I. RADNOPRAVNI STATUS POMORACA 1.

pomorstvo i pomorac Članovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i socijalnopravnu regulativu i zaštitu. RH koristi i ima velike izvore koji se odnose na pomorstvo i pomorce: geološki položaj, pomorsku tradiciju, domaću brodogradnju i putničku i trgovačku flotu. Hrvatski pomorci plove na našim brodovima upisanim u hrvatske upisnike brodova i na brodovima pod zastavama drugih država na svim morima svijeta. Tu sudbinu dijele i naši brodovi koji kao osnovnu djelatnost obavljaju plovidbu morem radi prijevoza stvari i osoba. Uvjeti rada su jednaki kao i u drugim zemljama (higijensko – tehnička zaštita, stanje zdravlja pomoraca, organiziranje radnog mjesta i radne okoline, uvjeti rada socijalne naravi (odmori, dopusti), pravne naravi (trajanje rada) itd.). Puno je uvjeta rada koji su zajednički svim članovima posade (vrućina i hladnoća, vremenske nepogode, zaraze i trovanja, zatvoreni prostori, buka, prašina...). Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto življenja. Specifičnost radnog odnosa pomoraca prate i brojni propisnici, prvenstveno oni heteronomne naravi međunarodnog podrijetla (konvencije, preporuke, multilateralni i bilateralnu ugovori). Prve konvencije; Bruxelles 1905. i 1910., London 1913. odnosile su se na tehnička i druga pitanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskog života na moru. Od 1920. god. do danas Međunarodna organizacija rada je u tim odnosima stvorila gotovo potpuni međunarodni zbornik o radnim odnosima pomoraca. Pomorske konvencije odnose se i primjenjuju na sve pomorske brodove. Propisuju se uvjeti koje osoba mora zadovoljiti da bi bila ukrcana na brod, zdravstvena sposobnost za rad na brodu, sadržaj i način izdavanja pomorske knjižice i dozvole za ukrcaj. 2. radno vrijeme Pravilnikom o radu može se urediti radno vrijeme kako bi se postigla svrha Zakona o radu da se redovno radno vrijeme, radni dan i radni tjedan, ne unose direktno u ugovor o radu, te svrha o poslovima na kojima se uvodi skraćeno radno vrijeme. Zaposlenik mora znati i imati mogućnost ugovoriti trajanje redovitog radnog dana ili tjedna, a umjesto u ugovoru o radu to se može urediti pravilnikom o radu i na to uputiti zaposlenika, te navesti u ugovoru o radu. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuje se i pravilnikom o radu. Radno vrijeme članova posade broda uređuje se i kolektivnim ugovorom u skladu sa propisima.

1

Brodska straža – gvardija «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» donio je ovlašteni ministar pozivanjem na odredbe Pomorskog zakonika i njime uredio u cilju osiguravanja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša ova pitanja: - načela i postupke u vezi s obavljanjem poslova članova posade; - održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH; posebne obveze brodara, zapovjednika, časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. Straža = jedna ili više osoba koje obavljaju poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Svaki postupak u vezi s obavljanjem poslova i održavanjem straže precizno se evidentira u knjizi postupaka. Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadržane upute brodara i zapovjednika broda u svezi s postupanjem u slučajevima opasnosti za boravka broda u luci, na sidru i u plovidbi. Knjiga postupaka mora biti na brodu. Upravitelj stroja je član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je kao član posade s posebnim ovlastima odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Raspored straže na brodu mora biti dostupan svim članovima posade broda u okviru propisanog radnog vremena. Radno vrijeme časnika odgovornog za stražu ili drugog člana posade u straži ne smije biti duže od 12 sati dnevno, uz mogućnost drugačijeg uvođenja radnog vremena na brodovima obalne plovidbe i osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti. 3. brodar i pomorac = subjekti ugovora o radu Poslodavac je osoba koja zapošljava pomorca ili ribara. Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Poslodavac je brodar ( vlasnik broda, naručitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođa pomorskog broda ) kod kojeg je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je na brod kao član posade. Zaposlenik je pomorac ili ribar. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno zasnovao radni odnos na brodu kao član posade. Kroz određeno vrijeme obavlja u vidu zanimanja i uz plaću službu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete. 4. uvjeti rada pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima regulira: Radno vrijeme, prekovremeni rad, držanje straže i naknadu za rad subotom i nedjeljom, odmore i dopuste i druga pitanja uvjeta rada na brodu. Radno vrijeme se dijeli na radno vrijeme u plovidbi i u luci.

2

Puno radno vrijeme u plovidbi – 40 h tjedno, a u luci je različito raspoređeno za časnike i potreban broj posade u smjeni. Rad u vremenu od 22, 00 h navečer do 6, 00 h ujutro smatra se noćnim radom. Subota ima karakter neradnog dana, a rad subotom se posebno plaća i preraspoređuje (preraspodjela radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom). U uvjete rada spadaju i odredbe o minimalnom broju članova posade. Dnevni odmor se koristi najmanje 8 h, a ako to nije moguće na trajektima plaća se prekovremeni rad. Godišnji odmor uređen je u skladu sa zakonom uz dodatni broj dana: prema uvjetima rada, prema radnom stažu i prema posebnim uvjetima. Plaćeni dopust – do 7 radnih dana, za važne osobne poslove. Kao prekovremeni rad neće se plaćati daljnji sati za vrijeme opasnosti koja izravno utječe na sigurnost broda, njegove putnike i posadu, o čemu prosuđuje isključivo zapovjednik. Pravo na plaćanje isključeno je i za obavljanje vježbe spuštanja čamca za spašavanje te rad da bi se pružila pomoć drugim brodovima. Radno vrijeme u lukama i sidrištima posebno se regulira kao držanje straže. 5. brodska posada Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Primjenjuje se propis države u kojoj je brod upisan i čiju zastavu vije, zahtijeva se izravna veza između te države i broda. Ukrcavanje = akt kojim se pomorcu daje pravo boravka na brodu, a pomorac je dužan obavljati poslove zbog kojih je ukrcan na brod. Unošenje u popis posade je formalni akt ukrcaja. Ukrcani pomorac iskrcajem prestaje biti član posade broda. -----Pomorac je širi pojam od pojma člana posade broda, jer je on član posade samo dok je na brodu za vrijeme plovidbenog zadatka broda. Pomorac može biti i nezaposlena osoba sa tim zvanjem. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Zaposlenik = fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcavanje te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Prije sklapanja ugovora o radu zasniva se pravni odnos između pomorca i brodara, kao npr. za obavljanje liječničkog pregleda, pripreme, prethodne provjere. Troškove povratnog putovanja članova posade broda snosi brodar. 6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu Poslovi na brodu – «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» Straža – obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu.

3

Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda. prvi do zapovjednika.  ustrojiti i organizirati rad posade.  davanje uputa zapovjedniku broda glede zlouporabe droga i alkoholnih pića. siguran boravak broda na sidru i luci. Prvi časnik palube – časnik palube. «Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH» -propisuje zvanja. 4 .  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. te osigurati primjenu obrazaca za provjeru. koji preuzima dužnost upravitelja u slučaju ako tu dužnost upravitelj stroja ne može obaviti.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda.  dati upute u svezi s postupanjem na zapovjedničkom mostu.  odrediti obveze svakog člana posade koji obavlja ili nadzire poslove u svezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite okoliša. Ostali članovi posade koji neposredno rukovode obavljanjem poslova i održavanjem straže:  upravitelj stroja. GMDSS – svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti IMO – Međunarodna pomorska organizacija Plovidbena služba – služba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti. mornarice RH.  časnici odgovorni za stražu.  za svaki brod odrediti osobe ili osobu na kopnu. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem.  ustrojiti sustav sigurnog upravljanja brodom davanjem posebnih uputa sadržanih u knjizi postupaka.  brinuti o administraciji na brodu. Drugi časnik stroja – časnik stroja. stručnu spremu. preuzima dužnost zapovjednika brodom.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. Zapovjednik broda – osoba koja zapovijeda brodom. uz osiguranje potrebnih sredstava i ovlasti. putnika. posade i tereta. prvi do upravitelja stroja.Obveze brodara:  ukrcati na brod stručno i zdravstveno sposobnu posadu.  radiooperater odgovoran za radijsku stražu.  upoznati svakog člana posade s opremom i postupcima u svezi s obavljanjem njihovih dužnosti. strojarsku ili radio stražu. koje će biti posrednik između posade na brodu i brodara i koja će za svaki brod nadzirati provođenje propisanih uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša. uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca na brodovima trg. ispitne programe. te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Časnik – član posade broda odgovoran za plovidbenu.

Nacionalni kolektivni ugovori za pomorce.  Zakoni kao izvori prava pomoraca.  Režim konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada. odnosi se i na tegljače koji plove morem. Ova Konvencija stvara obveze državama članica MOR-a koje je ratificiraju. 147 o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima. drž. smatra se da brod plovi pod zastavom pogodnosti. ----definicija prema dokumentaciji ITF-a Brod pod zastavom pogodnosti je onaj kome je nacionalnost vlasnika različita od zemlje registracije. Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice RH. a krajnji je cilj da se takvi brodovi vrate pod nacionalne zastave.  Podzakonski akti – Pravilnik o pomorskim knjižicama. 8. Primjena Konvencije: za svaki pomorski brod.  Pravilnik o radu pomoraca. bilo u javnom ili privatnom vlasništvu. vrela prava pomoraca Hrvatski izvori:  Ustav RH – osnovni okvir reguliranja i realiziranja odnosa. mornarice RH. Pravilnik o obavljanju poslova i održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trg. koji se bavi prijevozom tereta ili putnika u trgovačke svrhe. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH.  Ugovor o radi između brodara i pomorca.7. RH ima pravo upravnog. Država koja ratificira Konvenciju MOR-a o tom pitanju obvezuje se vršiti stvarnu jurisdikciju ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na njenom području. Obveze države članice odnosi se i na djelotvornu kontrolu drugih uvjeta radnog odnosa na brodu i života na brodovima koji nisu pod njenom stvarnom jurisdikcijom. pripadnost brod stječe upisom u upisnik brodova ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista. pripadnosti. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje. Državna pripadnost broda – najvažnije mjerilo identifikacije broda – pravna veza između broda i države čiju zastavu brod vije. gospodarskog i tehničkog nadzora nad brodovima njene drž.  Kolektivni ugovori o statusu pomoraca. Kada beneficijsko vlasništvo i kontrola broda nije iz zemlje čiju zastavu brod vijori. Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) – Sekcija pomoraca Konvencija MOR-a br.  Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. a svaka koja to učini prema njoj uređuje sigurnosne standarde. Međunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca:  Međunarodni pakt o ekonomskim. Pravilnik o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne. najvažniji Pomorski zakon. To se odnosi na brodove koji viju zastave pogodnosti – FOC. a propisi jednako obvezuju i brodovlasnike i pomorce na koje se odnose. Hrv. socijalnim i kulturnim pravima. 1976. ITF ima TCC standarde: 5 .

zapošljavanje pomoraca To pitanje je uređeno u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (svaka osoba ima pravo na rad. i na zaštitu od nezaposlenosti). Ouagadougou. ITF je globalni savez sindikata radnika u transportu.. te zbog toga ne mogu biti članovi nacionalnih sindikata. Sindikat pomoraca Hrvatske sklapa kolektivni ugovor s brodarima i tako uređuje prava i obveze ukrcanih pomoraca na brodovima međunarodne plovidbe domaćih i stranih brodovlasnika čiji brodovi plove radi trgovine i obavljanja prijevoznih usluga po morima diljem svijeta u skladu s općeprihvaćenim pravilima i običajima plovidbe na moru.ICFTU). uvjeti života na brodu.sigurna popunjenost posade. koristi se zbog toga što te zemlje ne traže zadovoljenje minimuma socijalnog standarda ni ostalih prava od strane brodara). Ti minimalni. Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog ugovora. a urede također ima i u Nairobiju. naknade i sl.vrlo važna organizacija za pomorce diljem svijeta pa tako i pomorce iz Hrvatske. Članovi ITF-a su 624 sindikata koji predstavljaju oko 4. na pravedne i zadovoljavajuće uvjete rada. postaju direktni članovi ITF-a i uživaju njegovu zaštitu. ITF . imaju se poštivati ne samo prava utvrđena normama ratificiranih konvencija i prihvaćenih preporuka MOR-a nego i programa ITF-a. ITF ispunjava tri osnovne zadaće:  promiče solidarnost između transportnih sindikata i radnika različitih zemalja. Zahtjevi su: zapošljavanje pomoraca bez pristojbi. zastava sa kojom brod nema direktne veze. 000 radnika u transportu iz 142 zemlje. može pristupiti ITF-u. Moskvi i Bruxellesu. na slobodan izbor rada. 6 . Rio de Janeiru. te stabilna i konkurentna radna snaga za brodare.  osigurava informacije i edukacijske usluge za transportne sindikate diljem svijeta. plaće. a imajuću u vidu da je Sindikat učlanjen u ITF-Međunarodnu organizaciju transportnih radnika-Sekciju pomoraca. čiji su članovi zaposleni u djelatnosti transporta.  predstavlja sindikate članove u mnogim međunarodnim i regionalnim tijelima koja donose pravila ili uspostavljaju politiku vezanu uz prijevoz i socijalna pitanja. ITF je jedan od nekoliko globalnih saveza sindikata (Global Union Federations) povezanih s Međunarodnim savezom slobodnih sindikata (International Confederation of Free Trade Unions . 9. Svaki neovisni sindikat. Sjedište ITF-a je u Londonu. odnosno postati njegov član. uspostavljanje redovitog radnog odnosa za kvalificirane pomorce. 400. Georgetownu. koje se odvija u nereguliranom okruženju. odnosno TCC standardi postoje. javne i privatne agencije. na neki način lažna nacionalnost broda. Osobito važna uloga ITF-a i njegova velika specifičnost je to što ukoliko pomorci plove na brodovima koji viju zastave pogodnosti (Flag of convenience. iako se mogu primijeniti konvencije MOR-a o zapošljavanju pomoraca. jer u pomorstvu postoji globalno tržište radne snage. Tokyju. U tom smislu. New Delhiju.

. 12. repatrijacija Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude vraćen nakon iskrcaja s broda -PRAVO REPATRIJACIJE. potpisuju ga ugovorne strane nakon što je pomorcu data mogućnost da se s njim upozna. komforu i dr. smještaj odgovarajuće veličine i standarda. mora biti hrvatski državljanin.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. Ta karakteristika je vezana za sigurnost plovidbe.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. u svoju zemlju. obavezan liječnički pregled djece i mladeži zaposlenih na brodu i uvjerenje kojim se potvrđuje njegova sposobnost za rad na brodu. ili u luku polaska broda. u luku ukrcaja. te mu za rad isplatiti plaću. zapovjednik broda Osoba koja zapovijeda brodom. 7 .  brinuti o administraciji na brodu. potreban pribor za jelo. 13. Ugovorom o radu brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcanje. obvezuju brodara da pruži pomorcu dok je u službi na brodu: dovoljno hrane dobre kakvoće. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda. 11. dokaz o stručnoj osposobljenosti za pojedinu službu na brodu. precizno se utvrđuje i ugovor o najmu službe i njegov sadržaj. utvrđen je i otkaz i drugi način prestanka ugovora o najmu službe. jer sigurnosti plovidbe nema bez sigurnih uvjeta života. pravo repatrijacije. smještaju. putnika. Zapovjednik donosi sve naredbe za putnike i članove posade. rada i osiguranja pomorca i obratno.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. 138. na određeno vrijeme i za određeno putovanje. posteljini. praonicu i prostorije za rekreaciju prema Preporuci MOR-a br. a pomorac je dužan prema uputama brodara osobno obavljati preuzeti posao.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. posade i tereta. siguran boravak broda na sidru i luci. javnopravne karakteristike statusa pomoraca       uvjeti rada pomoraca.  ustrojiti i organizirati rad posade. osiguranje smještaja i hrane Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani. 10. a može se sklopiti na neodređeno vrijeme.Ugovorom o radu koji mora biti u pisanom obliku pomorac zasniva radni odnos kod brodara.

8 .

odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje» To je jedan u nizu propisnika kojima se uređuju složena multidisciplinarna pitanja plovidbe morem kao plovnim putem. To je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. jer se izdaju u točno određenom obliku s određenim sadržajem i svrhom. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje su javne isprave koje pomorac mora imati uz radnu knjižicu. (odgovoreno u pitanju br.6) 15. godine života. ili povratak u RH nakon iskrcaja s broda. jer se može dokazivati i nešto suprotno njihovu sadržaju ili dokazivati da su ove lažne. U postupku ocjenjivanja radne sposobnosti uspoređuju se biološke. zdravstvena sposobnost pomoraca Tijekom rada na brodu pomorac je izložen udaru raznih štetnih utjecaja s radnog mjesta. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti nadoknada troškova u određenom postotku za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i mirovinsko-invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. plovidbi za 1998. Poslovi evidencije su poslovi državne uprave. jer služe radi dokazivanja činjenica o kojima je riječ u tim ispravama. jer su sastavljene u cilju konstatiranja određenih činjenica. služi ukrcanom članu posade kao isprava za putovanje u inozemstvo ili za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene Kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu. jer njihovo posjedovanje proizvodi određeno pravno djelovanje. To je evidencija osobnog stanja pomorca. 16. psihofizičke i metaboličke sposobnosti sa zahtjevima radnog mjesta. zapovjednika. pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje «Pravilnik o pomorskim knjižicama. Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. Pomorska knjižica i brodska knjižica. jer se izdaju u upravnom 9 . Pomorska knjižica zahtjeva posebno izdavanje i posebnu evidenciju. zbog čega pate pojedini organi tijela i njihove funkcije. Pomorska knjižica = putna isprava hrvatskog državljanina pomorca. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje javne su isprave: jer se izdaju pismeno. jer se koriste u raznim odnosima i situacijama u koje pomorac ulazi. pomorce na brodovima na međ. a dokazuje se liječničkom svjedodžbom.14. u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. U interesu je brodara da obavlja redovite kontrolno-periodične i ciljane preglede. specifične radne operacije pomoraca Posebne obveze brodara. Pomorska knjižica ima snagu javne isprave i zakonsku presumpciju istinitosti. ako je u nju unijeta viza. jer se uzimaju kao dokazno sredstvo kojima se dokazuju činjenice o kojima je riječ. jer ih izdaje lučka kapetanija. što također uključuje i ako smrt nastupi i za vrijeme putovanja do i od broda. god. Zato se i govori o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pomoraca.

a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju.  Abecedni imenik. bez državljanstva ijedne postojeće države. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj = osobne isprave osobe kojoj su izdane. Prije izdavanja pomorske knjižice. No i oni mogu dobiti odobrenje za ukrcaj ako prethodno ispune druge uvjete. Nadležno tijelo dužno je registrirati ugovor ili promjenu ugovora u roku od osam dana od dana podnošenja ugovora ili njegove promjene na registraciju. stroja. U abecedni imenik upisuju se: ime i prezime.  Zbirku isprava. propisi o zapošljavanju stranaca i drugi. odnosno odobrenja za ukrcanje utvrđuje se identitet osobe. a mora imati kad je ukrcan kao član posade broda upisanog u upisnik brodova RH. obavlja se ukrcaj na brod. za trajanja službe na brodu upisanom u upisnik brodova RH. Nakon izvršene registracije nadležno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak ugovora. Ako to poslodavac ne obavi čini prekršaj i može biti kažnjen od 5-20 tisuća kuna.postupku i u granicama ovlasti koje ima lučka kapetanija. zdravstvena sposobnost. upisuje se u sastav posade. državljanstvo ili status stranca. prebivalište pomorca ili ribara te redni broj pod kojim je ugovor upisan. apatrid. Pri izdavanju odobrenja za ukrcanje moraju se poštivati propisi o kretanju i boravku stranaca u RH. vojnom iskaznicom ili putovnicom. stručna sposobnost. Poslodavac sklapa s pomorcem ili ribarom ugovor o radu. 17. To je isprava pomorca za plovidbu. Nadležno tijelo za registraciju vodi 3 knjige:  Registar ugovora. u općoj službi. Osoba bez državljanstva je stranac. Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog državljanina ili osobe bez državljanstva koja je ukrcana kao član posade broda upisanog u upisniku brodova RH. Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom iskaznicom. Po propisima RH pomorsku knjižicu mora imati državljanin RH ukrcan za člana posade koji je upisan u upisniku brodova RH. neprenosiv osobni dokument. 10 . Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj imaju sadržaj kojim se dokazuje identitet. svojstvo u kojem je osoba ukrcana u službi palube. od momenta rođenja ili nakon rođenja. Pomorsku knjižicu i odobrenje za ukrcaj može imati i nezaposleni pomorac. U zbirki isprava polaže po jedan primjerak registriranog ugovora. jer imaju druge oznake koje teorija i zakonodavstvo veže za javne isprave. Pomorska knjižica se među pomorcima uobičajeno zove matrikula. registracija ugovora o radu pomoraca Ugovor na registraciju nadležnom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam dana kada je pomorac ili ribar započeo raditi.

pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuje plaće. minimum trajanja radnog iskustva. profesionalnih bolesti. Različito se obračunavaju radni sati (8h dnevno) od pon. Sastavni dio kolektivnog ugovora su tablice u kojima su navedene najniže plaće na brodu. plaća pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu. opća i posebna zaštita pomoraca i zaštita okoliša. Utvrđena je obveza zapovjednika i časnika palube i stroja da posjeduje svjedodžbu koju je izdala javna vlast o sposobnosti za obavljanje tih funkcija. zaštita na radu pomoraca Svrha propisa zaštite na radu je sigurnost plovidbe. odnosno uvećanja plaće za rad na tankerima i sličnim brodovima sa posebnim uvjetima rada. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. 11 . 20. voditelj straže. i iznad 8h. Ti uvjeti su sljedeći: minimum starosti. Brodar kojeg obvezuje kolektivni ugovor za pomorce ne smije pomorcu obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom. Ispitima se provjerava i dokazuje dovoljno profesionalno iskustvo za odgovarajuću funciju i da ne postoji ozbiljna primjedba na račun ovih osoba. 19. vrijeme korištenja plaćenog dopusta. vrijeme korištenja slobodnih dana. zaštita od onečišćenje okoliša s broda. vrijeme privremene nesposobnosti za rad. zaštite od tereta na brodu. 53 o minimumu stručne osposobljenosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice. te minus slobodni dani. Pomorski zakonik kaže da je brod sposoban za plovidbu ako udovoljava tehničkim pravilima glede zaštite ljudskog života na moru. Svrha svih pravnih pravila kojima se uređuje zaštita na radu jest sprečavanje ozljeda na radu. kolektivnim ugovorom. časnik palube. za slučaj trajne invalidnosti i za slučaj gubitka života. vrijeme obrazovanja i osposobljavanja za rad. do pet. vođa straže. Na brodove i pomorce u RH odnose se propisi o Zaštiti na radu. Kolektivni ugovori utvrđuju posebne naknade. Naknada plaće odnosi se na: vrijeme korištenja godišnjeg odmora.18. Određivanje plaće pomoraca vrši se zakonom. obrazovanje Konvencija MOR-a br. Konvencija precizira ove pojmove: zapovjednik ili poslodavac. 1936. Plaća pomorca zasniva se na poslovima i zadacima određenog radnog mjesta i obračunava se u valuti iz posebnog dodatka. aktima brodara i ugovorom o radu. uspješno položen ispit o osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih funkcija. glavni strojar. Svaka država svojim zakonom utvrđuje precizno te uvjete i postupak njihovog utvrđivanja.

(OSNOVNA PLAĆA + NADOKNADA ZA BOLOVANJE) 12 . Ova naknada bit će isplaćena za sve dane stvarne nezaposlenosti mornara u visini plaće iz zaključenog ugovora tako da cjelokupni iznos naknade koja se ima isplatiti svakom mornaru u smislu ove konvencije moći će biti ograničena na dvomjesečnu plaću. . smještaj. . 32 o zaštiti od nesreće na poslu radnika zaposlenih na ukrcaju i iskrcaju brodova. imat će pravo da uz osnovnu plaću s naslova bolovanja od poslodavca primi i godišnji dodatak koji se izračunava na osnovi radne nesposobnosti. nezaposlenosti i osiguranja protiv nezaposlenosti. (OSNOVNA PLAĆA + GODIŠNJI DODATAK KOJI SE IZRAČUNAVA NA TEMELJU RADNE NESPOSOBNOSTI) Zdravstvena njega. uključujući i kolne udese za vrijeme putovanja iz mjesta stalnog prebivališta do luke ukrcaja i sa broda do mjesta stalnog prebivališta pomorca. Poslodavac je dužan snositi troškove prijenosa posmrtnih ostataka stradalog pomorca do mjesta stalnog prebivališta. Poslodavac će zaključiti odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrili troškovi u slučaju navedenih događaja. 8 o naknadi za nezaposlenost u slučaju gubitka zbog brodoloma. transportne štete. ima pravo na liječenje bolesti. Naknada u slučaju trajne invalidnosti Pomorac koji bez svoje krivnje pretrpi nezgodu tijekom svog zaposlenja kod poslodavca uključujući i nezgode koje bi mogao pretrpjeti tijekom svog putovanja od mjesta stalnog prebivališta do broda ili sa broda do mjesta stalnog prebivališta. materijalna i imovinska odgovornost brodara pomorcu . Za smrt ili tjelesnu ozljedu člana posade brodar odgovara na temelju pretpostavljene krivnje. Poslodavac je dužan poduzeti mjere zaštite imovine koju je smrtno stradali pomorac ostavio i pobrinuti se da je dostavi njegovoj obitelji ili najbližoj rodbini. manjak ili oštećenje stvari na brodu. namještenja. Brodar je zbog navedenog razloga u obvezi prema mornaru da plati naknadu da bi on mogao odoljeti nezaposlenosti koja je nastala zbog gubitka uslijed brodoloma. to se odnosi na slučajeve gubitka uslijed brodoloma.21. na temelju pretpostavljene krivnje. Ima pravo na osnovnu plaću i nadoknadu za bolovanje. Konvencija MOR-a br. ozljede i naknada u slučaju bolesti Pomorac koji je iskrcan zbog bolesti ili ozljede.PREMA MOR-u - Konvencija MOR-a br.UGOVOR O RADU IZMEĐU BRODARA I POMORCA - Naknada u slučaju gubitka života Kada kao posljedica nesretnog slučaja ili pogibelji na moru nastupi gubitak života pomorca. poslodavac je obvezan platiti iznos njegovoj supruzi ili najbližem rođaku. te nezgode koje su posljedica pomorske ili neke druge nezgode i ako je zbog tih razloga njegova radna sposobnost umanjena. repatrijaciju i stručnu pratnju.POMORSKI ZAKONIK - Brodar odgovara za gubitak. Specifični su oblici kontrole uvjeta zapošljavanja mornara. uz uvjet da to nije nastalo njegovom krivnjom. jedino u slučajevima nepostojanja sigurnih uvjeta za rad ili opasne stvari ili djelatnosti odgovornost brodara je objektivna.

Pojam brodara određuje Pomorski zakonik. Na naknadu za bolovanje u trajanju od najviše 112 dana pomorac ima pravo od trenutka iskrcaja na kopno zbog bolesti i povratka kući. plovidbi za 1998. mirne načine rješavanja kolektivnih radnih sporova (alternative/amicable/appropriate dispute resolution) → sporazum stranaka. te zdravstvenu zaštitu u RH. a s ciljem ostvarenja zaštite i unaprjeđenja kolektivnih prava i interesa radnika (gospodarskih. 13 . 23. radnih i socijalnih) 26. Pomorac mora dokazati istinitost podataka koje je dao u svezi s izgubljenom imovinom. materijalna odgovornost pomorca brodaru Pomorac je dužan plaćati zakonom utvrđen doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. naknada za izgubljene stvari Ako pomorac pretrpi totalnu ili djelomičnu štetu na svojim osobnim stvarima iz bilo kojeg razloga. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti naknada troškova u određenom postotku za zdravstveno osiguranje i mirovinsko – invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. industrijske akcije štrajk → organizirani prekid rada radi pritiska na poslodavca. onesposobljenosti i smrti. -----Brodar je kao posjednik vlastitog ili tuđeg broda nositelj plovidbenog poduhvata i presumira se da je on kao vlasnik broda upisan u upisnik brodova dok se ne dokaže suprotno. bilo dok služi na brodu ili pri putovanju do ili od broda ima pravo na naknadu štete od brodara do maximalnog iznosa utvrđenog u tablici. 25. zdravstveno osiguranja pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na brodovima u međ. Kolektivni ugovor obvezuje brodara da ugovori odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrio protiv mogućih slučajnosti i neizvjesnosti što proizlaze iz obveze prema pomorcima po osnovi ozljede. kolektivni ugovor za pomorce Pomorci koji su zaposleni kod brodara plove na različitim brodovima. mirenje. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene u kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. arbitraža 2. godine života. štrajk pomoraca Načini rješavanja kolektivnih radnih sporova Razlikujemo: 1. god.22. (NAKNADA ZA IZGUBLJENE STVARI = DO MAXIMALNOG IZNOSA U TABLICI) 24.

27. Osnovna obilježja kolektivnog ugovora za pomorce jesu. normativni karakter. Nacionalnim kolektivnim ugovorima utvrđuju se minimalna prava. registrira se na način kako je određeno Zakonom o radu. zaključenje u pisanoj formi. te u međunarodnoj plovidbi. odnosno sindikalnog organiziranja i radničkog legalnog djelovanja. Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zaključen sporazum između radničke sindikalne organizacije (Sindikat pomoraca Hrvatske) i poslodavca – brodara na čijim su brodovima ukrcani pomorci. ugovora. radni sporovi pomoraca Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa rješavaju se na sudovima koji nemaju izraženu posebnost u odnosu na rješavanje drugih građanskopravnih i ustavnopravnih sporova. 14 . Svaki pomorac ima pravo na slobodno vrijeme u neprekinutom trajanju od najmanje 8 h u okviru 24 h. prestanak ugovora o radu Zaposlenje pomorca na brodu može prestati: istekom ugovora o radu. Godišnji odmor regulira se onoliko koliko je u najmanjoj mjeri nužno: pored osnovnog trajanja priznaju se posebni uvjeti po iskrcaju. 28.) 30. ugovorne strane. mirovinsko osiguranje (odgovor u pitanju 24. u skladu sa Zakonom. ove odnose reguliraju brojne konvencije i preporuke MOR-a i propisi država pod čijim zastavama plovi brod. odmori i dopusti Odmori i dopusti nose oznake specifičnosti uvjeta rada na brodovima. na zahtjev pomorca i prema odluci poslodavca. ili ima pravo na plaću za prekovremeni rad. plovidbi. Pitanja kolektivnih ugovora za pomorce i određivanje njihovih bitnih i karakterističnih svojstava predmet je Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima i Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrv. pomorce na brodovima u međ. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuju se radni odnosi pomoraca na brodovima brodara kojim obavlja redoviti linijski pomorski prijevoz putnika i tereta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH. Nacionalnim kol. 29. računajući od prvog sata rada nakon odmora. uz normativni dio sadrži akcidentalni dio-kojim se uređuju međusobne obveze ugovornih strana ovog kol. nadređen je u reguliranju ovih pitanja u organizaciji brodara kao poslodavca. i to 6 dana za svaki puni mjesec dana. za hrv. klauzule tog ugovora moraju biti u skladu sa Zakonom. konvencijama i preporukama MOR-a i ITF-a. Kolektivnim ugovorom se potvrđuje načelo koalicije. obveze i odgovornosti pomoraca i brodara.Zbog specifičnosti u reguliranju plovidbe. ug.

efikasno korištenje radnog vremena. živom radu lučkog radnika. a najviše 35 prilikom prijema).osobni društveno – ekonomski položaj Radni odnos lučkih radnika razlikuje se od drugih radnih odnosa po sadržaju (u pogledu prava. I na strani jednih i drugih postoje prava i obveze koje proizlaze iz njihovih položaja kao pravnih subjekata. 15 . pojam radnog odnosa lučkog radnika Pojam radnog odnosa lučkih radnika moguće je dati samo uz opći pojam radnog odnosa. stručne i druge sposobnosti u određenoj lučkoj organizaciji. nekažnjavanost -prethodno stručno osposobljavanje prije zapošljavanja i neprekidno stručno usavršavanje i prilagođavanje -raspored na definirane radne zadatke. a polaze od ovih principa: a) postojanje sredstava rada u luci. obveza i odgovornosti) i po obliku (načinu) angažiranja odnosno izvršenja lučkih operacija. raspored manje iskusnih sa iskusnijim radnicima -organiziran prihvat novih radnika.osobno prvo na rad . upoznavanje novih radnika s radom u luci. profesionalnost i subordinacija. ali i zajednički interesi . e) lučki radnici udružuju svoj «živi rad». elementi i kategorije: 1. danas poslodavcu. dob (najmanje 20. LUČKI RADNICI 1. c) postojanje određenog pravnog odnosa među lučkim radnicima. Ostvaruje se u određenoj lučkoj organizaciji: slobodno. staž. ali istovremeno i društveni odnos..osobni individualni interesi iz rada i po osnovi rada. obveza da se osobno obavlja rad. točno i na vrijeme izvršenje rada. Radni odnos lučkih radnika je osobnopravni odnos u kojem je sadržano: .II. npr. b) rad lučkih radnika na tim sredstvima na kojima stječu pravo rada. znanjem i kvalifikacijama -posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi se zaposlili. s mjerama i sredstvima zaštite na radu.položaj u društvu . To je pravni odnos. odmori i dopusti. Subjekti ovog radnog odnosa su : radnik – lučki transportni radnik s jedne strane i poslodavac s druge strane. d) radi se o osobnom.. uključivanje u rad organizacije luka. Osobna i zajednička zaštita i rad: -primjena mjera zaštite na radu. Za postojanje radnog odnosa lučkih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost. solidarno i u odnosima međusobne odgovornosti lučkih radnika i njihove odgovornosti prema sredstvima rada i društva u cjelini. odnosno ugovaraju s lukom. oneroznost. 2.. 3. lučki transportni radnik(LTR) Kategoriju lučko – transportnog radnika određuju ovi pojmovi. pravima i dužnostima 2.. Bitni elementi općeg pojma radnog odnosa su i bitni elementi radnog odnosa lučkih radnika. radne. Specifičnost struke i uvjeti za rad: -pripadnost transportnoj struci -profesionalni lučko – transportni rad sa snagom. rad bez zastoja i čekanja. ravnopravno. Koordiniranje i organizacija rada -izdavanje naloga za rad.

radnici od trećeg do petog stupnja obrazovanja. manisti. LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. poslovođa i disponent garaže. mjesto rada Luka. Podjela LTR: 1. vozač traktor. na svakom doku. a te poslove obavljaju VK. mjerači koji mjere robu i 4. radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih poslova Tintić definira lučkog radnika kao osobu koja je u luci zaposlena ili određena da bude zaposlena na ukrcavanju. KV. Podjela LTR: 1. prenošenju ili uskladištavanju robe ili drugih stvari s obale u brodove. rukovodilac pojedinih organizacijskih jedinica. te stolari. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. silosima. s paletama u skladištima. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. PK. u svakoj pomorskoj luci ili pristaništu unutrašnje plovidbe. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. prekrcavanju. 3. manipuliranje robom u samoj luci. brojači robe. skeleri. rukovodilac mehanizacije. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. pristanu. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. 3. slagači robe. neposredno ili preko teglenica i obratno ili iz njih u skladišta i obratno ili kombinirano. šlepere. organizator rada na brodu. manipuliranje robom u samoj luci. 4. lučke operacije – Konvencija br. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. odnosno. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. glodači. autodizaličar. manisti. 3. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. Drugi radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih usluga: rukovodilac pogona. varioci. obali priveza ili drugom sličnom mjestu gdje se ovaj rad vrši. lučka operacija obuhvaća sav rad ili dio rada koji je izvršen na kopnu ili na brodu radi ukrcaja ili iskrcaja svakog broda namijenjenog pomorskoj ili unutrašnjoj plovidbi. 28 MOR-a u Ženevi Prema Konvenciji br. koordinator pripreme i primopredaje. uz dizalice i sl.LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. 2. rukovodilac LTR. obalni dizaličari. uređajima. sidrenje i zaštitu brodova. proizvodnju. Na tim radnim mjestima rade se teški fizički poslovi. silosima.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. oplemenjivanje i doradu 16 . NK i LTR. 3. 2. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. disponent vagona i kamiona. zidari i dr. rukovodilac grupe za pripremu rada. koordinator održavanja. Radnik po toj Konvenciji obuhvaća svaku osobu zaposlenu na tim operacijama. brojači robe. 28. isključujući ratne brodove. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. slagači robe. disponent viljuškara. pa i bez toga obrazovanja. 5. lukobranima. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. 2. 2. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. iskrcavanju. 3. mjerači koji mjere robu i 4. manista – vinčman. kamiona. bolje rečeno. uz dizalice i sl. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. s paletama u skladištima. vozači viljuškara.

saobraćajnice koje povezuju lučke bazene i dr. lukobrani. na njihov prekovremeni rad. radno vrijeme u luci i njegovo korištenje Radno vrijeme označava ono vrijeme koje je radnik dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. lučki tereni s prometnicama. transportne trake. Skraćeno radno vrijeme – izjednačuje se sa punim. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. bolja organizacija rada. veća specijalizacija. Produktivnost rada – nastoji se skraćivati potrebno radno vrijeme za obavljanje lučkih operacija. godišnjih odmora i sl. npr. kod poslova i zadaća pod posebnim uvjetima. To se postiže novim tehnologijama. izgrađene obale. s paletama u skladištima. vodovodne. pokretne dizalice. lučka pozadinska skladišta. telefonske. racionalno korištenje sredstava u luci. dan. povećanje kvalifikacija radnika i sl. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. 6. specijalna lučka postrojenja i plovne dizalice. Sve te kategorije poznate su i u lukama. a to je u pravilu širi prostor od luke. glavne lučko-transportne operacije 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. a sadrži popis tereta koji je planiran da ga se ukrca ili iskrca iz broda u toku smjene. prikrivene nezaposlenosti jer određeni broj radnika nije u punoj mjeri proizvodno iskorišteno. lučka skladišta. rad nedjeljom i praznikom. traktori i druga prijevozna sredstva. sidrište. 17 . u lučkoj suprastrukturi i na njoj. ako u pojedinim djelatnostima i na pojedinim poslovima zbog manjeg opsega rada odnosno radnih zadataka nema potrebe ustanoviti puno radno vrijeme. 7. tjedan. Ustav i Zakon utvrđuju radno vrijeme ne duže od 42 sata tjedno. 3. a u porastu je i «izgubljeno radno vrijeme». Aktivnost lučkih radnika odvija se u lučkom radnom prostoru. bolovanje. U operacionalizaciji lučkog rada uvedena je «Dnevni zadatak grupe LTR». bolja radna disciplina. uz dizalice i portalne i poluportalne dizalice. autodizalice sl. U lukama ima dosta tzv. praznika. lučki akvatorij. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. Radi se najčešće o jednoj ili dvije redovne smjene. mjesec. godina. Puno je i «neproizvodnosti» radnog vremena zbog plaćenih dopusta. racionalizacijom živog rada. Rok za izvršenje lučko-transportnog posla određuje se ugovorom što utječe na raspored rada LTR. Nepuno radno vrijeme – iznimno. viljuškari. silosima.. Radno vrijeme u luci određuje nositelj prava korištenja luke ili je utvrđeno lučkim uzancama. 2. odnosno nastoji se postići da se za isto društveno-priznato vrijeme i isti utrošak radne snage izvrši veći broj lučkih operacija. odmora. zgrade i fiksna pretovarna mehanizacija i ploveći objekti. elektro i plinovodne instalacije.robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. kamioni. Specifične su i lučke operacije što se obavljaju na lučkoj infrastrukturi. neplaćeni sati i dr. prometnoj ili tehnološkoj vezi. to je puno radno vrijeme. manipuliranje robom u samoj luci.

9. Rad lučkih radnika koji je vrlo fizički zahtjevan izaziva i povećano iscrpljivanje radnika što ima za posljedicu više povreda na radu te profesionalna oboljenja. Nužno je da rad lučkih radnika prate i poslovi na uređenju i održavanju radnog prostora u luci. zajednička zaštita na radu lučkotransportnog radnika Na svim poslovima i radnim zadacima koje obavljaju LTR postoji opasnost za život i štetnost za zdravlje. opće zdravstveno stanje. Svaka luka ima svoje osobitosti. pa se moraju upotrebljavati sredstva osobne zaštite na radu i osobna zaštitna oprema o čemu je dužan brinuti neposredni rukovodilac LTR. oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. rasutim teretom (suhim i tekućim). uređenju pristupa do radnog mjesta. komad ili jedan sat rada. drvom i drvnim proizvodima. nadzor nad obavljenim lučkim operacijama. Prije rasporeda na radno mjesto. ovisno o manipulaciji i vrsti tereta. međuljudski odnosi. rješavanje socijalnih problema bolesnik LTR i invalida. opremljenosti i dostignutom stupnju tehnike.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. tradiciji. utvrđivanje odgovarajućih postupaka u opasnim situacijama i sl. obrazovanja iz oblasti zaštite na radu. sidrenje i zaštitu brodova. zatim dodatak za rad štetan za zdravlje i opasan za život. metar kubični tereta. organ općinske uprave ili državni organ koji koristi luku. 18 . alkoholičar i dr. te u toku radnog odnosa obavlja se niz preventivnih zdravstvenih radnji. tehnologije i dr. Posebno se predviđa plaćanje sati čekanja. primjena mjera zaštite na radu i dr. luka poslodavac Luka. Usprkos tome česta su bolovanja kao posljedica brojnih faktora. Luke moraju savladati velike količine robnih tokova. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. snabdjevenost radnika zaštitnom odjećom. Kod lučkih radnika radi se o radnim odnosima lučkih radnika u organizaciji rada. Korisnik luke – organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba. pripremama radnika za rad i dr. u luci kao pomorskom dobru. te ostalim vrstama tereta. a iz tog proizlazi i način organiziranja njihovog rada. po značenju za zemlju i inozemstvo. prometnoj ili tehnološkoj vezi.. a za to nije kriv. obiteljski razlozi. sistematskih pregleda. osobna. dubini mora u luci i na prilazima. Jedinica mjere za vrednovanje rada LTR je 1 tona. nadzor nad načinom rada i pravodobno prijavljivanje radnih postupaka koji ugrožavaju njihovu sigurnost. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. uvjeti rada. režimu rada. lukobranima. kao i sve vrste naknada za vrijeme u kojem radnik ne radi.8. osiguranje prve pomoći i spašavanje. a lučke operacije zahtijevaju dosta živog rada. praćenje psiholoških sposobnosti radnika. po tranzitnom prometu. stimulaciji radnika. te je ključan element svake luke živi rad i radnik. proizvodnju. geografskom položaju. Za veću sigurnost prijeko je potreban stalan nadzor radnika i poslodavaca nad opremom. plaće lučkotransportnih radnika (kolektivni ugovori luke) Rad LTR vrednovan je utvrđenim normativima za poslove s generalnim teretom. 10. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. uređajima.

odmore i dopuste. Prema odredbama Kol. prema objektivnim kriterijima i mjerilima prema: složenosti rada. slagači. ugovor obvezuje. odnosno udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine. ugovor o radu lučkotransportnog radnika Radni odnos može zasnovati svaka osoba koja pored uvjeta utvrđenih propisima ispunjava i uvjete utvrđene općim aktom poslodavca. pojedinačna isplata plaće je tajna. određuje se da rast plaće treba zavisiti od minimalnih troškova života radnika i njegove obitelji. Prije stupanja na rad poslodavac je dužan upozoriti radnika na odredbe propisa u svezi s radnim odnosom. jer su to osobe zaposlena na lučkim operacijama. stručnosti. 19 . na neodređeno vrijeme u pisanom obliku. u pravilu. U radnom odnosu lučkih radnika profesija je sastavni dio i obilježje tog odnosa. radnog učinka. ugovora poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće. sadržaj) Stranke kolektivnog ugovora jesu: na strani poslodavca – jedan poslodavac (luka). mjeritelji. stimulativnog dijela plaće i dodatka. iskrcivači. mehaničari. vozači traktora i dr. skladištenje i općenito premještanje tereta. svoj živi rad. zaštitu na radu. fizičke i umne sposobnosti stavlja u službu poslodavca i obavlja lučke operacije koje predstavljaju sadržaj njegova radnog mjesta. prekovremenom radu. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0. ušteda u radu. 11. Ugovor se primjenjuje na sve zaposlene u luci.. može se o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata. osim ovlaštenim radnicima i sindikalnim povjerenicima. Kol. kolektivni ugovor za lučke radnike (subjekti. brojači. međutim postavlja se pitanje koga Kol. ako je na području za koje se želi sklopiti kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata.Najintenzivnija lučka operacija je rukovanje generalnim teretom kada rastu troškovi radne snage. Lučki radnik ulazi u radni odnos na temelju ugovora zaključenog sa poslodavcem. Sadržaj Kolektivnog ugovora: Uređuje prava. noćnom radu. radu u dane praznika. a na strani posloprimca sindikati Lučkih radnika u tom poduzeću. Kol. organizacijom i zaštitom na radu. Plaća lučkog radnika treba biti unaprijed utvrđena. te se tada brod treba što kraće zadržati u luci jer je živi rad skup. plaće i naknade. Lučke operacije određuju pojam lučkog radnika. Najniža moguća plaća vezuje se uz zakonom dozvoljenu granicu. uvjetima rada. samoinicijativi. ukrcaj. dizaličari. a ukoliko zakonske odredbe prestanu važiti. korištenja radnog vremena.. To su brojni kvalificirani i specijalizirani radnici. vinčmani. Prema Zakonu o radu. prijenos. obveze i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada te obveze poslodavca. Po Kol. ugovor ne izdvaja kao kategoriju lučke radnike već se odnosi na sve radnike koje luka zapošljava. jer postoji pravilo da obvezuje osobe koje su ugovor sklopile i one koje su u vrijeme sklapanja ili naknadno postale članovi udruge koja je ugovor sklopila. 12.5%. inovacija i dr. ugovor sadrži odredbe koje reguliraju pitanja koja se odnose na: radno vrijeme. ugovoru plaće su javne. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. iskrcaj. odgovornosti u radu.

a za radna mjesta s posebnim ovlastima traje 6 mj. preraspodjele poslova na druge radnike ili doškolovanje već zaposlenih. Za status volontera bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor.ako štrajk najave sedam dana prije početka. 13. Ako ne uspije pregovaranje ni mirenje stranke mogu predmet spora povjeriti sudu časti od tri člana.sa svrhom sklapanja kolektivnog ugovora na razini poduzeća. provodi ga komisija za mirenje od 3 člana. Odluka suda časti je konačna. a predsjednika imenuje sporazumno iz redova uglednih i stručnih radnika. Mirenje mora biti obostrano prihvaćeno. trajanje se može produžiti ako je radnik za vrijeme koje mu traje radni odnos bio bolestan. Mirenje završava pismenom nagodbom koje ima snagu izvansudske nagodbe.u slučaju neizvršenje odredbi kolektivnog ugovora kao i u slučaju odbijanja zaključivanja kolektivnog ugovora.Po Kolektivnom ugovoru postoji obveza poslodavca da prilikom popunjavanja radnog mjesta istraži mogućnost popune tog radnog mjesta raspoloživim radnikom između već zaposlenih.uz obvezu da objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka 20 . a prije mirenja mora uslijediti međusobno pregovaranje poslodavca i sindikata. mjesta. ugovoru postoji i mogućnost da se radnici bez iskustva prime kao pripravnici. U vrijeme polusnog rada ima pravo na plaću u visini plaće radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos. dana i početka štrajk . Uvođenje radnika u posao je jedna od karakteristika radnih odnosa lučkih radnika s obzirom na specifičnosti rada te prema Kol. po jednog od svakog subjekta.ali ne prije okončanja mirenja i najave sa oznakom razloga za štrajk. može se pokrenuti postupak mirenja. . . Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga: . a biraju se na način kao i komisija za mirenje. . Pokusni rad – 3 mj. a pokreće se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih stranaka. rješavanje kolektivnih radnih sporova u luci Za rješavanje sporova među strankama kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem.

) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. Količina ulovljene ribe i sezona ribolova nije stalna. osnovne karakteristike radnopravnog odnosa ribara Ribar u morskom ribolovu je zaposlenik (djelatnik) stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov u radno-pravnom statusu. to se osobito odnosi na radno-pravni status ribara. kao djelatnost lovljenja riba i drugih morskih organizama uz uporabu ribolovnih alata i opreme. života naroda uz more. vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom gospodarskom ribolovu propisuje ministar. Namjenu. trgovačko društvo ili obrtnik. 2. Djelatnost poslodavca je derminanta radnog odnosa između poslodavca i zaposlenika. a kada se ribolov obavlja ronjenjem. škola. sukobljeni su mali ribari i profesionalci. negdje i najvažniju. 21 . Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. ostima parangalima. obalnim mrežama potegačama. migraciju ljudi. RADNO – PRAVNI STATUS RIBARA 1.III.. pelagijskim koćama. Tu je riječ o gospodarskom ribolovu. Ribolov je usmjeravao općeniti razvoj gospodarstva uz more i ostao sastavni dio radnog angažiranja stanovnika uz more. U periodima povoljnih i trajnih ulova ribe stvaraju se viškovi koji pokreću proizvodnju. radne operacije jesu: lov.) gospodarski ribolov. Ribarski posao nosi osobite rizike. Još je jedna specifičnost/determinanta gospodarskog ribolova stručna osposobljenost ribara za gospodarski ribolov jer gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba. sakupljanje. kada ima ribe potreban je veliki broj radnika. Mjesto rada je plovilo. Ribolov je sezonski rad i koristi se samo trećina raspoloživa radnog vremena u godini. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. bolnica i drugog. a isto vrijedi i za mali gospodarski ribolov. Poslodavac u ovom radno-pravnom odnosu je pravna ili fizička osoba. te niti radno angažiranje ribara nije konstantno.. kao gospodarska djelatnost kontrolirane reprodukcije i uzgajanje riba i drugih morskih organizama.. koja se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova mora nalaziti na plovilu. Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu. kulture. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. a zarada bi trebala pokriti mjesece kada ulov ribe opada. ribolov (kao sezonski rad s manjim brojem radnika i osobitim rizicima) Na ribolov se dugo gledalo kao na podlogu. kružnim mrežama plivaricama. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. osobe koje rone moraju biti stručno osposobljene.. kao djelatnost sakupljanja morskih organizama bez uporabe ribolovnih alata i uzgoj. vršama. koje se bavi gospodarskim ribolovom i djelatnošću kontrolirane reprodukcije i uzgajanjem riba i drugih morskih organizama. razvoj gradova uz more. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada.

novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. upravitelja stroja. Ribarski posao je vještina. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. mjesto rada (ribarsko plovilo) Mjesto rada ribara su u pravilu ribarska plovila. sanitarije i dr. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. Ribarska flota se modernizira. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. Na svakom ribarskom brodu mora biti osigurano mjesto za smještaj posade preko 75 tona nosivosti. a i manje ako to odrede nacionalne vlasti. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. to su poljoprivrednici. dopunski. umirovljenici i po toj osnovi imaju riješen radni i socijalni status. Mora postojati i prostor za smještaj i pripremanje hrane posadi broda.Tri uvjeta da bi se pravna ili fizička osoba bavila gospodarskim ribolovom (Zakon o morskom ribarstvu): 1. jedan dan u tjednu ili čak jedan sat dnevno u pravilu nisu u radnom odnosu. Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. turistički radnici. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. raspored rada na brodu (obavlja zapovjednik plovnog objekta) Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. ili preko 25 metara ako su na motorni pogon. kontrola se obavlja nakon upisa broda u registar plovnih objekata. ali se moraju stjecati znanja i u školama. izolaciju za toplinu i hladnoću. 126. a ribarski brod također treba zapovjednika. o stručnom obrazovanju ribara. vođu ribolova. sredstva rada Uvjeti za sklapanje radnog odnosa ribara su opći: oni koje mora zadovoljiti svaka osoba da bi zasnovala radni odnos i posebni: uvjeti potrebni da bi se zasnovao točno određeni radni odnos. Stalni ribari su profesionalci. To se ne odnosi na ribarske brodove koji su manje od 36 sati izvan svoje matične luke. međutim. ali dio poslova se obavlja i uz njih na kopnu. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. 22 . nakon preuređenja i prilikom inspekcije broda. dolazi do modernijih tipova mreža. te druge članove posade ribarskog broda. mjesto rada – plovilo. ručanje. ako imaju zaposlene djelatnike stručno osposobljene za gospodarski ribolov ili su sami stručno osposobljeni za gospodarski ribolov 2. 4. Ribarski brod mora imati i osiguranu sigurnost posade. ribolovni alati oprema koja je upisana u povlastici za ribolov 3. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. Ribari koji rade povremeno. Ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjen za ribolov i to ribolovnim alatom kao sredstvom kojim se obavlja ribolov. smještaj za spavanje. čiju upotrebu omogućava oprema kao ribolovno sredstvo. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. 3.

o zdravstvenom pregledu ribara  Konvencija MOR-a br. članova posade vojne mornarice i drugih osoba u državnoj službi. a kao posloprimac ga potpisuje ribar. o stručnom usavršavanju ribara  Zakon o radu je osnovni propis o radno-pravnom statusu ribara  Zakon o morskom ribarstvu. U slučaju zapošljavanja osoba u svojstvu posade na ribarskom 23 . vrela (izvori) prava i radnopravnog statusa ribara MOR odvojeno regulira status pomoraca od statusa ribara. Također Konvencija propisuje i minimalnu životnu dob potrebnu za pojedine funkcije na ribarskom brodu. Kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. 114 o ugovoru o zapošljavanju ribara Konvencija navodi da je ribar svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na posao u bilo kom svojstvu na ribarski brod namijenjen za morski ribolov i koja je upisana u sastav posade.. učenika na školskim brodovima. 112 iz 1959. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. osim pilota.5. 6. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. god. Ovu Rezoluciju slijede Konvencije i Preporuke MOR-a. 7 iz 1920. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne nacionalnom zakonodavstvu. a određene pravne praznine nadomještaju autonomni akti poslodavaca. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom. 7. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka.  Preporuka br. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. pritom garantirajući da ribar razumije sadržaj ugovora o radu. Ugovor se potpisuje u pisanom obliku. 125 o dokazima o obrazovanju ribara Određuje standarde kvalifikacija koji moraju zadovoljavati ribari i posada na ribarskim brodovima. 125 iz 1966. 126 iz 1966. prilikom iskrcaja i ukrcaja s ribarskog broda. uređuje određena pitanja djelatnosti i morskog ribarstva. uzgoju riba  Pravilnik o iskaznici ribarskog inspektora za morsko ribarstvo  Naredba o ribolovnim sredstvima kojima se može obavljati privredni i sportski ribolov  Program za provjeravanje stručne sposobnosti ribara U propisima se prvenstveno uređuju pitanja i odnosi obavljanja djelatnosti morskog ribarstva. o ugovoru o zapošljavanju ribara  Konvencija MOR-a br. god. konvencija br. donijeta je posebna Rezolucija na Konferenciji MOR-a da se status ribara i režim rada na ribarskim brodovima izdvoji iz režima kojim se regulira život i rad pomoraca. smrću ribara. Ribarskim brodom ovlaštena je upravljati osoba koja za to ima odgovarajuće kvalifikacije. tako da se to ubilježi u radnu knjižicu ribara. 113 iz 1959. učenika vezanih ugovorom o školovanju. privrednog i športskog ribolova i sl. a izravno i neizravno se također primjenjuje na radno-pravni status ribara  Pravilnik o privrednom i sportskom ribolovu. konvencija br. o dokazima o obrazovanju ribara  Konvencija MOR-a br. o minimalnoj starosti za prijem na ribarske brodove  Konvencija MOR-a br. kojom se ograničava radno vrijeme ribara (prvi akt MOR-a o ribarima)  Konvencija MOR-a br. 114 iz 1959. 1921.

Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. Lošinju. vršama. Ribara određuje profesionalni rad ribara sa snagom. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. znanjem i kvalifikacijom. u kojima se obavlja nastava za ribarske kadrove raznih profila i nivoa obrazovanja. Prema konvenciji 114 MOR-a ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade. 126 o stručnom obrazovanju ribara Ribarski posao je vještina. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. te druge članove posade ribarskog broda. instruktaže i tečajevi do tri mjeseca. tj. rad na brodovima. obalnim mrežama potegačama. 9. dolazi do modernijih tipova mreža. Ribarski posao je vještina. koćama Stalni ribari su profesionalci. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama.. specijalizirani stručni radnik – brodovođa ribarskog broda (mala obalna plovidba).. obrazovanje i 24 . posebni zdravstveni uvjeti i uvjeti godina života da bi ribar sklopio ugovor o radu. 8. priučeni radnik.) gospodarski ribolov. specijalizirani radnik – ribar. o stručnom obrazovanju ribara. a ispituje se praktično znanje. vođu ribolova. upravitelja stroja. poznavanje mjera sigurnosti na radu itd. Važno značenje i korist imaju i kratkotrajni seminari. brodostrojar. ostima parangalima. ribonautičar. čamcima. o stručnom obrazovanju ribara. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. a ribarski brod također treba zapovjednika. ribar. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. ribarski centri i ribarske obrazovne institucije drugog tipa. ali to nikako ne može zamijeniti školsku i fakultetsku nastavu i stečeno obrazovanje. Mjesto rada je plovilo. Ribarska flota se modernizira. ribari profesionalci. s programom za 4 profila obrazovanja. certifikati o vremenu provedenom u nekoj službi. U svijetu se osnivaju posebne institucije.. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa.. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. kružnim mrežama plivaricama. 126. Splitu. stručni radnik brodovođa ribarskog broda (velika obalna plovidba).brodu bitne su i godine radnog staža nakon čega se izdaju potvrde. Zadru.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. motorist. Ispite ribara i pomoraca na ribarskom brodu provode autorizirane ustanove za tu svrhu. 126. konvencija br. specijalizirani stručni radnik – ribar. ali se moraju stjecati znanja i u školama. strojovođa ribarskog broda. ribarske škole. Dubrovniku. U Hrvatskoj u prethodnom periodu obrazovanje se odvijalo u Centrima usmjerenog obrazovanja u Rijeci. međutim. ali se moraju stjecati znanja i u školama. pelagijskim koćama. teorijsko znanje.

vršama. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama.. ribar). obalnim mrežama potegačama. ostima parangalima. smrću ribara. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. uglavci koji s ribarom ili posloprimcem mogu biti posebno ugovoreni kao osnovna plaća.. Ribar je u morskom ribolovu stručno osposobljena osoba za gospodarski ribolov i može imati status obrtnika ili osnivača t.. pravnog odnosa intuitu personae (osobnopravni radni odnos). 3. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. pelagijskim koćama. 9. gospodarski ribolov i poslodavci Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. 10.) gospodarski ribolov. kada počinje prestacija rada ribara na radnom mjestu. sakupljanjem morskih organizama. brodu. uzgojem riba. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. 8. sjedištu. naziv vrste poslova na kojima će ribar/pomorac raditi. Ugovor o radu je pisan i dvostrani pravni akt. a kao posloprimac potpisuje ga ribar. 4. i dr.. sezonski karakter rada. Registracija je unošenje u registar ugovora podataka. pripadnost grupi.-a Poslodavac može biti pravna ili fizička osoba koja se bave gospodarskim ribolovom. garantirajući pritom da ribar razumije sadržaj ugovora. ako je ugovor na određeno vrijeme.dan otpočinjanja rada. uglavak koji navodi da je poslodavac upoznao ribara sa pravima i obvezama. 6. sklapanje ugovora i registracija ugovora o radu ribara Ugovor o radu ribara se potpisuje u pisanom obliku. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne zakonu. uglavak o očekivanom trajanju ugovora. trajanje plaćenog godišnjeg odmora i dr. 2. Stranke ugovora su poslodavac i zaposlenik. uglavak o strankama te njihovom prebivalištu. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom tako da se ubilježi u radnu knjižicu ribara. odnosno na poslu zbog kojeg je sklopio ugovor o radu. to je popis ugovora o radu pomoraca i ribara i smatra se javnom ispravom. naziv broda kao mjesta rada. i svi drugi podaci koje zahtjeva nacionalno zakonodavstvo. 11. ( prema Pravilniku o sadržaju i načinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara ) 25 . propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. kružnim mrežama plivaricama. na strani poslodavca može biti i fizička i pravna osoba (brodar. Uglavci koje ugovor mora sadržavati: 1.stjecanje ribarskih vještina za vrijeme rada.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. ima snagu kao i drugi javni registri. 5.d. 7. mjesto i dan sklapanja ugovora. on je osnov radnog odnosa. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. Ugovor o radu s ribarom sklapa se prije ukrcaj na brod. tj.. a na strani poslodavca fizička (ribar). Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa.

Registracija također znači i pravo državnog tijela uprave da obavlja uvid. fluktuacija. Svaku promjenu ugovora poslodavac je također dužan prijaviti u roku osam dana koja će se registrirati kao i ugovor. u traženju novih ribara. 2. promjena statusa. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. prestanak rada) Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. adaptaciji na ribarskom brodu. dan. specifičnost ribara kao poslodavca. opći režim (radno vrijeme. nadzor i traži ispravak ugovora o radu koji ne sadrži sve bitne uglavke. Ribari su osnovni subjekti sigurnosti na radu na ribarskom brodu morskog ribarstva.Registracija ugovora o radu ribara zahtjeva se zbog 3 razloga: 1. česti zahtjevi za sporazumni prestanak ugovora o radu. a sezonski rad zbog teških uvjeta rada. Radno vrijeme je ono vrijeme koje je ribar dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. zahtjeva posebne mjere i posebna sredstva zaštite osobe – ribara. Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. Ugovor na registraciju podnosi poslodavac nadležnom tijelu (Ured za rad. Česti su jednostrani raskidi ugovora o radu (samovoljno napuštanje posla). To znači nadzor države nad zakonitošću ugovora. Fluktuacija ribara jedan je od elemenata koji karakterizira radni odnos ribara. u smjenama i po posebnim gvardijama. Ima dosta noćnog rada. tjedan. Gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba koja pored ostaloga mora posjedovati znanja o zaštiti na radu. To povećava troškove u morskom ribarstvu. Radni proces na ribarskom brodu ne smije se prekidati za vrijeme realizacije radne operacije. specifičnost statusa ribarskog plovnog objekta. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. 3. Registracija je identifikacija ribara. što sve utječe na kvantitet i kvalitet rada ribara. 12. a povremeno se rad kompenzira preraspodjelom radnog vremena. Fluktuacija ribara posljedica je i slabe kvalifikacijske struke zaposlenih. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. 26 . morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. pripremi za rad. mjesec i duže. u onom svojstvu u kojem će raditi na ribarskom plovnom objektu. Ribar može raditi u preraspodjeli radnog vremena. Rad na moru i uz more povezan je s posebnim rizicima. složena specifičnost radnopravnog i socijalnipravnog položaja ribara kao zaposlenika. zaštita na radu. Zaštita na radu sadrži brojne propise o zaštiti na radu na brodu i zaštiti od požara. Ribar može biti u radnom odnosu i s pola ili manje od pola radnog vremena. zdravstvo i socijalnu skrb) u tri primjerka u roku osam dana od kada je pomorac ili ribar započeo sa radom. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. socijalnom okruženju i drugo. pa registracija istovremeno znači potvrdu.

plovput sa sjedištem u Splitu Radnici koji zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara to sada čine u poduzeću «Plovput» Split. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. ali usluge iz područja pomorske signalizacija prvenstveno su privrednog karaktera. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. Svjetioničari su subjekti sigurnosti plovidbe uopće. zaštitna i službena odjeća i dr. spola. Pored ostaloga obavljaju se i stručno – tehnički poslovi: briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. održavanje i uređivanje tih puteva. održavanje i uređivanje tih puteva. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. bez ekipe i na izdvojenim mjestima rada. Djelatnost «Plovputa» 27 . obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. Sigurnost plovidbe.  RH je Uredbom Vlade osnovala «Plovput» za obavljanje stručno – tehničkih poslova kojim se ostvaruju uvjeti sigurne plovidbe obalnim morem RH. života. psihofizičkih sposobnosti i dr. U pomorsko – pravnom značenju. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. na svjetionicima žive svjetioničari i njihove obitelji. Radni odnosi svjetioničara pripadaju skupini radnih odnosa u organizacijama privrednih djelatnosti morske tehnologije s posebnim režimom jer su vezani za specifične uvjete rada. Oprema i materijali s kojima svjetioničari rade su građevinski i plovni objekti. U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. stručnih sposobnosti. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. a do osnivanja poduzeća u Ustanovi za održavanje pomorskih plovnih putova sa sjedištem u Splitu. Svjetioničari u pravilu rade samostalno. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. otoku. zdravstvenog stanja. radiousluge i drugi poslovi spadaju dijelom i u djelatnost uprave. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. specifičnosti radnopravnog i socijalnopravnog statusa svjetioničara Radi se o vrlo malom broju radnika koji obavljaju službu sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru. svjetioničarske stanice i signalne stanice. Svjetioničari putem organizacija u kojoj su u radnom odnosu ostvaruju i državne funkcije. 2. SVJETIONIČARI 1. Uz opća pravila o reguliranju radnih odnosa radnopravni odnosi svjetioničara podvrgnuti su i posebnim pravilima. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja.IV. Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa moraju biti zadovoljeni i posebni u pogledu dobi.

Dužnosti upravitelja svjetionika: . odgovorni svjetioničar. 3. 28 . . 4. upravitelj svjetionika ili upravitelj signalne stanice kada upravlja svjetionikom ili signalnom stanicom. odgovorni svjetioničari na svjetioniku čiju posadu čine jedan svjetioničar ili mu je još pridodat rezervni svjetioničar. svjetioničarski je vježbenik radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji još nema zvanje kvalificiranog svjetioničara.od interesa je za RH. Po značenju za plovidbu brodova i po uvjetima života i rada svjetioničara izvršena je interna kategorizacija svjetioničara u 4 kategorije. svjetioničar ili svjetioničar signalista. svjetioničarskoj stanici ili plovnom objektu. rezervni je svjetioničar radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji službu vrši kao zamjena na svjetioniku. .naređuje isključivanje i prekid rada uređaja za maglu i ostale uređaje i agregate. održavanje i uređenje plovnih putova u obalnom moru. 2. upravitelj svjetioničarske stanice. određuje raspored radnika u slučaju požara. S obzirom na organizaciju rada. signalnoj stanici. gdje obavlja službu sam. postavljanje i osiguranje funkcioniranja objekata sigurnosti plovidbe. električne struje. kategorizacija svjetioničara i svjetionika (naziv radnog mjesta) Svjetioničar je radnik koji rukuje i održava objekte za sigurnost plovidbe. Upravni odbor i direktor «Plovputa» odlučuju o pravima. čiju posadu čine dva ili više svjetioničara. .regulira upotrebu obradive zemlje za potrebe svjetioničara. 3. složene i specifične radne operacije svjetioničara Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. .regulira upotrebu vode. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici na kopnu. .brine se o stanju lijekova i njihovom izdavanju. odnosno svjetioničarasignalista.rukovodi radiofonskom stanicom i određuje ovlaštene svjetioničare za rukovanje stanicom. . 7. .odobrava upotrebu čamca. Upravni odbor donosi akt o unutarnjoj organizaciji i načinu rada poduzeća te akt o raspodjeli plaća djelatnika poduzeća.brine za ispravnost protupožarnih sredstava i da svjetioničari njima znaju rukovati. 6. 1. sadržaj poslova i mjesto rada svjetioničar može biti. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici gdje službuju dva ili više radnika. 4. obvezama i odgovornostima radnika. 5. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti.briga o ispravnosti i urednom funkcioniranju svjetionika i svih ostalih povjerenih svjetala i uređaja.

rasvjetni aparati. Prosječna životna dob svjetioničara je 42 godine. a razgovori se obavezno obavljaju u osam sati ujutro i u 12 sati. sa stalnom službom uvodi se novi način rada. Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. a tisak kupuju putem plovnih područja. specifična organizacija rada – svjetionik. ograničeni prostor kretanja. u plaću se uračunavaju. odvojenost od porodice. sigurnosne i svjetleće plutače sa usidrenim elementima i dr. Ovlašteni radnici organizacije jednom mjesečno posjećuju svjetionik i snabdijevaju ga sredstvima za rad. brodicama i sl. Zarade radnika su niske. Informiranje svjetioničara uglavnom se vrši na dva uobičajena načina: biltenima organizacije i dostavom internih obavijesti. ograničeni izbor prehrane. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. ali i usklađenost i koordinacija. Izrazita je hijerarhije poslova. redoviti rad. 5. rad u smjenama. a radni staž 18 godina. državni i vjerski blagdani. specifični radni uvjeti svjetioničara Različitost života i rada na svjetioniku o odnosu na kopno. tj. Svjetionici posjeduju vlastite televizore i radioaparate. Svjetionik Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. visinski rad. organizacija svakodnevno održava vezu sa svjetionikom telefonski. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. svjetioničarske i signalne stanice Rad svjetioničara odvija se u preciznoj organizaciji rada u jedinicama koje čine. 29 . kategorije. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. dodatak na meteorologiju i posebne usluge. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. Na svjetionicima I. ušteđivači plina. noćni rad. okretni strojevi. rad nedjeljom. uzrok su zdravstvenih i drugih smetnji svjetioničara. neiskorišteni slobodni dani. a 15 dana slobodni. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. fenjeri. 6. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. Zbog takvih težih uvjeta rada velika je i fluktuacija radnika. leće. Ti čamci služe svjetioničarima i njihovim obiteljima i za nabavu živežnih namirnica kojih nema na svjetioniku. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. tko kome odgovara. posada čuvanog svjetionika sastavljena je od upravitelja i svjetioničara. npr. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno.- rukovodi radnjama kod pomoći brodovima. odnosno korištenjem posebnih čamaca koje imaju svjetionici. dva svjetioničara koji se izmjenjuju 15 dana na radu. rade na sredstvima pomorske signalizacije. svjetionici. češće promjene klimatskih uvjeta. svjetioničarske stanice i signalne stanice.

održavanje i nadziranje područnih. kroz vrlo specifično utvrđeno radno vrijeme u smjenama. Najveći dio poslova realizira se u svjetioničarskoj zgradi. kolektivnim ugovorom i općim aktima organizacije. 30 . . Radno mjesto svjetioničara organizacijski uvijek pripada jednom plovnom području kao organizacijskoj jedinici koja djeluje na određenim dijelovima obale i obalnog mora. a to znači da ima i više radnika. obalnih i lučkih svjetala. stambenim i ostalim prostorijama. osmatranje i javljanje. jednim ili više plovnih objekata s uređajima za izvlačenje i smještaj. dobrovoljno zasnovanom s organizacijom čija je djelatnost sigurnost plovidbe i zaštite ljudskoga života na moru. Razlika je u mjestu rada.rukovanje uređajima na svjetioniku. u kontinuiranom procesu rada.održavanje svih objekata i uređaja na svjetioniku u okvirima mogućnosti posade ili uz pomoć drugih izvršitelja: postavljanje. elektroinstalacija. Od mjesta izvršenja ovisi i oprema. održavanje i remont agregata. Poslovi se obavljaju prema posebnom Pravilniku o službi. od kojih je jedan obavezno svjetioničar. 7. a uz naknadu (plaću) i druga prava utvrđena zakonom. sa uređajima.Kod rada svjetionika bitne su i karakteristične i radne operacije upravitelja svjetionika. najčešće na tzv. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. akomulatora. Parafrazirajući odredbe zakona o radnim odnosima pozitivnopravna definicija radnog odnosa svjetioničara je: Radni odnos svjetioničara je dobrovoljni odnos između svjetioničara i poduzeća «Plovput» Split radi obavljanja poslova na čuvanom ili drugom svjetioničarskom mjestu rada. . obali ili plovnom objektu. izražena je hijerarhija poslova uz maximum suradnje. čuvanom svjetioniku. . . ali uvijek poslova svjetioničara i radi ekonomski svrsishodnoga odgovornoga korištenja sredstava i ostvarivanja prava i obaveza što se stječu na radu i po osnovi rada. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. kolektivnim ugovorom i općim aktima poduzeća «Plovput» Split. na čuvanom svjetioniku. kao svoje glavno i redovito zanimanje na sredstvima rada organizacije. Svjetioničarske stanice: Zadatak svjetioničarskih stanica je rukovanje s više obalnih i lučkih svjetala. sredstvima za vezu i osmatranje. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. kancelarijom.vršenje službe bdijenja. popuna. jer svjetioničarska stanica može imati sjedište na svjetioniku. koji su uređeni zakonom. pristanom. Svjetioničari rade na svim sredstvima pomorske signalizacije. stalno je i stručno usavršavanje svjetioničara. gromobrana i dr. kojim se reguliraju: .pružanje pomoći plovilima i brodolomcima. definicija radnog odnosa svjetioničara Radni odnos svjetioničara pravni je odnos između radnika koji obavlja specifične radne operacije. svjetlećih i dnevnih oznaka i plutača.

. 31 . te prolaze obuku različitog sadržaja. uvođenje u posao i dr. odnosno radiofonista. Priučavanje se obavlja na poslu i izvan radnog mjesta. U radni se odnos prima i određeni broj pripravnika.POSEBNA ZAŠTITA NA RADU - Na svjetionicima je nužna oprema koja je okupljena na veoma malom prostoru. Zbog toga se u postupku zasnivanja radnog odnosa posebna pažnja posvećuje prethodnoj izobrazbi iz područja zaštite na radu. Pri radu na svjetionicima rukuje se opasnim uređajima. u okviru tzv. čelične boce u specijalnim prostorijama. plovnih područja njegovo se radno mjesto nalazi izvan radnih mjesta i prostorija organizacije. korištenje plina iz boca. Svjetioničar uvijek radi na sredstvima organizacije u kojoj je u radnom odnosu. koji na svjetioniku stječu potrebnu praksu za to zvanje. obveze i odgovornosti. Pored ovih razvijaju se i specifični elementi. upotreba butan boca. Međutim prema organizaciji rada. a prilikom zasnivanja radnog odnosa svjetioničar se upozorava na vrijednost sredstava s kojima radi. Prethodno treba proći i obuku pružanja prve pomoći sebi i drugima. teže životne i radne uvjete. a nakon jedne do dvije godine prakse pripravnici pohađaju posebni interni seminar uz polaganje stručnog ispita za stjecanje zvanja kvalificiranog svjetioničara. Strukturu radne snage na svjetionicima čine radnici sa završenim zanatom ili pak srednjom školom. a posebno mjesto i način izvršenja rada obavlja se na poseban način. definicija svjetionika Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. donošenju odluke o potrebnom broju izvršitelja. on je član kolektiva te organizacije. radi se o rizicima i opasnostima kod kojih lako može doći do grešaka. posebna zaštita na radu – poslovi na izdvojenim radnim mjestima . prethodnom provjeravanju radnih sposobnosti za rad na svjetioniku. pokusni rad. i sva prava. 9. Svjetioničar je u radnom odnosu u organizaciji koja je registrirana za obavljanje službe sigurnosti na moru. otoku. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. uključivanje.8. transport disuplinskih boca. Zasnivanjem radnog odnosa on se uključuje u radni proces u sastavu organizacije. Zasnivanje radnog odnosa svjetioničara temelji se na specifičnom planu zapošljavanja. plaća i subordinacija.POSLOVI NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA - Izraziti primjer rada na izdvojenim radnim mjestima je obavljanje poslova svjetioničara. važnost svjetioničarskog posla. agregati. vitla i dr. posebni uvjeti za zasnivanje i trajanje radnog odnosa Za ove radne odnose vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi – dobrovoljnost. radno je vrijeme unaprijed utvrđeno i radne su operacije propisane. za njega vrijedi sve što je autonomnim i heteronomnim normama propisano. boce s disuplinom. Radnici koji prvi puta zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara pohađaju određene tečajeve i seminare. osobna ravnopravna funkcionalna veza. 10.

pa tako i kod svjetioničara.U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. obveza i odgovornosti svjetioničara Obveze. . obveza i prava. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. kao i usluga pruženih potencijalnim i stvarnim korisnicima usluga. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. 12. 32 . U pomorsko – pravnom značenju. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba.poznavanje pravnih propisa u oblasti pravnog prometa i plovidbenog prva u dijelu nužnom za obavljanje radnih operacija na čuvanom svjetioniku.nadzor nad primjenom propisa provode organi određeni posebnim propisima. dosljednost i operativnost u izvršavanju poslova i zadataka svjetioničara. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik.ažurnost.mjere i sankcije zbog povrede propisa.evidentiranje radnih operacija uz cijene koje su unaprijed utvrđene. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. .načelo savjesnosti i poštenja u prometu. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. točnost. kolektivnih ugovora u pojedinim djelatnostima. . obveze i odgovornosti svjetioničara odnose se i norme kolektivnih ugovora i općih akata. 11. radno vrijeme svjetioničara Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. Osim heteronomnih normi na prava. tj. . Nakon što je stupio na snagu Opći kolektivni ugovor. drugim propisima i poslovnim običajima u poslovima sigurnosti plovidbe na moru. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. slijedilo je sklapanje i granskih ugovora. svjetioničarske stanice i signalne stanice. prava i odgovornosti svjetioničara reguliraju se heteronomnim i autonomnim normama. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. Njih karakteriziraju ovi elementi: . reguliranje prava. . b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno.poslovanje u skladu s posebnim zakonom. .neprestani kontakt s korisnicima usluga i organizacijom u kojoj su u radnom odnosu. . odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. O vrsti službe zavisi i radno vrijeme.

napuštanje svjetionika može biti samo danju i to do 12 sati i može trajati do zalaska sunca. Dežurstvo traje od izlaza do zalaska sunca. tj. a isto toliko proveli van procesa rada. koji se računaju kao jedan sat efektivnog rada. a četvrti koristi slobodne dane. slobodno vrijeme. Radno vrijeme utvrđuje organizacija u skladu sa zakonom i u interesu organiziranja službe sigurnosti plovidbe. a praksa je da svjetioničari svoje godišnje odmore koriste u krugu obitelji ili na samom svjetioniku ili na kopnu izvan svjetionika. tj. Svi su dani u tjednu radni. Slobodni dani se mogu koristiti i na taj način da se radniku isplate uz mjesečnu zaradu. Obvezna prisutnost je vrijeme koje radnik mora provesti u svojoj organizacijskoj jedinici izvan radnog vremena u efektivnom radu. tj. 42 sata na tjedan. Rad na svjetionicima uglavnom se obavlja po smjenama i to po 8 sati. koristili bi slobodne dane. službu vrše tri svjetioničara. a to se u skladu sa zakonom autonomno uređuje.Radno vrijeme je ono vrijeme koje je radnik proveo u efektivnom radu prema svojim zadaćama (na poslovima i zadacima) ili vrijeme dok je radnik bio u službi (osim dežurstva). i to samo na svjetioniku ili izvan svjetionika. efektivnog rada te obvezne prisutnosti na radu koristi se tzv. Unutar radnog vremena ostvaruje se i preraspodjela. Na svjetionicima s četiri svjetioničara radno vrijeme iznosi 7 sati i 3 sata obvezne prisutnosti u svim danima u tjednu. Uputno je na svjetionicima I. Radno je vrijeme više in favorem službi nego zaštiti radnika od prekovremenog rada. Između dežurstva. sa permanentnom službom uvesti način službe po kojem bi svjetioničari radili neprekidno 15 ili 30 dana. 33 . kategorije. odnosno na nekim svjetionicima od 8 – 24 sata. kao i vrijeme koje radnik provede na dežurstvu. U ovoj djelatnosti ima puno tekućeg rada koji umara pa je bitno korištenje i godišnjih odmora. Svaki radni dan ostvaren iznad 42 sata uzima se u sistem preraspodjele radnog vremena i pretvara u slobodne dane koje radnici koriste tijekom godine po potrebi ili želji.

V. te je i rad u toj grani turizma raznovrstan i poznaje mnoge djelatnosti. čuvanje. nabavka športskih rekvizita. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. Djelatnosti u nautičkom turizmu su vrlo raznovrsne. čuvanje. skijanju na vodi i dr. ronjenju. potrebni su radnici sa punim radnim vremenom kroz cijelu godinu. dužnosti i odgovornosti radnika. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. briga o ostvarivanju prava. te oni radnici koji će raditi tijekom sezone na neodređeno radno vrijeme. od trgovine. različitih servisa.       34 . brodarstvo. osposobljavanje turista u navigaciji. opskrba. NAUTIČKI TURIZAM 1. Nautički turizam je dio turističke industrije i tržišta i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa. osposobljavanje servisiranja. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. remonta plovila i sl. izvlačenje. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. poslovi u nautičkom turizmu  Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. koordiniranju poslova bookinga. Nautički turisti pokretljivi su i izbirljivi i tu njihovu izbirljivost moraju pratiti i kadrovi nautičkog turizma. ribarstvo. radnopravni status zaposlenika u nautičkom turizmu Nautički turizam je iznimno važna vrsta turizma. prodaja goriva i sl. servisiranje plovila. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. Razne druge usluge. Radi se o velikom broju poslova: pristajanje. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. Nautički turizam je povezan i sa drugim privrednim djelatnostima morske tehnologije. čišćenje. organiziranja jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. u sezoni i izvan sezone. Za održavanje kapaciteta nautičkog turizma (marine luke). skladišno poslovanje. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. 2. planiranje razvoja športskih sadržaja. kao oblik ostvarivanja turističkog ugođaja plovnim objektom. iznajmljivanje. jedrenju. od najjednostavnijeg čamca do luksuzne jahte i broda – plovećeg hotela. koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru u turističke svrhe. ugostiteljstva. servisiranje i dr. luke. Upravo je zbog toga teško utvrditi i sistematizaciju radnih mjesta u nautičkom turizmu. zaštita akvtorija. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. opskrba brodova.

 Čuvanje. o taloženju otpadaka u luci.3.  Usluga skipera. općih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma. održavanje luka. Jedan broj pitanja unutar te djelatnosti treba urediti i posebnim propisima što predlažu stručna tijela komora.  Usluge u natjecateljskom sportu za organiziranje priredbi.. 4.  Iznajmljivanje plovnih objekata. Nautički turizam spada i u privrednu djelatnost morske tehnologije: izgradnja raznih objekata za prihvat turista. udruženja turističke privrede i dr. akvatorij i akvapolisi. pristaništima kao npr. Iz djelatnosti nautičkog turizma proizlazi i fond poslova koje obavljaju radnici u organizacijama koje tu djelatnost registrirano obavljaju:  Iznajmljivanja vezova plovilima.  Opskrba plovila pitkom vodom. marine. sidrenja. u kojoj se pružaju usluge priveza. održavanja i druge usluge plovilima i nautičkim turistima u zabavnoj plovidbi.  Obuka za voditelja čamca i skipera. čuvanja. nomenklature djelatnosti.  Prodaja na malo u slobodnim carinskim prodavaonicama. sidrenje. obrazovanje kadrova i dr. 35 . Marina je posebna luka kao pomorsko dobro koje služi za posebne potrebe i namjene organizacija. Tu je nužno da se urede pitanja: jedinstvenih uvjeta za obavljanje djelatnosti nautičkog turizma. a prema trenutnom stanju nautički turizam je razvrstan u djelatnost turizma. električnom energijom.  Posredovanje kod prodaje plovila i opreme plovila. živežnim namirnicama. pojam marine Pojam marine određuje Zakon. priveza.  Ugostiteljske usluge smještaja i prehrane. Određeni broj radnih operacija u nautičkom turizmu određen je i Zakonom o pomorskom i vodnom dobru. Cjelokupni proces iznajmljivanja plovila.  Usluge u obavljanju sportsko – rekreativnih aktivnosti..  Agencijsko – prometne usluge. a organizacije nautičkog turizma su korisnici pomorskog dobra na kojem obavljaju privrednu i športsku djelatnost.  Davanje meteoroloških izvještaja i informacija za plovidbu. o ispuštanju ulja u more i dr. gorivom.  Istraživanje tržišta.  Druge usluge koje se pružaju plovilima i turistima u nautičkom turizmu. za danonoćni rad i zabavu. djelatnost u nautičkom turizmu Kod nautičkog turizma radi se o novijoj djelatnosti.  Agencijsko – turističke usluge.  Škola športova.  Organiziranje kulturnih manifestacija. održavanja i servisiranja i drugo odvija se na pomorskom i vodnom dobru. bungalovi. odmor i rekreaciju. održavanje i servisiranje plovila..

tehnički rukovodilac marine. on je osoba koja stručno vodi plovilo. stručnošću i iskustvom u turističkoj privredi. odmora.Organizacija koja koristi marinu određuje uvjete za njeno korištenje i način održavanja prema njenoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj. briga o ostvarivanju prava. ----u ovim radnim odnosima propisivanje kvalifikacija je javnopravni element Skiper – ima posebnu ulogu. većim motornim brodicama. organiziranja 36 . neka nova zanimanja Nautički turizam zahtjeva specifične profile kadrova. u nautičkom turizmu se pojavljuju i neke nove djelatnosti. Organizacija ove kadrove najčešće angažira putem neposrednog kontakta za zasnivanje radnog odnosa. Za voditelja flotile – hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i potrebno stručno zvanje. radnog vremena. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. voditelj flotile i skiper. odgovoran je za sigurnost plovila i red na plovilu. Skiper također pokazuje i stručno objašnjava turistima prirodne. Pri tome se provode i heteronomni i autonomni propisi. 6. uvjeti koje trebaju ispuniti radnici u djelatnostima nautičkog turizma (osposobljenost voditelja skipera – upravitelja plovnog objekta). Organizirani charter – najam plovila onim turistima koji nemaju svoja plovila i na kojima se angažiraju radnici zaposleni u nautičkom turizmu (na jedrenjacima. a to se odnosi i na rukovodioca chartera. dužnosti i odgovornosti radnika. planiranje razvoja športskih sadržaja. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. Pored zanimanja koja se pojavljuju u srodnim djelatnostima. Kapetan marine – osoba koja ima zvanje kapetana duge plovidbe. . a koriste se i oglasi i natječaji za obavještavanje što većeg broja kandidata koji zadovoljavaju uvjete za zasnivanje radnog odnosa.) 5. Tehnički rukovodilac marine – najmanje višu stručnu spremu brodostrojarskog ili brodograđevnog usmjerenja. vrši javna ovlaštenja i zastupa korisnika plovila i dr. sa znanjem.uvjeti za to radno mjesto jesu da je osoba hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i da ima stručno zvanje propisano za vođenje plovila. organizacija poslova i mjesto izvršenja   Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. Uloga ljudskog faktora u ovoj djelatnosti naročito je izražena. historijske i kulturne znamenitosti mjesta i područja. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. a kadrovi se osposobljavaju u školama i fakultetima. u tom slučaju na njihov rad se primjenjuju propisi koji vrijede i za radne odnose pomoraca. zaštite i dr. koordiniranju poslova bookinga. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. rukovodilac chartera. to su kapetan marine. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. Taj propis o uvjetima i načinu održavanja i korištenja sadrži u sebi i dio pitanja iz radnih odnosa radnika što rade u marinama (režim poslova. jedrilicama).

te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima. za jednog radnika i vrednovanje tog rada. način i izvršenje rada. servisiranje i dr. turističke luke. jedrenju. općim aktom i ugovorom o radu određuju se prava i obveze radnika. 7. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. a uz njih i pomoćnog osoblja u kuhinji. nabavka športskih rekvizita.     jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. uz obalu. Mjesto izvršenja poslova i zadataka je neposredno na moru. Najveći broj zaposlenih bit će u lukama nautičkog turizma različitih kategorija: sidrišta – privezišta. Za rad na izdvojenim radnim mjestima treba posebno regulirati ova pitanja:  Način sudjelovanja u informiranju i odlučivanju. Radi se o radu u sidrištima i privezištima daleko od marina i nautičko – turističkih centara. osposobljavanje servisiranja. marine i nautičko – turistički centri.  Neprimjena ograničenja u pogledu trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme. ronjenju.  Način uvođenja u posao. čuvanje. čišćenje. život radnika ili njegove porodice te opasni po okolinu. Kod ove vrste rada posebno su naglašene ovlasti inspekcije rada u slučaju da se takav radnik ne pridržava mjera zaštite na radu. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta.  Količina i opseg rada koji se mora ostvariti na izdvojenim radnim mjestima. poslovi na izdvojenim radnim mjestima Rad na izdvojenim mjestima rada u nautičkom turizmu ostvarit će se u skladu sa Zakonom i autonomnim općim aktima organizacije koje tu djelatnost obavljaju.  Mjesto izvršenja. radna disciplina i drugo. Kod poslova vezanih za jahte mjesto rada su i takva plovila koja omogućuju duži boravak posade na moru. skijanju na vodi i dr. osposobljavanje turista u navigaciji. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. na otocima i uz otoke i na unutrašnjim vodama. Značajan broj radnika radi u marinama gdje se pružaju usluge veza. održavanja. servisiranja plovila. čišćenje. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. pospremanje i sl. Razne druge usluge. 37 . Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa.  Način i uvjeti korištenja vlastitih sredstava rada radnika koji rade na izdvojenim radnim mjestima.  Radni odnos se ne može zasnovati za poslove koji su opasni po zdravlje. pokusni rad. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. čuvanja. skladišno poslovanje. Manji broj radnika radi u sidrištima (dio vodenog prostora opremljen uređajima za sidrenje plovila u uvali zaštićenoj od nevremena) i privezištima (dio obale uređen za pristajanje i kraći boravak plovila).  Osnovi i mjerila za sudjelovanje radnika u raspodjeli sredstava za plaće i ostvarivanje drugih prava po osnovi rada.

 Posebne evidencije za radnike pojedinih zanimanja u tim organizacijama. bez tjednog odmora. uključivanje u stalan sustav kadrova tih organizacija. reguliranje radnih odnosa i zanimanja Za reguliranje ovih radnih odnosa u općim aktima nužna je neposredna i posredna primjena brojnih heteronomnih propisa o radu i radnim odnosima.  Izvansezonske pripreme radnika za sezonu i sl. Pri zasnivanju radnog odnosa radnika u nautičkom turizmu javljaju se ove specifičnosti:  Radi se o mladoj djelatnosti te se fleksibilnije pristupa planu o potrebnom broju radnika.  Pohađanje seminara i tečajeva za obuku radnika koji prvi puta zasnivaju radni odnos u ovoj djelatnosti. osobna radnopravna funkcionalna veza. trebalo bi inicirati postupak za utvrđivanje skraćenog radnog vremena koje bi se izjednačilo sa punim radnim vremenom. Zbog neujednačenog intenziteta poslova vrši se preraspodjela radnog vremena bez obzira na smjensku organizaciju rada. Autonomnim općim aktom organizacija nautičkog turizma će urediti pitanje rasporeda na poslove i radne zadatke vodeći računa o pravu radnika na uvjete koji osiguravaju njegov fizički i moralni integritet i sigurnost. 38 . mjesečnog. turizma. pod kojim uvjetima). Radno vrijeme ovih radnika treba utvrditi autonomnim općim aktima u skladu sa Ustavom i Zakonom. vlazi i sl. Tu je uputno koristiti praksu iz ugostiteljstva po sezoni gdje radnici moraju koristiti bar jednom u mjesecu dan tjednog odmora. trajanju i prestanku. sezonski radni odnos može trajati najduže 8-9 mjeseci pa je nužno intenzivno razdoblje pune sezone produžavati radi stabilnosti i poboljšanja uvjeta života kadrova. Javnopravna obilježja radnog odnosa u nautičkom turizmu manifestiraju se u:  Javnopravnom značenju stručnih kvalifikacija (tko može raditi koje poslove. Radi se u turnusima i po 14 sati dnevno.  Režim usmjeravanja. Zbog otežanih uvjeta rada za neke radnike. a također i zaštita naše obale.  Upoznavanje radnika s rizicima i opasnostima. s različitim trajanjem radnog vremena. 9. Te općenite karakteristike nadopunjuje i niz specifičnosti karakterističnih upravo za radne odnose naut. rad u vodi. Kontinuitet radnog procesa osigurava se rasporedom tjednog. plaća i učešće u odlučivanju. dobrovoljnost u zasnivanju.  Zahtjev za posebnom zdravstvenom sposobnošću za određeni broj izvršitelja. Za sada je djelatnost nautičkog turizma uglavnom sezonska.  Prethodno provjeravanje radnih sposobnosti radnika uz objektivniji izbor što je bolje od zasnivanja pokusnog rada. Radni odnos se u ovoj djelatnosti zasniva na neodređeno i određeno radno vrijeme. Posebno je pitanje i zaštita radnika na radu. turizmu vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi. školovanje. doškolovanje i stjecanje novih znanja. rad na izdvojenim mjestima rada i rad na ugovor. polugodišnjeg i godišnjeg fonda radnog vremena. ali se može obavljati u toku cijele godine.8. a koristi se i dopunski radni odnos. osnovne odrednice prava i dužnosti radnika u nautičkom turizmu Za radne odnose radnika u naut.

  Brojnost dozvola za rad. Određenost zvanja. heteronomnom normom kogentne naravi. 39 . uvjeta za stjecanje zvanja i ovlasti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful