Temeljna nastavna umijeća

CHRIS KYRIACOU: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA
1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEĆA (teaching skills)
OBILJEŽJA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • uključuje svrhovito i na cilj usmjereno ponašanje razina stručnosti odražava se kroz njihovu preciznost, ležernost i osjetljivost na kontekst može ih se poboljšati školovanjem i praksom

- umijeće uspješnog poučavanja zahtijeva razvitak sposobnosti odlučivanja (ŠTO treba uraditi) i praktičnih umijeća (KAKO ću to učiniti) NASTAVNA UMIJEĆA= raščlanjene i smislene nastavničke aktivnosti koje potiču učenje 3 VAŽNA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • znanje- o predmetu, učenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecajima drugih čimbenika na učenje i poučavanje, o vlastitim nastavnim umijećima odlučivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakšeg postizanja predviđenih ped. rezultata radnje- ponašanje nastavnika sa svrhom poticanja učenika na učenje

- najvažnije obilježje nastavnih umijeća: to su sračunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom riješiti određeni problem - problem u najširem smislu: kako najlakše postići željene obrazovne ciljeve - problem u užem smislu: kratkoročni i neposredni problemi (pr. Kako smiriti učenika bez prekidanja rada?) i dugoročni problemi (pr. Koji je najbolji udžbenik?) - umijeća variraju od širokih i općenitih (pr. priprema nastavnog sata) do specifičnih (pr. koliko čekati učenikov odgovor)- popisi su teško konačno odredivi i variraju od autora do autora

1

Temeljna nastavna umijeća

POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEĆA: • • • • • • • planiranje i priprema izvedba nastavnog sata vođenje i tijek nastavnog sata razredni ugođaj disciplina ocjenjivanje učeničkog napretka osvrt i prosudba vlastitog rada

- između tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog područja pridonose drugom Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJŠAVANJA NASTAVNIH UMIJEĆA: 1. kognitivna- shvaćanje, promatranje i proučavanje nastavnih umijeća 2. praksa 3. povratne informacije- promatrač, audio-vizualne snimke i td. - treća se faza spaja opet s prvom kao dio trajnog usavršavanja što je osobna obaveza, ali i obaveza institucija u kojima radimo

2. PLANIRANJE I PRIPREMA
ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME: • • • • odluka o ped. ciljevima koje se želi postići izbor aktivnosti i pismena priprema za nastavni sat- redoslijed, predviđeno vrijeme, predviđeno gradivo i materijal priprema nastavnih sredstava i pomagala odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati učenički napredak

- potrebno je zadovoljiti potrebe učenika- kako će razni učenici doživjeti sat i kako bi to moglo potaći njihovo učenje

2

mora biti povezan s općim kurikulumom.opisuju aspekte učenja učenika • • oni koji pridonose intelektualnom razvoju oni koji doprinose socijalnom razvoju . a da pri tome čine intelektualno smislenu cjelinu i olakšavaju učenje ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI: .sloboda nastavnika . interese i motivaciju.promišljanje o vrsti učenja na satu i povezivanje ped.ciljeve treba povezati s prošlim i budućim radom učenika IZBOR SADRŽAJA: . postavke koje treba ponoviti i sl) . ali odluka o tome koliko važnosti pridati pojedinim temama ovisi o nastavnikovom mišljenju o njihovoj važnosti i težini . izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za učenike koji prije završe aktivnost. ciljeva s nastavnim satom i onim što znamo o učenicima .Temeljna nastavna umijeća SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA: .pripremanje materijala. s iskustvom je učitelju lakše prijeći na neplaniranu. njihovu sposobnost.potrebe učenika.određuju se prema sadržaju učenja.važnost prilagodljivosti.važno je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim će se redoslijedom ti dijelovi obrađivati.smanjuje vrijeme na satu utrošeno na donošenje odluka i usmjeravanje tijeka sata . a ne prema aktivnosti .promišljanje o ustroju i sadržaju nastavnog sata.uzeti u obzir vrijeme održavanja sata i mogućnost potrebe ponavljanja gradiva koje nije dobro sjelo 3 . reakciju na aktivnost .prosudba vremena aktivnosti .uzeti u obzir kontekst nastavnog sata.pismene bilješke će pomoći kod budućeg planiranja (dobro je na kraju predbilježiti nove spoznaje za slijedeći sat) . ali stanjem u razredu primjereniju aktivnost PEDAGOŠKI CILJEVI: .usmjeravanje nastavnog sata stanju na terenu.

priprema nastavnih materijala. pismeno. fotokopiranje radnih listića i sl.odluka o tome koliko će se učenika ocijeniti određenog sata i kako .brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti. zanimanje i motivaciju učenika .način rada jednako je važan kao i sadržaj rada 4 .treba učenicima pružiti mogućnost da uče na različite načine (ne nužno unutar jednog sata) .jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se učenici osposobe unutar nje organizirati i održavati koncentraciju i rad PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA: .didaktički materijalni mogu već postojati.materijali za praćenje i ocjenjivanje moraju biti valjani (ocjenjuju ono što tvrde da ocjenjuju). promatranjem…) 3.prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmještaj klupa.utjecaj drugih aktivnosti .treba reagirati na povratne informacije.Temeljna nastavna umijeća .potrebno je koristiti različite materijale i vrste odgovora (usmeno. primjereni i standardizirani (svaki se učenik ocjenjuje na jednak način) .promatrati lica .proba i provjera tehničkih pomagala . IZVEDBA NASTAVNOG SATA NASTAVNIKOVO PONAŠANJE .pričekati da učenici kažu što ne razumiju i aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak . testovi.formalno i redovito praćenje učeničkog napretka i rezultata je obavezno . domaće zadaće PRIPREMANJE NASTAVE . ponavljanje.aktivnosti moraju pobuditi i održavati pozornost.važnost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu . a možemo ih izraditi i sami MATERIJALI ZA PRAĆENJE I OCJENJIVANJE .) .

ne prozivati učenika prije nego li se kaže pitanje jer se tako zadržava pažnja 3.najčešće se javlja na početku sata (privlačenje pozornosti.iskoristiti učeničke odgovore.otvorena (više odgovora)≠zatvorena pitanja (jedan odgovor) .treba pratiti i provjeravati razumijevanje slušača 2.korištenje primjera.obuhvatiti što više učenika . povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama) .tumačenje je često usporedno s postavljanjem pitanja .dobro je koristiti glas i govor tijela za odražavanje pažnje učenika . treba biti što kraće .potrebno je biti siguran. vođenje razredne nastave .bitan je optimizam .važna je jasnoća .povećati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja . objašnjavanje svrhe nastavne jedinice. samouvjeren i svrhovit kako bi se potaklo zanimanje za nastavu .nastavnik odlučuje o rasporedu klupa i o tome koliko će voditi i usmjeravati raspravu 5 . dobro je da su vezani uz život učenika .pitanja moraju imati svrhu i biti prilagođena učenicima .izmjena učenikovih i nastavnikovih tumačenja.pitanja „višeg“ (logično razmišljanje. usmeno izlaganje .rječnik mora biti prilagođen učenicima . opušten.ne može trajati cijeli sat jer se učenici teško mogu koncentrirati tako dugo.po potrebi potpitanja .čak i netočne . stajališta i pitanja . postavljanje pitanja .Temeljna nastavna umijeća .govor treba biti tečan i pri tome treba gledati sve učenike redom i to u oči PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK MOŽE POSLUŽITI: • nastavnikove usmene aktivnosti uglavnom ovise o nastavniku 1. raščlamba i prosudba) ≠ pitanja „nižeg“ tipa (prisjećanje i nabrajanje) .dobra priprema omogućava bolji osjećaj an satu .

8.grupni rad. 7.proizlaze iz sklonosti učenika određenim aktivnostima učenja i zadacima . a ne prekidati i nemilosrdno pobijati • obrazovne zadaće . 5.loše oblikovane i netočne izjave se moraju izlučiti kroz razgovor. drugačija organizacija prostora. a i variraju ovisno o pojedincu . prati rad i pomaže učenicima 4. 9.dobro je da učenik razvije djelotvorno učenje i stilovima kojima je manje sklon PRILAGODBA AKTIVNOSTI UČENICIMA: 6 .u jednom razredu nije moguće radom odgovoriti na omiljeni stil svakog učenika . praktične vježbe projekti rješavanje problema radni listići kompjuterske igre dramatizacije 10.aktivno učenje je poticajnije STILOVI POUČAVANJA: .Temeljna nastavna umijeća .teško je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najčešće kombiniraju STILOVI UČENJA: .suradničke aktivnosti omogućuju razmjenu ideja.treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad . 6.usmeno izlaganje.individualne aktivnosti omogućuju učenicima da rade svojom brzinom .nastavnik kruži po razredu.nije lako odrediti.mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja . komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje od 2 do 6 članova) . rasprave u skupinama . vođene aktivnosti… neformalni.proizlaze iz sklonosti nastavnika određenim aktivnostima učenja u poučavanju • • formalni (tradicionalni).učenici moraju raspolagati određenim sposobnostima za ovaj oblik rada . manja kontrola nastavnika .

aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti preteške. molim.nakon početnog komešanja treba dati nedvosmislen i jasan znak za početak sata („Pažnja. poticajni i primjereno zahtjevni .darovitijim i slabijim učenicima dobro je zadavati zadatke koji će njima biti zanimljivi. da nastavni sat počne prilično brzo nakon vremena službeno predviđenog za njegov početak . nove riječi.“) 7 .poticajno . popis učeničkih ideja koje će se poslije analizirati . ali i prisniji kontakt između učenika i učitelja .da se od slabijih ne prestane više očekivati) .Temeljna nastavna umijeća .ne govoriti dok pišeš po ploči! .važnost točnosti.dobro pripremljena i pregledna školska ploča.natuknice. tj.stariji vršnjaci mogu pomagati mlađima UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA: . VOĐENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA POČECI.treba organizirati izvore i materijale tako da učenici ne moraju dugo čekati da dođu do njih .istaknuti učenicima da su izvori zajednički i da s njima treba biti pažljiv 4. upute za zadatak. moraju ostvarivati optimalni napredak .metoda skela = stručno mentorstvo grupi učenika u nekoj aktivnosti .uvijek od učenika očekivati malo više.šk.provjeriti kvalitetu i primjerenost temi .grupe heterogenih sposobnosti omogućuje lepezu sposobnosti .nastava se prilagođava učenicima i individualnim radom (= vođenjem) kojim se omogućava stručna pomoć.na raspolaganju je širok raspon izvora i materijala .dobro je i grupiranje učenika u skladu sa sklonostima i(li) sposobnostima (oprezno.uzeti u obzir interese i potrebe učenika . podsjetnik. PRIJELAZI I SVRŠETCI .pokazatelj standarda kvalitete rada koja se očekuje i od učenika . ploča i grafoskop.

). prikupljanje opreme… . nekoliko zaključaka ili sažetaka o postignutom .što manje prekidati tijek sata . ali i signal učenicima da se njihov rad prati.Temeljna nastavna umijeća .ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se počne sa satom dok svi en paze to će biti znak drugima da niti oni ne moraju paziti .pripremanje učenika na završetak sata.praktična korist.ne dati im da se počnu pakirati prije znaka .ako treba aktivnosti se mogu produljiti .mnogo je razloga za pad učeničke pozornosti.nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem sata s prethodnim aktivnostima („Sjećate li se da smo prošlog tjedna…“ ili „Može li mi netko reći što je…“ i sl.tako se stvara uspješan uvod u nastavni sat koji će olakšati učenje tijekom nastave .dobre upute smanjuju skokovitost .zadavanje zadaće.nastavnik odlučuje kada će i kako načiniti prijelaz. nastavni je sat predug ili prespor… .aktivno i pasivno praćenje omogućuju nastavniku da spozna kako najbolje potaći suradnju .preduga aktivnost.tako da na vrijeme završe i sat se dalje nastavi .mentalni se okvir izgrađuje i provjerom jesu li svi spremni .prijelazi među aktivnostima trebaju biti „glatki“. poticaj motivaciji i zalaganju 8 .osmišljene aktivnosti moraju iti pedagoški djelotvorne i u kojima će učenici imati što raditi .sat treba završiti na vrijeme .dodatne upute pojedinim učenicima i opomene mogu se izreći individualno da se ne prekida ili odgađa aktivnost drugih .zanimanje za nastavu može se održati ako se učenicima točno kaže koliko će vremena i truda morati uložiti u pojedini zadatak ili aktivnost.na kraju dati nekoliko pohvalnih riječi u vezi s naučenim gradivom.konstruktivne i korisne povratne informacije učenicima valja dati kao podršku i poticaj za daljnji napredak.najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti . „skokoviti“ su potrebni samo iz opravdanih pedagoških razloga .ne dati da izgube disciplinu ODRŽANJE UČENIČKOG SUDJELOVANJA .

pravila kada tko smije ustati i šetati .zahtijeva organiazciju.ako se rezultati trebaju čekati dobro ju je spojiti s nekom drugom aktivnosti . na koji način i s kojim ciljem? . a ne kad su samo metež 9 .u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan učenik.organizacija razgovora prilikom aktivnosti .potrebno je održavati primjereni nadzor nad kretanjem učenika u učionici i zadržati galamu na podnošljivoj razini . a ne se žaliti općenito (pr. svi moraju dobro čuti što se govori .ne smije se dopustiti žamor ili nekakva popratna buka .učenici moraju biti na svojim mjestima . „Neka govori samo jedan član grupe.kod svakog je profesora drugačije .Temeljna nastavna umijeća POTPORA NASTAVE -„društveni element“.promatrač se ne treba dulje zadržavati u skupinama jer time može kočiti rad skupine . zadatak mora biti jasan. „Manje galame!“) . izvještavanje o rezultatima .rad u grupama. o čemu.tko može s kime razgovarati.nepostojanje standarda.kad poraste galama preporuča se reći nešto o radnom ugođaju koji očekujemo (pr.kretanje i galama su poželjni kada imaju svrhu („organizirani kaos“).“). kada.učenicima treba naznačiti vremensko ograničenje .smjene u nedostatku kompjutera KRETANJE UČENIAK I GALAMA . gdje.praktične aktivnosti.kompjuterski programi.ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored .

Temeljna nastavna umijeća 5.djelotvorna organizacija i ustroj nastavnog sata .pozitivan se razredni ugođaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje prožimaju nastavu. RAZREDNI UGOĐAJ . knjiga) jer može loše djelovati na slabije učenike .unutarnju motivaciju. radni.učenikova znatiželja.smireno rješavanje učeničkog neposluha .vanjsku motivaciju.snažno utječe na učenikovu motivaciju i odnos prema učenju USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOĐAJA . srdačan. mogućnost izbora.3 najvažnija utjecaja na učenikovu motivaciju u razredu: • • • unutarnja motivacija.to je svrhovit.što manje gubitaka vremena .nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr. pokazivanje kako su im se kompetencije povećale .teme vezane sa životnim iskustvima učenika. poticajan i sređen ugođaj .aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan same aktivnosti učenikovo očekivanje (ne)uspjeha .realna.važno je da nastavnik ima visoka očekivanja od učenika. opušten.važan čimbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugođaja . ali izazovna Treba iskoristiti: . uči za sebe vanjska motivacija.„brižna nježnost“ u odnosu s učenicima .uzajamno poštivanje i razumijevanje MOTIVIRANJE UČENIKA .umješna upotreba nastavnikove pohvale čini je snažnim motivatorom 10 .red.povezivanje truda i uspjeha učenika s opipljivim nagradama i povlasticama .a to je da su učenici i njihovo učenje silno važni .

izgled nastavnika također govori o njemu . ugodna svjetla i prozračna učionica kod učenika razvija pozitivna očekivanja od nastave .Temeljna nastavna umijeća .ne smije se isticati neuspjeh učenika uspoređujući ih s odlikašima .praćenjem na satu i brzom i poticajnom pomoći treba što više smanjiti frustracije koje bi loše pripremljena aktivnost mogla stvoriti kod učenika .razborita upotreba humora. plakati . ali snažno utječe na razredni ugođaj . zadržavanje autoriteta pri tome POVEĆAVANJE UČENIČKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA .osobno zanimanje za napredak pojedinih učenika.pozitivni komentari.pružanje dobrog primjera za ono što se od njih očekuje . a ne prijekor .izloženi učenički radovi. poticajni.ukazivanje na važnost neke teme ili aktivnosti.učenici najbolje uče kada se taj odnos temelji na uzajamnom poštovanu i razumijevanju . da uspjeh ovisi o njima ODNOS S UČENICIMA .ne se ponašati netrpeljivo i s visine prema učeniku koji ima problem .povezivanje komentara s njihovim potrebama i minulim radom IZGLED I SASTAV RAZREDA . učeničkog svjetonazora te koncepcije osobnog djelovanja i mogućnosti izbora .neuredne klupe treba posložiti prije početka sata 11 .povezivanje s željenim kvalifikacijama. dobra vidljivost nastavnika i ploče .treba biti funkcionalan.pokazivanje učenicima da ih se razumije (primjećivanje stvari koje ih se tiču) .snažan utjecaj formalnog. odgovarajuća oprema.čista i uredna prostorija.kod učeničkih pogrešaka treba dati uputu kao pomoć.govor tijela odašilje neverbalne poruke . ohrabrujući.stručnost u radu odaje brigu za učenika i njegovo poštivanje . osobnog razvoja.nije dio samog sata. dobrim rezultatom na testovima… .očekivanje uspjeha.moraju osjećati da uz uložen napor mogu uspjeti. ali i skrivenog kurikuluma na učenike .razmještaj klupa.treba isticati važnost cijele osobe. pohvalni i opuštajući potiču učeničku samosvijest .

školski uspjeh) utječe na očekivanja učenika. niska školska samosvijest (učenici se teško upuštaju u aktivnost iz straha od neuspjeha).miješani razredi poručuju da su svi jednako važni . druželjubivost.važno je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda važnija umijeća djelotvornog poučavanja nego odnos nastavnika prema učeničkom neposluhu .ovisi o 4 najvažnija obilježja nastavnikove zadaće: • iskazivanje statusa 12 .najvažniji uzroci neposluha: dosada. kašnjenje na nastavu . ali i nastavnika.is sastav razreda je važna poruka . nego i o očekivanjima učenika i o običajima škole .utjerivanje straha u kosti kao strategija gušenja neposluha je nepoželjno jer usporava uspostavu pozitivnog razrednog ugođaja PRIRODA UČENIČKOG NEPOSLUHA . emocionalni problemi. bezrazložno odlaženje s mjesta.disciplina ne ovisi samo o ponašanju i očekivanju nastavnika.bitno je da se ne obeshrabre skupine koje se smatra prosječnima ili ispodprosječnima 6. nedostatk negativnih posljedica USPOSTAVA AUTORITETA . neprihvaćanje autoriteta. negativan odnos prema školi i učenju. galama.Temeljna nastavna umijeća .razred sastavljen po nekom kriteriju (pr. odsutnost duhom. DISCIPLINA = red potreban da bi učenici djelotvorno učili . ometanje drugih učenika.rjeđi su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija. nemogućnost da se izvrši aktivnost. upadice. a ne kao izvor moći . tjelesna nasrtljivost . neizvršavanje zadaće. dugotrajan umni napor.najčešće su vrste učeničkog neposluha: brbljanje.potrebna da se organizira učenje.

da nas zanima i da možemo stručno organizirati nastavne aktivnosti .potiče u učenika osjećaj ponosa i samopoštovanja te vrijednosti • organizacijski nadzor u učionici .pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu.Temeljna nastavna umijeća .opuštenim. sigurnim ponašanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje glasom.dio odnosa učenika prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava roditelja .iznenađen i strog pogled da pokažemo ako nismo zadovoljni.uspostava jasnih pravila ponašanja i očekivanja u vezi s učeničkim ponašanjem te nametanje svog stajališta u situaciji izbijanja sukoba • uspješno rješavanje učeničkog neposluha .uzeti u obzir kontekst . držanjem. započinjanje razgovora i usmjeravanjem aktivnosti.nekoliko pitanja jednom učeniku bit će znak da se uključi u raspravu iskoristiti blizinu.reagirati na manji neposluh kako ne bi došlo do većeg KAKO PREDUHRITTI UČENIČKI NEPOSLUH .to isto učenici ne smiju raditi za vrijeme sata • kompetentno poučavanje .dati učeniku o znanja da je primijećen neposluh uočiti neuljudnost. izrazom lica i gledanjem u oči . a ako to nije dovoljno treba progovoriti premještanje učenika ako je potrebno nakon što ih se na vrijeme upozori na to UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI 13 .približiti se pričalicama umjesto prekidanja tijeka sata zbog njih pružiti pomoć mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo uočiti neposluh.pomno praćenje učeničkog ponašanja i rada za vrijeme nastave (podsjećati se dok ne prijeđe u naviku) • • • • • • • • • • pogledom preletjeti po razredu kružiti po prostoriji gledati učenike u oči pravilno rasporediti pitanja.slobodno hodanje prostorijom.

ne preklinjati izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta) izbjegavati ljutnju istaknuti što je potrebno činiti.u slučaju većeg problema treba se posavjetovati s kolegama.na emocionalnu reakciju učenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon sata nego raspravljati na satu • • • • • • • • kritizirati ponašanje.neverbalno.ne se dati uvući u svađu (ako je učenik prenapet bolje je odgoditi prijekor i potražiti uzrok i dati savjet) . eventualno pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju PRIJEKORI = verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odražavaju njegovo nezadovoljstvo neposluhom učenika .prilikom davanja savjeta učeniku važno je dopustiti da on govori kako bi shvatio da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obećao da će se ubuduće ponašati pristojno .njima se valja služiti rijetko i uz umješno poučavanje .tihi šapat.jasnoća i strogost u tonu i sadržaju. javni prijekor bez spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu) sprečavanje da ne dođe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad do njega već dođe može se reći koje je pravilo prekršeno i zašto izbjegavati neugodne prijekore (ponižavajuće) izbjegavati nepravedne usporedbe biti dosljedan. a ne pred cijelim razredom.obilježja umješnog i djelotvornog služenja prijekorima: • • • • • • • prekoriti stvarnog krivca čvrstoća.povezanost prijekora s dosljednim očekivanjem izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti 14 . gledanjem učenika u oči i kratkom pauzom prije nastavka aktivnosti pojačava se dojam izbjegavati sukobe. a ne učenika (ličnost) prekoriti učenika osobno.Temeljna nastavna umijeća . a ne se općenito žaliti pojačati psihološki učinak.važno je da učenik razmisli o svom ponašanju i posljedicama .

ako učenički neposluh potraje .ne smije se zahtijevati da za kaznu doma čine nešto što su trebali u školi jer se nastavno gradivo en smije smatrati kaznom • ostanak „u kazni“.moralno zaslužena kazna nakon prijestupa zastrašivanje.objasniti mu .pomoći učeniku shvatiti moralni prijestup .u školi se koristi u sve tri svrhe.formalni čin (≠prijekora) koji učeniku treba biti neugodan.možda nisu svi krivi egzemplarni prijekor. a koji mu treba pomoći da se ubuduće pristojno ponaša .važno je da učenik shvati da je ona u njegovu interesu.zadržavanje učenika za vrijeme odmora ili poslije škole da nešto radi ili en radi ništa 15 . nego služe za gušenje neposluha ne rješavaju uzrok neposluha usmjeravaju pozornost na neposluh Vrste kazni: • pismene zadaće.Temeljna nastavna umijeća • • izbjegavati prekoravati cijeli razred.prekoriti učenika i naznačiti da se to neće tolerirati niti kod drugih KAZNE .3 najvažnije svrhe: • • • odmazda.prepisivanje. ali bi rehabilitacija trebala biti najvažnija jer uključuje odgojni element Nedostaci: • • • • • • • neprimjeren model ljudskih odnosa potiču zabrinutost i zlovolju kratkotrajan učinak „početnog šoka“ potiču na osmišljavanje načina kojima bi se izbjegle ne potiču dobro ponašanje. sastavci .da učenici izbjegavaju neželjeno ponašanje zbog straha od posljedica rehabilitacija.

lako se može doživjeti osvetoljubivim i nepravednim (npr.mora učenicima biti odbojna (npr.nedostatka je da se učenik može osjećati označenim pa se tako i ponašati simboličko kažnjavanje. i primjerene prekršaju . zabrana izleta) isključenje s nastave verbalno zastrašivanje.učenik može reagirati: • • • • jer je napet zbog problema s učenjem smatra disciplinsku mjeru nepravednom zbog tjelesnog ili verbalnog zastrašivanja jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode .kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu riješiti razgovorom i pomoći kod učenja .Temeljna nastavna umijeća • • • • • • gubitak povlastica.moraju biti pravodobne.ako dođe do sukoba treba: • • • • • • zadržati mir i objektivno sagledati situaciju smirivati situaciju biti svjestan eksplozivnosti situacije poslužiti se svojim društvenim umijećima kako bi situacija ispala manje neugodna pokušati spasiti i svoj i učenikov obraz zatražiti pomoć ako je potrebno DRUGI POSTUPCI: 16 .najčešće „čistilište“ prije prelaska u novu školu .sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu zabrana dolaska na nastavu.neposredno nakon neposluha. nije dobro ako oni priželjkuju da ih se isključi s nastave) SUKOBI .mora se povezati s politikom škole prema disciplini .nedostatak je da može izazvati sukob obavještavanje ravnatelja i(li) roditelja.

standard postignuća na svršetku određenog obrazovnog razdoblja 17 .obećati učeniku unaprijed određenu nagradu bude li se dobro ponašao (npr.razgovor s roditeljima . OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA = aktivnosti kojima se prati učenikov uspjeh SVRHE OCJENJIVANJA: • • • • • • • osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku osigurati učenicima povratne informacije.Temeljna nastavna umijeća .bihevioralni pristup nagradama i kaznama 7.usmjereno na pronalaženje grešaka i manjkavosti u učeničkom radu.usporedba s očekivanim standardom motivirati učenike osigurati evidenciju napretka poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje. neka aktivnost) . pruža savjete i podatke za budući rad sumativno.među nastavnicima dogovoreno promatranje učenika i pisanje izvještaja na temelju kojih se donosi sud o učenikovu ponašanju .da se smire i razmisle .kao znak jesu li učenici spremni za određeni tip učenja dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola Opasnosti: • • • učenikovo razočaranje koje ga može odvući u začarani krug sve slabijeg uspjeha oduzimanje previše vremena nastavnicima i učenicima usmjeravanje na uspjeh dobrih učenika nauštrb kvalitete obrazovanja u razredu VRSTE OCJENJIVANJA: • • formativno.prostorije za neposlušne učenike.uvjetovani dogovor.

učenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih učenika (pr.praćenje mora biti ispitivačko i aktivno .treba se služiti raznovrsnim ocjenjivačkim aktivnostima 18 .poklapa se s formativnim.odličan. ali precizno određuje poteškoće u učenju ili probleme interno.dio sata određenog nastavnika koji ga je osmislio eksterno. najboljih 10% učenika.ocjenjivanje aktivnosti u hodu temeljeno na neposrednom promatranju rada učenika ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda. …) ocjenjivanje na temelju mjerila.predavanje rada sa svrhom da ga se ocjeni Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja: • • • • • • formativni – sumativni utemeljeni na normama – utemeljeni na mjerilima unutarnji – vanjski neslužbeni – službeni trajni – jednokratni ocjenjivanje postupaka – ocjenjivanje završnog proizvoda OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU .ocjenjivanje se unaprijed najavi i omogućuje se priprema trajno. završna ocjena jednokratno.visok stupanj podudarnosti ocjena različitih ocjenjivača ocjenjivanje postupaka.utemeljeno na praćenju rada u razredu formalno.Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • • • • normativno.ocjenjuje se učenik na temelju toga je li zadovoljen određeni opis postignuća bez obzira na druge učenike dijagnostičko.na temelju standarda postignuća u raznim oblicima ocjenjivanja.završna ocjena temeljena na standardu postignuća postignutom isključivo na svršetku tečaja ili programa objektivno.ocjenjivačke aktivnosti koje su osmislili ispitivači izvan škole neformalno.

istaći što treba uraditi.program usavršavanja .Temeljna nastavna umijeća .formalnog programa istraživanja OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU .dva najvažnija aspekta: • • ustanoviti KOJA je obilježja vlastite nastave potrebno usavršiti (sam ili uz pomoć) KAKO najbolje poboljšati soj rad na određenom području. OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA . primjena naučenog . korisne za razvitak učeničkih organizacijskih sposobnosti i radnih navika. povezanost s pedagoškim rezultatima koje si je odredila škola.korist od evidencije učeničkog napretka ovisi o tome koliko se ti podaci upotrjebljujusuviše podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traćenje vremena . ocjenjivanje treba biti valjano… .refleksivno poučavanje= kritičko promišljanje o vlastitom radu u nastavi i potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika .treba imati na umu niz važnih momenata: pravednost. a ne buditi strah .kratki testovi trebaju biti poticajni. a ne pokušava se osvrnuti na svoj rad u cjelini 19 .većina nastavnika kreće u promišljanje zbog nekog problema koji ih muči. treba varirati različite vrste i oblike ocjenjivanja. a ne samo kritizirati 8.domaće zadaće – povratna informacija kako učenik radi bez tuđe pomoći. mora se održavati u primjerenim okolnostima.samostalno ili unutar nekog akcijskog istraživanja tj. treba biti brižno osmišljena. učenje novog.izvješća roditeljima trebaju biti pravedna i informativna.standardizirani i normirani testovi omogućuju nastavniku da usporedi rezultat s očekivanim rezultatima za učenike određene dobi OCJENJIVAČKA AKTIVNOST U PRAKSI . učenike valja obavijestiti.važno je učenicima objasniti što se od njih očekuje i pripremiti ih za ocjenjivanje za koje se odlučimo .

poslije sata ili radnog dana snimanje nastave.oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najčešće se služe nekom formalnom shemom.pažljivo priopćavanje povratnih informacija. povratne informacije mentora PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADAŠNJEM ARDU Metode: • • • • vođenje dnevnika.razgovorom.osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvice.razrađenije.dogovoreno ocjenjivanje RASPOREĐIVANJE VREMENA .od nastavnika se traži da razmisli o svome radu i području kojeg bi voljeli poboljšati.nekoliko važnih elemenata: 20 .mapa rada profesora. upitnikom.pripreme. variraju formatom i sadržajem .treba naznačiti da promjena ne mora značiti da je dosadašnja nastava bila manjkava ili da je nastavnik loš .pr. popis pitanja vezanih uz praksu . treba shvatiti način nastavnikova razmišljanja . podrška i pomoć nastavniku da provede dogovoreni razvojni program .ocjenjivač i nastavnik trebaju imati suradnički odnos temeljen an povjerenju i poštovanjuravnopravnost . komentari o satu.Temeljna nastavna umijeća . u promišlajnje treba uključiti i druge aspekte njegova arda promatranje u razredu razgovor faza promjene. molbom da vode dnevnik OCJENJIVANJE NASTAVNIKA 4 najvažnije faze: • • • • predocjenjivačka faza.audio ili videovrpcom prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazočni na našim satovimadobro je i promatrati druge prikupljanje povratnih informacija od učenika.podizanje pitanja i problem ana višu razinu.

stavljanje događaja u perspektivu. prepričavanje problema) .različiti izvori .dogovaranje s kolegama. emocionalni odmak. podjela zadaćnica i slično) .Temeljna nastavna umijeća • • • • • • • • • svijest o vremenu odrediti prioritete planiranje vremena.odrediti što izaziva stres i zašto te odlučiti što poduzeti kako bi se protiv njega uspješno borili „palijativne“ tehnike.tehnike ublažavanja stresa kada on ne nestaje (pr.ne stvarati dodatne pritiske učenicima u neko ispito vrijeme ako se to može izbjeći STRES .probleme treba rješavati što prije .uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroženim svoje dostojanstvo ili zdravlje u neugodnoj situaciji .umanjuje kvalitetu poučavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa čak i kvalitetu komunikacije s učenicima Načini borbe protiv stresa: • • tehnike „neposredne akcije“.kratkotrajno/srednjoročno/dugoročno uskladiti vrijeme sa zadaćama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji) brzo rješavanje manje važnih zadaća ne odugovlačiti biti realan znati reći „ne“.razmisliti nismo li za neke i sami odgovorni . sagledavanje s drugih strana.ne natrpavati se nepotrebnim delegirati posao.održati ravnotežu između poslovnog i osobnog života 21 .nešto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za što nama treba sto godina ili na učenika (pr.

Temeljna nastavna umijeća 22 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful