorca. To je javna isprava

Pomorska knjižica se među pomorcima uobičajeno zove matrikula. To je isprava pomorca za

Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog državljanina ili osobe bez

Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj imaju sadržaj kojim se dokazuje identitet,

17. registracija ugovora o radu pomoraca

Nadležno tijelo za registraciju vodi 3 knjige:

Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuje

Konvencija MOR-a br. 53 o minimumu stručne osposobljenosti zapovjednika i časnika

20. zaštita na radu pomoraca

- UGOVOR O RADU IZMEĐU BRODARA I POMORCA -

Naknada u slučaju gubitka života

Naknada u slučaju trajne invalidnosti

Zdravstvena njega, ozljede i naknada u slučaju bolesti

Pomorac je dužan plaćati zakonom utvrđen doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje,

23. naknada za izgubljene stvari

24. zdravstveno osiguranja pomoraca

25. štrajk pomoraca

Načini rješavanja kolektivnih radnih sporova

26. kolektivni ugovor za pomorce

Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zaključen sporazum između

Osnovna obilježja kolektivnog ugovora za pomorce jesu;

27. radni sporovi pomoraca

Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa

28. odmori i dopusti

29. mirovinsko osiguranje

30. prestanak ugovora o radu

1. pojam radnog odnosa lučkog radnika

Za postojanje radnog odnosa lučkih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost, obveza da se

2. lučki transportni radnik(LTR)

Kategoriju lučko – transportnog radnika određuju ovi pojmovi, elementi i kategorije: