Temeljna nastavna umijeća

CHRIS KYRIACOU: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA
1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEĆA (teaching skills)
OBILJEŽJA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • uključuje svrhovito i na cilj usmjereno ponašanje razina stručnosti odražava se kroz njihovu preciznost, ležernost i osjetljivost na kontekst može ih se poboljšati školovanjem i praksom

- umijeće uspješnog poučavanja zahtijeva razvitak sposobnosti odlučivanja (ŠTO treba uraditi) i praktičnih umijeća (KAKO ću to učiniti) NASTAVNA UMIJEĆA= raščlanjene i smislene nastavničke aktivnosti koje potiču učenje 3 VAŽNA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • znanje- o predmetu, učenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecajima drugih čimbenika na učenje i poučavanje, o vlastitim nastavnim umijećima odlučivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakšeg postizanja predviđenih ped. rezultata radnje- ponašanje nastavnika sa svrhom poticanja učenika na učenje

- najvažnije obilježje nastavnih umijeća: to su sračunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom riješiti određeni problem - problem u najširem smislu: kako najlakše postići željene obrazovne ciljeve - problem u užem smislu: kratkoročni i neposredni problemi (pr. Kako smiriti učenika bez prekidanja rada?) i dugoročni problemi (pr. Koji je najbolji udžbenik?) - umijeća variraju od širokih i općenitih (pr. priprema nastavnog sata) do specifičnih (pr. koliko čekati učenikov odgovor)- popisi su teško konačno odredivi i variraju od autora do autora

1

Temeljna nastavna umijeća

POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • • • • • planiranje i priprema izvedba nastavnog sata vođenje i tijek nastavnog sata razredni ugođaj disciplina ocjenjivanje učeničkog napretka osvrt i prosudba vlastitog rada

- između tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog područja pridonose drugom Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJŠAVANJA NASTAVNIH UMIJEĆA: 1. kognitivna- shvaćanje, promatranje i proučavanje nastavnih umijeća 2. praksa 3. povratne informacije- promatrač, audio-vizualne snimke i td. - treća se faza spaja opet s prvom kao dio trajnog usavršavanja što je osobna obaveza, ali i obaveza institucija u kojima radimo

2. PLANIRANJE I PRIPREMA
ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME: • • • • odluka o ped. ciljevima koje se želi postići izbor aktivnosti i pismena priprema za nastavni sat- redoslijed, predviđeno vrijeme, predviđeno gradivo i materijal priprema nastavnih sredstava i pomagala odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati učenički napredak

- potrebno je zadovoljiti potrebe učenika- kako će razni učenici doživjeti sat i kako bi to moglo potaći njihovo učenje

2

prosudba vremena aktivnosti . ali stanjem u razredu primjereniju aktivnost PEDAGOŠKI CILJEVI: .opisuju aspekte učenja učenika • • oni koji pridonose intelektualnom razvoju oni koji doprinose socijalnom razvoju .važnost prilagodljivosti.usmjeravanje nastavnog sata stanju na terenu.smanjuje vrijeme na satu utrošeno na donošenje odluka i usmjeravanje tijeka sata .promišljanje o vrsti učenja na satu i povezivanje ped.potrebe učenika. reakciju na aktivnost . ciljeva s nastavnim satom i onim što znamo o učenicima . postavke koje treba ponoviti i sl) . njihovu sposobnost.pripremanje materijala.mora biti povezan s općim kurikulumom.uzeti u obzir kontekst nastavnog sata.promišljanje o ustroju i sadržaju nastavnog sata.Temeljna nastavna umijeća SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA: . a da pri tome čine intelektualno smislenu cjelinu i olakšavaju učenje ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI: . ali odluka o tome koliko važnosti pridati pojedinim temama ovisi o nastavnikovom mišljenju o njihovoj važnosti i težini .sloboda nastavnika . interese i motivaciju.ciljeve treba povezati s prošlim i budućim radom učenika IZBOR SADRŽAJA: . a ne prema aktivnosti . s iskustvom je učitelju lakše prijeći na neplaniranu. izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za učenike koji prije završe aktivnost.pismene bilješke će pomoći kod budućeg planiranja (dobro je na kraju predbilježiti nove spoznaje za slijedeći sat) .važno je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim će se redoslijedom ti dijelovi obrađivati.uzeti u obzir vrijeme održavanja sata i mogućnost potrebe ponavljanja gradiva koje nije dobro sjelo 3 .određuju se prema sadržaju učenja.

fotokopiranje radnih listića i sl. primjereni i standardizirani (svaki se učenik ocjenjuje na jednak način) .didaktički materijalni mogu već postojati.brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti.odluka o tome koliko će se učenika ocijeniti određenog sata i kako .proba i provjera tehničkih pomagala . zanimanje i motivaciju učenika .materijali za praćenje i ocjenjivanje moraju biti valjani (ocjenjuju ono što tvrde da ocjenjuju).promatrati lica . IZVEDBA NASTAVNOG SATA NASTAVNIKOVO PONAŠANJE .važnost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu . a možemo ih izraditi i sami MATERIJALI ZA PRAĆENJE I OCJENJIVANJE . ponavljanje.treba učenicima pružiti mogućnost da uče na različite načine (ne nužno unutar jednog sata) .) . domaće zadaće PRIPREMANJE NASTAVE .formalno i redovito praćenje učeničkog napretka i rezultata je obavezno . pismeno.potrebno je koristiti različite materijale i vrste odgovora (usmeno.treba reagirati na povratne informacije. testovi.način rada jednako je važan kao i sadržaj rada 4 .utjecaj drugih aktivnosti .prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmještaj klupa.priprema nastavnih materijala.aktivnosti moraju pobuditi i održavati pozornost.Temeljna nastavna umijeća .pričekati da učenici kažu što ne razumiju i aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak .jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se učenici osposobe unutar nje organizirati i održavati koncentraciju i rad PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA: . promatranjem…) 3.

pitanja „višeg“ (logično razmišljanje. treba biti što kraće . samouvjeren i svrhovit kako bi se potaklo zanimanje za nastavu .ne može trajati cijeli sat jer se učenici teško mogu koncentrirati tako dugo. raščlamba i prosudba) ≠ pitanja „nižeg“ tipa (prisjećanje i nabrajanje) .ne prozivati učenika prije nego li se kaže pitanje jer se tako zadržava pažnja 3.tumačenje je često usporedno s postavljanjem pitanja .bitan je optimizam . stajališta i pitanja .dobra priprema omogućava bolji osjećaj an satu .rječnik mora biti prilagođen učenicima .treba pratiti i provjeravati razumijevanje slušača 2.potrebno je biti siguran.otvorena (više odgovora)≠zatvorena pitanja (jedan odgovor) .korištenje primjera.izmjena učenikovih i nastavnikovih tumačenja.najčešće se javlja na početku sata (privlačenje pozornosti. dobro je da su vezani uz život učenika .pitanja moraju imati svrhu i biti prilagođena učenicima .nastavnik odlučuje o rasporedu klupa i o tome koliko će voditi i usmjeravati raspravu 5 . povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama) . opušten. objašnjavanje svrhe nastavne jedinice.povećati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja . usmeno izlaganje .po potrebi potpitanja . vođenje razredne nastave .čak i netočne .Temeljna nastavna umijeća .iskoristiti učeničke odgovore.važna je jasnoća .obuhvatiti što više učenika . postavljanje pitanja .govor treba biti tečan i pri tome treba gledati sve učenike redom i to u oči PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK MOŽE POSLUŽITI: • nastavnikove usmene aktivnosti uglavnom ovise o nastavniku 1.dobro je koristiti glas i govor tijela za odražavanje pažnje učenika .

nije lako odrediti. 7. 9. 5.individualne aktivnosti omogućuju učenicima da rade svojom brzinom . komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje od 2 do 6 članova) . vođene aktivnosti… neformalni. praktične vježbe projekti rješavanje problema radni listići kompjuterske igre dramatizacije 10.mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja .proizlaze iz sklonosti učenika određenim aktivnostima učenja i zadacima .teško je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najčešće kombiniraju STILOVI UČENJA: .u jednom razredu nije moguće radom odgovoriti na omiljeni stil svakog učenika .dobro je da učenik razvije djelotvorno učenje i stilovima kojima je manje sklon PRILAGODBA AKTIVNOSTI UČENICIMA: 6 .loše oblikovane i netočne izjave se moraju izlučiti kroz razgovor.treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad . 8.grupni rad. a i variraju ovisno o pojedincu .suradničke aktivnosti omogućuju razmjenu ideja.Temeljna nastavna umijeća . 6.usmeno izlaganje. manja kontrola nastavnika .proizlaze iz sklonosti nastavnika određenim aktivnostima učenja u poučavanju • • formalni (tradicionalni).učenici moraju raspolagati određenim sposobnostima za ovaj oblik rada . rasprave u skupinama .nastavnik kruži po razredu. prati rad i pomaže učenicima 4. a ne prekidati i nemilosrdno pobijati • obrazovne zadaće . drugačija organizacija prostora.aktivno učenje je poticajnije STILOVI POUČAVANJA: .

stariji vršnjaci mogu pomagati mlađima UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA: . poticajni i primjereno zahtjevni . popis učeničkih ideja koje će se poslije analizirati .šk.“) 7 .Temeljna nastavna umijeća .nakon početnog komešanja treba dati nedvosmislen i jasan znak za početak sata („Pažnja. upute za zadatak.poticajno .da se od slabijih ne prestane više očekivati) .ne govoriti dok pišeš po ploči! . VOĐENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA POČECI. PRIJELAZI I SVRŠETCI .darovitijim i slabijim učenicima dobro je zadavati zadatke koji će njima biti zanimljivi.na raspolaganju je širok raspon izvora i materijala .uvijek od učenika očekivati malo više. tj.treba organizirati izvore i materijale tako da učenici ne moraju dugo čekati da dođu do njih .metoda skela = stručno mentorstvo grupi učenika u nekoj aktivnosti .aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti preteške.važnost točnosti.dobro pripremljena i pregledna školska ploča.grupe heterogenih sposobnosti omogućuje lepezu sposobnosti .uzeti u obzir interese i potrebe učenika .pokazatelj standarda kvalitete rada koja se očekuje i od učenika . moraju ostvarivati optimalni napredak . da nastavni sat počne prilično brzo nakon vremena službeno predviđenog za njegov početak . ali i prisniji kontakt između učenika i učitelja .nastava se prilagođava učenicima i individualnim radom (= vođenjem) kojim se omogućava stručna pomoć. podsjetnik.provjeriti kvalitetu i primjerenost temi .istaknuti učenicima da su izvori zajednički i da s njima treba biti pažljiv 4.natuknice. nove riječi. ploča i grafoskop. molim.dobro je i grupiranje učenika u skladu sa sklonostima i(li) sposobnostima (oprezno.

). prikupljanje opreme… . nastavni je sat predug ili prespor… .konstruktivne i korisne povratne informacije učenicima valja dati kao podršku i poticaj za daljnji napredak. ali i signal učenicima da se njihov rad prati. nekoliko zaključaka ili sažetaka o postignutom . poticaj motivaciji i zalaganju 8 .zanimanje za nastavu može se održati ako se učenicima točno kaže koliko će vremena i truda morati uložiti u pojedini zadatak ili aktivnost.ne dati da izgube disciplinu ODRŽANJE UČENIČKOG SUDJELOVANJA .mnogo je razloga za pad učeničke pozornosti.Temeljna nastavna umijeća .što manje prekidati tijek sata . „skokoviti“ su potrebni samo iz opravdanih pedagoških razloga .dobre upute smanjuju skokovitost .mentalni se okvir izgrađuje i provjerom jesu li svi spremni .aktivno i pasivno praćenje omogućuju nastavniku da spozna kako najbolje potaći suradnju .dodatne upute pojedinim učenicima i opomene mogu se izreći individualno da se ne prekida ili odgađa aktivnost drugih .ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se počne sa satom dok svi en paze to će biti znak drugima da niti oni ne moraju paziti .zadavanje zadaće.osmišljene aktivnosti moraju iti pedagoški djelotvorne i u kojima će učenici imati što raditi .ako treba aktivnosti se mogu produljiti .praktična korist.na kraju dati nekoliko pohvalnih riječi u vezi s naučenim gradivom.prijelazi među aktivnostima trebaju biti „glatki“.ne dati im da se počnu pakirati prije znaka .sat treba završiti na vrijeme .preduga aktivnost.tako se stvara uspješan uvod u nastavni sat koji će olakšati učenje tijekom nastave .tako da na vrijeme završe i sat se dalje nastavi .pripremanje učenika na završetak sata.nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem sata s prethodnim aktivnostima („Sjećate li se da smo prošlog tjedna…“ ili „Može li mi netko reći što je…“ i sl.nastavnik odlučuje kada će i kako načiniti prijelaz.najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti .

rad u grupama.kod svakog je profesora drugačije .Temeljna nastavna umijeća POTPORA NASTAVE -„društveni element“. „Manje galame!“) .u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan učenik.smjene u nedostatku kompjutera KRETANJE UČENIAK I GALAMA . na koji način i s kojim ciljem? .učenicima treba naznačiti vremensko ograničenje .nepostojanje standarda. kada. izvještavanje o rezultatima .kretanje i galama su poželjni kada imaju svrhu („organizirani kaos“).ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored .kompjuterski programi. zadatak mora biti jasan.ako se rezultati trebaju čekati dobro ju je spojiti s nekom drugom aktivnosti . a ne se žaliti općenito (pr.tko može s kime razgovarati.zahtijeva organiazciju.organizacija razgovora prilikom aktivnosti . gdje. svi moraju dobro čuti što se govori .kad poraste galama preporuča se reći nešto o radnom ugođaju koji očekujemo (pr.“).ne smije se dopustiti žamor ili nekakva popratna buka .pravila kada tko smije ustati i šetati .promatrač se ne treba dulje zadržavati u skupinama jer time može kočiti rad skupine . o čemu.potrebno je održavati primjereni nadzor nad kretanjem učenika u učionici i zadržati galamu na podnošljivoj razini .učenici moraju biti na svojim mjestima . „Neka govori samo jedan član grupe.praktične aktivnosti. a ne kad su samo metež 9 .

radni.to je svrhovit. uči za sebe vanjska motivacija.vanjsku motivaciju.3 najvažnija utjecaja na učenikovu motivaciju u razredu: • • • unutarnja motivacija.djelotvorna organizacija i ustroj nastavnog sata .povezivanje truda i uspjeha učenika s opipljivim nagradama i povlasticama .unutarnju motivaciju.umješna upotreba nastavnikove pohvale čini je snažnim motivatorom 10 . mogućnost izbora.snažno utječe na učenikovu motivaciju i odnos prema učenju USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOĐAJA .važno je da nastavnik ima visoka očekivanja od učenika.„brižna nježnost“ u odnosu s učenicima . ali izazovna Treba iskoristiti: .a to je da su učenici i njihovo učenje silno važni . srdačan.realna.učenikova znatiželja. RAZREDNI UGOĐAJ .što manje gubitaka vremena .pozitivan se razredni ugođaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje prožimaju nastavu.Temeljna nastavna umijeća 5. knjiga) jer može loše djelovati na slabije učenike . opušten.teme vezane sa životnim iskustvima učenika.važan čimbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugođaja .smireno rješavanje učeničkog neposluha .uzajamno poštivanje i razumijevanje MOTIVIRANJE UČENIKA .nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr.aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan same aktivnosti učenikovo očekivanje (ne)uspjeha . pokazivanje kako su im se kompetencije povećale .red. poticajan i sređen ugođaj .

odgovarajuća oprema.neuredne klupe treba posložiti prije početka sata 11 .ne se ponašati netrpeljivo i s visine prema učeniku koji ima problem .kod učeničkih pogrešaka treba dati uputu kao pomoć.govor tijela odašilje neverbalne poruke .pozitivni komentari.učenici najbolje uče kada se taj odnos temelji na uzajamnom poštovanu i razumijevanju . učeničkog svjetonazora te koncepcije osobnog djelovanja i mogućnosti izbora . osobnog razvoja.osobno zanimanje za napredak pojedinih učenika.pokazivanje učenicima da ih se razumije (primjećivanje stvari koje ih se tiču) .treba isticati važnost cijele osobe. poticajni.čista i uredna prostorija.stručnost u radu odaje brigu za učenika i njegovo poštivanje . ugodna svjetla i prozračna učionica kod učenika razvija pozitivna očekivanja od nastave .ukazivanje na važnost neke teme ili aktivnosti.Temeljna nastavna umijeća . dobrim rezultatom na testovima… .nije dio samog sata.treba biti funkcionalan. ali i skrivenog kurikuluma na učenike .izloženi učenički radovi.ne smije se isticati neuspjeh učenika uspoređujući ih s odlikašima . da uspjeh ovisi o njima ODNOS S UČENICIMA .povezivanje komentara s njihovim potrebama i minulim radom IZGLED I SASTAV RAZREDA . dobra vidljivost nastavnika i ploče . plakati .razborita upotreba humora. ali snažno utječe na razredni ugođaj .moraju osjećati da uz uložen napor mogu uspjeti.razmještaj klupa.povezivanje s željenim kvalifikacijama. pohvalni i opuštajući potiču učeničku samosvijest .praćenjem na satu i brzom i poticajnom pomoći treba što više smanjiti frustracije koje bi loše pripremljena aktivnost mogla stvoriti kod učenika .izgled nastavnika također govori o njemu . zadržavanje autoriteta pri tome POVEĆAVANJE UČENIČKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA . a ne prijekor .pružanje dobrog primjera za ono što se od njih očekuje . ohrabrujući.snažan utjecaj formalnog.očekivanje uspjeha.

potrebna da se organizira učenje. ometanje drugih učenika. DISCIPLINA = red potreban da bi učenici djelotvorno učili . odsutnost duhom. a ne kao izvor moći .miješani razredi poručuju da su svi jednako važni . upadice. ali i nastavnika.utjerivanje straha u kosti kao strategija gušenja neposluha je nepoželjno jer usporava uspostavu pozitivnog razrednog ugođaja PRIRODA UČENIČKOG NEPOSLUHA .rjeđi su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija. neizvršavanje zadaće. neprihvaćanje autoriteta. tjelesna nasrtljivost .bitno je da se ne obeshrabre skupine koje se smatra prosječnima ili ispodprosječnima 6. školski uspjeh) utječe na očekivanja učenika. negativan odnos prema školi i učenju. nego i o očekivanjima učenika i o običajima škole . emocionalni problemi. niska školska samosvijest (učenici se teško upuštaju u aktivnost iz straha od neuspjeha).važno je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda važnija umijeća djelotvornog poučavanja nego odnos nastavnika prema učeničkom neposluhu .Temeljna nastavna umijeća . dugotrajan umni napor.disciplina ne ovisi samo o ponašanju i očekivanju nastavnika.najvažniji uzroci neposluha: dosada.najčešće su vrste učeničkog neposluha: brbljanje.razred sastavljen po nekom kriteriju (pr. kašnjenje na nastavu . druželjubivost. galama. nedostatk negativnih posljedica USPOSTAVA AUTORITETA . nemogućnost da se izvrši aktivnost. bezrazložno odlaženje s mjesta.is sastav razreda je važna poruka .ovisi o 4 najvažnija obilježja nastavnikove zadaće: • iskazivanje statusa 12 .

nekoliko pitanja jednom učeniku bit će znak da se uključi u raspravu iskoristiti blizinu. držanjem. izrazom lica i gledanjem u oči .potiče u učenika osjećaj ponosa i samopoštovanja te vrijednosti • organizacijski nadzor u učionici .pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu.približiti se pričalicama umjesto prekidanja tijeka sata zbog njih pružiti pomoć mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo uočiti neposluh.opuštenim. a ako to nije dovoljno treba progovoriti premještanje učenika ako je potrebno nakon što ih se na vrijeme upozori na to UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI 13 .dio odnosa učenika prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava roditelja .Temeljna nastavna umijeća .to isto učenici ne smiju raditi za vrijeme sata • kompetentno poučavanje . da nas zanima i da možemo stručno organizirati nastavne aktivnosti .uspostava jasnih pravila ponašanja i očekivanja u vezi s učeničkim ponašanjem te nametanje svog stajališta u situaciji izbijanja sukoba • uspješno rješavanje učeničkog neposluha . započinjanje razgovora i usmjeravanjem aktivnosti.slobodno hodanje prostorijom. sigurnim ponašanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje glasom.dati učeniku o znanja da je primijećen neposluh uočiti neuljudnost.pomno praćenje učeničkog ponašanja i rada za vrijeme nastave (podsjećati se dok ne prijeđe u naviku) • • • • • • • • • • pogledom preletjeti po razredu kružiti po prostoriji gledati učenike u oči pravilno rasporediti pitanja.reagirati na manji neposluh kako ne bi došlo do većeg KAKO PREDUHRITTI UČENIČKI NEPOSLUH .uzeti u obzir kontekst .iznenađen i strog pogled da pokažemo ako nismo zadovoljni.

Temeljna nastavna umijeća . a ne se općenito žaliti pojačati psihološki učinak. ne preklinjati izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta) izbjegavati ljutnju istaknuti što je potrebno činiti.njima se valja služiti rijetko i uz umješno poučavanje .važno je da učenik razmisli o svom ponašanju i posljedicama .obilježja umješnog i djelotvornog služenja prijekorima: • • • • • • • prekoriti stvarnog krivca čvrstoća.ne se dati uvući u svađu (ako je učenik prenapet bolje je odgoditi prijekor i potražiti uzrok i dati savjet) .povezanost prijekora s dosljednim očekivanjem izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti 14 .neverbalno.na emocionalnu reakciju učenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon sata nego raspravljati na satu • • • • • • • • kritizirati ponašanje. javni prijekor bez spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu) sprečavanje da ne dođe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad do njega već dođe može se reći koje je pravilo prekršeno i zašto izbjegavati neugodne prijekore (ponižavajuće) izbjegavati nepravedne usporedbe biti dosljedan.u slučaju većeg problema treba se posavjetovati s kolegama. a ne učenika (ličnost) prekoriti učenika osobno. eventualno pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju PRIJEKORI = verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odražavaju njegovo nezadovoljstvo neposluhom učenika . gledanjem učenika u oči i kratkom pauzom prije nastavka aktivnosti pojačava se dojam izbjegavati sukobe.jasnoća i strogost u tonu i sadržaju.prilikom davanja savjeta učeniku važno je dopustiti da on govori kako bi shvatio da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obećao da će se ubuduće ponašati pristojno . a ne pred cijelim razredom.tihi šapat.

formalni čin (≠prijekora) koji učeniku treba biti neugodan. nego služe za gušenje neposluha ne rješavaju uzrok neposluha usmjeravaju pozornost na neposluh Vrste kazni: • pismene zadaće.objasniti mu .Temeljna nastavna umijeća • • izbjegavati prekoravati cijeli razred.moralno zaslužena kazna nakon prijestupa zastrašivanje.prekoriti učenika i naznačiti da se to neće tolerirati niti kod drugih KAZNE . ali bi rehabilitacija trebala biti najvažnija jer uključuje odgojni element Nedostaci: • • • • • • • neprimjeren model ljudskih odnosa potiču zabrinutost i zlovolju kratkotrajan učinak „početnog šoka“ potiču na osmišljavanje načina kojima bi se izbjegle ne potiču dobro ponašanje.zadržavanje učenika za vrijeme odmora ili poslije škole da nešto radi ili en radi ništa 15 . a koji mu treba pomoći da se ubuduće pristojno ponaša .možda nisu svi krivi egzemplarni prijekor.u školi se koristi u sve tri svrhe.da učenici izbjegavaju neželjeno ponašanje zbog straha od posljedica rehabilitacija.ako učenički neposluh potraje .3 najvažnije svrhe: • • • odmazda.ne smije se zahtijevati da za kaznu doma čine nešto što su trebali u školi jer se nastavno gradivo en smije smatrati kaznom • ostanak „u kazni“.važno je da učenik shvati da je ona u njegovu interesu. sastavci .pomoći učeniku shvatiti moralni prijestup .prepisivanje.

neposredno nakon neposluha.mora učenicima biti odbojna (npr.nedostatka je da se učenik može osjećati označenim pa se tako i ponašati simboličko kažnjavanje.lako se može doživjeti osvetoljubivim i nepravednim (npr.sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu zabrana dolaska na nastavu.učenik može reagirati: • • • • jer je napet zbog problema s učenjem smatra disciplinsku mjeru nepravednom zbog tjelesnog ili verbalnog zastrašivanja jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode . i primjerene prekršaju .nedostatak je da može izazvati sukob obavještavanje ravnatelja i(li) roditelja. zabrana izleta) isključenje s nastave verbalno zastrašivanje.Temeljna nastavna umijeća • • • • • • gubitak povlastica. nije dobro ako oni priželjkuju da ih se isključi s nastave) SUKOBI .mora se povezati s politikom škole prema disciplini .najčešće „čistilište“ prije prelaska u novu školu .ako dođe do sukoba treba: • • • • • • zadržati mir i objektivno sagledati situaciju smirivati situaciju biti svjestan eksplozivnosti situacije poslužiti se svojim društvenim umijećima kako bi situacija ispala manje neugodna pokušati spasiti i svoj i učenikov obraz zatražiti pomoć ako je potrebno DRUGI POSTUPCI: 16 .moraju biti pravodobne.kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu riješiti razgovorom i pomoći kod učenja .

bihevioralni pristup nagradama i kaznama 7. OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA = aktivnosti kojima se prati učenikov uspjeh SVRHE OCJENJIVANJA: • • • • • • • osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku osigurati učenicima povratne informacije.Temeljna nastavna umijeća .obećati učeniku unaprijed određenu nagradu bude li se dobro ponašao (npr.da se smire i razmisle .uvjetovani dogovor.usmjereno na pronalaženje grešaka i manjkavosti u učeničkom radu.usporedba s očekivanim standardom motivirati učenike osigurati evidenciju napretka poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje. pruža savjete i podatke za budući rad sumativno. neka aktivnost) .kao znak jesu li učenici spremni za određeni tip učenja dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola Opasnosti: • • • učenikovo razočaranje koje ga može odvući u začarani krug sve slabijeg uspjeha oduzimanje previše vremena nastavnicima i učenicima usmjeravanje na uspjeh dobrih učenika nauštrb kvalitete obrazovanja u razredu VRSTE OCJENJIVANJA: • • formativno.standard postignuća na svršetku određenog obrazovnog razdoblja 17 .među nastavnicima dogovoreno promatranje učenika i pisanje izvještaja na temelju kojih se donosi sud o učenikovu ponašanju .razgovor s roditeljima .prostorije za neposlušne učenike.

predavanje rada sa svrhom da ga se ocjeni Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja: • • • • • • formativni – sumativni utemeljeni na normama – utemeljeni na mjerilima unutarnji – vanjski neslužbeni – službeni trajni – jednokratni ocjenjivanje postupaka – ocjenjivanje završnog proizvoda OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU .visok stupanj podudarnosti ocjena različitih ocjenjivača ocjenjivanje postupaka.utemeljeno na praćenju rada u razredu formalno. završna ocjena jednokratno.Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • • • • normativno.ocjenjivačke aktivnosti koje su osmislili ispitivači izvan škole neformalno.na temelju standarda postignuća u raznim oblicima ocjenjivanja.odličan. …) ocjenjivanje na temelju mjerila.ocjenjivanje aktivnosti u hodu temeljeno na neposrednom promatranju rada učenika ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda.treba se služiti raznovrsnim ocjenjivačkim aktivnostima 18 .praćenje mora biti ispitivačko i aktivno . najboljih 10% učenika.završna ocjena temeljena na standardu postignuća postignutom isključivo na svršetku tečaja ili programa objektivno.poklapa se s formativnim.dio sata određenog nastavnika koji ga je osmislio eksterno.ocjenjivanje se unaprijed najavi i omogućuje se priprema trajno.učenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih učenika (pr. ali precizno određuje poteškoće u učenju ili probleme interno.ocjenjuje se učenik na temelju toga je li zadovoljen određeni opis postignuća bez obzira na druge učenike dijagnostičko.

treba varirati različite vrste i oblike ocjenjivanja. korisne za razvitak učeničkih organizacijskih sposobnosti i radnih navika. učenike valja obavijestiti.dva najvažnija aspekta: • • ustanoviti KOJA je obilježja vlastite nastave potrebno usavršiti (sam ili uz pomoć) KAKO najbolje poboljšati soj rad na određenom području.domaće zadaće – povratna informacija kako učenik radi bez tuđe pomoći.program usavršavanja .formalnog programa istraživanja OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU .kratki testovi trebaju biti poticajni. učenje novog. a ne pokušava se osvrnuti na svoj rad u cjelini 19 . povezanost s pedagoškim rezultatima koje si je odredila škola.korist od evidencije učeničkog napretka ovisi o tome koliko se ti podaci upotrjebljujusuviše podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traćenje vremena .izvješća roditeljima trebaju biti pravedna i informativna. OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA . a ne buditi strah . primjena naučenog .većina nastavnika kreće u promišljanje zbog nekog problema koji ih muči. mora se održavati u primjerenim okolnostima.istaći što treba uraditi.važno je učenicima objasniti što se od njih očekuje i pripremiti ih za ocjenjivanje za koje se odlučimo .Temeljna nastavna umijeća .samostalno ili unutar nekog akcijskog istraživanja tj. a ne samo kritizirati 8.treba imati na umu niz važnih momenata: pravednost.standardizirani i normirani testovi omogućuju nastavniku da usporedi rezultat s očekivanim rezultatima za učenike određene dobi OCJENJIVAČKA AKTIVNOST U PRAKSI . treba biti brižno osmišljena.refleksivno poučavanje= kritičko promišljanje o vlastitom radu u nastavi i potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika . ocjenjivanje treba biti valjano… .

upitnikom.Temeljna nastavna umijeća . komentari o satu.dogovoreno ocjenjivanje RASPOREĐIVANJE VREMENA . popis pitanja vezanih uz praksu .od nastavnika se traži da razmisli o svome radu i području kojeg bi voljeli poboljšati. u promišlajnje treba uključiti i druge aspekte njegova arda promatranje u razredu razgovor faza promjene.razgovorom. molbom da vode dnevnik OCJENJIVANJE NASTAVNIKA 4 najvažnije faze: • • • • predocjenjivačka faza. podrška i pomoć nastavniku da provede dogovoreni razvojni program .razrađenije.oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najčešće se služe nekom formalnom shemom.nekoliko važnih elemenata: 20 .podizanje pitanja i problem ana višu razinu.audio ili videovrpcom prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazočni na našim satovimadobro je i promatrati druge prikupljanje povratnih informacija od učenika.osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvice. variraju formatom i sadržajem .mapa rada profesora.pr. treba shvatiti način nastavnikova razmišljanja .treba naznačiti da promjena ne mora značiti da je dosadašnja nastava bila manjkava ili da je nastavnik loš . povratne informacije mentora PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADAŠNJEM ARDU Metode: • • • • vođenje dnevnika.pripreme.ocjenjivač i nastavnik trebaju imati suradnički odnos temeljen an povjerenju i poštovanjuravnopravnost .poslije sata ili radnog dana snimanje nastave.pažljivo priopćavanje povratnih informacija.

Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • svijest o vremenu odrediti prioritete planiranje vremena. stavljanje događaja u perspektivu.tehnike ublažavanja stresa kada on ne nestaje (pr. sagledavanje s drugih strana.razmisliti nismo li za neke i sami odgovorni .umanjuje kvalitetu poučavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa čak i kvalitetu komunikacije s učenicima Načini borbe protiv stresa: • • tehnike „neposredne akcije“. podjela zadaćnica i slično) .odrediti što izaziva stres i zašto te odlučiti što poduzeti kako bi se protiv njega uspješno borili „palijativne“ tehnike.uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroženim svoje dostojanstvo ili zdravlje u neugodnoj situaciji .ne stvarati dodatne pritiske učenicima u neko ispito vrijeme ako se to može izbjeći STRES . prepričavanje problema) .dogovaranje s kolegama.održati ravnotežu između poslovnog i osobnog života 21 .probleme treba rješavati što prije . emocionalni odmak.nešto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za što nama treba sto godina ili na učenika (pr.ne natrpavati se nepotrebnim delegirati posao.različiti izvori .kratkotrajno/srednjoročno/dugoročno uskladiti vrijeme sa zadaćama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji) brzo rješavanje manje važnih zadaća ne odugovlačiti biti realan znati reći „ne“.

Temeljna nastavna umijeća 22 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful