Temeljna nastavna umijeća

CHRIS KYRIACOU: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA
1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEĆA (teaching skills)
OBILJEŽJA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • uključuje svrhovito i na cilj usmjereno ponašanje razina stručnosti odražava se kroz njihovu preciznost, ležernost i osjetljivost na kontekst može ih se poboljšati školovanjem i praksom

- umijeće uspješnog poučavanja zahtijeva razvitak sposobnosti odlučivanja (ŠTO treba uraditi) i praktičnih umijeća (KAKO ću to učiniti) NASTAVNA UMIJEĆA= raščlanjene i smislene nastavničke aktivnosti koje potiču učenje 3 VAŽNA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • znanje- o predmetu, učenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecajima drugih čimbenika na učenje i poučavanje, o vlastitim nastavnim umijećima odlučivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakšeg postizanja predviđenih ped. rezultata radnje- ponašanje nastavnika sa svrhom poticanja učenika na učenje

- najvažnije obilježje nastavnih umijeća: to su sračunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom riješiti određeni problem - problem u najširem smislu: kako najlakše postići željene obrazovne ciljeve - problem u užem smislu: kratkoročni i neposredni problemi (pr. Kako smiriti učenika bez prekidanja rada?) i dugoročni problemi (pr. Koji je najbolji udžbenik?) - umijeća variraju od širokih i općenitih (pr. priprema nastavnog sata) do specifičnih (pr. koliko čekati učenikov odgovor)- popisi su teško konačno odredivi i variraju od autora do autora

1

Temeljna nastavna umijeća

POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • • • • • planiranje i priprema izvedba nastavnog sata vođenje i tijek nastavnog sata razredni ugođaj disciplina ocjenjivanje učeničkog napretka osvrt i prosudba vlastitog rada

- između tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog područja pridonose drugom Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJŠAVANJA NASTAVNIH UMIJEĆA: 1. kognitivna- shvaćanje, promatranje i proučavanje nastavnih umijeća 2. praksa 3. povratne informacije- promatrač, audio-vizualne snimke i td. - treća se faza spaja opet s prvom kao dio trajnog usavršavanja što je osobna obaveza, ali i obaveza institucija u kojima radimo

2. PLANIRANJE I PRIPREMA
ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME: • • • • odluka o ped. ciljevima koje se želi postići izbor aktivnosti i pismena priprema za nastavni sat- redoslijed, predviđeno vrijeme, predviđeno gradivo i materijal priprema nastavnih sredstava i pomagala odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati učenički napredak

- potrebno je zadovoljiti potrebe učenika- kako će razni učenici doživjeti sat i kako bi to moglo potaći njihovo učenje

2

a ne prema aktivnosti .uzeti u obzir kontekst nastavnog sata.usmjeravanje nastavnog sata stanju na terenu. a da pri tome čine intelektualno smislenu cjelinu i olakšavaju učenje ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI: . postavke koje treba ponoviti i sl) . s iskustvom je učitelju lakše prijeći na neplaniranu.uzeti u obzir vrijeme održavanja sata i mogućnost potrebe ponavljanja gradiva koje nije dobro sjelo 3 .pripremanje materijala. ciljeva s nastavnim satom i onim što znamo o učenicima .promišljanje o vrsti učenja na satu i povezivanje ped. njihovu sposobnost. ali stanjem u razredu primjereniju aktivnost PEDAGOŠKI CILJEVI: . ali odluka o tome koliko važnosti pridati pojedinim temama ovisi o nastavnikovom mišljenju o njihovoj važnosti i težini .važnost prilagodljivosti.promišljanje o ustroju i sadržaju nastavnog sata. izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za učenike koji prije završe aktivnost.opisuju aspekte učenja učenika • • oni koji pridonose intelektualnom razvoju oni koji doprinose socijalnom razvoju .smanjuje vrijeme na satu utrošeno na donošenje odluka i usmjeravanje tijeka sata .prosudba vremena aktivnosti .važno je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim će se redoslijedom ti dijelovi obrađivati.sloboda nastavnika .mora biti povezan s općim kurikulumom.potrebe učenika. interese i motivaciju.ciljeve treba povezati s prošlim i budućim radom učenika IZBOR SADRŽAJA: .Temeljna nastavna umijeća SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA: .određuju se prema sadržaju učenja.pismene bilješke će pomoći kod budućeg planiranja (dobro je na kraju predbilježiti nove spoznaje za slijedeći sat) . reakciju na aktivnost .

važnost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu .priprema nastavnih materijala. pismeno.didaktički materijalni mogu već postojati.potrebno je koristiti različite materijale i vrste odgovora (usmeno. primjereni i standardizirani (svaki se učenik ocjenjuje na jednak način) .Temeljna nastavna umijeća . domaće zadaće PRIPREMANJE NASTAVE .pričekati da učenici kažu što ne razumiju i aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak . a možemo ih izraditi i sami MATERIJALI ZA PRAĆENJE I OCJENJIVANJE . fotokopiranje radnih listića i sl.brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti.aktivnosti moraju pobuditi i održavati pozornost.) . testovi.promatrati lica .treba učenicima pružiti mogućnost da uče na različite načine (ne nužno unutar jednog sata) .formalno i redovito praćenje učeničkog napretka i rezultata je obavezno . zanimanje i motivaciju učenika .odluka o tome koliko će se učenika ocijeniti određenog sata i kako .proba i provjera tehničkih pomagala .treba reagirati na povratne informacije.utjecaj drugih aktivnosti . promatranjem…) 3. ponavljanje. IZVEDBA NASTAVNOG SATA NASTAVNIKOVO PONAŠANJE .materijali za praćenje i ocjenjivanje moraju biti valjani (ocjenjuju ono što tvrde da ocjenjuju).jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se učenici osposobe unutar nje organizirati i održavati koncentraciju i rad PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA: .način rada jednako je važan kao i sadržaj rada 4 .prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmještaj klupa.

treba pratiti i provjeravati razumijevanje slušača 2.čak i netočne .dobro je koristiti glas i govor tijela za odražavanje pažnje učenika .potrebno je biti siguran.korištenje primjera. stajališta i pitanja .rječnik mora biti prilagođen učenicima .pitanja „višeg“ (logično razmišljanje.ne može trajati cijeli sat jer se učenici teško mogu koncentrirati tako dugo.po potrebi potpitanja . treba biti što kraće .otvorena (više odgovora)≠zatvorena pitanja (jedan odgovor) .izmjena učenikovih i nastavnikovih tumačenja. samouvjeren i svrhovit kako bi se potaklo zanimanje za nastavu . povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama) .pitanja moraju imati svrhu i biti prilagođena učenicima .dobra priprema omogućava bolji osjećaj an satu .ne prozivati učenika prije nego li se kaže pitanje jer se tako zadržava pažnja 3. objašnjavanje svrhe nastavne jedinice. usmeno izlaganje .iskoristiti učeničke odgovore.povećati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja .bitan je optimizam . opušten. raščlamba i prosudba) ≠ pitanja „nižeg“ tipa (prisjećanje i nabrajanje) . postavljanje pitanja .važna je jasnoća .govor treba biti tečan i pri tome treba gledati sve učenike redom i to u oči PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK MOŽE POSLUŽITI: • nastavnikove usmene aktivnosti uglavnom ovise o nastavniku 1. vođenje razredne nastave .najčešće se javlja na početku sata (privlačenje pozornosti. dobro je da su vezani uz život učenika .nastavnik odlučuje o rasporedu klupa i o tome koliko će voditi i usmjeravati raspravu 5 .tumačenje je često usporedno s postavljanjem pitanja .obuhvatiti što više učenika .Temeljna nastavna umijeća .

individualne aktivnosti omogućuju učenicima da rade svojom brzinom .usmeno izlaganje. a i variraju ovisno o pojedincu .grupni rad. manja kontrola nastavnika . 8.loše oblikovane i netočne izjave se moraju izlučiti kroz razgovor. vođene aktivnosti… neformalni.treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad . komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje od 2 do 6 članova) .dobro je da učenik razvije djelotvorno učenje i stilovima kojima je manje sklon PRILAGODBA AKTIVNOSTI UČENICIMA: 6 . prati rad i pomaže učenicima 4.proizlaze iz sklonosti učenika određenim aktivnostima učenja i zadacima . rasprave u skupinama . drugačija organizacija prostora. 9.suradničke aktivnosti omogućuju razmjenu ideja.u jednom razredu nije moguće radom odgovoriti na omiljeni stil svakog učenika .teško je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najčešće kombiniraju STILOVI UČENJA: .proizlaze iz sklonosti nastavnika određenim aktivnostima učenja u poučavanju • • formalni (tradicionalni). 6. 7. 5.nije lako odrediti. a ne prekidati i nemilosrdno pobijati • obrazovne zadaće .nastavnik kruži po razredu.mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja .aktivno učenje je poticajnije STILOVI POUČAVANJA: .učenici moraju raspolagati određenim sposobnostima za ovaj oblik rada . praktične vježbe projekti rješavanje problema radni listići kompjuterske igre dramatizacije 10.Temeljna nastavna umijeća .

važnost točnosti.poticajno .nakon početnog komešanja treba dati nedvosmislen i jasan znak za početak sata („Pažnja. da nastavni sat počne prilično brzo nakon vremena službeno predviđenog za njegov početak .stariji vršnjaci mogu pomagati mlađima UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA: .treba organizirati izvore i materijale tako da učenici ne moraju dugo čekati da dođu do njih .aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti preteške. upute za zadatak.pokazatelj standarda kvalitete rada koja se očekuje i od učenika .dobro pripremljena i pregledna školska ploča.šk.darovitijim i slabijim učenicima dobro je zadavati zadatke koji će njima biti zanimljivi. VOĐENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA POČECI.uvijek od učenika očekivati malo više.Temeljna nastavna umijeća .ne govoriti dok pišeš po ploči! .grupe heterogenih sposobnosti omogućuje lepezu sposobnosti .uzeti u obzir interese i potrebe učenika . popis učeničkih ideja koje će se poslije analizirati .provjeriti kvalitetu i primjerenost temi . ploča i grafoskop. ali i prisniji kontakt između učenika i učitelja .istaknuti učenicima da su izvori zajednički i da s njima treba biti pažljiv 4. PRIJELAZI I SVRŠETCI . podsjetnik. poticajni i primjereno zahtjevni . moraju ostvarivati optimalni napredak .da se od slabijih ne prestane više očekivati) .dobro je i grupiranje učenika u skladu sa sklonostima i(li) sposobnostima (oprezno. molim.na raspolaganju je širok raspon izvora i materijala . nove riječi. tj.metoda skela = stručno mentorstvo grupi učenika u nekoj aktivnosti .“) 7 .natuknice.nastava se prilagođava učenicima i individualnim radom (= vođenjem) kojim se omogućava stručna pomoć.

pripremanje učenika na završetak sata.praktična korist.na kraju dati nekoliko pohvalnih riječi u vezi s naučenim gradivom.nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem sata s prethodnim aktivnostima („Sjećate li se da smo prošlog tjedna…“ ili „Može li mi netko reći što je…“ i sl.aktivno i pasivno praćenje omogućuju nastavniku da spozna kako najbolje potaći suradnju .zadavanje zadaće.sat treba završiti na vrijeme . prikupljanje opreme… .Temeljna nastavna umijeća .konstruktivne i korisne povratne informacije učenicima valja dati kao podršku i poticaj za daljnji napredak.najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti .što manje prekidati tijek sata .ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se počne sa satom dok svi en paze to će biti znak drugima da niti oni ne moraju paziti .mentalni se okvir izgrađuje i provjerom jesu li svi spremni .mnogo je razloga za pad učeničke pozornosti.ako treba aktivnosti se mogu produljiti .tako da na vrijeme završe i sat se dalje nastavi .preduga aktivnost.ne dati im da se počnu pakirati prije znaka . poticaj motivaciji i zalaganju 8 .prijelazi među aktivnostima trebaju biti „glatki“.tako se stvara uspješan uvod u nastavni sat koji će olakšati učenje tijekom nastave .ne dati da izgube disciplinu ODRŽANJE UČENIČKOG SUDJELOVANJA .dodatne upute pojedinim učenicima i opomene mogu se izreći individualno da se ne prekida ili odgađa aktivnost drugih .).dobre upute smanjuju skokovitost . nastavni je sat predug ili prespor… . nekoliko zaključaka ili sažetaka o postignutom .nastavnik odlučuje kada će i kako načiniti prijelaz. „skokoviti“ su potrebni samo iz opravdanih pedagoških razloga .zanimanje za nastavu može se održati ako se učenicima točno kaže koliko će vremena i truda morati uložiti u pojedini zadatak ili aktivnost.osmišljene aktivnosti moraju iti pedagoški djelotvorne i u kojima će učenici imati što raditi . ali i signal učenicima da se njihov rad prati.

kompjuterski programi.u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan učenik.učenici moraju biti na svojim mjestima .kod svakog je profesora drugačije . a ne se žaliti općenito (pr. zadatak mora biti jasan.pravila kada tko smije ustati i šetati .ne smije se dopustiti žamor ili nekakva popratna buka .učenicima treba naznačiti vremensko ograničenje .ako se rezultati trebaju čekati dobro ju je spojiti s nekom drugom aktivnosti .kretanje i galama su poželjni kada imaju svrhu („organizirani kaos“). gdje.Temeljna nastavna umijeća POTPORA NASTAVE -„društveni element“.rad u grupama. svi moraju dobro čuti što se govori .promatrač se ne treba dulje zadržavati u skupinama jer time može kočiti rad skupine . izvještavanje o rezultatima . „Manje galame!“) . a ne kad su samo metež 9 .smjene u nedostatku kompjutera KRETANJE UČENIAK I GALAMA . na koji način i s kojim ciljem? .kad poraste galama preporuča se reći nešto o radnom ugođaju koji očekujemo (pr. kada.potrebno je održavati primjereni nadzor nad kretanjem učenika u učionici i zadržati galamu na podnošljivoj razini .tko može s kime razgovarati.nepostojanje standarda. „Neka govori samo jedan član grupe.ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored . o čemu.praktične aktivnosti.“).organizacija razgovora prilikom aktivnosti .zahtijeva organiazciju.

povezivanje truda i uspjeha učenika s opipljivim nagradama i povlasticama . uči za sebe vanjska motivacija.3 najvažnija utjecaja na učenikovu motivaciju u razredu: • • • unutarnja motivacija.pozitivan se razredni ugođaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje prožimaju nastavu.uzajamno poštivanje i razumijevanje MOTIVIRANJE UČENIKA .to je svrhovit.važan čimbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugođaja .realna.unutarnju motivaciju.„brižna nježnost“ u odnosu s učenicima .umješna upotreba nastavnikove pohvale čini je snažnim motivatorom 10 . poticajan i sređen ugođaj .nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr.aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan same aktivnosti učenikovo očekivanje (ne)uspjeha .teme vezane sa životnim iskustvima učenika. pokazivanje kako su im se kompetencije povećale .snažno utječe na učenikovu motivaciju i odnos prema učenju USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOĐAJA .učenikova znatiželja. ali izazovna Treba iskoristiti: .važno je da nastavnik ima visoka očekivanja od učenika.vanjsku motivaciju. opušten.smireno rješavanje učeničkog neposluha .djelotvorna organizacija i ustroj nastavnog sata .što manje gubitaka vremena . srdačan. mogućnost izbora.Temeljna nastavna umijeća 5.a to je da su učenici i njihovo učenje silno važni . radni. RAZREDNI UGOĐAJ . knjiga) jer može loše djelovati na slabije učenike .red.

osobno zanimanje za napredak pojedinih učenika.pokazivanje učenicima da ih se razumije (primjećivanje stvari koje ih se tiču) .praćenjem na satu i brzom i poticajnom pomoći treba što više smanjiti frustracije koje bi loše pripremljena aktivnost mogla stvoriti kod učenika .govor tijela odašilje neverbalne poruke .razborita upotreba humora.izgled nastavnika također govori o njemu . ugodna svjetla i prozračna učionica kod učenika razvija pozitivna očekivanja od nastave . plakati .snažan utjecaj formalnog. ohrabrujući.povezivanje s željenim kvalifikacijama. da uspjeh ovisi o njima ODNOS S UČENICIMA .ne smije se isticati neuspjeh učenika uspoređujući ih s odlikašima .kod učeničkih pogrešaka treba dati uputu kao pomoć. odgovarajuća oprema. ali snažno utječe na razredni ugođaj .neuredne klupe treba posložiti prije početka sata 11 .ne se ponašati netrpeljivo i s visine prema učeniku koji ima problem . pohvalni i opuštajući potiču učeničku samosvijest .ukazivanje na važnost neke teme ili aktivnosti.izloženi učenički radovi.treba biti funkcionalan.učenici najbolje uče kada se taj odnos temelji na uzajamnom poštovanu i razumijevanju . poticajni.čista i uredna prostorija.pozitivni komentari.povezivanje komentara s njihovim potrebama i minulim radom IZGLED I SASTAV RAZREDA .razmještaj klupa.očekivanje uspjeha.nije dio samog sata.treba isticati važnost cijele osobe. dobra vidljivost nastavnika i ploče . a ne prijekor .Temeljna nastavna umijeća .stručnost u radu odaje brigu za učenika i njegovo poštivanje . osobnog razvoja. zadržavanje autoriteta pri tome POVEĆAVANJE UČENIČKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA . dobrim rezultatom na testovima… . ali i skrivenog kurikuluma na učenike .pružanje dobrog primjera za ono što se od njih očekuje .moraju osjećati da uz uložen napor mogu uspjeti. učeničkog svjetonazora te koncepcije osobnog djelovanja i mogućnosti izbora .

bezrazložno odlaženje s mjesta. nedostatk negativnih posljedica USPOSTAVA AUTORITETA . dugotrajan umni napor. upadice. negativan odnos prema školi i učenju.bitno je da se ne obeshrabre skupine koje se smatra prosječnima ili ispodprosječnima 6. nemogućnost da se izvrši aktivnost. ali i nastavnika. neprihvaćanje autoriteta.važno je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda važnija umijeća djelotvornog poučavanja nego odnos nastavnika prema učeničkom neposluhu . niska školska samosvijest (učenici se teško upuštaju u aktivnost iz straha od neuspjeha). a ne kao izvor moći .rjeđi su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija. neizvršavanje zadaće.Temeljna nastavna umijeća . kašnjenje na nastavu . galama.najvažniji uzroci neposluha: dosada. nego i o očekivanjima učenika i o običajima škole . tjelesna nasrtljivost .disciplina ne ovisi samo o ponašanju i očekivanju nastavnika.razred sastavljen po nekom kriteriju (pr. ometanje drugih učenika.is sastav razreda je važna poruka . odsutnost duhom.utjerivanje straha u kosti kao strategija gušenja neposluha je nepoželjno jer usporava uspostavu pozitivnog razrednog ugođaja PRIRODA UČENIČKOG NEPOSLUHA . emocionalni problemi.ovisi o 4 najvažnija obilježja nastavnikove zadaće: • iskazivanje statusa 12 . druželjubivost.miješani razredi poručuju da su svi jednako važni . DISCIPLINA = red potreban da bi učenici djelotvorno učili .najčešće su vrste učeničkog neposluha: brbljanje.potrebna da se organizira učenje. školski uspjeh) utječe na očekivanja učenika.

a ako to nije dovoljno treba progovoriti premještanje učenika ako je potrebno nakon što ih se na vrijeme upozori na to UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI 13 .Temeljna nastavna umijeća .pomno praćenje učeničkog ponašanja i rada za vrijeme nastave (podsjećati se dok ne prijeđe u naviku) • • • • • • • • • • pogledom preletjeti po razredu kružiti po prostoriji gledati učenike u oči pravilno rasporediti pitanja.uspostava jasnih pravila ponašanja i očekivanja u vezi s učeničkim ponašanjem te nametanje svog stajališta u situaciji izbijanja sukoba • uspješno rješavanje učeničkog neposluha . držanjem. sigurnim ponašanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje glasom.reagirati na manji neposluh kako ne bi došlo do većeg KAKO PREDUHRITTI UČENIČKI NEPOSLUH .opuštenim.to isto učenici ne smiju raditi za vrijeme sata • kompetentno poučavanje . započinjanje razgovora i usmjeravanjem aktivnosti.dio odnosa učenika prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava roditelja .približiti se pričalicama umjesto prekidanja tijeka sata zbog njih pružiti pomoć mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo uočiti neposluh.dati učeniku o znanja da je primijećen neposluh uočiti neuljudnost.potiče u učenika osjećaj ponosa i samopoštovanja te vrijednosti • organizacijski nadzor u učionici .nekoliko pitanja jednom učeniku bit će znak da se uključi u raspravu iskoristiti blizinu. izrazom lica i gledanjem u oči . da nas zanima i da možemo stručno organizirati nastavne aktivnosti .pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu.uzeti u obzir kontekst .iznenađen i strog pogled da pokažemo ako nismo zadovoljni.slobodno hodanje prostorijom.

u slučaju većeg problema treba se posavjetovati s kolegama. a ne pred cijelim razredom. a ne učenika (ličnost) prekoriti učenika osobno.važno je da učenik razmisli o svom ponašanju i posljedicama . javni prijekor bez spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu) sprečavanje da ne dođe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad do njega već dođe može se reći koje je pravilo prekršeno i zašto izbjegavati neugodne prijekore (ponižavajuće) izbjegavati nepravedne usporedbe biti dosljedan.prilikom davanja savjeta učeniku važno je dopustiti da on govori kako bi shvatio da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obećao da će se ubuduće ponašati pristojno . ne preklinjati izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta) izbjegavati ljutnju istaknuti što je potrebno činiti.povezanost prijekora s dosljednim očekivanjem izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti 14 . eventualno pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju PRIJEKORI = verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odražavaju njegovo nezadovoljstvo neposluhom učenika . a ne se općenito žaliti pojačati psihološki učinak.na emocionalnu reakciju učenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon sata nego raspravljati na satu • • • • • • • • kritizirati ponašanje.Temeljna nastavna umijeća .njima se valja služiti rijetko i uz umješno poučavanje .neverbalno.obilježja umješnog i djelotvornog služenja prijekorima: • • • • • • • prekoriti stvarnog krivca čvrstoća.tihi šapat.jasnoća i strogost u tonu i sadržaju. gledanjem učenika u oči i kratkom pauzom prije nastavka aktivnosti pojačava se dojam izbjegavati sukobe.ne se dati uvući u svađu (ako je učenik prenapet bolje je odgoditi prijekor i potražiti uzrok i dati savjet) .

ne smije se zahtijevati da za kaznu doma čine nešto što su trebali u školi jer se nastavno gradivo en smije smatrati kaznom • ostanak „u kazni“.da učenici izbjegavaju neželjeno ponašanje zbog straha od posljedica rehabilitacija. ali bi rehabilitacija trebala biti najvažnija jer uključuje odgojni element Nedostaci: • • • • • • • neprimjeren model ljudskih odnosa potiču zabrinutost i zlovolju kratkotrajan učinak „početnog šoka“ potiču na osmišljavanje načina kojima bi se izbjegle ne potiču dobro ponašanje.formalni čin (≠prijekora) koji učeniku treba biti neugodan.zadržavanje učenika za vrijeme odmora ili poslije škole da nešto radi ili en radi ništa 15 .objasniti mu . nego služe za gušenje neposluha ne rješavaju uzrok neposluha usmjeravaju pozornost na neposluh Vrste kazni: • pismene zadaće.prepisivanje.pomoći učeniku shvatiti moralni prijestup .prekoriti učenika i naznačiti da se to neće tolerirati niti kod drugih KAZNE . a koji mu treba pomoći da se ubuduće pristojno ponaša .u školi se koristi u sve tri svrhe.ako učenički neposluh potraje .možda nisu svi krivi egzemplarni prijekor.moralno zaslužena kazna nakon prijestupa zastrašivanje.važno je da učenik shvati da je ona u njegovu interesu.Temeljna nastavna umijeća • • izbjegavati prekoravati cijeli razred. sastavci .3 najvažnije svrhe: • • • odmazda.

nije dobro ako oni priželjkuju da ih se isključi s nastave) SUKOBI .nedostatka je da se učenik može osjećati označenim pa se tako i ponašati simboličko kažnjavanje.neposredno nakon neposluha.ako dođe do sukoba treba: • • • • • • zadržati mir i objektivno sagledati situaciju smirivati situaciju biti svjestan eksplozivnosti situacije poslužiti se svojim društvenim umijećima kako bi situacija ispala manje neugodna pokušati spasiti i svoj i učenikov obraz zatražiti pomoć ako je potrebno DRUGI POSTUPCI: 16 .lako se može doživjeti osvetoljubivim i nepravednim (npr.kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu riješiti razgovorom i pomoći kod učenja .mora učenicima biti odbojna (npr.najčešće „čistilište“ prije prelaska u novu školu .nedostatak je da može izazvati sukob obavještavanje ravnatelja i(li) roditelja.mora se povezati s politikom škole prema disciplini .učenik može reagirati: • • • • jer je napet zbog problema s učenjem smatra disciplinsku mjeru nepravednom zbog tjelesnog ili verbalnog zastrašivanja jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode .Temeljna nastavna umijeća • • • • • • gubitak povlastica. zabrana izleta) isključenje s nastave verbalno zastrašivanje.moraju biti pravodobne.sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu zabrana dolaska na nastavu. i primjerene prekršaju .

kao znak jesu li učenici spremni za određeni tip učenja dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola Opasnosti: • • • učenikovo razočaranje koje ga može odvući u začarani krug sve slabijeg uspjeha oduzimanje previše vremena nastavnicima i učenicima usmjeravanje na uspjeh dobrih učenika nauštrb kvalitete obrazovanja u razredu VRSTE OCJENJIVANJA: • • formativno. neka aktivnost) .prostorije za neposlušne učenike.standard postignuća na svršetku određenog obrazovnog razdoblja 17 .da se smire i razmisle .razgovor s roditeljima .obećati učeniku unaprijed određenu nagradu bude li se dobro ponašao (npr.usporedba s očekivanim standardom motivirati učenike osigurati evidenciju napretka poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje.među nastavnicima dogovoreno promatranje učenika i pisanje izvještaja na temelju kojih se donosi sud o učenikovu ponašanju .usmjereno na pronalaženje grešaka i manjkavosti u učeničkom radu.uvjetovani dogovor.bihevioralni pristup nagradama i kaznama 7. pruža savjete i podatke za budući rad sumativno. OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA = aktivnosti kojima se prati učenikov uspjeh SVRHE OCJENJIVANJA: • • • • • • • osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku osigurati učenicima povratne informacije.Temeljna nastavna umijeća .

završna ocjena temeljena na standardu postignuća postignutom isključivo na svršetku tečaja ili programa objektivno.dio sata određenog nastavnika koji ga je osmislio eksterno.ocjenjivanje se unaprijed najavi i omogućuje se priprema trajno.ocjenjivačke aktivnosti koje su osmislili ispitivači izvan škole neformalno.praćenje mora biti ispitivačko i aktivno .predavanje rada sa svrhom da ga se ocjeni Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja: • • • • • • formativni – sumativni utemeljeni na normama – utemeljeni na mjerilima unutarnji – vanjski neslužbeni – službeni trajni – jednokratni ocjenjivanje postupaka – ocjenjivanje završnog proizvoda OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU . najboljih 10% učenika.Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • • • • normativno.poklapa se s formativnim.treba se služiti raznovrsnim ocjenjivačkim aktivnostima 18 .na temelju standarda postignuća u raznim oblicima ocjenjivanja.učenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih učenika (pr.utemeljeno na praćenju rada u razredu formalno.odličan.ocjenjivanje aktivnosti u hodu temeljeno na neposrednom promatranju rada učenika ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda.visok stupanj podudarnosti ocjena različitih ocjenjivača ocjenjivanje postupaka.ocjenjuje se učenik na temelju toga je li zadovoljen određeni opis postignuća bez obzira na druge učenike dijagnostičko. …) ocjenjivanje na temelju mjerila. ali precizno određuje poteškoće u učenju ili probleme interno. završna ocjena jednokratno.

treba varirati različite vrste i oblike ocjenjivanja. ocjenjivanje treba biti valjano… . učenje novog.domaće zadaće – povratna informacija kako učenik radi bez tuđe pomoći. a ne samo kritizirati 8.Temeljna nastavna umijeća .refleksivno poučavanje= kritičko promišljanje o vlastitom radu u nastavi i potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika .izvješća roditeljima trebaju biti pravedna i informativna. mora se održavati u primjerenim okolnostima.važno je učenicima objasniti što se od njih očekuje i pripremiti ih za ocjenjivanje za koje se odlučimo .kratki testovi trebaju biti poticajni. povezanost s pedagoškim rezultatima koje si je odredila škola.dva najvažnija aspekta: • • ustanoviti KOJA je obilježja vlastite nastave potrebno usavršiti (sam ili uz pomoć) KAKO najbolje poboljšati soj rad na određenom području. učenike valja obavijestiti. a ne pokušava se osvrnuti na svoj rad u cjelini 19 . a ne buditi strah .program usavršavanja . treba biti brižno osmišljena.treba imati na umu niz važnih momenata: pravednost.istaći što treba uraditi.korist od evidencije učeničkog napretka ovisi o tome koliko se ti podaci upotrjebljujusuviše podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traćenje vremena . korisne za razvitak učeničkih organizacijskih sposobnosti i radnih navika.standardizirani i normirani testovi omogućuju nastavniku da usporedi rezultat s očekivanim rezultatima za učenike određene dobi OCJENJIVAČKA AKTIVNOST U PRAKSI .većina nastavnika kreće u promišljanje zbog nekog problema koji ih muči.formalnog programa istraživanja OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU .samostalno ili unutar nekog akcijskog istraživanja tj. primjena naučenog . OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA .

podizanje pitanja i problem ana višu razinu. molbom da vode dnevnik OCJENJIVANJE NASTAVNIKA 4 najvažnije faze: • • • • predocjenjivačka faza. treba shvatiti način nastavnikova razmišljanja .pažljivo priopćavanje povratnih informacija.treba naznačiti da promjena ne mora značiti da je dosadašnja nastava bila manjkava ili da je nastavnik loš .dogovoreno ocjenjivanje RASPOREĐIVANJE VREMENA . upitnikom.oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najčešće se služe nekom formalnom shemom. variraju formatom i sadržajem .audio ili videovrpcom prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazočni na našim satovimadobro je i promatrati druge prikupljanje povratnih informacija od učenika.ocjenjivač i nastavnik trebaju imati suradnički odnos temeljen an povjerenju i poštovanjuravnopravnost .nekoliko važnih elemenata: 20 .osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvice. podrška i pomoć nastavniku da provede dogovoreni razvojni program .od nastavnika se traži da razmisli o svome radu i području kojeg bi voljeli poboljšati.pripreme.pr.razrađenije.poslije sata ili radnog dana snimanje nastave.razgovorom. u promišlajnje treba uključiti i druge aspekte njegova arda promatranje u razredu razgovor faza promjene. povratne informacije mentora PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADAŠNJEM ARDU Metode: • • • • vođenje dnevnika.Temeljna nastavna umijeća . komentari o satu. popis pitanja vezanih uz praksu .mapa rada profesora.

ne stvarati dodatne pritiske učenicima u neko ispito vrijeme ako se to može izbjeći STRES .Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • svijest o vremenu odrediti prioritete planiranje vremena.različiti izvori .ne natrpavati se nepotrebnim delegirati posao.dogovaranje s kolegama. emocionalni odmak.tehnike ublažavanja stresa kada on ne nestaje (pr.održati ravnotežu između poslovnog i osobnog života 21 . podjela zadaćnica i slično) . stavljanje događaja u perspektivu.probleme treba rješavati što prije .kratkotrajno/srednjoročno/dugoročno uskladiti vrijeme sa zadaćama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji) brzo rješavanje manje važnih zadaća ne odugovlačiti biti realan znati reći „ne“.nešto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za što nama treba sto godina ili na učenika (pr. prepričavanje problema) .uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroženim svoje dostojanstvo ili zdravlje u neugodnoj situaciji . sagledavanje s drugih strana.umanjuje kvalitetu poučavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa čak i kvalitetu komunikacije s učenicima Načini borbe protiv stresa: • • tehnike „neposredne akcije“.odrediti što izaziva stres i zašto te odlučiti što poduzeti kako bi se protiv njega uspješno borili „palijativne“ tehnike.razmisliti nismo li za neke i sami odgovorni .

Temeljna nastavna umijeća 22 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful