I. RADNOPRAVNI STATUS POMORACA 1.

pomorstvo i pomorac Članovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i socijalnopravnu regulativu i zaštitu. RH koristi i ima velike izvore koji se odnose na pomorstvo i pomorce: geološki položaj, pomorsku tradiciju, domaću brodogradnju i putničku i trgovačku flotu. Hrvatski pomorci plove na našim brodovima upisanim u hrvatske upisnike brodova i na brodovima pod zastavama drugih država na svim morima svijeta. Tu sudbinu dijele i naši brodovi koji kao osnovnu djelatnost obavljaju plovidbu morem radi prijevoza stvari i osoba. Uvjeti rada su jednaki kao i u drugim zemljama (higijensko – tehnička zaštita, stanje zdravlja pomoraca, organiziranje radnog mjesta i radne okoline, uvjeti rada socijalne naravi (odmori, dopusti), pravne naravi (trajanje rada) itd.). Puno je uvjeta rada koji su zajednički svim članovima posade (vrućina i hladnoća, vremenske nepogode, zaraze i trovanja, zatvoreni prostori, buka, prašina...). Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto življenja. Specifičnost radnog odnosa pomoraca prate i brojni propisnici, prvenstveno oni heteronomne naravi međunarodnog podrijetla (konvencije, preporuke, multilateralni i bilateralnu ugovori). Prve konvencije; Bruxelles 1905. i 1910., London 1913. odnosile su se na tehnička i druga pitanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskog života na moru. Od 1920. god. do danas Međunarodna organizacija rada je u tim odnosima stvorila gotovo potpuni međunarodni zbornik o radnim odnosima pomoraca. Pomorske konvencije odnose se i primjenjuju na sve pomorske brodove. Propisuju se uvjeti koje osoba mora zadovoljiti da bi bila ukrcana na brod, zdravstvena sposobnost za rad na brodu, sadržaj i način izdavanja pomorske knjižice i dozvole za ukrcaj. 2. radno vrijeme Pravilnikom o radu može se urediti radno vrijeme kako bi se postigla svrha Zakona o radu da se redovno radno vrijeme, radni dan i radni tjedan, ne unose direktno u ugovor o radu, te svrha o poslovima na kojima se uvodi skraćeno radno vrijeme. Zaposlenik mora znati i imati mogućnost ugovoriti trajanje redovitog radnog dana ili tjedna, a umjesto u ugovoru o radu to se može urediti pravilnikom o radu i na to uputiti zaposlenika, te navesti u ugovoru o radu. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuje se i pravilnikom o radu. Radno vrijeme članova posade broda uređuje se i kolektivnim ugovorom u skladu sa propisima.

1

Brodska straža – gvardija «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» donio je ovlašteni ministar pozivanjem na odredbe Pomorskog zakonika i njime uredio u cilju osiguravanja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša ova pitanja: - načela i postupke u vezi s obavljanjem poslova članova posade; - održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH; posebne obveze brodara, zapovjednika, časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. Straža = jedna ili više osoba koje obavljaju poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Svaki postupak u vezi s obavljanjem poslova i održavanjem straže precizno se evidentira u knjizi postupaka. Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadržane upute brodara i zapovjednika broda u svezi s postupanjem u slučajevima opasnosti za boravka broda u luci, na sidru i u plovidbi. Knjiga postupaka mora biti na brodu. Upravitelj stroja je član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je kao član posade s posebnim ovlastima odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Raspored straže na brodu mora biti dostupan svim članovima posade broda u okviru propisanog radnog vremena. Radno vrijeme časnika odgovornog za stražu ili drugog člana posade u straži ne smije biti duže od 12 sati dnevno, uz mogućnost drugačijeg uvođenja radnog vremena na brodovima obalne plovidbe i osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti. 3. brodar i pomorac = subjekti ugovora o radu Poslodavac je osoba koja zapošljava pomorca ili ribara. Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Poslodavac je brodar ( vlasnik broda, naručitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođa pomorskog broda ) kod kojeg je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je na brod kao član posade. Zaposlenik je pomorac ili ribar. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno zasnovao radni odnos na brodu kao član posade. Kroz određeno vrijeme obavlja u vidu zanimanja i uz plaću službu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete. 4. uvjeti rada pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima regulira: Radno vrijeme, prekovremeni rad, držanje straže i naknadu za rad subotom i nedjeljom, odmore i dopuste i druga pitanja uvjeta rada na brodu. Radno vrijeme se dijeli na radno vrijeme u plovidbi i u luci.

2

Puno radno vrijeme u plovidbi – 40 h tjedno, a u luci je različito raspoređeno za časnike i potreban broj posade u smjeni. Rad u vremenu od 22, 00 h navečer do 6, 00 h ujutro smatra se noćnim radom. Subota ima karakter neradnog dana, a rad subotom se posebno plaća i preraspoređuje (preraspodjela radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom). U uvjete rada spadaju i odredbe o minimalnom broju članova posade. Dnevni odmor se koristi najmanje 8 h, a ako to nije moguće na trajektima plaća se prekovremeni rad. Godišnji odmor uređen je u skladu sa zakonom uz dodatni broj dana: prema uvjetima rada, prema radnom stažu i prema posebnim uvjetima. Plaćeni dopust – do 7 radnih dana, za važne osobne poslove. Kao prekovremeni rad neće se plaćati daljnji sati za vrijeme opasnosti koja izravno utječe na sigurnost broda, njegove putnike i posadu, o čemu prosuđuje isključivo zapovjednik. Pravo na plaćanje isključeno je i za obavljanje vježbe spuštanja čamca za spašavanje te rad da bi se pružila pomoć drugim brodovima. Radno vrijeme u lukama i sidrištima posebno se regulira kao držanje straže. 5. brodska posada Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Primjenjuje se propis države u kojoj je brod upisan i čiju zastavu vije, zahtijeva se izravna veza između te države i broda. Ukrcavanje = akt kojim se pomorcu daje pravo boravka na brodu, a pomorac je dužan obavljati poslove zbog kojih je ukrcan na brod. Unošenje u popis posade je formalni akt ukrcaja. Ukrcani pomorac iskrcajem prestaje biti član posade broda. -----Pomorac je širi pojam od pojma člana posade broda, jer je on član posade samo dok je na brodu za vrijeme plovidbenog zadatka broda. Pomorac može biti i nezaposlena osoba sa tim zvanjem. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Zaposlenik = fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcavanje te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Prije sklapanja ugovora o radu zasniva se pravni odnos između pomorca i brodara, kao npr. za obavljanje liječničkog pregleda, pripreme, prethodne provjere. Troškove povratnog putovanja članova posade broda snosi brodar. 6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu Poslovi na brodu – «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» Straža – obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu.

3

koji preuzima dužnost upravitelja u slučaju ako tu dužnost upravitelj stroja ne može obaviti. mornarice RH. te osigurati primjenu obrazaca za provjeru. strojarsku ili radio stražu.  brinuti o administraciji na brodu.  dati upute u svezi s postupanjem na zapovjedničkom mostu.  radiooperater odgovoran za radijsku stražu. siguran boravak broda na sidru i luci.  za svaki brod odrediti osobe ili osobu na kopnu.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. posade i tereta. Zapovjednik broda – osoba koja zapovijeda brodom.Obveze brodara:  ukrcati na brod stručno i zdravstveno sposobnu posadu. Prvi časnik palube – časnik palube. 4 .  časnici odgovorni za stražu. Ostali članovi posade koji neposredno rukovode obavljanjem poslova i održavanjem straže:  upravitelj stroja.  ustrojiti i organizirati rad posade. prvi do upravitelja stroja. stručnu spremu.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. ispitne programe. putnika. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda. koje će biti posrednik između posade na brodu i brodara i koja će za svaki brod nadzirati provođenje propisanih uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša.  upoznati svakog člana posade s opremom i postupcima u svezi s obavljanjem njihovih dužnosti.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. prvi do zapovjednika.  ustrojiti sustav sigurnog upravljanja brodom davanjem posebnih uputa sadržanih u knjizi postupaka. te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. «Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH» -propisuje zvanja. preuzima dužnost zapovjednika brodom. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem. Drugi časnik stroja – časnik stroja. uz osiguranje potrebnih sredstava i ovlasti.  odrediti obveze svakog člana posade koji obavlja ili nadzire poslove u svezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite okoliša. Časnik – član posade broda odgovoran za plovidbenu. GMDSS – svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti IMO – Međunarodna pomorska organizacija Plovidbena služba – služba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti.  davanje uputa zapovjedniku broda glede zlouporabe droga i alkoholnih pića. uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca na brodovima trg.

pripadnost brod stječe upisom u upisnik brodova ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista.  Ugovor o radi između brodara i pomorca. Obveze države članice odnosi se i na djelotvornu kontrolu drugih uvjeta radnog odnosa na brodu i života na brodovima koji nisu pod njenom stvarnom jurisdikcijom. ----definicija prema dokumentaciji ITF-a Brod pod zastavom pogodnosti je onaj kome je nacionalnost vlasnika različita od zemlje registracije. Hrv. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje. Pravilnik o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne. To se odnosi na brodove koji viju zastave pogodnosti – FOC. Nacionalni kolektivni ugovori za pomorce. bilo u javnom ili privatnom vlasništvu. najvažniji Pomorski zakon. pripadnosti. Pravilnik o obavljanju poslova i održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trg. Država koja ratificira Konvenciju MOR-a o tom pitanju obvezuje se vršiti stvarnu jurisdikciju ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na njenom području. a svaka koja to učini prema njoj uređuje sigurnosne standarde. mornarice RH. Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) – Sekcija pomoraca Konvencija MOR-a br. socijalnim i kulturnim pravima. a krajnji je cilj da se takvi brodovi vrate pod nacionalne zastave.  Podzakonski akti – Pravilnik o pomorskim knjižicama. drž.  Kolektivni ugovori o statusu pomoraca. vrela prava pomoraca Hrvatski izvori:  Ustav RH – osnovni okvir reguliranja i realiziranja odnosa. a propisi jednako obvezuju i brodovlasnike i pomorce na koje se odnose. smatra se da brod plovi pod zastavom pogodnosti.  Pravilnik o radu pomoraca. Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice RH.  Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Međunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca:  Međunarodni pakt o ekonomskim. 1976. gospodarskog i tehničkog nadzora nad brodovima njene drž. RH ima pravo upravnog. ITF ima TCC standarde: 5 .  Režim konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada. Primjena Konvencije: za svaki pomorski brod. odnosi se i na tegljače koji plove morem. Državna pripadnost broda – najvažnije mjerilo identifikacije broda – pravna veza između broda i države čiju zastavu brod vije. Kada beneficijsko vlasništvo i kontrola broda nije iz zemlje čiju zastavu brod vijori. Ova Konvencija stvara obveze državama članica MOR-a koje je ratificiraju. 147 o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima. 8.  Zakoni kao izvori prava pomoraca. koji se bavi prijevozom tereta ili putnika u trgovačke svrhe.7.

Georgetownu. naknade i sl.. te stabilna i konkurentna radna snaga za brodare. 6 . Rio de Janeiru.  osigurava informacije i edukacijske usluge za transportne sindikate diljem svijeta. odnosno postati njegov član. može pristupiti ITF-u.sigurna popunjenost posade. iako se mogu primijeniti konvencije MOR-a o zapošljavanju pomoraca. Osobito važna uloga ITF-a i njegova velika specifičnost je to što ukoliko pomorci plove na brodovima koji viju zastave pogodnosti (Flag of convenience.  predstavlja sindikate članove u mnogim međunarodnim i regionalnim tijelima koja donose pravila ili uspostavljaju politiku vezanu uz prijevoz i socijalna pitanja. uvjeti života na brodu. odnosno TCC standardi postoje. Sindikat pomoraca Hrvatske sklapa kolektivni ugovor s brodarima i tako uređuje prava i obveze ukrcanih pomoraca na brodovima međunarodne plovidbe domaćih i stranih brodovlasnika čiji brodovi plove radi trgovine i obavljanja prijevoznih usluga po morima diljem svijeta u skladu s općeprihvaćenim pravilima i običajima plovidbe na moru.ICFTU). plaće. 9. U tom smislu. te zbog toga ne mogu biti članovi nacionalnih sindikata. 000 radnika u transportu iz 142 zemlje. a urede također ima i u Nairobiju. postaju direktni članovi ITF-a i uživaju njegovu zaštitu. jer u pomorstvu postoji globalno tržište radne snage. ITF . 400. koje se odvija u nereguliranom okruženju. Ti minimalni. Moskvi i Bruxellesu. Svaki neovisni sindikat. ITF je jedan od nekoliko globalnih saveza sindikata (Global Union Federations) povezanih s Međunarodnim savezom slobodnih sindikata (International Confederation of Free Trade Unions . a imajuću u vidu da je Sindikat učlanjen u ITF-Međunarodnu organizaciju transportnih radnika-Sekciju pomoraca.vrlo važna organizacija za pomorce diljem svijeta pa tako i pomorce iz Hrvatske. na neki način lažna nacionalnost broda. zastava sa kojom brod nema direktne veze. New Delhiju. ITF je globalni savez sindikata radnika u transportu. zapošljavanje pomoraca To pitanje je uređeno u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (svaka osoba ima pravo na rad. Sjedište ITF-a je u Londonu. Tokyju. na slobodan izbor rada. Članovi ITF-a su 624 sindikata koji predstavljaju oko 4. čiji su članovi zaposleni u djelatnosti transporta. Zahtjevi su: zapošljavanje pomoraca bez pristojbi. imaju se poštivati ne samo prava utvrđena normama ratificiranih konvencija i prihvaćenih preporuka MOR-a nego i programa ITF-a. na pravedne i zadovoljavajuće uvjete rada. Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog ugovora. Ouagadougou. uspostavljanje redovitog radnog odnosa za kvalificirane pomorce. i na zaštitu od nezaposlenosti). koristi se zbog toga što te zemlje ne traže zadovoljenje minimuma socijalnog standarda ni ostalih prava od strane brodara). ITF ispunjava tri osnovne zadaće:  promiče solidarnost između transportnih sindikata i radnika različitih zemalja. javne i privatne agencije.

. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu.Ugovorom o radu koji mora biti u pisanom obliku pomorac zasniva radni odnos kod brodara. 138. dokaz o stručnoj osposobljenosti za pojedinu službu na brodu. na određeno vrijeme i za određeno putovanje.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. 10. te mu za rad isplatiti plaću. a može se sklopiti na neodređeno vrijeme. putnika. javnopravne karakteristike statusa pomoraca       uvjeti rada pomoraca. posade i tereta. mora biti hrvatski državljanin. obvezuju brodara da pruži pomorcu dok je u službi na brodu: dovoljno hrane dobre kakvoće. Zapovjednik donosi sve naredbe za putnike i članove posade. obavezan liječnički pregled djece i mladeži zaposlenih na brodu i uvjerenje kojim se potvrđuje njegova sposobnost za rad na brodu. 7 . zapovjednik broda Osoba koja zapovijeda brodom. precizno se utvrđuje i ugovor o najmu službe i njegov sadržaj.  ustrojiti i organizirati rad posade. jer sigurnosti plovidbe nema bez sigurnih uvjeta života. smještaj odgovarajuće veličine i standarda. smještaju. 13. u svoju zemlju. potreban pribor za jelo. praonicu i prostorije za rekreaciju prema Preporuci MOR-a br. pravo repatrijacije.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. 11. a pomorac je dužan prema uputama brodara osobno obavljati preuzeti posao. rada i osiguranja pomorca i obratno. posteljini. 12. ili u luku polaska broda. potpisuju ga ugovorne strane nakon što je pomorcu data mogućnost da se s njim upozna. siguran boravak broda na sidru i luci. repatrijacija Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude vraćen nakon iskrcaja s broda -PRAVO REPATRIJACIJE. komforu i dr. Ta karakteristika je vezana za sigurnost plovidbe. u luku ukrcaja.  brinuti o administraciji na brodu. utvrđen je i otkaz i drugi način prestanka ugovora o najmu službe. Ugovorom o radu brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcanje. osiguranje smještaja i hrane Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani.

8 .

zapovjednika. što također uključuje i ako smrt nastupi i za vrijeme putovanja do i od broda. časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu. godine života. U interesu je brodara da obavlja redovite kontrolno-periodične i ciljane preglede. specifične radne operacije pomoraca Posebne obveze brodara. Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. jer se može dokazivati i nešto suprotno njihovu sadržaju ili dokazivati da su ove lažne. Poslovi evidencije su poslovi državne uprave. god. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje» To je jedan u nizu propisnika kojima se uređuju složena multidisciplinarna pitanja plovidbe morem kao plovnim putem. jer se koriste u raznim odnosima i situacijama u koje pomorac ulazi. ili povratak u RH nakon iskrcaja s broda. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. psihofizičke i metaboličke sposobnosti sa zahtjevima radnog mjesta. pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje «Pravilnik o pomorskim knjižicama. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti nadoknada troškova u određenom postotku za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i mirovinsko-invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. jer služe radi dokazivanja činjenica o kojima je riječ u tim ispravama. Pomorska knjižica ima snagu javne isprave i zakonsku presumpciju istinitosti. a dokazuje se liječničkom svjedodžbom. u cilju obavljanja poslova i održavanja straže.14. jer ih izdaje lučka kapetanija. Pomorska knjižica zahtjeva posebno izdavanje i posebnu evidenciju. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje javne su isprave: jer se izdaju pismeno. jer se izdaju u točno određenom obliku s određenim sadržajem i svrhom. jer su sastavljene u cilju konstatiranja određenih činjenica. 16. U postupku ocjenjivanja radne sposobnosti uspoređuju se biološke. Pomorska knjižica i brodska knjižica. To je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo. Zato se i govori o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pomoraca. jer njihovo posjedovanje proizvodi određeno pravno djelovanje. (odgovoreno u pitanju br. ako je u nju unijeta viza. Pomorska knjižica = putna isprava hrvatskog državljanina pomorca. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene Kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. jer se izdaju u upravnom 9 . zdravstvena sposobnost pomoraca Tijekom rada na brodu pomorac je izložen udaru raznih štetnih utjecaja s radnog mjesta. zbog čega pate pojedini organi tijela i njihove funkcije.6) 15. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje su javne isprave koje pomorac mora imati uz radnu knjižicu. plovidbi za 1998. To je evidencija osobnog stanja pomorca. pomorce na brodovima na međ. jer se uzimaju kao dokazno sredstvo kojima se dokazuju činjenice o kojima je riječ. služi ukrcanom članu posade kao isprava za putovanje u inozemstvo ili za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod.

vojnom iskaznicom ili putovnicom. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj = osobne isprave osobe kojoj su izdane. jer imaju druge oznake koje teorija i zakonodavstvo veže za javne isprave. Pomorsku knjižicu i odobrenje za ukrcaj može imati i nezaposleni pomorac. Poslodavac sklapa s pomorcem ili ribarom ugovor o radu. neprenosiv osobni dokument. Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog državljanina ili osobe bez državljanstva koja je ukrcana kao član posade broda upisanog u upisniku brodova RH. a mora imati kad je ukrcan kao član posade broda upisanog u upisnik brodova RH. Po propisima RH pomorsku knjižicu mora imati državljanin RH ukrcan za člana posade koji je upisan u upisniku brodova RH.  Abecedni imenik. bez državljanstva ijedne postojeće države. Nadležno tijelo dužno je registrirati ugovor ili promjenu ugovora u roku od osam dana od dana podnošenja ugovora ili njegove promjene na registraciju. 17. Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom iskaznicom. propisi o zapošljavanju stranaca i drugi. prebivalište pomorca ili ribara te redni broj pod kojim je ugovor upisan. upisuje se u sastav posade. 10 . Pomorska knjižica se među pomorcima uobičajeno zove matrikula. apatrid.postupku i u granicama ovlasti koje ima lučka kapetanija. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj imaju sadržaj kojim se dokazuje identitet. Osoba bez državljanstva je stranac. U zbirki isprava polaže po jedan primjerak registriranog ugovora. od momenta rođenja ili nakon rođenja. u općoj službi. No i oni mogu dobiti odobrenje za ukrcaj ako prethodno ispune druge uvjete. državljanstvo ili status stranca. stroja. U abecedni imenik upisuju se: ime i prezime. Nadležno tijelo za registraciju vodi 3 knjige:  Registar ugovora. svojstvo u kojem je osoba ukrcana u službi palube. Pri izdavanju odobrenja za ukrcanje moraju se poštivati propisi o kretanju i boravku stranaca u RH. odnosno odobrenja za ukrcanje utvrđuje se identitet osobe. za trajanja službe na brodu upisanom u upisnik brodova RH. zdravstvena sposobnost. registracija ugovora o radu pomoraca Ugovor na registraciju nadležnom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam dana kada je pomorac ili ribar započeo raditi. Prije izdavanja pomorske knjižice. Ako to poslodavac ne obavi čini prekršaj i može biti kažnjen od 5-20 tisuća kuna. stručna sposobnost. obavlja se ukrcaj na brod. Nakon izvršene registracije nadležno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak ugovora.  Zbirku isprava. To je isprava pomorca za plovidbu. a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju.

te minus slobodni dani. zaštita od onečišćenje okoliša s broda. 53 o minimumu stručne osposobljenosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice. minimum trajanja radnog iskustva.18. aktima brodara i ugovorom o radu. Na brodove i pomorce u RH odnose se propisi o Zaštiti na radu. časnik palube. zaštite od tereta na brodu. Konvencija precizira ove pojmove: zapovjednik ili poslodavac. obrazovanje Konvencija MOR-a br. plaća pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. do pet. Ti uvjeti su sljedeći: minimum starosti. 11 . Naknada plaće odnosi se na: vrijeme korištenja godišnjeg odmora. 19. vođa straže. zaštita na radu pomoraca Svrha propisa zaštite na radu je sigurnost plovidbe. vrijeme privremene nesposobnosti za rad. voditelj straže. Pomorski zakonik kaže da je brod sposoban za plovidbu ako udovoljava tehničkim pravilima glede zaštite ljudskog života na moru. kolektivnim ugovorom. Plaća pomorca zasniva se na poslovima i zadacima određenog radnog mjesta i obračunava se u valuti iz posebnog dodatka. profesionalnih bolesti. Kolektivni ugovori utvrđuju posebne naknade. opća i posebna zaštita pomoraca i zaštita okoliša. glavni strojar. Različito se obračunavaju radni sati (8h dnevno) od pon. Svaka država svojim zakonom utvrđuje precizno te uvjete i postupak njihovog utvrđivanja. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuje plaće. Određivanje plaće pomoraca vrši se zakonom. Ispitima se provjerava i dokazuje dovoljno profesionalno iskustvo za odgovarajuću funciju i da ne postoji ozbiljna primjedba na račun ovih osoba. za slučaj trajne invalidnosti i za slučaj gubitka života. Svrha svih pravnih pravila kojima se uređuje zaštita na radu jest sprečavanje ozljeda na radu. vrijeme obrazovanja i osposobljavanja za rad. Utvrđena je obveza zapovjednika i časnika palube i stroja da posjeduje svjedodžbu koju je izdala javna vlast o sposobnosti za obavljanje tih funkcija. vrijeme korištenja plaćenog dopusta. zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu. i iznad 8h. Sastavni dio kolektivnog ugovora su tablice u kojima su navedene najniže plaće na brodu. 1936. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. vrijeme korištenja slobodnih dana. uspješno položen ispit o osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih funkcija. 20. Brodar kojeg obvezuje kolektivni ugovor za pomorce ne smije pomorcu obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom. odnosno uvećanja plaće za rad na tankerima i sličnim brodovima sa posebnim uvjetima rada.

uz uvjet da to nije nastalo njegovom krivnjom. Poslodavac će zaključiti odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrili troškovi u slučaju navedenih događaja. namještenja.POMORSKI ZAKONIK - Brodar odgovara za gubitak. Konvencija MOR-a br.UGOVOR O RADU IZMEĐU BRODARA I POMORCA - Naknada u slučaju gubitka života Kada kao posljedica nesretnog slučaja ili pogibelji na moru nastupi gubitak života pomorca. Poslodavac je dužan poduzeti mjere zaštite imovine koju je smrtno stradali pomorac ostavio i pobrinuti se da je dostavi njegovoj obitelji ili najbližoj rodbini. nezaposlenosti i osiguranja protiv nezaposlenosti. ima pravo na liječenje bolesti. Ima pravo na osnovnu plaću i nadoknadu za bolovanje. Brodar je zbog navedenog razloga u obvezi prema mornaru da plati naknadu da bi on mogao odoljeti nezaposlenosti koja je nastala zbog gubitka uslijed brodoloma. 32 o zaštiti od nesreće na poslu radnika zaposlenih na ukrcaju i iskrcaju brodova.21. 8 o naknadi za nezaposlenost u slučaju gubitka zbog brodoloma. te nezgode koje su posljedica pomorske ili neke druge nezgode i ako je zbog tih razloga njegova radna sposobnost umanjena. smještaj. na temelju pretpostavljene krivnje. materijalna i imovinska odgovornost brodara pomorcu . Za smrt ili tjelesnu ozljedu člana posade brodar odgovara na temelju pretpostavljene krivnje. . to se odnosi na slučajeve gubitka uslijed brodoloma.PREMA MOR-u - Konvencija MOR-a br. repatrijaciju i stručnu pratnju. transportne štete. imat će pravo da uz osnovnu plaću s naslova bolovanja od poslodavca primi i godišnji dodatak koji se izračunava na osnovi radne nesposobnosti. manjak ili oštećenje stvari na brodu. uključujući i kolne udese za vrijeme putovanja iz mjesta stalnog prebivališta do luke ukrcaja i sa broda do mjesta stalnog prebivališta pomorca. (OSNOVNA PLAĆA + NADOKNADA ZA BOLOVANJE) 12 . Specifični su oblici kontrole uvjeta zapošljavanja mornara. Poslodavac je dužan snositi troškove prijenosa posmrtnih ostataka stradalog pomorca do mjesta stalnog prebivališta. . (OSNOVNA PLAĆA + GODIŠNJI DODATAK KOJI SE IZRAČUNAVA NA TEMELJU RADNE NESPOSOBNOSTI) Zdravstvena njega. Ova naknada bit će isplaćena za sve dane stvarne nezaposlenosti mornara u visini plaće iz zaključenog ugovora tako da cjelokupni iznos naknade koja se ima isplatiti svakom mornaru u smislu ove konvencije moći će biti ograničena na dvomjesečnu plaću. jedino u slučajevima nepostojanja sigurnih uvjeta za rad ili opasne stvari ili djelatnosti odgovornost brodara je objektivna. ozljede i naknada u slučaju bolesti Pomorac koji je iskrcan zbog bolesti ili ozljede. poslodavac je obvezan platiti iznos njegovoj supruzi ili najbližem rođaku. Naknada u slučaju trajne invalidnosti Pomorac koji bez svoje krivnje pretrpi nezgodu tijekom svog zaposlenja kod poslodavca uključujući i nezgode koje bi mogao pretrpjeti tijekom svog putovanja od mjesta stalnog prebivališta do broda ili sa broda do mjesta stalnog prebivališta.

radnih i socijalnih) 26. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. arbitraža 2. -----Brodar je kao posjednik vlastitog ili tuđeg broda nositelj plovidbenog poduhvata i presumira se da je on kao vlasnik broda upisan u upisnik brodova dok se ne dokaže suprotno. kolektivni ugovor za pomorce Pomorci koji su zaposleni kod brodara plove na različitim brodovima. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti naknada troškova u određenom postotku za zdravstveno osiguranje i mirovinsko – invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. Pomorac mora dokazati istinitost podataka koje je dao u svezi s izgubljenom imovinom. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene u kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. 23. 13 . mirne načine rješavanja kolektivnih radnih sporova (alternative/amicable/appropriate dispute resolution) → sporazum stranaka. bilo dok služi na brodu ili pri putovanju do ili od broda ima pravo na naknadu štete od brodara do maximalnog iznosa utvrđenog u tablici. naknada za izgubljene stvari Ako pomorac pretrpi totalnu ili djelomičnu štetu na svojim osobnim stvarima iz bilo kojeg razloga. a s ciljem ostvarenja zaštite i unaprjeđenja kolektivnih prava i interesa radnika (gospodarskih. (NAKNADA ZA IZGUBLJENE STVARI = DO MAXIMALNOG IZNOSA U TABLICI) 24. te zdravstvenu zaštitu u RH. Na naknadu za bolovanje u trajanju od najviše 112 dana pomorac ima pravo od trenutka iskrcaja na kopno zbog bolesti i povratka kući.22. plovidbi za 1998. industrijske akcije štrajk → organizirani prekid rada radi pritiska na poslodavca. Kolektivni ugovor obvezuje brodara da ugovori odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrio protiv mogućih slučajnosti i neizvjesnosti što proizlaze iz obveze prema pomorcima po osnovi ozljede. onesposobljenosti i smrti. pomorce na brodovima u međ. štrajk pomoraca Načini rješavanja kolektivnih radnih sporova Razlikujemo: 1. materijalna odgovornost pomorca brodaru Pomorac je dužan plaćati zakonom utvrđen doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje. mirenje. godine života. 25. god. zdravstveno osiguranja pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. Pojam brodara određuje Pomorski zakonik.

27. u skladu sa Zakonom. 28. pomorce na brodovima u međ. te u međunarodnoj plovidbi. Nacionalnim kolektivnim ugovorima utvrđuju se minimalna prava. 29. ug. mirovinsko osiguranje (odgovor u pitanju 24. ugovorne strane. i to 6 dana za svaki puni mjesec dana. Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zaključen sporazum između radničke sindikalne organizacije (Sindikat pomoraca Hrvatske) i poslodavca – brodara na čijim su brodovima ukrcani pomorci. nadređen je u reguliranju ovih pitanja u organizaciji brodara kao poslodavca. uz normativni dio sadrži akcidentalni dio-kojim se uređuju međusobne obveze ugovornih strana ovog kol. klauzule tog ugovora moraju biti u skladu sa Zakonom. obveze i odgovornosti pomoraca i brodara. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuju se radni odnosi pomoraca na brodovima brodara kojim obavlja redoviti linijski pomorski prijevoz putnika i tereta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH. konvencijama i preporukama MOR-a i ITF-a. radni sporovi pomoraca Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa rješavaju se na sudovima koji nemaju izraženu posebnost u odnosu na rješavanje drugih građanskopravnih i ustavnopravnih sporova. ili ima pravo na plaću za prekovremeni rad. 14 . prestanak ugovora o radu Zaposlenje pomorca na brodu može prestati: istekom ugovora o radu. Svaki pomorac ima pravo na slobodno vrijeme u neprekinutom trajanju od najmanje 8 h u okviru 24 h. Osnovna obilježja kolektivnog ugovora za pomorce jesu.) 30. registrira se na način kako je određeno Zakonom o radu. zaključenje u pisanoj formi. plovidbi. ove odnose reguliraju brojne konvencije i preporuke MOR-a i propisi država pod čijim zastavama plovi brod. odmori i dopusti Odmori i dopusti nose oznake specifičnosti uvjeta rada na brodovima. za hrv. računajući od prvog sata rada nakon odmora. Nacionalnim kol. Pitanja kolektivnih ugovora za pomorce i određivanje njihovih bitnih i karakterističnih svojstava predmet je Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima i Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrv. normativni karakter. Godišnji odmor regulira se onoliko koliko je u najmanjoj mjeri nužno: pored osnovnog trajanja priznaju se posebni uvjeti po iskrcaju.Zbog specifičnosti u reguliranju plovidbe. odnosno sindikalnog organiziranja i radničkog legalnog djelovanja. Kolektivnim ugovorom se potvrđuje načelo koalicije. na zahtjev pomorca i prema odluci poslodavca. ugovora.

. obveza da se osobno obavlja rad. odnosno ugovaraju s lukom. ali i zajednički interesi . uključivanje u rad organizacije luka. Subjekti ovog radnog odnosa su : radnik – lučki transportni radnik s jedne strane i poslodavac s druge strane. nekažnjavanost -prethodno stručno osposobljavanje prije zapošljavanja i neprekidno stručno usavršavanje i prilagođavanje -raspored na definirane radne zadatke. oneroznost. elementi i kategorije: 1. d) radi se o osobnom. živom radu lučkog radnika. Bitni elementi općeg pojma radnog odnosa su i bitni elementi radnog odnosa lučkih radnika. c) postojanje određenog pravnog odnosa među lučkim radnicima. Specifičnost struke i uvjeti za rad: -pripadnost transportnoj struci -profesionalni lučko – transportni rad sa snagom. danas poslodavcu. solidarno i u odnosima međusobne odgovornosti lučkih radnika i njihove odgovornosti prema sredstvima rada i društva u cjelini. odmori i dopusti. ali istovremeno i društveni odnos.II. staž. npr. LUČKI RADNICI 1. To je pravni odnos. a najviše 35 prilikom prijema). dob (najmanje 20. Koordiniranje i organizacija rada -izdavanje naloga za rad. 3.. obveza i odgovornosti) i po obliku (načinu) angažiranja odnosno izvršenja lučkih operacija.položaj u društvu . Za postojanje radnog odnosa lučkih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost. radne. Osobna i zajednička zaštita i rad: -primjena mjera zaštite na radu. stručne i druge sposobnosti u određenoj lučkoj organizaciji. raspored manje iskusnih sa iskusnijim radnicima -organiziran prihvat novih radnika. e) lučki radnici udružuju svoj «živi rad».osobni individualni interesi iz rada i po osnovi rada. I na strani jednih i drugih postoje prava i obveze koje proizlaze iz njihovih položaja kao pravnih subjekata. znanjem i kvalifikacijama -posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi se zaposlili. 15 . 2. ravnopravno.osobni društveno – ekonomski položaj Radni odnos lučkih radnika razlikuje se od drugih radnih odnosa po sadržaju (u pogledu prava.osobno prvo na rad . b) rad lučkih radnika na tim sredstvima na kojima stječu pravo rada. Radni odnos lučkih radnika je osobnopravni odnos u kojem je sadržano: . Ostvaruje se u određenoj lučkoj organizaciji: slobodno. profesionalnost i subordinacija. a polaze od ovih principa: a) postojanje sredstava rada u luci. lučki transportni radnik(LTR) Kategoriju lučko – transportnog radnika određuju ovi pojmovi. efikasno korištenje radnog vremena. pravima i dužnostima 2.. pojam radnog odnosa lučkog radnika Pojam radnog odnosa lučkih radnika moguće je dati samo uz opći pojam radnog odnosa.. s mjerama i sredstvima zaštite na radu. rad bez zastoja i čekanja. točno i na vrijeme izvršenje rada. upoznavanje novih radnika s radom u luci.

jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. 2. NK i LTR. 28. koordinator održavanja. 3. 2. bolje rečeno. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. prekrcavanju. lukobranima. 3. pristanu. manisti. radnici od trećeg do petog stupnja obrazovanja. u svakoj pomorskoj luci ili pristaništu unutrašnje plovidbe. slagači robe.LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. 28 MOR-a u Ženevi Prema Konvenciji br. mjerači koji mjere robu i 4. s paletama u skladištima. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. 2. manipuliranje robom u samoj luci. PK. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. Na tim radnim mjestima rade se teški fizički poslovi. šlepere. isključujući ratne brodove. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. silosima. vozač traktor. 3. kamiona. uz dizalice i sl. Radnik po toj Konvenciji obuhvaća svaku osobu zaposlenu na tim operacijama. manisti. prenošenju ili uskladištavanju robe ili drugih stvari s obale u brodove. KV. Podjela LTR: 1. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. mjesto rada Luka. iskrcavanju. zidari i dr. sidrenje i zaštitu brodova. disponent vagona i kamiona. 3. disponent viljuškara. manista – vinčman. neposredno ili preko teglenica i obratno ili iz njih u skladišta i obratno ili kombinirano. a te poslove obavljaju VK. slagači robe. proizvodnju. te stolari. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. brojači robe. uz dizalice i sl. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. uređajima. lučka operacija obuhvaća sav rad ili dio rada koji je izvršen na kopnu ili na brodu radi ukrcaja ili iskrcaja svakog broda namijenjenog pomorskoj ili unutrašnjoj plovidbi. rukovodilac mehanizacije. silosima. Drugi radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih usluga: rukovodilac pogona. 4. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. na svakom doku. oplemenjivanje i doradu 16 . 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. manipuliranje robom u samoj luci. odnosno. rukovodilac pojedinih organizacijskih jedinica. rukovodilac LTR. s paletama u skladištima. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. 5. brojači robe. koordinator pripreme i primopredaje. pa i bez toga obrazovanja. Podjela LTR: 1. 2. obali priveza ili drugom sličnom mjestu gdje se ovaj rad vrši. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. varioci. obalni dizaličari. 3. poslovođa i disponent garaže. lučke operacije – Konvencija br. mjerači koji mjere robu i 4. vozači viljuškara. rukovodilac grupe za pripremu rada. skeleri. organizator rada na brodu. LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. glodači. radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih poslova Tintić definira lučkog radnika kao osobu koja je u luci zaposlena ili određena da bude zaposlena na ukrcavanju. autodizaličar.

Ustav i Zakon utvrđuju radno vrijeme ne duže od 42 sata tjedno. odmora. transportne trake. radno vrijeme u luci i njegovo korištenje Radno vrijeme označava ono vrijeme koje je radnik dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. povećanje kvalifikacija radnika i sl. a to je u pravilu širi prostor od luke. praznika. glavne lučko-transportne operacije 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. elektro i plinovodne instalacije. ako u pojedinim djelatnostima i na pojedinim poslovima zbog manjeg opsega rada odnosno radnih zadataka nema potrebe ustanoviti puno radno vrijeme. izgrađene obale. specijalna lučka postrojenja i plovne dizalice. To se postiže novim tehnologijama. Nepuno radno vrijeme – iznimno. bolja radna disciplina. a u porastu je i «izgubljeno radno vrijeme». vodovodne. u lučkoj suprastrukturi i na njoj. traktori i druga prijevozna sredstva. Rok za izvršenje lučko-transportnog posla određuje se ugovorom što utječe na raspored rada LTR. sidrište. manipuliranje robom u samoj luci. viljuškari. lučka skladišta. prometnoj ili tehnološkoj vezi. neplaćeni sati i dr. 2. bolja organizacija rada. kod poslova i zadaća pod posebnim uvjetima. Produktivnost rada – nastoji se skraćivati potrebno radno vrijeme za obavljanje lučkih operacija. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. U operacionalizaciji lučkog rada uvedena je «Dnevni zadatak grupe LTR». Aktivnost lučkih radnika odvija se u lučkom radnom prostoru. veća specijalizacija. na njihov prekovremeni rad. Radi se najčešće o jednoj ili dvije redovne smjene. dan. racionalno korištenje sredstava u luci. lučki tereni s prometnicama. lučka pozadinska skladišta. Radno vrijeme u luci određuje nositelj prava korištenja luke ili je utvrđeno lučkim uzancama. 6. racionalizacijom živog rada. lučki akvatorij. lukobrani. silosima. 17 . zgrade i fiksna pretovarna mehanizacija i ploveći objekti. 7. pokretne dizalice. s paletama u skladištima. autodizalice sl. bolovanje. Specifične su i lučke operacije što se obavljaju na lučkoj infrastrukturi. uz dizalice i portalne i poluportalne dizalice.robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. a sadrži popis tereta koji je planiran da ga se ukrca ili iskrca iz broda u toku smjene. Puno je i «neproizvodnosti» radnog vremena zbog plaćenih dopusta. odnosno nastoji se postići da se za isto društveno-priznato vrijeme i isti utrošak radne snage izvrši veći broj lučkih operacija. Sve te kategorije poznate su i u lukama. npr. to je puno radno vrijeme. prikrivene nezaposlenosti jer određeni broj radnika nije u punoj mjeri proizvodno iskorišteno. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. U lukama ima dosta tzv. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. Skraćeno radno vrijeme – izjednačuje se sa punim. telefonske.. 3. saobraćajnice koje povezuju lučke bazene i dr. godina. mjesec. godišnjih odmora i sl. tjedan. rad nedjeljom i praznikom. kamioni.

osobna. po tranzitnom prometu. oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj.8. obiteljski razlozi. tehnologije i dr. Usprkos tome česta su bolovanja kao posljedica brojnih faktora. rješavanje socijalnih problema bolesnik LTR i invalida. Za veću sigurnost prijeko je potreban stalan nadzor radnika i poslodavaca nad opremom. 18 . Prije rasporeda na radno mjesto. Posebno se predviđa plaćanje sati čekanja. opremljenosti i dostignutom stupnju tehnike. tradiciji. uvjeti rada. geografskom položaju. nadzor nad načinom rada i pravodobno prijavljivanje radnih postupaka koji ugrožavaju njihovu sigurnost. pa se moraju upotrebljavati sredstva osobne zaštite na radu i osobna zaštitna oprema o čemu je dužan brinuti neposredni rukovodilac LTR. Nužno je da rad lučkih radnika prate i poslovi na uređenju i održavanju radnog prostora u luci. stimulaciji radnika. Svaka luka ima svoje osobitosti. praćenje psiholoških sposobnosti radnika. Kod lučkih radnika radi se o radnim odnosima lučkih radnika u organizaciji rada. proizvodnju. te ostalim vrstama tereta. uređajima. plaće lučkotransportnih radnika (kolektivni ugovori luke) Rad LTR vrednovan je utvrđenim normativima za poslove s generalnim teretom. prometnoj ili tehnološkoj vezi. primjena mjera zaštite na radu i dr. sidrenje i zaštitu brodova. ovisno o manipulaciji i vrsti tereta. kao i sve vrste naknada za vrijeme u kojem radnik ne radi. režimu rada. uređenju pristupa do radnog mjesta. te je ključan element svake luke živi rad i radnik. utvrđivanje odgovarajućih postupaka u opasnim situacijama i sl. snabdjevenost radnika zaštitnom odjećom. a za to nije kriv. 10. a iz tog proizlazi i način organiziranja njihovog rada. pripremama radnika za rad i dr. obrazovanja iz oblasti zaštite na radu. zajednička zaštita na radu lučkotransportnog radnika Na svim poslovima i radnim zadacima koje obavljaju LTR postoji opasnost za život i štetnost za zdravlje. opće zdravstveno stanje. u luci kao pomorskom dobru. Jedinica mjere za vrednovanje rada LTR je 1 tona. Rad lučkih radnika koji je vrlo fizički zahtjevan izaziva i povećano iscrpljivanje radnika što ima za posljedicu više povreda na radu te profesionalna oboljenja. zatim dodatak za rad štetan za zdravlje i opasan za život. međuljudski odnosi. luka poslodavac Luka. nadzor nad obavljenim lučkim operacijama. po značenju za zemlju i inozemstvo. a lučke operacije zahtijevaju dosta živog rada. komad ili jedan sat rada. rasutim teretom (suhim i tekućim). postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. 9. alkoholičar i dr. te u toku radnog odnosa obavlja se niz preventivnih zdravstvenih radnji. drvom i drvnim proizvodima. metar kubični tereta. sistematskih pregleda. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. lukobranima. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. organ općinske uprave ili državni organ koji koristi luku.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. Luke moraju savladati velike količine robnih tokova. dubini mora u luci i na prilazima.. Korisnik luke – organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba. osiguranje prve pomoći i spašavanje.

jer postoji pravilo da obvezuje osobe koje su ugovor sklopile i one koje su u vrijeme sklapanja ili naknadno postale članovi udruge koja je ugovor sklopila. ukrcaj. ugovor obvezuje. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0. može se o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata. stimulativnog dijela plaće i dodatka. vozači traktora i dr. Prema odredbama Kol. Ugovor se primjenjuje na sve zaposlene u luci. svoj živi rad. Lučki radnik ulazi u radni odnos na temelju ugovora zaključenog sa poslodavcem. jer su to osobe zaposlena na lučkim operacijama. Prema Zakonu o radu. sadržaj) Stranke kolektivnog ugovora jesu: na strani poslodavca – jedan poslodavac (luka). korištenja radnog vremena. noćnom radu. 19 . zaštitu na radu. osim ovlaštenim radnicima i sindikalnim povjerenicima. Po Kol. plaće i naknade. U radnom odnosu lučkih radnika profesija je sastavni dio i obilježje tog odnosa. određuje se da rast plaće treba zavisiti od minimalnih troškova života radnika i njegove obitelji. slagači.. odnosno udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine. radu u dane praznika. inovacija i dr. a na strani posloprimca sindikati Lučkih radnika u tom poduzeću.5%. međutim postavlja se pitanje koga Kol. ugovor ne izdvaja kao kategoriju lučke radnike već se odnosi na sve radnike koje luka zapošljava. kolektivni ugovor za lučke radnike (subjekti. To su brojni kvalificirani i specijalizirani radnici. ugovor sadrži odredbe koje reguliraju pitanja koja se odnose na: radno vrijeme. Sadržaj Kolektivnog ugovora: Uređuje prava. Kol. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. uvjetima rada. fizičke i umne sposobnosti stavlja u službu poslodavca i obavlja lučke operacije koje predstavljaju sadržaj njegova radnog mjesta. ugovoru plaće su javne. prema objektivnim kriterijima i mjerilima prema: složenosti rada. u pravilu. organizacijom i zaštitom na radu. ako je na području za koje se želi sklopiti kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata. ugovora poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće.Najintenzivnija lučka operacija je rukovanje generalnim teretom kada rastu troškovi radne snage. vinčmani. 12. Kol. iskrcivači. odgovornosti u radu. Plaća lučkog radnika treba biti unaprijed utvrđena. mjeritelji. odmore i dopuste. brojači. dizaličari. Najniža moguća plaća vezuje se uz zakonom dozvoljenu granicu. pojedinačna isplata plaće je tajna. Lučke operacije određuju pojam lučkog radnika. te se tada brod treba što kraće zadržati u luci jer je živi rad skup. ugovor o radu lučkotransportnog radnika Radni odnos može zasnovati svaka osoba koja pored uvjeta utvrđenih propisima ispunjava i uvjete utvrđene općim aktom poslodavca. ušteda u radu. stručnosti. 11. prijenos. obveze i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada te obveze poslodavca.. Prije stupanja na rad poslodavac je dužan upozoriti radnika na odredbe propisa u svezi s radnim odnosom. mehaničari. samoinicijativi. prekovremenom radu. radnog učinka. skladištenje i općenito premještanje tereta. a ukoliko zakonske odredbe prestanu važiti. na neodređeno vrijeme u pisanom obliku. iskrcaj.

a za radna mjesta s posebnim ovlastima traje 6 mj. a predsjednika imenuje sporazumno iz redova uglednih i stručnih radnika.Po Kolektivnom ugovoru postoji obveza poslodavca da prilikom popunjavanja radnog mjesta istraži mogućnost popune tog radnog mjesta raspoloživim radnikom između već zaposlenih. Mirenje završava pismenom nagodbom koje ima snagu izvansudske nagodbe.u slučaju neizvršenje odredbi kolektivnog ugovora kao i u slučaju odbijanja zaključivanja kolektivnog ugovora. Mirenje mora biti obostrano prihvaćeno. Za status volontera bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor. preraspodjele poslova na druge radnike ili doškolovanje već zaposlenih.sa svrhom sklapanja kolektivnog ugovora na razini poduzeća. 13. može se pokrenuti postupak mirenja. ugovoru postoji i mogućnost da se radnici bez iskustva prime kao pripravnici. po jednog od svakog subjekta.ako štrajk najave sedam dana prije početka. dana i početka štrajk . provodi ga komisija za mirenje od 3 člana.uz obvezu da objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka 20 . . Pokusni rad – 3 mj. a pokreće se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih stranaka. trajanje se može produžiti ako je radnik za vrijeme koje mu traje radni odnos bio bolestan. a prije mirenja mora uslijediti međusobno pregovaranje poslodavca i sindikata. Ako ne uspije pregovaranje ni mirenje stranke mogu predmet spora povjeriti sudu časti od tri člana. Uvođenje radnika u posao je jedna od karakteristika radnih odnosa lučkih radnika s obzirom na specifičnosti rada te prema Kol. rješavanje kolektivnih radnih sporova u luci Za rješavanje sporova među strankama kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem. mjesta.ali ne prije okončanja mirenja i najave sa oznakom razloga za štrajk. Odluka suda časti je konačna. . Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga: . a biraju se na način kao i komisija za mirenje. U vrijeme polusnog rada ima pravo na plaću u visini plaće radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos. .

obalnim mrežama potegačama. sakupljanje. ostima parangalima. radne operacije jesu: lov. ribolov (kao sezonski rad s manjim brojem radnika i osobitim rizicima) Na ribolov se dugo gledalo kao na podlogu. Tu je riječ o gospodarskom ribolovu. osobe koje rone moraju biti stručno osposobljene. to se osobito odnosi na radno-pravni status ribara. trgovačko društvo ili obrtnik. Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu. Količina ulovljene ribe i sezona ribolova nije stalna. a zarada bi trebala pokriti mjesece kada ulov ribe opada. a isto vrijedi i za mali gospodarski ribolov. osnovne karakteristike radnopravnog odnosa ribara Ribar u morskom ribolovu je zaposlenik (djelatnik) stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov u radno-pravnom statusu.. vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom gospodarskom ribolovu propisuje ministar.III. Još je jedna specifičnost/determinanta gospodarskog ribolova stručna osposobljenost ribara za gospodarski ribolov jer gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba. U periodima povoljnih i trajnih ulova ribe stvaraju se viškovi koji pokreću proizvodnju. te niti radno angažiranje ribara nije konstantno. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. kada ima ribe potreban je veliki broj radnika. migraciju ljudi. Ribolov je sezonski rad i koristi se samo trećina raspoloživa radnog vremena u godini. pelagijskim koćama. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. bolnica i drugog.. vršama. škola.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. RADNO – PRAVNI STATUS RIBARA 1. kulture. života naroda uz more.) gospodarski ribolov. kao djelatnost lovljenja riba i drugih morskih organizama uz uporabu ribolovnih alata i opreme. razvoj gradova uz more. koja se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova mora nalaziti na plovilu. Ribarski posao nosi osobite rizike. Namjenu. kružnim mrežama plivaricama. a kada se ribolov obavlja ronjenjem. Ribolov je usmjeravao općeniti razvoj gospodarstva uz more i ostao sastavni dio radnog angažiranja stanovnika uz more. Djelatnost poslodavca je derminanta radnog odnosa između poslodavca i zaposlenika.. negdje i najvažniju.. 21 . Poslodavac u ovom radno-pravnom odnosu je pravna ili fizička osoba. 2. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. Mjesto rada je plovilo. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. kao gospodarska djelatnost kontrolirane reprodukcije i uzgajanje riba i drugih morskih organizama. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. koje se bavi gospodarskim ribolovom i djelatnošću kontrolirane reprodukcije i uzgajanjem riba i drugih morskih organizama. kao djelatnost sakupljanja morskih organizama bez uporabe ribolovnih alata i uzgoj. sukobljeni su mali ribari i profesionalci.

turistički radnici. te druge članove posade ribarskog broda. kontrola se obavlja nakon upisa broda u registar plovnih objekata. smještaj za spavanje. 22 . 4. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. Ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjen za ribolov i to ribolovnim alatom kao sredstvom kojim se obavlja ribolov. ako imaju zaposlene djelatnike stručno osposobljene za gospodarski ribolov ili su sami stručno osposobljeni za gospodarski ribolov 2. upravitelja stroja. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. jedan dan u tjednu ili čak jedan sat dnevno u pravilu nisu u radnom odnosu. ribolovni alati oprema koja je upisana u povlastici za ribolov 3. Mora postojati i prostor za smještaj i pripremanje hrane posadi broda. vođu ribolova.Tri uvjeta da bi se pravna ili fizička osoba bavila gospodarskim ribolovom (Zakon o morskom ribarstvu): 1. Ribarski posao je vještina. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. mjesto rada (ribarsko plovilo) Mjesto rada ribara su u pravilu ribarska plovila. čiju upotrebu omogućava oprema kao ribolovno sredstvo. međutim. 3. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. ili preko 25 metara ako su na motorni pogon. Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. a ribarski brod također treba zapovjednika. Ribarski brod mora imati i osiguranu sigurnost posade. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. o stručnom obrazovanju ribara. Stalni ribari su profesionalci. to su poljoprivrednici. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. 126. ali se moraju stjecati znanja i u školama. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. nakon preuređenja i prilikom inspekcije broda. Na svakom ribarskom brodu mora biti osigurano mjesto za smještaj posade preko 75 tona nosivosti. dopunski. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. ručanje. sredstva rada Uvjeti za sklapanje radnog odnosa ribara su opći: oni koje mora zadovoljiti svaka osoba da bi zasnovala radni odnos i posebni: uvjeti potrebni da bi se zasnovao točno određeni radni odnos. raspored rada na brodu (obavlja zapovjednik plovnog objekta) Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. Ribari koji rade povremeno. sanitarije i dr. Ribarska flota se modernizira. To se ne odnosi na ribarske brodove koji su manje od 36 sati izvan svoje matične luke. mjesto rada – plovilo. a i manje ako to odrede nacionalne vlasti. umirovljenici i po toj osnovi imaju riješen radni i socijalni status. ali dio poslova se obavlja i uz njih na kopnu. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. dolazi do modernijih tipova mreža. izolaciju za toplinu i hladnoću.

kojom se ograničava radno vrijeme ribara (prvi akt MOR-a o ribarima)  Konvencija MOR-a br. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. o minimalnoj starosti za prijem na ribarske brodove  Konvencija MOR-a br. osim pilota. a određene pravne praznine nadomještaju autonomni akti poslodavaca. učenika vezanih ugovorom o školovanju. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. konvencija br. Kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. 126 iz 1966. 125 o dokazima o obrazovanju ribara Određuje standarde kvalifikacija koji moraju zadovoljavati ribari i posada na ribarskim brodovima. vrela (izvori) prava i radnopravnog statusa ribara MOR odvojeno regulira status pomoraca od statusa ribara. smrću ribara. god. Također Konvencija propisuje i minimalnu životnu dob potrebnu za pojedine funkcije na ribarskom brodu. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne nacionalnom zakonodavstvu. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. pritom garantirajući da ribar razumije sadržaj ugovora o radu. 6. donijeta je posebna Rezolucija na Konferenciji MOR-a da se status ribara i režim rada na ribarskim brodovima izdvoji iz režima kojim se regulira život i rad pomoraca. Ovu Rezoluciju slijede Konvencije i Preporuke MOR-a. a kao posloprimac ga potpisuje ribar. 113 iz 1959. 7 iz 1920. učenika na školskim brodovima. 1921. U slučaju zapošljavanja osoba u svojstvu posade na ribarskom 23 . tako da se to ubilježi u radnu knjižicu ribara. Ugovor se potpisuje u pisanom obliku. o ugovoru o zapošljavanju ribara  Konvencija MOR-a br.5. 125 iz 1966. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. prilikom iskrcaja i ukrcaja s ribarskog broda. o dokazima o obrazovanju ribara  Konvencija MOR-a br. 7. o stručnom usavršavanju ribara  Zakon o radu je osnovni propis o radno-pravnom statusu ribara  Zakon o morskom ribarstvu. 114 iz 1959. 112 iz 1959. Ribarskim brodom ovlaštena je upravljati osoba koja za to ima odgovarajuće kvalifikacije. 114 o ugovoru o zapošljavanju ribara Konvencija navodi da je ribar svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na posao u bilo kom svojstvu na ribarski brod namijenjen za morski ribolov i koja je upisana u sastav posade. uređuje određena pitanja djelatnosti i morskog ribarstva. konvencija br.  Preporuka br. o zdravstvenom pregledu ribara  Konvencija MOR-a br. privrednog i športskog ribolova i sl. uzgoju riba  Pravilnik o iskaznici ribarskog inspektora za morsko ribarstvo  Naredba o ribolovnim sredstvima kojima se može obavljati privredni i sportski ribolov  Program za provjeravanje stručne sposobnosti ribara U propisima se prvenstveno uređuju pitanja i odnosi obavljanja djelatnosti morskog ribarstva. god. članova posade vojne mornarice i drugih osoba u državnoj službi. a izravno i neizravno se također primjenjuje na radno-pravni status ribara  Pravilnik o privrednom i sportskom ribolovu..

Splitu. Ispite ribara i pomoraca na ribarskom brodu provode autorizirane ustanove za tu svrhu. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. instruktaže i tečajevi do tri mjeseca. Ribarski posao je vještina. priučeni radnik. s programom za 4 profila obrazovanja. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. znanjem i kvalifikacijom. Važno značenje i korist imaju i kratkotrajni seminari. strojovođa ribarskog broda. ali se moraju stjecati znanja i u školama. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama.brodu bitne su i godine radnog staža nakon čega se izdaju potvrde. ribar. koćama Stalni ribari su profesionalci. motorist. dolazi do modernijih tipova mreža. o stručnom obrazovanju ribara. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. te druge članove posade ribarskog broda. obalnim mrežama potegačama. ribarske škole. stručni radnik brodovođa ribarskog broda (velika obalna plovidba). Ribari moraju poznavati tehnike ulova. specijalizirani stručni radnik – ribar. specijalizirani radnik – ribar. a ribarski brod također treba zapovjednika. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. upravitelja stroja. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. 9. pelagijskim koćama. ali to nikako ne može zamijeniti školsku i fakultetsku nastavu i stečeno obrazovanje. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. certifikati o vremenu provedenom u nekoj službi. ribonautičar. 126 o stručnom obrazovanju ribara Ribarski posao je vještina. rad na brodovima.. kružnim mrežama plivaricama.) gospodarski ribolov. u kojima se obavlja nastava za ribarske kadrove raznih profila i nivoa obrazovanja. specijalizirani stručni radnik – brodovođa ribarskog broda (mala obalna plovidba). teorijsko znanje. čamcima. Dubrovniku. Mjesto rada je plovilo. 126. ribari profesionalci. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. ali se moraju stjecati znanja i u školama. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. Ribara određuje profesionalni rad ribara sa snagom.. U svijetu se osnivaju posebne institucije. o stručnom obrazovanju ribara. vođu ribolova. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. Ribarska flota se modernizira. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. a ispituje se praktično znanje. ostima parangalima. posebni zdravstveni uvjeti i uvjeti godina života da bi ribar sklopio ugovor o radu. Zadru. Lošinju. 8. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. vršama. obrazovanje i 24 . Prema konvenciji 114 MOR-a ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade.. tj.. ribarski centri i ribarske obrazovne institucije drugog tipa. međutim.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. konvencija br. 126. brodostrojar. U Hrvatskoj u prethodnom periodu obrazovanje se odvijalo u Centrima usmjerenog obrazovanja u Rijeci. poznavanje mjera sigurnosti na radu itd.

Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. a kao posloprimac potpisuje ga ribar. sezonski karakter rada. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. garantirajući pritom da ribar razumije sadržaj ugovora.dan otpočinjanja rada. obalnim mrežama potegačama. ribar). 6. kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. naziv vrste poslova na kojima će ribar/pomorac raditi. i dr. uglavci koji s ribarom ili posloprimcem mogu biti posebno ugovoreni kao osnovna plaća. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. trajanje plaćenog godišnjeg odmora i dr.. gospodarski ribolov i poslodavci Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. pelagijskim koćama. kada počinje prestacija rada ribara na radnom mjestu.. Registracija je unošenje u registar ugovora podataka.. ( prema Pravilniku o sadržaju i načinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara ) 25 . Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. 4. 9. pripadnost grupi. brodu. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne zakonu. na strani poslodavca može biti i fizička i pravna osoba (brodar. ostima parangalima. smrću ribara.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. 11. vršama.stjecanje ribarskih vještina za vrijeme rada. sklapanje ugovora i registracija ugovora o radu ribara Ugovor o radu ribara se potpisuje u pisanom obliku. sjedištu.d. ima snagu kao i drugi javni registri. 8. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom tako da se ubilježi u radnu knjižicu ribara.. pravnog odnosa intuitu personae (osobnopravni radni odnos). naziv broda kao mjesta rada. uzgojem riba. ako je ugovor na određeno vrijeme. on je osnov radnog odnosa. odnosno na poslu zbog kojeg je sklopio ugovor o radu.) gospodarski ribolov. uglavak koji navodi da je poslodavac upoznao ribara sa pravima i obvezama. kružnim mrežama plivaricama.. Stranke ugovora su poslodavac i zaposlenik. mjesto i dan sklapanja ugovora. uglavak o očekivanom trajanju ugovora. to je popis ugovora o radu pomoraca i ribara i smatra se javnom ispravom. sakupljanjem morskih organizama. a na strani poslodavca fizička (ribar). 10.-a Poslodavac može biti pravna ili fizička osoba koja se bave gospodarskim ribolovom. Ugovor o radu s ribarom sklapa se prije ukrcaj na brod. 3. 5. uglavak o strankama te njihovom prebivalištu. Uglavci koje ugovor mora sadržavati: 1. Ugovor o radu je pisan i dvostrani pravni akt. Ribar je u morskom ribolovu stručno osposobljena osoba za gospodarski ribolov i može imati status obrtnika ili osnivača t. 2. i svi drugi podaci koje zahtjeva nacionalno zakonodavstvo. tj. 7. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama.

pripremi za rad. Česti su jednostrani raskidi ugovora o radu (samovoljno napuštanje posla). Zaštita na radu sadrži brojne propise o zaštiti na radu na brodu i zaštiti od požara. Fluktuacija ribara jedan je od elemenata koji karakterizira radni odnos ribara. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. zahtjeva posebne mjere i posebna sredstva zaštite osobe – ribara. specifičnost ribara kao poslodavca. 2. Ribar može biti u radnom odnosu i s pola ili manje od pola radnog vremena. adaptaciji na ribarskom brodu. opći režim (radno vrijeme. promjena statusa. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. nadzor i traži ispravak ugovora o radu koji ne sadrži sve bitne uglavke. 3. Ugovor na registraciju podnosi poslodavac nadležnom tijelu (Ured za rad. pa registracija istovremeno znači potvrdu. dan. a sezonski rad zbog teških uvjeta rada. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. složena specifičnost radnopravnog i socijalnipravnog položaja ribara kao zaposlenika. 26 . tjedan. Radno vrijeme je ono vrijeme koje je ribar dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. Fluktuacija ribara posljedica je i slabe kvalifikacijske struke zaposlenih. Registracija također znači i pravo državnog tijela uprave da obavlja uvid. u traženju novih ribara. Radni proces na ribarskom brodu ne smije se prekidati za vrijeme realizacije radne operacije. To znači nadzor države nad zakonitošću ugovora. česti zahtjevi za sporazumni prestanak ugovora o radu. mjesec i duže. specifičnost statusa ribarskog plovnog objekta. socijalnom okruženju i drugo. Ribar može raditi u preraspodjeli radnog vremena. Svaku promjenu ugovora poslodavac je također dužan prijaviti u roku osam dana koja će se registrirati kao i ugovor. Registracija je identifikacija ribara. zaštita na radu. prestanak rada) Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. Ima dosta noćnog rada.Registracija ugovora o radu ribara zahtjeva se zbog 3 razloga: 1. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. To povećava troškove u morskom ribarstvu. Ribari su osnovni subjekti sigurnosti na radu na ribarskom brodu morskog ribarstva. Rad na moru i uz more povezan je s posebnim rizicima. što sve utječe na kvantitet i kvalitet rada ribara. u smjenama i po posebnim gvardijama. Gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba koja pored ostaloga mora posjedovati znanja o zaštiti na radu. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. 12. u onom svojstvu u kojem će raditi na ribarskom plovnom objektu. fluktuacija. zdravstvo i socijalnu skrb) u tri primjerka u roku osam dana od kada je pomorac ili ribar započeo sa radom. a povremeno se rad kompenzira preraspodjelom radnog vremena.

Djelatnost «Plovputa» 27 .  RH je Uredbom Vlade osnovala «Plovput» za obavljanje stručno – tehničkih poslova kojim se ostvaruju uvjeti sigurne plovidbe obalnim morem RH. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. ali usluge iz područja pomorske signalizacija prvenstveno su privrednog karaktera. 2.IV. U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. zdravstvenog stanja. psihofizičkih sposobnosti i dr. briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. Svjetioničari u pravilu rade samostalno. spola. zaštitna i službena odjeća i dr. Radni odnosi svjetioničara pripadaju skupini radnih odnosa u organizacijama privrednih djelatnosti morske tehnologije s posebnim režimom jer su vezani za specifične uvjete rada. otoku. Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. Pored ostaloga obavljaju se i stručno – tehnički poslovi: briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. SVJETIONIČARI 1. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. Uz opća pravila o reguliranju radnih odnosa radnopravni odnosi svjetioničara podvrgnuti su i posebnim pravilima. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. Svjetioničari su subjekti sigurnosti plovidbe uopće. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. stručnih sposobnosti. Sigurnost plovidbe. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. a do osnivanja poduzeća u Ustanovi za održavanje pomorskih plovnih putova sa sjedištem u Splitu. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. Svjetioničari putem organizacija u kojoj su u radnom odnosu ostvaruju i državne funkcije. Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa moraju biti zadovoljeni i posebni u pogledu dobi. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. plovput sa sjedištem u Splitu Radnici koji zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara to sada čine u poduzeću «Plovput» Split. specifičnosti radnopravnog i socijalnopravnog statusa svjetioničara Radi se o vrlo malom broju radnika koji obavljaju službu sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru. U pomorsko – pravnom značenju. svjetioničarske stanice i signalne stanice. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. održavanje i uređivanje tih puteva. održavanje i uređivanje tih puteva. radiousluge i drugi poslovi spadaju dijelom i u djelatnost uprave. bez ekipe i na izdvojenim mjestima rada. života. Oprema i materijali s kojima svjetioničari rade su građevinski i plovni objekti. na svjetionicima žive svjetioničari i njihove obitelji. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja.

naređuje isključivanje i prekid rada uređaja za maglu i ostale uređaje i agregate. električne struje.regulira upotrebu obradive zemlje za potrebe svjetioničara.odobrava upotrebu čamca. odnosno svjetioničarasignalista. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici gdje službuju dva ili više radnika. 4.briga o ispravnosti i urednom funkcioniranju svjetionika i svih ostalih povjerenih svjetala i uređaja. 4.regulira upotrebu vode. Po značenju za plovidbu brodova i po uvjetima života i rada svjetioničara izvršena je interna kategorizacija svjetioničara u 4 kategorije. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. rezervni je svjetioničar radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji službu vrši kao zamjena na svjetioniku. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. . kategorizacija svjetioničara i svjetionika (naziv radnog mjesta) Svjetioničar je radnik koji rukuje i održava objekte za sigurnost plovidbe.rukovodi radiofonskom stanicom i određuje ovlaštene svjetioničare za rukovanje stanicom. . . . čiju posadu čine dva ili više svjetioničara. određuje raspored radnika u slučaju požara. 3. 6. održavanje i uređenje plovnih putova u obalnom moru. svjetioničarski je vježbenik radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji još nema zvanje kvalificiranog svjetioničara. Dužnosti upravitelja svjetionika: . .brine se o stanju lijekova i njihovom izdavanju. odgovorni svjetioničari na svjetioniku čiju posadu čine jedan svjetioničar ili mu je još pridodat rezervni svjetioničar. postavljanje i osiguranje funkcioniranja objekata sigurnosti plovidbe. obvezama i odgovornostima radnika. svjetioničarskoj stanici ili plovnom objektu.od interesa je za RH. upravitelj svjetionika ili upravitelj signalne stanice kada upravlja svjetionikom ili signalnom stanicom. Upravni odbor i direktor «Plovputa» odlučuju o pravima. upravitelj svjetioničarske stanice. 5. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene.brine za ispravnost protupožarnih sredstava i da svjetioničari njima znaju rukovati. 2. složene i specifične radne operacije svjetioničara Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. . sadržaj poslova i mjesto rada svjetioničar može biti. 3. gdje obavlja službu sam. svjetioničar ili svjetioničar signalista. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici na kopnu. 1. . 28 . odgovorni svjetioničar. 7. S obzirom na organizaciju rada. Upravni odbor donosi akt o unutarnjoj organizaciji i načinu rada poduzeća te akt o raspodjeli plaća djelatnika poduzeća. signalnoj stanici.

Informiranje svjetioničara uglavnom se vrši na dva uobičajena načina: biltenima organizacije i dostavom internih obavijesti. sigurnosne i svjetleće plutače sa usidrenim elementima i dr. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. leće. državni i vjerski blagdani. organizacija svakodnevno održava vezu sa svjetionikom telefonski. 6. Svjetionik Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. ograničeni izbor prehrane. neiskorišteni slobodni dani. kategorije. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. brodicama i sl. odnosno korištenjem posebnih čamaca koje imaju svjetionici. Zbog takvih težih uvjeta rada velika je i fluktuacija radnika. 5. tj. ograničeni prostor kretanja. 29 . Ovlašteni radnici organizacije jednom mjesečno posjećuju svjetionik i snabdijevaju ga sredstvima za rad. tko kome odgovara. Izrazita je hijerarhije poslova. češće promjene klimatskih uvjeta. specifični radni uvjeti svjetioničara Različitost života i rada na svjetioniku o odnosu na kopno. svjetionici. rad u smjenama. redoviti rad. Zarade radnika su niske. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. Svjetionici posjeduju vlastite televizore i radioaparate. svjetioničarske stanice i signalne stanice. svjetioničarske i signalne stanice Rad svjetioničara odvija se u preciznoj organizaciji rada u jedinicama koje čine. posada čuvanog svjetionika sastavljena je od upravitelja i svjetioničara. uzrok su zdravstvenih i drugih smetnji svjetioničara. odvojenost od porodice. a tisak kupuju putem plovnih područja. a 15 dana slobodni. Ti čamci služe svjetioničarima i njihovim obiteljima i za nabavu živežnih namirnica kojih nema na svjetioniku. Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. ušteđivači plina. rade na sredstvima pomorske signalizacije. ali i usklađenost i koordinacija. fenjeri. specifična organizacija rada – svjetionik. dodatak na meteorologiju i posebne usluge. a radni staž 18 godina. dva svjetioničara koji se izmjenjuju 15 dana na radu. u plaću se uračunavaju. Na svjetionicima I. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. okretni strojevi.- rukovodi radnjama kod pomoći brodovima. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. rasvjetni aparati. npr. noćni rad. rad nedjeljom. visinski rad. Prosječna životna dob svjetioničara je 42 godine. sa stalnom službom uvodi se novi način rada. a razgovori se obavezno obavljaju u osam sati ujutro i u 12 sati. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji.

svjetlećih i dnevnih oznaka i plutača. stambenim i ostalim prostorijama. ali uvijek poslova svjetioničara i radi ekonomski svrsishodnoga odgovornoga korištenja sredstava i ostvarivanja prava i obaveza što se stječu na radu i po osnovi rada. a uz naknadu (plaću) i druga prava utvrđena zakonom.održavanje i nadziranje područnih. . Najveći dio poslova realizira se u svjetioničarskoj zgradi. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. a to znači da ima i više radnika. Od mjesta izvršenja ovisi i oprema. osmatranje i javljanje. dobrovoljno zasnovanom s organizacijom čija je djelatnost sigurnost plovidbe i zaštite ljudskoga života na moru. akomulatora. koji su uređeni zakonom. kojim se reguliraju: .pružanje pomoći plovilima i brodolomcima. kao svoje glavno i redovito zanimanje na sredstvima rada organizacije. sredstvima za vezu i osmatranje. Razlika je u mjestu rada. u kontinuiranom procesu rada. kroz vrlo specifično utvrđeno radno vrijeme u smjenama. Parafrazirajući odredbe zakona o radnim odnosima pozitivnopravna definicija radnog odnosa svjetioničara je: Radni odnos svjetioničara je dobrovoljni odnos između svjetioničara i poduzeća «Plovput» Split radi obavljanja poslova na čuvanom ili drugom svjetioničarskom mjestu rada. .rukovanje uređajima na svjetioniku. Svjetioničarske stanice: Zadatak svjetioničarskih stanica je rukovanje s više obalnih i lučkih svjetala. na čuvanom svjetioniku. . elektroinstalacija. gromobrana i dr. najčešće na tzv. čuvanom svjetioniku. jednim ili više plovnih objekata s uređajima za izvlačenje i smještaj. 30 . kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. održavanje i remont agregata. Svjetioničari rade na svim sredstvima pomorske signalizacije. kolektivnim ugovorom i općim aktima organizacije. kancelarijom. obalnih i lučkih svjetala.Kod rada svjetionika bitne su i karakteristične i radne operacije upravitelja svjetionika. obali ili plovnom objektu. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. od kojih je jedan obavezno svjetioničar.održavanje svih objekata i uređaja na svjetioniku u okvirima mogućnosti posade ili uz pomoć drugih izvršitelja: postavljanje. stalno je i stručno usavršavanje svjetioničara. sa uređajima. popuna. jer svjetioničarska stanica može imati sjedište na svjetioniku. definicija radnog odnosa svjetioničara Radni odnos svjetioničara pravni je odnos između radnika koji obavlja specifične radne operacije. kolektivnim ugovorom i općim aktima poduzeća «Plovput» Split. izražena je hijerarhija poslova uz maximum suradnje. Poslovi se obavljaju prema posebnom Pravilniku o službi. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. pristanom. Radno mjesto svjetioničara organizacijski uvijek pripada jednom plovnom području kao organizacijskoj jedinici koja djeluje na određenim dijelovima obale i obalnog mora. 7.vršenje službe bdijenja. .

grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. 9. Zbog toga se u postupku zasnivanja radnog odnosa posebna pažnja posvećuje prethodnoj izobrazbi iz područja zaštite na radu. pokusni rad. teže životne i radne uvjete. Međutim prema organizaciji rada. Pored ovih razvijaju se i specifični elementi. on je član kolektiva te organizacije. Svjetioničar je u radnom odnosu u organizaciji koja je registrirana za obavljanje službe sigurnosti na moru. posebna zaštita na radu – poslovi na izdvojenim radnim mjestima . definicija svjetionika Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. a prilikom zasnivanja radnog odnosa svjetioničar se upozorava na vrijednost sredstava s kojima radi. transport disuplinskih boca. a nakon jedne do dvije godine prakse pripravnici pohađaju posebni interni seminar uz polaganje stručnog ispita za stjecanje zvanja kvalificiranog svjetioničara. .8. važnost svjetioničarskog posla. 10. Svjetioničar uvijek radi na sredstvima organizacije u kojoj je u radnom odnosu. Pri radu na svjetionicima rukuje se opasnim uređajima. 31 . te prolaze obuku različitog sadržaja. uključivanje. prethodnom provjeravanju radnih sposobnosti za rad na svjetioniku. agregati. za njega vrijedi sve što je autonomnim i heteronomnim normama propisano. Prethodno treba proći i obuku pružanja prve pomoći sebi i drugima. Zasnivanje radnog odnosa svjetioničara temelji se na specifičnom planu zapošljavanja. vitla i dr. radi se o rizicima i opasnostima kod kojih lako može doći do grešaka. koji na svjetioniku stječu potrebnu praksu za to zvanje. otoku. U radni se odnos prima i određeni broj pripravnika. korištenje plina iz boca. Strukturu radne snage na svjetionicima čine radnici sa završenim zanatom ili pak srednjom školom. Zasnivanjem radnog odnosa on se uključuje u radni proces u sastavu organizacije.POSLOVI NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA - Izraziti primjer rada na izdvojenim radnim mjestima je obavljanje poslova svjetioničara. Priučavanje se obavlja na poslu i izvan radnog mjesta. radno je vrijeme unaprijed utvrđeno i radne su operacije propisane. Radnici koji prvi puta zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara pohađaju određene tečajeve i seminare. čelične boce u specijalnim prostorijama. u okviru tzv. uvođenje u posao i dr. odnosno radiofonista.POSEBNA ZAŠTITA NA RADU - Na svjetionicima je nužna oprema koja je okupljena na veoma malom prostoru. upotreba butan boca. obveze i odgovornosti. plaća i subordinacija. boce s disuplinom. posebni uvjeti za zasnivanje i trajanje radnog odnosa Za ove radne odnose vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi – dobrovoljnost. plovnih područja njegovo se radno mjesto nalazi izvan radnih mjesta i prostorija organizacije. a posebno mjesto i način izvršenja rada obavlja se na poseban način. osobna ravnopravna funkcionalna veza. donošenju odluke o potrebnom broju izvršitelja. i sva prava.

obveza i odgovornosti svjetioničara Obveze. Nakon što je stupio na snagu Opći kolektivni ugovor.poznavanje pravnih propisa u oblasti pravnog prometa i plovidbenog prva u dijelu nužnom za obavljanje radnih operacija na čuvanom svjetioniku. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. reguliranje prava. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. tj. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. Njih karakteriziraju ovi elementi: . Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici. kolektivnih ugovora u pojedinim djelatnostima. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. obveza i prava. radno vrijeme svjetioničara Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. . 12. drugim propisima i poslovnim običajima u poslovima sigurnosti plovidbe na moru.poslovanje u skladu s posebnim zakonom.U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. 11. . U pomorsko – pravnom značenju. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. . . obveze i odgovornosti svjetioničara odnose se i norme kolektivnih ugovora i općih akata.mjere i sankcije zbog povrede propisa. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. . 32 . Osim heteronomnih normi na prava.nadzor nad primjenom propisa provode organi određeni posebnim propisima.načelo savjesnosti i poštenja u prometu. . pa tako i kod svjetioničara. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja.ažurnost. dosljednost i operativnost u izvršavanju poslova i zadataka svjetioničara.neprestani kontakt s korisnicima usluga i organizacijom u kojoj su u radnom odnosu. slijedilo je sklapanje i granskih ugovora. kao i usluga pruženih potencijalnim i stvarnim korisnicima usluga. O vrsti službe zavisi i radno vrijeme. svjetioničarske stanice i signalne stanice. prava i odgovornosti svjetioničara reguliraju se heteronomnim i autonomnim normama.evidentiranje radnih operacija uz cijene koje su unaprijed utvrđene. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. točnost. .

službu vrše tri svjetioničara. 42 sata na tjedan. slobodno vrijeme. Obvezna prisutnost je vrijeme koje radnik mora provesti u svojoj organizacijskoj jedinici izvan radnog vremena u efektivnom radu. Uputno je na svjetionicima I. napuštanje svjetionika može biti samo danju i to do 12 sati i može trajati do zalaska sunca. a četvrti koristi slobodne dane. i to samo na svjetioniku ili izvan svjetionika. tj. efektivnog rada te obvezne prisutnosti na radu koristi se tzv. Radno vrijeme utvrđuje organizacija u skladu sa zakonom i u interesu organiziranja službe sigurnosti plovidbe. tj. U ovoj djelatnosti ima puno tekućeg rada koji umara pa je bitno korištenje i godišnjih odmora. a to se u skladu sa zakonom autonomno uređuje. Dežurstvo traje od izlaza do zalaska sunca. a praksa je da svjetioničari svoje godišnje odmore koriste u krugu obitelji ili na samom svjetioniku ili na kopnu izvan svjetionika. tj. Svaki radni dan ostvaren iznad 42 sata uzima se u sistem preraspodjele radnog vremena i pretvara u slobodne dane koje radnici koriste tijekom godine po potrebi ili želji. Slobodni dani se mogu koristiti i na taj način da se radniku isplate uz mjesečnu zaradu.Radno vrijeme je ono vrijeme koje je radnik proveo u efektivnom radu prema svojim zadaćama (na poslovima i zadacima) ili vrijeme dok je radnik bio u službi (osim dežurstva). kao i vrijeme koje radnik provede na dežurstvu. Unutar radnog vremena ostvaruje se i preraspodjela. Radno je vrijeme više in favorem službi nego zaštiti radnika od prekovremenog rada. koristili bi slobodne dane. koji se računaju kao jedan sat efektivnog rada. Svi su dani u tjednu radni. 33 . Rad na svjetionicima uglavnom se obavlja po smjenama i to po 8 sati. kategorije. odnosno na nekim svjetionicima od 8 – 24 sata. sa permanentnom službom uvesti način službe po kojem bi svjetioničari radili neprekidno 15 ili 30 dana. Između dežurstva. a isto toliko proveli van procesa rada. Na svjetionicima s četiri svjetioničara radno vrijeme iznosi 7 sati i 3 sata obvezne prisutnosti u svim danima u tjednu.

NAUTIČKI TURIZAM 1. opskrba. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. opskrba brodova. osposobljavanje turista u navigaciji. čišćenje. izvlačenje. čuvanje. radnopravni status zaposlenika u nautičkom turizmu Nautički turizam je iznimno važna vrsta turizma. osposobljavanje servisiranja. potrebni su radnici sa punim radnim vremenom kroz cijelu godinu. ronjenju. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. Nautički turizam je povezan i sa drugim privrednim djelatnostima morske tehnologije.       34 . ugostiteljstva. luke. prodaja goriva i sl. od najjednostavnijeg čamca do luksuzne jahte i broda – plovećeg hotela. dužnosti i odgovornosti radnika. koordiniranju poslova bookinga. koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru u turističke svrhe. od trgovine. ribarstvo. poslovi u nautičkom turizmu  Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. Radi se o velikom broju poslova: pristajanje. organiziranja jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. te je i rad u toj grani turizma raznovrstan i poznaje mnoge djelatnosti. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. servisiranje plovila. čuvanje. Razne druge usluge. jedrenju. skladišno poslovanje. različitih servisa. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. 2. zaštita akvtorija. u sezoni i izvan sezone. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. iznajmljivanje. kao oblik ostvarivanja turističkog ugođaja plovnim objektom. skijanju na vodi i dr. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. Djelatnosti u nautičkom turizmu su vrlo raznovrsne. Nautički turisti pokretljivi su i izbirljivi i tu njihovu izbirljivost moraju pratiti i kadrovi nautičkog turizma. te oni radnici koji će raditi tijekom sezone na neodređeno radno vrijeme. brodarstvo. Nautički turizam je dio turističke industrije i tržišta i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa. servisiranje i dr. Za održavanje kapaciteta nautičkog turizma (marine luke). osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. planiranje razvoja športskih sadržaja. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote.V. nabavka športskih rekvizita. remonta plovila i sl. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. Upravo je zbog toga teško utvrditi i sistematizaciju radnih mjesta u nautičkom turizmu. briga o ostvarivanju prava.

Nautički turizam spada i u privrednu djelatnost morske tehnologije: izgradnja raznih objekata za prihvat turista. Tu je nužno da se urede pitanja: jedinstvenih uvjeta za obavljanje djelatnosti nautičkog turizma.  Usluga skipera.  Opskrba plovila pitkom vodom. o taloženju otpadaka u luci. o ispuštanju ulja u more i dr. sidrenje. električnom energijom. a prema trenutnom stanju nautički turizam je razvrstan u djelatnost turizma. pristaništima kao npr. marine.. pojam marine Pojam marine određuje Zakon. za danonoćni rad i zabavu. održavanja i servisiranja i drugo odvija se na pomorskom i vodnom dobru. Određeni broj radnih operacija u nautičkom turizmu određen je i Zakonom o pomorskom i vodnom dobru. Marina je posebna luka kao pomorsko dobro koje služi za posebne potrebe i namjene organizacija. Iz djelatnosti nautičkog turizma proizlazi i fond poslova koje obavljaju radnici u organizacijama koje tu djelatnost registrirano obavljaju:  Iznajmljivanja vezova plovilima.  Organiziranje kulturnih manifestacija. sidrenja.  Davanje meteoroloških izvještaja i informacija za plovidbu.  Agencijsko – turističke usluge. Cjelokupni proces iznajmljivanja plovila.  Usluge u natjecateljskom sportu za organiziranje priredbi.  Agencijsko – prometne usluge. gorivom.  Škola športova.. živežnim namirnicama.  Druge usluge koje se pružaju plovilima i turistima u nautičkom turizmu. djelatnost u nautičkom turizmu Kod nautičkog turizma radi se o novijoj djelatnosti. 4. odmor i rekreaciju.  Prodaja na malo u slobodnim carinskim prodavaonicama.. nomenklature djelatnosti. čuvanja. općih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma.3. a organizacije nautičkog turizma su korisnici pomorskog dobra na kojem obavljaju privrednu i športsku djelatnost. u kojoj se pružaju usluge priveza. obrazovanje kadrova i dr.  Čuvanje. Jedan broj pitanja unutar te djelatnosti treba urediti i posebnim propisima što predlažu stručna tijela komora. održavanje luka.  Posredovanje kod prodaje plovila i opreme plovila.  Ugostiteljske usluge smještaja i prehrane. 35 . akvatorij i akvapolisi. održavanja i druge usluge plovilima i nautičkim turistima u zabavnoj plovidbi.  Istraživanje tržišta. priveza. udruženja turističke privrede i dr.  Iznajmljivanje plovnih objekata.  Usluge u obavljanju sportsko – rekreativnih aktivnosti. bungalovi.  Obuka za voditelja čamca i skipera. održavanje i servisiranje plovila.

Organizirani charter – najam plovila onim turistima koji nemaju svoja plovila i na kojima se angažiraju radnici zaposleni u nautičkom turizmu (na jedrenjacima. a kadrovi se osposobljavaju u školama i fakultetima. sa znanjem. odmora. to su kapetan marine. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. Uloga ljudskog faktora u ovoj djelatnosti naročito je izražena. Pored zanimanja koja se pojavljuju u srodnim djelatnostima. a koriste se i oglasi i natječaji za obavještavanje što većeg broja kandidata koji zadovoljavaju uvjete za zasnivanje radnog odnosa. radnog vremena. organiziranja 36 . 6. jedrilicama).) 5. uvjeti koje trebaju ispuniti radnici u djelatnostima nautičkog turizma (osposobljenost voditelja skipera – upravitelja plovnog objekta). neka nova zanimanja Nautički turizam zahtjeva specifične profile kadrova. vrši javna ovlaštenja i zastupa korisnika plovila i dr. dužnosti i odgovornosti radnika. zaštite i dr. .uvjeti za to radno mjesto jesu da je osoba hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i da ima stručno zvanje propisano za vođenje plovila. Kapetan marine – osoba koja ima zvanje kapetana duge plovidbe. briga o ostvarivanju prava. u tom slučaju na njihov rad se primjenjuju propisi koji vrijede i za radne odnose pomoraca. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. ----u ovim radnim odnosima propisivanje kvalifikacija je javnopravni element Skiper – ima posebnu ulogu. Skiper također pokazuje i stručno objašnjava turistima prirodne. u nautičkom turizmu se pojavljuju i neke nove djelatnosti. historijske i kulturne znamenitosti mjesta i područja. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. a to se odnosi i na rukovodioca chartera. planiranje razvoja športskih sadržaja. stručnošću i iskustvom u turističkoj privredi. organizacija poslova i mjesto izvršenja   Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. tehnički rukovodilac marine. odgovoran je za sigurnost plovila i red na plovilu. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. koordiniranju poslova bookinga. Taj propis o uvjetima i načinu održavanja i korištenja sadrži u sebi i dio pitanja iz radnih odnosa radnika što rade u marinama (režim poslova. rukovodilac chartera.Organizacija koja koristi marinu određuje uvjete za njeno korištenje i način održavanja prema njenoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj. Organizacija ove kadrove najčešće angažira putem neposrednog kontakta za zasnivanje radnog odnosa. Pri tome se provode i heteronomni i autonomni propisi. Za voditelja flotile – hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i potrebno stručno zvanje. većim motornim brodicama. voditelj flotile i skiper. Tehnički rukovodilac marine – najmanje višu stručnu spremu brodostrojarskog ili brodograđevnog usmjerenja. on je osoba koja stručno vodi plovilo.

 Način i uvjeti korištenja vlastitih sredstava rada radnika koji rade na izdvojenim radnim mjestima. nabavka športskih rekvizita. život radnika ili njegove porodice te opasni po okolinu.  Količina i opseg rada koji se mora ostvariti na izdvojenim radnim mjestima. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. način i izvršenje rada. Radi se o radu u sidrištima i privezištima daleko od marina i nautičko – turističkih centara. skijanju na vodi i dr. 37 . Kod ove vrste rada posebno su naglašene ovlasti inspekcije rada u slučaju da se takav radnik ne pridržava mjera zaštite na radu. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa.  Osnovi i mjerila za sudjelovanje radnika u raspodjeli sredstava za plaće i ostvarivanje drugih prava po osnovi rada. skladišno poslovanje. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. Razne druge usluge. pospremanje i sl. Za rad na izdvojenim radnim mjestima treba posebno regulirati ova pitanja:  Način sudjelovanja u informiranju i odlučivanju. jedrenju. Najveći broj zaposlenih bit će u lukama nautičkog turizma različitih kategorija: sidrišta – privezišta. čišćenje. za jednog radnika i vrednovanje tog rada. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. 7. turističke luke. te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima. radna disciplina i drugo. Mjesto izvršenja poslova i zadataka je neposredno na moru. servisiranje i dr. čuvanje. ronjenju. a uz njih i pomoćnog osoblja u kuhinji. pokusni rad. Kod poslova vezanih za jahte mjesto rada su i takva plovila koja omogućuju duži boravak posade na moru. Značajan broj radnika radi u marinama gdje se pružaju usluge veza. uz obalu. na otocima i uz otoke i na unutrašnjim vodama. osposobljavanje turista u navigaciji. servisiranja plovila. marine i nautičko – turistički centri.  Radni odnos se ne može zasnovati za poslove koji su opasni po zdravlje.  Način uvođenja u posao. osposobljavanje servisiranja.     jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima.  Mjesto izvršenja. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. održavanja. čuvanja. poslovi na izdvojenim radnim mjestima Rad na izdvojenim mjestima rada u nautičkom turizmu ostvarit će se u skladu sa Zakonom i autonomnim općim aktima organizacije koje tu djelatnost obavljaju. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. općim aktom i ugovorom o radu određuju se prava i obveze radnika.  Neprimjena ograničenja u pogledu trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme. čišćenje. Manji broj radnika radi u sidrištima (dio vodenog prostora opremljen uređajima za sidrenje plovila u uvali zaštićenoj od nevremena) i privezištima (dio obale uređen za pristajanje i kraći boravak plovila).

osnovne odrednice prava i dužnosti radnika u nautičkom turizmu Za radne odnose radnika u naut.8. dobrovoljnost u zasnivanju. 9. rad u vodi.  Režim usmjeravanja. ali se može obavljati u toku cijele godine.  Posebne evidencije za radnike pojedinih zanimanja u tim organizacijama. pod kojim uvjetima). Radi se u turnusima i po 14 sati dnevno. vlazi i sl. Kontinuitet radnog procesa osigurava se rasporedom tjednog. mjesečnog. Autonomnim općim aktom organizacija nautičkog turizma će urediti pitanje rasporeda na poslove i radne zadatke vodeći računa o pravu radnika na uvjete koji osiguravaju njegov fizički i moralni integritet i sigurnost.  Pohađanje seminara i tečajeva za obuku radnika koji prvi puta zasnivaju radni odnos u ovoj djelatnosti. 38 . s različitim trajanjem radnog vremena. Radni odnos se u ovoj djelatnosti zasniva na neodređeno i određeno radno vrijeme. trajanju i prestanku. uključivanje u stalan sustav kadrova tih organizacija. turizmu vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi.  Upoznavanje radnika s rizicima i opasnostima. Posebno je pitanje i zaštita radnika na radu. Pri zasnivanju radnog odnosa radnika u nautičkom turizmu javljaju se ove specifičnosti:  Radi se o mladoj djelatnosti te se fleksibilnije pristupa planu o potrebnom broju radnika. doškolovanje i stjecanje novih znanja. Radno vrijeme ovih radnika treba utvrditi autonomnim općim aktima u skladu sa Ustavom i Zakonom. a koristi se i dopunski radni odnos. sezonski radni odnos može trajati najduže 8-9 mjeseci pa je nužno intenzivno razdoblje pune sezone produžavati radi stabilnosti i poboljšanja uvjeta života kadrova. bez tjednog odmora. Zbog otežanih uvjeta rada za neke radnike. rad na izdvojenim mjestima rada i rad na ugovor. turizma. Javnopravna obilježja radnog odnosa u nautičkom turizmu manifestiraju se u:  Javnopravnom značenju stručnih kvalifikacija (tko može raditi koje poslove.  Izvansezonske pripreme radnika za sezonu i sl.  Zahtjev za posebnom zdravstvenom sposobnošću za određeni broj izvršitelja. reguliranje radnih odnosa i zanimanja Za reguliranje ovih radnih odnosa u općim aktima nužna je neposredna i posredna primjena brojnih heteronomnih propisa o radu i radnim odnosima. Zbog neujednačenog intenziteta poslova vrši se preraspodjela radnog vremena bez obzira na smjensku organizaciju rada. plaća i učešće u odlučivanju. Te općenite karakteristike nadopunjuje i niz specifičnosti karakterističnih upravo za radne odnose naut.  Prethodno provjeravanje radnih sposobnosti radnika uz objektivniji izbor što je bolje od zasnivanja pokusnog rada. Tu je uputno koristiti praksu iz ugostiteljstva po sezoni gdje radnici moraju koristiti bar jednom u mjesecu dan tjednog odmora. trebalo bi inicirati postupak za utvrđivanje skraćenog radnog vremena koje bi se izjednačilo sa punim radnim vremenom. školovanje. polugodišnjeg i godišnjeg fonda radnog vremena. osobna radnopravna funkcionalna veza. Za sada je djelatnost nautičkog turizma uglavnom sezonska. a također i zaštita naše obale.

  Brojnost dozvola za rad. heteronomnom normom kogentne naravi. Određenost zvanja. uvjeta za stjecanje zvanja i ovlasti. 39 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful