Behij a Zlatar

BE.HIJA ZLATAR

IllBuon:KA

IlDANCI

ZLATNO DOBA SARAJEVA

OdgOI'OI'rl' w-ednik JASMINA M USABIOOV1:(;
• jo.

(XVI STOLJE.CE)
:V
t,. "

·t~l

RI.;rezelllj Or ADEM IIAND1:,(Or MI!STAfA IMJ\/l.fO\'I(: Or ENES PEU HIJA

S"JETLOST

SARA] EVO

520 03

~IIIII~ ~lllilllllllllllllllll
080017032
CQe.ISS

Ja uuliie'Tll kada se spomen» mladin.a Snrajeua; m.eneje SPriilil v«Jm lnge ZIl ra.,iankom od Sarajeva .. Sarno It raju moie /Jili frjegvva »oda i zrak. Kamo, StU ne cijelQ1ll mijp.t1l grad mooft Sarajetm]

C!p·

Klnn.l(l~il;'l'ija

u publlkncjji ~o'!H1t:; Hcrccgcvine,

Nacioantnn Sarajevo

~Hlli\'~..,.il_el.sb 1)1ht'('Iteb

LJOK 908 (49i.fi S;!r~evo) ZL.ATAR, Geh~~ Zlnmn doua S:U-ajCli'il : (XVI Sl.Oljece) I Behij;'l Zl ...tnr .• Sm--..IjcYo: S\:JCI'~,. 1!l!J6 - 2'5!)w.: ifusu-. ~ 24 em Bibliogrur~ll lebl: nr. 248-259, biblicgmfske i druge bilj!l!kc: uz

Neka ga w.viS.", Bog Clitia sviil 1lLsrnta;

TUlk[,,,,1. nniisen 7lepnjaLelj Sarajfnl(J, aka ga bud. bit a.!

Mejli

UVOD

Izucavan]e nastnnka i razvitka gradskih naselja predstavljajednc ad vrlc vafnih piranja historije Bosne u doba osmauske vladavine. Ovcm pitanju je IJ n:t~oj hisroriograflji posvccivaua udredcna p~:ll)ja, IIdlO je pisano 0 hisil . ll'iji'ltU veCih gradova, ali jc rijctko davuna njihova sveukuprm slika raz:.rir.kiL. Medu !9'ildove. CUil lrisrorjja IIUe cbmdell a u .rjdilll spada i Sa rajcvo , .Icdali nad zn koji se moze redi da obuhvaca gelokupnu histc)I'ijn Sarajcva od dolaska Osmanlija pa do ausuo-ugnrske okupaeijejjc rad Vladislava Skarira "Sarajevo i njegova okcliua od najstarijih vremeua do ausrro-ugarske okupacije", ali je raj rad 5UVl5e" krnrak i zasnovan na izvor-nom ruaterjjalu. Zasrupljeno je parcijalno pWUCilV;'UtiC pojcrlinih a.-lliLcklOIlSkih objekata Sarajeva, data jc rljclcmirna slika cehovskih organizaci]a i rrgovine, kao i histonjal nekih sncijalnih kretnuja, zatim je nbradeno pitarjje nasJ

nBc

~~:~~t~~~; i~~t~~tT~~~~~~
rFZ~~~'~~ upl'avnorn

SiSlClOlJ

Osmanskug

Cilj ovog" radn jc pokus'!i da SI:: pribie hisrnrija Sarajeva 11 XVI stoljecu, u vremenu kadajc cvuj grad dostigao svoj n;uv;:,'Ci tcritor-ijalIII i ekonomski razvitak. Osmanlije SU, osvcjivsi Bcsnu, izazvali dubokc P!Dmjene u po]o, .. ju, prirndi i ulozi gl~i\dOVil.~dlU~e dall"];I~eg a Sarajeva zmekli !'U dosta upustojcuo IIs1Jcd ccs1.lh ratova dom:u:eg stauovuistva sa TIJI"("i~i\.OsmallIUama k~? i medusobnih borbi Busauskih feudalaca. AJl j'5m sc joe c"lsmalll!lska vlast srabilizovala. na torn podrulju osnovano jc IIO\'? lIascljc.: - Sarajevo. Srcrlujcvjekovni ~g TrgQvistc> oducsno Ul()l:koyl~~e, bilo j~ I~~alo l~aseUek~jc ~ n;·~lazilo 113raskrscu putcva g~le Je d;. nas H IglJenskl zavnd J Altp(l_~lna di;.unija i imnlo je :->kucen ..:nal<ti. Sarajevo pedignuto pored 1lJ'.S"ga. sma~a se plauski nsnuvanim gradum. Kahn je bila situacija II srcdnjevjckQ'woj Bosni, .pak'lZuje i podatnk do. u srcujo]; neQsv~jene drfave, Bosanske krnljevine, Osmanlije csuivaju pored srednjcsjekov-

no~ Trgo vifra, ,,:lOvi grad Sarajevo, koji od svog osnivanja irna osobiIll:" islamsko-or ~Jentah.lO!;' grada; Takav i po svome izglcdu. polev ad m.ollumen~~lnJhIslall.l~k'h gT3~evma, .koje ane urhani kcsuzr ~da~ pa do rnanjif ~ah~I~~"h dfamija, ~()je su cenm pojedinil,le!.~ vru, ~e ~ll~~·no-prosvJeuul~ Us:tallo~:a. koJ? su gotovo sve nastale putern uisutuctje vakuf a, lao I po SVOJlIll najelitnijim predatavnicima u g~':ldu. jeste grad _isJ," 'ikD~ n.a~ina i.i~ola, Tiliv grad cdigrao je kam p..udn~ ujo~ na,pnh~~~lJ~._'sla~,,: I islamske kulture u ~iR1 krajevuna, I Sarajevo JC naJuplln!JlI)HllIjer takvog grada Bosne. Za islam~k?-Drijenl;tIIlC gradove kara kr~ri5Li(l:lO je d,a su oni ugfavnom uastaJail planski ~z u(Ce~e ~is.o_kih Iunkcioncra drzavne vlasti pa i StiOlOg sulraua. U 11I1~10VOJ U~!IOJ lZgl'al.h.tii u~SlVllju i oSI.ali boga.tiji g.-au;uli. ~1t:I~a, trgov,:, ....... 1r:-at!lJe. Od o~llIvanJa l46~. godine pa do kr~ja XVI sto!J(.~~a,Saraje v o JC izrasto U jcdau ad vedh gradova na Balknnu, a vee-do kraja XV SI,oUcca bioje admiuistrativni, kulturni i privrcdni centar Bosanskog sandzaka. Ovaj Tad je n-.sL:'10na osuovi doktcrske d isertacije pod naslcvom "Sarajevo u XVl stoljecu", koja je cdbn .. ijena na Fllozofskom fakultel~ u Bco~du 27. Vl.1986. gcdine. Bez obira kasnija epredjcljellJa pOkOjllOg akademika Radovana Samil:',-dzit., lie mogu cvom prillkern <I f.l<ll,le spomencm nJ~~(}vlI pomoc l korisne savjetc, kcje mije kao ~nell[or.pny(ao tokom izrade rada. Zahvalnost. dugujem i receuzenuma ~'.!~S'e. uvai.enorn prof rlr; Mustaf lmamovicu, prof dr; ,~ne:m }\::!ldIJI: aposcbnorb; Adc~l~ I-Ia.ndfi(u kojijc svojim prim$dli;a!n~ 1 ko.flSIIIIII sugeslljamJ..uCltlTl'J da tekstbude poipunljijedna od pn.'.\Bt:~liJ (~r. A<icma. Hand116t hila je ?Ili'l koja se odncsi na me todul~g!Ju pl~ilnJa pogbv~a_o U r bancm rnvuku grada Snraicva. Nnime, onJc SlJgtT15<JO ria. sc rJl:vn.a.k..svakf: nlal·~tllc <.Ii:'! kontinuirarm - od I~C~lOg uastanka pa do kra]a XVI SlOljecil1 I La hronolofkim n edom. ~to i .J3 Sl1la~I:a.11l opravdani.fll. Medutim, S cbzirom da su drugi recenzenti predloaili (.Ia.sc zaclii'l prvobitua varijauta, Lj. da urbani ravitak osra!1e prc;o;enut.all prt'~a ~.~l_o~man.s~h popisa iz XVI SLOljela. poscbno I zbo~ l~ga 5(0 s':l U POPISI lzgorJeh u vandalskoj paljevi.ni Olijenral~'og lII~tltUtJ. ~ll;J.3 1~92.. godjn~·. odlu~il.'l sam se 113plvobiUlU vadJantu. Ipak, ongll~arl SlId.1popls.a lIalil'l.C s.e u Arliivll Pre~jedllist\'a via.dc U [s('ll1b';llu 1 U ~rlllVU U Ankari. Sug~tija uvatenQg osmaniSle Adema Hand1H~a QSIi~Je svakilko bo jedilll Dd rnqjih 1I:tI1:'dnih zaclatak.a. Ol~ u svojoj l"ect:II7.~ipredhde da se Ii'. Leksta izbnce hal.kj d Uekm nekth. vee l"il-IlV~objav~jenih dakumell3la kao npr. fragmcnti iz v~kurna~ll, p~-evOfh I~Or.l H.d. Medulim, uvab"ajllf:i mi:sUcllje umd":.1<..1 kn.Jlge. LI(CkSlO\'l I'u liu:htani, jcr upoLplInjllju lekst. a n~ki od nJ~h pored hislorijske. imaju i knjih~\'no-kLlJtul'olosku VI'~cdno51..

vad

I)"

U radu su mristcni pored ostalih i izvori kcji .su se nekada nalazili 1I Orijemalnum tusututu prije njegovog ulii~lt:r~a. U It''ksLIJ su D izvcri ostnf clrirani onako kako su i kori.~.(cnj rnada, najalost, oni pod navedenim signaturarna vi~ ne posroje. Rad je Visan nil osnovi dosadasnjih rezultata nauke, brojnc literarure iz. historije Sarajeva koj:l je uglavuorn sadrfana u radu Alije Bcjrica "Biblicgrafija ~lilE'lIl)anih radcva 0 Sarajew~ i ncobjavljenih i objavljenib izvora. lake je literatura kojaje poslufila za Tad brojna, ipak glavnu bazu predstavljcju neobjavljeni izvcri, Ilajvi~ turski po~ pisi - defleri, originali se uglavnom nalaze u Arliivu Pn.,!lsjcdniltva vlnde u lnstanbulu, dok SU sc kopije nckih nalaailc IJ Orjjentalnom iustiunn II Safajt .vu, k..o i II Akaclemiji nauka i umjetnosti Bos' r nc i He .. cgovin~" o Najvi~c podamka 0 Sarajevo. njcgovum urbanom razvitku, zanimanju, socijalnom sastav« i vjcrskim odnosima smflovlIl~lval te drugnu vaznim pitaujima, Pl"l.J~;tiu turski PQP\slIi delleri. Za XV i XVI stoUde safJ,lvano je vtse deflera, kqji iameclu cstalih ;o;!'l.\~ajnih podataka sadric i podatke 0 Sarajevu . .a kcji nisu iscrpnije koriU"cni v e~ samo, djelornicno. Pored denera lI3;lne pod;~tke 0 Sarnjcvu pru:i.:tiu i dva sidzila, kojlge SIi.usk.ili l'.~r;sllika sarajevskog kadiluka, u k(~iillla. ima dosta podataka 0 praVl1l1U i ekouomskim odnosima stanovuistva Sarajcva i akoline. O v i sids.ili cuvaju sc u Gazi Husre .... bcgovcj biblioteci u Sarajcvu. Zuacajni izvori su i Muhimme dcfteri, U kcjima su zavedcnc svc odluke carskog divan», taka da 1I njimn ima i vijes-Li vc ....allih 'o!a Sarajevo kac sjcdis[e Bosarrskou sandtaka. Muhime ddU;.Ti obuhvacaju period od srediue XVI pa sve do poderka xx SlOijCCol. Dokumeuti Historijskog arhiva 11Dt,rbrovniku takode 5U koriscclli U OVOm radu, posebnc kada jc r~c( 0 trgpvil.(:kim ndnosimu izmedu Sarajcva i Dubrnvnika. Od neobjavljcnih izvora U ovom radu koriUeIIi 5U i pojcdina~lIi dokumenti sacuvani u saraje\'skim ai-hivil1la i hibliotekama kao i I hnllika Muli{1m(xla EnveTi Kitdil".a.. Od objavljenih l?,.VOJil niljzna~rUn!ie ~u vakuEliame koje svjedoi.';c IlC S<UTIO 0 podi"..{tnju i pravnolll statusv pojedinih rOlldacija i grade",ina, negn i 0 scano\'lIi~tvu i ,ucgtJvom 7.animanju. VCOllla va1.ni i:lVOri su i :t'..akoJ1ski spomenici koji se ad IIOse 11,1HO-Sallskisal1d~3k. objavUeni u seriji Mnnulncnla 11ncica. Ol'ijcntaillog insLituta u Saraj.cyu: ~K.a.nuni i kanull-n<tmc z.a. 13osallski. Hcrcegovafki, Zvo'rlli~ld, Kl~k:i, Skadarski i CnlOgon,ki sand~.1_k". Oni su neophoda.n iZVOT za pir.u!ic polo~<tia slallovl'li~{va i imovin.sko pravnih odnosa u XVI. stoUcL1J. Zi'I ovnj ,-ad jl: posebno zl\-at..ajna sarajevska kanun-llalT1<l,

~Ui

7.,<1 izucavan]e historije Sarajeva .... rlni SlJ i dokumcml Histor'[jskog nrhiva u Dubrovniku, ohjavljeni u knjizi tire Ttuhclke "Turski dckumemi D~jbmva~kog arhiva". Prve podatkc 0 Sarajevu sadrfarte u jed nom osrnanskom izvoru objavio je I-LSll.ballClvif izdanjem popisa prvc osmanske pualcjjc U BOSl)i, "Ki'itiilile lsa-bega Ishnkovica". Veoma zlla~ini objavljeni izvori su i 1.1'1 k.njige M, Mujezinovica "Istamska epigrafika", od kojih sc PIV<l odnosi na Sarajevo, Dosia podataka 0 Sarajevu Ilfil:azi se u nekolike putopis a iz XVI stoljeca. r'bsl,oje.ea literature 0 Sarajcvu jc cbimna, medurim, lO SU same fragmenti proslosrl cvcga grada.jer nije nbradcna njegova historija U cjeliui. Bibliografske podatke za O\'U I.CIlIIl pruaaju radovi A. Be)(iea "Bjblicgraflja ~larnpallih 1' a do v,1 0 Sarnjevu" i "Bibliografijn ~tampnl1jh radova 0 spomeniclma kulrure u Sarajevu", zarim l-ad M, Lcpca "Biblicgrafski podac 0 historijskim radcvimn U Bosni i Herccgovini". Mcdu llajznal:~jI1Ue radove kOji su do sada ohj'lV~elljII Sarajevu u XV j XVI stoljt:.nl ubr~jaju sc radovi: 1-1, Sabanuvica "Pcstauak i razvo] Sarajcva" j "Ierirurijalno Sireu]c i graduvui rnzvc] Sarajeva II XV i XVI sIOUt:W", N, Fltlpovita "Neki nevi podaci iz. ranije iSlO'-UC Sarajeva pod Turcima", V. Sk,u"ita "Sarajevo i ,~jcgQ\ta okoliua od I!;_~SI(lI'Uih vremcna do austro-ugarskc OkllpacUC". Nezaobilazni 5\.1 i radovi Hamdije Kresevljaknvica, posebnc "Esnaf i olu-r i LI Sarajevo' ljvid u sve kOI-iSlelle izvore i Iircraturu pnlt.a popia na kraju rada.

GRADOVI NA BALKANU U XVI STOLJECU

.. Osmaulijskim osvajanjem Balkana nastale S~J duboke pro~jen~ 11 polofaju, prirudi i UI07.lgraoova lIa,tol~l podl1.1~I.I, Tbkom ~Vl s~o!Jeta Balkanjc predstavljac obrt"QnlnoJc~ll11s[vCl1oe'kO_~-ln .....sko I G~nllsko poll rulje, rta kame 1iU se i roted ~esuh l"ar.o~a l"i':VIJ<I.h gl'<ldQvl~ ~ kojim a jc ccjeralc zanatstvo I rrgovma. Na mjestu 8I:-1'-lh11'goV:1 _kao lit polpulIO no\:a naselja, r:l?l/l~1 su = !?H10gi gl"'l_dovi levanl:",kog trp~,· Oscbencsti nh grtldovit bill) $ LIUJ'l1JC 5~all()\'nl~[vo: P~~L(:ZIlO ~~sllmanskc, monurnentalue islamske gra(tevlnC, velika GU'!lIJ::t1 U j.wJoJ.su 1..-'dct:"li azuovrsni zanati. r . _ __, . Scsnaesro s'lo1jece pre"_h:,t:wIJ<\ ~I illSWl"IJI Osmnuskcg Darstva vrijeme 11 kome je to (-;HSlVO bile U USTH)mi, a p rifike takve d~ su Oll;og-uca'o'alc bn! razvit .ak gradova. "l ako se pocctkom XVII stO~Je'::~ u cijclom Osmnnskcm Carstvu navodi 5!)3,OOO grndova, kasaba I

seta.'
je

I~il"rtic nastanka i razvitka gradovil na Ihllta,nu moZe sc POlPUnIsagledati tck na osnovl prikupljeue gl'<l(I~ "",' Clt;iV~Osn~?n~,;ko ~al'~ stvo. Ta guds<l je ogromnll i njcu debar dio Ja uvijck "!Ii: istrazeu. 0110 Ire jc dUSRf'1uradcuc iz hisr.OI_'ijeBalkanskih gl'~do:i1 ~gli:~'norn se oduosi na IICke vece gradovc iii same na 11':10.;\pll;mJa IZ njihove proslosri. Obimuiju studiju 0 razvitku bnlkanskih gra~O\(a od XV do xrx sioljcca objavic jc bugurskl histcricar N_ Tbdorov," , rT!i~ dolaska Osmaulija lUI Balkan, 1I JUc.:gm'om ve~~m pcdrucju posrcjao je mali lH~i relativno rnalih gr.ldova.JTck ~.lVTlJ,cme OS~llUlljjskc vladavine nastaju iZiljCS11:JI~OVilgradska lHISC~~, a I, nn,;l ~oJ(I su Osmaulije zatekf rnijelyaju svoj l'~glcd, Mofe sc Il:.-CI a _J{' period od d

Yilmal.01.l.Lma, Os.mHJli dnvleu T:'lI'ihi, ikl)lCl rflt, Istnubul N. Todorov, B;;lkruLSk_~."L S.-:.d XV·Xl>:', Sor~a 1912_

1;lSI), ~11'_ 240.

10

II

XV do X IX smljcla bio period "orije'nlu.lno~bo,1ka"l.5ke uTbo11lzacije. Znatan dill lih naselja i"do danasje;sawWlo orijenraln! karaktcr; Dolaskom Osmnnljja, balkauski gradcvi uni su u ... eru levantske f civilizacije, i pooeli se ra:zvUa~i ~Iilno gradcvima Bliskog istcka. "Obm~vaJl)IHn Tur~kog Cars.IT.?}"gvl~wt~a Europa !,oslala je juIJlJ.sJ.toe1UJ pad-rulje.. bar MUM)/! gruiWd 1.IVOl·Ujnla1lJf', ia umljama Bl1sk.og islo/<Q,'" Urbano formiranje tih gradcva zapocinjaloje izgradnjom "imareran, t.], gradskih objekata koji SU izdrfavani prihodima vakufa, ~lO jc stara iustlrucija Bliskog istcka. To SI.! U prvo,m redll bile dzamije, medrese, javne kuhinje, hanl)~i, mcstovi i drugi objekri koji Soupcdieani iz vjerslih i humanitarnih razloga. Zakladne povclje (vilkufname) njihovih nsnivaca primarno so sadrzavale kuristonosne. cbjekte j tazne prihod~ koji Sl.Islu!i1i za njihovu Qdriavr'lllje: gOLOV novae; hamami, ducaru, beaistarri, vodculce. obradice zemlje i drugo. Obezbjeden]e vakufskih objekaL1. .!:ia~toj::tlose prven.s,[vcIlQ \J 7.avjdtanju gor.ovog nov~ koji je, opel, davaujem na kredit odigran znai::ajnu ulogu u razvitku gradova. Imareti, u ~i cru smislu su predstavljali OoSL r oovue I"_a zvojne elcrnerue csmanskih gradova. Svaki va~niji g-.l1d kao &LO hili Sof~i;), Plovdiv, Sarajevo, SUIUII, Skopl]e, Bitolj imali su brosu jua monument • rlna zdan]a, ,-:jcl"skog i.li utilitarncg zfl;u"t:aja, kq]a 5U slufila opcem dobru stanovnijtva. Ta monumenralna adanja gradana su ad LVI'UOg 1l\<'itcl'ijala, dck su cgrade za stauovanje, ducani pa eak. i saraji visokih dostojanstvenika gradeul od u·c.linog materjjaln, PQ<.iiL ~l1i u. 'maw prolaznosti .svegil o:vozemlja.skoJ:;'.5 Stambeui ob:Jek(i kao I l'IHIIlJl' mahalske d:i.amije gradeui 511 lao i vccinn druJ,~h gradcvina pod urjecajcm Or'jcnra, za loje su, L1. raaliku od monumcntalnih grudeviua, illi~lc dosta svojih spcrifidnosti i lokalnih obilj("~ja. Entcrljel- • .sl~mhcmh kula, za razlilu od varti~kog izgleda koji je bio SkJ"OL man, bile su dalekc ljepsi l deknrativniji. Proizvndi raznevrsnih zanatlij~. ~c~r,o vrlo lijcpc umjctlli5:i nblikcvaui; ispunjavali su svaku kulu I tinll~ svakodnevni iivot veoma. ugodnim, Osmanski gn'ldovi lJ Bnsni razvijali su ~e slilno k.,o i dmgi W"'adovi mt Balki'lllu II 1.0vrijcn"!c. Olli gradoyi !.;oji su iZraslajj kao urbani nastavak. srcdl~o-.:ickov, mh ~arosi~ ri.lzvijn:li su Se 1:1l~ml.O sporije oJ onih kQjl! su Osruanl1je podlZali kao sasvim tlflVC brradove, Ka.r~kleristika tih gndovaje upd

bni -razvitak i gorovc mOllol.imo muslil~.ansko gradskc :;tanOv;,i;!;lVO.Oni se raalikuju ad ~"VropsLah gradcva I po svome I1i1S~ tanku, po rnzvltku i po s\'ojoj ulo':I.. .. Kako su zradovi u Osmanskc] drfavi pretsravljali oslcnac ddave, gdje su hili skollccnlrisa.ni organi dr1~vn.e .. lasti i :5a"._kuln;lf"llu-pros vjetlli 2.ivot, [cr ~o islllti~~k~1ll ~hvatanJu ravornc s~dL~le vjCl1)ke:. naucne i kulrurne idcologije islamskog druftva nalazi se u gradovima, to se je i Jri:wa ang--.-I,.?v;:t13 .oko 031 rivanj~,.i raz:v~allja gradskih uaseIja. Da jc Ibrtll planski osnr"~la gra~o"e I o,d I~ph $(ya~la c\.:?u?m ska, politieka i kuhurua upcr-ista 5voJ.e vL1.S(I. dokaz Je v,k pl1mJera gdje sc vidi kala sc i~dlilitn lIilre~er~c,m Porte omogu6lv.a d~ se Pvtern zamjene 1.cllllji~la daj~ m~sIIlIlHIll~i\ PI-:O!iLOI: gr;.I~nJII kuea. 7..3 "lhkav je ~ulaj bio L:Qd, sruvauja F~e~ ~ljev ~U~ o g~ T:'ld1lo 0 ~mjeni zemlJlsLil "ria. bi!e l'l.gradlO grad . ~hta.n JC slub.J bID 1 k~d OSIIl",?nja Sarajeva -.K~da.Je Isa·b~g Ish.ako~lc. polagao OSI10VC za 17grad~'U1I S(ll.-ljev~t,~n]e lZI~~(:O zemljc st.ano.vlllb sela Br?d~. a u naknadu Z(\ to dac rrn Je zcmlJlslc II selu Vr1lIlCrc, kod Hrnsnicc. Drjava se jc prhuaruc starala 0 izgraduji } od,1"i:ava'ti~, pUlev~. mostova, nasipa i bri'lvan~raj~, daklu 0 ~mm Ja~nllTl Zd:l'lJI~a k~Ja su obezbjedivala razvitak rrgnvme. Oaala IZ~"HIIIJa,u gradovima ~nl'l je prcpusrena vo!ji pcjcdinaca, koji su, kako Jt! vet: 15r:aknu~o, O~llIv~I~ njem vnkufa 118_jvik uljec.rl1i na razvitak gradcva. Urbane fcrmirunje g1<ldoViol orijclI(;:Ilno-l1mslimanskog tipa ~p~h~i;)!o jc: l)odiz~lIj~m vakufskih kultuih obiekata." ml..'Ufc SU osnivali na n~le.sI\l("1 Pl_'O\,IIICU;;!, vojui kcmandant i i ;h'Ugi funk(iolll';J:~ (ISHii! mike .~I'lSti.' k~o I I~gatiji lrgovci i zanatfijc. Kuo ustaucve 1J kall ma su sc slljevali pribodi '11l0Vcall;,t Sl1~dSIV", vakuf su odigrali vafuu ulogu i 1I razvitku gr:adske privredc, kreditnim p<'Jm~garUcm zalJ;ultia i l.rgovO\G\... B.ilo j~ s~UC~jCM va da j(: urbnno formiran]c ndrcr'enog naselja :l;lpotl ~Ualo I podizaujem tekije ("WrdLi~m) koje Sq dcrvisi poelizali 11.1.odredenim punktog vima, oko kcjih 5U SCnkupljali i naseljavali S{;U\ovllic:i. aGn\dska OSI1)ansla naseU.a k.oj<t !iu naSl.;'ljal:l i I-dzvijala se u ~l<llkanskim zemljilm<'t 1.1 dmgqj polovilli XV i u XV stolje...:u S;r 01l01>1IIaI,"'3YO njibov
M M

&

11.1, Filipcvit. Orijellt.nln:l kompon~llt'L u: n.nrodnoj .klllllLr~JLI~llih SIOlielm, por XVI·XVlIjI9G6-I9Ii7. Suntievo 19"10, R. Sillilard~i';, 0 gr.1d~kQj ci'lilh:,lciji na Oallt.mu X\qUx.. vek;.. Zbomik ndova, Cr;ul~b k.u)ml'r, na B:Jlki\llu (XV-XIX v~t), p(Js~bIlO izda.njc SANll, lay. 20, Beograd L9S'i • .'Ilr 3. Istu Str, 3

1
&

~;i~~?~l~I:~'t;II?:"r~o~I~lk~/~;~~~ t9;7:j:~;~ t;.niII XVI 5mlj~tLl, UIOgiL t~re~!1 ~

A. H'lJJd~~~. L1102.i 0 dl:r\'i~1.
\I

N, FilipQllit, Pnglr"d 1Ii1 1n~l.-:1 fcudalizilm. (iDll\iH. ,KoiUV. S:l.rnjl"\,o 1952. 5u-.134. H. SaLalJovit'. Posml\:1k. i u!\'oj Sflr.ljcva, R.'Idovi kuj. xur, Odjr.Uo:nje iSLOrijskorilolo!lr..ih 1I!llL.kJ, k'ti. 5 SilnLj~\'o HXiO. st. ~5.

olm...

POY XXXU1!l8.L.

fonuirnnjll

gmdd:.ih ll"-5elja LI nO~Di 11XVI SlOljL..("U.

12

13

rna lipicllim za islamske gradove, dijelili SU se na urvrdena i oworena mjesta. . Utvrdeua mjesta Gila su: palacka ~ rnanje utvrdenje i~graden(} od drvcta, zemlje i dmgog slabijeg materijala, podizano na putcvirna radi obezbjcdcnja sacbracaja, zatim hfsar . grad, tVTdaV3, takede man]e urvrdenje ali gradcllo od tvrdeg mater[jala i na kraju kala - c.v rdava gradena od tvrdog marcrijala sa kulama i opasana bedemima .. Svakc utvrdenc mjestn imaln jc svcju pcdgradc, kcje je opel prcma svome karakreru irnalc status varoti, kasabe il i ~eh~~" Takva 113seUa nosila su samo jedan arritnn, i to onaj po knme su bila znarajnija. Taka IlpT. Beograd je bio kala i sehet; ali je redovno ~losio au-ibut kaia ..jer je po SVQlUe strateskom ~Ila~iu bio anatajuiJi kao tvrdava ucgo kao prfvredui i kuhurni centar; ..Sarajevo je upet od sredlne XVI srcljeca imaln svqje uwrdeuje, ko]e je pocerkom XVI n staUcH opasauo bedemom, aIi jc nnn uvijck imalo an-ihut sebcra. e'Otvcrena gradska uascljn hila su varcs, kasaba j ~chc.r. Madarska fijel: val'O~ u tnrskom prijc svega znaci podgradc, suburbium jerlnog grada, rvrdavc i otvoreuo gmdsko nasclje uopoe. U l~rskQj civilizaciji .-tiel varos ozuacava IIi1SeUC grOlrisl:.og upa kcje je Isk.ljuCivo Iii pretezno naseljeno hriS6\ninm,Akn lri u t. kvom n~s(!lju smnuvnisrvc a rokom vremena prelaailo Ita islam, 0110je postojaln kasnha, ;-t nnziv val"O~sc svodin na jerlnu iii \'i~e hl"iu'"llsk.ih perifernih mahala, Kasaba je otvorunc mualimauskn mlscUe. tije se stllll()vniSI.\!1Jpretesnc ill iskljullvo bavi graclskom privredom, znnatsrvom i trgovino.u. Da bi jcdno ImseUe dobilo status kasabe, bila je pcucbna urbana, kulrurua i pri .... rcdua komponcnra, ti. I. stalno nastanjenc mualimanskn stauovnktvo (lIajmanjcjcdall d:lemal); 2. dhmija. ]10 nua LI kojnj se obavljaju glavne utclirve petkom i na Bajram i 3. (-artija i sedltli~ni pazarni dall:~" .. ~ehcr je vecc OI\!OTenO grndsko mjesic nascfjeuo iskJjucivo iii pretezuo muslirnanskim stnnovnistvom, sa v ik dr.a mijn i drugih ustaucva k~jc karakteritu veda muslimauska Ilaselja: medrcsc. mekLebi, tekije. h~Jllami, hczisralli, kar"''';lIu;a,·aji i $1, Svaki scher I~;] Bal~ kanu It:lzvio sc:::il. k'lsabe. Tok..... X V i XVI .$!oljec.1 IIckolikn gradCl~ , m va bilo je preraslo u \'er":a nasdja Il1lJsliOI<"1nsko-orijcnlo lnog tipa, ....

1) ~chen:.iI1Iko na osuovu pod~taka kf:'jc daje N. ~:Qdorov u svojoj kn'izi o balk~-tnskom gradu vidi se da JC U ~V_ sroljecu I~a B~1ka~l_u big sarno jedan veci grad, 1I U dL1lgoj polovini X~ .5r.o~e~a ~~ bilo vclikili RTadova. On je SVrsUiU gradovc u .tctlrl kategorije: do ~~Omkuca, od 101 do 800 kuca, od 801 do L6~O kui:a_l gradove pfeko loGOO kuca. U XV .IOI_OUCCU osuovu ..analizc .za. 48 gr.:idova. I;l: na 'fbdcrov je utvrdio da je bilo 38 oll.il.l ~JI su brcjali do 400 kl.lt:a.lh 79.2%,7 onih Del 40r do 800 kuca Iii. 14,ij'if" 2 od 801 do 1.60.0 k,,· ea iii 1,2% i jcdau izuad 1.600 k.ub II! 2,0%. U pl -v OJ pnluvini Xyt r eca I\tI USIlO"U aualizc pcdataka za 86 gradova nil Balkanu bilu onih koji su br~i:-tll':lo -100 kuca iii 51·,7%, 2t).~nih:>d ~Ol. ~o 800 kUl't1 iii 30,2%, 10 ouih or! 801 do 1.. ~O kuda Ill. ll,b% I. In 6 nad 1.600 kuca iii 3,5%. U (hUgllj POIOVlIlI XyL $loIJef.a.hro_' \'('~h W';ulova se povccao, re jc od.36. ~rado\'a aa kcje napravljena s~t~s~ tika bile 12 onih do 400 k~~1 Iii tn!3~, 5 od ~Ol do 8~~ kuca I~: 13.9%. II 01.1 80 I do 1.600 III 30.6% I 8 I~.ila_d 1uoo kUCiI, III 22,2%. Savremena demografska zuanost d~lch !p'adovc ua nl?le ?d 10_000 do 50_000 srauovnika, ~rcdl~c ad 50cOOO do 100.00.0, 'L vch~ preko 100.00 sranovnika. U srednjem 1-'~jcku(de XVI.src)l.ie~,a.) marl gradovi su brojnli do 2.000 stanove ika, stednjl ixmedu ~:!OOO 10.000 I i veliki ianad 10,1)00 sranovnika." .TUI"Ski defteri pokazuju daje II dlugr~ polovini .XV i ~c'X.VI stoIjetu 11<\ H."I!1.:aIlU posrcjalo prcko 200 sr"clova.Ve~Jc !amJc Il.!~~no kcfiko je bilo gradnva do 100 kuca, ocl 400 do 1.tjO~.~.PI"c;~(l I.GOO kuca. Oni do 400 !:;UC;\ svrstavaju S'; I,J male gr;l~I0.ve. ~!I.II~roJ.SWII)Vnih sc krerac 01:.(1 hiljadlJ iii nesto V1~ I po so.'OJc!_1 velicini mu u pmPUIlQSti odgovaraju 'manjim gradovirna s.red,~ovj(:kovnc Evrope. Druga gmpa gradova ad 40 I do 1.600 kuca, ubrajaju .~. u brr~d(}Ve srcdnje velicinc. Vdiki g-radDvi sa preko J.GOO .~f~ hl,?J,,1I SIJ vee od 10.000 stauovuika 13 1I mkve g.. dnve spadalo jC i Sarajevc. a U XV i XV[ stoU~'fu na Halknnu jc bile 114iii G3,~% malih ~'"adova, 33% ",,'Cdl~ih i 4 :di ~,9% velikih gr·a(\()va, U to "nlt::rr:-c \I ~J~mar.k.~i je bile eke 150 gnuJovJ. sa j .000 do 2.000 St;:l!I?vllIb, I Vl~Cod , 2,500 mallh gmdova Cijije:: hroj sranovuika bin manJI.od 1>000. 51-e-

j~~1~

!~ .

u.

10 A. '·I;mMit. ZIJU~.~ fIlllilfijet;t u r::l';,vilku gr:,~lsklh JIC 1-2. Beogrnrl107·1. sn I)(H39

n:lSl!lja II Uosni

1I XVl vijelu.

;1 N. Todorov. unY. djckJo su·. ~O. 12 R. Mots. InttoduClirill i\ b dEmographio:: hisloriqul" tie/: \~llcs d'Enrnp .. do XV[~ :ut XV1W s., II, 8rnxclle:s HI;}!). ~[r. 38-1.3. Ll N_ Todoro~ •• Q1-wlqm."'!i ].sp.,c~' Llill:J I'itle balk:lDiqLlI': flUX xv E!l xVI.>:iedc.o;"Al:~ ; rlu U Gong-res illwrnational d~ b-u.ks rlu ;5l1{I-CIlt urop~ll. (Adlt:nc~. 7-1$ lJIiLl e J9iQ). loOmtl, HiSl(lU-e. Athel'l~ 1972. '111,21 !-212c

14

~~~~~d~~ogtoR~~l~:n)~~I~i

je bilo 160 gradova

koji su imali od

PolEtkom XyY sroljeca u ~vropi im~ s'\Icga pel gradova 5<1. prekc 100.000 stauovnika. To su Pariz, Napulj, Venecija, Milano i Istanbul. Do kraja XVI stoljec.a IiCIoJ ad njih ~e Ui;lVDSLIUc':iti roj stanovnika. U b to vrijeme neki lIlanji. cvmpl)ki gr:"~ovi rastu veli.kom brainom: n. renca, Bel, Humburg I dosuju broj imedu 20.000 I 70.000 stanovnik..a. Rim u XVI sloljeru ima !i4 crkve, 60 palata, milage vile, vodov?d. Pocctkom iSlog Vent:~ij::1 se nalazi I~ilv!'huncu :'>vojc mo6 sa 157.000 staucvnika. Napulj, jedan od 1I01JVet.1 II evropskib gsaclava krajem XV] slnljeQ ima 200.000 staucvnika kofiko i Pariz. U )SlO vrijerne pel ujcmackih gl-adova, medu kojima Hamburg i Nirnberg, imaju oko 20.000 stanovnika. London [515. god inc broji 80.000 stanovnika. Na Balkanu, U prvoj polovini XVJ stoljeca posrcje fetiri vclika grada: Istanbul, Solen, jedrene i Alena. Scdamdesetih godina i~tog .sl.oUc.!':a njima .se pl"idlll~UjU Sarajevo, Nikopol]c 1 Skoplje. n~i smncvnistva U OVlIn gnuiovlfna krece se cd La.DOa do 30.000, dok jcdi~Ii Istanbul bmji aka 100.000 "kula. Tokom XV1 stoljeca sultani n'asLO.Ie da vcce centre, posebno prticslonicu Carigrad. pretvOI-e u "dike gradove i trgovacke centre. Oni podsticu doseljavanje stanovnika Iz provincije, llilmliLo hogalih LrgoViJGl i zanmlija lao i)evrejil. Take Is· ranbul vet 1I dl'ug!Jj polovi ni XVII stcljera postaje metropola 5.1 pribH-znn m ilion st ..movn.ka Pi~I.:.ICi0 osmanskim gradovima n XVI i XV1J swljcL:u bmcr Liitfi Barkan je na OSHm'u osmanskih popisa u lorn vremcnu, pokazao da SU ti gradovi po broju stnnovnika hili nortnalne velicinc u poredeqju sa slil~im nl<:dilcrallskim. gradovima Log vremcna. MeduLlm. lUI OS~ novu uh poprsa, konstaruje Barkan, imamo same broj porodica nustanjenih U grade. Droj stanovnika dobUil. se rake ~(fJ je broj knra. mn?kl~ ~a pel a'.:lanova. S druge straue, IzvjesL11' bmj vojnih lica, visot...h civiluih i vcjnih lunkdnuera, janicara i nekih drugih slufbeni'k~ carsrva, kao i robovi nisu upisivani u poptse. S obairorn na tJJ is· 11JelHcu, mote se prilwatiu da bi u Istaubulu, lao CClltru car5tva, bilo otprilike za 20% slilllovnika vise. dok u dlUgim g.-ado\'im<l stv(lran bi o~prilike biQ veCi ~1 IO%.'e

s~,oU~f'

Prije 1520.1sLanbulje imac 97.956 kuca, 1520/30., 400.000 kuca i 1!J71/J580 .• 700>000 koca. Atcua jc imala 1520/30. 12.663 k.uoo, 157 L/SO. L7,61G kUq...17 U drug~ pclovini XVI :stoIjL>fa Sclun je imac 25.005 kuCJ a Skoplje 10.425.1 Beograd je L536. godine imac 247 kula i to 139 IlIiU:anskih, rasporedenib u 15 mahala. 79 rnuslimanskih rasporedenih u 4 mahalc i 29 ciganskih kuca. Godine 1560. broj kula se gotovo udvostrucic i iznosic jc 479. Broj muslimauskih mahala povecac se od, 4 na 16 a broj hriscanskih se smaujin sa 15 )11'1 I L Osam",descLih god lila XVl stcljeda u Beogradu jc b,ilu 27 rnuslimanskih rna hala, a brc] hri~mski~l se njje prumjcnio. I~~[O se li~e gradeva u Dosni i I Icrcegovini, IU nije biln, izuzev Sarsjeva veoeg grada-sehera. Manji gradovi lao ~LO so Visoko, Fob, Goraide za kratko \TUC~ me SII se takode transformirali U musfimansko-orijeutalne eradove. Za Moster; koji jc u vrijerne dolaska Osrnanhja imao same se'='da.m ku(3, mose sc rc6 da se LU r'a di 0 osnivanju nov kac ~LO ju stufqj i sa Sanl:/·evnm. <nl;r.ia. ti. dvije TU:idc (Go IIja) Ll XVI .'510· Uecu~e)nla a .I.OGO hl(·~.io Dcnja ''1~?la 5 t rnja,:ruzl:a553 ku6:. - Stu se LICe rudarskih gradova, IlJ ihovn ua nsfcrmaclja U islamskc-orijemalne graduve isla]e euauro sporije ncgc ~loje LO bio slucaj sa urug_im gradovima. Tu sc postovalo zateoeno stan]e, s lim ~lo se je postav~ao _urravnik .tut.lllib i pnvjerenik osmauske vlasii, koji :iU koutrolirali rad l1uhllkit. I proces prclaska na islam u rudarskim cenu-Ima isao je sporfje nego ~LO je to Il.io stu~aj :;.<1, dmgim aateeeuim gradcvirna.jerje rudaren]e dugu ostalu zanar kr ;st"ml, Gradovi su bifi pcdjeljeni nil dfcrnate (op611<.:) i mahale. OZ<::· rnau su bill crganiziraui prem,.a vjeroispcvjcsu. U katastarske popise, deftere, zascbno su upisivani tli.emati muslimana, zasebno rl1cmat kl¥all:1. tc diem;\I Je"",~j"" I strani drlavUani nastanjeni u osmans~lIn gradovirr,a, ukoliko i.h je bllo vise, l1Iogli su obrazovau svoj
>

d:u:III<lt.

b~r
I!

\eC:il: na.'tc·lja muslimasko-urijcntalnog tipa na Bnlkanu djjclllu su na dva tlije~a; lnl"siju, ~illlalsko-agoVllcki dio (cvropski SiLY),gdjcje clio. Za svaku .Ca~!ll! karakreristican jc prosuani ng 01;;010 k.ojcg su bile mnugn~)I"O~n.e ~1.Jcesa lall3lSkim i trgovi'ltkim dncanima. Obicno su u jed· IIUJ Ilhcl bill skonr:cnlrirnne zanalljjc is LOg iii ~uodnih Zil:nfILa. Svt': InO·

s.t:

bio sk.once_'.lltlnUl sav p"!-vredni ii\'ol g.-,tt!;1 i mahalc-stanbeni

., hti ..... L'.2Q2

I~ 10

D. ~iv(ljh.ovic. 'USPOIIEvrope 1450-1789. Novi S:\d 1»85. Str. 75 j 107 ~i3:0d0r()\>". Quelques :ISpect.s de la ville b.1.lkn.nique all)( XV ct XVL ~iecles. sir.
O.L Bark.an,
!lr.

2n2

18 A, Silljrul(Jv~lci, Grfltkl ...ile lin 'MilkedouU.u;& od kr:lJlll XIV do) XVII"ek 198!:,nr.70.71. 21) ~IDr!.p B~ogm.da I, Beograd 19'14.51:[".3$li·407 . ..A. Hilildfit. TUlia i njell;'l ol<olinH II XVI "ij~kll, Sar:rievo. su·. 220.

r,

Skopje
>

;(

16

1.7

nu~~nta~ne [l"adc'Ii"c islamske al~hite~ture .gradcnc su Ita pod,ugu Car~IJe: dZ~'!lIJe. n~~cl,-cse. hamami. bezistani, 113110vi~ kasavausaraji. Okclc ~arSlJc razvijale SU se sranbcue cetvrti-mahalc, ~ije je IormiraIUe zapocinjalo podizaujern dfumije. Karaktcrisrika dijelova za seafiOVanje. kac i uopt~ orijentalnog grad a $': rnnostvo zeleuila i vode. Svuda po gradu porlizane su ~e~me a ~,I dvorijtima dbmija, hamama, mcdresa vcdoskori. Gdje godje 1.11100 moguce gradilo se uz tckucu vc du, a tame gdje nije bile vodc pruvcdili su se rukavci koji su j~li kroz ba!~e j avlije. . O~m;Uilijsko osvajanje Balkana uuijclo je enacajue prumjcne i u CI,~II~k.1sastav gr.a.dsko.g Slal\~vnisLva. Podanici osmauskih gradova, dljc.:hh. su s~ ':la rnushn.'~IJ(:: 1 Ilc!nl:1~lim3ne. Po USIl()VIlOj sraldkoj klasncj podjeli, SLanO~IlICI su se 4Jehh 11a asker-vojnicku klasu i rajuradnu klasu. Ova pOI~t'la doueklc je odgcvarala i vjerskoj podjeli na III1!slim:lIIC i nemuslimaue.ts Lim §LOje medu spal\'U<lIn:-t bile nesto i k._l<I~t:an~l,:!:aa dlUge an-ane l'IJU SLIsa1:-il~jal,'ali kako k~c","i takn i musiirnuusko stancvnistvo. J~lIIedu .v~ill"le:kcklase i.'·~0c po:;t(~jnlcsujus ne~ dIU~l"'C,lIe gmp: koje se 11I:;L.L ~nogJe ubrojau III 11nskcr ni u raju. .Ia,k\i0.le btl~ pov.la~r:~no ~1~ll,OV."J~ty() gradova. U asker su pCJre~ \10jnika spudali 1 SVI SiUZiJClIlCI I visuki funkcicneri, kadije, muderisi tn vjerski i svi dmgi sluzbcnici. 1~;I:I~Jic vlad;'llo_ ~·Ii~!jcllje da su g;adO\zi 1Ia. Balkanu u vrijerne jc ~sm~nllJske upr<1ve ~~llllgla\'nom upongta [udiIIS~' lasd, nnstanjeni v ~udmla.S(I·a,:og pOl1jt~1ol. M.edulim, najnovija istrafivnuja SIJ pokaznla cla ,ie u tUI:'. gradovima bile :(1I;UIlO vise stauovnik a domaceg nego ~llitllog ponJ~k13~'. ~Iuslrad"anje pl'imjel' Sara] ... tva, g~jejc u XVJ st,ulj(!tu gctcvccicjokupno sranovnistvo slavcnskog potjjekla, a same l~legov nUIIl] I die -SLIstraucr. Sto.s.:: Lite vjerske strukuuu scanovninva. Dlllel' Lutf Barkau je nit osno_':'U auahze popisa iz 1.1).28/30. godine dosno do zakUulkiJ da je u to vt"!_Jeme na Balkanu bile 194,958 muslimanskih kufa prcma 832.707 krs6nskih i 4,134 jcvrejskih 1..'1.1&. To zllac':i cia je nemuslimanskop ~1,anovni~LV~bilo, 1,29 pu?' vise nc.:go muslituanskogw .. U ovu SLatJ~tJk,., a~tor nBc ullin svc rcgUe Balbnskog pnluOSlrva. "..Ium 1'~lnc zarobUelllkf". _j;milarske ,odjeljm u ve~im g',Hlo\jlma. dvorj'll:e. Umal"&lhi1;lijc i njihove debcl~Je, pOS<'lde lvnlava i s{aI10Vl1i~IV('J Can~rada pa uv~1j OclllO~ 11111~lilll.:mskogkrscallsk('J~ ~tiU\ovni.~h'.a. JI~C POli

pun_o t3lan, od~,osno, srazmjera i~(Tle(~ubrcja krStan~kQg s~novnistva I broja muslimanskog od 4,2.9 !.I kcrisr krsdauskcg-je manja." Mcdutim, situacija u gradcvima je hila dn.lg-dcij~. U XV] stoljecu U vecini gradcva na Balkann je evidemau porast stancvnisrva a. r!jcgo ... vjerski sascav rojeqjno se u korist tuuslimana." Tome je dopriuijl!.D prelazak na islam domaccg SUInO\'lIi::l(v<! kac i metode p~tiav~~ up i kolonizacije. Musliurauskn s tauovnistvu 1.1 lim gradovima 111:51.1 tlnili santo "IIiSDki uukcioncri i vcjnici, 1:..a10 1.0~>cstomisiilo .. nego f se je, kako to pokazuju i poptsl stanovnisrva XVI stoljeca, vecina muslimanskog gJd~5k0-H SlallOV~lislva predstavUalo je. 'lana~lije, trgcvcc i raane slufbcnikc. Medurim, na osncvu tih poplsa rm raspclafcmo S.'IInO brojem nastanjcuih purodica u gradu, te da hi dcbili priblifau bmj stanovnika I,~j brqj bisrno, kakc je israknuto, uebali pomnofiri sa P(;1. S drugc strane ilvjcsLan broj vqjnih lica, visukih vojnih i civiluih fiJlllu:ion(':l'a,j"lIjc.1.Ta i nekih dlllgih sluzbeuika Carsrva nisu 1.II1oSerii u popisc. U deftere MJ up,isiva~li same poreski obvezuici, Ij, oni ~oji su p~'ip;~d;]li ()(~r~dcllotn spahiji ..Tu su up.isivfll1l:: kI~lcn~ st.arUe~mc, k~o I SVI. odrasli \ '~a rad SI)Osobm ItlUsk:,,-n:l. tc l:J(_!ovll~e 17. redova Z<l~ veme I·;;IJC. U pOpl.5e griL~skog stanovnistva UPISlViLUI su obieno svi uni stanovnici koji SIJ hili pcjedinatno iii kofektivno oslobodeni svih iii nekih poreza, kan i pnpadnici nekih vcjuih redcva. Ali, i pored tog_il ~to 1I deflcrc nUl' UllOSCnOkompleuro stanovniswo. mi 1M nsuovu til! popisa ~ol.cmo donosiu pribliane lakljutke 0 brcju i kategorjja-

Sw se rke vjerske strukture u bnlkauskim gradcvima u XV SLOUcn.;) nsnovu puelataka kod 'Iodcrova ea 41 grnda, bile je 72,2% rnllsllllla:ul,. 2G,7 J% nemuslimana i l,00% ()sca~i!J, U PI'V(lj pclovini XVI: !iLO!IC.«l ~la OSIIQVU pcdataka koji SIJ salillJeni za 81 grada, na B!l!kalll.1 bj~oje 51, I] % mu~limalla.10,09% uemuslimana i 8,80% O~~ ~;llill, dck JC ". drugoj polo\'ini. XVI etoljcca, na osnovu podataka zn _9 gt..adcva, bile 60,H11% musfimaua, 36,07% nemuslirnnna i 3,00% ostahh.-'28 I1uSll·.1li.\·311 primjer da se vjerski S<lSI;JV od srcdiue XV, p~ do h.'.l~ xvt sto~ .. caznarno promijcniu jc i primjer S::lInjl"V3_lJ po~ telk~.I~}egm'og osnivJ'!ja \'eeina s(;Hlovni_~L\'ak~ji su urjsani u deftere hllTlu~U 1l!~Calli.,d(Jkjc kraJl!11I X-VT sL':'!Jt.:Cn sll1lk.turd njegovog staIIUVmstV<i bllOi gOIQVO monotllJlll. muslilllamka. Od 5.535 kula, knl iko
til. ~ N. F'ili(Jo\liCPrill~ MlUl.1 Stjh Bedroo~lI. S.:J_mje-'IO i I:>il. Str. 293 bilj, :HO. ~ ~- Todomv. nilI'. djdom. 60.63. C?ilL Barbn. Quelquc:s opsl!!V:i'io,:,s sur l'orS"nis;J1ion ec:onO')'t'lne r"!t !IOCiitle des SU'_ 295·296.

rna SI"110\,I1I~t,,·a.

~, R.Snm:mI1iti.lI:iiof_cljeIDSLr.2, ~ O.L Barkan. Osml!~di lmel·ruorlu~nda rsb:n ve koklnil;-t~l>)'OII melodu alal'3k Iillrglinle!"' Ist:lDhuJ Ullivi!l'si~,_'Si IkusaL Falc.ii1tesi !l.1L-anuasi, c.. I.'h No 1---4.

~~. ~::~~:~.~~~~~§~~! ~~~;~~~5,

18

19

je rada imalo Sarajevo, 4.380 je bile nrasliraanskih, 140 k:~t:1I1s1.ih i samo tri ku.:::eJevl'cja.2'1 Stauovnici balkanskih gradova, zavisno ad s-vog poloiaja. i vjere, nusili 'ill i razliCilu OdjC6.L Fb sulrancvnom naredcnju, pripadnici vi!ih alcjcva ncsili su ?djclo l:.oje jc cbiljefavalo njihov polozaj u drugtvu, dok je niZi.n slcjevima gradskog srannvnisrva bile zabranjeno _da se cdjevaju U akupecjeua odjcla gornjih klasa. Ncki gradanl msu mogfi uositi oruzje nili pak jahati konja. Bolji k.onji dobro oprcmfjeui i lijcpo ukrasena odjeca bili SlI znak t.lru~tvcnog prestiza. Pudjela ua muslimane i nemuslimanc nijc uvijek odgovarala stvarncj s.ocijain_qj i ekoncmskoj kvalifikaciji, jer .5U se zestc bogaLi jerrneuski, gdki i jcvrcjski uguvci [lb]~l~ili i p.:)1la.~il.H kilo rnuslimani. U svnkom balkanskom gradu posccjate su odvejcne ':-:clvru za muslirnane, hri~(.alll; i jevreje. Svi uni imali SU svo]e duhovne v~d(!, muslimaui imama i c:eh;tiu hriUali1 svegtenika a Jevrcji rabina. Vlasl je bila u rukama ruuslimaua a lu-iseani i Jevn~.ii su imali status raje. Naseobine su-anaca II balkanskim gradovima, im ...l su one pril vilegi]e kojc i m jc uspjcln da obezbjedi njihova maticna vlnda. Tokom XV i XV] stoljc6l Tlrrci - Dsmaulije SOU podsuca) i dcseljavaqje j evrcja iz Evrope, smatrajuci ill clcmcruom k~ii rnz v ij~LLrgO\.jllu i douosi bogauc-c. Stanovnistxo sa priznarim gT.il.dskim statusom (po",IaUelli dio grada) lIijt: bile pntcinieno spahi]i i uije plaralo osuovni rajillski PQ1'C.z. tzv, resmi vezan Zit zemlju. To stancvninvo bile je povlaseeno urolikc sro je hill) nslolnxlcno drfavnih namera (;ON. avariz-i divaniye j tekalif Dlrlye, zbog toga sto su se bavili zauatstvom iii nekim drugim slufbama U gradu. Svaka etnicka, odnosno vjcrska grupa govorilaje svqiim)Cli~oJTI. 'Ilrrski jezik je bin shdbcni jezik. ali u 6:tr~iiama '\1 sc mcgli fuu pored turskog ijezici mnogobrojnlb IrgovaGl 17.razuih ~emaUa. Vi~im slcjevima gradskog srauovnisrva pripadnli su u prvom redu sillldbkbeg. l;llim ulcma (mude~'isi> imami, mufi.ijc, kadije),.tij! SIJ prihodi zavisili ad I"ilnga i l)oIM::JJa k.oji su zauaimali. U \'lad'Uoi!1 sloj spadac je i onaj di.O grallanskog sl3l~la koji se ohogatio medun<ll"lJcinom ll.-govillom. Vise polo'1~c znuzlmale 8.1 i mu u.:vdije, jani~ tari, diz(I;td, crnini. vojvodc, (elu~je. spahije i drug_a vojna liea. Posl'"bnu gntp"ll u gradovima, (Josta nmogobrojnu. cmili SU "'jer.ski i cJnlgi s.lufbenici II v:l,kufskim objektima kqji Sl:Iimali La~no utvnlenc dnevile plate.
1

em.

Osm~nlij(! su PO!iCb11Ubrigu vedlll 0 naseljavanju prijcsronlce Osm:mskog carsrva. Take popisi Carigrnda pokazuju vecma raznclik sastav grad~kog Slan~:n·~Bl\l~..Tamo ~u iz n?~oos v qjeulh b'_a)eVi't.!la:;etiaVillll GI'Cld ermem, JCvtCJI} ml,IO,Si ~rugL ... Kit? stauovmo pnJe~(,?nice napT. 10166. godine Upts.ln1 su I JC\'I"CJI kOJI su deporroveni IZ n1<lkcdoIlSkih graclnv.1,2'l Jedan od lIajz:mu.':.ajnijih vido~a l.laseUa\l~I~~.w-adova u ,:rijcl~e osm<lllskc vladavine na Balkanu b~J{J samomlcuatlvno'naseljavanJc Je secskc raje U gradove. N. Tbdornv je utvrdio, na O,';1I0lllJ izucavanja prirnsta stanovnistva U lctnJ~"Sct3k. ~alk.a.ns~~l gr~?ova, da se ~a~lsku stanovnistvc n::~lUtovaIQ tz okoJ.mh sela. fa pI)J~Vi~karakteristicna je i a. bosanske gradove." Analiairajuci popise od srediuc XV pa do kraja XVI sroljeea, vidi se i ua prirnjeru Sarajeva, da je l"!_jegovo sranovnistvn regrutovanc iz okoluih sc-la iii 1Z nekih Oillgih krajcva Basile i I tcrccgovtne, da je 10 domaee slavensko stancvnistvo, ida jc medu njima hilo veoma malo strauaca .. Osnova privrednog aivrxa u bnlkanskim gradovima bili su esnafi. Clanovi csnnfa. znuatlije, sal:ir-uav:i!j su veliki die gradskog stauovulstva. Esnaf su se ,SII"Ogo pridr+avali odredenih pravila. Drfava je kentrclirala rud esuafa i vodila rawn" da SC u gradcvima {lrimjcnjuje zakon iluisabaPc 10m zakonn kcmrolirane SLl mjere, C!ICne kao i malVCI7.al:ijC U lrgovini.'~ Pr-ihcdi od g'radova pripadali su .... rhovima osrnanske feudalue klase. Ow 25% prihoda balkauskih graclnva pripadala je suILaI1L1. 50'fo ve?irin:aa. begterbc .. ma i sandzakheaima a ostalo ~i~im voino u administranvnim slnfbenicimn provinc;ija Osmanskog Carsrva.' U sultanske hasovc spadnli Sl.J veliki gradcvi kao: Solun, Sofija, Plevdiv, Skoplje, Bitola, A\'lon~ja. zatim ueki tudarski centri kau 010\'0, Rud· nik, Srebrunica, Brexnik i drugi. Neki od tih gradova su vremencm prelazlf ir suhanskih hOLSOV:l sanelsakbegov has i obraruo. Take jc u npl~ Atina hila pocelkom XVI stoljcc3 timar- k.'1d~je.gcdine 152~. has Ibrah im-pasc, <I tcrXclc.~elih godina XVI ~lO~~'1~<Lsultanski has. SO'!ia
2!!.

82.

O. ZlrQjt: .... l'nli'(l i.:,

gl';1di1IlSIYiL U o~m:Ulskoj Lmpe.riji,JIC> ~-4, BMgr:.d

1973. so-.

I!l'

!:I'

Ank_:ua. Tilpu

VI!

kat.i:'siro No 477.

A. Stqjaucvn;J. GradoviU! n<1 M:ali:cdouijll od knjot na XJV do).'VI] vek., Skop!jc 1981. SLr. 60. lIJ N'. Tudorov ..BalLtnik~el gr-3d SU'. 67-71. 31 A. HWlI.llil':, Twill i njen:. OWlilil u XVI vijekll. S\\(~eo.·o 1975. slr. 214. :J2 }L hmldik. O:i.~tlfLn~kO-C;'~I"$I:v{l. Beogrnd .1974. 5lr. 2]8, . 33 N. Todornv. Certairnl prohiemes tIll dllVe}nppetn"'''I. urbain dans les provinces baJlwniqut"s de I'empire ouomao am:: XV~X[X siecle!li, I\ssociiulDn inlemaJjl)llal~ LI't:mdn dll.sud-u~ Europttll. Jl;ulljl!.in, BHc:ue~l XU. '1974. 5tr.-15

20

21

je do dvadesetih godiua XVI SL0'LeC3 s~ad;.la u suh.anov has It od ta~a U has fumdijskog beglerbega. Sarajevo je tokcm cije-Iog XVI SLoucla spadalo u h::J'J bosanskog sand~..akl.Jcga. " U b'TIId.o.vimasu .po5t~ja~i nrgani b~dske lob hie upra ve i organ! kOJISU ~plh carske I s,"'lnd'.akhcgoll(:, prihode od zanatswa i trgcviue. CI'adoVI s::'- statusom scl-era, kakvo je bile i Sarajevo imali su sijedclc..: p~edsta1/n~ke {f,-acl ...ke lIp~"a\'c:kadiju.janir.arskog,se'.'fl::lra, spahUskog n~Jesl~og u . haju, muhteaiba, batdara. haFdl-agu l dizdara ukoliko je grad unau tvrdavu. Sve organe gradske up rave posmvljalaje Porta. O~. 177 g:ado\!a na Balkanskom poluostrvu, njih 50 iii 28,3% donosili su prihode do 20.000 akli, 94 gritda iii 53% dencslll su prihade od 21.000 do 100.000 akci, a 33 grada iii 18,7% preko 100.000 aka.~'l' Sarajevo je u XVI stojjecu irualc prihode izmedu 78.696 i 94.361- akce, sm. zliati da je i po LOme spadalo u vecc gr<l_ dove 11ft Balkanu . . o.~lIlanlijskj~ o$v:1,i~llj("m.B:]]~aIlje pma~o.ied;nsl""CIlQ pOl.lruge ~t'IJ.cdno sa. lern~~am.il Bliskog isroka. Gradovl na (1)111 pmstoru razvijnli su so kac ceutn posebne le .... aiuskc kulIU1"C. dubrn naseljcni, sa bogalo~1l Ca"~Uom i m~IlLJIIICIII,::lllljlll javnim rdanjima. Razvitak zanastva ! u:govme dovcf su 00 vczivanja Balkauskog pcluosuva i Poc.lun.a\'!J3 23 '.... .,parl ~ istok. Iz ~~arst\'a se prekoj adranskih, Jonskil, I EgC;_Jsklh luka IZVO~lIla kofn, '-".0, vosak, ruda i dr., a iz Esrope u Osmanskn carstvc uvcaile S\I se II P'-VQITl rcdu rkaninc hl)lje kvalitetc. Sa prijcstonico.ffi caratva Carigradum, Balkan Soupcvedvala n-i vafna p'\.IL;'~: ur Vj<1 Egn<lli" koji je i~ao 0(,1 Albauskif Juku i vodio prckc p Olu-icla, Bil.Qlja i Suluna, 7.illim veliki vojni pm kcjijc pml:n:io kmz Beograd, s()nj~ i rlovciJv, te put ~LO je vedic it Poclu nav [ja prckc Turdanske dell-e ijedrcna." TOkQ~ XVI ~LOUet.a sranQ\'11J;'lVO b.a!kal1~k.lh graclova .~e skoro udvosunfilo. vectna f:.rra.dskog stanovnistva iSnih su muslimani i nisu to, kakn ~ [0 i':eslo nrislilu, Sarno osrnanski Iuukcioncri i vojnici, neS~~7~~~:il~.~ ..ulskog stanovnisrva diuile xanatlije domnci tiudi i raz-

~1 Sarajevo se razvjjalo U okviru jcdne civilizacjje zajedno SI1drugim gradovima nil Balkanu. Sve do pred kraj XV stoljeca ovaj grad se u pcredenju sa n~im drugim grrldskim naseljirna nije IIi po ~f!mu posebuo istirac. Ali krajem XV i toknm xvr stoljeca, kada je ti'lj grad razvic svoju urrutareju crganizariju, postac je jeelan od vodccih l;1"a. dova nil Balkanu, U historiji bosanskih gradcva Sarajevo je bile onaj grad ~oji je igrac vodecu ulogu poliuekum, ekonomskoru i kulturJ10m ;::j\'o."uBosne. U :~cmu su do~1e do izraza sve osobcnosti jcdnng grada ur~ICnLc1II1()-mu!ihmanskog npu. kako II urbancm razvitku, odnosno podjuli 11<1 dvijc zone privreduu i stanbcnu, tako j u razvoju ~an~.ta_j njil~ove c~hovsh:,?rgani2ac.~ie lao ill raz.v.oju u·govillc.'Toje bile I srediste svih vazllI.pt. orgallit rurske uprave I vlasti lao i cemar knhurnjli institucija i prosvjete. Co
IJ

~?

H N, Todaro v, Balk~lIHkijel S'rn(1 SCI.21 I\ojimic-Llikat i S. Dordi~, Rn zv·o_jJokalne gr:ujsk~ u prnve nil i)i"l XV de) XIX vekn, Or;H,M:..l kulnun na H~]b.11lI (XV-XIX wk), 2J~UI'rljk l7Irlolla, Beograd 1984, str, nO. _!:5 N. Todcrv, B:~lkiIIISki:H gr:ld. str, 87-93. " H. lnaldik, 1IlII'. dijeln gtr , 20i, J8 CLI_ Barkan, Coruribuunn :, I'elude demugraphique lies villes h:llk:-"liCjl1es au COHrs de XVLXVI ster les, La vluc balk:iniqn<:. XV·XIX s., Sofln l!J70. suo 181182,

)~ n.

n~'~:OTlI'

22

23

NASTANAK

I IZGRADNJA

GRADA

rITANJE SllliDN.l0VJEKOVNE VAROS! VlU-1II0SNA

Kako je ranije vladalo mi~ljel1jeda je u srcdJUovjck:O\'lloj iupi Vrhbosni postcjac i grad Vrhbosna iii Vrhbnsanje, da je raj grad imac svcje podgrit~te I.l kom~ se j?S u :s'e(h~cm vi_jku raz ...ila Vttl"?~ Vrhbosna, tc du se II re varosi 11I2.\'dodanaSl~le Sarajevo, pctrebnoje nesto reti 0 lorn prcblernu, obzirom da je H. Sabanovit dokazao na osnovu pouzdanih osmanskih iZVOI":l da U srednjcrn vijeku nije POSlO-jao grad Vrhhosna .. i da je Sarajevo plauski QSnOV3n grad, VC::1_311 za dulagak Osmanlija u nate krajeve. Zupa Vrhbosua spominje sc prvi put u povelji 'Belt: lV iz 1244. godine.' Ova ~lIPti prcstirala se prcko sarajevskcg polja j okDll"Lih planinskih predjela, Gocline 12%. spomi r~e sc prvi put kao Vrhbnsanje. Da Ii t'e lath, radilo 0 odredenom naselju vrbbcsni iii 0 cijcloj rupi Vrhbosui ne zua se PQU1:da,llo.t U cijc~nj zupi vrhbosui pO!iioojaojf'~s.a~ rno jedan utvrden grad Hodidjed kcji sc nnlazin istocno od Sarajcva \J doliui Miljacke. U izvcrima sc pn'l put SPomil1je 1434. godine kada su ga zauzeli Osmanlijc ("civl/«,s CllfJcliidirh" koji drf.i rurski vojvoda Barak)." Prema pupisu ovog pcdrorja, kcjcg su Tlrrci i~vl~j}i prvi put 1155. go<linc.~ kao utvrden gradu fupi Vrhbosui sporninje se &''1me Hodidjed, koji je imao dizdara i posadu od 23 vcjnika. ~ma tome u sredujem v!jf:k.u nije pcstojao gl-a.d vrhbosna.' U ~upi vrlrbosni
I Thenier, Monnmcn. 236-2'10. ~L~~I~~ii~. Slav. Mer. I br. 298: Smilik.lasCodex dlpl. rv. hr. 208.
SIr.

biloje viSe orvoreuih UJ?'ova. ad koji~lje najznalajlliji .bio Vrhbosna, ,il kadaje tacno ovo nasc~e csnovane JO~ se ne. Z.11i\, ~-YI pUla.'ie ~pom:: I~e 1435. gcdine, a zau~. 1139. k~d3 Jed~n .,,~ulll'ov~(,k' posl~II:~ lr3Z1 LUrskog voj,,?du lsa._~al!J1 oko Vrl~~lOs.,llW'iii lI~gdJ.e U okolioi .. 0,. a \'itro~je l1ajvJcro\<a111tlC pIOpa,la pny.: 1~6.1_godtne.jcr se te ~Odl1IC u 'hkurnami Isa-bega Ishakovica spornmje pod rmenom Arik VamsStara v.:..ro~, dok $1;: U najstarijem poplsu Bosanskog sandtaka i'Z 1468. godine spominjc ~od imeno~ Esk~ Trgo\':i:s[~-St~ro !rgo~'i~te.7 sigurno je d~. s~. radi 0 morn lokalheru jer Trgovl~le Je smurum sa madarskorn 1'I~ecl Varnt U vern mJcsLu sc jos pocetkom XV stoljcca trgovalc umrkom, tc se po tome naaivalo Tbrnik. Tako su u.septembru 1402. gndine vlast :sklopili UgOVOT sa uojiccru dubrov atklh lfgovaca da preuzmu robu u Dubrovniku i prevezu je "It! Vdrlms.su1lrrl, tmuJ{jrr,idl". U popisu eve oblasti iz 1455. gOdine spomiujc se ug Tbmik. kojije u swan "S((J'fll. Va.roJ"" i "StarQ Trg(]IJiJI~" csmanskih izvora iz 141l2. i 1-1lj8. godine." Taj og nalazio se na l·~~kr!.Cu putcva ked {hllla~lljcg Higijenskog zavoda i Alipafiue d1.iHn~e. Usljed ccstiil ratuva stare Trgovistc jc prcpalo, a II IljCgOVOjblizini osoovan je novi grad Sarajevo. Znacaj z:u:c«lIog T!·gu\o'i~L.;l toliko ucmatan, da se Sarajevo jc srnau-a novim gradom kojl je za \11·10kratko vrjjeme POSI:lO izraaito orijoutnlnomuslimauski grad."

POSTANAK SARAJEVA
. '['l"ijc dolaska Osmanlija, na pod 1"1Icju cl;J;na~lljeg Sarajeva nije se blo razvio nijednn veci tl'g, a kamcli grad. Kada su Turci - Osruanljjc osvcjili to podrurje srcdiuom XV stoljeca, zatekli su dosta OpU5tO~enog? usljed stalnih medcscbnih sukoba clomadih feudal aca. ee kasni-

l ~
§

M. DIDif. ZemUc Hereega s-. Save. Beograd In:H, GJ:J.SSlu"l-u IS2. H. Sabanovic. J\r;\ji'te Isa-bcga I.~ha"o v ifa, Zbirui k.,11.:1liI.flrs"i »npis iz 1455. godine, S.lf~ie'tlO 1mB. d,1ljc Kraji~le. H. $ah,,-(\o\'i~, PD."ltanak S:.r.yeva SLr. 76.

n~~~~~~~.i5:S~~~: ...

II 1 I ..

C. Tru1H.:lk.l, Tursk.o.~lmjet1skl

~·,ajI9Go. ~~~~~i.~j;:~[~;~~fM:~j~~tDr6.

~~~i'~J~~$?~~t~~)~,\~:,lr~~e~i~~I~in~~deL
yaul,~I;,ri),

~pornEllid

dubn)WLr"C urhivc, S:uilj~I'O 19I I

TIl No 0·70. Oplirni

D. Kovalevic.Kojit, VI";'!.,hkil na:scljn M~dnj(1VjekQWne bQ~n.skc (tTl",,!:", Sarajevo 19i1t su. 77-78. N. ~il1a ... l, N e t.i nevi pndaci [z ranjje i5wr~(" S.m~e\la pod Tureima, i rrt:lJ:lecl. SarnJCYo 1953, S'tr. 69,

24 .

25

jih s,ukobil sa TUlT,ima. r:'ajst~riji osm~llski popisi douose popisc pustih sela, cr-gowl • rnezrt, kOJl pnkazuju Opseg pustnsenja i razaranje. Osvojcun podrucja, popisana 1'155. godille slabo su naseljena i u njim a nerna ni pravnih ni vjerskih institucija, a dona scla clrhIi su stari gO!ipo~a_Ti Pavlo_vi6, Podru~e vrbbosue u pcpisu ie 1155, godine Osmanltie su naz.ivali Vilajet Hodidjed i Vilajct Saraj-ovasi-Sara, jevsko po'je. , ~Iajc~ 1~,:,~i{.Ued, dohi~jc lme po is[Qinl(;:nu~l,gradu u fupi Vdlbosni, a, Vll:uc~, Sar:tJ-ov~SI ~~ saraJu {dv?nJJ kOJI Je r~digao lsa~b(~g Ish~kov.t ~l~ J:Je~ql ob.illl MIIJ;1Cke, na ~lst!'lku" U vilajetuHcdidjnd grxline J 4:>:l. upl.s"no JC preko S.o naseljcmh mjcsta, ali 11!IC uprsano mjesto p~~ im~nom Vrhbosua. Upisan]e !i11:dJ~Qvjekovt.li trg'TIII'nik odnosuo I rgo\llst<l sa svcga 5~1stalnn uastaujeuih (lom,,6I1SlaVil}0J0 Ali ipak, ~o brcju kuca a i po prihodima, bio je ~l~jvik naseljen U oviru krajevinra, USpOslHvijanjem osmanske vlasu, broj sranovnistva se postcpeno povedavao, Sm sc vidi vee iz prvog popisa Bosanskog sandfaka, a!1jo~ l1\:ij~~.ie tu slab? lla,';e.!jcllo po~lruC:je. Ti-g TO.mik. IJ ojoj ncposrcdnoj blizini f_e uastau Sarajevo godiuc 14GB. brojao jc svcga 75 knca, o~ lojihjc pel bilo muslimanskilt." Analizirajuci rndove V. Skarica, II. Kn3.cvUiikovit-a kac i osmanske izvore, kuji nisu hili dostupui I)\.oj dvojici istaknutih historicara, H. SabanO\licjc -tcaac de novih saznnuja i utvrdic gdje:'i.e tarnn nala7.110srednjovjcknvno nasclje Vrhbosna i prcstcr n a 'k.omc ~ kasnije biti izgradcno Sarajevo. Vrhbosua, ndnosnu St..1!'''' val"O~·kako ~r.0ji u Vakufnami lsa-bcga lshakovica, l1aj\'a~nijem izvoru za izucavauje nnstanka Sarajeva, odn.oS~lOSlam Trgovsrc kako to u najstarijcm popisu ovog po~ruga z~plsano .. nalazil n Sf" pokra] potoka Ku~cvo, g[~jeje bila raskrsnica ViSe vafuih pureva, a to je mjesln gdje je danas Ali-pafina dz:unija i Hig-ijenski zavud. Ptostrn- JlI\ kame (,e biti j-,:gr.~del'l buduf cenuuBusal ~skog sandzaka i7"glcdao.it: 0"\,<11:.0: II;{ d3.na~njlJ:i RcmJbasi pre, 1113 Rascar~Ui nal"1.ilo se sll':d1uovjcku\ino seio Br'Od;_ll' okolo kqjeg su bile zil-arnc :tern sLallm!J't.ika tog sda, Nckoliko pu((;va pl-okn:ilo je kroz to selol kao i glavni dlUm koji je iSao iza sarajc\'slog polja, prolazio kmz_ s''C(.h~iovjekovnlJ vams Trgo ...i~tc i du hzio do Ba~la r~ije. N.1 glavlloj (ar~til, L::Ikorlt: se ll;;la:z;ilQ rask.rUc pUlevajos iz srcflnjo:.·g vijek:i. S glavnog tlruma, koji je iilemic-an sa dal1:l~,~om TIlovom ulil:;l)m. odV'~i.110 51::nekoliko pl.llCVa PI'efll."l Aelilll~ Puh ...... ici. Ko:ievo, l Nahol-evo. Bjdavc R.lclonjt:, Radilovice i druga.Jedalljc ,'odiC) sa

Ue

'ugozapacla do Mj~ac~ nie 5irok.1~u i,Bislrik, Llr.uf,ripreko ~o\!~b ~ {,rawik..1. prcma svjeroistoku u selc Biosko. To JC' tukozvani BIOSkl L Tn:Ci je i~10 krce Kmcule i selo Brodac pa preko Alfakovca 11;\ kozij-u UJPfijU i dalje I~a istck. Sa istoi:llc. sLr~l1cpl"e!az.:1, (breda) pn~: to Milj;;lda:., po. rome Je sclo nrud~iC .dobile nne, ..'!alazlh su s~ seoski mlinovi, it iza '!Jill prema Bendbasi :Zlrat~lo zeruljisre ~1.allovlllk3 :)CIa, wje im jc Isa-bcg oU'!.zcu a ~ zamJ,~nu lIT! dao. zeIld~1I u sc~u 1Iranti('~Hrnsllka. Dana~IIJI Vratnik, k.OJIse u rzvort ITIl) XV stolJcca spo~ minje pod imcnom Bramik, nije bic uascljen do dolaska O~maIJIUa, kac nl say prosror odade pa do sela Hvaletici (dauas I_."'a.leiici), kcji se spomilljc 14:i5, godil\c, U I:? v,rijcmc. i J3.akije su pre.tslavJjal~ p1.~S!~ mezru. SjC\'CHIO od Ba.§.:o:,arSljC]Val'O~~ llill;mla SU,s.c s~la R;uhluv!t_i ~ Radon]c, zatim od sredinc XVI _!iIolJeCa pO,Zonal! .s~ I Bu~a~ovl(-1 I Bardakriije. Na zapadu su s prcstirala sera RIIIl'w! (Bjelnve} 1 Ko~c,",o, Pl'oSlOr izmedu Miljadoc. Bioslmg puta i atara scla sjcveruo I)d glavlIog druma'I?n::Lslavlj~o je .dral~le ~em!je ~lal,l("'nika .sela ~rodc~. se J462. godine spcmmju Iukaliteti Hk:b SoehslC, VI'U, Pndine (vJt:rovatno Curlit:a brijeg), zatim ch'ije mczrc jedna u hliaini Pnclina, a druga izmcdu nun-a sela Raelonje i atara sclu Rndilnvir'i. lz kasnijih izvcru vidi se da jc Mahala s:,\ri\i'iI Ismaila sp a dnla II pnsjcdc stanovnika sela Broden. Na lijevoj uh<tlt Miljarke u XV ~loUl:fu spomiuju se ~liJcde{i Jollalircu: 11<1 "llebeviru Brus i Skaklliii tc Kcmorin i Bilavira na njcgovim nigirn padinnmnv jos iz ~rcdlljc-g: vijeka dmiraju lckalivcti "Iuplik uz Miljacku, prekn put" sela 1311)(](::1. zatim l lrhl, l lrvuriu i Blsrik. Od Toplika do Carcve d1am~i(; bile jc Zil-JUlO zelll~iisl(; koje jt' kasuije pripalo Isa-bcgovcru v akufu i prctvorenri 1.1 \,ofll_j:lk, Nih;, na lijt!vr~j obali Miljacke, nn prostcru danasnjc Skemlcrijc, sve de kraja XV SI.Olje61 prosrirnlo se ah-atnu Zell1tii~le kcje jc kasnije kupio bosanski sandblbeg Skemlcr-paea i nn njemu sab'Tadio svoje 'lUrlU;:'UiIlC, Svi relevantni hismrtjsk,i izvOl; ukilzuju da se Star" Varo~, odnosno T1'gO\'i~tc nalllziin pkC)glavllog Jmma kl-aj PlJwkn Ko,~e o, Godi... llC 1162, na lom PlllSl0ru llahl1.ilo Sf" 7:emlji~tc "Slaw lIJW)f' krljP;; "flla.lilo k 7njesl~ k(}j~ se, zorN TllroJ, a fJfos{iml(l Sf. do Miljar,J.p, wli711 pa.rcela lagorica, bIllu, Stare Wi.TQli, 1m MerlltpitJniul. i Ni.sjllliJlh;u. PrOof/ar S obje SilTanej)(Jloktl KoleT o Jrri 7ljeg(}tIom 'woku f': Miljacku. prl'lstavijrJio jt f.aJiJJ UTat,w umljiSte ~oip Sf sjugorl.lJ)l)_riru! lTune jln:JJliralo lid 1Il1Ak-ima7lja s .Rala':alia ~1!a 8ogcmmlfl, a om wpada j(' gra.niril(J QI kr5ilt7l-Sl'im grublJfm. Ona _)e tada sporiaiQ 1t JM.~jf(le Isa-btgoM tmkufu"'.''! ~i~le 1~6R, na i~tnm proslmu ~Jominjc 51::'Jedau lijluk it S~aTD1nTrgrltliltu, ki)_Ji jP trlliu pripa-

"nJ

10 I-I. Silbauovlc, Kr:ul~lC5lr, 14,. II Ist:'1nbul, BcI~diye kUlUph;wt:si,

TO No

O·i6,

MI',

81.

25

27

Nisputnica, Sosica. lagIJnca, remijitle ~llk Bclld. li'nlija ~ltkog Bosfana, umijiIte ttlpu!Ltf1og uinograda. zemlfi.w tlflkih mahaJu i dr: Km:JrmXV eo':it!lia .spolllinJt 51: i. Gorico. kno uramo znnlj1Jtt hajt je tada tmJIo u roOF'''''''
Sktmdt.r-ptili7la
'!'akUfil,

dOD mlkufu Isa-begooe l~kiX. a (snswjao Sil) ad dvt.Jr. njil'i!7' S!arOIll, Twwi.{1u, s o"j~ snnne pl1.k Kri8iPt.I~ rifivt, pOTfd kritlinskog grobljtt i njiw pn imf'nU Barr: u1l.(ld Autt BaJaballtl, Bogli1l-()lJ(}g :;i1¥U"" Cifluk Balabanovcg 51na Alije takode sc n~~lio lJ TrgQVl~lU a sastcjao sc ". "00 baItint: 7I,apu!um~ od k.r!tonill11. po 11/1e1nJ.Ul.J.:ltftf'.I~ • "U jlr!inompapirl4VllH:IL/r,: iz 967/1569. gr;diut' I1tli)dde Sf! pOjjedi Jsa-~IJ0110g nokufa kiJjj, su bili i.tdali u zalwp (1Ilu.kn.la) rl mtdu njimtl /Jun:ela. lih z:u Stare Zamje" fljiv4 Kf)~~etJ() satm)1n Sarajl'im. Medufnt.l"ica. U Vllto.§iJtt.

sarajevo. ~s:aray.ovasi

"I,

nm(ll1nflll

Samjtt!t1

pa jc zbog toga Sar~jew) u .potctiru, pored rurskcg jli Saray :nau va no .11T~ovl.~te. d{)~ se II dubrovacdo srediue SlQ~~ javlja I~od lIY1en~m Vrhb~~: na. Oubr(} vl.~n~ te fila\' k.raJ~ kao 1 gtavno lJ1_JeStO u njemu, nosru fme maIe sredllJO\Jckovne varufi. _. NasHIIUlk Sar.1jeva dakle vezan je za dolazak psmalll\1<1:.a osnuve, buduee.g !ichera. glavllog grad~ Bosmskog saudfaka, kasnije pasaiukat postavlO je Isa-bcg ]sh:':lkoVl~.I~.. _. • lrne Sarajevo polife 0<1 naz.lVa SalaY:<'''<1SI, k.1~? .su Tum .naZ:l~ah cijclu zupu Vrhbosuu lad~ 5UJC (1~(jll1ltv.~? osvcjili. O~lba.clva~ljcm dIU og dijeln iz knnstrukcije "S,r,:m}n.to fbhe {Santy ovasl~ do!kIJ~ d~ lIit:t~a SARAJEVO. U II~irttl1ijim turskim izvorima ~<1r~lc\'o se naarva garay, a u zapaduim Vrhbosna odnosuo Vrh~osan.le. .• Najl'aLliji_i I i'ljI1W. iz",:or aa rll?UC.iWaIlJe nastanka SaraJevOl. 1 njcgO\'og 1111:1 . oJ" Je _VallJblama .h:1-III::g-~ h~la~OVI~~1 IZ 1462. god'llc godma se UZIII~3 kao godiua oSlIwp.nJil Stll·aJev~. U tom dokumeutu Sarajevo sc nazrva kasabom, a du bijerluu uasclje debito status kasabe hila je potrebnn da i rna d~am Uw i naseljc ~k(}10 rc dzamije, kao i Lrg tj_ postojaujc farsije i odrz ..vanje sc.dnllfllog pazamcg dana. Sin se li~t: gl"adC:\,IIl: djelamcsti !I::t p~)(hut"JIl rI~lIasnjcg Saraj_(;va 11I'Uc 1452. godilll.:,. moze. ~-=: Ix.:.(:~da .Ie_.w p~~I,I:-£IHl[ dvor (saraj) po korne te novo uaselje dnbiri nne i mesrlzl~_I kOJI ,Ie llodigao 1157. Isa-beg Ishakovic. Iz.jerlnog popisr vakufa iz 1570. b'U· dine. koji 51.:poaiva IIi!. stare deftere, vidi se di~ Isa-beg podigao je mesd¥irJ koji je formalno poklonio sultanu Meluuedu ]..., ih~ i koji je kasuije pnnvoren u d:iam~jul i koja je u biti hila drfavn a. IHIII~tc> ve(ina prvib dillmij<" podi'gnulih u Bosni, nastale su na inicijntivu dr£ave nclnosnc vladajueeg sulta,n~. OV"1 Ciju je ii',gradltju sigu,nlo inictrae BulL"!1IMchmed, dobila je naziv Careva dz;;unija. Njeni ~lu~jJcnici isplat:~v<I.nisu iz drfavnih pr-ihoda cd krseanske clzl:l'je (glavurin£!) II sarajcvskc] nahijL 19 Podizal'!ie prve diamije ua prnlrutju S a ~· jeva bio joe ..... rnultat oJ.miJljnlC drb:mle. tJollliJaJ, u.J/(r!Jlj~fle IlOjno(Zriml-

z..

jZ:VOli:ma sve

X':1

Vcc,im1. naprijcd spnmcmu.ih lnkaliret n nalazila 51! na rnd!1J~j.l1 mjesra kojl.: SC It 1s,.14hq{OV~i akufuami znvc SI:1II1 V.1m~, u pOplSU rz v L-1titt Starn Ti~(wiSIC II popisu iz I !ilj~). Val"O~islc. (10k. su ga Dubmvcani naaiv a li Vrhbosna ..Starn v nm~j~ pmpaln, a u l~el'lqj hlizillijc os-

u
h I~

Istanbul.

Deledi)·e_ kll~lIl'hmu::si. TIJ, No, U-7u Jo. 38. P(tSL.,_nak S .. rnje • srr. 79, sa

hmro.38,
H, SabanQYil.

ld b.a.br:g 15hilko\·it bio jc: od l439, $:I malim prck.idilll;l (1.t_-43.14<11), kr.1ji~nJk skop~k("jg kr.lji!I_;J. i151. do Hflt godim: Isn.LII~gjl" lilo _saml1:lkli~g Bcsan.t.kog $ant!tal;i1, Iza vbe jc: o!L.wio niz 7.nllu1hin;\ U raaium InJe!5thn;t Oi;llHmskog C,~\'3. U Skr,lo-r.~ujc po(ligr.o .,-a:.. tn~l) medrcsu I in"'II'(-I. Nj~go"lm 'laclll~billawa na obnlama M~lackc zapoi'clojo:. zaprwo, nrbnuc fOl'mir;!lljf'S~t;tieva. n H, ~rl.b~uol'ic. 'o.,.ij!! nil-"Ulrlj~ vakulnamc II BO:"11I. OF lUI 051, Sarajevo, l!)52. P II lsUl1lJu~ aHA, MMD br-. 625 suo. 689. II "- 1[Mld'-it,O £OI"fnir:'il1ju ncl.ih gtiJdd ..th l1aselj.l U Bosni II XVI V!J!!i:lI. rOF XXVfl9i5, SrLliti!'\'U-, 1fJ77. ~lr. I~n.

oo

28

20

tli.itralivnim. kOlnltllikn.c1fJ11.im, .ilratf'gijski7n~ jJrilJrni7li?n i drugim drl.ar,~ tlim ilotnbama . Prijc1462. godi ue nastac jc i jedan leg koji se spomi.lUc u \/;1 kufnami Isa-bcga Ishakcvka. a koji Sc nalaziu la~no nu lJ.<1Ka1·siji djejc g bil a raskrsnica pUleva. Prostor na kome cc biri izgradenc Sarajevo, bio jc vcoma rovo[jan za izgraduju ovog naselja. U prvoJTl redu, su bili razvijeni geopoliLitki i hidro~fski uslovi. U ncposredncj blizill i novoasnovanog grada posrojalo JC i srednjovjekcvnn naselje Vrhbosna. Osim to!;"", til je vee bio pcdignut SI'II"<Lj o upravuo sje:;di~tc no~og vilajcl~. ~ Mjesto koje je Isa-bcg lshakovic izahrao za podizan]e svcjih zaduzbina, kcje su oznacile pcdizanjc jedncg uovog naselja crijentalno-ruuslimanskog tipa, bilo je zcmlji~le stanovuika srcdojovjekovncg scla Brodca. On je tu zcmlju izuzeo od stanovnika, it zauzvrat im je dao zemlji~le u sclu l lrandc-Hrasuica. U popisu Bosanskog saudfaka i:t.. 1489. godine, pise: "1iJ1#OrijU Sl1.mjn.1a bU(/. J~de jrJcln U?nlJfl d.fuma (1U'vjemilu1) ,5~laprj ~ml'1tu BnllirJ.(:. pu je pokij'fj IS/J~!Jpg lu. lrit"lfo"lju, Ul.f'() od p()menu,tll~, rt~ura: wag lal!:u lJ.{Ij~ JtlfaJ.1"?Q Jm~':la(l1uj7n du 'i~,,!(j~f If.~f.I: a diaumna Jf! u-wm}nt'll. lL'1Il1jl.t JJ() J1JU'uu Hrmlilf,.Da Jt: S:'lI"3JCvo nastalc II;) teritoriji sredltiovjckovnOl? scla Brudca, te da je LO novi pl'-III~ ski nsnovan gmd, pokazuje nam I zabiljdka iz oel"tcni 17..1528. gcdi111.:. Ttl sc ka-LC da je u okviru p()~jeda stanovnlkn seta Brodca spadala i Mahala ~IH ..~t:i1lsruaita kc]a se naiaxiln nn B:.u~i:;~lTI hdjcf,ru: "M,~IUila mesdilda sarala I~imail(J.. !ldtlr.$f1ta jll-in/va t, kajr"lJse kak dll v.mljt! 11.fJ P iaJji1n(J. .iU.it! luLSlrWW slanotm.ir.i spcml'1m.te malwl, t}rill(ull~ill.imk'IJjt.. poltajnog lsa~bl!g(/. i da mldeTJelijn. (uprufJiltl,_j -uakufa) trazi od sta1/.Oll1/.ikn lP me/tau wkup1lintl, (mukatu). Katl jf 11,1Jrien·uvida) fJoilamio se jamo da Sf' 'IF.I11-Ue/wjt! SlL nasumili slOllotmici. Sp'mlf'J~'UIf. m.altl1le bile lP.tnl.J~ dllLlra sela PrJ imenu Bro(lll(' i da ,l"U 01le 1.. doba 1mN.ojnog [SIl,-u(lga :tar'JjJ!1~i!!t,e .1(1 711)ll.t10m Irojeje tJOlW,llo pr)(l i7l!t'lU)lIJ, Krly-Im.um (sflo.sld lrg)." "Bw11u'ii daje jasn« du}e la U1f1tja odlfldt>1lJA til Sph.:irli;r (:sla:llotmike Ie}urra) Sarajer1u i du (mi (J lui'll!! jol fJGsjf?dujlt katiij!ike 'l'PJliifle, uni! i[ewe, wog toga ji' ()sla1lljnw tin la urmh"l but/; $p()menutfil sununmika fe/uTa, ka.ko jt i rio soda bilo ." rt Naverlene zabiljeske ukazuju da se u slllGtju nastanka Sarajeva radi c podizanju sasvim lHlV"Og grad a koga je utemeljio [sa-beg lshakovic nil zem lji srunovnika scla Brodra. NjcgO\,j III aadutb! nam a nil ubalama Miljackc zanocelo je zapravo, urbane Iormiranje Sarajevo.
.,tIj (I)

Prvo musfirnanskc naselje nasralo je ukulc Carcvc dfamije pl'ijc 1462. godine. Drugo na selje 113 pcdrutju Sarnjeva. oduosuc prve gl"ade~im:.~ knjll11~ p~s[Oje pisani rlnkumcnti, lla.slaLoje na Rtcn-t..lba~i na tcnLDrUI sredujuvjckovuog seta Brodca. Tuje tsa-bcg Ishakovid podig-<lo tekiju koja sc. sastcjala ".: .. 011 In ~If{~,jn{"If'~~(ajr,eti'Jwg og:a~ j (If'tlog dvori1til. (harnn! I (ITtn/~ 110JO) fTf.ba J Ul .:'i1J1Jg_a. ZIlJ011~ u·oilkuJ}o Jt..J tlJllidtal) s ton da slu!1 koo teklJu (Winy) I k~te SZT(JmaSuml tl!t~lnilalll11lf.~nji su uCcnid, jeffidi, rallllr.l! putujo--tlanYf'rnicj." k

soo

1/:l.;'i~j

Cf,lU'lJU

rtla,mija

~
21

hctO:;!.r.131_ Istanbul. DBA. TO No ~4; H. ~ab.'Jlovil. PD5t;in:l~ S;\1"lljev:I, Istanbul, BBA lTl No 57: H. S"ImlHwir'. ?O:>t:1I1-:"i1;,-:l:fajc"';I,

su. 86.

51f.

86_

"(Dourolv01") jf lilkodf podigau mool 1m. rijl'.t./ MiljfU:ki i (oo'miio) da za. lIjegO'UfJodrin1JOlIjfl: slrtli pellw!sl ar.fina (l.f7nljiSl4) S i)/m kraja m~st,fLs go!'Tljt i dQnie stra1U' lIjl'gOlll'. i lllvj;.sl(lO ga (most) rmimll lalji if! Iftl'kl) 11dega prolfniti. haG (Jra'r.10lJalj(l'TI-'til !P71jolu WS111li.itUl1/{Jk'if' koo lllJljelnU :tJldtJ·fi bir~ttkoja it do ujjf~'alrajati ..... 31

30

Za odrfavanje svojih zaduzbina uvakufio je ud svojih pravih mulkovnih posjeda slijedcoe: Sve mlinovc koji sc ualaze pcd jeduim k1'Ovom ijeduu rnezru iza navedenih mlinova koja sc nalaai u spomelluLOrn selu: bauju i vodu za njcll~ pctrebe i ostatak vcde ad banje, One tekucc vodc kcjaje dovedeua; 1 han i duraue koji su sagradeni u njemu jselu)." 'Vakufnama Isa-bega Ishakovica pokazuje dobre csnove planirane urbanizacije gl'ada. Pored tekije, oknlo kcjc se pocelo formirati novo uaselje, podizanjem hana, odnosuo karavausaraja sa mnogim duranlma postavio i osnove privrcclnog centra, a mOSIOm omogucio I)O~ vezivanjc najstarijeg naselja okolo Careve d7.amijt;: sa novim privreduim (CHITOnl na drugoj obali. A izgradnja vodovoda i bamama, govorl da je Sarajevo jos 1462. g~(HIlC::imido ~wc~j<1. kupatila kada su so u Evropi, a i mnogo godiua kasn ~e I:.tll>ali u lavcru U osnivanju Sarajcva, kno i neki ) dmgih gradova u Bosni znalajnu ulogu odigrali su dervisi i I~jil,o,,(.~odabrauc starjesine -ahije." Dervisi $U ucestvovaii i u prethoduicama osmunlijske vcjske i na po~ godnim mjestima su osnivali zaviju (td.iju). Merlu prvim gradeviuama podginutim u Sarajcvu hilaje tekija .. Z.. vije su .sllll.ik kao prenoa Clsta i gosrinjaci za pUI nike. Stjll, odnosuo dlTVi~, dobivao je od vtadura komad zernl]e 11;1. kome hi osuivac tckjju, OhradL~iUl~i dobivcnu zemlju dervisi su podm irivali lIDSKOV(':odd:a.\'.1I~ia It: kije. Obairoru cia SU stancvnici zilvije i zernUista okolo I~je hili oslnbudcni pnrez;}. ujihov broj se naglc povceavao rako ria hi 1l0VOOSI10Van;} tckija postala centar Ilovog nasclja. Najran~je podigruna tekija na podl'U('jll Sarajeva nalazila sc n;Ij\~.el"OvatnUt; ked danas\~e Ali-pasinc dfami]e. Tu je prolazio drum kOJI Sf: zvao Gazifer 'tofu-Put hercja, te se po njemu tckija zvala Gaxiler; Pcdigno ju je ncki Hasan-beg, i osim dVH nLS;U1J ko]a su kasnUc IJrenesena u harem Ali-pagine d~amUc. ncma nikakvih drug-ill osunaka od nve gradevine. Druga tekija pori cglllJl.a na podl"lJ~ju Sarajcva]e spomenuta tekija Isa-bcga Isha kovica na Bendbasi. Za ujcno odrfavanje lsa-bcg je uvakufio, pored hamama, mlinm'II i du6na i mnogobrojlla zcmJji~l<'l
!3 :.t

u Sarajevo i okcllni. Obje eve r:dije_. k~~. i drugc kcje su kasuije podiZOInC Sarajevl:l. gradenc SUna periferiji a nc u centro grada. u Sarajevo SC 0 os.rna.llskorn pcriodu dijelilo na dva nsncvna urbana dijela: die stanbenih cetvrti-mahala i dio ptivred nc djelatnosri grada. koncentriran u ~aritii, lUejc temelje postavio Isa-bcg Ishakovic, a kasruje svcjim monumentalnim djelom razvio Gazi-Husrevbeg. Prije 11~~. godi.He nil; dan3snjoj_ Bascarl!ji postojao je jcdan trg koji je u .to vr!le~e bio vafna ':itsknnlca puteva. Na t?~l u-gu_lsa-~g je polofio temelje novom privredncm centru (lar~I;JI) podizanjem hnna (karllvansaraja) i brcjnih ducana okolo hana. ~~Zidinc DvOg hana oCuvale su se do danas. To je inace najstari]i ocuvani gradevinski objekat stnrog Saraj~a. Ovaj han sluzio je nc samo kao karavansara], uego i kao prvi sarajevski bezistan. Okolo njcgovog glavuog ulaza formirala se ca I'~Ua bazerdfaua (profesionalni upovci) j to je jcdna od najstarijih cal'sija u Sarajevo. Na zapadno] su-ani bana fcrmirala se cad.ija kazaza, a $3 ~jcl/cml;! strane bio je pIli na komc fc kasuije nastati cal'~ija sedlara i sarara (danasnja ulica SaI.\6). Ovaj trag. na "orne se pocel<ll.Iormirati GlTs!ia. a koji jc najvjerovautije posrojao 00 rauijc, pretVOl'l1t sc II ueku vrstu c.;,rr~ije i prozvao se Ba~6llsUom (glavna, cenrralua car§!ia).~ ~ hlizini spomenutog ugu nalazilo sc i prvo krscansko naselje Gcrnja Varo~. U turskom V,\TO.~ (madarski naziv) ClIl<lci nu cetvrt m-io jeutalno-muslimauskog grada 11 kome stanuju kr~tani. Ova V,m)~. ~dno~mo G~l'IJja ~arl$ razficita jc o~ na~edenc Stare Varosi, zatecene na zapaducj :<>\1,'1111, na mjcstu kasnije Ali-pasiue JialllUe. Grad se 511"1011 centra prema periferiji dLlZ: vih drumova: 0 o I. Drum B:d~aJ"s.ija-Si lY)ka~a i njegov nastavak u Bioskom putu do Visegradske kapije. 2_ Put 0<1.BaU31"~ije uz Sagl"lHije na Budako 'vi(e i dalje prema CnlOIUlL 3. ~i~:;;\'o~:.sravak 1.
~t

Rioskog puta,

kasnije

Cemalusa

a dallas

H. Sab:mol'iC.Vakufnama, sir. 1;·18. Vade deto'i~a ~ejho .... I'la:z:i\laleSII se i.llhijarn;l. i j~ hio I'i'k dru~t'{L"ml.Ol·!l;anil~dja m:gu VJe1"s~~ rc(1. 0 fl~IU:un:l I' 13g~~ Iliipisao Ibn ik,mL"l . Ah~;' gr:adi 1'!1\1S.,,\[irh;mu I f<llUlm drugu!! >it\ Irllna Njegovi'l sabratil 7~r~Ivot I nak()11 p"f'odnevnll: molilvc pred:0u m1l svoj1l l~liedllith l;rl':Jd~1. Tim rmvcem.s.e kllp~Jjc Yoce, hl'mHl ~~Hillt' Sl~·a't"ineophulitlc za tiliOl 11 11I1I~ilr.l'h.lnl. Ako Wk(Hll dilHa pri.pe lick! put.nik oni mil tbjn 5mjl~t.y"... 0 tome ville vid. H. Inf1ldik. o.-;manskn Cal'stvO, Beograd. 197-1. sU'. 20~·213.

od Husl''Cv-begove b;:u~je kroz Felli Lvanmu prt"1ll3 Ko.sevu I Nahotevll. 5. PUt?d sl<\Te.~lkc .~.hlivanuSe odv;ua se na zapad j \lodi pl'cko BanJ~kog bl"l.Jcga J Cebluk prema KoSt.'"V5kom bl·du.:!?
:
:r'I

H. S:-r.~~no i~", VlrkllrJl,<lIlW, Sir. 18-19 ....

6z~r;5·,s!r~t~~~klZ~~js~;.J4~.njego't'

1'1.. Bl:Jtl.~. S~~" 3llr:lje\'ska br!ijajuler,

d-I.nas i SI"II.J"

....

s.'l"iIjlNo.

1969. Slr.I'I. u 15 i 16 vijeku.

lel·iLOrij.'lh,i mzvilak

32

33

Osuivaeje Sarnjeva i podizanje navede u ih ubjckata okolo kojih su sc pocela fcrmirau prva naselja, dogodilo se p.-ijc propasu Bosanskog kraljcvstva (1-163). Kada je Sosna definirivuo pala pod nsruansku vlast 1463. godiue, njcna teritcrija je preLvorena u zaseh.an sal~~jzak. a sj~d.i~t~ novoosnovancg Bo:-ansk?g ~lIdiaka p,ostalo Je SaraJevo. 11, ~lJ1je01ca poscbno Je povcljnc uucala na r~zvql giada. Prvi objekat koji je podiguut neposrednc pus1tic propasti Bosun~kog kraljevstva, bio jc ruesdfid Mehmed-bega Minetovira prvog Sosanskog sandfakbcga (14fi3-1·164). Mesdfid se nala~i(). po prilici 11a mjestu gdje je danas apotcka Bosna. Okolo mcsdfirla Iormlrana je Mahala Mchmcd-bega. Mi!le~avi~a, ~ja se prvi put :)roll~.i.,je~Il~ol?i4 5U iz 148.5, godillc, Mcgrl:i.ILiJe kasnije prervoren 1I dzam!..1u kOJaJ~ LZgarjela u potaru 1879. godinc. . SlijcdcCi poznati objekti podignuti U Sarajevu xu zndu i.hi tit:" bnsansk()g :);tTldhkbcga Ili1li-hcga Malkocevicn (14.75-111.0), u v.rU~me kada jc h.io. 1I;1.p.olo7.;~ju bQ&~l~"kog,sant!zilkne$a, (~Il.le nuBI!i.tn: ku u J;'m:J~IlJoJ ulici Balibeguvici podigao mesclfid, z(;Bsku lJ,iIl_lU I most preko ~rls(t'll:kog pornka. 0 ovirn objeklim(l IIl..'m~ )11H.hII<lkH ..U pristupucniru izvoi-ima svc do XVI stoljeca. Medurim, ovo I''JC usamljcn s;Iu~~j. Ima vioc- p,rill1je.ra da .der~~ri 1112 bi!_iezc p~je(line objektc ia Ito SC 1..11"da S\J hili pOdl~l1UU pnJe lIcgo $ POPIS::lIl(1cdrcdeno podrufjc. Pozuatoje naprimjer d<l.ieJahji.\-pa~ina d~a,~ij<l. i mahala okolc ltie uastala 1482/83, ali ana IIlJt': Ur~sanOiu POYIlSU IZ l489. godlne ... ego tek u popis~ iz U516. god.illc. U navedcnom p~pisu iz 1489. nijc ubiljde.na III Sken~er-p~ll~a malmla II~ Kovacima, premda je do log vrumena vet hila formirana, kao III mah;;,l.a lsa-begcvc zavije i tsa-begovc rnah a lc, kcje su do Log vremena SIgumo bile formir~n.c.. . ' ... ~ ,," U drugoj pOIOVlf1l XV stoljeca Sarajevo se ~ml? 1 od .Bas('~I~!le duf d<lni\~l"ue alice Branilaca grada Na tom r01iluC'JIJ podigao JC .zaduzhinc bcsauski salJdiakbeg Ajas-beg (1470-'475 i. I~76.1 <177),.1LO mesdfid na mjestu daoils."jcg hotela Ci:n.ll~al: okolo ~oJc~ sc rormu:ala istoimena mahala. zatnn mektcb bliaini mesdfida I hamam. loll ll(.1t-;:aVJl"~Csv?jih 7,1l?U1.bin;~ Aja.!i-begje zavjdtw ni~ dUl"Jlla~k.oJi Sl~ s_e lIa~a7.lh U n:le~ovoJ rnahali, p",hod od hamama u!Jedl1l' kueu I du calle Isprc::d "p:!.-fH gooinlC i'(:1pndizlt'!ia ~lavedenil,l z<\(ttl~l~imt Snf?j.cvoje ,l,lde.. sila velika nes.rcta. Ti..: godille 0 4~?), Il: J<lJcaJe .~~o~ J~dan o}rt:d .. w vqj:.ke pod v.oclStvOII\ Vuka Br.Lllkovl<:::I.. Pel.nl Doqp ~ Ladlsl?t.\I:l :tger~
IJ

vantia i tom priiikom Sarajevo Jc ~P~!iCIiO i oplj(l~k~1II0. Nema lU)~at..1:kakakVLIje .§teL.ug~a(~ PI'C~ITHO. I ce prctposravlja da su se posr]c~ dice cvcg upad a JO.!l ougu o~cf.a.lc. ._ I'osljjc 1480. nema. podutaka 0 u.l·ltano~ raz\'oJu Sarajeva do 1485, godinc, Iz te gudine S.1WvaO sCJc pOpLS Bosanskog sandzaka, u kame se natazi i popis Sarajeva. kcje je spadalo u lias bosanskog 'iWrl~kbcg'3 sa pl~iI,adom ad 15.744 akce." U OVOIDdcfteru stanuvlIiILVD Sarajcva UpIS~1Il0jl:.1I tri skupinc: 1. Dzemat muslimana 42 kuce. 2. D.krn<lL krric3na 103 kuoe 3. Dfcmat J)ubrnvr:anil 8 kuca 1J uavcdeoorn popisu n;gbtdrana SIL i rr! scla koja kasnije uti U sastav gradske rcritorijc. To su: sclo Brudac, selo K05CVO i selo Radilovici. jcdan clio sela Brcdac nduzcnjc J sa-Ill.:g IUt:~:,'uvim "OO1I)\'llidrnn cla hi dobio PI'OSlrH' ,,",<1. i.-;gnldllju lIovn~ grada. Godino 1.485. lIVO selo je imalc 7 kl"sC:.mskib i .3 rnuslirnnnskc kuce. Selo Kojevn brojalojc 32 h~'IIl~kc, 2,] m\lslirnans~l1 kutu u kojima i ri lu::01.~l1jenih clanova .. selc Radilovici S krs';: a nskih i 7 muslimauskif kuca_ Ovo selo je bilo l<1j'dUc~elln timare, a prostimlo sc u sjcvcrozapudnom dijelu Sarajeva prcma Budakovicirna i Bardakcijama. Slijcdeci saruvani izvor kqji pmi'.a podatke u razvcju Sarajeva _jc detaljni pup is Bosanskog saudfaka iz 14H!)_godine." Za sarnu cctiri godine, kollko jc proteklu eel prerhodnog' pcpisa, grad se toliko raa~iQ. da se broj rnuslimauskog stanovnistva 51;.01'0 udvosrrucio. Sarajevo JC ! U OVOm pcplsu IIkl~ikno u has sandzakbcga Bosanskog sandsaka ~ersi paz::11Saray-Sam [rg Sarajevo. Stanovnistvc grada upisauo je urn skupine (dfemata): Ozcmal musfimana, Dkl'llat kcl{aHa i Dkmat Dubruvcaua. U o~"\'iru Dzemata muslimnna ubiljezene su tri m a hale: Mah a la ~1.\'II?g, Imam .. lnj":~lle dfamije, to jcsi mahala okolo Oareve dZ3miJe, I.:OJ3JC 1489. godinc br()JlI.la ~S ll1t1slimallskih kuca, zntim Mahala Mchmed~bcga Minctovka sa 11 muslimauskih kuca i Mahala Ajasbcgovog mesdfida sa 40 muslirnauskih kuca. D~cnl;u kl"~fall:1(n:2cmlt'iLr-l gcl1cl':\lI) hnJjao jc 89 k:r~(:i~lIskih ku(Ca, osanl Ilc:;uzenjellih, SC.~1 udovica, pet bahina i dva Ilcofenjena
II

ce

28 H, !iab:wovic, I>tr.34·.,35.

Ovijr. I~:tis[arije l'akum'J.mc

Hosw.. POF

TIII95l,

Sal1'jcvo,

1952.

lSI Th:tl!oc}'-SLlm"y. l'r"\'jll~' (bill1l)'l'l1e, J!mclOl i vJr~J§' 1~I1G, ~Ir, 12(j~ v. Sbl:~", .sl1.r~jc\'{) i IlJeguv,l okollnJ XI 'll.lLrQ-ug1'u"'S.k~ QkUP;U."IJ!:, S~r~evo 1937.• Rr. 'H, ~ bti!.nbul. BBi\ TD. No, 18,0[5 hr, 51, I Ist'llllm.l. BRA m, No, 24, OIS br. fi2.

.Jfl·{,\l

i:J naJ~mrij~h

"l'150~l527), Zag"reb VLllmen.' do

34

35

reusfirnana. Najveci d_iokr~ns.kog Stanov,ni!tvil sta.nova~je 11 'yarns). Medutim, ovoliki brcj krUansklh it.u(;a uptsan 1489. godine nUe rnogao bid skoncen loran same u Varo§i, iii je mozda ranije Varo§ zauaimala. ved pmstcr nego hoje to bio sJutaj kasnj]e." Dfemat Dubrovcana-Kolonija dubrovafkih trgovaca nalazila sc u 3tar~m cenrru grada, U cnom dijelu koji ,te se kasnije nazvau Latinluk Iii Frenkluk mahala a koja se prosurala nizvodno od Larinske ruprlje. Godine 1489. ova] dzcmar brcjao je sedam kUOL Podaci iz DVOg defiera pokazuju da se laTstin do LOg vremena znamo razvila. Nairne u lorn popisu upisano je preko dvadeset vtsta zanata Sto ukazu]e da 5C i broj ducana znatnc poveeac kao i brqj drugih zanatskib i lrgm'aUih objckiua: . " Pcpis iz 1489. godine ne ods!.lkava 11,~~k~.3Ja.11 .'a;r:vqJ Sa';lJev_a u to vrijeme. Nairne 11& osno v u nckih kasnjjih IZVOI-a kao 1 nekih drugih indi~k.U1ih Jl?dat~ka" zna SC cia se do k~ja XV. stoljeca razvilo jo~ nekoliko uaselja koja llISU dab u tom pOpISU. To JC U prvom redu uaselje na Curri~3 Iw!_jcgu, koje se prostirulo iznad \oaTOS] a tOl'mi~a• 10 sc okclo mesdfida, kasllUe dzamfje busanskng sandzakbega jubjapase (1482.. do poc~tka 1"~4, i od 5. d~en~b!" 1181 ...do decemh~ 1-496. godinc). OV3J mcsdfid sagradeu jc Il.LIJvJerovatl!lJ~ L'IM-2, .,':ml~· ) ne, jer je tc gcdine, lae:nije 28. scptembra dubrovacko vijece zakljucilo dajallja.bch'lJ "... quj eu IItl!l:achu,.! ill Vlrr(:hhoss!l-Il.ia" pus.alju ua dar staklo ko}e IlIUje bilo poirebno aa graduju njegove 'ladnibitlc.l!.~ defteru sc ovo nasclje B~ spo~inje vjerovalllo zbog toga ~IO se ntJc do tog vremena dovcljno ta7.vl.~Q. a b~ JOb.ilo ~talus zasetm~ ma~mle. d j ahja-pasa je pored ave dZ3~mJc, podlga.oJo~Jl!da.1'l. mesdfid, ali udtugom kra]u grada Il Komatinu. Osolc IIJCga [arm 11'31;'1 SoC!milhali1 koja so prvi puta spominjc 1528. godiuc. . .. U defteru iz 1189. godine ucma podataka III 0 naselju iznad Kovata, premda SC do tog '\ITClneml_ ru formiralc naselje. N'.lirT1C~osanb ski sandsakbeg Skendcr-pasa kqJi je U tri na~l-a ta upravljao Bosncm, ito: od kraja 1477. godine do [jeta 1~80., zatun od .22. aug:uSl3 I ~8.~. do marta 1490., te treci put od probeCa 1199. go(lmc dOJllna b.O:), godinc .. podi~ao je .fJlcsd,;id O~Qlo ~ojeg l'ta...;;ta.I .. jcdna .od saraJev; skih mahala, On Je kr()Z ovaj iraJ li'Ii':n~Je prcko Vl"aLlllk~, .~Iot':eI Mlif)a~ pl'OVeDjedan nJkilY Mo:§i:ani.ce, ~ime.Je z.niUno. dop.I"IIl~COUI'· banom raz\'ilku c~iclog kraja iznad Kova~a I nil. VI'<ltlllku, Jer na lorn

1~

..........trUl'ju jje bile d~~oljoo vO,~e"'~N.~ tum prostoru S~nd~r~l~a:§aje n ~igao ntesdiid 1lJ.J':Jt!ro~.~I~ue U \'·:.!Jemc svog pIVOg- n3mJe~llIkov~~iI u Bosni, jer kako se vidi IZ poprsa Bosanskog sandfaka tz 1516. ~iue iz eve mahale bile su ve~ izrasle tri nove ruahale. Sarajevo se krnj~~ XV stolje~a ~iri.~(]i PTema jugojst~ku. Na [o~n kraju Sarajeva, tacnijc u Magodi podigao je 1'4~1. gOdlJ~Cmcsdfid bosanski ~ndzakbcg j akub-pasa. Okolo mcsdfida fcrmiraia se Jakuh-pa~l-(la maha.I~, k?ja se prvi p~L-l u izvorima sporninje J5.1G. godine, J3:kllb.pa$;~ je bio na pOJI)l.:1jll bnsanskog saudfakbega izmedu 1490_ i 149·1-.godioe." .Krajem XV i 11;\ samom pocetku XV} Sl.oljcta bosanski sandza klleg gkender-pasa, LI vrijeme svog lre~eg uamjcsuikovanja II Boani (1'199-~ 505). osnovao je. z'Hluzbille.~ jugQ:.-:ap~dno~~.Jijeh~ Sarajeva, iSlIlcjc udario remejjc novom olJd'U grada I <'::1I·hJI. OIiJe .tu po· dig-au tekiju naUibcndij~kog ~"f:.da,do nje ir'llHI"fl. a n n dmgoJ o~,ali Miljaok preko puta tckije veliki dv~r za sebe, zunm karavansara] sa 11 duenna U pi-izernlju, te r"IIC~lkoji]e poveaivac njegove zadufhine na dvije cbnle Miljacke, Zit te objekte u vakuflc je \li~e mlinova na pctoku KOM:\'o ina MiljiiCki, zatim u Visokom. Yikl;P"aclu i RogOl.tic!, te zelllljisl.e U bliziui I.ckije.)1 vakufnama 0 pcdizanju Skcnder-pasinih zaduzbina pisaua je 1504_ godine." Premda lIijC sacuvana, nekoliko popisa vakufa ~;:II_1.-z:'U1ih dcftcrima u Bosnnskcg sandfaka, pokazuju njen kratak sndriaj,.i prumjcne u vakufu koje su Ililsrajalc tokom gudina. Jake je prema zvanicnim popisima krajcm XV stoljeca Sarajevo imalo same II·;muslimanske mahale.jedrru k.l"~tansku i Kolonjju dubrnvilckih j.rguvaca, iz preihoduog i.zlng::!'lja villi SCI d a je do tog vremena nastalo jos uckoliko mahala: Skcudcr-pasina jznarl Kovacs, ~altillaJil.hja~p.'l~ina mesdfida na CHr~i~a brijcgu, Mahala jahja-pa~1_lIa meadfidn u Komatiuu, M::lla"la Jakub-Vilsina mesdfida U Magodi, Mahala Is."I-bega Jshakovica, Mahala Skender-pasine zavije kao i Qdi).1. na Hiserima. Na pnr!me:ju l:ill'~Ue. do tog vremena i~gTildella s~ bila dva karavausaraja i preko 100 durana \.I kojima jc bilo zasrupllello preko 20 raznnvrsnih zanata. . Ovojevrijcme lada Se Sarajevo nijc nlnogo nulikovalQ 0<.1 druglh grado .... u Bosni. Ali Ilcgdje po~etkom XV) .'itoljela, kada sc u a
II ~ Krcll.,·ljakovif, ... 3~.51r. 5&-57. Vndovodi i grndnjc n~ l,iodi u surOTn Sllf~CVU, S~r-:ljc~·Q.

!-:!

.»
.)f

t.Truhelk.:t.,

H- Sabanol'ic, 1·"-~"banovit.

PClst...mak Sill't1jeva. Slr.95. TUl1!la:J·:dovjenili spOJTIcni(;i dubrov ••tk<: :rrhi ...~ . Sarajevo.
SU".

IT 11. ~:!Ib:anO~il:,Silrnje ...o. 5tr. 100. ill Adllv C:u. Hu.srev-hegovc hibliQl.Cko'! dok. hr. 3131. III.:mbul. BOA. MMD. or. 62;;. S{r. 6!)g,

00.

3i 36

graclu razvila nJegova UnuL3T11jaorg;llliza('ija, kada grad poCinjt!do_ zivljavali veliki prosper+ret, Oil povrujc jedan od najveCih sradovll na Balkanc." "

Bodine pa do ~edamdeseLih godiua XVI stnljeca i zadnjih u-ideser Qdilla 109 Sl.o~le:ca. .. . .. . g prvih pemaest godina XVI .sloU«a Sarajevo je doflvjeln r::na.~Jiln na -edak u udnOSLI ~Ia XV stoljcce, Jl~C\' O? poraSLa stanovnifrva, eJnclftl.'ikOg prospurneta pa do ur+cndg TaZVl tk a.

SARAJEVO U XVI STOL]ECU

Urbani razvitak Svoj l1f1jvc6 teritcrijalni i eknnomski razvhnk Sarnjevo ]e do:livjc10 u XVJ slOljcfu. U 1.0vrijcme bio je 10 n~j\'('ti &'Ti\d~J Bcsui i jedan ad najr::l:>_vijcn!jih gnuJ[]V';'1 na Balkanu. Krajcm XVI sLolj~f<l Sarajevo je zauzirualo onaj prostur kcji jc sa{':injavan gradskll len[oriiu svc- do austru-ugarske okupaci]e (1878). Grad se nonnaluo i clatic izgl''a divao j popu njavac ali sc l~egQ va teritorjjn nj_je sirila. ""TI1j razvitak Sarajcva najbolje mozcmo Plll1ili kroz karastarske popise-dcftere, koji sadrge znai'<tjne podatke 0 urbanom razvitku grada. Za XVI sroljece .sacuV(ma su cetin npsirl);'1 popisa Bosa uskug sandtaka iz J5l5., 1528130 .• 1510 . .l 1570, godine, te jedan popis sa samog pocerka XVIT stoljeta iz 160-1, godinc, koji ustvari odslikav a Sarajevo ~ RJ';o._ja Vi ~(.o~c6!. kada je ovej g'rad ui)~ivio kulmiuarjju X u $VOm razvcju. U lim pop.sima detnljnn su ubiljcfene mahak- sa imc· nirna njenih stauovnika. ~hhalil jet kako se zna, smmbcnc Ilil~CUt! od dcsetak pa do preko SIOlIllU .kuca iZW'J(1cllill oketo d-lalll!je if ruesd:iida kao centra mabale, po koj~j mahala dot-iva irne, uz koju je go~ tovo obavezuo mcktcb. zatim g:rob!jc i {dma. U svakn] mahali 11:\1:<.. ila se i pekara tc poneka bnkaluica. Do kr<,\ja. XVIIlLOljcC<ll1 S;lri~c:'ll . se formiralo smlll"U,-lk mahala lociranih od Ha~-':arsije prema okolmm brefuljcima i dU:l Miljacke prema Marindvoru. Mahale SI.I mirna na~!ja, nema Vl"(;VC ni buke za raelikn nd t;'tI"~UC privrct.l!log dijdil b:"..t: da u komc se posluje i lrgujc. Dosta sarajcvskih mahala nastalo .Ie I or! ranijih sredojcvjckovnih naselja. S obziro m nil. pomenutc LIragociene izvore razvita \ Sarajcva IJ XVI stQUdlJ mofemn pcdjeliti II uekohko £'17",1: 0<.1pooerka XVI S{QUeca do 1516. gcdine, ad 1516, de 1530., od 1()30 do 15<10., ad tc
'9

N. Filipovlt,

rogt.,1 na osm:mski

feudalil:i'il.

GntniH.1XJI952.,

SIr.

146.

15lu_ godil1e nn podmcjll Samjev a Fonnirnlo se jc 15 musliman~klh mahala, t\'[ilh a JII vuros i koloni]n duluuvackih trgov"GI sa uklJpno 142~ kucc i !j bas-Inn. Prostur nn knme su st:: Jorrnirale i 1.12""ijalete mahale i,~aoje od PQhtl10gjezgall g'(!ieje IIn .. tao grad,~. ad sela Bmdc..-. nil Bendbavi pil premil Bas~HI-sijL Na tom podrugu 39

Do:

38

nastala je Mahala Isa-begove zavije koja ee kasnije ptC_rasti u Mahala Muslihudina Cek.reklijt:.· sela Brodca, 11,3 l!levOj obali Mi. ljacke ad 'fbplika do Careve rustirala se Isa-bcgova mahnla (kasnjje Mahala Isa-begove se grad ~irio uiz glavni put od BaRaliije prema zapadu. Prvn n.ase1Je koje je na!;t~lo ria tom podrnesdfida Havadfe poznaL<t pod

~~~~:!!ad~!!f~~~~

Kemala,kasuije

ro~lkorn XV( srcljeca pol':elo se razvijati i jedno naseljc sjeverno od B3lCa~tic. Na (Om prostcru prUc [51!t godine bosanski sandzakbeg Fhuz-beg sagradio jc medresu okolo kcje je nastala Mahala MedfCSC. I danas je taj lila'll kraj pOZIl.H pod imenom Mcdrese, iakn je rnedrcsa izgOljcla u potaru 1697. godinc 1 nije se vlk obnavljala. Za odrfavaujc medrese Firuz-beg je uvakufiu jedan tjft~hamalll Idupla ba,~a) koji je sagradio 1509, godine na uglu BaUarl;!ic i Saran, ctii ostaci su danasjedva vidljivi, kao i vilk du6u.la, Pi51110 bosanskog sandbkbega Firuz-bega ad 7. marta 1507. godine, u kome se OI~ z.aIW3Huje Dubrovcauima za pnslani mat.erijal, prvi jc dokument U kame je nap isann "Sllra.i~ti(/·lImj(;sto Vrbbosna, na busansknmjeziku. U eve vrijeme znatuc je iegradeno i podrugc iznad Kova& gdje su nastale dvije velike nut hale: Mahala Mekabir i Mahala rljamije ~jha Icrruha (Ahdestbana), lao i pOdrucje iznad daria.snje Muzicke akademije gl:Uc se Iormirala Mahala rnesdfida Sal'ala lsrnaila. .. Naselja na lijevqj ebali Miljac:kc razvijala SU sc 7.11iHno sPQnJe o~ onih na dusncj 5£1"9111, nbairom da jc 1.35IJ~"'l1arrtanje 5unl'ana, a 1 zbcg brdovitcg terena. Do ISI5. godinc tu su uascalc, pored vc~ ranije fermi ranih mahala Stene diamijc «('areya). naseija o~oto Bali-begova mesdfida u Bnlihcgcvici, Jakuh-pa~ma u Magodi te Mahal~ .lalti;l·pa~ina mesdfida u Ko~alillu i n~se~a iS~U~llo.odSkelider.p.alj,. nc zayijejos: Mahala mesdfida (-Iadfl-P~aJlglla I M~hala Nedara Ibrahima. Pusrcjauje sarrm jcdnog mesdfida na podru9u od ~kenderijc do Careve D:hul1ijc uk.a~je knko je taj lraj u to vriJe~e bio slabo naseljen. Na lijcvuj oball MIJjl-H.::kc 1~I5. formlralo se ijedno nasedo ~e na Bistriku-Mahala mcsdfida Keledl Jusuf,,. . N:ajznalajniji i~:vor ZJ proui'!a\l;:lI~ic ud1anug razvll~a sa':<ljeva u prvih J5 godina XVT sroUL'cajc tidier B~~nskog Silnd7.3ka ~516: godinc.0 Taj popi~ pnkaz.ujc da se ~d ~:no 11;01 5lr.me tc d.l se I $V~ gradsh lcriLoliia popunjavala. Rentm I?rl~lod SaraJe\.'3.u Odll?5U ~~ ranjji bio je gmovo udvostruCeI1 i h~noslo Je 80 ..688 ak6, Sal'!levo JC kao i ranije spadalo u has B05ansi;:og sand-zakheS"'t kome S~Ip~r~ prihoda gtadskog stallovl"'I.i~tva pripadala i desCllna ad mezn koJc Jl!
17_ ..0

buobloll., BUA TIt, No. 56, Or3 br. G3.

radivalo grad~J.m ~lanov.l ..i~IVO (R41.lo\'ic_a? .K~JIOr~C,~ka~~'~1~ ka,:, sela saraJc:-Y5kc:: l1~h!.Je. Qd onih naJljll7.lh u sarajevskcj ckolici gmdac, Kokvo, Dulac i Ko~'aliti.. . bUa Do 1515. godine brq] stanovnika u grath! sc znamc ~Ve<:ilO: rc ....nAiue upisallo je 873 m~slimansk:e ku~e. ~ 346 neufcnjenih 1 35 5~itkilt te 140 krsta:r.~sklh kuCa 53 ~.5IJdo~l~a, Lid. Najbolji pokazatel] urbane ra:l.vUcnosu jednog gr.:a~I_a.I osman: 1 k pericdu jc h.-oJ mahala u gradu. Do I.!5L6: Sarajcvu se b~J s °1~~la U oduosu na raniji period upeterostrudic. :orcd 15 mush:::mkih mahala, iz ranjjcg kr~~kog d:;;emahl ',!~ ila se Mah;]!:. S<I· v . slu.: Varo~i (Mahalle-i varos-i Saray) te kulonjja d~bro"ai'_k.'h trr'aJ:'Ci\ (DzcllIa';u.i l~a:r.arI;:'~IJl,.i DlI~~rrQvnik).To s~.bilc shjet:k.t~ ~,:,-ha: gdjc .se vldi po IIlI(:':JlIma osnivaca, ~a ~u I~'ho~, 14Z~?J iniciraf el.'!il3vl1ici osmanske Ieudalne klase, vjerske Imeligcncije, te pn;l~ i~vnid esnafskih organizacija: .. .. ~_. I. Mahala Stare (cnrevt) Ifin.rnr)l" • sa 41 kutom 1 18 Ilc()ze'~Jemh. Ovo je najstarija malrala IJ Sarajj,.:v~ a fbrmirala sc O~I)~O .?~ilmue sullall:l'Mehmeda ,F~lih~. Zauzimalajc prostor ok.ol0 d'l.<HTIljC~(O odgovara dal1a.~lIjlfn ullrarna Alajbeguvica i Kona~.. ••. 2. Mahala u7m-l(Jgjahja.pa,{f, ~ Poznata ~e pod. mlen()~~ CnrClea mahala, a imala jc 160 kucn. Sa ~5 ncozenjenih 1 2 U~?VIC~ ku~~. Pmsrirala se iznad Vam.~i a zauaimala pros.w.- d,masl'~.II.h .uhca ~IJe Hod!ic a, Glodi na, H rgifa i jcdan clio Ccrnerline. Sa ovolikim bl'O$OI ku61 u to vrjjcme hilaJc to jedna od n"jpn)Slral~iiih malrala u g.ra~u, 3. Ma}Ullrl Kuz.dmgi Mi'lwwda R1'PJSftJi . :r~"'\'1 puta sl~orn1l"lJ<:: ~I (Worn popisu a bmjala [c ~l k.utu i 11 nco:1..eruenik tI osta rm POPISl' rna Bosauskog sal~~lz<lkanc uavodi se njjcdua rnahala pOyd oviru imenom. pcpisu ic 1528. spomiuje Sf: Mahala Ahmeda Cclebi]e siua KuJ'_fle11gijCV;l.te"!)e moze prerpcsravif da se radi 0 iSloj rnahali. Ali '~i pod cvim irnenom u slijededm popisima nema nijednc 1II11ha1c.JC<.hno ~~nlOZc Pl'CLPO,St;lViti da je 1)11<1 prerasln u Mahalu Uskudari A.1lrued Cdcbije. a to je una mahala koja se prostlralujugoistocm ad metcorolo!ke opscrvatcrj]e. danas pOZI13tJ pod imencru r~ia Ina hala. .. 4. M~w.w. umri(Jg [;a-bega - Ialo jc ova nlahala 113stal~.matno ra!IIJe, )lrvl pm Sf:: ,'ipominje 1..1 Qvom popiSu. l'rOSl.iral<l se 1!1e\!om oba10m MiU3rJ;,e od 10plika do Can:::ve d7... <\I11UC. Godine 151:i. brqjala jc "7 kuta. 1.0 neo1enjcnih i 2 udovir;(:. U ka!linUim izvod,ma lIIahala pod O~~k"'il1l imCllom vi~e nUc cvidenril'ana. D()kumCIlLJ XVlI~ Sl.O· ~ b,9c~ M~halu lsa-begove b~tc ~LOmoic 1,.llaf.iti da, sc rad! 0 lStoJ mabal.1.jc.r JO~ n<ljr:'ill~i izvori hilje:l{' ba~ koju je _l:.a-beg u,":ak~: Q $VOji.lzav1ju 3._ kqja se nalazila ~a lijcvc Slr.me Mi~ilcke od 'Tophdo Cal'l:!"IIC dZamlje .

oil

~o::

I,]

J.e

J;~

40

41

5. MaI",~. M~llt'll'd-bt'gasin(l Mjutl.(}1)(J -Jedl'i'lje od najstarijih rnahala ,I Sarajevu . Pcrmirala se ckolc IllcsUzida drugog po reclu bcsanskog sandzakbega. Brojula jc 41 kuru, S3 35 neozcnjenih i 3 udovice. 6. MQ./wilJ 7.{l1lije U1flT/{)g Isu-bega - sa 36 kula, 2J neozcnjeni i 2 udovice, Nastala jc jo~ srcdinom XV slOlieta okolo Isa-begove tekije. Kako se selc Brodac i nadalje spominjc U QVOfn popisu, mahala se jc \'Jcrov3I1t() ra.zviji.1I~, od tekije prcma Ba~~arSui, a selo nn Bendbasi je postepcno isf.czavah 7. Malta!au11lrlogSktmdlff-paJe - Prva !l,ah;lIa kqia je nastala u sjeveroistocnum kra]u starcg dijela grada iznad Kovaec. nosila je ime bcsanskog sand:iRkbeg~ Skendcr-paje. Da se rnj kra] Sarajeva vennra brzc razvijan, dnkaz je 1 ~iDj(:nica sto iz I~i(; razvilc nekolikn dmgih mahala. Pored podizauja mesdfida u tom kraju, 0 kODlC inai::e ncma podataka, izuzev IJ poptsc iz 1528. goeline, a t LU se sporuinje same uzgred, na brzi razvirak log dijela STada uijccalcjc prnvodenje jed!log; rukavca Mojcanlce, koje je takode rljelu Skeuder-pase. SPOn'lC11tH.! mC.!'id:r.i,d Skender-pasa jc !'ia~nl{lio IIHjvjerov:oILnije Il ,.rijemc ,!:,vog pl -v og namjesnikovanja tI Bosni (1178-1180> okoJo kcjcgje nastala eva mahala, a brojalaJc 58 kuca i 2.4 neofeujena, Do 1528. godine iz I'tie sc i.zdvC1j~llljCI1l formimlo () novih malrala. 8. Mahutu, dv",I,ij'({ ~fjha. FrTTww - Druga dZ<1mija podignuta u S,,rajcvu hila je dZHmija kjha Icruha okolo kojc M.~ formiralo llascUejos po~edmm ,XVI s{ujjcca, Taj diu grilda se veoma Lrzo razvjjao, jCI- \'<;C 1~,16. gcdiue mah .. laje imala 70 kula, I:111eo7..el~{:nih ijcdnu uduL \'It:kLl kuru, Mahala df...t1m~cSci"a Feruha prosfirala se iznnrl Kov<u'.:a. prema Oi:=akr.<lIlO\!oj ulici a p()7.1IaL.1jc pod imenom Abdestbana. Ovo ime i cianas nosi jcrlna mania ulica 1I;i pod'utju nckadasnjc mahale. Irne Abdesthana clobiln je po abdcsthani (mjestc ubrcdnog praIU<l)to jc mala 'lgra{i::t Sa tekucom vcdom u kojcjc dolazila veda iz jednogrukavca MoUani c. Kojcbiu oV;;U ~ejh FC1~"lIhuije pcxuuro. MeCUI im, cinjcnicll da je za sluzhenike njegove £Ii;! mije UV,dlUMOjcdnu m(:Zru, suhan ~Iirn pokaruje (Ia .ie hio neb. islakllut:'l ~i(noSi. N aimc 1I popisu vakl;fa. 1Z 1541. ~od~ine, ..mcau. ("ISlal.~m 5~r.tiev.iikim .vak"limil: lli:l\red;,,:nJe 1 \,.,L:uCOYC dull'l'IUe, gdJc st~J' daJe rahmerll.'julLt111 S.eh_In-han "... iz s"lJrje u.~vile.ttf. milDs/I, za slut/limiNe dill.1niji' kojujr SP{)Ill~null Jl'jh sagradio ,'fi. Sarajeiru, lJ.1!dkufiO meITl' Nidi~ic U 1U1IJiji li$tgrad-, Du&nm, liji j~ prihod ul,hun u i,t'lI,OJlj 11]5 aUi i podariQ jt' U t01rl.$ Sl!O) r.u51li huJrn.m_" KasnUejt: ~jh Fcrruh lrazio ria se umjcslo ove me'lre uvakuli selo S(rize.vo 1.J okoJini Yl:s.okog, ~to mu jo ",ulLom odobl·io.;
»(;'! I

~I 8. Zla!11r, Popl;: v:ll:llf:i Slt.117·118.

IJ

Bosni

·11 :{V~_"lQU.e.61,

PrJr

XX-XXI.

s.u.y(..... . o

1974.,

9_ Malwla Melu1uir - Fcrmirala se na prcstcru od Miljacke preko dana1njc LJI~<:c Nadmliui i .pn~slirala se pr~ma.~valim3~ gdjcje bilo velikn musfimansko grohlJc,Jedno od naJs_mr~,h u Sarajevu, ndakle PQti.t~ i naziv mah~le (nLflkabir-gmh~~). N.ckada.s~ o v a. najvc(--a nekmpola ~"I.af(Jg S3.'!dJ.eV:l.protezat~. od uh~e N .. dm~HI j)3 pref?<t jeknvrn do ZuLe tabije 1 011 ku la U Sirokcu l na Ploci do Saburine uhce, SpusHtjuli se o_clilLlc pokral Mi~ine m~!Jale svc d~ Ba.~adiJe_ '0 je bile devet veclh parcela sa okc 100 nl~an<l, dok 111 danas una oko 200. Oodiuc 1516. mahalaje brojal;-J same 21 kucu, $;19 nenfcnjcnih i I udovicku kuru, 10. Ma.ha.lflIlU· ... w/b.daJllktdrpaJe - Fortnir 'a la scjos u drugoj polovini X"V1 SLO!j(X'i'i, Pomar» _je pod Imenom Maguda a zauziruala je preslOT desno od Alf nkuvcn porln.1~jll ulk'c M;lg"Oda i Magoda eikma. Brcjalaje 31 ku(':u, sa 32 Ilcoknjewl 1-1 udavickc l..'Uh~. 11. Mahala lnr5dtidfJ Kdr.lij'll.mfa ~ _jilvlja se prvi pur. u ovcm pupisu. Ali obzirom da jc \'ct IS 15. godinl:! imala 51 kL-I(::U, I\C()1.Cnjc18 nih i 7 udovica, vjcrcvamo jc nastaia znatno raujje. Prostirala se [HI lijevcj obali Mi!inckc na podn.t~iu Bisu-ika, a nwsd1.id sc nalazi ua pol~rku Bakarevica ulice. 12. },fa'w.ltl,. KurlJ.rigf'ra Ibra!li1n(J - nastala jc pl"~C 1515. godinc, ali tu nijejos bilo "ikakw~g mcsdfida uiti dfami]c, iako jc mnlmla bil a dosta velika sa 48 kuda, Iflncoh'lljelLih i 7 udovir-a. II. S~,bano\'ic pretpostavfja Ihl S(' ovrlje radi f) 'Milll,di Ncdzara lbrahima kcja se prcstirala na potlrucju ulica Mjedclli.ra, Save Sknrica i Grlicn. U slijedecem popisu 0\,.1 ma,billa hili it: upisana nod imcncm Mahala Dulgcr,l. lbrahima, a kasuijc t-..Lah.. a Nedfara Ibrahima. d 13, Mah/Jla u:mr/(Ji Aja.'-IJ(/..5e - Od 11RD. godine, kada se prvi pur, javlja, pa do 1515. godiue, broj kUi~.au nvqj mnlrali sc nesto uvecac: 1~ kuca 19 neoklljellilL .. i is udm'ifkiJ. kuta. 11. Maliala mf!,~di.i{lahmnuli.f K('1I1I1{a - raavila se II ruvnici filii gla\'nog pota 00 B<l~il.r~!if" pretlla zapndu. Na mje"'hl da.,a_~I'ticgnebodera u Felhadijj~ hav a d~e (uglcdni) Kern a 1 pcdigac jc mescliid okolo kojeg sc razviln vdiko mlsdje. _icr jc \'cC 1515, ,g-odJne l)1"qjaJo BI ku.tu. 10 Il.ot'oienjcnih i 5 udovica.:ro . hOlEl.i Kcm::.iu (G~IlI:'1J)mahala se zvala Cl':"!lI.i1u3<1, proslir(11<l se od rlana.;:;I-UC [{a.tedr'llh:: du! Ti~ lOVe ulicc do Namdnc bank. 15. M()/w/a Sa.mra hMlliJ.~ ~ [Ol"lull.tla ~e II sjc\'e'rncml dijelu gl'ad" na podl1Jgu danl'lsllje Sa ..,,/!. lsmaiillve ulice. (;oclillo 15 ~5. brojalaje 55 kuca, 16 n~ozcnjcllih i 2 lIdovice. . 1.6, D£etnal dl~btnTlfltkjh /}(12:fmi./H/{1 (frgm'flta) - Od PC)S~jcJI~cg popls,a II". 1489_ godlllc. kad:1jc broj:1la sarno ~dam kub. uva tetHl sc znillnQ 14lZNila, i im;da jt' [in kula kr{.(-al1a i dvUe kufe nllls\imalla. U
[1£1

42

ov-oj ~cl'ilni stanovaf su Dubrovtani i domaci katolici. Kasnije je doblla im Prenkluk mahal a ili Latinluk. Pros Lor Ita rome se razvilo ovo naselje zauximalo jc pod n.n'je dandr~ih uhca Branil:ClI:agrada i Slme Milutinovica. 17. Malw.'tn. saTtJ.jirl':!J'kt varnIi - razvila se iz tanijcg k.rlfanskog die. mara (gcma'at-I gcberan), koji se nalazio na po{kulju okolc Stare pravoslavne crkve, Godine 1516. 0\'3 mah~la.b,?jalajc u~upno 138 L.L16 i to: 89 kr~6tnskih ad kojih 15 udovlckd~ I M mualirnanske sa 3l neofeujeuim etanoeo. U okviru ovog ~lasc!J~.~ilo je.i 15 bajtina, SIOukazujc da su se stancvnici ovvg nasel]a bavili I aemljoradnjom. Podatke it ovcg defcera upntupnjuje defier it. 1520. gudine, u kojem je takoder upisano 15 mahala, d~k.j~ broj ~1.I~a~ cdnosu na raniji nesto porastao i i:w~si 85~1 ~e?'_~'lJe'l~h 335 J udovica 41. Ren. uti p.-ihod Sarajeva te godine bic Je isu kao 1 lfi l 5. .. Za razliku od preLhodnog. ~vai ddi_e~ sadr-i;i podatke 0 s~st t~!ciJa nastalih do tog vrernena u Sarajevu, 1'1 koje ~U, lao ustanove u kojimn se kcncenu-iraln vjcn.k(HllisLicni fivut t kcje su bile ~obl'i propagateri islama, znauru ujjecalo na razvcj S~r,!j_~va, KadaJeYDzll<HO da s... dervisi ?digT;'tl.l ~na~~llu ,~lo~ u ~S\l-ualu.rn3Osmanlija, ond,u lie }~. nenaduju ovollc brqj tekija u ,Sal"3j1;".vll vcr< pole~korn X~ 5toll~'). 10 su bile sliJedccc (t:k.Ur..:: Jsa.l".:gu~a, Skende~'-p<l~ln~, TC~'Ja ga'Z~Ja.(bernca za vjeru), tckija Tumn-dervisa, Dl.ft.ndm g:'IZ'" I lek!Ji\ dl.:rvl~a Hadti-dcdc, ~~ Do ovog vrcmena i pocJnllje i:;arliUe znauro se razvilo, lIa stO"SlI svaka~o lJljecal~ i puv~ljne pr~like u Osma~ls~m . .ca]'s{vu U to vnJeme. NIZ pcscbnih 6lrlUa: Sabljarska, Kazazj, Carl"~.a. Bazerdzana, SaI·ali, Terzijska 6H~Ua, Sara] far~ija linile su jednu cjelinu. Poscbno j<.: zanimlji v a S<Haj fadlija. koja se spomiu]e jedini put u vakufnami Muslil~urlillil Cekrekaje iz 1526, godine kao "Sllki sarayfi /u{dtli Sa"1"aJn~§to upucuje II~ zakljucak dajc im~ dobi~a po Il~kom dV~''''' ~?j~ sc nalaaic na pocln_l~ju navedene Q111je, TaJ dVQI" JC po 5VOJprifici bio II bliziui mjesta gdje:je kasni]e porligmna Gazi Ilusr~vbeg""va 5~liar kula, jer Sf: 1 e:arsija prostirala na lorn pcdnrfju. VJCIUVilmo Je stradala U nckom po~aru i kfl'SIIUe nije vrsc cbuavljana pO~IO sc ue spornin]u u drugim izvnrima. Od 1516, do 1030. godine nastalo jej(}J; dcsctak ucvih rnahala, take rlaje tad a grad .irnao 35 mahala sa ~ c63 L kucom., T.1j razvltak 5:1.rajeva pcvezan je sa nag-lim sil"Cnjcm osmanske vlasti, Pored povecanug bro]a mahala Ij. intcuaivne izgl'achUc grada podifu se i prve me4~

numentalne gradevine kao i xnatan brei komunalnih, privrednih i prosvjctnih objekata. . U ovum pcriodu medu prvim objektima izgradena je dzamija Mustafa-page Skcnderpafica, prva sarajevska potkupolna dfamija. Ubrzc posnjc toga nase~ oko log ~~jck.l,a sc profirilo, a n_a:-cljen je i kraj nui pula od danaSlUC Skcnderjje, luC\'om obaloffi. MI~!:I{::ke. prerna istoku, gdje Sl.L jos ranije nastale mahale Nedza-a Ibrahima I Hadfi F'asajig-ilova mesdfida, kao i Skender cchajiua mahala rut MuLnom potoku.

Shmderpa1-ica Mu.slajlJf!ga dlamijll

1J.

,"knui~rriji1did

Istanbul,

DBA TO. No. 57. OlS br. G" fo 2.

N(I Jijevoj obaf Mifjacke, prem~jllgLJ "" Bistriku gdje se pored PO'punjava~ti~ r<tnijc nasml!h mabala l.J Balib~g~\'ici, ij. M~hi\le l1:es. d~lrb Kdtdl Jusufn, nasel]a II Komaunu, knjejc nastalo JOs krajem XV stoljeca vlsokn iannd Bisu-ika, leJi'lkt.lh·pa~ine mahnle u Mi3.gocli, 11<1SLHlajei Mahala Mehmcd-bega I:'I-ahcgovi~a"Pored mcsclfida oko10 kojegjc nastala istoimena rnahaln, Mehmed-beg je sagradio i jednu mcdresu. 45

44

'Ihkode U ovorn periodu i {<_al~ijaje znaurc tljMal3" na slil joe: -u~iecao veliki urbani i privredni razvitak ~'T~I~?: ~Ol-ed ,:~liko~ broja d...cana, i drugih objckma, ria smaoj BaSlarS~JlIII~U ~1"'IJeV~~lke podkupaine clZamije~ dtarnija Muslihudina (:ckn::Huc. dzamija Havadfe Durnka (Bascar~ijska), ,",. lJ perindu od I!) 16, do I!J30. godine znauuje se Izgra,d:lti p'rO~I,:,' u sjcvcruom flUc.lu Sarajeva, latll!jc preSlor ~tc!ga okruzll.tu dan,tS,llje ulice Titova, Safet-bcga B~agira. Nova cesta I M\p;e ~a2Im~, tau~a. 'Iu je do L515, poncjal ... S<1.JnO Cul'i:ifa rnahala ria Curl!l,~;t hL'!J~gtl, da bi 11 tern periodu nasralo jll~ p~~ novih malmla: Mahala {[adzi ~I;I~meda Sagldkcijt.·, Mahala diarnuc Mevlana Arapa, Davud Cclcbl, MImar Sinana i Sarae Ali]e. .... I'rostor izund KnvatJ. prenn Vratnlku na hJ~vu I na desnu ~tnm.u od druma koji jc ;~ao 011 D~.i~linrJl{ sokaka Ul .?li'(jkac.prrma Vratnik Mejdanu, takodc se u ovum pl:n~){11! sllaz'~He 1"3n'ljao. Od ra!llJc Skender-pafiuc mabate izdvcjeno JC pel novih ~ah~la: ~ahal3 dxamjjc .Scjhil. F'eI1~h<t, Mahala Kebk~birov~. rn.~sdflda, Mallala, M.u!ll~ Arapcva mcs(I~IIJ3, Mahala slafO!:i ~lil~b:1 1.:II1,chanovo~ m.~.'id:l.lda I Mahala hadzi Ejnchanovog lHe::;:d1it.la., Take I podlllgc Vratnika U OVOlllperiodu dobiva nova naseija. , . . . N<!jzll<lc<ljIlUiperiud II urharmm ra~'uku Sa!<LJevil ~V1 s(ol)ccu u je period kada je G(I'Li Llusrev-bug' P?d,T.<'O svcje z.i1{I~J."'I-I' koje su ne, imale ogromna sredswa zu cdrtavaujc, S;1Ih? ..t~'~ u IIJc:;gOV~II1. bog~LOlli vakufu. a kQje su dale novi impuls za ~;tZ\ itak ~r;"(~~l. vCtiu;l I.~h zacluzbina bil ... if: izg'radena do \ri:ll. gQdllle. __ O~olo njih nastulu jc pcseuna I--II.lSIl::~.hcg{lI';1 maliala kr!ia nikarl~ I!IJC .111~a1" Jnnogo.,kuca: obairom du se nalazila 11 ccntru ~ar~ijl" g:dJl~JC ~Illo d;~lck~ \'1::0 b:?J ducana i privreeluih objekata. Gazi t tusrev-beg Je OSI1lVal~Jcmsvojih zaclufbina i 14Iag'll~l,;m vclikih ITI<11crijaluibsredsrava za 1)1'110\'0 ~(~I'tJVilj'~e uciuic da Si1;r;~je\iO ad ~a.~i.lbc prcrastc ~I g:n~cl \,.cclh j'::'zl~l~el a. 1I 1:0 vrijeme, prema u-ad ICDI si\graden~ Je 1 !S!.ill a pr.:lV~SlOl"'l1a crkva, gdjc j<.: jos uri ranijc poSloj31n l1ascll~ 5ar::J(;~;<;:klh 11t:1~C1n~. Ona se ue spcmin]e u derrerima. vjerovarnc JI.:I' II1JC 111I<1la nikakvih fcudahuhobavev», Trideset godina XVl stoljl.:ca SiwajL'Vo jc tipic(lll grad ~ ol'ije,:,talno mm.limall.')kom fizionomijom. Do 109 vreme.~a p~dlgl~l,.'lO JC ~st d"lamija, 23 mcs.d:iida. jcdn::t I~:edll:"sa, s~t tCkUil, tr~ hillljC. dva haJ1j\ i vdiki broj duca !la. U cwo vl'u_crnc. sand:t~ kbeg ~o~an ... og ,:1::111' k d1.aka bio je Gazi Husl'C'vbcg, a Sar;uevo JC spad<llo u ny,::gov lias 1 donosilo godi~IUi prillOfl ad 78.{)!)2 akl~.u
L

nn;

43 hL:lHool,

BUA Tn, N!;l, 55, DIS lor. 157.

Za samo L5 godina kcliku je prctcklo cd prerhodnog pcprsa. broj mabala u grndu sc u~l~o::'lI-u60. Mcdutim u popisu iz 1530. godine »ema vise Quilt velikih mahala. kakva je hila J.lhja-p<t~ina iii Skeudcr-pasiua. lz lill mnhala na...;;taj nave sri maujim brcjem k.ue:iI.. u Popis iz 1!'J28~.30.godine biUdi slUede~c rnahalc: I. Mahala sarajn,oSk V(J'fr,ili - nrcj krscanskih kuea smanjio se sa 74 na !o\'cga 15. rlok je hmj muslimauskih porastac na 30. neoz(:'dl'llih jc bile 3 ,::I uduvira 16. 2, Malw.{4 SWTf dil1m{ft: S'lJlll1t111 Me.Jmlf!.d.(l-i«ma - sa 4!j ku('n, 30 rteo~,enjenih i sa 3 kuce vjerskih :slu:i:ucnika. 3. Mahala. Kfbky(,l.rrwu tJtwtiida. -u Mahnii IL1l1rlog Skl''ITJer-prJ.fe Razvila sc izuad Kovacl U dijelu kqji danas <';ille ulice MiS-Cilia. kefika Sei<:ibQvita, Sil~urina 1 Mlini. Ova posUc-dl~iil. ulica dobila jc ime po mlincvima knji SIJ sc tu ualaaiil jo~ od Xv stuUt.:6t. Mahala Kebkebirova mesdjiida II namdu je poznata pod imenom MiStilla ruahaItt. GodiPC 1530. brojalaje 31 kucu i 15 lIeozcl~jenih. Kcbkel .»rcv mcsclaid ]e kuo j mnogl d.-ugi kasnijc pretvcren u rl/,3rniju, koju se dallas ubraja medu !icpse sarajcvske dzamije, Sa lijcpnm knmencm munarom. 4. MalUllil dlamijr mnrlogjab:ja,-tw.J,.. - Prusurala se iznarl ..,!:-trl; kr§· f;IIISke r::ctvni V;].ro~i. Nekada najvcca mahnln iJ ~-.uln. 1'1'1:100.1 ovom popisu imalajc '12 ku(\: i l6 neozenjeuih. !'i, Mahala m~S{liida sagralrti Mu/mmdll. - Prvi put se javlj:=. U OVOII!_ popisu. Razvila se na pmstoru izmedu ulica Safvet-bcga B~L~agi~a i Sagrdzija nko!o mL'~d)i.rja u Lllcmljenici, I-.~icgje sngradio ucki sagrakcija Hi'ltI~i Mahmud. lmala je 25 kuca i I~ neogcnjcnih G, Mahala di.1lnijc IIIcvlall<l Arnpa - FC uirala sc okclo d1amije m koja se ualazi u Karpuzovovoj ulici. Codine 1528-30, imala je :·t~ kuce i l2 nef-l;;;Cluclli h. 'l, Mahala mtJd,fidfl Daltwl- cPIFbije..,; Razvjjnla sc ~jf'VCI'IIO od rnahate Mevlana Arapa. Mcsdfid Davud Celebije ~bJn(k'll je neposredno ptiie cvog pupisa, jer se tc gOdine 11cvoj mahali navodi same 8 kuc3;<;a 3ncozcnjena. Ovaj rncsdfid poznm.je u narodu pod irucnom "Nat.egusa", R.l'vlalraW Jllesdl.lda Mimm Sillanf). - N::malaje ndw prij~ IS~8. gO<iillC na prosroru il.nad ulita Logavinc i Sagrrljiia kiutajc:; Mirna!" Sinal1 podigaQ mcsd~icl Dkalo 'kojeg se r()I'mir<'lla Irlrtliala, k.oja jc te godinof,:h"oj:'>la 26 ku{;a. 20 nec,1.e'~ie'lih i 3 kllCC vjcr:'i.k.ih s.luzhenik.1., 9. MaIUlw. StlTrJ.Ca AliiI'. pripad(l Mahali jd/YfJ-t1!1'<e Hanije jc vee re.ccno da se pmSLOr okulo Jal!ja~pa~ille dZil:llIijc tolike popu.nio da sc mOran razb\jJli li nove maitalt'!. 'l;lkCl.sI~ i7; ovc nli1.ll:llc prije 152$, gndine ]zdvojila M",halrl S'anlca Alijl.:, k'liajc nas[ .. [.. na pcdmrju Vrha*

46

47

nju!e. Te god inc brojala je 40 kula, 20 IleO:lel~Cllih i dvije kuce vjerskih slufbenika (imam i ml!iezin). 10. Maluda Finu-begom 7nF'tir-l'St. - Jake S 0\10 naselje raz ... lo ranije, i prvi pur sc sporn inje U ovom popisu kao zasebna mahala sa 32 kuce i 22 neotcnjena. 11. Mahala 7nfsdlida C,krekdti M'1lSlihudina - Nastala je 1526. godine kada je Muslihudin. Cek.rekEija podigao di kupolom u sjevercistofnom dijdu Ba!tadijC:. Do 109 VI"CIllCI r je bio u sastavu Mahalc lS3-hc~ove tekije. Prema popi.\iu i se da je ova mahaJa u osnivanja, p'o~to je te godme brcjala same 8 kuca i 6 neofenjenih. Muslihudin Cekrelaja je za svoju dZ311lijU ~vak.u60 15 ducana koji su se nalazili u Saray 6lr.S!Ji, Sabljal'skoj &r~ijl te IJ blixlni Firce-ocgovcg harnama, kac i 35.000 srebrenih dirhema," I~. Mahala ml'Jrltiria. fiatladie lJumka - Tolkode se fcrmirala na 8ast~ldGil SID gOVOl"ida sc carsUa do 109 vremcna cnatnc razvila, te je bila pctrubna jo§ jedna dhmija na podm,c'ju same l;·II'~1je. 1 OVO naselje po bro]u kut.il. biloje rnaleno. Brojaloje samo dvije kut:~ l i 9 ncoh:J~cnih. .' 13, M#ha/a M~kiWir, 11if,$diid Ku);ukJp.rirm~ - Jzmedu 1!iI6, i 1!'i28. na proswru mahale Mekabir podigao jc mesdfid ncki KuCukJaz.id~i, pa se ad Lng vremena ova mahala zvala Kucuk aaidf ili Kueuk kallb (jll."£iuii i katib 'imaju iSLQ znacelue - pisar). Godinc 1!;28. imalajc '25 kuta i 11 ucofcnjcuih. 14. Mahaltr mesdiida Min~tovita - jedna od najstarijih mahala u Sarajevu, brej:-I!t! same 8 kuca i 6 necfenjenihjcr jc se njeua teritorij<l uklapalu u drugc mahale kojc su sc po~cle formirati nit LOrn prostoru. 15. Ma/&(l.la Sk"nrkr r£hajin" diamije. - lzmedu 1516. i 1528. ovu dfamiju je podigao Skender, cehaja bosanskcg sandfakbcga Mustafapase, okolo koje se formirala istoimena mahala, koja je brojnla 36 kuca, i 13 nectenjenih. Mahalajf" poznala pod imenom Mutni pctok a prustirala se nu podrutju danasnjih ulica Skcndcrija {:i.kma i Podgaj. L6. Maha.la trllrsdi.ida.Sarala [smaila - Za 15 god.ina, kclikc je proteklc ad prethodnog poptsa, ova mahala se nf'~lQ razvila, i brcjalaje 60 kuza, 38 neofenjcnih i I udovifku kuru. 17. MaJU%uJ. tr.Il!sdiida Keled, jfiS1.ifa - Znatno se SlI1a1'tii la u odnosu na prethorini pop's. Nairne, podl1lge Bistrika na lome foe prosrirala ova mahala, marne se razvi 10. te su osnovane nove mahale, take da se njclI p.osrcr uklnpac u nove zero-J. Godine 1528. brojala je 20 kuca, j 7 neofeujerrih.

lB. J.Wu.Ij,{~lt.Jmesdiida Mef:"'t'd-btgaima r.1a~b,.goM ~ Formirala sc oketo i'ne.~d~lda 1v!eh~ed-bl.'ga sir!a Jsa-beg~va. knji je 011 pcdigao 1520. godine na Bistriku. ok.olo koJCg se formirala mahala sa. 58 kilo i 33 neczcnjcna. PQkraj mesdfida Mehmcd-beg je sagradio i mcdresu. Po eve] medresi.jedna ulica u blizini nosi ime Bistrik medresa.

19._Mal~al(~:1If!5dl.~tlu.jakuh-pa3f,..lmalnjc gotovn isri brqjkuca lao 11016 .. gudiue, IJ. 31 kuC:u. 28 ucojenjcuih sa 2 kuce vjcrskih slufbenika. 49

+t

V~k.urrl:lma MII~lih'lIdin:l Cel:.rei:.i"tie..

48

20. Mahala 1lierdiida Jahja-pa.(" drugi 7UIZi~V KQllialin - Ranije je ruceno da su se srccll1jQ'0ekovna sela uklapala U I?r3.dsk~ teritoriju, ~dje su postajala znsebne gradskc mahale. Thk.O.Je k.ntjclfl. XV stolJet.a pozuati bosanski sand7.al:begJahja-p~sa I~odlgao mesdzltl. u Komounu, sredujovjekovnom selu, ckolo lI.oJ~gJe do l528: godiue lI~sl.i\l() 42 kuce, 33 nccfenjena i 3 kuce vjerskih slu:il:bel.lika. I danas se ~cd~,a utica na pcdrurju ave stare mahale zovu Komann. Ona se prosurc l!)pod cbronaka Ttebcvica, i to je jedna od najstarijih saobmfajnica u gradu akc uc i najstarija. 21. Mahala mtsdiida lIadfi Ej1l~/ultlil, drugi naziv B.,.-olnik. (Vf'ainili.) U prvim decenijarua ~V~ 5~OljCt._1.. 11.3 V[3~ik~1 je _niklC?nckotiko novih naseljajeduo ad tih jc I OV<l mahala l:.oY'Je b28, iruala 32 knee, 9 nccfcnjeuih i dvije kuce vjerskih slu:i.hcnika. " , 22. MClha,ttl, SlJ,rald /JtI!aiia - Druga mahala pod 150m nazrvom. Fcrmirala se sjcvcruo cd stare fIIaha~e scaca Isrnaila. Imalaje 12 kuce, 34 ncozeujena 1 dvijc kuce vjerski h slu?benika. 23. Malu;llI: Dulgi!ra, Ibrahim!; inipad.a li~mi1alll Harm lU,~(/jil:.ri.l~JiJ't 1nesdzl:du ~ Razvila se nrl lijev()j obali Miljacke ..a prostoru od 5~lIr.1~~ rUe prema istoku. Vjcrovatc~? ~\ije imala S\:OjCgil :~~5dl.id~. pOl,ole pnpadala dfemanr hadfi ra~ayglt_ova mcsdfida, kOJ1JC podiguut IldlO ranije. (iodine I :'28. ova mahala brojala je 36 1;.1161. l1t:u,t1.:njclI;'l i :'-it( 2 ku~e vjersknt shl~benih. Hadfi rJ~SaiigiLOV mesdfid ualazi se u}tarom dijclu grada. na lijevoj obali Miljacke u l1~kada~l'tioj 11I~hi'llt Z<\~riti, koja jc pnzuata kac selo_jo~ iz.srcclllJcg vijeka. I danasjedna ulica 11 tom predjclu g,'ada no.'l\ ime Zag-ria. . 24. Mahala .llarali p'Tip~da m~hn~i.Dulgera, Ibralii1lla - Nastalaje prije 1528. godlllc na l!JcvoJ ob~h MIIJ'l~keJ ala ~ko do tog vre~cna nije imala svojcga mc r!zida pnpadala Je mahali Dulgera lbrahima. Irnala je 32 kuce, 10 neozcnjcnih i 2 llJte ,:jerskih $llllbenika. 25. Maiuua ditltn!je Mmtafa-ooga sifl.Q 'umrlog Sknllier-paJe - C.odir~e 151.7. Mustafa heg Skendcrpasic sa!ldzakbcg Sil'Ue i nekih ~rur~l sand' ... aka na istoku, pod.gao je dzamiju i me~teb u ncposrcrlunl blizini I'..aclu~bin;;. svoga OC.1.0;'0 joe: u Sarajcvu bila prva df..arnija pod kupolom i sa kamcuom munaroll:,,4;; .O~I~.dZamij(; !1~:<'H~lo.ie naseUe kojeje brojaln :12 wee, 9 11t.'OkI1JClllh I dV\J('; ~ut.e vJ~rskih sh,?bcnlka, 26, Mali.ur: [Walle - jeduo od srcclujccjckovnih rein kOJe se uklopilo u gradsku It:l:"IL01·ti'll je i selo ~ib... {fije\avc): Ki\o '1;;a$Chn,~ .,:ahn~ e Iii. prvi I)UL ~c jfWljll. U ovmn pOpiSH !iii. .30 kllCi1.. I cl~,nas !'-i.ec'IJd 1 kl-;:~J kojljc obllbvtltnia mabilli1. lIalwa Bjdavt;.
._l.

27. ~().'u1f.a ~Jesd~ida N!lmlfl Arul'" - jedua ud pC"t mahala kcje Sou nastale izdvajanjem 17. vclikc mahale Skendc'--pltiinc na proSLUru iznad Ko"'3Q prema VI'7J1niku, tacuUe na uglu ulica Mcjijjina i PozegUina. Brojala je 2:1 kuta i 10 I1cozenjCllih. 28. Mahala dlamij'~ Lojlta FPTuha - Takcde jc nastala izdvajanjem iz velike Skcnder-pasine mahale i zauzirnala je ona] kra] izuad Kovaca koji sc zovc Abdcsthaua. Godine L528.1J~p.lajc 4L kuru. l8 ucotcnjcnih i 2 kule cjerskih slllzbenika . . 2~T Ma!uUa mesdi.ida H~dii ejr1.t!u17ll1 - Takode ju nastafa izdvajallJC'rn II. vcfike Skel1d~I'*JlaslllC- mahale, Lc SoC svakako prostirala iznad Kovaca ~re:ma Yrauuku, gdje su sc fcrrnirale i ostale mahale nastalc izdvajanjem iz Skender-pafine mahale. I 1TI1'Iia_je 48 kuca, 16 necfenjcnih i 2 kuee vjerskih slushcuika. .30. Ma!~la Bm.llli!r, (!1"'~11I,;k.)~n.tg:' !UI,~~I~m~.idiJd d l!lIJ.-andal' jU5U{~~';]:l ':'lesdz.ld :;.,wa~k:1IJ': izmudu l5J~. 1 I;-,28. g-~)(h~wnil podrurju Vramika, a mahalaje hrojnla 37 kuca I 17 neoz(;':'~emh i 2 kuce vjerskill slufbenika. ' 3.1. Ma.fuda Almll!a C.¥.!~Mjf- sina Km:.de71rJijo. Vjcrovatno je identic11<1 S;Lmahalorn l~u:zdc':lIg~Mehmed n ~rus~l.'Ut.;. kcja ,sc spominic lJ prcthodnom pOpISU. Godino l521:1.brojala je 33 muslimauske kucl' j 29 ncofcnjenih. ,,3~. r~aliiJ..la slarog Hartti !£jn.f.hano·(log 1~U'.sdiirU_1Nastala je takode l~dv<!J.a'lJf':mIZ ~kende~T:p~~lIle 'm'l~alc~a prostirala s~ na podrufju Vr:iUI~~, ~~d.a Je ( 1~,d",1 Ejneh a n, rhzdar- ..tvrdave Hodidjed sagradio mesd7.1~1 koji ka~nljc preworcn u ~.ZamIJ.u, kc]a se i danas 11,,1;\7:1 na u~llI ulica 1..u~lIle I Mustafc Dovadfije. Cijela mahala naziv a la se Lubmra po Hal!;h A.I!l11edu Lubi kC!ji je oI)~'o".io d:t:a.:mijuposlfje velikog PO-L~'-a.l697. godinc. pl'em(\ ovcm popisu imnlaje 26 kura i 45 nCI)knjemh. 33. Mal!!4_a 1nfs,dtida Ha111:~ Knna{a - Znamo je smanjena od1l0SUua rantJI popis take IhlJC imala svegn 24 kuce, 44 m:uz(.'njcna i 2 kuce -.:iEllIkih sluzbcni ka.
r

Je:

1]

/103·41::1, 50

H. S.'1banovlt.

Najsrnrije

~rlklirUilmc l' DOir~~. !'Of IfI-W,

S:mljevo.

1953. $tr.

. U o\'?m ddi;cm II tsu up~sajle zadutbiue CiI.,.i H usrev-bcga, koji 1-.:- to vl'!Je~.lc bin na polot~!u Umifillsk0j; san.li:i::akbega, jer jc Oil ,upu ravClY lO.VT'ljemc pnl,; ..~::ao ".)1hov(.· Lerne~e. NJ<':~(lva ulQ~a '~azvllku Sal'3JeVaje °9"1'011111(\I 011 sc:-; pl'<l~om ~m:llra uilJl,lIat: ..jllijom h'::llo~<:'U ovog f,'l-acla Il 109 \,1'l!mentl. To Je "'I'~jclllt: i Jloscbnog pmspcri[cra Osm(l!lskQ:g- C<ll'slva. vr~jemc kad;1. 511 o~"Vajil.~k.ipoh()cii O~1l1.a111Ua bili "'~OI11Ol, u~l?jeSl~i. Pohjerla na. ~oh,aru. le::(lK\I~iil.r'j(l Par,onijt: i Dil.lma~!Je. u kOJ~IlI<1J~ UCCSLVOVitO (::17,1 Ilusn.:::vhcg. ncposredno I so u~ccali I 113 ti1:ZVOj Sar,U(.,\'3.
II

51

podiaan sveje zachdbine 1;!0 kqjima je, uva] grad prepo:z,~atUi"'" Svoju naj'!:'niibtjniju ziniufbinu ... dia11i91J. IZ1mnrr.dne lje.pate, mill, VlSM-tI.i prdrramu, Iroju je 'Urolkni Allah pTi!wori.fJ u ror.lu kutzt i ulinlil StJelulem zn 5tJoje mboo.e".41 xavrgmje 15:!:!Lgodinc. hac gorJirle :.:.avdenaj<-: i gr'adn.j-._ hanikaha (hilspicijza dervik), zgr.'lde sa 15 scba nasuprut dfanrijc, te "'... mr.ko -; pre.kraina imam hOJesesa.sJ~ f!d lfun: johr i j6fo = jedne 'l.uRignwf. l1a.1:lrefnict' ispad koje je s!n.lo. za: v£w1l)_"e r:m.j}, pi..ilmka k~fi 'IJ 1!ictr11l iJdsje~(J.ju, wiim knldtl.j~Jju:k(];~, m:agatii ~ tuunbara: i drug-pg Iw je {lsi7n (JlI(lga neophodn{J. "n Za ave zadufbine Gaai J Iusrrv-beg je uvakuFin ogrom an imetak, raane nekreutuie, dncane imauja i mezre. Za razvq.j sarajevske i'.:ai-~ije pOSCb~lO su ;':I~ai'iajni dlll"..c"! koje je uvakufio ni Z<I spumenute aadrdhine i to ..... !aMs# dutrma kojj su mi'diLSQ~W p(J!I~l.ll'lIi i Iwji se nalau 'U uliw1na za!!iten{Jg gr-ada S(J.Tajf,J.I(J. u lilizini karILvaruomja rahm~tli C~r.i /sa-blJga~: jedan dmf:i- prM~1'(mi wdan kojj i~ prip~ 1'tm~'rm tu I:TgrJll[:B koj! 5e ~(J1!e pmdiJjmn .s.uile :i _j!!lma." "Iakode j~ uvakufio veliku SUJ.ilU gotovog novca, ramo zlatnc i srebreno posude, prekrasne ogrtice ad bisera i tubina, sabljc ukrasene gim eamenjem, zlatne noseve cptncene dT'3guljima te prslenje s briljantima, smaragdirna .. rubinirna, rlrkizima i osuilim. S'est gudiun poslUe podizanja dZiLmije, hauikaha. irnareta i mekLeba} Gazi Husre zvbeg je podigac svuju pozn<l~L1 medresu KudumlUu preko pma ulaza u J~amiju, za {ijc oddavi'inje jc uvakufio, pored goo. tovog nove a , nekoliko kcnaka i xnca." Nepesredno prjje smrri (lS. oktobra L54L gcdme), Gaai Hnsrev-beg je izgradin i svoj puznari bczistan, ocuvan do danas, aatim "TI-tslihan (kameni han) klJj~ se nalazio na r.njesm gdje je danas basta horeb "E1Jmpa", a koji Jeizgo:rio lSi!]. god.ille, [c hamam,jedllli ob-

d~(1~e~~~i;l;i!} ~jJ~~e~2{i~,~~~,j;1J jj~ ~~~b;~I~I~ t~~a~;u~~L~g

Ftilev od maja 1529. godine kadaje Gazi Husrev-beg L.1.traIiO od DubI"ovr.~Hla da rriu posalju majstore za g'fadllju ,~cgo ...ih zaclazbina,

"""ia

"fa

jek3L

rIVe \'1~te :'C3CUV~ n

tl

SaTajLl"U.
.'ill

Ga,zi Husrev-be.go .... zaduzblll.e doprinUele e kulrurnom, pros-vjernorn nego 1. ekorn)mskJ)rn

T.aZVOjU

ne sarno urhanom. S",-a.j~\!a. Uti

izv."drijc njc~ovih privreduih obje~WiI ad kojl11je u ~a~jevskoj t.:u-'SUIbilo j d~C~;to ducana .• Sarajevo je postalo najznaeajnjji privredni i crgo"'3~kj ccruar u Bosrri It i ~ire. U .,.~ij~~,e ll'amjesnikovilllja Ga:d J Iusrev-beg'a sagradena je prerna rraclll::t11 I Stara pravoslavna c~~;a.!<.1 Gcdine l!i16. epomioje se P?p Vuk. a. L53!)r1~. pop Rake, kOJI JC opslufivac pravcslavnu pamhiju. Na~vjero,.·aw~ie. CCgadil1c sagradena je i pravoslavna ~koht, LIZ rrkvu. U nekim dckumentima u koji rna su sadrfane mnlbe pntVOslavnog naroda Sarajeva upuce,lle vlasti rna za obll.;l\·ljaTti~ crkve, govori se cia rrkva poticc jo~ od Ietha (csvcjenja Bosue od strane Turaka). Medutim. nije~an_ popis Bosanskcg ~i'llId~aka iz Xv, XVr.i ~Vll sLo!ieca roe biljdl ll!_jcd.llu ~_rk\iu, S,LOOp~[ mcfe 7.ua6Li da je S~ara. pravcslavna crkva, uko like JC posrcjala, bila cslcbcdena ptacaliP. pun~U1. II.l~-t:C ovaj peri~d tamedu 1530. 1 l~j40. godiue, iz kcje I.;rkodc pil~tOJ] sacuvan popra Bcaanskug sandzaka, period je inteuaivne izgra.t.~je. Pored vee pomemnih Gazi Husrev-begovih aadufbina, u ovom vrcmenu, ta~nti@ 1531. godine, sagJia.den<ljc ijedna d~:amiia u srcdihu srednjcvjekovnog scla Bjelava. Podig;:to ju je rreki Nd:u:dilo [iz Nflvo[ Erda) HOlI.dziAlija, cd kada se eva tuahala sluWello nazi vala rU.~govin1 i~l('nQ~. ali .u ~1al"Odu se Sil:cuvan do danas llin:i ... Bjelave. Poslijc 1530.Jzgndlo:;.e JC I do tada pr.:l0tn prosier nkolo srarog drurna, kojije uec dul. dan;;l~lIjc Titcvc ulice od Mahale Cemaluje do poroka KosevQ, Ni'I 10m prostcru oct ranjje je posmjaia same lCkija GiJzile.r, a izmedu ]5.3~J. i 1540~ gaclim: n.a."-w.lc_slJ dvijt: nove mahale i 10 mahala Hadf r d nscva u ZabUaku i Kemal-begovn u Koscvu. U o~om periodu i Barnaktijc 50 ufle u sastav gradske teritorije, inteu~i\lno s,e izgradivao prostor iznad Ko"ata -I 11:1 Vratniku. Nasclja na I~Jevoj obali Miljacke su se znatno spor-ijc razvijala. Uz vee posroje6 h scdam mal~a la, Uti tn] strani do 1540. m ~ nasL.,lejos samo dvije rnahale: Had'!l Mchmcda Vl_ilkovca u Hr.I .. Lultl j Sin~n-1t3Iifc Voloclcra u 9olQderici: Sjcverno od ~em"lu1i~ i HadE rclri~ove ~1ahale t1<l Mejra';11 mst.aloJcJ.edno naJ,clJC, katlllJe pna t.ena u Sara$vu podigl<l jedIl~ di~m~Ll. BilajL: m I1Cka TuLi (Dudi) Ita.tun~ koji'lje n,~vjt'rov .. lniic: bli" bula, jer je ova mahHla hila poO!nata pod i menom J?udi-btll.a. Do
~j_

~~ l{An, Consilill'll R.Qg~!tomm, {Giln~. Ro~.) !)g, 208 i 2:21. ., r..S'P:ch(l~ G;lt_i r·liJ:il!!v-b-l'g~nl l'ail.urllll.IIHI 'LZ Hi3Lg<ldilu!; C.Tnlh~lkll. GilZ.i Hlllifcvbeg; .tlJeCllv tij\,Cit i nJ"'gO'l(l doh;!, S;a:r:ij':\'t) 1:J1'2, SU·. 114~ F.D~, Sp:lho, GilZi Hwu ...-bf!s(wa ... lnlfmuna iz 1~3L gorJiJlt:, V;lhunnmrl il BO~lloe i Bar",,'!"a gO'litl-e, S:lt"qj~o 1.985 . .s.tr. 1l7, .~ Vllo~l1f'l1:1.I1H! G;a~i 1-1!i~rc:..b,!g;:J iz1531. . glJdim:. 48 G:l.2i HI<~r~begOI':i ..."k;Oful1m:J. i?15B'!', glJuine

52 53

1510. nastala]e i Sunbulmahala.kao ijos llL:ko!iko mahala, rake da je te godine u Sarajcvu biL? lIplSan~ 40 mU!>illll_ansklh m:lhala. sa 1.368 kuza, gil 1.045 neotenjcnih re jedua ktM:<llIska mahaln (VilIOS) sa 33 k.rltallskc kute, ad k.oj"ih 13 bastina i ScSI udovifkih kuza k.~o 18 kula muslimaua." U ovom poptso uisu popisaui Pub~ov{aU1 III dcmace ka toli~k.o stanovnistvo kc]i su bili skoncenu-irani u posebnom kvartu Larinluku. I. Mahala uare dia11lijt' sultana Mehm,da - sa 45 kuea i 32 ncozenjena. ... . . . 2. Mahala MUJlihudi11.aCeknkiije. . U odnosu na ran!p pOplS broJ kuea se povecan i izncsi 22 kuce i 4 neo~e'lljen3: .. 3. Mllh(l/(;' "i&SdiidaJakub-pa1e - brq] k.u'::" l~lIJl' kao u preth.odnom popisu (.!H), duk sc brc] neQ7.cl!jcllihII~~ID po"e~;]~ (1.1)., ta pcjava 1J Sarnjevu bili sc pozari, Take sejcdan desio I SI'c{1I IIOUI XVI stoljeca. N;:iilllc u defleru napisanom i7.I~cdll .1_540. i 1570. godine zahlljc:h:llo je uz jakub-p a Slll v<'k~r (~'Ic prihod o'llog .vakura j 1.1I1"1,wjc:n usljed r.oga ~lO su OSIl"Cenj ubjckti I.og vakufa kada je gntd gorio." 1. MIlJlllbJ.llatlli Mehmeda ,iehcr cehaje La sc spominje u 0\'01').1 izvoru a nastal a jc kojll je pl'U.e 1510. godine podigao sarajevski ~be~-t ... pOI1~ jeklom iz sela Vl<J ovac il okoline_ Sarajeva. Dzam!j:J sc: I.danas nalazi k na llgln ulice B:lk;tI't.'vtt:a i Hrvatina. a m<lha.la s~ prostlrala, na, podll.I~jlllih ulica. Godine 15'1Q.Ova mahala .. ru~~la Je ~1 Luce I I~."e{}-: h .. terticnih. Hadf Mchmed je pOI'Cd eve dZarnlje pod,~ao II Sll~~CV\l.1 jedan 1l10Sl na n~es~u starn.S m~sr'1 ~~a-l~g<I Isll(l~QVII\1 ked V!J~6~,' ceo Most sc zvao Sehercchajina CUpl'!Jil, .1 1 dnnas Je u narodu POZlI,it pod rim imenom. 5. MaJwia TlIl'Sciiilia sagrakli Mahmwin - sa 36 llll:e... . .. 6. Mahala dtamije 1.t.m.rlogjalzjaim!e - Brcj kut:~ u ocl~o~u ua r~nB' period znarnoje SlllilrUCIIJ_jcrsc ova mahal~ ra.zblla U vrsr- mahala 1;'1' ko da je 1540. brojalil46 kuca sa 26 neotenjenih. ." ~. 7, Mahlda mududa lIavadu Dnrak(l. - sa II klIC~l 1 L3 neoze11Ielli.~I. 8. Mahala '1JII!Jd.lJduK£C(n/i S;"Ui:1Il1 - Iormirala se uepnsrrxlno Pl'ly,: o\'og pcpisa ok,;,ln '~'esdz.lda k~jije po~lig~o neki ~c.c"~rHi Sinan ~1~ pOCl;':ikll d~n'l~!!IC ulice Bakarevica 11;:1 Bistriku. Brojula je II kuta ~ h nccfenjenih.

ces-

~!

lsmnblJ.l. 3BATI.)

f1n'(JJ (Iek;'l{ii .rebia D4'i' (G· 15jul:t I:HII) p'rr!:tn mana· fI ;1rnl~ 15i12),k{l]l~eu OIS br. 'IS.
!.st.:mbul, M ,M.O. hi. 625 ~tr.G89.

NQ 2J L To ,jc (lp~irn'i p{lJli~ B05mjilng.!I.~nd'.n~~ 1r'l~o(c~ u l 1] o:irug'!.J dex-aul1:ullllcile.8 (

5~

MduMd-hegrJ - ZIl;lUl0 Sf! prosirila U oduosu i lm'ljiil<ljc 78 kuea i 62 nenknjena.. . .. mesdiida diva" k4l~ba l1ajdara - PI"VI pur se Jin:JJ<lI . U ovum iavoru. Nastala]e na podr:u?'ju Vmlnik~! ka?aje r.Iiv:,n kaub (seb-euu) Uazi .lJllsrev·bcga podlgao nesrc PI'JC ID10. godinc rncsdfid na uglll ulica J ajacke i ulice BUcia fdma. Me~diid je, kasuije preworen U dZ.1miju koja i (lall:lsyostoJ_i. a p~ZIl~~ .If!p~d rmenom Bijela dfamija. Codinc 1545. OSIllVaC B~d€ dZan:'.IJe I,!iao Je n~ hadz, p~ Sf od tada ova d;lllmija nazi"a~~ M~lm~a dzamlJc d~arl katiba II>t: dzi Hajdara. Mahala se brzo razvijalajerje vel: 1~40. imala 31 kucu I 27I1CDZt;lIjcnih. 11. Mahala ?nlsd'iida {)ldgfffa lbruhisno - U prethoduom pcpisu upisana je lao Mahala Dulgera lbrahima k.qj;:lprip<il.la dtcmatu HadiJ PaSajigitovtl rnesdfkl a. Negdje izmedu \!i30. i 15,10. Dul~er lbrahim podig{lO je rncsdfid re se od tad,1 ml.7.i~<1 ahala mesclfirla Dul~ cern Ibrnlrima lmala [c $9 ku6t i 7 ncofeojeuih. o 12. Mahala Haru1i M'IIsluft ". sa :10- kutn i II n-e\,~.enjenih. U prethudnum popisu npisana.je kao Mahala I ~:U'i'll:i ~ja J;rirad<l dtematu J-bd~j Pasajighova m:-sd~JdaJ dok se u ~V()111 'PI1PIS.l~.!~V!J<l ~ao. samos ralna mahala, kncla Je vJl"lTlvalno P~Q l!{nUI .' Hfll"::t.~1 Mustaf n ~esdfid. Sa mnogirn drugim objektima sn adilnJl' posllJc pro\'~h~ pn.ll{JJ Eugcna Sa"'ojsk~g 1697. gorlinc. p.a )!;::t[c pO'\:lk?m X'01J s.t?Deca obnovio stanovnik re rnahale J lad~1 Alxhuah 7.\';}111 Hadfi Abdija, te se po l~emu prozvala i cUda mahala. 1 dauas jerlua ulica 11<1 podrurju nekadasnje mahak- nasi inie Hadfiabdinica. ._ _.. 13, MfliUlla 1J'f1""idtldll Mirnar Si1Uma - sa 2~ kuca I 27 neofcnjenih. 14. Mahala 111,o;diidlJ SarataAliJf' I'ripnda Maha!i Jilhja-pa.~ sa 35 kuta i 55 ncofcnjenih. . ." 15. Mahala mfSlliitln m~".(n"'.Arapa . sa 25 kuca I 8 neozCllJcmh. 16. Mahala IIIl'stlEdll KJlcukjalidii - sa 28 kl)6i: i 19 nt.:uzenj~ih; 17. Mahala 11IfSdfidil lJallodil. Knrwil: - sa <15 kutu i 57 necfenjeuih. 18. Mahala 1lIejdiir1iA Hn..riii r;.pu:lum.a • koja je jo~ r.1nU.e iz.r1v~i~na iz Skenderpagine rna h:llc, zuatno se uvecala do ovog pOPJS<I I brojala jc 61 kuce sa 20 IlL"O~(!,~enih, . _. 19. Mahala 111f.sdiida $rJHlf.(I/smaifa - s;142 knze I 31 neozel~len<l 20. Mali(lifl ·11li!sdb.da Ki!bliAiir n MalMU SkndifJr-/w.sim)j - sa 20 kura i 33 Ileo~crtililia. , , . 2.1. Makala 'li,;s.di:i.da /JILlb hM~~n - I'rustir a la se u ~Jevern(]m p-odrucju grada nil McjLclSU. Mesdzid oknio knjl"g.ie l1:"slala ~va mall .. la lJaiazio se na uglu lllica Dola j Mej tas '" podig~a ga Je Dlldl !Jnlun, pl'\'a :-.:ella koja je sagradi13 jcdol1 mcsclfid u Sarajevu. BT<!:iula .ie 54 ku~c i ·14 nel)ZClljcn3.
9. Mllllil.la ;rJlisdtida.

na rauiji

popls

10. Alaliala

54

55

22. MrJ.tmlu Frrut.~bl'gOfJt rtltdrpsp - Znnum se razvila udnnsu na raniji popis i irnalaje 1~ kuca i 36 nenfenjenih. 23. MaJw.ia .TIle~dtidlL lJadii Alijf p.omata kan rna/witt Bje!J:nH - fermirata Sf: U srednJO':'leko\loom sefu Bjelave kada je ueki hadzi Alija iz Novog Brda pcdigac mcsdfid okclo kojcgje nastalu rnahnfu koja je 1540, brujala 51 kuru i 30 neofenjenih. 24. Mahala. ,nes.diida Hadti ldrisa - Formirala se 01.:0mesdfida kcji je pod~gao ~1djev.sk.i rrgovac Hadfi Idris ne!;dje prjje 1540. godine. Mesd~ld sc nalazjo U dalla~njoj Timvc] ulici preko pula kafane "Park", Cijeli kraj koji je obuhvacala Haclii tdrisova mahala od V~Likog: pa~ka pa do Dalmatinske ulice zvac se ZahJjak. Oodiue J 540. brcjalaje 36l:..u{~ i 36 neofenjcnih. 25, Ma.luda saraia IJIiULill1.drugi 1lal.t1~ lIIf',s{Jiid fuulf.i lIa;",l{Jr - Prije Lr;,~O pudigno je nckl HaM.i Hajdar mcsdfid u gOrl!Joj Sarai::evoj .. mahali, pa se od 109 vrcmena ova mahala nazivala i mahala rncsdfida, H3~7.i Hajdara. T dalla~ jedna ulica Ud! pcdrufju nekarlasnjt Ha~;b !1aJd~l\~ve mahale.I1(lSI ~i v Hadli l lajdamva i rc.je jcdan od 11~elk.lh pnmjcra u Sarajevo fUI naaiv se zadrfan p reke 400 godina. To Je ~~Lvn_a_l)prec:na ulica od Mcjta.~ na sjevcr izmedu utica Scpcrarop V3(; I Sar.t.~ Ismailnve. Oodine J !J10. Mahala Saraza Isrnaila imaln je 23 kuce i -15 t'lcokl':_icnih. 26. Mrl/wltt 1n('sdEda Sinau "atifo - Nastnla je izmedu l' 530. i ] fi40. 9'kolo mesdfida koji jc pudigau Sinau hal ira 11 Sarajevu pcznat pod ImCIH?1l1 Havadze Sinal} Vo!oder. Prostirala se u juzllom podrucju srarog djjela grada na pudrugu danasnjih ulica Golodcrica i Tandarcrc. Brao sc razvijalajer je vel ~540. brojnln !i2 kllCc i 35 neO:leIUeI1ih. 27. Mal!ala. 111f:!idii(UIJ{J19a-pa.!~d'17lgi ,~tiv KmlltJlif' - sa 49 kuca i 37 ncorenjenih. 28. M(l.hala u,evi1ldtl._':Austafa-wga si'.IfJ Sl·e1ukr-b~ga. - ZliaLIH~ se u,,('cala~ u cdncsu na r"rlJlJJI poprs t a kc rla JC 1510. brqjala GO kuca I 32ueotcnjcna, . 2,9. j~tlJUlla Ba:rdaklijf, IUJT/U Naselje na Bardakcijama pI'CdS!3V!Jalo.le vJcruv~tH~.:H~IO i>C~O kqje se neposredno prije 15<10_ uklopiln u gr:ar13ku tertturuu I docile status posebne 111311;;11.;.Ihko se viii i iz poplsa OVIJjc nova mil hal" Sol LO kuza i 39 ncofeujenih. 30, MaJJala BraJ.nik (J!rt!l.nik) tfnl~ 11a:tJV mesdiid f)1l}_anda:r J1l.$uf _ salS kllta i 21 neo1:~l1jenih, ~l. j\·l(Jllal.(l~dinmlje MfT4rzna A·rapa - Neg-rUeiz.medu 1!j~O. i 1510. godU1C IT!esd}!ld Mevlana Al'apa prctvoren je u rli.1miju. Godillc 1540. bmJala je 18 kuta i 21 neo~cl~ellih . •32: M!1ha{a,Ah.med~.6Iebije silla. ~ul{lngija ~ sa 36 melt i 1.9Ilco1cn"emh. Kako, se u .~Iuedcl:lm poP,slrna olla maJlil:la vifu ne spomiU
4

nje, tdko je urvrditi gdjc.'«:" t{!:~nonalazila. Mogute 1'101 idemicna &'1 je mahalom Uskudari Ahmed Cdebijl"J koj:'1 se xnarnn kasnjje javlja, a koja se prcsumtajugolsrozno od rncteorolcgke opservatorije a pozna[3 je pod irnenom Pasja mahal a. 33. Malw.iu li-ad6 S~,uJf1"a cehaje - sa 2] ku(;] i 2 ~ neD1.c1~IClli h. 34. Ma,mla 7ll~sdiida Dat'ad, t.tlllb~·~- sa 11 kuca i J4. neo1.t:lljt:nih. 35. Mahala: I1l.('sdiid!J t~haj~ l!.j'fU,JUJ'TIIJ pripada i.:t'nrkr-prm - sa 17 kufa i 23 »eoecnjcna. 36. Maf.w.la lJle..idtida Kemal..bl'g(l. l1~lSTI"ij·fJegOtJe . . put se spominjc U ovom izvoru a nastalaje negdjc prije , karla jc posljednji Gazi Hcsrev-begcv cehaja podigac d resu i -illl:m't (kuhi'!ja) na terimriji srcdnjov)_ekovllog sela Kosevo. ~fe5d1.id se nala:zi.o U dan~:s'~j()j ulici Hasana Kilien. Gor.lim_·1510. imala je 13 kilCa i 10 neo7,cl"'!JeniJ I. 37. Mulud.a. 7nesdb'da Ilo.di.i EjludwllU i1.dvojena. i~ 1IIu{wif Skenderpas~- SJ 36 kuca i 2!i neczcujenih. 38. Mahala t1u!.,tiiifi!1 Hruil.i Mehmada - 11M30 i:.1..1f" i ~6 IICOZClljC111h.0 ovoj mahali nemn drugih podataka izuzev pretpostavke da se radi () Sumbul maltali, koja sc prnstirala U sjevemom podrucjll sr.arog LlUd" grada. Nairne u popisu stanovnisrva Sarajcva iz L857-68. (Sa"a)' kasabasinin cleflcri nullrsu) upisaua je i rnahaln Bali-zade HacH.i Mehmeda, drugi l!al:lv Nova dialllija~ Sumbnl, Sejh Mustilunlin, MiICI', Krclce{lit-a), Salih-aga, Arapov sokak. AI~a IJ.ejlic navodi u svojoj k'~I::l:i"Uhce i rrgovi Sarajeva" daje ova mahala elcbila ime po stare] surujevskoj pomdici Sumbul, kqja je U lOj mahali stancvala, it kcja jc nastala jo~ kilo sokak IJ Bali ..~i'I"l.: Hadh Melunedovoj mahali. On navmli da prvi sjlomen Sumbul mahale, a prema tome i pomdiee Sumbul, pouce ir pocnka sedmog dccenija xvrn sto~e61.1l<IMerhuim, ana se spominje pod imertcm Sumbul mnhnla LI sarajevskom sidfilu iz I r}(j5-G6.,~~~[O lna('i rill. porodica Sumbul pntice jo~'iz XVI sroljeca. jedua ulica nn p{ull'lllju eve mahnle i danas nosi naziv Sumbul ceema, po -5lal"Ojkarnenq] ~eiillli, a ranije se zvala Surnbu! soknk iii Sumbul ulica, 39. Ma.JUlia lliamijt! !!jfut Fem.ma - sa 35 kuca i 50 neofeqjenih, 40, Mahnla mesd1idlJ Ajttifll.{" - sa 23 kuce i 4 neefenjcna. . 41. Mahala Wirof 1L Sn,mjnm fJripada .sandia.khegu. - sa 18 laXil muslllllana, 111eoic'~cnj j d\'ije ba!line; 14 kUGJ kr~alla, 13lJ:)'<;llPa i 6 lldoyic:~.

Iio'i

A H~J~. Uli("~ llr,p;ovt S;JTTtjCY3,SarrIJl'Vo, CHn, SitlW br. 2 str. 181.

1!J73.

51.1".

341.

57

Na kraju popisa 17.15-10. godine upisane S\J i LI"i ktlee vojl!ub varosi Sarajeva. . POI'ed 10-muslimanskih i jedne kriCanske mahale, U okviru Lada~nje gradske teritorije, nastalo je j?S 11~liko.~)esdzi.da, n~ektc~a. m05[OVa te veliki b~i dUQI13 u s:.11~IC.vskq_16n·~!J1. Ova] r>0P);~ poka7.l~jC jc nil podrugu L;)cbsnjt:g SaliLj~v:t bile J ,d?~tap_l1'lznog L:~l: da Iji§ta, zatirn veliki broj ..'I'LO ::I, ~esmi. mlinova net M.JJad:.l~ ","'fo§t.am·nI v potcko xosevo. . . ,. '." __ U nastankn lIZ!fl<J(h~JI gradcva, pa ~ Sarajcva vcliku ulogu odlgrall SU vakufi. PopJsni delbcr iz 1540. dcnosi i listu zadufbina (Fe. 390-402) od vremena lsa-bcga lsbakovica pa do sredine >"'VI stoljeea. Osnivaci rih vakufa hili su bosnnski sandzakbezi kao i dmgi vefikodostojnici i Ieudalci te predstavnici zan a Iskih i Irgovackil. rchova. 00 1540. u Sarajevu jc hilo osuovano preku 40 vakufa. Sredstva ulagana u nve vakufe pr~dsl;:1.\!Ij,\la su ogroman materijalui potencijal k~ji je imac najveCi udio u da!jqj h:graduJ i g'1-;Jda. " .. LJ nCdOSL<1.lklJ rl d.ll.vncg burlfeta Hi posclmi II dd;~I\'IIl," lIlV~UOOnih institucija, vakuf '::;1..1 pl'C£,Is.liwUali gO'tOVG jediuu csnnvu za l;jdavanjc kuln~~nih i ~omu.nalll\h. pfH~ha _u gr;}d~:lVlm.,. ~Udi LJil die grade, t."lr~IJa:;a SVIn1privrcdnim cbjekuma. zanm sve.vjel"s~ "z~3d~ diamUe, mektebi, mcdrcse, komuualne ustanove, privredni cbjckti podizani su iz vakufskih srcdstava. Prihodi za odrfavanje zadufbina dolazili su od prihoda gmovog-\'akllfskog »evca, zarim od najamnin~ pojediuih vakufskih objckata, !Ill raznih zakupa, prihoda sa vakufskog .,.e.mljista, mlincva iu.l.M •• •• •• Sliku Sarajeva II trig Vl'CI'I1C1'ill upoLpur!JuJu nam I neki pUtOpl'iCl, (.;.110mtpr. Katarino Zunu k~jijc pUluju6 1550, g~dinc u ~?rignld pr'O,~<to i krov S~I·ajcvo "',,, Tu II(JTO! sore Sf Medu. rdnmn brendJCImfl. .I' objs slTllJle, pm-Ill Jt! 11"rtOM i dGIn;/i vo/~ljrlkil; ... ,K1dp s" gradll)/p od ,lroa, Intnlrl j %cmije. Tu. ima 1},J1IOgtl wo,f,jll i kam1'a1ISflmjlJ; fmc 11lTdlir:u hJja}e. .~lIgmtlp.Yl.a 7lU wli In-dR. Mml.'i Irmji In.oon J.·utu. u, STJ~ku kl(C(J,ima S1.1o.i tnt i la-rdak. Vrlovi su lijrfJi flO/JUt onili Ii. ftl({otJi. •.• U prislupacnim iLYOI;ma cia ovn~ Yl'emCIHInigl!jc SCHe SplJml!ljC U SHntjeVlI tVl"d(lva, i PUlopis K;UiUill;J Zc-naje prvi kQji'goyori 0 njoj. Podizanje Lvrdavt: u hlilini VITI[nika o~eci\lo.i~ da se ovaj kr~j pnceQ inLenzi~llije. FdZvUati. Sredlllnm XVI ,<:!o!jcb laclLije oko 1552. brodi11CIl(lsialo je novo n;m:U~'1I s-jcve..·rnom dijelu Vnullika. U clnu dalla~· ltie Porcine ulice nnlnzi sc dz.nnl!i::. kqjuje PfJdigla K.r::l'ima 7ell:;J 5ill(l-

kn:.

"~7

••

nil vojvode. Dfamiiajc POSI.ala cemar istoimcuc mahale, ali se Dna ne spomil'lje u zvanicnim POI~i. sinm -"'VIf': do 1570. godine, pa i tada same uzgrud. ~.lonl popi!l~: ';I~~lida je A~:Jha.la I~asana ~ina Davudova .1~a5tala od dlJe10va SiaL ~jlh mahala divan kmiba Hajdara (okolo B~Jclc di1:amijc) i Mahalc Siuan veivoda hatun, duk IJ popisu iz IG~2. stoji: Mahala Had:;.i Ejm:h::ll1o~a mesdfida, drugi naziv Mahala Srnan vojvod a hatun. Najyjl;f<I\·alIlJje da se »cuo prije 1552. godinc ua Vratniku dogodiu veCi pozar u kumcje izgorio o;P0nlCI1LUi adi:i Ejnebanov H ritcsdzid pa je Kerima 1I.Jl:t;;'ol'im ruscvinama pocligla novi. Koliko 51!61l'~ija u avo vrjjcmc razvlla, pokaznje i podizanje joo [eduog vcnma zn3a.jnog trgovaB:.og cbjckta. Neste pl"ije.1553. godi.ne veliki veair i eet sultana Sulejmana \.eJiblnsl\,cllog. Rustem-pasa imrligaoje u sarajevskcj ('.11-~iij bexisum koji jc dobio ime B11..J5a eris.. b mil, po svili i" RI1l:>C, knja lSC U !~emu n.uvj~ prodavala. UI1UL;l1' bezistana biloje 35 duenna a sa vanjske srrane -1:i_ Sredinorn XVJ stoljeca uastala je i mnh .. l:i ArnUlganrl1i Siuana kcja se unarodu evala Armaganusa. Mahala se lurmirala (*010 dzamijc koju je pcdigao neki Armjlg;ilul~i Sirmn n~~1.0 priie L557. god,ine." Prostirala sc 11"pudrucju Bjelava u rJnllit~lIjil1l ulicarua T1thmi6ua, Kovazeva, Armaganusa i T'iqjc Bajraktara. OlamUa jc porusena pocetkom I s'!_iclskog rata. Negdjc u Jere vrijrmc furmirala se i Hadai O:;afcmva mahala U ... sjcvcmom podruqu starog dijela wafl a, kcjaje kasni]c hila poznata pod imeuom r'rovare." Nasralaje OUjedI11l:';-I!ijt.:la Armagandfi Sinanove j Ali-begcvc nmhalc. 1ipitna manju mahulska diamUil sa drvcnurn muuarum, sa~u\'i'lI;~sc jc do danns. lzmedu 1!i10. i l!'i:itj, g-().dil1fl' nnstalajc i MaIL,.Ia llascci luuun II !l1"t':{\isl!iCIlI pcdrurju starog dijda grada, 1;!t:nU(!nil pOdlU~i" dan;l~l!jih ullca Porcklinicn 1 i~dnog dUel a ulice Ccrm'rlill<l. M.t!h3~R je nasrala 01010 d:tamijc koju [e podigla {;a:ri Husrvvbcguva zella Sahdidar; Kako se nalazila II hli''1ini Gati f[usn.'\'-b~gove banje, bilajc poznata i pod imcuom "ZiA bunjom". Ova dz..1_IJ1ijajeizgmjcl;;t 1879. goclillc i Iii· jc sc,~ obna\'Ualtt, l7. vi"kufllamc S<thdi<.lal; \'idi se da je ona hila oslobadcl1a rolliLlja GaD 1 lusrev-begove seme Nc<;lj~a.I J'okTaj clhlmije •. Grill jc- sagradiltl ijedan l'Ii.ektcb da lle lU PO(IUCilV:--.jll " ... !/jew jlTQm«lla i stroma.Ina d_jer:rz I 10 (ll"'" r{jf((l krJjaj()j nisl( sarrela_"o!i
H.I l ,

!ill ~1

D. Zi:Hac, Popis "akllf:1 U no,~ni II XVI.qnU""-"II. PO~ XX-XX1. S;lr~MlO, 1971. P. M;JLkovit, PlluJ\'anjc po B:llk:md:..mn pnhll;)lOkl1 XVI vijek:!. l":ld jAZU ~uj. um, Zagreb, 1882_ 511'.95.

5S SidliL br. 1.29. 51'1 Sid1il br. L29 00 V.ilhLfnlllD::l ~ahdldar, 'Iupnlge G:ni 1I1I5rev-brg;l, V:.kufllHme gfoYlm:, SarotieYo (D85. du. 73-80. rIT"o·od f. Spaho.

11.

Bm.lle i

Hene·

58

59

[J izgt'3dnji Sarajcva svoj doprinos sou'l.lnli i predstavuicl lrguvat· kog sralefa. Tako jc 1555. godinc s~Tajevsk.i l.rgo~aC' Buz,,?zi H~~i Hasan pcdigao d:i.a.m ,glu ulica Lcgavi na ~Ccmerh 113. 10 Je peta porkupclua dian ignuta u Sar.ajcvu. i ofu\lal,,;-sej~ do ~a113S. Medutim, okolc sve do 194'. godine postcjalo je velikn ~blj~ sa mnOl?obmjnim nig_nin.1a,' znacdjllt i ~o hi~LOrij5ki izvor.tl I kao umjetl1jG1:.i lijepo oalikovani. Nafalost, veliki die ovog gmbU!t upOln:blje_1.1je _za podi~~.nJc Stn;be'l~!h _zgr.a~a, cime su u.ni~lcni ~ijcd01 memorijalni spcrnerura, 3 dfamija izgubila 11<1 svom izglcdu. Fcrhad-beg '-bkovi-t.-Desisalif. poromak S,rednjovjekovne purodlce Vukovi61 Deslsallca, sagradio je L561. gndiue ri:1atll~U u Rrhadiji. Pored dzamijc Fcrhad-bcg jc podiqao i mekteb, fdmu j irnuret, ali do danas sc :sa.C1J\'Jla same d7..Hhijl1 I LIZ nju rnanje groblje. · U ovom periodu znamo se iagradio i prosier pri uUu potoka KQ~ seve. Tamo je do 1.561. god inc formirana «ova Ali-pafina mahala, kada je budimski beglerbeg Alipa~a sagradio dfamiju, sigumc naIjcp~u u Sarajevu. Pcm::d d*.. mjje podignut je bio i mali kamcni most a sa jednim lukom, kcji je porusen 1881. godine." Do ovog vremcna, stara rnahala CemalliSa bila SoC tofiko izgradila da sc morala, razdvojiti u dvije rnahale. U sredini re mahale, negdJc 11(1mjeslu gdjeje dallas "TH:nica", poJigao/·e okc 15GO. gi'Hl~lle .dtamiju neki Jagdu (zade 1 ("lUi Mehrued _ok()0 keje je na5(.1I" ISlOlIl)eua mall ala. U nan:1I1u SC ona zvala Gon~.F1 (;.:.'malu!-.l. dok se srara Cernalusa naaival a Don]a. LJ ovorn periodu imeuztvno se .i:t:gr:-tdil,opodl-uCjc iznad Ko\'a~~ i na vramiku, gdJej~ nastalo nckolike 110;,,11 maha!a, a uchc SPOTlie popunji rvao sc prosier ua lijevoj obali Mi.!iild~c .. Od 1540. p3 do 1570.'god.iTlc, k~da il,namOl'l'lO slijedcc.i Si1{u .... a ni popis Bosanskog .~lldiaka:, u Sarajevu jc nastaln 30 1I0\'lh maha1<1., oduse l':lloge od ujih n~stale su i~d\'ajalljt.~n:' iz starih mahala, D ~QJe Sl~ puprirnale vccc ~·azn~le~'C.S;!~ajcvo se sn-llc na :we .!i11·a;II~;l uuenzwno SU se popunjavala I Tall!le osnovaua nasclja. Neknliko obliz.njih scla takode se uklopilo u gradsku ~{""iLOrijU.Codine 1570. 1,1 Sarajcvu sa bite (}3 muslirnanskc mahale 1 2 kr1lcanske &1 ukupnc 4.453 muslimanskih kuca, 2.080 necfeujenih i 126 vjerslJ.h alufbenih, zatim 88 kuca krtlaua tejos u Mahali VaJ'Os 11 muslimanskib kuca i 12 krscanskih." III M. Mujezinnvi jevo 197<1. sir. lit H. Krde-.'tir.kD M Ismnhul, BBA .... Isll\mrn... epigl'3fika ilosru! j HeTtegoVfll~. knj. l-Saraje\'o. Sara37;. v i~, Vodfll'rtoi ~gl'ij-ill'\ie Uti. vcdi U etnram Sarnjl ..... .. nr. 206. u 'rn. No_ ~79. OTS hr. 76.

L Mah{J[n mesdiida Aja:l-/JaIe - sa 33 k.ute, rncdu kqjirna 23 ueofenjen3, kac i jedna imamnva, jedna m~ie2inova i jcdJlt\ gil iftarova . (neSpOSOllilll za rad), 2. M(J/:uin me:sdtida Iwdi.~ KttnaJiJ- j ako se razvila od prethudncg popi~a tako da je ima~a 108 kuc:a'.~] neozenjen!.'l kuca vjerskih ~ll1Ibcnika,2 !rule 53lrup~ab. POI'eZa ijedua kUGJ sljjepca. 3. Mahala dfnmije Sktmd8ra h:Mje - Takode se uvecala LI odnosu na I<wUi popis. Imalaje 40 lwe". 33 neofeujena ijedna kura imnma.

8T1lsaBnisla71. Mrlhnlu 11Iesdiidr1l-Jadi.ijagdii Almeda - Prosun- kojlje znuzimala stara mahal a CCll1all1~ nag!o sc razvijao u dmgoj polovini XVI stoljeL-ar taka daje ua njcucrn p~storu nastala jos jcdna 1I0va ~il.hala koja se fbrmirala u]';010 'Olcsdzirhl koji jc PO-lltg,110 neki .Jagdi.1 Hadzi Ahmed, nn mjcs(u gdjt" jc danas "Trfnica". Ccdine 1570, mahala je imala 27 k.ula. 16 ncozcnjcnih i I mujeziu. 5. Malm.la mesdiida hadtJ. Mf/IlIlP(/.c. RGJ,"rnul~ Nasrate je izmedu 15'10. i 157Q. godinc kada je jerl"I' Nan pumate sarajevskc pcrodice
.1.
L

60

51

Bakarevie, podigao mcsdfid u l lrvarinu, koji je I)Ostao cemar istoimcne n~almle_ lmal a je 25 kuca, 27 IIco}.cnjcni 1 i '"kutc ..jcT"Skih slulbeuika. 6. MalwJa 1nfsdiidn lilralu"l'IIa Nedam - sa 43 kuce, 3 J ucczenjen i 4 wee vjerskih slufbenika. 7, Mahala IlIPldi.i{UJ halai Jdriia - znatno se razvila 11 odnosu Iii) ranj~i prtpis la~o daje imala l02 kuce, 52 neojenjcnn i jerlnu kuru vjerskdl sh.riben!ki-I. 8. Mahala 111esdlida llruiii Hasaua - sa 32 kuce, 29 ncojerjenih i .5 ku~e vjerskih sluz.l,clIlka. Ova je n~jl.jerovatnUe ruahala .kojc sc presrirala na podrufju tanad {al~ije u nekadasnjqj mahali Nadmlini. Naime, 0 ovom mesdfidu nema uikakvih pcdataka izuzev u popisu POL paljenih i porusenih (J7.al'llij~1 i mcsdfida iz 1698. godine, g4ie st~ji da je I-I<ldi.i Hasanova di.~m~a u Kufuk Katibnvo] mahali L.;goljeIa. re daje mutevdij<l -apocec I~Jellu izgr:ldl~ju.1it 9. MalkJ.!tJ, mf..idtido. I/rtjf{,i !tMun - sa 41 kuccrn 23 uecfenjena i :1 kuce \~jer.;kih sluzbcnika. 10, Mil/wlu dl.a"'riil'! m/rrlog /-Iu;,H'''~J-bfgi1 - r 11 kc jc C.ni Husrev-bcg pcdigno svoju diam~llljo.~ lfi~ll, gocline, Mahala Husrcv-bego ve dzaruije se prvi put SpOOl.I~jC U OVOII"I. popisu. Nairne Cilli l Iusrev-hcgova dzamija podiglllll:'ljC u srco sarajevske fur~Uc.okolo ujc je iagradeno mnogo ducana j rrgcvackih cbjekata, law da jc stambeua izgntdl1ja tu tekla znamc spol·~ie. Ccdine I:i70. mahala je imala samo 47 kuca. II. Mahala dzwmje umrfog Ali-pail! - U (I"ug~i pclnvini XVI SIOljC(:a intcnzivuo se rnzvijao i die Smajeva ko_ji dauas prcdsurvfja ufi celltnr grada. !ojc prosror- nknlu Hig-ijcmkog znvocln, Ali-pasine dzamije ,i Skupgtiuc gracla. Od 156 l. goclinc, kada je ~..<l.Vl'Scna!jTaunja dfn. m~e oiv~eg burIimskog beglcrbega Ali-pasc ~k()lo koje je nasrnla istclmcna rnahala, pa dO,ovug pcpisa, u mahalj je izg,-adt:no IOD kuca. 12. MaiJala mesdtuia {(Plnal-bega HIlSTr1J-'Jrgrl1lf, cfhuje - sa 83 rue-e. 13. MnhaJa sarala Ismaila-dTfigi 'l/.u.civrnesdlid had!i f/ajdrr.r - sa 65 kuca. 14. Mahala mesdiida 7ill; IWitd! - 7:IUILno sc uvecala u odnosu na r.tniji papis 112 kuca. 15. Mahala dintnij'1! M'I1staJa-~g~ sind. Sk~'ldu-J)(IJe- Pndn_lcjc danilsnjcg prusturJ Skenrlel'Ue~ gdJe,le hila lot:ir3rla Mahala Mustarap<L~e Skende:rp-n~tttl LI drug-oj polol,.'~ni XV1 staljet.a, VeOma 51::bl""w I·a;,wijala, tako da jc ] 570. godi ne broJala_ 170 ku(:t!,

j»

Anali Cui

Husn:vbcgove

biMioleke

b,'. VII-YIIl.

SIr. 92.

IG. Moilala mesdtida kailua Kasima ~ nastala je u sjevernom podrulju SUJ,rogdijda grada. Na (Om podT\J~ju, l'-li:llijc na uglu ulica Hadfi Sulejmancve i Pehlivauuge, pcdigao je IIrcsdiiJ pisar Kasim izmedu 1510. j 1570,01.:.010 kOje je nastala istoimena mahala, kojaje u narodu lxila poznnra pod Imcnum Mahala "Vik Husrevbegove h<tn]c". Mesdzid jc kasni]c prervoren u dbnli_iu koja i dauas pustcji. Oodinc 1570, brcjala je sve~ 27 kura. 17, Mq./w,ia mes(Jiirla }uullJ lialllw.r1. - I'a xvila ~c tI jufnorn podrucju starog dijelu gracla iznad ze!jc.tui,tkc pn.II:{C, Blln je poznata pod hncn0r:'l Berkusa, pa SC taj naziv ~ai:lI\'30 j d';II111S za dvUe.ulic.c 11<, pod,ulJu ove mahale: Bcrkufa mala j Bcrkusa velika. Ocdine t570. rnahala je imala 80 kura. 18. MuJlI.ua 1I1e.wliiaa /J(zdii. Ejm!iumrl - jcrlna od vratnickih mahala na ~iji razvitakje uricale pOdi:taltie utvrdcnja ua vraunku. Godine 1570. imalaje 1'1·1kucc. 19. Mailwa rnt's.Uida Husana t{(jjvMr" - prosr irala se na l~e'\'oj obnf Miljncke izmedu Mjeclenice i Skendcrijc. Form lrala sc 01010 mesdl,ida koji [e pndigao jedau od sarajevskih \'~i~oda Hasan kojUe:: kasllije prctvor[,11 u d:i.;ill'liju keja se i dauas nnlaai 1Ia.uglu ulica Cobanija i Skcnrlerija. Poznntaje pod imenum CUh:lIIljll kako sc nnzivala i rnahala. Godine 1570. imala je 101 kuru. 20. Mahala. AfIlJu(fni-/Je.gl)lJa f1I.filllida . sa HI kncom. 21. Mah(lla diarni.fr 1anrlog sultanll MI'h1l1Pril1 /UC1IlL - S'I 90 ku{a. 22. Mahala 1nf.sdtida. Ar;llrlga,lldii .\'i7lmll( - prvi put Sf.! sponrinje II uvo~ popisu. VCOlllil1'it: brzc razvijalajcr 0<1 1:;!"i7.karlaje osnovau ovaJ mesdfid, do ovug popisa narasla jc IIJ mahalu sa 150 kuca. 23. MrJhala mtrsdtida Iwdfi Deuuda ;'liflWji'11/1 il. Mah.ale dfuJn~~ slilUJnet Mehmc.da brI'M, - Nasr alaje izmcdu 1510. i 157U. godtne kadajc b~~at (pucar) Davuel pcdigac mesdfid iza Kouaka. Mahala i IIH~d~id hili su pcznari pod imencm l..'l Knnaknm ili Murdarija. Godine L570. imala je 57 kU61. Ova] mc~rliid puruscnjc 1019. godine. 24. MIlI~ala tn('sdZida hadii Stjdi izdl1ojt"w'l. n: AJalllljp IWllli Ej7j.flmrw. - prcsurala se iznnd stare ieljeznicke stauioc ua Bistriku, na PTOSLOlU u~~icaOkrugla i Hurcrnusa. Nastala je izdvnjanjem iz Mahale had:ii !l;Jnehanovog mcsdzida. Ia'koje rnesdzid podi~llIlt u cl,-ugoj polovilli XVl stoljeta .. vee: 1570. hl'l~jalttjc 121 1;.\16.1. U naroduje ova mallala pozllata pod JIHC'IlUm Vl;t~ka maha!;:! kilo i Hun'·n"IUs.~ po J·lul'cm. cfe,ndU!. ugLcdno~l sarajcvskom $"""danilill kojijc slano\'ao u s;u,~eclnOJ Had~i zade Ha.d71/\hmcrlovoj rnallali, i koji je sagraclio jCdllll ?:dmu U fOj m~ll~li koj<r Si:! po l:jemu 2\,::113] lUI1::mu~.a., 25. MIJ/uJ.IG. 7nt'.!diida.suralti IJ:m(].ila - ZII:1II1!) SC llvc:::eala U odnm.u na I'an.iji popis lako cl<tje 1570. gorlim: inmla ~J7 kuta.

ra

52

63

26. Mahala m~S(J1Jdo}almb-pa.~e~ Sa 6] kucom. 27. Mahala tIIlSdiidn Nn.iTaj(nljilfJTa drugc] pofovmi XVI seoljeta i cJe1iigovi~i (naj,:jcrolJ<ttnlje .!i,'CdnjmJckovn~ selo) \.I~li ~u u saslay gradske teritcrjje, kadajejallji{ar Noe:-zir O~lg.h~ mesdfid o~olo p kojcg se fcrmirala mahala, koJa 51.: prcstirala u JUgOlsLOt!lO~ dlJ~lu siarng grada na pcdrucju dana§njih ulica Timu r ha'~(}vc '. Ccl.Jlg..?vu".a, Mebmeda Zvone i H?~in brij~~. Ova mahala ldentiena JC sa Tlmurhanovom mahaloru, jt:r se u slijedeoem popisu Bosal15kng sandlaka ia 1601, godinc spominjeMal13lartlcsd1idaJanji~i.ll.3 Nc~i.~ drugi naaiv Timurhan. Godine 1570. brojala je 58 kuca. Mcsd!ld I danas postoji, a rralazi se povi~e gl'~btia. na A1fakova1: .. . 28-. Mahala mesdiidl' AM, IUl.liJe- U DnlgoJ polovini XVI stcljeca jos jedno sredujovjckovnc selc je ,~lsluu lj.:)sta~,gradsk rcri!-,>rije. ~o au Budakovid na cijem pDd~-ulju J~ neg(tie Pl'!JC 1570. gcdiue pod.lgao m~d:l:id Ab~i ham: a , ckolo };,oJe.&" ,e form~.l'al<l nova mahala, K<?P s jc te godine broJahl 99 kuca. Mewi.lcl Je h.SllljC pretvme~l u. dzamIJu k.oja se j danas nalaai pri vrhu Lbga",:illc. ulice. ~mc .'in:dl1J~\:Jek~vl~og seta Budakovici zadrzatc sc kao nazrv cnJvog jcduog kraja u ~Jt:lIel'num perifernom dUelu gracla, ~ porum i kao ime jedne ulice koja se prostire izmedu ulica JIadli ~i ~1Il: Lngavine. i .. 29. Maltllia tMsdlida Vtkil1un-c Mtl-staft,_ - Prvi put sc spomruje U ovnin iaV01'U, afi je ruesdfid ckolo kojegjc nastala sagradcu znatno ranije, najsjernvatni]e 15.. .5. gcdine. Pn~ligao gnje G.azi '!usrev-he1 go\' intendant (vekilharc) Mu~aaf", GO~.lI1e 1?70. 1~''OlalaJe 94 k~le. M-csdzlU jc kasntie pretvoren u d~am1lu kOJa se 1,dan~s nalazi ~a ~Uevoj obali, Mili~rt.e, l1~posl-e.dno 11.£1 ~O~t;1 ~od VhC::c'~llC~"D~amHa odavnc 1,o51 nR7_IV Hadfijska.jersu I) nJoJ obll';no sarajcvske hadz!le pmpla.ilalJ",le svoju odlukll. da idu ntl. had:¥':. P~"o~lar ~~ knme JC izgradena ova dhmija n~zlvao se TQphk (~Op'Qfllln st:'1.rIJI od turs~ vlasu). I danas jcdna ulica u tum podrufju ispod Alifakovca nO$1 ime Tbplik. Okolo dz.amijc nalazi sc gmbUc u kujem 5U pored ~stalih .sahr;<ttljclli mllo~obrojn~ ~IrUlQ~i poznate. ~ pjes.lT1.'u:na oPJ~'l,Iane sar.iljevskc pomdlcc Mo ..u~a, kOJI su smnovali u IJhztm l-Iad7_Uskc dzamijc. 30, Mohal(J ml'..,~diida KJ.JMjfJridii ~ Znatno Sf: razvila U odnosu hll raniji pcrioJ, taka daje:brt'.!jala B4 kuce. .. . 31. Maijala. mes4titla Iwdli Su"[(!jmtJ1U1 iulvoj.rna ir. MahlJv Stlj1ia FeTUlia i MU.7lla IlrllplJ ~ Nastala je ka.da jc tabak Hadii Sl.lIcjrnan ndto prije 1570. godille pocligflo Illc.sdfid koji se i r]:.lIIas. nalazi na uglu ulica OC:clc..tanove i H;lClir Kajmakove. Hadl:i SulejmallQva mahala po~nataje 'Pod lmcnom POLOk, a 1570. godine im:,1a jc 67 kuta. 32. MtJ.hll/a 7f!e-.'ifiiida }fame;. Muxtaf,. - sa B I klll~om,

t!

. 33, ~0iw.ltl mesdiida l1adt~ Memi. Udvojimu iz Mahale Atnneda ~~ekln~je I, ha~~l Ra}da:r{J - sa "',I kucorn. Nasrala je izdvajanjem djjelcva iz eve ~Vjje maha~e, ka~~Je ne~LO.prijc 1570. gcdine neki Had~i Memi podlgao mesdfid, koji se nalazic na ialazu iz Mandriuc ulice II Karpuzov soka~. Hadfi Mt:'mU~~'a mal •ala u narodu je bita poanata pod nnenom A~lko vac, kakc se 1 danas xuve jedna ulica nil prostcru stare mahale. 34. J\1_uhala, tI1~sd(jda .~::a Ha,~fl.1I,a.sitla D(w!Jda iuluojena i~ Miihal~ kn.~Jba Hajdare i S~1lo:no, 7JUi}xxk - JO~~lIa !'l3hala koje 5U sc (orrniralc na podmgu Vratnika u drugoJ pOJQVlJll XVI .'iI.oU<,:ca. Codine 1570. brojala je 63 kuce. . .' 35 ..MflII11Ia ,!u.sdJ:ida_had~ Dfajml i~Iloje7ln 1Z MulllJltAf1nagm~dli .~m(J.,!a: 'wdfi Ab-bega - Pormirala se u sjevcrozapaduom dijelu SI~l1)g SaraJ<:~a, kada je neki ~l:)clZi Dfafcr podigao mesdfid, koji i danas po;::IOJ~ a pO~':"~Je pod In~enorn dfamija u Provaram a. Ovaj kraj se 1.1 drugo] polcvini .XV) ,~lO~l'&J .polco naglCl razvijari, La~ da je i ova mahala nastala l7.d\'<I;FHUCm I;,".Mahalc Al"mngnndll Sinana. i hHd.ii Ali-bcga i \!O;~ 1570. brcjala jc 1451rul"a, 36. "fI..~4halu m~'~~!i(~ H(J.~fiMnni - Vjernvatnn je idcnticna sa tYI<Ihalom ~'k Memi I~I Bjelavica, kC!ia se pmstirala u .iu~I1Qm podruc]u ~larog ~(hjl.'la g~<ldi~ Isp.Qd Trebevica. ~a.xL;II~ okl)lo mesdfida je k1ticg Je rO?IS!l~ l~tl1. ~~dl~~~ A~l~ Memi, ~ kcja sc sacuvnla do rlanus u "lal·Oj uljr-i BJdilVlCI1 ~IJI uaztv darira JO~ nd 1462, godinc. Ccdine [[,70. OV(I mahnla brojala jc 69 ku(a, :J~, Mahala: 1nl'jdil.(~t hadii Ff_le.'w.,UI - U ovom popisu spor» iujc se PCj mahala ~uJe rmsc rme hadfi Ejuehan. Jedna so sigumo presrirnla ua B a rd~ktlJ<lIl1" kako decid no slCJji u izvoru, Hi SOU sc nnlazile na flodrulJu Vraln,ika a. pcta, PQ s\'ojoj pt-ilici O1.'<l., koja jc ] 570. unala 1~9 kuta'.I}ro~t1ml(l.1:PC 111l11d ~tare 7~cljeZllitke pruge ua Bisu-ikn. Ob;~iom ~a j<.' u o\'~tn IZYrUU up-sana poslije Mchale hadzi Mcmi (ispod Irebevica), ,a pnje lIla,hale Hadfi Atijc, koja sc takcdc prnstirala ispod T~be"'l(a, La ~'7- ~Igunlo cvdje radi 0 Mahali Hadfi 'Ejnchana u ~Slrml, law ~.pryl p~(a spomi'lje IJ Ovom i7.vcml, mahala je nasl::lla IJJ('T?v:.H_no ra,lllJe • .leI· JC ve{ du t.,cla i main 129 kut':a, "- iz njt je is[e r;::udlll.e l;zdvoJena lIova Ma.h;:da h::ldzi Sejdi sa 121 KUCOnl_ M~':ldfid ~-lad~ E;-jnehana mogan.bi bili ici{"ntitall sa d1_<1ll'lijom ~~jha BagdarlrJ;), koJ'l se do 1953, go<.ill1e k::u::laje pmukna lIalaz.illl u Pasllmi, ~8, A_1Q}u~la rIl.r..wliida luu!ti ~lijl; i:ul~l(denail: Mahale Si1~1l.al.e1eMje d:I~. 1l~1) K01~nlI7~ Sre~IIJovJ~kQvno ~elo .KoIllQI.in. k.qje SI::n:l:la~ilo .llal!.l~voJ oba TI MI!Jacke Ispod Trebevlca, JO~ kraJe.:rn XV sroljeta se t~k.lopl~o U gra~.s1.."U Lerimrtju,. kada je bOSil.llSki nan1jesllikJah}a~pa~ silgr<l.dlO diamlJu okolo kOjeJe I~as!alit isloimell3. Inahata. Kasllije sou

Q?

61

65

"'

,"

61. Malwla, 'nesdiida r;rrulskQg lthaje ~ Znatno se uvecala u odno.~u na IrlIlUi popis i imala je 15-3 kure. 62. Mahala diamijl' !ej"/) FeruM - sa 125 kuce. 63. KrIiani u SU1'ujevr'- sa 88 kula, 64. Mahs.la taTOO'l.{ Sarajevu ~ Musfiruaua sa basti nom 12, neusenjenlh 2. krscane sa bdtinom 12,4 udovicc ljcdna prazna basunn. Period ad 15-4_0. o 1570. godine predstavlja najznalajniji period d u urbanom razvitku Sarajeva. Tada je gradska remorija obu)lvafaia gotovo sav prostor kojl Je sa~injavao gra~h.ku teritm'iju do austrougarske okupacije (1878). 1I okviru tog prosrora bile je jd dcsta neizgl'aJCIlOg i nenaseljeuog zemlj~til, ali ce do kraja XVI sroljeca i loti prostor bid popunjcn. Zadnj Ih. u-deset godi na XVI .s1?UC~3 II S<I"J~Vll je ~'~.Sl.alo jo~ rridesetak novih mn hala ua vet p'Os[OjctOj gradskcj teutcrijr, uz neznatna pomjeranja prema perifenji. U ov~m periodu na podrurju cari~e pudignu t je jo~ same Tabacki mesd:i.nl u Gornjim Tabacim a. jcr jC ~ariHa do LOg vremeua b i la goLOVIl izgr a dena. U isco vrijeme fnrmirala se I Hadfi Ahmedova mahala u Patkama. Na prostoru 011 ugla ulice Mula Mustafe na~esktie i Cazi Husrcv-begove pn:.'ma jugu. krajcm XVI ~a.0!jeta nasraloje nascl]c namjcujeuc za jcvr<jc. koji su se srediilOm LOgSloljcca potc1i nascljavati tI Sarajevo. Kornpleksi zgracla koji su za njih sngradeni pripisqju se Sija\'II.~-paiii, pa lie po njemu LOnasclje i nuzivalo Sijavus-pasina daira. Sjcverno od ovog naselja osnovana je Hadf Oruccva mahala. U prvgj polovini XVI. stcljera presto- izmcdu srednjovjekovncg lokalitcta Znbljaka i Miljacke bic ]e gOlOVO ueizgradcn, a krajcm tog scollecn na (om plO:I.!OrU nastale SII dvijc mahale: I Iadf Balijina i Kalin hadf AI!jc. Zapadna per-iferjja smrog Sarajeva II to vrj.jCI11C intcnzivno ~e razvijala formiranjem Mahale Magribijc. U ~ieverozapadnom k!"'tIll jav~iaiu se nove mahalc: Kalin l ladfi Balije (Cekalu.~a) i hadi.i Sinanova, zarim hadfi Nesuuova na Bardakcijanra a r~a Pirinom bri.je~ B:ln efendijlna l11ah"I<I. 1J eva vrijeme nasrala Je i Mahala hnd1;l Alije 'Ibkmica u Pirusi (Pctok), Naselja na Vramiku U OVOIII perledu su SI.! prostetle a IU1SlalQje i per uovih mah:tla: Mahala had!i Mus~afe Hodl-ita, h:ul/.i Sinanova, HadH M"hmutDvi'I i l-Ifldi.i H:\~ana Nd.i(:.'I. Na lijcvoj obali Mtijackc nru)l.aje veCi brqj lI!ahala: MidmlOl IDu(lije had:1.i Sulcjrnal1ll na Babita ba~ti. Hadfi [saova u Dllgom sokaku. Jl,bhala lbl"(lhim3 Ojandlica te llnd}i I Joseinova Illahala (Sta1-a,Tabae:ic;o.). KrOljem Xv[ sloU~~a nastalaje; jcdn:a IIO\'(I m.dli'lla u Stan~ 68

Skenr:lcr·p;~illoj, Mahala (-Iadl_i J-las3113 l~hli".alHl kao i Timurhancva u Bcrkusi. Jo~ od osnivanja Sarajeva, pcfari sn bili ceS13 pojava U ovom gradu. ThOO se najvjernvamije dcgodlo neki veci pozar izmcdu 1570. i I G01. godine, n kame iuaee noma podataka u izvorima, ali 11<1 O~1l0vu pcpisa iz Lih gndina vidi se npr. da je na mjestu d1.<lmUe lTadzi Mchrneda Bakarevica, l:.oja se prvi put spominje u defteru iz 1570. i to kac J1O\'amabala, na njenom. mjcstu je do t60t. godint" podignuta nova di.amija Hafdi Ahmeda Hudfica. Ism tako n Ct"Uigovitima sc 1570. spominje Mahala dhmUcJanjiial;iI Nczira kan nova mahala, a u popisu iz 1604. jt" uptsana Mahala dl.amijr;: J.1.I!.iitara Nezira, dmgi naziv Timurhan. ~LOlOali da jc obnovio iii poncvc sagradio neki 11murhan. Kraje~ XVI, i na sarnom poeerku XVII srcljeca, Sarajevo je imaII") 1 muslimausku mahalu, D7.clllaLJe\Ttja. Y\l"SeallC(geberan) u sa9 mom Sarajevu i Mabalu Vil,us.1lI Ccdine 1604. upisanc su !:ilij(.'{il!~e nhnlc: m 1. Maha.la dil1.miJi-! suluma Mehmeda-lmllil - sa 83 lute. 2. Mahala AjlA5-paJt' - sa ti7 kuca. 3. Mal/ala. dmmije Hanadie KrmaJ.a - U dl"l.Jgoj poloviui XVI sroUee;: mesdfid hodze Kemala prcrvoreu jc IJ clbmijt.1 pa se ova mahala oil radn nazlva rnahala dfamjje hndfe KCI"II::Itil. Knkc :;LJ se nd iZ\jCS1 nib dijclova mahalc formirale nove. to se U ,~jC!.i hroj kuca zuaruo suranjio i iznosio je 8~ knee. . . 1. Mq.hala lamp.. dwm~t Bali t/ffuiijp. - Nastala je uknlo d*~T'I'lij~k.oJU je podigao 010 I !)qO. godi nc sarajevski mula Bali efcndija u sje\"el:nom po~gu starog dijdl grada, latll~ie u danClhtioj ulici Pirin b~·ilcg. Dbll"luaje pcruscna 19:.i3. .godinc. a na njenom mjestu jc podignuta Ienskn medresa. Gcdine 1604. Mahala dZl!mUc Bali efendjje imala jc 49 kuca. 5. Malwln "..,aiirla II.dil Alij' - sa 78 ~U6L 6. Mahala dia11lije Skhldera ct'haje - Znatnc se smaujila U odnosu 11;'1 ra.nUi pap is, i imala [e sarno 23 knee. " 7 .l}'Jrlhala tlu'MiEda, Iwrl1i Onllll: - Fortnirala se okolo mesdfida koji 1(:pudigao krajem XVI stoljeda hadfi OnJ~ na uglu dana!njih ulica ~-lu~a Mustafe Rakskijc i Edhema Mulabdica. Mahala, a i dfarnija Il:lZlvane s~ i ~~LC\'elUinotll. po lOllle ~to je u [OJ mah~.li I.i(;~da ~13IInvao mu tcvd!Ja Gnl Busrev-bcgovog vnkur."'l, Oiamy;! Je IzgorJe]a 18.7!).godinc, a pre-rna Ilpim S. Kemme hioje nek.1da lipililn mahalSkl mes.clZ:idsazidan ad letpil:a. ali sa vrlo lijepom iZl(ulellOm dr ...e-

69

~~I~U~:~namm.il':I U popisu iz 1604 godirn- u m'oj maball upisanc jc 8. Mahula mesdiida Jagdii Allmedn - ~I 47 I.ura. 9. Mahala 1J1f'srllifflJ Jl(Jriii M"JUllftdu jJ"Jwm'ita - S~ -15 'kula. 10. Ma.liala - sa ~O kU~3. Ovaj mL'sdi.id .'t}lomil'Uc se jediuc arrm jc brzc propao, take da je ~dko utvrditi 0 Ui raeli. I I. Mahala m~sdlhla JWIl!i IdriMl. - SR 50 kuta J 2. Mahala 'lfJdii MI1.~laf!. pnz1UJ/(lg k(Jrl IW,ll(J(UF wrl.l!. hd.l1(JjWiJ IZ Mahal~ /judIi Ejndmna ~ 1"·... put se spominje u ovom popisu kada je i imala 38 kuca, iaku je vjerovatnc uastala Nairne, iz natpisa koji se sacuvao uad ulazom II dZ;;ImUu1 vidi s.e da je Mu.'tlAa Havadgczade (Hodli~) podigao :;_vl"!ju'.amtju .io~ 1518{19. gudiue. Mahala :;e prosd urala na Vratniku, a nastal a je it..rlv;1i;lI~ien, 17.hndfi E)llGiianove rnahale. Ova dbmUa sazovala ~ je do rlanas; a pmmll,a Ic pod imennm MU.slck, vjerovatnn po -ldml kcja 5C »alazira prekc pui:;! tl:Wmijl':.~ 13, J\rfalUJll1. lm~stJ.l:d.d Pfhlirw"/1. lwrii;.' i-/(WWll. iulvofe.rU.l i~Skf1~dtT-:puShu mahale -jedna je 10 od mahala koj..-o-U 1,,,l1-I<lk; z velike SkenderS l p:'I.~ine rnahale, Mesdfid je sagradcn krajcrn XVI stoljcra, 1\ rmlazic se sve do 1918.. gcdiue kada jc porusen. nil lijevc] obuli Miljarke I,i~e mosta Skender-ija u ulir-i Poehckija. GorIiIlL' Hill'!. OWl mahala irnala je 13 kuce, 11. Mulw.{a /uul'l.i Bali . FOnl2liraia se u drugo] poloviui XVI stoljeI::. II::'. podruc]u izmedu starug Z.thUilk.n i Miljncke, gdje je u to vrijeme bll~ dosta pra:mog '1.'IIIUi~la. Ozami_jil ha<ij,j Ba lije ualazila se u danasilloj ML ,b'binnj ulici, llekilda~l!ii~j Saillijallu§i. Od 1878. godis IJI..~ o~".lllLest.lild jc sll~ii? kao rtUl~~lziB za \'qill~ ponebe, a 011da je l1eg(~Je oko 19W. godinc petpunu POTIISCII I uijc se "ise cbnavljao. Codine 15G1, Hauz.i Ihlijlna lUah a la imalaje ,17 kuca. 1.5. Mahala rlin'wijl' h.arlii H(J,wm(£ - krajcm X VI stoljcca mesdfid haclfi l Iasana pretvOI1:11 JC U d~amiju. GOllinc 11;04. QV<l mahala ima1<1 je 18 kula. 1 G. M«It(1iu tn~:,diidn inlft umrtog Htl..W'PV-bfga - tdemiznn je sa Mahalom Ha5€Ci haum. Tokorn zadujih rlccenjja XVI slaUerii broj kula u ovqj mahali se ncanauro uvecao i iznosio je 79. 17. Mallalu dlmnijf' U'!i"11[Og HU.ITffl-b'1!:u, - lmal a jc svega 57 kucn ouzh'om da je pod~gnul:lll srcu stare sarajevakc lariiUc, gdjc Sli mljvi:k pOdi7.jlTd dm;_"'1I1l.maga7..e~ IUi.l"lovi. be;,:istani, dilire i drtlgi privrerlni 1 u~gova&.i objt:kli.

r-an!ic.

IS. Mdlwi(J dWllijr 1I1/IrlOgAIi_'/Ju..st> -!li:l Dn ku(~ a. 19. MaJUJ[D d'ill1mjf IIariv 'lm/lallli - sa 7!1 kllt:a. . 20. '''1.ahoiu IjU~l{j Mu.sIDJf' - Sa 591mb. I'rnsuraln sc na podrulju Jedn?g d!Jela Mi1nu(h:ora_ Iladli ~lusr.a~na mahalu bila je poznau./"a pod Imc!)~!'Il Du~U<'Hiseta, a zauzimalaje prcaor danasujih ulica en; Sa~e[o;.~~t~JJ(<l, 11],~ct:\> rI'U111L'flume, Turhlllije i V~ltera l'erica. Mcs~Ii.,d kOJI_Je h a d7l Mustafa podigao krajcm ~V[ srnljeca nalazlc SoC;: U istocnom \'-Iglu di'lna~llj(' ulice dr: a leta MI.lJi((l i \'umhdict:"ve a poruscn je 1':;1,)3.godlne. ~I. Ml1;UJ.la 1i~d.i1 lI~r(J.Mma. dii.llltij~ ~ ~a -13. ~1C~e> ~n:i pm se .i:l\,U\J ovom POPISU, 'flku JC .1I10gl<l nassau I nll'l~Je, Nairne, S. KeIlIUDJ p_1'~dpost a Y~;;!!. till JC hadz~.J1lTahim (Irunclija (vojuik) dosan So"! sultan Farihcvom \'OJS~UIll. k;uil1Ve uapravio mesdfid okolo kcjcg je nustala m~ ~lahala, koja ~~ pro~nr::lla 11;\ ~OdlUtJlI Gol'icc i Kokvskog brda, l~cl~~e nil pOdrUl]tI kc]u su .z3L1~lIn"lt- l!tlU<1~lIje ulice Tepebasma, K.i"a.J!~k41!GOI1.~a, Mosrarska 1 Dajunli lbrnhim-bcga. Ml.:.';diiu se su,'tLlvao do ~i:H1il.'i,a ll"Li!,hal<1 Sf: u svim bsrdjlm izvcrimn navodi kuo mahala Dajanli haMi ~br(thima. . 22. Mrilllu., .• 1tIt"~dtida &mfll-liega - sa 7G kuc.. . 1 2~. Malw!a.."lfJdiida. sanua/smaU(J I/ruJ;i l/azi" 1(I~.sdiiil fwdn I-hljdll'r - sa!}:,J kuca. 24. }'v1tJlUillllllNliida IJrlfLi-llJllU7~ -:sa 67 kuca. 25. Ma/wifl dl,111nifr MI4siafa-brlfl1 sina SIII'JlriPr-j)rJ,v _ &14:) kunl. 2(i. Mahala mfsdiido pWlra Kashlla - ~I ~:1 kuze. .M,fIJl.l1lfl.t~l's(il.I.d.a IIUlli.:' Ti.~rhm~ - ZU<llIlO sc uvccalu II drugoj polovini XVI :Slo!J(:'~aI imala jc 73 kude. . 28. Ma/Jllla tnrsdi.ido luuli:i Ejnellrma - sa 4 S knee. 29. Ma/win. 1I11',~.diidrl fuu/ii. Mmr.~ - su 79 kuca. :10. MalUlla 'n~sdf.ida lM.dti Has(1.11fl. w)jtJfld;! . )lfl 70 kuca. 31. Mallala 111~.~diidaMfhmr.d.-fNglI. - ~3 f)1 InuX:. Afr1liMn. At1ntlga'lulir SimJ7J.l1 - Zuatnn sc ~m:UliiI3 u orlrmsu 1I:t mlllJl pupi ... i irna 1<1jc 7'2 knee. _ . 33. Mahala tl!nmU" fUldii _ Bali - Nastnla je krajem XVI .sLo~eta u JJc\'emzapadnom kraju Sarapeva, na p('rhufju stare mahale Cekalusa. I\'Lesdzid sc silbJ\';w do danas a nalazi sc u Ccblusi ulici. 34. Mahala uU!.iriiJdn.llO,dii Sillana - Izdvqjena iz Mnhale hadfi Gall i hadgi Dzafera-nalaaila se \J sjevcrozapaduom rlfjelu gnll:lll. nn deu s~1re Ii'tI1.h~k Cckalll~ pn.:nm. L{osevlI. Codille IG~<~.~lIialajc 55 kll~ fa_ Do kraJil Osmilllske ... dadavme O"~ mnllntn se niJe vl~e ttln'Uilla, ta~ ko da Sou ,Sena 10111 rl"n~toru llalflzile !lamo ll<t~(e.il6

'2?

.?~'

01
l1li

S. KeJllllTa.

~'lr.ljl!Vskl' df:1mije sIr. 245. M. Mujezinovic. lsl:unska CpilP,:,fik.a, su.

tI(W.

70

il

35. Mahala mesdiida Jlildfi Davt4da ~ :\3 82 kucc. 36. Mahal(J mtsdtida had£! Sejdi - sa 100 \.;.uta. 37. Mahala mesdlida sarala lsmaila - sa sn kuta. 38. Mahala F1lt!sdtiaa Jakab-paSt- - sa 3!) kut.,a, '. ' _~ 39. Mahala -mesdiida Nf!ri:ra jrmilr.r.m, df"l.{J1. a,tI-'t! Tmlumun u - sa t}4 kule. 40. Mahala mtsdiida Sawakli /·Iu.'unlJ,- Sa 60 kuca. 41. Mahal" m"d!;d.AOd; Iwii/i' sa 51 kuce. 12. Mahala mtsdlidu I-tkUhllTl Mustaft - sa 81 kucom. 43. Mah.ala, 1ne.sdtida umrlag tm.tflije - Nasta Ia je krajem X,? .slolj~Q nkolc istcimeue dZlImije na Babica b;1UL Gndine 1604.. irnala je 51 kuru. 14. Mahala ml!~ii.'idr1. Ku.l:ukjazidti - sa !is kuca. 45. Maha1.a hadii Su4j:ntma. - s:\ 67 kuca. 46. Mahala mesdtida, lIaraa Mustafr _ sa 14 kuce, 47. Mahala mcsdiidl1. hadi.i Memije - sa 68lu~a. 48. Mahaln mesdiida: Hasona sino: Dal·uda -,o;:a 95 kuta. 49. Mahala mesdtitla Iwdli D7.~f(!Ta _ sa 86 kuca. 50. Mah.ala 11It5dzidaILlJdii Memi - sa 2'1 kude. 51. Mahala. nlt'.sdiida ~ltuf.ii f.j7u!/uma riru,gi 7/.auv Sit/lilt u~tf_loila '14l-I1.11 T::h~:~T1t'sd1i(la.. had1.i Si71(Jna izdvoj;?na it Mahalt. hadii c)nl'htl.n.a _ Na5GlIa je kro;jem XV} :'i.r.nljt:ca izclv ...i;'JIl~l.':m nekih dij-:=luv3. iz sta: re uiahalc hadzi Ejnchana. Prostirala se u S:lc ver!.lom P'7nrcl'Ilom ~.ljelll grada na podrugu danajnjih ~liG.l (;t!bedz~~e dOllJ~. Cebedf.ve gurnj!!, i M3.l~ sok~k_ Ova mah~b bdaJ~ pcrzna~!J3. p~d.].n~c~o~ bedfije, po zanatlijama 6::I~d7_':Jam~ koJ' su .tu stano v ali l imali svojc radionicc ea izradu vunenih cebadi. Mesdfid se sar.uvao do dan a s a nalazi se na Vratniku u C:cbedl.ijama. 53. Ma.hala mmliidrz lu)du Alijl': dru.gi nal;iu KomQ~in - sa 46 knca. 54. M.'lJoa/a mesd!ida Sagrak.Gi. Mahmuda _ sa 52 ku~e. .. 55. Malwl" dwmij' Karl"i hadti Ej",ha1Ul-Bardakh/all' sa 81 kuca .. 56. Mahala mesd Sida hadii Nesuha izdvqjeua 17. Mahale h,.db Rartala _ Nastala jc II sjevcmmn pod,u9u ~L.aT?gdijcla grada,.na Brdak.cijama krajem XVI scoljeca. D1an~lJa je vl~e putn obna\~i}na, a 0\.:;010 d.t.arnijeje prosrran harem. Codine 1504, M...hala h(lrB::1 Ncsuha imalaje 38 kuca. . ' 57. Mahala TI1tsdiida Tl.'rtila (TtrUlrlt) Hnsana - Sill 8~.l.;uta.Pro~lJrula se u Dclu ispod Bijele ~l'abU<; na VI muiku, a d~al1l ~a se nalazi U Meh1I1cdaginoj ulici. . . 58 Mahala BYaim'~(Vram.i~l) drug11Ulll.ti DukrJ.'~df:r ju'rtq' sa 63 kul:e. 59. Muhala rlu:.\diada hndil M,dl1n£af1 - Sot'!. 46 Imea. 72

knee, K:Jwli'IIg1~J 83 k.ule. sa 38 k.ula. umriog Husreu iJl!gu.. - sa 82 kuce. Formirala se okolo mcsci:i.ida, kojeg je krajem XVI stoljeca podigao ncki hadf M:,!III'nud:, MC'!dzid i danas pos.lOji i lI~l3,Zj se u ulici Hendek na Vramiku. I (ljid a, mahala poanata jc pod tmenom Hendek. Godine IG04. mahalaje imala 66 kuca.
1

60. Malwia r~mTlogJahjo-pfl1~ - sa 44 6]. Mahllin 1I!P-sdfi~ Mf>lWll.ila letebijr 62. MaJUJw fne£d£ida Ktlfdi Srllana 63. MWwla lIIesdiida Hlljr.U:'I"a jliSIJTa

64. Mahala

Hudii

Mo)wn.tda, [)a111Jd

wiaa_jt'ma

tz MalUl.le

Katibfl

f/ajiul!o

68

k6~Mah{ll.a mesdlida

t.«ubYf! - sa 45 kuca.

sS:

C~:

66. Mahmn, mesdiida Hn ... na - sa -12 kuce. m 67. Malzaln 'm~dildn. !-"lev/ana Ampa - sa 74 kude. 68. JHflludl/. ~7~i_y Ctk~pr.i M1lsli.luulhlU - Pusljednih dcccnija XVI 5wUeta se smanjila 1 imala jc 99 knda 69. Malulla di.mnijtr ImdJ.i Ahmeda izdtJ{Ji~"a ii Muhale Ifjll Perrulw mjiif! - 's1'edinom XV) srojjece _mahalr. ~~jhll FCI'I.Ihaznatllo sc razvila . pa jc krajern log stcljeca iz l!,Ie izdvojena pnsebna mahal a dfamije haclzi Ahmed" koja]e 160-1. godlnc imala 11 kllol. Kraj u kome se prosthala ova m~l,al1'l. T.VitO se Parke. Nairne, na s.::U'OOHi polerku te ulice bilo je prnsucnu korito rijeke MOS(<lllicc G'<ijcsu mogle da pliva]u pal Ire pa sc: u lira i Cir.3v kntj u sjevcrnoru dijelu t".adi!ic naaivno Parke. 70 .. ~Io.hala f1tBMiiilW Si1l-tJ1I-llnllji' _ sa (-}7 kufa. 71. Malwla, dia.mije Tim11.·rh,a~r.u imu()jnla IZ maho.re Sind-n fla1_ij'e ~ Forrnirala S(: okolo mesdfida kojeg je krajem XVL :i-toljccil POdlga? ncki Tirrhan. Mahala se prnstirala.jugozapadnc od Guloderice. Ni1~!vala se i Berkusn, po lstoi meuom potoku u [Om kraju. I danas dvijc ullce na pudrurju SIJI~ mahale, II jufnom brdovirom podrufju grdda, nose ime Beckusa. Dfamija je nekada imala kamenu munaru, a danas ima drvenu. Godine L6Q4. mahalajc imala 69 kuca, 72. Mahala mesdiida Siwl1I Cdebijl', drugi IIaO:::IV Kmll(Jlin - SOl 36 kuea. 73. MaJwJ.a mt'sdiida 11adti Ejn.ehana - sa Q9 kuda. 74. Mafw.lu fflesdi.ida. 'l.(l.rlii l·l1lseina. - Takodejejedna od noviji.h mahala na Vrntniku a uasmla je tzdvajanjem iz..jcsnih dijelova ~z. 51are ruahale harlZi Ejnehnna. NaI'OO" i nazi v za ovu mahalu je Sl.ro~i6, ka ko se i danas naziva jcdna ulioa ua pOdrucju nekadasnje mahalc u sjc.... rnom pcrircrnom e clijclu sli'lmg. grada. 1 Sam mesc!iid rnedu mjdtallimajepOZn<lL k..'lO mesd:;;irJ 1I Su'O~i6m!\. MalJab I'IIC~d~ida hatl:t.i Hu.~eill;t prvi rut~ sc spomiuje U ovom Jlopisu kada JC imala 71 kuru. 73

75. Mahala '1ll!slibilu KPMpbir - sa 7'2 kucc 76. Ma.iJn.i(l. m,stf1.}tlnlu.llIii. Sinana . ",:1 1'12 kuce. Ovojc cervrta rnahala U 011(,1111 popisu Sa lrnunom Sin1l11i ldko je urvrdhi 0 ~jqj sc latun ruahali radi. 77. MohoJa diamije l\otellilma ,llapa - ...131 kuce. 78. Mohala. luufi.i Jahja il.d'i.'lijl'11" I';. Iltllllllil' Mi'tllima Arapn - sa 71 kucom. 79. MaluUQ mesdiida hadii Alij~, dTU~ until! N(tJbrd.ilQ . SOl 90 kuGt. 80. Ma}U/Ja 7flfSlIl:itla saraia Aliji' - sa 19 k.u<:a. 81. Mahala lIIesdiida Mirnar Sinana - sa 6!"i kuca. 82. Mahala mfl... t/lirin H-iWijUT-hf'gu iU/U"jf'7M1 rz Mahal« Fim'l.-IJeg(lfle fntdrtse - Fcrmlraln sl!jn~ sredinom XVI stoljeca, (IIi se prvi put spcmiIIje u 0' om popi:l.u. knda jc irn~l:l 83 hH~e. 0.'<1. mahala pl'r:~riri\la se u sjcvcrncrn podru~J~ st<l.l'og dl.Jel~ grada .(M(';dl'csa). H.II.1j~r-he~o\'" rl7.an'U<l ~iI?:lIvi1la:'.12- I do rlanas ali]u izgubila ml svoje autentiduosti. 83. MllJwln iii(tUlijt' K~'ltllf I'adb Epuhu1/.fJ - sa 46 kU~Ii. . 81. Mahala mfsdlida ull"lrlog ,1-/r1!.(I.}1.q, P(. - Nastnlaje kr:1JcmXVI :a.o~jec;'Iujurnnm pod~l..l~jlJ!I:tlng <.Iijda ~'T"U.l.~. Sm'U'-'v:i.k~ ""'!fIU:l Ha$.. 111d. sagradiojc kraicm XVL ~HJuda II:-;ar:'IJ\j okolc ko.l(.:Y'=lIa.~lOJ!~ istnimena mahala kcja jc bilu pozuatija pod rmenont Brdo dhn'!Jil. III Nu brdu.J dnnasjcdnn ulicau 10m kmju nusl ime Bnlo l"luHnUiI, Go'Jdine Il104. mahala jc irnala :13 kuoe. 85. {\,Sahu/a mf'.~(IZ·i{ialuulli Mi'hmf'ria gr(l(WW~ (('haje - sa :18 kura. 86. Mahala mt':;,Wda hadti S1,lfPllutlfl sma MemilfJ - Prvi pUla sc spomi,~~ ovnm pnpisu bd:t jt:imal:i 3 I kufu. ,?"o hi mogla biti mahala Hin-i Sulcjmana koja se u uarodu zvala Pajc. Ccmar mahale, d~alllija Hirri Sulejmaua sagradena je 1578. grHlille.~u Naziv Po\je, darira jos if. preclturskog perioda. Prcstor 113 p~)dl'l.lcJII 5t;II'(· mahale IJ vrhu Bisu-ika, izmedu ulica Begcvac i Kurtina soknka na znpadu te Malnnutovca nil is[QJ..1J,zove sc Paje. Mesdfid h;'\c]zi Su It;jmena je nekada imao knmcnu munaru n danas kau i vl.~l,o;il1a mahalskc cH~nuij'· drvcnu. 87, Mahr;la. di.cmijf Jt':jho Ffrruhtl. - sa. 63 knee. MIt Malwln "l.fs(Uillt~ IWfUi lsa - Formirala sc na Jijcvo] obali Mi[jnckc, lal:ll!ie na podrurju danasnjlh lllic?- Dugi s~kak i Isevi~:1 ~o~ knk. Mcsdfid je porlipan kl'ajcm X ~Io~da I.HHJ·~I U rhU"l~nJuJ Isn nlici Talirevica, a poruscn je 1950. godiue. Godine 1004.0'0',1 mabala jc imala 45 kll~;t" MrJiwJa. '1IIe,sdifiia Hulil-{t~e - ~a!iO kUCR
II

90. M/J/lOia mt.sd:l.ida JI(ldii HIUfintl., iJ:dl/.C!'1·t'1Ul i~ dZnllj1la Hasena 1l()julJde - Fo~~rniralase na J!ielloj strani ubnlc Miljacke krnjem XVI 5l0Uda. ~asn1je M::: na:zi.val:' F.~:.:I;~S"illaml.l:ll::1 iii T."lbal.nic<l., Qdnosl~o n "laba~mc:a po kofarskim radionicama. kOJe su sc nalaxile u 10m kraju na obali Milj::1de. Godice W01. OY~I mahala _ic imnla 37 kuca.

Dirnllljfl

Rdi[u'gm.lt·ru

Dis!riJt.11

vt

an.

91. Mn/udfJ Ilirnnijf Bf1li·JI(~g6 . sn :,~ kl.l.rc. 92. Dlemllljetf71l:i(l.)1 SltlnjP'"t11J ,- Sn-diuom XV1 stcljcca u Sar~ie\·u su SI.:: pocelt doseljavari .Jt;\'lt:ii, n kn~je,~,stng' ~lOljda za ~Ijih su sagI radeue posebne ku6e (jevrcjskc kl.l.rc}, kojc su K· ualazile izmcdu dn1!~~Il.iC ulicc Muln Muxtafe Bas~-:~kUc~Husrcv-hegova pored Sinagogc. Ovaj kompleks 7.gl"i"ltlii rumvno SC Sj~h'u~-p:\~in;o rlaira. pc njiho"0111 uleJlu:~Uiu;!i" SjavlIs-pasi. U dcfleru i, IfiCH. godine upisane su samo rri ktll~eJ evrcjn. 75

74

93. Krftani (gtitl!"r"u) u Sarajrou - sa 90 osoba. 94. Mahala Mzro! - sa 13 muslimauskih ll.lca. i 70 krscanskib od kojil1 20 bastina.

kula

Do kraja xvr stoljcca nasmlu je jos nekolikc naselja kcja nisu upisana U cvaj defier, Nairne, iakc su katastarski popisi dokurnenti koji predstavljaju prvorazredne izvnrc za izucavanje urbanog razvitka gradova u vrijerne osmanljjske vladavine. ani nekada nc biljcle pojedine objcktc, ZiiII kcje enamo na osnovu drugih izvora da su pnstojati, iii ih p;:lk biljdc 503zak.asnjelljctll: Taka flaprimjer ni jeclan defter ~1: XVI stOlje(' .. 11e bilJdi d!amiJII Magribiju kcja je si, gnrnc podigmrra U 10m SLOIjCCu, ill rncfcla lak. i ranije. Nairne, SLam ZagOl:ica, jUZlll kra.j ispod Gorice (podrur]e okolo danasnje vojne botntcc), prcdstavljalo je u to vrijemc zapadnu periferiju Sarajeva. U torn kraju nalazi se dt.amija st:jlm Mag"iGijc, za liji nasraua 'k je vezana tradicija da ju jc sagradio kjh MagTibUa peu-ijcklcm sa Magreha (zemlje Sjevcrue Arrikc), kcji je dotac U ova] kraj jo(sa lsa-cegcm lsbnkevicem. Th u'<ldiI'Ua, i prclll(l. llli~UCllji.l r-I,HJmOJ Sabaoovica ima osnova.je. u Starom Trgovi~lu k',je se ualaz.ilo ncdaleko od navedeuc dzamijc. prije njegove propasf 1459. godinc osnova na je tckjja Gaziler; te postcji velika vjcrov.unoca da je u njenoj blizini sagradena i ncka dbmija kojaje~ropala 1459. gorlille a nije obnavljaua iii je ua njcnorn mjesur pndiguuta nova u XVI stoljecu. Pored lijcpc kamene munarc ovu d7.iilJlUU karakterise i Latvasre tavanku, kakve nenal .. f mc knd L1t"Llgih z dfamija u Sarajevu. Mahala kcja se formirala okolo Magribije dtnmije nosila je ime Gornja Hiseta. U to vrijcmc nastala je i Qjaudfi-zade mabala ili "Ierezija koja se prustlrala 113 lijevoj obali Mitiad:.c duf jedncg dijela dana~llic ulicc lIamdije Kresevljal::nvi:f-a. Mahala se Fct-mirala okolc dtamijl..: hadfi Ibrahima Ojilm.lZica, koja dnnas vi~ ric )lQSLOji. U n aroduje hil ... poz~ natija .pad imenom Na zdcnom l1l(jtianu. GJjt:lo X vr stoUcec predstavlja najvazllijlJ ciapli it rdzvit.ku staTOg SlIlajcva. OSl1ovano na veoma \<afnoj raskrsnici pUle\'a,. Sarajevo .'ie veoma brz.o l'azvUalo i 7'1 kratko vrijeme pl'e[Vorello je u tipilan ori~ .. jemalno islam~l:_i brrad. Od kraja XV sto~je6t, karlaje grad imao sarno I.Ii ffil)slimnnslc -:nahale, ~l.t:m~l k:rSQ1II3 i D;;:cmaL Dubrov~alla, pa do kraja XVI SLO~t:ta, S::ln~c .... JC izra~lo u vcliki gn'Ld-.~eh('.., sjcdi~LC o 5vih vai.n~jih OI'gana vl<lsu. Do scdamde:;etih godina Log ;'ilOUe~a, gradje dobio svoje najznatajnUe kOll'mnalnc, privfedne i kulturne objekLe, a zadltiih tlidc._"Cl godil1;J. Log perioda lIastavljel_lajc i'l.gr"'dd''tia, ali u malljoj Illj(:;;ri. 75

Na razvoj Sarajeva uijecala jc i pnvoljna p()lili~ka sirccija u Osmanskom .C~rsl"~_ Naill:~e" p~'.n ic<t.llje- -(tTIic3. LOgcarstva prema sje~ \'~-:U dopn~uc!()J~ opCoJ.pol.d.u:koJ staol[b:.acUi u unub"aS.l~oSli, te su hili swcraru .usk)v, za brai razvo] gradskih nnselja. Zato nije IIi wdo da up-ravn u .XVll>:Loljeeu nas~q.ill najljepsa i lIi'1jz.natajnija arbitcktonska nstvarcnja Osmanskcg pcrioda. To su nmogucavala, izmcclu osralog i ogromna male~jallia .sl'~dsh'al. d~bi\!ena ramim plijcnom koji sc ~iI"'a ~ u l?rslvo posl!lc \'eh~lh os\·i.ual~'1. Krajem XVI Slo.til;"Ca u Sara.Iev\l JC bilo dvadcsc.t dZa.llllJ'-l, 63 mesdfida, ~cst tekija, rri bezistana, pel medresa, nckcliku biblinteka, ~G.'ILhamama, vi~l." hanova i ka raVr1.IISaraJ3.. prckc 9.o?"I~k{eba .. Z(I .run~cionisallja fivcta u gradu, [0ru~T1X\ ,I ~.VJ stoljeca IZ9"ralicl'Lo ruz kcmunnluih objekata. Medu Je I~'ljzn:il~Jn~I'!l.SU mOSlO\:~." areva ruprUa. nasrnla II >"''V s{Oljelu, zaC urn Latinska ~ Seher . ..:eh~Jll1a. p)va sagradena polovinom XVJ, <i' drugil usan:t;dese¥llh godiua I~tog SI0tit.:i3. l~gTildenojl." vik drvenih rnos~ova koJI so ~csto ~Lr~rlah od poplavn. 9d'nah po izgradnji prvih ob~{:"~ta ~'acl$ ~ob~o '•. od?vo~, a~k~",sll!j(_' v ':::it~lv vodovccla, iz ~ii h niz J<: veda dla u \"I.~C od 200.lilVllIh rusama, zaum ~J harnarne, ~adnrane> t~ II ~nog:c.ld-:1C po .:ivl!i:HrHl i J.:.uC-~a. Medn prvim gr.trlm·irnil U Evropi 5.'3I'3j"\,0 Je dolnl~ I pv~c nu.illl~c. Prvi se .sporn injc pccctkom XVI SIO~(:ca u ~akUrIl3~11I Musfibudiua Ct.:kn.'ktije. Sahat kula uz Gazi 1 rus~v-:.begov Im~I"CL I mu<;ari.l'h~nll, uastala jt: \~~.I1J\',.nno U ul1Jgoj P(~IO~lnl X:VI.sl«:,~l;"ta. POkO'ilUJu6 sve dn dimas vrijeme "'a la turua''. NIllJedl10J Gall) IL.lt'fT_-~-bcg:ov~j vakufnami ne spominje se sahat kuPI'VC- poda~'kc 0 j~ioj lIal~zi me knd l';ll'sko~ geograJa K<tLib Ce1eb!je I~J~~·e po.lovlI1e x\}I slO~~ca. Mcdurim, ujeduorn popisil vakufa iz 1:.t13; g~.h lie, u D~VI r;-C?azi l'~u~~v-bcgo\'og v~kura upisana jc i kuca ~a sa atdjju (hane I sa ilU) U bliaini karavansara]a. ~tn mo7.c znaciri da Je sahat kula veC tada podignura." . Kao i svl grado\'.i. orUCI~talnog-islamskog tlpa i Sarajevo se dijcliIn IHI dVii osnovna dijula: die stambcrrih (:"I!h'rri~rml.h;d(li dio privred11e r~~liltnostl-radija. SliImLClii dio wa?~ 1·::IZ\lij.IO:ie po okolllim p;-.dinama, idu6 od '.CIHI-3 pre!na. penrcr~~_Stambena ~lI"hiu:k[Ura bila je pril3goctena !JlIds~oJ "~lJen I J)~Lrebl. ~kol."OSVilk<l kUQ je illlilia ba~ sa mnogo ~~(a 1~~I~t'IJ a gqlf: ~~ J~ blla moguce, k'tlcc ~ll podiane kraj It.:ku~ c;~ vod~. "'[.. .o f;'(~JeII~~ .blJo lc~t(:." vode, on .. :i.edQvodila m posebnim nJbvcllna.lOJC l,l-·l oLIIUe zel.;nlla nvaralo po.~dm!1 ugoc1ilj.7:.! ··Vimki

!;l.

11 Isonbili.
1:1

~-~=lIDA

Tn.

No. 462. su, 28. osmanlijskc arhitd.mrc

U

A Bejli.:', Spomel1ic:i

1\0$1.1 i Herceg-ovini.

IIOF

Ul-rv

'

77

ridatli oko aotija. tloona!na r/oksal71u, urhilpkJ:uTa S Qh'ornllm diQho.1Ul·/tfrl i dubolmn sIre/lama. {f fl'(tlf'rUf',itiw kJ"m'(Jf,j pod tt:Tnnilfllrl. all i pod l.ipilno
(hoJ' )1' 1.1 Sarc11f'1'u odasmo 71I'S'O{P). 111111)1.'4 lrJlJl flo.sf. poviJala pa fasa.dattll1. .: krol rt4lIuJTP1u' lw.1I1arij~ pmdirafa i If- NlILTi}tr. ..• lj1!il~ $1.1. bil1W d'1'l.LgaiHjisvij"t '1IIIlirosl'ruilluTf], st'v'el kriJ/alitlllh i SkriljaJ1.i.h bosUllJkom smdrmn

1la.,~lagarr1:wij~n Jirokn po Ilirriumiali ok-ol,.ili pfllIi1la. ribllllki iJ.p",sjecan

vUli/;'(llnim ce.ruramn-tIJ111.(lI'fliliU!' i ja'bllJ:lw.llmu" ,.~~ Mocgcbroj ni putopisci pral<1l:e6 krox Sarajevn osravili su zapisc 0 ovcm gra~u kao oaxi :wlcnila, a E. CdclJi kl:~~jcm xvn .stDlie~a J11~ da ua zemlji ima mnogo gradova po imenu Sara], ali da je bnsanski schcrSarajevo mnogo IjCp~l od svih gradova.jcr kroz l1jCK<t- teku bezbrnjne tekuee vodc ..

.... a sa svilL slirallrl

'lkTIL.\1'1Ijt' mlllJgtJ/lm_jllimlilL.(blJfl(f

kojt'izglrtlajl' kao TU~

sacdzakbezi zarim 7iln~t1ije, Lrgw.-.::i i dt\l~ri pnmkllllii vjernm podiz .. 1i 1 su zadufbine i uv a kulljavali S\'l:!j imctak 7. a odrh"_<lllje i urcdeuje till objekam. Uvakufljavala seje i pnkrutna i nepokrema .imovi 113, COlO\ID sva sarajevska tars!ja izgradcna je na ;,:clUlji~lll vakufa lsa-hega Ishakovica, ~,ni II us rc\!hc~<t, Ajas-pase. Firuz-hcga." Nckolikc popisu vakufa, poccv od 1530. p~ do 160'.1-. odinc. ).;oji g ustvari pnxb~a\'lja.il,l ruahnirane SJ.(h-£,~e zaklndnih povelja 11 pojcdinim vakufima, pokazu]u veliku koncenuncijo materijaluih dobara kcja SlJ odigmla lll"t=~~nlJ ulogu u izgraduji Sarajcva. 00 1530. godine csnovano jc prekc 10 vakula." Njihov br~j nlje M.: mnogo povccauo do 1510. godine. knda imamn sl~j(;(_k-ti ~1\JvHni popis vakula." LJ (_lc-ug_.i pole ....ni XVI "(oIJ<.-'1~<I, upoH.·do sa opcim razvojcm. povcrau jc i
I bmJ vakula. Prihodi vakufa, I~ih()va novcana sredsrva, pualstavljali

1ilJ~iacj iii "grllllnll' 'ta;.wl' IIIl.Jit'." Ovdjl: jc kakc kaie Dusan Grabl ijnu "San modcrne arhitekture - Vn.1Nt CRf\J) - vet davuo ostvaren". Ccmar grada sil(.inj.h;)l" jc t:usUa 51L:di~te zauata, rrgovine i prolllelil. Sam a r-ijcl ,m~ti ~e-tiri prnvca, mskrecc. isa-bcj je i7,gTaJnjonl svojih ol~iCb,-<.l stvorio r::l.j;hUc na ktnue su onstali j prvi privredni i rrgov,.(ki ohjt:kl i. (;;'lI'sUa se i kaa arhitcktonska reoreviua ra • dikovala od srarnbenug dijcla grada-mahnla. Ducani J rnagaze g,I~.u1elli ':;1.1 U nizovima na5Itll~j;uuCi sa na h anove, karavansaraje, bcarstane, daire. N,I podlllt]1I carsUc nastale su i najrnunumentalnije dzamije. lake je i"-:.II~U:t svojiru sadrfajem rasebna cjelina, koju oksa ruzujc stambeni die, granlca izmedu [a dva dijcla je neprimjetua. Tluuo gdjc prcstaju ducani 1)lldO\IC1,UjU se d';~mije, stambene zgra· de. zeletrilo, groblj a, banovi i:.ojih iura i u lar~iji i sveje to poveza!lo ua skladan IUII::ill Poscbau z:nOL~a,i U rnzvirku Snrajeva, kilo i dmglh grad1)v<l 1,l ua~im krajevima imali su vakufi. 1~I'Qjll~legatcri, predstnvnici feudalne klase, znnatskih i lrguviltkilL cehovn uiilg<lli su :iNoja sredstva u iegraduju grada. Podizane su d-Lalllije, bezistani, hamami, karavansaraji, mostovi, sknle, hanovi, liul;Jlli i drugi gradevinski ol~jekri. SrcdSlya koja Sli ula.gan:\ II i;:gradnju Sarajeva [Okorn XVI st0Ue:.-6_ hila !iU impOY;Ullna. To pob:zuje i nekolikQ popis.:1 vakura ~addalljh 11,Idlerima Bos;:wskog sanrfiaka. II IlccloSIi1lku ,lr:r.a\:l\og hudzer.~ iii poseb. nih dr;;z''1,'nih illvl.:stidollih in'ilitucija. vakufi su pn:::d.sliw!j;Jli grJlrl\'O j<.:dim.l OSUOVU 1.a lje~:l\'al!ic kultumih i k_r;mlln~llIih ptllrt:ba u grado~ vimn. Zna Sf' da l'i'L1\':lknri d;_t\':\I~c-m .!:;nxlsl:1va nil kredit tt'govcima i clrugim Hdma dug-o vrcmen;'1Yr~iti i ulogu IloV~an(}-kredilnih Z<\\lOcla. Prcma tome, Iijthov ztli1.tajje iWl.:ctall. MIII.16rl ddavilici. vezil'i,

r~usUa

su macajan Iaktor 1I <:il;!l(J.i..'tlpnom razvcju Sarajeva. BogaLiji vakuf kao Gazi Husrev-bcgov, I"<l-Ill~!:;'a L,;lmkfJviCa, Mustala-pasc Skenderpa~i{;a i rhugih prcclsta vnika feudalne klasc i::inili su urbani kusrur grada, a njih su dnpunjavali i rn.1~il'i\f.,li njihovu fUllkciju rmwgi srednji i ma1lji vakuf lujih jc u Sarajcvu hill.) dalcko ,,'i~.'J1 Do kraja XVI :.Io~jda bruj vakufa sexnnnut uvecao. Bcsauski dcfLCT iz. 1604. godine lJiUcZi 111'COO100 vakuf a , I<.nlog takvog POVCr.IIU,l vakufa nije samn u imcnztvnoj izgnldl ~ji "';'III;-t, ~ nt-'gD i II osuivanju vakura kcji SU hili potrclmi kao uodari vccim vakufima i cij::J.su sredswa kcricena ugtavnom za place I.l pojediuim vakufskim ol:tiek.tillla.7~ Pocetkom XVII ~Lolir-(",--" arnjcvo jc irunlo Il l muslimausku S rna1'1 a 11.1, d,,'~c krs6tmkc i DZcm"lJC\,I'l.~:.1l)'l Ul:.UpHO 5.553 kuce. U to vrijernc nastaje ~la6"'\il('ija u urbunom rnzvitku Snrajcvn, kao costalQIlI i ch~gih b'1:ad~kih Il<;lse!iau Bcsni. 'Ibrue su rloprinijcf prctourui dogndaji u hislon,ii (})i,!'nall~kog: Carstva, k')ji su nastali pm,lUt, ptlm~ jcranja gr,'1u"lci\ prcrna umnrasnjosrj. I potcl.kolll Xvlll sLOUe(aSumjevo ]c imalo iSli bl'oj mahata, a krajem 111I':;"kc vladaviuc 1114.'1'] 111'('ILla tome, XVI slo!icte OSlace zahiUdcno u hislol'ij~ Sar.tj~va kall IMjznacnjniji p(:I'iud njegm'og r3zvilka U osmfllll;kom rCI-il"Kiu. Toje f!icg0\,1.) zlamo dob::l.

"

m. Cdii, Ud:!U1l3 nnlkullll i "rhiLekulr.l gram 55, Saraj<:v(I. 1987 • .slr. 4Gfi.

~LaroG S::lr~ev:1. R<ldio S;II~evO

[]I

Prow

1< ~~ 1~ 11 1~ ~~

II. ~re~\'ljfll:.U\'it, E:s.II(lfi j nlmi u ~I.~rnlll S:lr:1jj'vlI, !I~r. "I ht.lIlblll, IiI:\A Tn, No. Hi4, £tl". 1171'1-.1.'1:'1, Is'JnblLl. DBA Th. Nc;. 211 f". 3S'I04U~. ISt"llbnL BBA TIl. N(~. 162, ~U-. ~O·33 A"ki\HI, TK, N.o. 477 rD. 312·354.. M. HmHijahic.,S:1rnjc\·sb mU;lfIr.J.ma, GDl8i11 XIVJIOO-h ~r, 73; A_ R~II~, lIhr:e iTrgo\i ~~!,iJjt.. ...·.l. Slr. 15-18_

78

79

SARAJEVO KAO UPRAVNI I VOJNI CENTAR BOSANSKOG SANDZAKA

Osrrranski napadi ua HOSIIIJ dnuraju iz jcscni 1386. godiuu. Dvijc gcdiuc hsnUc osmanake eeie su dofi~jele 1 PQT'al:.~Dd ~i1ct;~.1 Pobjcdorn IIi! Kcsovu 28. juna J !lAg. godiue, Osmanlijama ole bilo cmoguceuo dalje pmdirnnje u Balkan, it pcsbjc osvajru-ja Skoplja 6. jarruara 1.~92, ~~)uil1c i osnovJltlj<l Skopskng kraji~ta) potillju ozblU nija os\!ajO'II1j1l~rC-!llii Bos!1i. Skopski kdjilllio od~gr •.IJ su pres~dnu I ulogu u ra.z<l.TiUljU 1 rusenju Bosauske draave. SV~la prva cpcrista L~ BOSl1i, OSIlI<lJllijc SU stekli 11,28. iii 1429, gndine," dok se 0 stalncj sultauovcj vlasri u ovoj pckrajini llIoze govoriti tek or! srcdinc XV stoljeea. U enposjvdnutom dijclu Bosne osnuvana je prva zasebna vojnoudntinistrarivna jedinica "Bo£onsH:o kraji.n~" kojc se 11 osmanskim izvorima naziva "lljlay~lllndidle,'" i "Vllu~l S(J.Tay-01Jusi" (Vi1;ljCL Sarajevo poj]c). Ovuhvarala jc teruoriju kojcm su Turci-Osmunlije vladali ad pccerka njihove sralne vlasri u zupi Vrbbosni {1"IolS.) do pada Bosanskog kraljevstva i osnivanja Bosauskog salldzaka (1463).' Glavna utvrda 11 tom 1u-;,tiubio je grad Hcdidjed, po lemu se Bosansko kTajisle nazlvalo i vilajer Hodidjcd. U popisu lsa-bega lshakovica iz 1155. gcdine vidi foe da je tvrdava Hodidjcd II rukama Osmanljja. Has Jsa-bega lsbakovica, gcspodara Skopskng krajism obuhvatan je pored ostalog i polje oko d,,<:>rca - (Saray ovasi). g(!it: su se Ili'll;'l~!li i timarl posnde tvrdave Hodi.ljed.' Do 14li::l. ~odillc Bosansko kraJl~[('

KJi1·«ek-J.Rndollic. hlorljilSrbalI.S'¥" 1, Beograd, 1952. su- .• %1:4. H. ~~IJ:II<u"'ic. P,il'lIl.ie nu-ske ...lasti Ll BO~lIi cJ0l'ul,ocJil M'r.hrm:d:l U l463. go· d(nc, ODHJiH. S:lrajc:vo 1955. su. 640_ ~ H. ~ab.ll1lJviC', Ho~:;mko k:r:1ji~~e 14'18-\463. ODm'H. go,J. rx/H.l57. S:mueva, (9S8.51r.1Sl. ~ H. SAbauo'ii~, Kr;tii:fU! Isa-begu Ish;t!:.uvi(1!, zbirni kmastarski pcph IZ.1455. go· dint.:,Sa.r"jello. H}(yi

pripadalo j~.Sknpskcm kr.Ui~.[.ua poslijc propasti Bosauskog kraljevstva, tenLo~ua ~Dsanskog kraJJ1lita prewcrenajc u nahjju kcja se zvala Saray," Prvi vojvoda Bo.sanskog kr<tii~[il bio je Skender-beg sa sjedistern u Hcdidjedu. . _~e~kom .m~ja 1463. godine Osmanlije su prekc Skoplja, Kosova I Sjenice sligh U oblast Pavlevica i Kovacevica, koji su se predaf bee otpora. Dalje akcije Osmanlija su prerna utvrdenom Bobovcu, koji je osvcjeu treti daft opsade. Kratkc vrjjcme iza rnga, csvqjeno je i Jajc~, a kralj se sklonio U urvrdenl Kljuc. taka se predao 113 vjeru, sultan ga je dao pcgubiti zajeduc sa brojnim pripaclnici rna sreclnjovjeko\'llog bosanskcg plemstva. ?.svojene 7'x:mljl' bosan.s~og kral] a , oblasti Pavlovica i Kovaccviea, te dl.Jel?\'~.He~e~o\':e zeml]e Os-:n.anJUe ~IJ. PI'CI,:orili u vilajete koje :;~ 1l;_lcd:mh 5.1 vll~J_ellrtJa uftRa.!k.qJ I BOSI1I, '0<.1 ~1I'3VOg.~O~ !clit_al'~ja osnovali Bosan~kl sandfak. CltaVO Osmi\lI~ko carsrvo dijelilc se Je na ~pli1\'~e oblasti {~nd~.ake), I:" i'"c!u sa na~~I~Srt~c:iJnakoji su im~I.i upruvne .' vOJlle pr-e.mgaO\ic. Vise ~l.1~ub~il ~III1J(J Je beglerbegluk ~hC!Jillet, 3 jedan od I.Ih ~amH.a'k.a nazwan jc "jmsa jandiak" - alavni saudzak. 1I Bosanskom f;ja.lel~l to je bin sandfak Bcsna. Prvi ~ndiakbt_;g Busanskog.sanrl'-aka blOJc Mchmed-beg M~llc~oviC:, kojije do tog vrerncna bio srnedercvski sandfnkbcg; Za !J.Jcdl~re hOl.'OOSrWvanog sandfaka izabrano jc Sarajevo. ' Osmanlije su U svim ucvccsvcjenim krajevima zavcdili privremeno vilajctsko uredenje, kojc su kasnije mjjcnjali ustanovom tedovnog urcden]a. Poslije pade sredujovjckovne Bosne 1463. godine izvr~na j~ a~m!nistr.lt!vna podjela .Bosne na pel vilajeta: Vilajet Jdct (~snlJe viiajet Nnvi Pazar), Vilajer Saraj-ovasj (Vrhbosna), ViIajel-i KU""31("Kr.tljevska zem !ia "), Vilajel-i Pavh (Paviovica zemlja} i Vilajet-i KOV3~ (Zemlja Kova,cC\.j(a).1 ~elo l~ti5 ..godine, Osmanlije POIlOVO poduzimaju ncvu vcjnu akClJu I zaposjcda]u veliki dio ] Iercegnvine. Til u.:ritoriju pretvor-ill SlI ~ Vil<tiCl Hersek n~1I1lja fierr:l!go1!{j.", tako da je Bosanski sandfak una? ~~SLvclikih vilaje[.Il.: VihtjcH]el«, Vil'lict-i Kirdl, Yili.ljet-i Pavti. YiIi~IE'l-1 ~~~va~, VilajeL-l Hcrsek i Vilajcj-i Sa my-ovasi ih Saray (Sara. je .... ~oJI.Je ujednopredstavljao o), i kadiluk Snray-ovasi iii Sam}' (SaraJe vo) '. rCl1t.onJ~IIIO$.obuhva'::ao 1.upu Vrbbosnu u kojaj se '-az\'ijaju LrgOVJ Trnovo I BI.1:'.uJ, :J pcscbr,o Sarajevo. kcje posrajc S'jedi~te novcosnovanog Bosanskog sanrlz.:t.k'L

me

.'P

~ ~
1

H. SilbMQ v i,t'.llO;Saruko H. ';ilb.1.D(lI'i~, l:IoPmkI Istc stl".IU'i.

k.rrtii~~!!. 5L1". L58. p:J~.I.lllk, Sttr:ljrlio. 1959. su. 3D

80

81

Sedamdcserih gouina xv SlO!jeea izvrsena je nova admiuistratlvna podjela Bosanskog sanelfnka. Vihljcl Hersek Jadvqjcn jc iz Bcsanskcg sandzaka i prervorcn U ~a.<;cban sandfak, a \.J Bosanskcm sandzaJ.:.u izvrsenc su nove pm mjenc, takn da jc u [0 vs-ijemc ova] sandfak bio podjcljen na ~Sl vilajcta i pel kadifuka: 1. Vilajet i kadiluk Novi Paaar; 2. Vi1-U(:L i karlilvk Sarajevo, 3. Vil~icl i kadiluk Bred, 4, Vilajet i kadiluk Neretva, 5. Vilajct Pavli, G. Vilajct Kova~. Ova posljcdua dva su "sparlala pod jursdikciju Vi.:;C6·T~-tdskog kadiluka", Vi lajet. i kadiluk Saraj-ovasi. Sara], Sarajevo iii Vrlrbosna bin jc do 1-170, godine og1tln~?l'lI same na Vdlhn:mu,;~ cd tc godiuc prikiju(lene su mu Celi.-j 11~h[je: Dubrovnik, Yisokc, Kresevo, Fcjnica ~1 Lcpeniccm. ToJ.:.QIrI XVI .'ao!icttl vrsene su nove adminisu-ativue promjcne, te Sf:: javijaju i nevi kadiluci: Kndiluk Skradin, Koba.~ odnnsnc Banja Luka, l(atYlcllgnuJ. Stari Vlal-, 010\'0, Prfbo], Tdllllj,J,ajn;, Knsr.ijnica, Rogarica rc Sarajcvski kadiluk, kn]e je m::~djc U vrijemc vladavine $UIL:ma ~ul~ilmHl:~ Zakondoavca pmlisn~ll."a ran~ ml.ll.alu~~1.~ili!n~. ovaJ sultan jc 'loll~o novu refonnu po kOJoJ su ueki kadiluc .. U SJCdl~LIl ma sand+aka pcdiguuti 113 rang mulaluka. PI'Vi dckurueni L.J komc SI.: spominje sarajevski mulaluk pOIi?-e iz Hi-iB. godine. ali je vjerovamo nastao ranije, Do vladavine suhnua Su lcjmana Zakonodavra, kadiluci 1..1 Osmauskom Carsrvc hili su puuijcljeni ua pel k31~guri~a. Prvi i najVi~1 rang 1'11;:1.Ii u dva kaznskera.jedan s I".lI Rurncliju dl'llgJ 'In Anaduliju, ,lrugi Tang imalc su kadije turskih prestonica Burse, jedrena i Carigrada, treci kadije koji SU shrWc u sjed iSrlIm1 qjalcta, uni su lrua li naslov t'IIulh:,letYni l~lI\g- imale s~ bt.l\jc kojc SLI simile ~ ~ierli~tima aandfukn kao Sarajevo, Po7.ega, l-oca i rhugi i PCI ~ rHnl:{ irnulc SIl sve ostate k.a(lijc koji su sluiili LI provincjjama {A:1I'SI\!:~. Bos;tl1!;ki mulaluk Iruaoje lsrn Leril('JI'UII kau 1 sarnjevski kadiluk. Pored starih nahija Saraj. Dubrovnik, visokc, Kregevc, odnosno Pojnicasa Lcpcnicnm, nvom mulaluku SU pripnjcnc i nllhije Nen:l\la, .Pl'Oy.or i dio nahije: Glasinac. Bo:;an-liki kadija, ndnosno mula, bio jc n ... jl..ujecnjll~ii kaclija u Bosi1.lIskmu s..1ud::!aku kao j u drugirn s<lncliaci· ma llQsanskog p",~aluka, {)silll lO$""' sarajcvski kadija bio je kroz cije10 XVI stoljeCc mu relis (illspeklor) drz(lvuih prihodil. a ~esto je pod svojujurisdikciju dobivao i k..:-"Ldiluk: crctvu kao arpaluk_ N 82

U v oj'lo·admjn~sLrativnom poglcdu Bosauski s..l!1.d.~.akje o~ syng osnivanja 1453. godine p3 do 1580. prinadnc Rumeljjskom eJ~lc~u. K.1daje krajcm XV1 ~loUef.a ce!~lraln(\ ,'1;.~1pote.la da slabi, ~5..!c.l,la se potreba da sc u evropskom dijclu Carstva osnuje nova administraUYllajcdinic3. te je doSlo do osnivanja Bosa~sk.og ejaleta (IX1~::I.lul::a), izdvaj<lnjcm B?san5kog!. Hercegcvackog, "':h~kog -. Pak.liltkog . Kr~4 kog sandzaka tz Rumc1ljskos:, te .Po~eskog! Zvornickog sanrh:aka LZ Budiln~kog begferbegluka. MoUlell! ~;f.lulzak Busnnskog pasaluka posrao jc Bosanski sandzak k~ji jc i ranije imao n3.j:w:\c<ljnije mjescc IlH':a.lU snudfacimn u Bosui i Hercegcvini. Bosauski pasaluk osnovan je ncgAic po~ltic 25. apl~il~ 1580. go~lin!;, k~dtt se l~?nji plll u dO~4 rupnlrn iz~onma, spmnBll~ Bosanski ":IIJ.d:i'-<.1I:., pr;.Jc 23. septebr1 a l!)MO. godiue. kada sc P"v 1 pula sponuuje .n0~ilIlSk.1 lJ~glcrbeglu~. 1'1\'1 bcg-lerheg Busanskog pa~a,~uka posJanJc h. :]'h;HI~bcg Sckolovid, . koji je do lUg vremcna bin sandZ.akheg Bosanskog sanclsaka (1 [i711580), Bcglerbeg je kno sulranov zastupnik rukovodic cjclokupnom provincij~k{)m administracijom. Sjedigre n()~lIskog pasaluka u XV1 sLoljetn bilu jc u rhlljoj Luci... . Znacaj jedaog sundfnka odredivau je prvensrvenc prcma r1Je~ov~j vojllo-slTate~i:i.kllj lIai.nnSli, lj. ~~ Ii je Iil..j sand7.<1~ ~pu d~~ ~ ';lkin: dijsl:.e sandl...~ke. koji su povjcravani istakuuum turskim krajisuicima I "\.'(~ji'Od'!ln;;l, Iii jc pal taj s.ll,dzak bin U Llllutr<lSlljOSli Oa'-Slv~.. normal nim uslnvima znac<~ jcrlllog sandfaka oglc.dao sc 1I ,'ISll11 sandlakbego~ih prilmda. . .. . Taka JC prema kanun-namami vtsma sandfakbegcvih hasova II snndfacima Bosanskog qjaleta hila :-;,Ii_jeder..,~ has bm.::t.nskUI; sand:.>.:'!"-bcga imos!o je ti!'iO.OOO aka. kh~kog G4jl.500 akr';I, pofe_'iokog fll 6.23G akCi, \u::rccgova&.og ~ 10.51!i al..,~it zvornilkog 2-15.793 akce, k.-CkQg (Iilkog) 200,000 3kCi i tazrnauskog (pakraxkng iii cc-otcko~) 170.000 ak~i.' . Bosanski sandfak bio je dugn vremeua iztazito akindfijski sandlak, r1akJc jedan od 011 ill kQ_jiSLJpuvjcruvani istaknutijim In.r:skim vcjsknvodama. Kao narnjcsnici k.rajiskog 5:H1d'Zak.<l~ busanski 5~11d~..akbczi 5L1 ilnil~i d,_IIL!ko sil-:::l'qilln-PQljti'~k a ovl:lste~1,a 11(:~O namjcs\ nici u unutrQ~IlJosll C:1I'5lva. Bcsna je zatlri.1la kl·3.Jiski karakter l?~ kom cijele nsmanskc uprnve, U pocetku kao poluzua racka za dalJi:'. n'i.vajnnja a kasnBe bo I:x::clem \I udbr-;mi 0(1 AlIslrHe ~ Mlcti'll~t Re· publikc. Of.1llzivni k.1l'al:.t~r Bns3nskog sallrli;ika 1'10 JC I1:1To<:no uspjdan poslije vojnih akcij<1 Osmanlija 1527, godine, uSLvari poslije

..t

L!

H. S~ballo\li~. Bos:mski paJ.11I1k. :i~r. 78 A. II:lndfit, TLJ21~i njtm.1 .-.1:; ... lin:' H XVI vijekLl, S ..r~evQ, 1975. ~'r, 60.

83

njihove velike pobjede na Mohacu. T3.i ofanaivnl karakter Bosna je izgubila poslije poraza bcsanskih spahija pod Siskom J593. godine.U' Zb~~ velike strarejke -\'azno~.li. bn~3Usko!! pa§<l:lukJIi, zbog njegovog knlJlskog karakrera, Osmanlije su 11 Bo~1U imali poseban odn,llS premill njenom stanovniftvu. I vojna organizacija U B05nijo~ od samog pofetka suhancve vladavine imala je svcjc specificnosti. Sredinom XV sLoljL"Ca,osmanskc vojne snage dijelilc SU se na dvij~ csnovne gTUp~; ccntralnu vojsku-kilpikilli "sluge Pone" i provincijsku vcjsku-glavne vcjne snage u provincijama, keje su se dijelile na tri osnovna dijela: I. spahije iii timaruici, provincijska lcnska kcnjica, 2. serhat-kuli ("sluge krajire"), pngranicnc vcjne snagc, grantlan \ 3.jerlu-kuli (vdcmace slugc") Jckalnc vcjne suage. Na celu svih snaga provincijske vcjskc u svakom sandfakn bio jc samliakbeg doti~nog sandfaka, ::I s;md!ak.bt::Zi su bili podvrguuti begferbcgu. kac nnjvisem vcjnopolitickcm i Upl";lVl10m OI'g::lnu u pasaluku. Njegaje postavljalo carski divan 113 prijcdlog velikog vezira. Tirulu bcgferbega mogao je dobiti deflerdar, lli~lld:£jja, kadija, sandzakbeg. a prilikom naimcuovanja beglerbezi su dobivnli titulu pasc sa <Iva Lugil. Srjecanjem ovog zvanja dobijali SI.I !lC hasovi u vidu velikih posjerla i drugih prihoda u- ixnosc od 600,000 do 1,200.000 a k6. Has 005anskog beglerboga iznosio jc 650.000 akli sco je ptedstavf a lo jednn ad najmanjlh hasova u Evropi i Aziji. Zbug loga su bosanski beglerbezi zcsto dobivali u arpaluk i druge -sancJzakc u svcme ejnleur." negler+egov dvor hie jc po svome uredenju minijauu-a dvera velikog vezira. J<30 i u prijestcuici QsmflmikQg Carstva gdjeje bio carski divan. take je i U svakom hcgJcrb:.:gluku postcjau pokrajinski divan, centralua pokrajinska upli1va gdje sc raspravljalc (I svim vajnijim pnslovima u cjaletu. Clanm'i diva na hi Ii 1'i1]; be~lcrbcg, beglerbegcv i-ehaji'l, mit! defterdar, divan elendija i mjcsni kadija. Pored I1jih zcsrc su u divan ulaailt i drugi funkcioneri pokraji IISke upravc: deftertehi!ja, timar dcftcrdar; dcfrer-emin, tcskeredija, muflija i visoki oficiri. Bcgkrboezi su imnli ~il<lVnil. licnHI clvorjanika i zuatan Lroj desloj.mst\'enik.."l nn. S\'um dvoru koji s.u se nazivali jcdllim imellorn kapu~balk.. beglcrbcgovi Hudi, !Nil;!, pl";ll_ni:..'l: GI;tvni v~ini i i\dmi~,isLr.\livn{}PQlilil'ki upravllik 5."lllfitaka bioje sandla'kbeg 11i Illlr-i livi\. S\'C du I:.raja XV sroUeb za upravnilta san~
10 A. SHl~e5b.Aj;mi-Pril~Jl; ii.IU'i.\'(mj~.I,lob~I1!' \'l:'1~li II .. ~~im krnjE ...il~:mOJ. ... rijcIDc:l Tur.aka,Saqj(. .... 195.1.Slr.I6t1-1£j7. Q II H. Sab.ulOvii" VojnD ure:(h"f1je- B05nc- ad 1'163. t.!o kraja XVI 5~(lljela, GDl8iH. XUl9G1. Slr. Hi7·177 I~ H. S.lban(W[e, 1!.oi:RIIski div:1fl, PDF XVTiI·xIX)U}68-G9. S:am~o, 1~3 . .5Ir_ '20 i 37.

d:E3ka u nafim krajcvima se je kcrlstic naziv krajisnik iii vojvoda. Te so rirule nosili knmaudauti u pogranlcuim oblastirna Carstva. Sandbkbczj su SvC do sredinc XV] staljeca lIo!;i1i titulu bega i xastavu sa jednim tugom," a kasnije su dobivali titulu pase i zasraeu sa <Iva tugtL ani koji ~L1 i raujje irnali tirulu pak hnali su pravo da je za.drZe. Sand.zak.bcgaje poscavljac carski c)i ....an na prijedlog bcglerbega iii nekog od sandzakbega. Ueg je pripadao vojnii!koj klasi i zastupao je sultanovlJ izvrsuu vlast. Sjedist« Bosanskog sandzaka kao centra cjelokupne politifke, upravnc i sudske vlasri za cijelu Bosnu bilo jc Sarajevo od njegovQg osnivanja do L554, godine. kada je prcmjcheno u Banju Luku. 0 Banjo] Luei lao sjedisru Bcsauskog sandiaka. imnmo prvi siguran dokaz zek 3. junn 156:1. godine. Nairne, reg datuma.je upuceno P lsrna UOSOlIISkog sanrlfakbega Osman Sah-bega Skeudcrpasica caru Maksimilijanu u rczidcuciji (mekamj u 6,u"Uoj L.ud.l~ Prvi sandjakbeg Bosauskog sandfaka bio ja Mehmed-heg Minetovic, koji je do I.ug vrerucna ulo srnederevski $:111d;i_.akbcg(L459~ 1153). N;'!.polofaju bosanskog saudfakbcga bio jc same godinu daIla,od L153. do 1-164. godine, i u tom perknluje u Sarajevu pcdignc jedau mesdaid ckolo kojcg sc furrnirala isrniruena mahala. . f!bC'eLkom 1464. gcdine za bosanskng sandfakbega postavljen je hia-beg lshakovic, koji je do log vrcmcna :-o.'\Iojimiadul.binam.<I vee bio POSlilVio,usnove hudu('eg centra Ros::w)kog sandfaka. Kilo 1 drugi bosanski 1 lrercegcvacki 'iil.llclf;1kbnl, i Isa-beg]e odrfavac prij a teljske vezc sa. Dubruveanima. Prilikom ~vakQg uaimenovanja novog sandi<t~bcga. Dubrovzani su upucivali ",vqjc poslanikc da rnu se pokInne i uruce uobii~ajell(, darove. S;Uldtakbeg je zauzvrat slao druge poklcnc "i pall. svcjc sviratce prigoclom slave: Sv, Vlahe. Po poucbl su Dubrovcani upucivali i svoje ljekare 1) Bcsnu. Tbkom 1167. godine, Isa-bega tshakoviea lijecio jc mladi dubrovndd ljekar Andrija. Medu dvorjanicima na dvoTU "Is.a-beg~ bili 5U porctl musliman3 i k.l~ani. Thko se, U lOj sluibi .'ipomiI~e Ilcki Hcrak Vranjd. zarim Mih~lo, Stefan. V1a.h S"iI~jHrcvit. i drugi. .. Vanjsle pos!ove z.a. lsa-bega Obd\'ljali su T ..... i~a BoguLovic:, Blilllislav, leodor, Brailo Sycpanovit, d tc DlJbl'ov~anin Zivnn Pribliuovic. II
I~

"
!~

To jr: oarotila ranga. H. ~ilbai'lovit.

hLOM.f.

VrSl.il:r::nuvc

s:I

k,nnj~inl

rC:PQm Dil ..-TIlY kao zlIlIk vlasLi i ,·ojnog

.~

?2_

Dos.1n~ki pa.s.,lu'k. str. 71. Yrelllrna do :l.u!ltM'\Ig:trske okupitcije.

Sl1",

1& v. Shr~

S:rr:ojevo od Ilaj!\t~rijih

4~.

84

85

Isa-beg je lI~i":i(:ruvatnije nrm-n prvo] polcvini 1470. g(lcliIlC. jl"r od erda U pristoparrrim h!\"fll ; Ella 1nnua '\I ~(':~.i n njemu, <I u U..:-tO 1·170. godine. za bosanskog sandl.ilkhqFI iznhran jc Alas-beg sin Ahdulhajjev; koji jc na tom polozaju ml.IO do augusta 1475. godine." Njegova vnkuinama datirana 23.6. - 2.7.1177, gcdine, sadrf sve podatke Q njegovim aaduzbinama u Sarajevu i Visokom." I njegovoj :)luibije bic Vuk SVi~!jin(:_·viC:. kac i ncki bmilo i Tvrtku." Bali-beg Malkoccvic spominje se pivi pilL kac bnsanski sandzakbeg II oktobru 1475. god me, kada till! Dubrcvrani :k1ju darcve kac novcm sandfnkbegu, a vee krajcrn 1476. godine Bali-bega nema na Lim poloruju.:Il Thda sr: pcnovu u BoSIlU vraca J\itis-Ix.:g gLljc ostaje do 27, sepr.~mhra 1'177. godine kaela se u UChllJ ..puminjc nov) sandjakbeg SUIcJIl1.aIL21 " Sarno nckoliko 111icSL""'Ci ka""ijc, poecrkom I-t7X. gOltilll! l.:.t bO~ITlskog sandiakbcg;t imcnovan jc Skender-h~lf,:t zamjcnic gajc Davudbeg koji sc spomiujc kao bosanskt nllmjc'illil.. \I toku 11S0. godillc.P. Slijedcti P07.l1illi bosanski ~ul(H.akbt:g bill je.Jllllja-bcg kf.lji .se na ovom pOIOl:;!.JI.1 spumiu]e pn!i PUl ~8. scptcmhra 1482. godine i zadnji P''! 7. mart a 1"183. gcdine. U Sarajcvu jc sagradio jednu {1Z~lllliju, za koje su smklo poslat; Dubrovfani." Sarno neknlikc mje.scl'i \.1 toku 14S3. godillc bcsanski sandzakhcJ.j bic je 1I3dzi~I)l'g. Zildl~ji P~!. na 10m pOIOZ~jll spominje se I0. Icbruara 1481. godine, kacla]c ~;~~ ,~:;~~;jel1ih 2akljuCilo da IllLl po~a!jc dar od ;')0 dukara. I-azllog
IJ II

U profjece 1484. godine ponovojc 1.<1 bosauskog sandfakbega izabran Ajas-bcg, gdjeje 051:10 nepullu g:odinu dann.jer se vec 16. april a 14B!'i._godinc u BO:illi 1I;.lnzio nov] Snndl.-lkbt:g Sulcjman-bcg . Nekoliko rnJe~cd kasnijc, U augnsru I "S!'I. ~Olline izubran je Skender-pasa, TOOl prilikcm Duhrovcani 511 n1U poslali 100 dukata.:l inacc su mu wake godine $I::J!i po 50 dukam. If cvom r1nJgom upravljanju Bosnom Skendcr-pnsa jc ()St.10 do marta J 400. gudill(!.
17 C. Tmhelka,

J;lkub·ra,~a. ~'~,iijc:.u MaS?di sagradiojecluu di~mUIl. spnminje se U dubrov a tk0J gr a di same jedanput kao bcsauski ~a1lrl:lakbeg 3. marl. .. 1,192. godine.~ Koj~ bio ..na pclcfeju bosanskog sandzakbega 'l d? 5. (Jec~'.nbr<l 1.4?2. god~ne .n!..lcp.ozllato~ a tog;.~ datuma ~c spominJc u z:apJ~~llla ~j(,:ca umu~lelUl~JaJu;)-pa¥ia .kome)c o~o Vijete UPUI110 darove. Kr<1J('m 1494. godinc bosanski namjcsnik pcstao je Sil1an-p:l~a U~I"O vin.i~-.To.m prifikcur Vjjetc umnljcnif u Dulrrnvniku poslulc mUJc uoblcajent dar ~3. decembra I'IUG. ljodil1c.t1 U 1;l''Qljetc Jtl9!J. gocli'~c POIlOVO je :t..a bosanskog 5illldi.akbega pnstavljcn Ske~dc.,'.p:iSa gdJcJe osrao rio IriO·'!. godilll::.2I'; U to vl'ijc. me nastnle su l ujegove zaduzbiue u'kija, most, Sill1~. k;u;wanul~j i \Iik du.t';(:."a ckolo kujihjc uaxtuln IIOVO naseljc i .r:.t'iiJJ. o sljjedeeem bosanskem 5il.IHJ~akhegu Omcr-bcgu Ilcm:-1 nikak\·.11 <Jl'ugih pod~mJ.-.a. izuzev judnog, '.<lhiljdcIlOg u k.~jzi dubrovackog ariuva "Rf.g~l.m r.ommaJldl"lnfUli IIII/Jn·jali I'la{{iJcheriji f calnfIJlfiLi.aIll'", gdjc sc ~polllilljC kao Skcndur-pufin 11<,s!il:dllik.~ Od sredine 150!i. pa do dccembr'a 1512. godine hosanski san dzak.b~g binje Firuz-bcg. Ci_mje i,."I)r:'II1, Vuc{c umeljenih jv udrediIn 13 . .Iu11a 15U!), godine Stjcpann Sarkorevica da ide pozdraviri no"UG" sandfakbcga i urueit i IlIU 1lobi6~jel1e darovc. Od njegovih zadufbin~ IJ ~;-.rqievul1<1jpo?~'latij;:t IlIcrln:!ia, p~ kqjoj se i danas jedau j~, ~r'a) nazrva ~e~lre:~~. U l.z~'1·<IdnJI ~1·1I:,:.b(:_'go",d,.gnuJcvina ucesrvovali ~u I dubrovadki m~j~t01·1. 11_ 11l'1.j'l t !)(J!1. ~Ollinc dubrovneka vlada JC 7.?kJjuCil:,~. posaljt:: <Iva LifklT~1 dWI (hug-a rnajsrnra da p(lmo,b~\U chi i 1\1'1 .. z.gr.t~rUI Firuz-heguvug hamnma. I;.:dubroviltlih izvora pnznati su I. neki (lvOIJ:l1l1 l!Jt.:gqvog dvora: kupidfija, kilpid'lihasi\. cilu~i. tauski IlJ7.mul;u;. vojvodn Z:Jl"I:.o tc muzj kill II-l IIjcg(wu!;, dvora." , U dcccmbru l!'i I2. godine za IHI"all~J:.ug slHH1~ilkhegt:l POSL::lVtiCIl 1('.lulll~z-ag<l. koji sc ~lbl~/.Oiza IO!,'!" razbolio jer posrejc podaci da su mu u tJt:IO 1~ rs. god'.Ilt: Duhrovcani s~ah 'i\lojc [jckare da g;-I tjjc;:Cc. U 110\'f'I:lbm 1;}13. grxliue penovoje 7.<1 bcsanxkog :'\anllljlkl)c.:g-d izabmil Sm;J.I'-lwsa Borovinid, a krnj'-:1I1 Hi 1'1. pr)~r;w~~~nje opct ,1unm:e,

sr. 31~.

Tllr~ko-~I»\j{'mki _'POHLI'uici

IIIJbrnv.1tk,e :1I·hive.GZ.\1 XXIIUl~J

: c. Truhclka,
.
'!"1 :~
,,!!

Tllr~kQ-5IovjelJski

spnmenu-l

(1IIbrO~'ntkt: arhiV<', srr.

3<1:;.

lJIJ

H. $.1himoviC:. Dvlic mljsmrije l':tk~lrname u Bll..~lIi.rOFG 11119;) I Sarajt."Vo. 19j2_ Slr.35 19 V. ,ska.rlr, S:lrrljf.'V~' su-. ,13. •.. 2Il (';. Tmh~I\:.1. TUI~ko s!Gvjeusli .!>pnmmic:i dllhl'Q v,),'ke nrhive, sir. 342. ~I K. KQllai':. NeJc.oliko 51~,vjen~kih lis{ina. GZM. 1912 SIT. 399. Z! C. Truhelk:l. T\ln;ko-slcr.:ien.ski spomclIici I)lIbl'()v;I[k.e arhive 51.1-. 34_2-~'14. %I hto ~lr, 203. ~ hiD Slr. 344

Isl(]liu.346. IstQ ~U-. S4f.i..

:wi

[-l:AJ), Lcuure et Ccuuuissioni til LevillLlf',~. 17, 11.:1, 1.2Fl. 1301-135. V. Sk.rnit, S:mljevo 0.1 u'lJ~LHrijih vremena de aU!lU'fl-ug:lr!II:t" nkupacj]e. su-. "6. C. Truhelkn, Tll~ko-5Iovjcmiki ~'-'1I1rnici duuruvaH.r: arhivc. su. ot6i HAD~ CONS. Rag. 30. 25. 32. I.

"

~7,SI:_nri~. Snr~rto

Dd n~SI..... ~ih \·remen.l r

do ;lIlSll'o-ug"rske

nkupar~r.,

:Hr 'l&-

86

87

a ga.~! Njegova uprava u Bosni trajala je Sarno poJa god inc. jer- yet sredinom L5t5. godlue u Bosni poncvo dclaal de srqjene. na pOlo,.aJ bosansko~ sandfakbcga tada je imenovan Muslaf."'I·pag Juri~cvic_ Njcgovo rrne CCSLO spominjc u dubrovackrm knjigarna, jer su IhU sc

Fbslal1it:i krr1l.ja Ji'rdi1wl1da

I kod Gi1.z1-HIL~"'J '"go gud. 1530

Duhrovcani cesto slali pnL:IOII(: i svoje [jekare, ~ on je njima za uzvrat. slao bcgare poklonc. Zadnji PU[ u dullll)vcakim klljigamll, Mustafapasa se .5pOIl1!IUt.:8. novemhra 1519. godine, kada je I~egov li~ni Ijekar rlolazio u Dubrovnik da knpi lijckove .
.)t

U pl'Oljee-e '1521. godinc I.H bosanskog sandzakbega lzabran je Balj-begJahjapi'lsi~. Kada su pc starom obit".a:iu cluhrovafki poklisari do!ili da mu se polJonc i mule uobi{ajene darovc, prilcdclI im je STdacan docek. Bali-beg je na gozbi k.ojuje prlredio njima II c)$t P07.v~IDi sv~je "C?jvode. "Na ,,.}mlit~a$O;l~tl1kileqoilog .5flraj~.'itlJ..Jrl~,if! IW-1}mtij(J.. Dak}e trajala gozUa Sr"raiu. fl rr.t'U:o;ika. Pn p(}"jffaLlm. It jarilla dubmvatkog pokl;;ara suo 1.L ujt'gl1T.l s.inn otpratile vojvod~. Otl jt gula71l7U1 obdlJrio umxem slJ-:'I'acf'. knpidiijlli uOjfl()M, lwji .m ga/»"Il!.r'iI'. Rwmj{!l~ im jf. 8 au.kala i 20 grn!a. "~ Sandfakbezi su cesto prernjcgrani iz jednog sandfaka u drugi u z.clji da se izl~jegllc uepotizam i korupcija iii pak vraceni na upravu u ~1!ll.Ii.ak g(~jc SII rauije- vladali. Tako JC ua carskmu rlivanu odrfannrn 15. septcmbra 1~21. gcdiue, dOIlCSCI1a cdluka da se ullrav~ uad smcderevskim sandfakcm pcvjcri Ba.Ii-beg u Jahjapasiru. 'I da se 11<l I!iegovo mjesto postavi dotadasuji smederevski sandfakbeg Gaai Husrev-beg. Neospornc llajzua~iljllUi bnsanski sandfakbeg. ~ija jc uprava.u Bosni trajala ad 1521. do 1541. godinc ali sa prekidima. PrVQ njcgovo eamjesrrnovaoje uajalc jc od 15. septembra 15~L do juna 1525. godtoc. Vel 27. scptcmbra 1521. godiuc u Dubrovniku su izahrani poslanici Miho Damja» i Mal-ina Berciujalo da bi se poklonili nov om sandzakbegu. ~ I)rug-a G.azi ljusrev-begova uj?lilva u BosHi trajala je od januara L525. godinc do prolje.::a 1534_J1 il rreea ad maja 1536. ria smrti lB.}.,"" L541. godiJ\~.3& Njegcm~ upravi\ u Busni noosponJO jc ostavilu snazau peeat. a posebno u Sarajevu gdjcjc en svojim zadufbinamn i ogromnim srcdstvima svoga vakufa, znatuc mjccao na r;lZvoj grada. 0 Oaai HUSIt.."Vbcgu je napisanc nckoliko radova. a 7.finimljiv je njcguv opis kao i cpis njegovc pratn]e kojeje donie '1iesov savremenik Benedikt Kuripe1iic, koji je U !ioYOj:r;,tVll prarioea poslanstva earn l?erdinanrJa boravic u Sarajevu 1530. godillc: ..Nu dan Sn Erika. 13. JtI}~nIlUra. d1J1i:ilT1Wiz: . Rslwvict dQ ~l"ltJ Blain_ja. koji je /irijt tIl!l: godi7~tI bio velika lim>1. a sada iml1 10-12 klt(a. f1O. smrl dufli dl} HOS"le, ~'oji sma projallali. 1f'jt. d(Jfa(J !filS· rodi (p{Jslatliti7lUl) 11ojvoda Mura! sa 130 d()broilij4Jn IIwdienlh krmja. On Krr~podu.li.i/lpo i cam!) Jjrim~ i GlJmui·u mmQ Sl'lo KIJrfU.cf'. gdje :51110 fmnotil;. Od prilike za jpd(ltl i po sahat Kre1I'1.-dl' osPQda sa .(umtl pnsl1lgo1/~ It. g H"II.sre:ubtf!;u. pn.ri {J(ls(mske kTa1jtr;in~_ Nek/llikll hmbriJ, Turaka jaludo JC is-

.'2 HAn. Cons, Rag. 33. 245-, ~62 !! HAD. Coni. Rag. 33, 245, :ffi2. ~ C. Tnlll.:lkn. TIII'sl:o·.dO'ljllmk1 ~llol11('ni.-i

~, V. Sk..\fic, S:u-ajcvo od najSL"1rijih vremena ~ HAn. COilS. Rog. 3&-105 27.1X 1521 .
IILlllroVl1l.':k.-c:nrhive, srr. 349. ~, MAD. COliS. RoK. 38-15. 'S HAD. Leuere et, eommissioni di J.eVlinle

do ~1.usu·ll--'lbrarsk.C' okupacije,

sa. 48.

sv, 21. 5. a3·!l1~ YN. 22, 25M-2Ml.

88

89

{/11 (lllL.~TrofJ;Jg) bin '11, dmg{J1,' selu, Cila11ogl)(lhli., malo j!(miJil IZ7l(Jd,~a.regsilofl'la. ,K~~a ,.~no se jJrih/itili {ogcm.~grlj~ 1m. 'sla1I(1]'~i}, Sj"ulmla S'lj gaspoda $ kQJ~a , l{j_~ W1U"(~~I' dua rluga ,."d~ 7knI~a,.Odjn.Ji'1UIIIlijryi1ll IIaijinama z1.afa, k,Jdije 'I. s1lili'. 'II. tmiJlll1ll11U I zlatnisn llurkulnma. 7rkru..fmi i 1lakiC(l.lli I bill SI,(?f]fguui 7wjju,Jlaf.tlij 1/(jllici. A klllw su g(J·'P{)(L~ /ul,:,'rlu kIQZ p."'; red i ~o1{(J do kapi y j knlibP, kojtt it hila na; ;ednmll brpbJLjk,,!- J napruiII.l"nn uJ bJ'!jJog u/fllog gTtllljU., dvojjra pa!i1117, g{~lmJ!~ k011t?ntlka Illll11(J !ugd". gltWf' fmri gaspm/mn i isprui.nunn
(J

1!Ted '!ili

i"

oa

}~1~ttlf1:{J
j

sJt.dtfl. Nil 'Z.flll(JI/Hid !'p'Jtmli'm '1l(~gam~ b.1fl t},H~-.:tl-i /Jv tra~!1 11jI"/J I;IIIl~[. CIl~~)lIIlrtplldoJ~ pmllu '1)P1n/J, u ~'11 ill jJfTlfll li.Jf/JO, sa l'f'lilwm u.ll,1 olcltl. t)({ 1.r/j ~f'rr' tid ,ynJII.u. Raz.gG1Nlml. S1.L.i 1I1ml 2 salw"l, i w'alile Jf opel

mk.o~l d~dmlUl" !.11(J)ll T?k~ gO.~f1~Q pakln.JIi§~ pmJlll,"jlma., . UIl171l ~/d~1' 1l Iwlllm~ gdjl' J~ Pasfl - blll)1' tlJJQk I rl,-,J){·{) lm'}flk ~ dosto-

r-

=:

u suo)e Jum(/~J~,"

Coelinu dan,a b:OlI/'\·ng pcslanstva, kroz Sal'~C1,.'f) su pr().~1i i Ll.."Q~ nurdo ~og~~r a II.Jm:cr~ a !nh(:'rg, iakode u svcjsrvu pl"l:;tOlniJ.:a Ferdi~~;mdLlI ~OJ' taknde oJHsll~e IJ~,sr-e\'-bcgo\'t.L pral11ju, bcgaro uprem[jenu en ,koJc ka'-l~ <1:1....l SVI pmijeklom kr'i.{;lIlr ..MI Po1)1 Cazi 1"~sl't.·v~be~m'e smrti II julu 151,J. godille. lH bosuns,kog s;tn~U;lkllchra 'labran.J~ Ula~ul-pa~a kojije na tom polofaju cstaln <1,0 fcbruurn l('!~. gOdlll~. 11 mcduvrcmeuu je 11 Bosni bile promjena na polo:l.IJju t.usau!ikog sandzqkhcga, jer ~l novumbru 1551. godinc Dubrovruni SU dab upustvu K!imcIIII,1 Hom de Gone da od~ 11<1 poklon nOVOI)"1 bosanakum s.,lldi:;,1kbegu, kome nUe nave. dcno 101(' 1I dubrovnfkim knjigama . ,,!c~ako u ,ovo \,1'~j"IT~t: sjedigrc bosanskog S<lndfakbcga J111;:lOjd. tcuo JC 17.~araJcva II B.<lllJU L.uku: Nc ZlIi' sc pouzdano kada se [Q tnt':UC)dOJ{odllo. 1'1·?la.zef:1 kruzSilral,:"'o 15~O, gudillc mlctarki pnslauik Kauu-inn Zcnc tZI'BCrfU mtalo); p!!;e dn je" lu. stcliea .~mulill~·n UlJC p,,!.:rqjhle."'u Prcm!it:~I;u~je ~j~(.li,~I"hf}s.~!;.skog_St'l\dz<lb i:l Sarejevu u ~iln.lU La ku dngoiliin soc n:q\:lcro\.';nnuc II Hlic..:IIIC namje.o;nikov:mj<1 ,s?fi Mcluned-pase, kn;ii jc 11:1 tom polni.:l_ju Lie nd rcbruar<l 11153. g·odine do kr;li~ marta 1!)!)7.~~

Od marla ]557. gcdiue P" do smrrl 9, dece mbra 1557.godine bo~anski sandfakbeg bio je Gazi Ali'p,,;t'l/! kojijc II BOSllu do:;ao sa polohja budimskng beglcdx=ga. U lI~U(.$lVU kqjc SU Dubroveaui d;r,1i SlIomC poslaniku Ivanu Palmou.i, u maju 1557. gndine, kaze sc da se sasrnne sa pasom koji ponovo dolazi na Upl"ilVll u Bosnu." Poslije Alipa~ bosanski sandfakbcg bio jc or! nprila 1562~$odinc Malkocbeg, a ad aprila 1562. do jeseni 1563, godine Osman Snh-beg Skenderpa§jt. Od jeseni 15li~. gcdine nil rom polozaju Ilia je zel vclikog vczn'a Mehrncd·pa~c Sckclovica, Sinnu-bcg Bajrarnovic, gdjt:'"jc cstac do lje1li 1564. godine, kadu.je posravtjen Cl.lll istc porodice Musrafa-beg So]..olovit. V Bosnj'je bin do ilugu'l!a I !i(i6. godillc kadaje pnstao Imrlimski bcglcdn_:c. PI"iliklHlI IIjL"g:O\'og naimcuovan]a za bosanskog s'Hl(I~akb('ga, Dubroveani ~u mu puklonili orlijclo od zlatii u vrjjecl110:.11 od 15 dukata." Od juna IflG7. do aprila 1!:i!i8. godinc bosauskt .'i.i:llldbkbq;- hie j~ H a 1TIZOl-beH,_ od aprila 1flr"iR, do 2[,. juua 1:>68. Ierlrad-bcg Vukna vu~ Desisalic. "Dd juna 15GB. p,'\ 110 mart •• 151)9. gorl1nc uema u prisrtipaln im izvm-ima pod.naka 0 tome kc jc bin bosjlmk.~ ~andz:1kbeg. L) manu 1~69. godiue ua r:~jflolozil.i.ie POlil"lvljcll Huscju-pasa Bolja111(;:11 PI-tie nego srcje £10&10
I_I

0c

B.O.sIlU Hm,c;jtl.pas..lje

bio

IIct1:cgl.lvac-

lo.~

ki sandzakbeg." Od 1572, pa do 1574, godluc .. bosanski sandzakbeg bio jc Mchmed-beg Sokolovic, a od 1!>71. pa do 1580. Perlrad-beg Sokolovic, koji jc hie i prvi begh::1 hq; novnosnovanog Bosanskog- p;:tSaluka {1580-1588). NamjCSJJi.cki saraji .. U Sarnjevu. kao ~jcdi~lu bosanskog saudzakbega, nUl;' ~ sadnvao nijcdan dvor-saraj, pll 111:':111;11110 iknkvih matcrijaluih doknza kakoje n mogao izgludati jcdan mknv clVOT. Medurim, P07.Il<lttl je l!iIUcnir.;l, da
,) ~, ~~ •s
,1

.flJ

'" ~i,Sbri~.
.(1

Gm.i Husrrv-bcgova ~)lh1it1l;(!b. :;1"J.iI, hr.2. I L\O. Lcucrc cc Commissioui rli Leval1l~,~, ~i ~11 1~7-1!JS. HAD, Dona TIlrCrlTI1Jn, to. 3. II. S:lu!llIovi(:. Ko jc DJir.C1V:lO ~rLl:tit';\I'Skl' 1"erh~(I~II, GI~.~,,'l lV'"-l, go.l. IV/I n53 • .Iu·.il-(i.

S;"ll';JjI!!I'Q011 1l:1j~I~tr~ih

\O,l:111eUll

do nmu·o,"_gill'1-ke okulmruc,

nr. :'10-

i..cucrt:! Cl COJl11Uis.lil)ui di Ll!Viln~"-, SV, 25, 2,~-2-g, '1 p, M:nkOl'il:. Pntn\'~I~Ol P!~ Billlwmkml' poluosuyu, !tJd 6:2, ij:lT>94.95, H. SOlbm.lO\'it, HtY.!:lrlW pa§aiuk. 50-. 7!

HAD,

T.Popovii', Spilf'k l"u:n::;:got/aU,ih u<l!HI':$,uik.1 Ll XV! veku. l'Of"' xVI-x:viU1M60"1, Scrajevc W70. str, (17; H. ~llaL'" - 1;:, I'elj(lij~, Pri,log kUltUlllUj isccrjji PUev111O:;-mrLmkog ("ll"rioCJdrL :L'1duThicll! 1 LU~Cjll'p~I~l: Bo~anic." • POF 3411984:. Samje. \'0 19J'!5,su·. 117 ,~ IIAD, Leu!!re 1:':l CQmmi~s9 ...t11rll V\·nnlt',~. ~~().'27~·2S0.
J;I

DO

91

je svaki dvor beglerbcga i sanrlbkbe,sa imac In odjeljenja. 1s(O ~ko, zna se da 5\.1 sva zvauja i ustanove kojc SU postcjale na dvoru vetikog vezi ra, ua Visokoj Port! u (en tralnoj upravi u C~'·i~d~. p~s~?ja Ii i na dvoru svakog beglerbega, a sandzakbegov dvcr bio Je muujaurra beglerbegnvcg dvora. Razni dvorjanici, dnstojausrscnici i linovllici sacinjav,ali SU Sa,?-di.ak.bcg~vu,~viLU. Oni SU i'~ic~.nf) sa sandf~go?~ prernjestani i7. jcdne pTO\,'II1CUr:u drugu, a porijcklcrn 5U ohli!,t)o bill iz one pok.rajine iz kojc jc potjecae i sam sandfakbeg.

koji se SL3:r-aO 0 obuci svoga gospodara), tiuklija (s-kutonQ~a), kaoatbaIJl (yeloh'ill1ileti), zarim tuJ.hewaga (dvorjanik knji sc starao 0 usrbanirna, sarucima i camaju-ima !I'voga gospodaraj, a pod lycgO\ im nadzorom bill su sarlrlibaJa (dvorjanik koji se brinuo 0 turoanima), latfluJiraga (dvorjanik koji se .!l!Hn10 0 rubiju) i bas{ohadtzr (dvurjanik koji se sl.. rau 0 paputama). r Na dvoru bosanskih namjesuika ja.vljaju se jos 2. vanja lao ~to su: p~5kiraga (dvcrjanin koji se starao pesklnma svoga gospudara), iIIrikd4r (dvorjanik kQji je doucsic vodu), makramdiiba.!a Idvcrjanik koji je dodavao rucnik svcmc gospodaru), bl.'1'lH:.rbaja (hUal:), iiT1u&li. (dv01ja.n,iJl koji je uredivao nolle svcga gospad~~<l){ bt;llau! fglevni c:mfi kcji je pratic gospcdara u (izallliju), ~erkilab, (litni sekretar] te ",Il/AUmI1T (6.1V31" saudsakbegovog pecina). Drugn vaznu odje!jenje na sandfnkbcgovom dvcru bila je riznica-hazine. Upravnik 109 Olljeljel*~ bio jc: haanadar-aga. Za lrranu i pife .~jl,IH.lzakhcga briuuli SU51!dvorjani pod nadzcTOm kilardfiba.i;c_:. Pored navedenih zvau]a ria sandzakbcgovom d voru nalaaili sou se i I.tlulja (eamjenik, savjeurik), ltnmlka~jb (pif..ar u urcdu divaua), re Uudi koji su vodifi prepisku na domacim i stra(,I

~~~~j~nt~'~~:,~~a'i -

Gad HlI.m1Jnf!g()1)(I i

Mur(ulbrg(1flO

tutbe

Dvor bosauskih namjesnika sastojac se od tri cdjeljenja: selamluk, (muskc oqjeUcnje), ha11'Fn, (zemko od.i~!je"Ue) i iw!.i,u' (I:izni,ea). Nn !';elu lih o(ljcljl:nja bili Sil starjesine odobasa, hi\remn~ I haznadaraga, a ria celu svih dvor!':ki II tlb'i'l bio je hpu.1g<l (aga SiH<lj:). Ceruralna SObOl selnmluka bila je !145.odi', gdje je 1ivio sandfakbeg. N<~.visj dOSloj~lIst.vellit"i. I~as.Qd:~e hili. SU.: rld~!Jf.~Ja (slarijl:~in:'l namjesnikova stana I svih pasinih hllllh dVOl],H1lka) I )·tlalldIlT (sluzb~nik kcji sc brinuc 0 ol'u~iu 1 r-arnoj cprcmi ,~",ogiIJ gnspod:u'3). Pod ujcgovim nadzorom biJi so tllfrkl:iba1a (em:ick_ koji se srarac 0 pu~~~ rna svoga gospodara) i di.eiJli~1idiij~ (cO\~ck loji :;e.s.La~il.O 0 rou~lclll svoge gospodara), a pod 1~legovlln nudzornm bili su: g~dekl!lJ~a {dvorjanik koji je vedic kO"'ja, svoga gospodara), 'nkabdar (dvorjanik 92

Kako jc ranijc ismkmno, Sarajevo je dobilo I ime po saraj-dvorcu, koji je podigao sredinorn XV .uoljcta Isa-beg lslrakovic ua Bistri1..11. njcnoj bhzini je~ sagradena i posljednj ... rezidencija bosanskih U vezira, Konak Tbpal Serif Osman-pase, koja se do. danas saruvala. Neka da ae cijeli laj kl·aj nazivan pc bcglu k-saraju vrgluk iii illvlIgluMm, Naziv Saraj-ovasi (po~e oko dvora),ja"'ja se prvi PUl 1455. godille u popisu Isa-bega Ish ..kovlca, sm upucu]e da jc dvor vel": tada bio podigrun. Koliko sc ann iz pczuarih tzvora, u Sarajevu su u XVI stoljeca pored Jsa-bggovng dvnra, pcsrqjala jo~ dva sarnja. U V<ll:.uf~ nami Muslihudina cekrekcijc iz 1526. gndine, spcmin]e S~ izmedu ostalog i Saraj ~ar~ij.il. "S!,tki sary fi beidfii saray " • ~tO cpct uputuje na li'1kljulak da je far~Ua dobile ime po nekom dvoru koji se nalazio na I~enom podrufju. Ta] Sonaj nalazio se, najvjcro"'<1rnije, II blixini Gall Husrev-begove sahar kulej jcr se i l!acl~ia prosdrala na lorn pcdrufju. M~gu~c daje potpunc izgorin u nekom P01c1.lU,koji su u sraroru Sa~-aJe"u bili '::CSL."lpo java i b,,,nijc se vi~c nUe obnavljao, jer se vue no Javlja u pnznatim izvorima. Pb~eLkQm XV! stoljef-ajerlall dvorje sagraden i na kr.tjlll:~jjugoZ3pacJlloj pcriferiji farl"~l~j(!g Sarajeva. U tom

<\I

H.

'sab... ov!c, n

Bosanski

di"311, POF XYm~XIXJI9G8·6\J,

Samj~[J,

1973.

93

dijelu grada, LIZ lijcvu cbalu MjUack, bosnnski sandzakbcg Skenderpasa, podigao jc. pored ostnlih zaduzbina i ""I,!.sak i JnO~u!I..tl dvor", Kakc jc izgfcdao dvor- bosanskih namjesnika u sarajevo, rcsko je reci, budu6 sc I)~iedan il ran tier;- vreruena lIije sacuvao. Ali, na osncvu svjedocc'lJa savrumenika, kakn putopisaca, take i dubrcvackih poslanika, otprilike znamu izglcd dvora, a posebno cerernonijal koji je na r~emu vladac. Vjcrovamo je to bila velelijepna gradeviua sa skupoqcnim namjesrajem. Dubrovacki poklissari prunani su na dvoru bosanskih namjesn.ika "'ut tzOOnrKtirlu pom/m", Snabdjeven kredcncl, jalnirn pismorn, razuim dokumentlma koji su sadrfavali privilegijc: dobivcnc od sultana, ue pr.unju prevodioca, dubrovacki pokllsan su obaveznc lraWi audjjeuciju od pasinog cehajc. Kada hi do!Jili odcbreuje, ulaxlli bi u sm-aj, gcUc je sjedic pasa, OklU:lCII raznim vefikadosrojnicima, slui.bt;nicima j izabranim gradnninm. Thdu bi pnljubili ruku pasi i prcclali pokjone, kQji su se uglavnom sastcjnli Qd sv~Jcnill rkani nn, sukua, ~e(.el'a., juil;nog veda, raanib poslastica, .':ivijt!~tliid. A kada Lli pokllsar uspin da nsrane S;AIlJO sa pasom ondu bi jo~ darnv an !i}! nckoliko SIOI; 11;1 dukrua, k.oji rna bi porplatin pasu dn ~rid ujcgOVl'~Rcpubliku.

sa

Kakva je hila vojua s ..,agfL Bnsanskog sandfa ka u XVI Sloljdu. je utvrrflti 11:1O!:;1I0\'U popisa jz log vrcmeua, gdje su evidentiranc S\'(,' titnar sahibijc j na OSllO\'U zakon a po kl1jem je biln odredcno kolikoje koji spahija dufan da povede vojuikn U I.ltllll Osuovni oblik svojill(~ II osmanskcj clrfavi bila je drfnvna zeruljnaravi miri, podjcljena na vojni~ka lena ko]a su <lava na ratuicima, cia za uzvrat idu u rar i vrse dr-uge duznosti. ~i"ii'ka lelia zavisuc od vcliciue bila su: bas. zUllme.1 i timan PQ~iecJtlik rimara. tirnarnik iii spahUa mogao jc postati svaki podauik Osmunskog Carsrva, musllma iii k.J~fanin, svcjnm zaslugum jli vo~om sult;llla. r~lIsporeri 7.emljc '1'1'sio je suit.)!). Ovak;w Si~lem nlspocljcle ZCIlLUC poznaljc pod nazivoll1 timanki sislem, a onjt· hio U5nffi' dru~~vcnog ~islel11a drl;we ljCl.gro lu(:'nug v<~jn()poliLif:l.:.og 1I1e:llilllizIITa. Glavniml tm",k.e v(jj~k.c cil1ilc ~\.t spal.ije, U vOjniCku klllS;U t.i oSliC~it:lIim 7cll1!jal1la. pi1. i 1I Bosni, Ilnjlak~ s~llJl;rl,ili podanici pnxll.'LIl"skih \'(~Ilih n"dm';, iii pk:I1HilVI'I. Poletkom 'XVI ~l(Jl~cI"~ L1tvnk'na j~ vi:<:in:l:pr'illoda koji S1.I l~.lnQ.sic It! rt.!:jedine Vt"S!C lel1a, rl';h~ltljcr!mJ~tLmara iZ.IlQsioje naj"~k EJ.!199
1ll0gtlC:t'.:

r
!!

akli. l'UameLa or! 20.000 do 99.999 akll, it husa ad l 00.000 do 1.2nO.OOO aki5..~' Svaki spahija kt.~i~jclI:t.ivao \Ioj"i~ko leuo. mcraojc 11.'1poaiv sandial..helf<l licuo pOl"l U 1"<1lii poslau zamjenika, 3 oni Iwji SU imali vei (e prih .., Ie.. nl~:-,I~ SU sa sobom povesd O<.Ih!ltClii IU'qj luga (gulam), dZebd~,i i Pi)UtICII S<tlor. Oni koji sc ne bi odazvall pozivu U t1I.L gubiIi su lcno, a o.nI pak kcji su se iSLakii u vojnim pohcdirna dobivali su poveftlllje" pribcda. Da hi uspostavi!a liJunn,ki sistem i kontrnlirala ga, Porta Je morala utvrdhi S\'e'l'1'S[C pribcda U prcvincjjama do naj",imijih dctalja. U tom cilju sacil~javl'llli sa reglstri iz kojih sc je vidjela ra~rodjel;l !.ill prihoda. Spal.lije Bo.';all~kog S3nd7aka s;H~illj.w"lc sujcdan nla], na r.~jc.:m celli jL: luc alajbl'g iii miralaj. Niii i.apm~jf..:tI!lici od alajbcgil bili su Sl.Ibase i vojv?dc~. ~pahijski l'I!~o-.:icd"iri ma!~jill I).odn;~j<l. . ~I pn'IlTI godm~.mH po~1 !Jc. pad;'! B~::;IIC, /olpahijc su 11lI.J iM::. slula.... ZIIi.' lZ skOp!i~og- krRJI~ta a bilo jc dll:'I~1 I domncih kr,~('.lJIIH, feudalara koji su kasui]e prelaxili 11::1 lsla m. Codine I'Hm. u Bosanskom sandfaku bUD je 1:i5 s.pahU~kih tiruaru, nd Trl~ je III bile U rukarna k.~C'llla. Za I:e~olil.:o goctnu bn!i rimnra sc zuamo uVet;.10 a 05nO\'<1uo je i ucknhko zUatneti\. Codinc 14B[i, 1.1 Bosaru s kom ~mlldi:.tkll bilo je 21 vaima, 2G~ .sp,ah!i~-mu~!illl~lIIa i 35 ~pilh[ja kdr':1.II<l.S2 Ja':::arUelll. mn~:liIske vlasti I ;J;lmlljl'llI Bcsanskog s<llIrliak:t hroj spnhija u XVI ~lO~e(u se zl1~'--nopovecac u nduosu na XV stoljece. take ria _je kraJem XV( slolr(a U O\!oj p roviur-iji O~man5kog Carstva bilo oko 3.000 spahija. ) _ . U p.oectJ..."U~lIi\',alljil Bosanskng s.al1dtaka vojnc 5UHge SlJ viSe sa(!llJlval~ slr'W~I, a ~"lsn\jl.:"~.::I(1a SII sc grnnke Bosnc pcmakle prema ~C\'(:111 I kada je ova pokrajina OSI;}!;' U IIll1ljl"4::lIjOSli, vojne snaae su sve \'ik sacinjavali dOnlaci !judi. '"' Kac ~ojn.i ~nlar Bosanskog S;lI1d~'lka, Snrajeveje rJugQ vrcmena biln ~l·a\,1 VOJIIllogO!: U aaurorn grudu, kao i '~iC:g'Cl\'oj lizoj okolini b n~I;Iz.'k su ~ ~nalll(' W~!I1(.~ .snap;c. pn~IH1f}, mula ~lc1aje ov~j gill" f~10 II~ 61"}·"n,o,' l:.ada :"'" 17. I!JCg;'I PIJJa~'h.: VOJIlC akc!le rl1;i'!I<t :-j(.'vel1l.. ~\.~~!1lJCkadil_je gr~lllul C.ll'~I\'a pnlnrCI'CII,) pn'::llIa sje..-'Veru, Iu-oj voll• lie<l U.gra~h~~c 1'<l1laIJjcn, nli i l<!rlll, btlaj(.' S,;m~je,'o ():'.f:lln,dllbo~ ~I1.1l~tJIJ~.I\JO~I~Carm'~, k~~ ~ti1I1U\'nk,i S,;n'~J~\"~i~1Vljaju 1 pred_ ~c ~l.l\lll(:1 "OJI1I1.. s:n,1.g1i. Dcltcn Ii': XVI SIO!lcf" 111IJo.:ze II Sar;lJe .... spau,
~: ~~ S:nb;mQvi£. Vojuo IlI'udllnje HnqJle 0,1 I lCi~. HO{liHl! do kl'*' XVI "Ud':.I,

su.

roo A. l:Iantl1:it,

~'"

Til'll:)

nj ...nil .... I)~lfl" 11 XVI "

"~C"kll,

S.1frljevo, 1!J75.

~tr.

66-57 I.I;IJ

r.~l(J~Ir. 205-::.!Qfi.
L~to~Ir. 20fi.

94

95

luje, jalljlr.are, kac i predsravnike raarrih rodcva \.ojskc. Ran i u drugim vedim ccmrirua Osmnnskog Cersrva, i u Sa~ajevu je bio sracioniran janjicarsk.i garnizon lija j~ clu~nOS.L bila da. sprecaveju zlocpouebe lokalnih vlastl, da guk pabunc stanovnijtva i clr; U XVI sLOljeeu broj janjicara u gradu nije bio vclik, ~LOukazuje da u to vrljeme u gradu i nije bilo veclh nemira. Medutim uporedc sa :-.labljenjem Car. stva, posebnc tokom XVlI SlOUeC~1 javljaju se i vece pobune te janjifari postaju brojl1i u gradu i njihova vlasr postaje veta. Svako naselje u Osmansk.orn CarsIYU imalo je svoj status ,,"oji je odredivnla ccntralna .... last. Oua SU spadala U pcsjedc jcdncg iii viSe feudalaca, a gJavni gradovi sandfaka, kakn je bilo i Sarajevo, u has su ltana i saudfakbega. U najsr.arijem urrskorn izvcru u kame se go· vorl 0 Sarajevu, II vakufuami Isa-bega lshakovica iz 1462, godine, Sarajevo se navodi kao Inal~~ grad (kasaba) .. a kasnije dobiva s~atus Jehera, muslimanskog naselja l1<1jvi~egrnnga. Zavisnc od pojedmng naselja, raxlikovao se i pravni status njep;.nvog srauovnittva. C r aclsko st.. anovnistve ~J7.ival(lje odredune privilcgUc u puglcdu fcuclalnih obavcza. Kada bi jedno eascljc bile proglaseuu kasabom, m .... slimansko stancvnistvc njje on !:II!a vik upisivano kao raja, y. njje vise bile poetiojcoc nikakvom sp~hUi_ i Ilije placalu osnovni l''liirlsk,i pore:t resm~i·6ft." oslcbadarm je biln l drfavnih nameta (avarle), S drupe strane, k.1"S&.tn.skotancvnisrvo jc i datil: Po(IlUlOgalo r<~j s inskim cbuvelama, uknlikn nije abog neke odredene slczbc bilo nslubndcuo. Oslcbadanjc rajmskog stanovnistva od rh-savnih feudalnih Ob~WCZ;I, ~ dovnih i izvanrcdnih rzv, rmrofi_iet, odredivan je posebnim carskim ferruanom 1nua/namotn, koji sc obizno nalaai u defterima uz popise gradskih na!\c~a.!r4 Oslobadan]e nmslimaroskog gradskog stanovniftva ocl rajinskog stamsa predstavljalc jc wa~ajnc privilegjje, ~toje zuatuc utjecalo na seoskc rajinsko sranovniftvo da se naseljava u gradove. MII~lil'nansko stancvnisrvo Sarajeva u XVll'.I0Ucru bilc jc osloboclellQ n;'llllcl;'1 aV<l.l'i/·i dival1iyc i LcLllif~i orfl)'e i osnovl1og rajinskog poreza resm~i tina. rovlasticejc 1I2i...,,10 i jedan dio krSfan,~kog 51.3Ilovni~lva kao j lri kl.lf.e Jevrcj;:., to jClitt: 0110 Sl;UIO\'lliS:tvo kojc sc bavi10 "la.natstvu01 i kojeJe prihvacaln ob:aveze bo j muslilllansko,~ 1..1l0 sranovll i~[IJOkoje n~le bilD "pisanQ k:w l"aj:J"'l<'lhiljdellQ jc d::. jC' !las· l.alljCno u samom gr... Sar~jevu: 0:ma ~al-I g;:be-ran dtJT 1iJ1ft~i ara:; i clu S

Cema'.t-i. Y~-udiJa'Jl. der nefi-i Saray. Ostali dio krscnnskog stanovninva perifernim mahalama ostajao je U SUI,tllSU raje. To SoU bili stanovnici ~ahale~!i 1 _lO14 kuta .su bili staluo nasta'~cni. a 57 kuca su vodern kao pnvrcmcll? nasraruentjer- su jo~ uvijek placah perez spahiji, a u gradu su plarali same 1:tV, dimarinu resm-i duhan. ~ Dni slanovn.ici koji SU SLaH(,JV;ali .,u.aru .gratla p~teil)O St.1se bnvili zcmljoradnjom. u . Smtus ,~'T"ddallU1a sl;ct.ao se Je rodcnjem u gradskorn nasetju iLi \I1~g(}(h~~IJlll1.stanova'llcm u grade. Oni koji su sc naseljavaf u SaraJevo ~lJecalr su pravo gradallslv<l dcser.ogotlgnjim boravkom Il gradu.
11

ti,

~rad.qv~ u O~man~~rn Cars.rv:!.' kao proizVDda~i mal.erUalnih dob:l,I~ bJ!. s.u uk!Ju~enl.llQ .mal~JIIIJ' u h~solie, sn.-dllji zeamcte i oni SJ. I~al"n.rrdlod""~a u t.ltuan;, ~J'h~J"'c ~TlhodL' ufivali S;J sultan, saudZ.1klJeg ili drugl funkcionerl. Sarajevo JC- stalno nstalo II hasu bosans~og. .5ancliakbeg.a a prihcdi Set se klt::l(lti ad cca 80·95 hiliada ak~i. (.l)d,Jne 1516, pnho.{~ od Sariljeva lzncsio jc 80.688 ak':i, ~ 152S-~ O. g(Jf~IIl~ 78,6~~~ J~~I. ]5.10. godine 82,U13 akl:i,1ilJ £570. godine 94,:)9,) ak0, I 1604, godinc 94.31-1· .. ktc.1i:2 Za p6kupijanje uh prihod~ s-~r~h. su xc sa~l~lt.akbcgovi !judi, subase i vojvode koj: su l'rsi Ii i adm~lll.'ilLR~IVno-pollujsktl vlast na podrutj ... hasa. Z" I'az.~\.ku ad timara koji Sit .sp.i:ldali. U tzv, serbetsiz po:JEde-n~lohaJJI.C, gdJe. SU za ~pl'av~u:>~pol,c!J:;kc I sudske pcslove bili nadlefni ur'll~l organl a ne n.llI~rnll.:i, ~nlgc k;uegol·i.i~ Jcudainih posjcda zjja~~u._ vakufsks zcmlje I hasnvi bili su slobodll1 serbest. Njihovi pcsjedIl!CI .'it! pon:~ ekm.'omsk(Jg. lI~ivali i upravno-policijski imuniret. UpTa_mII~ bazi ununrteta ufivalaca :-erhcs~ gosjc?a bile je izgl'ailcno jcz~~() lok.,.~ne ~prave L~ O~m<lns~J. dr1,;l';'l: NilJv_l-ci serbesr posjedi hili . h~o\ I, koje su ufivnli suhani 1 n<lI\'I~1 Innkcioneri ceutralne i pro~:IiK!Jlikt' uP:ave: Kako SU gradovi ~p;dali pretcfno u hasove. tu su bi.1sk.n.nce~tJ'!.,:""ml o~lli ,,:!asri Ilajvikg rnnga. LJ Bosanskom saudtaku je ajSIQ"ll,:;n!Ja nrg;;lIuzilclJa lokalnc upnlVC bila u Sill<tjt.:VU. S"f" Oqfdw f1

:.0 ~;

~lIka.r:t.
.....'I~I.U

x::

TK,

N~_ 477 fu. ~ A. H;U1d:fi~, 0 dru!hvelloj slolJoru, g,u', 2!i;3-254

~lnlkllu-i

SI.:l.l1ovlllltvil 11 '

51

t-J.r;..~(~:~: :~~~~~"~~~I~~:t~

~~~1L,ku!!ril{l~kbh

naselillu

BaSlll u XVI vijuku,

~5 A. Hant1:J:il. 0 t.lru!lvcnoj 5lruiullri ~1;anOVlli!Lv;a 1Bosni pt1t:elkolll 1 POF XXXI1JXXXUI, Sn.rnje ... , HIM" Slr, l31. o

:XVll ~lOOcta.

N. F'lhpQv,.:;-, Se~llm dok.uIllI!JII.n iz kode4, hr. 1 OrUeJJLalnog "" 1'1.1,POF Ill-IV/1952_~j, 5;(r:ljr.'fO, 1953, str. o(-1S. !IJ I~mnbul HBATD. No. 5fl, 015 b.r, G~ 3~. rll) l,L;mloul, BBA TO, Nu,. L"i7, OIS br. 55 I D7 ~J r~limbuJJ BBt\ TD, No. ~Il, GIS ur. 57 roo 209. ~~ Tst1lJ1wJ, ll3A TD. N~, .'Ji~, 01$ bl'. 76 fO-.48. ~ Al.lkara,"IX/ No. 47'1. ors, ilL 203 roo .33, ,"'..SU1;es-b, Ajani" Sa:rnje ...o; ~953, SLr, 27,

ironitm.a

ro, ro.

Sanjo.: ,-

96 97

lie lokaluc vlasti pcsravljala je cenrralna vlasi, u Carigradu. NadlezIIQl)t nekih organ a prostirala sc- i iZ.~.iil1grani,r:a gradske rerhcrjje, dok nadlefnost vecine orgallf!. upravc mje prelazila gradsku lentOfUU. Staraeje i nadlcznosr drfavuib organ.3 U oblasti lnkalnc uprave.~ gradovima. u Osmanskom Carstvu, svod,~.'>e UghWfIl)1I1 na, ~Lnan~-uske, pcreske, kao i poslove javnog reda, Javne bczbJcdl\OSII I 7.a~lIlC zakcnhosd djelovanja rojedinac:a i razrrih k~rpOl'"J.cij.a. Sandiakbeg, U ojl jc has apadalc Sarajevo, brinuo SC. 73 cbezbjcdenje pr-ihoda od grada. Poscbni dr~ilvT1i organi srarali s~ sc 1.~ obezl~jc:denJ.c javnog :ed~ i bezbjednosu. Sandfakbcgu s';l pnp,adal~ pr-ihodi kqJI su se ubiraf od gr~dlikog stan_ovnl~tva, zaum pnl~odl od prometa ua lI~ii~ru, razuih usrancva i objckat a u gradu tc prlhodi ad bad!a, ihtisaba, dcsetine sa pcvrstoe k.lljejc obr a divalo grudskc scuiovuihvo.

Sudske poslove 'U gredu vreinjc bdija ~iegje :pos.t,~vlj;lla ('enll~~na vlast, Pri dt).,o~eqjll odluka i pril'lIjenji_Y3l1JU M~li~:1rt11 kI1J~Ul1i~ kndija je djelovno sallll):'ir:'lino strcgo se d.r~6 ~t'TUa~kih proP,~:)"'. ~ore~ 'sudslva kadjja je imao Iiroka Qvlas.terua I du7.llos,tI u pc:~h1Jt=;.Iu UVLh I~ I vcjnc admillistr:'lc~i,,:. kao i ~ol1lrolLi akat.a vlasti. K?dlJ<!.~ Sl~lra() 1.0 vakufima i redovnc JC uadzirac poslovanjc mutcvcljja, zaumje vodio poslove smr.u(·ljstva'nad maloljemicima, ka~. i I.li~ ,1I.ugih posh.vn. Sarajevo je bilo sjcdi~te bdilu.ka.a kas.n!te I ~.Ic~~~tcn.l.u"dLl~.:.1 (vrhovoog scda). Sarajevski kadija. \)10je Il<\JLlIJ~(''UI1!_jI ..k.adlJa. U clJ.dorn Bosanskom i susjcdnim saedzacima, kao ~[O JC kasnije sar~.Icv~k_1 mula bio l1ajU(jec~jl1iji u cijdom Bosanskom pasaluku. Rang mule Irnale su na Balkanu io~ same k.-"lrlije Beograda, Sofi]e ij edrena. Ktl1Z cijelo XVI sto~ieie sarajcvske kadije su p?1-cU .s~~.iil~ poslova na [CriLortii g,a~jev.~kng kadiluka, lIili i.!Mn'1:enlel~o I mul~l.lSl.(Insp~k'~ri) dl·~..a\lnih prihoda. Cairo su uz ,S<ITaJL"\Iskll.:.adlllJk dohlVa~lllod [unsdikciju i kadiluk Nt:II;-I~lI kan S'<'Ind'l.it.kbegov.arpaluk,1it Ka~!!ia.je ~~viou gradu. it s\'Oje pomo6nkt:jc 51;\0 11 dn.l;g<l InJesra, k..... k<!duskc o 11('11.1-":. KarJUa.ie bio prvc')SLVenO sud.skl Org<tll ~ mLl:;.l~In~I}e,nh Je u krivil:nim slvarima bio narlleZBIl za sve podamkc. Sw:.ho Je na OS\IOYU SeTijaLS.kog p .."V:l, koje se primjcnjiva 1Q u ~ielini U;) muslimane, a na neolUslin1ane $111110 cljelornii";no.6~
(14 5!j

Lz\,r.:e~je sudskih odluka, i doamvljanje strankama odluka sud a i dovodenJe stranaka pred sud hila je duznost mohaira, slufbenika koji je pomagao kadjji i u drugim poslovima. U Sarajevo. kao centru kadiluka, kac j sjedi~ljllla svih <.h"ugil. kadiluka, javljaju se ovi slu:ihcnici. U drugcj polo:-,ini ovog SlOUe~a, la~lIije 1570. godine, slllzbIJ rl'!uhrir~hak u Saf3Jt:vLIcbavljao je Hasan, sin Abdullaha, oslobodc.:n 1 rnh, ~ Kadija se srarao da se sva naredenja ccmralue vlasti pravilno p.-imjcltiuju. Sve naredbe ceutraluc vlasti kao i sve spomve kadjja je rCl;;islfovao u posebnom protokolu sidilu. Takva dva protokola iz XVl swljt.:t.~ su se J>a?Jvala u ~az.i 1(u~rc~be~ovqj bibliou-ci i predstavljaju \'<17.11(-' IZVOn: za izucavauje historije Sar~leva. Upravni urgani koji su vrsili kcnrunalnc poslove i !';Iul.be u vezi p,:o~et..1 ~a_l-:gu i ohc~tti(,;dcIUll gradu pored kadijc :i vojvodc, postoJ'[\ I ~U.lOS 1 mulucsib, bafdm; ases-hasa, sehel'-tchaja, defrer-i emin Ilu~ub jc Irli~ni red, tI-i;n!-lpQ,!j('ij~ll a achniuisuativni ' pplicij.~ki 0.g;!ill kOJI se starao (] Odl·:iiwa~llu.lilvnog reda i po.ctka, vrfio 1I;j~;b.OI nad ngovincm i zanatsrvom, k01l1mlirao od kadije odredene dJICV!lC pijr~t:IICcijcrre i opec c.ijclo poslovanje not pijaci. zvac SC muhtejib. S,lL1ibamuhtesiba SPQIlI illjc se u Sara]e vu od l!i 16. godine." MuhtesL1:Je ta SVt: poslove iz svoje na(lldnosri naplarivac propjsa1lU prisr~J~JU,p~ zakonu o.[nnOn1 l1adzo"'li~lVU} muhtesih je u Sarajevu u X\ I stoljecu naplac tvac, url tovara soli po pel ak6, od tovara r:ibe OSam 'lkci, o~ tovara lana 10 aki'i, od tovara masla po dvije akze, od LO'r.1~'~ voca Jedna Itk~a, od onoga ~oji paxarnim danom prodaje bee dv~e akcc '. a od onog~ k? pazarnrm danom prodaje maslinovo ulje d\ IJl' akce ltd. Muhtesib JC la koder naplacivao globe od OI1'ih koji su prodavali rnaujom mjerom nego slojc hilo utvrdeno." Baidllr je bic or-gan kQji jc naplacivao trfne t~k.SCI a vriio je i '111.i~Cposlove u veai S<I u+isrem. kao i knmroln mjeru i utega, Badf h:.lIl113) se ptacae .sarno na vctc k.olifillc robe kcja se doprernala ili tnpremala k.olim~ iii. tcvamrn, zaum za manje skupccjcne artikle i ~tokll. Zakcnorn je liato utndeno da ~ 11£1 ll'govima uzima badi "a~o "00. d1~(Jg 56 dovt1.t Iwllma i tlt) ~~dop~l"lIIi ldtram1n M akJ) se prada. 1.f,~[(J {~r1 ~e 't71Jed1J.~SA blJ.~ C~lrdti5el akb . rl'1hod ocl r.arinc u Sarajellu clOllOSIO lrl811l1Je pnhode JC bOSiln~kOIll sanclz.akbegu, buduu je

§:~

H, Sahallovic. n05;1n$k~ p"_~a]l.lk,ur, 183. A. Sll~eskn, Org~n~l.'\rija loblnO! ... asli u O.!olntlllSilol'Jl l CantVlI io:a,Co(\i~,ljak Pravnog rakullclll U Sar-ajevn XU1963. 3tr. 259.

: hICl1J.blJl.fiB!!. ro, No. 379, OIS J\j', 1610. JO. ~ [~t'ltJb~l. DBA 'Ttl, No. 56> OlS hr, 63.

do k.rajfl

XVlIl'ije·

Kk~~,i5U~:~~~-~k:~~~~~;~~19!N:
Hcrrep;ol'rli!kl.

ZI'Qrtiktki. KJiij;i, Cmogol'ski

98

99

predsravljalo zasebuc carinsko podn;Icje na kame je vafic zakcu sa rajevskog badza, es Ases-baja je bio sr.ar-ijdina nofm: strafe. On je naplacivao 0 svakog ducana po jeduu a.kfu rnjesecno. 'Iakode je naplacwao i polo .. virtu globe 0(1 lica k.oja su bila nom uhapsena u ta~~l, a drugu pol vinuje naplacivac sl,Iba3a.m Defter-i emin - ~uvar zvanicnih katastarsklh knjiga i drfavne ill' hive uopce javlja sc \.1 Sarajevo kao cenrru Bosanskog sandzaka XVI SLOUl.--L-u. mine je posravljala E drfava i povjeravala im pO!iIQ oko sakupljanja, popisivanja, tuvan.i_3 i "laSLitc drfavnih odnosn carskih prihoda i dobara copcc. Ccdinc 1570. QVU slufbu u Sara] vu je vrsio neki Mchmcd-bcg, it sLanOV3.Q je u Maltali mesdfida H dt.i Ejnehana," Ostali komun a lni poslovi 1I gradu bili su prcpufteni privatn inicijativi i nekim druglm ustanova rna. . Najvai:hiji s;lmJzakbegQv p6110d nd sarajcvskcg rrga bile su Irin takse. Pored toga u ~andlakbeg(l'" has spnda Ii 511 i prihcdi kuj i s naplacivani aa nekc komuualne slufbe 11 gradu kao i li~ni feudal perez! gradana, ispendfa, rcsm-l tift, resm-i arus, ,hadu ltava. U sa dfakbegov has su spadali i nstali porezt i pr-ihodi od zcmljoradu] vinogradarstva, pr.darsl ..a, ud p asnjaka, livada i ,if. ' U gr-a_dovima SU postojali i ueki drugi organi, ~ije je postojan bile uslovljeno ekonomskim polozajem gradova. Sa rajevo, kao gla ni privrcdni centar Bosanskcg sandfaka ima 10 jc veoma razvljc zanatstvo crgauizirano u cehcvske urganizacjje. Svaki esnaf je im svqje sarndupravne 0rwtllC 1.1 kcjima su bili niijugledniji llanovi nafa. NJ eolu csnafu bio je ceha]a, <1 pO,l'e1::ll"Ucga "'<1ZIJ~jifimkciou u esnafu bili su: kalfabaga, uSLahasa,_jigli i ~au~. Oni su Jjdavali sp rove unutar cehovske nrganir;.<It:ijc, ~tn nisu imali pITIVO Qrgani up vc u grade. Funkcioneri esnnla. kan i najugledniji majstori sa~il1j vali su odbcr esnafa." Kako jc nwijc spomcnuto, II drugoj polovi XVI stnljeca sredistc Bosauskog sandfaka premjesteno je iz Sara] It Banju Luku. To jc vrijeme kada SU se granice Osrnanskog Garst pomakle prema sjcvcru. i kada je Sarajevo ostalo duboko u unu ojosd. Pten-uesta.njc "_jcflilta bosanskog .sa.nd1akbega iz Sa.rajeva' Ban]u Luku nijc bitni]e utjecalo na rllZVOJ grada, prcmda jc admini crativni momena t imao nsobit utjccaj 1.:1 razvitku gradova. Sr.agn:acij
.65f

u I"3zvitl-..-u arajeva nastaje rek poslije pretcmuih dogadnja koji S\.J se S zbili u Osmanskom Carstvu poeerkom XVII stoljcca, 3 narociro krajefl1 iscog stoljeca poslije prova!c Eugena gavojskog, koji je osravic pr{lVU pIlS[O~ U ovom .I:.,,-adu.

Ism ~Lr.45, 67 i g{t 70 IsIO 5lr. 46". 58 i 9l. Ankara, 'rx, No. 4.7.7 OlS br. 203Io_ L2. 1'. H. Krckvljakovit, Esnafi i obn.11I starom Sarajevu, Sarajevo,l968.

71

100

JOI

STANOVNISTVO

, ~tanjt: u Bo~anskom saml~aku j okcm X VI sroUeC:;a zn .. too se sra-, bihzu:alQ.> narolno po.s~iJe PQI"'I!.II.lJbraTS~e kod 'Mnhata (15211). Stvore:naJc Cidr~aeni1"il6TUrn~Ea.~rn J.e pO~PJdilQ br~i razvirak g.-r-:,lclova" p~sebno onl~ ~ Ullutra~,nJo:;:u. U Lo ~rijernc Sarajevo docivljava velikl ek~n{]m):;kl.1 kulnmu n~pTeda.J.:. Mnofeu]e kulturnih ustanova i s.L.aIIlJ.~p_obo~s(lv"r'.le~. prl\!n:dlll~l ustova omogucavan je bcljl i iagr:lIJIIlJ~ ZIYD[ stancvuika. U Sarajovu su Ijudi nalaaifi sigurnast .. a sqecaujem prava grada~~[\la bi n ~LI u privilegovancrn pcroseju U od"?.'iU rJ:~ 5~osko stanovmstvc. Nairne, gradsko muslimansko staaov~~_l~LVO bile o~~ob::ldal!o pht~nj~ Je O:oillnvl10,g r'!.!inskogl'r.m,'::>:<1 Ij [Iii Je osfnbodeno IJlne ~eudnlJl.e~VL'iILQSU (n::sm-i 'Girl) j dl1J,gilJ camera. Zbog :svcg? toga bmJ stauoonihva u Sarajevu S~ rokom XVI SLot jet' oaglo [Ivecao. . _ Porlaci za j~u':;:m'<mje brcja. porijekla i stru kture sl_am;lVui~lvaSa raJev~ u XVJ ,~lo!iefu.r ~)-a!a~e 'te u p'l"\ii:l1n redu u b!::I~I arskim popisi rna __ Fako s~ u defieri tz, v ru-r plVO!fil red a i od jzu;oclnog lna~<tia, crrl nam ne. d<lju POt~UI .c pcda tkc_ 0 bl1"~j~ i strukturi gTadskDg stannvnigI L'\ia~ Ncillm,~' u .ddcl(:;TC' Sllr uplsivani c<:~rTII) gr;:t(1ani koji ~IJ poui_ijeon; gall bt!~ kakvim ~elJtla,lmn~ IJb~y~_z;amil.. Medutim, pored toga d!J~Ia. sla~OVm~[v~, u gradoviuia je lnlo I 'llmgih [judi koji nisu bili nbulrvatenl ~on:s.klm obnvezama. 1I prwnm rcdn [0 su hili lncjni fiinkcioneri Il~ dvo.nI ~o5ansk0!l' &aIHHakhcg~,.k"~·je Sarajevo bilo polili?:ko-adnlimS~'au~m centar n~nnskDg ~;lIldi_(IJ.:.a. Pored feudalne klasc posebnc SJU~bcH!ka sandtak~.ego v -og el vera, poresld obaveea bile su osleboaeneJo~ neke katego'"l.lc gr.ul!;kog :iolilllfj\lni~lVii. Zb(lg svega toga, till nsnovu snmih defrera IW rnczemo dobiti potpuno ~al:all. b~qi ~talTn.\"I!b~h!a ~Ol.iiJjeva 1I XV! sloije('U, ali u ~.... ako.m :!u~aJu PTl~hf.<l" b I~I 1lJ,?~.emo. Me-du Ii m, dcfrcd pruiaju m !lOgo \'aw!Je podmke Il.ego ;IO.lt' "al1'l broj !lunO'ifllika u grach.i', a LO jc

u pTvOrrLH~~Ujed na ~l'l~a. s.li~a kre~R_llja s.~a·nuv~i';LV?,T'o~aci 0 !~egovOm porijeklu, emickq], ":Jcr-:;koJ 8CJc.:~trdn(lJ strukruri, podaci 0 t:konoL~lsko.l moci gradskng sranovn i~l"a kao i niz drugi h aanimljivib pm:lataka. Sve sLojc receno, U. cia u deflc . rc ]-,ijc upisivano svo gradsko stanovnistvu, cdncsi se same 11<1 mualimane koji su sacillj~vali najvecl clio gradskog stauovnistva. ML:duL~III.popisi nemcslimanskog dijela sr;'lnQvJ'd~tva odgovarali soust v arnom lIl<ltUU, su svi bY.;:U1i pedlijcjer gali poreskim cba .... ezama, te su s~inl)"i()ci domacinsta v a upisivalli u <idter-e. Sarno neznatan die tog, kao gradsko-zanarlijsso, nanovuisrvo bio je osloboden Ieudalnih data. Znatno prijc konai:'nug pad a Bo~nc (1-463), Osmanli]c su c(:'sto uparlali S'J svojim Lrupama na podrucje na komc'cc kasnijc izrasii budllCl centar Bosauskog sa nddaka • Sarajevo. To podlU~ie VriLbo::.ne smatra ae nd 1436. godint:, kcje je bile U lur~koj vlastl, Z3tt'Cl"IlQ je dcsta opustefcno usljcd rncdusobnih sukoba elomaeth feudalaca, lao i suknba sa Turcima. Da je sarajevsko podru~ie u 1'0 vrijeme bila slnbo nascljeno, pokazuje i prvi pcpis Kraji~r.a Isa-hega Islmkovica iz ~455. gcdine. Srednjc vjekovni trg Trgovutc, odnosno 1ol"l!it:, (paxar UlOTkom), pored koga ce nastati Sarajevo, bmjao je te godine ~vega!S!) ~L,IIIlO nastanjenih oporezcvanih domacinstava.' Okolna sela. takode SIJ. Lila slabo nascljena, a ocka i pusta Medudni, ~im seje osmanlijska vlasr srabilixirala, dolazi do nascljavanja log podrucja. Neste prijc 1·162. godine Sarajevo se pociu]e raz v U;:l~i.pocliza r~el1l zaduzbiua tsa-bega Ishakovica. Do lc gudilie u Sarajovu su bile ilgra~h:l1e i vjerske i kuhurn .. insrirucije, sto e ~11;a(i da je vet tada bilo znamo vise mU.'ilim:lll:iokog .stanovnijtva nego 5[0 ga b-i!jde 11H.lr:lnijipopis Bosanskcg sandfaka, izvrsen iameau ~o.jam--!al'a i 12. maja 14GB. go,linc.21"(: godinc u malom Trgo'i~llJ bi 10je upisano 5 muslirnanskih demova, 7f) krscanskih. od koiih pel udovifkih l!'i ncol;ellj~nih k'r.~{alla, rlokje i.J selimn t'OgHksaja :-<lb'!ldeno 2:17 !lIu-slirni'\.I!sl~h rlomova, a l~ tri ega. KTCSC· BLduvu, JU i Tmovu upisano je 25 muslirr.anskih domcva. U prvirn deceui]al1Iil_ osmanske v lasfi islam !:iC najvise ~tl'io u U7.CIll kraju oko Sarajcva, to jestc U 0110m dijelu Bosne gdje $ iz sr~rlnit!g vijeka nOlsUedena nedovnljna -j nejaka crkvena mga tlizac\i:l._ Prrxes pTihvHt:mj<i. islama
I
T

I ~

Krajisu: h;I-Ul:'.g:l]~haJ.:.o...it;!-ZUl'[nl bL:L~mlr~L pup~~il 1455 godl!lc, Pl:i_redio: H. SiibllmJvic. Tzdar!Jo:! SuriljeYD, 19f14. ~Ir. 11. [~lanbul. Bdediye lGilujJhaLu"si (ullIaiilJl Cevut'"L 'frLlllmlflri). TD. No. Q·75.

ms

102

[03

loa.)~~

C~:n~.~U.jc
Ui'.CO

daleko vece razmjere.

nego

11

drugim

djje-

Mc::uu p'vim stano\l'll_idma Trgo~ta kcji su prihvauli islam be je Balaban, Sill Bogcino v, vjcrcvatno potomak neke :tlla,eajne sredojov. jekovne porod ice. Njegov OUe Bogein. sahranjen ]e, po obilaju ol1og vremena na svojoj ba'linskoj (plemenhoj) zemjji. Iz satuvanog natpisa. na I~cgovom nadgmbnom spomeniku vidi sc da je on sin kueza Stipka. Balaban" oje Sf! nalazilc na ll~ potcka Koseve prodao Isakao i vclike sumsk.e kompleksa na Trebcvifu. U bli g imanja nalazic se i Cifluk '1jegovog sina AIUc, kojl se sasrcjao ad •....ba.Jtiu.e napuJlf'!'nA od: kTfanina po imenu. r..u.Menif~ 11 Mja priptJ.da Trgovilfu."~ Ovaj lilluk kasnije je kupio Skender-pasa za njcgovu tekiju, kOJujl' podigao u blizini slarOg Trgovi~ta. U ovom najranijem poptsu Bosanskog krajisl::t, mali srednjovjekovni tTg Tbrnik, upisan je pod iruenom "Slam Trgoviltt"', dok se u Vakufmtmi Isa-bega Ishakcvica naaiva taj LTg "Slam Varot", Kada su 'Ibrci dosJi U eve krajcve. "lornik ndnosnn "ngov.src, iako malenu bilo jc najzual':ajnijc nasclje 1I ~upi Vdlbosni, meduti m nije bile poxuato izvan svcg rcgionalnug okvira. lake Trgovi~Ic njje imaln nekog udjela u nastan ku i razvir hi Sarqjeva, ojegovo ime zacld..alo se u najranijim turskim izvorima sve do 1485. godire. gdje _je upisano "lt1.1.ar '/~_ gotJilf£ PlJt.1Io.l kfU.) S(J,roy".~ Te godine u Sarajevu su upisaue '12 rnuslimanske ku(e, 103 kr~camke is kuca Dubrovcana, Itoje 27,4-5% muslimana i 72,55% krStalla. U selima sarajcvske nallijc te gndine bllo jc 913 muslimanski kuca, dnk je krscanskih bile 1.896, sa 37 ncozenjenih, ~LO izncsilo 33,71% muslimana i 56,29% krscan3. Ukupnc u je Sarajevu i lticgo\loj nah]i 1485. godine bilo je dakle, 33, J 7% muslimana i 6fi,8~% klit'ana: Prihvatanje islama intenzivniji je u rrgovima Blail~U i Trncvu, kao i u selima blize Sarajcvu: Biosko, Badzi-lbl'ov6, Dolnc, Hrasuica, Kijevo, N.'Ihorcvc, Vogosa.. 7...'tllimlji\'u je da je U uekim selima vee 1485. godine stanovuistvo gutovo u c:jclOSli biln IllUslimansko, kao npr. sela Glavogodina i Kemme.

~~~~~;i~{a~i~n Bn~~t~~~~?~~~;~&~~~i~~~~'~Crftr:ot:;~~:~i :~,o~~3~J;~~ n

V, Skati~ okupocije, Sarajevo 3lr.34. i r1jegova t)koliml od naju ....ljih vremena r do mmrr.l-Ilgnrsll..:M

Prethodni defier pokazuje da je stanovnihvo Sarajeva i okolill~ u vrijeme bilo vediuom kJ~~ansko, Medurim, usljed rnascvncg prih" tanja islama hroj krr.talltl i U gradu i u okoliui je naglc op~o. Za sa::0 eetiri godine koliko je ,PI'Olcklo od pcpisa ~z 14~~. godine p~ do slijedelcg sal-uvallog poplsa Bosanskcg sandiaka I~ 1~g. gO?1nC, broj muslil'lI_aflskih ,kLlca '! gradu se skcro uuvo~truCl~_ se gO~InC,,~ du su upISanc tn muslimanske mabale sa 8,2 kcce, ~d~a fI~oT.CnJt:~ dkmat krS&.1113 sa 100 kula, 5 bas.till:;k~h I 6 udovilklll d?maclll~ srava. lao i 8 ~lco2cnj~llih, ~to je I~no~du 43, 14% m~~1Il1an~ I r:;686% k.&ana.' Kr§taRl su se U LOvrucmc uglavnom ~avJIl zem~o: ~diljom. na stn ukazujc upi.~al1i~ i p~[ bastina (z~ma~a,)_u skupini l:rlCana. Pored toga. medu k.rSCalllmaJc 14~9. gOlllllC upisano neknlike preslaca ije-dan Si;l~ lo:zal:Cv, ~lO \.I~u6...1Jc na pn:tpos:ilvlu da se nvdje radi 0 n1Jcsllom III na~I).enom seljackcm e~emel1t\~. U klji da Sarajevo ~lO pnJc prctvore ~I mUlihlTlaLl.'i,k~rad, p~edg stavuici musli mauskc nrisrckracl]e SouziunJcnom d?lazllldo :l!:C~~C u grad,!. Taka je, kaku se ,:idi iz navl!dcno~ d~ftc.r • rz 1.189. godlnt!:,. II a kcjem SU uplsaue ccrir! rnezre, ad kojih Je J~d,~a mezra •.,Kakl ~l\ predstavljala obradivo 'lcllllji~~{: k.rs~~nH n.aslit'1J~mh U Van)!il~ kupic jc III mezru Skcndcr-pasa, kUJlJC pl"lJC toga kupio od Dure! sma popova j vcjnucku zemlju u blizini Vam~i, te rnu daa,1;I za.mJenu sp~mcoutu meZTU Kakrin. koja je u nvnm dcftcru zabiljczcna kac VOJnucka zemlja. Medu stancvuistvom Snrajeva ~"'A9. godine uTmanoJe I sedarn kuca Dubrcvcana. Socijalni sastav gradskog Sl,UlOvllisl~a biu je 1:<t'll1olik.M(_~u unsnjarkim musliruanskim elijelom sL'_nnvll1~a bdoJe.F!reds~\'mka ft.:';'dnlne klase .. ulemc (imami, hat ibi, mufuje, mudensl)! vo~ske. dok J!! Il<l_j vik bilo zanarlija. OU 8~.m~slimi\l,~la: I:.\I~~, 49 JC I~."o 'l_:m~IJ!Iskih, sec mali da je 6n% s(ilr~le~lna muslim a nskih d0!llaCmS?va. tm alc predstavuikc II cchovskirn olXani7,;:t~Uama. Sto ~ tlte _P0''.J:k1a I~g stauovuistva podaci iz navcdcnog .h:..Ftcra pokazujc da ]e vceina 11II!1 bila porijekl~m iz okoline Sariljeva, k?ji 5U prihvaLaI!j_~m i,slam.it uil\'ali ~we p,-ivilegije grad:<.k.ng sw,novl.iI.~{Va. Sam? d"oJlcil. mushmanski!) dom(lCin{l ad ukupno 82 kufc bill su stl1Ulrl; Skender Karamanli, mufLija i Mustafa KlinWIl.
LO
ID • • ,.

~ r$Ullblll. BeJetliYIl"KU'1Up.h:ln~u. Tn, No. 76 [0. 3M. ~ J2>t~nbul.B.B}\TO, No. 24 r,,_ 9,

, TSt.:mbul. In~A Tn, No. 18.

Lu:mb;JI, aBA TD~ No. ~.~ Sar~l!'t':l. pod TlJreima. Pregled,

N_ Filipo\lit, Nt!~i nm'i PQ{I:J~i i" ri1l1 ~C' is(or~e S:J.raje'o'o. 1952. >tr. 70, L~ l.:nanbW, BBA TIl, No. ::!'I. 015 or. 521o. la.

101

105

KJ-siani Sarajeva u eve vrijcmo su uglavnom hili do mate mjesno .staLlo~niStvo ~Iis<;!jaci iz ~a':ljevske okofine, o»: 511 hili nastaujeni u VamSI, placali su lspendfu IJ. u starusu raje. Proces "prihvatiJllja islama U 01,.'0vrjjeme zahvatio je 11Csamo grad nego I ckuina sarajevska sela. Godino 1489. 11 selima i trgcvima sarajevske ualrije hilo je evideuurano 1.580 ~ansk.jh kuc.s 111 ueozei1jcnih,?l bastiua j 61 u~()\.ica .. Muslim~n.skih ~Ui3 biloje 947. 472 ueofenjeua, 99 bcnnaka I 9 bahina. SIOJC iznosilo 60,12% kr-;Qna i39188% mU5Iim31l~, a ukupno u Sarajevu i okolini pmccuat klitan:sko_g SLa 1I0V" tsrva iznosio jc 59, 92%1 a rnuslimanskng 40,08%. r 11 ovom poplsu evidenrno je l~il0 prilwat anje islama u selima, posebno onim blife Snrajevu. Svi Ii novi musfimaui uisu nlkakvi dnseljenici, nego domace nutoluonc stauovnikrvnjur gotovo svi muslimani zabi[jefeni U ovom dclreru su direktuc potomci k.rlt;wa. Tako npr u sclima Hodidjed, Dnlac, Vogos6i, Jo~al1ica. Homciua, svi muslimani SU direktni porcmci kl·~.6m' (0(11_ k.J"~.r1l1ii"l). BI;'?,~u ad 20 muslimanU skih kula. 17 su direkmi poto.uri kr~t<1n", u Ti-novu od IOD rnusfimanskib Iwea 93 su direktui pruumci h~r.<lnil, iul. Za 25 gudina, koliko jc prmeklo od popisa iz 1189. god ina pa do 1516. godine, kada imamo slljcdcfi saeuvani popi s Bosanskcg sandfaka, SHrajCVO se znamo prusirilo, kako po brc]u mahala, kojihje tada bilo 15, taka i po bmju stauovniewa. Un'.!.imuslimanskih dcmooa i~no~io je 8M, ~leozertienih .nlllslimana bllQJe 366 kao i ~5 udovica, dckje kr~tlln~klh domova bile 74,:<.:~12 basuna, 15 udnvica, 66 kuca Dubmvcana." To je u proceutima ianostln 85,!i~J% muslimana i 14,41% krUuna. Ka ko v: vidi br~j muslimanskog stanovuisrva s(" lllam~ uvecao. Prcdstavnici osmanskc feudalne klase, bogati ugcvd i zauatli]e ulagali su velika ruaterijalna sredstva u izgl"adnju grada. logill'no daje t.1j urban! razvitak znnrnn utjecac i na POr.:t5t stancvnisrva. Obzimm da jc ova] defter iz 1516. godiue sumarni defter; I.() na osrmvu sumurnih pcdatakn nc mofe se sagleclmi strukun-a stnnnvniSlva tada~njeg Sarajcya. J~dino :;e mnze vi(Ucti l1a O~110Vll popisa Illallala i IIjihQvih ocSlllvala, hdv'd,wjc sloja iSlaknutijil1 gradana ajana i eSrari\. . r_ov~tan br~j mUljlilllilllskog slallo\"llis!va II gradu u~ccao je i na s!I"enJe Islama u okoh~im sclimtl. (~oflille 1516. U .'ielilTlit i Lrgovima sa.r.!jel'SJ.:c nahije 7.<lbi~le7;ellojt: 2.921 kut.111H1~limiilm, sa 2.::!51 !leoicr~cm\, ~IO PQk:l"ll~jC puschno \!clik prr;:la:.o:ak na islilffi mladih Ijuut, zatim 53 b(lslim"~ i 8 udovic:l, dnkjc br~j kdci.\lI:;kih kllCil 548, 2 nl':oz.el~iella, 407 ba~L.illa I 8!"j urlm.ica, ~Iojt: 7fi,74% mllslirnana i 23.26%
l II

k.litana. Ukupnc u Sarajevu i okofini postotak mushmana iZllos.iojc 7S,5G% dok je postorak krscana blc 21,44%. _Nagli t-:ti'.voj SaraJ.eva, jno nsuslirnansko-crijema'uog grada, u komejc :z.n~fajliu ulngu una1:1 \'ier5ka imeligencija. uijecalo jc 1H1 ~m,61jll(} prihvmanje islama OVO vrijeme. Pojadan proces sirclljil isla III_a po~::bHn sc ... pafa u sena rna bli}.c gradu, kno .~IQsu scla: Kovatlej, ~losko. Brodac, D~lac, DobrilUa., lag-rili, Rakovica, Hrasnica, Butmir; Hrcsa, Vogo$ta. I d r; kcja imaju vecirru rnuslimanskog stanovnisrva. B''Oj rnuslimanskih domova anatnc se povccac i u Tmovu i iznosio je, l!i I i 97 neozclljc.. nih, zatim U DLazuJu !"i() muslimanskih dnmova I 14 ncnzenjena, u rod"rradu (Pale) Wl musfimauskih ktlNl ·c86 llL"{)ZCl~j-C.·lIih, 1I VogQ~re ci 120 mu s llmanskih kuca i 87 neofcujenib. Podatke iz poptsa od 1516. godine dopunjuje pepis Bcsauskog s;wdza.ka iz 1520. godine, -Ioje sumarni pcpis i nccuatuo se raalikuje od oll~g ~rCI "odl~ug. izuzcv ~ltJ s;Hll"ii p~d~lkc 0 p~~t(~janju Iesr rckijn u .'j3I.ilJI;"VU, kcje su kno useancve !-' kOJlm;l se l·ll,..v~p~10vjerskom~Miclln ucunje lsla rna i. hile cloln·i lI.1cgovi propagatns-i. L OVQln popisu zahi\jdc'lo MI 8::;2 muslimanskc kude, 335 ucofcujcuih i 1J ~ldo\'ica_ ~lO"'C liet; kl'stallskog dijd~1 sr a no ... istva, nno sve vise pribn Y<Haislam. U Mahali Yaros t.i\:jelo je i kr~l"ansku i muslimanskn stanovuistvo (kao raja). Tu su ahiUci.cne 74 L:.!'~IISk(! L:u(c, 15 udovi1'..."1 i 12.bastina " duk je muslimauskih kuf;;, hila upulu mnuje Lj. 3:1 kuI"l' i ;\1 neofeqjcn." Ova] pop is. kac i prethodni ne d.ue kOJ:iI.:.r.cLn!ic pcdatke 0 sccijaluom sastavu, srrukruri i pnrijeklu ;,lll.llo'\ini~I\';.1.AJi sate 81ijcucti vaeocnut pcpis uapisan izmedu 1528. i 1530. godine, d,~e 0 tome vrIn Ilrag-Qrjenc podatkc. Vr!jeme izmedu ovog popisa i l)rel hodnog je vujcmc, karl a Osmanlijc pOkru.'u s\,lljc "dike w~il1c ,,!.:r·Ue: prcma sjcveru i prerna j arhnusknm nI011.I.Tb borbe raluijevale su velike Jiudske SILngCt koj ... su Osmunlije regrurovalc IZ S\'lijih pllwil1<"ij::l 11::1 13<1.1kanu. To j~ vrjjernc knda je osrvarena vclika ,poluc0cl Osmanlija na i\·lohatu, -II voj Iii uspj("si lnaciUllijc SL.Iu~jecl.\!L i na 1";").7.\'itilk af<U(;va. S l'odnci ;~ 109 popisa, polta7.t.llu Ja:.ic l)I'oj mahal:"l, koji jc ina_cc mtjbo· Iji pokazalelj urbill~e razvije.nmti grada. 7.a samo nckoliko goclina ud\(l'ioUuiSo. Pored l":'In~iihmahala, ciji su mniv71ti iU:JknU[e IitlloSli osIn~ns~ rClldalnc kJasc,ja\'lj~u se nove.a.ji:ill ktilQri i !illdi iz c::eliOvskill organiz .1cijil PI'CdStflvna::i <I_Iii n:l ; rll1Ig:ih IIglcd nih gril!.Jana, ~to pobll:l:\je cia se 1I g:rmlu Sl\Jr)l"io jo~jcd"lnslqj bogadji.h gradana. Mcdl.llin'l, iako sc 11I1)j mahala U gradu ucivoslmCio, brQi .<il.anovllik(ljc nc,malno porasLao, dok je u .selima sanljcvsL:c uahijc, cak IlCS[O j

:u

huwbul.

B8A Tn. No~ 56. or~ br. 03.

lOfi

107

opao. To jc vjerovarno posljedica velikih vojnih pohoda, a i broj upisanih sela razltkovao se ad popisa do pcpisa. . Godine [530. Sarajevo je grad sa apsclutnom veciucm bO~lua~kog muslimanskog stanovninva. Do tDg vremena, i preko 60 sela sarajevske nahije postala su I OO'}b muslimanska, a i ostala su hila sa vceiuskim muslimanskim sranovnistvom. U samom gradu bilo je 1.112 rnuslimanskih domova, 572 ncofenjena, jedna udovica i jedan vojnuk, dokje k~<l.nskih ku~a bile 15,8 basdna, 16 udovica i 2 vojnuka, ~LO n procentima 95,77% muslimauskl'h je i 3,23% klitana. U selima sarajevske nahije upisano je 3.172 rnuslimanskih kuca, J .063 neotenjena, 515 bastiua, [edna udovica, 413 vcjnuka 154 aki ndUa i 54 bezcm Uda (bertnak), dok je krscanskih kula bad 89~ bastina 75, udovica 7, 51 vojnuk i jedau akiudjja, 510je 93.75% muslimana i 6,25% krStana. Ukupnc u Sarajevu i okolni 1530. godine hila .ie 94.50% musl imana i 5,41% krl~ana.1J Do mdcseuh godina XVI SIO~Cea broj krscana u gradu bio se znatnn smanjio. Od 74 krscanske kuce, koliko je upisanc u prethod110m popisu, u ovum popil)u ~vi~~enLirml:0 je hila s.~mo I_7, ad .loj.ih kucc vcjnuka. Krsraui, naseljeni u Sarajevo. sve ViSe prihvataju ISlam .. §to pokazuje eva] pnpis. Tal~je .od I.ride~l.!nuslimanskih kuc~ u mahali Varn~. kod osamnaestorice jc bile viclljivo kr~callsk.o ponjeklo. Za Aladcza, sina Radice, stoji doslovno da jc "novi musliman".141 mcdu trojicom vojuuka nastaujcnih u ValOsi,jctlanjc zubitiekn kau )'110\11musli mall" .I~ Muslimanski stanovnici Mahale Varo~ posjcdovali su pet cinuka cUi je !?odi~lIji prihod iznosic 50 aki':i. Od kucc 51.1 davali rcsm-i ~ift, a kr'S<:alll su clava Ii ispcndfu. Mcdu kr~allima je bio upisn n samo jedan zanatlija, dck ll1'oj zanatlija, medu muslimanima pl1~ma ovom popi.su iznosi prckc tri SI~lil1e. Esnafske nrganizarije do O\o'ogvrernena 5U QJal:-. e, njihov broj JC anatno porastau jcr jc Sarajevo izraslo L.I vedi mil.d nO-1I0~Gmi centar; Pored velikog broja zauarlija i Irgov~ca H Sarajcvu je u ovo vrijcme zabiUe!el~ In<ltan broj vjcrskc iIHdigt:ncije, p~dslavnikil adminisLr.lcije i Sudsl\!n, spahUa i SPilhijsk.ih !iinnvil. kao i drug1h predslavilika osm;;lllskc f(:."Udalnek.lase te vojnih ljc.a (dizdar; bdlujalt, tlanovi posC\de Lvroave OlwQvaCr Hodiqjed, H~c, Bclgr<ld_). Sveja6 leritorUalni i ckollolOski r.l.z\,ltak. Sar<ticva uyecaojc ml p'riliv $rallovni~Lva u grad. Najvi~ SU se na..~lja"ali ijudi iz nepusred-

ne okoline Sarajeva, zatim iz drugih dijdoya Bosue [Olovo. Ti-uovc}, kao i iz Hercegcvinc (35 doseljenika). ~oma mali brc] ljudi doseljava!n sc u S;UdjCVU lz dmgih dUeima Osmanskog Carstva. PO}lis iz 1530. godinc bi~ici:lsamo dvojicu stalIovnika iz jedrena, dvujicu jz Soluna i jedncg jz Anadollje. Aualiziramo li podatke 0 stancvnifrvu Sarajcva prcmtl pcpisu iz 1528-:10. godinc rost..1je jasno da je ono U I() vrUt;mc "__ skuro flotPurlO s/(1t)P1I.Skl. • jo~!av". jer; pai!jivim prcbrujavanjem mow se uwrditi da stanovnisIVOokohlill scla, kcjc xe, kakc je LOistaknuto, dobrim procenLom naseljava U grad, predstavlja kcnverritc II 50% sluCl:<ljeva. akc je u SaraI jevu ~od l~!:i sli1rijdi.na ~u~lin-lalla (_""\'idcnLn~ .krUan~k!l porijcklu, 58 ih jc oprsnno kao ainovi Abdulaha, te su zabiljefena I b2 cslnboderlll roba koji su takcde bili kcuvcrtiti. Ti robov! hili su rami zarobl]enici kuje su Tlnci dovcdili iz svqjlh akci_j:1; po Hrvatsknj, Dalmaciji, Madarskoj. Slavonjji, koji p.rctdlll) prelaze 113 islam. Dodali S<: navedenim krmverritima i Qnaj dio muslimanskog stanovuijtva, su prer-i \'cl ranije p.,;§li na isla.~l, pa 0111. pn:ds.ta.vljaju dl~go ill 11t::t:c kuljeno nekc kr~{a.nske:- porodice, ~lQ bi SC 1I~IVJerovalll~lc moglo utvrditi derajjuom analizcm popisa i drugih dcstupnib lwora, onda bi \Cl{!ielida jc stauovnistvo Sarajeva skoro U cjelosti bile slaveusko. Ti Ijudi SLIull~jdi S\'U svoju snilgu i sposcbnost U stvarauje grada. "Sarajr./~ woj Tad j rooj malhj ~'rvalj1Lj" {:i7J.in~id a pml'l1md "il..fFgflernrow,. d Ohula Qna ,veg()lm u}.rakllrlTll), sYUJ.fJrl i (lfbJd 1l.limJ. ,,11 1I dcba vrscnja ovcg pnpisa, Osmaulijc ru imale velikog uspjcha u borbama u Panonskcj ,liziji i U oblastima prcmaj adranu. Ti rarni pohodi SU douosili llgl'OmnOl marcrijalna srcdsiva od kojih ce S(! i jedan debar clio sliti u dalju ~zgnldl~jll Sarajcva. Nujvecl dnprinos tuj daljoj izgradnji g~da dill fc poznari bosanski sandzakucg Guzi IIu5rev-beg. Roden U SCI'C"l.u) u dilna~lIjoj Gr.'knj nko 1480. godine. On (c pudizanjem svujih mnogcbrcjnib zadufbina, ad Sarajeva napraviti 4!hcr. Tc zndufbine SU pctaklc daljnju izgradoju Sarajeva, L:ojc u LO njjcme do;l;iv!iav<l Ilclikj pmcvat. NjegO\.a TH'LlIlacna snaga imataje ZnitCajnog IItjccaja na daije povel<lYanjc sl3novni!tva u g:t.adu~ U VICIllCI1U od 1530. godine pa do 154.0. godine, kada. imamQ slijcdc6 $3(!J\',HI popi~ B(I..~")nskogsi1l1dzaka bmj stanovnika u grndu se POVCQO I~a oro dvije hitiadc. Broj mLl.sJimanskih domova 1510. gOdine iZllo~mje 1.418, Ileofel\jenih mllslimrlna biloje 1.091 i dvije b~tint!, dok Je kl"s~amkih kuca biloSO:lnlo 14,13 baAlinat.§e$ludovica i I'ri vOjnuI

,~Ui

fr..

II

I~

I~ IsIO

hl;mb!JI. DBA 11), No. 151. ht.,."'jl~blli.DnAm. No. 15'1. fo_ 107.

rD. 107.

'R N. Filipo"ic. N~ki novi pml:'ld it N. 1-1lipovic. Neki novi pod'lCi il

r:cmije 1~lorUc~Ir.:JjE\'a pon Tlll'cima, ~ll. 'i5. S !{uvije iso.:arijeS:iTilljlo!V3 lill"cimil. nr. i5. pt1d 109

108

ka, sto je u p roceutirna 97,R5% muslimana i 2.15% kr~,f.<uill.U selima sarajevske nahijc, I,ilojc 4.612 nmsliman ... ih domova, sa 6i'!l neozek njenih, (od loga. 11')4 bastine, 656 vcjnusa, 21:) ilkil1dzija t56 bezemIjasa}~ dok]c kl-Uan~ bile fi55t od lega 285 bajtlna, L18 vcjnuka i 72 akiudfija, Ito je 87.87% muslimana i 12,1~% krscaua, Uku,pno u S3rajevu i okoliul bilo je 91,53% muslimana i 8,47% k..Jitana.. t dalje je evidcruan prelazak 113 islam domas'eg k.IStanskog stanovnigtva. 11 Mahali VdfU§ ~odine 1540. ubiljcfeno je 18 kuca musfimana, i dvije bastine ad kojih su ~SLoric~ dirckuri pctomci kl-SC::alla. Od 1.118110stoca domacinstava, I 07 eu d ircktui pommel I.:rScana, kao i !'i 1 oslobodeni rob kqji SlI takode konverriti. Sastav muslimanskog dUcla stancvnistva bio je dost a Saroll!.. Uz vcliki brcj vjerskih i administrarivnih slu~.bcnika. te prosvjeuuh radnika, evidentan je veliki brc] zauauija tc ndtu manji bmj trgovaca. Ov3j popls biljefi i lanatlij:'>ki podmladak, 1H ~g1"la~ kao i prcdstavnike n~jl.liliIl slejeva, fizickc rndnike. U Sarujc ... sc tukom prve polovine XVI sWljeca srvoric jedan u slQj bogntih gradana, loji su osnivnnjem vakufa ulaS'lli vclika matcrija.1113 sredsrvn U lzgr:ifdllji grada. To ~okaz~je i bm] vakula aabiljeze11111 ovcm deficru iz 1540. godine. S OsniYHCI till vakufa bili su uajU \'i~i predsta\'nici feudalne klase, predstavnici uicme kao i 1rgovci i "I~narlije. Sn:d-5lV3 koja 5U oni ulofili u izgradnju Sarajeva prcdstavljala ~u za uno v.rij~n~? l mpnzanum SUIll,I,]! koja jc dcprinijela da Sarajevo post.. ne 1Iil.JI'1!7.IIIY: n ckouomsko, pnlLtu::ko i kulurrnc uporistc OsmanskogCal"S["''' 1I uaflm krajevima. Brojue pcdarke 0 sastavu grad!ikog stanovnistva, 0 njegovoj etnil:koj pdp .. «Iuosu, 0 prihvatauju islama, i lO posehnn istakuutijih [judi kcji dobrirn d~iclom U plvom koljenu pcstaju imami, haribi, muteveli]e, vojvodc i (h'., pruzaju dva najstarija sarajevska sid!i la iz L555/56. i iz I !'I(iS. godine." Ti podaci i rlcfleri, pokazuju da je sastav gradskog slanuvnj~tva, ~lOse lice c[ni~kc pdPildllos1.i~ cstan ncpromjCIUCII. Ve6n3 tog stanovulstvn predstnvljali su muslimaui domill:eg porijekla, medu kcjimn su, pOI~J predstavnika fudalne klnse i vjcrske ineligencije, najve61m':!i ~inilc zauadije i II'&,OVO. _ Vi~e primjcra 7.3biUcz..:nih U cvim sidiililllll govorc 0 prihv:ua"Uu ,sla.ma .k(>d zatdcllog st:anovlli~lV3. 1~kQ je nrr. u sicJ1.ilu bl~ 2 l,apis~nQ rlaJc na su~ do~IH M~1'illa. k(crka VI'!iit"C1~krsci'lilka i i:t:javila. da
I

je njen mu:;t:Vi.J.ksan umro~ a da su poslije njcgove smru nje£;Q\·a dj~ra jOV;'II'la, Ljiljana. Duka i Stcjan. prihvatili islam. Du~a Jt'! dab,? hne Mustafa, Stcjan-Husejn, JOIJana-Aib, H r.Jiliallfl-FaLl~~.i'1 ZabiUdenje i prelazak na islam dvojicc LlIIU.ka nc~ogVui!ihBe I~ I?r:ozgomcrve. Sulejman, sin Milorada, cstao]c da ilvj lJ Drozgomctvi, dok jc AJi-pasa sin gadesinov, POSI.~o \'cJi~i vtlit'.~ Bilo jc slu~aJeva da jcdan iii dva ~Ialla jcdne porudice, pi ihvate Islam, a dmgi ostauu U ",aroj vjeri. Tako jc u sid"i.ilu Labi1ic~.cno da jc ncki Mustafa. presao !'Inisla In, a brat Stcjan i otac Andrija ostali krSCimi_1!'Iakvih primjcra bilo je i medu visokim dosrojausrvcnicima. Dokje npr. Ierbad-beg Vu).::ovicDesisalic, gradio svoju dzamiju I,] Sarejevu, I,] ism vr-ijeme za njcljovog brara lvaua • majsrnr 'Tudor je slikao ikonu. r,<1:r.i Husrevhegov ctac Ft:rh.HI, pOI~)m~kjcdnc 1l!;!e(l~lC'porod icc iz ~,~sil.] ~r:dj~va, prilwau isl;III1, dok je »jegov brat R;vll\'oJ ostao U S\'DJOJ vJcn 1 'Il· vio u rodnom kra]u. Robovi Popisi Sarejeva iz XVI srcljeca. UO i dva navedeua sidfila iz I:Og vremena. poka1.uju da je medu stancvnistvcm Sarajeva bic znatau hroj robova, veciuom oslnbodcnih, porijcklom iz Hrvat .... SIQv~nUc ke, i Madarskc. Inate, ratui zarobljcuici imali su z:nati.Unog udjcla u form~Tanjl,] gradskng srnnovnistva I,] Bosni. Na tu ti.l1jcnlcu ukazao je Adem Handiil'; II radu "0 gradskrun stanovnistvu 11 Bosni u XVI.stoliefll".~ Nairne, stalui ratovi koji su vodcni na granicamn Bosnc, doilosili su veliki hroj ra tnih 7..arnbljeuika, koji su koriUeoi 1.:...10 radna silaga u zemljnrarlnji, stocarstvu. 7.anJL~I\'ukao i 1.:1 kudne poslovc. tJ ViCll1CnU od 1462. 110 I ~)'20. g-orlilll: cdvcdenu jc iz Hrvatskc 70.000 zarobljenika. Same u jerlnmu upadu 111 Irvarsku 7 . [ula H,!j9. Osmunlije SU odveli 12.000 [jurli, a II pnhoeln L!j'(i6. godiue, rakode iz Hrvatske, odvcdcno jl' 70.000 .st:Uaka.~ Od prvug ptudura 11 slu\'<'·lIatk.c zemlje 1108. godine. pa kroa ("ticlt) XVI stofjccc. suhnnovi vcjnici su
:1 CHD,Sid:iillll'.2sLr.
22

11'11dnk.lll".1.

~ If 19
:m

[:;;t;Jubul, BSATD.

~o~~~, V.-.1Uf.l Pnpis

No. 211 i No 432. u Basni II XVI siotietll. rOF XX>XXI. SlIldjevo. 1914. $tr.

ArhlY GaIi Hu~rC!V.begove bibliotekc.

sidlil hr. 129 i ,i(tlil br. 2.

V. Skarit, Sarnjllvn i njcgol'a L1kn1in~ nd najstarijih vrnmcn:o do ;1II~lro-ugal1\k.1l nkllr:icUr:. ~tl".65. !~ A. H~!ld!i~. 0 grorl~\.:r.m ~t"noYl1i~v\1 11 BO~Di u XVI liloljt'Cu. POF '28·'2WL978· 7!J., Sarajevo 1980. SIr. 247·2~(j. ~~ N. FilipQVi."', Pogled n3 osmanstJ feuc\"liz,'utl. GDI Bill. br.1V, 1969. srr. 3R-4;3.

CHB.Sid±il b-1'.2m. 12n dok. br.1.

J 10

IlL

lesto upadali 11;1 podrucje, i udvodlli brojne zarobljenike. ~d uclalO rom njl hovib tela pcnaj v i~ je sU'~dala Kn~nj~~.~ Zl1a~jln diu zarobljenika iz tih pohoda csmanske vo~sl;e dO:;J~'o~c: I u SaT~Jev~. Petina ad ukupnog broja rn_m~h z~rob~elUk.a prn-t.iliJahlJc sulLaTl?\'0 vlasnihvo. Posiije sultana r~tJ}I plijeu sc r~sporc.(hvao L~ko, SlOJe jedari dio pripadao neposrednim konla.~dan.tJm:'t a)cda~ ~JO l:md1e,"nom saudzakbegu. Pojedinci. puscbnc viscki fun kcioneri imali su veliki brqj rcbcva. Vdik_i vezir i aet Sulejmana Vcli~anst\"enog RusrempaSa imao je 11 trerunku svcje smrti 1.700 robova. . Robovi su se prodaval i kao i cstala mba, 0 ct::mu sVJcd?oc raenc utvrdeuc prlstcjbe knje su se placale 41 prodatog T?b3:.Godme 15()!;. u Bosni je La prislojba imosiln dvije a k~e za kupca I dvjje aHe xa predavca recova. rI Pcstqjall su i trgo v i gdjt.= se roblje prodava 10. U ~i\rilje\'u ,~ mkav trg nat a zin pred namjcsnikovim dvorom, na (l[ Mej':I;wu. Cijcna I'O~ bova kretala se ad 1.200 do 6.600 akti. GOt,JIIIC 1528. u popisu Bosansk~g sandfaka 7.ahiijei:.cll ,it': Iw~l~od ~d pmt.lal~h robova 1l Sllraj~~ vu U 1:;:110,1;\.1 ml 1.000 akl:1. "To ZI1.:.tCI da JC na sarajevskom trgu roblja pr~dal,o ,250 robova (4. ak~c po j_ednom zarobU<iniku),~ Godi~'c .1!i-10. prumetJc bic udvostrucemjerjc l'I'lublli oei. prodaje zarobijenika tc godine 1 uosila 2.000 aHi, SIO pokazu]c cia JC prodato 5~O robova." .... U t1rugoj polovini SlOUCC~ ria san,Jev~konJ frgu. rob!I~' pl"odava: no)e znamo rnanje zambljenika. Godine 1570. uplsanoJc 300 aka na rme prihoda od prndatih zarobljcnika." , Santo jcdan die :l.aroblj<.'ni~'l stizao je na rrgovc. D:ruI;P! dalek~ veci dio ruasovnc 5U prclazili na Islam. arne su olaksavali 5\'OJ polo,bJ i dobivali slcbnrlu. Oslcbadau]c reba srnatralo Sf kao_6n dosrcjnu pobvale, tc ga jc islamska Teljgija pudsticala. Svi cui kOJ-I~~ posj~d~vali robove bill su durni da ill oslobadaju, posebno one kuJI su pnmlIi islam, Prema Rur'a nu oslobadanjc ruha prcdstavljalc je najvde Bogu ugodno djclo.11 'Rubovi su se najvi~ osl.obadali rri)i~om odl~~~ ka na hadl iii bole~ai gospodi\ra. J ko~ kl'sen.Ft ~f!. klel"'~.11Ipos~. bilo je odl-cileno da )joeoslohQdi rob ukullko se ~(!h Iskupm od gnJeha.

xvr

Dol.Jiv~i stobodu. robovi su poscaja Ii r;JvnOPI a v ui gradani sa svim pra«ima i obavcearua. Zhog toga je u Sarajevu, kac i IL drugim balkanskim grado .... irna, medu stancvnist vom bilo dosta oslobodeuih robe\'3. U izvorima: sidfifima, deflerirna i vakufnama upisivani 51,]kao "?111/:ek." iii "'altk". _ Brojni pcdaci zabiljefeni u sarajevskim sid'.ilimtt kao i u vakufnamarna, u kojima se obicno aa muteveliju posravljnju oslcbodeni mbuvi, gl)vore da su se muslimani drfali onng islamskog propisa, koji izITllCOllanalog od :;vujih sljcdbenika trai.i i oslobadanje mbova. Izznedu mllogolu"Ojllih prlmjcra navest tu .sam~ neke: ",?slfJbada Sl rop5l.Vl. Muslaja, ~i1j.Abdul1al&a~ pwptk1ftm U: SIUVf1l.ije, kofi jr. nlSokog sta.sa. plnvi/J o/1}U, 1'a5!uvljmih obrfl6." l Hadfi Uvejs, sin Sulejmana, l/javljujc na !illdu daje za Uuhav Bnl:iju osiobcdio svog roba junusa, simi Abdullahil.~~Cospoda HcAaji, stanovnica M3111licSinau Cck.obi.. oslcbodila je zn ljubav Bo;J;!ju svcju rcbiqju "s'f'fd'ljeg .~tasa,lJ/QlI!! kooe, pl(l.1}f.h oliiu" TiJ.Jlll.1lljeniholirva, slovt1.alkog porijek1a, tll'UsUmanku po imnnt Ne.firo, hferHIt A/JdulaluJ. »s Kakn se vidi, svi dokurnenri aabiljcfeui u sarajevskim sid:t:illma, a knji se odnose na robljc daju pudarke i 0 njihovom fizif.k.om izglcdu. RDb jc m0[30 hir i uslcboden tck bel a je ked sl-'oga gospodam provco ~c:dam mjeseci. U iznimnim :slutajevima robovi su cslcbadani i r;ullJe. "Ajsa, kf.trka Alaeddina iz SarujelJll osi!Jbaaa jfJoju'tobinju AIIU, kb~rku, Andrrja, IJ(m'jddom Jz SIf1V1tr1'i:i(J 0 dana jrrUI!. istllka rnka od 4
)rdmn

mjestcl. ..,~

lI~lluUl1.ha~slovenai!kcg pr:J'riji'.kla.5T~d_njegfa.>lIJ, /!ij'eIGglice. ra\~I(.mljenih (1/JTt!a..jliam" OCiju." i uakon ~[O je izjavila da je imala dUe tc sa svcjim

Od ropstva su se oslobadalc i ,one, robinje koje bi rodile dijcte sa s~'oiim gospudarcm." U sarajevskim sl(ltilima zi'thiljC'l.eno jc vise tnkvih primjera: "U !erijatski ~'I.u1 dofla robinja pn ;mt"Jj'.u je Fatima, kiirrka

gospodarum, u peisustvu svjedoka je uslobcdena." Robinja slovcnackog porijekta Dora, kcerka Abdullaha, sreultieg rnsea.Hca boje ps.t.:nice:. clllih Qoju, krive lijl.-"Vc.noge~ pok~'Cnllla je paolicu i u prisustvu 'J1CI1QSgospodnra Hadli Ibrahima sma Kardo~(l, imama }Z !illmog S;tl","!jcva i:z:ja'\'i laje: "Fbstala S(J1nlIIajka djCI.BtaJus-ufo. CthtJje, 7Ilog rallijeg
II c..:HH, Sicl:lil br. G1JR.Skl!illJr, ,. GHB, SidZillJr, ,~ GliR,Sidlil hr.
Y.> II

i'tI.

1. Voje. N~tti"vaDje mskih l.rlfobljellika u slov<:.n:.tkimz~rnljama vijc-:ku,JIC hr, 4. 1969. s:~r_ 38-<13. Kammi ~k;.11lIll~.n""j11e l~ I}QS .,5i:J, HerregDl'nlk.i, .... $kadrn'sk1 sand:bk, Salilj~¥o, 1057. Slr. 78. htanbul. BBA TO. No. 157 fa, 68Istanbul, BBATO, No. 211 f-o. 67. IstJllJbul. BRA TO, No. 379 fo, 68. Kur-'.ln, 90 SUl'a Deled. Zvo~"lIi~kiJ Kli~i,

11 XVI i

XVII

ll'

:l'1

CmGgornki ;

12.9. 129:&lr.21J2 L2':Jsir, 317. 2 !\Ir. 409.

"lII

~
:IV

.\1. I-!rlluUit, Rnp~lvo LJ is.lmnu,El·f.lI(I~ll:',,,:odH, br. 5 sr,r, 7L C?H3, SidliJlJr, 1'2'9. V. Bo~kuv-J. .~3IrJtt, Tunli dok.uol;;nli 0 5Jovco:w".kom ~obIju \I Sar=\jC'VU u 16. vij~kll. Zgodmillsk..i b,_"'I~i~ In-. 33, Ljublj<lJlo:!. 19;9. SIr. 7.

'I

113 112

gos/JrtdaTa." Nakon ~loj(! to

rajc

s~jCdO?'Clli(;m porvrrlilo vite svjcdoka, Dooslobodena ropstva." Oslobadani su uglavnum onl .-ohoyj ltoji ),\1 pr-ihvataf islam. Medutirn, bile je slucajeva da sc mh oslnbodi iakojc ostao u svojoj vjl·ri. Spornenuto je kako je npr "Ajla. kierko. AilU'ddina. iz Samjroa. oslobodi. la stJoju, Tobinju A1j.u, k(rrku Andreja. SIOlJt1Ult.kog ponjl'kla . .,}t Isto take "Sarajevski imam Ibrahim. oslobodiQj~ 1"Upstva Siill? miJitlj'l1/)om. slooe'IalJwg porijtkJg. ..... o udJelu oslollOc.icn,ih ro~ov~ u rormir.!ltil_l pril~bk?g stanovnistva znacajne podatke daJu defiori, prcnula popisivaci llISU uvijek revnosne "i~c.lili pojedine karcgori]c stanovniswa. Take jc 1!i28-30. godine u Sarajcvu l.ahiljcz('l'Io 70 oslobodenih robcva kadaje u gradu ukuran bro] musfimanskih kll6a. Iwosjo I.II;? t !i72 neolclljcna.~l U pOp1SU ix IrHO. UP.1S:UlO jc 5G osfnbcdcnika, kada jc u gradu bile I.4l8 muslimauskih kuca i 1.01)1 ncozeojeua." dck je 1570. gcdine J:ClbiUd:cuo 130 nalobcrlcnika mcrlu :Lr;7!l ~uslirmmskih kur~l i 2.079 neojeujenih." Vdina ovih rubova upisani su kao siuovi Abdulaha, S.LOn k.l:i'L!jC na njihovo kdca nskc porijcklo. IWIJovi su 1I<t_jviSc rarlif po kucama, ... int kno ZiimltlUc! trgfJIo'd, m I,Ijer,~ki i drfnvui sluaJcni..-i, O&h,br.dajllt'i svcje l~boveT njihovi ranUi vlasuici SU im davali i neki kapnal lake hi rnogli zapuceti lIovl zivo!. Sarajevski 11O~;'>'I<t;;' Kemal-beg; o~nivaC'.jedn~ m~dTC:-SC i mcktcba, II svcjoj oporuct lzmcdu ostalog odredio je da se oslcbode njegova 21 mba i dol im sc rlcdjeli izvjesna suma novca iz vakufskih sredstava. On jc takode upnruf'io ria lJ njegovim vakufskiru objektima imam, mujezin i hodfa budu iz l'CUOV3 n_jegovih oslobndcuih robova." Na taj naciu pojcdini robovi su dostizali visokc polol"jc. Oslobodeui Husrcv-bcgov rob, Murat-beg "TIlnlit naprimjer; prvo je postao I Iusrev-beguv vcjvoda, potom rnutcvclija lI_iegov(Jg ogl"Omnog vakufa, a 1537. poslijc osuivanja Klijkog sandfaka, l~CgOV prvi .sandlakbeg. Sahranjen jc u turbetu pored CaLi rtosrev-begn 1.1 haremu njcgove dtamjje. Ferik vojvoda, takudc oslolmdcni Gazi Husrev-begov rob bioje kajmekam 1l'luLcvcltie Cazi Husre,!-b-t:govog v:,tkura.

Dobivsi slobodu, pojcdini robovi su, pored lOgtl 510 su n'lllill_kaQ slllibcl'l,ici u vakufskim objektima svcjih raujjih gospodara I , . rm os.a nivali vakufe. U popisu :·aku[a iz 1501. godine upisan jc v"lkufPijale. oslobode:nog reba Gan Husrev-bega i Va kuf Murata, oslcbcrleuog luba Ajas-pase." Oslobodeni robova bilo je i medu dervisima. Godino 1528_ u 53· r;tjcvuJ: ~h Skender-paslnc tekijc bio 07.afer, oslobodeni rob Skendcr·pasm. Robove u Sarajevu u XVT stoljceu pusjcdovali su Uudi raznih drustvcnih stoje-a. pncev od uajvisih predstavuika leudalne klase do !,rr-adana srednjeg clllJ~lvCII().g s!Olld..-1. Ni'ljveei. broj oslobddenih robo\,~l ranije SlJ pripadali bosauskim s~mrli...-'\I..bcl,lm;'l: Gal.i Husrev-begu, S].;l:ndeT·pa~i, Isa-bcgu. Firuz-bcgu, Aj.'IS·pdi, Davud-bcgu i drugiL11.:;I. Poslije lljih kao vlasuici rcbova spominju sc spnhije, kadi]e, vojvode, zaimi, ratim i rnunri, mujezini, ;Cjllm'l W l.an';IIJUe i irgfWd. Prernda mnogobrojni pcdar-i iz sitlilil,1 govore 0 tolcranrucm O[J. nusu gcspcdnra prellla robrrvima, ipak je 7.'lbiljeZI:l1l0 vise ~1u6tjeva pokusaja bjekstva. Thko je u Sarujevu lJ-hnltw 'mL>pol.n,Uofj vclikodnstcjnika iz Regaticc l luscjn-bcga Al"lli1l1w\,i.(a, jm'ica porijeklom i'1. Madarske. Sud je donie odluku da se rob vrati vlasniku. ~~11 bjckstvu .'>11 uhvarena dva reba pll imenu lvan, zatim rohir~ill Marica porijcklorn iz Hrvatske, l Iatidsa, kr'erka Ahdulalu .. iz Hrvatskc, Lorin, sin Amuua koji jc prilikom bjcksrva rucjcn itd." Mcduiim svi slufajcvi bjekstva nisu ni biljckni u ~iLlili revuosno, pogotovo nisu bilje7..eni oni koji, su uspjcli u bjekstvu. Da .it· Iakvih slufajeva bile daleko viie PIJJ.:.aZlUC i finjcnica da jc postojao pcscbnn slu~bcllik tzv, juva zabit 6jajc duknost bill) hvataujc robo .... UJ...oliko bi ncko pomogao oda. bjeglorn robu II l~d"L"", taj jc kail~'lv;-'II.~'} Kakve su ldk kaznc slijcdile onima, kqji su pomagali o<lI~jeglim robovima poka:ruje i .iedno pismo dubrovafkih Ir~m'''{"ill napisanc U novemhru 1540. gcdine, II kome oni pisu svojoj vladi, kako jc pobjc;gao jcdan Murat-bcgov rub, tc da su cni opuucn! (Ia Sll IYtU pomo~li cla pobjegne. Zboll toga su wi bHi okovani, Le nisu imali milllMi ni kmJ .samJi.akbega flitl kod ka· ciije. "Muglo bi 51:;~lk rJObrodili <.Ia iZgLlhc ~.lVf].c', lCjc Lbog loga vlad.l t
'l " '1 " Ank.1t'1, TK NQ. 177 fo. ~H. hlILn1.mLBDATD.No.157fo, I~!l. GHD. Siclzil be. 1~'9 ~u-. 2111do!.:. hr. 1 i 2, GliB, Sicl1il bL. 12DSlr. 2311. 2"~J. 1~7.

J.8

ORB, Sid:lil br. 12;,1,~lr. ::11)6: . Ho~l:_iw'J_S:lmi~i v )~ eRn. br. 2 m. '1M

41 htlmbui, BBt\ 11). No. 15i roo 56--G.:1, 12 lswubul, BB.·\ No. 2'1~ n ht~mjmJ.. DDA TI>. No. !'.79

4~

GliB. SkIm LJI.12!) m. %6

Sidlil

mlV,

djdr} ~Ir. 10.

m.

•. GHB,Sirililbr I.
114

.~ ~~!!.~~i~~}·~~~.;;r~;·k~~ll~;lt~ci ~lr. 250•

~~~;~j~~i;::;~C:·~l~~~~i:~~iM~:,cs;~'~:~,c~~

upmjla svcga al'ubasad?ra. da l.3moli san?fakL:.ega da oslobodi spomenure rrgcvce, smat"~JIJ6 da Du~rrwcalli lie bi mogli napraviti takvu gresku aa po'!!afu Jcdnom odbjeglom robu. LIz molbu za cslobad~nJ.e dubrovackih 11"S?"aCIl,amb~;ldor je sandfakbcgu donie i UO~ b.l;la~ne darnve: crvem skarlat, ftm danrast, sukno, po ...astice, malval zlja 1 drugo.50 lz_v?ri. kako se vidi, po.kazuju da SU rubovi, oancsnc oslohoc.lt:ni robov1,.lm.alJ zna~~Jno~. uUJcla u ~~rmira.nju wa~~kog SlanOYllj~lva. ~arob~enl ~ 1:1l0,Ylma Ih dovo~el1l.~z lesnh aklmJUlskiJl upada u SUSJe_~ne zcml]e, om su gorovo 5Vl porijeklam krSbni iz Ilrvatske, Slnven~e, Madarske.

.. Sredincm XVI s!oije{" u~Si~~-lI:jt::VoU se poceli dnseljavat i i J cvreS JI: U PTUl,?kolu :~.araJcvskulf ,ser'Jal.~l:.og suda iz 11)~lfL godinc~ spoinir~e se pVl"l pULJcd:tnJevll~J kac z~lmodil.\la(;,.srn lna~i da sc je nasta1110U ~\'OI.n g:1'3d~)CJ~ra",~jE!.Jc"'reji!ie spcminju i u drugom ~ar~jl;"skom sl~lzllu I~. L~b!i. ~0dJ.IlI.':kao ~I,&,o~'ci l:ohom i saluijanom." . Prvi JevreJI. n.asti1I1Jcm u Sarajevu hili SU Sefardi prognani iz ~pa. '~iJe 14-92'. godinc. UslaVl101~1 Soil se .~:'i,\,jli trguvi~Qm i [0 \tl~(: spo[jnom •.obzlro.m d~ SU imali t!~.:;_ta S\'~~~~senatudnjaka ~imm prostralIog Osmanskog Carstva, kao I U II;JI~I 1 Dubmvniku sa kcjirnu 5U posebno odrzavali :live trgo\'a~ke veze. J7"feji St1 od svog naselja .... ;II~a u na!e zemlje bili li6lQ slobodni. i\!ogh su slohodll~ .ria vl~e .svoje vjerske obrede, svoje bracne i poredicne predmete .rJd.wah su po propisima svo]c vjere. Medutim, u odn,?SIl lIa. mushm~ne J.cnt:j.i su .hili u neravnoprnvnom polobju~ k.. o I drugi nemllf;ll111am.--odj(.-ta a nTI se mcrala raalikovati od muslimanske, uisu smjcli jabari kOitia krnz grad. niti su smjdi svjcdOtiti pred kadijom kao muslimau i.O,'2 Sto s~ ti~e ~bavez<l pn:m~ <:s.manskoj drfavi, cl!l"'cji su U prvom redu. ~ao I drugl l1emlJ~hm3nJ bl): cbavezui cia. daju drfavi (dfizja.haral~ ~Ispe.lld~u. Placanjem harazajevrrjimaje blfa zagaranrovana Ii.:!. na , imovinska srgunsost kac uslobodenje ad vcjne SIIl7,be.~

velina stano-nisu-a Sarajeva u XVI S{O~ctu blli su dcseljenici iz obliznjih sela. Podaci it. deftcra kao i sicli.ila pokazoju da jc [0 scosko stallovnist\,o uglavnorn prelazilo na Islam, hila da Souto i':illili na selu iii po dolasku u grad. Drfnvaje zakonski re~lirala doseljavanje seeskeg stanovnistva u gradove. aime, dcseljenik sa sela da bi dobio pravo gradansnl3 trebao je provesti u gradu od jedne do najvisc dcset godina, kao privrcmeul gradauin, s din {Ia se bavi nekim zanajom iii drugim poslom koji muje dovoljan za idrfavanje, U tom slui'<!jLJ fcudalac ge nije mcgao vrarlti na zernlju sa kojcjc ousac. U grad su se duscljnvull ne s~mo u defier kao raja upisani seljaci, vet. i hajmani, g. seljaci bez basriue i le:s.f.Oneuvedcni nl u kakvc'defrenv." 0 tome .s\~(:do(,i i jedan dukumern uaptsan krajem Icvvala 973. godine (11. do 20. 156~ gcd.nc):

""Y"

"Uwrn plemmilih rmira. oJli'mu siamJ.ih 11f'1iJr.h1a, 1Oasia(:U m(J{i i jJosto· uanja. obdarenom rJbilnoJht 1nil{J.~li. ~'1/8~I'Ojuffg fllada~{l, beWt Bos{l'ff.Sk(}~ sovdiaka. . neku mu jmlraj, Moe, i prm.o$1~ hadifa. i mdlja, rndnmu VTlin~ I rijeCi lmnarA leriju.tskih propiJa i lflkrma, nnletn muli WnzjtOJMm. /ald!ji, . neka ~l1U Je IJOv~(J. tJTlind. ("im stipw 1tl1liSPfIl~ c.lIrs/.:i wfik. 'tI$lJm $8 Z7IQ. da- su sada stanovnici Samjeva: prul.ali na moj rmJirmi dvar lovjeka i poslali ue moj u·wileni d-oor Jljnutu molbu: Neka lico. u,.ii,ol.!u ,yilt dofla su $(1. sela. postaJa umallije.. 7llJSfa.nili se u pmIJl.1l'!"'Q11j. gradu i lu rade 0 umalu. 7k sfutlttju viJe od desel godina, ?It"ma)fl./;vsjeda u selima. a pri Pfl}1i.w. uiJajetli tavfrVui su u gfaLfu /m,Q grad:a'zi. Neke ,~pahijt i hajm""dlije zlQSllJIIljajrf. ih ~ovoTeti, "Vi ~le.~i11.{Jvi u ( rkfte~) zapisane mje" i proli~111.(j zaAcmt u1.ima)fJ rajinslr.t. prisl(Jjbe i i!itlf.
l!a!il1je.

!Io,'l

51
~£ S~

:;;j!)~~~l!"'re~~:~~~'~~:i~~:~~'$:~2~~('''U.
SpOIIIl!I\it!l 400-gQlHnn "r~~~~ . •~ pd rlolasb • .rev. r~IO str. 52.

1·;fAD.ull.!..Ii

leI'.

S't',

2~

.m. 258

Zog~~~d~~~ ~JIJ~~I~:~Je~~~"l3:~~n~~~!;:~~u

Tumka. pQmCni~3 S
~c

Sada ,.;am lIa'fPdi(J do. kad sti!r~t' sa m.ajinn laJ1wm, :l.apofjijesti koja se 'Mfa 5lufati. su.zrwt:1-t itratlkt. i, pmgledaoh peloJom prooidtuu autmi1lnu . kQPlJu. ntnJ0ff carsklg rle{ltra. kbja;se nalazi.1l (sutdwg) Slmh.z.J{ft, lv itvidi!tJ. Aka dlJl-llt1 budu Sl1W'1li (u df'jieru) l.il,pi.rallt' raje'i aka stanujU u. pmnennr.om (J'"a{lu ~,ife oddr"Sfi godi,u/.. (~ (I/lo;S1J 111'1 onlMlll (}s~obod('nja U:PI-"jrll~li u gradu ~'il() gradalll, 'II! rlolm.siilf' .!lmhijml1ll ~ iwjm(l1IdiIJama. da. uzl~1rIaJl' rV')mslu. dn.ihiw'. mi lfJkldl, lica.
,.. N_ FilipO"l'Ie, Sedam rI.ok.umen:Ju I'll. POF III-TV. S:U1ljevo. 1%2.

;1, \co(lclo.sa
SU.

hI' I OrUernnlnog

institul>l!

II S<Jr.:ije-

430.

116 117

U'/Jornt i prkQ.m~ Wpm_li'1 i saop,Wlr'_ Ne d(jjlr> /u,1Joria. da st P0fnt:null ~~nO"iJa 01r; wog rnJt' .ihi~Uj, Ovu moju Cas1~u 1 z.apovliesl, fJfiSlijl' tir.irla.. f.ljl.a~ uJU kod 'ifli~. lmaj~(' pmlJi!rnJja It "'oj ((LV/JI 1.1UIk. Napis(l1Io kraJf1m Sf.I"'1~lagodi1Je 97;] 7BridefIClj'i Jedrniil. n~
(I I.

do 20.lTIaja

1568. godilU!) 14

Stanovnisfvo

sehe.ra u drugo] pnlovini

XVI stoljcca

Dragocjeue podatkc 0 l1roju j slrukru_ri ,sI3novlli!lva Sarajeva iz cl~-ugc polo~jlle XVI stuljeea, s'H~rfi i pIJplS Bnsanskng 5illLcli.ak<l napl:S'H~~eg~je·nko I 570. godil1c.~ Du =s vrcmena Sarajevo je izrasln II velik! g'rad (khcr). sa G3 muslimanske runbatc i (I\'Ue l:.~Uanske_ U qjima jc bilo :i.57!J muslimanskih dornova, 2.079 neojenjeuih, 11 ba~ti1,la i I udovica, dukje krsr'.i\lIskih kuca bilo 88, 12 bahina 1'" udovicc, sic:. je iznosilo 97.47% muslimana i 2,!i3% hUana. U selima sarajevskc nahije biln je 5.257 ruusijmanakih kula, 1. 1.9fi IlC(}h_"~e. nib, 904 "ojnuka. 3r;4 akiudfija i 72 bcnnaka, dok je k.dtam.JUI. kuca biro 71 i 4~ VOj~1Uk." ~t~je !JM.37% musl.imana i I.G3% krS6tni-l. lIk.up~o u Sarajevu I ykoJuli proccnat muslimanskog stanovniswa i7.n05TO JC 98,04%, dokje kj·U:.n!ikog bill) 1.95%. U popisu iz I!j70. godine evidentnc jc, da je hl'oj krSfauil manji u trgovirua i selima sarajcvske uahijc, nego u samom grade. RazJog t~mcjc, ne samo sve intenzivuije pl"ihvalltTl_je lslama seo:c;,kog stanovlll~lVa (d?sta. sela ima sa a-PSOluIIIOIT1 vccinom muslirnanskng stanovni~~va. 'lhwvo2.~!:i muslimanskih domovn. Hh1-iuj 117, Ljnbucic-Pazan':=' 5I, Orne Rijeka 121, Orokn 121. Dmzgumctva I'l2, Hrasnica 66, ~je\'n 22n, Nahorevc 110 il'cI), ncgo i al~ellic."1da je gradsko Sl.."1n~)\'nI.~~~o. i r~lusiimallsko kHO i k.1~("'.I11.~k.o. se havilu gradskim 7.<'\koje o~mar!lnna bile oslobodcuc drfavnih I feurlalnih obaveza. ZabiljcgcIIII! 881a'~alls.kih dQIn~l6rl5r,;I."'tl u samom Sarajevu" bilcje po\'1'1~c" no, duk su oni uustaqjen i u pt:rircl"iji (u VaroSi). placali mjinske oba... ~~. Pcla ~I.a.novnika Mahalc "V-lTOS hili su mustimaui, rakoder raja c koy SO ran:ue _(nl:sli 11";islam. Logicllojc ria sirenjern islama i basunc pre laze U pcsjcd rnuslimana, i 10 take .!ilOsiuovi r<illijih vlasrrika pre1<17.;no ~slan~ i r:fl.kn n(l$.lil:d~l.ilom ~it~li-z,~v:~jll oc-v pfl~'~d, b]~Q na koji nacm (kupruom I sl.) posti1:lu muslimanskc. Ked zuatnog hrujil mushrnanskih purndic<I llI()ze &e Ul\1"dili krStanskQ porijek.lo biJo daje na~
58

'ledeoo ima ocr kr;:talliilil (20), iIi da je LOirne pl"ikvr~vcno c_ufcmi,SLitk:im lmenom A!JuduJ7Ih (14), in pak da SU -I.lsl(jbo(~l·1IJ rnbnvi (150). 1 popis iz 1570. god inc kan i prclhOilni pukflzuJc dajc Slan~~I1I!~ [,.'0 garajcva prcdstnvlj .. o pOirUIlO dcmare auwhtmlC' smll~\'III:iI~O. d Sanlo dvcjica stanovnika Sa rajcva zabiljdclla SU kao 5(1-:1110:Ki\Slnl iz ISl3nbu1a iJ usuf sin Musta iz Anadolije. SI:O sc tiiX socfja'nc sn-akrure stanovntswa S<rrnj~va, O"i.~r~?plS biljdi po.re~ I;lred.navnlka ~sm~n.s~ reudalJl~ klase ~,uleme L:.~ll su pred~l,avllah ajansko-efrafski sl~I' IzvJestan brcj zanatlija (anatno manje 1'1l::g0·~to~l.ie mogto hili U 10 vrticme}. vqjnib li.... d. (jauicari vojvcde. ol)ilni vOJnid), 130 oslcbudenih robova, te jo~ ncke kategorije gril~hkog stanovn i;I.\'<1 i to: dvu muhasilu (~-I.l~"UpHncPQl.~]a) i dvoji.!,:(l girini1.ra.(nCspCl.:'illb'lI~za rad). Medu Tgl';ld:;.k.III.1~lfTl.l{]\,III:;I\.'{~m ~~)I~eIeuo je I nekoliko pl.o;ara, I scrmubfil (ghl\'1II harib), I arpadfibasa (v;la\'ni tl"gm'<I" i.itom) i 1 muhzirhah (slufbcnik k~ii poziva OpIlJZr.I1<l lir~ ua sud i sprcvodi ih Izvrsnlm nrg:'lI11mil). SI.O se ciee J.:r~C{ln~kog dijcl:. stanovnisrva, oni nasumjcni U VJra~i rl:*i~c SU se bavlli · em [joraclujom gdje jc upisanc i J 2 ba~?nil,. dok z su sv onih 8-8 b~calla nastanjcnih IOU samcm Sarajevu" bavif zauarsworn. Muslimani nastanjeui u Val'()si Lili su uglavnom nevi muslimaIIi. Take su medu stauovnicima Vam.si upisani Mustafa sin Luke,Ju, sulsi n Luke, Per-sane .sln Ivana, bah.iua Kurd.". sina JUSU ra, hasuna F!.'I'h'tda II posjedu zergem MU~lIIr(:, b<l~lifl.:-1RlIdoS3\"<L, II posjedu ala~ara (zargera) Mchmerla, bASlilL;{ Bnljuna, simi Rados.rva u posjedu Sh mcrda Mustafc, a pOlOIII U pusjedu 1Iuseina sina Boljana, basi ina \'ulu~a. u pusjedu udevice Bile. ii, pOIOm u posjcdu fJncbq:·ija, ba§li1I:t Radcu]e u pcsjeelu udovice Milire, a pctom u pcejedu Balije, a 7.;1lim RuMEIlI3 tc hi1§linl'. Milinu tI posjedu Vukadiua OrllginiL'l, a poLOlLI u pcsjcdu Atmadfe s1n01Vuk:adilla..~~Stanovuici Varn§i pnsjt;.lovali su i dvije meare u bfizini gmd<t: mezru Kotorac i mczru Swli(.~

rt:

Mufuama , LJ popisu iz 1570. gOdine prvi pUI jc cif)I1CSCII;]biljcfka Q muafijctu (povlasricama] stanovuika Sarajcva, alije ta ustanovn utemeljena maum rani]c, ad momenta pl'QgJa.~'lin gruda kasabcm, sto datira JQ~ ou kraja XV .i;to!jee<l. Predsl.~vlja uokidalljc r~insk()g starusa Zil
~7 hw.nl-illi. BOA Tn. No. 319 fo. -18. 50 ISLUfo.1B.

hmSll'.148. htflllb;jl. BBA'ro,

No .. ~7,), DIs b•. ?~.

liD
118

gradskc muslirnansko sranovntswc, ali i rnalobrcjno kt1tansko. kao i njilrovc oprastanje od drfavnih i fl::l..l[L~lnih obaveza . .IJ1alc II cijelom Bcsanskom sandgaku, u doba osmanske vladavine rnuafjjet je znatnc urjecac na duseljavan]e i ukupan razvltak gradova u demografskcm i privreduom smislu.'" Gradsko stannvuistvo (povlaStcnog djjela grade) ufivalo je POy· lastice utoliko lto nl]e placate csnovni rajinski perez, ~k.ozvan.i resmi 6ftvezan za zemlju,jcr!fL: bavilc lVad~kim zanhnanjima a bili su ustobodcni i drfavnih nameta avaria-i divaniye i tekalif-i os-fiye. Dna time bilu u privilegitanom polofaju, za raxliku od seoskog, a ima n velikog udjela i u vlasri. H. I u aldik pise u svojoj hislQriji Osmansk.og Carstva. da jc svaka una vlada k!~a bi lzgubila podrsku gradskog S<Iuovnlsrva, slabila. Zbog toga je vladajucu klnsa nasmjaln da srckne uaklonost gradske elite koju su t":illili ulcma, bogate zanatlije i O"b"OYci, a predsravljalo je zapravo sve stcjcvc gradskog stanO\'niStv~ bN,k, groorro;", pik IJ. Inaldtk, ""rima Kaj.r.a.rijll. i Snmjetsa. dohW <11 hili tJfJtru pfJ'lJia.s~ia, mula 'a;je S'U jpadali i odabadanj~ uri 71i'.kil! ,mnnfla j zabrana trupama da u[au tt gTll.li.. Ot/a,. njihQ'Ila fJfJSrlJ't/.(~ravo. blla .iU l!}lilw ,{tmJ.in p da fJojt!di7l.j.5(1'Lmnn.e,:j lfj..st(lri~an~ Illk!Ja mesta .cmalraju !lobod·nilll g1a.damma, ~ak gratiovima-repuhlikoma, Sarajlijc so pcsjedcvale muafbamu (povc1ju 0 povlasticama) jo~ od njegovog progla§Cl!ja kasabum, ali -prvu form ainu l.abilje.n ..u 0 mtr a llj~LU lta~alimC) tek u pcpisu i7. J570. godillC. Tu sl.qji: HSp(J1f1enuJ.~ grad (i!1, Sara)(1IJO) jt! na gru?UCt C·1Ilokm.s.a-i i lIIfrlm:r!l k1laT-i I)lTl.p")~ a 01'11 ru (IJ. .I1{tnOf1tliciSamjroa) up/mddd,w u slnlbi vladara: PoJ.to je car,dtmn prijgslalju POd1~$tm. an da su. oll.i u smislu slaril: defltra ostOO()(UtiI7ulme14

J".

Norna utte rooju stu11m..,,~,

Original prvobitne m~af:namc nije Salu\lHfi, ali njen tcksr se sal~vao u jednom ref~anu rz 1701. godine, k·qji!iC u v urn uvodnorn dijelu p01'IV<'I na ra.IIIJC' defter, 11.i sroji: "Samo Sarrlj!!(J() (lJru11f]-Saraj) jllia Mvedes.el mo,~~(i., Kaka spm~tti.1l!n k(J.Jul,a pripatia ,nO"1 PQbjedollosw Iw~n J~halu (kraJI1U), to ~l(2n(WniJtt1(J Spfn~n1lk ka.sah~, jol ad carskog O!;,lIoJl!ll:Ja, .pa S1Je~(I u:-'~g ~7?-m.f.~~a ~lfAlujerlillla ~ kn.da ulPavje~,~ici. (r.mm, J·(i.,~diacr) B~U! I.JI'II~ m:'fa1l:~ ldu ~Ia ~M~~ st~{m;u (kraj) da In ,odiJlii G.tHM1U)Ji oJ. nepnptltdJa, id1i 114 vOj'llU, e 10 1"l7U kO}1 ~ U IAlIguCt10st1 '114 k:rajinu j S p~'putI01I1 nunom ~pTemOIlI.a siroma!ni pjdkt. i besprijekorno sluje u s/uibz cam. StaflovnU'1 .sP01flt7'ulf:'kasabt.ru zarwllifr, a nf./d iiuf. Qd sitne ''J:!Wine. Ramje $!J. 1m ,~'1liuJ.~ dtl ill Hog jJ()mi.},ave-ildali IJ.Z.m·§ene fiT111rllU; Inial im}~ i ~ doba 'lflQ}h w.lIkih 1iilduul1-da 'iUl /Jog OstiJl!l# grO'luw(: -I)oti.ie.ljl!l~ iu1JI!tl!1 ca-r£ki ferm!1.1I, dilti.,.an sa da~UmmfJ uti 14 dana rebi-ul. ohira tN. ~IlI 15 72.}. Na: ?.iTII)V't toga ir.d_a()t. taTS':! Jerman ,",jim :;e nareduje do VfU btUiu oslobodt:m 00. tt~ta. ImlJm:, }mrekli, fled, deih Q 'Mka bI.Jpnjttj.

,061)

ava'l11..dtvani.ye taka jtr zacedeno • I.L novi d"Jl~r.

nGl

Da se ~uafUcl. primjenjivan 113 stanovnikc S~rajey.a OdilV110. lela i na stanovnike BO!lI1.t upccnire pokazuje i zapovjesr suhaua Selima If iz 1572. godioe, koja je upucena Bosanskcm sandfakbegu. U toj znpovjesu sloji da. sc Sianovni~lvo bos;mskogvilajeta Qdavno I\C opleretujc namelirna LckalifLj orfiye, obzirom d .. sc. luajevi IJ knji Ill,! olli 1.i\'01..: nali.lze u blizini gr:lnica pri.':llla Rudi mu, I-Jrvatskoj i morn (Mlel.a~w ke Rcpllbli~)1 Ie oni pom'a:lU VqjSlj kada god zaLrebJ.~~

'i9

!ill

A. lIantU:it. Zlli~aj mUilr~eUl U f'iJZ'o'iLku grndskih n:t.~elia u BQfni II XVI StOU,,'"!'II, JIC 1..2, Beograd, 1974. 5tr. 51. fL IJlail'hk, Om1::1lU"kO C.u:lILVO. Beograd. L9711. Slt. 228-229. ~I l!l:UIbul, BUA Nu. 379 fo. 76; A. Sn~e!IuI, Da Ii ru s3rnj~8l:.i JevreJi bili mu''u. Godi!inj3k F'r.WDOg fak.ultet.ll 11S~rnjev\l, god. XXIII, Sarajevo, 1975. 5l.i. 192. !i::! A Stl(~J,:.a:, Da Ii 1m5lU·ajew;k..iJevl'cjibill mll'S.f, Itr. 195.

-ro,

Oslobadanje musliln<lllskug gTafislog stanovnikrva ad drfavnih nameta l?J~dsl:.'~'~t~loje.:zna[aj_al) stiruulans doseljavanju L! grad, gclje S,LI ~stOJail bf)~' 'l1"'Ql'~1uslo.vl Il('go_ 1l:Jselu. Dcklaracija 0 muafijetu p xarajeva nalaze se zapls;lllii I 1IpOpl~ Bosanskog sandfaka iz 1604. go~~i"e: "Cure sp~'1IJe~At.Lia kQSfl.ba (SarayltJr'J). Sf. naiati na grlluinwm jmdn~rJ1~. Jl}I .1Xi ~.s1J()~~lIJa. nil! dn dU11111, kado geld ~ w/',,;'irdniri iJoMM 1I)i'1I .• , l/iH-1 1mr(J.n~ p.olal.:lI b~l() 11il kpJIl stranu, dl', IH jlL~lJill (it)(I,St~S~, sealW;JIlICI ta hlsabr. .Ji. SJA 1l bOJ, If/mini f)l;d Itullfl1N ra~'lOm stmmwm, 'I na M1iilt~l~ a astali ~afl pjtWui. U'rij(!~ Stllu. :WQjll.l·iuiilu urlib' kS-/J'ri.jektJrrlo. Stl1 it' lile lta~ka ~f ~fHo, 'l~kJ. ". bUIll' umaL!CrlfTrtl a 'U'ki trglntinfltr.. Nfts'U,1.•rIl71.E)tf. milam rida.vu1.z S!1ilje mihtlM ((I tNnr/astimmf1.), 1)(1. im ;e I rws sada;!!)1 m!ta.n:~t'"ka }log ~'iabl(} p(liJl,(llr i rwjek(l(ljtti '~iegov Il!{ajii _ I;JIIJ._UJQ SVIJjU m-il~slilul.a.{) SV()j }mJ;:rtm uti J 5. Tf.Ind-rovela 986. godi1M (22. mUJa 1578, gQdt.7~e), s llt!J ria emf do~ Qudu be~ prigot.lora. tJrliH lu StlVjtl rll~ budu Dslo/.Jodnu Qd '(!(J1/.TI'd,uh drimm./fz fI(1.Mf./U Il.T!(Jyit (1W.met M11~f' Saslo},U) 1/, (}bmre'Z_i ajr rt.~l.;/;~.~lrrPljeU krtl'!Jjl.L Jm.Jp,11f~. oprulJci i 1!lJrndr 1~j!InrujDoo, ttm~~tlf] 1 dr.), k7.l.,·ekti ("I~(Jf'IJUl 'fU:1fJ 'Ul du)(' ?drrrdfl:tli frmJ ,'csiara~j~ ~UTS~ g_(l.IJ~): IUn.( (w'!tJe~a ra)tl d~ lUTSkojl'Oft_CI 1 lUTs/.·i.m tlOjrzO-UP(aVI1.lm futzkci"'~tTI7fla obtW}fd. hnmu I jJrnl.olilll") I die-tfJ (ObC.VfUl tiwis11OJ: stllnQ~m.iJtua ! p(!11I1lh krrlany fllntiaro i 1~isoki/i drilJfll~ill -'('1.t1he11lkaJ_ Tu.lwglan cars"~ nn"ri{JQ. Pn5l0.ttl rmi fJ'fl'(lnNb prrJlut ranijih delen-a, kojima /:."11, O'sl(Jb(Jd.fl1f.1,to C(, I Ii.fmdit/f. S1)~ rioll/' d(lk.IiI.Ad'U rrrMi ~'Il slutbu. Mjes~8. kadu heglvveg DOSfI,. k~ftlt' ria f)dblJl' OIHJJII(}.i1 Ild n('.IJrijalt'lja, 1L!lk4 11m se

t~

Ili.(l

s»

'!:dbk.

5,..

~~',

Had'.ljUll~.

Sarajcvsk.'l

fOliarnama,

CDrBill,

Sarilj'!vo,

I D'1'1. god. X.IX. str.

120

121

f1ridruie i slrl nou'I1iri spammutr ktJ.iaht. pnd 01'1dJt.rn.,l.t'kLL ur!t wspriJi>lwmo svojll. sluibu. po..lt kaa sto jf. uTUJprijed nUTJttieJll) 110 O.rnavu iztio.lill ,ami" wpor..rijesli aill (ls~(Jm)(lt1l,i nallLf:lll_ olJariz-i diTI(miyl' i M(alifi ?irfiY!I. Tnk!) jf" n·JtMno i u ?UJ'(.I~ i:(Lt$Jd dpfln: J stauovnici nekih sela \J sarajevsko] I)ah~ii Uf.iV31i su mU3fticl, za odredenc sh.libe koje su vrfili. Sl.anovl'lic~ "cia LuZH.IU} r.. gnica, ~:,JTa jek ljcs nekih sola u blizlni ''. .. sagrlllUli $U "'liSt mJ rijw Lrlj"'1.wd i fuvali su deTbend~ 11 tom PtJflTIJ.lju. Za l'u svoju sluZl;u bili HI ,~a OS,wvt( mrskolJ jenll(lna., datirmuJ!; 27. z.ilMdula grx!. 9'10. r)dIO~()rJ.e.111 od cmih klduku, Crill/WT/UM, ra4.1uh (nl(m~%a i Jtlil1 opureCimjlJ.. Dokle god budu: paJrravljali i odriJJvali mosl i doH! grxl bud", kakQ {reba luvali o/talnt. derb81lde, bit~ o.f/nbod;mi sf/ill. narl"dfl1l.ih I.JjJIl're4enja., kako je u prmflmJ. l!lJtl,f· dmo. ltJ{'.IIl/(o 7(iJ'tI~t./JIrlQ i O!'01I! 1OQvom pajJISlt."f1!J Stanovnici sela Ljubutit., drugim imenom Pazaric, mkodc 511 hili cslobodeni odrcdenih narneta, zoog togn ~r_osu Ol!.-7.HVHlii PQpra\-'Uali karuvansara]. koji jcu [Om mjesur podigac haljl> Mehmed." Od iZ-.:jesllill chaveza bili su osfobodeni i stancvnici seta Rakova Noga, koji SH odrfavali karavansa rC1.j tom selu, te bili: obavczn i fl:-t i'm'f1.ju derbcud u blizini spomcII mnog sela ..fi1 U zadnjih n-idcsct godina XVI 'iilolieta 11 Sarajevu je Formirann jog u-idcsar ncvih mahala. take d a je krajern LOg stllijeca Sarajevo .imuln 91 musfimansku mahalu sa 3,8!15 muslimauskih domova i 1.5:\1 neoxcnjena, te 13 basuna, dok jc k,-~an~kih km'a I)ilo ukupnu 140, i to 90 ih je bile nastrmjeuo "u sarnom gnulu Sarajevu''. Oni su 5C bavili zanatstvom i u1i,'nli ~"\I odrcdeuc povlastice, UO i musfimansku scanovnisrvo, dck je ostalih 50 kula upisano u M<lhftli Vnl'OS i to 14 dcmadinsrn va kao stalno nasraqjeni, a 37 je vodcno kao pri~'rc· mCIIO uastanjeni, Oni su imaf zemlju na scln, a u gradu su r1ac..1h sarna pristojbc resm-i duhau." U ovum popisu upisane SU 1 Ifi kucc J€v]'~ia kojl,': .')11 tukudc U pO\'Ia~l'!CIIOIll l'olo7,aju (Ccrua't-i Ychudly:m der ncfs-i Saray). VeCina kt-U,,"~kngl kao i muslimanskng stanovnistva doscljavalc se je iz ckolnih scln, ~lO potvrclojc i b~!icSka ir dctlcrn iz 160'1.. godtm:: "K:rJeani 11 VtlroJi Sa.m.jnm- r/.aselja,vaju s(! iz (Jkolinf.. i fiasttWjuj1L ~ 11. spomtHtdQj Varoffi . .Bauf Sf Umalj{1JOtll i ii'tle t1d IfJ~(j. Volti .5U iz susjednih
"DO

gill. SVujf rt;jin.skt ohQl/~ (dau) jlltll.aju spahiji. Na {WOlf!'l1IjesJ.UJlataju J S(l1IIf1 ~-i duha~1 (diwanua). Do Q,\"ogvreruena proces pril ~r,laLanjaisluma bin je gotoV? Zi1,\T· Sell. U ~<Id~ je bile ~. 799(. m~lima,~a i 3,21% krst,,:na. dok JC ':l selilllil i lr'J:;'QYlma ,saraJe-\'ske ~1aIt~IC c vaJ prnces eabvatic gocovo cjelckUPI10 ~ta)~oVlli~~ ? Lama JC l~iI? 5.394 mu:~lilllalls~jh do.mn~'.~,_2Ci6 v neoft:r~Jelllb muslimaun, 4 .1Jd'iIIllC, ?38 vojnuka, J::!8 3kill?I_~aJ .18 bczcmlja.h, dok jc k_rsc::tn~klh kllrJ bile s\'C:!ga 155.<115 nt:()~(:llJe+llb, ~w u pl"o~untim~lenosi ~9>52% ~mslilll~lla i n,4R% kr§{-:1~J3,rn . l ajvcdi dio smnovnika Sarajcva bavio M! Lall::tL'>lVOIII t trgovmoru. T'orcd pripadnika cehovsklf organizari]a, mcdu slal1ovnis[v~1Y1 Sarajeva Oyog ...rCJ11Clln, 7~ml~Ul b.,·r,j, ic p''Cd~lJ~'uik.a .o~mnnJi,ke l~udl{lnc klasc (aka 100). vcjnih lica (j~Hu{a,n. obicni \,°.1111(';1), te rnudimanske imcli_gc:m::Uc. (ulcma).. ., Sw sc ule jevreja, U cvom deficru su uplsalle sumo rn kur'c, i\-Ic<lULimnil osnovc (hug-ih pnd;H:ik." ena se daje u gl"allu sigurno bilo nastaujeno \'i~~Jc\'n.:j~, lz rnedu nS[i\~il, IlJ SU i.ivjd.ijozcf, sin Arena Keena." zanm M~j.~~ic Kuaino, Hahn Meoabcm I oslp Abl'. tobelo." 11 Sarajevu jc k,l a jern XVl .~l.o1ie~ poslova la mW:II::t kolunija Fi.a . 11ClLlinac:a.1Ilcdu kcjima se pcscbno istk-ala l'il'CJltiu15l1a porndica Mi· kcloci, l€ smra plemicka porudica Sodcrini." Pored Firentinac a IJ Sarajevu su hili na.stanjeni i Mlecani, zntim neki rrgovct it Francuske.
"Vl

a,

Drdt1lcll,,'l pcdjela srauovnisrva U osmanskorn rlruhvu, kakc jc SPQffiCnUW stanovnisrvo se dijeJ110 ua dvije nSIII)VIII; klase: vladajut:u fcudaillu klasu asker (vojn i ~mlcl.) i ruju k~ja.it.' ... cjiru tadnm izrlrz;wHI<I asker; C.lilrlsk.o stanovv I)I$l\,O po svomc statusu nalaxilo sc izmedu Ie dvije osnovnc klase. Uuutar ove OSIIQVIH:: podjcle medu grtld::.kil'll ~ttl.ll(]vnistvm~" pnsrn[alaje i dalju razgt'al~atUn pndjcla nil r::tzli~iIC,dl1rl:l\·CIIC. slojc v ~. ·c. le){orUe i grupe. SM:l-I~j~J\'(lli III aclmini:il:faU\'1I0 osob!Je. zl'lIlatluc. su

W
Q.I

i\JJ.b17l, TK, No, '171 fll_ ,W. ABkt.rn, TK. NQ. 477 ro_ 47. w Ist.oIo.70. ij7 hwf1'l.7'2. I>Il Anbra, Tk. NQ. 477,
ti~

~:~:;rno,
T. ?opuvit.l'im1:1

I\;) A..IKara, TK, No. 11 HAD. DlYe~"l. NOI_'"IO:'l:, ·ol. 1"25,26_ ~ 1:1 '~oIadif,Jeo.-Teji ,_ Dllbrovniku do PQlo\'illc

"'i.

33.

XVI1 ~m!jE[;!, $:tr.:Jjev<:l, 1937.

~tr.

7_1

Bart!llnmeu

Bl'lmahijll.(1593-1595).

Beograd. 1984,
12:1

122

LTgQVci, bitlli ~rada.ni, sluge robovi. (J ~IJIHJ tradicionalnog o shvatanja d~lV:J rta Blisknm istoku eel u-i PIOILvodllC klase: seljaka, trgovaca i zanatljja, gradsknm ssanovnisrvu prlpadale su dvije: 7.<trmtlije i ngovci. Sastav ,brradsko¥ stanovnistva 1.I XVI stoljezu bio je raanolik. Viflm drustvenim slojcvima pripadali su U pIVom red u sandzakbcg sa svojim blifim saradnicima, ajansko efrafski sloj. zatim ulcma [mustiruanska vjerska lnteligencija), aaimi, spahije, k;;ldije. vojna rica Ga,nilari~ dizdari, rmutahfiai, suba~e), zati m bogal.iji trgovci i zanadije. Nifim drusrvenim slojevima pripadali su sitnc zanatfije, gI1\dsk3 sunl.inJa. fizilki radulci i rubovi. Najpovoljniji po!oz~j hnali 5U visoki lunkcicner i osmanske vlasti kao i drugi predsravuici feudalne klase, Oni su imali velikog udjula U izgradnji Sarajeva, ulaiuCi i 7..<1Vjc!ilajUti marna materijalna sredstva, kac svojc vakufe u cilju pOrliZ:-Illj ... raanih ohjckata kulturnog, PI"O$.vjetnc, sakratnog, privrudncg i humauitarnog z.na<:::Hja. Visoki i "m Iunkcioncri imali su prihnde ad fcudalnih dobara hasova i zeamete. Posjcdovali su vlast i materijalua dobra te istaknuu dru!lveni poJozaj. U ni1:u fcudalnu klasu spadale su spahije-tinu rli]c. N<tii.naknmije mjcsto medu luukcionerima csmanske viasti pripadalo jc svaka]o sandzakbegu. Svi oni ostali S\.I uckng r-aga u izgradnji Sarajeva ulafu6 svcja lilna sredst va u zadufbine od kojih ~u nmoge i do danas sacuvanc. U s,,1oIld7..al.:.hegoyhas, pored drugih doban spadalo je i S:'II";l_jt>VO. Osim prihoda kujc jc dobrvao kac sand'.akbeg, on je imao i svoja licna dobra kao §LOsu: l':ifluci, njive, [ivade, vinogradi i drugo.

TABELA I. Stanovnistvo

u gradu Sarajevo pl'cma popisn irn deflertma.

H.,oh..
J"IJIl'Ilh

Godlu

...

I:~;
m.'

1"'.81"

-"'. ~'" .....,

"""
m.",_ rill......•

~...

""""'"

BdliM

LJdG.~u

VClII'lwu,

D....
rO"'~rLiI

j~"'"l·

14!19

1516

eao

'''''"' ~~ ......
~)1nl ma.nI

" " '" m,rn -.. " m","· ~"' ,. ,-, "

"

...

ass te

ss

111.2

'"
ta

" "

"" m.'
""

l_l1¢Inl

"" 3'" .."

141B

""

.....~
m'"

m!.1~'

sees
'40

..

'''''

" "
12

"Ibkorn XVI stcljeca iz raznih sl~jc\"a grOlds.kog stnnovuistva izrlVOJIO sc jedan 510) II rna(C"ijil~n()m, '\:jersk(>-idcl)lo~kom i pclitickom pogledu istakmnijlh ljudi ajil.1lI i csrnft. Arapska r[jci: ::u<tn ZlliU."i uglc(bn,' ~,O\.jd., ugfedui !judi, oui koji xu po svome bugal.st,vll i ugledu ~laJIiII iznad o5Lalog gradskog stanovnistva. U usmanskorn druhvcnc .. polilick(jn~ sinemu oni 5U imali pnvbt~tc'~O mjesto. Ajani SU hili, ne s~.mo najistaknutiji predsravuici sp.llljjslcih i drugib vojnih urganizaoJa i bogariji gradani. vcc. i II~j\'i~i predstavnici duhovnc elite [uleme) ~;] koju je dodl)k ~dce upnlrcblj.I\'(1I1 izaz clTaf (Ca5nl Uurli). Tek kasui]c u XVTTI sloljeru, i/raz ~jan J1ojavi~e sc kao upravnopravni termin i kao funk.ctia.'4

~. 0 lome viJe vitii: A. 5uf~k.;l,

Aj"n~, Sillllje-.·O. 1933.

124

125

,..TABELA 2. Stanovuiscvo sela i I rgova poplsnim delterima.

Gcdll'll .1

sarajevskoj

nahjji
...ldro-

pn . rua

Domovi I!,u~li·

NeCl~(Ir n}enlh

Be.l11n.

U60llica

Volnllkl

,..,
'

"'ij.

kU.7~Pored sudskih ovj~5cellj<l. kildUajc hnno i;':\:jcsuc lngcrencjje u llllllltn.snj_qj Upr.1\,j,!to jc odgovaralo cemralnim sudskim iustlun-ijarna u Ca rigradu
I

9"'n~.

TABELA3.

mm

zaz

,&a",

,," "",'

,"".11·

...

"""'"
mtJsli·

'13 ....
esa

566

275

Gad ...

"",'

~~rli

fI'IlJ$li· 1516

.. r ",. ""

"

""'" ~rjeanl
mu.,li·

"SO

,,""

krUanl

""
"70 ,

",,' kritarJJ

,"usa·

'" """ "

:!54i

'''' 49'

sa

"
es .. a

"

.... ..... ".. ..." .., .." .., ".

DilIDGVI

Stanovnistvo grada Sarajevn zajedno sa uabjjom popismm rlcflcrima,

""

... ~..
'or

"'.

...... ""'_
<OM

prema

.....

...

mud ..

mw!!-

...

"""
m.rn

mll~ll· ktUani

"',
71

'"

'"
II ..

'" '" "

ass

...
"
II.

,.,
at

. .,
m""

m~'

" "

IQUil!'W

1u~~&J'I1

""

mll!lI·
kt$¢eni

.... I.

...

..

", "

"
aa

kri!/;;JroI

"'"
"'"
nag
:l21!j

ae n

moJ<;fii:r~~ani

"
see

mm

"

mani

m~'
mm

~I~tar.l

"''''.

.,.
121

" '"
n
aa

Poscbuo 1.I1jC«\jnC licllosli u gradu bile ~1I kadiic kao orgnni pT~vosuda. Za svoJu SlllZhu pr"ohit,~o SU. \JZh:3Ii I im~n~! a k~sn!ic, su JlTt mnf plncu u uovcu. Pored togn Im~h su l.lc~ilOI. drugc ,ll\:?I"Cprihcda, tc SlI pored dmslvt:..nog u~leda J1llat~.I.z.naf."w.:a mflt~rualna dobra. Sarajevo jc biJo sjcdiiSlc kadilll,ka, k~Jl JI.: .~;tSI' UC. p~~ Isnut 11{\srepen mulnlukn (vrhovni sud). Sarajevski kadija, sa sJcdt:-;,tem u c~nLfll vilajcta, biu jc lIajuljcc~IJlliji kadUJ Bosanskng sandfaka. Duzn~sl mu jc biln cia na osnovu .~(;:I[jata 1'jd~va raZII(; spcrcvc, da ~Olllro.hra. pO!ltupke ril-7.(I\'nihIimkcionera ~'l() ~.dabrine ? spro~~(1e.nJu ~I\'ot u zakcnskih odrcdbi u grar!u kao I U q~doln karJ.llu\':'u. rom.1:: kar~lluku su tokom XVl Sloljeti'l pripadale nahije: ~araJ' D~,brovl'~\k. XISO~<:". Kl"cscvo kao i Fnjnic;1 sa l.epeI1itolll: K~;;B~iekrld<lJ.c sa~~e\!sk' ka,d': luk podlgnur na mng mulaluka. PliPOJC11C SU rnu 1 IUI.il!le Neret,,~a 1 Pl'OlOI" koje su rnuije pripadale kadiluku NCrCl\Ia u Kliskom Siln<.!za .. 126

.."""

"
tee

Ugledne li~nosli u gnHlu Sarajcvu hili su i !\:;lIuHakbego .... blizi i saraduici, kQji su imali znai=ajne drustvenc pozlcije. B.wduf;i su hili uslobodelli csnovuih poreza kiln i izvnnrudnih nameta, oni nisu llr:~Ei~~i u poptsc. te se ne moil;! zlI;ui njlhov laCIII broj, njihove funkC.IJc I imena. Zna se da SII gotovo sva zvanja i usranove koje :51'" o;sp topic na d\'QI1I vdlkog vcaira, 113 visoko] p·OI"l.i i u ccnu-alno] upravi u Carigradu, posrqjata i IIH dvnru svnkt;Jg- IJcgo'h.·rb-cgil. a sillldhlbcgnv dvnr jc bin rniuijatura bcglerbcg('U'~Jg dvcrn." &'l.zlIi dvorjanici. doskojanSlvcnici i !':iIlO'1 nir-i si'f.?i~UallaJj u ~anrlhkbcguvll s sviru. Kukn
.~ II. :!;ab:l.I1o.,.i{.. Boo.\ltJ!l:.i r~~blllk". 183, ••'1 H. S<lbanovi(;. Bmmlsl:.i divan atr, 2U.

'l"!;

l27

su sandfakbezi cesto premj~~Lani iz jednc provirscjje u drugu, lO se i eva njiho .... svita selsla sa 11.Jllna. Svakl sandzakbeg je imac pored sea be svcje odane Ijude, obkno porijcklom iz pm\'incijc iz koje je i sam potjccao." Vi~ilTl druftvenim slojcvima u sarajevo pripadala su i musllman, ska duhovna Iica-ulcma. 'Ibkcm XVI srcljeea u Sarajevu sc javljaju muderisi (profesori), mufttie irnami, halibi~ mujczini, hodte, vaizi, zatim dervisl Sa svojim vodama ~ejho\'ima. Skolovani po vecim kulturuim centrima Carsrva, pripndrrici uleme imali 5U anafajrru ulogu u svim oblasti rna poliLj~kog i kulturnog Iivcta. [aka islam ne prihvata svecenicku klasu u srnislu uarnernute vjcrs~ vlasti, ipak ulema je nuala znafajnu ulogu. U Osmauskom Carstvu ulemaje imala ustalje, nu hijera.rhtiu, koji su cinili mudevisi, rnufrije i kadije, u- vjer:ski slu~.benici. Kako Sf) im hila dustupna i najvi~.1 ...vti.nja u hirokraliji, a ne smac U vjerskim i zakonodavnim tjclima, mnogi clanovi uleme dcbivali su visoke funkqje u osmanskoj administraciji. Njihova utcga bil a je vccma macajna u i§.irell_juislama. Nj~jvi~i predstavn ill. mualimanskog duhcvndtva ria odredenom podrurju LJiQ je mufijja, islamski pravnik koji jc izdavao Ierve, pravua rnisljenja 0 raznim pitanjima. Qui su bili podredeui s.ejhulisl:tmu. poglavaru ulerne. Sarajevske mufl.ije bili su rednovuo muderisi u Gazi Husrev-bcgovcj medresi, VOlkufnamom 0 osnivanju mohcsc bile je odrcdcno kakvog profila treba du mude muderis. On je U plvom redu trebao da bude ..... ulm. krepostan, smn-Sen. i 7"awQritclnrfrk, hojj tc u.sllln~rd i 1;i$afloj lijtfi Mkri-oali ~(fl1H' ·j$line Iwjl~je sjfdinio tl':lm:lj~ (VI.ail.ostli) ~ (11follllm) granat/w·, kojf j,. sm'/ait(JG dll/uitJ-lle 'ilrru/h-:iQnalml ~·I"u.J1l.0Sti." U Gazi l Iusre ..,-begovoj mcdrcsi rednvuo je prcdavalo po nekclikc muderisa, dok za ostnle lefiri sarajevskc mcdrcsc nema podataka kcliknje u I~jima bilo muderisa. lrnami, hatibi i IIIl!ic1.iIlJ upisivani su u katasrarskim POl'i~ima bo posebll~ km:egnl'ija b'T.:ldskog srilooVllislva. U shl~hi \jerski 1 kao i dobrotvornih i i1umanitamih uSfallQva javljaju se mlllcve.l!jc. vakufa. lIa~iri (nadzornici), k.. jjimi (shl~l:.enici knji Su se M::trali oodrlavanju ~ ostole, opn:_·lllc i o~"Vjl:nljenjil), rei ~-;:.:i.i (ljudi koji Sll ocll"!avajl red i higiicf'lll u di:amijama). zal1rr! Ijuri i koji su ~.irali odrcrlcnc t.!ljdove i-z Kur'ana: sallaillm, diuzhan, ammcila.n,jasilihaJl, i.'~crehan,z.uim lulhari, pekad, ha!ife, koji SlJ pripadali sn·unjim i ni1.im dn..tSt\'cllim slojevima grddskog staIlOVlli~lV"3.
l

77 0 ~im zvJll~im;t ~[J". 9-45

8m;:1n~kng di\'iWil

opflrn§c-

.1:00: H. S':lb;1.novit, BOOilll.lili d;vall.

B1"oj vjerskih slui.bt;;:nika u Sarajevu u Xvl slO!iecu je bio vclik, obzirom daje u gradu bilo oko 100 dl::unija. k'it tekija, re (lruljih \je kih ustanova, koje SU sve izdrzavane prihndima vakufa. Jedino '11.1 sluzbenici carskih J~ .. amija pla6u~i iz dr ).i!vnih sredstava. U Saraje\'1..1 SoU: to bili slufbenici Caruve d:bnllje. Od vcjske II Sarajcvu 1I XVI sroljecu, pored janifara i vojnuka, medu stanovnicima pojcdinih mahala spomiuju se i clallovi posada pujedinih rvrdava u Bosni lao sralui stanovnici {bcl.lujan rvrdave Belgr;;d, imam tvrdavc Knmeegrau, vise musralrfiza iz tvrdave Uocac, 'Hodidjcd i Obrovac) .. Najmnogobmjniji die gradskog stanovnisrva Cillilc su zanarlije, od k~ji.h :;u I~ck~orgallizjr~ni u usnafe i imaf o~l"cd~ne pli\'ilt::gije. S"r<ljCVO jt:" bile jak zanatski centar 1I kQIlIL:.!IlI cvjetali razuovmsi .zarial;, poeev o~ nnih kcji so I~jli p~.tl1::blli za sv~koJ.llcvlli fivot grad.sk.og st~novnl~LVtt. r.a do ,:,m11 kOJI. su .. a~':woIYI.\'ali porrebe Legate z o~·pen~~cne o~~naJlllJsle v.~jskc, ulIlJeUllr.~II~ I~n~ta, te zanata poueb mh lJ 'zgr~dn.1I ~.~d~, ).;0:[1. pOseb~H) ~hmlllll"~h toko.n xvr 5~()!ie(iJ ~u kada sc ~Tad IliHVISC ..,zgrrtdlv?-o. Dcfleri pokazuju, posebno em iz P'" vc pol.oYlIle XVI stQ~e6l, da Je. \'ise ud polovinc kucnih sr.arljdina bilc uklJu?;ellQ U csll~!fSl::e (}rgani2<:u:ije .. Oni takode pnkazuju 11 kakvu se fIlO~IIU dl.,..~t",.ellu I ckonomsku SIl~b'1J razvile cebovske O!"g~mi7.i1c~jc \.e6.~la zanatfija kac i .'?pl':en.ito stanuvnisrva Sarajcva bill su dom:~fcg ~(}.r!Jek.b.. One lan.lr.luc! koje su doelc sa I)s~lLanJUskolH VOj.SL:.Offi jav!J.1JII sc u m.alonl broju, I to u porctnom periodu. kraja XVI sl~lj.eCil.,~all::ll.~h. cehcvska o'-ganizildj,7J Sarajeva, -1-:"!JL·~no T,m.:ust;l,VnlClIIHl fcndalne sa klase, ulcmom i I}O'-i<Jlimuguvcima, izrasla jc U glavilu rlrllsLvenll i ,::iersku icleoj()~1rusuagu grada. . ~pr~5 knJl~i org:mi7.iJciji csuufa rpak se vee {alum XV) sloljcca fSPOlp\'3JU drustvene I ukouomske 1".1z!ike mcdu onim r.1,,"(wima koji s~ pOSLaIi preduxirnafi sa kapiralnm J pojcdinacn kod lIjih zapoalemil. Glavnu rnrlnu SI1i1guu esuafima fl-inili su kgrti, radnici i robo\'i. I ne samo ullular esnafa, neg-o i meih...pl1jcdinim esnafima sn.-dr.ljll ~c razlike. \Clikil rDln~,llja upolTehnih pn:dmela od rnct:lia, posebllo ?akal'r~og pO:;UI"la,~oj~ p'CHliepel1(J pofiskuje ~v::tk.Q drugo posudt, ulJ.c~al.<~Jc da s.. napnmjt:1' kazandi.ijski · e:o.;:lli'll"izdyoji j d" ig ..·a sve ZlInGlJlllJU u~~gu U dmstv~nom i ekollomsknm ~i\'f)lll grada, To Se isto mu,..e reCi I "Zil csnaf kuJL.IIldzija i osralih majs10rd koji 511 Se hit\lili ob~ ril(l~m m~tala. z.b0-G". Sve: vete:" Po_traZJ1jc luk:s::'lnill i llpoU"Cbnih )"H'cd~.~La od LOg.m~~el·uala. Za razl!ku O,rIoSlahh e!)n-.ra \I XVI ':;LuBeru, , UI su ~Ianovl bl.h gOlOVO 1000/0 lI1usilmani, cIHno\>j CSllilfu ve1'...3llih za ;zr,ldu mel.aJ~ hili su pTipadnici Syih kOllfesija u gradu. ~Io dodll~e & JOs \'i~e doei do irr..a1aja. u X';lH slo!jecut kada kujund?'ije pr.wos!;lvne
T

, no

128

129

vjere kupuju vclika imanjn. orvaraju nove radirmice i. sljcl'll ,...... VCal c u logu u drustvu. . '. L! esnafe su se udrfivuli i trgcvci. Dni koji su lrgovah lokalnim J esnafskim proiwodima, bill SLI lI<tjbmjlliji. dok su svi koji ru p~slovali karavanima i UVOZllon1 robom hili zll:tll~ajlliji i boga,liji. U Sarajevu su se posebno isticali hirlCnU,i1.ni. koJ'!S~ bif ll~bmJlliji.i mljlll~ll~Uit a trgovJ:lli su u poscbno] carsiji avanoj ~azerd'alll {ullca _od Sjt....vern~ straue Brusa bezistana). Pen-d domacih rrg_ovaGt~ narolllo u drugo] pnlcvini XVI sroljeca. U Sarajevo sejavlj~Ju t siI.nllli U~01;'~i. • . I medu stanovnist vom vifih druftvenih slojcva. pnlllJ~lno Ji:: diferenciranje i izdvajanje jedllog sloja.ljudi liji j<: polol.<U ,bio znatno pn .. vntjniji od ostalih muslimaua. 0111 SU spacial! \J. tz v, ,a.la,ll~~-eSl"aL\k.t :olloJ i (~ini!i cthu rnusllmanskog drustva. Zn:~t3Jnc po~tnJc u Grad~ imnle su i vojvcdc. Qni SU kom:rolil::,Ji ~1~1'IJC .SlJllQ ... :~~~~tlJa, rc ukollko bi l)ai~li na nekog sUlI1njivog pqJiH'~lVailsu ih '-;adIJ1.. .. Nifim druttvcnim slojevima u gradu p!iratl.ilh su _~1Inezan~~~I~JC'~ grad::;).;;!sirotilua, fizicki raduici i 1~lmVl. HlJb?\!.~.!iunIJl~n() ,~on:S~~1II .. kao posluga p~ ~mg"'ii IU km~.a.",:;'I.Ih ~ao r~dl~lO 11<1. p~IJopl "'I~df~lI~ imanjima. I~OpISl poser. no bdJek 'JeD bmJ o)olohodcnlh mbov.l~ kOjl su prelazeci 11<1 islam dobivali slobodu i ravnopravno sc uklapali medu grudsko 5tall,ovlli~.tv,jJ. . .. Socijalna <hferenctiacij::l._ gratiskog' s.ta!IO\''llI~~V';'1 11!le s~ ogl(:d~la same u eh'ustvcnnm polnz'Uu, bogntstvu I l1gl~~u. negc JC dolazila do izrafaja i u nariml IJhi;_U';cnja. karl i iZ).,ITadnJI kuca. 0 roln~ kakn su naprirujer bili odjevcni pratioci po~ni~ll)g: B-osa.llsJ...og ~an~17.akhcga G:ni H csrcv-bega ~nl':'LIva SLl se podaci U puLDP]~U [knell! kta KuIi ripdita. ._ Opisllja6 susrct poslausrva cara Fel:~.hll~nd~ I u Sa.ra$\"'~.~~ po--lju 1.530 godine sa jtnsrev-begom O~1 pl'sc; .... Kar/(l sma Sf jJnMlz:f.l.~gum gdjf. jl:! QII slanr/f'lU1 ((;rni ~"h.l.tI':"I)-llIllf~'sp1.hab ~:u..gtl.iiJ()da sa konJIl. ~ lila iZlJledu dm mla TUT{).kll. OdJMit:Tllh 11 lJ]fjJlm JUlljn1lnrll'l ori data. klldj!e I sf/ife. 'U luriJo.mma i diltllim dia1'leulam-a 111ml!en; i llaitit.r7li bili .m. i njilultll

lbr.allim Pecevi anpazin .J~~, !ILl !judi u Si1I,'UCVU ujcdnc] kafani imadn li zasebuo mjesro S obzirom na klasnu pripadnust. Tu je bilo dcset setUa, an ... sJ.a.JUI ta sefi]a odirdena j4 w od,rt'd(!~w. /.:lr;.:J"'U (judi.. hoi d(Jf{J_~e11 Im!anu,. Nafirimj;r, vilo jr /Josem:J)mjestQ UJ_ kadlju !1l (Jdl-i[IIe grada1/1". nmrll"ri.~I". ajane, h.~ldk. a mulr~ w p-w:nihe i gosf.e k.aji

dc/au sa sirane. "1'J

'llf,1ftmJJlllijit!Oj,~:ici."~

Kuce hogaul,' gril.(tan<l S<Il";Ij~V.ld ..bl~t: Sli proSlr<lIIc: na sprat 8':'1rar~ rJacima, sa muS-kill! i ?.. :lIskim odJclJellJem (sclamluk I harcmluk): dn • < su kute siromaSniji bile mill~jc i priZC111I1C. Gotovo :)\'C kuce $U Imall f'vl!je i ba~cl!. , .' . . Ljll.di SU Z-J.Vl~1I0 od svog sl~tlls~ I u n~kIll1.Ja)lm~ \_Isla.nov~mjl_ imali razli6t.l mjesta. f'i~uti 0 B05m 5 kn'lJ:l XVI ,sloIJcta~ 11Islonl:at

..

'.

U socijalncj suukturi stanovnihva arejeva U prvoj polovini XV] sLOljeca spuminju se i nornadi (hayruanha) IjlJdi bee staluog rnjesta bOr.:L:'ka. Naseljavauje Lilkvo~ stanovnistva u gradove biluje jednosIJ\'lIUe jer 0110 nije bi'lo potcinjcno Sililhiji za razfiku od cnih'kcji su hili vczrmi za zemlju i plaruli port"z, a u gradu imah same privremeni srarus. Njihove poreske obaveze sasrojalc SU se u placanju "poreza nn ognji~le" (restu-i duhan). Medu stanovuistvom pcrifcrijc Samjeva XV] sloJjc(.a j:wJjaju sc i :Sl,lIlovnici II stamsu Vlaha. U popisima 0 po!'cz 11<1 toku iz 1590. gos dine ,ubiljcJ.cn:t jc i Mahala Vlal~tl k.oja jc n: goutuc bT(~jala cri kuce. DH)jlo((I dcmaeiun bif su nvcsan ajcdan obucar; Plazali $'IJ 300 aUi porcza na ssnku, ~[O -Z1\;:II~i da su posjcdovali 180 ovaca, obz.irom da se ll..jl~IIIIOg hnl\'H placalc dvije akle godi;'njc,'" vlasi koji su se uaseljavall II Sarajcvu i oknliui u pocetku su imnli pntel)st\'CIIO vojnu ulogu radi osib'l.lral-~iil. granica, a u rnirnijim vremeulma bavili 81.1SC ~LOCarSi.YOIll i znuatirna vczauim za preradu ko:lc. SVi\ trcjica sranovuika Stahalc Vlaha iz 1590. Sl1 bili muslimani RiI'1.likovan~c stanovnistva i 11C} vjcrskoj pripadncsri zasnivano je Ilit Icrijmskim L kanunskirn propisima. Jake su Turci pr-iznavali sve monoteistickc rdigijc, te podanici Osmauskog Carsrva pred zakonom bili jcdnaki uzivajuti pUIIU pravnu zasrhu. musfimani su hili u znamo povoljnijem polo+aju od neruuslimana. KJYimi nisu mogli zauzimnu nikakve vis!! 1'.1korrrnndne paIQ;i=..aic u drfavno] adrninistraC~J) vqjsci j sudsrcu. Mag-li:st! imati svoje lobll1c i vjerakc st;uijdine. Za potinjella krivfna (Ud.t krU<mi su odgm'.ll-ali prcd serijiltskim Su~ dmn, dnk so s\'oje gra(lallskc)~p,a\IIIC sporove mogli Ijesavali pn.:d ~\'ujim odabrallirn :;udn"ill1a.~' Naj\'eli di() SlJ!lO\,lIi~t\'a Sarajcva ~inili :soul3u~ltiaci Inllslimani. h ~jcr{)d(}stojnih ilVOr3, 1l10nl_ sc z3k~u~ili da je sr.anovllii!.t\'o Sarajc\'" u qdosri bilo dOlllatf;,. aUlohtono. kojejt::pril1\'3lilo islam. Najvi::.e ihje

n
3 ~I

F. Spaho. rIVe k..afllru: u ~arajc"u, N .....j Bella,-, god V, IflJI" htanh\ll. BBA, Itf:llirt,.'dlJu mil(l~el·. Net.1072. Ad(:l·j llgnam t~ri ~Ir. 5 I~. ~hl%LIIQ'lit'. nQ~'LlISki (lil'~HI. ~'r'.. l I.

't.!!: reSlIl1

",gil (Ief"

130

13J

1Z sarajevske bli!e i dalje okolinc kac i iz drugih ~rajc",a. Bosne i Hercegovine. Malo je bilo doseljenika iz dnlgih krajeva <?sm3n~kol{ Oarsrva. Raalcai za pralazak na islam gradskng stanovnistva, ,lao I anog iz okoline koje se uaseljavalc u grad, SU, U prvom re~lI. pnvla~. na snaga grada. zmim razvijena grad~ka ~~\'red~, leo privilegovan poloiaj gradskog stancvnihva. Mcdm.lm, lime ~... ~Jas~I~I. take III~ISO: van prelazak na Islam secskog stanovms!"a? Ola~,lhcc. ~OJ~ s~ dobivaj] scljaci-muslimani. nisu bile LOlik~ zna~Jne da bi lo.blo jediui ~lo njihovog prihvaranja islama. Pa iako JC u glnba}u bl!o U povo~Jn1JCfD polojaju nego kl'~ansl:o, rnuslimanskc sLanovm~~voJC S dlll~C stran Lila tefem pnlojaju zbog obaveznog u&SlVOV3I1J~ U stalncj odbranr grauica, s{O jc dcvodilc i do po~un~ tog St.a~OvIlI~Lva.Prva ~c(';a P buna protiv nezakcnitog OpOl'C1;IV<1I'!.Ja ogodila se b~ u Sarajevu po, d cerkcm XV11 sLoljcfa. l'rihvata njem islamu SJIUCilO sc~e povoljniji .dl1J~j_vcl1l ol?:':~h or p varane su mog1l61()~li uapredn ... r~J3, Sk~lov.l.1lp. _obra:lOvallJ3. a jc ~,n>lt;'iII b roj l1a~ih Ijutli d.ospio de Vi5~)klh'polnll."Flll.mmall~k~J ~II ravr, vcjsci.,; Na prihvaranje Isla.ma. 'IlJ{~·ah ~,UtII;;t s v ~Jr;:,;,.cmIJ:I~ na I'OC~to1111urlake i potomke, 0111Bosauci kqp su ril.l~l.lep<:':S~lliVISO, r Iiinkcioneri Ita Porri, If svomc z:wicaju} .Cc:,jl~ lOU,sebi I s~0.l0J 'pOI1"ld,~ spomen, podixali zadufbine, uvakulljavali o~ro.rrlll;]. ItrianJot za l\j huvo od .... i.avlolnjc, a za upravnike vakcfa rostm'~I~lI ~voJ~ PO(ql.l1~. dcbrnvoljuum prih\'3.lanju islama pnxnau IJI~lor,('.ar Cirn I~ .. helka je napisan: "Osmari.lija nije firia S'J.Vjn ulast QVUTuju/:i:i uniJtfllm} ,kullurnt lradu:1.y·, f{o b, Ih wMwQ. do ll"meija. da na lIjrmu sagradi j1'.0 isia,mskll k:u[f.uru. t'fgo si Jr' jrriiagodiu uut(JhUmt..kuitll;,,!lt pnlik~ t I~ "yn. 5JWva(J suoj" (JTatll~. ,OUllluni~~ja~ kaja Sf pcTrtiuCJpo Stn7(~ ~kim I~'ilun rna da su. o11i nrmilica uOOmll krIia'llsku kultUTll u. o5t1ltJemm umljama, udgovarll bu'r Ilo Sf. Bosni' lice - lIik.llim 4I;1U';' O.tti t1£ nisu. 'l1a siiu ~~Hlrtili kt1lcla ni olastelina, nrsll pr~ganjali_krIian!. o~.aTa/:l cr~t! UI mn;~u~li. 1f!. nisu Dbnmlj ,~ln.roj f}h~l,li Tliastr'lm."J.ooI pntJIle(J1}t, ·tJ~t,ru pru_aoaSlmll dje p11fpustifi lITnnnl1l.. ra~gmduJt' ali i IXIAmra grtu:iL - OSo/:110 S!J doka ~li svoju. d~a!ll~.'~ku lij,.~!illli u. l(jm~, j~o !ijllojl'nutn n.arQdu 'lI.$l', 7/.fl1lU!
lI2 • • .... ~ , ~ •

!'

\I

'~'~'11.

"~;f

71.1.ItIOgU,1f'!z.ikJl...

lsla.m 11 30S11i pOi'co SoC JCJilfc f,1ntJ U vHleme sultana Met.med Il~ a najvire 1'.nmje:re dosl.iglo jc u ~r~jemc ~lada\'illC I\~!jcz; dOl 11. oS lilYIi1 r i SUk:jlllrll1::1 Z .. knnodil.VCil, 1;]. U lirlJe.me kada Je O~mansk

••

v"

..

Canl,I/O bilo u usponu i kada je u njcmu ~'eliki pre~ll'- 1m? or1odoksnit sunirski islam. kakav je donesen i II BOS~lU.1H"'p()~eIJo; u l~~oj Z dt:ceniji nakon osvojenja Beane, proce~ pribvaranja islarna naJ":~ razmje.reje poprimic u XVI sroljecu, a trnjnn je do drugc dccenjje VII swUeta.. .. ... . .. Od svih krajeva U RoSUI islam sc u prvo vnJeme ''I<lJviSeprosiric u sarajevskQj nahiji. U pl"yom redu lU jc jo~ iz srednjeg vjjeka nasl]e, dena nedovojjna i nejakn crkveua organiz .. clja, a osuu lOga ru se raza cilo i Sarajevo kao najvr.i ceutar Bosansko sandfaka kasnjje pajaluka. Kada je rije{ u zatecenom stal~U Osmanlijc Sl1 U Bosni zatkfi osL.1tke bogumila, re katclicke crkve U sjevemistocm~j i cerl~ratlloj Bosni. Pravoslavne crkve podizane su kasnjje. 011 srcdine XVI stoljeca, pI! dalje. kao posljedica snafne mig,tI('ijc vlaha ..stoeara. Proccs prih~'il.tanJl)islama mOle sc prathi krua pcpisnc -tencrc. meaur.i"m se nc vidi L1 kojoJ rnjeri i u kakvirn rcracjjamu prelaze na islam pripadnici navcdcnib konfes.Yil.,jer Sl.J li~na lmena kod sviju bib" ~licna iii is~a. OSIJ'I\ tog<l u Bosni je Z;JI.C!.':Cuo i uasiluc PfJ'k<t~Qlitcnih boguruila (k.-tpLouoglJmlla) koji 53k?d~ pt'ih, .... i~L,~U islam. N.~cdll<l O? ui postajete crkve u Bosanskcj drfuvi (bnRUmll.~~vQl katclicanstvc I pravcslav!ie). n!je iruala ~voiu saruostatnost kao (lIyaniWVi\na vjerska snagn." r to je liin jcdan ad l'Hzloga ~to jc u Bcsui dcslo do take m31l.Qvnog rrill\'aLanj~ islama, U udnosu na druge krajeve nase zcrnlje gdje je raj pru(CS bio daleko manjih razmjcra, inko su zakoni hili isti 1.1 svim pokrajinama Osmanskog Carstva. Davanje puuih gl-adanskih prava novim muslirnanima, cslobadanje od raanih pOn:~Z3(muar~CL) i mnoge drugc prcdnosn, ujjecalc so na S\'C masovniji prelazak na islam. Krajcm XVI sloijc{a u cijcloj Bosni ad ukupno 61. 721 kuce, ria rnuslirnane je orpadalo <tS.94l J...-u6 sa 4.979 neo7.cl~enih dok je krs6mskih bilo 18.891 taka da je 11<1 mnsfimane ctpadalo prekc -'70% stanovnistva. U sarajevskoj n3h~i laj proccnarje bio daleko vet! u kurist 1111lslimana i iznosio jc, lako salll to \lC~ rantic rekh tl8 ..41 %. Isla.m se najvis ~ir!o u pioonijim ze.n~lIonHllli~kim ~od~Cji.n;a, ok? umdenih b'T;'tdova I duz pUICVil, clokJc znatno manJI ulJccaJ 1.~Iil.mIIIl",O mcd\1 pil:<.lirs.kim (vtaSkirn) sl,anovniSt\lom, kal) i u I"IIdarskim ccntrima gdje SU paslojale crkve,;;';;
Sol N, Filip{l~ic, isku~Ua. 1~lmij~lle prc111)05lrl,vke Ro.:pllblikc BO!illl! I H[rccgQvine. D IllSIillll,Z;, himJrBu rf.lrlui~kog ]Illlo:.fCt.l,IV, S~1'\i;,\I'O. 1 !)(58. br. "I. SU'. G62. ~I 1'.1: filir,~ ...i[, NapnrOl~nr. 0 islllll1il;l("i~l II 1I()~ni i Il~rn:gq"in~, Coclllllj:lk.ANU. BII r. C.~:ntM ZJ balbI1fl1 ...~b Ispilil';lI1JiI. !uti. 50,S:u·lIjr.. '(l. 1070, SIr. 1.'iR. ... I!.; ~i'_H,lml;!it-. 0 df1l~l.....I!Oj Slmk\II1'i s"Ulo'lul~I~~1 1~;::elkOin XVl1 smlj~c;]_, SO", 13.

A. S\lt~sk." J'ot()~~1jIws .. ~kim mLlslim;~rl~ u OSIlI~nskoj dl"bl'i. i'fot!,Kled llr. !;. m I"lIjC\lO,1911.SLr. rlS'£J. , ' 8! C. Truhdb. TUr.lkn.~ID\ljenski spDml:llir-i dllhrov.-<lke :'iI'hl'l'i:. S~I":IJey(), 1011. 175.
e'l

132

L33

· U pctetku csmanske vlasti islam SI,l pr'Ihvatali, n~ip"Uc pripadui, ,fcud.alne k~a.se, ugla\lll~m de hi satuvali svoje df)wda.~t~je prlvllegUc l s"oJC::,pcsjcde. a kaSl1!Jc_dGIa.zido mnsovne islarnizaci]c i seoskog stancvuistva. Prelaskom na Islam fcudalci su oblfno doblvall kao tim~.rc svoje stare plemenite ba~lille i law zadrjali svoje ro~c(lc. OsmanlQe su doduse U XV SlOtiL.--(-U u znatnom broju prrhvatali hSta. ne spahijc i dOdJcUivali im timare uz ~.am~jedan uvjet.da I~Ulluvjemi ~ullallu. Mcu,:*llln .ciosta .e1:mcllam Je usjecalo d,a hSf'dm spahjje u sve ~e.~~ broJlI.pnhvataJu islamjcdan nd glavlllh raaloga tomujes, te tl1!l~ruca ~tO Je cemralua vlast (Pmia) imala puno povjerenje S .amo ~ mush.m~ne. Vet. U pTvOj polovini XVI scoljcca rimari krIican<l spahi, p, sc usitnjavaju, njihova mot slahi i orri sve vise prelaze na isl:-tm,!~
CI ~:IIT1a.~C

o lstakrrunm

pcrodicama

i lifnosLiD'lB

"lhkom cjjele osmanlijskc upl"ave u Bosni, clancvi rnuslimauski teudalnih porodirn predstavljali SU n'I,ijn.ri oxlonne csmuuskc vlnsrl Lam sandfaku. Oni so \'odi!i glavllu ulogu ne same u polhlckom eknnnmskom, m..:gu i li kul,turllO~ fivotu nmll~, U stvaranju musll m~nsk..og pl~mslv'l II BOSom zn~~aJnu 1I1o~1 odig+ao jc i rani proc prlhvalllaJ,a J~,I;~ma,Prvl podaei 0 lome dalil<lju jo~ od 1135 godil~ kada ,TU:C1 slUef.1I pn'~, iako »c jos trnjne pozicjje u vthbosni. Ti pn' slult!Jcvl prclaeka na islam oduese se na l'1~lllov{"istakuutijih srcd '~ovjek~)\'llil~ porodica." Na ~II-e,"!jc islama u Bosui pored drugih ft'lk l?Ta, urjccaf su, namciu ... I.a svojc potcmke i rodakc, oni Bosanci, k( JI SU od r:;HlUC postali Iimkcioneri nil POI-Ii, U O~mansko~ dl1.ilvi se nije dosvcljavakr u("rXenje na vlasti arls lokTar!ikJ!~ p0-:n(hca, re se ~Iogadalo da su U Anndcliji pojedinc moe n~ por1)('hc~.llll(: presto unifreue. Medutim, po proviuejjama jc stall' bilo d~lg;t~IJe. Daleko od ceutralnc vlasti, provinr .. jsl:.ibegovi su In ~ ~e uSPJcVJh da orh+c S\I(i'jc posjcde. To je nnroche hilo evidcnnm U. Bosni, 7.ah~'i1Uuju~i irmedu osmlog i ch~jellir;i U:\ j<.' \1 XVI swljc(u :t~~aLanbr~~ rUI~k(IOnC~ ~sm:lns,l:.ng Garstv;] bioju~nDslovell:e.kog porlJ,ek!a, N:phO\ll.P?IOII1~·ll I1Jrl;IC~ koj~ su O~iI~iJli U mrlrlf~m lo,~1J lIil~ tQ_lilh S1;1da SV{lj" ltlliHlj;1 na nc:kl ll;\cin oiuvaju II pOI'odici. D:1 SLl h
8' ~ A" T·brJd~i.c, 0 isbH1iz:u:~ri II ~c\l'mlis[ocr.!')j r<UC:Y{l. 1070. ~lr. 1 L 1l0Sll~, ['OF XVf-}."VIII19G[j.G7" Sf!

bcgovi bili vc{lIlQm slavcnskog po:rijekla dokazje i odredba lz bosan,,).:e ~~~Llll-n:.ime iz 151 G gu-Iiue prcm~ kojoj se izrazito zabraIULljedO~!cl_Jlv;;tI"til: umara, odnosno zijamcta stnincima." Viscki funkcioncrl Porte testa SI,.l U 5\'Om nxlnorn kraju osnivali zadllfbinc i svcja ogromn3 imanja uvakulljavali za njihovo och-:;.avanjc, a za upravnike vakufa postavljali svoje potomke iii oslobodene robo\'e. Ti vakufi znarnu su dcpriujjef razvh KUgradova u Bosanskom s:!llCl~ku, a posebuo Sarajeva kac njegovog centra. Medu istaknuujim liznosrirua i poomdicama ima ill loje su porijcklom iz Sarajeva, iii iz Bosne, alj:i onih k~je 5U se ,lIasclilc iz drugih krajeva Osn;~mskog G1.J'SlV<t I koje 5U ostavilc znaG:!lllog rraga u razvitku Sarajeva. Jedna od licncsti Z<I cUe ime jc vczann osnivanje Sarajeva je lsabeg Ishakovic. Njcgo,," ut<t,~J:.;.b."k~hcgI~~o uslobodeu ro~~ Pu.!iajigiIO~': Od 1,414 do 1439 ~.odl1lc blO je kr'!I'~I11L:. Skops.kog kra.psta. j \J 10 vqjl!rncJc ces[~ sa S\'~Jl!~l I1l..1pillllrl upadan U HOSIIU,Njego\'i xiuovi ~arak, Is a-beg 1 Eseb All.!a Lrlko,<ic ~lllI(('SLvovali u upaclirnan Bosuu Cline SU, porerl druglll. uopr,illJjdi konncnom p<1dll Bcsue pod TUI"IT. I~ IS~lbc~o~c-vakulI~,~m~ I, i"ln2 grBlillC, knj:1 i pwi dokurrrenr 0 g'1",dltdJ~koJ djelatnosti na torn prosmru, ~t~) sc urima i kao gotiinfL osnivanja Sarajeva, vidi se di1 je imac trojKu sinova: Muhameda, J\·~d'mcd-bega i,Ali-beg.'l. Muhame.Ije kau na_j)i,ta"Ui sill bic nadzor:,lIk otc,va ;'ak~f.?, d~k.J~ M(!llIn~d,-Leg.lJio ~.tlgogodi~l1ji gosporJiJr P:t~rl()~a uml:Je, ~(!J~ ,U1Ii'i0 v~hJ:.1 posjed. 7.Ullmt't Viocgrad,!IIl U SaJC 1~~C\'u.Je s3grad!?J~lb~) nnaret I dlnmiju na Bistriku. Treci rsa-bcgcSIll ~Ii-I)cg, ~amJCllIo JC brat .. Mchmcdbcga na pclozejo "grujJod(m~ '.or.lje fbtt!(JtrJ{Il,'" .' Pomdi~ 'Is..'lhegovil'"a. p~(la 11 One porodice kcjc su po poucl» 5 sluzbe do~h II ~rugog kraja Osmanskog Curstva u Bcsnu. To je jedna od POrudl~ _k6jCse II~SU dugo zadrfale u Bosni, iako su pmr;l.al~('m mllugo~roJllIh zHuui.llIua pokusale da se odrfe kac IJpra\'ilclji svojih vakufskih dobara. l'oTodi~ Skcnderpasica. potomaka Skeuder-pase rlala [c nckclikc l.n~tajl1lh licnostl Osmnnskog Cnrsiva, a dvcjica od njih SU ostavili mai:q.pmg i.rdga II izgradnji Sarajcva. Skcndcr-paja, pnznmi bosanski sa:ldZakbeg, oji j~ olar bi~ iz ,Dellove il. m.f1j,ka Gd:_jl~j::l, odgojcn je na d\ohJ sl)ILanlt Fallha s kOJllfIJC uce~~vo\lao I u pohodu na B05n1.:1.Na Pol~1.iU bosanskog sllnd7,,:,k.bcga d(}~~Il.ie 1~_77 got!ille, gcU'e je O'iLao do IJela ,I~~O !._ada udhm na polo~al nll,llei!]skog hq;lerht:g<L, Naknn Pf"l goJIl.la ponovo ~e\'ril.~i1 II J..!.o:mlll gely.: ll)kum. 1499 gndine prodi,..anski

13, Zhu;;r, 0 IIl'kim nlllSlimilnskilll fClId:llJlirrJ stoijecLl, Pritozi l.JIStllUW 1;1 i'l;f()rijll, gr.(i. xrv.

purodi[:IJn;I
i).,

H-L5, 5;]...

*....

U I1mni 11XV; XV u, Jfl71t .$lr. R3,

<1J
'o(J

K.'iIlUl1.i i kantlll'Dame ~IJ".21j, H. SiLb.:lnOl'i.c, Bosamk.i p~~.1llll:.. 811',)29,

134

135

re na Mletacke posjede." Tom prtlikom zauzec jc KJ~levac. a od;1L~e sa 5.000 vojnika krenuc na Rijeku re preko lsrre prodro u Italiju gdJc je opustosio lick krajeve II okoliu! Mlcla"ka.9:I Kraj u kome je Skender-pasa pcdigao svcje zadufbine i djlna~ sc zove Skeudcrjja. Osirn u Sarajevu, Skendcr-pasa je podlgao dl.anl!IU; Ickiju u Istanbolu Z:) flije odrtavan]c _jc uvakufic oe"NlI'j sela l! kadiluku Vile,lll Skender-pasa je irnao dva sfua: Hurem-pasu i Mustafa-paso i jednu ktcr. Hurem-pasa je pcsjedovac 7~ilmcl u nahiji Bred. Poginuo je kao be~I~~:hcg J{aril.mal1~e.~ Drug:i Sken~cl·-p;:t~i.n sin, bio ~c namjesnik II S~"'!JI do l526 godiue kada je pOgHlUO. U Sarajevu je sagradin dfarniju kojaje pna podkupulna dtamjja podiguuta u Sarajcvu, za koju je uvakulio vclike posjedc u Vcselq:i SII"a7.iu nahiji UskopUe.9~ Vdkurn:1m::t u osuivanju Must_af.'-pi\Jii,,'c dfarnije saeuvana jc i prcdstavlja najstariji o('uYfllli pl-imJl.Tak nngillalm.: vakufname u Bosni. Ocjerenaje u "li-ipolisu I~ 17. gQJil\C.lJo.I je o!enjclljedliOln Bio od kceri sultana Selima I s kujom je imao elva sina: Kara Osmana kojije ad 1561. de) 15G3. gcdine bin bosanski sandz:;t'k.!Jcg, a pOLom \J ·li;pilntu i Trikali g~je.ie i urnrc 1567 gcdinc'" i Mehmeda hana kOji je bic zvomicki samlza klJcg.Ol:: Poslije Sokolovlca, na dvoru osmanskih sultana pofinje da se isdccjedna nova porudica Rustcmpasica, c"ijije rodonacelnik RuSI.Cmpaja. veliki vcair- L zct Sulej mann Veli~:l11511,renng.a n je prema svjcdOc':er!Ju Bcmarda Navadera.jednog od lI~jb()ljih poznavalaca prililet \J Oaruanskcm Carstvu tckcm XVI 5loljce<l, pcrijeklorn iz jednog scla pokI"3j Sarajeva." Olive den u Istanbulu, 1:..10 i I'll 1101,>1djccari i.z nasih krRjc\J::t.III"1'O zvanje koje je stckan na r!VOlU bile jc zvanje nurahora. Poslijc lOga imenovan jc za Ueg~t"lbcga Dijarbekir~ a potom u Auadoliji. Kada sc 1.1l3n. godinc oknio princezom Mihrirnah, .".icgo\' uspjeha U napredovanju bio je zagarautovan. Pmh1:avan lIa.Jvlk od :lvoje puuicc suhuuije Roksclaue, lao I~ell ~ti(-crlik, Rustem-pasa

OJ'

If.

H. SabiUlovll", Hosamki ~:md1~~ld)'!Ji{ Skender, blc)I'iski gl:lSnik. br. I, Reogti"ld. 19.'i5_Slf_ 120. T. Popovfl'. Dubwvllil:. i Till'sb 11XVI vj"'~I, !Jcogrild, ~!)73. SlJ": LB. Il! M.T. G&khil~in, Edirnevc IJ;~a 1i\la.,,'. m. 4!'!2 !H 5idU OSrr!!l:lIi n.!itt. ~71. »II 1!U:mlml. BOA TD. No_ 21 ro.391]o. 1113 H. ~.1b~1l0'lit. N'listlll'ijr.-v;.kllrl'l:;!mc 11 !~(l~'11. 51" '103-1.13. G7 H. Sab:l.nOlfif. 'Bc.silIl5ki $ilndl.."lk Skenrier, SIT_127. 96 A. HanrUif, l'11.1n i lljell3 okotiml u XVI vlielm.slI-. 63. II!! R. SamardJ.lt. Mehmed Sokoloyif, BCOgr.lrl. 1975. m. 7; Islam Ani5iidQpedisi IX CIJt,_Str. 80ll.

'. riJ.::kada~I"lji carski kOllju~;o.r pOSItHl \·(·1iki ....(:"'ZiI". I mao jc sj<'!jno obraJ~nje, bin je debar potiLir.ar' i vesta II vojnik. 1111 •.• Jcd:\11 ad najbog:al~ih .!judi u Turskc], p~ll"ccI.has~ ~oJcg Je po.sJedovao kao ... Iiki.\le~r I prt h~tla sa t!:--Isa u Grf~()J kqJIJc.dal u mlT~z ~ govoj Ze!H Mihriruab, OIl.JC ohasipan mlloglln darovima od ouih ~~.i su bif u zavisuosri 011 njegove vclike modi. U uenutku smrn 1l1I inf30je 1.700 robova. .. RU5Lem-p3~;l je ~3 fivota podigao niz zaduzbina. U lstaubulu JC sagr a diO djamiju, kojase isl3ce mcdu !ipoilicnic;illlH os,:"al.lIUske a r lI::kLUrt' X'VI sloUcca~ ,.. lim. mC(~rCli.Uf Im.mam a IIn~r~~ 1 b~bl.lole~u. U svcm rodnom kl"3Ju podigao Je mOSL na ZcI.lezllIa I vcliki bezistau pOZlial pod imenorn B~u.<ja, be~isl~''i. .. .~. 10' Od njcgcve P0l'ouu:c,Jl.;dlI10Jl· M:~t~ Neil sa ~1'\:Jda l1.:sar.uevu: dok su II~IJ 'b,-;jf(\ xauaimala israkrnno mjestc medu mU:Ii,Jim;JIiSkLTlI pic-mstvom u Bosni. Naj?]lo7.1l<1tiji medu njima jc Mchmcd-beg, zvani karadoz-bcg koji je u Mnstaru izgl'adjo IIi ... zilalajnih oltickata, od kojih.ie uajpoznarijn dZ;lIll!jil, cUi a_rhilck~ jy !-:,lasovit~b'T.1(~ireH XVI slOljcell Minlill-Silll'l!l. r sam Ka'·ado'l-hq~Jl~."na() dosta I?n~lcda ,!ko10 $::\I-;:ucva_H"I DI1,'gl Rustem-pafn brat [110 Ie IIC~r("cgO\.ack..isandfakbeg a porom admiral turske nOlc,la~ dok sco trcccm bratu Bali-begu rna same da je pedigao jcdnu d:!ami_ju u Pruscu-:" 0 zticgm-'im potomcima takodc se safuval0 malo prxlruaka. KcCl'k;t. Ai~a biln jc udnta za vefikog vezira Ahmcri-pasu,lli1 dok mu jc sill Mustafa hie klini sandsakbeg i pag-ililio jc "Za_jecino sa llasan-pasom Prcdqjevicem u bici pod Sisknm 1593. gocliue. . U ~VI scoljecu LI Snrajevujc 'i\:jela p':'IInal;1 ~onJdit:a ytlkQvu~:Oesi:;:'lhe ~ijioe preci javUHjll \J l1cn·q:;uvilil U ')TvoJ polovini XV stcr ljcfa. Njcn najstariji POz,I1;tti clan je \-iJk Desisal i~ kq,ii :;1: t 4:'i5. spcminie kilo .... lastclin Hen .. ga Stjepana. Na dvcru Allluccl.pilSc IIcrc~e glJ' II a zwio je CfgUl- De:iJ:,all{ La koi~~ sc prcrpcstavlja cia je otac VOJvodc Ivana Desisaliea i jl,;dnug islumizirnuog tit'll)" ove pomdicc _Fer: had-bcga koji je bio bosanski sandi.i)k.h~Mrxl 15ti8. do 1572 go dille 1
J•

11~~

\~I 11 lin

Mehmed Sola~l,,~il-. 8. ~Ir Inah1ik.. O!UII;\II~I:O (;\~I~·O.Mr. 123. hl;lT!) Ansiklopo!'dis'. :l'lr_ 800.g~. IU! M.V. K1t1it, Ilmll~k~ II • ."rr. 29. NtHA.tlk.lra. TK, No, :~7f) r.... 174. 1~5 T. i'opU\.it. Spisal: he.rcegQv;"Ii'kih Uililtic;<uikll U )",,\,1 ycku, pOY XVr·XVlljl006100

R. S,uH;ml:i;j[,

~67.m.96_
I",

bL.1JIiJ.III, BA TO, No, 533, 015 lIr. 92 ~tr. 11)5 B O~rtIal1t~T.arihi. III cil~, 2 I-'.isim, AlI.k.l.1":1 19;i4, SIJ'". 339.

136

137

gadaj. "1119Prvi

dugogadi~l~j i ~~.ma,mkap~krack_i.ro:r!:l S3n!_ic~'l'jl.: I ;161 ~odillC podl U gao dfaullju. l:Ue aidno shknrstvc predsta'"UiI n<tistadjl. vid rc vrst stvnrafasr .... u Sarajevo. a j edna 0<1 porndira Ciji SLl ~JaIlO\'i i,grali zn3i'ajnu ufogu U L<:SlIaf, akom ~aJ'ajcvu.5U ~ MOl'il'i I.:.ojl su "--.J!lUaqJfrlt~ od 7kJjlfrpIili mtuil ma'lSkJIt 'u.nrodtuh PJtS011/tl hawdlwg kamktera kOja se Vdf ttl hlSlonjsAi d
P02113li chill eve porodicespdmi"je se u popisu B05a

pll

slog sandza,~~ il. 1?~O-42. godill~ kac Sta~lovllik ~rallalc ~1'lz-bcg vc medrese. Morici ee tek kasr'l!J1:':postau poznan trgovcr, zak.l.Jpni hana koji i danas nosi IUC.!"T(]VO lrnc. U izvorima XVl :S:loUeea spominjc se i pomdica Sunbuf Bakn vi~, Dzenetic i Ja!~;tpa~ic i mll0gc dmgc. lJ ~irclutl islama u. Bosni, pcscbno 11 XVI sloijctu kaphalnu III gu odigl':>.li su gradcvi, :I poscbnn .sarajt:'~'o "-:10 najveti IlrUl'lltnh muslimanski ~l'<l.du Ln vrijente. 1110111 pl&CS'LI, kao 1 U urbanom !iii IIJU grad n Val-IIU ulogu su odi6'T<l.li prcd~bvl1ki csmanskc feudal! klase, ~iiimjc bueresima raj grad bio podkdt;ll. Inteuzivna i~,gr3L1n' rnuslimanskih vjerskib, prosvjetuih, ku!tu~llih i dolnct ... rrrif lnsrh u cija utjecala je ua ditljJ~ie sirr.:lljc islama medu dcmaeim ~t:1J10Vui tvom oko line Sarajeva i njegovom dll5eUr'flllju U g+ad. U procesu ~i,cl~i3 islama u BO,~lIi Zn!'l.~a.illu ulogu imali :$1.1: ul rna, k:'ldijc:. iinami, .hati_~i, vi:;o'~i fU!ll:.cipn~l'i, k~[j i ol~i dO~llOl'od nll1kCIOnCII na Petti kOJI su svcjcvremeuo I sarrn pre~h na islam, dervi~.i i'ija /'(;'ul~ga LI sil\':'lju islama pnscbno zna~~jl1i1II porcrku manlijske v adavine . . Dnlnskom ..Osmanlijn, elnitl:,i sasuw g<.Idskog stanovnisrva Saraj \'3 I okolinc flue se bitno prcmijenio, dol.:.jc 'Uego v vjcrski sastav postcpcno izmjenjcu. Poznan rurski i"lo~i~ar Omcr Latfi Barkan, . jc i~dtav;U) migracione prOL"esc na Bafkanu, donoscujcm Opseilll SI;JTIS~ICki!1 pOda!~lka .iz dcfirera. pcrvrdujepnznate olti~llic:c <I", sanski pasaluk Il!le bin obul~ ... cen rnasuvmm II:1Sc!FlvaIIjCm Turn a 11 pcdaci pokazuju daje pnlw:1l:anjt· islamn II:! ovirn pmstotirna hi po~tepe!lO, da.Je [~ proccs. bic llajim~llzil'niji u XVI SloljeCu i da • trajao do srcdine XVII noljeca. M:tSo\~HI pribvatau]e isluma rpoee kom XVII :;Inljc:ci\ gotOl'rl krunplctnn : ri1l1o\,niS(\1U surnjevske uahii bilnjc muslirunnsko), pmlaci iz iZ\oOl-d,. _jcciOl:C1llol ~1J:aIJijl putupisar tolcrarua n odnns osmnnske drfavc j.lruma pripnrh rici nut mOI1OIc::i~Li

kill religija, t(J~emnlni porodi~lli o(~nr;si u ~ojln_la~ecla.~ ill \'i~e.: ~Ia~ o-r ua Islam dol clruJ..fl O$l<\JlI U SVOjoJ ":J.ell.,. 5acu~~~ .teZI~ lid, ti r~cllkt; kojc gvvore da u tom posrupku n!.Jebilo rnsIIJ3V~}lJa. UsUed intenzivnog sh-enja islarna bro] krsc.anskog stanovuigtva se lJla[DO srnaqjic LaW da su tokom XVI slotic61linili rnanjinu 11 graduo (jodine ]516. Pop Vukje u Sarajevu zapisao: "Tada it se dr;.1/.e 'Il wj umlji bjtJe tlelilm Umtmialfll'llie flgtHjt'llJkih let/a. a pravosJlW1U' '0m kristi\<:.1 prt:13ze

I,

I~~~~.at.k;I~~c~~ ~~'~~~~I~l~~jlg;;.
138

~~;t~nldi,lJ~~5~lIrg~~(·De~iSlllic, Zhomik pr~d:ljc.S,~rl1je\'ol 1983,

FiloO!

iMlIlji u1mmjOli~. "Ill Tu je bilu donmcc nurnhmno sta nO\l~ll.S~vO0110 stanovnistvo koje sc uaseljavaln i:-. ~'Ir.ljCV~ki: n'kol!lle kao i I I", hli7.L1~ grado .... Bcsne i Hcrrcjruviuc, 011i pot61l~cni stanovnici a (I~J.) .ko) 1 su dnlazili sa .~~.:Ia sko su 51::oslnbndnli anvisnosr i sp;]h.~~. w nOS.dlV~J se u grad plac'll i SIJ do priln:lIl.ifl g-radi'tIlSl\i<! tZY. dimarinu

U:,,\JUI1/ lo)

IW D. Sml.lrOlilt. MoTif1 - Oll §IvnrnOSli do usmene 1I{ostnabul, '81'11\ TO, No. 211 fo. I

"~I-~- SL~janQvit'. SIn!'i srpski aapisi i iuupisi, Rer.gL:l.d Sr. K1U'l{)vd, I OO~-l ~i{5, ~lL 125.

Srpsk.

J...raljl"i'skJ ~1<.;"\d""lijil. knj. I.

139

(resm-i duhan), a svoju rajiuske obavezc za I.cmlju pladali SI.] ji.1Il Sarajevska muafuarua kojaje od 1570 godinc imala karaktcr; i vafila za ..... rjtluk-uJJna slmunmrltw . 11ieg-Gr. vje'rS'd i d"d/vP'lli fiatt/fa}"', "' urjecala je da se have zanatstvom. te se ujihov broj u gradu i povecavao. 1570. i 160'L biUc7.c RB odnosne 90 kula qje su sc starijdine natstvom.!" KI'Uaui pmvoslavne vjere ugla\!nom su stauo va li haf VafOS. Najpoznatija feudalna pomdica iz pcrodlca Deslsalic, ciji SU elanovi Mihajlo, t:_ujulldz~jskil1l zanatcm i bili su veoma bcgati. kneaa Vu ka Dcsisalida iz Hercegovioc. Poznati SLl i [van, go j njcgov brat +crhad-beg VUko\'it ncvnicirna V<lrosi bili su poznari i svcstcuici , sin Cvjnkov. II~ Nc ;"'1I1I SI.' Lai<:no kada je !i~gt<'ldclI:~ crkva, U rnnogobrojnim satuvauim rlokumentima ljet ... u kojirna su izmedu osralog safuvane i mclbe nravoslavnne a, roda Sarajeva upucene Peru, u kojirna trafe dnzvolu za ve, uvijek go v ore da crkva postojl jo~ nd fetha Ij. od ne.'" Crkva je sag-adena n'!.ivjclOvalll~c iamectu 1520 i kada se spominje i pravoslavna skoJa,1 N<lju~iecajllijt: Hlm,lsli medu kr~.anskil7l dUdom su S\·L.>SLena lica i bOg"'.Jtiji u"govd, a kasnijc IlkIj1l6yal~e u gauizacijc i neke zanatli]e. Iako jc krUansko nit muslimanskn bilo u podredenom pol(1i:aju, ipak.jc to' 1 U gracro bilo u pcvuljnijem poJ(Jqju nd k.1~.aTlskog staU()\'lIi:;Lvn setiellog na selu. 1)1 Karolicko sranovnistvo Sarajeva stnucvatc je u zvanoj Larinluk. Pored domacih kaUJJika tu 51.1 bili i rnvcanl. Taj kvart nalaaio se je \.I stare] Mahali M,hmed-·lw, .. tcvica k.~ja se prosrirala ni:f_vodno od Launske cupl·ije. U vini XVI sloljcCa knlollija dcbrovazkif trgnv:u;a bila je da je brojala 66 kuca i pred:;I,)vljala mali lrg, Zvnnfcno sc nazivalu Franacka [Franklik], It II narodu je bila pozrrata prxl i Latiuluk.

.....I. .A:nk:'ll":', TK. No. 1'77 fo. 33, 1[1 A. SIlt:C5Iw., DOl Ii su sar ... jcvSkije'/T"t'ji hili mu'nl?, sir. 200, II. lSLlnhul, DnA m. No. 379; Ant;lr.!, TK, No . .;'17. Il~ v, Sicl'lric, Sarajevo od naj$L'lriJih 'll't'lnc:.o"" do allSlrD-ug;Jnkf' okupacije. us ANU BiH. Muhimc dcrU!ri, 'IV~2611, $Ir, 6. m 1-1. S:.bWlovic, Sal"iljc\!o i njeg.;w terll.orij,llfli rnzvll1Ii:.Ll XVI ~(n1j~LI. $tr_ .IiS. )I~ M, Vasil.., Grndovi poo UIO'kOl.l1lil~t;.<u, ISh)[ua Cr-Ill! gort' 3. uLIIgr,;ul, [97!l.

"tr

Dubrovb.l1i nestanjeni u Sarajevu Ilis~ p_latali u.obii:~j,:na rajindilvm~a, Oni koji su bili stalno ,nast<t.flJc.nl pl.lta,h su 11.~~e~l1e, p~pubrovatka kclcnija u Sarajevo poclpadillaJe pod jurisdikci~~d· b vackih vlasti, a rnedusobni odnoai Dubrol1il.~a,lla u kQloJUJ~ J~, u ~gulil"ani dubrm'atk.im zakonima.J" Illalc. £\'1 nUbl'!Wr.ill~1 b'hl:~jeni u Turskoj prerna sullanskol1! fe~'m~lU iz 151~ gcdine dl~1~li S'L.I e na ()I'C koji su SlaLn.D llasta..n."~III, u jcdnorn ,~nJeslu unutar s JC r.sJ;£ drhve, i tu osnovaf svoju pomdl~u 1.113 on~ kOJl,su 'Sarno, p'0~LU . f u jednom mjestu. Staluo nastaujem podl!lcgah 5U plaGu~ju iSl~end~c. dok ovi drugi nisu placali rvikakve porezc re I1ISI1 jll upisi\"WI u deflerc,. . " Tok.om cijdog XVl sto~leta. Dllbr(Jvl;:H~I. su odrl.a.v"h sa SaraJt:vorn Zliacajllc VCZC, posebnc Irgo,.nrkc, ,I,...hkon~ sva~g no~og ~1"1I1ICnov:-U'!_jabosanskog ~anM.,\khc):{", ': ..11 xu ;t;];11I~VU)C pnkh!i:uc .13 mu se poklone uz oblr..~Jelle d,arove ~Jl.~H se sasrciali 0:1 raznih skucjcnih l\:::;tllim•• vof~, .1>1~lk'~~, c::nc(,I,lallsko~ stakla • '.h-ugo~, Na ~ ~zi\' :;"'lndzakbc.' go, slab S'L.I1 S'o'DJC 11Cb\'(~1.1 SIIl"aJcvu,. Dubl,~V&J1II1 Jakov pcuov imac je 1513 gudine ap~lCku u ~ranil~~?J ~adu,1. . Dl)bn:wack.i majsLol i uceswovali su 11,' 1?gl"a(iI~11 mllogll,l o~IJ~k:tla tl Sara),cvu. pO~'I' od 1Il0Ilum~nl~lh~ill ,Cazi Husrcv-begovih I FIfIJZbegovilt zadll!bll:Ol p1'l do m~IlJlh obJek~H:l, , Jo~ 1I XV srcljccu Portaje Ouh~'O"'nlk\l z~gaJ~movala ~e1.ay~5nos~ teriun U:'1lni imegritct i lifllll be ...t~J~dllosl IlphU:"lh porlaJ1l~a 1 mln~'Ilie, Z,bog tc sigurnosti ~UBli~OV~"l11Lsu ~t.' l.laSC~i'lV,;'ll~ U ~vtJJt: ~0.t0IllJ~ Iirom Balkan", U Sarajcvu 111$ rnkom XVI stoljeca hlO veliki um]. To jc inace doba pmrvata i DI.IIIITI\,lIika ,i ?<l.r~ic\'a~ dqha. k~da su Dubmvcani imnli znat,ajnlJg u~jela, u rrgOVIIlI, po~~~o SpCI~~lOJ.. ' Srvdinom XVT ;:.mIJccil. U S:l11lJCVO!i1lse dcsellll t jevrejt. Protjerani iz Spanijc oni ~I svoje ulna"'iste nasli u prosrranom Osmar .. k()1lJ ~ Carswu. U Sarajevu ~u stanovali u posd,lIIom h:,rlu ~ tz~, ,SlJaV\I~pa!iinoj dairi kcju su jevreji nnaivuli Korr.d: a cstali sl.anovnl~~ S~ri.lJ(:k \'3 \'elika a~lija, Ova zgrada nalazila se IlC~osll::~no 1Il;l;')r~!Il1 17..~ledu ulira Tirovc i Ferhadjjc JJ01·CfJ Starog JCV1'CJSk.lIlj III':.tTTla kOJ' se OOJV'lO do daeas.?' I'ravni \ dlUs!ven; poloiaj Jcvl'eja u S,H<ljevu ntle: se razfikovao ad PQlo!aj;;t jcvreja nastanjeuih po drugirn gradovima <?sma~,skog Carswa. Svoje pcmdifne, bracne, nasjjcdne i, neke druge Imo:~III~kopravnc poslovcJcvn:-ji 5.IJdd~\\,i'lii rned SVOj'~I)1 vjCI'!;kim stal'1j€SlllaS~e)l9

1~:~i1 ;

:: illanblLl, BHATD, No. IS. :/,1 j 56, bi T. I"L.I~?"it. Dliurovmk i TliflIk:i II ~VI V~llU. 5lr, -;l9. A BfUtlf,Jt. .... -ej$ke nasta.nb~ u S:U-3Jevll, str. 2.'i. l

140

Hl

mn, dck SU u ,a.gra~'lt?-pra\,llim, p_nn.:.kim i kri\O'ir-no-pravnim . mil odgovarali Isk~tII'CIYO pred kadijnm. .• J.CV!"Cjl na...:;t~n"i.~lli u Sanljc.',u bili su licnQ slobodni. zaJ bio JC PO\'Q~J1IJl od pnlozaja zavisne rejc. Pravila

. te mtuo 1I Sarajevu bilo] evrcja ((l.kOlli XVI SI nljcca 11(;' mufe so h~~ ulvrdiri,jer su cui tck upisanl u pcplsu iz 1601. godinc. a i taj.1 p. PIO tri kule, premda iii jc sigUl no bile vi~e_ da SlIU5arajC\FUje u ~VI ~lO,Uctu hil~ i.!~CSLOCi~an:1. Sl~novali!ill ug: 0111 ok-a Ali-pafine. SCJh Magribijiue, 111"11 1-laJzl Mustafine I TLlThanove d~amije: Iako neki .ru·il!~.:\laju islam. ~rak_,sLl~~ ,gO llslimani placali dh~IU,~:!otU 1l3Jst:lI"~lIn sarajcvskim suJzllimll: 'ie~~inje se ztesLu Cigallill Sm,?ljan kcji j~ u to \'~Ueme bin ~OZ!l""t vjdlnk vadenje ~Imella IZ IJUln~~a ~ oper~c~Ju hruha. Gvc!me 1565. Cig,lIIIn Mcroko sin Radosava umo JC sarajcvskom sudu Clbtain.1 pirnama sina \\;'kobradvva koji gajc ranin no~m,m n OJ nranaca rokom XVI :iLO~j(:'Cii Sarujcvu sc javljaju Turd koji U )1.1 dohuili kao \'ojr~io;i, adminisrr;'1I1vni. 51u,.benici. I.rg~\'ci, zatim nekollko Arapa od kOJih - no vaiz Arap kcji jc U Samjevu pPlllg<lO dvije dzamue, rancuzi kQji tu ugla\'l1om borave kao [rfP~(i, Krajcm j~t.a pcscbno su uili brojni Firemiuci L.oji SU u Sarajevu imali M'UjlJ knloniju. Stn n ni tryov(j II Osmanskom Can.Lvl~ imali s\' ~1l0~~I~IJ[)~t ;1:1r"',.\:U:ti~.! POS~O\'c. ali IIj"LlIQV p'ol?z;~ aavi...u Il~ ad privilegija kcje su dobivali a 1.:.0$ Sl1 sc cesto mjeujale. i !'.flec..n·i; Fircillii\ci i Dcrmvfjani knj~ su uzivall siroke povlastice gubili su u \'Uemc ratova Sv Ligu prutiv Turskc ne &'11110 sva pnlva i imovinu negq (CSlO i licIIU slobudu. SW!!-e rice zdravsrvenih prilika U Sarajevu rokom XVI stcljeca ne mete sc cjelovuije govm-iti obzhom 1Hl ncdostatak iwora. Kao pulllil.ki, kulturni, vojni i trgovacki rcntar ova] grad jc zbog vclikog pru~ meta i brojnog stanovnisrva bio ze s to iT.lo7.el\ epidemijnma. U nos»! je Cl'SlO harala kuga ali n njcnim posljcliicama u samnm Saraje vu nerna kcnkretuih podataka. Saudzakbezi i drugi visoki funkcioneri imali su svoje Iicne ljekare, a ~eRlOsu pcaivali Dubre vn{ne da ih JUelt. Take je 1£lIS godille dnlazin II Sarajevo ljcka I' AlIlonUc SP:lI1:lC kn6r:1 ~\I pml:tli Dubrovcani II.:!. z."1lttjev bosanskcg salldzak.bt.:g u junuz-agc. L:lOo U zimu 1522 gudinc (~;t2~ Hu.~rc'·~begje trafio rid Dubrovacana da mu pO;'llju Ucbra za IIJegovog- r'ehaju. m

;~:d7.i :0 =

ista kao i 'tt!. dmgc ncmuslimaue, nisu imali pl'avo da ja~ll kroz , ~]il kcnju, odjeca sc mumla razfikovmi 0.:.1 D(UI!(~e l1~u·:i.I'Il!<tll;t 1 dzu, 10 svcj p rilici bill SU oslobodeni izvnnrcdnih nameta divaniye i u.;kaHr~i 6rfiyejCl~ od !1jihov()g doseljeuja u
12:!

m~lali:f~:wo ':c)si:i, ~1·U~~C_. Drfavi ~II ~l?caH har<l~ (d~i:;rJII) i

~2:r

A. Slll'e$k.1, l'olo':lJ.Jc'ln:jn u Bosui i llerceguvini II vliietJleTllr.'lk..1. A. Su~esb, 0:1 II Ml s;lr;1_jl!l'.!kiJfl"l't:jl Lili Illll'nff> Sir. 201.

~~;~j C~gilll" II jllgr,~I\J\I"ll~~il1l 'UlIlu"m:r rod OSln~IIS'kOJTlvkl~(U. I%l. OF III~IWI ~52·53, S~lf:~~O, 19S3, SL'",157-163. 1:1\ CHH, Sll.l.'.i[b-. 2 su-. 370, l·1.1, 1.71, R.]mclni{, prilori istoriji zdravswcnih ptilika \I Bo~nl i Hcrccgoviui pod Turri'=' ~i1. Beograd, E)!il. atr , 52 AD, C~I1.s.R[Jg. 35, ~79. .

142

11B

Oblcnl narcd su najvise Ujetlli bcrberi. dok su ranc iii prelo lijelili ranari (d:lerrnl~l' Ciganin S~~OU'ilJ:'kak? jc SP('J~lCI1UlO .b.a. S" vadenjem kamena rz bubrega. LijclenJc seje v11']0 I sugcauvn zalwatima (rijelirna) kao i raznim u-ava~la. Dusevnl bolesnici nekn su I~deni u tekjjarna uz zvuke muzike IIi nekom vrstom psihoana '1,c.1 'vjerovaLno je bilo i ozbi.ljnijeg :5ludij:.t medicine. 0 ccmu svjed ee neki sacuvani rukopisi iz te oblasti. Prva apoteka u Sarajevu spumirijc se I Ii 14 godine, a ubrm ih otvoreno viSe i uglavncm su ih drfali Duhrcvcani. Pored apoteka Sarajevuje h~l~ i vi~c pro.~avnir3 Uckovi1og bilja, a nalaailc su se zapadnom kraju BaSlar!ue porc,d Fi,uz.begoyog I.amarn~. Tigo kuji su se bnvili ovim poslom avnli su se aunri, Za odrzavanje ~drav j listofe slufile su mnngohrojne banjo po kUC<l.1lI3ao i neknliku j l nih banja-hamama.

GRADSKA PRIVREDA

Obiljezje osma nskih gradova biln je u prvom redu njihc:Y isla ski karakrer, Iako je u njima bilo i n(;n,usli.ma'ls~og stanOVIlI.Slva.o je bile u manjini. U SarajevlI jc 1.1 XVl sLo!Je~ hilo 96,70% musli 'na. koji su kao i 3.21% kTUao.a predstavliali domace autolnono s novnistvo. Sranara je hia mali broj i rn su uglavnum rrgovci i ncki ministrativni slu7_henid. Medu sranovnisrvom Sarajeva uajbroniji :;,1I IJ 0\10111 vrcrnenu zauadijc, zanm razni sluzbcl1k.i, budu,ti je ~antjcvo ~1~lgovre~ena. lu sjed~':;Te ,S;.andzJI'J,;!J{·ga, pa ulerna, v.Je,-skr slufbenici, Iq~m'cil ~'?J Ika'. PolQ1i'1j gradskcg stnncvnistva. pa i nnih n~jlljiih slojt::v:J_ bic povuljniji od oucg kojcg sc imali $[0l110VI1 ici s:d~, kako rbog I_)nvil je kojeje dobivato gradskc stanovnistvo, take 1 ~bogpoloi.::IJ~ gr~ kac naselja u turskorrs feudalizrnu u kcme su bill skoucenu-iraru organi vhlSti.·t9

Vi:-6n<l; sranovnlsrva Sarajeva u Xvl stcljecu bavlla se je zauatsrvom i trgovinnm, rako da je laj grad pcstac mtjve6 zanatsko-pr'ivrc.lni centar; kao i adminisu-ativui i kuhurni centar nOS<lllskog sanclzaka. To jc doba kada 5U se granice Carstva pcslijc velikih vcjnih akcija Osmunli]a pomakle prema sjeveru, kada je grad osrao 1I unutl.I~niosd Cal'StV3 i imao svc uslove da se ekooomski razvija. Na.Jl'anij~ pcdaike 0 zanatstvu 1J Sarajcvu saari) popis Bosanskog saudfaka iz 1489 godiue. 'Te grxline je u Sarajevu prekn 60% muslimanskih domacinstava imalo slar!iesinc mcrtu zanatljjama. U nvum defteru nisu upisani neOZcI~jeni, rc m::l11<1pudataka 0 kgnlma i kalfatna. Od zanatli]a u navedeuom popisu SJlominju .se: kovai"i, :"''ibUari, i'=izmari, sedlarl, kn~,i;},:i. grcbeuari pamuka, k.o~tckcUt;, J.lckari. mesari. burcktije, halvadfi]c, b07.. dfije, bukali, trgovr-i, banjsk:i a Irowri, baojari i plesMi,2 ~cdu hU:amikim ~ijdom stanovnluva, I~ ovom pcriudu ncma zanarlija. alii su se vceinom bavili zemljoradnjcm 1101 ukazujc i pet uptsanih !ito basI 1113\I LOm pcpisu kao i c:etiri metre: Rakovira, Knrarica, Oskcpk i mezra Kakrln koja je bila obra1111"0 zel'J"1,lji~t.t: stnnovnika Var()~i, <I koju je bin supio Skellde r -pasn i
I

::~:~ll~r~I~~lt.1JeIllJ Duri ainu popovu "(~inllkll

za vojnuCkll zeml]u

IJ

Sastav gradskng staucvntsw» odredivaloje proizvcdne djelatnosLIznnatlija, ~j,proizvodi, koji su prilagndrlli potrebama i potraj nji '·ilz.nolikog sasrava gradskog sranO\'llis~ va. 1.: blizlni Sarajeva nalazi Ii su se trgovi u Bicskcm, Ti'novc i 8Ja2.uju, zarim rudarski cenn-i Kre1~I'llibul, BBA TD. Nu. 2-1 Istanbul, TlBA T['), No, '24-, N. fiJipm'if, jeva pod TurdfTlil. sir. il. lsro sc. ,}O·7L
5lr.

Ne'ki nevi

podnci 17.r;m~e i!lUlI1jo:- araS

1~

S. Balic, Kuhuril Bo!aU:1\;:I,'s'I, 18. 12';1 M. Vll.liic. Gradovi pod rurskcm vLaSbl. L44

5~O.

145

seve, Fcjnica, 010\'0-. Yard rqi SU vitkovi prcizvodnje prodavani j preradivani 1I S~n\jl·VU.. _ Razvijenc UnaL,,(W) sc ol"gall~o\'alo po esuaf m~ .. EsII:3f (plural cd arapske rijl.-<::isunufuu, ~w Zn<1a _11lr.rcd,.\'r~;(a, ,red ili sl?bodna or. ganizacija) bile je udrufenjc zlmall,jra u .l?l"Ivrc:f..inlll1 cenll~ma: J.ed~n esnaf (ceh, korporacija) linili SU 7.ali~lhjC kc,)J: S~I sc bavile rsum Ih sltcnim zanatcrn. Clanovi esnafa, tinih SU \'I.:I.li.1 Lho b"fllrhkog stanov, uistva i hili osnova privrcdnog tivoUl grada. . Pcrjjcklo esnafske urganizacije u_Osmal.lskoJ1l c...l~tvu Ide dal~lo nazad u anadolsku historiju. J o~ u XIII noljecu doslo je do orgmuca, cUe furuwe (vezanjc LIZmisti(~le rr:dov:) kojajc slla~.no Ii~iecal.a 1)3 ~r ganizaciju csuafa. Furuwe kojesu OSIIIVillle po ve6,111 gradovima bile :u slicnc ln-arovscinarna \z c!(ihi1 Rimske lmper~~e". C~al1.O\'C 0'f'tnizdcije mcrae .ie.bili plc~,cnit, pOSL~n. P0l.Th·O\i<lI" 1!~~lph~lO~'ill~. ~.x~. n i XIV stCkJctll O\l":J pokret (hu~we) u f"1I3dollJl dub,I~Je IInC.:lht O!:'UTlI po vodama 109' pokrcra ahijama. ;Sv~.ka kal:egol·!J~.2.i'lIm~l~a u gradcvima ima la jc 11;:1 !S v OIllC tdu ... du-<ll~'Ju, 0111 su pos.J~~I?V.lb "!J.e. o likn polh.icku moe. U to 1,rrijeme" su c_l~nm:~ esnafa .i",:Olkfl~]h 1•• m~~le. n ~nilfj,L': bin 11I::.='i'I~n? ~ri\lredml ~_rg,mr0\qJi'1 nc.g~,150q;'kllI"..ac:tp lITOiet{J rebgj(l~ni:fII I 'inlSl:lmm sh:,/Hllm~Jmla r!llkr fi<llwe ...' . . U osnranskcj drfavi ahijc su U pocetku zauzimale zn~('i.'!Jno.mjes 10, Meduthn, kako se ova drfava razvila I,J nsvajacku ~llu sa In!..nm ceritralnom "l:a~cu~ uloga ahijajc opala. Ahizam. SC)C~!TI(J odd'ln u gradovima, u esnafskim o!'g;wi:t'~acijama. posLaJut~ 1I,J1ho~'agl~I\'lta ideologij<l.a AIr~ie su postavile temcljc uirsko-musfimanskih cehow. na Balkan» . Svaki esnafimao jt:' svoju upnwu koja sc zvaln .I_on~fu. koju $II 'iP Cinjavali ugledn! ljudi odrcdcnog zanara. Najvadnjja ilf.nosr u esn~ bio jc cehaja. Knd AI<lp."ll;U funkcioner sc n:ti::i~'i\? kjh.a u ~n~d~1 u XIII slOljc("LI ahi." U lU~kil,? ~lin.'~II~a t~\aJ~ ~e m~~o I uuarv ~1~1~ od I1lJ7.ivlJ Qdredenog {"sl1t!la ~ rljcC_1 ha~" IlP~: I~'llha~a-sr~r~dl krQj3ckog csn<lf~1 (lcr-zi-krojllC I ba~-glav~, SI:II't_JdIT13). (.Ch.IJ3.1C red svog l'Cdovllog PQsl~ u dllC<l.nU obav!lilo I I1lZ poslo\!i1 ~a ~'S1l3 , prvom reclu bio je zadub:n ~a spo~lIe pm.lo\'e en~a ra, ~lUI1'l ~e J1 stav~a~ ~Ucli f:snaf kod vlasu, ~bv?o ??zvolc za O~"i.U·'II~cllo\':~l1u na, Isplllvao k;~lfc ,na kaI0Ilsk~'l' l~plurnaJ ~drc~"I\:flO ~azne k,~,11\11\ r,:;.~po1"ediva,oSH'Ovme may;wnma ltd. Ukolrko hi (ch<:I" prekrslO
I

H, 1r,~Ir1ik,OSI'lI;'InS!o;,I'1
hiC> Sll', ~2U" ht05l'l', '215. I'iIOSlr, 216.

r~r~[\'r", ~tr"

2l5.

jc od pravila csuafa, 7i1I1i.lllijc so rnogle da ga 1.Jk.IO!u_· da izaberu i 110\'og vodu. Posfije cehaje, dtllg<l znacajna licnost u e.snafu uio je kaJral>asa. Onje nadairao tad i poslnvan]e uuutar esrmfa i vodio raeuna da ~i rad bude posten i uskkuten prema obicajima csnafa. Duhcvni voda 1.1 t$nafu hio JC kjll, lija je IluillOliL hila izmcdu onalog i da rukovndi [CrClllnntiom 113svceanosc na kojoj :.cje progfnsavao kalfa. Unuu-afnjim poslovima u esnafu bavio se je i jig-iL-basii koji je ce.'>lo zamjenjivao t .haju. Nlegcva dufnosr hila je dn nahavlja sirovine li1 cijeli esnaf j rla ih raspcredu]e majstorima. Nije poanato da Ii je ovog Iuukcionera imae svaki csnaf Naloge ~chj]je clannvima c$.u"r;) saopcavao je ~.J.us, ~ijaje du:;'nost hila :i da saziva IIpr-avll esnafa ua sasrankc. Svaki esnafhnao je i svoga bnjrnkti'lra [aastavnika). Ouje za vrijcml: L:sllaf$:I;.ilr svecanosii nosio zastuvu nu lc-!u esnnfske povorke. Esuafi su imali svqje statutu prema K~jin,.r1 su ~ ravnali svi clano\'i csnafa. 'To su hila utvnlena praviln kcja xu se Icrmirala tckom vremcna. Svako nuvn pravilo esnnfa ullr);o.i"~ scje U ,brlUski_ sidEJ ~illle j(" dobivalo zakcnsku \I.1~IIOSt, Pon.:d w:ila~Jt;njh pravita u csnaf skoJ crg;o'lii:aC'iji seje Pl'iI1Ucn.Ji-"'1l0 i pmpi'i ilrli!roaba kl)ji su zajcduc utvrdi"ali drzava i esnafski mi~i.~ml"i.Prupiscm iluisaba odrcdiv;;.1e su se cijcnc i kvalitet robe i rime sprceavalc mahinacije na u-li~lu. Ihtisab je 51::11<1slamska iustituci]a, pa je i osnranska drsavn strogo vodila racui 11:1. 0 pl'il~jcni odredaba ibdsaba. kqjc je prcvodio muluesib, kruzeci p.uac?yn 1 konUuliSut:i cijeue i mj<'!l\" li XVI sloljeru u Sarajevu je va:i.IO sJ~ede6 aakon ihtisaha.. "Od i.(mara soli kOja ,\if JJO.Ulmi.1JI dafUitn pmda 1J.!1I1iU se po pel i J.W akf..i ad to'lJam ribtl!nl O,'iflm aMi. od (1)tJ(I:fa lana po df.J~l akti. nd tooaYrl 1nfl.siapo dohl' okltl, od tovam lloCQ, po jedna ekia, ad 17I'd~a kestena po jtd'!fl akta. m[loTI(I'rlJ.lJrtllla jfdlJtl ukia. od onega hoji pa_ lJJr7lJ'11i da1wll1 f!rodOJl UUl.I!i1l.fl1!lJ Iflj(! dt1ifr fl.kf"., kiu(ll ul'kom U/-jem zainm .. ','{}hiljadu ~/r.l~ "'II}lilcu;jf' d~l(lde.~rl flkli, f~ pri pradai' "k.ro,k ~f1I.(/.'&JkallOm) m}i'iVm. kolikQ)t d~ama fiI(}uJ~ /Jrori.cw OIlOltllQ .~" girJ/}/' uthnu." Glavni r;17..Ioll lit OSlIi\';lIIjc e!)ua[..kih org-dlliz:u..:ija tI Osmallsk(lm C.m'Lvu bila je pOln.:iJa da sc l.~rlo~'oUi zakon ponudc i pOlra7.nje. N'1.dlcini u csnaJu su kUpOVilli slrovine i ra~orcdivall ih m;uslorima llll~JI~.r e~~il.fa.. ~.3sloj{'ti da svaki m(l_jsLOI' dobije sir(willu po udreaeI~OJ cl:Jen! ~ cia n!lcdml II~ O:;.I';lIIC bez posla. . Utcnjc Z-fl~HUa Il'il.jalojc tri do l:etid godine" NakQn toga lI~cnik JC prdag.lO ispH, a uuda je proJazlo krol pllsdmu ceremOTlUU k.oja se RaHlmi i ,ruun-ll:lruc 1:il BQ~awki. Hercegov.'lfki, Sk:.ul;lr.ski SlllLdbk. ~tr. ~(i.l 6ft , ZV(lnliEki, Klj~ki. CmogQr~ki i

)45

L47

zval-;t K:/j,!anma pr.Jl~liIlj~ (pripasivanje kecelje), U toku te rri do ll':liri godtne ~eb'Tlje radio Ilajldc poslcve i bio pod sLrogom kctmiom, Pored LOga "elikafoJ.uot t'u1.vUa{n.fr k(Jd tnladog 1.ll'1UJ1lijt $1)1.1&1a apoluJ.TWj poslu.rn(J.~li. skrotllusii i PUziT PTf'1IIUbogatslvu., 'Utr'li gu. I1(J polU.epu. I 1uuimtl(lIije smatm najruv!iji:m moraluim 'Ill!daslatama. Poslije zavrsne cremonjje, uteiliei su dcbivali id!aze( {svjedo. d:ibu) a naknn toga su prtredivaut izlcti kusanme. Na lrler]e i~lo 'U najblifu nko1inu Saraje va. Ti il..kti trajali su ad dva do cJCSCl dana. f'oslije kusanme sastavljani su esnafski defteri. U ~ic jc upisan cijcli esnaf .segrti, kalfe i majstori kao i majstmski sinovi j unucad."
lOS

Esnafi SU irnali i !';mje VO)IIC sLarij(:~ille koji je bin II" c'clll . jedin lee. jedan csnuf ohi~lIf} Jt' clnin jfrrJllu \II1JIlU jedinicu. Svi majstori } kalfe Sil.i':iI1iavali xu csnafsku :;k:lIp~linu I:.oju vao cebnja. Na SkupSI ini sc jc raspravljaln 0 svim vafnim esuafu. Svc odlukc koje je donosila esnafska skur~lil,a dostavljanc sudu j znvodene u sldfil. Zanatstvc Sarajcva udrufcno ujake esnnfske organiaar-i]e bile topografski urganizirann po vrsmma zanarn, od nosrto csuafa. jeoncg iii vise srodnih znnata obieno su se nalnzif u jedno] ulici.
9'

till ullca salj~j<"" ...o je zasebne fadije a ko]e su sve zaJe,::dno t'inile Sa l r(j}ewku lrirli.Ju. Tb 511 bil slijcdcce uhce i:arsije: Abadfluk, ~iluk, Aiari. 8a!&rAija, Baaerdfni. Berberska lal'sij~ Bojadzijska. i"~ija, 6r-avadfluk, Gibuk.ci·su i':adija. Ciz.meu:t:iluk, Curciluk Mali, Curi'!iluk Veliki, jja, Franacka r-adUa, Gomja Ql'~Ua. alaci, H H.ilh'adzil lar~ija, Kasapi Gornji, Kauke:ijska ~ar~Hil, K3ZlHIU:W Koiobara Z:al'8U~, KO\'a~i, K'l!julJcl~.illik Vcliki, Kujundiiluk Mali, Kuluklije, Kundurdziluk, Milia ~ar~ija) Mudfeliti Vdik.i. Mudfcliti Mali, Nalcadijska car~tia. Predimaret ~ar~~a. Ribar5k.1~ar.~ija. Sagrdfi]e, Sal-aj f.adlija, Samardfiluk, Sarad. Saraci Mali, Tabad Donji, Tabaci Gon~ji, Tahmis, Tarakcijska blliija. Teraijska ~.J.rl!ia. Tufekcijska ~al~Ua i ZildWuk. Prve znacajnijc podacke 0 rnzvijcucsti zanatstva i uopce gradskc pri.vrcde pru~ {lopis iz 1~30 go~IiIlt",:2Tu sc st:'0mi'1j~ oko 40 razl!. til.11I zauatskih I lrgo\·au:'lh zanlmallJa: mesart, sarao, bazerdfani, kozari, kovaci, pctkivaci, nalcadUe, bravar-i, alatar-i, ';tavljali koze. ~i:lmari, obueari. tebedzijc, papucari, pckarl. a~ije. bakali, halvadzj.Je, sagTak6jf:, tcsri, kquld:lije, svjecarl. tUl'clje, sabljari, kl'oj<t~i, kap;lri, lIlulapcije-, resari, rezbari, grt'benari pamuka, banjski fmten, burekfjje" i drugi. U odnosu na raniji period U ovom defterujc vidljivc veliko diferenciranje ; povecanje zanata. Pored zanata vcmrrih za ishrauu stanovnistvn i njegovih svakcdnevuib pctrebe, U (,1\'(1 vrijeme islii':u sc znnati vea.. 1l1 za preradu metala, kuze i teksti1 la. lall::ltlije U 0'110 vrijeme rn~d.'ilavljaju vafnu snagu ue same ekenomsku, nego i drustvenu. Prcko 300 kucn upisanih u navcdcnum dctteru biloje zauatskih. Od toga su lIajhmjll~ji sarali (10), zatim harTiLfi-lIgovd obudom (36), kn~jari (23), ';la\,ljaci kote (16), kaeandl.ij{.'(16) ltd." I slijedeci popis Bosanskog sandzaka iz 1540 §odine pckazuje predunst zanata za preradu meta!a, kooc i tckstila. NajbrnjnUe zan;jllijc bili su sara6, kroj~ci, kolari, obucari. U clrugoj polovini XV! s.tDUc~azanatstvc Sarajeva se jo~ vse bilo ilfiir'::rcn..:irato. )ilvijaju se 110\'i zanmi, a esnafske organizacUc sc ~IlJ7I1ij(" orgahizll'l1:_ju. Pored vet: navedeuih l.1natlij::., sarajcvski sidirll IZ A.'Vl .no!jeia biljclt:: jos ueke znnatlije: cclcngili (klini~an1, bitakfiR
R

II

I~

la

I-I,

H. lual(]ik, Osm:msko Cllr.!>t\'o. Str. 223. Kre.s:L'lflj:lkD"'i~, E~I1n Il i cbrri u SkJ.rQlU SllrnjCl'11, Snrnjevo,

J9-()8,

II A. Bejtil", Stara ~~~'l'Ijo: ~b Ear~ijnjLlftr, » dnnas, surm. Sllr~cvo, L9G9. str. 23. 11 lstanbul, ijRt\ ";D. No. 157. '} N. PilipQ'rif, Neti nevi pcdaci iz rall!j~ islorij~ s.'l.1'3jev:l pod Turcima, SLr.74, ~ Istanbul, DBA 'I'D, No. IS? lcmubul, HBA TO, No. 211

148

149

je (nozari), sapuml?jie. nauuldflje, kazazi, mudzelh i (k'~rigo\'esci)! sa. mardzjje, m~ihandzlje, kahvediijc, Ircltije (klesari)." U XVI SIOU('(U u Sarajevu 5L1 clorninirali zanati vczaui za preradu metala, koic i teksrila. Preradom metals u Sarajevu su se bavrla u-i esnafa: kovacki, kazandzijsk.i i alatarski. KIJ1Nlci es1t().j - U O\T~j esnal'bile su udrufene .lanatlije. koje su se bavile slicnim pcsloviuta vezanim za izradu mctala: kova~1 (hadd:'td). klinta!"i (ldcngir), hravari, lla(latl:i.Vc [potkivaci), sablj-ui, bildkluc (noiad), pun,ari i -zild:i.lic (~vonari). <""?dine 15~O I~ Sanajl'~u su upisane tri kude kovaca a 1540 I 1604 godme same po jedan. Sigumo da je u gradu u to Vl"UCIllCbilo \'i~ ovilr z311aLfua ali nisu unesenl u popise, jer 10 popisivacima ui]e bile bimo. Ducani kovara nnlaeili eu se u Haddadau carliji (Kov<lHa (arsU"')' xasnjjc. karla ,su OV~ i'..anatJUc prosirile svoju djelaruost i oa izradu lrrava, 0\';1 (~l,~iJa-ulka nazvaua jc B:ravadzil;~k. ·N.!la:lil::. se n iSL~lIom ~hJclu stare sa rajevske ~m~ijl.!. 1 das las dvije ul ice na tom podnJ~Ju ucsc lure [)ra\'adziluk i H~''''vij(l~iluk M;lli.l? KJintari SU bif zn:HII~) brojnjji clauovi Ko\!ai''-ko~ csnafa ncgc kovacl, Godluc 1530 spomil1je se u S:l.I<I_jCVL1 10 klindnm 'I l510. osam. 1 dvn sarajevskn sld;;,il1l hiljcZc vuatan bmj nvih I.amnlija." Konkretuih podal~ka 0 11I~ju hravara u S a rnjevu II XVI stllljcfu ncma, ali sama ~irU{,lI1ir3 .ltljt posLDja~a 6ta ...a l:,ns~!iI. II kojoj su l:adili, 0 (emu ~\!icdnCt· i dvijc ulice koje j d.usas nose nne ~.nl\'ad:':JlL~~. govori da jc ovih :tanar.lija hilo u vclikom broju. Nillt'.adi.~I". zill!:iJIijl' knje su izradivalc nake iii porkove ('-izlne imali Soutakmtc zaschnu ~;Il·~ijllu kojoj ~\l radili. Nalaaila se u 15111(m~diouici fl;'IJla~l~je.~lih.e Kundul-cli.iluk. Jo~ u najrunijim popisima Sarnjcva, medu zauatfijama xu evidcntirani i sahljliri. Kasuije, l~ prvo] polovini XVI sl0ljl..:fa ltiihoy broj se povccao. (;odilll' 1530 hila je sectam sabfjara. M:dulim. u dlUgoj poloviui XVI stoljeca hroj evih 7:m<lllij" U popisima je anaum lllanji'(15/10. dva, 1570.je.dan i IfIO-1.j{·daJl). stnjc pr-i]e nca~l,llT1ost popisivaca neg!) slllilnjcllje broja saruih zanarli]a. Sabljnrska tal'~U3 nalazila se u (Jana~nj~j uliri Branilam !;.rJ<'lcla 11<1. dicnici cd Stmsmajerove ulkc do a potekc "Bosna". Ova carSija nazivalu se i KuluHijt·, kako se do iza !mlO. nazivao i atilv kr<"!i okoln tlana~Jticg horela "Celltral". Sabljarska (ar~ija izgoljt:"iaje ,I pcdnru 1697 godillc i od 1)1~liI. 511 subljari rndili u Kovar:ima. NU:li,H'iki zanar bin jc I Foti, alije ovlh znuarllja bilo i U ,'s:1.n:jt'vu_ Gorfine _I I 1540. pet a 1604. samcjedan. N~"i'1 imali zaselmu .i':ill"iiiJu 510

ok.:rluje chi ova] :zal1:a{ ntie bin p()!idJIJO razvijen II Sarajev-~. D_ucani ~vih liuladlj<i. nalaaifi su se u ~ra\' a d:l.iiukll, Kovacima i ZIJdZ:duku f{o\';l.lkuUl C:tIl~h.1pripadnli su ]. puekarl (lurckjICijc). ali nema podataka 0 njiho\!on1 brcju n Sarajevu U XVl stoljecu. Njihovi dUI"fmi su ~ lIil1azili u Kovacima, po fcmu.se ova ulica nazi~'j(~a i~~~urckcijska_l3~~.ija. Najzad, II kovacki esnaf bilc su udrufcne I :lIld/.lJC (zvonar-i), c!Ja £f! larsija n~!azil~ uz lijevu ob a lu M,iljacJu: od Can:-."':e~uije p,n::ma istokll. Zildfiluk JC uestac 1896. god me pn regulaciji MI~a.:;kt.:.

7"

lhnk Kr/lil'ndiiftkl esna] - S(l(:injav,dc su zaruulije koje su iaradivale P'vdructe od bakra, pcsebno I)OSIIIII,.·:tLOsu ka'l.fllldi.Ue i zanatlije koJc ~1I l_O posudc prevladili kalajom-knlnjdfije. Ovaj csnnfbioje dcbro or..'~:"IJzil·;_llljo~ pozetkom XVI srnl,jl!ca. Go~line 1530. u S.H<1:i_evuje ra.ddlJ 16 k.azand*:i.i~'\ i G kal'!id1.U~, 1.1 1510. bilnje 7 kaxandzijn 1 5 kal"y1;):·Ua. Poelaci i.z sarajevskif sidfila pl)k(l,wju da 51,]0\'11 uvaZ311;n3 b~I~~ :l.~!i.juptjena u Sarajcvu i II cll1.'W~j pnl{J'\!llli XVI srnljcca. Kazant.I~B.~kl prciz .... di icradivani u Sarsjevu prodavne i su po .:.:ijeloj Bosni o "1/\To;.:ili xu se i u (liuge lem~i~, Po.stflje pod a ei da je cakaruo posude

CHg, SidW br. 2 i sidtill,.,. I~a 11 A. Bc:jtJf, Ulk~ i tfgol'i Silrajeo.'a, Snn'j!'Vo. l!ln._ Ii GHfl, Sid!il hr. 2 i ~idfil br. 1'19
I~

.s.trc 1'20.

150

151

iZVDze.no)~~ 151.~ go~inE u Dl':bro\,~li~.2Il Ka~nd'-!ie.s~ radilc u posebnoj uhcH~a~!J1 k.oJa se formirala JOs u prvoJ pOIOVl1IIXVI SlOU u centru stare 6J.~Uc. Nazjv ave ulice nijc se promjjeuio do danas. sastavu kaz3ncJlijske ensije bila je i JallaSllja Luledfiua ulica kcja se nekada zvala Mali kazaudfiluk, zatim Ibrikcijska cu~ijapa Oprkanj i na kraju Lalcdzina ullra." Prcizvodi sarajevskih kazandfija imali vcliku upcuebu vrijednosti, a pored toga bili su poznati i po svojoj umjelni~koj izradi. Boga~tvo fonni i motiva izradenim pon~ivBiead bakra, govare da su sarajevske kazaudfije bili i zanatlije i umjcl1lici.~ Velika P0lm! .. rua prcdrncta ad metala, pnsebno bakamog posuda. koje postepcno potiskuje svakn drugo posude, utjecalo jc da ovaj esnaf igra 5VC: zua, fajniju ulogu u drustvenom i ekonomskom fivotu grada. "10 posuue, vcoma lijepo L.rradcnc, pnstaje ukras 1I ~ntievsk.im kucama. "MapiUri lJ"Uogmwfa~ kaG' i ~lrl.Lgi"STod,i,ih mni;)llt,h larwill :p(Jk~dtJrHlju J~je tlMu~ wa.vr!a.vrai.jem ,~jnjlhIrl~re"inrr ostf!an!1 Ti1.skrJJi wn}ctnilki krl'iroll ilrnJllI-If, u lr:mu 1.1. 1jlZciil,i ShllilfrT'll., U..lpjI1V:rjU. iii ..IU, mada 1'R, 1'IJ..~/!Qlatu lW.jYr.lLftmfrdanas rnUU)1t 111110{[i lIIuZf_;I .11TI11I< ~NI.rei dn.iJ,.rth umaljo,,":U Z.latllr,~Jri (~~-u.jlJ.nriij."ri.li.i) "SII(I/ - Za razliku ad nckih drugih csnala U kojima su bill uclnrzeni santo muslimaui, U ovorn csnafu su radlll majstm-i svc tri konfcsjjc. Zlatari su ima1i svo]e ducane skoucemrira .. ne ujednoj car~ijL zvauc] KujuIJd~iluk, kqja se prosrirala izmedu ai-Husrev-begovng bczistana, lmareta i Ajall-piisinc I'artie. Vt.:Cilla tiltCalla u tuj larsiji pripadala je Gazi Husrev-begovom vakufu. I dana dvj]e ulice U torn dijelu grada nose naziv Kujundiiluk Veliki i Kujuftio diiluk Mali, Godiue 1.530. u Sarajevu su radila trojica k.ujuncl1.ija ~Tt:.'diuOOlXVI stoljeca hroj ovih zan3d_ua seje povecao. Izmcdu 051»hh spominju se ~ujllndiije Mihajlo ~111 Markov,:» zaum kttiundi.!f Mihovil, Huseju sin Abdulaha, Mustafa, Ejnehan i Mchmcd.e Vee; sarajcvskih klljlllHlJ.ija, lake su to specificJli zanati, bili su dQOlillCi, porijeJda, ali predmeri kojc su izradivali radeni su i~knuciv() po ntl _lCntalnom u·wn .. Razvilknm ngovlnc u to vrijCRlC dOllokni Sl.!III

'~ijim 'l101r.''jaJilna Qsl(wi{i w, .milom djeln trai!l.r.umjctrlilkr: [Irifrdml.m, koja

ea;.

:11.1

C. Tnlhdka,
~U.

!!I /I.,

~ ~,I,~~~\~,~~~::~:~:n~~~i~k~o~rIk~ .... M ~]~~~'~3k,~~~i~j~!~Je~~~~ ~ ..... idi i~c

ISlD!lr, .14O.

135. Hejll~,lake

TllJ"SJ.\o.sl-o .... jemJd

J

~pmllElIici
~(r. '21

dLlhmvfltle L

arllivt:, GZM XXI]iI 19

Irgo\'1

S:'I':iiI!"rl;t,

gobl'Ojni predrncri sa istoka, k.ujc dom n~i majsrori imiriraju iii prilagDda"'aju ukusu domaoeg stanovnistva. Pored zlatara U ovoy esnaf su spadali i sa.ha.~Uc (ur.lIi). jaldizdfije i h~s(:rmed!ije. Premda- u do sad a najbo1jem djelu pcsvecenom esnafima i Z3O~15(\1t1U Sarajevu ad Harndije Kresevljakovica, slOji da U XVI SlOUCCu nyc bile sahacija u Sarajevo, na OSIlOVIl jednog popisa vakufa iz drl..lge polovinc XVI slOljc(a rnozc sc zakljuli!i suprotno. Nairne u rom popisu u specifikaciji Gazi I Iusrev-begovcg vakufa izmedu OSl3lo::de upisana i kuca za sa'atxliju koja se nalazila u blizini karavansaraj'l.l'(i Moguce da je U lOj kuci radio sa'tdzjja koji je odrhvao sah a L kulu kcja je rodignuirl iz srcdsrava Gaxi Husrev-begcvog vakufa. _l;dduzdztia-zan<llIUa koji su sc bavifi poelmcm bakrenih stvari u garajevu jc bile vcoma main, kao i has.ermecil'.ija koji su sc bavili pcsrbncm izradom noteva. Esnaf kl,ULJndiijil. bZ31,07.!_jii i osralih majsrora koji su se bavili obradllm -uetala biu je vecmu jak uprnvo zbog sastava ,:iI-ad~kog seallovnisl~;l ~Oaj(:; potrafuja Zit luksuanlni pi cdrucrima bila vclika, Esnafi koji su se bavili izradcm metaluih prcdmcra U Sarajevu II XVI £ln11cr.ll cdigrali SU 'll13cajuu ulngu II 0P(-CI11 rnzvoju Cll,,"Oggrada. Kao glavni esnafski i u1foviltki ceutar IJ mpaduom dijclu Osmartskog ~arst"a, Sa.rajev() je I?osr,alo, tuvell() i Win grilllie a , 'a upravo po sjaJ11It~~ tvcrevmama umjeurxkih z anata." ... -r~Jt1ili. snaf· Mcdu najrazvijeuije zanare u Sa rajevu spadali _5U e nl.IJ:\Uyezani za prerndo kcte. Oni su bili nrganizirani U cctiri csnafa: tabacki, saracki, Ci:zmed'-ijski i flln;'!ijskL T::tb1tCki zauat pocec se u Sarajevu 1';t1.vijalijo~ XV stofjecu, a \t'C pocctkom XVl sroljcca rabaci su hili nrganizirani u jaku cchovs~~ ~rganizaciju. Godine i!i:iO, u Sarajcvu su radila 53 tabaka. KasIIIJe JC njihov bmj ncsto opao.ali su i dalje predstavljaf jaku cehov:ku koryoracUu .. Sardjev~~i ~bad, iararhvali su don, cusele, bujer-cu!iel~, bijelu mJ~Hl\_I, saptjju. line I rokmakais." Radionicc tabaka naliLlllt" SU st" U poschlloj tadUi situinmoj uz obaltl Milj3cke. Na Qye z';\Il~t_lijci danas nas podsje('.a ~cdL);'1ulica na pOdmcju stare labatkc 1~:1I~~e koja pO{;lnje ad HalacJl1 lIodi tI istoi::!lOm pr..lVCU paralclno sa. OhJ~om, Na pod~~lcju I.e cadij!! pod~gnul;tje u XVT slo~ieclll dhmlJ[l (Iabatka d.~~rnun) u kOjl1,su rlQla7.1li !ii'IlI'IO I<'!ilaci.jer nis~ mogli iCi II tlrug«,: dblll~jc l'<ldi m.:ug;udnog miris:1 kofc. Tabi'ocl -c~e10[ Os~
II

ZI :M 2,

~ htCLllbuJ,!>.iM
u st:ln)lTI

n.

N,). (j~JR. SLI'. 701,

p, Mirna-rm'ic;, PI'ilng pr(IIIi','I\'.mju Ii. Krl:Al:'o'ljako\'it, E.mafl L obrti

s.'rnj{'_ ...~kih ~ltlllljMU3, Sn1";ljr.lI'o. 'I!)55 S;rl':l_j~vu, !lit. llO,

~ M A. ~ehn:"ffiiWir. 1II11Jru]ifk~(J1or.ub t'l1~u'lJn. 219, ~lr. B K.rdev~ak!WI(. E..mafl j olm.lu :Sl':II'Om ~~r,1Jt."V~L, 12L. sa.

152

153

~al1skog Ctll'~s[\'a?iIi ~l pod ohiUcmjcduog dcrviskog rarikata, J~ u.z. t~ba~e na.dZll:~o I neke drugc esnafe. Pravo nadzora nad cnr~~.' I pl~Jh?dl.koJI su dolazif ad tog nadzora pripndali SU . tl:~IJI u KII·-scl.lI!"u U Maloj A.zUi, kcju je osnovao ~ejh Ehi vl'~eme vladavine sultana Orhana (l326-1359). Ehi Envcra SVI tabaci k.a~ s\'oga pirazasrimika. Sejh lckije u Kir-Schiru I svog zastupnika i u Sarajevu." Sar~ki ~f . ~cf p?lelkom XVI stoljeca bio jc dobro ran: Pr~:HZvodl &1nIJ~\·sk.ih saraca (sedlara) bili su (loweni i su se Hrom Bosne I Hercegovina, a dosta ih sc i i l530 u S~rajt:~11jc radilc 40 saraza, a 1540. tridcsct. ge pclnvine X":I sloUcfa ne donose podatkc 0 ovim na OSrlQ\1l drugd, po~l<Hak.-1 (sarnjevski .sidliJi), kao i neki . ku mcnara I.!lit sc dajc O\Ii\j csnaf vcoma rlnbro radio i bin I do kra]n XIX .~I()!jchl. .S.iil'ati su I':'fnli II PO~(:~]IH:d faT.~iji kqja je llas.l.ala rO~(;'lk.oHl XVI .'i~o.ue~a. ~t.1.?:liOJU .ove t.<IL-:;;!J~ p~,s-eh.,.o.jl' ~Inpl"it'.itu Ga~l Ilus.n.:v-b~g ~~daJ~ 1.~:3 J S"od~n: uvakufln no (hle;il]<l.Jed;a11clo drugog u t-oj t':.ur.: Jl Naxlv U[J(' S'lI~O {Jdl·lao se do danas. rnl ullca protckc se ud G:u:i ]-1Llsn:,,~bt:gove uJ lee ria zapadu do Ba.~?"ar~~Ue istoku na Prcirvod i s.."\rajevs~.ih S:H·af.:Ca bili su jako cJjenjclli. TOkorn vrcmeua, ~~ k~ .s.L: ve 7.,ll_rntlIJC l,I~~·WTh<)~.3Ie o svo~~ pmizvods, i;..rlvojio se meall ujimajedau s.loj bOgllllJlh, koji su :5\/UJIIII IIOVCel'l1 csuivali vakufe 1 take ucestvnvali 1.1 izgrnd!~i Sarajeva ' V .s<iI1l(!k.iesnaf'Lile su tldn:'kue i zanallij(: koji su ivradivali 113. nule (11(.'<11), kac i opancan. CjZ1~(ftliJjik:i ~J11.nj- U ovaj esnaf bile su udruzeuc zanadi pored i:1.I.'HlI;~ Iz~di"~li i firale, mcstve ...papucc i tomake. . l-eba sl.:m~.l\'",ka Sarajeva za O\'irn proizvodima hila vclika, I~~br'OJ a J ua sasrav st.1l1ovni~lvi1.,0\,.1r zanatlija nijc bile r r:lj"~VU'POSCIJIIO ~ P'.I'V~_j.polovini XVI smlje6. U'w vrjjcme II vu suodalckc .blUjIl~1' J~lh trgovci ObUCOIl1 (ImfT<lf). Obuca 5(.1.1 rc me\'I~ uV~7.lla l~c.b'1Jh pmizv-udila u ~ar-::ljc\'skoj t.--..rsiji, GlJciinc u SilrJJevu_jc. radilo .:l~II'guvaGl obu(olTl,;J 15110, Sr::d:llllll<"1e>;t,'1 ~h\.lgnJ~?I()VIIiI XVI slnlicGI ovrti zall~t se Zllal'110 razvio, J~ l;aJ~~~r(MlIl.'lJ(· n~l~tnla i..car~ija~ kojoj.m r.:ldilc lilllJII~ie 1l.11.~ Clz.mec:,l:bluk. !<'I CO:arslJOI prm:fl1<1Ja sc lIl, iSl.ocnu :totl"ill1U Gazi H LISI"eV-bcg'"ovclHaruJ"e
c

, l!

6l1.rlii~kimUll - (J XVl s,tllljc6.1 U ov?m CS~'.(lfubili suozastup ljcni i luslimani i krscani, dok su kasuije U IlJcga bill udn_y.clIl 5.1.lnO k.dtaCurlije {krzna\i) imali Sl~}.\'Ojll zascbuu ~(l:siju kqja se prostirala ~ rt:c.li~tustare sarajevske 61r~ueJuzno od Gexi l lusrcv-bcgove dfamiie. I danas (Iytie ulice na podrutju stare ~argije nose imena po ovim {.2n~H.lijamil C_urc.iluk ",elii:,j iJ~r(-jluk ~ali. .. . .. , . Cebedlijskl «Stlll! - Cebedfije-zanat Ii.le k~11su izradivali cebad Javljaju 5C u Sarajcvu II d'i'ugoj poloviui XV. S.LO!j~(.a. 1I XVI sLo!ier.u IIj~lrD\' broj se povecao, (aka da 511.!1e OrgaIllZITA!1 U zascban esnaf ObZ1rom da je za djclamost ovih zauatli]a hila pctrehna veda. l1jiho\'e.raditlnin_: ualazile 5U se u bli_z:ini ~oY.eanice kcjaje U [? vr-ijeme pmucala p_okr::~j ':.'k-gt_<-lcb,kc ~Ip~~. C1Jda 1I1.:~hala.uknlu Llh nul.il]niGl: zvala se Ecbedfije. Na Vrnmiku I danas dvije ufice na podrurju stare rnaILilk nose ime Cebedzjjc DOJ*~ i Cebedziie (:ornje. J"'1u.lahrli.!i~ki tS"lWI- M\JI<lbdi_~jf· MI 1::1 IL,I i [ile ko]u prerlu kosuijct 1 od toga pnlVL: pukrovre ili unualc, z.• im zchnice, bisage i drugo. U H popisu iz 1530< god ine, kqji il1~u::c pi'll?'" n;:~,k,lgocjcnije pcdatkc 0 ~;91-i1ievsk.im_~anaLima, upisauoje usaru mutabdfija. 'Srwmkl~'JSki ana! - IJ oV'!i csuaf su bile lJdnJ'Zclle .sii~'l<lHije-7.3nal~ij I.oii li.U.~LLl..Ig1i..li ... 'i:J[aku S<I gO\i('fllh k.1.,J,z:1, _i kl:<~(;Mu.e-zanallU.c kojc s~ izrndivali kcfcta I rulnhe od te dlnke. Rndicnice ovih zanatli]n nalazilc su sc u vrbu Bas~;iiT!ljc.• II dnr!iclll dUClrl ulk e SlLgnlz~e_ Godinc lj::ilJ_ 1I Sarajcvu je- bile !j S;;lgl';.I~_j':U;~j 13 k('f{·di.ija. Kakvc jc bio njihU\'iJ nuovnc stanjc govori i podntak da su do 1530 godiue dvcjice k(:ediUa i jedan sagr.1kt~ia podi~ji pojednu di.am~ilJ. Rojadliftki ~?laf - {:lar'Qvi ovcg csnafa bavili SII 51: bojcqjcm sukna i rinlgill tkanina. Prvi SPOnlCIl ovom zanatu u Sarajevu nalaai se u (;",_j l lusrev-begovo] vakufuami iz IT)31 godinc. Inkc II Sarajevu njje hilo mnogo ovih zanarlj]a, ani S\,I imali svoju zascbnu c::n-si_ju koja sc rl,ll.J/.ila 11blizini K;p_:Jlu·l1.iluk;l,;1 prcpaln jc II pojaru 1731-godim.:.~~ Halulki eS1Ia! - U O\,ilj esnaf su hili udrufeni haladi (pucari vune i p.nnuka) i jorgandfije. Njihova carsij(l nalaaila sc izmcdu Tabaka i Bravarl+iluka. Jt:dllil ulica 11<1 tom podll.l~ju i dunus nosi ime l1alali. 1 Il,dim d~lrumel1limil ova t.ar~ijil se 0<1 XVI sLOUe{.1 n<lztvaia Mo~~ l"lllCa L:.nsi.i<'- U. njoj j_~ 1!i?2 gOll~.,e '.~v:lkrdio I~ ~llIcalia h~?:laIl5~J dob~nl\'ur Tur;~"-"t:g. Prvi h,dac'l k(~JI !iC spnnul'lJu_ U pop~~lmi1. 17. 1·18!l. iI53a.goiliJ)(' im~lj:tou :to\'r~jl: dt.L~aI1e II C:"II"eVO.l mah;lfr. H"I3I': 1-I._Hlli Lhvuu pndig-:lo it: icd;)11 1I1(."sd1.1([ koji .'it' 11a~ai:io !.! bll"lini daI.LlSI~jC "'Piv~U"e". r()nl~L!Jl,j~' Lza 1";1111.

::i_

OJ.

:
•0 )1

H. Kn!.~evli>lkQ'Ii~, t:..sll~jl i 11IJni U~l"mlll htnl1lJul, 1J.BATO. No. lSi' i TD, N(lc 21 bl.:lllblll,i3[l.A'iDNoJ57iTUNo~ll

S~r:~~lI.
j.

~u-. 50-.17.
I! -

Hc~if.

1.1 H.

F_~n~Fi i obni Rn:::_ik!vU::;kn-vi~. Tllr"lilu'go\,

\:IkufH

II !!L,rOlll SM;,\jt\1 •. ~tr. 156·15i . TI ..;o:!l, S:'tr:lj~'o. 194 I. ~~r. 19.

154

155

Ka.za.zski. esn.af ~ U ovaj csnaf bili SU udrufeni kazazi su lzradivali od svt!c. vune i pamuka rame predmeie 7.<1 ke oprcrnc i ccljece. O\·i!11znnamm bav iii SIIsc i musl imani i Jevreji. Godillc 1530. u Sarajevu je bile 11 k.aZR'Z3_ Vjcrcvamo je u vrijemc nastala i nj~hov3 lariija Kazan u srcu S~I'f.' ~arSUe. izmt:du: ulica Sarati J Vt::liki Cureiluk. Terojski 6StHl! - U ovaj esnaf'bifu SLI udrufcue rerzije (kl'~illl.i) i ara kijadfije (kapari). 'Ter1.tic sc j~\lljaju u Sarajevu odmah po Ilj£"govona osuivauju. vet defier iz 1489 godiue biUeli lA ovih zanatli]a. Kako-se broj stanovuika LI gradu pccerkcm XVI sLOljcb naglo uvecao, u skJa.. du sa potreburua st .. ,m'nislva, i broj ovih zanatljja je pcrastac. U pi m ~oj polovini XVI Slo~cta ..radilo je 33 k.r~ji\~a. ~Ili su vee [ada i~l.a" jaku eel mvsku ()1"g'llllzacIJu. ~lVL POlll au t.Ch<!JA ovog' ZOl ata bin jot n Icrzib<lb Alija, kcji je sagradlo i jCdll1l tlzamUu LIjufnom pOdl'l.Il~JU srarog djjela grada. Okolo re diamije nastaln jc i zasebna .... Ien:iblilina malrala. Ducani ICD;lja nalaaili su SC U slamj mahali Mel,mcd-bega Minctovica. Ovim zanatom bavili su se i muslimaui i kclCani. DU1fde:rski mUJ./ - Sa6 1i SII klcsari (!il,~(';~C)., duridcri (gTa.cleo. j.. nan), smlari (dngTamadl.ijl') i jos nckc zanatlije srodnif zauata, U poznatim izvorima O'JC zanatlije javUaju sc lel U prvcj potovint XVI stoljcca, premda ih je ovdje svakako bile jo! od sarnog osnivanja gr... da. Zbog pumanjkanja nvih aanatlija a i abog ,imenzivllc izgradnjt!, u glav'l L grad Bosanskog- sandiaka ~esto su pozivani majstnri iz dl'llgih krajeva, posebnc Dubrovca ni. Ti rnajstori radil i Sl1 u.t.j\'ik na manu:> rnentalnim gradeviuama kBQ SlO su bile Gazi l lusrev-bcgova dz.am ja, T.."l!lil1all. eazi Husrev-begov bezistan iii Firuz-begov hamam. Pa. iakc se 0 cvom esnafu nije sacuvalc (rInogo pismenif podataka, OM vani spomcnici marerijalne kuhure pnsclmo iz XVI stuljeda, govOI1l daje duuderski esuaf bin jaka nrganizncija. N:l1ba:ntd:i ~71I.'f- Nalburui (pnkrivaci knl!ia)ja\lU<UlI o;e u i tek u XVI stoljccu, prernda su zbog prirodc zanimanja morali joui od samog po~cLka. Nixu llIli'lli 'litSCbnll cadiju, obzilum zbog pm.ebe: po~l(t 1TII)111li radili pored hil.liovn. Godine 1530 .levu su upisana Lri nalbi1.nt.l, a I !it10_ S:-:IlnO jcd'H!, [ u tlrugoj XVI .swljeo. Lroj ovih 7~natlijajc nc:.mat.111. Jr.:ollukdiij*i eS7Jaj - 0 ovom esnaru nema konkl'CUlih pod3tak~ XVI sloljcca, ali obzirom da. Sit to 7a.natlije koje ru se bavili . milldera, jasLuka PQ miJlrlcrima i jajgija, to ih je ,:iCI'QviUnO I ovom periodu. Mumdiijski obrl - To 5L1 bili. bili 51.! udrukni mumdiijc sapundlije:. Ni::;u imali zas{·b.m esnaf. lako SC 1I Izvorima ovog fliI. ()'Ie 7.all(ldUc nc spomil!iu u "Ceem broju. ovaj z<tllaLje .sigumo

'*"'1"

pTilir.no ~lUp!jcn u ~arajt::ro. obzirom na potrebe grnd"kog stanovni~{va za njihovim proizvodima. Ek,,,ekCij.fki f.StUi[ - Ekmekcije (pekari) radili $U u Sarajevu od njego\'o~ osnivanja. Pckare lOU se nalazile po cijclom gradu, gotovo U s\'akoj mahali, M~Tili IfS7ia/ ~je bio dobra organixiran u Sarajevo u XVl stolje6.1, olJlH'~m lUI svakcduevne pnrrebe stancvnistva, a ad njil,ovog rada zavtsili SI.I i ncki drugi esnafl (tabaci, svJc'::<lri. saputulzije i drugi). Godine 1189. u Sarajevu lie spuminju trojica kasap a, a njihovi ducnni nalazili su se u bhzini Careve dfamije. Od XVI stofjcca kasapskn f.arlija se nalaaila u duu Sagrdfija pared Mostanice. Godine 1530 u gnrajcvu sc spoillil~ie ns~m kasapa. Krnjcm xvr noljeca nvirn pes10m socje b3Vil,t) vik Ijurh (IIi kasapa), ~IO se vicli prcma pnrezn I.:.qji su placali ua snnu stoku. Najvise ih jc bile skom .. .euu-irano u M a hall .A...ll-pas.e, Mahali Kosevo i Mahali Eflak (Vlasi)_ Gcdine I :'")~JO. II Alipasinoj mahali perez na sirnu stoku izrmsio je 1.100 akfi, II Mahali Koeevo 3.300, u Mahali E.lbk 360, a u "samom l!:lslift.'Jlo.m S;lI-ajc. 1'11"1.707 akci." /tllUski. esnaf - ~!ie se prvi put spnmiuju u Sarajevu J 530 gudinc. pl'C~da ihje sigumo hila i rJl1ije: l mali SLI zasebnu ~arSUll koja se prostirala na po<h1.lgu danasilie ulire A~rjluk, ud ulice Branilaca grada do Baz.cnla,~a, .~inic., jc bile i u drugim c;"r~Uama>.iel· pored f0l={.1 ,~LO su u Sarajevu kan II'g'Ovackom cemru (:(:S[I) boravili b,rojni pULII~ci, L sarajevske zanatfjjc i trgovci nbicno su rucali u e:ar5~ji: 1.1 O\';~i csnaf sn bili udrueeni i burekr.~ie koji se spominju u Sa fajevujos od 1189 gudinc. kao i halvildtije (Sl",sli~ari) koji SU imali zasebuu i:J.r~jiu Halvadfiluk. ,~.JndteWJM urwJ - M'~di:e1iti (k.njignvC5ci} javljaju so u Sarajevu !In:d.molll XVI stoljeca. Njihova iCadij<l nulnxila se uz zapaelnu SU,Hl.U r.~l1:1 Husrev-begove dfamije od Saraca nn ~evel1.1 do Kundurdfiluka 1~t1.lllb'U' dauas ta ulica gdje su radili kr~igovl!sci nosi naziv Mud!cI ~llL Br~in05L ovih zal1lulijajl.ls U XVI stoljecu govm·j koliko je u SaraJcvl.I.IJio razvijen ku.h kqjigc. To p()k.1mJu j mnogobrojl1c biUe~ke i;; s~r~)c~'skih sidi.iI.~l gdje ~ "jdi <Iii Sli lmjigc hill:: ce~a predmt:L uV:lkllrUl.!lIJa, il. lIalazc 5C i u OSlJ\'~ljllam:'l m'!O.6";h Sarajl!ia. . ~>Ol'edzanmJ koji SlI hili ol"h"illliliralli U cS;larsla: org.mizactie 11 S(lr~.J<;wjc u X VI swlje:"lu bilo.io~ zam!.l(l1";1 k.ojc:nem:1 porlilta\:.3 da Ii W hdl orgalli:til'ani U cehovskc OI'S'alliz<lcijc lli SU TadiJi samos[tlolno, 111l1Crlll llsralih 10 511 platn'lri (jil.~lnaHijc), salTl<u'dzUe, barrlilkCUc.
}<

I.~~nbul, BB.,.\ MaIJ)'ooEcII mUde .... r. No. ]072. Arl~t·i :igniun e

tl.'l'I.su.4-3.

,'e

re~,"·i ;Jgil der.

l5G

L57

rnl i!l(1:i, bostandzije, 1.l~?acl2ije. _k,hvcdzijc. mejhandfije, mrakajl: tufek.6je, bojil.d~Ue i drugi. • U pozaatirn izvorima prvi plauiar u Sarajesu sc spcrnirjjc Ll goj polcvini XVI src'jccn. Tk.1lljem plama 1<.<10 i VL:l:Om po LOm nu visf' :'ILI se bavile ~ene. Mnoge su II 10m pcslu nstvariva)c dubre uspje~le, o,?:el!l-u svjcdot:.e s~Cuvani pmizvodi. T~ar,tbk6jc-zanil:lije kOje souizradivali bardake l glmem) posuelc radili su tl poscbnc] rt1ah:1li ~oja se zvala Bardakcijc. Mlinara ]e u Sarajevu bilo od njegovog osni, Vi'.llj;J.der jejo~ Isa-bcg ~5ha ~~vic ~arrr~dio mlin~\I~ u ok"'!~J .iiv:oga vakufa 0 (emu 'I danas svjedoci nazI v ulice NadnilLlli, V1H_~JllCImlmo_ va ~)]Ii s~ 11glall'IOilt vakufi HlJ~uuldlijl' (pov:nlari) radili 511'U Saraje, VU ,lako Je skrjrn waka kuca imala svo]e b..Uu gclje se pored vcca gaji. 10 l pcvrce. Kahv~ sc u Saraje_vu pocela pili u XVI s,1,qljt:Li.I, kRdaje otvorena i__ prva kafaua. lak~Jc ortodcksua ulcm a porcdila pijl.:!lIjf" kahfo sa P1Jcrut:m vina, rcnijc lI~l"E3l0 d a ov<~ napitak postane jednq od LlaiQmiUen~ih pL{:(I kori lIas.~ Mejhnndfije (krrmari) bili :;;1.1 ug~m'~ nom kdc.mi. Viuova loza uzgejala se u !'i"r"Jevujn~ L,I XV SlCUeCll. i od jednog dijdn proizvudenc je \'1110. Medurim vine se je vecinom uvozilc 0 cemtl svjedoci i7_1I0Scar'ue zapisan u kanun-nami iz J 530 .godine, koja sc plata na ;!il1l~ k';1·e se donosi na rrg i [0 po tovaru " akze, a ad m~jhatld;l~jil se uzuna a 1 a k(a.~ Ne zna se tacno kada su se u Sarajevu javilc tOl.l"akt'-:ije (tdUari). Tarakfijska liu~ija nalazila 5C na mjesru gdjcjc dauas ulica Kundurdfiluk. Zanati u Sarajevu raz- ~i!l.liSU 5(: po uzoru 11::1 auadolske cchovske organizacije. Pod ad iz pop isa BQSCl nskog sandlakil iz XVI swljda; kao i podaci ii dV<I Il;lj:',ti1.l~ja sarajevska sjd!ila poknuju II kakvu stI se Ln_otm.l snOlgu, razvile cclu)vske, urg:lIlizR.cije: u Sarajevu. Najaastups IjemJi zanati bill su zauati VC'l(lIU 7~ svakodncvnr potrrbc brradskuq sranovuistva (1117111<1, odjcca), zarim zauati vezani 7.J. preradu tnetalaI prcrndu swi'::nih i 'i::OZIl ih pmbvoda. U Snrajevu :ill n xvr iliA slnba ZJ5.llip'ic.ni z[mati \'e7;~1l]i za tbcku 1·(ldiIlO.:;l, iako Lih 7J'lntlllUi'I bili poU"C:bc!i g:rad;:;kom slmlwlli~;vlI. SanijcvII l.Ivuz.il!! lknlline iz Carigl"Ol cia. VCI1c.cije. Bruse; Dub,t)v;,ikJI Sw :;e liCe dm~ace Lk11.tkt: mdin()"li, Ollaje ugl~\"nOIl1 bila po kucam::J i t<u POSflO su radik ~Cll~. Otl!!. 11 mlale pos.ebne i.~u ne za l~I~_n~go Sll. svoje proizvocle Jonosile na odredenn mjesto Dau:adlJl k{~e 5ie zV<lIQ"li'govke k ...lo su ~c Ililzivale i ~ene koje 5U lJ,wilc aVQm vn.tom djcbm05li.
l5 H. ,KrdE. ...ljaka.,.it-.
l~~lIll1ji EsIHIIi

CdH)v~kC orgunizacije II Sarajcvu prudsravljale dfi...IEjt enu L ekonom!;~11 .sll~~gu._Pored ad miuisuativuih v

~1.1

\·eom~ vaduu
vlasu
j

musli-

manske vjerske i!ltehgcllC"lje. 1 cchovsi su imnli :!Jl;:\iiajrlOg udjela u drl~~[~·f'1I01l~ razvitku gri1r1a._'Toko,rn, XVI sta,!jeta izmedu clanova esnafa. irdvcjio seje jedan sloJ b(~!f<UiJLhanarlijn, kuji su svcjim lit:nim z srcusc\'ima doprincsili i?gr-adnjl i razvoju Sarajeva. . Na r.0YOU1tl1 r.iHVOj zanau s l~a u Sarajev:u. kao i u i.irugim gradov.. mil. ":' vnJemf:" osmanske ~lada\'II"L~, Zn<ll,ioJC utjccac privllcgovan po" Ini.nJ gri3.dskog stanovnihva. Nairm-, Osmanlije su cia hi podsticali r~n:"'llj zauatstva pD gradovima dav ... i odrcdene povlasrice stnnovnisl rvu koje se ba"'i~t) tom vrstom djelatnosti. Te povlastir-c hilesu ZiI!f<lran LOvOi c;"Il·sklln bcrarnm-muafnumom." ne ~mlLslvu SaT~jevil or~~nizil'iu,() mocne cehovskc orgallil:ar-UL".. I}LioJe topogr a fski OIW1tll:"'I'ilI10 po vrsrama ndnosuo po esrrafima, P'' 117.Cl1U na nsmauski sistem, tako da su u jcdnu] unci bili skonceutriraru ducani jcdllog ili vise srodnih zanata. T~ ulice imale 51JkarakI.er}~sc~:~.ib ('~djj~1 koje :i~ Opt:L z~.~r1I10 t=iIlJIt:_ komplctnu Sarajevsku (,11_ S!IU, -c ~lec ClIi:~Ja rlnlazi O(I pcrxijske SjOi.('lll"l" I~~H·-:m, znaci c(:sto li~1!'ill,~lIe, ~.cc':i'·i ~t~·,ane. ra;;;k~~(;, H kao le~·min mili"i ",u·g. IL2iste.
II

pLJRI:"<1

Car.5~p.z:nai::1

•• Stjl1~·rJ

i"l7.:lS.1fl. oh'{Jrr:-]l.()

.mlnorr.no

(:11

·:1ll1IW"It

va •

M,~I(J tJ(J,~l?tllli" dill jf'~11i'. "~r./l§; Ii· komf: se ohaT.ljfl (Jr(lIb:./tl), Jrroi'l..1·'.(HI.~ 1 ~tlJ!J~m.' 'M ,\;(J~I' ?~ ab)e :\fnnu' 'I~la~~·!etrgo;!{]ckf' ill sa .~n~lsk~ r~1Ir· , Sal"';Ut"\!? se U.!lcht() n~ <Iva osnovna .dUel a :, dl~ srarnIICrl~h ,t:ct~ ~·II-I~<lh:'I:l_. 1::~lc SU st" pmstirulc po okolnim hrczulyiana i pmJlIl<~m;[1privredni dill - c:lI"~~a, gdj~ ie bio skuncentrirari S~"'\'privrcdni i Lrgovacki ~_l,"ot grada. ' S.flra.j('v~ka ('ilr~iia fo'-mir<lr~ s.~ odruah pr.lsli_jc (t~111-nIJ~ia samcg n~:-;cIJi1. Nairne, lsa-beg Ishakcvicje p~red si"lr;~ia-d\j01""'> d·l"'m~e, [C~ k~J~, m~sta i hamarna, pC'ldi~~o i 111];pn\(ll~alnil~ objckata Cil'llCJf::: pus1:l\"~O o.mm:c sarajevske t...1'-~I.Je. rIo ~L1bili han ili _ karavnnsara] (KOI[l~ 1),1111). l.l: .IlIZ ~_~.f.rl~lil: Pal-<lldll1) ~:~ j-.~~'l·Jdl~ifim Illl pl"\.ih ~tt~C;ma.. na ~lill;:"t~I~IOJ ~li'i!plU{l JC OlVOI'Ctl p!lnr~lj I rg, kqji je lIaS[,:w U to vdjeme ~ ~II [i.lk 1 pl:ljC dO~~l~k'l OsiTI<'Inllja. l"hj I cog !,pOI~~ illje .~C i ~I 1.<;..1-bcgovoj .l.kllfll<'U111 pod Im~llnll! rm.::\'Uui suk a ka::.mJc 1'<11"'0 suk, S[() ,znall ;TJ~t'~~?ltg~ i fTg. Rio jl.: n_il.s~.mo~ ci,t1mlgl!jnj Ril~(;;H-s!ii "... gdj~ Jt'1JTO,"iG,IU) I mirzav(1o koa gloolll, tJ1)(l.1:'}I.J lrg stI." 1i,1) 1Ul1lh dalla, JamO}6 ~~asnij('
~;J?i~"il,

y~1I TCl.l..m,~e1Ul;S!';!,I

luuIUJI-ll:l111I::to,

i,olmi u stJrorn Sarrljf'll'll, ~I.f. ~15 lliM."l11lli, HLO!"(·l'grw:'l.rki,7\·r.mi~l:i.

: ~~_ ~~.ndfiC:. Zliil~:ti

Kmlti.

Illllafljr-t;-.

11 r~j'\'ilk~1 gril~l~l-.ih []asdj~1

IL

Brn;t1.i

II

XVI

"UUkL.l,

Sk;)d;'l:)'sti sal1d~.;.L

II. S.llIXlllOvl(, 1>(l~Pnilk I,TLZIIC!J s.~lr:tiL::\·~.st~. fl8- 1),Ijc 31. i

[58

[59

ar)titeklonski jonliiTaU, fl"f.ttJorio Sf. U ,u·ku urst1.t lar.§ije 1 po S1J(!rlW mjes/.1l PrD1.1J{J.O na&ar§ijlnll (glaTma~ utltraint1 lurtija) ."1!l, $8 • U ~zgradllji ~arsUe~ kao i c~dog grada ucesrvovali su mnogl 00. sanski sandfakbcai i drug] vefikodosiojnici kac i zan3llijc i trgovci. Posebnu zarslugu u tome imao je Gazi Husrev-beg koji je skorn sve svcje zaduzbine podigac ua podrucju r..al-Sije: dfarniju, rnedresu, ba, nikah, imaret, musafirhanu, beaistan, [ill.~jh;m i preko 200 ducana. Cijcla ~a - hila je potpuno i~b'Tadena do kraja XVI sto~ict.a. Kada ~a pod taA\jc ntic viSe: 11110 prostora xa izgradn~ ducana, pofcli su sc i pokretrri klosci rzv, "kreveta", kojl 5U se nala-zili ispred vecih dUt3113. ..' ", .• Car~iju SU u prvorn redu -So1.6nYl.Vail muogobrojui dudani l maga, zc, zatiru ugoval::ki nbjeku beaistani, kao i.niz obj~k.ata vjer;;~g. ku!turuog. humanuarnog, pro!olljclllOg znac~a. Sarajevska l.anilJ3 zaUZImalajc prostor od damtsnjc Vuetnice na zapad do Katedrale, zatim Iljevom obalom Milja('kc do Larinske fuprUe 113iSl~k do \'i~~.Gm:ve euprije a na sjevcr do danasnje ulice, Mula Mustafe Baksk.lje te uz ulicu Sagradfijc i na drugoj strani do iznad Kovaca. Posebnu draf i'a.diji davalaje Icklu"a voda . .J os knlJCIlI:XV 1 nil,'samorn pozetku XVI stoljeca. bosanski saudfakbcg Ske~.deT-p~h je ? ckviru svoga vakufa dao St'CdSlV3 d.~ se jedan ruka\"~IC ~Jekt': ~o~<lmo: prevede preko Vratnlka gdJe lllJ_e' bdo vode. 13J :'Uki)V~C Je Han i prekc BaUar1ije i ulijevao s~ u ~'lilJ<lCku. Ova vorla je slufila za P,Anje <tarllije a ljeLi 1:3 os\:iden_Je. .., • Iaku su rokom XVI sl-Qljct:a kroz Sara.[evu presll ~1Il0glylJ[OP1~ uijedan ni]e cstavio rjeloviriji opis sarajevske E:-IrsIJc. ~I una VIse tal ..ih opisa iz XVII sto\ic~a, iz vremena pTUC 1?9? go~llIle, Eugeu Savcjski sa _svojom vojskom POlPUIlO spalio . koj('l vise nikada ni]e Lila popu~ 0111:" iz XVI i {live' I ljeca. Iz 109 vremena kada]e sarajcvska ("al'~~F'i IJ svome ral:voju, mrntic iz pn'c puloviflc XVII . cia.!) ~likovit opis sllr~ic\'skclar~Uc. k~ji jt.: 051;\\'10 zal""hlOe,",O'p,k!ll PUlllik., vi[ez Heru'ik Blunt: n~tJ.glurmo1i1 ~rgu. j.~l, lrga ima valjda fest iii sedatn MalUia duiana oS milam _ tl:-~!' dw1ani i Wtl.atske rad,lje grl.l,pi'sani .Hi. strogo po Cfhot1l7'tn-(nU yil fi-ba! kaa '/10 mJuut1l.oj Evropi j- kfJQ Ilo je.j druk(m} /Hlo i u . kim gTadtJ111'II1U. U koiIJrskQj u.lil;i. koju. zrmu "Sam6", 'j}.~il'.J i1idjl:li _. rabe iz. 'fUz1tobojnl. koie i pTP.krasnu ko,ysku opretllu. na)~ SI? 'fla.gluiaU
+') • •

",old. Nedalekn su trg(Jvin~ SVakmlfTII,Og kn:l,a od fU1nSkih n;ijeri Medu ··m.a ima taka kra5llog. tta iJi.llmd(msiut hne dale 1M Maio gooll"l.O 1100la z:a ~~l(J.n ogrlul it njega, U jet/nal' P(Jd~llj()j 'Ul~ci "!lidio. sum duCa"n~: ~lIlnog nakila ljepotl haD.li. hllrnn,sk,lh ljepo.tu:a ~o IL /umms~ih I rndlJshh wjlei. a it srebra izradnu ukmsni '/JTlIdmettSt'.'10m c:rna'nem.~kOln.. pU7U}m /f111.tllslicnil, !ara. nt %~(l-$lliju, 'li~lo ;:0 vetlBCl]m ....knll. Tado1Jn!1~. (TIle.urSt8. NfJtolllO su me ajJf.ara.b STf!U,71nnI uatom Of,UlIf bf1WI"O}.ne lull! :lllJt'pp il~rar1i tibl.lc1, Plillt/JuuI dugi in' jama, KmJ tuhI u Itafan,!, I oglt~ ~ ~ m~f..~l() gdjt. ie! $j~l. ~alja :' dQ~ro p~U"li d(~ 7.e tap10d ze ltbukE klJ)t pwali, $)tll£_ti 1Ia. oFl1sknn )astnamll I5Prul~ rifJ n ria a~ brtk. i{i g(j. sama dinJl'r~ maie te Jk~po . 1 koliko gad je ?Ul cllrJi_ji g-raja ~ kaJalil jt' ,, .' kl.l.(ll/.ll, u. nlLrgi_lama i !taka vn 'UlIma 11Q ieraoici. Kudo. urntle nom gU:lt. -rIa)" prije p[lgleda i polmi! Mj(!Si? gdjf sjesli, p'r~~Ild .-r;j,.dne,~nri(l SI! oglllda d_n..,'(1 i lije-uo i jIrUfJQ po gosltma, Iw], 0/1 tanye .~J~dt..1. kafam.}1l. (mda,/lfJ1 §~d.jilJ:li· j(ls 1Tli"ul~, iii d1Jljt, i1:fe/mt' pozd:a~j. ZaLml opet Iulnjn.luw U .k.atoMkih Iya,1}isla. U trgOuluuma ltlksU{o!" TildlO SlI1i1 tfobre t1lgl£.Ske lolie 1 ~ku.pocjf71e i rpa'Hkt oj l'tm~jnmke kn.dlfr" TJw'ni11.f' za laga.fI~' ~msku odJ~~~J.. kao paId-ina illt1fu suilu S pTtkra.mim ,",,,strama ~ohlJul)l'J" tz M~~t AZl)~. NI1.iln)wla.ljl! r:!.1imo ktJka U!1ii" oblult na "UQgfl lnm6- Qd crvent. III kno 11r.'llm zu!..r. koie. Osnovue dvjjc djclatnnsti II c~trsiji bile su zan ..l~tvo i r.rg~:)Vit:ac Mcdutirn, zanatstvo je ostalc gl:wllI fakror gn\dske privrerle \J SarajeVlI u XVI sroljecu. .. . Purcd zanarstva, ua PQd~ u~iu Sarajcv a i 111egolle ckoline bile' au l.l<;lupUene i druge privreclnc graue: zentHnr~~lllja, v?c.'1rsIVO~ p.~ehrsrvn, srocarsrvo, viuQgradar_st\'o. Na po~irugu SllnlJc~a kroa _cIJe· lfl XVI stoljecc bilo j(." dosta livadn, mezrt, 1Ji"l~ta,lIo6lJaka. gdJt! sc stanovnistvc bavilu ratarsrvorn. vocarstvorn, povrtlarstvom 11.1.L:f\k jc u drugoj poloviui XVI stoljcca, na porlfll{ju tad:l~lIjeg. gr;\t!a hi? jeu<1Il zcamet, zeml]e scla Raditoviiit,.i.:ao i druge oln.~ldlVt:~ pO\lr~lI~~, U .;etvrti g(UC su ~I'allnvall krU~1l1 (VtlTUS), krO"l -CQ~loXV[ ~lO: hCle ,Po:stojalc su ha~rillc §to uhzuJc da!iC Lo SI.anOVJlI~tvo bav!lo I Z-cmljorad.l~om. , . ." . . ad 1itarica koje su se gnjile I) Sarajevo 1 okohl1l, I onlh ko_J~ su sc donosile 11(1 sar;Dev:t.'kfl lri.i~LC iz dlUgil1 d~clova OSlnanskog.Carstvll, SP.Olllln_iu se: pi;enica, jelam, :[UlJ!lO,. ra~, heljda, b.ob: z:ol.J,~1.a~ le?-' nUcs::U!ac, gr(lliorica (lilerdlln~l"k). 7.1(an~1:! su ~ mJer.ll~ ~upl.Jom J!lJeiU1Tl Lzv. kt:jlom koja je II razmm nemcllJma. blla ra1.hclla. (J SaraJevu

pr1i_u~e

f:~

"

.6", B~lic. Swrn s:mtievs!t;d'a.r!~;ljlli'lCr. 40 Isto ~tr. 19.

d:lnil~ i

SllU"iI.SLL 17.

"--c------

~I Ii KrdfNlja\tQwi!':. Esn:.fi i Obnlll

St.;l.rOru Sar.~CV\I, Stt_ 27·28 161

i6D

je kejla (mjerica) )5:10. godiue iznrn;j~a!iO oka, l539 godine 66 1510. godine 50 oka i 1565. dine 64- eke." U pTVOj poloviui X cijen~ ~iladca na saraje'o'sknm tu bile SU slijcdet.e: kila , 15 ak6. jcsam, proslI, raf, ta i bob I Q ak6. a zob 5 akei. U drug-oj polovini XVI tih proizvcda su poraslc i izucsile 511: kila pzenice 22 sanca 13 akci, zobi 7 a\:.Ci.'~ 1z poreskih zadufenja gradana Sarajeva ,vidi se d~ su od Htarica ua porlnll~~11 gl'llda i oknline uzgajl.I:l:, P~llIcil,l.Ob, ;Iccam, PIl.lSD i mjesauac.' Stano"lli~i Sa~jcva pla~.ah su baduhavu 1 p.OrcZ..1l3 .ho&otan (povrce). lz specifikacije poreskih ob~v~a navedeui ~~)o! I Pcrex na. sitnu stoku i kO~l1ice iz lega se vldi da su se baviii I stocar. stvom i p'(CI~u·s.lvom. ZiLOsc mljcio u mlinovima kojih j.e t~ S;!I'~jc~ll bile d~ti.\ n~ MiUac:ki, Moscanici, pot.Oku Ko~vo'. Godl~IIJa P~I~toJba ~a mlinovc rzncsila je l5 akCi. Mliuovi SI! 11 VCCiIlI shlC<lICV<11.uh vla sm~rvo va~fa. oa iudusu'ijskih bl!iki na !k>r~jl'\'skc:II.11 Idj~tu I~ XVI. SLoIJ~(~ :spo.min]u se konopUa i Ian. Lan sc je i u'''g;1_Jao1l.Sal1l.lcvu I ?kolull. Prerada lana bila jC razvfjena U okviru kucne radinosti. Lan Je pored vnlie predstavljan glavnu sirovinu.za izr~~111 pl~Llla. N J. pOJLUe:jU Sarajrva bilo jc l'i'I'lVIjCIlQ I po v rtlarsrvn. S\"" ka ku?-t imala je bil~tu, OJ. bile je d(J~Gl neiz~a~~nog prostora ~a podnl~Ju b"..tda, pa su sranovuici Sarajeva u7.g~ah ucke "I'SLt!po~rc,'}. 17.1?0reskih zndufenja se villi ria su nni placali porcz na bostan, stu 'l.llarl pov· Tee uopce. a.!i se spcmioju i pojedinafno nckc povrtlnrskc kulune kan: kupus, hijeli i end luk. ... U sar;:ticvskim h;l~OHmlj u hli7.~j ukoliui uzg<~lal0 se i ~azllovrsno voce: jabuke, krusJ.:.e, orasi, :i.ljivc. Ircll~~, kcsten. V~tt.: se JCJ)I~dava 111u svjezem ~tal:ju a i SUSt;:LlO. N~ samJevskJ!m trfl~LUpm lI\'alo vote i iz drugih krajeva, pnsebuo ~1.l-r.el-~g?VlI1C: ~~Jden~, ~mokva. Opccnito 1I Bosui, u XVI stolJdu bile JC 1·~1.VIJC~lQ I VII~Qgr3~ ~ilvO_I na pOdnl~jll Satajevi1 hilo je vin.o~".rla. a. VII\O se I UV01~ Ono SoC mjcrilo tnkozva~lOrn mCI~I-om k?J<I.le .lzn?lI."L~a Os,un o~a. C~ I\ajedn.c medre u SarilJevu u XV! ~L,?~~·eUGila J~~ Ilic,d~lma'kt:I. 0 mcth'i linilo je jedan lO\,lIr. Nn ru-odaJu I POU)1Slljll Villa plal:ao sc

1.1

se

rez. Na tovar vina k.q,jcsc donosio LI Saraje vo izvana placao se porez iznosu od celi,.-i akce. Od kronara (mdulmlzija) u gradu sc se IlapI;;.(i\rale dvije akce najedan tovar;" Vailla privredua gri'on~ Bosui u XVI !ltDljefu bilo je pzclar~l\·O. U specifiknci]i porcsklf obaveza u Sarajevu navedcn je i perez na kosruce, iz lega 5;C vieli da SU se i stanovnici Sarajcva i okolinc lravili i pcelarstvom. 0 v " privredna graJl3 bila je vafna ne same zhog mcda, ncgo i zbog voska knji se izvuxic Iz.BOline u vecim koliduama u Dubrovnik i mletackc zcmljc. vosak je preradivau u pcsehniru radiouicama tzv, scmhanama, koje su postojale i u Sarajevu. Od kcfnica je davana desetina, ~i. d 10 kosllicajedlla o kofnica, a aka sc uije uaimala kO~llic;l nego novae, cud a je od svake kosuice ueimuna 1,50 aHi 1J~ u ra." l1 vrijemc csmauske vladavine v,azn;;t privredna grana bilo je i .noC:1rSlvo_ Medutim, konkremjje podatke 0 storarsrvu u 8oSII1 u XVI ,~mljcC::l.' [d~ je dati, cbxirnm da spahjjski defteri, kcji su inace naj"ai,ll~ji izvcri 7.'" i;r:util\'<tnjL:privrcde, evident iraju samo mall din stoc<\ISh'<1. Krupna stoka (goveda, knl~ji) nisu bili opcrezovani kruz cije[0 vrljcme osmanske vladavine. Nt.:~lo podataka imamo 0 uzgoju slinc stoke (braval jer sc porez placac ua sirnu stoku. Godioe 159~. raj port'!z u Sarajevu izncaio j~ 9.477 akdi. ~LOzmu~i da su stanovnici Sarajcva dd.ali oko 5.000 ill 'ili~e OY,Ka, jet' jc godilnji r0tez na sitnu stoku iznosio odjedne do dvUe akcc na_jednog brava." U Sarejevu SU gotovo svc bllgalijc kuru imale kr.1VC i knuje. Od stocarskih proi1.vod,a n~ :'mr~ievskom 1,I'7.iMurudavalu se meso, najvip se govcdina, ovccuna I jaujetlna, zntim kote i vun a. ad mlij~i:111h proizvoda naj\'~zniji su hili maslo i shMedu artiklimn na sal'ajev~k{~j pU:lci u }..ryy stoljecu spcmiqje sc i rnaaliuuvu ulje koje je sroztlc za jclc i ()s'jelljc'lie, a uvozilo sc najvi~ 11 Dalmacije. P()l'cd toga na sarajevskom LI'zistu prodavnlo se je H1a~10,so, sapulI~ zarim riba koje je bUn u okoli(:i u rijekamil i pntocima, dr,·o kojt:jc dovozeno it; obli7,'~ih ~umil. Pored nilvedt;>llih aTlika!a na ~ariljt.:vskonl trli~IUpmdavali:o;u se gvnzae, k.1Iaj, 6::bad. i':oha, kna te Li'-Lznevrste sk.upugenog platlla. Z<l SVl!~LOse pmdalo na lrgu L1liman jc baM_ (pc ...~ijski GlIina 1.1ks::i n .. robu koj:t se dovozila l.:olil11a).
IJ y

~~ Ko"ITIl!niI l.:a,'Hlil-t!amf' 1.111I1)~;IIHkj. II.:rr"_'g(wa~";, l.v[lmi~~j, K1i~ki, Skadano:i s'lIIdfak. -Il IS:O,SII·.41,54.65i83. 0!4 U IUrskim in-olima iIoC lit: spomiujc IlOja !Ill ~ ~ila mje§alit a Illi~:funru. U Iu-"jl":'lim::l LOj~ bilo rr.1,Lil'!,o_ r,2: (JuhroY~l.:lh ,'1Vora 'IDa!£ daJE U aumjcllicr. pr{X_b;u:.j.lIA InJd.1...llll.ljt:(m:1 I robl, ... l

., I\anuni
~

i:LuluIHI!lme:,str_

1)7,
agil defr.eri.
~tr.

I~LOSI.r. :81.. . ISLanhul. BBA, MMD, No_ IOn. ArJet-1 ~gtlmll \·c I'utn-i

-1-5.

162

163

LOKALNA

r SPOL}NA

TRGOVINA

"Ibkcm XVI slQljcta Balkanje pualstavljao jcdinsrvenn ckonom, sko i c~rinsko podlUcje u komc 811 xr- r-.. ·vij,di gradovi, pnsebnn Lrxou ~<~~k~ I :~a[la[ska ~I"cdt~aa, U OUIIOSU na Sf.il.nje u !irc{ll~jelll \Iijcku uocIjW().I1'; ... del :,"11, .j.I";!P'f01f1t'1iC pTe .~tJ(Jgandlgt'lll111.l Z1Utku stt'UT{wja i WPfni4 leoatltJ,?h ca:d~j(J.. 1i.'(~G grat/OM i'tIllrJgn 1,isf rWS.f'lji'1lih j pm.l11cinijih 'f1.fgD sto ~,.b'lfL i.lld)l.1lat?£i)d ~n!·lJjo~ekl.i~rn.at,rZ.l.Uo. Razvitak ovih grndcva "I Z~~lSJ.O.le I od. SI\'3ra~J'" I raspodjele pndrurja :i'•a koju su ti gr.adovi bill ekonomski VeZ'InI. Tot pcdnuja, opet, zavisila SU od uloge njihoviii sl'cdi.~t~ u vojuoadministrativnom sisremu Turskc, nd ujihove Roveza.nosu ~, strauim lr7i~tc.:m, od putcva knji su kruz njih prolaziIi, te opcenitc od ('kolll)mslog razvitka Thrskc kno i polilickib pmmjena kc]e su (eslO 7.!l;u."jlc vclike izmjellc U pove7 .. nosri turskog n Ir7.ista sa inosn- n nstvnru." KT.iljenl.X": i porctkom xyl. ~m!ic(a., ovmpski dio Osman:;_koJ Carsrva dQLIO JC poseban pol~"i'\1 l zna«;lj u meduunroch rrgnvini, 11 XVI stoljecu LO Cm srvoje bl!o vuliki izvoznik Zil~, a II II su...e dobra plasirali e\'rop ... i proizvodi, posebno rkaninc k Ciji su kupci bili gradskn staunvnistvo i vojska. -Ilgovinlt vapadnim krsCaliskilll svijctom, obavljale su italijanskc .sebno Vcneci_j.a, a vcr'ina ie ret-e isla je preko Dubrovnika, a poslije utvaranja ~p!ilsk.::. skele (I !1:12), i preko Splits. Od 1163 god me kada jc Bosun pripcjena Osruanskom ctvoren je novi pill M~ji.ic povezivao Dubl'o\"niksli i je preko Fo':::t:, Nnvog Pazam j j cdwna. Ix

iena ~ Anknnu, cdaue clalje u Firencu. Do "1163godine iralijanska lrgQVma s.."! BaJk<lflOrn odvijala se uglavilom preko luke Arte, it eel LOg cremena, kada je Dubrovnik dosao zavisncst od Osmanlija, I kao clr!ava kcja placa danak podbjcgao ~Ji.ii_l:ncarinarea, Dubrnvcaui Im'ulimaju primat U tl1;?"IIini, i~medLi iUtlU~lIlikih d.ri.~v.a Osmanskng i CarSLva. Na zapad SU izvoaili uglaVrlOnl fire, p<:ellnJI vcsak, kozu, svi[u, a ll~'ol.ili pr.'ens[vc-no vunene tkanine. Dubrolltani so imali s\'oje kolonjje u svim vaf.1I1jin", grndovima na Balkanu u Sof~ji, Bcograclu. Sarajevu ijedreuu. Naj\'e6 t~Q~a~ki centar u Oarstvu bin je Cadgnd, a ea njim nisu 1I11l0g0. a~~mJah ni jcdrene pa ni Bursa. Osmanlijc su veliku pazllju z posvctlVall izgradnji i odrfavanju puteva, koji su povezivafi trgovafke centre. Duz till potcva, radi bcz.hjedllijeg putovanja pcdizaui su hannvi i karavansaraji k.10 ZadU7bi lie pojedinaca. S"i\'1110 u Bosni i Herregovini U vrijeme csmunlijske vladavine pOfliglJuto jc 18 karavansaraja, 232 gustiouicc, 32 haua, 10 bezistana i 42 mcsta. v.:l~.n L~o\'i\~kj cemar u XVI $lQUt:~ predmlV!i~llI je i Sa.r<_l;.ie-.'n, 7..aln·~lIJl_UIJC.u prvom redu svom povcljnom pnlo~aJ'LJ [0 .n-jJcrnc ..U g"1',lIllce Osnlalls.kog Cnrstva pcmakle au se dulckn na sJtvcr, tako da .Jt: ova) grad qSLa~ u uln.~I.I·"sllj!)sli Carsrvn, ~I(l se svakakn POVOUIlO u~lral:ljo nil: razvoJ rrgovmc. Daleko od ratnih pcprista, Sarajevoje bile ono nlJC:SLo u lome su se trgovci csjeeali sigurniru. i u kame su 11CSI"nCL.:mo mogli ubavljari s\"ojt: poslovc. . Privredne ,sferc, oill'lIzov;me nko ,refill gradova t1 OSIDitllSkom (.drslV~.l,Iimkciuniralc su zalwaljujtll~.j dej!llvu tq,'Ovalkih sistema, vasllU\·~nlh II.? vjerskoj iIi e!nif.koj prip,-Hll\osd, zn raxliku cd drugih zem~ba, gdJc su se u'govo povczivaf u skladu sa proizvodnjom ill sa p.. nvr·t:~llom politikol1! plljedinih drtava. N;'! grupisauje I.rgQv<lca po I'IUskoJ, eduosnu etnu~kr'J nsnovi cujccac je islamski karaktcr drfave II ~[')joj SI.I ~~ i SL1."~vllid raztikovaf po "rlji!mvQj VjlTSkoj i cLlllnnj p."rLPitdl~O~L~ u kojOj su se, posebnc 1.1 gradovima, I okuptjali pripadnio d..~g~h vJe.ra u ~jf!(h~if.e. ~nl:!0vacki sistemi pripadnika iSlog natoda III '{Jere puvezivali su Sf! sa svojim sunarodnjacima nasctjeuim u drugim drfavama." " I u Sarajcvu)e stancvnistvo bile podjeljeno nit grupc-dfemate. U kamsrarske POPlse, dcfierc, zasebno su upisivani rnuslimani kt-Sf_:'owi jL"I·ll:ji, Dubrovfani.lfgovci su tHkf)dc grupisani po \~ien,l~j 05novi: I).u~m:wc~.nisu imali ,~~~j:1ko~~lIijU. Jev,"cji su bili grupisani i pO\lezaru sa SVOJIIn sunnrodrjacirna ~1I'Om Osmanskog Oarstva kno i dmgirn
U

,I

:b:~ik~f:\~~~~r~:~;t!JiC~~;~~}.' ri~~~.~¥~t roset,.~n ~~[2G~ka,

.1, Beograd,
R. Samamli_c, Dubroll(:.ui 19'14. Slr.3(H. II neogrndn
It

XVI

XVII vcku, l.'ilorU~ &''Ogr.ld:1

Ism su-, 365.

164

155

zemljama, Fireminci i Mlecani su imah svcjo kolonjju, a dornaci trgovel su takode bili povezani. '. __ Poscban impuls mcd~nar~:)tJl1oJ Irg~vm.1 .d<lvah SU Dllbr.ov~il~U. Oni su dolazili na podtufje g(~jCce kasnije biti osnovano Sarajevo JO! cd srednjeg vijeka. Odmah pcslije pada BO~lIe pod osmansku vlast, dubrovacki senat dozvolio jc ~-voji.m u-go~clma da odl~ze U .Bosnu. Znatan broj tih ugovaca naselle se I U Sa~~evu, takn da Je Io..I"3Jcmxv sl.oljeta tu hila naj\fcl'a c1ubl"Qv~i'!kakolon!J~ 11a Balk';I!,IO. Svc d~b:ovacke kclonjje na Balkanu, pa I oua u Sarajevu, ~odlllcg<tle ..su ISUm zakonskim prpopisma matic.nog grada. a Turska je za sve njih odnzdivala jedinsweu status. . .... U popisu Busanskog sandfaka IZ 1489 godl.l.le UpIS;H.IOJ~1..I S.1,:".1jevu sedam kl,.lta Dubm'\l~an.~.· r ~nhmv.,c~ ll~pge ~ ~r~J;l x~ M~~C:ca. biljezc vik rrgovaca I lI,phfJVI1. J-IOI~(J(!JcalIaslaIlJ~:"h U ~.lr;"qe\!ll (... de Raguza huhitator de \b-ldJOs._"<lnl::').~ .Dt.JbrQv~:ull su u Sal·~c.Vl.f stancvali LI posebnuru k\'3r10 zvano m Larinluk _(1'1 :\11;t~ka Ma huln), dje su imuf svo]e kuce i radn]e. KrJjcI11 X~ ~.Lc"I~I~(<I )lIJ.s\bn?"Sc. syo. trgovackcm I!iolflllln~(u, kucal a pnm.(~II'(I CU'CI'OVIC. (~~:LJWVI ~~ 'pol'Odice izvozlli su iz Br)sJl~' lo,'o.~ uvoz.ili ra~nov~!ine tkaniue. "~JI: o hove trgovaC::k.cvcze nisu bile nl7.vljellc ,sarno izmedu Dubrovuika I Sarajeva, nego i iZIlI(::~ILJ Bosne ~ V('n~~c.~ Poscbuc trF!()vai':~e V(';~~ Cicernvki .$11 ud 1"7.<t'!aI S3 trgovcrma I Ljubujem Radosaliccm L MaLL110m .Ljubisitcm iz Konavala na'ilill!ienim u Vell~dji< . Da je Sarajevo hllic~'.l xv slo!icca prctJ~~a~'~illo jcdnu od .naJ~'a1~ nijih dubrovafklh kolouija 11(\ nalkanll. ':' lo.lQJ su ~~hlml~~111 r~7,vlh svoju ugovinu, poknzu]u mnogt podaci rz dubnw(lck.lh k.1~lIga, Sarno do novembra 1175 godillc pa do januara 1~F:2 go(.IIn('·~ duhrovan..o vjjeee je jcdanaesi pilla biralo konzulc za lJ.da\~~1Jesporova medu svcjim sugradauima 11 vrhbosni.! U XV srolJcCu II: ~>O'inese u Du;u. rcvnik mtiv.i~e izvoailc o!o~o i "tc~no, a i~ ~ut)l"{~'/~~~I.:.: sc U\,0711e 511 tkanine, kcje su dubrr~vadu Irg,:wn '~abay~a.h u It.\IUI... ' ~ I tokom XVI sruljcca Sarajevo JC hllo jedna od gl a v'l~h ,1ul_>1'0 vf.l~kih ugovai:kill uaseobina nil Balkanu. -Ih jc lh;ba. kadu I Sarojcvo
c •• •

rom

islEl.Hbul, BHA 10. Nil. 24. HAD, Di\lt~I'!u (::~t"drll"i.1\\101, Il.t. rc. 101 HAD, flil't:I'S:1 Nnt:rritl~.v~11. 70. r,,_ ':~4-115 , . M, Popovil.RfHl'-lI'lkO't'k'. 0 ll'g~:lI';I~~inl, o(["!,)~i,,,;J OLJhl"u"lllk.l sa Il.n$H~al 1 cegovilloll' (H~O·l5DO), Iswl'hki f,hmlk 1-4. Bcograd. 10.'12,$11". 8. ~ HAO, L'li\l!!~:i Ca)"ln::larie, \lot 81, fn. l8u-1 ~I. I. aoli~, llnhmVnik ,TlInka u XlV i Xv V~k.l, Hmgr.ld, 1~52. ~tr. ?W:.!. I~ ~t POPQvi~.R:"Idr.nkoviC, 0 t.rgovl1i:'kim oomnillHl. Duilrm'l1lb -Sol Rd"l.~Ir. 18. ~ ~ 1

i D~L:ov~';k d?livljavaju vdi~i proC~:l1 ~ svome razvq]u, take da je i ta L'1fl.Jemca utjecafa 1I~1ra:l..\!oJ lrt;:"ov:ne izmedu ,?\'a dva .1V3da. Dubrova~h prekomorska rrgovina Lila Joeposcbuo fiva u .vnJeme ratova [rrncdu VCllc(;Ue i TI.lJ"5ke(1495.1503.), (J537-LS40.) l (1~70-1573.). jjubrovnik je tada igrao posrcdnicku ulogu mcdu mocnim dl-i'..avarna laiwaUuju6 izmedu ostalog i svojim kclonijama na Balkanu. McJu prvima, Dubrovdani su otkrif balkansko i:rziSLC bogato rudOni. kranoru, drvetom i drugim 3,,·liklilll.~ za kcjima je .~lada~ intores na 7.. padu, pcsebno a u gradovima kOJI su SC u to VT!.Jeme uucnzivnije razvijali. Razlog stc su Dubrovc.mi drfali primal U mudunamdno] trgovini na podruqu Bcsnc u XVI stoljccu Lie jc, ne same u lome SLOsu se uni tame zatekli jo~ ad 5l"cdnjc;:g vijeka, Ilcgo i u ~injel1ici .'ilo je Mletacka Republika IJ 1.0 vrijeme "Be pa~nje poklanjala trgovini sa nils-kim istokom. J()! \.I tcku XVI. smJjcta Purta je 7.il;,jil'lU~iJ:-t DlJbT():V~1iku nl'~avis. nost, tcritorijulni inlct,_,,-ilct i licnu "c"'hJt:dnO~l'~ie~ovJ!1 podanika. S dnJge strane Duhrovcani su bili obavexui dn plaL<IJu !.iuat u izuosn rul ! 2.;)00 dukata god i~llje" Isla takn Tb rei $U davali Dubmvcanirna :;;i mkc ngovacke povlnstice. Dubrovacke naseobine na Balksnu porp a dalc su pod jursclikci]u dubmvackih vlasti. U 'oblasti privrednn pravnih Ol.h10S;1. ohligacio. nOK. uasljednog i pomdi61Og prava, Docrovcani nastanjeni jfrom USIII;mskog Carstva vladali su xu pn:m.l zakonirna svoje republike Mcdu DUbrovtan.ima nastanjcnim u Cnrstvu nijt.: se osjecala podjela na drustvcne staleze, "1:.\ razliku ad njihovih unseobina Italiji, gdje se ta podjela usjecala. Dubrovcanl nasranjeni u Osmansko] drfavi tretiruni su isto, bez obzira da Ii SlI pripadatl vlasteli iii nekom nifem \laJcl.u, Odnosi Dub"ov('!.ma: til nastanjcuih bili su rcgulirani dubre\atkim zakonima it njihovi odnusi sa Portom osnovnim ugo vomrn izmedu Duburvafke Republikc i Pone, Preksa jr poHaznJ.u. 11.aroiito 'U XI'Il)eku~ da su _{)lumJ1llani dobib (}I{ Pori!! ,usjbolji pMiJlnj I"1111.jpO(iolft~~i~ Ilshme ZiJ S1J('J)u lrgovinu na Bh.lkaml, i UMtltu u sii1£tlaji koja jt UT}OI1'Ua_ ~i{f.i~im U5vajrlnji"1_1Hl i w1.1Qde'tj~I}1 I!~,r.llll; ulllJii.. i It i.iti ma~. da m i .'imm ]jUCI od lRwro"lmzka 11 lair-110m jml{lilJ)u, mogli dll bm.hJ, 7lajfllJ~ kori.sli_ ,,12 SI.a]nQ 113st::tl1jeni Dubl'Ov-t::~miu Silnljevu placali SU li'.vjcsna daI'allja, a Ilisu davali lJ(Jbii::Jjellt.: rnjillske obaveze. lJ sldadu sa op. rill1 povla.stiollna kojc.ic Poria d.:wala. .Dubrnvnik.l.I, IljCgov", "I<lda
II U ..

I, T. I'opt;r.\lic". IJIl~rovniki ·nlnb II XVT ~"cktl, B~ograrl, 1971. ~Lr.98. I~ f. Bo~j~. Dubr-ovnik i Tur~kil u XIV i XV veku.s lr. 344.

166

16i

je nastojala cia nu i budu nalobcdeni svih davanja. U jeduoj hlbi duorovacke vlade upucenoj Perri stcji " ~vi mi JVoj lu).r(l( plata11la mjedm;, ..u Od dobrih odnosa bosanskn bercegovackih sandfakbegova Sa Dubrovcanirna zavisio jc dalji cpstanak Dubrovcana. Zhog toga SU oni svakog novog sandfakbega, prilikom njcgovog stupanja na dul.~ nost bogatc darivali. U dubrovackim k.J~ig<lrna sacuvano je niz poda[aka koji su gOlOVO jedina svjedodanstva 0 ceremonijalu ua dvorovt, rna. tlh uanjjcsulka, kao i 0 poklonima koje su im 10m prilikom Dubrcvcani urucivali. Poklcui SU sc uglavnom sastejali ad skupocjcnih tkanina, secera, jufnog voca, svijeca, raznih poslastica i dr; Bile je slur.ajeva karla su se Dubmvcani ebraeall osrnanskirn vla.<;~ lima umjestc svojim, SlO dubmvadka ..,I a da lIi.ic tnlcrirala. Tako je u decembru l580, gudiuc izhila svarla u Sarajcvu nuxlu dubrovadkim trgcvcima uasmnjenim U ovom gradu. Rirtlog za spor bil~.su san:u ~etioi lakta sukna. Nikola Pcrov uz podrsku jakova B07.oVJ lJO~ nekih dubrovaekih trgovaca, mcdu kojima se navorf i jedau vlasrcli II "",,,I· dislav Marojev Bunlc. zavadio ,se sa B<~ hlom Digantijcm. Kadij.ct je r1UII"LO presudu U koriM Hnlda -Olganrija i 0 rome ob.wjc51io d\lhro\'a~~ ku vlaclu. Na ovn je vlada u DUU!lWll iku reagirala 1 12. januam 11)81 godinc poslala pismo svome povjcreniku Sijepanu Scipiouaru Kabu7.16.1ria upczori zavadene trgm·ce da sc nc ubraceju turskiru vlasthna, u prorivuom plat lrce kaznu u ixnosu ad 500 dukata. Iswvren~eno da je zamclila kadiju du ponisti pomcnutu pTl:'sudu za slO JC kad1J3 iman razumijevanja." fermanom oci 26. aprila 1516 godine. upuoeuom bosanskim kadijama, sultan Sclim Tjc podjclic Dubrnvcane na dvije blcgortie: na one koji su se u "jednmn mjeslu "I~anjli iii st'[loriliPQTod~~e" na one ~ i ji u jeduom mjestu same POSIUJll. Od prve kaL~gonJe dubrovcakih gradaua, uairnani foe "hamii, iSPp.I1di.a i oslal; datbme", a drugi su cslobadani svih narnera.'! nroj Dubrovcana nastanjeuih u Sarajevu zl~aln~ se pcvccao II \!oj polovini XV[ :s:toljeea, Godine 15 L6 U Sarajevu Je posebno na Mahala dubrovdakih trguvaca sa 66 kllta i dvi]c kuce " .. ,.11:"""1 • 'Il Ta naseobina Dcbrovcana na lazila se II sreclistu stnrcg dijala grada, bila jc poznata poe in-cnom Latinluk iii Frenkluk.

Dubrovaeki ugovct naJ vi~e su II Sarajcvu prodavali sukno, ~Iaj! nakil,ju~hlO vote. it izvozif SUvusak, gO\lede ko:l<:. cilimc i ~nu: Nafalosl, nema eacnih podataka 0 [I'g'ovar.:k:imposlovima I pronleLu izmedu Sarajeva i Dubrovuika tokom XVl stoljeca. 1m3 indicjja da xu ri poslovi bili znatno r:l1.vij:uUj ~ plvn~ poloY.ini XVI. s[o1je~ ka,d::.je i bl1:.j Dub~Calla u Sar~Jevu. hiO vet!. :a6l1 po~aci 0 bl"?JU ~klopljenih poslova izmedu Sarsjcva I Dcbrovnika POSIOJC...a period . ad 1569do 1574 godil1e.
II 11l

God ...

8r04IJO,tolf.

, sea

'''' 'ST'

., ..
ae

Ulrupnoupltrptirl~
72.500.0 55,;(37,;( 113-_1".(1 O!CI.8(l6.&

''"'

I.

'17.633,;( 1:2_9211_tl

v!~.

U dubrovackim kl~igatna kroz cijelo XVI si.0Uot.{e spominju SoC sarajevski ugovci kcji $U lama po~IC)\'illi:,lvan Martiuovic, Pavao BaiiT darovic, Ivan Stipancvic, Mai-l ..O Vuk<l~tnrwil':'Jakov Vladisalic, i dHJ~ ci. I matan broj muslimauskih trgovacu obavljac jc svojc poslovc u OUbro\'lliku. Medutim, ncma pouzdanih podataka 0 njihcvom P05lovanju, ali zato ima podataka 0 c(..~lim sukoblma til. u'govaca &.'1 Dubrcvcanima. Muslimanski rrgovc:i ngor?eni dugngooi5%'uim m?L\opolom Dubrovcana, njihovcm domiuacijnm 11.1balkanskom Lrll~tu. uastojali SU cla ctvore nove luke pn'kn kJ~jih iii mogli trgovari sa Zaradom. CeslO varani, 0 fcmu SYjcdor:c mnogi su.tski prorcsi prucl ullbrovalkim sudovima, oni su se znjedno sa J evrejima ohradali 5\'0jim saudfakbeaima Lnti.c6 da sc csigura ~!n vcci brcj luka. lzmcdu 1504_ i 1517. gcdiuc prvd dubrovackim sudovirna vodcnn jc vik SPQnJva izmedu prevarenih muslirnaua LrgO\'ac.1 i Dubrovc<ln;t: Zbo&, opljackaue robe dubrovadkom suda obn''ll iii su sc trgovci Sulejman I Mehmed Poliva.h{ iz Samjcva. Slilm.: prillll.hc ;mali Stl i flulm)\'(lCki Ll'gQvci koji S-IJ Sf': zatlll urrskim vlnaima. Takoje l.l julu 1!':i08 godine
I~

I.! HAD, Lcuerc di Lcvnmi xrx. 179 I~ T, Popovlz, Dubrnvnlk i TLII'~k;, \I XV] 'o'C,,"I, SU·. 330-331, I~ T. popollie. Dubrovnfk i TLI~b u XVI vcku, srr. 99. IS Istanbul, BRA m, No. 5fi fo. 12.

11 V_ Villil"~r! BO.l.IUIl Duhrovnjk I S95-Hi45, Cnl SU-I, XII UI %2. srr. 222. I. T. Popcvie, Dubrovnik i TursI;_" II XVI eeku, str. 303, \1 HAD. [kbila Notarise 7H, 5~r. 04, 152. 177; kllj. 70 sY. I f)?, 23(1, ~3-i'1i HIS sir. 15G.; knj. 89, sLr. 10. H. 90, 1&8.

168

169

Dubroveanin
mana

Cvjctkc

Nikolic,

zbQ~ nevracenog

cluga.w

(u;;.io sudu sarajevskng

lrgovca Sulcj_

Yide~l da ~vi sporovi sve viiic Skodc trgovini, debrovacka vlada d~I.1.~clAJe26)ul:, 1508 godiue uredbu, kojom se "7UrciillJ.wupfHin~ ~ICI til Tub,,!,ko'p doptr:najll" ~ DU/JTfJrmik tli je !n.ljl~ drl-Uf preJw uwra" izJecl.l,lalav~Ju u pl,a(<lIl_Ju C.1TIIl~sa Dcbrovcanlma." Od eve uredbe bili SU .~wz~LIs~abd!cvH(l1 d~'~ra I..okol.nih. I:<ll:,.ics.ni:ka, ka,o j ncki trgovd koJI ~tI. imali posebne pm'lJeg!JC' Da b,1 17.1~lcghpljltall}e tih carina; tr-

B~b~~o,:~~~~:,~~~gN(~~::~~~ sve v!J:csvqju robu voaili, umjeste u su

. S. druge. stranc MJelalii su rurskim trgovcirua garantirali lienu i irnovinsku SI~mQ5t, i d,uhro o~~m'~altiep~sl~. S posebncm pafnjorn su se ?phOlh~1&.1. rrgnv("lI~m kOJI su llahH\'~ah robu za pak i begove. Knda je II ITIaJu 153~ godIllC,bos~lIski sandzakbeg zamolio jednog 0govca da mu. u ~11e~:lmill..~PI fim brukat I supraman, dubio jc na dar o~,MlecanH [svllcml,l rkaniua U vrijednnsti 200 dukam." Merhnirn, u vnjeme ratova Sv. Llgc- proti" TUI"f1ka, rnuslimauskl trgcvcl gubili su no samo prava ncgo i robu. tJ ~a [rgovi~u s..rajevn od zna~aj71je hi la i ?i r~CIl leu SIn jc LI Dub~ rovl11.ku posrojac sisrem kn;djlir~lI~ia n-goVaQl koji su poslovali 1I CarMVI1" to IlC sam? D';Ilm)vl'ana, ,.eL i dl'llglh rrgnvara. Sill-aje\'ski trgo\'CI su takcde imali lU mOf.,rufnost, te su 7..<1 I<ti novae kupovaii robu \1 Dubrovniku. . Krajem :<"\-'ISloljcC,,! tac~l~jc l5!ti-_l591, i 15!l!i godine uajvedi diu poslova izmertu Sarajeva I Dubrovnika vodio jc dubrcvacki HgQvac Banol,omeo Bordnni. Iz tog vremena sasuvnuo je un pisama d~lbrovi"!~krh tl"~ov~r:a i.1. ~~r;~e\'a upuceuih Ronolom,cLI P'{Jn1~lniju u Dl,d~roVIl~k, koja SU pisnli: r~;(;qu::diIlQ dJ Rndo, l)i'l'i"I~n'lo Albrici, Millk() Ceruon, Rafuclo SOdCl"tlll Ruskn, r,ieLI1) Portinnri. Djio Batlstn Koruon, Nikclc di Djnvani, Ahondio dJ Francesko NO<;<1ri. Piterc Paolo R~~::;LO, Karin Rueka, Nikolo de Rossi, Nikoln rlc Zuane, Djio Paolo Giesa." . Bartolomeo Bonlnni, Fircntinac po pcrijcklu, fivin jc Dubmv1,~lku od 1592. do !WQjl' smrti Ifi~1 uocline. Vef IJd 1594. Bordani je postao p0:5relh,ik Firenlin-.;;kc kOlonffe u S<lI-:UC\'U S~ Itlllijolll. Iaka je
II

odri.avao trgoveckc veze sa vise ST!'dova 113 Balkanu, Ipak je najvi;1;e roslovnih veaa imao sa Sarajevum I Bcogmdom. Pored sar1idllje sa n~jpo:r.IIl'Hijlfn straulm !rgovdma u Sarajevu, );.aD SlO Sou_~afelo Sodnrini, Kal:lo Ruska, PiC:l!'O l'ol·!illari._P'a~~\o'alino di Rado, PIJCI,I"OPaolo Busta, Nikclo de Rn~SII drugi, Bon.1a~lIJe poslovao i sa. dornacim II"g'oycima u Sarajcvu: Petrom Dragojlovicem, Mal.ijakm M:-trkovit.cm,~AI~l::mUcm Ratlovan~viec~ll, .Ivall{Jm Matija~vitem i IV~llom Rad(l'~~'nct:,m:J~dal1 :zaJ~dmtklh puslova BO~L od llanUa i MauJa~a Markovku bID Je 1:rvOZ govedih koia u Mielke U vrijdlloSll 2.4~O ~kuda, Bordani jc saradivao i sa muslimanskim L.gOVL cinl:l iz Sarajeva, za kujcjc nabavljac k::thru,1~ take se na OSIIO\'\1 prepiskc B. Bordunija vidi cla'l'e trgo\'ina izmedu Sarajeva i Dubrovnika bila razvijena, ipak nil irovcani krajcm XVI stoljcca gllbe prhuat. 1I spcljuoj uguvini Sarajcva. Do tog vreme11.1 1.1 gradu jc stasac i domaci u'S'ova~k_j staid koji sve \'i~e preuzima pt'lslovc. Poslije kiparskog rata(1370-1:373) oni mnogo cdee ncgo r~mue ,odlaze U _Vel~eC!.iIl, a of! ~q;(~hgotlina X V[ stnljl;'"ca j mletacki Go,ii11C 1578. w;:1'I'ccl)ansb vlada,w.pnhvaula pnJedlog,Sp!~("IIIRcdriga, ko]! jc zelio "ria. triU" Splil glarmim ujJrJTIflem ~1!(Jjf l-rglJl'!'IIe Ju 11..1Sk[J1T/ =, Po njcgo~'(~i zamisli SV'l rrgovina iz Osmanskog Carsrva prerTIa Zapadu odvijala hi se prekn Splira, a veuecjja hi pro ixvode sa Zapada UVQzilJ U OSIrI.a.JlSL:O Carstvc. no 109- vrr-mena same mali die robe il. Tur:r.ke ndvotenje u Split, <I sva cstala mba odvofcna jc u Dubruvnik i na NCf'ClvlI.:!'I Otvaranjcm splitske skele, za Dubrovfanejc bllo sve manje pcsla II Busni. Oni SIJ c. k pokusali intervenirati prckc :'Wo~poklisara Lukan rcvica koga SI1 upurili lmsansknm p,a~i ria sprijc~i utvaran]e spfitske skele, ali u Lome nisu uspjeli. Codine 1592. vcmxijanska ,,1.;1(1<1. uputilajc II Split kapctana broda i trgovca Oktavija, S~I poscbnim o\'la~tel1jem da pregovara sa kli!kim prvacima 0 otvnranju skele U Splitu. Posl~ie pn~g()"()rn kadija _it: upurio akt bosansknm Jl<l~i i POI'I i u komc s.: k:I~<;:,.Skrla 11UNeretui. kllJa jll -pod (uprQ'vom) slI1ulmH-bcga IIl'fCegrrr.ti71l', lolika fr podlotnll 't1o.parlil/l{l o-pukih wkokJJ, IlfJja s Vm1!if1Jli nil TJrijcmt oSlaju 'Imi.fll!l1a. _flo /nnuzm~lj.if:, opada.1J,p· r ImmalljlwlIjf (;(1TsJ:ih f,,·i/wda. u lrg01!d'''Q ()sjFfm~ ~~tetl~i IiIJ/ntht, Zata ruw fJi ro~a Noja idr! na, lIerrll_jrmslm skt'lu hila UPutil}(J,ruJ. na
11;'\Danijela IrgQvn .~c sve VI,lie::vidaju
,~j

Busni.

,"

,.

20 T',I'QPov!i, Tl'gOlo'ri "m~lir'I;lJIi u 1);di::m~I.:.(~ :il'olir~(~ ll'g{WllIi,. ski ~asui.1l~ XXXIII, BenJolllld, 1086, s~r. !/S-oO, ~I [!iter. SU'. GO. '2! rst(l.slr,6.3~1~. ~ hto$Lr, M,
2-1

XVTvC!ku,

;,.,--:-Y!\', ~.

HAD. Acta 5, M:.ri~e,

serUa

7{3, hpl"rlVe i akt.i 16 stnljetrl,

br, <107/3,

l;

~~!:~~;~itmmuu,Sptil,1923, ll~:~e:~~:~' p

Popovi(:, Pi~ma Banf'llome:. Bor(l"IIU:' (1.51)3-1595), B.eogrnd, 1981" ...r. 15, t Sta[l(ijrnt.JL~g<lslO\'<: ..ske Uln~" Ii mll:t:!~k.o-tur5kim rMo,'llllii XVITXVIl1 ,,'1~tr,

SR. 171

170

Jedrm od p02n..\Hijil~ mlerackih trgovac ... nastanjeuih u Sarajcvu a I:,.r.1jem XVI SloUeca bjo Je D~~toLo~eo .~lbri6. U njegovom du(:auu.u Sarajevu .lnogle su se nabaviri rkaniuc I razua manufaktuma mba IZ lut1ije, a IZ ~aTajeva u Mielke slae jc jagt~(.i"c kozc i mila. S\'oj dllf<l,n u Sal~e\'1.J llTI30 je i Mlecanin Paskvaliuo di Ratio. Pored njih, medu Inle(a~kim lrgl1\'Oma nastanjcnim u Sarajcvu, pozuatl su bili i braca CeJ'l[ol1r~ te Nikolo tH:: Rosi koji robu iz Sarajeva slao s...... orne bratu i ortaku Zuanu de Rosi u Mielke. gedamdeseuh gouina XVIU stojjcca, prilike na mediteranskcm I,rzi_~[u 5U lie znamo promjcuilc. Tiguvci iz Englcskc, Holandije i FrJ.llcuske sve vik do laze u Carigrad, Malu Azijl.! kao i na Balkan kQJlkmisu6jeftillijom robom itafijauskim trgovcima. Zbog toga i FIn;nlin(;i i Mledani po6nju da SoC okrccu b<dk"lI~kuj trgo."illi_ Pored Bl:ograda i BLJI:!ima. i Sarajevo.Je postalc moean trgov:;u"ki centar korur: i Firentinci sve vi~.e cbracaju p.afnju. Osamdesetib gudina XVI .,wljda Flreruinci osniva]u svcju kolculju u Surajcvu kcjaje brcjala oko u-idesetljurf ." Mcdu Fireruincima nasl<JIljcl'i~11 IJ Sarujevu najpozIILH,ij~ SoIJ bill Ratacln Soderini, Pijctro Portinari I Karlu Ruska. Njih trojica rajed11(1 osnovali SIl trgovacko drustvn kojc jc postcvaro sa vil';e iLalijanskih gradova. Rafaetn Snderiui ixdaunk stare plemicke fircnlinske porodirc, 1\~vik je pcslovao sa trgcvcima lz Ankone, Firence i Mletaka. Zajcduo sa svojorn braeurn HI.:I·n~H(.Inm, Gasparom, Karlom, Lasandrum, Pijerom i Nikolom bnvio sc, pOIl,:d Il"gov;:u:kih poslova, i proizvodujcrn rage." PijCI rc Pori inari upucen je 11 Sarajevo lao poslovoda La lirmu Mukclori. 111:]&. Fircnriuska porndica Mikelnci bila jejedna od vodecih u"govafkih porodica kojc ~II posfovalc II;! Balkanu u drugoj pulovini XVI sto~jcCa. ad eervorke brace Mikeloci, sa Osrnanlija111;\ jc najvi:k posrovao Tomaso Mikcloci kC'!ii jc ramo uvoxin tkanine, manufakturnu rnbu, galanterijsku rob u i uakit. a kupovao krzna, VU· Btl. VOS<lk, kordcvan, sirovinc 1.<1 stavilu i bojenje. U oktobru 1594 godine Mikcloci jc cbavjcstto Baunlnmca nnnl;wij<l dn je iz Sarajeva pre-Ina Beogradu krenun kuravan (HI 700 konja noseci mbu kojn je najvecim dijElom pripadala Firentiucirna. I~ If okupljanju fireminskih lrgnv(lra 1I mcruu kolonlju, veoma uspjdall bic je PijCLI"'OPcrtiuari. zil;jcdnu sa svcjim bratom Palknm.

.i~

211j~k~,I~;:~~j~;~t. JlIgQ~J.-.yel1~ke zcrulje u

mr"'t<ilko-lun;kim

rnmvlrrm XVt-xvUl
sir.

: T. PQPO\'~~' DulJrtJ~llik i ·~-n~~-. u XVr '/t:kll: .5Lr.3G I. ~I T. POPt')"'~o!. T~·gov("1 mu~llInaTlIlI balbnskOJ spo!inDj {rgQIo'ini u XVI veku. T. POPOVIC, PI5UlA BanalQme:i l1onla"Uil, str. 151, 7<l..

I! I~tosir, 74. I' T. Popovic, Firuntiuci u Bosul 'i S.-biji u XVI 10"'-';1.1. 1~lOrUski taSQpiii". knj. XXXIV, e, Beograd '. 1987. su-, 1"17-1 1B. .. T. PUPOI'Il:, PLSIlJaBartolomeu Ror(larllJlI. !l I. Popol'it, Fireruinci u Bo.sni i Srhiji II XVI veku, SIr, 11,-118.

172 173

B_J?lcap?rullari posljeduji su iadanci jedue St31'Cfiretuiuske l'Orociir,•• ! I ~uct~ je do~.~ou Sarajevo I~91 godine ~jc je ostao do 1 Je vc,cm:u svoJII; P?~lflVil,.pr~flu) u D~bro~l1ik. gdje je na.j.... iSe sa mushm~nS~_If1l IJt'Vt'CJskuH rrgovcrma 1:1.. Bosne i Srb~ic.lIi ~b~ 12 cljclog Osmnnskog Carsrva, pit cak i 11.lndije i d~lal.:II~Jc p~~jjeotv~ra~tia "'plil.~ke skcle II Spllt i La n.ajvik raJev.il.1 Banje Lukeojcr JC taJ ptll bio anatno kr'lf.i od onaga' rovnik, it timeje i p.revoz ~he,hiojeftiniji. 1"\:icltav~iuCi u oktcbru !594 godine, ~ph[Ski knezi kapetan Danijej Malin o5~a..log pue: "Put od Sar(Jj(.tlu dD Splilll prt'valjuje se W sedam dana. le~m 10 Duuna, gdjt .s.t!.TlLSparntje r(J/;u, a o1lda_,~e i.e. droga tri dana 1'Obr!. log_ wJf!sta doVl!~ ~pl!l." S d,uf;c str.:,ne, .naJvl.':Cidi? pcslova iLaj~i!l"" skih trgovaca. I~ao Je preko Splita 1I Sarajevo, a odatle u Podunavl_je.: Takvn ~la,ltic. ~aj~'i~e SU kcristili d.oma~i trgnvci ~1. Bosnc, L:Qjisu II llQ'l poslcvimn vidjef i mcguz'nosr dn I sanu 1usr,upOI;JL.I na zapadnom tl"ZiJ. tu, a lie same posrednc preko dubrcvarkih II-~{)\'ara. Ttgo-c! iz Bosne dovcaili su u Splil mcd. ,'os~k, knill, sil~ Jl~cfli cu, \llIn~I, meso, a u SP.lilli su kupovali .... ukno. h~;eli vosak, ri~.uJ sa. pUll: lI.~C. la~l. ~tc~, sviiene rkall!"C i ~hU~O_'1"M'-'lIu najm;t{'ajllijim tZvo~nJm. arl,lkhma l'l Bosue, kao l.s n;JJve(cg dUda Dalkanskog poju, ostrva. bila J~ koaa. Stokn se utkcrpljivala za prclrranu \'oj:)kc 1 grad. sk0f, stanovnikrva '.dok su ,k.ol~ kupovale domace zanatfije, kotari (tabltc~) za prel"i\~ILI, I trgovn ZfI IZVOl. na znpaduocvrupskc triiiilC, NaJ VC(;I cemar gdJc se prod;_~~<llakoz~I.o:k()l~ x~ i .XV11 sto~eCil bilaja Ankona, o~ak.le .se smll.Jd!JL,\·~O V~iI~1 Im)J radiouica :'S1'CclIlJe U Sarajevu JC LI XVI_ SI.O~{"Cu hll~ dona zanarlija koji preradcm kojc. Duf Miljaeke nalnailc su se radiouicc za k.07~•.a U n~posredllo) IJI.ilini formirala se i T."lhillka r.arsija u radili k~Zan lId~km u jeku esuufsku 1J1-galli7_..1cijl1. zanat Taj sc sv:- VI~~ kako J~ ra~~ilo promcr sa zapaduo-cvropskim . Sarajcvu jc pOStaJ30 ijak csnaf' trgovaca obucom {haffaf]. . jan i mjdinu dovozili su u Sarajevo iz SL:oplja" a kajs.Llr--cn-rcni j:m iz MOSlara i Skadra."" . 8~1k.a1.1Sko podrul-jejc rored Spallijc~Korzike, S::t,l.linije i blo naJve~1 prninodac jare~lh i ko:t:ijih ka~a. ToekOll: ~ta\!ilc n?~araps~on: n<l6nu i 011001 ~ji)e naSI:'lO Korriobi, Leje po kb7..(t(:lo~lla )me kOl·dovan. Vehk. proizvodat korrlovana bijelih. crvcflIh I Cl'Ilih, pored SkQPUa. Tt"tova, PI'izl'Cn~, i Novog Pa~"I-a,
'U \I

ie i SarO:ljevo. 12 ovih gradcva ku~-r~~\'anom su se s!l~bdijevale zemlje Jsredllje \ zapadne Evrope, i LOna.J~lsc pn:ko 1l'l1~.I...1Ck1,h ~ov~'?I. Tokom XV] stcljeca medii vazue a,lU.~lc ~JI.5U. se izvozif s~ Ba]· kan3 spadaju i krzna, osobito kl-I.na di v !Jill flv.otll1P ~ kom~_Je aya drul-Je dolarilc rnedu pp,·c cvrcpskc izvozrrike. Nl1Jv,k: SC ILVO:,..II? ~~I!llj.sko i janjede k.rzno i pored toga ~~Q je i d0n;t"<':c trzi~Lc .bilo velik.i potrosat. ove robe. Kraje!" XVI s~~IJeta Q,·nuJsk.o krano JC u Tursk.Qjpla~~n{j uti 8 do 9 asprt a ';llta~IJIJe.prodava.no ad 10 do 50: ~to 1.l1;l.{i da je zarada ria O\'or~ ;uLlkh~ I#'.nos.lla oko?O% bela se_ nhrazunllju svi .uobi(tajcni tr"?~l:.o"l. 11.:~ozll~.se I kranc Jala\!aCa~ zcceva, ~u\:.n¥a \i:'lca. kuua zlatica, medvieda ijelena. U auvgustu 1532 godine .. 1Z Sarnjeva je izvezcun "34 jl.i~nsk~ kol.e~. a 1I.aU~.5~u 1~'1~ krxnar ~jubinko Lnzan o:s:$uraQ je rovar jclcuske kofc kOJ' JC pOlliO 11" salam za 100 dukata,' .... . . . Osim preko Dubrcvnika 1, kasujje, prekc spht~ke luke, reba IZ Si1I'~ljcvau Mlctke i Fireucu i obramc olp_rcma.la, se I p~ko luke ~Io. rc. I'.a T~l(;l1nsarajcvskih trgovaca P'askval.!Ila rJl R::ul.a, P~cr" PO~IHla· rija, Eli jnsa Oefn ijo~nekih I:U su rndila I braca Batista I Antoniu Fal:.lllt'ti.411 Zl1arajnu ulogu u trgovackirn puslovima II Sarajevu u drll~~i po· lovini XVI stoUc6t imuf s'-' i jcvreji koj; su sc II ovaj grad do~lili SI"C· dincrn istog stoljeca. Prognnni sa Pirinejskog 'Poluosl.IV~, om tokruu XVI SLU~'C!:I::ii znatnc dlJpr~nUt:ti nL"lv~jlL ('nop~~ privredc. Pretpostavlja sc da jc debar dio "JVlI~ PI_1.Jb"I<1.lHka, mo:hl~ ~ 100.00~. n~lse· ljen,u TUl'skoj. Njihova uloga.,blla Je po_sebJ)o zl~acaJna ~ SJ~O~110Jrt R?\'uJi, ""bog I,o~a Sro su oni bili pOVCzn1 sa drugi m )~v""=:lskl!n naseobinama i pojcdinrima Hrcm Osn.1allSkob Carstva, a I I>:~'an IljCga.J~~ nji su najvi~ svojih poslova obavljali preko DU~)Tovm~, a od kraja XVI stoljeca kad a je otvorena spliu... ... ela, vediua saJdJcv~k'h uguka k \';1Ca, kaku muslimana tako i ]C\'I'Cjil, orijcntirala sc !'13 tl'gQVl!'Iu sa Ve_· necijom i drugim italijanskim grado\'i.ma preko Spit[~. _. . Medu trgovcima.levn:~jimjll u Sl"iI"ilJevu 'LJ XVI. SLO.~Ctu $pomlt'Ju sc Mojsijc Km:illo. HallT1 Mcnahcm iJosil) lJlkclo.u 'Ii-gov<lr.kc poslQvC izrncdu Sarajeva, Ankon~ i Vel1ecije, vodili ~ dubt'?vacld J~Y'~ji Sa.IIIn1011 Oer. uo i David 1 JOSip Kocn, te Dilvldov .~ILI rol~ 1 njihova A lJ'gov=lcko cll1J~t\'O.t2

ce

~ T. ~apo ... ca, Pl.;!!.:. n .. nolomcu Rard~niju. str. 52·53. i \"1 G, NO\·.aK. Sprilll S'o'jet.skofl1 promHII, SIL 77,93. ,g ..I. Krclevlja.kovit. EsniUi i ot..ni U 5tarom Sa.rnjevll. SU'. 136_

)9 T. PQPovit. Izvo;>: ~II:.I,,~kog kr;>;r,~ XVI 1I1"ku, ,l.lorijsl:ll'a~)p~>I. b II l 1938, str. 5]·52. .n 1". Popovic, Pism;J BannlOlncu B01l1~1I1Ull, .~lr. 14. ;! HAD. Dil'cr~ Cancc\;ui:;c, CLVII1, l'2-!--125. ·t J- Tad.ic.jcl'rc_ji II Dubrovniku, S;!rajcw. 1937. SU. 15t>.

knJ- XXXVI

175

· F?n:'d Dubrovcana, jevrcja, Flreminaca i Mk~ana Sarajevu bilo I drugih stranih trgovaca. Krajem XVl :tloljet':il U O\'Om nastanio se Antontic Reucije, I,rgovar: iz AnVCrS3. it U inc vrijeme ~ov ..brat ~ihal zivio je ~I Ankcni. Oni su trgcvaf izmedu Sal'~eVa ufljua.nskih gradova prekc Dubrovnika. Iz Bosne SIJ uvoztli vcsak razne vrste kn1;C, a uvozili S.'I fine firemiuske i Flandrjjske tkaniue," Medu srranim rrgo vcinra bilo jc i nekoliko Grka. koji_ su tarno pre~li 11:Ankone.jedue od grCkih kclonija, odakle su vodlli poslove sa u-govcima iz Ga1x:It'~ Splita, Sibcnik.a i Zadra." Strani trgcvci LI Sarajevu, kao i u cijelum Osmansknm Caliilvu mogli 5'7 _IlCSmd3nO da razvijaju svojc pcslcve, ali su njihov pOlo~aj pravc bili U zavisnnstl od pnvilegija kc]e su dobivali od Porte. "Mk~ lalli, Firentinci iIi fJr.nmlljaJli, kaj" su. ulitluli 1J11tlma nrOH' fXrulllltu;t!. guhlli .11, It urije1!IC rauma Sl', Lige prvli1.! 1i.~,r!ik!1, tl:e saUl!! sua prtlfm 7U'gO I imll_ vinsku, j ltltm. 5lQboflu. U drugc] putovini >"'V[ stoljeca brn] stranih trgovaca ~ S,~rnjc~1J sr- povecao. 1.1 vrijcme karl ... se vecina trgovaca, posebno nalijauskih. pucela .1a ckrcce prclU::I balkansknm lt~i~ru. sa rdzliku od ranijih vremena kada su vclikc rrgovacke kuce bile zainteresiraue za bcgato auadulsko i mnloaxijskn lr1i~re. %..1 razfiku od srrauih ugovncn, \'cCin~1 domacih iarasla je iz. zauut, lij~kogs(a}da. '!i¥ov~Hom.~~J,k bi\~ili, p:iI'Ixl pl1)r('Si~ll~I."ih trgnvaca-bczerdzana, I ljudi ra7ltnllh (1i1.lSIVClIlh stalefa: \'(~IIIICI, predsrasnici vlasri, zauatiije i dntgi. Bezerdzani su se Ilgb\'11QITI bavili uvozum orijent:t!ne robe. Imali su s\"lIje durune Il zasebno] lill"Siji zvanoj Bazcrdfaui, koj::l se nulazila na pcdrurje H::tU;u~ijet L1i'nijc izmedu dan~njih ulica Bazerdzani i AhnJl.iluk.46 Pored b::.zerr:llana koji 'IU bil. naJb~:?I'nUi i .najmQ6'1.Ui [rgovl'i~ bilo je i drugih trgovac::I koji su ~ SpCr.:!)1 aairali za IrgoVInU SilOIO jedue VI"SIC robe kao sro su: rutundfije-proclavci rtuhnna, Cul'rUIHrgovc-i krxnorn, ba.n..tc~c-trgD\lci barutom, dzeh.:plije-Irgovci stokom, dhrnhasi-ngovri konjima, haffafi-trgovci obucorn. Domaci lrgovci iz S,H'jl;jcva l:C~!O su odluzili u Dubrovnik radi trgovine. Tako je t 506. godine teraibasa Sin"ncnl dubio 10,234 aki;c nabavi tkauine [kumas) u Duhrovniku." Vcliki dio .sw~iih poslcva kanskl muslimunski ngovci, p.1 i nni i:- Sarajcva, obavljali su u
LI

Iii, g-radu kcji ]e u 'XVI s.wljeeu d,?SLigao naj~_eti ~or~e( ~ T~:.:v0jU 5\:0ie privlede. Gcdine 165). trgovc'I.~edu k,oJlma III je biln I I:'. ~::tI<tJeJ..,n, donUcli s~ u Ankonu robe .u.vrijeduosu preko !JO.00.o_z~1(llIh ~klldil.. sirove svile, kordovana, cilima, vune, kola, krma ltd. Mustafa DauLOvi.:ciz Sarajeva poslao je 24. septembra I !l78. II Mielke 1.202

h1~

gQvct1(:kale i od prckuramra Niknle Benkovog Primcjcvira primio 1.377 talira 11 clIgit:.Skom kariseju." Codine 1597 sarajevski u'govac ~1;ld7.fD:kfer uvezao je iz Mletaka prcko Dubrovnika 8 denjkova cche i t 6 deujkova SlIpllna.!IO Sarajevski o-govci su poscbno, posli]e 0[~tllClnja $plit.ske- skele. dobili veci 1.n'l.Caj u medunarodooj ugovini. l-'ljl.:dno sa drugirn lrgovcimaJc:'\·rejima, Grcirna i jerrnenima srvara:: ~: !'opav~cl Tl'goYti ~:,"~llllI:lni II tI~ll.mskoj
'Ill

I) J T:u3it,JINr>;:ji l.L rJul.m:nlllibl, ~U". 152, 44 T.Popovif., Pisma lbnnloll.cll Bordaniju. $11'. !! L 4.l IstoSlr.5. "6 A.. Ih,:jlif. Ulice i u'~D\'i S:lI'~lj(;V'l,~lr, 'J5. ~~ HAD. i\ct:l Turrnrmn I-XC. doll. br. 292.

u'jl;O'o'imn XVll'ckll,

~tr, 56

H,

~,';;~~'rLt::i~l,r~;;;ti;11 olmi smrom

S:lrnjC!\lI.I, su-, 111 i Hl2,

177 176

ju

kurisali Dubrovlanirna.

svc]e

naseobine

po

11"iTn'
I::I-'HI.

i"'ki (II

gracovrma,

J'

T S\lC

ozbiUllije

SIl

U gradu ~U poslojali cadnski i mul.:mrni organi ~i'i ie d~ kolHl1)h~aJu promcr i spmvode u ZiVOlodrcdbe 01JJ (I zna nl)~a~tn~ pl~~ala se xarno na vecc koliCiIJi' kola ~tp~mala kolima III tovarom, kae i za manjc sL'1.J ku, Zakon JC propisivao da se it t . . P )ene ~lloga !to.ft dOlltu kolima i JiDse ~~~vlrua uztma bad'; samo )t. ('njedn.(JJt bar' 10 akr.i. »sr p lavaTQtn te aka SI' frroda nest&

KULTURA

I PROSV}ETA

dt)

J:.

L: Xv1 stoljd'\J u Sarajevo dcutinantna islamska kuhura ogtedala svim vidovirna, p~)~ev od cjelnkupue i7.gnl(h~jc grada, »jcgovlh sakr n lnih i drugih ebjekata, xatim U lIl ..amh e·noj izg-adnji .. \.I svakodIlCI'11UJII zlvoru. II 1I0:l.~!_jl sta t10VI1 litva, u, pis~,u. jeaiku, prosvjcu i uopre LI cjt'lo-kupnQln Iivoru gradskog stanovn ~?;Iv,a. ku lema n~jviTa Se se ispoljila na p.~:dm?:ju :lrhiklclu;ut: i gTadile.lyl,tv~. U0eca~)cbic Uikosuazan da S;}I'UC"O~ dana .. (stari tho grada) una rzrazu orijeutals IIi karaktcr. Prosror 61"Sijc sa mnogobrojnl»i dut."~ifn a , to manumentaluim spomcnicima islamske arhitckture, dfamijama, bezistanirna, han~::mllma kao i mnogobrajnc mahalc raspro:;tr.lnjen~ po okolnuu brdima, it-dall3li nas podsj(.'"{~iu na Sarajevo iz XVI stotjeca. l Osmanskom Carstvu, kao i u svim islamskim zcrnljama, arhitd;_turaje bila najrazvijentja ~';IlI" Ilu!_jc..:tnoni. ZlaU10 doba islamske arhitekture u Bosni hilo jc XVI s[oUet.e kada i LI Sarajevu !licu najljtp~e i najmonumentainije gradevinc re arhitckture. Najmnogobrcjniji objekti islamskc arhitckture u Sarajevo u XV] ~tJ)~du bile su iliamijc i mcsdfidi. U rauije vrfjeme islama uopce 1'1JeCjtl "mcsdfid" oznacavana je SWILl islamska hngOllloUa, tal.: nijc bi~a ril7_like 'iarnedu medresa, dtamija i mesdfida. Mcdutim, kasujje je 11Vlkrlo1 diferencijacija izmcdu mulva dtamij;l i mesdtid, s tim sto je : ~'alw dY.amija dobia ~ire znacenje. I IJ zemljama rurske r:::ivili<l.i'lcijc pa i kod lias, mesdfidje milia mabalaka dl.alf1iji\ u kojoj se TIC obavljaju llloll tve petkcm i Bajramom, dol su Ma rnl]e vcce bogomolje u kojiOl:! se pored svakcrluevnih mclitvi oh:wljajll molitvc i petkorn 1 Baj1;11110111. Di;imUe U Sarajcvu pudizali su vlsoki Iunkcicneri osmauske \',jlJ.~t.i. bog-au u-govc:i i zanatlije kao i clnlgi gradani Sarajcvavccina tllJ ljcdi pOl. i visokih fimkcicuera hili su pcrijcklom iz Bosne, a neki

sc

178

l_,r~Jn

l\nsi_k_lDpedisi,

R rilt, 1)L11111ll11900. a. II. MI!$Cid.

179

su bili u rcdbinskim VcZ~mIt :.::J carskom kucom. Sarna velii':ill::l: i glcd <.Ii."Imijcu \lc.:Iik~jmjerfje zavisila ne samo od onih koji su]c dizali, lIego i od I~iihovih projcktanara i maj.s.t.ora. Ofamije nisu

o broju d~mi.ia i me.sLl:lid.a najiscrpnjjc potlatke pruzaju kataslafski popisi. Nil. OSnOVU tih podataka vidi sc dn je u Sarajevu tokom :XV i XVI stoljeca podigtwto prekc 100 .diamija. Kakva je bila imen~vlla iz~ adnja U OVOIll pcriodu pokazuje j, podatak daJe tokom cj]e.... lc osmardijske UpTi!.Ve u rem grad u il,gradeno IU8 di.3mUa. Medu tim di.am!iama isufu se nekolike, kojc se svojom arlutekrurom ndvajaju od manjih mahalskih d".am!ja. To su u Prvvm redu Gari lfilsrev-begova. Careva, Fcrhadija, Hodi.e Duraka (SaSlarSijska), Mus1i.huclina Cekrek~ije. Mustafa-pase Skcnderpasica tc Afi-pasina dltunUa. GoLO"VO sve veee d7.am~ie podignutc su 1\(1 pOdl"1.KjU eaclijc, ilU£f:\, Skenderjjc i Ali-pasme dhmHe koje se grade na raqa~njoj pc· rircl~ji Sarajeva. Ali-pasinu dfamiju nastalu 1I 1T!jl'IIlC karla jc osrnanska gradileIjsk.adjclat .. nest bila u punom procvutu, muogi historitari umjetnusti S pril\<'om ubrajaju medu ne.Hiepse kupolaste djurnijc u l1~oj zemlji, it i dan as je to jed un od mljljl.':p.~ihspomcn ika islamske arhirekture u S'\I"ajCVll.Osnova dZam.~ie je kvudramog oblika 9 5 x 9,50 m. Zidana jr- {);J kame .. ih klesauih kvmlera, presvedena jednom kupolom. Mu»arn dfamijc je skladn a i I,ICPIll(l lijcpu ukrtl~~I1:1 stalaktitlma. Njen (~mi~"I1~ veliki vezh; budimski b(':glcrhq:;· i hosauski :S(lndb.kbcg Alije p:I~:I. porijeklom jc E30~.t~jilk okofiue Snrajeva. Umrojc iz u Sarajevu 1~~17.godine i sahranjen u han~1I\1I svoje dzamije.' Groblje okolo dfamijc nekada je bill) prOSU-'\IU). ;\ danas se safuvalo nko 30 nisana, ~C!ji redstavljaju vrijed ne s[lIJmenikc islamsko cpigrafike i vafne izp vore za izracunavanje ldMOl'tiC Sar~icvil.' Ked Ali-pasinc d:£alll~ie vcmua dobm s,u usklacleni ujjem, kupola i munarn. Plasrizni friz !'il~epih arknda 1I unun-afnjosti tarnbura, tchnib zidanja centralnog dijcla gradcvillc malim kvaderima ujednacene vclicine i visine kamcuih sofa. uk:""tic 11<1 prisuslvo ruku primer..kih majstcra u ujeoom iz.\'odeI1ju_~ Lil odrtavanic d7... '"'lIll!jC A'i~p:t~:ije osnovao vakuf ali njegova V3kufirarna se nije safuvala. U sirHilu ~araj<..'V,kQgk:ulUe iz druge polo~·I.Ill"XVI sreljeca sai'.uv:1Il0:1.it opuruka A1i~p3~(". kojaje napisana prcd Illcg,)vu Sinn 27, oktobra 1557 g(}dinc U kojoj srojl cia se uz njegav ~Mh sagradi dtamija i z;~ LIJ SVrlUI je i"..;njd.l<lo rrecinu ~"Voga imetka."
1

-----CHII. Sirl'.ll hr. 2.

Ali._,puJii'UJ

rii(lIi1ija

r~7~:1~{~~~~~~5. cpigr:}.fjk:I !~lmmk:1

.-\ Audrojt::vit. lllbm~b monumeutaloa !lr~d, 198-1. ~r. 50. nun Sidi;:1 br.2. srr. 32S. dolo:. I.

nesee

i Hcrre~o~iIH!. XVl
V~k;L

kuj.

r. Sarajevo,
Ben-

same mjcsia gdje SU"Se UuJi okupljali rdili l<ljcdnii'kc mollrve, mjcsta gdje.:51..1e ndrfavaln prcdavanja, 1160 Kur'au napcmct, s hadis i drugo. 180

mncurost

U JlJgosl:wiji.

181

Godi ne !304. AI.i-r:-a~in vakuf po~edovao je 160.000 akdi gore ... n nov~a koJl Sf: k~n~I.IDza ~drbvi1nJe dhtmije i pfnce njenih Sluibcll! ka (Imam, mujezm, hallb, serrnahfil, mutevclija, dzabjja, silaha devrhan)." n, Osim na~cdenil! dl~mU""r za koji::' se mo~c reci da su mcnumen, La!lle .r-ad~\'lIle, u ~alilJL",~ Je u XVJ sloljecil iegradeno jos nekolilo dz.~m!Ja koje se 5voJom arhitekturom odvaja]u od ostalih manjib di.:a~ n;~a T~OIl~a~la.la.na. To Je u. p.n!ol1l.redtIJ[II~a~pil':;iu~ M;.mija U Clo. dzmoJ tlllCl,. U nekada~'!.I~J Ja.h)a-pa~lIloJ mahali. OSI'ovana ic 1~~2/83. godine .ho mcsdaid ali jc 1528. godine stekla uslove dt!. mlJe. Sagradenaje od kamena, tcrpifa i dr vcLH i ima ka ruunu nlLllltl_ ru. Mib. r;rb je ukl'a!i:en stalaktitima a mimbcr- ima ljjcpo perfo.-iranu cgradu u ~rncnu sa ~eslokrakjm_ zvjez.cl:una_ U popisu vakul"a it ~540. gOf,IIIIC stoji da prihodi .IaIIJa-pa~ina vakufa iznose gndi~'lil: o:3a9 ak.':1 od/i'lk.up'~.in~ z~mill~, pribod~ tiOl1lta, rnlinova te zakup, lII_n.c dutan;J: 02anl!J<1jC IzgOlJcliI. u vcliknm pozaru 1697. gouinC', ~h.Je obtl?v_Ij~lIa ve~, 1f~~)8, odine ... ..aslugQ1Jl Sa,lih-:--.ge t~rf.il3 po t'ig J~J porodici I dt.arnlJ<l I mahala no-'3e ime ClJ-n'lca dz-amiJe, odnoann CUfClCil mahala. . ~~(tu "Iaj~cp~~ d1..;l",.ijCua Vratniku pu ~\'~if'!iarhitcknn i spad, dhm~J~ ~1V~n katiba H;~ld.ara poznata pod uuumun Btielit dfamija. Sagra~iw JC L~mcdu 1:5311. 1 15'1? godill~' Cazi r lusrev-bcgov sekrctar- (dl\'~n bub) h;HJ"l1I ~i!Jd:n,.s1ll nekog Abdulaha, ~II) .... na~i sill domya(e8:,lsla~i.zir~~nog .tlJvjJ:ka. Po.red virkc knmcue 1lI1111Jre, ria IJvvj dZJJ'n.!J' se Is.urn I \ll!IIJ~~~ sore kq]c su 11;'1 sprat, Ux d:i:llllli,u v: nalaxi gr~b~c ,sa ,1'ld~sc!a~ Ill,~;a~a. ".~ijcv? o(~.ula7.aje. i.lurbc ~~l\i\'.a~a diilII1IJe. Medu Ij~~p$C pr?strJ.n~c CI~~1":,IJ~ I spad •• I dhm!_FI Vekli.hall' Mustafc (Had:t~,!slvc), k~Ja Se 1l;;t~<I;:':1 istocnnm pcdrucju U stnrog dije1<'1ada. ~epos~dno ISiP'OI! ~ A!h~f)~'(iL Podignuta jc ixmedu 1!i10, i 1561. got:hrH.:. Njen osnivac biojc intendant (vckil-harc) Gazi 1111\. rev-bega. Sag-adena jc od kamcua, teq:'lil"a i rlrvera sa IUcpum i ~·i· sokom rnuuarcm. U narodujc OV~ di:<lOIUa pO:1.nata pod imeuom Hadfijska 7.bog toga ~lo ~~ nekada I~ eve dfamije pulazile na pUl sarajevskc Il1'uliije. Uz ?'l.alTllJt~ sc ~:ill~ZId.m .. k.1o i prostorno gmblje u knjCITI~u pored l oSnlva~a d"l2.l.n~c I dr'ugdt.l{I·a(bn~ sahr"lI~jenl i mnoljobTOjni l:lanovl poznale sar"':Jevske pOI"O(lIce f\1onc.a. Godine 1565. vakurVckil Har to\'e (p:amije rosjL.:dOVilO 51.000 akti f{Qtovog- nOV(:l Stu je daval'~JerR
e , ~ Af,k,'rn, TK. N(l. 471. roo 9. r~:illbul. BBA ,'n, No, 211, M. Muje2.ino~·i~. rs1:lm~b cpigrflr.~;~. su, 318

11;1 zaj~I"l), donostlo gOdisnji prihod od 5.100 akcl. O vom vakufu svoju sredstva souprilozili j divan kaub Hajdar u iznosu ad 3.600 akci, zatim Me-limed, katib s(tlldIakbegove blagajne, takode 3.600 akci, jc zajcclno denosilo pl'ihou ocl720 akci goJLsfUC,9 Na ugll1 utica Lognvine i Cemel-lilll: nalazi se jcdna ad scdam pOlkupoinih dbmjja podigl1\Jlih 1I Sarajevu U XVI sroljecu. SagraJenaje od kamena vapncnca i scdre sa l~iepom kamenom munarem. Unuu-asujost dfamije je lijepo dckorirana. Od starog dekora .5.t,O;.vala~ same rozcta sa pclumjcsecom u centralnom dijclu kUPOM le i mihrab sa lijepc izradeuim stalaktitima. Prrlikom rcatauracije unistcnc su kupole II u-ijcmu i 1.amjcnjelle obil:llim kruvom. Nad ulaxom u dZ;Jnllj\1 saruvan je do dallas natpis 0 ujenom osnivanju. a [0 jc godina 963 (1555/56). ~iell oSlJivlIcje sarajcvski rrgo\!ac I3ULadzi ] ladfi 11 a 5;'111. Prema tradiciji jl."dn::, od n:Usl..:u-ijih r]iarnij;"l u Sarajcvu bila je :'Ib.~,ihija. r::Ul:11I"vOzdanje je izgorjelo U pofaru 1159. godiuc. Prema toj predaji njen m.nivac st:jh Ma~'Tibiia, dusanjc n o,lie krajevc zajedno sa osuivafcm Sarajcvu Isu-begom Ishakovieem ~ II L-O vrijemc pcdigao svcju di.alfliju, koja se uopcc lit: spomiuje u izvmima XV i X\'1 stnljera. Karakteristika U\'C gradevinc je njeua bacvasta tavnuica kakvu nco nalnzimo u rlrllglln d~(lnl~jama ked 11l-1!I.w Osim navedcnih, do kraja XVI :-.toijt:t:" pudignutesu u Sal·~I.JC\'U "Ul"{h:cc cHarnije i mesdfidi: Mehrucd-bega Minetovka. Bali-bcga l\i;1IktJ~evic.il. Ajw;:-hega.,Jililja.pase 11 Homotinu, Skeudcr-pase 11<1 Kovncimn, JHkllh·pak, Sejh a Faruha {Abrlcsthaun), Kekekl JW;'lr", II<lvarlic Kemala (Cemaiusa), Kurnk j azidfi, Saraca lsrnaila, Hadf Pasajigit.a. Kehkebirov mcsdfid, Sagrak6 Mahmuda, Mcvlana AraI)", Davud CclclJijc-, Mimar Sim)11H, Saraca AIUc, Skeudctu Cehajc, Mcluncd-bcgu Isabegcvica, Dukandar jusufa, Iladii Ejnchana (dvijej, Stan lIaM:i EjIlCI!:HlOV mesdfid, Hadai MI1~lalc sina jusufa, Munla Arupa, Ilad1:i Memi, Ilnd:i.i Hajdara, H;tdfi Alije. Hadfi lrh-isu. Kcn-al-bcga, agd:li Ahmcda, Katiba Kasima. Tcti-hatun, Armal:::il:l1dzi Sinana, H:ldii Dmfcra, Haseci harun, Kartal H,u.lzi Ejneha11:l., Abdi halife, Hobjur-bega, IJitdii Mehmcd a Balica, Pehek Husamudina, Tabakn Had~l Sl.Ilejm;wa, Buzadii llild~iJa_l~<I, KCI'lme, :i.e· ne Bali vojvode. N3ii)ama Sin:.lI1J, IIadzi MehmcrJa Vlako\'ca, Sinanil.I-Ialirc, Halata (pucara) Hadzi Oa\'uda, Hadfi Mehmeda Bakare\)(,). Hadzi Ahmcda.Jani(::I'(I Nt:l:ira. Hadzi Ejllehana. Hadzi AIUc, (:oimd:!ijc Hacl-zi Sukjmana. BahbalJ.c Hadzi Alije, Had:i.i Turhana.

nc

Ismllb1il. RBA Tn, No.I(!j.2, SUo ~iO. I~ M. Mlljel.'uu ....c, Islrumka t:pigrnrib, i

om.

351. 183

182

Coban Hasana vojvode, Hadfi Osmana Ahmcda, i"hlclii Balije, Kalin Hadzi (Demozade), p.(leadti Hadli Nesuha, Hadfi Mustafc Hodzlca. Gerdeni Badli ruuda, Hauzi Hasana Nefica derisa Gazi Husrev-begove medrese Suleiman-cfendiie, san efendije (Brdo d"lamija). l-Iadfi zade], Hadz..i Ijuscjna, Hadfi Hasana l>ehliv~lIlal ladfi , dt.i Jusufa. Hasana vcjvcde, Mchmed-bcga, Iladfi Sjnana, SCjdi, Haraci Mustafe, l-lasanu, sina Davuda, Hodfic Sirrana, l-Iasa~ na Terzica, Sinan Celebije. Ahmed Celcbije, Hadfi Huscjna, unll'Jog Hasan efcndjje, Hadfi Melrmcrla, gradskng cchaje, l tadfi Isa, I Iulilage ~umrlog mufrije," Sve ove dfamijc sagradene rokom XV i XVI stoljeca nose oscbi, ne usmanlijske arhlrekture, kqjeje najmladi izdanak islarnske arhi_ tckture, ali su prosroruo znatuo manje od monumcntaluib d.i::Jmija u j edreni, Istanbulu i r1~gim_('.enLrilll<l Osmanskog Carswa. To lilo su ove g'radevine po svojitu dllnclI'lDam;~ m;lI~ic IIC~() one u ISlari'~ bulu, nc umanjuje njihovu vrijcdunst, vcc jc to zuak materijaluih mogucnosu sreclinc uk,)joj su nil.~lalc i potrcbe uaselja. U vrjjeme kada su Osrnanlije zauzeli Bosnu, uni 5\1 vel: imali izgradcu stil d:iamije koje su podizali u novoosvojeuiru krajevima. To su bile dz.amijc rzv, brusanske skolc koj~ sc rnzvjjaln pod utjerajem sclrH.ulke dfamijc pod kupolom i vizanrijske porkupulne gradevine. POlkupolne dhmijc sagradcne u Sarajevu tokom XVI stoljcca prlpadaju najjednostavuijcm ripu osmanskc dfami]e: kvadrami glnvni molitvcnk proslor pokriven kllpolo~ nil pandativima i trompama. Na ula.z nom dijelu je u-ijem sa rrt, pet iii sednm Iukova a sa desne munara. Na trompama. pandativima, portalirna. mihrabima, ju se stalaktitni ukrasi. Najbrcjnije dfam'[]e u Sarajcvu su One sa drvcnom kqje su ostale U sjenr-i menumentalnijih zdanja. . takcde ZIla~~jlli nbjckti bez obxi ra ~1.O u nrhitektnnskom uisu posebno zapafene. Ali kao rentri mahaia one su imale nu funkciju. TSLO I1Jko ..... til mul" (lim"ij~ sa dn'ffUmt 1111i ....Gnlm vanredno u.kiajlil.ju 1. amiJijl"I}l lni1hal~.,.I~ Cradene SIJ od . je kn)V blagog nagib:t J1Fckriven ('ercmitom. Millbel; iii i

uglavnom ~k.leriSli[ne

je b~~~~ijee:'je Ob.a\lCZllO sadiln \'i"uko- dl"\'{_'cc ill {Irvcf.c, SA Airoj.:om \.:._~~~;ljom. k.ao~tojejabl~n topola iii ~jpa'J!oje ".....:luhi;ulanol{/llJn1i Iwriumlali1.r'Jm r1s!ale.«;r/nlekJ1~'!l Suray-ou. Tludicija oklapanja l;rode pr1sutnajc U 'ivaltqJ n.allah: .' ..' p Svaka d!3mija ..imala ~c irnama ~ ~~Jc7..lI\a. a IIC",?,s"~j1n~~.I~ h~lI: ~ ba. U vezlm d!a",;!Ji'om;l. hll.a su ..dva 11lv~~t.:~m.~a, k~J' su v~~II~sl~,.zlx: . I naizred, zatim ... tz te !Iudl kqll.~ u~ih ~oJedlOe ~.~e1?ve I;':K_~I3.'~~ a dlllzhall). 0 odrfavanju d-i.JI1Tl imllult ~IJ ~ ka.lll,lni. poslufitelji I ~F' ;ll1Jt,;i s.luz.bcnici. Svioni do~h·ati.su F~~:!rc ~lJ Inle_orJn::dcn,c vako]e kIJfIl.tmom. SlU1.UeIllCI nekih nsjstarijih dtan~!J.a UIIlJesto noecaue nrc tlziva!i su timare koji :;,u se nnlnzili II oknlini Sar<lJ~:,a. U prvom ~~h.1to su bili shd:benid suhanske .dz~lI1!ic C~rc,,'c di.a'~lJc. Za odrzaI"LlIljCove dzamije \:.,<10i za pla6! njcuih ustalih sluil:.enlka sredswa su od~'CdivaJ.a iz carskih hasovn. __ _. .. .,. U svim pcpisima Sarajcva pn'«" su l,pl:'>ivllnl 1111<11'01mujezuu ,a I -arim ~s,:ali gradani. Vjerl)1:.i .slu~~)t:llici.e;1.Ip!;;I{-;tli m:tll)i p~I~:t i. bil,i:-;u ild\,f~eHI kao posebna karegnrijn gl'ill.lskog :'jl;.lIln\,I1l.~lv"'.J~~ml ~u III')r:.di dobra pcznavari scr!ialskc proPISC, da hi I~Og!l OI?ilV~~n wOJu slufbu. Kako sv dtarnijc shl~ik nc samo "_3 okup~<l_II,!C VJCl'Iuk.3 .u Z3it':dniCkoj molirvi, negQ i kao mjesta u knjima su b~la .orga11lz~r~U.la J1t'dav:'IIliaiz oblasti vjerxkih '1auk~ L~su k.l'lotakve 1,'I~c~.~~d~llCl.~S~ 1 (1T1'l.5!:.t. prosvjctc i kuhurc, to ~u I vJcl'~kl ~llIzbellln uili kreatcri I lI~cs:\ici U ~',I1t11li gTadll tog penoda_.. . .. Place imarna \.J pojediuim di,;'Illll!runa, zavtsnn IIJlhovo-& ,zna~:1ja,iznosilc Sil od d\lijc do JcvCI a_kCidncvno, a mUJc.zlI.la odjcdne d;1 III akce. Vjerskil dul~ovna lica ~cSlO su .~~IL?,,~":a. iz Jcdn.c PO!'Odice. Gndine IMO. mujezin C;:'IfC\'C dznrulJc lrin JC MU$L,ra, Sill §eJha Allje. U isto vrijcmc njcgov brall-lllsejn vrcio jc l!i11l7,h~n~ama ':' <,J~i hlh-pa~inam mcsdddu dok je I tusejnov sin Abclul-Vclld bio mUJcl!.Ll1 II istoimcnorn mesdfidu." . Medu gradevinama ,OSlna!lskt~ a.dulcklUI"C 1.11i\(:_(lJno JC')W Z~Ul.lm 11I::Iju pros\~cu~i objckll: meetrese (srednje i vise ~kole), Dlck.tdn (03i 111)':lIC skolc) i bibliolcke. _" OSll(lvno obr.lzo ..... <ll'~jc'iLi{'<liu st· Jc u !1IckL~hlln~1 kOJ' SU ~ U S~t"ajevu nalazili gOLovn II svakoj In;} hilh, SLOz.nae:1 da Je nebda bllu bh-

lit

od drveta , ukrakni rezbarjjom. u O'-:C dfamije su k~za Bcsuuvjer U PlISliujam;l. gdJC'su llIcale pnc d1.aIlH-

()(!

••

II is:"'"lubl.ll, "BRATn, No. 1m. No, 2J I, Nfl, !l-7:). A~,br.l< TK Noc 417, I~ M. BeeilUc:govit. n'-:nnUe sa ~hvcnom mUIl"rom u BO~lIi i llere<gu",,,,,

1990_ Slr. 7-8.

""'J"'"

Il hID ~lr. 4~. l. [gtosU'.I84. I~ l;l.lllbul, ~BA TO, No. 211. rp. 1.!)8·189.

181

185

zu sto mek teba. Ohifno $1.1 gradcni pokraj d!amUe u sklcpu va,kufa. kao zaduzbine pcjedinaca jcr nije bile dri.av:nih skola. jOj vanjskoj arhitekturi mektebi so ni po cemu nisu raalikovali oblcuih stambeuih prizernnih kuf.::t, Uuutra je Lila samo jedna vcea vc. Ni jedan mekreb u Sarajevu pO' svcjoj ulaai U Ted monumernalnih gradevina. Jcdini ' :~~~~:b~tsenjui masivucm gradenjLI hlo jc Djeca su u mektcbima ;l;ljccall! osnovno znanje 0 vjeri i rnuralu, kao i arapsko-turskc pismo. Svaki mekteb imao je jednog iii vise u.swlja (mualim) i jednog ill v~~ pomocuih u6te!ja (halifa]. Plata ucilelja iznosilaje uglavnom !'i akCi a h:tlife dvije akce. Srednjr-, vise i visoko ohrazovanje qjccalc se u medresama, kt:~ih je u Sarajevu bile vik, Osmaulije SU dolaskom 1J nak krajcve prenijell \'ct usmljen sistem obrazovanja i osnivanja obrazovnih in~lill](:ija. U Osmanskom C:U'SIVU medrese su sc dijefilc na dvi]e velikc glupe 1:.:\'.huridz (spoljne) medrese II kcjima su 5C drfali pripremni lcrajevi iz I!..l'aps.kogjezika i npfilt prcdmetn i rlahll (unutrasnjc) medrese u ~~~~~~~~I~~~~~O

"viS!'manje", ~IO :lIIati da su se u njim3. predavale

love dvije vrsrc medresa bile su stcpenovane: Harid+ mcdresc w se dijcf Ie "a 11 iie mcdresc poznate pod naaivorn ibtida-ji harirlf,. gdje se predavala-csnnva arapske gramatike i sintakse, Iogika, astrenomija, retcrika i gcnmetriju, 2;1Lill1 "mij/.ah liicdrt..ie" gcljc.: se prednvala retorika i klUiievllc nauke i trcza VTSt.l medresa koje su smarraee \l'i~im od <:h,jje prrdhoclnc. kcjc su O:W ivali princevi i veziri, a kujima so sc izucavali visi tecajcvi iz, pravnih uauka, Place prcfcscra na vim nrcdresama ienosile sa 20, 30, 40 iii 50 akCi, lo:.Qjcsu odredivane prcma 1"<llJgu svakc medrese. Visi nl.llg irnall su dahil rnedrese i ,~jih su osnivali suhanovc ri, vcziri i princevi. i ove medrese IOU irnale tri kursa: nili,· I :§i. Plata profcscra na visim mcdresama iznosita je 50 ' gOl-Uujc spadala i r:.azi '-Ju~rc\'-hegova medresil. U pod irnenom Km"SumlUa jel- jc pokrivena olovom. 1537. g'odillc lilcno pn::ko pUla G,l'zi Htl,,!'C~'-bcgove dZaJll me pmgr.lmu, pi-imanjima zaposlenog osohlja. bmju sludenala i

om..

hovih supeudija bila je slitnil. medrcsi sultana Bajcaita 11 u j edreni i rncdrcsama Sahna u 15tanhulu." ." _',' U vakufirami 0 osnivanju nlCdK-SC zaprsano je da Je Gau Husrcvbe!:i za njeno odrtavarje oS.I.avio7~.OOO dj~hc':'(1 srcbrenog _n?\'ca .~.a njillu izgradnj~.i o~l1a~allJc_ yilkulnam?~Jc ~ilo ndrcvJe~o~ It,koJlh ublasti tc udenici suecau :tnanJt.=. To SOU hili: tefsir (tUH1iln'~?Jc :J:iur..an~a), hadis (b.!:.IIlISka tradicija), ahkam (kdjaL.';;''koprave), 115111 {IUSULI,ICUa;-erijil~kQg pra va), me~u!i ~c bejan (pOC{;k~ i.R::mik;l), .J:ociamJdogl'c'Ialika ]'1::1 meLifiziUoJ osnovi] I nstalo sto bulk: IZlsl;j~lo VT!jem~_ . . Po :C;\lOIlLC rcoorncu i po profesnrima k.oJI 811 lUI !1jOJ prcdavali, Cazi j-lusrcv-begova medresa slovlla ]e kac pl,\·~ ~kl. z...pa~u Balkau."kog polu.ostr.ra,tQ Plata mlldcris.~ u mcci.resl iznosila J~ 50 a k.cl~ SIU [e odgovaralc p~A:--ma muderisa na C31"f,¥kIlYi lIl~flrc:salll.<.I ~ Cang~ j-aeln. rnil.~c rrllu.lensl su u osmanskoru dnJs~.~·u 1I:~JVallvchk.l.l1g:lecll bi!i gbvni stupnvi islamskog ob',nl.:O\'H'lia. NJlhov~ dl!z:,osr ~)l!.:lJe rI~ odabiru studente, dijele fl uausjjska srcdsrva polazuicirna 1 pO.slll'Z!, J..J.f) i da podmiruju nprc administ rarivue no~L:O\'c l1~et!rcsc. Muderis jr imcuovau lUI osnovu \,jad:ud:og' I.1k~~;I.·I. Gall l Iusrev-begova mcdrcsa Spl'itvom se sm;}ll<i pretcfom Univcrziteta. . ' . Svaka medresa irnala jc uujmanje jeduog mlldl'''ls~ dplqc Ga7.1 Husrcv-heguva unaln vije. Clnvui muclcris te mcdrese blOJC rcdnvnu i ..a"3jc\·skl rr:ufLija, a mljr~ijC su bile llaj~si pl'e~ls:t?vnici musliman: .s.kog-duho v nistva 11<1 odredcncr» pndrurju, U (.'~~I.I ttosrcv-bcgovci vakufuami postoje odredeni uslovi kakav trcba cia bade I."udcl-is II:" r~iL'g-o\lojmedresi. U pn·nm I'(;du da bude_ ucen. plcrl~elllt .. kompletau, iskusan, koji posjedujc zuanje iz glavllllt i sporeduih nauka te da II~' smi]e iz.o:C.taj.~lis.;11~!1;,·davaJ~a.T.' .' .. o profcsorima kQJI su pn.:rla\'~h na C:lZl ~1U~1'C\'-bq~,tOvoJ medrcsi iillil ruulo poclara ka. Prvi pozllau muderis bJO Je Mevlaua Husamudin, kojije IIjedno bio i sarajevski muftjja. 1·I·ije. cg~je d~~ao u S~nin jcvo prcdavao je I~a medresi u SkoP.Uu, U.~araJe~Jc radio do 1?48. l;odinc_6 Naslijedio ~;1_it::Ji1.kub C a lik porijcklom iz Ankaru. Onje na

!OJ

I~ M. B(.-til-bcgtlv!t. Pro!Njr::mi ohjelti lslnmskl" arhho:l<lure POF XX·XXl/t9iO, S:.r'tiev~~, 197'1, w.269, 11 H. IMldik. O.:,:m~m_'iko C:;r;rvo. Beognd. 19i4. str_ 239.

u Homi

~ O. Nak..i&:"lc, Am'P~ko-i~I"l."ske 1.JmIlO~Lii glavne !I:(tle (til je\'(l, :-"-[OHal', Plll~I('), fi;m:IJ!'v[). , u~s. lr. 210 ~ II VahlJimlll:J 13. Cazi 1l1l~re\'-t:..-go~'u lnedr<:.'ill, Spoltlt:nk., ·IOO-p;odHI'Uicl". Sar;l_ievo. I'.X\:!. ~lr, )q. ~ II. CUrif, MUl)liIlMfl.SI:.O ~kolsl\'u u Bn"ni i 11t'f("'--.o:o...-in;do su_ 13.(. it H_ ~naldik. II.1V, f~~lo ~Ir-_ ~-1~. ~ Valnfn':lIU:l~' G:1zi I fU5f~'-I"'g(Wll n~(;'(b'eml, Spnm!':I1irfi. '1 Sp(lInen:lCl'L, :Su. 147.

xv-x:vn

\ijd,a.

(Sam-

(;:'71 1111:>rev-bego¥a: WIS, S:lrnJC\'(l. If)!!3

187 186

ovoj medresi prcdavan desergodina a zaurn je prcsao u Carigrad, Poslij,e l-uega rnudcrisi Caxi Husrev-bcgove medrcsc bili su Mustafa Muslihudin O!i!iS·1563) i l-Ia.nelijil(15I.m-1565),~ zatim K::I~ I man, kojije bio vcoma obrazovan ~ OYUciu!nosljejc obavljao deser godina. Umrcje kac mufuja na KrUT1U 1577. godinc..~ Medu POZII:i. Li~ .mu~~risima.i muftij~ma u XVI. stnUe6.i u Sa~-ajcvLljc i Mevlana All, porijeklom IZ Arabije. U Sarajevo Je dosac IZ Carigrada 1576. godlnc. Pcsljednja do sada pOZIl3t.1. dva mudcrisa koja su predavala G~"li Husrev-begnvq] medrcsi krajem XVI stoUc(a bi li SU M:.. efendi (1584) i Scmsedin efendi (1585).28Pored nruderisa svaka medrcsaje imala i mulda rpcmoemka derisa) i vratara (bevab) U Sarajevu su LI XVI stoljecu pored Gazi Husrev-bcuove, rune jos eel;ri rnedrese. Prvu jc podigan na patellm sanski £amlhkheg Firuz-bcg (~505-15 J 2). Medrcsa jc pOlp'UllI) stra .. elala u pofaru Ifm? godine i uijc nikada obnavijana, ana nju nas dauas same pod~ic(a naaiv jcdno~ J.:.1~j3 Samjcva u komc se nalaxila. Ni vakufnama u osuivnuju nrcdresc II~C saOJ\f(lnil, all u pcpislma \\akura iz 1!)10, 1565 i 1604 gorllllc,l.lpisani:iu prihcdi i rashodi ovog vakn fa. Z3 mcdresu, rncsdlid i ~eSme, Firuz-heg je uvakufio jedan hamam u Sarajevu, aarim viSe ducaua, m linova i b:-i.~?:i i su donosili prihod kfJ.J od 1!:I.7SI ;~ktj_~ Kasnjjc sc ta] prihod ncsro umanjic i u drugoj petevilli XVI sculjeca ivunsio [c 17.112 akli.:tM Koji su sve prcdmcti izuQ vani U ovoj slmli l1!jt· pOZIl.1I.0. ali je sigurno da jc spaclala U lliti rallr ~t:~~~~~~Jl"lrid2 medresecjerjc njen n1U(t:ris imao platH ad 15 Oko ],520. gcdinc Mehmcd-bcg lsabegovic pndigao jc . medrcsu. ali sc ni ona lIijc sacuvala take da lie znamn kakc je daf a, Ni dcsuspni al-lIi\-'~ki dokumeru l lie !i.ulde porl;ukc 0 mcdrcsi. Gazi Ilusn:v-beg je 1531 godine sagradio jo~ jednu medresu hanikah-pcseban tip rrnnlrese, gdjc se iZUQlV<1la pl·ilnje"rtiiv",l., i litua filozoflja. Nalaviln sc u ucpcsreduo] blizini KUrSumlijt a porusena jc 1931 godlue.

Trijrm

I.i

llusre-I.!bl'govu /lunikllJm,

Hanikalt jc imau l!j PI1):oilQrijanrjjentirane n.a trijem d"iiO~l~!~l, u korne je bio ~ildl..'an. N~~\'d,;_,~ kojoj su sc ndr+avala ~nxlava_1~_Ia IO,brcdi tzv. simhaua lI;}inZlia se lijevo od ui~1Za nil san;olll poCClku z.glade <I nc sirncu i.rl1o ud ulaza kakn [c t,o hfln U druS'lm medresama. ]~dll:i:eni LlOO"l medrese, re polukrStasli svodcvi u u-ijemu pod~et~_Iu 11;\ prve brusanske medrese." U svnkoj sobi hanikaha St;lI~o\lah su,po 1.1\'0 j kn dervikn koji su 'i'l: hl'a~ rili u (;:1:'i Hustev-begovom nuaretu.
~I~ n~. Cch:Uit, Cazi Huu-ev-bcgcv hanek ...b II Sa'·:Ut.\'II. Au;;l; G~I:l.iI-II1~n.... bcgo v c biblicreke. kuj Jv. S:lI"=!iEVo, 197ft cr. 3. •. •. , M_ Bei;rbegO"i~. 1'l"I)svje1lli ol"!iekti i~I:HlLike arhitekuu r- 11Bosm I Hercegovmi. ~2

24 Alnh:'med EJwen Kadit, llrruiikn, bd. II, srr, ]74,263, 2,oj Sr.C"IH'lIiCEl,S'I', ]4~. 26 C Ihlt;l(;j. Osumnli medl'!'~,·l("ri XV·XVI asirlnrrla, str. 503·504. 21 ISI:lnl.!i_]1, BBA In, Nn. ~I L ro, 391. Z<I lsmnbul, BRA TD, Nn. 4;r.~.str: 2"~. Ankam 1'1\, No. 117. ro. 344. ~ Ankara, TR, No. -177. ro_ 3-1<'1. 188

~l_rS~:~~. lelt~e. SilrrLjt:"o'ske

sir. i8

N n roeln .. IllflfirtH. ~\' 14, l<.uJ. I, Zagrcu

1.XII,

1']27.

189

. ~roCe~llik Ga;.:i Hl?sl:e v :b~govo.ghanikaba ~io je ~jh I mistidne .s,kok',kakoJe .17.r:I~ltO uvjerovao Gazi l lusrcv-beg vakurna.mJ, .obz'~m da je 1 On .~~padaa L~~n rudu, koji je bic POPl:'!cuan, ~ ~a~Il"Cn U An~r!ol!J1 I ~um~I!J1 u to ~rijeme. Mcdutirn. kasnjje kada su predstavnici Halveti tarikata dosh u suknb sa. nos' cima oS':I:lIlskc vla.<;ti.II Il~sim z~~ljatn.~, 113 ld!? Gazi Husl'e".b~;: vag halllkah~ dosao je kJh lIa~lbc.nd!Jskog (ankara. "H(mikah Gau lIusrev-bega Jt t(l~',~ $Vogap~torJ.uj~ i ~jd~VQJlja.bio nJ.S/.itucija sftecifitnag karaktera fJ. IwJo) su,se sUIJi!.71Jmali IfJhcnJI. jmsta,.ljrni dl'krelom di'FekttuJ ad Ji1"aiM. tJSVI(l.'''* ad_mtJlislr{/cij~ •.Slo. mu j,. dflfJa1? viIi! oficiJelan kl,rakln; Zlluod gdJi! su· se ooga-jllll' gtmeraCl)i! VJPrSkllllle7i1e L fej1uma.'" U Gazi I Ius~\!-bego\'om hal,Likahu ortodok .sna ulema ]e imala gll'IVIIU rijec ali je ipak u duhu Can I lusrev-bcpnva vakufnamc odrfavala i 63:jj la Les.1\1~ vufsku u'adiciju." ,COtlil,'!! .J5:l1:l. ~I Sill:ajevtlje rodigm'lajo~jedna medresa. Njcn o:Slll~il.l" bic J~ sarajcvski bog-Mas Kcmal-beg. Pored medrcse Kemal. be~Je.u okYI.r~' SVOp,;Ci akufa pudigun v i jedan mcsdfid i rncktcb. 11 objckti lI,al,ilZlh.:;;u .s~ u Kokvu, nekadasnjcm sredqjovjckov no m se!u, u kame Jc puchzaujcm navedcnih objekata nastala nova Kernel-begova Illah<ll:i:, Mcdresa jo iagorjcla u POZiI,ll..l i697 godine i nije se IIi~ada obnavljala, t. Od~7::H'aIlJe:.~'VojiJ. obJek~ta ~cmil.l-bcg jc uvakufie 19 ~u~an a ~ Maha~~ ~akn~!Jlllog r::-esrJ~lda I nc"~lo gotcvog nOll~,~[,oJc donusilo go~l."'.l'Uc prihnde Ill.ZIl0S11 12.140 ai:,6, koji SC- kuTlS~~O pla~c r:'U~cl:lsa, lII~alima, za imama, mujcziua, halirc, mute\'~!!Je. za O"'-:V:ICllJC'~lc prostirku u mesdfidu, ~ za ucenikc I., rncdreI 51". , Muderis Kcmal-begove me.Jrt;Sc imao je'p13cu u iznosu oil 10 ak~l dne\Jno~ ~to zna6 ~laJ~ me~:esa bi~ ni7.~g rangn, ka~,·c su sc: ohlt~o grndile P0.I:"UVII1C1jarna C31'Slva. Krajem XVI sto~c(a broJ ~~~~~~ l:~o~i~~~~~;l znatno smanjcn, §to se vidi iz ~ccifibcije JC . ~cdrese SU bile ~kolc internarskog tipa i sasrcjnle su sc ud l~aomc~ {?cl'shan~) I soba za. dake. Tu su urenici P'VCI1SlvenQ II znallJe 'z.?blam te~lo~~!J. Il~lUka I.e ru-abik(: ijClika. I l1~e?n;sa k<~.J1.supoka?l.v~11 lIltere:';O\laI1je 73 rlaUe USii\l~""lljc I.l dl~lll~l obbsl:lm.~ odJazdl ~u u L~.'::Ilnhul ili dmgc (elJ\I'C} gl!ie {OJ~I. ~~11,16'Ua.CI ~a.(}bla$1t .u. k.i11,ml1 s,u se: ~djcJi u.savrs<l.'l'LLli, "HI' onl kOJI su sc ze!lch pusveml cgzegc:n Kur'~lI1a odlazili I.l E:gip;lL i va

ziju a oni ~ji su 1.eBel! usavrsavari U IIH;I •.fil.ici .l1d];tl.ill ~II II Sa~larl:.'lILd.~1 je skclovanjc Da I) Gazi I (u~'·C\··liCh"OI!OJ IIIcdreSI u Sarajevu bila na visokom nivou, pokantic i por!atak da jc poxnnti pisac it ~a~ rJje\·a_ Muhamed MI.J.sit Allamek, knji jc ii\'iu pozetkom xvn stotjetil, nakon o:snovnog i srccl,~cg O~I'~zo\:illlia f)li~ao.u lsrnnbul ~a di:l~~e skulavanjc I ramo se razocarao VI(~(.""~Idol poznan profcsor S!I'Van!j3 clrzi predavanja po istom udzbcniku po kojeui je Alamek uCio U Sarajcvu kod profescra AilfJl.llalklil-cfclltlUc.:sa Pnstojalc SI) i posebne strufne Ikole tzv, "Buq'a." Z<I izulavalljc hadislt. To je bila neka vrsta priprcme za skolc dar al-hadis. Polaznid ovih Skola morali su imari nekc predzuanje iz filolofkih nauka i ;1Xi1pskog jczika. E\'lija Cdclli prolazcci kl'o;;. Sarajevo sp,llminje hULJ';!Ikolu u Sarajevu, koju je pori lgao Il;ul1.i Osman 15Q2/63~ godine koja se na Iazila povi5e Careve 6..1pr!je. O.l'gakic~i(; sm~rra na DSJI()VU natpisa kClji H': Mi{'-IJV<lO U putupisu E. Cclcbije, da Je 10 U sl\',lri bila mcdresn." Pored redovnih ~k()la lslamsko cbrazovrmje stjecalo se i najavnun p'~clallanjitlla, kcjn ~u se odl'~..avab pored dlam~ja> i U tckijnma. 'Iokum XV i XVT swljcfa u Sarajcvu je hilo i'_~""'adello ~est tckija: 181'1be~o .... Skender-pa~llla, 'a. r.~kij.l Oaziler (bor.t~a za vjeruj, Turn a dcr\,~~'a,Dztlndzu gazil 1 rkn;l~ l-i;)ri1.i.ticcie. Nijedna od rih tekija nije s- sncovala. To su bile mal-om skmmnc gmdcviue kojc su se sastojale odjedne prostcrijc za z<ti('dni&~ obrcrle (simuana), zatim prostcrije za dervise, musafirhaue (g()SII0Ilicc), stnna za sejha i dvorista. TcL:.ijt:.:su tnkum XV XVI stoHecit. imale odredenu drustvenu i Ideolo_sku fu'~k~Hu_ 'I'll su se pored 'Y~nja dcrviskih ohreda, izucavilla djela vellkih mist i.... plsar<l i mislilacn. Dervisi su svojim ucekih Ilicm i ponasanjcm ima li \dikn~ IIljcraj::l na narodue rnase , NaroCiIlJ je £aj uyecaj bin jak tI prvim dcccnijarnn osmanske vlasti. On i ~u stroge odredbe nrtodoksnog islamn, svojim uceujem i sbvatanjcrn Cinili pri~lupac"nUim 7.3 na rorl III:! mase. Dcn·j~i su ZnaLIlO utjec.ili na ~ire.nje islama i hili su rasadni<i islalnsk<- pros~:.iCle i kullure, \i.:linom SU ~o bili oLrazovOllii !judi, jer plipadnost derviSkom n:du lnli.fila jc iZ!nco:Iu oSl<ilog i iZllc;)vanje 'l:.lljizevnih cljela i1; obl,asli rllisticne fi.lozofijeT!low jt: npt:l p"clraztlmjc\',t1u POZllil\'allje Ol'iJcn'illnihjezika,
" 11.11I:uldjk,QSfllilll~k~CI'lf!1L~'lI. ,tr,~37, ~. II. ~t1blU'm'if; lU~i!f"IIQ~l .\'fmlirll..111,1 Onsu.! i H('n ..g{1\Jiu~ f):I c;rijelllalnilYl j::'ZiwYI<1, S~aJI!\'O, HI7:'>. ~tr .. itJ.-!l7. ,. O. NakiteoJic. Ar;]psk_ll.i~lam~kc ZlIilnU!li j ~"I'IH: ~~olc lit.! XV-XV1l vijdUl, ~Ir.
11)8.

B. Z:.ll..1r, I'orls v.1kufiJ 11 Bosni u XV! ~tDIj~tU. lr, 13 .... ~ ,~ l:n.aHllul, BB,\TD.No.21I,fo.19S. M Anknr.1, TK, No, 177. roo 34B.
l>I

'J

D:!:. Cch:y~,

(rnzi

HII~I

t::1'-bt':gml hmle'k"h,

Stf_

5-6.

190

1~1

S csmanskom vojsknm u Sarajevo SIl dQ~li mnolP dervisi cd samog pocerka uspcstavfjanja osmanske vtasd i mal'i udjela u razvitku i osmvan]u gradova, sirenja islama I islamsko j':lUa,lne kul!ure. M~lfijalnu OSTl~VU aa SVQju djelalno~t dCI:~si SLI deblVall ad drzave U VIUUmulkova 1vakufa Naron ~LO dobili zemljiJ.. bi te, pcdizali SoU zavije koje su siuz,i.le j za smjeS[~j putnika. Kakc SU sta,

Na1lri.~ s niitma

.'jnrui..r/lflU

ncvnici na zemljistu oketo zavije bili oslcbodeni porcza, rnnogi su se lu deseljavali i na taka" nat"ill Iormirali nova 113.SCUa. Zn razhkn od isrocue Ru mclije, gdje su nakou podizaoja z'r. ije nast<ljnht nasclja od dcseljcnog sranovnistva, u Bosui se l(llmir~1.l uglavnom od domaccg. U uloxi dervisa II rom-Ii rauju gradskih IHl.seUJU Bosni, rnedu prvim" u na.~oj hiscoriogt"afi_ii pisac je Adem Hnudzic, koji izmcdu 0$talog navcdi da se prvc 2~"He u Bnsni, u cijem skloijlU je gumvo uvijck bila i musaf rhaua, jnvcusrvcnc predstavljalc punkrove za prillvatau]e putnika. Posllje pcdizanja zavije, ako se radilo 0 ul'hi'lrmlD naselju, ~1i.J17.0bi se pristupilc i izgraduji drug-ill nbjckata, u pTYo. redu dfamija.-ro lzmedu hrojnih de rr,I"i~kihredova, u Sarajcvu su, kac i npfcllilO U. Bosni i Hcrcegovini 'Iajvi!ie bili zassupljcui: mcvlevi, naUibendi, dcri, halveti i rifa'i. Vi~e cilljcnica ukazujc da je Ilajsl:'H"ija podignuta tckija 11<1 Il.llju Sarajevn Cazilcr rekj]a. Naime, U IlcbrlH$lljem torbcru u koja se nal:17.ila kod dan ... l,~cg] figijenskog z3.vo(la, bib :-1) dva !
-10 A. Hudfit, 0 III¢zidef\'iJa u fOf"nJir.n!.iu grad~kih iu, rOFXXXl/19SLstr,lI';7-17B.
II:'llC!_jil

na, kcja SU kasnije pn::nesena u harem ':'J.i~ra!~~le d:i.amije prekn pu~ tckije dar.. rana 866. gO,dine po Hldzn. (lzmcd.u 6:IO,L461. i J 27_9.1462 godin~)_ K a kn Je okol"Tna ,~ana_~nJeg SAr~Jcv~JO~_ od. 1~35 endine pT("d$tal.'~ala stalno upcnsre Iuraka, a na nisanima je zaplsa~n da 50 dCl"\li!.i poginuli u sultan Farihovcj vcjsci, te je tekija n;tivje~ fOv<llnije nastala izmedu 143.5 i 1461 godine. Njen csuivac jc n~ki Hasan-beg. a ime Ga~ilcrl dubilaj~ po df1:1mu, na kon~e se 1I~laz~a_ (Cazilcr yotu-Put he r- ~).~ lz natplsa na uisanirna prvih dervisa Ga~ rilcr tekije po imcn,,:,_Sem.~i dede i .<\j!,i dc(~e, v~?i ~ da su cui pnpadali -eou nakjibendi]a kl'!ll se u BoSIlI USL.1ho I1JJhoVII:ll dolils.kom ~~ditlOfrI XV stoljeca. Red je dcbio ime po Muhamcd Bahatl(h~ al-Buburiju Nakfibendiji, kcji se ne smarra ~snivai~m. reda, negoje TlrclllCC') rradiciju rnenralnog he" .. IMllog' aikra (zikri hafi) cd Jllsufa aig l Iamdanija, istinskog osnivafa nakslbeudija." NajpoplilaiTlUi dervi~ki red u Sarajevu b,~ j~' I~:_I mcvlcvi]a, c.iju H!kiju na Bendbasije osnovao lsa-bcg Ishakovl~ IZ llje ,'aktlr~lalfle Sf:: vuli da se sasl.oj(lla ud LI-i kuce, ogradenog d v on~ti'l (harem], l osralcg \10 jl- hilu potrebno. Te zgrade slufilc SU kao tektje (zaw.u~) i kouacisU· sironrasnirn, ucenicima. ratnicima i putnicima. U l_cklJl sc je kuhala i bespl a tno dijelila lu-ana (meso, pi-rin(\l i h!ieh) putnicirria i shuhcuicima vakufa, a cnc ~IObi prenstalc, d!jdilo:sc siroma.~n~i djcci II g-nulu. Pravo na lu-anu i boravak gosu 5U im,~li rri dann:~ tJ Isa-begc\'oj vakufnami nerna podataka u t0l!le komeje rcdu pripadala ova teki ill flli j~, uekih drugib lzvora \I-irb sc da je hila mevlevijska. U j(:~'~ 110111 lijep~m prepisu mcsnevijc .i.~1648_. godinc .~'rl~::n~o je da JC .... dido prepisao Muhamerl, mcvlevjja Bosnnac 1I tekiji k(~i\Jc sagrade11,1 7;1 dervisc rcda mav.evi]a." ~ o m~vlevijsl;,ij tekijina ~lIflha~i E.vlijil Celcbi je ~apis<tO: "Mtn._!~l'-vrtJ.'1l bu~t.fl.

10 jt uaJa.1 tf'kUa (reda) Dlelalrufdi1!iI R,u.mijc_ Ema dlloranu. Ul (Ibn;· ilf'" dn1llJa (sima kane), JoIn,;: zrz nn.g(WOT (mcjtlan;.s setlallldesP.-l-nSa7rJdes~e pr(ll/rallih dl!rf1iJkih trlija s g(lknjom gdjf. tir.11Ii,fi Vlrajl,f, (11lUtrfbuflj s kuru~;PJm (i1n{~ret) i lrjJew.ri.imtl. A~l:tl s!(lrjl/~na. ~I'jli obraz:oVli11. d~T1_d,{' tiji"m I'I.'CJlituama[Jog wif'1tIDIj(W(l._ Slarj'eiilla lljtmh .ifrtrala, kQ.ligraf tleroi-! _/\.fusIIIJll hlUl prekrasltn mkopis. ·~s

lekija·naluzi

Sf' 'tHI

otmli njtkr. Miljar.ke,

nn wjp.sl"ll dlll"rwm kao

ra)skn.

,
~'J

1sL;mb~ll. BBA "to, NG. ·1~'1. ~Ir_ iu. Ct':li..jic, Oervi§ki rcrlovi ujllgo~l(wo";ll.s"im lcmljilllL:l, sir, 34. I. S.lb.'"II1Q,·iC-, o."ij~ ~. 'rmko, Preda~'nlljc
J

an,

'3
~1

l1;,jSl:1r!i~V:;kBfr,:lIIU'. str.
ma-~n.,rtie i n,e:;r;(:vihilni

u B051li 1I

XVI
~!

i,t~'c~~~;:~~~~5~~;:'~-1~~'

18 u Silraj~·"'u, Annli GHll,

I:.J-y .. XIlI-

192

193

Surtiski tarikat, mcvlcvija, kcji je odlgrao krupnu ulogu rte samo resawufu nego i duhovnoj i cstetskoj kulnn-i 1l0PCC, nsncvao je Konji Mevlana Dfclaluddin Rumi, Perzijanac po porijeklu. Na du poznaL ~o ~-cd npll'.litfih deroila"':! u Sarajevu SCustalio In,a. Obrecli koJi su se vrsili u mcvlijskoj Ickiji II'" Bcndbagi .. su U stilu ~nlh IG.Iji.;Su vod~ni. ~ nl'iho~~I:- C~"LI11 II .KOI~i~z izvjesne modi. likacuc:. Da bi razumjeli I S rvau II .d~Je :SVl)ga uchelja, o~ni v ;,C'.a reda mevlevija, Mevlaua Dclaluddln Rumjja, koji je svcja djcla SLV!I,I"aO na P~l~lIijskom, ~ pripadnici ov~g reda_ mora~ i SU dobrc pcznavari perz~~ ski. . Sal:aJe\'~.1sU.l!lavlev!le 7auzimalc istakuutn mJesLo medu kUJi. ... ~ev~lclma I umJe[fl~Cllna, lsa-begova tekija su-adala je viSe puta u poz~nma, a potp~1I0Jl.;jc i.~gor~cla 1.69? godin.e. Kasnije je pcuovo podlgnuta nil stanm u-meljima I I-a dila Je negdje do 1914 godille.
U

I!

Sk~l1rlr'rfJilSilia 1J!k~ja1~ Sm'rl_jlnrn Sit~,~u naksibcnd U,:;kog Tecla u Bosni .dopl'i~lic}a.ic tekija bosuns~og; s311~zakhe~ Skender-pa~. I sam Ilnpa_'lmk o~oga rcda, sagra dlo je veliku za""!Ju uz obaiu M'~Fl.ckj do IIJC imuret I musafirhanu do: kojih je doven vodu sa Soukbunara, a 5 druge straue Miljacke podj:.. ga? viSe objekatn. Ovaj kompleks grade\'im' post,u fe IIllkk'Us privrednog i kulturnQg rlijda Samjcva. Iako se vnkufnama 0 ~lj~1 kcndcr-pasin~ ~ tekije uije saruvata, podaci iz rlrugih jnih izvcra pokazuju <I", je on osmvio Iingal vakuf koji je hove odrfavanjc. Sastcjan sc od prihoda mlinovn, vrtova, voca i u.-line u blizin i spomenurc tekije, k.10 i 6 Iluka, zaum 8 mlinnva
.0 01:.C~h~if, NeJ.:e 1c.:or.tkt;,:.ri~ti"e ui:'.cnja Dzdailidil! rcda mevlevija, Int~vlt'\'Ue u Bom! i Hercegovini, 197(,. sir. 99 Rmnija i n;l.st.1.nak. I'OF XXrV/1971,

MoUa~ic~. -1 na Kosevu, 5 u Visokom, .3 u Rogatici i 4 u Vtk~radu, Uz ~clUjuJe bill. k.ul.i'!i;t. ostava, dv~ic llalc kao i dvije tabhane. Zahv<.ljujuo U p'lvnm redu bcgatcm vakufu, 0,"11 tckjja jc uspjesnu cbavIjal~ funkciju za koju jc bila namjenjena.., it u IS{~ ~rUl':me je ~I:.tivno radda s,,~ ~do JI S':IClsko ram, E, Geld]. sponuuju ovu LekUU pod illlenom "Sf':Jh Nh.i.Sofira."~ Medu pTVim Scjho vima Skeuder-pafine tekjje blo je njcgov csl(Juodeni TO~ ~~arC:T,4~~a Skelld~~'-pa$itlu IckUL.Il~an~.~ ..n.a~ podsjeta sam 0 uazrv jedne UllCC Pcdtckija 1.1 ncpoared nOJ blizini nekadaff~C. zavije. ostalim tekijama koje su radile u Sarajcvu 1I XVI' s\oljern tj, 0 fekiji Tlrrna der"i~a, DZ3lidl.u gaM kao i tckiji Ilad~i dcdc nema nil..;tkvih podataka •• zuzcv onih iz pop'sa Bosauskog sandfaka gdjc su same cvidc.l1tir3ne, ali 0 njihovom djelovanju i a ktivnosu scji,o va IlC zna se IlI~ta, Derviski redovi imali SIJ I:IIMajnog udjcla IJ osnivanju i razvitku gIMlnv<1,Sii(;I~ll islama ~ islamsko orijeutalna kulrure. Posebnu ulog-tl. U iornc imale SUI kako jc nuvedeuu mevlevi]c. Porfizanjem njihove tek!jt'_zapocelo je ; urhano fbnn iranje Sarajeva, okolo k.ojc je rrasrala i i~lOII.l~cna'~1ah~lH, .:tc:.'l.rl~vijsk.c r tekijc ~ gradovirua vrsltl su l.1ogu kullll~"l1l~ :Sled~s~~t umjctnickih akademija. Tn~hajos israci i pcveeanost I euxe 1 tradicije esuaf a &:. derviskim rcdovima, '::~,"k. S~ spominje i povczanost zanata Sarajeva i njcgove esuafske organizncije sa ahi-bahom gtavnim sejhom. kcji je bio duhovui patmu zauatstva u Osmanskoll~ Carstvu, a pnsebno tabanog esnafa . Sil'el-uem islamskc kulturc u uusim krajevima, dospjele so u SaraJf.VO .ili ~l~ nastalc mnoge k.r~jige koje su vecirmm pisane na or'ijcntal111111 )i.:~IClma. Uz nmogc ~inmUe. medrese, lCk.ijoe mcktebe nastajale i s~ b~bltotekc, Naj1..mll'!0!ja medII ujima podignuta u XVI stoljecu je (,;m Husrev-begova, USIl(J\'an3 1537 godinc U sasravu istnimcuc m~.dr~~, Kas,n!je je pl'ellCSellJ \1 posebnu zgradu POI"CI.I areve dfaC m!Je gdJe se I dallas nala'lL"" "lbkcm vrcmcna biblioteka je dopuuja~,:Ul.t .tako da danas ima preko 20.000 knjiga. casopisa i dokc.ncnata. Ka~ I druge ~no .... pl"Osvjetnog e karaktera i bibliotcke su iadrzava1,1(:1::£vakufskih sredstava. 1"00ac1 iz den~ra i vakcfnarna pOkamju da su knjigc tlilc cc~a prcdmer uvakufljavauja.

,~ hWIILmL, 8RA TTl, No_ 21 L. 10, BIJO i 3!'JG. lW E, C~I"'hi, P!1l0piS, str. 110 . •~ Istanbul, I\l3A 'ru. No" &1. ro_ J'2!) '\II ~~.~8~:U'iQVit, G:lzi Husrev.begov:!'LiLliou:-b, eL.lSnik. VIS-a, S:tr~~o, 1951, sir,

194

195

Dj~lokrug muslimanskih

vjerskih i prosvjctnih

dosta ~lrOk. usranove su 0 vjerskom islama, eve Pored brige imate 7.na~jnll IlJu arapske pisrnencsti i uopcc §iIe'~1) ture. Zahvaljuju6 brojncsri kuhurno 11ustanova i Xvl stoljeca u Sarajcvu je bilo dOSI.a nih i ugleduih ~oji su svojim l~ali~lIir~l prosvj,emin, doprincsom utjecali da je Je~o u I~;TI p~nod~ bdo vode~1 .~Id[~lmicemnr I3nsa,~kog sand~akil.: Medu IlJIn:aJe najmnogobmjnija bila ul~llia kcja je imala Znil..C>:~hu ul~81:l U SVIIll oblasti rna drustvenog i pOhtic>:kog ~i"ot.a. lako "Islam u pmlC'p'1J ne priJItJ(#a. bilo kaktIU st.IfIlt1lilku klcsu 14smislu natlle171ule tJt:rskt I1I~ti koja.pos:ed~jt i~lIed1J. ~lIg'U.j.cf!1'e~. F.tz ipak.s.f. 7,dnllu. klmkailli silt) ~b~1J svt.1tenitkOJ klw_'1- ~a.nm (,1JI~IlllF.ljQtna BliMng uMka .• l1rt'1l1nwm po.. '11 Ja7)~I~ 'U ul~mlL p..",::,zunf1:J1di Z1Wla)1/u."IJQ{!;1' 1A mirn oljl~tjma dnullHlTUJ/J I , POllt'~kog 1J~u)ia. . .Osmam.k?m Ca.~[\·~ Uh.'.I~iI.Je imnla k J"lIl11 h!le-nil hl~U, koJu sn lm_lT! mudcrisi, nmft:_w 1 ka~l.Je I ~Il"Ogo utvrdeu sis(em unupredeuja. Dcstupna su im. bila najvlsa "£VHnj;-I U birokraLUi~ a ne santo u vjtT~ki~n i zakouodnvnirn tijelima. Mnogi clancvi uleme pnstojali su i vezin i rime sljcc.,li vefiku poliiitku lIIoe. . N~jvi.~e prcdstavnik musljmanskog dulrovnistva IW. jed nom pod1U.f:J';I b~oje lTIu.flija,. isl~~mki pl-a~lljk koji..i~ izdavao feive, pTit\1l3. nusljcnJa 0 razrum pnanpma. Svaki _znaCaJII~JIgrad u Carstvu imac je svog muftiju. Sarajcvske ruufii]e bili su reelovno muderisi na Caei Husrev-begovoj medresi. Murt!je su bile podredene sejhulistamu, pogtavaru ul~me, koji je konsuhovan pri svim vai.nijim odlukama vlada, pa zak l U pitaujima rata i mira. fhtiizevnOSl se urkodc uspjesno razvijala na nekcliko jezika. Uz skrnmnu litera.~uru lin matcmjcrn jeziku pisanu nr apskim pisrnom (alhamijado knJii.cvIlOM) i narodnu usmenu kr~i~<'·\lnost. u S<lrJjevu je uvijek djelovalo po nekoliko klljizcvnika kuji su pisnli na oT!jei".u-. nim J.c:ticim.a. ~jel.l nasih Uudi koji ~u pisali I'In turskom, arapskom f peraijskom jeziku nalazc se po mnoglll1 bibliotcknma u lsraubulu. Pa .. rizu, BcCtI, Berlinu. U zadujc vrijcme posvecena je i:£lI~aval1ju eve kl1_jizevIlQ.sli i ostvereni Soudolu-i metak, Lamija Hadfiosmanovic, ~j13 Ca1.ie. Amir N~ urapskom jeziku pisaua su djela .iz prava, Hotoglje dekje na tUI":ikornjc7.iku. pored zwmi~nih I Sll pOjedi!)i dijdovi mogu ocijetlit i kao kuj i:i:e~rna rije~, pi~;)113 .s~a ~j~~e"'llosl, pu10pisl i komcn.ta~i. J'erzuskijczikjc hiojczik llJe. I IIJ Ime ~u 5C ugl.avl1om slu~i Ii p$~nici, poscbno delvi~i.
C

:(jVO~~U~~m~u::s:'ii:m,~:a~n~a~;*E~~:~~31

ustanova

hio

l!

Medu iSlaknulijim pjes)lic:ima rodom iz Sarajeva ili onih koji su l\·lI.fali \I Sarejevu, bili su Mustafa-pasa Skcnderpasic-Sunl, poznatiji po svojoj velicanstvcnoj eadufbini, prvoj podkupolnoj d7.am~i podigIILlloj u Sarajevu," zanm Mchmed-beg Ulillllpasic-CajrcLi:, sin Skeno..:r-bcgt=l U]amap'a~ita>~·1 MuhamcdKaramusic Nihadi kojije radio u S(lr:>_jevu i pisao ua turskom jeziku • zaum Muhamed Nerkesi wm-ac S;1nJoslalne literarne Jkcle i Saui Salih BO~lljak Puun- koji je umrc 1601 go~ille kao kadija LJ Medini." Manje poznan pjcsnici rodcm iz Sar3jc\'il 17.o\'og VrCrnCl13 SU I lafiz AJirne(l.lal.idi.izadJ: i'ije pjesme su 51.' Il;:ltazile ujcdnoj medmui u Ortjemalnom iustitutuu u Sarajevo," Tll1i Celebi i Thrali lade SellUan.~ , .f\r~Gtfu-p~a Skent1crpasic:, sin bosanskog namjcsuika, beglerbeg:t I veztra Skeruler-pasc hie je uumjesnik u Trlpolisu i Dijarbekiru. o Jljegovom krUiz~vllom Tad,:! ima vrlo main podalai:.a.:.8 Mehmed-beg Ulamapasi ..... ajrcti, fivio je u Sarajcvu, gdje ju G UII.11"O 1582 gD~~nc. S\'oj~ pjesmc pisan]e ua turskom jcziku. Pa iako nUl" pO~I~aul nijedna njl:gm!il veca zbirka, UV[~I.CI1 [e l1 ncke rczkhe ~tII")kih historicara kllji~CIfIl()s.ti.llI . Muhamed Karamusic-Nihadi rodio se u S:-II-;UClfUgdje se i 51.:010van. Na njegcv Divnr, k(~il S-C nalazi u Drtavnoj biblioteci u Berlinu prvi jc upozorio njemar'ki orijcntahsta joseph VOIl Hammer. Kan 105lakn~~Gm. i t~lcn~o\'allom pje~l1i~u. ~C!_ii jc posjcdovao izgradenu tehniku prsanja divanske pOC--L!_jf", I vchl:..i veerr Mehmed-pasa Soko- . [(1\ ie, povjcrio mil Je plsanjc krouograma na njegovom l"uvenom 1rI1A;l\I u Vdeg1lldu. . Mu~amed ~crkcsi rodlo so u Sarajevu krnjem XVl stcljeca, gcljc J~ ~;]_"I~lO srednju skolu. Viscko ubrazovanje sreka» jc II Carigradu, a zmun Je pcsrao kadija vl-sc<:i tu dU7.nOSL u \'i~e IIIj(:Sl~l Bosne i Herre.>4

"" l.1.Siilia.llol'if, Knjil"!!VnOSI,Muslimaua luna. StT. 56·57_ 6"9. ._. l~IOSI(. 80-81. \i IslO nr. II?-I 13,
~) ;~IO str.

Bosnc i Hercegovlne

11<1rfjerualuim o

jcn-

~JI:;~L~:~~5~~~!)' 712, '13.

: ~'. N:llneU1J.:, 113.... {~clQ 51r.

~ F. Nnrnetuk, !,~ji1c ..no,Sl ~O$;I.Il~k?h~f[eg?\I;!i:'k!h l~!ISlill)""II:"lnn rurskcmjexiku ' rio XVII sroljeca, Co-rMn).lk msunua ?r~jezik I kl1JI1.c!l'nn.~I. kllj. X I. Sarajevo, II 19B~. ur. 139; 01$ _R-56!! I"oL (H,. :II.~. Ii_.. ):;.. biIUOl'ic, Klljl~('\'t'051 /I.(U.'illll1~IU:l B(J~ne i I·Ter'·~.w:ovilie rl:l orUant.1Ln im

139.

51

H.lnaldik.

(lav_ djdo,

5lr. 244.

ISlo'tl;r. t38.

195

197

g~vine_ P~r~d gazela, tcriha i kasida f'O~lIald ie njegova pjesma t<lJevu koJuJc napisac prilikom odlaska 11.: rodnoggrada: "':Ia mfJj~ dulu j~~je!croaJ.aluga. 110se rcaajem $4 Sarajroom. ubnJO rastanak ~a srl.Tujeuskilli. prijaieljima. i-r.glf"da. da ,moltl dugo iivjeti. ;er na hiJ~(1du my,.ilrl,u Sa'r(lfl1!u !.~kulefme vode i fi~HlUJ.. U haltJalwlll se sastf)ju rlZfJi~n.istfi.Tci i mladiCi iaka je timj slud~1f} u SarajettU. Ali knd: df)ae dvba proljtta i bl!hara, !~Taj se pretvori pm.~lor rtu:Jbljaka ~wajtmskQg .' <61
gufa. WI)8 m~lU ~ nJ!J1r.~ ~Ql))e~

~alih Sani se !k~lo\'ao u Sarajevo i Carigradu. lake je bio ohl'3l.o-~~nnle~~t~:o 113VISe mcdresa, ,~cgovi stihcvi se u i po cemu posebM~d~ talentovani]c pjesnike iz Sarajcva koji su stvarali na turskOI:nJe"Zl~ L~ba svakakc spome~uLi i Edai Sifliln,t.£1ebtjH fiie pjcsmeje zabl~e.llo Muuhamed Envcri Kadic u svome Z.borniku.M' Jc::~lan od 1l3jzn(lt=i!.inijih bosansko I~el-(cgo"<l.i':ki!.pjcsnika koji so ~Lvar~l:_na .tu.I"skom 1 p'er7.ii~~om )~ziku je De''V.i~·pa.~a Baje7.1dagic.. Pa Iako n~Je.zlvlo u.Sarajc\'lI, inspirisale su ga [jepote Ichcra komc je posveno jednu pJt:smu: 'nko !elil stce; tJjdJf'1sWm. mjn j_Jolruudi se da vidiJ Sarajevo, odma/;. 14i.. Ovaj lijejJ.i grad j~ Goo, Jwjr"lj stseme ~~ijll.b!ie.lli. TO su nkll, m~l A'_fljI ,~u STl0jh le0ti., .I(i_gli. do NjtgoTl.flTijalni tTak i vGda daju zivnl i kri:jf:IJi" iluSu. '".Iekutu, l!fU llOda 1l~)"e1I1;ld ti.t'iI/!:Q 'I~go rajski S~(sebil.064 , NajveCi dio kl~_il.c\'nO!i-li tvnrane na turskom jcziku ked nas, spas da u divanskn knJI:le\'1I0Sf kqja ima elcmcuata arapske i pcrzijsJc.e kujifevnosri."
1

Na polj~ historiografije II Sarajevo se istakao Rustem-pasa, actor j~dn.e ..hroruke Osma~l~kog_ C~rstva i _Kod~.a Husejn koji je naptsac dJelo CildeSll DogadnJa gdJc JC dao historjju Osmanskog Carstva do vl::lda\'in~ Sulcjmana Zakouodavca. Kao liIolog u to vrfjeme]e u Saf.t.jCYU~lQ pozn~l Muha.mcd M~$i~A.II~mek,51 Za ,?z1iku ad drugih pozII3uh l1a,ull~lka, on J.e srednJ~ 1 vl~ obruzovanje stekao u Cl'I:d }·hl:s.:n.!\·-begovoJ medresi U Sar~Ie\'IJ.1iII Kada sc govori a p_TOZ1l0m nva ..alagwu na arapskorn. rursknm i perzjjskom jcaiku, rreba sp-ome· Illni i vakufuarr:e, kojc SU dcduse muogc znat.ajllUe kao historijski rn:llerijal, ali kcje nisu lisene k.njiievnih vrjjednosti, posebuc literarIlo-esrctski, primjerenih orijentalnom stvaralastvu. l! na_;im biblioteknma ima sa~,'allih preko 1100 vakufuama kojc ..... neriJetlro spadaju II lIajijeJ&. frtnnjsrlu kd71jaSlog stila QriJn,talnog proZ1ftJgJtMralaSJ.M. "Ii!! M~d':-l rjjcrkim piscima umjemkke ptn:l-f koji SU pisali na ;;trap· slml1lJezlku rreba sporucmui jot i Ahrncela Scmsudina Sarajliju koji se gkulovac u Carigradu.?" ' I~jitt:"'llo-sl. u Bcsni ua peJ"7.~j.~komjc?.i~l.L kvantitatjvnu lie dosti7.1.:, kllJti:evnost na dmga dva orijcntalua jcaika, tnrskom i arupskom, ~II Ii1.LO U pOglCfJIJ u~il"n.j(l perzijske kuhure i knjifevne tradici]e, dah-ko ill prem::rsuje. Ta,l:.njif~·~'nosl u Bosni_ na peraijskmn jcxiku nasi izrazu petal islamskug ruisricizma. U tckijarna, dzamijama i mcdrc~1U1" cirala su se djcl ... vclikih pCI>zijskih pjcsuika misucke nrijentacije, a posebno djelo Mcsncvija pjesnika Dfelaluddin Rumije, pod li· jim uijecajem i naSi ~judi stvaraju svcja (UeJ:.t.71 lvlamska kultura hila jc fimkciji hucresa vladajuce klase kilo i uajcminentniji prcdsuwnika bTJ"ild~kelite kojoj pcred feudalaca, ulce "!e i drugih bognjjih, gradana, pripRU<lju bog.ui_ji trguvci zalrvaljuju6 s\f.ome IllRt~J"U<llnompOIOl<ijU, 0 (Ir:~oj kulnn-i grndskog !'i"')nDVI~is~ tva. l1l;a ~H\llJC podaraka. ~1oku_mCi1U obicno gm'nI"'e () istaknutijim fiC!.IC{~IIKlma~ Z_Il~1I10m~I'!Jc 0 npcem kulturuom nivon gradskcg staunvnistva u cjeliui.
I!(I II

~7 '-l!

" ~ FilipOI:it, Utirnj grarn, SIr_ 800lsto nr. 79.

l!L"'Im:1 na tm'i:msl:_fo-hert't:g,w,~i'ko

lie•• R..1~lioSnrajevc

nI

pro-

01 M. Hiindtit,S;-,_r~evt"l1r rl1I'skoj pjellrt,i, (";11t.'Ulikrvz X:lJI!ltl3.llr_7, fit F. Nametnk, U:lI". djelD, .m. 1·12
!j~

srr. 16H7

..

1!4 65

!"J~,cmk> NckQliko nOl'ih I)O~m.nkn <) k1tii;h-Vllos.j MII .. slimana Je2J(;lm,l. PDF SII·, 81; M.E.. K:ullt. Hr(mih, knj. IT, su. ::ISS·3GD. M. Hllndlit, nm'. r~do, str.279. F. ametak, Kllji1.cvnoSl Mus.limail3 11'1orije.llt.o-uuimjezieima, $lI". 119.

!.

Ii. GrQlll:;wii. 0 b~ii~I.!\·IIO,.i M Iislim;ill:l 11;1rurxkom jCOl.ikll, $H. !'037 ~., NillllE"l.:l.k.,KI~ih'\'IIU~I. MlIs1im:m;1 na uu-skom jl'Zii;lI, Kulmma IJil~linll. srr. lJ2~5~H. 1'1 H -. ~:Jb-:i[1"\'il, K.ujile¥Hosl Mm,lilliilllil Beane i Herceguviue na ortir':nt~I'l1ll1 1!'71-c:mlil,:o;u.65. ~I ~,nbla., Knjrll""Ynmt M u slim:m~ Bo.'lro'" j Heo-cgovine nn perzijskmujeaiku. 5tr.
'.ij

;J!)Q·'j9L

198

109