P. 1
ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]

ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]

|Views: 162|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Feb 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/12/2014

pdf

text

original

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Godina II, broj 6, juni 2007. godine Izlazi tromjesečno cijena 1 KM

EKO
ISSN 1840 - 1467

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za prostorno uređenje i okoliš

ZE-DO eko

EKO ZANIMLJIVOSTI

Vrste ambalaže u skladu sa EU direktivama
Bengalski tigar koji uživa u plivanju
Većina mačaka ne voli kupanje, ali u svakom pravilu postoje izuzeci. Bijeli Bengalski tigar Odin, koji živi u zoološkom vrtu “Six Flags Discovery Kingdom” u blizini San Francisca, uživa u plivanju pogotovo ako lovi komad mesa. Ako ste mislili da su ajkule dovoljno opasne, onda niste još upoznali Odina. Odin ima šest godina i odrastao je u zoološkom vrtu “Six Flags Discovery Kingdom” u Valleju. Dug je skoro tri metra i odličan je plivač. Bijelu boju ima zbog rijetkog genetičkog poremećaja. Njegov trener Lee, otkrio je Odinove plivačke vještine kada mu je komad mesa ispao u bazen, a Odin je skočio za hranom i nastavio plivati. Iako velike mačke uglavnom ne vole kupanje, neki tigrovi uskaču u vodu tokom lova ili se kupaju iz zadovoljstva. Posjetioci zoološkog vrta Odina mogu posmatrati u akciji. Naime, izgrađen je veliki bazen od stakla u kojem se Odin kupa ili lovi hranu koju mu trener baca, a posjetioci mogu posmatrati njegovu igru.

EKOLOGIZMI
Čovjek je čovjeku - okolina
Ne pitaj me koliko imam zemlje, već me pitaj koliko imam vode. xxx Društvo koje svjesno dozvoli uništenje svojih prirodnih i kulturnih dobara, nema prava na samopoštovanje. xxx Kriza industrijskog svijeta je kriza života. Zato je svijest o životu supstancija ekološke svijesti. xxx Mnogi ljudi svoju zabrinutost za životnu sredinu prazne u traganju za drugim krivcima. xxx Od hrane svježe – bolesti bježe. xxx Čovjek koji zasadi i odnjeguje makar jedno drvo, ostavlja za sobom dobru uspomenu na Zemlji. xxx Iz krznenih kaputa natopljenih krvlju nevinih životinja ne može se pričati o ljubavi prema prirodi i životu. xxx Niko nema pravo zauzeti prirodu na apsolutan i egoističan način. xxx Zanosni napredak izokrenuo se u – ubojiti napredak.

Primarna ili prodajna ambalaža su: čaše, vrećice, limenke, staklenke, plastične boce, kutije, zdjele, tube, potom posude i pribor za jelo za jednokratnu upotrebu. Sekundarna ili zajednička ambalaža su folije, kutije ili slični omoti i druga ambalaža u sastavnim dijelovima, koja okružuje ili drži zajedno veći broj osnovnih prodajnih jedinica istovrsne ili raznovrsne robe. Tercijarna ili transportna ambalaža su posude, sanduci, ručke, vreće, palete, kutije ili druga ambalaža sa sastavnim dijelovima. Povratna ambalaža je ona za koju je osigurano vraćanje kaucije i nakon svakog povratka namijenjena je ponovnom korištenju. Otpadna ambalaža je otpad u skladu s propisom o postupanju s otpadom i zapravo je komunalni otpad.

Nekadašnja reklama za papirne vrećice, koje su se prije rata proizvodile u maglajskom Natronu

Papirni otpad – računa se da se za svaki kilogram papira utroši oko dva kilograma drvne mase i oko hiljadu litara vode. Tome treba dodati i vodu neophodnu za preostali dio proizvodnje papira, što u prosjeku povećava pomenutu količinu još za 500 litara vode. Staklena ambalaža – odlična karakteristika stakla je da ga je moguće u potpunosti reciklirati i to bezbroj puta. PET ambalaža – prema nekim statističkim pokazateljima na 50 hiljada stanovnika godišnje se potroši 250 tona PET ambalaže. Razgradnje ove ambalaže je veoma spora i mjeri se stotinama godina. Limenke- Al ambalaža - reciklažom se znatno štedi energije potrebna za njenu proizvodnju, pa uštede mogu biti i do 95 odsto.

ZAŠTO RECIKLIRATI?

2

ZNA^AJNI DATUMI

ZE-DO eko
Svjetski dan zaštite okoliša je dan koji građani svijeta obilježavaju živopisnim šarenilom aktivnosti, poput uličnih utrka, biciklističkih parada, koncerata zelenih, eseja i natjecanja u posterima u školama, sađenja stabala, kao i kampanji reciklaže materijala i čišćenja otpada.

SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA – 5. JUNI/LIPNJA
Svjetski dan zaštite okoliša, svake se godine obilježava 5. juna/ lipnja i sa obilježavanjem ovog datuma zapravo Ujedinjeni narodi potiču pažnju svjetske javnosti na problem okoliša i jačaju političku pozornost i akciju.

ZEMLJA NAM JE MATI
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Frenklin Pirs, ponudio je 1854. godine da država kupi veliki dio indijanske zemlje, a indijanskom narodu obećao je – rezervat. Na tu ponudu dobio je odgovor od poglavice plemena Sietla. Ovo pismo se ubraja među najdublje i najljepše misli koje su ikada izrečene o prirodi i životnoj sredini. Objavljujemo ulomak tog pisma: «Kada Veliki poglavica iz Vašingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju, previše od nas traži. Kako se može prodati ili kupiti nebo i toplina zemlje? Tako nešto sasvim nam je strano. Mi nismo vlasnici svježine vazduha i bistrine vode... Svaki djelić ove zemlje svet je mom

narodu. Svaka blistava borova iglica, svako zrno pijeska na riječnom sprudu, svaka maglica u tami šume, sveti su u mislima i u životu mog naroda...

Dio smo zemlje i ona je dio nas! Mirisave trave su nam sestre. Jelen pastuh, veliki orao – braća su nam. Stjenoviti vrhovi, sočni pašnjaci, toplo povijeno tijelo ponijevo i čovjek, sve pripada istoj porodici. Blistava voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju, morate znati da je sveta, morate reći svojoj djeci da je sveta. Da svaki odraz u bistrom jezeru kazuje događaje i uspomene iz života mog naroda. Žubor vode, glas je oca, moga oca. Rijeke su naša braća, utoljuju nam žeđ... Bijeli čovjek se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu odnosi se kao prema stvarima

koje se mogu kupiti, opljačkati, prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova će pohlepa uništiti zemlju i za sobom ostaviti pustoš. U gradovima bijelog čovjeka nema mirnog kutka. Nema mjesta na kojem bi se čulo otvaranje lišća u proljeće ili drhtaj krila mušica. ..Bijeli čovjek kao da ne opaža vazduh koji udiše. Poput nekog ko je dugo na samrti, imun je na smrad. Moraćete učiti svoju djecu, isto kao što mi učimo svoju, da nam je zemlja mati. Što snađe zemlju, snađe i njenu djecu. Pljuje li čovjek na zemlju, pljuje na sebe samoga. Zemlja ne pripada čovjeku. Čovjek pripada Zemlji!...»

ZE-DO eko, časopis o zaštiti životne sredine. Izlazi tromjesečno. Izdavač NIPD Naša riječ d.o.o. Zenica. Za izdavača Sajto Ćehović, direktor. Urednica izdanja Lejla Sarajlić. Redakcioni odbor: Nermin Mandra, predsjednik, Branimir Muidža, Mubera Pezo, prim. dr. sci. Smajil Durmišević, prof. dr. Mustafa Omanović, prof.dr. Šefket Goletić, prof. dr. Jovan Sredojević, Emir Zukić, Senaid Šabanović i Sajto Ćehović. Redakcija: Indira Hasanica Hačimić, Nedžib Smajlović, Razija Bašić, Lejla Sarajlić, Osman Drino, Selma Sarajlić, Lejla Kadrić, Edina Kadušić i Bojan Bogdanović. Fotoreporter Mehmed Doglod. Tehničko uređenje: Selver Omerović. Računarska priprema Studio “Naša riječ”. Štampa: MinexPrint Zenica. Za štampariju: Ibrahim Meškić

3

ZE-DO eko SVJETSKI DAN BIODIVERZITETA – 22. MAJ/SVIBANJ

EKOLOGIJA

B i o d ive r z i tet jeste zapravo biološka raznolikost i u svijetu se 22. maja obilježava kao Dan biodiverziteta. Kakvo je stanje kada je riječ o BiH u postratnom periodu? Podaci o uticajima rata na biološku raznolikost ne postoje, a ne vrši se ni monitoring. Jedna od posljedica rata je uništenje kompletne dokumentacije koja se odnosi na zaštitu prirode. Postoje planovi da se uništena dokumentacija obnovi, ali je njihova implementacija upitna zbog malog značaja koji pitanja okoliša imaju u bosanskoj javnosti i među zvaničnicima, kao i zbog nedostatka finansijskih sredstava i profesionalne podrške. Loše upravljanje zemljištem je glavni uzrok smanjenja biološke raznolikosti. Glavni problemi povezani sa upotrebom zemljišta odnose se na minska polja i neek-

U BiH uništena dokumentacija o biološkoj raznovrsnosti

Razotkrivena misterija porijekla

Najveće biljke na svijetu
splodirana ubojita sredstva (NUS). Zemljište u BiH je u veoma lošem stanju: 89% je ugroženo erozijom. Nepovoljan reljef i loša poljoprivredna praksa takođe prouzrokuju gubitke. Kao posljedica rudarstva i nekih industrijskih aktivnosti, 20.000 hektara zemljišta pripada takozvanim “tehnološkim pustinjama”, od kojih je samo 1,5% rekultivisano. Privremena izbjeglička naselja, NATO kampovi i minska polja doprinose daljem gubitku zemljišta. Još jedna opasnost po zemljište dolazi od komunalnog otpada. Veoma je važno da se promijeni tradicionalno shvatanje da zaštita prirode znači ekonomske žrtve. BiH još nije potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Izvjesni napori su učinjeni u tom pogledu, ali nedovoljni, zbog teške političke i socijalne situacije u zemlji.
Dvjesto godina stara misterija o poziciji raflezije, najveće biljke na svijetu, na botaničkom porodičnom stablu konačno je razotkrivena.Na veliko iznenađenje naučnika, biljke širine jednog metra, te izrazito crvenog cvijeta neugodnog mirisa, pripadaju porodici biljaka sa sitnim cvjetovima. Biljku rafleziju je do sada bilo teško smjestiti na botaničko porodično stablo zbog neuobičajenih karakteristika, navodi se u izvještaju naučnog tima, objavljenom u časopisu Science. Svakako se radi o izuzetno zanimljivoj vrsti biljaka koje nemaju korijenje, peteljke i listove. Njihovi džinovski cvjetovi, koji mogu težiti do sedam kg, te po izgledu i mirisu podsjećaju na trulo meso, privlače muhe, koje ih oprašuju. Neobične biljke, koje se mogu naći u džunglama jugoistočnog dijela Azije, također su i parazitske biljke. Kako bi izbjegle fotosintezu raflezije prožimaju tkivo stabljike tropskog ljiljana i hrane se njegovim nutricijentima. Botaničari su koristili DNK analizu i otkrili da raflezija potječe iz porodice biljaka sa sitnim cvjetovima Euphorbie, kojoj pripada manioka grmlje, drvo kaučuka i ricinus. Najviša biljka na svijetu je titan arum, koja može doseći visinu od tri metra, a smrdi kao i raflezija

4

Tvornica cementa Kakanj d.d. Kakanj Selima ef. Merdanovića 146 72240 Kakanj Bosna i Hercegovina +387 (0)32 557 500 fax +387 (0) 32 557 600 www.heidelbergcement.ba www.kakanjcement.ba

TBG BH d.o.o.o Kakanj BETONARA LUKAVAC Magistralni put bb 75300 Lukavac +387 (0)35 553 150 fax +387 (0)35 553 250 (0)35 550 090 (0)35 550 091

TBG BH d.o.o. Kakanj BETONARA SARAJEVO Doglodi bb Ilidža 71000 Sarajevo +387 (0)33 764 390 fax +387 (0)33 764 391 (0)33 764 340 (0)33 764 341

ZE-DO eko PROJEKTI

KANTON

Plan upravljanja otpadom u ZE-DO kantonu za period od 20 godina
Studija Plan upravljanja otpadom u ZE-DO kantonu financirat će se iz sredstava kantonalnog Eko fonda l Najpovoljniju ponudu za izradu pomenute studije dala reprezentativna firma Bosna S OIL Sarajevo
Jedan od strateških projekata Vlade Zeničko-dobojskog kantona, odnosno Ministarstva za prostorno uređenje, promet, komunikacije i zaštitu okoliša, započet u prošlom mandatu jeste izrada Prostornog plana Zeničko-dobojskog kantona. Prema riječima ministra Nermina Mandre, dvije, od ukupno sedam studija, radit će se o trošku pomenutog ministarstva, riječ je o Prostornoprometnoj studiji i Planu upravljanja otpadom u Zeničko-dobojskom kantonu. Kada je riječ o ovoj drugoj, ona će se financirati iz sredstava Kantonalnog eko fonda. Studija Plan upravljanja otpadom na području ZEDO kantona prvo treba da snimi postojeće stanje u upravljanju kućnim otpadom, otpadom iz medicinskih ustanova, potom i o aspektima otpada u komercijalnim – maloprodajnim, institucionalnim i industrijskim ustanovama, a treba sadržati i prijedloge za koncept

Ministar Nermin Mandra

Iz kantonalnog Eko fonda za izradu studije Plan upravljanja otpadom u Zeničko-dobojskom kantonu namijenjeno je 120 hiljada KM i to bi trebalo da bude najznačajnija ovogodišnja aktivnost ministarstva u oblasti zaštite okoliša. Na tender za izradu studije ovom ministarstvu su stigle četiri ponude od relevantnih institucija iz BiH. Najpovoljniju ponudu za izradu Plana upravljanja otpadom ima Bosna S OIL iz Sarajeva. Riječ je o reprezentativnoj firmi, koja ima jako dobre reference u ovoj oblasti. Inače, Bosna S OIL je član Konzorcija, koji radi Strategiju zaštite okoliša Federacije BiH i ova firma je zadužena za sektor otpada. Bosna S OIL je osim toga dala i najprihvatljiviju ponudu u smislu da bi ovu studiju uradila za oko četrdeset hiljada KM. – S obzirom na to da smo za izradu ove studije planirali 120 hiljada, ostatak novaca, ukoliko se odlučimo za Bosna S OIL, usmjerit ćemo za neke nove projekte, ističe ministar Mandra.

Sredstva kantonalnog Eko fonda i ove godine dijele se u omjeru 80 posto općinama i 20 posto za kantonalni Eko fond, što iznosi oko 250 hiljada KM. –Najviše sredstava kantonalnog Eko fonda i u 2007. godini bit će utrošeno na projekte edukacije i podizanja ekološke svijesti, putem pisanih i elektronskih medija te financiranje eko projekata nevladinih organizacija, a iz ovog fonda se izdvajaju i interventna sredstva, nužna općinama, kaže ministar Mandra.
regionalnog upravljanja otpadom i to sa svim aspektima regionalnog koncepta – organizacionim, pravnim, financijskim, tehničkim. – Plan upravljanja otpadom, prema članu 9. Zakona o upravljanju otpadom jeste zakonska obaveza svakog kantona i ova studija treba dati preduvjete za održiv integralni sistem upravljanja otpadom za dugoročni period od 20 godina, s obzirom na to da su u zeničkoj općini u završnoj fazi radovi na izgradnji Regionalne sanitarne deponije Mošćanica, uz mogućnost da se u toku njegove realizacije mogu raditi i prilagodbe, u skladu sa izmijenjenim uvjetima te uz uvažavanje vremenskih i ekonomskih ograničenja, kaže ministar Mandra.

6

KANTON

ZE-DO eko URA\EN NACRT ZAKONA SVE KRAĆI ROK ZA IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA

O proglašenju Spomenika prirode Tajan Zavidovići
Izrada nacrta zakona o proglašenju Spomenika prirode Tajan Zavidovići je završena, kao i topografske karte u razmjeri 1: 10.000, a nacrt ovog dokumenta naći će se na jednoj od skorašnjih sjednica

Proceduru ispoštovalo tek desetak od oko stotinu firmi

Vlade ZE-DO kantona, potom će se o njemu očitovati

Zašto Spomenik prirode Tajan Zavidovići? Spomenik prirode Tajan Zavidovići bit će prvi ovakve vrste u Zeničko-dobojskom kantonu. Teritorij na kome će se prostirati i biti zakonom zaštićem, a riječ je o dijelu prirodnih ljepota u općinama Zavidovići i Kakanj, već je dugo zanimljiv, kako sa turističkog, tako i ekonomskog aspekta. Kanjoni Mašice, Duboke Tajašnice, Suhe, potom Mašićka stijena, vrijedni speleološki objekti, poput jame Atom, Lukine pećine i pećine u Srednjoj stijeni, jezero na Mašici, prirodni kameni mostovi sa pećinama, zanimljiva flora i fauna, brojni paleontološki nalazi, izron Suhe, kao i ogromni turistički potencijali – izletišta Kamenica, Ponijeri, Pepelari i mnogo toga drugoga, jeste ono što karakterizira pomenuti teritorij, a što će se zaštititi Spomenikom prirode Tajan Zavidovići.

i zastupnici Kantonalne skupštine ZE-DO kantona. – Na Skupštini ZEDO kantona će se odrediti i rok za javnu raspravu o nacrtu pomenutog dokumenta, a u njoj će najprije i najviše učestvovati općine na čijem će se teritoriju i proglasiti Spomenik prirode Tajan, to su Zavidovići i Kakanj, kaže Sead Čizmić, šef Sektora za zaštitu okoliša u Ministarstvu za prostorno uređenje, promet, komunikacije i zaštitu okoliša. Zakon o proglašenju Spomenika prirode Tajan Zavidovići, će zapravo zaštititi ovaj teritorij prirodnih ljepota u našem kantonu, što znači da tu neće biti dozvoljena gradnja mini hidrocentrala, otvaranje kamenoloma, eksploatacija pijeska, šljunka i uopće gradnja bilo kakvih objekata.

Postrojenja koja su imala dozvole za rad prije stupanja na snagu seta okolinskih zakona, između ostaloga i Zakona FBiH o zaštiti životne sredine, donesenih polovicom 2003. godine, sada moraju imati okolinske dozvole. –Ministarstvo za prostorno uređenje i okoliš ZE-DO kantona uradilo je prošle godine dva pravilnika o uvjetima i rokovima za dobijanje okolinskih suglasnosti i u njima se pominje plan aktivnosti koje treba provesti svaki pogon i postrojenje, kako bi smanjili emisije zagaProcedura Plan aktivnosti za smanjenje zagađenosti i dobijanje okolinske dozvole, svaka firma dostavlja federalnom, odnosno kantonalnom ministarstvu za prostorno uređenje i okoliš, u ovisnosti od veličine firme. Stručna komisija ministarstva valorizira planove aktivnosti, ukoliko je plan odobren, to preduzeće podnosi zahtjev za izdavanje okolinske suglasnosti. Bez okolinskih dozvola firme neće moći raditi, pa će inspekcije moći i zatvoriti neke pogone i postrojenja koja značajnije zagađuju okoliš. Kada je riječ o velikim kompanijama, poput zeničkog Mittala, Termoelektrane kakanj, Tvornice cementa Kakanj i drugih, one su prema federalnom Zakonu o zaštiti zraka dužne te dozvole imati do 1. januara 2012. godine. đenja i kako bi mogli na osnovu toga dobiti okolinsku suglasnost. U tom planu aktivnosti moraju se naći mjere, rokovi i financiranje provedbe pojedinih mjera za smanjenje zagađenja, kaže Sead Čizmić, dodajući da je većina pogona i postrojenja i u F BiH i u BiH, dakle tu izuzetak nisu ni pogoni i postrojenja u ZEDO kantonu, zapali u pravi cajtnot. Po Zakonu o zaštiti okoliša svi trebaju imati okolinske dozvole do 2008. godine, istina nije preciziran mjesec. Kako doznajemo u Sektoru za zaštitu okoliša pomenutog ministarstva u ZE-DO kantonu stotinjak je pogona i postrojenja koja su obavezna imati okolinske dozvole, prema tome ti subjekti su dužni sačiniti i planove aktivnosti za smanjenje zagađenja, a dosada je svega desetak firmi to uradilo.

7

ZE-DO eko SVJETSKI DAN BORBE PROTIV PUŠENJA – 31. MAJ

TEMA BROJA

PUŠENJE - RUŽNA, ŠTETNA I NEHIGIJENSKA NAVIKA

H

istorijat pušenja duhana na prostorima starog svijeta počinje 1492. godine. Kod nas pušenje ima dugu tradiciju i vremenom se veoma proširilo među stanovništvom. Danas ima veliki broj pušača, ali i onih koji ukazuju na veliku opasnost od pušenja. Prema savremenim naučnim saznanjima pušenje je ovisnost, što znači da pušač postaje psihički, a u određenom stepenu i fizički ovisan o cigareti. Duhan je biljka čije je botaničko ime Nicotiana tabacum L. Ime je dobio po Francuzu Jean Nicot-u koji je prvi donio duhan iz Amerike u Francusku 1560. godine. Nikotin, kao glavni štetni sastojak u duhan-

Pišu: Doc. dr. sc. Smajil Durmišević i ass. prim. dr. Jasminka Durmišević-Serdarević skom dimu (C10H14N2), je žestok otrov, smrtonosna doza nikotina je 50 mg, a nije pronađen specifičan antidot - protuotrov. Jedna cigareta sadrži oko 10 mg nikotina, a pušenjem se unese 2 do 3 mg nikotina po cigareti. Pored nikotina i njegovih srodnika (nikotimin, anabazin, i dr.), sastojci duhanskog dima su i ugljenmonoksid, cijanovodonična kiselina, podražajni gasovi i pare, katran, arsen, hrom, nikal i drugi. koji se najčešće navode u literaturi su sljedeći: znatiželja - da se proba da li se može pušiti. Mnogi uspiju dokazati da mogu pušiti, ali usput steknu naviku, koje se kasnije vrlo teško ili nikako ne mogu riješiti. Želja da se bude sličan starijima. Ponekad je prihvatanje pušenja neka vrsta “pristupnice” određenoj grupi vršnjaka. Nerijetko, mladi ljudi koji ne bi željeli pušiti, ne znaju kako da odbiju pušenje, a da pri tome ne budu od grupe omalovažavani, ili čak odbačeni. Imita-

Sve veći broj pušača među mladima i ženama
Uzroci uživanja duhana su mnogobrojni. Uzroci

Prema istraživanjima puši 27,97% učenika srednje škole. U posljednjem razredu srednje škole puši oko 40% učenika, a 75% pušača stiče ovu naviku prije osamnaeste godine života. U zemljama u razvoju puši 50% muškaraca i 8% žena dok u razvijenim zemljama puši 41 % muškaraca i 21% žena. Procenat pušača u razvijenim zemljama opada oko 1,5% godišnje, ali u zemljama u razvoju raste oko 1,7% godišnje.

8

TEMA BROJA
cija je snažan psihološki činilac koji utiče da mladi započnu sa pušenjem. Oponašaju se roditelji, stariji rođaci, junaci sa filma, TV, estrade itd. Mnogi mladi ljudi počinju pušiti iz protesta, u znak nezadovoljstva, zabrinutosti ili pobune protiv autoriteta. Neki počinju pušiti jer smatraju da im to pomaže u društvenim kontaktima. Pušenje se često upražnjava prilikom ugodnih događaja, poslije jela, prilikom odmora, pri ćaskanju. Masovni mediji mogu mnogo doprinijeti promociji zdravlja i zdravog načina života, ali mogu i negativRizici pasivnog pušenja Pasivno pušenje znači boravak nepušača u prostorijama gdje se puši. Istraživanja pokazuju da je pasivno pušenje gotovo jednako štetno kao i aktivno pušenje. Boravak u prostoriji u kojoj se puši (npr. za vrijeme sastanka) ima za nepušača isti učinak kao da puši po jednu cigaretu na sat. Pasivno pušenje je naročito pogubno za zdravlje djece, što je motiv i opomena raditeljima pušačima da odbace tu lošu i opasnu naviku. no uticati na opredjeljenje mladog čovjeka. Porodica ima velikog uticaja na pojavu pušenja duhana među mladima. Istraživanja ukazuju da u porodicama u kojima oba roditelja puše, najčešće postaju pušači i njihova djeca. Značajni faktori u nastanku pušenja su i društveno-socijalni, osjećaj manje vrijednosti, neprekidna žurba za nečim, razvoj tehnike i automatike, što sve stvara osjećaj psihičke napetosti i nesigurnosti. Sve je veći broj pušača među omladinom i među ženama, pa čak i među djecom.

ZE-DO eko

Pušenje, vodeći uzrok smrti
Sadržavajući u cigaretnom dimu preko 4.000 različitih hemijskih supstanci, pušenje predstavlja vodeći uzrok smrti od kardiovaskularnih oboljenja, malignih neoplazmi i hroničnih obstruktivnih oboljenja pluća, odnoseći svake godine u svijetu oko 3 miliona života. Pušenje uzrokuje 30% smrtnosti od malignih neoplazmi raka, u okviru kojih 20% čini Ca - rak pluća, čijem su nastanku pušači izloženiji 10 do 30 puta češće

Uticaj pušenja na porodični budžet Pušač za trideset godina pušačkog staža optereti porodični budžet za oko 25.000 DEM. Ovo su samo direktne ekonomske štete, ali, ako bi se preračunavale štete zbog oštećenja zdravlja, i sljedstveno tome troškovi liječenja, te gubitak radi smanjenja privređivanja zbog umanjene radne sposobnosti, onda bi štete bile daleko veće. od nepušača. Udruženo sa drugim faktorima rizika kao što je gojaznost, fizička neaktivnost, hipertenzija, dijabetes, alkohol, pušenje duhana dramatično utiče na skraćenje očekivane dužine života, i to u prosjeku 10 godina kod ženske a 15 godina kod muške pušačke populacije. Polovina pušača umrijeće u srednjoj životnoj dobi, i tako će izgubiti u prosjeku 22 godine životnog vijeka. Studije u Velikoj Britaniji su pokazale da su pušači u 30-im i 40-im godinama života 5 puta podložniji srčanom udaru od nepušača. Pušenje je siguran ili vjerovatan uzrok smrti od: raka usne šupljine, ždrijela, pluća, jednjaka, mokraćne bešike, gušterače, bubrežne karlice, želuca, grlića materice. Pušenje je također uzrok bolesti srca, moždanog udara, oboljenja perifernih krvnih sudova, hronične opstruktivne bolesti pluća, niske težine novorođenčadi. Pušenje može biti uzrok: ulkusne bolesti, neuspješnih trudnoća, povećane smrtnosti novorođenčadi i mnogih drugih bolesti i poremećaja zdravlja.

9

ZE-DO eko

USPJE[NE FIRME

Delta Petrol Kakanj prva domaća firma koja je uspješno uradila reciklažu zauljene vode, izvađene iz rijeke Neretve prošle godine
Delta Petrol d.o.o. Kakanj egzistira već jedanaest punih godina , a osnovna djelatnost ove firme je kalibracija ili baždiranje mjerila protoka u nafti. – U sklopu firme egzistira nekoliko segmenata - kalibracija koja se obavlja u okviru laboratorije, akreditirane i imenovane po ISO standardu 17 025, drugi segment je servis i održavanje benzinskih stanica, gdje radimo za velike kompanije poput Energopetrola, INE, Petrol Slovenije OMV Austrije, kompletan servis i održavanje benzinskih pumpi na cijelom prostoru BiH a servisiramo i oko četiri stotine privatnih benzinskih stanica. Naša djelatnost je i čišćenje nadzemnih i podzemnih tankova i separatora zauljenih voda, kao i mašinska montaža i isporuka opreme za benzinske stanice i terminale, ističe vlasnik i direktor kakanjskog Delta Petrola Bakir Spahić, koji je dobitnik i certifikata ISO 14001:2004. Nedavno je ova firma skrenula na sebe pažnju bh. javnosti sa jednim vrlo uspješno obavljenim poslom. - Radili smo reciklažu zauljene vode,

Prečišćenu vodu ponovno vratili u Neretvu

PREDSTAVLJAMO VAM: DELTA PETROL d.o.o. KAKANJ

direktor Bakir Spahić izvađene iz Neretve prošle godine kada se dogodila velika ekološka katastrofa. Javnosti je poznato da se izlilo trafo ulje u rijeku Neretvu, koje sadrži polihlorovane bifenile, odnosno ono što mi nazivamo piralen i to ulje se površinski zaustavilo u blizini Hidrocentrale Grabovica, priča direktor Spahić, dodajući da je Delta Petrolu bilo jako teško dobiti ovaj posao jer ovakve i slične poslove rade uglavnom inozemne firme. Ovo ulje zajedno sa vodom u količini od 90 hiljada litara, bilo je uskladišteno na terminalu tečnih goriva u Mostaru, a inspekcija je tražila da prečišćena voda mora

Detalj prilikom reciklaže vode imati pet miligrama po liDosada je Delta Petrol tru ulja te da sadržaj ukuimala pet intervencija u pnih masnoća bude do 25 miligrama po litru. -Posti- BiH prilikom prevrtanja gli smo izvanredne rezul- cisterni koje su vozile opasne materije, naftu, benzin, mazut. Menadžment ove firme u fazi je pregovora sa kantonalnim Ministarstvom za prostorno uređenje i okoliš oko sklapanja ugovora kako bi dežurali 24 sata u slučaju istih ili sličnih ekoloških incidenata. – Mi smo za tako nešto spremni, s obzirom da raspolažemo sa četiri specijalDelta Petrol prva na vozila većih kapaciteta, domaća firma koja je pa možemo sanirati i veće radila reciklažu uljem ekološke katastrofe, nego zagađene vode što je bila ova kod Mostatate, četiri puta je manje ra, ističe Spahić, dodavši bilo ulja po litru i propida tokom jedne godine u sanih masnoća. InspekcijBiH se uveze 500 hiljada ski organi i ljudi koji su tona raznih ulja, sprejeva, obavili poslije laboratorijsku analizu nisu mogli razrjeđivača, boja, lakovjerovati da smo dobili va..., a od toga je 30 odsto tako izvanredne rezultate, otpad koji završi niko ne ističe Spahić. Ovaj posao zna gdje. radnici Delta Petrola Kakanj radili su uz nadzor inspekcije, a prečišćenu i

Prečišćenu vodu ponovno su vratili u rijeku Neretvu

iskontroliranu vodu ponovno su vraćali u rijeku Neretvu.

10

JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. - Sarajevo Termoelektrana “Kakanj” – Kakanj

Naša vizija je: • biti profitabilno preduzeće i pouzdan poslovni partner na slobodnom tržištu električne energije, • kontinuirano sprječavati i smanjivati zagađivanje okoline i • doprinositi održivom društveno-ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine i lokalne zajednice, Garancija da ćemo realizovati našu viziju je: • primjena postulata održivog razvoja kao ideje vodilje našeg poslovanja • uvođenje sistema okolinskog upravljanja kojim se zaštita okoline podiže na nivo strateškog menadžmenta, • opredijeljenost poštivanju okolinskog zakonodavstva • kontinuirana edukacija kadrova • partnerski odnos sa svim zainteresovanim stranama • primjena najboljih raspoloživih tehnika u sprječavanju i smanjivanju zagađivanja okoline

ZE-DO eko

EKOLOGIJA

CENTAR ZA EKONOMSKI, TEHNOLOŠKI I OKOLINSKI RAZVOJ – CETEOR SARAJEVO

Veliki broj firmi nije upoznat sa Zakonom o zaštiti okoliša
Nedavno je Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj – CETEOR Sarajevo u zeničkom Hotelu Internacional održao seminar o temi Zakonska obaveza za pripremu postojećih preduzeća za dobijanje okolinske dozvole - Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom respoloživom tehnikom. Predavači na ovom seminaru bili su stručnjaci CETEOR-a – Jasmina Čomić, Merima Karabegović i Aida Muminović, a uvodničar je bio Sead Čizmić, šef Sektora za zaštitu okoliša kantonalnog Ministarstva za prostorno uređenje i okoliš.

bismo razgovarali o pomenutoj temi. S obzirom na to da je BiH, odnosno Federacija BiH usvojila set okolinskih zakona, jedan od njih propisuje kako se može dobiti okolinska dozvola. Ovaj seminar je prilika da se privredni subjekti upoznaju sa ovom problematikom i da se kroz izradu planova svojih aktivnosti, naravno ne

Educirati i novinare CETEOR ima ideju da napravi jednodnevni stručni seminar i za predstavnike medija, kako bi novinari dobili više informacija koje se tiču zaštite okoliša te pravovremeno i valjano izvještavali javnost jer u oblasti ekologije ima dosta i stručnih stvari, izmjene legislative, itd.
Nažalost, ovoj važnoj temi prisustvovali su malobrojni. O ciljevima ovog seminara, kazala nam je nešto više prof. Zineta Bašalić, inače menadžerica za edukaciju u CETEOR-u. -S obzirom na to da je Zenica veliko privredno područje te da ima dosta firmi i velikih zagađivača na ovaj seminar pozvali smo predstavnike i privrede i vlasti, kako odmah, nego onoliko koliko njihove mogućnosti dozvoljavaju, počnu pridržavati onoga što je Zakon o zaštiti okoliša propisao. Praksa je pokazala da veliki broj preduzeća nisu ni upoznata sa tom svojom zakonskom obavezom, pa državne, odnosno institucije vlasti na svim nivoima moraju pojačati svoje aktivnosti na informiranju svih privrednih firmi, koje moraju dobiti okolinsku dozvolu za budući rad.

12

RMU KAKANJ

ZE-DO eko

NAKON JEDNODNEVNOG CETEORovog SEMINARA U KAKNJU

Rudnik nije zagađivač zraka
Ugalj ima prirodni hemijski sastav kojeg rudari ne mogu mijenjati i zato Rudnik ne može biti zagađivač zraka
Stručnjaci Centra za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj /CETEOR/, iz Sarajeva, koji su 8. maja, organizovali seminar u Kaknju na temu Uspostava lokalnog monitoringa kvalitete zraka, nedvojbeno tvrde da su ugljevi koji se spaljuju u Kaknju najveći uzročnici pojava sumpor-dioksida u zraku, kojeg udišu građani Kaknja, ali i znatno šire okoline. Ukratko, rezime ovog seminara, a prema onome što su objavili lokalni mediji je slijedeći: Termoelektrana ima toliko visok dimnjak da samo zimi ugrožava zrak na području općine Kakanj, Tvornica cementa ima

Haris Neimarlija: Odsumporavanje uglja je obaveza proizvođača električne i toplotne energije problem sa čvrstim česticama, a nema sumpor - dioksida, dok Rudnik Kakanj i ostali rudnici koji isporučuju ugalj Termoelektrani

„Pošto su nama od ranije poznati stavovi dr. Kneževića, mi se nismo odazvali na seminar organiziran u Kaknju“, kaže generalni direktor Rudnika Haris Neimarlija i nastavlja: „Ugalj je neobnovljiv resurs i u prirodi se nalazi takav kakav jeste, zato mi o uglju sa ekološkog aspekta nemamo šta raspravljati niti dokazivati. Mi, ekološki izazivamo deformacije na površini zemlje, a tehničku i biološku rekultivaciju obavljamo tek nakon što u potpunosti završimo eksploataciju uglja.Tu postoji naša odgovornost i obaveza, a bolji kvalitet zraka i manje sumpor- dioksida, obaveza je onih koji ugalj koriste u svojim postrojenjima. Nema, dobrog i lošeg uglja, postoje dobre i loše tehnologije za njegovo spaljivanje i odsumporavanje.“ Ovaj rudnički stav je jasan i nedvosmislen. Ako negdje u ovoj državi postoje ugljevi bez sumpora ili sa izuzetno malim količinama, neka stručnjaci CETEOR-a kažu gdje je takav ugalj, rudarska je poruka i rudari će ga tamo kopati. Međutim, poznato je da kod nas nema drugog uglja i da priča o Rudniku kao zagađivaču zraka definitivno treba biti skinuta, kao hipoteka koju neopravdano godinama nosi.

Ugalj kakvog rudari nalaze u prirodi imaju osnovni proizvod u zraka u Kaknju etiketiran kojem se nalazi više sum- Rudnik Kakanj. pora od količina propisanih Zar rudari mogu kopati različitim konvencijama i neki drugi ugalj? zakonskim propisima. Pet godina poslije, istina, Zašto CETEOR u nešto blažoj formi ponostalno etiketira vo se ističe da su u različitim Kakanjski rudnik? vremenskim situacijama u Radi visokih koncentra- Kaknju veće od dozvoljenih cija ugljen- dioksida treba koncentracije sumpor- ditražiti efikasnije i kvalitet- oksida, a najveći uzročnik nije odsumporavanje. To je su naši ugljevi. Ovoga puta, preskupa tehnologija koju kao i u ranijim istupima CEne može finansirati Kakanj. TEOR-ovi stručnjaci nisu pa je neophodna pomoć dali odgovor na pitanje ko državnih i međunarodnih ima obavezu eliminirati i institucija. zaustaviti ispuštanje sumPo ko zna koji put u po- por- dioksida iz ugljeva koji sljednjih nekoliko godina se koriste za proizvodnju stručnjaci CETEORA na- električne energije, proizvostavljaju upoznavati javnost đač uglja ili proizvođač eleko štetnim sastojcioma uglja trične energije? U Rudniku koji se proizvodi i spaljuje nema takve dileme. Ugalj je na području srednje Bosne prirodni resurs, a u kakanji Kaknja. Još 2002. godine skim ugljenim slojevima su predsjednik naučno- struč- manje količine sumpora od nog odbora CETEOR-a onih koje se nalaze u bredr. Aleksandar Knežević zanskom, gračaničkom, zeizašao je sa tvrdnjom da je ničkom ili ostalim ugljevima najveća opasnost po kva- koji se spaljuju u Termoeleklitet zraka u Kaknju ugalj trani Kakanj. Istina, najveće i njegov hemijski sastav. količine spaljenog uglja su iz Tada je istaknuto da je pro- Kaknja, ali zar rudari mogu izvođač robe odgovoran za kopati neki drugi ugalj od njen ekološki kvalitet, čime onog kojeg imaju u ovdašje direktno za zagađenost njim revirima i kopovima?

13

ZE-DO eko

ZENICA I EKOLOGIJA

STRUČNJACI IZ ITALIJE ZAPOČELI ISPITIVANJA NA DEPONIJI SI\E

Projekat sanacije deponije do kraja septembra
Prvi konkretni koraci na sanaciji zeničke deponije Siđe, napravljeni su proteklog mjeseca, tačnije 29. maja, kada je stigla ekipa stručnjaka iz italijanske Regije Piemonte, u Zenicu. Njihov zadatak je da sačine plan sanacije i konzerviranja deponije Siđe. Izvedbeni projekat treba biti gotov do kraja septembra ili početka oktobra ove godine. Na ovom projektu okupljeni su i lokalni stručnjaci, od geologa, geometara, ekologa, hidrologa, te djelatnici preduzeća Alba i Komrad.

Tim stručnjaka iz Italije sa domaćim ekspertima na deponiji Siđe

Cilj je doći do pravog rješenja
Protekle sedmice, svi zajedno, na čelu sa načelnikom Husejinom Smajlovićem, obišli su deponiju Siđe. -Odavno se razgovara o pokušajima sanacije deponije Siđe. Mislimo je zatvoriti, a u funkciji će uskoro biti Regionalna deponija Mošćanica. U našoj zemlji nemamo iskustava o saniranju deponija i zato smo stupili u kontakt sa stručnjacima iz Regije Pijemonte. Do kraja septembra bi trebali imati i akt o načinu njene sana-

Cristiana Taricco cije i to bi bila polazna osnova za radove sanacije.Tražit ćemo sredstva za tu svrhu iz raspoloživih evropskih fondova. Nije nam cilj da trošimo donatorska sredstva, a ni vlastita, u projekte koji neće definitivno riješiti problem zatvaranja deponij, pa smo zato oku-

Talijanke analiziraju plan deponije pili zeničku pamet i sve relevantne ka, sa sjedištem u Torinu, o institucije kako bi došli do pravog ciljevima i zadacima ove grupe eksperata iz Italije, kaže: rješenja, kaže Smajlović. Cristiana Taricco, ko-Mi smo tu da bi napravili ordinator projekta i projekt prve analize i utvrdili ključne tačke menager EnvirOnment par- budućeg projekta kojeg ćemo raditi

Načelnik Smajlović na deponiji Siđe

Dogovor gdje će se postaviti piezometri

14

ZENICA I EKOLOGIJA

ZE-DO eko

KAKO SE TROŠE SREDSTVA IZ FONDA ZA EKOLOGIJU OPĆINE ZENICA

Velika briga za zaštitu okoliša
Unaprjeđenje zaštite okoliša i podizanje ekološke svijesti građana l Kontinuirano mjerenje zagađenosti zraka l Izrada projekta azila za pse lutalice i jama grobnice

Oprema koju nose članovi tima zajedno sa Općinom Zenica. Cilj nam je da obavimo analizu površine deponije, da damo prijedloge o načinu njenog saniranja, ali će konačnu odluku donijeti Općina. Poslije nas će doći djelatnici Konzorcija Centra za istraživanje iz Italije, koji će vršiti analizu dubljih slojeva. Radićemo paralelno. Izvedbeni projekat bi trebao biti gotov do kraja septembra ili početka oktobra.

Utvrđene lokacije za postavljanje piezometara
Prva faza, kako su kazali Italijani, biće postavljanje piezometara, na pet lokacija, u samom «tijelu» deponije Siđe. Riječ je o ukopavanju propusnih cijevi, dužine dva metra, promjera tristo milimetara, kako bi se imalo uvida u nivo podzemnih voda. Iz Italije treba stići i pokretna laboratorija koja će vršiti ispitivanja različitih uzoraka materijala sa deponije, a ono što se ne mogne uraditi ponijet će u Italiju. Italijanski stručnjaci su već na terenu, u specijalnim odijelima i drugom zaštitnom opremom te pobuđuju veliku pozornost Zeničana. Dolazak Italijana obradovao je sve Zeničane, a naročito mještane Tetova koji sa nestrpljenjem očekuju zatvaranje ove deponije.

Formiranje Ekološkog fonda Općine Zenica 2003. godine pokazalo se kao izuzetno dobar potez. Do sada su iz ovog fonda finansirani brojni projekti, koji su bitno uticali ne samo na povećanje efikasnosti u zaštiti okoliša nego i na podizanje svijesti građana o značaju ekoloških problema. Kako smo saznali u Općinskoj službi za komunalne poslove i ekologiju, u cilju edukacije stanovništva iz Fonda je utrošeno 40.000 KM, pri čemu je najveći iznos izdvojen za realizaciju Eko-kviza, emitiranog putem RTV Zenica. Za medijsko praćenje akcije proljetnog čišćenja grada potrošeno je šest hiljada KM, a određeni iznosi

Očekuje se produženje ribarske eko staze su izdvojeni za podršku dobio i Institut „Kemal Najveći edukativnim programima, Kapetanović“. školama prilikom izvo- iznos sredstava iz prošlođenja ekoloških akcija i godišnjeg Ekološkog fonudruženjima koja se bave da, 130.000 KM, izdvojen je za izgradnju eko ribarpitanjima ekologije. ske staze.

Eko ribarska staza

Veći iznos sredstava, 90.000 KM, utrošen je u cilju poduzimanja interventnih mjera na deponiji otpada Siđe, a većina tog novca isplaćena je JP „Komrad“ koje je izvodilo sanacione radove na ovom terenu. Za čišćenje riječnih korita potrošeno je 50.000 KM, za kontinuirano mjerenje zagađenosti zraka koje vrši Institut „Kemal Kapetanović“ izdvojeno je 25.000 KM, za učešće Općine u realizaciji eko projekata potrošeno je oko 23.000 KM, a isti iznos je

Ambiciozni planovi
Sredstva ekološkog fonda za 2007. godinu predviđena su u iznosu od pola miliona KM. I ove godine najveći iznos je planiran za dovršetak izgradnje ribarske eko staze, za šta bi trebalo biti potrošeno oko 150.000 KM, dok će interventne mjere na deponiji Siđe koštati oko 100.000 KM. Za edukaciju stanovništva, čišćenje riječnih korita i izmirenje obaveza iz 2006. godine planirano je po 50.000 KM, mjerenje emisije štetnih čestica u atmosferi i mjerenje zagađenosti zraka ukupno će koštati 50.000 KM, a za izravno sudjelovanje Općine u realizaciji ekoloških projekata predviđeno je da se utroši 30.000 KM. Ovogodišnji Ekološki fond sadrži i jednu važnu novost – izgradnju azila za pse lutalice i jame grobnice, za šta bi izrada projektne dokumentacije trebala koštati 20.000 KM.

Čišćenje riječnih korita – stalna briga Općine

15

ZE-DO eko

ZENICA I EKOLOGIJA

ZENIČANI ODUŠEVLJENI IZGRADNJOM RIBARSKE EKO STAZE

Slijedi dogradnja prelijepog izletišta
Potpun ugođaj za istinske ljubitelje prirode l Potrebno izgraditi ribarsku kućicu za čuvara i ostavljanje alata l Odvoz smeća predstavlja veliki problem Jedan od najznačajnijih ekoloških projekata, čija bi realizacija trebala biti nastavljena ove godine svakako je ribarska eko staza uz rijeku Bosnu, predviđena za ribare i šetače, na području MZ Dolača. Ribarsku eko stazu je u jesen 2006. godine svečano otvorio načelnik Općine Zenica Husejin Smajlović. Prošle godine na ovom dijelu riječnoga toka, u dužini od 850 metara, poravnan je teren, nakon čega je uređena i asfaltirana staza. Duž cijele staze postavljeni su ivičnjaci i ograda, a postavljene su i parkovske klupe za odmor, te korpe za otpatke, raspoređene na svakih dvadesetak metara. Duž staze zasađen je određen broj sadnica, a gostima je stavljen na raspolaganje parking sa 15 mjesta za parkiranje automobila.

Ribari ekolozi
Adnan Doglod, sekretar zeničkog Udruženja sportskih ribolovaca “Bistro”, kaže da zenički ribari (inače poznati kao veoma aktivni čuvari okoliša u Zenici i njenoj okolini) ulažu dosta truda u očuvanje ove staze. Međutim predlažu da Općina odredi jednu parcelu u njenom vlasništvu za izgradnju ribarske kućice, gdje bi boravio čuvar i gdje bi se mogla čuvati ribarska oprema, ali i alat potreban za održavanje ovog terena. Ono što predstavlja problem jeste odvoz smeća.

Ribarska eko staza bora nego otpad ostavljaju pored njih, vele u “Bistru” i dodaju da bi trebalo nešto vrlo brzo uraditi. Budući da su izgradnjom ribarske eko staze obradovani mnogi Zeničani, pokazalo se kao neophodno njeno produženje. U toku je izrada projektne dokumentacije, a kako saznajemo u Općinskoj službi za komunalne poslove i ekologiju, za dogradnju staze u općinskom Ekološkom fondu predviđeno je novih 150.000 KM.

Otpad u korpama ali...
Otpad pored prepunih korpi

- Najveći broj posjetilaca staze ponaša se pri-

Ljepotu eko staze vrijedi sačuvati stojno i otpatke odlažu u, za tu namjenu predviđene korpe, kojih je ovdje zaista veliki broj. Međutim, problem nastaje kada se korpe napune i ljudi nemaju iz-

FOTO STOP

Ubice biljaka
Svakodnevno smo svjedoci nastojanja JP za uređenje grada da što ljepše uredi ulice i parkove Zenice. Imamo nove zasade cvijeća, drveća... Samo u proljetnoj akciji sadnje, zasađeno je 450 mladih stabala lipe, javora, kestena i breze. Nažalost, svakodnevno smo svjedoci destruktivnog ponašanja primitivaca koji se nazasluženo zovu građanima Zenice. Jedan primjer takvog ponašanja zabilježio je i objektiv našeg fotoreportera. Kao što se lijepo i vidi, neko se potrudio da mladoj sadnici oguli koru i time joj oduzme mogućnost da živi. Sada, ova biljka polako umire! A ona je samo jedna od mnogih ubijenih...

16

ZENICA I EKOLOGIJA

ZE-DO eko ZAGA\ENOST ZRAKA U ZENICI

Za sada, otrovi su pod kontrolom
Proljeće bez suvišnog sumpornog dioksida i lebdećih čestica l Mittal Steel iz upotrebe izbacuje parne lokomotive l O ekološkim pitanjima se ne pregovara Koncentracija lebdećih čestica i sumpornog dioksida u zraku na području Zenice mjere se na tri mjesta – na Institutu “Kemal Kapetanović”, u Crkvicama i u Tetovu. Kako je za ZEDO eko izjavio Mirnes Duraković, ekolog uposlen na Institutu, prosječne koncentracije sumpornog dioksida u aprilu ove godine bile su u granicama normi. Durakovića. Koncentracija lebdećih čestica u aprilu bila je takođe u granicama normale. - Na Institutu je koncentracija iznosila 55 mikrograma po kubnom metru, a u Tetovu 74 mikrograma po kubnom metru. Maksimalne koncentracije lebdećih čestica u martu su bile na Institutu 112 mikrograma po kubnom metru a u Tetovu 243 mikrograma po kubnom metru – kaže Duraković.

Zenički kontrast

Koncentracija u normalnim granicama
- Na Institutu prosječna koncentracija je iznosila 45 mikrograma po kubnom

Zbogom, parne lokomotive?
U aprilu je došlo do značajnog opadanja kon-

Kada je riječ o Mittal Steelu, odnosno o pokretanju integralne proizvodnje, Duraković ističe da je strah Zeničana od ovog preduzeća „urođen“. On kaže: - Načelnik Općine Zenica se nedavno sastao sa direktorom Mittal Steela, pri čemu je načelnikov stav, kada je riječ o saradnji Općine sa Mittalom, bio da će se o svemu dogovarati osim o pitanjima ekologije. Potrebno je samo primijeniti najsavremenije tehnologije i pridržavati se međunarodnih ekoloških normi.

Zagađenje zraka još uvijek u propisanim granicama metru, na Crkvicama 52 mikrograma po kubnom metru i u Tetovu 72 mikrograma po kubnom metru. Maksimalne koncentracije u aprilu su iznosile na Institutu 79 mikrograma po kubnom metru, na Crkvicama 102 mikrograma po kubnom metru, a u Tetovu 124 mikrograma po kubnom metru – riječi su Mirnesa centracije mjerenih polutanata, a što je najznačajnije, ni jednom nije prekoračen dozvoljeni maksimum njihovog prisustva u zraku. Slična situacija je bila i u maju, tako da Zeničani, za sada, nemaju razloga bojati se prekomjerne koncentracije otrova koji bi mogli

Uskoro se ukidaju parne lokomotive ugroziti njihovo zdravlje kotlovnica koje ugalj koi život. Jedan od važnijih riste kao gorivo. Mirnes razloga za ovo je ljepše Duraković kaže da će u vrijeme, kada atmosfer- Mittalu uskoro biti izbaske prilike pogoduju ras- čene iz upotrebe i parne pršivanju čestica, a eli- lokomotive, pa bi atmosminiran je i rad brojnih fera bila čistija.

17

ZE-DO eko

EKO PROJEKTI

PROJEKAT UPRAVLJANJA ČVRSTIM OTPADOM U REGIJI ZENICA

Otpad nije smeće
Potrebno adekvatno rješavanje problema reciklaže otpada, u koji se više moraju uključiti i sami građani l Najprihvatljiviji koncept reciklažnog dvorišta
Imajući u vidu da će Regionalna sanitarna deponija «Mošćanica» uskoro početi sa radom, svakako da je jedno od bitnih pitanja vezanih za njen što bolji i efikasniji rad, i adekvatno rješavanje problema reciklaže otpada. Naime, za što efikasniju zaštitu okoliša, pored korištenja postrojenja za reciklažu korisnih komponenti iz otpada, u posljednje vrijeme je sve više potrebna i adekvatna podrška građana. Ona se najbolje ostvaruje razdvojenim skupljanjem korisnih komponenti i ostataka iz otpada, čime građani

Koncept reciklažnog dvorišta

Posebni kontejneri za određenu vrstu otpada direktno utiču na smanjenje otpada, koje se odlaže na deponijama, ali i na štednju primarnih (neobnovljivih) sirovina.

Osnove reciklaže otpada
Izraz recycling (reciklaža) potiče iz engleskog jezika i znači ponovno korištenje. U ekologiji, to podrazumijeva kružni ciklus u kome se korisne komponente iz otpada, umjesto da se konačno zbrinjavaju postupkom sagorijevanja ili odlaganjem u deponiju otpada, postupkom reciklaže ponovno iskoriste kao sekundarne sirovine, koje se koriste u proizvod-

Skica sistema razdvojenog skupljanja komponenti komunalnog otpada

nim procesima. Ovi postupci se mogu podijeliti na korištenje materijala i korištenje energije. Pored već navedenih razloga za potrebom reciklaže, svakako da se moraju razmotriti i osnovni kriterijumi za njeno provođenje, kao što su: - Da li je to tehnički moguće? - Kakav je odnos troškova proizvodnje određenog proizvoda u poređenju sa troškovima proizvodnje sa primarnom sirovinom? - Postoji li tržište za dobivene proizvode? - Da li ponovno ko-

Sponzor strane Privredno društvo Regionalna deponija “Mošćanica” 18

EKO PROJEKTI
rištenje ima prednost za kompletnom infrastrukokoliš u odnosu na druge turom (pristupni putevi, postupke zbrinjavanja? dovoljan broj kontejnera i kanti za prijem razdvojeSistemi skupljanja no skupljenih komponenti komponenti otpada otpada). Prijem ovih komŠto se tiče sistema sku- ponenti vrše obučeni radpljanja i iskorištavanja ko- nici, a građani na reciklažrisnih komponenti iz ot- na dvorišta mogu donositi pada generalno postoje tri sortirane: - korisne komponente načina: 1. Sistem skupljanja iz otpada: papir i staklo, mješavine otpada sa na- stakleni ambalažni otpad (boce i sl.), ravno prozorknadnim sortiranjem 2. Sistem skupljanja sko staklo, metalni ambamješavine korisnih kom- lažni otpad (limenke), PE ponenti otpada sa naknad- gajbe za pića, PET ambalažni otpad, PE folije, nim sortiranjem i 3. Razdvojeni sistem građevinski šut, zeleni bi-

ZE-DO eko

Ameriku razorila eksplozija koja je promijenila tok historije

Kontejneri za opasni otpad skupljanja korisnih kom- ootpad, autogume, krupni ponenti i ostatka otpada otpad (aparati bijele tehnike iz domaćinstva, namjena mjestu produkcije Najbolji rezultati se do- štaj i sl.), tekstil, sve vrste bivaju korištenjem trećeg metala (razdvojene po vrsistema, u kojem proizvo- stama) i sl. - problematični otpad đači otpada vrše razdvajanje korisnih komponenti iz iz domaćinstva: baterije, otpada na samome izvoru, lijekovi, motorna ulja, annpr. u domaćinstvu, trgovi- tifriz, boje i tekućine Reciklažna dvorišta ni, javnoj ustanovi i sl. Ovaj sistem također zahtijeva do- u suštini služe kao menošenje adekvatnih zakon- đudeponije za skupljanje skih propisa, koji će obave- problematičnih otpada, sa zati pojedince i institucije na kojih se oni dalje upućuju ovakav način skupljanja ot- u postrojenja za obradu i pada, visoku motiviranost i dalje na konačno zbrinjavisok stepen informisanosti vanje. Na kraju možemo građana. Zbog toga je vrlo zaključiti da odnos prema bitno formiranje koncepta otpadu treba da bude idenreciklažnog dvorišta, koji tičan kao i prema ličnoj se zasniva na tome, da se za higijeni, jer u suštini otpad određenu naseljenu oblast nije smeće, nego je to organizuje pripremljeno samo sirovina na pogreši fino uređeno mjesto sa nom mjestu.

Nova kontroverzna ideja američkih naučnika sugerira da je velika svemirska stijena eksplodirala nad Sjevernom Amerikom prije 13.000 godina te promijenila tok historije. Eksplozija je možda uništila sve američke kulture kamenog doba, kao i velike sisare ovog kontinenta, kao što su mamuti i mastodoni, te sjevernoameričke kamile i ogromne mesoždere koje su naseljavali kontinent. Eksplozija komete ili asteroida je uzrokovala veliko globalno zahlađenje koje je možda utjecalo i na ljudske kulture koje su se pojavljivale u Evropi i Aziji. Dokazi potiču od naslaga sedimenta sa više od 20 lokacija širom Sjeverne Amerike. Ova teorija naučnika tvrdi da se eksplozija dogodila prije 12.900 godina i da ju je uzrokovao vanzemaljski objekt širine do 5 kilometara. Iza eksplozije nije ostao krater, vjerovatno zbog ledenog sloja Laurentide, koji je pokrio hiljade kvadratnih kilometara Sjeverne Amerike tokom ledenog doba, a koji je dovoljno slojevit da bi mogao maskirati mjesto udara. Druga mogućnost koju navode naučnici je da je objekt eksplodirao u zraku. Profesor američkog univerziteta UCSB, James Kennett, izjavio je za BBC da je ta eksplozija kriva za izumiranje velikog broja raznih vrsta sisara na kraju posljednjeg ledenog doba. Nestala je u ovom udaru potpuno i ljudska kultura Clovis, koja je naseljavala područje Sjeverne Amerike i prema tradicionalnoj teoriji pri kraju ledenog doba, naselili narodi koji su preko kontinentalnog mosta između sjeveroistočne Azije i Aljaske prešli na područje Amerike.

U dubokim vodama Južnog okeana koji okružuje Antarktik, naučnici su pronašli grupu najrazličitijih morskih životinja koje do sada nisu bile poznate. Otkriveno je više od 700 novih stvorenja koja žive u moru. Pronalasci su objavljeni u magazinu “Nature” i odaju uvide u evoluciju života u okeanima. “Ovi pronalasci predstavljaju značajan korak za razumijevanje kompleksnih odnosa između dubokih okeana i distribucije morskog života”, objašnjava dr. Katrin Linse, autorica studije o biologiji mora “British Antarctic Survey”. Otkriće 700 novih životinjskih vrsta popunit će znanstveni vakuum koji se veže za faunu dubokih dijelova Južnog okeana. Istraživanje okeana trajalo je više od tri godine. Rezultati do kojih su naučnici došli, pomoći će i boljem razumijevanju klime i okoliša u kojem ove životinje žive.

Pronađeno novo “životinjsko carstvo”

19

ZE-DO eko MITTAL STEEL ZENICA

EKOLOGIJA

Divlje deponije utiču i na zdravlje
Na teritoriji Federacije postoje 1.893 lokacije takozvanih nekontroliranih (divljih) deponija, na površini od 974.221 kvadratnih metara. Izuzev u Sarajevskom i Kantonu 10, gdje ovakva odlagališta nisu uočena baš u svim općinama, u drugim kantonima ih ima svugdje, a najviše u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Odlažu se komunalni, industrijski, inertni i otpadi animalnog porijekla.U informaciji federalne Uprave civilne zaštite stoji i da FBiH ima 21 sanitarno uređenu deponiju te 33 djelimično

Konačno, Mittalovci počeli misliti ekološki
Na nedavno održanom 4. Međunarodnom sajmu ZEPS Intermetal, u Zenici, organiziran je i «Arcelor Mittal dan» na kojem je prezentiran Projekat Feniks - početak integralne proizvodnje i zaštite okoliša. Ovim projektom su planirana ulaganja od sto miliona dolara, te dodatni obrtni kapital od 25 miliona američkih dolara. Glavni projekat sadrži oko dvjestotinjak podprojekata. Realizacija je već započela sredinom marta ove godine, a pokretanje integralne proizvodnje očekuje se u drugoj polovini naredne godine. -U okviru projekta Feniks radimo i ekološke projekte. Oni jesu tehnički, ali istodobno imaju i ekološki kaKompanija će formirati službu koja će se baviti ekološkim pitanjima. Radi se i plan prilagođavanja, koji će jasno definisati šta treba uraditi u narednom periodu, šta treba izgraditi. Plan i program, odnosno elaborat zaštite okoline sačiniće najbolje bh institucije.

uređene. Na uređenim se uglavnom odlažu sve vrste otpada iz domaćinstava (komunalni otpad), a pored toga, na gradskim smetljištima ili djelimično uređenim i divljim deponijama završavaju sve vrste otpada organskog i neorganskog porijekla iz domaćinstava, ugostiteljskih objekata, krupni komadi namještaja i kućanski aparati, građevinski materijal, razni industrijski otpad i otpad animalnog porijekla (leševi uginulih i ubijenih životinja), plastika, staklo, medicinski otpad, zemljani iskopi.

Dr. Mustafa Imamović rakter. Tim projektima ćemo u značajnoj mjeri unaprijediti životnu sredinu. Izvršićemo revitalizaciju postojećih sistema za oprašivanje, rekonstrukciju nus-produkata na koksari kako bi spriječili emisiju štetnih uticaja. Unaprijedićemo sistem prečišćavanja voda na postrojenjima biohemije na koksari. Revitaliziraćemo kotao dva, napravićemo novu livnu platformu i granulaciju troske, nabavićemo nove dizel lokomotive za transport i neće više biti parnih lokomotiva. Veoma bitna stvar biće i korištenje ekološki prihvatljivih goriva, sirovina i materijala, a jasno kroz sve to ćemo poboljšati iskorištavanje energije, kazao je dr. Mustafa Imamović, direktor Departmenta za vođenje projekta.

Sto godina u službi okoliša

20

EKOLOGIJA

ZE-DO eko IZVI\AČKA EKO ŠKOLA NA BORAČKOM JEZERU

Stvaranje kvalitetnih ekoloških kadrova
Ove godine u sklopu “Izviđačkog ljeta 2007” eko školu će pohađati 30-ak zeničkih gimnazijalaca
Savez izviđača općine Zenica i ovog ljeta će nastaviti sa realizacijom prošle godine započetog projekta pod nazivom «Izviđačka eko škola», čiji je idejni tvorac dugogodišnji član izviđača i legenda ovog udruženja, Miroslav Popović. Cilj ove škole je razvoj ekološke svijesti kod najmlađih, što znači da je namjera osnivača djelovati preventivno kako bi se kod djece stvorile navike ponašanja

Eko škola se odvija na Boračkom jezeru i traje deset dana

Uskoro će se formirati i prvi izviđački eko odred

u prirodi, a osim zeničkih izviđača, značajnu podršku ovom projektu pružaju Općina Zenica i Vlada ZDK. Ovo je inače prvi projekat ove vrste u BiH, a za njegovu realizaciju je odabrana posebna metodika rada i detaljno je razrađen program djelovanja. Ove godine će u školi učestvovati 30-ak zeničkih gimnazijalaca, koji će u sklopu 4. smjene «Izviđačkog ljeta 2007», od 29. 7 - 7. 8., boraviti na Boračkom je-

zeru, gdje će uz posebne instruktore sticati znanja o ekologiji i pravilnom ponašanju u prirodi. Cjelokupan program edukacije realizuje se u prirodi, pod geslom «upoznaj prirodu, da bi je znao voljeti i čuvati», a realizacijom ove škole, zenički izviđači će obezbijediti kvalitetne kadrove za organizovanje prvog izviđačkog eko odreda, koji bi uskoro trebao postati vodeća ekološka snaga u ovoj regiji.

Bez kontrole ispravnosti hrane i vode otvoreni putevi bolesti
Doc. dr. Smajila Durmiševića, prim. dr.med.spec., načelnika Službe za higijenu i zdravstvenu ekologiju Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo Zenica, zamolili smo za komentar masovnog trovanja salmonelom koje se desilo u piceriji Pomodorino u Sarajevu, koje je, nažalost, na negativan način upozorilo da se mora povesti više računa o ispravnosti namirnica koje građani konzumiraju.

KANTONALNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZENICA

Smajil Durmišević Kakva je situacija na području Zeničko-dobojskog kantona doc.dr. Durmišević kaže: -Nepoštovanje kontinuiteta,

Treba poduzeti maksimalne napore za pojačan nadzor nad ispravnošću namirnica, gotove hrane, vode za piće...

sveobuhvatnosti i temeljitosti u nadzoru nad zdravstvenom ispravnošću namirnica, gotovih jela u javnom sektoru i vode za piće, otvara puteve pojavi bolesti u obimnosti i težini koje ima-

ju karakteristike katastrofa, a u šta se možemo uvjeriti analizirajući epidemiološku situaciju u bližoj i daljoj prošlosti na teritoriji naše zemlje, smatra Durmišević.

21

ZE-DO eko

EKOLOGIJA I MLADI

Prelijepa oaza u središtu grada
Učenici Osnovne škole „Musa Ćazim Ćatić“, u Zenici, organizovali su krajem aprila akciju uređivanja botaničkog vrta u dvorištu škole. U ovoj akciji učestvovali su učenici, nastavnici i ostalo osoblje škole, potom roditelji, djeca sa posebnim potrebama, te predstavnici Udruženja distrofičara iz Zenice. Realizaciju ovog projekta omogućila je Fondacija „Mozaik“ iz Sarajeva, koja je za ovu namjenu izdvojila 1.500 KM. -Cilj ove akcije bio je da učenike sa posebnim potrebama nesmetano uključimo u rad škole, jer će od naredne školske godine i zvanično krenuti njihovo uključivanje. Sve škole i sada imaju djecu sa posebnim potrebama. Mi imamo troje , dvoje boluje od

UČENICI OŠ “MUSA ĆAZIM ĆATIĆ” ZENICA SJAJNI EKOLOZI

Botanički vrt ispred OŠ “Musa Ćazim Ćatić”, u Zenici cerebralne paralize, a jedno ima Daunov sindrom. Zapravo, realizacijom ovog projekta htjeli smo da pokažemo da su sva djeca ista i da mogu zajedno uraditi mnogo toga, kazala je Amna Sofić, direktorica OŠ „Musa Ćazim Ćatić“, u Zenici. Posađene su trajne sadnice, ruže, niski čempresi, kao i sezonsko ukrasno cvijeće u žardinjerama oko škole. Akciju je podržala i ALBA Zenica, koja je donirala dvije klupe i šljunak za staze, zatim, firma „Orbis“ koja je kupila sadnice. Elektrodistribucija Zenica se pobrinula da vrijedni učenici dobiju osvježenje, a Škola je obezbijedila sendviče. Održavanje ovog vrta preuzeće polaznici eko sekcije, ali i ostali učenici škole, kako bi sačuvali od uništavanja ovu malu, prelijepu oazu u svom neposrednom okolišu.

Sa akcije uređivanja lijepe oaze u samom središtu grada

Praktičan rad bitniji od teorije

EKO SEKCIJA O.Š. “MEŠA SELIMOVIĆ”

Ekološka sekcija O.Š. Meša koje smo mi obrađivali poput zaSelimović broji 40-tak redovgađenosti zraka u Zenici, zaštiti nih članova, učenika od 5. do životne sredine i sl.- izjavila je 8. razreda. Sekciju vodi nastavJakuta Imširović, članica nik biologije Amer Razić. Čaeko sekcije. sovi eko sekcije se održavaju Članovi ove eko sekcije redovno jedanput sedmično, a napravili su preko 20 portokada je potrebno i češće. folija sa ekološkim temama, a U okviru redovnih aktivprošle godine imali su i EKO nosti, članovi sami odabiru Članovi eko sekcije prilikom uređenja dvorišta sedmicu. Mladi ekolozi nateme koje će obrađivati, a zatim se dijele u grupe u kojima stoje malim koracima uticati na ljude iz svoje okoline, koji se najstariji članovi odrede kao vođa grupe. O svim obra- su, kako sami kažu, slabo ili nikako ekološki osviješteni. đivanim temama prave se panoi koji se izlažu u školi. Sa dosta uspjeha učestvovasli su i na EKO kvizu Televizi- Redovno organizujemo školska takmičenja iz ekologije. Tako je Zenica, te u proljetnoj akciji čišćenja grada. kroz igru, na zanimljiv način stičemo nova znanja iz ove oblasti. Bitna nam je teorija i dosta smo «teoretski potkovani», ali Također smo, za mlađe učenike organizovali predavanja o temama mnogo nam je bitnije praktično djelovanje. Mi tako redovno čistimo i uređujemo dvorište škole, ali i okolne zelene površine jer Za budućnost ambiciozni mladi ekolozi, uz nastavak mislimo da je to najbolji način uticanja na druge ljude. Tu nam redovnih aktivnosti, imaju mnogo planova, a neki od njih pomažu Alba, KPZ Zenica i Krivaja, koji su nam donirali mlasu ispitivanje javnog mnijenja o najvećim ekološkim prode sadnice kako bi uljepšali dvorište – pojašnjava nam Adna blemima u gradu, apliciranje projekata za eko fond... Rakić, također članica eko sekcije.

22

EKOLOGIJA I MLADI

ZE-DO eko

Gimnazijalci njeguju i gradski okoliš
Formirani u dvije grupe l Peticija za postavljanje većeg broja kanti za otpatke
Ekološka sekcija zeničke Opće gimnazije formirana je u dvije grupe. Jednu čini desetak učenika drugog razreda čiji su zadaci pretežno teorijske prirode, dok su u drugoj grupi učenici završnog razreda, a bavili su se praktičnom primjenom, prethodno stečenih znanja iz ekologije, poput čišćenja i uređenja školskog dvorišta i sl. Članovi se okupljaju dva puta sedmično kada rade na samostalnim projektima. Osim toga, svake sedmice prave portofolij na neku ekološku temu koji zatim istaknu Od njihovih nedavnih aktivnosti treba spomenuti i to da su povodom Dana planete Zemlje učestvovali u sadnji borića i ruža ispred Doma za nezbrinutu djecu u Crkvicama, te istaknuti saradnju sa Forumom Syd koji pruža potporu svim njihovim projektima. O ekološkoj osviještenosti naših građana gimnazijalci nemaju visoko mišljenje. Kako kažu, malo se radi preventivno, već samo kad se desi kakva ekološka katastrofa. - Rješenje za to vidimo u angažovanju većeg broja eko policajaca, novčanim kaznama, te emitiranju «šok» vijesti u medijima o ekološkim katastrofama – slažu se sve članice eko sekcije.

EKOLOŠKA SEKCIJA OPĆE GIMNAZIJE ZENICA

u holu škole. Trenutno rade na problemu odlaganja sitnog otpada, odnosno nedovoljnom broju kanti za otpatke u Zenici. U vezi s tim planiraju da urade anketu i potpisivanje peticije, a rezultate će dostaviti nadležnom ministarstvu, uz zahtjev za postavljanje većeg broja kanti, naročito na području zeničkog bisera – Kamberovića polja. Nedav-

Redovni članovi eko sekcije: Marina Pašalić, \ena Husagić, Lejla Mehica, Lana Fejzić, Erna Husanović i Mensura Čičak

no su tu i obilježavali drveće osnovnim informacijama o vrsti biljke i upozorenjem o neophodnosti njihove zaštite. -Nažalost, u vrlo kratkom vremenskom roku naša obilježja su nestala, a nesavjesni građani, naročito mladi i dalje uništavaju zasade. Ali, mi ćemo biti uporni i nećemo odustati – izjavila je Erna Husanović, jedna od članica eko sekcije.

EKOLOŠKA SEKCIJA MJEŠOVITE TRGOVINSKO UGOSTITELJSKO-POLJOPRIVREDNE SREDNJE ŠKOLE U ZENICI

Nastavili vrijedno raditi
U ovoj srednjoj školi sa dugogodišnjom tradicijom, sa do sada postignutim izuzetnim rezultatima na svim poljima razmišljaju o uvođenju novog zanimanja – ekološki tehničar Nedavno smo pisali o Ekološkoj sekciji Mješovite trgovinsko ugostiteljsko-poljoprivredne srednje škole u Zenici koja je za vrijedno učešće u akciji čišćenja grada pod motom «Zenico, volimo te» dobila pohvalu koju im je uručio načelnik Husejin Smajlović. U razgovoru s članovima ove sekcije i s njihovom profesoricom, voditeljicom ekološke sekcije Elvedinom Đulić, čuli smo da im ova pohvala mnogo znači i da je podstrek za njihov budući rad. Upravo tako je Kao što su najavili ekolozi ove škole angažirat će se uskoro na čišćenju korita rijeke Bosne, a voditeljica Ekološke sekcije Elvedina \ulić veli da se u ovoj školi ozbiljno razmišlja i o uvođenu novog smjera u obrazovanju djece – smjera ekološkog tehničara. Ova inicijativa biće upućena nadležnima i od njih će ovisiti njezina dalja sudbina. Zato sve pohvale ovoj školi i njihovoj vrijednoj Ekološkoj sekciji.

Panoi su jedan od načina na koji Ekološka sekcija educira učenike ove škole o važnosti ekologije za život na Zemlji

Svakodnevna briga o zasadu cvijeća u plasteniku i bilo. U Ekološkoj sekciji su nastavili neumorno raditi. U posljednje vrijeme ponovo su organizirali nekoliko akcija čišćenja i uređenja školskog dvorišta i njegove okolice, njeguju zasade cvijeća u plasteniku koje će se naći u školskom vrtu, izrađuju panoe, educiraju se o svim ekološkim postignućima kao i problemima koji su sve veći u Svijetu i prijete planeti Zemlji i njezinom opstanku.

23

ZE-DO eko

EKOLOGIJA I UMJETNOST

MURAT JAŠAREVIĆ, MAJSTOR UMJETNIČKE FOTOGRAFIJE

Ljubav prema fotografiji srasla sa ljubavlju prema prirodi
Bezbrojne su Muratove fotografije pejzaža, motiva cvijeća, leptira, raznih insekata, seriju fotografija gljiva, portreta... Murat Jašarević poznat je ogromnom broju Zeničana. Pune 34 godine u svom Foto studiju u Staroj čaršiji izrađivao je odlične fotografije brojnim Zeničanima, a uporedo se bavio i kreativnom ili umjetničkom fotografijom, kao hobijem.

Muratov dom: kao sa slike akta, što priznaje nije uobičajeno niti prihvatljivo za našu sredinu. ove grupe u bavljenju kreativnom fotografijom Murat Jašarević je jedan od najzaslužnijih članova, ako ne i najzaslužniji, iako on to sam ne bi priznao. Od 2006. godine Jašarević je i umjetnik Internacionalne federacije za umjetničku fotografiju (AFIAP).

Pejzaž – posebna inspiracija
Danas Murat Jašarević uživa u penzionerskim danima, ali se i dalje bavi kreativnom fotografijom te uzgaja cvijeće u svojoj bašti na Kanalu. Ne može se sa sigurnošću reći koja od ove dvije lijepe ljudske djelatnosti bolje „ide“ Muratu, koja mu je bliža i koju više voli. On kaže: - To je jedno s drugim

Umjetnik Internacionalne federacije za fotografiju
Inače, Murat Jašarević je majstor umjetničke fotografije Asocijacije za umjetničku fotografiju u Bosni i Hercegovini u kojoj djeluje i Foto grupa „Art 7“ Zenica. Foto grupa „ Art 7“ Zenica (ranije su se zvali Foto klub Zenica) je članica Asocijacije za umjetničku fotografiju u BiH još od 1991. godine i po Muratovim riječima prije rata su osvojili Kup maršala Tita. Za veliki uspjeh

Brojne izložbe i nagrade
Murat se prisjeća da je pored BiH izlagao i u Mariboru, Kopru, Ontariu, dva puta u gradovima bivše Čehoslovačke, Ruženberoku i Vsetinu, u Rovinju, Skoplju, Leskovcu, u Andori, Zagrebu, potom u Saveznoj Republici Njemačkoj, Belgiji, Luksemburgu, Mađarskoj. Na domaćim salonima fotografije izlagao je ravno 200 puta, dobio 64 diplome i nagrade. „Fotografija ponekad govori više nego tekst i zato joj treba dati primjereno mjesto i kod vas u medijima“, ističe Jašarević.

toliko sraslo, sjedinjeno. Ljubav prema fotografiji je srasla sa ljubavlju prema prirodi, jedno s drugim ide. Ja slikam pejzaž, što je dio prirode, on me posebno inspiriše jer je veoma zahtjevan u bavljenju fotografijom. Bezbrojne su Muratove fotografije pejzaža, motiva cvijeća, gajenog ili divljeg, leptira, insekata, ima predivnu seriju fotografija gljiva, portreta, a jedan mali dio vremena posvetio je i fotografiji

24

ZE-DO eko

Turistička zajednica ZE-DO kantona uspješno je realizovala projekat izgradnje vodovoda “Dobra voda” na Smetovima.Ovaj projekat je još jedan ogroman doprinos Turističke zajednice unapređenju i razvoju turizma u našem kantona. Ukupna vrijednost investicije je oko 140.000,00 KM a kompletnu investiciju je finansirala TZ ZDK. Ovaj vodovod će biti dostupan besplatno svim pravnim i fizičkim licima koja se na području Smetova odluče baviti turističko-ugostiteljskom djelatnošću. Pored kapitaže i bazena od 30 m3 izgrađene su i dvije javne česme koje su već u funkciji i koje koriste svi izletnici i drugi posjetioci Smetovima. Kvalitet vode je odličan kao što i sam naziv vrela kaže “Dobra voda”.Na ovaj način Turistička zajednica želi da obezbjedi osnovne preduslove za daljnji razvoj i unapređenje turizma na ovom prelijepom području.

“Dobra voda” za turiste

25

ZE-DO eko

EKO KNJIGE

NOVE KNJIGE: ING. ADMIR BAJRAKTAREVIĆ IZ ZAVIDOVIĆA

“Svjetlo u Tajanu”
Pred čitaocima, zaljubljenicima prirode i njezinih čari, nalaze se zapisi o istraživanjima jame Atom i ponora Novara, dva najznačajnija lokaliteta na kojima je priroda pokazala sva svoja čudovišna umijeća
U Zavidovićima, kažu, mnogi i Općina Zavidovići, jesu zapisi o znaju za ing. Admira Bajraktarevića, istraživanjima dva najvažnija lokalitekao i mnogi iz šire regije, prvenstveno ta u okolini Zavidovića – jame Atom zbog njegove ljubavi prema prirodi i i ponora Novara. njegove upornosti da istraži te njezi- Imao sam prilike da se vrzmam ne zagonetke i tajne predoči javnosti. tu oko Admira i oko njegovih najbliSa prijateljima iz SNIK «Atom» i Spe- žih saradnika i uvjerim se u njegovu loeloškog društva ing. Bajraktarević i njihovu upornost i ustrajnost, rekao sate i sate provodi u istraživanjima bih opsjednutost ovim istraživanjima. neistraženih krajeva regiona, a posebno njegovih jama, ponora, pećina... Knjiga ing. Bajraktarevićan izašla pod naslovom «Svjetlo u Tajanu», čiji je izdavač Sportski i naučno- istraživački klub «Atom» - Zavidovići, a pokrovitelj Vlada Zeničko-dobojskog kantona U Ponoru iza Pavlove: foto Damir Basara Iz knjige: odlomak iz četrnaestog istraživanja Polako napredujemo poznatim podzemnim prostorima i postavljamo užad. Poslije Simoneovog vodopada visokog preko 20 metara ulazimo u uski meandar. Jedva se provlačimo i nakon samog izlaska iz tog uskog grla nalazimo se na rubu 50-metarskog širokog grotla. Izgleda veličanstveno. Tu nas stižu Mladen, Mile i Borko.Spuštamo se jedan za drugim niz veliku vertikalu. Dolazimo u prekrasan prostor koji karakterišu dva velika stalagmita. Idemo dalje...

Zahvaljujući sredstvima kantonalnog Eko fonda, kantonalni Resursni ekološki centar uradio je Eko index ZE-DO kantona. Riječ je o velikim panoima sa tekstualnim dijelom i fotografijama, koji građanima našeg kantona, ali i putnicima namjernicima daju brojne informacije o kulturno-historijskim i prirodnim znamenitostima te zaštiti okoliša i eko projektima koji se trenutačno rade u nekoliko općina ZE-DO kantona. Svaka općina ima svoj Eko index. Na njegovoj izradi radilo je nekoliko eko društava, poput «20. mart 1990» Breza, Eko Klek Zavidovići, Mladi rijeke Krivaje Olovo, potom Eko pokret Eko BiH ZDK Zenica, Eko Maglaj i Eko Nova Zenica. Ovi panoi sa obiljem informacija i fotografija bit će postavljeni na vidno mjesto u gradovima kantona, čije su ekološke organizacije radile na njihovoj izradi i na većim izletištima.

Uradili Eko index

AKTIVNOST KANTONALNOG RESURSNOG EKOLOŠKOG CENTRA

Zato sam siguran da će naći odgovore na izazove koji su pred njima, napisao je recenzent prof. Dragan Šimšić. Inače, Admir Bajraktarević prikuplja, slaže, sortira i zapisuje te određuje vrijednost «materijala» od značaja za speleologiju, arheologiju, biologiju, paleontologiju i antropologiju, navodi prof. Šimšić. On kaže i to da je ing. Bajraktarević jedan od vodećih ekologa i najznačajnijih boraca za uvođenje zavidovićkog Tajana u društvo spomenika prirode te je sa svojim domaćim i prijateljima iz Evrope «odradio» bezbroj pohoda, vrhova, ekspedicija, pećina, rijeka, podzemnih kanala... Stručnjaci kažu da istraživanje jame Atom i ponora Novara prevazilaze lokalne okvire i u širem kontekstu predstavljaju značajan doprinos ne samo speleološkoj djelatnosti nego i nauci uopće.

26

EKO ZANIMLJIVOSTI

ZE-DO eko

Na „Super Zemlji“ život je moguć
Astronomi su otkrili jednu planetu van Sunčevog sistema, a koja ima najviše sličnosti sa Zemljom od svih otkrivenih planeta do sad. „Super-Zemlja“ bi mogla imati vodu u tečnom stanju na svojoj površini. Planeta se nalazi u orbiti zvijezde Gliese 581, udaljenoj od nas 20,5 svijetlosnih godina u sazviježđu Libra. Naučnici su napravili otkriće koristeći teleskop Eso, koji se nalazi u Čileu. “Dobre“ temperature na ovoj planeti mogu biti znakom da tu voda postoji u tečnoj formi, što povećava šanse da bi se na tom planetu mogli naći i životni oblici. - Procijenili smo da bi srednja temperatura na ovoj “Super-Zemlji” mogla biti između 0 i 40°C, tako da bi se voda mogla nalaziti u tečnom stanju, objasnila je Stephane Udry iz Ženevskog opservatorija, vodeći naučnik na ovom istraživanju. - Uz to, radijus planete bi mogao biti oko 1,5 radijusa Zemlje, a model predviđa da je planeta stjenovita – kao i Zemlja – ili prekrivena oceanima. Xavier Delfosse, član tima sa Univerziteta iz Grenobla kaže: - Tečna voda je osnovna stvar za postojanje života koji mi poznajemo. On vjeruje da bi ova planeta mogla postati

U kineskim zoološkim vrtovima sprovode se posebne studije o ponašanju životinja uoči zemljotresa i drugih prirodnih katastrofa. Naime, kineski naučnici su ubijeđeni da neke životinje mogu bolje predvidjeti prirodne katastrofe od bilo kojeg tehničkog uređaja. U zoološkom vrtu Guangzhou postavljene su sprave za posmatranje u blizini mjesta na kojima se najčešće kreću zmije, kornjače, žabe, paunovi, srne i vjeverice. - Otkrili smo da se mnoge životinje čudno ponašaju prije zemljotresa. Životinje koje žive u vodi traže suhe površine, a one koje žive na suhom, bude se i postaju nemirne, objasnili su stručnjaci u zoološkom vrtu, a prenosi China Daily. Prema ranijim istraživanjima, abnormalno ponašanje prije neke prirodne katastrofe može se uočiti čak kod 130 različitih životinjskih vrsta. -Miševi i zmije obično ne napuštaju svoja skrovišta tokom dana, ali kada je na pomolu zemljotres, oni odmah istrče vani, pojasnio je Chen Honghan, direktor zoološkog vrta Guangzhou. Chen je naglasio da se žirafe prije zemljotresa skrivaju iza drveća, a nilski konji bježe iz vode na suho tlo.

Životinje mogu predvidjeti prirodne katastrofe

veoma važan cilj budućih svemirskih misija posvećenih potrazi za vanzemaljskim životom. Opservatorije će pokušati identificirati tragove atmosferskih gasova, kao što je metan, pa čak i markere hlorofila, pigmenta biljki na Zemlji koji igraju glavnu ulogu u fotosintezi. Ova „eksplaneta“ – tako astronomi nazivaju planete koje kruže oko zvijezda van Sunčevog sistema – je najmanja do sada otkrivena. Ona obavi punu orbitu oko svoje zvijezde za samo 13 dana. Razlog tome je što se nalazi 14 puta bliže svojoj zvijezdi, nego što se Zemlja nalazi u odnosu na Sunce. Ipak, pošto je zvijezda manja i hladnija od Sunca – a time i manje sjajna – planeta leži u „naseljivoj zoni“, regiji oko zvijezde u kojem je voda u tečnom stanju. Ovo otkriće je stvorilo nevjerovatno uzbuđenje u naučnim krugovima.

27

EKO DATUMI
19. januar Dan bez korova 2. februar Svjetski dan močvara 14. mart Međunarodni dan rijeka 22. mart Svjetski dan voda 20. april Međunarodni dan zaštite od buke 22. april Dan Planete Zemlje 20. maj Dan zdravih gradova 22. maj Svjetski dan biodiverziteta 24. maj Evropski dan parkova 31. maj Svjetski dan nepušenja 5. juni Svjetski dan čovjekova okoliša 8. juni Svjetski dan oceana 11. juni Dan vrtova 14. septembar Dan prašuma 16. septembar Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača 22. septembar Evropski dan bez automobila, Svjetski dan mora 11. decembar Svjetski dan planina

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->