P. 1
Slobodna Bosna [broj 691, 11.2.2010]

Slobodna Bosna [broj 691, 11.2.2010]

|Views: 256|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Feb 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/09/2013

pdf

text

original

SADIK AHMETOVI], MINISTAR SIGURNOSTI: MAO^A JE BILA PUN POGODAK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Sudsko svo|enje krvavih hercegova~kih ra~una

Sefer je znao sve

ZUKA ALI[PAGO

DODIKOV POHOD NA SRBIJU Kako je pokoren Komgrap
Ko{tunica i Tadi} premijeru RS-a odobrili plja~ku 150 miliona eura

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
12 ZA IZBORE SPREMNI
Federalne predizborne investicije
Vladaju}a federalna ~etvorka priprema najambiciozniji investicioni plan u BiH nakon rata; “Slobodna Bosna“ otkriva koje (predizborne) projekte priprema Vlada Federacije BiH i kako ih namjerava finansirati u Ankari, kona~no je, nakon gotovo tri 50 godine ~ekanja, potvr|eno da je predsjednik Srbije BORIS TADI] dao agreman za novog bosanskog ambasadora u Beogradu BORI[U ARNAUTA; na{a novinarka otkriva razloge zbog kojih su srbijanski zvani~nici, poslije upornog odbijanja, naglo promijenili stav i prihvatili kandidata HARISA SILAJD@I]A

www.slobodna-bosna.ba

OSMO SVJETSKO ^UDO
Sarajlija koji je dizajnirao Dubai metro
Prije pet mjeseci u Dubaiju, poslovnom sjedi{tu Bliskog istoka, na spektakularan na~in je pu{ten u promet najluksuzniji i najskuplji metro na planeti; novinarka “SB“ otkriva da je idejni tvorac Dubai metroa Sarajlija BORAN AGO[TON, danas jedan od najtra`enijih svjetskih arhitekata, koji prvi puta govori za medije u BiH

26 DODIKOV MAR[ PREKO DRINE
Plja~ka te{ka 150 miliona eura
Po~etak ove godine u susjednoj Srbiji obilje`avaju masovni protesti osiroma{enih radnika, {trajkovi desetina hiljada ljudi koji su u procesu privatizacije tamo{njih firmi ostali bez posla, plata, socijalne za{tite...; na{i novinari otkrivaju da je u sredi{tu najve}e privatizacijske plja~ke u Srbiji,

16 HAAG U SARAJEVU
Zuka Ali{pago i zlo~ini u Hercegovini
Pro{le je nedjelje u Sarajevu uhap{en ZULFIKAR ALI[PAGO, ratni zapovjednik jedinice “Zulfikar“, ~iji je komandni kadar ne{to ranije po nalogu Tu`iteljstva za ratne zlo~ine Suda BiH stavljen iza re{etaka zbog sumnje da su po~inili zlo~ine nad hrvatskim civilima u selu Trusina; na{a novinarka otkriva da li je hap{enjem “kontroverznog Zuke“ zaokru`ena linija komandne odgovornosti za zlo~ine koje je Armija BiH po~inila nad Hrvatima u Hercegovini

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

kupovine gra|evinskog giganta “KOMGRAP“, te{ke preko sto miliona eura, aktuelni premijer Republike Srpske MILORAD DODIK sa svojom gra|evinskom marionetom SLOBODANOM STANKOVI]EM, vlasnikom firme “Integral in`enjering“ iz Lakta{a

34 SIGURNOST/BEZBJEDNOST
Kako se desila Gornja Mao~a
Ministar sigurnosti u Vije}u ministara BiH Sadik Ahmetovi} koji je na tu du`nost izabran unato~ brojnim politi~kim i strana~kim zakulisnim igrama, u razgovoru za SB komentira pro{lonedjeljnu policijsku akciju u Gornjoj Mao~i, obja{njava suradnju sa policijskim i sigurnosnim agencijama i najavljujuje skoru liberalizaciju viznog re`ima sa Evropskom unijom

22 SARAJEVO-ANKARABEOGRAD
Kako je Bori{a Arnaut dobio agreman
Na ovotjednom sastanku ministara vanjskih poslova BiH, Turske i Srbije koji je odr`an

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
DAN I @ARA

SAMOZA[TI]ENI SVJEDOK

Izet Had`i} @ara privremeni nasljednik vehabijskog lidera Nusreta Imamovi}a
Nakon pro{lotjedne policijske akcije u Gornjoj Mao~i, hap{enja samoprogla{enog vjerskog vo|e Nusreta Imamovi}a i {estorice njegovih sljedbenika, stanovnici tog sela odlu~ili su uzvratiti “medijskim kontraudarom“. Pa su tako, pored lokalnih imama i aktivistice Amnesty Internationala Na|e Dizdarevi} koji su prvi ustali protiv “demonstracije policijske sile“, odmetnuti seljani iz Gornje Mao~e od novinara Dnevnog avaza Faruka Vele zatra`ili medijsku potporu, a od Mirnesa Ajanovi}a politi~ku za{titu. Medijskovjersko-politi~ku kampanju za “osloba|anje nepravedno zato~ene bra}e“ na sebe je preuzeo Izet Had`i} zvani @ara, koji se ve} nametnuo kao privremeni nasljednik Nusreta Imamovi}a. Had`i} je, ina~e, iz sela Lije{nica kod Maglaja, a prije nego {to je postao selefija i preselio u Gornju Mao~u, svirao je gitaru u nekoliko seoskih bendova, jedno vrijeme dr`ao trgovinu i radio kao taksista. (S. M.)

Tuzlanski tužitelj Šesenem Ćosić bez ikakvog obrazloženja dao imunitet načelniku Živinica Hasanu Muratoviću

ZAGONETNI IMUNITET
Na~elnik @ivinica Hasan Muratovi} zatra`io je imunitet kako bi svjedo~io protiv svog napada~a

Nusret Imamovi}

Na~elnik Op}ine @ivinice Hasan Muratovi}, kojeg je u novembru pro{le godine s vi{e hitaca u ruku i nogu ranio sugra|anin Edhem [aran, pristao je da svjedo~i protiv svog napada~a, ali samo pod uvjetom da mu Kantonalno tu`iteljstvo u Tuzli da imunitet! I mada nije jasno zbog ~ega je Muratovi} tra`io imunitet, jer je [aran odmah priznao da je u njega pucao, a {to je kasnije potvrdilo i vi{e prisutnih svjedoka, odlukom glavnog tuzlanskog kantonalnog tu`itelja [esenama ]osi}a, op}inskom na~elniku iz @ivinica je, uistinu, dat imunitet, {to je pravni presedan bez premca! Trgovac Edhem [aran iz @ivinica je, podsjetimo, napao Hasana Muratovi}a nakon vi{egodi{njeg imovinsko-pravnog spora, odnosno, odluke op}inskih vlasti da sru{e njegov poslovni objekat od dvadesetak kvadrata, u kojem je imao prodavnicu posu|a. Svega nekoliko dana nakon {to je od tu`itelja ]osi}a isposlovao imunitet od krivi~nog gonjenja, na~elnik Hasan Muratovi} je od Skup{tine Tuzlanskog kantona zatra`io da preispita rad i “zaustavi antiustavnu i nezakonitu praksu“ kantonalne

Antikorupcijske komisije. Optu`iv{i ~lanove Komisije da novinarima otkrivaju imena op}inskih i kantonalnih du`nosnika protiv kojih su pristigle prijave za korupciju i kriminal, Muratovi} je upozorio na navodne paralelizme, tvrde}i kako se Antikorupcijska komisija mije{a u rad kantonalnog MUP-a. No, pravi razlozi Muratovi}eve brige su, dakako, posve druga~iji, budu}i da upravo on prednja~i u broju prijava koje su dostavljene Komisiji ima ih desetak, te da je u nekoliko slu~ajeva protiv njega ve} otvorena istraga. Ranije smo objavili da se Hasan Muratovi} nalazi na popisu osumnji~enih u istrazi koju Tu`iteljstvo Tuzlanskog kantona vodi protiv profesora Pravnog fakulteta iz Sarajeva. No, kako se pored ove istrage provjerava i ugovor koji je Muratovi}, bez znanja op}inskih vije}nika, potpisao s Rudnikom uglja \ur|evik, jasno je za{to je na~elnik @ivinica tra`io imunitet od kaznenog gonjenja. I dalje je nepoznanica za kojim je pravnim argumentima posegnuo tu`itelj [esenam ]osi}, prije nego {to je udovoljio Muratovi}evim `eljama. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

4

MINI MARKET
“NA PUTU“ PREMA “ZLATNOM MEDVJEDU“
“DVOJKA” ZA PET

SRETAN PUT, JASMILA!

Volkswagenovom “Golfu 2” bi}e podignut spomenik u Sarajevu
U Sarajevu se planira izgradnja spomenika VW Golfu. I to ne bilo kakvom, nego modelu druge gene racije, koji se proizvodio od 1984. do 1992. godine, izme|u ostalog i u sarajevskom TAS-u. O izgradnji spomenika automobilu koji u Bosni ~ini oko 60 procenata od ukupne brojke svih registriranih automobila pri~alo se ve} godinama, no ideja je ozvani~ena nakon nedavne posjete delegacije Volkswagena Sarajevu i razgovora sa premijerom Federacije Mustafom Mujezinovi}em. Mujezinovi} je u razgovoru sa ~lanom Uprave Volkswagena Wernerom Neubauereom govorio o zna~aju ovog automobila tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995 godine i predlo`io da Federacija BiH zajedno sa VW-om izgradi spomenik ovom vozilu. Tokom opsade Sarajeva, Golf dvojka bio je skoro pa jedino vozilo koje se moglo vidjeti na ulicama grada. Njegova izdr`ljivost, dostupnost rezervnih dijelova te mogu}nost kori{tenja raznih vrsta goriva, u Bosni je postala legendarna. Automobil je vo`en na naftu, ali i na lo`-ulje, ulje iz transformatora iz trafo-stanica, ~ak i na prera|eno jestivo ulje. Njegova proizvodnja u Sarajevu po~ela je 1976. godine, kada su se po~eli sklapati u tvornici ~iji su zajedni~ki vlasnici bili VW i UNIS. Izvoz iz TAS-a pred rat je iznosio 300 miliona maraka uz plan da se popne i do pola milijarde. Samo u Sarajevu je pro{le godine ukradeno 646 automobila, a 80 procenata su bila VW vozila. Zbog toga se Sarajilje, nakon {to je objavljena vijest o nakani Vlade da izgradi spomenik Golfu, {ale da spomenik odmah nakon izgradnje treba osigurati alarmima i sigurnosnim bravama kako ga lopovi ne bi ukrali. (N. H.)

Podr{ka Grada Sarajeva, Fondacije za Podr{ka Grada Sarajeva, Fondacije za kinematografiju FBiH, partnera BH kinematografiju FBiH, partnera BH Telecom-a ii Fabrike Duhana Sarajevo... Telecom-a Fabrike Duhana Sarajevo...

VELIKA O^EKIVANJA

Gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, federalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac, te sponzori i partneri filma Na putu ispratili su u srijedu rediteljku Jasmilu @bani} i ekipu njenog filma na 60. internacionalni filmski festival u Berlinu. Film Na putu do`ivje}e svjetsku premijeru u okviru glavnog programa jubilarnog Berlinalea 18. februara, a sedam dana kasnije, 25. februara, u dvorani Zetra u Sarajevu bit }e odr`ana i bosanskohercegova~ka premijera. Jasmila @bani} ka`e da osje}a “pozitivnu tremu“ uo~i premijere na Berlinaleu, ali i kako }e film svoj pravi “ispit“ imati pred sarajevskom publikom u Zetri.
Foto: Milutin Stoj~evi}

POZITIVNA TREMA

Glumica Jasna Ornela Bery drugi put sara|uje sa Jasmilom @bani}

PRVO BERLINALE, ONDA ZETRA
Na|a Lutvikadi}, Gavrilo Grahovac i Jasmila @bani}

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SILAJD@I]EV PREDIZBORNI REDIZAJN
Pi{e: SENAD AVDI]

Izbor ili neizbor za ambasadora u Beogradu osramoćenog policijskog činovnika Arnauta, potomka živopisne obitelji u koju su uključeni i njegovi prvi rođaci Kočiz i Unkas, Silajdžić je podigao na najviši diplomatski nivo: ne zna se da li je zvanična Moskva, ili je oficijelni Istanbul odobrovoljio diplomatski Beograd da napokon prihvati Arnautovu inauguraciju za ambasadora BiH u Srbiji
i{e od dvije hiljade familija srpske nacionalnosti prijavilo se za povratak u Mostar. Slu`beni izvori iz mostarske Gradske uprave vele da bi se, realizira li se ta kolektivna `elja i namjera “sa umi{ljajem“, u Mostar vrlo skoro moglo vratiti preko pet hiljada predratnih stanovnika srpske nacionalnosti. Iz pet hiljada razloga bi ta izvjesnost bila va`na i dragocjena. Prije svega jer bi zna~ajnije i nagla{enije prisustvo tre}eg konstitutivnog naroda u Mostaru, srpskog, stubokom potkopalo postoje}u bipolarnu strana~ko-nacionalisti~ku arhitekturu tog grada fundiranu na ratnim crtama razgrani~enja i prljavoj trgovini hrvatsko-bo{nja~kih strana~kih namjesnika u tom gradu. Pro{le je nedjelje na su|enju Vojislavu [e{elju u Haagu svjedo~io izvjesni za{ti}eni svjedok, mostarski Srbin, koji je na po~etku rata, u prolje}e 1992. godine regrutiran, ili je sam pristupio, tada{njoj srpskoj teritorijalnoj odbrani, koja }e nedugo potom biti prenominirana

V

a koji je, dokazuje [e{elj, bio dobrovoljavac i la`ni ~etni~ki vojvoda Srpskog pokreta obnove predvo|enog Vukom Dra{kovi}em. Tribunalu u Haagu je pro{le nedjelje (to se, naravno, nijedan ni ovda{nji, niti srbijanski medij nije udostojio registrirati) okon~ano izvo|enje u`asno te{kih dokaza Tu`iteljstva u procesu protiv generala Mom~ila Peri{i}a, nekada{njeg komandanta Vojske Jugoslavije. Skoro stotinu svjedoka, od kojih 15-ak za{ti}enih, svjedo~ilo je o Peri{i}evoj odgovornosti u jugoslovenskoj ratnoj kalvariji; od Zadra do Mostara, od Sarajeva do Srebrenice. Podasrto je desetine hiljada dokumenata od kojih su ve}ina imali status “vojne tajne“. Jedan ovda{nji pravno educirani, ali bespomo}no povr{ni “analiti~ar“ dohvatio se krajnje marginalnog, irelevantnog detalja iz dokaznog postupka protiv Peri{i}a - da su `rtve Srebrenice ubijane mecima poizvedenim u tvornici oru`ja

U

Sto posto, bez izuzetka, {to vi{e Arn
u Vojsku Republike Srpske. Tip je svjedo~io epski na{iroko, hercegova~ki razbaru{eno, ali dovoljno precizno i plasti~no, o pokoljima u kojima su prvih sedmica rata [e{eljevi ~etni~ki eskadroni, importirani iz Srbije, smaknuli stotine Bo{njaka i Hrvata po Mostaru i okolini (Nevesinju, prije svega). Predsjedavaju}i sudija Jean Claude Antonetti priupitao je za{ti}enog svjedoka: “A jeste li Vi prije rata `ivjeli u zapadnom ili isto~nom dijelu Mostara?“, na {ta je svjedok kazao da prije rata takva vrsta kategorizacije (lijevo-desno, istok-zapad) me|u Mostarcima nije postojala. “Rat je izmislio te fizi~ke podjele“, kazat }e svjedok obja{njavaju}i da su “i Srbi i Hrvati i Bo{njaci prije rata `ivjeli u svakom dijelu Mostara“. Vojislav [e{elj se, barem koliko ja ovih nekoliko godina pratim to su|enje, prvi puta u ha{koj sudnici osje}ao neugodno, me{koljio se, prevrtao papire ispred sebe, kolutao o~ima... da bi na koncu kazao da su prezentirani zlo~ini neupitni, dakle stra{ni, dokazuju}i, me|utim, da ih nisu po~inili njegovi ~etnici, nego kolja~i iz Nevesinja; koji su bili pod kontrolom haramba{e Arsenija Grahovca
6

i municije u Kragujevcu. Peri{i}eva odbrana je dokazala da su manje-vi{e sve `rtve u balkanskom pokolju stradale od municije proizvedene u toj srbijanskoj tvornici smrti. Mnogo je va`niji jedan drugi dokazni materijal, uvr{ten u sudski spis protiv Peri{i}a, koji svjedo~i o neposrednoj uklju~enosti srbijanskih oru`anih snaga u zlo~ine po~injene u Bosni i Hercegovini. Na visoravni Ponikve u Srbiji, neposredna granica prema BiH, ha{ki istra`itelji su dokumentirali, na temelju ~ahura, snimljenih fortifikacijskih “~vorova“ da je tokom napada Vojske Republike Srpske na Srebrenicu, u julu 1995., srbijanska vojska pod komandom Mom~ila Peri{i}a pru`ala sve potrebne artiljerijske usluge ubicama Ratka Mladi}a za potrebe predstoje}eg genocida nad srebreni~kim Bo{njacima. Vjerovali ili ne, ta je istraga obavljena po nalogu tada{nje glavne ha{ke tu`iteljice Carle del Ponte. Dame, ambasadorice [vicarske u Argentini, koju posljednjih sedmica novinski diletanti, nevladin amaterski priu~en sektor, nedou~eni pravnici... sotoniziraju da je skrivala, uni{tavala, opstruirala, pod tepih stavljala dokaze o zlo~inima nad Bo{njacima.
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Mario Ili~i} Povratak Srba u Mostar Povratak Srba u Mostar razrje{ava ve}inu problema u razrje{ava ve}inu problema u hercegova~koj prijestolnici hercegova~koj prijestolnici

^UDNA JADA... ^UDNA

Bolesne su te optu`be, zarazne, prenosive, te ih je iz razloga preventive nu`no zaobilaziti. A producira ih preko svojih medijskih klimoglavaca jedan isti parazit, profesionalna neznalica - doktor nekakvih virtualnih nauka Haris Silajd`i}, ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine! Jednom sam probao sa profesorom Silajd`i}em, dakle, ja pravno samouk, navrat-nanos priu~eni analiti~ar, ozbiljno razgovarati o ha{kim procesima i presudama, i potpuno se ohladio: frajer, Silajd`i}, generalno pojma nema ni o ~emu, a i ono o ~emu dokazano pone{to zna je naprosto operativno neupotrebljivo. On je dovoljno estradizirao svoju poziciju i polo`aj,

ovla{tenih predstavnika Mostara, s jedne, i entitetskih vlasti Republike Srpske, s druge strane, na temu povratka “napaljenih“ mostarskih Srba u njihov hercegova~ki zavi~aj. aris Silajd`i}, nigdje verificirani doktor povijesno-historijskih nauka, koji je na pro{le izbore iza{ao sa sloganom “BiH sto posto“, pretpostaviti je, predstoje}u kampanju }e pozicionirati na principijelnim zahtjevima prema Ha{kom tribunalu - da se obnovi proces protiv Srbije za genocid, {to je podjednako imbecilno i nerealno. Silajd`i} je, koliko se golim okom vidi, realizirao

H

nauta u diplomatiji i srodnim djelatnostima
s akademske distance koja se unaprijed podrazumijeva (dakle ne provjerava, to je tako kako je) da mu je, uz sve ostale obaveze, zamorno pratititi su|enje u Haagu protiv Jovice Stani{i}a i Frenkija Simatovi}a. Dragocjen je iskaz koji je pro{le sedmice u ha{koj sudnici dao predsjednik Stranke demokratske akcije BiH Sulejman Tihi}: ukratko, Tihi} je posvjedo~io da su ga u njegovom rodnom Bosanskom [amcu mlatili srbijanski specijalci (Zvezdan Z Jovanovi}, ubica Zorana \in|i}a), pa ga poslije prebacili u zatvor u Srbiji. Kud }e{ ja~i dokaz o agresiji Srbije na Bosnu i Hercegovinu?! isklju~ivo svojih “sto posto“ glede familije Arnaut, rigidnog komunisti~kog drota Bori{e Arnauta i njegovih srodnih karikatura... Izbor ili neizbor za ambasadora u Beogradu osramo}enog policijskog ~inovnika Arnauta, potomka `ivopisne obitelji u koju su uklju~eni i njegovi prvi ro|aci Ko~iz i Unkas, Silajd`i} je podigao na najvi{i diplomatski nivo: ne zna se da li je zvani~na Moskva, ili je oficijelni Istanbul odobrovoljio diplomatski Beograd da napokon prihvati Arnautovu inauguraciju za ambasadora BiH u Srbiji. Sad nam je, uistinu, laknulo: Srbija }e, uz pritisak vanjskih partnera, napokon izdati agremane Bori{i Arnautu, Australija }e po automatizmu prihvatiti aplikaciju njegovog sina Damira, Silajd`i}evog eksperta u sferi me|unarodnog prava, o ~ijoj se pravnoj naobrazbi skrbila mama Arnaut, diplomatkinja u SAD-u; sve da se Silajd`i} ne bi naljutio i uputio svoje karakteristi~ne o{tre diplomatske note. A ko }e realizirati povratak Srba u Mostar? Silajd`i}ev ministar Safet Halilovi}, povratnik u alkoholizmu, ~im se vrati iz Bosanske Gradi{ke gdje mu svako malo mnogobrojni ro|aci, bra}a i sestre zaposleni u javnim preduze}ima u Sarajevu organiziraju spektakularno pijanstvo i rasko{an “popravak“!?
7

V

ra}am se na po~etak teksta: pet hiljada Srba, Mostaraca, `eli se vratiti u predratne domove. Ne znam koliko je pateti~an, provodiv, a u kojoj mjeri komercijalan taj nedvosmisleno dirljiv, iskren ~in. Znam da je o va`noj stvari rije~. Kazao je to i ministar za izbjeglice u Vladi Republike Srpske Miladin Dragi~evi}, potvrdio je to i gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li}, Postoji u`arena emotivna `elja, nije upitna ni politi~ka volja, samo postoji problem koji se zove pare; nema love, naime. Ima Haris Silajd`i} svog ministra za izbjegla, raseljena i prognana lica, notornog Safeta Halilovi}a, koji je morao nazo~iti na susretu

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK. 4. FEBERUAR
Protiv operacije koju je u Gornjoj Mao~i po nalogu Tu`iteljstva BiH izveo ~itav niz policijskih agencija u BiH, prva je digla glas NA\A DIZDAREVI], supruga jednog od {estorice pripadnika “al`irske grupe“ koji su nakon vi{egodi{njeg robijanja u Guantanamo, vra}eni u rodnu, jednu i jedinu BiH. A gdje je danas nikad pre`aljeni Dizdarevi}kin mu`? Ako, uprkos oklopu Na|a, dobro vidi na o~i, mo`da ga je vidjela u novoj ljubavnoj avanturi u Mao~i?! kom{inica Zehra, Romkinja: “Joj, burazeru, kada su moja djeca ovako meni draga, mogu misliti kako ih volu drugi ljudi!?”

SRIJEDA 10. FEBRUAR
Pet mi knjiga jutros po{tom sti`e, svaku napisao kolega VEHID GUNI] i nijednoj datum objavljivanja nije stariji od godinu dana. Vehidu je skoro 70 godina, pa je opet za godinu dana napisao vi{e knjiga nego {to dana{nji nezavisni, a pogotovo istra`iva~ki novinari pro~itaju tokom cijelog `ivota. Dvije sam odmah danas, nadu{ak, pro~itao, najprije onu posve}enu pjesniku i boemu Vladi Dijaku, a potom i drugu istovremeno tragi~nu i duhovitu o dr. ESI SADIKOVI]U. Narednih dana }e do}i na red i Vehidove knjige o nobelovcu VLADIMIRU PRELOGU i harmonika{u JOVICI PETKOVI]U. Dijaku sam se prije skoro 30 godina u{unjao za rodni hastal u sarajevskoj kafani “San“ u kojoj je stari pjesnik Vlado (“{to rakiju pije rado“) “stolovao“. Ovog novinara, tada ambicioznog po~etnika, nakon nekoliko pijanstava, jednom je, kad mu je stidljivo pokazao svoj tekst, pomazio komplimetom: “Kad smo prvi put sjedili, nisi znao ni kucati ni pisati, a evo danas, fala Bogu, nau~io si kucati“. Druga knjiga doslovno srce kida, pri~a o dr. Esi Sadikovi}u, jedinstvenom liku sarajevskog urbanog humora, suludo kvalitetnom, nemilosrdnom zajebantu kojem ni{ta nije bilo dovoljno sveto da ga ne bi izvrgnuo bezobzirnoj {egi i humoru, ljekaru-ekspertu UN-a kojeg su ~etnici, kurvanjski, nabigajri hak, smaknuli naManja~i 1992. godine. ^isti Benigni, nepatvoreni Oskarom nagra|eni @ivot je lijep. Dok ~itam “presjek“ najkvalitetnijih Esinih zajebancija (“Imate li iglu za bijeli konac, znate, ja sam daltonista“, “Dajte mi tamnoplavu kremu za cipele broj 44“, “di`e na trehu“ prodava~icu?!), smijem se u sebi i mislim na pokojnog prijatelja (sahranili ga prije mjesec i pol dana), likovnog umjetnika ENISA SELIMOVI]A koji mi je nekad davno prepri~avao neiscrpne folove dr. Ese. Enis me dovezao autom ku}i jedne ljetne no}i prije dvije i pol godine, one no}i u kojoj mi je u haustoru pukla noga “na tri polovine“. (Poslije mi je jedan humorista posvetio pjesmu: “Nisam te izgleda volio, nogo, sve je po starom al’ vi{e nisam tvoj“!) Ujutro, u koju je god kafanu Enis u{ao, do~ekala ga ista pri~a: “Senad dao iskaz policiji u kojem tebe tereti da si mu nogu slomio.” Nisam se jo{ kako treba ni probudio iz narkoze, a vidim kao kroz maglu Enisa pored kreveta sa ko{arom svje`ih {umskih jagoda u rukama. Ote`ano ga slu{am: “Ne znam zna{ li, ali cijeli grad bruji da sam ti ja slomio nogu, ne mogu ~ar{ijom od sramote pro}i, pa, kontam, bilo bi lijepo da se oglasi{ nekim javnim saop}enjem i demantuje{ ono {to se rekao policiji.“ Mislim da sam se nasmijao tako da su mi popucali konci na tek priheftanoj nozi...
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

NEDJELJA, 7. FEBRUAR
Tokom dana{nje ceremonije izvla~enja parova za Evropsko prvenstvo u nogometu, odr`ane u Var{avi, oficijelni voditelj biranim je komplimentima pozdravio “predsjednika FS Crne Gore Dejana Savi}evi}a, legendu evropskog fudbala“. Bh. ~inovnike niko nije registrirao, ali lijepo je bilo vidjeti u na{oj delegaciji PAPETA SU[I]A, koji je u ex-jugoslovenskim okvirima bio daleko iznad Deje Savi}evi}a, a u evropskim u najmanju ruku ravan poljskim “ambasadorima fudbala“ Scharmahu i Bonieku. Ohrabruju}e je {to se Papetu u stru~nom timu priklju~io ELVIR BALJI]. Su{i} bi Balji}a hitno morao poslati u [panjolsku da pa`ljivo skenira HARISA MEDUNJANINA kojeg je ]iro Bla`evi} pod pritiskom javnosti zvao u reprezentaciju, a da pojma nije imao ni gdje igra, ni ~ime se bavi. Sino} sam gledao Medunjanina, od po~etka je igrao za Valladolid u o~ekivanom porazu u Valenciji, de`urao je na lijevom, ofanzi vnom boku, na poziciji gdje u naredne ~etiri slu`bene utakmice ne}e biti Seje Salihovi}a. I nije to bilo lo{e.

PETAK, 5. FEBRUAR
FAHRUDIN FADON^I] se u Americi, prevedeno na njegov maternji crnogorski jezik, “susro“ sa penzioniranim ameri~kim generalom WESLEYJEM CLARKOM. Ne znam je li i tom prigodom bio go do pasa, da li je bio obu~en u karakteristi~ne “maskirne ga}e“ i da li je li imao “livor za pasom“ kao kad se ‘93. u Hercegovini “susro“ sa penzioniranim generalom Armije BiH Vahidom Karaveli}em?!

SUBOTA, 6. FEBRUAR
SANJA VLAISAVLJEVI], novinarka godine, sve je digla na noge zato {to joj je ju~er savjetnik sarajevskog gradona~elnika Behmena EMIR SULJAGI] partibrejkerski

PONEDJELJAK, 8. FEBRUAR
Srbijanska televizija u rubrici “Na dana{nji dan“ (odmah nakon podsje}anja na godi{njicu smrti pisca Julesa Verna) javlja kako su na dana{nji dan prije 26 godina sve~ano otvorene ^etrnaeste zimske olimpijske igre u Sarajevu. Hladno se redaju ~injenice o tom sportskom spektaklu: “Otvaranje je pratilo 50 hiljada gledalaca, u~estovalo je 2.000 sportista iz preko 40 zemalja, podijeljeno je nekoliko stotina medalja koje su proizvedene u Zlatari Majdanpek.“ Ako su se ve} odlu~ili na takvu vrstu detaljiziranja, bio bi red da se podsjeti i da je 8 godina kasnije polovina olimpijskih objekata sru{ena, spaljena, “materijalno-tehni~kim sredstvima“ proizvedenim u, Majdanpeku nedalekoj, tvornici oru`ja u Kragujevcu!

pokvario tolerantno ozra~je na njenom mati~nom okruglom stolu o maleljetni~kom nasilju, jednom od stotinu sli~nih {to ih njen ekskluzivni nevladin, neprofitni du}anbutik, Centar za kulturu dijaloga, svako malo organizira uz pomo} “dobrih ljudi“, me|u kojim se isti~u “nevladin“ premijer RS-a Milorad Dodik i “neprofitni“ medijski tajkun Fahrudin Radon~i}. Gospo|i Vlaisavljevi}, kojoj su se, me{~ini, ozbiljno pomije{ali pubertet i klimaks, predla`em iskreno i dobronamjerno: neka organizira “okrugli stol“ o temi nasilja nad maloljetnim Romkinjama, a nek’ za uvodni~ara uzme Radon~i}evog av(az)lijanerskog buldoga iz Priboja, njenog formacijskog urednika Fadila Mandala (koji me je ju~er po stoti put divlja~ki u “Avazu“ optu`io za taj zlo~in). Osjetljiva je Vlaisavljevi}ka kada nju neko malo ~vrkne, prozove..., ali kada na stranicama njenog omiljenog dijalo{ko-kulturnog podlistka mene optu`e za najmra~niji zlo~in, jebe se njoj `ivo. [to bi rekla moja predratna
8

UTORAK, 9. FEBRUAR
Naj~itaniji bosanskohercegova~ki portal “Sarajevo-x.com“ pozivaju}i se na ju~era{nji beogradski tabloid “Kurir“ prenosi intervju koji je na{em listu dao ameri~ki profesor JOHN SCHINDLER. “SB“ je intervju objavila prije pet dana, “Kurir“ ga se do~epao ju~er, a “Sarajevo-x.com“ ga, iz tre}e ruke, prenosi danas. Zapravo najve}a drama ovda{njeg novinarstva, uvjeren sam, jeste {to se informiranjem javnosti bave ljudi koji su privatno ispodprosje~no informirani!

MINI MARKET
PUNO ZA PRAZNO ABECEDA I AZBRUKA

Tihi} najagilniji poslovni agent ilid`anskog hotelijera Budnje
Prvi put u toku aktuelnog mandata, strana~ko rukovodstvo SDA organiziralo je tematsko savjetovanje posve}eno ekonomskim problemima u dr`avi. Osim strana~kih funkcionera u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti, skupu je prisustvovalo i desetak menad`era i privatnih poduzetnika koji su imali priliku iznijeti vlastite stavove i zahtjeve. No, kako smo doznali, rasprava je bila prili~no blijeda pa }e najve}u korist od ekonomskog savjetovanja SDA imati Alija Budnjo, vlasnik hotela Terme na Ilid`i, u kojem SDA ve} tradicionalno organizira sve ve}e strana~ke skupove. Budnjo je jedan od najbli`ih suradnika {efa SDA Sulejmana Tihi}a, koji u Budnjinim hotelima na Ilid`i (komada 5) ima kraljevski tretman. Zauzvrat, Tihi} se uredno brine da Budnjini hoteli ne zjape prazni... (A. M.)

Djelatnik SIPA-e Mithat Hasanspahić nema pristup ISM-u
[ef Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima pri Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA) Mithat Hasanspahi}, na sastanku sa timom eksperata Evropske unije ~iji zadatak je utvrditi da li je BiH ispunila uslove iz Mape puta, izme|u ostalog je izjavio da SIPA nema pristup ISM-u (Informacioni sistem za migracije). S obzirom da su migracije, vo|enje evidencije i baze podataka u tom segmentu vrlo bitni za Evropsku uniju, eksperti su ostali nemalo iznena|eni Hasanspahi}evom izjavom. Na na{u, ali i na sre}u Hasanspahi}a, sastanku su prisustvovali i njegovi pot~injeni koji su ekspertima Evropske unije objasnili kako svakodnevno koriste ISM za tra`enje, ali i unos podataka, o ~emu nesretni {ef Hasanspahi} o~igledno nema pojma. (M. F.)

ZNA SIPA ZA JOSIPA

Poznat identitet “50godišnjaka iz Splita“ koji je orobio “Naftne terminale Federacije“ u Pločama
Po~etkom sedmice emitirana je novinska vijest u kojoj se ka`e da su “djelatnici Policijske postaje Plo~e utvrdili postojanje osnovane sumnje da je 50-godi{njak iz Splita kao odgovorna osoba trgova~kog dru{tva Naftni terminali Federacije Plo~e, po~inio krivi~no djelo zloupotrebe polo`aja i ovlasti“. Dalje se navodi da je “50-godi{njak iz Splita u razdoblju od 1. januara 2008. do 1. oktobra 2009. nalo`io da mu se isplati akontacija za slu`bena putovanja, u iznosu od 99.956 kuna, koje nije pravdao putnim nalozima, ~ime je stekao protupravnu korist te o{tetio trgova~ko dru{tvo Naftni terminali Federacije”. U novinskoj vijesti nije objavljeno, no uspjeli smo doznati da se misteriozni “50godi{njak iz Splita“ zove Josip Tomi}, kome je protekle godine na insistiranje HDZ-a Vlada FBiH obnovila mandat u Nadzornom odboru BH Telecoma. Dodu{e, Tomi} je u me|uvremenu smijenjen s ~elne funkcije u NTF u Plo~ama, no uspio je zadr`ati jednako unosnu funkciju u NO najprofitabilnije kompani-

Josi} Tomi}

Alija Budnjo

je u dr`avi. Tako|er smo doznali da je i SIPA krenula u potragu za “50-godi{njakom iz Splita“ koji je uspio uma}i hrvatskoj policiji. (M. A.)
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

10

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
KAVEZ ZA BOLJU BUDU]NOST

Vjerujete li da će opći izbori biti odgođeni jer nisu usvojene izmjene Ustava BiH nakon presude Suda u Strazburu?
SANJIN HALIMOVI]
potpredsjednik SDA BiH

“Dnevni avaz“ lansirao la` da Njema~ka i Austrija lobiraju protiv liberalizacije viznog re`ima
[ef misije Evropske komisije u BiH Dimitris Kourkoulas demantirao je medijske spekulacije prema kojima neke evropske dr`ave, poput Njema~ke i Austrije, lobiraju da se odgodi vizna liberalizacija BiH za razdoblje nakon izbora. “To su potpuno neosnovani navodi“, decidirano je rekao Kourkoulas, a njergov demantij, pored ostalih, objavio je i Dnevni avaz. No, ~itaoci ovog lista ostali su uskra}eni za glavnu informaciju: ko je lansirao ove opasne i potpuno neosnovane medijske spekulacije? Iz Kourkoulasovog demantija objavljenog u Dnevnom avazu izostavljen je samo jedan pasus - onaj u kome se navodi da su sporne medijske spekulacije objavljene upravu u Dnevnom avazu! (M. A.)
Dimitris Kourkoulas

SINI[A DODIK
zastupnik SNSD-a u Narodnoj Skup{tini RS-a

NE
I u slu~aju da na vrijeme ne budu izvr{ene izmjene Ustava BiH po kojima bi svi gra|ani BiH imali jednaka prava, mislim da }e Centralna izborna komisija izbore raspisati po postoje}em Izbornom zakonu BiH. Mada mislim da ka{njenje izmjena nije dobro, ne vjerujem da }e do}i do odga|anja izbora.

NE
Da li }e biti odgo|eni izbori ili ne, to zavisi od vladaju}ih politi~kih stranaka u BiH. Izmjene Ustava BiH nakon presude Suda u Strazburu svakako da treba uraditi. Mi iz Republike Srpske ve} imamo konstruktivan prijedlog i mislimo da se te minimalne korekcije Ustava koje se od nas o~ekuju mogu uraditi za kratko vrijeme.

EMIR HABUL
urednik Informativnog programa BH Radija

SLAVICA JOSIPOVI]
~lanica Predsjedni{tva HDZ-a 1990

NE/DA
Zakonom je propisano da se izbori odr`avaju svake prve nedelje u oktobru, a moraju biti raspisani do 5. maja. Parlamentarci imaju samo dva i po mjeseca da okon~aju izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona. Teorijski, ukoliko bude politi~ke volje, posao se mo`e okon~ati i vjerovatno ho}e zbog pritiska me|unarodne zajednice. Parlament BiH je pro{le srijede odlu~io da se pristupi izmjenama i to je dobar znak. Me|utim, pou~eni dosada{njom politi~kom praksom, neo~ekivanim obrtima, postoji mogu}nost i prolongiranja ovogodi{njih izbora.

DA/NE
Stav moje stranke je da se presuda Suda u Strazburu u slu~aju Finci i Sejdi} mora ispo{tovati, ali da se izbori ne bi trebali raspisivati prije izmjena Ustava. S obzirom na vrijeme koje imamo, ne vjerujem da je to mogu}e u kratkom roku. Izmjene Ustava su potrebne ne samo u segmentu koji se ti~e presude u Strazburu. Dejtonski Ustav ne garantira jednaka prava ni za Hrvate u BiH, a mi se bavimo samo pravima manjina u BiH.

VEHID [EHI],
biv{i predsjednik Centralne izborne komisije BiH

RIJAD DURKI]
potpredsjednik LDS-a BiH

NE
Mislim da ne}e biti odga|anja, ukoliko postoji politi~ka volja da se iz Ustava BiH uklone sve diskriminatorske odredbe. Ima sasvim dovoljno vremena da se nakon toga stvore pretpostavke i za izmjenu Izbornog zakona, tako da nema potrebe za prolongiranjem raspisivanja op}ih izbora u BiH.
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

NE
Moj li~ni stav je da ne}e do}i do prolongiranja termina izbora i u slu~aju neusvajanja izmjena Ustava BiH. Jer kako izmjene smatram neophodnim, isto tako su nam neophodni i izbori. Mislim da }emo na vrijeme stvoriti uvjete koji se tra`e nakon presude u Strazburu, jer }e Evropa sigurno prisiliti na{e politi~are da to u~ine.
11

ZA IZBORE SPREMNI
Foto: Milutin Stoj~evi}

POMOZI BO@E!

Federalni premijer Mustafa Mujezinovi} izlazi sa najambicioznijim infesticijama nakon rata 12
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

FEDERALNE PREDIZBORNE INVESTICIJE

Vladajuća federalna četvorka priprema najambiciozniji investicioni plan u BiH nakon rata; “Slobodna Bosna“ otkriva koje (predizborne) projekte priprema Vlada Federacije BiH i kako ih namjerava finansirati

IZBORNI ADUTI FEDERALNE VLADE
Federalni premijer Mujezinovi} na dvoboj opoziciji izlazi s investicijama od 5 milijardi KM
Pi{e: ASIM METILJEVI]

V

ladaju}a koaliciona ~etvorka u Federaciji BiH odlu~na je u namjeri da primijeni oprobani predizborni recept iz Slovenije prema kojem pred izbore obavezno nestane asfalta! Federalna Vlada u`urbano privodi kraju pripreme za proljetno otvaranje desetak velikih gradili{ta na kojim }e biti neposredno ang`irano najmanje dvadesetak hiljada gra|evinskih radnika, a posredno dvostruko vi{e. U desetak posljednjih dana koalicioni partneri postigli su suglasnost oko nastavka izgradnje autoceste 5C a najkasnije do kraja februara bit }e objavljeni i tenderi za izgradnju prve ~etiri elektrocentrale iz velikog elektroenergetskog paketa koji je federalna Vlada usvojila prije nepunih mjesec dana.

PREVLADANI NESPORAZUMI
Koliko je federalna ~etvorka odlu~na u namjeri da deblokira nastavak izgradnje

autotoceste, vidljivo je i po na~elno postignutoj suglasnosti da se potrebne dozvole za sve ~etiri dionice autoceste izdaju istovremeno, po posebnoj proceduri, mada tri od ~etiri planirane dionice jo{ uvijek nisu unesene u prostorni plan Federacije BiH. Od ~etiri nove dionice autoceste, bila je nesporna samo jedna (Kakanj - Drivu{a) koja je puno ranije ucrtana u va`e}i prostorni plan, no hrvatski zastupnici u Parlamentu FBiH ultimativno su tra`ili jednak tretman za sve ~etiri dionice. “Nema gradnje prema Zenici dok se ne dogovore i sve ostale dionice. Dosta je vi{e da se sredstva izdvajaju samo za autocstu Sarajevo - Zenica, ovo je izborna godina i mi moramo imati garancije da }e autoput biti gra|en i na hrvatskom teritoriju“, izjavio je prije dvadesetak dana Josip Peri}, {ef kluba hrvatskih delegata u Domu naroda FBiH, koji je odbio ratificirati kredit za autocestu Evropske investicijske banke od 75 miliona eura. Problem je u me|uvremenu rije{en na sjednici Odbora za pra}enje realizacije proFoto: Mario Ili~i} Dr`avni ministar prometa Rudo Vidovi} siguran je u skori nastavak cestogradnje Naplatne ku}ice u Jo{anici na koridoru 5C

Foto: Milutin Stoj~evi}

SVJETSKI, A NA[E

^ETIRI GRADILI[TA DO LJETA

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

13

ZA IZBORE SPREMNI
jekta Koridor 5C, koji je iza{ao s kompromisnim prijedlogom da se ne ~eka usvajanje prostornog plana i da se istovremeno izdaju dozvole za sve ~etiri dionica autoceste, o ~emu }e kona~nu odluku donijeti Parlament FBiH. S tim prijedlogom, kako smo doznali, suglasne su sve ~etiri ~lanice vladaju}e koalicije, pa odluka federalnog Parlamenta ne bi trebala biti sporna. Kako je poznato, ranije su odobrene tri kreditne linije za nastavak izgradnje autoceste 5C u ukupnom iznosu od 485 miliona eura. Najve}i dio novca (455 miliona eura) obezbije|en je iz dvije evropske investicijske banke — EBRD i EIB - a dodatna sredstva obezbije|ena su naknadno, nakon posjete bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Silajd`i}a Kuvajtu, ~ija je investicijska agencija KIA odobrila dodatnih 30 miliona eura. Ovome treba dodati i zna~ajan novac obezbije|en od putarine i posebnog poreza na naftu koji }e se upotrijebiti za otkup zemlji{ta na ~etiri nove trase, tako da PREPOROD ENERGETSKOG SEKTORA

Nakon punih 25 godina EPBiH gradi prvu veliku elektrocentralu

POSAO DOMAĆIM KOMPANIJAMA: Izgradnja HE Vranduk koštat će oko 100 miliona KM, a najveći dio radova Vlada FBiH namjerava povjeriti dvjema tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu Energoinvestu i Hidrogradnji - koje u ovoj oblasti imaju zavidne međunarodne reference
ukupna investicija prema{uje 500 miliona eura.

NEOSNOVANI PRIGOVORI

Ponuda “Vijadukta“ i “Heringa“ nije dampinška
Posao na Lotu I autoceste Kakanj Bilje{evo, kao {to je poznato, dobio je konzorcij koji ~ine hrvatska gra|evinska kompanija Vijadukt i Hering iz [irokog Brijega. Takav ishod tendera razbjesnio je nekoliko doma}ih gra|evinskih kompanija koje su prvoplasirani konzorcij optu`ile za “dampin{ku ponudu“. No, u federalnom Ministarstvu prometa i komunikacija ne prihvataju ovu kvalifikaciju. “Ne mo`e se govoriti o dampingu ako je prvoplasirani konzorcij istaknuo cijenu koja je samo 6,4 posto vi{a od drugoplasirane ponude. O damping cijeni bi se moglo govoriti u slu~aju da je prvorangirana ponuda od drugorangirane ni`a za 50 posto, a ovdje to nije slu~aj“, stoji u slu`benom odgovoru koji smo dobili iz federalnog Ministarstva prometa i komunikacija.

NASTAVAK CESTOGRADNJE
Prvo gradili{te bit }e otvoreno ve} po~etkom marta na dionici Kakanj Bilje{evo dugoj oko 15 kilometara koja je podijeljena u tri odvojena lota. Izvo|a~ radova za prvi lot ve} je odobren, za desetak dana bit }e poznat izvo|a~ radova na Lotu II, a krajem marta i na Lotu III. Za ostale tri dionice: Svilaj - Od`ak (11 kilometara), Vlakovo - Tar~in (18 kilomatara) i dionicu kroz Hercegovinu Zvorovi}i - Bija~a (20 kilometara) u`urbano se priprema tehni~ka dokumentacija koja }e biti spremna do kraja marta, nakon ~ega }e se istovremeno raspisati tri me|unarodna tendera.
14

Federalni ministar prometa Nail [e}kanovi} osigurao je podr{ku koalicionih partnera

OTKLONJENE BLOKADE

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

FEDERALNE PREDIZBORNE INVESTICIJE
INZKOVO ISKUSTVO IZ SLOVENIJE samo u ovoj godini na prostoru Federacije BiH zapo~et }e izgradnja ~etiri velika objekta - dvije termoelektrane, jedna hidroelektrana i jedna vjetroelektrana! Plan je bio ~ak i ambiciozniji, no lokalna vlast u Ustikolini usprotivila se izgradnji proto~ne hidroelektrane na Drini, pa }e umjesto dvije Elektroprivreda BiH koncem aprila ove godine zapo~eti izgradnju samo jedne hidroelektrane.

Hoće li i BiH uvoziti asfalt?
[ef OHR-a Valentin Inzko apelirao je prije nekoliko dana na ubrzanu izgradnju autoceste 5C i novih elektroenergetskih objekata u BiH. “Ja ne znam ni jednu dr`avu na svijetu gdje se kao u BiH ne koristi 60 posto vodene energije. BiH izvozi elektri~nu energiju i to je velika stvar, ali 60 posto vodenog petencijala jo{ se ne koristi i to je velika {teta“, rekao je Inzko, uz napomenu da bi upravo pribli`avanje izbora trebalo biti motiv lokalnim politi~arima da se prihvate posla. Inzko je naveo primjer s lokalnih izbora iz Slovenije gdje je svojevremeno bio ambasador. “Pred lokalne izbore u Sloveniji do{lo je do nesta{ice asfalta jer se svuda ne{to radilo. Op}inski na~elnici toliko su bili aktivni da se manjak asfalta morao nadoknaditi uvozom iz susjedne Hrvatske“, rekao je Inzko, o~ito aludiraju}i na trenutni graditeljski zamah koji najavljuje Vlada FBiH.
Foto: Milutin Stoj~evi} [ef OHR-a Valentin Inzko pledira na ubrzano pokretanje investicija

PRVA ELEKTRANA NAKON 25 GODINA
Rije~ je o HE Vranduk na Bosni, za ~iju je izgradnju EPBiH pripremila svu potrebnu tehni~ku dokumentaciju, ali i novac. Izgradnja HE Vranduk ko{tat }e oko 100 miliona KM, a najve}i dio radova Vlada FBiH namjerava povjeriti dvjema tvrtkama u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu - Energoinvestu i Hidrogradnji - koje u ovoj oblasti imaju zavidne me|unarodne reference. Novac za HE Vranduk u cjelini je obezbijedila Elektroprivreda BiH iz vlastititih prihoda, bez marke kreditnog zadu`enja. Tako|er, Elektroprivreda je obezbijedila novac za izgradnju prvog vjetroparka u BiH, ~ija }e izgradnja uskoro zapo~eti na platou Podvele`ja. Iz vlastitih sredstava EPBiH namjerava zapo~eti izgradnju i nekoliko mini elektrana na Neretvici (Konjic) gdje je ina~e planiran izgradnja 12 mini elektrana. No, glavni energetski aduti Vlade FBiH kriju se u izgradnji dvije nove termoelektrane, u Tuzli i Kaknju, ukupne instalirane snage 850 MW! Prema okvirnoj procjeni, izgradnja ovih d`inovskih energetskih objekata ko{tat }e oko 1,3 milijarde eura. Kako ova investicija prevazilazi kreditni kapacitet EPBiH, novac }e se obezbijediti anga`iranjem inostranih investitora koji }e biti izabrani na me|unarodnom tenderu ~ije je raspisivanje planirano za kraj aprila. Pred kraj pro{le godine, Elektroprivreda HZHB, na temelju garancije federalne Vlade, obezbijedila je kredit njema~ke KfW banke u iznosu od 71 milion eura, koliko }e okvirno ko{tati izgradnja vjetroparka na Mesihovini kod Tomislavgrada. Rije~ je o golemom vjetroparku s 22 vjetroturbine ukupne instalirane snage 44 MW, odnosno 130 GWh godi{nje proizvodnje. Idejni projekat za vjetropark na Mesihovini uradila je {panska kompanija NIPSA, a izgradnja bi mogla startati s po~etkom gra|evinske sezone. Istovremeno, dvije federalne elektroprivrede zapo~ele su pregovore o izgradnji tri zajedni~ke hidroelektrane na Vrbasu (uzvodno od Jajca prema Vincu) ukupne instalirane snage 30 MW. U narednih desetak mjeseci zavr{it }e se izrada projektne dokumentacije, ali gradnja bi mogla po~eti tek u prolje}e naredne godine.
15

SLOVENA^KO ISKUSTVO

Dr`avni ministar prometa i komunikacija Rudo Vidovi} za Slobodnu Bosnu ka`e da bi bilo najbolje da sva ~etiri gradili{ta startaju istovremeno, no vjerovatnije je da }e se gradili{ta otvarati sukcesivno, po~ev od kraja marta do kraja juna. NEISKORI[TEN POTENCIJAL

“U svakom slu~aju, prije {pice ovogodi{nje gra|evinske sezone bit }e otvorena sva ~etiri nova gradili{ta“, samouvjereno ka`e ministar Vidovi}. Tokom proteklih 25 godina u BiH nije izgra|en ni jedan ve}i energetski objekat, a

BiH koristi tek 40 posto svog hidropotencijala

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

HAAG U SARAJEVU

Prošle je nedjelje u Sarajevu uhapšen ZULFIKAR ALIŠPAGO, ratni zapovjednik jedinice “Zulfikar“, čiji je komandni kadar nešto ranije po nalogu Tužiteljstva za ratne zločine Suda BiH stavljen iza rešetaka zbog sumnje da su počinili zločine nad hrvatskim civilima u selu Trusina; naša novinarka otkriva da li je hapšenjem “kontroverznog Zuke“ zaokružena linija komandne odgovornosti za zločine koje je Armija BiH počinila nad Hrvatima u Hercegovini

Zulfikar Ali{pago, pravim imenom Zulfikar Ali{pago, pravim imenom Zulfo Ali}, za zapovjednika jedinice Zulfo Ali}, za zapovjednika jedinice Zulfikar imenovan je 1992. u Zulfikar imenovan je 1992. u Islamskom centru u Zagrebu Islamskom centru u Zagrebu gdje je do{ao iz Njema~ke gdje je do{ao iz Njema~ke

SPECIJALNI ODRED ZA SPECIJALNI ODRED ZA POSEBNE NAMJENE POSEBNE NAMJENE

16

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

ZUKA ALI[PAGO I ZLO^INI U HERCEGOVINI

ZUKINA ODBRANA I SAMOODBRANA
Ali{pago tvrdi da ni{ta nije radio bez suglasnosti svog nadre|enog komandanta Sefera Halilovi}a
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Z

ulfikar Ali{pago zvani Zuka, pravim imenom Zulfo Ali}, ratni zapovjednik Specijalnog odreda za posebne namjene Zulfikar koji je djelovao pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH, naredni }e mjesec dana provesti u pritvoru Kaznenopopravnog zavoda u Mostaru, posve izoliran od nekada{njih ratnih suboraca. Ali{pago je uhap{en 1. februara, u svom kafi}u City Pub u centru Sarajeva, pod sumnjom da je kao zapovjednik odreda Zulfikar po~inio te{ko kazneno djelo ratnog zlo~ina nad hrvatskim stanovnicima hercegova~kog sela Trusina kod Konjica.

^VRSTI DOKAZI ZA ZLO^IN(C)E U TRUSINI
Pola godine ranije, podsjetimo, u Sarajevu, Mostaru, Konjicu i Biha}u privedena su tri pripadnika odreda Zulfikar: Ned`ad Hod`i} zvani John Wayne, Mensur Memi} zvani Menta i D`evad Sal~in zvani Struja, te Senad Hakalovi}, vojnik u nekada{njoj brigadi Neretvica, kasnije 445. brigadi Armije BiH. Nakon Hod`i}a, Me-

KOMANDANT BEZ ODGOVORNOSTI

Sefer Halilovi}, ratni na~elnik [taba Vrhovne komande ABiH

Presretnuti telefonski razgovori izme|u njih dvojice to nedvojbeno potvr|uju!
mi}a, Sal~ina i Hakalovi}a, inspektori Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) uhapsili su po~etkom novembra u Sarajevu i Ali{paginog ratnog zamjenika Nihada Bojad`i}a, koji se trenutno nalazi u pritvoru Suda BiH. Zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, ali i me|usobnih kontakata, petorica osumnji~enih su odlukom Suda BiH razmje{teni u pritvorske jedinice na razli~itim lokacijama. Na slobodi se, u me|uvremenu, na{ao samo Ned`ad Hod`i}, ali uz strogo ograni~ene mjere kretanja.
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

Istragu o ratnom zlo~inu nad devetnaest hrvatskih civila i tri vojnika HVO-a koji su u selu Trusina ubijeni 16. aprila 1993., Tu`iteljstvo BiH zapo~elo je prije godinu i pol dana. Do septembra pro{le godine, kada su nalo`ena prva hap{enja, dr`avna tu`iteljica Vesna Budimir je, unato~ silnim pritiscima i opstrukcijama, saslu{ala na desetke svjedoka - pre`ivjelih stanovnika Trusine i biv{ih pripadnika Armije BiH, prona{la i pregledala na stotine pisanih dokumenata, audio i video zapisa, na temelju

kojih su rekonstruirani svi detalji tog zlo~ina. No, premda se spekuliralo da }e, poslije hap{enja Zulfikara Ali{page, lanac zapovjedne odgovornosti za zlo~in u Trusini biti zaklju~en, prema nezvani~nim informacijama iz izvora bliskih Tu`iteljstvu BiH, istraga nije ni blizu kraja. Tu`iteljstvo, naime, jo{ istra`uje kome je u prolje}e ‘93. bio odgovoran Zuka Ali{pago: tada{njem na~elniku [taba Vrhovne komande ABiH Seferu Halilovi}u ili Salki Gu{i}u, biv{em zapovjedniku Operativne grupe Igman,
17

HAAG U SARAJEVU
Foto: Mario Ili~i}

[TA ]E OTKRITI ZAPLIJENJENA DOKUMENTACIJA

Po nalogu Tu`iteljstva BiH iz stana Sefera Halilovi}a izuzeto je na stotine ratnih dokumenata koji bi trebali razjasniti pod ~ijom je kontrolom u prolje}e ’93. bio odred Zulfikar

odnosno, kasnije, [estog korpusa ABiH, zbog ~ega me|u nekada{njim suborcima, ve} mjesecima, traje pravi obavje{tajnomedijski rat. Budu}i da je od ranije poznato kako su i Halilovi} i Gu{i} pod istragom Tu`iteljstva BiH, nije nimalo slu~ajno {to se “u opticaju“ pojavilo nekoliko, posve kontradiktornih vojnih dokumenata, ~iju vjerodostojnost tek treba provjeriti (prema jednoj naredbi, odred Zulfikar je neposredno prije napada na Trusinu stavljen pod Gu{i}evu komandu, dok drugi dokumenti upu}uju da je bio pod efektivnom kontrolom [taba Vrhovne komande, odnosno Sefera Halilovi}a). Dalji }e pravac istrage, svakako, umnogome odrediti i osumnji~eni Zulfikar Ali{pago, no, sude}i prema njegovim dosada{njim istupima, nije te{ko predvidjeti da }e on krivnju svaliti na tada{njeg prvog ~ovjeka Armije, na~elnika General{taba, Sefera Halilovi}a, sa kojim je ve} desetak godina, otkako su pokrenute istrage o zlo~inima u Hercegovini, u neprijateljskim odnosima.

UGLEDNI UGOSTITELJ: Ališpago je uhapšen 1. februara, u svom kafiću City Pub u centru Sarajeva, pod sumnjom da je počinio teško kazneno djelo ratnog zločina
GODINE “PLODNE“ SURADNJE SA HAAGOM

nijih svjedoka za Halilovi}evu obranu. Za razliku od Sefera Halilovi}a koji se, kako je poznato, branio da nije komandovao jedinicama Armije BiH koje su u vojnoj operaciji “Neretva ‘93.“ po~inile zlo~ine nad Hrvatima u hercegova~kim selima Grabovica i Uzdol, Zuka Ali{pago je tvrdio da je Halilovi} bio na ~elu Isturenog komandnog mjesta (IKM-a), i da je imao punu kontrolu nad svim vojnicima. No, u ha{koj presudi kojom je Sefer Halilovi} oslobo|en krivnje pi{e da je za ubojstvo hrvatskih civila u selu Grabovica bio odgovoran Zulfikar Ali{pago, koji je kao zapovjednik Operativne grupe Sjever 2 imao puni nadzor nad pripadnicima 9. i 10. brigade Prvog korpusa Armije BiH. Prema informacijama Slobodne Bosne, pored istrage o zlo~inu u Trusini, u Posebnom odjelu za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH se paralelno vodi i istraga protiv vi{e vojnika 9. i 10. brigade Prvog korpusa ABiH koji se sumnji~e da su po~inili zlo~in

Foto: Mario Ili~i}

SUDIT ]E SE I ZA GRABOVICU
Neko} Halilovi}ev najodaniji i najpovjerljiviji ratnik na igmanskom i hercegova~kom rati{tu, sa kojim je bio u stalnoj vezi (Ali{pago je izvje{}a podnosio izravno Halilovi}u, a ne, kako se to odskora poku{ava medijski prikazati, Aliji Izetbegovi}u), svom je ratnom zapovjedniku okrenuo le|a 2001., kada je protiv Sefera Halilovi}a, zbog zlo~ina nad hrvatskim civilima i vojnicima u Hercegovini, pred Ha{kim sudom podignuta optu`nica. Nakon Halilovi}evog odlaska u Den Haag, Zuka Ali{pago je najprije od ~lanova njegovog odvjetni~kog tima tra`io sto tisu}a maraka, navodno za dokumente koji ratnog zapovjednika Armije BiH “osloba|aju odgovornosti“, ali kako mu prevara nije uspjela, kasnije je postao jedan od najopas18

Haški istražitelji su odmah nakon rata danima ispitivali Zuku o zločinima u Hercegovini
Timovi ha{kih istra`itelja koji su godinama vodili istragu o zlo~inima pripadnika Armije BiH nad hrvatskim civilima i vojnicima u hercegova~kim selima Grabovica, Uzdol i Trusina su, u vi{e navrata, saslu{avali i Zuku Ali{pagu. Prvi susret je organiziran neposredno nakon rata, u jednom stanu u Sarajevu, gdje je Zuka, uz najstro`ije mjere diskrecije, danima razgovarao s ha{kim istra`iteljima, koji su, opet, na sastanke dolazili iz Kiseljaka. No, premda se uredno odazivao svim pozivima iz Ha{kog tu`iteljstva, Zuka je uporno negirao svaku povezanost s zlo~inima, svaljuju}i krivnju na njemu nadre|ene oficire Armije BiH: Sefera Halilovi}a, Vehbiju Kari}a, Zi}ru Suljevi}a, Namika D`ankovi}a...

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

ZUKA ALI[PAGO I ZLO^INI U HERCEGOVINI
ZUKIN JOCKER “ZOVI PRIJATELJA“ odr`ao sastanak u prostorijama IKM-a, odnosno, u upravnoj zgradi Hidroelektrane u Jablanici. Tom prilikom je za predstoje}u vojnu operaciju postavljao zadatke, odnosno, nare|ivao prisutnim starje{inama IKM-a, komandantima, predstavnicima civilnih vlasti. Preuzeo je obavezu da }e on, na ~elu IKM-a, pored zadataka planiranja i komandovanja u pripremama operacije, osigurati dolazak i smje{taj jedinica Prvog korpusa iz Sarajeva, da }e pribaviti potrebno naoru`anje i municiju“, napisao je Zulfikar Ali{pago na svom blogu, neposredno prije hap{enja. Dodajmo tome da je Ali{pago, jednako tako, i svu odgovornost za zlo~ine u selu Trusina pripisao Halilovi}u, ali su ti dokumenti odskora povu~eni. Pretpostavlja se da }e te dokumente Ali{pago koristiti u svojoj obrani pred Sudom BiH.

Da li je Ališpago nakon hapšenja najprije zvao generala Fikreta Muslimovića?!
Novinari zagreba~kog Ve~ernjeg lista objavili su da je Zulfikar Ali{pago nakon hap{enja iskoristio pravo na telefonski poziv ali je, umjesto ~lanova u`e obitelji, nazvao ratnog na~elnika Uprave vojne bezbjednosti, a predratnog oficira KOS-a Fikreta Muslimovi}a. I mada ta informacija nije slu`beno potvr|ena, ali ni demantirana, ~injenica je da je Zuka Ali{pago jo{ od 1992., kada je njegova jedinica, ina~e formirana u Islamskom centru u Zagrebu, uspostavio iznimno bliske relacije upravo s biv{im oficirima KOS-a. U vrijeme njegovog boravka na Igmanu, Ali{pago je imao dobru suradnju samo s dvojicom oficira - Seadom Reki}em i D`emalom Najetovi}em koji su, prije nego {to su obukli uniforme Armije BiH, bili pripadnici Kontrao b avje{tajne slu`be biv{e JNA.
Foto: Milutin Stoj~evi} Zuka Ali{pago nikada nije prekinuo kontakte sa glavnim armijskim bezbjednjakom Fikretom Muslimovi}em

STI@U OSUMNJI^ENI IZ AMERIKE
S druge strane, pak, osim izjava pre`ivjelih Hrvata iz Trusine koji su jasno identificirali zlo~ince i izrazili spremnost da svjedo~e, Tu`iteljstvo BiH mo`e ra~unati i na vi{e svjedoka, vojnika Armije BiH koji su ve} dali iskaze o tome {to se to~no u aprilu ‘93. de{avalo u Trusini. Pored toga, Tu`iteljstvu su na raspolaganju i audio-zapisi presretnutih razgovora (tijekom 1992. i ‘93. godine) izme|u Zuke Ali{page i Sefera Halilovi}a u kojima zapovjednik specijalnog odreda Zulfikar biv{em na~elniku [taba Vrhovne komande svakodnevno podnosi vojna izvje{}a, a koji su, navodno, podjednako kompromitiraju}i za obojicu nekada{njih “slavnih komandanata“. Nakon gotovo punih godinu dana, koliko je pro{lo otkako su bosanskohercegova~ke vlasti zatra`ile njihovu ekstradiciju, uskoro bi se u pritvoru Dr`avnog suda trebali na}i i Rasema Handanovi} zvana Zolja i Edin D`eko, tako|er, ratni pripadnici odreda Zulfikar. Izru~enje Raseme Handanovi} i Edina D`eke koji se u Americi (gdje su pobjegli poslije rata) ve} mjesecima nalaze pod policijskim nadzorom, trebalo bi biti okon~ano najkasnije za mjesec dana, poslije ~ega }e optu`nica za ratni zlo~in u Trusini biti kompletirana. Rasema Handanovi}, Edin D`eko, Mensur Memi} i D`evad Sal~in }e, kako sada stoje stvari, biti optu`eni da su kao pripadnici jednog voda Specijalnog odreda Zulfikar kojim je komandovao Ned`ad Hod`i} svirepo likvidirali 22 mje{tana Trusine. Sude}i prema nalazima dosada{nje istrage, Zulfikar Ali{pago }e biti optu`en da, iako je znao da su njemu podre|eni vojnici u Trusini po~inili stravi~ne zlo~ine, nije poduzeo nu`ne mjere da se po~initelji kazne.
19

KOS-ovske VEZE

u Grabovici, dok je prvi na listi osumnji~enih Zulfikar Ali{pago.

“Pred operaciju Neretva ‘93. Sefer Halilovi} je 2. septembra 1993. sazvao i ZABRANA KONTAKATA

Nihad Bojad`i} nalazi se u pritvoru Suda BiH, a njegov komandant Zuka Ali{pago u mostarskom zatvoru

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Demaskiran Tihi}ev plan da “zatvori“ izborne liste

Preko zatvorenih izbornih lista lider SDA Sulejman Tihić namjeravao se obračunati s unutarstranačkom opozicijom

Tihi} za zatvorene, a Izetbegovi} za otvorene izborne liste

NASTAVAK FRAKCIJSKOG OBRA^UNA

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

nato~ nastojanju strana~kog vrha SDA da zahtjev za “zatvaranje“ izbornih lista uvije u celofan principijelne borbe za ve}u zastupljenost `ena i pripadnika manjinskih naroda i nacionalnih manjina, posve je jasno da u pozadini ovog zahtjeva stoje drugi razlozi - nesmiljena borba zara}enih frakcija SDA za preuzimanje strana~kih poluga vlasti. Rije~ je zapravo o zavr{noj borbi strana~kih frakcija predvo|enih Sulejmanom Tihi}em i Bakirom Izetbegovi}em, koje su profilirane i zaokru`ene na posljednjem strana~kom kongresu odr`anom u maju protekle godine na kojem je frakcija Sulejmana Tihi}a odnijela vrijednu, ali tijesnu pobjedu. Uprkos tome, pora`ena frakcija Bakira Izetbegovi}a uspjela je ne samo ostati na okupu nego se izboriti i za
20

U

uvo|enje svojevrsnog unutarstrana~kog dvovla{}a zbog kojeg je Tihi}eva te{ko izvojevana pobjeda nad Izetbegovi}em uskoro nazvana Pirovom. U “zatvaranju“ izbornih lista, aktuelni {ef SDA Sulejman Tihi} vidio je idealnu priliku da na legalan i skoro bezbolan na~in eliminira frakciju Bakira Izetbegovi}a i da napokon zagospodari unutarstrana~kim mehanizmima vlasti. Predizborne kalkulacije Tihi}eve strana~ke frakcije prili~no su prozirne: najneizvjesnija bitka odvijat }e se u izbornoj jednici broj 3 (Sarajevo) gdje je koncentriran najve}i broj strana~kih prvaka SDA. Nosilac izborne liste vjerovatno }e biti Tihi} ili pak njegov prvi zamjenik Asim Sarajli}, koji }e na prvo mjesto usko~iti u slu~aju da se Tihi} ponovo odlu~i kandidirati za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Zbog spolne ravnopravnosti, na drugom mjestu sarajevske

izborne liste za dr`avni Parlament trebala bi biti `ena, tako da bi se Bakir Izetbegovi} mogao na}i tek na tre}em mjestu. U slu~aju zatvorenih izbornih lista, Izetbegovi} ne bi imao ni teoretske {anse jer nikada do sada iz ove izborne jedinice SDA nije imala vi{e od dva zastupnika. Trenutno ima samo jednog - Bakira Izetbegovi}a. No, u slu~aju ostanka otvorenih izbornih lista, Izetbegovi} bi imao {ansu da preko preferencijalnog glasanja poremeti raspored na izbornoj listi skrojenoj po Tihi}evom diktatu i da ugrozi izbor Tihi}a ili pak njegovog zamjenika Sarajli}a. Tihi}ev strah od otvorenih lista nije dakle posljedica brige za spolnu i manjinsku ravnopravnost, jer da jeste, onda bi u naju`em strana~kom rukovodstvu (predsjednik SDA, dopredsjednik, pet potpredsjednika, sekretar...) na{ao prostora za makar jednu `enu!
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

SARAJEVO - ANKARA - BEOGRAD

Na ovotjednom sastanku ministara vanjskih poslova BiH, Turske i Srbije koji je održan u Ankari, konačno je, nakon gotovo tri godine čekanja, potvrđeno da je predsjednik Srbije BORIS TADIĆ dao agreman za novog bosanskog ambasadora u Beogradu BORIŠU ARNAUTA; naša novinarka otkriva razloge zbog kojih su srbijanski zvaničnici, poslije upornog odbijanja, naglo promijenili stav i prihvatili kandidata HARISA SILAJDŽIĆA

TAJNA DIPLOMATSKA MISIJA TURSKE NA BALKANU
22
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

KAKO JE BORI[A ARNAUT DOBIO AGREMAN
Foto: REUTERS Foto: Mario Ili~i}

Dugogodi{nji diplomatski spor izme|u Sarajeva i Beograda zvani~no je rije{en na sastanku {efova diplomacije Srbije, Turske i BiH - Vuka Jeremi}a, Ahmeta Davatoglua i Svena Alkalaja

PRIJATELJSKE PORUKE IZ ANKARE

TURSKA IZME\U SRBIJE I BiH

Turski premijer Red`ep Tajip Erdogan posredovao je, na tra`enje Harisa Silajd`i}a, da srbijanski predsjednik Boris Tadi} da agreman bosanskom ambasadoru Bori{i Arnautu Foto: Milutin Stoj~evi}

Imenovanje Bori{e Arnauta dogovorio je turski premijer Red`ep Tajip Erdogan, na inzistiranje Harisa Silajd`i}a
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

A

Srbije - Ahmeta Davatoglua, Svena Alkalaja i Vuka Jeremi}a u Ankari.

ktualni konzul BiH u njema~kom gradu Minhenu Bori{a Arnaut kona~no je, nakon vi{egodi{njeg ~ekanja, dobio `eljenu poziciju novog bosanskog ambasadora u Srbiji. Informacija da je srbijanski predsjednik Boris Tadi} potpisao agreman za budu}eg ambasadora Arnauta potvr|ena je po~etkom tjedna, na trilateralnom susretu ministara vanjskih poslova Turske, BiH i

TURSKA ARBITRA@A
“Srbija je dugo odugovla~ila i zbog toga ovo imenovanje ne vidim samo kao li~nu satisfakciju nego kao i upornost politike ~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Siljad`i}a da ne dopusti poni`avanje BiH“, kazao je u prvoj izjavi za medije Bori{a Arnaut. Jednako intoniran bio je i komentar ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja koji je sve zasluge za okon~anje vi{egodi{nje

diplomatske trakavice na relaciji Sarajevo Beograd, o~ekivano, pripisao svom strana~kom {efu Harisu Silajd`i}u, napominju}i da je odbijanje agremana za bilo kojeg ambasadora nedopustivo. Podsjetimo da je Haris Silajd`i} u ljeto 2007. predlo`io Bori{u Arnauta za bosanskog veleposlanika u Beogradu, ali su mu srbijanske vlasti uskratile gostoprimstvo, jer je je, svojedobno, kao pomo}nik ministra policije BiH, izdavao bosanska dr`avljanstva osobama afro-azijskog porijekla. Nakon Arnauta, Silajd`i} je za ambasadora
23

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

SARAJEVO - ANKARA - BEOGRAD
Foto: Milutin Stoj~evi} Foto: Mario Ili~i}

u Srbiji predlo`io Seada Avdi}a, ali ni taj kandidat nije bio po mjeri Beograda, zbog njegove navodno sporne uloge u napadu na kolonu biv{e JNA u Tuzli. No, kako davanje bh. dr`avljanstva mud`ahedinima nije, niti je bio problem vlasti u Srbiji (nego pravosu|a u BiH koje istragu protiv Arnauta nikada nije dovelo do kraja), kao {to ne postoji bilo kakav ozbiljan dokaz koji bi upu}ivao na eventualnu odgovornost Avdi}a u “slu~aju tuzlanska kolona“, posve je jasno da je izostanak agremana za tu dvojicu kandidata bio motiviran posve drugim, politi~kim razlozima. Stoga je i odlazak Bori{e Arnauta u Beograd, na koncu, rije{en politi~kim dogovorom, i to uz posredovanje najvi{ih turskih zvani~nika!

SVI SKANDALI BOSANSKIH DIPLOMATA
Prema informacijama Slobodne Bosne, bo{nja~ki je ~lan Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} tra`io od samog turskog premijera Red`epa Tajipa Erdogana da intervenira kod srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a, kako bi Bori{a Arnaut dobio agreman iz Beograda. Nakon {to je turski premijer Erdogan pristao da “arbitrira“ u diplomatskom sporu izme|u Srbije i BiH, problem je rije{en u izravnoj komunikaciji s predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em, jo{ prije mjesec dana, nakon ~ega je Silajd`i} formalno, na sjednici Predsjedni{tva BiH 28. januara, ponovno kandidirao Bori{u Arnauta za ambasadora u Srbiji (Sead Avdi} je, u me|uvremenu, predlo`en za ambasadora u Indiji). Prethodno je Haris Silajd`i} Bori{inog sina, a svog priu~enog savjetnika za ustavno-pravna pitanja Damira Arnauta imenovao za bh. ambasadora u Australiji. Dodajmo tome da je majka novog bosanskog ambasadora u Australiji, odnosno, supruga budu}eg bosanskog ambasadora u Srbiji, gospo|a Mirsada Arnaut, ve} odavno “diplomatski zbrinuta“. Trenutno se nalazi na funkciji prvog tajnika Ambasade BiH u Washingtonu. MOREPOLOVAC, SDP-ovac, DIPLOMATA DIPLOMACIJA KAO OBITELJSKI BIZNIS No, kako se ni nekada{nji policijski ~inovnik Bori{a Arnaut, kao ni njegov sin Damir, samoprogla{eni ekspert za me|unarodno ratno pravo, ne mogu pohvaliti diplomatskim iskustvom, uporno inzistiranje na njihovom izboru, samo je jo{ jedna potvrda da su strana~ke i prijateljske veze i dalje jedini kriterij kod odabira diplomata. Prije nego {to je u diplomaciju spremio cijelu u`u obitelj Arnaut, Haris Siljad`i} je za ambasadora BiH u Kuvajtu postavio kuvajtskog dr`avljanina Jasina Rava{dea, koji je, prije nego {to se preko no}i biti promoviran u “bosanskog diplomatu“, radio kao suradnik u kabinetu bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH i savjetnik biv{eg federalnog premijera A hmeta Had`ipa{i}a. Rava{dea je potkraj pro{le godine, u dramati~nom pismu upu}enom Ministarstvu vanjskih poslova BiH, njegova najbli`a suradnica u Ambasadi BiH u Kuvajtu, savjetnica Enisa Komar, optu`ila za mobOtac Bori{a Arnaut, novi ambasador u Srbiji, i sin Damir Arnaut, ambasador BiH u Australiji

Kapetan Pero Matić iz Neuma, novi ambasador BiH u Japanu?!
Nakon bh. veleposlanika u Crnoj Gori Branimira Juki}a, hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} mogao bi u diplomaciju spremiti jo{ jednog SDP-ovca iz Neuma. Kom{i}, naime, ozbiljno razmatra da funkciju ambasadora BiH u Japanu ponudi Peri Mati}u, kapetanu duge plovidbe i in`enjeru pomorskog prometa. I mada je te{ko prognozirati kako }e se pomorac Mati} sna}i u diplomatskim vodama, sigurno je da ne mo`e biti lo{iji izbor od hercegova~kog SDP-ovca Tomislava Limova. Aktualni veleposlanik BiH u Njema~koj, naime, osim {to se pokazao kao potpuna neznalica i diletant, osim nepoznavanja engleskog jezika, aktivno ne govori ~ak ni njema~ki jezik, zbog ~ega se njegov diplomatski anga`man sveo na posjete bosanskim klubovima i koncertima folk pjeva~a.

ing i torturu, iznose}i brojne te{ke opru`be na njegov ra~un. I mada je skandal u Ambasadi BiH u Kuvajtu predstavljao pravu “medijsku poslasticu“ za sve novinare u regionu, uistinu je te{ko vjerovati da }e poslije interne istrage koja je, u me|uvremenu, formalno pokrenuta u Ministarstvu vanjskih poslova, veleposlanik Rava{de biti na bilo koji na~in sankcioniran. Ba{ kao {to su bez kazne pro{li i brojni drugi skandali koji posljednjih godina, otkako se na ~elu bh. diplomacije nalaze ministar Sven Alkalaj i njegova zamjenica Ana Tri{i} Babi}, potresaju Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Posljednja diplomatska afera dogodila se prije mjesec dana, kada je {ef Misije BiH pri Ujedinjenim narodima Ivan Barbali} zatra`io smjenu njegove najbli`e suradnice, savjetnice Mirsade ^olakovi}. U pismu upu}enom ministru Alkalaju, s oznakom “strogo povjerljivo“, Barbali} je tra`io smjenu savjetnice ^olakovi}, optu`uju}i je za uvrede, ogovaranje, histeri~no i konfliktno pona{anje, stalne sukobe s kolegama... Desetak dana kasnije, nakon {to su i Ivan Barbali} i Mirsada ^olakovi} `urno pozvani u Sarajevo, na sastanak u Ministarstvu vanjskih poslova, cijeli je spor diskretno rije{en. Mla|ani Barbali}, kojeg je na mjesto {efa Misije BiH pri UN-u postavio hrvatski ~lan Predsjedni{tva @eljko Kom{i}, napisao je novo pismo, u kojem je izrazio iskreno `aljenje zbog “ishitrenog poteza“, odnosno, zahtjeva za smjenu savjetnice ^olakovi}, ina~e, nekada{nje intimne prijateljice ministra Alkalaja. Sva|a i pomirenje Kom{i}evog diplomate Ivana Barbali}a i Alkalajeve prijateljice Mirsade ^olakovi} dr`avu BiH ko{tala je pet tisu}a dolara, koliko su iznosili njihovi putni tro{kovi na relaciji New York Sarajevo!
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

24

DODIKOV MAR[ PREKO DRINE

Početak ove godine u susjednoj Srbiji obilježavaju masovni protesti osiromašenih radnika, štrajkovi desetina hiljada ljudi koji su u procesu privatizacije tamošnjih firmi ostali bez posla, plata, socijalne zaštite...; naši novinari otkrivaju da je u središtu najveće privatizacijske pljačke u Srbiji, kupovine građevinskog giganta “KOMGRAP“, teške preko sto miliona eura, aktuelni premijer Republike Srpske MILORAD DODIK sa svojom građevinskom marionetom SLOBODANOM STANKOVIĆEM, vlasnikom firme “Integral inženjering“ iz Laktaša

DODIKOVO PUSTO[ENJE KOMGRAPOVE IMPERIJE
Radnici “Komgrapa” o~ajni i unesre}eni, otkrivaju; U Vladi Srbije su nam rekli da su na{u firmu prodali/poklonili Miloradu Dodiku!
Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

sjenci organizovanja referenduma u Republici Srpskoj odvija se jedna od najve}ih Dodikovih plja~ki, te{ka preko 100 miliona eura. Slobodna Bosna do{la je u posjed dokumenata koji govore da su u skandaloznu aferu, ~iji je glavni akter Dodik, uklju~eni visokopozicionirani politi~ari, tajkuni te sada{nji i biv{i policijski i bezbjednosni vrh Republike Srpske i Srbije. Daleko od o~iju javnosti, najve}a gra|evinska firma na prostoru biv{e Jugoslavije Komgrap, koja se sa 14 hiljada zaposlenih izvodila najve}e i najslo`enije gra|evinske poduhvate u zemlji i inostranstvu, postala je Dodikovo vlasni{tvo. Naime, Milorad Dodik je preko Integral In`injeringa iz Lakta{a, ~iji je vlasnik njegov li~ni gra|evinski me{etar Slobodan Stankovi}, kupio nekada{njeg gra|evinskog beogradskog giganta Komgrap. Da je Dodik pravi vlasnik ove firme do koje je do{ao za simboli~nih 4,3 miliona eura i da je za samo dvije godine svjesno doveo na rub propasti, strogo je ~uvana tajna kako u Srbiji tako i u Bosni i Hercegovini. No, krenimo redom.

U

IMPRESIVNA ZDANJA U SRCU BEOGRADA
Jedna od poslovnih zgrada “Komgrapa“ na Jedna od poslovnih zgrada “Komgrapa“ na Terazijama vrijedna je desetak miliona eura Terazijama vrijedna je desetak miliona eura

UZ KO[TUNICIN BLAGOSLOV
Komgrap je na tenderu privatizovan 23. jula 2007. godine. Kompanija “Integral in`e26

njering” kupila je 50,30 posto ove firme za 4,3 miliona eura. Preostali dio, 49,70 posto, ostao je u rukama 2.600 malih dioni~ara. Prilikom kupoprodaje dijela Komgrapa, “Integral” se ugovorom obavezao da }e, za 16 mjeseci u preduze}e investirati 4,3 miliona eura. Stankovi} je tada radnicima obe}ao da }e Komgrap nakon njegovog preuzimanja postati najja~a gra|evinska firma na Balkanu. “Uvjeravao nas je da }e pokrenuti proizvodnju, zaposliti jo{ 2.000 radnika, da }e najni`a plata biti 1.000 eura, obe}ao

nove ma{ine, obnavljanje voznog parka”, ka`e za na{ list Tomislav Kosti}, predsjednik sindikata Nezavisnost. Me|utim, umjesto ekspanzije na tr`i{tu, firma je potpuno potonula na dno. U sastavu Komgrapa bilo je 11 preduze}a. Me|utim, sva su uga{ena, svi pogoni zatvoreni, ma{ine su prodate kao staro gvo`|e. Svi poslovi su obustavljeni, a gradili{ta su zatvorena. Kada je Komgrap privatizovan imao je 1.760 zaposlenih, a sada samo oko 700 koje svim silama poku{avaju da rastjeraju novi vlasnici.
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

PLJA^KA TE[KA 150 MILIONA EURA
Foto: Mario Ili~i} Dodik je svoje poslovnu Dodik je svoje poslovnu imperiju pro{irio na imperiju pro{irio na Srbiju, uz nesebi~nu Srbiju, uz nesebi~nu pomo} srbijanskih vlasti pomo} srbijanskih vlasti

MEGALOMANSKI MEGALOMANSKI APETITI APETITI

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

27

DODIKOV MAR[ PREKO DRINE
DVA OKA U GLAVI

Za tri godine Dodikove vladavine Stanković je dobio poslove vrijedne 300 miliona eura!!!
Dodikova imovina, prema ra~unici istra`nih organa BiH, pro{le vrijednost uve}avana, ~ak i {esterostruko, kao u slu~aju izgradnje godine iznosila je oko 200 miliona eura. Me|utim uzme li se u obzir administrativnog sjedi{ta vlade RS-a u Banjoj Luci.Vlada RS-a je enormno velika imovina u Srbiji kao i navodne Stankovi}eve firme podsjetimo preuzela i otplatu Integralovog kredita od 50 miliona koje su, kako stvari stoje, Dodikovo vlasni{tvo, dolazi se do KM koji je podigao kod NLB Razvojne banke kada je po~eo grazapanjuju}e visokog iznosa. Prema istra`ivanju “Slobodne Bosne“ diti tu zgradu. Kompanija Integral po istom principu dobila je posao Stankovi} ima {esnaest firmi, ve}inu njih je stekao ili kupio u na izgradnji zgrade RTRS-a u Banjoj Luci, zatim autoputa Banja posljednje tri godine otkako je njegov ortak Dodik preuzeo svu Luka - Gradi{ka, zgrade SIPA-e ~ija izgradnja ko{ta 18, 6 miliona KM. Svi poslovi su namje{teni kako bi profvlast u Republici Srpskoj. itirala Stankovi}eva, odnosno Dodikova, Tako mu je aktuelni premijer omogu}io kompanija “Inte gral”. Stankovi}eva da prije dvije godine kupi Hidrogradnju na poslovna zgrada u Banjoj Luci nalazi se Palama, zatim Jedinstvo iz Gradi{ke, tri odmah pored zgrade Vlade RS-a i obezbfirme u Doboju: Rudnik kre~njaka, Tvornicu je|uje je Dodikovo obezbje|enje. Ina~e, kre~a i Terminale, zatim Institut za kako saznajemo, Stankovi}eve firme su gra|evinarstvo u Banjoj Luci i Ekonomski stjeci{te i uto~i{te vojnih obavje{tajaca i institut u Banjoj Luci. Stankovi} je vlasnik i policajaca, paralelnih bezbjednosnih cenBanje Lakta{i u Lakta{ima, firme Vektor tara, ~iji je nezvani~ni {ef Darko Matija{evi}, Integra u Sarajevu, Fer-oilla u Br~kom, firme nekada{nji ministar unutra{njih poslova, koji za remont pruga DOOEL u Skopju i ZGOP u trenutno upravlja beogradskim Komgrapom. Novom Sadu. Preko ovih firmi Integral ostPored navedenih firmi u sastavu komvaruje milionske profite. panije Integral, ~iji je ve}inski vlasnik Dodik, Od 2006. godine, odnosno otkako je koji sa pozicije premijera namje{ta sam Dodik dobio mandat, “Integral” je u BiH sebi poslove, Dodik gazduje i firmom pravio zgrade, ceste, mostove i druge objekate u vrijednosti od vi{e od 300 miliona PRIVREDNIK GODINE Igokea, Radio ^elincem, vo}njakom u eura. Sve poslove firma Integral je dobila po Stankovi} Dodiku slu`i kao paravan Stankovi} Dodiku slu`i kao paravan Podgracima, kompanijom Zekstra, poljodobro uigranom scenariju. Recept po kojem preko ~ijeg je ”Integral in`injeringa” preko ~ijeg je ”Integral in`injeringa” privrednom zadrugom u Lakta{ima, Termkupio mnogobrojne firme kupio mnogobrojne firme alnom banjom u Lakta{ima, kompanijom su mu dodjeljivani poslovi sastojao se u Farmland iz Nove Topole, Fabrikom duhana tome da bi Integral pojavio sa najni`om u Banjoj Luci… ponudom, a kasnije bi aneksima na ugovore
Foto: Mario Ili~i}

Zaposleni nisu primili platu vi{e od godinu dana, radni sta` im nije upla}ivan otkako je firma prodata, a od po~etka ove godine nemaju ni zdravstveno osiguranje. Prema mi{ljenju upu}enih, ova firma ima ogromnu imovinu. Bruto vrijednost kapitala ovog nekada{njeg gra|evinskog giganta iznosi 140,7 miliona eura. Komgrap ima zgrade i imovinu na najatraktivnijim lokacijama u Beogradu. Primjera radi, poslovnu zgradu na Terazijama, u srcu Beograda, povr{ine 4.243 kvadrata, zatim petospratnicu u Kosovskoj ulici kod Skup{tine Srbije od 1.260 kvadrata, zgradu od 1.596 kvadrata na Sjevernom bulevaru. Samo u @elezniku, u prvoj zoni, Komgrap raspola`e zemlji{tem od 22 hektara, zatim 14 hiljada kvadrata poslovnog prostora u Kijevu, 20 hiljada kvadrata u Maki{u, deset hiljada kvadrata u Obrenovcu, hotel u Soko Banji… Svega nabrojanog ve}inski vlasnik je Milorad Dodik, koji je prevarom i raznim mahinacijama uspio da u me|uvremenu pove}a svoj vlasni~ki ulog na 63,6 posto.
28

“Privatizacija je ura|ena tako da je preduze}e uzeto u bescenje, a sve u nameri da se ugasi, imovina rasproda, a kapital prebaci kupcu, firmi ‘Integral’ iz Banjaluke, ~iji je navodno vlasnik Slobodan Stankovi}. Uvidom u poslovne knjige do{li smo do podatka da je preduze}e imalo male gubitke koji su se mogli pokriti prodajom samo jednog dela imovine, bez privatizacije. Me|utim, novi vlasnik imao je veliku podr{ku aktuelne politi~ke vlasti”, ka`e za na{ list sindikalista Kosti}. On za na{ list tvrdi da je dr`ava, da bi iza{la u susret kupcu, prije privatizacije otpisala dugovanja Komgrapa koja su iznosila oko 20 miliona eura, te obja{njava kojim mahinacijama je Stankovi}, odnosno Dodik, do{ao do veleljepne petospratnice u Kosovskoj ulicu u centru Beograda.

STANKOVI] JE PARAVAN ZA DODIKOV KRIMINAL
“Komgrap je dobio posao da izvede radove na 40 hiljada kvadrata na Univerzitetskom naselju gra|enom za Univerzijadu

koja je odr`ana pro{le godine u Beogradu. Radove smo korektno izveli, me|utim do{ao je izvje{taj da je na tom poslu Komgrap napravio gubitak od 3,5 miliona eura. Da bi pokrio dugovanja, Stankovi} je posudio Komgrapu taj novac, a zauzvrat prisvojio petospratnicu u Kosovskoj ulici. Taj najelitniji objekat firme Komgrap Stankovi} je odmah uknji`io na k}erkino ime.” Kosti} za na{ list tvrdi da radnici prolaze kroz egsitencijalni pakao i nemo}no gledaju kako im firma iz dana u dan nestaje. U me|uvremenu svim nadle`nim organima ukazuju na rasprodaju i kr~mljenje preduze}a, mnoge kriminalne radnje, kr{enje zakona, nepo{tivanje kupoprodajnog ugovora, nepla}anje radnika i neupla}ivanje doprinosa, na hipoteke, sve ve}e dugove i bahatost rukovodstva. Nekoliko puta su organizovali {trajk. Posljednji put je bio ispred Agencije za privatizaciju kada ih je primio direktor Agencije V ladislav Cvetkovi} i tom prilikom otkrio im dobro ~uvanu tajnu.
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

PLJA^KA TE[KA 150 MILIONA EURA
“Posle na{eg protesta, primili su nas Vladislav Cvetkovi} i njegovi saradnici. Direktor Agencije je tra`io da iznesemo na{e probleme, da ka`emo {ta nas mu~i. Na{ advokat Slavko Jelovac i ja izneli smo primedbe na ra~un ve}inskog vlasnika Integrala iz Lakta{a, odnosno gazde Slobodana Stankovi}a, i menad`menta. Vladislav Cvetkovi} se za~udio. Rekao je, pred svima, da je, po njegovim saznanjima, ve}inski vlasnik, odnosno gazda Komgrapa Milorad Dodik, a ne ‘Integral’ Slobodana Stankovi}a, i da on u papirima ima Dodikovo, a ne Stankovi}evo ime. Nas devet, koliko nas je bilo tamo, ostali smo bez re~i. Ne znam kako sam, od {oka, iza{ao iz Agencije. ^ovek se valjda sa`alio i otvorio nam o~i”, ka`e za na{ list predsjednik sindikata Nezavisnost u Komgrapu Tomislav Kosti}. Na{i sagovornici tvrde da prijetnje, ucjene i manipulacije igraju va`nu ulogu u velikoj plja~ki Komgrapa. Tim policijskim metodama koristi se Darko Matija{evi}, biv{i ministar unutra{njih poslova Republike Srpske, kojeg je Dodik za predsjednika Upravnog odbora Komgrapa postavio u junu pro{le godine. Gotovo u isto vrijeme za potpredsjednika Upravnog odbora postavljen je Rade Bulatovi}, biv{i {ef srbijanske tajne slu`be (BIA). Matija{evi} i Bulatovi} i danas vladaju jakim bezbjednosnim strukturama u Srbiji i Republici Srpskoj. Matija{evi} i Dodik su dugogodi{nji prijatelji i prema dobro upu}enim izvorima Dodik je Matija{evi}u potpuno povjerio organizovanje li~ne premijerove tajne policije koja se sastoji uglavnom od provjerenih kadrova KOS-a. Rade Bulatovi} bio je najja~i stup vladavine Vojislava Ko{tunice. Iz njegovog kabineta fabrikovane su brojne afere koje se trebale da poslu`e slabljenju Ko{tunicinih politi~kih rivala. Smatra se da je Bulatovi}eva slu`ba godinama obezbje|ivala Radovana Karad`i}a u Beogradu. Stanko Suboti} Cane nedavno je optu`io Bulatovi}a da je sa jo{ nekoliko politi~ara stoji iza organizovanja ubistva premijera Zorana \in|i}a. Dodik nije mogao da kupi

Tadi} je svoju naklonost prema Tadi} je svoju naklonost prema Dodiku pokazo tako {to mu je omogu}io Dodiku pokazo tako {to mu je omogu}io da nastavi plja~kanje najve}e da nastavi plja~kanje najve}e gra|evinske firme u Srbiji gra|evinske firme u Srbiji

SLO@NA BRA]A SLO@NA BRA]A

DODIKOVA MANIPULACIJA: Privatizacija Komgrapa je obavljena tako da je preduzeće uzeto u bescjenje, a sve u namjeri da se ugasi, imovina rasproda, a kapital prebaci kupcu, firmi “Integral” iz Banjaluke, čiji je navodno vlasnik Slobodan Stanković
Komgrap bez politi~ke podr{ke tada{njeg premijera Vojislava Ko{tunice, s kojim je u to vrijeme, kako je poznato, bio u jako dobrim odnosima. Kako je plja~ka Komgrapa nastavljena i nakon {to je Ko{tunica oti{ao s vlasti, Dodik je politi~ku podr{ku zatra`io od

aktuelnog predsjednika Srbije Borisa Tadi}a, s kojim je u me|uvremenu postao ku}ni prijatelj. Podsjetimo, Dodik je pod pokriviteljstvom svojih beogradskih politi~kih pokrovitelja kupio i vilu na Dedinju po neuporedivo ni`oj cijeni od tr`i{ne, ali i prostrano lovi{te pored Beograda. No, vratimo se problemima zaposlenim u Komgrapu koji su izlo`eni nevjerovatnoj torturi aktuelnog rukovodstva. Naime, menad`ment Komgrapa, otkako je njegov ve}inski vlasnik postao Milorad Dodik, primjenjuje tipi~no policijske metode na sve one koje se pobune protiv menad`menta. Pritisci, prijetnje, ucjene i raspore|ivanje zaposlenih na tri razli~ita pogona u toku jednog dana svakodnevne su metode koje trpe radnici buntovnici.

MATIJA[EVI] I BULATOVI] - DODIKOVI POLICAJCI ZA SPECIJALNE ZADATKE
Sukob na relaciji manjinski dioni~ari ve}inski vlasnik kulminirao je pro{le godine, kada je Upravni odbor manjinskih dioni~ara Komgrapa od Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda zatra`io raskid ugovora sa Integralom o kupoprodaji preduze}a. Razlog je, kako ka`u, to {to ve}inski vlasnik nije ispunio investicioni program od 4,3 miliona eura, predvi|en kupoprodajnim ugovorom. U tom ugovoru pi{e da je kupac Komgrapa obavezan da, u roku od 16 mjeseci, Akcijskom fondu i Agenciji za privatizaciju dostavi izve{taj o ulaganju, koji }e pripremiti ugledna revizorska firma. Manjinski vlasnici tvrde da je Agencija za privatizaciju “bez ikakvog dokaza izdala papir” da je ve}inski vlasnik ostvario investiciono ulaganje od 4,3 miliona eura i ispunio obavezu iz kupoprodajnog ugovora. Na osnovu toga je do{lo i do promjene strukture kapitala Holdinga, pa je ve}inski vlasnik svoj udio u Komgrapu pove}ao za dodatnih 13 posto, a na {tetu akcionara.
29

Vojislav Ko{tunica, u vrijeme dok je bio premijer, ii Rade Bulatovi}, Vojislav Ko{tunica, u vrijeme dok je bio premijer, Rade Bulatovi}, tada{nji na~elnik BIA-e, bili su glavni Dodikovi pokrovitelji u tada{nji na~elnik BIA-e, bili su glavni Dodikovi pokrovitelji u nezakonitoj privatizaciji “Komgrapa” nezakonitoj privatizaciji “Komgrapa”
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

KO[TUNICIN I DODIKOV KLJU^NI BEZBJEDNJAK

DODIKOV MAR[ PREKO DRINE
Mali dioni~ari nisu uspjeli da sve to doka`u i da se izbore za poni{tenje ugovora o privatizaciji. S druge strane, predsednik Upravnog odbora Komgrapa Darko Matija{evi} tvrdi da je privatizacija Komgrapa jedna od najuspje{nijih u Srbiji. Zaposleni u Komgrapu, me|utim, tvrde da ova firma postoji samo na papiru. Gigant koji je izvodio gra|evinske radove u vi{e od trideset zemalja svijeta, izgradio najreprezentativnije objekte u Beogradu, kompletan Kopaonik, brojne hotele u Crnoj Gori i Hrvatskoj, sada nema ni jedno gradili{te. Dugovi se gomilaju, a imovina razvla~i. Pri tom niko ne zna koliko je Holding ukupno du`an. Manjinski vlasnici Komgrapa se me|utim ne predaju. Specijalnom tu`ila{tvu Okru`nog javnog tu`ila{tva u Beogradu podnijeli su krivi~nu prijavu protiv devet osoba zbog zloupotrebe slu`benog polo`aja, zloupotrebe ovla{}enja u privredi, davanja neistinitih podataka u procesu privatizacije, falsifikovanja slu`benih isprava. Krivi~nom prijavom, izme|u ostalih, obuhva}eni su Slobodan Stankovi}, kupac Komgrapa, Darko Matija{evi}, predsjednik UO Holdinga i Dra{ko Pa{i}, direktor Komgrapa. U krivi~noj prijavi se navodi da je kupovina Komgrapa izvr{ena samo sa DODIKOV POVJERENIK MAFIJA[EVI]

Darko Matijašević uhapsio beogradskog novinara koji je istraživao kriminal u “Komgrapu“!?
Beogradski novinari doslovno se ustru~avaju pisati o aferi Komgrap zbog straha od ~elnih ljudi ove upropa{tene gra|evinske firme. Karakteristi~nu ilustraciju, kojim se metodama slu`e ~elnici Komgrapa, predstavlja slu~aj novinara lista Svedok Sredoja Simi}a, koji je poku{ao da otkrije detalje nelegalne privatizacije Komgrapa kao i da sazna ko iza nje stoji. Simi} je zatra`io intervju od Darka Matija{evi}a, me|utim kada se pojavio u centrali ove firme na Terazijama, Matija{evi} ga je uhapsio i maltretirao. Naime, nakon {to je odgovorio na nekoliko uvodnih pitanja, Matija{evi} je kolegi Simi}u predlo`io da povedu opu{teni neformalan razgovor uz ~a{icu. Simi}, koji ne konzumira alkohol, pio je isklju~ivo vodu, me|utim Matija{evi} je tokom dvosatnog razgovora popio desetak viskija. Za to vrijeme ubje|ivao je Simi}a da ne treba da se bavi Komgrapom i da od privatizacije te firme ima mnogo zanimljivijih tema. Tako|e mu je kazao da su ga njegovi ljudi opservirali, pratili i prislu{kivali i skupili dosta informacija o njemu. Izme|u ostalog, da je informacije i instrukcije o Komgrapu dobijao iz Banje Luke. Zatim je Matija{evi} ustao u potpuno pijanom stanju udarao glavom o umjetni~ku sliku rad slikarke Olje Ivanjicki. Po{to je potpuno uni{tio sliku, nastavio da glavom udara u zid sve dok mu krv nije potekla niz ~elo. Simi} je poku{ao da ga umiri, me|utim Matija{evi} je rekao svom obezbje|enju da Simi}a zatvore u njegov kabinet. Simi} koji je na intervju do{ao u jedan sat popodne bio je zato~en u zgradi Komgrapa do devet sati uve~e. Tek po{to je otvorio prozor kabineta i kazao da }e zvati policiju u pomo}, Simi}u je tada ve} relativno otrije`njeni Matija{evi} dopustio da iza|e iz zgrade.
Foto: Milutin Stoj~evi}

PREMIJEROVA PRETORIJANSKA GARDA: Matijašević i Bulatović i danas vladaju jakim bezbjednosnim strukturama u Srbiji i Republici Srpskoj. Dodik je Matijaševiću potpuno povjerio organizovanje lične premijerove tajne policije, koja se sastoji uglavnom od provjerenih kadrova KOS-a
ciljem uzimanja poslovnog prostora, na najatraktivnijim lokacijama u Beogradu, koji ima ogromnu povr{inu i ogromnu vrijednost, a kupac je to platio svega 4.353.390 eura, uz obavezu investicionog ulaganja od 4.318.000 eura. Procjena tr`i{tne vrednosti Komgrapa, pri tom je, oko 120 miliona eura. Nakon krivi~ne prijave Specijalnom tu`ila{tvu, zaposleni su se obratili i
30

POLICIJSKI TEROR
Biv{i ministar MUP-a RS-a Darko Matija{evi} upravlja Komgrapom i zabranjuje da mediji istra`uju njegovu privatizaciju

Odjeljenju za finansijske istrage MUP-a Srbije. Me|utim ni oni nisu poduzeli bilo kakvu istragu. U septembru pro{le godine obratili su se ministru ekonomije Mla|anu Dinki}u, u novembru ministru MUP-a Ivici Da~i}u i tra`ili od njega da pripadnici MUP-a u|u u Komgrap i istra`e poslovanje. Pismo su uputili i premijeru vlade Srbije Mirku Cvetkovi}u i na kraju su pomo} zatra`ili od predsjednika Srbije Borisa Tadi}a. Me|utim, niko od nadle`nih nije poduzeo bilo kakav korak kako bi ispitao mahinacije u ovoj firmi. Me|utim, oni od svog osnovnog zahtjeva da se raskine “brak iz interesa” sa “Integralom” ne odustaju. Slijede}e nedelje namjeravaju da poduzmu radikalnije korake i blokiraju centralu Komgrapa na Terazijama. Za{titu }e, kako tvrde, slijede}e nedjelje zatra`iti i od visokog predstavnika

u BiH Valentina Inzka. Naime, kako su nadle`ni organi u Srbiji nijemi, a vlasnik firme je iz Bosne i Hercegovine, tra`i}e da nadle`ni organi BiH ispitaju njegovo poslovanje i nelegalno ste~en novac kojim je kupljen Komgrap. Stankovi} je po~etkom ove nedjelje boravio u Beogradu gdje je plasirao vijest da je dio vlasni{tva u Komgrapu prodao poslovnom partneru. @alio se da ima velikih problema otkako je odlu~io da kupi Komgrap. Navodno mu je prije kupovine prijetio Ljubi{a Buha ^ume, {ef sur~inskog klana, koji je vlasnik jednog dijela Komgrapa, ta~nije Komgrap Dinare, a sada ka`e ne mo`e da `ivi od malih dioni~ara. Me|utim, upu}eni ne vjeruju da }e Milorad Dodik i njegova policijska klika tako lako odustati od krupnog zalogaja vrijednog vi{e od stotinu miliona eura.
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

SIGURNOST/BEZBJEDNOST

INTERVIEW

Sadik Ahmetović

ministar sigurnost BiH

Ministar sigurnosti u Vijeću ministara BiH Sadik Ahmetović koji je na tu dužnost izabran unatoč brojnim političkim i stranačkim zakulisnim igrama, u razgovoru za “SB” komentira prošlonedjeljnu policijsku akciju u Gornjoj Maoči, objašnjava suradnju sa policijskim i sigurnosnim agencijama i najavljuje skoru liberalizaciju viznog režima sa Evropskom unijom

Akcija u Gornjoj Mao~i potvrdila je da su na{a policija i sigurnosne agencije sposobne uhapsiti svakoga, uklju~uju}i i Dodika, za koga dobijemo sudski nalog!
Razgovarala: NA\A DIKLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

dr`avljane, pristalice radikalnih islamskih pokreta. Pro{lonedjeljna akcija u Gornjoj Mao~i, najve}a je poslijeratna akcija na razbijanju radikalnih islamisti~kih grupa, koje je sama provela dr`ava BiH u postdejtonskom periodu. Mo`emo li u narednom periodu o~ekivati tako|er o{tru reakciju

S

adik Ahmetovi}, aktuelni ministar sigurnosti BiH, vjerovatno je najosporavaniji kandidat za ovu ministarsku poziciju otkako postoji Vije}e ministara BiH. Protiv njega su bili svi - kolege iz SDA, mati~ne mu stranke, koji se nisu libili medijskih podmetanja ne bi li ga diskvalifikovali, druge partije koje su se nadale da }e dobiti du`nost prvog ~ovjeka bezbjednosnog sektora dr`ave, a najvi{e mediji iz RS-a koji su ga optu`ivali da je “nekompetentan“, “srbomrzac“, poku{avali iskonstruisati sukob interesa, prebrojavale mu diplome, te ga optu`ivali za direktnu vezu tokom rata sa ratnim komadantom Srebrenice Naserom Ori}em. Ipak, za samo dva mjeseca od preuzimanja du`nosti, Ahmetovi} ih je sve demantirao. Akcija protiv radikalnih islamista u Gornjoj Mao~i nije samo najve}a u BiH ve}, poslije otmice bosanskih dr`avljana nakon 11. septembra i prebacivanja u Guantanamo, i jedina legalna koju je na{a dr`ava uradila kako bi ostvarila uslove predvi|ene jo{ Dejtonskim mirovnim sporazumom. Tek poslije toga do{li su isti uslovi i za NATO, Evropsku uniju, viznu liberalizaciju… Sve se svodilo na pitanje ko }e imati petlje da iz BiH istjera mud`ahedine, ali i druge naturalizovane

DRŽAVA I DODIK: Kao što vam je poznato, u okviru Ministarstva sigurnosti BiH nalazi se i Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) koja je provela istragu po predmetu “Dodik“, te kompletan materijal dostavila nadležnom sudu. Ako oni nađu za shodno da izdaju takav nalog, Ministarstvo sigurnosti BiH iskoristiće svoje kapacitete, i postupiti u skladu sa zakonom

Ministarstva sigurnosti i na druge sli~ne radikalne pojave? Prije svega, `elio bih da istaknem da je policija prilikom provo|enja naredbe Tu`ila{tva BiH svoj dio posla uradila korektno i profesionalno. Dokaz tome je i ~injenica da u toku aktivnosti na terenu nije bilo povrije|enih. Optu`be koje su plasirane u nekim medijima da se radi o ataku na muslimane ne stoje, nego je u pitanju za{tita dr`avnog integriteta Bosne i Hercegovine. Tako|e, u provo|enju pomenute naredbe u~estvovale su policijske agencije sa svih nivoa vlasti, dr`avnog, entitetskog, kantonalnog, kao i policija Br~ko Distrikta. Mi smo u potpunosti spremni i imamo kapacitet obaviti sve zadatke koje pred nas postavi Sud i Tu`ila{tvo BiH. Svi oni koji ne po{tuju Ustav i zakone BiH, bilo da se radi o pojedincu ili grupi, bit }e suo~eni s odgovorom organa za provo|enje zakona.

OD LJETA BEZ VIZA ZA EVROPSKU UNIJU
S obzirom da u posljednje vrijeme pominjete liberalizaciju viznog re`ima, gra|ani BiH svjesni su ~injenice da od toga nema ni{ta dok ne sredimo situaciju u dr`avi. Jedna od obaveza proiza{lih iz DMS-a bila je da BiH oduzme dr`avljanstvo inostranim dr`avljanima koji su ga dobili za vrijeme rata. O~ekujete li pobolj{anja pozicije BiH na me|unarodnoj sceni sada poslije hap{enja u Gornjoj Mao~i? Kada govorimo o ispunjavanju obaveza iz Mape puta za viznu liberalizaciju, zadoSLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

34

KAKO SE DESILA GORNJA MAO^A

Sadik Ahmetovi} izabran je nakon brojnih strana~kih “usagla{avanja”
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

KONA^NO MINISTAR

35

SIGURNOST/BEZBJEDNOST
voljstvo mi je ista}i da je BiH ispunila sve obaveze, te spremno do~ekala eksperte EU-a koji trenutno borave u na{oj zemlji. O~ekujemo da }e njihov izvje{taj upu}en Evropskom parlamentu biti pozitivan, kao i odluka Parlamenta EU-a o ukidanju viznog re`ima za gra|ane BiH. Uzimaju}i u obzir Lisabonski sporazum koji je stupio na snagu 1. decembra 2009. godine, a na osnovu kojeg dono{enje odluka u parlamentu EU-a iziskuje dodatno vrijeme, smatram da }e odluka o liberalizaciji viznog re`ima biti donesena do sredine 2010. godine. [to se ti~e revizije dr`avljanstava, komisija koju je formirao Parlament BiH je uradila najve}i dio posla, o ~emu je redovno izvje{tavala Parlament. Izmjenama i dopunama Zakona o dr`avljanstvima ova oblast je dodijeljena Ministarstvu civilnih poslova, koje je formiralo posebno odjeljenje koje je nastavilo rad komisije. Pet osoba kojima je dr`avljanstvo BiH oduzeto, a na osnovu izvje{taja Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH predstavljaju prijetnju za nacionalnu sigurnosti, trenutno je smje{teno u imigracionom centru, i u procesu ekstradicije. Njihovi predmeti su trenutno u procesu apelacije kod nadle`nog suda. Primjenjuju}i zakon o boravku, azilu i kretanju stranaca, du`ni smo ispo{tvati proceduru. Ministarstvo nema dilemu kad je u pitanju provo|enje zakona, i ispo{tovat }e svaku odluku nadle`nog suda. Postoji mnogo {pekulacija da je Va{eg prethodnika Tarika Sadovi}a smijenila SDA zbog pritisaka me|unarodne zajednice, jer je navodno, odbijao da deportuje strane dr`avljane islamskog porijekla. Imate li ta~an broj deportacija koje je Sadovi} potpisao? Nemam obi~aj niti `elim ocjenjivati rad mog prethodnika. Javnost je dovoljno upoznata o ovom pitanju, a SDA je na svojim organima obrazlo`ila razloge smjene koje su prezentovane na Parlamentu BiH. ISTORIJSKI DOGA\AJ ZA REVIJU

Ministri pravde Hrvatske ii BiH, Ivan [imonovi} ii Ministri pravde Hrvatske BiH, Ivan [imonovi} Bari{a ^olak, potpisali su va`an sporazum o Bari{a ^olak, potpisali su va`an sporazum o budu}oj pravnoj suradnji izme|u budu}oj pravnoj suradnji izme|u dviju dr`ava dviju dr`ava

Smatrate li da je Milorada Dodika, aktuelnog predsjednika SNSD-a i premijera RS-a, strah mogu}nosti da Tu`ila{tvo BiH potvrdi optu`nicu protiv njega, te da je na svaki na~in poku{avao sprije~iti imenovanje Bo{njaka na tako visoku du`nost u obavje{tajnom sektoru? Jedna od Va{ih nadle`nosti je da spre~avate krivi~na djela sa “me|unarodnim ili me|uentitetskim elementom“. Da li biste potpisali nalog za hap{enje aktuelnog premijera RS-a? Bitno je ista}i da potpisivanje naloga za hap{enje bilo koje osobe nije u nadle`nosti ministra sigurnosti, ve} je to zakonom propisana obaveza Suda i Tu`ila{tava BiH. Kao {to vam je poznato, u okviru Ministarstva sigurnosti BiH nalazi se i Agencija ANTITERORISTI^KA KOALICIJA

za istrage i za{titu (SIPA) koja je provela istragu po predmetu “Dodik“, te kompletan materijal dostavila nadle`nom sudu. Ako oni na|u za shodno da izdaju takav nalog, Ministarstvo sigurnosti BiH iskoristi}e svoje kapacitete, i postupiti u skladu sa zakonom. Kakva je saradnja Va{eg ministarstva sa DGS-om, OSA-om BiH, te posebno Agencijom za istrage i za{titu (SIPA), na ~ijem je ~elu sada Mirko Luji} koji va`i za li~nost koja je lojalna premijeru RS-a Miloradu Dodiku? Saradnja me|u svim institucijama koje provode zakon je neophodna. Kada govorimo o saradnji sa rukovodiocima Grani~ne

U BiH nema kampova za obuku terorista
U svijetu je, posebno nakon izru~enja “al`irske grupe“ SAD-u stvorena slika da je BiH fundamentalisti~ko-islamska dr`ava u kojoj jo{ uvijek djeluju spava~i Al-Kaide. Imate li informacije, koje objavljuju mediji iz RS-a, da na podru~ju BiH postoje kampovi za uvje`bavanje “budu}ih“ terorista? Na osnovu izvje{taja sigurnosnih agencija kojima raspola`em, na teritoriju BiH nema osoba koje bi se mogle dovesti u vezu sa me|unarodnim terorizmom. Me|utim, nijedna zemlja u svijetu, pa tako ni BiH, ne mo`e isklju~iti mogu}nost da se na njenoj teritoriji pojave osobe koje se dovode u vezu s me|unarodnim terorizmom. Terorizam je globalna prijetnja koja ne bira ni vrijeme, ni vjeru, ni naciju. Najbolja odbrana od terorizma je prevencija, i mi kao zemlja ~lanica globalne koalicije za borbu protiv terorizma u obavezi smo sura|ivati sa svim zemljama potpisnicima i stvarati sopstvene institucije koje mogu adekvatno odgovoriti ovom izazovu. Kada je u pitanju popravljanje ugleda zemlje, najbolja formula za uspjeh je provo|enje zakona i vladavina prava.

BUDE LI SUDSKOG NALOGA, HAPSIT ]EMO I DODIKA
SNSD je dugo vremena bojkotovao mogu}nost da Vas Vije}e ministara BiH imenuje za ministra sigurnosti. Mislite li da je problem bio u raspodjeli mjesta, kako su tvrdili u SNSD-u, ili u ne~emu drugome? Kada govorimo o mom imenovanju na mjesto ministra sigurnosti BiH, smatram da se tu radilo o poku{aju trgovine pozicijama unutar bh. institucija. Kao {to znate, raspored pozicija u okviru Vije}a ministara BiH je utvr|en 2006. godine. Zaista ne znam koji bi drugi razlog mogao biti, osim poku{aja politi~ke trgovine na koju SDA nije pristala.
36

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

KAKO SE DESILA GORNJA MAO^A
REFORMA POLICIJE

Evropska unija od nas zahtijeva daljne reforme policije
Zanimljivo je da ste u vrijeme dok ste bili poslanik u Parlamentu BiH bili protiv predlo`enih zakona o reformi policije...? Ta~no, kao poslanik u Parlamentarnoj skup{tini BiH nisam glasao za ovu reformu policije. Ipak, kao ministar imam obavezu da provodim zakone koje je usvojio dr`avni Parlament. Smatram da ovaj nivo refome koji smo do sada postigli ne}e biti dovoljan za pridru`ivanje BiH EU, te vjerujem da nas u narednom periodu, barem kad je rije~ o oblasti sigurnosti, o~ekuju dodatne reforme, kako bi na{ sigurnosni sistem bio kompatibilan sa sistemima sigurnosti u Evropskoj uniji.

Ahmetovi} Ahmetovi} opominje da opominje da niko ko ru{i niko ko ru{i pravni poredak pravni poredak BiH ne}e ostati BiH ne}e ostati neka`njen neka`njen

POLICIJA POLO@ILA ISPIT U GORNJOJ MAO^I

REVIZIJA DRŽAVLJANSTAVA: Pet osoba kojima je državljanstvo BiH oduzeto, a na osnovu izvještaja Obavještajnosigurnosne agencije BiH predstavljaju prijetnju za nacionalnu sigurnosti, trenutno je smješteno u imigracionom centru, i u procesu ekstradicije
Ministarstvo pravde BiH je ju~er potpisalo sa kolegama iz Republike Hrvatske sporazum o me|usobnom izvr{avanju sudskih presuda. Uskoro }e biti isti takav sporazum potpisan i sa Srbijom, ~ime }e se ova oblast u potpunosti pravno regulisati. Da li bi se u tom kontekstu, BiH mogla posmatrati kao Meka ili uto~i{te za zlo~ince iz Hrvatske i Srbije, pogotovo sada nakon slu~aja Glava{? Potpisivanjem pomenutog sporazuma sa susjednim dr`avama ste}i }e se formalno pravne pretpostavke koje }e sprije~iti dosada{nju praksu po kojoj su osu|eni kriminalci i ratni zlo~inci `ivjeli mirno u BiH. Pravda mora biti zadovoljena, i BiH ne smije dozvoliti da bude uto~i{te presu|enim ratnim zlo~incima i kriminalcima.
37

policije BiH, Obavje{tajno-sigurnosnom agencijom BiH, te Agencijom za istrage i za{titu, mogu re}i da je na{a saradnja korektna i profesionalna. Imam namjeru sara|ivati sa svima, pa i sa Ministarstvom unutra{njih poslova Republike Srpske. Mi{ljenja sam da saradnja organa vlasti na svim nivoima treba biti unaprije|ena, {to }e kao rezultat imati pobolj{anje sigurnosti za sve gra|ane u BiH.

BiH VI[E NE]E BITI UTO^I[TE ZA KRIMINALCE
[ta, kao zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, mislite o dvojnom dr`avljanstvu koje Srbijancima i Hrvatima omogu}uje da poslije presude za krivi~no djelo pobjegnu u BiH i postanu nedostupni pravosu|u? Ovo pitanje bi trebalo biti rije{eno vrlo skoro, to jeste u narednih desetak dana.
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

ISMET TRUMI], FARMACEUTSKI MAKRO KOJI DRMA VLADOM

Nakon što je birokratskim trikovima svojevremeno isposlovao zastarijevanje slučaja koji ga je teretio za nezakonito trošenje nekoliko stotina hiljada maraka Carinske ispostave u Tuzli, ISMET TRUMIĆ, aktuelni sekretar federalne Vlade, već sedam godina uspješno zataškava svaki nagovještaj procesuiranja njegovih poslijeratnih, ali i aktuelnih poslova; istraživali smo kako je Trumiću pošlo za rukom da priskrbi sebi status “nedodirljivog federalnog činovnika” te kako je od činovničke plate stekao zavidnu privatnu imovinu

ISMET TRUMI] VJE^ITI SEKRETAR VLADE FEDERACIJE
Pravilnikom o radu Sekretarijata Vlade kojim rukovodi, Trumi} je sebi osigurao do`ivotnu sinekuru u Vladi FBiH
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: NERMINA [UNJ

E

ventualnim pretendentima na mjesto sekretara Vlade Federacije BiH, funkciji “rezerviranoj” ve} sedam godina za Ismeta Trumi}a, ambicije su, kako stvari stoje, uzaludne. Prema aktuelnom Zakonu o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH, iako je 2002. godine imenovan za sekretara Vlade isklju~ivo zahvaljuju}i Stranci za BiH, Trumi} danas, umjesto statusa imenovanog du`nosnika, ima status dr`avnog slu`benika?! Na ~elu Sekretarijata, dakle, i bez strana~ke podr{ke mo`e nesmetano do~ekati i penziju. Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH se, kad je ve} tako, morala pobrinuti da Trumi} pro|e konkursnu proceduru. Iako striktno propisana Zakonom, takva vrsta provjere je Trumi}a, pod vrlo ~udnim okolnostima, mimoi{la.

SAM SEBI PROPISAO PRIVILEGIJE
Klju~na podr{ka Vladi, odnosno radu federalnih ministara, pojednostavljeno bi glasila nadle`nost Sekretarijata pa se tako Ismet Trumi}, najkra}e re~eno, pita za sve. Od priprema sjednica, organizacije stru~nih slu`bi, imenovanja Vladinih komisija... Za taj je posao anga`irao ~ak deset pomo}nika. Dugogodi{njem “vlasniku” kabineta za ~iju je samo dekoraciju svojevremeno potro{eno 15.000 KM, kako ima status dr`avnog slu`benika, jedino se
38

SAM SEBI PROMIJENIO ULOGU

Trumi} ve} deset godina operativno vedri i obla~i stru~nim slu`bama Vlade FBiH

za platu ne mo`e mnogo prigovoriti. Priskrbio je sebi, me|utim, sve druge privilegije, ravne ministarskim. Od slu`benog Passata, do stana u sarajevskoj ulici Dervi{a Numi}a, zgradi popularnog naziva Lipa u kojoj borave Vladini zvani~nici, te 400 KM mjese~no za odvojeni `ivot. Naime, pored stana koji je navodno kupio u elitnom sarajevskom naselju Ciglane,

kao adresu prebivali{ta ipak je naveo Tuzlu. Kako Sekretarijat radi po Pravilniku o unutra{njoj organizaciji Vlade, a prijedlog tog dokumenta pi{e upravo Trumi}, uz ministre koji su izglasali Pravilnik, za nadle`nosti i privilegije, uklju~uju}i i onih deset pomo}nika, Trumi} ima zahvaliti upravo sebi. Federalni ministri se o~ito nisu
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

NESTRANA^KI AUTORITET KOJEG JE POSTAVILA SBiH
Foto: Mario Ili~i} Trumi}, nekada{nji {ef carina u Tuzli, uz Trumi}, nekada{nji {ef carina u Tuzli, uz pomo} svog kuma [ahbaza D`ihanovi}a pomo} svog kuma [ahbaza D`ihanovi}a pobjegao je u Sarajevo pred sudskim pobjegao je u Sarajevo pred sudskim procesom zbog nezakonitog dobivanja procesom zbog nezakonitog dobivanja stana u Tuzli -- u Sarajevu je stekao stana u Tuzli u Sarajevu je stekao najmanje dva ve}a ii ljep{a stana najmanje dva ve}a ljep{a stana
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

bavili ovim problemom pa, zahvaljuju}i i toj okolnosti, Trumi}a ve} prati glas prevejanog, najmo}nijeg Vladinog ~inovnika. Sude}i prema dosada{njem “kretanju u slu`bi”, titulu je me|u kolegama dobio s itekakvim razlogom. Njegov uticaj u Vladinim slu`bama po~iva prije svega na iznimno dobrim odnosima sa svima koji bi mu mogli “valjati“, po~ev{i od prvih saradnika pa do ministara u Vladi Federacije. Okupio je lojalne saradnike, naravno, prethodno “otjerao” skoro sve biv{e, nespremne “za saradnju”. Posebno “umije” sara|ivati s ministrima pa va`i za ~ovjeka koji “ima kapu za svaku vojsku” jer mu nimalo nije smetalo da iz okrilja SDA prije desetak godina utekne pod skute vrhu{ke Stranke za BiH.

^OVJEK ZA SVA VREMENA
Sjetimo se samo dijela Trumi}eve biografije prvih poslijeratnih godina. Karijera mu je bila u uzlaznoj putanji zahvaljuju}i najmo}nijim tuzlanskim SDA-ovcima. Strana~ka opredijeljenost mu me|utim nije bila prepreka da od 2002. godine u Sarajevu zasjedne u stolicu “najmo}nijeg Vladinog

SLUČAJ POD KLJUČEM Kako je rad tuzlanske Carinarnice bio pod kontrolom Vlade, odnosno kako je pokretanje provjere njihovog rada u opisu posla upravo sekretara Ismeta Trumića, nalazi revizije nikada nisu ispitani
~inovnika”, i to uz pomo} Stranke za BiH, odnosno svog vjen~anog kuma [ahbaza D`ihanovi}a, tada{njeg federalnog doministra pravde. Istina, u vrijeme vlasti Alijanse za promjene, tokom me|ustrana~kih konsultacija, ve}ina u Alijansi isticala je problem nespojivosti funkcija jer je sekretar Vlade s te pozicije mogao uticati na tok istrage koja je u to vrijeme vo|ena protiv njega zbog zloupotrebe polo`aja dok je bio na ~elu Carinske ispostave u Tuzli. Zbog “mira u ku}i” ~lanice Alijanse su ipak popustile pritisku Stranke za BiH i imenovale Trumi}a za sekretara Vlade FBiH. Pokazat }e se sedam godina kasnije da je protivljenje nekih ~lanica Alijanse bilo sasvim utemeljeno. Prije mandata u Vladi FBiH Trumi} je godinama, skoro po istom principu, zahvaljuju}i insistiranju iz najvi{eg strana~kog vrha SDA, obavljao odgo39

ZABORAVLJENA ZABORAVLJENA KRIVI^NA PRIJAVA KRIVI^NA PRIJAVA

ISMET TRUMI], FARMACEUTSKI MAKRO KOJI DRMA VLADOM
Foto: Milutin Stoj~evi}

BENEFICIJE KAO ZA MINISTRE
Iako ima stan u sarajevskom naselju Ciglane, Ismet Trumi} stanuje u Vladinoj zgradi Lipa na Grbavici

vorne funkcije u Vladi Tuzlanskog kantona. Nakon sudijskog sta`a u Okru`nom vojnom sudu u Tuzli, na{ao se na mjestu sekretara kantonalne Vlade, da bi potom, meteorskom brzinom, jer je to SDA navodno ultimativno zahtijevala od tada{njeg kantonalnog premijera Hazima Vikala, dospio na ~elo Ministarstva pravde Tuzlanskog Kantona. Odranije je poznat po tome {to, prije nego neko zatra`i njegovu smjenu ili potencira analizu njegovog rada, Ismet Trumi} “naprasno” napu{tao funkciju, pa je i 1999. godine “odjednom” digao sidro iz ministarske fotelje i obreo se na mjestu upravnika Carinske ispostave u Tuzli. Federalni revizori su, me|utim, tek nakon skoro tri godine njegovog rada, otkrili brojne zloupotrebe. I to nakon prijave direktora Carinske uprave Federacije, poslije ~ega je federalni revizorski ured pokrenuo istragu. Ispostavilo se da se pod pravno-birokratskim terminom “zloupotreba polo`aja” krije kupovina stana u Tuzli vrijednog 100.000 KM bez odobrenja Carinske uprave. Kasnije je taj stan Trumi} privatizirao certifikatima, ba{ kao i desetine drugih du`nosnika Vlade. Protiv biv{ih federalnih premijera Edhema Bi~ak~i}a i Ned`ada Brankovi}a je zbog sli~nih rabota u Kantonalnom sudu u Sarajevu u toku sudski proces. Federalni revizori su potom utvrdili jo{ nekoliko Trumi}evih sumnjivih poslova s bud`etskim novcem dok je bio na ~elu tuzlanske carinarnice. Izme|u ostalog, i za neopravdanost utro{ka 23.000 KM za adaptaciju zgrade Carine. Vi{e je novca, me|utim, potro{io za kupovinu navodno
40

NAJBOGATIJI FEDERALNI ^INOVNIK

Impozantna imovina u Tuzli i Sarajevu
Osim stana u centru Tuzle, kojemu je za deset godina od 100.000 maraka tr`i{na vrijednost najmanje udvostru~ena, do kojeg je do{ao, kako smo ve} kazali, pod vrlo sumnjivim okolnostima, sekretar Vlade Federacije BiH Ismet Trumi} je i u Sarajevu navodno kupio “ove}i” stan u naselju Ciglane. Svojoj supruzi Almi u Tuzli je 1996. godine otvorio jednu od prvih privatnih apoteka. Posao se za vi{e od deceniju itekako pro{irio pa je porodica Trumi} danas posjednik lanca apoteka Eurofarm Edal, dvije u samom gradskom jezgru Tuzle i jedne u okolini jezera Modrac.

PORODI^NI POSAO PORODI^NI POSAO

Jedna od tri apoteke Eurofarm Jedna od tri apoteke Eurofarm Edal u Tuzli, vlasni{tvo Edal u Tuzli, vlasni{tvo Trumi}eve supruge Trumi}eve supruge

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

NESTRANA^KI AUTORITET KOJEG JE POSTAVILA SBiH
NEZAJA@LJIVI BIROKRATA IZ @IVINICA

Ismet Trumić imao je ozbiljne ambicije da postane sudija Ustavnog suda BiH
Tokom izbora sudaca Ustavnog suda BiH, sredinom 2008. godine, me|u imenima kandidata na{lo se i ime sekretara Vlade Federacije BiH. U svojoj biografiji koju je dostavio, naravno, nema ni traga mrljama iz pro{losti. Kako je za ovaj izbor relevantno pravni~ko iskustvo, Trumi}u je ta okolnost dobrodo{la pa nije ni spomenuo rad u Carinskoj ispostavi u Tuzli. Naveo je samo kako je stekao bogato pravni~ko iskustvo na funkcijama u institucijama na kantonalnom nivou. Napisao je kako je bogato iskustvo stekao rade}i kao zamjenik tu`ioca, sudija Op}inskog suda i Okru`nog vojnog suda u Tuzli tokom rata, pomo}nik ombudsmena Federacije BiH u Tuzli i kantonalni ministar pravde. Iako to u CV-ju za budu}e sudije Ustavnog suda BiH nije naveo, Trumi} je uz ovo iskustvo odlu~io polo`iti i notarski ispit, tek “da se na|e ako zatreba”. Zanimljivo je da je dobro informirani Trumi}, ispit polo`io prvi me|u kolegama u zemlji, navodno mnogo prije maja 2007. godine kada su notari po~eli s radom u Bosni i Hercegovini.

BENEVOLENTNI TRUMIĆ: Posebno “umije” sarađivati s ministrima pa važi za čovjeka koji “ima kapu za svaku vojsku” jer mu nimalo nije smetalo da iz okrilja SDA prije desetak godina utekne pod skute vrhuške Stranke za BiH
slu`benog automobila Golf 1. Prva verzija Golfa se u to vrijeme mogla kupiti za dvijetri hiljade maraka, me|utim, Trumi} ga je platio ~ak 49 hiljada!? “Do`ivotni” sekretar Vlade Federacije je, me|utim, za sve nalaze pro{ao neka`njeno. Kako je rad tuzlanske Carinarnice bio pod kontrolom Vlade, odnosno kako je pokretanje provjere njiFoto: Mario Ili~i} Internim aktima, koje je prihvatio ii Internim aktima, koje je prihvatio federalni premijer Mustafa Mujezinovi}, federalni premijer Mustafa Mujezinovi}, Vladin sekretar ima {iroke ovlasti Vladin sekretar ima {iroke ovlasti

POVJERENJE PREMIJERA

hovog rada u opisu posla upravo sekretara Ismeta Trumi}a, nalazi revizije nikada nisu ispitani. Trumi} je naime skrivao prijavu u ladici svog radnog stola, sve dok slu~aj nije zastario. “Od posljednje povrede radne du`nosti do pokretanja disciplinske odgovornosti proteklo je vi{e od godinu dana”, obrazlo`eno je u Rje{enju Vlade FBiH kojim je stavljena ta~ka na ovaj slu~aj. Zanimljivo, i ovo je obrazlo`enje, kako je taj posao tako|er u njegovoj nadle`nosti, napisao sam Ismet Trumi}! Budu}i da i danas, prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji Vlade, Trumi} ima kontrolu nad administrativnim procedurama, malo je vjerovatno da }e, i ako dobro upu}eni slu`benici “podignu glas” protiv Trumi}evog rada, u kona~nici to uop}e dospjeti do u{iju federalnih ministara. Za svaki je slu~aj, Trumi} na “muke” ovih dana navodno stavio jednu od svojih uposlenica, sestru jednog od kantonalnih tu`ilaca. Slu`benici je “najednom” na{ao da joj za radno mjesto koje obavlja treba fakultetska diploma. Kako bi po propisima Agencije za dr`avnu slu`bu uposlenica zavr{ila u poduga~kom redu kandidata koji bi se vjerovatno javili na konkurs za to radno mjesto, dr`e}i je u stalnom strahu od takvog ishoda Trumi} poku{ava isposlovati da tu`ioci u {irokom luku zaobilaze sve njegove dosada{nje poslove.
41

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

EVROPA, ODMAH TIM EU-a Novi kolegij Evropske komisije im PROVJERAVA DA najviše njegovih članova pripad LI JE ISPUNJENA
MAPA PUTA ZA BiH
Tim stru~njaka Evropske unije po~eo je obavljanje uvida u to je li BiH ispunila uvjete iz tzv. Mape puta za liberalizaciju viznog re`ima s zemljama EU-a. Eksperti iz EU-a trebali bi tokom ove sedmice analizirati u kolikoj su mjeri ispunjeni uvjeti u oblasti imigracije, azila i granica. Ve} idu}e sedmice trebali bi do}i stru~njaci koji }e analizirati ispunjenje uvjeta za liberalizaciju viznog re`ima u oblastima borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije te suradnje policije i pravosu|a. Ukoliko izvje{taj eksperata bude pozitivan, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti preporuku Evropske komisije za ukidanje viza za gra|ane BiH prema zemljama EU-a, najvjerojatnije od 1. jula ove godine.

ZAMJENA RESORA ILI NOVA IMENOVANJA
Biv{i povjerenik za pro{irenje, Finac Olli Rehn u novom je sazivu zadu`en za gospodarske i monetarne poslove, dok je za ^eha [tefana Fuelea, kojem je pripao resor pro{irenja, ovo prvi mandat u EK-u

BUGARSKA BI PONOVO MOGLA IZGUBITI POMO] EU-a
Evropska unija upozorila je Bugarsku da bi mogla izgubiti milijarde eura pomo}i EU-a, te biti dodatno financijski ka`njena ako nova vlada ne zaustavi prevare s fondovima EU-a i korupciju. Mediji prenose rije~i ministra poljoprivrede Miroslava Najdenova da nova vlada desnog centra ima dva mjeseca za suo~avanje s problemima zbog kojih je prethodna vlada izgubila pravo na 3,2 milijarde eura evropske pomo}i za ruralni i poljoprivredni razvoj.
Sofija

Nakon što je početkom ove sedmice dobila potvrdu Evropskog parlamenta, prvi službeni sastanak nove Komisije očekuje se sredinom iduće sedmice

G

lasovima tri od ~etiri najve}e politi~ke grupe u Evropskom parlamentu (evropski narodnjaci, socijaldemokrati i liberali dok su Zeleni bili protiv), zastupnici Evropskog parlamenta potvrdili su po~etkom ove sedmice na plenarnoj sjednici u Strasbourgu novu Evropsku komisiju, ~iji }e mandat trajati do kraja oktobra 2014. godine. Prije potvr|ivanja nove Evropske komisije (EK), Evropski parlament (EP) izglasao je rezoluciju o budu}im odnosima s EK-om, a kojom Parlament dobiva bitno ve}e ovlasti nego

dosad. Prema tom dogovoru, Komisija }e jednako tretirati Vije}e i Parlament kada je rije~ o pristupu dokumentima. Osim toga, Komisija }e u rokovima morati odgovoriti na zahtjev EP-a da inicira neki zakonodavni prijedlog, a uvedeno je i ispitivanje povjerenika Komisije od strane zastupnika na plenarnim sjednicama. Jedna od najva`nijih novina je i mogu}nost da Parlament tra`i ostavku pojedinih povjerenika. I pored gore spomenutih novina, Parlament, ipak, nije dobio sve {to je tra`io u pregovorima, me|u ostalim da budu}i veleposlanici i posebni
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

42

ma sedam potpredsjednika, a da strankama desnog centra
nadle`nim odborom Evropskog parlamenta. Umjesto nje imenovana je biv{a potpredsjednica Svjetske banke Kristalina Georgijeva. Prvi slu`beni sastanak nove Komisije, koja je glavni izvr{ni organ EU-a i predlaga~ evropskih zakona (ona nadgleda

KAKO [TEDE EVROPLJANI
Nijemci zbog krize najvi{e {tede na hrani i posjetima restoranima, proizlazi iz studije Dru{tva za istra`ivanje tr`i{ta iz Nürnberga, prenose mediji. Kriza }e se, kako pokazuje studija, odraziti i na sezonu godi{njih odmora. Tako }e se tre}ina ispitanih Nijemaca ove godine odlu~iti za jeftinije turisti~ko odredi{te, {to ide u prilog njema~kom turizmu, ali i turizmu okolnih zemalja do kojih je mogu}e do}i vlastitim automobilom. Potro{a~i u ostalim evropskim zemljama u kojima je provedeno ispitivanje, poput Austrije, Francuske ili Velike Britanije, tako|er su ponudili sli~ne odgovore, dok u Poljskoj i [panjolskoj {tednja kao sredstvo borbe protiv krize nema veliki zna~aj.

OZBILJNE PRIPREME ZA NOVI BUDŽET EU-a: Jedna od najvažnijih obaveza Evropske komisije u sljedećih pet godina bit će priprema budžetskog okvira EU-a za razdoblje od 2013. do 2020. godine, a rasprava o tome počinje već sljedeće godine

IZBORI U UKRAJINI
Viktor Janukovi~ pobijedio je Juliju Timo{enko u drugom krugu ukrajinskih predsjedni~kih izbora, a u izbornoj no}i zatra`io je od nje da odstupi s mjesta premijerke. Janukovi~ je prvi u vi{estrana~koj povijesti Ukrajine koji je pobijedio s manje od 50 posto osvojenih glasova {to Timo{enko daje, ipak, nekog osnova da ostane premijerka. Procjenjuje se da }e Janukovi~ kao predsjednik napraviti zaokret prema Rusiji te udaljiti Ukrajinu od prozapadne politike.
Julija Timo{enko

[tefan Fuele

predstavnici EU-a budu saslu{avani i njihovo imenovanje potvr|eno u Parlamentu. Novi kolegij Evropske komisije ima sedam potpredsjednika, a najvi{e njegovih ~lanova — trinaest, pripada strankama desnog centra. Liberali su zastupljeni s osam, te stranke lijevog centra sa {est povjerenika. Svaka zemlja ~lanica Evropske unije ima pravo na jednog predstavnika u Evropskoj komisiji. Svi kandidati za povjerenike nakon toga moraju pro}i saslu{anje pred nadle`nim odborima Evropskog parlamenta. Tek nakon {to svi kandidati dobiju pozitivnu ocjenu pristupa se glasanju. Podsjetimo, Bugarska je jedina morala zamijeniti svoju ~lanicu Komisije, nakon {to biv{a ministrica vanjskih poslova Rumjana @eleva imenovana za povjerenicu za me|unarodnu suradnju i humanitarnu pomo}, nije pro{la test na saslu{anju pred
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

provode li dr`ave ~lanice obveze koje proizlaze iz normi donesenih na evropskoj razini), trebao bi se odr`ati sredinom naredne sedmice. Jedna od najva`nijih obaveza Evropske komisije u sljede}ih pet godina bit }e priprema bud`etskog okvira EU-a za razdoblje od 2013. do 2020. godine, a rasprava o tome po~inje ve} sljede}e godine. Nova Evropska komisija, na ~ijem je ~elu u drugom mandatu José Manuel Barroso, trebala je preuzeti du`nost jo{ 1. novembra pro{le godine, ali je zbog neizvjesnosti s Lisabonskim ugovorom postupak izbora nove Komisije kasnio. Podsjetimo da je biv{i povjerenik za pro{irenje, Finac Olli Rehn u novom sazivu zadu`en za gospodarske i monetarne poslove, dok je ^eh [tefan Fuele dobio resor pro{irenja. (D. Savi})
43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Strane investicije u BiH 452 miliona eura Crnogorski “Mesopromet“ preuzeo zeni~ki “Zmajevac“ Strate{ki energetski projekt Italije i Crne Gore Recesija potaknula {tednju stanovni{va
NJEMA^KA NJEMA^KA INVESTICAIJA U TUZLI INVESTICAIJA U TUZLI

Obnovljena proizvodnja u “Zmajevcu“
Lider u mesoprera|iva~koj industriji Crne Gore, bjelopoljska kompanija Mesopromet, u privatnom vlasni{tvu tamo{njeg poduzetnika Hilmije France, s uspjehom je okon~ala projekat obnove i modernizacije Zmajevca, nekada{njeg mesoprera|iva~kog lidera na prostoru zeni~ke regije. U novoosnovanoj kompaniji Zmajevac-Franca, u ~ije je preuzimanje i modernizaciju crnogorski poduzetnik investirao oko 5 miliona KM, uposleno je 40 novih radnika koji }e raditi u moderniziranoj klaonici, u obnovljenim proizvodnim halama za preradu mesa i u novoizgra|enom megamarketu s bogatom ponudom mesnih prera|evina. Nekada{nje dr`avno preduze}e “Mesopromet“ u Bijelom Polju Franca je preuzeo 1990. godine i u samo nekoliko narednih godina uspio je preuzeti lidersku poziciju na crnogorskom tr`i{tu. Zahvaljuju}i i obilatim poticajima crnogorske vlade, Franca je razvio integralnu proizvodnju koja podrazumijeva uzgoj stoke na vlastitim farmama, preradu mesa u modernoj fabrici kapaciteta 3.600 tona, i prodaju mesnih prera|evina u vlastitoj mre`i maloprodajnih objekata izgra|enih diljem Crne Gore. Ozbiljniji izlazak na regionalno tr`i{te Franca je zapo~eo preko zeni~kog Zmajevca, jedine kompanije te vrste na {irem prostoru zeni~ke regije.

Xella International u Tuzli je izgradila Xella International u Tuzli je izgradila tvornicu gra|evinskog materijala tvornicu gra|evinskog materijala

Pad stranih investicija u BiH 35 posto
S ostvarenim prilivom direktnih stranih investicija u iznosu od oko 452 miliona eura, protekla 2009. godina bila je jedna od najlo{ijih u posljednjoj deceniji. U pore|enju s godinom ranije, strane investicije u BiH pale su za oko 35 posto - sa 700 na 452 miliona eura. Sretna je okolnost da je struktura direktnih stranih investicija jo{ uvijek povoljna, budu}i da je oko 40 posto novca plasirano u proizvodnu djelatnost. Samo u dva proizvodna pogona - u tuzlanskoj tvornici gra|evinskog materijala Xella i zeni~koj tvornici plemenitih gasova Messer - austrijski i njema~ki investitori plasirali su preko 45 miliona eura. S ukupnim plasmanom od oko 78 miliona eura, Austrija je ponovo preuzela lidersku poziciju ispred Slovenije sa 59, Njema~ke s 51, i Turske s 47 miliona eura. Prema dostupnim podacima Agencije za promociju stranih investicija, geografski raspored priliva stranih investicija izrazito je nepovoljan i neujedna~en. Glavnina ino kapitala (oko 70 posto) plasirana je u tri najve}a industrijska i privredna bazena (Sarajevo, Zenica, Tuzla), a skoro 90 posto ukupnih stranih investicija u protekloj godini realizirano je na podru~ju Federacije BiH.
44

Pad stranih investicija dijelom se mo`e objasniti i opravdati uticajem globalne ekonomske krize, ali glavne razloge ipak treba tra`iti u vladaju}im strukturama BiH koje su stalnim sva|ama i ratobornom retorikom presudno doprinijele pogor{anju politi~kog i sigurnosnog ambijenta u BiH. Priliv stranih investicija u 2010. godini mogao bi biti vi{estruko ve}i pod uvjetom da se makar djelimi~no ostvare optimisti~ne najave entitetskih vlada o aktiviranju potencijala u elektroenergetskom sektoru. Republika Srpska planira izgradnju {est hidroelektrana na Bosni (izme|u Doboja i Modri~e) za koje je koncesije dobila norve{ka kompanija Technor Energy Asa a Federacija BiH najavljuje skoro raspisivanje tendera za izgradnju nekoliko velikih hidro i termocentrala (HE Vranduk, TE Tuzla, TE Kakanj...) ~ija vrijednost vi{estruko prema{uje ukupni nivo stranih investicija ostvarenih u protekloj godini. Osim toga, Vlada Federacije BiH planira i skoru prodaju dr`avnog kapitala u sarajevskoj farmaceutskoj kompaniji Bosnalijek, za ~ije je preuzimanje i modernizaciju interes pokazao ameri~ki farmaceutski gigant Alvogen Group.

IZLAZAK NA REGIONALNO TR@I[TE

Crnogorski biznismen Hilmija Franca preuzeo je zeni~ku tvornicu Zmajevac

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

Podmorski kabel Peskara - Bar

VIZIONARSKI PLAN
Ideju o izgradnji podmorskog kabla do Italije prvi je lansirao Ante Markovi}

Prije nekoliko dana Italija i Crna Gora potpisale su ugovor o postavljanju visokonaponskog energetskog kabla izme|u Peskare i Bara ukupne du`ine 300 kilometara. Rije~ je o investiciji vrijednoj preko 700 miliona eura koja se na izravan na~in ti~e i BiH. Postavljanje podmorskog kabla izme|u Italije i Hrvatske svojevremeno je predlagao posljednji premijer biv{e Jugoslavije Ante Markovi}, vlasnik kompanije Tehel, koja je imala ambiciozne planove u elektroenergetskom sektoru. No, crnogorska vlada reagirala je br`e, {to }e Crnoj Gori omogu}iti da postane zna~ajno energetsko ~vori{te.

Osim Italije i Crne Gore, investicija se izravno ti~e i BiH, koja jedina u regiji ostvaruje zna~ajan vi{ak elektri~ne energije. Podmorskim kablom izme|u Peskare i Bara uglavnom bi se izvozila struja iz BiH, mada bi struja tekla i u suprotom smjeru, iz Italije u Crnu Goru. Italija, naime, ima manjak struje ali samo tokom dana dok u no}nim satima, kada potro{nja padne i do 80 posto, ima golemi vi{ak s kojim ne zna {ta bi. Vi{ak no}ne jeftine struje iz Italije otkupljivala bi Crna Gora, ali vjerovatno i BiH i ta bi se struja koristila za no}ni rad pumpi u reverzibilnim hidrocentralama ~ija je izgradnja planirana i u gornjem toku Neretve.

Hrvati najštedljiviji i najzaduženiji
Tokom prethodne “recesijske“ godine, {tednja gra|ana BiH u komercijalnim bankama uve}ana je za oko 150 miliona eura i trenutno iznosi oko 2,8 milijardi eura. Recesija je op}enito doprinijela opreznijoj potro{nji gra|ana pa je {tednja stanovni{tva porasla u svim dr`avama regije. Hrvatski gra|ani trenutno u bankama dr`e oko 13 milijardi eura, dva puta vi{e od gra|ana Srbije, ~iji su {tedni depoziti dostigli rekordan iznos od 6,2 milijarde eura. No, hrvatski gra|ani najvi{e su i kreditno zadu`eni ukupno oko 14 milijardi eura, {to je bezmalo 3 puta vi{e od gra|ana Srbije koji trenutno bankama duguju oko 4,8 milijarde eura. Trenutna zadu`enost gra|ana BiH iznosi 3,1 milijardu eura i za 150 miliona eura ve}a je od {tednih depozita.
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

45

GORA@DE U VANCOUVERU

Pred početak Zimskih olimpijskih igara u kanadskom Vancouveru reporteri “SB“ posjetili su fabriku “Bekto Precisa“ u Goraždu u kojoj se već godinama proizvodi vrhunska ski oprema za vodeće svjetske proizvođače skija; uz skijaške industrijske gigante goraždanska firma i njen samozatajni vlasnik REDŽO BEKTO poslovno surađuju i sa vodećim svjetskim proizvođačima automobila, “Volkswagenom“, “Fiatom“, “Mercedesom“

PRIVREDNO ^UDO U GORA@DU
Mjesto gdje se sklapaju dijelovi za presti`ne svjetske brendove ski i auto industrije

LIJEPO JE BILO U GORA@DU, DOVI\ENJA U VANCOUVERU
RED@O BEKTO Gora`danski partner najzvu~nijih svjetskih skija{kih i automobilskih brendova
46
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

SVJETSKI BRENDOVI “BEKTO PRECISE”
POSLOVNO-PROIZVODNO CARSTVO
Zgrada uprave i proizvodne hale Bekto Precise

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

K

oliko smo se radovili skija{kim uspjesima Bojana Kri`aja, Mateje Svet, Jureta Franka, a nisu nam bili mrski ni uspjesi [ve|anina Ingemara Stenmarka, toliko smo se radovali i bili ponosni na ~injenicu da su najbolji svjetski skija{i prije 20-30 godina skijali na tada doma}oj “dasci” - Elanu, nekada{njem “poslovnom ~udu“ iz slovena~kog gradi}a Begunja. Danas, dvadesetak godina nakon raspada biv{e Jugoslavije i Elana, Bosanci i Hercegovci ipak mogu biti ponosni na sve skija{e koji skijaju na Atomicovim, Fischerovim i Völklovim skijama na kojima su Fischerovi i Markerovi vezovi jer se dijelovi opreme ovih svjetski poznatih ski brendova proizvode u BiH. U gradu koji se ~esto zove i slijepim crijevom Federacije - Gora`du, kompanija Bekto Precisa ovim poslovima se, izme|u ostalog, intenzivno bavi ve} desetak godina.

desetak godina. Trenutno najintenzivnije radimo sa Fischerom i Markerom, a pored njih sura|ujemo i sa Völklom i Atomicom. Me|utim, Atomic vi{e nije onaj stari Atomic. Ostao je brend, ali je tu kompaniju preuzeo Salamon i sada radimo vezove za njih, ali u puno manjim koli~inama u odnosu na ranije”, ka`e nam menad`er prodaje Sanja Muhi}, poja{njavaju}i kako je dvadesetak radnika Bekto Precise uposleno na izradi dijelova ski opreme za renomirane svjetske brendove. Me|utim, proizvodnja dijelova za ski opremu samo je jedan od proizvodnih segmenata kojim se bavi Bekto Precisa. Naime, voza~i luksuznih automobila presti`nih marki kao {to su Ferrari, Audi, BMW i VolRED@O BEKTO
Biznismen sa me|unarodnom reputacijom

kswagen, kada pale svjetla, daju `migavac, ili aktiviraju brisa~e, te{ko da mogu znati da su ti prekida~i i ru~ice proizvedeni u Bekto Precisi koja se bavi proizvodnjom dijelova za automobilske komandne table. Pored toga, Bekto Precisa proizvodi i plasti~ne dijelove za Wabco ko~ione sisteme koji se ugra|uju u renomirane marke automobila, primjerice njema~ki Mercedes. Istovremeno, Bekto Precisa za britansku kompaniju Mosdorfer pravi sklopke za niskonaponsku i srednjenaponsku elektrodistributivnu mre`u.

POUZDANOST I KVALITET, GARANT USPJE[NOG POSLOVANJA
Za nepunih pet godina, koliko postoji kompanija Bekto Precisa, imena i me|unarodni ugled koji u`ivanju njihovi poslovni partneri i kupci, najbolje svjedo~e o uspjehu ove gora`danske kompanije. “Bekto Precisa prostire se na blizu 30 hiljada kvadratnih metara. Napravljena je upravna zgrada, alatnice, proizvodni pogoni, a trenutno zapo{ljavamo oko 260 radnika”, ka`e Sanja Muhi}, kojoj je ipak najdra`a menza iznad koje su napravljeni apartmani u kojima odsjedaju strani poslovni partneri, a koji su uglavnom zauzeti jer Bekto Precisa izvozi 95 posto svojih proizvoda. Optere}eni vje~itim problemom javnih nabavki i raspisivanjem tendera u na{oj zemlji, potpuno smo smetnuli s uma da strane privatne,
47

SARADNJA SA PRESTI@NIM SVJETSKIM BRENDOVIMA
“Suradnju sa proizvo|a~ima ski opreme po~eli smo prije
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

GORA@DE U VANCOUVERU

1.

2.

3.
REITING KOMPANIJE: “Kompanija dolazi do poslova i ugovora preko poznanstava koje je vlasnik Redžo Bekto stekao baveći se ovim poslovima preko trideset godina”
STRU^NA POMO] IZ KRAGUJEVCA

Stručnjaci iz kragujevačke “Zastave“ na “privremenom” radu u Goraždu
Srce Bekto Precise je alatnica gdje se proizvodi alat visokog kvaliteta za brizganje plasti~nih i livenih dijelova najvi{eg kvaliteta i preciznosti izrade. Sve ma{ine povezane su sa radnim stanicama, odnosno kompjuterima koji koriste TopSolid i AlphaCAM sisteme programiranja, odnosno konstruisanja. O tome nam je ne{to vi{e rekao in`injer Miroljub Mi~evi} iz Kragujevca koji se prije tri godine zaposlio u Bekto Precisi. “Moj posao i posao mojih kolega jeste da na osnovu trodimenzionalne konstrukcije alata, ili kalupa, softverski projektujemo tehnologiju, odnosno programiramo ma{ine koje }e razli~itim tenikama napraviti alate, odnosno kalupe”, ka`e Mi~evi}. On je karijeru programera za konstrukciju alata po~eo prije vi{e od 20 godina u kragujeva~koj Zastavi. “Ovim poslovima bavim se vi{e od dvadeset godina i mogu vam re}i da su alatnice Bekto Precise bez konkurencije vode}e na prostoru Balkana”, ka`e Mi~evi}. Pored Mi~evi}a, za Bekto Precisu radi i privatna firma Konstruktivni biro iz Kragujevca, koju su nakon propasti Zastave osnovali in`injeri Rade Milojevi} i Branko Dre{evi}. “Osnovali smo biro koji pru`a usluge za konstrukciju alata. Me|utim, jedini na{ klijent je Bekto jer nam daje toliko posla da nemamo ni vremena, ni potrebe da radimo i za druge”, ka`e Dre{evi}.

IN@INJERSKI KUTAK
Programeri koji softverski upravljaju ma{inama

48

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

SVJETSKI BRENDOVI “BEKTO PRECISE”

5.

7.

8.

4.
TRE]A SRE]A

6.

1., 2., 3. i 6. Od proizvodnje alata do auto-prekida~a; 4., 5., 7. i 8. gotovi proizvodi: ski atomic, glava volana BMW-a, markerski vezovi i plasti~ni crijep

PROIZVODNI ASORTIMAN

Redžo Bekto izbjegava novinare i ne voli javno eksponiranje
Vlasnik Bekto Precise Red`o Bekto, prema rije~ima Sanje Muhi}, nije sklon razgovoru sa novinarima. “Bektu ne}ete mo}i vidjeti. On je od onih ljudi koji se ne vole pojavljivati u javnosti, odnosno u medijima. ^ovjek vi{e nego dobro radi svoj posao, ali ne `eli se eksponirati na takav na~in”, rekla nam je Muhi}eva kada smo zatra`ili razgovor sa njenim {efom. Ipak, poznato je da je Red`o Bekto karijeru po~eo ranih sedamdesetih godina pro{log stolje}a najprije u Njema~koj, a zatim u Austriji gdje je osnovao privatnu firmu Bekto Gmbh. za izradu ma{inskih alata - kalupa za preradu plasti~nih masa. Nakon dva neuspjela prijeratna poku{aja da ste~eno iskustvo i zara|eni kapital investira u rodno Gora`de, uspjelo mu je to 1996. godine. Bektina firma Bekto Gmbh. ulazi u zajedni~ku, joint venture firmu sa gora`danskom Pobjedom. Kako Pobjeda nije mogla pratiti nova ulaganja Bekte, 1999. godine, kantonalna Agencija za privatizaciju prihvatila je ponudu firme Bekto i tako je nastala kompanija Bekto Internacional. Privatizacijski ugovorene obaveze, zapo{ljavanje 30 novih radnika i ulaganje 5,7 miliona KM u opremu, su ispunjene. Kona~no, Red`o Bekto 2005. godine osniva kompaniju Bekto Precisa, koja se bavi proizvodnjom alata za brizganje plastike, obojenih metala, kombinacije plastike i metala, kao i plasti~nih i livenih dijelova, a Bekto Internacional prodaje svom poslovnom partneru iz Njema~ke, firmi Emka koja se bavi proizvodnjom brava i zaptivnih mehanizama s kojom Bekto Precisa jo{ uvijek odr`ava dobru poslovnu saradnju.

BEKTO PRECISA
Upravna zgrada

multinacionalne kompanije ne raspisuju tendere nego ugovore sklapaju sa poznatim i pouzdanim partnerima. Stoga i ne iznena|uje {to je na na{e pitanje da li je Bekto do unosnih poslova do{ao kroz tenderske procedure Sanja Muhi} odgovorila odri~no. “Kompanija dolazi do poslova i ugovora preko poznanstava koje je vlasnik Red`o Bekto stekao bave}i se ovim poslovima preko trideset godina. Kada je firmu iz Austrije preselio u BiH, kupci su do{li za njim. U ovoj bran{i svako zna svakog i ~esto se desi da nas na{i poslovni partneri predlo`e drugim kompanijama koje stupe s nama u kontakt i tako se posao {iri. Lan~ano”, obja{njava Sanja Muhi}. Sude}i prema veli~ini i obimu poslovnog carstva koje je Bekto izgradio za kratko vrijeme, ~ini se da “lancu” nema kraja. Ali, kako Red`o Bekto vje{to izbjegava novinare, njegovi suradnici isto toliko vje{tine izbjegavaju odgovoriti na pitanja koja se ti~u finansija. Tako su sva na{a pitanja o dosada{njim ulaganima, godi{njem prometu, finansijskoj dobiti i poslovanju firme ostala bez odgovora. Me|utim, ako se zna da firma zapo{ljava 260 radnika, da se prostire na 30 hiljada kvadratnih metara u pet, {est no voizgra|enih objekata u kojima je smje{teno osamdesetak najsavremenijih ma{ina japanskog proizvo|a~a Okuma, te ameri~kog Hassa i Ingersolla, jasno je da se investicije mogu mjeriti u desetinama miliona maraka.
49

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

OSMO SVJETSKO ^UDO

Prije pet mjeseci u Dubaiju, poslovnom sjedištu Bliskog istoka, na spektakularan način je pušten u promet najluksuzniji i najskuplji metro na planeti; novinarka “SB“ otkriva da je idejni tvorac Dubai metroa Sarajlija BORAN AGOŠTON, danas jedan od najtraženijih svjetskih arhitekata, koji prvi put govori za medije u BiH
50

BORAN AGO[TON, S KOJI JE ZADIVIO
Pi{e: DANKA SAVI]

ubai, ~udo od grada sa najve}im i najvi{im hotelom na svijetu, Burj Al Arabom, jedinim sa sedam zvjezdica, poluotokom u obliku palme, nestvarnim podvodnim hotelom, trgova~kim megacentrima, dobio je i najve}u stanicu metroa na svijetu. Prije nekoliko mjeseci, predstavljaju}i jedinstven metro sistem, Dubai je ponovo sve ostavio bez daha - tada je, naime, ovdje

D

otvorena dionica podzemne `eljeznice (ina~e, prve u nekoj zemlji Perzijskog zaljeva) sa najdu`im vozom bez voza~a na svijetu.

ODLAZAK IZ SARAJEVA
Pu{tena je u promet na simboli~an datum (9. 9. 2009.), u trenutku kada je divovski sat otkucao 9 sati i 9 minuta na stanici uz jedan od najve}ih trgova~kih centara u Dubaiju. Kod nas je, me|utim, ostalo potpuno nepoznato da je Sarajlija Boran Aga{ton dizajn direktor ovog impresivnog projekta.
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

SARAJLIJA KOJI JE DIZAJNIRAO DUBAI METRO
RESPEKTABILNO INTERNACIONALNO ISKUSTVO
Pedesetogodi{nji Sarajlija Boran Ago{ton posljednjih osam godina radi za Adeas, drugu svjetsku arhitektonsku kompaniju koja ima ~etrdesetak ureda u Aziji, na Bliskom istoku, u Evropi i Americi

PROJEKT KOJI JE ZADIVIO SVIJET
Metro Dubai je najdu`i potpuno automatizirani `eljezni~ki sistem sa 47 stanica, uklju~uju}i i 8 podzemnih

SARAJLIJA SVIJET
Dizajner najluksuznijeg i najmodernijeg metroa na svijetu koji je koštao 8 milijardi dolara
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

Ago{ton posljednjih osam godina radi za drugu svjetsku arhitektonsku kompaniju Adeas koja nudi konsultantske usluge arhitekture, enterijera, masterplaninga i urbanog dizajna u Aziji, Bliskom istoku, Evropi i Americi. Sa ~etrdeset jednim uredom u svijetu, prisutni su na svim kontinentima osim u Australiji. “Oti{ao sam prije rata iz Sarajeva, 1990. godine...“, ka`e u razgovoru za “SB“. Danas iza sebe ima devetnaest godina me|unarodnog iskustva. Njegov je put iz Sarajeva i{ao preko Australije do Azije. “Nakon {to sam prije dvadeset godina emiN grirao u Australiju, gdje sam boravio dvije i po godine, preselio sam se u Singapur i tamo ostao osam i po godina. Potom sam oti{ao za Indiju na godinu dana, pa iz Indije u Hong Kong tri i po godine, zatim ponovo u Singapur, odakle sam i stigao u Dubai“, kaze Aga{ton. Dubai, nekada samo grad ribe i {koljki, po~eo je rasti kada su otkrivena ogromna
51

OSMO SVJETSKO ^UDO
ASTRONOMSKE CIFRE

Metro Dubai koštao je fantastičnih 7,6 milijardi dolara!!!
Metro Dubai je najdu`i potpuno automatizirani `eljezni~ki sistem na svijetu sa 47 stanica, uklju~uju}i i 8 podzemnih. Vlasti se nadaju da }e upotreba metroa smanjiti gustinu saobra}aja u gradu gdje je vi{e od milion vozila saobra}alo krajem 2008. godine, {to je jedno vozilo na dva stanovnika. Po~etna cijena podzemne `eljeznice bila je 4,4 milijarde dolara kada je projekt krenuo 2005., a s vremenom je prema{ila 7,6 milijardi. Samo proizvodnja luksuznih vozova ko{tat }e 456,2 miliona ameri~kih dolara, a cijeli pogon (koji uklju~uje Zelenu, Ljubi~astu, Modru i @utu liniju i koji }e u cijelosti biti dovr{en 2020. godine) prevozit }e 1,2 miliona putnika dnevno i ko{tat }e oko 125 miliona dolara godi{nje. Sve linije zajedno, kada budu dovr{ene, pokrivat }e preko ~etiri stotine kilometara pruge.

NAJBOLJA, NAJSKUPLJA, NAJVE]A

VELIKI ARHITEKTONSKI IZAZOV
Metro Dubai je trebao imati oblik koji odra`ava povijest i kulturu grada, a uz to da bude funkcionalan i siguran

Po~etna cijena podzemne `eljeznice bila je 4,4 milijarde dolara Po~etna cijena podzemne `eljeznice bila je 4,4 milijarde dolara kada je projekt krenuo 2005., a s vremenom je prema{ila 7,6 milijardi kada je projekt krenuo 2005., a s vremenom je prema{ila 7,6 milijardi

PRIZOR KAO IZ BAJKE
Nakon stotine skica i ~etiri godine izgradnje, niklo je novo svjetsko arhitektonsko ~udo, idejni projekat ~etiri kompanije koje predvodi Mitsubishi Heavy Industries

VELIKI POSLOVNI IZAZOV: “Jedan od najvećih izazova rada na tako velikom projektu jeste koordinirati geografski raspršen dizajnerski tim. Ali, to je priroda međunarodne arhitektonske prakse”
nalazi{ta nafte, a od 1990. u njemu se grade ~udesni arhitektonski oblici, umjetni otoci, neboderi s rotiraju}im stanovima, blje{tavi trgova~ki centri... Zahtjevi u vezi sa dizajnom podzemne `eljeznice kakvu do sada svijet nije vidio svodili su se na slijede}e: njen je oblik trebao odra`avati povijest i kulturu grada, a uz to da bude funkcionalan i siguran. Nakon stotine skica i ~etiri godine izgradnje, niklo je novo svjetsko arhitektonsko ~udo, idejni projekat ~etiri kompanije koje predvodi Mitsubishi Heavy Industries. “Od po~etka sam bio dizajn direktor projekta i bio sam u potpunosti uklju~en u dizajn na terenu, kao i dizajn podzemnih stanica. Vodio sam tim od 35 ljudi“, obja{njava Aga{ton. On je organizirao i koordinirao jezgro tima, sa sjedi{tem u
52

OD RIBARSKOG NASELJA DO SVJETSKE METROPOLE
U Dubaiju se u posljednje tri decenije grade ~udesni arhitektonski oblici, umjetni otoci, neboderi s rotiraju}im stanovima, blje{tavi trgova~ki centri...

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

SARAJLIJA KOJI JE DIZAJNIRAO DUBAI METRO
RAZNOLIKA PONUDA Hong Kongu, a kasnije nadzirao dizajnerski tim iz Singapura, gdje su i razvijene klju~ne ideje za Dubai metro projekat. “Jedan od najve}ih izazova rada na tako velikom projektu jeste koordinirati geografski raspr{en dizajnerski tim. Ali, to je priroda me|unarodne arhitektonske prakse - vi ste stru~njaci u razli~itim sektorima u uredima {irom svijeta, i morate znati objediniti, okupiti na jednom mjestu njihov rad“, dodaje Ago{ton.

Podzemna `eljeznica u Dubaiju Podzemna `eljeznica u Dubaiju opremljena je vagonima prve klase, opremljena je vagonima prve klase, vagonima rezervisanim za `ene ii vagonima rezervisanim za `ene djecu, te stanicom sa mno{tvom djecu, te stanicom sa mno{tvom luksuznih butika ii radnji luksuznih butika radnji

^UDO U DUBAIJU
Metro ima dvije glavne linije, pored prve pu{tene u promet - crvene, ima i zelenu, koja }e biti pu{tena u rad tokom ove godine. Deset od 29 stanica prve linije duge 52 kilometra otvoreno je prije nekoliko mjeseci za saobra}aj.

SIGURNA I AUTOHTONA GRAÐEVINA: Oblik metroa trebao je odražavati povijest i kulturu grada, a uz to da bude funkcionalan i siguran
Crvena linija nove `eljeznice u Dubaiju, duga pedesetak kilometara, ima posebne odjeljke za `ene i djecu, sa zlatnom klasom za gospodu i srebrnom klasom za obi~an svijet, sa dizajniranim podovima i brzinom kojom }e se cijela kilometra`a mo}i pre}i za samo jedan sat, s kapacitetom prijevoza 32.000 putnika na sat. “San je postao realnost. Mislim da je pokretanje metroa specijalan doga|aj. To je kao kada je prvi avion Emirata poletio i kada je prvi kontejner stigao u luku Rashid“, ovako je {eik Mohamad u luksuznom vagonu kojim je iz trgovinskog centra oti{ao do aerodroma opisao otvaranje prvog dijela metroa u Dubaiju. [eik Rashid bin Saed al-Maktum, prvi po~asni putnik novog voza, poni{tio je voznu kartu koja mu je poslu`ena na srebrenom pladnju i zatim je s uglednim zvanicama krenuo u prvu vo`nju. Na stanici Al-Ittihad u sredi{tu grada {eik je u kapsulu “pohranio tajnu poruku“ za budu}e nara{taje, koja }e biti otvorena poslije 37 godina. Pored najdu`eg voza na svijetu kojim ne upravlja ma{inovo|a, sa vagonima prve klase, vagonima rezervisane za `ene i djecu, te stanicom sa mno{tvom luksuznih butika i radnji, Dubai je poznat po tome {to ima najve}u kulu na svijetu, najve}a vje{ta~ka ostrva, te najve}e trgova~ke centre na Srednjem istoku.
53

PLANOVI BORANA AGO[TONA

Za sada nema zanimljivih projekata u Sarajevu
Vi{e nego zadovoljan rezultatima rada na projektu Metro Dubai, Ago{ton se ubrzo uhvatio u ko{tac sa novim izazovima - Hard Rock hotel u Abu Dabiju koji ima 36 spratova, jo{ dva objekta u Dubaiju, koja su trenutno na ~ekanju, te jedna stanica metroa u Torontu. Njegova kompanija Adeas je u me|uvremenu otvorila prvi ured i na prostoru nekada{nje Jugoslavije. “U uredu u Beogradu sada imamo anga`iranih osam ljudi. Za sada je to dovoljno. U principu, ako bude nekih projekata u Sarajevu, ko zna, mo`da i tu otvorimo ured“, dodaje on.

NOVI POSLOVNI PODUHVATI
Jedan od projekata na kojima trenutno radi Ago{ton je i hotel u Abu Dabiju

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

EVROPA U TRI SETA

Plasmanom u četvrto kolo evropskog “Challenge kupa“, odbojkaši “Kaknja“ ostvarili su najveći poslijeratni uspjeh bh. odbojke; reporteri “SB-a” posjetili su igrače i vodstvo kluba neposredno pred njihov odlazak na uzvratnu utakmicu Kupa u Italiji kako bi pokušali otkriti tajnu njihovih odličnih igara

HLJEBA I ODBOJKE
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

P
54

ro{le srijede na tribinama Gradske dvorane u Kaknju natiskalo se gotovo 1.200 posjetitelja. Me|u njima predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, dopredsjednik Zastupni~kog doma Parlamenta BiH Niko Lozan~i}, ministri Vlade Zeni~ko-dobojskog kantona... Svi oni bodrili su odbojka{e Kaknja u utakmici ~etvrtog kola evropskog Challenge kupa protiv mo}ne italijanske Perugie. Kakanj je, o~ekivano, izgubio me~, klub iz najja~e odbojka{ke lige svijeta bio je prejak za njih, no odbojka{i Kaknja i dalje se nadaju sport-

Pobjedama u euro kupovima odbojkaši “Kaknja“ postali su najuspješnija ekipa u BiH
skom ~udu kakvo se de{ava jednom u nekoliko desetlje}a.

ITALIJANI SA DRUGE PLANETE
Ako i ne uspiju, ostat }e bh. ekipa koja je ove sezone napravila najvi{e u evropskim takmi~enjima, jer niti jedan na{ tim nije uspio plasirati se u ~etvrto kolo evrop-

skih kupova. Osim odbojka{a Kaknja i nogometa{a Sarajeva, svi ostali su svoje ambicije okon~ali ve} u kvalifikacijskim pretkolima. Odbojka u Kaknju ima kratku, ali uzbudljivu historiju. Sve je po~elo 1976. godine kada je osnovan klub koji je, uz naravno neprikosnovene nogometa{e, odmah
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

“OK KAKANJ”, NAJBOLJI BH. IZVOZNI PROIZVOD
bio prihva}en u cijelom gradu. Kakanjci su bili drugoliga{i, a neposredno pred rat dali su i predsjednika Odbojka{kog saveza Jugoslavije. Ivica Tvrtkovi}, tada prvi ~ovjek kluba, dobio je mandat predsjednika Saveza biv{e dr`ave i to je mjesto trebao preuzeti u aprilu 1992. godine. No, rat ga je sprije~io u tome, u Beograd nikada nije oti{ao, ali njegov klub nije prestajao igrati utakmice niti u najte`im danima agresije na BiH. Kakanjci su 1994. godine osvojili prvi odbojka{ki Kup Bosne i Hercegovine, a nakon toga su, zajedno sa odbojka{ima sarajevske Bosne, koji su se sedam dana spremali u njihovoj dvorani, otputovali na prvo odbojka{ko prvenstvo koje je igrano u Tuzli. Pokazalo se kako su bili dobri doma}ini, Sarajlije su na turniru u Tuzli osvojile prvi naslov prvaka nezavisne BiH. Kakanj je u proteklih petnaest godina osam puta bio prvak dr`ave, tim je uspjesima dodao jo{ i 11 naslova osvaja~a Kupa, no nikada nije bio u te`oj situaciji kao jesenas. Recesija je `estoko udarila na vrata kluba, dotada{nje rukovodstvo se povuklo, tim su napustili standardni prvotimci. U svega desetak dana iz kluba su redom odlazili reprezentativci BiH Dalibor Mi~i}, Almir ]uran, Dejan Pelemi}, Makedonci Viktor Zafirov i Nenad Dimitrievski... Po~etak sezone do~ekali su sa svega tri igra~a u timu, ali dolaskom novog predsjednika Fadila [olbi}a konsolidirali su se, na{li sponzore i doveli igra~e sa kojima su hrabro u{li u sezonu. Klubu kojem su

Zbog duga za grijanje od 6.000 maraka odbojka{i Kaknja sve svoje utakmice igraju u ledenoj dvorani

GRADSKA DVORANA U KAKNJU

dobiti vizu i radnu dozvolu. “Mi smo uspjeli da napravimo bud`et od nekih 400-500 hiljada maraka“, ka`e predsjednik [olbi}, poja{njavaju}i kako najvi{e novca u klub ula`u op}inske vlasti, zatim Vlada Zeni~kodobojskog kantona, veliki sponzori poput BH Telecoma ili Heidelberg cementa, kao i mno{tvo “malih“, lokalnih sponzora. “Mo`da je to za na{e uslove veliki novac, ali kada znate da Perugia ima godi{nji

EUFORIJA U KAKNJU: Kakanj nikada nije bio jedinstveniji nego ovih dana. Cijela regija priča o utakmicama, prati se sve što je u vezi sa igračima, na utakmicama smo imali navijače čak iz Bužima
mnogi predvi|ali raspad uspjelo je da u svega nekoliko mjeseci do|e do ~etvrtog kola odbojka{kog Challenge kupa. “Nama je jedini, ali i najve}i cilj ove sezone bio pobijediti Vojvodinu u Challenge kupu“, pri~a Almir Begi}, trener odbojka{a Kaknja. “Vojvodina je tri puta prvak Srbije, zemlje ~ija je reprezentacija mo`da i najbolja na svijetu i za nas je ve} to predstavljalo historijski uspjeh. E, kada smo pro{li Vojvodinu, tada smo shvatili da zaista imamo dobru ekipu s kojom mo`emo ne{to napraviti u Evropi.“ Koliko je veliki uspjeh odbojka{a Kaknja ove sezone u Evropi, mo`da i najbolje govori ~injenica kako je ekipa kompletirana kada je bh. prvenstvo ve} uveliko po~elo, a da su igra~i dolazili onako kako se slagala finansijska konstrukcija tima. Ekipu je, tako, trebao poja~ati jo{ jedan stranac, srednji bloker iz Dominikanske Republike, no od njega se odustalo jer nije mogao, zbog dokumenata,
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

bud`et od 11 miliona maraka, jasno je s kako smo s malim ulaganjima uspjeli ove sezone pobje|ivati u Evropi.“ Prije Italijana, Kakanjci su u Challenge kupu pobijedili srbijansku Vojvodinu i ma|arski Kaposvar. Kada im je `rijeb donio jake Italijane, znali su da se njihova evropska avantura bli`i kraju. “Perugia je za nas prejaka, ali smo pokazali da ni mi nismo nimalo lo{i, jer su Italijani morali stisnuti do kraja kako bi nas pobijedili u toj utakmici“, ka`e trener Begi}. “Jednostavno, Perugia je za nas druga planeta. Da slikovito pojasnim, igrati sa njima je isto kao kada bi u Evropskoj ligi Sarajevo ili @eljezni~ar za protivnika dobili Udinese ili Sampdoriju. I opet smo se uspjeli dobro nositi, imali smo ih u prvom setu, trebala su nam samo dva poena, ali imali smo dvije male gre{ke koje su oni iskoristili, jer oni takve stvari ne pra{taju.“

ODBOJKA[I IZ LEDENE DVORANE
Odbojka{i Kaknja zbog svojih su izvanrednih igara ove sezone glavna tema svih razgovora u ovom gradu, ali i u ostatku zemlje. Kubanac J orge Luis Hernandez trenutno je najpopularnija osoba u ovom dijelu zemlje, Gradska dvorana je puna kada odbojka{i igraju evropske me~eve, na utakmicama bh. prvenstva okupi se i po 500 navija~a. Ali, iako su im gosti na evropskim utakmicama najvi{i dr`avni zvani~nici, iako im na noge dolaze najpoznatije ekipe Evrope, odbojka{i Kaknja se suo~avaju sa velikim, kazat }emo, tipi~no bosanskim problemima. Naime, u danima kada su led i niske temperature okovali BiH, u dvorani nema grijanja. Zbog duga od {est hiljada maraka preduze}u Kakanj sport koje gazduje dvoranom i skija{kim centrom na
55

Almir Begi} i Fadil [olbi}

EVROPA U TRI SETA
JORGE LUIS HERNANDEZ, KUBANAC U KAKNJU

“Između nas nema razlike, i vi i mi živimo zatvoreni“
Sa kubanskom odbojka{kom reprezentacijom nastupio je na Olimpijskim igrama u Atlanti. Godinu dana kasnije, oti{li su na turnir u Belgiji. Poslije turnira Jorge Luis Hernandez je sa {estoricom suigra~a i predsjednikom Odbojka{kog saveza Kube, napustio hotel u kojem su bili smje{teni, sjeo na voz i oti{ao na Italiju. Znao je da se vi{e ne smije vra}ati na Kubu, barem ne dok je na vlasti re`im Fidela Castra, no `elja za `ivotom bila je ja~a. “Ve} deset godina nisam vidio svoju porodicu. Kada jednom ode{ sa Kube, vi{e nema povratka. Porodici se javim s vremena na vrijeme, ka`em im gdje sam, gdje igram, kako mi je i to je sve. Nismo se dugo vidjeli, ali nadam se da }e se i to brzo promijeniti, da }e se Castrov re`im brzo sru{iti. Sve {to mogu je ~ekati da se stvari tamo promijene. Igrao sam za reprezentaciju, ali nisam imao ni{ta, ni novca ni perspektive i zato sam se odlu~io oti}i. Kada si vani, ima{ mnogo vi{e mogu}nosti. Igram odbojku, imam svoj privatni biznis. Moja porodica `ivi od onog {to im po{aljem, tako da je i njima bolje {to nisam na Kubi“, ka`e Luis i dodaje: “Sve {to ljudi na Kubi rade jeste da piju. Samo piju kako bi zaboravili kako `ive, a to ja nisam `elio.“ Deset godina nakon bijega iz Belgije, Hernandez igra u Kaknju, na{em najuspje{nijem odbojka{kom klubu. Najve}a je zvijezda tima koji }e i ove godine osvojiti bh. prvenstvo i Kup, koji sa velikim uspjehom igra u Challenge kupu. “Bio sam isprepadan, nisam znao {ta me ~eka. Jednog me je dana nazvao menad`er i kazao mi da ima za mene klub u Bosni. Pitao sam ga da li je lud, {ta da radim u Bosni, u zemlji u kojoj je bio rat. No, on mi je pojasnio da je sve to davna pro{lost, da se u zemlji `ivi normalno. Kada sam do{ao sa suprugom, shvatio sam da je zemlja prekrasna i da nema nikakvih problema. Nisam se nimalo pokajao“, pri~a nam Hernandez. Prije dolaska u Kakanj, Hernandez je igrao u nekoliko evropskih klubova, u Argentini ~ije dr`avljanstvo ima. Stalna adresa mu je u {panskim Tenerifama, gdje sa suprugom Jennifer ima i privatni biznis. “Izme|u Bosne i Kube nema velikih razlika“, obja{njava Hernandez. “Kada si na Kubi, mora{ ostati tamo, nema izlaska, nema putovanja... Kada si Bosanac, treba{ vizu kako bi otputovao negdje. Tako da `ivimo otprilike sli~no. Ipak, razlika je velika kada je odbojka u pitanju. Na Kubi nema klubova, samo reprezentacije. Ako si dobar u juniorima, postaje{ seniorski reprezentativac. Ako nisi, ide{ ku}i i tra`i{ ne{to ~ime }e{ se baviti i od ~ega }e{ `ivjeti. Ovdje je druga~ije, ovdje ima{ vi{e mogu}nosti.“ Luis u`iva u Bosni, kada nije na treninzima i utakmicama, sve svoje slobodno vrijeme provodi krstare}i zemljom sa suprugom. “Stalno smo u Sarajevu na }evapima, u Mostaru, Zenici... Lutamo, slikamo i razgledamo. Zemlja je prekrasna, zaista u`ivamo.“ Ipak, postoji ne{to {to mu u Bosni smeta, a to je kvalitet odbojka{ke lige. “U Bosni se igra dobra odbojka, ali je problem {to u zemlji postoji samo jedan dobar klub a to je Kakanj. Nama je lako igrati prvenstvo, jer nemamo ozbiljnu konkurenciju. Treba vi{e ulo`iti u ostale klubove kako bio oja~ali, kako bi doveli bolje igra~e, mo`da ~ak i strance i onda bi liga bila puno zanimljivija“, ka`e Hernandez, dodaju}i da jo{ uvijek nije odlu~io ho}e li ostati u Kaknju i naredne sezone. “Ne znam {ta }e se de{avati. Imam tri dobre ponude iz Evrope, ali nisam siguran ho}u li ih prihvatiti. Ovdje mi je dobro, ljudi su dobri prema meni, lijepo `ivimo. Volim Kakanj jer je to moj prvi klub u Bosni i osta}u ovdje do kraja sezone. Za ostalo }emo vidjeti, ima za to jo{ dosta vremena.“

“Bilo me je strah kada sam dobio ponudu iz Bosne; brzo sam se uvjerio da nisam pogrije{io kada sam do{ao ovdje”

JORGE LUIS HERNANDEZ

obli`njim Ponijerima isklju~eno je grijanje, pa je prvo pitanje koje igra~i postave kada do|u na trening ili utakmice: “Radi li agregat?“ A agregat je naprava koju je prona{lo i van dvorane instaliralo rukovodstvo kluba, naprava koja toplim zrakom napuni dvoranu, {to je dovoljno za jedan sat bez smrzavanja. Ako utakmica ili trening potraje du`e, onda se radi u zimskoj opremi. “I pored svega toga, Kakanj nikada nije bio jedinstveniji nego ovih dana“, ponosno }e predsjednik [olbi}. “Cijela regija pri~a o utakmicama, prati se sve {to je u vezi sa igra~ima a koliko ljudi po{tuju ono {to smo napravili, pokazuje i to da smo na utakmicama imali navija~e
56

~ak iz Bu`ima.“ Zbog toga su Kakanjci ve} sada po~eli sa pripremama za narednu sezonu i evropske izazove. Neposredno pred utakmice sa Perugiom kao savjetnik je anga`iran Edin Bakovi}, nekada{nji odbojka{ki reprezentativac BiH i Hrvatske, biv{i trener Kaknja. Iako u Br~kom ima {kolu odbojke, Bakovi} je pristao do}i u svoj nekada{nji klub i pomo}i treneru Begi}u kako bi ekipu {to bolje spremili za utakmice sa Italijanima, ali i za idu}u sezonu. A da njihov optimizam nije bez temelja, jasno je i iz razgovora sa predsjednikom Perugie , neposredno prije me~a. Naime, na zajedni~koj ve~eri, Kakanjci su se na{alili pa

zamolili Italijane da im “puste“ jedan set. No, predsjednik Perugie kazao im je: “Ne znam za{to to tra`ite. Vi imate odli~nu ekipu. Igraju vam Hernadez, Abdel Zolota... Mi smo utakmicu sa vama shvatili veoma ozbiljno.“ Nakon Perugie i utakmica Challenge kupa, Kakanj }e nastaviti igrati sa evropskim protivnicima. Legenda na{e i hrvatske odbojke, svjetski priznati stru~njak Rade Malevi}, odu{evljen njihovim ovosezonskim igrama i rezultatima, ponudio je stru~nu pomo}. Rezultat je i prijateljska utakmica protiv odbojka{a zagreba~ke Mladosti, koje sa klupe predvodi upravo Malevi} i koja }e se igrati na prolje}e u Zagrebu.
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

MUZEJ SARAJEVA

SARAJEVO, KRISTA
Svečanom akademijom u Domu Oružanih snaga BiH Muzej Sarajeva krunisaće obilježavanje šest decenija postojanja i rada; od osnivanja u potkrovlju sarajevske Vijećnice marta 1949. godine do danas, Muzej Sarajeva prošao je trnovit put u svojoj misiji čuvara burne povijesti grada koju su obilježili osvajanja, ratovi i novi počeci
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P
58

ri~a o Muzeju Sarajeva po~ela je jednog davnog marta, 1949. godine, u potkrovlju sarajevske Vije}nice. Ugledne Sarajlije, javni i kulturni radnici, pokrenuli su inicijativu za osnivanje institucije koja }e ~uvati (i sa~uvati) bar jedan dio burne, zanimljive istorije Sarajeva - od osmanskih osvaja~a, preko austrougarskog perioda pa do Drugog svjetskog rata, nakon kojeg je grad po~injao novi `ivot i razvoj. U trenutku osnivanja, Muzej Sarajeva raspolagao je

skromnim inventarom: dva radna stola, dvije stolice i ormar za knjige. [est decenija kasnije, u okviru ove ustanove postoji ~ak {est muzejskih objekata sa stalnim postavkama, te deset tematskih zbirki.

ARHEOLOGIJA, ETNOLOGIJA, ORIJENT...
Cijela protekla godina je za uposlenike Muzeja Sarajeva bila u znaku obilje`avanja 60-godi{njeg jubileja. Sve je po~elo za vrijeme festivala Sarajevska zima, uz prezentaciju muzejske kolekcije Bjela{nica. Na Svjetski dan muzeja, 18. maja, odr`ana je izlo`ba izdava~ke djelatnosti Muzeja, promovirani su Prilozi za prou~avanje historije Sarajeva broj 5 i 6, u okviru

Ba{~ar{ijskih no}i ve~e u Svrzinoj ku}i bilo je posve}eno Sarajevu, na jedan neobi~an na~in - o gradu ~iju istoriju Muzej ba{tini govorilo se kroz brojne anegdote, legende... U 2009. objavljena je i monografija Despi}a ku}e, a jedan od zna~ajnijih doga|aja bila je i izlo`ba o masovnim grobnicama u Bosni i Hercegovini, koja je otvorena u Vije}nici 11. jula. Kruna svih pomenutih doga|aja je sve~ana akademija koja se odr`ava na dan izlaska ovog broja Slobodne Bosne, 11. februara, u sali Doma Oru`anih snaga BiH, sa po~etkom u 19 sati. “Na`alost, nismo uspjeli obilje`iti jubilej onako kako smo `eljeli, a razlog mo`ete pretpostaviti - nedostatak finansijskih sredstava. Planirali smo veliku izlo`bu o radu i razvoju Muzeja od njegovih po~etaka do danas, jer obi~no pravimo izlo`be o drugima, a ovo je bila prilika da napravimo i jednu postavku o nama. Na osnovu te izlo`be `eljeli smo objaviti i monografiju, ali nismo uspjeli dobiti sredstva. Mo`da }emo to realizirati nekad, za {ezdeset i petu godi{njicu...“, ka`e za SB direktorica Muzeja Amra Mad`arevi}. “Ovom sve~anom akademijom poku{a}emo na odre|eni na~in nadomjestiti neizSLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

60 GODINA ^UVARA GRADSKE ISTORIJE

[EST IZLO@BENIH PROSTORA
Kolekcija Muzeja Sarajeva broji vi{e od 20.000 eksponata

ALNA SJE]ANJA...
Muzejski objekti imaju u prosjeku izme|u osam i deset hiljada posjetilaca godi{nje

POSJE]ENOST NI BLIZU PRIJERATNOM PERIODU

davanje monografije. Razmi{ljali smo kako da to najbolje osmislimo, jer ne mo`ete uzeti papir i na osnovu toga pri~ati nekome o Muzeju. Muzej treba do`ivjeti, pokazati svo njegovo blago i zato smo odlu~ili, u saradnji sa Televizijom Sarajevo, napraviti kratki, 20-minutni film o na{oj instituciji, ~iji su autori Selma Tahirovi} i Sead Kre{evljakovi}.“ Izlo`beni prostori Muzeja Sarajeva smje{teni su na {est lokacija. U Brusa bezistanu nalazi se stalna muzejska postavka o Sarajevu od neolita do 1914. godine, Muzej Sarajevo 1878 - 1918 obuhvata austrougarski period i Sarajevski atentat, Svrzina ku}a predstavlja stambenu arhitekturu i kulturu stanovanja muslimanske gradske porodice kroz 18. i 19. stolje}e, Despi}a ku}a govori o arhitekturi i na~inu stanovanja sarajevskih pravoslavaca kroz 19. i po~etak 20. stoje}a, a tu su i Muzej Jevreja BiH, te najmla|i muzejski objekat, Muzej Alija Izetbegovi}, koji je otvoren prije dvije godine. Eksponati se ~uvaju razvrstani u devet tematskih zbirki: Arheolo{ka, Etnolo{ka, Orijentalna, Austro-ugarska, Umjetni~ka, Jevrejska, Zbirka 20. stolje}a, Zbirka Stjepana Mezea i Zbirka pomo}nih predmeta. Tu je i fototeka
59

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

MUZEJ SARAJEVA

PRILOZI ZA [EST DECENIJA ISTORIJE MUZEJA I NJEGOVIH DJELATNIKA

Biv{i direktori Ahmed Grebo (lijevo) i Bajro Gec (sa radnicima Muzeja, desno) su me|u najzaslu`nijima za razvoj i opstanak Muzeja Sarajeva

muzejima organizuju se razli~ite kreativne radionice, tako|er besplatno. “Nastojimo stalno raditi na pobolj{anju prezentacije na{ih muzeja, ali kakva }e biti posje}enost ne zavisi samo od nas, nego od

kompletne turisti~ke ponude Sarajeva, infrastrukture, puteva, avionskog saobra}aja... Pozitivno je to {to se, ipak, iz godine u godinu pove}ava broj posjetilaca. Pro{la godina, koja je bila krizna u cijelom

STJEPAN MEZE, ^OVJEK KOJI JE HRANIO GOLUBOVE

Vrijedna kolekcija jelovnika bivšeg konobara i svjetskog putnika
Jednu od najzanimljivijih zbirki Muzeja Sarajeva predstavlja izlo`ba jelovnika iz kolekcije Stjepana Mezea, koja bi najesen trebala gostovati i u Etnolo{kom muzeju u Beogradu. Porijeklom Ma|ar, Stjepan Meze bio je po zanimanju konobar, koji je obi{ao svijet rade}i na prekooceanskim brodovima. Sakupljao je ne samo jelovnike nego i umjetnine i razne druge predmete. Mnoge Sarajlije i danas pamte tog suvonjavog, bodrog starca, koji je sa prozora svoje zgrade prema Titovoj ulici godinama, svakog dana bez izuzetka, hranio golubove u sve~anom ritualu. Mezea se sje}a i slikar Predrag Debevec Pego: “On se, kao Papa u Vatikanu, redovno pojavljivao svakog dana u isto vrijeme, na svom prozoru sa oreolom jata golubova, koji su stajali na njemu i letjeli oko njega dok ih je hranio. Prolaznici su zaustavljali promet na trotoarima i na ulici. Stajali su i gledali u ~udu kako on to radi sve~ano i otmjeno, ba{ kao neki svetac. Toliko nas je zainteresovao svojim neobi~nim izgledom, a i pona{anjem, da smo nas nekolicina drugova na{li na~ina i put do njega, pa nam je dozvolio da u|emo i u njegov vrlo skromni stan, gdje nas je toplo i srda~no primio“, pi{e Debevec. “Tada smo bili zaprepa{teni kako je taj ~ovjek ~isto i uredno `ivio u tom stanu. Tu je, pored zanimljivih predmeta koji su govorili o njegovoj svestranosti i radoznalosti, a koje je dugo skupljao, jo{ kao mladi} na svojim putovanjima po svijetu, bila i velika zbirka jelovnika, budu}i da je gospodin Meze cijeli `ivot radio kao profesionalni konobar. Zbirka je bila impresivna, a posebno interesantna su bila dva zaista neobi~na jelovnika. Jedan je bio jelovnik za sve~ani ru~ak koji je bio prire|en u ~ast prijestolonasljednika Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Sarajevu, na dan kada su ubijeni. A drugi jelovnik je bio sa Titanika, koji je kasnije do`ivio sli~nu sudbinu.“ Cijelu svoju kolekciju Stjepan Meze darovao je Muzeju Sarajeva. “Na`alost, nema puno ljudi koji su tako mnogo poklanjali Muzeju. Uglavnom poklone po jedan, dva predmeta, a kolekcija Stjepana Mezea je svakako najinteresantnija od onoga {to je Muzeju poklonjeno“, nagla{ava Amra Mad`arevi}.

OSNIVA^I MUZEJA

Vojislav Bogi~evi}, prvi direktor

sa oko 20.000 fotografija, kao i stru~na biblioteka.

PODSTANAR U SVOM GRADU
Sveukupno, Muzej Sarajeva je u proteklih {est decenija kroz otkupe, poklone i istra`ivanja sakupio oko 20.000 inventarnih jedinica, a pojedine inventarne jedinice sadr`e i do 50 predmeta. Uprkos bogatim kolekcijama, uprava Muzeja nije zadovoljna brojem posjetilaca. Svaki njihov objekat godi{nje posjeti u prosjeku izme|u osam i deset hiljada ljudi, a najve}e interesovanje vlada za Brusa bezistan, Svrzinu ku}u i Muzej Jevreja. Za studente Univerziteta u Sarajevu ulaz je besplatan, a za u~enike sarajevskih osnovnih {kola tokom posjeta
60

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

60 GODINA ^UVARA GRADSKE ISTORIJE
svijetu, nama nije donijela pad posje}enosti, nego ~ak pove}an broj posjetilaca, {to je prili~no iznena|uju}e. Ali, to je jo{ daleko od onog broja kojim bismo mogli biti zadovoljni. Recimo, prije rata je samo Muzej Sarajevskog atentata godi{nje imao i do 25.000 posjetilaca! Na`alost, najmanji broj posjetilaca ~ine gra|ani Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Nisu ba{ zainteresovani...“, pri~a direktorica Mad`arevi}. Najve}i problem za Muzej i dalje predstavlja ~injenica da je ova institucija “podstanar“ u svom gradu. Ne postoji prostor za stalnu postavku i depoe, koji su trenutno smje{teni u Vili Koste Hermana koju muzejski djelatnici dijele sa Zavodom za za{titu spomenika. “Vlada Kantona Sarajevo je preko Ministarstva kulture i sporta od 1997. do 2007. otvorila pomenutih {est muzeja i to je zaista impresivan podatak, ~ak i za jednu bogatu zemlju, a kamoli za nas. Me|utim, generalno, problem Muzeja nikada nije rije{en i od ‘93. stalno negdje selimo. Do 1993. bili smo u zgradi Fakulteta islamskih nauka, onda privremeno u Muzeju Jevreja, a zatim je Vlada donijela odluku da nam se dodijeli prostor stare Hastahane na Marijin Dvoru za izgradnju nove zgrade Muzeja. No, projekat je bio preskup, pa se od toga na kraju odustalo. Za stalnu postavku dodijeljen nam je Brusa bezistan, ali taj prostor je jako mali i nemamo odgovaraju}i galerijski prostor gdje bismo, naprimjer, mogli dovesti i druge muzeje nama u posjetu. Nemamo gdje izlo`iti na{u umjetni~ku kolekciju. Zato `elimo iskoristiti ovaj jubilej da zaista pokrenemo neke aktivnosti u tom smislu i da se taj problem po~ne rje{avati“, ka`e Amra Mad`arevi}.

Monografija Muzeja Sarajeva jo{ ~eka na objavljivanje, ka`e direktorica Amra Mad`arevi}

MNOGO PLANOVA, MALO NOVCA

MUZEJ “ALIJA IZETBEGOVI]“, NAJMLA\I DEPADANS MUZEJA SARAJEVA

Najveći broj turista iz Turske
Muzej Alija Izetbegovi}, kao depandans Muzeja Sarajeva, otvoren je 19. oktobra 2007. godine u staroj utvrdi grada, u vratni~kim kapi-kulama Plo~a i [irokac. Dvije stare kapi-kule koje su povezane kamenim bedemom dio su gradske utvrde sagra|ene 1739. godine, nakon upada austrijskog vojskovo|e Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. Savojski je oplja~kao i zapalio Sarajevo ostavljaju}i za sobom opusto{eni grad, a kreatori Muzeja su, osnivanjem objekta posve}enog prvom predsjedniku BiH, napravili paralelu sa opsadom Sarajeva od ’92. do ’95. “Te stare kamene kule dobile su novi `ivot, `ivot Alije Izetbegovi}a. I Alija Izetbegovi} je imao svoje ’eugene savojske’, ali, kao i kule, on je odbranio svoj narod i ostao je ponosan“, pi{e na web stranici Muzeja Alija Izetbegovi}. Muzej je osmi{ljen sa proaktivnim pristupom prema posjetiocima, pa se tako u njemu organizuju i radionice za u~enike te poma`u nau~no-istra`iva~ki i diplomski radovi studenata, doktorske disertacije... “Vrlo smo zadovoljni posjetom, s obzirom da se radi o Muzeju koji postoji tek ne{to vi{e od dvije godine. Najvi{e nam dolaze organizovane grupe posjetilaca, prvenstveno u~enici srednjih {kola i ne{to manje osnovnih, a vrlo ~esto dolaze i turisti, od kojih je najve}i broj iz Turske“, ka`e direktorica Mad`arevi}.

TEMATSKE IZLO@BE I IZDAVA[TVO
Kao jedno od mogu}ih rje{enja spominje se prostor Jajce kasarne. Inicijativu da se ovaj objekat dodijeli Muzeju Sarajeva pokrenuo je jo{ 1997. godine Mustafa Mujezinovi}, u vrijeme dok je bio guverner Kantona Sarajevo. Ipak, kako ka`e na{a sagovornica, ova ideja u to vrijeme nije nai{la na podr{ku gradskih institucija i dijela javnosti: “Trinaest godina poslije, ta zgrada je u dvostruko gorem stanju nego {to je bila. Svjesni smo kakva je situacija i da se to ne mo`e rije{iti za godinu ili dvije, ali `elimo bar potaknuti nadle`ne institucije da intenzivnije razmi{ljaju o tome. Kasarna Jajce bila bi idealna, prije svega zbog njenog polo`aja i prostora koji bi zadovoljio sve potrebe Muzeja, a jo{ bi ostalo dovoljno prostora za, recimo, koncertnu dvoranu, koja Sarajevu tako|er nedostaje.“ U ovoj godini Muzej Sarajeva nastavlja sa izlo`benom i izdava~kom djelatno{}u. U narednim mjesecima planirane su dvije tematske izlo`be - jedna u povodu 65 godina oslobo|enja Sarajeva, a druga o narodnim no{njama kroz vijekove — tu su i dogovori za gostovanja izlo`bi izvan Bosne i Hercegovine, saradnja sa muzejima iz Zenice, Mostara, Travnika... “Sa Kantonom Sarajevo, koji finansira rad Muzeja, saradnja je dobra i zadovoljni smo. Naravno, pro{le godine bud`eti su smanjeni i situacija je takva kakva jeste, ali to nije samo prema Muzeju i prema kulturi, nego i u drugim oblastima. Moramo biti realni kada su takve stvari u pitanju. U 2009. nismo, na`alost, imali fond za otkup, koji je jako bitan za nas. Nadamo se da }e ove godine biti malo bolje“, zaklju~uje direktorica Muzeja Sarajeva Amra Mad`arevi}.
61

^UVARI ALIJINOG NASLIJE\A

Muzej “Alija Izetbegovi}” otvoren je u staroj gradskoj utvrdi prije dvije godine

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

BISMILLAH GUERILLA

Bh. konceptualni umjetnik DAMIR NIKŠIĆ predstavio je četvrtog februara u Sarajevu knjigu “Karavan snova“ u kojoj je sakupio svoje radove o položaju muslimana Evropljana; proslavljen svojim ironičnim videom “If I Wasn’t Muslim“ Nikšić se sada naizgled uozbiljio i krenuo u stvaranje muslimanske evropske nacije, a za naš list objašnjava zašto su u Evropi muslimani građani nultog reda te zašto Francuskinjama treba zabraniti da nose Batman maske i tetoviraju se po licu
Pi{e: ADISA BA[I]

ZLI BLIZANCI

Damir Nik{i} ironi~no isti~e dva dijela svog identiteta koji su omra`eni na Zapadu, komunisti~ki i muslimanski

iroj bh. javnosti Damir Nik{i} postao je poznat prije pet godina zahvaljuju}i svom ironi~nom video radu If I Wasn’t Muslim (Da nisam musliman). U ovoj obradi pjesme If I Was a Rich Man (Da sam bogata{) iz starog holivudskog mjuzikla Violinista na krovu o Jevrejima u carskoj Rusiji, Nik{i} je crnohumorno predstavio polo`aj muslimana u Evropi (Da nisam musliman, kom{ija ne bi mi spalio ku}u, ne bi me strpao u bodljikavu `icu, ne bi u~ili djecu da sam ja gre{ka u evropskoj historiji...).

[

MUSLIMAN, EVROP
Još uvijek sam klovn i okrećem na šalu, ali ko Buster Keaton, ledenog lica
jedna vrlo ru`na promjena: ljudi koji dolaze kao emigranti posmatraju se odmah kao potencijalni neprijatelji, {teto~ine, rizik za sigurnost. Zaboravljamo da su svi ti ljudi do{li u Evropu ili Ameriku u bijegu od nekog re`ima, u bijegu od siroma{tva, i da sa sobom nose viziju boljeg `ivota i san o nekoj Evropi i Americi. A onda ih se, na`alost, do~eka grubo, |onom, i protiv toga se ja bunim. Imputira im se da su do{li
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

ZABORAVLJAMO DA SU EMIGRANTI DO[LI ZA SLOBODOM
Ovoj temi posvetio se i u svojim novijim radovima, ali na ne{to radikalniji na~in. U Sarajevu je ~etvrtog februara u Bo{nja~kom institutu promovisao knjigu Karavan snova (izdava~ je Dobra knjiga iz Sarajeva) u kojoj su predstavljeni performansi, instalacije i video-radovi koji govore o mentalnim barijerama i otporu hri{}anskih Evropljana da muslimanske kom{ije do`ive kao sebi ravne. O tome Nik{i} ka`e: “Od 11. septembra se desila
62

DAMIR NIK[I], KONCEPTUALNI UMJETNIK

ETNI^KO ^I[]ENJE

Najte`i i najprljaviji poslovi u razvijenim zemljama rezervisani su za useljenike

PSKI DOMORODAC
da ru{e poredak, da su opasnost, a niko se naprimjer ne obazire na neonaciste {irom Evrope koji su objektivna doma}a opasnost. Da su neki Palestinci ukrali znak Arbeit macht frei, to bi bio svjetski skandal, negacija holokausta, diplomatski belaj. Ovako je sve pro{lo u ti{ini, prili~no je zata{kano. Veliki broj emigranata je iz Afrike ili Azije, oni su ~esto i fizi~ki druga~iji, ali pored uobi~ajenog rasizma i ksenofobije, javlja se i jedna suptilna kulturna diskriminacija, prema kojoj do{ljaci prljaju duhovni i kulturni prostor. Imam
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

veliki problem s tim {to se muslimani i njihov na~in `ivota progla{avaju nekompatibilnim sa Evropom i evropskim na~inom `ivota, iako su muslimani tu `ivjeli stolje}ima. Ta komponenta evropske kulture koja je zapravo autohtona i evropska sasvim se zanemaruje. Vi{estoljetna islamska kultura Andaluzije kao da nikad nije ni postojala.“ Me|u muslimanima, smatra Nik{i}, opet ima mnogo onih koji nasjedaju na to odbijanje i onda se suprotstavljaju jo{ ve}im radikaliziranjem, pozivaju se na {eri-

jat, zatvaraju se u jo{ izolovanija geta. “To . je la`na dilema, ili }e{ biti kao mi, ili ne}e{ biti Evropljanin. Ja ho}u da budem i jedno i drugo, biti musliman i Evropljanin me|usobno ne isklju~uje jedno drugo. Pa dvojica muslimanskih papa, dvojica kalifa su bila na tlu Evrope, u Istanbulu i u Andaluziji. Islamska kultura nije nu`no afri~ka ili azijska, naprotiv, itekako je i evropska. Zato ja uvodim gra|anina nultog reda. Biti gra|anin drugog reda je mila majka, jer si kako-tako prihva}en da tu pripada{. Muslimani su u Evropi gra|ani nultog reda, stvara se atmosfera da oni tu nikako ne pripadaju i stalno se povla~i pitanje kad }e se oni vratiti negdje odakle su do{li. Pri tome su se brojni rodili tu i nemaju se gdje vratiti, sve i kad bi `eljeli. I Jevreje se tako dvije hiljade godina ~ekalo da odu jer se osje}alo da oni tu ne pripadaju, a kako oni nisu pokazivali namjeru da odu, otjerani su u progonstvo i smrt.“ U svojom radu Evropski luzer Damir Nik{i} govori o morbidnom nadmetanju naroda ko je u historiji bivao ve}i gubitnik, i za kraj saop{tava da su u Auschwitzu zarobljenici one me|u sobom koji su bili u najte`em polo`aju nazivali: muslimani. U takmi~enju za najobespravljenije narode, bh. umjetnik tako pobjednicima progla{ava muslimane, a na pitanje da li i u tom postoje razlike i kako naprimjer vidi polo`aj `ena unutar muslimanskih zajednica (da li su one
63

BISMILLAH GUERILLA
U CRKVI I PARTIJI

Na Siciliji sam naslikao Ćirila kao Roberta de Nira
Zvani~na biografija Damira Nik{i}a sastoji se od impresivnog spiska izlo`bi na kojima je izlagao, od Sarajeva, preko New Yorka, Be~a, Stockholma, do venecijanskog Bijenala. Nezvani~nu, vrlo zanimljivu biografiju, od prve jedinice iz likovnog, pa do zakletvi Partiji i slikanja crkvenih murala na Siciliji, ispri~ao nam je on sam. “Odrastao sam na D`id`ikovcu, u naselju sa najvi{e podzemnih voda i d`ina, gdje su odrasli mnogi interesantni ljudi: [oba (Neboj{a [eri}, op. a.), pokojni Ipe Ivandi}, pokojni Igor Rogi Vuka{inovi}, Kugla (Almir Kurt, op. a.), bra}a Tadi}i, Nedim ]imi}... Tamo sam krenuo u prvi osnovne i do`ivio prve {kolske traume. Imali smo dvo~as likovnog i crtali cvijet. Ja sam zakasnio, stigao na drugi ~as i samo da ispunim zadatak, nabrzinu nacrtao neki grozan cvijet, `uti krug, ~etiri latice i malo peteljke. Idu}i ~as u~iteljica na tablu stavi predivni {areni cvjetak koji je nacrtao Ameli Tan~ica i za njega dobio peticu, a pored moj rad koji je, kao najgori, ocijenjen velikom jedinicom. Bio je to moj prvi susret sa likovnom umjetno{}u, prvi te`ak udarac (smijeh). A ja sam ba{ htio da budem prakti~an i zavr{im zadatak. Dodu{e, nikad nisam bio dobar s bojama. Slijedili su seoba na Grbavicu, srednja umjetni~ka {kola, izlo`be i modne revije u CDA. Srednju {kolu sam zavr{io kao u~enik generacije grada Sarajeva, i na posljednjoj dodjeli Crvenog karanfila 1989. (za proslavu sam radio i scenografiju) pro~itao pismo Centralnom komitetu u kojem sam obe}avao da }emo mi omladina nastaviti pravim putem socijalizma! Upisao sam psihologiju da bih mogao odmah u vojsku, odslu`io vojsku, upisao likovnu akademiju, onda je do{ao rat. Na{ao sam se u Ljubljani kao i brojne druge Sarajlije, Branko \uri}, Sa{a Lo{i}... Tamo se pravio neki Klub Sarajlija, u kojem je na jednom velikom platnu bilo nacrtano Sarajevo, kao pogled sa Babi}a ba{te. Ja sam molio da crtam glavni dio, da se malo podsjetim... Na crno sam onda oti{ao u Milano, u autu sa nekim prijateljima koji su studirali u Trstu. Nisam imao dokumente da studiram, pa sam nakon jedne godine oti{ao za suncem i palmama na Siciliju. Imao sam plan da spavam
Foto: Milutin Stoj~evi}

RA\ANJE NACIJE

Bh. konceptualni umjetnik osmislio je i zastavu muslimana Evropljana sa polumjesecom i evropskim zvjezdicama

vani u vre}i za spavanje, ali mi nisu dali, odmah su me smjestili u nekoj crkvici. Tamo su vidjeli da znam da slikam pa sam im pravio murale. Imali su jednu lijepu vrijednu baroknu sliku, i trebalo im je ne{to da se uklapa u tu prostoriju. Dobio sam zadatak da radim na slici ]irila i Metodija, a u to vrijeme sam nekako gledao onaj film Misija sa Robertom de Nirom. Ja tu ne odolim, nego ]irila naslikam ko De Nira, jo{ mu stavim i mlade`. Tako i danas u jednoj crkvi na Siciliji ima taj portret, a pop koji je naru~io posao nije ni{ta posumnjao. Dru`io sam se tamo i sa grupom zanimljivih muzi~ara Dosvidanja. Uslijedili su Italija, studiranje, Slovenija, povratak u BiH, zavr{avanje akademije. U Ameriku sam oti{ao 2000. na magisterij, studirao, radio, predavao. Ameri~ki dio `ivota zavr{io se 2006., kada sam se opet vratio u Sarajevo. Bilo je tu nekog entuzijazma, ideja za neku Kosmopolitsku akademiju, o`ivio je i Dom mladih... Ali tad mi se sigurnosna situacija u Bosni ~inila ~udnom, odlu~io sam da sa djevojkom `ivim u [vedskoj i jo{ uvijek sam tamo. Povezao sam se sa zanimljivim ljudima, underground umjetnicima...”

muslimani me|u muslimanima), Nik{i} kategori~no tvrdi da je insistiranje na polo`aju `ena skretanje na pogre{an kolosijek. On iz svoje perspektive polo`aj `ena ne smatra problemati~nim niti relevantnim za ovu temu: “To jeste logi~an zaklju~ak, ali na terenu su stvari druga~ije. @ene }e uvijek prije na}i posao u emigraciji nego mu{karci. Evo i kod izbjeglih Bo{njaka: `ene zavr{ile fakultete, mu{karci zavr{ili na bau{teli.“ Uz tvrdnje da `ele sekularnu dr`avu i ljudska prava zagarantovana svim gra|anima, mu{karcima kao i `enama, brojni Evropljani negoduju zbog tu|ih obi~aja i no{nji koji im preplavljuju ulice. Na pitanje da li je legitimna naprimjer rezervisanost Pari`ana prema burkama na ulicama njihovog grada, Nik{i} odgovara: “Ne zaboravimo da je ogromna razlika izme|u muslimana koji su do{li u Pariz i naru{ili krajolik donijev{i burku, i izme|u Francuza koji
64

SUPTILNA KULTURNA DISKRIMINACIJA: “Mnogi Evropljani vjeruju da im došljaci prljaju duhovni prostor”
su u Al`ir do{li u vojnoj ~izmi i sa pu{kom. Jedno je to {to neko ima osje}aj da je kultura do{ljaka potencijalno opasna i militantna, a drugo je kad zaista do|e{ sa vojskom, poravna{ centar grada i napravi{ trg za postrojavanje svoje vojske kako se radilo u Al`iru naprimjer. Ti isti ugla|eni Evropljani su do{li s pu{kama, brodovima, nametnuli svoje zakone, svoj na~in `ivota, kolonizirali druge zemlje, crpili ih i ostali tamo jako dugo. Tamo im te no{nje nisu smetale. Imperijalna Evropa je navikla da joj ~ovjek sa turbanom ili fesom kuha kafu,
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

@IGOSANJE, PA @IGOSANJE, PA PROTJERIVANJE PROTJERIVANJE

Nik{i} je muslimane Nik{i} je muslimane dana{njice uporedio sa dana{njice uporedio sa nekada{njim Jevrejima nekada{njim Jevrejima

DAMIR NIK[I], KONCEPTUALNI UMJETNIK

NOGE LJUBIM, BESPLATNO

U performansu Feet Kisser Nik{i} posjetiteljima galerije ljubi stopala, izruguju}i se ustaljenim odnosima mo}i i pot~injenosti

~isti cipele, donosi, prinosi, jo{ od vremena kad je Napoleon u{ao u Egipat... Evropa je bila ~ista, Evropljani su i{li tamo u taj neki orijentalni svijet da se ba{kare. Sad kad su ti ljudi, zapam}eni u svijesti Evropljana kao robovi, po~eli masovnije stizati na tlo Evrope, u njima se opet prepoznalo robove. Ljude koji }e raditi lo{e poslove za bijedne nadnice, servisirati Evropu i nikad se ne izdi}i do ravnopravnog gra|anina. E s tim ja imam veliki problem, otud cijeli moj projekat. Bilo koja situacija da jedna grupa ljudi donosi zakon kojim ure|uje `ivot drugoj grupi ljudi je nepravedna i diskriminatorska. Ako se donosi zakon, on treba biti

jednak za sve: ako se zabranjuje pokrivanje, onda se zabrani i sloboda Francuskinji da hoda ulicom sa Batman maskom ili da se tetovira po licu {to tako|er onemogu}ava identifikaciju i potencijalni je sigurnosni rizik.“

MI KO INDIJANCI OD EVROPE SAMO TRA@IMO ]EBAD
“Kada govorim o muslimanima, ja ne govorim o vjernicima“, obja{njava Damir. “Govorim o grupi, o nacionalnosti poput one kakva je postojala od sedamdesetih godina u Jugoslaviji. I ateisti~ka zemlja je dakle od vjerskog termina napravila seku-

MUSLIMAN UMJESTO CRNAC

Strategiju sam preuzeo od Američkih Crnaca
“Konceptualni umjetnici u Americi, David Hemons, Fred Wilson, Adrian Piper, i drugi su se izborili za kategoriju afri~ko-ameri~ke umjetnosti. David Hammons ka`e: Ja ho}u da kad moj rad gledaju bijelci, u njemu ne vide ni{ta svoje. Crnac pravi ku}u po istom projektu kao bijelac, samo je kod nas sve malo nahero, ali mi ho}emo tako, to je na{ stil. Kad ljudi odavde izlo`e vani u njihovim radovima se vidi to da su druga~iji. Jusuf Had`ifejzovi} je naprimjer Hammons kad izla`e u Rimu. Ja namjerno ne radim ni{ta
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

{to ve} nije ura|eno u Americi. Uzimam karticu od Adrian Piper na kojoj ona obavje{tava ljude da je Crnkinja iako je svijetle puti i upozorava ih da su je njihove rasisti~ke {ale uvrijedile. Namjerno koristim te poznate stvari samo promijenim rije~ ili dvije, stavim musliman umjesto crnac. @elim da razljutim ovda{nje kuklux-klanovce da me pitaju Pa {ta to radi{!? Ako u muzejima postoji afri~koameri~ki odjel, za{to u Evropi ne bi postojao muslimansko-evropski?“, ka`e Damir Nik{i}.

larni. To mo`da sa ne~ijeg stanovi{ta jeste pogre{no, ali je upotrebljivo i danas.“ Na pitanje ne dobivaju li njegovi {aljivi umjetni~ki radovi sve vi{e obilje`ja politi~kog projekta, i zar sa dobrom umjetno{}u nije nekompatibilno govoriti u ime kolektiva, Nik{i} odgovara: “Jest, evo ja ispadoh ko Obama. Uzeo sam loptu, dobro je ispucao pa gdje padne. Ovo moje sve jeste {ega, ali onako, basterkitonovska, sa ledenom facom. Jedan je ~ovjek napravio jednu zastavu kojom ma{e, ja sam naravno smije{an jer nemam iza sebe sto hiljada pristalica. Ja sam klovn koji ma{e zastavicom ko neki mali diktator, smije{an sam i toga sam svjestan. Ali u mojoj ideji je zipovano mnogo toga. I ja nisam nikome prijetnja.“ Ljudi u Bosni i Hercegovini su, prema Damirovom mi{ljenju, poprili~no izgubljeni i isprepadani Evropom, a i ne slute kako su mogu}nosti povezivanja dostupne i jednostavne. On ka`e: “Na{ svijet se pona{a ko Mujo iz vica koji krene posuditi biciklo pa na kraju prije nego i zatra`i ka`e - Goni se i ti i tvoje biciklo. Mi smo ljuti i osje}amo se odbijenim prije nego {to smo na pravi na~in ne{to i zatra`ili. Umjesto da mislimo {ta mo`emo dati i ponuditi Evropi, mi ko Indijanci samo tra`imo }ebad, samo bismo da se ne{to ogrebemo. Zato i jesmo u rezervatu, ljudi ne putuju, ne znaju {ta je tamo, mediji im stvaraju psihozu i {ire negativne vijesti. Evropa je moja zemlja, ja sam ovdje domorodac, ja tu pripadam i ho}u da idem i da me zidovi ne zaustavljaju. Jer ti zidovi su u glavama ljudi i tamo ih treba i ru{iti, provocirati, pokazati da mo`e i druga~ije.“
65

HARMONSKA I FORMALNA ANALIZA

Vrhunski svjetski pijanista i pedagog KEMAL GEKIĆ odsvirao je dva koncerta u Sarajevu, 9. i 10. februara u “Domu oružanih snaga BiH”; za “Slobodnu Bosnu” govori o svom studiranju u Novom Sadu, pedagoškom radu, Chopinu i Lisztu, “crossoverima”, nastupima u Sarajevu...

STRIKTNO KLASI^AN MUZI^AR
Kemal Geki}: “Mislim da je bavljenje muzikom kao profesijom lo{ biznis”
Foto: Milutin Stoj~evi}

K

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

emal Geki} bio je senzacija [openovog takmi~enja u Var{avi, 1985., kada su mu bile dvadeset i tri godine. Nije pobijedio jer `iri to nije htio, ali je samo u Njema~koj prodao vi{e od 60.000 plo~a sa snimkom svog nastupa u glavnom gradu Poljske te godine. Negdje u to vrijeme bilje`i i svoj prvi nastup u Sarajevu, a do 1987. imao ih je jo{ “~etiri ili pet, ne mogu se to~no sjetiti, uglavnom, u Sarajevu nisam nastupao pune dvadeset i tri godine”.

TRI KU]NA KLAVIRA
Ve} sa nepunih sedamnaest godina Kemal Geki} je polo`io prijemni ispit na Odsjeku za klavir Muzi~ke akademije u Zagrebu, u ~ijem se “isturenom odjeljenju” u Splitu {kolovao dva semestra. Diplomirao je, pak, na Odsjeku za klavir Akademije umetnosti u Novom Sadu 1982. godine. “U na{oj ku}i u Splitu bila su tri klavira, pa tako i ja cijeli svoj `ivot sviram taj instrument. Moja porodica je bila muzikalna. A profesionalno sam se time odlu~io baviti kad sam imao petnaest godina”, govori Kemal Geki} u pauzi izme|u dva koncerta u Sarajevu, 9. i 10. februara, u Domu oru`anih snaga BiH. “Prije odlaska u Novi Sad, `elio sam u~iti i {kolovanje nastaviti u SSSR-u. Pa sam se zbog toga obratio ljudima u Moskvi. Me|utim, te stvari su bile podlo`ne me|udr`avnim ugovorima na nivou SFRJ SSSR, za koje je trebalo aplicirati godinu i pol, dvije prije toga. Ali, ~uo sam da u Novom Sadu predaje jedna grupa ruskih profesora i to je bio glavni razlog za{to sam oti{ao tamo. Kasnije sam pomislio da je to, zapravo, bio blagoslov, jer nisam morao ~ekati u moskovskim redovima za mlijeko, za ovo za ono, a da ne pri~am o minus trideset”, veli Kemal Geki}. [kolovanje na Muzi~koj akademiji u Novom Sadu bilo je inspirativno, pogotovo
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

UMJETNIK BEZ GRE[KE

Kemal Geki} uva`eni je svjetski pijanista i pedagog

66

SPLITSKI PIJANISTA PONOVO U SARAJEVU
FEBRUARSKI KONCERTI U SARAJEVU je sviraju}i kompozicije Franza Liszta postigao najve}e diskografske uspjehe. “Nemam omiljenog kompozitora. Zato {to za svakog kompozitora kada ga sviram, naro~ito kada ga studiram, mislim da je najbolji i da je to najbolja muzika koja je ikada napisana. I uvijek ka`em: pa, tako si mislio i za ove druge. Kad sam, naprimjer, spremao Bacha, govorio sam da je ipak on najbolji. Tu nema najboljeg i najgoreg. Mislim da ljudi jo{ uvijek ne razumiju, ~ak ni muzi~ari a ni muzikolozi, {ta imaju u Chopinovim djelima, {to smo dobili s tim. Postoji jedna nova struja, uglavnom rukovo|ena muzikologom koji se zove Jim Samson, i oni objavljuju cijelu seriju [openovskih studija. To su sociolo{ke studije, harmonske analize, formalne analize... Mislim da je ovo, mada smo u 21. stolje}u, tek po~etak pravog razumijevanja Chopina. Za{to je to tako? Chopinov `ivot i na~in na koji se on prezentirao navodi nas na drugo razmi{ljanje. Nije

Kemal Geki} dva dana je svirao u prepunoj sali Doma oru`anih snaga BiH

IZVRSNA AKUSTIKA: “Volim svirati u Sarajevu. Pogotovo u Domu armije. Zgrada izgleda jako lijepo, a sala ima bogatu akustiku. Ton traje dugo, nosi...“
zbog profesora iz Sovjetskog Saveza. No, da li je ikada po`alio zato {to {kolovanje nije nastavio u SSSR-u, jer kako postoji “ameri~ki san”, tako, za iznimno nadarene pijaniste i baletane, postoji i “ruski san”: “Nisam nikada `alio. I drago mi je {to {kolovanje nisam nastavio u SSSR, jer bih u tom slu~aju napravio gre{ku o kojoj tada nisam razmi{ljao, nisam to ni znao. Ruse ne zanimaju na{i ljudi. Oni su tada imali svoj dr`avni program, kojim su promovirali svoju umjetnost, {to se najbolje vidi po neuspjehu muzi~ara sa ovih prostora koji su tamo ne{to `eljeli napraviti. Ne}u sada da spominjem imena, to nije ni va`no. Tada{njem Sovjetskom Savezu bio je cilj da vrhunske rezultate napravi u sportu i u umjetnosti. A to nisu mogli napraviti sa strancima. Da sam oti{ao vjerojatno bih bio frustriran, zato {to bih osje}ao da me njihove strukture ne podr`avaju.” Poku{avali smo prije ovog razgovora odgovoriti na pitanje da li je Kemalu Geki}u omiljeni kompozitor Frédéric Chopin, iako imao dovoljno `ivotne energije i snage, vjerojatno ni emotivne potrebe, da se svijetu nametne po onome {to on zaista jeste bio. Chopinova djela bitna su iz vi{e razloga. Ona su, prije svega, ve}inom potpuno nova po formi. Niko ni{ta sli~no nije napisao prije njega. Kada se on pojavio, to je bilo isto kao da sada sleti lete}i tanjir. Bila su nova i po harmoniji, atmosferi, melosu, po klavirskoj tehnici. On nije napisao mnogo djela, ali od tog broja ve}ina su — remek-djela! Perfektni komadi kojima se ne mo`e ni{ta ni dodati ni oduzeti. A to drugi kompozitori nemaju”, tvrdi Kemal Geki}.

“VELIKA POPULARNOST ZNA^I I LO[ PRODUKT”
Kriti~ar Toronto Stara napisao je da je Kemal Geki} ro|en da svira Liszta i da njegovu muziku tretira kao teatar. “Bi}e da mu se dopalo ne{to od mojih snimaka. Ili je bio odu{evljen nekim od mojih koncerata. Kao jo{ jako mlad umjetnik osje}ao sam muziku Franza Liszta veoma bliskom. Kao da sam je napisao. Previ{e je prirodna, tako da nisam trebao previ{e razmi{ljati ni kako, ni {ta. Mada je napisao 1.600 kompozicija i one su veoma razli~ite. Na neke druge kompozitore sam morao ~ekati deset, dvadeset godina. Kao, recimo, na Brahmsa. Nikada javno nisam svirao nijednu njegovu kompoziciju. Za{to? Nisu mi se dovoljno svi|ale. Uglavnom. Sada mi se sve svi|aju”, obja{njava Kemal Geki}. @ivljenje muzike ili bavljenje njom? “Bavljenje muzikom kao profesijom mis67

Kemal Geki} jo{ uvijek istra`uje djela dvojice muzi~kih velikana

UGLAVNOM CHOPIN I LISZT

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

HARMONSKA I FORMALNA ANALIZA
KO JE KEMAL GEKI]

Porijekom Bosanac, splitski i novosadski đak, profesor u Miamiju i u Tokiju
Kemal Geki} ro|en je u Splitu, 1962. godine. Diplomirao je na Odsjeku za klavir Akademije umetnosti u Novom Sadu, dvadeset godina kasnije. Postdiplomski studij zavr{io je 1985. godine. Nastupao je {irom planete, a do sada je objavio petnaest studijskih albuma i jedan DVD. Redovni je profesor na Me|unarodnom univerzitetu Florida u Miamiju, a vanredni na Muzi~koj akademiji u Tokiju. Kemal Geki} ima i bosanske korijene. Njegov deda je iz Vare{a. Odsvirao je u prethodna dva dana dva koncerta u Sarajevu, gradu u kojem nije boravio od 1987. godine. Vjerujemo da na njegov naredni nastup ne}emo tako dugo ~ekati, a mo`da }e sljede}i put odsvirati koncert u ve}em prostoru nego {to je to sala Doma oru`anih snaga BiH.

Fotografija Kemala Geki}a snimljena 1987. u Sarajevu

NEKAD BILO...

VELIKI MAESTRO: Chopinova djela bitna su iz više razloga. Ona su, prije svega, većinom potpuno nova po formi. Niko ništa slično nije napisao prije njega. Kada se on pojavio, to je bilo isto kao da sada sleti leteći tanjir
lim da je lo{ biznis. Osim kada neko `eli biti veoma popularan ne razmi{ljaju}i o tome {ta prodaje. Pravilo glasi: {to je popularnost ve}a, to produkt mora biti lo{iji. Treba biti dovoljno lo{ da bi ga svi mogli razumjeti i prepoznati kao svog. Kada bi bio jako dobar, to bi o~ito slu{ala jedna jako mala grupa ljudi, istan~anog ukusa. Ako se ne{to svi|a milionima ljudi, to zna~i da je relativni, umjetni~ki nivo tog produkta nizak, a komunikativni vrlo jak. U tom smislu bavljenje muzikom je dobar posao za neki broj godina. Ja sam tu priliku imao krajem
68

osamdesetih, kada smo pravili koncerte po stadionima. Tada nisam shvatio da su nijanse i komunikacija u manjim prostorima ono {to mene interesira. To sam kasnije postigao. Radim ono {to volim i kvalitetno `ivim od toga, a u tome je uspio mali broj ljudi. I, samo dva posto svjetskog stanovni{tva radi ono {to voli”, ka`e Kemal Geki}. Biv{i u~enik tetke na{eg sagovornika, kod koje je i Kemal u~io svirati klavir, je Maksim Mrvica. Pa je nekako logi~no i da ga upitamo {ta misli o crossoverima: “Maksim Mrvica je klasi~no obrazovan muzi~ar. Mo`da je procijenio da bi kao striktno klasi~an muzi~ar imao znatno manji doseg. To je stvar privatne odluke. To sam i ja radio, vrlo kratko, me|utim shvatio sam da su, ponavljam, nijanse ono {to mene najvi{e zanima. A nijanse se gube u ozvu~enju i u stadionskoj buci. To je zabavno, ali ja to ne bih mogao raditi godinama.” U Sarajevu, Kemal Geki} je ovog februara nastupio dva puta. “Volim svirati u Sarajevu. Pogotovo u Domu armije. Zgrada izgleda jako lijepo, a sala ima bogatu akustiku. Ton traje dugo, nosi... A i klavir u Domu armije je izvrstan, vjerojatno najbolji koji imate u Bosni i Hercegovini”, govori Kemal Geki}, vrhunski svjetski pijanista i pedagog.
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

KULT MARKET
SEBASTIAN BARRY

KNJI@EVNA KRITIKA Slikovnica Feride Duraković i Mirze Hasanbegovića “Vjetrov prijatelj“ (Connectum, Sarajevo, 2009.)

Tajno pismo
Prije nekoliko godina film Petera Mullana Sestre Magdalene otvoreno je prikazao patnje koje su Irskoj prolazile posrnule djevojke koje su zatrudnjele izvan braka a zatim su u crkvenim institucijama brutalno prevaspitavane. Sli~nom temom bavi se i irski knji`evnik Sebastian Barry u romanu Tajno pismo (Profil, Zagreb, 2010.). Starica Roseanne provela je zbog svog grijeha skoro ~itav `ivot u umobolnici, a uskoro treba da bude vra}ena u vanjski svijet. Cijena je 35 KM.

Bajka o prijateljstvu

AMELA ISANOVI]

PRI^A KAKVIH SMO @ELJNI
Vjetrov prijatelj djecu u~i da poma`u drugima i kad to tra`i odricanje, da vole a ne da posjeduju, i da jo{ uvijek vjeruju u ~uda

Lutka moga djetinjstva
Amela Isanovi}, lutkarka entuzijastkinja i nastavnica bosanskog jezika u Sanskom Mostu, autorica je knjige Lutka moga djetinjstva (Bosanska rije~, Tuzla, 2009.). Ona u knjizi daje savjete kako napraviti lutke i scenografiju, kako iskoristiti sopstvenu kreativnost i u skromnim uvjetima napraviti pravu malu predstavu. Cijena je 18 KM.

EKREM TUCAKOVI] (prev.)

Pripovijesti o Nasrudin-hod`i
Ko jo{ ne zna barem pokoju anegdotu slavnog narodskog mudraca sa tubanom i magaretom, Nasrudin-hod`e. Poznatom junaku koji priznaje svoje slabosti (pla{i se `ene, lakovjeran je, {krt, prelivoda...) ljudi se smiju ve} vijekovima, a njegove probrane zgode sada su se u prijevodu Ekrema Tucakovi}a na{le u novom izdanju pred bh. ~itala~kom publikom. Cijena knjige Pripovijesti o Nasrudinhod`i (Tugra, Sarajevo, 2009.) je 10 KM.

Kakvo je samo osvje`enje ~itati dje~iju pri~u koja nikome ne prodaje ni{ta! Uz slikovnicu se ne prodaju sjajne naljepnice, lutke u obliku glavnih junaka, ruksaci, ta{nice i pernice sa nacrtanim likovima. Ovih junaka nema na ekranima, a ova slikovnica nije katalog stvari koje roditelj mora hitro kupiti svome ~edu hipnotisanom tv reklamama. Ovo je pri~a kakvih smo `eljni: pri~a koja djecu u~i da poma`u drugima i kad to tra`i odricanje, da vole a ne da posjeduju, i da jo{ uvijek vjeruju u ~uda. Vjetrov prijatelj govori o dje~aku koji danima le`i bolestan u potkrovnom stanu maloga grada. Prolje}e samo {to nije stiglo, a nad krovom dje~akove ku}e vjetar se zapleo u telefonske `ice, pa svira li svira! Uprkos vru}ici maleni dje~ak odlu~i da pomogne mo}nome vjetru, a onda to, onakav slaba{an, i u~ini. Nekoliko mjeseci kasnije, i vjetar }e za njega u~initi ne{to veoma va`no... Dje~ak je malen, tih i povu~en, on je druga~iji od ve}ine djece, ali pronalazi vjernog prijatelja.

Jezik kojim je Ferida Durakovi} ispripovijedala ovu bajku lijep je i kitnjast, rasko{an na elegantan starinski na~in i sigurno }e obogatiti rje~nik malih ~italaca (tu su hrastik , koprena , olinjala metla , mali~ak...). Uz tekst su se odli~no uklopile ma{tovite, suptilne i duhovite ilustracije Mirze Hasanbegovi}a (kakva je samo smije{no-stra{na babaroga Striga nastala iz njegovog pera, kakva mila figura nje`nog dje~aka). Zaista je {teta {to ovaj autorski dvojac nije na~inio cijelu seriju razli~itih slikovnica, jer ovakve stvarne a ~arobne bajke svima su blagodarne. (A. Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. Larry Schweikart: A Patriot’s History of the US 2. Kathryn Stockett: The Help 3. Stieg Larsson: The Girl with the Dragon Tattoo 4. J. D. Salinger: The Catcher in the Rye 5. Nicholas Sparks: Dear John

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Kultura, Banja Luka)
1. Ljiljana Habjanovi} \urovi}: Voda iz kamena 2. Khaled Hosseini: Lovac na zmajeve 3. Sherry Argov: Za{to mu{karci vole ku~ke 4. Tracy Chevalier: Izuzetna stvorenja 5. Ali Thalassa: Dragulj Indije
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

70

KULT MARKET
LIFESTYLE Imena sa nove “Forbesove“ liste živi su dokaz kako formalno obrazovanje nije neophodno da biste postali milioner
SAD

Antipireni
Hemijska jedinjenja koja se koriste u proizvodnji tapaciranog name{taja, te rezervnih dijelova za automobile i elektroniku znatno umanjuju {anse za trudno}u i pove}avaju opasnost od poba~aja. U krvi `ena to mo`e izazvati gomilanje takozvanih antipirena, jedinjenja broma koja se ~esto povezuju i sa naru{avanjem funkcije jetre i {titne `lijezde. U Evropi je primjena komercijalnih antipirena zabranjena od 90-ih godina pro{log stolje}a.

Najbogatiji “propali“ srednjoškolci

VELIKA BRITANIJA

“Sitni“ detalji
MILIONERI BEZ [KOLSKIH DIPLOMA
Supermodel Gisele Bündchen, biznismen Richard Branson i hip-hoper Jay-Z

Ameri~ki magazin Forbes objavio je listu najbogatijih ljudi na svijetu koji nemaju zavr{eno srednjo{kolsko obrazovanje. Na listi se, izme|u ostalih, nalazi i Jay-Z, suprug popularne pjeva~ice Beyonce i danas jedan od najuspje{nijih muzi~kih producenata na svijetu. Jay-Z odrastao je u Brooklynu, a {kolu je napustio zbog dilanja droge “kako bi pre`ivio“. Godine 1995. prodao je svoj prvi singl Def Jam Recordsu, a nepunu deceniju kasnije postao je predsjednik ove izdava~ke ku}e, koju je vodio do 2007. Nakon toga, Jay-Z potpisao je desetogodi{nji ugovor sa kompanijom Live Nation vrijedan 150 miliona dolara. ^uveni bokser George Foreman po~eo je boksati sa 15 godina, a 1968. godine osvojio je i olimpijsko zlato. Foreman je dobio pravi “jackpot“ 1999. godine, kada je za 138 miliona dolara prodao svoje ime proizvo|a~u ro{tilja Salton. Biv{i bokser, koji je odrastao u siroma{noj porodici u Teksasu, pokrenuo je i liniju proizvoda za njegu i lanac restorana. Carl Lindner, ~ije se bogatstvo danas procjenjuje na gotovo dvije milijarde dolara, odustao je od {kole da bi radio kao dostavlja~ mlijeka za obiteljsku farmu. Godine 1940. podigao je prvi kredit u iznosu od 1.200 dolara kako bi otvorio slasti~arnu. Devetnaest godina kasnije, Lindner se posve}uje ulaganju
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

u fondove, zajmove i osiguranja. Trenutno posjeduje preko 200 poslovnica sladoleda vrijednih 1,7 milijardi dolara. Najstro`iji ~lan `irija u potrazi za talentima, Britanac Simon Cowell, samo pro{le godine zaradio je 75 miliona dolara. Sa 16 godina Cowell napu{ta {kolu kako bi radio kao po{tar. Sedam godina kasnije osniva vlastitu produkcijsku ku}u Fanfare, a ostalo je istorija... Brazilski supermodel Gisele Bündchen imala je 14 godina kada su je modni skauti otkrili u jednom {oping centru. Gisele je debitovala 1996. na njujor{koj Sedmici mode. Pro{le godine zaradila je 25 miliona dolara zahvaljuju}i brojnim ugovorima sa modnim kompanijama poput Versacea i Diora, a uspje{no je lansirala i svoju liniju sandala Ipanema. Richard Branson, sin odvjetnika i stjuardese, {kolu je napustio sa 16 godina i po~eo raditi u magazinu Student. Sa 20 godina osniva kompaniju Virgin, a kasnije otvara i muzi~ku ku}u i studio, Virgin Records i Virgin Music. Njegova kompanija Virgin Group danas posjeduje vi{e od 200 firmi u 30 zemalja, koje proizvode sve i sva{ta, od mobitela do aviona. Branson je vlasnik dva karipska otoka, a bogatstvo mu je procijenjeno na 2,5 milijardi dolara. (M. Radevi})

Istra`ivanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazuje da mnogi mu{karci nemaju pojma koji broj odje}e njihove partnerice nose, koja im je boja o~iju i kada su ro|ene. Njihova nepa`nja za detalje koji `enama toliko zna~e mo`e dovesti i do raskida veze. Studija je obuhvatila 2.000 mu{karaca, a rezultati su bili pora`avaju}i: 12 posto mu{karaca nisu znali koje su boje o~i njihovih partnerica, a njih 10 posto nije imalo pojma o datumu ro|enja svoje djevojke ili supruge.

ITALIJA

Dijeta
Istra`ivanje Fondacije Santa Lucia iz Rima pokazuje da pretjerivanje u dijetama mo`e dovesti do poreme}aja poznatog kao kompulsivno prejedanje. Podvrgavanje dijetama je stresno jer uti~e na osloba|anje hormona norepinefrina, koji kod ljudi stvara ve}u potrebu za hranom. Nau~nici sada poku{avaju prona}i lijek koji bi sprije~io obolijevanje od ovog te{kog poreme}aja.

71

KULT MARKET
2/DUO

KINO KRITIKA Film “Ozbiljan čovjek” (SAD, 2009.), reditelja Ethana i Joela Coena

Nobuhiro Suwa
Snimljen u maniri dokumentarnog filma i s nestati~nom kamerom, Duo polagano prati otu|ivanje ljudi i propadanje ljubavne veze. Hidetoshi Nishijima tuma~i nezaposlena glumca, koji bi najradije po cijele dane samo spavao, a Eri Yu tuma~i njegovu djevojku, depresivnu vlasnicu butika. Ocjena: 4

Ozbiljan film
djeca. Radnja se doga|a u srednjozapadnoj `idovskoj obitelji, kasnih {ezdesetih. Bilo nam je zaista zadovoljstvo rekreiranje tog perioda... ali, izvan tih odrednica, sama pri~a i {to god se doga|a likovima je potpuno izmi{ljeno”, ka`e Ethan Coen. Gluma~ka postava uklju~uje poznatog broadwayskog glumca Michaela Stuhlbarga, kao Larryja, Sari Lennick kao njegovu suprugu Judith, Richarda Kinda kao ‘ujaka Arthura’, te Adama Arkina kao obiteljskog odvjetnika. Glazbu za film je skladao redoviti suradnik bra}e Coen - C arter Burwell, pomije{av{i je s poznatom rock glazbom iz {ezdesetih, posebice onom sastava Jefferson Airplane. Jedan od njihovih hitova ima i posebnu ulogu u samoj pri~i. Treba istaknuti istan~an osje}aj za kolorit i psiholo{ki utjecaj boja kori{tenih u filmu. Ne samo da se tom patinom posti`e informativni osje}aj vremena ve} i osje}anje duboko skriveno u nama, koje boja podsvijesno poti~e. Iako naizgled komedija, rije~ je o tragikomi~noj drami koja nas upozorava da ne shva}amo preozbiljno nevolje koje nam se de{avaju. Ovaj film postavlja vje~no pitanje smisla `ivota, samim time i smisla sekiranja. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Avatar (James Cameron) 2. Legion (Scott Stewart) 3. The Book of Eli (Albert Hughes & Allen Hughes) 4. Tooth Fairy (Michael Lembeck) 5. The Lovely Bones (Peter Jackson)

^OVJEK KOJEG NIJE BILO

Joel Cohen

NOVI, ODLI^AN FILM BRA]E COEN
Radnja filma doga|a se u ljeto 1949., a glavni lik je Ed Crane, brija~ u gradi}u na sjeveru Kalifornije. Nezadovoljan je `ivotom, ali nevjera njegove supruge Doris daje mu priliku za ucjenu kojom namjerava promijeniti stanje. No, ubrzo vi{e ni{ta ne ide po njegovu planu... Film s mnogo nagrada i priznanja, me|u kojima su i Zlatna palma u Cannesu za redatelja Joela Coena te nominacija za Oscara u kategoriji najbolje fotografije. Ocjena: 5
Kroz ovaj film Joel i Ethan se bave vremenom i mjestom vlastite mladosti

SELO KOJE TONE

Marton Szirmai
Ma|arsko selo Medgyesbodzas mje{tani masovno napu{taju. Otkako im posljednjih godina pucaju zidovi ku}a `ivot im postaje opasan. Selo polagano tone. Neki optu`uju naftne kompanije, drugi vodovod, a tre}i tlo kao takvo. No, pravog obja{njenja nema. Oni koji su ostali samo se `ale. No, jedan je ~ovjek u mjestu, Jozsef, neizlje~ivi optimist. Vjeruje da postoji mogu}nost za spas sela... Ocjena: 4
72

Bra}a Coen po~inju film svojevrsnim prologom: kratkom bajkom iz malenog europskog sela, mnogo desetlje}a ranije. Taj prolog naizgled nema mnogo zajedni~kog s pri~om koja slijedi. Larry je dobar ~ovjek. Odan mu` i otac, predani profesor. No jednog dana sve }e krenuti po zlu. @ena ga ostavlja zbog ljubavnika i on iseljava iz ku}e u mali motel. I posao je ugro`en kad po~inju pristizati anonimna pisma protiv njega. @enin ljubavnik umire, a na Larryju je, suludog li plana, da plati pokop ~ovjeka kojeg mrzi... Kroz ovaj film bra}a Coen se bave vremenom i mjestom vlastite mladosti. Radnja je smje{tena u Minneapolis, njihov rodni grad. Vrijeme u kojem se odvija su {ezdesete godine pro{log stolje}a. Centralni karakter filma je Larry Gopnick, profesor fizike. On je junak pogrbljenih le|a od te`ine tereta i problema koji su mu namijenjeni. Kraj filma donosi i vjerovatno njegov posljednji problem. Joel i Ethan Coen su odrasli u predgra|ima Minneapolisa. Poput Larryja i njihov otac je bio profesor na koled`u. Pozadina odabira imena likova koji se nalaze u filmu su imena njihovih prijatelja. “Film je inspiriran okru`jem u kojemu smo mi odrasli, u smislu mjesta koja smo znali kao

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Dobrodo{li gospodine Chance (Hal Ashby, Warner Bros./Continental Film) 2. Persepolis (Marjane Satrapi, Vincent Paronnaud - 2.4.7 Films, France 3 cinéma/Hulahop) 3. Nemilosrdni gadovi (Quentin Tarantino, The Weinstein Company, A Band Apart/Continental film) 4. Slomljeni zagrljaji (Pedro Almodovar, Universal International Pictures, El Deseo S.A./Discovery film i video) 5. Najstra{nija no} (Michael Dougherty, Warner Bros. Pictures/Continental Film)
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

KULT MARKET
CRVENI FENJER Uspjesi nogometaša “Barcelone“ povećali su natalitet u Kataloniji
AUSTRALIJA

Raychel Frew

Iniestin baby-boom
Devet mjeseci nakon {to je Barcelona osvojila Ligu prvaka zabilje`en je veliki broj poroda u ovoj {panskoj pokrajini

KATALONSKE BEBE

Australka studira za profesionalnog fizioterapeuta, a fotografije su objavljene u posljednjem broju ~asopisa Monkey. D`eparac zara|uje kao glamur model, od ~ega zaradi oko 80 hiljada eura godi{nje. Ova 21-godi{njakinja `ivi u gradu Gold Coast u australskoj dr`avi Queensland.

ENGLESKA

Seks hotel
Fenomenalno. Ta rije~ najbolje opisuje stil igre {panskog nogometnog prvaka. Barcelonin “sitni vez“ tema je sportskih novinara, ali i literarnih tekstova. Barcelona je, to smo znali oduvijek, inspiracija i intelektualcima i obi~nim radnicima. No, do sada nismo znali da Iniesta, Xavi, Messi i dru{tvo u plavocrvenim dresovima o~ito inspirativno djeluju i na zbli`avanje `enskog i mu{kog spola. Ta~nije, da imaju uticaja i na rekordan porast nataliteta u katalonskoj prijestolnici. U porodili{tima Barcelone posljednjih se nedjelja registrira baby-boom. Ta~no devet mjeseci nakon historijske Barcine pobjede na gostovanju kod madridskog Reala (6:2) i legendarnog gola Andrésa Inieste u sudijskoj nadoknadi u Ligi prvaka protiv Chelseaja, kojim je izboren nastup u finalu, ni najve}i skeptici ne sumnjaju kako impresivni nastupi Blaugrane imaju i pozitivne “nuspojave“ u broju novoro|enih beba. Velike pobjede, kako pi{e {panski dopisnik lista Süddeutsche Zeitung, “stimuliraju erotske aktivnosti“. Ne radi se, naravno, o naga|anjima. Daleko od toga. Svi podaci su nau~no provjereni. Kao dokaz fenomena koji je u [paniji poznatiji pod imenom Iniestin baby-boom slu`e podaci o broju novoro|en~adi iz ~etiri porodili{ta u Barceloni. U odnosu na prosje~nu stopu nataliteta u ovo doba godine, trenutno se tamo bilje`i nevjerojatan porast broja beba, koji je za 45% ve}i od dugogodi{njeg prosjeka. To nije slu~ajnost. To ne mo`e biti slu~ajnost. U porodili{tima vlada gu`va kao na `eljezni~kom kolodvoru. “Mi smo se naravno pozabavili uzrocima neobi~nog porasta broja beba i do{li smo do zaklju~ka da su za to o~ito ´krive´ velike pro{losezonske pobjede Barcelone“, izjavio je glasnogovornik jedne klinike za lokalnu radio-stanicu COM Radio. Katalonska ministrica zdravstva Marina Geli za sada nije potvrdila uzro~no-posljedi~nu vezu izme|u odlu~uju}ih golova i tjelesnih aktivnosti u postelji - no, nije ni demantirala tvrdnje klini~kog osoblja da postoji neka veza izme|u te dvije stvari. Barcelonin trener Josep Guardiola u svakom slu~aju sretan je zbog “eksplozije“ nataliteta. “Politi~ari ionako stalno govore kako je porast broja novoro|en~adi pozitivna pojava“, izjavio je sa smije{kom na licu. Katoli~ka [panija se ina~e nalazi na samom za~elju top-liste zemalja Evropske unije kada se radi o visini stope nataliteta, u dru{tvu s Poljskom i Njema~kom. (N. Hasi})
Blizu Liverpoola postoji The Vincent Hotel s posebnim mini barom. Posjetiteljima, pored uobi~ajenog mini bara s pi}em, ora{~i}ima i ~okoladom nudi i mini bar s lubrikantima, uljima za masa`u, vibriraju}im obru~i}ima i kondomima. A zahtjevnije }e stranke mo}i zamoliti i za posebnu opremu, koja sadr`i bi~, masku i traku za vezanje. Vlasnik hotela na taj na~in svojim strankama `eli ponuditi vi{e nego samo ugodnu sredinu za vrijeme boravka.

DANSKA

Brigitte Nielsen
Brigitte Nielsen snimila je editorijal za ~asopis Dansk u kojem je pokazala da mo`e bez kompleksa, iako ima navr{enih 46 godina `ivota, nositi naziv seks bombe. Biv{a supruga Sylvestera Stallonea i zvijezda filmova Crvena Sonja i Rocky 4 rekla je da joj dan danas `ene prilaze i izra`avaju divljenje zbog njezine figure, a me|u njima se na{la i Rihanna.

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

73

KULT MARKET
NEW ORDER

MUZIKA “Soldier of Love”, šesti studijski album Sade

Ceremony: A New Order Tribute
Izdava~ka ku}a 24 Hour Service Station Records sa Floride 20. februara }e promovisati Ceremony: A New Order Tribute. Dupli CD, kao i digitalno izdanje, sadr`ava}e najve}e hitove New Ordera, grupe iz Manchestera koja je osnovana 1980., ali i dvanaest verzija njihovog prvog singla Ceremony.

Sade il’ nikad

SLASH

Slash
Nekada{nji {ef grupe Guns N’ Roses i, treba podsjetiti, vrhunski gitarista - Slash, svoj solo studijski album }e promovisati tokom aprila ove godine. Album se zove kao i njegov autor, a producent je Eric Valentine. Na Slash je uvr{teno trinaest pjesama, izdava~ je EMI Label Services, a za Evropu: Roadrunner Records.

BESKRAJNO ROMANTI^NO
Sade }e zadiviti svijet i svojim novim studijskim albumom

SOULFLY

Omen

Bend Maxa Cavalere - Soulfly, 3. maja }e objaviti svoj novi studijski album: Omen, sa etiketom Roadrunner Records. Omen }e sadr`avati jedanaest pjesama, Rise Of The Fallen je prvi singl, Maxu su najdra`e pjesme Vulture Culture i Blood Bath and Beyond, a album je producirao Logan Mader.

Glazbenica Sade tek je promovisala svoj {esti studijski album. Prije nekoliko dana, ali vjerni pirati obradovali su nas jo{ pro{le sedmice, kao i bezbroj puta do sada. Soldier of Love snimljen je tokom ljeta pro{le godine i sadr`i deset pjesama. Producent je, uz Sade, i Mike Pela. Za ~etrdesetak, ne{to malo vi{e, minuta lijepe muzike. The Moon And The Sky u uvodu malo priziva Indexe, mada je i u nastavku Sade sjetna kao pokojni pjeva~ kada interpretira, recimo, Voljela je sjaj u travi. I odmah se pitate: pa za{to je napravila pauzu od devet godina i koji mjesec izme|u dva albuma. Dodu{e, u dvadeset i {est godina karijere objavila je tek {est plo~a, ali pauza od skoro deceniju za njene fanove bila je i previ{e. Kako god, naslovna pjesma - Soldier of Love, uz vjetrove s juga i duva~e na startu, lagano prelazi u “dramatur{ki obra|en” muzi~ki zaplet. Ne{to kasnije, Sade je besprijekorna. Hrabro kora~a uz nekakav bubnjarski polumar{. Tre}a, Morning Bird, spora je do beskraja, ali opet je Sade sama i svoja, vokalom dira u du{u i srce. Babyfather je veselija i opu{tenija, soul za fanove, dok je Long Hard Road ne{to kao soundtrack za lijepo dru`enje uz kamin,

negdje na planini. [esta, Be That Easy {lager je za sve uzraste, mo`da negdje na prozor zakuca i Ki}o Slabinac pjevaju}i: “Zbog jedne divne crne `ene...”, a Bring Me Home malo je remek-djelo. Melodi~na, pitka i lijepo slo`ena r’n’b kompozicija. Eto, jo{ su vam tri pjesme ostale da preslu{ate. Ustvari, od po~etka slu{ajte, pa se slo`ite sa nama, da je Sade snimila ba{ lijep album, ili ne. Svejedno je... (D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Vampire Weekend: Cousins Massive Attack: Paradise Circus Jeans Team: Faul 2 Crookers ft. Miike Snow: Remedy Riton & Primary 1: Radiates Gorillaz: Stylo The Maccabees ft. Roots Manuva: Empty Vessels 8. Clonious ft. Muhsinah: One at a time 9. Cosmo Jarvis: Problems 10. Alex Metric: It Starts

74

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

KULT MARKET
SPORT Elvir Baljić, nekadašnji igrač “Reala“, bit će pomoćnik selektora Safeta Sušića
AUTOMOBILI

BMW X5

Povratak kraljevića Elvira
Foto: Milutin Stoj~evi}

Nakon restilizacije kupea i kabrioleta serije 3 uslijedilo je predstavljanje osvje`enog modela X5. Pored uobi~ajenih kozmeti~kih izmena novinu predstavljaju i novi, potentniji motori. Kozmeti~ke izmjene obuhvataju blagi redizajn prednjih i zadnjih branika i svjetala. Svje`ijem izgledu doprinijet }e i nove boje karoserije i obloga enterijera, te novi dizajn naplataka od lake legure.

MOTOCIKLI

Bimota DB8
DVOJAC ZA POBJEDE
Safet Su{i} i Elvir Balji}

Elvir Balji}, biv{i reprezentativac BiH, nekada{nji igra~ Real Madrida i Rayo Vallecana, te turskih klubova Fenerbahce, Galatasaray i Ankaragucu, novi je pomo}nik Safeta Su{i}a, selektora fudbalske reprezentacije BiH. “Drago mi je da sam nakon du`eg perioda ponovo u re prezentaciji. Uvijek mi je bila ~ast i zadovoljstvo biti u dr`avnom timu. Tako je i sada, s tim {to sam u ne{to druga~ijoj ulozi. Nadam se da }emo svi odli~no sara|ivati i napraviti veliki uspjeh i kvalifikovati se na EP“, ka`e Balji}. Komentiraju}i `rijeb za EP i protivnike koje se nalaze sa BiH u grupi, Balji} je kazao: “Nema laganih protivnika, svaka utakmica bi}e te{ka, ali smatram da nismo imali lo{ `rijeb. Za nas je najva`nije kako }emo otvoriti kvalifikacije. Obzirom da smo kvalifikacije do sada uvijek otvarali utakmicama s jakim reprezentacijama, poput [panije ili Turske, sada bi bilo puno bolje sa takozvanim lo{im ekipama. Imamo zaista kvalitetne igra~e koji su to pokazali u pro{lim kvalifikacijama, ali igrama u svojim timovima. Normalno, moramo biti svjesni da nakon posljednjeg uspjeha javnost od nas o~ekuje da se sada ponovo plasiramo najmanje u bara`. Mi smo svjesni toga i trudi}emo se
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

da budemo prvi u grupi, jer imamo kvalitetnu i jaku reprezentaciju za koju smatram da to mo`e ostvariti”. Balji} je ro|en u Sarajevu 1974. godine. Za madridski Real igrao je od 1999. do 2002. godine i u 20 me~eva postigao je 6 golova. Fudbalsku karijeru zavr{io je 2006. godine u turskom klubu Istanbulspor. Za reprezentaciju BiH igrao je od 1996. do 2005. godine u 39 utakmica i postigao 14 golova. Nakon {to je predstavio Balji}a kao svog pomo}nika, Safet Su{i} je prokomentirao `rijeb, naglasiv{i da mu je bilo va`no da u kvalifikacija izbjegne [pance, Portugal i Holandiju. “@elja mi se ostvarila. Vi{e sam zadovoljan nego nezadovoljan, ali ipak treba shvatiti da su u na{oj grupi izuzetno jake ekipe. Francuska jeste favorit, ali ni oni vi{e nisu {to su nekad bili. U ovom trenutku nisu ni blizu one ekipe koja je to bila sa Zidanom. Ne vidim da Francuzi mogu i na SP napraviti ne{to zna~ajno, {to su potvrdile i njihove zadnje utakmice u kvalifikacijama. Ukoliko ne do|u bar do polufinala, mislim da }e se oprostiti nekoliko standardnih igra~a. Prije svega mislim na Henryja, Anelku i Gallasa. Umjesto njih ne vjerujem da imaju adekvatne zamjene“, zaklju~io je Su{i}. (N. Hasi})

Bimota je predstavila DB8 Biposto supersportski motocikl. Bimote su papreno skupe, ali je ovaj model, za razliku od ostalih u ponudi, ipak vi{e okrenut velikoserijskom tr`i{tu. Cijena je, kako se najavljuje, 23.000 eura. Bimota, italijanski proizvo|a~ ekskluzivnih motocikala ~ije je ime nastalo kori{tenjem po dva slova iz imena osniva~a (Bianchi, Morri i Tamburini), poznat je po najmodernijim ramovima uparenim sa najboljim agregatima poznatih fabrika.

DESIGN

KIA Sportage
Kia }e premijerno prikazati Sportage posjetiteljima salona u @enevi. Dizajn je potpisao Peter Schreyer, nekada{nji Audijev dizajner. Posebnih iznena|enja nema, pa Sportage do`ivljavamo kao sljedbenika stilskog pravca ve} promoviranog ve}im modelom Sorento. Sportage i dalje dijeli platformu sa Hyundaijevim ix35, ali za razliku od prethodne generacije, s njim ne dijeli izgled.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U utorak je u sarajevskom multiplex kinu Cinema City premijerno prikazan slovena~ko-bosanskohercegova~ki film Estrellita. Koscenarista ovog filma je Abdulah Sidran, a u gluma~koj podjeli su i Mediha Musliovi}, Senad Ba{i} i Almir ^ehaji} Batko. Reditelj Estrellite je Metod Pevec. U petak, 12. februara, u Sarajevu }e biti promovisana sabrana djela fra Petra An|elovi}a, biv{eg provincijala Bosne Srebrene, kojim }e se obilje`iti prva godi{njica smrti ovog velikana. Moderatori }e biti fra Marijan Karaula, fra Lovro Gavran, fra Mirko Majdand`i}, te Bo`o Mati}, Martin Ragu`, @eljko Ivankovi} i Goran Mikuli}. “Obavje{tavaju se gra|ani Mostara da }e Narodno pozori{te u nedjelju, 14. februara, sa po~etkom u 20 sati, odigrati predstavu: Mostarska djelidba, u re`iji Sulejmana Kupusovi}a”, saop{tavaju iz ove teatarske ku}e. “Predstava se igra u ~ast gra|ana Mostara i svih koji su podr`ali opstanak pozori{ta”. Povodom godi{njice smrti fra Grge Vili}a i nastojanja da se nastavi i poti~e rasvjetljavanje istine, promicanje kulture tolerancije i `ivota protiv nekulture smrti, 17. februara organizira se misa zadu{nica u `upi Svetog Ante Padovanskog u Poto~anima i okrugli stol u Od`aku: Kako o~uvati nadu i model opstanka i su`ivota u BiH. Stripopeka inicijativa iz Sarajeva, u saradnji sa TKD [ahinpa{i}, otvorila je 3. konkurs za najbolju strip ilustraciju. “Stripopeka inicijativa, neformalna dru`ba crta~a i ~ita~a stripova BiH, tre}u godinu za redom pokre}e konkurs u kojem od svih kreativnih crta~a, ilustratora i slikara tra`imo da nacrtaju omiljene likove iz stripova”. Eto, nek’ su se i oni vratili. Zagreba~ka grupa Parni valjak, u okviru Karlova~ko Live turneje, odr`a}e u na{oj dr`avi tri koncerta: u zeni~koj Gradskoj areni sviraju 6. marta, u Zetri u Sarajevu su 6. aprila, a Mostarci }e o datumu odr`avanja koncerta u njihovom gradu biti naknadno obavije{teni.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ARMIN BUŠATLIĆ, gitarista grupe “Dubioza kolektiv”

Novi album u aprilu
Dubioza kolektiv svira u Berlinu, 18. februara, nakon svjetske premijere filma Na putu, rediteljice Jasmile @bani}, u zvani~noj konkurenciji Berlinalea. A u Berlinu sviramo i dva dana poslije. Nakon toga Dubioza }e koncerte odr`ati i u Ko~evju u Sloveniji, 27. februara, a tokom marta i u Ljubljani, na Kranjskoj Gori, u Kranju, kao i u Ostravi, Brnu, Pragu i u Vrchlabiju u ^e{koj, u Göteborgu, potom u Oslu, kao i 27. marta u Nieuwendijku u Holandiji. Ovim koncertima zavr{avamo promociju na{eg prethodnog albuma Firma ilegal.
A kada }ete objaviti va{ novi studijski album? Trenutno radimo na finaliziranju novog albuma, koji planiramo objaviti u aprilu ove godine. Album je na bosanskom jeziku i na odre|eni na~in predstavlja logi~an nastavak prethodnog albuma.

MIROLJUB VUČKOVIĆ, umjetnički direktor beogradskog FEST-a

“Izuzetno ohrabruje program 38. FEST-a, koji sadr`i esenciju mladih filmova iskusnih reditelja koji su gradili istoriju FEST-a”

MIROLJUB VU^KOVI]

76

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

GORČIN STOJANOVIĆ, reditelj iz Beograda

“Sarajevska pozori{na tragedija” bavi se netrpeljivo{}u i me|unacionalnim odnosima
Sarajevska pozori{na tragedija je Va{a druga rediteljska postavka u Sarajevu... Da, a prva je bila Igra plakanja u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Sarajevska pozori{na tragedija, koju radimo u produkciji NPS-a i MESS-a, je tekst Pe|e Kojovi}a, ili bolje da ka`em - predtekst. Dakle, to je ne{to {to je istovremeno i pri~a, ba{ kao ~isti narativ, i ne{to {to je dramska i dramati~na situacija. Bavi se netrpeljivo{}u, bavi se onim naj`e{}im stvarima koje se ti~u, recimo, me|unacionalnih odnosa, bukvalno izme|u Srba i Bo{njaka. Dosta direktno u nekim stvarima. Nije nam ambicija da intrigiramo i provociramo, nadam se da imamo bolje ambicije od toga. Pa }emo vidjeti {ta to proizvodi: da li katarzu, ili je rije~ o nekom pora`avaju}em krugu, u kome govor o nekom zlu, mo`da, mo`e ponovo da otvori neku temu. Jer, nekako ti se ~ini da je iz govora i iz vi{ka govorenja sve i krenulo. U tom smislu Sarajevska pozori{na tragedija je jedna vrlo verbalna predstava. Premijera }e biti odr`ana u okviru MESS-ove manifestacije Modul Memorije, od 5. do 12. aprila, u Sarajevu.
Kome ste dodijelili uloge u ovoj predstavi? Igraju: Aleksandar Seksan, Ermin Sijamija, Sabina Bambur, Aldin Omerovi}, Alma Terzi}, Muhamed Had`ovi} i Maja Izetbegovi}, dok je za muziku zadu`ena Vi{nja Bakalar. Kostimograf predstave je Lana Cvijanovi}, a ja potpisujem i scenografiju.
Foto: Mario Ili~i}

FEST i ove godine donosi hrabre i uzbudljive filmove
Od 19. do 28. februara u Beogradu }e biti odr`an 38. me|unarodni filmski festival - FEST. Ovogodi{nji FEST otvara film Morfij, ruskog reditelja Alekseja Balabanova. “Ohrabruje ~injenica da su mnogi od najzna~ajnijih reditelja svetskog filma snimili nove filmove tokom protekle godine. Ohrabruje saznanje da su mnogi od njih svoje rane radove predstavili na{oj publici u okviru programa nekog od prethodnih izdanja FEST-a, tokom njegovih prvih ~etrdeset godina postojanja. Izuzetno ohrabruje program 38. FEST-a, koji sadr`i esenciju mladih filmova iskusnih reditelja koji su gradili istoriju FEST-a, ukus ovda{nje publike i ohrabrivali o~ekivanja koja su naj~e{}e bila ispunjena kada utihne svetlo i po~ne film”, govori Miroljub Vu~kovi}, umjetni~ki direktor FEST-a. [ta donosi program FEST-a ove godine: “Donosi i mladu energiju autora koje je FEST-ova publika prepoznala tokom poslednje decenije u uzbudljivim, hrabrim filmovima. Pored uobi~ajenih programskih celina: Horizonti, Svetionik, ^injenice i slagalice, Evropa van Evrope, FantAzija, pa`nja FEST-a je usmerena i na kvartet novih filmova iz Izraela, me|u kojima je i Liban, pobednik festivala u Veneciji, 2009. godine. Dela doma}ih autora bitan su element FEST-a. U takmi~arskom programu Evropa van Evrope, bi}e prikazan film Fle{bek, Aleksandra Jankovi}a, u okviru programa ^injenice i slagalice

su Centar za pranje filmova, Sr|ana Kne`evi}a i Na granici - triptih o biti i posedovati, @arka Dragojevi}a, zatim dva filma proizvedena u koprodukciji sa Srbijom: Metastaze, Branka Schmidta i 32. decembar Sa{e Hajdukovi}a. Jednu od glavnih uloga u filmu Vjerujem u an|ele, Nik{e Svili~i}a, igra Aljo{a Vu~kovi}, a Katarina Radivojevi} jednu od glavnih uloga u filmu Morfijum, Alekseja Balabanova, koji otvara FEST 2010.”

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Priredio: NEDIM HASI]

Muzej nevinosti

Orhan Pamuk se u Turskoj opet na{ao pod reflektorima, ali ovog puta ne zbog svojih knjiga nego zbog projekta koji je `elio realizirati u godini u kojoj je Istanbul progla{en evropskom prijestolnicom kulture. Optu`en je da je poku{ao da “oplja~ka” toliko voljeni mu grad na Bosforu, u kojem je prije 57 godina prvi put zaplakao. U pitanju je o~evidno igra, mnogo vi{e od jednog kulturnog poduhvata. Istanbul je ove godine, uz Essen i Pe~uh, prijestolnica kulture Evrope. Nobelovac se dogovorio sa gradskom Agencijom koja vodi ovaj presti`ni projekat da u ^ukurd`umi, dijelu Istanbula, otvori muzej koji bi nosio ime njegovog posljednjeg romana - Muzej nevinosti. U njemu bi trebalo da se na|u predmeti vezani za to djelo, u kome je on, kako je jednom rekao, napisao “sve {to zna o ljubavi”. Orhan Pamuk plja~ka Istanbul osvanuli su naslovi u nekim istanbulskim listovima. Potegnuti su i “dokazi”, po kojima }e on za svoj muzej od grada dobiti 2,5 miliona dolara. “Agencija Istanbula trebalo je da ulo`i u Muzej nevinosti svega 750.000 lira (oko 500.000 dolara), a ostatak (do 2,5 miliona dolara) sam pisac iz svoje Fondacije koju je osnovao u februaru pro{le godine. To je bio izuzetno zna~ajan projekat, kome smo pridavali veliku pa`nju… Ali neko je to nazvao plja~kom”, sa primjetnim `aljenjem obja{njava [ekib Avdagi}, predsjednik Agencije koja vodi projekat Istanbul - prijestolnica kulture. Nastao je tajac. Organizatori su poku{ali da ubijede pisca da se ne osvr}e na te izmi{ljotine, koje su, o~igledno, ne slu~ajno, lansirali pojedini novinari.

“Razgovarao sam sa Pamukom 25 minuta da ga nagovorim da se ne povla~i, ali on je rekao dosta. Uvrije|eni pisac je kazao da }e nam vratiti pare koje smo dosad ulo`ili i to s kamatom”, prenosi Huriyet izjavu Avdagi}a. Ovaj nasrtaj na velikog pisca, ma koliko bio ~udan, nije slu~ajan, mogao se o~ekivati. Ne{to sli~no dogodilo i kada je 2006. godine, kao prvi Tur~in, dobio Nobelovu nagradu za knji`evnost. Dok su mu mnogi aplaudirali, pojedinci su tu odluku {vedske Akademije do~ekali na no`. Jednog trenutka suo~io se ~ak i sa prijetnjama da je na spisku li~nosti koje treba likvidirati! “To nije knji`evno ve} politi~ko priznanje. Pamuk je dobio Nobelovu nagradu zbog spornih izjava o navodnom pogromu Jermena i Kurda u Turskoj”, optu`ili su ga ekstremni nacionalisti, koji su jednog trenutka, zarad toga, predlagali da sve njegove knjige zavr{e na loma~i. Najnovije igre potvr|uju da u zemlji jo{ ima onih koji to ne mogu da mu oproste. “U Turskoj je ubijeno milion Jermena i 30.000 Kurda i to, osim mene, niko ne smije javno da ka`e”, rekao je tada Pamuk u intervjuu jednom {vicarskom nedjeljniku. Sve do skoro to je u Istanbulu bila tabu tema. Protiv njega je podignuta sudska tu`ba, na osnovu koje je mogao da zavr{i u zatvoru tri godine. Ali, pod pritiskom svjetske javnosti optu`nica je povu~ena. Nobelovac i sada, kao i tada, {uti i odbija komentirati optu`be novinara da je poku{ao oplja~kati Istanbul. Svakodnevno, ka`u, ispisuje nove redove. O ~emu, to je tajna, o tome }e se tek ~itati.

78

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

PATINASTA KUTIJA

Nakon [aha - mat!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

RUSKI VOJNICI I NJIHOVI AFGANISTANSKI SAVEZNICI
Babrak Karmal bio je predsjednik Afganistana od 1979. do 1986. godine
Tog 15. februara, 1989., posljednji vojnici SSSR-a napustili su Afganistan. I to nakon desetogodi{njeg besmislenog rata, ako uop{te postoji ijedan smislen, u kojem je poginulo 100.000 Afganistanaca, kao i deset hiljada Sovjeta, ubijenih uglavnom u napadima mud`ahedina. Krajem decembra 1979. Politbiro sovjetske Komunisti~ke partije procijenio je da nu`na vojna intervencija u toj dr`avi, a vojnici nekada mo}nog SSSR-a okupirali su Afganistan, kako bi podr`ali tamo{nju prokomunisti~ku vladu. Kralj Muhamed Zahir [ah vladao je Afganistanom od 1933. do 1973., kada ga je, u Saurskoj revoluciji, s prijestolja svrgnuo njegov ro|ak, princ Daud. Marksisti~ka Narodna demokratska partija Afganistana (NDPA) osnovana je 1965., ali se ve} 1967. ideolo{ki razdvojila na dvije frakcije: radikalnu - Khalq i umjereniju - Parcham. Iz Moskve je, jedanaest godina kasnije, stigla naredba za Daudovu likvidaciju, a iza vojnog udara stajale su obje frakcije NDPA, no dominantnija je bila Khalq. Njihov ~lan Nur Muhamed Taraki postao je predsjednik Afganistana, dok su za njegove zamjenike imenovani komunisti~ki ~elnici: Hafizullah Amin i Babrak Karmal. No, nakon frakcijskih sukoba u Khalqu i novog dr`avnog udara 12. septembra 1979., vlast je preuzeo ministar odbrane Hafizullah Amin, a Taraki je ubijen. Iako je Hafizullah Amin bio nepopularan me|u svojim sunarodnjacima, najvjerovatnije je i on ubijen po nare|enju Sovjeta, 27. decembra iste godine, a na ~elnu funkciju u dr`avi postavljen je Babrak Karmal. Tada i zvani~no po~inje sovjetska vojna intervencija, mada su njihovi vojnici po~eli zauzimati polo`aje u Afganistanu jo{ godinu ranije. Na tridesetogodi{njicu sovjetske invazije, ruski ambasador u Kabulu izjavio je da SAD danas ”ponavlja pogre{ke koje je ~inila sovjetska vojska kad je okupirala Afganistan”.

STRIP ARTIST

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

KOM[INICA FATMA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Pustila Meliha Alić da se u školama pravi segregacija, voli ženska fašizam pa to ti je! I tako se od malih nogu uče naši građani da ne postoji komšiluk, nego samo jedan narod, jedna vjera i jedan vođa. A šta ćeš kad je Alićka izgradila apartmane na planini da se odvoji od komšiluka, jer ona ne razumije govor ljudi, nego samo govor stvari i govor bankovnih računa
a Balkanu i na Mediteranu veoma zna~ajna djelatnost je kom{iluk. Ne bih mogao zamisliti `ivot u Bosni bez kom{ija, navikli smo na ljude koji su u susjedstvu, s kojima se pozdravljamo, dru`imo i poma`emo. U kom{iluku sam upoznao stvarni `ivot, pa tako i danas u poznim godinama bez kom{iluka ~ini mi se ne bih znao `ivjeti. Jo{ kao malog majka me je ~esto vodila kod kom{inice Fatme, koja je stanovala u jednoj ku}ici na Bistriku. Za tetu Fatmu nisam siguran da mi je bila neki rod, a u pravom smislu nije nam bila ni kom{inica, jer smo mi stanovali na ^ar{iji. Sje}am se da je kod nje uvijek bilo lokuma i gurabija, a bila je i fina ba{~a gdje sam se ljeti mogao igrati. Ali sam upamtio te skupove kom{inica, gdje je glavnu rije~ vodila teta Fatma, a ja pozorno pratio iz nekog }o{ka. O svemu i sva~emu Fatma je bila informisana, u to ratno vrijeme svakodnevno je slu{ala kriomice vijesti Radio Londona na na{em jeziku, dok su jo{ njema~ki vojnici {partali gradom. Ostala mi je urezana njena pri~a protiv fa{izma, mada ja zapravo nisam ni znao {ta je to. Tako sam prva saznanja o politici i dru{tvu dobio od kom{inice Fatme. Naravno da danas nema kom{iluka kao {to su nekada bili, ali je jo{ ostalo tog kom{ijskog dru`enja. To su dru{tva koja se svojim postojanjem suprotstavljaju najezdi protestantskog i kapitalisti~kog duha, koji donosi samo interes i profit, a uspostavlja ljudsko otu|enje. Prvi koji su prihvatili taj talas sa zapada su na{i politi~ari. U ve}ini slu~ajeva oni ne znaju {ta je kom{iluk, ne umiju se kom{ijski pona{ati. ako ljakse iz Crne Gore ovdje zida kule s kojih odozgo posmatra ljude kao male mrave, koje treba samo zgaziti. [to po svom izboru Fahrudin Radon~i} i ~ini. U tim njegovim visokim tornjevima nema mjesta za kom{ije, pa se ovaj otu|eni mo}nik mo`e kabadahijski pona{ati. U ovim velikim zgradurinama nema mjesta za ljudsku rije~, tu se samo obavljaju {pekulacije s novcem i ljudima. Nisu bez razloga u Beogradu zabranili gradnju zgrada vi{ih od osam spratova. @ivot u velikim palatama potpuno je nehuman. [to odgovara Radon~i}u. Kako je kod nas izgra|eno vi{e ovih vi{ekatnica, tu su se prorijedili kom{ijski susreti. Ali zato postoje kafane i birtije gdje se ljudi okupljaju. Nema ni{ta ugodnije nego zasjesti u birtiju i slu{ati ljudske pri~e, gdje se sva{ta o `ivotu mo`e nau~iti. Tu su uvijek pri ruci informacije o nekim
80

N

svakodnevnim prakti~nim situacijama, koji je dobar i po{ten majstor za bojler, kod kojeg mesara treba kupovati, ho}e li @eljo u nedjelju pobijediti. U ovim kafanama stvaraju se prijateljstva, to je pravi nadomjestak za dana{nje kom{ijsko posje}ivanje. Tu ne dolaze politi~ari, pa tako i ne znaju koji su stvarni problemi na{eg dana{njeg ~ovjeka. Nemaju pojma kako u birtijama cvjeta bosanski humor, kako se ljudi takmi~e ko }e biti duhovitiji.

P

T

o meni nikakav je ~ovjek koji se ne zna smijati, smisliti {alu u prvom redu na svoj ra~un. A pogledajte ove mrgude od na{ih politi~ara, nemaju duha ni koliko crno ispod nokata, a {ale se samo na ra~un radnika, seljaka i nepo{tenih strana~kih protivnika. Kada se nasmijao natmureni Bakir Izetbegovi}? Stalno je zabrinut, kao da }e on ne{to krupno re}i ili napraviti. Faca mu je takva kao da se stalno ma~ka pi{a po njegovim nogavicama. A mo`ete li zamisliti da vam je kom{inica Du{anka Majki}? Vjerujem da bi ve}ina istog trenutka zdimila u drugi grad, a mo`da i u drugu dr`avu. Kom{ije jedva ~ekaju da se okupe, da razmijene mi{ljenje kad nemaju dolara da ih razmijene. A Dragan ovi} ho}e za svoje Hrvate tre}i entitet, ne bi li kako svoje sunarodnike izvadio iz kom{iluka, da sami sebi pri~aju viceve. Jadni ti na{i Hrvati pod {apom Dragana ^ovi}a, pa }e biti osu|eni samo na svoje sna{e, a ne}e upoznati kako su nabas `enske u kom{iluku. Pustila Meliha Ali} da se u {kolama pravi segregacija, voli `enska fa{izam pa to ti je! I tako se od malih nogu u~e na{i gra|ani da ne postoji kom{iluk, nego samo jedan narod, jedna vjera i jedan vo|a. A {ta }e{ kad je Ali}ka izgradila apartmane na planini da se odvoji od kom{iluka, jer ona ne razumije govor ljudi, nego samo govor stvari i govor bankovnih ra~una. Nikada ni jedan od na{ih politi~ara nije do{ao u neku mahalsku kafanu, nikada ni jedan nije zavirio u mjesnu zajednicu gdje penzioneri igraju {aha i domina. Strah ih je za svoju bezbjednost, jer tamo gdje se sakupljaju kom{ije nisu bezbjedni, po{to je tu nepatvoreni narod, a politi~ari strahuju od naroda. A pravi ~ovjek najsigurnije se osje}a u birtiji. I tako kod nas postoje dvije grupe ljudi, oni koji su ljudi i dru`e se u raznim kom{ijskim bazama, a drugi oni koji nisu ljudi, koji se dru`e sami sa sobom u svojim luksuznim stanovima i vilama.
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

REAGIRANJA
Dragutin Karlo Bo{njak Uredni{tvu

Nisam vlasnik firme “Poljak“ iz Zagreba, već društva “Poljak Company“ u Sarajevu
(“Premijer l(j)iga BiH“, SB, br. 688)
Koristim zakonsko pravo i molim Vas da objavite demantij o va{im neto~nim i tendecioznim informacijama u dijelu teksta u kojem se, pretpostavljam, spominje moje ime. ^itateljima za informaciju, ja sam biv{i FIFA sudac koji je sudio prvu slu`benu utakmicu reprezentacije BiH Albanija u Zenici. Tako|er sam prvi inozemni suda~ki instruktor koji je sudijama BiH odr`ao seminar u Hrasnici o UEFA smjernicama, kao i kontrolor su|enja FIFA-e i UEFA-e koji je obavljao tu du`nost na nekoliko utakmica bh. dr`avnog tima. Va{a tvrdnja u dijelu teksta vezana za suca Ale~kovi}a je neistinita i navodi ~itatelje na zaklju~ak o protupravnom poslovanju dru{tva. Sudac Ale~kovi} vi{e ne radi u mojoj firmi ve} je zaposlenik Kantonalnog Nogometnog saveza Sarajevo. Radio je u mojoj firmi za vrijeme dok je studirao i s ponosom mogu utvrditi da sam omogu}io da unutar poslovnih obaveza zavr{i studij i da se bavi su|enjem. Vama za informaciju, prije njega u mojoj firmi iste poslove je obavljao sudac Elmir Pilav, tako|er dok nije diplomirao. ^injenica da su obojica nakon zaposlenja u mojoj firmi diplomirali i stalno se zaposlili, te postali FIFA sudije bi trebala biti dovoljan pokazatelj o tome {to im je rad u mojoj firmi omogu}io i kuda ih je usmjerio. Oni su perspektivni suci i u Europi }e sigurno podizati ugled bh. nogometnog su|enja. Nadalje demantiram da postoji firma pod nazivom “Poljak“ iz Zagreba, ve} sam vlasnik dru{tva “Poljak Company“ u Sarajevu i to 26 godina. Ovisno o tr`i{nim uvjetima poslujem u sklopu centra Skenderija. Va{a konstrukcija informacije o povezivanosti firme iz Zagreba s NS BiH i izgradnjom sportskog centra koji nije napravljen a novci jo{ uvjek stoje na ra~unu NS BiH je totalno proma{ena informacija koja je vjerojatno trebala biti intrigantna. Pa nije firma koja `eli graditi sportske terene kriva ako NS BiH nije krenuo u izgradnju i kakvu je to sumnjivu radnju u~inila neka firma u suradnji sa NS BiH ako je novac namijenjen izgradnji terena jo{ uvijek na ra~unu Saveza? Vama i ~itateljima za informaciju, postoji firma “Bonaventura“ iz Zagreba koja nije moje vlasni{tvo i u kojoj nisam zaposlen i koja je na teritoriju Bosne i Hercegovine izgradila svih 40 predvi|enih terena iz programa UEFA MINI-PITCH, a koje je direktno financirala – pla}ala UEFA. Smatram da je i navedena ~injenica za pohvalu, a ne za insinuacije. Vama savjetujem da prilikom prikupljanja informacija o ovakovim temama izaberete dobronamjernog i provjerenog informatora jer su informacije bitne za poslovni ugled firme u javnosti. Za kraj, kao UEFA Obsever sa 11 godi{njim sta`om instruktora u odgoju sudaca predla`em da o sucima i su|enju pi{ete afirmativno jer je to uvjet za povratak povjerenja u regu11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

larnost, a navedena ~injenica je pretpostavka za povratak gledaoca na stadione, koji su kupci i va{ih novina. Poznata Vam je sintagma da ~a{a mo`e biti do pola puna i do polovice prazna. U Njema~koj koja, usput, bilje`i najve}u popunjenost stadiona, tako|er je bilo afera sa sucima. Rukovodstvo njema~kih sudaca, da bi pove}alo ugled suda~ke organizacije, na listu prve lige je postavilo 4 suca sa titulama doktora jer je to javnosti garancija da je sudac kompletna li~nost. I Vi ste mogli u objavljenom tekstu napisati da me|u sucima na listi imate magistara znanosti, barem 5-6 sudaca sa V[ ili VSS spremom, nekoliko privatnih poduzetnika koji su financijski neovisni i nitko ih ne mo`e potkupiti za sitan novac, nekoliko pripadnika vojske i policije koji su garant regularnosti i sli~no. Sudac koji svira harmoniku to ne radi iz zabave ve} najvjerojatnije da prehrani obitelj i to ne treba biti predmet ruganja, a naro~ito se ne treba rugati odgovornom poslu voza~a vlaka i to iz fotelje novinarskog ureda. Sa po{tovanjem. Dragutin Karlo Poljak

Udru`enje gra|ana “Knjigaizvor“ Zenica - Uredni{tvu

Bošnjakinje se nisu udale u Saudijsku Arabiju nego su njihovi muževi protjerani iz BiH
(“Dvjesto Bosanki u Saudijskoj Arabiji nemaju kontakta sa svojim obiteljima“, SB, br. 689)
Povr{nim ~itanjem teksta pod nazivom “Dvjesto Bosanki u Saudijskoj Arabiji nemaju kontakta sa svojim obiteljima“ moglo bi se zaklju~iti da udru`enje “Knjiga-izvor“ pripada organizovanoj skupini kriminalaca koja se bavi trgovinom bijelim robljem na ~ijem vrhu se nalazi predsjednica Sabiha Kele{tura a u koji je bezmalo uklju~ena i op{tina Zenica. Ali... Pripremaju}i tu`bu, iznenadili smo se nevjerovatnoj retori~koj manipulaciji gospo|e Suzane otkriv{i da ni u jednom dijelu teksta ona ne optu`uje eksplicitno, nedvosmisleno, na{e udru`enje za ovaj oblik kriminala. Svojim pisanjem navodi ~itaoca da to sam zaklju~i, jer je njeno pisanje samo niz insinuacija i mahalskih tra~eva. Za va{u informaciju, Bo{njakinje se nisu udale u Saudijsku Arabiju i druge arapske zemlje nego su njihovi mu`evi protjerani iz BiH, kao “izraz zahvalnosti“ na{e zemlje za njihov doprinos u agresiji na BiH. Oti{le su silom na{ih zakona i sada se tobo`e brinete za njihova ljudska prava. Ako ste zaista zabrinuti za prava Bo{njakinja u arapskom svijetu, dignite svoj glas protiv deportacije desetina porodica ~iji su o~evi Arapi a koje ne}e niko u svijetu. A mo`ete obi}i i

samohrane majke sa porodicama koje su ostale u Bosni jer nisu mogle oti}i sa svojim mu`evima. Oti|ite da vidite u kakvom ropstvu `ive ovdje u “slobodnoj Bosni“. @ao nam je {to gospo|a Suzana ne po{tuje zakone svoje profesije po kojima je trebala do}i u Udru`enje i provjeriti navode koje je dobila od na{e biv{e ~lanice, koja je samu sebe izbacila svojim nedoli~nim pona{anjem. Mi znamo moralni lik na{e predsjednice Sabihe Kele{tura i odbacujemo sve optu`be upu}ene njoj. Naravno, cijeli slu~aj }e imati sudski epilog. Suzana u nastavku teksta nadilazi samu sebe jer, u jednoj re~enici tvrdi:“.. da je predsjednica Sabiha Kele{tura glavni provodad`ija kada je posrijedi ugovaranje brakova izme|u Bosanki i mlado`enja iz Saudijske Arabije ... a odmah u slijede}oj re~enici pi{e:“... uveliko se naga|a kako je upravo ona kumovala njihovoj udaji za arapske mladi}e,,“. Pa dobro Suzana, jel “glavni provodad`ija“ ili se samo naga|a? Hvala za pisanje o na{em humanitarnom radu jer je to ta~no, a na{e rezultate su pratili i va{e kolege novinari RTV Zenica i sve je dokumentovano ~lancima i tv prilozima. U prilogu vam {aljemo potpise na{ih ~lanica koje svjedo~e o moralnom liku na{e predsjednice, izjave va{ih kolega novinara o radu na{eg Udru`enja i pozivamo vas da do|ete na redovne sastanke na{e bosanske kuhinje. I jo{ ne{to, gospo|o Suzana, da do|ete kod nas u Udru`enje, vi biste se do suza nasmijali svom tekstu. Naime, ve}ina na{ih aktivnih ~lanica jesu na{e nene, koje vi{e misle na onaj svijet nego na udaju. Izvr{ni odbor Udru`enja gra|ana “Knjigaizvor“

Slavko Podgorelac - Uredni{tvu “Slobodne Bosne’’

Mumini su, po svemu sudeći, početkom 19. vijeka bili plaho liberalniji od svojih praprapra...unuka
(“Sedam dana&ljudi; Svaka mi je zlatna“, SB, br. 690)
Po{tovani, Zahvaljujem uva`enom kolegi Senadu Avdi}u koji me, u pro{lom broju (notes “Svaka mi je zlatna“) prijatno iznenadi uvr{tavanjem fragmenta iz mog teksta koji govori o dugovjekoj tradiciji lokanja rakije na na{im prostorima: Senad je ovo ilustrovao fragmentom iz zapisa francuskog konzularnog ~inovnika u Travniku [ometa de Fosea. Citirani insert zapravo je djeli} dokumetarnog radio-serijala koji se punih {est godina (svake nedjelje) emituje na talasima Radija RS pod nazivom “Medaljoni u vremenu“ i u kojem, kroz zapise putopisaca, diplomata i vjerskih slu`benika predo~avam primjere zajedni{tva i tolerancije na prostorima BiH. Serijal je, osim u
81

REAGIRANJA
Banjoj Luci, promovisan na Evropskoj akademiji, u sarajevskoj op{tini Stari Grad i Kulturnom centru Ambasade BiH u Zagrebu. Akobogda, 300. epizoda emitova}e se 11. aprila ove godine. Skromni jubilej obilje`i}e multimedijalnim promovisanjem serijala u banjalu~kom kulturnom centru Banski dvor. A sada evo i mog reagovanja na tekst “Svinjska gripa Izeta Fazlinovi}a“ koji me, moram priznati “izbio iz cipela’’, pa u utorak, u pet sahata (na sabahu) ~ukam ovo u laptop. Pripoma`e mi na{ uva`eni pametar i istori~ar – akademik, rahmetli Hamdija Kre{evljakovi} ~iji sam tekst objavio u “Medaljonima“. Pisao je na{ Hamdo i o kapetanima i kapetanijama, pa tako i o Salih-kapetanu koji je bio veliki silnik i zulum}ar. Preseli on na ahiret u Lu{ci Palanci 1827. godine i odatle bi prevezen u (vi{e od 30 kilometara udaljeni) Stari Majdan. Salih je bio toliko “omiljen“ da se `itelji d`emata na njegovom posljednjem putovanju - i muslimani i hri{}ani - utrkivahu ko }e d`abe ustupiti volove samo da kapetana {to prije ekspeduju u mezarje. Unato~ svemu, Kre{evljakovi} je zabilje`io epizodu koja nare~enog zulum}ara predstavlja i u druga~ijem ozra~ju. Naime, za Salih-kapetanove vladavine dogode se Ramazan i katoli~ki Bo`i} u isti dan, pa je neki katolik “ubijao krme u vrijeme dugotrajne bajramske molitve-teravije’’. Ostade zapisano da je krme ski~alo i skamikalo (biva onaj katolik ga je klao serbez i natenane), dreka je naru{ila obred u d`amiji, pa sutradan imam tu`i katolika Salih-kapetanu koji naredi da dovedu okrivljenog. U prisustvu imama Salih-kapetan re~e katoliku za{to je optu`en i upita da li je istina da je klao krme - a optu`eni veli: “Jeste kapetane, nama je Isus, a va{ pejbamber Issa, zapovidio da o Bo`i}u ne{to zakoljemo, pa ja, eto, u~inio kako je zapovi|eno!’’ Salih-kapetan pogleda imama-tu`itelja, pa }e mu re}i: “Ovdje suda neima, jer se krst krije iza jakih le|a! Idi krstu i slu{aj Issu!’’ Hamdija Kre{evljakovi} navodi kako je ovu pri~u ~uo od trojice muslimana i dodaje kako je ona, za takvo vrijeme, predstavljala “akt tolerancije prvoga reda’’. Osim Hamdine konstatacije, pridru`ujem i moje skromno naravou~enije: Nek’ maksumi u~e babu kako se djeca prave. Mumini su, po svemu sude}i, po~etkom 19. vijeka bili plaho liberalniji od svojih praprapra...unuka. Slavko Podgorelec, novinar – publicista visokopozicioniranih SDP-ovaca, nakon Lidije Kora} i Marina Ivani{evi}a, biti Ferid Buljuba{i}.” Protiv imenovanog Centralna izborna komisija BiH nije pokrenula postupak, niti ga mo`e pokrenuti zbog ~injenice da isti obna{a du`nosti vije}nika u Op}inskom vije}u Op}ine Centar Sarajevo i Gradskom vije}u Grada Sarajeva, i {to istovremeno obna{a du`nost, kako se u ~lanku navodi, “direktora SDP-a”, koji je potpisnik ugovora s Vladom Federacije BiH u iznajmljivanju poslovne zgrade u Alipa{inoj ulici u Sarajevu. Autor ~lanka iskazuje osnovno nepoznavanje zakona o sukobu interesa koji su va`e}i u BiH, jer je njima propisana nespojivost za izabrane zvani~nike (u koje spadaju op}inski i gradski vije}nici), kada je u pitanju poslovanje, odnosno sklapanje ugovora sa organima koji se financiraju iz prora~una na bilo kojoj razini vlasti, samo ako su ~lanovi skup{tine, nadzornog odbora, uprave ili menad`menta ili imaju status ovla{tene osobe privatnog preduze}a, i ako je to poslovanje u iznosu ve}em od 5.000.00KM godi{nje. Ostala stajali{ta, koja govore da smo gospo|i Lidiji Kora} izrekli sankciju “mada je nepobitno utvr|eno da Oslobo|enje nije imalo monopolski polo`aj i da su sli~ni aran`mani sklapani sa drugim dnevnim listovima”, kao i sankcija koju autor “predla`e” za gospodina Buljuba{i}a, su tako|er rezultat, ili totalnog nepoznavanja materije o kojoj autor ~lanka pi{e, ili jeftinog karikiranja na{ih odluka (potvr|enih od Suda BiH), jer su sankcije izre~ene osobama, odnosno ~lanovima stranke, koje u`ivaju, odnosno koji u`iva, naklonost autora ili Va{eg tjednika, bez obzira da li kr{e zakone ili ne. Centralna izborna komisija BiH Ured za informiranje Nakon toga, Imamovi} {iri izmi{ljotine o meni i plasira ih u nekim medijima. Nisam protjeran iz SAD-a kao psihi~ki neuravnote`ena osoba “opasna po okolinu“, kako se izmi{lja u Va{em tekstu. U SAD ~esto putujem i trenutno, dok vam ovo pi{em, nalazim se u Washingtonu. Bio sam tamo i kada ste Vi plasirali ove nesitine naru~ene od Jasmina Imamovi}a. Nisam prijetio Imamovi}u. To je on izmislio da bi opravdao kampanju koju vodi protiv mene i odvukao pa`nju javnosti od poku{aja nezakonitog raspolaganja dr`avnim zemlji{tem. Ova kampanja je najavljena u prijete}em pismu koje je meni upu}eno nakon tendera za zemlji{te. O pismu sam izvijestio i nadle`ne organe. Ve}inu prijetnji iz pisma, osim “lomljenja ki~me“, {to je u pismu najavljeno kao jedna od mogu}nosti, realizirao je Jasmin Imamovi}. Ve} tre}i put se u naru~enim tekstovima navode la`i i proturje~nosti. Prvo se tvrdi da sam NK radnik, a potom jednom pi{u da mi je biv{a supruga polagala ispite, a Va{ novinar sada tvrdi da sam “nakon sticanja diplome po~eo raditi za Micro Text Technologies“. U svim varijantama se namjerno tra`e formulacije kojima me autori poku{avaju diskvalifikovati. U Va{em prilogu se ponavljaju i neistine o mom odnosu sa Bank of America. U prvoj verziji objavljenoj u Depou, autorica je prenijela la` da sam prevario banku za 18.000 dolara, te da je navodno za mnom raspisana potjernica. To sam demantirao, ali sada mi se inputira da sam ostao du`an banci u SAD-u. O meni se {ire naru~ene la`i da sam i sa ra~una biv{e supruge uzeo 60.000 dolara. Stalno se ponavljaju la`i i oko profesora Ameri~kog univerziteta u BiH. Prvo su u naru~enim tekstovima tvrdili da nema profesora iz SAD-a. Sada to ne tvrde, ali dovode u sumnju ugovore po kojima su anga`ovani. AUBiH ima 26 profesora iz SAD-a koji su anga`ovani posredstvom agencije iz SAD-a, preko koje im se ispla}uje jedan dio. Anga`man prof. dr. [efika Mulabegovi}a, rektora, i Sadika Latifagi}a prorektora za nastavu, potpuno je legalan. Oni su profesori emeritusi i po zakonu mogu obavljati pomenute funkcije, ali ne mogu izvoditi nastavu i to ne ~ine. Tu nema ni~ega spornog. Ta~no je da AUBiH ima zakupljenih stanova za profesore i za mene. To je nekoliko puta jeftinija varijanta od pla}anja hotelskog smje{taja. Ta~no je i da smo imali transfer novca, putem pozajmice. Taj novac je ulo`en za razvoj odjeljenja na{eg Univerziteta u regionu. Alimentaciju pla}am kako je nadle`ni sud odredio. Ugovor sa ambasadorom Williamom Montgomeryjem potpuno je legalan. Sama ~injenica da postoje ugovori indikator je da se radi zakonito. Ina~e, Montgomery je za nas radio kratko. @ao mi je {to se “Slobodna Bosna“ uklju~ila u kampanju koju Jasmin Imamovi} vodi protiv mene, nakon {to mu je AUBiH boljom ponudom onemogu}io namje{tanje tendera za prodaju zemlji{ta. Od tada je po~eo nezapam}enu i veoma prizemnu kampanju protiv mene i AUBiH koja govori da se korupcija u BiH duboko ukorijenila i da }e svako ko o tome javno progovori snositi posljedice. Za la`i iznesene u tekstovima mora}u zatra`iti satisfakciju na sudu. Denis Prci}, predsjednik UO AUBiH
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

Denis Prci} - Uredni{tvu

Žao mi je što se “Slobodna Bosna“ uključila u kampanju koju Jasmin Imamović vodi protiv mene
(“Ameri~ki Psycho - Denis Prci}”, SB, br. 690)

Centralna izborna komisija Uredni{tvu

Protiv Ferida Buljubašića CIK nije pokrenuo postupak (“CIK priprema kaznu direktoru SDP-a Feridu Buljubašiću”, SB, br. 689)
U Va{em gore navedenom ~lanku, iznose se neistine da }e “slijede}a `rtva CIK-a BiH iz reda
82

U tekstu “Ameri~ki Psycho - Denis Prci}”, plasiranom u pro{lom broju Va{ novinar je napisao, prakti~no prepisao gomilu neistina, koje su prethodno plasirali portal “Depo“ i nedjeljnik “Dani“. Ja sam to demantirao pomenutim medijima, ali, kako se da zaklju~iti, na inicijativu Jasmina Imamovi}a, neistine se ponavljaju, kako bi ih neki po~eli do`ivljavati kao istinu. Na mene je gospodin Imamovi}, u sebi odanim medijima ili preko odanih novinara, po~eo pravu hajku nakon `albe Ameri~kog univerziteta u BiH na odluku komisije o tenderu za prodaju dr`avnog zemlji{ta. Najboljom ponudom AUBiH je sprije~io poku{aj namje{tanja konkursa i nezakonitu dodjelu dr`avnog zemlji{ta unaprijed poznatom licu.

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->