Temeljna nastavna umijeća

CHRIS KYRIACOU: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA
1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEĆA (teaching skills)
OBILJEŽJA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • uključuje svrhovito i na cilj usmjereno ponašanje razina stručnosti odražava se kroz njihovu preciznost, ležernost i osjetljivost na kontekst može ih se poboljšati školovanjem i praksom

- umijeće uspješnog poučavanja zahtijeva razvitak sposobnosti odlučivanja (ŠTO treba uraditi) i praktičnih umijeća (KAKO ću to učiniti) NASTAVNA UMIJEĆA= raščlanjene i smislene nastavničke aktivnosti koje potiču učenje 3 VAŽNA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • znanje- o predmetu, učenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecajima drugih čimbenika na učenje i poučavanje, o vlastitim nastavnim umijećima odlučivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakšeg postizanja predviđenih ped. rezultata radnje- ponašanje nastavnika sa svrhom poticanja učenika na učenje

- najvažnije obilježje nastavnih umijeća: to su sračunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom riješiti određeni problem - problem u najširem smislu: kako najlakše postići željene obrazovne ciljeve - problem u užem smislu: kratkoročni i neposredni problemi (pr. Kako smiriti učenika bez prekidanja rada?) i dugoročni problemi (pr. Koji je najbolji udžbenik?) - umijeća variraju od širokih i općenitih (pr. priprema nastavnog sata) do specifičnih (pr. koliko čekati učenikov odgovor)- popisi su teško konačno odredivi i variraju od autora do autora

1

Temeljna nastavna umijeća

POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • • • • • planiranje i priprema izvedba nastavnog sata vođenje i tijek nastavnog sata razredni ugođaj disciplina ocjenjivanje učeničkog napretka osvrt i prosudba vlastitog rada

- između tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog područja pridonose drugom Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJŠAVANJA NASTAVNIH UMIJEĆA: 1. kognitivna- shvaćanje, promatranje i proučavanje nastavnih umijeća 2. praksa 3. povratne informacije- promatrač, audio-vizualne snimke i td. - treća se faza spaja opet s prvom kao dio trajnog usavršavanja što je osobna obaveza, ali i obaveza institucija u kojima radimo

2. PLANIRANJE I PRIPREMA
ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME: • • • • odluka o ped. ciljevima koje se želi postići izbor aktivnosti i pismena priprema za nastavni sat- redoslijed, predviđeno vrijeme, predviđeno gradivo i materijal priprema nastavnih sredstava i pomagala odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati učenički napredak

- potrebno je zadovoljiti potrebe učenika- kako će razni učenici doživjeti sat i kako bi to moglo potaći njihovo učenje

2

mora biti povezan s općim kurikulumom.Temeljna nastavna umijeća SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA: . izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za učenike koji prije završe aktivnost.uzeti u obzir vrijeme održavanja sata i mogućnost potrebe ponavljanja gradiva koje nije dobro sjelo 3 .pismene bilješke će pomoći kod budućeg planiranja (dobro je na kraju predbilježiti nove spoznaje za slijedeći sat) .uzeti u obzir kontekst nastavnog sata. postavke koje treba ponoviti i sl) .ciljeve treba povezati s prošlim i budućim radom učenika IZBOR SADRŽAJA: .usmjeravanje nastavnog sata stanju na terenu.prosudba vremena aktivnosti . interese i motivaciju.promišljanje o vrsti učenja na satu i povezivanje ped. ali stanjem u razredu primjereniju aktivnost PEDAGOŠKI CILJEVI: . a da pri tome čine intelektualno smislenu cjelinu i olakšavaju učenje ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI: . ali odluka o tome koliko važnosti pridati pojedinim temama ovisi o nastavnikovom mišljenju o njihovoj važnosti i težini .potrebe učenika.opisuju aspekte učenja učenika • • oni koji pridonose intelektualnom razvoju oni koji doprinose socijalnom razvoju .smanjuje vrijeme na satu utrošeno na donošenje odluka i usmjeravanje tijeka sata . ciljeva s nastavnim satom i onim što znamo o učenicima .pripremanje materijala. s iskustvom je učitelju lakše prijeći na neplaniranu. a ne prema aktivnosti .promišljanje o ustroju i sadržaju nastavnog sata.određuju se prema sadržaju učenja.važno je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim će se redoslijedom ti dijelovi obrađivati. reakciju na aktivnost .sloboda nastavnika .važnost prilagodljivosti. njihovu sposobnost.

treba reagirati na povratne informacije.aktivnosti moraju pobuditi i održavati pozornost.pričekati da učenici kažu što ne razumiju i aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak .proba i provjera tehničkih pomagala . IZVEDBA NASTAVNOG SATA NASTAVNIKOVO PONAŠANJE .promatrati lica .Temeljna nastavna umijeća . a možemo ih izraditi i sami MATERIJALI ZA PRAĆENJE I OCJENJIVANJE .važnost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu . ponavljanje. promatranjem…) 3.odluka o tome koliko će se učenika ocijeniti određenog sata i kako .utjecaj drugih aktivnosti .priprema nastavnih materijala.formalno i redovito praćenje učeničkog napretka i rezultata je obavezno .) . testovi. pismeno.materijali za praćenje i ocjenjivanje moraju biti valjani (ocjenjuju ono što tvrde da ocjenjuju). fotokopiranje radnih listića i sl.prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmještaj klupa.treba učenicima pružiti mogućnost da uče na različite načine (ne nužno unutar jednog sata) .način rada jednako je važan kao i sadržaj rada 4 . domaće zadaće PRIPREMANJE NASTAVE . zanimanje i motivaciju učenika .potrebno je koristiti različite materijale i vrste odgovora (usmeno.didaktički materijalni mogu već postojati. primjereni i standardizirani (svaki se učenik ocjenjuje na jednak način) .brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti.jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se učenici osposobe unutar nje organizirati i održavati koncentraciju i rad PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA: .

bitan je optimizam .rječnik mora biti prilagođen učenicima .iskoristiti učeničke odgovore. dobro je da su vezani uz život učenika .potrebno je biti siguran.Temeljna nastavna umijeća .ne prozivati učenika prije nego li se kaže pitanje jer se tako zadržava pažnja 3.povećati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja . raščlamba i prosudba) ≠ pitanja „nižeg“ tipa (prisjećanje i nabrajanje) . samouvjeren i svrhovit kako bi se potaklo zanimanje za nastavu .najčešće se javlja na početku sata (privlačenje pozornosti. povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama) . vođenje razredne nastave . usmeno izlaganje . stajališta i pitanja .po potrebi potpitanja .nastavnik odlučuje o rasporedu klupa i o tome koliko će voditi i usmjeravati raspravu 5 . postavljanje pitanja .čak i netočne .važna je jasnoća . objašnjavanje svrhe nastavne jedinice.obuhvatiti što više učenika .ne može trajati cijeli sat jer se učenici teško mogu koncentrirati tako dugo.dobro je koristiti glas i govor tijela za odražavanje pažnje učenika .izmjena učenikovih i nastavnikovih tumačenja.pitanja moraju imati svrhu i biti prilagođena učenicima .treba pratiti i provjeravati razumijevanje slušača 2.otvorena (više odgovora)≠zatvorena pitanja (jedan odgovor) .tumačenje je često usporedno s postavljanjem pitanja .govor treba biti tečan i pri tome treba gledati sve učenike redom i to u oči PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK MOŽE POSLUŽITI: • nastavnikove usmene aktivnosti uglavnom ovise o nastavniku 1.korištenje primjera.dobra priprema omogućava bolji osjećaj an satu .pitanja „višeg“ (logično razmišljanje. treba biti što kraće . opušten.

usmeno izlaganje.nije lako odrediti. 5. komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje od 2 do 6 članova) . rasprave u skupinama .teško je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najčešće kombiniraju STILOVI UČENJA: . 9. 7.proizlaze iz sklonosti učenika određenim aktivnostima učenja i zadacima .mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja .učenici moraju raspolagati određenim sposobnostima za ovaj oblik rada .individualne aktivnosti omogućuju učenicima da rade svojom brzinom .nastavnik kruži po razredu.proizlaze iz sklonosti nastavnika određenim aktivnostima učenja u poučavanju • • formalni (tradicionalni).u jednom razredu nije moguće radom odgovoriti na omiljeni stil svakog učenika . prati rad i pomaže učenicima 4. vođene aktivnosti… neformalni.grupni rad. manja kontrola nastavnika . a i variraju ovisno o pojedincu .aktivno učenje je poticajnije STILOVI POUČAVANJA: . praktične vježbe projekti rješavanje problema radni listići kompjuterske igre dramatizacije 10. a ne prekidati i nemilosrdno pobijati • obrazovne zadaće .treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad . 8.suradničke aktivnosti omogućuju razmjenu ideja. drugačija organizacija prostora.Temeljna nastavna umijeća .dobro je da učenik razvije djelotvorno učenje i stilovima kojima je manje sklon PRILAGODBA AKTIVNOSTI UČENICIMA: 6 . 6.loše oblikovane i netočne izjave se moraju izlučiti kroz razgovor.

na raspolaganju je širok raspon izvora i materijala . VOĐENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA POČECI. upute za zadatak. da nastavni sat počne prilično brzo nakon vremena službeno predviđenog za njegov početak . nove riječi.dobro je i grupiranje učenika u skladu sa sklonostima i(li) sposobnostima (oprezno.uzeti u obzir interese i potrebe učenika .metoda skela = stručno mentorstvo grupi učenika u nekoj aktivnosti .dobro pripremljena i pregledna školska ploča.ne govoriti dok pišeš po ploči! .pokazatelj standarda kvalitete rada koja se očekuje i od učenika .nakon početnog komešanja treba dati nedvosmislen i jasan znak za početak sata („Pažnja. popis učeničkih ideja koje će se poslije analizirati . moraju ostvarivati optimalni napredak . PRIJELAZI I SVRŠETCI .aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti preteške.grupe heterogenih sposobnosti omogućuje lepezu sposobnosti .važnost točnosti. poticajni i primjereno zahtjevni . podsjetnik. molim.uvijek od učenika očekivati malo više.“) 7 .nastava se prilagođava učenicima i individualnim radom (= vođenjem) kojim se omogućava stručna pomoć.šk.poticajno . ali i prisniji kontakt između učenika i učitelja .da se od slabijih ne prestane više očekivati) .natuknice.stariji vršnjaci mogu pomagati mlađima UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA: . tj.provjeriti kvalitetu i primjerenost temi .istaknuti učenicima da su izvori zajednički i da s njima treba biti pažljiv 4.treba organizirati izvore i materijale tako da učenici ne moraju dugo čekati da dođu do njih .darovitijim i slabijim učenicima dobro je zadavati zadatke koji će njima biti zanimljivi. ploča i grafoskop.Temeljna nastavna umijeća .

ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se počne sa satom dok svi en paze to će biti znak drugima da niti oni ne moraju paziti .što manje prekidati tijek sata . „skokoviti“ su potrebni samo iz opravdanih pedagoških razloga .preduga aktivnost.dodatne upute pojedinim učenicima i opomene mogu se izreći individualno da se ne prekida ili odgađa aktivnost drugih .ako treba aktivnosti se mogu produljiti .Temeljna nastavna umijeća .tako se stvara uspješan uvod u nastavni sat koji će olakšati učenje tijekom nastave .dobre upute smanjuju skokovitost .osmišljene aktivnosti moraju iti pedagoški djelotvorne i u kojima će učenici imati što raditi .zadavanje zadaće.zanimanje za nastavu može se održati ako se učenicima točno kaže koliko će vremena i truda morati uložiti u pojedini zadatak ili aktivnost.prijelazi među aktivnostima trebaju biti „glatki“. prikupljanje opreme… . ali i signal učenicima da se njihov rad prati.mentalni se okvir izgrađuje i provjerom jesu li svi spremni .nastavnik odlučuje kada će i kako načiniti prijelaz.tako da na vrijeme završe i sat se dalje nastavi . poticaj motivaciji i zalaganju 8 .ne dati im da se počnu pakirati prije znaka .).nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem sata s prethodnim aktivnostima („Sjećate li se da smo prošlog tjedna…“ ili „Može li mi netko reći što je…“ i sl.najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti . nekoliko zaključaka ili sažetaka o postignutom .pripremanje učenika na završetak sata.konstruktivne i korisne povratne informacije učenicima valja dati kao podršku i poticaj za daljnji napredak. nastavni je sat predug ili prespor… .mnogo je razloga za pad učeničke pozornosti.sat treba završiti na vrijeme .ne dati da izgube disciplinu ODRŽANJE UČENIČKOG SUDJELOVANJA .praktična korist.na kraju dati nekoliko pohvalnih riječi u vezi s naučenim gradivom.aktivno i pasivno praćenje omogućuju nastavniku da spozna kako najbolje potaći suradnju .

tko može s kime razgovarati. zadatak mora biti jasan. svi moraju dobro čuti što se govori . „Neka govori samo jedan član grupe. na koji način i s kojim ciljem? . a ne kad su samo metež 9 . kada.nepostojanje standarda.učenicima treba naznačiti vremensko ograničenje .kad poraste galama preporuča se reći nešto o radnom ugođaju koji očekujemo (pr. izvještavanje o rezultatima . gdje. a ne se žaliti općenito (pr.praktične aktivnosti.učenici moraju biti na svojim mjestima .promatrač se ne treba dulje zadržavati u skupinama jer time može kočiti rad skupine .Temeljna nastavna umijeća POTPORA NASTAVE -„društveni element“.organizacija razgovora prilikom aktivnosti . o čemu.kretanje i galama su poželjni kada imaju svrhu („organizirani kaos“).zahtijeva organiazciju.ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored .pravila kada tko smije ustati i šetati . „Manje galame!“) .kod svakog je profesora drugačije .potrebno je održavati primjereni nadzor nad kretanjem učenika u učionici i zadržati galamu na podnošljivoj razini .ako se rezultati trebaju čekati dobro ju je spojiti s nekom drugom aktivnosti .smjene u nedostatku kompjutera KRETANJE UČENIAK I GALAMA .u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan učenik.ne smije se dopustiti žamor ili nekakva popratna buka .“).kompjuterski programi.rad u grupama.

mogućnost izbora.red.realna. radni.djelotvorna organizacija i ustroj nastavnog sata .3 najvažnija utjecaja na učenikovu motivaciju u razredu: • • • unutarnja motivacija.što manje gubitaka vremena .vanjsku motivaciju.Temeljna nastavna umijeća 5.umješna upotreba nastavnikove pohvale čini je snažnim motivatorom 10 .učenikova znatiželja.teme vezane sa životnim iskustvima učenika.pozitivan se razredni ugođaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje prožimaju nastavu. opušten.snažno utječe na učenikovu motivaciju i odnos prema učenju USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOĐAJA .povezivanje truda i uspjeha učenika s opipljivim nagradama i povlasticama .važan čimbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugođaja .uzajamno poštivanje i razumijevanje MOTIVIRANJE UČENIKA .„brižna nježnost“ u odnosu s učenicima .smireno rješavanje učeničkog neposluha . uči za sebe vanjska motivacija.važno je da nastavnik ima visoka očekivanja od učenika.unutarnju motivaciju. ali izazovna Treba iskoristiti: . pokazivanje kako su im se kompetencije povećale . knjiga) jer može loše djelovati na slabije učenike . RAZREDNI UGOĐAJ . poticajan i sređen ugođaj .aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan same aktivnosti učenikovo očekivanje (ne)uspjeha .a to je da su učenici i njihovo učenje silno važni .nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr. srdačan.to je svrhovit.

izloženi učenički radovi.snažan utjecaj formalnog. ohrabrujući. plakati . dobra vidljivost nastavnika i ploče .praćenjem na satu i brzom i poticajnom pomoći treba što više smanjiti frustracije koje bi loše pripremljena aktivnost mogla stvoriti kod učenika . zadržavanje autoriteta pri tome POVEĆAVANJE UČENIČKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA . da uspjeh ovisi o njima ODNOS S UČENICIMA .nije dio samog sata. ali i skrivenog kurikuluma na učenike . poticajni.ukazivanje na važnost neke teme ili aktivnosti.govor tijela odašilje neverbalne poruke .pokazivanje učenicima da ih se razumije (primjećivanje stvari koje ih se tiču) .kod učeničkih pogrešaka treba dati uputu kao pomoć.Temeljna nastavna umijeća .povezivanje s željenim kvalifikacijama. a ne prijekor . ali snažno utječe na razredni ugođaj .treba isticati važnost cijele osobe.stručnost u radu odaje brigu za učenika i njegovo poštivanje .osobno zanimanje za napredak pojedinih učenika.treba biti funkcionalan. dobrim rezultatom na testovima… .moraju osjećati da uz uložen napor mogu uspjeti. osobnog razvoja.ne se ponašati netrpeljivo i s visine prema učeniku koji ima problem .pružanje dobrog primjera za ono što se od njih očekuje .povezivanje komentara s njihovim potrebama i minulim radom IZGLED I SASTAV RAZREDA .neuredne klupe treba posložiti prije početka sata 11 .pozitivni komentari.očekivanje uspjeha.izgled nastavnika također govori o njemu .razborita upotreba humora. ugodna svjetla i prozračna učionica kod učenika razvija pozitivna očekivanja od nastave .učenici najbolje uče kada se taj odnos temelji na uzajamnom poštovanu i razumijevanju . odgovarajuća oprema. učeničkog svjetonazora te koncepcije osobnog djelovanja i mogućnosti izbora .čista i uredna prostorija.ne smije se isticati neuspjeh učenika uspoređujući ih s odlikašima .razmještaj klupa. pohvalni i opuštajući potiču učeničku samosvijest .

ovisi o 4 najvažnija obilježja nastavnikove zadaće: • iskazivanje statusa 12 .utjerivanje straha u kosti kao strategija gušenja neposluha je nepoželjno jer usporava uspostavu pozitivnog razrednog ugođaja PRIRODA UČENIČKOG NEPOSLUHA .najvažniji uzroci neposluha: dosada. niska školska samosvijest (učenici se teško upuštaju u aktivnost iz straha od neuspjeha). negativan odnos prema školi i učenju. nedostatk negativnih posljedica USPOSTAVA AUTORITETA . nego i o očekivanjima učenika i o običajima škole .rjeđi su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija. emocionalni problemi. DISCIPLINA = red potreban da bi učenici djelotvorno učili .is sastav razreda je važna poruka . tjelesna nasrtljivost .najčešće su vrste učeničkog neposluha: brbljanje.važno je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda važnija umijeća djelotvornog poučavanja nego odnos nastavnika prema učeničkom neposluhu .disciplina ne ovisi samo o ponašanju i očekivanju nastavnika. neprihvaćanje autoriteta.razred sastavljen po nekom kriteriju (pr. nemogućnost da se izvrši aktivnost. druželjubivost. ali i nastavnika. dugotrajan umni napor.miješani razredi poručuju da su svi jednako važni . odsutnost duhom. ometanje drugih učenika. neizvršavanje zadaće. upadice. kašnjenje na nastavu .bitno je da se ne obeshrabre skupine koje se smatra prosječnima ili ispodprosječnima 6. a ne kao izvor moći . galama. bezrazložno odlaženje s mjesta.potrebna da se organizira učenje. školski uspjeh) utječe na očekivanja učenika.Temeljna nastavna umijeća .

dio odnosa učenika prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava roditelja .uspostava jasnih pravila ponašanja i očekivanja u vezi s učeničkim ponašanjem te nametanje svog stajališta u situaciji izbijanja sukoba • uspješno rješavanje učeničkog neposluha .pomno praćenje učeničkog ponašanja i rada za vrijeme nastave (podsjećati se dok ne prijeđe u naviku) • • • • • • • • • • pogledom preletjeti po razredu kružiti po prostoriji gledati učenike u oči pravilno rasporediti pitanja.reagirati na manji neposluh kako ne bi došlo do većeg KAKO PREDUHRITTI UČENIČKI NEPOSLUH . a ako to nije dovoljno treba progovoriti premještanje učenika ako je potrebno nakon što ih se na vrijeme upozori na to UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI 13 . sigurnim ponašanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje glasom. započinjanje razgovora i usmjeravanjem aktivnosti. da nas zanima i da možemo stručno organizirati nastavne aktivnosti .opuštenim.Temeljna nastavna umijeća .uzeti u obzir kontekst .pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu. držanjem.nekoliko pitanja jednom učeniku bit će znak da se uključi u raspravu iskoristiti blizinu.približiti se pričalicama umjesto prekidanja tijeka sata zbog njih pružiti pomoć mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo uočiti neposluh.to isto učenici ne smiju raditi za vrijeme sata • kompetentno poučavanje . izrazom lica i gledanjem u oči .iznenađen i strog pogled da pokažemo ako nismo zadovoljni.dati učeniku o znanja da je primijećen neposluh uočiti neuljudnost.potiče u učenika osjećaj ponosa i samopoštovanja te vrijednosti • organizacijski nadzor u učionici .slobodno hodanje prostorijom.

prilikom davanja savjeta učeniku važno je dopustiti da on govori kako bi shvatio da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obećao da će se ubuduće ponašati pristojno .ne se dati uvući u svađu (ako je učenik prenapet bolje je odgoditi prijekor i potražiti uzrok i dati savjet) .tihi šapat.neverbalno. gledanjem učenika u oči i kratkom pauzom prije nastavka aktivnosti pojačava se dojam izbjegavati sukobe.u slučaju većeg problema treba se posavjetovati s kolegama. a ne učenika (ličnost) prekoriti učenika osobno. eventualno pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju PRIJEKORI = verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odražavaju njegovo nezadovoljstvo neposluhom učenika .obilježja umješnog i djelotvornog služenja prijekorima: • • • • • • • prekoriti stvarnog krivca čvrstoća. ne preklinjati izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta) izbjegavati ljutnju istaknuti što je potrebno činiti.važno je da učenik razmisli o svom ponašanju i posljedicama .jasnoća i strogost u tonu i sadržaju.na emocionalnu reakciju učenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon sata nego raspravljati na satu • • • • • • • • kritizirati ponašanje.Temeljna nastavna umijeća . a ne se općenito žaliti pojačati psihološki učinak. javni prijekor bez spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu) sprečavanje da ne dođe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad do njega već dođe može se reći koje je pravilo prekršeno i zašto izbjegavati neugodne prijekore (ponižavajuće) izbjegavati nepravedne usporedbe biti dosljedan.povezanost prijekora s dosljednim očekivanjem izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti 14 . a ne pred cijelim razredom.njima se valja služiti rijetko i uz umješno poučavanje .

možda nisu svi krivi egzemplarni prijekor. ali bi rehabilitacija trebala biti najvažnija jer uključuje odgojni element Nedostaci: • • • • • • • neprimjeren model ljudskih odnosa potiču zabrinutost i zlovolju kratkotrajan učinak „početnog šoka“ potiču na osmišljavanje načina kojima bi se izbjegle ne potiču dobro ponašanje. nego služe za gušenje neposluha ne rješavaju uzrok neposluha usmjeravaju pozornost na neposluh Vrste kazni: • pismene zadaće.formalni čin (≠prijekora) koji učeniku treba biti neugodan.3 najvažnije svrhe: • • • odmazda.moralno zaslužena kazna nakon prijestupa zastrašivanje.prekoriti učenika i naznačiti da se to neće tolerirati niti kod drugih KAZNE .pomoći učeniku shvatiti moralni prijestup .ne smije se zahtijevati da za kaznu doma čine nešto što su trebali u školi jer se nastavno gradivo en smije smatrati kaznom • ostanak „u kazni“.da učenici izbjegavaju neželjeno ponašanje zbog straha od posljedica rehabilitacija.ako učenički neposluh potraje .u školi se koristi u sve tri svrhe.Temeljna nastavna umijeća • • izbjegavati prekoravati cijeli razred.objasniti mu . a koji mu treba pomoći da se ubuduće pristojno ponaša .zadržavanje učenika za vrijeme odmora ili poslije škole da nešto radi ili en radi ništa 15 . sastavci .prepisivanje.važno je da učenik shvati da je ona u njegovu interesu.

Temeljna nastavna umijeća • • • • • • gubitak povlastica. zabrana izleta) isključenje s nastave verbalno zastrašivanje.neposredno nakon neposluha.najčešće „čistilište“ prije prelaska u novu školu .mora učenicima biti odbojna (npr.kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu riješiti razgovorom i pomoći kod učenja .nedostatak je da može izazvati sukob obavještavanje ravnatelja i(li) roditelja.sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu zabrana dolaska na nastavu.lako se može doživjeti osvetoljubivim i nepravednim (npr. i primjerene prekršaju .ako dođe do sukoba treba: • • • • • • zadržati mir i objektivno sagledati situaciju smirivati situaciju biti svjestan eksplozivnosti situacije poslužiti se svojim društvenim umijećima kako bi situacija ispala manje neugodna pokušati spasiti i svoj i učenikov obraz zatražiti pomoć ako je potrebno DRUGI POSTUPCI: 16 .moraju biti pravodobne.učenik može reagirati: • • • • jer je napet zbog problema s učenjem smatra disciplinsku mjeru nepravednom zbog tjelesnog ili verbalnog zastrašivanja jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode . nije dobro ako oni priželjkuju da ih se isključi s nastave) SUKOBI .mora se povezati s politikom škole prema disciplini .nedostatka je da se učenik može osjećati označenim pa se tako i ponašati simboličko kažnjavanje.

OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA = aktivnosti kojima se prati učenikov uspjeh SVRHE OCJENJIVANJA: • • • • • • • osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku osigurati učenicima povratne informacije.usporedba s očekivanim standardom motivirati učenike osigurati evidenciju napretka poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje. neka aktivnost) .prostorije za neposlušne učenike.usmjereno na pronalaženje grešaka i manjkavosti u učeničkom radu.standard postignuća na svršetku određenog obrazovnog razdoblja 17 .bihevioralni pristup nagradama i kaznama 7.da se smire i razmisle . pruža savjete i podatke za budući rad sumativno.kao znak jesu li učenici spremni za određeni tip učenja dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola Opasnosti: • • • učenikovo razočaranje koje ga može odvući u začarani krug sve slabijeg uspjeha oduzimanje previše vremena nastavnicima i učenicima usmjeravanje na uspjeh dobrih učenika nauštrb kvalitete obrazovanja u razredu VRSTE OCJENJIVANJA: • • formativno.Temeljna nastavna umijeća .uvjetovani dogovor.među nastavnicima dogovoreno promatranje učenika i pisanje izvještaja na temelju kojih se donosi sud o učenikovu ponašanju .obećati učeniku unaprijed određenu nagradu bude li se dobro ponašao (npr.razgovor s roditeljima .

poklapa se s formativnim.ocjenjivanje se unaprijed najavi i omogućuje se priprema trajno.predavanje rada sa svrhom da ga se ocjeni Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja: • • • • • • formativni – sumativni utemeljeni na normama – utemeljeni na mjerilima unutarnji – vanjski neslužbeni – službeni trajni – jednokratni ocjenjivanje postupaka – ocjenjivanje završnog proizvoda OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU .visok stupanj podudarnosti ocjena različitih ocjenjivača ocjenjivanje postupaka.ocjenjivanje aktivnosti u hodu temeljeno na neposrednom promatranju rada učenika ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda.ocjenjuje se učenik na temelju toga je li zadovoljen određeni opis postignuća bez obzira na druge učenike dijagnostičko.utemeljeno na praćenju rada u razredu formalno.završna ocjena temeljena na standardu postignuća postignutom isključivo na svršetku tečaja ili programa objektivno.treba se služiti raznovrsnim ocjenjivačkim aktivnostima 18 .Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • • • • normativno. najboljih 10% učenika.ocjenjivačke aktivnosti koje su osmislili ispitivači izvan škole neformalno. …) ocjenjivanje na temelju mjerila.na temelju standarda postignuća u raznim oblicima ocjenjivanja.dio sata određenog nastavnika koji ga je osmislio eksterno.praćenje mora biti ispitivačko i aktivno . ali precizno određuje poteškoće u učenju ili probleme interno.učenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih učenika (pr. završna ocjena jednokratno.odličan.

a ne samo kritizirati 8.domaće zadaće – povratna informacija kako učenik radi bez tuđe pomoći.Temeljna nastavna umijeća .većina nastavnika kreće u promišljanje zbog nekog problema koji ih muči.program usavršavanja . primjena naučenog .standardizirani i normirani testovi omogućuju nastavniku da usporedi rezultat s očekivanim rezultatima za učenike određene dobi OCJENJIVAČKA AKTIVNOST U PRAKSI . OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA . a ne pokušava se osvrnuti na svoj rad u cjelini 19 . učenike valja obavijestiti. korisne za razvitak učeničkih organizacijskih sposobnosti i radnih navika.važno je učenicima objasniti što se od njih očekuje i pripremiti ih za ocjenjivanje za koje se odlučimo .istaći što treba uraditi.izvješća roditeljima trebaju biti pravedna i informativna.dva najvažnija aspekta: • • ustanoviti KOJA je obilježja vlastite nastave potrebno usavršiti (sam ili uz pomoć) KAKO najbolje poboljšati soj rad na određenom području.samostalno ili unutar nekog akcijskog istraživanja tj. učenje novog.refleksivno poučavanje= kritičko promišljanje o vlastitom radu u nastavi i potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika . treba biti brižno osmišljena. treba varirati različite vrste i oblike ocjenjivanja. ocjenjivanje treba biti valjano… .korist od evidencije učeničkog napretka ovisi o tome koliko se ti podaci upotrjebljujusuviše podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traćenje vremena .treba imati na umu niz važnih momenata: pravednost. mora se održavati u primjerenim okolnostima. a ne buditi strah . povezanost s pedagoškim rezultatima koje si je odredila škola.kratki testovi trebaju biti poticajni.formalnog programa istraživanja OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU .

pripreme. upitnikom. popis pitanja vezanih uz praksu . u promišlajnje treba uključiti i druge aspekte njegova arda promatranje u razredu razgovor faza promjene.Temeljna nastavna umijeća .pažljivo priopćavanje povratnih informacija.nekoliko važnih elemenata: 20 .ocjenjivač i nastavnik trebaju imati suradnički odnos temeljen an povjerenju i poštovanjuravnopravnost .razgovorom.treba naznačiti da promjena ne mora značiti da je dosadašnja nastava bila manjkava ili da je nastavnik loš .od nastavnika se traži da razmisli o svome radu i području kojeg bi voljeli poboljšati.oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najčešće se služe nekom formalnom shemom. podrška i pomoć nastavniku da provede dogovoreni razvojni program .razrađenije.podizanje pitanja i problem ana višu razinu. komentari o satu.osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvice. variraju formatom i sadržajem .poslije sata ili radnog dana snimanje nastave.dogovoreno ocjenjivanje RASPOREĐIVANJE VREMENA .audio ili videovrpcom prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazočni na našim satovimadobro je i promatrati druge prikupljanje povratnih informacija od učenika. povratne informacije mentora PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADAŠNJEM ARDU Metode: • • • • vođenje dnevnika. molbom da vode dnevnik OCJENJIVANJE NASTAVNIKA 4 najvažnije faze: • • • • predocjenjivačka faza. treba shvatiti način nastavnikova razmišljanja .pr.mapa rada profesora.

kratkotrajno/srednjoročno/dugoročno uskladiti vrijeme sa zadaćama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji) brzo rješavanje manje važnih zadaća ne odugovlačiti biti realan znati reći „ne“. stavljanje događaja u perspektivu.odrediti što izaziva stres i zašto te odlučiti što poduzeti kako bi se protiv njega uspješno borili „palijativne“ tehnike.nešto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za što nama treba sto godina ili na učenika (pr.razmisliti nismo li za neke i sami odgovorni .probleme treba rješavati što prije .uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroženim svoje dostojanstvo ili zdravlje u neugodnoj situaciji .ne stvarati dodatne pritiske učenicima u neko ispito vrijeme ako se to može izbjeći STRES . prepričavanje problema) .tehnike ublažavanja stresa kada on ne nestaje (pr.umanjuje kvalitetu poučavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa čak i kvalitetu komunikacije s učenicima Načini borbe protiv stresa: • • tehnike „neposredne akcije“.održati ravnotežu između poslovnog i osobnog života 21 .Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • svijest o vremenu odrediti prioritete planiranje vremena.dogovaranje s kolegama. podjela zadaćnica i slično) . emocionalni odmak.ne natrpavati se nepotrebnim delegirati posao. sagledavanje s drugih strana.različiti izvori .

Temeljna nastavna umijeća 22 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful