I. RADNOPRAVNI STATUS POMORACA 1.

pomorstvo i pomorac Članovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i socijalnopravnu regulativu i zaštitu. RH koristi i ima velike izvore koji se odnose na pomorstvo i pomorce: geološki položaj, pomorsku tradiciju, domaću brodogradnju i putničku i trgovačku flotu. Hrvatski pomorci plove na našim brodovima upisanim u hrvatske upisnike brodova i na brodovima pod zastavama drugih država na svim morima svijeta. Tu sudbinu dijele i naši brodovi koji kao osnovnu djelatnost obavljaju plovidbu morem radi prijevoza stvari i osoba. Uvjeti rada su jednaki kao i u drugim zemljama (higijensko – tehnička zaštita, stanje zdravlja pomoraca, organiziranje radnog mjesta i radne okoline, uvjeti rada socijalne naravi (odmori, dopusti), pravne naravi (trajanje rada) itd.). Puno je uvjeta rada koji su zajednički svim članovima posade (vrućina i hladnoća, vremenske nepogode, zaraze i trovanja, zatvoreni prostori, buka, prašina...). Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto življenja. Specifičnost radnog odnosa pomoraca prate i brojni propisnici, prvenstveno oni heteronomne naravi međunarodnog podrijetla (konvencije, preporuke, multilateralni i bilateralnu ugovori). Prve konvencije; Bruxelles 1905. i 1910., London 1913. odnosile su se na tehnička i druga pitanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskog života na moru. Od 1920. god. do danas Međunarodna organizacija rada je u tim odnosima stvorila gotovo potpuni međunarodni zbornik o radnim odnosima pomoraca. Pomorske konvencije odnose se i primjenjuju na sve pomorske brodove. Propisuju se uvjeti koje osoba mora zadovoljiti da bi bila ukrcana na brod, zdravstvena sposobnost za rad na brodu, sadržaj i način izdavanja pomorske knjižice i dozvole za ukrcaj. 2. radno vrijeme Pravilnikom o radu može se urediti radno vrijeme kako bi se postigla svrha Zakona o radu da se redovno radno vrijeme, radni dan i radni tjedan, ne unose direktno u ugovor o radu, te svrha o poslovima na kojima se uvodi skraćeno radno vrijeme. Zaposlenik mora znati i imati mogućnost ugovoriti trajanje redovitog radnog dana ili tjedna, a umjesto u ugovoru o radu to se može urediti pravilnikom o radu i na to uputiti zaposlenika, te navesti u ugovoru o radu. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuje se i pravilnikom o radu. Radno vrijeme članova posade broda uređuje se i kolektivnim ugovorom u skladu sa propisima.

1

Brodska straža – gvardija «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» donio je ovlašteni ministar pozivanjem na odredbe Pomorskog zakonika i njime uredio u cilju osiguravanja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša ova pitanja: - načela i postupke u vezi s obavljanjem poslova članova posade; - održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH; posebne obveze brodara, zapovjednika, časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. Straža = jedna ili više osoba koje obavljaju poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Svaki postupak u vezi s obavljanjem poslova i održavanjem straže precizno se evidentira u knjizi postupaka. Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadržane upute brodara i zapovjednika broda u svezi s postupanjem u slučajevima opasnosti za boravka broda u luci, na sidru i u plovidbi. Knjiga postupaka mora biti na brodu. Upravitelj stroja je član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je kao član posade s posebnim ovlastima odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Raspored straže na brodu mora biti dostupan svim članovima posade broda u okviru propisanog radnog vremena. Radno vrijeme časnika odgovornog za stražu ili drugog člana posade u straži ne smije biti duže od 12 sati dnevno, uz mogućnost drugačijeg uvođenja radnog vremena na brodovima obalne plovidbe i osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti. 3. brodar i pomorac = subjekti ugovora o radu Poslodavac je osoba koja zapošljava pomorca ili ribara. Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Poslodavac je brodar ( vlasnik broda, naručitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođa pomorskog broda ) kod kojeg je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je na brod kao član posade. Zaposlenik je pomorac ili ribar. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno zasnovao radni odnos na brodu kao član posade. Kroz određeno vrijeme obavlja u vidu zanimanja i uz plaću službu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete. 4. uvjeti rada pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima regulira: Radno vrijeme, prekovremeni rad, držanje straže i naknadu za rad subotom i nedjeljom, odmore i dopuste i druga pitanja uvjeta rada na brodu. Radno vrijeme se dijeli na radno vrijeme u plovidbi i u luci.

2

Puno radno vrijeme u plovidbi – 40 h tjedno, a u luci je različito raspoređeno za časnike i potreban broj posade u smjeni. Rad u vremenu od 22, 00 h navečer do 6, 00 h ujutro smatra se noćnim radom. Subota ima karakter neradnog dana, a rad subotom se posebno plaća i preraspoređuje (preraspodjela radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom). U uvjete rada spadaju i odredbe o minimalnom broju članova posade. Dnevni odmor se koristi najmanje 8 h, a ako to nije moguće na trajektima plaća se prekovremeni rad. Godišnji odmor uređen je u skladu sa zakonom uz dodatni broj dana: prema uvjetima rada, prema radnom stažu i prema posebnim uvjetima. Plaćeni dopust – do 7 radnih dana, za važne osobne poslove. Kao prekovremeni rad neće se plaćati daljnji sati za vrijeme opasnosti koja izravno utječe na sigurnost broda, njegove putnike i posadu, o čemu prosuđuje isključivo zapovjednik. Pravo na plaćanje isključeno je i za obavljanje vježbe spuštanja čamca za spašavanje te rad da bi se pružila pomoć drugim brodovima. Radno vrijeme u lukama i sidrištima posebno se regulira kao držanje straže. 5. brodska posada Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Primjenjuje se propis države u kojoj je brod upisan i čiju zastavu vije, zahtijeva se izravna veza između te države i broda. Ukrcavanje = akt kojim se pomorcu daje pravo boravka na brodu, a pomorac je dužan obavljati poslove zbog kojih je ukrcan na brod. Unošenje u popis posade je formalni akt ukrcaja. Ukrcani pomorac iskrcajem prestaje biti član posade broda. -----Pomorac je širi pojam od pojma člana posade broda, jer je on član posade samo dok je na brodu za vrijeme plovidbenog zadatka broda. Pomorac može biti i nezaposlena osoba sa tim zvanjem. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Zaposlenik = fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcavanje te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Prije sklapanja ugovora o radu zasniva se pravni odnos između pomorca i brodara, kao npr. za obavljanje liječničkog pregleda, pripreme, prethodne provjere. Troškove povratnog putovanja članova posade broda snosi brodar. 6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu Poslovi na brodu – «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» Straža – obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu.

3

mornarice RH.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu.  brinuti o administraciji na brodu. putnika.  za svaki brod odrediti osobe ili osobu na kopnu. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem. uz osiguranje potrebnih sredstava i ovlasti. GMDSS – svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti IMO – Međunarodna pomorska organizacija Plovidbena služba – služba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti. koje će biti posrednik između posade na brodu i brodara i koja će za svaki brod nadzirati provođenje propisanih uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša. posade i tereta. «Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH» -propisuje zvanja.Obveze brodara:  ukrcati na brod stručno i zdravstveno sposobnu posadu.  upoznati svakog člana posade s opremom i postupcima u svezi s obavljanjem njihovih dužnosti.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. Prvi časnik palube – časnik palube.  davanje uputa zapovjedniku broda glede zlouporabe droga i alkoholnih pića. te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Zapovjednik broda – osoba koja zapovijeda brodom.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu.  odrediti obveze svakog člana posade koji obavlja ili nadzire poslove u svezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite okoliša. Ostali članovi posade koji neposredno rukovode obavljanjem poslova i održavanjem straže:  upravitelj stroja. preuzima dužnost zapovjednika brodom.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje.  dati upute u svezi s postupanjem na zapovjedničkom mostu. Časnik – član posade broda odgovoran za plovidbenu. strojarsku ili radio stražu. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda. stručnu spremu.  ustrojiti i organizirati rad posade. siguran boravak broda na sidru i luci.  radiooperater odgovoran za radijsku stražu. te osigurati primjenu obrazaca za provjeru. ispitne programe.  ustrojiti sustav sigurnog upravljanja brodom davanjem posebnih uputa sadržanih u knjizi postupaka. 4 .  časnici odgovorni za stražu. prvi do zapovjednika. prvi do upravitelja stroja. uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca na brodovima trg. koji preuzima dužnost upravitelja u slučaju ako tu dužnost upravitelj stroja ne može obaviti. Drugi časnik stroja – časnik stroja.

Pravilnik o obavljanju poslova i održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trg. pripadnost brod stječe upisom u upisnik brodova ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista. a propisi jednako obvezuju i brodovlasnike i pomorce na koje se odnose. vrela prava pomoraca Hrvatski izvori:  Ustav RH – osnovni okvir reguliranja i realiziranja odnosa.  Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. odnosi se i na tegljače koji plove morem. Nacionalni kolektivni ugovori za pomorce. Obveze države članice odnosi se i na djelotvornu kontrolu drugih uvjeta radnog odnosa na brodu i života na brodovima koji nisu pod njenom stvarnom jurisdikcijom. ITF ima TCC standarde: 5 . smatra se da brod plovi pod zastavom pogodnosti. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH. mornarice RH.  Kolektivni ugovori o statusu pomoraca. pripadnosti. Primjena Konvencije: za svaki pomorski brod. drž. To se odnosi na brodove koji viju zastave pogodnosti – FOC.  Podzakonski akti – Pravilnik o pomorskim knjižicama. najvažniji Pomorski zakon.  Pravilnik o radu pomoraca. 147 o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima. koji se bavi prijevozom tereta ili putnika u trgovačke svrhe. gospodarskog i tehničkog nadzora nad brodovima njene drž. ----definicija prema dokumentaciji ITF-a Brod pod zastavom pogodnosti je onaj kome je nacionalnost vlasnika različita od zemlje registracije. a krajnji je cilj da se takvi brodovi vrate pod nacionalne zastave. 1976. Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice RH. Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) – Sekcija pomoraca Konvencija MOR-a br. Kada beneficijsko vlasništvo i kontrola broda nije iz zemlje čiju zastavu brod vijori.  Režim konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje. a svaka koja to učini prema njoj uređuje sigurnosne standarde. Međunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca:  Međunarodni pakt o ekonomskim. Državna pripadnost broda – najvažnije mjerilo identifikacije broda – pravna veza između broda i države čiju zastavu brod vije. Ova Konvencija stvara obveze državama članica MOR-a koje je ratificiraju. RH ima pravo upravnog.  Ugovor o radi između brodara i pomorca. bilo u javnom ili privatnom vlasništvu.  Zakoni kao izvori prava pomoraca.7. Pravilnik o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne. socijalnim i kulturnim pravima. Hrv. Država koja ratificira Konvenciju MOR-a o tom pitanju obvezuje se vršiti stvarnu jurisdikciju ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na njenom području. 8.

ITF je jedan od nekoliko globalnih saveza sindikata (Global Union Federations) povezanih s Međunarodnim savezom slobodnih sindikata (International Confederation of Free Trade Unions . a imajuću u vidu da je Sindikat učlanjen u ITF-Međunarodnu organizaciju transportnih radnika-Sekciju pomoraca. postaju direktni članovi ITF-a i uživaju njegovu zaštitu. plaće. 6 . Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog ugovora. 400. imaju se poštivati ne samo prava utvrđena normama ratificiranih konvencija i prihvaćenih preporuka MOR-a nego i programa ITF-a. Moskvi i Bruxellesu. Ti minimalni. Rio de Janeiru. jer u pomorstvu postoji globalno tržište radne snage. i na zaštitu od nezaposlenosti). javne i privatne agencije. U tom smislu. Osobito važna uloga ITF-a i njegova velika specifičnost je to što ukoliko pomorci plove na brodovima koji viju zastave pogodnosti (Flag of convenience. naknade i sl. uvjeti života na brodu. Ouagadougou. koje se odvija u nereguliranom okruženju. ITF je globalni savez sindikata radnika u transportu. Georgetownu. Članovi ITF-a su 624 sindikata koji predstavljaju oko 4. na slobodan izbor rada. te zbog toga ne mogu biti članovi nacionalnih sindikata. ITF . na neki način lažna nacionalnost broda. New Delhiju. Zahtjevi su: zapošljavanje pomoraca bez pristojbi.sigurna popunjenost posade. Sjedište ITF-a je u Londonu. Sindikat pomoraca Hrvatske sklapa kolektivni ugovor s brodarima i tako uređuje prava i obveze ukrcanih pomoraca na brodovima međunarodne plovidbe domaćih i stranih brodovlasnika čiji brodovi plove radi trgovine i obavljanja prijevoznih usluga po morima diljem svijeta u skladu s općeprihvaćenim pravilima i običajima plovidbe na moru. zastava sa kojom brod nema direktne veze.  osigurava informacije i edukacijske usluge za transportne sindikate diljem svijeta. a urede također ima i u Nairobiju. koristi se zbog toga što te zemlje ne traže zadovoljenje minimuma socijalnog standarda ni ostalih prava od strane brodara). 000 radnika u transportu iz 142 zemlje. na pravedne i zadovoljavajuće uvjete rada. Tokyju.ICFTU).  predstavlja sindikate članove u mnogim međunarodnim i regionalnim tijelima koja donose pravila ili uspostavljaju politiku vezanu uz prijevoz i socijalna pitanja. iako se mogu primijeniti konvencije MOR-a o zapošljavanju pomoraca.. Svaki neovisni sindikat. uspostavljanje redovitog radnog odnosa za kvalificirane pomorce. ITF ispunjava tri osnovne zadaće:  promiče solidarnost između transportnih sindikata i radnika različitih zemalja. te stabilna i konkurentna radna snaga za brodare. zapošljavanje pomoraca To pitanje je uređeno u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (svaka osoba ima pravo na rad. odnosno postati njegov član. 9. odnosno TCC standardi postoje. može pristupiti ITF-u.vrlo važna organizacija za pomorce diljem svijeta pa tako i pomorce iz Hrvatske. čiji su članovi zaposleni u djelatnosti transporta.

potreban pribor za jelo.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. 138. u luku ukrcaja. te mu za rad isplatiti plaću.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. posteljini. 13. smještaju. utvrđen je i otkaz i drugi način prestanka ugovora o najmu službe. 7 . precizno se utvrđuje i ugovor o najmu službe i njegov sadržaj. jer sigurnosti plovidbe nema bez sigurnih uvjeta života. smještaj odgovarajuće veličine i standarda. Zapovjednik donosi sve naredbe za putnike i članove posade. obavezan liječnički pregled djece i mladeži zaposlenih na brodu i uvjerenje kojim se potvrđuje njegova sposobnost za rad na brodu. repatrijacija Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude vraćen nakon iskrcaja s broda -PRAVO REPATRIJACIJE.. praonicu i prostorije za rekreaciju prema Preporuci MOR-a br. Ugovorom o radu brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcanje. putnika. Ta karakteristika je vezana za sigurnost plovidbe. 12. 10. posade i tereta. a pomorac je dužan prema uputama brodara osobno obavljati preuzeti posao. javnopravne karakteristike statusa pomoraca       uvjeti rada pomoraca. dokaz o stručnoj osposobljenosti za pojedinu službu na brodu. zapovjednik broda Osoba koja zapovijeda brodom. siguran boravak broda na sidru i luci. osiguranje smještaja i hrane Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani. pravo repatrijacije.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda. obvezuju brodara da pruži pomorcu dok je u službi na brodu: dovoljno hrane dobre kakvoće. a može se sklopiti na neodređeno vrijeme.  brinuti o administraciji na brodu. 11.  ustrojiti i organizirati rad posade. ili u luku polaska broda.Ugovorom o radu koji mora biti u pisanom obliku pomorac zasniva radni odnos kod brodara. rada i osiguranja pomorca i obratno.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. mora biti hrvatski državljanin. na određeno vrijeme i za određeno putovanje. potpisuju ga ugovorne strane nakon što je pomorcu data mogućnost da se s njim upozna. u svoju zemlju. komforu i dr.

8 .

u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. U interesu je brodara da obavlja redovite kontrolno-periodične i ciljane preglede. Pomorska knjižica ima snagu javne isprave i zakonsku presumpciju istinitosti.14. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti nadoknada troškova u određenom postotku za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i mirovinsko-invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. U postupku ocjenjivanja radne sposobnosti uspoređuju se biološke. jer se može dokazivati i nešto suprotno njihovu sadržaju ili dokazivati da su ove lažne. jer su sastavljene u cilju konstatiranja određenih činjenica. specifične radne operacije pomoraca Posebne obveze brodara. jer se izdaju u upravnom 9 . jer služe radi dokazivanja činjenica o kojima je riječ u tim ispravama. Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. 16. služi ukrcanom članu posade kao isprava za putovanje u inozemstvo ili za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara.6) 15. Pomorska knjižica i brodska knjižica. jer se izdaju u točno određenom obliku s određenim sadržajem i svrhom. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene Kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. zbog čega pate pojedini organi tijela i njihove funkcije. ako je u nju unijeta viza. Pomorska knjižica zahtjeva posebno izdavanje i posebnu evidenciju. zdravstvena sposobnost pomoraca Tijekom rada na brodu pomorac je izložen udaru raznih štetnih utjecaja s radnog mjesta. pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje «Pravilnik o pomorskim knjižicama. psihofizičke i metaboličke sposobnosti sa zahtjevima radnog mjesta. časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu. Poslovi evidencije su poslovi državne uprave. To je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje javne su isprave: jer se izdaju pismeno. plovidbi za 1998. što također uključuje i ako smrt nastupi i za vrijeme putovanja do i od broda. jer se koriste u raznim odnosima i situacijama u koje pomorac ulazi. jer ih izdaje lučka kapetanija. (odgovoreno u pitanju br. jer njihovo posjedovanje proizvodi određeno pravno djelovanje. To je evidencija osobnog stanja pomorca. ili povratak u RH nakon iskrcaja s broda. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje» To je jedan u nizu propisnika kojima se uređuju složena multidisciplinarna pitanja plovidbe morem kao plovnim putem. a dokazuje se liječničkom svjedodžbom. godine života. jer se uzimaju kao dokazno sredstvo kojima se dokazuju činjenice o kojima je riječ. Zato se i govori o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pomoraca. pomorce na brodovima na međ. god. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje su javne isprave koje pomorac mora imati uz radnu knjižicu. zapovjednika. Pomorska knjižica = putna isprava hrvatskog državljanina pomorca.

upisuje se u sastav posade. Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom iskaznicom. stručna sposobnost. Nadležno tijelo dužno je registrirati ugovor ili promjenu ugovora u roku od osam dana od dana podnošenja ugovora ili njegove promjene na registraciju. Ako to poslodavac ne obavi čini prekršaj i može biti kažnjen od 5-20 tisuća kuna. 17. odnosno odobrenja za ukrcanje utvrđuje se identitet osobe. registracija ugovora o radu pomoraca Ugovor na registraciju nadležnom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam dana kada je pomorac ili ribar započeo raditi. propisi o zapošljavanju stranaca i drugi. Pomorska knjižica se među pomorcima uobičajeno zove matrikula. 10 . od momenta rođenja ili nakon rođenja. Prije izdavanja pomorske knjižice. bez državljanstva ijedne postojeće države. stroja. To je isprava pomorca za plovidbu. Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog državljanina ili osobe bez državljanstva koja je ukrcana kao član posade broda upisanog u upisniku brodova RH. U zbirki isprava polaže po jedan primjerak registriranog ugovora. a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju. Po propisima RH pomorsku knjižicu mora imati državljanin RH ukrcan za člana posade koji je upisan u upisniku brodova RH. Pri izdavanju odobrenja za ukrcanje moraju se poštivati propisi o kretanju i boravku stranaca u RH. u općoj službi. Poslodavac sklapa s pomorcem ili ribarom ugovor o radu.  Abecedni imenik. a mora imati kad je ukrcan kao član posade broda upisanog u upisnik brodova RH. obavlja se ukrcaj na brod. vojnom iskaznicom ili putovnicom. neprenosiv osobni dokument. svojstvo u kojem je osoba ukrcana u službi palube. za trajanja službe na brodu upisanom u upisnik brodova RH. državljanstvo ili status stranca. U abecedni imenik upisuju se: ime i prezime. zdravstvena sposobnost. Pomorsku knjižicu i odobrenje za ukrcaj može imati i nezaposleni pomorac. Nakon izvršene registracije nadležno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak ugovora. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj imaju sadržaj kojim se dokazuje identitet. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj = osobne isprave osobe kojoj su izdane. Nadležno tijelo za registraciju vodi 3 knjige:  Registar ugovora.  Zbirku isprava. prebivalište pomorca ili ribara te redni broj pod kojim je ugovor upisan.postupku i u granicama ovlasti koje ima lučka kapetanija. jer imaju druge oznake koje teorija i zakonodavstvo veže za javne isprave. apatrid. No i oni mogu dobiti odobrenje za ukrcaj ako prethodno ispune druge uvjete. Osoba bez državljanstva je stranac.

vrijeme korištenja plaćenog dopusta. opća i posebna zaštita pomoraca i zaštita okoliša. Konvencija precizira ove pojmove: zapovjednik ili poslodavac. kolektivnim ugovorom. do pet. Sastavni dio kolektivnog ugovora su tablice u kojima su navedene najniže plaće na brodu. Različito se obračunavaju radni sati (8h dnevno) od pon. Brodar kojeg obvezuje kolektivni ugovor za pomorce ne smije pomorcu obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom. Ispitima se provjerava i dokazuje dovoljno profesionalno iskustvo za odgovarajuću funciju i da ne postoji ozbiljna primjedba na račun ovih osoba. Određivanje plaće pomoraca vrši se zakonom. voditelj straže. vođa straže. Plaća pomorca zasniva se na poslovima i zadacima određenog radnog mjesta i obračunava se u valuti iz posebnog dodatka. zaštita od onečišćenje okoliša s broda. Utvrđena je obveza zapovjednika i časnika palube i stroja da posjeduje svjedodžbu koju je izdala javna vlast o sposobnosti za obavljanje tih funkcija. profesionalnih bolesti. glavni strojar. Naknada plaće odnosi se na: vrijeme korištenja godišnjeg odmora. 1936. vrijeme korištenja slobodnih dana. minimum trajanja radnog iskustva. Svaka država svojim zakonom utvrđuje precizno te uvjete i postupak njihovog utvrđivanja. časnik palube. 20. za slučaj trajne invalidnosti i za slučaj gubitka života. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuje plaće. plaća pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. uspješno položen ispit o osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih funkcija. te minus slobodni dani. vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Na brodove i pomorce u RH odnose se propisi o Zaštiti na radu. zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu. 11 . obrazovanje Konvencija MOR-a br. 53 o minimumu stručne osposobljenosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice. 19. i iznad 8h. Kolektivni ugovori utvrđuju posebne naknade. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša.18. Svrha svih pravnih pravila kojima se uređuje zaštita na radu jest sprečavanje ozljeda na radu. Pomorski zakonik kaže da je brod sposoban za plovidbu ako udovoljava tehničkim pravilima glede zaštite ljudskog života na moru. zaštita na radu pomoraca Svrha propisa zaštite na radu je sigurnost plovidbe. vrijeme obrazovanja i osposobljavanja za rad. odnosno uvećanja plaće za rad na tankerima i sličnim brodovima sa posebnim uvjetima rada. Ti uvjeti su sljedeći: minimum starosti. aktima brodara i ugovorom o radu. zaštite od tereta na brodu.

. nezaposlenosti i osiguranja protiv nezaposlenosti. (OSNOVNA PLAĆA + GODIŠNJI DODATAK KOJI SE IZRAČUNAVA NA TEMELJU RADNE NESPOSOBNOSTI) Zdravstvena njega. 32 o zaštiti od nesreće na poslu radnika zaposlenih na ukrcaju i iskrcaju brodova. ozljede i naknada u slučaju bolesti Pomorac koji je iskrcan zbog bolesti ili ozljede. (OSNOVNA PLAĆA + NADOKNADA ZA BOLOVANJE) 12 . Poslodavac je dužan poduzeti mjere zaštite imovine koju je smrtno stradali pomorac ostavio i pobrinuti se da je dostavi njegovoj obitelji ili najbližoj rodbini. Naknada u slučaju trajne invalidnosti Pomorac koji bez svoje krivnje pretrpi nezgodu tijekom svog zaposlenja kod poslodavca uključujući i nezgode koje bi mogao pretrpjeti tijekom svog putovanja od mjesta stalnog prebivališta do broda ili sa broda do mjesta stalnog prebivališta. jedino u slučajevima nepostojanja sigurnih uvjeta za rad ili opasne stvari ili djelatnosti odgovornost brodara je objektivna. uz uvjet da to nije nastalo njegovom krivnjom. Brodar je zbog navedenog razloga u obvezi prema mornaru da plati naknadu da bi on mogao odoljeti nezaposlenosti koja je nastala zbog gubitka uslijed brodoloma. Za smrt ili tjelesnu ozljedu člana posade brodar odgovara na temelju pretpostavljene krivnje. transportne štete. Poslodavac će zaključiti odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrili troškovi u slučaju navedenih događaja. Poslodavac je dužan snositi troškove prijenosa posmrtnih ostataka stradalog pomorca do mjesta stalnog prebivališta. te nezgode koje su posljedica pomorske ili neke druge nezgode i ako je zbog tih razloga njegova radna sposobnost umanjena. namještenja. 8 o naknadi za nezaposlenost u slučaju gubitka zbog brodoloma.UGOVOR O RADU IZMEĐU BRODARA I POMORCA - Naknada u slučaju gubitka života Kada kao posljedica nesretnog slučaja ili pogibelji na moru nastupi gubitak života pomorca. materijalna i imovinska odgovornost brodara pomorcu . Specifični su oblici kontrole uvjeta zapošljavanja mornara. ima pravo na liječenje bolesti. na temelju pretpostavljene krivnje. Ima pravo na osnovnu plaću i nadoknadu za bolovanje. manjak ili oštećenje stvari na brodu. Ova naknada bit će isplaćena za sve dane stvarne nezaposlenosti mornara u visini plaće iz zaključenog ugovora tako da cjelokupni iznos naknade koja se ima isplatiti svakom mornaru u smislu ove konvencije moći će biti ograničena na dvomjesečnu plaću. . poslodavac je obvezan platiti iznos njegovoj supruzi ili najbližem rođaku. smještaj.PREMA MOR-u - Konvencija MOR-a br. uključujući i kolne udese za vrijeme putovanja iz mjesta stalnog prebivališta do luke ukrcaja i sa broda do mjesta stalnog prebivališta pomorca. to se odnosi na slučajeve gubitka uslijed brodoloma.21. Konvencija MOR-a br. repatrijaciju i stručnu pratnju. imat će pravo da uz osnovnu plaću s naslova bolovanja od poslodavca primi i godišnji dodatak koji se izračunava na osnovi radne nesposobnosti.POMORSKI ZAKONIK - Brodar odgovara za gubitak.

materijalna odgovornost pomorca brodaru Pomorac je dužan plaćati zakonom utvrđen doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje. Kolektivni ugovor obvezuje brodara da ugovori odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrio protiv mogućih slučajnosti i neizvjesnosti što proizlaze iz obveze prema pomorcima po osnovi ozljede. a s ciljem ostvarenja zaštite i unaprjeđenja kolektivnih prava i interesa radnika (gospodarskih. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene u kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. god. Na naknadu za bolovanje u trajanju od najviše 112 dana pomorac ima pravo od trenutka iskrcaja na kopno zbog bolesti i povratka kući. 25. Pomorac mora dokazati istinitost podataka koje je dao u svezi s izgubljenom imovinom. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. industrijske akcije štrajk → organizirani prekid rada radi pritiska na poslodavca. 13 . arbitraža 2. Pojam brodara određuje Pomorski zakonik. radnih i socijalnih) 26.22. pomorce na brodovima u međ. kolektivni ugovor za pomorce Pomorci koji su zaposleni kod brodara plove na različitim brodovima. bilo dok služi na brodu ili pri putovanju do ili od broda ima pravo na naknadu štete od brodara do maximalnog iznosa utvrđenog u tablici. 23. mirne načine rješavanja kolektivnih radnih sporova (alternative/amicable/appropriate dispute resolution) → sporazum stranaka. zdravstveno osiguranja pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. (NAKNADA ZA IZGUBLJENE STVARI = DO MAXIMALNOG IZNOSA U TABLICI) 24. plovidbi za 1998. onesposobljenosti i smrti. te zdravstvenu zaštitu u RH. mirenje. -----Brodar je kao posjednik vlastitog ili tuđeg broda nositelj plovidbenog poduhvata i presumira se da je on kao vlasnik broda upisan u upisnik brodova dok se ne dokaže suprotno. naknada za izgubljene stvari Ako pomorac pretrpi totalnu ili djelomičnu štetu na svojim osobnim stvarima iz bilo kojeg razloga. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti naknada troškova u određenom postotku za zdravstveno osiguranje i mirovinsko – invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. štrajk pomoraca Načini rješavanja kolektivnih radnih sporova Razlikujemo: 1. godine života.

ug. normativni karakter. Svaki pomorac ima pravo na slobodno vrijeme u neprekinutom trajanju od najmanje 8 h u okviru 24 h. plovidbi. te u međunarodnoj plovidbi. prestanak ugovora o radu Zaposlenje pomorca na brodu može prestati: istekom ugovora o radu. 14 .) 30. registrira se na način kako je određeno Zakonom o radu. ili ima pravo na plaću za prekovremeni rad. ugovora. u skladu sa Zakonom. klauzule tog ugovora moraju biti u skladu sa Zakonom. pomorce na brodovima u međ. odnosno sindikalnog organiziranja i radničkog legalnog djelovanja. 27. Kolektivnim ugovorom se potvrđuje načelo koalicije. radni sporovi pomoraca Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa rješavaju se na sudovima koji nemaju izraženu posebnost u odnosu na rješavanje drugih građanskopravnih i ustavnopravnih sporova. uz normativni dio sadrži akcidentalni dio-kojim se uređuju međusobne obveze ugovornih strana ovog kol. zaključenje u pisanoj formi. Osnovna obilježja kolektivnog ugovora za pomorce jesu. obveze i odgovornosti pomoraca i brodara. 28. na zahtjev pomorca i prema odluci poslodavca. Godišnji odmor regulira se onoliko koliko je u najmanjoj mjeri nužno: pored osnovnog trajanja priznaju se posebni uvjeti po iskrcaju. Pitanja kolektivnih ugovora za pomorce i određivanje njihovih bitnih i karakterističnih svojstava predmet je Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima i Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrv. odmori i dopusti Odmori i dopusti nose oznake specifičnosti uvjeta rada na brodovima. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuju se radni odnosi pomoraca na brodovima brodara kojim obavlja redoviti linijski pomorski prijevoz putnika i tereta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH. nadređen je u reguliranju ovih pitanja u organizaciji brodara kao poslodavca. ugovorne strane. Nacionalnim kol. Nacionalnim kolektivnim ugovorima utvrđuju se minimalna prava. konvencijama i preporukama MOR-a i ITF-a.Zbog specifičnosti u reguliranju plovidbe. 29. i to 6 dana za svaki puni mjesec dana. Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zaključen sporazum između radničke sindikalne organizacije (Sindikat pomoraca Hrvatske) i poslodavca – brodara na čijim su brodovima ukrcani pomorci. računajući od prvog sata rada nakon odmora. mirovinsko osiguranje (odgovor u pitanju 24. ove odnose reguliraju brojne konvencije i preporuke MOR-a i propisi država pod čijim zastavama plovi brod. za hrv.

odnosno ugovaraju s lukom. radne. solidarno i u odnosima međusobne odgovornosti lučkih radnika i njihove odgovornosti prema sredstvima rada i društva u cjelini. stručne i druge sposobnosti u određenoj lučkoj organizaciji. Subjekti ovog radnog odnosa su : radnik – lučki transportni radnik s jedne strane i poslodavac s druge strane. odmori i dopusti. lučki transportni radnik(LTR) Kategoriju lučko – transportnog radnika određuju ovi pojmovi. ali istovremeno i društveni odnos. nekažnjavanost -prethodno stručno osposobljavanje prije zapošljavanja i neprekidno stručno usavršavanje i prilagođavanje -raspored na definirane radne zadatke. Koordiniranje i organizacija rada -izdavanje naloga za rad. oneroznost. 3. pojam radnog odnosa lučkog radnika Pojam radnog odnosa lučkih radnika moguće je dati samo uz opći pojam radnog odnosa. a najviše 35 prilikom prijema). Specifičnost struke i uvjeti za rad: -pripadnost transportnoj struci -profesionalni lučko – transportni rad sa snagom. profesionalnost i subordinacija.. živom radu lučkog radnika. To je pravni odnos. I na strani jednih i drugih postoje prava i obveze koje proizlaze iz njihovih položaja kao pravnih subjekata. ali i zajednički interesi . obveza da se osobno obavlja rad. uključivanje u rad organizacije luka..II. Osobna i zajednička zaštita i rad: -primjena mjera zaštite na radu. a polaze od ovih principa: a) postojanje sredstava rada u luci.položaj u društvu . elementi i kategorije: 1. s mjerama i sredstvima zaštite na radu. dob (najmanje 20. ravnopravno. pravima i dužnostima 2. Bitni elementi općeg pojma radnog odnosa su i bitni elementi radnog odnosa lučkih radnika. LUČKI RADNICI 1... 2. Ostvaruje se u određenoj lučkoj organizaciji: slobodno. 15 . d) radi se o osobnom. rad bez zastoja i čekanja. danas poslodavcu. efikasno korištenje radnog vremena. obveza i odgovornosti) i po obliku (načinu) angažiranja odnosno izvršenja lučkih operacija. upoznavanje novih radnika s radom u luci. znanjem i kvalifikacijama -posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi se zaposlili.osobno prvo na rad .osobni društveno – ekonomski položaj Radni odnos lučkih radnika razlikuje se od drugih radnih odnosa po sadržaju (u pogledu prava. c) postojanje određenog pravnog odnosa među lučkim radnicima. raspored manje iskusnih sa iskusnijim radnicima -organiziran prihvat novih radnika. npr. točno i na vrijeme izvršenje rada. Radni odnos lučkih radnika je osobnopravni odnos u kojem je sadržano: . e) lučki radnici udružuju svoj «živi rad».osobni individualni interesi iz rada i po osnovi rada. b) rad lučkih radnika na tim sredstvima na kojima stječu pravo rada. staž. Za postojanje radnog odnosa lučkih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost.

disponent vagona i kamiona. poslovođa i disponent garaže. isključujući ratne brodove. organizator rada na brodu.LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. KV. iskrcavanju. Radnik po toj Konvenciji obuhvaća svaku osobu zaposlenu na tim operacijama. brojači robe. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. te stolari. neposredno ili preko teglenica i obratno ili iz njih u skladišta i obratno ili kombinirano. radnici od trećeg do petog stupnja obrazovanja. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. lučke operacije – Konvencija br. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. Drugi radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih usluga: rukovodilac pogona. mjerači koji mjere robu i 4. sidrenje i zaštitu brodova. zidari i dr. autodizaličar. manisti. prenošenju ili uskladištavanju robe ili drugih stvari s obale u brodove. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. varioci. slagači robe. rukovodilac grupe za pripremu rada. s paletama u skladištima. NK i LTR. vozač traktor. uređajima. 5. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. proizvodnju. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. koordinator pripreme i primopredaje. brojači robe. 2. silosima. PK. 3. manista – vinčman. 4. 3. u svakoj pomorskoj luci ili pristaništu unutrašnje plovidbe. 28 MOR-a u Ženevi Prema Konvenciji br. slagači robe. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. uz dizalice i sl. manipuliranje robom u samoj luci. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. glodači. manisti. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. mjesto rada Luka. oplemenjivanje i doradu 16 . 3. pa i bez toga obrazovanja. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. Podjela LTR: 1. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. prekrcavanju. LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. lučka operacija obuhvaća sav rad ili dio rada koji je izvršen na kopnu ili na brodu radi ukrcaja ili iskrcaja svakog broda namijenjenog pomorskoj ili unutrašnjoj plovidbi. bolje rečeno. disponent viljuškara. lukobranima. s paletama u skladištima. vozači viljuškara. rukovodilac mehanizacije. rukovodilac LTR.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. kamiona. mjerači koji mjere robu i 4. skeleri. koordinator održavanja. 2. odnosno. a te poslove obavljaju VK. šlepere. rukovodilac pojedinih organizacijskih jedinica. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. Na tim radnim mjestima rade se teški fizički poslovi. radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih poslova Tintić definira lučkog radnika kao osobu koja je u luci zaposlena ili određena da bude zaposlena na ukrcavanju. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. 3. obalni dizaličari. 28. uz dizalice i sl. pristanu. Podjela LTR: 1. 2. 3. obali priveza ili drugom sličnom mjestu gdje se ovaj rad vrši. manipuliranje robom u samoj luci. silosima. 2. na svakom doku.

neplaćeni sati i dr. specijalna lučka postrojenja i plovne dizalice. lukobrani. racionalizacijom živog rada. to je puno radno vrijeme. 2. mjesec. saobraćajnice koje povezuju lučke bazene i dr. viljuškari. prikrivene nezaposlenosti jer određeni broj radnika nije u punoj mjeri proizvodno iskorišteno. 17 . s paletama u skladištima. traktori i druga prijevozna sredstva. glavne lučko-transportne operacije 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. racionalno korištenje sredstava u luci. Rok za izvršenje lučko-transportnog posla određuje se ugovorom što utječe na raspored rada LTR. ako u pojedinim djelatnostima i na pojedinim poslovima zbog manjeg opsega rada odnosno radnih zadataka nema potrebe ustanoviti puno radno vrijeme. bolja radna disciplina. veća specijalizacija. zgrade i fiksna pretovarna mehanizacija i ploveći objekti. Ustav i Zakon utvrđuju radno vrijeme ne duže od 42 sata tjedno. To se postiže novim tehnologijama. odmora. pokretne dizalice. bolovanje. 6. tjedan. lučki akvatorij. manipuliranje robom u samoj luci. vodovodne. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. uz dizalice i portalne i poluportalne dizalice. U operacionalizaciji lučkog rada uvedena je «Dnevni zadatak grupe LTR». a sadrži popis tereta koji je planiran da ga se ukrca ili iskrca iz broda u toku smjene. praznika. Specifične su i lučke operacije što se obavljaju na lučkoj infrastrukturi. U lukama ima dosta tzv. u lučkoj suprastrukturi i na njoj. dan. lučki tereni s prometnicama. povećanje kvalifikacija radnika i sl. a u porastu je i «izgubljeno radno vrijeme». Skraćeno radno vrijeme – izjednačuje se sa punim. odnosno nastoji se postići da se za isto društveno-priznato vrijeme i isti utrošak radne snage izvrši veći broj lučkih operacija. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. bolja organizacija rada. radno vrijeme u luci i njegovo korištenje Radno vrijeme označava ono vrijeme koje je radnik dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. autodizalice sl. izgrađene obale. Aktivnost lučkih radnika odvija se u lučkom radnom prostoru. Radi se najčešće o jednoj ili dvije redovne smjene.. Puno je i «neproizvodnosti» radnog vremena zbog plaćenih dopusta. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. a to je u pravilu širi prostor od luke. Sve te kategorije poznate su i u lukama. prometnoj ili tehnološkoj vezi.robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. Radno vrijeme u luci određuje nositelj prava korištenja luke ili je utvrđeno lučkim uzancama. godišnjih odmora i sl. rad nedjeljom i praznikom. Nepuno radno vrijeme – iznimno. na njihov prekovremeni rad. 7. kamioni. npr. transportne trake. lučka skladišta. silosima. Produktivnost rada – nastoji se skraćivati potrebno radno vrijeme za obavljanje lučkih operacija. elektro i plinovodne instalacije. kod poslova i zadaća pod posebnim uvjetima. sidrište. telefonske. godina. lučka pozadinska skladišta. 3.

10. drvom i drvnim proizvodima. 18 .jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. Nužno je da rad lučkih radnika prate i poslovi na uređenju i održavanju radnog prostora u luci. alkoholičar i dr. stimulaciji radnika. uređenju pristupa do radnog mjesta. sistematskih pregleda. pa se moraju upotrebljavati sredstva osobne zaštite na radu i osobna zaštitna oprema o čemu je dužan brinuti neposredni rukovodilac LTR. uvjeti rada. po tranzitnom prometu. Kod lučkih radnika radi se o radnim odnosima lučkih radnika u organizaciji rada. Usprkos tome česta su bolovanja kao posljedica brojnih faktora. Za veću sigurnost prijeko je potreban stalan nadzor radnika i poslodavaca nad opremom. tehnologije i dr. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. Svaka luka ima svoje osobitosti. zatim dodatak za rad štetan za zdravlje i opasan za život. proizvodnju. Jedinica mjere za vrednovanje rada LTR je 1 tona. rasutim teretom (suhim i tekućim). a za to nije kriv. sidrenje i zaštitu brodova. te u toku radnog odnosa obavlja se niz preventivnih zdravstvenih radnji. u luci kao pomorskom dobru. dubini mora u luci i na prilazima. pripremama radnika za rad i dr. osiguranje prve pomoći i spašavanje. kao i sve vrste naknada za vrijeme u kojem radnik ne radi. obrazovanja iz oblasti zaštite na radu. te ostalim vrstama tereta. obiteljski razlozi. uređajima..8. a lučke operacije zahtijevaju dosta živog rada. metar kubični tereta. nadzor nad obavljenim lučkim operacijama. utvrđivanje odgovarajućih postupaka u opasnim situacijama i sl. oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. Korisnik luke – organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba. Prije rasporeda na radno mjesto. a iz tog proizlazi i način organiziranja njihovog rada. osobna. po značenju za zemlju i inozemstvo. Posebno se predviđa plaćanje sati čekanja. opće zdravstveno stanje. rješavanje socijalnih problema bolesnik LTR i invalida. 9. ovisno o manipulaciji i vrsti tereta. geografskom položaju. plaće lučkotransportnih radnika (kolektivni ugovori luke) Rad LTR vrednovan je utvrđenim normativima za poslove s generalnim teretom. nadzor nad načinom rada i pravodobno prijavljivanje radnih postupaka koji ugrožavaju njihovu sigurnost. komad ili jedan sat rada. lukobranima. prometnoj ili tehnološkoj vezi. organ općinske uprave ili državni organ koji koristi luku. tradiciji. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. zajednička zaštita na radu lučkotransportnog radnika Na svim poslovima i radnim zadacima koje obavljaju LTR postoji opasnost za život i štetnost za zdravlje. režimu rada. te je ključan element svake luke živi rad i radnik. opremljenosti i dostignutom stupnju tehnike. praćenje psiholoških sposobnosti radnika. snabdjevenost radnika zaštitnom odjećom. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. međuljudski odnosi. luka poslodavac Luka. Rad lučkih radnika koji je vrlo fizički zahtjevan izaziva i povećano iscrpljivanje radnika što ima za posljedicu više povreda na radu te profesionalna oboljenja. primjena mjera zaštite na radu i dr. Luke moraju savladati velike količine robnih tokova.

radnog učinka. mjeritelji. sadržaj) Stranke kolektivnog ugovora jesu: na strani poslodavca – jedan poslodavac (luka). ugovor ne izdvaja kao kategoriju lučke radnike već se odnosi na sve radnike koje luka zapošljava. Kol. U radnom odnosu lučkih radnika profesija je sastavni dio i obilježje tog odnosa. Sadržaj Kolektivnog ugovora: Uređuje prava. a na strani posloprimca sindikati Lučkih radnika u tom poduzeću.. 19 . iskrcaj. Najniža moguća plaća vezuje se uz zakonom dozvoljenu granicu. Prema odredbama Kol. Kol. prijenos. ugovor obvezuje. Lučki radnik ulazi u radni odnos na temelju ugovora zaključenog sa poslodavcem. obveze i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada te obveze poslodavca. ugovor o radu lučkotransportnog radnika Radni odnos može zasnovati svaka osoba koja pored uvjeta utvrđenih propisima ispunjava i uvjete utvrđene općim aktom poslodavca. stimulativnog dijela plaće i dodatka. ukrcaj. Prema Zakonu o radu. dizaličari. prekovremenom radu. Ugovor se primjenjuje na sve zaposlene u luci. samoinicijativi. vinčmani.5%. pojedinačna isplata plaće je tajna. ugovoru plaće su javne. mehaničari. vozači traktora i dr. međutim postavlja se pitanje koga Kol. noćnom radu. inovacija i dr. ušteda u radu. kolektivni ugovor za lučke radnike (subjekti. uvjetima rada. radu u dane praznika. ugovora poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće. stručnosti. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. slagači. a ukoliko zakonske odredbe prestanu važiti. osim ovlaštenim radnicima i sindikalnim povjerenicima. brojači. jer postoji pravilo da obvezuje osobe koje su ugovor sklopile i one koje su u vrijeme sklapanja ili naknadno postale članovi udruge koja je ugovor sklopila. organizacijom i zaštitom na radu. zaštitu na radu. iskrcivači. na neodređeno vrijeme u pisanom obliku. 11. može se o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata. odnosno udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine. plaće i naknade. određuje se da rast plaće treba zavisiti od minimalnih troškova života radnika i njegove obitelji. svoj živi rad.. skladištenje i općenito premještanje tereta. ako je na području za koje se želi sklopiti kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata. Prije stupanja na rad poslodavac je dužan upozoriti radnika na odredbe propisa u svezi s radnim odnosom. To su brojni kvalificirani i specijalizirani radnici. ugovor sadrži odredbe koje reguliraju pitanja koja se odnose na: radno vrijeme.Najintenzivnija lučka operacija je rukovanje generalnim teretom kada rastu troškovi radne snage. odmore i dopuste. korištenja radnog vremena. odgovornosti u radu. Plaća lučkog radnika treba biti unaprijed utvrđena. prema objektivnim kriterijima i mjerilima prema: složenosti rada. Po Kol. Lučke operacije određuju pojam lučkog radnika. 12. u pravilu. te se tada brod treba što kraće zadržati u luci jer je živi rad skup. jer su to osobe zaposlena na lučkim operacijama. fizičke i umne sposobnosti stavlja u službu poslodavca i obavlja lučke operacije koje predstavljaju sadržaj njegova radnog mjesta. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0.

trajanje se može produžiti ako je radnik za vrijeme koje mu traje radni odnos bio bolestan. Za status volontera bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor.ako štrajk najave sedam dana prije početka.uz obvezu da objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka 20 . može se pokrenuti postupak mirenja. Pokusni rad – 3 mj. Uvođenje radnika u posao je jedna od karakteristika radnih odnosa lučkih radnika s obzirom na specifičnosti rada te prema Kol. rješavanje kolektivnih radnih sporova u luci Za rješavanje sporova među strankama kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem. a prije mirenja mora uslijediti međusobno pregovaranje poslodavca i sindikata. . 13.Po Kolektivnom ugovoru postoji obveza poslodavca da prilikom popunjavanja radnog mjesta istraži mogućnost popune tog radnog mjesta raspoloživim radnikom između već zaposlenih. po jednog od svakog subjekta. provodi ga komisija za mirenje od 3 člana. preraspodjele poslova na druge radnike ili doškolovanje već zaposlenih. mjesta. Odluka suda časti je konačna. a pokreće se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih stranaka.sa svrhom sklapanja kolektivnog ugovora na razini poduzeća. ugovoru postoji i mogućnost da se radnici bez iskustva prime kao pripravnici. . a za radna mjesta s posebnim ovlastima traje 6 mj. U vrijeme polusnog rada ima pravo na plaću u visini plaće radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos. Ako ne uspije pregovaranje ni mirenje stranke mogu predmet spora povjeriti sudu časti od tri člana. Mirenje završava pismenom nagodbom koje ima snagu izvansudske nagodbe.u slučaju neizvršenje odredbi kolektivnog ugovora kao i u slučaju odbijanja zaključivanja kolektivnog ugovora.ali ne prije okončanja mirenja i najave sa oznakom razloga za štrajk. dana i početka štrajk . a biraju se na način kao i komisija za mirenje. Mirenje mora biti obostrano prihvaćeno. Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga: . a predsjednika imenuje sporazumno iz redova uglednih i stručnih radnika. .

pelagijskim koćama. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. ostima parangalima. obalnim mrežama potegačama. Ribolov je usmjeravao općeniti razvoj gospodarstva uz more i ostao sastavni dio radnog angažiranja stanovnika uz more. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa.) gospodarski ribolov. koja se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova mora nalaziti na plovilu. Količina ulovljene ribe i sezona ribolova nije stalna. 21 . osnovne karakteristike radnopravnog odnosa ribara Ribar u morskom ribolovu je zaposlenik (djelatnik) stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov u radno-pravnom statusu. razvoj gradova uz more. a isto vrijedi i za mali gospodarski ribolov.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama.. bolnica i drugog. Ribarski posao nosi osobite rizike.. radne operacije jesu: lov. života naroda uz more. U periodima povoljnih i trajnih ulova ribe stvaraju se viškovi koji pokreću proizvodnju. Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu. migraciju ljudi. RADNO – PRAVNI STATUS RIBARA 1. ribolov (kao sezonski rad s manjim brojem radnika i osobitim rizicima) Na ribolov se dugo gledalo kao na podlogu. te niti radno angažiranje ribara nije konstantno. sakupljanje. 2. Tu je riječ o gospodarskom ribolovu.III. koje se bavi gospodarskim ribolovom i djelatnošću kontrolirane reprodukcije i uzgajanjem riba i drugih morskih organizama. Još je jedna specifičnost/determinanta gospodarskog ribolova stručna osposobljenost ribara za gospodarski ribolov jer gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba. a zarada bi trebala pokriti mjesece kada ulov ribe opada. negdje i najvažniju... Namjenu. kao gospodarska djelatnost kontrolirane reprodukcije i uzgajanje riba i drugih morskih organizama. vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom gospodarskom ribolovu propisuje ministar. Djelatnost poslodavca je derminanta radnog odnosa između poslodavca i zaposlenika. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. osobe koje rone moraju biti stručno osposobljene. kao djelatnost sakupljanja morskih organizama bez uporabe ribolovnih alata i uzgoj. škola. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. kulture. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. kružnim mrežama plivaricama. vršama. Ribolov je sezonski rad i koristi se samo trećina raspoloživa radnog vremena u godini. a kada se ribolov obavlja ronjenjem. trgovačko društvo ili obrtnik. Mjesto rada je plovilo. to se osobito odnosi na radno-pravni status ribara. Poslodavac u ovom radno-pravnom odnosu je pravna ili fizička osoba. sukobljeni su mali ribari i profesionalci. kao djelatnost lovljenja riba i drugih morskih organizama uz uporabu ribolovnih alata i opreme. kada ima ribe potreban je veliki broj radnika.

3. ili preko 25 metara ako su na motorni pogon. Ribari koji rade povremeno. dopunski. izolaciju za toplinu i hladnoću. sanitarije i dr. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. mjesto rada – plovilo. 22 . novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. Ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjen za ribolov i to ribolovnim alatom kao sredstvom kojim se obavlja ribolov. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. turistički radnici. 126. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. To se ne odnosi na ribarske brodove koji su manje od 36 sati izvan svoje matične luke. a i manje ako to odrede nacionalne vlasti. Na svakom ribarskom brodu mora biti osigurano mjesto za smještaj posade preko 75 tona nosivosti. dolazi do modernijih tipova mreža. Ribarska flota se modernizira. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. nakon preuređenja i prilikom inspekcije broda. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada.Tri uvjeta da bi se pravna ili fizička osoba bavila gospodarskim ribolovom (Zakon o morskom ribarstvu): 1. Ribarski posao je vještina. kontrola se obavlja nakon upisa broda u registar plovnih objekata. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. međutim. te druge članove posade ribarskog broda. o stručnom obrazovanju ribara. a ribarski brod također treba zapovjednika. 4. ali dio poslova se obavlja i uz njih na kopnu. Stalni ribari su profesionalci. jedan dan u tjednu ili čak jedan sat dnevno u pravilu nisu u radnom odnosu. Mora postojati i prostor za smještaj i pripremanje hrane posadi broda. čiju upotrebu omogućava oprema kao ribolovno sredstvo. sredstva rada Uvjeti za sklapanje radnog odnosa ribara su opći: oni koje mora zadovoljiti svaka osoba da bi zasnovala radni odnos i posebni: uvjeti potrebni da bi se zasnovao točno određeni radni odnos. vođu ribolova. raspored rada na brodu (obavlja zapovjednik plovnog objekta) Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. ali se moraju stjecati znanja i u školama. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. Ribarski brod mora imati i osiguranu sigurnost posade. mjesto rada (ribarsko plovilo) Mjesto rada ribara su u pravilu ribarska plovila. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. upravitelja stroja. smještaj za spavanje. Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. umirovljenici i po toj osnovi imaju riješen radni i socijalni status. to su poljoprivrednici. ručanje. ribolovni alati oprema koja je upisana u povlastici za ribolov 3. ako imaju zaposlene djelatnike stručno osposobljene za gospodarski ribolov ili su sami stručno osposobljeni za gospodarski ribolov 2.

o stručnom usavršavanju ribara  Zakon o radu je osnovni propis o radno-pravnom statusu ribara  Zakon o morskom ribarstvu.5. kojom se ograničava radno vrijeme ribara (prvi akt MOR-a o ribarima)  Konvencija MOR-a br. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. o ugovoru o zapošljavanju ribara  Konvencija MOR-a br. vrela (izvori) prava i radnopravnog statusa ribara MOR odvojeno regulira status pomoraca od statusa ribara. a izravno i neizravno se također primjenjuje na radno-pravni status ribara  Pravilnik o privrednom i sportskom ribolovu. o dokazima o obrazovanju ribara  Konvencija MOR-a br. Ugovor se potpisuje u pisanom obliku. učenika na školskim brodovima. 7. 114 o ugovoru o zapošljavanju ribara Konvencija navodi da je ribar svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na posao u bilo kom svojstvu na ribarski brod namijenjen za morski ribolov i koja je upisana u sastav posade. Ovu Rezoluciju slijede Konvencije i Preporuke MOR-a. uzgoju riba  Pravilnik o iskaznici ribarskog inspektora za morsko ribarstvo  Naredba o ribolovnim sredstvima kojima se može obavljati privredni i sportski ribolov  Program za provjeravanje stručne sposobnosti ribara U propisima se prvenstveno uređuju pitanja i odnosi obavljanja djelatnosti morskog ribarstva. 112 iz 1959. pritom garantirajući da ribar razumije sadržaj ugovora o radu. a određene pravne praznine nadomještaju autonomni akti poslodavaca. Ribarskim brodom ovlaštena je upravljati osoba koja za to ima odgovarajuće kvalifikacije. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. god. god. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne nacionalnom zakonodavstvu. uređuje određena pitanja djelatnosti i morskog ribarstva. 7 iz 1920.  Preporuka br. 114 iz 1959. a kao posloprimac ga potpisuje ribar.. osim pilota. Također Konvencija propisuje i minimalnu životnu dob potrebnu za pojedine funkcije na ribarskom brodu. 6. U slučaju zapošljavanja osoba u svojstvu posade na ribarskom 23 . o minimalnoj starosti za prijem na ribarske brodove  Konvencija MOR-a br. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. smrću ribara. prilikom iskrcaja i ukrcaja s ribarskog broda. 1921. Kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. 113 iz 1959. 126 iz 1966. konvencija br. privrednog i športskog ribolova i sl. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom. konvencija br. tako da se to ubilježi u radnu knjižicu ribara. članova posade vojne mornarice i drugih osoba u državnoj službi. učenika vezanih ugovorom o školovanju. o zdravstvenom pregledu ribara  Konvencija MOR-a br. donijeta je posebna Rezolucija na Konferenciji MOR-a da se status ribara i režim rada na ribarskim brodovima izdvoji iz režima kojim se regulira život i rad pomoraca. 125 iz 1966. 125 o dokazima o obrazovanju ribara Određuje standarde kvalifikacija koji moraju zadovoljavati ribari i posada na ribarskim brodovima.

ali se moraju stjecati znanja i u školama. a ribarski brod također treba zapovjednika. a ispituje se praktično znanje. s programom za 4 profila obrazovanja. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. poznavanje mjera sigurnosti na radu itd. ostima parangalima. znanjem i kvalifikacijom. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. priučeni radnik. U svijetu se osnivaju posebne institucije. ali to nikako ne može zamijeniti školsku i fakultetsku nastavu i stečeno obrazovanje. 126.. Splitu. posebni zdravstveni uvjeti i uvjeti godina života da bi ribar sklopio ugovor o radu. Lošinju. pelagijskim koćama. Ispite ribara i pomoraca na ribarskom brodu provode autorizirane ustanove za tu svrhu. čamcima. o stručnom obrazovanju ribara. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. ribarske škole. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. certifikati o vremenu provedenom u nekoj službi.. ali se moraju stjecati znanja i u školama. Ribarski posao je vještina. koćama Stalni ribari su profesionalci. U Hrvatskoj u prethodnom periodu obrazovanje se odvijalo u Centrima usmjerenog obrazovanja u Rijeci. obalnim mrežama potegačama. 9.) gospodarski ribolov. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. te druge članove posade ribarskog broda. rad na brodovima. teorijsko znanje. o stručnom obrazovanju ribara. upravitelja stroja. u kojima se obavlja nastava za ribarske kadrove raznih profila i nivoa obrazovanja. dolazi do modernijih tipova mreža. konvencija br. Ribara određuje profesionalni rad ribara sa snagom.brodu bitne su i godine radnog staža nakon čega se izdaju potvrde.. Mjesto rada je plovilo. ribari profesionalci. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. Važno značenje i korist imaju i kratkotrajni seminari. 8. Prema konvenciji 114 MOR-a ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade. tj. Dubrovniku. specijalizirani radnik – ribar. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. motorist. vršama. 126 o stručnom obrazovanju ribara Ribarski posao je vještina. 126. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. ribarski centri i ribarske obrazovne institucije drugog tipa. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. kružnim mrežama plivaricama. specijalizirani stručni radnik – brodovođa ribarskog broda (mala obalna plovidba). specijalizirani stručni radnik – ribar. obrazovanje i 24 . Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. Ribarska flota se modernizira. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. ribar. Zadru. brodostrojar. ribonautičar. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. instruktaže i tečajevi do tri mjeseca. međutim. strojovođa ribarskog broda. stručni radnik brodovođa ribarskog broda (velika obalna plovidba). primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti.. vođu ribolova.

propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. pravnog odnosa intuitu personae (osobnopravni radni odnos). uglavci koji s ribarom ili posloprimcem mogu biti posebno ugovoreni kao osnovna plaća. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. sezonski karakter rada. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. uglavak o strankama te njihovom prebivalištu. a na strani poslodavca fizička (ribar). on je osnov radnog odnosa. ( prema Pravilniku o sadržaju i načinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara ) 25 . Obvezna je evidencija ugovora s ribarom tako da se ubilježi u radnu knjižicu ribara. 9. naziv vrste poslova na kojima će ribar/pomorac raditi. Ribar je u morskom ribolovu stručno osposobljena osoba za gospodarski ribolov i može imati status obrtnika ili osnivača t. ima snagu kao i drugi javni registri. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne zakonu. 2... ostima parangalima. 7. obalnim mrežama potegačama. smrću ribara. Ugovor o radu s ribarom sklapa se prije ukrcaj na brod. a kao posloprimac potpisuje ga ribar. pripadnost grupi. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. 10. 8. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. trajanje plaćenog godišnjeg odmora i dr.-a Poslodavac može biti pravna ili fizička osoba koja se bave gospodarskim ribolovom. kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. vršama. Ugovor o radu je pisan i dvostrani pravni akt. to je popis ugovora o radu pomoraca i ribara i smatra se javnom ispravom. kada počinje prestacija rada ribara na radnom mjestu.stjecanje ribarskih vještina za vrijeme rada. kružnim mrežama plivaricama. mjesto i dan sklapanja ugovora. i svi drugi podaci koje zahtjeva nacionalno zakonodavstvo. uglavak o očekivanom trajanju ugovora. ako je ugovor na određeno vrijeme. pelagijskim koćama. gospodarski ribolov i poslodavci Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. Stranke ugovora su poslodavac i zaposlenik. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. i dr. 3. tj.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. 4. ribar). sakupljanjem morskih organizama.d. na strani poslodavca može biti i fizička i pravna osoba (brodar.. sjedištu. 11. 5. brodu. sklapanje ugovora i registracija ugovora o radu ribara Ugovor o radu ribara se potpisuje u pisanom obliku. naziv broda kao mjesta rada.. garantirajući pritom da ribar razumije sadržaj ugovora. 6. Registracija je unošenje u registar ugovora podataka.) gospodarski ribolov.. Uglavci koje ugovor mora sadržavati: 1. uzgojem riba. uglavak koji navodi da je poslodavac upoznao ribara sa pravima i obvezama. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. odnosno na poslu zbog kojeg je sklopio ugovor o radu.dan otpočinjanja rada.

Rad na moru i uz more povezan je s posebnim rizicima. 12. Ima dosta noćnog rada. mjesec i duže. tjedan. specifičnost statusa ribarskog plovnog objekta. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. Ribar može biti u radnom odnosu i s pola ili manje od pola radnog vremena. zdravstvo i socijalnu skrb) u tri primjerka u roku osam dana od kada je pomorac ili ribar započeo sa radom. a sezonski rad zbog teških uvjeta rada. Fluktuacija ribara posljedica je i slabe kvalifikacijske struke zaposlenih. To znači nadzor države nad zakonitošću ugovora. Ribar može raditi u preraspodjeli radnog vremena. Fluktuacija ribara jedan je od elemenata koji karakterizira radni odnos ribara. Radni proces na ribarskom brodu ne smije se prekidati za vrijeme realizacije radne operacije. Svaku promjenu ugovora poslodavac je također dužan prijaviti u roku osam dana koja će se registrirati kao i ugovor. zahtjeva posebne mjere i posebna sredstva zaštite osobe – ribara. specifičnost ribara kao poslodavca. Gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba koja pored ostaloga mora posjedovati znanja o zaštiti na radu. dan. nadzor i traži ispravak ugovora o radu koji ne sadrži sve bitne uglavke. Česti su jednostrani raskidi ugovora o radu (samovoljno napuštanje posla). Ugovor na registraciju podnosi poslodavac nadležnom tijelu (Ured za rad. fluktuacija. Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. socijalnom okruženju i drugo. To povećava troškove u morskom ribarstvu. opći režim (radno vrijeme. zaštita na radu. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. Registracija je identifikacija ribara. prestanak rada) Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. pripremi za rad. a povremeno se rad kompenzira preraspodjelom radnog vremena. u traženju novih ribara. Registracija također znači i pravo državnog tijela uprave da obavlja uvid. Radno vrijeme je ono vrijeme koje je ribar dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. Zaštita na radu sadrži brojne propise o zaštiti na radu na brodu i zaštiti od požara. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. adaptaciji na ribarskom brodu. u smjenama i po posebnim gvardijama. 26 . Ribari su osnovni subjekti sigurnosti na radu na ribarskom brodu morskog ribarstva. složena specifičnost radnopravnog i socijalnipravnog položaja ribara kao zaposlenika.Registracija ugovora o radu ribara zahtjeva se zbog 3 razloga: 1. 2. u onom svojstvu u kojem će raditi na ribarskom plovnom objektu. što sve utječe na kvantitet i kvalitet rada ribara. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. pa registracija istovremeno znači potvrdu. česti zahtjevi za sporazumni prestanak ugovora o radu. 3. promjena statusa.

njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. Oprema i materijali s kojima svjetioničari rade su građevinski i plovni objekti. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. Uz opća pravila o reguliranju radnih odnosa radnopravni odnosi svjetioničara podvrgnuti su i posebnim pravilima. Pored ostaloga obavljaju se i stručno – tehnički poslovi: briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom.IV. Djelatnost «Plovputa» 27 . odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. plovput sa sjedištem u Splitu Radnici koji zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara to sada čine u poduzeću «Plovput» Split. a do osnivanja poduzeća u Ustanovi za održavanje pomorskih plovnih putova sa sjedištem u Splitu. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. otoku. Sigurnost plovidbe. ali usluge iz područja pomorske signalizacija prvenstveno su privrednog karaktera.  RH je Uredbom Vlade osnovala «Plovput» za obavljanje stručno – tehničkih poslova kojim se ostvaruju uvjeti sigurne plovidbe obalnim morem RH. Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa moraju biti zadovoljeni i posebni u pogledu dobi. zdravstvenog stanja. U pomorsko – pravnom značenju. psihofizičkih sposobnosti i dr. Radni odnosi svjetioničara pripadaju skupini radnih odnosa u organizacijama privrednih djelatnosti morske tehnologije s posebnim režimom jer su vezani za specifične uvjete rada. Svjetioničari u pravilu rade samostalno. zaštitna i službena odjeća i dr. specifičnosti radnopravnog i socijalnopravnog statusa svjetioničara Radi se o vrlo malom broju radnika koji obavljaju službu sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru. 2. života. Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. SVJETIONIČARI 1. U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. spola. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. radiousluge i drugi poslovi spadaju dijelom i u djelatnost uprave. svjetioničarske stanice i signalne stanice. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. održavanje i uređivanje tih puteva. Svjetioničari putem organizacija u kojoj su u radnom odnosu ostvaruju i državne funkcije. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. stručnih sposobnosti. održavanje i uređivanje tih puteva. briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. bez ekipe i na izdvojenim mjestima rada. na svjetionicima žive svjetioničari i njihove obitelji. Svjetioničari su subjekti sigurnosti plovidbe uopće.

signalnoj stanici.brine za ispravnost protupožarnih sredstava i da svjetioničari njima znaju rukovati.od interesa je za RH. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici na kopnu. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. odgovorni svjetioničar. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. 1. Upravni odbor i direktor «Plovputa» odlučuju o pravima. . S obzirom na organizaciju rada. upravitelj svjetioničarske stanice.regulira upotrebu obradive zemlje za potrebe svjetioničara. Upravni odbor donosi akt o unutarnjoj organizaciji i načinu rada poduzeća te akt o raspodjeli plaća djelatnika poduzeća. postavljanje i osiguranje funkcioniranja objekata sigurnosti plovidbe.rukovodi radiofonskom stanicom i određuje ovlaštene svjetioničare za rukovanje stanicom. Po značenju za plovidbu brodova i po uvjetima života i rada svjetioničara izvršena je interna kategorizacija svjetioničara u 4 kategorije. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti.regulira upotrebu vode. 4. 6. rezervni je svjetioničar radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji službu vrši kao zamjena na svjetioniku. gdje obavlja službu sam. odgovorni svjetioničari na svjetioniku čiju posadu čine jedan svjetioničar ili mu je još pridodat rezervni svjetioničar. svjetioničarski je vježbenik radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji još nema zvanje kvalificiranog svjetioničara. određuje raspored radnika u slučaju požara. 7. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici gdje službuju dva ili više radnika. kategorizacija svjetioničara i svjetionika (naziv radnog mjesta) Svjetioničar je radnik koji rukuje i održava objekte za sigurnost plovidbe.naređuje isključivanje i prekid rada uređaja za maglu i ostale uređaje i agregate. svjetioničar ili svjetioničar signalista. . električne struje. 2. obvezama i odgovornostima radnika. . sadržaj poslova i mjesto rada svjetioničar može biti.briga o ispravnosti i urednom funkcioniranju svjetionika i svih ostalih povjerenih svjetala i uređaja. 4.odobrava upotrebu čamca. . upravitelj svjetionika ili upravitelj signalne stanice kada upravlja svjetionikom ili signalnom stanicom. . čiju posadu čine dva ili više svjetioničara. . 3. 28 .brine se o stanju lijekova i njihovom izdavanju. 5. održavanje i uređenje plovnih putova u obalnom moru. složene i specifične radne operacije svjetioničara Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. odnosno svjetioničarasignalista. 3. Dužnosti upravitelja svjetionika: . svjetioničarskoj stanici ili plovnom objektu. .

češće promjene klimatskih uvjeta. odnosno korištenjem posebnih čamaca koje imaju svjetionici. ali i usklađenost i koordinacija. Na svjetionicima I. svjetioničarske i signalne stanice Rad svjetioničara odvija se u preciznoj organizaciji rada u jedinicama koje čine. sa stalnom službom uvodi se novi način rada. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. ograničeni izbor prehrane. Svjetionik Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. neiskorišteni slobodni dani. Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. specifični radni uvjeti svjetioničara Različitost života i rada na svjetioniku o odnosu na kopno. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. npr. Prosječna životna dob svjetioničara je 42 godine. 6. brodicama i sl. 5. dodatak na meteorologiju i posebne usluge. Ovlašteni radnici organizacije jednom mjesečno posjećuju svjetionik i snabdijevaju ga sredstvima za rad. rad u smjenama. tj. Zarade radnika su niske. dva svjetioničara koji se izmjenjuju 15 dana na radu. svjetionici. a radni staž 18 godina. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. odvojenost od porodice.- rukovodi radnjama kod pomoći brodovima. rasvjetni aparati. specifična organizacija rada – svjetionik. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. noćni rad. Svjetionici posjeduju vlastite televizore i radioaparate. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. fenjeri. 29 . kategorije. uzrok su zdravstvenih i drugih smetnji svjetioničara. Zbog takvih težih uvjeta rada velika je i fluktuacija radnika. ograničeni prostor kretanja. posada čuvanog svjetionika sastavljena je od upravitelja i svjetioničara. visinski rad. Ti čamci služe svjetioničarima i njihovim obiteljima i za nabavu živežnih namirnica kojih nema na svjetioniku. redoviti rad. Izrazita je hijerarhije poslova. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. organizacija svakodnevno održava vezu sa svjetionikom telefonski. rad nedjeljom. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. sigurnosne i svjetleće plutače sa usidrenim elementima i dr. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. a tisak kupuju putem plovnih područja. ušteđivači plina. a 15 dana slobodni. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. leće. okretni strojevi. tko kome odgovara. a razgovori se obavezno obavljaju u osam sati ujutro i u 12 sati. Informiranje svjetioničara uglavnom se vrši na dva uobičajena načina: biltenima organizacije i dostavom internih obavijesti. u plaću se uračunavaju. državni i vjerski blagdani. rade na sredstvima pomorske signalizacije. svjetioničarske stanice i signalne stanice.

održavanje svih objekata i uređaja na svjetioniku u okvirima mogućnosti posade ili uz pomoć drugih izvršitelja: postavljanje. kao svoje glavno i redovito zanimanje na sredstvima rada organizacije.rukovanje uređajima na svjetioniku. popuna. obalnih i lučkih svjetala. a uz naknadu (plaću) i druga prava utvrđena zakonom. Poslovi se obavljaju prema posebnom Pravilniku o službi. sa uređajima. 30 .Kod rada svjetionika bitne su i karakteristične i radne operacije upravitelja svjetionika. dobrovoljno zasnovanom s organizacijom čija je djelatnost sigurnost plovidbe i zaštite ljudskoga života na moru. kolektivnim ugovorom i općim aktima organizacije.vršenje službe bdijenja. . 7. od kojih je jedan obavezno svjetioničar. jer svjetioničarska stanica može imati sjedište na svjetioniku. koji su uređeni zakonom.održavanje i nadziranje područnih. obali ili plovnom objektu. Svjetioničarske stanice: Zadatak svjetioničarskih stanica je rukovanje s više obalnih i lučkih svjetala. svjetlećih i dnevnih oznaka i plutača. definicija radnog odnosa svjetioničara Radni odnos svjetioničara pravni je odnos između radnika koji obavlja specifične radne operacije. izražena je hijerarhija poslova uz maximum suradnje. kroz vrlo specifično utvrđeno radno vrijeme u smjenama. čuvanom svjetioniku. gromobrana i dr. Najveći dio poslova realizira se u svjetioničarskoj zgradi.pružanje pomoći plovilima i brodolomcima. stambenim i ostalim prostorijama. održavanje i remont agregata. Razlika je u mjestu rada. . elektroinstalacija. Radno mjesto svjetioničara organizacijski uvijek pripada jednom plovnom području kao organizacijskoj jedinici koja djeluje na određenim dijelovima obale i obalnog mora. a to znači da ima i više radnika. Svjetioničari rade na svim sredstvima pomorske signalizacije. u kontinuiranom procesu rada. . Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. osmatranje i javljanje. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. na čuvanom svjetioniku. Od mjesta izvršenja ovisi i oprema. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. sredstvima za vezu i osmatranje. akomulatora. kojim se reguliraju: . kancelarijom. Parafrazirajući odredbe zakona o radnim odnosima pozitivnopravna definicija radnog odnosa svjetioničara je: Radni odnos svjetioničara je dobrovoljni odnos između svjetioničara i poduzeća «Plovput» Split radi obavljanja poslova na čuvanom ili drugom svjetioničarskom mjestu rada. najčešće na tzv. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. stalno je i stručno usavršavanje svjetioničara. jednim ili više plovnih objekata s uređajima za izvlačenje i smještaj. ali uvijek poslova svjetioničara i radi ekonomski svrsishodnoga odgovornoga korištenja sredstava i ostvarivanja prava i obaveza što se stječu na radu i po osnovi rada. . kolektivnim ugovorom i općim aktima poduzeća «Plovput» Split. pristanom.

transport disuplinskih boca. korištenje plina iz boca. donošenju odluke o potrebnom broju izvršitelja. 9. važnost svjetioničarskog posla. koji na svjetioniku stječu potrebnu praksu za to zvanje. Radnici koji prvi puta zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara pohađaju određene tečajeve i seminare. 10.POSEBNA ZAŠTITA NA RADU - Na svjetionicima je nužna oprema koja je okupljena na veoma malom prostoru. čelične boce u specijalnim prostorijama. Zbog toga se u postupku zasnivanja radnog odnosa posebna pažnja posvećuje prethodnoj izobrazbi iz područja zaštite na radu. Priučavanje se obavlja na poslu i izvan radnog mjesta. za njega vrijedi sve što je autonomnim i heteronomnim normama propisano. Prethodno treba proći i obuku pružanja prve pomoći sebi i drugima. osobna ravnopravna funkcionalna veza. te prolaze obuku različitog sadržaja. plaća i subordinacija. plovnih područja njegovo se radno mjesto nalazi izvan radnih mjesta i prostorija organizacije.8. on je član kolektiva te organizacije. i sva prava. uključivanje. u okviru tzv. teže životne i radne uvjete. definicija svjetionika Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. 31 . Strukturu radne snage na svjetionicima čine radnici sa završenim zanatom ili pak srednjom školom. Zasnivanje radnog odnosa svjetioničara temelji se na specifičnom planu zapošljavanja. a posebno mjesto i način izvršenja rada obavlja se na poseban način. upotreba butan boca. prethodnom provjeravanju radnih sposobnosti za rad na svjetioniku. pokusni rad. a nakon jedne do dvije godine prakse pripravnici pohađaju posebni interni seminar uz polaganje stručnog ispita za stjecanje zvanja kvalificiranog svjetioničara. Svjetioničar uvijek radi na sredstvima organizacije u kojoj je u radnom odnosu. otoku. Svjetioničar je u radnom odnosu u organizaciji koja je registrirana za obavljanje službe sigurnosti na moru. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. odnosno radiofonista. radi se o rizicima i opasnostima kod kojih lako može doći do grešaka. Međutim prema organizaciji rada. radno je vrijeme unaprijed utvrđeno i radne su operacije propisane. Zasnivanjem radnog odnosa on se uključuje u radni proces u sastavu organizacije. obveze i odgovornosti. agregati. boce s disuplinom. vitla i dr. a prilikom zasnivanja radnog odnosa svjetioničar se upozorava na vrijednost sredstava s kojima radi. uvođenje u posao i dr. Pored ovih razvijaju se i specifični elementi. . posebna zaštita na radu – poslovi na izdvojenim radnim mjestima . U radni se odnos prima i određeni broj pripravnika. Pri radu na svjetionicima rukuje se opasnim uređajima. posebni uvjeti za zasnivanje i trajanje radnog odnosa Za ove radne odnose vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi – dobrovoljnost.POSLOVI NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA - Izraziti primjer rada na izdvojenim radnim mjestima je obavljanje poslova svjetioničara.

izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. obveze i odgovornosti svjetioničara odnose se i norme kolektivnih ugovora i općih akata. 32 . . b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. reguliranje prava. Osim heteronomnih normi na prava.načelo savjesnosti i poštenja u prometu. svjetioničarske stanice i signalne stanice.poznavanje pravnih propisa u oblasti pravnog prometa i plovidbenog prva u dijelu nužnom za obavljanje radnih operacija na čuvanom svjetioniku.neprestani kontakt s korisnicima usluga i organizacijom u kojoj su u radnom odnosu. slijedilo je sklapanje i granskih ugovora.evidentiranje radnih operacija uz cijene koje su unaprijed utvrđene.nadzor nad primjenom propisa provode organi određeni posebnim propisima. . svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. Njih karakteriziraju ovi elementi: . . Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. drugim propisima i poslovnim običajima u poslovima sigurnosti plovidbe na moru. O vrsti službe zavisi i radno vrijeme. Nakon što je stupio na snagu Opći kolektivni ugovor. točnost. 11. .ažurnost. kolektivnih ugovora u pojedinim djelatnostima.mjere i sankcije zbog povrede propisa. obveza i prava. kao i usluga pruženih potencijalnim i stvarnim korisnicima usluga. prava i odgovornosti svjetioničara reguliraju se heteronomnim i autonomnim normama. obveza i odgovornosti svjetioničara Obveze. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. U pomorsko – pravnom značenju. .U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. . tj. dosljednost i operativnost u izvršavanju poslova i zadataka svjetioničara. 12. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. radno vrijeme svjetioničara Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. pa tako i kod svjetioničara.poslovanje u skladu s posebnim zakonom. .

odnosno na nekim svjetionicima od 8 – 24 sata. 42 sata na tjedan. kao i vrijeme koje radnik provede na dežurstvu. a praksa je da svjetioničari svoje godišnje odmore koriste u krugu obitelji ili na samom svjetioniku ili na kopnu izvan svjetionika. tj. a to se u skladu sa zakonom autonomno uređuje. tj. a četvrti koristi slobodne dane. službu vrše tri svjetioničara. i to samo na svjetioniku ili izvan svjetionika. Rad na svjetionicima uglavnom se obavlja po smjenama i to po 8 sati. koji se računaju kao jedan sat efektivnog rada. koristili bi slobodne dane.Radno vrijeme je ono vrijeme koje je radnik proveo u efektivnom radu prema svojim zadaćama (na poslovima i zadacima) ili vrijeme dok je radnik bio u službi (osim dežurstva). efektivnog rada te obvezne prisutnosti na radu koristi se tzv. kategorije. Radno vrijeme utvrđuje organizacija u skladu sa zakonom i u interesu organiziranja službe sigurnosti plovidbe. Obvezna prisutnost je vrijeme koje radnik mora provesti u svojoj organizacijskoj jedinici izvan radnog vremena u efektivnom radu. Unutar radnog vremena ostvaruje se i preraspodjela. a isto toliko proveli van procesa rada. Između dežurstva. Radno je vrijeme više in favorem službi nego zaštiti radnika od prekovremenog rada. tj. Na svjetionicima s četiri svjetioničara radno vrijeme iznosi 7 sati i 3 sata obvezne prisutnosti u svim danima u tjednu. Svi su dani u tjednu radni. Svaki radni dan ostvaren iznad 42 sata uzima se u sistem preraspodjele radnog vremena i pretvara u slobodne dane koje radnici koriste tijekom godine po potrebi ili želji. sa permanentnom službom uvesti način službe po kojem bi svjetioničari radili neprekidno 15 ili 30 dana. napuštanje svjetionika može biti samo danju i to do 12 sati i može trajati do zalaska sunca. Uputno je na svjetionicima I. slobodno vrijeme. Dežurstvo traje od izlaza do zalaska sunca. 33 . U ovoj djelatnosti ima puno tekućeg rada koji umara pa je bitno korištenje i godišnjih odmora. Slobodni dani se mogu koristiti i na taj način da se radniku isplate uz mjesečnu zaradu.

Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. Nautički turisti pokretljivi su i izbirljivi i tu njihovu izbirljivost moraju pratiti i kadrovi nautičkog turizma. čuvanje.       34 . poslovi u nautičkom turizmu  Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. osposobljavanje turista u navigaciji. luke. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. te je i rad u toj grani turizma raznovrstan i poznaje mnoge djelatnosti. jedrenju. potrebni su radnici sa punim radnim vremenom kroz cijelu godinu. ronjenju. 2. iznajmljivanje. od najjednostavnijeg čamca do luksuzne jahte i broda – plovećeg hotela. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. briga o ostvarivanju prava. prodaja goriva i sl. Razne druge usluge. nabavka športskih rekvizita. izvlačenje. planiranje razvoja športskih sadržaja. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. radnopravni status zaposlenika u nautičkom turizmu Nautički turizam je iznimno važna vrsta turizma. različitih servisa. ribarstvo. skladišno poslovanje. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru u turističke svrhe. organiziranja jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. NAUTIČKI TURIZAM 1. Nautički turizam je dio turističke industrije i tržišta i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa. te oni radnici koji će raditi tijekom sezone na neodređeno radno vrijeme. skijanju na vodi i dr. ugostiteljstva. Radi se o velikom broju poslova: pristajanje. servisiranje plovila. osposobljavanje servisiranja. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. Nautički turizam je povezan i sa drugim privrednim djelatnostima morske tehnologije. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. opskrba brodova. remonta plovila i sl. zaštita akvtorija. opskrba. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote.V. koordiniranju poslova bookinga. Upravo je zbog toga teško utvrditi i sistematizaciju radnih mjesta u nautičkom turizmu. brodarstvo. čišćenje. dužnosti i odgovornosti radnika. Djelatnosti u nautičkom turizmu su vrlo raznovrsne. kao oblik ostvarivanja turističkog ugođaja plovnim objektom. od trgovine. Za održavanje kapaciteta nautičkog turizma (marine luke). nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. čuvanje. u sezoni i izvan sezone. servisiranje i dr.

akvatorij i akvapolisi.  Agencijsko – prometne usluge.  Agencijsko – turističke usluge.  Škola športova. u kojoj se pružaju usluge priveza.  Iznajmljivanje plovnih objekata. čuvanja.  Usluga skipera.  Obuka za voditelja čamca i skipera. udruženja turističke privrede i dr.  Opskrba plovila pitkom vodom. sidrenja.. bungalovi. održavanje luka.  Usluge u natjecateljskom sportu za organiziranje priredbi. održavanja i servisiranja i drugo odvija se na pomorskom i vodnom dobru.. za danonoćni rad i zabavu.3. obrazovanje kadrova i dr.  Davanje meteoroloških izvještaja i informacija za plovidbu. 4. Jedan broj pitanja unutar te djelatnosti treba urediti i posebnim propisima što predlažu stručna tijela komora. 35 . Cjelokupni proces iznajmljivanja plovila. održavanje i servisiranje plovila. živežnim namirnicama. Nautički turizam spada i u privrednu djelatnost morske tehnologije: izgradnja raznih objekata za prihvat turista. a organizacije nautičkog turizma su korisnici pomorskog dobra na kojem obavljaju privrednu i športsku djelatnost.  Ugostiteljske usluge smještaja i prehrane. Određeni broj radnih operacija u nautičkom turizmu određen je i Zakonom o pomorskom i vodnom dobru. djelatnost u nautičkom turizmu Kod nautičkog turizma radi se o novijoj djelatnosti. o ispuštanju ulja u more i dr. održavanja i druge usluge plovilima i nautičkim turistima u zabavnoj plovidbi. o taloženju otpadaka u luci. pojam marine Pojam marine određuje Zakon. nomenklature djelatnosti. Tu je nužno da se urede pitanja: jedinstvenih uvjeta za obavljanje djelatnosti nautičkog turizma. priveza.  Istraživanje tržišta. gorivom.  Organiziranje kulturnih manifestacija. električnom energijom. odmor i rekreaciju. općih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma. Marina je posebna luka kao pomorsko dobro koje služi za posebne potrebe i namjene organizacija.  Čuvanje. Iz djelatnosti nautičkog turizma proizlazi i fond poslova koje obavljaju radnici u organizacijama koje tu djelatnost registrirano obavljaju:  Iznajmljivanja vezova plovilima. a prema trenutnom stanju nautički turizam je razvrstan u djelatnost turizma.  Posredovanje kod prodaje plovila i opreme plovila. sidrenje.  Prodaja na malo u slobodnim carinskim prodavaonicama. pristaništima kao npr.  Usluge u obavljanju sportsko – rekreativnih aktivnosti. marine..  Druge usluge koje se pružaju plovilima i turistima u nautičkom turizmu.

suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. . a kadrovi se osposobljavaju u školama i fakultetima. to su kapetan marine. Kapetan marine – osoba koja ima zvanje kapetana duge plovidbe.uvjeti za to radno mjesto jesu da je osoba hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i da ima stručno zvanje propisano za vođenje plovila. historijske i kulturne znamenitosti mjesta i područja. tehnički rukovodilac marine.) 5. neka nova zanimanja Nautički turizam zahtjeva specifične profile kadrova. vrši javna ovlaštenja i zastupa korisnika plovila i dr. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. Za voditelja flotile – hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i potrebno stručno zvanje. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. Uloga ljudskog faktora u ovoj djelatnosti naročito je izražena. 6. planiranje razvoja športskih sadržaja. u tom slučaju na njihov rad se primjenjuju propisi koji vrijede i za radne odnose pomoraca. organiziranja 36 . dužnosti i odgovornosti radnika. uvjeti koje trebaju ispuniti radnici u djelatnostima nautičkog turizma (osposobljenost voditelja skipera – upravitelja plovnog objekta). Taj propis o uvjetima i načinu održavanja i korištenja sadrži u sebi i dio pitanja iz radnih odnosa radnika što rade u marinama (režim poslova. Skiper također pokazuje i stručno objašnjava turistima prirodne. a to se odnosi i na rukovodioca chartera. a koriste se i oglasi i natječaji za obavještavanje što većeg broja kandidata koji zadovoljavaju uvjete za zasnivanje radnog odnosa. briga o ostvarivanju prava. radnog vremena. stručnošću i iskustvom u turističkoj privredi. ----u ovim radnim odnosima propisivanje kvalifikacija je javnopravni element Skiper – ima posebnu ulogu. Pri tome se provode i heteronomni i autonomni propisi. voditelj flotile i skiper. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. odgovoran je za sigurnost plovila i red na plovilu.Organizacija koja koristi marinu određuje uvjete za njeno korištenje i način održavanja prema njenoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj. zaštite i dr. Tehnički rukovodilac marine – najmanje višu stručnu spremu brodostrojarskog ili brodograđevnog usmjerenja. organizacija poslova i mjesto izvršenja   Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. većim motornim brodicama. rukovodilac chartera. u nautičkom turizmu se pojavljuju i neke nove djelatnosti. sa znanjem. jedrilicama). Organizacija ove kadrove najčešće angažira putem neposrednog kontakta za zasnivanje radnog odnosa. on je osoba koja stručno vodi plovilo. koordiniranju poslova bookinga. Organizirani charter – najam plovila onim turistima koji nemaju svoja plovila i na kojima se angažiraju radnici zaposleni u nautičkom turizmu (na jedrenjacima. Pored zanimanja koja se pojavljuju u srodnim djelatnostima. odmora.

nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. Za rad na izdvojenim radnim mjestima treba posebno regulirati ova pitanja:  Način sudjelovanja u informiranju i odlučivanju. osposobljavanje turista u navigaciji. općim aktom i ugovorom o radu određuju se prava i obveze radnika. poslovi na izdvojenim radnim mjestima Rad na izdvojenim mjestima rada u nautičkom turizmu ostvarit će se u skladu sa Zakonom i autonomnim općim aktima organizacije koje tu djelatnost obavljaju. marine i nautičko – turistički centri.  Neprimjena ograničenja u pogledu trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme. nabavka športskih rekvizita. pospremanje i sl. Mjesto izvršenja poslova i zadataka je neposredno na moru. održavanja. turističke luke. uz obalu. skladišno poslovanje.  Mjesto izvršenja.  Radni odnos se ne može zasnovati za poslove koji su opasni po zdravlje. ronjenju. pokusni rad. čišćenje. čišćenje. Manji broj radnika radi u sidrištima (dio vodenog prostora opremljen uređajima za sidrenje plovila u uvali zaštićenoj od nevremena) i privezištima (dio obale uređen za pristajanje i kraći boravak plovila). te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima.  Način i uvjeti korištenja vlastitih sredstava rada radnika koji rade na izdvojenim radnim mjestima. Najveći broj zaposlenih bit će u lukama nautičkog turizma različitih kategorija: sidrišta – privezišta. jedrenju. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. servisiranje i dr. Radi se o radu u sidrištima i privezištima daleko od marina i nautičko – turističkih centara.     jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. skijanju na vodi i dr. Kod ove vrste rada posebno su naglašene ovlasti inspekcije rada u slučaju da se takav radnik ne pridržava mjera zaštite na radu. na otocima i uz otoke i na unutrašnjim vodama. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. Razne druge usluge. 37 . život radnika ili njegove porodice te opasni po okolinu.  Način uvođenja u posao. servisiranja plovila. 7. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. čuvanja. za jednog radnika i vrednovanje tog rada. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. osposobljavanje servisiranja. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. način i izvršenje rada. radna disciplina i drugo. Kod poslova vezanih za jahte mjesto rada su i takva plovila koja omogućuju duži boravak posade na moru.  Osnovi i mjerila za sudjelovanje radnika u raspodjeli sredstava za plaće i ostvarivanje drugih prava po osnovi rada. Značajan broj radnika radi u marinama gdje se pružaju usluge veza.  Količina i opseg rada koji se mora ostvariti na izdvojenim radnim mjestima. čuvanje. a uz njih i pomoćnog osoblja u kuhinji.

vlazi i sl. Kontinuitet radnog procesa osigurava se rasporedom tjednog. pod kojim uvjetima). Zbog neujednačenog intenziteta poslova vrši se preraspodjela radnog vremena bez obzira na smjensku organizaciju rada. s različitim trajanjem radnog vremena. 38 . sezonski radni odnos može trajati najduže 8-9 mjeseci pa je nužno intenzivno razdoblje pune sezone produžavati radi stabilnosti i poboljšanja uvjeta života kadrova. reguliranje radnih odnosa i zanimanja Za reguliranje ovih radnih odnosa u općim aktima nužna je neposredna i posredna primjena brojnih heteronomnih propisa o radu i radnim odnosima. osobna radnopravna funkcionalna veza. a također i zaštita naše obale. doškolovanje i stjecanje novih znanja. Posebno je pitanje i zaštita radnika na radu. turizmu vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi. a koristi se i dopunski radni odnos. turizma. Javnopravna obilježja radnog odnosa u nautičkom turizmu manifestiraju se u:  Javnopravnom značenju stručnih kvalifikacija (tko može raditi koje poslove.  Režim usmjeravanja. trajanju i prestanku. školovanje.  Posebne evidencije za radnike pojedinih zanimanja u tim organizacijama. dobrovoljnost u zasnivanju. osnovne odrednice prava i dužnosti radnika u nautičkom turizmu Za radne odnose radnika u naut. Autonomnim općim aktom organizacija nautičkog turizma će urediti pitanje rasporeda na poslove i radne zadatke vodeći računa o pravu radnika na uvjete koji osiguravaju njegov fizički i moralni integritet i sigurnost. mjesečnog. Tu je uputno koristiti praksu iz ugostiteljstva po sezoni gdje radnici moraju koristiti bar jednom u mjesecu dan tjednog odmora.  Zahtjev za posebnom zdravstvenom sposobnošću za određeni broj izvršitelja. trebalo bi inicirati postupak za utvrđivanje skraćenog radnog vremena koje bi se izjednačilo sa punim radnim vremenom. 9.8. polugodišnjeg i godišnjeg fonda radnog vremena. plaća i učešće u odlučivanju. Te općenite karakteristike nadopunjuje i niz specifičnosti karakterističnih upravo za radne odnose naut. Za sada je djelatnost nautičkog turizma uglavnom sezonska. rad u vodi.  Upoznavanje radnika s rizicima i opasnostima. bez tjednog odmora. Zbog otežanih uvjeta rada za neke radnike.  Pohađanje seminara i tečajeva za obuku radnika koji prvi puta zasnivaju radni odnos u ovoj djelatnosti. Pri zasnivanju radnog odnosa radnika u nautičkom turizmu javljaju se ove specifičnosti:  Radi se o mladoj djelatnosti te se fleksibilnije pristupa planu o potrebnom broju radnika. ali se može obavljati u toku cijele godine. Radno vrijeme ovih radnika treba utvrditi autonomnim općim aktima u skladu sa Ustavom i Zakonom. uključivanje u stalan sustav kadrova tih organizacija. rad na izdvojenim mjestima rada i rad na ugovor. Radi se u turnusima i po 14 sati dnevno. Radni odnos se u ovoj djelatnosti zasniva na neodređeno i određeno radno vrijeme.  Prethodno provjeravanje radnih sposobnosti radnika uz objektivniji izbor što je bolje od zasnivanja pokusnog rada.  Izvansezonske pripreme radnika za sezonu i sl.

  Brojnost dozvola za rad. heteronomnom normom kogentne naravi. Određenost zvanja. 39 . uvjeta za stjecanje zvanja i ovlasti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful