P. 1
ZE-DO eko [broj 5, mart 2007.]

ZE-DO eko [broj 5, mart 2007.]

|Views: 194|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Feb 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/17/2013

pdf

text

original

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Godina II, broj 5, mart 2007. godine Izlazi tromjesečno cijena 1 KM

EKO
ISSN 1840 - 1467

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za prostorno uređenje i okoliš

JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. - Sarajevo Termoelektrana “Kakanj” – Kakanj

Na putu ispunjenja zahtjeva okolinskih zakona, odnosno zahtjeva Standarda EN ISO 14001:2004 naši prioriteti su: - primjena okolinski prihvatljivih tehnologija i materijala - efikasnije korištenje resursa - upravljanje štetnim i opasnim materijama u skladu sa okolinskom legislativom - smanjenje emisija štetnih materija - smanjenje uticaja TE na rijeku Bosnu

ZNA^AJNI DATUMI

ZE-DO eko DAN PLANETE ZEMLJE

SVJETSKI DAN VODA

Treba djelovati ODMAH
Dan Planete zemlje – 22. aprila, prvi puta je obilježen 1970. godine, na poticaj američkog senatora Gaylonda Nelsona, kada su organizirani prvi masovni protesti za zaštitu okoliša. Dvadeset godina poslije, dakle 1990. godine, u protestima sudjeluje više od 200 miliona ljudi širom svi-

Svaka kap je dragocjena
Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 1992. godine 22. mart proglasila Svjetskim danom voda, kako bi privukla međunarodnu pažnju na kritički nedostatak čiste i sigurne vode za piće širom svijeta. Ovogodišnji Svjetski dan voda održavao se pod sloganom «Borba sa nestašicom vode! Svaka je kap dragocjena!». Nadalje, živimo u Dekadi međunarodne akcije «Voda za život 2005-2015», koju je također proglasila organizacija Ujedinjenih naroda. Više od jedne milijarde ljudi širom svijeta, ili 20 posto ukupne svjetske populacije, nema pristupa čistoj i sigurnoj vodi za piće. Sadašnja kriza sa vodom uzrokuje smrt više od 4.500 djece svaki dan i uzročnik je siromaštva, bijede, bolesti i socijalnih nemira širom svijeta. Evo još jednog poraznog podatka – od ukupno 2,2 miliona umrlih od bolesti uzrokovanih nesigurnom vodom za piće u 2004. godini, 90 posto su bila djeca mlađa od pet godina. Stoga je voda za piće svjetski problem. Trećina ljudske populacije na zemlji živi u «water stressed» zemljama i taj broj dramatično raste u zadnje dvije dekade. Kriza je najteža u zemljama u razvoju. U ZE-DO kantonu obilježen je Svjetski dan voda. Kantonalni zavod za javno zdravstvo Zenica je organizirao seminar o temi «Hemikalije u vodi za piće – zdravstveni značaj hemijskog kvaliteta vode», na kome su predavači bili uvaženi srtručnjaci, poput: doc. dr. sc. Smajila Durmiševića, inače načelnika Službe za higijenu i zdravstvenu ekologiju, doc. dr. sc. Azre Biščević i prof. dr. sc. Amire Redžić, obje sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Sarajevo i doc. dr. sc. Zuhdije Adilovića, dekana Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici. Pročitana je i Poruka u povodu Svjetskog dana voda.

lazimo? Naučnici tvrde da će Zemlja, ukoliko ljudi ne budu obraćali veću pažnju na očuvanje okoline, postati nepristupačna za život. Trenutačno, najveći ekološki problemi su globalno zagrijavanje, otvaranje ozonskog omotača i sve veće zagađenje atmosfere. Efekat staklenika nas upo-

jeta, koji su prepoznali da je zaštita okoliša konačno postala opća javna briga. Planeta zemlja nastala je prije otprilike 4.600 miliona godina, kada se od plinova i kosmičke prašine zgusnula u divnu, čvrstu i plavu kuglu, neznatno spljoštenu na jednom polu, ali i dalje takvu da je u nju lako se zaljubiti. Ukoliko se ne dogodi neka nepredviđena nezgoda, primjerice da se Sunce ugasi, postojat će još deset miliona godina. Hoće li Plava planeta izdržati posljedice naše hirovite tehnološke adolescencije u kojoj se sada na-

zorava na povećanje njene globalne prosječne temperature, a posljedice toga su podizanje nivoa Svjetskog mora, topljenje ledenjaka i potapanje teritorija kopna. Primjerice, u ledeno doba nivo mora je bio 120 metara niži nego danas. Trenutačno je za život ljudi najopasnije uništavanje ozona jer kroz rupe na ozonskom omotaču prolazi ultravioletno zračenje, koje izaziva rak kože, kataraktu očiju i razorno djeluje na genetiku svih živih bića. Postoji mnogo konvencija o zaštiti omotača, ali osim potpisa ništa konkretno se ne čini.

ZE-DO eko, časopis o zaštiti životne sredine. Izlazi tromjesečno. Izdavač NIPD Naša riječ d.o.o. Zenica. Za izdavača Sajto Ćehović, direktor. Urednica izdanja Lejla Sarajlić. Redakcioni odbor: Nermin Mandra, predsjednik, Branimir Muidža, Mubera Pezo, prim. dr. sci. Smajil Durmišević, prof. dr. Mustafa Omanović, prof. dr. Jovan Sredojević, Emir Zukić, Senaid Šabanović i Sajto Ćehović. Redakcija: Indira Hasanica Hačimić, Nedžib Smajlović, Razija Bašić, Lejla Sarajlić, Osman Drino, Selma Sarajlić, Lejla Kadrić, Edina Kadušić i Bojan Bogdanović. Fotoreporter Mehmed Doglod. Tehničko uređenje: Selver Omerović. Računarska priprema Studio “Naša riječ”. Štampa: MinexPrint Zenica. Za štampariju: Ibrahim Meškić

3

ZE-DO eko

KANTON

INTERVIEW: NERMIN MANDRA, KANTONALNI MINISTAR ZA PROSTORNO URE\ENJE, PROMET, KOMUNIKACIJE I ZAŠTITU OKOLIŠA

Među prioritetima 2007 je izrada Studije o upravljanju otpadom
Nermin Mandra, stari je- novi ministar Kantonalnog ministarstva za prostorno uređenje i okoliš Vlade ZE-DO kantona i čovjek, koji je besumnje u prošlom mandatu doprinio afirmaciji Eko fonda, koji egzistira u okviru pomenutog ministarstva, dajući tako veći značaj zaštiti i unaprjeđenju životne sredine. Ovaj interview sa ministrom Mandrom započinjemo njegovim osvrtom na urađeno u oblasti zaštite okoliša u prošloj, 2006. godini. i ekstraktivna industrija. Pored pomenutog urađen je i Pravilnik, koji propisuje uvjete za podnošnje zahtjeva za izdavanje okolinskih dozvola za pogone i postrojenja, koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu seta okolinskih zakona.

Uskoro zakon o Spomeniku prirode Tajan
ZE-DO eko: U prošloj godini urađen je i nacrt jednog zakona. Koji je zakon u pitanju? MANDRA: - Izrađen je nacrt zakona o proglašenju Spomenika prirode Tajan Zavidovići. Poznato vam je da će ovaj spomenik obuhvatati dio teritorija općina Zavidovići i Kakanj, koje su izuzetno bogate prirodnim ljepotama, bistrim vodotocima, speleološkim blagom, ribogojilištima, lovištima, bogatom florom i faunom. U vezi sa nacrtom ovog zakona mi smo već dobili određene sugestije od općinskih vlasti Zavidovića, a općina Kakanj se još nije oglasila. Nadam se da ćemo njihove sugestije dobiti uskoro, kako bi kompletirali sugestije i prijedloge, vezane za nacrt pomenutog zakona. Ovaj dokument u nacrtu, trebalo bi uskoro da se nađe pred zastupnicima Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, kojim će teritorij budućeg Spomenika prirode biti uređen.

Značajna normativnopravna djelatnost
- Krenut ću od normativno-pravne djelatnosti Ministarstva za prostorno uređenje, promet, komunikacije i zaštitu okoliša, u kojoj je urađen Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje

okolinskih dozvola za pogone i postrojenja, koja imaju izdate dozvole, prije stupanja na snagu seta federalnih okolinskih zakona, donesenih polovicom 2003. godine. Ovaj Pravilnik definira rokove za podnošenje zahtjeva preduzeća i kompanija iz svih

Upitan da prokomentira sve ekološke ekscesne situacije, koje su se dosada zbile u Mittal Steelu Zenica, ministar Mandra kaže: - Naši zakoni su odredili nadležnosti. Dakle, ne bi trebalo da bude problem što je Mittal Steel u nadležnosti federalnih organa, odnosno federalne inspekcije, ukoliko ona radi svoj posao i ukoliko neće dozvoliti da se događaju incidentne situacije, kojih smo bili svjedoci, poput piralena, radioaktivnog starog željeza...No, čini mi se da bez obzira na nadležnosti svi moramo dignuti svoj glas protiv i Mittalovom ekološkom nemaru stati ukraj. Kanton će ubuduće reagirati kada god budemo imali saznanja i poduzeti sankcije. Moram međutim kazati, na osnovu ovoga što se događa u Mittal-u, ali i u velikim kompanijama u drugim gradovima kantona, gdje su također gotovu svakodnevne ekološke ekscesne situacije, da federalna inspekcija ne radi svoj posao kako treba.

oblasti privrede za okolinske suglasnosti. Tako primjerice do 1. marta ove godine zahtjeve za izdavanje okolinskih dozvola trebale su poslati firme u domenu infrastrukturnih objekata, potom one čija je djelatnost upravljanje vodama, iz oblasti poljoprivrede, prehrambene industrije, turizma i zabave te pogoni i postrojenja koja proizvode opasne supstance. Do 30. aprila 2007. godine rok je za podnošenje prijava preduzeća u oblasti mineralne industrije, upravljanja otpadom, tekstilne, kožarske, drvne i papirne industrije, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinskih dozvola, prema ovom našem Pravilniku za firme čija je djelatnost energetika, hemijska industrija

4

KANTON
ZE-DO eko: U okviru Kantonalnog ministarstva, na čijem ćete čelu biti i slijedeće četiri godine, egzistira i Fond za zaštitu životne sredine. Čini se da je ova institucija, iz čijih su se sredstava financirali brojni eko projekti, u potpunosti u minulih četiri godine opravdala svoje postojanje? MANDRA: - U prošloj godini iz kantonalnog Eko fonda mi smo u općinske fondove za zaštitu

ZE-DO eko
Očekujemo, s obzirom na pravilnike koje smo donijeli u 2006. veći broj zahtjeva za izdavanje okolinskih suglasnosti za pogone i postrojenja, osim onih koje će se izdavati u redovnoj proceduri za pogone i postrojenja, koja se tek grade.
općina, O mi smo prošle godine u kantonalnom Eko fondu imali 250 hiljada KM, od čega je najviše sredstava utrošeno na projekte edukacije i podizanja ekološke svijesti putem pisanih i elektronskih medija – 70 hiljada KM, od kojih je po meni najbolji projekat Časopis ZE-DO eko, čiji je izdavač zenička Naša riječ. Ovo ministarstvo, koje je bilo u prošloj godini generalni pokrovitelj ovog tromjesečnika, će osigurati financijsku podršku i u ovoj godini. Iz sredstava kantonalnog Eko fonda u 2006. godini, smo izdvajali i sredstva za interventno djelovanje, poput 15 hiljada KM za završetak kolektora u općini Žepče, sa 20 hiljada KM pomogli smo Javno komunalno preduzeće Bioštica u Olovu jer je ovaj grad, odnosno općina, bila zatrpana jedno vrijeme smećem, 40 hiljada KM za dovršetak jednog dijela centralnog grijanja u MZ Doboj, općina Kakanj, ovo je sigurno najzagađenija mjesna zajednica u kantonu, a vjerojatno i šire, pa će sa uvođenjem centralnog grijanja biti eliminirane mnoge kotlovnice, koje u zimskim mjesecima, osim Tvornice cementa i Termoleketrane, još dodatno zagađuju, stvarajući gotovu nemoguće uvjete za život. Pomenut ću, kada je riječ o interventnim sredstvima iz kantonalnog Eko fonda da smo sa 30 hiljada KM pomogli izgradnju kanalizacije u MZ Vučjak, općina Zavidovići. pažnje. Planirana je i jedna veća akcija uklanjanja divljih deponija, kojih je nevjerojatno veliki broj, uostalom o tome svjedoči i katalog divljih deponija, urađen prije dvije godine. Naći ćemo modus, najvjerojatnije raspisati tender i izabrati za svaku općinu firmu koja će raditi na uklanjanju divljih deponija. Jedan od prioritetnih ovogodišnjih zadataka iz programa je izrada Plana upravljanja otpadom. Ovaj plan je bitan iz dva razloga – prvi je što u ovoj godini moramo završiti prednacrt prostornog plana ZE-DO kantona, a jedna od pretpostavki da bi se uradio jeste izrada studije, koja tretira problematiku otpada, koju smo nazvali Plan upravljanja otpadom. Ovo je jedna od sedam studija, neophodnih za prednacrt prostornog plana ZE-DO kantona. Drugi razlog za izradu Plana upravljanja otpadom jeste da će on biti kompatibilan sa puštanjem u rad Regionalne deponije Mošćanica, ali i sa kompletnom situacijom u oblasti otpada. Moram još kazati da ovim Planom upravljanja otpadom nećemo samo tretirati kruti, već i ostali, kako animalni i medicinski otpad, tako i fekalne vode, aerozagađenje i dr. Planirali smo također u ovoj godini odabrati instituciju koja će mjeriti emisiju štetnih materija i kvalitet zraka na području kantona, posebno u gradskim sredinama. Ovo je prioritet jer mi nažalost, ne znamo kakvo je stanje zraka u gradovima zbog narastajućeg broja automobila, aerozagađivača, zbog sve većeg privrednog razvoja.

Sedam studija
ZE-DO eko: Koji su akcenti u ovogodišnjoj aktivnosti Ministarstva za prostorno uređenje i okoliš kada je u pitanju zaštita životne sredine? MANDRA: - Sredstva kantonalnog Eko fonda i u 2007. godini dijelit će se u omjeru 80

Mogu konstatirati da su novci iz općinskih eko fondova utrošeni u prošloj godini na vrlo značajne projekte zaštite okoliša, a općine su za eko projekte izdvojile i novce iz svojih budžeta.
okoliša transferirali više od milion KM, tačnije 1.041.606 KM, uradili smo u ministarstvu, na osnovu izvještaja općina, cjelovit izvještaj o utrošku tih sredstava, kojega je razmatrala Vlada ZE-DO kantona. Mogu konstatirati da su novci iz općinskih eko fondova utrošeni u prošloj godini na vrlo značajne projekte zaštite okoliša, a općine su za eko projekte izdvojile i novce iz svojih budžeta. S obzirom na to da se novci koji se sliju u kantonalni Eko fond raspoređuju tako što 20 posto ostaje u pomenutom fondu, a 80 posto se transferira eko fondovima

Mi smo prošle godine u kantonalnom Eko fondu imali 250 hiljada KM, od čega je najviše sredstava utrošeno na projekte edukacije i podizanja ekološke svijesti putem pisanih i elektronskih medija – 70 hiljada KM, od kojih je po meni najbolji projekat Časopis ZE-DO eko, čiji je izdavač zenička Naša riječ.
posto općinama i 20 posto Kantonu, koja će biti utrošena u skladu sa programom. Edukacija i podizanje ekološke svijesti u suradnji sa pisanim i elektronskim medijima te financiranje eko projekata nevladinih organizacija bit će i dalje u žiži naše

5

ZE-DO eko NUKLEARNE ELEKTRANE I ŽIVOTNA OKOLINA

TEMA BROJA

Izazov i iskušenje moderne civilizacije

Pišu: Doc.dr.sc.Smajil Durmišević Ass.prim.dr.Jasminka Durmišević Serdarević ČERNOBILSKA HAVARIJA GREŠKE I ISKUSTVA Havarija na nuklearnom reaktoru “Lenjin” u Černobilu, koja je izbila 26. aprila 1986.godine, bila je nagoviještena u Institutu “Boris Kidrič” (prije zvaničnih vijesti) tek 30. aprila, dolaskom jugoslovenskih kontaminiranih turista iz Harkova. Njihov pregled na Institutu “Boris Kidrič” i istovremeno na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, je nesumnjivo potvrdio prisustvo ne male količine radionuklida na cijelom tijelu, odjeći, obući i prtljagu prispjelih putnika. Nad putnicima su preduzete sve mjere rutinske dekontaminacije: kupanje, promjena rublja, odjeće i obuće. Prva mjerenja cijelog tijela, na uređaju za mjerenje radioaktivnosti cijelog čovječijeg tijela “MACT”, su pokazala da se radi o kontaminaciji jodom-131, koji se javlja kada se radi o neposrednim fragmentima nuklearnih reakcija tipa fisione bombe ili reaktora. Sa prvim majskim kišama došlo je do kontaminacije našeg teritorija sa oko dvadesetak radionuklida i zajedno sa njima stigle su i prve vijesti o detaljima havarije u Černobilu. Medunarodna agencija za atomsku energiju u Beču, na stručnim sastancima sa ekspertima, do februara 1987. godine, je već bila sredila oko 8. 000 stranica dokumenta o havariji u Černobilu. Eksperti su bili saglasni, da je do trenutka nesreće bilo povučeno niz fatalno i profesionalno pogrešnih radnji. Poklopac-oklop reaktora je otvoren i zagrijani reaktor je ispustio u atmosferu gasovi-

Od havarije na nuklearnom reaktoru “Lenjin” u Černobilu, 26. aprila ove godine navršit će se dvadeset i jedna godina, pa vjerujemo da će tema Nuklearne elektrane i životna okolina pobuditi vašu pažnju

te materije. Pod gasovitim materijama se podrazumijevaju svi hemijski elementi koji se na datoj temperaturi nalaze u gasovitom stanju u jezgru reaktora. Budući da je temperatura u reaktoru visoka, to je i njih mnogo. Najobilniji je cezijum koji ima tačku ključanja već na 60°c. Jedan od njegovih radionuklida-Cs-137 ima vrijeme poluraspada 30,17 godina. Radionuklidi, kao ostaci fisionih produkata, poslije eksplozije atomske bombe u otvorenoj atmosferi i radionuklidi u atomskom reaktoru su potpuno analogni. Zbog toga je kontaminacija nakon havarije kakva je bila u Černobilu, uporediva sa kontaminacijom koju bi proizvela eksplozija atomske bombe u otvorenoj atmosferi, s tim što je havarija na reaktoru lakša, jer je veliki dio radionuklida ipak ostao u kotlu reaktora, pa su posljedice kontaminacije poslije havarije znatno manje. Količina cezijuma koju je izbacio reaktor tokom havarije

6

TEMA BROJA
u Černobilu je sedmostruko veća od količine cezijuma, koju je oslobodila atomska bomba nad Hirošimom. Srećom, najveći dio još mnogo opasnijih radionuklida je ostao u sarkofagu reaktora u Černobilu. Radionuklide isparene u otvorenu atmosferu nose vjetrovi i još mnogo više oblaci. Meteorološka situacija pred kraj mjeseca aprila i početkom maja te godine je bila sljedeća: naoblaka iz Ukrajine kretala se preko Černobila ka Baltiku, pa je u toku havarije ona pokupila dio radionuklida i ponijela ih u Poljsku. Protivstrujanja nad Poljskom vraćaju vlažne mase nazad, te se ponovo nad Černobilem kontaminiraju i takve dolaze do Karpata u Rumuniji. Obično se nad Karpatima kišni oblaci isprazne. Postoji vjerovatnoća, od svega dva puta godišnje, da oblaci pređu karpatske visove i nastave dalje na jug ili jugozapad. To se upravo desilo 29. aprila 1986. godine. Mase oblaka prelaze Karpate, idu preko Jugoslavije bez padavina i nad Italijom i Švajcarskom sreću kontrastr uje (nekontaminiranih vodenih masa) sa Atlantika, vraćaju se nazad sa padavinama, pa se tako kontaminiraju dio Španije, Nuklearna elektrana Krško Švajcarska, Italija i najzad ex Jugoslavija. Dogodilo se da su neki oblaci imali u sebi visoke koncentracije radionuklida, dok su oni sa Atlantika bili čisti. To je imalo za posljedicu da je negdje padala čista kiša, a nad nekim teritorijama, opet, kiša značajno zagadena radionuklidima. Razumije se, da je bilo teritorija koje uopće nisu imale kiše. Stepen kontaminacije je mjeren jačinom ekspozicione doze zračenja na visini od jednog metra od zemlje. Prvomajske kiše su donijele tolike količine radionuklida pa je bilo dovoljno komadićem vate uzeti bris ostatka prašine i vode sa automobila, da bi se dobio radioaktivni izvor sasvim dovoljan za spektrometrijsku analizu. Ovdje je riječ o beta-gama radionuklidima identifikovanih preko gama zračenja. Znatno veću toksičnost od beta-gama radionuklida imaju alfa radionuklidi, koji su srećom ostali, najvećim dijelom, u sudu reaktora u Černobilu, ali je ipak jedan manji dio ispušten u atmosferu. Elektrane: Kod atomskih elektrana energija nastaje cijepanjem uranove jezgre. Uran kao gorivo je u obliku urandioksida u tabletama, punjen u štapovima goriva. U

ZE-DO eko
unutrašnjosti štapova dolazi do cijepanja jezgri urana i tada se u središtu reaktora stvara toplotna energija koju preuzima voda u reaktoru. Ovako zagrijana rashladna voda u primarnom rashladnom krugu odlazi u izmjenjivač i zagrijeva vodu u izmjenjivaču. U primarnom izmjenjivaču nastaje para koja odlazi u turbinu i pokreće je, a turbina pokreće generator koji proizvodi električnu energiju. Iz turbine se kondenzuje para u vodu, koja se pumpom prebacuje u izmjenjivač. Hlađenje kondenzata i otpadne pare se obavlja pomoću rashladnog tornja. Reaktori Atomski reaktor je uređaj koji kontroliše oslobađanje energije u procesu fisije nukleusa, obično nukleusa U-235. Prirodni uran se sastoji primarno od izotopa uranijuma-238 i uranijuma-235. Uranijum-235 čini manje od 1 % prirodnog uranijuma, ali izotopi uranijuma učestvuju u lančanoj reakciji. Atomska elektrana je pažljivo projektovana da koristi U-235 za proizvodnju elektriciteta. Lančana reakcija se dešava u jezgru reaktora, koji se nalazi u kupoli elektrane, izgrađene od čelika, a ponekada i od betona. Omotač je tako konstruisan da izdrži visoke pritiske koji mogu nastati u incidentnim situacijama, kao i radi zadržavanja produkata fisije. Gorivo Kod određenih tipova reaktora neophodno je da se poveća udio U-235 u odnosu na U-238 u uranskoj masi. Pasta U-235 ima iste hemijske osobine kao i U-238, moraju se koristiti fizičke metode da se poboljša udio U-235 u atomskom gorivu. Ovo se postiže prevođenjem uranijumovih izotopa u gasovite heksafluoride, UF6, koji imaju tačku ključanja od 56,2ºC. Većina atomskih elektrana radi sa obogaćenim uranom. Ovakvo gorivo se izrađuje u vidu paleta (malih valjaka veličine filtera za cigarete) i pakuje u zaptivene cijevi od cirkonija, dužine oko 25 m, što se naziva punjenje. Da bi se osobe zaštitile od pritiska koji se stvara u reaktoru potrebno je napraviti oko reaktora biološku zaštitu u vidu betonskog zida debljine dva metra. Također se, radi sigurnosti gradi bazen za istovar elemenata sagorijevanja, spremnik za otpadne vode, sigurnosni uređaji za sistem hladenja te spremnik za vodu pod pritiskom. Voda u primarnom rashladnom kružnom toku je neznatno radioaktivna te se na taj način sprječava izbijanje

7

ZE-DO eko
radioaktivne vode u okolinu. Incidenti Pod incidentom ili ispadom podrazumijeva se odstupanje od normalnih radnih uslova reaktora i obično ih nije moguće isplanirati i kontrolisati. Komisija za atomsku energiju (AEC - Atomic Energi Commission) navodi da se većina reaktora vrati na normalan rad spontano. Međutim, ispadom može doći do nekontrolisanog zagrijavanja, u kojem se elementi goriva i reaktor mogu oštetiti ili čak istopiti. U slučaju razaranja kupole atomske centrale radioaktivni nuklidi mogu pobjeći i dispergovati se u okolinu. U toku rada nuklearnog reaktora oslobađa se velika količina toplote, temperatura štapova goriva je 2.210°C, a održava se na 348°C pomoću toka rashladnog fluida. Ako se tok rashladnog medija naruši iz bilo kog razloga, doći će do brzog porasta temperature. Incidenti koji se pojavljuju usljed gubitka rashladnog sredstva su najopasniji od svih koji se mogu desiti u reaktoru. Ukoliko rashladna voda dođe do štapova goriva u jezgri reaktora, punjenje može stradati već za 10 - 15 sekundi i gorivo se topi

TEMA BROJA

KINEZI PLAĆAJU DANAK PRIVREDNOM RASTU

Linfen, najzagađeniji grad na svijetu
Kineski grad Linfen je najzagađeniji grad na svijetu. Tome su doprinijele tvornice za rastapanje rude, pogoni za obradu željeza i cementare. Dimnjaci u Linfenu izbacuju ogromne količine ugljika i sumpora, pa stanovnici ovoga grada jedva dišu. Sunce vide samo nekoliko dana tokom godine. Sve je toliko prljavo da niko na prozračuje stanove, pa su domovi stanovnika Linfena prepuni parazita. Stalno se povećava broj osoba koje imaju probleme sa respiratornim organima. zdravlje stanovnika ovoga grada je iz dana u dan sve gore. Inače, u Linfenu živi oko 3,5 miliona stanovnika i već je postao simbolom ružne strane naglog kineskog privrednog uspona.

za jednu minutu. Može doći do pucanja kupole, pri čemu se radioaktivni sadržaj potom disperguje na nepoželjne lokacije. U analizi hipotetičkih, eventualnih, ispada mora se uzeti u obzir Ijudski faktor kao i vanjski uticaji (pad aviona, zemljotres, sabotaža itd.) i u tom slučaju potrebno je prekinuti dovod rashladne vode i primarni hladnjak ispuniti hladnom vodom. Ne postoji idealan rashladni sistem jezgre reaktora, a postavlja se kriterij limitiranja temperature goriva do 1. 215°C. U SAD se smatra da je vjerovatnoća dešavanja ovakvih incidenata jedan incident u hiljadu godina rada reaktora, a ova statistika važi samo za male reaktore. Isto tako, statistički podaci su pokazali da 47% incidentnih situacija potiče od Ijudskog faktora. U normalnom pogonu atomske elektrane, zagađenje okoline je skoro isključivo posljedica radioaktivnih produkata, dok fisioni produkti koji ostaju zatvoreni u košuljici goriva imaju značaj kada dođe do kvara većeg broja košuljica goriva. Na osnovu analiza incidenata u atomskim elektranama može se zaključiti da one u pogonu nisu opasnije od klasičnih termoelektrana, međutim, neophodno je dobro obučeno, profesionalno pogonsko osoblje i adekvatno održavanje. Poseban problem je uskladištenje otpada, a time i tehnologija gorivog ciklusa.

NOVO U ZENICI KABLOVSKI INTERNET BRZO I POVOLJNO
Oslobodite telefonsku liniju i surfajte 30 dana u mjesecu za samo

29,95 KM

8

Tvornica cementa Kakanj d.d. Kakanj Selima ef. Merdanovića 146 72240 Kakanj Bosna i Hercegovina +387 (0)32 557 500 fax +387 (0) 32 557 600 www.heidelbergcement.ba www.kakanjcement.ba

TBG BH d.o.o.o Kakanj BETONARA LUKAVAC Magistralni put bb 75300 Lukavac +387 (0)35 553 150 fax +387 (0)35 553 250 (0)35 550 090 (0)35 550 091

TBG BH d.o.o. Kakanj BETONARA SARAJEVO Doglodi bb Ilidža 71000 Sarajevo +387 (0)33 764 390 fax +387 (0)33 764 391 (0)33 764 340 (0)33 764 341

ZE-DO eko

KAKANJ I EKOLOGIJA

Kakanj je zasigurno jedan od najzagađenijih gradova u ZE-DO kantonu, ali i šire. U prilog ove tvrdnje su i podaci

Zagađenost zraka u općini Kakanj

PODACI IZ STUDIJE SARAJEVSKE FIRME CETEOR

sadržani u Studiji o osiguranju kvaliteta zraka na području općine Kakanj, koju je radila sarajevska firma Ceteor, prošle godine.

Iz ovih podataka jasno je da je dominantni izvor SO2 (sumporni dioksid) na području općine Kakanj, Termoelektrana, sa

oko 99% ukupne emisije. Dominantni izvori čvrstih čestica su TE i RMU, koji zajedno čine oko 94% ukupne emisije. Na TE

Pregled ukupnih emisija čvrstih čestica, SO2 i NOx u Kaknju za 2002. godinu, po vrstama izvora

Vrsta izvora Grijanje Termoelektrana Tvornica cementa Saobraćaj Rudnik mrkog uglja Ukupno

Emisija SO2 150 54.500 250 82 8 54.990

Emisija čvrEmisija NOX stih čestica 80 1.950 118 1 338 3.486 10 8.500 900 306 11 9.577

Klasa visine izvora m 7 300 50 0,5 1

otpada i oko 89% emisije NOx (azotni oksid). Procijenjena količina čvrstih čestica koja ostaje na području Kaknja urađena je na osnovu provedenog mjerenja količine taložnog praha. U tom cilju utvrđena je referentna površina od 32 km2, koja obuhvata šire gradsko područje. Ukupno opterećenje posmatranog područja Općine sa čvrstim česticama je utvrđeno mjerenjem količine taložnog praha na osam mjernih lokacija.

Lokalitet prašume Gornja Trstionica -Bukovica

Na osnovu na širem području Kaknja u 2002. godini rezultata predUčešće u Količina stavljenih u druPovršina referentnoj goj tabeli može taložnog2 praha km2 površini g/m d % se doći do za0,60 2,00 6 ključka da se na 0,50 2,88 9 širem području 0,40 3,52 11 Kaknja istaloži 0,30 4,16 13 oko 75% emi0,20 5,12 16 tovanih čvrstih 0,10 6,08 19 čestica. 0,05 8,24 26
Ukupno

Količina taložnog praha

Količina taložnog praha t/a 438 526 514 456 374 222 150 2.679

10

KAKANJ I EKOLOGIJA

ZE-DO eko

Zeleni pojas u okruženju
Na području Općine Kakanj postoje područja obrasla šumom, koja zahtijevaju poseban tretman i zaštitu, pa su u januaru ove godine općinske vlasti Kaknja uputile inicijativu za proglašenje zaštićenog pejsaža i spomenika prirode Kantonalnom ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Ze-Do Kantona. To su slijedeća područja: Gornja Trstionica-Bukovica, područje Busovača, lokalitet Hum, Donja Ribnica, lokalitet prašume Gornja Trstionica –Bukovica.
kestenom, javorom i jasenom na površini od 38,9 hektara, bijeli i crni bor, površina 40,6 hektara, smrča na površini od šest hektara, lišćari - javor, jasen i dr na površini od 22 hektara, bagrem, na površini od 13,5 hektara, crni orah na dva hektara. Ukupna zasađena površina lokalitetu Bare iznosi 135 hektara. Nesavjesnim ponašanjem pojedinaca i na tom lokalitetu došlo je do iskopavanja rekultivisanog zemljišta, vjerovatno u potrazi za sekundarnim sirovinama. Kantonalna uprava za šumarstvo bi trebalo da preduzme određene mjere, kao i Općina Kakanj.

Detalj prašume Gornja Trstionica-Bukovica S obzirom na prethodne podatke može se zaključiti koji značaj imaju šume koje se nalaze oko Kaknja, kao i rekultivacija jalovišta.Tako imamo Lokalitet Bare, nalazi se 11,5 km na udaljenosti od centra grada, a površine je oko 331,5 hektara.. Na ovom području su se nalazila odlagališta otpadnog materijala RMU Kakanj i gradskog smetljišta, a na njegovom rubu su i TE i TC , koji utiču na kvalitet okoliša. Rekultivacija tovog područja počela je 1978.g., međutim nesavjesnim odnosom, usljed čega je došlo do požara, potom intenzivna sječa, uništen je znatan dio nasada. Inžinjeri Preduzeća šumarstva ‘’Ribnica’’ su u poratnom periodu, tačnije 1998. godine izradili idejno rješenje za ponovnu rekultivaciju Bara, pa se za ovaj lokalite, zainteresirala organizaciju ‘’Nova frotiera ‘’ iz italijanske Regije Lombardija, koja je finansirala nastavak poslova na rekultivaciji i pošumljavanju, riječ je zapravo o izradi Studije i prvoj fazi glavnog projekta na njenoj realizaciji. Valja još kazati da su u periodu maj 2003. - septembar 2004.g. stručnjaci Šumarskog fakulteta u Sarajevu, izradili ‘’Studiju za rekultivaciju starih jalovišta Bare. Zahvaljujući svim provedenim radovima danas lokalitet ‘’Bare’’ ima sljedeće šumske kulture:bijeli i crni bor sa hrastom kitnjakom,

Nesavjestan odnos prema rekultivisanim površinama

11

ZE-DO eko

ZENICA I EKOLOGIJA

DESETA AKCIJA PROLJETNOG ČIŠĆENJA “ZENICO, VOLIMO TE”

Svijest o čistijem okolišu sve jača
Nagrada mjesnim zajednicama, Crkvice i Pehare, a pohvale Novoj Zenici i Tetovu, te OŠ “Mak Dizdar” i Mješovitoj trgovinsko ugostiteljsko-poljoprivrednoj srednjoj školi
Pod motom «Zenico, volimo te» održana je najmasovnija, deseta po redu, akcija proljetnog čišćenja Zenice. Akcija proljetnog čišćenja započela je 3. marta i trajala je dvije sedmice. Učestvovale su 32 gradske i prigradske mjesne zajednice, pripadnici Civilne zaštite, obdaništa, škole, članovi ekoloških organizacija i udruženja, izviđači, ribari, planinari. Potom, javna preduzeća: Parkinzi, Vodovod i kanalizacija, Preduzeće za prostorno planiranje i uređenje grada, te djelatnici Albe i Policijske uprave Zenica. Sredstva za čišćenje obezbijedila je Općina Zenica, u suradnji sa zeničkim firmama, koje su ovoga puta dale značajniji doprinos ovoj akciji. Čištile su se šume, potoci, dvorišta, trotoari, saobraćajnice, parkovi, površine oko javnih ustanova, parkirališta, riječna korita u gradskim i prigradskim naseljima, a prema planu koji je usvojio i vodio Operativni tim za provođenje Programa proljetnog čišćenja grada. Ovaj tim je ujedno bio i ocjenjivački sud u sastavu Fahir Imamović, Emir Telalović, Sinan Gluhić i Almir Sarajlić.
Novčanom nagradom od 400 KM nagrađena je Mjesna zajednica «Crkvice», a pohvalu je dobila MZ «Nova Zenica». Od prigradskih mjesnih zajednica prvo mjesto i 400 KM osvojila je MZ «Pehare», a pohvalu MZ «Tetovo». Najvredniji su bili učenici OŠ «Miroslav Krleža» i zasluženo dobili 400 KM, dok su pohvale dobile OŠ «Mak Dizdar» i Mješovita trgovinsko ugostiteljskopoljoprivredna srednja škola. Od ove godine je uvedena još jedna nagrada, za najvrednije kućne savjete. Obzirom da je u gradu mnogo kućnih savjeta koji su zavrijedili nagradu podijeljene su četiri novčane nagrade, u vrijednosti od po stotinu KM. Nagrađeni su kućni savjeti u ulicama: Mejdandžik br. 15, T-3, Prve Zeničke brigade broj 17, Crkvice br. 60 i Crkvice broj 21.

Na otvaranju akcije proljetnog čišćenja grada: mališani obdaništa “Radost”, članice Ženskog nogometnog kluba “Iris”,potom članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva,Vatrogasne jedinice i Rafting kluba “Žara”, sa načelnikom Husejinom Smajlovićem i predstavnicima resornih općinskih službi, 3. marta na Kamberovića polju.

Nagrađeni najvrijedniji učesnici ovogodišnje akcije

12

ZENICA I EKOLOGIJA

ZE-DO eko EKOLOGIZMI
Hemijsko zagađenje je moguće svesti na male džepove i to tako, što hemijsku ne držiš u velikom džepu! xxx I stečajni upravnici imaju dušu. Sve više ubjeđuju radnike da iz fabrika izađu na čist zrak. xxx Obradovalo ga je imenovanje za ministra poljoprivrede i već razmišlja kako će da obrađuje svoje zemljake. xxx Radi zdravlja omladine, predlažem ugradnju filtera na travu! xxx U Mitalu su eko-fondovi za zaštitu radnika najčistiji. Na njima nema čak ni zrnca prašine. xxx Prošli put nisam učestvovao u akciji čišćenja grada. Ove godine sam odlučio da okrenem list! xxx Ne treba političarima mnogo govoriti o okolišu. Upravo u okolišanju su majstori!

ZENIČKI VIJEĆNICI RAZMATRALI INFORMACIJU O ZAGA\ENOSTI ZRAKA

Ne smije nam se dogoditi predratna zagađenost
Informacija o stanju zagađenosti zraka u Zenici, koju je uradio Metalurški institut Kemal Kapetanović, pobudilo je ogromnu pažnju vijećnika na

Sačiniti Plan aktivnosti zaštite zraka u Zenici l Veliki zagađivači u nadležnosti federalnih inspektora
ka, a dolazi u trenutku kad većina zagađivača još nije ni startala u pravom smislu. Informacija pokazuje da smo na granici dozvoljenog i da zagađivači zagađenost moraju smanjivati i probleme početi odmah rješavati, kazao je mr. Fahrudin Duran, sa MI «Kemal Kapetanović».

Ibrahim Šišić, ljekar i vijećnik jednoj od prošlih sjednica, ali i svih građana Zenice. Ibrahim Šišić, ljekar i vijećnik, inicijator ove rasprave, kaže: - Institut je iznio podatke o graničnim vrijednostima sumpordioksida u zraku. Informacija je dobra, ali ona samo konstatuje stanje. Pitanje zagađenosti zraka treba rješavati sistemski, pa bi trebalo uraditi Plan aktivnosti zaštite kvaliteta zraka u Zenici.

Općina nema ingerencija
Mubera Pezo Steela, potom, da se kontinuirano prati zagađenost zraka, aplicira za projekte sanacija deponija, da vijećnici svakih pola godine razmatraju i analiziraju stanje zagađenosti okoliša, da se ažurira rad inspekcijskih kontrola, redovno educira i informiše javnost o stanju zagađenosti zraka, radi na pošumljavanju, poštuju okolinski zakoni, te da se informacije o zagađenosti zraka šalju resornim službama na kantonalnom i federalnom nivou. Sve ove prijedloge vijećnici su prihvatili. -Poslije 15 godina ponovo se pokreće problem zagađenopsti zraMubera Pezo, pomoćnik načelnika za komunalne poslove i ekologiju u Općini Zenica, o problemu velikih zagađivača kaže: -Općinske inspekcije nemaju nikakve nadležnosti, jedino što možemo uraditi jeste da ove probleme podignemo na viši nivo. Ova služba je formirana s novom godinom i preduzećemo sve da nam se ne ponove predratna zagađenja zraka. Ranije je svaka općina imala inspektora, sada radi samo jedan kantonalni, te federalni inspektori koji prate rad zagađivača. Konkretno, rad Mittal Steela, prate federalni inspektori, pa se za svaki problem treba njima obratiti.

Problem zagađenosti zraka treba odmah rješavati
Plan zaštite kvalitete zraka u Zenici, trebalo bi da bude polazna osnova za izradu planova unutar velikih zagađivača, poput Mittal

Općinsko vijeće je razmatralo i Informaciju o stanju na deponiji «Siđe», te su doneseni zaključci da se obustavi odlaganje otpada iz drugih općina, kao i odlaganje auto guma i drugog industrijskog otpada, koji prema Evropskom katalogu ne spada u komunalni otpad, pojača kontrola prijema samo dozvoljenih vrsta otpada, te da Općina intenzivira aktivnosti na izradi projektne dokumentacije u cilju zatvaranja ove deponije.

13

ZE-DO eko

ZENICA I EKOLOGIJA

AKCIJA PROLJETNOG ČIŠĆENJA I NA NEPRISTUPAČNIM TERENIMA

Očišćena velika divlja deponija
U akciji učestvovali članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva i Gorske službe spašavanja l Čišćeni nepristupačni tereni u Babinskom slivu
U akciji proljetnog čišćenja grada najteži zadatak su imali članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva «Zenica» i članovi Gorske službe spašavanja. Oni su čistili divlju deponiju na nepristupačnom terenu u rejonu Gornje Crkvice-Klopačke stijene, u Zenici. Trebalo je očistiti divlju deponiju, dužine od oko 300 metara, visoku i do 25 metara (litica sa velikim nagibom), na kojoj se nalazila velika količina čvrstog, ali i organskog, kao i otpada drugog porijekla. - Radilo se o vrlo nepristupačnom terenu, deponiji koja je ugrožavala Babinski sliv, a samim tim i stanovništvo koje živi u tom području. Akcija je

Sa akcije čišćenja divlje deponije Pronađene su dvije eksplozivne naprave - tromblonska mina i jedna granata, koje su uklonjene i deportovane do konačnog uništenja. Ukupno je sakupljeno i prevezeno 12 kamiona smeća, oko 500 kubnih metara otpada. Ova akcija je odlično izvedena na zadovoljstvo svih jer je uspješno uklonjena jedna od najvećih divljih deponija na području općine Zenica. trajala tri dana. Učesnici akci- jekta i sekretar DVD –a je su bili opremljeni zaštitnim Zenica. U ovoj teškoj akciji maskama za disanje, zaštitučestvovalo je dvadeset nim rukavicama i čizmama, te drugom opremom, koja je sva- pripadnika Dobrovoljnog kodnevno po obavljenom poslu vatrogasnog društva «Zedezinficirana. Na većim visi- nica» i četiri pripadnika Gorske službe spašavanja. nama radove su izvodili članoAngažovan je bio i pirovi Gorske službe spašavanja, tehničar, koji ih je obučio koji su radili sa alpinističkom kako da postupaju u slučaopremom, kazao je Munir ju pronalaska explozivnih Pojskić, koordinator pro- naprava.

Radili na nepristupačnom terenu, na kome su bile ogromne količine smeća

Da nam grad bude ljepši
Ovih dana „biser Zenice“-Kamberovića polje, obogaćeno je za nekoliko desetina novih mladih sadnica, koje bi trebale doprinijeti njegovom ljepšem izgledu. To je samo dio redovne proljetne sadnje koje u saradnji sa preduzećem „Alba“ realizuje JP za prostorno uređenje. Radi se o sadnicama lipe, breze, kestena i jasena, a osim na Kamberovića polju, akcija je provedena i u Crkvicama, cijelom dužinom glavne ulice, u Babinoj rijeci te po nekoliko u drugim mjesnim zajednicama gdje se ukazala potreba za tim. - Ukupno je zasađeno 450 mladih stabala, stotinu redovnih koje sadimo svake godine te 350 dodatnih koje smo kupili

REDOVNA PROLJETNA SADNJA

Sadnice na Kamberovića polju novcem ušteđenim na zimskoj Imamović iz JP za proslužbi - rekla nam je Azra storno uređenje.

14

ZENICA I EKOLOGIJA

ZE-DO eko

HOĆE LI ZENICA PONOVO POSTATI „GASNA KOMORA“?

Gušenje Tetova je tek početak
Da je vrag odnio šalu pokazuje povećana smrtnost lokalnog stanovništva i sve lošiji urod poljoprivrednih kultura l Uskoro bi „mečka“ mogla zaigrati pred vratima cijele čaršije
Na jednoj od prošlih sjednica Općinskoga vijeća Zenica, konstatirano je da koncentracija kadmija na području naselja Tetovo, smještenog nedaleko od pogona za proizvodnju čelika Mittal Steela, ubrzano raste do razine kada bi mogla postati opasna po zdravlje ljudi i opstanak drugih organizama u ovom području.

Svi lažu?
Da zagađenost zraka, vode i tla postaje ozbiljan problem posvjedočio nam je i Derviš Šišić, predsjednik Mjesne zajednice Tetovo, koji je izrazio bojazan

Tetovo i Mittal Steel se međusobno prožimaju koje se iz Mittala emitiraju u atmosferu. - Odavno upozoravamo općinsku i kantonalnu vlast da ekološka situacija u Tetovu postaje sve teža, međutim, do sada niko od njih nije adekvatno reagirao. Mi razumijemo koliki je značaj Mittal Steela za Zenicu, ali od menadžmenta ovoga preduzeća i od nadležne državne institucija tražimo da i Derviš Šišić: Ako ustreba, oni pokušaju shvatiti nas. Neblokirat ćemo ulaz u prestano se priča o tome kako pogone Mittal Steela da bi i povećana smrtnost će život u Zenici biti ljepši, lokalnog stanovništva u kako će biti osigurana tehnologija koja će spriječiti veliko posljednje vrijeme mogla zagađenja, ali se ispostavilo da biti posljedica prevelike svi lažu – kaže Šišić. koncentracije kadmija, Da je u Tetovu već kao i drugih štetnih tvari sada vrag odnio šalu po-

Fahrudin Duran: Nepoznat uzročnik emisije kadmija u atmosferu

kazuju i sve lošiji rezultati koje stanovnici ovog naselja postižu u oblasti poljoprivrede. Na ovom području, gdje su, do nedavno, bez problema uspijevale mnoge vrste voća i povrća, u posljednje vrijeme zabilježeno je propadanje mnogih poljoprivrednih kultura.

„Blokirat ćemo Mittalove kapije“
- Posljedice zagađenja prvo su se počele osjećati na voćkama i drugom visokom rastinju, a sada su one evidentne na svim biljkama. Naročito velike gubitke trpimo kada je riječ o osjetljivijim vrstama povrća,

Zabilježena povećana smrtnost stanovništva

15

ZE-DO eko
kakvi su krastavac, paradajz i paprika, koje se, nakon što se dobro razviju, znaju osušiti za samo jedan dan. Za sada, Tetovo je najugroženije, ali ako se nešto brzo ne učini, uskoro bi mečka mogla zaigrati i pred vratima cijele Zenice – upozorava Derviš Šišić i dodaje: - Da bi spriječili dalje pogoršanje ekološke situacije, građani Tetova će animirati sve ekološke pokrete i institucije koje se bave zaštitom okoliša, a ako se problem ne mogne riješiti mirnim putem, blokirat ćemo ulaze u pogone „Mittal Steela“ i tako se zaštititi od trovanja. Međutim, kada smo već prihvatili evropske ekološke kriterije, onda na svako zagađenje za koje uočimo da je blizu kritične granice moramo reagirati na odgovarajući način. U Tetovu je izmjerena koncentracija kadmija 12,6 milijarditih dijelova grama po m3. Na Institutu je koncentracija iznosila 1,4 i to je rezultiralo pitanjem: otkud u Tetovu devet puta veća koncentracija nego na Institutu. Pošto u zoni Tetova radi elektro-peć koja je prošle godine proizvela 465 hiljada tona, a proizvedene količine će ubuduće značajno rasti, moramo se upi-

EKOLOGIJA

Kadmij se, nakon unošenja u ljudski organizam posredstvom hrane, akumulira u bubrezima, gdje nakon određenog vremena može uzrokovati smetnje u radu ovih organa. Ukoliko se unese posredstvom organa za disanje, taloži se u plućima, a na koncu se akumulira i u kostima. Da bi čovjek osjetio negativne posljedice udisanja kadmija ili njegovog unošenja posredstvom hrane i vode, potrebno je da prođe i dvadesetak godina njegovog kontinuiranog taloženja u organizmu. Stoga je potrebno na vrijeme spriječiti emisiju ovoga elementa, odnosno dovesti je u granice koje ne mogu biti škodljive ljudskom zdravlju.
Na Metalurškom institutu „Kemal Kapetanović“ u Zenici smatraju da situacija, iako vrlo ozbiljna, još uvijek nije alarmantna. Međutim, ukoliko se nešto brzo ne poduzme, posljedice prisustva ovog kemijskog elementa u Tetovu mogle bi biti mnogo ozbiljnije. tati odakle se pojavio kadmij, koje su to sirovine iz kojih se oslobađa. Zonu Tetova treba čestito ispitati i poduzeti mjere da vrijednost kadmija ne pređe sadašnju granicu – rekao nam je Fahrudin Duran, šef Zavoda za zaštitu i ekologiju na Institutu „Kemal Kapetanović“. To što građani osjećaju dim i druge neugodnosti, naročito u vrijeme nepovoljnih meteoroloških prilika, pojasnio je Duran, rezultat je geografskog položaja Zenice koja je smještena u kotlini.

Sto godina u službi okoliša

Odakle je došao kadmij?
- Prema predratnim kriterijima, problem zagađenosti zraka u Zenici još ne bi bio spominjan.

16

TE[ANJ I EKOLOGIJA

ZE-DO eko

VIŠE OD MJESEC DANA U TEŠNJU TRAJE

Medijska kampanja “Progledajmo”
Medijska kampanja Progledajmo ,koja je zapravo početak realizacije Strategije za dostizanje vizije Tešanj- sredina ekološke svijesti, čistoće i reda predstavljena je krajem februara, na skupu održanom u sali Općinskog vijeća Tešanj. S obzirom da su čistoća i red nešto što smo imali, a svojom nebrigom uništili, krajnje je vrijeme da se naš odnos prema prirodi promijeni. Zato je Općinsko vijeće Tešanj usvojilo strategiju, pod nazivom TEŠANJ – SREDINA EKOLOŠKE SVIJESTI, ČISTOĆE I REDA. To je ustvari program koji obuhvata 39 ciljeva, koje treba ostvariti u narednih nekoliko godina. Glavni cilj kampanje je podizanje ekološke svijesti i edukacija stanovništva o značaju očuvanja životne sredine. Ciljevi se mogu posmatrati i kao pojedinačni projekti iz oblasti edukacije, zaštite voda, zraka, šuma, i zemljišta,

očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, a uključuje i projekte u oblasti otpada i kanalizacije te deminiranja i energije. U više od mjesec dana, kako je počela ova kampanja, u realizaciju su se uključila razna udruženja,

Učenici osnovnih škola-akcija čisćenja

Kampanja će trajati cijelu, 2007. godinu l Prepoznatljiva po brojnim plakatima, letcima i konkretnim akcijama
deponija novi put Medakovo – Šije. Da je ovaj projekat zanimljiv i drugima, pokazuje dolazak ekipe Federalne televizije u Tešanj. Obišli su i snimili skoro sve prirodne ljepote ove općine, a posebnu pažnju su posvetili prirodnim vodama. Emisija posvećena tešanjskoj «EKOVIZIJI» će se na Federalnoj televiziji emitirati zadnju nedjelju u aprilu. U realizaciju projekta Tešanj - sredina ekološke svijesti, čistoće i reda, uključeni su Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenje i okoliš, Općina Tešanj, Komunalno preduzeće «Rad» kao i veliki broj institucija, preduzeća i udruženja na području općine Tešanj. Nosioci projekta odlučno rade na animiranju stanovništva pokretanjem konkretnih akcija.

Početak medijske kampanje “Progledajmo” škole i pojedinci. Organi- Medijska kampanja zovano je nekoliko akcija «Progledajmo» prepočišćenja. Između ostalog, znatljiva je i po brojnim očišćena su područja izle- posterima i letcima, natišta Kiseljak i od divljih mijenjenim stanovnicima općine Tešanj, ali i po edukativnim prilozima u elektronskim medijima. Planirano je da se 22. aprila u povodu Dana Planete zemlje organizuje akcija «Moje prvo drvo», kada će svaki učenik iz svih osnovnih škola sa područja općine Tešanj zasaditi po jedno drvo. Kampanja će trajati tokom 2007. godine, a nastavit će se i narednih godina. Detalj sa akcije čišćenja Kiseljaka

17

ZE-DO eko

ZAVIDOVI]I I EKOLOGIJA

OPĆINSKE VLASTI ZAVIDOVIĆA SVE AKTIVNIJE NA POLJU EKOLOGIJE

Sve manje divljih deponija u ruralnim sredinama
Aktivnosti provedene tokom prošle godine definitivno su označile početak rješavanja gorućeg problema na području općine Zavidovići - odlaganja krutog otpada u ruralnim sredinama l Samo u tri mjesne zajednice očišćeno 27 divljih deponija smeća, a sav otpad sa njihovog područja se sada sedmično odvozi na gradsku deponiju
Projekti čišćenja divljih deponija smeća i krutog otpada tokom prošle godine provedeni su na području ruralnih mjesnih zajednica Alića, Mečevića i Doline, gdje je inicijativa Općine naišla na ogromnu podršku lokalnog stanovništva. -Na području MZ Alići i Dolina sanirano je 14 divljih deponija, a na području Mečevića očišćeno je također 14 divljih deponija. Sada se svake sedmice traktorima smeće sa područja ovih mjesnih zajednica organizovano odvozi na lokalitet gradske deponije. Kad je riječ o deponiji onda treba reći da je JKP Radnik utvrdilo i novi cjenovnik usluga korištenja gradske deponije, koje se u zavisnosti od količine dove- Sabirna deponija Gostović zenog otpada kreće u iznosu od pet Dan Planete zemlje, 22. aprila, Općina Zavidovići obilježit do 85 maraka – kaže Irfan Iso- će tako što će na području grada biti posađen veći broj crvić, referent za zaštitu okoline nogoročnih i bjelogoričnih sadnica. Podsjećanja radi, prošle u Općini Zavidovići. godine su u povodu ovoga datuma grad i prigradska naselja Dobra iskustva sa projekti- postala bogatija za oko 550 sadnica. ma provedenim u pomenutim - Planiramo da uskoro za djecu sedam zavidovićkih osnovnih mjesnim zajednicama ohrabriškola organiziramo i kviz takmičenje na temu ekologije. Recile su mještane i ostalih ruralnih mo još da su referenti za zaštitu okoline u ovoj godini podnijeli mjesnih zajednica za realizačetiri prekršajne prijave komunalnim inspektorima zbog eko ciju sličnih aktivnosti. Tako su incidenata. Izdvajamo dva slučaja - paljenje otpada, za kojeg predstavnici Općine obišli tese sumnjalo da je medicinski u naselju Lovnica i bacanje žiren u još četiri mjesne zajednivotinjskih iznutrica u naselju Donja Lovnica. Tokom aprila ce, popisali sve divlje deponije u dijelu grada Novo naselje UG Romi organizirat će veliku smeća i predložili načine rješaakcija čišćenja, a podržat će je i općina Zavidovići. vanja ovog problema. -Riječ je o MZ Dubravica, Lovni- gdje je registrovano 36 divljih deponija hovom čišćenju. Nakon toga i iz ovih ca, Rujnica i Dolac, koji važi kao po- smeća, a uskoro bi trebao biti raspisan općina će sedmično otpad biti odvožen dručje sa najvećim brojem povratnika, tender za izbor izvođača radova na nji- na gradsku deponiju, ističe Isović.

Očišćen prostor oko jednog, od dva vodopada
Dolazak proljeća članovi Sportsko-naučno-istraživačkog kluba Atom iz Zavidovića iskoristili su da organizuju akciju čišćenja prostora oko vodopada koji se nalazi uzvodno na četrnaestom kilometru rijeke Gostović. Uz vrijedne atomce ovu akciju čišćenja podržali su Turistička zajednica ZE-DO kantona i firma «Gradnja» iz Zavidovića, koja je obezbijedila mehanizaciju. Na rijeci Gostović nalaze se dva impresivna vodopada, od kojih je upravo onaj na četrnaestom kilometru zbog nepristupačnosti terena zaraslog u šiblje, uvijek ostajao nezapažen. - Naših dvadesetak članova je uredilo veliki dio prostora oko vodopada, sa kojeg je iskrčeno šiblje, uređene su staze od šljunka, te urađene stepenice od prirodnih materijala, čime

NA RIJECI GOSTOVIĆ

smo omogućili posjetiocima da lako dođu do samog vodopada. Pokupljeno je i sve smeće, a postavili smo znakove da se na tom mjestu nalazi vodopad,

biće uređen i parking, za sve koji žele uživati u ljepoti ovog dijela rijeke Gostović, veli Admir Bajraktarević predsjednik SNIK Atom.

18

EKO PROJEKTI

ZE-DO eko

PROJEKAT UPRAVLJANJA ČVRSTIM OTPADOM U ZENIČKOJ REGIJI

Stroga kontrola otpada na ulazu u deponiju “Mošćanica”
Na ulaznoj kapiji “Mošćanice” bit će instalirane dvije tridesettonske vage, opremljene softverom i videonadzorom l I uređaj za detekciju radioaktivnosti
Kako je poznato buduća Regionalna sanitarna deponija «Mošćanica» namijenjena je za deponiranje komunalnog te i drugih vrsta, ali bezopasnog otpada. – Kada započne dovoz otpada na «Mošćanicu» prvo će se provjeriti njegov sadržaj, a potom će biti date upute gdje će se taj otpad voziti unutar deponije. Na ulaznoj kapiji deponije bit će dvije vage – ulazna i izlazna, riječ je o velikim, tridesettonskim vagama, dužine devet metara, kaže Emir Zukić, direktor Privrednog društva Regionalna deponija «Mošćanica». Ove vage će inače biti opremljene softverom, kako bi se mogla registrirati vozila koja dovoze otpad. Računar će prepoznavati sva voSponzor strane PD RD “Mošćanica”

Privredno društvo Regionalna deponija “Mošćanica” postalo vlasnikom kompaktora, rovokopača, buldožera i jednog kamiona zila operatera, sa kojima PD nom sa otpadom odlazi do kazeta RD «Mošćanica» bude imalo za njegovo deponiranje, gdje će ga ugovor o dovozu smeća. Svadočekati vozač kompaktora, vozač ki od vozača će nakon vaganja buldožera i operater na otpadu, otpada dobiti jedan prateći čiji je zadatak da uradi vizuelnu dokument, zapravo potvrdu, kontrolu otpada kada se odloži. potpisanu od ljudi koji budu Nakon što operater ustanovi da radili sa vagama, da je doveje taj otpad u redu, on potpisuje zeni otpad u skladu sa onim vozaču kamiona obrazac, dobijen što prima sanitarna deponija. na ulaznom punktu. Vozač sa Na punktu, gdje će biti staci- Emir Zukić kamionom tada ide nazad, na onirane ulazna i izlazna vaga odakle dolazi te ime vozača, kontrolno vaganje na izlaznoj vagi, registrirat će se svaki kamion, kao i vrijeme kada je došao gdje će dobiti i fakturu za naplaJedan od najznačajnijih segmenata sanitarnog deponiranja na deponiju. Nad vagama će tu odloženog otpada. Kada vozač otpada na odlagalištima jeste kompaktiranje otpada. Glavne biti instaliran video nadzor, pokaže potpisanu potvrdu da je prednosti kompaktiranja su, između ostaloga: dobro zbijeni ot- pa se kamionima neće moći dovezeni otpad u skladu sa propad smanjuje slijeganje i povećava stabilnost tijela odlagališta, na deponiju unijeti bila kakav pisima, podizanjem rampe može pa je pticama i glodarima teško kopati po zbijenom otpadu, da bi otpad koji nije po propisima izaći iz kruga deponije. Prije nego pronašle hranu. Zbijanjem se smanjuje i raspršivanje otpada sa sanitarne deponije. – Vrlo je što kamioni dođu na izlaznu vagu odlagališne površine u okoliš, također otpad se tako i usitnjava, važan i podatak da će na tom pun- ići će na plato za pranje vozila, pa što pomaže da se popuni cijeli prostor kazeta odlagališta. Među prednostima kompaktiranja je i to da je manje vjerojatno da se ktu biti instaliran i uređaj za de- će izlaziti na saobraćajnicu čisti, zbijeni otpad zapali, a i brže prelazi iz aerobnih u anaerobne tekciju radioaktivnosti, kako se na objašnjava direktor Zukić ciuvjete te se time intenzivira i proizvodnja odlagališnog plina deponiju namjerno ili nenamjerno klus koji kamion sa otpadom (bioplina). Prema nekim mišljenjima pravilno i dobro zbijena ne bi mogao odlagati radioaktivni prođe od ulaza, preko istopovršina pospješuje otjecanje površinske vode, čime se smanjuju otpad. Nakon te preliminarne i varanja u kazetu deponije do količine i zagađenost procjednih voda, čak za 25 procenata. vrlo stroge kontrole, vozač kamio- izlaza.

19

ZE-DO eko MLADI EKOLOZI OŠ “VLADIMIR NAZOR”

EKOLOGIJA I MLADI

Svi žele biti članovi sekcije
Uređenje enterijera, dvorišta i pravljenje panoa l Učešće na svim akcijama čišćenja l Treće mjesto na Eko kvizu
Od kad postoji Osnovna škola «Vladimir Nazor» egzistira i njena ekološka sekcija. Trenutno je vodi nastavnik Mirnes Varupa, a zbog velikog interesovanja učenika za učestvovanje u radu sekcije, broj članova nije ograničen, pa je stoga oko 90 odsto učenika škole u eko sekciji. Sastaju se redovno jedanput sedmično, a po potrebi i češće. Učenici čak dolaze i subotom, kada rade na uređenju dvorišta škole, koje je, zaista, jedno od najuređenijih. Pored toga čestvuju i u uređenju enterijera

Učenici uređuju dvorište škole škole, te pravljenju panoa sa raznim temama iz ekologije. Trenutno se bave izradom kućica za ptice, koje će postaviti u dvorište škole. - Pored naših redovnih aktivnosti, odazivamo se i na sve akcije čišćenja koje organizuje Općina ili druge organizacije. Učestvovali smo i u čišćenju Kamberovića polja, uoči Čimburijade sa Turskom jedinicom EUFOR-a, kao i u sadnji drveća

u Tursko-zeničkom parku – ističe nastavnik Varupa. Treba spomenuti i to da su članovi ove eko sekcije na Eko kvizu održanom prošle godine, pokazali zavidno znanje i zauzeli treće mjesto. To je, kako kaže nastavnik Varupa, napredak u odnosu na prethodne godine, a cilj im je još bolji plasman na narednim takmičenjima.

EKOLOŠKA SEKCIJA MEDICINSKE ŠKOLE

Čistoća prije svega
Pedesetak članova iz svih odjeljenja l Sadnja i uzgoj cvijeća u prostorijama škole l Česte akcije čišćenja škole i dvorišta
Ekološka sekcija u Srednjoj medicinskoj školi uspješno djeluje već godinama pod «palicom» profesorice biologije Helene Olujić. Sekcija broji oko pedeset članova, a svake godine se učlanjuju mladi ekolozi iz prvih razreda, njih po 5-6 iz svakog odjeljenja. Osnovni zadatak članova sekcije je sadnja i održavanje cvijeća, kako u kabinetu biologije, tako i u drugim učionicama u cijeloj školi. - Nastojim da kod učenika razvijem osjećaj o neophodnosti uzgoja biljaka, kako iz estetskih tako i iz funkcionalnih razloga jer obogaćuju kiseonikom prostor u kojem boravimo – veli profesorica Olujić.

Profesorica Olujić je skrenula pažnju na kontejnere koji se nalaze u naposrednj blizini škole, i koji bi, prema njenom mišljenju, trebali biti uklonjeni na neku prikladniju lokaciju. Naime, ti kontejneri su obično pretrpani smećem i onda se otpad raznosi uokolo. Pored toga tu se iz obližnje ćevabdžinice istresa vreli pepeo, usljed čega se smeće zapali i širi se izuzetno jak smrad.

Detalj iz kabineta biologije Pored uređenja ente- prostorno uređenje. Sperijera škole, članovi eko cifičnost Eko sekcije Mesekcije redovno čiste i dicinske škole je i orgaprostor oko škole. Ne radi nizovanje akcije čišćenja se to, kako kaže profeso- škole i školskog dvorišta rica, samo kada su u toku prije vjerskih i državnih akcije čišćenja, nego u sva- praznika. Profesorica Olujić nije koj prilici, kada se ukaže potreba za tim, odnosno propustila priliku da pokada primijetimo smeće hvali uspjeh svojih učenioko škole. Nažalost, to je ka: - Naša sekcija može se vrlo često. Također, ova pohvaliti i osvojenim prvom eko sekcija redovno uče- mjestom na prošlogodišnjem stvuje u proljetnoj akciji natječaju za najbolju fotogračišćenja grada, i u više na- fiju sa temom zagađenosti i vrata su pohvaljivani od za nagradu smo dobili dva strane općinske Službe za računara.

20

EKOLOGIJA I MLADI

ZE-DO eko

EKOLOŠKA SEKCIJA U MJEŠOVITOJ TRGOVINSKO UGOSTITELJSKO- POLJOPRIVREDNOJ SREDNJOJ ŠKOLI U ZENICI

Dugogodišnja tradicija, upotpunjena aktuelnim projektima
Za vrijedno učešće u nedavnoj akciji čišćenja grada pod motom “Zenico, volimo te” Ekološka sekcija ove škole dobila pohvalu
Elvedina Đulić, profesorica je hemije u Mješovitoj trgovinsko ugostiteljskopoljoprivrednoj srednjoj školi u Zenici i voditeljica tamošnje Ekološke sekcije. U rad ove sekcije uključeni su i prof. Haris Palalić, profesorice Safeta Handžar i Šemsa Hasanbašić te veliki broj učenika ove škole. Ekološka sekcija u ovoj školi ima dugu tradiciju, a u posljednje vrijeme sve je više projekata koje zajednički rade učenici i profesori sa stanovnicima ovog dijela Zenice. Vrijedni članovi Eko sekcije pomagali stanovnicima u zgrada- padnosti kao i vrijednosti ma u ovoj akciji i na taj način onoga što čine. doprinijeli da je danas ovaj kraj Pohvala za rad mnogo čišći. Radili smo subotom, a tokom radne sedmice učenici na Pohvala od Operativpraksi iz poljoprivredne grupe su nog tima akcije proljetnog zajedno sa svojim profesorima čišćenja grada izvedene intenzivno radili na čišćenju oko- pod motom «Zenico, voline, pa su nastavu prakse pretvo- limo te» koju im je neElvedina \ulić rili u praktičan rad. davno uručio načelnik Naši učenici su zajedno sa svojim Kako kaže prof. Đulić Zenice Husejin Smajlović profesorima, vođama Ekološke u akciji je učestvovao ve- Ekološkoj sekciji je velisekcije, bili aktivno uključeni. liki broj učenika ove ško- ki poticaj za budući rad. Odlično smo sarađivali sa Mje- le, ali su se isticali članovi Dragana Glavaš, učenica snom zajednicom «Nova Zeni- Ekološke sekcije, koji su III1 razreda veterinarskih ca». Očistili smo kompletan regi- bili vođe ovih akcija. Ono tehničara, kaže nam da će on uz Ulicu Adolfa Goldbergera, što ih posebno raduje je to iduće godini biti bolji, tvrdi - prvi. S njom se slažu i Amir Crnovršanin iz istog razreda, kao i Haris Ćutuk, učenik II1 razreda veterinarskih tehničara. Uskoro će se članovi Eko sekcije ove škole angažirati u akciji čišćenja korita rijeke Bosne u kojoj su do sada redovno učestvovali kao i u sadnji borova na Eko sekcija uskoro u novom projektu Smetovima. Inače, nedavda ih je prilikom ove akcije no je Eko sekcija sa gruposjetila delegacija Općine pom učenika cvjećarskog Zenica, koja im je donirala smjera ove škole zasadila majice, kape i druge po- vlastite sadnice i napravit klone kojima su se učenici će vlastiti vrt. Obzirom da veoma obradovali, ujedno će uz pomoć Općine Zesu im stimulans za dalji rad. nica dvorište ove škole biti Profesorica Đulić kaže da, zagrađeno, pravljenje i odrje takav odnos zajednice žavanje vlastitog cvijetnjaka prema djeci veoma poziti- bit će prava «poslastica» za van jer im daje osjećaj pri- mlade ekologe.

Učenici i građani zajednički u akciji
Profesorica Đulić nam o posljednjim aktivnostima kaže: - U periodu od drugog polugodišta djeca su bila angažirana na izradi panoa i pripremanju za projekte koje smo u posljednjih dvadesetak dana intenzivno radili. Učestvovali smo u akciji proljetnog čišćenja grada.

21

ZE-DO eko POTPUNA NEBRIGA ZA OKOLIŠ

VELIKI ZAGA\IVA^I

Mittal Steel – hronologija ekoloških ekscesa
Tajnovite okolnosti oko izmještanja piralena i vagona sa radioaktivnim željezom l Još uvijek nisu poznati krivci za smrt trojice radnika Čeličane
Posljednjih nekoliko mjeseci u preduzeću Mittal Steel Zenica bili smo svjedoci nekoliko ekoloških afera, što je s pravom uzburkalo javnost u ovom gradu, pogotovo zbog ignorantskog odnosa čelnika ove firme. Sve je počelo sa dugo odlaganim problemom 8.000 litara kancerogenog ulja piralena, uskladištenog u starim transformatorima i kondenzatorima u hali Valjaonice. Nakon pritiska javnosti i medija da se taj problem jednom za svagda riješi, krajem prošle godine iz zeničkog Mittala je odvezen konvoj sa piralenom, koji je uz pribavljene certifikate i dozvole proslijeđen francuskoj kompaniji Trade u Lyonu, gdje je trebao i biti uništen.

Radioaktivno željezo u vagonima iz Rumunije
Samo što se stišala bura oko piralena, zenički Mittal je početkom 2007. godine ponovo bio na udaru kritika javnosti zbog pojavljivanja vagona sa starim željezom iz Rumunije, u kojem je izmjeren povećan nivo radijacije. Uslijedila su međusobna prepucavanja ko je odgovoran za ovaj propust, ali osnovni pro-

Utovar piralena, koji je na kraju završio u Francuskoj blem je bio što je vagon u prošle bez većih posljekojem se nalazio radioak- dica, ispostavilo se da je tivni komad željeza, dvije to samo bio uvod u najsedmice bio smješten u crnja dešavanja u predukrugu Mittala. Nakon što zeću Mittal Steel Zenica. je na kraju, vagon ipak iz- Naime, tokom redovnih mješten na drugu lokaciju, obavljanja zadataka u sekmože se reći da je sreća što toru Čeličane, trojica iskuovaj komad, koji je sadrža- snih majstora, Ramo Bekvao radioaktivni cezij 137, taš, Ibrahim Hakanović nije bio pretopljen, iako taj- i Mujo Smriko su usljed novite okolnosti oko ovog gušenja plinom argonom događaja ne garantuju da tragično nastradali. Kako se ovakvi slučajevi nisu de- ni do danas nije utvrđeno šavali i ranije. ko je odgovoran za njihoNakon što su afere sa vu smrt, članovi Sindikata piralenom i radioaktiv- Mittal Steel Zenica su još nim cezijem, na svu sreću jednom podcrtali da su

oni u više navrata ukazivali na razne propuste u radu, ali njihove primjedbe niko nije uzimao za ozbiljno i desilo se upravo ono čega su se i plašili.

Još uvijek nemaju “okolinsku dozvolu”
Pored tragične smrti trojice radnika, u toku protekle godine u ovoj kompaniji je povrijeđeno još 80-ak radnika, a podatak da Mittal Steel Zenica još uvijek nema «okolinsku dozvolu» je sam po sebi zabrinjavajući. Kad se tome dodaju najnovije afere sa pojavljivanjem kancerogenog metala kadmija u zraku oko ovog preduzeća, te da će uskoro biti pokrenuta integralna proizvodnja, mislimo da je krajnje vrijeme da čelnici Mittala naprave radikalan rez i napokon počnu više pažnje posvećivati zdravlju Zeničana, kao i zaštiti svojih uposlenika.

Pogon “Čeličane”, gdje su stradala tri radnika

22

EKOLOGIJA

ZE-DO eko HEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI

Kako bismo našim čitaocima pojasnili štetnost hemijskih metala i spojeva, spominjanih u ekološkim aferama u zeničkom Mittalu, odlučili smo da ih nešto detaljnije istražimo i došli smo do sljedećih saznanja:

Moguće Štetna svojstva i kako ubrzano se zaštititi od njih otapanje Antarktika
putem. Ublaživanje štetnih učinaka radioaktivnog cezija se sastoji od ispiranja želuca sondom pomoću fiziološke otopine i vode, primjenom ementika, aplikacijom laksansa, purgativa, ako je hrana već dospjela u crijevo te dodavanjem kalij-feri-fero-cijanida.

PIRALEN
Piralen pripada polihlorovanim bifenilima (PCB) - sintetičkim supstancama identificiranim šezdesetih godina 20. stoljeća, kao potencijalni rizik za životnu sredinu i zdravlje ljudi i životinja. Osnovna primjena im je u transformatorima i kondenzatorima, a zbog izuzetno niskog stupnja razgradivosti utvrđeno je njihovo akumuliranje u

ARGON
Argon je bezbojan plin bez mirisa i sačinjava jedan odsto atmosfere. Inertan je prema svim elementima i kemikalijama, a kao inertna atmosfera se koristi u svjetiljkama, visoko-temperaturnoj metalurgiji, dok ima brojne primjene i u procesnoj industriji te istraživačkim laboratorijima. Također se koristi u poluvodičkoj industriji kod postupaka

Staro željezo u Mittalu sa povećanim nivoom radijacije
prirodi, i prema istraživanjima stručnjaka, izuzetno su kancerogeni. Valja još kazati da priroda, odnosno zemljište i voda, mogu biti zagađeni polihlorovanim bifenilima iz atmosferskih padavina i direktno iz izvora zagađenja. U 20. vijeku je zabilježeno nekoliko nesreća sa smrtnim ishodom ljudi usljed trovanja komercijalnim polihlorovanim bifenilima, odnosno piralenom, a prema odredbama Štokholmske konvencije, koja je stupila na snagu u februaru 2004. godine, oslobađanje ovih supstanci u okoliš bi moglo biti u značajnoj mjeri smanjeno, odnosno potpuno eliminirano. dobivanja kristala silicija i germanija, kao i u procesnoj industriji pri lučnom zavarivanju, rezanju i nanošenju zaštitnih slojeva. Velika je primjena argona u industriji rasvjetnih tijela, jer povećava trajnost žarne niti. Argon nije toksičan i bezopasan je plin, ali može izazvati gušenje ako istisne kisik iz pluća.

KADMIJ
Kadmij je mek, srebrnast metal, sličan i srodan cinku, koji se dobiva iz dima iz peći za proizvodnju olova i bakra. Njegovi spojevi i otopine vrlo su otrovni, a pare kadmijevog oksida uzrokuju smetnje poput povišene tjelesne temperature, mučnine i jake nadražaje dišnih puteva, dok već nakon 12 sati udisanja para može doći do plućnog endema i smrti. Kadmijev oksid u obliku prašine nešto je manje otrovan, a njegovo udisanje uzrokuje jaku sekreciju iz nosa i gubljenje osjeta za miris. Upotrebljava se za prekrivanje drugih metala elektroplatiniranjem, osobito željeza i čelika. Zbog toksičnosti kadmija i njegovih spojeva, u novije se doba kadmij polagano počinje izbacivati iz upotrebe i, gdje god je moguće, nadomješta se zamjenskim materijalom.

RADIOAKTIVNI CEZIJ 137
Radioaktivni cezij 137 ima poluživot 30 godina, što znači da je nakon eksplozije vrlo dugo prisutan u okolišu. Radioaktivni oblak s cezijem biva nošen vjetrom, a potom, u sklopu radioaktivnih padalina, pada na tlo i biljke. Kretanje cezija kroz tlo je prilično sporo i može se godinama zadržati u površinskom sloju. Kada se govori o količini radioaktivnog cezija u organizmu čovjeka ili životinje, a s ciljem da se dobije uvid u njegov štetni učinak, on se izražava kao radioaktivnost po gramu kalija u organizmu. U organizam se unosi pretežno oralnim

Rastući nivo mora i otapanje ledenih prekrivača na gornjoj su granici projekcije, što znači da neki centri naseljeni ljudskom populacijom neće moći izaći na kraj s tim, upozorili su vodeći svjetski naučnici nakon analize posljednjih satelitskih podataka. Izvještaj Ujedinjenih naroda sa Međunarodne panel diskusije o klimatskim promjenama (IPCC), održane u februaru ove godine, predviđa porast morskog nivoa za 18 - 59 cm u ovom stoljeću, a povećanje temperature za 1,8 - 4,0 C. - Opažanja su na gornjoj granici projekcija i mislim da smo jako blizu da pređemo neugodni prag, izjavio je vodeći australski naučnik John Church. Church je također dodao da će poslije trenutne razine mora, dijelovi Antarktika i Greenlanda započeti nepovratno se otapati, što će prouzrokovati porast morskog nivoa za nekoliko metara. Nije bilo raspadanja na Antarktiku od 2002. godine, kada je dio ledenog grebena Larsen stvorio ledeni brijeg veličine Luxemburga. Ali, antarktička Peninsuala se zagrijava brže nego bilo koji drugi dio Zemlje. - Postoje razni scenariji o kraju svijeta i o tome kako će Antarktik ubrzo doživijeti slom, a na zapadnom dijelu Antarktika nivo mora iznosi šest metara, naglasio je Tas Van Ommen, australski geolog.

23

ZE-DO eko NA BISTRIČAKU SASTANAK REDAKCIONOG ODBORA

EKO VIJESTI

O brojnim eko temama
Nedavno je u organizaciji NIPD Naša riječ Zenica, održan sastanak Redakcionog odbora Časopisa o zaštiti životne sredine ZE-DO eko, čiji je izdavač naša novinska kuća, a pod generalnim pokroviteljstvom Kantonalnog ministarstva za prostorno uređenje i okoliš. Sastanak je održan u Željezarskom odmaralištu Bistričak. Inače, kada je riječ o ovom tijelu koje profilira koncepciju Časopisa ZE-DO eko, došlo je do izvjesnih promjena, pa sada Redakcioni odbor pomenutog časopisa čine: Nermin Mandra, predsjednik, inače stari-novi ministar Kantonalnog ministarS obzirom na to da su izrazili želju, sastanku Redakcionog odbora Časopisa ZE-DO eko prisustvovali su i čelnici UG Ekološkog pokreta Eko Klek Zavidovići, koji su članovima Redakcionog odbora ukratko prezentirali svoj projekat «ekoBumerang – Zeničko-dobojski kanton bez divljih deponija», za čiju realizaciju bi trebalo izdvojiti oko devet miliona KM. eko temama, koje bi trebalo da se nađu u ovogodišnjim brojevima, počev od ovog. Naravno, sve prijedloge i sugestije redakcija je uvažila.

Detalj sa sastanka na Bistričaku stva za prostorno uređe- načelnik Službe za higinje, promet, komunikacije jenu i zdravstvenu ekoloi zaštitu okoliša te članovi giju Kantonalnog zavoda – Branimir Muidža, ge- za javno zdravstvo Zenineralni direktor Tvornice ca, Emir Zukić, direktor cementa Kakanj, univer- Privrednog društva Regiozitetski profesori – prof. nalna deponija Mošćanica dr. Mustafa Omanović i Sajto Ćehović, direktor i prof. dr. Jovan Sredo- NIPD Naša riječ Zenica. Na sastanku Redakcijević, Mubera Pezo, pomoćnik načelnika Općine onog odbora pohvaljena Zenica za komunalne po- su dosadašnja četiri broja slove i ekologiju, prim. dr. Časopisa ZE-DO eko, a i sci. Smajil Durmišević, razgovaralo se o brojnim

U zadnjih nekoliko godina, osobito nakon 2001, JKP d.o.o. Vareš uspostavilo je potpunu kontrolu nad odvozom kućnog smeća i kabastog otpada iz grada, a od polovice 2003. godine s tendencijom širenja i pokrivanja sve većeg broja ruralnih naselja. Preduzeće je opremljeno specijalnim vozilima za odvoz smeća, a u suradnji s Općinom Vareš iz sredstava zaštite okoliša osiguran je određeni broj kontejnera, tako da je uslugom odvoza smeća, Na zahtjev preduzeća, od osim kompletnog gradskog strane Općinskog vijeća Va- područja obuhvaćeno i oko reš imenovana je komisija 3.000 stanovnika iz seoskih za izradu Plana prilagodbe područja. Na pomenutim područupravljanja otpadom, da bi Upravni odbor preduzeća jima provedene su ili su u polovicom 2006. godine donio pripremnoj fazi aktivnosti na Odluku o usvajanju Plana saniranju divljih deponija, uz prilagođavanja upravljanja provođenje neophodne admiotpadom za postojeću grad- nistrativne procedure. Na taj sku deponiju Kota. Očekuje način JKP d.o.o. Vareš preuse da će oblast upravljanja zelo je značajnu ulogu u zaštiotpadom biti u potpunosti ti okoliša i kontroli odlaganja stavljena pod kontrolu. otpada.

Značajna uloga u zaštiti okoliša

U ZENICI BORAVILA DELEGACIJA IZ PIEMONTA (ITALIJA)

Podrška implementaciji eko projekata
Prije nekoliko dana u trodnevnoj posjeti Zenici boravila je delegacija italijanske Regije Piemonte – prvi ljudi Asocijacije za gradsko snabdijevanje vodom i kanalizaciju- SMAT iz Torina te Environment parka. Italijanski gosti, održali su tokom boravka sastanke sa predstavnicima Općine Zenica, na čelu sa načelnikom Husejinom Smajlovićem, Mittal Steela, Metalurškog instituta Kemal Kapetanović, javnih preduzeća VIK i Sliva rijeke Save te Univerziteta Zenica. Nakon više održanih sastanaka definirane su postavke Protokola o budućoj suradnji sa Općinom Zenica na implementaciji ekoloških projekata – sanacije deponije Siđe i prečišćavanja otpadnih voda, za koje će inozemni partneri uložiti 50 miliona KM.

24

EKOLOGIJA

ZE-DO eko

PRIVATNA ZDRAVSTVENA USTANOVA PEDIJATRIJSKA POLIKLINIKA “PRIMA”

Kompletna zdravstvena usluga za djecu
Privatna zdravstvena ustanova Pedijatrijska poliklinika «Prima» već pet godina uspješno pruža kompletnu zdravstvenu uslugu djeci od njihovog rođenja do devetnaeste godine. U sklopu Poliklinike «Prima» radi i neonatološka subspecijalistička Dr. Ljiljana Šestić sa jednim ordinacija, kojoj je glavni od malih pacijenata zadatak praćenje zdravlja ugrožene novorođenčadi. Naime, vlasnica i direktorica Pedijatrijske poliklinike «Prima» je dr. Ljiljana Šestić, pedijatrica koja je subspecijalizirala neonatologiju i ovu medicinsku oblast izvrsno poznaje. Inače, Pedijatrijska poliklinika «Prima» nudi mnoštvo usluga vezanih za zdravlje djece, a među njima ima i ultrazvučni kabinet, gdje se obavljaju pregledi kukova, mozga te svih ostalih organa. Ova privatna poliklinika uspješno sarađuje sa velikim brojem ljekara, konsultanata za pojedine oblasti. Među njima je dječiji hirurg, ortoped, dermatolog, otorinolaringolog i specijalisti drugih medicinskih grana. Svakom roditelju zdravlje njegovog djeteta na prvom je mjestu i osloboditi ih te brige, odnosno imati dobrog ljekara veoma je važno. Zato u Pedijatrijskoj poliklinici «Prima» imaju pune ruke posla, a njima se za pomoć obraćaju ne samo pacijenti sa Zeničko-dobojskog nego i drugih kantona. Ljubazno osoblje, prijatan ambijent, koji podsjeća na toplinu vlastitog doma, privlače pacijente od kojih mnogi postaju “Primini” stalni posjetioci. Prednost dolaska u “Primu” je i to da se možete naručiti telefonom i rezervisati vlastiti termin.

Na Marsu otkrivene velike naslage zamrznute vode
Letjelica koja se nalazi u orbiti Marsa skeniranjem je otkrila velike naslage leda na južnom polu ove planete. Da je ta voda u tekućem stanju, pokrila bi čitavu planetu i bila bi prosječno duboka 10 metara, objavljeno je u magazinu Science. Naslage su na nekim mjestima debele i do 3,7 kilometara. Nalaze se ispod polarne kape, koja je sačinjena od zamrznutog karbon dioksida. Od čitave količine leda, 90 procenata je voda, a ostatak čine čestice prašine. Naučnici su već znali da na Marsu ima vode, međutim ovo istraživanje dalo je njenu tačnu poziciju i količinu. Za naučnike je veoma bitna istorija vode na Marsu. To bi im dalo odgovore na pitanja da li su na Marsu ikada postojali mikroorganizmi ili bilo koji oblici života. Tekuća voda je esencijalna za život. Postoje naznake da se na samom dnu naslaga zamrznute nalazi mala količina tekuće vode, no to tek treba biti podrobnije ispitano.

Svemirski teleskop otkriva turbulentno magnetsko polje Sunca
Nove snimke Sunca snimljene pomoću teleskopa nove međunarodne svemirske letjelice Hinode pokazuju da je Sunčevo magnetsko polje mnogo turbuletnije nego što su naučnici smatrali, stoji u NASA izvještaju. Inače, svemirska letjelica Hinode zajednički je projekt SAD-a, Evrope i Japana, a lansirana je u septembru 2006. godine. Opremljena je posebnom opremom i teleskopom koji snima x-zrake, koje emituje Sunčeva korona, i zahvaljujući tome naučnici mogu bolje posmatrati procese koji se dešavaju na Suncu, a koji utiču na Zemlju, astronaute, satelite i druge solarne sisteme. Najnovije snimke prikazuju strujanja gasova iznad Sunčeve korone, koje reaguju sa magnetskim poljem zvijezde. Kao rezultat tog procesa oslobađa se velika količina energije i može doći do moćnih solarnih oluja i izbacivanja koronalne mase, što na kraju utiče i na Zemlju. Naučnici se nadaju da će im ovaj teleskop omogućiti da bolje razumiju ponašanje magnetskog polja Sunca, jer su dosadašnja znanja o sunčevim procesima već zastarjela, i napraviti vremensku prognozu u svemiru te možda i predvidjeti procese koji mogu onesposobiti satelite, uzdrmati električne mreže na Zemlji i uzrokovati spektakularne aurore koje se javljaju na Zemljinim polovima.

PEDIJATRIJSKI PREGLEDI I LIJEČENJE, 0-18 godina, SAVJETOVALIŠTE, ULTRA ZVUK DJEČIJIH KUKOVA I MOZGA POZOVITE RADI ZAKAZIVANJA TERMINA SVAKI RADNI DAN SUBOTA od 08 - 20 sati od 8 -14 sati KUĆNE POSJETE od 0 -24

032 441 460

25

ZE-DO eko

EKO KNJIGE

DR.SCI.MILAN MARINKOVIĆ: “ŽIVELA JE, LETELA JE, RADILA JE I UVEK ĆE ŽIVETI, LETETI I RADITI”

O magičnom svijetu pčela
Knjiga «Živela je, letela je, radila je i uvek će živeti, leteti i raditi» autora dr. sci. Milana Marinkovića vrijedan je doprinos upoznavanju ukupnog života pčelinje zajednice i pčelarstva kao načina života. Kako stoji u recenziji koju potpisuju prof.dr. Zoran Stanimirović, mr. Jevrosima Stevanović i mr. Dragan Ćirković «u knjizi su vrlo dokumentirano, sa obiljem kvalitetnih originalnih fotografija, preko 500, u 18 poglavlja, prikazani svi postupci pčelarske prakse. Naročito bi izdvojili razjašnjenja tajne matice i zdravstvene zaštite pčela...» Knjiga je, kroz obiman
Knjiga je namijenjena kako višegodišnjim pčelarima tako i pčelarima početnicima

Milan Marinković sadržaj i sveobuhvatnost problematike života pčela, njihove međusobne komunikacije, podjele posla te niza drugih relevantnih informacija, objašnjenja i uputa, jedinstvena publikacija ove vrste u izdavaštvu Bosne i Hercegovine, ali i šire. Pčelarstvo je drijevno umijeće, a ova knjiga je dragocjena za svakog onog ko se profesionalno njime bavi, ali i za početnike kao i one koji tek namjeravaju da se njime bave. I recenzent prof.dr. Mu-

stafa Omanović ističe da Marinkovićeva treća knjiga iz oblasti pčelarstva nudi pčelarskom, ali i širem čitateljskom auditoriju «da na popularan, za oko prijemljiv i interesantan način prošire svoja saznanja o magičnom svijetu pčele i mogućnostima koje pčelarenjem mogu da obogate i uljepšaju život ljudi na zemlji». Ovo je knjiga koja popunjava jednu značajnu prazninu u dijelu praktičnih i naučnih saznanja iz oblasti pčelarstva, oblasti koja je nezaobilazna na našem putu povratka prirodi, zdravoj hrani i liječenju, potpomognutom bogatstvom pčelinjih proizvoda.

Pčelarstvo je nezaobilazno na našem putu povratka prirodi, zdravoj hrani i liječenju bogatstvom pčelinjih proizvoda

Kako je napisao autor, prof.dr. Jovan Sredojević, knjiga Reciklaža otpada je univerzitetski udžbenik u prvom redu namijenjen studentima Mašinskog fakulteta u Zenici – Odsjek: inžinjerska ekologija. Osim toga, ova knjiga može poslužiti i studentima drugih fakulteta za predmete koji se bave zaštitom okoliša i reciklažom čvrstog otpada, stručnjacima u industriji te zaposlenima u institucijama Bosne i Hercegovine, od općinskog do državnog nivoa, a koji se bave zaštitom okoliša i prirode, kao i širokom krugu stručnjaka u oblasti privrede otpada. Kako naglašava prof.dr. Sredojević rad na ovoj knjizi krenuo je od spoznaje da je u BiH potrebno, što je i moguće, vrlo brzo promijeniti načine postupanja s otpadom. U udžbeniku Reciklaža otpada naglasak se stavlja izbjegavanju, smanjenju, razdvojenom sakupljanju i recikliranju otpada. Naglašeno je da mnogi proizvodni pogoni u BiH mogu u veoma kratkom vremenskom periodu usvojiti tehnološke postupke i procese za reciklažu otpada, u cilju dobivanja sekundarnih sirovina i energetskih sekundarnih goriva i to reciklažom: starog papira i kartona, otpada metala, otpada plastičnih masa, drvenog otpada, biootpada, iskorištenih ulja, starih automobilskih guma i drugih iskoristivih otpadnih materijala. Uspostava privrede

Za stručnjake i za širu javnost

PROF.DR. JOVAN SREDOJEVIĆ: “RECIKLAŽA OTPADA”

Prof.dr. Jovan Sredojević
otpada u jednom gradu ili regiji, po prof.dr. Sredojeviću, podrazumijeva «zatvaranje reciklažnog kruga otpada, pri čemu se osigurava smanjenje opterećenja na okoliš i maksimalno iskorištavanje korisnih komponenti iz otpada za dobivanje sekundarnih sirovina ili energetskih sekundarnih goriva». Time se čuva okolina, štede primarne sirovine, ali doprinosi i otvaranju novih radnih mjesta.

26

EKO ZANIMLJIVOSTI

ZE-DO eko

Odjeća Ekološka “satkana” kućica na fermentacijom drvetu
Novi projekat Univerziteta u zapadnoj Australiji kombinira nauku i umjetnost, stvarajući odjeću pomoću fermentacije. -Nadamo se da ćemo potaknuti diskusiju o upotrebi alternativnih materijala u modi, umjesto svile i pamuka, izjavio je Gary Cass, laboratorijski tehničar univerziteta i sudionik na projektu. Cass je objasnio kako je prije nekoliko godina dobio ideju “uzgajanja” haljina dok je radio u vinogradu. Ideja mu je pala na pamet kad je vidio kako kisik u bačvama pretvara vino u ocat i ostavlja sluzav, gumast pokrov. Da bi fermentirali vlakna, naučnici namjerno puštaju vino da se ukiseli, kako bi dobili celulozu. Oblik haljine dobiju tako da na gumenu lutku lijepe slojeve celuloze, a kada je posao završen, ispušu lutku i dobiju gotov odjevni predmet. Naučnici tvrde da bilo koje alkoholno piće također može poslužiti, jer dokle god ima alkohola, bakterije će obaviti svoj posao. Haljine moraju ostati mokre jer će postati krhke i lomljive, a naučnici ističu da bi uskoro mogli poboljšati proces i tako ih učiniti pogodnima za nošenje.

Modna kuća Prada saveznik PETA-e

Ako ste oduvijek sanjali o savršenoj kućici na drvetu koja će istovremeno biti i moderna, ali i ekološki praktična, onda je ovo prava stvar za vas. Ovaj neobični dizajn djelo je 23-godišnjeg dizajnera kućnog namještaja Dustina Feidera. Kućica je sagrađena od 100 postotnog ekološkog materijala i ne ograničava rast drveta, niti mu škodi na bilo koji način. Dizajn se može primijeniti na bilo koje drvo – sa samo jednim stablom, sa više stabala ili čak na više različitih stabala drveta. Feider je kućicu nazvao “O2 održiva kućica na drvetu” i zamislio ju je kao mjesto koje će služiti za društvena okupljanja i razvijanje mašte. Dizajn kućice podržava koncept održivosti kroz korištenje recikliranih i ekoloških materijala koji ne štete drvetu. Kućica je lagana, potpuno sigurna i korisnicima nudi dosta veliki prostor visoko među granama drveta i jedan potpuno idiličan minijaturni svijet.

Najpoznatija svjetska udruga za zaštitu životinja, PETA, dobila je važnog saveznika u svijetu visoke mode. Naime, Muccia Prada izjavila je kako njezina modna kuća više neće koristiti pravo krzno, a PETA se nada da će njezin primjer slijediti i ostali brandovi. Nedavna revija modne kuće Prada bila je posljednja u kojoj je taj poznati brand koristio pravo životinjsko krzno, na oduševljenje PETA-e. Vlasnica modne kuće, Muccia Prada, najavila je odluku i oduševila modnu industriju, koja se nada da će taj primjer slijediti i ostali dizajneri visoke mode. Pradu inače najviše kupuju dobrostojeće dame, od kojih većina još uvijek nije svjesna ekoloških posljedica nošenja pravog krzna, pa modni stručnjaci predviđaju neznatan pad prodaje kolekcija koje će uslijediti, a koje neće uključivati sporno krzno. Međutim, unatoč mogućem slabljenju rezultata, Pradin najnoviji potez marketinški je vrlo isplativ, jer tu modnu kuću svrstava u “pionire ekologije” u inače potpuno neosviještenom svijetu visoke mode.

OD OVOG BROJA ZE-DO eka

Strip iz crtačke radionice Zdravka Cvjetkovića

27

Paket okolinskih zakona
U Bosni i Hercegovini je 2003. godine donesen paket okolinskih zakona, ima ih ukupno pet – Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o zaštiti voda i Zakon o upravljanju otpadom. Na osnovu ovih okolinskih zakona u Bosni i Hercegovini su već donesena odgovarajuća podzakonska akta i to na nivou pravilnika za njihovu operacionalizaciju. *** Mjerama propisanim Zakonom o zaštiti prirode osiguravaju se osnovni uvjeti za zaštitu prirode i održivi razvoj prirode i okoliša, a naročito: * obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba ekološkog balansa u prirodi * obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba obnovljivih prirodnih resursa * obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba prirode i revitalizacija oštećenih područja i dijelova prirode * uspostavljanje sistema za planiranje, upravljanje, informiranje i financiranje zaštite prirode * uspostavljanje međuentitetske i međunarodne saradnje u domenu zaštite prirode * učešće javnosti u oblasti zaštite prirode * realizacija ciljeva propisanih u Strategiji zaštite prirode * usklađivanje ekonomskih i društvenih razvojnih planova i projekata sa održavanjem svih postojećih obnovljivih prirodnih resursa * smanjenje korišćenja, opterećenja i zagađivanja vrsta (životinja, biljaka, gljiva) i njihovih staništa (član 4, Zakona o zaštiti prirode)

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->