Professional Documents
Culture Documents
1
Temeljna nastavna umijeća
- između tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog područja pridonose drugom
2. PLANIRANJE I PRIPREMA
- potrebno je zadovoljiti potrebe učenika- kako će razni učenici doživjeti sat i kako bi to
moglo potaći njihovo učenje
2
Temeljna nastavna umijeća
PEDAGOŠKI CILJEVI:
- opisuju aspekte učenja učenika
oni koji pridonose intelektualnom razvoju
oni koji doprinose socijalnom razvoju
- određuju se prema sadržaju učenja, a ne prema aktivnosti
- ciljeve treba povezati s prošlim i budućim radom učenika
IZBOR SADRŽAJA:
- mora biti povezan s općim kurikulumom, ali odluka o tome koliko važnosti pridati
pojedinim temama ovisi o nastavnikovom mišljenju o njihovoj važnosti i težini
- važno je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim će se redoslijedom ti dijelovi
obrađivati, a da pri tome čine intelektualno smislenu cjelinu i olakšavaju učenje
3
Temeljna nastavna umijeća
PRIPREMANJE NASTAVE
- prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmještaj klupa, fotokopiranje
radnih listića i sl.)
- proba i provjera tehničkih pomagala
- priprema nastavnih materijala- didaktički materijalni mogu već postojati, a možemo ih
izraditi i sami
NASTAVNIKOVO PONAŠANJE
- način rada jednako je važan kao i sadržaj rada
4
Temeljna nastavna umijeća
5
Temeljna nastavna umijeća
STILOVI POUČAVANJA:
- proizlaze iz sklonosti nastavnika određenim aktivnostima učenja u poučavanju
formalni (tradicionalni)- usmeno izlaganje, vođene aktivnosti…
neformalni- grupni rad, drugačija organizacija prostora, manja kontrola nastavnika
- teško je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najčešće kombiniraju
STILOVI UČENJA:
- proizlaze iz sklonosti učenika određenim aktivnostima učenja i zadacima
- nije lako odrediti, a i variraju ovisno o pojedincu
- u jednom razredu nije moguće radom odgovoriti na omiljeni stil svakog učenika
- dobro je da učenik razvije djelotvorno učenje i stilovima kojima je manje sklon
6
Temeljna nastavna umijeća
7
Temeljna nastavna umijeća
- ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se počne sa satom dok svi en paze to će biti
znak drugima da niti oni ne moraju paziti
- najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti
- nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem sata s prethodnim
aktivnostima („Sjećate li se da smo prošlog tjedna…“ ili „Može li mi netko reći što je…“ i
sl.)- tako se stvara uspješan uvod u nastavni sat koji će olakšati učenje tijekom nastave
- mentalni se okvir izgrađuje i provjerom jesu li svi spremni
- prijelazi među aktivnostima trebaju biti „glatki“, „skokoviti“ su potrebni samo iz opravdanih
pedagoških razloga
- nastavnik odlučuje kada će i kako načiniti prijelaz- ako treba aktivnosti se mogu produljiti
- dobre upute smanjuju skokovitost
- dodatne upute pojedinim učenicima i opomene mogu se izreći individualno da se ne prekida
ili odgađa aktivnost drugih
- na kraju dati nekoliko pohvalnih riječi u vezi s naučenim gradivom, nekoliko zaključaka ili
sažetaka o postignutom
- sat treba završiti na vrijeme
- pripremanje učenika na završetak sata- zadavanje zadaće, prikupljanje opreme…
- ne dati im da se počnu pakirati prije znaka
- ne dati da izgube disciplinu
8
Temeljna nastavna umijeća
POTPORA NASTAVE
-„društveni element“- tko može s kime razgovarati, o čemu, gdje, kada, na koji način i s kojim
ciljem?
- organizacija razgovora prilikom aktivnosti
- u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan učenik, svi moraju dobro čuti što se govori
- ne smije se dopustiti žamor ili nekakva popratna buka
- rad u grupama- zahtijeva organiazciju, zadatak mora biti jasan, izvještavanje o rezultatima
- promatrač se ne treba dulje zadržavati u skupinama jer time može kočiti rad skupine
- učenicima treba naznačiti vremensko ograničenje
- praktične aktivnosti- ako se rezultati trebaju čekati dobro ju je spojiti s nekom drugom
aktivnosti
- ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored
9
Temeljna nastavna umijeća
5. RAZREDNI UGOĐAJ
- snažno utječe na učenikovu motivaciju i odnos prema učenju
MOTIVIRANJE UČENIKA
- važan čimbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugođaja
- 3 najvažnija utjecaja na učenikovu motivaciju u razredu:
unutarnja motivacija- učenikova znatiželja, uči za sebe
vanjska motivacija- aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan same
aktivnosti
učenikovo očekivanje (ne)uspjeha
- važno je da nastavnik ima visoka očekivanja od učenika- realna, ali izazovna
Treba iskoristiti:
- unutarnju motivaciju- teme vezane sa životnim iskustvima učenika, mogućnost izbora,
pokazivanje kako su im se kompetencije povećale
- vanjsku motivaciju- povezivanje truda i uspjeha učenika s opipljivim nagradama i
povlasticama
- nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr. knjiga) jer može loše djelovati na slabije
učenike
- umješna upotreba nastavnikove pohvale čini je snažnim motivatorom
10
Temeljna nastavna umijeća
ODNOS S UČENICIMA
- učenici najbolje uče kada se taj odnos temelji na uzajamnom poštovanu i razumijevanju
- stručnost u radu odaje brigu za učenika i njegovo poštivanje
- pokazivanje učenicima da ih se razumije (primjećivanje stvari koje ih se tiču)
- pružanje dobrog primjera za ono što se od njih očekuje
- razborita upotreba humora, zadržavanje autoriteta pri tome
11
Temeljna nastavna umijeća
6. DISCIPLINA
= red potreban da bi učenici djelotvorno učili
- važno je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda važnija umijeća djelotvornog
poučavanja nego odnos nastavnika prema učeničkom neposluhu
- utjerivanje straha u kosti kao strategija gušenja neposluha je nepoželjno jer usporava
uspostavu pozitivnog razrednog ugođaja
USPOSTAVA AUTORITETA
- potrebna da se organizira učenje, a ne kao izvor moći
- ovisi o 4 najvažnija obilježja nastavnikove zadaće:
iskazivanje statusa
12
Temeljna nastavna umijeća
13
Temeljna nastavna umijeća
PRIJEKORI
= verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odražavaju njegovo nezadovoljstvo
neposluhom učenika
- njima se valja služiti rijetko i uz umješno poučavanje
- obilježja umješnog i djelotvornog služenja prijekorima:
prekoriti stvarnog krivca
čvrstoća- jasnoća i strogost u tonu i sadržaju, ne preklinjati
izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta)
izbjegavati ljutnju
istaknuti što je potrebno činiti, a ne se općenito žaliti
pojačati psihološki učinak- neverbalno, gledanjem učenika u oči i kratkom pauzom
prije nastavka aktivnosti pojačava se dojam
izbjegavati sukobe- ne se dati uvući u svađu (ako je učenik prenapet bolje je odgoditi
prijekor i potražiti uzrok i dati savjet)
- na emocionalnu reakciju učenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon sata
nego raspravljati na satu
kritizirati ponašanje, a ne učenika (ličnost)
prekoriti učenika osobno, a ne pred cijelim razredom- tihi šapat, javni prijekor bez
spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu)
sprečavanje da ne dođe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad
do njega već dođe
može se reći koje je pravilo prekršeno i zašto
izbjegavati neugodne prijekore (ponižavajuće)
izbjegavati nepravedne usporedbe
biti dosljedan- povezanost prijekora s dosljednim očekivanjem
izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti
izbjegavati prekoravati cijeli razred- možda nisu svi krivi
14
Temeljna nastavna umijeća
KAZNE
- ako učenički neposluh potraje
- formalni čin (≠prijekora) koji učeniku treba biti neugodan, a koji mu treba pomoći da se
ubuduće pristojno ponaša
- važno je da učenik shvati da je ona u njegovu interesu- objasniti mu
- 3 najvažnije svrhe:
odmazda- moralno zaslužena kazna nakon prijestupa
zastrašivanje- da učenici izbjegavaju neželjeno ponašanje zbog straha od posljedica
rehabilitacija- pomoći učeniku shvatiti moralni prijestup
- u školi se koristi u sve tri svrhe, ali bi rehabilitacija trebala biti najvažnija jer uključuje
odgojni element
Nedostaci:
neprimjeren model ljudskih odnosa
potiču zabrinutost i zlovolju
kratkotrajan učinak „početnog šoka“
potiču na osmišljavanje načina kojima bi se izbjegle
ne potiču dobro ponašanje, nego služe za gušenje neposluha
ne rješavaju uzrok neposluha
usmjeravaju pozornost na neposluh
Vrste kazni:
pismene zadaće- prepisivanje, sastavci
- ne smije se zahtijevati da za kaznu doma čine nešto što su trebali u školi jer se nastavno
gradivo en smije smatrati kaznom
ostanak „u kazni“- zadržavanje učenika za vrijeme odmora ili poslije škole da nešto
radi ili en radi ništa
gubitak povlastica- lako se može doživjeti osvetoljubivim i nepravednim (npr. zabrana
izleta)
isključenje s nastave
15
Temeljna nastavna umijeća
SUKOBI
- učenik može reagirati:
jer je napet zbog problema s učenjem
smatra disciplinsku mjeru nepravednom
zbog tjelesnog ili verbalnog zastrašivanja
jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode
DRUGI POSTUPCI:
- među nastavnicima dogovoreno promatranje učenika i pisanje izvještaja na temelju kojih se
donosi sud o učenikovu ponašanju
- uvjetovani dogovor- obećati učeniku unaprijed određenu nagradu bude li se dobro ponašao
(npr. neka aktivnost)
- razgovor s roditeljima
16
Temeljna nastavna umijeća
SVRHE OCJENJIVANJA:
osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku
osigurati učenicima povratne informacije- usporedba s očekivanim standardom
motivirati učenike
osigurati evidenciju napretka
poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća
ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje- kao znak jesu li učenici spremni za
određeni tip učenja
dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola
Opasnosti:
učenikovo razočaranje koje ga može odvući u začarani krug sve slabijeg uspjeha
oduzimanje previše vremena nastavnicima i učenicima
usmjeravanje na uspjeh dobrih učenika nauštrb kvalitete obrazovanja u razredu
VRSTE OCJENJIVANJA:
formativno- usmjereno na pronalaženje grešaka i manjkavosti u učeničkom radu,
pruža savjete i podatke za budući rad
sumativno- standard postignuća na svršetku određenog obrazovnog razdoblja
normativno- učenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih učenika (pr.
najboljih 10% učenika- odličan, …)
ocjenjivanje na temelju mjerila- ocjenjuje se učenik na temelju toga je li zadovoljen
određeni opis postignuća bez obzira na druge učenike
dijagnostičko- poklapa se s formativnim, ali precizno određuje poteškoće u učenju ili
probleme
17
Temeljna nastavna umijeća
18
Temeljna nastavna umijeća
- većina nastavnika kreće u promišljanje zbog nekog problema koji ih muči, a ne pokušava se
osvrnuti na svoj rad u cjelini
- oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najčešće se služe nekom formalnom
shemom- pr. popis pitanja vezanih uz praksu
- treba naznačiti da promjena ne mora značiti da je dosadašnja nastava bila manjkava ili da je
nastavnik loš
- osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvice- razrađenije,
variraju formatom i sadržajem
- mapa rada profesora- pripreme, komentari o satu, povratne informacije mentora
19
Temeljna nastavna umijeća
Metode:
vođenje dnevnika- poslije sata ili radnog dana
snimanje nastave- audio ili videovrpcom
prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazočni na našim satovima-
dobro je i promatrati druge
prikupljanje povratnih informacija od učenika- razgovorom, upitnikom, molbom da
vode dnevnik
OCJENJIVANJE NASTAVNIKA
4 najvažnije faze:
predocjenjivačka faza- od nastavnika se traži da razmisli o svome radu i području
kojeg bi voljeli poboljšati, u promišlajnje treba uključiti i druge aspekte njegova arda
promatranje u razredu
razgovor
faza promjene- podizanje pitanja i problem ana višu razinu, podrška i pomoć
nastavniku da provede dogovoreni razvojni program
RASPOREĐIVANJE VREMENA
- nekoliko važnih elemenata:
svijest o vremenu
odrediti prioritete
planiranje vremena- kratkotrajno/srednjoročno/dugoročno
uskladiti vrijeme sa zadaćama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji)
brzo rješavanje manje važnih zadaća
ne odugovlačiti
biti realan
znati reći „ne“- ne natrpavati se nepotrebnim
20
Temeljna nastavna umijeća
delegirati posao- nešto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za što nama treba
sto godina ili na učenika (pr. podjela zadaćnica i slično)
- dogovaranje s kolegama- ne stvarati dodatne pritiske učenicima u neko ispito vrijeme ako se
to može izbjeći
STRES
- različiti izvori
- uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroženim svoje dostojanstvo ili zdravlje u
neugodnoj situaciji
- umanjuje kvalitetu poučavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa čak i kvalitetu
komunikacije s učenicima
21