I. RADNOPRAVNI STATUS POMORACA 1.

pomorstvo i pomorac Članovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i socijalnopravnu regulativu i zaštitu. RH koristi i ima velike izvore koji se odnose na pomorstvo i pomorce: geološki položaj, pomorsku tradiciju, domaću brodogradnju i putničku i trgovačku flotu. Hrvatski pomorci plove na našim brodovima upisanim u hrvatske upisnike brodova i na brodovima pod zastavama drugih država na svim morima svijeta. Tu sudbinu dijele i naši brodovi koji kao osnovnu djelatnost obavljaju plovidbu morem radi prijevoza stvari i osoba. Uvjeti rada su jednaki kao i u drugim zemljama (higijensko – tehnička zaštita, stanje zdravlja pomoraca, organiziranje radnog mjesta i radne okoline, uvjeti rada socijalne naravi (odmori, dopusti), pravne naravi (trajanje rada) itd.). Puno je uvjeta rada koji su zajednički svim članovima posade (vrućina i hladnoća, vremenske nepogode, zaraze i trovanja, zatvoreni prostori, buka, prašina...). Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto življenja. Specifičnost radnog odnosa pomoraca prate i brojni propisnici, prvenstveno oni heteronomne naravi međunarodnog podrijetla (konvencije, preporuke, multilateralni i bilateralnu ugovori). Prve konvencije; Bruxelles 1905. i 1910., London 1913. odnosile su se na tehnička i druga pitanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskog života na moru. Od 1920. god. do danas Međunarodna organizacija rada je u tim odnosima stvorila gotovo potpuni međunarodni zbornik o radnim odnosima pomoraca. Pomorske konvencije odnose se i primjenjuju na sve pomorske brodove. Propisuju se uvjeti koje osoba mora zadovoljiti da bi bila ukrcana na brod, zdravstvena sposobnost za rad na brodu, sadržaj i način izdavanja pomorske knjižice i dozvole za ukrcaj. 2. radno vrijeme Pravilnikom o radu može se urediti radno vrijeme kako bi se postigla svrha Zakona o radu da se redovno radno vrijeme, radni dan i radni tjedan, ne unose direktno u ugovor o radu, te svrha o poslovima na kojima se uvodi skraćeno radno vrijeme. Zaposlenik mora znati i imati mogućnost ugovoriti trajanje redovitog radnog dana ili tjedna, a umjesto u ugovoru o radu to se može urediti pravilnikom o radu i na to uputiti zaposlenika, te navesti u ugovoru o radu. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuje se i pravilnikom o radu. Radno vrijeme članova posade broda uređuje se i kolektivnim ugovorom u skladu sa propisima.

1

Brodska straža – gvardija «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» donio je ovlašteni ministar pozivanjem na odredbe Pomorskog zakonika i njime uredio u cilju osiguravanja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša ova pitanja: - načela i postupke u vezi s obavljanjem poslova članova posade; - održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH; posebne obveze brodara, zapovjednika, časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. Straža = jedna ili više osoba koje obavljaju poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Svaki postupak u vezi s obavljanjem poslova i održavanjem straže precizno se evidentira u knjizi postupaka. Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadržane upute brodara i zapovjednika broda u svezi s postupanjem u slučajevima opasnosti za boravka broda u luci, na sidru i u plovidbi. Knjiga postupaka mora biti na brodu. Upravitelj stroja je član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je kao član posade s posebnim ovlastima odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Raspored straže na brodu mora biti dostupan svim članovima posade broda u okviru propisanog radnog vremena. Radno vrijeme časnika odgovornog za stražu ili drugog člana posade u straži ne smije biti duže od 12 sati dnevno, uz mogućnost drugačijeg uvođenja radnog vremena na brodovima obalne plovidbe i osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti. 3. brodar i pomorac = subjekti ugovora o radu Poslodavac je osoba koja zapošljava pomorca ili ribara. Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Poslodavac je brodar ( vlasnik broda, naručitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođa pomorskog broda ) kod kojeg je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je na brod kao član posade. Zaposlenik je pomorac ili ribar. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno zasnovao radni odnos na brodu kao član posade. Kroz određeno vrijeme obavlja u vidu zanimanja i uz plaću službu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete. 4. uvjeti rada pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima regulira: Radno vrijeme, prekovremeni rad, držanje straže i naknadu za rad subotom i nedjeljom, odmore i dopuste i druga pitanja uvjeta rada na brodu. Radno vrijeme se dijeli na radno vrijeme u plovidbi i u luci.

2

Puno radno vrijeme u plovidbi – 40 h tjedno, a u luci je različito raspoređeno za časnike i potreban broj posade u smjeni. Rad u vremenu od 22, 00 h navečer do 6, 00 h ujutro smatra se noćnim radom. Subota ima karakter neradnog dana, a rad subotom se posebno plaća i preraspoređuje (preraspodjela radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom). U uvjete rada spadaju i odredbe o minimalnom broju članova posade. Dnevni odmor se koristi najmanje 8 h, a ako to nije moguće na trajektima plaća se prekovremeni rad. Godišnji odmor uređen je u skladu sa zakonom uz dodatni broj dana: prema uvjetima rada, prema radnom stažu i prema posebnim uvjetima. Plaćeni dopust – do 7 radnih dana, za važne osobne poslove. Kao prekovremeni rad neće se plaćati daljnji sati za vrijeme opasnosti koja izravno utječe na sigurnost broda, njegove putnike i posadu, o čemu prosuđuje isključivo zapovjednik. Pravo na plaćanje isključeno je i za obavljanje vježbe spuštanja čamca za spašavanje te rad da bi se pružila pomoć drugim brodovima. Radno vrijeme u lukama i sidrištima posebno se regulira kao držanje straže. 5. brodska posada Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Primjenjuje se propis države u kojoj je brod upisan i čiju zastavu vije, zahtijeva se izravna veza između te države i broda. Ukrcavanje = akt kojim se pomorcu daje pravo boravka na brodu, a pomorac je dužan obavljati poslove zbog kojih je ukrcan na brod. Unošenje u popis posade je formalni akt ukrcaja. Ukrcani pomorac iskrcajem prestaje biti član posade broda. -----Pomorac je širi pojam od pojma člana posade broda, jer je on član posade samo dok je na brodu za vrijeme plovidbenog zadatka broda. Pomorac može biti i nezaposlena osoba sa tim zvanjem. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Zaposlenik = fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcavanje te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Prije sklapanja ugovora o radu zasniva se pravni odnos između pomorca i brodara, kao npr. za obavljanje liječničkog pregleda, pripreme, prethodne provjere. Troškove povratnog putovanja članova posade broda snosi brodar. 6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu Poslovi na brodu – «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» Straža – obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu.

3

 ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda.  brinuti o administraciji na brodu. GMDSS – svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti IMO – Međunarodna pomorska organizacija Plovidbena služba – služba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti. koji preuzima dužnost upravitelja u slučaju ako tu dužnost upravitelj stroja ne može obaviti. te osigurati primjenu obrazaca za provjeru.  časnici odgovorni za stražu.  ustrojiti sustav sigurnog upravljanja brodom davanjem posebnih uputa sadržanih u knjizi postupaka. prvi do upravitelja stroja. uz osiguranje potrebnih sredstava i ovlasti. koje će biti posrednik između posade na brodu i brodara i koja će za svaki brod nadzirati provođenje propisanih uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša. siguran boravak broda na sidru i luci.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. preuzima dužnost zapovjednika brodom. Drugi časnik stroja – časnik stroja. putnika.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. ispitne programe. uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca na brodovima trg. posade i tereta.  upoznati svakog člana posade s opremom i postupcima u svezi s obavljanjem njihovih dužnosti.  davanje uputa zapovjedniku broda glede zlouporabe droga i alkoholnih pića. 4 . Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem.Obveze brodara:  ukrcati na brod stručno i zdravstveno sposobnu posadu. Prvi časnik palube – časnik palube. prvi do zapovjednika. stručnu spremu.  ustrojiti i organizirati rad posade.  radiooperater odgovoran za radijsku stražu. mornarice RH. Časnik – član posade broda odgovoran za plovidbenu. te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Ostali članovi posade koji neposredno rukovode obavljanjem poslova i održavanjem straže:  upravitelj stroja.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. «Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH» -propisuje zvanja.  dati upute u svezi s postupanjem na zapovjedničkom mostu. Zapovjednik broda – osoba koja zapovijeda brodom.  za svaki brod odrediti osobe ili osobu na kopnu. strojarsku ili radio stražu.  odrediti obveze svakog člana posade koji obavlja ili nadzire poslove u svezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite okoliša.

drž. Ova Konvencija stvara obveze državama članica MOR-a koje je ratificiraju. Pravilnik o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne.  Zakoni kao izvori prava pomoraca. 8. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH. odnosi se i na tegljače koji plove morem. 147 o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima. a svaka koja to učini prema njoj uređuje sigurnosne standarde. Obveze države članice odnosi se i na djelotvornu kontrolu drugih uvjeta radnog odnosa na brodu i života na brodovima koji nisu pod njenom stvarnom jurisdikcijom. mornarice RH. RH ima pravo upravnog.  Kolektivni ugovori o statusu pomoraca. ITF ima TCC standarde: 5 . smatra se da brod plovi pod zastavom pogodnosti. najvažniji Pomorski zakon.  Ugovor o radi između brodara i pomorca. Pravilnik o obavljanju poslova i održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trg.  Režim konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada. Kada beneficijsko vlasništvo i kontrola broda nije iz zemlje čiju zastavu brod vijori. To se odnosi na brodove koji viju zastave pogodnosti – FOC. vrela prava pomoraca Hrvatski izvori:  Ustav RH – osnovni okvir reguliranja i realiziranja odnosa. socijalnim i kulturnim pravima.7. bilo u javnom ili privatnom vlasništvu. Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice RH. Hrv. koji se bavi prijevozom tereta ili putnika u trgovačke svrhe. ----definicija prema dokumentaciji ITF-a Brod pod zastavom pogodnosti je onaj kome je nacionalnost vlasnika različita od zemlje registracije. gospodarskog i tehničkog nadzora nad brodovima njene drž. 1976. Međunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca:  Međunarodni pakt o ekonomskim. Država koja ratificira Konvenciju MOR-a o tom pitanju obvezuje se vršiti stvarnu jurisdikciju ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na njenom području. a propisi jednako obvezuju i brodovlasnike i pomorce na koje se odnose. Državna pripadnost broda – najvažnije mjerilo identifikacije broda – pravna veza između broda i države čiju zastavu brod vije. Primjena Konvencije: za svaki pomorski brod. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje.  Podzakonski akti – Pravilnik o pomorskim knjižicama. Nacionalni kolektivni ugovori za pomorce. Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) – Sekcija pomoraca Konvencija MOR-a br.  Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. pripadnost brod stječe upisom u upisnik brodova ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista.  Pravilnik o radu pomoraca. a krajnji je cilj da se takvi brodovi vrate pod nacionalne zastave. pripadnosti.

zastava sa kojom brod nema direktne veze. ITF je globalni savez sindikata radnika u transportu. imaju se poštivati ne samo prava utvrđena normama ratificiranih konvencija i prihvaćenih preporuka MOR-a nego i programa ITF-a. Ti minimalni. plaće. Svaki neovisni sindikat. te zbog toga ne mogu biti članovi nacionalnih sindikata.sigurna popunjenost posade. koristi se zbog toga što te zemlje ne traže zadovoljenje minimuma socijalnog standarda ni ostalih prava od strane brodara). Rio de Janeiru. ITF je jedan od nekoliko globalnih saveza sindikata (Global Union Federations) povezanih s Međunarodnim savezom slobodnih sindikata (International Confederation of Free Trade Unions . Sjedište ITF-a je u Londonu. odnosno postati njegov član. 400. na neki način lažna nacionalnost broda. 000 radnika u transportu iz 142 zemlje.. jer u pomorstvu postoji globalno tržište radne snage. Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog ugovora. Ouagadougou. ITF . čiji su članovi zaposleni u djelatnosti transporta. zapošljavanje pomoraca To pitanje je uređeno u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (svaka osoba ima pravo na rad. Tokyju. ITF ispunjava tri osnovne zadaće:  promiče solidarnost između transportnih sindikata i radnika različitih zemalja. Sindikat pomoraca Hrvatske sklapa kolektivni ugovor s brodarima i tako uređuje prava i obveze ukrcanih pomoraca na brodovima međunarodne plovidbe domaćih i stranih brodovlasnika čiji brodovi plove radi trgovine i obavljanja prijevoznih usluga po morima diljem svijeta u skladu s općeprihvaćenim pravilima i običajima plovidbe na moru.  osigurava informacije i edukacijske usluge za transportne sindikate diljem svijeta.ICFTU). U tom smislu. iako se mogu primijeniti konvencije MOR-a o zapošljavanju pomoraca. Moskvi i Bruxellesu. javne i privatne agencije. uvjeti života na brodu. postaju direktni članovi ITF-a i uživaju njegovu zaštitu. 6 . naknade i sl. New Delhiju.  predstavlja sindikate članove u mnogim međunarodnim i regionalnim tijelima koja donose pravila ili uspostavljaju politiku vezanu uz prijevoz i socijalna pitanja. a urede također ima i u Nairobiju. odnosno TCC standardi postoje. Zahtjevi su: zapošljavanje pomoraca bez pristojbi. Georgetownu. Osobito važna uloga ITF-a i njegova velika specifičnost je to što ukoliko pomorci plove na brodovima koji viju zastave pogodnosti (Flag of convenience. na slobodan izbor rada. na pravedne i zadovoljavajuće uvjete rada. koje se odvija u nereguliranom okruženju. Članovi ITF-a su 624 sindikata koji predstavljaju oko 4. te stabilna i konkurentna radna snaga za brodare.vrlo važna organizacija za pomorce diljem svijeta pa tako i pomorce iz Hrvatske. 9. i na zaštitu od nezaposlenosti). može pristupiti ITF-u. uspostavljanje redovitog radnog odnosa za kvalificirane pomorce. a imajuću u vidu da je Sindikat učlanjen u ITF-Međunarodnu organizaciju transportnih radnika-Sekciju pomoraca.

138. potreban pribor za jelo. komforu i dr. 13. javnopravne karakteristike statusa pomoraca       uvjeti rada pomoraca.  brinuti o administraciji na brodu. 12. rada i osiguranja pomorca i obratno.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. putnika. u luku ukrcaja.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. smještaj odgovarajuće veličine i standarda.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. Ta karakteristika je vezana za sigurnost plovidbe. u svoju zemlju. siguran boravak broda na sidru i luci. repatrijacija Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude vraćen nakon iskrcaja s broda -PRAVO REPATRIJACIJE. dokaz o stručnoj osposobljenosti za pojedinu službu na brodu. praonicu i prostorije za rekreaciju prema Preporuci MOR-a br.Ugovorom o radu koji mora biti u pisanom obliku pomorac zasniva radni odnos kod brodara. precizno se utvrđuje i ugovor o najmu službe i njegov sadržaj. a pomorac je dužan prema uputama brodara osobno obavljati preuzeti posao. obavezan liječnički pregled djece i mladeži zaposlenih na brodu i uvjerenje kojim se potvrđuje njegova sposobnost za rad na brodu. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda.. 7 . ili u luku polaska broda. utvrđen je i otkaz i drugi način prestanka ugovora o najmu službe. osiguranje smještaja i hrane Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani. potpisuju ga ugovorne strane nakon što je pomorcu data mogućnost da se s njim upozna. obvezuju brodara da pruži pomorcu dok je u službi na brodu: dovoljno hrane dobre kakvoće. smještaju. Ugovorom o radu brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcanje.  ustrojiti i organizirati rad posade. a može se sklopiti na neodređeno vrijeme. zapovjednik broda Osoba koja zapovijeda brodom. Zapovjednik donosi sve naredbe za putnike i članove posade. mora biti hrvatski državljanin. jer sigurnosti plovidbe nema bez sigurnih uvjeta života. na određeno vrijeme i za određeno putovanje. 10. pravo repatrijacije. te mu za rad isplatiti plaću. posade i tereta. posteljini.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. 11.

8 .

jer su sastavljene u cilju konstatiranja određenih činjenica.6) 15. Pomorska knjižica zahtjeva posebno izdavanje i posebnu evidenciju. časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu. pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje «Pravilnik o pomorskim knjižicama. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti nadoknada troškova u određenom postotku za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i mirovinsko-invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. zapovjednika. godine života. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje su javne isprave koje pomorac mora imati uz radnu knjižicu. god. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene Kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. To je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo. Poslovi evidencije su poslovi državne uprave. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje javne su isprave: jer se izdaju pismeno. u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. jer se može dokazivati i nešto suprotno njihovu sadržaju ili dokazivati da su ove lažne. jer se izdaju u točno određenom obliku s određenim sadržajem i svrhom. Pomorska knjižica = putna isprava hrvatskog državljanina pomorca. psihofizičke i metaboličke sposobnosti sa zahtjevima radnog mjesta. Pomorska knjižica i brodska knjižica. zbog čega pate pojedini organi tijela i njihove funkcije. ili povratak u RH nakon iskrcaja s broda. jer njihovo posjedovanje proizvodi određeno pravno djelovanje. što također uključuje i ako smrt nastupi i za vrijeme putovanja do i od broda. specifične radne operacije pomoraca Posebne obveze brodara.14. To je evidencija osobnog stanja pomorca. U postupku ocjenjivanja radne sposobnosti uspoređuju se biološke. U interesu je brodara da obavlja redovite kontrolno-periodične i ciljane preglede. jer ih izdaje lučka kapetanija. služi ukrcanom članu posade kao isprava za putovanje u inozemstvo ili za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod. pomorce na brodovima na međ. Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. jer se koriste u raznim odnosima i situacijama u koje pomorac ulazi. zdravstvena sposobnost pomoraca Tijekom rada na brodu pomorac je izložen udaru raznih štetnih utjecaja s radnog mjesta. jer se izdaju u upravnom 9 . jer služe radi dokazivanja činjenica o kojima je riječ u tim ispravama. a dokazuje se liječničkom svjedodžbom. jer se uzimaju kao dokazno sredstvo kojima se dokazuju činjenice o kojima je riječ. (odgovoreno u pitanju br. ako je u nju unijeta viza. 16. plovidbi za 1998. Zato se i govori o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pomoraca. Pomorska knjižica ima snagu javne isprave i zakonsku presumpciju istinitosti. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje» To je jedan u nizu propisnika kojima se uređuju složena multidisciplinarna pitanja plovidbe morem kao plovnim putem. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara.

od momenta rođenja ili nakon rođenja. Prije izdavanja pomorske knjižice. bez državljanstva ijedne postojeće države. svojstvo u kojem je osoba ukrcana u službi palube. U abecedni imenik upisuju se: ime i prezime. Ako to poslodavac ne obavi čini prekršaj i može biti kažnjen od 5-20 tisuća kuna. u općoj službi. obavlja se ukrcaj na brod. Po propisima RH pomorsku knjižicu mora imati državljanin RH ukrcan za člana posade koji je upisan u upisniku brodova RH. Pomorsku knjižicu i odobrenje za ukrcaj može imati i nezaposleni pomorac.  Zbirku isprava. Poslodavac sklapa s pomorcem ili ribarom ugovor o radu. za trajanja službe na brodu upisanom u upisnik brodova RH. 17. Nadležno tijelo dužno je registrirati ugovor ili promjenu ugovora u roku od osam dana od dana podnošenja ugovora ili njegove promjene na registraciju. odnosno odobrenja za ukrcanje utvrđuje se identitet osobe. Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom iskaznicom. a mora imati kad je ukrcan kao član posade broda upisanog u upisnik brodova RH. Osoba bez državljanstva je stranac. državljanstvo ili status stranca.postupku i u granicama ovlasti koje ima lučka kapetanija. vojnom iskaznicom ili putovnicom. registracija ugovora o radu pomoraca Ugovor na registraciju nadležnom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam dana kada je pomorac ili ribar započeo raditi. 10 . Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj imaju sadržaj kojim se dokazuje identitet. prebivalište pomorca ili ribara te redni broj pod kojim je ugovor upisan. Pomorska knjižica se među pomorcima uobičajeno zove matrikula. To je isprava pomorca za plovidbu. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj = osobne isprave osobe kojoj su izdane. neprenosiv osobni dokument.  Abecedni imenik. a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju. Nadležno tijelo za registraciju vodi 3 knjige:  Registar ugovora. U zbirki isprava polaže po jedan primjerak registriranog ugovora. Pri izdavanju odobrenja za ukrcanje moraju se poštivati propisi o kretanju i boravku stranaca u RH. apatrid. stroja. No i oni mogu dobiti odobrenje za ukrcaj ako prethodno ispune druge uvjete. jer imaju druge oznake koje teorija i zakonodavstvo veže za javne isprave. upisuje se u sastav posade. zdravstvena sposobnost. Nakon izvršene registracije nadležno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak ugovora. propisi o zapošljavanju stranaca i drugi. Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog državljanina ili osobe bez državljanstva koja je ukrcana kao član posade broda upisanog u upisniku brodova RH. stručna sposobnost.

Svrha svih pravnih pravila kojima se uređuje zaštita na radu jest sprečavanje ozljeda na radu. plaća pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. vrijeme korištenja plaćenog dopusta. Pomorski zakonik kaže da je brod sposoban za plovidbu ako udovoljava tehničkim pravilima glede zaštite ljudskog života na moru. obrazovanje Konvencija MOR-a br. Svaka država svojim zakonom utvrđuje precizno te uvjete i postupak njihovog utvrđivanja. aktima brodara i ugovorom o radu. zaštita na radu pomoraca Svrha propisa zaštite na radu je sigurnost plovidbe. Utvrđena je obveza zapovjednika i časnika palube i stroja da posjeduje svjedodžbu koju je izdala javna vlast o sposobnosti za obavljanje tih funkcija. vrijeme korištenja slobodnih dana. 20. te minus slobodni dani. Naknada plaće odnosi se na: vrijeme korištenja godišnjeg odmora. i iznad 8h. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuje plaće. Ti uvjeti su sljedeći: minimum starosti. Određivanje plaće pomoraca vrši se zakonom. zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu. vrijeme obrazovanja i osposobljavanja za rad. 53 o minimumu stručne osposobljenosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice. glavni strojar. Plaća pomorca zasniva se na poslovima i zadacima određenog radnog mjesta i obračunava se u valuti iz posebnog dodatka. za slučaj trajne invalidnosti i za slučaj gubitka života. Ispitima se provjerava i dokazuje dovoljno profesionalno iskustvo za odgovarajuću funciju i da ne postoji ozbiljna primjedba na račun ovih osoba. Različito se obračunavaju radni sati (8h dnevno) od pon. opća i posebna zaštita pomoraca i zaštita okoliša.18. Kolektivni ugovori utvrđuju posebne naknade. Konvencija precizira ove pojmove: zapovjednik ili poslodavac. profesionalnih bolesti. minimum trajanja radnog iskustva. 11 . do pet. Brodar kojeg obvezuje kolektivni ugovor za pomorce ne smije pomorcu obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom. odnosno uvećanja plaće za rad na tankerima i sličnim brodovima sa posebnim uvjetima rada. 19. vođa straže. voditelj straže. vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Sastavni dio kolektivnog ugovora su tablice u kojima su navedene najniže plaće na brodu. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. zaštite od tereta na brodu. zaštita od onečišćenje okoliša s broda. časnik palube. 1936. kolektivnim ugovorom. uspješno položen ispit o osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih funkcija. Na brodove i pomorce u RH odnose se propisi o Zaštiti na radu.

32 o zaštiti od nesreće na poslu radnika zaposlenih na ukrcaju i iskrcaju brodova. . ozljede i naknada u slučaju bolesti Pomorac koji je iskrcan zbog bolesti ili ozljede. Brodar je zbog navedenog razloga u obvezi prema mornaru da plati naknadu da bi on mogao odoljeti nezaposlenosti koja je nastala zbog gubitka uslijed brodoloma. poslodavac je obvezan platiti iznos njegovoj supruzi ili najbližem rođaku. Konvencija MOR-a br. na temelju pretpostavljene krivnje. Ova naknada bit će isplaćena za sve dane stvarne nezaposlenosti mornara u visini plaće iz zaključenog ugovora tako da cjelokupni iznos naknade koja se ima isplatiti svakom mornaru u smislu ove konvencije moći će biti ograničena na dvomjesečnu plaću.21. Poslodavac će zaključiti odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrili troškovi u slučaju navedenih događaja. Ima pravo na osnovnu plaću i nadoknadu za bolovanje. uz uvjet da to nije nastalo njegovom krivnjom. Poslodavac je dužan snositi troškove prijenosa posmrtnih ostataka stradalog pomorca do mjesta stalnog prebivališta. Naknada u slučaju trajne invalidnosti Pomorac koji bez svoje krivnje pretrpi nezgodu tijekom svog zaposlenja kod poslodavca uključujući i nezgode koje bi mogao pretrpjeti tijekom svog putovanja od mjesta stalnog prebivališta do broda ili sa broda do mjesta stalnog prebivališta. (OSNOVNA PLAĆA + NADOKNADA ZA BOLOVANJE) 12 . repatrijaciju i stručnu pratnju. (OSNOVNA PLAĆA + GODIŠNJI DODATAK KOJI SE IZRAČUNAVA NA TEMELJU RADNE NESPOSOBNOSTI) Zdravstvena njega. nezaposlenosti i osiguranja protiv nezaposlenosti. Za smrt ili tjelesnu ozljedu člana posade brodar odgovara na temelju pretpostavljene krivnje.PREMA MOR-u - Konvencija MOR-a br.POMORSKI ZAKONIK - Brodar odgovara za gubitak. uključujući i kolne udese za vrijeme putovanja iz mjesta stalnog prebivališta do luke ukrcaja i sa broda do mjesta stalnog prebivališta pomorca. 8 o naknadi za nezaposlenost u slučaju gubitka zbog brodoloma. Specifični su oblici kontrole uvjeta zapošljavanja mornara. namještenja. transportne štete. to se odnosi na slučajeve gubitka uslijed brodoloma. imat će pravo da uz osnovnu plaću s naslova bolovanja od poslodavca primi i godišnji dodatak koji se izračunava na osnovi radne nesposobnosti. jedino u slučajevima nepostojanja sigurnih uvjeta za rad ili opasne stvari ili djelatnosti odgovornost brodara je objektivna. materijalna i imovinska odgovornost brodara pomorcu . manjak ili oštećenje stvari na brodu. Poslodavac je dužan poduzeti mjere zaštite imovine koju je smrtno stradali pomorac ostavio i pobrinuti se da je dostavi njegovoj obitelji ili najbližoj rodbini. . te nezgode koje su posljedica pomorske ili neke druge nezgode i ako je zbog tih razloga njegova radna sposobnost umanjena. smještaj. ima pravo na liječenje bolesti.UGOVOR O RADU IZMEĐU BRODARA I POMORCA - Naknada u slučaju gubitka života Kada kao posljedica nesretnog slučaja ili pogibelji na moru nastupi gubitak života pomorca.

te zdravstvenu zaštitu u RH. arbitraža 2. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti naknada troškova u određenom postotku za zdravstveno osiguranje i mirovinsko – invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. pomorce na brodovima u međ. Na naknadu za bolovanje u trajanju od najviše 112 dana pomorac ima pravo od trenutka iskrcaja na kopno zbog bolesti i povratka kući. god. mirne načine rješavanja kolektivnih radnih sporova (alternative/amicable/appropriate dispute resolution) → sporazum stranaka. -----Brodar je kao posjednik vlastitog ili tuđeg broda nositelj plovidbenog poduhvata i presumira se da je on kao vlasnik broda upisan u upisnik brodova dok se ne dokaže suprotno. (NAKNADA ZA IZGUBLJENE STVARI = DO MAXIMALNOG IZNOSA U TABLICI) 24. Pojam brodara određuje Pomorski zakonik. radnih i socijalnih) 26. naknada za izgubljene stvari Ako pomorac pretrpi totalnu ili djelomičnu štetu na svojim osobnim stvarima iz bilo kojeg razloga. plovidbi za 1998. onesposobljenosti i smrti. zdravstveno osiguranja pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. bilo dok služi na brodu ili pri putovanju do ili od broda ima pravo na naknadu štete od brodara do maximalnog iznosa utvrđenog u tablici. industrijske akcije štrajk → organizirani prekid rada radi pritiska na poslodavca. kolektivni ugovor za pomorce Pomorci koji su zaposleni kod brodara plove na različitim brodovima. 25. mirenje. Pomorac mora dokazati istinitost podataka koje je dao u svezi s izgubljenom imovinom. Kolektivni ugovor obvezuje brodara da ugovori odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrio protiv mogućih slučajnosti i neizvjesnosti što proizlaze iz obveze prema pomorcima po osnovi ozljede. 23.22. štrajk pomoraca Načini rješavanja kolektivnih radnih sporova Razlikujemo: 1. godine života. materijalna odgovornost pomorca brodaru Pomorac je dužan plaćati zakonom utvrđen doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje. 13 . brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene u kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. a s ciljem ostvarenja zaštite i unaprjeđenja kolektivnih prava i interesa radnika (gospodarskih.

28. Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zaključen sporazum između radničke sindikalne organizacije (Sindikat pomoraca Hrvatske) i poslodavca – brodara na čijim su brodovima ukrcani pomorci. normativni karakter. Godišnji odmor regulira se onoliko koliko je u najmanjoj mjeri nužno: pored osnovnog trajanja priznaju se posebni uvjeti po iskrcaju. odnosno sindikalnog organiziranja i radničkog legalnog djelovanja. klauzule tog ugovora moraju biti u skladu sa Zakonom. Nacionalnim kolektivnim ugovorima utvrđuju se minimalna prava. nadređen je u reguliranju ovih pitanja u organizaciji brodara kao poslodavca. odmori i dopusti Odmori i dopusti nose oznake specifičnosti uvjeta rada na brodovima. ili ima pravo na plaću za prekovremeni rad. računajući od prvog sata rada nakon odmora. ove odnose reguliraju brojne konvencije i preporuke MOR-a i propisi država pod čijim zastavama plovi brod. uz normativni dio sadrži akcidentalni dio-kojim se uređuju međusobne obveze ugovornih strana ovog kol. konvencijama i preporukama MOR-a i ITF-a. mirovinsko osiguranje (odgovor u pitanju 24. 27. prestanak ugovora o radu Zaposlenje pomorca na brodu može prestati: istekom ugovora o radu. Pitanja kolektivnih ugovora za pomorce i određivanje njihovih bitnih i karakterističnih svojstava predmet je Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima i Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrv.) 30. i to 6 dana za svaki puni mjesec dana. radni sporovi pomoraca Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa rješavaju se na sudovima koji nemaju izraženu posebnost u odnosu na rješavanje drugih građanskopravnih i ustavnopravnih sporova. zaključenje u pisanoj formi. pomorce na brodovima u međ. Nacionalnim kol. Svaki pomorac ima pravo na slobodno vrijeme u neprekinutom trajanju od najmanje 8 h u okviru 24 h. na zahtjev pomorca i prema odluci poslodavca. ug. te u međunarodnoj plovidbi. za hrv. ugovora. Kolektivnim ugovorom se potvrđuje načelo koalicije. ugovorne strane. 29. u skladu sa Zakonom. obveze i odgovornosti pomoraca i brodara.Zbog specifičnosti u reguliranju plovidbe. registrira se na način kako je određeno Zakonom o radu. Osnovna obilježja kolektivnog ugovora za pomorce jesu. 14 . plovidbi. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuju se radni odnosi pomoraca na brodovima brodara kojim obavlja redoviti linijski pomorski prijevoz putnika i tereta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH.

Ostvaruje se u određenoj lučkoj organizaciji: slobodno. rad bez zastoja i čekanja. b) rad lučkih radnika na tim sredstvima na kojima stječu pravo rada. obveza da se osobno obavlja rad. Koordiniranje i organizacija rada -izdavanje naloga za rad. I na strani jednih i drugih postoje prava i obveze koje proizlaze iz njihovih položaja kao pravnih subjekata.. odmori i dopusti. 2. Bitni elementi općeg pojma radnog odnosa su i bitni elementi radnog odnosa lučkih radnika.. znanjem i kvalifikacijama -posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi se zaposlili. obveza i odgovornosti) i po obliku (načinu) angažiranja odnosno izvršenja lučkih operacija. Osobna i zajednička zaštita i rad: -primjena mjera zaštite na radu. efikasno korištenje radnog vremena. s mjerama i sredstvima zaštite na radu. odnosno ugovaraju s lukom. elementi i kategorije: 1.osobno prvo na rad .položaj u društvu . ali istovremeno i društveni odnos. a najviše 35 prilikom prijema). e) lučki radnici udružuju svoj «živi rad». stručne i druge sposobnosti u određenoj lučkoj organizaciji. profesionalnost i subordinacija. Za postojanje radnog odnosa lučkih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost. a polaze od ovih principa: a) postojanje sredstava rada u luci. dob (najmanje 20. točno i na vrijeme izvršenje rada. npr. d) radi se o osobnom. To je pravni odnos. pravima i dužnostima 2. lučki transportni radnik(LTR) Kategoriju lučko – transportnog radnika određuju ovi pojmovi. pojam radnog odnosa lučkog radnika Pojam radnog odnosa lučkih radnika moguće je dati samo uz opći pojam radnog odnosa. 15 . raspored manje iskusnih sa iskusnijim radnicima -organiziran prihvat novih radnika. Radni odnos lučkih radnika je osobnopravni odnos u kojem je sadržano: . radne.. danas poslodavcu. živom radu lučkog radnika.osobni društveno – ekonomski položaj Radni odnos lučkih radnika razlikuje se od drugih radnih odnosa po sadržaju (u pogledu prava. oneroznost. ravnopravno. uključivanje u rad organizacije luka. Specifičnost struke i uvjeti za rad: -pripadnost transportnoj struci -profesionalni lučko – transportni rad sa snagom. 3. Subjekti ovog radnog odnosa su : radnik – lučki transportni radnik s jedne strane i poslodavac s druge strane. c) postojanje određenog pravnog odnosa među lučkim radnicima.. staž. upoznavanje novih radnika s radom u luci. ali i zajednički interesi . nekažnjavanost -prethodno stručno osposobljavanje prije zapošljavanja i neprekidno stručno usavršavanje i prilagođavanje -raspored na definirane radne zadatke.osobni individualni interesi iz rada i po osnovi rada. solidarno i u odnosima međusobne odgovornosti lučkih radnika i njihove odgovornosti prema sredstvima rada i društva u cjelini. LUČKI RADNICI 1.II.

manipuliranje s robom u lučkim skladištima. a te poslove obavljaju VK. prenošenju ili uskladištavanju robe ili drugih stvari s obale u brodove. šlepere. uz dizalice i sl. autodizaličar. poslovođa i disponent garaže. slagači robe. 3. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. koordinator pripreme i primopredaje. manipuliranje s robom u brodskim skladištima.LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. s paletama u skladištima. oplemenjivanje i doradu 16 . manisti. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. 3. varioci. disponent viljuškara. Podjela LTR: 1. brojači robe. obali priveza ili drugom sličnom mjestu gdje se ovaj rad vrši. na svakom doku. bolje rečeno. silosima. 2. disponent vagona i kamiona. lukobranima. radnici od trećeg do petog stupnja obrazovanja. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. iskrcavanju. rukovodilac mehanizacije. organizator rada na brodu. rukovodilac LTR. brojači robe. skeleri. manipuliranje robom u samoj luci. koordinator održavanja. Na tim radnim mjestima rade se teški fizički poslovi. odnosno. Drugi radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih usluga: rukovodilac pogona. te stolari. uređajima. pristanu. prekrcavanju. rukovodilac pojedinih organizacijskih jedinica. manista – vinčman. sidrenje i zaštitu brodova. lučka operacija obuhvaća sav rad ili dio rada koji je izvršen na kopnu ili na brodu radi ukrcaja ili iskrcaja svakog broda namijenjenog pomorskoj ili unutrašnjoj plovidbi. vozač traktor. silosima. neposredno ili preko teglenica i obratno ili iz njih u skladišta i obratno ili kombinirano. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. NK i LTR. 5. uz dizalice i sl. isključujući ratne brodove. 28. manipuliranje robom u samoj luci. s paletama u skladištima. Podjela LTR: 1. manisti. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. mjerači koji mjere robu i 4. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. 2. rukovodilac grupe za pripremu rada. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. kamiona. zidari i dr. 28 MOR-a u Ženevi Prema Konvenciji br. vozači viljuškara. 3. PK. u svakoj pomorskoj luci ili pristaništu unutrašnje plovidbe. 3. proizvodnju. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. 2. 2. KV. obalni dizaličari. 4. lučke operacije – Konvencija br. radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih poslova Tintić definira lučkog radnika kao osobu koja je u luci zaposlena ili određena da bude zaposlena na ukrcavanju. mjesto rada Luka. Radnik po toj Konvenciji obuhvaća svaku osobu zaposlenu na tim operacijama. 3. slagači robe. pa i bez toga obrazovanja. glodači. LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. mjerači koji mjere robu i 4.

viljuškari. Skraćeno radno vrijeme – izjednačuje se sa punim. ako u pojedinim djelatnostima i na pojedinim poslovima zbog manjeg opsega rada odnosno radnih zadataka nema potrebe ustanoviti puno radno vrijeme. glavne lučko-transportne operacije 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. manipuliranje robom u samoj luci. saobraćajnice koje povezuju lučke bazene i dr. sidrište. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. silosima. vodovodne. izgrađene obale. bolja organizacija rada. Sve te kategorije poznate su i u lukama. godišnjih odmora i sl. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. Nepuno radno vrijeme – iznimno. povećanje kvalifikacija radnika i sl. U operacionalizaciji lučkog rada uvedena je «Dnevni zadatak grupe LTR». 2. 17 . odmora. transportne trake.robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. traktori i druga prijevozna sredstva. kod poslova i zadaća pod posebnim uvjetima. telefonske. tjedan. s paletama u skladištima. zgrade i fiksna pretovarna mehanizacija i ploveći objekti. racionalno korištenje sredstava u luci. bolja radna disciplina. lučka skladišta. Radno vrijeme u luci određuje nositelj prava korištenja luke ili je utvrđeno lučkim uzancama. dan. Ustav i Zakon utvrđuju radno vrijeme ne duže od 42 sata tjedno. u lučkoj suprastrukturi i na njoj. radno vrijeme u luci i njegovo korištenje Radno vrijeme označava ono vrijeme koje je radnik dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda.. Puno je i «neproizvodnosti» radnog vremena zbog plaćenih dopusta. Produktivnost rada – nastoji se skraćivati potrebno radno vrijeme za obavljanje lučkih operacija. a sadrži popis tereta koji je planiran da ga se ukrca ili iskrca iz broda u toku smjene. prometnoj ili tehnološkoj vezi. lučka pozadinska skladišta. specijalna lučka postrojenja i plovne dizalice. kamioni. Aktivnost lučkih radnika odvija se u lučkom radnom prostoru. Radi se najčešće o jednoj ili dvije redovne smjene. 3. Rok za izvršenje lučko-transportnog posla određuje se ugovorom što utječe na raspored rada LTR. neplaćeni sati i dr. rad nedjeljom i praznikom. racionalizacijom živog rada. praznika. npr. U lukama ima dosta tzv. lukobrani. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. a to je u pravilu širi prostor od luke. godina. To se postiže novim tehnologijama. a u porastu je i «izgubljeno radno vrijeme». autodizalice sl. 6. odnosno nastoji se postići da se za isto društveno-priznato vrijeme i isti utrošak radne snage izvrši veći broj lučkih operacija. veća specijalizacija. lučki tereni s prometnicama. bolovanje. mjesec. lučki akvatorij. uz dizalice i portalne i poluportalne dizalice. Specifične su i lučke operacije što se obavljaju na lučkoj infrastrukturi. prikrivene nezaposlenosti jer određeni broj radnika nije u punoj mjeri proizvodno iskorišteno. 7. pokretne dizalice. to je puno radno vrijeme. elektro i plinovodne instalacije. na njihov prekovremeni rad.

obiteljski razlozi. Kod lučkih radnika radi se o radnim odnosima lučkih radnika u organizaciji rada. te ostalim vrstama tereta. zajednička zaštita na radu lučkotransportnog radnika Na svim poslovima i radnim zadacima koje obavljaju LTR postoji opasnost za život i štetnost za zdravlje. sidrenje i zaštitu brodova. te u toku radnog odnosa obavlja se niz preventivnih zdravstvenih radnji. metar kubični tereta. pa se moraju upotrebljavati sredstva osobne zaštite na radu i osobna zaštitna oprema o čemu je dužan brinuti neposredni rukovodilac LTR. drvom i drvnim proizvodima. režimu rada. ovisno o manipulaciji i vrsti tereta. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. 10. uvjeti rada. lukobranima. Jedinica mjere za vrednovanje rada LTR je 1 tona. Posebno se predviđa plaćanje sati čekanja. dubini mora u luci i na prilazima. utvrđivanje odgovarajućih postupaka u opasnim situacijama i sl. snabdjevenost radnika zaštitnom odjećom.. Za veću sigurnost prijeko je potreban stalan nadzor radnika i poslodavaca nad opremom. Korisnik luke – organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba. Nužno je da rad lučkih radnika prate i poslovi na uređenju i održavanju radnog prostora u luci. Svaka luka ima svoje osobitosti. Usprkos tome česta su bolovanja kao posljedica brojnih faktora. tradiciji. u luci kao pomorskom dobru. međuljudski odnosi. sistematskih pregleda. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. a iz tog proizlazi i način organiziranja njihovog rada. a lučke operacije zahtijevaju dosta živog rada. prometnoj ili tehnološkoj vezi. oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. opremljenosti i dostignutom stupnju tehnike.8. Rad lučkih radnika koji je vrlo fizički zahtjevan izaziva i povećano iscrpljivanje radnika što ima za posljedicu više povreda na radu te profesionalna oboljenja. proizvodnju.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. geografskom položaju. kao i sve vrste naknada za vrijeme u kojem radnik ne radi. osiguranje prve pomoći i spašavanje. tehnologije i dr. Luke moraju savladati velike količine robnih tokova. organ općinske uprave ili državni organ koji koristi luku. nadzor nad obavljenim lučkim operacijama. primjena mjera zaštite na radu i dr. obrazovanja iz oblasti zaštite na radu. luka poslodavac Luka. pripremama radnika za rad i dr. rasutim teretom (suhim i tekućim). a za to nije kriv. zatim dodatak za rad štetan za zdravlje i opasan za život. alkoholičar i dr. Prije rasporeda na radno mjesto. te je ključan element svake luke živi rad i radnik. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. praćenje psiholoških sposobnosti radnika. nadzor nad načinom rada i pravodobno prijavljivanje radnih postupaka koji ugrožavaju njihovu sigurnost. opće zdravstveno stanje. 18 . osobna. stimulaciji radnika. 9. po tranzitnom prometu. rješavanje socijalnih problema bolesnik LTR i invalida. uređajima. plaće lučkotransportnih radnika (kolektivni ugovori luke) Rad LTR vrednovan je utvrđenim normativima za poslove s generalnim teretom. komad ili jedan sat rada. uređenju pristupa do radnog mjesta. po značenju za zemlju i inozemstvo.

ugovor obvezuje. Po Kol. odgovornosti u radu. radnog učinka. pojedinačna isplata plaće je tajna. 19 . noćnom radu. vozači traktora i dr. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0. Kol. u pravilu. inovacija i dr. skladištenje i općenito premještanje tereta. slagači. Kol. organizacijom i zaštitom na radu. vinčmani. Ugovor se primjenjuje na sve zaposlene u luci.Najintenzivnija lučka operacija je rukovanje generalnim teretom kada rastu troškovi radne snage.. zaštitu na radu. Najniža moguća plaća vezuje se uz zakonom dozvoljenu granicu. ako je na području za koje se želi sklopiti kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata. fizičke i umne sposobnosti stavlja u službu poslodavca i obavlja lučke operacije koje predstavljaju sadržaj njegova radnog mjesta. ušteda u radu. 12. samoinicijativi. prijenos. korištenja radnog vremena. Sadržaj Kolektivnog ugovora: Uređuje prava. iskrcaj. može se o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata.5%. stimulativnog dijela plaće i dodatka. na neodređeno vrijeme u pisanom obliku. ugovoru plaće su javne. iskrcivači. a ukoliko zakonske odredbe prestanu važiti. te se tada brod treba što kraće zadržati u luci jer je živi rad skup. obveze i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada te obveze poslodavca. dizaličari. mjeritelji. stručnosti. ukrcaj. prema objektivnim kriterijima i mjerilima prema: složenosti rada. ugovor ne izdvaja kao kategoriju lučke radnike već se odnosi na sve radnike koje luka zapošljava. jer su to osobe zaposlena na lučkim operacijama. mehaničari. odmore i dopuste. radu u dane praznika. kolektivni ugovor za lučke radnike (subjekti. To su brojni kvalificirani i specijalizirani radnici. brojači. odnosno udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine. jer postoji pravilo da obvezuje osobe koje su ugovor sklopile i one koje su u vrijeme sklapanja ili naknadno postale članovi udruge koja je ugovor sklopila. ugovora poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće. sadržaj) Stranke kolektivnog ugovora jesu: na strani poslodavca – jedan poslodavac (luka). U radnom odnosu lučkih radnika profesija je sastavni dio i obilježje tog odnosa. plaće i naknade. ugovor sadrži odredbe koje reguliraju pitanja koja se odnose na: radno vrijeme. osim ovlaštenim radnicima i sindikalnim povjerenicima. Prema odredbama Kol. Lučke operacije određuju pojam lučkog radnika. prekovremenom radu. određuje se da rast plaće treba zavisiti od minimalnih troškova života radnika i njegove obitelji. ugovor o radu lučkotransportnog radnika Radni odnos može zasnovati svaka osoba koja pored uvjeta utvrđenih propisima ispunjava i uvjete utvrđene općim aktom poslodavca. međutim postavlja se pitanje koga Kol. Lučki radnik ulazi u radni odnos na temelju ugovora zaključenog sa poslodavcem. Plaća lučkog radnika treba biti unaprijed utvrđena. 11. Prije stupanja na rad poslodavac je dužan upozoriti radnika na odredbe propisa u svezi s radnim odnosom.. uvjetima rada. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. svoj živi rad. a na strani posloprimca sindikati Lučkih radnika u tom poduzeću. Prema Zakonu o radu.

preraspodjele poslova na druge radnike ili doškolovanje već zaposlenih. Mirenje završava pismenom nagodbom koje ima snagu izvansudske nagodbe. Odluka suda časti je konačna. a predsjednika imenuje sporazumno iz redova uglednih i stručnih radnika. . U vrijeme polusnog rada ima pravo na plaću u visini plaće radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos. a pokreće se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih stranaka. Mirenje mora biti obostrano prihvaćeno. . a prije mirenja mora uslijediti međusobno pregovaranje poslodavca i sindikata. Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga: . . dana i početka štrajk . mjesta.Po Kolektivnom ugovoru postoji obveza poslodavca da prilikom popunjavanja radnog mjesta istraži mogućnost popune tog radnog mjesta raspoloživim radnikom između već zaposlenih.sa svrhom sklapanja kolektivnog ugovora na razini poduzeća. rješavanje kolektivnih radnih sporova u luci Za rješavanje sporova među strankama kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem. po jednog od svakog subjekta. Za status volontera bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor.u slučaju neizvršenje odredbi kolektivnog ugovora kao i u slučaju odbijanja zaključivanja kolektivnog ugovora. a za radna mjesta s posebnim ovlastima traje 6 mj. Ako ne uspije pregovaranje ni mirenje stranke mogu predmet spora povjeriti sudu časti od tri člana.ali ne prije okončanja mirenja i najave sa oznakom razloga za štrajk. 13.uz obvezu da objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka 20 . a biraju se na način kao i komisija za mirenje. trajanje se može produžiti ako je radnik za vrijeme koje mu traje radni odnos bio bolestan. ugovoru postoji i mogućnost da se radnici bez iskustva prime kao pripravnici. provodi ga komisija za mirenje od 3 člana. može se pokrenuti postupak mirenja. Pokusni rad – 3 mj.ako štrajk najave sedam dana prije početka. Uvođenje radnika u posao je jedna od karakteristika radnih odnosa lučkih radnika s obzirom na specifičnosti rada te prema Kol.

obalnim mrežama potegačama.) gospodarski ribolov.. Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. Tu je riječ o gospodarskom ribolovu. a isto vrijedi i za mali gospodarski ribolov. Poslodavac u ovom radno-pravnom odnosu je pravna ili fizička osoba. RADNO – PRAVNI STATUS RIBARA 1. kulture. Ribolov je usmjeravao općeniti razvoj gospodarstva uz more i ostao sastavni dio radnog angažiranja stanovnika uz more... škola. bolnica i drugog. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. migraciju ljudi. U periodima povoljnih i trajnih ulova ribe stvaraju se viškovi koji pokreću proizvodnju. Ribolov je sezonski rad i koristi se samo trećina raspoloživa radnog vremena u godini. Ribarski posao nosi osobite rizike. to se osobito odnosi na radno-pravni status ribara. sakupljanje. radne operacije jesu: lov. te niti radno angažiranje ribara nije konstantno. vršama. Mjesto rada je plovilo. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. ostima parangalima. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada.. kružnim mrežama plivaricama. Još je jedna specifičnost/determinanta gospodarskog ribolova stručna osposobljenost ribara za gospodarski ribolov jer gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba. razvoj gradova uz more. 21 . osnovne karakteristike radnopravnog odnosa ribara Ribar u morskom ribolovu je zaposlenik (djelatnik) stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov u radno-pravnom statusu.III. negdje i najvažniju. pelagijskim koćama. kao djelatnost lovljenja riba i drugih morskih organizama uz uporabu ribolovnih alata i opreme. života naroda uz more. ribolov (kao sezonski rad s manjim brojem radnika i osobitim rizicima) Na ribolov se dugo gledalo kao na podlogu. a kada se ribolov obavlja ronjenjem. vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom gospodarskom ribolovu propisuje ministar. osobe koje rone moraju biti stručno osposobljene. kada ima ribe potreban je veliki broj radnika. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. kao gospodarska djelatnost kontrolirane reprodukcije i uzgajanje riba i drugih morskih organizama. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. trgovačko društvo ili obrtnik. 2. Količina ulovljene ribe i sezona ribolova nije stalna. a zarada bi trebala pokriti mjesece kada ulov ribe opada. Djelatnost poslodavca je derminanta radnog odnosa između poslodavca i zaposlenika. koja se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova mora nalaziti na plovilu. sukobljeni su mali ribari i profesionalci. kao djelatnost sakupljanja morskih organizama bez uporabe ribolovnih alata i uzgoj. Namjenu. koje se bavi gospodarskim ribolovom i djelatnošću kontrolirane reprodukcije i uzgajanjem riba i drugih morskih organizama.

mjesto rada – plovilo. ali dio poslova se obavlja i uz njih na kopnu. Ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjen za ribolov i to ribolovnim alatom kao sredstvom kojim se obavlja ribolov. upravitelja stroja. vođu ribolova. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. smještaj za spavanje. To se ne odnosi na ribarske brodove koji su manje od 36 sati izvan svoje matične luke. kontrola se obavlja nakon upisa broda u registar plovnih objekata. Na svakom ribarskom brodu mora biti osigurano mjesto za smještaj posade preko 75 tona nosivosti. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. Ribari koji rade povremeno. Ribarski posao je vještina. turistički radnici. umirovljenici i po toj osnovi imaju riješen radni i socijalni status. 126. o stručnom obrazovanju ribara. ribolovni alati oprema koja je upisana u povlastici za ribolov 3. jedan dan u tjednu ili čak jedan sat dnevno u pravilu nisu u radnom odnosu. sredstva rada Uvjeti za sklapanje radnog odnosa ribara su opći: oni koje mora zadovoljiti svaka osoba da bi zasnovala radni odnos i posebni: uvjeti potrebni da bi se zasnovao točno određeni radni odnos. ako imaju zaposlene djelatnike stručno osposobljene za gospodarski ribolov ili su sami stručno osposobljeni za gospodarski ribolov 2. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. Mora postojati i prostor za smještaj i pripremanje hrane posadi broda. to su poljoprivrednici. čiju upotrebu omogućava oprema kao ribolovno sredstvo. 3. a ribarski brod također treba zapovjednika. dolazi do modernijih tipova mreža.Tri uvjeta da bi se pravna ili fizička osoba bavila gospodarskim ribolovom (Zakon o morskom ribarstvu): 1. izolaciju za toplinu i hladnoću. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. dopunski. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. Ribarski brod mora imati i osiguranu sigurnost posade. raspored rada na brodu (obavlja zapovjednik plovnog objekta) Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. mjesto rada (ribarsko plovilo) Mjesto rada ribara su u pravilu ribarska plovila. Ribarska flota se modernizira. Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. međutim. 22 . Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. ili preko 25 metara ako su na motorni pogon. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. sanitarije i dr. ali se moraju stjecati znanja i u školama. te druge članove posade ribarskog broda. 4. nakon preuređenja i prilikom inspekcije broda. a i manje ako to odrede nacionalne vlasti. ručanje. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. Stalni ribari su profesionalci.

konvencija br. 113 iz 1959. uzgoju riba  Pravilnik o iskaznici ribarskog inspektora za morsko ribarstvo  Naredba o ribolovnim sredstvima kojima se može obavljati privredni i sportski ribolov  Program za provjeravanje stručne sposobnosti ribara U propisima se prvenstveno uređuju pitanja i odnosi obavljanja djelatnosti morskog ribarstva. vrela (izvori) prava i radnopravnog statusa ribara MOR odvojeno regulira status pomoraca od statusa ribara. članova posade vojne mornarice i drugih osoba u državnoj službi. o zdravstvenom pregledu ribara  Konvencija MOR-a br. privrednog i športskog ribolova i sl. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom. prilikom iskrcaja i ukrcaja s ribarskog broda. Također Konvencija propisuje i minimalnu životnu dob potrebnu za pojedine funkcije na ribarskom brodu. 7 iz 1920. kojom se ograničava radno vrijeme ribara (prvi akt MOR-a o ribarima)  Konvencija MOR-a br. učenika na školskim brodovima. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. o dokazima o obrazovanju ribara  Konvencija MOR-a br.. 7.  Preporuka br. 114 iz 1959. uređuje određena pitanja djelatnosti i morskog ribarstva. 114 o ugovoru o zapošljavanju ribara Konvencija navodi da je ribar svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na posao u bilo kom svojstvu na ribarski brod namijenjen za morski ribolov i koja je upisana u sastav posade. god. o stručnom usavršavanju ribara  Zakon o radu je osnovni propis o radno-pravnom statusu ribara  Zakon o morskom ribarstvu. Ovu Rezoluciju slijede Konvencije i Preporuke MOR-a. 112 iz 1959. o ugovoru o zapošljavanju ribara  Konvencija MOR-a br. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu.5. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. 125 o dokazima o obrazovanju ribara Određuje standarde kvalifikacija koji moraju zadovoljavati ribari i posada na ribarskim brodovima. 125 iz 1966. Ugovor se potpisuje u pisanom obliku. smrću ribara. god. 6. a određene pravne praznine nadomještaju autonomni akti poslodavaca. Kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. pritom garantirajući da ribar razumije sadržaj ugovora o radu. o minimalnoj starosti za prijem na ribarske brodove  Konvencija MOR-a br. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. 126 iz 1966. Ribarskim brodom ovlaštena je upravljati osoba koja za to ima odgovarajuće kvalifikacije. U slučaju zapošljavanja osoba u svojstvu posade na ribarskom 23 . tako da se to ubilježi u radnu knjižicu ribara. a kao posloprimac ga potpisuje ribar. a izravno i neizravno se također primjenjuje na radno-pravni status ribara  Pravilnik o privrednom i sportskom ribolovu. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne nacionalnom zakonodavstvu. konvencija br. 1921. donijeta je posebna Rezolucija na Konferenciji MOR-a da se status ribara i režim rada na ribarskim brodovima izdvoji iz režima kojim se regulira život i rad pomoraca. osim pilota. učenika vezanih ugovorom o školovanju.

vršama. Splitu. Zadru. 126. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. dolazi do modernijih tipova mreža. motorist. Ispite ribara i pomoraca na ribarskom brodu provode autorizirane ustanove za tu svrhu. 8... vođu ribolova. s programom za 4 profila obrazovanja. 126. a ispituje se praktično znanje. rad na brodovima. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. 9. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. ribari profesionalci. u kojima se obavlja nastava za ribarske kadrove raznih profila i nivoa obrazovanja. ribar. konvencija br. pelagijskim koćama. znanjem i kvalifikacijom. Ribarska flota se modernizira. Važno značenje i korist imaju i kratkotrajni seminari. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. međutim. ribarske škole. instruktaže i tečajevi do tri mjeseca. Ribarski posao je vještina. Dubrovniku. obrazovanje i 24 . Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. strojovođa ribarskog broda. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. specijalizirani stručni radnik – ribar. upravitelja stroja. o stručnom obrazovanju ribara. ostima parangalima. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. ribarski centri i ribarske obrazovne institucije drugog tipa. specijalizirani stručni radnik – brodovođa ribarskog broda (mala obalna plovidba). Lošinju. specijalizirani radnik – ribar. čamcima. obalnim mrežama potegačama.brodu bitne su i godine radnog staža nakon čega se izdaju potvrde. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. ali se moraju stjecati znanja i u školama. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. priučeni radnik. brodostrojar. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. a ribarski brod također treba zapovjednika.) gospodarski ribolov. U Hrvatskoj u prethodnom periodu obrazovanje se odvijalo u Centrima usmjerenog obrazovanja u Rijeci. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. Mjesto rada je plovilo. certifikati o vremenu provedenom u nekoj službi. poznavanje mjera sigurnosti na radu itd. koćama Stalni ribari su profesionalci. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. ribonautičar. teorijsko znanje. Ribari moraju poznavati tehnike ulova..) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. 126 o stručnom obrazovanju ribara Ribarski posao je vještina. ali to nikako ne može zamijeniti školsku i fakultetsku nastavu i stečeno obrazovanje. Prema konvenciji 114 MOR-a ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade. ali se moraju stjecati znanja i u školama. stručni radnik brodovođa ribarskog broda (velika obalna plovidba). to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. o stručnom obrazovanju ribara. Ribara određuje profesionalni rad ribara sa snagom. U svijetu se osnivaju posebne institucije. kružnim mrežama plivaricama. te druge članove posade ribarskog broda. posebni zdravstveni uvjeti i uvjeti godina života da bi ribar sklopio ugovor o radu. tj..

uglavak o strankama te njihovom prebivalištu. a kao posloprimac potpisuje ga ribar. odnosno na poslu zbog kojeg je sklopio ugovor o radu. Ugovor o radu s ribarom sklapa se prije ukrcaj na brod. 7. 10.. 3. 4. ( prema Pravilniku o sadržaju i načinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara ) 25 . ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne zakonu. i dr.d. tj. 8. mjesto i dan sklapanja ugovora. Ribar je u morskom ribolovu stručno osposobljena osoba za gospodarski ribolov i može imati status obrtnika ili osnivača t... Registracija je unošenje u registar ugovora podataka. Ugovor o radu je pisan i dvostrani pravni akt. uglavak o očekivanom trajanju ugovora. 2. kružnim mrežama plivaricama. sklapanje ugovora i registracija ugovora o radu ribara Ugovor o radu ribara se potpisuje u pisanom obliku. 9.dan otpočinjanja rada. 6. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. uzgojem riba. garantirajući pritom da ribar razumije sadržaj ugovora. sezonski karakter rada. i svi drugi podaci koje zahtjeva nacionalno zakonodavstvo. 11.-a Poslodavac može biti pravna ili fizička osoba koja se bave gospodarskim ribolovom. trajanje plaćenog godišnjeg odmora i dr. obalnim mrežama potegačama. smrću ribara.) gospodarski ribolov.stjecanje ribarskih vještina za vrijeme rada. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. ribar). 5. na strani poslodavca može biti i fizička i pravna osoba (brodar. vršama. ostima parangalima. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. pravnog odnosa intuitu personae (osobnopravni radni odnos). pelagijskim koćama. sjedištu. a na strani poslodavca fizička (ribar). Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom tako da se ubilježi u radnu knjižicu ribara. sakupljanjem morskih organizama. gospodarski ribolov i poslodavci Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. naziv broda kao mjesta rada. ima snagu kao i drugi javni registri. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. ako je ugovor na određeno vrijeme.. uglavci koji s ribarom ili posloprimcem mogu biti posebno ugovoreni kao osnovna plaća. naziv vrste poslova na kojima će ribar/pomorac raditi. kada počinje prestacija rada ribara na radnom mjestu.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. Uglavci koje ugovor mora sadržavati: 1. pripadnost grupi.. to je popis ugovora o radu pomoraca i ribara i smatra se javnom ispravom. Stranke ugovora su poslodavac i zaposlenik. uglavak koji navodi da je poslodavac upoznao ribara sa pravima i obvezama. on je osnov radnog odnosa. brodu.

Registracija je identifikacija ribara. Registracija također znači i pravo državnog tijela uprave da obavlja uvid. pa registracija istovremeno znači potvrdu. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. Radno vrijeme je ono vrijeme koje je ribar dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. Ugovor na registraciju podnosi poslodavac nadležnom tijelu (Ured za rad. Česti su jednostrani raskidi ugovora o radu (samovoljno napuštanje posla). 2. zaštita na radu. u traženju novih ribara. fluktuacija. u onom svojstvu u kojem će raditi na ribarskom plovnom objektu. nadzor i traži ispravak ugovora o radu koji ne sadrži sve bitne uglavke. Zaštita na radu sadrži brojne propise o zaštiti na radu na brodu i zaštiti od požara. socijalnom okruženju i drugo. u smjenama i po posebnim gvardijama. adaptaciji na ribarskom brodu. pripremi za rad. prestanak rada) Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Fluktuacija ribara posljedica je i slabe kvalifikacijske struke zaposlenih. Rad na moru i uz more povezan je s posebnim rizicima. tjedan. To znači nadzor države nad zakonitošću ugovora. Gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba koja pored ostaloga mora posjedovati znanja o zaštiti na radu. Ribari su osnovni subjekti sigurnosti na radu na ribarskom brodu morskog ribarstva. Ima dosta noćnog rada. Ribar može biti u radnom odnosu i s pola ili manje od pola radnog vremena. složena specifičnost radnopravnog i socijalnipravnog položaja ribara kao zaposlenika. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. a sezonski rad zbog teških uvjeta rada. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. specifičnost statusa ribarskog plovnog objekta. 26 . promjena statusa. To povećava troškove u morskom ribarstvu. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. specifičnost ribara kao poslodavca. što sve utječe na kvantitet i kvalitet rada ribara. Svaku promjenu ugovora poslodavac je također dužan prijaviti u roku osam dana koja će se registrirati kao i ugovor. Ribar može raditi u preraspodjeli radnog vremena. 12. zahtjeva posebne mjere i posebna sredstva zaštite osobe – ribara. dan.Registracija ugovora o radu ribara zahtjeva se zbog 3 razloga: 1. česti zahtjevi za sporazumni prestanak ugovora o radu. a povremeno se rad kompenzira preraspodjelom radnog vremena. Fluktuacija ribara jedan je od elemenata koji karakterizira radni odnos ribara. Radni proces na ribarskom brodu ne smije se prekidati za vrijeme realizacije radne operacije. 3. mjesec i duže. zdravstvo i socijalnu skrb) u tri primjerka u roku osam dana od kada je pomorac ili ribar započeo sa radom. opći režim (radno vrijeme.

odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. otoku. Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa moraju biti zadovoljeni i posebni u pogledu dobi. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. specifičnosti radnopravnog i socijalnopravnog statusa svjetioničara Radi se o vrlo malom broju radnika koji obavljaju službu sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru. psihofizičkih sposobnosti i dr. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom.IV. Uz opća pravila o reguliranju radnih odnosa radnopravni odnosi svjetioničara podvrgnuti su i posebnim pravilima. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju.  RH je Uredbom Vlade osnovala «Plovput» za obavljanje stručno – tehničkih poslova kojim se ostvaruju uvjeti sigurne plovidbe obalnim morem RH. Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. Pored ostaloga obavljaju se i stručno – tehnički poslovi: briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. U pomorsko – pravnom značenju. zaštitna i službena odjeća i dr. radiousluge i drugi poslovi spadaju dijelom i u djelatnost uprave. Svjetioničari u pravilu rade samostalno. Djelatnost «Plovputa» 27 . stručnih sposobnosti. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. SVJETIONIČARI 1. održavanje i uređivanje tih puteva. ali usluge iz područja pomorske signalizacija prvenstveno su privrednog karaktera. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. Sigurnost plovidbe. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. zdravstvenog stanja. na svjetionicima žive svjetioničari i njihove obitelji. a do osnivanja poduzeća u Ustanovi za održavanje pomorskih plovnih putova sa sjedištem u Splitu. 2. Oprema i materijali s kojima svjetioničari rade su građevinski i plovni objekti. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. života. Radni odnosi svjetioničara pripadaju skupini radnih odnosa u organizacijama privrednih djelatnosti morske tehnologije s posebnim režimom jer su vezani za specifične uvjete rada. bez ekipe i na izdvojenim mjestima rada. svjetioničarske stanice i signalne stanice. Svjetioničari su subjekti sigurnosti plovidbe uopće. spola. održavanje i uređivanje tih puteva. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. plovput sa sjedištem u Splitu Radnici koji zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara to sada čine u poduzeću «Plovput» Split. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. Svjetioničari putem organizacija u kojoj su u radnom odnosu ostvaruju i državne funkcije.

4. . upravitelj svjetioničarske stanice. Dužnosti upravitelja svjetionika: . 28 . kategorizacija svjetioničara i svjetionika (naziv radnog mjesta) Svjetioničar je radnik koji rukuje i održava objekte za sigurnost plovidbe. 3. postavljanje i osiguranje funkcioniranja objekata sigurnosti plovidbe. rezervni je svjetioničar radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji službu vrši kao zamjena na svjetioniku. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici gdje službuju dva ili više radnika. 3.briga o ispravnosti i urednom funkcioniranju svjetionika i svih ostalih povjerenih svjetala i uređaja. električne struje. 7.regulira upotrebu obradive zemlje za potrebe svjetioničara. određuje raspored radnika u slučaju požara. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. odgovorni svjetioničari na svjetioniku čiju posadu čine jedan svjetioničar ili mu je još pridodat rezervni svjetioničar. .odobrava upotrebu čamca. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene.od interesa je za RH. S obzirom na organizaciju rada. svjetioničarskoj stanici ili plovnom objektu. . 2.brine se o stanju lijekova i njihovom izdavanju. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. Upravni odbor donosi akt o unutarnjoj organizaciji i načinu rada poduzeća te akt o raspodjeli plaća djelatnika poduzeća. složene i specifične radne operacije svjetioničara Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. . 1. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici na kopnu. Po značenju za plovidbu brodova i po uvjetima života i rada svjetioničara izvršena je interna kategorizacija svjetioničara u 4 kategorije. . . svjetioničar ili svjetioničar signalista. Upravni odbor i direktor «Plovputa» odlučuju o pravima. obvezama i odgovornostima radnika.naređuje isključivanje i prekid rada uređaja za maglu i ostale uređaje i agregate. gdje obavlja službu sam. 4. sadržaj poslova i mjesto rada svjetioničar može biti. 6. upravitelj svjetionika ili upravitelj signalne stanice kada upravlja svjetionikom ili signalnom stanicom. odnosno svjetioničarasignalista.brine za ispravnost protupožarnih sredstava i da svjetioničari njima znaju rukovati. čiju posadu čine dva ili više svjetioničara. . svjetioničarski je vježbenik radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji još nema zvanje kvalificiranog svjetioničara. održavanje i uređenje plovnih putova u obalnom moru.rukovodi radiofonskom stanicom i određuje ovlaštene svjetioničare za rukovanje stanicom. signalnoj stanici.regulira upotrebu vode. 5. odgovorni svjetioničar.

Svjetionik Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. dva svjetioničara koji se izmjenjuju 15 dana na radu. fenjeri. uzrok su zdravstvenih i drugih smetnji svjetioničara.- rukovodi radnjama kod pomoći brodovima. kategorije. Zbog takvih težih uvjeta rada velika je i fluktuacija radnika. državni i vjerski blagdani. redoviti rad. Na svjetionicima I. Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. ograničeni izbor prehrane. Svjetionici posjeduju vlastite televizore i radioaparate. Izrazita je hijerarhije poslova. odnosno korištenjem posebnih čamaca koje imaju svjetionici. rasvjetni aparati. visinski rad. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. rad nedjeljom. noćni rad. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. a radni staž 18 godina. neiskorišteni slobodni dani. odvojenost od porodice. ušteđivači plina. Ovlašteni radnici organizacije jednom mjesečno posjećuju svjetionik i snabdijevaju ga sredstvima za rad. 6. a 15 dana slobodni. Prosječna životna dob svjetioničara je 42 godine. rad u smjenama. svjetionici. rade na sredstvima pomorske signalizacije. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. češće promjene klimatskih uvjeta. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. specifična organizacija rada – svjetionik. specifični radni uvjeti svjetioničara Različitost života i rada na svjetioniku o odnosu na kopno. tko kome odgovara. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. a razgovori se obavezno obavljaju u osam sati ujutro i u 12 sati. npr. u plaću se uračunavaju. a tisak kupuju putem plovnih područja. leće. svjetioničarske i signalne stanice Rad svjetioničara odvija se u preciznoj organizaciji rada u jedinicama koje čine. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. Zarade radnika su niske. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. organizacija svakodnevno održava vezu sa svjetionikom telefonski. svjetioničarske stanice i signalne stanice. okretni strojevi. posada čuvanog svjetionika sastavljena je od upravitelja i svjetioničara. sa stalnom službom uvodi se novi način rada. dodatak na meteorologiju i posebne usluge. ograničeni prostor kretanja. ali i usklađenost i koordinacija. Ti čamci služe svjetioničarima i njihovim obiteljima i za nabavu živežnih namirnica kojih nema na svjetioniku. brodicama i sl. Informiranje svjetioničara uglavnom se vrši na dva uobičajena načina: biltenima organizacije i dostavom internih obavijesti. tj. 29 . Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. sigurnosne i svjetleće plutače sa usidrenim elementima i dr. 5.

a uz naknadu (plaću) i druga prava utvrđena zakonom. sredstvima za vezu i osmatranje. jednim ili više plovnih objekata s uređajima za izvlačenje i smještaj. .održavanje i nadziranje područnih. kojim se reguliraju: .pružanje pomoći plovilima i brodolomcima. . Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. Najveći dio poslova realizira se u svjetioničarskoj zgradi. kolektivnim ugovorom i općim aktima organizacije.održavanje svih objekata i uređaja na svjetioniku u okvirima mogućnosti posade ili uz pomoć drugih izvršitelja: postavljanje. elektroinstalacija. kao svoje glavno i redovito zanimanje na sredstvima rada organizacije. čuvanom svjetioniku. 30 . obalnih i lučkih svjetala.Kod rada svjetionika bitne su i karakteristične i radne operacije upravitelja svjetionika. dobrovoljno zasnovanom s organizacijom čija je djelatnost sigurnost plovidbe i zaštite ljudskoga života na moru. izražena je hijerarhija poslova uz maximum suradnje. kolektivnim ugovorom i općim aktima poduzeća «Plovput» Split. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. osmatranje i javljanje. održavanje i remont agregata. Poslovi se obavljaju prema posebnom Pravilniku o službi. . pristanom. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. najčešće na tzv. Razlika je u mjestu rada. obali ili plovnom objektu. jer svjetioničarska stanica može imati sjedište na svjetioniku.rukovanje uređajima na svjetioniku. . Radno mjesto svjetioničara organizacijski uvijek pripada jednom plovnom području kao organizacijskoj jedinici koja djeluje na određenim dijelovima obale i obalnog mora.vršenje službe bdijenja. stambenim i ostalim prostorijama. akomulatora. Parafrazirajući odredbe zakona o radnim odnosima pozitivnopravna definicija radnog odnosa svjetioničara je: Radni odnos svjetioničara je dobrovoljni odnos između svjetioničara i poduzeća «Plovput» Split radi obavljanja poslova na čuvanom ili drugom svjetioničarskom mjestu rada. popuna. na čuvanom svjetioniku. ali uvijek poslova svjetioničara i radi ekonomski svrsishodnoga odgovornoga korištenja sredstava i ostvarivanja prava i obaveza što se stječu na radu i po osnovi rada. od kojih je jedan obavezno svjetioničar. Od mjesta izvršenja ovisi i oprema. kroz vrlo specifično utvrđeno radno vrijeme u smjenama. Svjetioničari rade na svim sredstvima pomorske signalizacije. gromobrana i dr. sa uređajima. u kontinuiranom procesu rada. a to znači da ima i više radnika. kancelarijom. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. koji su uređeni zakonom. svjetlećih i dnevnih oznaka i plutača. 7. Svjetioničarske stanice: Zadatak svjetioničarskih stanica je rukovanje s više obalnih i lučkih svjetala. stalno je i stručno usavršavanje svjetioničara. definicija radnog odnosa svjetioničara Radni odnos svjetioničara pravni je odnos između radnika koji obavlja specifične radne operacije.

prethodnom provjeravanju radnih sposobnosti za rad na svjetioniku. radno je vrijeme unaprijed utvrđeno i radne su operacije propisane. uvođenje u posao i dr. obveze i odgovornosti. boce s disuplinom. Zasnivanjem radnog odnosa on se uključuje u radni proces u sastavu organizacije. korištenje plina iz boca. . odnosno radiofonista. transport disuplinskih boca. Pored ovih razvijaju se i specifični elementi. Pri radu na svjetionicima rukuje se opasnim uređajima. Svjetioničar uvijek radi na sredstvima organizacije u kojoj je u radnom odnosu. posebna zaštita na radu – poslovi na izdvojenim radnim mjestima . teže životne i radne uvjete. a posebno mjesto i način izvršenja rada obavlja se na poseban način. plaća i subordinacija. on je član kolektiva te organizacije. koji na svjetioniku stječu potrebnu praksu za to zvanje. za njega vrijedi sve što je autonomnim i heteronomnim normama propisano. definicija svjetionika Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. u okviru tzv. agregati. Zasnivanje radnog odnosa svjetioničara temelji se na specifičnom planu zapošljavanja.POSLOVI NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA - Izraziti primjer rada na izdvojenim radnim mjestima je obavljanje poslova svjetioničara. a nakon jedne do dvije godine prakse pripravnici pohađaju posebni interni seminar uz polaganje stručnog ispita za stjecanje zvanja kvalificiranog svjetioničara. donošenju odluke o potrebnom broju izvršitelja. posebni uvjeti za zasnivanje i trajanje radnog odnosa Za ove radne odnose vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi – dobrovoljnost. otoku.POSEBNA ZAŠTITA NA RADU - Na svjetionicima je nužna oprema koja je okupljena na veoma malom prostoru. U radni se odnos prima i određeni broj pripravnika. Zbog toga se u postupku zasnivanja radnog odnosa posebna pažnja posvećuje prethodnoj izobrazbi iz područja zaštite na radu. a prilikom zasnivanja radnog odnosa svjetioničar se upozorava na vrijednost sredstava s kojima radi. 10. 31 . osobna ravnopravna funkcionalna veza. te prolaze obuku različitog sadržaja. važnost svjetioničarskog posla. i sva prava. Strukturu radne snage na svjetionicima čine radnici sa završenim zanatom ili pak srednjom školom. uključivanje.8. Radnici koji prvi puta zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara pohađaju određene tečajeve i seminare. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. Međutim prema organizaciji rada. Priučavanje se obavlja na poslu i izvan radnog mjesta. 9. upotreba butan boca. Svjetioničar je u radnom odnosu u organizaciji koja je registrirana za obavljanje službe sigurnosti na moru. pokusni rad. radi se o rizicima i opasnostima kod kojih lako može doći do grešaka. čelične boce u specijalnim prostorijama. plovnih područja njegovo se radno mjesto nalazi izvan radnih mjesta i prostorija organizacije. Prethodno treba proći i obuku pružanja prve pomoći sebi i drugima. vitla i dr.

. dosljednost i operativnost u izvršavanju poslova i zadataka svjetioničara. 11. tj. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. svjetioničarske stanice i signalne stanice. obveza i odgovornosti svjetioničara Obveze.evidentiranje radnih operacija uz cijene koje su unaprijed utvrđene.nadzor nad primjenom propisa provode organi određeni posebnim propisima. . svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. pa tako i kod svjetioničara. . Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. 12. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno.poslovanje u skladu s posebnim zakonom. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. reguliranje prava. radno vrijeme svjetioničara Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku.U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. Nakon što je stupio na snagu Opći kolektivni ugovor. U pomorsko – pravnom značenju. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. prava i odgovornosti svjetioničara reguliraju se heteronomnim i autonomnim normama.poznavanje pravnih propisa u oblasti pravnog prometa i plovidbenog prva u dijelu nužnom za obavljanje radnih operacija na čuvanom svjetioniku. .ažurnost.neprestani kontakt s korisnicima usluga i organizacijom u kojoj su u radnom odnosu.mjere i sankcije zbog povrede propisa. O vrsti službe zavisi i radno vrijeme. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. . odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. . drugim propisima i poslovnim običajima u poslovima sigurnosti plovidbe na moru. točnost. 32 . obveza i prava. kolektivnih ugovora u pojedinim djelatnostima. slijedilo je sklapanje i granskih ugovora. obveze i odgovornosti svjetioničara odnose se i norme kolektivnih ugovora i općih akata. Osim heteronomnih normi na prava. . Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. kao i usluga pruženih potencijalnim i stvarnim korisnicima usluga. Njih karakteriziraju ovi elementi: .načelo savjesnosti i poštenja u prometu.

odnosno na nekim svjetionicima od 8 – 24 sata.Radno vrijeme je ono vrijeme koje je radnik proveo u efektivnom radu prema svojim zadaćama (na poslovima i zadacima) ili vrijeme dok je radnik bio u službi (osim dežurstva). a praksa je da svjetioničari svoje godišnje odmore koriste u krugu obitelji ili na samom svjetioniku ili na kopnu izvan svjetionika. Radno je vrijeme više in favorem službi nego zaštiti radnika od prekovremenog rada. Između dežurstva. službu vrše tri svjetioničara. kao i vrijeme koje radnik provede na dežurstvu. U ovoj djelatnosti ima puno tekućeg rada koji umara pa je bitno korištenje i godišnjih odmora. Obvezna prisutnost je vrijeme koje radnik mora provesti u svojoj organizacijskoj jedinici izvan radnog vremena u efektivnom radu. Svaki radni dan ostvaren iznad 42 sata uzima se u sistem preraspodjele radnog vremena i pretvara u slobodne dane koje radnici koriste tijekom godine po potrebi ili želji. sa permanentnom službom uvesti način službe po kojem bi svjetioničari radili neprekidno 15 ili 30 dana. a to se u skladu sa zakonom autonomno uređuje. efektivnog rada te obvezne prisutnosti na radu koristi se tzv. a četvrti koristi slobodne dane. tj. Slobodni dani se mogu koristiti i na taj način da se radniku isplate uz mjesečnu zaradu. 33 . tj. 42 sata na tjedan. Unutar radnog vremena ostvaruje se i preraspodjela. a isto toliko proveli van procesa rada. Uputno je na svjetionicima I. koji se računaju kao jedan sat efektivnog rada. Svi su dani u tjednu radni. Dežurstvo traje od izlaza do zalaska sunca. koristili bi slobodne dane. napuštanje svjetionika može biti samo danju i to do 12 sati i može trajati do zalaska sunca. tj. Radno vrijeme utvrđuje organizacija u skladu sa zakonom i u interesu organiziranja službe sigurnosti plovidbe. slobodno vrijeme. Na svjetionicima s četiri svjetioničara radno vrijeme iznosi 7 sati i 3 sata obvezne prisutnosti u svim danima u tjednu. Rad na svjetionicima uglavnom se obavlja po smjenama i to po 8 sati. kategorije. i to samo na svjetioniku ili izvan svjetionika.

nabavka športskih rekvizita. briga o ostvarivanju prava. skijanju na vodi i dr. Nautički turizam je povezan i sa drugim privrednim djelatnostima morske tehnologije. zaštita akvtorija. poslovi u nautičkom turizmu  Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. remonta plovila i sl. osposobljavanje servisiranja. u sezoni i izvan sezone. prodaja goriva i sl. ribarstvo. ronjenju. Upravo je zbog toga teško utvrditi i sistematizaciju radnih mjesta u nautičkom turizmu. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. od najjednostavnijeg čamca do luksuzne jahte i broda – plovećeg hotela. različitih servisa. Za održavanje kapaciteta nautičkog turizma (marine luke). opskrba.       34 . kao oblik ostvarivanja turističkog ugođaja plovnim objektom. servisiranje i dr. Nautički turizam je dio turističke industrije i tržišta i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa. potrebni su radnici sa punim radnim vremenom kroz cijelu godinu. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. ugostiteljstva. koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru u turističke svrhe. Nautički turisti pokretljivi su i izbirljivi i tu njihovu izbirljivost moraju pratiti i kadrovi nautičkog turizma. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. 2. Radi se o velikom broju poslova: pristajanje. luke. planiranje razvoja športskih sadržaja. izvlačenje. skladišno poslovanje. te oni radnici koji će raditi tijekom sezone na neodređeno radno vrijeme. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. te je i rad u toj grani turizma raznovrstan i poznaje mnoge djelatnosti. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. jedrenju. radnopravni status zaposlenika u nautičkom turizmu Nautički turizam je iznimno važna vrsta turizma. od trgovine. čuvanje. čišćenje. organiziranja jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. NAUTIČKI TURIZAM 1. osposobljavanje turista u navigaciji. čuvanje. servisiranje plovila. iznajmljivanje. Djelatnosti u nautičkom turizmu su vrlo raznovrsne. Razne druge usluge. brodarstvo.V. opskrba brodova. dužnosti i odgovornosti radnika. koordiniranju poslova bookinga. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote.

Iz djelatnosti nautičkog turizma proizlazi i fond poslova koje obavljaju radnici u organizacijama koje tu djelatnost registrirano obavljaju:  Iznajmljivanja vezova plovilima. 35 . gorivom.  Čuvanje.  Usluge u obavljanju sportsko – rekreativnih aktivnosti. održavanja i druge usluge plovilima i nautičkim turistima u zabavnoj plovidbi.  Opskrba plovila pitkom vodom. udruženja turističke privrede i dr.  Prodaja na malo u slobodnim carinskim prodavaonicama.  Davanje meteoroloških izvještaja i informacija za plovidbu. Nautički turizam spada i u privrednu djelatnost morske tehnologije: izgradnja raznih objekata za prihvat turista. čuvanja.  Agencijsko – turističke usluge. 4. bungalovi. održavanja i servisiranja i drugo odvija se na pomorskom i vodnom dobru.. priveza. marine.  Istraživanje tržišta. živežnim namirnicama. nomenklature djelatnosti. obrazovanje kadrova i dr. Tu je nužno da se urede pitanja: jedinstvenih uvjeta za obavljanje djelatnosti nautičkog turizma.  Organiziranje kulturnih manifestacija. električnom energijom. za danonoćni rad i zabavu. održavanje i servisiranje plovila. o ispuštanju ulja u more i dr.  Posredovanje kod prodaje plovila i opreme plovila. sidrenja. a organizacije nautičkog turizma su korisnici pomorskog dobra na kojem obavljaju privrednu i športsku djelatnost..  Usluge u natjecateljskom sportu za organiziranje priredbi. pojam marine Pojam marine određuje Zakon. akvatorij i akvapolisi. održavanje luka. u kojoj se pružaju usluge priveza. a prema trenutnom stanju nautički turizam je razvrstan u djelatnost turizma.  Iznajmljivanje plovnih objekata. djelatnost u nautičkom turizmu Kod nautičkog turizma radi se o novijoj djelatnosti. Određeni broj radnih operacija u nautičkom turizmu određen je i Zakonom o pomorskom i vodnom dobru.  Druge usluge koje se pružaju plovilima i turistima u nautičkom turizmu.  Agencijsko – prometne usluge.3. Cjelokupni proces iznajmljivanja plovila. Jedan broj pitanja unutar te djelatnosti treba urediti i posebnim propisima što predlažu stručna tijela komora.  Obuka za voditelja čamca i skipera..  Usluga skipera.  Škola športova. Marina je posebna luka kao pomorsko dobro koje služi za posebne potrebe i namjene organizacija. pristaništima kao npr. o taloženju otpadaka u luci. odmor i rekreaciju.  Ugostiteljske usluge smještaja i prehrane. sidrenje. općih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma.

voditelj flotile i skiper. . historijske i kulturne znamenitosti mjesta i područja. on je osoba koja stručno vodi plovilo. to su kapetan marine. uvjeti koje trebaju ispuniti radnici u djelatnostima nautičkog turizma (osposobljenost voditelja skipera – upravitelja plovnog objekta). briga o ostvarivanju prava. organizacija poslova i mjesto izvršenja   Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. tehnički rukovodilac marine. Za voditelja flotile – hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i potrebno stručno zvanje. a koriste se i oglasi i natječaji za obavještavanje što većeg broja kandidata koji zadovoljavaju uvjete za zasnivanje radnog odnosa. dužnosti i odgovornosti radnika. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. neka nova zanimanja Nautički turizam zahtjeva specifične profile kadrova. organiziranja 36 . osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. planiranje razvoja športskih sadržaja. rukovodilac chartera.) 5. odmora. Organizirani charter – najam plovila onim turistima koji nemaju svoja plovila i na kojima se angažiraju radnici zaposleni u nautičkom turizmu (na jedrenjacima. radnog vremena. Uloga ljudskog faktora u ovoj djelatnosti naročito je izražena.Organizacija koja koristi marinu određuje uvjete za njeno korištenje i način održavanja prema njenoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj. zaštite i dr. Skiper također pokazuje i stručno objašnjava turistima prirodne. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. Tehnički rukovodilac marine – najmanje višu stručnu spremu brodostrojarskog ili brodograđevnog usmjerenja. u tom slučaju na njihov rad se primjenjuju propisi koji vrijede i za radne odnose pomoraca. stručnošću i iskustvom u turističkoj privredi. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. a kadrovi se osposobljavaju u školama i fakultetima. vrši javna ovlaštenja i zastupa korisnika plovila i dr. 6. većim motornim brodicama. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. u nautičkom turizmu se pojavljuju i neke nove djelatnosti.uvjeti za to radno mjesto jesu da je osoba hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i da ima stručno zvanje propisano za vođenje plovila. sa znanjem. ----u ovim radnim odnosima propisivanje kvalifikacija je javnopravni element Skiper – ima posebnu ulogu. Taj propis o uvjetima i načinu održavanja i korištenja sadrži u sebi i dio pitanja iz radnih odnosa radnika što rade u marinama (režim poslova. Pored zanimanja koja se pojavljuju u srodnim djelatnostima. Kapetan marine – osoba koja ima zvanje kapetana duge plovidbe. odgovoran je za sigurnost plovila i red na plovilu. koordiniranju poslova bookinga. Organizacija ove kadrove najčešće angažira putem neposrednog kontakta za zasnivanje radnog odnosa. Pri tome se provode i heteronomni i autonomni propisi. jedrilicama). a to se odnosi i na rukovodioca chartera.

Kod ove vrste rada posebno su naglašene ovlasti inspekcije rada u slučaju da se takav radnik ne pridržava mjera zaštite na radu. Značajan broj radnika radi u marinama gdje se pružaju usluge veza.  Način i uvjeti korištenja vlastitih sredstava rada radnika koji rade na izdvojenim radnim mjestima. marine i nautičko – turistički centri.  Količina i opseg rada koji se mora ostvariti na izdvojenim radnim mjestima. uz obalu. za jednog radnika i vrednovanje tog rada. Najveći broj zaposlenih bit će u lukama nautičkog turizma različitih kategorija: sidrišta – privezišta. osposobljavanje servisiranja. skijanju na vodi i dr. ronjenju. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. Manji broj radnika radi u sidrištima (dio vodenog prostora opremljen uređajima za sidrenje plovila u uvali zaštićenoj od nevremena) i privezištima (dio obale uređen za pristajanje i kraći boravak plovila). pospremanje i sl. 37 . nabavka športskih rekvizita. te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima. jedrenju. život radnika ili njegove porodice te opasni po okolinu. Mjesto izvršenja poslova i zadataka je neposredno na moru. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. način i izvršenje rada.  Radni odnos se ne može zasnovati za poslove koji su opasni po zdravlje. Radi se o radu u sidrištima i privezištima daleko od marina i nautičko – turističkih centara. radna disciplina i drugo. Za rad na izdvojenim radnim mjestima treba posebno regulirati ova pitanja:  Način sudjelovanja u informiranju i odlučivanju. servisiranja plovila. čuvanja. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. skladišno poslovanje. održavanja. poslovi na izdvojenim radnim mjestima Rad na izdvojenim mjestima rada u nautičkom turizmu ostvarit će se u skladu sa Zakonom i autonomnim općim aktima organizacije koje tu djelatnost obavljaju. osposobljavanje turista u navigaciji. na otocima i uz otoke i na unutrašnjim vodama. a uz njih i pomoćnog osoblja u kuhinji. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. čuvanje. pokusni rad. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. općim aktom i ugovorom o radu određuju se prava i obveze radnika.  Mjesto izvršenja. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. Razne druge usluge.  Neprimjena ograničenja u pogledu trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme. Kod poslova vezanih za jahte mjesto rada su i takva plovila koja omogućuju duži boravak posade na moru. čišćenje.     jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. 7. servisiranje i dr. turističke luke. čišćenje.  Način uvođenja u posao.  Osnovi i mjerila za sudjelovanje radnika u raspodjeli sredstava za plaće i ostvarivanje drugih prava po osnovi rada.

a koristi se i dopunski radni odnos. mjesečnog. 38 . 9. Javnopravna obilježja radnog odnosa u nautičkom turizmu manifestiraju se u:  Javnopravnom značenju stručnih kvalifikacija (tko može raditi koje poslove. s različitim trajanjem radnog vremena. polugodišnjeg i godišnjeg fonda radnog vremena. rad u vodi. ali se može obavljati u toku cijele godine.8. Zbog neujednačenog intenziteta poslova vrši se preraspodjela radnog vremena bez obzira na smjensku organizaciju rada. Za sada je djelatnost nautičkog turizma uglavnom sezonska. Radno vrijeme ovih radnika treba utvrditi autonomnim općim aktima u skladu sa Ustavom i Zakonom.  Prethodno provjeravanje radnih sposobnosti radnika uz objektivniji izbor što je bolje od zasnivanja pokusnog rada.  Zahtjev za posebnom zdravstvenom sposobnošću za određeni broj izvršitelja. vlazi i sl. trebalo bi inicirati postupak za utvrđivanje skraćenog radnog vremena koje bi se izjednačilo sa punim radnim vremenom. uključivanje u stalan sustav kadrova tih organizacija. dobrovoljnost u zasnivanju.  Izvansezonske pripreme radnika za sezonu i sl. doškolovanje i stjecanje novih znanja. osnovne odrednice prava i dužnosti radnika u nautičkom turizmu Za radne odnose radnika u naut.  Pohađanje seminara i tečajeva za obuku radnika koji prvi puta zasnivaju radni odnos u ovoj djelatnosti. Pri zasnivanju radnog odnosa radnika u nautičkom turizmu javljaju se ove specifičnosti:  Radi se o mladoj djelatnosti te se fleksibilnije pristupa planu o potrebnom broju radnika. Te općenite karakteristike nadopunjuje i niz specifičnosti karakterističnih upravo za radne odnose naut. Zbog otežanih uvjeta rada za neke radnike. Autonomnim općim aktom organizacija nautičkog turizma će urediti pitanje rasporeda na poslove i radne zadatke vodeći računa o pravu radnika na uvjete koji osiguravaju njegov fizički i moralni integritet i sigurnost. Posebno je pitanje i zaštita radnika na radu. sezonski radni odnos može trajati najduže 8-9 mjeseci pa je nužno intenzivno razdoblje pune sezone produžavati radi stabilnosti i poboljšanja uvjeta života kadrova.  Posebne evidencije za radnike pojedinih zanimanja u tim organizacijama. bez tjednog odmora. turizma. Tu je uputno koristiti praksu iz ugostiteljstva po sezoni gdje radnici moraju koristiti bar jednom u mjesecu dan tjednog odmora. turizmu vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi. osobna radnopravna funkcionalna veza. trajanju i prestanku. a također i zaštita naše obale. plaća i učešće u odlučivanju. Radi se u turnusima i po 14 sati dnevno. pod kojim uvjetima). Radni odnos se u ovoj djelatnosti zasniva na neodređeno i određeno radno vrijeme. reguliranje radnih odnosa i zanimanja Za reguliranje ovih radnih odnosa u općim aktima nužna je neposredna i posredna primjena brojnih heteronomnih propisa o radu i radnim odnosima. rad na izdvojenim mjestima rada i rad na ugovor.  Režim usmjeravanja. školovanje. Kontinuitet radnog procesa osigurava se rasporedom tjednog.  Upoznavanje radnika s rizicima i opasnostima.

heteronomnom normom kogentne naravi.  Brojnost dozvola za rad. 39 . uvjeta za stjecanje zvanja i ovlasti. Određenost zvanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful