P. 1
teorija prevodjenja - sibinovic

teorija prevodjenja - sibinovic

|Views: 3,779|Likes:
Published by Saša Gutić

More info:

Published by: Saša Gutić on Feb 20, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/07/2015

pdf

text

original

1. TEORIJA PREVODJENJA I DRUGE NAUCNE DISCIPLINE 2. TRI OSNOVNE DEFINICIJE PREVODJENJA (LINGVISTICKA,FILOLOSKA,KOMUNIKATIVNA) 3.

TEORIJA PREVODJENJA I LINGVISTIKA 4. TEORIJA PREVODJENJA I SEMANTIKA 5. TEORIJA PREVODJENJA I STILISTIKA 6. TEORIJA PREVODJENJA I TEORIJA INFORMACIJA 7. KOMUNIKACIJSKI MODEL PREVODJENJA 8. VRS...TE PREVODJENJA 9. POMAGALA PRI PREVODJENJU 10. OBRAZOVANJE PREVODIOCA 11. KONSEKUTIVNO PREVODJENJE 12. SIMULTANO PREVODJENJE 13. PREVODJENJE STRUCNIH TEKSTOVA 14. KNJIZEVNO PREVODJENJE 15. STROJNO PREVODJENJE 16. JEDINICA PREVODJENJA 17. KONTRASTIVNA ANALIZA 18. POJAM PRIJEVODNE EKVIVALENCIJE,DINAMICKA/FUNKCIONALNA EKVIVALENTSNOST I FORMALNA KORENSPONDENCIJA 19. PRIJEVODNE TRANSFORMACIJE 20. FONOLOSKI NIVO PRIJEVODNE ANALIZE 21. GRAFOLOSKI NIVO PRIJEVODNE ANALIZE 22. PREVODJENJE ELEMENATA KULTURE

23. PREVODJENJE FRAZEMA I POSLOVICA 24. PRIJEVOD U NASTAVI STRANIH JEZIKA 25. VRSTE LAZNIH PAROVA 26. KNJIZEVNI PRIJEVOD I VRIJEME 27. TEORIJSKI MODELI PREVODJENJA PITANJE BROJ 2

OSNOVNE TEORIJSKE KONCEPCIJE U SUVREMENOJ TEORIJI PREVOĐENJA (OSNOVNE DEFINICIJE TEORIJE PREVOĐENJA) (SIBINOVIĆ, p.107).

LINGVISTIČKA KONCEPCIJA (DEFINICIJA) (Catford) – Prevođenje je zamjenjivanje tekstualnog materijala u jednom jeziku (izvornom) jednakovrijednim tekstualnim materijalom u nekom drugom jeziku (jeziku-cilju). Zna...čenjska jednakovrijednost (ekvivalencija) uspostavlja se između lingvističkih izražajnih sredstava dva jezika, pa se ovakav pristup prevođenju može okarakterizirati kao LINGVISTIČKI PRISTUP (Ivir, p. 34). Uspostavljanje odnosa jednakovrijednosti među izražajnim sredstvima dvaju jezika leži u temelju svih lingvističkih pristupa prevođenju, bez obzira na detalje njihovih međusobnih razlika. Svi oni za polazište uzimaju tekst i svu pažnju obraćaju na izražajna sredstva koja se mogu smatrati ekvivalentima u IZVORNOM JEZIKU - CILJU.

Prema lingvističkoj koncepciji, prevođenje je proces u kojem se jezične jedinice jezika originala zamjenjuju odgovarajućim jezičkim jedinicama jezika prevoda. Analiza prijevoda se vrši na svim jezičkim nivoima – fonološkom, grafološko-ortografskom, leksičkom, morfološkom i sintaksičkom. Nadovezuje se na materijal koji pruža kontrastivno proučavanje jezika. S obzirom da među prirodnim jezicima nikada ne može biti potpune podudarnosti na svim jezičkim nivoima, lingvistička orijentirana suvremena teorija prevođenja je, na osnovu prevodilačke prakse, ustanovila sistem zakonitih PREINAČAVANJA kojim se, prilikom prevođenja u okviru principa funkcionalne ekvivalentnosti a na osnovu hijerarhiziranja elemenata originalnog teksta, vrše različita preinačavanja gramatičke (morfološke, leksičke i sintaksičke) strukture. Takva preinačavanja su poznata pod imenom PREVODILAČKE TRANSFORMACIJE.

Postoje sljedeći oblici prevodilačkih transformacija: preraspodjela, zamjena, dodavanje, i izostavljanje. 1.) PRERASPODJELA

Pod preraspodjeom se podrazumijeva promjena reda riječi; redoslijeda dijelova rečenice, kao i redoslijeda samih rečenica u okviru složene rečenice (fox hunting – lov na lisicu, There is a cat on the roof – Na krovu se nalazi/je mačka; pencil sharpener – oštrač olovaka itd.).Preraspodjela kao oblik prevodilačkih transformacija je inače naročito česta na prevodilačkoj relaciji između jezika u kojem je redoslijed dijelova rečenice zasnovan na GRAMATIČKIM odnosima, pa je stalan (engleski), i jezika u kojem se taj redoslijed formira relativno slobodno, s težištem na cilju komunikacije (dakle, s težištem na upoznavanju s nepoznatim), pri čemu se u emocionalno neutralnom iskazu to nepoznato saopćava tako što se polazi od poznatoga (shema: poznato + nepoznato), pa je njegov redoslijed dijelova rečenice relativno slobodan (hrvatski, srpski, bos.).

2.)

ZAMJENA

Zamjena kao oblik prevodilačkih transformacija obuhvaća zamjenu riječi, zamjenu vrsta riječi, zamjenu morfoloških, kao i zamjenu sintaksičkih oblika (Mijesiti kolače – glagol "mijesiti" će se na eng. jeziku zamijeniti glagolom "bake", pa će onda "mijesiti kolače" postati "to bake a cake"; englesko "You don't say" se prevodi sa "Ma šta kažeš" ili "Ma nemoj mi reći"; Ovdje je došlo i do preraspodjele reda riječi, te morfoloških zamjena (zamjena vrsta riječi, padeža, broja i sl.). U zamjenu morfoloških oblika spada i prevođenje hrvatskog aorista i imperfekta perfektom u jezicima koji nemaju prva dva vremena (ruski). Zamjena kao morfološki oblik naročito je česta na sintaksičkom planu (pasivne konstrukcije – hrvatski jezik za razliku od engleskog ne trpi čestu upotrebu pasivnih konstrukcija – He was hit by a car yesterday – Jučer ga je udarilo auto.

3.)

DODAVANJE

Dodavanje kao prevodilačka transformacija motivirano je uvijek potrebom da se neki element sadržaja originala izrazi nekim jezičkim sredstvom koje u jeziku originala, gledano sa stanovišta efekta (funkcije) ne postoji u tom obliku, ili da se jedan element sadržine, iz nekih drugih razloga, izrazi na mjestu gdje u originalu nije dat (to je tzv. POSTUPAK KOMPENZACIJE). Dodavanje tako može biti rezultat razlike u prirodi dva jezika. Recimo, dodavanje člana uz imenicu kada se s našeg jezika prevodi na engleski ili njemački, ili dodavanje pomoćnog glagola kada se s našeg jezika prevodi na engleski, ili s engleskog na naš; dodavanje zamjenica (osobne ili posvojne) kada se s našeg prevodi na engleski ili neki drugi jezik (Oprala je kosu = She has washed her hair; Napisao je domaću zadaću = He has written his homework); Do ovoga oblika prevodilačkih transformacija može doći i u slučajevima kad se jezici ne razlikuju u načinu iskazivanja, ali prevodilac želi povećati stupanj razumljivosti prijevoda (svrha – osiguranje

b) podudaranje lingvističkih jedinica u sadržini. uz razlikovanje u formi (druga vrsta riječi. Ovako shvaćena.komunikacije). lingvistički koncipirana teorija prevođenja. a zbog razlike u prirodi jezika ili iz nekih drugih razloga (vanjezičnih) nije ih moguće uključiti u tekst prijevoda. pa bi to nepoznavanje moglo biti smetnja razumijevanju. Ova teorija (lingvistička) je u prošlosti bila često osporavana. drugi oblik ili drugi tip rečenice u prijevodu). bez književno-povijesnog i književno-teorijskog aspekta ne može osigurati neophodne orijentire za objektivno hijerarhiziranje sveukupnih elemenata konkretnog književnog djela.) IZOSTAVLJANJE Izostavljanje kao oblik prevodilačkih transformacija svodi se na ispuštanje riječi ili izraza koji nisu neophodni za pravilno razumijevanje poruke iz originala. BEZEKVIVALENTNE LEKSIKE (riječi za koje u leksičkom fondu jezika prijevoda nema odgovarajućih). Poznato je da u pjesničkom djelu kao cjelini "pjesničku imaginaciju" osim jezičkog. Ona ima dva vida: a) Podudaranje lingvističkih jedinica originala i prijevoda istovremeno i u formi i u sadržini. FORMALNA KORESPONDENCIJA se smatra važnim regulatorom u prevođenju koji pomaže sa se traženje PRIJEVODNE EKVIVALENCIJE ne ostvaruje proizvoljno i neodgovorno. Za ostale situacije primjenjuju se druga rješenja – opisno prevođenje. Razumije se da se izostavljanje može primijeniti samo u onim slučajevima kada te riječi nisu od bitnog značaja sa stanovišta izvorne poruke. ističe kao značajnu kategoriju – FORMALNU KORESPONDENCIJU. Mane – isključivo lingvistički pristup prevođenju. odnosno njegovog djela. 4. To se čini onda kada se zna da primaocima (čitaocima ili slušaocima) prevoda nisu dovoljno poznate neke činjenice iz vanjezične stvarnosti. primjena ovog drugog vida predviđa se tek kada nema mogućnosti za ostvarenje prvog vida formalne korespodencije. Izostavljanje se ponekad primjenjuje i prilikom prevođenja tekstova koji sadrže neke kategorije tzv. Međutim. (They reached Hartford – Stigli su u grad Hartford). elementa čiji spoj nosi bitne karakteristike određene opće estetičke koncepcije. Primjeri koje smo naveli nza DODAVANJE VRIJEDE I ZA IZOSTAVLANJE – AKO SE PREVODI U OBRNUTOM SMJERU. u potrazi za mjerilima kojima će se utvrđivati stupanj vjernosti prijevoda originalu. uobličava isto tako tematsko-motivski i kompozicijski plan djela. kao što uobličava i posebnost (individualitet) pisca. koja obiluje prevodilačkim transformacijama. Polazeći od prevodilačke realnosti. . stvaranje nove riječi ili adaptacija strane riječi da bi se unijela u jezik prijevoda kao REALIJA – kao oznaka osobene životne stvarnosti sredine iz koje potiče original.

) nalažu pojedine oblike prevodilačkih transformacija. A tim problemima se bave primarno različite discipline nauke o književnosti (pobornici ling. vrši hijerarhiziranje elemenata tematsko-motivskog plana književnog djela. Može se čak reći da isključivo lingvistički orijentirana teorija ne može uspješno razmatrati ni prevodilačke probleme versifikacije. estetički obziri (povezani sa žanrovskom osobenošću djela. a četo i semantički. estetički. iako se ritmičko ujednačavanje u poeziji ostvaruje upravo jezičkim sredstvima. što znači da i lingvistički koncipirana teorija ne može obuhvatiti sve bitne komponente književnog prijevoda. asonancije. rime. aliteracije. asocijacije. s poetikom u okviru koje njegov autor stvara. Na primjer. . ali pri tome ne usmjeravaju pažnju na lingvistički definirana izražajna sredstva. polazeći od sopstvenih zakonitosti i pravila. osim prirode jezika.konc. ne mogu se dovoljno uspješno rješavati ni neki problemi koji pripadaju i upravo jezičkom planu književnog djela. ovisi i od tradicije i prakse u različitim literaturama. Glavno zanimanje onih koji prevođenje proučavaju s toga stajališta usmjereno je na utvrđivanje ekvivalencije među pojedinim vrstama stilskih karakteristika i retoričkih sredstava. efekat pojedinihvrsta stihova. s piščevim osobinim umjetničkim osobinama i sl. igre riječima. Tako. Ako se rukovodi samo jezičkim zakonitostima i pravilima. metafore i sl. Ovaj pristup se bavi pitanjima koja se javljaju u prevođenju lijepe književnosti.Lingvistički dosljedno prevođenje često na jamči odgovarajući umjetnički efekat djela. osporavaju postojanje književne koncepcije teorije prevođenja. Jer. smatraju da se i kod prevođenja tekstova koji ne pripadaju lijepoj književnosti mora paziti na poruku. lingvistička teorija nema dovoljno instrumenata da. Tipični primjeri filoloških preokupacija u proučavanju prijevoda su pitanja kao što su ova: a) može li se poezija uopće prevoditi? b) smije li se pjesma prevesti u prozi. pri čemu je u toj "igri" težište upravo na konotativnim signalima koji se ponekad uobličavaju čak i u određene sisteme. stil. problemi koji se javljaju u traženju i utvrđivanju ekvivalentnosti za vrlo česte slučajeve kada zbog razlike u književnoj tradiciji ili čak i u prirodi jezika. mada razlikuje denotativna od konotativnih značenja. FILOLOŠKA KONCEPCIJA (DEFINICIJA) PREVOĐENJA I filološki pristup jeziku polazi od jednakovrijednosti dvaju tekstova u dva razna jezika. on ga prevodi dio po dio nastojeći da u drugom jeziku zadrži sve ono što se čini umjetničkim tekstom: ritam. pa prevođenje definira kao postupak zamjenjivanja jednog književnog teksta drugim uz očuvanje umjetničke vrijednosti koju je imao prvobitni tekst. radi prenošenja složenog umjetničkog teksta u kojem se suštinski saznajni i estetski sadržaji vrlo često nalaze u prostoru između denotativnih i konotativnih značenja. Budući da prevodilac ne može odjednom zadržati u glavi cijeli tekst. nego na KNJIŽEVNO DEFINIRANA SREDSTVA ZA OSTVARENJE ODREĐENOG UMJETNIČKOG DOŽIVLJAJA. konotativnim značenjima).

Nida (Najda) definira prevođenje kao nalaženje NAJBLIŽEG PRIRODNOG EKVIVALENTA U JEZIKU-CILJU za obavijest izraženu u izvornom jeziku.A. teorija prevođenja. Komunikacijski pristup prevođenju pojavio se kao posljedica saznanja da lingvistički pristup sam ner može dati objašnjenja za sve složene pojave do kojih dolazi u procesu prevođenja. izraz te obavijesti u izvornom jeziku je prirodan. Kade. (Sibinović. Sociolingvističke informacije takve vrste predstavljat će nužnu komponentu jedfne sveobuhvatnije teorije prevođenja. Pored Nide. Ova definicija je komunikacijska. treće. prema ovoj koncepciji. čini se najkompleksnijom. komunikacijski pristup zastupali su Revzin. E. pa takav mora biti i u jeziku cilju. na jezičku strukturu kao sistem znakova u jednom i drugom jeziku. Rozencvejg. Za potpunije razumijevanje onoga što se događa u prijevodnom procesu neophodno je i poznavanje toga interakcijskog odnosa u kojem se sa svojim primaocima nalaze odašiljalac izvorne poruke i prevodilac kao odašiljalac prevedene poruke. prevođenjem se dobiva najbliži ekvivalent. jer polazi od obavijesti izražene u izvornom jeziku. OSNOVNI TEORIJSKI MODELI PREVOĐENJA (Sibinović. p. p. d) kako očuvati zvukovne vrijednosti izvornoga jezika itd? KOMUNIKACIJSKA KONCEPCIJA (DEFINICIJA) PREVOĐENJA ako je jedna od glavnih svrha čovjekove upotrebe jezika komunikacija. a to znači ne apsolutno nego RELATIVNO JEDNAKOVRIJEDNA PORUKA. mora obuhvatiti sve ono što spada u složeni proces komunikacije pri kojoj se koriste dva jezika. Komunikacijski pristup prevođenju je omogućio da se ta vrsta čovjekove djelatnosti ne promatra samo kao lingvistička operacija. Pragmatična obuhvaća kompleks pitanja koja spadaju u oblast odnosa između znakova (jezika) i osobe koja se tim znakovima (jezikom) služi.112) Teorijska koncepcija koja na prevođenje gleda kao na jedan komunikacijski model. Nojbert. jer se u njoj paralelno i sistematski pažnja usmjerava u tri pravca: na sintaktičku. a prevodilac pak kao odašiljalac također stupa u interakcijski odnos sa svojim primaocima.c)kako prevoditi jampski metar u jeziku s pretežno trohejskim naglasnim sustavom. Drugo. Jeger. Semantička dimenzija prijevoda obuhvaća kompleks pitanja koja zadiru u problem odnosa između znakova i predmeta koje ti znakovi obilježavaju. 113) . semantičku i pragmatičku dimenziju prevođenja. onda se i prevodilac mora najprije upitati što je to odašiljalac izvorne poruke želio svojim primaocima saopćiti i zatim tu obavijest pokušati ponovo izraziti jezikom svojih primalaca. koji izvornu poruku nisu mogli razumijeti. Dakle. već kao društveni čin u kome izvorni odašiljalac stupa u interakcijski odnos sa svojim primaocima (s tim da je prevodilac jedan od primalaca njegove poruke). Sintaksička obuhvata kompleks pitanja koja se odnose na jezičku strukturu originala i prijevoda.

ili će će poslužiti stvaranjem novog izraza u okviru postojeće leksike jezika-prijevoda bukvalnim prevođenjem strane riječi (Kalkiranje). objasniti u naknadnoj napomeni.1. ekonomskih. bez obzira na to kojim jezičkim znakom (sredstvom) je ona opisana u originalu. ispoljavaju u jeziku.. već je za prijevod neophodno tražiti drugu varijantu. U teoriji prevođenja su izdvojena tri posebna slučaja kada se prevodilačka rješenja ne mogu uspješno tražiti bez vraćanja životnoj stvarnosti. odnosno opisali onim jezičnim znacima koji se za to upotrebljavaju u jeziku prijevoda. povijesnih.ne postoje odgovarajući jezički znaci. DENOTATIVNI ILI SITUACIJSKI MODEL Ovaj model je zasnovan na činjenici da su život i prirodni uvjeti na zemlji za nositelje različitih prirodnih jezika koji se sporazumijevaju putem prevođenja – u svim svojim bitnim vidovima podudarni. Kada se tek vraćanjem životnoj stvarnosti može utvrditi da prevođenje uobičajenim odgovarajućim jezičkim znakom u konkretnom slučaju nije umjesno. Međutim. ka životnoj stvarnosti).čnoj sredini već stvoreni određeni jezični znaci (KODOVI) za njihovo označavanje. odnosno situacije. . da bi se potom ti predmeti i situacije (ta životna stvarnost) označili. Ovaj model ne zanemartuje ovu važnu pojavu. kada jezik prijevoda nema jezičkog znaka za opisivanje određenog predmeta. O------original --------------P ----prijevod ---------------JO----jezik originala ------JP ----jezik prijevoda ------ŽS ---životna sredina Pored zajedničkih karakteristika životnih sredina dva govornika različitih jezika. kada situacija diktira izbor varijante prijevoda. odnosno opisuju (dakle. . 3. U prvom slučaju prevoditelj može pribjeći adaptaciji te riječi. moramo tako prevesti. zastupnici ovog modela polaze od pretpostavke da visoki stupanj globalne podudarnosti života i prirodne sredine stanovnika Zemlje daje dovoljno široku osnovu za jezičko objašnjenje i razumijevanje onoga što je u pojedinim jezičnim sredinama osobeno. socijalnih. ako bude potrebno. političkih i drugih specifičnih uvjeta života. nastalom u neposrednom odnosu s drukčijom životnom sredinom.. koju će. 2. S engleskog riječ "polo". To su sljedeći slučajevi: 1. Zbog toga se u neposrednom odnosu dvaju konkretnih jezika često nailazi na jezičke znake jednoga jezika za koje u drugom. golf ili "cricket – kriket". postoje i značajne osobenosti koje su nastajale kao rezultat različitih klimatskih. Zbog toga su u svakoj razvijenoj jezi. One se. Put u prevođenju ide od jezičnih znakova jezika originala ka predmetima (stvarima i bićima) ili situacijama koje se njima označavaju. razumljivo.

Ovdje je pažnja prenesena sa elementarnih (dubinskih) odnosa na elementarno (dubinsko) značenje. a negdje će se podudariti čak se većim dijelovima teksta od rečenice. kako bi se došlo do teksta prijevoda. dubinske odnose pojmova. walking stick – štap za hodanje. engleskih. "jedinice prevođenja" će negdje biti morfema. nego smo to prilagodili skandiranju naših navijača – otprilike. . Moj zaključak – ovo su prevodilačke transformacije ( a crying child – dijete koje plače. transformacijski model je pretežno okrenut ka problemima prenošenja sintaksičkog ustrojstva (sintaksičke strukture) u procesu prevođenja. 1. SEMANTIČKI TEORIJSKI MODEL Nastao kao pokušaj da se prevaziđer ograničenost transformacijskog modela. Ovaj model prevođenja obrazlaže. TRANSFORMACIJSKI TEORIJSKI MODEL Ovaj model predviđa da se izvorni tekst (tekst originala). Na nivou tih jedinica prevođenja uspostavlja se odnos između originala i prijevoda (između teksta originala i teksta prijevoda). tokom prevođenja svodi na elemente tzv. 1. pri čemu se jedinice prevođenja shvaćaju kao svojevrsni najmanji zajednički sadržatelji na semantičkoj razini dvaju tekstova. ili čak i ne postoje. ruskih i francuskih pasivnih konstrukcija koje se u našem jeziku rjeđe upotrebljavaju. gdje nismo mogli bukvalno prevesti njihove riječi. Zasnovan je na pravcu u lingvistici poznatom kao transformacijsko-generativna gramatika. Naime. Ovaj model osigurava teorijski osnov da se prevode i oni jezičko-sintaksički elementi koji se u dva jezika ne podudaraju. Otvara mogućnost da se izbjegne bukvalno prevođenje. itd.). ali da se ipak prevodi u okviru određenih zakonitosti koje neće dozvoliti suštinsko udaljavanje od originala. negdje – rečenica. u trećem – sintagma. predviđa da se tekst originala prvo raščlani na najmanje značenjske jedinice koje će postati "jedinice prevođenja". Treći slučaj – You don't say – Ma šta kažeš. negdje riječ (leksema). inače. Ma nemoj mi reći.Za drugi slučaj kad se u prevođenju ne može bez vraćanja životnoj stvarnosti dat je primjer navijača na ruskoj utakmici. pa se moraju iskazati drukčije (This letter was written by your best friend – Ovo pismo je napisao tvoj najbolji prijatelj). Time je problem prijevoda otrgnut s ravni sintaksičkog ustrojstva jezičkog iskaza (mada se ono i ne isključuje). tako da mu iz vidokruga izmiču mnoga važna prevodilačka pitanja koja ne spadaju samo ili ne spadaju uopće u oblast sintaksičkih odnosa. U ovisnosti o prirodi jezika i prirodi teksta i cilju prevođenja. teorijski osmišljava i predviđa mogućnost na primjer prevođenja njemačkih. Semantički model.

. b) da jezik originala i jezik prijevoda budu proučeni u njihovoj neposrednoj vezi. nego "istuširati se". rimom i sl. ali u konkretnoj situaciji. aliteracijom. Ovi izrazi se na površini iskaza razlikuju kako u gramatičkom. Međutim. Sadržaj originala se u procesu prevođenja prenosi formuliranjem elementarnih značenja sredstvima jezika prijevoda. može na drugi jezik prenijeti bez ikakvih promjena.Jedinice prevođenja se u tekstu koji se prevodi prema semantičkom modelu prevođenja. ako se uzme sam po sebi. U takvoj njegovoj primjeni on može na teorijskom planu omogućiti i objasniti mnoga prevodilačka rješenja koja su. ministar. prema situaciji u kojoj se upotrebljavaju i prema "elementarnom značenju" (elemen. Teoretičari osjećaju da i u okviru "jedinica prevođenja" nije uvijek ostvaren isti stupanj vjernosti originalu. diplomatski kor). Svaki od navedenih prijevoda može se izvesti skoro s matematičkom točnošću kada se original svede na elementarno značenje. Svođenje na elementarno značenje – Lupus in fabula – na ruskom Lak je na spominjanje svog imena. Zbog toga se razlikuju dva sljedeća slučaja prevodilačke adekvatnosti: potpuna i nepotpuna adekvatnost. zbog toga što je iz estetskih ili nekih drugih razloga značenjski (predmetno-logički) sadržaj potrebno prenijeti u njegovom jedinstvu s izvornim ritmom ili zvučanjem (asonancom. A ti uvjeti su zasad teško ostvarivi čak i za jezike kojima se lingvistička nauka sistematski bavi i mnogo dulje nego našim. vuk na vrata". prijevod nekih jezičkih odrednica za prostorne odnose. vrlo poznata u prevođenju poezije. kao i pojmovima na kojima je iskaz zasnovan). sva tri navedena iskaza odgovaraju jedan drugome i kao prevodilačka rješenja su sasvim prihvatljivi. neophodno je da su prethodno ispunjeni sljedeći uvjeti: a) da i jedan i drugi jezik budu tako proučeni i opisani da su već utvrđeni zakoni svih mogućih semantičkih varijeteta i odnosa u svakom od njih posebno. kao i izvjesnih osnovnih pojmova iz ekonomskog i političkog života pojedinih naroda (država. po upotrebljenim vrstama riječi. Najpouzdaniji bprimjeri za potpunu adekvatnost mogu biti neki stručni termini – riječi. Ili "to take a walk". tako da postoje unaprijed utvrđeni semantički ekvivalenti na relaciji jednog i drugog jezika.značenje je ovdje konstatacija da se netko pojavljuje kada se spomene). Međutim.takav prijevod po cjelokupnom efektu toga iskaza ne bi bio zadovoljavajući. pa se onda to značenje iskaže na jeziku prijevoda uz poštivanje pravila o spojivosti riječi i običaja (uzusa) u njegovom okviru. tako i u predmetno-logičkom sastavu (po tipu rečenice. a kod nas Mi o vuku. Ovaj model može biti shvaćen i nešto šire. brojevi. "to take a shower" – ne prevodimo "uzeti tuš". u okviru zakonitosti i zakona koji važe u tom jeziku. razlažu na "elementarna značenja".) . inače. Mislimo prije svega na slučajeve kada se jedan jezički iskaz. da bi se ovaj princip prevođenja mogao s potrebnom preciznošću primjenjivati u većim razmjerima.

čine se pokušaji da se ustanovi neki cjelovitiji i obuhvatniji teorijski pristup prevođenju.Za primjere nepotpune adekvatnosti se uzimaju slučajevi kada se elementarno značenje prenese uz izmjenu sintaksičkog ustrojstva iskaza (No smoking – Zabranjeno pušenje. 1. uvijek postoji više različitih situacija čijim opisom se on može ostvariti. NIVO OPISA SITUACIJE. Iako je cilj uvijek povezan s prirodom opisane situacije. primjerice. U slučaju kada se određena situacija ili određeno elementarno značenje i u jednom i u drugom jeziku može izraziti na više različitih načina koji se po svojoj STILSKOJ vrijednosti međusobno razlikuju. recimo. može biti neutralno davanje podataka o vlastitom siromaštvu. "Na cipelama odozdo imam rupe". izazove sažaljenje. Nijedan od ovih modela ipak ne obuhvaća istovremeno (kompleksno) sve bitne faktore sadržine teksta originala i prijevoda. Razumije se da nije svejedno koja će se od tih varijanti uzeti za opis situacije. Upravo iz tih pokušaja nastao je i model nivoa ekvivalentnosti sadržaja. 1. Situacija s pocijepanim đonovima – "Nosim cipele s probušenim đonovima". staklo). tako da ona postaje sastavni dio poruke. Zbog toga i govorimo o aspektu NIVOA SAOPĆENJA. Zbog svega toga. "Cipele su mi odozdo kao rašeto"itd. Taj cilj se ostvaruje opisom određene konkretne situacije. Prema ovom modelu tekst originala i prijevoda se dijeli na pet različitih aspekata plana sadržaja koji se nazivaju nivoima. ili revolt kod onoga kome je upućen. Fragile – Pazi. . NIVO CILJA KOMUNIKACIJE – misli se na cilj koji autor (pošiljalac) želi ostvariti svojim tekstom (svojom porukom). 3. Pošiljalac poruke se iz ovih ili onih razloga opredjeljuje samo za neku od njih. Cilj. Ali situacija se može opisati isticanjem (navođenjem) samo pojedinih njezinih elemenata ili svojstava (npr. Zbog toga teorijski model nivoa ekvivalentnosti plana sadržaja kao posebnu značajnu komponentu sadržaja poruke izdvaja 2. Svi su oni defektni i u tome što nisu u stanju da utvrde kriterije stilske ekvivalentnosti koji su za rješavanje konkretnih prevodilačkih problema izuzetno važni (npr. NIVO EKVIVALENTNOSTI PLANA SADRŽAJA Formulirao ga je ruski teoretičar Vilen Komisarov u knjizi Riječ o prevođenju. ali davanje podataka o tome može biti povezano sa željom da se. i nekih drugih nedostataka.

ili aspekt. Stepen vjernosti prevoda originalu raste s povećanjem broja nivoa na kojima je ostvarena ekvivalentnost. "cipelčine". odnosno na neki drugi način naglašeni (markirani). Taj element. Primjećujemo sljedeće: a) za njegovu primjenu neophodno je da prethodno budu načelno i konkretno obrađena i riješena sva pitanja sva pitanja ekvivalentnosti između dva jezika na svakome od izdvojenih nivoa (što je za sada teško ostvariti). "navlačim". jedno isto saopćenje dobili smo u više različitih sintaksičkih varijanata koje mogu bitno da utječu na konačni efekt poruke. transformacijski i semantički model to nisu bili u stanju. 5. c) iako je lako upotrebljiv za kraće tekstove. u iskazu "Nosim cipele s probušenim đonovima" konačni efekat poruke može znatno varirati ako se pojedine riječi u njoj zamjene njihovim sinonimima koji mogu biti stilski u većoj ili manjoj mjeri neutralni ili emocionalno obojeni. I najzad. Potpuna ekvivalentnost se ne može uvijek ostvariti na svih pet nivoa. Dakle. 125) . "teglim". Teorijski model nivoa ekvivalentnosti otvara mogućnost za rješavanje problema prevođenja na stilskom planu. Međutim. poruke izdvojen je kao NIVO ISKAZA. Taj aspekt je u ovom modelu izdvojen kao NIVO JEZIČNIH ZNAKOVA (RIJEČI). te umjesto "cipele" kaže "cipelice". Na primjer. odnosno odsječke teksta (poruke) jednostavnijeg izražajno-kompozicijskog ustrojstva (strukture). "vučem". NIVOI I OBLICI KREACIJE U KNJIŽEVNOM PREVOĐENJU (NEMA OVOGA PITANJA) (Sibinović.4. Minimalan uvjet za valjanost prijevoda je ekvivalentnost na nivou cilja komunikacije. Denotativan (situacijski). "Ne nosim cipele s cijelim đonovima". "Nosim cipele s probušenim đonovima" može se dalje iskazati kao "Nosim cipele probušenih đonova". Ono što je dato na nivou saopćenja može se dalje iskazati na više različitih načina. Ali ni ovaj model još uvije nije u nauci dovoljno razrađen i nije u praksi potpuno provjeren da bi se mogao prihvatiti kao teorija. on ipak ne osigurava obuhvatan teorijski osnov i potrebnu preciznost za pristup prevodilačkim problemima u izrazito složenoj strukturi slojevitog književnog djela koje predstavlja kompaktnu arhitektoničku cjelinu. b) neki od izdvojenih nivoa se toliko često prožimaju ili preklapaju da se postavlja pitanje ispravnosti podjele teksta na upravo ove nivoew (recimo. Značaj ostalih nivoa sadržaja mora se utvrđivati u svakom slučaju posebno. na osnovu njihove funkcije u sklopu (strukturi) konkretnog teksta (poruke) na jeziku originala. sva tri ova teorijska modela se lako i prirodno uključuju u proces pronalaženja ekvivalenata na pojedinim nivoimakoje predviđa model nivoa ekvivalentnosti. "Hoću li nositi cipele s cijelim đonovima". nivo cilja komunikacije i nivo opisa situacije ili nivo saopćenja i nivo iskaza). ako se umjesto "nosim" kaže "obuvam". "cipeletine". Zbog toga nema sumnje da je ovaj posljednji od teorijskih modela NAJKOMPLETNIJI – pa se može smatrati jednom hipotezom koja pretendira na rang teorije.

U unutarmedijske oblike opće umjetničkih vidova prevođenja mogu se svrstati: vokalno-solističko izvođenje glazbene kompozicije. akvarel.). ulje i dr. izvođenje dramskog književnog djela na radiju. ekranizacija jednog. odnosno estetskih znakova. vokalno grupno izvođenje istog. . Može li se književni prijevod vidjeti kao umjetničko djelo? Vidovi prevodilačke kreacije mogu se podijeliti na umjetničko-neumjetničke. Prevođenje nije samo govorni čin. realizacija iste slike u više slikarskih tehnika (olovka. različite vrste grupnog instrumentalnog izvođenja glazbene kompozicije. te 3. integralna književnokritička interpretacija sadržine književnog djela (koja obuhvaća sve ili samo neke elemente prethodna 4 pristupa).Na često postavljeno pitanje je li prevođenje književnog djela lingvistička operacija ili je neka vrsta stvaralačke aktivnosti. nego je i sučeljavanje dviju kultura. etnolingvistički. pa dakle i estetska sadržina književnog djela nije zasnovana isključivo na jezičkim znacima (ponekad čak nije ni pretežno sadržana u osobenosti jezičkih znakova) – težište analize prijevoda književnih djela valja sa interpretacije jezičkih prenijeti na interpretaciju semantičko-emocionalnih. Ako se pod lingvističkim pristupom podrazumijeva sociolingvistički. na TV i filmu. protivnici lingvističke koncepcije dosad su već mnogo puta u kritičkim osvrtima dokazivali jednostranost i nepotpunost shvaćanja teoretičara-lingvista. zbog čega bi i teorija prevođenja književnih djela na višim stupnjevima apstrakcije bila "lingvistički zasnovana disciplina". općeumjetničke. Općeumjetničke vidove prevođenja možemo podijeliti na one koji se ostvaruju na relaciji dviju različitih umjetnosti (međumedijske) i one koji se ostvaruju u okviru iste umjetnosti (unutarmedisjke). psiholingvistički i jezičko-stilistički aspekti. recitiranje ili umjetničko čitanje lirskog ili epskog književnog teksta. INTRALINGVISTIČKO PREVOĐENJE – kao interpretaciju lingvističkih znakova pomoću znakova istog jezika. 2. općejezične (zajedničke za sve vrste jezičkog prevođenja) i specifično književne. baletsko izvođenje glazbene kompozicije i sl. 5. psihološka interpretacija sadržine književnog djela. U međumedijske se mogu svrstati: izvođenje dramskog književnog djela u kazalištu. 3. Stoga se u intersemiotičko prevođenje treba uključiti prenošenje umjetničke poruke s jednog nejezičkog na jezički. ili na drugi nejezički sistem. 2. INTERSEMIOTIČKO – (odnosno transmutaciju) kao interpretaciju jezičnih znakova pomoću znakova nejezičnog sistema. Polazište za složeniji pristup književnog prevođenja daje poznata Jacobson-ova klasifikacija na 1. semiotičko-emocionalna. dva ili više lirskih ili epskih književnih djela u jednu dramaturšku cjelinu – na filmu i televiziji. Ovu klasifikaciju treba proširiti. Prema saznanjima do kojih suvremena nauka dolazi iz strukturalno-semiotičkih analiza. ugljen. onda se prevođenje književnog teksta neće smatrati samo jezičkom operacijom. filozofska interpretacija sadržine književnog djela 4. književnoistorijska interpretacija sadržine književnog djela. ilustriranje književnih djela u slikarstvu i plastičnim umjetnostima. INTERLINGVISTIČKO – kao interpretaciju jezičkih znakova pomoću znakova drugog prirodnog jezika. U umjetničko-neumjetničko prevođenje spada: 1) književnoteorijska interpretacija sadržine književnog djela.

). osobenost pjevačevog glasovnog organa – tembr. o čijem uključivanju u ovu sistematizaciju bi se. ciii)parodija i sl. oblikovanje teksta kada jezik prijevoda nema ekvivalentnih jedinica zbog razlika u konkretizaciji jezičkog sistema (a ne zbog razlika u samom sistemu izbornog i ciljnog jezika) – riječ je o jezičko-uzusnim. Prijevod u užem smislu riječi poznaje sljedeće osnovne oblike: 1) prijevod s književnog prijevoda. c) ci) to isto. Jer. prepjev i prijevod u užem smislu. možda. ili tematsko-motivskoj i kompozicijskoj sadržini djela jednog stranog pisca čije se ime ne navodi. b) pisanje djela ao originalnog. prilagođavanje za scensko izvođenje jednog ili više lirskih djela. zbog činjenice da se prevođenjem zapravo ponavlja već uobličeno i tekstom fiksirano književno djelo. 2. 2. moglo i diskutirati. društveno-političkim i o razlikama u stupnju razvijenosti znanosti. kulturnopovijesnim. oblikovanje teksta u elementima koji se razlikuju u jezičkom sistemu izvornog i ciljnog jezika na fonetskom. i situativnim predispozicijama. na morfološkom. emocionalnim. prema tematsko-motivskoj. cii) dramatizacija epskog djela. na sintaksičkom i leksičkom nivou. ili tematsko-motivskoj i kompozicijskoj sadržini djela više stranih pisaca čije se ime ne navodi. pjevačev individualni doživljaj partiture – koji je usvjetovan mentalnim. tehnike. Prepjev je prelazni vid između prerade i prijevoda u užem smislu. Postoje sljedeći oblici prevodilačke prerade: a) pisanje djela kao originalnog. Ako se primjerice jednoj solističkoj vokalnoj interpretaciji muzičkog djela priznaje svojstvo umjetničkog stvaranja (ova interpretacija je visoko individualna – boja glasa. Razgovori o prevođenju književnih djela kao o kreativnoj umjetničkoj djelatnosti često će se nasukati na apriorno odbijanje. bilo bi besmisleno negirati i dio lingvističkih sadržaja procesa prevođenja. kulturološkim. Sve vrste međujezičkog prevođenja sadrže lingvističke i kulturološke probleme koji se mogu svesti na sljedeće oblike prevodilačke kreacije: 1. raspon glasovnih mogućnosti. put u . prijevod s opisnog prijevoda i 3) prijevod s originala. odnosno tehnologije.Naravno. s navođenjem imena djela i stranog pisca. prema tematsko-motivskoj. onda ne bi trebalo biti nikakvih ozbiljnih argumenata za osporavanje takve kvalifikacije prevođenju književnog djela. U osnovne specifične vidove književnog prevođenja mogu se svrstati: književna prerada.

. kao i ostali oblici umjetničkog izražavanja. PITANJE BROJ KNJIŽEVNI PRIJEVOD I VRIJEME Književni prijevod je. naknadno ili prethodnonadoknađivanje izostavljenog. zbog jezičkih razlika. odnosno književnoteorijskih tradicija). književnom tradicijom u književnostima dvaju jezika (funkcionalna ekvivalentnost). d) preoblikovanje ritmičko-metričke osnove djela u skladu sa 1. metafora. radi uklapanja u ekvivalentnu originalu ritmičko-metričku matricu.).procesu promjene materijalne prirode znaka u prevođenju se svodi na izražavanje znacima sa znatno više slojeva (svim onim koje sadrže međusobno različiti prirodni jezici pridodaju se i slojevi koji rezultiraju iz različitih kulturoloških. Kod književnog prevođenja riječ je o puno složenijem stvaralačkom procesu nego kod vokalne interpretacije čak i najsloženijih muzičkih kompozicija. b)zamjena primarnih pojmova radi stvaranja konotativnih značenja koja su u originalu kao cjelini smisaono primarna – sa zadržavanjem estetičke igre preplitanja denotativnog i konotativnog (igra riječi. Nadahnuće je od izuzetno velike važnosti i kod vokalne interpretacije i književnog prevođenja. banalnih epiteta i sl. ili radi ostvarivanja eufonijske ekvivalentnosti. g) kompenzacija – u okviru iste poetsko-izražajne kategorije u okviru različitih tematskoizražajnih kategorija. višestuko povezan s vremenom u kojem nastaje. Evo skice osnovnih oblika kreacije u književnom prijevodu u užem smislu: a) pronalaženje funkcionalno ekvivalentnih stilsko-jezičkih ključeva u skladu s dijahronijskim i sinhronijskim karakteristikama jezika i književnosti primaoca. ali su potrebni radi ispunjavanja na tekstualno. na istom mjestu gdje se izostavljeno nadoknađuje. odnosno ekvivalentnosti u rimovanju. praznijim mjestima – odgovarajuće ritmičko-metričke matrice. e) selektivno izostavljanje dijelova iskaza iz originala. f) dodavanje dijelova iskaza kojih u originalu nema. jezičkom specifičnošću dvaju jezika i 2. epitet i sl.): c) zamjena radi očuvanja ekvivalentne originalu svježine iskaza (izbjegavanje banalnih rima.

na njenom jeziku. pa se u njemu ne odslikavaju tako brzo promjene estetičkih principa nastale smjenom književnih pravaca. vjerskim. Teorija i praksa prevođenja ne prate mehaničku smjenu književnih pravaca autohtone književnosti. političkim ili drugim nazorima vremena i sredine u kojoj se prijevod pojavljuje. proces razvoja teorije i prakse književnog prevođenja čvršće je i neposrednije povezan s napredovanjem teorijske misli o jeziku i književnosti. Humboltova jezička teorija. tradicije prevođenja na jezik prijevoda. stupanj razvijenosti književnog jezika na kojem je nastao original u odnosu na stupanj razvijenosti književnog jezika na koji se prevodi. općeg kulturnog nivoa. kao i dominantni estetički pogledi u sredini za koju se prevodi. Međutim. Zato više i osjetno brže od autohtone književnosti reagira (i mora reagirati) na otkrića koja se čine u oblasti teorije jezika. potencijalni fond pjesničkih izražajnih sredstava na jeziku prijevoda i sl. dugoročna i trenutna idejna i politička orijentacija toga društva. odnosno sredine u kojoj se prevod pojavljuje ogleda se u izboru djela za prevođenje. Povijest književnog prevođenja bilježi niz slučajeva kad se u djelu koje je već prošlo kroz prethodnu selekciju.Obim prevodilačke aktivnosti neposredno ovisi o sljedećim faktorima: baze sredine za koju se prevodi. pojava generativne gramatike. ali su u suštini dio umjetničkog života i književnog procesa među nosiocima jezika sredine u kojoj nastaju. Objektivne faktore koji utječu na konačan oblik prijevoda možemo podijeliti na grupu izvanknjiževnih (izvanumjetničkih) i književnih (umjetničkih) faktora. teorije književnosti. Međutim. a književni su odnos jezičkih sistema jezika originala i jezika prijevoda. tijekom procesa prevođenja vrše određene izmjene. ako se težišne točke sadržine originala. ili razvoj teorije informacije predstavljali su zbog toga poticaje koji su u teoriju i praksu prevođenja unosili kvalitativne promjene. Nema sumnje da sve takve izmjene krnje smisaono-estetičku cjelinu originala. Razumije se. jer se ono što je u originalnom pjesnikovom iskazu dato direktno prenosi posredno. u skladu s etičkim. naročito teorije stiha. iako je tromiji i amorfniji od procesa razvoja autohtone književnosti. odnosno širine čitalačke publike za koju se prevodi. u takvoj situaciji može doći do ozbiljnijih pomjeranja na umjetničkom planu. stupnja političke i kulturne otvorenosti te sredine. Izvanknjiževni su idejni. prijevod se ne bi mogao smatrati iznevjerivanjem originala. ukoliko nisu slučajna i anahrona pojava. . dovedu do čitaočeve svjesti makar i posredno. nikada ne izlaze izvan općih estetičkih okvira svoje sredine. onda kada ne postoje povoljni društveni uvjeti za njihovo direktno prenošenje. Odnos prema originalu kao umjetničkom djelu koje treba predstaviti drugoj jezičnoj sredini. Na izbor djela koja se prevodi naročito utječe – stupanj otvorenosti društva za koje se prevodi. Utjecaj vremena. religiozni i politički. Zbog toga djela prevodne književnosti. rezultati do kojih su u analizi strukture književnog djela dolazili formalisti i strukturalisti. stupanj razvijenosti i specifičnosti književnog procesa na jeziku originala i na jeziku prijevoda. dosta je uvjetovan dominantnim estetičkim pogledima u njoj. To se najlakše vidi na primjeru uočljive veze teorije i prakse prevođenja sa estetikom i poetikom vladajućeg književnog pravca u sredini u kojoj prijevod nastaje.

da se mijenja vrsta stiha. Ukoliko je tekst originala složeniji i kompleksniji. Međutim. u dijalektičkom jedinstvu _______ u određenom trenutku on dobiva funkciju faktora koji potiče idejni i umjetnički proces područja jezika prijevoda na daljni razvoj. Književni prijevod je dio općeg književnog procesa. vršene u ime nekih izvanknjiževnih obzira. književni prijevod može postati faktor promjena. odnosno evolucije stila vremena. Fond pjesničkih izražajnih sredstava kao estetički aktualna aktiva stila vremena. ukoliko više obvezuje prevodioca da prenese na drugi jezik isovremeno različite slojeve pjesničkog sadržaja. Vrijeme u kojem nastaje prijevod ostavlja. uočljiv pečat na jezičko-stilskom planu djela. To naročito dolazi do izražaja u a) u vrijeme konstituiranja i prve faze razvoja književnog narodnog jezike. Specifičnost razvoja dviju različitih književnosti može uvjetovati razlike u funkciji jednog istog izražajnog sredstva u njima. cenzura itd. zbog kvalitativnih promjena u stilu vremena. nego je jedino rezultat datosti normativnog stila epohe u kojoj je nastalo. U običaju da se poezija prevodi prozom. c) u vrijeme konstituiranja i borbe za afirmaciju novih književnih pravaca i pokreta. prije svega. Ta specifičnost je ponekad uzrok tome da su i u književnostima koje su u cjelini na istom stupnju razvoja nejednako razvijeni pojedini žanrovi. onda arhaičnim jezičko-stilskim izrazom ne samo što se unosi jedna komponenta koje nije bilo ni u piščevoj intervenciji ni u njenoj realizaciji. prevode ponovo. nisu uvijek rezultat vanjskih pritisaka pod kojima se nalazi prevodilac. odnosno prevodiočeva konkretizacija izvornika. dakle. To postaje naročito upadljivo u prijevodima djela pisanih arhaičnim jezikom koji nije izraz ni individualnog stila pisca. Specifičnost razvoja književnosti na jeziku prijevoda ponekad se ispoljava i u prevodilačkoj tradiciji (npr. Ovaj stil vremena se može tek nagovjestiti izvjesnim blagim nanosima arhaične leksike i frazeologije. niti stilska specifičnost samog djela.). utoliko više prijevod postaje umjetnička interpretacija. b) u vrijeme konstituiranja i prve fazew razvoja mladih pisanih književnosti. otvara mogućnost. Dakle. mada je u principu uokviren dominantnim stilom vremena. književnosti i kulturne sredine u kojoj nastaje. a ponekad i zahtjeva. (ali se koriste suvremena pjesnička izražajna sredstva). odnosno i izražajna sredstva koja su sastavni dio umjetničke strukture tih žanrova. Njegov rezultat je više nego originalna književnost uvjetovan sredinom i vremenom u kojem se pojavljuje. Ako se ne postupi tako. da se ranije prevedena klasična književna djela. ako je književni proces na jeziku originala na višem stadiju razvoja od tog procesa na jeziku prijevoda. . Takbvo djelo se prevodi onda u stilskim okvirima vremena za koje se priprema. Intervencije u tekstu originala. nego se čak podiže nepotrebna barijera za spontano estetičko doživljavanje kod suvremenih čitalaca.Fond pjesničkih sredstava na jeziku književnosti u kojoj nastaje prijevod faktor je koji može ograničavati umjetnički domet prijevoda. da se antički kvantitativni stih prevodi silabičko-tonskim.

UKLJUČIVANJA (npr. "stado" i "čopor". nego se analiziraju i riječi "krdo" i "čopor". a zatim se povratnim prijevodom vraća u prvi jezik. drugu "gomila" i "rulja". Prve dvije skupine spadaju zajedno. Značenje svake pojedine riječi u kompleksnom sklopu ovisi ne samo o izvanjezičnom sadržaju koji ona nosi. "gomila". ZAJEDNIČKIH LEKSIČKIH POLJA (npr. razlikuju se po tome što riječi iz prve skupine sadrže semantičku komponentu "životinjsko" kao primarnu odrednicu. tj. Učavanja vokabulara je onaj koji ne promatra izdvojene riječi u odnosu prema izvanjezičnim sadržajima. od neutvrđenog broja ljudi koji imaju karakteristiku poslušnosti i slijede vođu. kuhati. od neutvrđenog broja životinja određene vrste u skupini ili. Vokabular se može proučavati sa stajališta odnosa između riječi i "onoga što one predstavljaju". Tako za riječ stado možemo reći da ona izražava izvanjezični sadržaj koji se sastoji. pirjati). napraviti. lako je zamisliti da će situacija biti još složenija kad su u pitanju dva jezika. pa "jato".PITANJE BROJ 25 VRSTE LAŽNIH PAROVA Uvodna napomena – Leksička nalaiza je usmjerena na proučavanje vokabulara određenog jezika. S obzirom na složenost leksičkih odnosa unutar jednog jezika. Čak i vrlo opsežni i iscrpni dvojezični rječnici teško mogu tu složenost vjerno odraziti i dati pouzdane korespodente za sva značenja riječi jednoga jezika u drugom jeziku. izraditi. jer obje znače neutvrđeni broj individua u jednoj skupini bez čvrste organizacijske strukture. peći. sastaviti). u prenesenom smislu. Tako se riječ "stado" ne može izolirano promatrati. pa (za preneseno značenje) "rulja".. dok je komponenta "životinjsko" . a riječi druge skupine sadrže komponentu "ljudsko" ("gomila" i komponentu neživo). Kontrastivna naliza polazi od leksičkih jedinica (riječi) jednoga jezika i njihovih formalnih korespondenata u drugom jeziku. nego uzajamno povezane skupine riječi u njihovim složenim međusobnim odnosima. dok je komponenta "ljudsko" sekundarna i izvedena . koje se po svojim semantičkim svojstvima grupiraju u tri skupine: prvu čine "krdo". voće – agrumi. njihova izvanjezičnog sadržaja. treću "pastir". pržiti. Ako uzmemo englesku riječ "herd" dobit ćemo na temelju prijevodne ekvivalencije sljedeću sliku korespondentnih odnosa. Kontrastivna analiza leksike omogućava da se odnosi među riječima dvaju jezika bolje shvate i nakon toga prikažu u dvojezičnom rječniku.. nego i o ostalim riječima s kojima ulazi u značenjske odnose. Riječi ulaze u međusobne odnose SINONIMIJE (sličnosti po značenju – načiniti. naranče). ANTONIMIJE (suprotnosti u značenju – milostiv-okrutan). Za englesku imenicu herd dobili smo šest korespondentnih jedinica u našem jeziku.

i čopor. Divljim bivolima ne odgovara riječ "flock" (miran. između imenica krdo i gomila.pile Rulja-mob. njihovo pokoravanje kontroli čovjeka. stado. LAŽNI PAROVI . (lakše je birati kada se prevodi na maternji jezik.flock.uključena samo posredno preko značenja "skupina ljudskih bića bez jasne organizacijske strukture" (dakle. kada analiziramo engleske riječi koje su njihovi povratnoprijevodni ekvivalenti.troop Gomila-crowd. da bi povratnim prijevodom ustanovio koji nod korespondenata osiguraba prijevodnu ekvivalenciju u kojem slučaju. ali i između čopor vi stado.herd.herder. Prevodilac mora kao primalac izvorne poruke ispitati semantički sadržaj leksičkih jedinica koje tu poruku nose.herd Čopor-herd. Te se razlike jasno vide.pack. a onda kao odašiljalac prevedene poruke ispitati korespodente tih leksičkih jedinica u jeziku-cilju. i prevodilac koji bi u glavi uspostavio samo takvu vezu. izdvaja se od prve dvije po tome što ne upućuje ni na kakvu skupinu nego na pojedinca.herd Pastir-shepherd.rabble. ali zato: We had two herds of cattle.drove.mob. pripitomljen). nego obratno – nema intuicije u zadnjem slučaju). HERD Krdo-herd. npr. (Imali smo dva stada goveda). Buffalos live in herds (Bivole žive u krdima).heap. ne bi mogao osigurati prijevodnu ekvivalenciju. Ni rječnik koji bi za "herd" dao krdo. Treća skupina. slična životinjskoj strukturi).herd Prijevodno sparivanje leksičkih jedinica Rječnik koji bi za "herd" dao samo prijevod "stado". a istovremeno odražava razlike među njima.pack Stado-flock.Herdsmen. koja sadrži samo riječ "pastir". Povratni prijevod potvrđuje da su navedene hrvatske imenice formalni korespodenti engleske riječi "herd" (jer svaka od njih daje i herd uz ostale korespodente u povratnom prijevodu). ne bi osigurao njihovu ispravnu upotrebu u prijevodnim situacijama. jer stado upućuje na pripitomljenost životinja.

stado vs. Ponekad se. deceptive cognates. prevodilac mora znati da sličnost oblika nije nužno i sličnost semantičkog sadržaja /eventually & eventualno znače sasvim različite stvari). ali nisu u svemu jednake. . te značenjsko područje stada je uže nego flock. što je u jeziku rijedak slučaj. Obično se pri tome radi o internacionalnim riječima koje je i jedan i drugi od ta dva jezika preuzeo iz nekog trećeg (latinskog ili grčkog) jezika. To je tip lažnih parova iz kojega je potekao sam naziv i na koje se najčešće misli kada se govori o false pairs. Najizrazitija je ta pojava na leksičkoj razini. Manje grešaka se pravi kod prijevoda na maternji jezik – razlog intuitivno znanje (kada trebamo prevesti riječ flock – sigurno nećemo reći stado ptica niti jato ovaca). To drugim riječima znači da on djelomičnu sličnost tih dviju jedinica shvaća kao potpunu identičnost. a koje su u svaki od tih jezika ušle s različitim značenjima ili su u njima razvile različita značenja. leksičkoj i gramatičkoj. drugi: u zajedničkom metajezičkom nazivu koji obuhvaća obje jedinice: prezent u hrvatskom i prezent u engleskom jeziku.koju prevodilac doživljava kao potpunu jednakost. Kada pak jedinica maternjeg jezika pokriva uže značenjsko područje nego jedinica stranog jezika. ali ne svim. To se može dogoditi na svim razinama – fonološkoj. radi o riječima jednoga jezika koje je preuzeo drugi jezik. Da bi izbjegao lažno sparivanje. međusobno zamjenjivim parovima. na temelju onoga što im je zajedničko.Lažni parovi su parovi jezičnih (ne samo leksičkih) jedinica u dva razna jezika koje imaju nešto zajedničkog. prevodilac ih smatra pravim. grafološko-ortografskoj. te napokon u nekim. flock). te da slaganje nekih aspekata značenja nije garancija potpune identičnosti značenja (stado & flock se djelomično slažu u značenju. false friends. prevodilac će zadržavajući isti oblik pogriješiti u prevođenju s maternjeg na strani i obratno. Prvi slučaj: sličnost oblika: eventually vs eventualno. Kada jezična jedinica maternjeg jezika pokriva šire značenjsko područje nego jedinica stranoga jezika. da isti metajezični naziv može pokvariti pojmove koji nisu isti (hrvatski prezent zahvaća šire područje značenja nego engleski prezent i pokriva i dio značenjskog područja present perfect tense-a). ali i razlikuju – stado pokriva šire značenjsko područje za koje engleski pored "flock" koristi i "herd". ali su u njemu poprimile drukčija značenja nego što su ih imale u prvom jeziku. aspektima semantičkog sadržaja (npr. pak. i to među leksičkim jedinicama dvaju jezika koje su po obliku sasvim različite. tako da jezičnu jedinicu jezikacilja upotrebljava u svim onim kontekstima situacija u kojima se upotrebljava i jezična jedinica izvornoga jezika. Međutim. jer flock pokriva i značenjsko područje za koje naš jezik koristi riječ jato. LAŽNI PAROVI-INTERNACIONALIZMI Dakle. mogu se očekivati pogreške u prijevodu na maternji jezik. Prevodilačke pogreške uzrokovane lažnim sparivanjem jezičnih jedinica lako se mogu predvidjeti. lažni parovi se među jezicima mogu pojaviti u prevođenju uvijek onda kada među jezičnim jedinicama postoji djelomična sličnost. mogu se očekivati pogreške u prijevodu na strani jezik. Kada se značenja oblikom sličnih jedinica sasvim razlikuju.

. onda on neće oklijevati da te dvije riječi spari. (ovo je vrsta odnosa zbog kojeg je uveden i naziv lažni parovi). budući da i pisci rječnika potpadaju pod utjecaj velike sličnosti takvih parova i previđaju njihove razlike. Prikaz formulama: L1=L2 L1 ≠ L2 L1> L2 Pravi parovi s jednakim značenjem (L1=L2) Ovdje se nalaze parovi riječ koje i u jednom i u drugom jeziku imaju isto značenje.Tijekom školovanja za prevodioce. studentima se skreće pažnja da se u izboru značenja ne daju zavesti vanjskim oblikom riječi. Učenik ili prevodilac zna da za riječ koju želi prevesti na drugom jeziku postoji odgovarajuća riječ vrlo sličnog oblika. kineziterapija -kinesitherapy. Parova riječi koje bi jedna i drugoj odgovarale u cjelokupnosti svojih značenja i mogle se poistovjetiti u svim aspektima svoje upotrebe u jednom i drugom jeziku nema tako mnogo. i to tako da leksička jedinica prvoga jezika ima šire značenje. a dio različit. a ako pogleda. Ako pogledamo koji su sve semantički odnosi logički mogući među parovima riječi koje kao TC (tertium comparationis) povezuje ZAJEDNIČKI OBLIK. a zatim im se pružaju ispravna rješenja za izražavanje odgovarajućih značenja. U rječnik neće ni pogledati. nego i velikim dijelom značenja. ako je po njegovom prethodnom iskustvu ona i značila isto što i riječ koja se prevodi. b) značenja leksičkih jedinica prvoga i drugoga jezika su sasvim različita. ili pak obratno. Celzijus – Celsius itd. teorija – theory. Značenjski identični parovi (znanstveno-tehnički nazivi): molekula – molecule. lako je moguće da će tamo naći potvrdu da se zaista radi o leksičkom paru. fiziologija – physiology. diploma – diploma. Najzanimljiviji su oni lažni parovi koji su slični ne samo po obliku. vidjet ćemo da tih odnosa ima tri vrste: a) značenja leksičke jedinice prvog jezika i leksičke jedinice drugoga jezika se poklapaju. c) dvije oblikom slične leksičke jedinice imaju dio značenja zajednički. jer detaljna analiza često otkriva razlike koje ni sparivanja u dvojezičnim rječnicima ni semantički opisi u jednojezičnim rječnicima ne iznose na vidjelo. a jedinica drugog jezika uže. tako da nema poklapanja.

Kemijsko čišćenje – dry cleaning. angina – angina (usko medicinski naziv) – sore throat. ambulanta . urgent) – actual (zbiljski. quinsy su u upotrebi. Mogućnost kombiniranja s drugim riječima i stvaranja manje ili više čvrstih leksičkih sklopova). Hrvatska riječ aerodrom ima svoj fonološko-grafološko-semantički par u engleskoj riječi aerodrome. kemijska olovka – ball-point pen. gain a reputation. stvaran). za našu riječ milijarda – milliard. Afirmirati se (establish oneself. a po značenju tako različiti da se nigdje ne preklapaju. kemijski odjel – chemistry department itd.Jedna od upotrebnih razlika među značenjski jednakim riječima odnosi se na njihov različit KOLOKACIJSKI potencijal (tj. a normalni prijevod je "slide". dijapozitiv – diapositive. ali ipak to ne znači da se kemijski može u svakoj upotrebi prevesti kao chemical i obratno.(*stylistic furniture) – period furniture Elastični plan (*elastic plan) – flexible plan Elastični mozak (*elastic mind) – flexible mind Rezervni dio (*reserve part) – spare part Likvidirati nepismenost (*liquidate illiteracy) eradicate ili eliminate illiteracy i sl. Druga upotrebna razlika među riječima sličnog oblika i jednakog značenja proizlazi iz njihove različite frekvencije ili geografske i socijalne distribucije. topical. Ako prevodilac ne vodi računa o takvim razlikama. Lažni parovi sa savim različitim značenjima Dok se prethodna skupina sastojala od parova sličnih po obliku i jednakih po semantičkom sadržaju. present. a pravi prijevod je "airport". ali je normalni engleski prijevod toga pojma "illiterate". tonsillitis. a različitih po upotrebnoj vrijednosti. Stilsko pokućstvo . Rječnicima postoji "analphabet". Aktualan (current. a normalni je prijevod billion ili one thousand million. ali se ta riječ jedva još upotrebljava. Stenografija – stenography – ali je upotrebljiva riječ short-hand i short-hand writing. on će u prijevodu iznevjeriti obavijest i u komunikacijskom smislu prenijeti nešto drugo od onoga što je izvorni odašiljalac želio prenijeti. Slično je s našom riječi "analfabet": u engl. hrvatski pridjev "kemijski" i engleski "chemical" po svom se semantičkom sadržaju teško mogu razlikovati. a s tim u vezi i stilske razine. Npr. itd. make a name for oneself) – affirm (potvrditi posvjedočiti). dotle ova skupina obuhvaća lažne parove u pravom smislu te riječi. To su parovi koji su po obliku slični.

znanje). jersey. masivan). tiket (coupon. korektor (proof-reader). krajnji). solid (čvrst. . expertise (stručnost. o porastu cijene petroleja. prijatan. dok "brigadier – znači brigadni general. agreeable. konkurencija (competition. genijalan (ingenious. patronage). representation (predstavljanje. predočenje). parola (slogan. provision (opskrba. eventual (konačan. sala). prospekt (brochure. sadašnji. miting (mass rally) – meeting (sastanak). snabdijevanje). aspire). sindikat (trade unions. o petrolejskoj krizi. nego na naftu. sjedinjenje). reclamation (krčenje. odjeća). compositor (slagač). protekcija (favoritism. mode (način). apartment (stan. Lažni parovi s djelomičnim preklapanjem u značenju Ovi parovi se rijetko spominju kao lažni parovi. assistant foreman. pa se u vijestima novinskih agencija danas može pročitati da je taj i taj brigadir izvršio državni udar. rasipan). honorarni (part-time). maneken(ka) – (model). honorary (počasan). real (stvaran). current (tekući. competition). rezimirati (summarize. pravac). kit). direkcija (top management. sveučilišni senat). evidencija (records. pa se danas govori o petrodolarima. extravagant (neumjeren. dress (haljina. Riječ "petrolej" glasi na engleskom "kerosene oil". reasonable). krut. Pod utjecajem pogrešnog prevođenja ovakvih leksičkih parova. mannequin (krojačka lutka. lutka iz izloga). reprezentacija (national team). zastupanje. resume (nastasviti nakon prekida). koji slijedi).isušenje. brokerage). highly gifted. provizija (commission. folder). moda (fashion. pretend (pretvarati se). konkurs (contest. Primjerice riječ "brigadir" – team(group) leader. promocija (graduation ceremony). concurrence (stjecanje.(out-patient clinic) – ambulance (kola hitne pomoći). barracks – kasarna. grammar school). pun razumijevanja). newcaster. ekstravagantan (eccentic). likeable). ticket (ulaznica. dres (football shirt. budući da ovdje djeluje i pritisak sličnog oblika i zajedničkog dijela značenja.a pri tome se ne misli na krizu goriva za petrolejske svjetiljke. slaganje). corrector (ispravljač). . pretendirati (claim. skup. files). ekspertiza (expert analysis (opinion). Ovdje su moguća dva slučaja: L1 > L2 (kada riječ prvoga jezika obuhvaća šire značenjsko područje nego riječ drugoga jezika) i L1< L2 (kada riječ prvoga jezika obuhvaća uže značenjsko područje nego riječ drugoga jezika). outfit. abstract. leaflet. hut). kompozitor (composer). vogue). recapitulate). down-to-earth). deviza (foreign currency(exchange). speaker (govornik. promotion – (unaprjeđenje). gimnazija (general secondary school. brilliant). suosjećajan. banner). concourse (gomila. eventualan (possible). melioracija). konzekventan (consistent). sredstvo). unions). zvučnik). aktualan). bord of directors. kurentan (fast-selling). gangstersko udruženje. direction (smjer. claim). ponekad dolazi do infiltracije značenja jednog jezika u drugi. prospect (izled. poslovno udruženje. evidence (dokaz. karta). protection – zaštita. ugodan). gymnasium (gimn. pleasant. good. contest). uvjetni otpust iz zatvora). genial (blag. spiker (new reader. sympathetic (sućutan. medical referral slip). realan (realistic. consequent (posljedičan. syndicate (novinski trust. booklet. potencijalni kupac). apartman (suite). reklamacija (complaint. perspektiva. namještena soba). parole (zadana riječ. solidan (reliable. simpatičan (nice. a ipak su potencijalno daleko opasniji kao izvor prijevodnih pogrešaka nego pravi lažni parovi. Psihološki razlozi za pogrešno poistovjećivanje leksičkih jedinica iz dvaju jezika znatno su jači nego u slučaju lažnih parova sa sasvim različitim značenjem. device (naprava. iskaz). dok englesko "petroleum" znači "nafta". shack. radio commentator). baraka (shed.

Hrvatska riječ "akt" ima u hsb jeziku značenja koja riječ "act" nema u engleskom. Čuju se prigovori danam je savezna administracija prevelika (our federal administration). Mjere koje je poduzela savezna administracija nisu bile dovoljne (the federal government) 3. U nedostatku iscrpne. solemn observance. intuitivne ili eksplicitno provedene. Engleska riječ "act" – "zakon". . vojna akademija/military academy. ceremony). kontrastivne analize toga leksičkog para mogu se očekivati pogreške koje će se izraziti u pretjeranoj upotrebi riječi administration u engleskom jeziku. office staff – uredsko osoblje. Uz ovoliku administraciju kojom se moram baviti.Reganova administracija postigla je prvu pobjedu na Kongresu (The Reagan administration). dok se ove dvije zadnje upotrebe u engleskom jeziku iskazuju kao "document" i "nude". commemoration. clerical service – uredska služba. čin u kazališnom komadu. Naći ćete ga gore u administraciji (in the office).papirologija. Administracija se buni protiv sadašnje raspodjele dohotka u poduzeću (our office/clerical staff). office – ured. ne stignem ništa uraditi (all this paper work) 6. Kod prijevoda s engleskog na maternji.Pretpostavimo da prevodilac čiji je maternji jezik hrv-srp-bos prevodi na engleski jezik i da mora prevesti riječ administracija u raznim kontekstima: 1. jer je na engleskom government – vlada. 2. a na račun svih drugih riječi koje precizno izražavaju željena značenja. ali i "spis" i "umjetnički prikaz golog ljudskog tijela". što znači da ovdje imamo odnos L1<L2 (značenje hrvatske riječi užew od značenja engleske riječi). Ovo su primjeri lažnih parova kod ove vrste: akademija – academy (akademija znanosti/academy of science and arts. Akt – nešto učinjeno" i "čin". prevodilac se neće susresti s riječi administration tako često. 5. ceremony (svečana akademija/commemoration. paper work. (the clerical service) 4. 1. college (pedagoška akademija/teacher-training college). akademija likovnih umjetnosti/Academy of fine arts). Naša administracija u poduzeću nije dosta efikasna.

ticket (ulaznica).akcija – action (vojna akcija/military action). teacher (srednjoškolski). scheme (akcija za sigurnost u prometu/traffic safety plan). operation (akcija spašavanja/rescue operation). drive (radna akcija/voluntary work drive). kakvi su nam izgledi na nešto). partija – party (stranka). work (akcija za pružanje pomoći/relief work. batch. advertising (ekon. prospect (izgled-misli se na nešto. farm (poljoprivredno dobro). Karta – card (igraća. plant (Mesna industrija/Meat packing and processing Plant).propaganda. Park – park (zelena površina). raising. establishment (ugostiteljski objekt/catering establishment. Kadrovi – cadres (politički). map (zemljopisna) chart (navigacijska) Objekt – object (predmet. slušateljstvo). gramatički objekt). . anthem (državna himna) industrija – industry (grana industrije/a branch of industry). photograph (smimka) himna – hymn (svečana pjesma). partija za udaju). Profesor. industries (Organskokemijska industrija OKI/Organic Chemical Industries). plan. project (industrijski objekt(industrial project). staff. Ovo je bila analiza slučajeva lažnih parova s djelomičnim preklapanjem značenja u kojima je L1 pokrivao šire značenjsko područje nego L2. works (Industrija šinskih vozila/Traction Equipment Works). installation (vojni objekt/military installation). restaurant). factory (Riječka industrija odjeće RIO/Rijeka Clothing Factory). perspektiva – perspective (geometrijska). consigment. ekonomija – economy (privreda). rolling stock (željeznički vozni park). članska).professor (sveučilišni). economics (studij privrede). collection of funds). reklama). fotografija – photography (snimanje). fleet (automobilski vozni park). campaign (akcija opismenjavanja/literacy campaign). match (sportski susret. manpower (stručni). audience (publika. hotel. personnel. vessel (plovni objekt/vessel). facility (proizvodni objekt/production facility). lot (pošiljka). Auditorij – auditorium (dvorana). oglašavanje. collection (akcija prikupljanja pomoći/raising of funds. propaganda – propaganda (širenje informacija).

Naravno. Jednako tako: Imam jednu sjajnu točku. koja u engl. kada prevoditelj prevodi s našeg jezika na engleski i mora prevesti riječ akt i dobije act. Izmišljeni parovi . Preko prijevoda jedan jezik djeluje na drugi. Primjerice. a ne "katolički ukus". engleska riječ ima šire značenje i može se prevesti i kao "širok. umjesto The Higher Education Act. u engleskom jeziku briječ "minister" može značiti "ministar. on će prevesti I have a great number umjesto I have a great act (jer je ovo varijanta koja je prirodnija eng. "champion" znači pored toga "netko tko zagovara. ima šire značenje od riječi "akt" upotrijebiti i tamo gdje ne može –*Akt o visokoškolskom obrazovanju.jeziku). Medjutim. *Imam jedan sjajan akt (umjesto točku). kada s našeg mora prevesti riječ "zakon" ili "varijetetska točka". a može značiti "svećenik". Tako će Zakon o visokoškolskom obrazovanju biti The Law on Higher Education. (prevoditelj mora znati kako ova riječ može značiti ministar i svećenik). "catholic approach" je "širokogrudan. pa će recimo riječ "act" . Tako. riječ šampion ima značenje u našem jeziku "osoba koja je osvojila prvo mjesto na nekom natjecanju". The catholic tastes znači "širok ukus". brani ili se bori za nekoga ili nešto". nema pogreške. šampion obespravljenih masa itd. samo što se prvim neće prenijeti ona komunikacijska vrijednost koja se prenosi drugim od ova dva prijevoda. Projeciranje značenja engleske riječi na našu riječ može izazvati nesporazum/ riječ katolički se prevodi kao catholic. Međutim. Problem se javlja kod riječi koje mogu imati višestruko značenje.jezika i u naš jezik. Ako zamislimo prevodioca kao izvornog govornika engl.Lažni parovi koji stoje u odnosu L1 < L2 mogu izazvati nekoliko vrsta pogrešaka u prevođenju. širokogrudan. tako da se u novinskim člancima povremeno mogu naći primjeri kao "šampion mira". i referent. Međutim. šampion pravedne borbe porobljenih naroda. član vlade". oba ova iskaza su ovjerena (valjana kao prijevod). on će doći u istu situaciju pri prevođenju. a ne "katolički pristup". te preuzeti riječ "law".jezika. Funkcioner. liberalan pristuo". pored zajedničkog vojnog značenja. javlja se još "policajac". on će u rječniku tražiti riječ za prijevod. liberalan". I riječ oficir ima UŽE ZNAČENJE u našem jeziku nego u engleskom. a teško je odrediti koje značenje je u danom kontekstu upotrebljeno. Napr. He married a minister's daughter. To drugo značenje je počelo prodirati pod utjecajem eng. Na primjer.

*agrotechnics apsolvent – (senior undergraduate) – *absolvent bruto – gross (*bruto) daktilografkinja – typist (*dactylographer) degustacija – (tasting. pogotovo kada prevode na strani jezik kojim ne vladaju dosta dobro.*dirigent dotacija – grant. grant-in-aid.*interurban kartoteka – card index. a u drugima samo pogrešno spajanje dijelova riječi – obično sufiksa i prefiksa s osnovom.*graphoscope interpunkcija – panctuation .U nekim slučajevima to znači STVARANJE CIJELE RIJEČI. card register.*exponate grafoskop – overhead projector . agrotehnika – modern farming methods.*dia-film dirigent – conductor .*equipe eksponat – exibit .*declination deprimiran – depressed .*deprimed dijafilm – film-strip . No prevodioci su spremni. sampling) *degustation deklinacija – declension) .*interpunction interurban – trunk call. party . subvention . group.*licitation mehanografija – business machines.*cartotheque klimatizacija – air conditioning .*climatisation licitacija – bidding . modern methods in agriculture. records . files. long-distance call . u punom uvjerenju da ta riječ doista postoji u tom stranom jeziku. data-processing machines (*mechanography) . stvoriti leksički par u stranom jeziku po uzoru na riječ svojega maternjeg jezika.Svi dosadašnji parovi su bili riječi sličnoga oblika koje postoje u dva različita jezika i u njima se različito ponašaju.*dotation ekipa – team.

.*autogram rekonvalescent – convalescent (*reconvalescent) grafikon – graph .*rentable Primjeri pogrešno sastavljenih riječi zbog krivog spajanja osnove s prefiksima i sufiksima: anorganski – inorganic (*anorganic).*hyperproduction autogram – autograph .*referate renomiran – reputable . autoportret – self-portrait .*touristic Lažni parovi bez sličnosti po obliku Činjenica da neke riječi nisu slične po obliku ne priječi učenika i prevodioce da u svojoj glavi uspostavljaju jednostruke veze među riječima stvarajući tako lažne parove koji izazivaju pogreške u upotrebi jezika i u prevođenju.*paraph referat – paper. Ovdje se radi o istoj pojavi kao što je bila ona koju smo prikazali na primjeru lažnih parova sličnih po obliku s djelomičnim preklapanjem u značenju.*autoportrait dezinformacija – misinformation . paying . bit će dovoljno nekoliko primjera da se vidi kako se ta pojava odražava među lažnim parovima bez sličnosti po obliku.parafirati – initial .*disinformation debalans – imbalance . speech.*graphicon turistički – tourist .*renomated rentabilan – profitable.*debalance hiperprodukcija – overproduction . report .

naprava za registriranje iznosa koji se plaća. odnosi višeznačnosti. Da bi prevodilac mogao ispravno prevesti upravo ono značenje riječi "otkriti" koje je ostvareno u konkretnoj komunikacijskoj situaciji. cashier's) . i one u kojima je značenje leksičke jedinice maternjeg jezika uže (L1<L2). pa dolazi do većeg ili manjeg iznevjeravanja obavijesti. (till. kao prostorija u kojoj se obavljaju uplate i isplate (cashier's office). Nadalje. reveal. otkriti tajnu – reveal a secret (ovo bi značilo da je tajna sada postala javna činjenica). zatim mora znati koje sve riječi u stranom jeziku izražavaju isto značenje. Ako prvi od ova tri ouvjeta nije zadovoljen. Blagajna (u hrv. prevodilac neće moći odabrati onaj sinonim koji najtočnije izražava željeno značenje. on neće znati koje mu sve leksičke mogućnosti stoje na raspolaganju u engleskom jeziku za izražavanje željenih značenja. ako nije zadovoljen treći uvjet (a on pretpostavlja dobro poznavanje leksičke strukture engleskog jezika). cash register) ili pak čvrsta kutija za čuvanje gotovine (cash box). otkriti zavjeru – uncover a plot (s tim da ovo znači da je onaj ko je razotkrio zavjeru svjesno radio na tome da je razotkrije) ALI i discover a plot (ne govori ništa o tome je li razotkrivač išta znao ranije). polisemni odnosi. s obzirom na posljedice koje ta činjenica ima za prevođenje. mjesto gdje se prodaju vozne karte (booking office) ili ulaznice (box office) . u trgovinama je pult ili boks gdje kupci plaćaju kupljenu robu (cash desk. Otkriti kontinent – discover. Riječ "otkriti" – discover. su prevodiocu lakše shvatljivi. i napokon mora biti u stanju te strane riječi kao sinonime međusobno razlikovati. on mora prvo biti svjestan da ta riječ ima u njegovom maternjem jeziku značenja koja se mogu međusobno razlikovati. treba razlikovati i odnos sinonimije i polisemije među riječima koje stoje u korespodentnim odnosima. Konačno. Za razliku od ovakvih sinonimnih odnosa. . tj. otkriti svoj identitet – disclose one's identity. Razlikovanje sinonimnih riječi u stranom jeziku s vrlo finim značenjskim razlikama koje su u maternjem jeziku sve pokrivene (i prikrivene) istom leksičkom jedinicom težak je zadatak za prevodioca. disclose a secret (ovo upućuje na samo razotkrivanje tajne). unvail. uncover. disclose. otkriti spomenik – unveil a monument. on će višestruki korespodentni odnos zamijeniti jednostrukim i za prevođenje riječi "otkriti" koristiti samo englesko "discover" (jer ga je možda prvoga usvojio kao korespodent za "otkriti" ili jer je to po njegovom iskustvu korespodent koji je uvijek odgovarao u komunikacijskim situacijama u kojima je trebao prevesti "otkriti".jeziku) – kao administrativna ili organizacijska jedinica (treasury). Ako nije ispunjen drugi uvjet.I ovdje moramo razlikovati slučajeve kad leksička jedinica maternjeg jezika ima šire značenje od leksičke jedinice stranog jezika (L1>L2).

. gdje engleski nema posebne leksičke jedinice za "puricu" i "pure". jer u stvari znači "ženka"). Naša "plima" na engleskom je "tide". stric. Ako imamo rečenicu "Udala sam se za njega prije dvije godine" – I married him 2 years ago. "oženiti se" i "vjenčati se".jezika istovremeno ilustrira SINONIMNE i POLISEMNE odnose: "žena" je polisemna (višeznačna riječ) – "žensko biće" i "supruga". baby-turkey – pure). a za to postoje posebne engleske leksičke jedinice – a woman (female – sinonim – ova riječ je stilski obilježena kao lagano ironična ili negativna ili hladno službena (kao pravni termin). pa kad bismo trebali ovu rečenicu prevesi na hrv. a očito bi trebalo biti popunjeno s obzirom na to da su njemu odgovarajuća mjesta u istom leksičkom polju popunjena..). Jednako tako glagol "marry" – se kod nas prevodi sa "udati se". "žensko" i "mlado". onda zapažamo da engleski jezik sustavno razlikuje "muško".lica jed. Po glagolu u engleskom jeziku ne možemo znati koji je ROD u pitanju (osim 3.srp.Ponekad jedna te ista riječ hrv. pa se prevodilac pri prevođenju naše gradske skupštine. Jedan slučaj polisemije koji zaslužuje da se posebno spomene odnosi se na riječi koje u hrvatskom označavaju istovremeno INSTITUCIJU i ZGRADU u kojoj je ona smještena.. Semantička karakteristika muško žensko . a wife. Jedina je iznimka za "turkey". ili Udala sam se. mora odlučiti između "municipal assembly" i "town hall". ili pak "education" kojom se zamjenjuju naše dvije riječi "odgoj i obrazovanje".. Unutar jednoga jezika leksička praznina je mjesto u leksičkom sustavu koje nije popunjeno. nego su to NEPOPUNJENE PRAZNINE u sustavu riječi za živad (te se praznine mogu popuniti opisno – hen-turkey-purica. Situacija L1<L2 – neće prevodiocu kojem je maternji jezik hrv. Leksične i pojmovne praznine O leksičkim prazninama može se govoriti u okviru jednog jezika i kontrastivno među jezicima... Engleski jezik u takvim slučajevima obično specificira razliku. To se događa i s riječima: uncle – ujak. Stvoriti poteškoće u upotrebi stranog jezika.. budući da je leksička jedinica njegova maternjeg jezika uža i sadrži samo dio značenja svoga para u stranom jeziku. ali "tide" je istovremeno i "oseka"..bos. uzmimo leksičko polje "živadi/peradi" na engleskom jeziku. Ne bismo znali hoćemo li reći Oženio sam se .. što znači da jezik tu značenjsku karakteristiku inače izražava: npr.

ali ne specificira razliku među njima. Njegove leksičke jedinice tako su semantički strukturirane da ne ostavljaju nikakvih praznina za izvorne govornike tako dugo dok oni ostaju u okviru svoje vlastite kulture. koja u engleskom pokriva i odgoj i obrazovanje.duckling. Svaki jezik funkcionira kao cjelovit sustav i zadovoljava komunikacijske potrebe svojih izvornih govornika. jer su one zapravo pokazatelji POJMOVNIH PRAZNINA u pojedinom jeziku.chicken. nego drukčije pojmovne i jezične organizacije toga svijeta.hen.duck. ali se u toj kulturi nije pojavila potreba da se te razlike leksički izraze. obično preko jezičnog izraza te kulture. but also to develop their personalities. Ovdje je najbolji prijevod za "odgoj" njegovo utapanje u riječi "education". onda kad se govornici jednoga jezika susretnu s pojmovima za koje drugi jezik raspolaže odgovarajućim leksičkim jedinicama i kad te pojmove pokušaju izraziti na svome jeziku. "Izdaci za odgoj i obrzovanje porasli su za preko deset posto u odnosu na prošlu godinu. stvaranjem novih riječi.drake. jer jezik stvara izraze za nove pojmove tek kad mu oni postanu potrebni za unutarjezičnu komunikaciju.gosling. Prva vrsta leksičkih praznina nije posljedica odsustva nekih predmeta i pojmova u svijetu koji okružuje govornike određenog jezika. s prijevodnog su stajališta zanimljivije leksičke praznine koje se otkrivaju kontrastivno između dva jezika. Nema sumnje da se i u kulturi govornika engleskog jezika razlikuju odgojni i obrazovni aspekti rada s mladim ljudima. a prevodilac nastupa prije toga – on prvi uočava da postoji pojmovna praznina i za nju mora naći odgovarajući izraz na jeziku-cilju. No kad se suoče s pojmovima neke druge kulture. semantičkom adaptacijom postojećih riječi u jeziku ili doslovnim prevođenjem riječi.gander. izvorni govornici jednoga jezika postaju i te kako svjesni leksičkih praznina u svom jeziku koje onda popunjavaju jezičnim posuđivanjem (preuzimanjem riječi stranoga jezika).mlado Vrsta peradi: cock/rooster. "Zadatak je škole da mladim ljudima dadne ne samo obrazovanje nego i odgoj" "The task of the school is not only to educate young people." Ali.turkey Međutim. .goose. Pretpostavimo da se pojam "odgoja" na engleskom može izraziti kao "personality development" (riječ upbringing se odnosi u prvom redu na obiteljski odgoj). Pri tome on mora nastojati da prenoseći sadržaj izvornoga pojma ne učini izraz toliko neobičnim da komunikacija postane otežana ili gotovo nemoguća. Te se pojmovne praznine otkrivaju samo kontrastivno." "Educational expenditures is more than ten per cent up on last year". Prevodilac se s pojmovnim prazninama suočava daleko češće nego obični izvorni govornik.

jeziku koji bi mu pojmovno odgovarao. šaka. sasvim je jasno da govornici hrv. okolnosti) što omogućava i olakšava obavljanje određene aktivnosti. vozila (autobuse. pogodnosti za kuhanje. list. engl. Za engleske riječi "hand" i "foot" postoji u našem jeziku riječi "šaka" i "stopalo" ali im stilska vrijednost u nekim komunik. mogućnosti. atletske staze – sports facilities. ali njihov jezik ne diferencira automatsku razliku između gornjeg dijela ruke ili noge kao što to čini engleski: Tako: Boli me ruka. a dijelom o razlikama u frekvenciji i stilskoj vrijednosti engleskih riječi i njihovih korespondenata u hrv. instalacije (štednjake – cooking facilities. učionice kao facilities for study. noga ---------------. proizvodni objekti ili kapaciteti. prometna sredstva. pogone. Ovdje se dijelom radi o postojanju leksičke praznine u našem jeziku. laboratorije.jeziku. vlakove) – facilities for travel. sanitarije – washing facilities).jezika vide da su ruke i noge sastavljene od raspoznatljivih dijelova (nadlaktica. radionice – production facilities. natkoljenica.riječ "facilities" obuhvaća ono (stvari.Jednako tako. Leksička praznina postoji u našem jeziku za izražavanje pojmova za dio ruke od ramena do zapešća (arm) i za dio noge od kuka do gležnja (leg). zgrade. Dakle. potkoljenica. . To znači da riječ "facilities" nema korespodenta u hrvt. tvornice. te tako predstavlja pojam višeg reda koji uključuje zgrade (knjižnice. projektore i platna – projection facilities) itd. stopalo). objekti. Dalje. dijelove pokućstva i opreme (krevete kao sleeping facilities. bazene. podlaktica.situacijama nije ista kao vrijednost engleske riječi (foot – pokriva više nego naše stopalo-stopalo je samo jedan dio površine od gležnja prema dole).*Stali ste mi na stopalo (nemoguće). gimnastičke dvorane.My hand (arm)/foot (leg) hurts. pogodnosti i sredstva zajedno izražava samo jedna engleska riječ "facilities". He has large feet – On ima velika stopala (OK) You've stepped on my feet . "Show me your hand" – Pokažite mi svoju šaku (moguće) "He put his hand in his pocket" .*Stavio je šaku u džep – ovo je neobično. bedro. Hrvatski jezik nema riječi za takav pojam i u prijevodu s engleskog jezika on najčešće nameće veću mjeru specifičnosti u prevedenoj poruci nego što je postojala u izvornoj poruci: sportski objekti ili sportski tereni. mogućnosti za spavanje i sl.

ugostiteljski objekt – catering facility ili catering establishment. dark vowel (mukli samoglasnik). a industrial facility ili industrial plant ili factory (sagrađen).Kada riječ "objekt" pokušavamo prevesti na engleski. slatkovodna ribe – freshwater fish (*sweetwater fish). To ukazuje na potrebu proučavanja KOLOKACIJA u okviru leksičke kontrastivne analize. a building ili structure lkad je već sagrađen. robna kuća – department store (*goods house). dark saying (mutna izreka). dark powers (mračne sile). Industrijski objekt je – industrial project (u gradnji). jer čak i onda kada ona ukazuje na potpunu identičnost semantičkog sadržaja dviju leksičkih jedinica u dva razna jezika. opasnost od lažnog sparivanja ostaje prisutna tako dugo dok se ne ispitaju svi kolokacijski odnosi u koje ulaze jedna i druga leksička jedinica. Kolocirati= zajedno smjestiti – znači stavljati riječi zajedno u uzajamne semantičke odnose. tako da jedna leksička jedinica u izvjesnom smislu određuje značenje druge leksičke jedinicu s kojom kolocira. visoka/niska divljač – big/small game (*high/low game). generalni pokus – dress rehearsal (*general rehearsal). prevodilac koji prevodi s maternjeg na strani jezik i pri tome prati kolokacijska pravila u svom jeziku će neminovno pogriješiti u svim slučajevima u kojima se ta kolokacijska pravila ne poklapaju. umjetnički/igrani film – feature film (*artistic/played film). donijeti odluku . koju prevodilac popunjava korištenjem raznih riječi s višim ili nižim stupnjem pojmovne specifičnosti: građevinski objekt – construction project (dok je još u gradnji). Primjer kod lažnog para – chemical vidjelo se da kemijski u određenim kolokacijskim sklopovima (kao kemijsko čišćenje. Prevodilac koji u prijevodu na engleski jezik polazi od kolokacije "kuhinjska sol" doći će doslovnim prevođenjem do lažnoga kolokacijskog para – *kitchen salt – umjesto ispravne engl. kemijska olovka) ne prevodi svojim engleskim korespodentom chemical. dati . Kolokacije i stalni leksički sklopovi (NIJE PITANJE S ISPITA) U više slučajeva je prikazano da izbor prijevoda za pojedinu leksičku jedinicu ovisi o leksičkoj kombinaciji u kojoj se ona javlja. onda visimo da se u njima javljaju praznine u pojmovnom i leksičkom smislu. Lingvisti nemaju još jasnu definiciju što je kolokacija. radni naslov – tentative title (*working title). a koje nisu. mogućnost pojave kolokacijski uvjetovanih lažnih parova u prevođenju ne može se nikad unaprijed isključiti. ali svaki izvorni govornik intiutivno zna za koje su kolokacije za njegov jezik prihvatljive. dark thoughts (mračne misli). hotel ili restaurant. Budući da se sve mogućnosti kombiniranja leksičkih jedinica teško mogu ispitati i da iscrpnih kolokacijskih popisa ili rječnika nema. dark eyes (tamne/crne/smeđe oči). Sama analiza semantičkog sadržaja nije dovoljna. dark plans (tajni planovi).make a decision (*bring a decision). nego onako kako to zahtijevaju pravila leksičkog slaganja u engleskom jeziku. plovni objekt – sailing vessel ili ship. Pridjev "dark" mijenja svoje značenje u raznim kolokacijama: dark night (mračna/tamna noć). Pravila koja određuju načine kolokacijskog vezivanja leksičkih jedinica nisu eksplicitno navedena ni za jedan jezik. Dark Ages (mračni srednji vijek). Naravno. a vojni objekt – military installation.kolokacije "table salt" (primjeri: zemni plin – natural gas (*earth gas).

jedinicu. sklopiti/zaključiti mir – make a peace (conclude peace).. turn i sl. a . common land – općinska zemlja. ali manje idiomatične kolokacije.. common consent – zajednički pristanak. ili ih pretvara u slobodnu rečenicu koja se interpretira ne kao poslovica nego kao izjavna rečenica: npr. leksički i ritmički . get. popeti se liftom – take an elevator (go up in an elevator) itd. voditi rat – make a war (lead. Budući da se radi o stalnim izričajima koji se upotrebljavaju u onom obliku u kome u jeziku postoje i u većini slučajeva se ne mogu nimalo modificirati. Imati putra na glavi – Imati maslaca na glavi. common manners – prostački maniri. koje izvorni govornici engl. pohađati tečaj – take a course (attend a course). srknuti gutljaj – take a sip (drink a sip).. Drumovi će poželjet Turaka. odvesti se taksijem – take a taxi (drive in a taxi). U tom grmu leži zec – U tom grmu leži kunić. make. bračno putovanje – honeymoon. gdje svako mijenjanje stalnog izraza ili zamjenjivanje jedne riječi njenim sinonimom razara poslovicu ili izričaj. poprimiti oblik – take the form (assume the form). jasno je da njihovo prevođenje riječ po riječ ne dolazi u obzir. compulsory measures – prisilne mjere... a strani prevodioci na engleski jezik upotrebljavaju ih razmjerno rijetko zato što kolokacije iz njihovih jezika upućuju na neke druge – ispravne... izvanredni student – part-time/extra-mural student (*extraordinary student). U prijevodu s engleskog na naš: compulsory education – obavezno školovanje. jer su poslovice sintaktički. ali koje tako doslovno prevedene nemaju onaj stupanj prirodnosti i idiomatičnosti što ga imaju njihove varijante koje ne slijede kolokacijski obrazac prevodiočevog maternjeg jezika i zato mu većinom ostaju nedostupne: glagoli take. wage war). redovni student – a full-time student (*regular student). bračni drug – spouse.prijedlog – make a suggestion (*give a suggestion). common law – običajno pravo. iskoristiti priliku – take a chance (use/exploit the opportunity).pogotovo ne slobodno sastavljati.. POSLOVICE. a drugi svaki put zahtijeva drukčiju lek.jezika vrlo često koriste u raznim kolokacijama. bračna zajednica – matrimony. U zagradama su pravilne. common denominator – zajednički nazivnik. Sad je lako zamisliti što se događa s poslovicom kad se doslovno prevede s jednog jezika na drugi: ako ona na drugom jeziku već postoji u obliku koji ne proizlazi iz doslovnog prijevoda s prvog jezika ( a on gotovo nikada ne proizlazi. FRAZE I IZRIČAJI Poslovice i stalni izričaji također pripadaju leksičkom dijelu jezika i za potrebe prevodilačke prakse zavređuju pažnju kontrastivnog analitičara.. ali manje idiomatične – kolokacijske sklopove. Bračni život – married life. Prevoditelje čeka još jedna zamka koju je teže izbjeći – to su kolokacije koje se mogu prevesti doslovno. čini ih smiješnima i besmislenima. bračna ljubav – conjugal love. al' Turaka više biti neće – Ceste će poželjet . bračno stanje – marital status. common sense – zdrav razum. zaraditi novac – make money (earn money). Razlike među jezicima u kolokacijskom potencvijalu mogu se vrlo jasno ilustrirati primjerima u kojima jedan jezik u raznim kolokacijama zadržava istu leksičku jedinicu. To se može dokazati i unutar jednoga jezika.

U trećoj su skupini poslovice koje se ne mogu sparivati ni po značenju ni po izrazu. U tom grmu leži zec – There's the rub (U tome je neprilika). ili pak da će pojedini jezici svojim specifičnim jezičnim sredstvima izražavati specifična značenja koja se u drugim jezicima ne izražavaju. pod "iron" naći će izraz za poslovicu Kuj željezo dok je vruće ili pak. Budući da su poslovice najneposredniji izraz tradicije i kulture jednoga naroda. Nije šija nego vrat – It's six of one and half – a dozen of the other.ekvivalent pod natuknicom "spit" (ražanj). jer engl. Bobu bob. njegova djevojka – First come first served. . Little pitchers have long ears (mali vrčevi imaju duge uši) – djeca rado naćule uši kada odrasli razgovaraju. a popu pop – Call a spade a spade (lopata se naziva lopatom). gramatički. onda će svakla promjena uzrokovana oblikom poslovice u prvom jeziku razoriti njenu poslovičnost u drugom jeziku. ali je jezički izraz poslovice sasvim drukčiji. U tome mu mogu pomoći dvojezični rječnici poslovica i stalnih izričaja ili jednojezični rječnici i zbirke poslovica (npr. U drugom slučaju u oba jezika se izražava jednako značenje. Prevodilački postupci bit će u ta dva druga slučaja drukčiji nego u prvom slučaju. Bolje ikad nego nikad – Better late than never. tako da prevodilac koji tu poslovicu ne zna ili je ne može naći u dvojezičnom rječniku. Moja kućica moja slobodica – My house my castle. Tko prvi do djevojke. U jednom se jeziku izražavaju značenja koja u drugom jeziku nisu poslovično izražena (ili je prevodiocu taj poslovični izraz nepoznat).. fonetski) materijal. pod "gold" naći će all that glitters is not gold..jezik izražava značenje te poslovice kao brojanje pilića prije nego se izlegu: Don't count your chikens before they are hatched. Kulj željezo dok je vruće – Strike while the iron is hot. i ne može za njom tragati u jednojezičnom jer ne zna pod kojom će je riječi tražiti. One se zamjenjuju u cjelini. Nije nipošto pravilo da poslovici jednoga jezika odgovara poslovica istog značenja i sasvim sličnog izraza u drugom jeziku. živi kao bubreg u loju – As snug as the bug in the rug. niti "hare" (zec). pa će prevodilac morati samo paziti da u prijevodu postigne točno onaj izraz koji jezik-cilj traži.prilagođene svakom jeziku da bi se lakše prepoznale kao poslovice). za poslovicu – Mnogo babica kilavo dijete – engleski govori o previše kuhara koji kvare čorbu – Too many cooks spoil the broth. Što mu je na srcu to i na jeziku – He wears his heart upon his sleeve. Mi nemamo takvih poslovica. Engleski jezik ima poslovice kao: A rolling stone gathers no moss (kamen koji se kotrlja neće obrasti mahovina – čovjek koji je stalno u pokretu neće se ulijeniti ili tko stalno mijenja gospodare neće se obogatiti. Zida kule u oblacima – Castles in Spain. Ako traži prijevod naše poslovice – Ne spremaj ražanj dok je zec u šumi – on neće naći njen eng. i to tako da će se za izražavanje istih značenjskih sadržaja u pojedinim jezicima koristiti različiti lingvistički (leksički. Ne može biti vuk sit i koza cijela ili Ne možeš imati ovce i novce – You cannot have your cake and eat it too. razumno je očekivati da će one biti i JEZIČNO SPECIFIČNE. Napraviti slona iz buhe/Od muhe napraviti slona – Make a mountain out of a molehill (krtičnjak). U prvom slučaju se u oba jezika izražava jednako značenje i da je jezični izraz sličan.

Sljedeća je mogućnost za prevođenje "neprevedivih" poslovica i izreka njihovo zamijenjivanje poslovicama i izrekama koje izriču približno značenje. Što god prevodilac u takvom slučaju učinio. Obrati bostan. citatima iz Biblije. od riječi do riječi. tako da za njih postoje gotovi prijevodni ekvivalenti.. jer nema pojma da je izvorni odašiljalac upotrijebio poslovicu i time dao svome sudu jednu opću dimenziju primjenjenu na konkretni slučaj. Prevodilac mora smisliti neki drugi primjer slične igre riječima u jeziku cilju i da tako primaocima prenese dojam o odašiljaočevoj sposobnosti upotrebe jezika. Hvatati se za slamku – Catch at a straw. Kasno Marko na Kosovo stiže. on neće postići punu prirodnu ekvivalenciju. ali ne zna kakva je ukupna komunikacijska vrijednost onoga što je rečeno. Na taj način su neke poslovice ušle u drugi jezik – to se dogodilo s brojnim poslovicama raznih naroda.Isto tako neke naše poslovice nemaju ekvivalente u engl. nego će primaocima samo više ili manje približiti obavijest koju poslovica nudi.jeziku – Trla baba lan da joj prođe dan. tako da mu je ukupna obavijest prilično dobro očuvana. Spavati snom pravednika – Sleep the sleep of the just. iz djela pisaca iz pojedinih književnosti. jer se radi i o jednom elementu duhovne kulture. najčešće s jednakim jezičnim materijalom: Vuk u ovčjoj koži – A wolf in sheep's clothing. Šta je babi milo to joj se i snilo – The wish is father to the thought (želja je otac misli) – značenjski dovoljno blizu da može poslužiti kao ekvivalent. Primalac tada zna da se radi o poslovici. Recimo ako govornik aludirajući na poslovicu: Tko se jednom opeče taj na hladno puše – Once bitten twice shy. kaže: On je bio tako oprezan da je čak i na sladoled puhao – kako sada ovo prevesti? Poslovica se ne može djelomično prevoditi. ona ide u paketu. Jabuka razdora – An apple of discord. pogravajući se s njenim doslovnim značenjem ili je koristi kao podlogu za vlastitu igru riječima. U neobranom grožđu itd. Najteži zadatak za prevoditelja je kada govornik aludira na neku poslovicu za koju postoji prijevodni ekvivalent. Jedna je mogućnost da poslovicu ili izreku doslovno prevedu u jezik-cilj. Postupak prevođenja takvih poslovica i izreka isti je kao i u prevođenju specifičnih elemenata kulture i civilizacije. neposlovična parafraza – tako prenosimo onaj dio obavijesti koji se tiče njenog objektivnog sadržaja – Trla baba lan da joj prođe dan – Engage in useless work just to spend the time – tada primalac prijevoda zna što je izvorni odašiljalac htio reći. Druga mogućnost se sastoji u tome da se umjesto prijevoda poslovice dadne njena neutralna. . Naše gore list. a i značenje koje je preneseno slično je onome što ga je izrazio izvorni govornik. iz djela grčkih i rimskih klasičnih pisaca. iz basna i bajki. Te poslovice i ti citati doslovnim su prevođenjem ušli u fond poslovica i izreka u raznim jezicima. Kako posiješ tako ćeš i žeti – As a man sows so he shall reap.

na sadašnjem stupnju njegova razvoja. nego čak i različitim jezicima. javlja se POTREBA ZA PREVOĐENJEM – dakle za POSREDNOM KOMUNIKACIJOM. To je PRVI TRENUTAK u kojem OBAVIJEST doživljava izvjesne MODIFIKACIJE zbog same činjenice da se podvrgava postupku kodiranja u okviru odabranog jezičnog sustava. signalni kodovi koji se prenose zastavicama. Ta izvanjezična činjenica je ono što u prijevodu ostaje stalno. Da postoji obavijest koja se komunicira. Potpuna podudarnost kodova odašiljaoca i primaoca ideal je koji se u praksi ne ostvaruje zbog IDIOLEKATSKIH i DIJALEKATSKIH razlika. znaci kojima se sporazumijevaju gluhonijeme osobe). jezično kodiranje je neizbježan način ako se želi osigurati komunikacija. smanjuje se i mogućnost primjerenog prenošenja obavijesti. da se oni nalaze u (usmenom ili pismenom) dodiru preko određenog komunikacijskog kanala. emocija. naredba itd. niti bi mu osigurao tako siguran prijem poruke. Prešutna je pretpostavka da odašiljalac ima primaocu šta saopćiti. Svi ostali poznati kodovi znatno su uži po svojoj primjeni i po vrstama i količini obavijesti koju mogu prenijeti. a primaocu omogućuje da poruku prihvati i dekodira. "govor očiju" "govor tijela". i to onim njihovim dijelom kojim on vlada. Prenošenje obavijesti Obavijest koju odašiljalac želi saopćiti primaocu se odnosi na neki vid životne stvarnosti u kojoj se oni nalaze – misao. U ljudskom društvu. kodni sustav ne bi mu osigurao tako široke mogućnosti za izražavanje obavijesti. Kada razina ostvarene neposredne komunikacije postane preniska da bi se postigao cilj koji se prenošenjem obavijesti želi postići. Pri tome se služi sredstvima što mi ih njegov jezik stavlja na raspolaganje. i kada zna da je može saopćiti samo tako da je prethodno KODIRA JEZIKOM koji dijeli s primaocem. tj. Nijedan drugi. S povećanjem dijalekatskih razlika. Upravo to jedinstvo različitosti (Roman Jakobson) jest ono što prevođenje čini mogućim: jedna činjenica izvanjezične stvarnosti može se izraziti na više raznih načina – u okviru jednog jezika ili u više raznih jezika. . te da obojica vladaju zajedničkim kodom (jezikom) koji odašiljaocu omogućuje da svoju obavijest kodira i kao poruku prenese primaocu. kada ima primaoca kome je želi prenijeti. (komplicirani kodovi ceremonijalnog ponašanja. Lingvistička komponenta u komunikaciji – odnos između obavijesti i jezičnog koda Kada odašiljalac ima obavijest koju želi saopćiti. nejezični. on prelazi na kodiranje obavijesti.PITANJE BROJ 7-KOMUNIKACIJSKI MODEL PREVOĐENJA Mjesto prevođenja u ljudskoj komunikaciji Uspješna komunikacija među ljudima pretpostavlja da je zadovoljeno nekoliko uvjeta: da postoji odašiljalac i primalac obavijesti. a to prenošenje postaje sasvim neprimjereno kad odašiljalac i primalac govore ne samo različitim dijalektima. a mijenja se samo njen izraz.Životna realnost postoji neovisno o jeziku i zato jednu te istu realnost vanjskoga svijeta mogu izraziti razni jezici.

Sociolingvistička komponenta u komunikaciji – odnos između odašiljaoca i primaoca obavijesti Do treće MODIFIKACIJE obavijesti dolazi zbog činjenice da se poruka (kodirana obavijest) upućuje određenom primaocu (primaocima). Obični ljudi toga nisu svjesni. Kada primalac nije fizički prisutan činu kodiranja obavijesti. koji je istovremeno jednak jezicima svih ostalih govornika tog jezika i različit od njih. No i oni su spremni žrtvovati dio svoje obavijesti da bi je uopće mogli izraziti – u protivnom ne bi bilo komunikacije. On je svjestan da bi insistiranjem na potpunom kodiranju obavijesti. on će istovremenom povratnom informacijom obavještavati odašiljaoca o tome da li se komunikacija uspješno odvija – pogledom razumijevanja ili nerazumijevanja. jer se bavi onim ŠTO SE DOGAĐA U TRENUTKU KAD ČOVJEK UPOTREBLJAVA JEZIK. kad bi to išlo protiv uobičajenog izražavanja koje diktira njegov jezik.U kodiranju svoje obavijesti odašiljalac često koristi gotove obrasce (za određene izvanjezične sadržaje). Ta je modifikacija još jedna cijena koju odašiljalac plaća da bi mogao komunicirati. Odašiljalac uvijek ima pred očima određenog primaoca kome upućuje poruku. koje zna. predavači na javnim predavanjima podešavaju svoja izlaganja prema prosjeku . Jasno je da bez obzira na sve eventualno postojeće objektivne potencijale jezika govornik može za kodiranje svoje obavijesti koristiti samo one kojima vlada. U procesu komunikacije govornik se za kodiranje svoje obavijesti služi odabranim jezikom onako kako ga on zna. Oni se često tuže da im jezik ne dopušta da izraze sve što osjećaju. Prvu modifikaciju ona je doživjela pod utjecajem odašiljačeve upotrebe jezika. i odašiljalac računa s njim. Jedino su veliki pisci svjesni žrtve što je čine transformiranjem svojih misli i osjećaja u jezične znakove. bez obzira na to jesu li to već uobičajena sredstva njihova jezika ili ne. Ako je primalac prisutan dok pošiljalac kodira svoju obavijest. klimanjem glavom. te da će – u interesu komunikacije – biti spreman svoju obavijest prilagoditi vlastitim mogućnostima izražavanja u okviru odabranog jezika. Svaki govornik ima svoj jezik. pa makar pri tome osjećao da oni donekle mijenjaju samu obavijest. on je ipak i te kako duhovno prisutan. ili direktnim protupitanjem ili zahtjevom za jasnijim izrazom obavijesti. Psiholingvistička komponenta u komunikaciji – odnos između obavijesti i odašiljaočeva jezika Nijedan govornik nekoga jezika ne vlada cjelinom jezičnoga koda nego samo njegovim jednim dijelom – većim ili manjim. oblikujući svoju obavijest onako kako misli da će je primalac moći primiti (tako rade i pisci u novinama. Dok je ono prvo bila u užem smislu lingvistička komponenta u kodiranju obavijesti. grimasom lica. ovo drugo je PSIHOLINGVISTIČKA KOMPONENTA u kodiranju obavijesti. Ovo je drugi momenat u kome dolazi do modifikacije obavijesti. otežalo komunikaciju s primaocem i u krajnjoj liniji iznevjerio samu obavijest. Tek veliki pisci mogu sebi dozvoliti da razbiju okove svoga jezika i svoju obavijest pokušavaju izraziti sredstvima koja toj obavijesti odgovaraju. bez obzira na to je li primalac fizički prisutan u određenoj komunikaciji ili je odsutan.

slušatelja.). Zajednička iskustvena podloga znači postoji referentni okvir unutar kojega se odvija komunikacija. Modifikacija obavijesti se može lako zamijetiti u . plodovi nečijeg uma ili mašte itd. svaki sa svojim jezikom. Nadalje. Sve one sudjeluju u kodiranju obavijesti. Velik dio iskustvene podloge svakoga čovjeka predstavljaju posredni doživljaji: time se znatno ubrzava učenje (jer čovjek ne mora čekati da neposredno doživi neku pojavu da bi je spoznao). u ljudskoj komunikaciji kad se odvija uz pomoć jezika zastupljena je LINGVISTIČKa (u užem smislu). Izvanjezični sadržaj poruke može biti bilo koji aspekt životne stvarnosti u svijetu koji nas okružuje (svemir. Za komunikaciju je potrebna zajednička iskustvena podloga odašiljaoca i i primaoca. a što je još važnije omogućava se spoznavanje pojava koje ljdskim čulima nisu ppristupačne. Tek neki pisci KODIRAJU svoje obavijesti onako kako im njihov individualni jezik dozvoljava. ljudi znaju što je ambrozija. pa čak i utjecaj primaoca na sadržaj obavijesti koja će se odaslati. prirodna sredina. Oblikovanju poruke. taj sadržaj o kome se nešto saopćava mora na nekakav način biti zajednički odašiljaocu i primaocu obavijesti. književnici pišu za publiku svoga vremena. Zbog BUKE U KANALU protok obavijesti kroz komunikacijski kanal nije nesmetan i obavijest pri tome dožiljava neke promjene. Za sada je važno uočiti da razina ZAJEDNIČKE ISUSTVE PODLOGE ODAŠILJAOCA I PRIMAOCA UTJEČE kako na IZRAZ PORUKE tako i na NJEN SADRŽAJ. Ovo povratno djelovanje primaoca obavijesti. Međutim. gotovo se ne obazirući na to hoće li ih netko moći primiti ili ne.Oni su spremni da ostanu "NESHVAĆENI". pisci stručnih i znanstvenih tekstova pišu za prosječne pripadnike svoje struke. PSIHOLINGVISTIČKA i SOCIOLINGVISTIČKA KOMPONENTA. nego i ono što je spoznao posredno preko jezika. da budu prihvaćeni u vrlo uskom krugu koji takve poruke može primiti. vlastita psihička nutrina. što bi bilo ne samo nemoguće nego bi i veći dio komunikacije učinio bespredmetnim. tu iskustvenu podlogu ne sačinjava samo ono što je čovjek iskusio vlastitim čulima. Izvanjezični sadržaj poruke Dakle. Tako npr.. Kasnije ćemo vidjeti da je ova mogućnost posrednog spoznavanja posebno vazna u PREVOĐENJU ELEMENATA ODAŠILJAOČEVE KULTURE kojih nema u primaočevoj kulturi. premda je nitko nikada nije okusio – iz klasične mitologije su saznali da je ona hrana bogova koja im je davala besmrtnost. društveno ustrojstvo. predstavlja SOCIOLINGVISTIČKU KOMPONENTU u KOMUNIKACIJI. Ona čini dio komunikacijske situacije u kojoj se nalaze i odašiljalac i primalac. tj. To naravno ne mora značiti da oni moraju jednako znati o čemu se govori. ili da čekaju na iduće generacije koje će njihove poruke eventualno znati dekodirati. Kretanje poruke komunikacijskim kanalom Kada je obavijest KODIRANA – uz modifikacije kakve su prikazane u prethodnim odjeljcima – ona se kao PORUKA upućuje KOMUNIKACIJSKIM KANALOM od odašiljaoca prema primaocu. i kako smo vidjeli to utječe i na njen sadržaj.

Relativnost komunikacije Dakle. te konačno njegova interpretacija odnosa s primaocem u toj komunikacijskoj situaciji. U usmenokj komunikaciji on može. na primaočevo razumijevanje poruke utječe način na koji on vlada zajedničkim jezikom što ga dijeli ns odašiljaocem. ali im se sadržaj s vremenom mijenja. a ta dva načina ne mogu nikada biti jednaka za dva govornika istoga jezika – to će modifikacija obavijesti u procesu dekodiranja biti manja i obavijest koju on dobije bliža onoj koju je odašiljalac odaslao. ili samo misli. Odašiljalac ZNA što želi saopćiti primaocu. ali je on istovremeno svjestan da će sama činjenica da on to želi nekome saopćiti. koji je prima i zatim DEKODIRA da bi prihvatio upućenu mu obavijest. Drugim riječima. Primanje i dekodiranje poruke Pošavši od odašiljaoca i prošavši komunikacijskim nkanalom. nego da se mijenja i protokom kroz komunikacijski kanal. pa se time i mijenja i obavijest koje one u određenoj poruci nose (primjerice. Nakon modifikacija što ih je doživjela u procesu kodiranja i transmisije komunikacijskim kanalom. Napr. a osnovna karakteristika toga djelovanja je elastičnost. riječ "brod" u vrijeme prvih parobroda. kad je on konačno formulira kao poruku. jednako kao što se mijenja i sam čin kodiranja (modifikacije).VREMENSKOM KOMUNIKACIJSKOM KANALU – zbog promjena koje se tijekom vremena zbivaju u jeziku u kome je obavijest kodirana i u izvanjezičnoj stvarnosti na koju se obavijest odnosi. mi danas ne možemo primati narodne priče o vješticama i vukodlacima na isti način kako su ih ranije vremena primali ljudi koji su još vjerovali u postojanje takvih bića. drukčije kazati ono što ima za reći. Poruku) promijeniti ako vidi. saopćavanje obnavijesti jedan je od načina čovjekova djelovanja i ponašanja. da prvobitni izraz nije komunikacijski optimalan. Mnoge riječi ostaju iste. Što je njegov način vladanja tim jezikom bliži odašiljaočevom načinu. I ovdje psiholingvistička komponenta djeluje na primanje obavijesti i utječe na izvanjezični sadržaj što će ga primalac kao obavijest konačno dobiti. Bitno je primijetiti da obavijest nije činom kodiranja jednom zauvijek zadana. obavijesti što ih nose opisi prirode u književnosti ranijih razdoblja za nas su se izmijenile zbog promjena u odnosu između čovjeka i prirode do kojih je u međuvremenu došlo. i obratno. Zbog toga je on spreman svoj izraz obavijesti (tj. ili riječ "romantičan" u vrijeme romantizma i danas). a ne zadržavati za sebe u svojoj nutrini. primalac sada dekodira primljenu poruku onako kako mu to dozvoljava njegovo vladanje jezikom na kome je primio poruku. obavijest ne smijemo shvatiti kao nešto unaprijed kruto zadano što bi u potpunosti odredilo ponašanje sudionika u procesu komunikacije. Isto tako kao što je odašiljalac izvornu obavijest kodirao onako kako mu je to omogućilo njegovo vladanje jezikom koji je odabrao za komunikaciju. obavijest doživljava još jednu modifikaciju u procesu dekodiranja. zahtijevati neke promjene u onome što on saopćava. vidjevši da njegova poruka nije kako treba shvaćena. način i stupanj njegova vladanja tim jezikom. poruka stiže do primaoca. njegova će obavijest biti tek APROKSIMACIJA kakvu mu omogućuje i dozvoljava njegov jezik. Umjesto toga. ili. Ako u pisanom tekstu opazi da je svoju obavijest mogao i bolje .

Prvo. Komunikacija uz pomoć prevođenja Sve ono što je rečeno za odašiljaoca i za komunikacijski kanal u slučaju prevođenja se ponavlja dva puta zbog uključivanja prevodioca kao primaoca i kao odašiljaoca obavijesti. Ni sa stajališta primaoca komunikacija ne može biti apsolutna. ispravlja ga. no u drugom i važnijem. djeluje "BUKA" koja uzrokuje modifikaciju obavijesti. kao i onom kojim je obavijest stigla od izvornog odašiljaoca do prevodioca. poruku koju primi. u svojoj prometnoj (komunikacijskoj) vrijednosti jednaka i neizmjenjena. Kada ELASTIČNI NAPON dosegne granicu tolerancije. čuvaju komunikacijsku vrijednost obavijesti u skladu s načelom elastičnosti ljudskog ponašanja i djelovanja. komunikacijskom. on interpretira u skladu sa svojim vlastitim znanjem jezika te poruke i prema toj interpretaciji konačno usvaja obavijest. konačno primljena obavijest NIJE ISTOVJETNA s onom koju je odašiljalac uspio odaslati. drugu. pravi njegovu prvu. koje po svojoj naravi nisu kvalitativne. nego samo određene kvalitativne promjene. A TO ZNAČI UZ MODIFIKACIJU OBAVIJESTI KAKVU NAMEĆE SAM JEZIK-CILJ I NAČIN NA KOJI PREVODILAC NJIME VLADA. nerazumijevanja. ili čak do gubitka volje za daljnjim nastojanjem za komuniciranjem. S druge strane. Zatim dolazi PONOVNO KODIRANJE tako primljene OBAVIJESTI U JEZIKU-CILJU UZ ONAKVA ISTA OGRANIČENJA S KAKVIM SE BORIO IZVORNI GOVORNIK. prevodilac odašilje poruku komunikacijskim kanalom prema primaocu. pa tako i komunikacijskim situacijama. dotjeruje. No ta obavijest ostaje za njega. kao i narav interakcijskog komunikacijskog odnosa između prevodioca i krajnjeg primaoca. To je dakle drugi razlog relativnosti komunikacije. odnosno obavijest. I opet. a mijenjajući nju mijenja i njen IZVANJEZIČNI SADRŽAJ. bitno je uočiti ako nželimo shvatiti što je to što prevođenje čini mogućim. zbog buke u kanalu primalac ne može primiti sve ono što je odašiljalac odaslao. Činjenica da takvih komunikacijskih neuspjeha ima razmjerno malo u totalitetu ljudskih komunikacijskih nastojanja samo je dokaz velike elastičnosti ljudskog ponašanja u svim životnim. on se vraća na svoj tekst. Pri tome on MIJENJA PORUKU. a on je dekodira i prihvaća obavijest uz onakvu modifikaciju kakvu mu nameće njegovo poznavanje jezika-cilja. TO JE LJUČNA PRETPOSTAVKA ZA RAZUMIJEVANJE PROCESA PREVOĐENJA. komunikacijski vez puca i među sugovornicima dolazi do nesporazuma. u izvjesnom smislu. Druge pak promjene. Kada se prevodilac nađe u ulozi primaoca. smislu te su dvije obavijesti do one mjere identične do koje se to u jednoj ljudskoj pojavi kao što je komunikacija može očekivati. Na kraju poruka stiže do krajnjeg primaoca. one su toliko različite koliko ta ista ljudska komunikacija dopušta. treću verziju. on onda obavijest prima onako kako mu to dozvoljava njegovo znanje izvornoga jezika – ponašajući se jednako kao što bi se ponašao i svaki drugi primalac koji vlada odašiljaočevim jezikom.izraziti. Radi se naime o tome da komunikacijsku vrijednost obavijesti ne mijenjaju sve promjene njenog izraza. Ovu RELATIVNOST KOMUNIKACIJE. Kao odašiljalac. I u tom komunikacijskom kanalu. . isto onako kao što njegov potpis – mada svaki put drukčiji – ostaje jednak i pravno priznat kao njegov. Drugo. ovo JEDINSTVO U RAZLIČITOSTI.

onda postaje očito da je APSOLUTNA JEDNAKOVRIJEDNOST OBAVIJESTI fikcija koja više šteti nego koristi u naporima da se shvati BIT PREVOĐENJA. kao što NEMA APSOLUTNIH SINONIMA. te konačno između one koja je stigla do krajnjeg primaoca i one koju je taj primalac uspio prihvatiti. a to znači ako je komunikacija uspjela – cijelo vrijeme radi o jednoj te istoj obavijesti. to će se poruka lakše i potpunije prevoditi. ona koju je prevodilac uspio odaslati nije istovjetna onoj koju je prethodno primio. Stupanj približavanja izvorno odaslanoj obavijesti (koji se može shvatiti kao stupanj uspješnosti prijevoda) ovisit će o raznim faktorima subjektivne i objektivne prirode. U apsolutnom smislu. pa tako i ona koja se prenosi procesom prevođenja. A ipak se – ako je prijevod dobar. između one koju je prevodilac prihvatio i one koju je uspio ponovo odaslati. ako je realnost vanjskog svijeta o kojoj obavijest govori nepoznata govornicima jezika-cilja. zatim između one koja je odaslana i one koju je prevodilac uspio prihvatiti. Kad se faze prenošenja obavijesti ovako razdvoje. pa ipak nećemo zbog toga tvrditi da se ne sporazumijevamo s ostalim pripadnicima svoje jezične zajednice. Prvobitna obavijest doživljava promjene u procesu kodiranja od strane odašiljaoca. priroda izvanjezičnog sadržaja koji je predmet obavijesti. Savršene komunikacije nema ni kada se poruka prenosi unutar jednoga jezika. što je realnost vanjskog svijeta koja je predmet obavijesti bliža govornicima jednoga i drugoga jezika. APSOLUTNIH EKVIVALENATA NEMA. KOMUNIKACIJSKOM SMISLU u kome – kao i u neprijevodnoj komunikaciji – govornik zna da je elastičnost jedina mogućnost komunikacije i jedina alternativa šutnji. prevodilac će im tu realnost pokušati približiti raznim postupcima. Mogućnost i nemogućnost prevođenja Pitanje je li prevoditii uopće moguće. obavijest koju je prevodilac primio nije sasvim ista kao ona koju je odašiljalac uspio odaslati. obavijest koju je odašiljalac uspio odaslati nije sasvim ista kao ona koju je namjeravao odaslati. te u procesu prihvaćanja od strane krajnjeg primaoca. zatim doživljava daljnje promjene u procesu kodiranja od strane prevodioca. te primaoci kojima je prevedena obavijest namijenjena. Među SUBJEKTIVNIM FAKTORIMA bit će svakako prevodiočeva sposobnost razumijevanja izvornoga jezika i aktivno korištenje jezika-cilja. zatim njegovo poznavanje izvanjezične materije koja je predmet obavijesti. JEDNAKOVRIJEDNOST se sada uspostavlja između obavijesti koju je odašiljalac namjeravao odaslati i one koju je stvarno uspio odaslati. a obavijest koju krajnji primalac primi nije ista kao ona koju je prevodilac odaslao. te u procesu prihvaćanja od strane prevodioca. Svaka se obavijest prenosi približno.Pojam relativnosti komunikacije ovdje je još očiglednije prisutan nego pri komunikaciji u okviru jednog jezika. zapravo je pogrešno pitanje. u komunikacijskom kanalu kojim stiže do prevodioca. te njegova sposobnost uspostavljanja komunikacijskog odnosa s primaocima. Nadalje. to će elemente obavijesti koje poruka nosi niti lakše prevoditi. Što su izvorni jezik i jezik-cilj genetski srodniji ili tipološki bliži. Bolje je pitati što je moguće prevoditi i kako je moguće prevoditi. u komunikacijskom kanalu kojim od prevodioca putuje do krajnjeg primaoca. OBJEKTIVNI FAKTORI za prevodioca su izvorni jezik i jezik-cilj. Ona je ista u onom VAŽNIJEM. I obratno. ali neće nikako moći ostvariti onoliki stupanj komunikacije koliki je izvorni odašiljalac ostvario sa svojim .

osjećaja. aliteracija). Važno je napomenuti da se takva situacija ne javlja samo u književnosti najvećeg dometa. Jeziku riječ stan uključena u riječ standard. Ekstremni slučaj te vrste je onaj u kojem je sam izvorni jezik predmet obavijesti. Priroda prevođenja Prevođenje je jedan od oblika ljudske djelatnosti.jeziku povezuje u jednu pojmovnu cjelinu životni standard i stan (stan-dard). Sam čin prevođenja sastoji se od pretvaranja poruke (misli. da bi otkrio njene poetske vrijednosti. Kada autor teksta neke karikature ili aforizma na hrv. a zatim nekim drugim. To je slučaj u poeziji (rima. To je slučaj onda kad je sam jezik dio obavijesti koja se prenosi. U našem primjeru sa stanom i standardom to bi u prijevodu na strani jezik značilo dati naprije prijevodne ekvivalente za ta dva pojma. U takvoj situaciji dotičemo granicu prevedivosti. nego u hrv. Element umijeća zastupljen je u prevođenju svake one obavijesti za izvornu formulaciju koje je on također bio potreban. 2) da bi se neka poruka prevela ona mora najprije biti izražena jednim jezikom. a ne o ta dva pojma. Što se tiče naravi prevođenja. U normalnim komunikacijskim situacijama ovaj postupak se ne primjenjuje. ali jedna njegova varijanta se susreće u tzv. nego IZVORNOG UMJETNIČKOG DOŽIVLJAJA. a još više u verbalnom humoru (igra riječima). azatim objašnjenje o tomre kako je u hrv. već primaocu samo služi kao pomagalo u učenju toga dijela izvornog jezika. želja. naredbi) prethodno izražene jednim jezikom ui jednakovrijednu poruku izraženu nekim drugim jezikom. Prijevod ovdje nema samostalne f-je. obično doslovan. 3) u oba jezična izraza ona mora ostati ista. Odašiljalac uzima svoj jezik kao dio izvanjezične stvarnosti i o njemu nešto saopćava primaocu.primaocima. a na drugoj strani njen poetski ili prozni prijevod. . Prepjev izlazi izvan granica prevođenja i znači ponovno stvaranje – ne izvorne obavijesti. Kriteriji uspješnosti u tom slučaju nisu više jednaki kriterijima uspješnosti prijevoda onih dijelova obavijesti koji se ne odnose na sam jezik: prenošenje obavijesti u navedenom smislu ovdje ne dolazi u obzir. nego se može javiti i usred običnog razgovora ili bilo kakvog "neliterarnog" teksta. onda njegova obavijest ne govori samo da je stan važan element standarda. Druga vrijednost u prevođenju poezije je PREPJEV. PARALELNIM IZDANJIMA POEZIJE: na jednoj stranici donosi se izvornik neke pjesme. Prevođenje kao zanat ili umijeće Zanatski element se ogleda u činjenici da prevodilac mora dobro poznavati izražajne mogućnosti izvornoga jezika i jezika-cilja i kulturu i civilizaciju iz koje prevodi i u koju prevodi (odnosno one segmente tih kultura i civilizacija što ih obuhvaća obavijest koju prevodi). što znači da primaoci prevedene poruke moraju primiti onaj isti sadržaj koji su primili i primaoci izvorne poruke. nego samo prevodiočev "domišljaj"koji će – zavisno od njegova umijeća – biti manje ili više isto toliko efikasan koliko je bio i domišljaj autora u sklopu izraza izvorne obavijesti. i od čitaoca se očekuje da s prijevoda pređe na original. na jeziku koji razumije slabo ili nikako. ovo su zaključci: 1) ono što se prevodi jest poruka.jeziku dovodi te dvije riječi u zvukovnu vezu – a to je podtak o tome jeziku. ritam.

Ako je sustav znakova kojim se obavijest izriče i prenosi jezik. odnosno jezičnog koda. glazbom. osjećaji. jezične su operacije i to je glavni razlog da se prevođenje smatra jezičnim postupkom i proučava u okvirima jezične znanosti – LINGVISTIKE. Kodiranje i dekodiranje poruke. Komunikacija uz pomoć bilo kojeg od gore spomenutih sredstava moguća je samo onda ako sudionici u procesu komunikacije razumiju i na isti način interpretiraju izraz kojim se prednosi određena obavijest: stisak ruke bit će primljen kao znak prijateljstva onda ako onak kome je namijenjen zna da on "ZNAČI" prijateljstvo. odašiljalac ne može svoju poruku uputiti direktno primaocu. To sve znači da RAZMJENA PORUKA uz pomoć određenog znakovnog susrtava pretpostavlja poznavanje tog sustava od strane oba sudionika u procesu komunikacije. crnina – žalost (ali ne i u Kini). naredbe itd. tako da mu poruku primljenu od odašiljaoca može prenijeti. te da se potreba za prevođenjem javlja onda kad. Kanal može biti PROSTORAN (za prijenos govora). tj. ane možda pokušaj sputavanja ili nedopustive intimnosti. plesom. No jedno od najvažnijih sredstava komunikacije unutar ljudske zajednice je JEZIK. komunikacija se ne ostvaruje i obavijest se ne prenosi. Kada taj uvijek nije zadovoljen. načinom odijevanja.Prevođenje kao oblik komunikacije Ljudi međusobno saobraćaju na razne načine i raznim sredstvima – pogledom. prevođenje je oblik komunikacije. prevodi se da bi se prenosile obavijesti sadržane u PORUKAMA.) koji se činom komunikacije prenosi od odašiljaoca do primaoca. želje. njeno izražavanje i razumijevanje. Budući da se takav raznoliki izvanjezični sadržaj u ljudskoj zajednici kao što je naša ne može saopćavati bez posredstva jezika ili nekog drugog sustava znakova. Dakle. JEZIČNI IZRAZ OBAVIJESTI postiže se njenim KODIRANJEM (ili šifriranjem) u okviru određenoga jezičnog sustava znakova. dogovorenim signalnim znakovima i sl. Tako kodirana poruka stiže određenim komunikacijskim kanalom do primaoca i on je – ako vlada odašiljaočevim jezičnim kodom – DEKODIRA da bi primio izvanjezični sadržaj koji mu je upućen. . zbog nepostojanja zajedničkog znakovnog sustava. pa njegovu poruku može primiti. obavijest mora dobiti svoj jezični izraz u poruci da bi se mogla prenijeti primaocu. crveno svijetlo na semaforu znači STOJ samo onome tko poznaje značenje toga signala. cvijećem. Obavijest i poruka Obavijest je sav onaj izvanjezički sadržaj (misli. onda to znači da oba sudionika moraju taj jezik POZNAVATI da bi mogli odašiljati i primati poruke. jednako kao znakovni sustav primaoca. Komunikacijski kanal Kodirana poruka prenosi se od odašiljaoca do primaoca komunikacijskim kanalom koji posjeduje određena fizička svojstva. Prekinuta komunikacijska veza ponovo se USPOSTAVLJA POJAVOM PREVODIOCA koji poznaje znakovni (jezični) sustav odašiljaoca. VREMENSKI (za prijenos zapisa) i KOMBINIRAN (magnetofonska ili filmska reprodukcija). dodirom.

Odnos između odašiljaoca i primaoca nije jednosmjeran i da se komunikacija ne može shvatiti kao aktivno davanje i pasivno primanje. prevodilac se javlja u dvostrukoj ulozi: on je istovremeno primalac i odašiljalac poruke. mora stupiti u interakcijski odnos s primaocima prevedene poruke. Odašiljalac kodira obavijest i odašilje poruku.U svakom slučaju jezični izraz poruke ostvaruje se kao fizička pojava (zvučni valovi ili optički prepoznatljivi znaci na papiru) i prenosi sae KOMUNIKACIJSKIM KANALOM u prostoru i vremenu dok ne dođe do primaoca. krčanje u tel. šalje krajnjem primaocu. To je djelovanje sasvim očito kod komunikacije licem u lice. U komunikacijskom procesu koji zahtijeva prevođenje. ali nimalo manje djelotvorno. da bi dobro primio (shvatio) izvornu poruku. i u pismenim oblicima komuniciranja u kojima poruka nije upućena jednoj konkretnoj osobi. Odašiljalac i primalac poruke Sudionici u procesu komunikacije su ODAŠILJALAC i PRIMALAC poruke. Kao primalac. arhaičnost izraza i sl. kao odašiljalac. Istraživački napor bio je najjače usmjeren na . Pri tome je za razumijevanje procesa prevođenja potrebno primijetiti da je prevodilac zapravo primalac s kojim izravni odašiljalac u većini slučajeva nije računao. Zbog djelovanja svih onih pojava koje ometaju slobodan protok obavijesti. do djelovanja povratne sprege (feedback).. dekodira i prihvaća obavijest. dok se strojno prevođenje pojaviulo tek s generacijom usavršenih elektronskih strojeva potkraj 50-tih i početkom 60. a primalac prima. U komunikacijskom procesu dolazi do stanovite interakcije između odašiljaoca i primaoca. zbog koje poruka nije nikada isključivi proizvod odašiljaoca. To može biti stvarna buka koja onemogućava da sugovornici dobro čuju. gdje odašiljalac u svakom trenu može svoju poruku podesiti prema reakcijama primaoca. U idealnom slučaju prijenos je potpun i primalac dobiva poruku upravo onako kako ju je odašiljalac odaslao. Zato se prevodilac. on prima poruku od izvornog odašiljatelja.. dijalekatske specifičnosti izraza. a zatim je. mora staviti u položaj onih primalaca kojima je ona bila izvorno upućena.slušalici.-tih godina prošlog stoljeća kao jedan od čovjekovih odgovora na ekspanziju informacija u raznim jezicima do koje je došlo ne. a da bi je dobro preveo i odaslao. tj. No u praksi se takav 100 % -tni prijenos ne postiže zbog tzv. nečitak rukopis. nego istovremeno i rezultat djelovanja primaoca na odašiljaoca. ideoklatske specifičnosti pojedinog govornika. jednako kao što nije računao ni s primaocima iz drugoga jezičnog koda. u ostalim vrstama komunikacije djelovanje povratne sprege manje je očito. Ono počiva na pretpostavci da se kompjuter može programirati za dekodiranje poruka u jednom jeziku i njihovo ponovno kodiranje u nekom drugom jeziku. PITANJE BROJ 15 STROJNO PREVOĐENJE Ljudsko prevođenje uobičajeni je oblik prevođenja kroz cijelu povijest. BUKE U KANALU .kako u to vrijeme. odašiljalac oblikuje svoju poruku onako kako zamišlja da će je njegovi zamišljeni primaoci moći primiti.

nakon čega je slijedilo postprocesiranje tj. JANUS. u devet glavnih institucija Europske unije postoje prevoditeljske službe koje zapošljavaju 3. dok se sve ostale ambicije i nadanja njegovih pobornika ostale za buduća istraživanja. u najnovije vrijeme se pažnja usmjerava na kombinirano ljudsko-strojno prevođenje (computer-aided translation). Strojno prevođenje najviše se koristi u lokalizaciji računalnih programa. Apsolutni rok za izradu svakog prijevoda. Zbog tako velikoga opsega prevođenja resursi za strojno prevođenje u EU su centralizirani.prijevod je i dalje još uvijek polusirov. uz konsultiranje izvornog teksta. te zahtijeva pažljivo redigiranje – uz daljnji utrošak vremena i nove troškove. revizija prijevoda koju obavljaju prevoditelji. Praktični rezultat cijeloga napora je taj da danas postoji nekoliko centara u kojima se kompjuterski prevode tekstovi s pojedinih znanstvenih i tehničkih područja (npr. Najveće poteškoće u strojnom prevođenju proizašle su iz višestrukih značenja riječi (POLISEMIJA) i iz razlika u redu riječi među pojedinim jezicima. te politički 28%. a samim time je i vrlo ekonomičan. Devedestih godina u Japanu i Njemačkoj započinje i istraživanje speech-to-speech strojnoga prevođenja (ATR. od kojih pravni tekstovi tvore 46%. može načiniti prihvatljivu redakciju prevedenog teksta.) pretvaraju strojno prevođenje u masovni proizvod (poput programa za obradu teksta na računalu). Radi ilustracije. Str. potrebno je mnogo radne snage. VERBMOBIL. ali se danas prevodi s velikog broja jezika.prevođenje obuhvaća samo pisane (i to neknjiževne) tekstove. Godišnje se prevede milijun i dvjesto tisuća stranica teksta (300 milijuna riječi). Teoretski problemi su većinom ostali neriješeni. Za strojno prevođenje u EU koristi se stari sustav SYSTRAN (EC-SYSTRAN) koji je adaptiran za tu svrhu te je 51% u vlasništvu privatne tvrtke. Pokazalo se da živi prevodilac uspješno obavlja mnoge operacije za koje je kompjuter teško programirati.. Na tom razmjerno uskom području strojno se prevođenje potvrdilo kao praktična mogućnost. Zanos je zadnjih godina splasnuo.prevošenje ruskog i engleskog jezika. ili na temelju kojih stručni redaktor. a Internet višestruko ubrzava i proširuje njegovo korištenje: tekstovi SL i TL postaju e-tekstovi koji omogućavaju lak transport te zajedno sa širokim pristupom on-line terminološkim bazama i sustavima (e-mail. operativni/administrativni 26%. Umjesto na strojno prevođenje. PANGLOSS) da bi se na prijelazu stoljeća već formirale i ustalile prevoditeljske radne stanice (Translator’s Work Station=TWS). web stranice. a o književnom prevođenju putem kompjutora nije se nikada ni razmišljalo). Gotovi komp. a prosječna dužina teksta za prijevod je 20 stranica. sažeci članaka) da bi se dobili grubi prijevodi koji mogu poslužiti kao putokaz u odlučivanju da li se neki članak isplati dati na prijevođenje. što istovremeno znači i pad ekonomičnosti. u EU je 48 sati. Obje su teškoće teoretske naravi i trebalo ih je riješavati kao teoretski problem. Zbog tako kratkoga roka i goleme množine materijala došlo je do promjene u procesu prevođenja: već je za jednu četvrtinu svih prevedenih materijala najprije bio zatražen strojni prijevod.. kompjuter je zaista nenadmašiv i ne mora se bojati konkurencije čovjeka. . bez obzira na opseg. a 49% u vlasništvu EU).500 prevoditelja. Što se tiče same brzine prevođenja. Ali da bi se neki tekst priredio za strojno prevođenje. s terminološkom bazom EURODICAUTOM i središnjom prijevodnom memorijom EURAMIS kao najeksponiranijim elementima. pri čemu stroj služi kao rječnička memorija i sredstvo za elektronsku obradu (word processing).

koja će objasniti odnos između obavijesti i jezičnog koda kojim se ona izražava u izvornoj i izvedenoj poruci. i LANT (Eurolang Optimizer) iz Belgije. Te tri komponente predstavljat će dijelove svake TEORIJE KOMUNIKACIIJE. Lingvistika u užem smislu je ovdje shvaćena kao znanost o jeziku – ali ne o jeziku u onom apstraktno-formalnom smislu u . Premda svaka od ove tri komponente sadrži riječ "lingvistička". kao izvanjezičnog sadržaja koji se komunicira. IBM (TranslationManager). Danas u Europi postoje četiri vodeća ponuđača prevoditeljskih radnih stanica: TRADOS (Trados 5/Freelance) iz Švicarske s ispostavama u Njemačkoj i SAD-u. koja će objasniti odnos između obavijesti i odašiljaočeve sposobnosti upotrebe svoga jezika za izražavanje obavijesti. te sociolingvistička komponenta. nego samo teoretsko bavljenje prevođenjem i neke rezultate toga bavljenja . zastupljen u svim komponentama.Catfordov pokušaj jedne lingvističke teorije prevođenja pokazuje jedino da se takvim osiromašenjem fenomen prevođenja ne može u potpunosti objasniti. a to znači za ono što se događa u mozgu prevodioca dok prevodi. zatim psiholingvistička komponenta. To će biti lingvistička komponenta u užem smislu (nauka koja se bavi organizacijom i funkcioniranjem jezičnog sustava). ipak valja primjetiti da je izvanlingvistički element obavijesti. Razlog je taj što o prevođenju znamo premalo da bismo mogli postaviti čvrstu teoriju koja bi bila podložna eksperimentalnoj verifikaciji. njemački STAR AG (Transig). te odnos između primljene poruke i primaočeve sposobnosti upotrebe svoga jezika za dekodiranje poruke i prihvaćanje odaslane obavijesti. Nemamo teoriju. koja će objasniti odnos između odašiljaoca i primaoca u komunikacijskom procesu kojim se prenosi određena obavijest. One kombiniraju razne prevoditeljske alate na jednome mjestu: • • • • • • • višejezični program za obradu teksta (WP) program za prepoznavanje znakova (OCR) terminološke baze (alati za pristup i čak izradu vlastitih baza) funkcije analize SL i TL teksta prijevodne memorije (TM) modul za strojno prevođenje modul za kontrolu radnoga toka (za koordinaciju posla u prevoditeljskim tvrtkama). a primjenjene na prevođenje – tako da obuhvate kretanje obavijesti od izvornog odašiljatelja do prevodioca kao primaoca i od prevodioca kao odašiljaoca do krajnjeg primaoca – dat će cjelovitu sliku toga procesa i njegovih lingvističkih i izvanlingvističkih elemenata. Drugi je razlog taj što je ovako složenu pojavu kao što je prevođenje teško obuhvatiti jednom teorijom. Teorija prevođenja Još nema teorije koja bi odgovarala definiciji teorije (čvrsto definirani sustav znanja ili shvaćanja zasnovan na proučavanju određene bitne zakonomjernosti).praksu. Od buduće teorije se očekuje da dade objašnjenje za ljudsku prevod. Ako kao realan model prevođenja prihvatimo KOMUNIKACIJSKI MODEL onda postaje jasno koje će komponente morati imati teorija prevođenja.Stoga ne čudi sve intenzivnija uporaba prevoditeljskih radnih stanica (TWS).

a prevođenje zamjenjivanje tekstova. Nadalje. dik engleski prijevod to ne može izraziti. PITANJE BROJ 16 PRIJEVODNE JEDINICE Oni koji prevođenje promatraju s malo više lingvističke profinjenosti upozoravaju da riječi nisu najmanji nosioci značenja i da prevodilac polazi od najmanjih značenjskih jedinica. nego na morfološke i sintaktičke elemente s pripadajućim značenjima. a za drugu bi glagolski oblik trebao biti have arrived. Taj svijet i ta svrha. naglašavaju da najmanja prijevodna jedinica ne može biti morfem ili riječ. glagolski oblik hrvatske rečenice dopušta zaključak da se radnja dogodila u određenom vremenu u prošlosti. a to su MORFEMI. jer oni svoje pravo značenje dobivaju u sklopu s drugim morfemima i riječima. a osim toga može se već na vrlo jednostavnim primjerima pokazati da je tako shvaćeno prevođenje nemoguće.kome se gubi svaka veza sa životnom realnošću. Drugi pak. onda je razumljivo da se može tvrditi da je rečenica prava prijevodna jedinica i da prevoditi znači zamjenjivati rečenice jednog jezika rečenicama drugog jezika. s više prevodilačkog iskustva. Budući da je tekst prevelik kao radna jedinica za prevodioca. Sve ove jedinice od morfema do teksta su lingvističke jedinice: prihvaćanje tih jedinica kao prijevodnih nameće shvaćanje prevođenja kao procesa zamnjenjivanja jednog jezičkog materijala drugim. nego JEZIKU KAO JEDNOM OD OBLIKA LJUDSKOG DJELOVANJA U JEDNOM REALNOM SVIJETU I S ODREĐENOM SVRHOM. ili da se zbila tek malo prije i da pripada situaciji u kojoj je tvrdnja izrečena. Ovo dopušta sljedeće zaključke: 1) svi se jezični elementi izvornoga teksta ne mogu uklopiti u prevedeni tekst. i sam čovjek – dio su jezika u PROCESU KOMUNIKACIJE – isto toliko važan dio koliko i apstraktna jezična organizacija. hrvatska prijedložna fraza "na vrijeme" dopušta dva zaključka – da su stigle dovoljno rano (za vremena) ili da su stigle točno na vrijeme – engleski prijevod dopušta samo drugu interpretaciju (na vrijeme)dok bi za prvu zahtijevao izraz "in time". koji nisu nosioci značenja u jeziku (to znači da zanemarujemo da stići zvuči i izgleda drukčije nego arrive). te je stoga prirodna prijevodna jedinica skupina riječi koja istovremeno predstavlja i određenu sintaktičku strukturu u rečenici. Međutim. No kako rečenice dobivaju svoje puno značenje tek na temelju svoje funkcije u širem tekstu. time se dobiva statička slika prevođenja iz koje je isključen dinamički moment KOMUNIKACIJSKE INTERAKCIJE. to je jasno da je prije ili kasnije tekst morao biti proglašen za prijevodnu jedinicu. Kada je sintaksička struktura već uključena u rečenicu. dok engleski prijevod dopušta samo prvu interpretaciju. Već i sasvim obični iskazi u jednom jeziku sadrže mnoge lingvističke elemente koje drugi jezik nije u stanju izraziti:Stigle su na vrijeme = They arrived on time Hrvatska rečenica pokazuje da se radi o ženama ili stvarima ženskog roda. govori se radije o tekstualnom materijalu i njegovoj jednakovrijednosti u dva razna jezika. da pripada jednom prošlom događaju. Pri tome ne mislimo na fonološke elemente. .

the women. u četvrtom slučaju on mora. dodati jezične elemente koje izvorni jezik nije imao ("they" – lingvističkim prestrukturiranjem morfema -le u riječi "stigle"). Međutim. and they were women itd. primivši izvornu poruku. u trećem slučaju mora određeno precizno značenje "utopiti" u manje preciznom (kad bi morao engleske prijedložne konstrukcije "in time" i "on time" morao prevesti na hrvatski kao "na vrijeme". Opravdanje za NEPROZIRNI PRIJEVOD obično se svodi na to da se time osigurava vjernost sadržaju. arrived on time. Prozirni i neprozirni prijevod Ako prevođenje prihvatimo kao oblik komunikacije. Prijevod zato mora biti PROZIRAN. kad bismo to stajalište . isto će mu tako biti jasno da li odašiljalac namjerno komunicira činjenicu da se radi o ženskom rodu ili je to slučajna posljedica djelovanja zakona izvornog jezika. They. and they were women. a ono što se u nj uklapa elegantno je i lijepo. Theye arrived on time.OBAVIJEST I DIJELOVE OBAVIJESTI što ih jezični izraz nosi – opažamo da je prevođenje moguće. on je u prijevodu nužno dao preciznost koje u izvorniku nije bilo). . on će tu činjenicu uključiti u svoju poruku (The women arrived on time.2) Neadekvatnost prijevoda pojedinih jezičnih elemenata može poprimiti različite oblike: jednom se cijeli element gubi u prijevodu (kao obilježje ženskog roda). They. nego ŽELI DOBITI EKVIVALENT TE OBAVIJESTI.a ne da bude hrvatski s engleskim riječima. zna da je netko stigao na vrijeme. zbog zahtjeva jezika na koji prevodi. pa time žrtvovati značenjsku distinkciju koja među njima postoji). Ako za prijevodne jedinice uzmemo KOMUNIKACIJSKE JEDINICE – tj. a nevjerni ako su lijepi. ako se pak radi o osobama čiji je ženski spol komunikacijski važan. jer se sva ne mogu prevesti (izbor vremena radnje u našem primjeru ili u izboru prijedložne konstrukcije "in time" "on time" – bez obzira bio njegov izbor opravdan ili ne. on se ne smije zamjećivati. Prvi zahtjev koji se postavlja pred prijevod na engleski jezik jest da on bude ENGLESKI . drugi put se prevodilac mora odlučiti za određeno značenje od više mogućih u izvorniku. U komunikacijskoj situaciji bit će nedvosmisleno jasno jesu li te osobe ili stvari ženskoga roda. a jezični elementi se ne mogu zamijenjivati. prevodilac će tu činjenicu jednostavno zanemariti bez ikakvog gubitka ONAVIJESNOG SADRŽAJA. oblikovan sukladno izražajnim mogućnostima i zahtjevima svog jezika. Struktura poruke u izvornom jeziku ne može biti ista strukturi poruke na jeziku-cilju.). pa su ljudi čak izumili duhovitu krilaticu po kojoj su prijevodi kao i žene – vjerni ako su ružni. Neprozirni (doslovni) prijevod odstupa od prirodnog izraza jezika-cilja zaista ružno. 3) Ako je prevođenje zamnjenjivanje jezičnih elemenata. onda slijedi neizbježan zaključak da je prevođenje nemoguće. arrived on time. a srednjega u engleskom. ako se radi o stvarima koje su slučajno ženskoga roda u hrvatskom. onda moramo uvažiti i činjenicu da primalac prihvaća prijevod kao izvornik: u većini slučajeva on ne želi znati kako je izvorna obavijest bila oblikovana. Da prijevodna doslovnost znači vjernost može se tvrditi samo onda aki prihvatimo stajalište da je jezik ono što se prevodi. U našem primjeru7 prevodilac.

a činjenica da je prevoditi uopće moguće dokazuje samo to da postoje univerzalne osnovice ljudske kulture. No valja zapamtiti da tu prestaje prevođenje u NORMALNOM KOMUNIKACIJSKOM SMISLU i počinje prevodiočev pokušaj da primaoca nauči nešto i izvornom jeziku. karakteristični leksik i sl. sporazumijevanje je moguće i prevođenje . Taj se dio svijeta razlikuje od jedne ljudske zajednice do druge i s tom činjenicom moramo u prevođenju računati. može se prijevod zadržati neprozirnim. To je svijet ljudskim radom stvorene kulture i civilizacije i svijet međuljudskih i društvenih odnosa što ih je čovjek razvio da bi mogao živjeti s drugim ljudima. pa prema tome i prijevodnoj. svijet u kome ljudi žive nije samo svijest sirove prirode. Tako dugo dok je ono o čemu ljudi komuniciraju zajedničko obojici sudionika u procesu komunikacije. posebno stilske obrte. na primjer. dovija se bez teškoća.zajednici je njen KARAKTERISTIČNI JEZIK – i on je dio kulture i civilizacije koja se prevođenjem prenosi pripadnicima druge kulture i civilizacije. zajednički aspekti ljudskoga življenja. Samo u iznimnim slučajevima. za posebne svrhe. sebi svojstvenim.procesa i zadržava naziv "kultura i civilizacija" za aspekte MATERIJALNE I DUHOVNE KULTURE I CIVILIZACIJE koji kao izvanjezični sadržaj igraju vrlo važnu ulogu prilikom prenošenja obavijesti putem prevođenja. nego i svijet kojeg je čovjek preobrazio. svojim radom. većina autora ga uzima kao poseban predmet proučavanja u okviru analize prev. No budući da jezik zauzima središnje mjesto u svakoj. Međutim. pa prema tome o njemu komuniciraju na raznim. dobili bismo ne samo ružne nego i komunikacijski potpuno neupotrebljive prijevode. komunikaciji. ritmičke vrijednosti izvornika. PITANJE BROJ 22 PREVOĐENJE ELEMENATA KULTURE I CIVILIZACIJE Prevođenje iz kulture u kulturu Komunikacijski pristup prevođenju polazi od shvaćanja da je ono što se prevodi IZVANJEZIČNI SADRŽAJ iz realnoga svijeta i kome živimo i da je prevođenje uopće moguće zato što je taj svijet u osnovi isti za sve ljude koji u njemu žive. jedan od proizvoda ljudskoga uma i rada u svakoj dr. U sljedećem ćemo poglavlju vidjeti da se izvjesna neprozirnost prijevoda ne može izbjeći kada je riječ o prenošenju ELEMENATA odašiljaočeve KULTURE i CIVILIZACIJE koji ne postoji u primaočevoj kulturi i civilizaciji. jednake psihofizičke karakteristike svih ljudi. te u osnovi univerzalan karakter jezika i komunikacijskog procesa. tako da se u izrazu osjeća da je riječ o prijevodu – sa željom da primalac osjeti. Na kraju. Uvažavanje kulturoloških . Ovdje je kultura i civilizacija shvaćena tako da uključuje i jezik. jezicima. Neki autori zastupaju mišljenje da su kulture i civilizacije ono što se prevodi. ako je potrebno. Stigle su na vrijeme = Arrived (or have arrived) – they-fem on (or in) time. Jezik je kulturna i civilizacijska tvorevina i jedan vid kulture svakog naroda. čak stvorio.prihvatili sa svim njegovim konzekvencijama i dosljedno ga provodili.

elemenata u prevođenju zahtijevalo je razradu različitih prevodilačkih postupaka koje ćemo pokazati u ovom poglavlju.

Komunikacijski značaj prevođenja elemenata kulture Teškoće nastaju kada prijevodom treba prenijeti elemente kulture koji nisu zajednički pripadnicima dvije kulture i civilizacije između kojih se prevodi. To obično znači da se iz jedne kulture prenose elementi karakteristični za tu (izvornu) kulturu koje druga kultura (kultura-cilj) ne poznaje – a budući da ih ne poznaje nema ni razvijenih jezičnih sredstava za njihovo izražavanje. Težak zadatak za prevodioca. U izvršenju toga zadatka on ne može potpuno uspjeti. Međutim, ni među govornicima istoga jezika i pripadnicima šire shvaćene iste kulture ne prenose se svi kulturni elementi jednako uspješno. Što zna 50-godišnjak koji nikada nije bio u diskoteci, kakvo je to mjesto, ili zna li svatko što je Yorkshire pudding., što je "pub" za onoga tko tamo nije nikada bio. Dalje, ma kako neadekvatno bilo prijevodno prenošenje obavijesti s nepoznatim elementima kulture, ono ipak obavlja izvanredno važnu kulturnu f-ju: češćim ponavljanjem u više raznih prijevoda, nepoznati će kulturni element ili pojava postati sve poznatijim i na kraju se uklopiti u kulturu-cilj kao njen sastavni dio. To je jedan od važnih putova širenja kulturnih utjecaja. Prevodilački postupci za prenošenje elemenata kulture koji se ne poklapaju Ovakvih elemenata ima dosta u obavijestima koje se odnose na život, prehranu, odjeću, sport, povijest, vjeru, privredu, društvene i političke odnose, materijalnu kulturu, biljni i životinjski svijet itd. Postupci kojima prevodilac u takvim slučajevima pribjegava ovise o vrsti pojave koja se prevodi i o komunikacijskoj f-ji te pojave u konkretnoj obavijesti. Mogući postupci: 1) najprirodniji je prijevod-definicija – kad se prevoditelj nađe pred elementom izvorne kulture kakvog u kulturi-cilju nema, on primaocima prijevoda ponudi najprikladniju definiciju te pojave. Apsolvent: "a senior undergraduate who has copleted his course of study but has not taken his final examination". Ovakva je definicija vrlo informativna jer jasno i dosta iscrpno daje primaocu sadržaj pojma. No ona je za lingvističko manipuliranje vrlo nespretna. Teško bi bilo svaki put na ovaj način prevoditi riječ apsolvent: apsolventski staž, apsolventski rok, apsolventska prava, apsolventska večer i sl. 2) U tom slučaju se ovaj postupak kombinira s jednim drugim, a to je uvođenje strane riječi kao posuđenice za strani pojam. Tako se riječ "apsolvent" može uvesti u engleski tekst, tiskana kurzivom da se vidi da to nije riječ eng.jezika, s time da se samo pri njenoj prvoj pojavi dade definicija u tekstu, u zagradama, ili u bilješci pri dnu stranice. Pri svakoj sljedećoj pojavi te riječi

primalac već zna za koji pojam ona stoji, a ako ga je zaboravio može se vratiti na mjesto gdje se riječ prvi put pojavila i ponovno pročitati definiciju. Ponovljenom upotrebom u više raznih prijevoda, riječ ulazi, kao posuđenica, u fond jezika-cilja i postaje kulturnom svojinom govornika toga jezika, tako da objašnjavanje toga pojma više nije potrebno. 3) Postupak stvaranja – postupak stvaranja prevedenica, tj. Doslovno prevođenje naziva za strane kulturne elemente. To je prevodiocima posebno privlačan postupak onda kad se određeni kulturni element u izvornom jeziku izražava tako da je sam naziv semantički proziran, da on nešto znači. S našim apsolventom to nije bio slučaj, te zato prevodilac nije mogao doći u napast da ga doslovno prevede. Međutim, kada se nađe pred nazivom "kućna radinost" (u turizmu), on će se često zadovoljiti time da na eng.jeziku kaže eventualno "domestic activities", ne misleći na to da primaocu prijevoda nikako ne prenosi sadržaj pojma (accomodation in private homes, private accomodation i sl.). Insistiranje na doslovnom prijevodu može izazvati razne prijevodne promašaje, počevši od ružnih kalkova (prevedenica koje zvuče strano i rogobatno), preko kulturoloških pogrešaka, do potpunog iznevjeravanja sadržaja. Sporazumijevanju možda neće naškoditi kad se engleski mail order business prevede kao poslovanje poštanskim narudžbama, ali će komunikacija biti svakako manje uspješna nego kad se to prevede prodaja robe putem kataloga (kataloška prodaja). Drukčiji je slučaj kada prevodilac doslovno prevede jezični izraz za određeni aspekt izvorne kulture koji nema pandana u drugoj kulturi. U našoj je kulturi uobičajeno da se nekome tko se sprema na jelo zaželiti "dobar tek". Međutim, u engleskoj kulturi taj običaj ne postoji, i prevodilac koji ovaj izraz doslovno prevede dobit će izraz "good appetite", koji je načinjen u skladu sa zakonima engl.jezika, ali koji primaocu nikako ne može prenijeti izvornu obavijest (ako se ne može ispustiti, bolje je parafrazirati – They wished one another an enjoyable meal). Konačno, doslovno prevođenje elemenata kulture može potpuno iskriviti sadržaj pojma koji se prevodi. To se događa prevodiocima koji američku "high school" prevedu kao "visoka škola", premda se radi o "srednjoj školi", a naša visoka škola se treba prevesti kao "higher school" ili "college", dok je "viša škola" zapravo "two-year post-secondary school ili community college". 4) Zamjenjivanje približno odgovarajućim elementima kulture u koju se prevodi – Taj je postupak za primaoca svakako najkomotniji, jer mu ne stvara nikakav napor interpretacije i usvajanja nepoznatoga. No prevodilački je to vrlo osjetljiv postupak, jer poistovjećuje pojmove koji nisu identični. Prevodiocu koji se muči kako da prevede am.jelo hamburger (kosani odrezak gov.mesa koji se poslužuje u obliku sendviča između dvije polovice okruglog peciva) moglo bi se učiniti kao najbolji prijevod "kosani odrezak" ili "pljeskavica". Ili pak, topli sendvič s kosanim mesom, samo treba znati ocijeniti komunikacijsku vrijednost tog elementa u određenoj obavijesti. Ako se radi o opisu situacije da je netko išao na brzinu nešto pojesti i naručio "hamburger", onda je dovoljno reći da je naručio topli sendvič, a drugi put će to biti pljeskavica. Uostalom, danas se taj naziv odomaćio u našem rječniku, pa sasvim jasno možemo zadržati izvorni naziv – HAMBURGER. Isti je slučaj kada trebamo prevesti rečenicu they lived on the same block. nećemo reći ooni su živjeli u istom stambenom bloku (u Americi stambeni blok predstavlja sve ono što se nalazi između dvije paralelne ulice), jer se u stvari želi reći "u istoj ulici". Dakle, izbor prijevodnog postupka za elemente kulture koji ne postoje u jeziku-cilju diktiraju ne samo izvanjezični sadržaj i njihov izraz u izvornom jeziku, nego i priroda komunikacijske

situacije u kojoj se ti sadržaji prenose. Kad je nepoznati kulturni element sam predmet obavijesti, prijevod mora biti eksplicitan i zamjenjivanje s nekim srodnim, ali ne identičnim elementom druge kulture ne dolazi u obzir; kad je taj element slučajni dio neke obavijesti, on se u interesu lakše komunikacije – a bez štete po cjelinu poruke – može zamijeniti onim elementom druge kulture koji mu odgovara u datoj komunikacijskoj situaciji. Dapače, insistiranje na eksplicitnom prijevodu u takvoj situaciji uništilo bi jednakovrijednost obavijesti time što bi neprozirnim prijevodom otežalo komunikaciju. 5.) Stvaranje novih vlastitih naziva u jeziku-cilju za nove preuzete pojmove – Ovaj je postupak dosta čest za pojmove koji izvana uđu u neku kulturu i u njoj neko vrijeme žive pod raznim nazivima dok se u jeziku spontano ne razvije i ustali jedan naziv koji ne mora imati ništa zajedničkog s nazivom u kulturi iz koje je taj naziv preuzet. Ovaj postupak je više društvenojezički nego individualno-prevodilački, jer se jedan sam prevodilac teško odlučuje na uvođenje potpuno originalnog naziva, budući da nema nikakve garancije da će se njegova jezična jedinica razumijeti i prihvatiti. Kemijska olovka – ball-point pen, ili pak "petlja" za "interchange" ili "cloverleaf". Prevođenje implicitnih elemenata kulture Elementi kulture i civilizacije mogu u određenoj obavijesti biti zastupljeni eksplicitno i implicitno. Ponekad su elementi kulture i civilizacije u obavijesti prisutni, a da nisu eksplicitno navedeni nego samo implicitno sadržani. Izvorni odašiljalac imao je pred očima kao primaoce ljude s određenim znanjem i iskustvom o izvanjezičnoj stvarnosti na koju se obavijest odnosi. Zbog toga je mogao pretpostaviti da neke dijelove obavijesti primaoci već posjeduju i da bi bilo ne samo nepotrebno i neekonomično nego i za primaoce uvredljivo da im on te dijelove obavijesti izričito pruži u svojoj poruci. Prevodilac, pak, prevodeći njegovu obavijest, ima pred očima primaoce koji to znanje i iskustvo ne moraju – ili čak ne mogu – posjedovati i zbog toga im ono što je bilo prešutno sadržano u izvornoj poruci mora eksplicitno navesti da bi im tako omogućio ispravno primanje obavijesti. Spomenik autora "Lijepe naše" nalazi se u jednoj veoma slikovitoj kotlini Hrvatskog Zagorja – The monument in the honour of the author of the text of the Croatian anthem "Our beautiful Fatherland", stands in a picturesque valley in the region og Hrvatsko Zagorje in the north west Craotia. PITANJE BROJ 19-POMAGALA U PREVOĐENJU Prevodiocu su nephodne dvije vrste znanja: znanje jezika i znanje izvanjezičnog sadržaja. Za svaku od te dvije vrste znanja na raspolaganju mu stoje određena pomagala. Ta pomagala on mora imati i njima se služiti, ne samo onda kad u prijevodu zapne jer nešto ne zna, nego i onda kada ono što misli da zna mora provjeriti da bi bio siguran da nije iznevjerio izvornu obavijest. Jezična pomagala-Najkorisniji su prevodiocu dvojezični rječnici, kako oni sa stranoga na maternji, tako i oni s maternjeg na strani jezik. Oni prevodiocu omogućuju da uspostavi direktnu vezu između jezika s kojega prevodi i onoga na koji prevodi. Takviih rječnika ima u širokom

gramatičkog oblika ili konstrukcije koju želi upotrijebiti. Slični stručnim rječnicima su glosari. sintaksičke strukture i stilske karakteristike riječi koje želi u prijevodu upotrijebiti. jer svaka leksička jedinica stoji kao naziv za strogo određeni stručni pojam za koji u svakom jeziku postoji jednoznačan naziv. Kvaliteta rječnika nije ujednačena niti je nužno ovisna o opsegu. Njih će koristiti u prvom redu za stjecanje jezičnih znanja koja su mu potrebna u . Odnos među leksičkim jedinicama dvaju jezika rijetko je jednostruk (riječ za riječ). Prevodilac se mora služiti takvim rječnikom sinonima koji će za svaki sinonim pokazati kakvo mu je pravo značenje. i rječnikom jezika na koji prevodi. Ovdje je odnos među leksičkim jedinicama jednostruk. ali se od njih razlikuju time što riječi ne grupiraju po srodnosti značenja nego po pojmovima. Posebna vrsta jezičnih priručnika su TEZAURI. Prevodiocu će u nekim slučajevima korisno poslužiti i jednojezični ili dvojezični rječnici u slikama Zadnji od pomagala su jezični savjetnici ili rječnici jezične upotrebe. Za stručna nazivlja na raspolaganju prevodiocu stoje SPECIJALISTIČKI RJEČNICI RAZNIH STRUKA. To će mu pomoći da izbjegne oblike ili konstrukcije koje su u tom jeziku nestandardni ili neprihvatljivi. Stručni rječnici.rasponu. da bi dobro shvatio puni smisao onoga što prevodi. Konačno. tako da prevodilac zna kakav je status određene riječi. Dobar rječnik dat će što je moguće više ekvivalenata za svaku riječ. nego što će on za svaku riječ jednoga jezika dati više mogućih ekvivalenata u drugom jeziku i pokazati kako se oni po značenju razlikuju i kako se upotrebljavaju u različitim kontekstima. Od ostalih jezičnih pomagala valja spomenuti RJEČNIKE SINONIMA. Zato bismo tezaurus mogli definirati kao pojmovni rječnik u kome se za određeni pojam daju sve riječi koje su s njim u bilo kakvoj vezi. najčešće za jednu riječ jednoga jezika daju samo jedan prijevodni ekvivalent na nekom drugom jeziku. a ne višestruk. kako se razlikuje od ostalih sinonima i kako se upotrebljava. To su jednojezični rječnici sastavljeni tako da za pojedinu riječ daju više značenjskih srodnih riječi istoga jezika i time korisniku takvog rječnika omoguće da leksičkim variranjem obogati svoj izraz ili da nađe prikladniji i precizniji izraz za ono što želi reći. koji na prvi pogled izgledaju kao rječnici sinonima. pored jezičnih pomagala. s tom razlikom što oni pokrivaju još uža specijalistička područja. prevodilac mora imati i gramatike i stilistike jezika s kojima radi. za razliku od općih. ali će istovremeno i precizno odrediti u kojim značenjima i komunikacijskim situacijama toj riječi odgovara koji ekvivalent. Za svaki imalo ozbiljniji prevodilački rad prevodilac se mora služiti i jednojezičnim rječnicima: rječnikom jezika s kojeg prevodi. bez obzira bile one sinonimi u uobičajenom smislu te riječi ili ne. da bi provjerio nijanse značenja. Oni sadrže informacije o pravilnoj upotrebi leksičkih i gramatičkih sredstava određenog jezika. ali prevoditelj bi morao imati svakako jedan od većih dvojezičnih rječnika – ne samo zato što veći rječnik ima više riječi.

a što ne mogu. a koji prevodiocu inače ostaje nedostupan. bibliotekarskim. a može im omogućiti i uspješan rad na raznim poslovima koji uključuju i prevođenje (npr. Lako je moguće da jezični izraz za neke pojmove prevodilac neće naći ni u općem ni u stručnom rječniku. tako da će prevodilac upoznati i način njihove upotrebe u vezi s drugim riječima. Prevodilački usmjerena srednjoškolska nastava može učenicima dati dobru podlogu za takav studij. PITANJE BROJ OBRAZOVANJE PREVODIOCA Zanimanje prevodioca Kakve su opće kvalifikacije prevodiocu potrebne? Mora li on imati srednjoškolsku ili fakultetsku spremu? Mora li biti stručnjak za jezik ili za neki drugi predmet? Mišljenja su podvojena.tehničara da obavlja posao liječnika.). a još je važnije da će neki (posebno stručni) nazivi u rječnicima biti pogrešni. Za prevođenje bilo koje vrste teksta prevodilac će se najbolje pripremiti tako da pročita nekoliko drugih tekstova iste vrste na jeziku-cilju ili da već prevedene tekstove te vrste usporedi s njihovim izvornicima. Uz poznavanje materije. on će upoznati i nazive za predmete i pojave bolje nego iz bilo kakvog rječnika: nazivi koje tako usvoji bit će pouzdani. odnosno – što je važnije – karakteristični STIL IZRAŽAVANJA pojedine struke koji je dio obavijesti. Zato je prevodilac prisiljen da informacije koje mu trebaju za prevođenje traži i provjerava i u drugim vrstama priručnika. Pri tome je važno jedino da oni koji odrađuju radne zadatke točno znaju što mogu. te izvorni i prevedeni tekstovi. dokumentalističkim. nalazit će se u stvarnom kontekstu a ne rječnički izolirani. Stručni priručnici Sva ova jezična pomagala neće uvijek zadovoljiti sve potrebe prevodioca. ali isto tako i za nalaženje rješenja za konkretna pitanja s kojima se susreće u prevođenju. U svima njima prevodilac će naći informacije koje će mu omogućiti bolje razumijevanje onoga što prevodi . ali je vjerojatno fakultetska sprema jezičnog smjera (u pomanjkanju visokoškolskih ustanova ua prevodilački studij) najpovoljnija pretpostavka za budući prevodilački rad. vodičkim i sl. udžbenici. zatim stručni priručnici. obuhvatit će sve pojmove koji su na određenom području ljudske djelatnosti u upotrebi. on zahtijeva širinu (interdisciplinarnu povezanost s mnogim predmetima) i dubinu (stupanj stručnosti) kakvu može dati samo visokoškolski studij. .svakodnevnom radu. To će mu omogućiti da usvoji ne samo one riječi koje se u takvoj vrsti tekstova upotrebljavaju. Visoka (fakultetska) sprema potrebna je za prevodioca zato jer taj posao zahtijeva stupanj znanja i vještine koji se u srednjoj školi ne može postići. korespodentskim. tražiti od završenog učenika prevodilački usmjerene srednje škole – isto onako kao što znadu da od tehničara sa SSS ne mogu tražiti da obavlja posao inženjera ili od med. To su u prvom redu leksikoni i enciklopedije.a već smo ranije vidjeli da bez dobrog razumijevanja materije nema ni dobrog prevođenja. nadalje. nego i šire izražajne sklopove.

U ovisnosti od namjene prevođenih tekstova. prema načinu prevođenja. dvije osnovne vrste: konsekutivno prevođenje i simultano prevođenje.. o različitim ljudskim konvencijama. čovjeku. on najviše uči samim prevođenjem. rjeđe nekih drugih. a dok se prijevod izgovara pravi se pauza u iznošenju teksta na jeziku originala. učenjem i praksom.ujemo sljedeće podvrste pismenog prevođenja: prevođenje tekstova stvaranih u djelima lijepe književnosti (književno prevođenje) prevođenje tekstova čiji je cilj pružanje stručne ili znanstvene informacije o životu i svijetu uopće. o proizvodnji i slično (stručni prijevod ili stručno i tehničko prevođenje= neknjiževno prevođenje). upoznavanjem raznih struka i usvajanjem raznih vrsta jezičnoga izraza u raznim životnim situacijama. objektivnoj stvarnosti. fakulteta. . Ni stručno usavršavanje prevodilaca nije formalno organizirano u BiH. Većina prevodilaca su diplomirani studenti filozofskih i filoloških. no isto tako i širenjem vlastitog općeg obrazovanja. PITANJE BROJ 8-VRSTE PREVOĐENJA Razlikujemo dvije osnovne vrste prevođenja: usmeno i pismeno prevođenje. Naravno. nego stručnjaka za neki predmet naučiti onoliko o jeziku koliko mu je potrebno da bi postao prevodilac.Najbolje je da prevodilac bude stručnjak za jezik. ali svaki prevodilac sam osjeća da u toj profesiji može opstati samo onda ako stalno i uporno radi na vlastitom usavršavanju. Kod pismenog prevođenja se pisani tekst originala uobličava u pisani tekst prijevoda. (Trenutno postoji poslijediplomski studija za usavršavanje budućih prevodilaca u Zagrebu). Kod usmenog prevođenja prevoditelj sluša izvorni tekst na stranom jeziku i svoj prijevod odmah izgovara. Školovanje i stručno usavršavanje prevodilaca Dobar prevodilac se postaje dugotrajnim i mukotrpnim radom. Kod konsekutivnog prevođenja prevodi se odmah pošto prevoditelj odsluša određene kraće ili dulje odsječke izgovorenog teksta. prirodnim zakonima i zakonitostima. jer lakše je njega naučiti onoliko koliko je dovoljno o pojedinoj struci. razlik.. U okviru usmenog prevođenja razlikuju se. Obogaćivanje vlastitog izraza i razvijanje stilskog senzibiliteta za jezik s kojega i jezik na koji prevodi ostaje prevodiočev stalni zadatak.

Dalje. u suštini. pri čemu se iznošenje teksta na jeziku originala tijekom izlaganja ne prekida zbog prevođenja. priručnicima i enciklopedijama. pismeno-pismeno prevođenje društveno-političke literature i publicistike. Prilikom pismenog prevođenja prevoditelj ima dovoljno vremena za tumačenje originala i za traženje odgovarajućih prevoditeljskih rješenja. prevođenje po diktatu (kao jedna od vježbi prilikom učenja stranog jezika). i prevođenje književnih tekstova (proze. . izgovarajući tekst prijevoda naglas) i usmeno prevođenje ranije obrađenog pisanog teksta (kada prevoditelj usmeno. stvaratelj. Prevoditelj se može više puta vraćati tekstu prijevoda. ovo ne znači da je pismeno prevođenje lak i jednostavan posao.Pri simultanom prevođenju prevoditelj istovremeno sluša izgovoreni tekst i izgovara prijevod. mora biti upućen i u konkretnu oblast uže životne stvarnosti kojoj pripada predmet prevođenog teksta i što prevodi s prirodnog na prirodni jezik. Međutim. odnosno sa stručnjacima za jezik i drugim prevoditeljima. prije svega. Zadatak prevoditelja je da u potpunosti shvati piščevo viđenje predmeta o kojem je riječ i da to viđenje u prijevodu izrazi tekstom koji će odgovarati tekstu originala. pismeno-usmeno prevođenje (prevođenje s lista (kada prevoditelj tekst na jeziku originala čita u sebi i istovremeno ga prevodi. prateći govornika koji po dijelovima ili u cjelini na jeziku originala čita svoj ranije pripremljeni i napisani tekst). različitim prislušnim stanicama i dr. a njegovo se stvaralaštvo odvija u okvirima jezika. te ga popravljati i dotjerivati. među kojima gotovo nikada nema potpune podudarnosti ni strogo utvrđenih. kao stručnjak za jezik. . Međutim. te se može služiti rječnicima. poezije i drame)). može se konsultirati sa stručnjacima za određeni predmet. po dijelovima ili u cjelini. formaliziranih značenjskih veza između konkretnih izražajnih sredstava. usmeno-usmeno prevođenje (konsekutivno i simultano prevođenje stručne i tehničkoznanstvene literature odnosno društveno-političke literature i publicistike). saopćava prijevod ranije obrađenog pisanog teksta. PITANJE BROJ 13 zajedničke napomene: Pismeno prevođenje obuhvaća prevođenje svih vrsta pisanih tekstova. usmeno-pismeno prevođenje (prevođenje radio-vijesti i drugih snimljenih tekstova (u novinskim agencijama. Osnovne prevoditeljeve poteškoće su. neki se teoretičari opredjeljuju za sljedeću sistematizaciju prevođenja: pismeno-pismeno prevođenje (pismeno-pismeno prevođenje stručne i znanstvenotehničke literature. u tome što. Prevoditelj je.

Prevoditeljev zadatak se svodi na to da jezikom prijevoda isto tako jasno. morfološkog ili sintaksičkog ustrojstva (strukture) originala bez ikakve štete po suštinu stvari. PISMENO PREVOĐENJE STRUČNIH TEKSTOVA (PITANJE BR. precizno i logično opišu ono o čemu se govori. 13) Poznavanje predmeta o kojem se u originalu govori prevoditelju je neophodno potrebno u svim fazama prevođenja – od razumijevanja (dešifriranja) teksta originala. upotrebom idioma i sl. Zadatak književnog prevoditelja zbog toga uspješno može ostvariti samo onak tko. kod književnog teksta je jezik (u kojem se ostvaruje efekat i kombiniranje različitih funkcionalnih stilova) jedan od značajnih nositelja estetske sadržine teksta. Kod stručnog odnosno znanstvenog teksta. preko traženja odgovarajućih stručnih izraza i termina u jeziku prijevoda. jasno. posebno rješavaju terminološke probleme. dok se kod prevođenja književnog teksta predmetnologičkoj dimenziji pridružuje. prenese u nerazdvojivom sklopu misaonu (predmetno-logičku). slikovnu i emocionalnu sadržinu originala. Međutim. ili osvježavanjem često upotrebljavanih riječi aktualizacijom nekog manje uobičajenog njihovog značenja. upotrebom neuobičajenih riječi. emocionalna dimenzija. prije svega. ima dovoljno PJESNIČKOG TALENTA. izbjegavaju dvosmislenosti i teži se ka JEDNOZNAČNOJ UPOTREBI RIJEČI. potpuno podređen. Težina ovog posla je i u tome što se često pismeno prevode tekstovi s informacijama o novim znanstvenim i stručnim saznanjima za koje obično na jeziku prijevoda nije dovoljno razrađena TERMINOLOGIJA. po pravilu. Međutim. glasovnog. do uobličavanja prijevoda u smisaono i stilski adekvatan originalu pisani tekst koji će biti sačinjen prema duhu i običajima (UZUSU) jezika prijevoda. Tada su prevoditelji dužni da sami. Dakle. posebnim redom riječi. a najčešće. Pri tome se. uobličen u jedan od funkcionalnih stručnih stilova. Od književnog prevoditelja se traži da. i slikovitost predstavljaju bitne čimbenike pjesničkog iskaza. kod prevođenja stručnog odnosno znanstvenog teksta prevoditelj je dužan prenijeti predmetno-logičku dimenziju originala. kod književnih (umjetničkih) tvorevina se suština stvari. Slikovitost i emocionalni ton u književnom djelu se najčešće ostvaruju POSEBNOM ORGANIZACIJOM JEZIKA – upotrebom riječi u njihovim osnovnim i prenesenim značenjima. mogu vršiti potrebne promjene leksičkog. U njima se. ili u suradnji s odgovarajućim stručnjacima. . U književnim tekstovima ovakav ili onakav emocionalni ton. kada to zahtijevaju razlike među jezicima. naročitom glasovnom ili ritmičkom usklađenošću teksta. prevodeći na drugi jezik. estetski dojam. nalazi upravo u samom JEZIČNOM IZRAZU. osim znanja i vještine. kao najbitnija. predmetno-logičnoj preciznosti je jezik. precizno i logično opišu pojavu koja je predmet originalnog teksta. u principu.Razlika u prevođenju stručnih i književnih tekstova Tekstovi koje prevode stručni (i znanstveni) prevoditelji stvarani su na jeziku originala tako da.

U središtu prevodilačke analize mora biti POETSKOSTILSKA OSOBENOST ORIGINALA.Specifičnost pismenog stručnog prevođenja je i u tome što osim moralne nosi i veliku materijalnu odgovornost za kvalitet rada. ali se može napraviti neka koliko-toliko važeća podjela na: . ili čak nije ni moguće. Nema još uvijek jasne klasifikacije književnog prevođenja. Stoga se prevoditelji usmjeravaju na prevođenje tekstova samo iz pojedinih stručnih i znanstvenih oblasti (recimo iz medicine. 4. a u takvom slučaju prevođenje PRESTAJE i ostaje jedino mogućnost prevoditeljeva vlastitog umjetničnog stvaranja na zadanu temu. Ovaj postupak je u teoriji poznat kao HIJERARHIZIRANJE ELEMENATA ORIGINALA. pismeno prevođenje tekstova društveno-političke sadržine. Izvor osnovnih teškoća ove vrste pismenog prevođenja je u zahtjevu da se misaona (predmetnologička) sadržina originala prenese u neodvojivom sklopu s jezičnim izrazom slikovnog i emocionalnog sadržaja originala. 7. 3. 6. Stoga je važno da prevoditelj prije nego pristupi prevođenju analizom utvrdi koji su elementi spleta/sklopa predmetno-logičkog. 2. Budući da je književnost umjetnost riječi. u književnosti jezik je znatno češće predmet poruke nego u neknjiževnim tekstovima. prevođenje poslovne korespondencije. 8. 5. To predstavlja početak podjele stručnih prevoditelja po UŽIM SPECIJALNOSTIMA: U posebne vrste tekstova se mogu izdvojiti znanstveni. prevođenje tekstova za znanstveno-popularne filmove i televizijske emisije. pismeno prevođenje tekstova koji se odnose na pravnu regulativu. U okviru prevođenja književnih tekstova dosta se razlikuje prevođenje proze od prevođenja stihova. prava i sl. I možda. pismeno prevođenje esejističkih i publicističkih tekstova. tehnički.). ako već ne mogu biti prenijeti na jezik prijevoda. Teško je. metalurgije. u nadi da će njegovo izvornom porukom nadahnuto djelo kod krajnjih primatelja stvoriti isti umjetnički doživljaj kao što ga je stvorilo djelo izvornog stvaratelja kod njegovih primatelja. koji su manje važni. Danas postoji sljedeća klasifikacija stručnih i znanstvenih tekstova: 1. medicine. pravni i poslovni. pismeno prevođenje novinsko-informativnih tekstova. publicistički. naći osobu koja će se s podjednakim uspjehom baviti prevođenjem svih stručnih i znanstvenih tekstova. Možemo ih zvati žanrovima ili podvrstama književnog prijevoda. i potpuno zanemarljivi. pismeno prevođenje znanstvenih i tehničkih tekstova. slikovitog i emocionalnog najbitniji. graditeljstva. PITANJE BROJ 14 PREVOĐENJE KNJIŽEVNIH TEKSTOVA Namjena književnih tekstova je djelovanje na čovjekov umjetnički senzibilitet i postizanje određenih estetskih efekata. a koji su.

leksičkog ili glasovnog paralelizma. pošto je drama djelo namijenjeno scenskom izvođenju. u principu. da u govoru junaka sačuva sve činitelje kojima ih pisac kao ljude karakterizira i individualizira.(UPAMTI: jezička organizacija pjesničkog djela predstavlja jedan od bitnih činitelja njegove umjetničke sadržine). figurativnoj. Ako prevoditelj očekuje da svojim prijevodom ostvari estetski utisak makar i približan utisku kojeg stvara original. specifičnom kompozicijom (određenim nizanjem motiva) i posebnom organizacijom jezika.1. Prevođenje epske proze (važe svi principi navedeni kod prevođenja književnog teksta) 3. on mora voditi računa istovremeno o predmetno-logičkoj. Prevoditelj drame mora posvetiti posebnu pažnju sljedećem: a. i elemenat lirskog i elemenat epskog principa u njoj dobivaju jedan novi. u principu. Prevođenje lirske pjesme (ovdje se javlja novi niz već postojećim problemima – lirski književni izraz se odlikuje misaono-emocionalnim bogatstvom koje se ostvaruje u kratkom pjesničkom iskazu. Prevođenje drame u prozi – Drama predstavlja svojevrsnu sintezu lirskog i epskog principa umjetničkog izražavanja. nego se daje u njegovom neposrednom toku – kao radnja. višeznačan i afektivan (emocionalno angažiran). Slobodnog stiha koji se temelji na različitim varijantama sintaksičkog. . u drami. Takav iskaz je. predstavljaju NEPOSREDNO. Posebnim organiziranjem jezika po značenju dobivaju se stilske figure kao što su EPITET. POREĐENJE. zvukovnoj i ritmičkoj strani lirske pjesme koju prevodi. morfološkog. Mjesto događaja. Međutim. Posebnim organiziranjem jezika po zvučnosti stvaraju se tzv. opet. da pri razgovoru junaka sačuva dijalošku povezanost njihovih replika. 4. ili u okviru tzv. u prvom redu. danom djelu. Prevođenje epskog djela u stihu ( ovdje postoji i jedan dodatni zahtjev – vezani govor u pjesničkom iskazu – STIH). silabičko-tonskog. ONOMATOPEJA). METONIMIJA I SL. epski događajni tok. 2. da u govoru junaka sačuva neusiljenost usmenog iskaza – paziti i da se rečenice ne produžuju zbog razlika u morfološkoj i sintaksičkoj organizaciji. ALITERACIJA. METAFORA. ne može biti u okviru direktnog opisa događaja. Tako. specifičan oblik. nego se. jezičkih i kompozicijskih činitelja koji saznajnoestetsku vrijednost dobivaju upravo u spoju ostvarenom u konkretnom. Intonacijske ili zvukovne stilske figure (ASONANCA. različite vrste rima i različiti oblici ritmičkog organiziranja pjesničkog iskaza (u okviru silabičkog. I ovdje se primjenjuje postupak HIJERARHIZIRANJA elemenata originala. tonskog metričkog sistema. Naglašena slikovitost i emocionalnost se u okvirima lirske sažetosti ostvaruje. opća atmosfera i raspoloženje junaka se ne opisuju. 1. asocijativnoj. za razliku od epskih djela. Za uspješno prevođenje lirske pjesme posebno treba imati na umu da je književno djelo uvijek sazdano od doređenih tematsko-motivskih. te da izbjegava gomilanje suglasničkih grupa koje su teške za izgovor. b. c.

). o vjetovatnosti. b) Ukoliko napisani tekst služi govorniku kao osnova za izlaganje. diplomatski i državni odnosno međudržavni sastanci i ceremenije). 3. kao i pismeno. a) Ako prevoditelj prevodi takav govor čiji tekst i sam dobije već napisan na jeziku originala. pri čemu na izgled te poruke bitno utječu prevoditeljeve individualne osobine – fizioločke. USMENO PREVOĐENJE Usmeno prevođenje. Jedna od osobina izvorne poruke u usmenom prevođenju je i to da je uobličena na NIVOU INDIVIDUALNOG GOVORNOG IZRAZA (jer ovu poruku uvije uobličava čovjek kao individua. 4. Intonacija pruža informaciju o logičkom planu i . To ne mora značiti da je primjenom usmenog iskaza komunikacija a priori siromašnija i po ukupnom efektu slabija. Vrlo je raširena praksa da se neke vrste govora prethodno uobličavaju kao pisani tekst (protokolom npr. oni su po formi iskaza MONOLOŠKI). psihološke. predviđeno u diplomaciji ). Tekstovi koji se prevode usmeno su uobličeni u usmenom govoru (pošto ih uvijek izlaže jedan čovjek u svoje ime. prevode poruke (tekstovi) koji se primaju usmeno. takvo prevođenje će prestati da bude čisto usmeno (usmenousmeno prevođenje) i pripadat će jednoj od prijelaznih vrsta pismeno-usmenog prevođenja – PREVOĐENJE S LISTA. 1. Sljedeća osobenost je usmjerenost na MASOVNU KOMUNIKACIJU (kongresi. Kod ovog drugog načina komunikacije kompletna poruka se izražava osim zapisanim jezičkim sredstvima i nekim drugim dopunskim jezičkim ili vanjezičkim sredstvima. da osjećajna strana u govoru junaka ne ide na račun sadržine e. da prevodi precizno i tačno didaskalije. intelektualne i sl. 2. određenosti ili neodređeosti i sl. obuhvaća prevođenje svih vrsta. Taj kontakt je kod pismenog izražavanja vremenski neograničen. Razlike između usmenog i pismenog izražavanja poruke nastaju samo zbog VRSTE KONTAKTA.d. u ime veće grupe ljudi ili neke institucije. Kod usmenog izražavanja je taj kontakt vremenski ograničen (jednokratan) i neposredan. osim književnih tekstova. a govornik se drži napisanog teksta. prevođenje takve izvorne poruke opet dobiva karakter usmenog prevođenja i naziva se – USMENO PREVOĐENJE S LISTA. konferencije. ali je posredan jer se ostvaruje preko teksta koji je ispisan na papiru. po pravilu. Usmeno se. predavanja. Od dopunskih jezičkih sredstava za usmenog prevoditelja najvažnija je INTONACIJA. uvijek potpunija i jasnije izražena nego u usmenom obliku. javna i zatvorena savjetovanja.. Poruka u pisanom tekstu je uvijek razvijenija. Ona prevoditelju govori završenosti i nezavršenosti iskaza. problematičnosti ili kategoričnosti.

. Strukturna i smisaona ponavljanja su najčešća osobina monološkog usmenog izlaganja.. . Izrazi i rečenice kojima se posebno ukazuje na smisao iskaza – sve sintagme i rečenice koje se uklapaju u osnovni smisaoni tok.. kad smo boravili u vašem gradu. . naročito u simultanom prevođenju. Tekstovi koji se obično prevode usmeno imaju i nekih sintaksičkih osobenosti.c) Ako hoćemo bolji.). naši razgovori će se i one ne moraju nalaziti na osnovnoj sintaksičkoj niti saopćenja – njima se uvodi nova..... svaki poljoprivrednik. Vaš kraj. naša suradnja. kao i ponavljanje istih gramatičkih struktura – a) Iskreno se divimo............ Može se govoriti o tri bitne specifične sintaksičko-strukturne crste ove vrste iskaza: 1.. izdvojivši najbitnije dijelove i vodeći računa o jasnosti prijelaza s jewdnog na drugi dio izlaganja. Na osnovu dosadašnjih iskustava.. Stilistika još newma preciznu potpunu sliku stila usmenog monološkog govora. I dopune osnovnoj niti sadržaja (vaš grad je. ako smo za brži razvoj. Uvodne konstrukcije – slične su izrazima i rečenicama kojima se posebno ukazuje na smisao poruke po tome što sadržina (Što se tiče robne razmjene.. bez prethodne dulje obuke gotovo da je nemoguće uspješno se baviti usmenim prevođenjem..... To su različiti umeci... Praktična korist – jer utvrđivanjem najučestalijih elemenata strukture ove vrste saopćavanja omogućuje izrađivanje racionalnog i efikasnog sistema za pravljenje pomoćnih bilježaka pri konsekutivnom prevođenju.... Međutim ako je riječ o o konsekventnom izlaganju odgovarajućeg materijala (referat. možemo reći.. Obuhvaćaju smisaono ponavljanje istih riječi. 3..... dragi prijatelji.. U svakom slučaju u njemu dolazi do miješanja kolokvijalnog i književnog iskaza... predavanje) onda se "govornikov zadatak svodi na to da materijal izloži što usaglašenije i u što skladnijem logičkom obliku... Stalna odlika ove vrste prevođenja je STALNA OGRANIČENOST I NEDOSTATAK VREMENA...). Međutim. te su tako izvan osnovnog sintaksičkog ustojstva. Uvjereni smo. Primjerice. ako želimo mir. a priča je namjenjena sugovorniku koji dosta dobro poznaje opću situaciju i dijeli govornikove pobude... Ovakva struktura iskaza (koji predstavlja izvornu poruku za usmeni prijevod) pruža dvojake koristi – teorijsku i praktičnu... kao što često prevoditelju. digresije i sl.logičnoj modalnosti izražene misli. svaki učenik. pomaže da pravilno uobliči sintaksičku formu prijevoda prije nego govornik završi svoju rečenicu. 2. iskreno smo obradovani.... b) Svaki radnik.. usmeni monološki govor se može odvijati sa izvjesnom dozom gramatičke nepotpunosti. bogat povijesnim spomenicima. Prije pet godina.. smisaono ponavljanje upotrebom sinonima.. Teorijska – jer pruža materijal za potpuniji opis i preciznije selekcioniranje u utvrđivanju bitnih pojava u ovoj vrsti prevođenja.. ako se priča o "viđenom i doživljenom".. ali iskaču iz osnovne rečenične sheme u koju su umetnute.

poput ostalih oblika usmenog prevođemnja. psiholozi i lingvisti su tražili osnovnu najmanju jezičku govornu jedinicu koja omogućuje da se dio izvorne poruke razumije. Došlo se do zaključka da to nije ni rečenica (složena je informacija). odnosno otežava prevodilačko audiranje. dobro poznavanje makrokonteksta ne znači i lakše prevođenje. naglašenije od ostalih. Konsekutivno prevođenje se smatra jednim od najtežih oblika usmenog prevođenja.PITANJE BROJ 11-KONSEKUTIVNO PREVOĐENJE Konsekutivno prevođenje je takav oblik usmenog prevođenja pri kojem se izvorni tekst (poruka) . tako da u nekim slučajevima ti odsječci teksta (intervala) mogu biti dulji od 10 minuta. Postoji podvrsta kons. Prev. to ipak nije sasvim precizno regulirano. raka). radi dobrog i brzog razumijevanja te poruke. od nje se odustalo. Međutim. opasnost od stupora. zbunjenost. Audiranje u konsekutivnom prevođenju je primanje poruke na sluh i njeno prevodilačko razumijevanje – u ovoj etapi javlja se niz psiholoških teškoća koje otežavaju rad prevoditelju (povećana odgovornost za svakui izgovorenu riječ. Svako odstupanje od standardne intonacije smanjuje stupanj razumijevanja. primljen auditivno. Razlikujemo konsekutivno prevođenje bez i konsek. Dakle. tu su teškoće izazvane različitim šumovima – graja ili uzvici iz mase – itd. je li to fonema. Razlikujemo tri osnovne etape u konsekutivnom prevođenju: 1. U vezi s tim problemom. morfema.prev. Dalje. . prevodi SUKCESIVNO. strah. slog. po svome značaju. sintagma ili rečenica. SEMANTIČKA SEGMENTACIJA. intonacija pomaže da se u ovoj fazi vrši tzv. u pojedinim slučajevima. Njegova osobenost je izuzetno opterećenje prevoditeljeve memorije. Međutim. nervna napetost. reka. Premda je fonema najmanja jedinica koja nosi značenje (ruka. Da se uočava šta je u svakom odsječku izvorne poruke najbitnije. U konsekutivnom prevođenju je za uspješno audiranje naročito važan jedan drugi vid makrokonteksta – POZNAVANJE SITUACIJE (misli se one oko njega). tj. nakon pojedinih odsječaka toga izgovorenoga teksta. Postoje dva vida konteksta: uži (mikrokontekst) i širi (makrokontekst). karakterizira deficitarnošću vremena u procesu rada. Mikrokontekst se može svesti na obim kompletnog misaonog iskaza koji se na sintaksičkom planu smatra rečenicom. Koja se naziva ping-pong ili dvosmjerni prijevod (prevođenje naizmjenično u oba smjera). a i od sloga. Poznavanje konteksta je značajan faktor i za ovu fazu prevodilačkog radnog procesa. sve to može imati jako veliki utjecaj na kvalitetu ovoga procesa. ili. Svaki jezik ima vlastite zakone intonacije. Cilj audiranja je razumijevanje primljene izvorne poruke. Da se donese zaključak o njenom smislu. Danas je uobičajeno da govornici zbog prevođenja prave prekide u izlaganju nakon 110 minuta. Najmanja jezičko-govorna jedinica koja nosi značenje nalazi se u granicama riječi ili grupa riječi koje su. riječ. i nakon govornikovog kompletnog saopćenja na jeziku originala. tj. jer loše poznavanje jezika ne može biti kompenzirano poznavanjem bilo kojeg od postojeće dvije vrste konteksta. ili koji se uobličava u rečenički period. Ono se. Dakle. s pravljenjem bilješki.

1.) i riječi koje označavaju specifične nacionalne životne pojmove (realije). Pronalaženje najpogodnije varijante za svođenje poruke na njene ključne dijelove ovisi. Do problema u ovoj vrsti prevođenja još dolazi kada se javi promjena tempagovora pri saopćavanju poruke. prije svega. Ne može se dati univerzalni model za svođenje poruke na njezine ključne dijelove. Asocijativni način mišljenja se kod ljudi jako razlikuje. Kao priprema za PRODUCIRANJE IZVORNE PORUKE na jeziku prijevoda. Precizne riječi (brojevi. u suštini. a ovako formulirani ključni dijelovi izvorne poruke predstavljaju samo pomoćno sredstvo za pamćenje u cilju produciranja poruke odmah. pa samim time i pamćenja. sintagme. Efekat razumijevanja. struke ili nauke na koju se odnosi sadržina poruke. ali i od stupnja njegovog iskustva u ovom prevodilačkom pomoćnom postupku. one jedinice značenja (riječi. ili pak cijele rečenice) koji prevoditelju omogućuju da dulje i složene primljene poruke prenese bez izostavljanja bilo čega što je od značaja za informiranje slušatelja (primatelja poruke) na jeziku prijevoda. odnosno rečenice. komplementarna: a) izbor riječi ili sintagmi s najvećom koncentracijom značenja u odnosu na cilj komunikacije. Ovo su stilski markirane riječi u poruci.prev. ukoliko je izvorna poruka sintaksički složenija ili glomazna. "FAL". b) sažimanje izraza od dvije ili više riječi c) izdvajanje stilski markiranih riječi. Faza prevodilačkog memoriranja – Ovaj postupak predviđa svođenje izvornog teksta na glavne.Zaključak: osnovnim smisaonim jedinicama (jedinicama razumijevanja) u konsek.BEČ (370)". POSTUPAK IZBORA RIJEČI ILI SINTAGMI S NAJVEĆOM KONCENTRACIJOM ZNAČENJA U ODNOSU NA CILJ KOMUNIKACIJE: "172 000 ozlojeđenih radnika i službenika austrijskih fabrika automobila uzelo je učešća u štrajku organiziranom u znak bunta protiv odluke vlasnika bečke fabrike automobila FAL da otpuste 370 radnika" Svodimo na: "automobilski radnici (172. zemljopisni nazivi i sl. ukoliko prevoditelj prilikom audiranja nepravilno raspoređuje pažnju zbog teškoća koje mu pričinjavaju nepoznate ili tzv. ukoliko je sadržaj više apstraktan. tjedni. osobna imena. Mogu se smatrati KLJUČNI DIJELOVI ISKAZA koji su glavne jedinice toga misaonog iskaza. "zbog otpuštanja". Ključni dijelovi poruke primljene na jeziku originala u principu bi trebali biti oni elementi. mjeseci. Način i stupanj pamćenja se kod ljudi znatno razlikuju. sukcesivno nakon njenog primanja. ali valja znati da u osnovi postoje tri postupka koja su. elementarne jedinice značenja. dani. zapisivanje ključnih dijelova izvorne . ovisi od prevoditeljeve prethodne informiranosti o oblasti života.000). od individualnih osobina samog prevoditelja. faza prevodilačkog memoriranja može sadržavati i bilježenje. "štrajkovali".

Svaki prevoditelj pronalazi sistem bilježenja za sebe. van osnovnog gramatičkog ustrojstva. Izvedeni simboli nastaju spajanjem različitih simbola i znakova u novim značenjskim kombinacijama – ako se znak munje precrta. Upitne konstrukcije – obrnuti znak pitanja. Pogodbena sintaksička veza – dvjema paralelnim linijama. a ispod nje posljedica. asocijativne i izvedene simbole. manevar. ukršteni mačevi – oružje. stavlja se iznad riječi na koju se odnosi. PREDIKATIVNI: označavaju radnju. rad.). Predikat se označava znakom jednakosti. saobraćajne oznake za države i gradove.Uzročno-posljedični odnosi se obilježavaju jednom kosom crtom . Simboli u sistemu prevodilačkog zapisivanja prema namjeni mogu biti: 1. od situacije. izvoziti. ako su to obične informacije. S-stranka i sl. sukob. precrtanim znakom jednakosti. znak munje – zategnutost. međustranačkih ili nekih drugih međuljudskih odnosa. Kada se. recimo. Slovni simboli – mogu se koristiti zvanične sktaćenice naziva zemalja. Prevodilački simboli: Oni se dijele prema načinu obilježavanja na slovne. kojima se ukazuje na smisao iskaza. precrtani mačevi – prestanak rata i sl. kratka vodoravna crta usmjerena prema gore – davati. Uvodne konstrukcije se zapisuju na početku i sa ostalim dijelom iskaza se spajaju dvjema točkama (Uvjereni smo. a ako je veza negativna. princip skraćenog zapisivanja slovima i princip zapisivanja simbolima. kosa strelica usmjerena . rat. napetost međudržavnih. a oni stalno razgrađuju). Odnosne (relativne veze) među rečenicama se obilježavaju jednom vodoravnom crtom. radnika i sl. s čije gornje strane se bilježi uzrok. Vijugava vodoravna crta – pokret. prenositi. poklanjati. najčešće se bilježe u zagradi neposredno ispod riječi na koju se odnose. razvoj. sadržinu f-je predikata.. naši razgovori. onda se oni stavljaju jedan ispod drugog. naoružanje.ostali dijelovi rečenice (zdesna neposredno uz riječ na koju se odnose). Nezavisno-složene rečenice se mogu zapisivati kao dvije ili više prostih rečenica – jedna ispod druge s tim što se među njima označava suprotan ili isključni odnos (mi radimo. to znači – popuštanje zategnutosti. kao is slovne oznake koje prevoditelj pravi za sebe – VVlada. Izrazi i rečenice. Na prvo mjesto se izvlači SUBJEKT (ili grupa riječi sa subjektnom funkcijom) ---riječ ili grupa riječi s f-jom PREDIKATA (redak niže i malo udesno) --. Iznimka je ATRIBUT (uz subjekat). nabraja više objekata. Uvjetni odnosi (ili pogodbene konstrukcije) se bilježe znakom Si ili If. crta preko znaka jednakosti – odrični oblik. čekić – radnička klasa. Odnosi koji se iskazuju odričnom konstrukcijom-precrta se onaj dio rečenice ispred kojeg stoji rječca "ne". "znak jednakosti" – zamjena za pomoćni glagol TO BE. Postavlja se pitanje da li se u konsek. proleterijat. To opet ovisi od prevoditeljevih individualnih osobina.poruke. Iskazivanje cilja se bilježi jednom dugačkom strelicom. bilježi na jeziku originala ili na jeziku priojevoda. Ako je riječ o informaciji koja je dominantna.. Princip vertikalizma:predviđa vertikalno zapisivanje bitnih sintaksičkih odnosa izvorne poruke. Jedan poznati sistem konsekutivno-prevodilačkog bilježenja obuhvaća: princip vertikalizma.prev. Pri tom načinu bilježenja strogo se čuva hijerarhija glavnih dijelova rečenice. od sadržine poruke i sl. Asocijativni simboli su zasnovani na sposobnosti jednog znaka da izazove asocijaciju na određene pojmove ili pojave. slati. Uglavnom se javlja kombiniranje jezika originala s jezikom prijevoda.

~ . 4. znak navoda – "kaže". smanjenje i sl. porast. 2. ob-obavezu. obično umanjivanje vrijednosti ili značaja (podvlačenjem odgovarajućeg znaka jednom isprekidanom linijom). zjevalica < početak radnje. MODALNI SIMBOLI – služe za obilježavanje govornikovog odnosa prema onome o čemu govori i govornikove ocjene u odnosu onoga o čemu govori i objektivne stvarnosti – is – odobravanje. a sve pod pravim kutom – prošlo vrijeme. superlativno pojačavanje (podvlačenjem odgovarajućeg znaka dvjema punim linijama). okomita crta i vodoravna lijevo okrenuta strelica. okomita crta i vodoravna strelica nadesno pod pravim kutom – buduće vrijeme. Mala strelica okrenuta prema dole – sadašnje vrijeme. I ---. "navodi". 3. bipoželjnost.neodređenost (oko).desno prema gore – uspon. .VREMENSKI simboli su u ovom sistemu širi od gramatičkog vremena. a > kraj radnje. SIMBOLI ZA OZNAČAVANJE KVALITETA – obično pojačavanje (podvlačenjem jednom punom linijom znaka za ono što se pojačava).I – izvjestan ograničeni vremenski period. superlativno umanjivanje vrijednosti ili značaja (podvlačenjem odgovarajućeg znaka dvjema isprekidanim linijama). povećanje. kosa strelica usmjerena udesno prema dole – pad. izjavljuje i sl.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->