SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

TEKSTILNO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

MAKRAME

IVANA VUJICA

Zagreb, rujan, 2010

~1~
 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

TEKSTILNO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

MODNI DIZAJN

ZAVRŠNI RAD

MAKRAME

Jadranka Bačić, red. prof IVANA VUJICA, 7161/TMD

Zagreb, rujan, 2010

~2~
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

 Zavod za Modni dizajn

 Broj stranica: 36
 Broj slika: 43
 Broj literaturnih izvora: 3 knjige i Internet pretražitelj
 Broj uradaka: 10
 Članovi povjerenstva: Jadranka Bačić, red. prof. (mentor), Zlatka Mencl-Bajs,
red. prof., dr. sc. Maja Andrassy, red. prof., dr. sc. Milan Galović, red. prof.

~3~
SAŽETAK

Kroz rad upoznajem tehniku makramé, to je vještina vezanja čvorova kojom se dobiva
tekstilna površina. Naposljetku i sama izrađujem 10 radova te tehnike te na taj način
prezentiram istu vještinu za tuđi interes i plasiranje istih prema tekstilnoj i odjevnoj
industriji. Istražujem razne vrste materijala, što pokazuje i široko polje mogućnosti
upotrebe makraméa.

Ključne riječi su: makramé, čvorićanje, tekstil, dekoracija

~4~
SADRŽAJ

1. UVOD 1

2. TEORIJSKI DIO 2

2.1. Povijest tehnike makramé 2

2.2. Osnovni čvorovi 5

2.3. Pribor i materijali za makramé 10

2.4. Osnovni makramé radovi 10

2.4.1. Makramé u tekstilu 11

2.4.2. Makramé nakit 11

2.5. Kineski čvorovi 21

3. METODIKA RADA 22

4. EKSPERMENTALNI DIO 23

5. REZULTATI RADA 24

5.1. Makramé od tila 24

5.2. Makramé od vunice 25

5.3. Makramé sova 26

5.4. Makramé od pvc špagi 27

5.5. Makramé od žice 28

5.6. Makramé od pvc užadi 29

5.7. Makramé od pvc vreća za smeće 30

5.8. Makramé od traka za mašne 31

5.9. Makramé od bijele zidarske špage 32

5.10. Kružni makramé 33

6. ZAKLJUČAK 34

7. LITERATURA 35

~5~
1. UVOD

Tehniku makramé naučih još u djetinjstvu uz oca koji je izrađivao viseće korpe za
cvijeće kako bi spasio maminu kućnu dekoraciju od mlađe sestre koja je učila hodati.
Iako ju kroz školu dizajna i sama ne primjenjivah nešto naročito, nije mi oku promaklo
to da što više proizvodnje prelazi u zemlje trećega svijeta, odnosno sve više naših
proizvoda je ˝made in china˝, češće i viđam makramé dekoracije oko sebe. Izuzetno
jednostavan i logičan način spajanja dijelova i izrade tkanine, a naročito dekoracije, bez
uporabe igle i strojeva, a našem društvu ipak nepoznat. Tako sam odlučila kroz ovaj
završni rad dodatno se obrazovat o samoj tehnici čvorićanja , njegovoj izvedbi i
primjeni, pa možda u budućnosti moje karijere takvo znanje nađe svoje plodno tlo.

Moj rad zasniva se na istraživanju i učenju raznih vrsta čvorova, kako onih koji se
katkad koriste i na našim prostorima, tako reći iz domaće literature, tako i onih koje sam
pronašla putem Internet tražilica a tradicionalni su u kineskom društvu. U samoj izvedbi
eksperimentirala sam i sa raznom vrstom materijala što me je dovelo do širokog polja
mogućnosti primjene iste tehnike, a predstavit ću ih kroz 10 radova iz područja
kreiranja tekstila.

Kroz tekstualni dio ovoga rada upoznat ću vas najprije sa povijesti tehnike makramé,
objasniti slikovno i opisati nastanak osnovne vrste čvorova te kako i gdje se oni koriste
danas, a sve iz razloga za češćom primjenom i u našoj tekstilnoj industriji.

~6~
2. TEORIJSKI DIO

2.1. Povijest tehnike makramé

U tehniku makramé ubrajamo način čvorićanja predmeta, tkanine, odnosno dobivanja

geometrijskih uzoraka, bez upotrebe kukica ili igle. Obzirom na oskudnost literature
vezane za povijest makraméa, morala sam se poslužiti Internet pretražiteljem te nakon
nekog istraživanja sa više izvora dobila sam sljedeći poredak:

Ova drevna tehnika datira još iz trinaestog stoljeća iz arapskih zemalja, te i sam naziv
macramé potiče od arapske riječi ˝migramah˝ (‫)مجرمه‬, koja ima više značenja a neki od
njih su ˝skuta˝ i ˝zaštita˝. Kasnije se pod tim pojmom podrazumijeva značenje marama,
koprena ili šal za pokrivanje glave, od turske riječi ˝makrama˝. Smatra se da su čvorovi
bili u uporabi prije bilo kojih drugih metoda koje su se služile lijepljenjem, šivanjem i
slično, dakle čovjek se najprije naučio vezivati, te i danas kod nekih vrsta čovjekolikih
majmuna možemo pronaći kako vezuju čvorove gradeći svoja gnijezda u krošnjama
drveća.1 Smatra se da su stari Kinezi i Japanci prvi primijenili ukrasne oblike čvorova, a
neki primjeri su pronađeni i u egipatskim grobnicama stari i 4000 godina. Osim
praktične i ukrasne namjene, u davnoj prošlosti čvorovi su se upotrebljavali i za
komunikaciju i računanje, u starim kulturama i civilizacijama. I danas poneko vezuje
čvor na maramici kada se želi na nešto podsjetiti, običaj potiče iz Kine.

Tehnika makramé upotrebljavala se za nastavljanje i nadoknadu prekinutog materijala te

kao završetak i dekoracija rubova materijala, plašteva, kapuljača, ogrtača i resa
najrazličitijih oblika. Sa Arapskog poluotoka morskim putovima prenesena je u Europu,
tako što su je usvojili moreplovci kako kao hobi za skraćivanje dugih putovanja, tako i
kao korisna tehnika učvršćivanja i vezivanja mreža i užadi za različite pomorske svrhe,
što im je olakšavalo poslove u vidu ulova ribe, osiguravanja predmeta za vrijeme oluja i
slično, a sve to bez upotrebe igala i pomoćnog pribora, samo korištenjem užadi i
ribarskog konca koja i jesu najčešći alat na brodovima. Preko njih tehnika se razvila i
prenijela na sve krajeve svijeta, lučke gradove, naročito na dvije različite strane, Europa
(Španjolska) i Kina, koji su je dalje usavršavali na svom području i na drugačiji način.
Kompletna vještina se razvila i započela od tri osnovna čvora: polu-čvor, pljosnati čvor
i dvostruki polu-čvor. Nakon 14. i 15. stoljeća, kada je makramé bio korišten u Italiji i
Francuskoj, gdje su se proizvodile razne uzlane čipke od finog konca, da bi u
viktorijanskom razdoblju doseglo potpuni procvat. Ovaj period se smatra za zlatno doba
makraméa. Kićenje i ukrašavanje domova bilo je u modi te za to vrijeme se izdalo
mnoštvo knjiga i savjetnika iz toga vremena. Čvorićalo se praktično sve: stolnjaci,
lampe, baldahini, naslonjači, paravani, svijećnjaci itd.

Bilo kako bilo kroz tu uvijek nedorečenu povijest, znamo sigurno ono što nam je danas
bliže. Vještina makramé u punom mahu se vraća 60-ih godina kroz hippie stil, te tako
postaje popularan i moderan među mladima i starima. Najviše se prikazuje kroz modne
detalje, remene, trakice za kosu, nakit (popularne Y ogrlice, i unikatne svojeručno
1
Avramović V., Avramović LJ., Tašić S., Krstić D., Janicijević M.: Makrame u vašem domu, Zavod za
zbrinjavanje odraslih »Mala pčelica«, Kragujevac, Srbija, 1981. Str.1.

~7~
izrađene narukvice), čija vrijednost nije opala ni do danas. Sve to nam govori kako je
takva tehnika najbolje koristila materijalno siromašnijim društvima, a bogatim duhom,
koji su u skromnu tehniku unijele poseban i moćan stil te svima pokazale i dokazale da
dobar izgled ovisi samo o samom tebi. Upravo to pokazuje jednostavnost a opširnost i
raznolikost jedne vještine, makramé, koja samo na nas čeka da iz nje iskoristimo ono
najbolje. Skupa sa ˝peace, love, and tie dye˝ (hippie), i makramé tehnika nastavila se
upotrebljavati i danas.

Neki od čvorova također su postali tradicionalni za neke od pokreta odnosno društava,

te za njih imaju posebna duhovna značenja, a nama najbliži primjer su 3 čvora na
franjevačkom pojasu, od kojih svaki ima drugačije značenje, potom isti čvor se koristi i
za omču za vješanje, od kud mu i naziv mrtvi čvor (sl.1.), keltski i jozefinski čvorovi,
koji obilježavaju vječnost i kružni, neprekidni slijed događaja, a znači i auru, ako ga
nalazimo na križu, te mnoštvo drugih preplitanja i simboličkog čvoričanja (sl.2., sl.3.).

~8~
Sl.1. Mrtvi čvor

~9~
 Sl.2. Jozefinski čvor

Sl.3. Keltski čvorovi, često ih viđamo u vidu ornamenta i tetovaža

~ 10 ~
2.2. Osnovni čvorovi

Ovisno o makramé uzorku koji radimo, niti je obično potrebno najprije povješati,
odnosno postaviti na podlogu. Najjednostavniji je način postavljanje radnih niti na
jednu ili više niti istog materijala koja je u prosjeku duža za 20 cm od planirane širine
uzorka, te se zateže na radnoj površini. Njenu zadaću mogu zamijeniti i drveni ili
metalni štapić, palica, drvena, metalna ili plastična alka, kao i svaka druga čvrsta
podloga. O takvu osnovu se vješaju radne niti tako da se dužina presavije na pola i
presavijeni dio postavi ispod osnove i to odozgo na dole. Kroz petlju koja tom prilikom
nastaje provuku se krajevi radne niti i povuku na dole, kako bi se oko osnove stegnula
omča (sl.4.). Na isti način se postave i ostale radne niti, svaka blisko jedna drugoj, a
njihov ukupan broj treba da bude paran, osim u iznimnim slučajevima. Praktično, ali
dosta upotrebljivo pravilo glasi, da niti moraju biti otprilike osam puta duže od
predmeta koji se čvorića. Ovakva procjena je točna kada se čvorića ravnomjeran uzorak,
a ovisi o vrsti materijala i upotrebe različitih čvorova.

Sl.4. Postavljanje niti

~ 11 ~
Gotovo kompletna tehnika čvorićanja zasniva se na dva, vrlo jednostavna, osnovna
čvora. To su polu-čvor i pljosnati čvor.

Polu-čvor se radi od dvije niti (sl.5.), te se može raditi zdesna i slijeva, od kojih je
uvijek ona suprotna noseća i ona mora biti zategnuta, a nit kojom se pravi čvor je radna
i ona pravi omču oko noseće i zateže te tako nastaje čvor. Ako se on ponovi više puta u
istu stranu, dobit ćemo spiralni niz polu-čvorova, a ako naizmjenični u suprotnom.

Sl.5. Niz naizmjeničnih polu-čvorova

Ovaj niz naizmjeničnih polu-čvorova je vrlo efektan i često ga nalazimo kod mnogih
čvorićanih uzoraka. Može se raditi od dvije, četiri ili više niti parnog broja.

Pljosnati čvor (muški čvor ili dupli mornarski) (sl.6.), je drugi od osnovnih čvorova.
Zapravo se dobiva od dva polu-čvora, tako da sve dvjema vanjskim nitima petlja oko
dvije osnovne, i desnim i lijevim istovremeno, što znači da nam za njega su potrebne
četiri niti najmanje. Pobliže rečeno, lijeva radna nit se provuče ispod nosećih nit, pa se
postavi preko desne radne niti. Desna radna nit ide sa suprotne strane, preko nosećih i
ispod lijeve. Obje se ravnomjerno zategnu te tako tvore dio pljosnatog čvora, a drugi dio
se dobiva na obrnut način, tj. sa suprotnih strana. Nizanjem dobijemo niz pljosnatih
čvorova (sl.7.), međutim ukoliko iste radne niti provlačimo stalno u istom smjeru
dobijemo niz spiralnih čvorova (sl.9.). Od spomenutih čvorova postoje i razne varijacije
i dodatna preplitanja, način labavljenja i zatezanja određenih niti, kako dobivamo
drugačiji izgled čvora, a time i drugi naziv, odnosno vrstu. Tako postoje još, pljosnati
niz sa zubićima, kuglica od pljosnatih čvorova, ukršteni i sl. (sl.8., sl.10.).

~ 12 ~
 Sl.6. Pljosnati čvor Sl.7. Niz pljosnatih čvorova

Sl.8. Ukršteni pljosnati čvor

Sl.10. Kombinirani čvor od 8 niti

Sl.9. Spiralni čvor

~ 13 ~
Jedan od pak najzastupljenijih postupaka u čvorićanju su vodoravni, uspravni i
dijagonalni nizovi polu-čvorova. Njihov naziv, odnosno smjer, ovisi o položaju vodilice
oko koje se petljaju čvorovi. Kod vodoravnog niza ona se postavlja preko radnih niti i
pojedinačno svakom radnom niti se pravi dvostruki polu-čvor (sl.11.), te tako
nastavljamo niz do kraja. U slučaju uspravnog niza polu-čvorova (sl.12.), vodilica je ta
kojom se čvorića, tj. dvostrukim polu-čvorom oko svake radne niti. Zaključak nam se
nameće: radna nit uvijek mora biti okrenuta u smjeru u kojem se čvorića, a svaki novi
red čvorića se u suprotnom smjeru od prethodnog. Ovako raditi do potrebne dužine
niza. Dijagonalni niz je u svojoj biti isti kao vodoravni, s tim da se vodilica postavlja
dijagonalno (sl.13.). Napominjem samo da u svim slučajevima vodilica mora biti
zategnuta i postavljena točno pod uglom koji želimo dobiti.

Ovim nizovima dvostrukih polu-čvorova mogu se izraditi bezbrojne, vrlo lijepe,

ukrasne kombinacije i motivi (sl.14.). Mogućnosti su neiscrpne, jer se vodilice mogu
izvući na svakome mjestu, odnosno svaka od postavljenih niti može biti vodilica i svaka
se može okretati u različitim pravcima, a i uvijek možemo ubaciti novu nit. Najčešći
motivi od ovih polu-čvorova su ukršteni dijagonalni niz polu-čvorova, oblik romba,
listića i dr (sl.15.).

Sl.12. Uspravni dvostruki polu-

čvor

Sl.11. Vodoravni
dvostruki polu-čvor

Sl.13. Dijagonalni dvostruki

polu-čvor

~ 14 ~
Sl.14. Kombinacija vodoravnih i uspravnih nizova

Sl.15. Romb (dijamant) od dijagonalnih nizova

~ 15 ~
2.3. Pribor i materijali za makramé

Makramé jeste tehnika koja se koristi za tvorenje tekstilnih predmeta bez igle i strojeva,
ali i za njega nam je potreban određeni pribor. U osnovni materijal ubrajamo: predivo i
pomoćni pribor.

Predivo za makramé može biti od bilo kojeg materijala, a odabir ovisi od namjene
čvorićanog predmeta. Posebnu pažnju obratit ćemo na elastičnost i debljinu, a potom i
strukturu. Sposobnost savitljivosti i zadržavanja čvorova (klizavost) je osnovno
svojstvo, a sve ostalo ovisi od toga kakav smo zamislili konačan učinak, reljefan, krut,
mekan, izdržljiv i sl. Neki od najpodesnijih materijala su: sve pamučne niti, sve vrste
konopa (prirodnih ili sintetičkih), razni gajtani, razne vunice, ukrasne trake,
metalizirane nit, kožne trake i dr.

U pomoćni pribor ubrajamo: škare, metar te podloga za čvorićanje. Radna podloga

obično se upotrebljava kod manjih čvorićanih predmeta, sa gustim kombinacijama
raznih čvorova, odnosno unaprijed iscrtanim motivom. Ostale makramé radove možemo
pričvršćivati za bilo koju drugu čvrstu površinu, koja će nam omogućiti zatezanje
čvorova bez micanja kompletnog rada. Također u pomoćni pribor ubrajamo i razne
vrste bobaka, gumbi, školjki, perli, alki (staklene, drvene, metalne i plastične), ukrasnih
kamenčića, i ostalih ukrasa.

2.4. Osnovni makramé radovi

Makramé tehnika uglavnom se upotrebljava u dekorativne svrhe. U tu grupu spadaju:

čvorićane viseće korpe za cvijeće (sl.16.) i ostale viseće police, tapiserije (zidni ukrasi)
(sl.17.), podmetači, pokrivači, stolnjaci, držači za noževe i boce (sl.18.), lampe (sl.20.),
ukrasi i privjesci za ključeve (sl.19.), i slično. U odjevnoj industriji koristi se najviše za
modne dodatke, kao što su: torbe, remeni, nakit, detalji na odjeći i obući, i ostali.

Prednosti makramé radova su te što čvorovi daju izuzetnu čvrstoću i stabilnost

(naravno, ovisno od materijala), te se zbog toga gotovo najviše koristi za vješanje
predmeta, polica u domaćinstvu, tako reći, može zamijeniti drvene letvice i opruge.
Zbog osobite čvrstoće nalazimo ga i u stolicama (sl.21., 22.), pletarama i td, a i sama
činjenica da su ga najprije koristili moreplovci, nam govori nešto o tome. Druga
prednost je mogućnost šaranja na razne načine, uglavnom geometrijskih motiva,
kombinacijom niti u boji, koje sami kontroliramo, te ga zbog toga nalazimo u vidu
zidnih ukrasa i tapiserija ili pak dodatnom dekoracijom sa perlama, kuglicama, pa čak i
žirovima, koji se ne našivaju dodatno nego odmah ubacuju (navine) u motiv. Daljnja
prednost jeste široko polje mogućnosti izbora materijala, gdje se ne moraju
upotrebljavati gotove niti ili špage, nego i stari istrošeni materijali, tkanine i pletenine,
dovoljno je samo da ga izrežemo na trakice, što nas dovodi i do prednosti iskorištenja
starih materijala. Te potom slijedi mogućnost kombinacije raznih čvorova, također i

~ 16 ~
mogućnost bojenja i pranja, mogućnost povezivanja ili završavanja nekih drugih
predmeta i materijala.

Glavni nedostatak jeste što još uvijek ne postoji strojna proizvodnja makramé čvorova,
toliko je poznato, a ručni rad sa krutim materijalima otežava zatezanje čvorova, te
njegova loša zastupljenost na tržištu, barem na našem.

2.4.1. Makramé u tekstilu

Drugačije ga nazivaju 'zapetljani tekstil' zbog reljefne površine i zamršenog izgleda.

Najviše se upotrebljava u kineskoj tekstilnoj industriji, iako se oni služe i drugačijim
čvorovima za razliku od Europe, ali o tome pobliže u zasebnom odlomku. Najpoznatiji
je 'cavandoli macramé (sl.23.), koji se odlikuje gusto vezanim dvostrukim polu-
čvorovima, odnosno kombinacijom uspravnih i vodoravnih nizova, te tako tvoreći
raznobojne geometrijske motive i detalje. Ovom tekstilijom makramé se počeo više
upotrebljavat u odjevne i tekstilne svrhe te je jedan period bio vrlo moderan. Recimo, u
Genovi, u devetnaestom stoljeću je bio vrlo popularan zanat, te su bili poznati
dekorativni ručnici.

Od makramé se također proizvodi i vrlo lijepa mreža i čipka (sl.24., 25.), za atraktivnije
modele, šalove ili pak zavjese.

2.4.2. Makramé nakit

Itekako popularan, makramé nakit, koristili su mnogi veliki dizajneri u svojim

modelima. Izrađivani su kako od raznih vrsta špagica, tako i od žice. Srebro, biseri,
poludrago kamenje te čak i swarovski kristali (sl.26., 27., 28.), u kombinaciji sa
makramé čvorovima tvore zapanjujuće kombinacije i izuzetan nakit. Najpopularnije su
Y ogrlice, koje su dobile naziv po svom obliku (sl.29.). Sve skupa dosta slične a ipak
različitih čvorova, bile su ogrlice i narukvice koje su privlačile mušterije diljem svijeta.
Najviše su ih usvojile američki neo-hippie i grunge pokreti u ranim 70-im. Rađene
uglavnom sa pljosnatim čvorom i perlama domaće proizvodnje, tipa kosti ili školjke, i
što je naročito bitno, izrađivali su ih sami. To su ogrlice, narukvice, naušnice i privjesci
vrlo ugodni za nošenje a lijepog i modernog izgleda (sl.30.).

~ 17 ~
Sl.16. Viseća korpa za cvijeće

~ 18 ~
 Sl.18. Pletare za boce

Sl.19. Privjesak za ključeve

Sl.17. 'WELCOME' ukras za vrata

~ 19 ~
 ~ –20
Sl.21. Čvorićana stolica ~ by Marcel Wanders
dizajn
Sl.22. Makramé stolica

~ 21 ~
Sl.23. 'cavandoli macramé

~ 22 ~
 Sl.24. Macramé čipka

Sl.25. Macramé mreža

~ 23 ~
Sl.26. Macreamé nakit – swarovski kristal

Sl.27. Macreamé nakit – swarovski kristal

Sl.28. Macreamé nakit – swarovski kristal

~ 24 ~
Sl.29. Macramé Y ogrlice

Sl.30. Macramé nakit

~ 25 ~
2.5. Kineski čvorovi

Neophodno je odvajanje kineskih čvorova od makramé, ali i nužno spominjanje, jer

kako se razlikuju tako i imaju neke zajedničke čvorove koje upotrebljavaju. Naime kako
sam ranije već detaljnije opisala makramé čvorove, kinesku tehniku ču iskoristiti samo
za usporedbu i proširivanje znanja o dosadašnjem.

Kineski čvorovi dobivaju se također sa dvije ili više niti koje međusobnim preplitanjem
tvore tekstilnu površinu. Najčešće se koriste kao materijal razne vrste gajtana i finih niti,
špagica ili užadi, a najviše se koristi u svrhu dekoracije, točnije postali su tradicionalni
kineski ornamenti, privjesci i ukrasi, što je odličje njihove tradicionalne kulture i folka.

Uz dvostruki polu-čvor koji također koriste u tvorbu svojih ornamenata, imaju i

razvijene svoje čvorove i načine petljanja niti, koji tvore simetričnu, obostranu sliku.
Poznatiji su: djetalina čvor, kružni čvor (sl.31.), dugme čvor, ljubavni čvor (kao i u
makramé), križ čvor (sl.32.), pljosnati čvor (makramé također), mistični čvor (sl.33.),
čvor sreće (sl.34.) itd. Njihovom kombinacijom tvore se najrazličitiji ornamenti i oblici.

Sl.31. Kružni čvor

Sl.32. Križ čvor

Sl.33. Mistični čvor

Sl.34. Čvor sreće

~ 26 ~
3. METODIKA RADA

Da bih osigurala teoriju korištenja makramé tehnike u odjevnoj i tekstilnoj industriji i na

našim prostorima obavit ću istraživanje njenih mogućnosti u pogledu izbora materijala i
kombinacije različitih čvorova koji će prikazati široko polje njene uporabe. Imat ću u
vidu minimalan utrošak materijala, te isto tako i njegovog koštanja, a potom i
pronalaska istoga u domaćinstvu, odnosno svakodnevici. Sve to ću prikazati kroz 10
radova iz dizajna tekstila neke prosječne veličine (koja ovisi o materijalu) cca 20x20
cm, kroz koje ću provući i različite kombinacije boja, motiva i oblika. Kroz tekstualni
dio ovog eksperimentalnog poglavlja također ću u grubo opisati i svojstva materijala
koje sam upotrebljavala u svojim radovima, a potom i ona koja sam dobila nakon tvorbe
čvorićane površine. Ideju i odabir čvorova, te njihove kombinacije prepustit ću mašti da
u toku svakog rada pojedinačno sama odradi svoje i po mogućnosti dobije ono najbolje.

~ 27 ~
4. EKSPERMENTALNI DIO

Kroz upoznavanje makraméa primijetila sam da mnogi u svojim radovima koriste

uglavnom već gotove špage, konope, niti, različitih debljina, rastezljivosti, hrapavosti i
čvrstoće. To me navelo na ideju da pokušam raditi čvorove sa širim trakama koje će se
u području tvorbe čvora zgužvati te tako davati neuobičajen izgled čvora. Isto tako me
zainteresirale providne, odnosno šupljikaste materije, koje gustoćom čvora dobivaju
zasićeniju, tamniju i izraziti boju za razliku gdje stoje slobodno. Na dalje sam istraživala
oblike i zadržavanje istih zamišljenih oblika kroz nastajanje rada, te od čega oni ovise.
Kroz radove sam također upoznala i primijenila krute materijale poput žice, te način
kako se iz nje može također dobiti šira površina, poput mreže. Plastiku sam pronašla u
vrećama za smeće koje su otvarale mogućnost rezanja na trake i njihovog vezivanja, a
potom i u kupovnim trakama za vezivanje mašni te i u štrikovima. Iskoristila sam i
maminu staru vunicu i zavjesu, a potom i različite gotove niti.

~ 28 ~
5. REZULTATI RADA

5.1. Makramé od tila (sl.35.)

Za istraživanje providnog, odnosno šupljikastog materijala, upotrijebila sam til. Rezala

sam trakice širine cca 5cm od mekanog bijelog i crvenog tila i postavila niti na drvenu
letvicu. Kombinacijom boja uradila sam simetrični, kružni makramé motiv od niza
dvostrukih polu-čvorova i običnih polu-čvorova. Po završetku, trake sam ostavila da
slobodno padaju, jer me kompletan rad podsjeća na veo, te mu to daje poseban dojam.
Mekoća tila zadržala se i vezivanjem čvorova, s tim da se otkrio jedan vrlo podatan
način detaljiziranja nekog odjevnog predmeta.

Sl.35. Makramé od tila

~ 29 ~
5.2. Makramé od vunice (sl.36.)

Vunicu sam dobila od nekog starog i ne više tako modernog pulovera, te sam
kombinacijom baby plave i roza boje uradila motive romba ili dijamanta iako nisam
postigla željenu simetriju, na kraju je ipak ispao interesantan rad. Vuna, zbog svoje
varljive debljine i mekoće, nije se dala jednako zatezati te su se izgubile stroge
geometrijske pravilnosti. Međutim, pljosnati čvorovi i dvostruki polu-čvorovi ipak su
pokazale jednu površinu, iskoristivu za novi pulover, šal ili kapicu. Makramé
čvorovima možemo postizati željenu gustoću ili šupljikavost gotovog predmeta.
Moguće ga je dodatno i ukrasiti ali i održavati (pranje, sušenje i sl), kao i sve druge
pletenine ili tkanine.

Sl.36. Makramé od vunice

~ 30 ~
5.3. Makramé sova (sl.37.)

Često sam sretala ukrasne sove od makraméa, te sam se odlučila i sama iskušat se u
izradi jedne od njih, čisto da i iskoristim maminu staru zavjesu. Također sam materijal
rezala na trakice, ovaj put širine cca 2cm, te sa kuglicama od pljosnatih čvorova i nizom
dvostrukih polu-čvorova izradila makramé dekoraciju u obliku sovuljage. Trakice su,
zbog svojih ne obrađenih rubova, se parale po dužini, što je dalo jednu dlakavu i čupavu
površinu, te tako pojačale ukupan dojam. U mjesto očiju sam ubacila ping pong loptice,
izbušene u području zjenica. Blagi dezen u svijetlo smeđoj i zelenoj boji, prošaralo se
uz duž sove te time umanjilo monotoniju. I tako je i stara zavjesa našla svoju svrhu.

Sl.37. Makramé sova

~ 31 ~
5.4. Makramé od pvc špagi (sl.38.)

Ovaj izbor je pao najviše zbog same boje materijala. Vrlo interesantna kombinacija
tirkiz zelene i žute, te njihove debljine i oblika. U tom radu sam se potrudila osmislit
neku drugačiju kombinaciju, smjerove i oblike čvorova, koje do tada nisam vidjela,
prema dosadašnjem znanju, iako je na samom kraju ispalo ne tako neobično. Dosta
podatan materijal za zatezanje, iako oštar za ruke, oslobodio je maštu, te sam radila
mješavinu nekih svakakvih čvorova. Sitan, ali bogat rad, na rubovima sam ga ukrasila
dodatno i sa perlama, kompatibilan je za izradu pletara, vazi i sličnoga. Odlikuje
čvrstoćom i sjajem.

Sl.38. Makramé od pvc špagi

~ 32 ~
5.5. Makramé od žice (sl.39.)

Iako dosta zahtjevan materijal za lomljenje, zatezanje i vezivanje čvorova, odabrala sam
i žicu za jedan svoj završni makramé rad, iz razloga tog, što sam htjela pokazati i sebi i
vama da ne moraju baš sve mreže da isto izgledaju. Izvlačila sam plavu, crvenu, crnu i
narančastu žicu iz telefonskih kablova, te preplitala sve boje jednu sa drugom. Radila
sam pljosnate čvorove sa zubićima, polu-čvorove, spirale i tako sam dobila par
kombinacija kako bi nove mreže mogle izgledati, pa bi se nakon toga mogle koristiti
više i u dekorativne svrhe (korpe), a ne isključivo u poljoprivredi i gospodarstvu. Žica je
i nakon vezivanja zadržala svoju čvrstoću i ukočenost oblika.

Sl.39. Makramé od žice

~ 33 ~
5.6. Makramé od pvc užadi (sl.39.)

Ovaj rad je jedan koji sam morala napraviti, točnije rad od ovog materijala, jer je to onaj
na kojem sam se naučila, zapravo od kojeg je moj otac izrađivao viseće za cvijeće.
Narančasta i žuta kombinacija, u raznim vrstama pljosnatih polu-čvorova, pokazala sam
mogućnost uplitanja ili izdvajanja drugih niti, to jeste kako se na bilo kojem mjestu
može ubaciti nova nit ili pak izdvojiti. Jednostavnost rada sam ubila sa alkama, koje se
dosta često upotrebljavaju u makraméu. Ovaj materijal je dosta čvrst te se naročito
koristi u svrhu visećih dekoracija.

Sl.39. Makramé od pvc užadi

~ 34 ~
5.7. Makramé od pvc vreća za smeće (sl.40.)

Crne i plave, klasične velike vreće za smeće također mogu poslužiti u izradi
interesantnog dekorativnog rada. Ne bih znala pravi razlog izbora baš tog materijala,
možda najprije zbog uštede na materijalima. Opet je to bila opcija rezanja na trakice.
Kombinirala sam pljosnate ravne i spiralne čvorove, te dvostruke polu-čvorove.
Potrebno je bilo samo dovoljno brzo raditi sa tim materijalom, jer pri previše trenja i
topline ruku, trake se počnu rastezati i pucati. Ali na kraju motiv je ipak uspješno
izveden, te da sam ostavila trake dovoljno duge, dobila bih ukrasne trake na vratima.

Sl.40. Makramé od pvc vreća za smeće

~ 35 ~
5.8. Makramé od traka za mašne (sl.41.)

Ponovo jedan gotovi materijal, ali ovaj put sam bar išla u ekstremnost izbora boja,
zelena i ljubičasta. One su bile jako problematične za vezivanje čvorova, te sam uspjela
samo raditi sa dvostrukim polu-čvorovima, te sam onda pravila njihovu kombinaciju,
vodoravni, uspravni i dijagonalni. Kompatibilan materijal za izradu podmetača, okvira i
slično, jer vezivanjem čvorova postaje jako čvrsta podloga.

Sl.41. Makramé od traka za mašne

~ 36 ~
5.9. Makramé od bijele zidarske špage (sl.42.)

Nakon svih ovih kvadratnih i pravokutnih radova, slijede dva kružna. Taira od bijele
špage, urađena je dvoslojno. Najprije sam napravila elipsu i u njoj krug sa jozefinskim
čvorom, a potom u drugom sloju, sa strane naličja, petljala oko već postojećih niti, nove
čvorove, koji su mi davali čvršću podlogu, odnosno površinu. Rad ipak nije obostran jer
drugi sloj čvorova sam radila naopako da bih dobila potpun izgled sprijeda. Na kraju
sam radila krugove od spiralnih čvorova i njen vršak pojačala sa jednom sivom perlom.
Sve u svemu dobila sam šarmantan izgled čiji oblik podsjeća na tiarau. Dovoljno čvrsta
i dovoljno gruba površina ovog materijala vrlo je pogodna za izradu svih makramé
oblika.

Sl.42. Makramé tiara

~ 37 ~
5.10. Kružni makramé (sl.43.)

Posljednji makramé rad bio je i onaj najzahtjevniji. Niti sam postavila na bijelu alku te
čvorove radila u krugu. Koristila sam crveni tanki zidarski konac i srebreni konac
omotan metalnim nitima. Nakon spiralnih dvostrukih polu-čvorova, radila sam mrežu
od pljosnatih čvorova, gdje sam u svakom krugu smanjivala po jedan niz. Rad je stalno
morao biti pričvršćen za radnu podlogu iglicama da bi dobila simetrične oblike. Dosta
sitni čvorovi, zbog tankih materijala, rezultirale su izgledom čipke, odnosno ukrasnog
tabletića za domaćinstvo, gdje sam pokazala da makramé je pogodan i da zamijeni
heklanje. Rubove završnog kruga dodatno sam ukrasila sa raznobojnim perlama.

Sl.43. Kružni makramé

~ 38 ~
6. ZAKLJUČAK

Nakon svih ovih ručno izrađenih radova, zaključak je vrlo jednostavan, makramé
tehniku moguće je koristit u mnoge svrhe i sa različitim materijalima. Vrlo jednostavna
vještina dobivanja tekstila i dekoracije za razne prigode i svrhe, te korisna za poznavati
ju i u hitnim slučajevima spajanja, vezivanja ili dorade. Kroz radove sam prikazala
razne mogućnosti i varijante kako se ta tehnika i gdje sve može primijeniti, a također i
iskoristi stari, istrošeni materijal ili drugi pribori. Nadam se da ću kroz svoj rad privući
zanimanje i drugih za ovu tehniku, jer vjerujem da ovakvo znanje mnogima bi bilo vrlo
korisno. Smatram da bi bilo povoljno upotrebljavati ovu vještinu i više u našoj tekstilnoj
i odjevnoj industriji, jer kako modni trendovi se svakako vrte u krug, a i sve veća je
industrijalizacija sve proizvodnje, tako se povećava i cijena ručnih, unikatnih radova, a
dabome i velika je prednost to što nam za izradu ovakvih radova nije potreban poseban
pomoćni materijal, poput igli i strojeva, a osim toga koristan je i za iskorištenje starih
materijala. Sve što je potrebno jest, isjeći ga na trakice.

Napominjem, da sam rad napisala sa oskudnim izborom literature, te da dosta toga je

proisteklo iz samoga znanja i istraživanja, pa tako se i glavnina svodi na slikovni dio.
Nadam se da sam usprkos svemu ipak zadovoljila opus jednog završnog rada, te
uspješno dočarala ono što je pisac htio reći.

~ 39 ~
7. LITERATURA

 Lynn Paulin, Gick J.E.: Macramé, Hazel Pearson Handicrafts, Rosemead,

California, 1971.
 Milanović D., Milanović S., Zakić M., Zakić M.: Makrame 60, Širo »Srbija«,
Beograd, Srbija, 1983.
 Avramović V., Avramović LJ., Tašić S., Krstić D., Janicijević M.: Makrame u
vašem domu, Zavod za zbrinjavanje odraslih »Mala pčelica«, Kragujevac,
Srbija, 1981.
 Macrame; http://www.targetwoman.com/articles/macrame.html, Page Created
on Jul 10 2006
 Creative Commons Attribution-ShareAlike License, Macramé;
http://en.wikipedia.org/wiki/Macramé#cite_note-0, This page was last modified
on 31 July 2010
 Olga's Macrame Hobby Site, The history of Macramé;
http://www.olgasmacrame.com/2pageHistory.html, od 5.8.2010
 Copyright Macramenia.com 2007, History of Macrame,
http://www.macramenia.com/macrame-history.html, od 5.8.2010
 © 2010 Copyright StitchnSave.com, History Of Macrame,
http://www.stitchnsave.com/History_Of_Macrame.asp, od 5.8.2010

~ 40 ~