P. 1
temeljna nastavna umijeca

temeljna nastavna umijeca

|Views: 4,386|Likes:
Published by Ivan Ignac

More info:

Published by: Ivan Ignac on Feb 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/01/2013

pdf

text

original

Temeljna nastavna umijeća

CHRIS KYRIACOU: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA
1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEĆA (teaching skills)
OBILJEŽJA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • uključuje svrhovito i na cilj usmjereno ponašanje razina stručnosti odražava se kroz njihovu preciznost, ležernost i osjetljivost na kontekst može ih se poboljšati školovanjem i praksom

- umijeće uspješnog poučavanja zahtijeva razvitak sposobnosti odlučivanja (ŠTO treba uraditi) i praktičnih umijeća (KAKO ću to učiniti) NASTAVNA UMIJEĆA= raščlanjene i smislene nastavničke aktivnosti koje potiču učenje 3 VAŽNA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • znanje- o predmetu, učenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecajima drugih čimbenika na učenje i poučavanje, o vlastitim nastavnim umijećima odlučivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakšeg postizanja predviđenih ped. rezultata radnje- ponašanje nastavnika sa svrhom poticanja učenika na učenje

- najvažnije obilježje nastavnih umijeća: to su sračunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom riješiti određeni problem - problem u najširem smislu: kako najlakše postići željene obrazovne ciljeve - problem u užem smislu: kratkoročni i neposredni problemi (pr. Kako smiriti učenika bez prekidanja rada?) i dugoročni problemi (pr. Koji je najbolji udžbenik?) - umijeća variraju od širokih i općenitih (pr. priprema nastavnog sata) do specifičnih (pr. koliko čekati učenikov odgovor)- popisi su teško konačno odredivi i variraju od autora do autora

1

Temeljna nastavna umijeća

POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • • • • • planiranje i priprema izvedba nastavnog sata vođenje i tijek nastavnog sata razredni ugođaj disciplina ocjenjivanje učeničkog napretka osvrt i prosudba vlastitog rada

- između tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog područja pridonose drugom Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJŠAVANJA NASTAVNIH UMIJEĆA: 1. kognitivna- shvaćanje, promatranje i proučavanje nastavnih umijeća 2. praksa 3. povratne informacije- promatrač, audio-vizualne snimke i td. - treća se faza spaja opet s prvom kao dio trajnog usavršavanja što je osobna obaveza, ali i obaveza institucija u kojima radimo

2. PLANIRANJE I PRIPREMA
ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME: • • • • odluka o ped. ciljevima koje se želi postići izbor aktivnosti i pismena priprema za nastavni sat- redoslijed, predviđeno vrijeme, predviđeno gradivo i materijal priprema nastavnih sredstava i pomagala odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati učenički napredak

- potrebno je zadovoljiti potrebe učenika- kako će razni učenici doživjeti sat i kako bi to moglo potaći njihovo učenje

2

ali odluka o tome koliko važnosti pridati pojedinim temama ovisi o nastavnikovom mišljenju o njihovoj važnosti i težini . a ne prema aktivnosti .pripremanje materijala. s iskustvom je učitelju lakše prijeći na neplaniranu.ciljeve treba povezati s prošlim i budućim radom učenika IZBOR SADRŽAJA: .opisuju aspekte učenja učenika • • oni koji pridonose intelektualnom razvoju oni koji doprinose socijalnom razvoju .Temeljna nastavna umijeća SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA: .uzeti u obzir vrijeme održavanja sata i mogućnost potrebe ponavljanja gradiva koje nije dobro sjelo 3 .važnost prilagodljivosti.važno je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim će se redoslijedom ti dijelovi obrađivati.određuju se prema sadržaju učenja. interese i motivaciju.usmjeravanje nastavnog sata stanju na terenu.mora biti povezan s općim kurikulumom.prosudba vremena aktivnosti .pismene bilješke će pomoći kod budućeg planiranja (dobro je na kraju predbilježiti nove spoznaje za slijedeći sat) .potrebe učenika.uzeti u obzir kontekst nastavnog sata. ciljeva s nastavnim satom i onim što znamo o učenicima . ali stanjem u razredu primjereniju aktivnost PEDAGOŠKI CILJEVI: .promišljanje o vrsti učenja na satu i povezivanje ped. reakciju na aktivnost . a da pri tome čine intelektualno smislenu cjelinu i olakšavaju učenje ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI: .promišljanje o ustroju i sadržaju nastavnog sata. izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za učenike koji prije završe aktivnost.smanjuje vrijeme na satu utrošeno na donošenje odluka i usmjeravanje tijeka sata .sloboda nastavnika . njihovu sposobnost. postavke koje treba ponoviti i sl) .

pričekati da učenici kažu što ne razumiju i aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak . ponavljanje.proba i provjera tehničkih pomagala . zanimanje i motivaciju učenika .treba učenicima pružiti mogućnost da uče na različite načine (ne nužno unutar jednog sata) .formalno i redovito praćenje učeničkog napretka i rezultata je obavezno . primjereni i standardizirani (svaki se učenik ocjenjuje na jednak način) .utjecaj drugih aktivnosti .potrebno je koristiti različite materijale i vrste odgovora (usmeno.prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmještaj klupa. IZVEDBA NASTAVNOG SATA NASTAVNIKOVO PONAŠANJE . fotokopiranje radnih listića i sl.način rada jednako je važan kao i sadržaj rada 4 . domaće zadaće PRIPREMANJE NASTAVE .brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti.materijali za praćenje i ocjenjivanje moraju biti valjani (ocjenjuju ono što tvrde da ocjenjuju).važnost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu . pismeno. a možemo ih izraditi i sami MATERIJALI ZA PRAĆENJE I OCJENJIVANJE .promatrati lica .odluka o tome koliko će se učenika ocijeniti određenog sata i kako .treba reagirati na povratne informacije.jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se učenici osposobe unutar nje organizirati i održavati koncentraciju i rad PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA: . testovi.aktivnosti moraju pobuditi i održavati pozornost.) . promatranjem…) 3.didaktički materijalni mogu već postojati.Temeljna nastavna umijeća .priprema nastavnih materijala.

nastavnik odlučuje o rasporedu klupa i o tome koliko će voditi i usmjeravati raspravu 5 . stajališta i pitanja . samouvjeren i svrhovit kako bi se potaklo zanimanje za nastavu . opušten. dobro je da su vezani uz život učenika . usmeno izlaganje .pitanja „višeg“ (logično razmišljanje.bitan je optimizam . objašnjavanje svrhe nastavne jedinice.obuhvatiti što više učenika . raščlamba i prosudba) ≠ pitanja „nižeg“ tipa (prisjećanje i nabrajanje) .povećati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja .dobro je koristiti glas i govor tijela za odražavanje pažnje učenika .otvorena (više odgovora)≠zatvorena pitanja (jedan odgovor) .izmjena učenikovih i nastavnikovih tumačenja.važna je jasnoća .rječnik mora biti prilagođen učenicima .korištenje primjera.pitanja moraju imati svrhu i biti prilagođena učenicima .tumačenje je često usporedno s postavljanjem pitanja .po potrebi potpitanja .najčešće se javlja na početku sata (privlačenje pozornosti.govor treba biti tečan i pri tome treba gledati sve učenike redom i to u oči PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK MOŽE POSLUŽITI: • nastavnikove usmene aktivnosti uglavnom ovise o nastavniku 1.dobra priprema omogućava bolji osjećaj an satu . vođenje razredne nastave .iskoristiti učeničke odgovore. povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama) .čak i netočne .Temeljna nastavna umijeća . postavljanje pitanja .ne može trajati cijeli sat jer se učenici teško mogu koncentrirati tako dugo. treba biti što kraće .treba pratiti i provjeravati razumijevanje slušača 2.potrebno je biti siguran.ne prozivati učenika prije nego li se kaže pitanje jer se tako zadržava pažnja 3.

mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja . 5.nije lako odrediti.individualne aktivnosti omogućuju učenicima da rade svojom brzinom . 9. prati rad i pomaže učenicima 4.proizlaze iz sklonosti nastavnika određenim aktivnostima učenja u poučavanju • • formalni (tradicionalni). vođene aktivnosti… neformalni. a i variraju ovisno o pojedincu .grupni rad. 7.treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad . a ne prekidati i nemilosrdno pobijati • obrazovne zadaće .dobro je da učenik razvije djelotvorno učenje i stilovima kojima je manje sklon PRILAGODBA AKTIVNOSTI UČENICIMA: 6 .nastavnik kruži po razredu.u jednom razredu nije moguće radom odgovoriti na omiljeni stil svakog učenika .loše oblikovane i netočne izjave se moraju izlučiti kroz razgovor. praktične vježbe projekti rješavanje problema radni listići kompjuterske igre dramatizacije 10.učenici moraju raspolagati određenim sposobnostima za ovaj oblik rada . 6.teško je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najčešće kombiniraju STILOVI UČENJA: . 8.usmeno izlaganje.aktivno učenje je poticajnije STILOVI POUČAVANJA: . rasprave u skupinama . drugačija organizacija prostora.Temeljna nastavna umijeća . manja kontrola nastavnika .suradničke aktivnosti omogućuju razmjenu ideja.proizlaze iz sklonosti učenika određenim aktivnostima učenja i zadacima . komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje od 2 do 6 članova) .

aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti preteške.provjeriti kvalitetu i primjerenost temi . tj.na raspolaganju je širok raspon izvora i materijala .“) 7 .natuknice.stariji vršnjaci mogu pomagati mlađima UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA: .treba organizirati izvore i materijale tako da učenici ne moraju dugo čekati da dođu do njih .nastava se prilagođava učenicima i individualnim radom (= vođenjem) kojim se omogućava stručna pomoć. popis učeničkih ideja koje će se poslije analizirati . molim. da nastavni sat počne prilično brzo nakon vremena službeno predviđenog za njegov početak .istaknuti učenicima da su izvori zajednički i da s njima treba biti pažljiv 4.šk.Temeljna nastavna umijeća .grupe heterogenih sposobnosti omogućuje lepezu sposobnosti .uvijek od učenika očekivati malo više. VOĐENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA POČECI.uzeti u obzir interese i potrebe učenika .nakon početnog komešanja treba dati nedvosmislen i jasan znak za početak sata („Pažnja. moraju ostvarivati optimalni napredak . ploča i grafoskop.darovitijim i slabijim učenicima dobro je zadavati zadatke koji će njima biti zanimljivi. ali i prisniji kontakt između učenika i učitelja . upute za zadatak.pokazatelj standarda kvalitete rada koja se očekuje i od učenika .dobro je i grupiranje učenika u skladu sa sklonostima i(li) sposobnostima (oprezno.metoda skela = stručno mentorstvo grupi učenika u nekoj aktivnosti .važnost točnosti. PRIJELAZI I SVRŠETCI .dobro pripremljena i pregledna školska ploča.ne govoriti dok pišeš po ploči! . podsjetnik. poticajni i primjereno zahtjevni . nove riječi.da se od slabijih ne prestane više očekivati) .poticajno .

osmišljene aktivnosti moraju iti pedagoški djelotvorne i u kojima će učenici imati što raditi . ali i signal učenicima da se njihov rad prati.najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti .mentalni se okvir izgrađuje i provjerom jesu li svi spremni .sat treba završiti na vrijeme . prikupljanje opreme… .ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se počne sa satom dok svi en paze to će biti znak drugima da niti oni ne moraju paziti .praktična korist.nastavnik odlučuje kada će i kako načiniti prijelaz.dobre upute smanjuju skokovitost .tako se stvara uspješan uvod u nastavni sat koji će olakšati učenje tijekom nastave .na kraju dati nekoliko pohvalnih riječi u vezi s naučenim gradivom.prijelazi među aktivnostima trebaju biti „glatki“.).ne dati da izgube disciplinu ODRŽANJE UČENIČKOG SUDJELOVANJA .preduga aktivnost.nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem sata s prethodnim aktivnostima („Sjećate li se da smo prošlog tjedna…“ ili „Može li mi netko reći što je…“ i sl. nastavni je sat predug ili prespor… .mnogo je razloga za pad učeničke pozornosti.zanimanje za nastavu može se održati ako se učenicima točno kaže koliko će vremena i truda morati uložiti u pojedini zadatak ili aktivnost. poticaj motivaciji i zalaganju 8 .aktivno i pasivno praćenje omogućuju nastavniku da spozna kako najbolje potaći suradnju .zadavanje zadaće.ako treba aktivnosti se mogu produljiti .pripremanje učenika na završetak sata.konstruktivne i korisne povratne informacije učenicima valja dati kao podršku i poticaj za daljnji napredak.dodatne upute pojedinim učenicima i opomene mogu se izreći individualno da se ne prekida ili odgađa aktivnost drugih .ne dati im da se počnu pakirati prije znaka .što manje prekidati tijek sata .Temeljna nastavna umijeća . „skokoviti“ su potrebni samo iz opravdanih pedagoških razloga .tako da na vrijeme završe i sat se dalje nastavi . nekoliko zaključaka ili sažetaka o postignutom .

organizacija razgovora prilikom aktivnosti .rad u grupama. zadatak mora biti jasan.u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan učenik.zahtijeva organiazciju.Temeljna nastavna umijeća POTPORA NASTAVE -„društveni element“. kada.kretanje i galama su poželjni kada imaju svrhu („organizirani kaos“). izvještavanje o rezultatima .kompjuterski programi.ne smije se dopustiti žamor ili nekakva popratna buka .tko može s kime razgovarati. o čemu. a ne se žaliti općenito (pr.praktične aktivnosti. gdje.smjene u nedostatku kompjutera KRETANJE UČENIAK I GALAMA .kod svakog je profesora drugačije . na koji način i s kojim ciljem? .kad poraste galama preporuča se reći nešto o radnom ugođaju koji očekujemo (pr.učenicima treba naznačiti vremensko ograničenje .promatrač se ne treba dulje zadržavati u skupinama jer time može kočiti rad skupine .nepostojanje standarda. svi moraju dobro čuti što se govori .potrebno je održavati primjereni nadzor nad kretanjem učenika u učionici i zadržati galamu na podnošljivoj razini .ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored . a ne kad su samo metež 9 .ako se rezultati trebaju čekati dobro ju je spojiti s nekom drugom aktivnosti . „Neka govori samo jedan član grupe.“).pravila kada tko smije ustati i šetati . „Manje galame!“) .učenici moraju biti na svojim mjestima .

djelotvorna organizacija i ustroj nastavnog sata .„brižna nježnost“ u odnosu s učenicima . poticajan i sređen ugođaj . ali izazovna Treba iskoristiti: . srdačan.a to je da su učenici i njihovo učenje silno važni . knjiga) jer može loše djelovati na slabije učenike .vanjsku motivaciju.pozitivan se razredni ugođaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje prožimaju nastavu.Temeljna nastavna umijeća 5. RAZREDNI UGOĐAJ .važno je da nastavnik ima visoka očekivanja od učenika.aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan same aktivnosti učenikovo očekivanje (ne)uspjeha .snažno utječe na učenikovu motivaciju i odnos prema učenju USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOĐAJA . uči za sebe vanjska motivacija.uzajamno poštivanje i razumijevanje MOTIVIRANJE UČENIKA .umješna upotreba nastavnikove pohvale čini je snažnim motivatorom 10 .važan čimbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugođaja .red.unutarnju motivaciju.3 najvažnija utjecaja na učenikovu motivaciju u razredu: • • • unutarnja motivacija. pokazivanje kako su im se kompetencije povećale .realna.teme vezane sa životnim iskustvima učenika.to je svrhovit.smireno rješavanje učeničkog neposluha .učenikova znatiželja. radni.nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr.što manje gubitaka vremena .povezivanje truda i uspjeha učenika s opipljivim nagradama i povlasticama . opušten. mogućnost izbora.

pružanje dobrog primjera za ono što se od njih očekuje .očekivanje uspjeha.praćenjem na satu i brzom i poticajnom pomoći treba što više smanjiti frustracije koje bi loše pripremljena aktivnost mogla stvoriti kod učenika . odgovarajuća oprema. učeničkog svjetonazora te koncepcije osobnog djelovanja i mogućnosti izbora . da uspjeh ovisi o njima ODNOS S UČENICIMA .ne se ponašati netrpeljivo i s visine prema učeniku koji ima problem . dobrim rezultatom na testovima… .povezivanje s željenim kvalifikacijama.čista i uredna prostorija.izloženi učenički radovi.moraju osjećati da uz uložen napor mogu uspjeti.nije dio samog sata.neuredne klupe treba posložiti prije početka sata 11 .Temeljna nastavna umijeća . ugodna svjetla i prozračna učionica kod učenika razvija pozitivna očekivanja od nastave .govor tijela odašilje neverbalne poruke .osobno zanimanje za napredak pojedinih učenika. dobra vidljivost nastavnika i ploče .učenici najbolje uče kada se taj odnos temelji na uzajamnom poštovanu i razumijevanju .razborita upotreba humora.treba biti funkcionalan. pohvalni i opuštajući potiču učeničku samosvijest .treba isticati važnost cijele osobe. plakati .stručnost u radu odaje brigu za učenika i njegovo poštivanje .ukazivanje na važnost neke teme ili aktivnosti. ali i skrivenog kurikuluma na učenike .snažan utjecaj formalnog.razmještaj klupa.kod učeničkih pogrešaka treba dati uputu kao pomoć.pokazivanje učenicima da ih se razumije (primjećivanje stvari koje ih se tiču) .ne smije se isticati neuspjeh učenika uspoređujući ih s odlikašima . poticajni. ohrabrujući.pozitivni komentari. zadržavanje autoriteta pri tome POVEĆAVANJE UČENIČKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA .povezivanje komentara s njihovim potrebama i minulim radom IZGLED I SASTAV RAZREDA .izgled nastavnika također govori o njemu . a ne prijekor . osobnog razvoja. ali snažno utječe na razredni ugođaj .

dugotrajan umni napor. neprihvaćanje autoriteta. neizvršavanje zadaće. a ne kao izvor moći . emocionalni problemi.potrebna da se organizira učenje. druželjubivost.bitno je da se ne obeshrabre skupine koje se smatra prosječnima ili ispodprosječnima 6. odsutnost duhom.važno je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda važnija umijeća djelotvornog poučavanja nego odnos nastavnika prema učeničkom neposluhu . nemogućnost da se izvrši aktivnost. školski uspjeh) utječe na očekivanja učenika. DISCIPLINA = red potreban da bi učenici djelotvorno učili . nedostatk negativnih posljedica USPOSTAVA AUTORITETA . kašnjenje na nastavu . negativan odnos prema školi i učenju.is sastav razreda je važna poruka .razred sastavljen po nekom kriteriju (pr. niska školska samosvijest (učenici se teško upuštaju u aktivnost iz straha od neuspjeha). tjelesna nasrtljivost .disciplina ne ovisi samo o ponašanju i očekivanju nastavnika.Temeljna nastavna umijeća . galama.najčešće su vrste učeničkog neposluha: brbljanje. bezrazložno odlaženje s mjesta. ometanje drugih učenika.utjerivanje straha u kosti kao strategija gušenja neposluha je nepoželjno jer usporava uspostavu pozitivnog razrednog ugođaja PRIRODA UČENIČKOG NEPOSLUHA . upadice. nego i o očekivanjima učenika i o običajima škole .ovisi o 4 najvažnija obilježja nastavnikove zadaće: • iskazivanje statusa 12 . ali i nastavnika.rjeđi su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija.miješani razredi poručuju da su svi jednako važni .najvažniji uzroci neposluha: dosada.

da nas zanima i da možemo stručno organizirati nastavne aktivnosti .dati učeniku o znanja da je primijećen neposluh uočiti neuljudnost.uzeti u obzir kontekst . sigurnim ponašanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje glasom.iznenađen i strog pogled da pokažemo ako nismo zadovoljni.reagirati na manji neposluh kako ne bi došlo do većeg KAKO PREDUHRITTI UČENIČKI NEPOSLUH .slobodno hodanje prostorijom.pomno praćenje učeničkog ponašanja i rada za vrijeme nastave (podsjećati se dok ne prijeđe u naviku) • • • • • • • • • • pogledom preletjeti po razredu kružiti po prostoriji gledati učenike u oči pravilno rasporediti pitanja.pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu. započinjanje razgovora i usmjeravanjem aktivnosti.potiče u učenika osjećaj ponosa i samopoštovanja te vrijednosti • organizacijski nadzor u učionici .Temeljna nastavna umijeća .opuštenim.nekoliko pitanja jednom učeniku bit će znak da se uključi u raspravu iskoristiti blizinu.to isto učenici ne smiju raditi za vrijeme sata • kompetentno poučavanje .približiti se pričalicama umjesto prekidanja tijeka sata zbog njih pružiti pomoć mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo uočiti neposluh. držanjem.uspostava jasnih pravila ponašanja i očekivanja u vezi s učeničkim ponašanjem te nametanje svog stajališta u situaciji izbijanja sukoba • uspješno rješavanje učeničkog neposluha . a ako to nije dovoljno treba progovoriti premještanje učenika ako je potrebno nakon što ih se na vrijeme upozori na to UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI 13 .dio odnosa učenika prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava roditelja . izrazom lica i gledanjem u oči .

važno je da učenik razmisli o svom ponašanju i posljedicama .na emocionalnu reakciju učenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon sata nego raspravljati na satu • • • • • • • • kritizirati ponašanje. javni prijekor bez spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu) sprečavanje da ne dođe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad do njega već dođe može se reći koje je pravilo prekršeno i zašto izbjegavati neugodne prijekore (ponižavajuće) izbjegavati nepravedne usporedbe biti dosljedan.njima se valja služiti rijetko i uz umješno poučavanje . a ne pred cijelim razredom. ne preklinjati izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta) izbjegavati ljutnju istaknuti što je potrebno činiti.Temeljna nastavna umijeća .prilikom davanja savjeta učeniku važno je dopustiti da on govori kako bi shvatio da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obećao da će se ubuduće ponašati pristojno .u slučaju većeg problema treba se posavjetovati s kolegama.jasnoća i strogost u tonu i sadržaju.tihi šapat. a ne se općenito žaliti pojačati psihološki učinak.neverbalno. a ne učenika (ličnost) prekoriti učenika osobno. eventualno pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju PRIJEKORI = verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odražavaju njegovo nezadovoljstvo neposluhom učenika . gledanjem učenika u oči i kratkom pauzom prije nastavka aktivnosti pojačava se dojam izbjegavati sukobe.ne se dati uvući u svađu (ako je učenik prenapet bolje je odgoditi prijekor i potražiti uzrok i dati savjet) .obilježja umješnog i djelotvornog služenja prijekorima: • • • • • • • prekoriti stvarnog krivca čvrstoća.povezanost prijekora s dosljednim očekivanjem izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti 14 .

da učenici izbjegavaju neželjeno ponašanje zbog straha od posljedica rehabilitacija.možda nisu svi krivi egzemplarni prijekor.ako učenički neposluh potraje .objasniti mu .u školi se koristi u sve tri svrhe.važno je da učenik shvati da je ona u njegovu interesu.moralno zaslužena kazna nakon prijestupa zastrašivanje.formalni čin (≠prijekora) koji učeniku treba biti neugodan. sastavci .3 najvažnije svrhe: • • • odmazda. ali bi rehabilitacija trebala biti najvažnija jer uključuje odgojni element Nedostaci: • • • • • • • neprimjeren model ljudskih odnosa potiču zabrinutost i zlovolju kratkotrajan učinak „početnog šoka“ potiču na osmišljavanje načina kojima bi se izbjegle ne potiču dobro ponašanje.pomoći učeniku shvatiti moralni prijestup . a koji mu treba pomoći da se ubuduće pristojno ponaša .prekoriti učenika i naznačiti da se to neće tolerirati niti kod drugih KAZNE .zadržavanje učenika za vrijeme odmora ili poslije škole da nešto radi ili en radi ništa 15 .ne smije se zahtijevati da za kaznu doma čine nešto što su trebali u školi jer se nastavno gradivo en smije smatrati kaznom • ostanak „u kazni“.prepisivanje.Temeljna nastavna umijeća • • izbjegavati prekoravati cijeli razred. nego služe za gušenje neposluha ne rješavaju uzrok neposluha usmjeravaju pozornost na neposluh Vrste kazni: • pismene zadaće.

mora učenicima biti odbojna (npr.moraju biti pravodobne.lako se može doživjeti osvetoljubivim i nepravednim (npr. nije dobro ako oni priželjkuju da ih se isključi s nastave) SUKOBI .najčešće „čistilište“ prije prelaska u novu školu .ako dođe do sukoba treba: • • • • • • zadržati mir i objektivno sagledati situaciju smirivati situaciju biti svjestan eksplozivnosti situacije poslužiti se svojim društvenim umijećima kako bi situacija ispala manje neugodna pokušati spasiti i svoj i učenikov obraz zatražiti pomoć ako je potrebno DRUGI POSTUPCI: 16 .učenik može reagirati: • • • • jer je napet zbog problema s učenjem smatra disciplinsku mjeru nepravednom zbog tjelesnog ili verbalnog zastrašivanja jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode .neposredno nakon neposluha.nedostatak je da može izazvati sukob obavještavanje ravnatelja i(li) roditelja.mora se povezati s politikom škole prema disciplini . zabrana izleta) isključenje s nastave verbalno zastrašivanje.nedostatka je da se učenik može osjećati označenim pa se tako i ponašati simboličko kažnjavanje.Temeljna nastavna umijeća • • • • • • gubitak povlastica.sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu zabrana dolaska na nastavu. i primjerene prekršaju .kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu riješiti razgovorom i pomoći kod učenja .

pruža savjete i podatke za budući rad sumativno. neka aktivnost) .uvjetovani dogovor. OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA = aktivnosti kojima se prati učenikov uspjeh SVRHE OCJENJIVANJA: • • • • • • • osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku osigurati učenicima povratne informacije.standard postignuća na svršetku određenog obrazovnog razdoblja 17 .kao znak jesu li učenici spremni za određeni tip učenja dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola Opasnosti: • • • učenikovo razočaranje koje ga može odvući u začarani krug sve slabijeg uspjeha oduzimanje previše vremena nastavnicima i učenicima usmjeravanje na uspjeh dobrih učenika nauštrb kvalitete obrazovanja u razredu VRSTE OCJENJIVANJA: • • formativno.obećati učeniku unaprijed određenu nagradu bude li se dobro ponašao (npr.Temeljna nastavna umijeća .među nastavnicima dogovoreno promatranje učenika i pisanje izvještaja na temelju kojih se donosi sud o učenikovu ponašanju .prostorije za neposlušne učenike.usporedba s očekivanim standardom motivirati učenike osigurati evidenciju napretka poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje.da se smire i razmisle .bihevioralni pristup nagradama i kaznama 7.razgovor s roditeljima .usmjereno na pronalaženje grešaka i manjkavosti u učeničkom radu.

odličan.na temelju standarda postignuća u raznim oblicima ocjenjivanja.Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • • • • normativno.dio sata određenog nastavnika koji ga je osmislio eksterno.ocjenjivanje aktivnosti u hodu temeljeno na neposrednom promatranju rada učenika ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda.visok stupanj podudarnosti ocjena različitih ocjenjivača ocjenjivanje postupaka. završna ocjena jednokratno.ocjenjivačke aktivnosti koje su osmislili ispitivači izvan škole neformalno.ocjenjuje se učenik na temelju toga je li zadovoljen određeni opis postignuća bez obzira na druge učenike dijagnostičko.utemeljeno na praćenju rada u razredu formalno. …) ocjenjivanje na temelju mjerila.poklapa se s formativnim.treba se služiti raznovrsnim ocjenjivačkim aktivnostima 18 .završna ocjena temeljena na standardu postignuća postignutom isključivo na svršetku tečaja ili programa objektivno. ali precizno određuje poteškoće u učenju ili probleme interno. najboljih 10% učenika.praćenje mora biti ispitivačko i aktivno .ocjenjivanje se unaprijed najavi i omogućuje se priprema trajno.učenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih učenika (pr.predavanje rada sa svrhom da ga se ocjeni Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja: • • • • • • formativni – sumativni utemeljeni na normama – utemeljeni na mjerilima unutarnji – vanjski neslužbeni – službeni trajni – jednokratni ocjenjivanje postupaka – ocjenjivanje završnog proizvoda OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU .

standardizirani i normirani testovi omogućuju nastavniku da usporedi rezultat s očekivanim rezultatima za učenike određene dobi OCJENJIVAČKA AKTIVNOST U PRAKSI . korisne za razvitak učeničkih organizacijskih sposobnosti i radnih navika. učenje novog.izvješća roditeljima trebaju biti pravedna i informativna. a ne pokušava se osvrnuti na svoj rad u cjelini 19 .treba imati na umu niz važnih momenata: pravednost.Temeljna nastavna umijeća .važno je učenicima objasniti što se od njih očekuje i pripremiti ih za ocjenjivanje za koje se odlučimo . ocjenjivanje treba biti valjano… . povezanost s pedagoškim rezultatima koje si je odredila škola.istaći što treba uraditi.samostalno ili unutar nekog akcijskog istraživanja tj.formalnog programa istraživanja OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU . OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA .refleksivno poučavanje= kritičko promišljanje o vlastitom radu u nastavi i potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika . treba biti brižno osmišljena.korist od evidencije učeničkog napretka ovisi o tome koliko se ti podaci upotrjebljujusuviše podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traćenje vremena . mora se održavati u primjerenim okolnostima. učenike valja obavijestiti. a ne samo kritizirati 8.dva najvažnija aspekta: • • ustanoviti KOJA je obilježja vlastite nastave potrebno usavršiti (sam ili uz pomoć) KAKO najbolje poboljšati soj rad na određenom području.program usavršavanja . treba varirati različite vrste i oblike ocjenjivanja. primjena naučenog .kratki testovi trebaju biti poticajni. a ne buditi strah .domaće zadaće – povratna informacija kako učenik radi bez tuđe pomoći.većina nastavnika kreće u promišljanje zbog nekog problema koji ih muči.

treba shvatiti način nastavnikova razmišljanja . upitnikom.razrađenije. popis pitanja vezanih uz praksu . podrška i pomoć nastavniku da provede dogovoreni razvojni program .treba naznačiti da promjena ne mora značiti da je dosadašnja nastava bila manjkava ili da je nastavnik loš .razgovorom.pažljivo priopćavanje povratnih informacija.pr.pripreme. povratne informacije mentora PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADAŠNJEM ARDU Metode: • • • • vođenje dnevnika.Temeljna nastavna umijeća .mapa rada profesora. u promišlajnje treba uključiti i druge aspekte njegova arda promatranje u razredu razgovor faza promjene.oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najčešće se služe nekom formalnom shemom. variraju formatom i sadržajem .audio ili videovrpcom prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazočni na našim satovimadobro je i promatrati druge prikupljanje povratnih informacija od učenika.od nastavnika se traži da razmisli o svome radu i području kojeg bi voljeli poboljšati. komentari o satu.dogovoreno ocjenjivanje RASPOREĐIVANJE VREMENA .ocjenjivač i nastavnik trebaju imati suradnički odnos temeljen an povjerenju i poštovanjuravnopravnost . molbom da vode dnevnik OCJENJIVANJE NASTAVNIKA 4 najvažnije faze: • • • • predocjenjivačka faza.poslije sata ili radnog dana snimanje nastave.osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvice.podizanje pitanja i problem ana višu razinu.nekoliko važnih elemenata: 20 .

nešto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za što nama treba sto godina ili na učenika (pr. prepričavanje problema) .tehnike ublažavanja stresa kada on ne nestaje (pr. emocionalni odmak. podjela zadaćnica i slično) .kratkotrajno/srednjoročno/dugoročno uskladiti vrijeme sa zadaćama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji) brzo rješavanje manje važnih zadaća ne odugovlačiti biti realan znati reći „ne“.probleme treba rješavati što prije .umanjuje kvalitetu poučavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa čak i kvalitetu komunikacije s učenicima Načini borbe protiv stresa: • • tehnike „neposredne akcije“.dogovaranje s kolegama. sagledavanje s drugih strana.uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroženim svoje dostojanstvo ili zdravlje u neugodnoj situaciji .održati ravnotežu između poslovnog i osobnog života 21 .različiti izvori .Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • svijest o vremenu odrediti prioritete planiranje vremena.ne stvarati dodatne pritiske učenicima u neko ispito vrijeme ako se to može izbjeći STRES .razmisliti nismo li za neke i sami odgovorni .ne natrpavati se nepotrebnim delegirati posao. stavljanje događaja u perspektivu.odrediti što izaziva stres i zašto te odlučiti što poduzeti kako bi se protiv njega uspješno borili „palijativne“ tehnike.

Temeljna nastavna umijeća 22 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->