Mojoj dragoj

supruzi Emiri
s postovanjem!
Dr sc. HASO BECIROVIC
NACRTNA GEOMETRIJA
SA TEHNICKIM CRTANJEM
I
ZBIRKOM ZADATAKA
Tuzla 2000.
Tehni(;t;i i o<igovorni urednik:
Dr sc. l1aso BcCirvvit\ d\)c<i;nt
R<:n:n:rcnti:
Dr .I·C. Linaid Ra!in'ii'> dip!.inl.arh"
vanr.,dni fllkulteta
\ iniveo;itc\1I nDzemal tlijcdic" 11
/),- IT, ,\'cdzad RC{,('i<':, dipl,inl.,!T);I.L
v;mrcdni prokS\Jf rakIJ!tel;1 u Sarajcvu
Dr s'c. Sadlldill I-Iot/iic. ini,mas. i dipUnl.-rud .
rc(jp\,ll; pro[cs<'!"
taKujlct" \I Tlllli
L<'Klor;
Oilier ,\'a/i/. p'OfCSI'1
Knrc\:inj"
,j r,. i'C !::I;din Boj,.,'klorn·it;. dip1.inz.rud.
CrtCJ,c iI-radio
DI" sc. l/aso Be/'in)]'i/-. docent
obrurb:
1\11' sc J::lIdll1 Bajrckfarn·ii:. dirLilll..rud
Alrs(". Zijad Buhol"i,\
Kalalogi7"dj,1 u publikadji
Nacional"a i
BnSllc i fkrccg01'inc. Sarajevo
514 14-') (07).:") [(nil.!)
74,1 (07:'.8) (076. J)
BECiHO\'JC.I1:iw
N<lcl'1na g.:onwlrija sa lchn;cki m ,:rlanil:J1l i
;:ada!ak;; Bdirovit
fakultc\. 200G
322 SIr. : grantk; prikazi: 24 em' .
I
I COB!SSlDlll-1D7699718
--_____ -1
IIn;vcrzilclskog udihcllikn odohrilajc Komisija Zll litcra\\lfll Univcrzllela
u TlI/h hroj 03-- \ ():'iOf200(), oct 2'U):'i.2000
i?d,l\'nt: Ruri<lhko-gcn\n;ko·gr;;J(\evillo;ki f;lk\l1tct, Tuc:la
inh"JC;"; Dr s(". Sadwlfn re(\(n'ni pmfesol"
PREDGOVOR
Prilikom abrade groae za oVu b?iigu pridriovQo sam se nastavl10g plana i
programQ i TelmoloM4)gfakulteta u Tuz/i,
Knjiga je nastala kao rew[tar rada 11(1 predmelima nacrtfla
geometrija sa fe/micki", crtanjem i tehnicko crtal1je sa ""ermom gCOIlIl!trUof1l
II{] pOl1lellutim fakuitetima.
Ovom se knjigol1l fujeta zadovoljiti potreba ::a tim da SI! literarura i::. 01-"og
podrllcja upolpuni pedagoski111 udibenikom koji ce sadriavati i zadatke.
Svrha tak-vog udibenika je da proJiri saZIlClnja u stereometnjskom
I'je,favanju zadataka, vodeCi racuna 0 razliCitom predznallju s\'ojilr korisni!,o. te
kao takav da postane pomagalo stHdenlima Rudarsko-geolosko-gradevil1skog i
TehnoloXkogfakulteta,
lakoje graeta ove knjige odabrona U okviru jJotrebe slusalaca pomenutih
.faklilteta, mogu se ry'ome sluziti i sIu.fooci drugih te!mickih fakulteta, kao i
drugih visokih i svi drngi k(y'i ovu vr.:<;{u nauke.
Knjigu saCinjava dvanaest poglavija. 1z svakog poglavlja rUden jc ved
braj zadataka sa detaIjllim
Pored nj"eifenih zadataka, knjiga sadrii i zadatke za ':idavG1!ie, koji su
pret!zodflo provjereni i svaki ima svoje Ijdenje.
Zahvaljujcm dr .'lc. Vlasti .c:;curic-Cudovan, red. pro.fesoru Sveuc';ih<i(a 11
Zagrebu. te dr sc, Z. Ra{jevicu, vanr. profesoru, dr sc, N. Repcic:u, val1r. pro!'e-
soru i dr sc. S. Hodiicu, red. projesoru na ukazanim primjedhama i suges-tUoma.
Takoae, zahva(jujem svil11 saradnicima na pomoCi. da ova knjiga do(ic do
svojih korisnika.
U Tuzli, 02. IW1'cmbra 1999, god. Aut 0 r
SADRZAJ
Uvod.
1. Osnovne geometrijske konstrukcije
1.1. Simetrala duzine i okomice ."
1.2. Podjela duzine .
1.3. Simetrala i prenosenje ugJa .
1.4. Konstrukcije uglova pomocu sestara i trouglova .
1.5. Konstrukcije pravilnih mnogouglova ..
2. Kolineacija i afinost u ravnini
2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini .
2.2. Perspektivna afinost u ravnini , ..
2.3. Zadaci 1,a Ijduvanje .
3. Krivulje drugog reda
3.1. Elipsa.
3.1.1. Konstrukcija eJipse pomocu zurista ..
3 1.2. KonstrukciJa dipse POlTlo,:u ;":onccntricnih i..:ruznic.J .
3.1.3. Konstrukcija ehpse pomocll konjugiranih precnika .,
3.1.4. KonsTIlJkclj3 eupse pomocu iukova :t.akrivijenu:;.Li.
3.1.5. Rytzova konstrukcija elipse
3.1.6. Konstrukcija male osi eEpse .
3.2. Hiprebola ..
3.3. Parabola.
3.4. Zadaci za rjesavanje .
4. Tacke, pravci i ravnine
4.1. Projekcija tacke .
4.1,1. Ravnine projekcija,
4.1.2. Projiciranje tacke ..
4. L3. Tacke u kvadrantima .
4.1.4. Koordinate tacke .
4.2. Dva pravca .
.:.!-2.1. Paralelni pravci .
4.2.2. Pravci se sijeku ..
--1.
5
to
I '
1-'
, '
lS
2i
21
·-1-.3.
4.2.3. I\llimoilazni pravci
4.2.4. Probodista i prikloni uglovi pravca .
Ravnina
4.3.1. Presjek dviju ravnina .
4.3.2. Pravuc u ravnini .'
.:L3.3. Sutraznice .
Lj-.3.4. Priklonice j prikloni uglovi ravnine ,
4.3.5. Prohodiste ravnine sa pravcem .......... .
4.3.6. Prelaganje ravnine .
OSllovni zadaci 0 polozajllim i metrickim odnosima
tacke. prnvca, ravnine i ravnog lika ,.
4.4.1. Rijeseni zadaci .. . ........... .
4.4.2. Zadaci za rjesavanje .
Hnkocrt i stranocrt (transformadja)
5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt .
5.2, Treei (rag ravnine i njegova sutraznica .
5.3. Stranocrtnn ravnina i stranocrt .
:')A. Rijeseni zadaci
5.5. Zadaci za rjdi.1vanje.
6, Okrrtallje Ui ·rot.adja
6.1. Okretanje llopste-.
'v'.2. Okretanje tackc ..
0 . .3. Okrclanje duzine ..
6A. Okretanje tijela .
7, rrojidranje geometrijskih tijela
7.1. 0 projiciranjll tijela uopste .
7 2. tijcla.
7.2.1. Kocka.
7.2.2. Prizma .
7.2.3. Pirarnida .
7.2.4. Tetraedar.
"7.'2.5. Oktaeclar.
"'-.2.(i. VaJjak .
r; I '7 Stozac .
7.2.8. Kugb.
Zaci:lci [(j rjes(1Yanje ..
25
26
28
28
29
30
31
32
33
35
35
54
67
68
69
70
78
83
84
84
8S
86
86
86
89
94
98
102
104
108
111
113
§
,
8. Telmicki crtei i osnovni standardi
8.1. Vrste tehnickih crteta ..
8.2. Formati, zaglavlja, mjerila
8.2.1. Formati. . ......... .
8.2.2. Zag\avlja - sastavnice .
8.2.3. Mjerila ..
8.3. Vrste, debljioa i primjena lin!]a .
8.4. Tchnicko pismo.
8.5. Kotiranje .
8.5.1. Elementi kotiranja ..
3.52. Nacin kotiranja predmcta ..
8.5.3. Prikaz kotiranja tctive, duzine luka i ugla ..
9. Ortogonallla i kosa.aksonometrija
9.1. Uopste 0 aksonometriji .
9.2. Ortogonalna aksonometrija .
9.2.1. Vrste ortogonalne ...
9.3. Kosa aksonometrija .
0.4. Kosa projekcija
9.5. Zadaci za JjcSavanje .
10. Projiciranje tehnickih predmeta
10.1. 0 projiciranju predmeta .
10.2. ZadJci za rjesavanjc .
11. Presjed geometrijsldh tijela ravninama
11. J. TangenciJalne ravmne .
11.1.1. 0 tangencija!nim ravninama.
11.1.2. Tangencijalna ravnina ..
11.1..3. Tangencijalna ravnina stoika ..
11.1.4. Tangencijalna ravl1tna kugle .
11.2. Presjeci prizme ravninom <.
11.2.1. 0 presjeku prizme ravninom ..
11.2.2. Presjek kose prizme opstom ravninom .
i 1.2.3. Presjek llspravne prizme opslom ravninom .
11.2.4. Presjek kose prizmc drugom
projicirajuGom ravninom .
11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom
projicirajuGol11 ravninolll .
11.2.6. Presjek uspravne prizme prvOID
projicirajucom ravninom ..
11.3. Presjcci piramide ravninom ..
125
126
126
127
127
128
129
133
133
134
135
136
136
137
147
151
158
171
172
:08
208
208
209
211
212
212
214
218
219
220
2'1')
225
t 1.3,1. 0 presjeku pimmide ravninom . 225
11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom . 226
11.3.3. Presjek uspravne piramick opstom ravninom .. 228
j 1.3.4. Presjek kose piramide drugom
projicirajucom ravninom ..
11.3.5. Presjek uspravne piramide drugom
projicirajucom ravninom .
11.3.6. Presjek uspravne piramide prvom
projicirajucom ravninom .'
11.3.7. Presjek uspravne piramide trecom
projicirajucom ravninom .
11.4. Presjeci stosca ravninom .
11.4.1.0 presjeku stoka ravninom .
11.4.2. Presjek kosog kruznog stoka opstom ravninom ..
1104.3. Presjek rotacionog srosca opstom ravninom ..
11.4.4. Presjek rotacionog stosca drugom
projicirajucom ravninom ..... .
l1A.5. Presjeci rotacionog_ stoka
projicirajucim ravninama .
11.5. Presjeci valika ravnlnom .
I! .5.1.0 presjeku valjka ravnlnom ..
11.5.2. Presjek kosog kruznog valjka opstom ravninonl .
11.5.3. Presjek fOtacionog valika opstom ravninom .
11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom
projicirajucom ravninom
11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim
ravninama i valjkastom plohom .
11.6. Presjeci kugle ravninom .
I 1.6.1. Presjek kugle opstom ravninom ...
11.6.2. Presjek kugle prvom projicirajucom ravninom .
1l.7. Zadaci za rjesavanje .
12. Prodori geometrijskih tijela
12.1. 0 prodorima uopste ..
12.2. Prodori uglatih tijela .
12.3. Prodori oblih tijela .
12A Zadaci za rjesavanje .
LITERATURA
229
23.!
234
236
237
237
:239
244
246
249
251
2)1
253
256
258
261
262
262
265
267
286
286
295
308
323
Uvod
1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi
grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;-
sobnih odnosa.
okom,
Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak:
a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle
pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crte-
fa mogu odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l,
b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va.
Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno.
2. V rste projekcije
2.1. Centralna projekcija. Ako neki predmet gledamo jednim
onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko jednu zraku. Kelda :;;vc
zrake presijecemo favninom,
anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi
Slika 1.
projekcijll rng predmeta.
Na slid 1 pnkazana je pro-
jekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz
tacke 0 na ravninu 7!.
Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi
centar projiciranja. Ravnina 7f se
naziva ravninQ slike iii proje!..cUe_
Cetverokut A'S'C'DI je projekcija
cetverokUla ABCD !l(l ravnini n.
AD, EO, CO i DO zovu se :rake
projiciranja.
Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl,
onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom.
Najbolji primjer ovakve projekcije je fotografija. kod koje s'ijetlost
hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke.
Uvod
2.2. Paralellla projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo
heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti medusobno paralelne. U tom
se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom.
Na shci 2 prikazanaje p<lralelna projekcija A'B'C'D' cetverokuta ABeD
na r:lvnini n.
Slika 2. Stika 3.
Aka su zrake projicinmja okomite na ravninu projekcija predmeta se
;"t:l?l ,11 ortogondlna projekcija, a ako su _zrake projiciranja kose prema ravnini IT,
oncla se takvn naziva - .
To znacl da se paralclno projlciranje dijeli na ortogollaino i koso pro-
Na sJici:3 prikazanaje kosa projekcija A'B'ClD' cetverokuta ABeD.
L Osnovne geometrijske konstrukcije
1.1. Simetrala duzine i okomice
A 8
Slika 1.2 Okomica na pravac u tacki pravea
Slika 1 1 S.imetrala duzine
Slika 1.3 Okomica oa pravae iz tacke van pravea
1.2. Podjela duiine
Slika 1.4 Podjeta duiine najednake
dijelove

,/X,.
L /\.
A ,\, ../// _:__ , __ ', B
J'\. '

,
Slika 1.5 Podjela duziue u
zadaoom omjeru
1.3. Simetrala i prenosenje ugla
I
I
!
0" OJ i
'1:1
/ /
I \ \ I
J:-.!
A T A
Slika 1.6 Simetrala ugla Slika 1.7 Prenosenje ngla
1.4. Konstrukcije uglova pomocll sestara i trouglova
Slika 1.8 Konstrukcije uglova od 30'),
60° i 120
0
pomocll sestara
o
SEka 1.9 Konstrukcijc ug!ova od
45° i 90° pomocll sestara
Stika 1.10 Konstrukcije uglova ad 30", 60", 120() i 1 SO" pornocu rrouglova
________ -'-loCC5_,fu.:.:":.:.":::s::.'r.::u:::kc:.:.U"oe..cPravi!nih nInogouglol'a
,
----------""
Slika 1.11 Konstrukcije uglova od 45°, 75°, 105° i 135° P011l0CU trouglu\'it
1.5. Konstrukcije pravilnih mnogougJova
c
p
A B
Slika 1 J2 Konstrukcija trougla
zadanom stranicom
o
\
A B
;k
Slika 1 14 Konstrukcija peterokura
zadanom stranicom
___


( \
A ;(
B
Stika 1.13 Konstrukcija kvudr;lta
zadanom stranicom
CD
Slika 1 15 Konsrrukcija
u zadanoj klUinici
G 1.0sl1ovnc geomerrijske konstrukcije
____ ____ _
F
Slika 1.16 KonstTukcija sesterokuta
11 zadanoj kmznici
\
D \
\
Ie -----':-----.::r-
SEka 1, ti) Konstrukcip osmerokuta
u zadanoj kmznici
lila 1.20 (<.onstmkcija deseterokuta
u zadanoj kru7.nici
Slika 1
A
F
,
l7 Konstrukcija sedmerokuta
u zadanoj kruznici
H
,
E F
Slika j. j 9 KOnSU"llKcija deveterokura
u zadanoj kruznici
A
G
I I
Slika t .21 Konstrukcija jedanaesterokuta
u zadanoj kruznici
2. Kolineacija i afinost u ravnini
2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini
Zarnislimo da je u nekoj ravnini uspostavljen takav odnos da svakoj
tacki Ate ravnine bude pridruz.ena neka druga, samo jedna, tacka AI te ravnine i
bilo kame prnvcu p neki drugi, sumo jedan, pravac PI te ravnine. Dalje, da nekoj
tacki L na nekom pravcu I bude pridruzena tacka LI na plidruzenom pravcu ii, uz
daljnji uslov da u toj ravnini neka tacka-S i t<lcke bilo kog pravca 0 budu saml
sebi pridruzeni (s1.2.!). Svaki pravac .<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su
tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi pridmzeni. Odavde proiziJazi da
svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa tackom S,
posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno
odabercmo par tacaka A, Ai onda je 9dn02.- ravnini uspostavljen.
pri cemu ovakav geometrijski odnos nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i
kolfncrICUa_
Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija "avlline, koja
koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno presli-
t,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 3 pravce u pravcc. pri
cemuje sacuvana [ncidencUa tacke i pravca, . -
fulo i<.ojoj l<lcki B l.xiredit CC1110 pridruzcnu tacku Bi tnko da «pnjnic\1 RA
produzimo do njenog presjeka P
s pravcem o. Ovoj spojnici je
AI/
Slib2.
kolincarno pridruzena- spojnic.:'1
PAf, .ier je tack a P sarna sebi
pridruzena i na njoj se mora
nalaziti tack a 8,. Ona se mora
nalaziti i na spojnici SB. dakie
nalazi sc u presjcku spojnica PAr
i S8. Fravae 0 zove se osa
kolincacUe, {acka S je eClIlar
kolincacije, a njeni pravci su
zrake kolincaC/)e. Analogno jc
na slici 2.1 odrcdena i tacb C1
pridruiena tacki C.
8 2. Kolilleacija i ajlr/os! l/ ravnini
Zadatak. Zadan je pravilni se.Ylerokur ,<;a vrhom A(70.90) i sredi§tern
0(50.55), asa kolineacije 0 '= MN{M(20, 170), N(150, 105)] i sredisfl! kolineaClje
S(90)15). Odredi!i cacku AI na zraci SA izmedu S i Ai nacrJali perspektivl10
koliriearan sesterokut (sI2.2).
R j e sen j e: Spojeni su vrhovi .sesterokuta sa sredistem .)', Na zraci SA.
proizvoUno je odabrana tacka A,. Bilo kojoj tacki 8 odredit cemo pridm7enu
Slika 2.2
tacku B 1 taka da spojnicu BA
produiimo do l1jenog presjcb
G s pravcem o. Ovoj spojnici
je kolinearno pridrnzena spoj-
nica CAl, jer je tacka C sarna
sebi ptidruzeoa i Da njoj se
nal3Zi tacka B
I
. Omt se nabzi i
n:1 spojnici SB, dakle nabzi se
u presjeku spojnica GAl i SB.
AnaJogoo SU oa slici 2.2
odredeni i osta!i persrcktivno
kn1ineami vrhnvi sesterokuf::1.
J mc(tusobno spojeni odreduju
perspektivno kolinearan seste-
rokUL
2.2. Perspektivna afinost II ravnini
Ako se centar opisane kolineacije
uzme u beskonacno dalekoj tacki nivnin·e,
onda ce sve zrake kotineacije bit! para!e{ne.
Ovakav specijatni slucaj ko[ineacije zove
se perspekrivno odl/os iii ({til/iler
(sI.2.3).
Defillicija. Perspektivnu koLinea-
cija It ramini, kajo) je osa 0 prav({c II
kOIlClcnasti, a srediste S II beskollacno
feko} wcki rovniHe . .:ove se perspektivnCl
aJinosili ral'llini.
Slika 2.3
2.2 Perspektivrla afinost u ravnini 9
Kao primjer afinosti mozemo zamisliti trougao u nekoj proizvoljnuj
ravnini i njegovu sjenu na hori:wntalnoj ravnini kad paraklnih zraka svjc-tlosti.
Pravac svjetlosti je zraka afinosti, a osa afinosli je pravuG po Kum.,; se [e dvije-
ravnine sijeku. U nasem slucaju to je prvi trag ravnine u kojaj Se nalazi trongao.
Zadatak. Zadan je praviLan peterokut sa whom A(80,SOj i sredEtem
S( 55,55), zwim osa afinosti 0 "'" I'v1N[iVl( 30,130 ),N(130, 70)). Nacrtati
perspektivna afini peterokut, akaje Al na zraci izme(tu S i () (si. 2. 4)
Slika 2.4
Zadatak. ZadallL1 je
kruznica k sa sredistem S(40.45) i
tackom A (75, 40), zatim osa
aji"nosti
0" MN[M(10,120),N(90.75)].
A odabrana je pridruiena
tacka Ad85,50). Nacrtati perspek-
tivno ajll1u krivulju k, (.'11.2.5).
R j e sen j e: zraci
SA odabrana je tacka. A.I kao
pridruzena lacki A. Bi!o
tacki E odredit cemo pridruzenu
tacku EJ tako da spojnicu EA
produzimo do njenog sjecisla F ';
pravcem o. Ovoj spojnici j(': arioo
pridruzena spojnica FA f jer je
tacka F sama sebi pridruzell!:l i l1a
njoj St nalazi tacka E! u prcsjcLu
sa zrakom atll10sn ,1Z WCKe E.
Analogno su na slici 2."\ oclre-
deni i ostali perspekliv!1o arilli
vrhovi pererokuw., a· IDc;Jusobnu
spojeni odreouiu pl:':rSpckli\'I\C;
afini peterokUL
Slika 2.5
R j e sen j e: Kruznica k je podijeljena na proizvoljan braj dijelova jz
lac8ka povlacimo zrake afinosti paraielno zraku AAj •
03 bismo odredili perspektivno aEnu knvulju kit postupak rjdenja
dlnlu\2:cm ie kao.u prethodnom zadatku.
l(od ovog zadatka je pravi primjer iz koga se vidi da se precnici
1;Pl:7.11ice /\l3 i CD preslikavaju u konjugirane precnike dipse A/Br i C,D;.
23. Zadaci za rjesavanje
L Zadan je is\oslrani Irokut ABC, kome je srediste opisane kruznice S(65.50}, vrh
i( !(l(/7{)} i osa afinosti 0 E MN[AH 10.75). N( 12(),J:W)/. Nacrtati perspekLiYno afini
!r.,klltA;RiC}. <lKojeA,(lOO,90). '
2. Zao,1ll je pravilan cctverokut ABCD kome je srediSte opisane kr'.lznice O(60.80J j
\-I'll A(l5.851. srediste kolineacije S=O i osa ko!ineacije 0 "" MN[M(20.f65J.
i'H145.(5)j. Odnbrnti Ai na zrnci SA izmedu S i Ai nacrtati perspektivno kolineantn
AJJ;Cr!.J,.
3. L:lckl!l ie pruvilan cClvcrokut ABeD, kome je sTediste opisane kmznicc 0(65,75) i
I'j) S(55AO) ; l;sa ko!ine::lcij;:; ,) := KL[K(!O,45), L(!?5,2fl ..I}.
(l,i;)hqli AI n<\ lfaci SA. i7.1uel'lH t·; i A i !1tlCrt<lti persp>eKti-vno kolinearan CClvcrokut
'l,BiCDr.
..t. (leL.1Il ic pravilan pcterokut ABeDE, kome je srcdiste opisanc kruznice 0(65,100) i
,rh :"0 i. ,:;redistc S(S5. HI,' : n PR[pn"i /(JI R( 1 '{() .. <;;()J I.
Odahl"()ti (I· na Zf<Kl ,')'A izmedu S i A i nacrtati kolinearan
·\.j},C
5, l.:l(\'!P je pl"(lvilnn peterokut ABCDE, sa vrhom A( } 5,65} i sredistem kruznice
0(50,55) npis<lne oko peterokuta. za!im <;rediste S:::: 0 i osa kolineacije
,) \(.\,'rU(r)Ji,5.l, N(J35,;O)). Odabrati /l, na zraci SA izmcdu S i A i nacrtati
pCi'''peKti\"fll' koiineaqn peterokut /\}B,C"D/Ej •
0< "·Id:ln.it' rnl\'ilan sesterokut lInCDEF, kame je dijagonala ADIA( ]00,60), D(20,55)]
I C!<::a 0 =" iH:\,{M(O,J20), :V(135,55)J. Nacrtati perspekllvno afini sesterokut
\;lJ:C ',Ji:F IF:. :1ko jc. it. l J(J5,65},
7:- je rrw ibn sesterokill 4BCDEF, kome je dijagonala ADIA(25.135J,
D/95.JOO)j, sredi.i3te S(85,20) i asa kolineacije () =0 PR[P(20,55). }?(Jj5.85J).
Oci:lh'di! ..\, ru If;1ci )'.'\ izmCGll S i f.' i nacr\a\i perspektivno kolinearan sesrerokut
I,D/COiE/FI.
---r-----------
2.3 Zadaci ;::0 11
8. Zadan je pravilan scdmerokut sa sredistem O( 110,125) i vrbom A(90, 90), zatim Gsa
kollneacije 0 "" A4N[M(lO.75), N(l40,1O)J i srediste kolineacije S(70,65), Odabrati
A F na zmci SA izmeou S i A. udaljenoj 25 mm ad S i nacrtati perspeklivllo
kolinearan scdlllcrokut.
9. Zadan je pravilan sedmerokut sa vrhom A(80.95} i sreclistern S(60,60}, zatim asa
nfjnosti 0 "" MN[1vU.lO.1(5), N(160,lJO)]. Nacrtati perspeklivno afini sedmerokuc
ako je A; 113 zr:tci SA. izmcdu A i 0, udaljcnoj I () mm od A.
10, ZGd"na je kruinica k sa srcdiMem S(70, 120) i tackom ,4(65.80), zatim osa afinos!i
o E MN(M(25,25), N( /40,60)j. Tacki A odabranajc pridruzcna tacka Ad60,60).
Nacrtflti perspektivno afinu krivulju le!.
11. ZadanCl ic kn!7,nica k S<l sredistem S(55.60i i tackom A(60,J()0), zatim osa afinosli
(! 2 KL/K(2U,125). L( f .15.15 ) 1. Tacki A odabrana je pridruzcna tacka Af( SO, 1<1-0).
Nacrtari j,crspektivno nfinu kl"ivulju 1<1·
12. Zadana ic k sa .,rcdistem O(50,5()) i fackom A(85,45), zatim osa
o ,\1i\J{M{35.160j. N( 145,75) / i sredistc \':olincacije S( } 35.135), Odab[<ui A/ na
uaci SA izmcdu S i o. a zatim nacrtati perspeklivno kolillearnu krivulju k/,
13, Zadanfl jc knrznica k: sa sredistem 0(75, ]25) i tackom A(60.90). zatim srediste
S(80.45') i osa kolincacije 0 0. AIN[Al(20...f.5), N( 1 40,J 0)). Odabrati AI na zfnci SA
i.Wi<:t1U S I A j ;1tlCll(.lli p.:rsp.cJ...tiYIJ0 kolincarnu ,(',
14. ZJ.dann j8 kruznica k sa sredistem 5(95.85) i lackoll1 :"1.(60.90). za!im osa arinosti
u =. [,RtPt ,'0, j" R(,' :',:.,' OJ]. 'TJcki . \ :")d3rnllJ]c ;::,ridru7cna tncb "',( "n 8m
0iacrtati pcrspektivno arinu krivulju /':/.
3. Krivulje drugog reda
3.1. EIipsa
Dejinicija. Elipsa je geometrijsko mjesto tacaka u ravnini kojima je zhir
IIdab"enosti od dviju jiksnih tacaka te ravnine konstantal1. Fiksne tacke F; i F)
nazivaju se iarista Hi fokllSi elipse. Udaljenost pojedinih tacaka T elipse o(f
iarista su radij-vektori rl i r2. Konstantan zbir radij-vektora jednak je duzini
velike ose elipse: rl + r2 2a :::: d(A,B).
Elipsa ima dvije ose sirnetrije. Duzina AB je velika, a duzina CD je lIlala
osa elipse. Tacke ,4, B, C i D su vrhovi iIi tjemena dipse, a tacka 0 je njeno
srediste. Duzina OF, :::: OF2 :::0: e je lineami ekscentricitet elipse.
3.1.1. Konstrukcija eUpse pomocu :iariSta
Na shei 3.1 prikazana je konstrukcija elipse pomocu zarista. Zadana je
velika asa AB ;:::: 2a i mala Gsa CD :::: 2h elipse. Tacka () Je srediste ehpse. Radij-
-vektori tjemena C iednaki su polovini vel ike ose elipse, gdje je
CF;
2
Ako u sestar uzrnemo duzinu (I
sijece osu AB u foJeusima FJ i Fl'
i oko tacke C opisemo lnk k, taj Ink
Na velikaj asi, izmedu tacaka
o i F2, odaberemo bila koje tacke 1, 2
i 3. Uzme Ii se u sestar duzina
poluprecnika A2 i oka zarista FJ opise
!uk iznad i ispod ose AS, a s po!u-
precnikom B2 luk iz zarista Fi takode
iznad i ispod ose AB. Ta dva luka
sijeku se u tackama T i T
J
koje leie na
dipsi. Ako· aka F
z
opisemo luk polu-
prccnika A2, a aka FJ luk poluprec-
nika E2, oba luka se sijeku, takoac, U
dvije tacke koje leze na elipsi.
o
Stika 3.1
n
______________ -"-3."-.1Etipsa
L-l
Aka oko F
J
i Fz opisemo lukove poluprccnika A1 i Bl, Jobil cemu n\)\"(
cetiri tacke elipse. Ponovimo Ii opisival1je lukova novim poluprccnicima A3 i B3
oko fokusa FJ i F2 dobit cemo jos celiri tacke na e1ipsi. Tako dobivene tacke
spajamo krivuljarorn i taka dabivamo elipsu.
U tacki T elipse povucena je tangenta t kao simetrala vaojskoi.l_ 112.1a a
sto ga zatvaraju radij-vektori rJ i r2_ Normala 11 na tangentu u tacki T je
kao simetrala unutrasnjeg ugh f3 sto ga zatvaraju radij--vektori r/ j 1'2·
3.1.2. Konstrukcija eJipse pomocu koncentricnih krulniea
Zadana je elipsa sa vdikom i rnalom osom A.B i CD. Oko osa opikD1c)
koncentricne kruznice k; i k2 (s1.3.2). Aka se elipsi perspektivllo alinD pridl"U!.l
kruznica k, s precnikom AS, tada je AB -= o} osa [c afinosti. a l.rake afino'>Li
parale!ne su s precnikom CD. Analogno, ako se zadanoj clips! perspektiv\1o
afino pridruzi kruznica kz s precnikom CD, tada .ie CD -= 02 osa rc afinosIl, J
zrake afinosti paralelne su s precnikam AB.
Maze se dokazati da .ie
nekom pravcu p eJipse, koji
prolazi sredistem 0 i jednom i
drugom perspektivnom afinasri
pridmzen isti pravac P J p], koji
kruinteu kj sijece lJ tackama
T/,Gj, a kruinicu k2 u mckama
T
b
G
2
• Tackuma T
1
,T
2
, kojima
pripada pravac Ph Pz, U obje
afinost! pridnliena je tacka T
pravca p,. a tackama Gj , G
2
kojima
pripada pravac P]' P2 pridruzena je
rack a C pravca p.
Zadanirn iE proizvoljnim
pravcima konstruisu se astale
A
SliIca 3.2
tacke elipse koje $1..1 perspektivno afino pridruzene presjecima tib
kntinicama kJ i k
2
_ Kaka su kmznica i elipsa dvije anne krivulj(3 kod kujih jc os;:\
AB OSa afinosti, anda tangenta t} kruznice kJ 1..1 tack! T! sijece asu atlnosti u tacki
K. Afino pridruzen pravac ovoj langenti bit ce tangenta t dipse u taZ:ki T, koja je
afino pridruzena ta6ki 1'1. Spojnica KTje, prema tome, tangenta r e!ipse 11 tacki T
3.1.3. KOlls(rukcija elipse pomocu konjugiranih precnika
Na slici 3.3 priblzana je
eJipse POlllOCll ko-
njugiranih precnika. Konjugi-
ranim precnicima JIN i PR kon-
panlelogram ABCD
knme su stranice paralelne s
l'rccnicimfl MNi PRo
T;,cbma 1. II, m. it,
podijelirno duiine na isti
jcdllakih dijclova, npr. cetiri
dijela. Spajanjcm tacaka,
npc /e1 sa If i N sa 2, dobiveni su
pralJci u cijcm prcsjcku je tack a T
loja je na elipsi. Tako su dobi-
\'cne i ostelle tacke elipse, koje
sf';ljarnn krivllijarom.
A
o
,
r
B
Slika 3.3
3,1.4. Konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljenosti
'\a slici 3.4 prikazana je konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivlje-
11Vi[1 u njenim tjemenima. Zadane su ose elipse AB = 2a i CD :::: 2b. Nacrta se
.,.-' nrEH i i7 tncke F "pusJi oknmicn n8 dijag0nalll Be Ta okomica
os\: AB \l (,lcki ;\1. a osu CD u tacki N, gdje je lYlB = r!, a
3;
NC :::: r2. To se vidi iz toga sto se
pravDugli trouglovi MBE i BOC
podudaraju u dva ugla, dakle slicni
SU, pa odatle imamo omjer
MB:BE=OC:OIJ iii MB:b=b:a. gdje
proizilazi
b'
MB "'" --,= r,. 1z pravo-
a '
uglog trougla NCE i aBC na Isti
nacin dobivamo
Slika 3.4 Vidimo, dakle, da su tacke MiN
sredisla LakrivUenosti u tjemenima
Ako iz zakrivljenosti Ai. M;, N i NI kroz vrhove B, A, C i D sa
3.1 Elipsa
15
poiuprecnicima r] :;::: ldB :::::: AJ1A i r2 0:::: NC = N/D opiS-ema lukove 111, 111" niH],
taoa tl lukovi dodiruju tjemena elipse, taka da dio elipse u njenim tjemenima
mozemo zamijeniti sa dijelom kru7.nic;l,
Spojimo Ii lukove s krivuljom taka, da se krivulja pomala udaljava ad
lukova n i nj j priblizava lukovima 1Il i /Il/, da hi potpuno presla u te lukove, nnda
taka nastalu krivnlju nazivamo elipsom pomocn lukova zakriyljenosti.
3.1.5. Rytzova konstrukcija cUpse
Na slici 3.5 prikazana je konstrukcija eJipse iz zadanih konjugiranih
precnik3 MN j PR, Na preenik A1N u simetralnoj tacki 0 povuee se okomica
poluprecnika OM, orise polukrug i dobije tacka G, Spajanjem tacaka G i P
dobivenje pravac. a zatim se odredi simetrala duii GP u tack! E.
M
STika 3.5
Poluprecnikom r ;;;:: OE lz tacke
E apise se polukrug koji sijece pravac
GP u tackama K i L Tackama KO i LO
povuku se pravci koj i 5U medu sobom
okomiti, a- na kojima jete ose elipse.
Kako je GK =: a i GL = b, te se duzinc
prenesu !1a pravce iz tacke 0, pa im<lmo
OA=OB=GJ(=a i OC=OD=GL=b. Taka
<:u dohivene velika AR=2n i mala CD"",2h
05a elipse zadane konjugiranim
;1icima. Elipsa se erta ila p02nati :1aCin
3.1.6. KOllstrukc\ja male ose
e!ipse
\
,
Zadana .ie velika osa AB=2a j
tacka T elipse. U simetralnoj tacki ose 0
po\'ucena je oko1111ca fla njlL
Pohlprecnikom OA=OBz:::::a iz tackc T
opise se luk k. koji sijece okomicu u
tackam8 M j N. Pr<lyci AiT j NT sijeku
osu AB u tackarna K i L Duzina
Tl<::::.T[,-::o:D odreduje po!uosu, a mala osa
elipse je CD-::o:2b (s1.3.6).
Slika 3.6
16 3, Krivulje drugog reda
3.2. Hiperbo\a
Definicija. Hiperbola je geometrijsko mjesto tacaka u ravnilli za koje je
vrijednost razlike udaljenosti od dvljll fiksnih ta(akd te ravnine konsranrna.
Fiksne tacke F, i F] nazivaju se iari§ta iIi jokusi hiperbole. Uda!jenosti
pojedinih tacaka T hiperbole od zarista su radlj·vektori r, i r2, a konstantna
vrijednost razlike udaljenosti jednaka je dulini glavne iIi realne ose hjperbole:
rrr?=2a=d(A,B). Oruga osa hiperbole je sporedna iIi imaginarna osa, jer su
njeni presjeci s hiperbolom konjugirano imaginami. Duzina OF,=OF]o;:::;e je
linearni ekscentricitet hiperbole.
Konstrukcija hiperbole. Zadanaje glavnu osa hiperbole d(A,B)=2a=40 i
Iineami ekscentricitet e=35. Duline realne i imaginarne poluose, te linearnog
ekscentriciteta hiperbole, povezuje relacija a
2
+b
2
=/, koja omogu6uje konstmk-
ciju imaginame ose hiperbole.
Povucimo pravac AB i pravac CD .1. AB (5\.3.7), le oznacimo OA=OB=a
i OF]=OF2=e. Na pravcll AB, desno od t1 odaberemo bila koje tacke J i 2.
Uzmirno u sestar duzinu Ai, pa tim poluprecnikom oko F] kao sredista, opisimo
luk iznad i ispad ose AB, a poluprecnikom Bl luk iz zarista F
J
, takode iznad, i
ispod ose AB. Ta ce se dva iuka sjeci u tackama T i I1> koje leie na hiperboli.
Ako oko F2 opisemo luk poluprecnika Ai, a oko F, luk po!uprecnika B 1, oba
luka ce $e sje6i, takode, u
dvije tacke koje Ide na
hiperboli, jer za svaku njeou
tacku vrijedi isto kao npr.
za (acku T, gdje je TFr
TF,;AI-El ;AB;2a.
Pomoc:u tacke 2 na osi AB
do bit cerna, analogno, jos
cetiri nove tacke hiperbok
Opisu li se aka tacaka PI i Fl
lukovi poluprecnika AF2 i
BF], dobiju se tacke A i B
koje takode leze na hiperboii.
1z konstrukcije hiperbole vidi
Slika 3.7
IF,
/
se da je simetricna s obzirom na ose AB i CD. Krivulja ima dvije grane, a tacke
A i B su joj rjemena iE vrhovi.
Tangente krivulje u njenim neizmjemo da!ekim rackama nazivaju se
asimplate hiperboie. Kako je hiperbola krivuJja s dvijc neizmjerno daleke tacke,
ima civije asimptote 111; i 1112. One se konstruisu lao dijagonale pravougaonika sa
stranicama 2a, 2b I sredistem u tacki O. Zakrivljenost hiperbolc u njenim
33 Parabola
17
tjemenima dobijemo na stijedeCi nacin: ako se iz vrhova pravougaonika podignu
okomice na asimptote koje njima proiaze, te s njima presijece realna OS3
hiperbole, dobiju se sredista zakrivljenosti SI i 52 u tjemcnimaA i B biperbole,
U tacki T hiperbole konstriJisana je tangenta t kao simetrala unutrasnjeg
ugla a sto ga zatvaraju radij-vektori I"J i r2_ Normala n, koja je u tacki T okomita
ua tangentu, je normala hiperbole u tacki T, koja jc dobivcna kao simetrala
vanjskog ugla {3 5tO ga zatvaraju radij-vektori rl i rz·
3.3. Parabola
Definicija. Parabola je gearnetrijsko fJ'U'es[O ta("{aka u ravnin[ su
jednako udaljene od jednogfiksnog pravca i jedne jiksne taike te ravnine. Fiksn)
pravac d naziva se ra.vnalicom iIi direktrisom parabole, a fiksna tacka F iaiBtern
iii jokusom parabole.
Konstrukcija parabole. Zadana je direktrisa d i zarisle F [3.ko eta je
d(F.d) ; p; 30.
Tackom F povtlcen je pravac FO okomito na direktrisu ii, koju un sijGcc
u tacki 0 (s1.3.8). Na pravcu je proizvoljno
odabrana tacka D U kojoj je povucena
okomica na OF. Uzme li se u Sestar duzina
OD i ako F apise luk. on okomicu u D
sijece u tackama TiT}. Te tackc leze na
paraboii, jcr aka se povuce TB ..:... d, onda je
lik OETD pravougli, pa je TE;OD, a du-
zine TF-=.OD i TB:::::.TF. Prema tome, tacka
T je jednako udaljena od pravca d i tacke F.
Os tale tacke parabole dobit cerno analagno,
ako na osi uzmemo bila koje tacke 1,2, .
Tacka A je tjerne parabole, a leZi u simet-
ralnoj tacki duline OF. Duzine TB:::::.TF=r
nazivaju se radij-vektari. Iz konstrukcije
paraboJe se vidi da je ona simetricna s
obzirom na osu OF.
;; I 0 A
Slika 3.8
U tacki T para bole konstruisana je tangenta t kao simetrala ugla ex
zatvaraju duzine TE i TF. Kako je tangenta simetrala duzine BF, una ill duzinu
palovi u tacki C i stoji na njoj okarnit.o.
Kako je tjeme A srediste duzine OF, a tacka C srediste duiine HF. to it
duzina AC paralelna direktrisi i cini tangentu parabole II tjemenll A.
l s _____ .. __ ._ ... ___ L. KrivlIlje dmgog reda
Zakrivljenost u tjemenu parabole se tako da za svaku tacku T,
ma kako bila blizu tjemena A, vrijedi MF = PN, te ce i u granicnom polozaju,
kad;) T padne u A, biti AF :::: FS, pa je S srediste zakrivljeno!';ti u tjemenu A.
11, h,ja:je II tach T okomita na tangentu, je nOlmala parabole u tacki 7:
a dobivenn je kao simetrala ugla f3 Hi apisivanjem luka poluprecnika FT ako F
kroz tacku T koji sijece aSU parabole u tackama MiN. Otuda je pravac MT
!:.lng'-'.'PUL ,1 ..\'T l10rmala parabole.
3A. Zadaci Z3 rjcsavanje
L :--i;;( r):)!i eiipSll kt.joj .ic ,'e1ika osa na pravcu p 20 A/l!f[A(20,60), l'd( 140.60)j. ,iedna
r]Gllle .u tacki /-L osa ABc;;;;JOO i jedna tacka dirse T( 100,30). U tacki T povuci
t:lngenlll i normnju clipse
2. GaCI'l<\ti elipsu kojoj je mala osa na pravcu p "" CN[080.30), N(50,120)), jedno
ljcrnc \l tacki C. osa CD-;:;:.70 i jedna tatka C!ipse T( 105,45). 1) tacki T povuci
t:J.T1gcnl'cl i normaiu eiipse.
J. "?'JantZlti elip:;u pomocu Zarista. kojoj je velika osa na pravcu p E AL{A(20.50),
I (_I N).l(]{) I r _iedno tjC111C u tacki A. a=50. e=35. Tz tacke T( I 50. 90) povuCi tangentn
:1Cl eiipsu,.,\ norrnaJe u dodirnim tatkama.
. !, "-Jacrlati elipsu n01llocu P,(30,7G). FJ90Ao) i tangenre t E il,IN[M(60.100i,
.V( 140.4(n]. t;- dodirnoj tacki povuti normalu elipse.
5. '.j;,crlati eiipsll po moen kotlcentricnih krugova kojoj je velika osa na praveu
p 2 KF.[I«40,55J. F;(90,80n. ako je F] jedno zariste i langenta t'S TL[T(85.40),
!/ i-tn,80)f S'J dodimom tachlln T.
6, >;i1crwti -dipsu pornocu hrista F,.(45.70), ljemena C(90,55) i ekscentriciteta e=35.
t<lngente elipse koje su paralelnc s pravccm p E /HN[M(30,35), N(135,17.5)l i
n0lTDC1ic u dodirnim tacbma.
"" "\;: cr\<lti e-lipsu kojoj je z.adana velika osa na pravcu p "" F1G{Fj (65,65},
Gr /(J(}l j. aka je Pj zarisle, rl tangente (} 20 AIN[M{25.55), N(105.30) J i
=: r!\ fJ'(25, !OJ. R(J05. J 35)1. U dodirnim tackama povuci Ilonnale elipse.
.). :"-ifl(,Tulti C!ipsu f'omocH zarist(! F.'(4(J,90), tjemena C(35,.z5) i ekscentricitetn e=35.
L ;'mizv()ljn0j tacki povuCi tangentu ; normalll dipse.
3.4 Z.adaci za rjeSavQnje
19
9. 'Nacrtati e1ipsu pomocu koncentricnih knlgova kojoj je velika osa na praveu
p MN{il,1(25.125). N(]40, IOn tjcme u tacki C(50,40), a tacka elipse 1'(90,20). U
tacki Tpovuci tangentu j normalu elipse.
10. :--.Jacrtati clipSll pomocu tukovCl zakrivljcnosli kOjoj su z.ariSta FtC 40.80), FllOO,j 10)
i langenta t 0= PR[P(70.50), R(l50,l1O)].1J dodirnoj tacki povuCi normalu elipse.
.z@Nacdati elipsu kojoj osa paralclna apscisi. srediSte u tacki S(60AO), a=50 i
---' b=30. tangente elipse okol1lito i paralclno pravcu p :;0: KL{K(70.100).
U 15(),30)]. U q9dirnim tackarna poyuCi 110nnalc elipse.
12. ;0acrt<1ti C\ipsu pomocu Rytzove konstrukcije kojoj Sll spregnuti precnici MNo:::.90 na
pravcu l' "'- JfLUd(20.80). L(120,80J/ i PR:::.70, a ugao medu njima jc 120". U
proizvoUnoj lacki povuCi langentll na elipstl.
lJ. Nacrtati eJipsu pomocll koncentricnih krugova kojoj je velika osa na.pravcu
p -= LS[I.( 20.70). S( 115.70)] sa sredistell1 \l tacki S, ako je a=50 i e=35. Iz tacke
n 10.30,! povuci tangentc na elipsu. a nprmaJc u dodirnim tackama.
14. Nacrlati dipSll kojoj je velika osa na pravcll p 2 PS(P(O,50}, S(60,50)], srediste u
tacki 5, akoje d=55 i b=35 12 tach T(J40.70,1 povuCi tangellte na clipsu. a oom1ale
u dodimim tackama.
15. clipsu pomocu iuko'.'(\ zakri\'ljenosti u njcnim tjemenimfl, cijaje velikn o<;a
fla pravcu p ""' tHi\'{AhOJO), ,\I(130,30)J, sa :"reJistem u tacki S(65,50), <1=45 i c=35.
!z iacke T(140.40) povuci tnngcnte na clipsu,:l normalc u dodirnim tackama .
16. Nacnali 11iperbolu kojoj jt: zadana realna osa na pravcu p =: GfI{G( 10.120),
,'[; ,. i /. ,;;.imptdtJ ,ii, := ,\f.Vr1J( ; ,\'{ J Y1,90) J i (,=4
n
II pr0i71'01jn0j
lacki 1'0\,H(:1 tangentu i normalu hiperbo!e.
17. Nacrtati hipcrbolu kojojjc zauana rcaloa osa na pravcu p =: AE{A(50,90), £(110,90)/
i ekscentricilet c:::o36. aka jc tjerne u tacki A. 1z: tacke T(80,50) povuCi tangente na
hiperbolu, odredlti dodirnc laCke I poYuCi nonnaJe hiperbole u tim tackama.
18. Zadnna Sll 7:arista F/20.70) i r2( 100.70) i ekscentricitet e=40. Nacrtati hiperbolu i
preko tatkc ,\1( I 15, (0) odrcditi tacku T u kojoj treba povue! tangenlu i normalu
hiperbole.
19. Nacrtati hiperbo]u kojoj je zadano z.ariStc Fj/90.100). tangentc t, E GH[G( lOA5).
FI( 105.80)} i t] '= KL[K(25. 90), L( 135,30}} i dodirnCl tack<! T( .
20. hipcrboiu kOJOj jc zarisle Fll ,<0,60 J. tacke hiperbolc AU1 ]O.} 20). ,\'(95.50)
; roluosa 11=15. U t'foizvoljnoj facki povuci tangentu.
3.

'21}.,lNacrtati hiperbolu kojaj su asimptote In "" GHrG( 1O,20),H( 130.100)],
("":
n;;;; KL[K(20,105), L{ 130,40)) i poluosa a=25. U jednoj taeki povuci tangentu i
normalu hiperbo!e.
22. Nacrtati hiperbolu kojoj je poluosa 6-::::.3D i ekscentricitet e-::::.4D. U jednoj tacki
povuei tangentu i normalu hiperbole.
23. Nacrtati hipcrbo!u kojaj su z,arista F;(60,60), FA 150.60) i taeka hiperbolc 1'(80.90.).
U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole.
24. Nacrtati istostranu hiperbolu kojoj je z8dana poluosa a=-20. U jednuj weli krivl.ltjc
pavuci [angentu i norma!u,
25. Zadana je osa paraboJe 0 E ABlA(50,7D), B( 120,70)) i tangcnta [ := i1,LV{M( 30,65),
N( 1 J 5,0)). Nacrtati parabolu ako jc njeno tjcme u lacki A.
26. Nacrtati parabolu kojoj je :ladana zarisle F(65.65) i tangenta I NT[N(30,60j,
T( 80,25)j,Jlko je njeno diraliste u taeki T.
27. Zadana je direktrisa d!E MN{M(30,20), N(30,120J], osa pambole 0 "" PR{Pto.7rJl.
R(l20,70)) i-lacka parabole 1'(75,30). Nacrtati parabolu, konstruisati taflgelltu !
nannalu parabole u taeki T.
28. Zadane su dvije laeke na paraboli 1'd1Oo.,125) i TA85,:?5) koje su diralista dvije
rangente. Nacrtati parabolu i konstruisati tangente u dodirnim tackama, dku j.:
poznata direktrisa d;;E MN[lvl(35,lo.), :V( 35, I I()}}
Z9. -:iacrtati parnbolu kojoj je zadano zariste F(75.7f/\ ; t,mgenta ' s; GH!F;( It) 3()i
H( 85,45)) sa diratistem u tacki T( 115,-).
30. Nacrtnli parabolll kojoj je zadano: tangenta t '= PR{P(O,O). R( 30,70!}, zsriste
F(60.40) j parametar p=30.
31. Nacrtati parabolu kojoj je zadana osa na pravcu p GH{C(O,50),fl( f20.50))
tangenta!:= RT{R(O,45), T(95,90)), ako je diraliste tangcnte u mcki T.
<?--"
../'32)Nacrtati parabolu kojoj je zadano zariste F(70,60), tangenta t := GH{G(20,45),
H( 125,25)] i taeka parabole T(9/Y,JOO).
33. Nacrtati purabolll kojoj je osa na pravcu p = GH[G(O,60), H(150,60)j, zariste u tacki
F(90,60) j par:lmetar p-::::.4D. Iz taeke T(10,80) POVliC] tangente nn parabolll i ,)(!rediti
dodime tacke.
3ot. Nacrtati parabolu kojoj je zadano ZariSle F(70,70) i tacka 0(35,70), OF=p. 1z taeke
Tf5,75) povlici tangcnte na parabolu i odrcditi dodime tacke.
4. Tacke, pravci i ravnine
4.1. Proje\{cija tacke
4.1.1. Ravnine projekcija
Ako zelimo jednu tacku u prostoru prikazati projekr.:ijom sarno nu jedrlll
ravninu, vidjecemo da.tacka time nije adrea-ena, jer nedostaje udaijctlOSI tacke
od te ravnine. Da bismo jednu tacku potpuno odrcdlli, potrebno je imat! jos
jednu ravninu, jer sarno dvije projekcije jedne tacke odreLtL(ju potpuna p%zaj te
tacke tI prostoru. Obieno se uzirna da je jedna ravnina 1I horizontal nom, a dlllga
u vertikalnam polozaju (s1.4.1).
II
/
III
Slika 4.1
I
IV
Horizontalnu ravnina sc-
oznacava sa 'lrl i naziva :it: hori-
zontafna ili prva r{ll'nina
('ije. Vertikalna ravnina sc ozna-
cava sa 1[1 i nazi va Se l."t;nikofn:/
ili dnlga ravniHCl projekcije. Pres-
jecnica ovih dviju ravnina naziva
st Gsa Y ; 0:znacav8 "H \ Pm"
jekcija preclmeta rw fCj lUl.i\'Q se
prva projekclja ill rIoert, a pro-
jekciju nu /[2 nazi va :sc Jrug([
projekclja iii IWcr! tog prc'Jmem.
Ako prelposL<Jvimo cia su
ravnine neogranlcene, onda ,lUc
dijele prostor nD. cetir; JijdD.,
se nazivaju kvadranri. l(vadro.ntJ
se oznacavaju rimskim brojevima:
1, II, III i IV. Uzima se da 3D
prednji dio ravnine 7[1 i gomji din
ravninc ;T;: poziti\·ni.
4. Tacke, pravci i ravnine ___________ _
4.1..2. Projiciranje lacke
Aka iz 18cke A povucemo okomicu oa J[, omla je Doz,iste A' te okomice
prva projekclja tacke A. AnaJogno tome, noziste okomice Air nn n;; predstavlja
drugu projckciju tacke A (51.42).
y
I
'A'
b)
Slika 4.2
1z sli-ke vidimo da je tacka udaljena od 7[1 toliko, koliko je ojena drug
a
projekcija udaljen3. od Dse .t, 3. ()d !r; toliko. koliko je 'ljena prva projekcija
udaljcna-od ose x. Ako se J[j prcklopi oko ose xu praveu strelica, kao flU slici
-1.2, u iT] ispud I)se x, umla A/I" rid :::.vum mjestu, dok ,-\' vpisuje
cclvrtinll kruznice i doJazi u n> Sada su obje projekcione ravnine n, i 1C2, te obje
projek.;::jie tacke A' j A." sjedinjene u 1C2 U kojaj pravac A'A" nazivamo
i)rriirw!()!11. Na slici 4.2b nacrtane S1.1 projekcije tacke A(A
r
, A
H
).
-4.1.3. Tacke u kvadrantima
Na sliei 4.J prikazane 5U tackc A. B, C i D j njihoyc projekcije, ako su
,we tacke u r, 11, rn i IV kvadrantu. Prcdnji dio ravnine 1[1 prc!ozimo oko ose x
preHlJ dolje, duk slraznji dio ravlline Jrj pokrivu tada gornji diD ravnine n]. pri
'.";;mll :.lzimamo dZl se rrr\'nina 7[2 poklJpa sa ravninom aIda ili slike (sI.4.3ri).
I .-
4.1 Projekczja tacke 23
1z slike 4.3b, na kojoj su nacr!.ane projekcije tacaka A, B, C i D, mozemo
zaKijucili slijedcce:
a. Kadje {(lC/W u I kvadrall{u, andaje p'Ta projekcUa ispod, a druga iznad ose
x IA).
U. Kad jc tadka u !I k,.'adrantu, onda su ohJe projekcije iZl/ad ase x (B).
c. }(adje FaL'/W U 111 J,.'-vadranlU, ondajc prva projeKClju iZlltld, u Jruga ispo.1
ose x (C).
d. Kad je fodm u II/ k,:adrantu. of/da SLl abje projeJecije ispad ose x (0).
4.1.4. Koorciinate taeke
Puce-tna lacka, iE islwdi.fte 0 (s1.4.2b), uzima se bilo gdje na 05i x, pa se
SCI .Y oznncava udaljenost ordinale od te tacke. Ta se udaljenost naziva apscisa
(x). Lldaljenost tacke u prostoru od 7r), koja se vidi kaa udaljenost prve
od ose x naziva se ordinma (yj. Udaljenost tacke u prostoru od n/, koja se vidi
kao udaljcnost uruge projekcije od ose x naziva se aplikara (::J. Apscisa, ordinata
i aplikala, llJzivaju sc zajednickim imcnom koordillote.
__________ Tacke, pra\'{.'i i rllvnin"
4.2. Dva pravca
Dva pravca u prostoru mogu bit! rnedusobno paralelni, mogu sjeci i
mogu se mimoijaziti.
4.2.1. Paralelni pravci
Aka su dva pravea meJlIsobno parole/na, undL! Sli mcdllsobllo pdrulelne
i istoimel1e projekC/je fili pravaca.
Na s!ici 4.4 prikazana su dva pamlelna pravca {[ j b i oznuCellCl su
njihova probodista A;,A] i B},ih Prva projicirajuca ravnina pravca at tj. A
2
/\;.4
1
,
paralelna je s prvol1l projicirajucom pravca b, lj. !32B;B/ i one sijeku
ravninu doena u pravcima a
f
i b', koji su lukodc mcc1u sobom paralclni.
b"
x
8
11i
I'
/
Slika 4A
Analogno tome, druga projicirajuca ravnina pnw(:;:l -:I, tj. A:A!A;,
pam!e!na je s drugom projicirajucom ravllinom pravca b, [j. B]B{B; i one sijeku
ravninu nacna u pravcima a" i !/', koji su meal! sobom paralelni. Pry.: i druge
projekcije paralelnih pravaca mogu pusli II isti pravuc, J. rnogu sc fcducinri u
dvije tacke, ako su oba pravca okomita na Jrj iii J[,. N:l slici 4.4b nacrune su
projekcije ((all i 1/,&" pravacu a i b koji su para!dnl.
4.? Dva pravca
4.2.2. Pravci se sijeku
Aka se dva pmvca /.I proslOru s(jeku, om/a illl prt!Jjt'ci pHi!! i ,/n(siJ!
prajekcija lef.e It iSla} ordinali.
Na slici 4.5 prikazana su dva pravca a i b koji se sijeku u lucki S. Kako
je tacka S zajednicka za aba pravca, to se u njenom tlocrtu 5,'/ moraju s.ieci
tlocrti a' i b' ,a u njenom nacrtu SH moraju sjeei nacrli a'" i prJ.v<lca a i-h.
5"
aJ bJ
Prelaganjern ravnine nacrla oko ose x OLl ravninu llocrfa projekclje 1
S" tacke S moraju biti nn is[oj ordinal!, okomiLOj na OSH x. Samo tlrvt p!'0jekcijc
ili samo druge pj'ojekcije dva pravca koji se sijeku mogu pastl U btl P[",[\L\C,-al(u
im c;e nrv'C. odnosno druge ofoiiciraiuce ravnine podudaraju.
, Na 51ici 4.5b su projekcije {((Iff i h',b" it 1 SC
sijekll.
4.2.3. Mimoilazni pravci
Aka se pravci ne sijeku, a nisu ni paraldni, onda sc La PL.'\ '-:"
mimoilaze. Na slici 4.6 prikazana su dva mimoiiazna pravca u i h. "!\ljlhuvl Llc)(nl
at i h' sijeku se u tack!, koja je oznacena slovima C/l [)', jer jt 0nJ tl,)c:;-L
C pravca (/ i tlocrl tacke D pravca h. Tacke C i D su tack...: zakioni;;e 1ih pnw;I'':(l S
obzirom na ravninu tlocrta. Tacka U kojoj se sijcku W1Crt! a" i !f pr:l\'J.cJ. t! ; Ii
oznacena je- slovima A" i B", jer je ca tacka nacrt wcke A pravea a 1 113crt racke
B pravca h. Tacke A i B su tacke zaklonice tib pravuca s obzirOll1 na f8vninu
naCrla. PrelaganJem ravnine n,-tcrLa oko ose.\. Ita ravnillu i10cml, CC St meck
4. T(lcke, pmvci i v(/vnine
c;nh)rn 110cni 0' i b', kao i nacrti a# i b#, illlmoilaznih pravaca a i b, ali ta
llcce biti na istoj ordinali.
Aka se dva pnn'ca mimoifa:e, presjeci njlhovih projekcija ne ieie na

I
b"
0"
On
I
all
o.
OJ
Ie"
B e"
I
I
)-
x I
x
A'
I
A'
q'
B'
b'
c'
£
b'

0'
B'
Slika 4.6
Na slici -t.6b nacnane $U projekcije ([',a" i o',bl! dva mimoi1azna pravca
tl i b. Tacka D jc u prostoru iznad tRcke C. jer je -[5ffiZtlad e.if, zatc; se tacka C
-if" vick kada pn1VC(" (I i .1-) promatramn ndozgo. nknmito n3 Tf!. Tacka () )e U
-·"ieli, ;} tach! C lle vidi. Tacka B je u prostoru ispred tacke A., jeT je
l( ispred /\'. zato se tack a A ne vid], kada promatrnmo pravce a j b sprijeda,
il:J Tacka B se u nac1'tu vidi, J tacb ,\ ne ·:idi.
4.2.4. ProbodiSta i prikloni uglovi pravca
Nu slid 4.7-"prikazan je pravac p koji probada It, u tacki Pr,"a 1[2 U tack]
T:lcke n3 pravclJ 11 Kojima taj pravac probada projekcione: ravnine nazivaju se
"i"'Jhodi,ftCi PI"(lVC17 i obiljdcna su S8. P. Po tome da li pravac u toj tach probada
Pl-':U. drugll ili projekcionu ravninu razlikujemo prvo (PJ), drugo (F'2) ill
[reet: probodistc (P;).
Probodiste pravca je tacka koja zajednicki pripada i pravcu j 1'avninl.
Prcrna tome, odrcditi probodiste znaci odrediti lacku na pravcu, koja istovre-
meno pnr'acia i ravnini koju pravac probada. Svaka tacka na pravcu ima svoj
1"1,1 [iocrtu pruVC3. a svoj nacrt na naCrlu pravca. Kada je tacka na pravcu.
njcZIli je docrr 11(1 rloerrl/. () !lOcrr na n((crtrl toga pravca.
T'r\'(.' prohodi.'ite P! pravca r je u ;rl. zuto je njegov tlocn P: u istoj tacki.
je p, na pravcu [!. mora njegov nacn biti nLl nacrtu p" pravca p. a kako
je Pi U 1[,. njegov nacrt je U osi x. Prema tome, p( mora biti u presjeku nacrta
pravea pI! i ose x.
b)
_ .--i--
40
Slika 4.7
Druga probodi.fte P2 pravca p je 'tl ][2. NJegov nacn je u istoj l(lcki.
Tlocrt 17; drugog probodista mora biti na tlocnu pI pravca p_ Prema tome, r; je
1.1 presjekutIOCrW p' pravca pI ose x,
Uguo Cti, sto ga rruvac p zatvara S3 svojim tlocrtom 17 love se jJlTi
prikloni ligan, a ugao Ci], sto ga pravac p zalvara sa nacrtom pI!, Love se drugi
prikloni rigC/o pravca p. Sa projekcijama pI i p" pravca p odredicemo priklone
uglove tog pravca preJaganjem prJvouglih troug.lova. ito: prelaganjem trougla
oko kalcte PiP; U l[! dobicemo II prelozenom po!ozaju tog trougJa pravu
velicinu ugla (/./. Anaiogllo, prelaganjem pmvougJog trougla ako katele
P; u :r? dobicemo pravu veliCinu ugla 0::2. Na slid 4.7h odredene su projekcijc
p 1 pi"l. probodista Pi i P
2
sa projekcionim ravninar\-w i prikloni uglovi ex} j
prJ\'cap.
28 4. Tacke, provel i ravlJine
4.3. Ravnina
Tri tacke koje ne leze na jed nom pravcu odreduju ravtlinu, Kakvil goJ
bila ravnina, ana ce sjeci jednu od projekcionih ravnina u dog!ednom prostoru.
Aka je ravnina 1.1 opstem polozaju, onda ona sijece obadvije projekcione ravnine.
oj
Slika 4.8
Pravci po kojima ravnina presijeca projekcione ravninc lUlLivamo
tragovi iii frase.
Prvi trag e, je pravac po kome wvnina E sijece ra\11inu Jrl, a drugi trag
e, .ie pravac po kome ravnina E sijece ravninu IT), TI"agovi rnvnine 0' "ijekn se nil
osi x u tacki E::t-(sL4.8r- -
?\.fa ,Iici 4.:;Sh nacrtani <;u trag(wi ('. i qvnlile r
. 4.3.1. Presjek dviju ravnina
Dvije ravnine E i F sijeku se u praVCll p koji sc naziy<-t pre:c,jecllic(! tth
dvijL! ravnina. Presjecnica, kao i svaki drugi pravac, odredena jc sa Jvije tacke.
Te dvije tacke su probodista Pi i P2 presjecnice p. POSIO presjecnic.a !e±i i u
jednoj i U drugoj ravnini, probodistajoj se nalaze presjeku istoil1lenih Iragov(1
till ravnina (51.4.9).
Na slici 4.9b n:lcrtane su projekcije p' j r/ prcsjei':nice p dviju ravnina
EiF.
4, i Ral'ninCl ________ --.:.:..c.==_." __ ., __
bj
\" /J

Slika 4.9
4.3.2. Pravac u ravnini
.. E d OJ'J'e'c'e ."ve pravce l.t' ra'v'Jliile, ,pa
Ako je pravacp u ravll1m on a on w .,
premaj'OIne i tragove- e; -J e2 Ll __ Te Sll pro_bodislll pn\\-<:J P
s'a nl',,;ninama IT; i 1[2 (5l.4_10)_ Na slie! 4_10b nacrfane su proJdcije !' 1 f)
pravca p u ravnini E.
p({n:uc jli->' rm:Jlilli kud su JJl!i !f :5toimellil!!
ravnine.
oj bj
f-x
Stika 4.10
30
4,3.3. Sutrazilice
Pravci neke ravnine, koji su paralelni s jednim njenim tragom nazivaju
5C .mtrainice tc favninc. Pravac ravnine, kojije paralelan s njenim prvim tragom,
zove se sutrainica prvog traga (prve. skupine), a onaj, koji je paralelan s njenim
drugim tragom, zove se sutrainica drugog traga (druge skupine). Svaka ravnina
Ima mnogn sutraznica prvog i sutraznica drugog traga. Na slici 4.11 prikazanaje
jcrlna sutrazniC3 m prvog traga ravnine E.
0)
[772
I
e, I
I
mil :
-------'1
I
I
Slika 4.1 J
b)
m"
Ex x
Njeno Jrugo probodiste P2 nalazi se na drugom tragu e2 te ravnine. a
lljt;]10 pC'c'o PI =: P; je neizmjerno daJcko na prvom tragu te ravnine.
iJosto Je s-mraz+1-I£+pn paraJelna--s prvlm tragom ej, tj. S Jcdmm pravcem ravnme
",[-, nnc13 ic i ona prmllelna s 1[/, tj. nien Hoeft m' naralelan ie s prvim tragom el, a
njen nacrt m" mora biti parale\an sa osom x.
Na slici 4.11 h rijeSen je ovaj zadatak sa zadanom ravninom E( el,e2) i
naqtane projckcije n{ i m" sutrainice III prvog traga te ravmne:--- Povucen je bilo
pra\.'<1(' m; paralel(1n s prvim tragom €! -do prcsjeka sa osom x i odredene
rn-jekcije drugog probodista P1 te slltrazllice. Zatim iz tacke Pi povucemo
i'r:.li"(1C m" paralelan sa osom:c Mozemo to rijesiti i obrnutim redom: pOVllcemo
bUo koji pravac ,,/' pm-alelan sa osom x do presjeka s drugim tragom e2.
Cldredimo ;;atirn prc1jekcije p.; i P; drugog probodista P
z
te sutrainiee. Iz tackc
F'; povllccmo pravac m' paralelno s prYim tragom eJ. Analogno tome, na slicj
:f.. 1 :z prika7an(l je sutrnznica 11(111',11") drugog traga ravnine E. Nacrt /1"
';1!ir:171liCe i) [:>aralelan je s drugirn lragom e], a njen t!ncn 11' mora biti paralelan
sa (ynm y Na s!ici 4.12b nacrlane Sll projekcije /I' i n" sutraznicc II drugog
',':1g] r,l':mne E.
4.3 Ravl1lna
31
b)
e,

p'
1I
0
_ I X
n'
Ex
Slika4.12
4.3.4. Priklonice i prikloni uglovi ravIline
Pravel ravnine E, okomiti na prvl c, iii drugi el trag te ravnine, nazivaju
se priklonice prO/og traga (prve skuprne), odnosno priklullice drugog traga
(drllge skupine). Svaka_ravnina ima mnogo priklonica prve i druge skupine, a
sve su priklonice iste skupine medu sobom parale!ne. Na slici 4.13 pribTzana je
ravnina 1(, i ravninn E. U ravnini E odabrana je tack a A i povucena prikionica p
oKomito na prvi trag eI ravnine E, odnosno odredene projekcije A' j p' tacke A I
priktonice p na ravninu 1[j.
Kako je priklonica p I1Komita
na prvi trag e f, a posto se trag e, nalazi -
Ll flit pravi ugau I'pej) projicira se i1n
nJ kao pravi ugao (pIe,).
_l2Ij
ravI11ue. Vidimo, tikone, da su prikio-
--'ni6;-pi sutraznica m iste skllpine u
nekoj tatki A ravnine E, kao i njihove
projekcije n3 1[1 iii 1[2. medusobno
okorniti pravci.
SEka 4_13
Uglovi sto ih neka ravnina E
gradi sa projekcionim ravninama
vaju se pnli w,. odnosno drugi
prikloni [{;;ao OJ: tc ravnme. Na slici 4.14 prikazane sn priklonice Pi i q2 prve i
druge skupine. Ugao OJ; sto ga priklonica PI ravnine E gradi sa svojom
projekcijom p:: jednak je priklonom uglu le priklonice. Posto Sll priklonica PI'
kao pravae ravnine E, i tioert p;, kao pravac ravnine !fl, okomirl na prvom tragu
i?j, kao presjecnici till dviju ravnina, onda je (il! jednak priklonol1l uglu ravnine E
sa ravninom 1[/. Na slid 4.14a konstnlisana je prava velicina pr\'og priklonog
ugla Oh ravnine E prelaganjem prve prikJonice PI, odnmno prvog priklonog ugla
PjP;P
1
oko tlocrta p; na ravninu tr/. Analogno je na 4.l...J.b kUI1SlruisiJ.n
drugi prikloni ugao W2, U pravoj velicini, !ito ga druga priklonica q, gracii sa
svojim nacrtom q; .
e,

, aJ
Ex
p"
2
X Ex
RII'
, :
,
w,
.
p,
7
'!l
Slika4,14
4.3.5. ProbodiSte ravnine sa pravcem
q'
'" 1
b)
Probodiste ravnine E sa pravcem p odredicemo tako cia pravcem p
polozimo jednu pomocnu ravninu L\ (obicno ravnina okomita na JIj iii J[;,) j rom
ravnu10m sijeccmo ravninu E u pl'avcu Q. Presjeciste 5 presjecnice a s pravcem p
je trazeno probodiste ravnine E sa pravcem p (51.4.15). Na sUe! .:I..lSb prik::aano
je probodiste ravnine E sa pravcem p.
Pry! trag til prve projicirajuce ravnine .:1, po!ozene pravcem p,". poklapa
se sa tlos;rtom p' pn.lVca p, dakle d
j
== p', a njen drugi trag d
2
okomit je na osu
x. Odre(tene su projckcije (I'i a" presjecn!ce a ravnina E i ,1. U presjecistu nacJ"-
ta pravaca a'" i p" nalazi se nacrt S" trazenog probodisla S, J. U presjeCiSlu ordi-
nale povucene nacrtom S'" tacke S i tlocna a' pravca a bit ce lloCH S' iackc S.
4.3.6. Prelaganje ravnine
A21 \ e
2 , ,
I \ a"
I '
! /' \5"
r : \
p"
I : \
".1 : \ x

",: :
d:
S' ,
Sl1ka4.i5
hi
Ako treba odrediti pravu velicinu nekog lika u ra\'nini cije su nam
projekcije poznate, pOlrebnoj"e tu ravninu okrenutl tako da padne u jcdi1ii' O(j
projekclonih ravnina. Okretanje ravnine mozemo izvrsiti samo aka pravca kOj)
je zajednicki za obje ravnine. Takvi praVCi:;iLl tragovi ravninc. Ukrcmnjc raVDl!1C
aka traga, dok ne padne u projekLionu ravninu, nazivamo prelaganjc/Il ,""!vn!!!!.:.
Na slici 4.10 prikazana je ra_vnina E( ef.
!T2

e'
k T
TcJiI'
pll
Slika 4.16
34 4. Tacke, pravci i ravnine
------
Na tragu f2 odabrana je bHo koja tacka T i odreden njen Hoert T'. Iz
tackc T povtlccna je priklonica p prvog traga tc ravnine, naertan je njen tlocrt
pI j Dznaccno jc njcno prvo probodistc Pi. Prclaganjem ravnine E oko njenog
prvpg traga Ci u ravninu ni, okrece se tacka T i opisuje luk okretanja k. Srediste
lukaje u tilcki Pi kome je poluprecnik PlT. Ravnina okretanja F tacke T okamita
jc na pn'Oill tragu Cr, a kakoje el u n/, ooaje okomita'}--na 1[/. Prema tome, prvi
trag /i ravnine F prolazi tackom T' okomito na prvi"rrag ej. Tacka (T ), 'u kojoj
iuk okrct.anja k sijece trag iI, bite pre!ozaj tacke Tu 7r, oko prvog tnlga ej. Kako
jc; tacka (T ) udaljena od sredi,sta okretanja Pj 't6tiko, koliko 1 tacka T, treba naci
pnrnl \Iejiclnu duzine PiT Prelozimo Ii pra\'ougl1 trougao P
l
T'T aka katele
Pi T' U Jr!, dobicemo trougao Pi T' To. HipotenuZ3 P I To :::: po tog trougla jcdnaka
jt dlJ7ini PIT, kao i duzina PdT). Luk poluprecnika po sjeCi ce trag II U
Lacki (T J, Spajanjem tacke (T) sa tackom Ex, koja je kod prelaganja ostala na
iqnm 1l1jestu, dobijemo pra\'ac (€2). Pravac (C2) je prelozeni dnlgi trag €2 ravnine
E u 1[; oko njenog prvog traga fl. Ugao w, sto ga zatvaraju pravci el i
;' (/7 i. jednak je uglu ,5tO ga u prostoru zatvaraju tragovi er i e2 ravnine E.
Prema ranijem objasnjenju. na slici 4.16b odredene su projekcije
bil0 koje tarke T drugog traga e2 ravnine E. Izvrsimo okretanje te tacke
prvog trag a ej, dok ona ne padne U IT). Nacrtan je tloer! p'i nacrt
prik!onice p prvog traga ravlline E. koja pro!azi kroz tachl T. Duzina TP,
bice pn\urrecnik okretanja tackc T. Prvj trag .'0' favnine okretanja F tacke T
<::{! t]ocrtom pI pravca p I I, "'" p'.l Odredimo zatim pravu velicinu
P; T,:;-:.p" pojllprecnika okrctanja PIT i prvi prikloni ugao (X; ravnine E.
Ako rotiramo tacku To oko tac-ke
P dohicemo na pr<lVCU II tacku (T)
taJ:ke T U :7[1 oka prvog traga PI, Pravae
T ) £x-:::::( e;) jc prelozen drugi trag ('2 u
"" oko prvog 1l'8ga PJ ravnine E-
Kod prelaganja ravnine E oko
prvog traga €! ne mijenja se
met1usohna udaljcnost 1113 kojih dviju
njenih tRenka, pa zbog toga mora biti
(T ) Er-::::: lEx. Sada se prcloieni drugi
(e;:) moze nacrtati krace.
Slika 4,16c
4-4 OSI101l111 zadac) 0 polozajnim i melrickim odnosimd lacke, ... 35
1z tacke T (sL4.16b) opisemo kruznicu k2 sa sredistern u tacki Ex. U
presjeku te kruznice i pravca II je (T ) tacke T u 1f}, a pravac (T ) Ex=:;;;( ez) bice
prelozen drug! trag ez U Ifj uku prvog traga III ravnine E.
Nfl anaJogan nacin cemo preloziti ravninu E ako njenog drugog trag(1 e2
u ravninu 1[z, kao na slici 4.16c
4.4. OSllovni zadaci 0 polol'ajnim i metrickim
odllosima tacke, pravca, ravllille i ravnog Uka
4.4.1. Rijeseni zadaci
1. Zadatak. Odrediti probodme pral!(:a p ;:;;; MN[M( 1
N(70.5,55}j sa ,""lninom E AlJC[AIO.30,40),lJeO,]O,JO),C(40,('O, 70)] (31.4.17),
J
ot----
y
c"
" 5'
Slika -1-.17
N"/
2"
R j e sell j e: Da bismo
odredili probodiste pravea p
s ravllloom E zadanol1l sa tri
tacke pravcem p -moiemo
poloZiti prvu iii drugu proji-
cirajucli Elvninu. U zadatku
jc polozena prva projicira-
juca ravoina F(h J2), ciji sc
prvi trag II poklo.pa sa,.tlocr-
tom pravca p (1/;;; p'), u
drugi tragi? okomit na OSH x.
Da bisil10 naW presjecnicu q
dviju ravtJJpa E i E....m.Qramo
odrediti PI'obodista 1 i 2 rav-
nine F sa stranlcama a i b
trougla, jer ce sa ta dva pro-
bodista biti odredena pre-
sjecnica. Nacrt q":::: {12"
presjecnice q sijece na,crt pff
pravca p u nacrtu S" pro-
bodista S. Njegov tlocn S'
je u presjecistu llocrta p'
pravca p i ordinale
ne nacrtom tacke S.
c3,,6'-_________ '-'..f." li.u;kt!., pravci i ravnil/e
Vidljivost pravca 11 odnosu na ravninu odredujemo kada ih promatramo
odozgo, odnosno sprijeda. Kada ih promatramo odozgo, viJljivoSI mozemo
odrediti na slijedeci !latin: pravac p i stranica a su dva mimodaZllLl pC:lYca.
Njihovi se tlocrti pI i a'sijeku u tacki koju oznacimo sa r i 3' , jer je Ol1:l tlocH
tacke 1 stranice a i tlocrt tacke 3 pravca p. Odredimo l.atim na nacrtLl pH pravca
p naert 3" tacke 3. Kako je 3
11
ispod r J zakljucujemo cia je [atka 3 pruvca p
ispod tacke 1 stranice a, pa, prema tome, necemo vidjeti anaj diD pravca p koji je
izmedu probodista S i tacke 3, kada pravac i trougao promatrall1o odozgo na Hi.
Zato je tlocrt toga dijela pravca nacrtan isprekidanom linijom. Da bismo odrediE
koji dio pravca zaklanja ravnilla u drugoj projekciji, promatramo ill
Odredimo zatim tacku II kojoj se sijeku nacrti e" i pH str::mic.? c i pravca p. Tu
tacku oznacimo sa 4" i 5", jer je ona nacrt tacke ""' stranice c i n1\crt lackc 5
pravca p. Odredimo zatim na tlocrtu c'stranice c .llocrt 4' tacke 4, a nD. tlocrLU
pI pravea p lIoert 5' racke 5. Kako je 5' iza 4', lakJjllcujemo Ja je [<leka 5
pravca p 1211 tacke 4 stranice c, pa, prema tome, necemo vidjeti diD pravca p
koji je izmeou probodista S j tacke 5, kada pravae i trougao promatramo sprijeda
na 1[-}.. Zbog togaje oaert tog dijela pravca nacrtan isprekidanomlinijom.
1. Zadat:lk. Odrediti IIdaUc!los[ !ucke T(11},40,65;
p = AB[A(20. 10. 10). B(50.45.45)).
Rj e s e nj e: Udaljenosl tacke od pravca predsravlja duzina na Ok0111ic1
povucenoj lZ tacke-T na pravw.:: p, Koja jc ugramcell<t luck-om T !
okomice S. Da bisillo odrediti tu udaUenost, tacko!l1 polozimo ravoinll
. E okomito nn pra\'.3c pep', pH). Ravnina E odre(1ena je njenim slIu·.:J.zniCl.}ll1a III i.
11 koje sadrz.c tacku T. Da bismo odredili probodisle pravca p s [Om ravninoill,
po!oiimo pravcem p drugu projicirajucu ravninu F(f,. Gna sijece ravninu E u
pravcu q odredenom tackama j i 2 on sutraznicama lit i fl. U prcsjecislU doena
p'i q' pruvaca p i q nalazi tlocrt Sf trazcllog probodista S, <-1 U presjeku
ordinale povucene tlocrtom tacke S i nacrra prolvca p bice nuell ,')'" Lucke S.
Duzine d'::;: T'S' i (r::;: T"S" su projekcije udaljenosti taeke T od pravca p.
Pravu velicinu udaljenosti d? ::;: rS(i dobijemo pomocu projicirajuCih trapeza iii
diferencijalnih trouglova, kako je prikazuno na slici 4.18.
4,4 Osnovni zadaci 0 polozajllim i odnosilna ...
, :
y
c'
,
.0
oj
',M'
\
\pl

\
3. ZadatalL Odrediti IIduL/c'-
nost dva pamleinG pruvca:
Ll" AB[A( )0.50.·10). B(50.15.5)}
b=CD{C(5.20.15J. D!iiUJ9).
R j e 5 e 11 j e a: Bilu koju
nina E(e},ez) poslavimu ukomito na Z{l-
dane pravce d(a',a").--i bib' . P'Jmc>
ell tragova j q
odredena su probodista JI j .V 0'
i b sa ravrlinom E. Ouline d' "'" kiN' i
(r = lVi'iv" su projtkcije udaljelro:.,(i
pravaca {t i b (sl.-4.19a). Pri1\,:t ','(;liLdL,
udaljc:nosti odretiena je kao u 2. za-
datku.
5'

R j e S e 11 j e h: Na praVCll h odabrana je tacka C(C',C") i odredcna
ud3Jjenost d == CS, tacke C od pravca CI. Kod odredivanja projekcija S' i
S'" probodista tackc S, prjmijenjenc su sutraznice min prve i druge skupine,
prve projicrrajuce ravnine A Ovu ravninu pravac a probada u tacki S. koja je
')drcdcna pomocu presjecnice p =- 1 Nacrt pIt =- 1"2" presjecnice p sijece nacrt
{Iff pravca a U llacrtu S" probodista S'. Tioert probodista S je u presjecistu tlocna
pravca (1 j ordinate povutene nacrtom tacke S. Duzinc d'::: e's' i d" == e"s" su
projekcije udaljenosti pravaca a i h. Prava veliCina udaljenosti odredena je na
vee fJoznati naCin (sIA.19b).
4. Zadaf.ak. Odredi6 udaljenost lacke 1"(40,45,45) od rm-'nine
E!65,45,55! (,11,4,20).
Stika 4.20
R j e sen j e: Udaljenost
tacke od ravnine je duiina
okomice povucene iz tacke
na ravninu. a ogranicena je
tom taGkom i probodistcm
okomice S. Udaljenost odre-
tako da iz tackc
reT: T''J povl1cemo okomi-
eli p(p', p") na ravninu
E( i{,e;'i- -Tom okomic'Om
polozena je ;'1"V3
rajuea ravnina F(fl,.h). Ray-
nina F sijece ravnlnu E u
presjecnici q. U presjeku na-
erta pff okomiee p sa
tom q" presjecnice q, dobi-
yen je naert S" tacke S 11
kojoj ta okomica probada
ravninu. Duzine el' = T'S' i
d" = T"5" sU projekcije uda-
Uenosti tacke T od ravnine E.
Praya velicina udaljenosti
d(J= dobivena.ie n<l 30a1-
ogan naein kao u 2. zadatku.
4.1 OSf101'ni zadaci 0 polozajnim i melrickim odnosima tacke, ..
5. Zadatak. Odrediti tragove ravnine zadane paralelnim pravcima:
a ",ABb'l(25,20,20), B(45,·30,40)] i b CD[C(35,50,'JO), D],
39
R j e sen j e: Tragove ravnine
E( ej,e2), koja je zadana sa dva
paralelua prw{ca a(a',a")
&(b',b") , odredima taka da se
naon prBbodista tih pravaca i
spoje istoimena probodista. Prva
probodi-Sta pravaca moraju biti
ua prvom. a druga na drugom
tragu ravnine. Probodista A{ i 8 1
odreduju· pryi trag c{, a probo-
dista A2 j B2 drugi trag e2 ravnine
E. Tragovi c{ i el ravnine. E
moraju se sjeCi na osi x u tacki
Ex. Ravuina ima kallvergentne
tragove prikazane na 4.21.
6. Zadatak. Odrediti ortogonaine projekcije tacke T(25,60,60) nG
ravninu E kajaje zadall(1 sa dva paralelna pravca:
a =. AB[4(20,20.IO),B(65,5,50)] i b" CD{C(75,50,20), D].
R j e sen j e: Tragove ravninc odredujemo kao u S, zadatku. Zatim 5e
povuce okomica p(p', p") iz tacke na ravninu E( el.e)). Odrede se
probodi.sta tacaka j (/,,]" i i 2(2',2"). U prcsjeku naerta p" okomice p sa
nacrtom q" presjecniee q dobiven je D8Crt tacke Tr u kojoj okomica probada
ravninu. Tioert T.; jc u presjeku okomice tlocrta p'i ordinale povue-ene
nan tam T; tacke TE (51.4.22).
40
Ex
.:/, Tacke, pr':lvd i
A,
T
X

i\
\x
/"
'/
iI
T'
:)l!Ka -+.22
2"
8"
c"
7. Zadatak. OJ/:i:ditr tragove rctvitine z.adallc jJrdvcima:
(/ CEABIA(6(),,20,JO), B(9(),J5,J5)] i b = CD[C(40,60,J5j, DJ,
R j e sen j e: Tragove ravnine E(ej,c2), kojaje zadana sa dva paralelna
pravca a(c/,e/') i b(b',b
ff
) odredimo taka da se nadu probodislCl till pravaca i
spoje istoimena probodista, ana/agno kao Ll 5. zadatklL RavninJ inu divergentlle
tragove prikazane na slid 4.23.
ie.
4.4 Osnovni zadaci 0 poloiajnim j metrilkim odllosima tacke,.,
z
0
,
I
Ex
0'
\
r:
r '
I '
AX
,
\'
AX
fAl
, 2
Slika 423
"
c
x
a'
'i.lil'
'\
41
8. Zadatak. ZadaJ/Q su dva prat'ca koji se szjeku: a=' .4B[A(-JO,5,50),
B(lO.25,20)j i b "" RerB, C(-5,60,JO)). NaCi tragave ravnine ko/u Q"VC!
dva pravca, kao i pravu veiiCinu ugla Ito ga pravel :3:WVardju.
R j e sen j e: Tragove ravnine E( e J, ell, koja je z2danJ. iJra\'cinn 11 i h,
adredimo taka da se nadu probodista til! pravaca i spoje istoimena pWDoJisla,
kao u S. zadatku.
Prelaganjem ravnine oka njcnog prvog traga eJ u ravninu J[j, preJoieni
su i pravci a i b. Ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b) je prava ve!icillh ugl
a
():"
(s1.4,24),
4. Tacke, pravci i ravnine ___________ _
/
8,
Slika-4-.2.4 ,-
9, Zarlatak. Nacrtati projekcife I:stostranicnog trougla ABC, k i ~ j i leii u
ramini E(! 10. 70,55), kome je stranica a ""- AB[A( 10,-,10). B(55,-. ]0)] IW
:C'Ilirainici pn'og traga ral!nine ('51.4.25).
Da bismo rijeSili ovaj zadatak potrebno je odrcditi nepoznate koordinate
tacaka ..l. i B. Zatil11 cerna preloziti vrhove A i B oko traga ravnine trougla u
ra\:nillll projekcijc, konstruisati istostranicl1i trougao i odrediti njegove projek-
R j e sen j e: Nacn,om slltrainice In prvog traga, polozene nacrtorn
tilbka ;-\ i B, odreden je tlacrt tih tacaka. Pre!ozene su tacke A i B oko prvog
traga e; u ravninu IT;_ Sa stranicorn (a)::::(A){B) konstruisan je istostranicni
Lrougao (A){ B)( C). Pomocu afinosti i sutraznice n prvog traga odredene su
_ ____ 4-4 Osno\-'tli zadaci 0 polozaj/Jim i metrickim odnosima ([Jcke, ..
43
projekcije tacke C(C',CI!). Spajanjem vrhova istoimenih projekcija dobivene Sil
projekcije istostranicnog trougia.
z A" a"
Siika 4.25
8 '1 m"
.(B)
I
I
I
I
I ,
'\ i \0<;/
...... ·4/ i
..... (e) J
,,,
I
I
Jt.f!.zL
I
10. Zadatak. Na prove" p ~ MN{M( 10.35,40), N(90, 20, 0)] lei!
dljagona/a In,·admta. Nacrtati pmjekc(je kvadrata. akoje ta{ka A(40.50,OJjedan
njegov vrh.
R j esc n j e; Ravnina u kojoj lezl kvadrat odredena je zadanirn
pravcem p i polozenim pravcem II- kroz ta ..... Cku A. Oba pravca sadrze tacku N, jeT
Sll to dva pravca koji se sijcku. Kako tacke A iN leze u ravnini 1l" to je njihova
spojnica AN :::: J1 sutraznica prvag traga ravnine u kojoj leii trazeni lik. Oka
sutraznice 1I. kao pomocne ravnine, preJozen .Ie pravac p u polozaj (p) na
slijedeCi nae,in: sutraznica It prvog traga ravnine, koja prolazi tackama A i N ima
s'voj naCH Ill! = A"i'v'" U osi x, a njen tloert je /1' = A'N
I
. Kako pravac p probada
ravninu Tt! 11 tacki P" kad prelaganja ce ostati na istam mjestu p(= (PI)' Iz lacke
44 4. Tacke, pravci i ravlJinc;
M' peVUe! cerno okomicu M'G' ,
na n i nacrtati pravougli trougao Af'G'"H,j U
kojemje MM{) -=MxM".
. Zatim cerna tacku ':11) rotirati aka G
1
u polozaj (AJ) i dobili pre10zcn
(p! =: (M)(N). Kako Je vrh Au ravnini n/. kod preJaganja ostaje n8. istom
ITIjes[u A =(A). .
u"

.:
/
\ ....
\!reJ

- -!!'/
Sllka 4.26

PomOCll (AJ t_ (p) je kvadrat (A)( B)( C)( D) cija je dijagonala
(B)(D! na (P). VracanJem tacaka kroz projekciie oclredeni SlJ njeaovi
vrhov!. Sp3JanJem vrhova . t' "h . k .. , . - !::o'
'k . . IS OlIHelll proJe C1JU doblVcne su projekcije kvadrara
pn azanog na she} 4.26. '
11. Zadatak. Romb (A) (Bi ('C) (D' )' k· '" .. , .
J' "'"k - ,,OJ! eZI U ravrum 1[}, zadanje tac'!kom
pI eSJna {, uagona/a (S)(-30, () j 5) vrhom (' 7 () '0 i : I " '
R
' . , ' .' '., ':"J, ,-" __ I , ILIJ10m ::.rt'CllIlCi:! a"""-40
Of/ratt OVCI) romb u ravl/inu E( 15, -10,25 J. - .
\
4.4 Osnovni zadc:ci 0 polo.fajnim i metric/dm odllosimu _ ..__
Kod ovog zadatka potrebno je nacrtati projekcije romba ABeD koji. lei;
u ravnini E, a koji pri rotaetji te ravnine oko njenog drugog traga zauzima dar.i
polozaj (A)(B){C)(D). Da bismo rijdili ovaj zadatak potrebno je iz.vrsiti
'anrirotaciju' ravnine E oko njeriog drugog traga el- Kako izmeJu llacna
elemenata ravnine E i rotacijom dobivenih elemenaUl U ravnini J[2 postuji
perspektivno afina srodnost, kojoj je trag ez osa afinosti, potrebno je aIllirotirall
samo jednu tacku iz ravnine Jt2 11 ravninu E.
R j e sen j e: Na osnovu zadanih demenald nacrtan je )"ollib
(AX B)( ex D) U 1rz. Izvrsena je 'antirotacija' tacke (S). Rotirana prikionica drugc:
skupine ravnine E, polozcna tackom (5), poklapa se sa svojim nacrtom (p):= pI!_
PomocLl prvog i drugog probodiSta P, i P
z
ove priklonice odredcn je njen
pre10zeni polozaj pO u ravninu 1[2. Rotirana je tacka (5) nll pi) u polozaj SD.
Vracanjem tacke S-O na nuert priklanice p, odreuen je naert tacke S. NacrL
A'" EN c"DK nacrtan je pomocu perspektivne afinosti, a Uoen pnlDOCLt ;;lllraznlca
dmge skupine ravnine kroz tacke AiD i Cinjenice da su projekcije paraJelnib
stranica ramba paralelne (s1.4<27).
Slika 4.27
4. Tacke, pravci i ravnine
12. Zadatak. Tacka S(30,30,20) je srediste pravilnog peterokuta.
."I,/acrtafi projekcUe peterokuta kame je poiuprecnik opisanog kruga r= 35, a
jedna strana leb na pravcu p ::z; MN[M(-lO,]OO.O), N{70,20.O}] (sl.4.28).
R j e sen j e: Ravnina peterokuta odredena je tackom sredista S i
pravcem p 0= p' koji ]di u ravnini IT",-_ pa je on i pry! trag te raynine pi:= e
J

Preloienaje ravnina z3jedno sa tackom S, oko traga e, u rayrunu nh pri cemuje
dobivena tacka (8). Konstlllisan je _pravilni peterokut (A)( B)( C)( D)( E) Cija jedna
s!rana (A)(B) leii na zadanom pravcu. 'Antirotacijom', perspektivllom afinosti i
prnhodisfem odreaene su projekcije vrhova peterokuta. Spajalljem vrhova
Jstoimenih projekcija odreucne su projekcije peterokuta. .
D"
C"
Siika 428
4.4 Osnovni zadaci 0 polozajnim i metrick"im odnosima tacke, ... 47
13. Zadatak. Nacrtati projekcUe presjecnice trougla ABC rA( 15,65,70),
B(70,15,1O), e(25,5,l5)] sa 'rauglam EFG[E(0,30,35),F(80,65,20),G(50,O, 70)],
Zadarak rijditi bez. upofrebe tragova ravl1ina trouglova.
Zadatke ovog tipa rjdl.lvamo taka da odredimo probodista dviju stranica
jednog trougla sa ravninom drugog. Isti se postupak primjenjuje kod
trougla i paralelograrna, presjeka dva paralelograrna, kao i presjeka ostahh
likova.
R j e sen j e: Konstruisano je probodiste P pravca AB i ravninc
odreaene pravcima FE 1 FG kao u 1. zadatku. Pravccm AS polozena je ,prva
projicirajuca ravnina F(j{,.i2}. Presjecnica p ravnine F i ravnjne prayaca FE 1 FG
konstruisflna je P011l0CU tacaka ] i 2 koje su probodiSta pravaca FE i FG sa
ravninom F (51.4.29).
A"
,
y
k/


x
Slika4.29
Tacka P je presjek
pravaca AB i p. Nacrt
p" == 1"2" presjecnice p
sijece naert AdSd strani-
ce Atlu' nacItu p" pro-
bodiSta P. Njegov tioert
p' je U pl-esjeeistu LIo-
erta p' presjecnice p i
dinale povucene nacrtom
tacke..p:" Probodiste tacke
R pravca AC i ravnine
trougJa EFG odredeno je
na isti nacin kao i
bodiSte--tacke P. Tacke 3 i
4 su probodista pravaca
EF i EG sa prvom
cirajucom ravninom po-
\o,zenom pravcem AC
(Iragovi ove ravnine nisu
oznaceni). Vidljivost tro-
uglova odredena je po-
/' moen tacaka zaklonica
kao u 1. zadatku.
48
4. Tacke, pravci i raviline
14. Zadatak. Nqcrtati projekcije presjecnice ravnine pareie!ogranw
10,25,20), E(50,50,5), C(75,30.30), DJ sa ravilillom Irougla
EFG{E(O,35,30), F(30,60,60), G(70,10,10)] i IlLlZllaCili njillovu vidljivoSi.
R j e n j e:
U rjdavanju ovog za-
datka koristicemo pos-
tupak opisan u 1. za-
datku. Na slid 4.30
odredene su tacke P i R
u kojima stranice FG i
EG trollgla probadaju
ravninu paraielograma.
Projekcije P' pH i
g" tacaka P i R
dene su pomocll prvih
projicimjuCih ravnina
(tragovi ovih ravnina
nlsll oznaceni) i po-
mocu presjecnica 1-2 i
3-4 tih ravnina sa para-
lelogramom. Da bismo
odredili koji su dijeiovi
paraielograma J trougJa
kada ih
matramo odozgo, od-
nasoo sprijeda, moramo
najerije odrediti koji su
dijelovi stranica FC i
EG nevidljivi oka nji-
bovih probodista P i R.
To dokazujemo porno-
C:ll tacaka zaklonica, ka-
ko je objasnjeno u 1.
zadatku.
J-'
I
y
A'
F"
, G'
2'
, ,
"
B'
F'
Slika 4.30
4.4 OSflovni zadaci 0 polozajnim i metrickitn odnosim.£: tacke, ..
15. Zadatak. Odrediti ugao .iila ga meausobna zarvaraju ravnine
E(70,65,80) i F(·60,90,50) (sl.4.3J).
Odredi se presjecnica p zadanih ravnina E i F. Na presjecnici p odabcre
se tacka N i tom tackom polozi ravnina G okomito na presjecnicu p. Ravnina G
sijece zadane ravnine u pravcima a j b. Ta dva pravca_£inc ugao koji je jeclnilk
uglu izmedu dvije ravnine.
R j e sen j e: Prelozlmo presjecnicu p aka njenog tlocrta p' lJ raVDHlll
77:,- Na prelozenoj presjecnici po odaberemo tacku No> u kojoj POVUCcHlO okomica
na prelozenu priklonice po- U presjeku te okornice sa tlocrtom p' presjecnice jJ je
[Iacrt M'tacke M. Tlocrtom tacke M povucemo pravac g, okomito llJ. llocrt
presjecnice p. Taj pravac je prvi trag postavlj'ene ravnine G. U prcsjeku prvog
traga g J ravnine G i istoimenih tragova ravnina E i F Sll tlocrti tacaka A i B,
B.
'"
B'
'i
/
. ! /
i,
e'
P, f,
Stika 4.31
50
4. Tacke, pravci i Tavnine
;..:.c.="--_____ _
,?komic.a je prelozena priklonica ravnine G. Tacka M je prvo
probodlste te pnklo111cc. Okomica iz tacke N na tlocn I • y • •
o p presJecmce p odrcauJc
tlocrt. tacke Spojnice tacke N sa tackama A j B odreduju pravce a i b.
a, ::= NA' 1 b':;:o NY' Sll tlocrti presjecnica ravnina E iF sa ravninom C.
Pr:lagaoJcm ravl1ine G oka njenog prvog traga g j U ravninu 1[; tacka N ce pasti u
tackll (tV) nn tlocrtu p' presjecnice p. Duzina Mr;(N);;:.MoNo, dok tJocrti tacaka Ai
H ostZljU .na istom mjesb.L Trazcni ugao aje ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b).
:(7 J ,', Tackom poloiiti ravnilltl F paralelno ravnini
£1' (,00 .. )J I odl edltl pravu l'chclnu udal;cnosti Cill dvii . ( 14 12)
Slika 4.32
, ')u ravmna \s. ,_ .
Rjesenje:
Ako su dvije ravnine me-
du soborn paralelne, onda
su im i istoimeni tragovi
paralelni. Prema tome,
dovoUno je nati jednu
tacku prvog iii -' drugog
traga ravnine F da bi po-
lozaj njenih tragova bio
odreden.
Tatkom T polozi-
rna sutraznicu m prvog
traga ravnine F i vdredi-
rna probodiste M 2 ::;;:: M; .
Probodistern M2 povuci-
rilo pravac h pamIe!an s
drugim tragom e2 ravnine
E. Taj pravac je drug! trag
ravnine F. Zatim je odre-
den njen prvi tragf].
Da bismo odredi,·
Ii udaljenost paralelnih
ravnina E i F poJozimo
prvu projicirajucu ravninu
G( g" 82) okomito na te
ravnine. Ravnina G sijece
ravnine E i F u pre;;jec-
nlcama pi q.
_____ 4.,4 OsnOl'lli zadaci 0 polozajllim i melrickim odnosima tacke, ...
51
U presjeku okomice 11 sa presjecnicama p i q dobivene 3U tacke A i B. Duzjne
d'::::: A'B' i d";:::: A"E
N
odreduju projekcije udaljenosti dviju paralelnih ravnina.
Prava velicina udaljenosti do=-AoBo odredenaje na vee poznati naCin.
17. Zadatak. Nacrtati projekcije kruzn(t;.g ka}a} je srediste i
polupreenik 1'=35, aka 0110 lezi u ravl1il1i E(35,O-]0,40) (51.4,33).
Kako je mvnina kruznice k data_,.u opstcm polozaju prema ravninarna
projekcije, Hoert i nacrt kruinice bite elipse k' i k". Svaki precnik kruznice k
projicirat ce se u preenik clipse k'. odnosllo k". Od SVlh precnika kruinice
treba nacrtaLi docrt onog pura okomitih precnika knl:lnice· k koji se projiciraju u
051 dipse k' i naert onog para okomitih precnika kruznice k koji se projiciraju u
OS1 elipse k" .
Velika osa elipse je njen najduzl precnik, a mala osa najkraci. U veHke
ose elipse projicirat ce se ani precnici kruzllice koji se u projekcijama ne
skracuju, dakie, precnici parale1ni s ravninama projekcije. Ti precnici lezc na
sutraznicama ravnine, cije skracenje je jednako nuh. U male ose eUpse
projiciraju se ani precnici kroznice koji se najvise skracuju, dakle, precnici koji
teze na pravcimn rnvnine sa najvecim priklonim uglom, a to su priklonice.
R j e sen J e: S obzirom na to da tacka S pripada ravnini E, pomocu
<:;utrainicc 111 te ravnine odreden je naCli tacke S'. Duiina SxS"::;:: S'S(l' Rotacijom
tacke S(I dobivenaje tacka (S). Oko tacke (5) nacrtanaje kruznica (k) i odredeni
pree:nici i (C)(D). Precnik AS kruZnice k, kcji leii na sutiaznici ...m prve
skupine, projicirat ce se u tJocrtu u pravoj velicini, odnosno precnik EF na
sutraznici n druge skupine projicirat ce se u nacrtu u pravoj veliCini. Oba
precnika se nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcfje, pa se
otuda precnici projiciraju kao velike ose dipsi k' i k" . Male ose C'D' eUpse k'
i G"H'" elipse k" su projekcije precnika CD i GlI kruznice k koji .Ieze. na
priklonicama PJ j P2 ravnine E. Duzine rnalih osa elipsi crtaju se prelaganjem
odgovarajucih priklonica u ravninu n" odncisno 7[2. Precnici AB i CD knrznice k
projiciraju se 1.1 nacrtu u par spregnutih preenika elipse k", a precnici EF i GH
projicirajll se u tlocrtu u par spregnutih precnika elipse k'. Crtanje elipsi izvodi
5e)13 jedan ad poznatih nacina. /
52
4. Tacke, pravci i rcll'nine
;l- __
£"
i ,
m"
--'-
8'
,
I:
°1
y
F'
'i
\
Slika 4.33
(= MN Zadatak. Nacrlati projekcije kruinice kojojje pravac
- f., ( 0,55,55), N(55,]0,45)] tangenta, a tacka A(30 10 10'\ '.'"
poluprecmka r=25 (s1.4.34). ' , / na Knenzel
Da bismo rijesili ova)' d t k -
P
reloziIi ok r . a a , potTebno Je zadanu rangentu i tucku
o raga ravnme kruznlce II a f . • k ..
odrediti njene projekcije. . r. \ mnu proJe ClJe, nacrtati kruznicu i
4.4 Osnovni zadaci 0 po{ozajnim i metriCkim odnosima tacke .. 53
R j e sen j e; Ravnina E kruznice k odredena je pravcem I i tackom A.
tragovi e} i e2 nacrtani su pomocll pravca p koji prolazi kroz tacku .4, a
rparalelan je s pravcem t. Oka traga e2 pre/ozene su tacke lvi, N i ta6ka A.
Odreden je pravac (t) i oznaceno diraliSte (T) tangente (t). Nacrt sredista
kruznice S" odrec1en je pomocu afinostj, a tlOCli S' pomocu sutraznice m
-'am gog traga ravnine E. Ose elipsi k'i V konstruisane su kao Ll preL!1OUn;}1ll
a elipse najedan od poznatih naeina.
,
I
,
or' o ,
I
y
Silk. 4.34
54
4. Tacke, pravei i ravnine
4.4.2 Zadaci za rjesavanje
1. Nacrtafi projekcije. odrediti priklone uglove, probodiSta sa projekcionim ravninama
1 ozn<-lciti vidljivost pravca p "" ABIA( 10,50,30), B( 80,.20,30)).
'1.':Nncrtati projekcije, odrediti prikJone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
j i oznaCiti vidljivost pravca p E AB[A(70,lO,40), B(30,-30,.20)).
-'j., Nacrt<lti projekcije, odredili prikJonc ugJove, probodista sa projekcionirn ravninama
i oznaciti vidljivost pravca p =0 AB[A(-20, -30, ·40), B(40,.1O,40)).
4:- Nacrtati projckcije. odredlli priklone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
i oznaclti vidljivost pravca p AB[A( lOAO. -10), B(70,.20,-50)].
5. OclreJili trago\'e ravnine zadane tackama ABC[A(20,30,20), B( 40,40,10),
C(40,90,40)).
.6. 'Odrediti tragove ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10,40).8(-10,45,20),
C(·30,10.70J)'
I .. Odrediti fragove ravnine zadane tackamaABC[A(-30,30,20), B(20,70,30),
. no, iO,40)). ._-_.,,- .
8. Odrcditi twgovc ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10, 70), B(80,20,50),
C(5(}, 60, 40)).
9? Odrediti tragoye dva pravca kOJl se slJekll:
. a AB[A(·30.20,10). B(20.30.20)] i bE BC/B. C(0,10,30)j.
Hl, Odredjti tragove ravnine zadane tackom T(-30. 30, 40) i pravcem
p ABIA(40.70. 10). B(0.20.70)).
11. Odrediti tTi'lgove ravnine zadaJ1c paraie!nini-pravcima:
a = AB[4(30.·}O,·20). B(·30.·60.30)] i bE COr C( 10.40,15). DI
12. Odrediti probodiste pravca p AB[A( /0,40,40), B(50,5,15)] sa ravninom
E(·15.15.-15),
13., Odrediti probodiste pravca p B(80,50,O)] sa nlVninom
£(30,]0,·7()),
14. Odrediti probodiSte prnvca p "" MN[M(O, 90, 60), ,V(90,1030)} sa ravninom
!(oja je odredena jXlraJe[nim pravcima: a "" AB[A(10.20,20), B(60,30.60}}
'; "" CDr c(60, 15,30), VI Zadatak rijesiti bez uporrebe tragovu.
4.4 Osnovlli zadaci 0 poloiajnim i mefriCJ. .. im odnosima tacke, ..
15. 1\i6kom T(30,25,30) poloziti ravninu E okomito na ravnine: A(
i B(=,65,-30).
16. TackDfll T(·50,35.6{)) poioziu ravninu A okornito oa favnine: E(-30,-30,80)
i Fr=.40.50).
'1". 'r "', TfO )(LIO) polotiti ravninu E okorr1ito na ravnine: A( -50,40,-105) , al,\'o.OlTI 1\ , __ "
i B(=,50,·,65).
55
, is>Pravccm a "" ,A.B{A( 40,40,50), B(20, 70, ·10)}, pOloziti ravninl1 F okomito na ravninu
--' E(-40.25,-90j.
1
" 1 .. AB( '(·100 20 01 8(- JO 50 )0)] po!oziti ravninl1 E okomito na ravninu
'J. 'ravcenla=. _ /1 '" ., ,- ,
F(-30,-30,·50) i odre(flli tragove ravlline E.
- \'J "(0 50 60) B(1 70 0 -40)), polo ziti ravninu E okomito nn ravninu
. 20 Pril\'ccrn a = " f VI , " .' -".
'F(30,-30,-50) i odrediti tragove ravnine E .
. 'IB['li,.1IJ.20.60). BI.90,-10,0)}, poloziti ravninu F okomito nn ravnint! 21, Pnl\'Ccm (l e;:,
£(30,60,10).
22. Pravcem a :=, ABli\(30 . . 25), na ravninu
H(50,60, ·80).
2.i Pravccm p AB[A( 10.0,20).
, ,ugan od 60".
B(70.55,80)], poloziti ravninu E koja sa ;Ii zatvara
c'i ',24.lravcem p 0= ABIA( 20, 90.50).
, Ligao ,'xl {;O"
"./
p AE[A( -30,50,60), B(60,25,O)], poloziti ravninu E okomilo no. ravninu
-'>./ F(-30,3o..60) i odrcditi tragave ravnine E. _. _' . , _.
26, TackmD T pravea p TS[T( /0, 10,50), S( -20, -50.10)], poJoziti ravninu E okomito na
-' pravac p.
Tackom [(0,50,60) poloziti ravninu E okomito na pravac p AB[A(-70,JO.70),
B(O,35, ]O)} i odrediti tragovc ravnine E.
'28: 1z tacKc T(30,0,0) POVUC! okomicu aa zadanu sa dva pravea koji se sijcku:
_i a AF{A(D,50,O}. 8(60,15,'70)} i b i.E BCrB. C(j40,40,0)]bez upotrebe tragova.
'9 O· ditj l'fOj-ekcij·c okomice po-vucene iz tacke. 7"('1'10.70.80) na ravninu zadanu sa
- .. me .. ' .' .. _ . 0 l' . = BC[B. Cil30.30.0JI
,iva pr:l\.'CI lOJl se SlJeku: a "'" AB[A(O.80,0/, B!60.15,7 ) I IJ
ladatak rije:siti bel. upotrebe tragova.
56
4. Tacke, pravc[ i ravl1i!1e
Odrediti prvi i drugi prikloni lIgao ravnine E(60AO,50).
drediti ugao izmedu dvu pravca kOJ"j se siJ'ckll,'
b a,=,j,lJ[4(20,20,15j, B(50,45,85,)j
, B Ae[A. C(50.30,10)].
pravu velicinu ug!a sto ga zutvaraju pravci:
.. ., a AB[A(40.60,10), B(70.20,30)1 i b CDIC(50,lO.50), D(60 .. 30)].
,-- J
'. __ pravu velicinu ugla sto ga zatvaraju pravci:
tl = ABIA(20,55,D), BI 75..65,40)J i b So BClB, C(90,20,OJ).
::. :-\ ..
34:1 Odred!t! pruyu ve,!icinu ugla sto 0a zatvaraJ'u d\" I" .. ,
-AS! 0_ dpra\<.;u (uo:>eSJJeKu
a = A(20.15,O), B(80JO,50J} I b = BC[B, C(J20,30.0jJ.'
35.,.odrediti pravu ve!iClnu ugla Sio ga zatvaraju pravci:
a"'" ABIA( -80,25,0), 8(-15.60,90) J J b '5i Se[B, C( 6(),]O,4{))}.
36. Odrcditi pravu ve1icinu 19l' '1 ' .
E
' l a :,to.ga mel usobno zarvur:lJu f"]vllipc
(-60.100,60) i F(60,50,90). . .
37. Odrediti pravll veLicinu ugl " j
. _ a:, 0 ga nIe, usobno zJ.l\araju fen'nine
E(-65,50,80} l F(3j,·iJO,60). . .
38. Odrcditi prayu vcJi'::inli u!·· , , t ' .
E
' _, Il"" <l :::.lO g<l mel USOOIlU LaIVClf(ljU
(-60,90,.)0) I F(70,65,80j.
19. Odrediti pruvu velicinu uglu 3co. >;1 [Unr' ). . 'J
sa ravninom E(60,-40,80). ';:'"" dlidhh:/J=dl{A(iil.'7U.Jlj;,BI()(J,.-5U,.)uJj
40. Tackom T(30 10 30) p I 0" • -
J J
."' 0 OZIt! ravnlllH paralclnn s ravninolll kOJ'u J'c odredcna s' .1""
para e nn pravca' (i ""AsrA( 30 c. v«
, ,f __ I'.' ,30,10),8(10,10,50)) ib=e
CD
{C(-40,.f5,35},Dj.
41.!Tackom T(1002040) . --- ,
"k. . ' . _ po OZlt! ravnmu F pilmlelnu rrtvnini E kOjCl je zad:ln:l sa tri
_,tilC eABC{A(lO,-JO,JO), B(50,-60,-2(1), CillOJO,-70i./ . .
42 . .Tackom T(40 35 70) P ! ." -
. ., OOZlt! ravmnu E paralelnu ravnifli F Za(IaIlOJ' par.--,'"I·
pravcHna: (/ 5,4B[A(30 1060' . . - ,-,-!e:; nlIn
,- , J, B( 100.,60.}0J!! b =" CDjC(SO,60,20i, D].
43. Tackom T(80 15 351 p t -' •
1
)11 nl 1 <'.'. '_ 0 ozltJ raVllmu para!e!nu ::;a ravnmotn koja jc odn;ucna sa dva
r, e nn pr,lYCI1. m ""- MN[M( -40 -70 "15) V'O 10 -- I .
• -, "" (. ,JJ) ! /1"5 15,4(J), R,l.
44., faCkomT(120.15,30)pO!o2itir::1Vllinu . !,1 .. ,,' , ..
dva provea koji se si'ek " _ I,;,nu za.LnoJ f::lV!llUl kopjc 0dredena sa
J ll. a = AB{A(O, - J 0 J.l i b =e: Be(B, Ci 9(),Q,60 n

Po!oziti ravnincA i B pumlelno ravnini E(i(),
, - ::;O.::O,i n<1 udaljtnosti d=25.
4,4 Osnovni zadaci 0 p%zajllim i merrickim odnosima tacKe, ..
f
e) Poloziti ravnine Ai B paralelno ravnini E( -40,30,40) na udaljenosti d=35.
/,,=--,
(.. ' .:l7.}Tackom 1'(-20,15,40) poJoziti rnvninu E paraJelnu ravnini tromda
L/' ABC[A(-40,0,30), B(-11O,80,10.), C(-90,20,70jj i odrediti njen; tmgove.
57
Tackom T(30,30,10) poloziti pravac paraielno ravniut trougla ABC[A( 20,55,20)
.; B(60.35,45), C(85,40,15)].
49:;Zadan je trougao ABC[A(60,O,30), B( 130,80,1U), C( j 10, 10, 70)] i tilcka T( -Ii), i 5 . ..fU)
;=---'"'" van trougla, Tackom T poloziti ravninu E paraldno ravnini trougla.
'.> SO'. Odrediti udaJje!lost tacke 1'(50,50,90.) od pravci.\ p AB{A(O,O,20), B( 100,5U. i)(: i/
Sl>Odredili uda!jenost tacke T(140,75,S5) od pravca a == AJ31A(40,6(),95), H( !.f(t,(), __
, __,_/ bez llpotrebe tragova.
52. Odrediti udaljenost tacke 1'(40,20,60) cd pravc.a p == MN[M(60,70,20),
N(l1O,30,80)].
(51. Odrediti udaijenost tacke T(80,80,60) od pravca a == ABfA(-60,
BI.45,120.80)).
25,25),
,-: 54') Odrediti udaljenost tacke 7'(0.0,0) ad pravCil j") 0. ?vIN -20,20,30}, N(10,S(),6u)j.
• -
55.) Odrediti pravu ve!icitlll udaljenosti tacke T(15,50,30) ad pravca u == AH[r\( 5i),5( ,i if!,
.'. pomocnc ravnlne koiu obrazutu pr<UiUC j tach.
'56:, Odrediti uda!jenost tacke ,4,{-30.--l-0,60) od ravnine £(-40.40,45),
57.;Odredili tragove ravnine koja prolazi tackuD\ 7\20,50,30), a paralclnajc pra'Vcirna:
a"" AB[A[40,50,20), 8.(60.10,4(1) lib"" CD[C(6(J50,30 ), D(90,20,20jJ- Odrcditi
pn;:vu velicinu udaljenosti tacke A1(70,50,60J od te ravnine.
/-,------..,
{ 58. pravu veliCinu udaljenosli tackc T(4(),70,50) od r<lvt)ine zadJ.llc LU'::ki'll'na
'ABC[A(20,50.30), B(60, 10,60). C( 80,35,1O!1 koristeci tragove ravnine trougb,
/S9.)Odrediti udaJjenost tacke T(80,90, 100) 00 ravnine kojaje zadana sa dva pravci.l koji
. j se sljeku: a ABIA( 10.25,60), B(40,55,1O)] i b" BC[B, C(80,35,25)].

r 60J Odrediti udaljenost taeke T(55,70,90) od ravnine koja je zadana sa J\"Q pdl'ukllEi
. pravca: a B(40,60,O)} i b s CDIC(-30,-65,25), D].
61-. 0drediti udaljenost tacke T(-20,40,70) od favnine kojaje zadana sa elva pravc<l koji
se sijeku: a "5 AB{A( -30,10,.10), B{O,30.-J 0)) i b "" AClA., C(2U,u,60)J
58 4. Tar:.rke, provei i raVl1ille
/62)/Odrediti udaljenost tacke T(75,55,50) od ravnine koja je sa dva para!elna
" pnwc<l: (l "'" AB[A(0,-60,30). B(75,0,-30)) i b CD[C(50,40,30). Dj.
_.s.D· Odrcditi ucbljenost tackc T(30,JO,JO) od ravnine koja je z.adana sa dvu paralelna
pr,ncc" a Ml[4(40JO, 20), JJHO,20,60j] i b CD[C(40,4U,6U), DJ,
64. Odrediti lldal,,;cnost tacke T.(··20",'O,A,Q) od l"Vnl'ne E' k' ,
u • oJu Je zadana priklonicom
rhllgc, sku pine p =: MN[M( -70,-25,45). N(0,50.90)).
65. Odredili lldaljenq5( dva para kIna pravca: a:= ABIA(70,O.80), B( 140,80,0)] j
b =: CD[C(D, ·50,90). D j, prelag,llljcm ravnine koju pravci odreduju,
66. udaljenost dva paralelila pravca: a AB[A(20,30,O), 13(80,70.60)] i
IJ 2 (D[c(80,20,0). D j, bel. upotrebe tragova.
Odrediti udaJjcnosf dva paraieina pravca: a ""ABIA(20.40.0), B(95,90.;SOJI i
b .'3 CDlc( 95. 20,0), D J, bez upotrebe lragova.
68. C)rirediti IlUjkrill'U lldilljenost mimoilaznih pravaca; a "'" /·tB[A(O,30,15), B(65,O, 70)) i
b,-,= CD[C(90,Q,35), D( 125,·45,0)}, bez upotrebe slranocrta.
69. Odrediti udaljenost elva para!e!na pravca: a "'" AB{A(30,70.20), B(70.20,40)) i
b CDLe( 100. 10,30), DJ koristeCi pomocnu ravninu okomito na prav("e
70: Odl edill prnvu veliCinu najkra6c udaljenosti mimoilaznih
a 2 AB(A(O, 15. 70), B(65.35, 10.JJ i b CD{Cto.15.25). 0(45.0.]0)7, koristeCi
POJllI)CI1H nWlllnll kroz jiravae 11 paralelno pr,r"vcu b.
! 1" Clurcdill udai.lcnoS[ oVlJC paraielne £(-60,40,90) i F koja pro!azi tackom
72. Odrcditi udaljenost dvije paraleJne ravninc_: A(70, 70;100) i B(O,-,- j.
73. Odrcditi tr;lgove ravnina koje Sll na udaljenosti paralclne sa ravninom
E(60.5(),40).
Na p "" MN[iVf(O,50.30), N(45,35.60)) odrediti tacku C koja je jednako
ucblJena od tacaka 11(30,70.0) i 8(60,50,50).
'3'. ndrediti lacku S 11<1 pravcll p == MN{M(-JO{),-J5,0), kOjajejednako
llclJl:CIl<1 od tacaka ,1(-]JO,30,30) i B(-60,90,8(}).
76. Odrediti onu til.cku pnlvea a "" AB[A(0.50,80), D( J 10, lO,O) 1. je jednako uda!jena
'd ,\1(00,80. 90) j ,\'( I JO,40,30).
59
, 77. pravac p "" AB{A( 30,20,60.), B( 120.-80, -20)], nanijeti duzinu d=JOO, od njegovog
/drugog probodisla.
78., Odredili udaljcnost tacke T(10, IOO,90j oct ravnine trougla A8C[A(0.60,0),
B(40,O,8U), C( 1IO,90,40}), bez upmrebe tragova.
79. bdrcditi udaljcnost tackc T(20,-JO,] ]0) od ravnine trollg!a ABC{A(0,50,20),
B(oO,90,80), C( 100, IO,30)j, bel. upolrebe tragova.
80. Odrcditi udaljcnost tackc TID, 15,0) od ravnine troug!a ABC[A( ·40,10,50).
/B( ·20.70,0). C(30,O,20)}, bez upotrebe tragova.
Odredilj udaljcnost lacke T(-30,65,]5) od ravnine trougln ABClA(-45.5.30! .
.' B(O,85. 70), C( 35,45,30)j. bez upotrebe lragava,
-"82'. Odrcdifi udaljenost tacke T( JO,80. JOO> od ravnine trougla ABC[A(30,O,30),
8(80.70.10). C(] JO.30,80)}, be? upotrebc tragova.
83, Odrcditi udaljenost tacke Tr20.5,80) od
'..._.. / 8( }OO,] O.40i. 060.80, 9(}) 1, bez. upotrebe tragova.
84, \U lacki S( ]0,30.20 j ravnine E koja je zadana sa dva pravea koji se sijeku:"
if, !1) '0 AS[!\(-2552!7l. Si ill 2 i('ifB(35.30,45J. Slpodici okomicu duzined=50.
}'i 85. U tacki T(.J5,-,45J uougla ABC[A(-50,50.30,. 8(-10. 10. 70}, C{l0,30.JO)] podici
0Komicu i Da rlju II: tacke T nanijeti duzinu d:;;:;70. Zadatak rijesiti bel. upotrebe
-. --tmgova r<i\:nine.
86. C tacki T(65,-,45) ravnine 1.: z<ldane tfDuglom ABC[A(O,JO,5U), H( lU5,YU,6j),
,. C(40,l0,5)} podiCi okomic1.l duzinc d=35 bez upotrebe tragova ravnlne.
8'7. U t;lcki T(5,5, -,40) trougla ABC[I\( 20,50..20), B( 110,90,0), C( 50,5.70)] podiCi
okomicu i na njaj odrediti tacke MiN udaljcnc od irougla za duz,inu d=50.
-
88.i Odredlti udaljenost tackc T( -90,75,105) ad par.!;·delograma ABCD[A(· J ]0, ]0,30),
B( -70,60,0), C(O, iO,50), D 1 bez upottebe tragova ravnine.
R9., Odredjti udaijenost tacke [(65,85.70) od paraleJograma ABCD[A( -35, 90,45),
8(30,60.0). C(65,O,25), D1 bel. upotrcbe tragova ravninc.
9!i Odrediti udclljenost tacKe n i 5.65,15) oct ravnlne trougla ABC[fHO.5.30).
, [?(45,85,7(}). C(80,55,30!J.
i'"
60
4. Tacke. pravci i I"{lVl1ille
91.)Odrediti projekcije presjeka ravnine E(-20.30]0) I ravnine F kojaje zadana sa Jva
" paraJeJna pravca: as': AB{A(60,80,25), B( 120,Q,-25)} i b =. CDLc( 100,0.40), D).

,/ ( 92) Odrediti projekclje presjeenice mvninu A(=,30,60) i B(=,50,30). , /
,.="
presjek ravnina A( -45.35,55) i B( 10,20,5).
Odrediti presjek ravnina A( -35,20,25) i B( 15, ]0,-25).
9S .. 0drediti presjek ravnine trougla.ABCIA(-50,J5,O). B(O, 45, OJ, C(-105,70,90J}sa
ravninom E(-120,110,100).
96. Ddrediti presjek ravnine trougla ABC[A{-JO, lD,O}, B(20,]0,o), C( -60,70,50)] sa
ravninom £(-80,80,50).
n_'
97f})dFediti presjek rnvnine troug!a ABC[.4(O,O, 15), B( 50. In.30), C( -40,60,80 lJ sa
"--,, ravninom E{-20,20,-20),
98. Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidtjivost:
B(80,70,80), C(llO,25,20)} i EFG[E{40,f5,70), F(l20,45,55i. C(70,SU15!}.
Odrediti medusol5ii!presjek (iva ttollgla I njihovu vidljivost: AHC[A(O,40,j()),
B(100,10"35), C(60"90"85)] i EFG[E(20.80S), F(J W50"20J. Gi4IJ5JIJiJ
--'--,
100. 'Odrediti medusobni presjek dva rrougla i njihovu vidljivost: ABC{,4( .3(), 120,0),
'B(50,50,0), C(-20,fO,JOO)1 J Fi40,JO.3OJ. GrO.12o.1?()!7
101.. Odredi[j medusobni presjek dva troHgla i njihovu vidliivost: ARC!Ar-f)() I()n/Wi
B(O,u, 0), L-{50,JO,20)] ! EFGfE(-70,50,40), F(-lO,lJO,O), G(40,15,90)).
}O.4-: Odred'iti medusobni presjek dva tmugla i njihovu vidljjvost: ABC[/\(-4030.U),
- B(0,65,80), C(80,15,60)} -j EFGLEt-25;'lS,6Sj: F(20.7SjO), G(70,45,45)).
I03;'Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidljivost: ABCLA(.55,60,iJ),
B(G. 80. 90)" C(30JUO)] i EFG[E(-65.35"80), F(JO"85Jh G(lOJ),50g
'j
l04· lbdrediti medusobni presjek dva tl"Oug!a j njihOVll vldljivost: ABC(A(-40,70,Oj,
i /8(10)10"100)" C{50,/0"30J] i £FC(£(-50"40" 90), F(50)1(W), G{20"u,70)}.
.-/
medusobni presjek dva trougla i njihovlJ vidljivost: AlJC[A(-75,70,lO),
B(O,30.40), C(-llO.20,SO)] i EFG[E(.J]0.45,OI, F(-40,Jo.WI, G(-lO,60,80)].
106,Odrcditi mcausobni presjek dVIl trougla i njihovu vidljivosr: ABC(A( !/J, !:;,70),
B(35,JOO,fO), C(75,40,]0J.! i EFG[E(0.30,30), F(75,75.70), G(S5,]O,15)].
4.4 OsnovlIi () polozajnirn i metrickim .. 61
, .' k d' trou la i njjhovll vidljivost: .4BC[A( -40,55,35),
'107),'Odredit! Pf)eS]Je. 1 J'180) F{60,8{),}O), 012o.,15.5J1-
" B{O"90)O), C(40,1),12() 1 " "" ,
--------, . ,-.' d' 'ou la i njihovu vidljivosl: AJJC[A{4-0,20,J.O).
(108.0drediti medusobm F(OO JOO), G(-60,100,O)1-
Ci"60"40,4 ) l' '. " __ ' ""
. '-1.BCD
r
A(!58065) B(lJOAO,40),
' - 10.9. Odrediti medusobni presJek paralelog1r 80' 10i F; 7{) I), I05},
C(J45,70,70), D(50,JjO,9?)!.sa _ J ,,. _. ,
O( 130,90,']5)] i njihovu vldlJIVOSt.
, .. ,,'.- , alelo ramaABCD{A(-15,6{).70). B(45,j()(j,j i.J),
Odreditl lnedusobnl plesJck 30 ?OJ F(90,60,50), (J(6,'!, IOLUOOjJ
,j C(90,50,40), D} sa troug!om {,,- "
i njihovu vidljivost.
//-----" .' '.'. lela mmaABCD!A(20,60.6V),
111. 9dredJtl rnedusobm presJek 30 70) F(90,90,90). G{ i 20,00.6U!1
"-.-- C(llO,50,45),D]sarrouglom J "
i njihovu vidljivost.
,--0::\ . ' '1'10 rrama ABCD{A( 15.65,30), B( 1 JO,--!-J,70(
"112\)' Odrediti medusobm presJck 10 30) F(70 105,1 lOj, O( 130,35,20)/
/ C(145,70,40), D]sa rrouglom , "_"
"'''/ i njihovu vidljivost.
" , , "e tacke T( 108') 80) nll ravninu E koju jc_
;'Iii':,Odrediti ortogonalne pTOJekcIJ, . ?O J nl'70 j(Y 60)1 i h'i'i CD{C(70.{)u,3iJ;, D}.
" dvaparalelnapravca:Cl':£A1J[.4.{JO .. ,J), "
---." -'.-, "' -""4fJ[4(lO)6-;'O) B(35,3{),--I-O)jnarcnninu
11.;1. Odrediu proJckclJe pr,lvca p , ,_ ,;), ,
' E(!OO;60,80) _
?}/',,,,, .. ,.. . ""'I.B{A(70500)W.60,O,30)jnaravlIillu-E(25,15,25i
;';;115. -Odredltl proJckClJe pravca p -" " , \
'-x
,,', • ••• v' 1- ABIA ',504030) B(20,90,6U)J na ,an1inu
,on 16:' OJrediti proJekc!Je duzme t = ,( , , ,
c £("50,80"50) .
. '. t k .. J'edan v1'11 u \acki A{Cici,j),y()), 1
117 Nacrtati projekcije istostranog troug a __ _
"- - lr oh Be na pravcup;; /vfN[lYJ(O,}),l)). N(} W.W,..!5)).
suprotna strana oU
e
'
-, "\ , , S" "''') "
: " - - ugla lwji !eZ! II raVll!nt i.D,' (J,' v _ c
118. t4acrtati projekclJe lst,ostrallko
g
trougla a jedan vrh troug!;) II tacki
,/S(55,-,50) srediste oplsane nlZl1!ce ,
A(55,-" 20)"
projekcije istokracnog trougla, koj,i l:;;zi u mvnini El90,55,65}, ;iku mu }:
bridABIA(O,-,50), B(25,·,0)], a vrh C u raVfllnl 7[;,.
62
___ '_._1 (lc;ke,. pra1'ci f ravlline
------
120,- projekcije istostrano? trougta, koji lezi u ravllini E(100,60.90), kome jedna
';.1 "na. a:;;:80 zatvara sa prvllTI tragom ugao od 45°, a krajnjc tacke su joj na
trag(lVlma ravnine. .
121. NacrtRti projckcije istostranog trougJa ABC, cija jc jedna strana na praVCl!
P"'- ['4N[M(20,O, 90). N(80,60.0)], a suprotan vrh u tacki ((-10,50,20).
122.N;]cnati pmjekcije istostranog troug!a ABC, koji leti U favnmi £(120.100,80), taka
. / da mu VTh A le-li 1.1 1[2 udaljen d=-60 od IT,_ a suprotn3 strana BC= 75 paralelna SIT!.
123, Nacnati projekcije istostranog trougla ABC, cUa je jedna strana n3 p'ravcu
p "" IHN[M(-30,50.0). N(20,O. 75 )}, a suprotan vrh u tacki C(50,30,30).
Odrediti praVll velici"rw trougla ABC[I-I(-70.80,30), B(0.20,80). C(50,50,O)J
okretanjem paralelno S ITI bez upotrebc tragova.
125. 'Odrediti pravu trougla IIBC{A(O,O,60), B(0.60,50), C(60, 10, 15 Jl
preJagnnjcm ravnine trougla oko prvog traga U iT}, .
126. Odrc.diti pnl\'U ve!icinu trouglaABCfA(10,.,20j, B(30,-.70), C(70, .. 0))koji lez! u
ravmnJ E(-40,30.4(}) prelaganjem oka prvog traga u nt,
127; U lezi trougao ABC[A(O,-.70j, B(-40,60,-), C(30,25,.)]. Odredi!i
pmvu VcllCll1U trougla prelaganjem "ko prv0g, a z3till1 oko drugog traga ravninc.
128. projckcije istostranog trougla koji lezi u ravnini E(25,60,-20), jedan vrh Inn
je u tack! A(25, .. ,20), a vrh B 1I ravnini rr"
129. Odrediti pravu velicinu troug!a .4BC[A{(J.4(} .In!. B( an, !f),50), C(65,.':O.}O)]
prelaganjem oka prvog traga ravnine traugla un}.
.130 .. pravu velicinu trougla ABC:£A(30,20,45), S(7.5,65.80), C( 120,5,30)J _
okretanJcm paralclno's IT2 bez upotrebe tragova ravnine.
131. Odrcditi pnrnl veliCinu trouglaABC[A(-50 .. , . .30), E(20. 101 C( 20 70l]k ··1 ,.
, J' " " , OJI eZl U
ravnilli E(60, 40. 70) prelaganjem oko prvog traga u n
j
,
132" Odrcdil.i pravu vclicinu trougla ABC[A(20, 70,10), B(50.35.90), C( 130,50,30) J
0krctanJcm parnlelno S 1rj bez llpotrebe tragova ravnine.
projckciie kvadrala koji lezi II ravnini E(80, 70,90) kome je jCdna strana na
Cl1 p 'E ,\fiV[M(O, 65, 5 ), N(50,5.25)]. a tacka A(20, J 5,) jed an njegov vrh.
4.4 O;;lloVl1i zadaci 0 pnfoiajnim i metrickim odnosima tacke, .. 63
,134. Na\:;rtati projekcije kvadrata Cije Stl dvije strane na paralelnim pravcima:
a=' APIA(20,40.10), P(80,55,40)) i b =,.MN[M(20']O,50), N], a tacka A jedan njegov
\Th.
projekcije kvadrata koji leii u ravnini 100), jedan mu je vrh 11
held A(25,45, .), a jedna stram na pravcu p ;;; PR[P( R(O,-,On
'13«, Nacrtati projckcijc kvadrata kOJi !cii u ravnini E( 3Q,-1S,30), cija je dijagonaJa
d s BD{B(35.20,')' D( 100.70.';/.
nIIN""",; projckcije kvadrata cijiJe jedan vrh u tae,ki A(SO;20,75), a dijagonaJa na
,,'h.e&' pra\"Cu p """ PR[P(O,O.60). R( 100,100,O)J. ,
';·13"S .., Nacrtati projckcije kvadrala ABeD koji lcii u ravnini E(20,-25.-20), cija je
dljagonala d:;;, C( 120,50, -)).
-'-', /' ----.....,
projekcije kvadrata koji Jdi u ravnini E(70,60,Sihsa, sredist.em u tacki
a jet.1an vrb mu je u .. tacke T(50.65,70)
na ravninu £.
/ .._, . ,':,i \
14Q.' Nacrtati projekcije kvadrata koji Idi u ravnini E( je dijagonal
a
,,/ CliO".55)). , .. \ ':
,
'"t loll,. >i"3crtati projckcijc k,Zldrata koji lezi u "i3vnini. ..=:8(J
i zalvara sa prvim tragom ugao od 60 , a kraJnJc tacke na trago
v1ma
ravnlllC.
projekcije kvadfata ?ijaje strana'na pravcu ,.'
f . p:= PR[PfQ.SilJJ), Rr50,(},90}], 8. jedan wh 1) tacki
143. Odredili projekcije cctyerougla, tiji su vrhovi n3 pravciJ1\a:
a ABIA(10,50,l0), 1l(40,40,40)]; b = HC[B, .C(90,80,20)J
y
imajll duzinu d",40, dokjc,d,,?zina cetvrte
; ,,/,: " ,
144:' Nacrtati projekcije romba ABeD . .u.ravrt,ifif (:<10,-30,50), cij \" e
uijagonala d;;; A CrA( .70, .,60), C{ -50, ·,20}), a vFb B je u IT,_
145; Nacrtati projekcije romba koji leZi \l ravnini. E(30,45,·30), cijaje dijagonala
:;;,AC[A{O.65,-). C(7.5,25,-)], a ugao ac:::60".
projekcije romba koji lC±i u ravnini E( 75,75,65), cija je strana
'AB fA( ·4(}. 10.. i, R( -20,70.- lj. a ngaa a :0::45"'.
'"
c
H
,,-,
, ..
.

64,
4. Tac;ke. pravci i I,",a,,',n,i;,;e_____ _
'i47./Nacrtati projekcije rombu ABeD koji leii u raVllll1i E( -60,40, 75), cija je dijagonala
d'IE AC[A( ·5,80, -), C( -50,15, -)] a vrh B je u Ttl_
<'\
148. Jqacrtati sve projekcije kvadrata Cija .Ie duzina d "" ABjli(JO,35,30), 8(30,20,lO)},
"- akoje njegova ravnina okomita na IT].
projekcije istokrakog trapeza eiji SCI, nhovi Iaeke ABCD[,1(25,30}O),
' B(75,}0,40), C(60,50,JO), D]
//.t;
150._ Odrediti pravu velicinu paratelograma ABCD{.4( 30.70.30). D(80,65, J(}j,
C( 115,20,45), D) okretanjem paraleJno S 1[J bez uporrebe tmgova mvnine,
151. ,Nacrtati projekcije prtivilnog peterokuta koji leii u ravoini E(10, lO"to), cije je
'srediste u tacki S(25,-,45), a jedan njegov vrh jc tacka A( 60, -,30).
152. projekcije pravilnog peterokuta koji le/i u ravnini £(70.60.50), Cije je
srediSte u tacki n jedan njegov vrh u probodistu okomice povucene lz
tacke T(50,65,70) f1a ravninu E.
.).?'3./Pravilan peterokut, koji leii u ravnini /[1 sa sreJiStcm u tack; 5(30,0,90), a whom u
tacki .4.(45,0,135), ako drugog traga u ravninu E((iO,85.55j.
'"'L54:\Nacrtati projekcije pravitnog peterokuta koji lezt u mvnini E(20,]0.- 10). cUe Ie
u tacki S{lO,50,-j, ajl:dan vrh II mckJ·A(5U,2V. ).
.-----ox:
155.'Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta koji lezi u ravnim E{20,15,-15), cije je
<;rediste u tacki 5[15",45), ajcJod ':;[r<1n'l ila pral-Cli P"" PR[P(-bU.-.Li), RiU,-.60)).
156. "Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta, ":ij.; j.: :;r..;Oi$[';; Ll tacKl 2>l-iu,5//.f5!, a jedna
strana na pruvcu p 2i MN{M( 80,30,0), N(O,O,45)].
, Nacrtati .pfojekcije-pmvilnog sesterokilta koji lezi l! 'ravnini E{ JOG, 70,60), Cije je
srediste u tacki S(30,25.·), a tacka A(25,40,·) jedan njegov vrh.
-iS8. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta kojt !eli II ravnini &30.-30,35) sa
sredistem u tacki S(25,40,·) i vrhom II tacki AIO,30,-).
159. Tacka .4.( -30.30,80) je vrh pravilnog sesrerokuta .4BCDEF koji je okomit na pravac
p 0: kIN/M(30)5]5), N(-40.65,15J], sa sredistem lH1 pravcll P< Nacrtati projckcije
sesterokuta.
160. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta, cije parak!ne stranice )eze l13. pravcimu:
In a MN[M{55.55.0), N(O,O,30)ji 11 "" PR[P(60,O,8Ih RJ, a srcdi;t.:; U lacki S(70,- _).
O . dac;opolozainim i odnosilllQ tackc,.
4.4 snOV!1l::.a _ " . 65
({Iii Nacrtati sve projekcije pravilnog koji 1.;z! ,U
;1' l\. d·' l 'k· 5(4030 ,) poluprecmk opisane kruzmce r-3U, cl dViJ
\ )sre lste u ac ! '"
\ '-' / para!dne s nJ.
. ... ini Ei 60 '5060) sa srediSlcm u uLki
,_!§2, 'iz.;;cke In u nlau
E,
.. k·· kruznice kOJ· a nastaje rotacijom tacke 1'(0,20,20) ok!) pri:i.vca
k163.;Nacrtat! proJe clJe ,. "
'/' a =AB[A(.40, 10.20), B( 10,60,60)].
//.---, \ . k' 1'· 'Dim Ei=,5f), 70), sa sreJiSltn\
;1 ]64. Nacrtati projekclje kruznl:e ·OJ3 eZl
f,"., '5(50,-,35) i prolazi kroz tacku A(20,-,])j.
" .• ' '< • ako trougla ABC[A(10,25,J5), fl(65]5,75),
i ··'.t65,},,Jacnati k!uznice
' ........ _--/ C(95, 10,45)).
/166. Nacrtati projekcije kruz.nice lez.i u. E(30,
. 5(15, ·,60), a tacka T( ·15,-,45) Je na kruzmcl.
20,20), cije jc sredgk It ucki
.' .. £( 907080) i dodiruje [I'j l1YlL
q 167./Nacrtati projekcije kruznice koja ravnll;l1 _ - ' .., ... !..
traga.
., . . £'20 3D !U} ciJe je \l raCK]
168:'Nacrtati projekcije koja .u .raV1lll1l·( ,- .- ,
5(0,-,70), a tacka T(0,-.40) JC na, kruZlllCL
169:· projekcije kru:lIllce kOJa dOGlruje p.fVl iii./ Lv,,' : J,c)":; i
P"" AB/A( -10.100.-), B(25,10,·)) u toj ravnml.
, 'E( 20 15 15), ciJ· e jc sredi;lc u lac;(1
170,,·N::l"crtati projekcije kruznice koja lezi u ravnml - , ,
S( /0,60,40), a r-;=45,
. , . ,... '·ste u t·,cki S·(50,35. to), po..liuprecniL
171> Nacrtati sve projekcije kruzmce C!JC Je srem, "0
" r-;=30, ako je ana okomita na reI> a sa 1C2 zatvara ugao od 30 ,
, projekcije kruznice koja !e2.i II ravRini _ E SJ osi x, tacb
/" .., , ''IF . v· IS' 4(4030 ))}]poluprccmL
,. ,, __
(} .... v· J v 'k -60 koja kzi 1.1 ravnini E(75,45, 75)."
·Nacrt3ri projekcije lauzlllce po a r-
prolazi kroz tacke B(-J,60,,)j,
" .. k .. k inlee kOJ'a leii u ravllini E(-J30.nQ,J15)' JdJirujc uba
174, Nacrtatl proJe cIJe ru " .
ravnine i pravac a '2 ABf,4.( -30,0,-), B(0,110,-)] l! ravnml.
66
4. Taike, pravci i ravnfne
175. ,'Nacrtati projekcije kruznice koja Ie y' • • •
, ___ a 'i.'iAB[A( 40,10,0), B( -30,50,90)J i ravmm E zadanoJ sa dva pravca:
S(lO,55,-) 1 pOluprecnikom r=40. CD[C(70,40,O), Dj, sa sredlstern u tacki
176.'-Nacrtati projekcije k ,7' k' ! v'
/, v' • ruzfllce oJa eZl u ravnini E(70 (40) i dod,·ruJ·e Sre,I,·s'le
KmZl1lCe Ie ud r d 40 . ' , ''"3-
_, _ <1 Jeno za:;::: ad 1Cb a oJen po!uprecnik r=30.
Nacrtati proJ'ckc" k ,. k' "--
. :' . lje ruZ11lce oJa proJazi kroz taiSku T(60 65 -) . d d" -- .
_,a-"" AB[A(O, 15, 15), B(25,15,60)J i b""AC[A, C(35,60.0)/ ' ! 0 IruJe pravce.
178. 1'<)' ladc.rtu.ti projekcije krUZll ice poluprecnika r=30 koja pro\azi kroz 40 30)·
(0 IruJcpravacp=:AB[A(O,O,25), B(30,50.0)j. " 1
179. kruznice poluprecnika r=50 koja lezi u ravnini E(40 -25 40) .,
plO aZl (loztackeA(40,30,_) i B(105,60,-)}. . , "
1RO. Nacrtati projckcUe krllznicc koja ima poluprecnik -40' d ct· .
Q""'ASf4( 20 ]020) B '). ! olruJepravce:
- "'. ,. '. C(40,90,0)].
181. NDCTt3.t.i p. rojckcije knlznice [S(75 _ 40) r=751 k· . ,
< " " , - ola eZl u raVnlm E
VDVCCII1 a = B(60, 20. 65)} i tackom .1'(90,75,10).
zadanoj
182, N(Jcr{;1ti projekciJ'c kTIlz' k· . .
. _:. _nice oJa nastaJc rotacljom tack T(2 - -'0 60) k
p"" MN{MDO.JO,U), M-10,60,45)J. e ),/. 00 pravca
'83 l'. .. d
. alloj paralelni.in a "" AB{A( 10.100.90), B(-40.4U60!1 i
( _ ,65,1:0j, D J Iezl kruzUlca sa sredistem u lacki 1(' J5' - 55) .
pnil'pl'eClllkom r-3" N rt' . .. ' ... _,1
- - . - . , - ./. ) He atl pro.Jckc!Je te kruznice.
IfiLL ">Tacrt8ti projckci,'e k ,v' k· .
" ' .' ruzmce oJ8Je zadana sredisfem S(-20 60 90)·
,=AB[A(-60,140,Oj, B(50,0,80)). " 1 tangentom
'\
5. Bokocrt i stranocrt (transformacija)
5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt
Pored prve (,hurizontalile) i druge (vertikalne) projekcione ravnine
postoji i treea (baena) projekciona ravnina, koja se oznacava sa Ji3' Pravac po
kome ova ravnina sijece horizontalnu ravninu 'HJ nazivamo osa y, a pravac po
kome sijece vertikatnu raVll1l1U 1[2 nazivamo osa z. Taka je dobiven sistem ad tri
projekcione ravnine 1[,. 1[2 j 1[3 koje su medusobno okamite i sistern tri ose x, y i z
kaje su takooe okomite jedna na drugu, a prolaze kroz. tacku 0 koju nazivamo
isfwdi,{tcm koordinatnog sistema.
VI II
.4'"
-y Iz
"
il!

I
,
1
,
I
I
V I
I I
,
L, ,

y I
1-;
..". III
J
!

b)

\
-z j -
VI[] IV
Slika5.!
Sada je prostor-podijeljen na osam dijelova, koje nazivamo oktanti i koji
se obiljezf\"vaju brojevima od I do VIII, istim redom kao i kod kvadranata, i to: I
do IV desno, a V do VIll lijevo od 7[.r.
Sve tri projekcione ravnine dobit cerno u istoj ravnini, npr. 7[2, tako da
it! uku ose}c okrenemo prema dolje, a 7f; oko osi z lijevo u ravninu IT] (s!.5.1.1.
,
;!:-
,
,
5, Boko('f'( i Slranocrr
,
Na slici 5, tb nacrtane su sve tri proj'ekciJ'e tacke -i(A' A"') k .
._ ' " ,oJa se
nal,azl u I oktantu, je udaljenost bokocrta tacke od ose z jednaka ordinati v
tocebokocrtza 0 I· ·1" - '
p ZInvan y )lti lJevo, a za negatlvan y des no od ose z, -
5.2. Treci trag ravnine i njegova sutralnica
, Ra-:
nina
E projekcione ravnine J[j, [[2 i f{3 \l tragoyima ei, e; i eo,
Trag eJ naZlva se treel trag ravnine (s1.5.2). - .
.. U poglavlju 4.3.3 abradene su slltrainice, odJ'e smo vidJ'eli da u svalcoJ·
ravnlm t' t '. ::0 '
pas ?Je.su razmce prve 1 druge skupine koje su paralelne s njenirn prvim,
odnosno S tlJemm drugim tragom (sl.4.11 i 4_12)
U ravnini postoje i sutraznice trecea [raga. Pravac nlvnjne- kOJ·iJ·e
paralelan s .,. ,b , '"
k
. nJenlm treclm tragom, naZlva sc sutraznica rreceg rraga (trece
s upme).
Ez
z

I
t'
S!ika 5.2
,. Na slid 52 prikazana je jedna sutraz-nica treceg traga ravnine E Kalo
trag e3 okomito projicira fla ravnine H, i 1[2 U osu y :;, 2: 1- x. in tlocrt
tn) I naert m'" sut az . k -. < '
) r nice III, u a amICI na OS1 x kao nJ slici :') "b 0 .
surraznica n'eni . d 'wk' ,< ' - <-. va Je
k
'd' , . .1 m we 1m tlocrtom 1 n3crtom odreaena u prostom tel<: onda
a a u njo] oznacuno njeno prvo .. b ? -;'
b
plO 0 lGte - 0= _ fla nfvom i lljeno dnlO"o
pro odlste 1 "" j'" na d t " ,. .. c
t. '. ragu fdvmne. 1 reca proJekcIJa 1JI,; sutraznice !I1l
Ieee skupme paralelna Je s trecim tragom e, ravnine E.
53 Stranocrtrw ravnina i stranoerl 69
5.3. Stranocrtna ravnina i stranocrt
Ako trecu projekcionu ravninu 7rj postavirno taka da buLle okomita samo
na nt, iIi sarno na Jr2, ooda ravninu H3 nazivamo stranocrtna ravnina iii treca
projekcija.
a)
b)
;X
z

A'
Na slici 5.3 prikazane su sve tri ravnine pro,iekcija Jr" Jr2 i 7r; okomito nJ
;Tj' Osa po kojoj se sijeku ravnine 1[j i Hz oznacena je ?a :x:, a usa po kojoj se
sijeku ravnine n; i 1[, sa /X3, Zatim je proizvoljno odabrana tacka A i odredenc
____ ;:,1:(:. rri .. prQjekcijc pr\"o na Jr-1.1 Jt2, na i(;- Proizvoljno je ndahran ;
tlocrt A' tacke A, te odreden njen naert A" ( .M' = A''' K i .:lA -" = A f K), TackJ.
A'" dobivena je tako du se iz t<:leke A POVllCc atomica Oll ravnmu HJ, pa]c A"" u
nozistu te okomice. Okornice A4' i AA'" prave ravninu koja je okomita 08- nSll
-/<'(_1,- pa _ je .MILAPI lik pravotlgaonLka........Otuda jmamo Am L :::::",Mf = A" K
,<\A'''' = A'L. Sada su A' i Am dvije potpuno analagno pridruzene projekcije, Lao
?iLo Sil bile A' i A"'.
Ako sve tri projekcije zdlIno imati II ravnini crteza, oncla lrcb<l
ravninu it} okrenuti oko ose jX) u ravninu nl, a zatim obje ravninc (Hi ?:ajecino sa
Tt3) oko ose ,X2 U ravninu Tt2'
Zelimo li odrediti cetvrtu projekciju tacke A, postavicemo nOVll
projekcionu ravninu JT4 okomito oa Tr.l i povuci okomicu iz tacke A .. flU tu r1Vniilu.
U nozistu ove okomiqe nalazi se cetvrta projekcija AN tacke A, Ravnine J[3 i ][4
sijeku se u oSI koju oznacavamo sa 3X4·
Na slici 5.3b nacrtane Sil sve cetiri projekcije iacke A poslijc izvrscnog
okremnja ravnina projekcija u ravninu 7[2 (ravninu Cr1eia) , Na [OJ ::;lici .it
A'A"" L /X3 i LA"'::;:;: A"K, ANI All' 1- 3X./ i MAw:::: A'L_ Aka tloerti uviju tacaka
70
5. Bokocrt i stranoert (transjormac(;a)
lezc na suprotnim stranama ose IX3, onda i cetvrte projekcije tih tacaka Ide na
suprotnim stranama ose 3X4.
L
8"
a)
/
b)
"
Slika 5.4
Treeu projekcionu ravninu TZ; rnozemo postaviti okomito i na ravninu 7[2.
Na slid 5.4 prikazane 3U opet sve tri ravnine projekcija Tr/. 7[2 i Jr.,. ali sada
,'.(; .i liz. Ravnine Jr2..l sijeku se U osi 2Xj. U ovom slucaju, za taGku B vrijedi
ista lao za tacku A u prethodnom slucaju, sarno sto u ovom sJucaju ravninc Jr, i
71>. kao j me y, Z. svoje uloge. Na slici 5Ab nacrtane su sve cetiri
projekcije tacke B nakon poznatog sjedinjenja ravnina projekcija u ravninu 'Hz.
Natojsjici j LB
m
""" BfK, S""SfVl.JX4iMBfV",S"L.
5.4, Rijeselli zadaci
1._Z.adatak. Odrediti pomocu udaljenost ta(:ke T(O,40.50) od
prm·ca p AE [AU 0,1 0,15). B( 40,45,50)] (sl.5.5).
R j e sen j e: Udaljenost tacke T od pravca p odredit cerno taka da
n8.jprije, ravninu lr] po!ozimo okomito oa ravninu Jr, i to paralelno s pravcen p.
Stranocrtna osa fX3 je paralelna s tl?crtorn p' pravca p. Zatim odredimo
treee projekcije T
m
i p"'" tacke T i pravca p( ,4"'Bhl' E pM) kao udaljenosti
njihovih drugih projekcija od ose '''2< Tada postavimo ravninu lr4 okomito na
pravac p, pa je osa 3.1:" okomita na pm.
5.1 Rijdeni ,.adaci __. __________ 71
" k" r
1
" J1i tacke T i pravea p dobivene su na osnovu udaljenosti
ProJe Cl.1
e
,c"".l ce okomica TS,
··h 'h nrvih pro)' ekcIJa ad ose IX," K,lko Je pra vac p 1(4. to , .
nil OVI t· 'T d ' b" ytVSIV - TS JCfJe
.. . lac'ke T n'j pravac I' bili paralelna s n4. a ace !tl -,
"pustenalz< ,-, .. , .'b.t"
' - la ce SIV biti u rr. Kako Je 7S paralelno S 1f4, mow 1 1
tacka S na pravcu h 1 ," .nr d 'ekci'e 5' na
T"'Sfl! takode paralelno 3 3.X4. Pomocu ordlllata 1Z S odre e se pro) . J. ".
I· 0" "Taka J"e dobivena udaljenost tacke T od pravcap kroz ploJekclje,
P
1 ,) na p . .
" .. d - dW - TtI'SI,'
a prava -vehcma lldalJenostl JC ,0 - - •
T"
B" /
Slika 5.5
I i
·· , .'/,·a,locrta udaliel10st ta{ke T(45,45,50)
2. Zadatak. Or re( III pomocu , J
od ravninc £(70,60.70) (5156). ",";"
R
- "e n J c: Aka treeu projckcionu ravninu 1[3 postavimo. lako da ona
\..1 e S . - "' ., b·,' komHa 11a prvom
b
j
k
·'a nil nvninn ]"[1 i ravmnu E, tada osa IX3 mora I 10
ll( e \1 "ornl, ". m. .. l ravnine E
. 'nine E TreeD projckciju T tacke T J trec} rag e3
tragu e I Hn " .... '} . k .. od ose x
od;caujemo na OSl10VU udaljenostl nJl110vlh d:'Ugll proJe .' /·1· v, 0
, L>lalJ"enost tacke oJ ravnine odreduJemo tako da lZ tacke. T povucem
\. . vk T
m
treCt tm!! e I una
okomicu na wvninu E Okomica povucena lZ tac e n3 -..
probodiste u tacki Sm
77 5. Bokocrt i strmwcr( (rronsjOntUlcija)
..---
,-
i e\
I
id'"
, /
k
,"
Slika5.6
UdaljeflOS[ d"'::::: r"'S"/:::::; do
jC ujedno ! prava velicina udalje-
nosti tacke od r::lVninc, jer je TS...L E
1. el, dakle TS je paralelna S HI,
Pomocu ordinala iz S?" odrede se
projekcije Tacke Sf S',Sff). Duzine
d' = T's' i cr = T
'1
5" su projekcije
udaljeno:>ti tacke vel ravnine,
_.---,
.,. -
i "'L-\; /
\--'-; X/Zadatak. Odreditipomo('u stranocria IIdalicllosl tar}ke T(5,25,55) ad
rCII'nine tmurda ABCfA(-2{J.Sn,5.), B(! 5,80,50), C(70,35,35)] bez i-Iputrebe
tragovQ (sf.5. 7).
Rj e s e nJ rijesen pomol:l! sutraZniL:Ll III i fI ruvnine trougla
4BC Tackom C( C/, C"; tJ01u2<.:!I<-t je Ill! II! ,ill 'i) prw skupine, ;J
tackom A{ A',AN) sutmznica 1/( 1(11") drugc skupine. Trcca projekciona
ravnina n.l postavljena je okomito n-<1_ l"nyninll. rei i nu ravnirm trollgla, i:)rl.ie osa
,X3 okomita na tlocrtu -tl{sutrainice III te ravnine. Trece projekcijc tacke T i
trougla ABC odredimo na osnovu udaljenosti njihovih drugih projckcija od osc
1.'(:!. Treen projekcija A"'B"'C''' trought ABC .Ie prikazana bo Juzina, jer je
ravnina troughi okomita na ruvninu 1(;. Okomlca povlIcena iz tacke r J' no.
A Iff B"" C'" ima probodisfc u tack] S'u. POlllOCll ordinala iz Sf" oJrede se
projekcije tacke S( S',SH). Duzine 1.1'::::: T'S', d":::::; i d m =:., tfflsm su
projekcije udaljenosti tacke od ravnine trougb, gdje je dIn :;.'" 1''''S'''::: do ujedno j
prava velie ina te udaljenosti.
A"
d'
A'
"
8'
Slika 5.7

r<t .. Zadatak. (Jdrediti.pnlTlocu stra-
l10crla udaljenosl dva paraielnc{ pravca:
3'60 "(l Tn) 1;
u '! ,_'-',H> j'
b'2 CD{C(lO,20.20), D] (sl.5.8).
R . e sen j e: lidaljenost lzmedu
dva paraletna pravca odredit cemo taka. da
. , . 0 okomito na ravmnu
ruvmJ1U 7r3 postavuD .----"
. leI 10 s pravcima a i h. Tada Je osa
1f" a para ! ..
r na proizvoljno! udalJcnosti paralelna s
tJ
'"' ( 'j' b; pravaca alb. Trece
ocr om a
. k" III i bill pravaca a i b odredene
proJe 'CiJC U ... '.
su kao udaljenosti n]lhovJl1 druglh PlO-
jekcija od ose P;:2. . _,'
Postavijanjem ruvmne 7[4 okolmto
na n? odredit cemo celvrte projekcije pra-
Kako je ravnina 1[4 okomita na 1[3, Gna
,
T'"
/1
/,
\::,.
." ,
\
ti
73
74
5, Bokocrt i stranocrt (trallsformacijn)
mora biti okomita i na pravcima a . b" II' .
, ' . '. '. 1 , Jer Je Jr3 I alb. Tada Je osa JX4 oa
udalJenostl okomita na tTcce projekcije "'. b'" .
Cetvne projekcije tv' YV·l. . a 1 pravaca a t b,
. i ,_.. a 1, _ tl1 odrcdllJemo kao lldaljenosti njihovih Jrvih
plo.;ekclJa ose ).t3· U cetvrtoJ proJckciji pravci se vide kao tacke 1
Duzma d
lV
;:;; atV bl\' d' " .',
- 0 Je pl ava vehcma udaljcnoslJ izmedu dvn
paralelna prayea.
:"5. J:adatak. Zadm," ;'" d"" .' ./
--;;;-.. ,u, y fIlllnOl azna pravea: a =' ABrA(_ "'0 -() 0)
BrcCU.3',d)!i i b" CD[C'0400 ,. ".I ..
. I (.J, ,), D(60,30,30)). Odrediti najkr{[(,;u udaljen0'5t
')\IT Gwr pravca P(JIJlOCIi stranocrla (s1.5. 9), '
"'J ',_ • f: j, c. sen j e: izmcdu dva mimoilazna pravca odredit cemo
luke, dd ],l\lllnu lL postavllllO okomito na r;)\'ninu !f, .. ;) 1 1
pnqc:l () ili h para e no s jednim od
B"

p' )f
-9 :
_.
: 0
R"
C'
x

/
P'

B"
"
C'
R'
lJ d J .
. _ za at(u JC favnina 1r.; postavljena paraldno praveu a Tad'] je asa \."
l,uraleln,i s rlocnom a' pravca a Oared , . .. ',,,. '<;'-'
. . ene ::.U trece proJekClje alb pravaca a
5.4 Rijdeni ;;adaci
75
i b. Kako je [aI/nina 7[,t okomita na ravninu n,l, Dna mora bi1'i okomita i na pravac
0, jer je lt
J
11 a. Tacta je osa Y':4 okoll1ita na trecll projekciju a/ff pravca a.
Odrcdenc Sll cetvne projekcije a[\- j hI\' pra'vaca u i b. tJ projekciji pravac
a s(, "ldi kao lacka, a pravClc IJ se panoyo projicira kao pravac. Okomica, spu-
stena iz projekcijc ail' 113 U
V
• ima probodiste u tReki RN. Fallacll ardinaJe povu-
cene iz tacke RiI' odredenaje tacka RI1' na b'" . Kako je pravac a 1. 7I/. to ce oko-
mica PR, spustena iz tacke R na pravac a, biti paralelna s 1r-4. Tadaje PIlRIV =: PR,
jer su tacke P i R na pravcima a i h, pa ce pI\' bitl na aW, a R
1V
oa LF. Kako je PR
IllL, mora biti pMR--11< 1\ 3X4. p(}lnOCU ordina!a iz p'" i R'" odredene sU P'R' na
a'//. a ZalilD P"!?" na a'lJ". Duzine d' =: P'R', d" =: P"R", d'" =: pNYR"'i (r ::::
pIVR
i
\- Sll projekcijc udaljenosti dva mimoilazna pravca . ...gdje je d"' ::::; Pi\( R
Il
' ::::; do
ujedno i prava veliCinn te udaljenosti.
6\ Zadatak. Odrediti pomocl-i str£l1wcrta presjek dL'a trollgla:
ABCLA(O,40, (I l. iJ{50. 90.70 i. C(S5. /5,25) ] i EFG [E(20.SOJJ). F(3G,15.60).
G(90,6r/JO)], bez IIpotrebe tragova (s1.5. f()).
R j e is e n j e: Oa bisrno rijesili ovaj zadatak treba nacrtati trece
rrojekcije troHglov<I i odrediti njihovu presjecnicll. Zadatak je rijesen POl1lOCll
sutraznicc m pr:.rc skupine, kao pomocne ravnine trougla ABC po!ozene taekom
C. Trecu projckcionu T3vninu 1[3 postavimo okomito na ravninu n, i na ravninu
trougla ABC Tada jc i)SQ. ,x_, okomita n3 tloert .'1/' '>utr:ri:nice- 'n Ie ravnine,
Odredene su trece projekcije A"'B"'C'" i E"'F"'C-'" trouglova ABC i EFG. Treca
projekcija Am nh'c"" trougia ABC JC pnkaZ3na kaoQuzina, JCf je njguva ravnina
okomita na ravninu Tr,. Odredene su trece projekclje pM 1 RIfT presjecnih tacaka
Pi R. POlUocn ordinaJa odredene su prve P'i R' :...?- zatim drugc projekdje ph i
R" presjecnih tacaka P i R. .
Projekcijc p'::::: P'[{, p" =: P"R" i p"':;:o ptrrR'" su projekcije presjecnica
dva trougla. Vidlji'vo::;t trouglova odreciena je na poznati IWiSin.
7. Zadatal{. lz pmje/.;cija. floC/·to i naerta tehnickog predmeta, l;omoc(u
stranocrra !1acrtati predmet 11 cetvrtoj projekciji. StrwlOcrtno Gsa IX} je pod
uglom 6(J' U odllasu l1a OS[{ a osa JX" pod {{gram 3f]' 1I. odnosu na osu IX}
(sl.5. ] 1).
- ....... -----.------- .. ---...• ---
il
:1
.J,
,I
,
" _,i,,'
76
5, Bokocrl i s/ranocrt ______ _
8"
F'
F
m
e"/.
y
8"
A',
8'
Sllka 5.1 0
R Le_3 e n j e; U ovom zadatku treba iZYrsiti dvije lransformfjcije
zadanog-predmeta. Potrebno je takode obiljeZiti sve njegove vrhovc 1 _ 20 ito u
rrvaj Jf - 20' i drugoj projekciji 1" - 20" . TreeD projekciju r _ 201'f i'ehnickog
predmeta odredujemo na osnovu udaljenosti njegovilJ vrhova druge projekcije
od ose ,X2, Cervrru projekciju JlF - 2{jl' odredujemo kao udaljenost njegovih
vrhova prve projekcije od ose ,X3.
Vidljivost predmeta u trecoj projekciji odretlujerno na osnovu njegove
prve projekcije, a vidljivost u cetvnoj proje-keiji odredujemo na osnovu njegove
trece projekcije, Bridovi pre-dmeta lCoji po laze iz onih vrhova koji su u
noj projekciji najbliz,e osi transformacije, u slijedecoj projekcionoj rnvnini se ne
vide, U trecoj projekciji nevid!jivi 511 bridovi 9"'13"', JO'"
1f
'.ff i 17'''j9''', au
cetvrtoj pTojekciji nevidljivi su oni bridovi koji po laze 1Z vrhova ()"i", 8i\', 1 'Oil
Jd
F
i 20
n
,
5.4 Rijdeni ::adaci
,.," ".,," ,,",,"
-,
.' IJ" ,,' ,,' JX, ___ _
6(J"
8. Zadatak. lz projekcUa,
tlocrta i nacrta kocke cija
osnova ABCD{A(20.40,0),
B(20.10.0),C(50,JO,O),D] lei!
i_I trl! pomo(;u stranocrta 17[[-
crtati koch!. Stranocrtna osa
jX.! je pod uglom 6(/' It odnosu
no OSll ,Xl> U osa 3X.j pod
uglom 45" 1-1 odnosu nQ aSH jX}
(sl.5.12).
\" ,I 30'
____
,,-
Slika 5.11
Slika 5.12
•. 'd k' , '1-- 'II 'Ie kao I'l 7
R ' '" . "'. Postupak rjesavanJa ovog za al <l anu uga . ,
J \:; sen J t" '" , 'v' 1 (' k eke Odredene Sll l'rece
zadatku, U zadanirn projekcIJ,ama Spu.janj.:m \JrhulJJ
o'ekci'c till vrhova a zatun nJl10ve ce vr e '.,' , ,
redoslijedom dobivena je kocko., a nJclla IN.JC
odrcdena na poznati nacin,
78
5. Bokocrt i stranoert (transjorJnQcija)

5.5. Zadaci za rjesavanje
1. Odrediti pomocu siranocrta udaUenost tacke T(40,40,55) od pravca
p ASiA( 10,25,0),8(80,0,60)].
2. Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T(45,50,75) od pravca
p s MN[M(JO,40.60), N(80,20, 10)]. --
, , .
:t Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T( 20, [0,60) ad pravca
p MN{M(40, 60, 20), N(,40.10,70)}.
..k Odreui[i P0l110CU stranocrta udaljcnast tacke T( J0,45, 40) ad pravca
p =AB(,1(30,60,20), B(90,30,50)), a zatim naci pravu velie-inu uclaljenosti izmedu
tacaka A i B.
5. Odrcdifi pomocll stmnocrta llda1jenost tacke T(40.70,45) od ravf1ine £(50,30,60).
6})drcditi pomoC:ll stranocrta udaljenost tacke T(-60,45,50) od ravnine E(-75.80,70).
7"pdrediti pomoc:u stranocrta udaljenost tacke T(50,1O,-30) od ravnine trougla
.. lO,70i, C(90,20,40)}hcz upolrebe tragova.
,8: Odrediti POlTlOCU stranocrta udaljenost Lacke T{40, 80, 90) od ravnine tmogJa
- iOO), B( OU,20,5U), C(O.90,20) f bez: upotrebe tragova.
9. ddrcditi pomocu stranocrta udaljenost tacke T(25,90,JO) od ravnine trougJa
.1.RC[.-4!. -.;.0,]0.20), B()(), 10.35;, Cr - iU, 7U.60)j bez upotrebe lragova' ..
lO:()(!rcditi P0ll10'::U 5lT311ocrta udaijenost meke T(60.70,70) od ravnine paralelograma
ABCD[4(60.60.0), B(95. 0, 25), C(45,20,60), DJ bez upotrebe tragova.
A
/] 1'1' Odrc--cliti-pomoC:tl stranocrla udaljenost T(-SO,O,60) od ravnine paralelog!ama-
\J'-<J,BCD(i'-i(-90,50,20), B(-60,20.-10). C(-JO,40,50), D] bez upotrebe tragova.
l
/l?'bdl"Z:diii pomocu stranocrta udaljenost dva paralc1na pravca:
AB{A(30.50.15), ))(70.30.40)) i b CD[C(90,50,30), D].
13. Odrediti P011l0Cll slranocrta udaljcllost dva paralelna pravca:
0=,-I8(A(15,20,-20). B(55.5,25)} i CD[C(70,]0.15), DI
r
14. Odrediti P0n10Cll stranocrta uda!jcflost dva parale!na pravca:
(i B(60,SD.70)] i b;;;, CD[Cf80.20.40), DJ.
_______ 79

'17. ';Odrediti POlllOCU str<lIlocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:
'J' a AB[A( 10,70.10), 8(90,40.50)) i bE CD[C( 1O,}5,50). D(70.30,20)].
Uk Odrcditi pomoc.ll stnmocrta oajkracll udaljenost dva pravca:
',c. a E ABlA(O,20,O), B(,40,0,55)J i CD[C(35.JO,40), DI,IS,5,,25)),
19.)Odrediti pomocll straflocrta najkracu udaJ:!enost dva mimoitazna pravca:
_/ a AS[A(,30.40,25), B(0,50,50)) i b eD[C(,s,O, 10), D(30,35,lO)J.
11::;d}:'Odrediti'pomocu stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:
'Cc/' a' AD[A(70,20,0). B(30,0.50)) i b CD[C)60,50,20), D( 1 }O,JO,40)J.
;: 21. :'Odrcditi P01l10Cll stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: .
'.,,/ a /1(,20,5,60)) i b CD[C(,35.40,20), D(,20,lO,lO)).
(,.' pomo6u stranocrta pres]ek'lrougla --' ABC[A(60, 10,45), 8(90,60,0),
C(J 35,20,25)] sa ravninom E(60.70,-40).
23.) Odrediti pomocu stranGerta presjek trougJa ABC[A(O,30,45). 8(40,5,5),
C(55,70, 25)] sa ravninom £(50,55,-45). .
24. "Oclrediti pomocu stranoerta prcsjek paralelograma
'Bk'15,45,'-I5), C(30,40,35}, D(2U,}5,}O)jsa ravnlllom E(-,-f),)U,_ ).
pomocu stranocrta presjek
" B(40,20.70), C(90.10,50). VIsa raVll1l10m £(50,50,·60).
. 26. O'dtediti pomoc1.l stranocrta pregjek troug!a ABC[A(0,40,JO), B( 100,10,35),
c(60,90,85)! 50 lroug!om EFG[E(20,80,5), F(} }O,50.20), G(40,5.70)J
i vidljivost u projekcijama.
pomocu slranoerta prcsjek lrnug!a ABC[A(15,!5.45).
;'" _______ C(95. 7(), 15)] sillrotlglom EFG[E(25,20,25), F(55,80,/O), G(lJ5,30,3 )]
28.
i njjhovu vidljivost u projekcijama.
Odrediti POIllOCll stranocrta prcsjek trougla ABC[Ar 20,15.10), B( 30. 70,
Cn05,30,30)) sa lrongiom EFG[E(30.30.401, F(70,JO,JOO), G(95,70,} )J
i njihovu vidljiyost u projekcijama.
/'"S"OC"T ______ .;S:.:-:.:B"o::k"oo:c::,':.:i",::',,,-O::O'-'O_::C::"eJi.:u"o::"-,sfi"o::':.:"'::":::'",ij::o:.:!_____ . ___ _
i,29. O"ctrediti pomocu stranocrta presjck trougla ABC[.4.(20,45,45), B(70,lO, 75),
'C( 115,65, 15)] sa trouglom EFG[E( lO,6{),]5), F(9(),80,65), G{ 130, J 5,30) 1
--2. njihovu vldljivosr u projekcijama.
30. Odrediti pomocu stranocrta presjek paralclograma ABCD[A(20,35, 70),
B(95,20,55),C(J20,30,20j, D) sa trouglom £F(;[£(25,60,50), F(J00,70,85).
G(65,0,15)) i njihovu vidljiyost u projekcijama.
31: Na pravcu p ;;;;; MN[M(OJOJO), N(45,J5J))] kZl Gsa oktaedr:J.. Nacrtati projekcije
oktaedra pomocu stranocrtfl, aka je taeka A( 55.50,40) jedan njcgov vrh.
32. ~ a pravcu p e;;: MN[M(10,80,90J. N(80.10,Oj) lezi Gsa oktaedra. Nacrtali projckcije
oktaedra pornocll stranocrta, ako je {atka A(75, 70,65) jedall njegov vrh.
33." [z projekcija, tlocrta i nacrta tehnickog predmem, POlllO(;tl str::tJ]ocrta nacrtati
predmet II cetvrtoj projekcijL Osc tranSf0n11acije i-'3 i j X ~ oJabr:lli po volji.
Projekcije tehnickih predmeta zadane su slikamfl broj I do 16.
8). ___ 5 B k '
_ _ ___ =' _______ _
6, Okretanje (rotacija)
6,1, Ol{retanje nopste
Predmeti i geometrijska tijcla U osobitom polozaju dovode se rotacijom
aka nekog pravca ase u nove, opste, polozaje prema ravninama projekcija.
Projekcije till predmeta i tijela u novim polozajima jasnjje prikazuju te predmete
i tijela. testa je potrebno da se tijelo rotacijom dovede iz opsteg U osobiti
po!oiaj, u kome se neki zadaci jednostavnije rjesavaju. Okretal1jem tijela aka
ase rotacije za neb ugaa, svaka njegova taiSka opisuje luk istog ugla.
Obja.flljenje. Am.la.Cka A rotira aka ase 0, ana opisuje kruznicu k.
Srediste te kruznice je U osi 0 i La u nozistu S okomice spustene iz lacke A na aSll
o. Duiina AS"" r je poluprecnlk Ie krtlznice (s1.6.1)' Pravac 0 zove se Gsa, tacka
S srediste, a duiina ,45 = r pohrpreenik rotacije. KlUznica k, koju opisuje tacka
Slika 6.1
A, zove se kruinica rOlacije. Ta
kruz.nica Idi 1.1 ravnini L. koja se Love
ravllilla rotacije, a okomira je na osu .
:-otacije.
Obieno se tacka okrece aka
ase za neki zadani ugao i to na desnu
iIi Iijevu stranu.
Ako se taeka A akrene ulijevo
za ugao a, dalazi u polazaj AI. Ugao
a zove se ugao rotacije. Kod svake
rotacije mora biti zadana osa, ugao i
smjer rotacije. Obicno se uzima da jc
osa rotacije okomita na jednu od
projekcionih ravnina, 1T, iii IT] iii da je
II jedooj od tih ravnina.
84
6. Okrettlllje (rotacljrl)
6.2. Okretanje tacke
Aka tacka A rotira oko cse 0 ..L rei za ugna a::::; 120
0
($1.6.2a), ona ce
opisati kruzni luk k koji se na Tfj projicira u pravoj velicin.i kao luk e. Sredisre
je S'luka k'll 0' , a poluprecnik je S:-1'::::: rJ". Ugao a prikazan je u Tt! u pravoj
velicini, dakle tacka A' opise treCinu kminice i dDde u poJozaj .4;. Nacrt Juka k,
koji ide tackolTI A, paralelan je s osom x. No. nacrtu k" lula k naiazi se Ilucrt A;
tacke AI u koju je rotacijom dosla tatka A.
0"

i a)
x
Slika 6.2
Aka treba rotirati tacku B oka ose () l 7['. zu 0:.-;;;, !2(t (s1.6.2b).
anda to liracnmotm II prefhodriom sJucaju s tim oa zamijenllYlo ravnine 1[1 i 7[2_
6.3. OkretanJe duz.ine
Neku duzinu rotirat, cerna oka osc () za ugao a taka da La taj ugan
rotiramo abje njene krajnje tacke (sI.6.3a). Duzina AB ahene se oka osc 0 tako
da se okrenu !crajnje tacke A j B za ugao a . Tim okretanjem tacka A dade u
tacku Af { A;, A;), a tacka B u tacku B
I
( B;, B;). .4; B; c=. d; je [Ioen, a
A;B; =: d; nacrt novog polozaja duzine d ::: AB.
Pomocu rotacije rnezemo odredifi i pravu veJiCinu neke duzine d ::;;: A B
na slijedeCi naein: aka se duiina to!iko okrece aka neke ose dn bude paralelna s
ravninom Jrj ili 1[2, Ona ce se na tu ravninu prajicirati u pravoj velicini. Radi
jednostavnijeg prikaza Uzet cemo da osa rotacije 0 ide wCkom .4 okomiro na JlI
(o':= AI, 0'" x), pa ceme duzinu .4B roticui aka te osc dok nc bude paralelna
6.4 OkreiallJe ________ _ 85
1
'ackaA ostaJ'c na istom mjestu, tacka B opisuje luk k' koji se na Jrj projicira
1[). , .• 'k A'B'
u"pravoj velicini kao luk B'B; kame je sredistc 0 ,a potupr'ccOl -' .
Slika 6.3
Kako je rotirana duzina AB, i I nt, njen tlocrt A'B; mora biti pamI.elan.s
osom x. Nacrt luka k BB, -je duiina B"B; II x, a naert rotiranc dUZlfl@---:Je
.4"B; AB (sL6.3b).
. 6.4. Okretanje tijela
Zadanu je kocka svojlm
jekcijama, cije su osnovc' paralelne s
IT" te osa o{ OI,Off) okomita na 1[2.
Oko te ose rotirali smo kocku za
upao a =: 120'. Ta rotacija vrsena je
tako Ja oka ose 0 rotira_;ivaki vrh
kocke za isti ugao. Kod takve
rotacije ne mijenjaju se oi oblik ni
velicina nacrta kocke, nego samo
njen polozaj. Tlocrt novog poloiaja
kocke je njena jasnija slika (s1.6.4).
c
/
II
,
1/
Ii
Stika 6,4
7. Projiciranje geometrijskih tijela
7.1. 0 projiciranju tijela uopste
Geomctrijska tijela ogranicena su plohama, bridovima i uglovima
(vrhovima). Projckcija tijela na projekcionu ravninu dobije se taka, 8[0 se na tu
ravnillu projiciraju sve plahe, kojima je tijelo ograniceno. Uglata tijela
ogranicena su ravnim plohama, a plohe su ogranicene bridovima i vrhovima.
Ako se vrhov( uglatih tije1a projiciraju na projekcione ravnine Da se te
spoje onaka kaka Sil spojcni vrhovi U ptOstoru, dobit ce projekcije
bndova 1 pI aha kojimaje tijclo ograniceno.
Projekcijc stosca i valjka bit ce odredene projekcijom vrlla i osnovc,
odneBiio projekcijama obiju os nova. Kod projekcijc tijela na ravninu vidljlve su
one pJohe kaje su okrenute prema oku, a nevidljive one koje su okrenute prema
TClvninJ projekcije. Bridovi koji dijele vldljivi dio ploha od nevidljiyog zovu se
kontumi bridovi tijela u toj projekciji. Konturni bridovi tijeia uvijek su vidljivL
Ako je neb vrb tijela unutar,konture vidIjiv, anda su vidliivi i bridovi koii iz tOg
.vrha-.izlaz.e.j obrnuto._NevldljlV je uvijek onaj k6ji projekciji
051 x, jer je tada daljc od naseg aka. Proiekciie vidliivih hridovn izv!ace sc
PUll1 1rJ, a nevidJjivih isprekidanim linijama. - - .
.. U OVOID je pogJavlju 11glavnom obuhvaceno projiciranje geometrijskih
tljCI3 u osngvni1Hyvejstava pravilnih uspravnih
tijeJa, kao i poznavanje konstruktivnih postupaka obradenih u 4.
pogJsylju, U ovom poglavlju lakse se l]davaju slozcniji prostomi problemi
, .
7.2. tijela
7.2.1. Kocka
je uglato tijelo ograniceno sa 6 jednakih
'.' 12 Jcdnabh bndova i 8 trostranih uglova koji cine vrhove kocke
(51./.11. l\ocka lma 3 jednake. meau sobom okomite. ose KL. ,HN, PR i ..j.
jednake dijagonaJe AG, Bf{, CE j DF. '
H G
Slika 7.1
7.2 Geometrijska t1jela 87
Ose·i dijagonale se sijeku u tacki 0 koja je
jednako udaljena od svih ploha, svih bridova i svih
vrhova, a zove $C srediste kocke. Kocka je pravilna
cetverostrana prizma.
7.Aldatak. Nacrfati projekcije kocke aja oSTlava ABeD leii u ravnini
sredistem 11 a tacka A(-40,-,25)jejedan njezln
vrh (sl. 7.2).
R j e sen j e: OS11o,va kocke je pravilan cetverokut kame je srediste.u
tack! S. Cetverokut osnove odrea-cn je vrhom A i sredistem S. Visina kocke Je
jedan njezin brid prave vcliclne.
Tloerti tacaka S i A odredeni su pU!110CU sutrainica min prvog traga.
Preloiene su tacke S A 11 ravninu H, oko prvog, traga e,
prelozenih facaka (5) i (A) konstruisan je kvadrat (A)(B)(C)(D) u pravoj velicini.
'Antirotacijom' i perspektivnom arinosti odredenje tloert. a sutraZmcama
trai,W nacrt os nove ABeD. Kako osnova kockc leli u ravnini E, njeni boem
bridovi su i)komili na tu ravninll. a proiekeije tih bridova morajll biti okomite na
15toimene tnlglive te ravnine. Posta je brid AE okomjt na ravnini E, on je okomit
: na priklonici P }Jr/og traga te ravnine., ide kroz tacku A. a ciji <;e tloc11 p'
poklapa sa tlocrtorn brida AI', Vrh E-odreden je nu slijedeci nacin: iz tacke A,v
povuccmo okomiCll na prelozenu priklonicu po i nanesemo ao=-AoEo· Eo
povucemo parale!u prvom tragu ravnme e/. U presjeku tc paralele sa okonucom
pov'Ucenom iz tlocrta tacke A. je tloen tacke E. U presjeku ordinale poYUc:ne
tlocrtom tacke E i okomice iz !Jacrta tacke A je nac11 tacke E, Pomocu tacke
£(£',£."") i cinjenice da su projekeije paralelnih strana kvadrata paralelne,
dobiveni su tlocrt i nacrt gomje os nove kocke EFGH. Redoslijedom spajanja
istoimcnih projekcija obijll osnova dobivene su projekcije kocke.
Vidljivost kocke kroz projekcije odredena je na slijedeCi oatin:
bridovi kocke, koji pripadaju konturi neke projekcije, vidljivi su u toj projekn)l 1
izvlacimo ih Dunom linijom. U konl11ri tlocrta kocke osta!i su tlocrti tacaka A i
G. Kako ie tackc G iznad naerta tacke A. u t!ocrtu tacka G se vidi, {acka /\
ne \/idi. vidljivi su 5vi bridovi koji idu iz vrha G i nevidljivi koji idu iz vrha A.
lInutar konlure nacna kocke os tali su nuerri vrhova D i F. Posto tioert tacke D
88
7. Projiciranje geometrijskih tijela
F, U oacrtu se tacka D viJi, tacka F ne vidi, a vidljivi su svi
kO]1 lZ ,v:ha D i kOj,i i,elu iz vrha F. Nevidljivi vIh sadrii
. JIve Ill,;e nevldlJIVI bndovl sljeku u nevidljivom vThu. Dijelove
r:., kOJl SU ostali ispod projekcija kocke, ne vidimo j izvlacimo ih
lspre 1 anom liOljOrn.
Slika 7.2
7.2 Geomelrijska tijela 89
2. Zadatak. Nacrtali projekcije kocke ciji jedaJ! brid lefi na pravcu
p ""- MN[M(65,55, JO), N(50, 10, 65)}, a tacka A(25,30,lS) je jedan njezin vrh
(s1.7.3 ).
R j e sen j e: Osnova kocke je pravilan ce'(verokut koji je odreden
vrhom A i uslovorn da jedan ojc2iD brid lezi na pravcu p. Visina kockc je jedan
njezin brid prave velieine.
Pravcem p(p',p") i tackom A(A',AN)odrc(lena je ravnina E(el,e2).
Prelozeni su pravac p i tacka A u ravninu TCI aka prvag traga e! ravnine E.
Pomoeu (p) i (A) konstruisaoje kvadrat (A)(B)(C)(Dl u pravoj velieioi. Kako so
tacke (8) i (C) na pravcu (p), a lacke (A) i (D) na pravcl1 (LJ), njihovi tlocrti ce
biti oa tlocrtu, a nacrti na nacrtu pravaca p i q. Dalji postupak rjesuvunjd.
analogan je kao u 1. zadatku.
Kako ravnina E ima konvergentne tragove, a kocka osnovom ABeD le:i.i
u toj ravnini, to cerno u tlocrtu i nacrtu vidjeti gornju SHanll kocke, a njezinu
osnovu necemo vidjeti. Necemo vitijeti ni dio prvog traga Cj, koji je ispou kocke,
kao ni diD drugog traga e], koji je iza kockc.
7.2.2. Prizma
Prizma, kao geometrijsko tijelo, nastaje kada se prava linija pomjera po
obimu nekog mnogokuta, ali tako; da ostaje sarna sebi paraldna. Prizma ima
dvije osnove i oooliko boc.nil}._ploha ima bridova, onol1ko
bocnih bridova koliko mnogokut Ima-uglova i dvufmfa veei broj vrhova od hroja·--
uglova mnogokuta. Boene pIche prizme su paralelogrami. Prizma moze biri
uspravna i kosa. Uspravna prizma ima bocue bridove okomite nil osnovu, a kOSCl
prizmaje ona ciji bocni bridovi stoje koso ua njezinu osnOvu. Pravilna prlzm3 za
osnovu irna pravilan mnogokut.
3. Zadatak. Haertati projekcije pravilne, uspravne, petostrune priz.1li2
eija osnova leii u ravnini E(J 5,45,··) 0), sa sredistem u tal.:ki S(35,60<j,
poluprecnik osnovi opisane !.Tl.Jil1ice r=30, a vis ina prizme v=85. Jedon brid
asnove paralelan je s lC, (st, 7.4).
90, ______ _
\
\
/
(0,,: ....



\
7 Pro;iciranje r.:eometrijskih tijela • J "
././,/
\
Slika 7.3
8"
p"
8'
'('
I
/
/
/
Fir ---;'(GII
'\
\
/"
\
\
\
I"
,:
,
iH"
/"
"
/ \
\. RGo
\ \/ \
i
,
j\ \
; \\
\
y
\
\
\
,
\
\
\
\
,
\
\
\
1\
,
\
x
Ex/
" ,I, ....
/.. \" 1\
/
/ \
,
IE)
Slika 7.4;
92 7. Projicirallje geometrijskih tijela
R j e sen j e: Prizma za Osnovu im3 pravilan peterokut kome je srediste
u tacki S: Peterokut osnove odreden je sredistem S i poluprecnikom r, pri cemu
je jedan njezin brid paralelan s ravninom IT). Zadana v1510a prizme nanosi se na
jedan njezin bocn! brid.
Pomocu sutraznice m prvog traga odreden je naert tacke S. Prelozena je
tacka S u ravninu 1[1 aka prvog traga ej ravnine E. Pomocu tacke (S) i
poluprecnika r konstruisan je pravilan lIeterokut (A)( B)( e){ D)( E) II pravClj
velicini, Ciji brid (A)(E) je paralelan prvom tragu ravnine E, posta je taj brid
paralelan s nt. 'Antirotacijom' Sll odredeni tlocrti vrhova dooje osnove prizme, a
sutrafuicama prvog traga nacrti. tih vrhova. Spajanjem vrhova ABCDE
istoimenih projekcija dobivene su projekcije donje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja analogan je kao u 1. zadatku. Kako mvnina ima divergentne
tragove, a osnova prizme leii u toj ravnini, vidljivost je slijedeca·. kada se ona
promatra 1I smjeru nonnalnog projiciranja na ravninu 1[" vidjet ce se njezina
gornja os nova. a kada se ona prOImltra u smjeru . o'onnalnog projiciranja na
ravninu !fl, vidjet ce se njezina donja osnova. Zbog toga prizma u tlocrtu
zaklanja donJu osnovu pa se vrhovi tlocrta A i B i bridovi koji idu iz tih vrhova
ne vide. U nacnu je zaklonjena gornja osnova pa se vrhovi nacrta G i Hi bridovi
koji idu iz dh vrhova ne vide.
4. Zadatak. Nacrtari projekcije pravtine, ilspravnc, §eSlOSlrwte
prizme cija osnova leii u ravnini E(-40,oo,30j, sa sredi.ftem u tadd S(-5,40,-).
A (0, 70,) je jedan njezin vrh, a visina prizme v=70 (sl. 7.5).
R j e sen j e; Osnova prizme je pravilan sesterokut kome je sredlste u
tacki S, Scsterokut osnove odreden je vrholU A j sredisr.em S. Zadana visina
prizme nanosi se na njezinu osu od tacke S, ili najecian njezin boeni brid.
Zadana svojom osnovQm Id:i u drugoj projicirajucoj ravnini.
Nacrti tacaka 5 i A su oa drugom tragu E. Prelozene su tacke S i A oko
prvog traga eJ U ravninu 7r:j. Pomocu tacaka (S) i (AJ konstmisana jc osnova
prizme. pravilan sesterokut (A)(B)(C}(D)(E){F). Pomocu perspekrivne afinosti i
'antirotacijom' odredeni su tlocrti vrhova donje osnove prizme, a medusobno
spojeni odreduju njezin tloert.
U presjeku drugog traga i ordinala povucenih vrhovima donje osnove je
njezin nacrt. U nacrtu se visina prizrne vidi u pravoj ve1icini vo:::: S"V", s
obzirorn na to da su njeni bocni brid9vi paralelni S 1[2_ Kako su osnove prizme
medu scborn paralelne, dobiveni su vrhovi nacrta gomje osnOve GHIll( j L. U
presjeku ordinal.a povucenih iz vrhova naerta gomje Qsnove S:1 okomicama
povllcenim iz vrhova tlocrta donje osnove je tloert gomje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja je kao u prethodnim zadacirna.
7.2 Geometrijska tijela
9]
(8J
B'
e,
Slika 75
114 7. i-rojiciranje geometrijskih tijela
7.2.3. Piramida
Kao geometrijsko tijelo, piramida nastaje kada se prava linija pomjera
po obimll nekog mnogakuta prolazeci kroz jeduu taCku u prostoru. Piramida ima
jednu OS110VI1, onoliko bocnih ploha koliko mnogokut ima bridova, ol1oliko
bocnih bridova koliko mnogokut ima vrho\JB-, a broj uglova jednak je broju
\Thova mnogokuta viSe jedan. Bacne plohe piramide su trokuti. Piramida moze
biti l.lspravna i kasa. Uspravna piramida je ona Gija je osa okomita na osnovu, a
kod kose piramide osa stoji koso na njezinu osnovu. Pravilna piramida loa
osnovu im<lpraviJan mnogokut.
5. Zadat.ak. Nacrtati projekq/e pmvilne. uspravlle. petostrane
piramide cUa osnova leii 11 ravnilli £(50,35,45), sa sredLftem u taeld
30,-), taClw A(-J je jedtll1 njezin vrh, a vis ina piramide
'L!:;:;::80 (.1'1. 7. 6).
R j e sen j e: Osnova piramide je pravilan peterokut kome je srediste u
tacki S, Petcrokut osnove odreaen je vrhom A ..i __ S.-Zadana visina
piramide nanosi se na njezinu osu od tacke S.
Sutra:Z.nicama m j n prv0g traga polozenim tackama S i .'1 odreden je
nacrt tih taeaka. Prelozene Sll tacke S i A u ravninu JTj oko prvog traga ravnine E.
P(1ITlOCU r(lcaka (8) i (A) konstruisan je pravilan peterokut (Aj(B)(C)(D}(E) u
:->nrvnj velicini. 'Antirotacijom' i perspektivnom afinosti ..d
pomocu sutraznica prvog traga naert osnove ABCDE. S obzirom na to da tijelo
"snO':om lezi U fa'.mihi, njcgova jc okomj[a na (U ravnmu, a l1Jezme
pn'jckcije moraju biti okomite na istoimene tragove te ravnine.
KJko je osa okomita na wvnini £, onaje okomita ina priklonici p prvog
traga te ravnine, koja ide tackom S,'a clji se tioert p' poklapa sa HOCftom ()se .
piramide. Vrh piramidc odrcden je na slijedeCi nacin: iz tacke Sa povucemo
okomicll no. prelozcnu priklonicu Po i nanesemo V(l:::::SoVa=:::80. Aka lz tacke Va
povlJcerno paralelu s duzinom 5
0
S;, u presjeku te paraJele sa okomicom
iz tlocrta tacke S, dobiven je llocrt vrha V. U presjeku ordinale
povucellc tlocrtom tacke Vi okomice povucene iz naerta tacke S je nacrt vrlla V
Spajanjem istoimenih projekdja njezinog vrha i vrbova njezine osnove dobivcne
su projekcijc piramide. I
K;:<ko ravnina E ima konvergentne tragove, a piraJl1ida osnovom leii u
IDj r;n:nini, to ccmo u tlocrtu i nacliu vidjeti gomju stranu piramide, a njezinu
osnovu nccemo vidjeti. Necemo vidjeti ni dio prvog traga e,., koji je ispod
piru.mide, k.1o ni dio drugog traga e2, koji je iza piramide.
7.2 Geometrijska tijela 95
Ex
Slika 7.0
96 7 Projiciranje geometrijskih (ijcla
6. Zadatak. Naertati projekcije pravilne, liJpravne, seslOstran€
piramide tija osnova letl u ravnini E, kOjajednim bridom osnove dodinu"e
ravninu n:J, alw je njezina osa SVI5(0,55,35), "1/(75,15,85)) (sl. 7.7).
,
R j e sen j e: Osnova piramjde je pravilan sesterokut kome je srediste u
tacki S. Sesterokut asnove odreden je sredistem S i uslovom da jednim svojim
bridom dodiruje ravninu nl.
Kako tacka S pripada ravnini £, pomocu sutraznice m te rJ.vnine
odredeni Sil njezini tragovi.
Tackom S polot.ena je sutraznica In prvog trag a okomiro nn asu SV i
odredena ravnina E (e" e2). Prelozcnaje tacka S oka prvog traga ej U ravninu 7[}.
Pomocu tacke (S) konstruisana je os nova piramide, pravilan sesterokut,
(A){B){C){D)(E)(F) u pmvoj velicini, tako da jedan njezin brid lezi u prvom
tragu ravnine E, jer ana dodiruje ravninu 1(}. 'Antirotacijom' i perSpektivnom
afinosti konstruisan je tioert, a pomocll sutrtrinieo. prvog traga nacrt osnove
ABCDEF.. Spajanjem istoimenih projekcija njezinog vrha 1 vrhova njezine
osnove dobivene su projekeije piramide.
-o-Kako ravnina ima divergentne tragove, a pirarnida osnovOrrl !ezi 1.1 taj
ravnini, vidljivostje odredena kao u 3. zadatku.
7.2 Geometrijska tijela
97
V"
c,
98 7, Prajieimllje geometrijskih rijela

7.2.4. Tetraedar
Tetraedar je geornetrijsko uglato tijelo ograniceno sa 4 jednaka
i:;::tostrana trougla. tma 6 jednakih bridova i 4 istostrana ugla koji Cine vrhove
tctracdra. Aka se u svakom kvadratu, kojim je ogranicena, povtlce po
jedn3 dijagonala, kao na slid 7.8, onda sve te dijagonale 'cine 4 jednaka
istostrana trougla koji ogranicavaju pravilan tetraedar. Dva brida tetraedra koji
ne Ide na istoj plohi, npr. AB i CD, meau soborn su akomiti. Takvi bridovi ZOVll
sc suprotni bridovi tetraedra. Tetraedar 1m3 to para suprotnih bridova. Aka se
SPO]C sredista snprotnih bridova duzil1ama KL, MN i FR, tada se te duzine lOvu
osc trtracdra.
A
Slika 7.3
Te su osc medu sobomjcdnake i okomite.
Sijeku se u tacki 0 i podudaraju sa osama kocke,
Aka je a brid kocke, onda je duzina ose tetraedra
jednaka G., a duzina brida tetraedra aJ2. Tetra-
edar moze biti praviJan iIi nepravilan. Pravilan
tetraedar je ggranicen sa cetiri jednaka istostrana
trougla, dok je nepravilau' tetraedar ogranicen sa 4
ncpravilna i traugla.
7. Zadatak. Nacrlati projekcije tetraedra cija osnova ABC leii u
1'G1:nini £(-40,60.-30), ako mil je srediste oSl1ove u tacki Sr'-50.50.-J. a tacka
71f=60.J5,c-)jedan-njezin vrh (51.7.9),
R j e S e 11 j e: Osnova tetraedra je istostrani trougao sa sredistem u tacki
S. Trougao osnove odreden je vrhom A i S"recl:i-stem S. Visina tetraedra nanosi se
m] njegovu osu od tacke S. ,
Nacrti tacaka S i A odredeni su pomocll sutraznica min prvog traga.
Prelozene su tacke S i A u ravninu n, oko prvog traga e, ravnine E, Pomocu
prelozenih tacaka (Sj i (Aj konstruisan je istostrani trougao (A)(B)(C) u pravoj
velicini. 'Antirotacijom' odrcaen je tloert tacaka B i C, a sutraznieama prvog
::mga njihov nacrt.
Vis loa tetraedra odredena je konstruktivno. iz pravouglog trougla
(C)(S)(D) u kojem sU (C)(S) i (iJ)(S) katele. a (C)(D)=(C)(B) hipotenuza. Ako
taj trougao prelozimo oko katete (C)(S) u rei [(S)(D) 1. (C)(5), (C)(D)=(C)(BJj,
onda je DaJji postupak rjesavanjaje kao u 5. zadatku.
Kako ravnin<.l ima divergentne tragoVe. a tetraedar osnovom ldi 11 toj
ravnini, vidljivost je odredena na vee poznati
Slika 7.9
102 7. Projiciranje geomerrijskih tijela
7.2.5. Oktaedar
I
Oktaedar je pravilno geometrijsko nglato tijelo ograniceno sa 8 jednakih
istostranih trouglova. Tma 12 jednakih bridova j 6 cetverostranih uglova koji Cine
vrhove oktaedra. Oktaedar ima tn jednake, meau soborn okomite, ase KL, MN i
PR (s1.7.11). sijeku u zajednickoj tacki 0,
//1 koja se zove s-r-ediste oktaedra. Bridovi oktaedra
Slika 7.11
cine tri kvadiata, Gije su ravnine medu soborn
okomite Lsijeku se u osama oktaedra. Po dvije
ose ujedno su i dijagollille spomcnutih kvadrata, a
svaka od njih okomita je na jedan oJ kvadrata.
Oktaedar se sastoji od jvije jednake kvadratne
piramide sa zajednickom osnovom.
9. Zada'tak. Nacrtatf projekcije oktaedra, kome jedun b!"id leif na
pravcu p E MN[M(30,60,5), N(75,15,20)], a tacka S(45. 30, 45) je njegovo
srediste (sl.7.12).
Rj e s.e nj e: Oktaedar je pravjlno geometrijsko tijdo saslavljeno
od dvije jednake kvadratne piramide sa zujednickorn osnovom. Osnova je
!cvadrat ciji jedan brid lezi flit praVCL! p, a mtka S je njegoyo sredi$rc. V.isina
oktaedra je dijagonala osnog presjeka.
Pravcem p(p',p")j je ravnina E{e"ez). Prelo-
zenl su pravac p i tacka S u rav'ninu T£j aka PrV'og [raga e, ravninc E. PomoGu
pravca (p) j tacke (S). tj. spu5tanjem okomic-e iz tacKe (5) DU pravac (p) dc-bivena
je polovina brida (aoI2) oktaedra. Sa bridom ao=::::(A)(B) konsrruisan je kvadrat
(Aj(Bj(C)(D) u pravoj velitini. Kako su taCke (A) i (B) na praveu (p), njihovi
tioerti ce biti na tlocrtu, a nacrti na n3crtu pravca p. 'Antirotaeijom' odred'eni su
tlocrti tacaka C i D, a sutraznicama prvog traga njihovi naerti. Spajanjem vrhova
ABeD istoimenih projekcija dobiveni su tlocrt i naert kvadrata kao osni presjek
oktaedra. Vrbove E i F odredirno taka da tackam S povucemo pravac a okomito
na ravninu E. Ovaj pravac je osa oktaedra. Nanosenjem prave velicine polovine
dijagonale kvadrata (C)(S)=(d;; 12) nu prikIonicu prave velicine po iz tacke So,
dobivena je taCka Eo. Ako iz tacke Eo povucemo paralelu duzini 5
0
S', u
presjeku ie paralele i okomicqrovucene iz tloena tacke S je tloert tacke E. Tloert
vrba F dobiven je na osnovu reladje ES;:::SF. U presjeku ordina/a povuc-enih
tlocrtom tacaka E i F sa okomicom povllcenom iz naerta taeke S su nacrti meaka
E i F. Projekcije oktaedra dobijemo spajanjern istoirnenih projekcija njegovih
vrhova E i F sa vrhovima kvadrata ABeD kao osnog presjeka. Vidljivosl
oktaedraje odredena na vee poznati nacin.
7.2 Geometrijska rijela
I}
q"
,
Q\
A" ,
...... 7
i
y
'stika 7.12
104 7, Projiciranje geometnjskih lijela
7.2.6. Valjak
,
Aka za osnove prizme, umjesto mnogokuta uzmemo krufuice, tada
umjesto prizme dobivamo kruini valjak. Valjak ima dvije osnove i plast oblika
raralelograma. Kruzni valjak maze biti uspravni i kosi. Uspravni valjak je anaj
cija je Gsa okomita na osnove, a kosi valjak je anaj kame osa stoji koso /la
njegove osnove.
10. Zadatak. Nacrtati prolekcije uspmvnog, rotacionog valjka
eija OSllova leii u ravnini E(30,··30,3Q), srediste gornje osnove u
tad<:i a tocka T(-20,15,25)je nCl dOl!joj osnovi (sl.7.13).
Osnove rotacionog valjka Sll civije jednake, medu soborn paraleille
kruznice, rastavijcllc visinom ase vaUka. Osa valjka je spojnica sredista tih
kruznica i okomita je oa ravninu osnovc. Osnova valjka'lczi u ravnini E Ona je
kruznica kojoj je srediste S u probodistu ravnine osnove E i okomice povucene
lZ tacke V. Srediste S i tacka T odreduju osnovu valjka.
R j e sen j e: Tackom V postav!jen je pravae 0 okomit na ravninu E.
Ovaj pravac je osa valjka, ciji se tlocrt poklapa sa tlocrtom priklonice prvog
[raga. a njezin naert sa nacrtom priklonice drugog traga ravuine E. Odredena su
probodista pravca () sa ravninom i projekc.ionom ravninom. Tlocrtom presjecnice
q odre{len je tlocrt sredista S. Sutrazniconi I7l prvog traga odreden je nacrt taeke
)' Prelazene su Lacke 5 i T u ravninu ;<;1 oko prvog traga ej ravnirie E. Pomocll
tacaka (5) i (T) konstruisana je kruznica (k) u pravoj veHeini -j odredeni su
precnici (A)(E) i (C)(V). Dalji postupak rjeSavanja analoganje kao u 17. zadatku
4. poglavlja. Projekcije· gomje osnove valjka'su elipse, koje-su jednake i
rarale!ne sa istoimenim projekeijama donje os nove.
Konturne izvodnlce valjka su tangente na njegove osnove u njihovim
tjemenima na velikim osarna. Spajanjem istoimenih projekeija donje i gornje
osnove, na pomenuti 511 nacin dobivcne projekcije valjka. Kako ravnina irna
divergentnc tragove, a osnova leii u toj ravnini, vidljivost valjka je odredena ua
V!;::c poznati nacin.
7.2 Geometrijska tijela
G"
,/ /
__ '_'_"
//'i \".!)"
!
Slika 7.13
105
_1,,0,,6'-_______ -'-7'-. ,-,-Projiciranje geometnjskih fUe!Q:__________ _
11. Zadatak. Nacrlati pl'Ojekcije lIspravnog, rotacionog vaUka cija
osnova feb u ravninj E(80, 70,60), sreuis[e gornje u mad V(20,65, 70), a
poluprecnikosnove valjka r=30 (s1. 7.14).
R j e sen j e: Osnova valjka je kruznica kojoj je srediste S u probodistu
ravnine osnove E i okomice poyucene 1Z tacke V. Srediste S j po]uprecnik r
odreduju osnovu valjka.
Kako osnova valjka lei:i u ravnini E, srediste njegove osnove je
odredeno na slijedeci nacin: tlocrtom tacke V polo:ztna je prva projicirajuca
ravnina F(fj, iz) ciji se prvi trag!J poklapa sa tlocrtom p; priklonice p prvog
traga ravnine E. Odreden je presjek dvije ravnine E i F. Nacrtorn presjecnice q
odreden je naert sredista S. S_utraznicom m prvog traga odredcn je tlocn tacke S.
Dalji postupak rjes.avanja je kao u 10. zadatku.
Kako ravnina E imn konvergentne tragove, te je donja os nova valjka u
toj ravnini, a gamja s njam parulelna, to cerna u tlocr(ll j nacrtu vidjeti istu
stranu gomje osnove valjka, a njegovu donju osnovu necemo vidjeti. Neeemo
. vidjeti ni dio prvog traga ej, kaji je ispod valjka, kao ni dio drugog [raga el, koji
Je iza valjka. - -
---'-
m,'
0'
7.2 Geomefrijska ujeta
k' __
?'
/
./. \
I
Slika 7.14
107
x
Ex
108 7. Projiciranje geometnjskih tijela
7.2.7. Stoiac
Ako za osnovu piramide, umjesto mnogakuta uzmetno kruinicu, tada
umjesto plramide dobivamo kruzni stozac. Kruzni stazae za asnovu ima
kruznicu i plast U obliku krninog isjecka. Stozae, kao i piramida, moze bitt
uspravni i kosi. Uspravni stolae je onaj cija je osa okomita na osnovu, a kosi
kruzni stozac je ol1aj cija osa stoji koso lla njegovu osnovu.
12. Zadatak. Nacrtati projekcije uspravnog, rotacionog sto§ca cija
osnOl;Q lezi l{ ravnini E(lOO,85,95) sa u tacld S(25,-,35);polupre(Slik
osn01!( a "isina sto.fea v=60 (sl. 7.15).
Osnova roJacionog stosca je kruznica, poluprecnika r, sa sredistem u
Hlcki S. Osa stosca.ie spojnica vrha sa sredistem njegove osnove i okomita je na
ravninu osnove. Srediste S i poluprecnik r odreduju osnovu stosca.
R j e sen j e: Kako tacka S pdpacia raY.ntni E, pomocu sutrainice m te
ravninc odrcden je tlocrt tacke je tacka S u ravninu IT{ oko prvog
lraga ('/ ravnine E. Oko tacke (S) sa poluprecnikom r nacrtana je kruznica (k) i
odredeni precnici (A)(S) i (C)(D). Dalji postlJ.pak rjesavanja analogan je kao u
17. zadatku 4. pogJavlja.
Vrh stosca je odreden na slijedeCi naCin:_ iz tacke So jX?yugmo okomicu
ns prelozenu priklonicu po i nanesemo Iz ta6ke Vo poYUeemo
paDIclu s duzlllom 5
0
S?, u presjeku te paralele sa OkOIDlcom povucenom iz
tloo;;;rta tacke S je tJocrt vrha V. U presjeku ordinale povucene tJocrtom tacke Vi
okomice povucene iz naerta tackc S je nacrt vrha V.
U projekcijama; kontume su.· izvodnice tangcnte iz vrha na osnovu.
Spnjanjem istoimenib projekcija vrha i osnove dobivene Sll projekcije stosea.
Kako rsvl1ina ima konvergentne tragove, a osnova stosca !ezi u [oj
ravnini, vidUlvost slOscaje odredena na poznati J'Jacin.
13. Zadatak. Nacrfad projekcije rotacionog sto§ca iUa osnova leii
u r'(71"i1fl1i £(-30 .. ·25,35), vrh 7.rtacki V(-80, 10, 80), a poluprecnik osnove.
(sl.7.J6r
I /
V,'
V
7.2 Geomelrijska tijela
v"
/
SJika 7,15
Ex
\
\
"
I
I
109
--- ---- -----
]]0
7. Projiciranje geometrijskih tije/a
R j e Ii e n j e: Osnova rotacionog stosca je kruznicil poluprecnika r, 6ije
je srediste S u probodiStu ravnine osnove E i okomice povucene i2 Tacke V
Kako stolae osnovom lezi u ravnini E, srediste pjegove os nove je
odredeno kao u 10. zadatku. .
Dalji postupak rjesavanja je analogan kao u 17. zadatku 4. poglavlja i
. 12. zadatku.
Kako ravnina ima divergentne tragove, a osnova stosca leii U 10] ravnini,
vidljivost stoscaje odredena na poznati naCin.
Slika 7.16
7.2 Geometnjska tijela ! 11
7.2.8. Kug\a
Kuglaje geometrijsko mjesto tacaka u prosrOnl koje sujednako udaljenc
od jedne stalne tacke S. Ta udaljenost je poluprecllik kugle, a tacka S je njeno
srediste. Kmgovi kugle, Gije ravnine prolaze kroz srediSte, zovu sc veliki
knlgovi, a krugovi Cije ravnine ne prolaze kroz srediste ZOVll sc mali kmgovi
kuglc.Vcliki krugovi, okomiti na horizontalnu ravninu, zovu se meridtj(Uli iwgle.
a krugovi paralelni s horizontalnorn ravninom zovu se pamleli! ill uporednici.
Najvecl uporednik prolazi kroz srediSte kugle i love se ekvuwr.
1 4 ~ Zadatak. Nacrtati projekcije hlgle cijeje sredi.§te u tacki
5(30,45,45), a pravac p '" PR[P(40.90,70), R( 100,25,30)J je IIjma tangent" i
odrediti projekcije velikog kuglinog kruga (st.7.17).
Udaljenost tacke S od pravca p je poluprecnik kugle. D;.l. bismo odrcdili
til udaljcnost potrebno je tackom S posta viti ravninu okomito on pravac p i
odrediti probodiste pravea sa postavljenom ravninom. Rastojanje dohivenog
probodista i tacke S je trazena udaljenost.
R j e sen j e: Sutrainicama min prve i drugc skupine polozenih
tackorn S postavirno ravninu okornito na pravac p. Odredimo probodiste T
pravca p kroz ravninu koju odreduJu te sutrazlllce. Outina S T ~ r Je poluprecnik
kugle. Pravom veliCinom SnTn::::.rn duiine ST dobivena je prava veliCina
pOluprecnika kugle ro. Oko tacke S( S', SN) > sa poluprecnikom ro, naert.amo kuglu
tj. njene kontume kmgove. Veliki kuglin kmg prolazi tatkom S, :1 okomit je na
pravac p i lezi u ravnini koju obrazuju sutraznice 111 i 11. Poluprecnik tog kruga
jednak je poluprecniku kugle ro. Nanosenjem poluprecnika ro iz tacke S(5
'
,51/) na
tIoert sutralnice m i nacrt sutraznice 11, dobiveni su precnici AB u tlocnu i ;eF u
nacrtu. Kako se tiocrt sutraznice III i !lacrt sutraznice n vide u pruvoj velicinj, to
ce i precnici AB u tlocrtu i EF u nacrtu biti u pravoj velicini. Oba prccnika se
nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcije, p<1 se otuda uui
projiciraju kao velike ose eli psi.
Male ose CD u tlocrtu i GH u nacrtu elipsi, su projekcije precnika CD i
GH krugova koji jeze na priklonicama PJ i P2 ravnine E koju obrazuju sutrJ.znlCe
m i fl. Duzine malih osa elipsi dobivene su prelaganjem ou.govarajucih prikloni.::8.
U JfJ, odnosno 1[2. Crtanje elipsi izvodi se ua jedan ud poznatih l1acina.
Vidljivost velikog kugtinog kmga u prvoj projekciji odredujemo ,lil
05nOV11 njegove druge projekcije i obrnuto.
1.12
7. Projicimnje geometrijskih tijela
'-_-__ c"
/
-- ---.':.
R'
:c' p'
Slika 7.17
r
7.3 Zadaci za Ijdavanje
7.3. Zadaci za rjesavunje
:rracrtati projekcije kocke Cija osnova ABeD leii u ravllini E(90,60,80), a brid
B(40,15,25)].
'f'{acrtati projekcije kocke Ciji jedan brid donje osnove le1:i na pravcu
'I) '"' A1N{M(-25,25,35 J. N( a tacka A( -55,0,25) jedan njezin vrh na 7r)
3. projekcije kocke kojoj jedan brid osnove leii na pravcu
-, / P 50 A1N[1'I'J( -45,60.5), N( -90,15,20)1, aka je tacka S( -60,30,35) njezino srediste.
113
projekcije kocke cija osnova ieti 11 ravnini E( 130,1 10,80), sa vrhom A na n,
udaljen za d-:;:;40 od nJ, vrh B je na 1Tl, a brid kocke je a=50.
5._-,Nacrtati projekcije kocke, ciji jedan brid Jdl ua pravCll p '= I ..IN[M( 10,5,40),
N(35,35.70 )], <lko je tacka A(65,45,]O) jedan njezin vrh. Udaljenost tacke A ad
pravca p je dijagona\a donje asnove.
'6. };Jacrtati projekcijc kocke koja osnovom Idi u ravnini £(=,50.40), cijaje dijagonala
j d=AC[A(O,50,O), C(l5,O,40Jl,
7, Nacnati projekcije kocke koja osnovom lei; u ravnini £(30,=,;;5), cijaje dijagonala
C(2(),60,-)j.
3. Nacrtatt projekcije kocke koja 0snovom lefi il ravnini E(=,40,70), cijaje dijagonaiB:
d=AC/AIl5,·,20), C(70,-,50)],
Nacrtati projekcije kocke cija SIl dva bridajedne plohe na dva paralelna pravca:
a = PR[P(O,0,30), R(l40,25,75)] , b = AT[A(60,35,20), T] , ako je tacka A jedan vrh
kocke.
10. Tacke A(40,30,30) i C( ]0,80,60) Sil suprotni vrhovi kvadrata koji leii u ravnini
okontito na 'If!. Naciiati projekcije kocke cija osnovaje dati kvadrat.
ll,/hiae"iat: projekcije kocke, kojoj jeQ:Da ploha u ravnini E( 140,120,90), a srediste
suprotne plohc u 70,85), dok sujoj cetiri -bripa paratelna S IT}
J 2. Natrtati projekcije kocke, kojoj jedna plaha lezi u ravnini £(30,35,-30), akc je,. -, ---,
duzina d'2 AC[A( 15,45,-), C( 55,20. -)J njezina dijagonala,
_l}. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABCD lei! u mvoini E(60,50,=}, Cijaje
dijagonaJa d '2 A e[A( -10,-,20), C(45, .. , 70}].
114 7. Pfojiciranje geometrijskih [ijela
14. Nacrtati projekcije kocke cija osnova ABeD lezi u ravnini E( ·85,50), vrh A na
pravcu m := MN{M( -60,10,0), N(0.30.70)], a vrh C na pravcu n "" PR[P({jO;30,O),
R(90,O,·lO)l.

lS.)Nacrtati projekcije kocke, cija osnova ABeD lezi n{avnini E( -20, ·20,30), sa
-.-_/ sredistem 11 tacki S( "15,-,55), a tacka .4.( -20,-.25) jedan njezin vrh.
"
16. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABeD leii u ravnini E( -40,40.40), cija je
d;jaganala d = AC{A(0,40,(}), C(40,30,·)).
17. Nacrtati projekcije kacke, Cijajedna ploha lei! u ravnini Ef 140.100,130), a srediste
-suprotne plohe u tacki S(70,80,90). Vrh A donje osnove je na ravnini E za d=40
udaljeno ad n,_
18. Nacrtati projekcije kocke, dja Sli srcdista suprotnih ploha 5V{S(40, 70,40),
V(80,30,70)}, taka dajoj cetiri brida budu paralelna SIT!.
---->,.
f9.}.Nacrtati projekcije kacke kaja osnovom ABCD leil II ravnini £(60,40, -65) sa
srediStem u tacki S(35, -,60), aka joj jedan brid prolazi wckorn M(0,4-5,50).
projekcije kockc Gija dva brida osnove leze na para!elnim pravcima:
In = MN[M(25,55,J5), N(35, 10. 75)}, ; n K}, aka je lackaA jedan
njezin vrh,
21; \Nacrtati projekcije pravilne cctverostrane prizme koja osnovom !ezi u ravnini
£{ 120,70,1(0), eiji jedan brid je na praveu p ; PR[P(75,O,·), R(O,40.0)], tacka
A(·2S,4S,-)jedan njezin vrh, a visina prizme \'=90,
, projekcije pravilne uspravne petostrane prizmc tija osnova leii u ravnini
- £(50,30,40), sa sredistem u tacki S( -40,25,4()), tacka A( -10,} 5,20) je jedan njezin
vrh, a visina prizme v= 70.
23. Nacrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme Cija osnova !ezi u ravnini zadanoj
sa dva para!elna pravca: a '5. AK[A(20,40.l0), K( 80,55,40)) j
b'5. PR[P(20, J 0,50), R.J, ako su joj dva brida na zadatim pravcima, jedan vrh u tatki
.4, a visioa prizme v=70.

.. "/'-
24: projekcije pravilne sestostrane prizme, kojoj je osa SV[S(20,50,40),
"-_/ v(80,80,80)/, polupretnik osnovi opisane kmznice r=45, ako jejedan briJ osnove
''"---.../ pamle tan S Jrj.

Nacrtati sve projekcije pravilne cetverostrane prizme, knjoj je os nova u ruvnmi
£(70,50.-70), cija je dijagonala d ; AC[A.( 50, ,,30.), 090, ,.50 J./, a visinu prizme
v=50.
....... _. ____ .... L. __
to:>-/ --'1""-

A'/'h'.3 z,.1';y . /.
73 Zadac! za rjeSavarlje __ 115
",/ .--.....
':/ 26. N'acrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme koja osnovom lei! u ra-vnini
'. cijaje dijagonala d = AC[A(lO,',lO), C(40,",60)}, a visilla

1/---'"
: 27. 'Nacrtati projekcije cetverostrane prizme Cija je osa na pravcu p PR[P( -30,80,0),
....-.-/ R( 50,}0,90»), jedan vrh osnove u tacki A(lO, 70,15), a visioa prizme V= 7v,
:::-'.:::----'
iSi'Nacrtati projekcije pravilne sest6strane prizme, bja osnova ABCDEF leii u ravnini
E( -40,=30), sa srediStem u tacki S(-5,40, -), tacka A(0,70, -) jed an njezin vrh, a
visina prizme v=70.
AI ytfr'J
(JNacrtati projekcije praviInc sestostrane cija osoova ABCDEF [eli u ravnini
E( 35,30,,35), sa sredistem u tacki S( 30,40,-), tacka A( 15,70,-) jedan njezm vrh, a
visina prizme v= 70.
._-\,
30 .. ,Nacrtatj projekcije kvadratne prizme, cija osnova je u ravnini £(20,70, DO) sa
,- sredistem u tacki S(10.-.40), jedan njezin vrh u tacki A(J5,-,55), a visina prizmc
----"w;;;;50.
)'},
/31. projekcije pravilne sestostrane prizme Cija 6S110va leii u ravnini
1) /E(=,60,50), ako joj brid AB dodiruje 11:], srediste u tacki S(50,30, ), a vis ina prizme
v;:;;40.
avnina kvadrata ABCD okomjta je na pravac p =:; MN[M(-50,J5,80), l'./(50,70,1f)J}
,$U vrhom u tacki ..1(0,20.80) i sredislem' na praycu p. Postaviti S;J jcdllt strml'::
uspravnu piramidu visine vo:::40, a sa druge slrune llspravnu prizmu visine
v=40. Nacrtati projekcijc ovako nastalog geometrijskog tijcla.
33.' Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme, Cljd O;:i1l0V:1 Idi U
',.--./' ravnini E(l5,1S,-W), sa sredistem u tackl S(U,-,35), meka AI 25.-,25/ jcJan ilJGzin
vrh, a visina prizme v=70.
3-:r.1J{!ynati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme cija osn-ova lezi u
E(oo,70,70j, sa sredistem u tacki S(40,35,'), tacka A( 10,25,-) jttll1n lljtzin
a visina prizme v=80.
projekcije pravilnc' sestostrane prizme, cUa 05nova kzi II ravnini
£(20,15.-15), sa sredistem u tacki 5(25",+15,), jedan njezin brid na pravcu
p '5. MN[lvf(-60,-,O), N(0,-,60)], a visina prlzme v:::o90.
, 1 _"
! 36.-'Nacrtati projekcije pravilne llspravne cetverostrane prizme kad koje dV;J briJa
osnovc JeZ.e na paralelnim pravcima: a == AK[A(O,40,60), K(-45,20,O)) i
..,_._.". vrh u tackiA, a visina prizme


1-16 7. Projiciranje geometrijskih rijela
?o7. Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane pirarnide cija je 03nOVa u ravnini
, E(llO. 90,] 10), sa sredlstem u tacki S( 30,30,-), jedan njezin vrb u tacki A(l0;20,-), a
"vlsiml piramide \/:::80.
38. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide Cija OS11ova leii u ravnini
E ADP[A (] 0, 60,70), D(70,50,20), P(40, JO, JOO)], aka je AD dijagonala osnove, a
piramide 1'=100.
39. Nacrtati sve proje,kcije pravilne uspravne cetverostrane piramide cija mmova lezi u
raYllini £(70, -50,50 J. kojoj je brid a =- ABlA(50,-.60), 8(60,-,80)], a visina piramide
\/:::80.
-to. Nacrtalj projekclje uspravne kvadralne piramidc kojoj je mmova u ravnini
£(20,-25, -20 >. dijagolla!a osnove d "" AC[A(55,] 5,-). C( 115,55.-)j, a visina
piramide v:::75.
41, Nacrtati projekcije pravilne petostra11e piramide cija je osa SV[S( 45,55,20),
V(20,30. 65)}, ako je precnik 05novi opisane kruznice R=50. a jedan njezin brid
fMra1e!,m S 7fj.
42, Nacnati projekcijc pravilne uspravne petostrane piramide Cija je 05110va ABCDE
u ravninj £(30, =,-30), sa srcdistem u tacki S( -80,50, -), tacka A( -55,80.-) je jedan
njezin vrh, a visina piramide v:::::80.
"i'iacrtati projekcije pravilne sestostrane piramide kojoj je oSllova l\ ravnini
E(40,60,-30), srediste u tacki S(50,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
r:::3U. visina piramide v=80, d o:;novni brid AS p-arale!an s /tl.
44. projekcije pravllne uspravnc -::etverostrane piramide cija osnova ABeD lezi
u- rnvnini £(30,30, --20), kojoj je duzina d == AC[A( 50,55,-), C( dijagonaJa
OSIlOVe, a visina piramide v=60.
45. Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetVerosfrane piramide cUa osnovaABCD leii
\l ravnini £,(=,70,50), kojojje duzina dEi\C[A(-35,55,-), C(30,20,-)]dijagonaJa
os nove, a visina pirarnide 1'=70.
-tn. tJ ravnini £(30,30,-30) lezi kvadrat ABeD sa dijagonaJom d EAC[A(20,-, 70),
C(-20,55,·)]. Postavit] na kvadrat piramidu, visine v:::::60; a ispo{Lkvadrata
prizmu visine \1:::30. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometriJskog
tijcla.
,.f7" U ravnini E( 30.30. -20) lezi kvadrat ABeD cua je dijagonaia d;:;; AC[A(50,55,-),
Cf-JO,65,-)/. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu, visine v:::70, a lspod kvadrata
uspraVl1U priz.mu visine 1'=60. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometrijskog
tijcia.
7,3 Zadoci za rjdQvQnje
117
lFbvnini E(30,30,-40) lei! kvadrat ABeD cijaje dijagonala d;;; AC{A(50,50.-),
'--''((-10.60,-)]. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu visine v=65 i nacrtati njezine
<::S.:_projekcije,
6 E( ·35,35, -35) Jezl pravilni sesterokut sa sredistem u tacki S(--30,·,45) j
c"'---/'Jednim vrhom u tacki A{O, 50. -), Postaviti fla sesterokut uspravflu piramidu visine
v=80 i nacrtati njezine projekcije,
50)Nacrtati projekcije pravillle petostrane piramide cija osnova lezi 11 ravnini
'- .... E(30,·60,-20) sa sredlstem u tacki S(60,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
__ vis ina piramide v=70, a osnovni brid AB je paralelan s ii'
51. Nacrtati projckcije pravilne sestostrane piramide Cija osnova lezi 11 ravoini
'/E( 40.60,-30), sa u tacki S( 50,40, -), poluprecnik osoov1 opisane kruznice
r=-40, visina piramide v=80, a osoovni brid AB je paralelan s tt2'
;:4acrta1i projekcije pravilne pctostrane piramide cija osnova leb u ravnini
;'-'E(W,30,-70), sa osnovnim bridom AB[A( 10,-,5), 8(30,-.20)}, a duzina bocnih
bridova .5=-70.
'53
r
' Nacrtati projekcije pravihw sestostrane piramide Cija je osa SV[S( 30,40,50).
)LV(70,-80, 10)), duiina-bocnih bridova s=75, a osnovnj brid AB je IT].

Nacrtati projekcije pravilne osmostrane p-iramide eija je boena pIoha
B(60,70,0), V(50,JO,0) Ju IT"
:Iticrtali pn'jekcije pravihlc cetverostrane piramide cija osnova ABeD lezi u ravnini
.,"-,./ '£(40,.10,45), sa's-n;;i:lisrefifu tacki 5"(30,30,';, tacka A( 60,50, -) je jedan njezin vrh, a
'- ':rh piramide 1I 1"[:
,/j
56_/Nacrtati projekcijc pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj osnova feZi u
ravnini £(80,70,=), cijaje q:ijagonala d?,r1C[A(20,-,30), ,
piramide 11= 100, - .
projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide, cijaje osnova li ravnini
10,10,-5), sa sredistem u tacki 5,'(0,70,-), tacka A(-40,80,-) jedan njezin vrh. a
visina piramide 1'=100.
58. Nacrtati sve projekcije pravilne lispravnc pctostrane piramide Cijaje osnova u
ravnini £(.100,80,100), sa sredistem u tacki S( -35,30"-), tacka A? --20,25, -) jedan
njezin vrll, a visina pi rami de v:::: 70.
118 7. Projiciranje geomerrijskih tije/a
59. Nacrtati sve projekcije pravitne uspravnc sestostrane piramide cijaje osa
SV{S(30, 25. 20), V(60.70.70)), aka je duzina brida d=20, a dva brida su paralelna
sa trt-
60. Nacrtati'projekcije pravilne uspravne petostrane piramide cljn osnova lei.i u ravnini
E(40. 00,'30), sa sredistem u tacki S(O, 50, .J, taeka ·20,65, -) jedan njezin vrh, a
_ yisioa pirnmide v=80.
61. NacI1ati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj osnova lez.i u
/ ravnini E( =.50.70), cija je dijagonala d =. AD{A(lO,·, 10), D(70, -,55)), a visina
piramide v",,90.
62. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj je lacka
A( -55,60,30) jedan vrh osnove, srediste nu pravcll p '= PV[P( -75.JO,Oj, \'/(1S,70,70)],
a_Ylh,p.iramide u tacki V.

"'------CiiJJNacrtati projekcije tetraedra ABC V koji JeZi u ravnini datoj pravcem
J a MN[M(20,60,0), N(75,5, 15») i tackom C(25,20,50), kome jedan brid osnove lez!
na pravcu a, pri cemu je tacka C jedan njczin vrh,
l '
j(.f.!)Jacrtati projekcije tetraedra cija ploha ldi 11 ravTlini E(20,25, J 5 j, cije je srediste 1.1
, tacki S(30,-,50), a tacka ..1(0, -,50) jedan njegov vrb.
-65:' Nacrtati projekcije tetraedra kome je osnova u rav!!ini E( 50, ·50,50I, ciji je brid
".--ABz80 na pravcu p is AM[A(10,SO,-), M( 150,-,0)], aka je tacka A jedan njegoy wh.
Tacka A( 50,50,85) je vrh istoslranog [mugla ABC eija je ravnina akomita na pravac
p a N{-40,O,lOO)j sa sredistem na tom pravCll Nacrtati proiekciie
tetraedra kome je ploha tfOugao ABC'.
67. projekcije tetraedra, kome jedan brid lezi na pruvcu p MN[M(45,60,5),
a tacka C( 35,20,70) jelhu! vrh omove.
·68; Nacrtati' proje-kcije tetraedra ABC, V aka je V iznad ravnine 1:,", lacka A u ltJ, vrh C na
,,L pravcu p;;::; BN[B(.lOO,20,60), N(160,90,60)), a ploha tetraedra ABC !ezi II ravnini i
0"-\ sa 1[, za[vara ugaa ad 60°.

projekcije tetraedra ciji vrb je u tacki V( 1 0,10,30), sredistc suprNne strane
'--- l·\a pravcu p so:: AB[A(50,70, 10), B( 100,30,70)7, visina tetraedraje uda!jenost tacke V
od prllvca p, a jed an brict mu je paraleJan S Jrlo
70. Nacrtati projekcije tetmedra cija je osnova istosinmi troHgao ABC U nlvnini l.Uclanoj
tackama MNP[M(O,O,O), N(40,'-l-0, 0), P(-40,(J,50)J, srediste osnove II racki S(O.45.-J.
a jedall njezin vrh.
7.3 Zadaci (.Q rjdavanje
71. U ravnini E(-30,30,-30) lezi istostrani trougao ABC sa sredistem u tacki
a tacka jedan njegov vrh. Nacrtati projekcije tetraedra pOsTav!jcnog
trougao.
72. Nacrtati projekcije tetraedra ABC, V cija ploha ABC lezi u ravnini E( 140,70,1(0), vrh
Ana 11:1 udaljen za d=50 od n], a brid BC,,=70 je paralelan s 1[;2·
73. Nacrtati pro}ekcije tetraedra Cija ploha ABC lei! u ravnini £(80,60,70), kOfDe je
srediste plohe u tacki S(20,20, a tacka A(O,15.-) jedan njen vrh.
74. Nacrtati projekcije tetraedra cija ploha ABC Ie±i u ravnini E( 40,70,40). kome je
duiina AB[A( 1 0,10,-), B(O, 60, -) 1 jedan brld.
Nacrtati projekcijc oktaedra, kome je jedan brio na pravcll p "" AIN[M( 10.90, lOi,
N( 85, 10,60)J, a srediste u tacki S(40,40,60).
Nacrtati projekclje oktaedra cija dva brida Ide na paralelnim pravcima:
A a B(}05,O,40Jl ; b CD[C(120,60,25J, D 1, ako F tacka C jedan
, vrh osnove:
Nacrtati projekcije oktaedra kome je jedan vrh u tacki G(30,10,10) van ra'.'nine
E( 150,J 10,J20). U ravnini E leii osni presjek A.BCI), a dva brida Sll S H"
'(78;,)Nacrtati projekcijc oktaedra Kome tlijagonala OS!log prcsJcka d == ·tc·iA{ -00,20,-1.
<.:/ C(-J40,45,-)}'-leii u ravnini E(-30,··25,-30).
79. Nacrtuti pro-jekcije oktaedrci komc pravac p kJN [M(u,s:), N{ ou, j 5.D))
predstavIj"a jednu od os a, u tacka A{70,50,45) jedan vrh.
80. Nacrtati projekcije oktaedra kome dva brida Ide na paralelnim pravcima:
a == MND''!t((),35,O), N(100,0,100)J i b so:: AT[A(50,60,lS), Tj, uk,) je jeJull I,'di
oktacdra u tacki A.
81. Nacrtati projekcije oktaedra kome osni presjek leii u ravnini £'(6U,75, ()()i, aku
duzina d is AC[A( 35,-,30), C(85,-,55)J dijagonula osnog presjeka.
82. Nacrtati projekcije oktaeJra kame dijagona\a oSllog presjeb d ""
C(-50,95,-)] leii u ravnini E(-40.80,-60.).
83. Nacrtati projekcije oktaedra cija cetiri vrha ABCD Ide U favnini kojaje okomib na
n:_ DuZina d so:: AC[A(60.20, 115), C( 105,65,20)) je dijagollctla OSl1og presjeka.
84. Nacrtati projekcije oktaedra kame osni presjek ABCD Idi u ravnini E(60, 65,50),
jedan je vrh u tacki A(30,70,JO), a dva suproma brida paraiel\lCl s rei'
120 7. ProjitJrallje geometrijskih (ijeln
35. Kvadral ASCI), zedan dijagonalom d" AC[A(60", 75), C(90, ,,20)J leii u ravnini
£(40,-50,=) i predSlJvlja osni prcsjck oktaedra. Nacrtatj projekcije oktaedra.
86, t' favumi E" MNp{M(-40,O,0), N(}O,J20,O), P(,70,O,50)] leii kvadrat ABCD koji
o::ni pr::sjek .. Nacrtati projc:fcije oktacdra kame je srediSte u
taClq aJedan vrh u lackJ A(-70,40,-).
87. U ravnini E(30,30,·35) lezi kvadrat ABeD sa vrhom A(50,55,-) i sredistcm u tacki
S( 10,60.·-) koji je osn! presjck oktaedra. Nacrtati projckcije oktaedra.
88. Nacrtati projckcijc rotacionog valjka cija donja osnova lezi u ravnini zadanoj sa dva
paraleinJ pravC<l: a == AB{A(30, 15. JOJ,. B(-20,45.75)j i h = CD[C(70AO,O), D! sa
srcdistclT1 u t(1cki S(20, 75" J, po!uprecnik osnove r=3/5 i visinn vaUkn v=65. .
projekcije rolacionog valjka, kame je osa S\'[S(60,45,50), V(25,80,85)J i
p()itlprecnik osnove r=40.
90. Nacn:)ti projekcije rotacionog valjka kame osnava Ie±i U r<lvnini tije
je "rediste u tack! S(-70,30,70), poluprecnik 1"=35 i visina valjka 1'=70.
91. Nacnari projekcije rotacionog valjka kame osa jeli na pravcu p "" S"R{S(95,35,35),
P(110,]5.20J!, <1ko je S srediste donjc -oSrlOve, tacka Tijo)5,50) 11a njegovom
n vi5in8 vaUka 1'=80.
92, svc projekcije rotacionog valjka kome jc osa SI/[8(30,30,35), V(60,80,35)].
precnik osno\"C'. f?=50, ako don]a osnova sa zatvaru ugno od 30".
9.3, "-:acrl(1ti svc projckcije rOlacionog valjka kome je srediste osnove u tacki
.\!.1i),.30,3!'h. precnik osnove R=50. osnova okomila na Jr; i zatvara sa 1{/ ugao od
bO", a visj-n,l valjka v=70.
94. Nacrtati sve projckcije rotaclol\og valjkn komeje, osa 5V[S(40;25,30), V(70,50,6V)),
:'1 p!Ycnik osnove R=50 .
IlS, sve projckcije rOlaclonog valjka kome je osnoVa u ravnini E(l 00,70. 60},
srediSte aSH 01'1;; U tacki tacku A(25. ,40) na obodu osnovc. a visioa valjka

\}(,. -:'-![]cr!;1ti projekcijc rOlac!onog valjka l;;:omeje srediSte os nove u tacki S(-35,35,25), a
njena tetiva MlY leii nn pravcu p =.: LN[L(-5,75,15), N(65,30,15)). Visina valjka
1'=80. ---=
7. ? Zadaci za fjdal'Qllje
121
97. Nacrtati sve projckcije rolacionog yaljka aka su ua obodu ujegove osuove tacke
A(45,15,40). B(55,40, 15), C(65,20.20), a visioa valjka v=60.
98. Nacrtati projckcije rotacionog valjka cija osnova leZ:i u ravnini £(30,00,40), aka je
njeno srcciistc u tacki 5(0,50,-), poluprecnik ,.=40, a visina valjka v=80.
99. Nacrtati projckctie rotacionog valjka Cija je osa SV{S(-40,60,70);-V(20,40,40)), a
poluprecnik osnove r=35.
100. Nacrtflti p.ojekcije rotacionog valjka kome je osnOV3 U ravnlni E(80,80,60}, srediste
osnove ,'),(20,3(),-). poluprecnik r-=-25 i visina vllljka v=40.
101. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog valjka. visine v::::.50, cija je osnova u ravnini
£(70.50,40) i koja dodiruje sve tri projekcione ravnine.
102. U ravnini £(-30,= .40) letj kruznica sa sredistem u tacki i poluprecnikom
r=30, Posmviti na kmznicu uspravni valjak, visine v-::=:.40, a ispod ravnine uspravni
sto:z.ac: sa vrho111 11 lfJ i nacrtati projekcije nastalog tijela,
103. U ravnini £(30,30,,30) iet.i knlznlca sa sredis:tern u tacki S(20,60,-) i poluprecnikom
.... na kruznicu uspravni vuljak visine v=30 i nacrtati projekcije vaJjka.
j 04. U ravnini £( 00,50,60) Jeii kruznica, cije je srediste u tacki S( -20,30,-), a dodiruje prYi
trag raYlline. llost(lvlti na kruznicu lIspravni valjak visinc \'=40 i nacrtati projekcije
valjka.
lO5. :';-acrlali pn-::jekcijc rotacionog ';aJjk:! kame jc osnov;) u ravnini E(30 .. '10.30) cije je
sredi,ste u tacki S(-20,-,20), a tacka T( 10,30,30) je mi. obodu gomje osnove.
,
106. Nncrtall projckcije rotacionog valjka kame osnova lezi 11 ravnini £(-80,80.140) cije
je srediste u tacki S(5.45,-), tacka /\(·50,80,25) je na plastu, a visina valjka v=70.
107. Nacrlati projekcijc rotacionog valjka kame je srediste donje osnove u tacki
S(50,5(),40J- Tetiva '/."rN donje osnove leii na pravcu p:;:; PN{P( /0,110,20),
/\'(95.45,20.)], a visina va!jka v=90.
108. Nacrtati projekcije rotacionog vaJjka kome je osa SV[S(30,30,35), V(65,65,65)] i
na plastu valjka.
- .;::<0::','\
prujckcije rotacionog stosca, Cija je osa na pravcu a ;:;;; VT[V( -110,80,10),
Tf-30,25,80)j, vrh u i.aCki V. a osnova prolazi tackom A(-70,70,80).
110. Nucrtati projekcije rotncionog slosc:a kome je vrh u tacki V(-15,] 10,25), osnova u
ravnini £(·45.-30,60).;l izvodnicc sa osnovom ugaa od 60".
122 7. Projicirtll1je __________ _
Ill. Nacrtati projekcije rotacionog cija os nova lei! u ravnini E(=,65,80), sa
sredi§tem u tack! S(50,-,40), tackaA{20,-.15} na obodu OS110ve, a visina stosca v=70.
112. yrojekcije rotaciol1og stoka koji sV?Ji!l1 plastom dodiruje ravninu J[i U
lzvodmCI VA[\l(-JOO,90,0), A(-20.50.0)/ i kOl11e-je poluprecnik osnove r=40.
113. Nacrtay projekcije rotaciO!10g stosca, eija OSllova lezi u ravnini EO 70, 100, 100 j,
komeJc vrh 1I tack! V(90,80,80), a prccnik osnovejednakje visini stoSCfl..
/f·'\,
, projekcije roracionog stosca kome je osa ilL! pr<lVCU P 0;; SR[S(95,35,J5),
,,/ R( 110,15,20)), a srediste u tacki S, poluprecnik osnove r=35 i v\sina :nosca 1'=80.
115. Nacrtati projekcije rotacionog stosca, kame je srediste ('.snoye u tacki S(0.30,40),
pmyac p MN[M(40,50,5), N(60,1O,25)] tangenta osnove, a visina Slosca v=}OO.
116. Nacrtati projekcije roracionog stosca koji osnovolll dodirujc ravninu ][1 i pruvce:
a 'E!.AB[A(80,-20,60), B(30,20.0)} i b 02)"C[A C(1 JO,70,O)}. a visioa stosca ,-,=60.
117:_ Nacrtnti projekcije rotacionog stOSCll, kome je aSH Il:l pravcLt YA[l'( 10,85, }()).
A(60,0,65jJ, a izvodnicu na pravcll VB/V, Jko je: Juzina jzq)dnkc
s=85.
IHi. Nacrtatl p["(lJekcije l"UVllos[ranog rolaciono<! :;lo:,ca .:ija v:,llO\a proic!LI u2:k,alld.
ABC{A(50,50,IO), 8(140,JOO,50), C(SO,20,9(J}.
j.'1l\)jkkcijc: (l)[UCillilUg "lO;Ca hutfl<.: J'-' "rcJi::.r.; u,,['u\-"; LL ;;,,::\'-,1 Si __
precoik R=50, osnovu okomita na [[2 i sa 1[;-zalvara ugao od 30", a visiiia
v=6U.
120. Nacrtati sve projekcije rotacionog stosca komc je osnova L! Ei ,70,80, 50), a
dodiruje ][11 1[2: precnik osnove R=-+O i vislTI1TSWsca 1'",,60.
j',29U E('70,60,55.l1di kruznicn cijc je srediSte u tacki 5(-25.,)0,-), poiuprecnik
r=3). Na kruznicu !znad ravnine postaviti valjak visine \'=70, a ispou ravninc stozac
clji je vrh u nl i nacrlati projekcije nastalog geometrijskog tijela.
122. Nncrtati projekcije geometrijskog tije!a kaje Ilastaje ratacijol11 lroue:la
ABCjA(40, 70,30), B( 100,10,60), e{70.30,30] oko slranice riB. -
123. NacrtaLi projekcije rotacionog kame je vrh V(-60,30,]O), srediste 0snove
S(0,60.50} i izyodnicam =0.: ilk!!,!!', J1(-10.JO,60)].
_ ____________ .".c73 _Zadaci ?a rjdaVCl/lje 123
124. Nacrtati projekcije rotacionog stosca kome os nova ldi u ravnini E{ 100,80,90 j, vrh li
tacki V( -40.10.10), a po!uprecnik osnove r=40.
125 . ../N"acrtati projekcije rotacionog stosca kome je osa na pravcu p "" JI'VIM(3())O,65),
- V(-30,70,O)), vrh u tacki V, a osnovaprolazi tackomA(10,65,70).
126. V( J 00,80,80) je vrh rotacionog stosca cija osnova lcZi u mvnini
B( 160,130,90). Precnik osnove jednak je visini. Nacrtati projckcije stoi3cu.
,
127. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog stosca visine v:::::50, kome je osnova II ['al,nilii
, £(70,50,40) i dodiruje sva tri traga ravnine.

-/}Z' _pTOjekcije rotaciol1og stosca kome je os nova u ravnini E( 85,7U,! (j() i, \,1'1\ II
tacki V(3(),Q,0), ajedna iz.vodnica stosca lezi U 1(/.
129. Nacrtati sve projekcije rotacionog slOsca kame je osnova u ravnini
srediste osnoye S(65,35,.), poiuprecnik osnove toliki da dodiruje 1[1, <l visill<l ::;10;(,\
v:::::50.
130. Nacrtati projekcije istostranog stosca cija OSI10V<I lez.i u ravnini £(40,35,30), ako jc
vrh stosca luacki V( -]0,80, 95).
/13L/ Ako tacku T{ 35,25,55) rotir8mo oko pri1vca p os /vlN [AJ! 40.6{), 10), '\'i ·30,20, 7D 'J
nastaje kruz.nica koja jc osnova uspravnog stosca, visine 1':::::00.
stosca.
, 132
y
NacI1au proJekcIJc fOtaciunug ,:,[u;..;a, i-..unlt.: j..: -.;-h u ,;J::ki "
___/./ osnove na pravcu p "" AB[A( 50,70,10), B(100,3o. 70)]. Preeni!:. OSl1m c jednal( je
Vlsml stosca. _.

, .
133
y
Nacrlati projckcije rotacionog stos(;a cija osno\,<1 !di u ravllini E(J50,jJu,JiLI/
sredistem u tacki S udaljenom d=35 od HI, d:::::45 od--lT2, a polupr<':CIl\k os nove 1'=40
134. Nacrtati sve projekcije rotaciollog Slosca kome Je osa ,,:>'1/[S(4-(j,55,2Uj, v! 70,_){Ui5J;',
R:::::40.
135. Nucrtati projekcije kugJe precnika R=--1-U, kuja prolazi (ackama: ;-\.{<ZQ.2(),70i,
B(l0,20,25) i C(20, 50,75),
.",
projekcije kugle, koja proJaz.i tackama: A(30,10,30) i B(O. /0,10), J.L1J j0j jt'
'<,-:::-:<. sredistc na pravcu p "" M1
I
l[M( 10,4-0,60), N{-40,20,O)J.
137. Nacnaci projekcije kugle, kojoj je sreLliste :5(30,-15,45) i tangem<1
[2 PR[P(20,1 10,80), R(lOD,25,35)l
1'14 7. Pmjiciranje geol11etri}skih t(iela
1.38. Nacrtati projckcije kugle, koja prolazi tackama: A(40,50,40), B( -20,80,60),
C( 10,50,70), kojoj je srediste u nwnini £(50,50,40).
139. Nactiati projekcije kugle, koja pro!azi tackama: A(50,20,40), B(O,45,1O),
Ct J 0,80,50), iI dodiruje favninu £(40,30,60).
14(L N:1Crtati najmanju kuglu, koja dodiruje mimoilazne pravce: a;;;: MN[M(JO,I25,60j,
N(-70,45,85)] i b '" PR[P(O,40,0), R(85,O,Jl5)],
1.'41', Nacrtati projekcije kugle kojoj je srediste S(70,80,80) i tangenta
t = MNl't(40,50,40), N! 10,20,10)),
142, Nacrtali projekcije kug\e kojo] je S na pravcll p =: MN[M(O,40,50).
N( 140,110, JOO)}, il tctiv<l S =0 CD[C(50,30,20). D( I 10,90, 100)].
, .................
8. Telmicki crtei i osnovni stalldardi
iLl. Vrste tchnickih erteza
Tehnicki crtcZ je sredstvo sporazumijevanja kao i govor.
Sve vrste tchnickih crteza propisuje standard (preuzet JUS), a mogu se
S\,Istati u nekoliko grupa. i to: po nacinu sadriini, i nacil1u
iz.rade.
a. Po lIaCil1u prikazivanja predmeta crteii se dijele na:
ort()gol1alne. koji prikazuju predrnet u dvije dimenzije, a dobiveni Sll
projekcijskim zracirna okomitim fla projekcijsku ravninu, dakle osnovnim
projiciranjern.
aksonometrUske, koji prikazuju predmet u tri dimenzije.
h. Po saarziiti crtezi rnogu biN:
sklopni, koji prikazuju neki tehnicki uredaj - lDasinu u cijelom sastavu ili
dijelovim<L
detaljl1i, koji prikazuJu jedan dio pojedinacnog sk!opa.
c Po nallyem cne::, se d(jeie l1a: ___ ._
crtei projekta, koji sluzi za studije i kalkulacije. na osnovu koga se
ostvaruje osnovn{crrei. Ova] crtet se zatnTI upotrebijava za izraLil1 razniit
vidova projekta.
radionicki crtei, prema kome radnici izraduju nacliani predmet, a
prikazuje stvarni trodimenzionalni objekt bez obzira na to"' sto . se
primjenjuje dvodimenzionalna slika, tj_ ortogonalne projekcije.
montaini crtez. je crtez prema kome se sklapaju i postavljaju sklopovi
urednja.
instalacioni end, na osnovu koga se polazu cjevovodi i postavJjaju
elektTicni vodovi.
sifUacioni ertet, za utvrdivanje mcousobnog polozaja masina u fabrickirn
halama .
. sematski enei
,
za funkcionalno prikazivanje uredaja masina, aparata,
instrumennta i citavog postrojenja pomocu simbola i sctnntskih znakova.
crtei i<;poruke. koji sluzi kao dokument za isporuku.
206 1 n. Proji6rwve tehnicki;' prednmo
~ - - - ~ ~ = ~ = = ~ - - - - . - - - - - - -
IU2 Zadaci za rjdawlI1jf' 207
144.
140.
142.
147.
.. =1:
IL geometrijskih tijela ravninamlll\
'-I
11.1. T:mgend,ialne ravnil1e
n.1.1. 0 tangencijainim ravninama
Kxoz tacku T neke plohc q) prolazi beskonacno mnogo krlvulja tc plohe.
'r !,mgcnte poJozcnc tackom T na sve ave krivulje leze u jed.lloj ravnini koju
riaZiV,mlO rangendjafnom ili dinwIH ravninom te plahe (jj u tacki T.
Neki praVQC poiozen lack om T okomito 113 tangencijalnu ravninu nazi va
sc i!{'nlw{om p[ohe r:p u tacki T.
Da bisill() u nekoj tacki plobe konstruisali tangencijaJu ravninu, potrebno
jc clnto1l1 tackom odrediti dva ravninska presjeka te plahe i tangente tih presjeka
u datoj tacki. Ovc'tangente odreduju tangencijalnu ravninu. .
Kako svakom tackom neke plohe prolazi jedna izvodnica, tangencijalna
,"i1\-'nina takve plohe u bila kojoj njezinoj tacki sadrii tu izvodnicu. Svaka
r:mgencijulna ravnina valjkaste iii stozaste plohe dira tu piohu duz cijele
izvodnice, tj. svakaje tacka izvodnice diraliste iste tangencijalne ravnine.
li fH.,:koj ".Lacki presjecne krivufje oblog geomctrijskog lije1a 'moie se
konstruisati tangenta pomocll tangencijalne ravninc toga tlje1a u toj tacki. Zato
upoznatl kako sc odreduju tangencljalne ravnine oblih gcometrijsklh lijela.
11.1.2. Tangencijalna ravnina valJka
Odrediti tangencijall1u ravninu kosog kndnog va!jka u tacki
rr55.40,-j, c{ja osnova leii u ravnini Jr:J. Valjak je zadan OSOI11 SV[S(50,25,O)
v( j (),40,. 50)] ipoluprecnifwm OSflO1-:e r:= 20 (srI 1.1).
Rj e sen j e: Izvodnica a7 af,a
U
) vaUka, koja prolazi tackorn T pripada
I.faienoj iangenci.lalno.l ravnini. Da hismo nasH .los .ledan pravac te tangencijalne
rilYDine. polozirno paralelu k( k'.k") toga valjka, koja prolazi tackom T. Aka je
.'Ii, tangenta te paralele u tacki T. onda njezin tloert m' prolazi tackoID T' akamito
1'13 duz:nll O'T'. a njezin nacrt 111" pro1azi tackam T" paralelno sa OS0111 x.
11_1 Tal1f{cllc(jalne ral'lline 209
" ',-
..
_ '5":S:
OJ A"; .
Y
Slika I L I
Trazena tangencijalna ravnina
<-.1 odrcdcna jc izvodnicom a i
tangentam m. Kako je tangenta
m paralelna s ravninom 7f!,
ona je sutraznica prvog traga
ravnine it Ako treba odrediti
jos i tragove d
l
i d
z
ravnine ;j,
anda sc nade prvo probodiste
A( A',A") izvodllice a i drugo
probodiste M
2
{M;,M;) tan ..
gente m. Tada prvi trag d
l
pralazi tackotn A' paralelno s
m' , a drugi trag d
2
odreden je
tackama,1.xi M2 =M;.
11.1.3. Tangcncijalna- ravllina stosca
t. Zadatak. Od,-edrtl rangenci/ainu mVllillU rOlUciullug SlU!Scu u t'm;h.i
Tt25.-,:JO), Cija oSl!ova Zeii u ravnini Jr{, sa srediJrem u tacld S(40,35,0)
pofuprdnika r = 30 i vi5;frw stdca v = 60 (sf. J 1.2).
R j e s e 11 j e: lzvodnica o( a',a") toga stosca, ko.la ide tackom T,
pripada trazenoj langencijalnoj ravnini 6. Kako je potrebno imati jos jedan
pravac tangencijalne ravnine, paJozimo paralelu- k( k',k")- -toga stoSca koja
prolazllackom T. Aka je 1Il( tangenta te para[ele u tacki T, onda njezin
tJocrt m' prolazi tackom T' okomito na duzinu O'T', a njezin nacrt /II" prolazi
tack om r" . parale!na sa osom x.
S 1a dva pravca ravnina ,1 je potpuDO odredena. Njezin prvi trag dJ
prolazi tack om ,4' pam1elno sa 111' , a njezin drug! trag d2 odreden je tackama At
i lvl?.
TnIRO\-'e ravnine L1 rnozemo konstruisati i bez upotrebe paraleie k i
tangente m tacki T. Njezin prvi trag d
i
je tangema tiocrta osnove stosca u tacki
;1', a njezin drugi trag d
2
odreden je tack om .J.x i drUgiffi probodisrem N2
sutrrrinice n prvog traga ravnine.1. koja ide vrhom stoSca .
210
11. Presjeci geometrU,;kih tljela.:..:.cr'::."CC"::lil,,'"::,::"::"_________ _
x
Slika I L2
2. Zadat-ak. Odrediri rangel'lcljainu ravl1Inu iwsog Icruznog u
tacki T(35,-, 25), kame je osnova paraleLna s ravninom aka mu ;e Gsa
SV{S(20,10,30), V(70,45,45)1 i po{uprecnik osnove r 10 (,1'1.11.3).
R j e sen j e: Tangenc!jalna ravnina L1 odredena jc izvodnicom
(I{ ([',a") na kojaj je tacka T i tangentom m( "{,fit) u tacki T pm-aIde k( k',k")
koja prolazi tom tackom. Njezin dmgi trag d! ide drugim probodistem .42
izvodnice a paralelno S !II , a HJezm pry! trag d
j
odreden JC tdckama il.x 1
M, "5iM;.
Tragove ravnine L1 mozemo konstmisati i bez uporrebe paralele k i
tangente fII U tacki 1'. Tangenta tt( nl,n") osnove stosca u tacki A jest sutraznica
drugog traga ravnine d. Drugi trag d2 te ravnine ide tackom ,.12 == A; paralelno 5
/1#, a njezin prvi trag dJ odrec1en je tackom ill i prvim probodistem N!
sutraznice n drugog traga.
11.1 Tangel1cijalne ravnine
k" ,
m'
5'
Slika 1 L3
11.1.4. Tangencijalna ravnina kugle
Zadatak. Odrediti taJlgencijalliu rr/1'l1inu kugle u tacki T(40,-,5),
je srediste 5(30,35,25) i poluprecnik r = 25 (sl.1!. 4).
111
R j e sen j e a: Nacrtaju se projykcije e i k" paraJele .1<, koju. ide
tackom T i projekcije k; i k; sporedne k" koja je paruldnCl s ravninum
1[2 i- pnJlti.zi· tom tackorn. £atinlKonstruisem6 'pcojekcije m
'
i mil tangente !!i
paralele k u tacki T, kao i projekcije n'i n" sporedne kTIlznice k; II raj
tacki. Tangentorn m parale1e k u tacki T i rangentgm hsporedne kruznice kj U luj
tacki odredena je trazena tangencijalna ravnina fl. je tangema III
prvog traga te ravnine, a tangenta n sutraznica njczino'g d1l1gog Iraga, to pn'! [rag.
lit ravnine Ll ide tackom N J paralelno sa nl' , a njezin drugi [fag d
2
ide [3ckom
/vi 2 paraleino s n
H
, Ti tragovi moraju se sjeci na osi.r u tacki llx.
R j c sen j e b: Tangencijalna ravnina kugle okomita je na p0lupl:cc-
nil\., koji spaja njezino diraliste sa sredistem kugle.
Slika 11 A
11_ PrrsJeci geometrijskih tijela ro-vl1il1oma
Tal1gencijalna ravnina kugle u tacki T
okomita je, prema tome, na poluprecnik
r-:;;:;.ST, pa se njezini tragovi odrede na slije-
deci naCin: konstruisll se projekcije m' i mil
sutraznice m prvog traga koja proJazi tackom
T' okomito oa S'1"i odredi njezino drugo
probodiste M 2 'S M;. Tackom toga
bodista povuce se dmgi trag d
l
okomito na
rll -:;;:;. s"rh do ose x, a ad tacke t::b: prvi trag dl
ravnine L1 okomito na r' = S'T'. Hi se oacr-
taju projekcije sutrazmce n( n',n
ll
) drugog
traga koja prolazi tackom Til okomjto oa
r", pa se odredi njezino prvo probodiste
N
j
. Tackom /vI po"\'Uce se prvi trng dl
okomito na r' = S'T' do .1x, a tackom Ll.1""
prolazi drugi trag d
z
ravnine ,tj okomito oa
r"=SJlTIJ .
11.2. Presjeci prizme ravninom
11:.2..1. 0 presjeku. prizme ravninom
o. Presjek prizme kojoj je-osnova npr. cetverokut ABeD u ravnini 1[
(51.11 .5) ravninom £, koja je paralelna ravnini n, je opet cetverokut 1-2-3-4, koji
je jedllak osnovi',
Vrhovi tog cetverokuta su prob6dista
n\'llinE' E s bocnim bridovima prizme, a nje-
gove strane su presjecnice nlvnine E s tim
hridovima.
Presjek s1'oke prizme ravninoln, koja
jl!. para/dna s njezinom OSlWVOlll, je I1mogo-
!':!if 1<0j1 je jedl10k OSIWVi.
Slika 11.5
:T
11.2 Pres.jeci prizme ravnil10m 213
_. ______ .. ____ ..!'2
b. Presjek prizme kojoj je osnova npr. trougao ABC u ravnini n (s1.11.6)
ravninom E, koja je paralelna s bocnirn bridovima prizme, je paralelogram
1-2-3-4, kame Sll dvije ",tranc paralelne <; tim bridovima (1-3 i 2-4), a dvije
njegove strane su poprecne na te bridove (1-2 i 3-4).
Presjek svak.e prizme ravllinom, koja
je parale/na s njezinim bocnim hridavima, je
paralelogram. kame su dvUe !ilrane paralelne
lim bridovima. (l dvije S11 poprecne na le
bridove.
S!ika 11.6
c. Presjek prizme kOJoj je os nova npr. cetverokut ABeD u ravnini n,
ravninom E, koja nije paraJelna s njezinom osnovom niti je paralelna s njezinim
bocnim bridovima (sl.11.7};-je· cetverokut 1-2-3-4 koji nije jednak asnovi
prizl1lc. Osnova i cetverokut presjeka imaju karakteristicna svojstva:
N3 svakom bocnom bridu
me nalazi se jedan vrh os nove i je-
..dan. vrh presJcka prizme v-1 i_),· B i
2, C i 3, D j 4), za koje se kaze da
su pndruzcm yrhoYl likoya ABeD 1
1 Posto s1.1 bocni bridovi priz-
me medusobno para!e!ni, to . .1.t:;.J2.riti-
ru2eni Vrl101'i osnove l presjeka na-
luze na parafelniTn pmrciJl1a.
Na svakoj bocnoj plohi pnzme
nalazi se jcdna strana osnove i jedna
stroma presjeka prizme (AB i 1-2, Be
i 2-3. CD i 3·4. DA i 4·!). koje
nazivul110 pridruzenim slral1icama
likova i 1-2-3-4. Kako rav-
Slika 11.7
nina svake plohe prizme sijece presjecnicu e ravnina Jt i E u nckoj tacki, kojom
mora prolazlti jedna 511'an8 osnove i jedna strana presjeka, koje su na toj ravnini
(tackom 1 idu AB i j -2, tackom II idu Be i 2-3, tackom III idu CD i 3-4, a
214 1 f, Presjeci geometrijskih raVnirUlIl1{/
tackom IV idu DA i to se prodllienja pridruienih srmna [iII likova sijekll it
tackama, koje su fla tragu e.
Ova dva svojstvH su karakteristicna za perspektivllll afinos! likova
ABCD i 1-2-3-4.
05110va svake prizme i preYdek te prizme ravninofJ1, koja ruj£' pamielrw s
njezinom asnavam, nili je paralelna s hoenim bridovima. perspeklivllo
su afini likovi, za kOje Sli bocni bridovi prizme zmke ajirlOsli, a osu af/nosN je
presjecnica ravnine osnove i ravnine presjeka.
11.2.2. Prcsjek kose prizme opstom ravninmn
1. Zadatak. KoStl petostranll priZlIlll, kojojje OS}WWl
ABCDE(A(lO,40,O), B(35,20,O), C(60,30,O), D(45,55, 0), £(20,60,0)) ,; ravllilli Jr}
i bocni brid AF[A, F( 55, 75,60)}, presje!:i ravninolJl E(J } Q, j J 0, 90) (sf.! j. 8),
z
I 0"
,
o A'
Y
A' /
Slika 11.8
F" J" Gil I"
G'
J'
H"
R j e sen j e: Presjck
nekog geometrijskog tijela
opstom ravninom,---H18ze se
odrediti direktnim postup-
kom ili pomocll SwmQCf-
la. U zadatkll, prcs-
jeh: petostranc prizme
Jdreden je dir:ektnilrJ ?os,·
tllpkom, [J. probodistem
pujcdinih uucnih ::.
ravninom E. Vrh prcsjeka
1, u kojcm boeni brid AF
tc prizri1e'vrobada ravninu
E, odreden jc pomocu dru-
ge projicirajuce ravnine
.:1(d,,£1
2
) potoiene tim bri-
dum_ Pruvac P(Pf,P1) 'u
kojem se sijeku ravnine E i
il, presijeca taj brid u whu
j. Na isti bi se naCin mogJi
odrediti vrhovi presjeka 2,
3, -I i 5, di je za njihova
odredivanje upotrijebljena
perspektivlla J.fiJlost, koja
postOji lzmedll [locrta
11.2 Presjeci prizme ravninom ?15
osnove A'B'CID'E' i tlacrta l'f3'4'S' tog presjeka. 12 tlacrta presjeka adrea-en
je njegov nacrt 1//2
8
3
8
4
8
5
8
vrhova 1, 2, 3, 4 i 5 pomocll ordinal a povucenih
vrhavima tlocrta okamito na aSH x.
Vidljivost prizrne i njezinog presjeka odredenaje na vee poznati nacin.
2. Zadatak. KasH trostranu priz,mu, kajaj je osnova ABC[A(5(),55,O),
B(75,70,O), C(90,50,O)] It ravn;n; Jr, i bocn; brid AD/A. D(20,15,60)), presj""i
ravninom £(100,65,-90) (,1.1 1.9).
D" F"
y
D'!----/\
Slika 11.9
8'
R j esc n j e:
Postupak rjeS'avanja (jvug
zadatka analogan je rjese·,
nju 1. zadatka, s tim sto
je trostrana prizma
oa ravninom koja irna eli··
vergentne tragove.
3. Zadatak. Kosu (5etverostranu prizmu, kojojje osnova
ABCD[A(30,30,O), B(60,15,0), C(40, 5, 0), D(20, 10,0)] u ravnini [[I l hrU
AE[A, E(S0,70,SO)}, presjeCi ravninom E(JO{),125,100) i odrediti mreiu te
prizme (sl.11.1 0).
__ _ 11. Presjeci geomernjskih rijeia ravninama
R j e sen j e: U ovom zadatku treba odrediti normalan presjek
cerverostrane kose prizme ravninom E(e"ez). Pod normalnim presjekorn prizrne
podnlzumijeva se presjek le pdzme ravninom koja je okomita na njene bacne
lwidcl'..'c.
Ovaj zadatak je rijeScn na aba nacina: direktnim postupkom i pomocli
stranocrta. Vrhove presjeka J, 2. 3 i 4 odredimo kao probodista ravnine E sa
bocnim bridovima prizme. Zbog toga polozimo tim brldovima druge
ravnine. Ravnina /1(d
r
,d2} koja je okomita na 1[2, a polozena je
hridol11 BF, sljece ravninu E u pravcu q(Q),Q2), koji presijeca taj brid u tacki 2.
DnJge tri projicirajuce ravnine, kaje poloiirno bridovima AE, CG i DH,
paraklne .<it! s mvninom 1.\. pa ravninu E u pravcima [1, r i s, koji su
paralelni s pravccm tj, Dakle i njihove projekcije pl,qt,r' i s' koje polaze iz
13cakCi P;.Q;,R; i mcc1usobno su paralelne.
Kako su likovi A'B'C'vti 1'2'3'4' perspektivno afini, a za njih je osa
lfinosti pravac ell dok su tloerti bocnih bridova zrake afinosti produzenja
:'ljihoyih pridruzenih straniea treba da se sijeku fla OS! afinosti. Zbog toga se
pridrnzenc stranice Ere i 2'3', ako je konstmkcija tac-no izvedemi, moraju sjeci
1!C1 pravcll (.c. kao i sve ostale pridIUzene stranice perspektivno afinih likova.
------Na is-toj-slicitn:ikazan je i drugi na6n rjeScnja toga zadatkrr;i'1o pomocu
Tragovi ravnine E, koja je okomita na bocne bridove prizrne, moraju
bill okoJ1l1ti j na istoimene projekclje lih bridovu. Posto :se zadatak ljesava
pomocu stranocn3, upotrijebit cemo stranocrtnu ravninu 'lr3 koja je okomita na
\"(\\/ninu IT} i na ravninu E. Tako se ravnina E i sve sto se u njoj nalazi, dakle i
tra7;cnl prcsjck, projlc.p;:a---H-a lT3 u trag-e). Kako je ravnina ltJ ukomita: lla ravninu
E, Srral10crtnu DSll ,Xl moramo postaviti okorrrito na e,. a kako ie ravnina 1[,
paralc:Jna s bocnim bridovima prizme, Gsa IXj je paralelna s tim bridovima.
Don]3 OSnova ABeD projicira se u osu IX], a gornja osnova u pravae
EFGH kcji je pGralel3-l1 Sri QSom ,X]" bridovi prizrne pfojioir-aju- se na 7[,3 u
pravoj veIiCini jer su paralclni s 1[3. Stranocrt 1"'2"'3"'4'" presjeka nalazi se u
Trccern tragu e" Pomocu ordinala, okomitih na }X3, dobiven je tlocrt 1'2'3'4'. a
romocu orclinaln okomitih na /X2 dobiven je nacrt 1""2""3""4" presjeka 1-2-3-4
prizme sa ravninom E, Ako ravninu E preiozimo oko traga e] u nJ, dobit cemo
pnI\;U velicinu lo2r;-.1r;4n presjeka 1-2-3-4 (J'''' If!' 2"'2
0
, 3""'3
0
, 4r9 4() jednako je
uchlljenosli tacaka 1'2'3'4' od ose /X3),
Pomoc:u nonnalnog presjeka 1-2-3-4 konstruisat cerna i mrew date
prizme. Kako je ravnina E okomita na bacne bridove, to Sil i stranice presjeka
1-2-3-4 okomite na odgovarajuce bocne bridove prizme.

-.),.--
°1
,
y
D" A"
11.2 Presjeci prizme ravninom
l
£
"
C" / 1J' R.z,.Q.i l
x
2 Ex
,:_"'G''-'--''--l'=
!
0
(E' A
Slika 1 L 10
217
a)
£
H
2 J
B
C A
D
A
D
Aka se strane prizmerazv\ju u ravninu, nonnaini presjek ce se prikazati
kao pravac koji je okomit na bocne bridove. Razvijena mreza (sI.11, lOa) date
kose prizme dobit ce se na sJijedeci nacin:, .
Na pravac n prenese se 1-2=1020' 2-3=203°' 3-4=3((1(/ 1
Tackarna 1,2,3,4, 1 povuku se pravci okomiti na pravac nina njih
istu straml prave veliCine ol1i11 dijelova bocnih Ide 11a
ravninc E. Te veliCine imamo u stranocrtu, pa ce se 1Z shke 11.10 premJetl na
'" "" "., 2
m
B" 2F 2
m
F" 3C ,mC"
sliku A E I
3G:;;;; 3
m
C
m
, 4D:;;;; 4'" D'" i 411= 4'" H
m
. Doda li se razvijenoj mreZi pIoha prizme
obje osnove,_ dobit cerna mreiu kose prizme s normalnim presjekom.
218 11. Presjeci geometrijskih lijela. ruvmnama
11.2.3. Presjek uspravne prizmc opstom ravninom
Zadatak. Uspravnu cetverostranu prizmu, kojoj je OSrlova
ABCD{A(35,10,0), B(55.5,0), C(70,20, 0), ])(45,35,0)] u ravllilli 1[1 i visiua v=.50,
presjeCi ravninom E(100,90,70) (sl.11.11).
R j e 5 e n j e: Zadatak je rijden na dva J1acina: direkmim postupkom i
pomocll stranocrta.
a. direktnim postupkom: Kako su bocni bridovi prizme okomiti na ravninu tr],
poklopit ce se tloert (2'3'4' presjeka 1-2-3-4 s tlocrtom prizme lfB'C'D'.
Nacrt toga presjeka odredujemo tako, da pomoc:u sutraznica ravnine E odredimo
nacrte vrhova presjeka. Na taj naein, a pomocu sutraznica fll i n prvog fraga,
odredeni Sil naclti 2# i 3
D
vrhova 2 i 3. Nacrt tog presjeka mozemo odrediti jos i
tako, da pomocu presjecnica ravnine E s ravninama polozeoim bocnim
stranicama odredimo nacrte stranica presjeka. Na taj 11acin, a pomocu ravnine
L\(df,d2), po!ozene bocnom stranom ADHE, odredenje nacrt ]'14" stranice 1-4.
H":"
G'"
/
/
/
~ E" H" F" G"
Silka ll.i 1
11.2 Presjeciprizme mVllinom 219
Pravac p( p', pit) je pr(fsjecnica ravnina E i ,1, a na nacrtu p" te presjecnice
nalazi se nacrt ]"4# stranice 1-4. U naCltu se vide sarno stranice 3-4 i 7··4 toga
presjeka, jer su na stranama koje se u nacrtu vide, dok se ostale stranice 3 ~ 2 i 1-2
ne vide.
b. pomocu stranocria: Posto je prizma presjecena opstom ravninom, to jc
potrebno ravninu E, pomocu stranocrtne ravnine nJ, transformisati u
projicirajucu ravninu. Zato treba slranocrtnu ravninu 7rJ postaviti okomito 113
ravninu E. Zbog toga je na slici 11.11 upotrijebljena takva stranocrtna ravnina
1i." koja je okomita oa ravoiou nj ina ravninu E. Kako je ravnina 1fJ okomiw nn.
ravninu E, stranocrtna osa JXJ mora biti okoinita na prv] trag el ravninc E. Na vee
poznati naCin konstmisan je stranocrt prizme, kao i treei trag e3 ravnine E. Posto
je ravnina E okomita na n3, to se stranocrt ]"'211131/14
1
)1 presjeka 1 -2-3-4 nalazi na
trecem tragu e3 ravoine E. Tlocrt J'Z'3
1
4'tog presjeka poklapa se sa tlocrtom
prizme, -jer su njezini- bocoi bridovi okomiti oa ravninu '/[j, a Duert r2
1
'jiY 4"
presjeka odredi se pomocu tlocrta i stranocrta tako da se uradi If" r;:: A''']"''' ,
B"2":;:::;B"'2
1H
, C
lt
3"':::: C'''3/Hi D"4":::;; DJN4,",.
11.2.4. Presj"k kose prizme drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Kosu trostranu prizmu. kojo) je OSl1ova ABC[A(10,30,O),
B(30.45, 0), C(50,20,O)] u ravnini ff; i bocni brid AD[A, D(60AO,40)) presjei:i
ravninom E(80,=,55) (sI.11.12): , , . ~ - ~ . ~
R j e sen j e: Posto je ravnina E druga projicirajuca ravnina, nacrt
r2"'f presjeka 1-2-3 je l! njezinorn drugom tragu.e2_ 'Tloert presjeka OdTG,di se--·
tako da se nadu tlocrti svih vrhova presjeka pa se medu soborn spoje. Kako je
vrh 1 na bocnom bridu AD, to se njegov tlocrt t nalazi oa presjecistu Ilocrm
KDI toga brida j ordinale povucene tackom r. Na isii Dacin Se odrede tll)Crli
2' i 3
1
vrhova 2 i 3 toga presjeka.
U tlocrtu se vide stranice 1-2 i 1-3 toga presjeka, jer se nalaze n3.
plohama, koje se u tlocrtu vide, dok se stranica 2-3 ne vidi, jer se nalazi nJ plohi
koja se u tlocrtu ne vidi.
Kako je vec napomenuto da su presjek prizme ravninom i osnova prizml'
perspektivno afini likovi, za koje su bocni bridovi prizme zmke atl0osri, a osa
afinosti je presjecnica ravnine os nove i ravnine prcsjcka, III afinoSl muz...;
posluziti kao kontrola tacnosti konstrukcije llocrta presjeka.
220 ] 1. Pre.'Ijeci geometrijskih tijela ravninama
Zata se pridruzene stranice A'S' i 1'2', aka je konstlllkcija tacna
izvedena, moraju sjeCi na prayeu eJ, kao i sve druge pridruzene stranice
perspcktiYllo 3finih likova. U zadatku je kOnSllllisana jos i prava yelicina
presjeka lo2(So prelaganjem raynine E oko njezinog prvog traga el na ravninu reI·
e,
z
,
ot
A" 8"
y
A'
Slika 11.l2
11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom
projicirajucom ravninom
1. Zadatak. Z(ldallO je pravilna petostrana uspravno prizma sa
inm'(l!!1 AHCDE II ravnini nj lwjaj je jedna strana CDIC(10,40,O), D( 10,20,0)]
visina pri7.l11c v"",,40. Odrediti pre,\:jek prizme ravnino11l E(50, 00,35) i
kOl1struisati mreiu s pre,yje{nim !ikom (sl, 1 '- J 3)
R j e sen j e: Vrhove presjeka petostrane prizme ravninom E odredit
cemo tako da nnoemo probodiste ravnine E s bocnim bridovlma prizme. Kako je
ravnina E druga prnjiciraj-uCa ravnina, naclii tih probodista moraju biti na
drugom tragu e2 te ravnine.
e,
\A
m
3'
/I'
2'
I
5'
J 1.2 Presjeci prizme raVilinom
z
Ez
:p'" \E'" 0 C"! 0" B"iE" A":IX
E' J'
0': l' 5',
"
.2
8' G'
2'
aJ
C'
SlJka 1 Ll3
D'
221
Ex
Ie,
I
l'
E'
222 11. Presjeci geometrijskih tl}ela rm'ninama
Aka ta probodista oznaCimo sa 1,2,3, 4 i 5, to tacka ]# treba da bude u
presjecistu drugog traga ez ravnine E i nacrta brida AF, a tacka 2'" je u
presjeciStu traga e2 i llaerta brida BG itd. Nacrt presjeka jc od tacke r do tacke
3'" := 4" , a tlocrt presjeka prizme poklapa se sa tlocrtom prizme, jer su svi bocni
bridovi prizme okomiti na ravninu Rj. Na slid 11.13 prikazan je i lijevi bokocrt
dijela prizme ko]i je ispod ravnine presjeka. Odredena je i prava veliCina
presjeka 1°2°3°4°5° prelaganjem ravnine E aka traga e1 u ravninu 7[2 na naCin
r¥ 1° 0::: J'lx itd. Na slid 11.13a nacrtana je mreza donjeg dijela prizme koja se
sastoji od mreze bocnih ploha osnove i prave veliCine presjeka. Donji dio prizme
je prerezan po bridu Al i razvijen na ravninu slike. Za konstrukciju te mrde
dobiju se prave veliCine bridova osnove jz tlocrta (Ao So::.:::: A'B', BiJC
D
::::: B'e
l
itd.l, a prave velicine bocnih bridova nalaze se u nacrtu (Ao 1° = A'j',
BO 2° ::::: B
8
2" itd.). Ako takvoj mrezi dodamo pravu veliCinu presjeka, dobit
celTIo mreZu dijela prizrne izmedu ravnine 1C i ravnine E.
2. Zadatak. Zadana je pravilna sestos{rallQ uspravllfJ prizma sa
osnovom ABCDEF u ravnini 7r} kojojje srediste u tack(§QO,}5 ..0fjedan yrh u
tacki A(J0,35,O) i visina prizme v=50. Odrediti pre:ojek prizme ra"vninom
£(65, tXl, 65) i konstruisati mrezu s presjecnim lik(lm 14)
R j e sen j e: Postupak rjeSavanja ovog zadatb :ma]ogu!1 __
zadutka kao na slici I f.13.
11.2.6. Presjek uspravne prizme prvom
projicirafucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu petoslranu L/spravnu prizmu, ko)a))e OSJIova
ABCDE u ravnini 1C." presjeii ravninorn E i konstruisati mreiu S presjecnim
!ikom. Elementi prizme i presjecne ravnine datf su na slici 11.15.
R j e sen j e: Kako tlocrt presjeka prizme pvom projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine, to je tlocrt toga presjeka duzina od
tacke f 5 2' do tacke 4
1
na tragu e,. Dalji posrupak rjesavanja sliean je rjesenju
prethodna dva zadatka, s tim sto je prizma sjeccna prvom projicirajucom
ravninom.
Na slici 11.15 data je tabela sa jos dese[ zadataka za rjesavanje.
-of-
11.2 Presjeci prizme ral'nillom
z
. ____ __________
5
111
3'" ' 6'"
7'"
1
m
smi
0 Alii BH:Ft(
F'JI
4' 5'
7'
."
5"
3'

)'
A'
D' E' F'
Slika 11.14
CO
I 2"
.1
, 5'1
1
" 1
. r".:··- --.-cl),
;,,1
7
" /
1"
e
z
/
X
/
/
C":E" ID" Ex
: l'
0'
e,
E' 2'
6'
a)
7"
)'
8'
Co DO
Co
D'
223
ii. Presjeci geometrijskih tijela ravninama
13'"
z
1
o
,
OIMENZIJE (mm)


d h k
dO

50 60 20 <5
2 52 , 58 20 30
3 60 '0 15 <5
r
70 70 5 60 Y
5 58 72 20
"
i 5
"
78 5 60
7 60 70 26
"
8 72 82 18
" ,
" "
5 60
['i'o 56
"
15
"

."
+--"f------
is''
---
4';
/
/
r'
.
,
5,4-
..:.:;1 i 0-
,
1J e,
\
\
, \
:,1"
x
Ex

,
,
,
,
'');.20
.. !
, I
_:»30
-- /
",\,---
40
50
QJ
10
Slika 11.15
113 Presjecipiramide ravllinom
225
11.3. Presjed piramide ravninom
11.3.1.0 presjeku piramide ravninom
a. Presjek piramide kojoj je osnova npr. pelerokut ABCDE u ravuini 1t
(sU 1.16) ravninom E, koja je paralelna ravnjni n, je opet peterokut
koji je sliean osnovi.
Sllka 11 16
Vrhovi tog peterokuta su probo-
dista ravnine E s bocnim bridovima pira-
mide, a njegove strane Sll presjecnice rav-
nine E s tim bridoyima
Presjek svake piral11ide ravnino/11,
koja je· parolelno s nfezinom oSl1ovom je
nmogokut, kojije slican toj osnovi.
b. Presjek pi;amide kojoj je osnov<1 npr. peterokut ABCDE u ravnini n
(sL11.17) ravninom E, koja prolazi vrhom piramide. je trougao 1,2, V, kojem
dvije strane I· Vi 2- V idu vrhom piramide. a njcgova treca strana je poprecna
na te dvije.
Presjek_ 5vakt;- piramide ravninom,
koja praiazi 111ezillhn vrho/11, .ie rrougaa,
K.ome dvije :,{ralle pralaze. .. rhOlll, <i 11je-
gava tl"eca strano .Ie popreclIa na te dvije
straue.
Sllka 11.17
c. Presjek piramide kojoj je OSl1ova npr. cetvcrokut ABeD u ravnini Jr,
ravninom E, koja nije paralelna sa OSllovom piramide, niti prolazi njezinim
vrhom (s1.11.18) .Ie cetverokut I, 2, 3, 4, koji nije sliean osnovi. Osnova i
cetverokut presjeka imaju karakte.risticna svojstva:
226
11. Presjeci geometrijskih tljeJa ravninama
Na svakom bocnorn bridu piramide nalazl se jedan vrh osnove i jedan
vrh presjeka te piramide (A i I, B i 2, C i 3, D i 4), za kojc se kaze da 511
pridruieni vrhovi likova ABeD i 1,2,3,4.
Kako bocni bridovi piramide idu njezinim vrhom V, to se pridruieni vrhovi
osnove i presjeka nalaze na pravcima, koji idu istom tackom V ..
Na svakoj boenaj plohi piramide nalazi se jedna stnma osnove I Jcdna
strana presjeka te piramide (AB i 1-2, Be i 2-3, CD i 3-4, DA i kaje
nazivamo pridruzenim stranicama likova ABeD i J -2-3-4. Kako ravnma svake
plohe piramide sijece presjecnicu e ravnina J[ i E u nekoj t3cki, kojom mora
prolaziti jedna strana os nove i jedna strana presjeka, koje su na raj ravnini
(tackom I idu AB j ]·2, tackom II idu Be i 2-3, tackom IIi idu CD i 3-4, a
tackom IV idu DA i 4-1), to se produienja pridruzenih strana til! likova sijeku u
tackama, kaje S1l na tragu e.
Ova dva svojstva su ka-
rakteristicna za perspektivnu koli-
nearnost. Bocni bridovi piramide,
na kojima leze po dva pridruzena
vrha, zovu se zrake kolilleac!je,
tacka kojom idu nake kolineacije
zove se srediste kolineacije, to je
vrh V piramide. a presjecnica e
ravnlna n i E je Gsa kolineacije.
Osnova svake piramide i
pre:,jek te piramide ravninom, ko-
Ja nije paraleina s njeZlllom OSIlO-
vom, niti prolazi njezinim vrhom,
perspeJctivna su kolinearni likovi, za kOje su bo{ni bridovi piramide zrake
kolineacije, vrh piramide je sredisie kolineaclj'e, a osa kolineacije je presjecnica
ravnine asnove i ravnine
11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom
Zadatak. Kastl cetverostranu piramidu koja) je osnova
ABCD[A(-10,10,0), B(O,30,0), C(25,25,0), D(l5,5,O)} "ravnin; IT;; I'rh
V(50, 50, 45), presjeCi ravninom £(70,60,50) (sl.J 1.19).
R j e sen j e: Kako sma dosad vidjeli, presjek nekog geometrijskog
tijela opstom ravninom moze se odrediti direktnim posl11pkom i pornocu
stranocrta. Zbog togaje ovaj zadatak rijesen na oba nacina.
11.3 Presjeci piramide ravnirwm
Vrh presjeka 1, u kojem bocni brid AV prohada ravninl.1 E,
odreden je pomocu dmge projicirajuce ravnine iJ.(thdiJ- polozene tim
Pravac p(P j, P2), u kojem se sijeku ravnine E i 6., presijt;;ca brid u vrhu j.
Na isti nacin mogli bi se odrediti vrhovi presj:eka 2, 3 i 4, ali je 72
njihova odredivanje upotrijebljena perspektivna koja postoji
tlocrta osnove--A'S'C'D' i tlocrta 1'2'3'4' toga __ Produ'zenjQ stnmiC8
kolineamih Hkova, tj. A'B'i 1'2', S'C'i 2'3' itd., moraJu, se sjeci Da tragu eJ.
Nacrd J"2"'3# 4
8
vrhova 1-2-3-4 odredeni su pomocu poloztnih tacknmi.l
J'2'3'4'-:--Stranice 2-3 i 3-4 tog presjeka ne vide se u tlocrhi,-,·a stranice 1-2.iI ..4
su vidljive, jer su bocne plohe vidljive. U nacrtu, 5tranice' f2 i 2-3 su v-rdJjive, a
stranice J -4 i 3-4 su nevidlji ve.
v'
Slika 11.l9
1!. Presjeci geomelrijskih tUcla ravninama
Kada zadatak treba rijesiti pamaeu stranocrta, anda se upatrijebi takva
stranocrtna ravnina nj, koja je okomita na ruvninu 111 i na ravninu presjeka E.
Kako je ravuina ;1:3 okomita n<1 ruvninu E, 5tranocrtna osa IXj mora biti okomita
na prvi trag el te ravnine. Nacrta se zatim stranocrt piramide i treci trag ej
ravnine E na vee poznati naCin, Na tragu e3 nalazi se stranocrt J'"2//13
m
4
if1
presjeka ],·2-3-4 i to od tacke )11/ do tacke 3
M
• 1z stranocrta presjeka odredi se
njegov tJocrt j' 2
1
3'4/ pomoeu ordinala povucenih vrhovima stranocrta
/"2'1'._5
M
4
i1f
okomito na osu ,X.h a iz tlocrta presjeka odredi se nacrt i"2"3
ft
4Jr
pomocu ordinal a povucenih vrhovima tlocrta okomi1.o na osu x,
11.3.3. Presjek uspravne piramide opstom ravninom
Zadaiak. [ispravllll petostrallu piramidu, kojoj je osnova
ABCDE[A( "20.20,0), B(-JO.40,O), C(20,40,O), D(30,20,O), E( }O, 5, 0)] u ravllini
n! sa sredisrem If tacki S(5,25,0) i visina piramide v
!i(70, 70,40) (sU UOr
45, pres jed ravninom
R j e sen j e: U ovom je zadatku presjek petostrane uspravne piramide
()dreocn 118 qh3 nacin8, tj. direktnim postupkom i pomo{:u stranocrta.
Vrh presjeka 1, u kojcm bocni brid A V te piramide probada ravninu E,
ndredell jc pomocu dmgc projicirajuce ravnine j( dj,d
2
) polozene tim bridom.
Pr.::c,·:1(:: kojc!J1 s_t;:. sijeku ravoine E i J, presijeca-taj brid u vrhu 1, Xa
isri n<lcin l11og1i bi se odrediti vrhovi presjeka 2, ), 4- i 5, ali je za njihovo
udredivanjc llpolrijebljena perspektivna Kolineacija, Koja postoji izmedu doerta
os nove it' B' C'D'£' i tlocrta ]'2'3'4'5' toga presjeka. Produzenja stranica
kol1ncarnih likova, tj: A'E' i 1't, B/C'i 2'3', C'D' i 3'4' itd., moraju se sjeei
(1;) lragll Cj, Tako smo dobill-tiocr'te 2,3,4 i 5. Nacrte 2"3"4"5"
lih '.ThoY(l odrcdimo pomocl1 ordinala polozenih tackama 2'3'4'5' okomito na
osn x. Vidlji-yost pir3mide i njezinog presjeka odreoena je na vee poznati nacin.
\/ec smo vidjeli kada se zadatak rjesava pomocu stranocrta, stranocrtllu
ravninu J[,. 1rcba postaviti okomito na ravninu IT, i na ravninu E. Kakoje ravnina
okornita na ravninu E, stranocrtna osa j.l:3 mora biti okQmita na prvi trag e, te
ravninc. Nacrtan je srranocrt piramide bo i trec] trag e3 ravnine E. Stranoert
presjeka 1-2-3-4-5 naJazi 5e 11a trecem rr-agu e} ravnine E. 1z
::tnnocrt8 pre;-;jek3 odredi se njegov tlocrt 1'2'3'4'5' pomocll ordinaia povucenih
vri1(Wim8 stranocr(a 111f2
M
3'"4'"'5''' okomito nn osu {t'", a iz tlocrta presjeka odredi
:of' _0'" rZ'" 3" -/-"5" pornocu ordinala povucenih Hhovima tlocrta okomito na
:.EU .!_-_
I
I
I
I
I
1
1
11,3 Presjeci piramide ravilillom
Slika 11.20
11.3.4. Presjek kose piramide drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. KOSl1 cetvcrostraJ1U piramidu kojojje osnova
ABCD[A(50"25.0), B(30,1O,0), C(20,20,0), 0(40,35.0)] II ravnini IT, i vrh
229
V(O, 25,40). presjeci raminom £(5, =,-5) i odrediti mreiu pit'amide 5 presjecnim
poligol1om (:;1. ! J .21 ).
230 11. Presjed geometrijskih fijele< mvo/namu
R j e sen j e; Kako je ravnina presjeka dnrga projicirajuca ravnina,
Ilacrt presjeka 1-2-3-4 je u njezinom drugom tragu ez' i to od tacke
]" do tacke 3", a tlocrt t2'3'4' toga presjeka dobija se pomocll ordinala, koje se
povuku od vrhova njegovog naerta.
Tloert A'B'C'D' osnove te piramide i rlDert ty 3'4' njezinog presjeka
1-2-3-4 Sll perspektivno kolinearni likov!, kojin"!i.\---Je tacka V'srediSte koli-
neacije, a trag el osa kolineacije. Zbog toga se produzenja pridmzenih stranica
tih Iikova, tj. A'B' i f2', B'C' i 2'3', C'D' i 3'4', te DIA' i 4']' sijeku u
tackama koje moraju biti na tragu e,_ -
Za konsrrukciju mrcie te pimmide (sUl.2 J a) potrebne Sll nam prave
velieine njezinih bocnih bridova. Prava velicina brida AV jednaka je njegovom
nacrtu A"" V" , jer je taj brid paraleJan s ravninom 1[2, a prave veliCine ostalih
bocnih bridova odrede se (s1.11.21) okretafljem tih bridova oko vertikalne me
VT, dok ne postanu paralelne s ravninom 1r:2. Duzina B;V" je prava velicina brida
BV, duzina C;V''' je prava velicina brida CV, a duzina D;V" je prava vel'icina
brida DV Mreia plahe te piramide konslruise se na slijedeci naCin: nacrta
se trougao a donjegatro-
A
O
DOV
o
( A.o DO ::::: k D', VO DO :::: VHf); ), zatim se doda trougao DOCoV
o
=- ( DO CO ::::: D'C", VO CO ::::: V"'C;) pa se mreza zavrsi trouglol1l CO BO VD :::: ( CO BO
= C'8', VO n° = V"'B; ). A1:.o mreii bocnih ploha kose cetverostrane piramide
dodamo paralelogram ABeD koji je jednak njeziTIoj osnovi, dobit cemo mreill
sHave piramide. Na toj mrezl nacrtaju se .stmnicc -pJ;"esjcka mk0 Ja se 0drede
- prave velicine duzina Vi, V2, V3, V4 pa se one prenesu od tacke va na
0dgovarajucc bocne bridove A{)V", B
n
\/" c---0V(" Prava velicma duzine-Vl
jednuka je njezinom nacrtu V
U
(', jer je brid A V, na kojem je ta duzina, para!elan
s ravninom Tel, a prave veHeine ostalih dutinn nadu se nn slijedeCi naCin: npr.
]" povuce se paralela s 050m 'x, pa se njom presljece duzina u
tacki J;. Tn paraiela je naerr luka one kruinice koju opisuje tacka J brida A V za
vrijerne rotacije oko vertikalne ose VT. Duzina V
U
1; je prema rome prava
velicina duzine Vi. Na isti se naCin nadu duZine V
U
2;) V
H
3; odnosno Y"'4
1
;,
koje su prave ve!iCine duzina V2, V3 odnosno V4. Nanesemo Ii na mreZu ploha
te piramide V
O
1{j ::::: V'" 1;, Va 2° =- V
n
2;, VO 3° ::::: V" 3; i Vi! 4° :::: Vo 4; , pa se tac-
ke J
V
, 2°.3° ,4° i J
O
spoje, dobiju se stranice presjcka na mrdi ploha te pi-
ramide. Tako je dobivena mreza cetverostrane kose piramide s presjecnim
poligonom.
l
.1
11.3 Pres.jeci piramidl:: mvtlinOIll
V"
11.3.5. Presjck llspravne piramide drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu sestosrranu {l.1;praVllll piral1lidu,
OSllova ABCDEF u ravnini nl> presjeCi ravninom E i konslntisafi mre-:fu s
presjec:nim likom. Elementi piramide i presjeclIe J'(1l'niJle zadLllli ,YU ilL!
slici J J .22.
II. Prqjeci geometrijskih tijela raminama
R j e sen j e: Kako je ravnina E druga projicirajuca ravnina, ana sijece
t\l piramirlu u seslerokutu kome je nacrt u drugom lragu te ravnine i
\.I., ud tacke j" 2: 6'Y do tacke 3/t;:=- 4". Tloert toga presjeka odredi se tako sto se
]"!(Klu tlncrti syih vrhova presjeka, pa se redom mean soborn spoje. Aka je tacka
l" =:0: 6
tf
nacrt-tacke I;:=- 6, u kojoj ravnina E sijece bocne bridove CV i DV, onda
jc t!ocrt 1'i 6' tih tacaka u presjecistu tlocrta C'V'_LD'v' tih bridova i ordinale
povw:-:ene tackom t =:0: 6" . Na isti nacin nadu se-tiocrti ostalih vrhova presjeka.
lJ sve tri projekcije istaknut je debljirn linijama onaj dio piramide koji .Ie izmedu
ravnina JT i E.
Perspektivna kolineacija, koja postaji u prostoru lzmedu osnove
pirrtmide i nekog njezinog presjeka ravninom, postoji izmedu tloerta osnove i
tioCrla svakog njezinog presjeka, Jer se normalnim projiciranjem dva
perspektivno kolillcarna lika ne gube njihova karakteristicna perspektivno
kolinGlrna svojstva. Zbog toga Sl1 tloert asnove A'B'C'D'E'F'i tlocrt presjeka
kolinearni likovi, za koje je tlocrt vrha V'srediste
knlineacije. a prvi tr<lg t! ravnine E Gsa kolineacije. Kad tacna izvedene
kons(T-ukcije tlocrta presjeka, moraju se, prema lome, produzenja pridmzenih
strana tih likova sjeci u tackama, ko.je su na tTagu el. Taka se pravci A'S'i 2'3',
Fi'e' i ]'2', kao_ i astaE perspektivno kolineami likovi, sijeku na prvom tragu
1;';. Pro.va veiicina togo presjeka piramide odredena je na slici 11.22 prelaganjem
r,--n-niIlt F oko traga e
c
nn rayninu 7[;:; tako sto se u nacrtu !" pos.tavl okomica na
co, i nanese (".Ie ::;.; Lri' Na isti naCin se nadu tacke 2°, f', .j.n, SCI j ft vrhova 2, 3,
,( .5 i 6 pa sc tako dobijc pamlelogram {' 21' 3° 4
1
) 5° i 61) koji je prava vebeina
pmale1of.-rrama f. 2, 3,4,5 i 6. Naslici 1 L22a-H.acrtana .Ie: mreZa piramide s-
prc;;jecnim poligonom. Ta mreza se sastoji ad sest jednakih istokracnih
rWlJg!ova, Kojima Sll OSl1ove jednake bndu osnove plramlde, a kraci jednaki
njezinom bocnolTl bridu. Prava velicina jednog bocnog brida, npr. AV, odredcna
je na toj slici pornoclI pravouglog trougla AOSoVOu'kojemu je AOS
o

SoV 0 "'" S"Vff , a hipotenuza AOV
o
toga trougla je prava veiicina brida A V. Prava
veJicina 5vakog brida osnove piramide nalazi se u tlocrtu njezine osnove
i-loBo = A'B', E./C
o
::::: S'C' itd.
Na mrezi bocnih ploha nacrtaju se stranice presjeka tako da se odrede
pra-ve veli(:ine duzina VI, 1l2, .. i V6, pa se prenesu od tacke V na odgovarajuce
bocnc bridove /\ V, BY- i FV. Prave velicine tih duzina nadu se na slijedeci
nacin: ako se tackom r povucc pamieJa sa osom x i njome presijece duiina
u tackj 11}, onda je duzina \To t) prava veliCina duzine VJ, jer je tacka 1 u
i,rostonl na hipotenuzi A V pravouglog trougla ASV, a udaljena je od njegove
katete AS taliko, ko!iko je tacka I udaljena od ravnine Tr" tj. koliko je tacka
! Jcbljell;J od ose x.
",'


0,

2
3

5
6
7
,
9
'0
11.3 Presjeci piramide ravninom
233
Dt!-1ENZIJE (mm J
; I h1
0 d"

"
]5 IJ,Z I t2
"
37 1 72 1
35 71. :'0 50
35 I 70

" " I 50
37 _ I 1.5 I 35
34 J 76-1.
:.0
36 I 70 75
60
0, oj
F,
80 Ao c,
Slika l1.22 Ao
B,
______ -,-J-,-J,-.,-P,-,,::::,,'s/eci geumdrijskih tijcla ramillama
Aka se, prema tome, tackama ]" =: 6
P
, 2#;;0; 5/1 if"'" 4# poyuku paralelc
s osom xis njima presijece duzina AOV
o
u tackama l = 6", 2° 0= 5° i 3° =- 4° ,
onda je VO 1° :::; V 1, VO 2° ::::: V 2,. i VO 6° ::::; V 6. Kada se na mrdi oznace tac-
ke 6
o
.i
o
,2(p,.,5
o
i 6
o
,rakodaje Vol
o
:;;:VOjO,Vo2i.l::::.:V<J2v, ... , Vj 6
a
::::;V'
i
6°,
a zatim redom spoje, dobiju se stranice presjeka na mrezi bocnih ploha. Aka
takvoj mrefi dodamo osnovu i presjecni lik piramide, dobit cerna mreiu
piramide s presjecnim likom.
Na slici je data tabela sajos deset zadmaka za rjesavanje.
11.3.6. Presjek uspravue piramidc prvom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu seSlostranu l!.SPNH'llU piramidu, cija je
OSIlOI'G ABCDEF u ravJJini TrJ, pre::.je("i ravninom E i konstruis(lli mreiu.
Elementi piramide i presje6ne ravnine zudani SII no slid j J .23.
R i e sen j e: Kako tloert presjeka piramide prvol11 projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine. to je tlocrt toga prcsjeka duzina
r 4' na tragu e,. Tacke r i 4' su Hoeni taeaka J i 4 u kojima ravllina E sijece
bridove 05nove piramide A8 i CD. a tacke 2
J
i 3' 'ill tlocrti mcaka 2 i 3 u kojima
ta ravnina sijece bocne bridove BV i CV Pomo(;u tlocrta tin srr
Iljiliu'vj nacrti 3" i -:/."
Dalji post'upak rjdavanja 51iean je rjdenju zadatka kao na sUe! 11.22, S
tim sto je ova piramida sjecena pI'lOm projicirajucom ravninom.
Na slic} n,23 dataje tabela sa-jos,deset zadataka za rje.saNanje.-
--- ---- ------'--- ------------
71.3 Presjeci piramide mvninom
________ -'--13'5
-] r
I

I
I
[fili om \ B"';E"". Alii Flii 0
.... DfHENZlJE (mm)

r han d'
31. 86 1.2 H 55
55
. ___
52
I 53
50
l
55
6,
Y
i/
4
1
?5
1 2l; 76 39
3 31 90 1.0.
--s5" 100 ;; 5
5 35 96
"
39
6
"
80 '2 '0
7 36
"
'0 '2
,
28 78 25
'0
9 37 82
"
50
'0
-"
"
<L
"
Yo
2,
I,
oj
Slika 11.23
236
1 J. Presjeci geometrijskih tijela ravnirtal1lo
11.3.7. Prcsjck uspravne ph'amide trecom
proj'icirajucom ravninom
Zadatalc Uspravnu cetverostranu piramidu kojo} je osnova
ABeDlA( .50.5.0), B( ·40,35.0). C( ·10,30,0). D( ·20.1 0,0)] !l ravl1ini ",.
<;redi§tc 0.5110VC II II tackiS(-30.2(),O) i visina piramide v = 40, presjeCi
."m·llinom £(,."".45,25) i naCi pravu veliCinu presjeka (8L11.24).
R j e sen j e: Kako bokocrt presjeka te ravninc. trecom
r;:l'vninorn mora biti 1.1 trecem tragu te ravnine, naertan Je na ShC1 11.24 deslll
bokocrt te piramide i tree! trag e3 ravnine E. U presjeku toga bokocrta i traga e.:
naJazi se bokocrt ]""2"'3"'4'" trazenog presjeka J -2-3-4. Pomocu bokocrta 1
odinab okomitih nu OSH Z konstruisan je nacrt ]'12"3"4" toga presjeka, iz
nacrt8, 8 pomocu ordinala okomitih na 08U x, dobiven je njegov tloert J 2 j 4 .
y
Slika 11.24
:tc·'. . .
/1 '..,
.'.
»"
//
,/ "
\ ./:' Ell
\;/c, __ /
.: JO /
i
/
/
1 J.4 Presjeci stoim rm,'Ilinom
Tloert A'B' C'D' osnove piramide i tloen 1'2'3'4' presjeka te piramide- 511:
perspektivno kolinearni likovi kojima je tacka V' srediste, a trag e, osa;"
kolineaeije. Zato sc pridruzujuce stralllce irB' i 1'2', 8'C' i 2'3', CD' i 3'4'--,
fe LiA' i 4'1' mo!"a.lu sjeci na tragu e/.
Na slici jc odredena .los i prava velicina j02°3
G
4° nadenog presjeka
prelaganjem ravnine E oko njezinog treceg traga e3 u ravninu-7[3 na slijedeci'
nae-in: Ravllinu E zajedno s prcsjekom prelozirna ako treceg fraga eJ u ravninu'
1[3· T acku J
O
vrha 1, preiozenu aka traga e3 na H}, naderno tako sto u njezin
bokocrt 1
m
postavimo okomicu na CJ i prenesemo Jm _]0 -:= ]" -1 Z , jer je duzina
j - 1''' u prostolll jednaka duzini r -1 z.. Na isti naCin nadu se prelozene tacke
2° , 3° ,4
U
vrhova 2,3.4 pa dobijemo cetverokllt 1(), 2() ,3° ,4() koji je prava
\"clicina cetverokuta j, 2, 3, 4.
p.4. Presjeci stosca ravninom
Pod presjekom neke plohe ravninom podrazumijeva se skup tacaka koje
Sll zajectYlicl<e toj plohi i ravnini.-
11.4.1. 0 presjeku stosea ravIlinom
KDd- crtanJ3 tehnlckih predmeta I, uopste, pn Izradj -tehnickih crteia
primjenju.lu 8e razne vrste krivuJja. Posebuo se isticu one koje se dobijll kada se
rotacioni stazae sijece ravninom. Kada rotaeioni stozac sijecemo ravninom, koja
ne pro]azi njegovim vrhom, dobivamo prcsjecnll krivulju: kruinicll, elipsu,
parabolu.-Lhiperbolu. Te krivlllje zovu se s(oJca.
.. Ra"\:nina E koja ne prolazi vrhom rotaeionog stosca sijece taj stozac u:
Q. ATuinici, ako sijec.e sve njcgove izvodnice, a paralelna je s njegovom
osnovom (sI.11.25):
b. {'{ipsi, ako sijece sve njegove izvodnice, a nUe paraleina s njegovom
osnovom (51.11.26);
c. paraboli, ako je paralclna s je.dnom njegovom izvodnicom (s1.11.27);
d. hiperboli. ako je paralelna s dvije njegove izvodnice (s1.1L28).
238 J 1. Presjeci geometrijskih tijela ravninama

----T----"
-- - -i---
Slika l! .25 Slika 11.26
Slika 11.27
Slika 11.28
Kad ravnina E prolazi vrhom rotaclonog stosca, ona moze imati sa
stoi3cem zajednicki:
a. taj vrh, ako je plikloni ugao a ravnlne E prema r3.vnini osnove manji
od priklonog ugla f3 izvodnica stosca,
b. jednu izvodnicu, ako je a
izvodnici,
c. dvije izvodnice. aka je ex > [3.
/3, tada ravnina dodiruje stozac u toj
239
11.4.2. Presjek kosog kruinog stosca opstom ravninom
1. Zadatak. Kosi kruzl'li stozac, cijaje aSCI SV[S(55,55,O), \l( 15,0, 75)J,
osnova u ravnini TTl i poluprecnik amove r = 28, presjeh ravninom
£(40,75,-30) i odrediti projekcije presjeka. U proizvoljnoj taad kOlls!n.tisati
tangentu..7Ulpresjecnu krivulju (sl.11.29),
R j e sen j e; U ovom cerno zadatku projekcije presjeka 0dl-edili
pomoeu stranocrta. Stranocrtna ravnina n3 mora hiti okomita na f2tvninu 1[1 i na
ravninu £, pa je stranocrtna Gsa IX3 okomita na prvi [rag e f te ravnine. Odredi triO
stranocrt toga stosca A'"B''''V''' j stranocrtni trag e} Tavnine E. U stranocrtu se
presjecna krivulja em projicira na treci trag e} ravnine E. Iz stranocrta se vidi da
je presjecna krivu!ja elipsa, 5 obzirom nll to da prcsjecna ra\'nina sijcce SVt
izvodnice tog stosca, a nije parale!na S tljegovom 0$110V0{11. POrllOCLt sLranocr(a
(" , 2Hr racaka 1 i 2, te t{oena i nacrta izvodniea A Vi BV odredimo tlocrte t2'.
zatim nacrtc 1"2
h
tih tacaka. Duzina 1-2 je precnik presjecne krivu!je. Da je
duzina J -2 jedan precnik eiipse, dokazat cemo na slijedeCi nacin: kako je pf"vi
trag tangencijatne nivnine u tacki A pravae A'A''', koji je s ·prvirrr·-
tragom e, ravnine E, to je presjecnica tih ravnina, koja je rangenta elipse e u
tack! " sLltraznica prvog {raga ravnine E. Tangema dipsc e u La6ki ::: je
sut..raznica prvog traga te ravnine. Kaleo SLl tangente e!ipse e II tacbm:l 1 i 2
sutraznice prvog traga, one su meau sobom paratelne, pa je dU:litla J 2 precnik, U
simetralni.i"· tacka Ie ·duzine je srediste U elipse e. ;\a sumtZDlC) II! prvog· {rag-'d,_,
koia prolazi sredistem 0, bit ce 3-4 presjecne elipse e, koji je spregmni
precnik precniku 1-2, saddi tacku 0 i okomiL je na mvninu Te;. Zbog .ie
stranocli precnika 3-4 tacka flY, koja se pok!apa sa tackam O'/f _ Tlocrr
3/4' i naert - 3"4" precnika 3-4.. odredeni su pomQGu ordillala i pr0jekcijCl_
izvodnica CV i DV, kaje pro[aze njegovim krajnjim raCkal1l3. ty i 3'4'
su spregnuti precniei tloerta e
l
, a duzine j"-Y i 3"':;" su sprcgtlllti precntci naena
e" elipse e.
Posta su ravnine n, i E perspektivno kolineamo pridruzene u prl)S[Onl,
osa r.e kolineacije je pry! [rag eJ ravnine E, a sredisl.e kolineacije je vrh V stosca.
1'3 se perspektivna kolineacija u tlocrtu projicira u tal'llinsku perspek6vnu
kOlineaciju sa sredistem V'i os om ej. Kruinica osnove k i presjecna krtvuiJZl e
perspektivno su kolinearno pridruienc, pa su pridruzeni i njihovi tlocrti Je' j /.
Sredis'ta S i 0 pridruzenih krivu!ja nisu rnedllsobno pridruzene tackc.
240 ____ -'I"I".c.Pc.c:resjeci geometrijskih tijela ravninam=a ________ _
k'
d,
H'
A'
t:
);"1
Slika 11.29
I'
I
I
j".
I
,
,
I',·'
11.4 Presjeci sto,{ca ravllinom
241
Tacki 5 pridruzena jc tacka K, jer pripada osi SV. Tloerti 5' i 6'
kontumih tacaka 5 i 6 konstruisani su pomocu opisane perspektivne kolineac-ije:
tatKa 6' POlllOCU para pridruzenih tacaka S' K', a tacka 5' pomocll para H' 2' .
Nonte p" i R'" kontumih tacaka P i R, koje se nalaze na konturnim
izvodnicama G Vi HV, odredimo pomocu stranocrta piIY i R'" tih tacaka, koje su
dobivene kao presjek st.ranocrtnog trnga e] i stnmocrta GMVM i }fMV
m
tih
izvodi1ica. Nacrte konturnih tacaka P i R mozemo odrediti jos pomocu pravca p,
presjecnice ravnine E i ravnine ,1, koja sadrzi kontume izvodnice nacrta.
Tangentu u nekoj proizvoljno odabranoj tacki elipse e, npr. u tacki T.,
konstruisemo kao pravac t, koji je pridruien tangenti t, osnove kl1Jznice k u tacki
1'1. Tacka TI elipse e'je perspektivno kolineama stika tacke T; krufuice k', a
tangenta t' ehpse e' u tac,ki T' je slika tangente f; kruznice k' u tacki T;. Nacrt
t" tangente (jc spojnica tacke T" i nacrta prvog probodista tangente t.
2. Zadatak. Kosi kruini siozac, cljaje osa SV[S(95,40,O), V(55,20,60)j.
osnova u ravnini 1[, i poiuprecnik oSl1ove r = 30, presjeci ravninom
E(J 5,-20, - j 0) i konstruisati rnrezu dijela omotaca stosca ad ravnine 1[; do
presjecne ravnilJe. U proizvoljnoj lm:'ki presjeClle krivulje povutt tallg€!11tu
(.11./1.301.
R j e sen j e: Projekcije presjeka kosog kruznog stosca mozemo
odredii:l P01110CU stranocrta i direktnim postupkoJn, kako je rijei3en ova] z a d ~ ~
Presjek U ovom zadatku je DQ_ clins] .ier ravnina E sijece sve izvodnice toga
stoSca, a nije paralelna s njegoyom osnOVOln. Ako se odrede probodista ravnine
sa izvodnicama A V i B\l, koje polaze sa precnika osnove okomitog na trag et.
dobit cemo tacke presjeka 1 i...2 tih iz·vodnic3. Duz.ina 1 ~ 2 je precnik presjecne
krivu1je, pa je tlocrt 1'2' precnik tlocrta e', a nacrt 1"'2'" precnik nacrta ~ "
elipse e.
Da bismo oJredili drugu osu 3-4 presjeclle elipse e i njene projekcije,
polozimo simetralnol11 tackol11 O( 0'. 0"') duzine 1-2 horizonta1nu ravninu L,
kojoj drugi trag S2 ide tackom all paralelno sa os om x. Ravrnna L sijece rotacloni
stozae u usporedniku k( k',k') cije je srediste u tach O( 0',0'), a ravninu E u
sutraznici m( m',m") prvog traga. Usporednik k i sutraznica m sijeku se u
krnjnjim tflckama J i 4 druge ase elipse e. Tloert 3'4' ose 3-4 je precnik tIocrta
e'. a nacrt 3""4"'je prec.nik nacrta e" ehpse e. Duzine 1-2 i 3-4 su ose presjecne
e!ipse (" :1 pfojckcije tih osa dajll parc)"\:e spregnlltih precnika projekcija te elipse.
240 11. Pre:,jeci geomelrijskih tijela ravniiluma
v"
x
B"!C'J i K"
I
Sllka 11.30
Konstrukciju elipse dobijemo pomocu spregnutih prccnika. Dime Tacke
8' i 10', u kojima tlocrt e' elipse e dodiruje kontum tlocrta toga sroSca, tj.
izvodnice FV j HV odredujemo pomocu perspektivne kolineacije, a naerte tacaka
J3
N
i 14#, u kojima naert elf elipse e dodjruje konture nacrta toga stosca,
odredujemo iz njihovog tlocrta na pripadnim izvodnicama.
Tangentu u nekoj tacki presjecne elipse e, npr. U [Jcki 6, KO[1stmisemo
kao pravac t, koji je pridruzen tangenti d
1
osnove kminice k
J
u taeki D. Tacka
e' je perspektivno kolinearna slika Tacke D' kmznice _ a tangenta t'
dipse e' u tacki 6' je slika tangenre eli kruznice k; u tacki D'.
11.4 Presjeci srosca ravnil10m 2:n

Nacrt til tangente t je spojnica tacke 6" i nacrla prvog probodist::t
tangente t, Tu tangentu mozemo konslruisati i kao presjecnicu r ravnine E i
tangeneijalne ravnine L1 stosea 1I tacki 6, kojaj je pravac Li, prvi trag, lclckulJ.\
:= r; u kojoj se sijeku tragovi e, i dj , i tackom 6{ 6',6" j lJdrcdcna je rangenta
t( (,t") eJipse e( e',e
ll
).
Mrdu omotaca sa presjecnom krivuJjom konstruisemo lab) S[U l)::,llUVU
Slosca podijelimo nll sto veci broj jednakih dijclova, U ovorn zadatku osnova je
podijeljena na osam dijelova, Nacrtani SU doen! i nacrli izvodnica koje idu lZ
podionih tacaka. Za konstrukciju mreie potrcbne S'LI nam prave vehcine
izvodnica, Izvodnice prave velicine C;V''', D;VH, E.;'\/", J,;I/h dobijemo
okJetanjem izvodnica ako vertikalne ose, koja zamislimo kao vrh slosca, dok nc
budu paralelne s ravninom n2. Zatim naacmo udaljcnosti od vrha V, Tacke
presjeenc krivulje, kaje su na tim izvodnicama. Te udaljcnosli jeJnake SH
duzinama V
h
5/), V"6{), V
h
7° ,. V
h
]2/).
Konstrukcija mrde omotaca stosca, koji je prerezun du:z.tllom izvodnl<..:e
CV i razvijen na ravninu, izvodi se na slijedeci nucln: nacrta se duzin3 prave
velicine C;V'" "'" CoVa najkracc izvodnice GV (sLll.30a). Da bismo dob:di
razvij'ene izvodnice -F\f i HV, koje su iste duzine, opiscmo luk-t'<'\'· aka V
IJ
precnika Fo'V" = H;Vh, Na tom luku su tacke plJ i HO, udaljcnc 0d wekt': G';
CaN
za duzinu juka ----:::: MN, Na isti naCin se konstruisu ostale izvocini":':G 1
2
su ;').-1 C.!, Krivulja spujc.na ,D
iJ
, En
FO. Go), H
U
./iJ ,jD i CiJ je ra"Zvijena krivulja k;. Ako odredimo pravu ve!icinu
spregnutih precnika i pornocu l1jih konstruisemo elipsu, dobit cemo pravu
velicinu presjecne krivulje e
D
• Kad razvijenom omotacll dodamo osn0V11 i
presjecnu krivu!ju, dobi.t cemo mrezu dijela stosca izmedu d¥ije ravrrITrc, ravninc
IT1 i presjecne ravnine E.
Tangenta d
J
krivulje k
J
u tacki D i tangenta t krivulje e U Lack; 6 :ill
stranice trougla D6T" koji je u tangencijalnuj ravnini A Aka konstruiSetnO
trougao D06°r/, (s1.11.30a), koji je shean trouglu D6T
J
, njegova stnmica
D()r/) :::: d; bit ce tangenta krivulje k; n tacki DO, a njegova str3nica
6°r/::::: CO je tangenta krivulje eO u tacki 6'-', Trougao D
0
6
J
T/' kOl1S[ruiseruu
pomocu pravih velicina njegovih stranica, a te su D
0
6°, D{JT/::::: l
T{06° =T/6
1J
(6'6° =6x6"}.
Il. ravnil1ama
V"
J'
ki' aJ

SEka 1l.30a
11.4.3. I'resjck rotacionog stosca opstom ravninom
Zadntak. Rotacioni stozac ('ijaje Gsa SV[.S(O,30,O), V(O,-30,50)],
OS!1()1'Om poi1tpre(;nika r = 25 u ravllini 1fh pi'esjeCi ravninom
Fi7(JJ5.45} (.1/.1131). .

R j e is c n j e: Da blsmo odredili presjek toga stosca opstom ravninom,
polozirno prvu ravninu ,1( d
1
,d
2
). To je ujedno ravnina sirnetrije,
jeT je zamisljena osom rotacionog stosca okomitog oa ravninu E Njezin prvi trag
d! ide tackom vrha V' okornito na prvi trag e, ravnine E, a drugi trag d1 okomit
je na OSLl x. Ta ravnina sijcre rotacioni stozac u izvodnicama A V i BV, a ravninu
E u priklonici prvog traga p( pI, pH) . Izvodnice A Vi BV sijeku se s priklonicom
p n tac.'kama 1 i 2 kojc su dva ljemena presjecnc clipse e. Duzina 1-2 je velika
osu Ie ejipse, pa je njezin tloert 1'2' precnik tloerta e', dok je njezin naerr
precnik nacrta e.'-' elipsc e.
] fA PresJ·eci stasca ravllilIom 245

Drugu osu 3-4 presjecnc elipse e i njczine projekcije odredit cerno take
sto cemo simetralnom tackom O( 0',0") duiiue 1-2 poleziti horizontalnu
ravninu A, kojoj drugi trag a2 ide tackom 0" paralelno sa osom x, Ravoina A
sijece rolacioni stozac 1.1 paraleli k( k'.k"), a ravninu E u sutraznici m( m',m")
prvog traga. Paralela k i sutraznica m sijeku Se u tackama 3 j 4 druge ose elipse
e. Tloert 3
f
4' ose 3-4 je precnik elipse e
f
, a njezin naert 3"4" je preenik
elipse elf .
Slika 11.31
Duzine 1-2 i su
osc presjeene elipse e, a
projekcije tih osa daju
parove spregnutih precni-
ka projekcija te eJipse,
kako je u nacrtu elipse e.
Ako su projekcije tih osa
meuu soborn okomite,
kako je u tlocrtu te clipse,
onda one daju veliku i
malu osu te projekcije,
----.P-il bismo odredili
tacke 5" i 6", u kojima
nacrt elf e!ipsc e dodiruje
konturu nacrta toga
ca, polozimo ravninu B
konturuim izvodnicama
CV·IDV. Njezin prv! trag
b
j
ide tac-koHl
leI no sa osom x. Ta
ina sijece ravninu E u
sutra:inici 11.( Il', /1")
gog traga, koja sijece
izvodnicu CV u tacki
5( ), a izvodnicll DV
u tacki 6(6',6').
Vidljivost stosca i
njegovog presjeka
dena je na vee poznati
!laCin.
246
J 1. Presjecl geometnjskih lijela ral'lIillWna
11.4.4. Presjek rotaciollog stosca drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Rotaciani stoiac, kame je 05110va u ravnini ITII srediste OSllove
[{ tach S(35,35,O), poluprecnik r = 25 i visinet stosen v = 60, pre::'jd'i ravninom
E(65, 00,65). Uproizvoljnoj tacld presjeclle krivufje kOllstruisati wngentll j mreZu
omotaca sa presjecnom krivuljom (st.l1.32).
R j e sen j e: S obzirom na to da treba konstruisa[i mrdu omotaca toga
stosca s presjecnom krivuljom, podijetimu njego\'u osnovu na nekoliko jednakih
dijetova, npr. 8 dijelova. Nacrtajmo zatim projekcije izvodnica koje ielu iz tih
podionih tacaka. Ravnina E sijece te izvodnice u tackama 1,1,5,6,7 i 10 cije su
druge projekcije na drugom tragu e2 te ravnine. Projekcije tacaka 3 1 90dredimo
pomocll pm-ale1e u koja proJazi tim tackama. Pomocu nacrta presjecnih tac,aka
odredimo njihov tloert, a na osnovu tlocrta i nacrta, bokocrt tih tacaka.
Velika Gsa presjecne clipse je duiina 1-6, a njena simetr:-llna tacka je
srediste 0 te eJipse. Mala osa 4-8 presjeene elipse e ide tackom 0 okomitu na
ravninu ][2_ Njezin nacrt 4" = 8
1t
je u simet:mmoj .ta6ki_O" nacrta r 6
17
velike osc
te elipse. Tloert 4"'8' male ose odredimo pomocll t1ocr"ta k' paralele k na kojoj se
nalaze nJczine krajnje tacke 4- i d. T!oen presjeclll:': t'lipsc: jt: ,/) k0joj jc
velika osa duzina 1'6', a mala Gsa duzina 4'8'. Bokocrt presjecne elipsc je
elipsa e
P1
• kojoi je velika osa duiina 1"'6'" , a mala duzina 4
H1
S/P .
Bokocit rotacionog stoka nacrtan je tako kao 'chr je-,J"dstranjen dio--3-to$-
e<l, koji je iznad r(lvnine presjeka. pa se presjecna c]ipsa u bokocrlu vidi elida.
Objamjeno je ranije da su osnova stosca - kruz.nica /.:.{ i prcsjecna
krivulja e toga stoku perspektivno kolinearni !ikovi u prostoru, kojima je
srediste kolineacije vrh stosca; a Gsa kolil!eacijc.jc presjeenica ravninc njego-ve
osnove i ravnine presjeka. U toj perspektivnoj kolincaciji pridruiena je, npr.
tacki D' tacka 5', a tangenti Ii kruznice k; u tacki DI pridruzen8 je tangenta
t' elipse e' u tatki 5', pa se te pridntzene tangenlc sijeku u tacki T:, koja mora
blti na osi ko1ineacije e). Oakle, pomocu perspektivnc kolineacije mozemo Ll
svakoj tacki dipse e' odrediti njezinu tangentlL
Mreia omotaca s presjecllOlH krivuljom. Ako omotac stosca razre.zcmo
duzinom izvodnice EV, pa ga razvijemo u ravninu crteza, dobit cemo mrezu toga
omoraca (5I.11.32a). Tu mrezu nacrtamo tako 5tO oka tacke ,,0 opiSemo luk
kruznice k: poluprecnika AOV
o
::;;: A"V" . Kako jc raz!ika izmeduluka kru:znice i
pripadne tetive manja, sto je luk manji, raspolovimo luk A' 8' kruznice k;
tackol11 R', pa tetivu A'R' kruznice k; preneserno dva pUla kao [etivu po luku
11.4 Pre!Jjeci SfOSC(I ravninolll
kruznice k: i dobijemo luk A
O
EO na kruznici koji je priblizllo jednak luLu
A'B/ kruinice k;. Zatim pomoc:u tctive A" SO kruznice odrcdimo na roj
kruznici tacke Co, DO i E
iJ
desno, te }j0, GO, FO i EO lijevo od tacke
A( A
O
So::::: BOC
iJ
= COD
o
= DO EO = A
O
H
O
"" HOOo = GO pO = F
O
EO) .Ako tacke
EOspojimo -sa tackom VO, time zatvaramo kmzni isjecak, koji je pribliz.tlo
jednak mrezi oinotaca toga stosca. Kad pojedine tacke AU, 13°, Co, DO, EO)
FO, GO i fIo toga Juka spojimo sa tackom VO, dobijemo duzine, koje u
razvijenom poJozaju prikazuju 8 istaknutih izvodnica -stosca. Da bismo In
razvijenom omotacu nacrtali razvijenu presjecnu krivulju eO, momma na waku
razvijenu izvodnicu prenijeti onaj njezin dio koji je izmedu vrha i krivuljc e, npc
na lzvodnici DV taj dio ogranicen je vrhom Vi tackom 5. Pravu velicinu duzine
V5 dobijemo tako sto izvodnlcu DV okrenemo oko o.<;e stosca, dok ne posrane
paralelna s ravninom 1Cb tj_ dok se ne poklopi izvodnicom A V iii EV. Kad se
ana poklopi sa izvodnicom A V, tacka 5 dode u rolozaj SV, pa je duzina y,1t 5°
V5 u prostoru, koju prenesemo na razvijenll izvodnicu DOV
u
mreze ornotaca toga V"5° =V05°. Na isti nacin dobijemo mcke 2
u
,
3
0
, 9°-r--til' presjeka na mrezi toga omotaca, dok se za tacke r i 6
v
-nc-mora
vrsiti rotacija izvQdnica oko ose stosea, jer su izvodnice, na kojima se tc tackc
naiuzc, paraldne -'> ravninom JC2. lJ tom slucaju je duzina FHt', odnosno FHc-",
jednaka duzini V 1, odnosno V6 u prostaIU.
Ugao sto ga tangenta u nekoj tacki presjecne elipse, npc u tach 5,
zatvara -.Sa- tzvodmcom stosca, koja prolazi [am rae-kom;· _ne mij<enja sc
razvijanjem omotaca stosca. Taj ugao pripada pravouglom trouglu 5DTj , koji je
u tangencijalnoj ravnini tacke 5, pa se pomocu toga trougla taj ugao i konstruise.
Povuce se tackom DO okomica sa DOV
o
, pa se prenese ;;:; D/T,' , a kako je
duzina DT
j
u ravnini fCl, to je Dli = . Kad se spoje taeke 5°i Tj, dobije se
pravougaoni rrougao 5°DaTI' koji je jednak trollglll 5DT, u prostOrLl, pa je
njcgova hipotenuza 5°TI trazena tangenta krivulje eO u tacki 5° .
Kako je tangenta presjecne krivulje e u tacki 1, odnosno 6, okomiw !l,1
izvodnicu sroka, koja prolazi tom tackom, tangenta krivulje eO u tacki j!),
odnosno 6
0
, mora bid okomita na razvijenu izvodnicu, koja prolazi tom
Poluprecnik kruznicc zakriv1jenosii krivulje eO U tacki j", odnosno 6".
konstruise se na slijedeci nacin: tackom 1 presjecne elipse e postavi se ravninJ
okomjta TIa izvodnicu A V, koja pro!azi tom tackom, pa se ravninorn presijece OS3
stosca u tacki K.
248 fijela
z
x
C'''
G'
DINENZIJE (mm)
Q,
" 0 d 0,
b-- 60 60 <0 I JO
A'
l,J
70 70
"
JO
L-'
80 80 50 JO
H-
60 58 J5
"
70 58 '0 JO
C'
"
EE 72
70 '0 <5
6'
a ! 80
70 50 30


80 Jfj
"
10 - ;,(, 70 43 '5
E'
,/7'
r,
C'
Slika 11.32
11.4 Presjeci stosca ravllinol1!
1z tacke K povuce se okomica na ravninu presjeka E i .
, d' 'I ' P [) , i'P' ' s nJom p, , "
lZVO mea A V u tac (1 ., uZlna ::: r) Je poluprecnik lullZ" kr' 'I'e' o"o-'st(
nice za IV J ,_ .. ;,_,_ -
krivulje eO u tacki 1°. --',
Analognom kOllstrukcijom dobija se poluprecnik '1 kruznice
nosti krivuUe eO u tacki 6° .
Na istoj slici data je tabela sajos deset zadataka za rje§avanje.
11.4.5, Presjeci rotacionog stosca drugiru
projicirajucim ravninama
1. Zadatak. 1z nacrta rotacionog cija je osnova u ravnini rt:"
presjecenog drugim projicirajuCim mvninama, l1acrtati tlvert i lijevi bokocrt
ol1og dUe/a sto.fca kameje kanHira llacrla deblje izvucel1a. Na tome dijelu stosea
/1o!aze se kOl1tl1mi prqjeci po." elipsi, hiperholi, paraboli i kruzTtici (sl.11.33).
R j e sen j\ e: a. Ravnina, koja sijece sve izvodnice stosca, a nije
paralelr:l-t1._s njegovom osnov9m, ima presjek po eiipsi, kojoj je velika_Qsa duzina
1-2, mala osa duzina 3-4, a tacke 5 i 6 u bokocrtu naJaze se na konturnim
lzvodnicama toga slOSca.
Nacrt c1ipsc jc duzina 11/]/t, a njezin tioert je elipsa kojaj je velika osa
duzina /2', a mala osa 3'4'. U bokocrtu je takode elipsa. kojoj je velika osa
_.:;!"-/-'" , a mala ,!sa Juzina ]""2
m
koja Jo,:iiruje konturu .bokocrta stoSca u
tackarna 5''' i 6$.
h. Ravl1ina, koja sijece stozac paraJelno s ravninom 1[), ima presjek po
ltiperboli. Na zadanom stoscu nalazi se sarno jedna grana hiperbole kojoj je
II. Na njoj imarno jos istaknute tacke 7, 8, 9 i 10. Nacrt hiperbole
je duzina 7"1 r, a njen tloert je duzina 7'8'. Bokocrt je jedna grana hiperbole,
kojoj je tjemc u tacki 1]"', a n3 njoj su tacke 7
m
, 8
m
, 9'" i 10
m
• Na ovoj grani
hiperbo1e imarno samo lukove i 8-10.
c. Ravnina, koja je paralelna s lijevom konturnom izvodnicom u nacrtu,
sijcce stozac po paraboli, kojoj je tjeme u tacki 18, osa paralelna s ravninom 'Trz,
a na njQj Sli istaknute jos tacke 12, 13, 14, 15, 16 i 17. Nacrt para bole je duzina
12/tJ8
1f
, njezin tlocrt je parabola, kojoj je u tatki 18', osa paralelna sa
osom x,a na nioi su io; tacke 12', 13', 14', ]5', 16' i 17', Bokocrt jc takode
parabola rije je tjeme u tacki 18"', osa paralelna sa osom z, dodiruje konturu
bokocrta u tackama 16
m
i 17
M
, a 11a njoj su jos tacke 12"', 13
m
, 14
m
i 15"'. Od
pambole imamo samo luko-ve 12-14 j 13-75.
250 11. Presjeci geometrijskih tijela TiI::::":::":::"="':::""",,'________ _
V'"
!

,
I ¢70
Silka 1 U3
d. Ravnfna, koja je paralelna sa -o50m, sijece stozac po kruinici, na kojoj
Sll tacke 9, 10, 14 i J 5. Nacrt krumice je duzina paralelna sa osom x, a na njoj su
tacke 9
6
=:: 10
K
i 14" == 15". Njezin tloert je kruznica na koja] $U tacke 9/, 10',
14' i 15', a bokocrt joj je duzina na kojoj su tacke 9
1h
, lO"', 14'" i 15' .... Od
kruznice imamo sarno Iukove 9-14 i 10-15.
2. Zadatak. Iz nacrta rotacionog stosca, cija je 05;nova 1/ ravninl 1[},
presjecenog dntgim projicirajuCim ravninama, nacrtati rlocr! i lijevi bokocrl
onog dijela stosca komeje kontura Iwata deblje izvtlcena (sl.) 1.34).
R j e sen j e: Postupak rje.suvanja ovog zadatka s!ican je IJesenJu
prethodnog zadalka.
____________ I_I_.5_P_r_es.,.i_".c.·'_·'c.:":;"u"I"o..:'"n"v:.:"c.in:::o:::,,,-'__________ 251
Slika 11.34
11.5. Presjeci valjka ravninom
11.5.1. 0 presjeku valjka ravninom
a, Ravnina E koja je okomita na osu rotacionog valjka, H kojoj je drugi
trag e2, sijece taj valjak po kruznici k( k',kN), ciji je presjek jcdnak osnovi
valjka (s1.l1.35).
Kad je ravnina presjeka paralelna sa osnovom valjka, onda je presjek
jednak toj osnovi.
b. Ravnina E koja je paralelna sa osom rolacionog valjka sijeec valjak
po paraleJogramu EFGH. Dvije strane toga paralelograma EH i FG su izvodmcc
valjka, a druge dvije strane EF i GH su tetive njegovih osnova (s1.11.36),
252 11. Presjeci gemnetrijskih tijela ravninama

D'".'
OW,R"
I
i
'5" x
--lC;p;'-, -+, B'....,.,.·
k"
Slika 1135
x
Slika 11.36
c. Aka rotacioni valjak presijecemo ravninom, koja nije ni okornita ni
paralelna sa osom valjka, presjek ce biti eiipsa (51.11,37).
d. Ravnina E, kojoj je drugi trag prav3c e2, a kojaje okomita na osu toga
valjka, sijece ga u elipsi, kojoj je nacrt duzina M"'N" 1 a koja zove normalni
presjck kosog kruznog valjka (s1.1 1 .38).
Svaka mvn{na kOja je ('komita na izvodnice kosog kntirlOg valjka sijece faj
valjak I,t elipsi. Tdh'i pre/Jed se zovu normaiHi presjeci kosog kruinog
valjka.
Sl.'a/;:.a rf!.ynina kOja je paralelna sa vSI1Q+"Oln kosog kruinog va(jka .s-ijd!e tal
l·afjak u kruinici kojajejednaka o'snov(
D" C"
0" c"

I
R'
- - F?"
N'
'"
5" x x
D'

'R'
Slika 1 J.37 Slika 11.38
f1.5 Presjeci valjka ravninoll1
253
11.5.1. Presjek kosog l<ruznog valjka opstom ravninom
Zadatak. Kosi kruini valjak kome je OSI101'O u ravnini H" OS(1
MN[lW-65,30,O), N(-5,60,60)] i poluprecnik osnove r 25, presjeCi
ravnil10lJl 2:(20,40,20) i konstruisati projekcije presjeka. Nacrtali mreiu
·riolljeg dijda va/jl\a od tamine 1[1 do presjecne ravl1l'ne. U proizvo!jnoj tacki
'- presjecl1c krinL{je povuCi tallgcntu (51.11.39).
P. j c sen j e: Presjecna ravnina je zadana taka da je okomita na
lzvodnice- vaUb. Svaka ravnina koja je okomita na izvodnicc kosog kruznog
\'aJjka sijece taj valjak u elips! i takve prcsjeke nazivamo nOfmalnim.
Presjek valjka ravninom L mogao bi se odredili direktnirn postupkom, tj.
da se pot raze probodista pojedinih izvQdllica valjka .s tom ravninom. Posto je
potrebna dobiti i mrezu vaJjk.a;- odredit celTIO projekcije normalnog presjeka e
kosog kruznog vaJjka kome je donja osnova U 1[/. Kod normalnog presjeka,
presjecna ravnina 1: okomita jc na OSH /vfN valjka, pa je trag 51 l..MN', a
.1'2.1 M !v" . Kod odredivanja tlocrta e'i n<lcrta e" elipse e, treba tim elipsama
uvijek 0drediti \'eliku j malu OSU, iIi par spregnutilLprecnik-a pomotu kojih se
one mogu tacno konstruisati,
O'v-dje je presjck v::!ljka odre-oen pomoeu stranocrta i uzeli smo cia je
ravnin'-l nJ ..L n/, dakle jX} i. Sf, pa je ,1'3 J..M""N"'. Tako su dobivene sve
izvodnice 1..1 pravoj velicini, kao i treea projekcija tacaka presjecne krivulje.
Kontmllc-ll.vodnice CP i DR stranocrta sljcce ravmna Eu tatkama-.-t+4,.-ksje Sil
krajnie tackc icunog e!ipse e jer Ide na dijametralnim izvodllicama
valjka. Tangente u tim tackama okomite su na n), pa ce na ravninu n3 biti okomit
i s\;regnuti precnik, pre611iku 3-4. Konturne izvodnice tlocrta AH i BG padaju u
stranocrtu zajcdno u stLanocrt Ai iv'" ose MN. Presjecne ta.eke 1,2 tih izvodrdca
s ravninom X padaju u stranocrhl takone zajedno, pa je duzina 1-2 spregnuti
prccnik, prccniku 3-4. Kako je jX.l II AI lY'..L s{ to ce 1'2'.13'4', rj. ova su
vclikct i lllala osa elipse e'.
Sutraznicama prenesemo tacke 1,2,3 i 4 u naert gdje nam odreduju par
spregnutih precllika {'X" i 3"4" eJipse e". Tioerti k; i e' osnove i
njcgova presjeka Sll afil1i likovi za trag 5, kao OSll, a tlocrt M'N' ose MN kao
smjer zraka afinosti. K.onturne tacke nacrta 7, 8 dobit cemo pomocu te afinosti.
Tackama 7' 8' pridmzene tacke na k; Sll tlocrti E' p' nozista E, F kontumlb
izvodnica naerta. Spojnica E'F' sijece OSli S I U tacki V;, a sjJojnica tacke V; sa
0' sijcc-e tiocrte izvodnica iz l.aCaka E i F u tackarna 7' i 8
f

254
11. Presjeci geometrijskih rijela ravllinwna
Nacrti tacaka 7 i 8 leze na spojnici V/O" i fla konturnim izvodnicuma nacrta
valjka. PomoeD perspektivne afinosti odredcne Sll na isti nacin projekcije
tangente t presjeka e u tacki T.
Slika 11.39
11.5 Presjeci valjka ravninom
'55
Ako elipsu e prelozimo ako prvog traga 3
J
U ravninu 1[}, onda ce ona
doCi u polozaj (e). Tacke eUpse e opisat 6e lukove koji se na 1[3 prikazu u pral'o]
veliCini kao koncentricni lukovi sa'sredistem u tacki S, au tlocrtu kao duzine
paralelne osi jX]. Rotirane lacke 1, 2, 3, 4 odreduju veliku (1)(2) i-malu (3)(4)
aSH elipse (e). Kaka su elipse e' i (e) dvije afine krivuUe, to ce prav3.c 7 ~ ( T ) biti
tangenta (t) elipse (e) u tacki (T).
Kad se ornotac kosog klUznog vaUka razyije u ravninu, nete se dobiti
pravougaonik kao kod rotacionog valjka nego Iik prikazan na slid 11 ,393..
Osnove valjka nece se prikazati kao duiine, nego kao krivllije. To proizilazi
odatle sto tangente u tackama tih osnova ne zatvaraju s pripadnim izvodnicama
jednake uglove. Tangente u tackama normalnog presjeka okornite Sll n8 pripadne
izvodnice valjka, pa se zato elipsa e prikazuje u razvijenom polozaju k30 duzina
3-3 koja je okomita na izvodnice. Ta duzina priblizno se moze dobiti tako do.
elipsu (e) podijelimo na nekoliky- dijelova, recirno svaku njenu cetvrtinu na 3
dijela, pa umjesto lukova izmcau dirnih tacaka uzimamo njihove tetive.
8'
C'
!2" I to l 5 ~ 7" 'J"
T'
A'
I
14'
---.-.+.-.----- AO
I
I
C'
Slika 11.39a
k' ,
aJ
256
J 1. Presjeci geometrijskih rijela ravninama
Na pravac p (s1.l1.39a) prenesu se tetive te elipse, tj. uradi se:
11"2"=(11)(2),
7° 3° = (7 )( 3 ). U tackama 3°, 9°, 11°, _ ....... 7(} i J) povuku se pravci okomiti
na pravac p, pa se ua te pravce prenesu prave veil cine, koje se dobUu iz
smmocrta tih izvodnica.
Kako su izvodnice valjkaJI"7r3, one se 11a tu ravninu projiciraju u pravoj
velicini, a projiciraju se u pravoj velicini i dijelovi tih izvodnica koje se nalaze
n3 razlicitim stranama ravnine. Zato se uzima 3°Co:::;;; 3"'C'" ,
3iJ pi! = 3
M
pm; 7
11
EO = 7
M
E"', 71) /1) = 7
m
['''; 1°AI) = 2°SO:::: 1'" A"',
/' HI) = 2
0
G
o
=l
m
H"': 8
0
FO = 8!ffF'" , 81) f) =8
111
]'''; ,4°DO =4"'D"'.
4° I(} = 411' RIH. Na omotacu valjka uzima se jos neko1iko izvodnica, odredi
lljihov po!oz.aj u razvijenom omotacu i odrede krajnje tafke pomocu stranocrta.
Krajnje tacke izvodnica, spojene, pokazuju dvijc jednake krivu!je, koje
osnove u razvijenom omotacu valjka.
Kad se ,)11lOtac razvije u ravninu, ouda duiina TT, padne u pravac 3-3, a
dllzinR KT u izvodnicu KO LO, gdje se te duzine prikazu u pravoj velicini. Ako
SC. prC1l13 tome, n3 razvijenom omotacu odredi izvodnica K
O
LI) na kojoj lezi
lasKa TO, pa sc l1(l pravcu 3-3 uradi TOT}o =(T )T
"
ondaje T,oK
IJ
tangenta to U
tHi':ki Ki! na razvijenu osnovu, jer mozerno uze[i kao da smo omotac razvili u
ra 'ninl.1 trnugla KTf" = KVT'i'(,fi.
11.5.3. Presjek rotacionog valjka opstOlll ravru.nom
Zadatak. Rotaciol1i vaUak komeje OSl1ova poluprecnika r = 20 /.t
rmmni TCf, sredi,fte os-nove u tacki 5(0,30 ..0) i visinQ v = -45, presjeCi ravninom
[} 7(JJS0.4()) (sl. J ] .40).
R j esc n j e: Posto je valjak uspravan i osnova mu leil u ravnini Jr], osa
valjka je okomita na tu ravnint!. Kako su i izvodnice okomite na ravninu ITI,
tiocr! e! pre:-0ec.ne c1ipse e poklapa se s tloertom k' osnove kruznice k toga
vaJjka. Nacrt e" elipse e moze se odrediti tako sto se nadu nacrti probodista
favnine E s nekoliko izvodnica valjka, zatim se ti nacrti medu sobom spoje. Taj
!:':KTt e'l elipse e moze se ta(:nije nacrtati ako se odredi bar jedan par njegovih
sprcgnutih precnika.
-""-,-
11.5 Presjeci valjka ravninom
257
U tu svrhu polozena je sutraznica m prvog traga ravnine E, koja sijece
OSll toga valjka. Na toj sntraznici nalaze se dvije tacke elipse e J( I',]") i
2( 2',2"), kao i njezino srediste O( 0',0") u kojem La sutraznica sijece osu
valjka. Zatim se llaertaju projckcije p'i p" priklonice p prvog traga ravnine E.
koja takoae sijece osu valjka. Njezin tloert p'ide prvim tragom d
J
ravnine L\
okomito na pry! trag €{ ravnine E, a njezin naert je p"( P,",O"'). Na toj
priklonici nalaze se dmge dvije tacke elipse e, i to 3( 3',3") i 4( 4',4'" ), kao i
njezino srediste O. Kako su u prostoru duzine 1-2 i 3-4 meau soborn okomite, a
pro laze sredistem presjecne eJipse e, one su ose te elipse, a naerti tjh duZina
('2" i 3"4" su spregnuti precnici naerta e" te eiipse.
Da bi se dobile tacke 5 i 6 elipse e, koje Sil na konturnim jzvodnicama
Ae i BD, polozena je sutrainica 11 traga ravoine E koja sijece osu valjka i
te izvodnice. Na njezinom tlocrtu n', koji ide paralelno sa osom x, nalaze se
tlocrti tacaka 5 i 6 . a na nacrtu n" koji je paraleJan tragu e
z
nalaze se nacrti
tih tacaka, kao i nacrt sredista 0. Kako je tangencijaln3 ravnina toga valjka u
tackama 5 i 6 okomita lla osu x, ona se projicira na ravninu 11:/ kao produzena
duzina A"C
T
, odnosllo B"D".
x
Slika lUll
258 11. Presjeci seometrijskih fljela ravninama

Nacrt tangente elipse e u tackama 5 i 6 poklapa se sa duzinom A # C" i
BIYDff. Tacke 7(7',7'''') i S( S',SH) Sli odrcdene pomocu dviju sutraznica dmgog
traga. Nacrti 5"'6
11
i rS
H
cine drugi par spregnutih precnika nacrta /' elipse e.
Elipsa je konstmisana pomocu dva para spregnutib precnika i time odredena
presjecna krivulja.
11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Rotacioni valjak, kome je osnova u ravnilIi !fj, osnove
u rack; 5(30,30,0), po!u1!recnik r = 20 i visina vaUka v = 55, pre.'ljec:i ravnil/om
E(70, 00,45). U proizvo(jnoj taNi pres/ecne k1'ivlIlje konstruisati tangenrll i mre::u
omotaca s presjecnom krivuljom (5/.11.41). -
R j e sen j e: Presjecna ravnina sijece valjak po elipsi e, kojoj je velika
osa v j s 1(2.i jednaka duzirri-r'" 5" " a lljezttn:r mala asa 7 jednaka je
valJka. b.lsmo dobi!i tacke presjecne krivu!je, osnovu valjka treba
nekol.lko dijelova, npr. na <:5 jedoakih dijclova, pa Bacrtamo
lzvodilica kOJc Idu podionim tuckama A, 8, C, '" .. i H. Ravnina E
slJece te izvodnice u tackama ], 2, 3, .... i 8, kaje se nalaze na presjecnoj elipsi
Tioc.rt l' tacke 1 je u tacki A" tacke A, a naCr1-r-tacke-i- je u nacrta
lzvodm<;:.e valjka koja ide tack om A i druf!:o!! traQa ravnine P, BnkoCfr ('"
J .dobije se iz njezinog tlocrta i Na ist.i sc od;ede
tacaka presjecne elipse. Tacke 1 i 5 su nu konturnim izvodnicama' naena
vaIJka,.a :acke 3 7 su konturnim izvodnjcama bokmTta toga valjka. -
. . 1 Jocrt". te se s [locrtom k' osnove kruznice vaUka,
HJezm Hacrt e Je duzma 1 5 ,koja je II tragu e;;, a bokocrt em je elipsa, kojoj
je duzina 3""7f# velika, a duzina r 5.h>" mala osa.
. Na. slici l1.41a nacrtanaje mrda onog dijela toga valjka, koji je izmeou
ravnma E I n: 0 t .. d" "
. : .,. .na se sas OJ1 a mreze omotaca toga valJka, nJcgove osnove i
?resJec.ne knvulJc. Aka ornotac donjeg dije!a toga valjka razrezemo duz
A1, pa ga razvijema na ravninu s!ike, dobijemo mre:Zll toga omolaca.
konstruisemo taka sto nacrtamo duzinu ,..1') All .:::: 4· G'9, koja je iednaka
OblffiU os nove krui . . d'" . .
mee, pa Je po lJehmo Da 8 Jednakih dijelova. Podionirn
tackama All BO CO H'" (J" '" •
,v " ,.. ".. 1 A povucemo pravce kOJl Sil okOrnttl na duiinl
A. A . Na te pravce, kO]1 prikazuju u razvijenolU poJozaju ooi11 8 izvodnica
11,5 Pre'>jeci valjka ravninom 259

valjka, kaje su bile naznacene u njegovim projekcijama, preneserno prave
velicine onill dijetova tih izYodnica, koje su izmeuu osnove kruznice i presjeka.
Te prave velicine nalaze se u nacrtu valjka, pa ih iz naerta na
razyijene izYodnice, a to su duzine AD 1
0
:::: A" r, BO 2° ::;:: B"'211", CO 3° = C"3
7f
itd. Tacke 1°, 2°, 3° ,. 8
0
i jV odreduju krivulju e
V
, koja ogranicava mreiu
omotaca vatjka s gomje strane, a ujedno je razmotana elip-sa e.
Tangenta u nekoj tacki presjecne eJipse e mora biti u tangencijainoj
ravnini vaJjka u toj racki, kao j u ravnini E. Ona se dobije kao presjecnica tih
dviju ravnina. Taka se tangenta elipse e u tacki 4 dnbije kao presjecnica ruvnine
E i tangencijalne ravnine valjka, kojoj je pravacd
J
prvi trag. Ta tangenta je
odredena u prostoru tackom 4 i tackom D;, u kojoj se sijeku prvi tragovi e 1
d j tih ravnina. Tloert tangente t f pada oa trag d I' njezin nacrt na trag ('2', a
bokocrt na pravac 4'" . Ugao ee, sto ga tangenta gradi sa izvodnicama valjka,
koji'l ide tackom 4, ne mijenja se razvijanjem omotaca valjka. Taj ugao (( pripada
r::.ravouglom trouglu 4DD" koji je u ravnini tackc 4, pa se
pornocu njega on i konstruise na mrezu omotaca. Nanese se DO D{ ::;: D!D;, pa sc
SP,Qjt tacke 41) i D
J
• P.ravougli. [fOugao .;J.[J D.!l D{, koji se na naCin dobije,
jednak je trouglu 4D
f
D iz tangencijalne ravnine tacke 4, pa je njegovd
hipO(enuza 4° .o}' koja s kcnccom D"-4(' zalvUJ"J. ugao IX, trazena tangenta
krivulje eO u tacki 4° .
. Odredena je ! kruz,nica zakrivljenosti krivulje f.
G
II tacki 5. odnosno
POluprecnik kruznice zakrivljenosti elipse u tacki 5 bit 'ce prema fOI11mli:

r{
rtgj3
Ako se iz tacke !Vf" postavi okomica na trag e;; i .njome
izvodnica valjka na kojaj je tacka 5, dobije se pravougli trougao 5";\'1''K'" . Iz tog
[rougla iz1az1 da je 5# K'" = 5"'lvl"" cotgf3 ::;: r cotgf3 , pa je prcIllU lome r! ::;: 5.
1
K'" .
Poluprecnik 1'} krufuice zakrivljenosti krivulje eO u tacki 5°, kao i u meb /. <
jednak je duzini 5" K
U
, pa je 5°S, = j{) SI ;:::;. f K". Konstrukcija toga
poluprecnika izvodi se na slijedeCi naCin: Tackorn 5 presjecne eiipse e POSL1\'i sc
ravnina okomita na izvodnicu, koja ide tom tackoffi, pa se torn ravninom
presijece osa valjka u tacki 111. lz tacke Al povuce se okomica na presjecnu
ravninu E, pa se rom okomicom presijece spornenuta izvodnica u tacki K.
Duzina 5K =5"KH na toj izvodnici jednaka je po!uprccniku kruznice
zakrivljenosti eel u tackama 5" i 1'.) <
Na istoj slici dataje tabela sujos deset zadataka Zil rjesavanje.
_______ ______ .
d
e,
·1' em ,m +-1_",' t" I
li"1
8
"."

I -3-
11
1
K"
I I ,
I
DINENZUE (mm)
d
50
2 42
L..'.
"
h
70
60
72
]0
30
30
45 70
54 58 33
I 5 -:;-I 68 36
dO
<5
30
50
30
45
40
40
30
1·-- : : 6::;6+.:.3.:.4+=--{
I 66 i 32_,
9 46 74 33 <5
30
,0
BO C'
···A'
+
"
D'
I
cot -
Slika 11.41
,
k" !S"
. __ ._.
.'
/ 7"
oj
..... -, ...
,
8'
H'
.,
d
,,-
t'
s,
A'
x
Ex
e,
V
I'
1/.5 Prpsjeci valjka ravllillOI1l
11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim
ravninama i valjkastolll plohom
Zadatak. Iz nacrta mtacionog valjka, cija je OS/1ova u ravnini 1[f,
presjecenog drugim projicirajuCirn ravninGma i t}aUkastom plohom, nacrtati
{locrt i lUevi bokocrt (sl.11.42) .
261
R j c sell J c: Valjak je presjecen drugom projicirajucom ravninol11 E,
kojoj je drugi lrag pravac e
2
i ima presjek po elipsi. U nacrtu je prikazana kao
duzin8 j"' ...(', a njezin tlocrt sc poklapa sa os nov om valjka. Bokocrt .Ie elipsa
kojoj je dtlzina J"'2
M
velika, a 3
m
4""' mala osa. Kod ovog presjeka imamo samo
dio eJipse kojaje ogranicena tac:kama j"'6J"f1.
'.·r·.............c.'--·".·' ..
i : i i
I 1'- i
! i l'J...J
;;;i ! i
! , I
'I
, I
__ . __ -'
Slika 11.42
,
; 5'
_····_·10;- _.-
,
I _ II'
9'
II' 7'
,
"
/3'
262 11. Presjeci geomelrijskih tijela ravninama
Ravnina L1, koja sijece valjak paralelno osi valjka, kojoj je drugi trag d
2
paralelan osi valjka, u presjeku daje pravougaonik. U nacrtu se vidi kao dllzina
5"8/1. a u tlocrtu kao duzina 5'8'. Bokocrt je kao pravougaonik 51f'7'" i 6"'8*.
Na kraju imamo presjek sa valjkastom plohom, kojoj je osa okomita nll
ravninu 1[2. a koja dodiruje ravninu L1. Nacrt presjeka je kriva 7" do 13", a tlocrt
joj se poklapa sa osnovom valjka. Krivulju U bokocrtu dobijemo iz tloena i
nacrta tacaka te krivulje.
11.6. Presjeci kugle ravninorn
11.6.1. Presjek kugJe opstom ravnillom
Zadatak. Odrediti presjek kllgle, kojoj je sredisre u lUi .. rki S(O,35,40) i
poluprecnik r=30, ravninom E(75, 9(), 50) /sl.11.43 i 11 . ../.;/.),
R j e sen j e: Presjek kugte-dpstom ravninom- moze se odrcditi
direktnim postupkorn i pomocll stranocrta. U OV0111 zadatku presjek je odreden
na oba nacin:
Q. Direktnim postupkom: Ravnina E( e"!!1) sijece kuglu po kmznici
k( k'.k
H
) Presjecne tacke odredujemo na slijedeci nacin: Sredislem kugle S"
.. ravninu A jC 'dmgi trag Q
2
paralelan sa 0som x.
Ravnina A sijece kugJu u ekvatoru e( e',e 4), a ravninu E u njezinoj sutraznki
m( 11I',m") prvoga traga. Ekvator i sutraznica sijeku se II tackama A( A',AH) i
B(- BI;B'" ).. Zatim sredistem kugle..S
I
po+o±imo vertikalnu ravninu B kojoj.ie prvi
trag hi paraJelan sa osom x. Ravnlna B sijece kug!u u meridijanu g( g',gN), a
ravninu E u sutraznici n( n',n"') dmgoga traga. tvJeridijan i surraznica sijeku se u
tackama C( C',C''') i D( D/,D"'). Vertikalna osa kugle 0(0/ == Sf, o/Iokomita na
osu x) sijece sutrainicu fl u tacki L( L' == S', L" u presjeku ON ! n"') u kojoj osa
probada ravninu. Sredistern kugle S polozimo ravninu F okomito na ravninu reI i
na ravninu E. Prvi trag II ravnine F prola:?i tackom Siokomito na prvi trag e
J
,
a drugi trag 12 okomit je na osu x. Ravnina F sijece kuglu u glavnoj kruinici I
kojoj je tloert l' Dll [ragu 11, a ravninu E u njezinoj priklonici p( p', p_" j prvoga
traga. Kruznica I i priklonica p sijeku se u tackama E i F. Projekcije tacaka E i F
odredene su na slijedeci naCin: Ravnina F, zajedno sa kruznicom I i priklonicom
p, rotirana je u pOl.ltivnom smjeru oko vertikalne ose kugle, doh: je pastala
11.6 Presjeci kugle ravninom
263
paralelna s ravninom 1!1_ Glavna klUZniea I dosla je u polozaj lor ,I;) i
poklopila se sa glavnim rneridijanom g( g',g"') kugle. Prvo probodistc Pi
priklonice p doslo je u polozaj P,o( P;o ,PI; ), a priklonica u polozaj Po (p,;
paralelna osi x, p; spajanjem Pi; i LIT). Kruinica 10 == gil i prav3c p; sijeku se
tackama E; i Foil, pomocu kojih se na pravcu p'" dobiju tacke EN i F# i na
pravcu p'tacke EI i F'. Kako je ravnina F ravnina simetrije kugle i ravnine E,
to je ona ravnina simetrije i njihove presjecnice k. 2ato je duzina EF jedan
precnik kruznice k, a simetralna tacka te duiine je srediste O( 0", Off) kmznicc.
Ovim sredistem polozimo horizontalnu ravninu C kojoj je drugi trag c,
paralelan sa osorn x. Ravnina C sijece luglu u paraleli u( l/,U'" ), a ravninu E u
sutraznici h( h
l
,Il"'). ParaleJa u i sutraznica 11 sijclm se u lackama Gr (/,C;") j
H( H',HIT) kruinice.
,
,
:0"
'-': gc;-"---t _____
P"
y
Stika 11.43

J 1. Presjeci geomelrijskih /ijela mvllinam'3..._ .. _______ _
Duzina GH je precnik kruznice k jer prolazi njezinim Sil
EF i GH U Drostoru mean sobom okomiti, oni .su spregnuti pIee-mel kruzlllce k, a
niihove proJekcljc su spregnuti precnlci projekcija kruinice. Tlocrti tih precnika
mechl sobom OkOlUiti, tako da je duzina G'R' velika, a duzina E'F' mala osa
elipse (/. U llocrtu se vidi anaj dio kruznice k koji je l1a
piohe, ij. ACrB. U nac::rtu se vicli sarno Iuk koji je l1a prednjoJ pOloVtnl kuglme
tj. CAGED.
b. Pomocu stranocrta: Ravnina nJ polozena jc okomito na ravninu E, tj.
sh"zmClCr1.na osa 1.'(' je okomita na prvi trag e! ravnine E (sl.ll.44). U tom slucaju
kugla se projlcira kao kruznica, a ravnina kao trag e
3
" Kako je ravnina E
okomita na ravninu TC3, stranocrt presjeka, duzina C"'D/"If, je u tragu e3 • Ta
cll1zina jedna.ka je precniku presjeka. Aka se iz sredista kugle postavi
l."!krnnic,] na r"Vl1lllU, Olla tu ravninu sijece u tacki 0'" presjecne kruzmcc. Tacka
0'" leii u sredistu duzinc C"D".
Slika 11.44
" ______ 1 ,,1.,,"-,P_'-,P2sjeci kugle ravninoll1 265
Pomocu te tacke odrede se Hoert 0' i nacrt 0" " U tacki 0'" projicira se
precnik AB koji je paraJelan s ravninom "Ttl, a njegov tlocrt A'B' paralelan je s
prvi1l1 tragom e
j
" Duzina A' B' ::::: C"'D"', a duzina C'D' okomita je na A'B'.
Time su dobivene velika i mala osa presjecne elipse u tloertu. Duiine J1"B
H
i
C"OIl daju dva spregnuta precnika u nacrtu presjecne krivulje. Na osnovu osa i
sprcgnutih prccnika mogu se konstruisati elipse u tlocrtu i nacrtu. Pored tacaka
ABeD, kojc Cine osc elipsc u tloertu i spregnute precnike u nacrtu, potrebno je
odrediti laeke presjeka koje leze na konturi u tloertu i naertu, tj. na ekvatoru i
glavnom mcridijanu. Tacke na ekvatoru odrede se tako sto se ravnina kojom
sijecemo ravnillu E polozi pravcem p( p', p"). Pravac p sijece tlocrt ekvatora e'
1.1 tackama £' i F'. Ove tacke mazemo odredlti i iz trece projekcije, gdje je eM
paralelno 1-'-'(1' Tacke TIa glavnom meridijanu odtyfie se tako sto se ravnina kojom
sijccemo ravninu E poloz! pravcem _ll( n'.n" ), Pravae n sijece nacrt m
H
glavnog
meridijana u tackarna G" i H". Tako Sl1 dobivene tacke na konturi u tloertu i
lwcrtU.
11.6.2. Presjek kugle prvom projicrraJucom ravnmom
Zadatak. Odredifi presjek kugle kojoj je sredi,i}te u tacki S(20,35.30) i
poiuprecnik r=25, raVl1illOl11 E(60, 70..
00
) (sf.] lA5).
R j c :; e n j- e: Presjccna ravnina sijece kugiu !J kruinici k. kojoj je prva
projekcija k' u prvom tragu c
1
te ravnine, a njezina druga projekcija k" je
elipsa. Ravnina E sijece ekvator kugle e u tackama A( A',A") i B( B',B
H
), a
glavni meridijan g u tackama- C(C',C" ) j D{ D',!)"). Tacke A, S, C i D
su na presjecnoj kruzniei k. Kako je ravnina ekvatora ravnina simetrije kugle i
ravnine E, ona je i ravnina simetrije kruznice k, pa je duiina AS precnik te
Krllz,nicc, a simetralna tack a O( 0',0" ) te duzine je njezino srediste.
Tloert k' kruznice k je II prvom tragu e
l
ravnine E, i to od tacke A' do
tacke 8'. Prccnik EF klllznice k, koji je spregnut precniku AB, okomit je na
ruvninu 1f!, pa se njegov tlocrt £' "'" F' poklapa sa tlocrtom 0' srediSta 0 te
kruinice, a njegov nacrt EHFff mOTa biti jednak precniku AB, zato je
OffEff = (fp" :;0: o'A' iii O'B'.
Duzine AffS" j E"P" su spregnuti precnici nacrta e kmznice k, a kako
su medu sobom okomitl. to je duzina £"F
If
velika osa, a duzina A" B" mala osa
266 11. Presjeci geometrUskih tijela ravnillama
dipse e . Odredene su jos i projekcije tacaka G i 11, odnosno J i K, kruznice k i
to kao presjek ravnine E sa sporednim kruznicama u i v, koje Sli paralelne s
ravninom 7[2. U nacrtu se vidi onaj diu kruinice k, kuji je nu prednjoj polovini
kugle i to od tacke C preko tacke A do tacke D.
"
I,
. ,,8'

g' 5'
Slika 11045
Da bismo nasli tangentu pres-
jecne kn!.znice u nekoj njezinoj tac-
ki, npr. u tacki K, moramo konstru-
isati presjecnicu ravnine E i tangen-
cijalne ravnine kugle u toj tacki.
Kako je tangencijalna ravnina Ij
kugle II tacki K okomita na polu-
precnik kugle, koji spajn tacku K i
sredi:ste S kugle, nacrtaju se naj-
prije projekcije toga
f/ "'" 8'K' i / = SilK" , a zJtim, kao
u p.oglavlju lLLLl, odrede tragovi
d
l
i d
2
ravnine ,d.
Tackorn K povuce se sutraz-
mea fIl prvoga rraga ravnine .d
(m'.L rl, m""l1 x) pa sc odredi njez.i-
!l0 Jrugu pr0boJi;le J'I? Drugi
trag d
2
mora prolaziti tackom ;U 1
okomito nu /1 do tacke ft\". 3. od (e
tackc ide prvi tr<J.g d
J
okomito na
Presjecnica t[ [' = ( T/,l":; J,
t"" = (T/',T; r] raVlltna E i Lije tra-
zena tangcnm presje6Jlc kl1lznice k
u tacki K
11.7 Zadaci za
167
11.7. Zadaci za rJesavanje
1. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog knLznog valjka u lack[ Tt ·30,80, -), c:ij,l 0:::illO, CJ.
ldi u ravnini Jr,. Valjak je zadan svojom osom SI/[,','(-30,25,0), V(JO,40,40J] i
poluprecnikom osnove r = 20.
2. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog kruznog valjka u tacki 1'(40,.,10), cija o:mova
lezi u ravnini ]fl.. Valjak je zadan svojom osom SV[S(60,O,40L 1/(75,40,20)) i
poluprecnikom osnove r 15.
3. Nacrtati projekcije kr1.1znog valjka, cija osnova leii u ravnini "rei, ako je osa
vaUka SVIS(30.25,0). V{85AO,50)/ i poluprecnik osnove r = 20, Prolzyoljno Llzeti
tlocrt T'tacke T, njegovog gornjeg dijeJa omotaca, pa odrediti njezin naert Tit i
komtruisati [ragove tangencijalne ravninc toga valjka u tack] T.
4. Nacrtati projekcije kosog kruznog valjka, Cija osnova le2i 1.1 ravllini Jr.-;, ako je OS21
valjka SV[.){75,O.40). V(30,30,25)] i poluprecnik OSl1ove r "-' 25. ProiLvo!jno mel!
nacrt T"" tacke njegovog gomjeg dijela ornota?a, pa odrediti njezin Huett T' 1
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga viJljka u tacki T.
5.-11drediti tangencijalnu ravninu kosog hufnog cija jc osnova pamlelna s
ravninom Jrb ako muje osa SV[S(60,lO,30), V(O, 60, 55)] i poluprecnik 05nOVe r=20"
Proi'Z.Yo!jno uzeti nacrt TN tacke T, njcgo\'og gornjeg dijcJa 0rrH)U::J., pa odrcditi
njezin tloen: T' i konstruisati tragove tangencijaine ravnine raga $toscCl U tRek] 1
projckcije kosog kruznog stos.::a, ';ijiLjC c)::,fWVii Li ;amUli /[1; ...j)..u jt 0::;[,
- - stofC"aSV[S(30,3i5jJ), V(90,J5,50)] i polupretnik ··oS!1ove r=20. Proizsoljnu UL.Cli
ilucrl T' [aeke T, njcgovog gornjeg dijeia omotaca, pa ouredit! DJczm naerr T" I
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga valjka u tacki T.
7. rangencija!nu rav!11nu na kosi kruzni swzac, GiJa JC
osnova u ravnini Jf], ako je osa stosca SV[S(30,0.3D), V(95.40.45jj i pol(lprcenik
osnove r=25.
8. Odrediti tangencijalnu ravninu kuglc u proizvoljno U2etOj tacki T, kojoj je srcdistc
S(40,40,45) i poluprecnik r =- 30.
9. Trosmmu priznm, kojoj je osnova DEF[D( 50,25,0), £(75,1 0,25), F(95,J 5,20)] i
bocn! brid FG[F, G(50,60,60)], presjeci ravninom odredcrlom tackarna:
ABC[A(0.30,15), B(60,O,60), C(100,35.45)].
10. Trostranu prizmu, kojoj je osnova ABC[,4(0,35.40}, B( 55,JO.60). C( 70 .. ":'5. ! 5)] i
/ boeDi brid ADE4. D(75.JOO,120jj, presjeci ravninom odredenom laC kama:
MNP[M( 10,15,100), N(l25,130,30), P(20,90,140)).
__ __ ,-P,-,=escoj=.e"cI,,· 8'-'"·n_m_..':.-'_""l-",k_ih ____fl,,iJec.I:.."_'c.·"_..v_n_ill_a_m_" ________ _
11, Trostranu priwm, kojoj je osnova ABC[A( 10,60,10), B(50,60, 10), C(20,80, 10») i
bocni brid AD[A D(50, 10,80)), presjeci ravninom odredenom tackama:
HNP[M(O,20,30), N(80,40,20), 1'(40,70,100)].
12. C'etverostrann plizmu, kojoj j e osnova ABCD[A(65. 20,5 ),B(85,25,0),
C( I 10,10,25), DJ i boeni briq CE[C, £(65,55,65)], presjeci ravninom odredenom
"iblna MNP[M(1O.40,20j, ,';(80,5,60), P(l20,55,40)J.
n. t:c!Ytroslranu kosu priztnu, kojoj je osnova ABCD{A(60.20.0), B(70,60,0),
C(40, 70, 0), D( ]0, 40, 0)] i bocni brid AF[A, F(] 30,6(J,60)}, presjeCi ravninom
F::( 160,140, fOO) i raz:viti mreZ_l.l prizme.
14, Cetverostranu kosu prizmu, kojoj je osnova ABCD[A( ·50, 90,D),B( -20,70,0),
C{-40,45',0), D( -65,65,0)] i bocni brid AF[A, F( - JOA5,55)], presjeci ravninom
E(8(J,80,45).
,Sestostranu kosu prizmu, kojoj jc osnova pravl1an sesterokut sa srediStem u tach
5,'(}OAOJ)), tncb A(0,].5.0) jedan njcn vrh i bocni brid AG[A, G(90,40,90)}, presjeCi
£( 130,1 30,90).
:16. Trostrann KaStl prinnu, koja] je osnova ABC[A(30,O,30), B( 15,0,50). C(70,O,35)j i
hacnl brid AD[A. D( J05,75,30)}, presjeCi ravninom £"(90.50.-65).
17. Petostnmu kosu prizmu. kojaj je osnova pravilan peterokut, jednim vrhom u tacki
A(-30,20,O), sredistem u tacki S(-5,50,O) i boeni brid A.G[A. G(-120,40,80)}, presjeci
ra"'ninom Ef-11(),J20,80/
lS. Pet{}straml kosu prizmu. kojoj je f)snOva A BCDE[Af ln3.0.rn 8(30.90.01.
C(70. 70,0), D(90,30.0), E(50,10,0)] i bocni brid AG[A,. G( JiO,]20,90)], presjeci
rZlVnillOln E. Taeka Ex je udaijena 100 od, koordinatnog pocetka, eJ zatvara sa x
osom uga\) od 60
n
, a e2 ugao ad 45(). NaCi pravu ve1ici!l.u presjeka.
19. Prnvilnu sestostranu pri1.11lU, kojoj je 05nova ABCDEF u ravnini 1[j, aka joj je
ciijagon;lla AD(,4.(20,25, 0), D(60,35.0)), i visina prizme v ::::: 60, ravninom
£(80,=,50).
20. Odrcditi normalni presjek cetverostrane kose prizme kojaj je osnova paralelogram
ABCl11A( to,a,30). B( 35,0.15), C(55,0,35), DIu IT], a njen bocni brid je
ilelA. G(80,60,60)].
. =L t'r;l.\'llnu pctQstranu prizmu. kojQi je nsnova ABCDE u rnvnini Jrl, srediste u tacki
S(40,30,C}). tacka 1i(40,Jo.O) jedan njen vrh 1 visina pnzme v ::::: 60, presjeCi
E(=,60.5())
. -..
11.7 Zatiaci ::.a IjdavGnje
----
269
22. Kosu petostranu prizl11u cija jc osnova ABCDE[A(O,45,0), B(10,65.0), C(35,60;O)t
D( 40,35.0!, E{ 15, 25.0)} i bocni bnd AG[A, (;(35,20,65)], presjeci ravninom
EfQO.ll0.1(JO)
23. Kosu cctverostranu prizlUu cija je osnova -40,0, J 5), B(0,O,35),
C( -20,0,60), D( -55.0,50)) I bocni brid AG[A, 0(·125,85,15 )}. presjcCi ravninom
E(. 105.! OQ, - JO()).
24, ('ctverostranu kOE;U prizHlu cija je osnova rlBCD{A( -50,0,80), 8(20,0,90),
C(·1O,0,50}, D(-40.0,4())] i boeni brid AGlA, G(10,60,50)}, presjeci
£(25.15,-25).
25. C'ct'iicrostranu koslJ prizmu cija je osnova ABCD[A(70,75,0). B(90,55,0),
C(120.60,Oj. D( 100.85,0).1 i boc!)i brid AC{A. C(25,30JO)}, presjeci ravninom
E( 13(},80, .. 100).
In. Trostranu piramidu ABC, 11[,4(20.30,0). 8(80,20.0). C(45.70,0), V(55,35,70)]
prcsjcci ruvninom koja je odrcdcna tHckama: ;\INP [M(35, 10,40), N(80,60,30),
P( 1 00. 4(}, 65)].
Kosu trostranu piramidu ABC:. VIAl 30 .. 60,0), Bl-=lQ,JO,O). C(-50,35,O),
presjeti ro\"ninOln E(1'(),(){J,..f,{J).
28, piramid\l ABeD. VrA(-402o.0i. 8(-30. 70.01. Cf40.50.0l,
DCO. 10.0). \'"( 0.90)80) 1 presjeci ravninorn E( -50, ·95.20),
- pmunidu, kojoj jc osnOVfl k\CatSrat zadanc stramce
AB (A( 20.5,0), B(70.10.0) 1 U T{, i vrh n 1 ] 0.60. 90) presjeCi ravninom E( /30.130. 70).
30, Cctverostranu piramidu, kojoj je os nova ABCD{A(35,85._). B( 100, J 10,-), C(80,50,-),
lJ(4.?65,.J] II ra,:,n,ini £(35.=,-10) i vrh 1/(0.1575), presjeCi ravninom odredenom
. tackama: P( I 15,25,0)].
31. Pcto:;trailll kOSll piramidll, kojoj je osnova ABCDEIA(55,85.0), B(65,65,0),
C( lOO,50,()}, Vi 1 10,80,0),£(85,]00,0/u 7[1 i vrh \1(20,20,80), presjcCi ravoinom
odrecicnom tackama: MNP[M(20.50.30). N(80,90.80), P(]30.4(),IO)}.
32. Petostrallu kosu pinHnidu, kojoj je osnova U 11:/, sa srediStem u tackj S(-20,35,O),
(acka ;\('.<5,JO.0) jedan njen vrh i vrh piramide V(3o,75,75), presjeti ravninom
E( 60, 75, (iO J.
33. Sestost1"<lI1U pravilllu llspra\"J1U piramidu. kojoJ je osnova II Jrl.' sa srediStem u tacki
S(-1O,6o.0J. tacka .4(-40.30,0) je.dan njcn \"1"h i vrh piramide V(-10.60.80), presjeci
raVnmOlll odredenom tackuma: MNP[M(20.0,0i, Nr -50.0A5), P(45.40.0)j.
\
270 11> Presjeci geometrijskih tijeta ravflinama
34. Petostranu kosu piramidu, kojoj je osnovuABCDE{A(30,30,O). B(6D,25,O),
C(90,60,O), D(60,95,O), B(30.70,O)] i vrh V(-20,JOO,80), presjeci r3vninom
£(·60,85,35).
,/'-''-,
'( 35. kosli piramidu, kojoj je osnova pravilan sesterokut U if!, sa sredistem u
\", ____,-.facki S(0,50,0), tacka A( ·30,20,0) jedan njen vrh i vrh piramide V{7G,20, 90),
ravninom E( 110,1 30,70).
36. Cetverostranu kOSll piramidu, kojoj je osnova ABCD(.4(O,O,30j. B( 45,{),45},
C(70,O,l5), D(20,O,O)) u nj i vrh V(90,45,80), presjeCi ravninom E( 125,45,80).
37. Pravilnu cetverostranu piramidu, kojaj je Gsnova ABeD U IT], aka je njena
dijagonala AC[A(30,Q,50), C(70,O,30)] i visioa piramide v = 60, presjeci ravninom
EI 100,60. =).
38. Pravilnu sestostranu piramidu, cija je osnova u ravnini lrt> ako joj je Jijagonala
AD{A(60,25,O), D(JOO,35,O)) i visina piramide v "" 60, presjeci ravninom
Ei 160.140.1 10).
r?--
Tetraedar. koji plohom ABC leZ:i _u lrf> sa vrhom .-'1.(15,15,0) i sredistem u
"--,---,)S(65,55,0), presjeCi ravniiiCiffi
tacki
40, Petostranu kosu piramidu, cija je osnova pravilan pckrukut sa srediSlcm u tucki
S(40.0,50), tacka A(10,0,20) jedao njen vrh i vrh piramide V(1JO,80,50),
ravninom E(
41. Petosiranu kosu piramidu, cijaje osnova iDCDE{A(3(),3(),0),B(60,25,O),
C(90,60,U),-D(60,95,O), E(30, 70, OJ} i vrh V( -20,)00,30;, presjeci ravninorn
EI-60.85,35).
42. Cetverostranu kosu piramidu, cija je osnova ABCD{A(O.50,Q), B(30,90,O),
e(70,50,0), D(50,40,O)) U 1C} i vrh V( 120, /30,90), presjeci ravninom odredenom sa
dva para Ie Ina pravca: a ""' lvlN[M(0,llO,25), N(.l35,85,O)} i b s; PR[P(O,80,55), Hj.
43. Sestostranu piramidu, Cija je osnova para!elna lr;, sa sreuistcm u tacki S(O,50,7()).
tacka A( 10, J 5,70) jedan njen vrh i vrh piramide V(0,50,0), presjeci
odredenom tackama: MNP{M(20,Q,O), N(60,50,O), P(-60,O,45)j.
44. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV[S(0,50, 0), V(70,90,70)) i poluprecnik
r=40, presjeci ravninom £(130,130,80) i naci provu veticini presjeka.
45. Rotacioni vaJjak, eija je osnova U 7!2, sa sredistem u tacki S{30,0,3Q), poiuprecnik
osnove r:::25 i vision vaUka v-::::.70, presje6j ravninom £(-5030,50).
11.7 Zadaci 1.a rjefavanje
271
46. Kosi kruzni. c!ja je osa SV[S(40,40,0), V( J 10, 70,90)1 i poluprecnik dStlove
r::::::35, E(160,130, 110). U jednoj tacki presjecne kri-\rlilje
konstnllsah tangentll ! nab pravu velicini presjeka.
47. Kosi ,yaUak.' Gija je osa SV{S(0,45,Oj, V(60,75,60)1 i potuprcc:nik os nove
r=35, preSJeCl ravmnom E(90, 140,90). U jednoj tacki presjecne krivulje konstnlisati
tangentu i na6i pravu velicini presjeka. ..- .
48. Rotacioni valjak, eija je osa SV[S(30,60,40), V(100,30,40)] i poillprecnik osnove
r=30, presjeci ravninom
49. Kosi kruzni valjak, Cija je osa V( 1O,5{),55)] j poluprecnik osnu\,{;
r::::::25, presje6i ravninom E(35,40,30). U jednoj tack! presjecne krivuljc konstll.liS:1ti
tangentu.
so. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV{S(0,30,0), V(55,50,60)) i poluprccnik OSIlOVC
r=25, presje6i ravninom E(80,90,60). U jeduoj tack! presjecne konstruismi
tangentu.
51. Kosi kmzni valjak, eija je osa
r=25, ravninom E(-50,-50,JO).
V( -85,30,70)] i polliprecnik o:;novc
52. Kosi kmzni valjak, cija je osa SV[S(25,45,0), V(11O,30.75») i JJOluprecnik O$novc
r=30, presjeci ravninom E( 80, -J5.40).
53. kmzni valjak, elja je osa V(15,55,60)J i poiuprecnik OSllUVe
r=30, presJecl ravnmom £(50,50.45). . .
54. Uspravni va!jak visine v=::;70, sa sredistem osnove u racki 5(35,30,0; i
poluprecnikom osnove r=25, presjeci ruvninom E( 100,110,70.),
55. Rotacioni sto:Zac, eijaje osnovn u tr}, srediste u tack; S(40.40,o.), polupreenik osnove
r=25 i visina stoSca 11:::::60, presjeCi ravninom E(=,8o.,60).
56. Rotacioni stozac, cijaje osnova U 11:2, srediste u tacki 5(40.,0.,40), po!uprecnik osnove
,---(=25 i visina stosca v::::60, presjeci ravninom £(80,60,=).
/'-', \
. ,
57:-X;hi kruzni stozac, Cija je osa 5V[S(-5, 35, OJ, V(-70,50,70] i poluprecnik aSDove
presjeci ravninom E(·80,95,60). U jednoj iacki presjecne kriyuije konstl'ui5:l1i

58. Rotacioni .st?zac, ?ija je.- osa 5V[S(-40,55,0), V(-4o.,55.90) i poluprecnik osno\.'c
1'=40, presJec! ravnmom E( -55,-60,40.). lJ jednoj tacki presjecne krivulje konSlruisali
tangentu.
27"2 ! 1. Presjeci geometrijskih rijela rQvllinOl11l1
59. Kosi kruzTli stolae, (Un je osa SV[S(40,45,0), V( [25,30,70)] i poluprecnik osnove
1"=40, presjcCi ra'vninom £(85,-80,80).
,GO. Kosi kmz.ni stazae, Cija je osa SV[S(-80.40,0). V(1O,55,70)J i poJuprecnik osnove
r=35, presjeci ravninom E(20,20, 15).
fd. Kosi knxbli stoZac. cija je usa SF[S(50.50,O). V(0.JO,70)J i poluprecnik os nove
r=35, prcsjecl ravninom E(50,55,35) i odrediti pravn veliCinu presjeka.
hI.. KnSl kruini stOZflC. 6ja jc osa SV/S(O,50,O). H20.20.6S)] i poluprecnik osnove
1"=45. presjcci r(lvninom E( J 10, J 30,60). U jcdnoj tacki prcsjecne krivulje
k0n'-;1ruisali langcnttL
< ',; l(!:\si kruzni stoinc. cija je osa SV[S(40.40.0). V( JOG, 100.70)] i poluprcenik osnove
1'=30, presjcci ravninom E(120,165,100). U jcdnoj tacki presjecne krivulje
b)tFtn.·lisaii tange-ntu. -
64. U:;pr(lYl1i rotaciooi stozue, cija je osa 5V{S(45, 55, 0), V(45,55.105)J i poluprecnik
osnove presjeCi rav-ninorn £(80.-100,50).
65. I(osi kllltni Stoi3C, j0 j, lv( 60,100,70)] i pohlprecnik osnove
r=35, presjeci nlvninom E(80, 1 10,65). -U jednoj tack! presjecne krivulje konstroisati
tangenlu.
fl6. Ko<:j kruzni stoZac, cija je 0;1(1 SV{S("40AO.0), V(25,60.80)] i po!uprecnik osnove
1'=30, presjeci ravninOlll £(80,70,50).
67. C!spr;Jvni stozue vislne v=70, sa sredistem u taCki 5(20,35,0) i poluprecnik OSl1OYe
r=_·W. presJcei ravmnom £( 100.1 10,60). _ r
03. Kllglu, sredista S(5030,35) i poluprecnika /":::::25, presjeCi ravninom Ef-65,40,50).
69. Kliglu. srerlista :W50,50,45) i po!uprecnika 1'=35, presjeci rnvninom E( -40.70,50),
70. Kuglu. srcdista S(50.40.50) i poluprecnika r=35, presjeCi ravninom odredenom
(,,,'kama ABC[AlO,O.25), 13(50,70,5). C(85A5,60J/.
n. Kuglu. sredist8 S·(40,45.45) i pOluprecnika 1':::::35, presjeci ravninom £(55,40,-40).
/2, KugilL sredista S( 15,40,45) i poluprecnika 1'=35, prcsjeCi ravninom E( 40,-65,80).
5(50.30,80) i poluprecnika r=35. presjeci ravninom £(00.60.60).
7-:1. S:."gi1.L srtdista S(O,50.40) i poluprccnika r=40, presjeci ravninom £(60,=,60),
____________ Zadaci 1.(1 lfe.<avanJe
273
75. Kuglu, sreciisla 5(80,40.45) i po!uprecnika 1'=35, presjeti ravninom E(50,-20,60).
76. Kuglu. sredista S(o.40.35) i poluprccnika r=30. presjeci ravninom £(55,55,60).
77. Kuglu. sredista S(35,25,30) i poll1precnika r:::::30, presjeci ravninom £(-40,30,20). U
Jednoj tacki presjec,nc krivulje konstruisati tangentu.
78. K\lglu, sredistu 5(55.40,30) i poluprecnika 1"=30, presjeCi ravninom kojaje odredena
sa dva pravc(l: (lOS ;'v1N[M( 15. 10,70.), N(O, 75.0)] i b MP{M, P( 100,30,70)],
79, Kuglu, srcdista S(40,35.40) i poluprecnika /"::::::30, presjeci ravninom £(60,30,-35). U
jednoj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentu.
80. Kuglu, sredista S( 40.45,45) i poluprecnikn r=35, prc..">jeCi ravninom 8(120, JOO, 70}.
81. Kuglu. sredista 5(-10,40,40) i poluprccnika r=30, presjeci ravninom E(-60,35,40). U
jcdlloj tacki presjecnc krivuljc konstruisati tangentu.
82. Kl1glu, sredista S(-50.40,-/5) i poluprecnika r=30, presjeCi' ravninoln £(-30,20,-25).
U jedooj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentH.
83. Kuglu, sredisla S(40.45,35) i r=30, presjeci ravninom £(75,65,-70).
84. Kuglu. S(oOAn.35) i poluprecnika r=30. presjeci ravninom E(50,-45,40). U
jednoj tacki prcsjecne krivulje kOTlstnlisati tangentu.
85. Kuglu. Sf40.50.30) i poluprecnika 1"=25. presjeci ravninom E(80.=,90).
/
R6. KugJu. S(4D. 35.3f)) i poluprecnika rf25. presjeci ravuinom E( =, 70,SO).
87. Nacrtati sve projckcije presjeka i rotaciollog stosca, drugirri projicirajucim
ravnjnama i valjkastim plohmna, ako Sll nacrt stosca, polo'zaj projicirajuCih ravnina j
valjbSlih isjeb dilti na'slikama broj 1 do 36.
88. Nacrtati $VC projekcije presjeka i isjcka rotacionog valjka, dmgim projicirajuCim
ravninama i vl1!jkastim plohama, aka su nacrt valjka, polataj projicirajucih ravTlina i
valjkastih isjeka dati na slikama broj 37 do 63.
89. Nacrtnti sve projckcije presjeka geometrijskih tijela projicirajucim ravninama, ako
su oblik tUcla i tragovi projicirajucib ravnina dati na slikama broj 64 do 93.
274
1.
4.
, ,
, ,
J 1, Presjeci geometrijskih tije/a mVnill{//IlU
1
1
"'I
~ ,
, ,
1 '
,
,
,
T
, ~ " ' - " - - T
5. " i \ I
/' \ J
:' \ '-01
B.
,
,
,
,
,
,
,
,
it,
,
I
,
,
,
,
\
\
t
!
I
,
!
:;;1
,
! ,
,
,
n ,
r
",I
<"\11
I
j
3.
6.
,
,
/
,
/
,
/
,
/
____________ :.:11.7 Zadaci za /jdQvanje 275
k----
J">. !
II \ '
,
, ~
I
\ I
i ,
01
,
'°1
,
,
,
3i7'
'. _1
71. Presje6 geolnf'frijskih tijela ravnillama
,1;---'
"
20. / i \
, '
, '
/ '
, 'a
\ '"
28.
31.
34.
l-.L.···-
a:
"''':
i
a!
"':
11.7 L.{lrinci 7.0 rjdavanje
29.
32.
"
/1\
, '
,
277
, ~ .
,\'\ I
30
' . \
' I '
., , , I
! I '. Oil
I
I
SSi
i
278
40.
11. Presjeci geomerrijskih tijela ravninama
f-.--I--.L .:'+-1
L - - ! t i Q ~
11.7 Zadaci::(1 Ijdavanje 279
42.
280 II. geomelrijskih (ijela ravlliflama
q, 40
I
I
rr- ---I ------:;t
I
I 60.
:;; I
I
!:el
-p
.,------
,
,
,
!

I
i
,.-L-.+-
40
--"- 'f
11.7 Zadac! ;:a rjeSawmje
!
ii51 66.
T
T" --.,-.
!
"I
69.
5
e,
10
x
r
,
cl

281
282 1 J. Pre;-,jeci geomemjskih rljeia rLlvllinama
e,
I \e,
70.
0
:;::1
'"
71.1

l I
x
50
80
e,
x
T
e'l
,
0
21
,
x
x
r
__________ -"11::.,::.7::Zil::,::ia::c.:..iza , ______ ---'2,,8"'3
,
g

Ie,
e,
x
80 10

T
21
e,
I
I
,
[Ji
i
.L
e,
1-'-
'"
/
1
3'1
-r
ro!
\".oj
!
1/
"- l
5',
!
50 I
e, -,
e,
1--
!
!
x
...L+ __ x
-1--
S5)
284 II. Presjeci geometnjskih tijela ravl1i/!ama

i
01

I
84_
"e'l
r
I I
I I,,,
, i '
x.L

/ 6'!

\ I 'If/.
' -"
e,
\----- __ 50
x
I

,
I
:83.
I
I ,
e,
e,
\
____ . ______ IJ. 7 Zadaci za /jdavanje
'II
e, 90.
JVi-.1
, .. e,
j
1
____
180
1-·---'---
1
I
:;;1
_l_
I

oj
<01
j
-"---i---"
e,
285
Prodori geometrijskih
12.1. 0 prodorima uopste
Prodor iii presjek dviju ploha je simp svih lacaka kaje su zajednicke tim
plohama. Proctor dviju uglatih ploha (prizme, piramide) je prostomi poligon kaji
maze biti iz jednog iIi dva dijela. Prodor uglate i oble plohe je prostomQ
izlomljena linija koja se sastoji od lukova ravninskih krivu{fa kaje se meousobno
presijecaju u probodistima bridova uglate S oblom plohom. Aka jedno tijelo
potpuno prodire u drugo, tj. jedno tijelo dopire do drugog, zatim u njemll
nestane, pa iz njega izade na drugoj strani, onda kazemo da imamo pOtpll11
prodor tih tijeJa. U tom slucaju prodomi poligon, odnosno prodoma krivulja,
sastoji se od dva zatvorelJa-peLigona, odnosno dvije zatvorene krivuije.
Kad jedno tijelo sarno zadire u drugo, tj. jedno tijelo samo jednim
svojim dije!om prodire II drugo, tada imumo nepotpun prodor tih tijcla. U
takvom se slucaju prodorni poligon, odnosno proJorna krivulja, sastoji od
jednog zatvorenog poligona, odnosoo odjedne zatvorene krivulje.
12.2. Prodori uglatih tijela
1. Zadat!lk. Odre.fJ..iJili"odor kose trostralle prizme, tijaje
ABC[A(65,6),0), 8(100,55,0), C(90, 70,0)] u lCj i lioeni brid
CF[C, F( 30.40,65)], sa kosom trostral/om prizmoJll GHI[C'( 10,80,0),
H(25,55,O), 1(50, 65, O)}. kojoj je OSllOVO 11 '" i bocl1i brid
GJrG, J(70,30,65)}.
R j e sen j e: Na slici 12.1 odreden je prodor dviju kosih troslranih
prizmi kojima su osnove U 1C,. Da bismo odredili probodiste kose prizme J, sa
nekim bridom kose prizrne ll, marama tim bridam potoziti ravninu paraletnu s
bocnim bridovima prizme 1. 15to taka, za odredivanje tacaka prodora prizme II
sa bridovirna prizme I, postavijarno kroz tc bridove pomocne ravnine paralclne s
bocnim brtdovima prizme II. 1z posrnpka odredivanja pomocnih ravnina
tijela 287
proistice da su te ravnine U oba slucaja paralelne s bocnim bridovima jcdne i
druge prizme.
Prvi trag p J jedne takve ravnine P nil ravninu 1[1 odredujemo D3
slijedeci nacin: kroz proizvoljno uzetu t.acku S( S',S/I) polozimo pravae
m( m',lI{) pamIelno bocnim bridovima prizme II i pravac n( n',n") paralcluc
bocnirn bridavima prizme 1. Pravci min odreduju ravninu P. Ako su i'vl! i l'-i I
probodista zajednicke ravnine 1Cj osnoviea tih prizmi sa tim pravcima, ollda je
pravac Pi :;;;: MiN! prvi trag ravnine P.
0" F" E"
1
z
I
J"
/
L"
, :
" ' ,
/ II
K"

x
!A" L't [C" :8-"--
I
y
G'
: 1\'
Slika 11.1
Aka bridom AD prizme I polozimo ravninu A koja jc paralclna
ravninom p, njezin prvi trag je pravac ai' leoji prolazi tackotn A. paraJelno
tragom Pi' Trag L1, sijece stranice omove prizme IIu tackama .l i 2
288
J 2. Prodori geometrijskih tUeln
Ravnina A presijeca plohe prizme II u pravcima koji idu tackama 1 i 2 ,
a paralelni su brldovima te prizme. Ti pravci sijeku brid AD prizme 1 u
p,,'!,ociistima I( j'f) i 2( 2',2').
Na isti naCin, pomocu ravnine B i njezinog prvog traga hI' odrede se
[,1'obodisl8 tCiCaku 3( 3',3" ) i 4( 4',4" ) prizme II sa bocnim bridom BE prizme L
Ravnina Z, Ciji je prvi trag zJ po!ozen bridom CF paralelno s
P. nc sijece stranice osnove prizme II, sto znaci da brid CF ne probada tu
Za odreoivanje tacaka prodora prizme I sa bocnim bridovima prizme II,
polazll se pomocnc ravnine bridovima prizme If. Ravnina D, Ciji je prvi trag d!,
l'n!nicna je bridom GJ prizme 1I kroz tacku G paralelno tragu PI ravnine P.
Trag d{ sijece stranice osnove prizme 1 u tackama :5 i 6. Ravninap presijeca
plnhe prizmc I u pravcima koji idu tackama 5 i 6" , a paralelni Sll bridovima te
prinne, Ti pnlvci sijeku brid GJ prizme II u probod.islima tacaka 5( 5',5") i
f:i( 6,6"),
isti naGin, pomoeu ravnlne E i njezlnog prvog traga e;, odrede se
tncaka 7( 7"'}#') i 8( 8',8") pritm-e I sa bocnim bridom HK prizme lJ.
R:Finirm F, ('1ji jc prvi lrag fi _ poioiena bridom IL paralelno s tragom P,
fdsnine p, nc sijece stfanice osnove prizme 1, sto znaCi da brid IL ne probada tu
Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, daju
pn1dnlll! pn!igon u_proje.kcijama. Rcdoslijed spajanja tacakaje 1,5,2,4,6,8,3.
7 i 1. --
Vidijivosr iinija prodomog poiigona vdredena je -,idljivoscu pioha
prizmi n" krjima se one nalaze.
2. Zadatak. Odrediti prador kose trostrane pimmide, cija jf'. osnova
ABC/A(S5,80,O), B(50,55,0), C(J{)O,2(),O)J a lTJ i vrh F(3(),10,50), sa trosfranom
'osun! DEE{D(20JO.cJ), E(40. 60, 0), n /0,50,0)] kojaj je 051101'0 U llj i
ElliE. H(9D, 10,55) 1 _
R j e sen j e: Na sEci j 2.2 prikazan je prodor trostrane pirarnide sa
:rnstnmom prizlTIom. Ravnine pomoeD kojih se odreduju presjeci bocnih bridova
Jc:dnog lijela sa drugim moraju imati pomocni pravac m( m',rn"). Taj pravac
Vrh()Dl \if v'y"') piramide. paralclno s bocnim bridovima prizme. Prvi
12.2 Pmdori UR'atih tfjela
289
tragovi svih pomocnih ravnina idu probodistem M! pravca m( rn',ml1') i prvim
probodistem brida, za koji se trail presjek.
Da bi se odredile presjecne tacke 1 i 2 brida A V, polozi se ravnina A
tim bridom i pravcem "L Pravac a
J
= M jA! je pry! trag ravnine A koji sijece
stranice OSllOVe prizmc u tackama 1 i 2. Ravnina A presijeca plohe prizme
pravcima kojl iau tackama Y ii, a paralelni su s bridovima prizme. Ti prayci
sijeku brid A V pimmide u probodistima l( j',J" ) i 2( 2',2'" ).
v"
__ .-;,H"
4'
Slika 12.2
Na isti nacln, P01110CU ravnine B i njezinog prvog traga b
1
, odrede se
proboJista tacaka 3( 3'.3"} i 4( 4'.4" ) prizme sa bocnim bridom BV piramide.
Za odrcdivanje tacaka prodora piramide sa bocnim bridovima prizme,
pOiilZU se pomocne ravnine bridovirna prizme.
290 12. Prodori geometrijskih tijela
Ravnina E, Ciji je prvi trag e
j
> polozena je bridom prizme EH j pravcem
m. Trag e I sijece stranice osnove piramide u tackama "5 i (5. Ravnina E
pTesijeca plohe piramide u pravcima 5V'i 6V' . Ti pravci sijeku brid prizme EH
u tackama 5( 5',5') i 6( 6',6' ),
Na isti na.cin, pomocll ravnine F i njezinog prvog traga if' odrede se
probodista tacaka 7(7',;") i 8( 8',8") piramide sa bocnim bridom prizmc Fl.
Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, Jaju prodomi
poligon u projekcijama. Redoslijed spajanja prodomih tacaka je (, 5, 3, 7,4-, 2,
8,6 i 1,
Vidljivost linija prodornog poiigona odredena je vidljivoscu ploha tije!a
na kojima se nalaze.
3. Zadatak. Odrediti prador trostmne prizme cija je osnova
ABC[A(80,65,0), B( 100,35,0), C{ 110,65,0)]" "I I bocnl brld AD[A, D( 5,30,80)J
sa cetverostranom piramidom kojojje osnova GHIJ[G(O,60,O), 1-1(35,90,0),
1165,55,0),1(40,25,0)) It re, i vrh Vl75,15,85J,
R j e sen j e: Na slici 12.3 prikaz::m je prodor trostrane prizme sa
celverostranom piramidom. Rjesenje zadatka sJicno je rjdenju zadatka kao na
s1ici 12.2.
12.2 Prodori IIglatih lijela
V"

D" E" F"

±' .._x
iC" '
Ii'
Slika 12.3
. 4. Zadatak. Odr'e-zliti-p;C;dor cetverostrane ph'amide cija je OSJlova
ABCDIA(0,50,O), B( ]0,20,0), C(65,j(),O), D(40,lO,O)J" "I i vrh V(! 30,85,65)
sa cetveroSiranom prizmom cijaje osnova EFGH[E(95,40,O), F( 125,25.0),
G(105,W,O), H(70,20,O)J " "I I hoeni brld FJfF, J(85,95,70)J,
191
Rj e S e nj e: Na slici 12.4 prikazanje prodor cetverostranc pirallliJc S8
cetverostranom prizmom. Rjesenje zadatka je sticna rjdenju zadataka Da slika-
rna 122 i 12.3.
292
12. prodori geometrijskih ujeta
J'
"
Slika 12A
5. Zadatak. Odrediti procTor praviliie cetverostrane pirmnide
ala ,e osnoWl ABeD[A( 35,5,0), B(65,35,0), C( 35,65,0), D( 5,35,0)J" '" i vrh
"5,15, (5). sa pmvfl710m cetverostranom priz/1wm kojoj je osnova
EFGllfE«(I.35,40), F(0,20,25), G(0,35, 10), H(0,50,25)) i bocni brid
E/[C 1{70,35AO)!.
E j. ..c sen j e: Na shei 12.5 prikazan je potpun prodor pravil,ne
celve-rQslrane piramide sa osnovorn u nJ i pravilne pnzme Clje, su
usnove pmalelne s n1. Ose piramide i prizme sijeku se pod uglOD1 .. Tack
e
pT(ldc)rDcg poligonJ ] < 3. 2 i 4 odrede se pomocu presjeka bndova pnzme s
h-j,jc'\'Jrna piramide.
$"
12.2 Prodori uglatih ti}ela
293
Da bismo odredili ostalc tacke prodomog poligona, polozena je ravnina
B po bridu prizme F'J' , a paralelno ravnini 1r2. Prvi trag te ravnine je pravac b
l
,
a treCi trag pmvac OJ' Ova ravnina sijece osnovu piramide u tackama P i R, a
I1jezio brid A V u tacki T. Presjecnice p/fy" i RIJ'T" odreduju prodorne tacke
5", 7
fT
i 6"'.8"', Tlocrti tacaka 5' i 6/ nalaze se l1a prvom tragu hi ili bridu F'j'.
a njima simetricne tacke 7' i 8' oa bridu H'L/. Bokocrti tih tacaka poklapaju se._
sa bokocrtil1la njihovih bridova. Redostijed spajanja tacaka prodornog poligona 1
njegova vidljivost odrcueni su na vee poznati naGin.
v
lfl
V"
/
e'"
c'
Slika 12.5
6. Zadatuk. Odrediri prodor pravifne uspravne sestustralle prizme cija
Je 0511()V(l if rovnil1i n1 sa pravilnom trostral1om prizmom je oSl1ova
paraldna s ml'llrnO/il Jr:'.
294
12. Prodori geomerrijskih lijela
R j e sen j e: Na slid 12.6 prikazan je prodor sestostrane prizme
trostranom prizrnom, Rjesenje ovog zadatka shena je rjdenju na
12.5. Na slici 12.6a je prikazana linija prodora na sestostranoJ pnznn poslljc
iZdvajanja trostrane prizme. Na osnovu rijdenog zadatka, a prema prilozenoj
tabeli, postoji jos dvnnaest kombinacija kaje traba rjesavati kao zadatke za
vjezbu.
S1i.ka 12.6
,-;
1.2.3 Prodori oblih tijela
295
----------------
12.3. Prodori oblib tijela
7. Zadatak. Odrediti pradoI' rotaciol1og valjka cija je o,';nova ukolJlit(l
na ravninl/ n; i krnjeg rotacionog ::l10sca sa OSJWVOIJ! u ravnini IT], kojiflla se use
sijeku pod pravim uglom.
R j e sen j e: Na slici 12.7 prikazan je nepotpun prodor valjka i stosca.
Prador je jedna zatvorentr krivulja. Tacke prodorne krivulje odredc se taka, sto
oba tijela presijecamo ravninama, koje su paraIe]ne ravnini n!. Svaka takva
ravnina sjeCi ce omotac vaUka u dvije izvodnice zato sto je paralelna s njegovom
osom. Ravnina ce sjed omotac stosca u jednoj paraleli zato S10 je okomita na
asu stosca. Izvodnice i paralela ce se sjeei u cetiri tacke prodorne krivulje. Ose
valjka i sto5ca sijeku se pod pravim uglom.
Ravnina .4 koju ove ase odreduju, paralelna je s ravninam lf2, tiji prvi
trag .ie pravac SI , a treei trag sJ' Ova ravnina sijece oba tijela u konturnim
izvodnicama njihovih nacrta, koje se medu sobom sijeku u tackama 1 i 2
prodome krivulje k. 1z naerta tacaka 1" i 2" odrede se tlocrti 1'i 2' i bokoCfti
ri 211/.
Horizontalna ravnina B, polozena osom valjka °
1
, Ciji je drugi trag
pravac hz, a trag hJ' sijece omotac valjka u konmmim lzvodmcama U 1 b
njegovog tloc¢a. Ravnina sijece omotac stosca u paraleli tI]. Bokocrli izvodnica
a""i bIN i paralde. u; nalaze ,se-.na tragu b
3
. Porno{:u nacrta u;ili bDkocna
odreden je tlocrt paralele LJ I. Kminica u; sijece c/ i b' u tack:drna
3' i 4', 12 tlocrta tih tacaka odrede se njihovi nacrti 3'" 4iY i bokocni 3
llY
i 4'" .
Horizontalna ravnina A, Ciji je drugi trag pravac (/2' a tree! trag C/3'
sijece-omotac valjka u izvodnicama e i d, a omotac sto-s-ca u paraleli u
2
. PomocLl
bokocrta izvodnica em i dIU i paraleJe u; odrede se tlocrli c
l
, d' i koji ')e
meau sobom sijeku u tackarna 5 i 6. lz tlocrta tacaka S'i 6' odrede se nanti 5"' i
6"ibokocrti 5'"'\ 6"'.
Na isti nacin odrede se projekcije tacaka 9 i 10 prodornc kri\'uJjc k
pornocu horizontalne ravnine G, kojoj je drugl trag pravac g2' a treCi trag gj.
Iz vrha stosca na valjak su postavljene dvije wngencijalne ravnine E i F
kojima su treci tragovi e
j
i .t:1' a prvi i!f i U tim ravninama nalaze se
karakteristicne prod orne krivu!je. Ravnina E sijece ::ito'zac u iZYOllni(;3.111:.l
A. V( A'V',A"'V"',A"'V"" ) i BV( B'l,l'.B"'V",B""I,//iY) , a d0diruje \'uJjak u i.zv()dni-:i
296 12. Prodori geomctrijskih tijela

e( /,ep.e'" ). lzvodnice BV( B'V', SNV", BII1V"') i e( e',e",e/l"l) sijeku se u tacki
/( 7" r.T'"') prodorne krivulje k. lzvodnicaje tangenta krivulje ku tacki 7.
RZlvnina F sije.ce stozac u izvodnicama eV( e'v', C''V''', C"V""') i
DV( a dodilUje v.ljak u izvodnici f( Izvod-
nice DV(D'1,/',L)"V"',D
m
l/"'j i f(f',f",fl#) sijeku se u tacki 8(8',8",8"')
!,!-r_'(l!,rrlf' kriyulje k. Jzyodnicaje tangenta krivuJje Ie u tack] 8.
I,
k"
10"
;
H
"'. +--+-++1-11--\+
A'"8'" , • , ,
Slika 12.7
--- -r
"
,

J
i
I
-
I
I',
"
e'
r
t
T'
j ..
12.3 Prodori ohfih tije/a
297
----------
Tangenta prodome krivulje u tacki 10 konstnlisana je pomocu tan-
gencijalne ravnine valjka i tangencijalne ravnine kmjeg stosca u toj tacki.
Tangencijalna ravnina valjka u tacki 10 treca je projicirajuca ravnina
T(rI.t-;J;}. Tangcncijalna ravnina stosca u tacki 10 je ravnina L1(dp d
2
).
Presjecnica tih (J-viju ravnina je trazena tangcnta t[ t' ),r"
prodorne krivulje k u tacki-10.
K.ako je u pitanju nepotpun prodor, tlocrt k' prodorne krivulje k
sastavljen je od jedne zatvorene krivulje. U tlocrtu ove krivulje vide se oni
dijc10vi koji su l1a g0111jOj polovini omotaca vaijka. Nacrt k" prodorne krivulje je
dio jedne grane hiperbole, a njezin bokocrt kl"/f poklapa se sa bokocrtom omotaca
vaUb.
Na osnovu rijeSenog zadatka, a prcm!J priloienoj tabeli, postoji .los
dvanaest koje treba tjesavati kao zadatke za vjezbu.
8, Zadatak. Odrcditi prado,. dvaTotacionG valjka razliCitih
poluprecnika, kojim(1 se ose sljeku pod pravilll uglom.
R j e sen j e: Na slici 12.8 prikazan je nepotpun proctor dva rotaciona
valjka. U tom slucaju prodor jc jcdna zatvorena krivuJja. VaUku, kame je pravac
0
1
( 0; .0;) osa, tioert jc knrznica, a nacrt i bokocrt su pravougaonici. Va!jak,
kome je pr[j\'3c 02( ,0; ) os a, u tlocrtu i nacrtu je pravougaonik, a u bokocnu
kruzuica, Njegove osnove su para1elne s ravilinorn ·n.!< Ose valjaka sijeku se pod
'.lb1om u tacki S( S',S",S"'.\
Ravllina I, koju ove ose odreauju, paralelfla je s ravninom 7[2, Ciji je prvi
trag pravac: 51' Ova ravnina sijece omotac sireg valjka u izvodnici EE, a
omotac uzeg valjka u izvodnicama CC i D15. lzvodnice se sijeku u tackama
l( /, ]",)'" ) i 7( 7'.7",7'" ) prodorne krivulje k.
Horizontalna ravnina F, polozena 050m valjka °
2
, ciji je drugi trag 1
2
,
sijece omotac v<:lljka u izvodnicama ..4A i BB . Omotac valjka, kome je osa 0 i '
ravnina F sijece u kruznici m. Izvodnice i kruznica sijeku se u tackama 4 i 10
proclorne krivulje. Iz tlocrta tacaka 4' i 10' odrede se njihovi nacrti 4" i 10" j
bokocrti j 10"'. Nacrti tacaka 4" i 10" poklapaju se, jer su tacke simetricne s
obzirom na ravl1inu I.
Da bi se odredile jos d'vije tacke prodorne krivulje k, presijeku se oba
valjka mvninom E, koja je paralelna sa osam<l valjaka.
298
12. Prodori geomerrijskih njela
Prvi trag e, ravnine E sijece ornatac sireg va!jka u izvodnici GG, a
uzeg valjka u izvodnicama MM i NN . Nacrt i1.vodnice GO je D': Lacke
G' ::; G u kojoj su presjecne tacke 9' ill'. Nacrti izvodnica A1M i NN dobiju
se iz bokocrta. U bokocrtu tre6i trag e
3
sijece kruinicu uzeg valjka u tackama
9'" i 11'" izvodnica MiN. Nacrti tacaka 9# i J /' su u presjcku izvodnic<!: lvlM sa
GG i NN sa GG. Na slici 12.8 odredene su jos dvije tacke 3 i 5 prodorne
kriv'U\je pomocu ravnine T. Ova ravnina je paraleina s ravninom 1:; a od nje je
jednako udaljena kao ravnina E. Tloerti tacaka 3' i 5' su u presjeku [raga [! i
krufuice, a njihovi nacrti poklapaju se sa nacrtima onih tacaka prodome krivulje
koje su u ravnini E.
J"

<\ 1
--
N"
m"
A"
-I,
8" -
L_
i
i
i I
:C
fI
._1.
2-
0
, i
,
(JIMEN-rJ;JE-{mm)

"
:8'
0,
'0
0 h d I,
"
0'
'0 50 '0 30 30
b,
2
"
"
35 27 3/ 0; C'
5,
3
"
58 38 29 3<
0'
,
"
52
"
26 38
I' J',,_oJ
5
"
58
"
19 35 /of' N'
B,
5
"
55 38 28 10
A'
50 50 50 10 1.

51 58
" "
'0 y
9
"
50
"
30
"
'0
" "
38 27 35
Slika 12.8
1i
1'-'

;-,
12.3 Prodori oblih 299
Da bismo odredili jos dvije tacke prodorne krivulje k, presijeku se aba
valjka ravninom A, koja je paralelna sa osama valjaka. Prvi trag favnine (11
sijece omotac sireg valjka u izvodnici liii, a uzeg valjka u izvodnicama Ii i
Jj. Nacrt izvodnice HH je na ordinali taeke H' "" IF u kojaj su presjecne tacke
8' i 12'. Nacrti izvodnica IIi JJ dobiju se 1Z bokocrta. U bokocrtu. treei trag
a
3
sijece krumicu uzeg valjka u tackama 8'''' i 12'" izvodnica I i.J. Nacrti
tacaka 8" i 11''' su u presjcku izvodnica II sa HH i JJ sa HH _ Odredene su
jos dvije tacke 2 i 6 prodome krivulje pomocu ravnine B. Ova ravnina jc
paralelna s ravninorn X, a od nje je jednako udaljena kao ravnina A. Tloerti
tacaka Xi 6' su u presjeku traga b
J
i kruznice, a njihovi naeni poklapaju se sa
nacrtima onih tacaka prodome krivulje koje su u ravnini A.
Tangenta u tacki 11 prodorne krivulje k konstmisana je pomoctl
nonnata va!jka u toj tacki.· Normala Itl 5ireg valjka u tacki /1 prolazi tom
tackom okomito l1a OSli 0, toga valjka. Projekcije normale n; 0;:;: J ]'0; i n;
okomite Sll na 0;. Normala n
2
uzeg valjka u tacki 11 prolazi tom tack om
okomito na osu O
2
toga valjka. Projekcije su okomite, n; na 0; i 11; na 0;. Te
dvije nonnale odreduju norrnalnl!- rayninu krivulje k u tacki 1].
Kako tangeota t u tacki 11 mora biti okomita oa ravninu 4), projekcije
tangente su okomite oa istoimene tragove te ravnine. Ako ravDlllu 2:. koja je
paralelna s ravninom nl> probada oormala 11, u tacki K( K",Kff), a nonnala il2
u tacki L( L/, L
K
), ooda je pravac Kl. sutraznica drugoga traga ravnine cP. Nacrt
t
lf
tangente 1 u tacki 11 mora biti okoirrihTa--pravac K"LI< :-Tlocrt [1- tangente [
mora biti okomit na tlocrt 11; normale n,- -' pas to je normala lljedno i '>lItraznicC!
prvoga traga ravoine iP.
Na osnovu rijesenog -zgdatka, a prema prilozenoj labeli, postoji .los dcset
kombinacija koje trcba rjdavatf'k&.? zadatkc La vjeibu.
9. Zadatak. Odrediri prodor polo vine kugle, sa srediDem Ii rLll'llilil Jr
i
polovine rotacione valjkaste piahe, kaja prelazi II vertikaine {ungclIL-'ijuLnc
ravnine FiT, ako je ravnina L Iljihova zajednil.--'ka ravl1ina simelrije, u parolelno
je s ravninom Jr2.
12. Prodori geometrijskih tijela
R j e seD j e: Na slid 12.9 prikazan je prodor polovine rotacione
val,ika;;te plohe sa poloviuom kugle. Ravnina L sijece kuglu u glavnorn
mcridijanu g, a valjblstu plohu u gornjoj konturnoj izvodnici c njezinog nacrt,!:
Meridij2.n i izvodnica sijeku se u tatki 1 prodorne krivuljc. Iz naerta tacke 1
odredimo tlocrt i bokocrt.
U borizontalnoj ravnini nl nalazi se ekvator kug1e e i prvl II i
f; nlVnina FiT, koji se sijeku u tackama 2 i 3 prodorne k. 11. tloerta
t?,Cakfl :2' i 3' odrede se naetti i bokocrti.
/\ko kugln sijece ravnina F u sporednoj kruznici U-;, a ravnina T u
krUZl1ici [(2' onoa lukovi tih knl2:nica 2-4 i 3-5 pripadaju prodomoj
k, lz nacrta 4" i 5" taeaka 4 i 5 odrede se njihovi t}ocrti. i bokocrti,
Ostale t3cke 6, 7, 8 i 9 odrede se tako da se tijela sijeku ravninama, koje
su jJ{;ra!elne S ravninom H2. Svaka takva ravnina sijece. polukuglu u
))01;lkruznici, a poJovinu valjkaste plohe u jednoj izvodnici. Polukruzlllca 1
i:n . ."()(inica sijeku se u jednoj tach prodome krivulje.
I I. : 2'
, ,\1 \
I \
d, a" k' \
I \
"1! ... _. __
b, //\ Ilr, : 9,1 f
"/ ..>MI, IIlI !
i :::'s;::::'0'::;6'
'L.__ :;
" "
"
,
"
Slika 12,9
t

}2,3 Prodori oblih tijela
301
Tangenta u tacki 7 prodornc krivulje k konstruisana je pomocu l10nnale
11,{ 11;,11;) valjkaste plohe 1 normale 1l
2
( 11;,11;) kngle, Te nonnale odreduju
normalnu ravninu tP krivuljc k u tacki 7, Prayac MN ravnine <P, ciji je nacrt
lJi ''N'' paraleJan sa osom x, sutraznica je prvoga traga tc ravnine. TIoert t'
lraz,ene tangente mora biti okomit na pravac ,\IN'. Prayae SN ravnine t:P ciji je
tloert S';V' pm·aldan sa osorn x, sutraznica je drugoga traga ravl1ine q:" Nacrt
tangente t" mora biti okomit na pravac SHN".
Nn 03110\-1.1 rijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji jos deset
kombinacija koje lreba rjesavati kao zadatke loa vje.zbu,
10. Zadatak. Odrediti prodor (;etvrtine Wl"llsa, eya je osa okomita na
ravnil1u fli i rntacionog valjka sa Gsom 0l( 0; ,07) u vertikalnoj ravllini simetrije
forUSQ.
R J e 5 e n j e: Na slici 12.10 prika1.an je prodor cetvrtine torusa i
uspravnog 'laljkn. Tacke prodome krivuljc k odrede se tako, sto oba tijela
presijeeamo ravninama, koje 8U paralelne ravnini 1[2. Svaka takva ravnina sijece
torus u paraleli, a valjnk 1.1 'izv;odnicarna-, lzv·odnice i paraicia sijeku se u tackama
prodorne krivulje,
Vertikalna ravnina simetrije torusa, ciji JC pry! trag pravac hi' a tree}
trag /),. sijece torus 1..1 para!eli h( [/,b"). Pat·aIda i izvodnice valjka sijeku se u
} i :2 prodorne krlyuljc._ Tl_opii tacaka 1 2 nalaze sc. u presjeku p1"Y og
lraga hi sa tlocrtom omotaca valjka. tacaka -7 i· 2 nalaze se na dru·goj
projekciji b paralele h. 1z (Iocrta j' j 2· j naerta r I 2" odrede se bokocru
t"'j 2""'lacakal i2,
Ven.ikalna A, ciji je p!"Vi tr&g prav<!c .a+,.a .treci trag a.?> __ ... _
torus II paraJeli o( a',al>" ). ParaJeJa presijeca konturne izyodnice valjka u
tackarna 5 j 7 prodorne krivuUe. Tlocrti tacaka 5 i 7 nalaze se u presjeku pryog
traga 0.
1
sa tiocrtom ornotaca va1jka. Nacrti tacaka 5 i 7 nalaze se na drugoj
projekciji 0'" paralcJe a. Iz tlocrta 5' i 7' i naCIia 5
r1
i 7" odrede se bokocrti 5"'" i
7'" tacaka krivulje k.
Na isti naeill odrede se projekcije ostalih tacaka presjecne krivulje. U
llekim tackarna naerta krivulje k poklapaju sc nacrti dviju tacaka tc krivulje, zato
.sto je ana simetricna s ob1.irom na ravninu B,
Na osnovu rijesenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji JOS
d\'anaest kornbinacija koje treba rjesavati kao zadalke za vjezbu.
302
12. Prodori geometnjskih rijela
b, G,

J
/
Z
6'11' I

"I

3
'
1/
I

k'd 7
111
2111
I
I

/
',1. I
,
,
I
a
,
cig
DtMEN;lfJE (mm)
• 0
0 d h R

W 3'
80 50
1
"
'0
90
"
-+--
3 38
"
80 50
-l
.<.
"
,.
'"
52
"
"
90 55

,
3'
36 78 ..

"
36 ao 50
U '0
90 52
. .JL.
b,
Y
9 38
."
78 50
10 42 30 80 52
/I
" "
90 53
12 J6 J6 78
"
Slika 12.10
11. Zadatak. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme cUa je OSl1OV£1
u ravnini lrl i polo ville kugle sa sredistem u ravnini n,_
12.3 Prodori oblih tijela
303
R j e sen j e: Na slici 12.11 prilazan je prodor uspravne trostrane
prizme sa polovinorn kugle. Rjesenje zadatka je slicno rjesenjirna prethodnih
zadataka. Tacke prodome krivulje odrede se tako, sto oba tije!a presijecamo
ravninama, koje su paralelne s ravninom 1C2.
Na osnovu rijdcnog zadatka, a prema prilozcnoj tabeli, postoji jos dcset
kombinacija koje treba rjesavati leao zadatke za vjezbu.
, a,
k
---- . "-'''''''
,
,
,"

,II
I
,
{ "
I
]11:

<I
,
-"'-1 1';
I
,
I
1,,,

CfNENZIJ£ ( rom )
.,
D k,. h
--1--;-

I
"
25
",
" "
" "

"
" "
.55
"
"
90 I"
"
"
5Z
" "
" "
Slika 12.11
12. Zadatak. Odrediti prador dviju polovinCl rotaciol1ih vuljkaslih plultii
kaje prelaze u vertikalne. tangencijalne ravnine. Osnava jedne je u ravnini Jh a
druge u prvoj projekcionoj ravnini E( ef,e? )cijaje osapara/elna S nlvninum ;ri.
Ose vaLjkastih ploha 0
1
i 02 sijeku se u tacki S( Sl, S8 ).
'.04
12. Prodori geollletnjskih tije!a
R j e sen j e: Na slici 12.12 prikazanje proctor dvije polovine rotacionih
valjkastih ploha. Prodoma krivulja k( k',k
n
) sastoji se od dvije zatvorene grane.
Prv-e projckcije tih grana sastavljaju hiperbolu. Tacke prodome krivulje odrede
<::.c (ako. SlO obje krivulje presijecamo ravninama, koje su paraJelne s ravnioom
Horizontalna ravnina F, polozena osama valjkastjh ploha je drugi
lr(-lg (2' sijece te plahe u kanturnim iz"\'odnicama.Te izvodllice u tlocrtu sijeku
Sf" !.<lCLim;:J. l' -,2',3' ,4' prodorne krivulje k. Nacrtl t', 211', 3'" i 4" tacaka 1,
2. 3 i 4 nalazc se rw osi 0;. Konturne izvodnice valjkastih ploha u nacrtu sijeku
c;c U 13ckfima 5'" 1 6'" prodorne krivulje k. T10erti 5' i 6' tacaka 5 i 6 nalaze se oa
0:';1 iIi izvodnici e!e'.
Da bi se odredile tacke 7, 8, 9 i 10 prodorne krivulje k, presijeku se
yaljkaste plohe ravninom A koja je paralelna s. njihovim osama ciji je
trag praY<lC {/2' Valjkastu plohu. kojoj je osa °
2
, ray-nina sijece u
Ii'TTc1nicama DD i EE. Valjkastu plohu, kojoj je osa °
1
, ravnina sijece u
':;- r-.r.nicarna GG j Hfj. Te izvodniee sijeku se meau sobom u tackama 7, 8, 9 i
/0. TlnCl1j ill lacaka Sll u presjecima tlocrta izvodnica, a naerti 11 presjeku
';1 1 krivulje k"".
Tangenla u tacki 8 prodome krivulje k konstruisanaje na isti naCin kao u
;;-)\1:ltku 11::\ slici 12.8.
Nfl 05nO"l.'l1 rijesenog zaclatka, a prema prilozenoj tabeli, posloji jos deset
CT.hcn:.",", koje treha rjdavati kao zadatke za vjezbu.
13. Zadatak. Odrediti prador uspravnag valjka, cijaje osnova Ii ravnini
rotacione va{;kaste pfohe koja prelazi u tangencijalne ravnine.
1Z j e s e 0 j e: Na slici 12.13 prikazan je proctor lIspravnog valjka sa
;1',,1\1\ inom rotacione va!jkaste plohe. J\jesenje zadatka je slieno rjesenju zadatka
ru "'lici 12.12
Na osnovu fijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeh, postoji jos deset
koje treba rjes3vati kao zadatke za vjezbu.
",\.
If
,
12.3 Prodori ohlih tijela 305 __ ______________
H' G'

h
B R 0 J ZADATKA

I 2 3
!
,
5
,
7
'i 30J 35 ':0 i 30 35 '0
[-"
25! 30 35 25. 30
35 30
! 25 20
15 25
ao 30 I 301' 30 I 25 j 25 25 20
Slika 12.12
"
,
9
'0
3.
35 25
20 2.
20 15
/0
35
3.
15
15
'8'
OT .......... ,
", \
", .\ Do
306
12. Prodori geometrijskih tijela

,.'
,
DINENZIJE ( rom)


d h k d.
0
:
8'0
:
'0 '0 50
"
"
,D'
2 50
"
'0 2' 75
"
,
,
52 8 OS 20 75 '0 A'
<6 '0 55
"
70 50
5 50
"
'0 12 78 52
6 55 9
"
25 71 35
7
"
8
"
]6 80 30
8 55 7 70
"
82 '0
9 50
"
70 25
"
'0
'0 56 '0 65
"
7,
'0
Slika 12.13
;
;
l' L"
.'/1
;
/n;
D,
: 8'
c,
12.3 Prodori oblih tJjeZa 307
______ _____ ,_. __
14. Zadatak. Odrediti prodor lIspraVl10g rOlaciorwg valjka lzja je
osnova Ii ravnini 1Cf sa pravilnom troslranom prizmom Cija je osnova par,:tlelna Y
ravninom 7rj.
R j e sen j.....e: Na slid 12,14 prikazan je prodor rotacionog valjka sa
trostranom pri:zmom. RjeSenje zadatka s1ieno je rjesenju zadatka na slici 12.6.
Na slici 12.14a prostorno je prikazafl prodor prizme kroz valjak.
I
'"
I 2"
I
3
J1
( 5" ----t t 5"
-- --,_.:!...,
, ,
,
7/1 ! :10
1
'
! 11'" 12,1 i
13.' r i",::u
, . ,
!
I
I 7

r
I
_I
I
0
,-
Slika 1214
12. Pmdori geometrijskih (ijcla
11.4. Zadad za rjesavallje
1. Odreditj J)rodor trostranc piramide, jc osnova ABCLA(25,80,O), B(70,15,O),
('(730, 6()JJ Jj U 7f, i vrh V(80,55,85). sa trostrunom pinHnidom osnova
DEF[D( 4(),35,Q), E( 110.25,0), F(75,90,OJ] u nj i vrh V(60,50,70).
2. ndrediti prodor uspwvne cetverostnme prizme, kojoj je osnova KLMN[K( 30,15,0),
}I1O,4(J,OI, M(60,4rJ,rJ}, N(70,25,Oj] U Jrj i bocni brid KG[K, G(30,15,60)),
sa pc!ostr:mom pinnnidorn Cija je osnova ABCDE[A(20,20,O), 13(40,60,0),
(-(00,,(,0,0). D(80.]0.0), E(50,5,0)]u rtl i vrh V(50,30,30),
3. e'dredi!) prodor cctvcroslrane prizme, kojoj je os nova KUylN[K(0,60,40),
L(0,25,55I, i"\I(O.1O,J5), iy'(0,20.5)} U 'ffJ i bocni brid KG[K. G(80,60.40)j,
';:-1 pmvilt1C)l'H llspravnolll scstostranom piramidom Cija jc osnova un"
lkr) je \Th piramide \/(40,35,65). ajedan vrh njene o:move tacka A( 1535,0).
,j. C)dredili pl'odur troslr<lne piramide Cija je osnova ABC{A( 10,10,30 j, B(30,45,1O),
C(75,2(/,25)) i vrh V( 130, 90,95), sa ('rostra nom prizmo1ll kojoj je" osnova
DEF[O( 145.75.55), E( 14q.40. 75), F(}20.35AO)] j bocni brid DGLD. G(45,90,60)].
-, Odrediti I_'fo(k.ll" l1spravne trostrane prizme kojoj je osnova ABC{A(50,50,O),
p(f'-,t\. C:O(!.25.0)] U J[! i \'IS1n<l v;;;:WI; sa kosom trostranom prizmom Cija
j--: 'YfHl'-;a nEF[D(:O.O,60), £(-10.0,30), F(20,C,55)] i bocni brid
DGLl), G( ;(0)70,'10)).
ti. Od1'<"oili p'[()cior'i.lspr:-1vne trostr5ne prizme kojoj je osnova ABC[t't{20,30,O),
3(65.30,0;. U50,75.0)] U 7[;. i '.'i:::ina 1':=Q5. q kug\nm [S(40.45.50]' r=357.
7> Odrediti prodor uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova EFGH[E(50,20,O),
(;(5/1,60.0). fI(25AO,O)J-u 7[, i visina v=15. tt:oS--t:J::a+:i.om prizmom kojoj
jc-,Ymov[l .'1 Be[A( 105,20,35),8(85,55,30), ('(80,35.10)] i hoeni brid
Inri\. DCO,2(),65,l}_
s. Odrec!iti prodor uspravnc trostrane prizme. cija je osnova ABC[A(20.45.0).
B(35.20.01, C(60,30.0)lu 1ft i visina 1'=70, sa trostranom prizmom kojojje osnova
(!EF{D(.--'J).25J. [;(40.0,45), F(25,O, 15)] i bocni brid DG[D, G(5,60,25)).
9_ ('drediti pn'dor uspravne cetverostrane prizme, eija je osnova paralelogram
ABCl)[,-V--!O .. '/5,O). B(75.25,O). C(JOS,55.0), D(65]O,O}ju IT; i visina v=90, sa
prizlTlom kojoj je osnoVll EFGH[E(20,20,45), F{20,40.65),
'20 6( ,45). H(J0.4().25Jj i boeni brid EK[E, K( 125,20.45)).
12.4 Zadaci za rjdavanje
10. Odrediti proclor kose trostrane piramjde kojQj je osnova ABC[A( 10,70,0),
B(25,]OOJ)j, C(65,85,Oj] II Jtj i vrh \/(85,10.70), sa kosom trostranom prizmom
cija je osnova DEF[D(85.70.0J. E(40.70.0), F(60.55,0)f U 1[, i bocoi brid
EG [E, G(25,50,50)].
11. Odrediti prod or kose trostranc prizme kojoj je osnova ABC[!\(20,55,O).
B(30,70.0). a---'55,65,0)] u It! i bocni brid AGrA, 0(80.25.65)], sa kosom
trostranom j:'irizmorn DEF{D(70,65,O), E( J 10,80,0), F(95,55,O)] Cijaje osnova
U JTj i boeni brid DKrD, K(JO,J5,65)j.
309
12. Odrcditi prodor kose trostrane prizme cijaje 05nova ABC[A(90,70,O). 8(70.60,0),
C( JOO.50/n] U ITI i bocn! brid AG[A. 0(40,20,55)], sa kosolTl trostranom
piramidoll1. kojoj je osnCl"va DEF[D(25, 80, 0), E(60,55,0), F( 10,20.0») un, i vrh
V( 80, J 0.50).
13. Odred!ti prodor kose trostrane piramide kojoj je 05nOV8 ABC[A(l40,75.0r
B(60, J j().O). C( 1 ()O.] 35,0)] u n, i vrh \i( ](),15.95), sa kosom trostranom
prizmom lJEp[TJ(0,80,O), E( 15.120,0). Fr55, 105,0)] cijaje osnova u 7r, i
bC'cni brid DG[D, G{ 75,5. 75)].
14. Oorediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova
ABCD(,A(45.1O,O), B(20,45.0), C(55,70.0), D(80.35,0)ju ITI i bocni brid
.:lJr[A, (-;r45,(l_751j. <:{1 cetverostranom priz.mom kojoj je osnova
KLHN{K(O,65,30}, L(O,50,50). Af(O.lO,60), :V(0,30,!5)}u IT3 i bocni brid
KF{K, F(lOO.65.30U
15: Odredili proaoi- trostraoe priz.rne cija je osnava ABC[A(60,0,65). B(90.0, 100).
(·i!nn.o351]u"7,: 1 boeni hrid AD[A, D(f)/J 14() r'(5)}. <;3 cetverostranom prizmom
kojoj je osno\'<\ KLHN[[((0,40,85), UJp,30,35), M(35,5,50). N(25, 15. 11 OJ) i bocni
brid KGlF,.-, G(l45,J35,85Jj.
16. Odrediti prador k05e celverostrane prizme cijaje osnovaABCD[A(55,1O,0).
B(70,40.0), C( 30,55,0 j, D) U rt1 i boeni brid AG[A, G( 120,60.60)], sa trorostranom
kosonI prizmom kojoj je os nova KLM[K(95,J 5,0), L{115,30,0), M(85,45,O), U IT,
i bocni brid KN[K. N(20. 70,60)].
17. Odrediti pradol' kose cctverostrane prizme cijfl .ie osnova kvadrat ABCD u nl ,
korne je dUagooal" ;lC[;\(20.30,0). C(80, 50, O)j i botni brid ;lGIA, G(60,50,70)},
sa rotacionim valjkool kome je osnova It 1f], sa sredistem u tacki M(70.a,3S),
poluprecnik osnove r",,20 i vis ina valjka v= 100_
18, Odrediti prodor t:roslrane piramide, cija je osnovfI ABC[A( J 15,20,30), B( 105,,50,10),
C/73, 20. ? 5) 1 i vrh \"( i 5.85, -::), sa trostranom prizmom kojoj je osnova
DEFLD( J 5.F),] 5), E( 30.0.50), F(60.25.20)] i bocni brid DGID, G(60.95,55)].
310 12. Prodori geometri}skih tijeld
19. Odrediti prodor trostrane prizme eija je osnovu ABC[A( 40,35,0), B( 50,80,0),
C(75,50, O)] i bocni brid ADIA. D( 1 ]0, 100,90)J sa tfOstranom prizmom kojaj je
osnova EFG[E(1I5,40,JO), F(140,40,30), G( 145,55,(5)]j boom brid
EK[E, K(50,120,75)J
20. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme, cija je OShaYa AHC[A( 10 •.10,0),
B(35,60,0), C(65,35,O)] U 1f} i visina v=80, sa kosom trostranom pdzmom
kojoj je osnova DEF[D(70,15,O), E(90,55,0), F(115,35,0)] Ll 7t
J
-i boeni brid
EG[E, G(,JO,80,60)).
21. Odrediti prodor kose trostranc piramide, ctja jc osnova ABC[4.(35.75,O},
B( 10,10,0), C(60,25,O)]u n, i vrh V( 110.75,70), sa trosrranom prizmorn
kojoj je osnova DEF[D(80, 15,0), £( 125,35,0), F( lOa,55,O)} II 1[, i boctli brid
DG[D, G(45,65,50)).
22. Odrediti prodor trostrane piramide kojoj je osnova ABClA(0,70,O), E(20,130,O),
C(105, 95,0)J i vrh \f( 140.10.105), sa cetverostranom piramidom clja je osnova
DEFG[D(95,5,O), E(30,J5,O), F(20,45,O), G(75.3D,OJ] I,,), V(J20,90,105).
Oba tije!a osnovama leze u 1C}.
23. Odrediti prodor kose prizmc, kojaj je osnova
B(l5,JO,O), Cl50,5,O), D(30,30,O)]u n, I bocnl b,idAK[A, K(85,70,65)j, sa
kosom trostranom prizmom cija je osnova EFG{E( 140.0.25). F( 115,0,50),
G(80.0,15J U 1rl i bocni brid EL{E, L(70,70,55)).
24. Odiedifi prodor trostrane piramide kojaj je asnova-ABC[A( 75 • .J{).1 Si,JJ( 12U, liJ, J j j.
cr 13S.25.60)} i vrh F( 10,110,90). sa trostranom prizmorn eUa je osnova
EFG[E( /5,65,20), F(55,25,20), G(20,JO.65)} I bocnl b,ld EK/E, K(80,J40.90)j.
,,25,.: OdreditLprodor trostrane piramlde cija je osnova ABCIA( 1 50,0,30), B( j 10,0, (5),
C(50,0,10)J U 1r2 i vrh V(0.70']Oj, sa cetverostranom piramidom, kojoj je osnova
DEFG[D(40,60,0), E( 110,60,0), F(8S,JO,0), G(20, 10,0)) U][, l vrh \/(60,30.90).
26. Od,cditi prodor trostrane pirarnide kojoj je osnova ABCfA(l 30,15,40).
B( 11 0,50,20), C(75,20,30)] i v,!l V(20,85,1 10), sa trostranom prizmom cija je
os nova DEF[D(lS, 70, 75), £(25,40,90), F(40,30,45)} j bocni brid
FG[F, G( 120,60,50)}.
27. Odrediti prador trostrane pirarnide, cija je osnova .4.BC[A(O,30,0 j, B(70, lO,Uj,
C(60,50,0)) U 1CJ i vrh V(J 15,25,95), sa trastmllom piramidom kojoj je oSllova
DEF[D(35.0,50). £(100,0,80), F(85,O,10))u JTl i VIM V(65,70,45).
F
ji
-i'
12.4 Zmlaci za rjeS(lvanje 311
28. Odrediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, kojoj je osnova
ABCD[A(l0,35,O), B(35,60,O), C(60,35,O). D(35,.l0,O))u 1[, i bocni brid
AE[A_, E( 10,35,55], sa trostranom prizmom cija je osnova KLM[K( 15,55,10),
L(15,40,40), M( 15,25,10)) paralelna s n) i boeni brid KL{K, L(70,55,1O)).
29. Odrediti prodor trostrane piramide cija je osnova ABClA(O,30,40j, B( -40, i 0,1 UJ,
C( 15,55,lOjj i vrh V(90,85,llO), sa lrostranom prizmom kojoj je osnova
DEF[D(70,25, 10), E( 110,]0,30), F¥ 1 OS, 45,S)} i bocni brill F'G[F, G{25, JIO,9u)I
30. Odrediti pradm trostrane piramide, 6ija je osnova ABC[A{55,100,O), B(O, 80,0),
C(70,3S,O») u n} i vrh V(105,40,95), sa kosim valjkom kome je osa
MN1M(1l0,75,O), N(70,35,?5)) i poluprecnik osnove r::::.30 u 1[1.
31. Odrediti prodor kosog vuUka kome je osa MNjA1(90. 70, 0), N( 30,30.45), r:;::;Z5 J i
_kosog stosca ciia je osa SV[S( 40,50,0), V( 100.10,65), r:;::;20}. Oba tijel8 osnovuma
leze U 1Cj.
32. Odrediti prodor rotUc!OIlOg stasca komeje ,)sa SV[5(4-0,50,0), V(40,50.60), r:'<50}
i rotacionog vaUka cijaje osa MN[M(65,50,0), N(65,50,55), r:;::;20).
33. Odrediti prod8f--Wtaciol'log-stosGa tome je srediste osnove LS( 60,55,OJ
v= 100 j i rotacionog valjka Cije je srediste osnove[M( 45,85,0}, r:;::;20, v=75}
34. Odrediti proJor rotucionog stosca kame je srcdiste osnove II tack! S( -60,50.1.)),
po!uprecnik osnove r=35 i visina stosca 1-':;::;90, sa rotacionim valjkom kome
je OSllova paralelna S '.'7:_0, cije je srediste \l taeki AN -lrJ,60,40). pO!l1precnik
r:::::-20 ! visina valjka -
35. Odreciiti prodor rotacionog va!jka kome je osa AIN[M( 30.50,25), NO cfu,5U/j() j J 1
poluprccnik osnove r:;::;25, sa rotacionim stoscem kome je srediste osnove u tad-.l
S{85.,5(),O), poluprecnik osnove i stc:sca y::=100,
36. Odrediti prodor kosog valjka kame je srediste 05110\'(; U tacki ;'yf(4(),.-f5,(i).
poluprecnjk osnove r:;::;25 (osa valjka sa n) zatvara ugao od 60", a sa ;t2 ugao od 45")
i kosog stosca cija je osa ')·V{S(100,55,O j, V(15,5,70] i poluprecnik r=30.
37. Odredi[i prodor kosog stoka kome je osa SV[5(60,80,O), V(! 30,10,85), 1'::;;;40]
i kosog valjka eija je osa lvIN [M( 125,65 .. 0), N(65,50,105), 1"::.:25 J. Oba Iijela
osnovama Ide U Trf.
38. Odrediti prodor rOlaciol1og va\jka kome je 05no\'e Ll tacki ,'HH5,4-u.O).
poluprecnik osnove 1"=30 i visina valjka v=105, sa ro[3cionim valjkom cija je osz,
PR[P(0,50,85J. R(90,50,30] i poluprecnik osnovc r::::;.20.
317. 12. Prodori geomefrijskih tijeln
39. Odre.diti prodor dva rotaciona valjka ito: [M(100,60,O), r=35, v=lOOj sa osnoyom
\l ;': i F'RIP(4(),65,75), R(lOO.65,20), r=:.25].
:1(). n;lrediti prodN krnjcg stosca kojem su srcdista: {S(45, 50,0), 1'=40], [0(45,50,55),
r;:c;15J, sa rotacionim valjkom Cijajc osa MN[M(O,50.25), N(90,50,25), r=25).
Nacrtati svc tfi projekcije.
41. (Jdn,,-diri rrodor r(l\,lCjonih valjaka: [M(O,40,0), N(0.40,9(n r=20] i
PRfpi".<5,20.2(h R(35.60.7(!), 1'0::..20).
i,t?. '_''-.lrcdjti plOd or rotaciollog stlJsca kame je asa 5 V[S(60, 45, 0), V(60,45,95), r=351 sa
[S(75,<15,35). r=3()/ Nacrtati sve tri projekcije.
'+3, '>.1, editi Fwduf uspnmlc trostranc prjzmc cija jc osnoya ABC{A(20. J 5, }.
0·-/5,50. 11 u rnvtlini E(55,co,95) j visina prizme sa kuglam
F('('5, .fO.6." I, r=4() /.
('d1'cdi:i rrndnr "aljka komc je osa iHN{MW60,40). N(60,60.40), sa kug!om
r'-;,:(j(' r=:40}.
Otlre:(!i1j produr rotacionog vaJjka kame je srediste osno-.,,:e [M(60,50.0), ;'=35,
_,no;. sa Luglom £.')'(80,65 .. 50), r=40).
-\7. i'!Tj£'h-:ije prociol":l geometrijskih koj::t na slibma braj
.: dn '73.
I,' i
12.4 Zadaci za rjdaval1je
J
'"I
4.
i-2IJ...\

.
11:.'0 \ I
--, : '7-' .---.---
,
$30
! 2.
5.
313

x
6.
x
1-_",6°'-_1
314
·80
80
12, Prodori geometnjskih tljela
X._,
~
I
"i
~ ,
~ I
JL-''-....::r::.---'-_'-
J
~ I
12.4 Zadaci ::;a
...----+=::--1-1
~ I
,
81
L_-+ __ ..i_,l
80
12. Prodori geomelrijskih njela
01

x

80
,-------
____ ____ --
33.
r+--+--1 37.
i
gi
I

] 2.4 Zadaci za Ijesawmje
x _.L_'---lLi.
43.

J.,m 50.'-.
lW
317
318
40

ill

1\
12. Prodori geometr(iskih tlje!n
48

T--+---+--J
J

I
T

"I
"', 0"

J __

T
I
I
f.--.-.C/J50
55., -
.54
f--------
I
61.
' !
r
1
+- ,I
1 I i
g I
. f
I : ,

12,4 Zadaci za rjdQvanje
320
12_ prodori geometrijskih tijeia
Al
' "
f' ,


I -4.
/ I
__ J,. x _
66.
67.
; 2 . ...f. Zculaci.:;a Ijdavdllje
8" ,.'
-" 1---'-'-'-'..:'..:'--4
,
A" ---j---
D"
I

B' -
D' ,-\- -/-
\;L..:...-::d
C'
i
C" I 1_
, '
, I
8" ----I
I I
I I

x 69.
70.
._--"---
522 12. Prodori geometnjskih tijela
x
71.
,
x
72.
73.
x
,
LITERATURA
L Babic ... : Konstmktiviltl geometrija, Zagreb, 1994.
J. Boiicevi6 : Deskriprivl1Q geometnja, Zagreb 1948.
S. K. Bogoljubov: Zadacnikpo Cerceniju, Moskva, 1967.
L. Dubikajtis: Geometrii wykreslnej, PWN, Warszawa, 1963.
V. Durovic: Nacrtna geometrija, Beograd, 1987.
Z. Glazer, L. Wysokinski : Geometrija wykreslna, P\VN,
Warszawa,1976.
J. Justinijanoyic : Nacrtna geometrija I i II diG, Zagreb, 1963.
D. Jankovic, R. Ljubojevic : Praktikum iz cnanja,
Gradevinska knjiga, Beograd,
C. Koludrovic : Tehnicko ertan)e u slici. Beograd, 1985.
wykreslna, PWN, \Varszawa,
V. Nice: Deskriptivna geometrija, Zagreb, 1974.
V. Nice. Deskriplivllu geo!1lelrija I i 1I dia, Zagreb,.l980.
F. Otto, E. Ouo : Podrecznik geometrii wvkreslneJ, PWN,
Warszawa, 1977. . ,
D. Palman : Pr6lji£:i.raaJ--e i mel&r.i<:-.lILlCmW :st::urru:lrije, tnj±ga,
Zagreb, 1982.
1. PaJ: Nacrma geomerrija u anagiijskim stikama, Budapesr, 1966.
Preveo Dr V. Nice.
T. Panteli6 : Tehnicko crtanje, Beograd, 1987.
T. Rachwal: Georrfetnja'l,vykres7na,'PWN, Warszawa, [977.
M. Tatic, P. Kovacevic: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa
tehnickim crtanjem, Sarajevo, 1967.
M. Vavra, J. Vasicek: Tehnicko pismo, Sarajevo 1982.
'C:llij\'ll 1\'1isljenja Federalnog millistarstva olJrazovanja, nauke. kulture i
"c:'rI,i -i-"i 8d 06'()6.2000. 'Jdzbenik je porezg, na
;'::>11'],:1 "'"PrintCom" n.o.o. Tuzla
Zikrijah UadZimehmcdovic - Zico

ii·
Knjiga je stampana :;;a/zvaljujuCi donatorima:
lvlodmllja Fadil- p,.zjedor,
kJesic Afehmed -- Prijedor,
DJL "Dipon" - TII:}a,
R/''v[C Bal1ovici, d.o,u ..
DD Elektroremonf _.- BanoviCi,
Rudnik Ugnita Bukinje - Tuz/a,
Rudars/J'o-geoloHo-graaevinski !aku!tel ..- Tu::.la,
fakultel - Tuzta,
Tu:)anski kanton "TlIzla,
OpCina lirzla,
Bosna Tuzla,
Tu:danska bmzka DD Tuzla,
Rudnici lignita - Tllzla. do.a"
PK - Duraevik,
"Tuzla-krarc" - Tuzla.
"TuJm1i" - fuda,
K!inicki rentor - Tilda,
Po(jooprenw Iillja{a {I_do, i
li(nim uCeScem.
(,
I"·

Tehni(;t;i i o<igovorni urednik: Dr sc. l1aso BcCirvvit\ d\)c<i;nt R<:n:n:rcnti:

Dr .I·C. Linaid Ra!in'ii'> dip!.inl.arh" vanr.,dni rmrc~or Gr"dcvi'l~kog fllkulteta \ iniveo;itc\1I nDzemal tlijcdic" 11 Mo~tafl.l
/),- IT, ,\'cdzad RC{,('i<':, dipl,inl.,!T);I.L v;mrcdni prokS\Jf M:l<;in~kog rakIJ!tel;1 u Sarajcvu

PREDGOVOR
Prilikom abrade groae za oVu b?iigu pridriovQo sam se nastavl10g plana i programQ Rlldarsko~geolo.fko-graaevinskog i TelmoloM4)gfakulteta u Tuz/i, Knjiga je nastala kao rew[tar dugogodiJ'~ieg rada 11(1 predmelima nacrtfla geometrija sa fe/micki", crtanjem i tehnicko crtal1je sa ""ermom gCOIlIl!trUof1l II{] pOl1lellutim fakuitetima. Ovom se knjigol1l fujeta zadovoljiti potreba ::a tim da SI! literarura i::. 01-"og podrllcja upolpuni pedagoski111 udibenikom koji ce sadriavati i rije.~elJe zadatke. Svrha tak-vog udibenika je da proJiri saZIlClnja u stereometnjskom I'je,favanju zadataka, vodeCi racuna 0 razliCitom predznallju s\'ojilr korisni!,o. te kao takav da postane pomagalo stHdenlima Rudarsko-geolosko-gradevil1skog i TehnoloXkogfakulteta, lakoje graeta ove knjige odabrona U okviru jJotrebe slusalaca pomenutih .faklilteta, mogu se ry'ome sluziti i sIu.fooci drugih te!mickih fakulteta, kao i drugih visokih ,~kola i svi drngi k(y'i izuc-:aw~ju ovu vr.:<;{u nauke. Knjigu saCinjava dvanaest poglavija. 1z svakog poglavlja rUden jc ved braj zadataka sa detaIjllim obja.~njenji11Ja, Pored nj"eifenih zadataka, knjiga sadrii i zadatke za ':idavG1!ie, koji su pret!zodflo provjereni i svaki ima svoje Ijdenje.

Dr s'c. Sadlldill I-Iot/iic. ini,mas. i dipUnl.-rud .
rc(jp\,ll; pro[cs<'!" R\ldar~);(l-gcok'~k()-grndcvi1l5kog

taKujlct" \I L<'Klor;

Tlllli

Oilier ,\'a/i/.
Knrc\:inj"
,j

p'OfCSI'1

r,. i'C

!::I;din Boj,.,'klorn·it;. dip1.inz.rud.

CrtCJ,c iI-radio

DI" sc. l/aso Be/'in)]'i/-. docent
K[lll\p:.i\llCr~k;l
1\11'

obrurb: sc J::lIdll1 Bajrckfarn·ii:. dirLilll..rud
dip1.inz.nla.~.

Alrs(". Zijad Buhol"i,\
CIP~, Kalalogi7"dj,1 u

publikadji Nacional"a i 1>11iY-erl,ilcl~ka b;hli~\ck;;J BnSllc i fkrccg01'inc. Sarajevo
514 14-') (07).:") [(nil.!) 74,1 (07:'.8) (076. J)

BECiHO\'JC.I1:iw
N<lcl'1na g.:onwlrija sa lchn;cki m ,:rlanil:J1l i Bdirovit T\I~la: !~lldarskp-g<.'nloSk()-gr:ldc\'illski fakultc\. 200G 322 SIr. : grantk; prikazi: 24 em' .
,~hirk()111 ;:ada!ak;; Illa~()

I

I

COB!SSlDlll-1D7699718

Zahvaljujcm dr .'lc. Vlasti .c:;curic-Cudovan, red. pro.fesoru Sveuc';ih<i(a 11 Zagrebu. te dr sc, Z. Ra{jevicu, vanr. profesoru, dr sc, N. Repcic:u, val1r. pro!'esoru i dr sc. S. Hodiicu, red. projesoru na ukazanim primjedhama i suges-tUoma. Takoae, zahva(jujem svil11 saradnicima na pomoCi. da ova knjiga do(ic do svojih korisnika.

- -_ _ _ _ _-1

u TlI/h r.ie~cllJ'~1ll hroj 03-- \ ():'iOf200(), oct 2'U):'i.2000

()J:I:l\'U;v~~jco-,'og IIn;vcrzilclskog udihcllikn odohrilajc Komisija Zll n~\Icno-nastavl1u litcra\\lfll Univcrzllela

U Tuzli, 02. IW1'cmbra 1999, god.

Aut 0 r

i?d,l\'nt: Ruri<lhko-gcn\n;ko·gr;;J(\evillo;ki f;lk\l1tct, Tuc:la
Z~ inh"JC;"; Dr s(". Sadwlfn Hod-!;i(~_ re(\(n'ni pmfesol"

SADRZAJ
Uvod.
1.

Osnovne geometrijske konstrukcije 1.1. Simetrala duzine i okomice ." 1.2. Podjela duzine .
1.3. Simetrala i prenosenje ugJa . 1.4. Konstrukcije uglova pomocu sestara i trouglova . 1.5. Konstrukcije pravilnih mnogouglova ..
--1.

5

2.

Kolineacija i afinost u ravnini 2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini . 2.2. Perspektivna afinost u ravnini , .. 2.3. Zadaci 1,a Ijduvanje .

to

3. Krivulje drugog reda 3.1. Elipsa.
3.1.1. Konstrukcija eJipse pomocu zurista .. 3 1.2. KonstrukciJa dipse POlTlo,:u ;":onccntricnih i..:ruznic.J . 3.1.3. Konstrukcija ehpse pomocll konjugiranih precnika ., 3.1.4. KonsTIlJkclj3 eupse pomocu iukova :t.akrivijenu:;.Li. 3.1.5. Rytzova konstrukcija elipse
3.1.6. Konstrukcija male osi eEpse .
I '

3.2. Hiprebola .. 3.3. Parabola. 3.4. Zadaci za rjesavanje .
4. Tacke, pravci i ravnine 4.1. Projekcija tacke . 4.1,1. Ravnine projekcija, 4.1.2. Projiciranje tacke .. 4. L3. Tacke u kvadrantima . 4.1.4. Koordinate tacke . 4.2. Dva pravca . .:.!-2.1. Paralelni pravci . 4.2.2. Pravci se sijeku ..

1-' ,'

lS

2i

21

Okretanje tijela .1. 7.3..2. Presjeci prizme ravninom 11.6.2. 4.1.3.. 211 212 212 214 218 219 220 2'1') 225 ..5. Vrste tehnickih crteta .2.. 11. Elementi kotiranja .2.8. 11. 8.4.2. Presjek llspravne prizme opslom ravninom .:..4. 11... J.5.3. Geometrij~ka tijcla.3.3. :')A. Uopste 0 aksonometriji .4.. Bokocrtna ravnina i bokocrt .4. Presjcci piramide ravninom . 11. Okretanje tackc .4.1. 11. 83 84 84 8S 10. 11.2.2. . Oktaeclar.. 171 172 7. Treei (rag ravnine i njegova sutraznica ..2. 0. Projiciranje tehnickih predmeta 10. I\llimoilazni pravci 4. i 1.:.2. Mjerila . 8. Rijeseni zadaci . 7.. Tangencijalna ravl1tna kugle .3.3. 0 tangencija!nim ravninama..'2..2.3.adja 6. 9.2. Kosa projekcija 9..2.1. ·-1-.4.. 11. .2. 4. Presjek kose prizmc drugom projicirajuGom ravninom . 3. 11. duzine luka i ugla .4..2. Vrste.1. 7. Presjek dviju ravnina ..5. 7. 0 projiciranju predmeta . . Stranocrtnn ravnina i stranocrt . Zaci:lci [(j rjes(1Yanje.. debljioa i primjena lin!]a . Okrclanje duzine . Prikaz kotiranja tctive. Sutraznice . 8. Presjek uspravne prizme prvOID projicirajucom ravninom .. 0 . ..4.6. 7. 'v'.3. . 6A.3. 11.1. Tchnicko pismo. zaglavlja. Okrrtallje Ui ·rot. Priklonice j prikloni uglovi ravnine .2. 8. 125 126 126 127 127 31 32 33 35 35 54 128 129 133 133 134 135 Hnkocrt i stranocrt (transformadja) 5. Okretanje llopste-. Kosa aksonometrija . 5.5.1.3. .3.. Pirarnida ..3.(i. 9.2. § VaJjak .1. 0 projiciranjll tijela uopste . Zadaci za JjcSavanje .2. . Rijeseni zadaci 5. 10. Tangencijalna ravnina stoika .. Formati. 4.. 8. I '7 Stozac ..4..2. Tetraedar. rrojidranje geometrijskih tijela 7.5. 4..2..... 8. Presjed geometrijsldh tijela ravninama 11. Vrste ortogonalne aksonometrij~ . Nacin kotiranja predmcta .sastavnice . 26 28 28 29 30 8. 9.2. Zadaci za rjesavanje ..1. Kugb. 0 presjeku prizme ravninom . ZadJci za rjesavanjc .1. 136 136 137 147 69 70 78 151 158 6.. OSllovni zadaci 0 polozajllim i metrickim odnosima tacke.3.1.. .1.5. mjerila 8. Prelaganje ravnine .3.. 11. Zadaci za rjdi. Probodista i prikloni uglovi pravca . Pravuc u ravnini .1.1. 86 :08 208 208 209 86 86 89 94 98 102 104 108 ..2. 111 113 11. 67 68 9.2.aksonometrija 9..5. Presjek uspravne prizme drugom projicirajuGol11 ravninolll .:L3. ravnine i ravnog lika .. Lj-. prnvca.. Kocka.1.2. r.. Ortogonalna aksonometrija .3.1. Formati. Ravnina 25 4. 5. TangenciJalne ravmne . Kotiranje .2. 4.1.1. "'-. Presjek kose prizme opstom ravninom .~: . 8.2.2.. 8.52..2.3.2... "7. <. Ortogonallla i kosa.3.. Telmicki crtei i osnovni standardi 8. Tangencijalna ravnina vaJjka_.1vanje.2.4. 7 2. Prohodiste ravnine sa pravcem ..2.5.' . Zag\avlja . Prizma .

11.1. Presjek kosog kruznog valjka opstom ravninonl .1.4.4. cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. Presjek kosog kruznog stoka opstom ravninom . Presjek rotacionog srosca opstom ravninom .sobnih odnosa. ·/~rD.1. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na ravninu 7!.1. Presjek uspravne piramide drugom projicirajucom ravninom .2. Presjek uspravne piramick opstom ravninom . 12A Zadaci za rjesavanje .. Presjek kugle prvom projicirajucom ravninom .4. Uvod 1.3.. l1A. 11. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim okom.2.4.cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija Slika 1.5. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Presjek kugle opstom ravninom .4. Presjeci rotacionog_ stoka d~gim projicirajucim ravninama .. Prodori geometrijskih tijela 12. CO i DO zovu se :rake projiciranja.6. Presjeci stosca ravninom . onda svaka vidljiva tacka predmeta .alnom projek.1.7.. 1104. EO. j 225 226 228 229 1.lcajno.3. 286 295 308 323 LITERATURA . 11.vc zrake presijecemo j~dnom favninom. anda cemo u to..5.7. 11.3.5. 11.5. Prodori oblih tijela .. 11. 12. 11..e AD. 11.2. Kelda :. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii proje!.! 234 236 237 237 :239 244 246 249 251 2)1 2. 0 presjeku pimmide ravninom .. Prodori uglatih tijela .3.5. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl. koja je u kuna'::n0stl. 23. V rste projekcije 2.5. onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr..t 1.5.1.3.3. 11..3.6. taka ua se iz rog crtefa mogu odrediti obllk.3. Presjek rotacionog stosca drugom projicirajucom ravninom . b.2..cijom. I 1. 11. 11. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0. 11. Presjek kose piramide opstom ravninom . Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet.6.5. Najbolji primjer ovakve projekcije je fotografija.4.2.0 presjeku stoka ravninom . Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. 11. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va. Presjek uspravne piramide trecom projicirajucom ravninom .3.4. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini. Presjek kose piramide drugom projicirajucom ravninom .i ravnini dobiii stiku iIi projekcijll rng predmeta. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim ravninama i valjkastom plohom .' 11. velie ina i polozaj u prostOll. Presjeci valika ravnlnom .6.3. 253 256 258 261 262 262 265 267 286 12.0 presjeku valjka ravnlnom .3..5. . Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. 12.k..salje U oko jednu zraku. 0 prodorima uopste . Presjek fOtacionog valika opstom ravninom . Presjek uspravne piramide prvom projicirajucom ravninom . 11. Presjeci kugle ravninom ..l. Presjek rotacionog valjka drugom projicirajucom ravninom 11. I! . Centralna projekcija. 1l. Zadaci za rjesavanje . DeJinicija..

.Uvod 2. To znacl da se paralclno projlciranje dijeli na ortogollaino i koso pro. Podjela duiine A ../X. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko.. Simetrala duzine i okomice Slika 2. A 8 Slika 1. Paralellla projekcija. oncla se takvn projekc~ja naziva k-. a ako su _zrake projiciranja kose prema ravnini IT. _: .~ '~ s~___ _'. Slika 1.1.3 Okomica oa pravae iz tacke van pravea 1.11 Slika 1 1 S.. onda ce zrake projiciranja biti medusobno paralelne. / / / L ~_~.\. J'\."t:l?l . Slika 1.2. ' . Na shci 2 prikazanaje p<lralelna projekcija A'B'C'D' cetverokuta ABeD na r:lvnini n. 2'.2. L Osnovne geometrijske konstrukcije 1.imetrala duzine Na sJici:3 prikazanaje kosa projekcija A'B'ClD' cetverokuta ABeD. . B /\.~ pr~jekcija. Stika 3.4 Podjeta duiine najednake dijelove Slika 1.2 Okomica na pravac u tacki pravea Aka su zrake projicinmja okomite na ravninu ~ projekcija predmeta se ortogondlna projekcija.5 Podjela duziue u zadaoom omjeru .. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom.

8 Konstrukcije uglova od 30').9 Konstrukcijc ug!ova od 45° i 90° pomocll sestara Slika 1 J2 Konstrukcija trougla zadanom stranicom Stika 1._ _ _ _ _ _ _ _-'-loCC5_.5.11 Konstrukcije uglova od 45°.lta zadanom stranicom CD o \ B A .--A A T Slika 1.k Stika 1.7 Prenosenje ngla Slika 1. 60° i 1200 pomocll sestara SEka 1.'r.:.U"oe. 120() i 1SO" pornocu rrouglova Slika 1 14 Konstrukcija peterokura zadanom stranicom Slika 1 15 Konsrrukcija pcte[(~kL ~cL u zadanoj klUinici .:":.::u:::kc:.4.:. 60". Simetrala i prenosenje ugla I 0" I J:-.!Ci~C ~< o /o_~" p -tl"-'~'" ( A B A .fu. Konstrukcije pravilnih mnogougJova c D+-~_ _ _""". 105° i 135° P011l0CU trouglu\'it 1. 75°.":::s::.cPravi!nih nInogouglol'a 1. Konstrukcije uglova pomocll sestara i trouglova 1.( \ B Slika 1..6 Simetrala ugla Slika 1. ~_L----1.3.! I / '1:1 \ \ I OJ i ! ----------"" / .10 Konstrukcije uglova ad 30".13 Konstrukcija kvudr.:..

0sl1ovnc geomerrijske konstrukcije _____ 2.1 odrcdena i tacb C 1 pridruiena tacki C. Slika 1.I rm'llil1i jc :rallsformacija "avlline. da nekoj tacki L na nekom pravcu I bude pridruzena tacka LI na plidruzenom pravcu ii.1 tack~.. Slib2. Ovoj spojnici je kolincarno pridruzena.1i kolfncrICUa_ B~". 3 pravce u pravcc. a njeni pravci su zrake kolincaC/)e. Kolilleacija /.xiredit CC1110 pridruzcnu tacku Bi tnko da «pnjnic\1 RA produzimo do njenog presjeka P s pravcem o. koje preslibv3 tackc 1. \ H Zarnislimo da je u nekoj ravnini uspostavljen takav odnos da svakoj tacki Ate ravnine bude pridruz.~ ravnini uspostavljen. lila 1. pri cemuje sacuvana [ncidencUa tacke i pravca. samo jedna. jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi pridmzeni.')' je tada sam sebi pridmzen. Dalje.21 Konstrukcija jedanaesterokuta u zadanoj kruznici . Ie D \ \ Definicija.16 KonstTukcija sesterokuta 11 zadanoj kmznici Slika 1 l7 Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj kruznici .::rSlika j.~" G ____ F ~"_~======X- 1.!). tacke .::: s i SA} ::: S1 poklapaju.<.ena neka druga. -----':-----.ojoj l<lcki B l. Ona se mora nalaziti i na spojnici SB. dakie nalazi sc u presjcku spojnica PAr i S8. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa tackom S. Fravae 0 zove se osa kolincacUe. Analogno jc na slici 2.:'1 PAf. .onstmkcija deseterokuta u zadanoj kru7.~ fulo i<. {acka S je eClIlar A I/ kolincacije. Kolineacija i afinost u ravnini F A 2.2.ki 9dn02.yanje ray-nine na sebe. ti) Konstrukcip osmerokuta u zadanoj kmznici 9 KOnSU"llKcija deveterokura u zadanoj kruznici A G I I ~. Ako proizvoljno odabercmo par tacaka A.:3.ier je tack a P sarna sebi pridruzena i na njoj se mora nalaziti tack a 8. sumo jedan. kolineacija u ravllini jc objektivno preslit. posta se pridruzene spojnice SA. koja [~lIva koliilcornost tacaka. """. pri cemu ovakav geometrijski odnos nazivamo perspeklivllo kolillearan i. Svaki pravac . pravac PI te ravnine. Ai onda je g~Q!Iletrijs. Perspektivna kolineacija u ravnini .spojnic.ima.20 (<. uz daljnji uslov da u toj ravnini neka tacka-S i t<lcke bilo kog pravca 0 budu saml sebi pridruzeni (s1.1.nici Slika t . tacka AI te ravnine i bilo kame prnvcu p neki drugi. Dmgim rijec. . E j F SEka 1..

Tat.75)]. zatim osa aji"nosti 0" MN[M(10.3 Slika 2..5). 2.)'. Odredi!i cacku AI na zraci SA izmedu S i Ai nacrJali perspektivl10 koliriearan sesterokut (sI2. 105)] i sredisfl! kolineaClje S(90)15).I kao pridruzena lacki A. jer je tacka C sarna sebi ptidruzeoa i Da njoj se nal3Zi tacka B I .50).N(130."\ oclredeni i ostali perspekliv!1o arilli vrhovi pererokuw.2).:ove se perspektivnCl cija It aJinosili ral'llini.'11. zwim osa afinosti 0 "'" I'v1N[iVl( 30. Ovoj spojnici je kolinearno pridrnzena spojnica CAl. asa kolineacije 0 '= MN{M(20.90) i sredi§tern 0(50. afini peterokUL 2. Omt se nabzi i n:1 spojnici SB. onda ce sve zrake kotineacije bit! para!e{ne.55). . pravcem o.2. Na zraci SA. Ovakav specijatni slucaj ko[ineacije zove se perspekrivno (~fifJi odl/os iii ({til/iler (sI.Ylerokur . (.2.1Z WCKe E. Zadan je pravilni se. Zadan je praviLan peterokut sa whom A(80.a vrhom A(70. 40). N(150.130 ). A. Kolilleacija i ajlr/os! l/ ravnini 2.120). 170).Jusobnu spojeni odreouiu pl:':rSpckli\'I\C. Nacrtati perspektivno ajll1u krivulju k. AnaJogoo SU oa slici 2. akaje Al na zraci ~:4 izme(tu S i () (si.3). Perspektivna afinost II ravnini Ako se centar opisane kolineacije uzme u beskonacno dalekoj tacki nivnin·e.<. kajo) je osa 0 prav({c II kOIlClcnasti. U nasem slucaju to je prvi trag ravnine u kojaj Se nalazi trongao. Zadatak.5 .55). ZadallL1 je kruznica k sa sredistem S(40.2 odredeni i osta!i persrcktivno kn1ineami vrhnvi sesterokuf::1. Kao primjer afinosti mozemo zamisliti trougao u nekoj proizvoljnuj ravnini i njegovu sjenu na hori:wntalnoj ravnini kad paraklnih zraka svjc-tlosti._~ki A odabrana je pridruiena tacka Ad85.45) i tackom A (75. Bi!o tacki E odredit cemo pridruzenu tacku EJ tako da spojnicu EA produzimo do njenog sjecisla F '.N(90. Analogno su na slici 2. Slika 2.. a· IDc.2 Perspektivrla afinost u ravnini 9 Zadatak. Ovoj spojnici j(': arioo pridruzena spojnica FA f jer je tacka F sama sebi pridruzell!:l i l1a njoj St nalazi tacka E! u prcsjcLu sa zrakom atll10sn .. se [e dvijeravnine sijeku. Nacrtati perspektivna afini peterokut. proizvoUno je odabrana tacka A. a srediste S II beskollacno d{J~ feko} wcki rovniHe .sesterokuta sa sredistem . Perspektivnu koLinearamini. Bilo kojoj tacki 8 odredit cemo pridm7enu tacku B 1 taka da spojnicu BA produiimo do l1jenog presjcb G s pravcem o. Defillicija.SOj i sredEtem S(55..2 mc(tusobno spojeni odreduju perspektivno kolinearan sesteJ rokUL Slika 2. Pravac svjetlosti je zraka afinosti. dakle nabzi se u presjeku spojnica GAl i SB.4 R j e sen j e: ~~d zraci SA odabrana je tacka. Zadatak.2. R j e sen j e: Spojeni su vrhovi .8 2. 4) Slika 2. a osa afinosli je pravuG po Kum. 70)).

Oci:lh'di! . it. kame je dijagonala ADIA( ]00.' :'. ZGd"na je kruinica k sa srcdiMem S(70.15 ) 1.BiCDr.. Zao. D(20. (leL.80J j \-I'll A(l5.20) i asa kolineacije () =0 PR[P(20.dann j8 kruznica k sa sredistem 5(95..45') i osa kolincacije 0 0.11ice /\l3 i CD preslikavaju u konjugirane precnike dipse A/B r i C. :V(135.:~llill1 . Nacrtati perspekLiYno afini !r.'rU(r)Ji.nica k S<l sredistem S(55.J. kome je dijagonala ADIA(25.55)J. Tacki A odabrana je pridruzcna tacka Af( SO. Odabrati /l. Nacrtati perspeklivno afini sedmerokuc ako je A. 'l..{M(O.( "n 8m 0iacrtati pcrspektivno arinu krivulju /':/. ZJ.5()) i fackom A(85.sa ko!ine::lcij. 7:.95} i sreclistern S(60. Odnbrnti Ai na zrnci SA izmedu S i Ai nacrtati perspektivno kolineantn ~'~'(\'Crok\Jt Nacrtflti perspektivno afinu krivulju le!.cJ.15. 1<1-0). 90). Zadan je pravilan scdmerokut sa sredistem O( 110.60).. AIN[Al(20.:.. .RtPt . N(l40.90). F 9. i'H145..(j17i. Tacki A odabranajc pridruzcna tacka Ad60. N( 12().~ n ~ PR[pn"i /(JI R( 1 '{(). Zadanfl jc knrznica k: sa sredistem 0(75.135). (l.50}.' OJ].l. :1ko jc.60i i tackom A(60.!~in je rrw ibn sesterokill 4BCDEF. srediste kolineacije S=O i osa ko!ineacije 0 "" MN[M(20.90). }?(Jj5. N( 145. N( 140.75). :"0 i. 113 zr:tci SA. Zadaci za rjesavanje L Zadan je is\oslrani Irokut ABC.C"D/E j • 0< "·Id:ln.::0 r)e.lJO)].55) npis<lne oko peterokuta. ~l<:t. Odahl"()ti (I· na Zf<Kl . zatim srediste S(80.rediste S:::: 0 i osa kolineacije .tiYIJ0 kolincarnu ~~ri\"n!jl1 .160j. ~ l(od ovog zadatka je pravi primjer iz koga se vidi da se precnici 1. vrh i( !(l(/7{)} i osa afinosti 0 E MN[AH 10. kome je srcdiste opisanc kruznice 0(65.1tlCll(.J:W)/.5. N(160. Zadana ic kf\1~nica k sa .85J).JOO)j. je pravilan cctverokut ABCD kome je srediSte opisane kr'.lli p.4(65.1uel'lH t·.:rsp. N( /40. Odabrati A na zmci SA izmeou S i A.60)j. kome je srediste opisane kruznice S(65.75) / i sredistc \':olincacije S( } 35.::.(60..\..lznice O(60. zatim osa afinosli KL/K(2U. L(!?5.lisk S(55AO) . .crspektivno nfinu kl"ivulju 1<1· 12..55)] I C!<::a ~ll"inos\i 0 =" iH:\.:. zatim Gsa kollneacije 0 "" A4N[M(lO.)hqli AI n<\ lfaci SA.125) i vrbom A(90. izmcdu A i 0. ZadanCl (! 2 ic kn!7.Ji:F IF:.(5)j. l.ridru7cna tncb "'. [. zatim osa afinos!i o E MN(M(25. a zatim nacrtati perspeklivno kolillearnu krivulju k/.i3te S(85.Pl:7.()J I. za!im osa arinosti u =.45). l J(J5.\1i\J{M{35.135J. N(J35.f.<.J20). 5. ' 2.J 0)). zatim asa nfjnosti 0 "" MN[1vU.80). za!im <. 'TJcki . HI. Odabrati AI na zfnci SA i. ---r----------- .redistc S(S5. i A i !1tlCrt<lti persp>eKti-vno kolinearan CClvcrokut 13.65} i sredistem kruznice 0(50. Odab[<ui A/ na uaci SA izmcdu S i o. zatim osa o . 3.100) i .I}.:l(\'!P je pl"(lvilnn peterokut ABCDE.D/COiE/FI.J()0).2.1ll AJJ.75) i I'j) "1!~/{).'\ izmCGll S i f.klltA. udaljenoj 25 mm ad S i nacrtati perspeklivllo kolinearan scdlllcrokut.5). 120) i tackom .2fl.85) i lackoll1 :"1. 10.('. kome je sTediste opisane kmznicc 0(65. l.RiC}.j}.. 8.60).·\i·~'f.'0. i7..' i nacr\a\i perspektivno kolinearan sesrerokut I. L( f . 11..')'A izmedu S i A i nacrtati pe~spektivno kolinearan petero~ut ·\. -:_~ j" R(.55).75). na zraci SA izmcdu S i A i nacrtati pCi'''peKti\"fll' koiineaqn peterokut /\}B.\.45).(lOO.O)).90).) := KL[K(!O.~avanj(' 11 R j e sen j e: Kruznica k je podijeljena na proizvoljan braj dijelova jz lac8ka povlacimo zrake afinosti paraielno zraku AA j • 03 bismo odredili perspektivno aEnu knvulju kit postupak rjdenja dlnlu\2:cm ie kao.3 Zadaci . Nacrtari j.65}.t. D/95. Nacrtati perspekllvno afini sesterokut \. Zadan je pravilan sedmerokut sa vrhom A(80.f65J.it' rnl\'ilan sesterokut lInCDEF. sredi.25). L:lckl!l ie pruvilan cClvcrokut ABeD. . <lKojeA.' : 8S~ kcdinc~lCij.1ci )'.65).rh .i.Cr!. ru If. udaljcnoj I () mm od A.u prethodnom zadatku.) ~ \(..rcdistem O(50.Wi<:t1U S IA j .1O)J i srediste kolineacije S(70. ]25) i tackom A(60. \ :")d3rnllJ]c .:.D.lO.C D)~ 14..lJ:C '.125)..60}. 23.O. sa vrhom A( } 5.851.1Il ic pravilan pcterokut ABeDE.1(5).

2 pravcima konstruisu se astale tacke elipse koje $1.1. gdje je CF. Tacka () Je srediste ehpse. tada . Duzina AB je velika.. Udaljenost pojedinih tacaka T elipse o(f iarista su radij-vektori rl i r2. Tacke . :::0: Aka oko F J i F z opisemo lukove poluprccnika A1 i Bl. Krivulje drugog reda 3. ~CF2 ~!. izmedu tacaka o i F 2 . a tacka 0 je njeno srediste.3. a tackama G j .______________-"-3. G 2 kojima pripada pravac P]' P2 pridruzena je rack a C pravca p.2). Analogno. Duzina OF. a aka FJ luk poluprecnika E2.1 perspektivno afino pridruzene presjecima tib pr~l\~k~t :~ kntinicama kJ i k2 _ Kaka su kmznica i elipsa dvije anne krivulj(3 kod kujih jc os. Fiksne tacke F. Konstrukcija eJipse pomocu koncentricnih krulniea Zadana je elipsa sa vdikom i rnalom osom A. Oko osa opikD1c) koncentricne kruznice k. s precnikom AS. koji kruinteu k j sijece lJ tackama T/. Elipsa je geometrijsko mjesto tacaka u ravnini kojima je zhir IIdab"enosti od dviju jiksnih tacaka te ravnine konstantal1.1. prema tome.1a a sto ga zatvaraju radij-vektori rJ i r2_ Normala 11 na tangentu u tacki T dobiv~1a je kao simetrala unutrasnjeg ugh f3 sto ga zatvaraju radij--vektori r/ j 1'2· 3. a duzina CD je lIlala osa elipse. taj Ink n o Stika 3.1 .:::: 2a i mala Gsa CD :::: 2h elipse.."-. Spojnica KTje.Gj. Tako dobivene tacke spajamo krivuljarorn i taka dabivamo elipsu. anda tangenta t} kruznice kJ 1. 2 i 3. Maze se dokazati da . Elipsa ima dvije ose sirnetrije. odaberemo bila koje tacke 1. Radij-vektori tjemena C iednaki su polovini vel ike ose elipse.1. a l. :::: OF2 e je lineami ekscentricitet elipse.4. Afino pridruzen pravac ovoj langenti bit ce tangenta t dipse u taZ:ki T. tangenta r e!ipse 11 tacki T 3.l kruznica k.1 Etipsa L-l 3. a s po!uprecnikom B2 luk iz zarista Fi takode iznad i ispod ose AB.AB~a.1 prikazana je konstrukcija elipse pomocu zarista.B i CD. J zrake afinosti paralelne su s precnikam AB.ie nekom pravcu p eJipse.1..:\ AB OSa afinosti. B. Konstantan zbir radij-vektora jednak je duzini velike ose elipse: rl + r2 ~ 2a :::: d(A. a kruinicu k2 u mckama A Tb G 2• Tackuma T 1.ie CD -= 02 osa rc afinosIl. koja je afino pridruzena ta6ki 1'1. i oko tacke C opisemo lnk k. ako se zadanoj clips! perspektiv\1o afino pridruzi kruznica kz s precnikom CD. kojima pripada pravac Ph Pz. Ponovimo Ii opisival1je lukova novim poluprccnicima A3 i B3 oko fokusa FJ i F2 dobit cemo jos celiri tacke na e1ipsi. i F) nazivaju se iarista Hi fokllSi elipse. Ako· aka F z opisemo luk poluprccnika A2. U tacki T elipse povucena je tangenta t kao simetrala vaojskoi. Konstrukcija eUpse pomocu :iariSta Na shei 3. Zadana je velika asa AB .l_ 112. Uzme Ii se u sestar duzina poluprecnika A2 i oka zarista FJ opise !uk iznad i ispod ose AS. C i D su vrhovi iIi tjemena dipse. U dvije tacke koje leze na elipsi. koji prolazi sredistem 0 i jednom i drugom perspektivnom afinasri pridmzen isti pravac P J ~ p].1 tack! T! sijece asu atlnosti u tacki K. tada je AB -= o} osa [c afinosti.. 2 (I Ako u sestar uzrnemo duzinu sijece osu AB u foJeusima FJ i Fl' Na velikaj asi. Aka se elipsi perspektivllo alinD pridl"U!. Ta dva luka sijeku se u tackama T i T J koje leie na dipsi.T2. i k2 (s1. EIipsa Dejinicija. oba luka se sijeku.2. Jobil cemu n\)\"( cetiri tacke elipse. Zadanirn iE proizvoljnim SliIca 3. U obje afinost! pridnliena je tacka T pravca p.rake afino'>Li parale!ne su s precnikom CD..B). takoac.

koji sijece okomicu u tackam8 M j N.5.. taka da dio elipse u njenim tjemenima mozemo zamijeniti sa dijelom kru7. da hi potpuno presla u te lukove. To se vidi iz toga sto se pravDugli trouglovi MBE i BOC podudaraju u dva ugla. da su tacke MiN sredisla LakrivUenosti u tjemenima zakrivljenosti Ai.-' ""'i'::-~lnnik nrEH i i7 tncke F "pusJi oknmicn n8 dijag0nalll Be Ta okomica .. pa odatle imamo omjer MB:BE=OC:OIJ iii MB:b=b:a.2h 05a elipse zadane konjugiranim prec~ . a zatim se odredi simetrala duii GP u tack! E. Poluprecnikom r .3 3. KOlls(rukcija elipse pomocu konjugiranih precnika Na slici 3.6. Taka <:u dohivene velika AR=2n i mala CD"". gdje je lYlB = r!. a prodllz~ml osu CD u tacki N.. it.cbma 1. te se duzinc prenesu !1a pravce iz tacke 0.. npc /e1 sa If i N sa 2. Nacrta se . taoa tl lukovi dodiruju tjemena elipse. II.3..1. orise polukrug i dobije tacka G.ljarnn krivllijarom. A.-::o:D odreduje po!uosu. nnda taka nastalu krivnlju nazivamo elipsom pomocn lukova zakriyljenosti.nic.~lJCCC os\: AB \l (.'rln~~ka dijela. koje sf'.4 prikazana je konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljeu njenim tjemenima. a 11Vi[1 STika 3.l.1.1 Elipsa 15 3. m.6).1icima.. Spajanjcm tacaka.3 priblzana je eJipse POlllOCll konjugiranih precnika. Pr<lyci AiT j NT sijeku osu AB u tackarna K i L Duzina Tl<::::. Tako su dobi\'cne i ostelle tacke elipse.na kojima jete ose elipse. Ako iz src-dj~(a Vidimo. Na preenik A1N u simetralnoj tacki 0 povuee se okomica poluprecnika OM. a. a mala osa elipse je CD-::o:2b (s1.T[.5 prikazana je konstrukcija eJipse iz zadanih konjugiranih precnik3 MN j PR. U simetralnoj tacki ose 0 po\'ucena je oko1111ca fla njlL Pohlprecnikom OA=OBz:::::a iz tackc T opise se luk k. KOllstrukc\ja male ose e!ipse Zadana . N i NI kroz vrhove B.. Zadane su ose elipse AB = 2a i CD :::: 2b. b' proizilazi MB "'" --. Konjugiranim precnicima JIN i PR kon'~\ruj<t'rnn panlelogram ABCD knme su stranice paralelne s l'rccnicimfl MNi PRo T.3. pa im<lmo OA=OB=GJ(=a i OC=OD=GL=b.4 dobivamo 3.::: ldB : : : AJ1A i r2 NC = N/D opiS-ema lukove 111. \. M.1. Kako je GK =: a i GL = b. npr. A . C i D sa Slika 3. cetiri j. podijelirno duiine na isti jcdllakih dijclova. dakle. dakle slicni SU. Konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljenosti M '\a slici 3. 1z pravoa ' uglog trougla NCE i aBC na Isti nacin Slika 3. Rytzova konstrukcija cUpse Na slici 3.ie velika osa AB=2a j tacka T elipse. dobiveni su pralJci u cijcm prcsjcku je tack a T loja je na elipsi.lcki . B r poiuprecnicima r] :.4.6 .\1.:: OE lz tacke E apise se polukrug koji sijece pravac GP u tackama K i L Tackama KO i LO povuku se pravci koj i 5U medu sobom okomiti. gdje 3. 0:::: 3. 111" niH].= r. da se krivulja pomala udaljava ad lukova n i nj j priblizava lukovima 1Il i /Il/.3. Spojimo Ii lukove s krivuljom taka.1. Spajanjem tacaka G i P dobivenje pravac.5 NC :::: r2. Elipsa se erta ila p02nati :1aCin o Slika 3.

Zadanaje glavnu osa hiperbole d(A. je normala hiperbole u tacki T. ima civije asimptote 111.3. i r2. u dvije tacke koje Ide na hiperboli. Na pravcll AB. analogno. Pomoc:u tacke 2 na osi AB IF. AB (5\.2. ako na osi uzmemo bila koje tacke 1. a fiksna tacka F iaiBtern iii jokusom parabole. Ako oko F2 opisemo luk poluprecnika Ai.. Os tale tacke parabole dobit cerno analagno.2a. a tacke A i B su joj rjemena iE vrhovi. a du- / . Duzine TB:::::.o.3.d) . le oznacimo OA=OB=a i OF]=OF2 =e. oba luka ce $e sje6i. 30. I 0 A zine TF-=.TF. Duzina OF. jos cetiri nove tacke hiperbok Opisu li se aka tacaka PI i Fl lukovi poluprecnika AF2 i BF]. Parabola Definicija. Ta ce se dva iuka sjeci u tackama T i I1> koje leie na hiperboli. Slika 3. Konstrukcija parabole. jer za svaku njeou tacku vrijedi isto kao npr. a konstantna vrijednost razlike udaljenosti jednaka je dulini glavne iIi realne ose hjperbole: rrr?=2a=d(A. za (acku T. takode. a leZi u simetralnoj tacki duline OF. Te tackc leze na paraboii.16 3. Hiperbo\a Definicija.. 2b I sredistem u tacki O. a poluprecnikom Bl luk iz zarista F J . p. Uda!jenosti pojedinih tacaka T hiperbole od zarista su radlj·vektori r. Duline realne i imaginarne poluose.B). U tacki T para bole konstruisana je tangenta t kao simetrala ugla ex zatvaraju duzine TE i TF. Tackom F povtlcen je pravac FO okomito na direktrisu ii.AB. povezuje relacija a 2 +b 2=/. opisimo luk iznad i ispad ose AB. Na pravcu je proizvoljno odabrana tacka D U kojoj je povucena okomica na OF. Kako je tjeme A srediste duzine OF. a tacka C srediste duiine HF. tacka T je jednako udaljena od pravca d i tacke F.TF=r nazivaju se radij-vektari. pa tim poluprecnikom oko F] kao sredista. Krivulja ima dvije grane. onda je lik OETD pravougli.ko eta je d(F. do bit cerna.=OF]o. U tacki T hiperbole konstriJisana je tangenta t kao simetrala unutrasnjeg ugla a sto ga zatvaraju radij-vektori I"J i r2_ Normala n. una ill duzinu palovi u tacki C i stoji na njoj okarnit. pa je TE.1.7 1z konstrukcije hiperbole vidi se da je simetricna s obzirom na ose AB i CD. Prema tome. Fiksn) pravac d naziva se ra. gdje je TFr tjemenima dobijemo na stijedeCi nacin: ako se iz vrhova pravougaonika podignu okomice na asimptote koje njima proiaze. koja jc dobivcna kao simetrala vanjskog ugla {3 5tO ga zatvaraju radij-vektori rl i rz· 3.e je linearni ekscentricitet hiperbole.3. Zakrivljenost hiperbolc u njenim u tacki 0 (s1. Povucimo pravac AB i pravac CD . Hiperbola je geometrijsko mjesto tacaka u ravnilli za koje je vrijednost razlike udaljenosti od dvljll fiksnih ta(akd te ravnine konsranrna. i 1112. a oko F.8 paraboJe se vidi da je ona simetricna s obzirom na osu OF. to it duzina AC paralelna direktrisi i cini tangentu parabole II tjemenll A. i F] nazivaju se iari§ta iIi jokusi hiperbole. te s njima presijece realna OS3 hiperbole. Zadana je direktrisa d i zarisle F [3. Uzme li se u Sestar duzina OD i ako F apise luk. luk po!uprecnika B 1.8).. dobiju se tacke A i B koje takode leze na hiperboii. takode iznad. Parabola je gearnetrijsko fJ'U'es[O ta("{aka u ravnin[ su jednako udaljene od jednogfiksnog pravca i jedne jiksne taike te ravnine. jcr aka se povuce TB . i ispod ose AB. Iz konstrukcije Slika 3. Tacka A je tjerne parabole. desno od t1 odaberemo bila koje tacke J i 2. Oruga osa hiperbole je sporedna iIi imaginarna osa. Kako je hiperbola krivuJja s dvijc neizmjerno daleke tacke.OD i TB:::::.vnalicom iIi direktrisom parabole. koja omogu6uje konstmkciju imaginame ose hiperbole.7). Konstrukcija hiperbole.2. koja je u tacki T okomita ua tangentu. . te linearnog ekscentriciteta hiperbole.B)=2a=40 i Iineami ekscentricitet e=35.. d. on okomicu u D sijece u tackama TiT}. .OD.:. Fiksne tacke F.AI-El . jer su njeni presjeci s hiperbolom konjugirano imaginami. dobiju se sredista zakrivljenosti SI i 52 u tjemcnimaA i B biperbole. Tangente krivulje u njenim neizmjemo da!ekim rackama nazivaju se asimplate hiperboie. koju un sijGcc TF..:::. Krivulje drugog reda 33 Parabola 17 3. One se konstruisu lao dijagonale pravougaonika sa stranicama 2a. Uzmirno u sestar duzinu Ai. Kako je tangenta simetrala duzine BF.

adaci za rjeSavQnje 19 Zakrivljenost u tjemenu parabole odredl~e se tako da za svaku tacku T. . sa :"reJistem u tacki S(65. . . := .JOO i jedna tacka dirse T( 100. S(60.70)] sa sredistell1 \l tacki S. FI( 105. Otuda je pravac MT !:..\1( I 15. roluosa 11=15.. R(J05. N(135.\'{ JY1.dodirnoj tacki povuti normalu elipse.:. p(-'\'uc~i t<lngente elipse koje su paralelnc s pravccm p E /HN[M(30. GaCI'l<\ti elipsu kojoj je mala osa na pravcu p "" CN[080.55J.: cr\<lti e-lipsu kojoj je z. Iz tacke 2.z5) i ekscentricitetn e=35.30). C.Tulti C!ipsu f'omocH zarist(! F..ic .(90.30)... a=50 i ---' b=30.1J dodirnoj tacki povuCi normalu elipse. Nacrtati hipcrbolu kojojjc zauana rcaloa osa na pravcu p =: AE{A(50. Nacrtati hiperbolu i preko tatkc . cijaje velikn o<. 1z: tacke T(80.. '. .z@Nacdati elipsu kojoj j~'~ellka osa paralclna apscisi.ariStc Fj/90.( 20.80)f S'J dodimom tachlln T. 5. R(l50.0: KL{K(70. J.IN[M(60.<0. Zadaci L :--i.u tacki /-L osa ABc.60).70 i jedna tatka C!ipse T( 105.70.30)J..'u(~i tangente elipse okol1lito i paralclno pravcu p :.90).. a oom1ale u dodimim tackama. e=35.iedna r]Gllle .[I«40. F. ~".~) . srediste u tacki 5.30)].\f. Nacrtati hiperbo]u kojoj je zadano z.'mizv()ljn0j tacki povuCi tangentu .adana velika osa na pravcu p "" F 1G{F j (65.l(]{) I r _iedno tjC111C u tacki A.5)l i n0lTDC1ic u dodirnim tacbma.50). 9. n 10.\'(95.crlati eiipsll po moen kotlcentricnih krugova kojoj je velika osa na praveu p 2 KF.55).125)..90) J i (. ..70. .ii. kad.).T1gcnl'cl i normaiu eiipse. Nacnali 11iperbolu kojoj jt: zadana realna osa na pravcu p =: GfI{G( 10.lng'-'.!. 18.50}. FllOO.70) i r2( 100. tacke hiperbolc AU 1 ]O. normalll dipse.1 .17.80n. (0) odrcditi tacku T u kojoj treba povue! tangenlu i normalu hiperbole.'e1ika osa na pravcu p 20 A/l!f[A(20. FJ90Ao) 14. biti AF :::: FS. kojoj je velika osa na pravcu p E AL{A(20.(30. L(120. rl tangente (} 20 AIN[M{25. U dodirnim tackama povuci Ilonnale elipse. KrivlIlje dmgog reda 3. ma kako bila blizu tjemena A. <1=45 i c=35. tjemena C(35.H(:1 tangentu i normalu hiperbo!e. I (_I N). osa CD-.20). Nacrtati eJipsu pomocll koncentricnih krugova kojoj je velika osa na.120).40) povuci tnngcnte na clipsu.50) .3~<:.35). U q9dirnim tackarna poyuCi 110nnalc elipse. 16.u pomocu Zarista. U 15(). 'Nacrtati e1ipsu pomocu koncentricnih knlgova kojoj je velika osa na praveu p ~ MN{il.30) Ji f~ =: r!\ fJ'(25.50)]. "-Jacrlati elipsu n01llocu zari.60)j.40). N(105.. ako je F] jedno zariste i langenta t'S TL[T(85. "?'JantZlti elip:. !z iacke T(140.55) i ekscentriciteta e=35. "" "\.45). ~acrt<lti hipcrboiu kOJOj jc zarisle Fll .30. . 90).80)..___ L. pa je S srediste zakrivljeno!'.ja:je II tach T okomita na tangentu.60 J.90)/ i ekscentricilet c:::o36.Vr1J( .ariSta FtC 40.) T padne u A.120)).} 20)..'[.7G).l1O)]. aka jc tjerne u tacki A.a fla pravcu p ""' tHi\'{AhOJO). /(J(}l j. IOn tjcme u tacki C(50. aka je P j zarisle. E 6.30}} i dodirnCl tack<! T( 135. a tacka elipse 1'(90.'(4(J.0acrt<1ti C\ipsu pomocu Rytzove konstrukcije kojoj Sll spregnuti precnici MNo:::. je nOlmala parabole u tacki a dobivenn je kao simetrala ugla f3 Hi apisivanjem luka poluprecnika FT ako F kroz tacku T koji sijece aSU parabole u tackama MiN.50).JfLUd(20. a nprmaJc u dodirnim tackama. L( 135. vrijedi MF = PN.100).4(n].'PUL .1 povuCi tangellte na clipsu. Tz tacke T( I 50. 19. odredlti dodirnc laCke I poYuCi nonnaJe hiperbole u tim tackama.80)} i t] '= KL[K(25.pravcu p -= LS[I.l s_____ .i1crwti -dipsu pornocu hrista F. ako je a=50 i e=35. S( 115.65}. a=50. 10. N(50. !/ i-tn. >.. .j.~'n.~ta P.V( 140.imptdtJ . l'd( 140.4 Z. :--.70).50). tangentc t.100). £(110.dcflc11i clipsu pomocu iuko'.:.(45. _~C.=4 n I I pr0i7 1'01jn0j lacki 1'0\. h. L . 12._.:l normalc u dodirnim tackama . U t'foizvoljnoj facki povuci tangentu.. U tacki Tpovuci tangentu j normalu elipse.joj . Gr !. :"-ifl(. Po\.! povuci tangentc na elipsu... 15.90).70) i ekscentricitet e=40. te ce i u granicnom polozaju.40).70).Jacrtati clipSll pomocu tukovCl zakrivljcnosli kOjoj su z. ~lorrn~b 11. srediSte u tacki S(60AO). 7: 3A. N(]40. J35)1.100i. !OJ.j 10) i langenta t 0= PR[P(70. Zadnna Sll 7:arista F/20.ti u tjemenu A. 1) tacki T povuci t:J. . Nacrlati dipSll kojoj je velika osa na pravcll p 2 PS(P(O. i tangenre t E il.80J/ i PR:::. ljemena C(90.90 na pravcu l' "'.\I(130..1(25.. . t. .\'T l10rmala parabole. akoje d=55 i b=35 12 tach T(J40. U proizvoUnoj lacki povuCi langentll na elipstl. jedno ljcrnc \l tacki C. 17. . 20.\ norrnaJe u dodirnim tatkama.HJ i /.80).'(\ zakri\'ljenosti u njcnim tjemenimfl.50) povuCi tangente na hiperbolu.__. U tacki T povuci t:lngenlll i normnju clipse lJ. 90) povuCi tangentn :1Cl eiipsu. .( r):)!i eiipSll Z3 rjcsavanje kt. a ugao medu njima jc 120". GH[G( lOA5).

GH!F.70) i tacka 0(35. I I()}} Z9.75) povlici tangcnte na parabolu i odrcditi dodime tacke. OF=p. 3ot. a projekciju nu /[2 nazi va :sc Jrug([ projekclja iii IWcr! tog prc'Jmem.:ijom sarno nu jedrlll ravninu.0)).60). cetir.1.lNacrtati hiperbolu kojaj su asimptote In "" GHrG( 1O.fl( f20. N( 1J5. L{ 130. Nacrtati parabolu ako jc njeno tjcme u lacki A. ~/ H( 125. U jednuj weli krivl.ntJ Slika 4.lUc dijele prostor nD.H(130.. Nacrtati hiperbolu kojoj je poluosa 6-::::.-:-e.20).JOO).lo.1. Nacrtati hipcrbo!u kojaj su z. jer nedostaje udaijctlOSI tacke od te ravnine. a dlllga u vertikalnam polozaju (s1.(60.T. Da bismo jednu tacku potpuno odrcdlli.60).-). Zadana je direktrisa d!E MN{M(30.60j.80) POVliC] tangente nn parabolll i . 27. -:iacrtati parnbolu kojoj je zadano zariste F(75. II. 28. N(30. U jednoj taeki povuci tangentu i normalu hiperbo!e.7D)..20).45)) sa diratistem u tacki T( 115. Iz taeke T(10. III i IV.). pravci i ravnine 4..IJ. T(95.O)./'32)Nacrtati parabolu kojoj je zadano zariste F(70. 22. Uzima se da 3D prednji dio ravnine 7[1 i gomji din ravninc . Vertikalna ravnina sc oznacava sa 1[1 i nazi va Se l.ltjc pavuci [angentu i norma!u. l(vadro.90. 23.LV{M( 30.~_ ~-- 3.:?5) koje su diralista dvije rangente. U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole. vidjecemo da..>g'C0g'-'.105). ako je diraliste tangcnte u mcki T. Nacrtati parabolu kojoj je zadana osa na pravcu p ~ GH{C(O. 1z taeke Tf5."t. U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole.4D.4D.. FA 150.65). Zadane su dvije laeke na paraboli 1'd1Oo.7rJl..70)) i tangcnta [ := i1.40) j parametar p=30. 26.: poziti\·ni. Tacke.60)j.nikofn:/ II I ili dnlga ravniHCl projekcije. / III 30.3D i ekscentricitet e-::::.60). H(150. Presjecnica ovih dviju ravnina naziva 25.65) i tangenta I T( 80.i\'Q se prva projekclja ill rIoert.120J].40)) i poluosa a=25.45).)(!rediti dodime tacke. IV Ako prelposL<Jvimo cia su ravnine neogranlcene.50)..25)j.1). t.1 se oznacavaju rimskim brojevima: 1.( It) 3()i H( 85.Jlko je njeno diraliste u taeki T. 31. JijdD.90)).: poznata direktrisa d. .".E MN[lvl(35.125) i TA85. Nacrtati parabolu kojoj je :ladana zarisle F(65.30). . Nacrtati parabolu i konstruisati tangente u dodirnim tackama. Proje\{cija tacke 4.arista F.60) j par:lmetar p-::::. 33..(-:I.45). Obieno se uzirna da je jedna ravnina 1I horizontal nom. osa pambole 0 "" PR{Pto. R( 30. Horizontalnu ravnina scoznacava sa 'lrl i naziva :it: horizontafna ili prva r{ll'nina ('ije.70). zariste u tacki F(90.60) i taeka hiperbolc 1'(80. Zadana je osa paraboJe 0 E ABlA(50.. dku j.). KL[K(20. Nacrtati parabolu kojoj je zadano ZariSle F(70. jer sarno dvije projekcije jedne tacke odreLtL(ju potpuna p%zaj te tacke tI prostoru. KL~~!!. n.70!}..::-h. R(l20. <?--" st Gsa Y . tangenta t := GH{G(20. B( 120. Ravnine projekcija Ako zelimo jednu tacku u prostoru prikazati projekr. 0:znacav8 "H \ Pm" jekcija preclmeta rw fCj lUl. onda .tacka time nije adrea-ena.::e-.70)) i-lacka parabole 1'(75. Nacrtati istostranu hiperbolu kojoj je z8dana poluosa a=-20.mgenta ' s. 4. Nacrtati purabolll kojoj je osa na pravcu p = GH[G(O..50)) tangenta!:= RT{R(O.1.7f/\ . zsriste F(60. NT[N(30.4. :V( 35.25)] i taeka parabole T(9/Y. konstruisati taflgelltu ! nannalu parabole u taeki T. potrebno je imat! jos jednu ravninu. Nacrtati parabolu. Nacrtnli parabolll kojoj je zadano: tangenta t '= PR{P(O. 24.100)].-'~~~~~~~_ ("": '21}.. se nazivaju kvadranri.

'adrantu. y 'A' I b) 1z slike 4.2b nacrtane S1. iE islwdi. rn i IV kvadrantu. onda su ohJe projekcije iZl/ad ase x (B). Kadje {(lC/W u I kvadrall{u. Kad jc tadka u !I k.ie od ose x naziva se ordinma (yj.ane projekcije tacaka A. Lldaljenost tacke u prostoru od 7r).. u produj.J prikazane 5U tackc A..1 projekcije tacke A(A .".lzimamo dZl se rrr\'nina 7[2 poklJpa sa ravninom aIda ili slike (sI.. Tacke. na kojoj su nacr!.1. umla A/I" u.::jie tacke A' j A.mll :. Udaljenost tacke u prostoru od n/. omla je Doz. Prcdnji dio ravnine 1[1 prc!ozimo oko ose x preHlJ dolje. ()d !r. mozemo Slika 4. ose x (C). i 1C2. U.4..Y I .3b. Koorciinate taeke -4. noziste okomice Air nn n. 3.42).2. Ta se udaljenost naziva apscisa (x). ako su .. toliko. kao flU slici -1.e!~ju iT] ispud I)se x.1 d. dok . Tacke u kvadrantima Na sliei 4. u Jruga ispo.1.4. }(adje FaL'/W U 111 J. ordinata i aplikala. Na slici 4. ondajc prva projeKClju iZlltld.1 Projekczja tacke 23 4.3ri). koja se vidi kaa udaljenost prve projek~i. A ) . llJzivaju sc zajednickim imcnom koordillote.'-vadranlU.4.:adrantu. koja se vidi kao udaljcnost uruge projekcije od ose x naziva se aplikara (::J. pri '. B. of/da SLl abje projeJecije ispad ose x (0). od Dse . Kad je fodm u II/ k. Puce-tna lacka.~e rid :::. pravci i ravnine ____________ 4." sjedinjene u 1C2 U kojaj pravac A'A" nazivamo r H i)rriirw!()!11.we tacke u r. te obje projek.iste A' te okomice prva projekclja tacke A. C i D. B. a druga iznad ose x IA). pa se oznncava udaljenost ordinale od te tacke.- .1.2. 11. koliko je 'ljena prva projekcija udaljcna-od ose x. zaKijucili slijedcce: a. C i D j njihoyc projekcije. uzima se bilo gdje na 05i x.3. AnaJogno tome.2 1z sli-ke vidimo da je tacka udaljena od 7[1 toliko. c.sl. predstavlja drugu projckciju tacke A (51. Apscisa.2b). duk slraznji dio ravlline Jrj pokrivu tada gornji diD ravnine n]. Ako se J[j prcklopi oko ose xu praveu strelica. koliko je ojena drug a projekcija udaljen3. andaje p'Ta projekcUa ispod.fte 0 (s1.. Projiciranje lacke Aka iz 18cke A povucemo okomicu oa J[.4.t. 4.vum mjestu. SCI .-\' vpisuje cclvrtinll kruznice i doJazi u n> Sada su obje projekcione ravnine n.

Tacke A i B su tacke zaklonice tib pravuca s obzirOll1 na f8vninu naCrla. jer je ca tacka nacrt wcke A pravea a 1 113crt racke B pravca h. koji su projekcije paralelnih pravaca mogu pusli II dvije tacke. Paralelni pravci Aka su dva pravea meJlIsobno parole/na.I'':(l S obzirom na ravninu tlocrta.2.-L L.. paralelna je s prvol1l projicirajucom ravninon~ pravca b. to se u njenom tlocrtu 5. Na s!ici 4. tj. druga projicirajuca ravnina pnw(:./n(siJ! prajekcija lef. koja je oznacena slovima C/l [)'. Slika 4A Analogno tome.2.cJ. i one sijeku meal! sobom paralelni.-tcrLa oko ose.e nrv'C. t! . okomiLOj na OSH x.b" prilV~lC. A 2 /\. B]B{B. om/a illl prt!Jjt'ci pHi!! i . Pry.4 prikazana su dva pamlelna pravca {[ j b i oznuCellCl su njihova probodista A. Tacke.cr~ane su projekcije { ( ( I f f i h'.2. lj. 4.2. . J.2. Ita ravnillu i10cml.1..4b nacrune su para!dnl.\. ako su oba pravca okomita na projekcije ((all i 1/. onda sc La . PrelaganJem ravnine n. undL! Sli mcdllsobllo pdrulelne i istoimel1e projekC/je fili pravaca.4 1 . Tacke C i D su tack.6 prikazana su dva mimoiiazna pravca u i h.-al(u im c. Samo tlrvt p!'0jekcijc ili samo druge pj'ojekcije dva pravca koji se sijeku mogu pastl U btl P[".ih Prva projicirajuca ravnina pravca at tj.: zakioni.&" pravacu a i b koji su -:I.5 prikazana su dva pravca a i b koji se sijeku u lucki S.'i i rllvnin" 4. A:A!A.slovima A" i B".JV~-L PL.e It iSla} ordinali. f 5" aJ bJ b" x 11i 8 I' / Prelaganjern ravnine nacrla oko ose x OLl ravninu llocrfa projekclje ~ 1 S" tacke S moraju biti nn is[oj ordinal!.'\ '-:" mimoilaze. Tacka U kojoj se sijcku W1Crt! a" i !f pr:l\'J.v<lca a i-h. [j. koji su lukodc mcc1u sobom paralclni.I proslOru s(jeku.=2~4. CC St meck pam!e!na je s drugom projicirajucom ravllinom pravca b.l it 1 SC sijekll. Pravci se sijeku Aka se dva pmvca /. Mimoilazni pravci Aka se pravci ne sijeku. !32B. 4.'/ moraju s.. Na slici 4.. mogu S~ sjeci i mogu se mimoijaziti.a u njenom nacrtu SH moraju sjeei nacrli a'" i H~ prJ.: i druge isti pravuc. . 4. Na 51ici 4.. jer jt 0nJ tl. rnogu sc fcducinri u Jrj iii J[.. a nisu ni paraldni. Ii oznacena je.)c:. Na slici 4.A] i B}.ieci tlocrti a' i b' . N:l slici 4.. "!\ljlhuvl Llc)(nl at i h' sijeku se u tack!. odnosno druge ofoiiciraiuce ravnine podudaraju.B/ i one sijeku ravninu doena u pravcima a i b'.5b n.[\L\C.e 1ih pnw. Dva pravca Dva pravca u prostoru mogu bit! rnedusobno paralelni. pra\'{.-!~L~ C pravca (/ i tlocrl tacke D pravca h. Kako je tacka S zajednicka za aba pravca.? Dva pravca 4.3.-__________~4.:l ravninu nacna u pravcima a" i !/'.

Tacka D jc u prostoru iznad tRcke C. Po tome da li pravac u toj tach probada Pl-':U. Tacka () )e U ~l()crtll -·"ieli.6 B' Na slici -t. J tacb . b) e./. () !lOcrr na n((crtrl toga pravca. illlmoilaznih pravaca a i b. Tacka B je u prostoru ispred tacke A.4. Tlocrt 17.} tach! C lle vidi. njegov nacrt je U osi x. Love se drugi prikloni rigC/o pravca p. .' prohodi."a 1[2 U tack] T:lcke n3 pravclJ 11 Kojima taj pravac probada projekcione: ravnine nazivaju se "i"'Jhodi. ProbodiSta i prikloni uglovi pravca Nu slid 4. Kada je tacka na pravcu. Uguo Cti.rl.6b nacnane $U projekcije (['. T'r\'(. ali ta llcce biti na istoj ordinali.. drugll ili tre(~u projekcionu ravninu razlikujemo prvo (P J). svojim tlocrtom 17 love se sto ga pravac p zalvara sa nacrtom pI!.bl! dva mimoi1azna pravca tl i b.7-"prikazan je pravac p koji probada It.'ite P! pravca je u .a" i o'.\mito il:J Tacka B se u nac1'tu vidi. Na slid 4. . a svoj nacrt na naCrlu pravca. kao i nacrti a# i b#.1-) promatramn ndozgo. sto ga rruvac p zatvara prikloni ligan. je Pi U 1[. Prcrna tome.--i-- 40 Druga probodi. .4.1 presjekutIOCrW p' pravca pI ose x.ftCi PI"(lVC17 i obiljdcna su S8. NJegov nacn p. nknmito n3 Tf!.. Svaka tacka na pravcu ima svoj 'hY~r\ 1"1. koja istovremeno pnr'acia i ravnini koju pravac probada. jer je -[5ffiZtlad zatc. u tacki Pr. 4. probodista Pi i P2 sa projekcionim ravninar\-w i prikloni uglovi ex} j a~ K~!ko je p. )- IB I A' B' b' e" x Ie" I x A' q' I I £ b' c' 0' Slika 4. a kako prJ\'cap. Sa projekcijama pI i p" pravca p odredicemo priklone uglove tog pravca preJaganjem prJvouglih troug. mora njegov nacn ~# biti nLl nacrtu p" pravca p. U l[! dobicemo II prelozenom po!ozaju tog trougJa pravu velicinu ugla (/. Probodiste pravca je tacka koja zajednicki pripada i pravcu j 1'avninl. na pravcu [!.if.7 ~"~:Slika 4. Anaiogllo. njcZIli je docrr 11(1 rloerrl/. T(lcke. p( mora biti u presjeku nacrta pravea pI! i ose x. I OJ rr2~-On all b" 0" o.fte P2 pravca p je 'tl ][2.).2. drugog probodista mora biti na tlocnu pI pravca p_ Prema tome. je jJlTi 1. zuto je njegov tlocn P: u istoj tacki. prelaganjem pmvougJog trougla ~prp2 ako katele p~ p P. P. kada promatrnmo pravce a j b sprijeda.~ je u istoj l(lcki.7h odredene su projekcijc 1 r pi"l. Prema tome.1 [iocrtu pruVC3.~. _ . S3 r. jeT je l( ispred /\'. Aka se dva pnn'ca mimoifa:e. zato se tack a A ne vid]. a ugao Ci]. u :r? dobicemo pravu veliCinu ugla 0::2. pmvci i v(/vnine c.lova.\ ne ·:idi. drugo (F'2) ill [reet: probodistc (P. se tacka C -if" vick kada pn1VC(" (I i .nh)rn 110cni 0' i b'. presjeci njlhovih projekcija ne ieie na ~rdiJw!i. ito: prelaganjem trougla PjP~'P2 oko kalcte PiP. odrcditi probodiste znaci odrediti lacku na pravcu.

ie pravac po kome ravnina E sijece ravninu IT). probodistajoj se nalaze n~l presjeku istoil1lenih Iragov(1 till ravnina (51. Tacke. Presjek dviju ravnina Dvije ravnine E i F sijeku se u praVCll p koji sc naziy<-t pre:c.:.3.t' ra'v'Jliile.3. 4. Te nic"ki:~ Sll pro_bodislll pn\\-<:J P s'a nl'.Iici 4. onda ona sijece obadvije projekcione ravnine.==_. Ako je pravacp u ravll1m E on d a on OJ'J'e'c'e . ana ce sjeci jednu od projekcionih ravnina u dog!ednom prostoru. Ravnina Tri tacke koje ne leze na jed nom pravcu odreduju ravtlinu.. Aka je ravnina 1.9 4.a !e±i i u jednoj i U drugoj ravnini. Pravac u ravnini Slika 4.c. . POSIO presjecnic. TI"agovi rnvnine 0' "ijekn se nil osi x u tacki E::t-(sL4."ve pravce l.jecllic(! tth dvijL! ravnina.10 ..:.8 Pravci po kojima ravnina presijeca projekcione ravninc lUlLivamo tragovi iii frase.8r?\. kao i svaki drugi pravac.fa .1.pa w .1 opstem polozaju.Sh nacrtani <.. premaj'OIne i e. bj \" /J Y~iI oj Slika 4. odredena jc sa Jvije tacke.ninama IT.9b n:lcrtane su projekcije p' j r/ prcsjei':nice p dviju ravnina oj bj f-x EiF.u trag(wi ('. i 1[2 (5l. pravca p u ravnini E. i e~ qvnlile r . provel i ravlJine 4._ _ ~ 4. -J e2 Ll __t~lG-1{an!:r-P/!-p?." _ _. . Te dvije tacke su probodista Pi i P2 presjecnice p.3. p({n:uc jli->' rm:Jlilli kud su JJl!i probodi. Kakvil goJ bila ravnina.9).. Prvi trag je pravac po kome wvnina E sijece ra\11inu Jrl. Stika 4.~t[J !f :5toimellil!! ravnine.4.4_10)_ Na slie! 4_10b nacrfane su proJdcije !' 1 f) tragove- e. Presjecnica.:.28 4..2. . i Ral'ninCl _ _ _ _ _ _ _ _--. Na slici 4.. a drugi trag e.

i(!:"hJi{. Na slici 4.). da su prikio--'ni6.4. Posto Sll priklonica PI' .~' 0 I 1I X n' 0) [772 I e. Analogno tome. nalazi Ll flit pravi ugau I'pej) projicira se i1n nJ kao pravi ugao (pIe.11 h rijeSen je ovaj zadatak sa zadanom ravninom E( el. tikone.~~lJrijtl~~. i ravninn E. Ugao OJ. koji su paralelni s jednim njenim tragom nazivaju b) e.]10 pC'c'o probodi~[e iJosto Je s-mraz+1-I£+pn paraJelna--s prvlm tragom ej.':1g] r. nnc13 ic i ona prmllelna s 1[/.Povucen je bilo pra\. Zatim iz tacke Pi povucemo i'r:. a onaj. povllccmo pravac m' paralelno s prYim tragom eJ.13 pribTzana je ~ ravnina 1(. sto ga priklonica PI ravnine E gradi sa svojom projekcijom p:: jednak je priklonom uglu le priklonice. ~tag ravI11ue... iii drugi el trag te ravnine.30 4. 5C Ex _ .11 prikazanaje jcrlna sutrazniC3 m prvog traga ravnine E. Svaka ravnina Ima mnogn sutraznica prvog i sutraznica drugog traga. Slika 4.12b nacrlane Sll projekcije /I' i n" sutraznicc II drugog '. Na slici 4. Iz tackc Kako je priklonica p I1Komita na prvi trag e f. nazivaju se priklonice prO/og traga (prve skuprne). lljt. a njen nacrt m" mora biti parale\an sa osom x.14 prikazane sn priklonice Pi i q2 prve i druge skupine.3. koji je paralelan s njenim drugim tragom. odnosno priklullice drugog traga (drllge skupine).3. a njen t!ncn 11' mora biti paralelan sa (ynm y Na s!ici 4. Priklonice i prikloni uglovi ravIline Pravel ravnine E.i sutraznica m iste skllpine u nekoj tatki A ravnine E. U ravnini E odabrana je tack a A i povucena prikionica p oKomito na prvi trag eI ravnine E.1!ir:171liCe i) drugog traga ravnine E. zove se sutrainica prvog traga (prve. Svaka_ravnina ima mnogo priklonica prve i druge skupine. na slicj 11(111'. Uglovi sto ih neka ravnina E gradi sa projekcionim ravninama nazi~ vaju se pnli odnosno drugi w.mtrainice tc favninc. F'..'<1(' m. okomiti na prvl c. kojije paralelan s njenim prvim tragom.. kao i njihove projekcije n3 1[1 iii 1[2. a sve su priklonice iste skupine medu sobom parale!ne.1 J Njeno Jrugo probodiste P2 nalazi se na drugom tragu e2 te ravnine. Sutrazilice Pravci neke ravnine./' pm-alelan sa osom x do presjeka s drugim tragom e2. Cldredimo .12 m" x 4. tj. mil I I b) -------'1 : I I ~ Ex Slika4. Na slici 4. a PI =: P. projekciia~_ _l2Ij ~0!~E£~. paralel(1n s prvim tragom €! -do prcsjeka sa osom x i odredene rn-jekcije drugog probodista P1 te slltrazllice. Nacrt SEka 4_13 /1" okorniti pravci. tj. S Jcdmm pravcem ravnme ". skupine). zove se sutrainica drugog traga (druge skupine). Pravac ravnine.3 Ravl1lna 31 4. [:>aralelan je s drugirn lragom e].ao OJ: tc ravnme.. medusobno p p.:-~4~-. prikloni [{.hsl1!Ji1f!.. a posto se trag e.. drugog probodista Pz te sutrainiee.atirn prc1jekcije i P.l':mne E. odnosno odredene projekcije A' j p' tacke A I priktonice p na ravninu 1[j. nien Hoeft m' naralelan ie s prvim tragom el.li"(1C m" paralelan sa osom:c Mozemo to rijesiti i obrnutim redom: pOVllcemo bUo koji pravac . p' . Na slici 4.e2) i naqtane projckcije n{ i m" sutrainice III prvog traga te ravmne:--.11") :f. 1:z prika7an(l je sutrnznica '. Vidimo.[-.3. je neizmjerno daJcko na prvom tragu te ravnine.

>-.".10 prikazana je ra_vnina E( ef. po!ozene pravcem p. ProbodiSte ravnine sa pravcem Probodiste ravnine E sa pravcem p odredicemo tako cia pravcem p polozimo jednu pomocnu ravninu L\ (obicno ravnina okomita na JIj iii J[. dok ne padne u projekLionu ravninu.. Odre(tene su projckcije (I'i a" presjecn!ce a ravnina E i .i~i 4. U pravoj velicini.n A21 \ p. J.kao pravae ravnine E.: . aJ p" 2 X Sl1ka4.:1.b kUI1SlruisiJ. pOlrebnoj"e tu ravninu okrenutl tako da padne u jcdi1ii' O(j projekclonih ravnina. e' TcJiI' pll k T x.1.14a konstnlisana je prava velicina pr\'og priklonog ugla Oh ravnine E prelaganjem prve prikJonice PI.!i~ '!l q' '" 1 b) 4. ~" . poklapa se sa tlos.3. Analogno je na s1.4. nazivamo prelaganjc/Il . Presjeciste 5 presjecnice a s pravcem p je trazeno probodiste ravnine E sa pravcem p (51.-~i.3.14 4. svojim nacrtom q. . U presjecistu nacJ"ta pravaca a'" i p" nalazi se nacrt S" trazenog probodisla S.""!vn!!!!. ..iLl tragovi ravninc. odnmno prvog priklonog ugla PjP.5. hi e. onda je (il! jednak priklonol1l uglu ravnine E sa ravninom 1[/. okomirl na prvom tragu i?j.. kao pravac ravnine !fl.15). Slika 4.:. Na slici 4. e?~. gracii sa ! /' r :\ : \5" : \ ~--. 7 Slika4. U presjeCiSlu ordinale povucene nacrtom S'" tacke S i tlocna a' pravca a bit ce lloCH S' iackc S. ~' p..: S' d:. I \ e a" ' 2 p" I I drugi prikloni ugao W2. Na sUe! .J.lVca p. i tioert p. w. Okretanje ravnine mozemo izvrsiti samo aka pravca kOj) je zajednicki za obje ravnine.i5 Ex Ex RII' .6. Na slid 4..rtom p' pn. Pry! trag til prve projicirajuce ravnine .:I.1 \ A~' : x A~ ". . dakle d j == p'. a njen drugi trag d 2 okomit je na osu !T2 ~.~-- "..lSb prik::aano je probodiste ravnine E sa pravcem p.) j rom ravnu10m sijeccmo ravninu E u pl'avcu Q..P1 oko tlocrta na ravninu tr/. Ukrcmnjc raVDl!1C aka traga. kao presjecnici till dviju ravnina. !ito ga druga priklonica q.l. .16 . Takvi praVCi:. Prelaganje ravnine Ako treba odrediti pravu velicinu nekog lika u ra\'nini cije su nam projekcije poznate.

HipotenuZ3 P I To :::: po tog trougla jcdnaka jt dlJ7ini PIT. kao na slici 4.16b odredene su projekcije 'I~7Tff bil0 koje tarke T drugog traga e2 ravnine E. Njegov tlocn S' je u presjecistu llocrta p' pravca p i ordinale povuce~ ne nacrtom tacke S.' (/7 i. naertan je njen tlocrt pI j Dznaccno jc njcno prvo probodistc Pi. Prclaganjem ravnine E oko njenog presjeku te kruznice i pravca II je (T ) tacke T u 1z tacke T (sL4.16b) opisemo kruznicu k2 sa sredistern u tacki Ex.) jc prelozen drugi trag ('2 u " 5' "" oko prvog 1l'8ga PJ ravnine EKod prelaganja ravnine E oko prvog traga €! ne mijenja se met1usohna udaljcnost 1113 kojih dviju njenih tRenka. dobicemo trougao Pi T' To. U zadatku jc polozena prva projicirajuca ravoina F(h J2). J Pi T' U Jr!.p" pojllprecnika okrctanja PIT i prvi prikloni ugao (X. kao i duzina PdT). Pravae T ) £x-:::::( e..4. p'). MN[M( 1O.. Nacrt q":::: {12" presjecnice q sijece na.. oko njenog prvog traga fl. pravca. U 1f}. Odrediti probodme pral!(:a p .lJeO. N(70. Pravac (C2) je prelozeni dnlgi trag €2 ravnine E u r~tVninll 1[. 'u kojoj iuk okrct. 70)] (31. Sada se prcloieni drugi ~r. treba naci pnrnl \Iejiclnu duzine PiT Prelozimo Ii pra\'ougl1 trougao Pl T'T aka katele prelozen drug! trag ez U Ifj uku prvog traga III ravnine E. na slici 4._~Q).m.'0' favnine okretanja F tacke T . Zadatak...( ez) bice e2 prvpg traga Ci u ravninu ni. Prema tome. Srediste lukaje u tilcki Pi kome je poluprecnik PlT.17).l Odredimo zatim pravu velicinu P..-:. Iz tackc T povtlccna je priklonica p prvog traga tc ravnine. dobijemo pra\'ac (€2). koliko 1 tacka T. 35 Na tragu f2 odabrana je bHo koja tacka T i odreden njen Hoert T'.40).17 . prvi trag /i ravnine F prolazi tackom T' okomito na prvi"rrag ej. jer ce sa ta dva probodista biti odredena presjecnica.tlocrtom pravca p (1/. Nfl anaJogan nacin cemo preloziti ravninu E ako njenog drugog trag(1 u ravninu 1[z.. "'" p'.5tO ga u prostoru zatvaraju tragovi er i e2 ravnine E. Ako rotiramo tacku To oko tac-ke P dohicemo na pr<lVCU II tacku (T) ot---y taJ:ke T U :7[1 oka prvog traga PI.4. Izvrsimo okretanje te tacke . okrece se tacka T i opisuje luk okretanja k. Duzina TP.16c Slika -1-.1. Prema ranijem objasnjenju. u drugi tragi? okomit na OSH x.. pa zbog toga mora biti (T ) Er-::::: lEx.JO). koja je kod prelaganja ostala na iqnm 1l1jestu. OSllovni zadaci 0 polol'ajnim i metrickim odllosima tacke.16c 4. ravnine E.]O. pravci i ravnine ------ 4-4 OSI101l111 zadac) 0 polozajnim i melrickim odnosimd lacke. T.. Ravnina okretanja F tacke T okamita jc na pn'Oill tragu Cr.:) moze nacrtati krace. 2" R j e sell j e: Da bismo odredili probodiste pravea p s ravllloom E zadanol1l sa tri tacke pravcem p -moiemo poloZiti prvu iii drugu projicirajucli Elvninu.sta okretanja P j 't6tiko.5. Tacke. ciji sc prvi trag II poklo. Luk ~ poluprecnika po sjeCi ce trag II U Lacki (T J. sto ga zatvaraju pravci el i .pa sa. ravllille i ravnog Uka 4. oko prvog tnlga ej. Tacka (T ).30.('O. a kakoje el u n/. dok ona ne padne U IT).34 4. bice pn\urrecnik okretanja tackc T. Da bisil10 naW presjecnicu q dviju ravtJJpa E i E.""lninom E ~ AlJC[AIO. Ugao w.crt pff pravca p u nacrtu S" probodista S.. . Prvj trag ..5Q..:. Rijeseni zadaci 1. jednak je uglu .~(1kl:1pZl ~e <::{! t]ocrtom pI pravca p I I. Nacrtan je tloer! p'i nacrt prik!onice p prvog traga ravlline E. Kako jc. tacka (T ) udaljena od sredi. koja pro!azi kroz tachl T.anja k sijece trag iI.55}j sa .tg (e.Qramo odrediti PI'obodista 1 i 2 ravnine F sa stranlcama a i b trougla. Spajanjem tacke (T) sa tackom Ex. Slika 4..~~k(1 c" N"/ prvog trag a ej.4..C(40. a pravac (T ) Ex=:.:. ooaje okomita'}--na 1[/. bite pre!ozaj tacke Tu 7r.

Vidljivost pravca 11 odnosu na ravninu odredujemo kada ih promatramo odozgo.: T"S" su projekcije udaljenosti taeke T od pravca p.llocrt 4' tacke 4. prema tome.atim na nacrtLl pH pravca p naert 3" tacke 3.18. kada pravae i trougao promatramo sprijeda na 1[-}. udaljc:nosti odretiena je kao u 2. .:: p.kt!.45.M' . viJljivoSI mozemo odrediti na slijedeci !latin: pravac p i stranica a su dva mimodaZllLl pC:lYca. .40. <-1 U presjeku ordinale povucene tlocrtom tacke S i nacrra prolvca p bice nuell . Duzine d'::.4 Osnovni zadaci 0 polozajllim i /JletriiSki:~JJ odnosilna ta. : y c' .f.zniCl. 10. Zato je tlocrt toga dijela pravca nacrtan isprekidanom linijom.19a). R j e 5 e 11 j e a: Bilu koju Li\'~ nina E(e}. Ravnina E odre(1ena je njenim slIu·.65.6'-_ _ _ _ _ _ _ _ _'-'.liLdL. zadatku. 10).45)). Kada ih promatramo odozgo. Rj e s e nj e: Udaljenosl tacke od pravca predsravlja duzina na Ok0111ic1 povucenoj lZ tacke-T na pravw. D!iiUJ9). Kako je 5' iza 4'. Zbog togaje oaert tog dijela pravca nacrtan isprekidanomlinijom.0 '. Odrediti IIdaUc!los[ !ucke T(11}.3c pep'.--i bib' . necemo vidjeti anaj diD pravca p koji je izmedu probodista S i tacke 3. p =AB[A(20..50.')'" Lucke S. r tacke 1 stranice a i tlocrt tacke 3 pravca p. po!oiimo pravcem p drugu projicirajucu ravninu F(f. Da bismo odrediE koji dio pravca zaklanja ravnilla u drugoj projekciji.u.·10). lakJjllcujemo Ja je [<leka 5 pravca p 1211 tacke 4 stranice c. \ Slika~.: T'S' i (r::.19 5' .15.. Tu 11 J tacku oznacimo sa 4" i 5". Ouline d' "'" kiN' i (r = lVi'iv" su projtkcije udaljelro:.c3. Zadat:lk. necemo vidjeti om~i diD pravca p koji je izmeou probodista S j tacke 5.15J.: rS(i dobijemo pomocu projicirajuCih trapeza iii diferencijalnih trouglova.:'-l 0' i b sa ravrlinom E.:J. promatramo ill sprijed~l Odredimo zatim tacku II kojoj se sijeku nacrti e" i pH str::mic.a"). Pri1\.. B(50.:t '.V pr~l\ ~lc. jer je Ol1:l tlocH 3.c tacku T. Gna sijece ravninu E u pravcu q odredenom tackama j i 2 on sutraznicama lit i fl.20.'(. pravci i ravnil/e 4.(i pravaca {t i b (sl. pa. pH).~cciYi·c~\'-P j q odredena su probodista JI j . kako je prikazuno na slici 4.5)} b=CD{C(5.. prema tome. Odredimo zatim na tlocrtu c'stranice c . a nD." li. pa. U prcsjecislU doena p'i q' pruvaca p i q nalazi S~ tlocrt Sf trazcllog probodista S. Njihovi se tlocrti pI i a'sijeku u tacki koju oznacimo sa i 3' . Pravu velicinu udaljenosti d? ::. tacko!l1 T(T~Th'j polozimo ravoinll . tlocrLU pI pravea p lIoert 5' racke 5. P'Jmc> ell tragova ra\:rii'ne-t-pn3S.. Da bisillo odrediti tu udaUenost.? c i pravca p.-4.. oj \ \pl ~. 11 koje sadrz.. B(50.. kada pravac i trougao promatrall1o odozgo na Hi. Koja jc ugramcell<t luck-om T ! prubuJi~lerrJ okomice S. Da bismo odredili probodisle pravca p s [Om ravninoill. ZadatalL Odrediti IIduL/c'nost dva pamleinG pruvca: Ll" AB[A( )0.-~/((:. 1.ez) poslavimu ukomito na Z{ldane pravce d(a'. Odredimo l.}ll1a III i. jer je ona nacrt tacke ""' stranice c i n1\crt lackc 5 pravca p. Kako je 3 ispod r zakljucujemo cia je [atka 3 pruvca p ispod tacke 1 stranice a. odnosno sprijeda. E okomito nn pra\'.

39 R j e Se 11 j e h: Na praVCll h odabrana je tacka C(C'.. prve projicrrajuce ravnine A Ovu ravninu pravac a probada u tacki S. Raynina F sijece ravnlnu E u presjecnici q.e2).C") i odredcna ud3Jjenost d == CS. a ogranicena je tom taGkom i probodistcm okomice S.1 OSf101'ni zadaci 0 polozajnim i melrickim odnosima tacke. tacke TE (51. Prva probodi-Sta pravaca moraju biti ua prvom.1~2. Zadaf. Zatim 5e povuce okomica p(p'.5.20). koja je ')drcdcna pomocu presjecnice p =. odredima taka da se naon prBbodista tih pravaca i spoje istoimena probodista. dobiS" tacke S 11 kojoj ta okomica probada ravninu. tacke C od pravca CI. jc u presjeku okomice tlocrta nan tam T.50.. 5. nG R j e sen j e: Tragove ravninc odredujemo kao u S.4. Odrediti tragove ravnine zadane paralelnim pravcima: a ".19b).·30. Nacrt pIt =.4.2"). zadatku.40)] i b ~ CD[C(35.4.'JO).45) od rm-'nine E!65.20 nacrtom q" presjecniee q dobiven je tacke Tr u kojoj okomica probada p'i ordinale povue-ene T. D].. Probodista A{ i 8 1 odreduju· pryi trag c{. U prcsjeku naerta p" okomice p sa D8Crt l~ Stika 4. Ravuina ima kallvergentne tragove prikazane na sl~ci 4. . B(45. Duzinc d'::: e's' i d" == e"s" su projekcije udaljenosti pravaca a i h.e.60) ravninu E kajaje zadall(1 sa dva paralelna pravca: a =.ie n<l 30a1ogan naein kao u 2.]" i i 2(2'.11.sta tacaka ravninu. D].. R j e sen j e: Udaljenost tacke od ravnine je duiina okomice povucene iz tacke na ravninu. p") iz tacke T(T~T") na ravninu E( el. E moraju se sjeCi na osi x u tacki Ex.22).ak. Tragovi c{ i el ravnine.45. Udaljenost odrelh~emo tako da iz tackc reT: T''J povl1cemo okomieli p(p'. Kod odredivanja projekcija S' i S'" probodista tackc S. Zadatak.b") . U presjeku naerta pff okomiee p sa nacr~ tom q" presjecnice q.21. Praya velicina udaljenosti d(J= 7~JSv dobivena.'1"V3 ~rojicj­ rajuea ravnina F(fl.20. koja je zadana sa dva paralelua prw{ca a(a'. na ravninu E( i{. zadatku.20). a druga na drugom tragu ravnine.55! (.1"2" presjecnice p sijece nacrt {Iff pravca a U llacrtu S" probodista S'.IO).50)] i b" CD{C(75. Odredi6 udaljenost lacke 1"(40. Zadatak. AB[4(20.50. Duzine el' = T'S' i d" = T"5" sU projekcije udaUenosti tacke T od ravnine E.ABb'l(25.h). Prava veliCina udaljenosti odredena je na vee fJoznati naCin (sIA.20). Tioert j (/.20.'i. R j e sen j e: Tragove ravnine E( ej.a") 4.e)). Odrediti ortogonaine projekcije tacke T(25. Tioert probodista S je u presjecistu tlocna pravca (1 j ordinate povutene nacrtom tacke S. prjmijenjenc su sutraznice min prve i druge skupine. Odrede se probodi. yen je naert 6. . p") &(b'.60.45.B(65. a probodista A2 j B2 drugi trag e2 ravnine E.-Tom okomic'Om polozena je .

OJ/:i:ditr tragove rctvitine z.. 'i.lil' 0' /" '\ iI T' '/ \ :)l!Ka -+.:/.24). preJoieni su i pravci a i b.adallc p~u'a!eIJlim jJrdvcima: (/ CEABIA(6(). iJra\'cinn 11 i h.J5)] i b = CD[C(40. B(lO.23.20)j i b "" RerB. Zadatak.b ff ) R j e sen j e: Tragove ravnine E( e J.. kao i pravu veiiCinu ugla Ito ga pravel :3:WVardju..J5.22 \' Slika 423 7. zadatklL RavninJ inu divergentlle tragove prikazane na slid 4. pravca a(c/.60.JO)). Prelaganjem ravnine oka njcnog prvog traga eJ u ravninu J[j. 8. C(-5.5.c2). adredimo taka da se nadu probodista til! pravaca i spoje istoimena pWDoJisla.4B[A(-JO. kojaje zadana sa dva paralelna odredimo taka da se nadu probodislCl till pravaca i spoje istoimena probodista. koja je z2danJ.60. Zadatak. ZadaJ/Q su dva prat'ca koji se szjeku: a=' .4 Osnovni zadaci 0 poloiajnim j metrilkim odllosima tacke.JO). zadatku.20. NaCi tragave ravnine ko/u odredl~iu dva pravca. 2 ie.e/') i b(b'. Q"VC! R j e sen j e: Tragove ravnine E(ej. pr':lvd i J"IYJlilh~ 4.4. Ex AX fAl . 0 AX . ana/agno kao Ll 5.40 .25. ell. kao u S. .J5j. Ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b) je prava ve!icillh ugl a ():" (s1. a' x A. B(9(). 41 TX ~ 2" i\ \x 8" I r' ' r: c " c" z I Ex .50). Tacke. DJ.

akoje ta{ka A(40. Kako tacke A iN leze u ravnini 1l" to je njihova spojnica AN :::: J1 sutraznica prvag traga ravnine u kojoj leii trazeni lik. pravci i ravnine _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _4-4 Osno\-'tli zadaci 0 polozaj/Jim i metrickim odnosima ([Jcke.·admta. 9.- .55).35. 10.kroz ta. Kako pravac p probada ravninu Tt! 11 tacki P" kad prelaganja ce ostati na istam mjestu p(= (PI)' Iz lacke Da bismo rijeSili ovaj zadatak potrebno je odrcditi nepoznate koordinate tacaka .4. polozene nacrtorn tilbka .50. R j esc n j e. Pre!ozene su tacke A i B oko prvog traga e. 43 Sil projekcije tacke C(C'..AB[A( 10. Oba pravca sadrze tacku N.4. Zatil11 cerna preloziti vrhove A i B oko traga ravnine trougla u ra\:nillll projekcijc. Spajanjem vrhova istoimenih projekcija dobivene projekcije istostranicnog trougia. koja prolazi tackama A i N ima s'voj naCH Ill! = A"i'v'" U osi x.10).-\ i B. kome je stranica a "". i B. Ravnina u kojoj lezl kvadrat odredena je zadanirn pravcem p i polozenim pravcem II.25). ]0)] IW :C'Ilirainici pn'og traga ral!nine ('51. Sll to dva pravca koji se sijcku. Tacke.in: sutraznica It prvog traga ravnine.40).2. konstruisati istostranicl1i trougao i odrediti njegove projek- R j e sen j e: Nacn. Pomocu afinosti i sutraznice n prvog traga odredene su . 20. . B(55. z A" a" 8 '1 m" .-. 70.Cku A.. preJozen . Nacrtati pmjekc(je kvadrata.4 . ki~ji leii u ramini E(! 10.om slltrainice In prvog traga. Oka sutraznice 1I. a njen tloert je /1' = A'N I .-.OJjedan njegov vrh. Nacrtati projekcife I:stostranicnog trougla ABC.. ·4/ i Siika 4.. . u ravninu IT. Zarlatak.CI!)./ I .. (e) J '\ i \0<.f!. 0)] lei! dljagona/a In. .(B) I I I I Jt. Zadatak.25 . .. kao pomocne ravnine.Ie pravac p u polozaj (p) na slijedeCi nae. odreden je tlacrt tih tacaka. / 8.zL I I I Slika-4-..l.. N(90._ Sa stranicorn (a)::::(A){B) konstruisan je istostranicni Lrougao (A){ B)( C). jeT .. Na prove" p ~ MN{M( 10.

Rotirana je tacka (5) nll pi) u polozaj SD. istom ITIjes[u A =(A). 1 . ~.44 4.' ROf/ratt OVCI) romb u ravl/inu E( 15.26. Sp3JanJem vrhova ... polozcna tackom (5). VracanJem tacaka kroz projekciie oclredeni SlJ njeaovi vrhov!.i polozaj (A)(B){C)(D).. zadanje tac'!kom I"~ pI eSJna {. . t ' "h ..vrsiti 'anrirotaciju' ravnine E oko njeriog drugog traga el. .!::o' IS OlIHelll proJe C1JU 'k . Vracanjem tacke S-O na nuert priklanice p. IILIJ10m ::.Kako izmeJu llacna elemenata ravnine E i rotacijom dobivenih elemenaUl U ravnini J[2 postuji perspektivno afina srodnost._ .. __ ~ M' peVUe! cerno okomicu M'G' na n. kojoj je trag ez osa afinosti. Romb (A) (Bi ('C) (D'. Rotirana prikionica drugc: skupine ravnine E. Izvrsena je 'antirotacija' tacke (S). Tacke. doblVcne su projekcije kvadrara ' )' k· '" .. i nacrtati pravougli trougao Af'G'"H. potrebno je aIllirotirall samo jednu tacku iz ravnine Jt2 11 ravninu E. . u ravnini E.4<27). .: ~a' (AX B)( R j e sen j e: Na osnovu zadanih demenald nacrtan je )"ollib U 1rz. ()' j 5) vrhom (''.--" . . poklapa se sa svojim nacrtom (p):= pI!_ ex D) o· / PomocLl prvog i drugog probodiSta P. -10. NacrL n)mb~l A'" EN c"DK nacrtan je pomocu perspektivne afinosti. pn azanog na she} 4.27 \ . odreuen je naert tacke S.M u" . k .:[jl-~ 7 ~ '0 ~.-~k~_.4 Osnovni zadc:ci 0 polo. uagona/a (S)(-30. 1[}.-" __i I: .26 PomOCll (AJ t_ (p) k~ns:ruisan je kvadrat (A)( B)( C)( D) cija je dijagonala (B)(D! na ~ra:cu (P). Zadatak. Zatim cerna tacku ':11) rotirati aka G u polozaj (AJ) i dobili pre10zcn pt~vac (p! =: (M)(N).25 J. . a Uoen pnlDOCLt . . J' "'"k 11.fajnim i metric/dm odllosimu hl[. lei. -!!'/ Sllka 4. a koji pri rotaetji te ravnine oko njenog drugog traga zauzima dar.j kojemje MM{) -=MxM".. " ' ' .rt'CllIlCi:! a"""-40 .OJ! eZI U ravrum. i P z ove priklonice odredcn je njen pre10zeni polozaj pO u ravninu 1[2. Kako Je vrh Au ravnini n/.. Kod ovog zadatka potrebno je nacrtati projekcije romba ABeD koji.lllraznlca dmge skupine ravnine kroz tacke AiD i Cinjenice da su projekcije paraJelnib stranica ramba paralelne (s1. Da bismo rijdili ovaj zadatak potrebno je iz. U 4.._. Slika 4. - \!reJ _<~)'~N) \ \~\L. ':"J. pravci i ravlJinc. kod preJaganja ostaje n8.. (). . .

R j e sen j e: Ravnina peterokuta odredena je tackom sredista S i pravcem p 0= p' koji ]di u ravnini IT". Tacke 3 i 4 su probodista pravaca EF i EG sa prvom proji~ cirajucom ravninom po\o.-_ pa je on i pry! trag te raynine pi:= e • J Preloienaje ravnina z3jedno sa tackom S. D" C" R j e sen j e: Konstruisano je probodiste P pravca AB i ravninc odreaene pravcima FE 1 FG kao u 1.35). upofrebe tragova ravl1ina trouglova./acrtafi projekcUe peterokuta kame je poiuprecnik opisanog kruga r= 35. Pravccm AS polozena je . Vidljivost trouglova odredena je po- Siika 428 Slika4.70).4.29).65. 70)].. MN[M(-lO.20).4."I. Njegov tioert p' je U pl-esjeeistu LIoerta p' presjecnice p i or~ dinale povucene nacrtom tacke. y :-----_~B" x k/ EJ~- Tacka P je presjek pravaca AB i p.prva projicirajuca ravnina F(j{.p:" Probodiste tacke R pravca AC i ravnine trougJa EFG odredeno je na isti nacin kao i pro~ bodiSte--tacke P.5.. Zadatke ovog tipa rjdl.65.zenom pravcem AC (Iragovi ove ravnine nisu oznaceni). Konstlllisan je_pravilni peterokut (A)( B)( C)(D)( E) Cija jedna s!rana (A)(B) leii na zadanom pravcu.G(50. Tacke.O. u rayrunu nh pri cemuje dobivena tacka (8). kao i presjeka ostahh likova..30. pravci i ravnine 4. .28). a jedna '~jego. Isti se postupak primjenjuje kod presje~a trougla i paralelograrna.F(80. Tacka S(30. .4. Spajalljem vrhova Jstoimenih projekcija odreucne su projekcije peterokuta.29 /' moen tacaka zaklonica kao u 1. oko traga e.i2}. zadatku.va strana leb na pravcu p ::z.30. e(25.]OO.lvamo taka da odredimo probodista dviju stranica jednog trougla sa ravninom drugog. B(70. 'Antirotacijom'.20. Zadarak rijditi bez.O). N{70. Zadatak.4 Osnovni zadaci 0 polozajnim i metrick"im odnosima tacke..15. zadatku.1O). 13. presjeka dva paralelograrna. . 47 12.20) je srediste pravilnog peterokuta. Nacrtati projekcUe presjecnice trougla ABC rA( 15.l5)] sa 'rauglam EFG[E(0. Presjecnica p ravnine F i ravnjne prayaca FE 1 FG konstruisflna je P011l0CU tacaka ] i 2 koje su probodiSta pravaca FE i FG sa ravninom F (51. Nacrt p" == 1"2" presjecnice p sijece naert AdSd stranice Atlu' nacItu p" probodiSta P. . perspektivllom afinosti i prnhodisfem odreaene su projekcije vrhova peterokuta. A" .O}] (sl. Zadatak.

£: tacke.60).65. . Ravnina G sijece zadane ravnine u pravcima a j b. kada ih pro~ matramo odozgo. Zadatak. DJ sa ravilillom Irougla EFG{E(O.60.. kako je objasnjeno u 1..48 4. Taj pravac je prvi trag postavlj'ene ravnine G. Na slid 4.4 OSflovni zadaci 0 polozajnim i metrickitn odnosim. C(75. E(50. Na presjecnici p odabcre se tacka N i tom tackom polozi ravnina G okomito na presjecnicu p.50) (sl.30. Ta dva pravca_£inc ugao koji je jeclnilk uglu izmedu dvije ravnine. Rj e sen j e: Prelozlmo presjecnicu p aka njenog tlocrta p' lJ raVDHlll 77:.90. G' lelogramom.10)] i IlLlZllaCili njillovu vidljivoSi. Da bismo odredili koji su dijeiovi paraielograma J trougJa nevi~ljivi. To dokazujemo pornoC:ll tacaka zaklonica. llocrt presjecnice p. U prcsjeku prvog traga g J ravnine G i istoimenih tragova ravnina E i F Sll tlocrti tacaka A i B.U presjeku te okornice sa tlocrtom p' presjecnice jJ je [Iacrt M'tacke M.4.30 odredene su tacke P i R u kojima stranice FG i EG trollgla probadaju ravninu paraielograma. pravci i raviline 4.4~CD[. od- A' . 15.30 B. moramo najerije odrediti koji su dijelovi stranica FC i EG nevidljivi oka njibovih probodista P i R.! / e' P. Zadatak.30). Tlocrtom tacke M povucemo pravac g. Projekcije P' pH i 'R~ g" tacaka P i R odre~ dene su pomocll prvih projicimjuCih ravnina (tragovi ovih ravnina nlsll oznaceni) i pomocu presjecnica 1-2 i 3-4 tih ravnina sa para- F" Odredi se presjecnica p zadanih ravnina E i F.25.80) i F(·60. G(70.3J).iila ga meausobna zarvaraju ravnine E(70. Nqcrtati projekcije presjecnice ravnine pareie!ogranw . J-' y I .10. F(30. F' " B' Slika 4.Na prelozenoj presjecnici po odaberemo tacku No> u kojoj POVUCcHlO okomica na prelozenu priklonice po. okomito llJ. B' / '" 'i . Odrediti ugao .35.5).50. Tacke. . f. i. Stika 4. 14.30).20). zadatku.31 .4( 10. R j e s'~e n j e: U rjdavanju ovog zadatka koristicemo postupak opisan u 1. 2' nasoo sprijeda. zadatku.

="--_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 4. Prava velicina udaljenosti do=-AoBo odredenaje na vee poznati naCin.L Trazcni ugao aje ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b). pomocu 111 te ravnine odreden je naCli tacke S'. . Tacke.50 4. precnici koji teze na pravcimn rnvnine sa najvecim priklonim uglom. ~ravCl a. Male ose C'D' eUpse k' i G"H'" elipse k" su projekcije precnika CD i GlI kruznice k koji .m prve skupine. Ravnina G sijece ravnine E i F u pre. Oba precnika se nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcfje. odnosno precnik EF na sutraznici n druge skupine projicirat ce se u nacrtu u pravoj veliCini. ( 14 12) . U veHke ose elipse projicirat ce se ani precnici kruzllice koji se u projekcijama ne skracuju.c.· Ii udaljenost paralelnih ravnina E i F poJozimo prvu projicirajucu ravninu G(g" 82) okomito na te ravnine. a mala osa najkraci. dok tJocrti tacaka Ai I • y • • .a M~N() je prelozena priklonica ravnine G. / <:. dakie. Precnici AB i CD knrznice k projiciraju se 1.. . .u opstcm polozaju prema ravninarna projekcije. 17~' ~ad~ta~: Tackom ~(5. Probodistern M2 povucirilo pravac h pamIe!an s drugim tragom e2 ravnine E. . aka 0110 lezi u ravl1il1i E(35. dakle.. ::= NA' 1 b':. projicirat ce se u tJocrtu u pravoj velicini. Od SVlh precnika kruinice treba nacrtaLi docrt onog pura okomitih precnika knl:lnice· k koji se projiciraju u 051 dipse k' i naert onog para okomitih precnika kruznice k koji se projiciraju u OS1 elipse k" .32 nlcama pi q.:. N~ tacke N~ Spojnice tacke N sa tackama A j B odreduju pravce a i b. Zadatak..._ .1 nacrtu u par spregnutih preenika elipse k".33)..15. Prema tome.'.~) i :(7 J . pravci i Tavnine . Crtanje elipsi izvodi 5e)13 jedan ad poznatih nacina.utrainicc Slika 4.g ka}a} je srediste polupreenik 1'=35.O-]0. Okomica iz tacke No na tlocn p presJecmce p odrcauJc ~ tlocrt. odnosllo k". dovoUno je nati jednu tacku prvog iii -' drugog traga ravnine F da bi polozaj njenih tragova bio odreden. Taj pravac je drug! trag ravnine F.15. kcji leii na sutiaznici .. Oko tacke (5) nacrtanaje kruznica (k) i odredeni pree:nici \~ri)(B) i (C)(D). Velika osa elipse je njen najduzl precnik. Da bismo odredi.40) (51. 17..4 OsnOl'lli zadaci 0 polozajllim i melrickim odnosima tacke. onda su im i istoimeni tragovi paralelni. Precnik AS kruZnice k.00 .MoNo.. Nacrtati projekcije kruzn(t.~ poloiiti ravnilltl F paralelno ravnini I £1' (. pa se otuda precnici projiciraju kao velike ose dipsi k' i k" .:o NY' Sll tlocrti presjecnica ravnina E iF sa ravninom C.:::: A"E odreduju projekcije udaljenosti dviju paralelnih ravnina. Zatim je odreden njen prvi tragf]. Svaki precnik kruznice k projicirat ce se u preenik clipse k'. Ti precnici lezc na sutraznicama ravnine. Tacka M je prvo 11 sa presjecnicama p i q dobivene 3U tacke A i B. Duzine rnalih osa elipsi crtaju se prelaganjem odgovarajucih priklonica u ravninu n" odncisno 7[2. Duiina SxS"::.40. S(50. to su priklonice.:. tacka N ce pasti u tackll (tV) nn tlocrtu p' presjecnice p.jec- Kako je mvnina kruznice k data_..4.(N).cnosti Cill dvii ravmna \s. Hoert i nacrt kruinice bite elipse k' i k". U presjeku okomice N H ostZljU .. precnici parale1ni s ravninama projekcije.Ieze. Duzjne d'::::: A'B' i d". Tatkom T polozirna sutraznicu m prvog traga ravnine F i vdredirna probodiste M 2 ::.?komic.:: S'S(l' Rotacijom tacke S(I dobivenaje tacka (S). Pr:lagaoJcm ravl1ine G oka njenog prvog traga g j U ravninu 1[. a R j e sen J e: S obzirom na to da tacka S pripada ravnini E.na istom mjesb.. ')u Rjesenje: Ako su dvije ravnine medu soborn paralelne. cije skracenje je jednako nuh.. 51 probodlste te pnklo111cc. U male ose eUpse projiciraju se ani precnici kroznice koji se najvise skracuju. )J odl edltl pravu l'chclnu udal.:: M. . na priklonicama PJ j P2 ravnine E. a precnici EF i GH projicirajll se u tlocrtu u par spregnutih precnika elipse k'.. Duzina Mr.

. F' .55). odrediti njene projekcije. nacrtati kruznicu i .l. a tlOCli S' pomocu sutraznice m -'am gog traga ravnine E. m" --'8' . a rparalelan je s pravcem t.34).4. P o raga ravnme kruznlce II a f . I: °1 y .55.45)] tangenta. pravci i rcll'nine 4.52 4. 'i y I I \ Slika 4. o or'. Nacrt sredista Nj~ni i. Tacke. tragovi e} i e2 nacrtani su pomocll pravca p koji prolazi kroz tacku . • k . 53 . 4.__~D_"~k" £" R j e sen j e. Odreden je pravac (t) i oznaceno diraliSte (T) tangente (t). ( 0.34 MN ~8~ Zadatak. a a .]0. - Da bismo rijesili ova)' d t k ~a.'" / na Knenzel poluprecmka r=25 (s1. r. Nacrlati projekcije kruinice kojojje pravac f. Ravnina E kruznice k odredena je pravcem I i tackom A. Oka traga e2 pre/ozene su tacke lvi.4 Osnovni zadaci 0 po{ozajnim i metriCkim odnosima tacke .. Ose elipsi k'i V konstruisane su kao Ll preL!1OUn. a tacka A(30 10 10'\ ' . N i ta6ka A. N(55..33 (= Silk. . a elipse najedan od poznatih naeina. \ mnu proJe ClJe.4. kruznice S" odrec1en je pomocu afinostj. '. potTebno Je zadanu rangentu i tucku reloziIi ok r .}1ll zada~ku.

poloziti ravninu F okomito nn ravnint! £(30.20).40.2 Zadaci za rjesavanje 1. . 8(60.·20). B(75.. BI. 21. 60). "" CDr c(60.20).40)).-90j.f "(0 . Hl. B(80.. po!oziti ravninl1 E okomito na ravninu JO " " 1'J.lravcem p .60). C(·30.25. B(70. B(0.50)./ F(-30. mepr:l\.O)].30. c'i ~ AB[A( 10.70.35.0JI . 7 0 0 -40)).40.·55) i B(=. ·40).-30).20. Odrediti fragove ravnine zadane tackamaABC[A(-30. 25). a ~ AB[A(·30.70J)' I . probodista sa projekcionim ravninama i oznaCiti vidljivost pravca p E AB[A(70.20. .20).'CI lOJl se SlJeku: a "'" AB[A(O.20. __ " )(LIO) polotiti ravninu E okorr1ito na ravnine: A( -50.Nacrtati projckcije. 90.·60.JO.--·r01o:l:ili'ravninu--F~okomito na ravninu H(50. . 90. Odredjti tragove ravnine zadane tackom T(-30. 8. ·10)}. f(IVI~in\1 zadanu sa dva pravea koji se sijcku: 14.50. 7"('1'10. . -'j. . .. B(70. -'>. 13.·7()). ...' .im odnosima tacke. .20).ugan od 60".30.50).-15).4.40).55.20)).a~l)e ~a dva pravca kOJl se slJekll: .60}} '.20..50).:. Odrcditi twgovc ravnine zadane tackama ABC[A(20. _' . _. . ]O)} i odrediti tragovc ravnine E. B(30.-30. 40) i pravcem p ~ ABIA(40..O.\'o.0)}. -10)..O}.1O. . B(20.'IB['li. Pnl\'Ccm (l e. 16. B(80.30).AB( /1 F(-30. .50).10)..B{A( 40.70.40. pravei i ravnine 4. B( 40.45.E BCrB. probodista sa projekcionim ravninama i oznaclti vidljivost pravca p ~ AB[A( lOAO.60). B(·30.70 ) l'I IJ = BC[B.6{)) poioziu ravninu A okornito oa favnine: E(-30..50. poJoziti ravninu E okomito na -' pravac p. 15.40).lO. 40)). TackmD T pravea p ~ TS[T( /0. upotrebe tragova. Nacrt<lti projekcije. 1'ravcenla=. .10.. £(30. 10.70). Nacrtafi projekcije.90. B( 80. 50.15).'xl {._-_. .-)0)].0) POVUC! okomicu aa _i a ~ AF{A(D. 60. Tackom [(0.40.80. 'r al.-30.Ii zatvara .70.OlTI "'. 30. . probodiSta sa projekcionim ravninama 1 ozn<-lciti vidljivost pravca p "" ABIA( 10. .20. 0= 9? Odrediti tragoye rayninel.70)).1IJ.90. Cil30.0. DI 26. TackDfll T(·50.80)]. 55 4.35.25.6. Odrediti probodiste pravca p ~ AB[A( /0. -30. C(0. odrediti prikJone uglove.·}O. OclreJili trago\'e ravnine zadane tackama ABC[A(20. 10./ ABIA( 20.-105) 1\ i B(=. Odrediti tTi'lgove ravnine zadaJ1c paraie!nini-pravcima: a = AB[4(30.65).10.0)]bez upotrebe tragova.-50) i odrediti tragove ravnine E . ". 12.. B(60.50.-50)]..15. 5.30. 20 Pril\'ccrn a = "\'J VI .80) na ravninu zadanu sa .65.30)] i bE COr C( 10.-.V(90.]0. Tacke.30) poloziti ravninu E okomito na ravnine: A( ~30. 4:.40. VI Zadatak rijesiti bez uporrebe tragovu.40)).A.O)] sa nlVninom '28: 1z tacKc T(30. odredlli priklone uglove. 11.50. _ '(·100 '20 01 8(-. 'Odrediti tragove ravnine zadane tackama ABC[A(20. iO.50).10).·. 22.-30.. .iva ladatak rije:siti bel.54 4. '. probodista sa projekcionirn ravninama i oznaciti vidljivost pravca p =0 AB[A(-20.24. C(5(}. 10).20).i Pravccm p .40.40)). .8(-10.60) poloziti ravninu E okomito na pravac p ~ AB[A(-70. -50. is>Pravccm a "" . polo ziti ravninu E okomito nn ravninu .O" (i~>Pra\'cem.10)].':Nncrtati projekcije. poloziti ravninu E koja sa . 15.0/. i odrcditi tragave ravnine E.20.30). odrediti priklone uglove.' 'F(30.. no.40).0.20. C(j40. 70.50. S( -20. B!60.80) i Fr=.15. . ravninu _.60. .60.'70)} i b i. B(50. Odrediti probodiSte prnvca p "" MN[M(O..5.4 Osnovlli zadaci 0 poloiajnim i mefriCJ.-10. B(O. '1." . 2. Ligao .15)] sa ravninom E(·15.' . B(40. 70). Pravcem a :=. 50"60) B(1 .30. '9 O· ditj l'fOj-ekcij·c okomice po-vucene iz tacke.30)j. poloziti ravninu E okomilo no.60)]. 10.·50) i odre(flli tragove ravlline E. 1\i6kom T(30.-30.40.30)). ABli\(30. _ .p ~ AE[A( -30. odredili prikJonc ugJove. pOloziti ravninl1 F okomito na ravninu --' E(-40. TfO .20.10).15.20)] i bE BC/B.60). j '1".1030)} sa ravninom !(oja je odredena jXlraJe[nim pravcima: a "" AB[A(10.25. B(20.50. Odrediti probodiste pravca p ~-lrB[A("20. B(20.30). ·80).30.60) B(60. C(40.3o.

50).) Odrediti pravu ve!icitlll udaljenosti tacke T(15. .(i ""AsrA( ' 30. D].20jJ. 10.-'0drediti pravu velicinu ugla sto ga zatvaraju pravci: tl = ABIA(20.20.O. H( !.70.=--.60) cd pravc. ' _. ' .Jlj.-JO.50.O).20. .20).4B[A(30 1 0 6 0 ' .30. B( 100.10.55.4()).' • nl 1 <'. "" (. OOZlt! ravmnu E paralelnu ravnifli F Za(IaIlOJ' par.. f __ I'. ::. __.I .20). i 5 .60J od te ravnine. pr~laganjem pomocnc ravnlne koiu obrazutu pr<UiUC j tach.30.LnoJ f::lV!llUl kopjc 0dredena sa J ll.60.30)1 i b ~ CDIC(50.--.Dj. a = AB{A(O.Zadan je trougao ABC[A(60. B(60.)Odrediti udaJjenost tacke T(80... B(40..0jJ.0). B( 100.30). ' E(-60.~o. . . BI.30)pO!o2itir::1Vllinu .odrediti pravu ve!iClnu ugla Sio ga zatvaraju pravci: a"'" ABIA( -80.. Tacke. .'. Odrcditi pravu ve1icinu l19l'a :.1 [Unr' ).50.0.-65.().l\araju fen'nine " _~ .O.40.t ' .j. Odrcditi prayu vcJi'::inli Il"" <l :::.-!e:.f5.30.10). /. BI 75. ~-.4(J). 57.a p == MN[M(60.-J 0)) i b "" AClA. 42 . ..5( ./ .10) poloziti pravac paraielno ravniut trougla ABC[A( 20. B(80JO.)uJj 55.10)]..10.15.. __ ~3.80. . B-U_~9:. .. dva provea koji se si'ek " _ "p~ra I.90).80.lO g<l u!·· .. ' .30. _ po OZlt! ravnmu F pilmlelnu rrtvnini E kOjCl je zad:ln:l sa tri _.------. _ E(-65.65..60) od ravnine £(-40. /-.) od pravci. 38.0.40)J i b So BClB. 70)] i tilcka T( -Ii). Po!oziti ravnincA i B pumlelno ravnini E(i(). '..20. j -. C(J20..\ p ~ AB{A(O.5U.45).30).60).30.55. . Odrediti pravll veLicinu ugl a:. -1:J.l.-.25.60. --.!icinu ugla sto 0a zatvaraJ'u d\" "~.!Tackom T(1002040) !~" . • -.l koji ..30}.35.'.to.a ravnmotn koja jc odn. 15.45. .15)].S5) od pravca a == AJ31A(40.j usobno zJ. :-\ 34:1 Odred!t! pruyu ve.60)J . 52.1U).·iJO. 61-. C(2U.90. ..80).6().50J} I b = BC[B. 'J sa ravninom E(60./Odrediti pravu velicinu ug!a sto ga zutvaraju pravci: . izmedu dvu pravca kOJ"j se siJ'ckll.75. {C(-40.120.70) od favnine kojaje zadana sa elva pravc<l koji se sijeku: a "5 AB{A( -30. L/' ABC[A(-40.-40.-5U.~O. Tackom T(30 10 30) p I . nlIn . 37.20) _~3·.10. N(l1O.50).60 r 60J Odrediti .D).-J '.u (uo:>eSJJeKu a= A(20.O. Tackom T(80 15 351 p t .JO).. { 58._/ bez llpotrebe tragova.30)..4. 100) 00 ravnine kojaje zadana sa dva pravci..15.50. '. faCkomT(120.tilC eABC{A(lO.40) poJoziti rnvninu E paraJelnu ravnini tromda C(-90.lYCI1. >..10).lO. D(90.45. -AS! 0_ dpra\<. m "". T(30.50) od r<lvt)ine zadJ.30 ).95).45).60) od pravca a == ABfA(-60..' a. B(70. N(10.80)).-~-\ CD c. D]. B(-11O. f 57 Poloziti ravnine Ai B paralelno ravnini E( -40.-: 54') Odrediti udaljenost tacke 7'(0. C(50.-2(1).u.O. I" ..)j Ae[A.BI()(J. 10. 41. 0drediti udaljenost tacke T(-20. .20.60).30). 8(-15. 8.40) na udaljenosti d=35..50. !.-70i.20).fU) van trougla..nu za. Odrediti udaljenost tacke 1'(40...}0J!! b =" CDjC(SO.> SO'. C(80. ?vIN !~H( -20. C(85.8(10. C( 6().80j. . __. i)(: i/ Sl>Odredili uda!jenost tacke T(140. B( 130.:vu velicinu udaljenosti tacke A1(70.. tmgove.80)].ga mel usobno zarvur:lJu f"]vllipc ~ '1 ' .:'"" dlidhh:/J=dl{A(iil. ~ E (-60. . Odrediti udaJje!lost tacke 1'(50.25).(60.90) od ravnine koja je zadana sa CDIC(-30. R. n udaljenost taeke T(55. CillOJO.:'iO)]. 19. pravc[ i ravl1i!1e lIgao ravnine E(60AO.1 . :"'4g~ Tackom .25.1"" para Je Jnn pravca'.60). B(50..56 4. B{O.55.15.'7U.50.Tackom T(40 35 70) P ! .1O!1 koristeci tragove ravnine trougb.25).50).lJ[4(20.i n<1 udaljtnosti d=25." ~ .60. ::. 36..J0 J.100.::O.4{))}. J.' .j • - 25. e nn pr. Odrediti pruvu velicinu uglu 3co.60.~5. a ~ AB[A(40.35}.70. J\"Q 44. Odrediti uda!jenost tacke . B(50.90.. 0" • - '56:.=. "k. .]O.MN[M( -40 -70 "15) V'O 10 -.10).35.{-30. se sljeku: a ~ ABIA( 10.20..i if!...30.30.90. .)0) I F(70. Tackom T poloziti ravninu E paraldno ravnini trougla.Q. D(60.l i b =e: Be(B. mel USOOIlU LaIVClf(ljU r~!vm!lG .35.40. F(3j. .. .-60.0) ad pravCil j") 0.. C(90.20i. /S9. B(60.4 Osnovni zadaci 0 p%zajllim i merrickim odnosima tacKe.80} l (51.90) J J b '5i Se[B.50.' ..:l7. 0 ga nIe. B(40.llc LU'::ki'll'na 'ABC[A(20.50)) ib=e ~ v« .15j.ucna sa dva 1 r. 30)].60) i F(60. .f(t.1O)] i b" pravca: a ~AB[A(-30.OJ).20. C( 80.bdrediti ugao ~ .--l-0. ."' 0 OZIt! ravnlllH paralclnn s ravninolll kOJ'u J'c odredcna s' .Odredili tragove ravnine koja prolazi tackuD\ 7\20. C( j 10.50..'"I· pravcHna: (/ 5.25)].~il 35.10.4(1) lib"" CD[C(6(J50.S().50.30) ad pravca u == AH[r\( 5i). .. '_ 0 ozltJ raVllmu para!e!nu ::.0. ~Odrediti pravu veliCinu udaljenosli tackc T(4().20.65.B(7o.40.}Tackom 1'(-20. 40. pdl'ukllEi .).85.60. Ci 9().. . :~ Odrediti prvi i drugi prikloni ~j. (.80.Odrcditi pn.=---'"'" 49:. )11 43.6u)j.JJ) ! /1"5 PR{P(~65. Odrediti udaijenost tacke T(80.70. a paralclnajc pra'Vcirna: a"" AB[A[40. .'.O)} i b s BC[B. .70jj i odrediti njen. B e) 4.

JOO> od ravnine trougla ABC[A(30.:.j. DJ koristeCi pomocnu ravninu okomito na prav("e if. upotrebe tragova. . iO. Z~dana .85.JO. D 1bez upottebe tragova ravnine. -"82'.SOJI i b . 8(-10. Odrediti udaJjcnosf dva paraieina pravca: a ""ABIA(20.40.0) od ravnine troug!a ABC[A( ·40.5.. C( 1IO.O. bez upotrebe tragova.) .90j oct ravnine trougla A8C[A(0. .-80..90. a "'" /·tB[A(O. Odredili lldaljenq5( dva para kIna pravca: a:= ABIA(70.20). 70).5.inu d=50. od njegovog /drugog probodisla.105) ad par. ~)dre~iri udaljenost dva paralelila pravca: a ~ AB[A(20. k(~ia je jednako uda!jena 'd t~i\~. D( 125. Dj. 70). upolrebe tragova.8(}).-.-J5. 73.20 j ravnine E koja je zadana sa dva pravea koji se sijeku:" !1) '0 AS[!\(-2552!7l.60j] i b ~ CD[C(40.40). bel. H( lU5. bez upotrebe lragova.40. 64. 84. koristeCi POJllI)CI1H nWlllnll kroz jiravae 11 paralelno pr. DJ. 90) j . B(oO.5(). upotrebe -.lgove ravnina koje E(60.i - ~ Na ~ravc\1 p "" MN[iVf(O.60)] i IJ 2 (D[c(80. D( J 10.55.85. Odrediti udaljenost elva para!e!na pravca: a "'" AB{A(30.20).50. 66.-.80. bel.O. 20.30.'O. be? upotrebc tragova. B(40. 79... n i 5.35).10. Odrediti lldal._.40.5)} podiCi okomic1.45J uougla ABC[A(-50.80).30. C( 35.25).65.60. 69. / 83.90. B( -70.A.20.20)}.1(-]JO. 80.6U). 13(80. U t.30) i B(-60. C(65. \U lacki S( ]0.l duzinc d=35 bez upotrebe tragova ravnlne.50.80. B(95.6j). lO.20.JJ i b ~ CD{Cto.70. D1 bel.lcki T(5. 9!i Odrediti udclljenost tacKe .. 15. N~ pravac p "" AB{A( 30.70)]. bez upmrebe tragova.30).55.JO.35.90).cku pnlvea a "" AB[A(0.s. B( 120. Odrcditi udaljcnost tackc TID.\'( I JO. Tar:.-.0.40) trougla ABC[I\( 20.0). '3'.40}). B(65.0) i 8(60..0)}. C tacki T(65. 8(30.0).O.40. 68.] O. 72.l0.YU. Odrcditi udaljenost dvije paraleJne ravninc_: A(70.20).30).ncc" a ~ Ml[4(40JO.0).' B(O. 8'7.30). N(45. B(75.20).70)] podiCi okomicu i na njaj odrediti tacke MiN udaljcnc od irougla za duz.60)) odrediti tacku C koja je jednako ucblJena od tacaka 11(30.80)}. 70.-30)) i b ~ CD[C(50. 76.35.Q) od l"Vnl'ne E' k' Je zadana priklonicom u • oJu . bez upotrebe slranocrta.15. 90.90. DJ.lt.rke.15) oct ravnlne trougla ABC[fHO..0). .58 4. C)rirediti IlUjkrill'U lldilljenost mimoilaznih pravaca. B(65.30). '-'-81"~ Odredilj udaljcnost lacke T(-30. C(] JO.30.]0)7..75. -. Si i l l 2 i('ifB(35.25.adana sa dvu paralelna pr.lcnoS[ oVlJC paraielne ravnine~ £(-60. 70}.90)). Zadatak rijesiti bel.0). kOjajejednako llclJl:CIl<1 od tacaka . D j.30!. IOO. Odredili udaljcnost tacke T(10.30. 8(80.70. bdrcditi udaljcnost tackc T(20.r"vcu b.. ]0.'3 CDlc( 95.8U). -20)]. 10..90.40.80).90. bez upotrebe lragava.Q. Slpodici okomicu duzined=50.D· Odrcditi ucbljenost tackc T(30. 77.J5.] ]0) od ravnine trollg!a ABC{A(0.cnost tacke T.50.60. ·50. ndrediti lacku S 11<1 pravcll p == MN{M(-JO{). Odredlti udaljenost tackc T( -90.-. Odrediti onu til.= CD[C(90.).llljcm ravnine koju pravci odreduju.30.0). C( 100.50. Odrcditi udaljenost tacke Tr20. _.85.50.(··20". C(30.90) i F koja pro!azi tackom }'i 85. 9(}) 1. 15. B(70.30).50). 060.45..30).O. upotrcbe tragova ravninc..O.·45. N(~30.60.45).60.30)j.0. bez. sku pine p =: MN[M( -70.-60. N(0.50. C(40.50.45J.-JO.100) i B(O. D j. C(O.30!J.0).!.25).5. 10.30).65.O). '.5. upotrebe tragova.4U.45).5.30). B( 110. ! 1" Clurcdill udai. Sll na udaljenosti d~20 paralclne sa ravninom 88.: z<ldane tfDuglom ABC[A(O. C{l0. nanijeti duzinu d=JOO.70.40i. --tmgova r<i\:nine.JO)] podici 0Komicu i Da rlju II: tacke T nanijeti duzinu d:.70. 20).0). 0(45. Odrcdifi udaljenost tacke T( JO.-25.JO) od ravnine koja je z.80).70.40)) i b ~ CDLe( 100. 70)) i b. C( 50.70. 65.80) od ravnine~trougJaABC[A(20.. [?(45.\1(00. rhllgc.0)] j b =: CD[C(D. prelag. /B( ·20.. 10. 8( }OO.O) 1.30.15).50). Odrcditi tr. R9.50) od ravnine koja je sa dva para!elna " pnwc<l: (l "'" AB[A(0. 78.7(}).]5) od ravnine trougln ABClA(-45. C(80. JJHO.30.45) ravnine 1.20. U tacki T(.80.30)j. 70: Odl edill prnvu veliCinu najkra6c udaljenosti mimoilaznih prava~a: a 2 AB(A(O.5U). B( 140.30.·delograma ABCD[A(· J ]0. Odredjti udaijenost tacke [(65. IO. 86.O.50).80. provei i raVl1ille 59 /62)/Odrediti udaljenost tacke T(75..70) od paraleJograma ABCD[A( -35.0).10).20.

--!-J. 0). . ' E(!OO.20. . .·.60)} -j EFGLEt-25.W. C(llO.{JO.60. P. .fO).90. -.. A(55.70). " ~ dvaparalelnapravca:Cl':£A1J[. !:. . //-----" .30).90.3OJ.100.-.Odrcditi mcausobni presjek dVIl trougla i njihovu vidljivosr: ABC(A( !/J.30). L-{50. F(JO"85Jh G(lOJ).f5. (J(6.zi u mvnini El90. 9S .55.j '-1.80)" Ci"60"40.15)]. II raVll!nt i.00..JjO. D} sa troug!om . --------. 'Odrediti medusobni presjek dva rrougla i njihovu vidljivost: ABC{. D}.80"50) . " i njihovu vidljivost. 45.'lS.o)..Od\editi medusobni presjek dva trougla i njihovlJ vidljivost: AlJC[A(-75. ' . C(40.-.6U)J na . 98. '. Odrediu.-25)..-~(20. \ ~'.80). C(J45. 'j c £("50. .12() 1 " "" .60.J).55.4BC[A( -40.5).1 lOj.' . B(G. "~ .fO.20)} i EFG[E{40.5~. B(0.70).JO.'Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidljivost: ABCLA(.pr. 100.=" .4-: Odred'iti medusobni presjek dva tmugla i njihovu vidljjvost: ABC[/\(-4030.6Sj: F(20..90)). 'ou la i njihovu vidljivosl: AJJC[A{4-0. 80.90.55. ?O J 60)1 i h'i'i CD{C(70. Odreditl lnedusobnl plesJck i njihovu vidljivost.30.U).1).70).3{).20)/ / C(145.'Iii':. '107). F(l20.BCD r A(!58065) B(lJOAO. B(35. 15)..90J}sa ravninom E(-120.' (108.}).70. . . ._ .3(). F(75.O. C(80. ( / .. B( 120.70)..55) i B( 10. .30.J.70.110. ]0.70. 92) Odrediti projekclje presjeenice mvninu A(=. 120..' ' ./S(55.'!.20. B(20.~ Jk~1 106. .30)jnaravlIillu-E(25. OJ.. i . .45)...1?()!7 " . B(100.~.12o. G{20"u.0)].O).]0J. 1~9~Nacrtati projekcije istokracnog trougla.Jo. C(90..j i.15.100.20.{)u. Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidtjivost: ABC[.9?)!..on 16:' OJrediti proJekc!Je duzme t 1.50.Oj.40). ?}/'.lJO.Odrediti ortogonalne pTOJekcIJ. F(J W50"20J. Odredi[j medusobni presjek dva troHgla i njihovu vidliivost: ARC!Ar-f)() I()n/Wi B(O.JOO)1 J EFG[E(~60.25) i B( 15.! i EFG[E(0.4 ) ~ 93.me~j: J'edan v1'11 u \acki A{Cici. Odrediti medusobni presJek paralelog1r amaE'FG/E(~O 80' .40). t4acrtati projekclJe lst.Q.30). " ~ nl'70 j(Y 101. 11~.45.40.]O. D).45.u.JO).!.80. 'B(50.50) srediste oplsane nlZl1!ce .40.70( "112\)' Odrediti medusobm presJck pa~~~[:(30 10 30) F(70 105. ' k d' trou la i njjhovll vidljivost: .30..40).'.80)]. C(60"90"85)] i EFG[E(20. a vrh C u raVfllnl 7[.3iJ.j()). B(45.'~[~(458060) "" l d' .']5)] i njihovu vldlJIVOSt.80).O).0).( .30.~G{E~O.7SjO). "_" "'''/ i njihovu vidljivost.).C(llO. koj. CDLc( 100.65}.4(O./0"30J] i £FC(£(-50"40" 90).25). C(-20. B(70.70)}.'O) B(35. Gi4IJ5JIJiJ --'--. C(-llO. G(S5.iku mu }: bridABIA(O. alelo ramaABCD{A(-15.80) _ }O.50.J5. " " -ugla lwji !eZ!.4.20. ---.iJ)..WI. 94~: Odrediti presjek ravnina A( -35. C(75.60.SO)] i EFG[E(.60) i B(=.70.35..80. ravninom E{-20. .6V). Ploe'J]e~ ' ' .0drediti medusobm ~/B(O. D(50.y()). .10.70.35).115. F.--0::\ .. B(80.60.4( ..45))..)Odrediti projekcije presjeka ravnine E(-20.lvca p -""4fJ[4(lO)6-. . 012o. N(} W. G(-60.ostrallko .JO.40). 61 91.20)] ! EFGfE(-70.60 4.504030) . Fi40.70.15..40).90).30).) II tacki . .25.0). C( -60. .100). D]sa rrouglom .4 OsnovlIi zadac~ () polozajnirn i metrickim od}jos~!!!:!:ylr5ki?.70).D]sarrouglom J .-[r~ ok~ trougla a jedan vrh troug!.70. .30]0) I ravnine F kojaje zadana sa Jva " paraJeJna pravca: as': AB{A(60. G(40. "oh suprotna strana lr oU e ' Be na pravcup.-25)} i b =.8{). . "__ ' F(OO JOO). 7{) I).30.'S" "''') (J. B(O.O).0. "' ~..-. .sa trou~_om _ J O( 130. B(20.5J1" B{O"90)O)..!5)). pravci i I"{lVl1ille 4.j).OI. C(70.}O). G(70.~[£(-4~ 1 J'180) F{60. E. -Odredltl proJckClJe pravca p ""'I.15. .O}.JOO.20. .O.65.50).6U!1 "-.B{A(70500)W. C( -40.20). 0drediti presjek ravnine trougla. v _c g 118.'. B(O.60. ..." 11. ..ABCIA(-50.45. 1 lO-.'Odredit! medu~ob~l Pf)eS]Je. I05}..ABIA '. . F(-lO. "\: ./ . ' '1'10 rrama ABCD{A( 15. G{ i 20.'.1.-" 20)" '£('.D. F(50)1(W). 9~~ Odrediti i'" medusol5ii!presjek (iva ttollgla I njihovu vidljivost: AHC[A(O..J).SU15!}.~:Odreditj presjek ravnina A( -45.50.80S).80 lJ sa "--.j()(j.30. .10"35). GrO.75.50).90.50. 97f})dFediti presjek rnvnine troug!a ABC[.l))..9. F(-40. . . lela mmaABCD!A(20. IOLUOOjJ ?OJ { . 90)" C(30JUO)] i EFG[E(-65. ~ ~..60. In..' ~.-20).25i -" " .6{).15.35"80). ___ 117 Nacrtati projekcije istostranog troug ta k'o.]0. "e tacke T( 108') 80) nll ravninu E koju jc_ XJJ~lI\~l ~" .an1inu = .O)1E. Tacke.40)." F(90. ' . 9dredJtl rnedusobm presJek pa~~C[:(30 30 70) F(90.~)' 111.i l:. B( 50.55i. • ••• v' '-x I03. Ddrediti presjek ravnine trougla ABC[A{-JO.50g l04· lbdrediti medusobni presjek dva tl"Oug!a j njihOVll vldljivost: ABC(A(-40.lO)... 10i _.--I-O)jnarcnninu proJckclJe .-..65.//8(10)10"100)" C{50. G(-lO.50)] sa ravninom £(-80.'.J]0. B( 1JO. /vfN[lYJ(O. n_' 96. B(25. . lD. O( 130.60.50). C(-105.50.35.

.50. 127. '.r~n Cl1 p 'E II ravnini E(80.60".60. -)).70j.65). 70..0)].60).-30. 132" Odrcdil..10). C(70.-:~.' f . a ugao ac:::60".Sihsa. taka . CliO". Nacrtati projckcijc kvadrata kOJi !cii u ravnini E( 3Q.lloVl1i zadaci 0 pnfoiajnim i metrickim odnosima tacke.- _ _ _'_.45.60).80). cUa je jedna strana n3 p'ravcu p "" IHN[M(-30. E(30.).. . . 4. C( 120."-. B(-40.8_:!.]O).60.20.')' D( 100..!~(80.70.N.pOirUCene>'i~ tacke T(50.:80 zatvara sa prvllTI tragom ugao od 45°.. nIIN""".90).e.-1S.-)].30)J _ okretanJcm paralclno's IT2 bez upotrebe tragova ravnine. a:. . a vrh B 1I ravnini rr" loll.(}. R(O.1an vrb mu je u P~Q.. 90).. projckcije kvadrata cijiJe jedan vrh u tae.. >i"3crtati projckcijc k..55.O.10). 144:' Nacrtati projekcije romba ABeD koji~le_7.-20). .ke. C(7. .·30). 0))koji lez! u ravmnJ E(-40. / d~AC[A(.['4N[M(20.70..proizvolt~j1.60).O.Zldrata koji lezi u"i3vnini.20}). /' i39.AC[A{O. 122.':...-.. Rr50.4(} ..80. / . 101 C( " 20" 70l]k OJI eZl ··1 . J' .i pravu vclicinu trougla ABC[A(20. Odrediti pravu velicinu troug!a .80). dokjc.20. .. 126. A CrA( . C(65.5. uijagonala d. a tacka A jedan njegov 121.. Odrcditi pnrnl veliCinu trouglaABC[A(-50.-.~}.)].60. Nacnati projekcije istostranog trougla ABC. sredist. na trago v1ma ravnlllC. N(50. cija je strana 'AB fA( ·4(}.50).d. ·.25. tiji su vrhovi n3 pravciJ1\a: a ~ ABIA(10. B(50. B(30. i4~'Nacrtati projekcije romba koji lC±i u ravnini E( 75. U .]cnati pmjekcije istostranog troug!a ABC.30). 10. ~.30).60. b = HC[B.. 65. 70) prelaganjem oko prvog traga u nj . S(7.' Nacrtati projekcije kvadrata koji Idi u ravnini E( -JO>.<"..0). a tacka A(20..20).\ ': '"t 128..50).20)Jy imajll duzinu d"..) jed an njegov vrh.\fiV[M(O. . 8.20j. . . R( -20.40.-.-. koji leti U favnmi £(120. . -----\Th.90) lezi trougao ABC[A(O. cij \" e ~:~. PR[P( ~75. B(0. pra1'ci f ravlline ~~~Cli(lti projekcije istostrano? trougta. Na\:./.62 120.-).90). NacrtRti projckcije istostranog trougJa ABC. jedan vrh Inn je u tack! A(25.. AC[A(60..=:8(J i zalvara sa prvim tragom ugao od 60 . cija jc jedna strana na praVCl! P"'.'. / da mu VTh A le-li 1.. -:lj~\~\ ~U~gonal~.l0). p:= PR[PfQ. ~acrL~ti projckcije istostranog trougla koji lezi u ravnini E(25.75.ravrt. a dijagonaJa na . .45).40.70. N]. jedan mu je vrh held A(25.~.20. 10..90) kome je jCdna strana na .40)]. P(80.50.80.On 11 '13«. 129. cijaje dijagonala :.-. 75)}.'~"\Iilcrtati projekcije kvadrata koji Jdi u ravnini E(70.20. ~.1 "na. C(60./. . i35~~hcrtati projekcije kvadrata koji leii u ravnini E(~120. Odrediti praVll velici"rw trougla ABC[I-I(-70.d. OdT("(~ir~ pravu velicinu trougla ABC:£A(30. a kraJnJc tacke d'Jagonale~.-.5.130 .20. a z3till1 oko drugog traga ravninc.)cn(1ti projckciie kvadrala koji lezi .lj. !f).50).lO.O)J. . S(~20. a suprotan vrh u tacki C(50. . koji lezi u ravllini E(100. -'-'.. .75)._ a suprotn3 strana BC= 75 paralelna SIT!.75. . . 'Odrediti pravu ~'eliCinu trougla IIBC{A(O. a krajnjc tacke su joj na trag(lVlma ravnine.25.su.~c~a je dijagonal a .O)J okretanjem paralelno S ITI bez upotrebc tragova..rtati projekcije kvadrata Cije Stl dvije strane na paralelnim pravcima: a=' APIA(20. 63 . .':O.h~)~i~!!!:pkornt8.. Odredili projekcije cctyerougla.5. cija je dijagonaJa d s BD{B(35...55)). B(0.70)..e&' pra\"Cu p """ PR[P(O. Odredi!i pmvu VcllCll1U trougla prelaganjem "ko prv0g.3()~45) 143.~>fl~S' . ravnilli E(60..u. H . a suprotan vrh u tacki ((-10.65. C(30. N(20.134.-20). .. a jedna stram na pravcu p .30)..25)].. C( 130. c .ki A(SO.50.90}]..... Odrc.. 1l(40..30). E(20.70.. 100).50.30). 125. .In!. N(80.:Nacrtati projekcije kvadfata ?ijaje strana'na pravcu .40)) i b =. . kome jedna '.55.20). . ..-25.60.65. a ngaa a :0::45"'. C(50.50.30) J 0krctanJcm parnlelno S 1rj bez llpotrebe tragova ravnine. C{ -50.50.·). C( 120.?zina cetvrte strane.100.·13"S .60. jedan wh 1) tacki A(9f).35.40. 70. 15Jl preJagnnjcm ravnine trougla oko prvog traga U iT}. R( 100.-). _.4(}) prelaganjem oka prvog traga u nt.MN[M(20']O.ii~h42. a jet.i.65.80). 5 ).C(90... '" ~~.O.100. Nacrtati projekcije romba koji leZi \l ravnini.5..'h.>'-~. cija je dljagonala d:._1 (lc. Nacrtati projckcije kvadrala ABeD koji lcii u ravnini E(20.diti pnl\'U ve!icinu trouglaABCfA(10. ~(.em u tacki ----. \ 14Q.4 O.70.30. 40.i .50).O. a vFb B je u IT.30). 131. .45.-"..1 1[2 udaljen d=-60 od IT. 123. i. J5. B( an. ._ 145.SilJJ).O.4BC[A{(J. U ravninj.}O)] prelaganjem oka prvog traga ravnine traugla un}.70) na ravninu £. .ifif (:<10..30...: " .

10).4..JO)..U r-3U.• ' '< • i ··'..1 //. ~acrtati " .2V. B(0. Nacrtati ]64..i u.60.z! ...". -'/s(r~ma.45).45)).. pravci i I. .30.r. . . ciJe je SreQi~LC . E(~:~:l. ":ij.4.~l . Tacka .( -30.110.c)":. 171> Nacrtati .~ " r-.20) ok!) pri:i.65. -. 75).1(25.aduzlOaSA IS'.Li).!.60. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta kojt !eli sredistem u tacki S(25.nQ.80...~ 5(0. 70.'Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta koji lezi u ravnim E{20. pravcimu: In a MN[M{55.35.. cije jc sredgk . Ll tacKl 2>l-iu.i II ravRini _ E paralel:l~j ~ SJ 1. ravnini &30. ._ Odrediti pravu velicinu paratelograma ABCD{. C(60.45) Je na kruzmcl.raV1lll1l·( .20). D] E. Cije je srediSte u tacki S(~2(). tr.rediste u tacki 5[15". .. ·. ~.-.)j.Stene 'iz.-..-. 70).' ..n.60.·). '. D) okretanjem paraleJno S 1[J bez uporrebe tmgova mvnine.1' \ "- 148.80) je vrh pravilnog sesrerokuta . ajl:dan vrh II mckJ·A(5U. i pr~ac P"" AB/A( -10.40).. II ._!§2.Ie duzina d "" ABjli(JO.1 osi x. 15).135). C( 115.liuprecniL sve projekcije kruzmce C!JC Je srem.50). 170...:.i.:. kruZlllCL \l raCK] 155. n jedan njegov vrh u probodistu okomice povucene lz tacke T(50. RiU.O.t.50.~_.30).20. cija je dijagonala d'IE AC[A( ·5..."... N(O. koji leii u ravnini /[1 sa sreJiStcm u tack. a jedna strana na pruvcu p 2i MN{M( 80. cUe Ie . 157~ Nacrtati . _--/ C(95. .. "0 -iS8. v· v ./Nacrtati projekcije rombu ABeD koji leii u raVllll1i E( -60.vca . a whom u tacki . \ f...0..90).e ______ .lc u lac.cki S·(50.. ). 160. )sre lste u ac \ '-' / para!dne s nJ.. B( 10..lO)}..' : J. £'20 !U} 168:'Nacrtati projekcije kruznic~ koja le~l. ' / ' a =AB[A(.8Ih RJ. a jedan njegov vrh jc tacka A( 60. 8(30. cije je 'srediste u tacki S(25. 15.70) f1a ravninu E.20.60).J5). akoje njegova ravnina okomita na IT].·) jedan njegov vrh.a dac.~~~si~%ao.. .·)) u toj ravnml. 10.. cije je <.lvni!l': iii.-./Pravilan peterokut.·~S(]O.100.-.65. a srcdi. '"'L54:\Nacrtati projekcije pravitnog peterokuta koji lezt u mvnini E(20. 4. a tacka T( ·15./Nacrtati projekcije kruznice koja le?:~~ ravnll.t65. -). ajcJod ':.~~:~:i.[r<1n'l ila pral-Cli P"" PR[P(-bU.-15)..25. sa sreJiSltn\ ·OJ3 eZl '5(50..15. clJe k163. . Tac. 20.40. Cije je srediste u tacki S(30.u . 1~1 /166.). !.. 10.ke. It ucki SV~l [I'j l1YlL traga. sa sredistem lH1 pravcll P< Nacrtati projckcije sesterokuta.40).-.40.Jacnati ~rojekcije k!uznice op1san~ ako trougla ABC[A(10..}.4( 30. a tacka A(25. . projekclje kruznl:e k' 1'· ~l r~!\·'Dim Ei=.~·~gLtmgJ. to).=30.-.40.Nacrtati projekcije prtivilnog peterokuta koji leii u ravoini E(10.30).35) i prolazi kroz tacku A(20.60)). ~"! 150. .30).. U lacki S(70.20). ini Ei 60 '5060) sa srediSlcm u uLki nlau ' B(75.nini E(30. 5(15.15.4 OsnOV!1l::. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta. j. projekcije pravilnog peterokuta koji le/i u ravnini £(70.30)ji 11 "" PR[P(60.Oi$['.60)]. Nacrtati projekcije kruz.70. 152.pfojekcije-pmvilnog sesterokilta koji lezi l! 'ravnini E{ JOG. tacb -60 koja kzi 17~.15.~: ravnini E(75.-)." " . a tacka T(0. .O. B(-J.t. r~v. 75). . ravnine i pravac a '2 ABf.0).?06~) In u . 151. ))}]poluprccmL v· (} .0.10.. '·ste u t·.])j..'.~f~~tj ako drugog traga u ravninu E((iO. 156.45)jojjesredlste.25.60.45.. cl 65 'i47. 169:· ~acrtati projekcije kru:lIllce kOJa dOGlruje p.30.-j. C( -50.-). Nacrtatl proJe k cIJe k ru inlee kOJ'a leii u ravllini E(-J30.30).55.?'3. -)] a vrh B je u Ttl_ <'\ ({Iiil\.55j.. .4. . 174.(1 S( /0. fl(65]5./ Lv. ..4BCDEF koji je okomit na pravac p 0: kIN/M(30)5]5).-----ox: ~sredistc u tacki S{lO.Nacrtat! proJe k·· kruznice kOJ· a nastaje rotacijom tacke"1'(0. /". i~)/~) .-.-). nhovi Iaeke ABCD[.45). . B(25..opolozainim i _ " mJtrl~kim odnosilllQ tackc.. 5(30.. ako je ana okomita na reI> a sa 1C2 zatvara ugao od 30 .~.a.f5!. . ! '" '/'~~~)Nacrtati //.cke JY4U. N(-40. J(}j.50.65.85.~).=45.-.64. ~~~t:~5j:.45)]..60). . ·Nacrt3ri projekcije lauzlllce po Jupfec~1'ka rprolazi kroz tacke AB[A(85.40.·N::l"crtati projekcije kruznice koja lezi u ravnml'E( -20.30.35. 4.75).}0.l1 £( -907080) i dodiruje '. po._). ..4(4030 __ <'!~7 ''IF .0).. Jqacrtati sve projekcije kvadrata Cija .5//.. lO"to). N(O. "Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta.: :.30}O). ciJ· e jc sredi.40) JC na. cije parak!ne stranice )eze l13. 159. .35.'. Nacrtati sve 'k· 5(4030 pravilnog s~s~erok~la koji 1... ~~('~acrtati projekcije kruznice koja !e2.-)] l! ravnml.(45. ~~!..·) i vrhom II tacki AIO.O. a polupr~cnik r-. . .-30.0.15J]..~ ~i!I~\l~: projekcije r~vn~n~ dViJ d·' l .3D.]0. projekcije istokrakog trapeza eiji SCI.( -30.) poluprecmk opisane kruzmce . D(80.~~:n~c~asvp~. _ q 167.1.---.5f).45).J15)' JdJirujc uba " .20.fVl 1..nice k~ja lez..35) sa .70).

. a V do VIll lijevo od 7[. '\ . d d" ._) i B(105. v' . 15). alloj paralelni../. oJa -.1:0j.0)/ ' ! 0 IruJe pravce. 1 I L.. a 7f. " .60.1. tako da it! uku ose}c okrenemo prema dolje.0. 178.'-Nacrtati projekcije k /.'iAB[A( 40. e ). I y III !~ VI[] I o~ ~I . Nacrtati projckcUe krllznicc koja ima poluprecnik -40' d ct· . B(30. .. ' . ) IfiLL ">Tacrt8ti projckci.-'0 60) k .hurizontalile) i druge (vertikalne) projekcione ravnine postoji i treea (baena) projekciona ravnina.Jckc!Je te kruznice. ' .r. 1[2 j 1[3 koje su medusobno okamite i sistern tri ose x.50.90). Bokocrtna ravnina i bokocrt Pored prve (.. sa sredlstern u tacki 176.O. _nice oJa p"" MN{MDO. k oJ8Je .. B(60.Oj. " 1RO. .66 4. B(25.50. .Oj. d ~ . .0)j.1. Nacrtati proJ'ckc"lje k ruZ11lce k' proJazi kroz taiSku T(60 65 -) . . _. v' • . npr.100.1ti _:.rtu. B(-40. .0)].v' V ~ I ~) -----~A.ti projekcije krUZll ice poluprecnika r=30 koja pro\azi kroz tacku-~"(55 40 30)· (0 IruJcpravacp=:AB[A(O.140.'e' ruzmce k· . 181. Jeno za:.-) 1 pOluprecnikom r=40.4'" -y Iz il! '83 l'. B(50.. Taka je dobiven sistem ad tri projekcione ravnine 1[. tacku 0 koju nazivamo isfwdi. E zadanoj . NDCTt3.80)).90)J i 175.60)J i b""AC[A..45)J. 0 0 pravca VI II . " 1 tangentom .10.55) .65.::: 40 ad 1Cb a oJen po!uprecnik' r=30.30.10). 7[2. projekciJ'c kTIlz' k· nastaJc rotacljom tack T(2 . " 1 179. ''"3_. istim redom kao i kod kvadranata.'Nacrtati projekcije kruznice koja Ie S(lO. ~1: ravmm E zadanoJ sa dva p~~aJ~na pravca: y' • • • CD[C(70.O).60. B( -30. Dj. . . .".1 . 65)} i tackom . b)~~:~n~.IIJ' ~r.I. I Slika5.55. a pravac po kome sijece vertikatnu raVll1l1U 1[2 nazivamo osa z. Q""'ASf4( 20 ]020) B ' ) .U).JO. " .5.-)}.25)./.. :' . ___ ~" a 'i. zadana sredisfem S(-20 60 90)· " ' . ~. .1'(90. oko osi z lijevo u ravninu IT] (s!.·s'le oJa KmZl1lCe _Ie ud <1 r d . 15.20. plO aZl (loztackeA(40. ladc.15.in pr~ycima: a "" AB{A( 10."-. I .=AB[A(-60. Sve tri projekcione ravnine dobit cerno u istoj ravnini. a prolaze kroz. . pnil'pl'eClllkom r.. - 182.{tcm koordinatnog sistema. (~0. Bokocrt i stranocrt (transformacija) 5.4U60!1 i ( ~ _. t' . C(35.40. i to: I do IV desno. r~ ! olruJepravce: " ' . _.. I b) IV \ -z ~A'j J 1-.10.. C(40. 1'<)' 5. 20.60. koje nazivamo oktanti i koji se obiljezf\"vaju brojevima od I do VIII.0).7' ruzfllce k' !eZl u ravnini E(70 (40) i dod. N"acl~ta. y i z kaje su takooe okomite jedna na drugu.·ruJ·e ~ Sre. ola eZl a = AB[~(g. pravci i ravnfne . koja se oznacava sa Ji3' Pravac po kome ova ravnina sijece horizontalnu ravninu 'HJ nazivamo osa y.i ~ < " VDVCCII1 p..! Sada je prostor-podijeljen na osam dijelova.1. Taike. ..a-"" AB[A(O. ~~.3" N He r atl pro.50)]i b~AC[A.90. M-10.oje~cije kruznice poluprecnika r=50 koja lezi u ravnini E(40 -25 40) .75. D J Iezl kruzUlca sa sredistem u lacki 1(' J5' . N(Jcr{. rojckcije knlznice [S(75 _ 40) r=751 k· I~' u raVnlm..t.

se v -' 53 Stranocrtrw ravnina i stranoerl 69 k . Pravac nlvnjne.kOJ·iJ·e paralelan s .iekcija Jr" Jr2 i 7r. . ravnine E. Stranocrtna ravnina i stranocrt Ako trecu projekcionu ravninu 7rj postavirno taka da buLle okomita samo na nt.X z A' Ez z .. Ravnine J[3 i ][4 sijeku se u oSI koju oznacavamo sa 3X4· Na slici 5... b .tr~cl trag e3 okomito projicira fla ravnine H. . U poglavlju 4..:lA -" = A K). ooda ravninu H3 nazivamo stranocrtna ravnina iii treca projekcija.4. ANI All' 1. .. a) b) ----. u a kamICI na OS1 x kao nJ slici :') "b 0 ..:. okomito nJ Osa po kojoj se sijeku ravnine 1[j i Hz oznacena je ?a :x:.' . . te odreden njen naert A" ( .X2 U ravninu Tt2' Zelimo li odrediti cetvrtu projekciju tacke A. Ako sve tri projekcije zdlIno imati II ravnini crteza. '" nJenlm treclm tragom. i eo. Na [OJ ::. Na slici 5.:. e. a usa po kojoj se sijeku ravnine n.~.1:(:. .l i povuci okomicu iz tacke A flU tu r1Vniilu. sutraznice !I1l Ieee skupme paralelna Je s trecim tragom e..azl u I oktantu.pa _je . postavicemo nOVll projekcionu ravninu JT4 okomito oa Tr. ~lgorn ragu fdvmne. d 'wk' . U nozistu ove okomiqe nalazi se cetvrta projekcija AN tacke A. 1 reca proJekcIJa 1JI. Lao ?iLo Sil bile A' i A"'. . a za negatlvan y des no od ose z.. Zatim je proizvoljno odabrana tacka A i odredenc ____ ~_ .. Ra-: nina E s~~ece projekcione ravnine J[j.2. sk upme). pa]c A"" u nozistu te okomice. in j~ tlocrt tn) I naert m'" sut az . . i 1[2 U osu y :.<-.<\A'''' = A'L. sa /X3.2). . tb nacrtane su sve tri proj'ekciJ'e tacke '-i(A'"A~ A"') . 2: 1. ~Dnda ~ na i(.3 abradene su slltrainice../ i MAw:::: A'L_ Aka tloerti uviju tacaka .. . Na slid 52 prikazana je jedna sutraz-nica treceg traga ravnine E Kalo se.MILAPI lik pravotlgaonLka.1 m ~aje we 1m tlocrtom 1 n3crtom odreaena u prostom tel<: onda k a a u njo] oznacuno njeno prvo . prQjekcijc t~_iatke.ko je udaljenost bokocrta tacke od ose z jednaka ordinati tocebokocrtza p 0 ZInvan y I· ·1"lJevo.oJa nal. va Je 'd' .3b nacrtane Sil sve cetiri projekcije iacke A poslijc izvrscnog okremnja ravnina projekcija u ravninu 7[2 (ravninu Cr1eia) .._ Na slici 5.~"--- . iIi sarno na Jr2. ~a. c t.5.~ plO 0 lGte .5... -. pr\"o na Jr-1.Otuda jmamo Am L :::::".11 i 4_12) U sva~oj ravnini postoje i sutraznice trecea [raga.su razmce prve 1 druge skupine koje su paralelne s njenirn prvim.< ' . Sada su A' i Am dvije potpuno analagno pridruzene projekcije.0= _ fla nfvom i lljeno dnlO"o pro bodlste 1 "" j'" na d t " . oncla lrcb<l n<1jpr~jc ravninu it} okrenuti oko ose jX) u ravninu nl. i 1[..nSll -/<'(_1.!:- ~J I .1 Jt2. ) r nice III. odnosno S tlJemm drugim tragom (sl.x.it A'A"" L /X3 i LA"'::. a zatim obje ravninc (Hi ?:ajecino sa Tt3) oko ose . [[2 i f{3 \l tragoyima ei... odJ'e smo vidJ'eli da u svalcoJ· ravnlm t' t ~ ' .Proizvoljno je ndahran . )lti 5. Treci trag ravnine i njegova sutralnica .3 prikazane su sve tri ravnine pro. .Tj' f t' S!ika 5. b d'~ ? -. 5.3.. Trag eJ naZlva se treel trag ravnine (s1. < ' A'" dobivena je tako du se iz t<:leke A POVllCc atomica Oll ravnmu HJ.Mf = A" K . rri .3. . tlocrt A' tacke A. Okornice A4' i AA'" prave ravninu koja je okomita 08. ::0 ' pas ?Je.M' = A''' K i . TackJ. naZlva sc sutraznica rreceg rraga (trece .: A"K. ' ...3X.2 surraznica n'eni .lici . Boko('f'( i Slranocrr (tramjo~macUa) . .

. . od ose x od. lr4 okomito na R . I' "pustenalz< .X4.4 prikazane 3U opet sve tri ravnine projekcija Tr/. j v. ".a) IX3. . Stranocrtna osa fX3 je paralelna s tl?crtorn p' pravca p.1 0.. Zatim odredimo m treee projekcije T i p"'" tacke T i pravca p( . Ravnine Jr2. / b) 5.4"'Bhl' E pM) kao udaljenosti njihovih drugih projekcija od ose '''2< Tada postavimo ravninu pravac p." K. .. bili paralelna s n4.70 5.adaci __. m .l svoje uloge. Bokocrt i stranoert (transjormac(. B( 40.45. m Natojsjici B"~B""~Zx3 j LB """ BfK. rnozemo postaviti okomito i na ravninu 7[2. lac'ke T n'j pravac. sijeku se U osi 2Xj. OVI t· 'T adace b"!tl ytVSIV . . lako da ona \. i 71>.50) od prm·ca p ~ AE [AU 0. U ovom slucaju..'/. k . to ..1:" okomita na pm.5 ·· . '} .TS .5.~a .caujemo na OSl10VU udaljenostl nJl110vlh d:'Ugll proJe Cl. Z. sarno sto u ovom sJucaju ravninc Jr.0 . OrIre( iIII pomocu .lko Je pra vac p 1(4... probodiste u tacki Sm . Zadatak.~tranocrfa udaljenost ta(:ke T(O.(. " a prava -vehcma lldalJenostl.l ce okomica TS.' • JC . Na slid 5. l ravnine E . .~ la ce SIV biti u Kako Je 7S paralelno S 1f4. 2.45.1 1. "ornl. ravninu lr] po!ozimo okomito oa ravninu Jr."e n J c: Aka treeu projckcionu ravninu 1[3 postavimo. " ._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 71 lezc na suprotnim stranama ose suprotnim stranama ose 3X4.W rr. ali sada .. Rijeselli zadaci 1.nr d 'ekci'e 5' na T"'Sfl! takode paralelno 3 3.c"". .50)] (sl. I · . T" B" / " Slika 5. za taGku B vrijedi ista lao za tacku A u prethodnom slucaju. .". Odrediti pomocu .TtI'SI.) 1 0" na p "Taka J"e dobivena udaljenost tacke T od pravcap kroz ploJekclje."' .. 'nine E TreeD projckciju T tacke T J trec} rag e3 tragu eI Hn " . I mora b·. tac e T n3 treCt tm!! e I una lZ vk ~ -.JX4iMBfV". L>lalJ"enost tacke oJ ravnine odreduJemo tako da lZ tacke. Pomocu ordlllata 1Z S odre e se pro) .'. J.50) J od ravninc £(70.5).S"L. ··h 'h nrvih pro)' ekcIJa ad ose IX.4.15). ' /·1· 0 ~ .1 Rijdeni . ".60. T povucem m \.'b. Na slici 5Ab nacrtane su sve cetiri projekcije tacke B nakon poznatog sjedinjenja ravnina projekcija u ravninu 'Hz. zamjet~jujl. i to paralelno s pravcen p._Z. d.70) (5156).locrta udaliel10st ta{ke T(45." .~. ~ okomicu na wvninu E Okomica povucena .i liz. .1 e S .. Slika 5. P . kao j me y.l 7~.t" ' . pa je osa 3..40.'10 komHa 11a prvom b ll( e \1 k ·'a nil nvninn ]"[1 i ravmnu E.·a.. 5... .jprije. S""SfVl. tada osa IX3.adatak.4 Treeu projekcionu ravninu TZ..." R j e sen j e: Udaljenost tacke T od pravca p odredit cerno taka da n8.d -.~.. nil . onda i cetvrte projekcije tih tacaka Ide na L 8" a) " k" e r 1" J1i tacke T i pravea p dobivene su na osnovu udaljenosti ProJe Cl. 7[2 i Jr. . mow 1 1 tacka S na pravcu h 1 . JCfJe ' .

3'60.l postavljena je okomito n-<1_ l"nyninll.55) ad -.~-----~=~=~==='-"""---.5. i h.8).. T~)" i d m =:. Gna .~ Rj e s e nJ e~ZacraTakje rijesen pomol:l! sutraZniL:Ll III i fI ruvnine trougla 4BC Tackom C( C/.X3 okomita na tlocrtu -tl{sutrainice III te ravnine.ill 'i) prw skupine. (Jdrediti.:!I<-t je ~urraZl1!ca Ill! II! . . A B"" C'" ima probodisfc u tack] S'u. Duzine 1. POlllOCll ordinala iz Sf" oJrede se projekcije tacke S( S'. Treen projekcija A"'B"'C''' trought ABC .H> j ' '! b'2 CD{C(lO.50). jer je ravnina troughi okomita na ruvninu 1(. ravnina n. r na proizvoljno! udalJcnosti paralelna s '"' tJ ocr(om a' j ' b. .L E 1." i d' / .B[A(15. Trcca projekciona l10crla udaljenosl dva paraielnc{ pravca: ~ "(l Tn) 1. i:)rl.pnlTlocu stra- drugc skupine. d":::::.]J.----" . B(! 5. . Tada Je osa . C(70. tJ01u2<. Trece .'(:!.' Postavijanjem ruvmne 7[4 okolmto na n? odredit cemo celvrte projekcije pravaca~ Kako je ravnina 1[4 okomita na 1[3. Slika 5.Sn.20. Okomlca povlIcena iz tacke r no.25.. / ~ " 8' \::.5. _.---.Ie prikazana bo Juzina. _. da . k.J tackom A{ A'. u ~A. . 1f" a paraleI !10 s pravcima a .ie osa . rei i nu ravnirm trollgla. X/Zadatak.7 rCII'nine tmurda ABCfA(-2{J. . Duzine jC T'" /. tfflsm su J' Iff projekcije udaljenosti tacke od ravnine trougb. A" /1 d' = T's' i = T 5" su projekcije udaljeno:>ti tacke vel ravnine. R . pravaca alb. Trece projekcijc tacke T i trougla ABC odredimo na osnovu udaljenosti njihovih drugih projckcija od osc 1.5. \ - \--'-.77 5. el. 'CiJC proJek" U III i bill pravaca a i b odredene .'" 1''''S'''::: do ujedno j prava velie ina te udaljenosti. su kao udaljenosti n]lhovJl1 druglh PlOjekcija od ose P. Zadatak.." ..). . jer je TS. e sen j e: lidaljenost lzmedu dva paraletna pravca odredit cemo taka.. Odreditipomo('u stranocria IIdalicllosl tar}ke T(5.6 A' "'L-\..:2.80. Pomocu ordinala iz S?" odrede se projekcije Tacke Sf S'.._'-'.e\ id'" .-JO). .SH). Bokocrt i strmwcr( (rronsjOntUlcija) 73 UdaljeflOS[ d"'::::: r"'S"/:::::. ruvmJ1U 7r3 postavuD 0 okomito na ravmnu ..~. 7).20). '.. C". '1 cr ti i I ... dakle TS je paralelna S HI. gdje je dIn :.AN) sutmznica 1/( 1(11") r<t. .35. Slika5. do ujedno ! prava velicina udaljenosti tacke od r::lVninc.35)] bez i-Iputrebe tragovQ (sf.Sff). D] (sl..1'::::: T'S'.

•- ..'-' .ekclJa ~~ ose ).. a osa JX" pod {{gram 3f]' 1I. f()).U trece proJekClje alb pravaca a .70 i. 1 .. .:o ptrrR'" su projekcije presjecnica dva trougla. jer su tacke P i R na pravcima a i h. . Tada Je osa JX4 oa l~lOtz'volJnoJ udalJenostl okomita na tTcce projekcije "'. 7. odnosu na osu IX} (sl. Odrediti pomocl-i str£l1wcrta presjek dL'a trollgla: ABCLA(O. Odredene su trece projekcije A"'B"'C'" i E"'F"'C-'" trouglova ABC i EFG. . . (I l..Sll projekcijc udaljenosti dva mimoilazna pravca... D(60. Kako je PR IllL. Odredene su trece projekclje pM 1 RIfT presjecnih tacaka Pi R. Cetvne projekcije tv' YV·l. /5. G(90. 9).uraleln.u udaljen0'5t ')\IT Gwr pravca P(JIJlOCIi stranocrla (s1. atV bl\' ~ d ' " . -----. . ".5.gdje je d"' ::::. . --- ..zatim drugc projekdje ph i R" presjecnih tacaka P i R. Zadatak je rijesen POl1lOCll sutraznicc m pr:.x_. : 0 '". a 1.j hI\' pra'vaca u i b. lJ d J . to ce okomica PR..6r/JO)]. a pravClc IJ se panoyo projicira kao pravac.t3· U cetvrtoJ proJckciji pravci se vide kao tacke 1 Duzma dlV .3'.:.5.' ~' ~ --.. Vidlji'vo::.. o· ~D'/ -9 : B" p' d~ )f . I (.5. JCf je njguva ravnina okomita na ravninu Tr. mora biti okomita i na pravcima a . Zadatal{. b" II' :"5.. l. POlUocn ordinaJa odredene su prve P'i R' :. Tadaje PIlRIV =: PR.30)). a ZalilD P"!?" na a'lJ". spustena iz tacke R na pravac a. ... Kako je [aI/nina "'J '. ene ::.?.'n Ie ravnine.15. postavljena paraldno praveu a Tad'] je asa \. do ujedno i prava veliCinn te udaljenosti. 0.60).'1/' '>utr:ri:nice.l./azna pravea: a =' ABrA(_ "'0 -() 0) . Zadm. Odrcdenc Sll cetvne projekcije a[\.. '<. _ tl1 p~ava~a odrcdllJemo kao lldaljenosti njihovih Jrvih plo.$/~~t-Z~ _. ] 1). i na ravninu trougla ABC Tada jc i)SQ. StrwlOcrtno Gsa IX} je pod uglom 6(J' U odllasu l1a OS[{ fX~. . . i b. ~.. okomita n3 tloert . Projekcijc p'::::: P'[{. F(3G. spustena iz projekcijc ail' 113 UV • ima probodiste u tReki RN. 7I/. d" =: P"R". 0 Je pl ava vehcma udaljcnoslJ izmedu dvn paralelna prayea.). C(S5.----~y R" C' x P' B" / R' y~- " C' R j e is e n j e: Oa bisrno rijesili ovaj zadatak treba nacrtati trece rrojekcije troHglov<I i odrediti njihovu presjecnicll. '. "ldi kao lacka. pa ce pI\' bitl na aW..omoc(u stranocrra !1acrtati predmet 11 cetvrtoj projekciji.------- .I . Trecu projckcionu T3vninu 1[3 postavimo okomito na ravninu n."u . ..)\'ninu !f. ' . Odrediti najkr{[(.l\lllnu lL f: j. i . Bokocrt i stranocrt (trallsformacijn) 5. iJ{50. d'" =: pNYR"'i (r :::: pIVR i \. lz pmje/.40.. c..25) ] i EFG [E(20. bez IIpotrebe tragova (s1..... Duzine d' =: P'R'. a R1V oa LF.-. b'" . mora biti pMR--11< 1\ 3X4. .4 Rijdeni . floC/·to i naerta tehnickog predmeta." l. Jer Je Jr3 I alb.. dd ].. tJ ~etvrtoj projekciji pravac a s(. kao pomocne ravnine trougla ABC po!ozene taekom C.'" d"" fIlllnOl. Treca projekcija Am nh'c"" trougia ABC JC pnkaZ3na kaoQuzina. 75 . a 1 pravaca a t b. .30. biti paralelna s 1r-4. Okomica.74 5.._ • pnqc:l () ili h luke.- . Fallacll ardinaJe povucene iz tacke RiI' odredenaje tacka RI1' na b'" . ' ~ 7[. _ za at(u JC favnina 1r.. . . . p" =: P"R" i p"':. p(}lnOCU ordina!a iz p'" i R'" odredene sU P'R' na a'//. y BrcCU. Tacta je osa Y':4 okoll1ita na trecll projekciju a/ff pravca a.SOJJ).rc skupine. J:adatak. 90._.) 11 para e no s jednim od 6\ Zadatak.. '.J..cija.i s rlocnom a' pravca a Oared ~ . Kako je pravac a 1.~. Pi\( RIl ' ::::.t okomita na ravninu n. '.. sen j e: Ud~!jenost izmcdu dva mimoilazna pravca odredit cemo postavllllO okomito na r.. Dna mora bi1'i okomita i na pravac jer je ltJ 11 a..'. ~.d)!i i b" CD[C'0400 .t trouglova odreciena je na poznati IWiSin.adaci .

Slika 5.. "'. JO'"1f i 17'''j9'''. R ' '" ~ J \:.:m \JrhulJJ 'v' ~:t~rte ~rojekeije zad~nim redoslijedom dobivena je kocko.20' i drugoj projekciji 1" .~...".~.i..5."q-.' .janj.. ~C'_ IN. 1 (' k eke Odredene Sll l'rece zadatku. a nJclla odrcdena na poznati nacin.. TreeD projekciju r _201'f i'ehnickog predmeta odredujemo na osnovu udaljenosti njegovilJ vrhova druge projekcije od ose .." 'i-''-----.20" .! je pod uglom 6(/' It odnosu no OSll . Bokocrl i s/ranocrt (franV~~rlllac"ij~a~)_ _ _ _ _ __ 5.. U trecoj projekciji nevid!jivi 511 bridovi 9"'13"'.J. a vidljivost u cetvnoj proje-keiji odredujemo na osnovu njegove trece projekcije. tlocrta i nacrta kocke cija osnova ABCD{A(20. o'ekci'c till vrhova a zatun nJl10ve ce vr e '.· Spu.'II .Xl> 1-1 " _." .12 •.I i~ e"/. 8i\'.12).' .O). ..10."~~f~-\ . Postupak rjesavanJa ovog za alk'<l .." F' r--7.11 il :1 .. odnosu nQ aSH jX} Vidljivost predmeta u trecoj projekciji odretlujerno na osnovu njegove prve projekcije.' IJ" . _ __ _ 6(J" Fm \" . . lz projekcUa.- 30' ____ y 8" A'.e osi transformacije.JO..ama ~blllJ~ZC~lJtSUt~rpl~(~/ek~ijc..40.JC .. sen J t" '" .u stranocrta 17[[crtati koch!.I .D] lei! i_I trl! pomo(. 1 'Oil Jd F i 20 ..2{jl' odredujemo kao udaljenost njegovih vrhova prve projekcije od ose . '1-..C(50.j pod uglom 45" (sl. Sllka 5.' R Le_3 e n j e.76 5.. Cervrru projekciju JlF . U zadanirn projekcIJ. u slijedecoj projekcionoj rnvnini se ne vide. U osa 3X. U ovom zadatku treba iZYrsiti dvije lransformfjcije zadanog-predmeta. Stranocrtna osa jX..0). Potrebno je takode obiljeZiti sve njegove vrhovc 1 _ 20 ito u rrvaj Jf .ff Slika 5.X2.~.. ".1 0 B(20...4 Rijdeni ::adaci 8" . .. 'd . 8' 8.'Ie kao I'l 7 anu uga . Bridovi pre-dmeta lCoji po laze iz onih vrhova koji su u pre[hod~ noj projekciji najbliz. au cetvrtoj npTojekciji nevidljivi su oni bridovi koji po laze 1Z vrhova ()"i".' JX. Zadatak.X3.0). '.

D].35.5.60. 10.10).8: Odrediti POlTlOCU stranocrta udaljenost Lacke T{40.60).15).0).55)J i b~ CD[C(35.1.25). D(30.0.50).>Odrediti pomocu stranocrta presjek p. 15)] sillrotlglom EFG[E(25.60).60)]./ a ~AD[A(. 80.50. (.5U). 11::. B(95.45) od ravf1ine £(50.5).O.55.80.60) od ravnine paralelog!ama\J'-<J.20)]. C(-JO.n. Odrediti POIllOCll stranocrta prcsjek trougla ABC[Ar 20.50.10).35..50.5.85)! 50 lroug!om EFG[E(20. B{60.20.20) f bez: upotrebe tragova. :t Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T( 20. F(} }O. ddrcditi pomocu stranocrta udaljenost tacke T(25.BCD(i'-i(-90.·60). B(30. \q. 8(90.90. B( 100.25.60).iU.45).10~.20. .70. .50. Uk Odrcditi pomoc..0). G(95. B(.. 19.8(80. 25)./ C(95.)Odrediti pomocll straflocrta najkracu udaJ:!enost dva mimoitazna pravca: _/ a ~ AS[A(.5).401. 8(40.Odrediti POlllOCU str<lIlocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: a ~ AB[A( 10.aralelo~rama ABCD~A(2?.-30) od ravnine trougla <-inc[~~(.0.5.35).]0.SD. N(80./O). B(-60.}O)jsa ravnlllom E(-.45). -.40. A lO:()(!rcditi P0ll10'::U 5lT311ocrta udaijenost meke T(60.70. N(. .d}:'Odrediti'pomocu stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: 'Cc/' a' AD[A(70.40. 7()..70)}.~lBC{AI-30.30.0).5. Zadaci za rjesavanje 1.80.l stranocrta pregjek troug!a ABC[A(0. 25)] sa ravninom £(50. DI.50. k Odreui[i P0l110CU stranocrta udaljcnast tacke T( J0. 26. F(70.20. B(0.40. B( OU. -- 'J' '17..20.10. '.35.5.15). C(30.70) od ravnine paralelograma ABCD[4(60.20. iOO).20.20.~. .40). DI 14. B()().40. VIsa raVll1l10m £(50.50. D] bez upotrebe tragova. 70.40.IS. CD[Cf80.JO) od ravnine trougJa .70).20. C(55.}5~80).3 )] C.50)) i bE CD[C( 1O. Cn05. a zatim naci pravu velie-inu uclaljenosti izmedu tacaka A i B.c. lO.. ~5).s.25)} i b~ CD[C(70. C(90.25).50)).20)..lO)J.50).45.35}. . 9. D( 1 }O. 8(90.45).30.60. B( 30. )J i njjhovu vidljivost u projekcijama.60)) i b ~ CD[C(. ))(70.20). B(55.40.O).} i njihovu vidljiyost u projekcijama. B(90.60.70)J i ~jihovu vidljivost u projekcijama.20.20).JO). Odrcdifi pomocll stmnocrta llda1jenost tacke T(40.20). . 28. C(45. .' ~.-40). 7"pdrediti pomoc:u stranocrta udaljenost tacke T(50..20).25))."~i~.20. C(90. 6})drcditi pomoC:ll stranocrta udaljenost tacke T(-60.10.50) od ravnine E(-75.30.-I8(A(15.JOO).'-I5).45.]0.BCD[~( ~45~~O.40. .70)] i b.20). 23.30.'"_______~.80.: 21. B(60. /] 1'1' Odrc--cliti-pomoC:tl stranocrla udaljenost ta~kc ·.. :'Odrcditi P01l10Cll stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: .80.1O. Odrediti P0n10Cll stranocrta uda!jcflost dva parale!na pravca: (i ~ 4B{~(().30). 24. [0.40. .}O. '.-45). 20). 0. .) Odrediti pomocu stranGerta presjek trougJa ABC[A(O.30. /1(. T(-SO..50..70.20). 5.ll stnmocrta oajkracll udaljenost dva mimojlazn~ pravca: a E ABlA(O.]o). c(60.0.50)) i b ~ eD[C(. '.40)}hcz upolrebe tragova.-/' C(J 35. l ~a ~ /l?'bdl"Z:diii pomocu stranocrta udaljenost dva paralc1na pravca: AB{A(30. 10). 40) ad pravca p =AB(.90.0.30)) sa lrongiom EFG[E(30. "Oclrediti pomocu stranoerta prcsjek paralelograma A.70.10.15.40).20). G(40.20.60) ad pravca p ~ MN{M(40. O'dtediti pomoc1.45.40). Odrediti P011l0Cll slranocrta udaljcllost dva paralelna pravca: 0=.90.70.JO. 7U. Cr .50)) i b ~ CD[C)60.-20).30.75) od pravca p s MN[M(JO. D(2U..5. 90) od ravnine tmogJa .60)j bez upotrebe lragova'.70. G(lJ5.lO. .20.-10). 'Bk'15.55) od pravca p ~ ASiA( 10. C(O.}5. DJ bez upotrebe tragova. DJ.!!.30.25)] sa ravninom E(60.JO.40)J..50. Bokocrt i stranoert (transjorJnQcija) _ _ _ _ _ _ _ 79 5.-"~-"---- 78 5.~'8dredili B(65.30.-4!.JO.60. D(.50)..lO)).O.50.40.~'~bdrediti pomo6u stranocrta pres]ek'lrougla --' ABC[A(60.}5.!5.20. F(55. 13.0)._ ).1(30.-f).30. D(70.:~ 2. 10.70i. 60. " B(40.40.40)) i b ~ CD[C(90. r pomocu slranoerta prcsjek lrnug!a ABC[A(15.RC[. .)U.40.70). Odrediti pomocu siranocrta udaUenost tacke T(40. 10)]. Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T(45.20.

:!_ _ _ _ _ .45). 31: Na pravcu p .80.tl str::tJ]ocrta nacrtati predmet II cetvrtoj projekcijL Osc tranSf0n11acije i-'3 i jX~ oJabr:lli po volji.S:.::'. .J5J))] kZl Gsa oktaedr:J.85).. MN[M(OJOJO). N(80.. 30.60.4.: MN[M(10. 70). Projekcije tehnickih predmeta zadane su slikamfl broj I do 16.:"'::":::'".20j.:B"o::k"oo:c::.50).70.15)) i njihovu vidljiyost u projekcijama. F(J00. Nacrtati projekcije oktaedra pomocu stranocrtfl.90J.Oj) lezi Gsa oktaedra.(20.]5). 70.50. 33. 32.lO.:i".':... O"ctrediti pomocu stranocrta presjck trougla ABC[. njihovu vldljivosr u projekcijama. aka je taeka A( 55.sfi"o::':. G(65. B(95.65." [z projekcija.35. 75). POlllO(.6{). D) sa trouglom £F(.40) jedan njcgov vrh.65).20.C(J20. F(9(). Nacrtali projckcije oktaedra pornocll stranocrta.ij::o:..30) 1 --2. 15)] sa trouglom EFG[E( lO.:u"o::"-.[£(25.80. ~a pravcu p e.29. B(70. N(45.65) jedall njegov vrh.45../'"S"OC"T______. Odrediti pomocu stranocrta presjek paralclograma ABCD[A(20.. 'C( 115. J5.55).0..30. G{ 130. _ _ __ i. tlocrta i nacrta tehnickog predmem.10. ako je {atka A(75.:-:.-O::O'-'O_::C::"eJi..

KlUznica k.45 = r pohrpreenik rotacije.'. a okomira je na osu .flljenje.8).6.:.-(tC':t. tacka S srediste. Duiina AS"" r je poluprecnlk Ie krtlznice (s1.1. 1T.1 ravnini L. Okretal1jem tijela aka ase rotacije za neb ugaa. Obja. Okretanje (rotacija) 6. polozaje prema ravninama projekcija.o"'-0':c·t-. zove se kruinica rOlacije. u kome se neki zadaci jednostavnije rjesavaju. svaka njegova taiSka opisuje luk istog ugla. .. Kod svake rotacije mora biti zadana osa.1)' Pravac 0 zove se Gsa..nica Idi 1.:. iii IT] iii da je II jedooj od tih ravnina. dalazi u polazaj AI. koju opisuje tacka A.!:c!l.)_ _ _ _ _ _ __ 6.1 Obieno se tacka okrece aka ase za neki zadani ugao i to na desnu iIi Iijevu stranu.!.. opste. Obicno se uzima da jc osa rotacije okomita na jednu od projekcionih ravnina. Projekcije till predmeta i tijela u novim polozajima jasnjje prikazuju te predmete i tijela. ana opisuje kruznicu k.Cka A rotira aka ase 0.. _ _ _ _ 5 B k ' _ ___='=oO'°cCc~c:.-a!. :-otacije. Am.w. Ta kruz.-an. Ol{retanje nopste Predmeti i geometrijska tijcla U osobitom polozaju dovode se rotacijom aka nekog pravca ~ ase u nove..ij.la. Srediste te kruznice je U osi 0 i La u nozistu S okomice spustene iz lacke A na aSll o. Ako se taeka A akrene ulijevo za ugao a. Slika 6. testa je potrebno da se tijelo rotacijom dovede iz opsteg U osobiti po!oiaj.f°O>tO>0!'.. ugao i smjer rotacije.":csC'l"m'C0. koja se Love ravllilla rotacije. a duiina . Ugao a zove se ugao rotacije.

4 Pomocu rotacije rnezemo odredifi i pravu veJiCinu neke duzine d ::. .. =: d.4.. mora biti pamI. Radi jednostavnijeg prikaza Uzet cemo da osa rotacije 0 ide wCkom okomiro na JlI (o':= AI..4B roticui aka te osc dok nc bude paralelna ~ .4"B.2a)..2b). No.-.4 OkreiallJe fI~e"'I::ca'-. zu u~ao 0:. rotacije ne mijenjaju se oi oblik ni velicina nacrta kocke.3 Kako je rotirana duzina AB.3a). Sredisre je S'luka k'll 0' . ona ce opisati kruzni luk k koji se na Tfj projicira u pravoj velicin. Oko te ose rotirali smo kocku za upao a =: 120'. njen tlocrt A'B. ~ AB (sL6.4). tacke AI u koju je rotacijom dosla tatka A.2. Slika 6. koji ide tackolTI A.6. B. cije su osnovc' paralelne s IT" te osa o{ OI.3b). je [Ioen.4.6._ _ _ _ _ _ _ __ 85 6.. nego samo njen polozaj.Off) okomita na 1[2.• 'k A'B' u"pravoj velicini kao luk B'B.2 Aka treba rotirati tacku B oka ose () l 7['. . dakle tacka A' opise treCinu kminice i dDde u poJozaj Nacrt Juka k.B. B. Kod takve c 6...: A B na slijedeCi naein: aka se duiina to!iko okrece aka neke ose dn bude paralelna s ravninom Jrj ili 1[2. . A. Tim okretanjem tacka A dade u tacku Af { A. Okrettlllje (rotacljrl) 6.).6.i kao luk e. 6. Ona ce se na tu ravninu prajicirati u pravoj velicini. . i I nt. anda to liracnmotm II prefhodriom sJucaju s tim oa zamijenllYlo ravnine 1[1 i 7[2_ II x.L rei za ugna a::::.-<"S'-"_-----<{~E i 0" a) x Slika 6. Ugao a prikazan je u Tt! u pravoj velicini. 1200 ($1.s osom x. -je duiina B"B. d. !2(t (s1. . cerna oka osc () za ugao a taka da La taj ugan rotiramo abje njene krajnje tacke (sI. OkretanJe duz.a potupr'ccOl -' . c=.4 .elan. .. nacrtu k" lula k naiazi se Ilucrt A. a naert rotiranc dUZlfl@---:Je .). Ta rotacija vrsena je tako Ja oka ose 0 rotira_. Duzina AB ahene se oka osc 0 tako da se okrenu !crajnje tacke A j B za ugao a . nacrt novog polozaja duzine d ::: AB. Okretanje tacke Aka tacka A rotira oko cse 0 1'ackaA ostaJ'c na istom mjestu. Okretanje tijela Zadanu je kocka svojlm pro~ jekcijama. paralelan je s osom x.. pa ceme duzinu .ivaki vrh kocke za isti ugao. . tacka B opisuje luk k' koji se na Jrj projicira 1[).84 6. a poluprecnik je S:-1'::::: rJ". Nacrt luka k BB. a A. 0'"~ x). a tacka B u tacku BI ( B. Stika 6.A'-"_"k_".3.4. kame je sredistc 0 . Tlocrt novog poloiaja kocke je njena jasnija slika (s1. / II 1/ Ii .ine Neku duzinu rotirat.6.

njeni boem bridovi su i)komili na tu ravninll. Proiekciie vidliivih hridovn izv!ace sc PUll1 1rJ. l\ocka lma 3 jednake.1.~jj.-. h~a ide kroz tacku A."") i cinjenice da su projekeije paralelnih strana kvadrata paralelne. Kod projekcijc tijela na ravninu vidljlve su one pJohe kaje su okrenute prema oku. je tloen tacke E. PR i . traga ravnine~E. bridovima i uglovima (vrhovima). Preloiene su tacke S ~i A 11 ravninu H. ose KL.W nacrt os nove ABeD. on je okomit : na priklonici P }Jr/og traga te ravnine. . jer je tada daljc od naseg aka.izlaz.konture vidIjiv.. Uglata tijela ogranicena su ravnim plohama.2. . Nacrfati projekcije kocke aja oSTlava ABeD leii u ravnini E(-4(jJ~4b. Tloerti tacaka S i A odredeni su pU!110CU sutrainica min prvog traga. Kocka _~lm[! 12 Jcdnabh bndova i 8 trostranih uglova koji cine vrhove kocke (51.e tloc11 p' poklapa sa tlocrtorn brida AI'.2 Geometrijska t1jela 87 H G Ose·i dijagonale se sijeku u tacki 0 koja je jednako udaljena od svih ploha..--:-Pbmocu prelozenih facaka (5) i (A) konstruisan je kvadrat (A)(B)(C)(D) u pravoj velicini. lInutar konlure nacna kocke os tali su nuerri vrhova D i F. a nevidljive one koje su okrenute prema TClvninJ projekcije. 0 projiciranju tijela uopste Geomctrijska tijela ogranicena su plohama. 7. ' '. tljCI3 ~.~:~ bridovi kocke.e.u·s~protnoj projekciji bJiz~ 051 x. dobiveni su tlocrt i nacrt gomje os nove kocke EFGH.~. U presjeku tc paralele sa okonucom pov'Ucenom iz tlocrta tacke A. u t!ocrtu tacka G se vidi. koji pripadaju konturi neke projekcije. ..va kocke je pravilan cetverokut kame je srediste.1._NevldljlV je uvijek onaj k6ji jg. pogJsylju. Posta je brid AE okomjt na ravnini E.. Bridovi koji dijele vldljivi dio ploha od nevidljiyog zovu se kontumi bridovi tijela u toj projekciji.7.25)jejedan njezln vrh (sl. 8[0 se na tu ravnillu projiciraju sve plahe. Vidljivost kocke kroz projekcije odredena je na slijedeCi oatin: . .2. kao i poznavanje konstruktivnih postupaka obradenih u 4.v povuccmo okomiCll na prelozenu priklonicu po i nanesemo ao=-AoEo· Tacko~ Eo povucemo parale!u prvom tragu ravnme e/.. dobit ce s~ projekcije bndova 1 pI aha kojimaje tijclo ograniceno./. Visina kocke Je jedan njezin brid prave vcliclne. vidljivi su u toj projekn)l 1 izvlacimo ih Dunom linijom.1 7. Bf{.11. Kako osnova kockc leli u ravnini E.j obrnuto. jednake dijagonaJe AG. U konl11ri tlocrta kocke osta!i su tlocrti tacaka A i G. a ciji <. Projekcijc stosca i valjka bit ce odredene projekcijom vrlla i osnovc. Kocka je pravilna cetverostrana prizma.. 'Antirotacijom' i perspektivnom arinosti odredenje tloert.HN. kojima je tijelo ograniceno. Projiciranje geometrijskih tijela Slika 7."'. vidljivi su 5vi bridovi koji idu iz vrha G i nevidljivi koji idu iz vrha A. Projckcija tijela na projekcionu ravninu dobije se taka. Vrh E-odreden je nu slijedeci nacin: iz tacke A. 7._Po~navanjem osngvni1Hyvejstava pravilnih uspravnih g~Qll1ernjskih tijeJa. a plohe su ogranicene bridovima i vrhovima.£. U ovom poglavlju lakse se l]davaju slozcniji prostomi problemi .' . CE j DF.2).u tack! S. Cetverokut osnove odrea-cn je vrhom A i sredistem S. a proiekeije tih bridova morajll biti okomite na 15toimene tnlglive te ravnine. meau sobom okomite. U presjeku ordinale poYUc:ne tlocrtom tacke E i okomice iz !Jacrta tacke A je nac11 tacke E.vrha-. Posto J~ tioert tacke D e. oko prvog. Kako ie n~crt tackc G iznad naerta tacke A. Geometrij~ka tijela 7. K~cka je 'praviJ~o g~ometrijsko uglato tijelo ograniceno sa 6 jednakih R j e sen j e: OS11o. a nevidJjivih isprekidanim linijama. Ako se vrhov( uglatih tije1a projiciraju na projekcione ravnine Da se te pr:jekci~e spoje onaka kaka Sil spojcni vrhovi U ptOstoru.ol0. Konturni bridovi tijeia uvijek su vidljivL Ako je neb vrb tijela unutar. svih bridova i svih vrhova. Pomocu tacke £(£'. a zove $C srediste kocke. odneBiio projekcijama obiju os nova. Redoslijedom spajanja istoimcnih projekcija obijll osnova dobivene su projekcije kocke. 7. . 7. anda su vidliivi i bridovi koii iz tOg . a sutraZmcama prvo~ trai. a tacka A(-40.j.55).tO).sa sredistem 11 t(lc~ki S(-35.Aldatak. U OVOID je pogJavlju 11glavnom obuhvaceno projiciranje geometrijskih u opst~m 'p-. .Z:ajy.~. {acka /\ ne \/idi.

zadatku. Prizma Prizma.p") i tackom A(A'. Nevidljivi vIh sadrii . Boene pIche prizme su paralelogrami. a tacka A(25.2 . to cerno u tlocrtu i nacrtu vidjeti gornju SHanll kocke. a kocka osnovom ABeD le:i. koji je ispou kocke. Nacrtali projekcije kocke ciji jedaJ! brid lefi na pravcu p "". kO]1 ~du lZ . analogan je kao u 1. kao ni diD drugog traga e]. poluprecnik osnovi opisane !.i u toj ravnini. ne vidimo j izvlacimo ih lspre 1 anom liOljOrn.elu iz vrha F.30. r:. Projiciranje geometrijskih tijela U 7.i i. 65)}.55. a vidljivi su svi n:~~~. Slika 7. da ostaje sarna sebi paraldna. Pomoeu (p) i (A) konstruisaoje kvadrat (A)(B)(C)(Dl u pravoj velieioi.7.88 7.v:ha D i .1li2 eija osnova leii u ravnini E(J 5. tacka F ne vidi. uspravne. Dalji postupak rjesuvunjd.ne~i~ljiv~. kao geometrijsko tijelo. kOj. a nacrti na nacrtu pravaca p i q. Pravilna prlzm3 za osnovu irna pravilan mnogokut.2 Geomelrijska tijela 89 oacrtu se tacka D viJi.3 ). onol1ko bocnih bridova koliko mnogokut Ima-uglova i dvufmfa veei broj vrhova od hroja·-uglova mnogokuta. Kako ravnina E ima konvergentne tragove. 10.AN)odrc(lena je ravnina E(el.l.60<j. JO). Uspravna prizma ima bocue bridove okomite nil osnovu.lS) je jedan njezin vrh (s1. Prizma moze biri uspravna i kosa.4). ali tako.e nevldlJIVI bndovl sljeku u nevidljivom vThu. Pravcem p(p'. 3. Zadatak. a kOSCl prizmaje ona ciji bocni bridovi stoje koso ua njezinu osnOvu. Visina kockc je jedan njezin brid prave velieine. JIve b~ldove Ill.2. ~'i~red .··) 0). N(50. njihovi tlocrti ce biti oa tlocrtu. koji je iza kockc. R j e sen j e: Osnova kocke je pravilan ce'(verokut koji je odreden vrhom A i uslovorn da jedan ojc2iD brid lezi na pravcu p.Jil1ice r=30. Dijelove ~ragOkvadravntn: kOJl SU ostali ispod projekcija kocke.:ki S(35.45.MN[M(65. 7. Necemo vitijeti ni dio prvog traga Cj. a njezinu osnovu necemo vidjeti. a vis ina prizme v=85. Prizma ima dvije osnove i oooliko boc..tloc~~ tac~e F. 7. Jedon brid asnove paralelan je s lC. sa sredistem u tal._ploha koliko~mnogokut ima bridova. nastaje kada se prava linija pomjera po obimu nekog mnogokuta. Kako so tacke (8) i (C) na pravcu (p).e2). Prelozeni su pravac p i tacka A u ravninu TCI aka prvag traga e! ravnine E.Tl.nil}. Zadatak.. a lacke (A) i (D) na pravcl1 (LJ). Haertati projekcije pravilne. (st. petostrune priz.2. 2.

L-~7"-7f' .. Slika 7. RGo \ 8" p" \/ . .i \ 1\ -. \ j\ \ \\ \ ..: .:--T " .4.'(G II .90._ _ _ _ _ __ 7• Pro. \ \ \.3 . \ Ex/ ~E... /./....'FI ~< ~. \ \ '\ \ \ \ \ \ \ ...\ \~.-"". ~c. (0. \ " 1\ \ y ~ x / \ 8' / \ .:eometrijskih tijela J " I" . / \ '(' I /" \ IE) Slika 7.I._--+-~t.!V./."'"\-\----~--.. .iciranje r...: ~ /" " iH" \ \ \ \ / / / / Fir ---./ E.

(8J '~"----~-::--7 B' e. pri cemu je jedan njezin brid paralelan s ravninom IT). Zadana visina prizme nanosi se na njezinu osu od tacke S. sa sredi. U nacnu je zaklonjena gornja osnova pa se vrhovi nacrta G i Hi bridovi koji idu iz dh vrhova ne vide. Projicirallje geometrijskih tijela 7. posta je taj brid paralelan s nt. Zadana prizm~ svojom osnovQm Id:i u drugoj projicirajucoj ravnini. Ciji brid (A)(E) je paralelan prvom tragu ravnine E. taL~ka A (0. ili najecian njezin boeni brid. a visina prizme v=70 (sl. a kada se ona prOImltra u smjeru . Dalji postupak rjesavanja analogan je kao u 1. o'onnalnog projiciranja na ravninu !fl.92 7. tih vrhova.-). Dalji postupak rjesavanja je kao u prethodnim zadacirna. vidljivost je slijedeca·. Scsterokut osnove odreden je vrholU A j sredisr. a medusobno spojeni odreduju njezin tloert. a osnova prizme leii u toj ravnini. Spajanjem vrhova ABCDE istoimenih projekcija dobivene su projekcije donje osnove prizme. 7. Kako mvnina ima divergentne tragove.ftem u tadd S(-5. Zadatak. R j e sen j e. vidjet ce se njezina donja osnova. Nacrti tacaka 5 i A su oa drugom tragu e1nl~nine E. pravilan sesterokut (A)(B)(C}(D)(E){F). Pomocu tacke (S) i poluprecnika r konstruisan je pravilan lIeterokut (A)( B)( e){ D)(E) II pravClj velicini. Pomocu tacaka (S) i (AJ konstmisana jc osnova prizme. ilspravnc. U presjeku drugog traga i ordinala povucenih vrhovima donje osnove je njezin nacrt.em S. dobiveni su vrhovi nacrta gomje osnOve GHIll( j L. Pomocu sutraznice m prvog traga odreden je naert tacke S. 70. U nacrtu se visina prizrne vidi u pravoj ve1icini vo:::: S"V". Zadana v1510a prizme nanosi se na jedan njezin bocn! brid. Prelozena je tacka S u ravninu 1[1 aka prvog traga ej ravnine E.2 Geometrijska tijela 9] R j e sen j e: Prizma za Osnovu im3 pravilan peterokut kome je srediste u tacki S: Peterokut osnove odreden je sredistem S i poluprecnikom r.5). zadatku.40. 'Antirotacijom' Sll odredeni tlocrti vrhova dooje osnove prizme. s obzirorn na to da su njeni bocni brid9vi paralelni S 1[2_ Kako su osnove prizme medu scborn paralelne. Zbog toga prizma u tlocrtu zaklanja donJu osnovu pa se vrhovi tlocrta A i B i bridovi koji idu iz tih vrhova ne vide. Nacrtari projekcije pravtine.oo. a sutrafuicama prvog traga nacrti. 4.a povucenih iz vrhova naerta gomje Qsnove S:1 okomicama povllcenim iz vrhova tlocrta donje osnove je tloert gomje osnove prizme.) je jedan njezin vrh. Osnova prizme je pravilan sesterokut kome je sredlste u tacki S. U presjeku ordinal. Prelozene su tacke S i A oko prvog traga eJ U ravninu 7r:j. Pomocu perspekrivne afinosti i 'antirotacijom' odredeni su tlocrti vrhova donje osnove prizme.30j. §eSlOSlrwte prizme cija osnova leii u ravnini E(-40. kada se ona promatra 1I smjeru nonnalnog projiciranja na ravninu 1[" vidjet ce se njezina gornja os nova. Slika 75 .

Piramida Kao geometrijsko tijelo.. Nacrtati projekq/e pmvilne.-Zadana visina piramide nanosi se na njezinu osu od tacke S. . k. onaje okomita ina priklonici p prvog traga te ravnine. a broj uglova jednak je broju \Thova mnogokuta viSe jedan. dobiven je llocrt vrha V. Petcrokut osnove odreaen je vrhom A. 30. I K.~) je jedtll1 njezin vrh. onoliko bocnih ploha koliko mnogokut ima bridova.Ulocr1.20.1'1. 5. piramide. S obzirom na to da tijelo "snO':om lezi U fa'. Ex R j e sen j e: Osnova piramide je pravilan peterokut kome je srediste u tacki S. a njezinu osnovu nccemo vidjeti. U presjeku ordinale povucellc tlocrtom tacke Vi okomice povucene iz naerta tacke S je nacrt vrlla V Spajanjem istoimenih projekdja njezinog vrha i vrbova njezine osnove dobivcne su projekcijc piramide.~fediStem S. 6). a l1Jezme pn'jckcije moraju biti okomite na istoimene tragove te ravnine. Uspravna piramida je ona Gija je osa okomita na osnovu. Slika 7. njcgova (}~a jc okomj[a na (U ravnmu. a kod kose piramide osa stoji koso na njezinu osnovu.. piramida nastaje kada se prava linija pomjera po obimll nekog mnogakuta prolazeci kroz jeduu taCku u prostoru.ak. Bacne plohe piramide su trokuti. 7.:. koji je ispod piru.45).114 7.mihi.lspravna i kasa.'a clji se tioert p' poklapa sa HOCftom ()se .n:nini. d pomocu sutraznica prvog traga naert osnove ABCDE. petostrane piramide cUa osnova leii 11 ravnilli £(50.1o ni dio drugog traga e2.35.:<ko ravnina E ima konvergentne tragove. Sutra:Z. Necemo vidjeti ni dio prvog traga e. Piramida ima jednu OS110VI1. Aka lz tacke Va povlJcerno paralelu s duzinom 50 S. Pravilna piramida loa osnovu im<lpraviJan mnogokut. a vis ina piramide 'L!:.::80 (. uspravlle. Piramida moze biti l.3. koji je iza piramide. prelozcnu priklonicu Po i nanesemo V(l:::::SoVa=:::80. u presjeku te paraJele sa okomicom !~ovllceil0m iz tlocrta tacke S. 'Antirotacijom' i perspektivnom afinosti kons~D.2 Geometrijska tijela 95 7. i-rojiciranje geometrijskih tijela 7. a piraJl1ida osnovom leii u IDj r.-).nicama m j n prv0g traga polozenim tackama S i .!j_§ill].2. taClw A(-J 0. i __. ol1oliko bocnih bridova koliko mnogokut ima vrho\JB-. sa sredLftem u taeld S(~1(1.. Zadat. to ccmo u tlocrtu i nacliu vidjeti gomju stranu piramide.0 . Prelozene Sll tacke S i A u ravninu JTj oko prvog traga ravnine E.js. P(1ITlOCU r(lcaka (8) i (A) konstruisan je pravilan peterokut (Aj(B)(C)(D}(E) u :->nrvnj velicini.'1 odreden je nacrt tih taeaka. KJko je osa okomita na wvnini £.mide. koja ide tackom S. Vrh piramidc odrcden je na slijedeCi nacin: iz tacke Sa povucemo okomicll no.

ena je sutraznica In prvog trag a okomiro nn asu SV i odredena ravnina E (e" e2). R j e sen j e: Osnova piramjde je pravilan sesterokut kome je srediste u tacki S. a pomocll sutrtrinieo. Kako tacka S pripada ravnini £. alw je njezina osa SVI5(0.. pravilan sesterokut. seslOstran€ piramide tija osnova letl u ravnini E. Zadatak. pomocu sutraznice m te rJ.7). . prvog traga nacrt osnove ABCDEF. Pomocu tacke (S) konstruisana je os nova piramide. 'Antirotacijom' i perSpektivnom afinosti konstruisan je tioert. -o-Kako ravnina ima divergentne tragove. liJpravne.35).1 taj ravnini.15. Naertati projekcije pravilne. c. tako da jedan njezin brid lezi u prvom tragu ravnine E. Prelozcnaje tacka S oka prvog traga ej U ravninu 7[}. kOjajednim bridom osnove dodinu"e ravninu n:J. jer ana dodiruje ravninu 1(}. zadatku. (A){B){C){D)(E)(F) u pmvoj velicini. vidljivostje odredena kao u 3.96 7 Projiciranje geometrijskih (ijcla 7.vnine odredeni Sil njezini tragovi. Sesterokut asnove odreden je sredistem S i uslovom da jednim svojim bridom dodiruje ravninu nl. a pirarnida osnovOrrl !ezi 1.2 Geometrijska tijela 97 6. Spajanjem istoimenih projekcija njezinog vrha 1 vrhova njezine osnove dobivene su projekeije piramide. 7. V" .55.85)) (sl. "1/(75. Tackom S polot.

npr.8.9 . onda sve te dijagonale 'cine 4 jednaka istostrana trougla koji ogranicavaju pravilan tetraedar. oko prvog traga e. tada se te duzine lOvu osc trtracdra.4. Tetraedar Tetraedar je p~avilno geornetrijsko uglato tijelo ograniceno sa 4 jednaka i:.-30). Aka se u svakom kvadratu. AB i CD. a duzina brida tetraedra aJ2. dok je nepravilau' tetraedar ogranicen sa 4 ncpravilna i ~~~naka traugla.7. kao na slid 7. Prajieimllje geometrijskih rijela 7.J5. Visina tetraedra nanosi se m] njegovu osu od tacke S. Nacrti tacaka S i A odredeni su pomocll sutraznica min prvog traga. Kako ravnin<. zadatku. 11 toj Slika 7. kojim je ~ocka ogranicena.-J. (C)(D)=(C)(BJj. (C)(5). Pomocu prelozenih tacaka (Sj i (Aj konstruisan je istostrani trougao (A)(B)(C) u pravoj velicini. onda je duzina ose tetraedra jednaka G. a tetraedar osnovom ldi ravnini. Takvi bridovi ZOVll sc suprotni bridovi tetraedra. Nacrlati projekcije tetraedra cija osnova ABC leii u 1'G1:nini £(-40. Tetraedar moze biti praviJan iIi nepravilan. DaJji postupak rjesavanjaje kao u 5. tma 6 jednakih bridova i 4 istostrana ugla koji Cine vrhove tctracdra.9).3 trougla. Vis loa tetraedra odredena je konstruktivno. Zadatak. meau soborn su akomiti. ako mil je srediste oSl1ove u tacki Sr'-50. Aka se SPO]C sredista snprotnih bridova duzil1ama KL. MN i FR. Trougao osnove odreden je vrhom A i S"recl:i-stem S. Prelozene su tacke S i A u ravninu n. R j e S e 11 j e: Osnova tetraedra je istostrani trougao sa sredistem u tacki S.l ima divergentne tragoVe. a tacka 71f=60. Dva brida tetraedra koji ne Ide na istoj plohi.::tostrana trougla. Pravilan tetraedar je ggranicen sa cetiri jednaka istostrana A Slika 7. iz pravouglog trougla (C)(S)(D) u kojem sU (C)(S) i (iJ)(S) katele.c-)jedan-njezin vrh (51. Sijeku se u tacki 0 i podudaraju sa osama kocke. 7. Aka je a brid kocke. vidljivost je odredena na vee poznati na~in. onda je (S)(D)~vl). 'Antirotacijom' odrcaen je tloert tacaka B i C. Te su osc medu sobomjcdnake i okomite.2.60..50.----------------~--~~~~~~------------ 98 7. Ako taj trougao prelozimo oko katete (C)(S) u rei [(S)(D) 1. a sutraznieama prvog ::mga njihov nacrt. a (C)(D)=(C)(B) hipotenuza. povtlce po jedn3 dijagonala. ravnine E. Tetraedar 1m3 to para suprotnih bridova. .

.e nj e: Oktaedar je pravjlno geometrijsko ~uglat? tijdo saslavljeno od dvije jednake kvadratne piramide sa zujednickorn osnovom. 'stika 7. spu5tanjem okomic-e iz tacKe (5) DU pravac (p) dc-bivena je polovina brida (aoI2) oktaedra. Q\ y A" . ase KL.p")j tackomS(S~S")odredena je ravnina E{e"ez). Slika 7.5). U presjeku ordina/a povuc-enih tlocrtom tacaka E i F sa okomicom povllcenom iz naerta taeke S su nacrti meaka E i F. ravninc E.20)].5.12). a nacrti na n3crtu pravca p. Zada'tak. 30. a mtka S je njegoyo sredi$rc..11). Rj e s.isina oktaedra je dijagonala osnog presjeka.:::SF. MN i PR (s1. Projiciranje geomerrijskih tijela 7.2 Geometrijska rijela 102 7. meau soborn okomite. Vidljivosl oktaedraje odredena na vee poznati nacin. ~M //1 koja se zove s-r-ediste oktaedra. Gije su ravnine medu soborn okomite Lsijeku se u osama oktaedra. Ovaj pravac je osa oktaedra.15.. 7 . Ose-~e sijeku u zajednickoj tacki 0.7.. Sa bridom ao=::::(A)(B) konsrruisan je kvadrat (Aj(Bj(C)(D) u pravoj velitini. Tma 12 jednakih bridova j 6 cetverostranih uglova koji Cine vrhove oktaedra. 45) je njegovo srediste (sl. kome jedun b!"id leif na pravcu p E MN[M(30. a tacka S(45. njihovi tioerti ce biti na tlocrtu.7.7. 12) nu prikIonicu prave velicine po iz tacke So. Tloert vrba F dobiven je na osnovu reladje ES. Vrbove E i F odredirno taka da tackam S povucemo pravac a okomito na ravninu E. a sutraznicama prvog traga njihovi naerti. Oktaedar se sastoji od jvije jednake kvadratne piramide sa zajednickom osnovom. Oktaedar ima jednake. Po dvije ose ujedno su i dijagollille spomcnutih kvadrata. 'Antirotaeijom' odred'eni su tlocrti tacaka C i D. Nacrtatf projekcije oktaedra.60. Prelozenl su pravac p i tacka S u rav'ninu T£j aka PrV'og [raga e.11 tn I} q" .12 . dobivena je taCka Eo. Bridovi oktaedra cine tri kvadiata. N(75. Kako su taCke (A) i (B) na praveu (p). Spajanjem vrhova ABeD istoimenih projekcija dobiveni su tlocrt i naert kvadrata kao osni presjek oktaedra. Nanosenjem prave velicine polovine dijagonale kvadrata (C)(S)=(d..2. PomoGu pravca (p) j tacke (S). Projekcije oktaedra dobijemo spajanjern istoirnenih projekcija njegovih vrhova E i F sa vrhovima kvadrata ABeD kao osnog presjeka. Pravcem p(p'. Oktaedar I Oktaedar je pravilno geometrijsko nglato tijelo ograniceno sa 8 jednakih istostranih trouglova. Ako iz tacke Eo povucemo paralelu duzini 5 0 S'.. a svaka od njih okomita je na jedan oJ kvadrata. Osnova je !cvadrat ciji jedan brid lezi flit praVCL! p. u presjeku ie paralele i okomicqrovucene iz tloena tacke S je tloert tacke E. V. i 9. tj.

poglavlja. rotacionog valjka eija OSllova leii u ravnini E(30. Srediste S i tacka T odreduju osnovu valjka. umjesto mnogokuta uzmemo krufuice. tada umjesto prizme dobivamo kruini valjak. / Osnove rotacionog valjka Sll civije jednake.13)./ __ ~_~_/~ACp:.2 Geometrijska tijela 105 7. Spajanjem istoimenih projekeija donje i gornje osnove. Dalji postupak rjeSavanja analoganje kao u 17. Konturne izvodnlce valjka su tangente na njegove osnove u njihovim tjemenima na velikim osarna. a kosi valjak je anaj kame osa stoji koso /la njegove osnove. Kako ravnina irna divergentnc tragove.2. Ovaj pravac je osa valjka. Projekcije· gomje osnove valjka'su elipse. na pomenuti 511 nacin dobivcne projekcije valjka.::c poznati nacin. 10. Uspravni valjak je anaj cija je Gsa okomita na osnove.15.!)" ! R j e sen j e: Tackom V postav!jen je pravae 0 okomit na ravninu E.3Q). Slika 7. Zadatak. //'i \". Tlocrtom presjecnice q odre{len je tlocrt sredista S. rastavijcllc visinom ase vaUka. Kruzni valjak maze biti uspravni i kosi.-/~_m-.6. medu soborn paraleille kruznice. Projiciranje geometnjskih lijela 7. koje-su jednake i rarale!ne sa istoimenim projekeijama donje os nove. Valjak ima dvije osnove i plast oblika raralelograma.:_.8(J). .13 . vidljivost valjka je odredena ua V!. a osnova leii u toj ravnini.lO.··30. a njezin naert sa nacrtom priklonice drugog traga ravuine E. ciji se tlocrt poklapa sa tlocrtom priklonice prvog [raga.1 oko prvog traga ej ravnirie E. a tocka T(-20. Nacrtati prolekcije uspmvnog.104 7.'_'_"f4_/~---*-'c. Sutrazniconi I7l prvog traga odreden je nacrt taeke )' Prelazene su Lacke 5 i T u ravninu .7. Osnova valjka'lczi u ravnini E Ona je kruznica kojoj je srediste S u probodistu ravnine osnove E i okomice povucene lZ tacke V. Pomocll tacaka (5) i (T) konstruisana je kruznica (k) u pravoj veHeini -j odredeni su precnici (A)(E) i (C)(V). G" .ionom ravninom. Osa valjka je spojnica sredista tih kruznica i okomita je oa ravninu osnovc.<.25)je nCl dOl!joj osnovi (sl. Valjak Aka za osnove prizme. srediste gornje osnove u tad<:i V(~55. zadatku 4. Odredena su probodista pravca () sa ravninom i projekc.

rotacionog vaUka cija osnova feb u ravninj E(80..avanja je kao u 10. te je donja os nova valjka u toj ravnini. Nacrlati pl'Ojekcije lIspravnog. koji Je iza valjka. R j e sen j e: Osnova valjka je kruznica kojoj je srediste S u probodistu ravnine osnove E i okomice poyucene 1Z tacke V. 70. kaji je ispod valjka.. ../. a poluprecnikosnove valjka r=30 (s1.60).' x k' ~-.6'-_ _ _ _ _ _ _-'-7'-. ---'- 0' / ?' \ I Slika 7.". a gamja s njam parulelna. priklonice p prvog traga ravnine E.~ ~ m. to cerna u tlocr(ll j nacrtu vidjeti istu stranu gomje osnove valjka.. Dalji postupak rjes.-Projiciranje geometnjskih fUe!Q: ___________ 7. Neeemo . Nacrtorn presjecnice q odreden je naert sredista S. Kako osnova valjka lei:i u ravnini E. Odreden je presjek dvije ravnine E i F. iz) ciji se prvi trag!J poklapa sa tlocrtom p.2 Geomefrijska ujeta 107 11. Ex __ . srediste njegove osnove je odredeno na slijedeci nacin: tlocrtom tacke V polo:ztna je prva projicirajuca ravnina F(fj.-.0. 7.14 . S_utraznicom m prvog traga odredcn je tlocn tacke S. Zadatak. sreuis[e gornje OSfl(~ve u mad V(20.65. Kako ravnina E imn konvergentne tragove.14). kao ni dio drugog [raga el._1. vidjeti ni dio prvog traga ej. 70). zadatku. Srediste S j po]uprecnik r odreduju osnovu valjka. a njegovu donju osnovu necemo vidjeti.

· izvodnice tangcnte iz vrha na osnovu. vidUlvost slOscaje odredena na poznati J'Jacin. 10.rtacki V(-80. Oko tacke (S) sa poluprecnikom r nacrtana je kruznica (k) i odredeni precnici (A)(S) i (C)(D).J6r V SJika 7. 80).ntni E. tada umjesto plramide dobivamo kruzni stozac.2 Geomelrijska tijela 108 7.. Kako rsvl1ina ima konvergentne tragove.polupre(Slik osn01!( r~30. zadatku 4.pak rjesavanja analogan je kao u 17.35). rotacionog sto§ca cija lezi l{ ravnini E(lOO.. a "isina sto. Nacrtati projekcije uspravnog.~tem u tacld S(25. Dalji postlJ. kontume su.-. I / \ \ " I I / V. sa sredistem u Hlcki S. U projekcijama. U presjeku ordinale povucene tJocrtom tacke Vi okomice povucene iz naerta tackc S je nacrt vrha V.7. Zadatak.rta tacke S je tJocrt vrha V..·25..85. Stozae.6(f' Iz ta6ke Vo poYUeemo paDIclu s duzlllom 5 0 S?.95) sa sredi. u presjeku te paralele sa OkOIDlcom povucenom iz tloo. moze bitt uspravni i kosi. Spnjanjem istoimenib projekcija vrha i osnove dobivene Sll projekcije stosea. Vrh stosca je odreden na slijedeCi naCin:_ iz tacke So jX?yugmo okomicu ns prelozenu priklonicu po i nanesemo v~. osnOl. Stoiac Ako za osnovu piramide.Q Ex Osnova roJacionog stosca je kruznica. r~35 (sl. a osnova stosca !ezi u [oj ravnini. Kruzni stazae za asnovu ima kruznicu i plast U obliku krninog isjecka.7.' 13.35). Uspravni stolae je onaj cija je osa okomita na osnovu. a poluprecnik osnove.15 . pogJavlja. vrh 7. R j e sen j e: Kako tacka S pdpacia raY. Osa stosca. kao i piramida. pomocu sutrainice m te ravninc odrcden je tlocrt tacke Dr~Jozena je tacka S u ravninu IT{ oko prvog lraga ('/ ravnine E. v" 12. Srediste S i poluprecnik r odreduju osnovu stosca. Projiciranje geometnjskih tijela 109 7. Nacrfad projekcije rotacionog sto§ca iUa osnova leii u r'(71"i1fl1i £(-30 . Zadatak. umjesto mnogakuta uzmetno kruinicu.s.fea v=60 (sl.V. poluprecnika r.. 7..7.2.ie spojnica vrha sa sredistem njegove osnove i okomita je na ravninu osnove. a kosi kruzni stozac je ol1aj cija osa stoji koso lla njegovu osnovu.15).

. Oko tacke S( S'. Dalji postupak rjesavanja je analogan kao u 17. til Slika 7. 7. bismo odrcdili udaljcnost potrebno je tackom S posta viti ravninu okomito on pravac p i odrediti probodiste pravea sa postavljenom ravninom.. 6ije je srediste S u probodiStu ravnine osnove E i okomice povucene i2 Tacke V Kako stolae osnovom lezi u ravnini E. 12. Kmgovi kugle. Rastojanje dohivenog probodista i tacke S je trazena udaljenost. Ta udaljenost je poluprecllik kugle.eF u nacrtu. Projiciranje geometrijskih tije/a 7. odnosno 1[2. Crtanje elipsi izvodi se ua jedan ud poznatih l1acina. Veliki kuglin kmg prolazi tatkom S.----- ]]0 7. U JfJ. . Gije ravnine prolaze kroz srediSte.govarajucih prikloni..amo kuglu tj.2 Geometnjska tijela ! 11 R j e Ii e n j e: Osnova rotacionog stosca je kruznicil poluprecnika r. okomiti na horizontalnu ravninu. R( 100. Pravom veliCinom SnTn::::. a krugovi Cije ravnine ne prolaze kroz srediste ZOVll sc mali kmgovi kuglc. vidljivost stoscaje odredena na poznati naCin.7. . Male ose CD u tlocrtu i GH u nacrtu elipsi. a tacka S je njeno srediste.znlCe m i fl. Kug\a Kuglaje geometrijsko mjesto tacaka u prosrOnl koje sujednako udaljenc od jedne stalne tacke S. Kako ravnina ima divergentne tragove. a krugovi paralelni s horizontalnorn ravninom zovu se pamleli! ill uporednici.45.45).rn duiine ST dobivena je prava veliCina pOluprecnika kugle ro. zadatku 4. Kako se tiocrt sutraznice III i !lacrt sutraznice n vide u pruvoj velicinj.51/) na tIoert sutralnice m i nacrt sutraznice 11. Vidljivost velikog kugtinog kmga u prvoj projekciji odredujemo . poglavlja i . a osnova stosca leii U 10] ravnini. Odredimo probodiste T pravca p kroz ravninu koju odreduJu te sutrazlllce.25. p<1 se otuda uui projiciraju kao velike ose eli psi. Duzine malih osa elipsi dobivene su prelaganjem ou. D.70). zovu se meridtj(Uli iwgle. naert. SN) > sa poluprecnikom ro. Nanosenjem poluprecnika ro iz tacke S(5 '. zadatku. njene kontume kmgove.. dobiveni su precnici AB u tlocnu i . a pravac p '" PR[P(40.90.§te u tacki 5(30. to ce i precnici AB u tlocrtu i EF u nacrtu biti u pravoj velicini. Udaljenost tacke S od pravca p je poluprecnik kugle. Poluprecnik tog kruga jednak je poluprecniku kugle ro. 14~ Zadatak. Outina ST~r Je poluprecnik kugle.Vcliki krugovi.8.lil 05nOV11 njegove druge projekcije i obrnuto. Oba prccnika se nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcije.16 R j e sen j e: Sutrainicama min prve i drugc skupine polozenih tackorn S postavirno ravninu okornito na pravac p. zovu sc veliki knlgovi. :1 okomit je na pravac p i lezi u ravnini koju obrazuju sutraznice 111 i 11.30)J je IIjma tangent" i odrediti projekcije velikog kuglinog kruga (st. Nacrtati projekcije hlgle cijeje sredi. su projekcije precnika CD i GH krugova koji jeze na priklonicama PJ i P2 ravnine E koju obrazuju sutrJ.2.17). srediste pjegove os nove je odredeno kao u 10. Najvecl uporednik prolazi kroz srediSte kugle i love se ekvuwr.l.---.::8. zadatku.

-).40Jl.35.50)].50.25.90).30. -~L:Nacrtatj projekcije kocke cija osnova ieti 11 ravnini E( 130.60. 7.5).35.50.12 7. 70. duzina d'2 AC[A( 15. Naciiati projekcije kocke cija osnovaje dati kvadrat. N( ~45. u ravnini £(30. N( -90.40 od nJ. cijaje dijagonaiB: Nacrtati projekcije kocke cija SIl dva bridajedne plohe na dva paralelna pravca: a = PR[P(O._ -__ c" 3.80.IN[M( 10. a brid ··a~AB[MJO. dok sujoj cetiri -bripa paratelna S IT} J 2. }. 'N~crtati projekcije kocke kojoj jedan brid osnove leii na pravcu -. 10.3 Zadaci za Ijdavanje 113 7.l5)]. _l}.1O). C(70. vrh B je na 1Tl. 'f'{acrtati projekcije kocke Ciji jedan brid donje osnove le1:i na pravcu 'I) '"' A1N{M(-25.40).-)j._-. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABCD lei! u mvoini dijagonaJa d '2 A e[A( -10. il ravnini E(=.35.15.20.:. Zadaci za rjesavunje :rracrtati projekcije kocke Cija osnova ABeD leii u ravllini E(90.50.30) i C( ]0.. Tacke A(40.15.20).60.3.45. kojoj jeQ:Da ploha !~zi u ravnini E( 140.80).30).80).0.Nacrtati projekcije kocke.20).85)..-). 70}].-30).Jacrtati projekcijc kocke koja osnovom Idi u ravnini £(=. j '6. R(l40. N(35.30.---. Cijaje Slika 7. C( 55.25)]. cijaje dijagonala d=AC[A(O.·. Projicimnje geometrijskih tijela 7.17 r .35 J.60) Sil suprotni vrhovi kvadrata koji leii u ravnini okontito na 'If!. ll.50.1 10.30. T] .45.O. E(60.60. n.25. Udaljenost tacke A ad pravca p je dijagona\a donje asnove. Nacrtatt projekcije kocke koja 0snovom lefi d=AC/AIl5. :c' R' p' 3.':. / P 50 A1N[1'I'J( -45.. a tacka A( -55. aka je tacka S( -60.1.-. 5. sa vrhom A na a brid kocke je a=50. b = AT[A(60.120.70).0. udaljen za d-:. kojoj jedna plaha lezi u ravnini £(30. <lko je tacka A(65.=}. -.5). ako je tacka A jedan vrh kocke.35) njezino srediste. a srediste suprotne plohc u tac~i_§(75.5.25) jedan njezin vrh na 7r) ' .75)] .]O) jedan njezin vrh. Natrtati projekcije kocke..40).40.70 )]./hiae"iat: projekcije kocke. ciji jedan brid Jdl ua pravCll p '= I.45.20)1.20.=. .-. . ---. B(40. -)J njezina dijagonala. C(45.O). cijaje dijagonala d~AC[A(. Nacnati projekcije kocke koja osnovom lei.20). / -. C(2().. akc je. C(l5.

Cijajedna ploha lei! u ravnini Ef 140./ ./. tacka A( -10..70j.10. f9.55. ~acrtati projekcije pravilne sestostrane prizme Cija 6S110va leii u ravnini 1) /E(=. -). -) jed an njezin vrh.60).1(0)..}0. N(0. jedan njezin brid na pravcu p '5.40).30. ~ ! 36.').sredistem u tacki S(10. ~ ./IO/YV#/7/V A'/'h'. ·85.0). a visinu prizme v=50.70.-.Y4/. a sa druge slrune llspravnu prizmu visine v=40. Nacrtati sve projekcije pravilne cetverostrane prizme..60)}. ~ "/'- 3~.. 33.)Nacrtati projekcije kocke.J5).-. sa -.30.. MN[lvf(-60.40.15.35). . q~¥:.-.80. tacka A( 15. AK[A(20.70..).P_~':. \. kojoj je osa SV[S(20. a visina prizme \'=90. Nacrtati projekcijc ovako nastalog geometrijskog tijcla.lO). 30 .50. tacka 10. K(-45.40.130).~ .·)).". .4-5. a tacka . taka dajoj cetiri brida budu paralelna SIT!. a udaljeno ad n.::.JO). bja osnova ABCDEF leii u ravnini :::-'.jaganala d = AC{A(0..$U njezin vrh."~ visina prizme v=70.l0).iAf:~I#}.}.20) je jedan njezin vrh. jedan vrh u tatki .:~kvadratnu uspravnu piramidu visine vo:::40.-W).-'.70. cija je d.80.:::----' 16.35.15). jedan njezin vrh u tacki A(J5.E(50. a visina prizmc ----"w.20.:._. 70. cija osnova ABeD lezi n{avnini E( -20./' ravnini E(l5.vfh. ':/ 26./(50. a visina prlzme v:::o90. knjoj je os nova u ruvnmi £(70. 1/---'" /~ iSi'Nacrtati projekcije pravilne sest6strane prizme.. dja Sli srcdista suprotnih ploha 5V{S(40. sa sredistem u tacki S(40.40.55.to:>-/ -?~'~!~/7T Ji//qt"'(""Q<.50). \Nacrtati projekcije pravilne cctverostrane prizme koja osnovom !ezi u ravnini £{ 120. 23. 21. sa sredistem u tacki 5(25".__ a. PR[P(75. a visina prizme v=70..4.60)]. R..y .40.'. _. --'1""~ ~??~f.1'.40)) j b'5.1f)J} vrhom u tacki .-.-'Nacrtati projekcije pravilne llspravne cetverostrane prizme kad koje dV.JO. .-. C(40. 70. / pamle tan S Jrj. " : 27. ---->.50. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABeD leii u ravnini E( -40. cijaje dijagonala d = AC[A(lO. 090.40).40. a vis ina prizme v.70.40). a visina prizme v= 70.1S. ~. srediste u tacki S(50.4.( -20.1J{!ynati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme cija osn-ova lezi u Ja~~ini E(oo.£R[P(-90. a visina prizme :~l"---:' ~' ..90»). C(40.. a visilla prizmGV~70.O)) i ..-. sa sredistem u tackl S(U._-\.55. Pfojiciranje geometrijskih [ijela ".( 50. . cija je dijagonala d .~ . sa srediStem u tacki S(-5.Nacrtatj projekcije kvadratne prizme.100.--..-.O).40).O.} 5.Nacrtati projekcije kacke kaja osnovom ABCD leil II ravnini £(60.J. /.". -65) sa srediStem u tacki S(35. aka joj jedan brid prolazi wckorn M(0. a visioa prizme v=70.. vrh u tackiA. .._.--..' Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme.J5. K( 80.0). ..4(60.30.=30).40.30). Nacrtati projekcije kocke.30.. Cljd O. R(O.4()).. vrh A na pravcu m := MN{M( -60._ (JNacrtati projekcije praviInc sestostrane ~{zme cija osoova ABCDEF [eli u ravnini E( 35.80) i sredislem' na praycu p. "-_/ v(80.70.-_/ sredistem 11 tacki S( "15.-70).80)/. N'acrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme koja osnovom lei! u ra-vnini '.80).. ).R»jerJan r~ezin 1 _" 2~.20.-. ____ .50).. jedan vrh osnove u tacki A(lO. AI ytfr'J 18.~).£(50. cija osnova je u ravnini £(20. a vrh C na pravcu n "" PR[P({jO.. J0.-) jedan njezm vrh. meka AI 25.-) jttll1n lljtzin /~::::::':. a visina prizme v= 70.. .-)jedan njezin vrh.50 J.60).:i1l0V:1 Idi U .·)...0).O). ako joj brid AB dodiruje 11:]..O.-).50.50). aka je lackaA jedan )'}.. Postaviti S..40..s~ //~ z..55). Nacrtati projekcije kocke cija osnova ABeD lezi u ravnini E( ~50.40. eiji jedan brid je na praveu p .-.80. ·20. A( 24: !~acrtati projekcije pravilne sestostrane prizme. a visioa prizme V= 7v. DO) sa .. l'..·lO)l.. 75)}.25/ jcJan ilJGzin vrh.. Vrh A donje osnove je na ravnini E za d=40 . . tacka A(0. avnina kvadrata ABCD okomjta je na pravac p =:.<.35).30.70)].~/. 73 Zadac! za rjeSavarlje ..60.40. a visina prizme v=80.::-.4S. ako jejedan briJ osnove .55)..-/ R( 50.(}).).ti2>'.70)}.+15.e na paralelnim pravcima: a == AK[A(O..0)]. ako su joj dva brida na zadatim pravcima. MN[M(-50.1(0. AC[A. sa sredistem u tacki S( -40.25.70. ' "---. PR[P(20. '--=-~ R(90.. tacka A(·2S. 'Nacrtati projekcije cetverostrane prizme Cija je osa na pravcu p ~ PR[P( -30. polupretnik osnovi opisane kmznice r=45.-~acrtati projekcije pravilnc' sestostrane prizme. cUa 05nova kzi II ravnini ~ £(20.25. a srediste -suprotne plohe u tacki S(70."~~~:/ E( -40.40). N(35. V(80.30. 'iO~acrtati projekcije kockc Gija dva brida osnove leze na In =MN[M(25. 17. /31. para!elnim pravcima: K}.. sa sredistem u tacki S( 30. '.. n ~AK{. 3-:r.J jcdllt strml':: j. N(0. Nacrtati projekcije kacke. i2~-.25) jedan njezin vrh. lS.30.Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane prizmc tija osnova leii u ravnini .-15). -. Nacrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme Cija osnova !ezi u ravnini zadanoj sa dva para!elna pravca: a '5.-.30..50.50). __ 115 14..3 114 7. 10.90). L.J briJa osnovc JeZ.

P(40.20.35. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide Cija OS11ova leii u ravnini E ~ ADP[A (] 0. visine v:::::60.5=-70. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometriJskog tijcla.-). visine v:::70.65.50. tacka A( 60. sa sredistem u tacki S( -35. A? ... a visina piramide 1'=100. -). -20 >.10.. a duzina bocnih bridova .-40) lei! kvadrat ABeD cijaje dijagonala d.-20) sa sredlstem u tacki S(60.'. sa srcdistem u tacki S( -80.60.. 10)). a visina piramide v:::75.-30) lezi kvadrat ABeD sa dijagonaJom d EAC[A(20. Nacrtati projekcije pravilne petostra11e piramide cija je osa SV[S( 45. tacka A(-40.-)/.. -20) lezi kvadrat ABeD cua je dijagonaia d. N~crtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide.20).1-16 7.-30). E(30.-)]. E(llO.20)}. duiina-bocnih bridova s=75.f7" U ravnini E( 30.-)j. a lspod kvadrata uspraVl1U priz.100. Projiciranje geometrijskih rijela 7.-).45) j c"'---/'Jednim vrhom u tacki A{O.-30).60. C(-20. tacka --20.mu visine 1'=60. cijaje q:ijagonala d?.60). Nacrtati sve projekcije pravilne lispravnc pctostrane piramide Cijaje osnova u ravnini £(.30.70. \1:::30.-).] 10). -).-). B(60.:4acrta1i projekcije pravilne pctostrane piramide cija osnova leb u ravnini .-) jedan njezin vrh.90)J~. C(50.O). cijaje osnova li ravnini ------~~E( 10. 90..40.55. a visina piramide 4?. aka je AD dijagonala osnove.70. a jedan njezin brid fMra1e!. 70).~/. tacka A( -55.r1C[A(20. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu.-)]dijagonaJa os nove.kcije pravilne uspravne cetverostrane piramide cija mmova lezi u raYllini £(70. -50. -) je jedan njezin vrh.-.100). V(20. Nacrtalj projekclje uspravne kvadralne piramidc kojoj je mmova u ravnini £(20. 4J~': lFbvnini E(30.80. d o:. a osnovni brid AB je paralelan s ii' 51.-5).JO.20)..·60. poluprecnik osoov1 opisane kruznice r=-40. a "vlsiml piramide \/:::80. ~-acna{i projekcije pravllne uspravnc -::etverostrane piramide cija osnova ABeD lezi u. Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane pirarnide cija je 03nOVa u ravnini . sa osnovnim bridom AB[A( 10.30). ako je precnik 05novi opisane kruznice R=50.65.y~ina . 50.-) je jedan njezin vrh.50.45). JOO)]. a ispo{Lkvadrata ~LSpra\'nu prizmu visine sa sredistem u tacki 5.-. V(50. C( -1O. 38. kojoj je brid a =.50). "i'iacrtati projekcije pravilne sestostrane piramide kojoj je oSllova l\ ravnini E(40. 58.-30).55.-. ~57.40. visina piramide v=80. D(70. kojojje duzina dEi\C[A(-35. AC[A(50.60.':rh piramide 1I 1"[: 44. Nacnati projekcijc pravilne uspravne petostrane piramide Cija je 05110va ABCDE u ravninj £(30.3 Zadoci za rjdQvQnje 117 ?o7.30.30.. _i'~ )LV(70.-). ravnini £(80. ravnini £.-. dijagolla!a osnove d "" AC[A(55. 8(60. sa sredlstem u tacki S( 30. a '. Postavit] na kvadrat uspr~vnll piramidu.. -).-25. . 50)Nacrtati projekcije pravillle petostrane piramide cija osnova lezi 11 ravnini '..~ ~avninl E( ·35.30"-).10. poluprecnik osnovi opisane kruznice __ 1~-:::25. a visina pirarnide 1'=70. 8(30.50 J. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu visine v=65 i nacrtati njezine <::S.55. 42."-. . Nacrtati projckcije pravilne sestostrane piramide Cija osnova lezi 11 ravoini '/E( 40.-.70.·. Nacrtati sve proje.~. a osoovni brid AB je paralelan s tt2' 52~' .'-'E(W.30. C(30.. 45. =.0). kojoj je duzina d == AC[A( 50.i:lisrefifu tacki 5"(30. -tn. 65)}. sa ~rcdjsteln u tacki S( 50.80. 60.25.-)./ '£(40.-).50.-80. poluprecnik osnovi opisane kruznice r:::3U.40.ABlA(50. a visina pi rami de v:::: 70. 54~ Nacrtati projekcije pravilne osmostrane p-iramide eija je boena pIoha /~lBv[Ar40. --20).55.40. tJ ravnini £(30./j 56_/Nacrtati projekcijc pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj osnova feZi u ".'(0.-70). 6 \/:::80.rnvnini £(30. Postaviti fla sesterokut uspravflu piramidu visine v=80 i nacrtati njezine projekcije.80. '53r' Nacrtati projekcije pravihw sestostrane piramide Cija je osa SV[S( 30.-).30.80)]. a osnovnj brid AB je parale1an~ IT].=). -35) Jezl pravilni sesterokut sa sredistem u tacki S(--30. a visina piramide v=60.(=. JO. visina piramide v=80. vis ina piramide v=70.-.20. -to.30. Cf-JO.30. 39. :Iticrtali pn'jekcije pravihlc cetverostrane piramide cija osnova ABeD lezi u ravnini . AC{A(50.5).0) Ju IT" .50).70.novni brid AS p-arale!an s /tl. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometrijskog tijcia.~)] dijagonaJa OSIlOVe.55. sa's-n. -) jedan njezin vrll. .-. srediste u tacki S(50.-).-). a visina piramide v:::::80.55. 41.30. a piramide 1'=100. C( 115.50.70). Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetVerosfrane piramide \l cUa osnovaABCD leii .70._~. piramide 11= 100.:_projekcije. '--''((-10.:.·)].] 5. jedan njezin vrb u tacki A(l0.m S 7fj.

Nacrtati projekcije tetmedra cija je osnova istosinmi troHgao ABC U nlvnini l.!)Jacrtati projekcije tetraedra cija ploha ldi 11 ravTlini E(20.=70 je paralelan s 1[. a dva suproma brida paraiel\lCl s rei' 70.35.BCI). cija je dijagonala d =.20. a dva brida Sll par~l!ellla S H" '(78. Nacrtati projekcije tetraedra pOsTav!jcnog trougao.55)J dijagonula osnog presjeka.-30).iramide u tacki V. C( 105.70. 61. lOi.50.70)). V(60. visina tetraedraje uda!jenost tacke V 83. 15») i tackom C(25.75. a srediste u tacki S(40. M( 150.J5. D 1. Nacrtati'projekcije pravilne uspravne petostrane piramide cljn osnova lei.JO). B(O. za[vara ugaa ad 60°. B(}05. 65.55)). tacki S(30.2· 73.·..90. Nacrtati projekcije oktaeJra kame dijagona\a oSllog presjeb d "" C(-50. N{ ou.O. ciji je brid ".40Jl .3 Zadaci (. a dva brida su paralelna sa trt60.40). j(.f.20. Nacrtati projekcije oktaedra kome dva brida Ide na paralelnim pravcima: a == MND''!t((). uk.50.65.O. "~'---=--~ 71.25.0)]. a ploha tetraedra ABC !ezi II ravnini i 0"-\ sa 1[. BN[B(.)Nacrtati projekcijc oktaedra Kome tlijagonala <. 80.··25. a_Ylh. . 00. 79. Projiciranje geomerrijskih tije/a 7.L kome jedan brid lezi na pruvcu p a tacka C( 35. srediste osnove II racki S(O. Nacrtati projekcije tetraedra ABC.O). vrh C na pravcu p.O.7D. C(85. 60. NacI1ati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj osnova lez..p. (6~. Nacrtati projekcije tetraedra cija ploha ABC Ie±i u ravnini E( 40.OJ. 20).~) jedan njegov vrh.:2~?O)].-.-). 72. a jed an brict mu je paraleJan S Jrlo l·\a pravcu p so:: AB[A(50.30. N( 85.Oj.-).'-l-0. u tacka A{70. 10.(J.5).70) jelhu! vrh omove.100)J i b so:: AT[A(50. 74. Nacrtati projekcijc oktaedra.'di oktacdra u tacki A.J. b ~ CD[C(120.60). ~(j). N(100.-1. 67. -) jedan njezin vrh.J 10.85) je vrh istoslranog [mugla ABC eija je ravnina akomita na pravac p a }yJN{M(80~100.50).20. -'](i~: Nacrtati projekclje oktaedra cija dva brida Ide na paralelnim pravcima: Aa ~AB[A(70. tj(90. srediste nu pravcll p '= PV[P( -75.-.50).95. jedan je vrh u tacki A(30.60)).i. N~crtari projekcije tetraedra.60. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj je lacka A( -55. pri cemu je tacka C jedan njczin vrh.i u ravnini E(40.1 .0). ()()i.. -) 1jedan brld.30) jedan vrh osnove. . -65:' Nacrtati projekcije tetraedra kome je osnova u rav!!ini E( 50. Nacrtuti pro-jekcije oktaedrci komc pravac p ~ kJN [M(u.O).0.50I. 0).60.45. j 5.-J. Nacrtati pro}ekcije tetraedra Cija ploha ABC lei! u ravnini £(80.70. Nacrtati sve projekcije pravitne uspravnc sestostrane piramide cijaje osa SV{S(30.90. J5 j.) je jeJull I.-)] leii u ravnini E(-40. '~CI/1.70)]. .50) jedan njegov vrb.5.'Nacrtati projekcije tetraedra ciji vrb je u tacki V( 10.30).Uclanoj tackama MNP[M(O. vrh Ana 11:1 udaljen za d=50 od n]. a tacka A(O.1(0.-.~) jedall njezin vrh.-)}'-leii u ravnini E(-30. ~).--ABz80 na pravcu p is AM[A(10.50)J.60). kome jedan brid osnove lez! na pravcu a. U ravnini E leii osni presjek A. 10). sa sredistem u tacki S(O..lOO.-30) lezi istostrani trougao ABC sa sredistem u tacki a tacka A(-20. N(40.50. a tacka . -.25. a visina piramide v".0).D)) predstavIj"a jednu od os a.70.10. ako F tacka C jedan "'------CiiJJNacrtati projekcije tetraedra ABC V koji JeZi u ravnini datoj pravcem J a ~ MN[M(20. Nacrtati projekcije oktaedra cija cetiri vrha ABCD Ide U favnini kojaje okomib na n:_ DuZina d so:: AC[A(60.15. N(75.45) jedan vrh. .). taeka <~( ·20.60.30. 10).s:).lS). aku j~ 82. Nacrtati projekcije oktaedra kome osni presjek leii u ravnini £'(6U.25J.50). AD{A(lO. kome je jedan brio na pravcll p "" AIN[M( 10.40. kome je duiina AB[A( 1 0. Nacrtati' proje-kcije tetraedra ABC. ~ MN[M(45.i u / ravnini E( =. 25.-. N{-40. a _yisioa pirnmide v=80.60. ·50. 62..60)J.( 4I.'nine E( 150.70.20.. 84. OS!log prcsJcka d == ·tc·iA{ -00.90. Nacrtati projekcije oktaedra kame osni presjek ABCD Idi u ravnini E(60.SO. aka je duzina brida d=20. \66~ l ' .J.~).118 7.-) jedan njen vrh. V cija ploha ABC lezi u ravnini E( 140.70). kOfDe je srediste plohe u tacki S(20. -. vrh osnove: Nacrtati projekcije oktaedra kome je jedan vrh u tacki G(30.70.Q rjdavanje 59.-60.J20).70).::.70.30). duzina d is AC[A(35.45. aka je tacka A jedan njegoy wh. sredistc suprNne strane '--- od prllvca p. Tacka A( 50.60. lacka A u ltJ.10) van ra'.. V aka je V iznad ravnine 1:. D(70.70)7.lOO)j sa sredistem na tom pravCll Nacrtati proiekciie tetraedra kome je ploha tfOugao ABC'. a brid BC. 115). U ravnini E(-30.JO.50.1(0).10. a tackaA(-25./~-::'\ 81.20)) je dijagollctla OSl1og presjeka.'30).65..20.60. B( 100.20.". Tj. N(160.80.10. cije je srediste 1.:/ C(-J40. \'/(1S. P(-40. 50. ·68.

B(-20.-) i sredistcm u tacki S( 10. tacka /\(·50.O). j projekcije rolacionog valjka. 75" J..-).. PN{P( /0. 100. U ravnini £( 00.45. aka je njeno srcciistc u tacki 5(0. N(65.:.65.30. \}(.:omeje srediSte os nove u tacki S(-35.25).00. a dodiruje prYi trag raYlline. N(}O.80.aJjk:! kame jc osnov.45.90).70). U ravnini £(-30.. C(90.35). .35). Nucrtati projekcije rotncionog slosc:a kome je vrh u tacki V(-15. . Nncrtall projckcije rotacionog valjka kame osnova lezi 11 ravnini £(-80.O.80)j.-acrlali pn-::jekcijc rotacionog '.40).3().. llost(lvlti na kruznicu lIspravni valjak visinc \'=40 i nacrtati projekcije valjka.]5.: LN[L(-5. a 86.50) 11a njegovom r\i<l~tu. B(55. a visioa valjka v=60. a osnova prolazi tackom A(-70.70.l valjka v=70.20J!. Nacrtatj projekcije oktaedra.35)]. V(60.)].20).75. 110. kame je osa S\'[S(60. <1ko je S srediste donjc tacka Tijo)5.15.\!.75)j i h = CD[C(70AO. D! sa srcdistclT1 u t(1cki S(20.50. :'1 p!Ycnik osnove R=50 .60.65)] i _d_~~~p.0).-. Nacnari projekcije rotacionog valjka kame osa jeli na pravcu p "" S"R{S(95. .70).. visine v-::=:.) u ravnini E(30 .110. Nacrtflti p.35) na plastu valjka.C?. 108. f?=50. "-:acrl(1ti svc projckcije rOlacionog valjka kome je srediste osnove u tacki . a ispod ravnine uspravni sto:z. Nacrtati sve projckcije rolacionog yaljka aka su ua obodu ujegove osuove tacke A(45.30. 91. osnova okomila na Jr.5(). Kvadral ASCI).-) i poluprecnikom r=-I~:. Nacrtati projckcijc rotacionog valjka cija donja osnova lezi u ravnini zadanoj sa dva paraleinJ pravC<l: a == AB{A(30.60) Jeii kruznica..20)J leii u ravnini £(40.80.70.80.20)..O). i zatvara sa 1{/ ugao od bO". Visina valjka 1'=80.40) i koja dodiruje sve tri projekcione ravnine.25).20. ---= {V~~/NaCrl<lti prujckcije rotacionog stosca.50.15)..Nacn<ltj poluprecnik osnove r=35.15)).60.35. /\'(95.. 99. 04.50. V(65.30.60}. a njena tetiva MlY leii nn pravcu p =. Posmviti na kmznicu uspravni valjak..140) cije je srediste u tacki S(5.6J.ojekcije rotacionog valjka kome je osnOV3 U ravnlni E(80.30) je mi. 102. visine v::::. JOJ. :'. t' favumi E" MNp{M(-40.. 60}. 90.. zedan dijagonalom d" AC[A(60".60.". n vi5in8 vaUka 1'=80. lO5.i knlznlca sa sredis:tern u tacki S(20.-)..80. . obodu gomje osnove. a visina valjka v=70.50. 103.-).20. ~acn:lti sve projckcije rOlaclonog valjka kome je osnoVa u ravnini E(l 00. 106.aCki V. V(70. 15. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog valjka.6V)). tije je "rediste u tack! S(-70.-).25) je na plastu.40. a tacka T( 10.40. 92.. poluprecnik r-=-25 i visina vllljka v=40. C(65.o::.:. Nacrlati projekcijc rotacionog valjka kame je srediste donje osnove u tacki S(50.30. ako don]a osnova sa J!~ zatvaru ugno od 30". poluprecnik .25).1ti projekcijc rOlac!onog valjka l..40) letj kruznica sa sredistem u tacki S(~5.40)).50)] leii kvadrat ABCD koji pr:. precnik osnove R=50.30).55.·35) lezi kvadrat ABeD sa vrhom A(50. 97. U ravnini £(30. 75).40.·-) koji je osn! presjck oktaedra.tavlja o::ni pr::sjek oktaedr~ . tacku A(25.ac: sa vrho111 11 lfJ i nacrtati projekcije nastalog tijela..25.'10.40).(20. precnik osno\"C'. Nacn:)ti projekcije rotacionog valjka kame osnava Ie±i U r<lvnini E(·80.40.20.. -:'-![]cr!.= .85)J i p()itlprecnik osnove r=40.30.80.40J.45.30. 107. VT[V( -110.35).60.30.-). a visina va!jka v=90. srediste osnove .l izvodnicc zat\'an~ju sa osnovom ugaa od 60". cije je srediste u tacki S( -20.-30.30) iet. a visina valjka v=80.=) i predSlJvlja osni prcsjck oktaedra. U tacki S(30.120 7. V(25.~. a visj-n. Nacrtati sve projckcije rotaclol\og valjkn komeje.35.~50.=40. .70.30) cije je sredi. osnova u ravnini £(·45. . ProjitJrallje geometrijskih (ijeln 7.-50. -oSrlOve.~ Tf-30. Nacrtati projekcije rotacionog vaJjka kome je osa SV[S(30.-) i poluprecnikom r=30.30. vrh u i. ? Zadaci za fjdal'Qllje 121 35.20). 09~.3.10).:~taviti na kruznicu uspravni vuljak visine v=30 i nacrtati projekcije vaJjka.1i). P(.65. a visioa valjka 'v~".').25. cija je osnova u ravnini £(70.. 88.40. aJedan vrh u lackJ A(-70. poluprecnik 1"=35 i visina valjka 1'=70. 0~lcrlC1ti svc projekcije rotacionog valjka kome jc osa SI/[8(30. osa 5V[S(40.40) na obodu osnovc..] 10.'\ 94. Nacrtati projckcije rotacionog valjka cija osnova leZ:i u ravnini £(30.ste u tacki S(-20.Tetiva '/. srediSte aSH 01'1.80). Nacrtati projckctie rotacionog valjka Cija je osa SV{S(-40.J20.50).80.. 15). 98. Nacrtati projckcije oktaedra. po!uprecnik osnove r=3/5 i visinn vaUkn v=65. Cija je osa na pravcu a .30. 9. 87. U ravnini E(30.60)..O. .::<0::'.50. P(110.-V(20.-). IlS.3!'h.Nacrtati projc:fcije oktacdra kame je srediSte u taClq S(~45.d~<. 101."rN donje osnove leii na pravcu p:.45.

:>'1/[S(4-(j.10.35. NacrtaLi projekcije rotacionog st~ca. ABC{A(50. B(l0. \. srediste 0snove S(0. .~llicrtati ".60.30.80) je vrh rotacionog stosca cija osnova lcZi u mvnini B( 160.60).:iiNacrtati projekcije roracionog stosca kome je osa ilL! pr<lVCU P 0. eija OSllova lezi u ravnini EO 70.70i. visine 1':::::00.-20.10). Nacrtati projekcije rotacionog stos~a cija os nova lei! u ravnini E(=. -ll2. a prccnik osnovejednakje visini stoSCfl. kame je vrh V(-60..-:::-:<.0.35.vodnica stosca lezi U 1(/.!!'. Na kruznicu !znad ravnine postaviti valjak visine \'=70. ajedna iz.80).jJu. Nacrtati sve projekcije rotacionog slOsca kame je osnova u ravnini E(50...65..90.:. 95)..{<ZQ.20.j.-. Ei .-. /f·'\. 112. 70.snoye u tacki S(0. .~_c..r_~ .~' sredistem u tacki S udaljenom d=35 od HI.a cija osno\. £(70.J5).c73 _Zadaci ?a rjdaVCl/lje 123 Ill.55. kuja prolazi (ackama: . kome je osnova II ['al.._){Ui5J.alld.85.<1 !di u ravllini E(J50.70. .10.60.uj. IHi.80. 8(140.20.20.122 7. stosca. B( 100.:ija v:.1O. ~--:.65jJ.. a osnovaprolazi tackomA(10.60..65).). J1(-10. Nncrtati projekcije geometrijskog tije!a kaje Ilastaje ratacijol11 lroue:la ABCjA(40. Nacrtatl p["(lJekcije l"UVllos[ranog rolaciono<! :. Nacrtay projekcije rotaciO!10g stosca.}~e.". poiuprecnik r=3).20.0)/ i kOl11e-je poluprecnik osnove r=40..)0. /0. d:::::45 od--lT2. Nacrtati projekcije rotacionog stosca.40).15} na obodu OS110ve. 120.V(-30. ~acna:i yrojekcije rotaciol1og stoka koji sV?Ji!l1 plastom dodiruje ravninu lzvodmCI VA[\l(-JOO./N"acrtati projekcije rotacionog stosca kome je osa na pravcu p "" JI'VIM(3())O. J[i 124.nica koja jc osnova uspravnog stosca.80.JOO)I.l1di kruznicn cijc je srediSte u tacki 5(-25.30.~·'-!O. 100. .=60.20. .: j. Preeni!:. 135. 123. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog stosca visine v:::::50. ~~_=-4-"]~~ffi~:osnove R:::::40. 130. 50).lo:. SR[S(95.-.' /13L/ Ako tacku T{ 35.35)l .50.1 10.30.29U ra~nini E('70. a srediste u tacki S. .O.ca . )t~ -/}Z' (~iNacrtati _pTOjekcije rotaciol1og stosca kome je os nova u ravnini E( 85. 115. a visina Slosca v=}OO.80.a.: ilk!!.25) i C(20. .35..70).0)} i b 02)"C[A C(1 JO.7U.30).O)}.55. 137.~~ .O)J. 50.-15.50.90). }()). Nucrtati projekcije kugJe precnika R=--1-U./ R( 110.50. 122.45) i tangem<1 [2 PR[P(20. 127.AB[A(80. <l visill<l ::.1'1\ II /:~j.4-0.Ca hutfl<.2().JOO.3o..: precoik R=50. .40) i dodiruje sva tri traga ravnine. a visiiia ~tOSca r~\\"!lini J'-' "rcJi::.. R(lOD.1f).">Y'''"'l tacki V(3(). a visina stosca v=70. 7D 'J nastaje kruz..65.O)). 126. poiuprecnik osnove toliki da dodiruje 1[1.75). 125..i tackama: A(30.. Jko je: Juzina jzq)dnkc lez. I N{-40.6{). Nacrtati sve projekcije rotaciollog Slosca kome Je osa .Nacrtati projekcije kugle.~.'1l\)jkkcijc: (l)[UCillilUg "lO. 129.1 Si __:..Q... koja proJaz.70. C(SO. A(-20. vrh li tacki V( -40.50). '\'i ·30.50. '~~6ka V( J 00.70.60).. j'.25.. kome je aSH Il:l pravcLt YA[l'( 10. OSI10V<I 117:_ Nacrtnti projekcije rotacionog stOSCll.llO\a proic!LI u2:k. sa sredi§tem u tack! S(50. Nacnaci projekcije kugle.. 70)].0)./ osnove na pravcu p "" AB[A( 50. v! 70.unlt.~:Ij!~e~h~l___________ _ ____________. 10). a polupr<':CIl\k os nove 1'=40 134.. Nacrtati sve projekcije rotacionog stosca komc je osnova L! dodiruje ][11 1[2: precnik osnove R=-+O i vislTI1TSWsca 1'".\ v:::::50. a 133 y Nacrlati projckcije rotacionog stos(. vrh u tacki V. Nacrtati projekcije rotacionog stosca kome os nova ldi u ravnini E{ 100. B(30. e{70. komeJc vrh 1I tack! V(90.25)] tangenta osnove.10.. A(60.JiLI/ .. Projicirtll1je geometnjsk~~.JO.[u.r. ~''.30). Precnik osnove jednak je visini. a visioa stosca . 1[.. . _.10. N(60.9(J}.70.(.80)..10). H~6n.-). u.80. kojoj je sreLliste :5(30.50} i izyodnicam =0. Nacrtati projekcije roracionog stosca koji osnovolll dodirujc ravninu ][1 i pruvce: a 'E!.5). ako jc s=85. OSl1m c jednal( je Vlsml 132y NacI1au proJekcIJc fOtaciunug .130. B(100.55) rotir8mo oko pri1vca p os /vlN [AJ! 40.~.90 j.'.-h u .-\. poluprecnik osnove r=35 i v\sina :nosca 1'=80.40). tackaA{20. srediste osnoye S(65.]O).nilii . 116.i u ravnini £(40.60)].___ /. U 113.L1J j0j jt' '<. §(0~.80. LL .25.80). i-.~.30] oko slranice riB.8!]). J.). a ispou ravninc stozac clji je vrh u nl i nacrlati projekcije nastalog geometrijskog tijela.2Uj. " stosca.15. pmyac p ~ MN[M(40.30) i B(O. j.. Nacrtati projckcije stoi3cu.55. a po!uprecnik osnove r=40.! (j() i.: -.-zalvara ugao od 30".:'o.){/).::\'-. a izvodnicu na pravcll VB/V.J::ki ~/(}(}. osnovu okomita na [[2 i sa v=6U. 0~\L:lHli I--'.0). 100 j. sredistc na pravcu p "" M1 l[M( 10. kame je srediste ('.20)).10).t~.IO).".['u\-"... Nacrtati projekcije istostranog stosca cija vrh stosca luacki V( -]0.60).

c Po nallyem cne::. iz.I25.50..50.. a. a dobiveni Sll projekcijskim zracirna okomitim fla projekcijsku ravninu. koja pro!azi tackama: A(50. a mogu se S\. 8.. i to: po nacinu prikazivQ/~ia. 100)].. Telmicki crtei i osnovni stalldardi 14(L N:1Crtati najmanju kuglu.40). a. Nacrtati projekcije kugle kojoj je srediste S(70. Po saarziiti crtezi rnogu biN: sklopni.40). dakle osnovnim projiciranjern. R(85.. "~~. radionicki crtei.50). instrumennta i citavog postrojenja pomocu simbola i sctnntskih znakova. 139. Ova] crtet se zatnTI upotrebijava za izraLil1 razniit vidova projekta.20. prema kome radnici izraduju nacliani predmet.. crtei i<. Nacrtati projckcije kugle. koji prikazuJu jedan dio pojedinacnog sk!opa. sadriini. B(O.rade.. koji prikazuju predmet u tri dimenzije. za utvrdivanje mcousobnog polozaja masina u fabrickirn halama . 142. JOO)}.38. Po lIaCil1u prikazivanja predmeta crteii se dijele na: ort()gol1alne. iLl..O.60j. instalacioni end..poruke. iI dodiruje favninu £(40.Istati u nekoliko grupa. nal1~ieni i nacil1u 1._ crtei projekta.80. na osnovu koga se polazu cjevovodi i postavJjaju elektTicni vodovi. Pmjiciranje geol11etri}skih t(iela 1.85)] i b '" PR[P(O.50.1'14 7. . koja prolazi tackama: A(40. Vrste tchnickih erteza Tehnicki crtcZ je sredstvo sporazumijevanja kao i govor. CD[C(50. koja dodiruje mimoilazne pravce: N(-70. sifUacioni ertet.110...0)...70).60). koji sluzi za studije i kalkulacije.90. D( I 10.40. .Jl5)].50. kojoj je srediste u nwnini £(50.. Nacrtali projekcije kug\e kojo] je N( 140. montaini crtez. je crtez prema kome se sklapaju i postavljaju sklopovi urednja.50).: MN[M(JO.20.30. koji sluzi kao dokument za isporuku. aparata.1O). se primjenjuje dvodimenzionalna slika. il tctiv<l S =0 sredi~te S na pravcll p =: MN[M(O.45. Ct J0.40). koji prikazuju predrnet u dvije dimenzije. B( -20.. se d(jeie l1a: ___ .lDasinu u cijelom sastavu ili dijelovim<L detaljl1i. Sve vrste tchnickih crteza propisuje standard (preuzet JUS)..60).80. Nactiati projekcije kugle.sematski enei .80.20). na osnovu koga se ostvaruje osnovn{crrei.10)). aksonometrUske. C( 10.40). h.-'" . tj_ ortogonalne projekcije. N! 10. za funkcionalno prikazivanje uredaja masina..'41'..40.30. a prikazuje stvarni trodimenzionalni objekt bez obzira na to"' sto .80) i tangenta t = MNl't(40.45. koji prikazuju neki tehnicki uredaj . .

142.~---~~=~==~----. 147.' prednmo IU2 Zadaci za rjdawlI1jf' 207 144.------- 206 1n. . =1: . Proji6rwve tehnicki. 140.

_~.0) pofuprdnika r = 30 i vi5.1. onda njezin tloert m' prolazi tackoID T' akamito O'T'.lalno. Tada prvi trag d l pralazi tackotn A' paralelno s m' .lloj ravnini koju riaZiV.l ravnini.los . Valjak je zadan OSOI11 SV[S(50. J 1.1.25. Aka je ) U .O) v( j pripada trazenoj langencijalnoj ravnini 6.m~) tangenta te para[ele u tacki T. Kako je potrebno imati jos jedan pravac tangencijalne ravnine.A") izvodllice a i drugo probodiste M 2 {M.xi M2 =M.frw stdca v = 60 (sf.-. 50)] ipoluprecnifwm OSflO1-:e r:= 20 (srI 1. . onda njezin tJocrt m' prolazi tackom T' okomito na duzinu O'T'.40. c{ja osnova leii u ravnini Jr:J.1.ialne ravnil1e n. Neki praVQC poiozen lack om T okomito 113 tangencijalnu ravninu nazi va sc i!{'nlw{om p[ohe r:p u tacki T. koja prolazi tackorn T pripada I. Slika I L I 11. gente m.mlO rangendjafnom ili dinwIH ravninom te plahe (jj u tacki T.1. Aka je 1Il( 1Il'.. Svaka r:mgencijulna ravnina valjkaste iii stozaste plohe dira tu piohu duz cijele izvodnice.2).35. R j e se 11 j e: lzvodnica o( a'.4' pam1elno sa 111' .:JO). sa srediJrem u tacld S(40. Tangencijalna ravnina valJka Odrediti tangencijall1u ravninu kosog kndnog va!jka u tacki rr55.-edrtl rangenci/ainu mVllillU rOlUciullug SlU!Scu u t'm. Ovc'tangente odreduju tangencijalnu ravninu.k")..:. TnIRO\-'e ravnine L1 rnozemo konstruisati i bez upotrebe paraleie k i tangente m ~ tacki T.k") toga valjka.. 0 tangencijainim ravninama Kxoz tacku T neke plohc q) prolazi beskonacno mnogo krlvulja tc plohe.-j. ~.i Tt25. tangencijalna . T:mgend.1'. 1'13 duz:nll tangenta te paralele u tacki T.j.11_1 Tal1f{cllc(jalne ral'lline 209 IL PresJ~ci geometrijskih tijela ravninamlll\ '-I 11. ().:koj ".a vaUka.. Njezin prvi trag d i je tangema tiocrta osnove stosca u tacki .- Trazena tangencijalna ravnina <-.ravllina stosca t. Da hismo nasH .1 je potpuDO odredena.h.'Ii.-toga stoSca koja prolazllackom T..1 odrcdcna jc izvodnicom a i tangentam m. anda sc nade prvo probodiste A( A'. li fH. potrebno jc clnto1l1 tackom odrediti dva ravninska presjeka te plahe i tangente tih presjeka u datoj tacki.1.--. Njezin prvi trag d J prolazi tack om .2.faienoj iangenci.1).1. koja prolazi tackom T. Y " '.M. a drugi trag d 2 odreden je tackama. S 1a dva pravca ravnina .x i drUgiffi probodisrem N2 sutrrrinice n prvog traga ravnine. Od. Kako svakom tackom neke plohe prolazi jedna izvodnica. ko.k( k'. Cija oSl!ova Zeii u ravnini Jr{. a njezin nacrt 111" pro1azi tackam T" paralelno sa OS0111 x."i1\-'nina takve plohe u bila kojoj njezinoj tacki sadrii tu izvodnicu. a njezin drug! trag d 2 odreden je tackama At Ztld~ltak.mgcnte poJozcnc tackom T na sve ave krivulje leze u jed. ~~~~. svakaje tacka izvodnice diraliste iste tangencijalne ravnine.. paJozimo paralelu.Lacki presjecne krivufje oblog geomctrijskog lije1a 'moie se konstruisati tangenta pomocll tangencijalne ravninc toga tlje1a u toj tacki. . polozirno paralelu k( k'. Kako je tangenta m paralelna s ravninom 7f!.40. 11.. koja ide vrhom stoSca . tj. a njezin nacrt /II" prolazi tack om r" .3.J.la ide tackom T. parale!na sa osom x.1. 'r !. a njezin drugi trag d 2 odreden je tack om . ona je sutraznica prvog traga ravnine it Ako treba odrediti jos i tragove d l i d z ravnine .) tan . Da bisill() u nekoj tacki plobe konstruisali tangencijaJu ravninu. Rj e sen j e: Izvodnica a7 af. .~~~:N7 l~:_ '5":S: OJ A".ledan pravac te tangencijalne rilYDine. Zato :rci"~l upoznatl kako sc odreduju tangencljalne ravnine oblih gcometrijsklh lijela. Zadatak. i lvl?.a") toga stosca. Tangcncijalna.

n") osnove stosca u tacki A jest sutraznica /vi 2 paraleino s n H .1 Tangel1cijalne ravnine 111 k" .r u tacki llx. e R j e sen j e: Tangenc!jalna ravnina L1 odredena jc izvodnicom (I{ (['. kame je osnova paraleLna s ravninom n~. Tangenta tt( nl.4. "5iM. Tangentorn m parale1e k u tacki T i rangentgm hsporedne kruznice k U luj tacki odredena je trazena tangencijalna ravnina fl.::"::"__________ 11.35.kih tljela.1.1!.utraj~mca prvog traga te ravnine.-.:.42 izvodnice a paralelno S M.45)1 i po{uprecnik osnove r ~ 10 (. Odrediri rangel'lcljainu ravl1Inu iwsog Icruznog s'!O<~ca u tacki T(35.11. i sporedne kruzni9~.. R j c sen j e b: Tangencijalna ravnina kugle okomita je na p0lupl:ccnil\.210 11. a tangenta n sutraznica njczino'g d1l1gog Iraga.1'1.45. !II . drugog traga ravnine d..-. kao i projekcije n'i n" tang~nt"e'fl sporedne kTIlznice k. koji spaja njezino diraliste sa sredistem kugle. V(70.25) i poluprecnik r = 25 (sl.12 == A. Drugi trag d2 te ravnine ide tackom .3).30). Ka~b je tangema III :. Presjeci geometrU.5).zi· tom tackorn.e Gsa SV{S(20.'"::.pnJlti. 1[2 i. Ti tragovi moraju se sjeci na osi.a") na kojaj je tacka T i tangentom m( "{. Zadat-ak. £atinlKonstruisem6 'pcojekcije m ' i mil tangente !!i a HJezm pry! trag d j odreden JC tdckama il. aka mu .."CC"::lil.1<. II raj tacki. 2.x 1 paralele k u tacki T. Odrediti taJlgencijalliu rr/1'l1inu kugle u tacki T(40. a njezin prvi trag d J odrec1en je tackom ill i prvim probodistem N! sutraznice n drugog traga..fit) u tacki T pm-aIde k( k'. 25).. paralelno 5 /1#. a njezin drugi [fag d2 ide [3ckom j Tragove ravnine L1 mozemo konstmisati i bez uporrebe paralele k i tangente fII U tacki 1'.10.k") koja prolazi tom tackom.cr'::. lit ravnine Ll ide tackom N J paralelno sa nl' . Njezin dmgi trag d! ide drugim probodistem . Tangencijalna ravnina kugle Zadatak. x 5' m' Slika 1 L3 Slika I L2 11. 4). k" koja je paruldnCl s ravninum k. R j e sen j e a: Nacrtaju se projykcije i k" paraJele ..:. ide tackom T i projekcije k. koju. to pn'! [rag. je srediste 5(30. .

a njegove strane su presjecnice nlvnine E s tim hridovima.t:. cetverokut ABeD u ravnini 1[ (51.2.11_ PrrsJeci geometrijskih tijela ro-vl1il1oma _.7 nazivul110 pridruzenim slral1icama likova /~BCD i 1-2-3-4. tackom II idu Be i 2-3. Slika 11. Vrhovi tog cetverokuta su prob6dista n\'llinE' E s bocnim bridovima prizme. trougao ABC u ravnini n (s1. Presjek prizme kOJoj je os nova npr..11.· B i 2. koja nije paraJelna s njezinom osnovom niti je paralelna s njezinim bocnim bridovima (sl. kame su dvUe !ilrane paralelne lim bridovima.11 .dan.7}. koja je parale/na s njezinim bocnim hridavima. Posto s1. cetverokut ABeD u ravnini n. koja je paralelna ravnini n.. a ad tacke t::b: prvi trag d l ravnine L1 okomito na r' = S'T'. je I1mogo!':!if 1<0j1 je jedl10k [(~j OSIWVi. Kako ravnina svake plohe prizme sijece presjecnicu e ravnina Jt i E u nckoj tacki. pa se njezini tragovi odrede na slijedeci naCin: konstruisll se projekcije m' i mil sutraznice m prvog traga koja proJazi tackom T' okomito oa S'1"i odredi njezino drugo probodiste M 2 'S M. Tackom toga pro~ bodista povuce se dmgi trag d l okomito na rll -:. je paralelogram 1-2-3-4..______ ..5) ravninom £. koje su na toj ravnini (tackom 1 idu AB i j -2. 11. ravninom E.5 Na svakoj bocnoj plohi pnzme nalazi se jcdna strana osnove i jedna stroma presjeka prizme (AB i 1-2..1"" prolazi drugi trag d z ravnine . Be i 2-3. je paralelogram.n ) drugog traga koja prolazi tackom Til okomjto oa r".11. pa se odredi njezino prvo probodiste N j . koja je paralelna s bocnirn bridovima prizme. (l dvije S11 poprecne na le bridove. kame Sll dvije ".1x. S!ika 11. tackom III idu CD i 3-4.tj okomito oa r"=SJlTIJ . to.2 Pres.1. koje Slika 11.. na poluprecnik r-:.:.6 c. a tackom Ll. koji je jedllak osnovi'. Presjek prizme kojoj je-osnova npr.!'2 213 Tal1gencijalna ravnina kugle u tacki T okomita je. Presjek s1'oke prizme ravninoln.-je· cetverokut 1-2-3-4 koji nije jednak asnovi prizl1lc. Presjek prizme kojoj je osnova npr. se Slika 11 A okomito na r' = S'T' do . za koje se kaze da su pndruzcm yrhoYl likoya ABeD 1 1 ~2-3-4. DA i 4·!).J2. para/dna s njezinom OSlWVOlll. prizme ravninom o.2.1. prema tome. C i 3. :. je opet cetverokut 1-2-3-4.riti ru2eni Vrl101'i osnove l presjeka naluze na parafelniTn pmrciJl1a.. Tackom /vI po"\'Uce prvi trng d l b. Osnova i cetverokut presjeka imaju karakteristicna svojstva: :T N3 svakom bocnom bridu priz~ me nalazi se jedan vrh os nove i je.jeci prizme ravnil10m ____.1 bocni bridovi prizme medusobno para!e!ni.6) ravninom E.ST. CD i 3·4.tranc paralelne <. a dvije njegove strane su poprecne na te bridove (1-2 i 3-4). s"rh do ose x. kojom mora prolazlti jedna 511'an8 osnove i jedna strana presjeka. Presjeci prizme ravninom 11:. tim bridovima (1-3 i 2-4).e prizme ravllinom. 0 presjeku. Presjek svak. a ... vrh presJcka prizme v-1 i_). D j 4). koja jl!. Hi se oacrll taju projekcije sutrazmce n( n'. ~____'_'~:==~= 11.

prcsjeh: petostranc prizme Jdreden je dir:ektnilrJ ?os.9). i bocn.60)}. [J.O).O). Presjeci geometrijskih t~ida raVnirUlIl1{/ 11.eziflim hoenim bridovima.1 0). D(20. KoStl petostranll priZlIlll. B(75. nili je paralelna s I~.0). C(60.O).30.P1) 'u kojem se sijeku ravnine E i il.125. presijeca taj brid u whu j. Vrh prcsjeka 1. Zadatak.! j. zadatka. D" 11. Prcsjek kose prizme opstom ravninmn 1. 0).O). Vidljivost prizrne i njezinog presjeka odredenaje na vee poznati nacin. 4 i 5 pomocll ordinal a povucenih vrhavima tlocrta okamito na aSH x. 90) (sf. Na isti bi se naCin mogJi odrediti vrhovi presjeka 2.O)] It ravn.---H18ze se odrediti direktnim postupkom ili pomocll SwmQCfla. to se prodllienja pridruienih srmna [iII likova sijekll it tackama. koje su fla tragu e.1. ravninom E. F( 55.70.8 opstom ravninom.. F" J" F" Jr} Gil I" H" R j e sen j e: Presjck nekog geometrijskog tijela R j esc n j e: Postupak rjeS'avanja (jvug zadatka analogan je rjese·.2 Presjeci prizme ravninom ?15 4~1). probodistem pujcdinih uucnih bri~iu'v'-i ::. 05110va svake prizme i preYdek te prizme ravninofJ1. kajaj je osnova ABC[A(5().0)) . A' A' / G' J' Slika 11.40. presjeCi ravninom E(JO{). kojojje osnova ABCD[A(30.50.214 1 f. E(S0. D(45. 3. U ~)vom zadatkll.15.60. £(20. u kojcm boeni brid AF tc prizri1e'vrobada ravninu E.fiJlost. presj""i ravninom £(100. odreden jc pomocu druge projicirajuce ravnine .11. ravllilli i bocni brid AF[A. 0).O). brid AD/A.O). tackom IV idu DA i osnove A'B'CID'E' i tlacrta l'f3'4'S' tog presjeka. C(40.· tllpkom. 2. 8). 10.15.100) i odrediti mreiu te prizme (sl. Jr.-90) (.2. perspeklivllo su afini likovi.55. 2. z I o Y 0" .:1(d.£12) potoiene tim bridum_ Pruvac P(Pf. Zadatak.60)). Zadatak. presje!:i ravninolJl E(J } Q. koja postOji lzmedll [locrta y D'!----/\ 8' Slika 11.65. a osu af/nosN je presjecnica ravnine osnove i ravnine presjeka.n. 12 tlacrta presjeka adrea-en je njegov nacrt 1//2 8 3 8 4 8 5 8 vrhova 1.2.SO)}.mu.30. nju 1. j J 0. KasH trostranu priz. koja ruj£' pamielrw s njezinom asnavam. di je za njihova odredivanje upotrijebljena perspektivlla J. Kosu (5etverostranu prizmu. -I i 5. B(35.55.70. za kOje Sli bocni bridovi prizme zmke ajirlOsli.20. Ova dva svojstvH su karakteristicna za perspektivllll afinos! likova ABCD i 1-2-3-4. kojojje OS}WWl ABCDE(A(lO. 75. B(60. 5. C(90. D(20.. . 3.1 1.0)] u ravnini [[I l bOL~ni hrU AE[A.9 3. s tim sto je trostrana prizma sjece~ oa ravninom koja irna eli·· vergentne tragove.

X]" Bo~ni bridovi prizrne pfojioir-aju. upotrijebit cemo stranocrtnu ravninu 'lr3 koja je okomita na \"(\\/ninu IT} i na ravninu E. Don]3 OS nova ABeD projicira se u osu IX]. a kako ie ravnina 1[. moraju sjeci 1!C1 pravcll (. Pomoc:u nonnalnog presjeka 1-2-3-4 konstruisat cerna i mrew date prizme.'c. kao i sve ostale pridIUzene stranice perspektivno afinih likova..1r. projlc. dakle i tra7. moraju bill okoJ1l1ti j na istoimene projekclje lih bridovu. 2F m .:"B~S' 1J' R. Posto :se zadatak ljesava pomocu stranocn3... Zbog toga se pridrnzenc stranice Ere i 2'3'. paralc:Jna s bocnim bridovima prizme._ dobit cerna mreiu kose prizme s normalnim presjekom.IOa.. DnJge tri projicirajuce ravnine. 1 povuku se pravci okomiti na pravac nina njih ?re~esu n~ istu straml prave veliCine ol1i11 dijelova bocnih ?rido~a k~ji Ide 11a lsto~.qt. Razvijena mreza (sI. 0 2 J Kako su likovi A'B'C'vti 1'2'3'4' perspektivno afini. y .3 u pravoj veIiCini jer su paralclni s 1[3.Q2). kaje poloiirno bridovima AE. Ako ravninu E preiozimo oko traga e] u nJ. nonnaini presjek ce se prikazati kao pravac koji je okomit na bocne bridove.Q. Tackarna 1.4n presjeka 1-2-3-4 (J'''' If!' 2"'2 0 ..2B~ 2 B" l'~ 2 F" 3C ~~ m C m .. Ovaj zadatak je rijeScn na aba nacina: direktnim postupkom i pomocli stranocrta. a za njih je osa lfinosti pravac ell dok su tloerti bocnih bridova zrake afinosti produzenja :'ljihoyih pridruzenih straniea treba da se sijeku fla OS! afinosti.:_"'G' -'--''--l'= Ex H ! P.. Kako je ravnina ltJ ukomita: lla ravninu E.10 premJetl na m ~". Gsa IXj je paralelna s tim bridovima.r' i s' koje polaze iz 13cakCi a) l £ £ -. Kako je ravnina E okomita na bacne bridove. 3 i 4 odredimo kao probodista ravnine E sa bocnim bridovima prizme. 2. Te veliCine imamo u stranocrtu.d2} koja je okomita na 1[2.Q. pa ~ijcku ravninu E u pravcima [1.cnl prcsjck. dobiven je tlocrt 1'2'3'4'. . St~atll ravninc E. a romocu orclinaln okomitih na /X2 dobiven je nacrt 1""2""3""4" presjeka 1-2-3-4 prizme sa ravninom E. Na pravac n prenese se 1-2=1020' 2-3=203°' 3-4=3((1(/ 1 4~1=401o. koja je okomita na bocne bridove prizrne. 4D:. Pod normalnim presjekorn prizrne podnlzumijeva se presjek le pdzme ravninom koja je okomita na njene bacne lwidcl'. koji su paralelni s pravccm tj.21~6_ __ 11. pa ce se 1Z shke 11.:a---H-a lT3 u trag-e).\. Presjeci geomernjskih rijeia ravninama 11. Doda li se razvijenoj mreZi pIoha prizme 3G:. Tako se ravnina E i sve sto se u njoj nalazi.. a gornja osnova u pravae EFGH kcji je pGralel3-l1 Sri QSom . koji presijeca taj brid u tacki 2. ~I .DaklelA~1 '" A"" l1t~l "..R. r i s.Xl moramo postaviti okorrrito na e. Stranocrt 1"'2"'3"'4'" presjeka nalazi se u Trccern tragu e" Pomocu ordinala. i S~ mcc1usobno su paralelne...i'1o pomocu ~-tranocrta_ Tragovi ravnine E. Dakle i njihove projekcije pl.mC" I sliku 11.11. Zbog toga polozimo tim brldovima druge ijfOjicira. Vrhove presjeka J.2.. lOa) date kose prizme dobit ce se na sJijedeci n a c i n : . Srral10crtnu DSll .p. ------Na is-toj-slicitn:ikazan je i drugi na6n rjeScnja toga zadatkrr.4. 3""'3 0 .<it! s mvninom 1. okomitih na }X3. dobit cemo pnI\. CG i DH. 4'" D'" i 411= 4'" H m .z. E ..)..se na 7[. sljece ravninu E u pravcu q(Q). B (E' A C D A A D Slika 1 L 10 Aka se strane prizmerazv\ju u ravninu. to Sil i stranice presjeka 1-2-3-4 okomite na odgovarajuce bocne bridove prizme.3. ako je konstmkcija tac-no izvedemi..U velicinu lo2r.i l x 2 °1.-. a polozena je hridol11 BF. Ravnina /1(d r.c. 3 obje osnove.-- D" A" C" / "Q. paraklne . 4r94() jednako je uchlljenosli tacaka 1'2'3'4' od ose /X3).2 Presjeci prizme ravninom 217 R j e sen j e: U ovom zadatku treba odrediti normalan presjek cerverostrane kose prizme ravninom E(e"ez).ilH~:e ravnine.

Pravac p( p'. 0). Kako je vec napomenuto da su presjek prizme ravninom i osnova prizml' perspektivno afini likovi.90. kao i treei trag e3 ravnine E. plohama.0)] u ravllilli 1[1 i visiua v=. pit) je pr(fsjecnica ravnina E i . jer su na stranama koje se u nacrtu vide. . kojoj je OSrlova ABCD{A(35.d2). C(70. Presjek uspravne prizmc opstom ravninom Zadatak. po!ozene bocnom stranom ADHE." koja je okomita oa ravoiou nj ina ravninu E. to se stranocrt ]"'211131/14 presjeka 1-2-3-4 nalazi na trecem tragu e3 ravoine E. Nacrt toga presjeka odredujemo tako. B"2":. a pomocu sutraznica fll i n prvog fraga. Na taj naein. nacrt r2"'f presjeka 1-2-3 je l! njezinorn drugom tragu.12): . odredenje nacrt ]'14" stranice 1-4. a Duert r2 'jiY 4" presjeka odredi se pomocu tlocrta i stranocrta tako da se uradi If" r.20.20. -jer su njezini. presjeCi ravninom E(100. jer se nalaze n3. Presj"k kose prizme drugom projicirajucom ravninom Zadatak. za koje su bocni bridovi prizme zmke atl0osri. DJN 4.. Zato treba slranocrtnu ravninu 7rJ postaviti okomito 113 ravninu E..i 1 R j e sen j e: Posto je ravnina E druga projicirajuca ravnina.~ / / / H":" G'" Silka ll. pomocu stranocria: Posto je prizma presjecena opstom ravninom. transformisati u projicirajucu ravninu.. III afinoSl muz. Kosu trostranu prizmu.=.70) (sl. dok se stranica 2-3 ne vidi. a osa afinosti je presjecnica ravnine os nove i ravnine prcsjcka. to se njegov tlocrt t nalazi oa presjecistu Ilocrm KDI toga brida j ordinale povucene tackom Na isii Dacin Se odrede tll)Crli 2' i 3 vrhova 2 i 3 toga presjeka. Zbog toga je na slici 11.55) (sI.45. dok se ostale stranice 3~2 i 1-2 ne vide.1. Uspravnu cetverostranu prizmu.3.0). OSl1ova ABC[A(10. i bocni brid AD[A.di se--· tako da se nadu tlocrti svih vrhova presjeka pa se medu soborn spoje. C(50.e2_ 'Tloert presjeka OdTG.O)] u ravnini ff. jer se nalazi nJ plohi koja se u tlocrtu ne vidi.B"'2 C 3"':::: C'''3/Hi D"4":::. da pomoc:u sutraznica ravnine E odredimo nacrte vrhova presjeka.. stranocrtna osa JXJ mora biti okoinita na prv] trag el ravninc E. ])(45. 1 . koje se u tlocrtu vide.:::.218 11. Posto je ravnina E okomita na n3.O).35. da pomocu presjecnica ravnine E s ravninama polozeoim bocnim stranicama odredimo nacrte stranica presjeka.4.bocoi bridovi okomiti oa ravninu '/[j. a. posluziti kao kontrola tacnosti konstrukcije llocrta presjeka. a pomocu ravnine L\(df. kojo) je B(30. 1 )1 R j e 5 e n j e: Zadatak je rijden na dva J1acina: direkmim postupkom i pomocll stranocrta. D odredeni Sil naclti 2# i 3 vrhova 2 i 3.". Na taj 11acin.50.2 Presjeciprizme mVllinom 219 11.~-~.0).. pomocu stranocrtne ravnine nJ. D(60AO. direktnim postupkom: Kako su bocni bridovi prizme okomiti na ravninu tr]. b.11. Presjeci geometrijskih lijela.. E" H" F" G" 11.2. r.11). Nacrt tog presjeka mozemo odrediti jos i tako. ravninu E. Tlocrt J'Z'3 4'tog presjeka poklapa se sa tlocrtom prizme. Kako je ravnina 1fJ okomiw nn. to jc potrebno ravninu E.40)) presjei:i ravninom E(80. a na nacrtu p" te presjecnice nalazi se nacrt ]"4# stranice 1-4. poklopit ce se tloert (2'3'4' presjeka 1-2-3-4 s tlocrtom prizme lfB'C'D'. ruvmnama 11. 0). Na vee poznati naCin konstmisan je stranocrt prizme.2. U tlocrtu se vide stranice 1-2 i 1-3 toga presjeka. ~ 1 1 1H lt .30.10.11 upotrijebljena takva stranocrtna ravnina 1i.:: A''']"''' . U naCltu se vide sarno stranice 3-4 i 7··4 toga presjeka. Kako je vrh 1 na bocnom bridu AD.11. B(55.5.

" Ie. ot y A" 8" \A m :p'" \E'" A' 0 C"! 0" B"iE" A":IX Ex E' J' 0': l' 5'. E' D' SlJka 1 Ll3 . Zadatak.yje{nim !ikom (sl. Presjek uspravne prizme drugom projicirajucom ravninom 1.\:jek prizme ravnino11l E(50.40.220 ] 1. U zadatku je kOnSllllisana jos i prava yelicina presjeka lo2(So prelaganjem raynine E oko njezinog prvog traga el na ravninu reI· e. D( 10.20.O). Z(ldallO je pravilna petostrana uspravno prizma sa inm'(l!!1 AHCDE II ravnini nj lwjaj je jedna strana CDIC(10. Odrediti pre. aka je konstlllkcija tacna izvedena. 1 '. Ez z z .35) i kOl1struisati mreiu s pre.l11c v"".J3) I 5' aJ 2' l' C' R j e sen j e: Vrhove presjeka petostrane prizme ravninom E odredit cemo tako da nnoemo probodiste ravnine E s bocnim bridovlma prizme.2. moraju sjeCi na prayeu eJ. e. naclii tih probodista moraju biti na drugom tragu e2 te ravnine.0)] visina pri7. Pre.40. kao i sve druge pridruzene stranice perspckti Y llo 3finih likova.2 Presjeci prizme raVilinom 221 Zata se pridruzene stranice A'S' i 1'2'.. Slika 11.2 8' G' I 11.'Ijeci geometrijskih tijela ravninama J 1. 00.l2 /I' 2' 3' .5. Kako je ravnina E druga prnjiciraj-uCa ravnina.

}5. BO 2° ::::: B 2" itd. Dalji posrupak rjesavanja sliean je rjesenju prethodna dva zadatka. to tacka ]# treba da bude u presjecistu drugog traga ez ravnine E i nacrta brida AF.3. Zadanu pravilnu petoslranu L/spravnu prizmu. Zadatak.O) i visina prizme v=50..:··. Nacrt presjeka jc od tacke r do tacke 3'" := 4" .35. Ako takvoj mrezi dodamo pravu veliCinu presjeka. a tacka 2'" je u presjeciStu traga e2 i llaerta brida BG itd. Presjek uspravne prizme prvom projicirafucom ravninom Zadatak. Presjeci geometrijskih tl}ela rm'ninama 11. Odredena je i prava veliCina presjeka 1°2°3°4°5° prelaganjem ravnine E aka traga e1 u ravninu 7[2 na naCin r¥ 1° J'lx itd.). 65) i konstruisati mrezu s presjecnim lik(lm (~·'-ll. 4 i 5.:::: A'B'. Na slid 11. BiJC D ::::: B'e l itd.15. 0::: 8 . to je tlocrt toga presjeka duzina od tacke f 5 2' do tacke 4 na tragu e. )"~---{'2' )' 7" )' A' 8' Co Co D' R j e sen j e: Kako tlocrt presjeka prizme pvom projicirajucom ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine.l.13 prikazan je i lijevi bokocrt ono-~r dijela prizme ko]i je ispod ravnine presjeka. Za konstrukciju te mrde dobiju se prave veliCine bridova osnove jz tlocrta (Ao So::.14 CO D' .13a nacrtana je mreza donjeg dijela prizme koja se sastoji od mreze bocnih ploha osnove i prave veliCine presjeka.____~e~3__________~Ez 5 111 " 1 z 1 3'" ' 6'" 7'" . s tim sto je prizma sjeccna prvom projicirajucom ravninom.-cl).2.2 Presjeci prizme ral'nillom 223 Aka ta probodista oznaCimo sa 1. Na slici 11. e sen j e: Postupak rjeSavanja ovog zadutka kao na slici I f. a prave velicine bocnih bridova nalaze se u nacrtu (Ao 1° = A'j'. 1 E' F' DO Slika 11. Na slid 11.2." F'JI 5' 5" E' 2' 6' a) 11.. ko)a))e OSJIova ABCDE u ravnini 1C.6. a tlocrt presjeka prizme poklapa se sa tlocrtom prizme. jer su svi bocni bridovi prizme okomiti na ravninu Rj.--. Zadana je pravilna sestos{rallQ uspravllfJ prizma sa osnovom ABCDEF u ravnini 7r} kojojje srediste u tack(§QO. 7 " / / 1m 1" ..0fjedan yrh u tacki A(J0. r". Rj zadatb :ma]ogu!1 )~__:j~_~:::Ju 7' 4' 3' . tXl. Elementi prizme i presjecne ravnine datf su na slici 11. Odrediti pre:ojek prizme ra"vninom £(65.1 ..1 I 2" .222 11. 14) : l' -of- 0' e. Donji dio prizme je prerezan po bridu Al i razvijen na ravninu slike.15 data je tabela sa jos dese[ zadataka za rjesavanje." presjeii ravninorn E i konstruisati mreiu S presjecnim !ikom. 5'1 C":E" ID" 0 ez / / X smi Alii BH:Ft( Ex 2. dobit celTIo mreZu dijela prizrne izmedu ravnine 1C i ravnine E.13.

peterokut ABCDE u ravnini n (sL11. 70 82 ['i'o . Presjed piramide ravninom 13'" z 1 +--"f------ .~.--- \ 40 -.piramide ravninom.2. / i 0- . koja je paralelna ravnjni n.5. 5. is'' o . kojije slican toj osnovi. cetvcrokut ABeD u ravnini Jr.amide kojoj je osnov<1 npr._:»30 na te dvije. kojem dvije strane I· Vi 2. 50 Sllka 11. je trougao 1. 4.. je opet peterokut 1. 58 20 5 26 i 5 7 " 60 72 56 78 " 60 1J e. K.ie rrougaa.17) ravninom E. --. a njegove strane Sll presjecnice ravnine E s tim bridoyima Presjek svake piral11ide ravnino/11. 2.1 4'. '').-~' 52 .17 c. V.4. Osnova i cetverokut presjeka imaju karakte.Ie cetverokut I. koja praiazi 111ezillhn vrho/11. pelerokut ABCDE u ravuini 1t (sU 1. koja nije paralelna sa OSllovom piramide. .{ralle pralaze.0 presjeku piramide ravninom a..11.3. / / . 8 18 -~ " " " 5 15 " 60 " " ".risticna svojstva: QJ 10 Slika 11.3. a njcgova treca strana J~2 je poprecna . Presjek piramide kojoj je osnova npr. <i 11jegava tl"eca strano . Presjeci geometrijskih tijela ravninama 113 Presjecipiramide ravllinom 225 11. 3..~ d h k dO <5 50 2 60 '0 70 72 20 20 15 5 J~.ii.15 ." 11.. OIMENZIJE (mm) :. Vrhovi tog peterokuta su probodista ravnine E s bocnim bridovima piramide. . Presjek_ 5vakt..18) .3. niti prolazi njezinim vrhom (s1. 58 30 <5 3 5 60 70 60 r r' Y .1. Presjek pi. ! .16) ravninom E. koji je sliean osnovi. koja je· parolelno s nfezinom oSl1ovom je nmogokut.V idu vrhom piramide.ome dvije :.1 " x Ex .20 I Sllka 11 16 b.4\ \ .\. Presjek piramide kojoj je OSl1ova npr.. ravninom E. . koji nije sliean osnovi. ~ .:.Ie popreclIa na te dvije straue.:.~ ~~ .. koja prolazi vrhom piramide. rhOlll.

a stranice J -4 i 3-4 su nevidlji ve. ali je 72 njihova odredivanje upotrijebljena perspektivna koli~e_~~ija. perspeJctivna su kolinearni likovi.0). P 2).O)} "ravnin.50) (sl.. Kako ravnma svake plohe piramide sijece presjecnicu e ravnina J[ i E u nekoj t3cki. Bocni bridovi piramide. u kojem se sijeku ravnine E i 6.l9 R j e sen j e: Kako sma dosad vidjeli. a tackom IV idu DA i 4-1). u kojem bocni brid AV te'iHt~'~ide prohada ravninl. S'C'i 2'3' itd. I'rh V(50. C(25.0). vrh piramide je sredisie kolineaclj'e. D(l5. Presjeci geometrijskih tljeJa ravninama 11. . Be i 2-3. kaje S1l na tragu e. a osa kolineacije je presjecnica ravnine asnove i ravnine presj~~a. koji idu istom tackom V . Na isti nacin mogli bi se odrediti vrhovi presj:eka 2. na kojima leze po dva pridruzena vrha. to se produienja pridruzenih strana til! likova sijeku u tackama. niti prolazi njezinim vrhom.2. a presjecnica e ravnlna n i E je Gsa kolineacije.-. 3 i 4. Na svakoj boenaj plohi piramide nalazi se jedna stnma osnove I Jcdna strana presjeka te piramide (AB i 1-2. tj. jer su bocne plohe vidljive. presjek nekog geometrijskog tijela opstom ravninom moze se odrediti direktnim posl11pkom i pornocu stranocrta.30._ koja postoji iZ~lCU:U tlocrta osnove--A'S'C'D' i tlocrta 1'2'3'4' toga pre.3 Presjeci piramide ravnirwm Na svakom bocnorn bridu piramide nalazl se jedan vrh osnove i jedan vrh presjeka te piramide (A i I. tacka kojom idu nake kolineacije zove se srediste kolineacije. odreden je pomocu dmge projicirajuce ravnine iJ.. U nacrtu. Vrh presjeka 1. tackom IIi idu CD i 3-4.5. kaje nazivamo pridruzenim stranicama likova ABeD i J -2-3-4.. v' 11. C i 3.J 1. Zbog togaje ovaj zadatak rijesen na oba nacina.iI.jek te piramide ravninom.2. tackom II idu Be i 2-3.polozene tim bridOl~l.l J'2'3'4'-:--Stranice 2-3 i 3-4 tog presjeka ne vide se u tlocrhi. koJa nije paraleina s njeZlllom OSIlOvom.(thdiJ.. B i 2.4 su vidljive. to se pridruieni vrhovi osnove i presjeka nalaze na pravcima. DA i ~-1). to je vrh V piramide. CD i 3-4. 8 Nacrd J"2"'3# 4 vrhova 1-2-3-4 odredeni su pomocu ordi~ilJq poloztnih tacknmi.__ Produ'zenjQ stnmiC8 kolineamih Hkova.10.4.1 E. moraJu.·a stranice 1-2. Slika 11. kojom mora prolaziti jedna strana os nove i jedna strana presjeka.3.ca ~aj brid u vrhu j. Presjek kose piramide opstom ravninom Zadatak. IT. Kastl cetverostranu piramidu koja) je osnova ABCD[A(-10. zovu se zrake kolilleac!je.3. se sjeci Da tragu eJ. Kako bocni bridovi piramide idu njezinim vrhom V. za kOje su bo{ni bridovi piramide zrake kolineacije. B(O. D i 4).. 45). Ova dva svojstva su karakteristicna za perspektivnu kolinearnost.19). Pravac p(P j.0).25. za kojc se kaze da 511 pridruieni vrhovi likova ABeD i 1. 5tranice' f2 i 2-3 su v-rdJjive. presjeCi ravninom £(70.sje~~.226 11. koje su na raj ravnini (tackom I idu AB j ]·2. A'B'i 1'2'. presijt. Osnova svake piramide i pre:.60.. 50.

1!. Presjeci geomelrijskih tUcla ravninama

11,3 Presjeci piramide ravilillom

229

Kada zadatak treba rijesiti pamaeu stranocrta, anda se upatrijebi takva stranocrtna ravnina nj, koja je okomita na ruvninu 111 i na ravninu presjeka E. Kako je ravuina ;1:3 okomita n<1 ruvninu E, 5tranocrtna osa IXj mora biti okomita na prvi trag el te ravnine. Nacrta se zatim stranocrt piramide i treci trag ej m ravnine E na vee poznati naCin, Na tragu e3 nalazi se stranocrt J'"2//13 4 if1 presjeka ],·2-3-4 i to od tacke )11/ do tacke 3 1z stranocrta presjeka odredi se njegov tJocrt j' 2 3'4/ pomoeu ordinala povucenih vrhovima stranocrta i1f /"2'1'._5 4 okomito na osu ,X.h a iz tlocrta presjeka odredi se nacrt i"2"3 ft 4 pomocu ordinal a povucenih vrhovima tlocrta okomi1.o na osu x,
M •

1

M

Jr

11.3.3. Presjek uspravne piramide opstom ravninom
Zadaiak. [ispravllll petostrallu piramidu, kojoj je osnova
ABCDE[A( "20.20,0), B(-JO.40,O), C(20,40,O), D(30,20,O), E( }O, 5, 0)] u ravllini n! sa sredisrem If tacki S(5,25,0) i visina piramide v 45, presjed ravninom !i(70, 70,40) (sU UOr

R j e sen j e: U ovom je zadatku presjek petostrane uspravne piramide ()dreocn 118 qh3 nacin8, tj. direktnim postupkom i pomo{:u stranocrta. Vrh presjeka 1, u kojcm bocni brid A V te piramide probada ravninu E, ndredell jc pomocu dmgc projicirajuce ravnine j( dj,d2 ) polozene tim bridom. Pr.::c,·:1(:: p(I~,P2).J--;j kojc!J1 s_t;:. sijeku ravoine E i J, presijeca-taj brid u vrhu 1, Xa isri n<lcin l11og1i bi se odrediti vrhovi presjeka 2, ), 4- i 5, ali je za njihovo udredivanjc llpolrijebljena perspektivna Kolineacija, Koja postoji izmedu doerta os nove it'B' C'D'£' i tlocrta ]'2'3'4'5' toga presjeka. Produzenja stranica kol1ncarnih likova, tj: A'E' i 1't, B/C'i 2'3', C'D' i 3'4' itd., moraju se sjeei (1;) lragll Cj, Tako smo dobill-tiocr'te 2'3'4'5'vrho~va 2,3,4 i 5. Nacrte 2"3"4"5" lih '.ThoY(l odrcdimo pomocl1 ordinala polozenih tackama 2'3'4'5' okomito na osn x. Vidlji-yost pir3mide i njezinog presjeka odreoena je na vee poznati nacin. \/ec smo vidjeli kada se zadatak rjesava pomocu stranocrta, stranocrtllu ravninu J[,. 1rcba postaviti okomito na ravninu IT, i na ravninu E. Kakoje ravnina :I~, okornita na ravninu E, stranocrtna osa j.l:3 mora biti okQmita na prvi trag te ravninc. Nacrtan je srranocrt piramide bo i trec] trag e3 ravnine E. Stranoert !"'2'-~f'4"yrr presjeka 1-2-3-4-5 naJazi 5e 11a trecem rr-agu e} ravnine E. 1z ::tnnocrt8 pre;-;jek3 odredi se njegov tlocrt 1'2'3'4'5' pomocll ordinaia povucenih M vri1(Wim8 stranocr(a 111f2 3'"4'"'5''' okomito nn osu {t'", a iz tlocrta presjeka odredi :of' rZ'" 3"-/-"5" pornocu ordinala povucenih Hhovima tlocrta okomito na

I

I

Slika 11.20

e,

11.3.4. Presjek kose piramide drugom projicirajucom ravninom

I I
I

_0'"

1
1

Zadatak. KOSl1 cetvcrostraJ1U piramidu kojojje osnova ABCD[A(50"25.0), B(30,1O,0), C(20,20,0), 0(40,35.0)] II ravnini IT, i vrh V(O, 25,40). presjeci raminom £(5, =,-5) i odrediti mreiu pit'amide 5 presjecnim poligol1om (:;1. ! J.21 ).

:.EU .!_-_

.1

l

230

11. Presjed geometrijskih fijele< mvo/namu

11.3 Pres.jeci piramidl:: mvtlinOIll

R j e sen j e; Kako je ravnina presjeka dnrga projicirajuca ravnina,
Ilacrt r2~3#4" presjeka 1-2-3-4 je u njezinom drugom tragu ez' i to od tacke ]" do tacke 3", a tlocrt t2'3'4' toga presjeka dobija se pomocll ordinala, koje se povuku od vrhova njegovog naerta. Tloert A'B'C'D' osnove te piramide i rlDert ty 3'4' njezinog presjeka 1-2-3-4 Sll perspektivno kolinearni likov!, kojin"!i.\---Je tacka V'srediSte kolineacije, a trag el osa kolineacije. Zbog toga se produzenja pridmzenih stranica tih Iikova, tj. A'B' i f2', B'C' i 2'3', C'D' i 3'4', te DIA' i 4']' sijeku u tackama koje moraju biti na tragu Za konsrrukciju mrcie te pimmide (sUl.2 J a) potrebne Sll nam prave velieine njezinih bocnih bridova. Prava velicina brida AV jednaka je njegovom nacrtu A"" V" , jer je taj brid paraleJan s ravninom 1[2, a prave veliCine ostalih bocnih bridova odrede se (s1.11.21) okretafljem tih bridova oko vertikalne me VT, dok ne postanu paralelne s ravninom 1r:2. Duzina B;V" je prava velicina brida
V"

e,_

-

BV, duzina C;V''' je prava velicina brida CV, a duzina D;V" je prava vel'icina brida DV Mreia plahe te piramide konslruise se na slijedeci naCin: nacrta se trougao AOBoVo(AoBo=A;B',BI!Vo::o:B(~V"")VoAo=V~41!), a donjegatro~tlgao A O DOV o( A.o DO ::::: k D', VO DO :::: VHf); ), zatim se doda trougao DOCoV o

=- ( DO CO ::::: D'C", VO CO ::::: V"'C;)

pa se mreza zavrsi trouglol1l CO BO VD :::: ( CO BO

= C'8', VO n° = V"'B; ). A1:.o mreii bocnih ploha kose cetverostrane piramide

dodamo paralelogram ABeD koji je jednak njeziTIoj osnovi, dobit cemo mreill sHave piramide. Na toj mrezl nacrtaju se .stmnicc -pJ;"esjcka mk0 Ja se 0drede - prave velicine duzina Vi, V2, V3, V4 pa se one prenesu od tacke na 0dgovarajucc bocne bridove A{)V", Bn\/" c---0V(" D()V~l. Prava velicma duzine-Vl jednuka je njezinom nacrtu V jer je brid A V, na kojem je ta duzina, para!elan s ravninom Tel, a prave veHeine ostalih dutinn nadu se nn slijedeCi naCin: npr. ~-;'ckom ]" povuce se paralela s 050m 'x, pa se njom presljece duzina A~VD u

va

U

(',

tacki J;. Tn paraiela je naerr luka one kruinice koju opisuje tacka J brida A V za

11.3.5. Presjck llspravne piramide drugom projicirajucom ravninom Zadatak. Zadanu pravilnu sestosrranu
piral1lidu,

vrijerne rotacije oko vertikalne ose VT. Duzina V 1; je prema rome prava U H velicina duzine Vi. Na isti se naCin nadu duZine V 2;) V 3; odnosno Y"'41 , ; koje su prave ve!iCine duzina V2, V3 odnosno V4. Nanesemo Ii na mreZu ploha te piramide V O 1{j ::::: V'"1;, Va 2° =- V n2;, VO 3° ::::: V"3; i Vi! 4° :::: Vo 4; , pa se tacke J , 2°.3° ,4° i J spoje, dobiju se stranice presjcka na mrdi ploha te piramide. Tako je dobivena mreza cetverostrane kose piramide s presjecnim poligonom.
V O

U

{l.1;praVllll

OSllova ABCDEF u ravnini nl> presjeCi ravninom E i konslntisafi mre-:fu s presjec:nim likom. Elementi piramide i presjeclIe J'(1l'niJle zadLllli ,YU ilL!

slici J J.22.

II. Prqjeci geometrijskih tijela raminama

11.3 Presjeci piramide ravninom

233

R j e sen j e: Kako je ravnina E druga projicirajuca ravnina, ana sijece t\l piramirlu u seslerokutu 1-2-3·4~5-6, kome je nacrt u drugom lragu te ravnine i \.I., ud tacke j" 2: 6'Y do tacke 3/t;:=- 4". Tloert toga presjeka odredi se tako sto se ]"!(Klu tlncrti syih vrhova presjeka, pa se redom mean soborn spoje. Aka je tacka l" =:0: 6 tf nacrt-tacke I;:=- 6, u kojoj ravnina E sijece bocne bridove CV i DV, onda jc t!ocrt 1'i 6' tih tacaka u presjecistu tlocrta C'V'_LD'v' tih bridova i ordinale povw:-:ene tackom t =:0: 6" . Na isti nacin nadu se-tiocrti ostalih vrhova presjeka. lJ sve tri projekcije istaknut je debljirn linijama onaj dio piramide koji .Ie izmedu ravnina JT i E. Perspektivna kolineacija, koja postaji u prostoru lzmedu osnove pirrtmide i nekog njezinog presjeka ravninom, postoji izmedu tloerta osnove i tioCrla svakog njezinog presjeka, Jer se normalnim projiciranjem dva perspektivno kolillcarna lika ne gube njihova karakteristicna perspektivno kolinGlrna svojstva. Zbog toga Sl1 tloert asnove A'B'C'D'E'F'i tlocrt presjeka r2'3'4?5'6/per~pektivno kolinearni likovi, za koje je tlocrt vrha V'srediste knlineacije. a prvi tr<lg t! ravnine E Gsa kolineacije. Kad tacna izvedene kons(T-ukcije tlocrta presjeka, moraju se, prema lome, produzenja pridmzenih strana tih likova sjeci u tackama, ko.je su na tTagu el. Taka se pravci A'S'i 2'3', Fi'e' i ]'2', kao_ i astaE perspektivno kolineami likovi, sijeku na prvom tragu 1;';. Pro.va veiicina togo presjeka piramide odredena je na slici 11.22 prelaganjem r,--n-niIlt F oko traga ec nn rayninu 7[;:; tako sto se u nacrtu !" pos.tavl okomica na co, i nanese (".Ie ::;.; Lri' Na isti naCin se nadu tacke 2°, f', .j.n, SCI j ft vrhova 2, 3, ,( .5 i 6 pa sc tako dobijc pamlelogram {' 21' 3° 41) 5° i 61) koji je prava vebeina pmale1of.-rrama f. 2, 3,4,5 i 6. Naslici 1 L22a-H.acrtana .Ie: mreZa piramide sprc;;jecnim poligonom. Ta mreza se sastoji ad sest jednakih istokracnih rWlJg!ova, Kojima Sll OSl1ove jednake bndu osnove plramlde, a kraci jednaki njezinom bocnolTl bridu. Prava velicina jednog bocnog brida, npr. AV, odredcna je na toj slici pornoclI pravouglog trougla AOSoVOu'kojemu je AOS o ~A'S',
SoV 0 "'" S"Vff , a hipotenuza AOV o toga trougla je prava veiicina brida A V. Prava veJicina 5vakog brida osnove piramide nalazi se u tlocrtu njezine osnove
i-loBo

,~ Dt!-1ENZIJE
0,

(mm J
0

~~
2

; I h1
]5
37
35

d"

~- ~JJ8-+_tO
IJ,Z I t2
72
71.

3

1

1 ~o ,_~

" "

-~
5
6

35

I

70

l~~-oI 1.5 35

:'0

50

,
9
'0

7

" -~-t " II 50 7~

:.0
36

37 _ 34 J

76-1. :.r+-J;-S~

t~,~~5 I 70 ~2' 75

60

= A'B',

E./Co ::::: S'C' itd.

0,

oj

Na mrezi bocnih ploha nacrtaju se stranice presjeka tako da se odrede pra-ve veli(:ine duzina VI, 1l2, .. i V6, pa se prenesu od tacke V na odgovarajuce bocnc bridove /\ V, BYi FV. Prave velicine tih duzina nadu se na slijedeci povucc pamieJa sa osom x i njome presijece duiina nacin: ako se tackom u tackj 11}, onda je duzina \To t) prava veliCina duzine VJ, jer je tacka 1 u i,rostonl na hipotenuzi A V pravouglog trougla ASV, a udaljena je od njegove katete AS taliko, ko!iko je tacka I udaljena od ravnine Tr" tj. koliko je tacka ! Jcbljell;J od ose x.

r

F,
80 Ao

c,
Ao

Slika l1.22

B,

",'

I"~

.-. pre::.l::::.:VOjO. '0 50 " Yo i/ 4 1 I. cija je ABCDEF u ravJJini TrJ. V 1.-J. 3" i -:/. j a zatim redom spoje.saNanje. dobit cerna mreiu piramide s presjecnim likom.:V<J2v. Presjek uspravue piramidc prvom projicirajucom ravninom Zadatak. Zadanu pravilnu seSlostranu l!.. ~ DfHENZlJE (mm) ~~ r han ~. to je tlocrt toga prcsjeka duzina r 4' na tragu e. R i e sen j e: Kako tloert presjeka piramide prvol11 projicirajucom ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine. Aka takvoj mrefi dodamo osnovu i presjecni lik piramide.---.2(p.. 5 55 52 53 50 1. -] r I [fili ~a--_Je2 I I 11. 86 76 90 100 1.V'i 6°.3.23 . 31 39 .. . d' 55 OSIlOI'G 31. ___ ~'i --s5" 5 6 35 96 r .3 Presjeci piramide mvninom ________-'--13'5 Aka se. 9 '0 7 36 28 37 " 80 " '2 '0 25 39 '0 '2 55 J " 78 6. i VO 6° ::::. ?5 l Y I 82 -" " " <L 2..deset zadataka za rje.. 2° 0= 5° i 3° =.SPNH'llU piramidu.------------ ~2.- ----'--.io . VO 2° ::::: V 2.--. dobiju se stranice presjeka na mrezi bocnih ploha.- om \ B"'.3.2 H ~J 1 3 2l. 5/1 if"'" 4# poyuku paralelc s osom xis njima presijece duzina AOV u tackama l = 6".22. Dalji post'upak rjdavanja 51iean je rjdenju zadatka kao na sUe! 11.5o i 6o .4° .-_ _ _ _ _ _-..-J-.::::.. prema tome.u tlocrta tin -tacaKa~Sdrederil srr Iljiliu'vj nacrti r.rakodaje Volo :.23..0. Tacke i 4' su Hoeni taeaka J i 4 u kojima ravllina E sijece bridove 05nove piramide A8 i CD.. S tim sto je ova piramida sjecena pI'lOm projicirajucom ravninom." presjekill-::'~3-4..E"". Elementi piramide i presje6ne ravnine zudani SII no slid j J.0. .Vo2i..'s/eci geumdrijskih tijcla ramillama P . Kada se na mrdi oznace tac- ke 6o .-. ~2 ~8 ... Na slic} n.-4.je("i ravninom E i konstruis(lli mreiu.. oj Slika 11. 71. V6.~".6.. V 6a ::::. Na slici je data tabela sajos deset zadmaka za rjesavanje. Alii Flii 0 . onda je VO 1° :::.-P. a tacke 2 i 3' 'ill tlocrti mcaka 2 i 3 u kojima ta ravnina sijece bocne bridove BV i CV Pomo(... tackama ]" =: 6 o 2#.23 dataje tabela sa-jos.

50. Zato sc pridruzujuce stralllce irB' i 1'2'. ATuinici. CD' i 3'4'--.0). y d.5110VC II II tackiS(-30. B( ·40. .los i prava velicina j02°3 G 4° nadenog presjeka prelaganjem ravnine E oko njezinog treceg traga e3 u ravninu-7[3 na slijedeci' nae-in: Ravllinu E zajedno s prcsjekom prelozirna ako treceg fraga eJ u ravninu' O 1[3· T acku J vrha 1." kolineaeije.3.7. {'{ipsi. a paralelna je s njegovom osnovom (sI. ~ :~?~ iz nacrt8. hiperboli. .. Na isti naCin nadu se prelozene tacke 2° . preiozenu aka traga e3 na H}.. R j e sen j e: Kako bokocrt presjeka te ravninc.dnom njegovom izvodnicom (s1.~-' /1 '. ako je paralelna s dvije njegove izvodnice (s1.30. elipsu. ako sijec.24 deslll bokocrt te piramide i tree! trag e3 ravnine E./ Sll Pod presjekom neke plohe ravninom podrazumijeva se skup tacaka koje zajectYlicl<e toj plohi i ravnini. Pomocu bokocrta 1 odinab okomitih nu OSH Z konstruisan je nacrt ]'12"3"4" toga presjeka. Slika 11.24)."m·llinom £(.4 U vrhova 2.'Ilinom 11. c. Tloert A'B'C'D' osnove piramide i tloen 1'2'3'4' presjeka te piramide.0).26).: naJazi se bokocrt ]""2"'3"'4'" trazenog presjeka J -2-3-4.4. .11..e sve njcgove izvodnice. <. a nUe paraleina s njegovom osnovom (51. 8 pomocu ordinala okomitih na 08U x. Te krivlllje zovu se . pn Izradj -tehnickih crteia primjenju. Posebuo se isticu one koje se dobijll kada se rotacioni stazae sijece ravninom.2()."". 8'C' i 2'3'.:l'vninorn mora biti 1. fe LiA' i 4'1' mo!"a.1 0.0).1''' u prostolll jednaka duzini r -1 z.O) i visina piramide v = 40. uopste.35..: JO / i b.24 . parabolu.1. C( ·10.3. 4. presjeCi .0)] !l ravl1ini ". e. 2. p. naderno tako sto u njezin mpostavimo okomicu na CJ i prenesemo Jm _]0 -:= ]" -1 Z ..1 trecem tragu te ravnine. Na slici jc odredena . trecom 'p:ojicirajucorr~ r.crtanJ3 tehnlckih predmeta I. Prcsjck uspravne ph'amide trecom proj'icirajucom ravninom Zadatalc Uspravnu cetverostranu piramidu kojo} je osnova ABeDlA( .27). Presjeci geometrijskih tijela ravnirtal1lo 1 J.redi§tc 0. U presjeku toga bokocrta i traga e._ _ / .11.. 3° .236 1 J. jer je duzina bokocrt 1 j .3° . Presjeci stosca ravninom :tc·'.511: perspektivno kolinearni likovi kojima je tacka V' srediste.lu sjeci na tragu e/. naertan Je na ShC1 11. koja ne pro]azi njegovim vrhom.4.'. a trag osa. ako sijece sve njegove izvodnice.lu 8e razne vrste krivuJja.4 pa dobijemo cetverokllt 1(). ako je paralclna s je. Kada rotaeioni stozac sijecemo ravninom.1L28). paraboli. Ra"\:nina E koja ne prolazi vrhom rotaeionog stosca sijece taj stozac u: Q./c.25) i naCi pravu veliCinu presjeka (8L11. D( ·20. . 3.-Lhiperbolu./:' " / »" Ell / 11.4 Presjeci stoim rm.25): \. dobiven je njegov tloert J 2 j 4 .45.4() koji je prava \"clicina cetverokuta j. 2() .5. 0 presjeku stosea ravIlinom KDd. dobivamo prcsjecnll krivulju: kruinicll.- // \ .11.~jekolil1e s(oJca. .

tada ravnina dodiruje stozac u toj R j e sen j e. pa je dU:litla J ~ 2 precnik.ie stranocli precnika 3-4 tacka 3Pi'~ flY.i"· tacka Ie ·duzine je srediste U elipse e. h l . ako je plikloni ugao a ravnlne E prema r3. POrllOCLt sLranocr(a (" .29).11. ----T----" -. kaje pro[aze njegovim krajnjim raCkal1l3.4. bit ce ~ecnik 3-4 presjecne elipse e.-30) i odrediti projekcije presjeka. presjeh ravninom £(40. cijaje aSCI SV[S(55. . U stranocrtu se presjecna krivulja em projicira na treci trag e} ravnine E.e kolineacije je pry! [rag eJ ravnine E. Zadatak. b. a nije parale!na S tljegovom 0$110V0{11.2.55.\a sumtZDlC) II! prvog· {rag-'d.28 Kad ravnina E prolazi vrhom rotaclonog stosca.27 Slika 11. zatim nacrtc 1"2 tih tacaka. pa su pridruzeni i njihovi tlocrti Je' j / . ako je izvodnici.. a /3. koji je spregmni precnik precniku 1-2. Duzin~ ty i 3'4' su spregnuti precniei tloerta e a duzine j"-Y i 3"':." su sprcgtlllti precntci naena e" elipse e. Presjek kosog kruinog stosca opstom ravninom 1.vnini osnove manji od priklonog ugla f3 izvodnica stosca.3"4" precnika 3-4. Tangema dipsc e u La6ki ::: je L'Ik. koja je rangenta elipse e u tack! " sLltraznica prvog {raga ravnine E. Iz stranocrta se vidi da je presjecna krivu!ja elipsa. a sredisl. dvije izvodnice. osa r. c. dokazat cemo na slijedeCi nacin: kako je pf"vi trag tangencijatne nivnine u tacki A pravae A'A'''.O). Posta su ravnine n. aka je ex > [3. Kaleo SLl tangente e!ipse e II tacbm:l 1 i 2 sutraznice prvog traga. Da je duzina J -2 jedan precnik eiipse. Zbog [Og~i .7Ulpresjecnu krivulju (sl. jednu izvodnicu. Duzina 1-2 je precnik presjecne krivu!je. U ovom cerno zadatku projekcije presjeka 0dl-edili pomoeu stranocrta. . U simetralni. Sredis'ta S i 0 pridruzenih krivu!ja nisu rnedllsobno pridruzene tackc.<J\t~ sut. koji je r~tnidtm· s ·prvirrr·tragom e. Odredi triO stranocrt toga stosca A'"B''''V''' j stranocrtni trag e} Tavnine E.. 5 obzirom nll to da prcsjecna ra\'nina sijcce SVt izvodnice tog stosca. 1'3 se perspektivna kolineacija u tlocrtu projicira u tal'llinsku perspek6vnu kOlineaciju sa sredistem V'i os om ej. i E perspektivno kolineamo pridruzene u prl)S[Onl. odredeni su pomQGu ordillala i pr0jekcijCl_ izvodnica CV i DV.-i--- Slika l! . pa je stranocrtna Gsa IX3 okomita na prvi [rag e f te ravnine. 2Hr racaka 1 i 2. saddi tacku 0 i okomiL je na mvninu Te.e kolineacije je vrh V stosca. U proizvoljnoj taad kOlls!n. koia prolazi sredistem 0.25 Slika 11.0.. ona moze imati sa stoi3cem zajednicki: a.tisati tangentu.26 Slika 11. osnova u ravnini TTl i poluprecnik amove r = 28.. Kosi kruzl'li stozac. one su meau sobom paratelne. to je presjecnica tih ravnina.238 J1. Kruinica osnove k i presjecna krtvuiJZl e perspektivno su kolinearno pridruienc. 75)J. Presjeci geometrijskih tijela ravninama -----~ 239 11.75.. taj vrh. koja se pok!apa sa tackam O'/f _ Tlocrr 3/4' i naert . te t{oena i nacrta izvodniea A Vi BV odredimo tlocrte t2'._. Stranocrtna ravnina n3 mora hiti okomita na f2tvninu 1[1 i na ravninu £.raznica prvog traga te ravnine. \l( 15. ravnine E.

a nacrt 1"'2'" precnik nacrta ~" elipse e. koje polaze sa precnika osnove okomitog na trag et. 0"') duzine 1-2 horizonta1nu ravninu L.O). Zadatak. kako je rijei3en ova] zad~~ Presjek U ovom zadatku je DQ_ clins] .m") prvog traga. polozimo simetralnol11 tackol11 O( 0'.ina 1~2 je precnik presjecne krivu1je. kruznice k' u tacki T.ranocrtnog trnga e] i stnmocrta GMVM i }fMV m tih izvodi1ica. k' I d.. i poiuprecnik oSl1ove r = 30. kojoj drugi trag S2 ide tackom all paralelno sa os om x. V(55. I'.4 Presjeci sto. I . koji je pridruien tangenti t. presjeci ravninom E(J 5.Pc.. Duz. Tloert 3'4' ose 3-4 je precnik tIocrta e'. odredimo pomocu stranocrta piIY i R'" tih tacaka. a tacka 5' pomocll para H' 2' . a T. U proizvoljnoj lm:'ki presjeClle krivulje povutt tallg€!11tu (.. Nonte p" i R'" kontumih tacaka P i R. do presjecne ravnilJe.k') cije je srediste u tach O( 0'. Tacka TI elipse e'je perspektivno kolineama stika tacke krufuice k'. u tacki T. Nacrt T" i nacrta prvog probodista tangente t. osnova u ravnini 1[. pa je tlocrt 1'2' precnik tlocrta e'. Nacrte konturnih tacaka P i R mozemo odrediti jos pomocu pravca p. cljaje osa SV[S(95.40.ki T' je slika tangente t" tangente (jc spojnica tacke f. tangenta t' ehpse e' u tac.c.j 0) i konstruisati rnrezu dijela omotaca stosca ad ravnine 1[. Usporednik k i sutraznica m sijeku se u krnjnjim tflckama J i 4 druge ase elipse e. Da bismo oJredili drugu osu 3-4 presjeclle elipse e i njene projekcije. konstruisemo kao pravac t.60)j. Ako se odrede probodista ravnine sa izvodnicama A V i B\l. koje se nalaze na konturnim izvodnicama G Vi HV.nik nacrta e" ehpse e. j".1. . koje su dobivene kao presjek st.. . osnove kl1Jznice k u tacki 1'1.301. ./1. Tangentu u nekoj proizvoljno odabranoj tacki elipse e. H' 2. Ravrnna L sijece rotacloni stozae u usporedniku k( k'. a ravninu E u Slika 11. Kosi kruini siozac.c:resjeci geometrijskih tijela ravninam=a_ _ _ _ _ _ _ __ 11.{ca ravllinom 241 I' I Tacki 5 pridruzena jc tacka K."1 R j e sen j e: Projekcije presjeka kosog kruznog stosca mozemo odredii:l P01110CU stranocrta i direktnim postupkoJn. koja sadrzi kontume izvodnice nacrta.20. a nacrt 3""4"'je prec. dobit cemo tacke presjeka 1 i.11. presjecnice ravnine E i ravnine .ier ravnina E sijece sve izvodnice toga stoSca. jer pripada osi SV.-20. npr. Tloerti 5' i 6' kontumih tacaka 5 i 6 konstruisani su pomocu opisane perspektivne kolineac-ije: tatKa 6' POlllOCU para pridruzenih tacaka S' K'.240 _ _ _ _-'I"I".0'). Duzine 1-2 i 3-4 su ose presjecne e!ipse (" :1 pfojckcije tih osa dajll parc)"\:e spregnlltih precnika projekcija te elipse. a nije paralelna s njegoyom osnOVOln.·' A' t: ).29 sutraznici m( m'.2 tih iz·vodnic3.

.I/h dobijemo okJetanjem izvodnica ako vertikalne ose. odredujemo iz njihovog tlocrta na pripadnim izvodnicama...e x B"!C'J i K" Mrdu omotaca sa presjecnom krivuJjom konstruisemo lab) S[U l)::. J. Dime Tacke 8' i 10'. Tu tangentu mozemo konslruisati i kao presjecnicu r ravnine E i tangeneijalne ravnine L1 stosea 1I tacki 6.elipse e' je perspektivno kolinearna slika Tacke D' kmznice k~ _ a tangenta t' dipse e' u tacki 6' je slika tangenre eli kruznice k. .30a). H . Nacrtani SU doen! i nacrli izvodnica koje idu lZ podionih tacaka. tj.\ 7~ := r. En U FO. a njegova str3nica 0 J je tangenta krivulje 1. D{JT/::::: D/7~' l T{06° =T/6 1J (6'6° =6x6"}. Te udaljcnosli jeJnake SH h duzinama V h5/). n tacki DO..-1 C. 6 :ill stranice trougla D6T" koji je u tangencijalnuj ravnini A Aka konstruiSetnO trougao D06°r/.30a).D iJ .11. lclckulJ.'). Tacka N D()r/) : : d.llUVU Slosca podijelimo nll sto veci broj jednakih dijclova. Go). V h7° .'\/". koji je shean trouglu D6TJ . Krivulja spujc. u kojoj se sijeku tragovi e. Da bismo dob:di razvij'ene izvodnice -F\f i HV. KO[1stmisemo kao pravac t. Tangenta d J krivulje k J u tacki D i tangenta t krivulje e U Lack. npr.Vh. V"6{).VH. koja zamislimo kao vrh slosca. a te su D 6°.V'''.~~~~~~-~--------- 11. u tacki D'. koji je prerezun du:z. a naerte tacaka J3 i 14#.6" j lJdrcdcna je rangenta t( (.. .na taCk~~md. udaljcnc 0d wekt': G'. 6°r/::::: CO bit ce tangenta krivulje eO k. kaje su na tim izvodnicama. Pre:. opiscmo luk-t'<'\'· aka V precnika Fo'V" = H.tllom izvodnl<. prvi trag. koji je pridruzen tangenti d 1 osnove kminice k J u taeki D. Na isti naCin se konstruisu ostale izvocini":':G 1 2 Jubiv~ne su rack~_ E:~~. .jD i CiJ je ra"Zvijena krivulja k. Konstrukcija mrde omotaca stosca... izvodi se na slijedeci nucln: nacrta se duzin3 prave velicine C. V ]2/). u kojima tlocrt e' elipse e dodiruje kontum tlocrta toga sroSca. U [Jcki 6. CaN IJ I za duzinu juka ----:::: MN. dobi. Izvodnice prave velicine C. E.!. i tackom 6{ 6'. izvodnice FV j HV odredujemo pomocu perspektivne kolineacije. (s1. U ovorn zadatku osnova je podijeljena na osam dijelova. Tangentu u nekoj tacki presjecne elipse e. Tacke presjeenc krivulje. u kojima naert elf elipse e dodjruje konture nacrta toga stosca.t cemo mrezu dijela stosca izmedu d¥ije ravrrITrc.V'" "'" CoVa najkracc izvodnice GV (sLll. Zatim naacmo udaljcnosti od vrha V.. koje su iste duzine. dok nc budu paralelne s ravninom n2.6j7~'. j. Za konstrukciju mreie potrcbne S'LI nam prave vehcine izvodnica.:e CV i razvijen na ravninu./iJ .jeci geomelrijskih tijela ravniiluma ------------~.6'6() u tacki 6'-'. Na tom luku su tacke plJ i HO. 6~. kojaj je pravac Li. D.240 11.t") eJipse e( e'.4 Presjeci srosca ravnil10m 2:n v" Nacrt til tangente t je spojnica tacke 6" i nacrla prvog probodist::t tangente t. njegova stnmica Sllka 11. ravninc IT1 i presjecne ravnine E.30 Konstrukciju elipse dobijemo pomocu spregnutih prccnika. Ako odredimo pravu ve!icinu spregnutih precnika i pornocu l1jih konstruisemo elipsu. dobit cemo pravu D velicinu presjecne krivulje e • Kad razvijenom omotacll dodamo osn0V11 i presjecnu krivu!ju. Trougao D 6 0 T/' kOl1S[ruiseruu pomocu pravih velicina njegovih stranica. i d ll ).D{\.

To je ujedno ravnina sirnetrije. ravnine E. V" c· Drugu osu 3-4 presjecnc elipse e i njczine projekcije odredit cerno take sto cemo simetralnom tackom O( 0'. a projekcije tih osa daju parove spregnutih precnika projekcija te eJipse.'-' elipsc e. Paralela k i sutraznica m sijeku Se u tackama 3 j 4 druge ose elipse f f e. ravnil1ama ] fA PresJ·eci stasca ravllilIom 245 --~~~~~~~~~------------~.50)]. Duzine 1-2 i 3~4 su osc presjeene elipse e.31 u tacki 6(6'.0") duiiue 1-2 poleziti horizontalnu ravninu A. koja sijece izvodnicu CV u tacki 5( 5'. a drugi trag d1 okomit je na OSLl x.6').nika r = Zadntak. Vidljivost stosca i njegovog presjeka odre~ dena je na vee poznati R j e is c n j e: Da blsmo odredili presjek toga stosca opstom ravninom. pa je njezin tloert 1'2' precnik tloerta e'. .1/. polozimo ravninu B konturuim izvodnicama CV·IDV. prvog traga. I'resjck rotacionog stosca opstom ravninom OS!1()1'Om poi1tpre(. Izvodnice A Vi BV sijeku se s priklonicom p n tac.P-il bismo odredili tacke 5" i 6".k").d 2 ). /1") dm~ gog traga. Fi7(JJ5. dok je njezin naerr r~T" precnik nacrta e. Tloert 3 4' ose 3-4 je precnik elipse e .5~ ). a izvodnicll DV Slika 11. Ako su projekcije tih osa meuu soborn okomite.45} (.m") J' ki' aJ 'O~"---~C' SEka 1l.4.S(O. onda one daju veliku i malu osu te projekcije.Il. a ravninu E u priklonici prvog traga p( pI.( Il'. a njezin naert 3"4" je preenik elipse elf .1( d 1 . 25 u ravllini 1fh pi'esjeCi ravninom .-30. ----. u kojima nacrt elf e!ipsc e dodiruje konturu nacrta toga sto§~ ca.30. V(O. Ta ravn~ ina sijece ravninu E u sutra:inici 11. !laCin. polozirno prvu rrojicir<~ucu ravninu . kako je u tlocrtu te clipse.30a 11.O). Rotacioni stozac ('ijaje Gsa SV[. Ta ravnina sijcre rotacioni stozac u izvodnicama A V i BV. pH) . jeT je zamisljena osom rotacionog stosca okomitog oa ravninu E Njezin prvi trag d! ide tackom vrha V' okornito na prvi trag e. a ravninu E u sutraznici m( m'. kako je u nacrtu elipse e. kojoj drugi trag a2 ide tackom 0" paralelno sa osom x.1 paraleli k( k'. Duzina 1-2 je velika osu Ie ejipse.'kama 1 i 2 kojc su dva ljemena presjecnc clipse e. Ravoina A sijece rolacioni stozac 1.1131).3. Njezin prv! trag b j ide tac-koHl r~ para~ leI no sa osom x.

' . T!oen presjeclll:': t'lipsc: jt: dip~d .4 Pre!Jjeci SfOSC(I ravninolll 11.{ i prcsjecna krivulja e toga stoku perspektivno kolinearni !ikovi u prostoru. jer su izvodnice. pa je njcgova hipotenuza 5°TI trazena tangenta krivulje eO u tacki 5° . kame je omotaca sa presjecnom krivuljom (st. pa se presjecna c]ipsa u bokocrlu vidi elida. Taj ugao pripada pravouglom trouglu 5DTj . Rotaciani stoiac. a mala Gsa duzina 4'8'.6. dok se za tacke r i 6 v -nc-mora vrsiti rotacija izvQdnica oko ose stosea.:. D/T. te }j0. FO i EO lijevo od tacke A( A O So::::: BOC iJ = COD o = DO EO = A O O"" HOOo = GO pO = F OEO) . koja mora blti na osi ko1ineacije e).4. GO. npr.5. odnosno FHc-". Tloert 4"'8' male ose odredimo pomocll t1ocr"ta k' paralele k na kojoj se nalaze nJczine krajnje tacke 4.jc presjeenica ravninc njego-ve osnove i ravnine presjeka. dok ne posrane paralelna s ravninom 1Cb tj_ dok se ne poklopi ~a izvodnicom A V iii EV.· _ne mij<enja sc razvijanjem omotaca stosca. dobijemo duzine.:. Tu mrezu nacrtamo tako 5tO oka tacke opiSemo luk o kruznice k: poluprecnika AOV ::. pa se te pridntzene tangenlc sijeku u tacki T:. Pravu velicinu duzine V5 dobijemo tako sto izvodnlcu DV okrenemo oko o. bokocrt tih tacaka.1. Projekcije tacaka 3 1 90dredimo pomocll pm-ale1e u koja proJazi tim tackama. koja prolazi [am rae-kom. koja prolazi tom Gh~konl. DO. momma na waku razvijenu izvodnicu prenijeti onaj njezin dio koji je izmedu vrha i krivuljc e. odnosno 6.nica /. a kako je duzina DTj u ravnini fCl.e stosca.i d. pa tetivu A'R' kruznice k. V"5° =V05°. dobit cemo mrezu toga omoraca (5I.4. sto je luk manji. Kad pojedine tacke AU.: A"V" . Ugao sto ga tangenta u nekoj tacki presjecne elipse. Velika Gsa presjecne clipse je duiina 1-6. Co. Kako jc raz!ika izmeduluka kru:znice i odnosno 6 0 ..Ako tacke H EOspojimo -sa tackom VO. tacki D' tacka 5'. pomocu perspektivnc kolineacije mozemo Ll svakoj tacki dipse e' odrediti njezinu tangentlL Mreia omotaca s presjecllOlH krivuljom. Pomocu nacrta presjecnih tac. koje u razvijenom poJozaju prikazuju 8 istaknutih izvodnica -stosca.l1.aka odredimo njihov tloert. dobije se pravougaoni rrougao 5° DaTI' koji je jednak trollglll 5DT. Presjek rotaciollog stosca drugom projicirajucom ravninom kruznice k: i dobijemo luk AO EO na kruznici k~. koja pro!azi tom tackom. pa ga razvijemo u ravninu crteza. paraldne -'> ravninom JC2. Poluprecnik kruznicc zakriv1jenosii krivulje eO U tacki j". Povuce se tackom DO okomica sa DOV o .7 i 10 cije su druge projekcije na drugom tragu e2 te ravnine.zcmo duzinom izvodnice EV. a na osnovu tlocrta i nacrta.0 pripadne tetive manja. U toj perspektivnoj kolincaciji pridruiena je. a mala o~a duzina 4 S/P .~.Sa. 13°. GO i fIo toga Juka spojimo sa tackom VO. time zatvaramo kmzni isjecak./) k0joj jc velika osa duzina 1'6'. EO) FO. koji je priblizllo jednak luLu A'B/ kruinice k. koji je iznad r(lvnine presjeka. pre::'jd'i ravninom E(65.1 izvodnicu sroka.tlo jednak mrezi oinotaca toga stosca. zatvara -. konstruise se na slijedeci nacin: tackom 1 presjecne elipse e postavi se ravninJ okomjta TIa izvodnicu A V. jednaka duzini V 1. tackol11 R'. raspolovimo luk A' 8' kruznice k. a Gsa kolil!eacijc. a njena simetr:-llna tacka je srediste 0 te eJipse. Kako je tangenta presjecne krivulje e u tacki 1. Mala osa 4-8 presjeene elipse e ide tackom 0 okomitu na 1t ravninu ][2_ Njezin nacrt 4" = 8 je u simet:mmoj . Objamjeno je ranije da su osnova stosca . Da bismo In razvijenom omotacu nacrtali razvijenu presjecnu krivulju eO. preneserno dva pUla kao [etivu po luku . Bokocrt presjecne elipsc je elipsa e kojoi je velika osa duiina 1"'6'" . odnosno V6 u prostaIU.J"dstranjen dio--3-to$e<l. a tangenti Ii kruznice k.tzvodmcom stosca. 8 dijelova.kruz.<. koja prolazi tom tackom. npc u tach 5.246 J 1. koji je u tangencijalnoj ravnini tacke 5. Ako omotac stosca razre. pa se ravninorn presijece OS3 stosca u tacki K. Ravnina E sijece te izvodnice u tackama 1. u to je Dli = D'7~ .32). Kad se ana poklopi sa izvodnicom A V.65). Oakle. 9°-r--til' presjeka na mrezi toga omotaca.35.. koju prenesemo na razvijenll izvodnicu DOV u R j e sen j e: S obzirom na to da treba konstruisa[i mrdu omotaca toga stosca s presjecnom krivuljom. tangenta krivulje eO u tacki j!). poluprecnik r = 25 i visinet stosen v = 60. npr. odnosno 6".32a). podijetimu njego\'u osnovu na nekoliko jednakih dijetova. Kad se spoje taeke 5° i Tj. npc na lzvodnici DV taj dio ogranicen je vrhom Vi tackom 5. okomiw !l. DO i E iJ desno. 05110va u ravnini ITII srediste OSllove [{ tach S(35.1t 5° jednaka~duzini V5 u prostoru. lJ tom slucaju je duzina FHt'. Bokocit rotacionog stoka nacrtan je tako kao 'chr je-. pa se pomocu toga trougla taj ugao i konstruise. Uproizvoljnoj tacld presjeclle krivufje kOllstruisati wngentll j mreZu kruznici tacke Co.O). na kojima se tc tackc naiuzc. Na isti nacin dobijemo mcke 2 . Nacrtajmo zatim projekcije izvodnica koje ielu iz tih podionih tacaka. u tacki DI pridruzen8 je tangenta 17 P1 H1 • mreze ornotaca toga stosea. t' elipse e' u tatki 5'. . u prostOrLl.. 00. mora bid okomita na razvijenu izvodnicu.. pa se prenese DOl~ .ta6ki_O" nacrta r 6 velike osc te elipse.11. tacka 5 dode u rolozaj SV. Zatim pomoc:u tctive A" SO kruznice k~ odrcdimo na roj Zadatak. 30 . pa je duzina y. koji je pribliz. Presjecl geometnjskih lijela ral'lIillWna 11. kojima je srediste kolineacije vrh stosca.

l. . 14'.4. koja je paralelna s lijevom konturnom izvodnicom u nacrtu. a na njQj Sli istaknute jos tacke 12. Bokocrt je jedna grana hiperbole. ' s p. 1z nacrta rotacionog sto<~ca. Bokocrt jc takode parabola rije je tjeme u tacki 18"'. Na tome dijelu stosea /1o!aze se kOl1tl1mi prqjeci po.!sa Juzina ]""2 koja Jo. Od pambole imamo samo luko-ve 12-14 j 13-75. Pre~L~£~_geometrijskih fijela ravnifl. kojoj je tjeme u tacki 18.~~. 13. Nacrt c1ipsc jc duzina 11/]/t.!" -/-'" .-Ja~~~~~~~~_ 11.J b-a 60 70 80 60 70 72 60 70 80 58 58 <0 I JO JO JO A' H- L-' " 50 J5 '0 '0 f~9:641 80 10 . a njezin tioert je elipsa kojaj je velika osa duzina /2'. osa paralelna sa r. sijcce stozac po paraboli. h. Ravnina. 9'" i 10 m • Na ovoj grani hiperbo1e imarno samo lukove 7~9 i 8-10.a na nioi su io.[)uZlna i'P' ::: r) Je poluprecnik lullZ"nicenJom IV'I'e'". Ravl1ina.-I1. l1acrtati tlvert i lijevi bokocrt ol1og dUe/a sto. tacke 12'. 13 m . 1f . 13'. Nacrt para bole je duzina 12/tJ8 njezin tlocrt je parabola. . ima presjek po ltiperboli. EE! " JO <5 30 6' C' 70 70 " 50 Jfj ".jna _. kojoj je tjemc u tacki 1]"'. Na istoj slici data je tabela sajos deset zadataka za rje§avanje. M . " . osa paralelna s ravninom 'Trz.6'e" d' 'I . a tacke 5 i 6 u bokocrtu naJaze se na konturnim lzvodnicama toga slOSca. R j e sen j\ e: a. koja sijece stozac paraJelno s ravninom 1[). kojoj je ~eme u tatki 18'._ .-a. . ]5'. 8 m . C' osom x. ima presjek po eiipsi. 16 i 17.. U bokocrtu je takode elipsa. 00 DINENZIJE (mm) d 1.. 14 i 15"'. --'. Slika 11. Na zadanom stoscu nalazi se sarno jedna grana hiperbole kojoj je tjem~ackj II.11.248 ~~~~. 9 i 10.32 . hiperholi. a n3 njoj su tacke 7 m . osa paralelna sa osom z. a mala osa 3'4'._s njegovom osnov9m. Na njoj imarno jos istaknute tacke 7._. a mala .5.~~'§jJ".(./7' r. c.-." elipsi.:. paraboli i kruzTtici (sl.fca kameje kanHira llacrla deblje izvucel1a.4 Presjeci stosca ravllinol1! z lZVO . kojoj je velika osa m d\~l.bokocrta stoSca u tackarna 5''' i 6$. cija je osnova u ravnini rt:" presjecenog drugim projicirajuCim mvninama. koja sijece sve izvodnice stosca. Presjeci rotacionog stosca drugiru projicirajucim ravninama x C''' G' ~g Q. Ravnina. 1z tacke K povuce se okomica na ravninu presjeka E i . mala osa duzina 3-4.11. 16' i 17'. 15. 8. 11. Zadatak. Analognom kOllstrukcijom dobija se poluprecnik '1 kruznice zakiivlje~ nosti krivuUe eO u tacki 6° .:iiruje konturu .-~ 80 70 43 " '5 E' . Nacrt hiperbole je duzina 7"1 a njen tloert je duzina 7'8'. kojoj je velika_Qsa duzina 1-2..33). dodiruje konturu m m bokocrta u tackama 16 i 17 a 11a njoj su jos tacke 12"'. 14. mea A V u tac (1' P.. a nije paralelr:l-t1._ zakr' J o"o-'st( krivulje eO u tacki 1°.

... K 11. R j e sen j e: Postupak rje.. 14' i 15'.5. a druge dvije strane EF i GH su tetive njegovih osnova (s1. a na njoj su 6 tacke 9 =:: 10 i 14" == 15". 10. koja je paralelna sa -o50m.:":.in:::o:::. ! 1~f-±224""'5+_ ¢70 I Slika 11. valjka (s1.'_________ ____________I_I_. Presjeci geometrijskih tijela TiI::::":::":::"="':::""".1.. .l1..·'_·'c.5. na kojoj tacke 9.35). onda je presjek jednak toj osnovi.kN).:"c. Nacrt krumice je duzina paralelna sa osom x.34).. b. ciji je presjek jcdnak osnovi 1h . 14 i J 5. Presjeci valjka ravninom 11. Kad je ravnina presjeka paralelna sa osnovom valjka. cija je 05. Ravnina E koja je paralelna sa osom rolacionog valjka sijeec valjak po paraleJogramu EFGH. 14'" i 15'. a bokocrt joj je duzina na kojoj su tacke 9 lO"'.11.nova 1/ ravninl 1[}.. nacrtati rlocr! i lijevi bokocrl onog dijela stosca komeje kontura Iwata deblje izvtlcena (sl.:'"n"v:.36). Iz nacrta rotacionog stosca. Njezin tloert je kruznica na koja] $U tacke 9/.) 1. sijece stozac po kruinici. Od kruznice imamo sarno Iukove 9-14 i 10-15.-'_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 251 V'" ~r-f-r--'-_ . 2. presjecenog dntgim projicirajuCim ravninama.. Ravnina E koja je okomita na osu rotacionog valjka.suvanja ovog zadatka s!ican je IJesenJu prethodnog zadalka.i_"."u"I"o. 10'.34 Silka 1 U3 Sll d.c. Zadatak. H kojoj je drugi trag e2.250 11.5_P_r_es. Ravnfna. Dvije strane toga paralelograma EH i FG su izvodmcc valjka. 0 presjeku valjka ravninom a. sijece taj valjak po kruznici k( k'.

Sutraznicama prenesemo tacke 1.. B'. prccniku 3-4.5. Aka rotacioni valjak presijecemo ravninom. j c sen j e: Presjecna ravnina je zadana taka da je okomita na lzvodnice.· Slika 1135 Slika 11..regnuti precnik..'_-l_~C" OW. rj. Svaka mvn{na kOja je ('komita na izvodnice kosog kntirlOg valjka sijece faj valjak I.s-ijd!e tal l·afjak u kruinici kojajejednaka o'snov( 0" c" D" C" 1 P. pa je . Presjecne ta. O'v-dje je presjck v::!ljka odre-oen pomoeu stranocrta i uzeli smo cia je ravnin'-l nJ .-ksje Sil krajnie tackc icunog p~ecnika e!ipse e jer Ide na dijametralnim izvodllicama valjka.60. -A""'~'. kojoj je drugi trag prav3c e2..38 0' sijcc-e tiocrte izvodnica iz l. da se pot raze probodista pojedinih izvQdllica valjka .onturne tacke nacrta 7.1'2.-+. Tdh'i pre/Jed se zovu normaiHi presjeci kosog kruinog valjka.20) i konstruisati projekcije presjeka.13'4'. kojoj je nacrt duzina M"'N" a koja s~ zove normalni presjck kosog kruznog valjka (s1. N(-5.L n/. a kojaje okomita na osu toga valjka.p.11. Tioerti k.11.'-. Presjek kosog l<ruznog valjka opstom ravninom D'".2 tih izvodrdca s ravninom X padaju u stranocrhl takone zajedno. pre611iku 3-4. Spojnica E'F' sijece OSli Slika 11..37 'R' Tackama 7' 8' pridmzene tacke na k. Sl..odredit celTIO projekcije normalnog presjeka e kosog kruznog vaJjka kome je donja osnova U 1[/. Presjeci gemnetrijskih tijela ravninama --~--~~----------- f1.-t+4.2.MN'. Tangente u tim tackama okomite su na n). pa ce na ravninu n3 biti okomit i s\. i e' osnove va~jka i D' njcgova presjeka Sll afil1i likovi za trag 5. Konturne izvodnice tlocrta AH i BG padaju u stranocrtu zajcdno u stLanocrt Ai iv'" ose MN. koja nije ni okornita ni paralelna sa osom valjka.38)..39). ova su ~' .. Kod normalnog presjeka. tj. Posto je potrebna dobiti i mrezu vaJjk.37).1.1 1.s tom ravninom.ynina kOja je paralelna sa vSI1Q+"Oln kosog kruinog va(jka . Kako je jX. iIi par spregnutilLprecnik-a pomotu kojih se one mogu tacno konstruisati.R" I i '5" x x k" Zadatak.---lC. presjecna ravnina 1: okomita jc na OSH /vfN valjka. Sf. d.F?" I R' N' 5" '" x x vclikct i lllala osa elipse e'.1'3 J.vaUb. Kosi kruini valjak kome je OSI101'O u ravnini H" OS(1 MN[lW-65. F kontumlb I U tacki V... Presjek valjka ravninom L mogao bi se odredili direktnirn postupkom. 8 dobit cemo pomocu te afinosti. a . K.L s{ to ce 1'2'.40.presjecl1c krinL{je povuCi tallgcntu (51.'a/..30. Nacrtali mreiu ·riolljeg dijda va/jl\a od tamine 1[1 do presjecne ravl1l'ne.:. presjeCi ravnil10lJl 2:(20.l II AI lY'. sijece ga u elipsi.. Svaka ravnina koja je okomita na izvodnicc kosog kruznog \'aJjka sijece taj valjak u elips! i takve prcsjeke nazivamo nOfmalnim. sa f • izvodnica naerta. kao OSll. a sjJojnica tacke V. Ravnina E. a tlocrt M'N' ose MN kao smjer zraka afinosti.a.60)] i poluprecnik osnove r ~ 25. kao i treea projekcija tacaka presjecne krivulje. dakle jX} i. presjek ce biti eiipsa (51.3 i 4 u naert gdje nam odreduju par spregnutih precllika {'X" i 3"4" eJipse e". treba tim elipsama uvijek 0drediti \'eliku j malu OSU.252 11.. Slika 1 J. Sll S tlocrti E' p' nozista E.. pa je duzina 1-2 spregnuti prccnik.1 M !v" .vodnice CP i DR stranocrta sljcce ravmna Eu tatkama-. Kontmllc-ll.aCaka E i F u tackarna 7' i 8 .1 pravoj velicini.O).t elipsi.5 Presjeci valjka ravninoll1 253 11. I~.eke 1. pa je trag 51 l..a rf!.36 c. Tako su dobivene sve izvodnice 1. Kod odredivanja tlocrta e'i n<lcrta e" elipse e. U proizvo!jnoj tacki '.M""N"'..

dijelova. Kad se ornotac kosog klUznog vaUka razyije u ravninu.+. 4 odreduju veliku (1)(2) i-malu (3)(4) aSH elipse (e). !2" I to T' l5~ 7" 'J" 8' C' ---. pa se zato elipsa e prikazuje u razvijenom polozaju k30 duzina 3-3 koja je okomita na izvodnice.. recirno svaku njenu cetvrtinu na 3 dijela. Presjeci geometrijskih rijela ravllinwna 11. Tacke eUpse e opisat 6e lukove koji se na 1[3 prikazu u pral'o] veliCini kao koncentricni lukovi sa'sredistem u tacki S.c 7~( T ) biti tangenta (t) elipse (e) u tacki (T).393. Kaka su elipse e' i (e) dvije afine krivuUe. elipsu (e) podijelimo na nekoliky.39 C' Slika 11.----14' I I A' AO I k' . nete se dobiti pravougaonik kao kod rotacionog valjka nego Iik prikazan na slid 11 . Ako elipsu e prelozimo ako prvog traga 3J U onda ce ona doCi u polozaj (e).39a . aJ Slika 11.-. 2. pa umjesto lukova izmcau dirnih tacaka uzimamo njihove tetive.-. Osnove valjka nece se prikazati kao duiine. To proizilazi odatle sto tangente u tackama tih osnova ne zatvaraju s pripadnim izvodnicama jednake uglove. PomoeD perspektivne afinosti odredcne Sll na isti nacin projekcije tangente t presjeka e u tacki T. au tlocrtu kao duzine paralelne osi jX]. Ta duzina priblizno se moze dobiti tako do. to ce prav3. Tangente u tackama normalnog presjeka okornite Sll n8 pripadne izvodnice valjka.5 Presjeci valjka ravninom '55 ravninu 1[}. nego kao krivllije. 3. Rotirane lacke 1.254 11. Nacrti tacaka 7 i 8 leze na spojnici V/O" i fla konturnim izvodnicuma nacrta valjka.

jer mozerno uze[i kao da smo omotac razvili u " tih tacaka. Presjeci geometrijskih rijela ravninama 11.5 Presjeci valjka ravninom 257 Na pravac p (s1. _. Slika lUll -""-. koji ide paralelno sa osom x. M M koja takoae sijece osu valjka. . Kako je tangencijaln3 ravnina toga valjka u tackama 5 i 6 okomita lla osu x. a projiciraju se u pravoj velicini i dijelovi tih izvodnica koje se nalaze n3 razlicitim stranama pr~jecne ravnine. na pravac p.3") i 4( 4'.. U tackama 3°.fi.)11lOtac razvije u ravninu.4()) (sl..aj u razvijenom omotacu i odrede krajnje tafke pomocu stranocrta.39a) prenesu se tetive te elipse. ra 'ninl. 71) /1) = 7 m['''.0") u kojem La sutraznica sijece osu valjka. Da bi se dobile tacke 5 i 6 elipse e. a na nacrtu n" koji je paraleJan tragu ez nalaze se nacrti /' HI) = 20 G o =l mH"': 80 FO = 8!ffF'" .5.]") i 7° 3° = (7 )( 3 ). ouda duiina TT. odredi lljihov po!oz..fte os-nove u tacki 5(0. tj. a pro laze sredistem presjecne eJipse e. Njezin tloert p'ide prvim tragom d J ravnine L\ okomito na pry! trag €{ ravnine E.4'" ). gdje se te duzine prikazu u pravoj velicini. 7(} i J) povuku se pravci okomiti 2( 2'. spojene. pa sc l1(l pravcu 3-3 uradi TOT}o =(T )T ondaje T. 7 11 EO = 7 E"'. nalaze se tlocrti tacaka 5 i 6 . padne u pravac 3-3. pokazuju dvijc jednake krivu!je.". one su ose te elipse. a dllzinR KT u izvodnicu KO LO. a njezin naert je p"( P. 9°. Na njezinom tlocrtu n'. Na omotacu valjka uzima se jos neko1iko izvodnica. 9"11"~(9)(JJ). Kad se .0) i visinQ v Zadatak. 3"'C'" . Ako O SC. 11"2"=(11)(2). . J ] . 3iJ pi! = 3 pm.4° DO =4"'D"'.l1.. a naerti tjh duZina ('2" i 3"4" su spregnuti precnici naerta e" te eiipse. Kako su izvodnice valjkaJI"7r3. pa se ua te pravce prenesu prave veil cine. 1° AI) = 2° SO:::: 1'" A"'. Taj !:':KTt e'l elipse e moze se ta(:nije nacrtati ako se odredi bar jedan par njegovih sprcgnutih precnika. i to 3( 3'.1 trnugla KTf" = KVT'i'(. kao i njezino srediste O( 0'. 81) f) =8 111 ]'''. uradi se: 3"9"~(3)(9).- .40). prC1l13 tome. n3 razvijenom omotacu odredi izvodnica K LI) na kojoj lezi IJ lasKa TO.3..256 J 1. Kako su u prostoru duzine 1-2 i 3-4 meau soborn okomite. tiocr! e! pre:-0ec. koje Sil na konturnim jzvodnicama Ae i BD.5"7"~(5)(7)i OSll U tu svrhu polozena je sutraznica m prvog traga ravnine E.. kao i njezino srediste O. Kako su i izvodnice okomite na ravninu ITI. Zato se uzima 3° Co:::. koja sijece toga valjka.t = -45. one se 11a tu ravninu projiciraju u pravoj velicini. Zatim se llaertaju projckcije p'i p" priklonice p prvog traga ravnine E. koje se dobUu iz smmocrta tih izvodnica..ne c1ipse e poklapa se s tloertom k' osnove kruznice k toga vaJjka. polozena je sutrainica 11 dr~og traga ravoine E koja sijece osu valjka i te izvodnice. 11°. Presjek rotacionog valjka opstOlll ravru. Na toj sntraznici nalaze se dvije tacke elipse e J( I'. koje odr~(1uju osnove u razvijenom omotacu valjka. na T .2"). Nacrt e" elipse e moze se odrediti tako sto se nadu nacrti probodista favnine E s nekoliko izvodnica valjka. 4° I(} = 411' RIH. Na toj priklonici nalaze se dmge dvije tacke elipse e.. Krajnje tacke izvodnica.O"'). osa valjka je okomita na tu ravnint!.30 . Rotaciol1i vaUak komeje OSl1ova poluprecnika r = 20 /. sredi. kao i nacrt sredista 0. ona se projicira ravninu 11:/ kao produzena duzina A"C odnosllo B"D". 11. presjeCi ravninom x [} 7(JJS0. R j esc n j e: Posto je valjak uspravan i osnova mu leil u ravnini Jr].nom rmmni TCf..oK tangenta to U tHi':ki Ki! na razvijenu osnovu. zatim se ti nacrti medu sobom spoje.

mreze ?resJec.1 n~ nekol.'ljec:i ravnil/om E(70. pa ih iz naerta prelle~el110 na razyijene izYodnice. Taka se tangenta elipse e u tacki 4 dnbije kao presjecnica ruvnine E i tangencijalne ravnine valjka.ne knvulJc. kO]1 prikazuju u razvijenolU poJozaju ooi11 8 izvodnica v SP. Nanese se DO D{ ::.\'1''K'" ... 11 H valjka. Podionirn tackama All BO CO H'" (J" '" • .lko Je~n~kih dijelova. pa se pornocu njega on i konstruise na mrezu omotaca. koje su izmeuu osnove kruznice i presjeka.rcotgj3 rtgj3 Ako se iz tacke !Vf" postavi okomica na trag e.5 Pre'>jeci valjka ravninom 259 ------------~~~~~==~-------- Nacrt tangente elipse e u tackama 5 i 6 poklapa se sa duzinom A # C" i BIYDff. koji se na t~ naCin dobije.41a nacrtanaje mrda onog dijela toga valjka.e valjka koja ide tack om A i druf!:o!! traQa f'~ ravnine P. trazena tangenta krivulje eO u tacki 4° . koja je iednaka OblffiU os nove krui .~oJekcIJe lzvodilica kOJc Idu podionim tuckama A. u kojoj se sijeku prvi tragovi e 1 0 V Zadatak. ~ " . . U proizvo(jnoj taNi pres/ecne k1'ivlIlje konstruisati tangenrll i mre::u omotaca s presjecnom krivuljom (5/.1') All . jednak je trouglu 4Df D iz tangencijalne ravnine tacke 4.[J D. a duzina 5. ~oklapa se s [locrtom k' osnove kruznice vaUka. 3.. A ...nica zakrivljenosti krivulje f. kojoj je duzina 3""7f# velika. Ravnina E slJece te izvodnice u tackama ]. pre. 1 Jocrt".h>" mala osa. ugao IX. Nacrti 5"'6 i rS cine drugi par spregnutih precnika nacrta /' elipse e. Rotacioni valjak. Aka ornotac donjeg dije!a toga valjka razrezemo duz lz~odmce A1. na <:5 jedoakih dijclova. 3° .i jednaka duzirri-r'" 5" " a lljezttn:r mala asa 3~ 7 jednaka je pre~~l~~ valJka. Ugao d j tih ravnina.(~G.258 11. 8.ravouglom trouglu 4DD" koji je u tan~ncijalnoj ravnini tackc 4. Taj ugao (( pripada r::.: D!D.ravougli.. bokocrt na pravac D~ 4'" . '" . pa se torn ravninom presijece osa valjka u tacki 111.na se sas t OJ1 a d " omotaca toga valJka. kojoj je velika osa j ~5 para~elna s 1(2. Elipsa je konstmisana pomocu dva para spregnutib precnika i time odredena presjecna krivulja. pa sc R j e sen j e: Presjecna ravnina sijece valjak po elipsi e.:. Tacke 1°. ~a b. kao j u ravnini E.. slici l1. 2°. [fOugao . . Ta tangenta je odredena u prostoru tackom 4 i tackom D. Iz tog [rougla iz1az1 da je 5# K'" = 5"'lvl"" cotgf3 ::.41).4.lsmo dobi!i tacke presjecne krivu!je.11. i . d'" .Qjt tacke 41) i D J • P. K'" .. Te prave velicine nalaze se u nacrtu valjka.: r cotgf3 .. kojoj je pravacd J prvi trag.ede ~rOjekCije ost~hh tacaka presjecne elipse. ~ te .koja je II tragu e.rt l' tacke 1 je u tacki A" tacke A. a ujedno je razmotana elip-sa e. po!u1!recnik r = 20 i visina vaUka v = 55. .dobije se iz njezinog tlocrta i nacr~a. Presjeci seometrijskih fljela ravninama .7'''') i S( S'..0). 2. eO u tacki 5°. Na te pravce.njome presij(:.J. kao i u meb /.. a bokocrt em je elipsa. Tioc. Tangenta u nekoj tacki presjecne eJipse e mora biti u tangencijainoj ravnini vaJjka u toj racki. a naCr1-r-tacke-i. . < . lz tacke Al povuce se okomica na presjecnu ravninu E.~ Na ist...:::: 4· G'9.~hps:.. a ee.je u pYe~jekLl' nacrta lzvodm<.. C. - itd. Tloert tangente t f pada oa trag d I ' njezin nacrt na trag ('2'. G . Tacke 1 i 5 su nu konturnim izvodnicama' naena vaIJka.~----- 11.v " . dobije se pravougli trougao 5". HJezm Hacrt e Je duzma 1 5 .a :acke 3 ~ 7 su ~a konturnim izvodnjcama bokmTta toga valjka. < pa je 5° S. koja ogranicava mreiu omotaca vatjka s gomje strane.Jt'.!l D{. Tacke 7(7'. koji je izmeou ravnma E I n: 0.. 1 A povucemo pravce kOJl Sil okOrnttl na duiinl A. pa ga razvijema na ravninu s!ike. Konstrukcija toga poluprecnika izvodi se na slijedeCi naCin: Tackorn 5 presjecne eiipse e POSL1\'i sc ravnina okomita na izvodnicu. koja ide tom tackoffi. preneserno prave velicine onill dijetova tih izYodnica. osnovu valjka treba pOd. kaje su bile naznacene u njegovim projekcijama. 00.. 1 r izvodnica valjka na kojaj je tacka 5. odnosno POluprecnik kruznice zakrivljenosti elipse ~o u tacki 5 bit 'ce prema fOI11mli: r{ r· =--~:. ".) Na istoj slici dataje tabela sujos deset zadataka Zil rjesavanje.I. i 8. koji'l ide tackom 4.30. a to su duzine AD 10 :::: A" BO 2° ::. . = j{) SI . CO 3° = C"3 r. kome je osnova u ravnilIi !fj. Odredena je ! kruz.i n~acin sc od.SH) Sli odrcdene pomocu dviju sutraznica dmgog traga. npr. Na. dobijemo mre:Zll toga omolaca.~le osnove u rack.. Presjek rotacionog valjka drugom projicirajucom ravninom srerli.:: B"'211". NJ~ konstruisemo taka sto nacrtamo duzinu . 8 i jV odreduju krivulju e ..o}' koja s kcnccom D"-4(' zalvUJ"J. kaje se nalaze na presjecnoj elipsi ~.. pa Bacrtamo p. 7f 11. ~ mee.: 5. pa je prcIllU lome r! ::. nJcgove osnove i . f K". .. pa Je po lJehmo Da 8 Jednakih dijelova.5.45). Ona se dobije kao presjecnica tih dviju ravnina. ne mijenja se razvijanjem omotaca valjka. sto ga tangenta gradi sa izvodnicama valjka. Poluprecnik 1'} krufuice zakrivljenosti krivulje jednak je duzini 5" K U . . 5(30. BnkoCfr ('" tack~ J . . II tacki 5.:::. pa se rom okomicom presijece spornenuta izvodnica u tacki K.. pa je njegovd hipO(enuza 4° .h~. i H. Duzina 5K =5"KH na toj izvodnici jednaka je po!uprccniku kruznice zakrivljenosti eel u tackama 5" i 1'. : .

42 .. presjecenog drugim projicirajuCirn ravninGma i t}aUkastom plohom. 30 V I' oj " ..~...' ~. nacrtati {locrt i lUevi bokocrt (sl.. M d h dO 50 2 70 60 72 ]0 30 30 33 <5 42 30 50 ···A' L.m +-1_".0 . : l'J.. e.:"::"::'":::o'-______ .§E __..1 11 N"·jL..~.' / 7" t' 8' i I '...11.. . U nacrtu je prikazana kao x Ex DINENZUE (mm) duzin8 j"'. ·1' em .J ~I I i i i BO C' D' I H' A' 'I cot - -..·r·.26"O~_______c..._.. cija je OS/1ova u ravnini 1[f..." K" Zadatak.5.Ie elipsa m kojoj je dtlzina J"'2 velika.c.. 30 33 9 46 74 <5 __ .4+=--{ I 66 + .__-' . t" ... ..'--·".. i 32_. 9' II' 7' . . a 3 4""' mala osa..42) .:·.'.:·e::c::i"..:'i:. -3.41 _.._'!!.::o::m:.·' .3..:. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim ravninama i valjkastolll plohom e. 1/.. 5' I 5~ _ II' --"-". Bokocrt .- R j c sell J c: Valjak je presjecen drugom projicirajucom ravninol11 E.6+.gc:e. Kod ovog presjeka imamo samo dio eJipse kojaje ogranicena tac:kama j"'6J"f1. _····_·10.-1.:ctiJC·c::lo::::.i! i s. ..e::t'::iJC·s::k::ih:. kojoj je drugi lrag pravac e 2 i ima presjek po elipsi.::._. /3' " ...:.~h'O~ I . ."~". Iz nacrta mtacionog valjka..('.5 Prpsjeci valjka ravllillOI1l 261 d 11.:... k" !S" d .. ! 1'! .:..P~. ..5.-I 68 36 40 40 1·--: : ~: 6::.::ov:. i .l~'Slika 11. i)g~r I Slika 11. " 45 l-~· I 5 70 58 54 30 45 -:.--~- li"1 I I I I 8 "..l. a njezin tlocrt sc poklapa sa os nov om valjka.....

a priklonica u polozaj Po (p./. Kruinica 10 == gil i prav3c p..ltivnom smjeru oko vertikalne ose kugle. lUi.rki S(O. Nacrt presjeka je kriva 7" do 13".") l 11.C. doh: je pastala y Stika 11. paralelna s ravninom 1!1_ Glavna klUZniea I dosla je u polozaj lor l~ . rotirana je u pOl.C''') i D( D/. a drugi trag 12 okomit je na osu x. to je ona ravnina simetrije i njihove presjecnice k.g"') kugle. Prvi trag II ravnine F prola:?i tackom Siokomito na prvi trag eJ . Ravnina F sijece kuglu u glavnoj kruinici I kojoj je tloert l' Dll [ragu 11.. Ovim sredistem polozimo horizontalnu ravninu C kojoj je drugi trag c. L" u presjeku ON ! n"') u kojoj osa probada ravninu. p.Iozimo h~rizontalnu ravninu A koj~j jC 'dmgi trag Q 2 paralelan sa 0som x.o( P. a tlocrt joj se poklapa sa osnovom valjka. Kako je ravnina F ravnina simetrije kugle i ravnine E. Zatim sredistem kugle. p_" j prvoga traga. R j e sen j e: Presjek kugte-dpstom ravninom. pomocu kojih se na pravcu p'" dobiju tacke EN i F# i na pravcu p'tacke EI i F'.).. . Pi.ie prvi I trag hi paraJelan sa osom x.moze se odrcditi direktnim postupkorn i pomocll stranocrta.43 .o .6. c~·~p-.BI.PI. spajanjem ~u tackama ravninu 1[2. kojoj je drugi trag d 2 paralelan osi valjka.k Presjecne tacke odredujemo na slijedeci nacin: Sredislem kugle S" . u presjeku daje pravougaonik. a simetralna tacka te duiine je srediste O( 0". a koja dodiruje ravninu L1.D"').35. kojoj je sredisre u poluprecnik r=30. Odrediti presjek kllgle. Kruznica I i priklonica p sijeku se u tackama E i F. Presjeci geomelrijskih tijela ravninama 11. Direktnim postupkom: Ravnina E( e"!!1) sijece kuglu po kmznici k( k'... U OV0111 zadatku presjek je odreden na oba nacin: Q. Prvo probodistc Pi Na kraju imamo presjek sa valjkastom plohom. i LIT).gN). kojoj je osa okomita nll priklonice p doslo je u polozaj P. Presjek kugJe opstom ravnillom Zadatak.S po+o±imo vertikalnu ravninu B kojoj. Vertikalna osa kugle 0(0/ == Sf. Bokocrt je kao pravougaonik 51f'7'" i 6"'8*. Ravnina C sijece luglu u paraleli u( l/. paralelan sa osorn x. Ekvator i sutraznica sijeku se II tackama A( A'.I. Presjeci kugle ravninorn 11.U'" ). ravninom E(75.n"') dmgoga traga.Il"').m") prvoga traga. o/Iokomita na osu x) sijece sutrainicu fl u tacki L( L' == S'./. zajedno sa kruznicom I i priklonicom p.40) i j H( H'.. Krivulju U bokocrtu dobijemo iz tloena i nacrta tacaka te krivulje.11. 2ato je duzina EF jedan precnik kruznice k.262 11. 50) /sl.e 4). Sredistern kugle S polozimo ravninu F okomito na ravninu reI i na ravninu E. H ) '-': P" gc. . Off) kmznicc..6 Presjeci kugle ravninom 263 Ravnina L1. koja sijece valjak paralelno osi valjka. i Foil.1. tvJeridijan i surraznica sijeku se u tackama C( C'. ParaleJa u i sutraznica 11 sijclm se u lackama Gr (/.6. a u tlocrtu kao duzina 5'8'. Projekcije tacaka E i F odredene su na slijedeci naCin: Ravnina F. U nacrtu se vidi kao dllzina 5"8/1. a ravninu E u njezinoj priklonici p( p'.. ). a ravninu E u njezinoj sutraznki m( 11I'.AH) i B(. sijeku se E.) i poklopila se sa glavnim rneridijanom g( g'.43 i 11 . a ravninu E u sutraznici n( n'. paralelna osi x. Ravnlna B sijece kug!u u meridijanu g( g'. a ravninu E u sutraznici h( h .-"---t_____ :0" {~' Ravnina A sijece kugJu u ekvatoru e( e'.HIT) kruinice. 9().B'" ).

Aka se iz sredista kugle S~ postavi l. tako da je duzina G'R' velika. Ravnina E sijece ekvator kugle e u tackama A( A'. sh"zmClCr1.1 H H b. 00 ) (sf.44). ona je i ravnina simetrije kruznice k. a duzina E'F' mala osa elipse (/.J 1.. i to od tacke A' do tacke 8'. Odredifi presjek kugle kojoj je sredi._. CAGED. R j c :.C" ) j D{ D'. Ove tacke mazemo odredlti i iz trece projekcije. a simetralna tack a O( 0'.P2sjeci kugle ravninoll1 1 265 Duzina GH je precnik kruznice k jer prolazi njezinim sre~i~tem~ ~ako Sil EF i GH U Drostoru mean sobom okomiti. pa se njegov tlocrt £' "'" F' poklapa sa tlocrtom 0' srediSta 0 te kruinice.1. Duiine J1"B i C"OIl daju dva spregnuta precnika u nacrtu presjecne krivulje. tj.. Pomocu te tacke odrede se Hoert 0' i nacrt 0" " U tacki 0'" projicira se precnik AB koji je paraJelan s ravninom "Ttl. Pored tacaka ABeD. a duzina C'D' okomita je na A'B'. je u tragu e3 • Ta cll1zina jedna.e: Presjccna ravnina sijece kugiu !J kruinici k. Presjek kugle prvom projicrraJucom ravnmom Zadatak. Pomocu stranocrta: Ravnina nJ polozena jc okomito na ravninu E.nicc. duzina C"'D/"If.ll.] lA5). Olla tu ravninu sijece u tacki 0'" presjecne kruzmcc.] na r"Vl1lllU.. Pravae n sijece nacrt m glavnog 1. Tacke A.P_'-. a njezina druga projekcija k" je elipsa. Tlocrti tih precnika S~l mechl sobom OkOlUiti. Pravac p sijece tlocrt ekvatora e' tackama £' i F'. Tacke na ekvatoru odrede se tako sto se ravnina kojom sijecemo ravnillu E polozi pravcem p( p'. 11. pa je duiina AS precnik te Krllz. a duzina A" B" mala osa :. U llocrtu se vidi anaj dio kruznice k koji je l1a gornjo~ polov~n~ kugJ~ne piohe.0" ) te duzine je njezino srediste. S. to je duzina £"F velika osa. gdje je eM paralelno 1-'-'(1' Tacke TIa glavnom meridijanu odtyfie se tako sto se ravnina kojom sijccemo ravninu E poloz! pravcem _ll( n'. Time su dobivene velika i mala osa presjecne elipse u tloertu."!krnnic. koji je spregnut precniku AB.. Presjeci geomelrijskih /ijela mvllinam'3. a glavni meridijan k~gle g u tackama. raVl1illOl11 E(60. stranocrt presjeka.44 . potrebno je odrediti laeke presjeka koje leze na konturi u tloertu i naertu. Kako je ravnina ekvatora ravnina simetrije kugle i ravnine E. a njegov nacrt EHFff mOTa biti jednak precniku AB. ACrB.n" ).ka je precniku presjeka.A") i B( B'. 70.2. Tacka meridijana u tackarna G" i H". tj.. Tako lwcrtU.. kojc Cine osc elipsc u tloertu i spregnute precnike u nacrtu. Duzine AffS" j E"P" su spregnuti precnici nacrta kmznice k. C i D su na presjecnoj kruzniei k."-. a niihove proJekcljc su spregnuti precnlci projekcija kruinice.6.35. zato je OffEff = (fp" o'A' iii O'B'. oni .na osa 1.su spregnuti pIee-mel kruzlllce k.C(C'. ij. e n j. p").B H ). kojoj je prva projekcija k' u prvom tragu c 1 te ravnine. Tloert k' kruznice k je II prvom tragu e l ravnine E. U tom slucaju kugla se projlcira kao kruznica.!)"). Na osnovu osa i sprcgnutih prccnika mogu se konstruisati elipse u tlocrtu i nacrtu. a ravnina kao trag e3 " Kako je ravnina E okomita na ravninu TC3. Prccnik EF klllznice k. okomit je na ruvninu 1f!.30) i poiuprecnik r=25.'(' je okomita na prvi trag e! ravnine E (sl. Sl1 dobivene tacke na konturi u tloertu i 0'" leii u sredistu duzinc C"D". a njegov tlocrt A'B' paralelan je s prvi1l1 tragom e j " Duzina A'B' ::::: C"'D"'.0: e Slika 11. U nac::rtu se vicli sarno Iuk koji je l1a prednjoJ pOloVtnl kuglme tj. na ekvatoru i glavnom mcridijanu.i}te u tacki S(20. _ _ _ _ _ _ __ "______. a kako If su medu sobom okomitl.

pa odrediti njezin Huett T' 1 konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga viJljka u tacki T. njcgovog gornjeg dijeia omotaca.0). C( 70 .40L 1/(75.Yo!jno uzeti nacrt TN tacke T.40. njcgo\'og gornjeg dijcJa 0rrH)U::J.O.60). GiJa JC Slika 11045 zena tangcnm presje6Jlc kl1lznice k u tacki K osnova u ravnini osnove r=25.45)].l":. 55)] i poluprecnik 05nOVe r=20" Proi'Z. odrede tragovi d l i d 2 ravnine ..1 ravllini Jr. G(50. Jf]. ako je OS21 valjka SV[. 7.val1je 167 dipse Odredene su jos i projekcije tacaka G i 11.40. 4.fWVii Li . presjeci ravninom odredenom laC kama: MNP[M( 10. 10. D(75. kao u p.50)/ i poluprecnik osnove r = 20.'(-30. Nacrtati projekcije ko~og kr1.~o.amUli /[1. t"" = (T/'. pa odrcditi njezin tloen: T' i konstruisati tragove tangencijaine ravnine raga $toscCl U tRek] 1 ~_ Si1cr~ati projckcije kosog kruznog stos. npr.4(0.25. ako je osa stosca SV[S(30. 9. pa ouredit! DJczm naerr T" I konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga valjka u tacki T.25)'poloiiti rangencija!nu rav!11nu na kosi kruzni swzac.120jj. Prolzyoljno Llzeti tlocrt T'tacke T. _~ / . Presjeci geometrUskih tijela ravnillama 11. 2.L rl.){75. koje Sli paralelne s ravninom 7[2. '.oglavlju lLLLl.. V(95.25).znice u nekoj njezinoj tacki.-11drediti tangencijalnu ravninu kosog hufnog g~'L'U.lO. . V(30.3D).. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog kruznog valjka u tacki 1'(40. Trostranu prizmu. J. kuji je nu prednjoj polovini kugle i to od tacke C preko tacke A do tacke D.10).15.O. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog knLznog valjka u lack[ Tt ·30. Cija osnova le2i 1. U nacrtu se vidi onaj diu kruinice k. B(60. kruznice k i to kao presjek ravnine E sa sporednim kruznicama u i v. N(l25.. Odrediti tangencijalnu ravninu kuglc u proizvoljno U2etOj tacki T.U 1 okomito nu /1 do tacke ft\".30).JOO.15).J 5.::a. Nacrtati projekcije kosog kruznog valjka.i. V{85AO.'.35. V(JO. c:ij. 3.266 11.1 0.O. . Tackorn K povuce se sutrazmea fIl prvoga rraga ravnine .. F(95. odnosno J i K.40. ldi u ravnini Jr.J5. 11. V(O.40). Trosmmu priznm.1znog valjka.60.. -).30.j).140)).. Da bismo nasli tangentu presjecne kn!.stofC"aSV[S(30. CJ.90. moramo konstruisati presjecnicu ravnine E i tangencijalne ravnine kugle u toj tacki.25.":'5.8' e.d I.20)] i bocn! brid FG[F. 5.T(JIO.45) i poluprecnik r =. ako je osa vaUka SVIS(30. £(75.. r] raVlltna E i Lije tra- ilucrl T' [aeke T.40J] i poluprecnikom osnove r = 20. B( 55. cija o:mova lezi u ravnini ]fl.130.40.3i5jJ). Zadaci za rJesavanje 1.g d J okomito na Presjecnica t[ [' = ( T/.[.25)] i poluprecnik OSl1ove r "-' 25.30.35..20)) i poluprecnikom osnove r ~ 15. koji spajn tacku K i sredi:ste S kugle..-. kojoj je srcdistc S(40. ! 5)] i boeDi brid ADE4. cija jc osnova pamlelna s ravninom Jrb ako muje osa SV[S(60. C(100. TaCkom.0.0). od (e tackc ide prvi tr<J. .ijiLjC c)::. nacrtaju se najprije projekcije toga po!up~ecnika f/ "'" 8'K' i / = SilK" . cija osnova leii u ravnini "rei.u jt 0::.50)] i polupretnik ··oS!1ove r=20. (m'.~. V(90. Valjak je zadan svojom osom SV[S(60.T.60). ProiLvo!jno mel! nacrt T"" tacke 1~ njegovog gomjeg dijela ornota?a.30. njegovog gornjeg dijeJa omotaca.40}.JO. pa odrediti njezin naert Tit i komtruisati [ragove tangencijalne ravninc toga valjka u tack] T. Proizsoljnu UL. kojoj je osnova ABC[. Valjak je zadan svojom osom SI/[.0).30)..45jj i pol(lprcenik 8. presjeci ravninom odredcrlom tackarna: ABC[A(0.7. 3. u tacki K.7 Zadaci za Ije. m""l1 x) pa sc odredi njez. a zJtim.25.80.60)].le J'I? Drugi 5' trag d 2 mora prolaziti tackom ..l 0:::illO. P(20. kojoj je osnova DEF[D( 50.100).d.Cli f---'-C"---T'_'~~~~ g' " !l0 Jrugu pr0boJi. Kako je tangencijalna ravnina Ij kugle II tacki K okomita na poluprecnik kugle. 60.

C(-50.60. VIAl 30.·"_. V(55.)). presjcCi ravninom E(.0).(){J.50).u presjeka. . Prnvilnu sestostranu pri1.40..01.0l.70. C(70. presjeCi ravninom odredenom .0).4(). 70.50.'..=L t'r.B( -20. presjeci ravninom odredenom tackama: HNP[M(O. VrA(-402o.80.-'_""l-".-). 17. NaCi pravu ve1ici!l.0).55.0i.lla AD(. fOO) i raz:viti mreZ_l. t:c!Ytroslranu kosu priztnu.k_ih fl. i visina prizme v ::::: 60.0.]20. . presjeCi ravninom F::( 160. N(80. 8(-30. ~'(30.20. J10.O). C(35. 40.0) jedan njen vrh i vrh piramide V(3o.0). C(120.60.65.10. N(80. D(-40.0)).35.0. 70. B(0.90.0). 70). Kosu petostranu prizl11u cija jc osnova ABCDE[A(O. DIu IT].0). 25.O.0). tacka . J5).5. 8(80.JOA5. C(40. C( lOO. 10. presjeCi .30.80).I:.80).0).4.]..50)}. B(70. presjeci rav~inom £(25. D( -65.{J). D(90.60)} presjeti ro\"ninOln E(1'(). 4(}.G[A. pre~jeci ravninom £(80.100)].' sa srediStem u tacki S(-1O.65)].f)).0)] i bocni brid AF[A.80.20. 1.0i. (. presjeCi r~l\'ninCJm £( 130.65)]. P( I 15.?65.0)]. presjeCi ravninom £"(90. 8(20.6(J.0.. In.0.20).=. 75.C}).-P.. presjcCi ravoinom odrecicnom tackama: MNP[M(20. G(10. presjeci raVnmOlll odredenom tackuma: MNP[M(20.30). P( 100.20j.0). £(65. kojoj j e osnova ABCD[A(65.1 i boc!)i brid AC{A.5.iJec.0) jedan njcn vrh i bocni brid AG[A.0). kojoj jc osnova pravl1an sesterokut sa srediStem u tach 5. 100). Odrcditi normalni presjek cetverostrane kose prizme kojaj je osnova paralelogram ABCl11A( to. koja] je osnova ABC[A(30. Trostranu priwm.75. 14. presjeti ravninom E( 60. eJ zatvara sa x osom uga\) od 60 n . i vrh n 1] 0.dan njcn \"1"h i vrh piramide V(-10..v_n_ill_a_m_" _ _ _ __ _ __ ____ _ 11. C'ct'iicrostranu koslJ prizmu cija je osnova ABCD[A(70.15 )}. C(·1O.90. G(-120.. C'etverostrann plizmu. Pcto:. B( 15. B( 35. . kojoj je osnova U 11:/. C(80.35.85.60).40)J. B(50.JO.25.90)}. . ('ctverostranu kOE.0).80). kojaj je osnova pravilan peterokut.140. ~-- .90)80) 1presjeci ravninorn E( -50. P(45.50)) I bocni brid AG[A.6o.·8'-'"·n_m_.50).30JO)}.D).60.0).-.Jo.a. lJ(4. 10») i bocni brid AD[A D(50.35.10). ·95.40.0/u 7[1 i vrh \1(20. 0).90). 33.4())] i boeni brid AGlA.0.60.]00.\INP [M(35.4(20.50.60).0) je.0). koordinatnog pocetka.1(JO) 23.e"cI.(35.60. kojoj je f)snOva A BCDE[Af ln3. sredistem u tacki S(-5. C( I 10.65. kojQi je nsnova ABCDE u rnvnini Jrl. 24.40.90).0).60)].Oj.etverostnilll}"kosu pmunidu. 22.U prizHlu cija je osnova rlBCD{A( -50.O).25.90)].70.55)]. . tackama: Mi\ip[M(O.-65).0. C(45. srediste u tacki S(40.80)}. 0(·125. kojoj je 05nova ABCDEF u ravnini 1[j. Cetverostranu kosu prizmu.-25).80.~ll piramid\l ABeD. . G(80.0. ~7. Taeka Ex je udaijena 100 od.45). presjeci ravninom E( 13(}. \'"( 0.20.l prizme.4(-40. presjeci rZlVnillOln E.15. DJ i boeni briq CE[C.. 10). F( . Trostranu piramidu ABC.25).a IjdavGnje 269 11. - .80. E(50.40.30).50.0.0). G( JiO.\('. 20.30).20. E{ 15.0).0)j. 60.35)j i hacnl brid AD[A.0).65.ini £(35.:. 28. F(] 30.5 ). jednim vrhom u tacki A(-30. 12. Bl-=lQ._).(20.0). D( 100.O)t D( 40.80).60.20.0).£(85.3~.O).! OQ.50. sa srediStem u tackj S(-20.n.-10) i vrh 1/(0. 25.50.30)}. N(80. P(l20. Petostrallu kosu pinHnidu.O. D(60.IO)}.11lU. (iO J.J20.0)] i bocni brid AG[A.O) jedan njen vrh 1 visina pnzme v ::::: 60.-). D( ]0.10.O) i boeni brid A. (acka . Petostnmu kosu prizmu.70)] prcsjcci ruvninom koja je odrcdcna tHckama: .7 Zatiaci .O.01.::.15). G(90. Cctverostranu piramidu. n. B(90.0A5).30.50.~ Kosu trostranu piramidu ABC:.<5.35). 10.-~. C(70..O). B(70. 105.60)}.l-.f.5()) 32.B(85.0) 1U T{.20).0). 10.. kojoj je osnova ABCDEIA(55.60.90. 11[.75. D( J05.1575). 90.45.l'1/(70. 0).~2~68 __ ~_~_~~ __-.60. C( -20.0. presjeci ravninom EfQO.4_~.1 30.30.l.JO()).75. 30.35). 31. Pet{}straml kosu prizmu.l. 0)] i bocni brid AF[A. kojoj je osnova ABCD{A(60.~" .0.'(}OAOJ)).\'llnu pctQstranu prizmu. D( -55.60.6.0)} i bocni bnd AG[A. DCO.40).. C(25.75). a njen bocni brid je ilelA.':. 1'(40. kojoj je osnova ABC[A( 10. kojoj je os nova ABCD{A(35. B(65.rn 8(30.80/ lS. C{-40.30).85. 19.0. a e2 ugao ad 45()..0). C(20. tncb A(0.55.80)).85.'C'r0"tn1nU k(l.25. aka joj je ciijagon. Kosu cctverostranu prizlUu cija je osnova ABCD[/~( -40.50}. tacka 1i(40.60.85. C(55. 90) presjeCi ravninom E( /30.0J.20. Cf40. Sestost1"<lI1U pravilllu llspra\"J1U piramidu. kojoj je osnova ABCD[A( ·50.()}.Sestostranu kosu prizmu.35. Vi 1 10.60. 65)].. (~et'.JO.45'.55. kojoj jc osnOVfl k\CatSrat zadanc stramce AB (A( 20.40. presjeci ravninom odredenom "iblna MNP[M(1O.'~l\TlinI)Dl E(=.10. B(10.30. \ :16.ll0. presjeci ravninom E(8(J.5.35.70.130.. 70. Nr -50. P(]30.(80."_'c.0.. 20.2.0!.30). kojoJ je osnova II Jrl.35.=.J] II ra.=escoj=. Trostrann KaStl prinnu. presjeci ra"'ninom Ef-11(). B( 100.trailll kOSll piramidll.

presjeci ravninom E( 80.25. Petosiranu kosu piramidu. cijaje osnova U 11:2. 35. Pravilnu cetverostranu piramidu.40. N(60..35.).Oj. tacka A(10. P(-60.55. srediste u tack.95.O).O).60)1 i potuprcc:nik os nove r=35. kojoj je osnovuABCDE{A(30. kojaj je Gsnova ABeD U IT]. 140. Cetverostranu kosu piramidu.40). U jeduoj tack! presjecne kriv~lje konstruismi tangentu. -J5. 90).-50. eijaje osnovn u tr}.70] i poluprecnik aSDove r-::::.0).85.90. presjeci r3vninom £(·60. cija je osnova pravilan pckrukut sa srediSlcm u tucki S(40.60. B(30.50.(15. cija je osa SV[S(0.80). 70.50.60.75») i JJOluprecnik O$novc r=30.). eija je osnova U 7!2.50). srediste u tacki 5(40.l35.50.O)] i vrh V(-20.---.40.)00. 44.60.80.30). 42. cija je osa SV[S(25.. 48.0. pre~Jec! ravn. V( -85.O.25). E(30.60). Kosi kmzni valjak.4(O.0).O.60..O.a rjefavanje 271 34.l5). pre~je6i ravninom E(-50. V(-70. 55. v. elja je osa SV[S(~50. Cija je osa SV[S(~45.~O. sa sredistem osnove u racki 5(35.0. U jednoj tack! presjecne krivuljc konstll.Jno~ E(160. J5.55. 45.-D(60. 46. r?-- so...70. OJ} i vrh V( -20. c!ja je osa SV[S(40.40. ~estostranu kosli piramidu.=-:JO). sa sreuistcm u tacki S(O.0).~20. po!uprecnik osnove . Kosi kmzni valjak.O).30. Cetverostranu kOSll piramidu.95.30j..-~- sa vrhom . presjeci ravninom odredenom sa dva para Ie Ina pravca: a ""' lvlN[M(0.80). V(11O. kojoj je osnova ABCD(.0).50. Rotacioni valjak. presjeCi ravninom E( 125.95. Cija je osnova para!elna lr.85. V(100. sa sredistem u tacki S{30.20) jedao njen vrh i vrh piramide V(1JO. pre~jeci ravninom E( 110.60.0.50. kruzni stozac. 37.70). presJecl ravnmom £(50.0).130.50). tacka A( ·30.20. /'-'.~="mfjgentu. i poluprecnikom osnove r=25. presjeci ravninom EI 100. S(40.30.30.30. poiuprecnik osnove r:::25 i vision vaUka v-::::.55).40). . Rotacioni . =).45.30.O). 40.40)] i poillprecnik osnove r=30. Rotacioni stozac.5{).. D(60.60)) i poluprccnik OSIlOVC r=25.~70).O)} i b s.40. ____ .0). /30.140.60). V(-4o. presj~ci ravninom E( 100.15.hi . U jednoj tacki presjecne krivulje konstnlisati tangentu i na6i pravu velicini presjeka. 110). N(. C(70. C(90.50. Rotacioni vaJjak.). 43.o. presjeCi ravniiiCiffi E(-30.7()).JOO.55.{).0).~ljak.40.novc r=25. C(90. cija je osa SV{S(0.O).90). 38.35).7 Zadaci 1. D(JOO.Q. Petostranu kosu piramidu.B(60. V( J10. 56. eija je osa SV[S(30.110.30.70.35).O)) i visina piramide v "" 60.-. \. presjeci ruvninom E( 100. r::::::25. 0). V( 1O. B(6D. preSJeCl ravmnom E(90.osa 5V[S(-40.90. presjeCi ravninom E(=.O.45.50.O). OSllUVe 54.O).JO).70)] i polliprecnik o:.50.-'1.llO.35). sa sredistem u \". PR[P(O.=).80. cijaje osnova iDCDE{A(3().90.O. 70.45. eija je osa SV{S(~20. V(15. Petostranu kosu piramidu.130. .90).3Q).20.55)] j poluprecnik osnu\. presjeci ravninOl~ odredenom tackama: MNP{M(20.70)) i poluprecnik o~move r=40.0) jedan njen vrh i vrh piramide V{7G.70.0.O)) u nj i vrh V(90.90) i poluprecnik osno\.0) i sredistem u tacki 51. presjeci ravninom E(15.70) jedan njen vrh i vrh piramide V(0.Q. 36. B(30. Kosi kruz~i .45).'c 1'=40.30.1 30.O). V(60. U jednoj iacki presjecne kriyuije konstl'ui5:l1i 58. 53.45.60)J i poiuprecnik r=30. presjeci ravninom E(·80. Hj._ kmzni valjak.0.80). presjeci ravninom Ei 160.yaUak. D(50. D(20. 52.30)] i visioa piramide v = 60. 41. presjeci ravninorn EI-60.O).45)j.liS:1ti tangentu.85. U jednoj tacki presjecne kri-\rlilje konstnllsah tangentll ! nab pravu velicini presjeka.40. C(70. V(55.25. V(70. 57:-X.50.50). presje6i ravninom E(80.25. e(70.U).)S(65. Ko~i. tacka A( ~ 10. . polupreenik osnove r=25 i visina stoSca 11:::::60. aka je njena dijagonala AC[A(30.40). koji plohom ABC leZ:i _u lrf> "--.O)) U 1C} i vrh V( 120. presje6i ravninom E(35.60).O). .55.facki S(0.~20). 47. Sestostranu piramidu. kojoj je osnova pravilan sesterokut U if!. ~ 3~ Tetraedar. cija je osnova u ravnini lrt> ako joj je Jijagonala AD{A(60./'-''-.270 11> Presjeci geometrijskih tijeta ravflinama 11. Kosi kruzni valjak. presje6j ravninom £(-5030.3()..' Gija je osa SV{S(0. Rotacioni sto:Zac.---(=25 i visina stosca v::::60.80) i naci provu veticini presjeka.st?zac.75.O. B( 45. OJ. Kosi kruzni valjak. Kosi kruzni. presJec! ravnmom E( -55..1 10).O).-60.Q).30. presjeci ravninom £(130.0).{.45}.0).. Kosi kruzni valjak._ 49. Cija je osa 5V[S(-5. cija je osnova ABCD{A(O.70. ?ija je. presjeci ravninom £(80. .50.90)1 i poluprecnik dStlove r::::::35. Uspravni va!jak visine v=::.55. lJ jednoj tacki presjecne krivulje konSlruisali tangentu.0).8o.50). Pravilnu sestostranu piramidu. '( 35.

40). .20.60). 88.40) i poluprccnika r=30.40. Kosi knxbli stoZac.0). - U jcdnoj tacki presjecne krivulje 64. S:.35) i poluprecnika /":::::25. U jcdnoj tacki prcsjecne krivulje k0n'-. Kuglu.40.O). Kllglu. 75.L srtdista S(O. 7-:1. presjeCi ravninom kojaje odredena sa dva pravc(l: (lOS .nc krivulje konstruisati tangentu. Kuglu.=. presjeci ravninOlll £(80. J30.20.45.60). cija je 0.40.35.20.-40).-~O. Presjeci geometrijskih rijela rQvllinOl11l1 ____________~i::l. presjeci ravninom E(20.45.40. 77.1 10.70.25). V( [25.45.80)._~i~ j0 o~a ~V(5)15Zc.40.70)J i poluprecnik os nove r=35.40. Nacrtati $VC projekcije presjeka i isjcka rotacionog valjka. srerlista :W50.JO.pr(lYl1i rotaciooi stozue. R6. V(45.70)] i pohlprecnik osnove r=35.30.-20.. Kuglu.70.60.40. hI. sredista S(-50.40) i poluprccnika r=40.O j.30. 100.30. I(osi kllltni Stoi3C. prcsjecl ravninom E(50. 80. cija je usa SF[S(50. 70}. c.50). b)tFtn. presjeci ravninom £(-40.50.-25). U jednoj tacki prcsjecne krivulje kOTlstnlisati tangentu. sredista S( 40.165.100. 69. polataj projicirajucih ravTlina i valjkastih isjeka dati na slikama broj 37 do 63. 87. presjeti ravninom E(50.90). fd. 10. ako su oblik tUcla i tragovi projicirajucib ravnina dati na slikama broj 64 do 93.35. U Jednoj tacki presjec.O).35) i poluprccnika r=30. 6ja jc osa SV/S(O. -U jednoj tack! presjecne krivulje konstroisati tangenlu. cija je osa 5V{S(45. 15).50). Kuglu. C(85A5.50. P( 100. Kuglu. sredist8 S·(40.55.40).=.40.O.~. dmgim projicirajuCim ravninama i vl1!jkastim plohama. Kosi kruzTli stolae. V( JOG. 84.. presjeci ravninom E(80. Kuglu.35. polo'zaj projicirajuCih ravnina j valjbSlih isjeb dilti na'slikama broj 1 do 36.50) i poluprecnika r=35.45) i poluprecnikn r=35. / 65.30.0). U jednoj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentu.60.? Zadaci 1. K\lglu. 67. Nacrtnti sve projckcije presjeka geometrijskih tijela projicirajucim ravninama.55. KnSl kruini stOZflC. /2. srelii. fl6. Ko<:j kruzni stoZac.27"2 ! 1.40.60).40) i poluprecnika /"::::::30.·lisaii tange-ntu.60). ako Sll nacrt stosca.3f)) i poluprecnika rf25.~ta S(4D.40. presjcci ravninom E(120. 55. sredista 5(-10. U:.80)] i po!uprecnik osnove 1'=30.1(1 SV{S("40AO. sredistu 5(55. 82. 70. presjeCi ravninom odredenom (.50.SO). V(0. Kuglu. 78. aka su nacrt valjka.35) i odrediti pravn veliCinu presjeka. V(25. drugirri projicirajucim ravnjnama i valjkastim plohmna. presjeci ravninom £(55. Kuglu.45. presjeci ravninom £(60.Jvni stozue vislne v=70. U jcdlloj tacki presjecnc krivuljc konstruisati tangentu.35) i poluprecnika r=30."gi1. srcdista S(40. 70. Kosi kmz. KugilL sredista S( 15. .50. prcsjeCi ravninom E( 40. presJcei ravmnom £( 100..70. sreciisla 5(80.'v1N[M( 15. 89. presjcci r(lvninom E( J 10.ni stazae. 13(50.55...55. presjeci ravuinom E( =. N(O.70.30) i poluprecnika 1"=30.).30) i poll1precnika r:::::30. prc. presjeCi ravninom Ef-65.60). lv( 60. KugJu.-/5) i poluprecnika r=30. presjeCi rav-ninorn £(80.80). Kuglu. 0).25.35) i poiup~ecnika r=30. n. presjeci ravninom £(60. sredista S(5030.GO.K~igl\i. 1 10. JOO. Kuglu.20). H20.70)] i poluprecnik osnove 1"=40.-65.0) i poluprecnik OSl1OYe r=_·W. presjeci ravninom E(-60. l(!:\si kruzni stoinc.70)] i poluprcenik osnove 1'=30. (Un je osa SV[S(40.-45. presjcCi ra'vninom £(85. C!spr. 85. sa sredistem u taCki 5(20.80) i poluprecnika r=35. sredisla S(40.<avanJe 76.65. 83.-80.0).0)] i b ~ MP{M. V(1O. . 75. 35. _ r 03.60). presjeci ravninom £(55.. presjeci rnvninom E( -40.100).redi~ta S(oOAn.'kama ABC[AlO. 81.65).45) i po!uprecnika 1'=35.50. .45) i po!uprecnika 1'=35. presjeci ravninom £(75.">jeCi ravninom 8(120.-100.60J/. presjeci ravninom E(50. Cija je osa SV[S(-80. presjeci nlvninom E(80. Kl1glu. ~rcJiS1. sredista S(35.40. Nacrtati sve projckcije presjeka i i~ieka rotaciollog stosca.30.50).0).50).-35). 273 59.6S)] i poluprecnik osnove 1"=45. srcdista S(50. Kliglu.(1 lfe. cija je osa SV[S(40.70)J i poJuprecnik osnove r=35.45) i poluprecnika 1'=35.a 5(50. sredista S(o.105)J i poluprecnik osnove r~45. 79. ~redjsta Sf40.70)]. presjeci ravninom £(00.30) i poluprecnika 1"=25.5).1ruisali langcnttL < '.45) i pOluprecnika 1':::::35. U jedooj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentH. Kuglu. presjeCi' ravninoln £(-30.-70).

I .1 . / II \ . T 3.. . . .:11. i \ '-01 r I \ \ ". . I I . n it.~"'-"--T 5. J">. _1 ... . ... . t ! I .. 1 . Presjeci geometrijskih tije/a mVnill{//IlU ____________:. / .7 Zadaci za /jdQvanje 275 1. k---! ' 4. " 1 .. . ..274 J 1. . . . . .. ! ! :.~\ . . .. / . "'I ~. .I <"\11 1 / 3i7' 01 '°1 '.. j B.. ' . . :' /' \ J I i\ 6..

.71.' ' I I '.~. '' / '' a .7 L.. l-. 29. \ 28../1\ ' .{lrinci 7. SSi i 34.---' "i \ 20. Presje6 geolnf'frijskih tijela ravnillama 11. . " 32.L. \ . 30 "': a! i .0 rjdavanje 277 . I Oil I ! '" I I 31.\'\ ' . .1. .···a: "''': . / .

7 Zadaci::(1 Ijdavanje 279 40.L L--!tiQ~ . Presjeci geomerrijskih tijela ravninama 11. 42.:'+-1 .278 11.--I--. f-.

! i 51 66.. e. Pre~jeci geomelrijskih (ijela ravlliflama 11. .. ...-----. ! ! .. I I ---I I I ------:. .7 Zadac! .. T ~I T" .t 60. 40 rr:.+---"40 'f I i "I 5 69.:a rjeSawmje 281 q. . I I L~--+-+ -p !:el . . 10 x cl ~i r .-L-.280 II.

~ 50 '" 0 :. ~ g e. 80 10 .'=a. 50 I e.-.::.. / 3'1 ro! 1 l \". -.1 I J--~ ~I .. ..7::Zil::.jeci geomemjskih rljeia rLlvllinama _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-"11::... 1J. 70. S5) ..L 1/ i '" -r 5'.'e_~ . 1-! ! T .::ia::c.-.~-----t~.:. Pre.Jl~_.iza IjeSm. x x ~"~-._ _ _ _ _ _---'2. 80 '.oj ! "- e.L+__ -1-- '--'-_-"I~_ x r T 21 e. e. 36 1-'- I .:c:nJ.::1 x l 71.282 e. e'l x 0 ~ 21..~~~-~.j. x x ! e. [Ji I Ie.::.8"'3 I \e..

------.------'--'-'-"~~-'-'--"'---'---------'-----"-------

284

II. Presjeci geometnjskih tijela ravl1i/!ama

____.______IJ. 7 Zadaci za /jdavanje

285

1
x~~~-+

____

~_

x

1-·---'---

180

~I

I
I

,
I I ,

1 I

:83.
e,

'II
e,
e,

:;;1

_l_
90.

e,

84_

JVi-.1
, ..

e,

j

01
~i

i

x.L

I

I
/
\

r I

"e'l

\

~

I ~

~I

I

I,,, ,i '

~
oj

(----~~~::
I

6'! r~ 'If/. ' -" ~/- e,
\----- __ 50

<01

j -"---i---"

tijela

287

proistice da su te ravnine U oba slucaja paralelne s bocnim bridovima jcdne i druge prizme. Prvi trag p J jedne takve ravnine P nil ravninu 1[1 odredujemo D3 slijedeci nacin: kroz proizvoljno uzetu t.acku S( S',S/I)
12~

polozimo pravae

m( m',lI{) pamIelno bocnim bridovima prizme II i pravac n( n',n") paralcluc

Prodori geometrijskih

t~jela

12.1. 0 prodorima uopste
Prodor iii presjek dviju ploha je simp svih lacaka kaje su zajednicke tim plohama. Proctor dviju uglatih ploha (prizme, piramide) je prostomi poligon kaji maze biti iz jednog iIi dva dijela. Prodor uglate i oble plohe je prostomQ izlomljena linija koja se sastoji od lukova ravninskih krivu{fa kaje se meousobno presijecaju u probodistima bridova uglate S oblom plohom. Aka jedno tijelo potpuno prodire u drugo, tj. jedno tijelo dopire do drugog, zatim u njemll nestane, pa iz njega izade na drugoj strani, onda kazemo da imamo pOtpll11 prodor tih tijeJa. U tom slucaju prodomi poligon, odnosno prodoma krivulja, sastoji se od dva zatvorelJa-peLigona, odnosno dvije zatvorene krivuije. Kad jedno tijelo sarno zadire u drugo, tj. jedno tijelo samo jednim svojim dije!om prodire II drugo, tada imumo nepotpun prodor tih tijcla. U takvom se slucaju prodorni poligon, odnosno proJorna krivulja, sastoji od jednog zatvorenog poligona, odnosoo odjedne zatvorene krivulje.

bocnirn bridavima prizme 1. Pravci min odreduju ravninu P. Ako su i'vl! i l'-i I probodista zajednicke ravnine 1Cj osnoviea tih prizmi sa tim pravcima, ollda je pravac Pi :;;;: MiN! prvi trag ravnine P.
0"

F"

E"

J"

,"
/

,

L"
:
'

K"

1

/

II

I x at~iiG~"~~;I~,,~~-i:H~" ~~~~~~. !A" L't [C" :8-"-y

z

I
: 1\'

12.2. Prodori uglatih tijela
1. Zadat!lk. Odre.fJ..iJili"odor kose trostralle prizme, tijaje ~:<;rlOiJa ABC[A(65,6),0), 8(100,55,0), C(90, 70,0)] u lCj i lioeni brid CF[C, F( 30.40,65)], sa kosom trostral/om prizmoJll GHI[C'( 10,80,0), H(25,55,O), 1(50, 65, O)}. kojoj je OSllOVO 11 '" i bocl1i brid
GJrG, J(70,30,65)}. G'

R j e sen j e: Na slici 12.1 odreden je prodor dviju kosih troslranih prizmi kojima su osnove U 1C,. Da bismo odredili probodiste kose prizme J, sa nekim bridom kose prizrne ll, marama tim bridam potoziti ravninu paraletnu s bocnim bridovima prizme 1. 15to taka, za odredivanje tacaka prodora prizme II sa bridovirna prizme I, postavijarno kroz tc bridove pomocne ravnine paralclne s bocnim brtdovima prizme II. 1z posrnpka odredivanja pomocnih ravnina

Slika 11.1
Aka bridom AD prizme I polozimo ravninu A koja jc paralclna ravninom p, njezin prvi trag je pravac ai' leoji prolazi tackotn A. paraJelno
tragom Pi' Trag L1, sijece stranice omove prizme IIu tackama .l i 2

288

J 2. Prodori geometrijskih tUeln

12.2 Pmdori UR'atih tfjela

289

Ravnina A presijeca plohe prizme II u pravcima koji idu tackama 1 i 2 , a paralelni su brldovima te prizme. Ti pravci sijeku brid AD prizme 1 u p,,'!,ociistima I( j'f) i 2( 2',2'). Na isti naCin, pomocu ravnine B i njezinog prvog traga hI' odrede se
[,1'obodisl8 tCiCaku 3( 3',3" )

tragovi svih pomocnih ravnina idu probodistem M! pravca m( rn',ml1') i prvim probodistem brida, za koji se trail presjek. Da bi se odredile presjecne tacke 1 i 2 brida A V, polozi se ravnina A tim bridom i pravcem "L Pravac a J = M jA! je pry! trag ravnine A koji sijece stranice OSllOVe prizmc u tackama 1 i 2. Ravnina A presijeca plohe prizme pravcima kojl iau tackama Yi i , a paralelni su s bridovima prizme. Ti prayci sijeku brid A V pimmide u probodistima l( j',J" ) i 2( 2',2'" ).
j'~"_;;.G_" _ _.-;,H"

i 4( 4',4" ) prizme II sa bocnim bridom BE prizme L Ravnina Z, Ciji je prvi trag zJ po!ozen bridom CF paralelno s ra~niflorn P. nc sijece stranice osnove prizme II, sto znaci da brid CF ne probada tu
Za odreoivanje tacaka prodora prizme I sa bocnim bridovima prizme II, polazll se pomocnc ravnine bridovima prizme If. Ravnina D, Ciji je prvi trag d!, l'n!nicna je bridom GJ prizme 1I kroz tacku G paralelno tragu PI ravnine P.

v"

Trag d{ sijece stranice osnove prizme 1 u tackama

:5 i 6.

Ravninap presijeca

plnhe prizmc I u pravcima koji idu tackama 5 i 6" , a paralelni Sll bridovima te prinne, Ti pnlvci sijeku brid GJ prizme II u probod.islima tacaka 5( 5',5") i
f:i( 6,6"),
~a isti naGin, pomoeu ravnlne E i njezlnog prvog traga e;, odrede se

tncaka 7( 7"'}#') i 8( 8',8") pritm-e I sa bocnim bridom HK prizme lJ.
R:Finirm F, ('1ji jc prvi lrag fi _ poioiena bridom IL paralelno s tragom P,

fdsnine p, nc sijece stfanice osnove prizme 1, sto znaCi da brid IL ne probada tu Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, daju pn1dnlll! pn!igon u_proje.kcijama. Rcdoslijed spajanja tacakaje 1,5,2,4,6,8,3. 7 i 1. -Vidijivosr iinija prodomog poiigona vdredena je -,idljivoscu pioha prizmi n" krjima se one nalaze.

ABC/A(S5,80,O), B(50,55,0), C(J{)O,2(),O)J a

2. Zadatak. Odrediti prador kose trostrane pimmide, cija jf'. osnova lTJ i vrh F(3(),10,50), sa trosfranom 'osun! DEE{D(20JO.cJ), E(40. 60, 0), /0,50,0)] kojaj je 051101'0 U llj i i"')C~J1i ElliE. H(9D, 10,55) 1_

n

4'

Slika 12.2

R j e sen j e: Na sEci j 2.2 prikazan je prodor trostrane pirarnide sa :rnstnmom prizlTIom. Ravnine pomoeD kojih se odreduju presjeci bocnih bridova Jc:dnog lijela sa drugim moraju imati pomocni pravac m( m',rn"). Taj pravac
Vrh()Dl

\if v'y"') piramide. paralclno s bocnim bridovima prizme. Prvi

Na isti nacln, P01110CU ravnine B i njezinog prvog traga b1 , odrede se proboJista tacaka 3( 3'.3"} i 4( 4'.4" ) prizme sa bocnim bridom BV piramide. Za odrcdivanje tacaka prodora piramide sa bocnim bridovima prizme, pOiilZU se pomocne ravnine bridovirna prizme.

Jaju prodomi poligon u projekcijama. 8.O). B( ]0. i vrh Vl75. Zadatak.50. Prodori geometrijskih tijela 12.0)]" "I R j e sen j e: Na slici 12.2.O). ±'~~". 2. 3. Rjesenje zadatka sJicno je rjdenju zadatka kao na s1ici 12.30. Rj e S e nj e: Na slici 12. ABC[A(80.0). J(85. Ii' Slika 12.3 .0). 1165.4 prikazanje prodor cetverostranc pirallliJc S8 cetverostranom prizmom. Odrediti prador trostmne prizme cija je osnova I bocnl brld AD[A.O)J" i vrh V(! 30.290 12._ ~ i ~BI( ~"" C" . ~.W. pomocll ravnine F i njezinog prvog traga if' odrede se probodista tacaka 7(7'.6' ).35. Zadatak.25.---~~::.55.0).cin..C.15.90. C(65.60. D(40. 1-1(35. Ti pravci sijeku brid prizme EH u tackama 5( 5'. 7.85J. medusobno spojene.70)J.25.20. Rjesenje zadatka je sticna rjdenju zadataka Da slikarna 122 i 12.4.0)) It re.20.O).O)J " "I I hoeni brld FJfF. B( 100.2 Prodori IIglatih lijela 191 Ravnina E.3 prikaz::m je prodor trostrane prizme sa celverostranom piramidom.4-.1(40.6 i 1.lO.dor cetverostrane ph'amide cija je OSJlova ABCDIA(0. C{ 110.0).65. Ciji je prvi trag e j > polozena je bridom prizme EH j pravcem m. Redoslijed spajanja prodomih tacaka je (. _x ' 3.3. Odr'e-zliti-p. G(105.5') i 6( 6'.40.j(). D( 5. 5.O). Trag e I sijece stranice osnove piramide u tackama "5 i (5.85. Na isti na.A>:_'_. Ravnina E D" E" F" V" pTesijeca plohe piramide u pravcima 5V'i 6V' ..65) "I sa cetveroSiranom prizmom cijaje osnova EFGH[E(95. Vidljivost linija prodornog poiigona odredena je vidljivoscu ploha tije!a na kojima se nalaze. . Tacke probodista istoimenih projekcija.65.O). H(70.0).80)J sa cetverostranom piramidom kojojje osnova GHIJ[G(O.0). F( 125.95.8") piramide sa bocnim bridom prizmc Fl.") i 8( 8'.

polozena je ravnina B po bridu prizme F'J' . (5). Bokocrti tih tacaka poklapaju se.25)) i bocni brid E/[C 1{70.0)J" '" i vrh ~':(3 "5. B(65. Tlocrti tacaka 5' i 6/ nalaze se l1a prvom tragu hi ili bridu F'j'. Odrediti procTor praviliie usprc~vne' cetverostrane pirmnide ala . Tack e pT(ldc)rDcg poligonJ ] 3.35. su usnove pmalelne s n1.c sen j e: Na shei 12. c' Slika 12. . 7 i 6"'. a paralelno ravnini 1r2. Zadatuk..5.35.2 Prodori uglatih ti}ela 293 Da bismo odredili ostalc tacke prodomog poligona.20. sa pmvfl710m cetverostranom priz/1wm kojoj je osnova EFGllfE«(I..25).40). a I1jezio brid AV u tacki T. prodori geometrijskih ujeta 12.5 E j..35. G(0. H(0.35.5 prikazan je potpun prodor pravil.jc'\'Jrna piramide. v lfl V" $" / e'" J' " Slika 12A 5. Presjecnice p/fy" i RIJ'T" odreduju prodorne tacke 5". Zadatak. F(0.35AO)!.50. Prvi trag te ravnine je pravac b l .8"'.0).15. Ose piramide i prizme sijeku se pod pravH~l uglOD1 . < 6.ne usp~~vne celve-rQslrane piramide sa osnovorn u nJ i pravilne cetverostrm~e pnzme Clje. fT a njima simetricne tacke 7' i 8' oa bridu H'L/. Odrediri prodor pravifne uspravne sestustralle prizme cija Je 0511()V(l if rovnil1i n1 sa pravilnom trostral1om prizmom (~Ua je oSl1ova paraldna s ml'llrnO/il Jr:'.e osnoWl ABeD[A( 35. 2 i 4 odrede se pomocu presjeka bndova pnzme s h-j. 10). Redostijed spajanja tacaka prodornog poligona 1 njegova vidljivost odrcueni su na vee poznati naGin. a treCi trag pmvac OJ' Ova ravnina sijece osnovu piramide u tackama P i R. C( 35.65.0)._ sa bokocrtil1la njihovih bridova.0).292 12. D( 5.

a omotac sto-s-ca u paraleli u 2 . Na isti nacin odrede se projekcije tacaka 9 i 10 prodornc kri\'uJjc k pornocu horizontalne ravnine G.111:. sijece iz~odnice c/ i b' u tack:drna 3' i 4'. tiji prvi trag . lz tlocrta tacaka S'i 6' odrede se nanti 5"' i 6"ibokocrti 5'"'\ 6"'. odrede se tlocrli c l . d' i ~<>. Zadatak.s~ trostranom prizrnom.'. Prodori geomerrijskih lijela ---------------- 1.B""I.6 . sto oba tijela presijecamo ravninama. a d0diruje \'uJjak u i. Ravnina E sijece ::ito'zac u iZYOllni(.B"'V". 12 tlocrta tih tacaka odrede se njihovi nacrti 3'" ~ 4iY i bokocni 3 i 4'" . a tr~ci trag hJ' sijece omotac valjka u konmmim lzvodmcama b njegovog tloc¢a. Ravnina . pravac hz. koje se medu sobom sijeku u tackama 1 i 2 prodome krivulje k. koji ')e meau sobom sijeku u tackarna 5 i 6. 12. Ose valjka i sto5ca sijeku se pod pravim uglom. Izvodnice i paralela ce se sjeei u cetiri tacke prodorne krivulje. Tacke prodorne krivulje odredc se taka.6 prikazan je prodor sestostrane prizme .294 12. i krnjeg rotacionog ::l10sca sa OSJWVOIJ! u ravnini IT]. PomocLl bokocrta izvodnica em i dIU i paraleJe u. Prodori oblib tijela 7. a prema prilozenoj tabeli. Prador je jedna zatvorentr krivulja. Horizontalna ravnina A.6a je prikazana linija prodora na sestostranoJ pnznn poslljc iZdvajanja trostrane prizme.5.l A.//iY) . koje su paraIe]ne ravnini n!. postoji jos dvnnaest kombinacija kaje traba rjesavati kao zadatke za vjezbu. na SJ~~l 12. Odrediti pradoI' rotaciol1og valjka cija je o.A"'V"" ) i BV( B'l. R j e sen j e: Na slici 12. polozena osom valjka °1 . a treei trag sJ' Ova ravnina sijece oba tijela u konturnim izvodnicama njihovih nacrta. Ciji je drugi trag pravac (/2' a tree! trag C/3' sijece-omotac valjka u izvodnicama e i d.ili bDkocna llY odreden je tlocrt tI~ paralele LJ I . Horizontalna ravnina B.-.3. kojoj je drugl trag pravac g2' a treCi trag gj.se-. 1z naerta tacaka 1" i 2" odrede se tlocrti 1'i 2' i bokoCfti ri 211/.3 Prodori oblih tijela 295 R j e sen j e: Na slid 12.t:1' a prvi i!f i j~.A"'V"'. U tim ravninama nalaze se karakteristicne prod orne krivu!je. Ravnina sijece omotac stosca u paraleli a""i bIN i paralde.2.l'. nalaze . u. Ravnina ce sjed omotac stosca u jednoj paraleli zato S10 je okomita na asu stosca.ka 12.4 koju ove ase odreduju. Na slici 12.3. Svaka takva ravnina sjeCi ce omotac vaUka u dvije izvodnice zato sto je paralelna s njegovom osom. Na osnovu rijdenog zadatka. paralelna je s ravninam lf2.na tragu Bokocrli izvodnica b3. Ciji je drugi trag U 1 . Rjesenje ovog zadatka shena je rjdenju :ad~~tka.zv()dni-:i S1i. Iz vrha stosca na valjak su postavljene dvije wngencijalne ravnine E i F kojima su treci tragovi ej i .ie pravac SI . kojiflla se use sijeku pod pravim uglom.7 prikazan je nepotpun prodor valjka i stosca. Porno{:u nacrta u.nova ukolJlit(l na ravninl/ n. Kminica u. tI]. V( A'V'.

u tlocrtu i nacrtu je pravougaonik. ciji je drugi trag 12 .r" =(TI~T. nice DV(D'1.D'V'. Odrcditi prado. K. ) os a. a prcm!J priloienoj tabeli. lzvodnice BV( B'V'.f~).e'" ). Da bi se odredile jos d'vije tacke prodorne krivulje k.0. Tangencijalna ravnina valjka u tacki 10 treca je projicirajuca ravnina T(rI..e".ako je u pitanju nepotpun prodor. SNV".7'" ) prodorne krivulje k.7".ljak u izvodnici f( f'. Na osnovu rijeSenog zadatka.S"'.f'.ce stozac u izvodnicama eV( e'v'. C''V'''.t-. BII1V"') i e( e'. kruzuica. RZlvnina F sije.4A i BB . ~ I I i R j e sen j e: Na slici 12." valjka °2 .S". a nacrt i bokocrt su pravougaonici. kome je osa 0 i ' ravnina F sijece u kruznici m. Va!jak.8".) kome je pr[j\'3c 02( o~./'.J. postoji .}. Izvodnice i kruznica sijeku se u tackama 4 i 10 proclorne krivulje. ~ J k" 10" r t T' j. Nacrt k" prodorne krivulje je dio jedne grane hiperbole. jer su tacke simetricne s obzirom na ravl1inu I.0. Prodori geomctrijskih tijela ---------- 12.\ Ravllina I. Njegove osnove su para1elne s ravilinorn ·n. Jzyodnicaje tangenta krivuJje Ie u tack] 8. ]".lb1om u tacki S( S'.L)"V"'. koju ove ose odreauju. Tangcncijalna ravnina stosca u tacki 10 je ravnina L1(d p d 2 ). . . dvaTotacionG valjka razliCitih poluprecnika. Nacrti tacaka 4" i 10" poklapaju se. tlocrt k' prodorne krivulje k sastavljen je od jedne zatvorene krivulje. tioert jc knrznica.li~3 l~+' .fl#) sijeku se u tacki 8(8'. - "'A'"8'" H ~ +--+-++1-11--\+ . . Slika 12. VaUku. kojim(1 se ose sljeku pod pravilll uglom. lzvodnicaje tangenta krivulje ku tacki 7. a u bokocnu pr~rYim I'. U tom slucaju prodor jc jcdna zatvorena krivuJja. I.)'" ) i 7( 7'. .I~ ).7 sijece omotac v<:lljka u izvodnicama . kame je pravac 0 ( osa. Presjecnica tih (J-viju ravnina je trazena tangcnta t[ t' :::::(T:.!< Ose valjaka sijeku se pod '.los dvanaest kombin~cjja koje treba tjesavati kao zadatke za vjezbu. C"V""') i DV( D'V'. paralelfla je s ravninom 7[2. Iz tlocrta tacaka 4' i 10' odrede se njihovi nacrti 4" i 10" j bokocrti 4~' j 10"'. --.8 prikazan je nepotpun proctor dva rotaciona valjka. Ciji je prvi trag pravac: 51' Ova ravnina sijece omotac sireg valjka u izvodnici EE. polozena 050m .296 ----------~~-~~~-~~~~------------- 12. presijeku se oba valjka mvninom E.-r . ~. a dodilUje v.D~V~). koja je paralelna sa osam<l valjaka. Izvod- Tangenta prodome krivulje u tacki 10 konstnlisana je pomocu tangencijalne ravnine valjka i tangencijalne ravnine kmjeg stosca u toj tacki.3 Prodori ohfih tije/a 297 e( /.f"..8"') !. a njezin bokocrt kl"/f poklapa se sa bokocrtom omotaca vaUb.D m l/"'j i f(f'.!-r_'(l!. a " e' omotac uzeg valjka u izvodnicama CC i D15. U tlocrtu ove krivulje vide se oni dijc10vi koji su l1a g0111jOj polovini omotaca vaijka. 8. lzvodnice se sijeku u tackama l( /. 1 0.)1 prodorne krivulje k u tacki-10.T'"') prodorne krivulje k.ep. Horizontalna ravnina F. Zadatak.rrlf' kriyulje k. Omotac valjka. •.e/l"l) sijeku se u tacki /( 7" r.

. sutraznica drugoga traga ravnine cP. i 11. na 0. a uzeg valjka u izvodnicama MM i NN ._oJ 19 /of' N' B. na 0. projekcije tangente su okomite oa istoimene tragove te ravnine. C' 0' 5.:. dvije nonnale odreduju norrnalnl!.JE-{mm) ~' 0 '0 h 50 d '0 35 I. n.298 12. . a prema prilozenoj labeli. prvoga traga ravoine iP. a od nje je jednako udaljena kao ravnina A. :C . '0 35 9 • 51 '0 " " " " " " " 9. 8" - N" ~I i i _~l- L_ <\ 1 iI 20 i . :8' " b. sa srediDem Ii rLll'llilil Jr i polovine rotacione valjkaste piahe. koja je paralelna sa osama valjaka. Nacrt [1.vodnice GO je D':ordil~i Lacke G' ::. 28 10 30 27 10 A' y 50 58 50 1.? zadatkc La vjeibu. G u kojoj su presjecne tacke 9' ill'. Tloerti tacaka Xi 6' su u presjeku traga bJ i kruznice. i okomite Sll GG i NN sa GG. Projekcije su okomite. Prvi trag favnine (11 sijece omotac sireg valjka u izvodnici liii.3 Prodori oblih 299 Prvi trag e. a njihovi nacrti poklapaju se sa nacrtima onih tacaka prodome krivulje koje su u ravnini E. a uzeg valjka u izvodnicama Ii i Jj. kaja prelazi II vertikaine {ungclIL-'ijuLnc ravnine FiT. Nacrti izvodnica IIi JJ dobiju se 1Z bokocrta. treei trag a 3 sijece krumicu uzeg valjka u tackama 8'''' i 12'" izvodnica I i. a njihovi naeni poklapaju se sa nacrtima onih tacaka prodome krivulje koje su u ravnini A. Na osnovu rijesenog -zgdatka.Kff). Nacrti tacaka 9# i J /' su u presjcku izvodnic<!: lvlM sa Da bismo odredili jos dvije tacke prodorne krivulje k. Prodori geomerrijskih njela 12. Ova ravnina jc paralelna s ravninorn X.--'ka ravl1ina simelrije. Ako ravDlllu 2:. ooda je pravac Kl. presijeku se aba valjka ravninom A. Ova ravnina je paraleina s ravninom 1:..: n. Odrediri prodor polo vine kugle. L lf K ).. postoji . Na slici 12.. toga valjka. 30 30 3/ " 0. a nonnala il2 u tacki L( L/. ravnine E sijece ornatac sireg va!jka u izvodnici GG. normale n.8 odredene su jos dvije tacke 3 i 5 prodorne kriv'U\je pomocu ravnine T. u parolelno je s ravninom Jr2. Zadatak. fI . Tloerti tacaka 3' i 5' su u presjeku [raga [! i krufuice.I . na 0. " . ako je ravnina L Iljihova zajednil. Te -m" A" ~. Nacrti izvodnica A1M i NN dobiju se iz bokocrta. O2 n.8 . Normala n 2 uzeg valjka u tacki 11 prolazi tom tack om J" ~T okomito na osu 1i 1'-' toga valjka. (JIMEN-rJ. U bokocrtu tre6i trag e3 sijece kruinicu uzeg valjka u tackama 9'" i 11'" izvodnica MiN. Nacrti tacaka 8" i 11''' su u presjcku izvodnica II sa HH i JJ sa HH _ Odredene su jos dvije tacke 2 i 6 prodome krivulje pomocu ravnine B. " " 5 " 5 " 50 " 27 29 26 58 38 3< 52 58 55 " 38 50 38 " 38 35 I' J'.-' pas to je normala lljedno i '>lItraznicC! t tangente 1 u tacki 11 mora biti okoirrihTa--pravac K"LI< :-Tlocrt '0 0' 2 3 0. Nacrt izvodnice HH je na ordinali taeke H' "" IF u kojaj su presjecne tacke 8' i 12'. 0. Projekcije normale J ]'0. Slika 12.-.· Normala Itl 5ireg valjka u tacki /1 prolazi tom tackom okomito l1a OSli 0. Tangenta u tacki 11 prodorne krivulje k konstmisana je pomoctl nonnata va!jka u toj tacki. u tacki K( K".tangente [ mora biti okomit na tlocrt 11. Kako tangeota t u tacki 11 mora biti okomita oa ravninu 4). Nacrt i1. U bokocrtu._1. koja je paralelna s ravninom nl> probada oormala 11.. a od nje je jednako udaljena kao ravnina E.rayninu p~prodorne krivulje k u tacki 1].J.~ .los dcset kombinacija koje trcba rjdavatf'k&.

a prema prilozenoj tabeli. a prema prilozenoj tabeli. Ven.te plohe sa poloviuom kugle.. u presjeku p1" Y og .ene tangente mora biti okomit na pravac . "/ IIlI :. tloerta t?.6' 'L.\IN'. Nacrti tacaka 5 i 7 nalaze se na drugoj projekciji 0'" paralcJe a. __ " " " " Slika 12. Nn 03110\-1. Odrediti prodor (.'L_. Svaka takva ravnina sijece torus u paraleli. sutraznica je prvoga traga tc ravnine. polukuglu u je. Ostale t3cke 6. : .treci trag a. Na osnovu rijesenog zadatka.~~~ d. a ravnina T u normalnu ravninu tP krivuljc k u tacki 7. //\ Ilr. Tacke prodome krivuljc k odrede se tako.n i izvodnica sijeku se u tatki 1 prodorne krivuljc.) valjkaste plohe 1 normale 1l 2( 11. postoji JOS d\'anaest kornbinacija koje treba rjesavati kao zadalke za vjezbu. Vertikalna ravnina simetrije torusa. Tlocrti tacaka 5 i 7 nalaze se u presjeku pryog traga 0. ciji je p!"Vi tr&g prav<!c .. koji se sijeku u tackama 2 i 3 prodorne krivulj~ k..dno~ ))01. lzv·odnice i paraicia sijeku se u tackama prodorne krivulje. zato .ika..V' pm·aldan sa osorn x. Te nonnale odreduju val.~. ! :::'s. Pat·aIda i izvodnice valjka sijeku se u lraga hi sa tlocrtom omotaca valjka. _~'._ Tl_opii tacaka 1 ~ 2 nalaze sc. 7.9 . ~r· : 2' \ \ "1!.1 'izv.zbu. ~poredlloj krUZl1ici [(2' onoa lukovi tih knl2:nica 2-4 i 3-5 pripadaju prodomoj k.etvrtine forUSQ..\1 ~ackam3 } i :2 prodorne krlyuljc. koje su jJ{..-"-----i-~' r---~.. _ torus II paraJeli o( a'. Wl"llsa. ~.) kngle.Cakfl :2' i 3' odrede se naetti i bokocrti. Iz naerta tacke 1 odredimo tlocrt i bokocrt._'~_.b"). lz nacrta 4" i 5" taeaka 4 i 5 odrede se njihovi t}ocrti. N~~~~ti tacaka -7 i· 2 nalaze se na dru·goj I .an je prodor cetvrtine torusa i uspravnog 'laljkn. Svaka takva ravnina sijece.::::'0'::.lkruznici. . koje 8U paralelne ravnini 1[2. 11. Ravnina L sijece kuglu u glavnorn mcridijanu g.9 prikazan je prodor polovine rotacione Tangenta u tacki 7 prodornc krivulje k konstruisana je pomocu l10nnale 11.__ . 10.1 f b. TIoert t' lraz.."()(inica sijeku se u jednoj tach prodome krivulje. ciji je nacrt lJi ''N'' paraleJan sa osom x. ciji JC pry! trag pravac hi' a tree} trag /).a+.07) u vertikalnoj ravllini simetrije R J e 5 e n j e: Na slici 12. eya je osa okomita na ravnil1u fli i rntacionog valjka sa Gsom 0l( 0. a valjblstu plohu u gornjoj konturnoj izvodnici c njezinog nacrt.3 Prodori oblih tijela 301 R j e seD j e: Na slid 12. Zadatak. U llekim tackarna naerta krivulje k poklapaju sc nacrti dviju tacaka tc krivulje. ParaJeJa presijeca konturne izyodnice valjka u tackarna 5 j 7 prodorne krivuUe. Prodori geometrijskih tijela t }2.11.1 rijdenog zadatka. sto oba tijela presijeeamo ravninama.ra!elne S ravninom H2. ~. Polukruzlllca 1 i:n..{ 11.. a" k' I \ \ projekciji b ~ paralele h.al>" ). 8 i 9 odrede se tako da se tijela sijeku ravninama. nlVnina FiT. r1 i .c' 9. sutraznica je drugoga traga ravl1ine q:" Nacrt tangente t" mora biti okomit na pravac SHN".I I .ikalna ravnin~ A... sijece torus 1.?> ~ijece" __ .1 para!eli h( [/. Iz tlocrta 5' i 7' i naCIia 5 i 7" odrede se bokocrti 5"'" i 7'" tacaka krivulje k.sto je ana simetricna s ob1. Prayac MN ravnine <P. _.irom na ravninu B. U borizontalnoj ravnini nl nalazi se ekvator kug1e e i prvl ~ragovi II i f.>MI. Prayae SN ravnine t:P ciji je tloert S'. i bokocrti.11.*. a poJovinu valjkaste plohe u jednoj izvodnici.!: Meridij2.. postoji jos deset kombinacija koje lreba rjesavati kao zadatke loa vje. .r· 12.10 prika1. /\ko kugln sijece ravnina F u sporednoj kruznici U-. Na isti naeill odrede se projekcije ostalih tacaka presjecne krivulje. 1z (Iocrta j' j 2· j naerta r I 2" odrede se bokocru t"'j 2""'lacakal i2.a .. 1 sa tiocrtom ornotaca va1jka..odnicarna-. a valjnk 1.

302

12. Prodori geometnjskih rijela

12.3 Prodori oblih tijela

303

b,

G,

/

-t~"I

III~-

6'11'

I .~
3 '1/
-~ 111

J
Z

R j e sen j e: Na slici 12.11 prilazan je prodor uspravne trostrane prizme sa polovinorn kugle. Rjesenje zadatka je slicno rjesenjirna prethodnih zadataka. Tacke prodome krivulje odrede se tako, sto oba tije!a presijecamo ravninama, koje su paralelne s ravninom 1C2. Na osnovu rijdcnog zadatka, a prema prilozcnoj tabeli, postoji jos dcset kombinacija koje treba rjesavati leao zadatke za vjezbu.
, a,
k - - - - "-'''''''
.

~I

,"

5~
]11:

k'd 7

,

,II
{

, ,

2111

I
I
I

/
a

~/
~§ .,
CfNENZIJ£ ( rom ) D

-"'-1 1';

,

~8u

,

i;~

"

<I

I

I

',1.

I
0

,,
0
W

,
h
80
90

1,,,

I

I

I
R

cig

DtMEN;lfJE (mm)

.~

d
3' '0

k,.

h

50

1

3 .<.

" 38

" '" , " " 90 3'
36
78

,. "

80

"

50 52

"
U

36 '0

ao
90
78

..

55 50

--~-~
~=l::Y

-l

-+-. .JL.
b,

--1--;", " " " " " ~i--~o " " " I" " " " " " " " "
25 .55
}~-

I

90

5Z

9
10
/I

42

12

." " "
38
J6

52
50

30
J6

80 90
78

52 53

Slika 12.11

"

Slika 12.10

12. Zadatak. Odrediti prador dviju polovinCl rotaciol1ih vuljkaslih plultii kaje prelaze u vertikalne. tangencijalne ravnine. Osnava jedne je u ravnini Jh a druge u prvoj projekcionoj ravnini E( ef,e? )cijaje osapara/elna S nlvninum ;ri.

11. Zadatak. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme u ravnini lrl i polo ville kugle sa sredistem u ravnini n,_

cUa je

OSl1OV£1

Ose vaLjkastih ploha

0 1 i 02

sijeku se u tacki S( Sl, S8 ).

'.04

12. Prodori geollletnjskih tije!a

12.3 Prodori ohlih tijela
__
~

______________

~c

305

R j e sen j e: Na slici 12.12 prikazanje proctor dvije polovine rotacionih n valjkastih ploha. Prodoma krivulja k( k',k ) sastoji se od dvije zatvorene grane. Prv-e projckcije tih grana sastavljaju hiperbolu. Tacke prodome krivulje odrede <::.c (ako. SlO obje krivulje presijecamo ravninama, koje su paraJelne s ravnioom Horizontalna ravnina F, polozena osama valjkastjh ploha c~ji je drugi
lr(-lg
Sf"

(2' sijece te plahe u kanturnim iz"\'odnicama.Te izvodllice u tlocrtu sijeku

!.<lCLim;:J. l' -,2',3' ,4' prodorne krivulje k. Nacrtl

2. 3 i 4 nalazc se rw osi
c;c U 13ckfima 5'" 1 6'"
0:';1

0;. Konturne izvodnice valjkastih ploha u nacrtu sijeku
5' i 6' tacaka 5 i 6 nalaze se oa

t',

211', 3'" i 4" tacaka 1,

",\.

prodorne krivulje k. T10erti

()~ iIi izvodnici e!e'. Da bi se odredile tacke 7, 8, 9 i 10 prodorne krivulje k, presijeku se yaljkaste plohe ravninom A koja je paralelna s. njihovim osama ciji je trag praY<lC {/2' Valjkastu plohu. kojoj je osa 2 , ray-nina sijece u

Ii'TTc1nicama

DD i

EE. Valjkastu plohu, kojoj je osa

° °1 ,

ravnina sijece u

"
'8'
OT .......... , ",

':;- r-.r.nicarna GG j Hfj. Te izvodniee sijeku se meau sobom u tackama 7, 8, 9 i /0. TlnCl1j ~1\ ill lacaka Sll u presjecima tlocrta izvodnica, a naerti 11 presjeku ';1 ~.~l a~ 1 krivulje k"". Tangenla u tacki 8 prodome krivulje k konstruisanaje na isti naCin kao u ;;-)\1:ltku 11::\ slici 12.8. Nfl 05nO"l.'l1 rijesenog zaclatka, a prema prilozenoj tabeli, posloji jos deset CT.hcn:.",", koje treha rjdavati kao zadatke za vjezbu.

\
", .\ Do

13. Zadatak. Odrediti prador uspravnag valjka, cijaje osnova Ii ravnini rotacione va{;kaste pfohe koja prelazi u tangencijalne ravnine.
H'

G'

;1',,1\1\

1Z j e s e 0 j e: Na slici 12.13 prikazan je proctor lIspravnog valjka sa inom rotacione va!jkaste plohe. J\jesenje zadatka je slieno rjesenju zadatka ru "'lici 12.12 Na osnovu fijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeh, postoji jos deset koje treba rjes3vati kao zadatke za vjezbu.

,If

h

B R 0 J
I

!~
'i

2

3

!,

ZADATKA

5
35

,

7

,
'0
35
20 20

1--~13s1+C25! 30 35 25. 30
~"

30J 35

':0 i 30

'0 35
15 25

[-"
30
25
20

3.
25 2.
15

9

/0

35

3.
15
15

tili-~J_~~_L!.? ao 30 I 301' 30

! 25
I 25

j

20 25

Slika 12.12

306

12. Prodori geometrijskih tijela
l' .'/1 L"
;
;

______
/n;
;

--2.:::.::..:.=~===-

12.3 Prodori oblih tJjeZa

_____,_.__
307

14. Zadatak. Odrediti prodor lIspraVl10g rOlaciorwg valjka lzja je osnova Ii ravnini 1Cf sa pravilnom troslranom prizmom Cija je osnova par,:tlelna Y ravninom 7rj.
R j e sen j.....e: Na slid 12,14 prikazan je prodor rotacionog valjka sa trostranom pri:zmom. RjeSenje zadatka s1ieno je rjesenju zadatka na slici 12.6. Na slici 12.14a prostorno je prikazafl prodor prizme kroz valjak.

~I

,.'
I

'"
3 J1 ( - 5"

I

2"
~" t --,_.:!...,, 5"

,

----t
.

I

I
~

7

7/1

':~
!

!

9~'-'~~'''':~~7 ,:10 '
11'"
13.'

1

,

r
!
I

12,1

i

i",::u ,

_I

I
0

r
I

,-

: 8'

~~
.~

,~

DINENZIJE
d

( rom)
k

h

d. 0

, ~ :
:
,D' ,
A'
D,

,
2 5
6

'0 50 52
<6

'0

50 '0 OS 55 '0

" 8
'0

" 2'
20
12

8'0
75 75
70

"

'0

"

c,

50
55

" 9
8

"

78 71

7 8
9

'0

55 50 56

"

7

" 70
70 65

"

25
]6

80 82

50 52 35 30 '0 '0

" '0

25

" "
"

7,

'0

Slika 1214 Slika 12.13

E( 14q.85).30.55.O).0r B(60.65). cija je osnova EFGH[E(50. G(60.0)] U J[! i \'IS1n<l v. U50.55. F(95.35.50.--'J).0).85)..:lJr[A. <:{1 cetverostranom priz.0)] U 7[. .(0)70.0).90. G( . kojoj je osnova KLMN[K( 30. K( 125. e'dredi!) prodor cctvcroslrane prizme.O).O). iy'(0.60. kojoj je osnCl"va DEF[D(25.20.95). sa kosolTl trostranom piramidoll1.20..0)ju ITI i bocni brid . C(30.0)lu 1ft i visina 1'=70. 9_ ('drediti pn'dor uspravne cetverostrane prizme. E( 15. C(65. N(20. [.25.85.O)] Cijaje osnova U JTj i boeni brid DKrD.120.45.(5/1.0). s.0).4 Zadaci za rjdavanje 10.~.15.a nEF[D(:O. B(90.10.45..55I.30}. '/5. DCO.25.60). E( J 10. (-(00.55. E( 110.15. ('(730.3 cetverostranom prizmom kojoj je osno\'<\ KLHN[[((0.'10)).50.90. 75). cija je osnovfI ABC[A( J 15.O). (-.. -.o351]u"7.5.OI. N(70.t\.50).F). E( 30. 11 OJ) i bocni brid KGlF.0).0)]u rtl i vrh V(50.Oj] U Jrj i bocni brid KG[K.30.55.4rJ.a. J j().12.25J.50. C(75.50.0)] cijaje osnova u 7r.40.65).25)).70.50. B(20.20.65.30.4(). 6()JJ Jj U 7f.60)]. i vrh V( 80. sa kosom trostranom prizmom lJEp[TJ(0.45).rJ}. C(JOS. i visina v=15. C/73. B(30.rne cija je osnava ABC[A(60.2(). -::). eija je osnova paralelogram ABCl)[.0. B(70. F(25.OJ] u nj i vrh V(60.25Jj i boeni brid EK[E.O).65)j.65.25. C(55.0).20. kojoj je os nova KUylN[K(0.80.O). Oorediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme.0). 90.60.Oj] II Jtj i vrh \/(85.70.0).C.0). i bocni brid KN[K.:-1 pmvilt1C)l'H llspravnolll scstostranom piramidom Cija jc osnova un" lkr) je \Th piramide \/(40.65).0)] u C)dredili pl'odur troslr<lne piramide Cija je osnova ABC{A( 10. U IT.30 j.30. G(60.O).50).60)]. L(O.\(20. B(25.mom kojoj je osnova KLHN{K(O.20. sa ('rostra nom prizmo1ll kojoj je" osnova DEF[O( 145.75. Odrediti prod or kose trostranc prizme kojoj je osnova ABC[!\(20.25. 70.'i:::ina 1':=Q5. B(70.0») un. E(40.0)..-.0). 50. }I1O.O).65)].O. 2.il\_ C:O(!. C(80.55)].45).O). sa sredistem u tacki M(70. D) U rt1 i boeni brid AG[A.55). 14.55.10).40.70.45. 80.A(45.60. B( 105.60). 3(65.(40. 12.0. Odrediti pradol' kose cctverostrane prizme cijfl .lO.85Jj.O).-j(j()). 13.(l_751j. 20.35AO)] j bocni brid DGLD. :V(0.70. i bocoi brid EG [E.20.j.40)j. M(85.55. F(60.0).65.60)].om prizmom kojoj jc-.-V--!O. D(80.5. C( 1()O. G(45. sa trostrunom pinHnidom koj~jje osnova DEF[D( 4().01.] 5). cija je osnova ABCD(.O). B(30. 7> Odrediti prodor uspravne cetverostrane prizme. C( JOO. sa rotacionim valjkool kome je osnova It 1f].30. i"\I(O. N(25.45. F(lOO. G( 120. p(f'-. korne je dUagooal" .95. sa CL~t\:('ro<:tranom prizlTlom kojoj je osnoVll EFGH[E(20.35).:WI. sa kosom trostranom prizmom Cija j--: 'YfHl'-. 11. 15.1O.O). Pmdori geometrijskih (ijcla 12.70.!5)}u IT3 i bocni brid KF{K. K(JO. !~.ie osnova kvadrat ABCD u n l .55.50). c~ia jc osnova ABCLA(25.30).0). F(75.20.30. Odreditj J)rodor trostranc piramide.lGIA. Odrediti proclor kose trostrane piramjde kojQj je osnova ABC[A( 10.0.25. 15)] i bocni brid DG[D.]0.45.60.60)). n. sa pc!ostr:mom pinnnidorn Cija je osnova ABCDE[A(20.2(/.15.. F( 10.0)f U 1[. i vrh V(80.10.1O). J0.75.20. UJp.80.60.70). (.0). ?5) 1 i vrh \"( i 5.20.0). cija je osnova ABC[A(20.40.Q). i bC'cni brid DG[D.: 1 boeni hrid AD[A.0 j.65. Af(O.50]' r=357.20 i vis ina valjka v= 100_ 18. sa trostranom prizmom kojoj je osnova DEFLD( J 5. £(-10. F{20. <.J35. Fi7.ll" l1spravne trostrane prizme kojoj je osnova ABC{A(50. Odrediti I_'fo(k.85.O).15. B(75. poluprecnik osnove r". C(60.30).l}_ 16.35). sa kosom trostranom prizmom cija je osnova DEF[D(85.O.0.0)] u It! i bocni brid AGrA.65.0).J 5.55)].0).3S). L(0. D(f)/J 14() r'(5)}. 0(40. Odred!ti prodor kose trostrane piramide kojoj je 05nOV8 ABC[A(l40. sa trorostranom kosonI prizmom kojoj je os nova KLM[K(95. D(65]O.(. H(J0. F(20.75.55. i vrh \i( ](). 0(80.10)] i hoeni brid Inri\. Odrediti prador k05e celverostrane prizme cijaje osnovaABCD[A(55.] 35.. i '.Ymov[l . 8(70. 75)]. Zadad za rjesavallje 1. B(35. Odrediti prodor t:roslrane piramide.O). 13(40. 105. E(60.0).4(J.50..50)].30.'1 Be[A( 105. E(50. Fr55.O)J-u 7[. Od1'<"oili p'[()cior'i.95). ('(80.60. sa kosom trostranom j:'irizmorn DEF{D(70. (·i!nn.40. 3. G(30.30).20.O}ju IT.r45.30). i visina v=90. Odrcditi prodor kose trostrane prizme cijaje 05nova ABC[A(90. M(60. G(25.25)) i vrh V( 130.30U 15: Odredili proaoi.0J. 0).50).35.1O.8(85. sa trostranom prizmom kojojje osnova (!EF{D(.lC[. M(35. ajedan vrh njene o:move tacka A( 1535.70). ndrediti prodor uspwvne cetverostnme prizme.0. ~a tt:oS--t:J::a+:i. 309 11. L{115.40). <~! '20 6( .0).trostraoe priz.55)] i bocni brid DGLl). G(80. Odrec!iti prodor uspravnc trostrane prizme.45).0. F(60. F(}20. 100). a---'55.25. O)j i botni brid . '. fI(25AO.35. ti.]OOJ)j.70)}.45)).60. G(l45.35..1O.25.5.J5).70.30.50/n] U ITI i bocn! brid AG[A.J5.20)] i bocni brid DGID.0).4.5)} U 'ffJ i bocni brid KG[K.0. . 17.0). q kug\nm [S(40.lspr:-1vne trostr5ne prizme kojoj je osnova ABC[t't{20.80. D(80.O).0). G(5. G{ 75.0).

K(50. kojaj je osnova ABCD~A(0.O). 80.1O)). 26.50. r:'<50} i rotacionog vaUka cijaje osa MN[M(65.35.90. N( 30.60. 70.60)).5.9u)I 30. sa trastmllom piramidom kojoj je oSllova DEF[D(35. sa cetverostranom piramidom clja je osnova DEFG[D(95. v=75} 34.0). cije je srediste \l taeki AN -lrJ.55.10)J U 1r2 i vrh V(0. Odrediti pradm trostrane piramide.90. V(J20. i boctli brid DG[D. I bocnl b.::.0.65)} I bocnl b. 29.0).60. B( -40.50.80.5U/j() j J1 poluprccnik osnove r:. 311 19.75. C(60.0). G(75.5. Odrediti prodor kose trostranc piramide.). G(45. B( j 10. G(20.50.50.30.O).()). i 0..O)] U 1f} i visina v=80. £(25.105).i boeni brid EG[E. Od.30.10))u JTl i VIM V(65.0. kojoj je osnova DEFG[D(40.0).50. -i' cr .?5)) i poluprecnik osnove r::::.50.75)J ji 20. K(80.0).55). r:.50.O). U tacki .t2 ugao od 45") i kosog stosca cija je osa ')·V{S(100. sa kosim valjkom kome je osa MN1M(1l0.40.50.O). Oba tijel8 osnovuma leze U 1Cj.0. V(! 30. lO.105). C(75.BC[A(O.65).85. cija je OShaYa AHC[A( 10•.15J U 1rl i bocni brid EL{E. a sa . sa cetverostranom piramidom.55.65)j. sa kosom trostranom pdzmom kojoj je osnova DEF[D(70.20).80).l S{85. O)] i bocni brid ADIA. 15.50)).85. B(50.55. M( 15.0).35.20). J j 13S. 27.95). 100. C(75.0). 0).85).0)J i vrh \f( 140.. sa kosom trostranom prizmom cija je osnova EFG{E( 140.O).JO. 36.70.0}.30.O») u n} i vrh V(105. N(65.0).25.O j.20}. Odrediti prodor trostrane prizme eija je osnovu ABC[A( 40.20.J{).310 12. Odrediti prodor rotUc!OIlOg stasca komeje . 22.::.l0.O). L(70.65.25.25. L(15.10.J40.O).:25 J.30). Odrediti prod8f--Wtaciol'log-stosGa tome je srediste osnove LS( 60.100.0. C(65.O)} II 1[. 95.110. F(85. F¥ 1 OS.10.90)j. 45.50). Cl50.0). V(40.25. r:.::. B( 10.40j.5().0.0. 24. E(30.45.10).80.40. 32.JO). B( 11 0.40.30).55. K(85.120.JO.25).O).30] i poluprecnik osnovc r::::.50.80. 70.35.-f5.90).60.55. F(55..0). Odrediti prodor kosog valjka kame je srediste 05110\'(. 23.20.::.1 Si.30)] i v. N(65. (5). R(90. 0). £( 125.50.35.0). G(80. B(70.60. G( 120. E( 110.35.70] i poluprecnik o~move r=30. Odrediti prodor kosog vuUka kome je osa MNjA1(90. B(35.90).ld EK/E.15. Odredi[i prodor kosog stoka kome je osa SV[5(60.70. E(20.60)} i vrh F( 10. N(70. 38.70. 1"::.OJ r~45.O. Odrediti prador trostrane pirarnide.4-u.O). C( 15.O}. i vrh V( 110. poluprecnjk osnove r:.40.60). 10).70. r:.130.85.::.O)]u n. F(40. JIO.. cija je osnova .llO).55].70']Oj.(35.105).4. V(15. C(50.'7:_0. F( lOa.25. pO!l1precnik osnov~ r:::::-20 ! visina valjka v~Joo~"~'-' 35.::.35. C(60.40.20.3D.JJ( 12U. Odrediti prodor trostrane piramide cija je osnova ABClA(O.J5.3S.50). poluprecnik osnove 1"=30 i visina valjka v=105.35.75.)).40). . Odrediti prodor kose cetverostr~ll1e prizmc. Oba tije!a osnovama leze u 1C}. G{25.65.90).1.0). Odreciiti prodor rotacionog va!jka kome je osa AIN[M( 30.45).(i).O). 75). Odrediti prodor uspravne trostrane prizme.30.95).40).25). B(O.30. £(100.40). E( 110. PR[P(0. 33. po!uprecnik osnove r=35 i visina stosca 1-':. 1'::. C(70.O).S)} i bocni brill F'G[F.25.20).1 10).­ B(l5.50. ctja jc osnova ABC[4.30.0).70). NO cfu. F(20.cditi prodor trostrane pirarnide kojoj je osnova ABCfA(l 30. poluprecnik osnove r~40 i .50.. i bocni brid AE[A_.55. Odrediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme.10.25 (osa valjka sa n) zatvara ugao od 60". E(90. sa trostranom prizmorn eUa je osnova EFG[E( /5.10. F(140.0).O)]u n.25. D(30. liJ. E( 10.15.60.JO.0.'HH5. sa ro[3cionim valjkom cija je osz.0)) U 1CJ i vrh V(J 15. F(8S. kojoj je osnova ABCD[A(l0. L(70.25.40] i kosog valjka eija je osa lvIN [M( 125.0)) U][. 37.45). Odrediti prodor rOlaciol1og va\jka kome je ~rediste 05no\'e Ll tacki .0).35. r:.0)] Ll 7tJ . G(20.30).::.idAK[A. l vrh \/(60.55.O))u 1[. sa lrostranom prizmom kojoj je osnova DEF[D(70.10)) paralelna s n) i boeni brid KL{K. D( 1 ]0. Odiedifi prodor trostrane piramide kojaj je asnova-ABC[A( 75 •.5.10. sa trostranom prizmom cija je osnova KLM[K( 15.60. 31.O).O). sa rotacionim stoscem kome je srediste osnove u tad-.30 u 1[1. F( 115.Z5 J i _kosog stosca ciia je osa SV[S( 40.50)}. sa trosrranom prizmorn kojoj je osnova DEF[D(80.!l V(20.O).4 Zmlaci za rjeS(lvanje 28. D(35. 21. F(115.0. v= 100 j i rotacionog valjka Cije je srediste osnove[M( 45. 10. V( 100.35. G(.]0.O). C(60. Oba Iijela osnovama Ide U Trf.)sa SV[5(4-0.65.0 j.1 UJ..90)J sa tfOstranom prizmom kojaj je osnova EFG[E(1I5.: OdreditLprodor trostrane piramlde cija je osnova ABCIA( 150.OJ] I.85J.. Odrediti proJor rotucionog stosca kame je srcdiste osnove II tack! S( -60. sa trostranom prizmom cija je os nova DEF[D(lS. Prodori geometri}skih tijeld F 12.(5)]j boom brid EK[E.:isi~a stc:sca y::=100. G( 145. B(35.O). sa rotacionim valjkom kome je OSllova paralelna S '..75. Odrediti prodor trostrane piramide kojoj je osnova ABClA(0.55.50.20). C(105.'yf(4().JO.45)} j bocni brid FG[F. 6ija je osnova ABC[A{55.lOjj i vrh V(90.. j.Uj.55)).

6.'0 \ l~ .'=35..d~t3.55). 0).t?.. Nacrtati svc tfi projekcije. . .:e [M(60.. na slibma braj --.-diri rrodor r(l\. ~13.65. sa kuglam F('('5. R(lOO.40..--:-. Prodori geomefrijskih tijeln 12.20). r~25).no.0).: dn '73. .95) j visina prizme v~JOO.40).0). N(0. 11 u rnvtlini E(55. : '7-' . sa kug!om i-2IJ.. 12.2(h R(35. '>. }. N(60.25). 50).1.60. J5.15J.\ 4S~ Otlre:(!i1j produr rotacionog vaJjka kame je srediste osno-. Odre. r=:.50.S~<}.75).40).65. ~(4 4.9(n r=20] i PRfpi". sa Luglom £. 45.20).. V(60.---.---.lrcdjti plOd or rotaciollog stlJsca kame je asa 5 V[S(60.' i '+3. r=3()/ Nacrtati sve tri projekcije. (Jdn. r=4() /. n.6°'-_1 ~ 11:.65. N(90.50.20.60. r=351 sa :'~\lgiolTl [S(75. $30 ! 2.:~ I . sa rotacionim valjkom Cijajc osa MN[M(O. I.50). :~\':' i'!Tj£'h-:ije prociol":l geometrijskih ~ijcb koj::t su. 5.<5. 50.50. r=35. [0(45.40..:(j(' ·~O.317. i. J '"I l-.--.25]. r.diti prodor dva rotaciona valjka ito: [M(100. v=lOOj sa osnoyom \l . r=:40}. r=40).6.35). 41.4 Zadaci za rjdaval1je 313 39.0).O).')'(80.lrediti prodN krnjcg stosca kojem su srcdista: {S(45. ('d1'cdi:i rrndnr "aljka komc je osa iHN{MW60. B(35..:c. .50. r'-. '_''-.95)." I.fO. _.7(!)._+x~ x -\7. 1'0::. 1-_".25). r=25).60.45. 0·-/5.co. x :1()..<15. editi Fwduf uspnmlc trostranc prjzmc cija jc osnoya ABC{A(20.': i F'RIP(4().lCjonih valjaka: [M(O.50. 1'=40]..

.l ·80 81 X...._.a .i_.. "i 80 ~I JL-''-. I ~ ~.314 12. L_-+__.4 Zadaci ::.::r::..----+=::--1-1 ~I .---'-_'- 80 J ~I . Prodori geometnjskih tljela 12.

...'-.-~ ____ ~ ____ -- 33.!L-.4 Zadaci za Ijesawmje 317 r+--+--1 37.------- L....L.L-+-J-l_~x I x ~'-'-.12.L_'---lLi. ..m lW 50. 01 ~I i gi j_!.L-- . Prodori geomelrijskih njela ] 2.. L. x _.-...~._+-_L_~ 43. J.. 80 .

Prodori geometr(iskih tlje!n 12. ~ 1\ ill .54 f-------- 61.C/J50 - 40 T--+---+--J -~. f I : i_~ . .-.4 Zadaci za rjdQvanje I~--~ 48 55.--. J __ ~=:=F r I I .Ii I . f.~~+-~ I J T T ~I "I ~I 0" "'.318 12.. I 1 1 ' ! g +I .

._--"--- i C" . ' 8" . AL-~-----' . D" __ J..:..320 12_ prodori geometrijskih tijeia . 70..-\-/- \. / I ---j--I ~\- 66.-::d C' .:'--4 .:.. x _ x 69.'~--!J.~'-'1l1 f' " .:'.L... 2 .f.. I I I ' I I I 1_ 8" ----I 67. Zculaci. .1JLL--q -" 1---'-'-'-'.... B' D' '\~ .a Ijdavdllje ~ Al J. A" ~r I -4.

. [977. J. Palman : Pr6lji£:i. Durovic: Nacrtna geometrija. Warszawa. Beograd. . Beograd. 1987. Deskriplivllu geo!1lelrija I i 1I dia.. Boiicevi6 : Deskriprivl1Q geometnja. . \Varszawa. C. M. S. Kovacevic: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa tehnickim crtanjem.. Panteli6 : Tehnicko crtanje. Beograd. Z. D. L Babic . PWN. 1985. Zagreb. 1987. Zagreb 1948. Zagreb. 1967. 1967. R. P\VN. Preveo Dr V. 1974. 1994.vykres7na. PaJ: Nacrma geomerrija u anagiijskim stikama. V. Vasicek: Tehnicko pismo. F.raaJ--e i mel&r. Beograd. Sarajevo 1982. Koludrovic : Tehnicko ertan)e u slici. D. Budapesr. Dubikajtis: Geometrii wykreslnej. Ouo : Podrecznik geometrii wvkreslneJ. Zagreb. . 73. Gradevinska knjiga. 1977. T. T. Nice: Deskriptivna geometrija. Wysokinski : Geometrija wykreslna. Tatic. Glazer. Nice. 1966. Jankovic. Sarajevo. x 72. Zagreb. L. 1. b--bewandowski-+~Geometrija wykreslna. 1963. K.l980. PWN. Ljubojevic : Praktikum iz tehniG~kog cnanja. Nice. Otto. Rachwal: Georrfetnja'l..522 12. Prodori geometnjskih tijela LITERATURA x 71. Bogoljubov: Zadacnikpo Cerceniju. J. P. L. Vavra. J.1976. : Konstmktiviltl geometrija. Moskva. 1963. 1968~. 1982. Zagreb. x . Warszawa. Warszawa. Skul~ka tnj±ga.lILlCmW :st::urru:lrije.'PWN. PWN. E. Warszawa. 19'1--1~-~ V. M. V. Justinijanoyic : Nacrtna geometrija I i II diG.i<:-.

Prijedor..-1~-2-602iOO 8d 06'()6. Rudars/J'o-geoloHo-graaevinski !aku!tel ..Tuzla.zjedor.Zico ii· (.Tllzla. R/''v[C Bal1ovici. na .~ca .2000. Po(jooprenw Iillja{a {I_do. Bosna osigllraJ~jefi{ijaia Tuzla. 'C:llij\'ll "c:'rI. Tu:)anski kanton "TlIzla.o.Tilda. I"· . OpCina lirzla. Tehnolo<~ki fakultel .. Tuzla Zikrijah UadZimehmcdovic . kJesic Afehmed -.~oli "TuJm1i" . do. DJL "Dipon" ...u . nauke.~.Tu::.Tuz/a. i li(nim uCeScem.o.TII:}a.la. Rudnik Ugnita Bukinje .Tuzta. kulture i ~JJ. "Tuzla-krarc" . K!inicki rentor .:1 "'"PrintCom" n. 'Jdzbenik je o~l(1hoden porezg.fuda. Knjiga je stampana :.o. DD Elektroremonf _. Rudnici lignita ftKrelw~D!lr(1evik" .a" PK Vi.BanoviCi.Duraevik. d.a/zvaljujuCi donatorima: lvlodmllja Fadil. R:udll1K-.'::>11']..i -i-"i 1\'1isljenja Federalnog millistarstva olJrazovanja. Tu:danska bmzka DD Tuzla.p.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful