SLIKOVNICA

Slikovnica je prijelazni oblik između igračke i knjige. Prema namjeni se dijele na:
A) slikovnice spoznajnog karaktera (nema umjetničkih tekstova, nego donose nove informacije)
B) slikovnice umjetničkog karaktera (razvijaju maštu, potiču djecu na umjetnost)
Prema grafičkom izvođenju slikovnice dijelimo na:
A) one koje imaju strogo podijeljeni tekst i slike
B) one kojima tekst i slika čine cjelinu
Šund – loš tekst; kič – loša slika. Dobra slikovnica ima i dobar tekst i dobru sliku. Prva slikovnica: Svijet u slikama
(Orbis Pictus) – Kamensky (1657 g.). Tekst u slikovnici mora biti psihološki, lingvistički i pedagoški ispravan.
Slikovnica potiče maštu, bogati govor, bogati jezik, izaziva emocije, razvija spoznaje o životu. Slikovnica mora biti
likovno, književno, spoznajno vrijedna i vrednovati poticaj. Ilustratori: Ivan Vitez, Vilko Gliha Selan, Svjetlan
Junaković, Cvjeta Job, Ninoslav Kunc, Ivan Lovreković
Vrste – čiste (slikovnica bez teksta), reljefne, pop up, harmonika, strip slikovnica, problemska
GUSTAV KRKLEC – Pod Gupčevom lipom (ilustrirao Ivan Rabuzin)
EVA JANIKOVSZKY – Baš se veselim

DJEČJA POEZIJA
Dječja poezija se razlikuje od poezije za odrasle po tome što je jednostavnija, drugačijim je stilom pisanja pisana,
nema refleksivnosti, razumljiva je za djecu, govori o stvarima koje djecu okružuju.
Glavne karakteristike starije dječje poezije:
a) didaktičnost (nema pjesme bez pouke)
b) narativnost (imaju naglašen epski karakter – kao mala priča)
c) čvrsta forma (strofe sa istim brojem slogova; najčešći sedmerci i osmerci)
d) pravilna rima
e) govore o seoskom djetetu i njegovoj sredini
Glavne karakteristike nove dječje poezije:
a) nema čvrstu strukturu
b) rima, ali ima i nepravilne i pravilne rime
Usmene pjesme – pjesme koje se prenose usmenim putem.
Uspavanke – prve pjesme koje dijete čuje, cilj joj je umiriti dijete, stihovi se ponavljaju, koristi riječi koje ništa ne
znače (nina nana).
Brojalice – najrasprostranjenije pjesme koje nastaju u igri, nemaju smisla, nemaju narativni karakter, ritmične su,
brze, igrive (igra riječi)
Bajalice – pjesme u kojima se izgovaranjem velikih riječi želi postići ono što se inače ne može; dolazi od riječi
bajati što znači čarati (Puž muž vadi roge van,…)
Nabrajalice – Obično dugačke pjesme u kojima se nabrajaju riječi ili pojmovi, žive i dinamične
Zagonetalice – kratke pjesme u kojima je postavljena neka enigma
Brzalice – cilj im je da se što brže izgovaraju.
Prvi stvaraoci poezije pišu male priče u stihovima koje su poučne, a objavljuju ih u časopisima (Smilje, Bosilje,
Bršljan, Anđeo) oko 19. st. Začetnik dječje poezije je Ivan Filipović, a prva knjiga poezije je ˝Mali tobolac
raznobojnog cvijeća˝ (1850 g.)

1. razdoblje 1850-1900
NARODNA POEZIJA: Sova i orao, Kako je u raju i u paklu
IVAN FILIPOVIĆ
- zbirka: Tobolac raznobojnog cvijeća,
- Poučna, didaktička djela koja govore o poslušnosti, milosrđu i pokornosti, koristi puno ojkanja, jedina pjesma
koja nema poučan karakter je ˝Mladoj naravi˝
KRUNOSLAV KUTEN
- zbirka: Stari sat, pjesme: Djeca i maca, Ura, Drotar, Duga i dijete
- koristi onopatopeju

AUGUST HARAMBAŠIĆ
- zbirke: Mali raj, Smilje i kovilje, Zlatna knjiga, pjesme: Kukuc, Junak, Roditelji
- njegovo pjesništvo karakterizira dijete, dječju igru, odnos prema životinjama, šaljivog su sadržaja
JOSIP MILAKOVIĆ – pisao u Smilju
- zbirke: Doba, pjesme: Vrapci
RICHARD KATLINIĆ JERETOV
- prvi piše dijalektalnu poeziju ( na čakavskom)
LJUDEVIT VARJAČIĆ – pisao u Bosilju
- zbirke: Pametnice, Proljetno cvijeće, Milovanke, pjesme: Prsti
BOGUMIL TONI
- teme su mu životinje, a piše na kajkavskom
- zbirke: Dvije žabe (?), pjesme: Puževa pošta
MILKA POGAČIĆ
- zbirke: Veliko je more; Čudna ptica; Pužu, pužiću
IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ
- piše i pjesme, zbirka: Slike, pjesme: Đio đa

2. 1920-1950
VLADIMIR NAZOR
- zbirke: Pjesme moje mladosti
- pjesme: Oksigenij i Hidrogenij, Arhimedov zakon, Teža zemaljska, Nađena djevojčica, Zlatna lađa,
Željeznica, Čovjek od dima
- piše o prirodnim pojavama koje pokušava približiti djeci, koristi slike iz svakodnevnog života, povijesne
motive, voli personificirati predmete, voli glorificirati povijest, osnovna tematika su mu: djetinjstvo, zavičaj i
narod
NIKOLA PAVIĆ
- zbirke: Zvjezdano jezero, Čudnovata školjka, Zlatni orasi, pjesme: Ftiček, Kipec, Oblaci
IVAN GORAN KOVAČIĆ
- lik iz pjesama: barun Vitirep, pjesma: Medvjed na ražnju
IVO KOZARČANIN
- zbirka: Sviram u sviralu
ZLATA KOLARIĆ KIŠUR
- starinske pjesme, forma varira
- zbirke: Po sunčanim stazama, Kroz pjesmu i šalu po Jadranskom žalu, Ptičji festival, Smijte se djeca, Naš
veseli svijet, pjesme: Ćudljivo more, Moj zeko, Pričaj mi bako
ZDENKA JUŠIĆ SEUNIK
- zbirke: U zemlji kristala, Zlatni kesten, Kupi mi vilovita konja
- starinske pjesme, forma varira, personificira biljke i životinje

Nagovještaj novog doba

DRAGUTIN TADIJANOVIĆ
- nije dječji pjesnik, ali je imao ciklus autobiografskih pjesama iz djetinjstva
- zbirka: Dani djetinjstva
- imitira dječji govor i način razmišljanja, no piše slobodnim stilom, pa zato baš i nisu za djecu, piše iz
perspektive odraslih
- pjesme: Djevojčica i ja, Moje igračke
GRIGOR VITEZ
- začetnik moderne dječje poezije zbirkom pjesama ˝Prepelica˝ iz 1956 g.
- zbirke: Prepelica, Kad bi drveće hodalo, Igra se nastavlja, Gdje ptice rastu, Hvatajte lopova
- pjesme: Antun Tun, Neposlušne stvari, Maksimir, A zašto ne bi, Kad bi drveće hodalo
- uređivao biblioteku ˝Vjeverica˝, pisao zagonetke, začeo je igru riječ koja postaje odlika suvremene dječje
poezije, piše i grafičku i nonsensnu, izbacio grube pouke iz poezije, koristi onomatopeju i nabrajanja

Od 1950-danas
Poetska animalistika
GUSTAV KRKLEC
- zbirke: Drveni bicikl, Majmun i naočale, Put u život, Telegrafske basne
- piše telegrafske basne (pjesme od 4 stiha u kojima su životinje), nonsensne pjesme
- poetska animalistika
- pjesme: U zoološkom vrtu, Žablja melankolija
LUKO PALJETAK
- zbirke: Miševi i mačke naglavačke, ledomat tata, Roda u drugom stanju, Lavice na kavici, Slastičar
orangutan, Puž na putovanju, pjesme: Gospođica majoneza, Tri mesara buhu klala
- personificira predmete, koristi nabrajanje, šaljivost, nonsensnost, rimu
VESNA PARUN
- likovi u poeziji: Miki Trasi i Đingis Kan
- piše animalističku poeziju, piše iz dječje perspektive
- zbirke: Patka Zlatka, Neću ljutić hoću mak, Zore i vihori
VJEKOSLAV MAYER
- malo piše za djecu, piše animalističku poeziju
- zbirka: Žuna na telefonu, pjesme: Zeko u kavani
BORO PAVLOVIĆ
- zbirke: Konj i kola, Lipa
Nema tabua, ljubavna lirika
STJEPAN JAKŠEVAC
- zbirke: Zlatna ptica sunca, Voli ne voli voli, Vesela godina, Ima jedan razred
- pjesme: Što Slavica voli, Kad sam obolio, Zlati breg
- ritmične, glazbene pjesme (mnoge su uglazbljene), piše ljubavne pjesme i dijalektalne
MLADEN KUŠEC
- zbirke: Volim te, Tulipani, Dobar dan
- minijature, humor, vedrina, prozračnost, jednostavnost, urbana tematika
lirske minijature
TITO BILOPAVLOVIĆ
- pjesme: Čudna stvar, Što rade mama i tata iza zatvorenih vrata, Svakom svoje,
- zbirke: Kutija za velike i male igračke, Oprostite molim vas
DUBRAVKO IVANČAN
- piše haiku poeziju
- zbirke: Bijeli brod, Svjetlucanje, poema: Jaje Harambuša
DRAGO IVANIŠEVIĆ
- zbirke: Kotarica stihova, Mali ne maline, Da sam ptica
Igra se nastavlja
STANISLAV FEMINIĆ
- zbirke: Idi pa vidi, Trči trči Trčimir, Krijesnice, Puž na ljetovanju
- tradicionalne, no koristi igru riječi pa su i moderne
Između tradicije i suvremenog
RATKO ZVRKO
- zbirke: Torba djeda Mraza, Naši stari znanci, Sportske radosti, Uzbuna u robnoj kući, Čarobni prozor, Grga
Čvarak, Od Zrinjevca do svemira, Smijeh nije grijeh, Olimpijsko selo Čvrk
DUBRAVKO HORVATIĆ
- zbirke: Stanari u slonu, pjesme: general Patlidžan, knjiga: Junačina Mijat Tomić
- narativan stil
ZVONIMIR BALOG
- najvažnija je igra riječi, piše o bizarnim stvarima (vodokotlić), ljubavna poezija, paradoksi, ironija, bizarne
slike, ne pridržava se gramatičkih pravila (točke, zarezi, nove riječi izmišlja)
- zbirke: Nevidljiva Iva, Male priče o velikim stvarima, Šuma na dlanu, Zlatna nit, Ljubav za početnike, Kako
sam došao na svijet, Veseli zemljopis, Sto najzanimanja
- pjesme: Gnjavator, Igre
PAJO KANIŽAJ
- poigrava se riječima, koristi bizarne motive, piše na kajkavskom dijalektu
- zbirke: Zeleni brkovi, Prsluk pucam, Bila jednom jedna mala, Tričave pjesme, Šarabara
- piše grafičke pjesme,
MIROSLAV SLAVKO MAĐER
- zbirke: Pišta s Vašarišta
ZVONIMIR GOLOB (? Pitanja)
- zbirke: Čemu služe roditelji, Stidljive ljubavne pjesme
Dijalektalna poezija: kajkavska (Jakševac, Kanižaj, Jembrih, Dravski) i čakavska (Ivanišević, Modrušan, Kalac,
Marović)
MIROSLAV DOLENEC DRAVSKI
- zbirke: Glasi s ravnic, Svatko ima svoju zvijezdu, Zagovor zemlji, pjesme: Moja Podravina
IVICA JAMBRIH
- zbirke: Mujceki se hinčaju ( Mačići se igraju)
ANTO MODRUŠAN
- zbirka: Pjesme za djecu, pjesme: Ča triba govorit
TONČI PETARASOV MALORIĆ
- zbirka: Ča triba govorit
lirske minijature – Dubravka Ugrešić, Dubravko Ivančan, Titi Bilopavlović
TIN KOLUMBIĆ – zbirke: Sunčano zvono, Duboko more, San o bijeloj ptici
NADA ZIDAR BOGADI – Mjesečev sin
Jezične igre: desufiksacija, deprefiksacija, složenice od glagola

BASNA
Basna je nastala u narodnom stvaralaštvu kao i bajka, no kraća je od bajke i ne uljepšava svijet. Osnovne
karakteristike (pitanje: basna i dijete – 4 momenta):
a) dramskog je karaktera,
b) čest su motiv životinje,
c) uvijek ima pouku koja može, ali i ne mora biti jasno prikazana
d) kratka
e) sastoji se od priče ili fabule i pouke
Najstarija basna je Heziodova basna ˝Jastreb i slavuj. Prve basne su napisane u Grčkoj i Egiptu.
Kronološki: Ezop, Fedro, La Fontaine, Lessing, Krilov, Ivana Brlić Mažuranić, Krklec, Halovanić
EZOP
- basne su kratke, u prozi sa jasno izraženom poukom, životinje nisu isklišejizirane (magarac je u jednoj
pametan u drugoj glup), teme imaju univerzalan karakter
- lisica i grožđe, lisica i ždral, starac i smrt
PANČATANTRA od BRAHMAN VIŠNU ŠARMAN
- petoknjižje u Indiji (prvi naziv je Tora – židovska biblija), ima okvirnu priču, basne su duže od Ezopovih, motiv
su životinje, kod nas došle u 12. st. preko Antuna Matije Reljkovića
JEAN LA FONTAINE
- pisao je u 17. st. u Francuskoj, Ezopove basne je stavio u stihove, nema jasne pouke nego je sami moramo
zaključiti, kritizira vladavinu kralja Luja 14.
- Cvrčak i mrav, vuk i janje
GOTHOLD EPHRAIM LESSING
- pisao je u 18. st. u Njemačkoj, piše u prozi
- orao, medvjed i slon, gavran
IVAN ANDREJEVIČ KRILOV
- piše u 18/19. st. u Rusiji, basne su mu duže od La Fontainovih, personificira biljke, ali koristi i ljude, piše o
konkretnim događajima, a ne karakteru, piše u stihovima
- vrana i lisica, orao i pčela, vuk u psetarnici
ĐURO FERIĆ – prevodi Fedrove tj. Ezopove basne
IVAN FILIPOV – pouka u stihu, a priča u prozi
TOMISLAV BRKANAC
IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ – basne u stihu koje je prilagodila svom vremenu, osuđuje ljudske poroke, nemaju
sve sretan kraj
GUSTAV KRKLEC – dio su basne, a dio telegrafske basne, basne su mu zbiljskije, neposrednije i
životnije od Ezopovih
VLADO HALOVANIĆ – kratke basne u stihovima, nisu za djecu, no pošto koristi životinje djeca ih vole, basne
imaju dijalog pa se mogu uprizoriti, prikazuje svijet kakav jest
JAKOV MAJNARIĆ – piše u stihovima
RIKARD KATALINIĆ JERETOV – udaljava se od Ezopa

STRIP
Dolazi od eng. riječi strip – vrpca. Da bi strip bio kvalitetan mora biti kvalitetan crtež. Strip je niz uokvirenih sličica
koje se donose nekim logičkim slijedom, a mogu biti sa i bez teksta. Začeci su mu u pustinjskom masitu, u Grčkoj
su isklesani u kamenu, u srednjem vijeku je to križni put. Stvarni začetak je u Njemačkoj – Wilhelm Busch – Max i
Moritz, no u njemu nema okvira; Richard Felton Gutcault – prvi koji uvodi okvir 1896 g. – Žuti dječak. Iako je
nastao u Europi, oformio se u Americi – Foster, Schulz, Disney, Dylan Dog, Charlie Brown, Garfield, Alan Ford,
Tarzan – Harold Foster, Asterix – Uderzo i Goscinny, Flash Gordon – Alec Raymond.
U Hrvatskoj su šaljivi stripovi popraćeni karikaturama. Gabriel Pinter je preveo Bushovog Maxa i Morica na hrv., a
ostavio je originalan crtež i nazvao ga Vranje gnijezdo. Prvo veliko ime je Andrije Maurović – Povratak starog
mačka, Stari mačak, no prvi strip mu je Vjerenica mača, stripovi su mu crno-bijeli. 60-tih godina je skupina crtača
oko ˝Plavog vjesnika˝ (Julius Radilović – Sherlock Holmes, Željko Beker – Zaviša, Ivica Bedrijanec – Nježni,
Borivoj Dovniković, Oto Risinger - Pero, Vladimir Delač – Djevojčica Marina). Oko lista Polet, 70-tih godina javljaju
se 3 generacije crtača – Novi kvadrat (Nedeljko Dragić – Tupko, Krešimir Zimonić – Luna, Zlatka, Krešo Skozret –
Podrumaši, Janko Maušić – Ženski razgovori).
BAJKA
Prema postanku priča se dijeli na narodnu ili usmenu ( nerealistične: bajka, predaja, legenda i realistične:
pripovijetka, anegdota (šaljiva priča) i novela (realistična priča)) i umjetničku ( tvorac je Hans Christian Andersen).
Najstarije su Egipatske. Karakteristike bajke:
a) irealni događaji, likovi, predmeti
b) metamorfoze ili preobrazbe
c) neimenovani likovi
d) povezivanje ljepote sa karakternim osobinama (lijepi – dobri)
e) vremenska i prostorna neodređenost
f) isti početci i isti završeci (sretni)
g) uljepšava svijet
h) neparni brojevi i broj 12
i) stalni epiteti
j) naracija, dijalozi – rijetki opisi
k) stroga podjela na dobro i zlo
l) tipizirani likovi
m) arhaičan jezik
Teorije o postanku bajki:
a) migraciona teorija – bajke su se prenosile s naroda na narod i tako došle u Europu, a začetak im je u
budističkoj književnosti – predstavnici te teorije su Theodor Benfey, te Aarne i Thompson
b) mitološka teorija – bajke su se razvile iz mitova, a potječu iz indoeuropske kolijevke – predstavnici te
teorije su braća Grimm i Afonasjev
c) antropološka teorija – iste bajke su mogle nastati na raznim krajevima svijeta, ako su ljudi bili na istom
stupnju razvoja – predstavnici: Taylor i Zang
d) kontaktna teorija – predstavnici traže kontakte među bajkama susjednih naroda – predstavnici:
Aleksandar Veselovski
Zamjerke kod bajki:
a) okrutni elementi
b) šire praznovjerja
c) šire nematerijalističko shvaćanje svijeta
d) odvlače od stvarnosti
Prednosti:
a) razvija maštu
b) zadovoljava želju za pustolovinom
Bajke se započinju zapisivati u renesansi: Češka – Nemcova (djelo – Bakica), Kolontaj, Francuska – Nodier,
Merime, Beaumont, Rusija – Veselovski, Afonasjev, Puškin, Hrvatska – Juraj Hbdelić, Antun Matija Reljković,
Bujkov, Tvrtko Ćubelić, Maja Bošković Stuli. Najveći obrađivač bajki u Hrvatskoj je Jozo Vrkić. Antičke mitove
zapisuju: Schwab, Orvieto, Hawkhorne
HRVATSKA NARODNA BAJKA – Mala vila
CHARLES PERRAULT
- prvi pisac bajki je Francuz u 17. st.
- tražio motive u folkloru.
- prva knjiga mu je Usnula ljepotica, Priča moje majke guske ili Priče i bajke iz starih vremena s poukom
(Crvenkapica, Snjeguljica, Mačak u čizmama).
- njegove bajke se susreću u bajkama braće Grimm, no s razlikama jer je pisao za odrasle pošto je to bilo
doba salonskih bajki
- Crvenkapica – vuk je pojeo baku; Trnoružica – nema poljubca nego princ potajno 2 godine dolazi Trnoružici i
s njom ima dvoje djece, a Trnoružicu je odveo kući tek je umro njegov otac koji je imao kanibalskih osobina,
no svekrva je željela pojesti svoje unuke pa joj je kuhar podmetao janjad, a kad je poželjela pojesti
Trnoružicu, kuhar nije mogao naći tako staro meso jer je ona imala preko 100 godina
BRAĆA GRIMM
- pročistili bajke od grubosti da bi bile za djecu, napisali oko 200 priča
- knjige: 1812 g. Bajke za djecu i dom, 1816 g. Njemačke sage
Podijelili su bajke u skupine:
a) bajke sa fantastičnim elementima
b) bajke s realističnim, grotesknim ili nonsensnim elementima (Sretni Ivo)
c) bajke u kojima su životinje glavni likovi (sedam kozlića)
d) bajke s religioznim motivima (Bogataš i siromah)
HANS CHRISTIAN ANDERSEN
- tvorac umjetničke bajke koji se nadahnjivao narodnim motivima
Bajke su mu podijeljene u skupine:
a) bajke izgrađene na narodnim motivima (Kresivo, Divlji labudovi, Veliki i mali Nikola)
b) bajke djelomično građene na narodnim motivima (Palčić, Carevo novo ruho, Mala sirena)
c) potpuno originalne bajke (Tratinčica, Sretna porodica, Djevojčica sa žigicama, Postojani kositreni vojnik)
- 1835 g. Objavljuje prvi svezak bajki: Bajke kazivane djeci, ali odrasli mogu posluhnuti
- unio je novitete u bajku: proširio je galeriju likova (sitnije životinje, ali i smanji broj životinja), uveo je biljni
svijet, ali i predmete personificirajući ih, počeo koristiti dječje likove (Djevojčica sa žigicama), nemaju sve
bajke sretan kraj, ali smrt prikazuje kao nešto lijepo, unosi socijalnu komponentu i urbanu tematiku, unosi
humor i ironiju, fantastika se može objasniti realnim elementima, koristi lirski opis, obogaćuje jezik
frazama(Ružno pače, Kraljevina na zrnu graška,…), daje i filozofsku orijentaciju i svoje osjećaje, kritizira
društvo, neke ljudske osobine, neobični počeci, voli se direktno obraćati čitatelju i koristi unutarnje monologe
OSCAR WILDE
- zbirke bajki: Sretni kraljević, Kuća mogranja
- kritizira ljudske mane i situacije, tužan završetak, koriti osjećaje i romantične motive
- bajke: Samoživi div, Slavuj i ruža

LEWIS CARROLL
- napravio je prijelaz iz klasične bajke u modernu fantastičnu bajku
- izbacuje sve vezano za mitove legende, nema niti mitoloških bića, nema čvrstu fabularnu radnju, likovi imaju i
dobru i lošu stranu, upotrebljava i motiv igre (šah, karte)
- knjige: Alisa u zemlji čudesa, Alisa s onu stranu ogledala
- Alisa je prvi realistični lik u bajki
- Likovi: Alisa, Bijeli zec, Vojvotkinja, Kraljica i kralj Herc, Ožujski zec, Klobučar, Gusjenica, Grifon, lažna
kornjača, cerigradska mačka
- roman: Silvija i Bruno; poema: Zorna snarka
JAMES JOYCE
- knjiga: Fireganovo bdijenje
L. F. BAUM
- knjiga: Čarobnjak iz Oza
SELMA LAGERFIELD
- knjiga: Čudesno putovanje Nielsa Hogersonova
- mijenja glavni lik iz lošeg dječaka u dobrog kao i u Pinokiu
CARLO COLLODI
- knjiga: Pinokio, Geneltijeva gramatika, Majmunčić boje ruže
- knjige su mu didaktička djela
- Pinokio: sadrži neke elemente klasične bajke (vila koja ima moći, personificirane životinje)
- Likovi: Pinokio, vila, Đepeto, Cvrčak, Čiljeđa (našao drvo za Pinokia), mačak i lisica, Lučinjolo
ALEKSEJ TOLSTOJ
- knjiga: Rusijice, Zlatni ključić – njegova verzija Pinokia
J. M. BARRIE
- knjiga: Petar Pan, Tony i Griesel, Bijela ptičica
- u Petru Panu ima dosta nonsensi, npr. dadilja je pas
- likovi: Petar Pan, John, Wendy, Michael, Zvončica, Izgubljeni dječaci
HUGH LOFTING
- knjige: Dr. Dolittle, Povratak Doktora Dolittla
- upotrebljava humanu komponentu, ima mnogo životinja koje personificira
- inspirirao je Komeja Čukovskog da napiše ˝Dr. Jojboli˝ prilagođen mlađoj djeci
- likovi: doktor Dolittle, Gic-gic, Pat-Pat, Povucime-Gurniga, Či-Či, Polinezija, Đip
MARCEL AYME
- knjiga: Priče mačke s grane
- u priči su dvije djevojčice Delfine i Marianette koje nisu glavni likovi nego se protežu kroz sve priče kao
sporedni likovi, dok se glavni likovi mijenjaju
- životinjama daje ljudske karaktere (svinja želi na dijetu, a vol se želi obrazovati)
- postoje dva svijeta: u jednom su djevojčice i životinje, a u drugom odrasli
ASTRID LINDGREN
- knjige: Pipi duga čarapa (prva knjiga o Pipi je objavljena 1945 g.), Eric i Karlson na krovu, Hrabra Kaysa,
Razmo u skitnji
- Pipi je antilik djevojčice dječjoj književnosti , ona je sve ono što djeca žele biti, a ne mogu
- Likovi: Pipi, Anika, Tomi
PAVEL PETROVIČ BAŽOV
- Ruski pisac, unosi uralski folklor u bajke, umjetnike prikazuje kao umjetnike, a ne zanatlije
- knjiga: Kameni cvijet, Kutijica od malahita (zeleni poludragi kamen)
- likovi: Danilko Nedohranjenko, Gospodarica malahita, Tanjuška, Prokopič
KAREL ČAPEK
- knjiga: Poštarska bajka
- Poštarska bajka ima dva dijela: jedan je potpuno irealan, a drugi je potpuno realan
- Likovi: Kolbaba, František

GIANNI RODARI
- piše kratke, telegrafske priče
- knjige: Cipollino, Putovanje plave strijele, Gelsomino u zemlji lažljivaca, Planet ispunjenih želja
- Cipolino – personificirano voće i povrće (plodovi koji rastu iz zelje su narod, a koji rastu na granama su
plemstvo)
- Likovi: Cipollino, trešnja, naranča, krumpir
- Putovanje plave strijele – personificirane igračke koje sjedaju na vlak (plava strijela) i odlaze siromašnoj djeci
jer samo bogata djeca za Božić dobivaju igračke
ANTOINE DE SAINT EXUPERY
- knjiga: Mali princ, likovi: mali princ, lisica, avijatičar, baobabi
- nema uzbudljivu fabulu, ima mnogo simbolike i filozofskih razmišljanja, kritizira otuđenost
- lik iz ireale dolazi u realu, da bi se na kraju ponovno vratio u svoju irealu, na svakom svijetu nalazi jednu
negativnost, djelo počinje tako da se avijatičar mora spustiti u pustinju, a u isto vrijeme se spušta i mali princ,
prije dolaska na zemlju mali princ posjećuje 6 asteroida koji se zovu prema slabostima ljudskog društva,
neobičan kraj – da bi se vrati na svoj planet mali princ mora umrijeti ( pitanje života nakon smrti)
J. R. R. TOLKIEN
- stvorio je specifičan svijet u kojemu se sukobljavaju zlo i dobro
- knjige: Gospodar prstenova, Hobit
MICHAEL ENDE
- knjiga: Beskraja priča, likovi: Bastijan
- mašta obogaćuje stvarni svijet, ali može biti pogubna
ELA PEROCI
- knjige: Djeco laku noć, Zvončići, baka plete čarape
- priče: Maca Papučarica (priče namijenjene mlađoj djeci)
BRANKO ČOPIĆ
- knjige: Ježeva kućica, Doživljaji mačka Toše
- priče u stihu, imaju rimu, domoljubna poruka
JOSIP VANDOT
- knjiga: Kekec
- graniči sa avanturističkim romanom i fantastikom

HRVATSKA UMJETNIČKA DJEČJA PRIČA

Prve dječje priče nalazimo u časopisima: Bršljan, Smilje, Bosilje. To su prerade narodnih priča i stvarnih priča.
Prerađivači : Franjo Bartuš, I. Devčić, S. Dubin, A. Cvijić Marija Taušić, T. Ivkanec, R. Katalinić-Jeretov, M. Kobali,
Jakov Majnarić, Jelica Devčić, J. Turić, M. Tomšić-Im, Belović-Bernardzikowski
AUGUST ŠENOA
- 1863 g. Postolar i vrag, pisano u stihovima dio Povjestica
IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ
- knjige: Priče iz davnina, Škola i praznici, Knjiga omladini, Čudnovate zgode šegrta Hlapića
- Priče iz davnina: Ribar Palunko i njegova žena, Šuma Striborova, Jagor, Lutonjica Toporko i 9 župančića,
Sunce Djever i Neva Nevčica, Kako je Potjeh tražio istinu, Regoč, Bratec jaglenac i sestrica Rutvica (nema
podjele na zlo i dobro nego se bogovi sukobljavaju preko likova)
- upotrebljava arhaične izraze, gradi na slavenskoj mitologiji, postigla je privid mita, podijelila je priče na
kršćansko vrijeme i na staro pogansko vrijeme, priče su ritmične
- 8 mitoloških bića – Bog Svarožić, Bjesomar, Zora djevojka, Kralj morski, Poludnica, Malik Tintilinić, Mokoš,
Bagan
VLADIMIR NAZOR
- zbirke: Dječja knjiga (Bijeli jelen, Dupin), Istarske priče (Veli Jože), Priče s otoka kopna i planine, S ostrva
grada i s planina,
- likovi iz Bijelog jelena – Gargori, Bodo, Guščarica Anka, Vitorog, striko, Ulrik, Kiso
- likovi: Trinajstić
GRIGOR VITEZ
- knjige: Bajka o glinenoj ptici i druge priče, likovi: Bodo
SUNČANA ŠKRINJARIĆ
- zbirke: Kaktus bajke, Dva smijeha, Zmaj od stakla, Kuća od slova, Pisac i vrijeme, Kakva je to ljubav bila,
Knjiga o pajacima, Svaštara, Ljeto u modrom kaputu, Ulica predaka, Plesna haljina žutog maslačka, Pisac i
princeza
- likovi: Kaktus, tri mala ježa, čičak
- životinje su nosioci radnje, sačuvala je didaktičnost
NADA IVELJIĆ
- knjige: Konjić sa zlatnim sedlom, Vodenica sokolica, Dođi da ti pričam, Šestinski kišobran, Zagrebački
vrapčići, Klokan u dizalu,
- likovi iz Šestinskog kišobrana: Peteročići
LJUDEVIT BAUER
- knjige: Parnjača Kolumbina, Monikino veliko putovanje
- na duhovit način problematizira svakodnevni život
VIŠNJA STAHULJAK
- knjige: Začarani putovi, Kučica sa crvenim šeširom, Čarobnjak, Djevojčica i paun – roman
- likovi iz Kućice: ružičasta kućica
ANTO GARDAŠ
- knjige: Jež i zlatni potok, Zaboravljena tuba, Zvijezda u travi, Damjanovo jezero, Hercigonja
STANISLAV FEMENIĆ
- knjige: Tikva s nosom, Dosjetljivi jedan, Kamen s repom (nema u knjizi)
DUBRAVKA UGREŠIĆ
- knjige: Filip i srećica, Mali plamen, Kućni duhovi
ZLATA KOLARIĆ KIŠUR
- Moja zlatna dolina, Iz dječjeg kutića, Priča i zbilja, Crni brigadir, Zimska priča
ZDENKA JUŠIĆ SEUNIK
- Knjige: Na dalekom otoku
VLATKO ŠARIĆ
- Knjige: Miško, Rogan, Priroda na priča, Crvena braća
- Likovi iz Rogan: Rogan, Šarka, Bjelko i Bjelka
HORKIĆ
- Knjige: I oblak se može musti, U Tirolu teče med i mlijeko, Čađave zgode, Inspektor Gremme, Safari s
povećalom
TITO BILOPAVLOVIĆ
- Paunaš
MATKO MARUŠIĆ
- Snijeg u Splitu
B. PROSENJAK
- Divlji konj
MIROSLAV HITREZ
- Priče iz prirode

FANTASTIČNA PRIPOVJETKA
Primarna briga autora je kako učiniti priču realnom, briga im je detaljan opis ambijenta, dobra karakterizacija
likova, upotreba primjerenog jezika
ELWYN BROOKS WHITE
- Paukova mreža –
OTFRIELD PREUSSLER
- Mali vodenjak
SHEL SIL VERSTAIN
- Drvo ima srce

CHRISTINE NOSTLINGER
- Konrad ili dijete iz limenke
ALBERTO MORAVIA
- Noso rog ili pripovjesti iz prapovijesti
TOLIKIEN, CARROLL, BAUM, COLLOODI, DE SAINT EXUPERY, KASTNER, AYME, JAN BRZECHAVA
(Akademija profesora Kleksa), BAŽOV, PAMELA LYNDON TRAVERS (Mary Popins), KAROL ČAPEK, ALEN
ALEXANDER MILNE (Medo Winnie zvan Pooh – likovi: Medo, Christopher Robin, Zekoslav, Praščić, Njar, Mama
Klo i Kan, Sova), ANDERSEN, WILLIAM THACKERAY (Ruža i prsten), TOLSTOJ, SELMA LAGERLOF,
LOFTING, ČUKOVSKI (Doktor Jojboli),
Naši autori fantastičnih priča: Grigor Vitez – Bajka o glinenoj ptici, Sunčana Škrinjarić – Kaktus bajke, Iveljić –
Šestinski kišobran, Gardaš – Ljubičasti planet, Vladimir Nazor, Ivana Brlić Mažuranić

HUMORISTIČNA PRIČA
Humoristična priča je realistična pripovijetka, ali se udaljuje od pravog realizma
IVAN KUŠAN
- knjige: Ljubav ili smrt, Strašni kauboj, Lažeš Melita i serija knjiga o Koku, Zagonetan dječak
- u Strašnom kauboju su likovi iz njegovih prethodnih priča, ali uvećani; u Koku se likovi bune jer stalno imaju
isto godina, romane je napisao Koko dok ih je Kušan samo ispravljao
BLANKA DOVJAK MATKOVIĆ
- knjige: Priče iz Dubrave, Neobična ulica, Neke male važnosti
- u Neobičnoj ulici glavni junak je djevojčica Tajana kojoj svake večeri dolazi baka i priča priče, a onda jednog
dana ne dođe
SLAVKO KOLAR
- knjige: Na leđima delfina ili Jurnjava na motoru, Priče o Petrici Kerempuhu još ih pišu: Slavko Mihalić i Hrvoje
Hitrec, Zvonimir Balog, Pajo Kanižaj)
- likovi: Macan Buzdovan, Zlatko, ujna Ane
PAJO KANIŽAJ
- knjige: Zapisi odraslog limača, Kad sam bio odrastao (Crvenkapica, Mini leksić), Zdrprmapan
- nema velikog slova, niti interpunkcijskih znakova, unosi viceve i pošalice
ZVONIMIR BALOG
- služi se anagramima, nonsensnom gramatikom, banalanim motivima, nonsensna analogija, nonsensna
etimologija
- knjige: Zeleni mravi, Ja magarac, Bosonogi general (roman)

DJEČJI ROMAN
Začetnik dječjeg romana je Mark Twain romanima ˝Doživljaji Toma Sawyera˝ i ˝Pustolovine Huckleberry Finna˝, a
u Hrvatskoj začetnik je Ivana Brlić Mažuranić romanom ˝Čudnovate zgode šegrta Hlapića˝. Roman je prozno djela
u kojem su glavni likovi djeca no ima i odraslih likova, namijenjeni su djeci i pisani su djeci razumljivim jezikom.
PODJELA:
a) autobiografski dječji roman – opisivanje doživljaja iz vlastitog života (Mato Lovrak, J. Truhelka)
b) roman bajka – uz elemente romana sadrži i bajkovite i fantastične elemente – utemeljila ga je Ivana Brlić
Mažuranić, a pisala ga je i Sunčana Škrinjarič
c) moderni dječji roman – nema fabule, likovi nisu jednostavno okarakterizirani (Saroyan – Tata ti si lud i
Mama volim te, S. Pilić – O mamama sve najbolje i mrvice iz dnevnog boravka)
d) proza u trapericama – roman blizak djeci tinjeđerske dobi, izražava njihov stil ( H. Hitrec Smogovci,
Sallinger – Lovac u žitu

ZNAČAJKE DJEČJEG ROMANA:

a) fabula – napeta, uzbudljiva priča vezana za djetinjstvo sa raznolikom i bogatom tematikom
b) pojava družine u romanu – likovi željni novih pustolovina
c) pustolovina – veliki uzbudljiv događaj (Kestner, Defoe, Bužinski, Bauer), tu postoje i kriminalistički
romani sa zločinom i zapletima (Matošec, Kušan, Pavličić, Krilić) i znanstveno fantastični romani
(Gardaš, Verne – otac znanstvene fantastike, Matošec)
d) igra
e) jednostavnost
f) čvrsta struktura
g) humorističnost
h) naivnost
i) crno bijela tehnika
j) pretjerana sentimentalnost
Ostale vrste dječjeg romana: povijesni (Šenoa, Zagorka), ljubavni (Gavran), ratni (Gluščević, Iveljić), animalistički
(Kipling, Salten), humoristični (Balog, Kanižaj), socijalno psihološki (Pulić, Iveljić).
MARK TWAIN
- knjige: Doživljaji Toma Sawyera, Pustolovine Huckleberry Finna, Kraljević i prosjak, Život na Mississipiju
- razlika je što je Tom pisan u 3.licu, a Huck u 1. licu
- likovi: Tom Swyer, Teta Polly, Huck Finn, Becky Thacher, Sid, Crveni Joe
JOHANNA SPYRT
- knjige: Haidi, likovi: Haidi, Klara
ERICH KASTNER
- knjige: Emil i detektivi, Tonček i Tončica, Blizanke, Leteći razred, 35. maj
- likovi: Emil, čovjek u krutom šeširu, Gustav
FERENZ MOLNAR
- knjige: Junaci Pavlove ulice, likovi: Čengej, Čonokoš, Boka, Gereb, Nemeček
WILLIAM SAROYAN
- knjige: Mama volim te, Tata ti si lud,
- pokušao je defabularizirati roman
JACK LONDON
- Zov divljine
ERNEST THOMPSON SETON
- Vinipeški vuk, likovi: Vuk, Jim, Ninet
HERVE BAZIN
- Guja u šaci
BONSELS
- Pčelica Maja
KARL EWALD
- Dvonožac
RUDYARD KIPLING
- Riki Tiki Tava, Knjiga o đungli
ERIC MOWBAY KNIGHT
- Lesi se vraća kući
JONATHAN SWIFT
- Guliverova putovanja
J. F. COOPER
- Posljednji Mohikanac
GIOVAGNOLIA
- Povijesni roman: Spartak
SALTEN
- Bambi, likovi: Bambi, Felina, Stari, Gobo, On
DUMAS
- Povijesni: Grof Monte Cristo
JAGODA TRUHELJKA
- knjige: Trilogija: Zlatni danci, Bogorodičine trešnje (nije sigurno da li su romani ili real. pripovijetke) i Dusi
domaćeg ognjišta; Tugomila,
- nema neke radnje, likovi i radnje su realne
IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ
- knjige: Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Jaša Dalmatin
- likovi: Grga, Gita, Hlapić, Majstor Mrkonja,
VJEKOSLAV KOŠČEVIĆ
- knjige: Sretni kovač
MAJOTICA
- povijesni: Omiški gusari
ZVJEZDANA ODOBAŠIĆ
- Čudesna krljušt
DAMIR MILOŠ
- Bijeli klaun
NEVENKA VIDEK
- Pismo iz Zelengrada
LJUDEVIT TOMŠIĆ
- knjige: Prevejani Jankić
ĐURO VILOVIĆ
- knjige: Pas Cvilek, dječak Ivek i dudeš Martin
EDO I BRANKO ŠPOLJAR
- knjiga: Mi putujemo
DUBRAVKO JELIČIĆ BUŽIMSKI
- Sportski život letećeg Martina
JOSIP PAVIČIĆ
- knjige: Poletarci – roman, a ostalo su realistične pripovjetke, Priče s kopna i mora, Dva druga, Djeca se
igraju, Koliba u vrbiku
MATO LOVRAK
- knjige: Vlak u snijegu, Družba Pere Kvržice, Neprijatelj broj jedan, Anka Brazilijanka, Prijatelji, Dječji konzul,
Strašan san (realistična pripovijetka), Divlji dječak
- djela mu se dijele na: djela seoske tematike i djela gradske tematike
- u djelima je važan jedan lik odrasle osobe kao npr. učitelj
- tvorac realizma u dječjoj književnosti
- likovi iz Pere: Pero, Milo Dijete, Budala, Divljak, Šilo, Medo
- likovi iz Vlaka u snijegu: učitelj, Draga, Ljuban, Pero
IVAN KUŠAN
- depedagogizirao romane, razbija sliku idealnog učitelja
- knjige: Domaća zadaća, Koko u Parizu, Uzbuna na zelenom vrhu, Lažeš Melita, Koko i duhovi
- likovi iz Koka u Pariza: Koko, Zlatko, slikar Pokle
- likovi iz Ljubav ili smrt: Koko (Ratko Milić), Ana, Emica
N. PULIĆ
- knjiga: Ključić oko vrata, likovi: Maja, Suzana, Stanko
DANKO OBLAK
- Knjige: Modri prizori, Kraj logorske vatre – real. pripovijetka, Zelena patrola – real. pripovijetka
- likovi iz Modrih prizora: Vlado
MILIVOJ MATOŠEC
- knjige: Tiki traži neznanca, Strah u Ulici lipa, Suvišan u svemiru, Veliki skitač, Dječak u čamcu,. Admiralov
otok
- likovi iz Tiki traži neznanca: Tiki, Bjeloglavi, Dako, Caco
JOŽA HORVAT
- knjiga: Waitapu (likovi: Iteo i Tefoto), Operacija stonoga, Svjetionik, Besa (putopis)
STJEPAN TOMAŠ
- knjiga: Moj tata spava s anđelima
VLADIMIR TADEJ
- knjiga: Kanjon opasnih igara
ZLATKO KRILIĆ
- knjige: Čudnovata istina, Prvi sudar, Veliki zavodnik, Zagonetno pismo, Zabranjena vrata
- likovi iz Čudnovate istine: Zlatko, Irena, Ivo, likovi iz Zavodnika: Aka, Irena, Lidija
NADA IVELJIĆ
- knjige: Lutke s dušom, Dječji dom
ANĐELKA MARTIĆ
- knjiga: Pirgo – roman, a ostalo pripovijetke, U vihoru, Mali konjovodac, Bjelko, Vuk na voćinskoj cesti,
Proljeće mama i ja, Baka Kata, Šašavi dan, Djedica Pričalo i čarobni vrutak
IVO GAVRAN
- knjige: Sretni dani, Oproštajno pismo, Zaljubljen preko ušiju (likovi: Mario, Anita, mama, tata, Ivica, Lana)
ANTO GARDAŠ
- knjige: Ljubičasti planet, Izum profesora Leopolda, Bakreni Petar, Tajna zelenog pečata, Pigulica, Duh u
močvari, Filip dječak bez imena, Miron na tragu svetog Grala, Prikaza, Miron u škripcu
- likovi iz Ljubičast planet: prof, leopold, Miron, Onaj kojemu se zvijezde raduju
NIKOLA ČUKOVSKI
- putopis: Hrabri moreplovci

HRVATSKE NAGRADE ZA DJEČJU KNJIŽEVNOST – ˝Grigor Vitez˝, ˝Ivana Brlić Mažuranić˝, Podravkina
nagrada ˝Mato Lovrak˝

IGROKAZ
Igrokaz znači kazivanje igrom, mogu biti različiti, a najčešći je AKTOVKA (jednočinke)
Vrste: lutkarska kazališta, dječji mjuzikli, radio igrokazi i tv igrokazi
MOETIRLINCK
- Plava ptica
DIJANIĆ
- Narođeni dan
VLADIMIR NAZOR
GRIGOR VITEZ
- Plava boja snijega
JADRANKA ČUNČIĆ
- Bandov
ZVJEZDANA LADIKA
- Kazališni vrtuljak
JOŽA SKOK
- Harlekin i Krasuljica
ZLATA KOLARIĆ KIŠUR
- Doktoruša, Dječje kazalište