Professional Documents
Culture Documents
SADRŽAJ
1. UVOD........................................................................................................................... 2
5. ZAKLJUČAK
PRILOZI
LITERATURA
1
Tačka pokrića
1. UVOD
1
Mr. sc. Danijela Martinović, Univerzitet u Sarajevu, Ekonomski fakultet u Sarajevu, doktorska disertacija,
Tačka pokrića kao instrument poslovnog odlučivanja, Sarajevo, novembar 2008.
2
Tačka pokrića
„ Prelomna tačka je ona u kojoj je dobit preduzeća jednaka nuli. U toj tački se
izjednačavanj prihodi i rashodi preduzeća. Preduzeće ostvarenim prihodom može da
pokrije sve troškove poslovanja (ali ne da ostvaruje nikakvu dobit).“2
Nulta tačka
BREAK-EVEN-ANALYSIS – BEA (prelomna tačka)
Prag ekonomičnosti
Prag rentabilnosti
Cost Volume Profit
Mrtva tačka korisnosti
2
Bićo Ćar Mirha, Praktikum za vježbe iz ekonomike preduzeća, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo
2005.
3
Tačka pokrića
Analiza tačke pokrića nalazi svoje mjesto u procesima donošenja strateških odluka u
procesima planiranja i kontrole. Značajan je doprinos tačke pokrića u različitim fazama
planiranja, posebno kao instrumenta procjene vrijednosti i doprinosa pojedinih alternativa
u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Njena uloga se, pri tome, razlikuje ovisno o ciljevima
koji menadžeri žele postići. Dominantni, glavni cilj, preduzeća predstavlja
maksimiziranje dobiti, dakle određenu ekstremnu veličinu. Tačka pokrića ne ukazuje na
ekstremene veličine, sadržane u glavnom cilju, ona može posredno pomoći u definiranju
maksimalnih vrijednosti. Analiza pomoću tačke pokrića je značajna u procjeni vrijednosti
i doprinosa pojedinih alternativa. Analiza različitih pretpostavki i ograničenja će
ponekada dovesti ne samo do jednog cilja, nego da raspona zadovoljavajućih ciljeva, tj.
više mogućih tačaka pokrića.
„U svakom slučaju informacije dobivene putem analize tačke pokrića prikazuju kritične
situacije, koje su posebice bitne za utvrđivanje minimalnih uvjeta ili za ostvarivanje
općeg cilja. Odsupanje od tačke pokrića nadolje ili na gore, mogu u procesu planiranja
dovesti do napuštanja određenih alternativ, u slučaju da nije moguće provođenje
korekcije cilja. U navedenom leži najznačaniji doprinos tačke pokrića u procesu
planiranja.“3
3
Bakalar dr. Jozo, „Mikroekonomija“, HKD Napredak, Sarajevo, 2003.
4
Tačka pokrića
Grafičkim putem
Matematičkim putem
Na temelju obraćuna tačke pokrića moguće je izvući još dva pokazatelja koji su našli
široku primjenu u računovodstvu i to: doprinos pokrića i stopa doprinosa pokrića.
5
Tačka pokrića
6
Tačka pokrića
Pored grafičkog prikaza tačke pokrića preko ukupnih prihoda i troškova u toriji i praksi
susrećemo još jedan način uređivanja tačke pokrića – onoga preko jediničnih vrijednosti
tj. jediničnih prihoda i troškova. Jedinični prihodi se izjednačavaju s prodajnom cijenom
jer prodajna cijena i predstavlja u osnovi prihod od prodaje jedne jedinice proizvoda.
Razlika između tačke pokrića dobivene preko ukupnih i one dobijene preko jediničnih
vriijednosti leži u načinu tumačenja vrijednosti. Naime, ako pretpostavimo da je npr.
7
Tačka pokrića
Otp = 500 kom. prizvoda, navedena vrijednost kod grafičke konstrukcije na temelju
ukupnih vrijednost prihoda i troškova nam govori da je potrebno proizvesti i prodati 500
kom. proizvoda da bi se pokrili troškovi. Kod tumačenja preko jediničnih vrijednosti to
znači da se pokrivanje troškova ostvaruje pri proizvodnji tj. prodaji 500-te jedinice
proizvoda.
Tačka pokrića se može izračunati jednostavno, za preduzeća koja prodaju samo jedan
proizvod, ili složeno ( za preduzeća s više proizvoda), bez obzira koliko to bilo složeno
osnovna tehnika izračunavanja je ista.
8
Tačka pokrića
S = FC + VC
Fiksni troškovi su troškovi koji ostaju nepromijenjeni bez obzira na volumen prodaje. To
su troškovi koji postoje i onda kada nema nikakvog prohoda iz prodaje. U fiksne troškove
ubrajamo npr: najamnine, uredski matrijal, fiksni dio plate, kamate, amortizaciju i sl.
Fiksni troškovi su skloni skokovitom, a ne kontinuiranom povećavanju.
Ako ne znamo koliki će biti varijabilni troškovi, za izračun koristimo maržu izraženu kao
postotak prihoda iz prodaje:
S=FC/GM (%)
* GM je postotak marže
1. u količini učinaka
2. u visini prihoda
3. u postotku iskorištenosti kapaciteta
9
Tačka pokrića
ako se u tijeku poslovne godine proda manja količina od tačke pokrića troškova,
preduzeće će završiti poslovnu godinu s gubitkom
ako se u toku poslovne godine ostvari upravo količina koja je identična tački
pokrića troškova, poduzeće posluje na granici rentabilnosti (nema ni dobitka ni
gubitka)
ako se tijekom poslovne godine ostvari veća količina od točke pokrića troškova,
preduzeće posluje s dobitkom
Tačka pokrića nije stalna veličina. Ona se mijenja svakom promjenom prodajnih i
nabavnih cijena, promjenom odnosa između varijabilnih i fiksnih troškova. Dakle, zavisi
o svemu što utječe na troškove i prihode preduzeća.
10
Tačka pokrića
Tačka pokrića troškova izražena u količini učinaka (Qpt) može se izračunati samo za
svaku vrstu učinka posebno, a za poduzeće samo ako proizvodi jedan učinak. Međutim,
ako proizvodi više vrsta učinaka, tačka pokrića troškova može se izračunati samo u visini
prihoda.
Cpt= c * Qpt
Tačka pokrića troškova izražena u visini prihoda (Cpt) može se dobiti kada je poznat Qpt
jednostavno množenjem tačke pokrića troškova izražene u količini učinaka s prodajnom
cijenom učinka.
Tačku pokrića troškova izražena u visini prihoda treba shvatiti kao jednu orijentacijsku
tačku jer ta tačka nije sasvim tačna.
„Doprinos pokrića uzima u obzir samo varijabilne troškove i zapravo nam pokazuje
koliko smo udaljeni od kritično niske točke u kojoj prihod pokriva samo varijabilne
troškove (tačke poslovnog minimuma).“4
Doprinos pokrića je prihod od prodaje umanjen za varijabilne troškove, zove se još i
kontribucijska marža.
4. ZAKLJUČAK
4
Mira Šunjić-Beus, Šefkija Berberović, Božidar Stavrić (2000), “Ekonomika preduzeća, treće dopunjeno i
izmijenjeno izdanje”, Sarajevo, Ekonomski fakultet u Sarajevu
11
Tačka pokrića
„Kao što pokazuje da veća prodajna cijena i rezultat ili dobitak (jedno preduzeće
može, primjerice, imati znatno manji prihod a veći dobitak od preduzeća s većim
prihodom, zbog različitih troškova proizvoda i troškova kapaciteta čime i
doprinosi tačka pokrića), doprinosom pokrića i stopom doprinosa odnosno
analizom pomoću tačke pokrića, rješavaju se (u biti, elilimiraju) i drugi, pa i
davno uočeni, problemi da se iz proizvodnog programa odnosno asortimana,
može „izbaciti“ proizvod ili usluga koji - zbog promjene tržišne situacije – samo
prividno postaje nerentabilnim..., a za pravo ostvaruje primjenjen doprinos
pokrića i stopu doprinosa pokrića troškova.“5
5
Batarelo Željko, Osnovne analize pomoću tačke pokrića s primjerom, Poslovna analiza i upravljanje,
travanj/svibanj 2000., Zagreb
6
Belak dr. Vinko, „Menadžersko računovodstvo RRIF, Zagreb, 1995.
12
Tačka pokrića
5. LITERATURA
http://www.limun.hr/
http://www.ekonomist.co.yu/
http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/web/analiza-toke-pokria/
http://wmd.hr/
6. PRILOZI
13