I. RADNOPRAVNI STATUS POMORACA 1.

pomorstvo i pomorac Članovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i socijalnopravnu regulativu i zaštitu. RH koristi i ima velike izvore koji se odnose na pomorstvo i pomorce: geološki položaj, pomorsku tradiciju, domaću brodogradnju i putničku i trgovačku flotu. Hrvatski pomorci plove na našim brodovima upisanim u hrvatske upisnike brodova i na brodovima pod zastavama drugih država na svim morima svijeta. Tu sudbinu dijele i naši brodovi koji kao osnovnu djelatnost obavljaju plovidbu morem radi prijevoza stvari i osoba. Uvjeti rada su jednaki kao i u drugim zemljama (higijensko – tehnička zaštita, stanje zdravlja pomoraca, organiziranje radnog mjesta i radne okoline, uvjeti rada socijalne naravi (odmori, dopusti), pravne naravi (trajanje rada) itd.). Puno je uvjeta rada koji su zajednički svim članovima posade (vrućina i hladnoća, vremenske nepogode, zaraze i trovanja, zatvoreni prostori, buka, prašina...). Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto življenja. Specifičnost radnog odnosa pomoraca prate i brojni propisnici, prvenstveno oni heteronomne naravi međunarodnog podrijetla (konvencije, preporuke, multilateralni i bilateralnu ugovori). Prve konvencije; Bruxelles 1905. i 1910., London 1913. odnosile su se na tehnička i druga pitanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskog života na moru. Od 1920. god. do danas Međunarodna organizacija rada je u tim odnosima stvorila gotovo potpuni međunarodni zbornik o radnim odnosima pomoraca. Pomorske konvencije odnose se i primjenjuju na sve pomorske brodove. Propisuju se uvjeti koje osoba mora zadovoljiti da bi bila ukrcana na brod, zdravstvena sposobnost za rad na brodu, sadržaj i način izdavanja pomorske knjižice i dozvole za ukrcaj. 2. radno vrijeme Pravilnikom o radu može se urediti radno vrijeme kako bi se postigla svrha Zakona o radu da se redovno radno vrijeme, radni dan i radni tjedan, ne unose direktno u ugovor o radu, te svrha o poslovima na kojima se uvodi skraćeno radno vrijeme. Zaposlenik mora znati i imati mogućnost ugovoriti trajanje redovitog radnog dana ili tjedna, a umjesto u ugovoru o radu to se može urediti pravilnikom o radu i na to uputiti zaposlenika, te navesti u ugovoru o radu. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuje se i pravilnikom o radu. Radno vrijeme članova posade broda uređuje se i kolektivnim ugovorom u skladu sa propisima.

1

Brodska straža – gvardija «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» donio je ovlašteni ministar pozivanjem na odredbe Pomorskog zakonika i njime uredio u cilju osiguravanja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša ova pitanja: - načela i postupke u vezi s obavljanjem poslova članova posade; - održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH; posebne obveze brodara, zapovjednika, časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. Straža = jedna ili više osoba koje obavljaju poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Svaki postupak u vezi s obavljanjem poslova i održavanjem straže precizno se evidentira u knjizi postupaka. Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadržane upute brodara i zapovjednika broda u svezi s postupanjem u slučajevima opasnosti za boravka broda u luci, na sidru i u plovidbi. Knjiga postupaka mora biti na brodu. Upravitelj stroja je član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je kao član posade s posebnim ovlastima odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Raspored straže na brodu mora biti dostupan svim članovima posade broda u okviru propisanog radnog vremena. Radno vrijeme časnika odgovornog za stražu ili drugog člana posade u straži ne smije biti duže od 12 sati dnevno, uz mogućnost drugačijeg uvođenja radnog vremena na brodovima obalne plovidbe i osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti. 3. brodar i pomorac = subjekti ugovora o radu Poslodavac je osoba koja zapošljava pomorca ili ribara. Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Poslodavac je brodar ( vlasnik broda, naručitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođa pomorskog broda ) kod kojeg je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je na brod kao član posade. Zaposlenik je pomorac ili ribar. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno zasnovao radni odnos na brodu kao član posade. Kroz određeno vrijeme obavlja u vidu zanimanja i uz plaću službu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete. 4. uvjeti rada pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putničkim brodovima i trajektima regulira: Radno vrijeme, prekovremeni rad, držanje straže i naknadu za rad subotom i nedjeljom, odmore i dopuste i druga pitanja uvjeta rada na brodu. Radno vrijeme se dijeli na radno vrijeme u plovidbi i u luci.

2

Puno radno vrijeme u plovidbi – 40 h tjedno, a u luci je različito raspoređeno za časnike i potreban broj posade u smjeni. Rad u vremenu od 22, 00 h navečer do 6, 00 h ujutro smatra se noćnim radom. Subota ima karakter neradnog dana, a rad subotom se posebno plaća i preraspoređuje (preraspodjela radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom). U uvjete rada spadaju i odredbe o minimalnom broju članova posade. Dnevni odmor se koristi najmanje 8 h, a ako to nije moguće na trajektima plaća se prekovremeni rad. Godišnji odmor uređen je u skladu sa zakonom uz dodatni broj dana: prema uvjetima rada, prema radnom stažu i prema posebnim uvjetima. Plaćeni dopust – do 7 radnih dana, za važne osobne poslove. Kao prekovremeni rad neće se plaćati daljnji sati za vrijeme opasnosti koja izravno utječe na sigurnost broda, njegove putnike i posadu, o čemu prosuđuje isključivo zapovjednik. Pravo na plaćanje isključeno je i za obavljanje vježbe spuštanja čamca za spašavanje te rad da bi se pružila pomoć drugim brodovima. Radno vrijeme u lukama i sidrištima posebno se regulira kao držanje straže. 5. brodska posada Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Primjenjuje se propis države u kojoj je brod upisan i čiju zastavu vije, zahtijeva se izravna veza između te države i broda. Ukrcavanje = akt kojim se pomorcu daje pravo boravka na brodu, a pomorac je dužan obavljati poslove zbog kojih je ukrcan na brod. Unošenje u popis posade je formalni akt ukrcaja. Ukrcani pomorac iskrcajem prestaje biti član posade broda. -----Pomorac je širi pojam od pojma člana posade broda, jer je on član posade samo dok je na brodu za vrijeme plovidbenog zadatka broda. Pomorac može biti i nezaposlena osoba sa tim zvanjem. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Zaposlenik = fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcavanje te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Prije sklapanja ugovora o radu zasniva se pravni odnos između pomorca i brodara, kao npr. za obavljanje liječničkog pregleda, pripreme, prethodne provjere. Troškove povratnog putovanja članova posade broda snosi brodar. 6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu Poslovi na brodu – «Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice RH» Straža – obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu.

3

Ostali članovi posade koji neposredno rukovode obavljanjem poslova i održavanjem straže:  upravitelj stroja.  za svaki brod odrediti osobe ili osobu na kopnu.  odrediti obveze svakog člana posade koji obavlja ili nadzire poslove u svezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite okoliša.  ustrojiti sustav sigurnog upravljanja brodom davanjem posebnih uputa sadržanih u knjizi postupaka. Upravitelj stroja – član posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem. preuzima dužnost zapovjednika brodom. putnika.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih uređaja na brodu. Zapovjednik broda – osoba koja zapovijeda brodom.Obveze brodara:  ukrcati na brod stručno i zdravstveno sposobnu posadu. Časnik – član posade broda odgovoran za plovidbenu. te osigurati primjenu obrazaca za provjeru. strojarsku ili radio stražu.  dati upute u svezi s postupanjem na zapovjedničkom mostu. mornarice RH.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. Prvi časnik palube – časnik palube.  radiooperater odgovoran za radijsku stražu.  brinuti o administraciji na brodu. koje će biti posrednik između posade na brodu i brodara i koja će za svaki brod nadzirati provođenje propisanih uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša. uz osiguranje potrebnih sredstava i ovlasti. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda.  upoznati svakog člana posade s opremom i postupcima u svezi s obavljanjem njihovih dužnosti. ispitne programe. koji preuzima dužnost upravitelja u slučaju ako tu dužnost upravitelj stroja ne može obaviti. uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca na brodovima trg. posade i tereta. prvi do zapovjednika. siguran boravak broda na sidru i luci. 4 .  davanje uputa zapovjedniku broda glede zlouporabe droga i alkoholnih pića. stručnu spremu.  ustrojiti i organizirati rad posade.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. GMDSS – svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti IMO – Međunarodna pomorska organizacija Plovidbena služba – služba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti. prvi do upravitelja stroja.  časnici odgovorni za stražu. «Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH» -propisuje zvanja.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. Drugi časnik stroja – časnik stroja.

smatra se da brod plovi pod zastavom pogodnosti. Primjena Konvencije: za svaki pomorski brod. bilo u javnom ili privatnom vlasništvu. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH. mornarice RH.  Zakoni kao izvori prava pomoraca. koji se bavi prijevozom tereta ili putnika u trgovačke svrhe. Hrv.7. Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice RH. 8. najvažniji Pomorski zakon. a krajnji je cilj da se takvi brodovi vrate pod nacionalne zastave. Kada beneficijsko vlasništvo i kontrola broda nije iz zemlje čiju zastavu brod vijori.  Podzakonski akti – Pravilnik o pomorskim knjižicama.  Kolektivni ugovori o statusu pomoraca. pripadnost brod stječe upisom u upisnik brodova ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista. Pravilnik o obavljanju poslova i održavanje straže članova posade na pomorskim brodovima trg. Ova Konvencija stvara obveze državama članica MOR-a koje je ratificiraju. To se odnosi na brodove koji viju zastave pogodnosti – FOC. a svaka koja to učini prema njoj uređuje sigurnosne standarde.  Režim konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada. Obveze države članice odnosi se i na djelotvornu kontrolu drugih uvjeta radnog odnosa na brodu i života na brodovima koji nisu pod njenom stvarnom jurisdikcijom. vrela prava pomoraca Hrvatski izvori:  Ustav RH – osnovni okvir reguliranja i realiziranja odnosa. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje. socijalnim i kulturnim pravima. gospodarskog i tehničkog nadzora nad brodovima njene drž. Država koja ratificira Konvenciju MOR-a o tom pitanju obvezuje se vršiti stvarnu jurisdikciju ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na njenom području. pripadnosti. ITF ima TCC standarde: 5 . RH ima pravo upravnog. Nacionalni kolektivni ugovori za pomorce. drž. ----definicija prema dokumentaciji ITF-a Brod pod zastavom pogodnosti je onaj kome je nacionalnost vlasnika različita od zemlje registracije.  Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Međunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca:  Međunarodni pakt o ekonomskim. Državna pripadnost broda – najvažnije mjerilo identifikacije broda – pravna veza između broda i države čiju zastavu brod vije. 147 o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima.  Pravilnik o radu pomoraca. Pravilnik o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne. a propisi jednako obvezuju i brodovlasnike i pomorce na koje se odnose.  Ugovor o radi između brodara i pomorca. 1976. odnosi se i na tegljače koji plove morem. Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) – Sekcija pomoraca Konvencija MOR-a br.

koristi se zbog toga što te zemlje ne traže zadovoljenje minimuma socijalnog standarda ni ostalih prava od strane brodara). Sjedište ITF-a je u Londonu. i na zaštitu od nezaposlenosti). na neki način lažna nacionalnost broda. 6 . New Delhiju. javne i privatne agencije. Georgetownu.sigurna popunjenost posade. Moskvi i Bruxellesu. ITF . zapošljavanje pomoraca To pitanje je uređeno u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (svaka osoba ima pravo na rad.  osigurava informacije i edukacijske usluge za transportne sindikate diljem svijeta. ITF je globalni savez sindikata radnika u transportu. naknade i sl. U tom smislu. Sindikat pomoraca Hrvatske sklapa kolektivni ugovor s brodarima i tako uređuje prava i obveze ukrcanih pomoraca na brodovima međunarodne plovidbe domaćih i stranih brodovlasnika čiji brodovi plove radi trgovine i obavljanja prijevoznih usluga po morima diljem svijeta u skladu s općeprihvaćenim pravilima i običajima plovidbe na moru. iako se mogu primijeniti konvencije MOR-a o zapošljavanju pomoraca. Svaki neovisni sindikat. 400. uspostavljanje redovitog radnog odnosa za kvalificirane pomorce. te zbog toga ne mogu biti članovi nacionalnih sindikata. 9. Osobito važna uloga ITF-a i njegova velika specifičnost je to što ukoliko pomorci plove na brodovima koji viju zastave pogodnosti (Flag of convenience. jer u pomorstvu postoji globalno tržište radne snage. na slobodan izbor rada. koje se odvija u nereguliranom okruženju. može pristupiti ITF-u. odnosno postati njegov član. Zahtjevi su: zapošljavanje pomoraca bez pristojbi. 000 radnika u transportu iz 142 zemlje. na pravedne i zadovoljavajuće uvjete rada.vrlo važna organizacija za pomorce diljem svijeta pa tako i pomorce iz Hrvatske. čiji su članovi zaposleni u djelatnosti transporta. imaju se poštivati ne samo prava utvrđena normama ratificiranih konvencija i prihvaćenih preporuka MOR-a nego i programa ITF-a. Ti minimalni. te stabilna i konkurentna radna snaga za brodare. postaju direktni članovi ITF-a i uživaju njegovu zaštitu. Tokyju. Članovi ITF-a su 624 sindikata koji predstavljaju oko 4.. Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog ugovora. a urede također ima i u Nairobiju. Rio de Janeiru. zastava sa kojom brod nema direktne veze. ITF ispunjava tri osnovne zadaće:  promiče solidarnost između transportnih sindikata i radnika različitih zemalja. plaće. ITF je jedan od nekoliko globalnih saveza sindikata (Global Union Federations) povezanih s Međunarodnim savezom slobodnih sindikata (International Confederation of Free Trade Unions . Ouagadougou. odnosno TCC standardi postoje. a imajuću u vidu da je Sindikat učlanjen u ITF-Međunarodnu organizaciju transportnih radnika-Sekciju pomoraca.  predstavlja sindikate članove u mnogim međunarodnim i regionalnim tijelima koja donose pravila ili uspostavljaju politiku vezanu uz prijevoz i socijalna pitanja.ICFTU). uvjeti života na brodu.

smještaju.Ugovorom o radu koji mora biti u pisanom obliku pomorac zasniva radni odnos kod brodara. a pomorac je dužan prema uputama brodara osobno obavljati preuzeti posao. repatrijacija Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude vraćen nakon iskrcaja s broda -PRAVO REPATRIJACIJE.. dokaz o stručnoj osposobljenosti za pojedinu službu na brodu. na određeno vrijeme i za određeno putovanje. obvezuju brodara da pruži pomorcu dok je u službi na brodu: dovoljno hrane dobre kakvoće. Zapovjednik donosi sve naredbe za putnike i članove posade. pravo repatrijacije. praonicu i prostorije za rekreaciju prema Preporuci MOR-a br. Ugovorom o radu brodar je dužan pomorcu osigurati ukrcanje.  osobno rukovoditi poslovima u slučaju pogibelji na brodu. ili u luku polaska broda. a može se sklopiti na neodređeno vrijeme. te mu za rad isplatiti plaću. 10. potreban pribor za jelo. siguran boravak broda na sidru i luci.  ustrojiti i organizirati rad posade. obavezan liječnički pregled djece i mladeži zaposlenih na brodu i uvjerenje kojim se potvrđuje njegova sposobnost za rad na brodu. Obveze zapovjednika broda:  poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda. 13. u luku ukrcaja. posade i tereta. javnopravne karakteristike statusa pomoraca       uvjeti rada pomoraca. precizno se utvrđuje i ugovor o najmu službe i njegov sadržaj.  ustrojiti sustav komuniciranja i obavještavanja na brodu. posteljini. u svoju zemlju. putnika. mora biti hrvatski državljanin. 12. komforu i dr. osiguranje smještaja i hrane Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani.  provoditi uvježbavanje i održavati sredstva i opremu za spašavanje. jer sigurnosti plovidbe nema bez sigurnih uvjeta života.  brinuti o administraciji na brodu. 11. rada i osiguranja pomorca i obratno. smještaj odgovarajuće veličine i standarda. 138. potpisuju ga ugovorne strane nakon što je pomorcu data mogućnost da se s njim upozna.  ustrojiti stražu kojom će osigurati sigurnu plovidbu broda. utvrđen je i otkaz i drugi način prestanka ugovora o najmu službe. 7 . Ta karakteristika je vezana za sigurnost plovidbe. zapovjednik broda Osoba koja zapovijeda brodom.

8 .

Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje javne su isprave: jer se izdaju pismeno. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene Kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. jer se izdaju u upravnom 9 . zapovjednika. Zato se i govori o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pomoraca. Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. Pomorska knjižica zahtjeva posebno izdavanje i posebnu evidenciju. jer se može dokazivati i nešto suprotno njihovu sadržaju ili dokazivati da su ove lažne. (odgovoreno u pitanju br. zbog čega pate pojedini organi tijela i njihove funkcije. ako je u nju unijeta viza. Poslovi evidencije su poslovi državne uprave. U postupku ocjenjivanja radne sposobnosti uspoređuju se biološke. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti nadoknada troškova u određenom postotku za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i mirovinsko-invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. 16. časnika i drugih članova posade s posebnim ovlastima na brodu.14. specifične radne operacije pomoraca Posebne obveze brodara. u cilju obavljanja poslova i održavanja straže. jer njihovo posjedovanje proizvodi određeno pravno djelovanje.6) 15. U interesu je brodara da obavlja redovite kontrolno-periodične i ciljane preglede. godine života. psihofizičke i metaboličke sposobnosti sa zahtjevima radnog mjesta. ili povratak u RH nakon iskrcaja s broda. a dokazuje se liječničkom svjedodžbom. god. pomorce na brodovima na međ. To je evidencija osobnog stanja pomorca. odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje» To je jedan u nizu propisnika kojima se uređuju složena multidisciplinarna pitanja plovidbe morem kao plovnim putem. jer se koriste u raznim odnosima i situacijama u koje pomorac ulazi. jer ih izdaje lučka kapetanija. jer se izdaju u točno određenom obliku s određenim sadržajem i svrhom. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje su javne isprave koje pomorac mora imati uz radnu knjižicu. jer služe radi dokazivanja činjenica o kojima je riječ u tim ispravama. Pomorska knjižica i brodska knjižica. jer se uzimaju kao dokazno sredstvo kojima se dokazuju činjenice o kojima je riječ. pomorska knjižica i odobrenje za ukrcanje «Pravilnik o pomorskim knjižicama. Pomorska knjižica = putna isprava hrvatskog državljanina pomorca. plovidbi za 1998. zdravstvena sposobnost pomoraca Tijekom rada na brodu pomorac je izložen udaru raznih štetnih utjecaja s radnog mjesta. jer su sastavljene u cilju konstatiranja određenih činjenica. Pomorska knjižica ima snagu javne isprave i zakonsku presumpciju istinitosti. što također uključuje i ako smrt nastupi i za vrijeme putovanja do i od broda. služi ukrcanom članu posade kao isprava za putovanje u inozemstvo ili za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. To je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo.

Osoba bez državljanstva je stranac. Poslodavac sklapa s pomorcem ili ribarom ugovor o radu. 10 .  Zbirku isprava. Nakon izvršene registracije nadležno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak ugovora. stručna sposobnost. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj = osobne isprave osobe kojoj su izdane. U zbirki isprava polaže po jedan primjerak registriranog ugovora.  Abecedni imenik. Pri izdavanju odobrenja za ukrcanje moraju se poštivati propisi o kretanju i boravku stranaca u RH. obavlja se ukrcaj na brod. Pomorska knjižica se među pomorcima uobičajeno zove matrikula. Prije izdavanja pomorske knjižice. Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom iskaznicom. za trajanja službe na brodu upisanom u upisnik brodova RH. propisi o zapošljavanju stranaca i drugi. stroja. apatrid. zdravstvena sposobnost. jer imaju druge oznake koje teorija i zakonodavstvo veže za javne isprave. Po propisima RH pomorsku knjižicu mora imati državljanin RH ukrcan za člana posade koji je upisan u upisniku brodova RH. registracija ugovora o radu pomoraca Ugovor na registraciju nadležnom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam dana kada je pomorac ili ribar započeo raditi. upisuje se u sastav posade. vojnom iskaznicom ili putovnicom. prebivalište pomorca ili ribara te redni broj pod kojim je ugovor upisan.postupku i u granicama ovlasti koje ima lučka kapetanija. odnosno odobrenja za ukrcanje utvrđuje se identitet osobe. a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju. bez državljanstva ijedne postojeće države. od momenta rođenja ili nakon rođenja. državljanstvo ili status stranca. u općoj službi. Nadležno tijelo dužno je registrirati ugovor ili promjenu ugovora u roku od osam dana od dana podnošenja ugovora ili njegove promjene na registraciju. svojstvo u kojem je osoba ukrcana u službi palube. To je isprava pomorca za plovidbu. a mora imati kad je ukrcan kao član posade broda upisanog u upisnik brodova RH. Nadležno tijelo za registraciju vodi 3 knjige:  Registar ugovora. 17. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcaj imaju sadržaj kojim se dokazuje identitet. Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog državljanina ili osobe bez državljanstva koja je ukrcana kao član posade broda upisanog u upisniku brodova RH. Ako to poslodavac ne obavi čini prekršaj i može biti kažnjen od 5-20 tisuća kuna. neprenosiv osobni dokument. Pomorsku knjižicu i odobrenje za ukrcaj može imati i nezaposleni pomorac. U abecedni imenik upisuju se: ime i prezime. No i oni mogu dobiti odobrenje za ukrcaj ako prethodno ispune druge uvjete.

Svrha svih pravnih pravila kojima se uređuje zaštita na radu jest sprečavanje ozljeda na radu. Sastavni dio kolektivnog ugovora su tablice u kojima su navedene najniže plaće na brodu. 53 o minimumu stručne osposobljenosti zapovjednika i časnika trgovačke mornarice. Na brodove i pomorce u RH odnose se propisi o Zaštiti na radu. do pet. te minus slobodni dani. 11 . Konvencija precizira ove pojmove: zapovjednik ili poslodavac. Plaća pomorca zasniva se na poslovima i zadacima određenog radnog mjesta i obračunava se u valuti iz posebnog dodatka. glavni strojar. voditelj straže. vrijeme obrazovanja i osposobljavanja za rad. Različito se obračunavaju radni sati (8h dnevno) od pon. kolektivnim ugovorom. 19. obrazovanje Konvencija MOR-a br. odnosno uvećanja plaće za rad na tankerima i sličnim brodovima sa posebnim uvjetima rada. vrijeme korištenja slobodnih dana. Pomorski zakonik kaže da je brod sposoban za plovidbu ako udovoljava tehničkim pravilima glede zaštite ljudskog života na moru. i iznad 8h. aktima brodara i ugovorom o radu. Ispitima se provjerava i dokazuje dovoljno profesionalno iskustvo za odgovarajuću funciju i da ne postoji ozbiljna primjedba na račun ovih osoba. opća i posebna zaštita pomoraca i zaštita okoliša. zaštita na radu pomoraca Svrha propisa zaštite na radu je sigurnost plovidbe. 1936. 20. Određivanje plaće pomoraca vrši se zakonom. zaštite od tereta na brodu. Utvrđena je obveza zapovjednika i časnika palube i stroja da posjeduje svjedodžbu koju je izdala javna vlast o sposobnosti za obavljanje tih funkcija. zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu. Kolektivni ugovori utvrđuju posebne naknade. Svaka država svojim zakonom utvrđuje precizno te uvjete i postupak njihovog utvrđivanja. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. časnik palube. uspješno položen ispit o osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih funkcija. profesionalnih bolesti. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuje plaće. Ti uvjeti su sljedeći: minimum starosti. vođa straže. Naknada plaće odnosi se na: vrijeme korištenja godišnjeg odmora. vrijeme korištenja plaćenog dopusta. minimum trajanja radnog iskustva. plaća pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. za slučaj trajne invalidnosti i za slučaj gubitka života. vrijeme privremene nesposobnosti za rad.18. zaštita od onečišćenje okoliša s broda. Brodar kojeg obvezuje kolektivni ugovor za pomorce ne smije pomorcu obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom.

(OSNOVNA PLAĆA + NADOKNADA ZA BOLOVANJE) 12 .PREMA MOR-u - Konvencija MOR-a br. ima pravo na liječenje bolesti. transportne štete. uključujući i kolne udese za vrijeme putovanja iz mjesta stalnog prebivališta do luke ukrcaja i sa broda do mjesta stalnog prebivališta pomorca.21. Poslodavac je dužan snositi troškove prijenosa posmrtnih ostataka stradalog pomorca do mjesta stalnog prebivališta. imat će pravo da uz osnovnu plaću s naslova bolovanja od poslodavca primi i godišnji dodatak koji se izračunava na osnovi radne nesposobnosti. 32 o zaštiti od nesreće na poslu radnika zaposlenih na ukrcaju i iskrcaju brodova. te nezgode koje su posljedica pomorske ili neke druge nezgode i ako je zbog tih razloga njegova radna sposobnost umanjena. . namještenja. manjak ili oštećenje stvari na brodu. ozljede i naknada u slučaju bolesti Pomorac koji je iskrcan zbog bolesti ili ozljede. Ima pravo na osnovnu plaću i nadoknadu za bolovanje. Specifični su oblici kontrole uvjeta zapošljavanja mornara. repatrijaciju i stručnu pratnju. Brodar je zbog navedenog razloga u obvezi prema mornaru da plati naknadu da bi on mogao odoljeti nezaposlenosti koja je nastala zbog gubitka uslijed brodoloma. Poslodavac je dužan poduzeti mjere zaštite imovine koju je smrtno stradali pomorac ostavio i pobrinuti se da je dostavi njegovoj obitelji ili najbližoj rodbini. na temelju pretpostavljene krivnje. nezaposlenosti i osiguranja protiv nezaposlenosti. poslodavac je obvezan platiti iznos njegovoj supruzi ili najbližem rođaku. (OSNOVNA PLAĆA + GODIŠNJI DODATAK KOJI SE IZRAČUNAVA NA TEMELJU RADNE NESPOSOBNOSTI) Zdravstvena njega. Za smrt ili tjelesnu ozljedu člana posade brodar odgovara na temelju pretpostavljene krivnje. smještaj. jedino u slučajevima nepostojanja sigurnih uvjeta za rad ili opasne stvari ili djelatnosti odgovornost brodara je objektivna. 8 o naknadi za nezaposlenost u slučaju gubitka zbog brodoloma. materijalna i imovinska odgovornost brodara pomorcu . Konvencija MOR-a br. Ova naknada bit će isplaćena za sve dane stvarne nezaposlenosti mornara u visini plaće iz zaključenog ugovora tako da cjelokupni iznos naknade koja se ima isplatiti svakom mornaru u smislu ove konvencije moći će biti ograničena na dvomjesečnu plaću. to se odnosi na slučajeve gubitka uslijed brodoloma.POMORSKI ZAKONIK - Brodar odgovara za gubitak. Naknada u slučaju trajne invalidnosti Pomorac koji bez svoje krivnje pretrpi nezgodu tijekom svog zaposlenja kod poslodavca uključujući i nezgode koje bi mogao pretrpjeti tijekom svog putovanja od mjesta stalnog prebivališta do broda ili sa broda do mjesta stalnog prebivališta. Poslodavac će zaključiti odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrili troškovi u slučaju navedenih događaja. .UGOVOR O RADU IZMEĐU BRODARA I POMORCA - Naknada u slučaju gubitka života Kada kao posljedica nesretnog slučaja ili pogibelji na moru nastupi gubitak života pomorca. uz uvjet da to nije nastalo njegovom krivnjom.

godine života. Pojam brodara određuje Pomorski zakonik. kolektivni ugovor za pomorce Pomorci koji su zaposleni kod brodara plove na različitim brodovima. brodar je dužan isplatiti posebne iznose utvrđene u kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdržavao do 18. onesposobljenosti i smrti. štrajk pomoraca Načini rješavanja kolektivnih radnih sporova Razlikujemo: 1. plovidbi za 1998. mirne načine rješavanja kolektivnih radnih sporova (alternative/amicable/appropriate dispute resolution) → sporazum stranaka. mirenje. god. (NAKNADA ZA IZGUBLJENE STVARI = DO MAXIMALNOG IZNOSA U TABLICI) 24. zdravstveno osiguranja pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. 25. Pomorac mora dokazati istinitost podataka koje je dao u svezi s izgubljenom imovinom. industrijske akcije štrajk → organizirani prekid rada radi pritiska na poslodavca. bilo dok služi na brodu ili pri putovanju do ili od broda ima pravo na naknadu štete od brodara do maximalnog iznosa utvrđenog u tablici. materijalna odgovornost pomorca brodaru Pomorac je dužan plaćati zakonom utvrđen doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje. -----Brodar je kao posjednik vlastitog ili tuđeg broda nositelj plovidbenog poduhvata i presumira se da je on kao vlasnik broda upisan u upisnik brodova dok se ne dokaže suprotno. arbitraža 2. 23. pomorce na brodovima u međ. utvrđuje da će se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti naknada troškova u određenom postotku za zdravstveno osiguranje i mirovinsko – invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje članova obitelji. naknada za izgubljene stvari Ako pomorac pretrpi totalnu ili djelomičnu štetu na svojim osobnim stvarima iz bilo kojeg razloga. Na naknadu za bolovanje u trajanju od najviše 112 dana pomorac ima pravo od trenutka iskrcaja na kopno zbog bolesti i povratka kući. radnih i socijalnih) 26.22. a s ciljem ostvarenja zaštite i unaprjeđenja kolektivnih prava i interesa radnika (gospodarskih. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara. 13 . Kolektivni ugovor obvezuje brodara da ugovori odgovarajuće osiguranje kako bi se u potpunosti pokrio protiv mogućih slučajnosti i neizvjesnosti što proizlaze iz obveze prema pomorcima po osnovi ozljede. te zdravstvenu zaštitu u RH.

Godišnji odmor regulira se onoliko koliko je u najmanjoj mjeri nužno: pored osnovnog trajanja priznaju se posebni uvjeti po iskrcaju. obveze i odgovornosti pomoraca i brodara. pomorce na putničkim brodovima i trajektima uređuju se radni odnosi pomoraca na brodovima brodara kojim obavlja redoviti linijski pomorski prijevoz putnika i tereta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH. klauzule tog ugovora moraju biti u skladu sa Zakonom. konvencijama i preporukama MOR-a i ITF-a. plovidbi. odmori i dopusti Odmori i dopusti nose oznake specifičnosti uvjeta rada na brodovima. normativni karakter.Zbog specifičnosti u reguliranju plovidbe. Kolektivnim ugovorom se potvrđuje načelo koalicije. pomorce na brodovima u međ. i to 6 dana za svaki puni mjesec dana. ugovorne strane.) 30. prestanak ugovora o radu Zaposlenje pomorca na brodu može prestati: istekom ugovora o radu. 28. Svaki pomorac ima pravo na slobodno vrijeme u neprekinutom trajanju od najmanje 8 h u okviru 24 h. mirovinsko osiguranje (odgovor u pitanju 24. radni sporovi pomoraca Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa rješavaju se na sudovima koji nemaju izraženu posebnost u odnosu na rješavanje drugih građanskopravnih i ustavnopravnih sporova. nadređen je u reguliranju ovih pitanja u organizaciji brodara kao poslodavca. Pitanja kolektivnih ugovora za pomorce i određivanje njihovih bitnih i karakterističnih svojstava predmet je Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima i Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrv. računajući od prvog sata rada nakon odmora. ove odnose reguliraju brojne konvencije i preporuke MOR-a i propisi država pod čijim zastavama plovi brod. u skladu sa Zakonom. Nacionalnim kol. ili ima pravo na plaću za prekovremeni rad. Nacionalnim kolektivnim ugovorima utvrđuju se minimalna prava. te u međunarodnoj plovidbi. registrira se na način kako je određeno Zakonom o radu. ugovora. 29. odnosno sindikalnog organiziranja i radničkog legalnog djelovanja. zaključenje u pisanoj formi. uz normativni dio sadrži akcidentalni dio-kojim se uređuju međusobne obveze ugovornih strana ovog kol. Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zaključen sporazum između radničke sindikalne organizacije (Sindikat pomoraca Hrvatske) i poslodavca – brodara na čijim su brodovima ukrcani pomorci. 14 . 27. na zahtjev pomorca i prema odluci poslodavca. Osnovna obilježja kolektivnog ugovora za pomorce jesu. ug. za hrv.

upoznavanje novih radnika s radom u luci. odmori i dopusti. uključivanje u rad organizacije luka.. staž. rad bez zastoja i čekanja... znanjem i kvalifikacijama -posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi se zaposlili. obveza i odgovornosti) i po obliku (načinu) angažiranja odnosno izvršenja lučkih operacija. oneroznost. c) postojanje određenog pravnog odnosa među lučkim radnicima. e) lučki radnici udružuju svoj «živi rad». Specifičnost struke i uvjeti za rad: -pripadnost transportnoj struci -profesionalni lučko – transportni rad sa snagom. efikasno korištenje radnog vremena. ali istovremeno i društveni odnos.osobni društveno – ekonomski položaj Radni odnos lučkih radnika razlikuje se od drugih radnih odnosa po sadržaju (u pogledu prava. Subjekti ovog radnog odnosa su : radnik – lučki transportni radnik s jedne strane i poslodavac s druge strane. 15 . pojam radnog odnosa lučkog radnika Pojam radnog odnosa lučkih radnika moguće je dati samo uz opći pojam radnog odnosa. Za postojanje radnog odnosa lučkih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost. pravima i dužnostima 2.osobno prvo na rad . solidarno i u odnosima međusobne odgovornosti lučkih radnika i njihove odgovornosti prema sredstvima rada i društva u cjelini. d) radi se o osobnom. 2.položaj u društvu . LUČKI RADNICI 1. nekažnjavanost -prethodno stručno osposobljavanje prije zapošljavanja i neprekidno stručno usavršavanje i prilagođavanje -raspored na definirane radne zadatke. živom radu lučkog radnika. s mjerama i sredstvima zaštite na radu. radne. raspored manje iskusnih sa iskusnijim radnicima -organiziran prihvat novih radnika. Bitni elementi općeg pojma radnog odnosa su i bitni elementi radnog odnosa lučkih radnika. profesionalnost i subordinacija. elementi i kategorije: 1. I na strani jednih i drugih postoje prava i obveze koje proizlaze iz njihovih položaja kao pravnih subjekata. dob (najmanje 20. stručne i druge sposobnosti u određenoj lučkoj organizaciji. Osobna i zajednička zaštita i rad: -primjena mjera zaštite na radu. lučki transportni radnik(LTR) Kategoriju lučko – transportnog radnika određuju ovi pojmovi. a najviše 35 prilikom prijema). ravnopravno. Ostvaruje se u određenoj lučkoj organizaciji: slobodno.osobni individualni interesi iz rada i po osnovi rada. danas poslodavcu. obveza da se osobno obavlja rad. npr. Radni odnos lučkih radnika je osobnopravni odnos u kojem je sadržano: . 3. točno i na vrijeme izvršenje rada. a polaze od ovih principa: a) postojanje sredstava rada u luci. b) rad lučkih radnika na tim sredstvima na kojima stječu pravo rada. ali i zajednički interesi . odnosno ugovaraju s lukom. To je pravni odnos. Koordiniranje i organizacija rada -izdavanje naloga za rad.II..

te stolari. manisti.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. neposredno ili preko teglenica i obratno ili iz njih u skladišta i obratno ili kombinirano. disponent vagona i kamiona. 5. s paletama u skladištima. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. silosima. PK. obalni dizaličari. rukovodilac grupe za pripremu rada. NK i LTR. uz dizalice i sl. Podjela LTR: 1. pristanu. 2. vozači viljuškara. mjerači koji mjere robu i 4. rukovodilac pojedinih organizacijskih jedinica. lukobranima. proizvodnju. 3. uređajima. koordinator održavanja. a te poslove obavljaju VK. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. 3. Podjela LTR: 1. KV. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. lučke operacije – Konvencija br. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. slagači robe. Radnik po toj Konvenciji obuhvaća svaku osobu zaposlenu na tim operacijama. 28. brojači robe. glodači. 2. radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih poslova Tintić definira lučkog radnika kao osobu koja je u luci zaposlena ili određena da bude zaposlena na ukrcavanju. šlepere. 3. radnici od trećeg do petog stupnja obrazovanja. 3. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. rukovodilac mehanizacije. Drugi radnici koji sudjeluju u izvršavanju lučko-transportnih usluga: rukovodilac pogona. 2. uz dizalice i sl. manista – vinčman. odnosno. 28 MOR-a u Ženevi Prema Konvenciji br. isključujući ratne brodove. brojači robe. Na tim radnim mjestima rade se teški fizički poslovi. varioci. 4. kamiona. organizator rada na brodu. u svakoj pomorskoj luci ili pristaništu unutrašnje plovidbe. silosima. oplemenjivanje i doradu 16 . zidari i dr. iskrcavanju. koordinator pripreme i primopredaje. 2. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. skeleri. vozač traktor. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. poslovođa i disponent garaže. mjerači koji mjere robu i 4. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. autodizaličar. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. mjesto rada Luka. manipuliranje s robom u brodskim skladištima. lučka operacija obuhvaća sav rad ili dio rada koji je izvršen na kopnu ili na brodu radi ukrcaja ili iskrcaja svakog broda namijenjenog pomorskoj ili unutrašnjoj plovidbi.LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. s paletama u skladištima. pa i bez toga obrazovanja. manipuliranje robom u samoj luci. manisti. manipuliranje robom u samoj luci. na svakom doku. LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi određeni. obali priveza ili drugom sličnom mjestu gdje se ovaj rad vrši. 3. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. disponent viljuškara. prenošenju ili uskladištavanju robe ili drugih stvari s obale u brodove. prekrcavanju. sidrenje i zaštitu brodova. slagači robe. bolje rečeno. te ih oni izvršavaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. rukovodilac LTR.

godišnjih odmora i sl. lukobrani. Rok za izvršenje lučko-transportnog posla određuje se ugovorom što utječe na raspored rada LTR. radno vrijeme u luci i njegovo korištenje Radno vrijeme označava ono vrijeme koje je radnik dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda. neplaćeni sati i dr. viljuškari. godina. glavne lučko-transportne operacije 3 Glavne operacije u luci što ih obavljaju LTR su: 1. povećanje kvalifikacija radnika i sl. U operacionalizaciji lučkog rada uvedena je «Dnevni zadatak grupe LTR». sidrište. npr. bolovanje. Produktivnost rada – nastoji se skraćivati potrebno radno vrijeme za obavljanje lučkih operacija.robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. Puno je i «neproizvodnosti» radnog vremena zbog plaćenih dopusta. telefonske. lučka pozadinska skladišta. manipuliranje s robom u lučkim skladištima. 3. ako u pojedinim djelatnostima i na pojedinim poslovima zbog manjeg opsega rada odnosno radnih zadataka nema potrebe ustanoviti puno radno vrijeme. a sadrži popis tereta koji je planiran da ga se ukrca ili iskrca iz broda u toku smjene. LTR rade i uz specijalna manevarska vučna vozila. na njihov prekovremeni rad. Radno vrijeme u luci određuje nositelj prava korištenja luke ili je utvrđeno lučkim uzancama. autodizalice sl. praznika. To se postiže novim tehnologijama. to je puno radno vrijeme. veća specijalizacija. saobraćajnice koje povezuju lučke bazene i dr. prometnoj ili tehnološkoj vezi. Specifične su i lučke operacije što se obavljaju na lučkoj infrastrukturi. bolja radna disciplina. lučki tereni s prometnicama. kamioni. Radi se najčešće o jednoj ili dvije redovne smjene. tjedan. traktori i druga prijevozna sredstva. specijalna lučka postrojenja i plovne dizalice. Skraćeno radno vrijeme – izjednačuje se sa punim. Aktivnost lučkih radnika odvija se u lučkom radnom prostoru. 6. racionalno korištenje sredstava u luci. mjesec. bolja organizacija rada. 7. vodovodne. u lučkoj suprastrukturi i na njoj. a u porastu je i «izgubljeno radno vrijeme». zgrade i fiksna pretovarna mehanizacija i ploveći objekti. lučka skladišta. elektro i plinovodne instalacije. odnosno nastoji se postići da se za isto društveno-priznato vrijeme i isti utrošak radne snage izvrši veći broj lučkih operacija. pokretne dizalice. racionalizacijom živog rada. rad nedjeljom i praznikom. U lukama ima dosta tzv. a to je u pravilu širi prostor od luke.. 2. Sve te kategorije poznate su i u lukama. manipuliranje robom u samoj luci. Nepuno radno vrijeme – iznimno. dan. silosima. kod poslova i zadaća pod posebnim uvjetima. 17 . manipuliranje s robom u brodskim skladištima. Ustav i Zakon utvrđuju radno vrijeme ne duže od 42 sata tjedno. s paletama u skladištima. transportne trake. lučki akvatorij. odmora. prikrivene nezaposlenosti jer određeni broj radnika nije u punoj mjeri proizvodno iskorišteno. uz dizalice i portalne i poluportalne dizalice. izgrađene obale.

ovisno o manipulaciji i vrsti tereta. Usprkos tome česta su bolovanja kao posljedica brojnih faktora. geografskom položaju. rješavanje socijalnih problema bolesnik LTR i invalida. kao i sve vrste naknada za vrijeme u kojem radnik ne radi. osiguranje prve pomoći i spašavanje. te je ključan element svake luke živi rad i radnik. osobna. luka poslodavac Luka. a za to nije kriv. rasutim teretom (suhim i tekućim). proizvodnju. utvrđivanje odgovarajućih postupaka u opasnim situacijama i sl. primjena mjera zaštite na radu i dr. međuljudski odnosi. tradiciji. Kod lučkih radnika radi se o radnim odnosima lučkih radnika u organizaciji rada. stimulaciji radnika. organ općinske uprave ili državni organ koji koristi luku. alkoholičar i dr. Nužno je da rad lučkih radnika prate i poslovi na uređenju i održavanju radnog prostora u luci. pripremama radnika za rad i dr. nadzor nad obavljenim lučkim operacijama. lukobranima. nadzor nad načinom rada i pravodobno prijavljivanje radnih postupaka koji ugrožavaju njihovu sigurnost. drvom i drvnim proizvodima. Rad lučkih radnika koji je vrlo fizički zahtjevan izaziva i povećano iscrpljivanje radnika što ima za posljedicu više povreda na radu te profesionalna oboljenja. Jedinica mjere za vrednovanje rada LTR je 1 tona. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. uređajima. 18 . tehnologije i dr. po tranzitnom prometu. komad ili jedan sat rada. pa se moraju upotrebljavati sredstva osobne zaštite na radu i osobna zaštitna oprema o čemu je dužan brinuti neposredni rukovodilac LTR. uvjeti rada. obiteljski razlozi. Prije rasporeda na radno mjesto. zajednička zaštita na radu lučkotransportnog radnika Na svim poslovima i radnim zadacima koje obavljaju LTR postoji opasnost za život i štetnost za zdravlje. zatim dodatak za rad štetan za zdravlje i opasan za život. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe. te ostalim vrstama tereta. praćenje psiholoških sposobnosti radnika. Korisnik luke – organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba. Za veću sigurnost prijeko je potreban stalan nadzor radnika i poslodavaca nad opremom. uređenju pristupa do radnog mjesta. po značenju za zemlju i inozemstvo.jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama. sistematskih pregleda. snabdjevenost radnika zaštitnom odjećom. Svaka luka ima svoje osobitosti. režimu rada. oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj. opremljenosti i dostignutom stupnju tehnike. Posebno se predviđa plaćanje sati čekanja.. uskladištavanje i ostala manipuliranja robom. 9. 10. metar kubični tereta. prometnoj ili tehnološkoj vezi. plaće lučkotransportnih radnika (kolektivni ugovori luke) Rad LTR vrednovan je utvrđenim normativima za poslove s generalnim teretom. Luke moraju savladati velike količine robnih tokova. dubini mora u luci i na prilazima. sidrenje i zaštitu brodova. opće zdravstveno stanje. te u toku radnog odnosa obavlja se niz preventivnih zdravstvenih radnji. obrazovanja iz oblasti zaštite na radu.8. a iz tog proizlazi i način organiziranja njihovog rada. u luci kao pomorskom dobru. a lučke operacije zahtijevaju dosta živog rada.

radu u dane praznika. brojači. iskrcivači. svoj živi rad. Sadržaj Kolektivnog ugovora: Uređuje prava.. dizaličari. kolektivni ugovor za lučke radnike (subjekti. odmore i dopuste. jer postoji pravilo da obvezuje osobe koje su ugovor sklopile i one koje su u vrijeme sklapanja ili naknadno postale članovi udruge koja je ugovor sklopila. fizičke i umne sposobnosti stavlja u službu poslodavca i obavlja lučke operacije koje predstavljaju sadržaj njegova radnog mjesta.. na neodređeno vrijeme u pisanom obliku. u pravilu.Najintenzivnija lučka operacija je rukovanje generalnim teretom kada rastu troškovi radne snage. Najniža moguća plaća vezuje se uz zakonom dozvoljenu granicu. samoinicijativi. U radnom odnosu lučkih radnika profesija je sastavni dio i obilježje tog odnosa. obveze i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada te obveze poslodavca. 12. Prema Zakonu o radu. ugovora poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće. slagači. organizacijom i zaštitom na radu. ugovor o radu lučkotransportnog radnika Radni odnos može zasnovati svaka osoba koja pored uvjeta utvrđenih propisima ispunjava i uvjete utvrđene općim aktom poslodavca. radnog učinka. noćnom radu. prijenos. osim ovlaštenim radnicima i sindikalnim povjerenicima. pojedinačna isplata plaće je tajna.5%. Prema odredbama Kol. plaće i naknade. ugovor ne izdvaja kao kategoriju lučke radnike već se odnosi na sve radnike koje luka zapošljava. a na strani posloprimca sindikati Lučkih radnika u tom poduzeću. jer su to osobe zaposlena na lučkim operacijama. Kol. zaštitu na radu. Plaća lučkog radnika treba biti unaprijed utvrđena. Lučke operacije određuju pojam lučkog radnika. stimulativnog dijela plaće i dodatka. stručnosti. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. određuje se da rast plaće treba zavisiti od minimalnih troškova života radnika i njegove obitelji. ukrcaj. Kol. ako je na području za koje se želi sklopiti kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata. Po Kol. 19 . Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0. Ugovor se primjenjuje na sve zaposlene u luci. mjeritelji. sadržaj) Stranke kolektivnog ugovora jesu: na strani poslodavca – jedan poslodavac (luka). prekovremenom radu. vozači traktora i dr. te se tada brod treba što kraće zadržati u luci jer je živi rad skup. skladištenje i općenito premještanje tereta. odnosno udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine. mehaničari. korištenja radnog vremena. a ukoliko zakonske odredbe prestanu važiti. ugovor obvezuje. Prije stupanja na rad poslodavac je dužan upozoriti radnika na odredbe propisa u svezi s radnim odnosom. uvjetima rada. Lučki radnik ulazi u radni odnos na temelju ugovora zaključenog sa poslodavcem. 11. inovacija i dr. ugovor sadrži odredbe koje reguliraju pitanja koja se odnose na: radno vrijeme. ušteda u radu. To su brojni kvalificirani i specijalizirani radnici. iskrcaj. može se o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata. prema objektivnim kriterijima i mjerilima prema: složenosti rada. vinčmani. međutim postavlja se pitanje koga Kol. odgovornosti u radu. ugovoru plaće su javne.

trajanje se može produžiti ako je radnik za vrijeme koje mu traje radni odnos bio bolestan. . U vrijeme polusnog rada ima pravo na plaću u visini plaće radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos. Mirenje završava pismenom nagodbom koje ima snagu izvansudske nagodbe. ugovoru postoji i mogućnost da se radnici bez iskustva prime kao pripravnici. Mirenje mora biti obostrano prihvaćeno. rješavanje kolektivnih radnih sporova u luci Za rješavanje sporova među strankama kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem. mjesta.uz obvezu da objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka 20 . dana i početka štrajk .Po Kolektivnom ugovoru postoji obveza poslodavca da prilikom popunjavanja radnog mjesta istraži mogućnost popune tog radnog mjesta raspoloživim radnikom između već zaposlenih. a biraju se na način kao i komisija za mirenje. Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga: . Odluka suda časti je konačna. po jednog od svakog subjekta. Za status volontera bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor.sa svrhom sklapanja kolektivnog ugovora na razini poduzeća. a za radna mjesta s posebnim ovlastima traje 6 mj. Ako ne uspije pregovaranje ni mirenje stranke mogu predmet spora povjeriti sudu časti od tri člana. . a prije mirenja mora uslijediti međusobno pregovaranje poslodavca i sindikata.ali ne prije okončanja mirenja i najave sa oznakom razloga za štrajk.ako štrajk najave sedam dana prije početka. provodi ga komisija za mirenje od 3 člana. može se pokrenuti postupak mirenja. Uvođenje radnika u posao je jedna od karakteristika radnih odnosa lučkih radnika s obzirom na specifičnosti rada te prema Kol. . a pokreće se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih stranaka. Pokusni rad – 3 mj. a predsjednika imenuje sporazumno iz redova uglednih i stručnih radnika. preraspodjele poslova na druge radnike ili doškolovanje već zaposlenih. 13.u slučaju neizvršenje odredbi kolektivnog ugovora kao i u slučaju odbijanja zaključivanja kolektivnog ugovora.

pelagijskim koćama. a zarada bi trebala pokriti mjesece kada ulov ribe opada. a isto vrijedi i za mali gospodarski ribolov. kao djelatnost sakupljanja morskih organizama bez uporabe ribolovnih alata i uzgoj. kao gospodarska djelatnost kontrolirane reprodukcije i uzgajanje riba i drugih morskih organizama. te niti radno angažiranje ribara nije konstantno. vršama. Poslodavac u ovom radno-pravnom odnosu je pravna ili fizička osoba. sakupljanje. sukobljeni su mali ribari i profesionalci.. razvoj gradova uz more. ostima parangalima. 21 . a kada se ribolov obavlja ronjenjem.. Ribolov je sezonski rad i koristi se samo trećina raspoloživa radnog vremena u godini. radne operacije jesu: lov. Mjesto rada je plovilo. RADNO – PRAVNI STATUS RIBARA 1. Ribolov je usmjeravao općeniti razvoj gospodarstva uz more i ostao sastavni dio radnog angažiranja stanovnika uz more. života naroda uz more. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. Ribarski posao nosi osobite rizike.) gospodarski ribolov.. Količina ulovljene ribe i sezona ribolova nije stalna. negdje i najvažniju. Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu. koje se bavi gospodarskim ribolovom i djelatnošću kontrolirane reprodukcije i uzgajanjem riba i drugih morskih organizama. obalnim mrežama potegačama.III. kulture. migraciju ljudi. U periodima povoljnih i trajnih ulova ribe stvaraju se viškovi koji pokreću proizvodnju.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. kada ima ribe potreban je veliki broj radnika. Još je jedna specifičnost/determinanta gospodarskog ribolova stručna osposobljenost ribara za gospodarski ribolov jer gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba. vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom gospodarskom ribolovu propisuje ministar. Tu je riječ o gospodarskom ribolovu. ribolov (kao sezonski rad s manjim brojem radnika i osobitim rizicima) Na ribolov se dugo gledalo kao na podlogu. to se osobito odnosi na radno-pravni status ribara. bolnica i drugog.. Namjenu. koja se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova mora nalaziti na plovilu. osnovne karakteristike radnopravnog odnosa ribara Ribar u morskom ribolovu je zaposlenik (djelatnik) stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov u radno-pravnom statusu. osobe koje rone moraju biti stručno osposobljene. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. Djelatnost poslodavca je derminanta radnog odnosa između poslodavca i zaposlenika. škola. 2. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. kao djelatnost lovljenja riba i drugih morskih organizama uz uporabu ribolovnih alata i opreme. kružnim mrežama plivaricama. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada. trgovačko društvo ili obrtnik.

Stalni ribari su profesionalci. Mora postojati i prostor za smještaj i pripremanje hrane posadi broda. to su poljoprivrednici. jedan dan u tjednu ili čak jedan sat dnevno u pravilu nisu u radnom odnosu. međutim. te druge članove posade ribarskog broda. mjesto rada (ribarsko plovilo) Mjesto rada ribara su u pravilu ribarska plovila. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. Ribari koji rade povremeno. ako imaju zaposlene djelatnike stručno osposobljene za gospodarski ribolov ili su sami stručno osposobljeni za gospodarski ribolov 2. Ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjen za ribolov i to ribolovnim alatom kao sredstvom kojim se obavlja ribolov. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. upravitelja stroja. čiju upotrebu omogućava oprema kao ribolovno sredstvo. ribolovni alati oprema koja je upisana u povlastici za ribolov 3. izolaciju za toplinu i hladnoću. ali dio poslova se obavlja i uz njih na kopnu. sredstva rada Uvjeti za sklapanje radnog odnosa ribara su opći: oni koje mora zadovoljiti svaka osoba da bi zasnovala radni odnos i posebni: uvjeti potrebni da bi se zasnovao točno određeni radni odnos. Ribarski brod mora imati i osiguranu sigurnost posade. a i manje ako to odrede nacionalne vlasti. a ribarski brod također treba zapovjednika. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. ili preko 25 metara ako su na motorni pogon. ali se moraju stjecati znanja i u školama. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. Ribarska flota se modernizira. o stručnom obrazovanju ribara. 22 . dolazi do modernijih tipova mreža. To se ne odnosi na ribarske brodove koji su manje od 36 sati izvan svoje matične luke. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. smještaj za spavanje. Na svakom ribarskom brodu mora biti osigurano mjesto za smještaj posade preko 75 tona nosivosti. umirovljenici i po toj osnovi imaju riješen radni i socijalni status.Tri uvjeta da bi se pravna ili fizička osoba bavila gospodarskim ribolovom (Zakon o morskom ribarstvu): 1. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. 3. vođu ribolova. 126. raspored rada na brodu (obavlja zapovjednik plovnog objekta) Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. nakon preuređenja i prilikom inspekcije broda. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. sanitarije i dr. 4. ručanje. mjesto rada – plovilo. dopunski. Ribarski posao je vještina. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. turistički radnici. kontrola se obavlja nakon upisa broda u registar plovnih objekata. morski ribolov zahtjeva puno živoga rada.

126 iz 1966. 114 o ugovoru o zapošljavanju ribara Konvencija navodi da je ribar svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na posao u bilo kom svojstvu na ribarski brod namijenjen za morski ribolov i koja je upisana u sastav posade. Također Konvencija propisuje i minimalnu životnu dob potrebnu za pojedine funkcije na ribarskom brodu. U slučaju zapošljavanja osoba u svojstvu posade na ribarskom 23 . 125 o dokazima o obrazovanju ribara Određuje standarde kvalifikacija koji moraju zadovoljavati ribari i posada na ribarskim brodovima. 1921. privrednog i športskog ribolova i sl. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne nacionalnom zakonodavstvu. konvencija br. uređuje određena pitanja djelatnosti i morskog ribarstva. 7 iz 1920.  Preporuka br. konvencija br. a određene pravne praznine nadomještaju autonomni akti poslodavaca. o ugovoru o zapošljavanju ribara  Konvencija MOR-a br. Ugovor se potpisuje u pisanom obliku.. 125 iz 1966. 114 iz 1959. smrću ribara. vrela (izvori) prava i radnopravnog statusa ribara MOR odvojeno regulira status pomoraca od statusa ribara. prilikom iskrcaja i ukrcaja s ribarskog broda. 112 iz 1959. uzgoju riba  Pravilnik o iskaznici ribarskog inspektora za morsko ribarstvo  Naredba o ribolovnim sredstvima kojima se može obavljati privredni i sportski ribolov  Program za provjeravanje stručne sposobnosti ribara U propisima se prvenstveno uređuju pitanja i odnosi obavljanja djelatnosti morskog ribarstva. a kao posloprimac ga potpisuje ribar. god. Kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. donijeta je posebna Rezolucija na Konferenciji MOR-a da se status ribara i režim rada na ribarskim brodovima izdvoji iz režima kojim se regulira život i rad pomoraca. god. kojom se ograničava radno vrijeme ribara (prvi akt MOR-a o ribarima)  Konvencija MOR-a br. Ribarskim brodom ovlaštena je upravljati osoba koja za to ima odgovarajuće kvalifikacije.5. 6. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. 7. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. 113 iz 1959. pritom garantirajući da ribar razumije sadržaj ugovora o radu. osim pilota. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom. Ovu Rezoluciju slijede Konvencije i Preporuke MOR-a. o minimalnoj starosti za prijem na ribarske brodove  Konvencija MOR-a br. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. članova posade vojne mornarice i drugih osoba u državnoj službi. učenika na školskim brodovima. tako da se to ubilježi u radnu knjižicu ribara. učenika vezanih ugovorom o školovanju. o dokazima o obrazovanju ribara  Konvencija MOR-a br. o zdravstvenom pregledu ribara  Konvencija MOR-a br. a izravno i neizravno se također primjenjuje na radno-pravni status ribara  Pravilnik o privrednom i sportskom ribolovu. o stručnom usavršavanju ribara  Zakon o radu je osnovni propis o radno-pravnom statusu ribara  Zakon o morskom ribarstvu.

to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. poznavanje mjera sigurnosti na radu itd. 8. motorist. ali se moraju stjecati znanja i u školama.. specijalizirani stručni radnik – brodovođa ribarskog broda (mala obalna plovidba). ribarski centri i ribarske obrazovne institucije drugog tipa. U Hrvatskoj u prethodnom periodu obrazovanje se odvijalo u Centrima usmjerenog obrazovanja u Rijeci.) gospodarski ribolov. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. pelagijskim koćama. certifikati o vremenu provedenom u nekoj službi. ribarske škole. Ispite ribara i pomoraca na ribarskom brodu provode autorizirane ustanove za tu svrhu. konvencija br. vođu ribolova. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. Ribara određuje profesionalni rad ribara sa snagom. ali se moraju stjecati znanja i u školama. s programom za 4 profila obrazovanja. Prema konvenciji 114 MOR-a ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade. Mjesto rada je plovilo. strojovođa ribarskog broda. kružnim mrežama plivaricama.. specijalizirani stručni radnik – ribar. teorijsko znanje. Na tim sredstvima rada rade izučeni ribari. ribar. priučeni radnik. tj. novih uređaja i raznih tehničkih naprava za ulov i preradu ribe. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. Dubrovniku.brodu bitne su i godine radnog staža nakon čega se izdaju potvrde. čamcima. U svijetu se osnivaju posebne institucije. posebni zdravstveni uvjeti i uvjeti godina života da bi ribar sklopio ugovor o radu. to je naglašeno i u Konvenciji MOR-a br. ribonautičar. specijalizirani radnik – ribar. Lošinju. 126. 126. 9. ostima parangalima. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. obalnim mrežama potegačama. vršama. koćama Stalni ribari su profesionalci. Zadru. a ribarski brod također treba zapovjednika. Ribari moraju poznavati tehnike ulova. Splitu. znanjem i kvalifikacijom. stručni radnik brodovođa ribarskog broda (velika obalna plovidba). Ribarski posao je vještina. obrazovanje i 24 . ali to nikako ne može zamijeniti školsku i fakultetsku nastavu i stečeno obrazovanje. dolazi do modernijih tipova mreža. ribari profesionalci.. a ispituje se praktično znanje. u kojima se obavlja nastava za ribarske kadrove raznih profila i nivoa obrazovanja. rad na brodovima. primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i pratećih djelatnosti. Ribarska flota se modernizira. sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. Determinanta radnog statusa ribara ili specifičnost je i u mjestu rada i sredstvima rada.. o stručnom obrazovanju ribara. instruktaže i tečajevi do tri mjeseca. brodostrojar. oni rade sezonski ili su polugodišnje vezani za ribolov. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama. 126 o stručnom obrazovanju ribara Ribarski posao je vještina. međutim. upravitelja stroja. o stručnom obrazovanju ribara. te druge članove posade ribarskog broda. Važno značenje i korist imaju i kratkotrajni seminari.

smrću ribara.. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnošću stranaka. Ugovor o radu je pisan i dvostrani pravni akt. kada počinje prestacija rada ribara na radnom mjestu. ugovor ne smije sadržavati odredbe suprotne zakonu. garantirajući pritom da ribar razumije sadržaj ugovora. kružnim mrežama plivaricama.-a Poslodavac može biti pravna ili fizička osoba koja se bave gospodarskim ribolovom. pravnog odnosa intuitu personae (osobnopravni radni odnos). brodu. na strani poslodavca može biti i fizička i pravna osoba (brodar. sklapanje ugovora i registracija ugovora o radu ribara Ugovor o radu ribara se potpisuje u pisanom obliku. 9. Uglavci koje ugovor mora sadržavati: 1.. i dr. uglavak o očekivanom trajanju ugovora. ima snagu kao i drugi javni registri. gospodarski ribolov i poslodavci Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti. ostima parangalima. uglavak o strankama te njihovom prebivalištu. a na strani poslodavca fizička (ribar). 5. 10. ribar). Stranke ugovora su poslodavac i zaposlenik. 7. uzgojem riba. 4..dan otpočinjanja rada. obalnim mrežama potegačama. mjesto i dan sklapanja ugovora. i svi drugi podaci koje zahtjeva nacionalno zakonodavstvo. 2. propašću broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u slučajevima koje uređuje nacionalni propis. uglavci koji s ribarom ili posloprimcem mogu biti posebno ugovoreni kao osnovna plaća. a kao posloprimac potpisuje ga ribar. on je osnov radnog odnosa. naziv vrste poslova na kojima će ribar/pomorac raditi.stjecanje ribarskih vještina za vrijeme rada. sjedištu. odnosno na poslu zbog kojeg je sklopio ugovor o radu. tj.. a rekreacijskošportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i športa. naziv broda kao mjesta rada. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadržaj radno – pravnog odnosa. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom tako da se ubilježi u radnu knjižicu ribara. uglavak koji navodi da je poslodavac upoznao ribara sa pravima i obvezama.d.) gospodarski ribolov. 3. pelagijskim koćama. trajanje plaćenog godišnjeg odmora i dr. to je popis ugovora o radu pomoraca i ribara i smatra se javnom ispravom. 6. ( prema Pravilniku o sadržaju i načinu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara ) 25 . Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu. 11. ako je ugovor na određeno vrijeme. sezonski karakter rada. 8. Registracija je unošenje u registar ugovora podataka. sakupljanjem morskih organizama. vršama. pripadnost grupi.) i veliki (ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama.. Ugovor o radu s ribarom sklapa se prije ukrcaj na brod. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mrežama stajaćicama. Za rješavanje sporova ugovara se arbitraža. kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomoćnik. Ribar je u morskom ribolovu stručno osposobljena osoba za gospodarski ribolov i može imati status obrtnika ili osnivača t.

morski ribolov zahtjeva puno živoga rada. prestanak rada) Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. u smjenama i po posebnim gvardijama. Registracija je identifikacija ribara. Rad na moru i uz more povezan je s posebnim rizicima. Bez obzira što se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada. To znači nadzor države nad zakonitošću ugovora. Fluktuacija ribara jedan je od elemenata koji karakterizira radni odnos ribara. Zaštita na radu sadrži brojne propise o zaštiti na radu na brodu i zaštiti od požara. fluktuacija. Radni proces na ribarskom brodu ne smije se prekidati za vrijeme realizacije radne operacije. zdravstvo i socijalnu skrb) u tri primjerka u roku osam dana od kada je pomorac ili ribar započeo sa radom. Režim rada i radne navike uvelike obilježavaju sadržaj radnog odnosa ribara. Ribar može raditi u preraspodjeli radnog vremena. Ima dosta noćnog rada. u traženju novih ribara. 12. Ribar može biti u radnom odnosu i s pola ili manje od pola radnog vremena. u onom svojstvu u kojem će raditi na ribarskom plovnom objektu. Ugovor na registraciju podnosi poslodavac nadležnom tijelu (Ured za rad. 3. Svaku promjenu ugovora poslodavac je također dužan prijaviti u roku osam dana koja će se registrirati kao i ugovor. Registracija također znači i pravo državnog tijela uprave da obavlja uvid. tjedan. Česti su jednostrani raskidi ugovora o radu (samovoljno napuštanje posla). Organizacija rada i tehnološki proces unaprijed su određeni. dan. To povećava troškove u morskom ribarstvu. specifičnost ribara kao poslodavca. nadzor i traži ispravak ugovora o radu koji ne sadrži sve bitne uglavke. socijalnom okruženju i drugo. 26 . pripremi za rad. česti zahtjevi za sporazumni prestanak ugovora o radu. a povremeno se rad kompenzira preraspodjelom radnog vremena. Fluktuacija ribara posljedica je i slabe kvalifikacijske struke zaposlenih. pri radu na brodu dužan je upozoriti i podučiti ribare da koriste zaštitna sredstva na radu. zahtjeva posebne mjere i posebna sredstva zaštite osobe – ribara. promjena statusa. adaptaciji na ribarskom brodu. opći režim (radno vrijeme. mjesec i duže. zaštita na radu. a sezonski rad zbog teških uvjeta rada. Zapovjednik ili ovlašteni ribar – odgovorna osoba na ribarskom brodu. složena specifičnost radnopravnog i socijalnipravnog položaja ribara kao zaposlenika. 2. Gospodarskim ribolovom mora upravljati stručno osposobljena osoba koja pored ostaloga mora posjedovati znanja o zaštiti na radu. pa registracija istovremeno znači potvrdu. specifičnost statusa ribarskog plovnog objekta. što sve utječe na kvantitet i kvalitet rada ribara. Radno vrijeme je ono vrijeme koje je ribar dužan provesti na radu tijekom određenog vremenskog perioda.Registracija ugovora o radu ribara zahtjeva se zbog 3 razloga: 1. Ribari su osnovni subjekti sigurnosti na radu na ribarskom brodu morskog ribarstva.

Svjetioničari putem organizacija u kojoj su u radnom odnosu ostvaruju i državne funkcije. bez ekipe i na izdvojenim mjestima rada. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. održavanje i uređivanje tih puteva.IV. na svjetionicima žive svjetioničari i njihove obitelji. 2. stručnih sposobnosti. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. života. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. svjetioničarske stanice i signalne stanice. održavanje i uređivanje tih puteva. U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari. Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. plovput sa sjedištem u Splitu Radnici koji zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara to sada čine u poduzeću «Plovput» Split. U pomorsko – pravnom značenju. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. Uz opća pravila o reguliranju radnih odnosa radnopravni odnosi svjetioničara podvrgnuti su i posebnim pravilima. spola. otoku. radiousluge i drugi poslovi spadaju dijelom i u djelatnost uprave. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. Oprema i materijali s kojima svjetioničari rade su građevinski i plovni objekti. Svjetioničari su subjekti sigurnosti plovidbe uopće. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. Sigurnost plovidbe. osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. zaštitna i službena odjeća i dr. SVJETIONIČARI 1. specifičnosti radnopravnog i socijalnopravnog statusa svjetioničara Radi se o vrlo malom broju radnika koji obavljaju službu sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. Radni odnosi svjetioničara pripadaju skupini radnih odnosa u organizacijama privrednih djelatnosti morske tehnologije s posebnim režimom jer su vezani za specifične uvjete rada. Pored ostaloga obavljaju se i stručno – tehnički poslovi: briga o održavanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi međunarodni režim plovidbe. a do osnivanja poduzeća u Ustanovi za održavanje pomorskih plovnih putova sa sjedištem u Splitu. psihofizičkih sposobnosti i dr. Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa moraju biti zadovoljeni i posebni u pogledu dobi. Svjetioničari u pravilu rade samostalno. zdravstvenog stanja. odgovarajuća istraživanja i projektiranja i dr. Djelatnost «Plovputa» 27 . osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja. obavljanje radio-službe na pomorskim plovnim putovima. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici.  RH je Uredbom Vlade osnovala «Plovput» za obavljanje stručno – tehničkih poslova kojim se ostvaruju uvjeti sigurne plovidbe obalnim morem RH. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe. ali usluge iz područja pomorske signalizacija prvenstveno su privrednog karaktera.

električne struje. Po značenju za plovidbu brodova i po uvjetima života i rada svjetioničara izvršena je interna kategorizacija svjetioničara u 4 kategorije. čiju posadu čine dva ili više svjetioničara. postavljanje i osiguranje funkcioniranja objekata sigurnosti plovidbe. određuje raspored radnika u slučaju požara. rezervni je svjetioničar radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji službu vrši kao zamjena na svjetioniku. 5.odobrava upotrebu čamca. složene i specifične radne operacije svjetioničara Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika.regulira upotrebu obradive zemlje za potrebe svjetioničara. upravitelj svjetioničarske stanice. odgovorni svjetioničar. Upravni odbor i direktor «Plovputa» odlučuju o pravima. 4. održavanje i uređenje plovnih putova u obalnom moru. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. obvezama i odgovornostima radnika. .rukovodi radiofonskom stanicom i određuje ovlaštene svjetioničare za rukovanje stanicom.od interesa je za RH. S obzirom na organizaciju rada. 1. svjetioničarski je vježbenik radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme koji još nema zvanje kvalificiranog svjetioničara.regulira upotrebu vode. . odnosno svjetioničarasignalista.naređuje isključivanje i prekid rada uređaja za maglu i ostale uređaje i agregate. Upravni odbor donosi akt o unutarnjoj organizaciji i načinu rada poduzeća te akt o raspodjeli plaća djelatnika poduzeća. . svjetioničar ili svjetioničar signalista. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici na kopnu. signalnoj stanici. . 28 . . . gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. kategorizacija svjetioničara i svjetionika (naziv radnog mjesta) Svjetioničar je radnik koji rukuje i održava objekte za sigurnost plovidbe. .briga o ispravnosti i urednom funkcioniranju svjetionika i svih ostalih povjerenih svjetala i uređaja.brine se o stanju lijekova i njihovom izdavanju. 6. sadržaj poslova i mjesto rada svjetioničar može biti. gdje obavlja službu sam. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. svjetioničarskoj stanici ili plovnom objektu. upravitelj svjetionika ili upravitelj signalne stanice kada upravlja svjetionikom ili signalnom stanicom. 4. 2.brine za ispravnost protupožarnih sredstava i da svjetioničari njima znaju rukovati. 3. odgovorni svjetioničari na svjetioniku čiju posadu čine jedan svjetioničar ili mu je još pridodat rezervni svjetioničar. kada se nalazi na svjetioničarskoj stanici gdje službuju dva ili više radnika. 3. 7. Dužnosti upravitelja svjetionika: .

Zarade radnika su niske. Prosječna životna dob svjetioničara je 42 godine. ograničeni prostor kretanja. rade na sredstvima pomorske signalizacije. tko kome odgovara. u plaću se uračunavaju. uzrok su zdravstvenih i drugih smetnji svjetioničara. specifični radni uvjeti svjetioničara Različitost života i rada na svjetioniku o odnosu na kopno. fenjeri. ušteđivači plina. Svjetionici posjeduju vlastite televizore i radioaparate. svjetionici. Ovlašteni radnici organizacije jednom mjesečno posjećuju svjetionik i snabdijevaju ga sredstvima za rad. gašenje vrši svjetioničar zadnje smjene. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. 6. sigurnosne i svjetleće plutače sa usidrenim elementima i dr. odnosno korištenjem posebnih čamaca koje imaju svjetionici.- rukovodi radnjama kod pomoći brodovima. državni i vjerski blagdani. Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku. noćni rad. okretni strojevi. rasvjetni aparati. posada čuvanog svjetionika sastavljena je od upravitelja i svjetioničara. specifična organizacija rada – svjetionik. Ti čamci služe svjetioničarima i njihovim obiteljima i za nabavu živežnih namirnica kojih nema na svjetioniku. a razgovori se obavezno obavljaju u osam sati ujutro i u 12 sati. redoviti rad. 5. sa stalnom službom uvodi se novi način rada. a radni staž 18 godina. svjetioničarske i signalne stanice Rad svjetioničara odvija se u preciznoj organizaciji rada u jedinicama koje čine. ograničeni izbor prehrane. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. odvojenost od porodice. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno. ali i usklađenost i koordinacija. neiskorišteni slobodni dani. češće promjene klimatskih uvjeta. a 15 dana slobodni. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. rad nedjeljom. Na svjetionicima I. 29 . Izrazita je hijerarhije poslova. dodatak na meteorologiju i posebne usluge. Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. organizacija svakodnevno održava vezu sa svjetionikom telefonski. visinski rad. leće. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. Svjetionik Svjetioničar na svjetioniku rukuje i održava uređaje sigurnosti plovidbe prema općim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. brodicama i sl. Informiranje svjetioničara uglavnom se vrši na dva uobičajena načina: biltenima organizacije i dostavom internih obavijesti. Stavljanje u pogon svjetionika vrši svjetioničar prve smjene. Zbog takvih težih uvjeta rada velika je i fluktuacija radnika. rad u smjenama. tj. npr. svjetioničarske stanice i signalne stanice. kategorije. odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. a tisak kupuju putem plovnih područja. dva svjetioničara koji se izmjenjuju 15 dana na radu.

definicija radnog odnosa svjetioničara Radni odnos svjetioničara pravni je odnos između radnika koji obavlja specifične radne operacije. pristanom. 30 . koji su uređeni zakonom. stambenim i ostalim prostorijama. sa uređajima. od kojih je jedan obavezno svjetioničar. obali ili plovnom objektu. kancelarijom. dobrovoljno zasnovanom s organizacijom čija je djelatnost sigurnost plovidbe i zaštite ljudskoga života na moru. čuvanom svjetioniku. obalnih i lučkih svjetala. izražena je hijerarhija poslova uz maximum suradnje. kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili označavanje opasnosti. kroz vrlo specifično utvrđeno radno vrijeme u smjenama. Od mjesta izvršenja ovisi i oprema. na čuvanom svjetioniku. popuna. svjetlećih i dnevnih oznaka i plutača. kojim se reguliraju: . . ali uvijek poslova svjetioničara i radi ekonomski svrsishodnoga odgovornoga korištenja sredstava i ostvarivanja prava i obaveza što se stječu na radu i po osnovi rada. u kontinuiranom procesu rada. Svjetioničari obavljaju poslove pomorske rasvjete. jednim ili više plovnih objekata s uređajima za izvlačenje i smještaj.Kod rada svjetionika bitne su i karakteristične i radne operacije upravitelja svjetionika. Svjetioničari rade na svim sredstvima pomorske signalizacije.rukovanje uređajima na svjetioniku. . najčešće na tzv. a to znači da ima i više radnika. Razlika je u mjestu rada. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene teža je povreda radne dužnosti. elektroinstalacija. kolektivnim ugovorom i općim aktima organizacije. Poslovi se obavljaju prema posebnom Pravilniku o službi.pružanje pomoći plovilima i brodolomcima. osmatranje i javljanje. kolektivnim ugovorom i općim aktima poduzeća «Plovput» Split. Plovnim područjem rukovodi rukovoditelj plovnog područja. a uz naknadu (plaću) i druga prava utvrđena zakonom. Svjetioničarske stanice: Zadatak svjetioničarskih stanica je rukovanje s više obalnih i lučkih svjetala.održavanje svih objekata i uređaja na svjetioniku u okvirima mogućnosti posade ili uz pomoć drugih izvršitelja: postavljanje. sredstvima za vezu i osmatranje. . kao svoje glavno i redovito zanimanje na sredstvima rada organizacije. Najveći dio poslova realizira se u svjetioničarskoj zgradi.održavanje i nadziranje područnih. . gromobrana i dr. jer svjetioničarska stanica može imati sjedište na svjetioniku. stalno je i stručno usavršavanje svjetioničara. 7. Radno mjesto svjetioničara organizacijski uvijek pripada jednom plovnom području kao organizacijskoj jedinici koja djeluje na određenim dijelovima obale i obalnog mora. Parafrazirajući odredbe zakona o radnim odnosima pozitivnopravna definicija radnog odnosa svjetioničara je: Radni odnos svjetioničara je dobrovoljni odnos između svjetioničara i poduzeća «Plovput» Split radi obavljanja poslova na čuvanom ili drugom svjetioničarskom mjestu rada.vršenje službe bdijenja. održavanje i remont agregata. akomulatora.

Priučavanje se obavlja na poslu i izvan radnog mjesta. Strukturu radne snage na svjetionicima čine radnici sa završenim zanatom ili pak srednjom školom. a nakon jedne do dvije godine prakse pripravnici pohađaju posebni interni seminar uz polaganje stručnog ispita za stjecanje zvanja kvalificiranog svjetioničara. u okviru tzv. . uključivanje. Svjetioničar uvijek radi na sredstvima organizacije u kojoj je u radnom odnosu.POSEBNA ZAŠTITA NA RADU - Na svjetionicima je nužna oprema koja je okupljena na veoma malom prostoru. teže životne i radne uvjete. vitla i dr. posebni uvjeti za zasnivanje i trajanje radnog odnosa Za ove radne odnose vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi – dobrovoljnost. otoku. radi se o rizicima i opasnostima kod kojih lako može doći do grešaka. prethodnom provjeravanju radnih sposobnosti za rad na svjetioniku. Zasnivanje radnog odnosa svjetioničara temelji se na specifičnom planu zapošljavanja.POSLOVI NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA - Izraziti primjer rada na izdvojenim radnim mjestima je obavljanje poslova svjetioničara. 31 . definicija svjetionika Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali. te prolaze obuku različitog sadržaja. agregati. Međutim prema organizaciji rada. osobna ravnopravna funkcionalna veza. a posebno mjesto i način izvršenja rada obavlja se na poseban način. Svjetioničar je u radnom odnosu u organizaciji koja je registrirana za obavljanje službe sigurnosti na moru. uvođenje u posao i dr. U radni se odnos prima i određeni broj pripravnika. Prethodno treba proći i obuku pružanja prve pomoći sebi i drugima. on je član kolektiva te organizacije. obveze i odgovornosti. upotreba butan boca.8. za njega vrijedi sve što je autonomnim i heteronomnim normama propisano. boce s disuplinom. donošenju odluke o potrebnom broju izvršitelja. Radnici koji prvi puta zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioničara pohađaju određene tečajeve i seminare. pokusni rad. Pri radu na svjetionicima rukuje se opasnim uređajima. grebenu ili plićini za orijentaciju pomorcima danju i noću. Zbog toga se u postupku zasnivanja radnog odnosa posebna pažnja posvećuje prethodnoj izobrazbi iz područja zaštite na radu. važnost svjetioničarskog posla. 10. plovnih područja njegovo se radno mjesto nalazi izvan radnih mjesta i prostorija organizacije. Pored ovih razvijaju se i specifični elementi. radno je vrijeme unaprijed utvrđeno i radne su operacije propisane. i sva prava. koji na svjetioniku stječu potrebnu praksu za to zvanje. 9. a prilikom zasnivanja radnog odnosa svjetioničar se upozorava na vrijednost sredstava s kojima radi. plaća i subordinacija. transport disuplinskih boca. korištenje plina iz boca. odnosno radiofonista. posebna zaštita na radu – poslovi na izdvojenim radnim mjestima . čelične boce u specijalnim prostorijama. Zasnivanjem radnog odnosa on se uključuje u radni proces u sastavu organizacije.

kao i usluga pruženih potencijalnim i stvarnim korisnicima usluga. slijedilo je sklapanje i granskih ugovora. 12.mjere i sankcije zbog povrede propisa. .nadzor nad primjenom propisa provode organi određeni posebnim propisima. U pomorsko – pravnom značenju. izviđanja u vezi sa sigurnošću plovidbe i nadzor nad ribolovom. .evidentiranje radnih operacija uz cijene koje su unaprijed utvrđene. obveza i odgovornosti svjetioničara Obveze. c) dežurstvo je vrsta službe na svjetioniku koju vrši pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vrši noćna služba. točnost.poznavanje pravnih propisa u oblasti pravnog prometa i plovidbenog prva u dijelu nužnom za obavljanje radnih operacija na čuvanom svjetioniku. 32 . svjetioničarske stanice i signalne stanice. prava i odgovornosti svjetioničara reguliraju se heteronomnim i autonomnim normama. . Osnovna organizacijska jedinica plovnog područja je čuvani svjetionik. Njih karakteriziraju ovi elementi: . . Osim heteronomnih normi na prava. pa tako i kod svjetioničara. .poslovanje u skladu s posebnim zakonom. radno vrijeme svjetioničara Vrste službe svjetioničara: a) noćna straža na svjetioniku.neprestani kontakt s korisnicima usluga i organizacijom u kojoj su u radnom odnosu. kolektivnih ugovora u pojedinim djelatnostima. svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje služi pomorcima za orijentaciju. drugim propisima i poslovnim običajima u poslovima sigurnosti plovidbe na moru. dosljednost i operativnost u izvršavanju poslova i zadataka svjetioničara. O vrsti službe zavisi i radno vrijeme. obveza i prava. njegova posada je sastavljena od upravitelja čuvanog svjetionika i svjetioničara. b) permanentna služba je vrsta službe na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno.U užem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioničari.ažurnost. Nakon što je stupio na snagu Opći kolektivni ugovor. Osim održavanja svjetionika svjetioničari obavljaju i meteorološka opažanja. Na svjetionicima može biti 1-5 svjetioničara koji obavljaju službu u smjenama. 11. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju čine: svjetionici.načelo savjesnosti i poštenja u prometu. obveze i odgovornosti svjetioničara odnose se i norme kolektivnih ugovora i općih akata. koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca. . reguliranje prava. . odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili uređaj za maglu u funkciji. tj.

Radno je vrijeme više in favorem službi nego zaštiti radnika od prekovremenog rada. tj. a isto toliko proveli van procesa rada. sa permanentnom službom uvesti način službe po kojem bi svjetioničari radili neprekidno 15 ili 30 dana. efektivnog rada te obvezne prisutnosti na radu koristi se tzv. kategorije. a četvrti koristi slobodne dane. službu vrše tri svjetioničara. tj. Slobodni dani se mogu koristiti i na taj način da se radniku isplate uz mjesečnu zaradu. kao i vrijeme koje radnik provede na dežurstvu. Obvezna prisutnost je vrijeme koje radnik mora provesti u svojoj organizacijskoj jedinici izvan radnog vremena u efektivnom radu. i to samo na svjetioniku ili izvan svjetionika. Između dežurstva. tj. Radno vrijeme utvrđuje organizacija u skladu sa zakonom i u interesu organiziranja službe sigurnosti plovidbe. Dežurstvo traje od izlaza do zalaska sunca. a praksa je da svjetioničari svoje godišnje odmore koriste u krugu obitelji ili na samom svjetioniku ili na kopnu izvan svjetionika. 42 sata na tjedan. Unutar radnog vremena ostvaruje se i preraspodjela. 33 . a to se u skladu sa zakonom autonomno uređuje. odnosno na nekim svjetionicima od 8 – 24 sata. koji se računaju kao jedan sat efektivnog rada.Radno vrijeme je ono vrijeme koje je radnik proveo u efektivnom radu prema svojim zadaćama (na poslovima i zadacima) ili vrijeme dok je radnik bio u službi (osim dežurstva). napuštanje svjetionika može biti samo danju i to do 12 sati i može trajati do zalaska sunca. Svi su dani u tjednu radni. Na svjetionicima s četiri svjetioničara radno vrijeme iznosi 7 sati i 3 sata obvezne prisutnosti u svim danima u tjednu. Rad na svjetionicima uglavnom se obavlja po smjenama i to po 8 sati. U ovoj djelatnosti ima puno tekućeg rada koji umara pa je bitno korištenje i godišnjih odmora. Svaki radni dan ostvaren iznad 42 sata uzima se u sistem preraspodjele radnog vremena i pretvara u slobodne dane koje radnici koriste tijekom godine po potrebi ili želji. koristili bi slobodne dane. Uputno je na svjetionicima I. slobodno vrijeme.

skladišno poslovanje. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. brodarstvo. Nautički turizam je povezan i sa drugim privrednim djelatnostima morske tehnologije. Radi se o velikom broju poslova: pristajanje. opskrba brodova. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. NAUTIČKI TURIZAM 1. skijanju na vodi i dr. ugostiteljstva. servisiranje plovila. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. te je i rad u toj grani turizma raznovrstan i poznaje mnoge djelatnosti. čuvanje. kao oblik ostvarivanja turističkog ugođaja plovnim objektom. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. Nautički turisti pokretljivi su i izbirljivi i tu njihovu izbirljivost moraju pratiti i kadrovi nautičkog turizma. Djelatnosti u nautičkom turizmu su vrlo raznovrsne. Nautički turizam je dio turističke industrije i tržišta i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa. ribarstvo. te oni radnici koji će raditi tijekom sezone na neodređeno radno vrijeme. 2. planiranje razvoja športskih sadržaja. potrebni su radnici sa punim radnim vremenom kroz cijelu godinu. različitih servisa. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. Razne druge usluge. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. iznajmljivanje. jedrenju. čišćenje. čuvanje. u sezoni i izvan sezone. koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru u turističke svrhe. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa. osposobljavanje servisiranja. poslovi u nautičkom turizmu  Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. Za održavanje kapaciteta nautičkog turizma (marine luke).V. od trgovine. izvlačenje. zaštita akvtorija.       34 . dužnosti i odgovornosti radnika. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. osposobljavanje turista u navigaciji. luke. prodaja goriva i sl. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. koordiniranju poslova bookinga. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. radnopravni status zaposlenika u nautičkom turizmu Nautički turizam je iznimno važna vrsta turizma. od najjednostavnijeg čamca do luksuzne jahte i broda – plovećeg hotela. organiziranja jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. Upravo je zbog toga teško utvrditi i sistematizaciju radnih mjesta u nautičkom turizmu. ronjenju. servisiranje i dr. remonta plovila i sl. briga o ostvarivanju prava. opskrba. nabavka športskih rekvizita.

 Agencijsko – prometne usluge.  Čuvanje. Jedan broj pitanja unutar te djelatnosti treba urediti i posebnim propisima što predlažu stručna tijela komora. u kojoj se pružaju usluge priveza. odmor i rekreaciju. udruženja turističke privrede i dr.. Iz djelatnosti nautičkog turizma proizlazi i fond poslova koje obavljaju radnici u organizacijama koje tu djelatnost registrirano obavljaju:  Iznajmljivanja vezova plovilima. o ispuštanju ulja u more i dr. gorivom.  Prodaja na malo u slobodnim carinskim prodavaonicama. Tu je nužno da se urede pitanja: jedinstvenih uvjeta za obavljanje djelatnosti nautičkog turizma.  Iznajmljivanje plovnih objekata.  Istraživanje tržišta. 4. općih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma. a organizacije nautičkog turizma su korisnici pomorskog dobra na kojem obavljaju privrednu i športsku djelatnost.  Usluge u natjecateljskom sportu za organiziranje priredbi. Cjelokupni proces iznajmljivanja plovila. Nautički turizam spada i u privrednu djelatnost morske tehnologije: izgradnja raznih objekata za prihvat turista. čuvanja.3. djelatnost u nautičkom turizmu Kod nautičkog turizma radi se o novijoj djelatnosti. održavanje i servisiranje plovila.  Druge usluge koje se pružaju plovilima i turistima u nautičkom turizmu. održavanja i druge usluge plovilima i nautičkim turistima u zabavnoj plovidbi. o taloženju otpadaka u luci. bungalovi. obrazovanje kadrova i dr. električnom energijom. a prema trenutnom stanju nautički turizam je razvrstan u djelatnost turizma. pristaništima kao npr. Određeni broj radnih operacija u nautičkom turizmu određen je i Zakonom o pomorskom i vodnom dobru. za danonoćni rad i zabavu.  Posredovanje kod prodaje plovila i opreme plovila. 35 . Marina je posebna luka kao pomorsko dobro koje služi za posebne potrebe i namjene organizacija..  Agencijsko – turističke usluge. sidrenje.  Obuka za voditelja čamca i skipera.  Škola športova. marine.  Ugostiteljske usluge smještaja i prehrane. nomenklature djelatnosti. sidrenja. živežnim namirnicama. akvatorij i akvapolisi. priveza.  Davanje meteoroloških izvještaja i informacija za plovidbu. održavanje luka.  Usluge u obavljanju sportsko – rekreativnih aktivnosti.  Usluga skipera.  Opskrba plovila pitkom vodom.  Organiziranje kulturnih manifestacija. održavanja i servisiranja i drugo odvija se na pomorskom i vodnom dobru. pojam marine Pojam marine određuje Zakon..

sa znanjem. rukovodilac chartera. Organizacija ove kadrove najčešće angažira putem neposrednog kontakta za zasnivanje radnog odnosa.Organizacija koja koristi marinu određuje uvjete za njeno korištenje i način održavanja prema njenoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj. suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote. Kapetan marine – osoba koja ima zvanje kapetana duge plovidbe. briga o stalnoj tehničkoj sigurnosti flote. organiziranja 36 . Organizirani charter – najam plovila onim turistima koji nemaju svoja plovila i na kojima se angažiraju radnici zaposleni u nautičkom turizmu (na jedrenjacima. historijske i kulturne znamenitosti mjesta i područja.uvjeti za to radno mjesto jesu da je osoba hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i da ima stručno zvanje propisano za vođenje plovila. u nautičkom turizmu se pojavljuju i neke nove djelatnosti. Za voditelja flotile – hrvatski državljanin sa prebivalištem u RH i potrebno stručno zvanje. Skiper također pokazuje i stručno objašnjava turistima prirodne. u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote. većim motornim brodicama. to su kapetan marine. Taj propis o uvjetima i načinu održavanja i korištenja sadrži u sebi i dio pitanja iz radnih odnosa radnika što rade u marinama (režim poslova. zaštite i dr. Uloga ljudskog faktora u ovoj djelatnosti naročito je izražena. planiranje razvoja športskih sadržaja. on je osoba koja stručno vodi plovilo. Pri tome se provode i heteronomni i autonomni propisi. Pored zanimanja koja se pojavljuju u srodnim djelatnostima. vrši javna ovlaštenja i zastupa korisnika plovila i dr. . neka nova zanimanja Nautički turizam zahtjeva specifične profile kadrova. jedrilicama). dužnosti i odgovornosti radnika. ----u ovim radnim odnosima propisivanje kvalifikacija je javnopravni element Skiper – ima posebnu ulogu. odmora. organizacija poslova i mjesto izvršenja   Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova. osposobljavanju nautičara i drugi pripadajući poslovi. radnog vremena. a kadrovi se osposobljavaju u školama i fakultetima. a to se odnosi i na rukovodioca chartera. tehnički rukovodilac marine. voditelj flotile i skiper. a koriste se i oglasi i natječaji za obavještavanje što većeg broja kandidata koji zadovoljavaju uvjete za zasnivanje radnog odnosa. 6.) 5. odgovoran je za sigurnost plovila i red na plovilu. uvjeti koje trebaju ispuniti radnici u djelatnostima nautičkog turizma (osposobljenost voditelja skipera – upravitelja plovnog objekta). koordiniranju poslova bookinga. briga o ostvarivanju prava. Organiziranje športskog jedriličarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje športske aktivnosti u nautičkim centrima. u tom slučaju na njihov rad se primjenjuju propisi koji vrijede i za radne odnose pomoraca. stručnošću i iskustvom u turističkoj privredi. Tehnički rukovodilac marine – najmanje višu stručnu spremu brodostrojarskog ili brodograđevnog usmjerenja.

 Mjesto izvršenja. a uz njih i pomoćnog osoblja u kuhinji. marine i nautičko – turistički centri. 7. Radi se o radu u sidrištima i privezištima daleko od marina i nautičko – turističkih centara. Značajan broj radnika radi u marinama gdje se pružaju usluge veza. čišćenje. nabavka športskih rekvizita. nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautičkih centara. poslovi na izdvojenim radnim mjestima Rad na izdvojenim mjestima rada u nautičkom turizmu ostvarit će se u skladu sa Zakonom i autonomnim općim aktima organizacije koje tu djelatnost obavljaju. osposobljavanje turista u navigaciji. Manji broj radnika radi u sidrištima (dio vodenog prostora opremljen uređajima za sidrenje plovila u uvali zaštićenoj od nevremena) i privezištima (dio obale uređen za pristajanje i kraći boravak plovila). Najveći broj zaposlenih bit će u lukama nautičkog turizma različitih kategorija: sidrišta – privezišta. 37 .  Osnovi i mjerila za sudjelovanje radnika u raspodjeli sredstava za plaće i ostvarivanje drugih prava po osnovi rada. turističke luke.  Radni odnos se ne može zasnovati za poslove koji su opasni po zdravlje. Pružanje usluga zimovanja plovila: izvlačenje. za jednog radnika i vrednovanje tog rada. pokusni rad. održavanja. Servisiranje i održavanje brodova: rad servisa.  Neprimjena ograničenja u pogledu trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme. čišćenje. čuvanja. te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima. servisiranja plovila.  Način i uvjeti korištenja vlastitih sredstava rada radnika koji rade na izdvojenim radnim mjestima. život radnika ili njegove porodice te opasni po okolinu. Mjesto izvršenja poslova i zadataka je neposredno na moru. jedrenju.     jedriličarske regate po domicilnim jedriličarskim klubovima. na otocima i uz otoke i na unutrašnjim vodama. Kod ove vrste rada posebno su naglašene ovlasti inspekcije rada u slučaju da se takav radnik ne pridržava mjera zaštite na radu. Za rad na izdvojenim radnim mjestima treba posebno regulirati ova pitanja:  Način sudjelovanja u informiranju i odlučivanju. skijanju na vodi i dr. način i izvršenje rada. Opskrba brodova i snabdijevanje nautičkih tržišta. radna disciplina i drugo. općim aktom i ugovorom o radu određuju se prava i obveze radnika. razvoj tehnologije servisnih djelatnosti. uz obalu. Kod poslova vezanih za jahte mjesto rada su i takva plovila koja omogućuju duži boravak posade na moru. Razne druge usluge.  Količina i opseg rada koji se mora ostvariti na izdvojenim radnim mjestima. servisiranje i dr.  Način uvođenja u posao. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. osposobljavanje servisiranja. pospremanje i sl. čuvanje. skladišno poslovanje. ronjenju.

Zbog neujednačenog intenziteta poslova vrši se preraspodjela radnog vremena bez obzira na smjensku organizaciju rada. osnovne odrednice prava i dužnosti radnika u nautičkom turizmu Za radne odnose radnika u naut. Radni odnos se u ovoj djelatnosti zasniva na neodređeno i određeno radno vrijeme.  Režim usmjeravanja. Javnopravna obilježja radnog odnosa u nautičkom turizmu manifestiraju se u:  Javnopravnom značenju stručnih kvalifikacija (tko može raditi koje poslove. Za sada je djelatnost nautičkog turizma uglavnom sezonska. Posebno je pitanje i zaštita radnika na radu.  Posebne evidencije za radnike pojedinih zanimanja u tim organizacijama. s različitim trajanjem radnog vremena. školovanje. pod kojim uvjetima). dobrovoljnost u zasnivanju. Tu je uputno koristiti praksu iz ugostiteljstva po sezoni gdje radnici moraju koristiti bar jednom u mjesecu dan tjednog odmora. Radi se u turnusima i po 14 sati dnevno. Autonomnim općim aktom organizacija nautičkog turizma će urediti pitanje rasporeda na poslove i radne zadatke vodeći računa o pravu radnika na uvjete koji osiguravaju njegov fizički i moralni integritet i sigurnost. Kontinuitet radnog procesa osigurava se rasporedom tjednog. reguliranje radnih odnosa i zanimanja Za reguliranje ovih radnih odnosa u općim aktima nužna je neposredna i posredna primjena brojnih heteronomnih propisa o radu i radnim odnosima. sezonski radni odnos može trajati najduže 8-9 mjeseci pa je nužno intenzivno razdoblje pune sezone produžavati radi stabilnosti i poboljšanja uvjeta života kadrova. osobna radnopravna funkcionalna veza. ali se može obavljati u toku cijele godine. a koristi se i dopunski radni odnos. uključivanje u stalan sustav kadrova tih organizacija. doškolovanje i stjecanje novih znanja. rad u vodi.  Izvansezonske pripreme radnika za sezonu i sl. turizma. Te općenite karakteristike nadopunjuje i niz specifičnosti karakterističnih upravo za radne odnose naut. 9. rad na izdvojenim mjestima rada i rad na ugovor. plaća i učešće u odlučivanju. a također i zaštita naše obale. vlazi i sl.  Pohađanje seminara i tečajeva za obuku radnika koji prvi puta zasnivaju radni odnos u ovoj djelatnosti. 38 . Zbog otežanih uvjeta rada za neke radnike.  Prethodno provjeravanje radnih sposobnosti radnika uz objektivniji izbor što je bolje od zasnivanja pokusnog rada. trajanju i prestanku. Pri zasnivanju radnog odnosa radnika u nautičkom turizmu javljaju se ove specifičnosti:  Radi se o mladoj djelatnosti te se fleksibilnije pristupa planu o potrebnom broju radnika. trebalo bi inicirati postupak za utvrđivanje skraćenog radnog vremena koje bi se izjednačilo sa punim radnim vremenom. mjesečnog. Radno vrijeme ovih radnika treba utvrditi autonomnim općim aktima u skladu sa Ustavom i Zakonom. turizmu vrijedi opći pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi.  Zahtjev za posebnom zdravstvenom sposobnošću za određeni broj izvršitelja. polugodišnjeg i godišnjeg fonda radnog vremena.  Upoznavanje radnika s rizicima i opasnostima. bez tjednog odmora.8.

Određenost zvanja. heteronomnom normom kogentne naravi. 39 . uvjeta za stjecanje zvanja i ovlasti.  Brojnost dozvola za rad.