I. RADNOPRAVNI STATUS POMORACA 1.

pomorstvo i pomorac Članovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i socijalnopravnu regulativu i zaštitu. RH koristi i ima velike izvore koji se odnose na pomorstvo i pomorce: geološki položaj, pomorsku tradiciju, domaću brodogradnju i putničku i trgovačku flotu. Hrvatski pomorci plove na našim brodovima upisanim u hrvatske upisnike brodova i na brodovima pod zastavama drugih država na svim morima svijeta. Tu sudbinu dijele i naši brodovi koji kao osnovnu djelatnost obavljaju plovidbu morem radi prijevoza stvari i osoba. Uvjeti rada su jednaki kao i u drugim zemljama (higijensko – tehnička zaštita, stanje zdravlja pomoraca, organiziranje radnog mjesta i radne okoline, uvjeti rada socijalne naravi (odmori, dopusti), pravne naravi (trajanje rada) itd.). Puno je uvjeta rada koji su zajednički svim članovima posade (vrućina i hladnoća, vremenske nepogode, zaraze i trovanja, zatvoreni prostori, buka, prašina...). Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto življenja. Specifičnost radnog odnosa pomoraca prate i brojni propisnici, prvenstveno oni heteronomne naravi međunarodnog podrijetla (konvencije, preporuke, multilateralni i bilateralnu ugovori). Prve konvencije; Bruxelles 1905. i 1910., London 1913. odnosile su se na tehnička i druga pitanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskog života na moru. Od 1920. god. do danas Međunarodna organizacija rada je u tim odnosima stvorila gotovo potpuni međunarodni zbornik o radnim odnosima pomoraca. Pomorske konvencije odnose se i primjenjuju na sve pomorske brodove. Propisuju se uvjeti koje osoba mora zadovoljiti da bi bila ukrcana na brod, zdravstvena sposobnost za rad na brodu, sadržaj i način izdavanja pomorske knjižice i dozvole za ukrcaj. 2. radno vrijeme Pravilnikom o radu može se urediti radno vrijeme kako bi se postigla svrha Zakona o radu da se redovno radno vrijeme, radni dan i radni tjedan, ne unose direktno u ugovor o radu, te svrha o poslovima na kojima se uvodi skraćeno radno vrijeme. Zaposlenik mora znati i imati mogućnost ugovoriti trajanje redovitog radnog dana ili tjedna, a umjesto u ugovoru o radu to se može urediti pravilnikom o radu i na to uputiti zaposlenika, te navesti u ugovoru o radu. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuje se i pravilnikom o radu. Radno vrijeme članova posade broda uređuje se i kolektivnim ugovorom u skladu sa propisima.

1

Brodska straža – gvardija «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» donio je ovlašteni ministar pozivanjem na odredbe Pomorskog zakonika i njime uredio u cilju osiguravanja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša ova pitanja: - načela i postupke u vezi s obavljanjem poslova članova posade; - održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH; posebne obveze brodara, zapovjednika, časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. Straža = jedna ili više osoba koje obavljaju poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Svaki postupak u vezi s obavljanjem poslova i održavanjem straže precizno se evidentira u knjizi postupaka. Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadržane upute brodara i zapovjednika broda u svezi s postupanjem u slučajevima opasnosti za boravka broda u luci, na sidru i u plovidbi. Knjiga postupaka mora biti na brodu. Upravitelj stroja je član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je kao član posade s posebnim ovlastima odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Raspored straže na brodu mora biti dostupan svim članovima posade broda u okviru propisanog radnog vremena. Radno vrijeme časnika odgovornog za stražu ili drugog člana posade u straži ne smije biti duže od 12 sati dnevno, uz mogućnost drugačijeg uvođenja radnog vremena na brodovima obalne plovidbe i osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti. 3. brodar i pomorac = subjekti ugovora o radu Poslodavac je osoba koja zapošljava pomorca ili ribara. Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Poslodavac je brodar ( vlasnik broda, naručitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođa pomorskog broda ) kod kojeg je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je na brod kao član posade. Zaposlenik je pomorac ili ribar. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno zasnovao radni odnos na brodu kao član posade. Kroz određeno vrijeme obavlja u vidu zanimanja i uz plaću službu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete. 4. uvjeti rada pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima regulira: Radno vrijeme, prekovremeni rad, držanje straže i naknadu za rad subotom i nedjeljom, odmore i dopuste i druga pitanja uvjeta rada na brodu. Radno vrijeme se dijeli na radno vrijeme u plovidbi i u luci.

2

Puno radno vrijeme u plovidbi – 40 h tjedno, a u luci je različito raspoređeno za časnike i potreban broj posade u smjeni. Rad u vremenu od 22, 00 h navečer do 6, 00 h ujutro smatra se noćnim radom. Subota ima karakter neradnog dana, a rad subotom se posebno plaća i preraspoređuje (preraspodjela radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom). U uvjete rada spadaju i odredbe o minimalnom broju članova posade. Dnevni odmor se koristi najmanje 8 h, a ako to nije moguće na trajektima plaća se prekovremeni rad. Godišnji odmor uređen je u skladu sa zakonom uz dodatni broj dana: prema uvjetima rada, prema radnom stažu i prema posebnim uvjetima. Plaćeni dopust – do 7 radnih dana, za važne osobne poslove. Kao prekovremeni rad neće se plaćati daljnji sati za vrijeme opasnosti koja izravno utječe na sigurnost broda, njegove putnike i posadu, o čemu prosuđuje isključivo zapovjednik. Pravo na plaćanje isključeno je i za obavljanje vježbe spuštanja čamca za spašavanje te rad da bi se pružila pomoć drugim brodovima. Radno vrijeme u lukama i sidrištima posebno se regulira kao držanje straže. 5. brodska posada Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Primjenjuje se propis države u kojoj je brod upisan i čiju zastavu vije, zahtijeva se izravna veza između te države i broda. Ukrcavanje = akt kojim se pomorcu daje pravo boravka na brodu, a pomorac je dužan obavljati poslove zbog kojih je ukrcan na brod. Unošenje u popis posade je formalni akt ukrcaja. Ukrcani pomorac iskrcajem prestaje biti član posade broda. -----Pomorac je širi pojam od pojma člana posade broda, jer je on član posade samo dok je na brodu za vrijeme plovidbenog zadatka broda. Pomorac može biti i nezaposlena osoba sa tim zvanjem. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Zaposlenik = fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcavanje te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Prije sklapanja ugovora o radu zasniva se pravni odnos između pomorca i brodara, kao npr. za obavljanje liječničkog pregleda, pripreme, prethodne provjere. Troškove povratnog putovanja članova posade broda snosi brodar. 6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu Poslovi na brodu – «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» Straža – obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu.

3

Zapovjednik broda – osoba koja zapovijeda brodom. koji preuzima dužnost upravitelja u slučaju ako tu dužnost upravitelj stroja ne može obaviti.  brinuti o administraciji na brodu.  dati upute u svezi s postupanjem na zapovjedničkom mostu. Časnik – član posade broda odgovoran za plovidbenu. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda. Drugi časnik stroja – časnik stroja. uz osiguranje potrebnih sredstava i ovlasti.  davanje uputa zapovjedniku broda glede zlouporabe droga i alkoholnih pića.  za svaki brod odrediti osobe ili osobu na kopnu. prvi do zapovjednika.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. Ostali članovi posade koji neposredno rukovode obavljanjem poslova i održavanjem straže:  upravitelj stroja.Obveze brodara:  ukrcati na brod stručno i zdravstveno sposobnu posadu. preuzima dužnost zapovjednika brodom. Prvi časnik palube – časnik palube.  upoznati svakog člana posade s opremom i postupcima u svezi s obavljanjem njihovih dužnosti.  ustrojiti sustav sigurnog upravljanja brodom davanjem posebnih uputa sadržanih u knjizi postupaka. putnika. te osigurati primjenu obrazaca za provjeru.  odrediti obveze svakog člana posade koji obavlja ili nadzire poslove u svezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite okoliša.  radiooperater odgovoran za radijsku stražu. posade i tereta. prvi do upravitelja stroja. uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca na brodovima trg. strojarsku ili radio stražu.  časnici odgovorni za stražu. mornarice RH.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. «Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH» -propisuje zvanja. koje će biti posrednik između posade na brodu i brodara i koja će za svaki brod nadzirati provođenje propisanih uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša.  ustrojiti i organizirati rad posade. 4 . siguran boravak broda na sidru i luci. GMDSS – svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti IMO – Međunarodna pomorska organizacija Plovidbena služba – služba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. stručnu spremu. ispitne programe. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda.

Pravilnik o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne. a propisi jednako obvezuju i brodovlasnike i pomorce na koje se odnose.  Podzakonski akti – Pravilnik o pomorskim knjižicama. Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) – Sekcija pomoraca Konvencija MOR-a br. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH. RH ima pravo upravnog. vrela prava pomoraca Hrvatski izvori:  Ustav RH – osnovni okvir reguliranja i realiziranja odnosa.  Zakoni kao izvori prava pomoraca. a krajnji je cilj da se takvi brodovi vrate pod nacionalne zastave.  Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. To se odnosi na brodove koji viju zastave pogodnosti – FOC. Hrv. drž. gospodarskog i tehničkog nadzora nad brodovima njene drž. 1976. Država koja ratificira Konvenciju MOR-a o tom pitanju obvezuje se vršiti stvarnu jurisdikciju ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na njenom području. odnosi se i na tegljače koji plove morem. bilo u javnom ili privatnom vlasništvu. Ova Konvencija stvara obveze državama članica MOR-a koje je ratificiraju. mornarice RH. ITF ima TCC standarde: 5 . Kada beneficijsko vlasništvo i kontrola broda nije iz zemlje čiju zastavu brod vijori. Primjena Konvencije: za svaki pomorski brod. Međunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca:  Međunarodni pakt o ekonomskim. pripadnosti. Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice RH. pripadnost brod stječe upisom u upisnik brodova ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista. Pravilnik o obavljanju poslova i održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trg.  Ugovor o radi između brodara i pomorca. socijalnim i kulturnim pravima. ----definicija prema dokumentaciji ITF-a Brod pod zastavom pogodnosti je onaj kome je nacionalnost vlasnika različita od zemlje registracije. Državna pripadnost broda – najvažnije mjerilo identifikacije broda – pravna veza između broda i države čiju zastavu brod vije. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje. a svaka koja to učini prema njoj uređuje sigurnosne standarde. 8. smatra se da brod plovi pod zastavom pogodnosti.  Režim konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada. Obveze države članice odnosi se i na djelotvornu kontrolu drugih uvjeta radnog odnosa na brodu i života na brodovima koji nisu pod njenom stvarnom jurisdikcijom.  Kolektivni ugovori o statusu pomoraca. 147 o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima.  Pravilnik o radu pomoraca. Nacionalni kolektivni ugovori za pomorce. koji se bavi prijevozom tereta ili putnika u trgovačke svrhe. najvažniji Pomorski zakon.7.

ITF ispunjava tri osnovne zadaće:  promiče solidarnost između transportnih sindikata i radnika različitih zemalja.. ITF je jedan od nekoliko globalnih saveza sindikata (Global Union Federations) povezanih s Međunarodnim savezom slobodnih sindikata (International Confederation of Free Trade Unions .vrlo važna organizacija za pomorce diljem svijeta pa tako i pomorce iz Hrvatske. Rio de Janeiru. a imajuću u vidu da je Sindikat učlanjen u ITF-Međunarodnu organizaciju transportnih radnika-Sekciju pomoraca.  predstavlja sindikate članove u mnogim međunarodnim i regionalnim tijelima koja donose pravila ili uspostavljaju politiku vezanu uz prijevoz i socijalna pitanja. na pravedne i zadovoljavajuće uvjete rada. odnosno postati njegov član.sigurna popunjenost posade. 6 . koristi se zbog toga što te zemlje ne traže zadovoljenje minimuma socijalnog standarda ni ostalih prava od strane brodara). i na zaštitu od nezaposlenosti). naknade i sl. Georgetownu. te stabilna i konkurentna radna snaga za brodare. zapošljavanje pomoraca To pitanje je uređeno u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (svaka osoba ima pravo na rad. Zahtjevi su: zapošljavanje pomoraca bez pristojbi. Tokyju. čiji su članovi zaposleni u djelatnosti transporta. ITF . Sjedište ITF-a je u Londonu. Ti minimalni. postaju direktni članovi ITF-a i uživaju njegovu zaštitu. jer u pomorstvu postoji globalno tržište radne snage. New Delhiju. na slobodan izbor rada.  osigurava informacije i edukacijske usluge za transportne sindikate diljem svijeta. zastava sa kojom brod nema direktne veze. može pristupiti ITF-u. iako se mogu primijeniti konvencije MOR-a o zapošljavanju pomoraca. U tom smislu. imaju se poštivati ne samo prava utvrđena normama ratificiranih konvencija i prihvaćenih preporuka MOR-a nego i programa ITF-a. ITF je globalni savez sindikata radnika u transportu. Sindikat pomoraca Hrvatske sklapa kolektivni ugovor s brodarima i tako uređuje prava i obveze ukrcanih pomoraca na brodovima međunarodne plovidbe domaćih i stranih brodovlasnika čiji brodovi plove radi trgovine i obavljanja prijevoznih usluga po morima diljem svijeta u skladu s općeprihvaćenim pravilima i običajima plovidbe na moru. uspostavljanje redovitog radnog odnosa za kvalificirane pomorce. 400. javne i privatne agencije. Osobito važna uloga ITF-a i njegova velika specifičnost je to što ukoliko pomorci plove na brodovima koji viju zastave pogodnosti (Flag of convenience. Moskvi i Bruxellesu. Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog ugovora. Članovi ITF-a su 624 sindikata koji predstavljaju oko 4. 9. Ouagadougou. odnosno TCC standardi postoje. te zbog toga ne mogu biti članovi nacionalnih sindikata. plaće. a urede također ima i u Nairobiju. 000 radnika u transportu iz 142 zemlje.ICFTU). Svaki neovisni sindikat. na neki način lažna nacionalnost broda. uvjeti života na brodu. koje se odvija u nereguliranom okruženju.

u svoju zemlju. utvrđen je i otkaz i drugi način prestanka ugovora o najmu službe. dokaz o stručnoj osposobljenosti za pojedinu službu na brodu. praonicu i prostorije za rekreaciju prema Preporuci MOR-a br. potpisuju ga ugovorne strane nakon što je pomorcu data mogućnost da se s njim upozna.. 138. osiguranje smještaja i hrane Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani. 10. u luku ukrcaja. Ta karakteristika je vezana za sigurnost plovidbe. zapovjednik broda Osoba koja zapovijeda brodom. obvezuju brodara da pruži pomorcu dok je u službi na brodu: dovoljno hrane dobre kakvoće. 7 .  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. a pomorac je dužan prema uputama brodara osobno obavljati preuzeti posao. posade i tereta. a može se sklopiti na neodređeno vrijeme. te mu za rad isplatiti plaću.  brinuti o administraciji na brodu. posteljini. komforu i dr. rada i osiguranja pomorca i obratno. smještaj odgovarajuće veličine i standarda. 11.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. jer sigurnosti plovidbe nema bez sigurnih uvjeta života. repatrijacija Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude vraćen nakon iskrcaja s broda -PRAVO REPATRIJACIJE. potreban pribor za jelo. mora biti hrvatski državljanin. Ugovorom o radu brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcanje. 12.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu.Ugovorom o radu koji mora biti u pisanom obliku pomorac zasniva radni odnos kod brodara. obavezan liječnički pregled djece i mladeži zaposlenih na brodu i uvjerenje kojim se potvrđuje njegova sposobnost za rad na brodu. na određeno vrijeme i za određeno putovanje. ili u luku polaska broda. pravo repatrijacije.  ustrojiti i organizirati rad posade. smještaju. putnika. siguran boravak broda na sidru i luci. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda. 13. Zapovjednik donosi sve naredbe za putnike i članove posade. precizno se utvrđuje i ugovor o najmu službe i njegov sadržaj.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. javnopravne karakteristike statusa pomoraca       uvjeti rada pomoraca.

8 .

specifične radne operacije pomoraca Posebne obveze brodara. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene Kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. plovidbi za 1998. zdravstvena sposobnost pomoraca Tijekom rada na brodu pomorac je izložen udaru raznih štetnih utjecaja s radnog mjesta. god. Poslovi evidencije su poslovi državne uprave. 16. jer se izdaju u točno određenom obliku s određenim sadržajem i svrhom. pomorce na brodovima na međ.14. Zato se i govori o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pomoraca. jer njihovo posjedovanje proizvodi određeno pravno djelovanje.6) 15. U postupku ocjenjivanja radne sposobnosti uspoređuju se biološke. godine života. služi ukrcanom članu posade kao isprava za putovanje u inozemstvo ili za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod. psihofizičke i metaboličke sposobnosti sa zahtjevima radnog mjesta. Pomorska knjižica i brodska knjižica. jer ih izdaje lučka kapetanija. Pomorska knjižica zahtjeva posebno izdavanje i posebnu evidenciju. Pomorska knjižica ima snagu javne isprave i zakonsku presumpciju istinitosti. Pomorska knjižica = putna isprava hrvatskog državljanina pomorca. U interesu je brodara da obavlja redovite kontrolno-periodične i ciljane preglede. jer su sastavljene u cilju konstatiranja određenih činjenica. u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje su javne isprave koje pomorac mora imati uz radnu knjižicu. zbog čega pate pojedini organi tijela i njihove funkcije. jer se uzimaju kao dokazno sredstvo kojima se dokazuju činjenice o kojima je riječ. jer služe radi dokazivanja činjenica o kojima je riječ u tim ispravama. časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu. jer se izdaju u upravnom 9 . pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje «Pravilnik o pomorskim knjižicama. jer se može dokazivati i nešto suprotno njihovu sadržaju ili dokazivati da su ove lažne. što također uključuje i ako smrt nastupi i za vrijeme putovanja do i od broda. ako je u nju unijeta viza. jer se koriste u raznim odnosima i situacijama u koje pomorac ulazi. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti nadoknada troškova u određenom postotku za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i mirovinsko-invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. To je evidencija osobnog stanja pomorca. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje» To je jedan u nizu propisnika kojima se uređuju složena multidisciplinarna pitanja plovidbe morem kao plovnim putem. ili povratak u RH nakon iskrcaja s broda. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje javne su isprave: jer se izdaju pismeno. To je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo. zapovjednika. (odgovoreno u pitanju br. a dokazuje se liječničkom svjedodžbom. Nacionalni kolektivni ugovor za hrv.

u općoj službi. Osoba bez državljanstva je stranac. a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju.  Zbirku isprava. Poslodavac sklapa s pomorcem ili ribarom ugovor o radu. Nadležno tijelo za registraciju vodi 3 knjige:  Registar ugovora. U zbirki isprava polaže po jedan primjerak registriranog ugovora. za trajanja službe na brodu upisanom u upisnik brodova RH. Nakon izvršene registracije nadležno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak ugovora. Ako to poslodavac ne obavi čini prekršaj i može biti kažnjen od 5-20 tisuća kuna. No i oni mogu dobiti odobrenje za ukrcaj ako prethodno ispune druge uvjete. stroja. jer imaju druge oznake koje teorija i zakonodavstvo veže za javne isprave. 17. propisi o zapošljavanju stranaca i drugi.  Abecedni imenik. od momenta rođenja ili nakon rođenja. Po propisima RH pomorsku knjižicu mora imati državljanin RH ukrcan za člana posade koji je upisan u upisniku brodova RH. To je isprava pomorca za plovidbu. neprenosiv osobni dokument. 10 . Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj imaju sadržaj kojim se dokazuje identitet. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj = osobne isprave osobe kojoj su izdane. apatrid. državljanstvo ili status stranca. zdravstvena sposobnost. registracija ugovora o radu pomoraca Ugovor na registraciju nadležnom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam dana kada je pomorac ili ribar započeo raditi.postupku i u granicama ovlasti koje ima lučka kapetanija. obavlja se ukrcaj na brod. vojnom iskaznicom ili putovnicom. Prije izdavanja pomorske knjižice. bez državljanstva ijedne postojeće države. svojstvo u kojem je osoba ukrcana u službi palube. Pomorsku knjižicu i odobrenje za ukrcaj može imati i nezaposleni pomorac. stručna sposobnost. U abecedni imenik upisuju se: ime i prezime. Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog državljanina ili osobe bez državljanstva koja je ukrcana kao član posade broda upisanog u upisniku brodova RH. Pri izdavanju odobrenja za ukrcanje moraju se poštivati propisi o kretanju i boravku stranaca u RH. a mora imati kad je ukrcan kao član posade broda upisanog u upisnik brodova RH. Pomorska knjižica se među pomorcima uobičajeno zove matrikula. prebivalište pomorca ili ribara te redni broj pod kojim je ugovor upisan. Nadležno tijelo dužno je registrirati ugovor ili promjenu ugovora u roku od osam dana od dana podnošenja ugovora ili njegove promjene na registraciju. Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom iskaznicom. upisuje se u sastav posade. odnosno odobrenja za ukrcanje utvrđuje se identitet osobe.

Ispitima se provjerava i dokazuje dovoljno profesionalno iskustvo za odgovarajuću funciju i da ne postoji ozbiljna primjedba na račun ovih osoba. Brodar kojeg obvezuje kolektivni ugovor za pomorce ne smije pomorcu obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom. odnosno uvećanja plaće za rad na tankerima i sličnim brodovima sa posebnim uvjetima rada. Plaća pomorca zasniva se na poslovima i zadacima određenog radnog mjesta i obračunava se u valuti iz posebnog dodatka.18. 53 o minimumu stručne osposobljenosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice. minimum trajanja radnog iskustva. Svaka država svojim zakonom utvrđuje precizno te uvjete i postupak njihovog utvrđivanja. Različito se obračunavaju radni sati (8h dnevno) od pon. Svrha svih pravnih pravila kojima se uređuje zaštita na radu jest sprečavanje ozljeda na radu. 20. plaća pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. obrazovanje Konvencija MOR-a br. Određivanje plaće pomoraca vrši se zakonom. Kolektivni ugovori utvrđuju posebne naknade. glavni strojar. Pomorski zakonik kaže da je brod sposoban za plovidbu ako udovoljava tehničkim pravilima glede zaštite ljudskog života na moru. te minus slobodni dani. Ti uvjeti su sljedeći: minimum starosti. 19. voditelj straže. Sastavni dio kolektivnog ugovora su tablice u kojima su navedene najniže plaće na brodu. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuje plaće. vođa straže. vrijeme korištenja plaćenog dopusta. aktima brodara i ugovorom o radu. i iznad 8h. uspješno položen ispit o osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih funkcija. do pet. 11 . vrijeme korištenja slobodnih dana. Na brodove i pomorce u RH odnose se propisi o Zaštiti na radu. zaštita od onečišćenje okoliša s broda. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu. vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Utvrđena je obveza zapovjednika i časnika palube i stroja da posjeduje svjedodžbu koju je izdala javna vlast o sposobnosti za obavljanje tih funkcija. vrijeme obrazovanja i osposobljavanja za rad. opća i posebna zaštita pomoraca i zaštita okoliša. profesionalnih bolesti. 1936. zaštita na radu pomoraca Svrha propisa zaštite na radu je sigurnost plovidbe. za slučaj trajne invalidnosti i za slučaj gubitka života. kolektivnim ugovorom. časnik palube. zaštite od tereta na brodu. Konvencija precizira ove pojmove: zapovjednik ili poslodavac. Naknada plaće odnosi se na: vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

21. na temelju pretpostavljene krivnje. Ova naknada bit će isplaćena za sve dane stvarne nezaposlenosti mornara u visini plaće iz zaključenog ugovora tako da cjelokupni iznos naknade koja se ima isplatiti svakom mornaru u smislu ove konvencije moći će biti ograničena na dvomjesečnu plaću.PREMA MOR-u - Konvencija MOR-a br. ima pravo na liječenje bolesti. 32 o zaštiti od nesreće na poslu radnika zaposlenih na ukrcaju i iskrcaju brodova. 8 o naknadi za nezaposlenost u slučaju gubitka zbog brodoloma. . Brodar je zbog navedenog razloga u obvezi prema mornaru da plati naknadu da bi on mogao odoljeti nezaposlenosti koja je nastala zbog gubitka uslijed brodoloma. uključujući i kolne udese za vrijeme putovanja iz mjesta stalnog prebivališta do luke ukrcaja i sa broda do mjesta stalnog prebivališta pomorca.POMORSKI ZAKONIK - Brodar odgovara za gubitak. smještaj. materijalna i imovinska odgovornost brodara pomorcu . transportne štete. te nezgode koje su posljedica pomorske ili neke druge nezgode i ako je zbog tih razloga njegova radna sposobnost umanjena. nezaposlenosti i osiguranja protiv nezaposlenosti. Poslodavac će zaključiti odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrili troškovi u slučaju navedenih događaja. ozljede i naknada u slučaju bolesti Pomorac koji je iskrcan zbog bolesti ili ozljede. to se odnosi na slučajeve gubitka uslijed brodoloma. poslodavac je obvezan platiti iznos njegovoj supruzi ili najbližem rođaku. namještenja. Poslodavac je dužan snositi troškove prijenosa posmrtnih ostataka stradalog pomorca do mjesta stalnog prebivališta. repatrijaciju i stručnu pratnju. Specifični su oblici kontrole uvjeta zapošljavanja mornara. (OSNOVNA PLAĆA + GODIŠNJI DODATAK KOJI SE IZRAČUNAVA NA TEMELJU RADNE NESPOSOBNOSTI) Zdravstvena njega. (OSNOVNA PLAĆA + NADOKNADA ZA BOLOVANJE) 12 . Za smrt ili tjelesnu ozljedu člana posade brodar odgovara na temelju pretpostavljene krivnje. Naknada u slučaju trajne invalidnosti Pomorac koji bez svoje krivnje pretrpi nezgodu tijekom svog zaposlenja kod poslodavca uključujući i nezgode koje bi mogao pretrpjeti tijekom svog putovanja od mjesta stalnog prebivališta do broda ili sa broda do mjesta stalnog prebivališta. imat će pravo da uz osnovnu plaću s naslova bolovanja od poslodavca primi i godišnji dodatak koji se izračunava na osnovi radne nesposobnosti. uz uvjet da to nije nastalo njegovom krivnjom. manjak ili oštećenje stvari na brodu.UGOVOR O RADU IZMEĐU BRODARA I POMORCA - Naknada u slučaju gubitka života Kada kao posljedica nesretnog slučaja ili pogibelji na moru nastupi gubitak života pomorca. Ima pravo na osnovnu plaću i nadoknadu za bolovanje. Konvencija MOR-a br. Poslodavac je dužan poduzeti mjere zaštite imovine koju je smrtno stradali pomorac ostavio i pobrinuti se da je dostavi njegovoj obitelji ili najbližoj rodbini. . jedino u slučajevima nepostojanja sigurnih uvjeta za rad ili opasne stvari ili djelatnosti odgovornost brodara je objektivna.

pomorce na brodovima u međ. mirenje. bilo dok služi na brodu ili pri putovanju do ili od broda ima pravo na naknadu štete od brodara do maximalnog iznosa utvrđenog u tablici. plovidbi za 1998. arbitraža 2. Pomorac mora dokazati istinitost podataka koje je dao u svezi s izgubljenom imovinom. 13 . mirne načine rješavanja kolektivnih radnih sporova (alternative/amicable/appropriate dispute resolution) → sporazum stranaka. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti naknada troškova u određenom postotku za zdravstveno osiguranje i mirovinsko – invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. godine života. god. 25. Na naknadu za bolovanje u trajanju od najviše 112 dana pomorac ima pravo od trenutka iskrcaja na kopno zbog bolesti i povratka kući. Kolektivni ugovor obvezuje brodara da ugovori odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrio protiv mogućih slučajnosti i neizvjesnosti što proizlaze iz obveze prema pomorcima po osnovi ozljede. industrijske akcije štrajk → organizirani prekid rada radi pritiska na poslodavca. naknada za izgubljene stvari Ako pomorac pretrpi totalnu ili djelomičnu štetu na svojim osobnim stvarima iz bilo kojeg razloga. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene u kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. a s ciljem ostvarenja zaštite i unaprjeđenja kolektivnih prava i interesa radnika (gospodarskih. Pojam brodara određuje Pomorski zakonik. onesposobljenosti i smrti. -----Brodar je kao posjednik vlastitog ili tuđeg broda nositelj plovidbenog poduhvata i presumira se da je on kao vlasnik broda upisan u upisnik brodova dok se ne dokaže suprotno. te zdravstvenu zaštitu u RH. 23. štrajk pomoraca Načini rješavanja kolektivnih radnih sporova Razlikujemo: 1. zdravstveno osiguranja pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. kolektivni ugovor za pomorce Pomorci koji su zaposleni kod brodara plove na različitim brodovima. materijalna odgovornost pomorca brodaru Pomorac je dužan plaćati zakonom utvrđen doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje. (NAKNADA ZA IZGUBLJENE STVARI = DO MAXIMALNOG IZNOSA U TABLICI) 24. radnih i socijalnih) 26.22.

na zahtjev pomorca i prema odluci poslodavca. odmori i dopusti Odmori i dopusti nose oznake specifičnosti uvjeta rada na brodovima. pomorce na brodovima u međ. mirovinsko osiguranje (odgovor u pitanju 24. 28. uz normativni dio sadrži akcidentalni dio-kojim se uređuju međusobne obveze ugovornih strana ovog kol. prestanak ugovora o radu Zaposlenje pomorca na brodu može prestati: istekom ugovora o radu. 27. odnosno sindikalnog organiziranja i radničkog legalnog djelovanja. normativni karakter. nadređen je u reguliranju ovih pitanja u organizaciji brodara kao poslodavca. klauzule tog ugovora moraju biti u skladu sa Zakonom. računajući od prvog sata rada nakon odmora. ugovorne strane. Kolektivnim ugovorom se potvrđuje načelo koalicije. i to 6 dana za svaki puni mjesec dana. ove odnose reguliraju brojne konvencije i preporuke MOR-a i propisi država pod čijim zastavama plovi brod. te u međunarodnoj plovidbi. Godišnji odmor regulira se onoliko koliko je u najmanjoj mjeri nužno: pored osnovnog trajanja priznaju se posebni uvjeti po iskrcaju. Svaki pomorac ima pravo na slobodno vrijeme u neprekinutom trajanju od najmanje 8 h u okviru 24 h. zaključenje u pisanoj formi. u skladu sa Zakonom. plovidbi. konvencijama i preporukama MOR-a i ITF-a. ugovora. 29. Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zaključen sporazum između radničke sindikalne organizacije (Sindikat pomoraca Hrvatske) i poslodavca – brodara na čijim su brodovima ukrcani pomorci. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuju se radni odnosi pomoraca na brodovima brodara kojim obavlja redoviti linijski pomorski prijevoz putnika i tereta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH. Nacionalnim kol. ili ima pravo na plaću za prekovremeni rad. obveze i odgovornosti pomoraca i brodara. registrira se na način kako je određeno Zakonom o radu.Zbog specifičnosti u reguliranju plovidbe. 14 . Pitanja kolektivnih ugovora za pomorce i određivanje njihovih bitnih i karakterističnih svojstava predmet je Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima i Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrv.) 30. Osnovna obilježja kolektivnog ugovora za pomorce jesu. radni sporovi pomoraca Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa rješavaju se na sudovima koji nemaju izraženu posebnost u odnosu na rješavanje drugih građanskopravnih i ustavnopravnih sporova. ug. Nacionalnim kolektivnim ugovorima utvrđuju se minimalna prava. za hrv.

položaj u društvu . LUČKI RADNICI 1. a najviše 35 prilikom prijema). upoznavanje novih radnika s radom u luci. ravnopravno. dob (najmanje 20. rad bez zastoja i čekanja. stručne i druge sposobnosti u određenoj lučkoj organizaciji. 3. solidarno i u odnosima međusobne odgovornosti lučkih radnika i njihove odgovornosti prema sredstvima rada i društva u cjelini. nekažnjavanost -prethodno stručno osposobljavanje prije zapošljavanja i neprekidno stručno usavršavanje i prilagođavanje -raspored na definirane radne zadatke. obveza da se osobno obavlja rad. b) rad lučkih radnika na tim sredstvima na kojima stječu pravo rada. Koordiniranje i organizacija rada -izdavanje naloga za rad. odmori i dopusti. uključivanje u rad organizacije luka. staž. točno i na vrijeme izvršenje rada. pravima i dužnostima 2. oneroznost. npr.. efikasno korištenje radnog vremena. pojam radnog odnosa lučkog radnika Pojam radnog odnosa lučkih radnika moguće je dati samo uz opći pojam radnog odnosa.. e) lučki radnici udružuju svoj «živi rad».osobno prvo na rad .osobni individualni interesi iz rada i po osnovi rada. obveza i odgovornosti) i po obliku (načinu) angažiranja odnosno izvršenja lučkih operacija. d) radi se o osobnom. ali istovremeno i društveni odnos. živom radu lučkog radnika. s mjerama i sredstvima zaštite na radu. 2. Ostvaruje se u određenoj lučkoj organizaciji: slobodno. To je pravni odnos. raspored manje iskusnih sa iskusnijim radnicima -organiziran prihvat novih radnika. Specifičnost struke i uvjeti za rad: -pripadnost transportnoj struci -profesionalni lučko – transportni rad sa snagom. danas poslodavcu. ali i zajednički interesi . Subjekti ovog radnog odnosa su : radnik – lučki transportni radnik s jedne strane i poslodavac s druge strane.osobni društveno – ekonomski položaj Radni odnos lučkih radnika razlikuje se od drugih radnih odnosa po sadržaju (u pogledu prava. Za postojanje radnog odnosa lučkih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost. 15 .. znanjem i kvalifikacijama -posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi se zaposlili. odnosno ugovaraju s lukom. Osobna i zajednička zaštita i rad: -primjena mjera zaštite na radu. I na strani jednih i drugih postoje prava i obveze koje proizlaze iz njihovih položaja kao pravnih subjekata. lučki transportni radnik(LTR) Kategoriju lučko – transportnog radnika određuju ovi pojmovi. profesionalnost i subordinacija. radne. elementi i kategorije: 1. c) postojanje određenog pravnog odnosa među lučkim radnicima. a polaze od ovih principa: a) postojanje sredstava rada u luci. Bitni elementi općeg pojma radnog odnosa su i bitni elementi radnog odnosa lučkih radnika. Radni odnos lučkih radnika je osobnopravni odnos u kojem je sadržano: ..II.

2. brojači robe. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih poslova Tintić definira lučkog radnika kao osobu koja je u luci zaposlena ili određena da bude zaposlena na ukrcavanju. 4. radnici od trećeg do petog stupnja obrazovanja. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. 28. kamiona. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. šlepere. uređajima. mjerači koji mjere robu i 4. manisti. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. poslovođa i disponent garaže. skeleri. mjerači koji mjere robu i 4. lukobranima. rukovodilac LTR. 2. slagači robe. uz dizalice i sl. Radnik po toj Konvenciji obuhvaća svaku osobu zaposlenu na tim operacijama. s paletama u skladištima. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. s paletama u skladištima.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. u svakoj pomorskoj luci ili pristaništu unutrašnje plovidbe. autodizaličar. zidari i dr. Na tim radnim mjestima rade se teški fizički poslovi. rukovodilac mehanizacije. prekrcavanju. isključujući ratne brodove. rukovodilac pojedinih organizacijskih jedinica. 5. glodači. slagači robe. obali priveza ili drugom sličnom mjestu gdje se ovaj rad vrši. koordinator pripreme i primopredaje. neposredno ili preko teglenica i obratno ili iz njih u skladišta i obratno ili kombinirano. disponent vagona i kamiona. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. te stolari. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. lučke operacije – Konvencija br. KV. manipuliranje robom u samoj luci. 3. obalni dizaličari. 28 MOR-a u Ženevi Prema Konvenciji br. proizvodnju. organizator rada na brodu. na svakom doku. iskrcavanju. koordinator održavanja. Podjela LTR: 1. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. brojači robe. a te poslove obavljaju VK. LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. silosima. manisti. varioci. pa i bez toga obrazovanja. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. odnosno. 2. prenošenju ili uskladištavanju robe ili drugih stvari s obale u brodove. disponent viljuškara. uz dizalice i sl. PK. silosima. 3. bolje rečeno. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. Drugi radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih usluga: rukovodilac pogona. vozač traktor. manipuliranje robom u samoj luci. pristanu. vozači viljuškara.LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. manista – vinčman. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. oplemenjivanje i doradu 16 . manipuliranje s robom u brodskim skladištima. Podjela LTR: 1. mjesto rada Luka. 3. 3. rukovodilac grupe za pripremu rada. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. NK i LTR. lučka operacija obuhvaća sav rad ili dio rada koji je izvršen na kopnu ili na brodu radi ukrcaja ili iskrcaja svakog broda namijenjenog pomorskoj ili unutrašnjoj plovidbi. 3. sidrenje i zaštitu brodova. 2.

a to je u pravilu širi prostor od luke. godišnjih odmora i sl. povećanje kvalifikacija radnika i sl. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. 6. Ustav i Zakon utvrđuju radno vrijeme ne duže od 42 sata tjedno. npr. 3. ako u pojedinim djelatnostima i na pojedinim poslovima zbog manjeg opsega rada odnosno radnih zadataka nema potrebe ustanoviti puno radno vrijeme. u lučkoj suprastrukturi i na njoj. dan. manipuliranje robom u samoj luci. lučka skladišta. Radno vrijeme u luci određuje nositelj prava korištenja luke ili je utvrđeno lučkim uzancama. lučki akvatorij. U lukama ima dosta tzv. to je puno radno vrijeme.robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. silosima. uz dizalice i portalne i poluportalne dizalice. lučka pozadinska skladišta. s paletama u skladištima. a sadrži popis tereta koji je planiran da ga se ukrca ili iskrca iz broda u toku smjene. odmora. odnosno nastoji se postići da se za isto društveno-priznato vrijeme i isti utrošak radne snage izvrši veći broj lučkih operacija. neplaćeni sati i dr. kod poslova i zadaća pod posebnim uvjetima. elektro i plinovodne instalacije. prikrivene nezaposlenosti jer određeni broj radnika nije u punoj mjeri proizvodno iskorišteno. 2. autodizalice sl. bolja organizacija rada. Radi se najčešće o jednoj ili dvije redovne smjene. godina. Nepuno radno vrijeme – iznimno. pokretne dizalice. Rok za izvršenje lučko-transportnog posla određuje se ugovorom što utječe na raspored rada LTR. na njihov prekovremeni rad. To se postiže novim tehnologijama. vodovodne. 17 .. rad nedjeljom i praznikom. izgrađene obale. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. bolja radna disciplina. 7. veća specijalizacija. Sve te kategorije poznate su i u lukama. kamioni. racionalizacijom živog rada. Puno je i «neproizvodnosti» radnog vremena zbog plaćenih dopusta. lukobrani. racionalno korištenje sredstava u luci. saobraćajnice koje povezuju lučke bazene i dr. sidrište. viljuškari. Aktivnost lučkih radnika odvija se u lučkom radnom prostoru. praznika. lučki tereni s prometnicama. radno vrijeme u luci i njegovo korištenje Radno vrijeme označava ono vrijeme koje je radnik dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. traktori i druga prijevozna sredstva. U operacionalizaciji lučkog rada uvedena je «Dnevni zadatak grupe LTR». Specifične su i lučke operacije što se obavljaju na lučkoj infrastrukturi. Skraćeno radno vrijeme – izjednačuje se sa punim. a u porastu je i «izgubljeno radno vrijeme». mjesec. specijalna lučka postrojenja i plovne dizalice. prometnoj ili tehnološkoj vezi. zgrade i fiksna pretovarna mehanizacija i ploveći objekti. telefonske. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. transportne trake. glavne lučko-transportne operacije 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. Produktivnost rada – nastoji se skraćivati potrebno radno vrijeme za obavljanje lučkih operacija. tjedan. bolovanje.

te u toku radnog odnosa obavlja se niz preventivnih zdravstvenih radnji. te ostalim vrstama tereta. oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. u luci kao pomorskom dobru. osiguranje prve pomoći i spašavanje. Kod lučkih radnika radi se o radnim odnosima lučkih radnika u organizaciji rada. tehnologije i dr. tradiciji. zatim dodatak za rad štetan za zdravlje i opasan za život. Korisnik luke – organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba. metar kubični tereta. alkoholičar i dr. lukobranima. sidrenje i zaštitu brodova. rješavanje socijalnih problema bolesnik LTR i invalida. te je ključan element svake luke živi rad i radnik. Svaka luka ima svoje osobitosti. ovisno o manipulaciji i vrsti tereta. kao i sve vrste naknada za vrijeme u kojem radnik ne radi. osobna. stimulaciji radnika. nadzor nad načinom rada i pravodobno prijavljivanje radnih postupaka koji ugrožavaju njihovu sigurnost. Rad lučkih radnika koji je vrlo fizički zahtjevan izaziva i povećano iscrpljivanje radnika što ima za posljedicu više povreda na radu te profesionalna oboljenja.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. Jedinica mjere za vrednovanje rada LTR je 1 tona. rasutim teretom (suhim i tekućim). utvrđivanje odgovarajućih postupaka u opasnim situacijama i sl. uvjeti rada. komad ili jedan sat rada. Usprkos tome česta su bolovanja kao posljedica brojnih faktora. snabdjevenost radnika zaštitnom odjećom. Nužno je da rad lučkih radnika prate i poslovi na uređenju i održavanju radnog prostora u luci. nadzor nad obavljenim lučkim operacijama. 10.. obiteljski razlozi. proizvodnju. pa se moraju upotrebljavati sredstva osobne zaštite na radu i osobna zaštitna oprema o čemu je dužan brinuti neposredni rukovodilac LTR. drvom i drvnim proizvodima. po značenju za zemlju i inozemstvo. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje.8. Za veću sigurnost prijeko je potreban stalan nadzor radnika i poslodavaca nad opremom. Prije rasporeda na radno mjesto. dubini mora u luci i na prilazima. a iz tog proizlazi i način organiziranja njihovog rada. plaće lučkotransportnih radnika (kolektivni ugovori luke) Rad LTR vrednovan je utvrđenim normativima za poslove s generalnim teretom. Posebno se predviđa plaćanje sati čekanja. pripremama radnika za rad i dr. režimu rada. uređenju pristupa do radnog mjesta. geografskom položaju. praćenje psiholoških sposobnosti radnika. prometnoj ili tehnološkoj vezi. po tranzitnom prometu. 9. primjena mjera zaštite na radu i dr. obrazovanja iz oblasti zaštite na radu. 18 . organ općinske uprave ili državni organ koji koristi luku. luka poslodavac Luka. a lučke operacije zahtijevaju dosta živog rada. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. Luke moraju savladati velike količine robnih tokova. zajednička zaštita na radu lučkotransportnog radnika Na svim poslovima i radnim zadacima koje obavljaju LTR postoji opasnost za život i štetnost za zdravlje. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. uređajima. opće zdravstveno stanje. sistematskih pregleda. opremljenosti i dostignutom stupnju tehnike. a za to nije kriv. međuljudski odnosi.

samoinicijativi. Sadržaj Kolektivnog ugovora: Uređuje prava. stručnosti. 11. pojedinačna isplata plaće je tajna. odnosno udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine. na neodređeno vrijeme u pisanom obliku. plaće i naknade. svoj živi rad. a ukoliko zakonske odredbe prestanu važiti. Po Kol. stimulativnog dijela plaće i dodatka. radu u dane praznika. dizaličari. određuje se da rast plaće treba zavisiti od minimalnih troškova života radnika i njegove obitelji. fizičke i umne sposobnosti stavlja u službu poslodavca i obavlja lučke operacije koje predstavljaju sadržaj njegova radnog mjesta. 19 . Ugovor se primjenjuje na sve zaposlene u luci. jer su to osobe zaposlena na lučkim operacijama. mjeritelji. Prije stupanja na rad poslodavac je dužan upozoriti radnika na odredbe propisa u svezi s radnim odnosom. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0. Lučki radnik ulazi u radni odnos na temelju ugovora zaključenog sa poslodavcem.. Plaća lučkog radnika treba biti unaprijed utvrđena. Kol. ugovoru plaće su javne. kolektivni ugovor za lučke radnike (subjekti. zaštitu na radu. prijenos. ušteda u radu. ugovora poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće. Kol.5%. Prema Zakonu o radu. Lučke operacije određuju pojam lučkog radnika. Najniža moguća plaća vezuje se uz zakonom dozvoljenu granicu. iskrcivači. U radnom odnosu lučkih radnika profesija je sastavni dio i obilježje tog odnosa. u pravilu. noćnom radu. a na strani posloprimca sindikati Lučkih radnika u tom poduzeću. vinčmani. ugovor o radu lučkotransportnog radnika Radni odnos može zasnovati svaka osoba koja pored uvjeta utvrđenih propisima ispunjava i uvjete utvrđene općim aktom poslodavca. uvjetima rada.Najintenzivnija lučka operacija je rukovanje generalnim teretom kada rastu troškovi radne snage. prema objektivnim kriterijima i mjerilima prema: složenosti rada. ugovor ne izdvaja kao kategoriju lučke radnike već se odnosi na sve radnike koje luka zapošljava. obveze i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada te obveze poslodavca. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. može se o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata. međutim postavlja se pitanje koga Kol. Prema odredbama Kol. te se tada brod treba što kraće zadržati u luci jer je živi rad skup. radnog učinka.. slagači. skladištenje i općenito premještanje tereta. sadržaj) Stranke kolektivnog ugovora jesu: na strani poslodavca – jedan poslodavac (luka). ukrcaj. ugovor obvezuje. iskrcaj. 12. mehaničari. korištenja radnog vremena. odgovornosti u radu. To su brojni kvalificirani i specijalizirani radnici. osim ovlaštenim radnicima i sindikalnim povjerenicima. ako je na području za koje se želi sklopiti kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata. jer postoji pravilo da obvezuje osobe koje su ugovor sklopile i one koje su u vrijeme sklapanja ili naknadno postale članovi udruge koja je ugovor sklopila. brojači. vozači traktora i dr. inovacija i dr. organizacijom i zaštitom na radu. ugovor sadrži odredbe koje reguliraju pitanja koja se odnose na: radno vrijeme. odmore i dopuste. prekovremenom radu.

a prije mirenja mora uslijediti međusobno pregovaranje poslodavca i sindikata. Ako ne uspije pregovaranje ni mirenje stranke mogu predmet spora povjeriti sudu časti od tri člana. dana i početka štrajk . Mirenje završava pismenom nagodbom koje ima snagu izvansudske nagodbe. provodi ga komisija za mirenje od 3 člana. Za status volontera bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor. trajanje se može produžiti ako je radnik za vrijeme koje mu traje radni odnos bio bolestan.Po Kolektivnom ugovoru postoji obveza poslodavca da prilikom popunjavanja radnog mjesta istraži mogućnost popune tog radnog mjesta raspoloživim radnikom između već zaposlenih. a biraju se na način kao i komisija za mirenje. a predsjednika imenuje sporazumno iz redova uglednih i stručnih radnika. Pokusni rad – 3 mj. mjesta. . Uvođenje radnika u posao je jedna od karakteristika radnih odnosa lučkih radnika s obzirom na specifičnosti rada te prema Kol. Odluka suda časti je konačna.ako štrajk najave sedam dana prije početka. a pokreće se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih stranaka. 13. Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga: . . U vrijeme polusnog rada ima pravo na plaću u visini plaće radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos.uz obvezu da objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka 20 . rješavanje kolektivnih radnih sporova u luci Za rješavanje sporova među strankama kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem. ugovoru postoji i mogućnost da se radnici bez iskustva prime kao pripravnici. preraspodjele poslova na druge radnike ili doškolovanje već zaposlenih.sa svrhom sklapanja kolektivnog ugovora na razini poduzeća.ali ne prije okončanja mirenja i najave sa oznakom razloga za štrajk. a za radna mjesta s posebnim ovlastima traje 6 mj. po jednog od svakog subjekta. . Mirenje mora biti obostrano prihvaćeno.u slučaju neizvršenje odredbi kolektivnog ugovora kao i u slučaju odbijanja zaključivanja kolektivnog ugovora. može se pokrenuti postupak mirenja.

III. ostima parangalima. negdje i najvažniju. vršama. Namjenu. kao gospodarska djelatnost kontrolirane reprodukcije i uzgajanje riba i drugih morskih organizama. U periodima povoljnih i trajnih ulova ribe stvaraju se viškovi koji pokreću proizvodnju. te niti radno angažiranje ribara nije konstantno. to se osobito odnosi na radno-pravni status ribara. Poslodavac u ovom radno-pravnom odnosu je pravna ili fizička osoba. bolnica i drugog. trgovačko društvo ili obrtnik. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. pelagijskim koćama. radne operacije jesu: lov. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. Ribolov je usmjeravao općeniti razvoj gospodarstva uz more i ostao sastavni dio radnog angažiranja stanovnika uz more. sakupljanje. škola. koja se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova mora nalaziti na plovilu. sukobljeni su mali ribari i profesionalci. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. Ribarski posao nosi osobite rizike. Ribolov je sezonski rad i koristi se samo trećina raspoloživa radnog vremena u godini. kada ima ribe potreban je veliki broj radnika. osobe koje rone moraju biti stručno osposobljene. a zarada bi trebala pokriti mjesece kada ulov ribe opada. vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom gospodarskom ribolovu propisuje ministar. 2. koje se bavi gospodarskim ribolovom i djelatnošću kontrolirane reprodukcije i uzgajanjem riba i drugih morskih organizama. kao djelatnost sakupljanja morskih organizama bez uporabe ribolovnih alata i uzgoj. obalnim mrežama potegačama.) gospodarski ribolov. kulture.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. Mjesto rada je plovilo. migraciju ljudi. Djelatnost poslodavca je derminanta radnog odnosa između poslodavca i zaposlenika.. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. Tu je riječ o gospodarskom ribolovu. ribolov (kao sezonski rad s manjim brojem radnika i osobitim rizicima) Na ribolov se dugo gledalo kao na podlogu.. Količina ulovljene ribe i sezona ribolova nije stalna. Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu. kružnim mrežama plivaricama.. 21 . a isto vrijedi i za mali gospodarski ribolov. Još je jedna specifičnost/determinanta gospodarskog ribolova stručna osposobljenost ribara za gospodarski ribolov jer gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba. a kada se ribolov obavlja ronjenjem. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. RADNO – PRAVNI STATUS RIBARA 1.. osnovne karakteristike radnopravnog odnosa ribara Ribar u morskom ribolovu je zaposlenik (djelatnik) stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov u radno-pravnom statusu. kao djelatnost lovljenja riba i drugih morskih organizama uz uporabu ribolovnih alata i opreme. razvoj gradova uz more. života naroda uz more.

22 . ili preko 25 metara ako su na motorni pogon. turistički radnici. a i manje ako to odrede nacionalne vlasti. ako imaju zaposlene djelatnike stručno osposobljene za gospodarski ribolov ili su sami stručno osposobljeni za gospodarski ribolov 2. sanitarije i dr. ali dio poslova se obavlja i uz njih na kopnu. ručanje. Stalni ribari su profesionalci. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. izolaciju za toplinu i hladnoću. umirovljenici i po toj osnovi imaju riješen radni i socijalni status. dolazi do modernijih tipova mreža. mjesto rada – plovilo. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe.Tri uvjeta da bi se pravna ili fizička osoba bavila gospodarskim ribolovom (Zakon o morskom ribarstvu): 1. to su poljoprivrednici. ribolovni alati oprema koja je upisana u povlastici za ribolov 3. vođu ribolova. ali se moraju stjecati znanja i u školama. o stručnom obrazovanju ribara. raspored rada na brodu (obavlja zapovjednik plovnog objekta) Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. Ribarski posao je vještina. Ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjen za ribolov i to ribolovnim alatom kao sredstvom kojim se obavlja ribolov. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. mjesto rada (ribarsko plovilo) Mjesto rada ribara su u pravilu ribarska plovila. Ribarska flota se modernizira. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. smještaj za spavanje. čiju upotrebu omogućava oprema kao ribolovno sredstvo. 126. kontrola se obavlja nakon upisa broda u registar plovnih objekata. 3. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. jedan dan u tjednu ili čak jedan sat dnevno u pravilu nisu u radnom odnosu. međutim. dopunski. Mora postojati i prostor za smještaj i pripremanje hrane posadi broda. Na svakom ribarskom brodu mora biti osigurano mjesto za smještaj posade preko 75 tona nosivosti. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. nakon preuređenja i prilikom inspekcije broda. Ribari koji rade povremeno. upravitelja stroja. 4. To se ne odnosi na ribarske brodove koji su manje od 36 sati izvan svoje matične luke. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. a ribarski brod također treba zapovjednika. Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. sredstva rada Uvjeti za sklapanje radnog odnosa ribara su opći: oni koje mora zadovoljiti svaka osoba da bi zasnovala radni odnos i posebni: uvjeti potrebni da bi se zasnovao točno određeni radni odnos. te druge članove posade ribarskog broda. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. Ribarski brod mora imati i osiguranu sigurnost posade. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada.

smrću ribara. god. uređuje određena pitanja djelatnosti i morskog ribarstva. a izravno i neizravno se također primjenjuje na radno-pravni status ribara  Pravilnik o privrednom i sportskom ribolovu.5. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom. 6. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. 112 iz 1959. Kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. 1921. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. uzgoju riba  Pravilnik o iskaznici ribarskog inspektora za morsko ribarstvo  Naredba o ribolovnim sredstvima kojima se može obavljati privredni i sportski ribolov  Program za provjeravanje stručne sposobnosti ribara U propisima se prvenstveno uređuju pitanja i odnosi obavljanja djelatnosti morskog ribarstva. o zdravstvenom pregledu ribara  Konvencija MOR-a br. 125 o dokazima o obrazovanju ribara Određuje standarde kvalifikacija koji moraju zadovoljavati ribari i posada na ribarskim brodovima. članova posade vojne mornarice i drugih osoba u državnoj službi. konvencija br.. o dokazima o obrazovanju ribara  Konvencija MOR-a br. osim pilota. učenika na školskim brodovima. 125 iz 1966. Ribarskim brodom ovlaštena je upravljati osoba koja za to ima odgovarajuće kvalifikacije. kojom se ograničava radno vrijeme ribara (prvi akt MOR-a o ribarima)  Konvencija MOR-a br. 7 iz 1920. god. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. učenika vezanih ugovorom o školovanju. prilikom iskrcaja i ukrcaja s ribarskog broda. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. o ugovoru o zapošljavanju ribara  Konvencija MOR-a br. vrela (izvori) prava i radnopravnog statusa ribara MOR odvojeno regulira status pomoraca od statusa ribara. 7. donijeta je posebna Rezolucija na Konferenciji MOR-a da se status ribara i režim rada na ribarskim brodovima izdvoji iz režima kojim se regulira život i rad pomoraca. Ugovor se potpisuje u pisanom obliku. a kao posloprimac ga potpisuje ribar. o minimalnoj starosti za prijem na ribarske brodove  Konvencija MOR-a br. 114 o ugovoru o zapošljavanju ribara Konvencija navodi da je ribar svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na posao u bilo kom svojstvu na ribarski brod namijenjen za morski ribolov i koja je upisana u sastav posade. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne nacionalnom zakonodavstvu. pritom garantirajući da ribar razumije sadržaj ugovora o radu. Ovu Rezoluciju slijede Konvencije i Preporuke MOR-a. konvencija br. 114 iz 1959.  Preporuka br. a određene pravne praznine nadomještaju autonomni akti poslodavaca. tako da se to ubilježi u radnu knjižicu ribara. o stručnom usavršavanju ribara  Zakon o radu je osnovni propis o radno-pravnom statusu ribara  Zakon o morskom ribarstvu. 113 iz 1959. privrednog i športskog ribolova i sl. 126 iz 1966. Također Konvencija propisuje i minimalnu životnu dob potrebnu za pojedine funkcije na ribarskom brodu. U slučaju zapošljavanja osoba u svojstvu posade na ribarskom 23 .

Lošinju. 9.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. o stručnom obrazovanju ribara. ostima parangalima. Prema konvenciji 114 MOR-a ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade. tj. dolazi do modernijih tipova mreža. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. ribarske škole. Ribarski posao je vještina. specijalizirani radnik – ribar. u kojima se obavlja nastava za ribarske kadrove raznih profila i nivoa obrazovanja. o stručnom obrazovanju ribara. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. 8. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. upravitelja stroja. kružnim mrežama plivaricama. ali se moraju stjecati znanja i u školama. ribarski centri i ribarske obrazovne institucije drugog tipa. U svijetu se osnivaju posebne institucije. stručni radnik brodovođa ribarskog broda (velika obalna plovidba). posebni zdravstveni uvjeti i uvjeti godina života da bi ribar sklopio ugovor o radu. čamcima. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. poznavanje mjera sigurnosti na radu itd. a ispituje se praktično znanje. ali to nikako ne može zamijeniti školsku i fakultetsku nastavu i stečeno obrazovanje. znanjem i kvalifikacijom. specijalizirani stručni radnik – brodovođa ribarskog broda (mala obalna plovidba). rad na brodovima. međutim. ribari profesionalci. 126. obalnim mrežama potegačama. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. obrazovanje i 24 . vođu ribolova. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. ribar. s programom za 4 profila obrazovanja. motorist. brodostrojar. Ispite ribara i pomoraca na ribarskom brodu provode autorizirane ustanove za tu svrhu. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. Splitu. 126. a ribarski brod također treba zapovjednika. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. Dubrovniku. teorijsko znanje. U Hrvatskoj u prethodnom periodu obrazovanje se odvijalo u Centrima usmjerenog obrazovanja u Rijeci. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br..) gospodarski ribolov. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. specijalizirani stručni radnik – ribar. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. ali se moraju stjecati znanja i u školama.. vršama. ribonautičar. pelagijskim koćama. certifikati o vremenu provedenom u nekoj službi. Ribarska flota se modernizira. 126 o stručnom obrazovanju ribara Ribarski posao je vještina. te druge članove posade ribarskog broda.brodu bitne su i godine radnog staža nakon čega se izdaju potvrde. koćama Stalni ribari su profesionalci. Važno značenje i korist imaju i kratkotrajni seminari. priučeni radnik. konvencija br. instruktaže i tečajevi do tri mjeseca. Mjesto rada je plovilo... Ribara određuje profesionalni rad ribara sa snagom. strojovođa ribarskog broda. Zadru.

na strani poslodavca može biti i fizička i pravna osoba (brodar. 9. a kao posloprimac potpisuje ga ribar. uglavci koji s ribarom ili posloprimcem mogu biti posebno ugovoreni kao osnovna plaća. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. to je popis ugovora o radu pomoraca i ribara i smatra se javnom ispravom. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. i dr.d. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa.-a Poslodavac može biti pravna ili fizička osoba koja se bave gospodarskim ribolovom. ostima parangalima. on je osnov radnog odnosa. pravnog odnosa intuitu personae (osobnopravni radni odnos). Obvezna je evidencija ugovora s ribarom tako da se ubilježi u radnu knjižicu ribara. uzgojem riba. 5. 11. a na strani poslodavca fizička (ribar). 2.dan otpočinjanja rada. gospodarski ribolov i poslodavci Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. i svi drugi podaci koje zahtjeva nacionalno zakonodavstvo. Ugovor o radu s ribarom sklapa se prije ukrcaj na brod. Uglavci koje ugovor mora sadržavati: 1. kada počinje prestacija rada ribara na radnom mjestu. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka.. trajanje plaćenog godišnjeg odmora i dr. ako je ugovor na određeno vrijeme.. 6. kružnim mrežama plivaricama.. ( prema Pravilniku o sadržaju i načinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara ) 25 . Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. obalnim mrežama potegačama. mjesto i dan sklapanja ugovora.. uglavak koji navodi da je poslodavac upoznao ribara sa pravima i obvezama. Ribar je u morskom ribolovu stručno osposobljena osoba za gospodarski ribolov i može imati status obrtnika ili osnivača t. 3. smrću ribara. uglavak o strankama te njihovom prebivalištu. uglavak o očekivanom trajanju ugovora. ribar). vršama. 8. pripadnost grupi.. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. Registracija je unošenje u registar ugovora podataka. naziv vrste poslova na kojima će ribar/pomorac raditi. tj. 10. 7.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. pelagijskim koćama.stjecanje ribarskih vještina za vrijeme rada. 4. sezonski karakter rada. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne zakonu. naziv broda kao mjesta rada. garantirajući pritom da ribar razumije sadržaj ugovora.) gospodarski ribolov. ima snagu kao i drugi javni registri. odnosno na poslu zbog kojeg je sklopio ugovor o radu. brodu. sjedištu. Ugovor o radu je pisan i dvostrani pravni akt. sakupljanjem morskih organizama. sklapanje ugovora i registracija ugovora o radu ribara Ugovor o radu ribara se potpisuje u pisanom obliku. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. Stranke ugovora su poslodavac i zaposlenik.

prestanak rada) Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Ribar može biti u radnom odnosu i s pola ili manje od pola radnog vremena. specifičnost statusa ribarskog plovnog objekta. Radni proces na ribarskom brodu ne smije se prekidati za vrijeme realizacije radne operacije. socijalnom okruženju i drugo. 3. pripremi za rad. Ribar može raditi u preraspodjeli radnog vremena. opći režim (radno vrijeme. Ugovor na registraciju podnosi poslodavac nadležnom tijelu (Ured za rad. To znači nadzor države nad zakonitošću ugovora. što sve utječe na kvantitet i kvalitet rada ribara. nadzor i traži ispravak ugovora o radu koji ne sadrži sve bitne uglavke. u onom svojstvu u kojem će raditi na ribarskom plovnom objektu. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. a sezonski rad zbog teških uvjeta rada. Registracija također znači i pravo državnog tijela uprave da obavlja uvid. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. Česti su jednostrani raskidi ugovora o radu (samovoljno napuštanje posla). Registracija je identifikacija ribara. Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. složena specifičnost radnopravnog i socijalnipravnog položaja ribara kao zaposlenika. Radno vrijeme je ono vrijeme koje je ribar dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. Fluktuacija ribara jedan je od elemenata koji karakterizira radni odnos ribara. specifičnost ribara kao poslodavca. Zaštita na radu sadrži brojne propise o zaštiti na radu na brodu i zaštiti od požara. zahtjeva posebne mjere i posebna sredstva zaštite osobe – ribara. Ribari su osnovni subjekti sigurnosti na radu na ribarskom brodu morskog ribarstva. promjena statusa. Svaku promjenu ugovora poslodavac je također dužan prijaviti u roku osam dana koja će se registrirati kao i ugovor. Gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba koja pored ostaloga mora posjedovati znanja o zaštiti na radu. 26 . a povremeno se rad kompenzira preraspodjelom radnog vremena. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni.Registracija ugovora o radu ribara zahtjeva se zbog 3 razloga: 1. fluktuacija. pa registracija istovremeno znači potvrdu. 12. zaštita na radu. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. Ima dosta noćnog rada. u smjenama i po posebnim gvardijama. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. dan. tjedan. u traženju novih ribara. To povećava troškove u morskom ribarstvu. mjesec i duže. česti zahtjevi za sporazumni prestanak ugovora o radu. Fluktuacija ribara posljedica je i slabe kvalifikacijske struke zaposlenih. 2. adaptaciji na ribarskom brodu. zdravstvo i socijalnu skrb) u tri primjerka u roku osam dana od kada je pomorac ili ribar započeo sa radom. Rad na moru i uz more povezan je s posebnim rizicima.

radiousluge i drugi poslovi spadaju dijelom i u djelatnost uprave. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. plovput sa sjedištem u Splitu Radnici koji zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara to sada čine u poduzeću «Plovput» Split.IV. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. stručnih sposobnosti.  RH je Uredbom Vlade osnovala «Plovput» za obavljanje stručno – tehničkih poslova kojim se ostvaruju uvjeti sigurne plovidbe obalnim morem RH. Radni odnosi svjetioničara pripadaju skupini radnih odnosa u organizacijama privrednih djelatnosti morske tehnologije s posebnim režimom jer su vezani za specifične uvjete rada. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. Svjetioničari putem organizacija u kojoj su u radnom odnosu ostvaruju i državne funkcije. bez ekipe i na izdvojenim mjestima rada. ali usluge iz područja pomorske signalizacija prvenstveno su privrednog karaktera. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. Djelatnost «Plovputa» 27 . a do osnivanja poduzeća u Ustanovi za održavanje pomorskih plovnih putova sa sjedištem u Splitu. psihofizičkih sposobnosti i dr. Sigurnost plovidbe. Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. SVJETIONIČARI 1. na svjetionicima žive svjetioničari i njihove obitelji. otoku. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. zaštitna i službena odjeća i dr. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. zdravstvenog stanja. Oprema i materijali s kojima svjetioničari rade su građevinski i plovni objekti. održavanje i uređivanje tih puteva. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. svjetioničarske stanice i signalne stanice. U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. Svjetioničari su subjekti sigurnosti plovidbe uopće. Uz opća pravila o reguliranju radnih odnosa radnopravni odnosi svjetioničara podvrgnuti su i posebnim pravilima. Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa moraju biti zadovoljeni i posebni u pogledu dobi. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. 2. Pored ostaloga obavljaju se i stručno – tehnički poslovi: briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. održavanje i uređivanje tih puteva. spola. Svjetioničari u pravilu rade samostalno. života. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. specifičnosti radnopravnog i socijalnopravnog statusa svjetioničara Radi se o vrlo malom broju radnika koji obavljaju službu sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. U pomorsko – pravnom značenju.

6. Upravni odbor i direktor «Plovputa» odlučuju o pravima.odobrava upotrebu čamca. Upravni odbor donosi akt o unutarnjoj organizaciji i načinu rada poduzeća te akt o raspodjeli plaća djelatnika poduzeća. svjetioničar ili svjetioničar signalista.rukovodi radiofonskom stanicom i određuje ovlaštene svjetioničare za rukovanje stanicom. 1.regulira upotrebu obradive zemlje za potrebe svjetioničara. Po značenju za plovidbu brodova i po uvjetima života i rada svjetioničara izvršena je interna kategorizacija svjetioničara u 4 kategorije. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici na kopnu. . odgovorni svjetioničar. sadržaj poslova i mjesto rada svjetioničar može biti. Dužnosti upravitelja svjetionika: . 4.od interesa je za RH.brine za ispravnost protupožarnih sredstava i da svjetioničari njima znaju rukovati. 4. . . signalnoj stanici. 7. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici gdje službuju dva ili više radnika.regulira upotrebu vode. čiju posadu čine dva ili više svjetioničara. 5. odgovorni svjetioničari na svjetioniku čiju posadu čine jedan svjetioničar ili mu je još pridodat rezervni svjetioničar. odnosno svjetioničarasignalista.brine se o stanju lijekova i njihovom izdavanju. 2. upravitelj svjetioničarske stanice. upravitelj svjetionika ili upravitelj signalne stanice kada upravlja svjetionikom ili signalnom stanicom. složene i specifične radne operacije svjetioničara Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. . S obzirom na organizaciju rada. 28 . određuje raspored radnika u slučaju požara. rezervni je svjetioničar radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji službu vrši kao zamjena na svjetioniku. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. održavanje i uređenje plovnih putova u obalnom moru. 3. . kategorizacija svjetioničara i svjetionika (naziv radnog mjesta) Svjetioničar je radnik koji rukuje i održava objekte za sigurnost plovidbe.naređuje isključivanje i prekid rada uređaja za maglu i ostale uređaje i agregate. postavljanje i osiguranje funkcioniranja objekata sigurnosti plovidbe. svjetioničarski je vježbenik radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji još nema zvanje kvalificiranog svjetioničara. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. 3. električne struje. . gdje obavlja službu sam. svjetioničarskoj stanici ili plovnom objektu. obvezama i odgovornostima radnika. .briga o ispravnosti i urednom funkcioniranju svjetionika i svih ostalih povjerenih svjetala i uređaja. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene.

uzrok su zdravstvenih i drugih smetnji svjetioničara.- rukovodi radnjama kod pomoći brodovima. 29 . kategorije. Ovlašteni radnici organizacije jednom mjesečno posjećuju svjetionik i snabdijevaju ga sredstvima za rad. ali i usklađenost i koordinacija. rad u smjenama. a razgovori se obavezno obavljaju u osam sati ujutro i u 12 sati. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. brodicama i sl. npr. Na svjetionicima I. odvojenost od porodice. redoviti rad. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. Informiranje svjetioničara uglavnom se vrši na dva uobičajena načina: biltenima organizacije i dostavom internih obavijesti. Svjetionici posjeduju vlastite televizore i radioaparate. rasvjetni aparati. a 15 dana slobodni. Svjetionik Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. noćni rad. Ti čamci služe svjetioničarima i njihovim obiteljima i za nabavu živežnih namirnica kojih nema na svjetioniku. neiskorišteni slobodni dani. češće promjene klimatskih uvjeta. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. ograničeni izbor prehrane. okretni strojevi. rade na sredstvima pomorske signalizacije. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. Prosječna životna dob svjetioničara je 42 godine. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. dodatak na meteorologiju i posebne usluge. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. odnosno korištenjem posebnih čamaca koje imaju svjetionici. a tisak kupuju putem plovnih područja. Izrazita je hijerarhije poslova. 5. svjetioničarske i signalne stanice Rad svjetioničara odvija se u preciznoj organizaciji rada u jedinicama koje čine. rad nedjeljom. Zarade radnika su niske. dva svjetioničara koji se izmjenjuju 15 dana na radu. a radni staž 18 godina. svjetionici. tj. ušteđivači plina. fenjeri. svjetioničarske stanice i signalne stanice. Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. Zbog takvih težih uvjeta rada velika je i fluktuacija radnika. državni i vjerski blagdani. visinski rad. sa stalnom službom uvodi se novi način rada. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. specifični radni uvjeti svjetioničara Različitost života i rada na svjetioniku o odnosu na kopno. leće. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. sigurnosne i svjetleće plutače sa usidrenim elementima i dr. specifična organizacija rada – svjetionik. ograničeni prostor kretanja. posada čuvanog svjetionika sastavljena je od upravitelja i svjetioničara. organizacija svakodnevno održava vezu sa svjetionikom telefonski. u plaću se uračunavaju. 6. tko kome odgovara.

akomulatora. Od mjesta izvršenja ovisi i oprema. na čuvanom svjetioniku. stalno je i stručno usavršavanje svjetioničara. čuvanom svjetioniku. Poslovi se obavljaju prema posebnom Pravilniku o službi. kolektivnim ugovorom i općim aktima organizacije. od kojih je jedan obavezno svjetioničar.pružanje pomoći plovilima i brodolomcima. sa uređajima. Radno mjesto svjetioničara organizacijski uvijek pripada jednom plovnom području kao organizacijskoj jedinici koja djeluje na određenim dijelovima obale i obalnog mora. . . u kontinuiranom procesu rada. pristanom. Najveći dio poslova realizira se u svjetioničarskoj zgradi. . koji su uređeni zakonom. osmatranje i javljanje. 30 . elektroinstalacija. kancelarijom.održavanje svih objekata i uređaja na svjetioniku u okvirima mogućnosti posade ili uz pomoć drugih izvršitelja: postavljanje. gromobrana i dr. obali ili plovnom objektu. Razlika je u mjestu rada. kroz vrlo specifično utvrđeno radno vrijeme u smjenama. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete.Kod rada svjetionika bitne su i karakteristične i radne operacije upravitelja svjetionika. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. Svjetioničarske stanice: Zadatak svjetioničarskih stanica je rukovanje s više obalnih i lučkih svjetala. . kolektivnim ugovorom i općim aktima poduzeća «Plovput» Split.održavanje i nadziranje područnih. a to znači da ima i više radnika. a uz naknadu (plaću) i druga prava utvrđena zakonom. 7. najčešće na tzv. definicija radnog odnosa svjetioničara Radni odnos svjetioničara pravni je odnos između radnika koji obavlja specifične radne operacije. popuna.rukovanje uređajima na svjetioniku. jer svjetioničarska stanica može imati sjedište na svjetioniku. Svjetioničari rade na svim sredstvima pomorske signalizacije. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. svjetlećih i dnevnih oznaka i plutača. izražena je hijerarhija poslova uz maximum suradnje. kojim se reguliraju: . Parafrazirajući odredbe zakona o radnim odnosima pozitivnopravna definicija radnog odnosa svjetioničara je: Radni odnos svjetioničara je dobrovoljni odnos između svjetioničara i poduzeća «Plovput» Split radi obavljanja poslova na čuvanom ili drugom svjetioničarskom mjestu rada. obalnih i lučkih svjetala. stambenim i ostalim prostorijama. kao svoje glavno i redovito zanimanje na sredstvima rada organizacije. održavanje i remont agregata.vršenje službe bdijenja. dobrovoljno zasnovanom s organizacijom čija je djelatnost sigurnost plovidbe i zaštite ljudskoga života na moru. jednim ili više plovnih objekata s uređajima za izvlačenje i smještaj. sredstvima za vezu i osmatranje. ali uvijek poslova svjetioničara i radi ekonomski svrsishodnoga odgovornoga korištenja sredstava i ostvarivanja prava i obaveza što se stječu na radu i po osnovi rada. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti.

definicija svjetionika Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. Zasnivanje radnog odnosa svjetioničara temelji se na specifičnom planu zapošljavanja. Prethodno treba proći i obuku pružanja prve pomoći sebi i drugima. on je član kolektiva te organizacije. važnost svjetioničarskog posla. boce s disuplinom. U radni se odnos prima i određeni broj pripravnika. Zasnivanjem radnog odnosa on se uključuje u radni proces u sastavu organizacije. pokusni rad. transport disuplinskih boca. upotreba butan boca. vitla i dr. radi se o rizicima i opasnostima kod kojih lako može doći do grešaka. a nakon jedne do dvije godine prakse pripravnici pohađaju posebni interni seminar uz polaganje stručnog ispita za stjecanje zvanja kvalificiranog svjetioničara. prethodnom provjeravanju radnih sposobnosti za rad na svjetioniku. osobna ravnopravna funkcionalna veza. a prilikom zasnivanja radnog odnosa svjetioničar se upozorava na vrijednost sredstava s kojima radi. odnosno radiofonista. plovnih područja njegovo se radno mjesto nalazi izvan radnih mjesta i prostorija organizacije. uvođenje u posao i dr.POSLOVI NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA - Izraziti primjer rada na izdvojenim radnim mjestima je obavljanje poslova svjetioničara. 10. za njega vrijedi sve što je autonomnim i heteronomnim normama propisano. uključivanje. posebni uvjeti za zasnivanje i trajanje radnog odnosa Za ove radne odnose vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi – dobrovoljnost. plaća i subordinacija. te prolaze obuku različitog sadržaja. Priučavanje se obavlja na poslu i izvan radnog mjesta. a posebno mjesto i način izvršenja rada obavlja se na poseban način. korištenje plina iz boca. u okviru tzv. radno je vrijeme unaprijed utvrđeno i radne su operacije propisane. posebna zaštita na radu – poslovi na izdvojenim radnim mjestima . teže životne i radne uvjete. obveze i odgovornosti. čelične boce u specijalnim prostorijama. Pri radu na svjetionicima rukuje se opasnim uređajima. Pored ovih razvijaju se i specifični elementi. Zbog toga se u postupku zasnivanja radnog odnosa posebna pažnja posvećuje prethodnoj izobrazbi iz područja zaštite na radu. Strukturu radne snage na svjetionicima čine radnici sa završenim zanatom ili pak srednjom školom.POSEBNA ZAŠTITA NA RADU - Na svjetionicima je nužna oprema koja je okupljena na veoma malom prostoru. donošenju odluke o potrebnom broju izvršitelja. 9. Radnici koji prvi puta zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara pohađaju određene tečajeve i seminare. Svjetioničar uvijek radi na sredstvima organizacije u kojoj je u radnom odnosu. koji na svjetioniku stječu potrebnu praksu za to zvanje. i sva prava. .8. 31 . grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. Međutim prema organizaciji rada. otoku. Svjetioničar je u radnom odnosu u organizaciji koja je registrirana za obavljanje službe sigurnosti na moru. agregati.

odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. 11.mjere i sankcije zbog povrede propisa. slijedilo je sklapanje i granskih ugovora. radno vrijeme svjetioničara Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. pa tako i kod svjetioničara. 32 .poznavanje pravnih propisa u oblasti pravnog prometa i plovidbenog prva u dijelu nužnom za obavljanje radnih operacija na čuvanom svjetioniku. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju.nadzor nad primjenom propisa provode organi određeni posebnim propisima. obveza i prava. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. kolektivnih ugovora u pojedinim djelatnostima. reguliranje prava. . obveze i odgovornosti svjetioničara odnose se i norme kolektivnih ugovora i općih akata.evidentiranje radnih operacija uz cijene koje su unaprijed utvrđene. .ažurnost. . Osim heteronomnih normi na prava.načelo savjesnosti i poštenja u prometu. kao i usluga pruženih potencijalnim i stvarnim korisnicima usluga. . dosljednost i operativnost u izvršavanju poslova i zadataka svjetioničara. 12. . O vrsti službe zavisi i radno vrijeme. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. U pomorsko – pravnom značenju. tj. točnost. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. .poslovanje u skladu s posebnim zakonom. svjetioničarske stanice i signalne stanice. Nakon što je stupio na snagu Opći kolektivni ugovor. Njih karakteriziraju ovi elementi: .U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. obveza i odgovornosti svjetioničara Obveze. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba.neprestani kontakt s korisnicima usluga i organizacijom u kojoj su u radnom odnosu. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. . prava i odgovornosti svjetioničara reguliraju se heteronomnim i autonomnim normama. drugim propisima i poslovnim običajima u poslovima sigurnosti plovidbe na moru. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja.

Svaki radni dan ostvaren iznad 42 sata uzima se u sistem preraspodjele radnog vremena i pretvara u slobodne dane koje radnici koriste tijekom godine po potrebi ili želji. Radno je vrijeme više in favorem službi nego zaštiti radnika od prekovremenog rada.Radno vrijeme je ono vrijeme koje je radnik proveo u efektivnom radu prema svojim zadaćama (na poslovima i zadacima) ili vrijeme dok je radnik bio u službi (osim dežurstva). a isto toliko proveli van procesa rada. službu vrše tri svjetioničara. Slobodni dani se mogu koristiti i na taj način da se radniku isplate uz mjesečnu zaradu. a četvrti koristi slobodne dane. kao i vrijeme koje radnik provede na dežurstvu. Uputno je na svjetionicima I. Dežurstvo traje od izlaza do zalaska sunca. tj. a to se u skladu sa zakonom autonomno uređuje. Radno vrijeme utvrđuje organizacija u skladu sa zakonom i u interesu organiziranja službe sigurnosti plovidbe. sa permanentnom službom uvesti način službe po kojem bi svjetioničari radili neprekidno 15 ili 30 dana. tj. i to samo na svjetioniku ili izvan svjetionika. tj. koji se računaju kao jedan sat efektivnog rada. U ovoj djelatnosti ima puno tekućeg rada koji umara pa je bitno korištenje i godišnjih odmora. Rad na svjetionicima uglavnom se obavlja po smjenama i to po 8 sati. kategorije. napuštanje svjetionika može biti samo danju i to do 12 sati i može trajati do zalaska sunca. Obvezna prisutnost je vrijeme koje radnik mora provesti u svojoj organizacijskoj jedinici izvan radnog vremena u efektivnom radu. koristili bi slobodne dane. odnosno na nekim svjetionicima od 8 – 24 sata. 42 sata na tjedan. Svi su dani u tjednu radni. Na svjetionicima s četiri svjetioničara radno vrijeme iznosi 7 sati i 3 sata obvezne prisutnosti u svim danima u tjednu. slobodno vrijeme. efektivnog rada te obvezne prisutnosti na radu koristi se tzv. Unutar radnog vremena ostvaruje se i preraspodjela. a praksa je da svjetioničari svoje godišnje odmore koriste u krugu obitelji ili na samom svjetioniku ili na kopnu izvan svjetionika. 33 . Između dežurstva.

      34 . ribarstvo. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. zaštita akvtorija. skijanju na vodi i dr. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote.V. Nautički turisti pokretljivi su i izbirljivi i tu njihovu izbirljivost moraju pratiti i kadrovi nautičkog turizma. Nautički turizam je dio turističke industrije i tržišta i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa. nabavka športskih rekvizita. koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru u turističke svrhe. u sezoni i izvan sezone. servisiranje i dr. čuvanje. osposobljavanje servisiranja. Radi se o velikom broju poslova: pristajanje. osposobljavanje turista u navigaciji. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. kao oblik ostvarivanja turističkog ugođaja plovnim objektom. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. Razne druge usluge. organiziranja jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. luke. opskrba brodova. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. te je i rad u toj grani turizma raznovrstan i poznaje mnoge djelatnosti. skladišno poslovanje. opskrba. Djelatnosti u nautičkom turizmu su vrlo raznovrsne. iznajmljivanje. izvlačenje. planiranje razvoja športskih sadržaja. Nautički turizam je povezan i sa drugim privrednim djelatnostima morske tehnologije. NAUTIČKI TURIZAM 1. čuvanje. radnopravni status zaposlenika u nautičkom turizmu Nautički turizam je iznimno važna vrsta turizma. remonta plovila i sl. potrebni su radnici sa punim radnim vremenom kroz cijelu godinu. Upravo je zbog toga teško utvrditi i sistematizaciju radnih mjesta u nautičkom turizmu. ronjenju. Za održavanje kapaciteta nautičkog turizma (marine luke). te oni radnici koji će raditi tijekom sezone na neodređeno radno vrijeme. od najjednostavnijeg čamca do luksuzne jahte i broda – plovećeg hotela. briga o ostvarivanju prava. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. prodaja goriva i sl. brodarstvo. čišćenje. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. 2. dužnosti i odgovornosti radnika. jedrenju. ugostiteljstva. od trgovine. poslovi u nautičkom turizmu  Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. različitih servisa. koordiniranju poslova bookinga. servisiranje plovila. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje.

 Usluge u natjecateljskom sportu za organiziranje priredbi.  Organiziranje kulturnih manifestacija. nomenklature djelatnosti.  Agencijsko – prometne usluge. o ispuštanju ulja u more i dr.. o taloženju otpadaka u luci. općih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma. električnom energijom.  Druge usluge koje se pružaju plovilima i turistima u nautičkom turizmu.  Usluge u obavljanju sportsko – rekreativnih aktivnosti. pristaništima kao npr.  Prodaja na malo u slobodnim carinskim prodavaonicama. čuvanja.  Obuka za voditelja čamca i skipera.  Opskrba plovila pitkom vodom.  Istraživanje tržišta.  Posredovanje kod prodaje plovila i opreme plovila. Jedan broj pitanja unutar te djelatnosti treba urediti i posebnim propisima što predlažu stručna tijela komora. sidrenje. 35 . Iz djelatnosti nautičkog turizma proizlazi i fond poslova koje obavljaju radnici u organizacijama koje tu djelatnost registrirano obavljaju:  Iznajmljivanja vezova plovilima. obrazovanje kadrova i dr. sidrenja. održavanje i servisiranje plovila. Marina je posebna luka kao pomorsko dobro koje služi za posebne potrebe i namjene organizacija.  Agencijsko – turističke usluge.. održavanje luka. bungalovi. održavanja i servisiranja i drugo odvija se na pomorskom i vodnom dobru. za danonoćni rad i zabavu. Cjelokupni proces iznajmljivanja plovila.  Ugostiteljske usluge smještaja i prehrane. gorivom. priveza.. marine.  Škola športova. a organizacije nautičkog turizma su korisnici pomorskog dobra na kojem obavljaju privrednu i športsku djelatnost.3. Nautički turizam spada i u privrednu djelatnost morske tehnologije: izgradnja raznih objekata za prihvat turista.  Iznajmljivanje plovnih objekata. u kojoj se pružaju usluge priveza. a prema trenutnom stanju nautički turizam je razvrstan u djelatnost turizma. akvatorij i akvapolisi.  Davanje meteoroloških izvještaja i informacija za plovidbu. održavanja i druge usluge plovilima i nautičkim turistima u zabavnoj plovidbi. 4. Tu je nužno da se urede pitanja: jedinstvenih uvjeta za obavljanje djelatnosti nautičkog turizma. živežnim namirnicama. pojam marine Pojam marine određuje Zakon. odmor i rekreaciju. djelatnost u nautičkom turizmu Kod nautičkog turizma radi se o novijoj djelatnosti.  Usluga skipera.  Čuvanje. udruženja turističke privrede i dr. Određeni broj radnih operacija u nautičkom turizmu određen je i Zakonom o pomorskom i vodnom dobru.

radnog vremena. neka nova zanimanja Nautički turizam zahtjeva specifične profile kadrova. sa znanjem. a kadrovi se osposobljavaju u školama i fakultetima.Organizacija koja koristi marinu određuje uvjete za njeno korištenje i način održavanja prema njenoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj. a to se odnosi i na rukovodioca chartera. tehnički rukovodilac marine. Tehnički rukovodilac marine – najmanje višu stručnu spremu brodostrojarskog ili brodograđevnog usmjerenja. Za voditelja flotile – hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i potrebno stručno zvanje. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. većim motornim brodicama. 6. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. u nautičkom turizmu se pojavljuju i neke nove djelatnosti. Kapetan marine – osoba koja ima zvanje kapetana duge plovidbe. uvjeti koje trebaju ispuniti radnici u djelatnostima nautičkog turizma (osposobljenost voditelja skipera – upravitelja plovnog objekta). dužnosti i odgovornosti radnika. Pri tome se provode i heteronomni i autonomni propisi. organiziranja 36 . on je osoba koja stručno vodi plovilo. rukovodilac chartera. u tom slučaju na njihov rad se primjenjuju propisi koji vrijede i za radne odnose pomoraca.uvjeti za to radno mjesto jesu da je osoba hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i da ima stručno zvanje propisano za vođenje plovila. odgovoran je za sigurnost plovila i red na plovilu. zaštite i dr. Organizirani charter – najam plovila onim turistima koji nemaju svoja plovila i na kojima se angažiraju radnici zaposleni u nautičkom turizmu (na jedrenjacima. Organizacija ove kadrove najčešće angažira putem neposrednog kontakta za zasnivanje radnog odnosa. ----u ovim radnim odnosima propisivanje kvalifikacija je javnopravni element Skiper – ima posebnu ulogu. voditelj flotile i skiper. . Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. Skiper također pokazuje i stručno objašnjava turistima prirodne. historijske i kulturne znamenitosti mjesta i područja. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. organizacija poslova i mjesto izvršenja   Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. briga o ostvarivanju prava. Uloga ljudskog faktora u ovoj djelatnosti naročito je izražena. vrši javna ovlaštenja i zastupa korisnika plovila i dr. koordiniranju poslova bookinga. a koriste se i oglasi i natječaji za obavještavanje što većeg broja kandidata koji zadovoljavaju uvjete za zasnivanje radnog odnosa. odmora. stručnošću i iskustvom u turističkoj privredi. Taj propis o uvjetima i načinu održavanja i korištenja sadrži u sebi i dio pitanja iz radnih odnosa radnika što rade u marinama (režim poslova. planiranje razvoja športskih sadržaja. jedrilicama).) 5. to su kapetan marine. Pored zanimanja koja se pojavljuju u srodnim djelatnostima.

život radnika ili njegove porodice te opasni po okolinu. za jednog radnika i vrednovanje tog rada. način i izvršenje rada. pospremanje i sl. čuvanje.  Količina i opseg rada koji se mora ostvariti na izdvojenim radnim mjestima. Manji broj radnika radi u sidrištima (dio vodenog prostora opremljen uređajima za sidrenje plovila u uvali zaštićenoj od nevremena) i privezištima (dio obale uređen za pristajanje i kraći boravak plovila).     jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. turističke luke. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje.  Osnovi i mjerila za sudjelovanje radnika u raspodjeli sredstava za plaće i ostvarivanje drugih prava po osnovi rada. te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima. općim aktom i ugovorom o radu određuju se prava i obveze radnika. Mjesto izvršenja poslova i zadataka je neposredno na moru. servisiranja plovila. Kod ove vrste rada posebno su naglašene ovlasti inspekcije rada u slučaju da se takav radnik ne pridržava mjera zaštite na radu. Radi se o radu u sidrištima i privezištima daleko od marina i nautičko – turističkih centara. 37 . skijanju na vodi i dr.  Neprimjena ograničenja u pogledu trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima.  Način uvođenja u posao. a uz njih i pomoćnog osoblja u kuhinji. poslovi na izdvojenim radnim mjestima Rad na izdvojenim mjestima rada u nautičkom turizmu ostvarit će se u skladu sa Zakonom i autonomnim općim aktima organizacije koje tu djelatnost obavljaju. čišćenje. čuvanja. održavanja. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. pokusni rad. Kod poslova vezanih za jahte mjesto rada su i takva plovila koja omogućuju duži boravak posade na moru. Razne druge usluge. marine i nautičko – turistički centri. ronjenju. Najveći broj zaposlenih bit će u lukama nautičkog turizma različitih kategorija: sidrišta – privezišta. osposobljavanje servisiranja.  Radni odnos se ne može zasnovati za poslove koji su opasni po zdravlje. radna disciplina i drugo. nabavka športskih rekvizita. Značajan broj radnika radi u marinama gdje se pružaju usluge veza. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara.  Način i uvjeti korištenja vlastitih sredstava rada radnika koji rade na izdvojenim radnim mjestima. jedrenju. čišćenje. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. servisiranje i dr. 7.  Mjesto izvršenja. skladišno poslovanje. Za rad na izdvojenim radnim mjestima treba posebno regulirati ova pitanja:  Način sudjelovanja u informiranju i odlučivanju. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. na otocima i uz otoke i na unutrašnjim vodama. osposobljavanje turista u navigaciji. uz obalu.

Radni odnos se u ovoj djelatnosti zasniva na neodređeno i određeno radno vrijeme. sezonski radni odnos može trajati najduže 8-9 mjeseci pa je nužno intenzivno razdoblje pune sezone produžavati radi stabilnosti i poboljšanja uvjeta života kadrova. Zbog otežanih uvjeta rada za neke radnike.  Režim usmjeravanja. Te općenite karakteristike nadopunjuje i niz specifičnosti karakterističnih upravo za radne odnose naut. uključivanje u stalan sustav kadrova tih organizacija.  Upoznavanje radnika s rizicima i opasnostima. s različitim trajanjem radnog vremena. rad na izdvojenim mjestima rada i rad na ugovor. 9. vlazi i sl. Tu je uputno koristiti praksu iz ugostiteljstva po sezoni gdje radnici moraju koristiti bar jednom u mjesecu dan tjednog odmora. osnovne odrednice prava i dužnosti radnika u nautičkom turizmu Za radne odnose radnika u naut. Autonomnim općim aktom organizacija nautičkog turizma će urediti pitanje rasporeda na poslove i radne zadatke vodeći računa o pravu radnika na uvjete koji osiguravaju njegov fizički i moralni integritet i sigurnost. Javnopravna obilježja radnog odnosa u nautičkom turizmu manifestiraju se u:  Javnopravnom značenju stručnih kvalifikacija (tko može raditi koje poslove. školovanje. bez tjednog odmora. turizma. Pri zasnivanju radnog odnosa radnika u nautičkom turizmu javljaju se ove specifičnosti:  Radi se o mladoj djelatnosti te se fleksibilnije pristupa planu o potrebnom broju radnika. rad u vodi.  Posebne evidencije za radnike pojedinih zanimanja u tim organizacijama. Posebno je pitanje i zaštita radnika na radu. Kontinuitet radnog procesa osigurava se rasporedom tjednog.  Prethodno provjeravanje radnih sposobnosti radnika uz objektivniji izbor što je bolje od zasnivanja pokusnog rada. ali se može obavljati u toku cijele godine. trebalo bi inicirati postupak za utvrđivanje skraćenog radnog vremena koje bi se izjednačilo sa punim radnim vremenom. polugodišnjeg i godišnjeg fonda radnog vremena. turizmu vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi. osobna radnopravna funkcionalna veza. pod kojim uvjetima).  Pohađanje seminara i tečajeva za obuku radnika koji prvi puta zasnivaju radni odnos u ovoj djelatnosti. doškolovanje i stjecanje novih znanja. 38 . a koristi se i dopunski radni odnos.  Zahtjev za posebnom zdravstvenom sposobnošću za određeni broj izvršitelja. a također i zaštita naše obale. mjesečnog. Radno vrijeme ovih radnika treba utvrditi autonomnim općim aktima u skladu sa Ustavom i Zakonom. Radi se u turnusima i po 14 sati dnevno. Zbog neujednačenog intenziteta poslova vrši se preraspodjela radnog vremena bez obzira na smjensku organizaciju rada. trajanju i prestanku. dobrovoljnost u zasnivanju.8. reguliranje radnih odnosa i zanimanja Za reguliranje ovih radnih odnosa u općim aktima nužna je neposredna i posredna primjena brojnih heteronomnih propisa o radu i radnim odnosima.  Izvansezonske pripreme radnika za sezonu i sl. Za sada je djelatnost nautičkog turizma uglavnom sezonska. plaća i učešće u odlučivanju.

  Brojnost dozvola za rad. Određenost zvanja. uvjeta za stjecanje zvanja i ovlasti. heteronomnom normom kogentne naravi. 39 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful