P. 1
Pomorsko radno pravo SKRIPTA38str

Pomorsko radno pravo SKRIPTA38str

5.0

|Views: 690|Likes:
Published by Ivan Cuca-Zentil

More info:

Published by: Ivan Cuca-Zentil on Feb 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/16/2012

pdf

text

original

I. RADNOPRAVNI STATUS POMORACA 1.

pomorstvo i pomorac Članovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i socijalnopravnu regulativu i zaštitu. RH koristi i ima velike izvore koji se odnose na pomorstvo i pomorce: geološki položaj, pomorsku tradiciju, domaću brodogradnju i putničku i trgovačku flotu. Hrvatski pomorci plove na našim brodovima upisanim u hrvatske upisnike brodova i na brodovima pod zastavama drugih država na svim morima svijeta. Tu sudbinu dijele i naši brodovi koji kao osnovnu djelatnost obavljaju plovidbu morem radi prijevoza stvari i osoba. Uvjeti rada su jednaki kao i u drugim zemljama (higijensko – tehnička zaštita, stanje zdravlja pomoraca, organiziranje radnog mjesta i radne okoline, uvjeti rada socijalne naravi (odmori, dopusti), pravne naravi (trajanje rada) itd.). Puno je uvjeta rada koji su zajednički svim članovima posade (vrućina i hladnoća, vremenske nepogode, zaraze i trovanja, zatvoreni prostori, buka, prašina...). Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto življenja. Specifičnost radnog odnosa pomoraca prate i brojni propisnici, prvenstveno oni heteronomne naravi međunarodnog podrijetla (konvencije, preporuke, multilateralni i bilateralnu ugovori). Prve konvencije; Bruxelles 1905. i 1910., London 1913. odnosile su se na tehnička i druga pitanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskog života na moru. Od 1920. god. do danas Međunarodna organizacija rada je u tim odnosima stvorila gotovo potpuni međunarodni zbornik o radnim odnosima pomoraca. Pomorske konvencije odnose se i primjenjuju na sve pomorske brodove. Propisuju se uvjeti koje osoba mora zadovoljiti da bi bila ukrcana na brod, zdravstvena sposobnost za rad na brodu, sadržaj i način izdavanja pomorske knjižice i dozvole za ukrcaj. 2. radno vrijeme Pravilnikom o radu može se urediti radno vrijeme kako bi se postigla svrha Zakona o radu da se redovno radno vrijeme, radni dan i radni tjedan, ne unose direktno u ugovor o radu, te svrha o poslovima na kojima se uvodi skraćeno radno vrijeme. Zaposlenik mora znati i imati mogućnost ugovoriti trajanje redovitog radnog dana ili tjedna, a umjesto u ugovoru o radu to se može urediti pravilnikom o radu i na to uputiti zaposlenika, te navesti u ugovoru o radu. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuje se i pravilnikom o radu. Radno vrijeme članova posade broda uređuje se i kolektivnim ugovorom u skladu sa propisima.

1

Brodska straža – gvardija «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» donio je ovlašteni ministar pozivanjem na odredbe Pomorskog zakonika i njime uredio u cilju osiguravanja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša ova pitanja: - načela i postupke u vezi s obavljanjem poslova članova posade; - održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH; posebne obveze brodara, zapovjednika, časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. Straža = jedna ili više osoba koje obavljaju poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Svaki postupak u vezi s obavljanjem poslova i održavanjem straže precizno se evidentira u knjizi postupaka. Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadržane upute brodara i zapovjednika broda u svezi s postupanjem u slučajevima opasnosti za boravka broda u luci, na sidru i u plovidbi. Knjiga postupaka mora biti na brodu. Upravitelj stroja je član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je kao član posade s posebnim ovlastima odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Raspored straže na brodu mora biti dostupan svim članovima posade broda u okviru propisanog radnog vremena. Radno vrijeme časnika odgovornog za stražu ili drugog člana posade u straži ne smije biti duže od 12 sati dnevno, uz mogućnost drugačijeg uvođenja radnog vremena na brodovima obalne plovidbe i osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti. 3. brodar i pomorac = subjekti ugovora o radu Poslodavac je osoba koja zapošljava pomorca ili ribara. Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Poslodavac je brodar ( vlasnik broda, naručitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođa pomorskog broda ) kod kojeg je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je na brod kao član posade. Zaposlenik je pomorac ili ribar. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno zasnovao radni odnos na brodu kao član posade. Kroz određeno vrijeme obavlja u vidu zanimanja i uz plaću službu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete. 4. uvjeti rada pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima regulira: Radno vrijeme, prekovremeni rad, držanje straže i naknadu za rad subotom i nedjeljom, odmore i dopuste i druga pitanja uvjeta rada na brodu. Radno vrijeme se dijeli na radno vrijeme u plovidbi i u luci.

2

Puno radno vrijeme u plovidbi – 40 h tjedno, a u luci je različito raspoređeno za časnike i potreban broj posade u smjeni. Rad u vremenu od 22, 00 h navečer do 6, 00 h ujutro smatra se noćnim radom. Subota ima karakter neradnog dana, a rad subotom se posebno plaća i preraspoređuje (preraspodjela radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom). U uvjete rada spadaju i odredbe o minimalnom broju članova posade. Dnevni odmor se koristi najmanje 8 h, a ako to nije moguće na trajektima plaća se prekovremeni rad. Godišnji odmor uređen je u skladu sa zakonom uz dodatni broj dana: prema uvjetima rada, prema radnom stažu i prema posebnim uvjetima. Plaćeni dopust – do 7 radnih dana, za važne osobne poslove. Kao prekovremeni rad neće se plaćati daljnji sati za vrijeme opasnosti koja izravno utječe na sigurnost broda, njegove putnike i posadu, o čemu prosuđuje isključivo zapovjednik. Pravo na plaćanje isključeno je i za obavljanje vježbe spuštanja čamca za spašavanje te rad da bi se pružila pomoć drugim brodovima. Radno vrijeme u lukama i sidrištima posebno se regulira kao držanje straže. 5. brodska posada Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Primjenjuje se propis države u kojoj je brod upisan i čiju zastavu vije, zahtijeva se izravna veza između te države i broda. Ukrcavanje = akt kojim se pomorcu daje pravo boravka na brodu, a pomorac je dužan obavljati poslove zbog kojih je ukrcan na brod. Unošenje u popis posade je formalni akt ukrcaja. Ukrcani pomorac iskrcajem prestaje biti član posade broda. -----Pomorac je širi pojam od pojma člana posade broda, jer je on član posade samo dok je na brodu za vrijeme plovidbenog zadatka broda. Pomorac može biti i nezaposlena osoba sa tim zvanjem. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Zaposlenik = fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcavanje te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Prije sklapanja ugovora o radu zasniva se pravni odnos između pomorca i brodara, kao npr. za obavljanje liječničkog pregleda, pripreme, prethodne provjere. Troškove povratnog putovanja članova posade broda snosi brodar. 6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu Poslovi na brodu – «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» Straža – obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu.

3

strojarsku ili radio stražu. stručnu spremu. prvi do upravitelja stroja.  brinuti o administraciji na brodu.Obveze brodara:  ukrcati na brod stručno i zdravstveno sposobnu posadu. prvi do zapovjednika. ispitne programe.  radiooperater odgovoran za radijsku stražu. Zapovjednik broda – osoba koja zapovijeda brodom. uz osiguranje potrebnih sredstava i ovlasti. mornarice RH.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu.  ustrojiti i organizirati rad posade. preuzima dužnost zapovjednika brodom. uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca na brodovima trg.  odrediti obveze svakog člana posade koji obavlja ili nadzire poslove u svezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite okoliša. Časnik – član posade broda odgovoran za plovidbenu.  ustrojiti sustav sigurnog upravljanja brodom davanjem posebnih uputa sadržanih u knjizi postupaka. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda.  časnici odgovorni za stražu. koje će biti posrednik između posade na brodu i brodara i koja će za svaki brod nadzirati provođenje propisanih uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša. GMDSS – svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti IMO – Međunarodna pomorska organizacija Plovidbena služba – služba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti.  upoznati svakog člana posade s opremom i postupcima u svezi s obavljanjem njihovih dužnosti. Prvi časnik palube – časnik palube. putnika.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. «Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH» -propisuje zvanja.  dati upute u svezi s postupanjem na zapovjedničkom mostu. posade i tereta. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem. siguran boravak broda na sidru i luci.  davanje uputa zapovjedniku broda glede zlouporabe droga i alkoholnih pića.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. 4 . Drugi časnik stroja – časnik stroja.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda.  za svaki brod odrediti osobe ili osobu na kopnu. Ostali članovi posade koji neposredno rukovode obavljanjem poslova i održavanjem straže:  upravitelj stroja. te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. koji preuzima dužnost upravitelja u slučaju ako tu dužnost upravitelj stroja ne može obaviti. te osigurati primjenu obrazaca za provjeru.

Hrv. Nacionalni kolektivni ugovori za pomorce. 8.  Zakoni kao izvori prava pomoraca. Kada beneficijsko vlasništvo i kontrola broda nije iz zemlje čiju zastavu brod vijori.  Kolektivni ugovori o statusu pomoraca. Pravilnik o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne.  Podzakonski akti – Pravilnik o pomorskim knjižicama. gospodarskog i tehničkog nadzora nad brodovima njene drž. Međunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca:  Međunarodni pakt o ekonomskim. 1976. Primjena Konvencije: za svaki pomorski brod.  Pravilnik o radu pomoraca. koji se bavi prijevozom tereta ili putnika u trgovačke svrhe. pripadnosti. 147 o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima. To se odnosi na brodove koji viju zastave pogodnosti – FOC. Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) – Sekcija pomoraca Konvencija MOR-a br. Država koja ratificira Konvenciju MOR-a o tom pitanju obvezuje se vršiti stvarnu jurisdikciju ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na njenom području. socijalnim i kulturnim pravima. smatra se da brod plovi pod zastavom pogodnosti. a krajnji je cilj da se takvi brodovi vrate pod nacionalne zastave. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje. RH ima pravo upravnog.  Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.7. pripadnost brod stječe upisom u upisnik brodova ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista. najvažniji Pomorski zakon. a svaka koja to učini prema njoj uređuje sigurnosne standarde. mornarice RH. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH. odnosi se i na tegljače koji plove morem. ITF ima TCC standarde: 5 .  Ugovor o radi između brodara i pomorca. Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice RH. vrela prava pomoraca Hrvatski izvori:  Ustav RH – osnovni okvir reguliranja i realiziranja odnosa. a propisi jednako obvezuju i brodovlasnike i pomorce na koje se odnose. Pravilnik o obavljanju poslova i održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trg. Državna pripadnost broda – najvažnije mjerilo identifikacije broda – pravna veza između broda i države čiju zastavu brod vije. ----definicija prema dokumentaciji ITF-a Brod pod zastavom pogodnosti je onaj kome je nacionalnost vlasnika različita od zemlje registracije. Obveze države članice odnosi se i na djelotvornu kontrolu drugih uvjeta radnog odnosa na brodu i života na brodovima koji nisu pod njenom stvarnom jurisdikcijom. bilo u javnom ili privatnom vlasništvu.  Režim konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada. Ova Konvencija stvara obveze državama članica MOR-a koje je ratificiraju. drž.

koje se odvija u nereguliranom okruženju. te stabilna i konkurentna radna snaga za brodare. postaju direktni članovi ITF-a i uživaju njegovu zaštitu. Tokyju. javne i privatne agencije. te zbog toga ne mogu biti članovi nacionalnih sindikata. uvjeti života na brodu. 6 . Svaki neovisni sindikat. Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog ugovora. ITF je globalni savez sindikata radnika u transportu.vrlo važna organizacija za pomorce diljem svijeta pa tako i pomorce iz Hrvatske. jer u pomorstvu postoji globalno tržište radne snage. može pristupiti ITF-u. plaće. na neki način lažna nacionalnost broda. odnosno TCC standardi postoje. New Delhiju. Sjedište ITF-a je u Londonu. Sindikat pomoraca Hrvatske sklapa kolektivni ugovor s brodarima i tako uređuje prava i obveze ukrcanih pomoraca na brodovima međunarodne plovidbe domaćih i stranih brodovlasnika čiji brodovi plove radi trgovine i obavljanja prijevoznih usluga po morima diljem svijeta u skladu s općeprihvaćenim pravilima i običajima plovidbe na moru.ICFTU).. Ouagadougou.  osigurava informacije i edukacijske usluge za transportne sindikate diljem svijeta. Moskvi i Bruxellesu. Osobito važna uloga ITF-a i njegova velika specifičnost je to što ukoliko pomorci plove na brodovima koji viju zastave pogodnosti (Flag of convenience. odnosno postati njegov član. ITF je jedan od nekoliko globalnih saveza sindikata (Global Union Federations) povezanih s Međunarodnim savezom slobodnih sindikata (International Confederation of Free Trade Unions .  predstavlja sindikate članove u mnogim međunarodnim i regionalnim tijelima koja donose pravila ili uspostavljaju politiku vezanu uz prijevoz i socijalna pitanja. na slobodan izbor rada. imaju se poštivati ne samo prava utvrđena normama ratificiranih konvencija i prihvaćenih preporuka MOR-a nego i programa ITF-a. iako se mogu primijeniti konvencije MOR-a o zapošljavanju pomoraca. i na zaštitu od nezaposlenosti). ITF . uspostavljanje redovitog radnog odnosa za kvalificirane pomorce. 400. Članovi ITF-a su 624 sindikata koji predstavljaju oko 4. koristi se zbog toga što te zemlje ne traže zadovoljenje minimuma socijalnog standarda ni ostalih prava od strane brodara).sigurna popunjenost posade. 000 radnika u transportu iz 142 zemlje. a imajuću u vidu da je Sindikat učlanjen u ITF-Međunarodnu organizaciju transportnih radnika-Sekciju pomoraca. Ti minimalni. ITF ispunjava tri osnovne zadaće:  promiče solidarnost između transportnih sindikata i radnika različitih zemalja. U tom smislu. Zahtjevi su: zapošljavanje pomoraca bez pristojbi. a urede također ima i u Nairobiju. čiji su članovi zaposleni u djelatnosti transporta. 9. zastava sa kojom brod nema direktne veze. naknade i sl. zapošljavanje pomoraca To pitanje je uređeno u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (svaka osoba ima pravo na rad. na pravedne i zadovoljavajuće uvjete rada. Georgetownu. Rio de Janeiru.

u svoju zemlju. rada i osiguranja pomorca i obratno. a pomorac je dužan prema uputama brodara osobno obavljati preuzeti posao. komforu i dr.Ugovorom o radu koji mora biti u pisanom obliku pomorac zasniva radni odnos kod brodara. osiguranje smještaja i hrane Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. precizno se utvrđuje i ugovor o najmu službe i njegov sadržaj. smještaj odgovarajuće veličine i standarda. 12. zapovjednik broda Osoba koja zapovijeda brodom. 10. obavezan liječnički pregled djece i mladeži zaposlenih na brodu i uvjerenje kojim se potvrđuje njegova sposobnost za rad na brodu. potreban pribor za jelo. smještaju. potpisuju ga ugovorne strane nakon što je pomorcu data mogućnost da se s njim upozna. 13. praonicu i prostorije za rekreaciju prema Preporuci MOR-a br. mora biti hrvatski državljanin. ili u luku polaska broda. na određeno vrijeme i za određeno putovanje. siguran boravak broda na sidru i luci. obvezuju brodara da pruži pomorcu dok je u službi na brodu: dovoljno hrane dobre kakvoće.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. posteljini. a može se sklopiti na neodređeno vrijeme. javnopravne karakteristike statusa pomoraca       uvjeti rada pomoraca.  brinuti o administraciji na brodu. Ta karakteristika je vezana za sigurnost plovidbe. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda. utvrđen je i otkaz i drugi način prestanka ugovora o najmu službe.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. pravo repatrijacije. Ugovorom o radu brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcanje. putnika. posade i tereta. repatrijacija Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude vraćen nakon iskrcaja s broda -PRAVO REPATRIJACIJE. 7 . te mu za rad isplatiti plaću. 11. jer sigurnosti plovidbe nema bez sigurnih uvjeta života.. 138. u luku ukrcaja.  ustrojiti i organizirati rad posade. dokaz o stručnoj osposobljenosti za pojedinu službu na brodu. Zapovjednik donosi sve naredbe za putnike i članove posade.

8 .

ili povratak u RH nakon iskrcaja s broda. specifične radne operacije pomoraca Posebne obveze brodara. godine života. jer su sastavljene u cilju konstatiranja određenih činjenica. Pomorska knjižica = putna isprava hrvatskog državljanina pomorca. u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. zdravstvena sposobnost pomoraca Tijekom rada na brodu pomorac je izložen udaru raznih štetnih utjecaja s radnog mjesta. časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu. Pomorska knjižica i brodska knjižica. jer služe radi dokazivanja činjenica o kojima je riječ u tim ispravama. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje» To je jedan u nizu propisnika kojima se uređuju složena multidisciplinarna pitanja plovidbe morem kao plovnim putem. Poslovi evidencije su poslovi državne uprave. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje su javne isprave koje pomorac mora imati uz radnu knjižicu. što također uključuje i ako smrt nastupi i za vrijeme putovanja do i od broda. a dokazuje se liječničkom svjedodžbom.6) 15. ako je u nju unijeta viza. pomorce na brodovima na međ. jer ih izdaje lučka kapetanija.14. 16. jer se izdaju u upravnom 9 . Zato se i govori o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pomoraca. zapovjednika. Pomorska knjižica zahtjeva posebno izdavanje i posebnu evidenciju. zbog čega pate pojedini organi tijela i njihove funkcije. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. plovidbi za 1998. pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje «Pravilnik o pomorskim knjižicama. Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. jer se može dokazivati i nešto suprotno njihovu sadržaju ili dokazivati da su ove lažne. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti nadoknada troškova u određenom postotku za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i mirovinsko-invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. Pomorska knjižica ima snagu javne isprave i zakonsku presumpciju istinitosti. god. To je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo. jer se koriste u raznim odnosima i situacijama u koje pomorac ulazi. psihofizičke i metaboličke sposobnosti sa zahtjevima radnog mjesta. To je evidencija osobnog stanja pomorca. (odgovoreno u pitanju br. jer se izdaju u točno određenom obliku s određenim sadržajem i svrhom. jer se uzimaju kao dokazno sredstvo kojima se dokazuju činjenice o kojima je riječ. jer njihovo posjedovanje proizvodi određeno pravno djelovanje. služi ukrcanom članu posade kao isprava za putovanje u inozemstvo ili za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje javne su isprave: jer se izdaju pismeno. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene Kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. U postupku ocjenjivanja radne sposobnosti uspoređuju se biološke. U interesu je brodara da obavlja redovite kontrolno-periodične i ciljane preglede.

a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju. registracija ugovora o radu pomoraca Ugovor na registraciju nadležnom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam dana kada je pomorac ili ribar započeo raditi. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj imaju sadržaj kojim se dokazuje identitet. Ako to poslodavac ne obavi čini prekršaj i može biti kažnjen od 5-20 tisuća kuna. stručna sposobnost. Po propisima RH pomorsku knjižicu mora imati državljanin RH ukrcan za člana posade koji je upisan u upisniku brodova RH. upisuje se u sastav posade.postupku i u granicama ovlasti koje ima lučka kapetanija. u općoj službi. vojnom iskaznicom ili putovnicom. Prije izdavanja pomorske knjižice. neprenosiv osobni dokument. obavlja se ukrcaj na brod. Pomorsku knjižicu i odobrenje za ukrcaj može imati i nezaposleni pomorac. stroja. Nadležno tijelo za registraciju vodi 3 knjige:  Registar ugovora. apatrid. U zbirki isprava polaže po jedan primjerak registriranog ugovora. svojstvo u kojem je osoba ukrcana u službi palube. propisi o zapošljavanju stranaca i drugi. od momenta rođenja ili nakon rođenja. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj = osobne isprave osobe kojoj su izdane. 10 . jer imaju druge oznake koje teorija i zakonodavstvo veže za javne isprave. odnosno odobrenja za ukrcanje utvrđuje se identitet osobe. Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog državljanina ili osobe bez državljanstva koja je ukrcana kao član posade broda upisanog u upisniku brodova RH. zdravstvena sposobnost. bez državljanstva ijedne postojeće države. Nakon izvršene registracije nadležno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak ugovora. 17. a mora imati kad je ukrcan kao član posade broda upisanog u upisnik brodova RH. Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom iskaznicom. državljanstvo ili status stranca. Nadležno tijelo dužno je registrirati ugovor ili promjenu ugovora u roku od osam dana od dana podnošenja ugovora ili njegove promjene na registraciju. To je isprava pomorca za plovidbu. No i oni mogu dobiti odobrenje za ukrcaj ako prethodno ispune druge uvjete. Pomorska knjižica se među pomorcima uobičajeno zove matrikula. Pri izdavanju odobrenja za ukrcanje moraju se poštivati propisi o kretanju i boravku stranaca u RH. Osoba bez državljanstva je stranac. U abecedni imenik upisuju se: ime i prezime.  Abecedni imenik.  Zbirku isprava. Poslodavac sklapa s pomorcem ili ribarom ugovor o radu. prebivalište pomorca ili ribara te redni broj pod kojim je ugovor upisan. za trajanja službe na brodu upisanom u upisnik brodova RH.

vrijeme obrazovanja i osposobljavanja za rad. uspješno položen ispit o osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih funkcija. Različito se obračunavaju radni sati (8h dnevno) od pon. opća i posebna zaštita pomoraca i zaštita okoliša. kolektivnim ugovorom. za slučaj trajne invalidnosti i za slučaj gubitka života. Na brodove i pomorce u RH odnose se propisi o Zaštiti na radu. profesionalnih bolesti. obrazovanje Konvencija MOR-a br. Konvencija precizira ove pojmove: zapovjednik ili poslodavac. aktima brodara i ugovorom o radu. odnosno uvećanja plaće za rad na tankerima i sličnim brodovima sa posebnim uvjetima rada. vrijeme privremene nesposobnosti za rad. 1936.18. Sastavni dio kolektivnog ugovora su tablice u kojima su navedene najniže plaće na brodu. 11 . vrijeme korištenja slobodnih dana. Naknada plaće odnosi se na: vrijeme korištenja godišnjeg odmora. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuje plaće. Određivanje plaće pomoraca vrši se zakonom. Svaka država svojim zakonom utvrđuje precizno te uvjete i postupak njihovog utvrđivanja. vođa straže. Utvrđena je obveza zapovjednika i časnika palube i stroja da posjeduje svjedodžbu koju je izdala javna vlast o sposobnosti za obavljanje tih funkcija. Kolektivni ugovori utvrđuju posebne naknade. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. Pomorski zakonik kaže da je brod sposoban za plovidbu ako udovoljava tehničkim pravilima glede zaštite ljudskog života na moru. do pet. plaća pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. Svrha svih pravnih pravila kojima se uređuje zaštita na radu jest sprečavanje ozljeda na radu. i iznad 8h. 20. Ispitima se provjerava i dokazuje dovoljno profesionalno iskustvo za odgovarajuću funciju i da ne postoji ozbiljna primjedba na račun ovih osoba. Ti uvjeti su sljedeći: minimum starosti. zaštita na radu pomoraca Svrha propisa zaštite na radu je sigurnost plovidbe. te minus slobodni dani. časnik palube. zaštite od tereta na brodu. Brodar kojeg obvezuje kolektivni ugovor za pomorce ne smije pomorcu obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom. vrijeme korištenja plaćenog dopusta. Plaća pomorca zasniva se na poslovima i zadacima određenog radnog mjesta i obračunava se u valuti iz posebnog dodatka. voditelj straže. 19. 53 o minimumu stručne osposobljenosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice. minimum trajanja radnog iskustva. zaštita od onečišćenje okoliša s broda. zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu. glavni strojar.

. namještenja. Naknada u slučaju trajne invalidnosti Pomorac koji bez svoje krivnje pretrpi nezgodu tijekom svog zaposlenja kod poslodavca uključujući i nezgode koje bi mogao pretrpjeti tijekom svog putovanja od mjesta stalnog prebivališta do broda ili sa broda do mjesta stalnog prebivališta. Ima pravo na osnovnu plaću i nadoknadu za bolovanje. te nezgode koje su posljedica pomorske ili neke druge nezgode i ako je zbog tih razloga njegova radna sposobnost umanjena. transportne štete. to se odnosi na slučajeve gubitka uslijed brodoloma. (OSNOVNA PLAĆA + NADOKNADA ZA BOLOVANJE) 12 .PREMA MOR-u - Konvencija MOR-a br. uključujući i kolne udese za vrijeme putovanja iz mjesta stalnog prebivališta do luke ukrcaja i sa broda do mjesta stalnog prebivališta pomorca. poslodavac je obvezan platiti iznos njegovoj supruzi ili najbližem rođaku. Specifični su oblici kontrole uvjeta zapošljavanja mornara.POMORSKI ZAKONIK - Brodar odgovara za gubitak. Konvencija MOR-a br. Poslodavac je dužan snositi troškove prijenosa posmrtnih ostataka stradalog pomorca do mjesta stalnog prebivališta. Za smrt ili tjelesnu ozljedu člana posade brodar odgovara na temelju pretpostavljene krivnje. ima pravo na liječenje bolesti. 8 o naknadi za nezaposlenost u slučaju gubitka zbog brodoloma. smještaj. uz uvjet da to nije nastalo njegovom krivnjom. 32 o zaštiti od nesreće na poslu radnika zaposlenih na ukrcaju i iskrcaju brodova. Poslodavac je dužan poduzeti mjere zaštite imovine koju je smrtno stradali pomorac ostavio i pobrinuti se da je dostavi njegovoj obitelji ili najbližoj rodbini. materijalna i imovinska odgovornost brodara pomorcu . Poslodavac će zaključiti odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrili troškovi u slučaju navedenih događaja. nezaposlenosti i osiguranja protiv nezaposlenosti. Brodar je zbog navedenog razloga u obvezi prema mornaru da plati naknadu da bi on mogao odoljeti nezaposlenosti koja je nastala zbog gubitka uslijed brodoloma. . Ova naknada bit će isplaćena za sve dane stvarne nezaposlenosti mornara u visini plaće iz zaključenog ugovora tako da cjelokupni iznos naknade koja se ima isplatiti svakom mornaru u smislu ove konvencije moći će biti ograničena na dvomjesečnu plaću.21.UGOVOR O RADU IZMEĐU BRODARA I POMORCA - Naknada u slučaju gubitka života Kada kao posljedica nesretnog slučaja ili pogibelji na moru nastupi gubitak života pomorca. ozljede i naknada u slučaju bolesti Pomorac koji je iskrcan zbog bolesti ili ozljede. imat će pravo da uz osnovnu plaću s naslova bolovanja od poslodavca primi i godišnji dodatak koji se izračunava na osnovi radne nesposobnosti. (OSNOVNA PLAĆA + GODIŠNJI DODATAK KOJI SE IZRAČUNAVA NA TEMELJU RADNE NESPOSOBNOSTI) Zdravstvena njega. na temelju pretpostavljene krivnje. manjak ili oštećenje stvari na brodu. jedino u slučajevima nepostojanja sigurnih uvjeta za rad ili opasne stvari ili djelatnosti odgovornost brodara je objektivna. repatrijaciju i stručnu pratnju.

(NAKNADA ZA IZGUBLJENE STVARI = DO MAXIMALNOG IZNOSA U TABLICI) 24. pomorce na brodovima u međ. naknada za izgubljene stvari Ako pomorac pretrpi totalnu ili djelomičnu štetu na svojim osobnim stvarima iz bilo kojeg razloga. godine života. radnih i socijalnih) 26. god. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti naknada troškova u određenom postotku za zdravstveno osiguranje i mirovinsko – invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. -----Brodar je kao posjednik vlastitog ili tuđeg broda nositelj plovidbenog poduhvata i presumira se da je on kao vlasnik broda upisan u upisnik brodova dok se ne dokaže suprotno. onesposobljenosti i smrti. štrajk pomoraca Načini rješavanja kolektivnih radnih sporova Razlikujemo: 1. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene u kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. industrijske akcije štrajk → organizirani prekid rada radi pritiska na poslodavca. te zdravstvenu zaštitu u RH. Pomorac mora dokazati istinitost podataka koje je dao u svezi s izgubljenom imovinom. Na naknadu za bolovanje u trajanju od najviše 112 dana pomorac ima pravo od trenutka iskrcaja na kopno zbog bolesti i povratka kući. a s ciljem ostvarenja zaštite i unaprjeđenja kolektivnih prava i interesa radnika (gospodarskih. 25. 13 . materijalna odgovornost pomorca brodaru Pomorac je dužan plaćati zakonom utvrđen doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje. Pojam brodara određuje Pomorski zakonik. plovidbi za 1998.22. bilo dok služi na brodu ili pri putovanju do ili od broda ima pravo na naknadu štete od brodara do maximalnog iznosa utvrđenog u tablici. 23. Kolektivni ugovor obvezuje brodara da ugovori odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrio protiv mogućih slučajnosti i neizvjesnosti što proizlaze iz obveze prema pomorcima po osnovi ozljede. mirne načine rješavanja kolektivnih radnih sporova (alternative/amicable/appropriate dispute resolution) → sporazum stranaka. mirenje. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. arbitraža 2. zdravstveno osiguranja pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. kolektivni ugovor za pomorce Pomorci koji su zaposleni kod brodara plove na različitim brodovima.

obveze i odgovornosti pomoraca i brodara. klauzule tog ugovora moraju biti u skladu sa Zakonom. konvencijama i preporukama MOR-a i ITF-a.Zbog specifičnosti u reguliranju plovidbe. zaključenje u pisanoj formi. i to 6 dana za svaki puni mjesec dana. Pitanja kolektivnih ugovora za pomorce i određivanje njihovih bitnih i karakterističnih svojstava predmet je Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima i Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrv. ili ima pravo na plaću za prekovremeni rad. odmori i dopusti Odmori i dopusti nose oznake specifičnosti uvjeta rada na brodovima. ug. na zahtjev pomorca i prema odluci poslodavca. 29. 14 . normativni karakter. Nacionalnim kol. u skladu sa Zakonom. 28. te u međunarodnoj plovidbi. Nacionalnim kolektivnim ugovorima utvrđuju se minimalna prava. ugovora. Godišnji odmor regulira se onoliko koliko je u najmanjoj mjeri nužno: pored osnovnog trajanja priznaju se posebni uvjeti po iskrcaju. računajući od prvog sata rada nakon odmora. nadređen je u reguliranju ovih pitanja u organizaciji brodara kao poslodavca.) 30. plovidbi. mirovinsko osiguranje (odgovor u pitanju 24. ugovorne strane. pomorce na brodovima u međ. Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zaključen sporazum između radničke sindikalne organizacije (Sindikat pomoraca Hrvatske) i poslodavca – brodara na čijim su brodovima ukrcani pomorci. 27. prestanak ugovora o radu Zaposlenje pomorca na brodu može prestati: istekom ugovora o radu. uz normativni dio sadrži akcidentalni dio-kojim se uređuju međusobne obveze ugovornih strana ovog kol. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuju se radni odnosi pomoraca na brodovima brodara kojim obavlja redoviti linijski pomorski prijevoz putnika i tereta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH. Svaki pomorac ima pravo na slobodno vrijeme u neprekinutom trajanju od najmanje 8 h u okviru 24 h. za hrv. radni sporovi pomoraca Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa rješavaju se na sudovima koji nemaju izraženu posebnost u odnosu na rješavanje drugih građanskopravnih i ustavnopravnih sporova. odnosno sindikalnog organiziranja i radničkog legalnog djelovanja. registrira se na način kako je određeno Zakonom o radu. Kolektivnim ugovorom se potvrđuje načelo koalicije. ove odnose reguliraju brojne konvencije i preporuke MOR-a i propisi država pod čijim zastavama plovi brod. Osnovna obilježja kolektivnog ugovora za pomorce jesu.

obveza da se osobno obavlja rad. solidarno i u odnosima međusobne odgovornosti lučkih radnika i njihove odgovornosti prema sredstvima rada i društva u cjelini.položaj u društvu . Specifičnost struke i uvjeti za rad: -pripadnost transportnoj struci -profesionalni lučko – transportni rad sa snagom. Osobna i zajednička zaštita i rad: -primjena mjera zaštite na radu. odnosno ugovaraju s lukom. c) postojanje određenog pravnog odnosa među lučkim radnicima.. a polaze od ovih principa: a) postojanje sredstava rada u luci. 3. Subjekti ovog radnog odnosa su : radnik – lučki transportni radnik s jedne strane i poslodavac s druge strane. raspored manje iskusnih sa iskusnijim radnicima -organiziran prihvat novih radnika.osobni individualni interesi iz rada i po osnovi rada.osobno prvo na rad . uključivanje u rad organizacije luka. upoznavanje novih radnika s radom u luci. živom radu lučkog radnika. nekažnjavanost -prethodno stručno osposobljavanje prije zapošljavanja i neprekidno stručno usavršavanje i prilagođavanje -raspored na definirane radne zadatke. Ostvaruje se u određenoj lučkoj organizaciji: slobodno. lučki transportni radnik(LTR) Kategoriju lučko – transportnog radnika određuju ovi pojmovi. e) lučki radnici udružuju svoj «živi rad».II.osobni društveno – ekonomski položaj Radni odnos lučkih radnika razlikuje se od drugih radnih odnosa po sadržaju (u pogledu prava. oneroznost. ravnopravno. pravima i dužnostima 2. LUČKI RADNICI 1. Koordiniranje i organizacija rada -izdavanje naloga za rad. rad bez zastoja i čekanja. npr. staž. elementi i kategorije: 1... točno i na vrijeme izvršenje rada. Radni odnos lučkih radnika je osobnopravni odnos u kojem je sadržano: . pojam radnog odnosa lučkog radnika Pojam radnog odnosa lučkih radnika moguće je dati samo uz opći pojam radnog odnosa. znanjem i kvalifikacijama -posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi se zaposlili. ali i zajednički interesi . radne. obveza i odgovornosti) i po obliku (načinu) angažiranja odnosno izvršenja lučkih operacija. stručne i druge sposobnosti u određenoj lučkoj organizaciji. Za postojanje radnog odnosa lučkih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost. I na strani jednih i drugih postoje prava i obveze koje proizlaze iz njihovih položaja kao pravnih subjekata. To je pravni odnos. profesionalnost i subordinacija. Bitni elementi općeg pojma radnog odnosa su i bitni elementi radnog odnosa lučkih radnika. 2. ali istovremeno i društveni odnos. a najviše 35 prilikom prijema).. 15 . s mjerama i sredstvima zaštite na radu. efikasno korištenje radnog vremena. d) radi se o osobnom. danas poslodavcu. odmori i dopusti. b) rad lučkih radnika na tim sredstvima na kojima stječu pravo rada. dob (najmanje 20.

manipuliranje s robom u lučkim skladištima. koordinator održavanja. 2. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. disponent viljuškara. skeleri. mjerači koji mjere robu i 4. sidrenje i zaštitu brodova. glodači. lukobranima. Na tim radnim mjestima rade se teški fizički poslovi. 2. Podjela LTR: 1. vozači viljuškara. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. 2. oplemenjivanje i doradu 16 . organizator rada na brodu. mjerači koji mjere robu i 4. KV. Drugi radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih usluga: rukovodilac pogona. manisti. bolje rečeno. radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih poslova Tintić definira lučkog radnika kao osobu koja je u luci zaposlena ili određena da bude zaposlena na ukrcavanju. 3. LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. s paletama u skladištima. 3. 3. proizvodnju. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. kamiona. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. rukovodilac mehanizacije. koordinator pripreme i primopredaje. silosima. obalni dizaličari. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. rukovodilac pojedinih organizacijskih jedinica. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. rukovodilac LTR. varioci. prekrcavanju. radnici od trećeg do petog stupnja obrazovanja. uz dizalice i sl. NK i LTR. šlepere. uređajima. mjesto rada Luka. odnosno. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. 28. uz dizalice i sl. 28 MOR-a u Ženevi Prema Konvenciji br. u svakoj pomorskoj luci ili pristaništu unutrašnje plovidbe. prenošenju ili uskladištavanju robe ili drugih stvari s obale u brodove. slagači robe. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. autodizaličar. manipuliranje robom u samoj luci. poslovođa i disponent garaže. Radnik po toj Konvenciji obuhvaća svaku osobu zaposlenu na tim operacijama. 5. rukovodilac grupe za pripremu rada. 3. obali priveza ili drugom sličnom mjestu gdje se ovaj rad vrši. manista – vinčman. s paletama u skladištima. neposredno ili preko teglenica i obratno ili iz njih u skladišta i obratno ili kombinirano. 2. pristanu. 4. Podjela LTR: 1. vozač traktor. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. brojači robe. silosima. PK.LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. a te poslove obavljaju VK. te stolari. isključujući ratne brodove. iskrcavanju. lučke operacije – Konvencija br. zidari i dr. slagači robe. disponent vagona i kamiona. 3. manisti. na svakom doku. lučka operacija obuhvaća sav rad ili dio rada koji je izvršen na kopnu ili na brodu radi ukrcaja ili iskrcaja svakog broda namijenjenog pomorskoj ili unutrašnjoj plovidbi. pa i bez toga obrazovanja. brojači robe. manipuliranje robom u samoj luci.

Puno je i «neproizvodnosti» radnog vremena zbog plaćenih dopusta. sidrište. godišnjih odmora i sl. Radi se najčešće o jednoj ili dvije redovne smjene. lukobrani. 2. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. kamioni. 7. elektro i plinovodne instalacije. Ustav i Zakon utvrđuju radno vrijeme ne duže od 42 sata tjedno. 17 . racionalizacijom živog rada. glavne lučko-transportne operacije 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. traktori i druga prijevozna sredstva. racionalno korištenje sredstava u luci. neplaćeni sati i dr. specijalna lučka postrojenja i plovne dizalice. lučki akvatorij. povećanje kvalifikacija radnika i sl. Radno vrijeme u luci određuje nositelj prava korištenja luke ili je utvrđeno lučkim uzancama. tjedan. prikrivene nezaposlenosti jer određeni broj radnika nije u punoj mjeri proizvodno iskorišteno. Aktivnost lučkih radnika odvija se u lučkom radnom prostoru. veća specijalizacija. To se postiže novim tehnologijama. odmora.. a u porastu je i «izgubljeno radno vrijeme».robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. U operacionalizaciji lučkog rada uvedena je «Dnevni zadatak grupe LTR». odnosno nastoji se postići da se za isto društveno-priznato vrijeme i isti utrošak radne snage izvrši veći broj lučkih operacija. ako u pojedinim djelatnostima i na pojedinim poslovima zbog manjeg opsega rada odnosno radnih zadataka nema potrebe ustanoviti puno radno vrijeme. prometnoj ili tehnološkoj vezi. lučki tereni s prometnicama. uz dizalice i portalne i poluportalne dizalice. praznika. autodizalice sl. saobraćajnice koje povezuju lučke bazene i dr. Produktivnost rada – nastoji se skraćivati potrebno radno vrijeme za obavljanje lučkih operacija. mjesec. kod poslova i zadaća pod posebnim uvjetima. na njihov prekovremeni rad. bolja radna disciplina. viljuškari. a sadrži popis tereta koji je planiran da ga se ukrca ili iskrca iz broda u toku smjene. radno vrijeme u luci i njegovo korištenje Radno vrijeme označava ono vrijeme koje je radnik dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. u lučkoj suprastrukturi i na njoj. rad nedjeljom i praznikom. manipuliranje robom u samoj luci. vodovodne. bolovanje. Specifične su i lučke operacije što se obavljaju na lučkoj infrastrukturi. Nepuno radno vrijeme – iznimno. Sve te kategorije poznate su i u lukama. dan. lučka skladišta. a to je u pravilu širi prostor od luke. telefonske. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. lučka pozadinska skladišta. zgrade i fiksna pretovarna mehanizacija i ploveći objekti. U lukama ima dosta tzv. Skraćeno radno vrijeme – izjednačuje se sa punim. npr. pokretne dizalice. 6. to je puno radno vrijeme. izgrađene obale. Rok za izvršenje lučko-transportnog posla određuje se ugovorom što utječe na raspored rada LTR. 3. godina. transportne trake. silosima. bolja organizacija rada. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. s paletama u skladištima.

stimulaciji radnika. prometnoj ili tehnološkoj vezi. opće zdravstveno stanje. Posebno se predviđa plaćanje sati čekanja. po tranzitnom prometu. a za to nije kriv. zatim dodatak za rad štetan za zdravlje i opasan za život. nadzor nad obavljenim lučkim operacijama. Rad lučkih radnika koji je vrlo fizički zahtjevan izaziva i povećano iscrpljivanje radnika što ima za posljedicu više povreda na radu te profesionalna oboljenja. luka poslodavac Luka. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. kao i sve vrste naknada za vrijeme u kojem radnik ne radi. te je ključan element svake luke živi rad i radnik. osobna. plaće lučkotransportnih radnika (kolektivni ugovori luke) Rad LTR vrednovan je utvrđenim normativima za poslove s generalnim teretom. drvom i drvnim proizvodima. praćenje psiholoških sposobnosti radnika. tradiciji. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. u luci kao pomorskom dobru. Nužno je da rad lučkih radnika prate i poslovi na uređenju i održavanju radnog prostora u luci.8. obrazovanja iz oblasti zaštite na radu. a iz tog proizlazi i način organiziranja njihovog rada. pa se moraju upotrebljavati sredstva osobne zaštite na radu i osobna zaštitna oprema o čemu je dužan brinuti neposredni rukovodilac LTR. po značenju za zemlju i inozemstvo. alkoholičar i dr. organ općinske uprave ili državni organ koji koristi luku. rasutim teretom (suhim i tekućim). ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. geografskom položaju. režimu rada. Korisnik luke – organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba. rješavanje socijalnih problema bolesnik LTR i invalida. opremljenosti i dostignutom stupnju tehnike. osiguranje prve pomoći i spašavanje. Za veću sigurnost prijeko je potreban stalan nadzor radnika i poslodavaca nad opremom. proizvodnju. komad ili jedan sat rada. Kod lučkih radnika radi se o radnim odnosima lučkih radnika u organizaciji rada. lukobranima. obiteljski razlozi. metar kubični tereta. uvjeti rada. uređajima. sidrenje i zaštitu brodova. uređenju pristupa do radnog mjesta.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. dubini mora u luci i na prilazima. međuljudski odnosi. te ostalim vrstama tereta. Luke moraju savladati velike količine robnih tokova. 9. Jedinica mjere za vrednovanje rada LTR je 1 tona. te u toku radnog odnosa obavlja se niz preventivnih zdravstvenih radnji. ovisno o manipulaciji i vrsti tereta. a lučke operacije zahtijevaju dosta živog rada. snabdjevenost radnika zaštitnom odjećom.. utvrđivanje odgovarajućih postupaka u opasnim situacijama i sl. primjena mjera zaštite na radu i dr. oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. Prije rasporeda na radno mjesto. tehnologije i dr. 10. 18 . Usprkos tome česta su bolovanja kao posljedica brojnih faktora. Svaka luka ima svoje osobitosti. sistematskih pregleda. pripremama radnika za rad i dr. zajednička zaštita na radu lučkotransportnog radnika Na svim poslovima i radnim zadacima koje obavljaju LTR postoji opasnost za život i štetnost za zdravlje. nadzor nad načinom rada i pravodobno prijavljivanje radnih postupaka koji ugrožavaju njihovu sigurnost.

inovacija i dr.. skladištenje i općenito premještanje tereta. stimulativnog dijela plaće i dodatka. korištenja radnog vremena. 19 . Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Kol. određuje se da rast plaće treba zavisiti od minimalnih troškova života radnika i njegove obitelji. U radnom odnosu lučkih radnika profesija je sastavni dio i obilježje tog odnosa. a ukoliko zakonske odredbe prestanu važiti. Ugovor se primjenjuje na sve zaposlene u luci. ugovor obvezuje. odgovornosti u radu. Po Kol. plaće i naknade. mjeritelji. ušteda u radu. jer postoji pravilo da obvezuje osobe koje su ugovor sklopile i one koje su u vrijeme sklapanja ili naknadno postale članovi udruge koja je ugovor sklopila. obveze i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada te obveze poslodavca. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0. prema objektivnim kriterijima i mjerilima prema: složenosti rada. organizacijom i zaštitom na radu. pojedinačna isplata plaće je tajna. stručnosti. iskrcaj. iskrcivači. vozači traktora i dr. ugovor sadrži odredbe koje reguliraju pitanja koja se odnose na: radno vrijeme. svoj živi rad. odmore i dopuste. To su brojni kvalificirani i specijalizirani radnici. noćnom radu. samoinicijativi..5%. ugovor ne izdvaja kao kategoriju lučke radnike već se odnosi na sve radnike koje luka zapošljava. Lučki radnik ulazi u radni odnos na temelju ugovora zaključenog sa poslodavcem. slagači. ugovoru plaće su javne. osim ovlaštenim radnicima i sindikalnim povjerenicima. uvjetima rada. radnog učinka. Lučke operacije određuju pojam lučkog radnika. Plaća lučkog radnika treba biti unaprijed utvrđena. fizičke i umne sposobnosti stavlja u službu poslodavca i obavlja lučke operacije koje predstavljaju sadržaj njegova radnog mjesta. odnosno udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine. Prema Zakonu o radu. Najniža moguća plaća vezuje se uz zakonom dozvoljenu granicu. prekovremenom radu. u pravilu. dizaličari. a na strani posloprimca sindikati Lučkih radnika u tom poduzeću. zaštitu na radu. Sadržaj Kolektivnog ugovora: Uređuje prava. ugovor o radu lučkotransportnog radnika Radni odnos može zasnovati svaka osoba koja pored uvjeta utvrđenih propisima ispunjava i uvjete utvrđene općim aktom poslodavca. Prema odredbama Kol. vinčmani. kolektivni ugovor za lučke radnike (subjekti. radu u dane praznika. prijenos. ukrcaj. brojači. na neodređeno vrijeme u pisanom obliku. jer su to osobe zaposlena na lučkim operacijama. može se o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata. sadržaj) Stranke kolektivnog ugovora jesu: na strani poslodavca – jedan poslodavac (luka). Kol. ugovora poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće. te se tada brod treba što kraće zadržati u luci jer je živi rad skup. Prije stupanja na rad poslodavac je dužan upozoriti radnika na odredbe propisa u svezi s radnim odnosom. ako je na području za koje se želi sklopiti kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata.Najintenzivnija lučka operacija je rukovanje generalnim teretom kada rastu troškovi radne snage. 11. mehaničari. međutim postavlja se pitanje koga Kol. 12.

Mirenje završava pismenom nagodbom koje ima snagu izvansudske nagodbe. ugovoru postoji i mogućnost da se radnici bez iskustva prime kao pripravnici.uz obvezu da objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka 20 .sa svrhom sklapanja kolektivnog ugovora na razini poduzeća.ali ne prije okončanja mirenja i najave sa oznakom razloga za štrajk. 13. Mirenje mora biti obostrano prihvaćeno.ako štrajk najave sedam dana prije početka. preraspodjele poslova na druge radnike ili doškolovanje već zaposlenih. mjesta.Po Kolektivnom ugovoru postoji obveza poslodavca da prilikom popunjavanja radnog mjesta istraži mogućnost popune tog radnog mjesta raspoloživim radnikom između već zaposlenih. Ako ne uspije pregovaranje ni mirenje stranke mogu predmet spora povjeriti sudu časti od tri člana.u slučaju neizvršenje odredbi kolektivnog ugovora kao i u slučaju odbijanja zaključivanja kolektivnog ugovora. a biraju se na način kao i komisija za mirenje. trajanje se može produžiti ako je radnik za vrijeme koje mu traje radni odnos bio bolestan. a za radna mjesta s posebnim ovlastima traje 6 mj. a predsjednika imenuje sporazumno iz redova uglednih i stručnih radnika. može se pokrenuti postupak mirenja. provodi ga komisija za mirenje od 3 člana. Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga: . . . dana i početka štrajk . a prije mirenja mora uslijediti međusobno pregovaranje poslodavca i sindikata. Odluka suda časti je konačna. a pokreće se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih stranaka. U vrijeme polusnog rada ima pravo na plaću u visini plaće radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos. . Pokusni rad – 3 mj. po jednog od svakog subjekta. Uvođenje radnika u posao je jedna od karakteristika radnih odnosa lučkih radnika s obzirom na specifičnosti rada te prema Kol. Za status volontera bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor. rješavanje kolektivnih radnih sporova u luci Za rješavanje sporova među strankama kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem.

kao djelatnost sakupljanja morskih organizama bez uporabe ribolovnih alata i uzgoj. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu. škola. kao gospodarska djelatnost kontrolirane reprodukcije i uzgajanje riba i drugih morskih organizama. pelagijskim koćama. života naroda uz more. a isto vrijedi i za mali gospodarski ribolov.. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. a zarada bi trebala pokriti mjesece kada ulov ribe opada. Ribarski posao nosi osobite rizike.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. Mjesto rada je plovilo. Količina ulovljene ribe i sezona ribolova nije stalna.. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. RADNO – PRAVNI STATUS RIBARA 1. radne operacije jesu: lov. kada ima ribe potreban je veliki broj radnika. te niti radno angažiranje ribara nije konstantno. razvoj gradova uz more. 2. trgovačko društvo ili obrtnik. Još je jedna specifičnost/determinanta gospodarskog ribolova stručna osposobljenost ribara za gospodarski ribolov jer gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba. negdje i najvažniju. obalnim mrežama potegačama. Djelatnost poslodavca je derminanta radnog odnosa između poslodavca i zaposlenika. migraciju ljudi. bolnica i drugog. koja se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova mora nalaziti na plovilu.III. osobe koje rone moraju biti stručno osposobljene. kao djelatnost lovljenja riba i drugih morskih organizama uz uporabu ribolovnih alata i opreme.. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. vršama. ribolov (kao sezonski rad s manjim brojem radnika i osobitim rizicima) Na ribolov se dugo gledalo kao na podlogu. to se osobito odnosi na radno-pravni status ribara. Poslodavac u ovom radno-pravnom odnosu je pravna ili fizička osoba. U periodima povoljnih i trajnih ulova ribe stvaraju se viškovi koji pokreću proizvodnju. vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom gospodarskom ribolovu propisuje ministar. kulture. sakupljanje. osnovne karakteristike radnopravnog odnosa ribara Ribar u morskom ribolovu je zaposlenik (djelatnik) stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov u radno-pravnom statusu. Ribolov je usmjeravao općeniti razvoj gospodarstva uz more i ostao sastavni dio radnog angažiranja stanovnika uz more. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. koje se bavi gospodarskim ribolovom i djelatnošću kontrolirane reprodukcije i uzgajanjem riba i drugih morskih organizama. ostima parangalima.) gospodarski ribolov. a kada se ribolov obavlja ronjenjem. kružnim mrežama plivaricama. Tu je riječ o gospodarskom ribolovu. 21 . Ribolov je sezonski rad i koristi se samo trećina raspoloživa radnog vremena u godini. sukobljeni su mali ribari i profesionalci.. Namjenu.

o stručnom obrazovanju ribara. Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. turistički radnici. vođu ribolova.Tri uvjeta da bi se pravna ili fizička osoba bavila gospodarskim ribolovom (Zakon o morskom ribarstvu): 1. 3. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. kontrola se obavlja nakon upisa broda u registar plovnih objekata. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. nakon preuređenja i prilikom inspekcije broda. to su poljoprivrednici. a ribarski brod također treba zapovjednika. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. Ribarski posao je vještina. Stalni ribari su profesionalci. Na svakom ribarskom brodu mora biti osigurano mjesto za smještaj posade preko 75 tona nosivosti. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. čiju upotrebu omogućava oprema kao ribolovno sredstvo. 4. izolaciju za toplinu i hladnoću. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. To se ne odnosi na ribarske brodove koji su manje od 36 sati izvan svoje matične luke. Ribarski brod mora imati i osiguranu sigurnost posade. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. a i manje ako to odrede nacionalne vlasti. umirovljenici i po toj osnovi imaju riješen radni i socijalni status. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. dolazi do modernijih tipova mreža. sredstva rada Uvjeti za sklapanje radnog odnosa ribara su opći: oni koje mora zadovoljiti svaka osoba da bi zasnovala radni odnos i posebni: uvjeti potrebni da bi se zasnovao točno određeni radni odnos. Ribari koji rade povremeno. raspored rada na brodu (obavlja zapovjednik plovnog objekta) Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. mjesto rada (ribarsko plovilo) Mjesto rada ribara su u pravilu ribarska plovila. ali se moraju stjecati znanja i u školama. ali dio poslova se obavlja i uz njih na kopnu. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. ako imaju zaposlene djelatnike stručno osposobljene za gospodarski ribolov ili su sami stručno osposobljeni za gospodarski ribolov 2. međutim. jedan dan u tjednu ili čak jedan sat dnevno u pravilu nisu u radnom odnosu. ribolovni alati oprema koja je upisana u povlastici za ribolov 3. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. dopunski. Ribarska flota se modernizira. Ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjen za ribolov i to ribolovnim alatom kao sredstvom kojim se obavlja ribolov. te druge članove posade ribarskog broda. 126. ili preko 25 metara ako su na motorni pogon. 22 . sanitarije i dr. upravitelja stroja. smještaj za spavanje. Mora postojati i prostor za smještaj i pripremanje hrane posadi broda. mjesto rada – plovilo. ručanje.

6. a izravno i neizravno se također primjenjuje na radno-pravni status ribara  Pravilnik o privrednom i sportskom ribolovu. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. kojom se ograničava radno vrijeme ribara (prvi akt MOR-a o ribarima)  Konvencija MOR-a br. smrću ribara. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. članova posade vojne mornarice i drugih osoba u državnoj službi. U slučaju zapošljavanja osoba u svojstvu posade na ribarskom 23 . 112 iz 1959. konvencija br. Ribarskim brodom ovlaštena je upravljati osoba koja za to ima odgovarajuće kvalifikacije. god.5. učenika vezanih ugovorom o školovanju. a određene pravne praznine nadomještaju autonomni akti poslodavaca. konvencija br. god. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. vrela (izvori) prava i radnopravnog statusa ribara MOR odvojeno regulira status pomoraca od statusa ribara. tako da se to ubilježi u radnu knjižicu ribara. učenika na školskim brodovima. o minimalnoj starosti za prijem na ribarske brodove  Konvencija MOR-a br. 126 iz 1966. 7. osim pilota.  Preporuka br. 7 iz 1920. 125 iz 1966. donijeta je posebna Rezolucija na Konferenciji MOR-a da se status ribara i režim rada na ribarskim brodovima izdvoji iz režima kojim se regulira život i rad pomoraca. uzgoju riba  Pravilnik o iskaznici ribarskog inspektora za morsko ribarstvo  Naredba o ribolovnim sredstvima kojima se može obavljati privredni i sportski ribolov  Program za provjeravanje stručne sposobnosti ribara U propisima se prvenstveno uređuju pitanja i odnosi obavljanja djelatnosti morskog ribarstva. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne nacionalnom zakonodavstvu. 114 iz 1959. 113 iz 1959.. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom. a kao posloprimac ga potpisuje ribar. o dokazima o obrazovanju ribara  Konvencija MOR-a br. o stručnom usavršavanju ribara  Zakon o radu je osnovni propis o radno-pravnom statusu ribara  Zakon o morskom ribarstvu. Kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. o ugovoru o zapošljavanju ribara  Konvencija MOR-a br. Ovu Rezoluciju slijede Konvencije i Preporuke MOR-a. 114 o ugovoru o zapošljavanju ribara Konvencija navodi da je ribar svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na posao u bilo kom svojstvu na ribarski brod namijenjen za morski ribolov i koja je upisana u sastav posade. uređuje određena pitanja djelatnosti i morskog ribarstva. privrednog i športskog ribolova i sl. Ugovor se potpisuje u pisanom obliku. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. 1921. 125 o dokazima o obrazovanju ribara Određuje standarde kvalifikacija koji moraju zadovoljavati ribari i posada na ribarskim brodovima. prilikom iskrcaja i ukrcaja s ribarskog broda. Također Konvencija propisuje i minimalnu životnu dob potrebnu za pojedine funkcije na ribarskom brodu. o zdravstvenom pregledu ribara  Konvencija MOR-a br. pritom garantirajući da ribar razumije sadržaj ugovora o radu.

Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. specijalizirani stručni radnik – ribar. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. 126 o stručnom obrazovanju ribara Ribarski posao je vještina.) gospodarski ribolov. U Hrvatskoj u prethodnom periodu obrazovanje se odvijalo u Centrima usmjerenog obrazovanja u Rijeci. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. U svijetu se osnivaju posebne institucije. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. Ribara određuje profesionalni rad ribara sa snagom. Ribarski posao je vještina. 126. teorijsko znanje. a ispituje se praktično znanje. specijalizirani stručni radnik – brodovođa ribarskog broda (mala obalna plovidba). međutim. Dubrovniku. pelagijskim koćama. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. koćama Stalni ribari su profesionalci. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. instruktaže i tečajevi do tri mjeseca. Zadru. ribari profesionalci. dolazi do modernijih tipova mreža. obrazovanje i 24 .. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. u kojima se obavlja nastava za ribarske kadrove raznih profila i nivoa obrazovanja. čamcima. ribar. certifikati o vremenu provedenom u nekoj službi. specijalizirani radnik – ribar. s programom za 4 profila obrazovanja. Splitu. stručni radnik brodovođa ribarskog broda (velika obalna plovidba). a ribarski brod također treba zapovjednika. te druge članove posade ribarskog broda. brodostrojar. ribarske škole. strojovođa ribarskog broda. Lošinju. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. posebni zdravstveni uvjeti i uvjeti godina života da bi ribar sklopio ugovor o radu. Ispite ribara i pomoraca na ribarskom brodu provode autorizirane ustanove za tu svrhu.. priučeni radnik. o stručnom obrazovanju ribara. Ribarska flota se modernizira.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama.. ribarski centri i ribarske obrazovne institucije drugog tipa. 126. motorist. ribonautičar.. vođu ribolova. Važno značenje i korist imaju i kratkotrajni seminari. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. obalnim mrežama potegačama. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. ali se moraju stjecati znanja i u školama. znanjem i kvalifikacijom.brodu bitne su i godine radnog staža nakon čega se izdaju potvrde. konvencija br. kružnim mrežama plivaricama. Mjesto rada je plovilo. o stručnom obrazovanju ribara. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. ostima parangalima. vršama. rad na brodovima. upravitelja stroja. Prema konvenciji 114 MOR-a ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade. poznavanje mjera sigurnosti na radu itd. tj. ali se moraju stjecati znanja i u školama. 8. ali to nikako ne može zamijeniti školsku i fakultetsku nastavu i stečeno obrazovanje. 9.

. 3. ako je ugovor na određeno vrijeme. obalnim mrežama potegačama. Registracija je unošenje u registar ugovora podataka. odnosno na poslu zbog kojeg je sklopio ugovor o radu. 8. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne zakonu.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. Ugovor o radu s ribarom sklapa se prije ukrcaj na brod. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu.stjecanje ribarskih vještina za vrijeme rada.d. naziv broda kao mjesta rada. pelagijskim koćama. garantirajući pritom da ribar razumije sadržaj ugovora.dan otpočinjanja rada. ( prema Pravilniku o sadržaju i načinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara ) 25 .-a Poslodavac može biti pravna ili fizička osoba koja se bave gospodarskim ribolovom. i dr. 7. gospodarski ribolov i poslodavci Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. a na strani poslodavca fizička (ribar). Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. kružnim mrežama plivaricama.) gospodarski ribolov. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. 10. trajanje plaćenog godišnjeg odmora i dr. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. ostima parangalima. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. 5. i svi drugi podaci koje zahtjeva nacionalno zakonodavstvo. kada počinje prestacija rada ribara na radnom mjestu.. brodu. uglavak o strankama te njihovom prebivalištu. 2. 11. sjedištu. to je popis ugovora o radu pomoraca i ribara i smatra se javnom ispravom. 9. a kao posloprimac potpisuje ga ribar. Uglavci koje ugovor mora sadržavati: 1. uglavak koji navodi da je poslodavac upoznao ribara sa pravima i obvezama. sakupljanjem morskih organizama. uglavak o očekivanom trajanju ugovora. on je osnov radnog odnosa. sezonski karakter rada. mjesto i dan sklapanja ugovora. pripadnost grupi. ima snagu kao i drugi javni registri. uzgojem riba. uglavci koji s ribarom ili posloprimcem mogu biti posebno ugovoreni kao osnovna plaća. Ugovor o radu je pisan i dvostrani pravni akt. 6.. ribar). na strani poslodavca može biti i fizička i pravna osoba (brodar. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom tako da se ubilježi u radnu knjižicu ribara. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. smrću ribara.. tj. Ribar je u morskom ribolovu stručno osposobljena osoba za gospodarski ribolov i može imati status obrtnika ili osnivača t. naziv vrste poslova na kojima će ribar/pomorac raditi. Stranke ugovora su poslodavac i zaposlenik. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis.. 4. vršama. pravnog odnosa intuitu personae (osobnopravni radni odnos). kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. sklapanje ugovora i registracija ugovora o radu ribara Ugovor o radu ribara se potpisuje u pisanom obliku.

Registracija ugovora o radu ribara zahtjeva se zbog 3 razloga: 1. zdravstvo i socijalnu skrb) u tri primjerka u roku osam dana od kada je pomorac ili ribar započeo sa radom. prestanak rada) Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Ribar može biti u radnom odnosu i s pola ili manje od pola radnog vremena. Registracija je identifikacija ribara. Gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba koja pored ostaloga mora posjedovati znanja o zaštiti na radu. Ima dosta noćnog rada. Česti su jednostrani raskidi ugovora o radu (samovoljno napuštanje posla). a povremeno se rad kompenzira preraspodjelom radnog vremena. fluktuacija. zaštita na radu. adaptaciji na ribarskom brodu. pa registracija istovremeno znači potvrdu. Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. tjedan. promjena statusa. zahtjeva posebne mjere i posebna sredstva zaštite osobe – ribara. u smjenama i po posebnim gvardijama. Fluktuacija ribara posljedica je i slabe kvalifikacijske struke zaposlenih. dan. nadzor i traži ispravak ugovora o radu koji ne sadrži sve bitne uglavke. specifičnost ribara kao poslodavca. Fluktuacija ribara jedan je od elemenata koji karakterizira radni odnos ribara. 2. specifičnost statusa ribarskog plovnog objekta. Ribari su osnovni subjekti sigurnosti na radu na ribarskom brodu morskog ribarstva. Zaštita na radu sadrži brojne propise o zaštiti na radu na brodu i zaštiti od požara. Radno vrijeme je ono vrijeme koje je ribar dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. 3. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. opći režim (radno vrijeme. Registracija također znači i pravo državnog tijela uprave da obavlja uvid. To znači nadzor države nad zakonitošću ugovora. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. mjesec i duže. socijalnom okruženju i drugo. To povećava troškove u morskom ribarstvu. Rad na moru i uz more povezan je s posebnim rizicima. što sve utječe na kvantitet i kvalitet rada ribara. a sezonski rad zbog teških uvjeta rada. česti zahtjevi za sporazumni prestanak ugovora o radu. 26 . složena specifičnost radnopravnog i socijalnipravnog položaja ribara kao zaposlenika. Ugovor na registraciju podnosi poslodavac nadležnom tijelu (Ured za rad. u onom svojstvu u kojem će raditi na ribarskom plovnom objektu. u traženju novih ribara. Ribar može raditi u preraspodjeli radnog vremena. Svaku promjenu ugovora poslodavac je također dužan prijaviti u roku osam dana koja će se registrirati kao i ugovor. Radni proces na ribarskom brodu ne smije se prekidati za vrijeme realizacije radne operacije. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. pripremi za rad. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. 12. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu.

a do osnivanja poduzeća u Ustanovi za održavanje pomorskih plovnih putova sa sjedištem u Splitu. Svjetioničari su subjekti sigurnosti plovidbe uopće. Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. na svjetionicima žive svjetioničari i njihove obitelji. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. Oprema i materijali s kojima svjetioničari rade su građevinski i plovni objekti.  RH je Uredbom Vlade osnovala «Plovput» za obavljanje stručno – tehničkih poslova kojim se ostvaruju uvjeti sigurne plovidbe obalnim morem RH. Pored ostaloga obavljaju se i stručno – tehnički poslovi: briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. svjetioničarske stanice i signalne stanice. Djelatnost «Plovputa» 27 . održavanje i uređivanje tih puteva. 2. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. Sigurnost plovidbe. otoku. Svjetioničari u pravilu rade samostalno. psihofizičkih sposobnosti i dr. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. SVJETIONIČARI 1. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. radiousluge i drugi poslovi spadaju dijelom i u djelatnost uprave. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. spola. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. Uz opća pravila o reguliranju radnih odnosa radnopravni odnosi svjetioničara podvrgnuti su i posebnim pravilima. U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. specifičnosti radnopravnog i socijalnopravnog statusa svjetioničara Radi se o vrlo malom broju radnika koji obavljaju službu sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru. održavanje i uređivanje tih puteva. zaštitna i službena odjeća i dr.IV. plovput sa sjedištem u Splitu Radnici koji zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara to sada čine u poduzeću «Plovput» Split. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. U pomorsko – pravnom značenju. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. ali usluge iz područja pomorske signalizacija prvenstveno su privrednog karaktera. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. Radni odnosi svjetioničara pripadaju skupini radnih odnosa u organizacijama privrednih djelatnosti morske tehnologije s posebnim režimom jer su vezani za specifične uvjete rada. zdravstvenog stanja. briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa moraju biti zadovoljeni i posebni u pogledu dobi. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. bez ekipe i na izdvojenim mjestima rada. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. života. stručnih sposobnosti. Svjetioničari putem organizacija u kojoj su u radnom odnosu ostvaruju i državne funkcije.

3. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici gdje službuju dva ili više radnika. rezervni je svjetioničar radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji službu vrši kao zamjena na svjetioniku. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici na kopnu. Dužnosti upravitelja svjetionika: . svjetioničar ili svjetioničar signalista. odgovorni svjetioničari na svjetioniku čiju posadu čine jedan svjetioničar ili mu je još pridodat rezervni svjetioničar. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene.brine za ispravnost protupožarnih sredstava i da svjetioničari njima znaju rukovati. . 4. odnosno svjetioničarasignalista. svjetioničarski je vježbenik radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji još nema zvanje kvalificiranog svjetioničara. odgovorni svjetioničar. složene i specifične radne operacije svjetioničara Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. upravitelj svjetionika ili upravitelj signalne stanice kada upravlja svjetionikom ili signalnom stanicom.brine se o stanju lijekova i njihovom izdavanju. Po značenju za plovidbu brodova i po uvjetima života i rada svjetioničara izvršena je interna kategorizacija svjetioničara u 4 kategorije. . Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. kategorizacija svjetioničara i svjetionika (naziv radnog mjesta) Svjetioničar je radnik koji rukuje i održava objekte za sigurnost plovidbe. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. postavljanje i osiguranje funkcioniranja objekata sigurnosti plovidbe. 6. . 3. upravitelj svjetioničarske stanice. gdje obavlja službu sam.briga o ispravnosti i urednom funkcioniranju svjetionika i svih ostalih povjerenih svjetala i uređaja. sadržaj poslova i mjesto rada svjetioničar može biti.rukovodi radiofonskom stanicom i određuje ovlaštene svjetioničare za rukovanje stanicom. . čiju posadu čine dva ili više svjetioničara. 5. 2.regulira upotrebu obradive zemlje za potrebe svjetioničara.naređuje isključivanje i prekid rada uređaja za maglu i ostale uređaje i agregate.od interesa je za RH. obvezama i odgovornostima radnika. određuje raspored radnika u slučaju požara. . 1.odobrava upotrebu čamca. električne struje. . 4. . Upravni odbor donosi akt o unutarnjoj organizaciji i načinu rada poduzeća te akt o raspodjeli plaća djelatnika poduzeća. svjetioničarskoj stanici ili plovnom objektu. S obzirom na organizaciju rada. 28 . 7. Upravni odbor i direktor «Plovputa» odlučuju o pravima. signalnoj stanici. održavanje i uređenje plovnih putova u obalnom moru.regulira upotrebu vode.

5. Zarade radnika su niske. a 15 dana slobodni. rasvjetni aparati.- rukovodi radnjama kod pomoći brodovima. redoviti rad. dodatak na meteorologiju i posebne usluge. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. ali i usklađenost i koordinacija. fenjeri. 29 . rad u smjenama. Zbog takvih težih uvjeta rada velika je i fluktuacija radnika. brodicama i sl. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. Informiranje svjetioničara uglavnom se vrši na dva uobičajena načina: biltenima organizacije i dostavom internih obavijesti. tj. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. sa stalnom službom uvodi se novi način rada. češće promjene klimatskih uvjeta. Svjetionik Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. dva svjetioničara koji se izmjenjuju 15 dana na radu. Ti čamci služe svjetioničarima i njihovim obiteljima i za nabavu živežnih namirnica kojih nema na svjetioniku. a radni staž 18 godina. 6. svjetioničarske stanice i signalne stanice. posada čuvanog svjetionika sastavljena je od upravitelja i svjetioničara. svjetioničarske i signalne stanice Rad svjetioničara odvija se u preciznoj organizaciji rada u jedinicama koje čine. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. Ovlašteni radnici organizacije jednom mjesečno posjećuju svjetionik i snabdijevaju ga sredstvima za rad. npr. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. ušteđivači plina. okretni strojevi. državni i vjerski blagdani. ograničeni prostor kretanja. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. u plaću se uračunavaju. uzrok su zdravstvenih i drugih smetnji svjetioničara. Prosječna životna dob svjetioničara je 42 godine. rad nedjeljom. rade na sredstvima pomorske signalizacije. organizacija svakodnevno održava vezu sa svjetionikom telefonski. odnosno korištenjem posebnih čamaca koje imaju svjetionici. specifična organizacija rada – svjetionik. neiskorišteni slobodni dani. ograničeni izbor prehrane. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. visinski rad. a tisak kupuju putem plovnih područja. Svjetionici posjeduju vlastite televizore i radioaparate. kategorije. Izrazita je hijerarhije poslova. Na svjetionicima I. leće. svjetionici. a razgovori se obavezno obavljaju u osam sati ujutro i u 12 sati. noćni rad. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. specifični radni uvjeti svjetioničara Različitost života i rada na svjetioniku o odnosu na kopno. odvojenost od porodice. sigurnosne i svjetleće plutače sa usidrenim elementima i dr. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. tko kome odgovara.

kojim se reguliraju: . Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. od kojih je jedan obavezno svjetioničar. a uz naknadu (plaću) i druga prava utvrđena zakonom. ali uvijek poslova svjetioničara i radi ekonomski svrsishodnoga odgovornoga korištenja sredstava i ostvarivanja prava i obaveza što se stječu na radu i po osnovi rada. Radno mjesto svjetioničara organizacijski uvijek pripada jednom plovnom području kao organizacijskoj jedinici koja djeluje na određenim dijelovima obale i obalnog mora. koji su uređeni zakonom.Kod rada svjetionika bitne su i karakteristične i radne operacije upravitelja svjetionika.rukovanje uređajima na svjetioniku. Najveći dio poslova realizira se u svjetioničarskoj zgradi. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. obali ili plovnom objektu. . definicija radnog odnosa svjetioničara Radni odnos svjetioničara pravni je odnos između radnika koji obavlja specifične radne operacije. dobrovoljno zasnovanom s organizacijom čija je djelatnost sigurnost plovidbe i zaštite ljudskoga života na moru. izražena je hijerarhija poslova uz maximum suradnje. elektroinstalacija. osmatranje i javljanje. pristanom.održavanje svih objekata i uređaja na svjetioniku u okvirima mogućnosti posade ili uz pomoć drugih izvršitelja: postavljanje. Svjetioničarske stanice: Zadatak svjetioničarskih stanica je rukovanje s više obalnih i lučkih svjetala. kolektivnim ugovorom i općim aktima poduzeća «Plovput» Split. kroz vrlo specifično utvrđeno radno vrijeme u smjenama.održavanje i nadziranje područnih. sredstvima za vezu i osmatranje. čuvanom svjetioniku. obalnih i lučkih svjetala. Parafrazirajući odredbe zakona o radnim odnosima pozitivnopravna definicija radnog odnosa svjetioničara je: Radni odnos svjetioničara je dobrovoljni odnos između svjetioničara i poduzeća «Plovput» Split radi obavljanja poslova na čuvanom ili drugom svjetioničarskom mjestu rada. gromobrana i dr. jednim ili više plovnih objekata s uređajima za izvlačenje i smještaj. Svjetioničari rade na svim sredstvima pomorske signalizacije. akomulatora. Razlika je u mjestu rada. Poslovi se obavljaju prema posebnom Pravilniku o službi. sa uređajima. na čuvanom svjetioniku. stambenim i ostalim prostorijama. kancelarijom. kao svoje glavno i redovito zanimanje na sredstvima rada organizacije. održavanje i remont agregata. Od mjesta izvršenja ovisi i oprema. . 7. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. svjetlećih i dnevnih oznaka i plutača. a to znači da ima i više radnika. kolektivnim ugovorom i općim aktima organizacije. u kontinuiranom procesu rada. stalno je i stručno usavršavanje svjetioničara. . Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete.vršenje službe bdijenja. popuna. najčešće na tzv. 30 .pružanje pomoći plovilima i brodolomcima. jer svjetioničarska stanica može imati sjedište na svjetioniku. .

Strukturu radne snage na svjetionicima čine radnici sa završenim zanatom ili pak srednjom školom. 10. važnost svjetioničarskog posla. prethodnom provjeravanju radnih sposobnosti za rad na svjetioniku. korištenje plina iz boca. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. 31 . definicija svjetionika Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. te prolaze obuku različitog sadržaja. Priučavanje se obavlja na poslu i izvan radnog mjesta. Zbog toga se u postupku zasnivanja radnog odnosa posebna pažnja posvećuje prethodnoj izobrazbi iz područja zaštite na radu. koji na svjetioniku stječu potrebnu praksu za to zvanje. u okviru tzv. radno je vrijeme unaprijed utvrđeno i radne su operacije propisane. uključivanje. a prilikom zasnivanja radnog odnosa svjetioničar se upozorava na vrijednost sredstava s kojima radi. Međutim prema organizaciji rada. Pored ovih razvijaju se i specifični elementi. Prethodno treba proći i obuku pružanja prve pomoći sebi i drugima. Radnici koji prvi puta zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara pohađaju određene tečajeve i seminare. Pri radu na svjetionicima rukuje se opasnim uređajima. donošenju odluke o potrebnom broju izvršitelja. agregati. za njega vrijedi sve što je autonomnim i heteronomnim normama propisano. teže životne i radne uvjete. Svjetioničar je u radnom odnosu u organizaciji koja je registrirana za obavljanje službe sigurnosti na moru. posebna zaštita na radu – poslovi na izdvojenim radnim mjestima . on je član kolektiva te organizacije.8. otoku. pokusni rad. boce s disuplinom. 9. radi se o rizicima i opasnostima kod kojih lako može doći do grešaka. obveze i odgovornosti. upotreba butan boca. Svjetioničar uvijek radi na sredstvima organizacije u kojoj je u radnom odnosu. Zasnivanjem radnog odnosa on se uključuje u radni proces u sastavu organizacije. transport disuplinskih boca. plovnih područja njegovo se radno mjesto nalazi izvan radnih mjesta i prostorija organizacije. Zasnivanje radnog odnosa svjetioničara temelji se na specifičnom planu zapošljavanja. i sva prava. posebni uvjeti za zasnivanje i trajanje radnog odnosa Za ove radne odnose vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi – dobrovoljnost.POSEBNA ZAŠTITA NA RADU - Na svjetionicima je nužna oprema koja je okupljena na veoma malom prostoru. vitla i dr. čelične boce u specijalnim prostorijama. . a posebno mjesto i način izvršenja rada obavlja se na poseban način. U radni se odnos prima i određeni broj pripravnika.POSLOVI NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA - Izraziti primjer rada na izdvojenim radnim mjestima je obavljanje poslova svjetioničara. a nakon jedne do dvije godine prakse pripravnici pohađaju posebni interni seminar uz polaganje stručnog ispita za stjecanje zvanja kvalificiranog svjetioničara. uvođenje u posao i dr. osobna ravnopravna funkcionalna veza. plaća i subordinacija. odnosno radiofonista.

koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. slijedilo je sklapanje i granskih ugovora. obveza i prava. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. . radno vrijeme svjetioničara Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. kao i usluga pruženih potencijalnim i stvarnim korisnicima usluga. .načelo savjesnosti i poštenja u prometu. obveza i odgovornosti svjetioničara Obveze.neprestani kontakt s korisnicima usluga i organizacijom u kojoj su u radnom odnosu. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. .poslovanje u skladu s posebnim zakonom. .evidentiranje radnih operacija uz cijene koje su unaprijed utvrđene. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. 11. dosljednost i operativnost u izvršavanju poslova i zadataka svjetioničara. pa tako i kod svjetioničara. U pomorsko – pravnom značenju. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. prava i odgovornosti svjetioničara reguliraju se heteronomnim i autonomnim normama. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. točnost. O vrsti službe zavisi i radno vrijeme. tj. . Njih karakteriziraju ovi elementi: . c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. obveze i odgovornosti svjetioničara odnose se i norme kolektivnih ugovora i općih akata.mjere i sankcije zbog povrede propisa. reguliranje prava. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. 12. 32 . Nakon što je stupio na snagu Opći kolektivni ugovor.ažurnost. svjetioničarske stanice i signalne stanice. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. kolektivnih ugovora u pojedinim djelatnostima. drugim propisima i poslovnim običajima u poslovima sigurnosti plovidbe na moru. . Osim heteronomnih normi na prava.poznavanje pravnih propisa u oblasti pravnog prometa i plovidbenog prva u dijelu nužnom za obavljanje radnih operacija na čuvanom svjetioniku.nadzor nad primjenom propisa provode organi određeni posebnim propisima.U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. .

kategorije. Svaki radni dan ostvaren iznad 42 sata uzima se u sistem preraspodjele radnog vremena i pretvara u slobodne dane koje radnici koriste tijekom godine po potrebi ili želji. tj. Dežurstvo traje od izlaza do zalaska sunca.Radno vrijeme je ono vrijeme koje je radnik proveo u efektivnom radu prema svojim zadaćama (na poslovima i zadacima) ili vrijeme dok je radnik bio u službi (osim dežurstva). kao i vrijeme koje radnik provede na dežurstvu. 33 . Rad na svjetionicima uglavnom se obavlja po smjenama i to po 8 sati. odnosno na nekim svjetionicima od 8 – 24 sata. Obvezna prisutnost je vrijeme koje radnik mora provesti u svojoj organizacijskoj jedinici izvan radnog vremena u efektivnom radu. Slobodni dani se mogu koristiti i na taj način da se radniku isplate uz mjesečnu zaradu. koji se računaju kao jedan sat efektivnog rada. Unutar radnog vremena ostvaruje se i preraspodjela. Svi su dani u tjednu radni. sa permanentnom službom uvesti način službe po kojem bi svjetioničari radili neprekidno 15 ili 30 dana. i to samo na svjetioniku ili izvan svjetionika. Između dežurstva. napuštanje svjetionika može biti samo danju i to do 12 sati i može trajati do zalaska sunca. a praksa je da svjetioničari svoje godišnje odmore koriste u krugu obitelji ili na samom svjetioniku ili na kopnu izvan svjetionika. tj. službu vrše tri svjetioničara. Radno vrijeme utvrđuje organizacija u skladu sa zakonom i u interesu organiziranja službe sigurnosti plovidbe. slobodno vrijeme. efektivnog rada te obvezne prisutnosti na radu koristi se tzv. 42 sata na tjedan. a isto toliko proveli van procesa rada. koristili bi slobodne dane. Na svjetionicima s četiri svjetioničara radno vrijeme iznosi 7 sati i 3 sata obvezne prisutnosti u svim danima u tjednu. a četvrti koristi slobodne dane. U ovoj djelatnosti ima puno tekućeg rada koji umara pa je bitno korištenje i godišnjih odmora. Radno je vrijeme više in favorem službi nego zaštiti radnika od prekovremenog rada. a to se u skladu sa zakonom autonomno uređuje. tj. Uputno je na svjetionicima I.

zaštita akvtorija. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. radnopravni status zaposlenika u nautičkom turizmu Nautički turizam je iznimno važna vrsta turizma. brodarstvo. servisiranje plovila. prodaja goriva i sl. ugostiteljstva. potrebni su radnici sa punim radnim vremenom kroz cijelu godinu. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. opskrba brodova. planiranje razvoja športskih sadržaja. Nautički turizam je dio turističke industrije i tržišta i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa. NAUTIČKI TURIZAM 1. od najjednostavnijeg čamca do luksuzne jahte i broda – plovećeg hotela. nabavka športskih rekvizita. različitih servisa. od trgovine. Nautički turisti pokretljivi su i izbirljivi i tu njihovu izbirljivost moraju pratiti i kadrovi nautičkog turizma. Upravo je zbog toga teško utvrditi i sistematizaciju radnih mjesta u nautičkom turizmu. izvlačenje. Za održavanje kapaciteta nautičkog turizma (marine luke). ribarstvo. osposobljavanje turista u navigaciji. 2. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. Razne druge usluge. dužnosti i odgovornosti radnika. poslovi u nautičkom turizmu  Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. briga o ostvarivanju prava. Nautički turizam je povezan i sa drugim privrednim djelatnostima morske tehnologije. koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru u turističke svrhe. opskrba. čuvanje. luke. jedrenju.V. skijanju na vodi i dr. Radi se o velikom broju poslova: pristajanje. Djelatnosti u nautičkom turizmu su vrlo raznovrsne. čuvanje. skladišno poslovanje. te oni radnici koji će raditi tijekom sezone na neodređeno radno vrijeme. iznajmljivanje. u sezoni i izvan sezone. ronjenju. servisiranje i dr. kao oblik ostvarivanja turističkog ugođaja plovnim objektom. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. remonta plovila i sl. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. osposobljavanje servisiranja. organiziranja jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi.       34 . čišćenje. koordiniranju poslova bookinga. te je i rad u toj grani turizma raznovrstan i poznaje mnoge djelatnosti.

Iz djelatnosti nautičkog turizma proizlazi i fond poslova koje obavljaju radnici u organizacijama koje tu djelatnost registrirano obavljaju:  Iznajmljivanja vezova plovilima. akvatorij i akvapolisi.  Prodaja na malo u slobodnim carinskim prodavaonicama. održavanje luka. održavanja i druge usluge plovilima i nautičkim turistima u zabavnoj plovidbi.. Određeni broj radnih operacija u nautičkom turizmu određen je i Zakonom o pomorskom i vodnom dobru. sidrenja. Nautički turizam spada i u privrednu djelatnost morske tehnologije: izgradnja raznih objekata za prihvat turista. električnom energijom. pristaništima kao npr. 4.  Čuvanje.  Ugostiteljske usluge smještaja i prehrane. pojam marine Pojam marine određuje Zakon.  Usluga skipera. marine. održavanja i servisiranja i drugo odvija se na pomorskom i vodnom dobru.  Opskrba plovila pitkom vodom. o taloženju otpadaka u luci.  Druge usluge koje se pružaju plovilima i turistima u nautičkom turizmu. gorivom. a prema trenutnom stanju nautički turizam je razvrstan u djelatnost turizma.. nomenklature djelatnosti. djelatnost u nautičkom turizmu Kod nautičkog turizma radi se o novijoj djelatnosti. 35 . u kojoj se pružaju usluge priveza.  Davanje meteoroloških izvještaja i informacija za plovidbu.  Iznajmljivanje plovnih objekata. odmor i rekreaciju. bungalovi. čuvanja. za danonoćni rad i zabavu.  Agencijsko – prometne usluge. obrazovanje kadrova i dr.  Usluge u natjecateljskom sportu za organiziranje priredbi. udruženja turističke privrede i dr. a organizacije nautičkog turizma su korisnici pomorskog dobra na kojem obavljaju privrednu i športsku djelatnost. Cjelokupni proces iznajmljivanja plovila. održavanje i servisiranje plovila. o ispuštanju ulja u more i dr. Jedan broj pitanja unutar te djelatnosti treba urediti i posebnim propisima što predlažu stručna tijela komora.  Istraživanje tržišta. priveza.  Usluge u obavljanju sportsko – rekreativnih aktivnosti. Tu je nužno da se urede pitanja: jedinstvenih uvjeta za obavljanje djelatnosti nautičkog turizma. sidrenje.  Organiziranje kulturnih manifestacija.  Posredovanje kod prodaje plovila i opreme plovila.  Obuka za voditelja čamca i skipera.  Agencijsko – turističke usluge.  Škola športova.. općih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma.3. živežnim namirnicama. Marina je posebna luka kao pomorsko dobro koje služi za posebne potrebe i namjene organizacija.

Za voditelja flotile – hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i potrebno stručno zvanje. uvjeti koje trebaju ispuniti radnici u djelatnostima nautičkog turizma (osposobljenost voditelja skipera – upravitelja plovnog objekta). Skiper također pokazuje i stručno objašnjava turistima prirodne. sa znanjem. rukovodilac chartera. zaštite i dr. u tom slučaju na njihov rad se primjenjuju propisi koji vrijede i za radne odnose pomoraca. a koriste se i oglasi i natječaji za obavještavanje što većeg broja kandidata koji zadovoljavaju uvjete za zasnivanje radnog odnosa. jedrilicama). neka nova zanimanja Nautički turizam zahtjeva specifične profile kadrova. briga o ostvarivanju prava. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote.) 5. Pored zanimanja koja se pojavljuju u srodnim djelatnostima. vrši javna ovlaštenja i zastupa korisnika plovila i dr. on je osoba koja stručno vodi plovilo. a kadrovi se osposobljavaju u školama i fakultetima. planiranje razvoja športskih sadržaja. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. a to se odnosi i na rukovodioca chartera. Tehnički rukovodilac marine – najmanje višu stručnu spremu brodostrojarskog ili brodograđevnog usmjerenja. odmora. većim motornim brodicama.Organizacija koja koristi marinu određuje uvjete za njeno korištenje i način održavanja prema njenoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj. u nautičkom turizmu se pojavljuju i neke nove djelatnosti. ----u ovim radnim odnosima propisivanje kvalifikacija je javnopravni element Skiper – ima posebnu ulogu. 6. tehnički rukovodilac marine.uvjeti za to radno mjesto jesu da je osoba hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i da ima stručno zvanje propisano za vođenje plovila. Uloga ljudskog faktora u ovoj djelatnosti naročito je izražena. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. organiziranja 36 . odgovoran je za sigurnost plovila i red na plovilu. voditelj flotile i skiper. dužnosti i odgovornosti radnika. koordiniranju poslova bookinga. . organizacija poslova i mjesto izvršenja   Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. to su kapetan marine. Kapetan marine – osoba koja ima zvanje kapetana duge plovidbe. Organizacija ove kadrove najčešće angažira putem neposrednog kontakta za zasnivanje radnog odnosa. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. historijske i kulturne znamenitosti mjesta i područja. radnog vremena. Organizirani charter – najam plovila onim turistima koji nemaju svoja plovila i na kojima se angažiraju radnici zaposleni u nautičkom turizmu (na jedrenjacima. stručnošću i iskustvom u turističkoj privredi. Pri tome se provode i heteronomni i autonomni propisi. Taj propis o uvjetima i načinu održavanja i korištenja sadrži u sebi i dio pitanja iz radnih odnosa radnika što rade u marinama (režim poslova.

čuvanje.  Radni odnos se ne može zasnovati za poslove koji su opasni po zdravlje. osposobljavanje turista u navigaciji. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. na otocima i uz otoke i na unutrašnjim vodama. općim aktom i ugovorom o radu određuju se prava i obveze radnika. uz obalu. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima.  Način i uvjeti korištenja vlastitih sredstava rada radnika koji rade na izdvojenim radnim mjestima. te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima. čišćenje. Mjesto izvršenja poslova i zadataka je neposredno na moru. pokusni rad. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. Razne druge usluge. održavanja.     jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. Manji broj radnika radi u sidrištima (dio vodenog prostora opremljen uređajima za sidrenje plovila u uvali zaštićenoj od nevremena) i privezištima (dio obale uređen za pristajanje i kraći boravak plovila). Za rad na izdvojenim radnim mjestima treba posebno regulirati ova pitanja:  Način sudjelovanja u informiranju i odlučivanju. čišćenje. ronjenju. život radnika ili njegove porodice te opasni po okolinu. Značajan broj radnika radi u marinama gdje se pružaju usluge veza. Radi se o radu u sidrištima i privezištima daleko od marina i nautičko – turističkih centara. turističke luke. Kod poslova vezanih za jahte mjesto rada su i takva plovila koja omogućuju duži boravak posade na moru.  Neprimjena ograničenja u pogledu trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme. Najveći broj zaposlenih bit će u lukama nautičkog turizma različitih kategorija: sidrišta – privezišta. servisiranja plovila. servisiranje i dr.  Način uvođenja u posao. Kod ove vrste rada posebno su naglašene ovlasti inspekcije rada u slučaju da se takav radnik ne pridržava mjera zaštite na radu.  Mjesto izvršenja. marine i nautičko – turistički centri. za jednog radnika i vrednovanje tog rada. nabavka športskih rekvizita.  Osnovi i mjerila za sudjelovanje radnika u raspodjeli sredstava za plaće i ostvarivanje drugih prava po osnovi rada. pospremanje i sl. 37 . skijanju na vodi i dr. način i izvršenje rada. a uz njih i pomoćnog osoblja u kuhinji. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. radna disciplina i drugo. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti.  Količina i opseg rada koji se mora ostvariti na izdvojenim radnim mjestima. jedrenju. osposobljavanje servisiranja. 7. skladišno poslovanje. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. poslovi na izdvojenim radnim mjestima Rad na izdvojenim mjestima rada u nautičkom turizmu ostvarit će se u skladu sa Zakonom i autonomnim općim aktima organizacije koje tu djelatnost obavljaju. čuvanja.

 Upoznavanje radnika s rizicima i opasnostima. Pri zasnivanju radnog odnosa radnika u nautičkom turizmu javljaju se ove specifičnosti:  Radi se o mladoj djelatnosti te se fleksibilnije pristupa planu o potrebnom broju radnika. bez tjednog odmora.  Zahtjev za posebnom zdravstvenom sposobnošću za određeni broj izvršitelja.  Izvansezonske pripreme radnika za sezonu i sl. osnovne odrednice prava i dužnosti radnika u nautičkom turizmu Za radne odnose radnika u naut.8. osobna radnopravna funkcionalna veza.  Režim usmjeravanja. Posebno je pitanje i zaštita radnika na radu. Radi se u turnusima i po 14 sati dnevno. rad na izdvojenim mjestima rada i rad na ugovor. turizma. Radni odnos se u ovoj djelatnosti zasniva na neodređeno i određeno radno vrijeme. Kontinuitet radnog procesa osigurava se rasporedom tjednog. 9. Za sada je djelatnost nautičkog turizma uglavnom sezonska. turizmu vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi.  Posebne evidencije za radnike pojedinih zanimanja u tim organizacijama. dobrovoljnost u zasnivanju. Autonomnim općim aktom organizacija nautičkog turizma će urediti pitanje rasporeda na poslove i radne zadatke vodeći računa o pravu radnika na uvjete koji osiguravaju njegov fizički i moralni integritet i sigurnost. Te općenite karakteristike nadopunjuje i niz specifičnosti karakterističnih upravo za radne odnose naut. doškolovanje i stjecanje novih znanja. s različitim trajanjem radnog vremena. uključivanje u stalan sustav kadrova tih organizacija. a koristi se i dopunski radni odnos. ali se može obavljati u toku cijele godine.  Prethodno provjeravanje radnih sposobnosti radnika uz objektivniji izbor što je bolje od zasnivanja pokusnog rada. trebalo bi inicirati postupak za utvrđivanje skraćenog radnog vremena koje bi se izjednačilo sa punim radnim vremenom. školovanje. plaća i učešće u odlučivanju. Radno vrijeme ovih radnika treba utvrditi autonomnim općim aktima u skladu sa Ustavom i Zakonom. rad u vodi. trajanju i prestanku.  Pohađanje seminara i tečajeva za obuku radnika koji prvi puta zasnivaju radni odnos u ovoj djelatnosti. polugodišnjeg i godišnjeg fonda radnog vremena. Tu je uputno koristiti praksu iz ugostiteljstva po sezoni gdje radnici moraju koristiti bar jednom u mjesecu dan tjednog odmora. Javnopravna obilježja radnog odnosa u nautičkom turizmu manifestiraju se u:  Javnopravnom značenju stručnih kvalifikacija (tko može raditi koje poslove. pod kojim uvjetima). Zbog otežanih uvjeta rada za neke radnike. a također i zaštita naše obale. sezonski radni odnos može trajati najduže 8-9 mjeseci pa je nužno intenzivno razdoblje pune sezone produžavati radi stabilnosti i poboljšanja uvjeta života kadrova. vlazi i sl. Zbog neujednačenog intenziteta poslova vrši se preraspodjela radnog vremena bez obzira na smjensku organizaciju rada. mjesečnog. 38 . reguliranje radnih odnosa i zanimanja Za reguliranje ovih radnih odnosa u općim aktima nužna je neposredna i posredna primjena brojnih heteronomnih propisa o radu i radnim odnosima.

  Brojnost dozvola za rad. heteronomnom normom kogentne naravi. Određenost zvanja. uvjeta za stjecanje zvanja i ovlasti. 39 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->