Temeljna nastavna umijeća

CHRIS KYRIACOU: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA
1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEĆA (teaching skills)
OBILJEŽJA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • uključuje svrhovito i na cilj usmjereno ponašanje razina stručnosti odražava se kroz njihovu preciznost, ležernost i osjetljivost na kontekst može ih se poboljšati školovanjem i praksom

- umijeće uspješnog poučavanja zahtijeva razvitak sposobnosti odlučivanja (ŠTO treba uraditi) i praktičnih umijeća (KAKO ću to učiniti) NASTAVNA UMIJEĆA= raščlanjene i smislene nastavničke aktivnosti koje potiču učenje 3 VAŽNA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • znanje- o predmetu, učenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecajima drugih čimbenika na učenje i poučavanje, o vlastitim nastavnim umijećima odlučivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakšeg postizanja predviđenih ped. rezultata radnje- ponašanje nastavnika sa svrhom poticanja učenika na učenje

- najvažnije obilježje nastavnih umijeća: to su sračunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom riješiti određeni problem - problem u najširem smislu: kako najlakše postići željene obrazovne ciljeve - problem u užem smislu: kratkoročni i neposredni problemi (pr. Kako smiriti učenika bez prekidanja rada?) i dugoročni problemi (pr. Koji je najbolji udžbenik?) - umijeća variraju od širokih i općenitih (pr. priprema nastavnog sata) do specifičnih (pr. koliko čekati učenikov odgovor)- popisi su teško konačno odredivi i variraju od autora do autora

1

Temeljna nastavna umijeća

POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • • • • • planiranje i priprema izvedba nastavnog sata vođenje i tijek nastavnog sata razredni ugođaj disciplina ocjenjivanje učeničkog napretka osvrt i prosudba vlastitog rada

- između tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog područja pridonose drugom Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJŠAVANJA NASTAVNIH UMIJEĆA: 1. kognitivna- shvaćanje, promatranje i proučavanje nastavnih umijeća 2. praksa 3. povratne informacije- promatrač, audio-vizualne snimke i td. - treća se faza spaja opet s prvom kao dio trajnog usavršavanja što je osobna obaveza, ali i obaveza institucija u kojima radimo

2. PLANIRANJE I PRIPREMA
ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME: • • • • odluka o ped. ciljevima koje se želi postići izbor aktivnosti i pismena priprema za nastavni sat- redoslijed, predviđeno vrijeme, predviđeno gradivo i materijal priprema nastavnih sredstava i pomagala odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati učenički napredak

- potrebno je zadovoljiti potrebe učenika- kako će razni učenici doživjeti sat i kako bi to moglo potaći njihovo učenje

2

pismene bilješke će pomoći kod budućeg planiranja (dobro je na kraju predbilježiti nove spoznaje za slijedeći sat) .važnost prilagodljivosti.važno je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim će se redoslijedom ti dijelovi obrađivati.usmjeravanje nastavnog sata stanju na terenu. njihovu sposobnost.potrebe učenika.uzeti u obzir vrijeme održavanja sata i mogućnost potrebe ponavljanja gradiva koje nije dobro sjelo 3 . izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za učenike koji prije završe aktivnost.promišljanje o vrsti učenja na satu i povezivanje ped. ciljeva s nastavnim satom i onim što znamo o učenicima . a da pri tome čine intelektualno smislenu cjelinu i olakšavaju učenje ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI: . s iskustvom je učitelju lakše prijeći na neplaniranu.mora biti povezan s općim kurikulumom.uzeti u obzir kontekst nastavnog sata.opisuju aspekte učenja učenika • • oni koji pridonose intelektualnom razvoju oni koji doprinose socijalnom razvoju .određuju se prema sadržaju učenja. interese i motivaciju.pripremanje materijala. reakciju na aktivnost .prosudba vremena aktivnosti . a ne prema aktivnosti .Temeljna nastavna umijeća SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA: . ali odluka o tome koliko važnosti pridati pojedinim temama ovisi o nastavnikovom mišljenju o njihovoj važnosti i težini . ali stanjem u razredu primjereniju aktivnost PEDAGOŠKI CILJEVI: .smanjuje vrijeme na satu utrošeno na donošenje odluka i usmjeravanje tijeka sata .sloboda nastavnika .promišljanje o ustroju i sadržaju nastavnog sata. postavke koje treba ponoviti i sl) .ciljeve treba povezati s prošlim i budućim radom učenika IZBOR SADRŽAJA: .

) . testovi.treba reagirati na povratne informacije.aktivnosti moraju pobuditi i održavati pozornost.treba učenicima pružiti mogućnost da uče na različite načine (ne nužno unutar jednog sata) . a možemo ih izraditi i sami MATERIJALI ZA PRAĆENJE I OCJENJIVANJE .potrebno je koristiti različite materijale i vrste odgovora (usmeno. primjereni i standardizirani (svaki se učenik ocjenjuje na jednak način) .važnost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu .prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmještaj klupa. domaće zadaće PRIPREMANJE NASTAVE . pismeno. ponavljanje.priprema nastavnih materijala.formalno i redovito praćenje učeničkog napretka i rezultata je obavezno .didaktički materijalni mogu već postojati.promatrati lica .materijali za praćenje i ocjenjivanje moraju biti valjani (ocjenjuju ono što tvrde da ocjenjuju).Temeljna nastavna umijeća . IZVEDBA NASTAVNOG SATA NASTAVNIKOVO PONAŠANJE .odluka o tome koliko će se učenika ocijeniti određenog sata i kako .pričekati da učenici kažu što ne razumiju i aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak .način rada jednako je važan kao i sadržaj rada 4 .brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti.jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se učenici osposobe unutar nje organizirati i održavati koncentraciju i rad PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA: . promatranjem…) 3.utjecaj drugih aktivnosti .proba i provjera tehničkih pomagala . fotokopiranje radnih listića i sl. zanimanje i motivaciju učenika .

povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama) .potrebno je biti siguran.otvorena (više odgovora)≠zatvorena pitanja (jedan odgovor) .pitanja moraju imati svrhu i biti prilagođena učenicima .korištenje primjera.najčešće se javlja na početku sata (privlačenje pozornosti. dobro je da su vezani uz život učenika . usmeno izlaganje .treba pratiti i provjeravati razumijevanje slušača 2.povećati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja .nastavnik odlučuje o rasporedu klupa i o tome koliko će voditi i usmjeravati raspravu 5 . samouvjeren i svrhovit kako bi se potaklo zanimanje za nastavu .važna je jasnoća .obuhvatiti što više učenika . postavljanje pitanja .po potrebi potpitanja .ne prozivati učenika prije nego li se kaže pitanje jer se tako zadržava pažnja 3. objašnjavanje svrhe nastavne jedinice.bitan je optimizam . vođenje razredne nastave .dobro je koristiti glas i govor tijela za odražavanje pažnje učenika .govor treba biti tečan i pri tome treba gledati sve učenike redom i to u oči PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK MOŽE POSLUŽITI: • nastavnikove usmene aktivnosti uglavnom ovise o nastavniku 1.rječnik mora biti prilagođen učenicima .tumačenje je često usporedno s postavljanjem pitanja . stajališta i pitanja .izmjena učenikovih i nastavnikovih tumačenja. treba biti što kraće . opušten.Temeljna nastavna umijeća .iskoristiti učeničke odgovore.dobra priprema omogućava bolji osjećaj an satu .čak i netočne .ne može trajati cijeli sat jer se učenici teško mogu koncentrirati tako dugo.pitanja „višeg“ (logično razmišljanje. raščlamba i prosudba) ≠ pitanja „nižeg“ tipa (prisjećanje i nabrajanje) .

praktične vježbe projekti rješavanje problema radni listići kompjuterske igre dramatizacije 10.proizlaze iz sklonosti nastavnika određenim aktivnostima učenja u poučavanju • • formalni (tradicionalni). prati rad i pomaže učenicima 4.treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad .teško je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najčešće kombiniraju STILOVI UČENJA: . a i variraju ovisno o pojedincu .dobro je da učenik razvije djelotvorno učenje i stilovima kojima je manje sklon PRILAGODBA AKTIVNOSTI UČENICIMA: 6 .mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja . 7.proizlaze iz sklonosti učenika određenim aktivnostima učenja i zadacima .u jednom razredu nije moguće radom odgovoriti na omiljeni stil svakog učenika . a ne prekidati i nemilosrdno pobijati • obrazovne zadaće . 8.učenici moraju raspolagati određenim sposobnostima za ovaj oblik rada . 6.nastavnik kruži po razredu. rasprave u skupinama . drugačija organizacija prostora.grupni rad.suradničke aktivnosti omogućuju razmjenu ideja. vođene aktivnosti… neformalni.Temeljna nastavna umijeća .nije lako odrediti.individualne aktivnosti omogućuju učenicima da rade svojom brzinom .aktivno učenje je poticajnije STILOVI POUČAVANJA: . komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje od 2 do 6 članova) . 9. manja kontrola nastavnika . 5.loše oblikovane i netočne izjave se moraju izlučiti kroz razgovor.usmeno izlaganje.

treba organizirati izvore i materijale tako da učenici ne moraju dugo čekati da dođu do njih . tj.važnost točnosti. podsjetnik.grupe heterogenih sposobnosti omogućuje lepezu sposobnosti . upute za zadatak. popis učeničkih ideja koje će se poslije analizirati .“) 7 .istaknuti učenicima da su izvori zajednički i da s njima treba biti pažljiv 4.na raspolaganju je širok raspon izvora i materijala .ne govoriti dok pišeš po ploči! .aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti preteške. molim. nove riječi.dobro pripremljena i pregledna školska ploča.provjeriti kvalitetu i primjerenost temi .da se od slabijih ne prestane više očekivati) . PRIJELAZI I SVRŠETCI .uzeti u obzir interese i potrebe učenika .stariji vršnjaci mogu pomagati mlađima UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA: . ali i prisniji kontakt između učenika i učitelja .dobro je i grupiranje učenika u skladu sa sklonostima i(li) sposobnostima (oprezno. poticajni i primjereno zahtjevni .natuknice.šk. ploča i grafoskop.Temeljna nastavna umijeća . moraju ostvarivati optimalni napredak .poticajno .darovitijim i slabijim učenicima dobro je zadavati zadatke koji će njima biti zanimljivi.nakon početnog komešanja treba dati nedvosmislen i jasan znak za početak sata („Pažnja.nastava se prilagođava učenicima i individualnim radom (= vođenjem) kojim se omogućava stručna pomoć. da nastavni sat počne prilično brzo nakon vremena službeno predviđenog za njegov početak .pokazatelj standarda kvalitete rada koja se očekuje i od učenika . VOĐENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA POČECI.metoda skela = stručno mentorstvo grupi učenika u nekoj aktivnosti .uvijek od učenika očekivati malo više.

što manje prekidati tijek sata .preduga aktivnost.ne dati im da se počnu pakirati prije znaka .pripremanje učenika na završetak sata.sat treba završiti na vrijeme .zadavanje zadaće. prikupljanje opreme… .zanimanje za nastavu može se održati ako se učenicima točno kaže koliko će vremena i truda morati uložiti u pojedini zadatak ili aktivnost.ako treba aktivnosti se mogu produljiti .na kraju dati nekoliko pohvalnih riječi u vezi s naučenim gradivom.praktična korist.nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem sata s prethodnim aktivnostima („Sjećate li se da smo prošlog tjedna…“ ili „Može li mi netko reći što je…“ i sl.prijelazi među aktivnostima trebaju biti „glatki“.mnogo je razloga za pad učeničke pozornosti. nekoliko zaključaka ili sažetaka o postignutom . poticaj motivaciji i zalaganju 8 .najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti .dodatne upute pojedinim učenicima i opomene mogu se izreći individualno da se ne prekida ili odgađa aktivnost drugih .aktivno i pasivno praćenje omogućuju nastavniku da spozna kako najbolje potaći suradnju .osmišljene aktivnosti moraju iti pedagoški djelotvorne i u kojima će učenici imati što raditi .dobre upute smanjuju skokovitost .tako da na vrijeme završe i sat se dalje nastavi .). ali i signal učenicima da se njihov rad prati.tako se stvara uspješan uvod u nastavni sat koji će olakšati učenje tijekom nastave . „skokoviti“ su potrebni samo iz opravdanih pedagoških razloga .ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se počne sa satom dok svi en paze to će biti znak drugima da niti oni ne moraju paziti .ne dati da izgube disciplinu ODRŽANJE UČENIČKOG SUDJELOVANJA .mentalni se okvir izgrađuje i provjerom jesu li svi spremni .Temeljna nastavna umijeća .konstruktivne i korisne povratne informacije učenicima valja dati kao podršku i poticaj za daljnji napredak. nastavni je sat predug ili prespor… .nastavnik odlučuje kada će i kako načiniti prijelaz.

zadatak mora biti jasan. a ne se žaliti općenito (pr.zahtijeva organiazciju.učenici moraju biti na svojim mjestima .tko može s kime razgovarati.kad poraste galama preporuča se reći nešto o radnom ugođaju koji očekujemo (pr.učenicima treba naznačiti vremensko ograničenje .rad u grupama. izvještavanje o rezultatima . kada.kompjuterski programi.promatrač se ne treba dulje zadržavati u skupinama jer time može kočiti rad skupine .kretanje i galama su poželjni kada imaju svrhu („organizirani kaos“).praktične aktivnosti. na koji način i s kojim ciljem? .kod svakog je profesora drugačije .potrebno je održavati primjereni nadzor nad kretanjem učenika u učionici i zadržati galamu na podnošljivoj razini . gdje. „Neka govori samo jedan član grupe.u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan učenik.Temeljna nastavna umijeća POTPORA NASTAVE -„društveni element“. „Manje galame!“) .“).ako se rezultati trebaju čekati dobro ju je spojiti s nekom drugom aktivnosti .smjene u nedostatku kompjutera KRETANJE UČENIAK I GALAMA . svi moraju dobro čuti što se govori .ne smije se dopustiti žamor ili nekakva popratna buka .nepostojanje standarda.organizacija razgovora prilikom aktivnosti . o čemu.pravila kada tko smije ustati i šetati .ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored . a ne kad su samo metež 9 .

„brižna nježnost“ u odnosu s učenicima . srdačan.snažno utječe na učenikovu motivaciju i odnos prema učenju USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOĐAJA .smireno rješavanje učeničkog neposluha .vanjsku motivaciju. mogućnost izbora. pokazivanje kako su im se kompetencije povećale .realna.nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr.povezivanje truda i uspjeha učenika s opipljivim nagradama i povlasticama . opušten. uči za sebe vanjska motivacija.red.unutarnju motivaciju.3 najvažnija utjecaja na učenikovu motivaciju u razredu: • • • unutarnja motivacija.djelotvorna organizacija i ustroj nastavnog sata .pozitivan se razredni ugođaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje prožimaju nastavu.Temeljna nastavna umijeća 5. knjiga) jer može loše djelovati na slabije učenike .aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan same aktivnosti učenikovo očekivanje (ne)uspjeha .a to je da su učenici i njihovo učenje silno važni .umješna upotreba nastavnikove pohvale čini je snažnim motivatorom 10 .uzajamno poštivanje i razumijevanje MOTIVIRANJE UČENIKA . radni.teme vezane sa životnim iskustvima učenika. ali izazovna Treba iskoristiti: .važno je da nastavnik ima visoka očekivanja od učenika. RAZREDNI UGOĐAJ .važan čimbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugođaja .što manje gubitaka vremena .učenikova znatiželja. poticajan i sređen ugođaj .to je svrhovit.

ali snažno utječe na razredni ugođaj .neuredne klupe treba posložiti prije početka sata 11 .izgled nastavnika također govori o njemu .čista i uredna prostorija.povezivanje komentara s njihovim potrebama i minulim radom IZGLED I SASTAV RAZREDA .izloženi učenički radovi.nije dio samog sata.očekivanje uspjeha.treba biti funkcionalan.razborita upotreba humora. a ne prijekor . dobra vidljivost nastavnika i ploče . poticajni. pohvalni i opuštajući potiču učeničku samosvijest .pokazivanje učenicima da ih se razumije (primjećivanje stvari koje ih se tiču) .moraju osjećati da uz uložen napor mogu uspjeti. zadržavanje autoriteta pri tome POVEĆAVANJE UČENIČKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA .treba isticati važnost cijele osobe.stručnost u radu odaje brigu za učenika i njegovo poštivanje .povezivanje s željenim kvalifikacijama. osobnog razvoja.ne smije se isticati neuspjeh učenika uspoređujući ih s odlikašima .pozitivni komentari. da uspjeh ovisi o njima ODNOS S UČENICIMA . odgovarajuća oprema. ohrabrujući.pružanje dobrog primjera za ono što se od njih očekuje .praćenjem na satu i brzom i poticajnom pomoći treba što više smanjiti frustracije koje bi loše pripremljena aktivnost mogla stvoriti kod učenika .kod učeničkih pogrešaka treba dati uputu kao pomoć.govor tijela odašilje neverbalne poruke . dobrim rezultatom na testovima… . plakati . ali i skrivenog kurikuluma na učenike .ukazivanje na važnost neke teme ili aktivnosti. učeničkog svjetonazora te koncepcije osobnog djelovanja i mogućnosti izbora .učenici najbolje uče kada se taj odnos temelji na uzajamnom poštovanu i razumijevanju . ugodna svjetla i prozračna učionica kod učenika razvija pozitivna očekivanja od nastave .snažan utjecaj formalnog.osobno zanimanje za napredak pojedinih učenika.Temeljna nastavna umijeća .razmještaj klupa.ne se ponašati netrpeljivo i s visine prema učeniku koji ima problem .

rjeđi su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija. školski uspjeh) utječe na očekivanja učenika. upadice. negativan odnos prema školi i učenju.potrebna da se organizira učenje.razred sastavljen po nekom kriteriju (pr.bitno je da se ne obeshrabre skupine koje se smatra prosječnima ili ispodprosječnima 6. niska školska samosvijest (učenici se teško upuštaju u aktivnost iz straha od neuspjeha). nedostatk negativnih posljedica USPOSTAVA AUTORITETA . druželjubivost. tjelesna nasrtljivost . nego i o očekivanjima učenika i o običajima škole . a ne kao izvor moći . nemogućnost da se izvrši aktivnost.najčešće su vrste učeničkog neposluha: brbljanje.ovisi o 4 najvažnija obilježja nastavnikove zadaće: • iskazivanje statusa 12 .najvažniji uzroci neposluha: dosada. emocionalni problemi. odsutnost duhom. dugotrajan umni napor. DISCIPLINA = red potreban da bi učenici djelotvorno učili . neprihvaćanje autoriteta. bezrazložno odlaženje s mjesta. kašnjenje na nastavu .miješani razredi poručuju da su svi jednako važni . ometanje drugih učenika. neizvršavanje zadaće.važno je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda važnija umijeća djelotvornog poučavanja nego odnos nastavnika prema učeničkom neposluhu . ali i nastavnika.disciplina ne ovisi samo o ponašanju i očekivanju nastavnika.Temeljna nastavna umijeća .is sastav razreda je važna poruka . galama.utjerivanje straha u kosti kao strategija gušenja neposluha je nepoželjno jer usporava uspostavu pozitivnog razrednog ugođaja PRIRODA UČENIČKOG NEPOSLUHA .

izrazom lica i gledanjem u oči .približiti se pričalicama umjesto prekidanja tijeka sata zbog njih pružiti pomoć mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo uočiti neposluh.iznenađen i strog pogled da pokažemo ako nismo zadovoljni. sigurnim ponašanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje glasom.reagirati na manji neposluh kako ne bi došlo do većeg KAKO PREDUHRITTI UČENIČKI NEPOSLUH . da nas zanima i da možemo stručno organizirati nastavne aktivnosti .pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu.nekoliko pitanja jednom učeniku bit će znak da se uključi u raspravu iskoristiti blizinu. držanjem.dati učeniku o znanja da je primijećen neposluh uočiti neuljudnost.uzeti u obzir kontekst .pomno praćenje učeničkog ponašanja i rada za vrijeme nastave (podsjećati se dok ne prijeđe u naviku) • • • • • • • • • • pogledom preletjeti po razredu kružiti po prostoriji gledati učenike u oči pravilno rasporediti pitanja.potiče u učenika osjećaj ponosa i samopoštovanja te vrijednosti • organizacijski nadzor u učionici .to isto učenici ne smiju raditi za vrijeme sata • kompetentno poučavanje . a ako to nije dovoljno treba progovoriti premještanje učenika ako je potrebno nakon što ih se na vrijeme upozori na to UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI 13 .slobodno hodanje prostorijom.opuštenim.uspostava jasnih pravila ponašanja i očekivanja u vezi s učeničkim ponašanjem te nametanje svog stajališta u situaciji izbijanja sukoba • uspješno rješavanje učeničkog neposluha .dio odnosa učenika prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava roditelja . započinjanje razgovora i usmjeravanjem aktivnosti.Temeljna nastavna umijeća .

prilikom davanja savjeta učeniku važno je dopustiti da on govori kako bi shvatio da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obećao da će se ubuduće ponašati pristojno . gledanjem učenika u oči i kratkom pauzom prije nastavka aktivnosti pojačava se dojam izbjegavati sukobe.povezanost prijekora s dosljednim očekivanjem izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti 14 . a ne pred cijelim razredom. eventualno pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju PRIJEKORI = verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odražavaju njegovo nezadovoljstvo neposluhom učenika . ne preklinjati izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta) izbjegavati ljutnju istaknuti što je potrebno činiti. javni prijekor bez spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu) sprečavanje da ne dođe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad do njega već dođe može se reći koje je pravilo prekršeno i zašto izbjegavati neugodne prijekore (ponižavajuće) izbjegavati nepravedne usporedbe biti dosljedan.Temeljna nastavna umijeća .ne se dati uvući u svađu (ako je učenik prenapet bolje je odgoditi prijekor i potražiti uzrok i dati savjet) .važno je da učenik razmisli o svom ponašanju i posljedicama .jasnoća i strogost u tonu i sadržaju.obilježja umješnog i djelotvornog služenja prijekorima: • • • • • • • prekoriti stvarnog krivca čvrstoća.tihi šapat.u slučaju većeg problema treba se posavjetovati s kolegama.neverbalno.njima se valja služiti rijetko i uz umješno poučavanje .na emocionalnu reakciju učenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon sata nego raspravljati na satu • • • • • • • • kritizirati ponašanje. a ne se općenito žaliti pojačati psihološki učinak. a ne učenika (ličnost) prekoriti učenika osobno.

u školi se koristi u sve tri svrhe.moralno zaslužena kazna nakon prijestupa zastrašivanje.formalni čin (≠prijekora) koji učeniku treba biti neugodan.prepisivanje.objasniti mu .prekoriti učenika i naznačiti da se to neće tolerirati niti kod drugih KAZNE .da učenici izbjegavaju neželjeno ponašanje zbog straha od posljedica rehabilitacija. a koji mu treba pomoći da se ubuduće pristojno ponaša .3 najvažnije svrhe: • • • odmazda. sastavci .Temeljna nastavna umijeća • • izbjegavati prekoravati cijeli razred. nego služe za gušenje neposluha ne rješavaju uzrok neposluha usmjeravaju pozornost na neposluh Vrste kazni: • pismene zadaće.možda nisu svi krivi egzemplarni prijekor. ali bi rehabilitacija trebala biti najvažnija jer uključuje odgojni element Nedostaci: • • • • • • • neprimjeren model ljudskih odnosa potiču zabrinutost i zlovolju kratkotrajan učinak „početnog šoka“ potiču na osmišljavanje načina kojima bi se izbjegle ne potiču dobro ponašanje.važno je da učenik shvati da je ona u njegovu interesu.ako učenički neposluh potraje .zadržavanje učenika za vrijeme odmora ili poslije škole da nešto radi ili en radi ništa 15 .pomoći učeniku shvatiti moralni prijestup .ne smije se zahtijevati da za kaznu doma čine nešto što su trebali u školi jer se nastavno gradivo en smije smatrati kaznom • ostanak „u kazni“.

kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu riješiti razgovorom i pomoći kod učenja .nedostatak je da može izazvati sukob obavještavanje ravnatelja i(li) roditelja.nedostatka je da se učenik može osjećati označenim pa se tako i ponašati simboličko kažnjavanje.mora učenicima biti odbojna (npr.moraju biti pravodobne.najčešće „čistilište“ prije prelaska u novu školu .Temeljna nastavna umijeća • • • • • • gubitak povlastica. i primjerene prekršaju . nije dobro ako oni priželjkuju da ih se isključi s nastave) SUKOBI . zabrana izleta) isključenje s nastave verbalno zastrašivanje.lako se može doživjeti osvetoljubivim i nepravednim (npr.učenik može reagirati: • • • • jer je napet zbog problema s učenjem smatra disciplinsku mjeru nepravednom zbog tjelesnog ili verbalnog zastrašivanja jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode .ako dođe do sukoba treba: • • • • • • zadržati mir i objektivno sagledati situaciju smirivati situaciju biti svjestan eksplozivnosti situacije poslužiti se svojim društvenim umijećima kako bi situacija ispala manje neugodna pokušati spasiti i svoj i učenikov obraz zatražiti pomoć ako je potrebno DRUGI POSTUPCI: 16 .mora se povezati s politikom škole prema disciplini .sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu zabrana dolaska na nastavu.neposredno nakon neposluha.

među nastavnicima dogovoreno promatranje učenika i pisanje izvještaja na temelju kojih se donosi sud o učenikovu ponašanju .bihevioralni pristup nagradama i kaznama 7.da se smire i razmisle .standard postignuća na svršetku određenog obrazovnog razdoblja 17 .obećati učeniku unaprijed određenu nagradu bude li se dobro ponašao (npr.usmjereno na pronalaženje grešaka i manjkavosti u učeničkom radu.razgovor s roditeljima .Temeljna nastavna umijeća . neka aktivnost) .kao znak jesu li učenici spremni za određeni tip učenja dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola Opasnosti: • • • učenikovo razočaranje koje ga može odvući u začarani krug sve slabijeg uspjeha oduzimanje previše vremena nastavnicima i učenicima usmjeravanje na uspjeh dobrih učenika nauštrb kvalitete obrazovanja u razredu VRSTE OCJENJIVANJA: • • formativno. pruža savjete i podatke za budući rad sumativno. OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA = aktivnosti kojima se prati učenikov uspjeh SVRHE OCJENJIVANJA: • • • • • • • osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku osigurati učenicima povratne informacije.usporedba s očekivanim standardom motivirati učenike osigurati evidenciju napretka poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje.uvjetovani dogovor.prostorije za neposlušne učenike.

predavanje rada sa svrhom da ga se ocjeni Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja: • • • • • • formativni – sumativni utemeljeni na normama – utemeljeni na mjerilima unutarnji – vanjski neslužbeni – službeni trajni – jednokratni ocjenjivanje postupaka – ocjenjivanje završnog proizvoda OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU .visok stupanj podudarnosti ocjena različitih ocjenjivača ocjenjivanje postupaka.utemeljeno na praćenju rada u razredu formalno.na temelju standarda postignuća u raznim oblicima ocjenjivanja. ali precizno određuje poteškoće u učenju ili probleme interno.ocjenjivanje aktivnosti u hodu temeljeno na neposrednom promatranju rada učenika ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda.poklapa se s formativnim. završna ocjena jednokratno. najboljih 10% učenika.treba se služiti raznovrsnim ocjenjivačkim aktivnostima 18 .odličan.ocjenjuje se učenik na temelju toga je li zadovoljen određeni opis postignuća bez obzira na druge učenike dijagnostičko.učenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih učenika (pr. …) ocjenjivanje na temelju mjerila.praćenje mora biti ispitivačko i aktivno .završna ocjena temeljena na standardu postignuća postignutom isključivo na svršetku tečaja ili programa objektivno.ocjenjivanje se unaprijed najavi i omogućuje se priprema trajno.Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • • • • normativno.ocjenjivačke aktivnosti koje su osmislili ispitivači izvan škole neformalno.dio sata određenog nastavnika koji ga je osmislio eksterno.

povezanost s pedagoškim rezultatima koje si je odredila škola. a ne pokušava se osvrnuti na svoj rad u cjelini 19 . mora se održavati u primjerenim okolnostima.izvješća roditeljima trebaju biti pravedna i informativna.refleksivno poučavanje= kritičko promišljanje o vlastitom radu u nastavi i potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika .standardizirani i normirani testovi omogućuju nastavniku da usporedi rezultat s očekivanim rezultatima za učenike određene dobi OCJENJIVAČKA AKTIVNOST U PRAKSI . učenje novog. učenike valja obavijestiti.važno je učenicima objasniti što se od njih očekuje i pripremiti ih za ocjenjivanje za koje se odlučimo .korist od evidencije učeničkog napretka ovisi o tome koliko se ti podaci upotrjebljujusuviše podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traćenje vremena .samostalno ili unutar nekog akcijskog istraživanja tj. korisne za razvitak učeničkih organizacijskih sposobnosti i radnih navika. primjena naučenog . ocjenjivanje treba biti valjano… .program usavršavanja .kratki testovi trebaju biti poticajni. treba biti brižno osmišljena. a ne buditi strah .većina nastavnika kreće u promišljanje zbog nekog problema koji ih muči.treba imati na umu niz važnih momenata: pravednost.Temeljna nastavna umijeća . a ne samo kritizirati 8.formalnog programa istraživanja OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU .domaće zadaće – povratna informacija kako učenik radi bez tuđe pomoći. OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA . treba varirati različite vrste i oblike ocjenjivanja.dva najvažnija aspekta: • • ustanoviti KOJA je obilježja vlastite nastave potrebno usavršiti (sam ili uz pomoć) KAKO najbolje poboljšati soj rad na određenom području.istaći što treba uraditi.

Temeljna nastavna umijeća . u promišlajnje treba uključiti i druge aspekte njegova arda promatranje u razredu razgovor faza promjene.poslije sata ili radnog dana snimanje nastave.ocjenjivač i nastavnik trebaju imati suradnički odnos temeljen an povjerenju i poštovanjuravnopravnost .pažljivo priopćavanje povratnih informacija. upitnikom.treba naznačiti da promjena ne mora značiti da je dosadašnja nastava bila manjkava ili da je nastavnik loš .pripreme.oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najčešće se služe nekom formalnom shemom.mapa rada profesora.razrađenije. variraju formatom i sadržajem .osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvice.nekoliko važnih elemenata: 20 .razgovorom. molbom da vode dnevnik OCJENJIVANJE NASTAVNIKA 4 najvažnije faze: • • • • predocjenjivačka faza. komentari o satu. podrška i pomoć nastavniku da provede dogovoreni razvojni program . povratne informacije mentora PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADAŠNJEM ARDU Metode: • • • • vođenje dnevnika.audio ili videovrpcom prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazočni na našim satovimadobro je i promatrati druge prikupljanje povratnih informacija od učenika.dogovoreno ocjenjivanje RASPOREĐIVANJE VREMENA . treba shvatiti način nastavnikova razmišljanja .od nastavnika se traži da razmisli o svome radu i području kojeg bi voljeli poboljšati.pr. popis pitanja vezanih uz praksu .podizanje pitanja i problem ana višu razinu.

različiti izvori . prepričavanje problema) .probleme treba rješavati što prije .kratkotrajno/srednjoročno/dugoročno uskladiti vrijeme sa zadaćama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji) brzo rješavanje manje važnih zadaća ne odugovlačiti biti realan znati reći „ne“. stavljanje događaja u perspektivu.održati ravnotežu između poslovnog i osobnog života 21 . sagledavanje s drugih strana.odrediti što izaziva stres i zašto te odlučiti što poduzeti kako bi se protiv njega uspješno borili „palijativne“ tehnike. podjela zadaćnica i slično) .tehnike ublažavanja stresa kada on ne nestaje (pr.razmisliti nismo li za neke i sami odgovorni .uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroženim svoje dostojanstvo ili zdravlje u neugodnoj situaciji .dogovaranje s kolegama. emocionalni odmak.ne natrpavati se nepotrebnim delegirati posao.nešto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za što nama treba sto godina ili na učenika (pr.Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • svijest o vremenu odrediti prioritete planiranje vremena.umanjuje kvalitetu poučavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa čak i kvalitetu komunikacije s učenicima Načini borbe protiv stresa: • • tehnike „neposredne akcije“.ne stvarati dodatne pritiske učenicima u neko ispito vrijeme ako se to može izbjeći STRES .

Temeljna nastavna umijeća 22 .