Mojoj dragoj

supruzi Emiri
s postovanjem!
Dr sc. HASO BECIROVIC
NACRTNA GEOMETRIJA
SA TEHNICKIM CRTANJEM
I
ZBIRKOM ZADATAKA
Tuzla 2000.
Tehni(;t;i i o<igovorni urednik:
Dr sc. l1aso BcCirvvit\ d\)c<i;nt
R<:n:n:rcnti:
Dr .I·C. Linaid Ra!in'ii'> dip!.inl.arh"
vanr.,dni fllkulteta
\ iniveo;itc\1I nDzemal tlijcdic" 11
/),- IT, ,\'cdzad RC{,('i<':, dipl,inl.,!T);I.L
v;mrcdni prokS\Jf rakIJ!tel;1 u Sarajcvu
Dr s'c. Sadlldill I-Iot/iic. ini,mas. i dipUnl.-rud .
rc(jp\,ll; pro[cs<'!"
taKujlct" \I Tlllli
L<'Klor;
Oilier ,\'a/i/. p'OfCSI'1
Knrc\:inj"
,j r,. i'C !::I;din Boj,.,'klorn·it;. dip1.inz.rud.
CrtCJ,c iI-radio
DI" sc. l/aso Be/'in)]'i/-. docent
obrurb:
1\11' sc J::lIdll1 Bajrckfarn·ii:. dirLilll..rud
Alrs(". Zijad Buhol"i,\
Kalalogi7"dj,1 u publikadji
Nacional"a i
BnSllc i fkrccg01'inc. Sarajevo
514 14-') (07).:") [(nil.!)
74,1 (07:'.8) (076. J)
BECiHO\'JC.I1:iw
N<lcl'1na g.:onwlrija sa lchn;cki m ,:rlanil:J1l i
;:ada!ak;; Bdirovit
fakultc\. 200G
322 SIr. : grantk; prikazi: 24 em' .
I
I COB!SSlDlll-1D7699718
--_____ -1
IIn;vcrzilclskog udihcllikn odohrilajc Komisija Zll litcra\\lfll Univcrzllela
u TlI/h hroj 03-- \ ():'iOf200(), oct 2'U):'i.2000
i?d,l\'nt: Ruri<lhko-gcn\n;ko·gr;;J(\evillo;ki f;lk\l1tct, Tuc:la
inh"JC;"; Dr s(". Sadwlfn re(\(n'ni pmfesol"
PREDGOVOR
Prilikom abrade groae za oVu b?iigu pridriovQo sam se nastavl10g plana i
programQ i TelmoloM4)gfakulteta u Tuz/i,
Knjiga je nastala kao rew[tar rada 11(1 predmelima nacrtfla
geometrija sa fe/micki", crtanjem i tehnicko crtal1je sa ""ermom gCOIlIl!trUof1l
II{] pOl1lellutim fakuitetima.
Ovom se knjigol1l fujeta zadovoljiti potreba ::a tim da SI! literarura i::. 01-"og
podrllcja upolpuni pedagoski111 udibenikom koji ce sadriavati i zadatke.
Svrha tak-vog udibenika je da proJiri saZIlClnja u stereometnjskom
I'je,favanju zadataka, vodeCi racuna 0 razliCitom predznallju s\'ojilr korisni!,o. te
kao takav da postane pomagalo stHdenlima Rudarsko-geolosko-gradevil1skog i
TehnoloXkogfakulteta,
lakoje graeta ove knjige odabrona U okviru jJotrebe slusalaca pomenutih
.faklilteta, mogu se ry'ome sluziti i sIu.fooci drugih te!mickih fakulteta, kao i
drugih visokih i svi drngi k(y'i ovu vr.:<;{u nauke.
Knjigu saCinjava dvanaest poglavija. 1z svakog poglavlja rUden jc ved
braj zadataka sa detaIjllim
Pored nj"eifenih zadataka, knjiga sadrii i zadatke za ':idavG1!ie, koji su
pret!zodflo provjereni i svaki ima svoje Ijdenje.
Zahvaljujcm dr .'lc. Vlasti .c:;curic-Cudovan, red. pro.fesoru Sveuc';ih<i(a 11
Zagrebu. te dr sc, Z. Ra{jevicu, vanr. profesoru, dr sc, N. Repcic:u, val1r. pro!'e-
soru i dr sc. S. Hodiicu, red. projesoru na ukazanim primjedhama i suges-tUoma.
Takoae, zahva(jujem svil11 saradnicima na pomoCi. da ova knjiga do(ic do
svojih korisnika.
U Tuzli, 02. IW1'cmbra 1999, god. Aut 0 r
SADRZAJ
Uvod.
1. Osnovne geometrijske konstrukcije
1.1. Simetrala duzine i okomice ."
1.2. Podjela duzine .
1.3. Simetrala i prenosenje ugJa .
1.4. Konstrukcije uglova pomocu sestara i trouglova .
1.5. Konstrukcije pravilnih mnogouglova ..
2. Kolineacija i afinost u ravnini
2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini .
2.2. Perspektivna afinost u ravnini , ..
2.3. Zadaci 1,a Ijduvanje .
3. Krivulje drugog reda
3.1. Elipsa.
3.1.1. Konstrukcija eJipse pomocu zurista ..
3 1.2. KonstrukciJa dipse POlTlo,:u ;":onccntricnih i..:ruznic.J .
3.1.3. Konstrukcija ehpse pomocll konjugiranih precnika .,
3.1.4. KonsTIlJkclj3 eupse pomocu iukova :t.akrivijenu:;.Li.
3.1.5. Rytzova konstrukcija elipse
3.1.6. Konstrukcija male osi eEpse .
3.2. Hiprebola ..
3.3. Parabola.
3.4. Zadaci za rjesavanje .
4. Tacke, pravci i ravnine
4.1. Projekcija tacke .
4.1,1. Ravnine projekcija,
4.1.2. Projiciranje tacke ..
4. L3. Tacke u kvadrantima .
4.1.4. Koordinate tacke .
4.2. Dva pravca .
.:.!-2.1. Paralelni pravci .
4.2.2. Pravci se sijeku ..
--1.
5
to
I '
1-'
, '
lS
2i
21
·-1-.3.
4.2.3. I\llimoilazni pravci
4.2.4. Probodista i prikloni uglovi pravca .
Ravnina
4.3.1. Presjek dviju ravnina .
4.3.2. Pravuc u ravnini .'
.:L3.3. Sutraznice .
Lj-.3.4. Priklonice j prikloni uglovi ravnine ,
4.3.5. Prohodiste ravnine sa pravcem .......... .
4.3.6. Prelaganje ravnine .
OSllovni zadaci 0 polozajllim i metrickim odnosima
tacke. prnvca, ravnine i ravnog lika ,.
4.4.1. Rijeseni zadaci .. . ........... .
4.4.2. Zadaci za rjesavanje .
Hnkocrt i stranocrt (transformadja)
5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt .
5.2, Treei (rag ravnine i njegova sutraznica .
5.3. Stranocrtnn ravnina i stranocrt .
:')A. Rijeseni zadaci
5.5. Zadaci za rjdi.1vanje.
6, Okrrtallje Ui ·rot.adja
6.1. Okretanje llopste-.
'v'.2. Okretanje tackc ..
0 . .3. Okrclanje duzine ..
6A. Okretanje tijela .
7, rrojidranje geometrijskih tijela
7.1. 0 projiciranjll tijela uopste .
7 2. tijcla.
7.2.1. Kocka.
7.2.2. Prizma .
7.2.3. Pirarnida .
7.2.4. Tetraedar.
"7.'2.5. Oktaeclar.
"'-.2.(i. VaJjak .
r; I '7 Stozac .
7.2.8. Kugb.
Zaci:lci [(j rjes(1Yanje ..
25
26
28
28
29
30
31
32
33
35
35
54
67
68
69
70
78
83
84
84
8S
86
86
86
89
94
98
102
104
108
111
113
§
,
8. Telmicki crtei i osnovni standardi
8.1. Vrste tehnickih crteta ..
8.2. Formati, zaglavlja, mjerila
8.2.1. Formati. . ......... .
8.2.2. Zag\avlja - sastavnice .
8.2.3. Mjerila ..
8.3. Vrste, debljioa i primjena lin!]a .
8.4. Tchnicko pismo.
8.5. Kotiranje .
8.5.1. Elementi kotiranja ..
3.52. Nacin kotiranja predmcta ..
8.5.3. Prikaz kotiranja tctive, duzine luka i ugla ..
9. Ortogonallla i kosa.aksonometrija
9.1. Uopste 0 aksonometriji .
9.2. Ortogonalna aksonometrija .
9.2.1. Vrste ortogonalne ...
9.3. Kosa aksonometrija .
0.4. Kosa projekcija
9.5. Zadaci za JjcSavanje .
10. Projiciranje tehnickih predmeta
10.1. 0 projiciranju predmeta .
10.2. ZadJci za rjesavanjc .
11. Presjed geometrijsldh tijela ravninama
11. J. TangenciJalne ravmne .
11.1.1. 0 tangencija!nim ravninama.
11.1.2. Tangencijalna ravnina ..
11.1..3. Tangencijalna ravnina stoika ..
11.1.4. Tangencijalna ravl1tna kugle .
11.2. Presjeci prizme ravninom <.
11.2.1. 0 presjeku prizme ravninom ..
11.2.2. Presjek kose prizme opstom ravninom .
i 1.2.3. Presjek llspravne prizme opslom ravninom .
11.2.4. Presjek kose prizmc drugom
projicirajuGom ravninom .
11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom
projicirajuGol11 ravninolll .
11.2.6. Presjek uspravne prizme prvOID
projicirajucom ravninom ..
11.3. Presjcci piramide ravninom ..
125
126
126
127
127
128
129
133
133
134
135
136
136
137
147
151
158
171
172
:08
208
208
209
211
212
212
214
218
219
220
2'1')
225
t 1.3,1. 0 presjeku pimmide ravninom . 225
11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom . 226
11.3.3. Presjek uspravne piramick opstom ravninom .. 228
j 1.3.4. Presjek kose piramide drugom
projicirajucom ravninom ..
11.3.5. Presjek uspravne piramide drugom
projicirajucom ravninom .
11.3.6. Presjek uspravne piramide prvom
projicirajucom ravninom .'
11.3.7. Presjek uspravne piramide trecom
projicirajucom ravninom .
11.4. Presjeci stosca ravninom .
11.4.1.0 presjeku stoka ravninom .
11.4.2. Presjek kosog kruznog stoka opstom ravninom ..
1104.3. Presjek rotacionog srosca opstom ravninom ..
11.4.4. Presjek rotacionog stosca drugom
projicirajucom ravninom ..... .
l1A.5. Presjeci rotacionog_ stoka
projicirajucim ravninama .
11.5. Presjeci valika ravnlnom .
I! .5.1.0 presjeku valjka ravnlnom ..
11.5.2. Presjek kosog kruznog valjka opstom ravninonl .
11.5.3. Presjek fOtacionog valika opstom ravninom .
11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom
projicirajucom ravninom
11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim
ravninama i valjkastom plohom .
11.6. Presjeci kugle ravninom .
I 1.6.1. Presjek kugle opstom ravninom ...
11.6.2. Presjek kugle prvom projicirajucom ravninom .
1l.7. Zadaci za rjesavanje .
12. Prodori geometrijskih tijela
12.1. 0 prodorima uopste ..
12.2. Prodori uglatih tijela .
12.3. Prodori oblih tijela .
12A Zadaci za rjesavanje .
LITERATURA
229
23.!
234
236
237
237
:239
244
246
249
251
2)1
253
256
258
261
262
262
265
267
286
286
295
308
323
Uvod
1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi
grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;-
sobnih odnosa.
okom,
Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak:
a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle
pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crte-
fa mogu odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l,
b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va.
Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno.
2. V rste projekcije
2.1. Centralna projekcija. Ako neki predmet gledamo jednim
onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko jednu zraku. Kelda :;;vc
zrake presijecemo favninom,
anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi
Slika 1.
projekcijll rng predmeta.
Na slid 1 pnkazana je pro-
jekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz
tacke 0 na ravninu 7!.
Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi
centar projiciranja. Ravnina 7f se
naziva ravninQ slike iii proje!..cUe_
Cetverokut A'S'C'DI je projekcija
cetverokUla ABCD !l(l ravnini n.
AD, EO, CO i DO zovu se :rake
projiciranja.
Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl,
onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom.
Najbolji primjer ovakve projekcije je fotografija. kod koje s'ijetlost
hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke.
Uvod
2.2. Paralellla projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo
heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti medusobno paralelne. U tom
se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom.
Na shci 2 prikazanaje p<lralelna projekcija A'B'C'D' cetverokuta ABeD
na r:lvnini n.
Slika 2. Stika 3.
Aka su zrake projicinmja okomite na ravninu projekcija predmeta se
;"t:l?l ,11 ortogondlna projekcija, a ako su _zrake projiciranja kose prema ravnini IT,
oncla se takvn naziva - .
To znacl da se paralclno projlciranje dijeli na ortogollaino i koso pro-
Na sJici:3 prikazanaje kosa projekcija A'B'ClD' cetverokuta ABeD.
L Osnovne geometrijske konstrukcije
1.1. Simetrala duzine i okomice
A 8
Slika 1.2 Okomica na pravac u tacki pravea
Slika 1 1 S.imetrala duzine
Slika 1.3 Okomica oa pravae iz tacke van pravea
1.2. Podjela duiine
Slika 1.4 Podjeta duiine najednake
dijelove

,/X,.
L /\.
A ,\, ../// _:__ , __ ', B
J'\. '

,
Slika 1.5 Podjela duziue u
zadaoom omjeru
1.3. Simetrala i prenosenje ugla
I
I
!
0" OJ i
'1:1
/ /
I \ \ I
J:-.!
A T A
Slika 1.6 Simetrala ugla Slika 1.7 Prenosenje ngla
1.4. Konstrukcije uglova pomocll sestara i trouglova
Slika 1.8 Konstrukcije uglova od 30'),
60° i 120
0
pomocll sestara
o
SEka 1.9 Konstrukcijc ug!ova od
45° i 90° pomocll sestara
Stika 1.10 Konstrukcije uglova ad 30", 60", 120() i 1 SO" pornocu rrouglova
________ -'-loCC5_,fu.:.:":.:.":::s::.'r.::u:::kc:.:.U"oe..cPravi!nih nInogouglol'a
,
----------""
Slika 1.11 Konstrukcije uglova od 45°, 75°, 105° i 135° P011l0CU trouglu\'it
1.5. Konstrukcije pravilnih mnogougJova
c
p
A B
Slika 1 J2 Konstrukcija trougla
zadanom stranicom
o
\
A B
;k
Slika 1 14 Konstrukcija peterokura
zadanom stranicom
___


( \
A ;(
B
Stika 1.13 Konstrukcija kvudr;lta
zadanom stranicom
CD
Slika 1 15 Konsrrukcija
u zadanoj klUinici
G 1.0sl1ovnc geomerrijske konstrukcije
____ ____ _
F
Slika 1.16 KonstTukcija sesterokuta
11 zadanoj kmznici
\
D \
\
Ie -----':-----.::r-
SEka 1, ti) Konstrukcip osmerokuta
u zadanoj kmznici
lila 1.20 (<.onstmkcija deseterokuta
u zadanoj kru7.nici
Slika 1
A
F
,
l7 Konstrukcija sedmerokuta
u zadanoj kruznici
H
,
E F
Slika j. j 9 KOnSU"llKcija deveterokura
u zadanoj kruznici
A
G
I I
Slika t .21 Konstrukcija jedanaesterokuta
u zadanoj kruznici
2. Kolineacija i afinost u ravnini
2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini
Zarnislimo da je u nekoj ravnini uspostavljen takav odnos da svakoj
tacki Ate ravnine bude pridruz.ena neka druga, samo jedna, tacka AI te ravnine i
bilo kame prnvcu p neki drugi, sumo jedan, pravac PI te ravnine. Dalje, da nekoj
tacki L na nekom pravcu I bude pridruzena tacka LI na plidruzenom pravcu ii, uz
daljnji uslov da u toj ravnini neka tacka-S i t<lcke bilo kog pravca 0 budu saml
sebi pridruzeni (s1.2.!). Svaki pravac .<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su
tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi pridmzeni. Odavde proiziJazi da
svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa tackom S,
posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno
odabercmo par tacaka A, Ai onda je 9dn02.- ravnini uspostavljen.
pri cemu ovakav geometrijski odnos nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i
kolfncrICUa_
Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija "avlline, koja
koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno presli-
t,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 3 pravce u pravcc. pri
cemuje sacuvana [ncidencUa tacke i pravca, . -
fulo i<.ojoj l<lcki B l.xiredit CC1110 pridruzcnu tacku Bi tnko da «pnjnic\1 RA
produzimo do njenog presjeka P
s pravcem o. Ovoj spojnici je
AI/
Slib2.
kolincarno pridruzena- spojnic.:'1
PAf, .ier je tack a P sarna sebi
pridruzena i na njoj se mora
nalaziti tack a 8,. Ona se mora
nalaziti i na spojnici SB. dakie
nalazi sc u presjcku spojnica PAr
i S8. Fravae 0 zove se osa
kolincacUe, {acka S je eClIlar
kolincacije, a njeni pravci su
zrake kolincaC/)e. Analogno jc
na slici 2.1 odrcdena i tacb C1
pridruiena tacki C.
8 2. Kolilleacija i ajlr/os! l/ ravnini
Zadatak. Zadan je pravilni se.Ylerokur ,<;a vrhom A(70.90) i sredi§tern
0(50.55), asa kolineacije 0 '= MN{M(20, 170), N(150, 105)] i sredisfl! kolineaClje
S(90)15). Odredi!i cacku AI na zraci SA izmedu S i Ai nacrJali perspektivl10
koliriearan sesterokut (sI2.2).
R j e sen j e: Spojeni su vrhovi .sesterokuta sa sredistem .)', Na zraci SA.
proizvoUno je odabrana tacka A,. Bilo kojoj tacki 8 odredit cemo pridm7enu
Slika 2.2
tacku B 1 taka da spojnicu BA
produiimo do l1jenog presjcb
G s pravcem o. Ovoj spojnici
je kolinearno pridrnzena spoj-
nica CAl, jer je tacka C sarna
sebi ptidruzeoa i Da njoj se
nal3Zi tacka B
I
. Omt se nabzi i
n:1 spojnici SB, dakle nabzi se
u presjeku spojnica GAl i SB.
AnaJogoo SU oa slici 2.2
odredeni i osta!i persrcktivno
kn1ineami vrhnvi sesterokuf::1.
J mc(tusobno spojeni odreduju
perspektivno kolinearan seste-
rokUL
2.2. Perspektivna afinost II ravnini
Ako se centar opisane kolineacije
uzme u beskonacno dalekoj tacki nivnin·e,
onda ce sve zrake kotineacije bit! para!e{ne.
Ovakav specijatni slucaj ko[ineacije zove
se perspekrivno odl/os iii ({til/iler
(sI.2.3).
Defillicija. Perspektivnu koLinea-
cija It ramini, kajo) je osa 0 prav({c II
kOIlClcnasti, a srediste S II beskollacno
feko} wcki rovniHe . .:ove se perspektivnCl
aJinosili ral'llini.
Slika 2.3
2.2 Perspektivrla afinost u ravnini 9
Kao primjer afinosti mozemo zamisliti trougao u nekoj proizvoljnuj
ravnini i njegovu sjenu na hori:wntalnoj ravnini kad paraklnih zraka svjc-tlosti.
Pravac svjetlosti je zraka afinosti, a osa afinosli je pravuG po Kum.,; se [e dvije-
ravnine sijeku. U nasem slucaju to je prvi trag ravnine u kojaj Se nalazi trongao.
Zadatak. Zadan je praviLan peterokut sa whom A(80,SOj i sredEtem
S( 55,55), zwim osa afinosti 0 "'" I'v1N[iVl( 30,130 ),N(130, 70)). Nacrtati
perspektivna afini peterokut, akaje Al na zraci izme(tu S i () (si. 2. 4)
Slika 2.4
Zadatak. ZadallL1 je
kruznica k sa sredistem S(40.45) i
tackom A (75, 40), zatim osa
aji"nosti
0" MN[M(10,120),N(90.75)].
A odabrana je pridruiena
tacka Ad85,50). Nacrtati perspek-
tivno ajll1u krivulju k, (.'11.2.5).
R j e sen j e: zraci
SA odabrana je tacka. A.I kao
pridruzena lacki A. Bi!o
tacki E odredit cemo pridruzenu
tacku EJ tako da spojnicu EA
produzimo do njenog sjecisla F ';
pravcem o. Ovoj spojnici j(': arioo
pridruzena spojnica FA f jer je
tacka F sama sebi pridruzell!:l i l1a
njoj St nalazi tacka E! u prcsjcLu
sa zrakom atll10sn ,1Z WCKe E.
Analogno su na slici 2."\ oclre-
deni i ostali perspekliv!1o arilli
vrhovi pererokuw., a· IDc;Jusobnu
spojeni odreouiu pl:':rSpckli\'I\C;
afini peterokUL
Slika 2.5
R j e sen j e: Kruznica k je podijeljena na proizvoljan braj dijelova jz
lac8ka povlacimo zrake afinosti paraielno zraku AAj •
03 bismo odredili perspektivno aEnu knvulju kit postupak rjdenja
dlnlu\2:cm ie kao.u prethodnom zadatku.
l(od ovog zadatka je pravi primjer iz koga se vidi da se precnici
1;Pl:7.11ice /\l3 i CD preslikavaju u konjugirane precnike dipse A/Br i C,D;.
23. Zadaci za rjesavanje
L Zadan je is\oslrani Irokut ABC, kome je srediste opisane kruznice S(65.50}, vrh
i( !(l(/7{)} i osa afinosti 0 E MN[AH 10.75). N( 12(),J:W)/. Nacrtati perspekLiYno afini
!r.,klltA;RiC}. <lKojeA,(lOO,90). '
2. Zao,1ll je pravilan cctverokut ABCD kome je srediSte opisane kr'.lznice O(60.80J j
\-I'll A(l5.851. srediste kolineacije S=O i osa ko!ineacije 0 "" MN[M(20.f65J.
i'H145.(5)j. Odnbrnti Ai na zrnci SA izmedu S i Ai nacrtati perspektivno kolineantn
AJJ;Cr!.J,.
3. L:lckl!l ie pruvilan cClvcrokut ABeD, kome je sTediste opisane kmznicc 0(65,75) i
I'j) S(55AO) ; l;sa ko!ine::lcij;:; ,) := KL[K(!O,45), L(!?5,2fl ..I}.
(l,i;)hqli AI n<\ lfaci SA. i7.1uel'lH t·; i A i !1tlCrt<lti persp>eKti-vno kolinearan CClvcrokut
'l,BiCDr.
..t. (leL.1Il ic pravilan pcterokut ABeDE, kome je srcdiste opisanc kruznice 0(65,100) i
,rh :"0 i. ,:;redistc S(S5. HI,' : n PR[pn"i /(JI R( 1 '{() .. <;;()J I.
Odahl"()ti (I· na Zf<Kl ,')'A izmedu S i A i nacrtati kolinearan
·\.j},C
5, l.:l(\'!P je pl"(lvilnn peterokut ABCDE, sa vrhom A( } 5,65} i sredistem kruznice
0(50,55) npis<lne oko peterokuta. za!im <;rediste S:::: 0 i osa kolineacije
,) \(.\,'rU(r)Ji,5.l, N(J35,;O)). Odabrati /l, na zraci SA izmcdu S i A i nacrtati
pCi'''peKti\"fll' koiineaqn peterokut /\}B,C"D/Ej •
0< "·Id:ln.it' rnl\'ilan sesterokut lInCDEF, kame je dijagonala ADIA( ]00,60), D(20,55)]
I C!<::a 0 =" iH:\,{M(O,J20), :V(135,55)J. Nacrtati perspekllvno afini sesterokut
\;lJ:C ',Ji:F IF:. :1ko jc. it. l J(J5,65},
7:- je rrw ibn sesterokill 4BCDEF, kome je dijagonala ADIA(25.135J,
D/95.JOO)j, sredi.i3te S(85,20) i asa kolineacije () =0 PR[P(20,55). }?(Jj5.85J).
Oci:lh'di! ..\, ru If;1ci )'.'\ izmCGll S i f.' i nacr\a\i perspektivno kolinearan sesrerokut
I,D/COiE/FI.
---r-----------
2.3 Zadaci ;::0 11
8. Zadan je pravilan scdmerokut sa sredistem O( 110,125) i vrbom A(90, 90), zatim Gsa
kollneacije 0 "" A4N[M(lO.75), N(l40,1O)J i srediste kolineacije S(70,65), Odabrati
A F na zmci SA izmeou S i A. udaljenoj 25 mm ad S i nacrtati perspeklivllo
kolinearan scdlllcrokut.
9. Zadan je pravilan sedmerokut sa vrhom A(80.95} i sreclistern S(60,60}, zatim asa
nfjnosti 0 "" MN[1vU.lO.1(5), N(160,lJO)]. Nacrtati perspeklivno afini sedmerokuc
ako je A; 113 zr:tci SA. izmcdu A i 0, udaljcnoj I () mm od A.
10, ZGd"na je kruinica k sa srcdiMem S(70, 120) i tackom ,4(65.80), zatim osa afinos!i
o E MN(M(25,25), N( /40,60)j. Tacki A odabranajc pridruzcna tacka Ad60,60).
Nacrtflti perspektivno afinu krivulju le!.
11. ZadanCl ic kn!7,nica k S<l sredistem S(55.60i i tackom A(60,J()0), zatim osa afinosli
(! 2 KL/K(2U,125). L( f .15.15 ) 1. Tacki A odabrana je pridruzcna tacka Af( SO, 1<1-0).
Nacrtari j,crspektivno nfinu kl"ivulju 1<1·
12. Zadana ic k sa .,rcdistem O(50,5()) i fackom A(85,45), zatim osa
o ,\1i\J{M{35.160j. N( 145,75) / i sredistc \':olincacije S( } 35.135), Odab[<ui A/ na
uaci SA izmcdu S i o. a zatim nacrtati perspeklivno kolillearnu krivulju k/,
13, Zadanfl jc knrznica k: sa sredistem 0(75, ]25) i tackom A(60.90). zatim srediste
S(80.45') i osa kolincacije 0 0. AIN[Al(20...f.5), N( 1 40,J 0)). Odabrati AI na zfnci SA
i.Wi<:t1U S I A j ;1tlCll(.lli p.:rsp.cJ...tiYIJ0 kolincarnu ,(',
14. ZJ.dann j8 kruznica k sa sredistem 5(95.85) i lackoll1 :"1.(60.90). za!im osa arinosti
u =. [,RtPt ,'0, j" R(,' :',:.,' OJ]. 'TJcki . \ :")d3rnllJ]c ;::,ridru7cna tncb "',( "n 8m
0iacrtati pcrspektivno arinu krivulju /':/.
3. Krivulje drugog reda
3.1. EIipsa
Dejinicija. Elipsa je geometrijsko mjesto tacaka u ravnini kojima je zhir
IIdab"enosti od dviju jiksnih tacaka te ravnine konstantal1. Fiksne tacke F; i F)
nazivaju se iarista Hi fokllSi elipse. Udaljenost pojedinih tacaka T elipse o(f
iarista su radij-vektori rl i r2. Konstantan zbir radij-vektora jednak je duzini
velike ose elipse: rl + r2 2a :::: d(A,B).
Elipsa ima dvije ose sirnetrije. Duzina AB je velika, a duzina CD je lIlala
osa elipse. Tacke ,4, B, C i D su vrhovi iIi tjemena dipse, a tacka 0 je njeno
srediste. Duzina OF, :::: OF2 :::0: e je lineami ekscentricitet elipse.
3.1.1. Konstrukcija eUpse pomocu :iariSta
Na shei 3.1 prikazana je konstrukcija elipse pomocu zarista. Zadana je
velika asa AB ;:::: 2a i mala Gsa CD :::: 2h elipse. Tacka () Je srediste ehpse. Radij-
-vektori tjemena C iednaki su polovini vel ike ose elipse, gdje je
CF;
2
Ako u sestar uzrnemo duzinu (I
sijece osu AB u foJeusima FJ i Fl'
i oko tacke C opisemo lnk k, taj Ink
Na velikaj asi, izmedu tacaka
o i F2, odaberemo bila koje tacke 1, 2
i 3. Uzme Ii se u sestar duzina
poluprecnika A2 i oka zarista FJ opise
!uk iznad i ispod ose AS, a s po!u-
precnikom B2 luk iz zarista Fi takode
iznad i ispod ose AB. Ta dva luka
sijeku se u tackama T i T
J
koje leie na
dipsi. Ako· aka F
z
opisemo luk polu-
prccnika A2, a aka FJ luk poluprec-
nika E2, oba luka se sijeku, takoac, U
dvije tacke koje leze na elipsi.
o
Stika 3.1
n
______________ -"-3."-.1Etipsa
L-l
Aka oko F
J
i Fz opisemo lukove poluprccnika A1 i Bl, Jobil cemu n\)\"(
cetiri tacke elipse. Ponovimo Ii opisival1je lukova novim poluprccnicima A3 i B3
oko fokusa FJ i F2 dobit cemo jos celiri tacke na e1ipsi. Tako dobivene tacke
spajamo krivuljarorn i taka dabivamo elipsu.
U tacki T elipse povucena je tangenta t kao simetrala vaojskoi.l_ 112.1a a
sto ga zatvaraju radij-vektori rJ i r2_ Normala 11 na tangentu u tacki T je
kao simetrala unutrasnjeg ugh f3 sto ga zatvaraju radij--vektori r/ j 1'2·
3.1.2. Konstrukcija eJipse pomocu koncentricnih krulniea
Zadana je elipsa sa vdikom i rnalom osom A.B i CD. Oko osa opikD1c)
koncentricne kruznice k; i k2 (s1.3.2). Aka se elipsi perspektivllo alinD pridl"U!.l
kruznica k, s precnikom AS, tada je AB -= o} osa [c afinosti. a l.rake afino'>Li
parale!ne su s precnikom CD. Analogno, ako se zadanoj clips! perspektiv\1o
afino pridruzi kruznica kz s precnikom CD, tada .ie CD -= 02 osa rc afinosIl, J
zrake afinosti paralelne su s precnikam AB.
Maze se dokazati da .ie
nekom pravcu p eJipse, koji
prolazi sredistem 0 i jednom i
drugom perspektivnom afinasri
pridmzen isti pravac P J p], koji
kruinteu kj sijece lJ tackama
T/,Gj, a kruinicu k2 u mckama
T
b
G
2
• Tackuma T
1
,T
2
, kojima
pripada pravac Ph Pz, U obje
afinost! pridnliena je tacka T
pravca p,. a tackama Gj , G
2
kojima
pripada pravac P]' P2 pridruzena je
rack a C pravca p.
Zadanirn iE proizvoljnim
pravcima konstruisu se astale
A
SliIca 3.2
tacke elipse koje $1..1 perspektivno afino pridruzene presjecima tib
kntinicama kJ i k
2
_ Kaka su kmznica i elipsa dvije anne krivulj(3 kod kujih jc os;:\
AB OSa afinosti, anda tangenta t} kruznice kJ 1..1 tack! T! sijece asu atlnosti u tacki
K. Afino pridruzen pravac ovoj langenti bit ce tangenta t dipse u taZ:ki T, koja je
afino pridruzena ta6ki 1'1. Spojnica KTje, prema tome, tangenta r e!ipse 11 tacki T
3.1.3. KOlls(rukcija elipse pomocu konjugiranih precnika
Na slici 3.3 priblzana je
eJipse POlllOCll ko-
njugiranih precnika. Konjugi-
ranim precnicima JIN i PR kon-
panlelogram ABCD
knme su stranice paralelne s
l'rccnicimfl MNi PRo
T;,cbma 1. II, m. it,
podijelirno duiine na isti
jcdllakih dijclova, npr. cetiri
dijela. Spajanjcm tacaka,
npc /e1 sa If i N sa 2, dobiveni su
pralJci u cijcm prcsjcku je tack a T
loja je na elipsi. Tako su dobi-
\'cne i ostelle tacke elipse, koje
sf';ljarnn krivllijarom.
A
o
,
r
B
Slika 3.3
3,1.4. Konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljenosti
'\a slici 3.4 prikazana je konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivlje-
11Vi[1 u njenim tjemenima. Zadane su ose elipse AB = 2a i CD :::: 2b. Nacrta se
.,.-' nrEH i i7 tncke F "pusJi oknmicn n8 dijag0nalll Be Ta okomica
os\: AB \l (,lcki ;\1. a osu CD u tacki N, gdje je lYlB = r!, a
3;
NC :::: r2. To se vidi iz toga sto se
pravDugli trouglovi MBE i BOC
podudaraju u dva ugla, dakle slicni
SU, pa odatle imamo omjer
MB:BE=OC:OIJ iii MB:b=b:a. gdje
proizilazi
b'
MB "'" --,= r,. 1z pravo-
a '
uglog trougla NCE i aBC na Isti
nacin dobivamo
Slika 3.4 Vidimo, dakle, da su tacke MiN
sredisla LakrivUenosti u tjemenima
Ako iz zakrivljenosti Ai. M;, N i NI kroz vrhove B, A, C i D sa
3.1 Elipsa
15
poiuprecnicima r] :;::: ldB :::::: AJ1A i r2 0:::: NC = N/D opiS-ema lukove 111, 111" niH],
taoa tl lukovi dodiruju tjemena elipse, taka da dio elipse u njenim tjemenima
mozemo zamijeniti sa dijelom kru7.nic;l,
Spojimo Ii lukove s krivuljom taka, da se krivulja pomala udaljava ad
lukova n i nj j priblizava lukovima 1Il i /Il/, da hi potpuno presla u te lukove, nnda
taka nastalu krivnlju nazivamo elipsom pomocn lukova zakriyljenosti.
3.1.5. Rytzova konstrukcija cUpse
Na slici 3.5 prikazana je konstrukcija eJipse iz zadanih konjugiranih
precnik3 MN j PR, Na preenik A1N u simetralnoj tacki 0 povuee se okomica
poluprecnika OM, orise polukrug i dobije tacka G, Spajanjem tacaka G i P
dobivenje pravac. a zatim se odredi simetrala duii GP u tack! E.
M
STika 3.5
Poluprecnikom r ;;;:: OE lz tacke
E apise se polukrug koji sijece pravac
GP u tackama K i L Tackama KO i LO
povuku se pravci koj i 5U medu sobom
okomiti, a- na kojima jete ose elipse.
Kako je GK =: a i GL = b, te se duzinc
prenesu !1a pravce iz tacke 0, pa im<lmo
OA=OB=GJ(=a i OC=OD=GL=b. Taka
<:u dohivene velika AR=2n i mala CD"",2h
05a elipse zadane konjugiranim
;1icima. Elipsa se erta ila p02nati :1aCin
3.1.6. KOllstrukc\ja male ose
e!ipse
\
,
Zadana .ie velika osa AB=2a j
tacka T elipse. U simetralnoj tacki ose 0
po\'ucena je oko1111ca fla njlL
Pohlprecnikom OA=OBz:::::a iz tackc T
opise se luk k. koji sijece okomicu u
tackam8 M j N. Pr<lyci AiT j NT sijeku
osu AB u tackarna K i L Duzina
Tl<::::.T[,-::o:D odreduje po!uosu, a mala osa
elipse je CD-::o:2b (s1.3.6).
Slika 3.6
16 3, Krivulje drugog reda
3.2. Hiperbo\a
Definicija. Hiperbola je geometrijsko mjesto tacaka u ravnilli za koje je
vrijednost razlike udaljenosti od dvljll fiksnih ta(akd te ravnine konsranrna.
Fiksne tacke F, i F] nazivaju se iari§ta iIi jokusi hiperbole. Uda!jenosti
pojedinih tacaka T hiperbole od zarista su radlj·vektori r, i r2, a konstantna
vrijednost razlike udaljenosti jednaka je dulini glavne iIi realne ose hjperbole:
rrr?=2a=d(A,B). Oruga osa hiperbole je sporedna iIi imaginarna osa, jer su
njeni presjeci s hiperbolom konjugirano imaginami. Duzina OF,=OF]o;:::;e je
linearni ekscentricitet hiperbole.
Konstrukcija hiperbole. Zadanaje glavnu osa hiperbole d(A,B)=2a=40 i
Iineami ekscentricitet e=35. Duline realne i imaginarne poluose, te linearnog
ekscentriciteta hiperbole, povezuje relacija a
2
+b
2
=/, koja omogu6uje konstmk-
ciju imaginame ose hiperbole.
Povucimo pravac AB i pravac CD .1. AB (5\.3.7), le oznacimo OA=OB=a
i OF]=OF2=e. Na pravcll AB, desno od t1 odaberemo bila koje tacke J i 2.
Uzmirno u sestar duzinu Ai, pa tim poluprecnikom oko F] kao sredista, opisimo
luk iznad i ispad ose AB, a poluprecnikom Bl luk iz zarista F
J
, takode iznad, i
ispod ose AB. Ta ce se dva iuka sjeci u tackama T i I1> koje leie na hiperboli.
Ako oko F2 opisemo luk poluprecnika Ai, a oko F, luk po!uprecnika B 1, oba
luka ce $e sje6i, takode, u
dvije tacke koje Ide na
hiperboli, jer za svaku njeou
tacku vrijedi isto kao npr.
za (acku T, gdje je TFr
TF,;AI-El ;AB;2a.
Pomoc:u tacke 2 na osi AB
do bit cerna, analogno, jos
cetiri nove tacke hiperbok
Opisu li se aka tacaka PI i Fl
lukovi poluprecnika AF2 i
BF], dobiju se tacke A i B
koje takode leze na hiperboii.
1z konstrukcije hiperbole vidi
Slika 3.7
IF,
/
se da je simetricna s obzirom na ose AB i CD. Krivulja ima dvije grane, a tacke
A i B su joj rjemena iE vrhovi.
Tangente krivulje u njenim neizmjemo da!ekim rackama nazivaju se
asimplate hiperboie. Kako je hiperbola krivuJja s dvijc neizmjerno daleke tacke,
ima civije asimptote 111; i 1112. One se konstruisu lao dijagonale pravougaonika sa
stranicama 2a, 2b I sredistem u tacki O. Zakrivljenost hiperbolc u njenim
33 Parabola
17
tjemenima dobijemo na stijedeCi nacin: ako se iz vrhova pravougaonika podignu
okomice na asimptote koje njima proiaze, te s njima presijece realna OS3
hiperbole, dobiju se sredista zakrivljenosti SI i 52 u tjemcnimaA i B biperbole,
U tacki T hiperbole konstriJisana je tangenta t kao simetrala unutrasnjeg
ugla a sto ga zatvaraju radij-vektori I"J i r2_ Normala n, koja je u tacki T okomita
ua tangentu, je normala hiperbole u tacki T, koja jc dobivcna kao simetrala
vanjskog ugla {3 5tO ga zatvaraju radij-vektori rl i rz·
3.3. Parabola
Definicija. Parabola je gearnetrijsko fJ'U'es[O ta("{aka u ravnin[ su
jednako udaljene od jednogfiksnog pravca i jedne jiksne taike te ravnine. Fiksn)
pravac d naziva se ra.vnalicom iIi direktrisom parabole, a fiksna tacka F iaiBtern
iii jokusom parabole.
Konstrukcija parabole. Zadana je direktrisa d i zarisle F [3.ko eta je
d(F.d) ; p; 30.
Tackom F povtlcen je pravac FO okomito na direktrisu ii, koju un sijGcc
u tacki 0 (s1.3.8). Na pravcu je proizvoljno
odabrana tacka D U kojoj je povucena
okomica na OF. Uzme li se u Sestar duzina
OD i ako F apise luk. on okomicu u D
sijece u tackama TiT}. Te tackc leze na
paraboii, jcr aka se povuce TB ..:... d, onda je
lik OETD pravougli, pa je TE;OD, a du-
zine TF-=.OD i TB:::::.TF. Prema tome, tacka
T je jednako udaljena od pravca d i tacke F.
Os tale tacke parabole dobit cerno analagno,
ako na osi uzmemo bila koje tacke 1,2, .
Tacka A je tjerne parabole, a leZi u simet-
ralnoj tacki duline OF. Duzine TB:::::.TF=r
nazivaju se radij-vektari. Iz konstrukcije
paraboJe se vidi da je ona simetricna s
obzirom na osu OF.
;; I 0 A
Slika 3.8
U tacki T para bole konstruisana je tangenta t kao simetrala ugla ex
zatvaraju duzine TE i TF. Kako je tangenta simetrala duzine BF, una ill duzinu
palovi u tacki C i stoji na njoj okarnit.o.
Kako je tjeme A srediste duzine OF, a tacka C srediste duiine HF. to it
duzina AC paralelna direktrisi i cini tangentu parabole II tjemenll A.
l s _____ .. __ ._ ... ___ L. KrivlIlje dmgog reda
Zakrivljenost u tjemenu parabole se tako da za svaku tacku T,
ma kako bila blizu tjemena A, vrijedi MF = PN, te ce i u granicnom polozaju,
kad;) T padne u A, biti AF :::: FS, pa je S srediste zakrivljeno!';ti u tjemenu A.
11, h,ja:je II tach T okomita na tangentu, je nOlmala parabole u tacki 7:
a dobivenn je kao simetrala ugla f3 Hi apisivanjem luka poluprecnika FT ako F
kroz tacku T koji sijece aSU parabole u tackama MiN. Otuda je pravac MT
!:.lng'-'.'PUL ,1 ..\'T l10rmala parabole.
3A. Zadaci Z3 rjcsavanje
L :--i;;( r):)!i eiipSll kt.joj .ic ,'e1ika osa na pravcu p 20 A/l!f[A(20,60), l'd( 140.60)j. ,iedna
r]Gllle .u tacki /-L osa ABc;;;;JOO i jedna tacka dirse T( 100,30). U tacki T povuci
t:lngenlll i normnju clipse
2. GaCI'l<\ti elipsu kojoj je mala osa na pravcu p "" CN[080.30), N(50,120)), jedno
ljcrnc \l tacki C. osa CD-;:;:.70 i jedna tatka C!ipse T( 105,45). 1) tacki T povuci
t:J.T1gcnl'cl i normaiu eiipse.
J. "?'JantZlti elip:;u pomocu Zarista. kojoj je velika osa na pravcu p E AL{A(20.50),
I (_I N).l(]{) I r _iedno tjC111C u tacki A. a=50. e=35. Tz tacke T( I 50. 90) povuCi tangentn
:1Cl eiipsu,.,\ norrnaJe u dodirnim tatkama.
. !, "-Jacrlati elipsu n01llocu P,(30,7G). FJ90Ao) i tangenre t E il,IN[M(60.100i,
.V( 140.4(n]. t;- dodirnoj tacki povuti normalu elipse.
5. '.j;,crlati eiipsll po moen kotlcentricnih krugova kojoj je velika osa na praveu
p 2 KF.[I«40,55J. F;(90,80n. ako je F] jedno zariste i langenta t'S TL[T(85.40),
!/ i-tn,80)f S'J dodimom tachlln T.
6, >;i1crwti -dipsu pornocu hrista F,.(45.70), ljemena C(90,55) i ekscentriciteta e=35.
t<lngente elipse koje su paralelnc s pravccm p E /HN[M(30,35), N(135,17.5)l i
n0lTDC1ic u dodirnim tacbma.
"" "\;: cr\<lti e-lipsu kojoj je z.adana velika osa na pravcu p "" F1G{Fj (65,65},
Gr /(J(}l j. aka je Pj zarisle, rl tangente (} 20 AIN[M{25.55), N(105.30) J i
=: r!\ fJ'(25, !OJ. R(J05. J 35)1. U dodirnim tackama povuci Ilonnale elipse.
.). :"-ifl(,Tulti C!ipsu f'omocH zarist(! F.'(4(J,90), tjemena C(35,.z5) i ekscentricitetn e=35.
L ;'mizv()ljn0j tacki povuCi tangentu ; normalll dipse.
3.4 Z.adaci za rjeSavQnje
19
9. 'Nacrtati e1ipsu pomocu koncentricnih knlgova kojoj je velika osa na praveu
p MN{il,1(25.125). N(]40, IOn tjcme u tacki C(50,40), a tacka elipse 1'(90,20). U
tacki Tpovuci tangentu j normalu elipse.
10. :--.Jacrtati clipSll pomocu tukovCl zakrivljcnosli kOjoj su z.ariSta FtC 40.80), FllOO,j 10)
i langenta t 0= PR[P(70.50), R(l50,l1O)].1J dodirnoj tacki povuCi normalu elipse.
.z@Nacdati elipsu kojoj osa paralclna apscisi. srediSte u tacki S(60AO), a=50 i
---' b=30. tangente elipse okol1lito i paralclno pravcu p :;0: KL{K(70.100).
U 15(),30)]. U q9dirnim tackarna poyuCi 110nnalc elipse.
12. ;0acrt<1ti C\ipsu pomocu Rytzove konstrukcije kojoj Sll spregnuti precnici MNo:::.90 na
pravcu l' "'- JfLUd(20.80). L(120,80J/ i PR:::.70, a ugao medu njima jc 120". U
proizvoUnoj lacki povuCi langentll na elipstl.
lJ. Nacrtati eJipsu pomocll koncentricnih krugova kojoj je velika osa na.pravcu
p -= LS[I.( 20.70). S( 115.70)] sa sredistell1 \l tacki S, ako je a=50 i e=35. Iz tacke
n 10.30,! povuci tangentc na elipsu. a nprmaJc u dodirnim tackama.
14. Nacrlati dipSll kojoj je velika osa na pravcll p 2 PS(P(O,50}, S(60,50)], srediste u
tacki 5, akoje d=55 i b=35 12 tach T(J40.70,1 povuCi tangellte na clipsu. a oom1ale
u dodimim tackama.
15. clipsu pomocu iuko'.'(\ zakri\'ljenosti u njcnim tjemenimfl, cijaje velikn o<;a
fla pravcu p ""' tHi\'{AhOJO), ,\I(130,30)J, sa :"reJistem u tacki S(65,50), <1=45 i c=35.
!z iacke T(140.40) povuci tnngcnte na clipsu,:l normalc u dodirnim tackama .
16. Nacnali 11iperbolu kojoj jt: zadana realna osa na pravcu p =: GfI{G( 10.120),
,'[; ,. i /. ,;;.imptdtJ ,ii, := ,\f.Vr1J( ; ,\'{ J Y1,90) J i (,=4
n
II pr0i71'01jn0j
lacki 1'0\,H(:1 tangentu i normalu hiperbo!e.
17. Nacrtati hipcrbolu kojojjc zauana rcaloa osa na pravcu p =: AE{A(50,90), £(110,90)/
i ekscentricilet c:::o36. aka jc tjerne u tacki A. 1z: tacke T(80,50) povuCi tangente na
hiperbolu, odredlti dodirnc laCke I poYuCi nonnaJe hiperbole u tim tackama.
18. Zadnna Sll 7:arista F/20.70) i r2( 100.70) i ekscentricitet e=40. Nacrtati hiperbolu i
preko tatkc ,\1( I 15, (0) odrcditi tacku T u kojoj treba povue! tangenlu i normalu
hiperbole.
19. Nacrtati hiperbo]u kojoj je zadano z.ariStc Fj/90.100). tangentc t, E GH[G( lOA5).
FI( 105.80)} i t] '= KL[K(25. 90), L( 135,30}} i dodirnCl tack<! T( .
20. hipcrboiu kOJOj jc zarisle Fll ,<0,60 J. tacke hiperbolc AU1 ]O.} 20). ,\'(95.50)
; roluosa 11=15. U t'foizvoljnoj facki povuci tangentu.
3.

'21}.,lNacrtati hiperbolu kojaj su asimptote In "" GHrG( 1O,20),H( 130.100)],
("":
n;;;; KL[K(20,105), L{ 130,40)) i poluosa a=25. U jednoj taeki povuci tangentu i
normalu hiperbo!e.
22. Nacrtati hiperbolu kojoj je poluosa 6-::::.3D i ekscentricitet e-::::.4D. U jednoj tacki
povuei tangentu i normalu hiperbole.
23. Nacrtati hipcrbo!u kojaj su z,arista F;(60,60), FA 150.60) i taeka hiperbolc 1'(80.90.).
U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole.
24. Nacrtati istostranu hiperbolu kojoj je z8dana poluosa a=-20. U jednuj weli krivl.ltjc
pavuci [angentu i norma!u,
25. Zadana je osa paraboJe 0 E ABlA(50,7D), B( 120,70)) i tangcnta [ := i1,LV{M( 30,65),
N( 1 J 5,0)). Nacrtati parabolu ako jc njeno tjcme u lacki A.
26. Nacrtati parabolu kojoj je :ladana zarisle F(65.65) i tangenta I NT[N(30,60j,
T( 80,25)j,Jlko je njeno diraliste u taeki T.
27. Zadana je direktrisa d!E MN{M(30,20), N(30,120J], osa pambole 0 "" PR{Pto.7rJl.
R(l20,70)) i-lacka parabole 1'(75,30). Nacrtati parabolu, konstruisati taflgelltu !
nannalu parabole u taeki T.
28. Zadane su dvije laeke na paraboli 1'd1Oo.,125) i TA85,:?5) koje su diralista dvije
rangente. Nacrtati parabolu i konstruisati tangente u dodirnim tackama, dku j.:
poznata direktrisa d;;E MN[lvl(35,lo.), :V( 35, I I()}}
Z9. -:iacrtati parnbolu kojoj je zadano zariste F(75.7f/\ ; t,mgenta ' s; GH!F;( It) 3()i
H( 85,45)) sa diratistem u tacki T( 115,-).
30. Nacrtnli parabolll kojoj je zadano: tangenta t '= PR{P(O,O). R( 30,70!}, zsriste
F(60.40) j parametar p=30.
31. Nacrtati parabolu kojoj je zadana osa na pravcu p GH{C(O,50),fl( f20.50))
tangenta!:= RT{R(O,45), T(95,90)), ako je diraliste tangcnte u mcki T.
<?--"
../'32)Nacrtati parabolu kojoj je zadano zariste F(70,60), tangenta t := GH{G(20,45),
H( 125,25)] i taeka parabole T(9/Y,JOO).
33. Nacrtati purabolll kojoj je osa na pravcu p = GH[G(O,60), H(150,60)j, zariste u tacki
F(90,60) j par:lmetar p-::::.4D. Iz taeke T(10,80) POVliC] tangente nn parabolll i ,)(!rediti
dodime tacke.
3ot. Nacrtati parabolu kojoj je zadano ZariSle F(70,70) i tacka 0(35,70), OF=p. 1z taeke
Tf5,75) povlici tangcnte na parabolu i odrcditi dodime tacke.
4. Tacke, pravci i ravnine
4.1. Proje\{cija tacke
4.1.1. Ravnine projekcija
Ako zelimo jednu tacku u prostoru prikazati projekr.:ijom sarno nu jedrlll
ravninu, vidjecemo da.tacka time nije adrea-ena, jer nedostaje udaijctlOSI tacke
od te ravnine. Da bismo jednu tacku potpuno odrcdlli, potrebno je imat! jos
jednu ravninu, jer sarno dvije projekcije jedne tacke odreLtL(ju potpuna p%zaj te
tacke tI prostoru. Obieno se uzirna da je jedna ravnina 1I horizontal nom, a dlllga
u vertikalnam polozaju (s1.4.1).
II
/
III
Slika 4.1
I
IV
Horizontalnu ravnina sc-
oznacava sa 'lrl i naziva :it: hori-
zontafna ili prva r{ll'nina
('ije. Vertikalna ravnina sc ozna-
cava sa 1[1 i nazi va Se l."t;nikofn:/
ili dnlga ravniHCl projekcije. Pres-
jecnica ovih dviju ravnina naziva
st Gsa Y ; 0:znacav8 "H \ Pm"
jekcija preclmeta rw fCj lUl.i\'Q se
prva projekclja ill rIoert, a pro-
jekciju nu /[2 nazi va :sc Jrug([
projekclja iii IWcr! tog prc'Jmem.
Ako prelposL<Jvimo cia su
ravnine neogranlcene, onda ,lUc
dijele prostor nD. cetir; JijdD.,
se nazivaju kvadranri. l(vadro.ntJ
se oznacavaju rimskim brojevima:
1, II, III i IV. Uzima se da 3D
prednji dio ravnine 7[1 i gomji din
ravninc ;T;: poziti\·ni.
4. Tacke, pravci i ravnine ___________ _
4.1..2. Projiciranje lacke
Aka iz 18cke A povucemo okomicu oa J[, omla je Doz,iste A' te okomice
prva projekclja tacke A. AnaJogno tome, noziste okomice Air nn n;; predstavlja
drugu projckciju tacke A (51.42).
y
I
'A'
b)
Slika 4.2
1z sli-ke vidimo da je tacka udaljena od 7[1 toliko, koliko je ojena drug
a
projekcija udaljen3. od Dse .t, 3. ()d !r; toliko. koliko je 'ljena prva projekcija
udaljcna-od ose x. Ako se J[j prcklopi oko ose xu praveu strelica, kao flU slici
-1.2, u iT] ispud I)se x, umla A/I" rid :::.vum mjestu, dok ,-\' vpisuje
cclvrtinll kruznice i doJazi u n> Sada su obje projekcione ravnine n, i 1C2, te obje
projek.;::jie tacke A' j A." sjedinjene u 1C2 U kojaj pravac A'A" nazivamo
i)rriirw!()!11. Na slici 4.2b nacrtane S1.1 projekcije tacke A(A
r
, A
H
).
-4.1.3. Tacke u kvadrantima
Na sliei 4.J prikazane 5U tackc A. B, C i D j njihoyc projekcije, ako su
,we tacke u r, 11, rn i IV kvadrantu. Prcdnji dio ravnine 1[1 prc!ozimo oko ose x
preHlJ dolje, duk slraznji dio ravlline Jrj pokrivu tada gornji diD ravnine n]. pri
'.";;mll :.lzimamo dZl se rrr\'nina 7[2 poklJpa sa ravninom aIda ili slike (sI.4.3ri).
I .-
4.1 Projekczja tacke 23
1z slike 4.3b, na kojoj su nacr!.ane projekcije tacaka A, B, C i D, mozemo
zaKijucili slijedcce:
a. Kadje {(lC/W u I kvadrall{u, andaje p'Ta projekcUa ispod, a druga iznad ose
x IA).
U. Kad jc tadka u !I k,.'adrantu, onda su ohJe projekcije iZl/ad ase x (B).
c. }(adje FaL'/W U 111 J,.'-vadranlU, ondajc prva projeKClju iZlltld, u Jruga ispo.1
ose x (C).
d. Kad je fodm u II/ k,:adrantu. of/da SLl abje projeJecije ispad ose x (0).
4.1.4. Koorciinate taeke
Puce-tna lacka, iE islwdi.fte 0 (s1.4.2b), uzima se bilo gdje na 05i x, pa se
SCI .Y oznncava udaljenost ordinale od te tacke. Ta se udaljenost naziva apscisa
(x). Lldaljenost tacke u prostoru od 7r), koja se vidi kaa udaljenost prve
od ose x naziva se ordinma (yj. Udaljenost tacke u prostoru od n/, koja se vidi
kao udaljcnost uruge projekcije od ose x naziva se aplikara (::J. Apscisa, ordinata
i aplikala, llJzivaju sc zajednickim imcnom koordillote.
__________ Tacke, pra\'{.'i i rllvnin"
4.2. Dva pravca
Dva pravca u prostoru mogu bit! rnedusobno paralelni, mogu sjeci i
mogu se mimoijaziti.
4.2.1. Paralelni pravci
Aka su dva pravea meJlIsobno parole/na, undL! Sli mcdllsobllo pdrulelne
i istoimel1e projekC/je fili pravaca.
Na s!ici 4.4 prikazana su dva pamlelna pravca {[ j b i oznuCellCl su
njihova probodista A;,A] i B},ih Prva projicirajuca ravnina pravca at tj. A
2
/\;.4
1
,
paralelna je s prvol1l projicirajucom pravca b, lj. !32B;B/ i one sijeku
ravninu doena u pravcima a
f
i b', koji su lukodc mcc1u sobom paralclni.
b"
x
8
11i
I'
/
Slika 4A
Analogno tome, druga projicirajuca ravnina pnw(:;:l -:I, tj. A:A!A;,
pam!e!na je s drugom projicirajucom ravllinom pravca b, [j. B]B{B; i one sijeku
ravninu nacna u pravcima a" i !/', koji su meal! sobom paralelni. Pry.: i druge
projekcije paralelnih pravaca mogu pusli II isti pravuc, J. rnogu sc fcducinri u
dvije tacke, ako su oba pravca okomita na Jrj iii J[,. N:l slici 4.4b nacrune su
projekcije ((all i 1/,&" pravacu a i b koji su para!dnl.
4.? Dva pravca
4.2.2. Pravci se sijeku
Aka se dva pmvca /.I proslOru s(jeku, om/a illl prt!Jjt'ci pHi!! i ,/n(siJ!
prajekcija lef.e It iSla} ordinali.
Na slici 4.5 prikazana su dva pravca a i b koji se sijeku u lucki S. Kako
je tacka S zajednicka za aba pravca, to se u njenom tlocrtu 5,'/ moraju s.ieci
tlocrti a' i b' ,a u njenom nacrtu SH moraju sjeei nacrli a'" i prJ.v<lca a i-h.
5"
aJ bJ
Prelaganjern ravnine nacrla oko ose x OLl ravninu llocrfa projekclje 1
S" tacke S moraju biti nn is[oj ordinal!, okomiLOj na OSH x. Samo tlrvt p!'0jekcijc
ili samo druge pj'ojekcije dva pravca koji se sijeku mogu pastl U btl P[",[\L\C,-al(u
im c;e nrv'C. odnosno druge ofoiiciraiuce ravnine podudaraju.
, Na 51ici 4.5b su projekcije {((Iff i h',b" it 1 SC
sijekll.
4.2.3. Mimoilazni pravci
Aka se pravci ne sijeku, a nisu ni paraldni, onda sc La PL.'\ '-:"
mimoilaze. Na slici 4.6 prikazana su dva mimoiiazna pravca u i h. "!\ljlhuvl Llc)(nl
at i h' sijeku se u tack!, koja je oznacena slovima C/l [)', jer jt 0nJ tl,)c:;-L
C pravca (/ i tlocrl tacke D pravca h. Tacke C i D su tack...: zakioni;;e 1ih pnw;I'':(l S
obzirom na ravninu tlocrta. Tacka U kojoj se sijcku W1Crt! a" i !f pr:l\'J.cJ. t! ; Ii
oznacena je- slovima A" i B", jer je ca tacka nacrt wcke A pravea a 1 113crt racke
B pravca h. Tacke A i B su tacke zaklonice tib pravuca s obzirOll1 na f8vninu
naCrla. PrelaganJem ravnine n,-tcrLa oko ose.\. Ita ravnillu i10cml, CC St meck
4. T(lcke, pmvci i v(/vnine
c;nh)rn 110cni 0' i b', kao i nacrti a# i b#, illlmoilaznih pravaca a i b, ali ta
llcce biti na istoj ordinali.
Aka se dva pnn'ca mimoifa:e, presjeci njlhovih projekcija ne ieie na

I
b"
0"
On
I
all
o.
OJ
Ie"
B e"
I
I
)-
x I
x
A'
I
A'
q'
B'
b'
c'
£
b'

0'
B'
Slika 4.6
Na slici -t.6b nacnane $U projekcije ([',a" i o',bl! dva mimoi1azna pravca
tl i b. Tacka D jc u prostoru iznad tRcke C. jer je -[5ffiZtlad e.if, zatc; se tacka C
-if" vick kada pn1VC(" (I i .1-) promatramn ndozgo. nknmito n3 Tf!. Tacka () )e U
-·"ieli, ;} tach! C lle vidi. Tacka B je u prostoru ispred tacke A., jeT je
l( ispred /\'. zato se tack a A ne vid], kada promatrnmo pravce a j b sprijeda,
il:J Tacka B se u nac1'tu vidi, J tacb ,\ ne ·:idi.
4.2.4. ProbodiSta i prikloni uglovi pravca
Nu slid 4.7-"prikazan je pravac p koji probada It, u tacki Pr,"a 1[2 U tack]
T:lcke n3 pravclJ 11 Kojima taj pravac probada projekcione: ravnine nazivaju se
"i"'Jhodi,ftCi PI"(lVC17 i obiljdcna su S8. P. Po tome da li pravac u toj tach probada
Pl-':U. drugll ili projekcionu ravninu razlikujemo prvo (PJ), drugo (F'2) ill
[reet: probodistc (P;).
Probodiste pravca je tacka koja zajednicki pripada i pravcu j 1'avninl.
Prcrna tome, odrcditi probodiste znaci odrediti lacku na pravcu, koja istovre-
meno pnr'acia i ravnini koju pravac probada. Svaka tacka na pravcu ima svoj
1"1,1 [iocrtu pruVC3. a svoj nacrt na naCrlu pravca. Kada je tacka na pravcu.
njcZIli je docrr 11(1 rloerrl/. () !lOcrr na n((crtrl toga pravca.
T'r\'(.' prohodi.'ite P! pravca r je u ;rl. zuto je njegov tlocn P: u istoj tacki.
je p, na pravcu [!. mora njegov nacn biti nLl nacrtu p" pravca p. a kako
je Pi U 1[,. njegov nacrt je U osi x. Prema tome, p( mora biti u presjeku nacrta
pravea pI! i ose x.
b)
_ .--i--
40
Slika 4.7
Druga probodi.fte P2 pravca p je 'tl ][2. NJegov nacn je u istoj l(lcki.
Tlocrt 17; drugog probodista mora biti na tlocnu pI pravca p_ Prema tome, r; je
1.1 presjekutIOCrW p' pravca pI ose x,
Uguo Cti, sto ga rruvac p zatvara S3 svojim tlocrtom 17 love se jJlTi
prikloni ligan, a ugao Ci], sto ga pravac p zalvara sa nacrtom pI!, Love se drugi
prikloni rigC/o pravca p. Sa projekcijama pI i p" pravca p odredicemo priklone
uglove tog pravca preJaganjem prJvouglih troug.lova. ito: prelaganjem trougla
oko kalcte PiP; U l[! dobicemo II prelozenom po!ozaju tog trougJa pravu
velicinu ugla (/./. Anaiogllo, prelaganjem pmvougJog trougla ako katele
P; u :r? dobicemo pravu veliCinu ugla 0::2. Na slid 4.7h odredene su projekcijc
p 1 pi"l. probodista Pi i P
2
sa projekcionim ravninar\-w i prikloni uglovi ex} j
prJ\'cap.
28 4. Tacke, provel i ravlJine
4.3. Ravnina
Tri tacke koje ne leze na jed nom pravcu odreduju ravtlinu, Kakvil goJ
bila ravnina, ana ce sjeci jednu od projekcionih ravnina u dog!ednom prostoru.
Aka je ravnina 1.1 opstem polozaju, onda ona sijece obadvije projekcione ravnine.
oj
Slika 4.8
Pravci po kojima ravnina presijeca projekcione ravninc lUlLivamo
tragovi iii frase.
Prvi trag e, je pravac po kome wvnina E sijece ra\11inu Jrl, a drugi trag
e, .ie pravac po kome ravnina E sijece ravninu IT), TI"agovi rnvnine 0' "ijekn se nil
osi x u tacki E::t-(sL4.8r- -
?\.fa ,Iici 4.:;Sh nacrtani <;u trag(wi ('. i qvnlile r
. 4.3.1. Presjek dviju ravnina
Dvije ravnine E i F sijeku se u praVCll p koji sc naziy<-t pre:c,jecllic(! tth
dvijL! ravnina. Presjecnica, kao i svaki drugi pravac, odredena jc sa Jvije tacke.
Te dvije tacke su probodista Pi i P2 presjecnice p. POSIO presjecnic.a !e±i i u
jednoj i U drugoj ravnini, probodistajoj se nalaze presjeku istoil1lenih Iragov(1
till ravnina (51.4.9).
Na slici 4.9b n:lcrtane su projekcije p' j r/ prcsjei':nice p dviju ravnina
EiF.
4, i Ral'ninCl ________ --.:.:..c.==_." __ ., __
bj
\" /J

Slika 4.9
4.3.2. Pravac u ravnini
.. E d OJ'J'e'c'e ."ve pravce l.t' ra'v'Jliile, ,pa
Ako je pravacp u ravll1m on a on w .,
premaj'OIne i tragove- e; -J e2 Ll __ Te Sll pro_bodislll pn\\-<:J P
s'a nl',,;ninama IT; i 1[2 (5l.4_10)_ Na slie! 4_10b nacrfane su proJdcije !' 1 f)
pravca p u ravnini E.
p({n:uc jli->' rm:Jlilli kud su JJl!i !f :5toimellil!!
ravnine.
oj bj
f-x
Stika 4.10
30
4,3.3. Sutrazilice
Pravci neke ravnine, koji su paralelni s jednim njenim tragom nazivaju
5C .mtrainice tc favninc. Pravac ravnine, kojije paralelan s njenim prvim tragom,
zove se sutrainica prvog traga (prve. skupine), a onaj, koji je paralelan s njenim
drugim tragom, zove se sutrainica drugog traga (druge skupine). Svaka ravnina
Ima mnogn sutraznica prvog i sutraznica drugog traga. Na slici 4.11 prikazanaje
jcrlna sutrazniC3 m prvog traga ravnine E.
0)
[772
I
e, I
I
mil :
-------'1
I
I
Slika 4.1 J
b)
m"
Ex x
Njeno Jrugo probodiste P2 nalazi se na drugom tragu e2 te ravnine. a
lljt;]10 pC'c'o PI =: P; je neizmjerno daJcko na prvom tragu te ravnine.
iJosto Je s-mraz+1-I£+pn paraJelna--s prvlm tragom ej, tj. S Jcdmm pravcem ravnme
",[-, nnc13 ic i ona prmllelna s 1[/, tj. nien Hoeft m' naralelan ie s prvim tragom el, a
njen nacrt m" mora biti parale\an sa osom x.
Na slici 4.11 h rijeSen je ovaj zadatak sa zadanom ravninom E( el,e2) i
naqtane projckcije n{ i m" sutrainice III prvog traga te ravmne:--- Povucen je bilo
pra\.'<1(' m; paralel(1n s prvim tragom €! -do prcsjeka sa osom x i odredene
rn-jekcije drugog probodista P1 te slltrazllice. Zatim iz tacke Pi povucemo
i'r:.li"(1C m" paralelan sa osom:c Mozemo to rijesiti i obrnutim redom: pOVllcemo
bUo koji pravac ,,/' pm-alelan sa osom x do presjeka s drugim tragom e2.
Cldredimo ;;atirn prc1jekcije p.; i P; drugog probodista P
z
te sutrainiee. Iz tackc
F'; povllccmo pravac m' paralelno s prYim tragom eJ. Analogno tome, na slicj
:f.. 1 :z prika7an(l je sutrnznica 11(111',11") drugog traga ravnine E. Nacrt /1"
';1!ir:171liCe i) [:>aralelan je s drugirn lragom e], a njen t!ncn 11' mora biti paralelan
sa (ynm y Na s!ici 4.12b nacrlane Sll projekcije /I' i n" sutraznicc II drugog
',':1g] r,l':mne E.
4.3 Ravl1lna
31
b)
e,

p'
1I
0
_ I X
n'
Ex
Slika4.12
4.3.4. Priklonice i prikloni uglovi ravIline
Pravel ravnine E, okomiti na prvl c, iii drugi el trag te ravnine, nazivaju
se priklonice prO/og traga (prve skuprne), odnosno priklullice drugog traga
(drllge skupine). Svaka_ravnina ima mnogo priklonica prve i druge skupine, a
sve su priklonice iste skupine medu sobom parale!ne. Na slici 4.13 pribTzana je
ravnina 1(, i ravninn E. U ravnini E odabrana je tack a A i povucena prikionica p
oKomito na prvi trag eI ravnine E, odnosno odredene projekcije A' j p' tacke A I
priktonice p na ravninu 1[j.
Kako je priklonica p I1Komita
na prvi trag e f, a posto se trag e, nalazi -
Ll flit pravi ugau I'pej) projicira se i1n
nJ kao pravi ugao (pIe,).
_l2Ij
ravI11ue. Vidimo, tikone, da su prikio-
--'ni6;-pi sutraznica m iste skllpine u
nekoj tatki A ravnine E, kao i njihove
projekcije n3 1[1 iii 1[2. medusobno
okorniti pravci.
SEka 4_13
Uglovi sto ih neka ravnina E
gradi sa projekcionim ravninama
vaju se pnli w,. odnosno drugi
prikloni [{;;ao OJ: tc ravnme. Na slici 4.14 prikazane sn priklonice Pi i q2 prve i
druge skupine. Ugao OJ; sto ga priklonica PI ravnine E gradi sa svojom
projekcijom p:: jednak je priklonom uglu le priklonice. Posto Sll priklonica PI'
kao pravae ravnine E, i tioert p;, kao pravac ravnine !fl, okomirl na prvom tragu
i?j, kao presjecnici till dviju ravnina, onda je (il! jednak priklonol1l uglu ravnine E
sa ravninom 1[/. Na slid 4.14a konstnlisana je prava velicina pr\'og priklonog
ugla Oh ravnine E prelaganjem prve prikJonice PI, odnmno prvog priklonog ugla
PjP;P
1
oko tlocrta p; na ravninu tr/. Analogno je na 4.l...J.b kUI1SlruisiJ.n
drugi prikloni ugao W2, U pravoj velicini, !ito ga druga priklonica q, gracii sa
svojim nacrtom q; .
e,

, aJ
Ex
p"
2
X Ex
RII'
, :
,
w,
.
p,
7
'!l
Slika4,14
4.3.5. ProbodiSte ravnine sa pravcem
q'
'" 1
b)
Probodiste ravnine E sa pravcem p odredicemo tako cia pravcem p
polozimo jednu pomocnu ravninu L\ (obicno ravnina okomita na JIj iii J[;,) j rom
ravnu10m sijeccmo ravninu E u pl'avcu Q. Presjeciste 5 presjecnice a s pravcem p
je trazeno probodiste ravnine E sa pravcem p (51.4.15). Na sUe! .:I..lSb prik::aano
je probodiste ravnine E sa pravcem p.
Pry! trag til prve projicirajuce ravnine .:1, po!ozene pravcem p,". poklapa
se sa tlos;rtom p' pn.lVca p, dakle d
j
== p', a njen drugi trag d
2
okomit je na osu
x. Odre(tene su projckcije (I'i a" presjecn!ce a ravnina E i ,1. U presjecistu nacJ"-
ta pravaca a'" i p" nalazi se nacrt S" trazenog probodisla S, J. U presjeCiSlu ordi-
nale povucene nacrtom S'" tacke S i tlocna a' pravca a bit ce lloCH S' iackc S.
4.3.6. Prelaganje ravnine
A21 \ e
2 , ,
I \ a"
I '
! /' \5"
r : \
p"
I : \
".1 : \ x

",: :
d:
S' ,
Sl1ka4.i5
hi
Ako treba odrediti pravu velicinu nekog lika u ra\'nini cije su nam
projekcije poznate, pOlrebnoj"e tu ravninu okrenutl tako da padne u jcdi1ii' O(j
projekclonih ravnina. Okretanje ravnine mozemo izvrsiti samo aka pravca kOj)
je zajednicki za obje ravnine. Takvi praVCi:;iLl tragovi ravninc. Ukrcmnjc raVDl!1C
aka traga, dok ne padne u projekLionu ravninu, nazivamo prelaganjc/Il ,""!vn!!!!.:.
Na slici 4.10 prikazana je ra_vnina E( ef.
!T2

e'
k T
TcJiI'
pll
Slika 4.16
34 4. Tacke, pravci i ravnine
------
Na tragu f2 odabrana je bHo koja tacka T i odreden njen Hoert T'. Iz
tackc T povtlccna je priklonica p prvog traga tc ravnine, naertan je njen tlocrt
pI j Dznaccno jc njcno prvo probodistc Pi. Prclaganjem ravnine E oko njenog
prvpg traga Ci u ravninu ni, okrece se tacka T i opisuje luk okretanja k. Srediste
lukaje u tilcki Pi kome je poluprecnik PlT. Ravnina okretanja F tacke T okamita
jc na pn'Oill tragu Cr, a kakoje el u n/, ooaje okomita'}--na 1[/. Prema tome, prvi
trag /i ravnine F prolazi tackom T' okomito na prvi"rrag ej. Tacka (T ), 'u kojoj
iuk okrct.anja k sijece trag iI, bite pre!ozaj tacke Tu 7r, oko prvog tnlga ej. Kako
jc; tacka (T ) udaljena od sredi,sta okretanja Pj 't6tiko, koliko 1 tacka T, treba naci
pnrnl \Iejiclnu duzine PiT Prelozimo Ii pra\'ougl1 trougao P
l
T'T aka katele
Pi T' U Jr!, dobicemo trougao Pi T' To. HipotenuZ3 P I To :::: po tog trougla jcdnaka
jt dlJ7ini PIT, kao i duzina PdT). Luk poluprecnika po sjeCi ce trag II U
Lacki (T J, Spajanjem tacke (T) sa tackom Ex, koja je kod prelaganja ostala na
iqnm 1l1jestu, dobijemo pra\'ac (€2). Pravac (C2) je prelozeni dnlgi trag €2 ravnine
E u 1[; oko njenog prvog traga fl. Ugao w, sto ga zatvaraju pravci el i
;' (/7 i. jednak je uglu ,5tO ga u prostoru zatvaraju tragovi er i e2 ravnine E.
Prema ranijem objasnjenju. na slici 4.16b odredene su projekcije
bil0 koje tarke T drugog traga e2 ravnine E. Izvrsimo okretanje te tacke
prvog trag a ej, dok ona ne padne U IT). Nacrtan je tloer! p'i nacrt
prik!onice p prvog traga ravlline E. koja pro!azi kroz tachl T. Duzina TP,
bice pn\urrecnik okretanja tackc T. Prvj trag .'0' favnine okretanja F tacke T
<::{! t]ocrtom pI pravca p I I, "'" p'.l Odredimo zatim pravu velicinu
P; T,:;-:.p" pojllprecnika okrctanja PIT i prvi prikloni ugao (X; ravnine E.
Ako rotiramo tacku To oko tac-ke
P dohicemo na pr<lVCU II tacku (T)
taJ:ke T U :7[1 oka prvog traga PI, Pravae
T ) £x-:::::( e;) jc prelozen drugi trag ('2 u
"" oko prvog 1l'8ga PJ ravnine E-
Kod prelaganja ravnine E oko
prvog traga €! ne mijenja se
met1usohna udaljcnost 1113 kojih dviju
njenih tRenka, pa zbog toga mora biti
(T ) Er-::::: lEx. Sada se prcloieni drugi
(e;:) moze nacrtati krace.
Slika 4,16c
4-4 OSI101l111 zadac) 0 polozajnim i melrickim odnosimd lacke, ... 35
1z tacke T (sL4.16b) opisemo kruznicu k2 sa sredistern u tacki Ex. U
presjeku te kruznice i pravca II je (T ) tacke T u 1f}, a pravac (T ) Ex=:;;;( ez) bice
prelozen drug! trag ez U Ifj uku prvog traga III ravnine E.
Nfl anaJogan nacin cemo preloziti ravninu E ako njenog drugog trag(1 e2
u ravninu 1[z, kao na slici 4.16c
4.4. OSllovni zadaci 0 polol'ajnim i metrickim
odllosima tacke, pravca, ravllille i ravnog Uka
4.4.1. Rijeseni zadaci
1. Zadatak. Odrediti probodme pral!(:a p ;:;;; MN[M( 1
N(70.5,55}j sa ,""lninom E AlJC[AIO.30,40),lJeO,]O,JO),C(40,('O, 70)] (31.4.17),
J
ot----
y
c"
" 5'
Slika -1-.17
N"/
2"
R j e sell j e: Da bismo
odredili probodiste pravea p
s ravllloom E zadanol1l sa tri
tacke pravcem p -moiemo
poloZiti prvu iii drugu proji-
cirajucli Elvninu. U zadatku
jc polozena prva projicira-
juca ravoina F(h J2), ciji sc
prvi trag II poklo.pa sa,.tlocr-
tom pravca p (1/;;; p'), u
drugi tragi? okomit na OSH x.
Da bisil10 naW presjecnicu q
dviju ravtJJpa E i E....m.Qramo
odrediti PI'obodista 1 i 2 rav-
nine F sa stranlcama a i b
trougla, jer ce sa ta dva pro-
bodista biti odredena pre-
sjecnica. Nacrt q":::: {12"
presjecnice q sijece na,crt pff
pravca p u nacrtu S" pro-
bodista S. Njegov tlocn S'
je u presjecistu llocrta p'
pravca p i ordinale
ne nacrtom tacke S.
c3,,6'-_________ '-'..f." li.u;kt!., pravci i ravnil/e
Vidljivost pravca 11 odnosu na ravninu odredujemo kada ih promatramo
odozgo, odnosno sprijeda. Kada ih promatramo odozgo, viJljivoSI mozemo
odrediti na slijedeci !latin: pravac p i stranica a su dva mimodaZllLl pC:lYca.
Njihovi se tlocrti pI i a'sijeku u tacki koju oznacimo sa r i 3' , jer je Ol1:l tlocH
tacke 1 stranice a i tlocrt tacke 3 pravca p. Odredimo l.atim na nacrtLl pH pravca
p naert 3" tacke 3. Kako je 3
11
ispod r J zakljucujemo cia je [atka 3 pruvca p
ispod tacke 1 stranice a, pa, prema tome, necemo vidjeti anaj diD pravca p koji je
izmedu probodista S i tacke 3, kada pravac i trougao promatrall1o odozgo na Hi.
Zato je tlocrt toga dijela pravca nacrtan isprekidanom linijom. Da bismo odrediE
koji dio pravca zaklanja ravnilla u drugoj projekciji, promatramo ill
Odredimo zatim tacku II kojoj se sijeku nacrti e" i pH str::mic.? c i pravca p. Tu
tacku oznacimo sa 4" i 5", jer je ona nacrt tacke ""' stranice c i n1\crt lackc 5
pravca p. Odredimo zatim na tlocrtu c'stranice c .llocrt 4' tacke 4, a nD. tlocrLU
pI pravea p lIoert 5' racke 5. Kako je 5' iza 4', lakJjllcujemo Ja je [<leka 5
pravca p 1211 tacke 4 stranice c, pa, prema tome, necemo vidjeti diD pravca p
koji je izmeou probodista S j tacke 5, kada pravae i trougao promatramo sprijeda
na 1[-}.. Zbog togaje oaert tog dijela pravca nacrtan isprekidanomlinijom.
1. Zadat:lk. Odrediti IIdaUc!los[ !ucke T(11},40,65;
p = AB[A(20. 10. 10). B(50.45.45)).
Rj e s e nj e: Udaljenosl tacke od pravca predsravlja duzina na Ok0111ic1
povucenoj lZ tacke-T na pravw.:: p, Koja jc ugramcell<t luck-om T !
okomice S. Da bisillo odrediti tu udaUenost, tacko!l1 polozimo ravoinll
. E okomito nn pra\'.3c pep', pH). Ravnina E odre(1ena je njenim slIu·.:J.zniCl.}ll1a III i.
11 koje sadrz.c tacku T. Da bismo odredili probodisle pravca p s [Om ravninoill,
po!oiimo pravcem p drugu projicirajucu ravninu F(f,. Gna sijece ravninu E u
pravcu q odredenom tackama j i 2 on sutraznicama lit i fl. U prcsjecislU doena
p'i q' pruvaca p i q nalazi tlocrt Sf trazcllog probodista S, <-1 U presjeku
ordinale povucene tlocrtom tacke S i nacrra prolvca p bice nuell ,')'" Lucke S.
Duzine d'::;: T'S' i (r::;: T"S" su projekcije udaljenosti taeke T od pravca p.
Pravu velicinu udaljenosti d? ::;: rS(i dobijemo pomocu projicirajuCih trapeza iii
diferencijalnih trouglova, kako je prikazuno na slici 4.18.
4,4 Osnovni zadaci 0 polozajllim i odnosilna ...
, :
y
c'
,
.0
oj
',M'
\
\pl

\
3. ZadatalL Odrediti IIduL/c'-
nost dva pamleinG pruvca:
Ll" AB[A( )0.50.·10). B(50.15.5)}
b=CD{C(5.20.15J. D!iiUJ9).
R j e 5 e 11 j e a: Bilu koju
nina E(e},ez) poslavimu ukomito na Z{l-
dane pravce d(a',a").--i bib' . P'Jmc>
ell tragova j q
odredena su probodista JI j .V 0'
i b sa ravrlinom E. Ouline d' "'" kiN' i
(r = lVi'iv" su projtkcije udaljelro:.,(i
pravaca {t i b (sl.-4.19a). Pri1\,:t ','(;liLdL,
udaljc:nosti odretiena je kao u 2. za-
datku.
5'

R j e S e 11 j e h: Na praVCll h odabrana je tacka C(C',C") i odredcna
ud3Jjenost d == CS, tacke C od pravca CI. Kod odredivanja projekcija S' i
S'" probodista tackc S, prjmijenjenc su sutraznice min prve i druge skupine,
prve projicrrajuce ravnine A Ovu ravninu pravac a probada u tacki S. koja je
')drcdcna pomocu presjecnice p =- 1 Nacrt pIt =- 1"2" presjecnice p sijece nacrt
{Iff pravca a U llacrtu S" probodista S'. Tioert probodista S je u presjecistu tlocna
pravca (1 j ordinate povutene nacrtom tacke S. Duzinc d'::: e's' i d" == e"s" su
projekcije udaljenosti pravaca a i h. Prava veliCina udaljenosti odredena je na
vee fJoznati naCin (sIA.19b).
4. Zadaf.ak. Odredi6 udaljenost lacke 1"(40,45,45) od rm-'nine
E!65,45,55! (,11,4,20).
Stika 4.20
R j e sen j e: Udaljenost
tacke od ravnine je duiina
okomice povucene iz tacke
na ravninu. a ogranicena je
tom taGkom i probodistcm
okomice S. Udaljenost odre-
tako da iz tackc
reT: T''J povl1cemo okomi-
eli p(p', p") na ravninu
E( i{,e;'i- -Tom okomic'Om
polozena je ;'1"V3
rajuea ravnina F(fl,.h). Ray-
nina F sijece ravnlnu E u
presjecnici q. U presjeku na-
erta pff okomiee p sa
tom q" presjecnice q, dobi-
yen je naert S" tacke S 11
kojoj ta okomica probada
ravninu. Duzine el' = T'S' i
d" = T"5" sU projekcije uda-
Uenosti tacke T od ravnine E.
Praya velicina udaljenosti
d(J= dobivena.ie n<l 30a1-
ogan naein kao u 2. zadatku.
4.1 OSf101'ni zadaci 0 polozajnim i melrickim odnosima tacke, ..
5. Zadatak. Odrediti tragove ravnine zadane paralelnim pravcima:
a ",ABb'l(25,20,20), B(45,·30,40)] i b CD[C(35,50,'JO), D],
39
R j e sen j e: Tragove ravnine
E( ej,e2), koja je zadana sa dva
paralelua prw{ca a(a',a")
&(b',b") , odredima taka da se
naon prBbodista tih pravaca i
spoje istoimena probodista. Prva
probodi-Sta pravaca moraju biti
ua prvom. a druga na drugom
tragu ravnine. Probodista A{ i 8 1
odreduju· pryi trag c{, a probo-
dista A2 j B2 drugi trag e2 ravnine
E. Tragovi c{ i el ravnine. E
moraju se sjeCi na osi x u tacki
Ex. Ravuina ima kallvergentne
tragove prikazane na 4.21.
6. Zadatak. Odrediti ortogonaine projekcije tacke T(25,60,60) nG
ravninu E kajaje zadall(1 sa dva paralelna pravca:
a =. AB[4(20,20.IO),B(65,5,50)] i b" CD{C(75,50,20), D].
R j e sen j e: Tragove ravninc odredujemo kao u S, zadatku. Zatim 5e
povuce okomica p(p', p") iz tacke na ravninu E( el.e)). Odrede se
probodi.sta tacaka j (/,,]" i i 2(2',2"). U prcsjeku naerta p" okomice p sa
nacrtom q" presjecniee q dobiven je D8Crt tacke Tr u kojoj okomica probada
ravninu. Tioert T.; jc u presjeku okomice tlocrta p'i ordinale povue-ene
nan tam T; tacke TE (51.4.22).
40
Ex
.:/, Tacke, pr':lvd i
A,
T
X

i\
\x
/"
'/
iI
T'
:)l!Ka -+.22
2"
8"
c"
7. Zadatak. OJ/:i:ditr tragove rctvitine z.adallc jJrdvcima:
(/ CEABIA(6(),,20,JO), B(9(),J5,J5)] i b = CD[C(40,60,J5j, DJ,
R j e sen j e: Tragove ravnine E(ej,c2), kojaje zadana sa dva paralelna
pravca a(c/,e/') i b(b',b
ff
) odredimo taka da se nadu probodislCl till pravaca i
spoje istoimena probodista, ana/agno kao Ll 5. zadatklL RavninJ inu divergentlle
tragove prikazane na slid 4.23.
ie.
4.4 Osnovni zadaci 0 poloiajnim j metrilkim odllosima tacke,.,
z
0
,
I
Ex
0'
\
r:
r '
I '
AX
,
\'
AX
fAl
, 2
Slika 423
"
c
x
a'
'i.lil'
'\
41
8. Zadatak. ZadaJ/Q su dva prat'ca koji se szjeku: a=' .4B[A(-JO,5,50),
B(lO.25,20)j i b "" RerB, C(-5,60,JO)). NaCi tragave ravnine ko/u Q"VC!
dva pravca, kao i pravu veiiCinu ugla Ito ga pravel :3:WVardju.
R j e sen j e: Tragove ravnine E( e J, ell, koja je z2danJ. iJra\'cinn 11 i h,
adredimo taka da se nadu probodista til! pravaca i spoje istoimena pWDoJisla,
kao u S. zadatku.
Prelaganjem ravnine oka njcnog prvog traga eJ u ravninu J[j, preJoieni
su i pravci a i b. Ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b) je prava ve!icillh ugl
a
():"
(s1.4,24),
4. Tacke, pravci i ravnine ___________ _
/
8,
Slika-4-.2.4 ,-
9, Zarlatak. Nacrtati projekcife I:stostranicnog trougla ABC, k i ~ j i leii u
ramini E(! 10. 70,55), kome je stranica a ""- AB[A( 10,-,10). B(55,-. ]0)] IW
:C'Ilirainici pn'og traga ral!nine ('51.4.25).
Da bismo rijeSili ovaj zadatak potrebno je odrcditi nepoznate koordinate
tacaka ..l. i B. Zatil11 cerna preloziti vrhove A i B oko traga ravnine trougla u
ra\:nillll projekcijc, konstruisati istostranicl1i trougao i odrediti njegove projek-
R j e sen j e: Nacn,om slltrainice In prvog traga, polozene nacrtorn
tilbka ;-\ i B, odreden je tlacrt tih tacaka. Pre!ozene su tacke A i B oko prvog
traga e; u ravninu IT;_ Sa stranicorn (a)::::(A){B) konstruisan je istostranicni
Lrougao (A){ B)( C). Pomocu afinosti i sutraznice n prvog traga odredene su
_ ____ 4-4 Osno\-'tli zadaci 0 polozaj/Jim i metrickim odnosima ([Jcke, ..
43
projekcije tacke C(C',CI!). Spajanjem vrhova istoimenih projekcija dobivene Sil
projekcije istostranicnog trougia.
z A" a"
Siika 4.25
8 '1 m"
.(B)
I
I
I
I
I ,
'\ i \0<;/
...... ·4/ i
..... (e) J
,,,
I
I
Jt.f!.zL
I
10. Zadatak. Na prove" p ~ MN{M( 10.35,40), N(90, 20, 0)] lei!
dljagona/a In,·admta. Nacrtati pmjekc(je kvadrata. akoje ta{ka A(40.50,OJjedan
njegov vrh.
R j esc n j e; Ravnina u kojoj lezl kvadrat odredena je zadanirn
pravcem p i polozenim pravcem II- kroz ta ..... Cku A. Oba pravca sadrze tacku N, jeT
Sll to dva pravca koji se sijcku. Kako tacke A iN leze u ravnini 1l" to je njihova
spojnica AN :::: J1 sutraznica prvag traga ravnine u kojoj leii trazeni lik. Oka
sutraznice 1I. kao pomocne ravnine, preJozen .Ie pravac p u polozaj (p) na
slijedeCi nae,in: sutraznica It prvog traga ravnine, koja prolazi tackama A i N ima
s'voj naCH Ill! = A"i'v'" U osi x, a njen tloert je /1' = A'N
I
. Kako pravac p probada
ravninu Tt! 11 tacki P" kad prelaganja ce ostati na istam mjestu p(= (PI)' Iz lacke
44 4. Tacke, pravci i ravlJinc;
M' peVUe! cerno okomicu M'G' ,
na n i nacrtati pravougli trougao Af'G'"H,j U
kojemje MM{) -=MxM".
. Zatim cerna tacku ':11) rotirati aka G
1
u polozaj (AJ) i dobili pre10zcn
(p! =: (M)(N). Kako Je vrh Au ravnini n/. kod preJaganja ostaje n8. istom
ITIjes[u A =(A). .
u"

.:
/
\ ....
\!reJ

- -!!'/
Sllka 4.26

PomOCll (AJ t_ (p) je kvadrat (A)( B)( C)( D) cija je dijagonala
(B)(D! na (P). VracanJem tacaka kroz projekciie oclredeni SlJ njeaovi
vrhov!. Sp3JanJem vrhova . t' "h . k .. , . - !::o'
'k . . IS OlIHelll proJe C1JU doblVcne su projekcije kvadrara
pn azanog na she} 4.26. '
11. Zadatak. Romb (A) (Bi ('C) (D' )' k· '" .. , .
J' "'"k - ,,OJ! eZI U ravrum 1[}, zadanje tac'!kom
pI eSJna {, uagona/a (S)(-30, () j 5) vrhom (' 7 () '0 i : I " '
R
' . , ' .' '., ':"J, ,-" __ I , ILIJ10m ::.rt'CllIlCi:! a"""-40
Of/ratt OVCI) romb u ravl/inu E( 15, -10,25 J. - .
\
4.4 Osnovni zadc:ci 0 polo.fajnim i metric/dm odllosimu _ ..__
Kod ovog zadatka potrebno je nacrtati projekcije romba ABeD koji. lei;
u ravnini E, a koji pri rotaetji te ravnine oko njenog drugog traga zauzima dar.i
polozaj (A)(B){C)(D). Da bismo rijdili ovaj zadatak potrebno je iz.vrsiti
'anrirotaciju' ravnine E oko njeriog drugog traga el- Kako izmeJu llacna
elemenata ravnine E i rotacijom dobivenih elemenaUl U ravnini J[2 postuji
perspektivno afina srodnost, kojoj je trag ez osa afinosti, potrebno je aIllirotirall
samo jednu tacku iz ravnine Jt2 11 ravninu E.
R j e sen j e: Na osnovu zadanih demenald nacrtan je )"ollib
(AX B)( ex D) U 1rz. Izvrsena je 'antirotacija' tacke (S). Rotirana prikionica drugc:
skupine ravnine E, polozcna tackom (5), poklapa se sa svojim nacrtom (p):= pI!_
PomocLl prvog i drugog probodiSta P, i P
z
ove priklonice odredcn je njen
pre10zeni polozaj pO u ravninu 1[2. Rotirana je tacka (5) nll pi) u polozaj SD.
Vracanjem tacke S-O na nuert priklanice p, odreuen je naert tacke S. NacrL
A'" EN c"DK nacrtan je pomocu perspektivne afinosti, a Uoen pnlDOCLt ;;lllraznlca
dmge skupine ravnine kroz tacke AiD i Cinjenice da su projekcije paraJelnib
stranica ramba paralelne (s1.4<27).
Slika 4.27
4. Tacke, pravci i ravnine
12. Zadatak. Tacka S(30,30,20) je srediste pravilnog peterokuta.
."I,/acrtafi projekcUe peterokuta kame je poiuprecnik opisanog kruga r= 35, a
jedna strana leb na pravcu p ::z; MN[M(-lO,]OO.O), N{70,20.O}] (sl.4.28).
R j e sen j e: Ravnina peterokuta odredena je tackom sredista S i
pravcem p 0= p' koji ]di u ravnini IT",-_ pa je on i pry! trag te raynine pi:= e
J

Preloienaje ravnina z3jedno sa tackom S, oko traga e, u rayrunu nh pri cemuje
dobivena tacka (8). Konstlllisan je _pravilni peterokut (A)( B)( C)( D)( E) Cija jedna
s!rana (A)(B) leii na zadanom pravcu. 'Antirotacijom', perspektivllom afinosti i
prnhodisfem odreaene su projekcije vrhova peterokuta. Spajalljem vrhova
Jstoimenih projekcija odreucne su projekcije peterokuta. .
D"
C"
Siika 428
4.4 Osnovni zadaci 0 polozajnim i metrick"im odnosima tacke, ... 47
13. Zadatak. Nacrtati projekcUe presjecnice trougla ABC rA( 15,65,70),
B(70,15,1O), e(25,5,l5)] sa 'rauglam EFG[E(0,30,35),F(80,65,20),G(50,O, 70)],
Zadarak rijditi bez. upofrebe tragova ravl1ina trouglova.
Zadatke ovog tipa rjdl.lvamo taka da odredimo probodista dviju stranica
jednog trougla sa ravninom drugog. Isti se postupak primjenjuje kod
trougla i paralelograrna, presjeka dva paralelograrna, kao i presjeka ostahh
likova.
R j e sen j e: Konstruisano je probodiste P pravca AB i ravninc
odreaene pravcima FE 1 FG kao u 1. zadatku. Pravccm AS polozena je ,prva
projicirajuca ravnina F(j{,.i2}. Presjecnica p ravnine F i ravnjne prayaca FE 1 FG
konstruisflna je P011l0CU tacaka ] i 2 koje su probodiSta pravaca FE i FG sa
ravninom F (51.4.29).
A"
,
y
k/


x
Slika4.29
Tacka P je presjek
pravaca AB i p. Nacrt
p" == 1"2" presjecnice p
sijece naert AdSd strani-
ce Atlu' nacItu p" pro-
bodiSta P. Njegov tioert
p' je U pl-esjeeistu LIo-
erta p' presjecnice p i
dinale povucene nacrtom
tacke..p:" Probodiste tacke
R pravca AC i ravnine
trougJa EFG odredeno je
na isti nacin kao i
bodiSte--tacke P. Tacke 3 i
4 su probodista pravaca
EF i EG sa prvom
cirajucom ravninom po-
\o,zenom pravcem AC
(Iragovi ove ravnine nisu
oznaceni). Vidljivost tro-
uglova odredena je po-
/' moen tacaka zaklonica
kao u 1. zadatku.
48
4. Tacke, pravci i raviline
14. Zadatak. Nqcrtati projekcije presjecnice ravnine pareie!ogranw
10,25,20), E(50,50,5), C(75,30.30), DJ sa ravilillom Irougla
EFG{E(O,35,30), F(30,60,60), G(70,10,10)] i IlLlZllaCili njillovu vidljivoSi.
R j e n j e:
U rjdavanju ovog za-
datka koristicemo pos-
tupak opisan u 1. za-
datku. Na slid 4.30
odredene su tacke P i R
u kojima stranice FG i
EG trollgla probadaju
ravninu paraielograma.
Projekcije P' pH i
g" tacaka P i R
dene su pomocll prvih
projicimjuCih ravnina
(tragovi ovih ravnina
nlsll oznaceni) i po-
mocu presjecnica 1-2 i
3-4 tih ravnina sa para-
lelogramom. Da bismo
odredili koji su dijeiovi
paraielograma J trougJa
kada ih
matramo odozgo, od-
nasoo sprijeda, moramo
najerije odrediti koji su
dijelovi stranica FC i
EG nevidljivi oka nji-
bovih probodista P i R.
To dokazujemo porno-
C:ll tacaka zaklonica, ka-
ko je objasnjeno u 1.
zadatku.
J-'
I
y
A'
F"
, G'
2'
, ,
"
B'
F'
Slika 4.30
4.4 OSflovni zadaci 0 polozajnim i metrickitn odnosim.£: tacke, ..
15. Zadatak. Odrediti ugao .iila ga meausobna zarvaraju ravnine
E(70,65,80) i F(·60,90,50) (sl.4.3J).
Odredi se presjecnica p zadanih ravnina E i F. Na presjecnici p odabcre
se tacka N i tom tackom polozi ravnina G okomito na presjecnicu p. Ravnina G
sijece zadane ravnine u pravcima a j b. Ta dva pravca_£inc ugao koji je jeclnilk
uglu izmedu dvije ravnine.
R j e sen j e: Prelozlmo presjecnicu p aka njenog tlocrta p' lJ raVDHlll
77:,- Na prelozenoj presjecnici po odaberemo tacku No> u kojoj POVUCcHlO okomica
na prelozenu priklonice po- U presjeku te okornice sa tlocrtom p' presjecnice jJ je
[Iacrt M'tacke M. Tlocrtom tacke M povucemo pravac g, okomito llJ. llocrt
presjecnice p. Taj pravac je prvi trag postavlj'ene ravnine G. U prcsjeku prvog
traga g J ravnine G i istoimenih tragova ravnina E i F Sll tlocrti tacaka A i B,
B.
'"
B'
'i
/
. ! /
i,
e'
P, f,
Stika 4.31
50
4. Tacke, pravci i Tavnine
;..:.c.="--_____ _
,?komic.a je prelozena priklonica ravnine G. Tacka M je prvo
probodlste te pnklo111cc. Okomica iz tacke N na tlocn I • y • •
o p presJecmce p odrcauJc
tlocrt. tacke Spojnice tacke N sa tackama A j B odreduju pravce a i b.
a, ::= NA' 1 b':;:o NY' Sll tlocrti presjecnica ravnina E iF sa ravninom C.
Pr:lagaoJcm ravl1ine G oka njenog prvog traga g j U ravninu 1[; tacka N ce pasti u
tackll (tV) nn tlocrtu p' presjecnice p. Duzina Mr;(N);;:.MoNo, dok tJocrti tacaka Ai
H ostZljU .na istom mjesb.L Trazcni ugao aje ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b).
:(7 J ,', Tackom poloiiti ravnilltl F paralelno ravnini
£1' (,00 .. )J I odl edltl pravu l'chclnu udal;cnosti Cill dvii . ( 14 12)
Slika 4.32
, ')u ravmna \s. ,_ .
Rjesenje:
Ako su dvije ravnine me-
du soborn paralelne, onda
su im i istoimeni tragovi
paralelni. Prema tome,
dovoUno je nati jednu
tacku prvog iii -' drugog
traga ravnine F da bi po-
lozaj njenih tragova bio
odreden.
Tatkom T polozi-
rna sutraznicu m prvog
traga ravnine F i vdredi-
rna probodiste M 2 ::;;:: M; .
Probodistern M2 povuci-
rilo pravac h pamIe!an s
drugim tragom e2 ravnine
E. Taj pravac je drug! trag
ravnine F. Zatim je odre-
den njen prvi tragf].
Da bismo odredi,·
Ii udaljenost paralelnih
ravnina E i F poJozimo
prvu projicirajucu ravninu
G( g" 82) okomito na te
ravnine. Ravnina G sijece
ravnine E i F u pre;;jec-
nlcama pi q.
_____ 4.,4 OsnOl'lli zadaci 0 polozajllim i melrickim odnosima tacke, ...
51
U presjeku okomice 11 sa presjecnicama p i q dobivene 3U tacke A i B. Duzjne
d'::::: A'B' i d";:::: A"E
N
odreduju projekcije udaljenosti dviju paralelnih ravnina.
Prava velicina udaljenosti do=-AoBo odredenaje na vee poznati naCin.
17. Zadatak. Nacrtati projekcije kruzn(t;.g ka}a} je srediste i
polupreenik 1'=35, aka 0110 lezi u ravl1il1i E(35,O-]0,40) (51.4,33).
Kako je mvnina kruznice k data_,.u opstcm polozaju prema ravninarna
projekcije, Hoert i nacrt kruinice bite elipse k' i k". Svaki precnik kruznice k
projicirat ce se u preenik clipse k'. odnosllo k". Od SVlh precnika kruinice
treba nacrtaLi docrt onog pura okomitih precnika knl:lnice· k koji se projiciraju u
051 dipse k' i naert onog para okomitih precnika kruznice k koji se projiciraju u
OS1 elipse k" .
Velika osa elipse je njen najduzl precnik, a mala osa najkraci. U veHke
ose elipse projicirat ce se ani precnici kruzllice koji se u projekcijama ne
skracuju, dakie, precnici parale1ni s ravninama projekcije. Ti precnici lezc na
sutraznicama ravnine, cije skracenje je jednako nuh. U male ose eUpse
projiciraju se ani precnici kroznice koji se najvise skracuju, dakle, precnici koji
teze na pravcimn rnvnine sa najvecim priklonim uglom, a to su priklonice.
R j e sen J e: S obzirom na to da tacka S pripada ravnini E, pomocu
<:;utrainicc 111 te ravnine odreden je naCli tacke S'. Duiina SxS"::;:: S'S(l' Rotacijom
tacke S(I dobivenaje tacka (S). Oko tacke (5) nacrtanaje kruznica (k) i odredeni
pree:nici i (C)(D). Precnik AS kruZnice k, kcji leii na sutiaznici ...m prve
skupine, projicirat ce se u tJocrtu u pravoj velicini, odnosno precnik EF na
sutraznici n druge skupine projicirat ce se u nacrtu u pravoj veliCini. Oba
precnika se nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcfje, pa se
otuda precnici projiciraju kao velike ose dipsi k' i k" . Male ose C'D' eUpse k'
i G"H'" elipse k" su projekcije precnika CD i GlI kruznice k koji .Ieze. na
priklonicama PJ j P2 ravnine E. Duzine rnalih osa elipsi crtaju se prelaganjem
odgovarajucih priklonica u ravninu n" odncisno 7[2. Precnici AB i CD knrznice k
projiciraju se 1.1 nacrtu u par spregnutih preenika elipse k", a precnici EF i GH
projicirajll se u tlocrtu u par spregnutih precnika elipse k'. Crtanje elipsi izvodi
5e)13 jedan ad poznatih nacina. /
52
4. Tacke, pravci i rcll'nine
;l- __
£"
i ,
m"
--'-
8'
,
I:
°1
y
F'
'i
\
Slika 4.33
(= MN Zadatak. Nacrlati projekcije kruinice kojojje pravac
- f., ( 0,55,55), N(55,]0,45)] tangenta, a tacka A(30 10 10'\ '.'"
poluprecmka r=25 (s1.4.34). ' , / na Knenzel
Da bismo rijesili ova)' d t k -
P
reloziIi ok r . a a , potTebno Je zadanu rangentu i tucku
o raga ravnme kruznlce II a f . • k ..
odrediti njene projekcije. . r. \ mnu proJe ClJe, nacrtati kruznicu i
4.4 Osnovni zadaci 0 po{ozajnim i metriCkim odnosima tacke .. 53
R j e sen j e; Ravnina E kruznice k odredena je pravcem I i tackom A.
tragovi e} i e2 nacrtani su pomocll pravca p koji prolazi kroz tacku .4, a
rparalelan je s pravcem t. Oka traga e2 pre/ozene su tacke lvi, N i ta6ka A.
Odreden je pravac (t) i oznaceno diraliSte (T) tangente (t). Nacrt sredista
kruznice S" odrec1en je pomocu afinostj, a tlOCli S' pomocu sutraznice m
-'am gog traga ravnine E. Ose elipsi k'i V konstruisane su kao Ll preL!1OUn;}1ll
a elipse najedan od poznatih naeina.
,
I
,
or' o ,
I
y
Silk. 4.34
54
4. Tacke, pravei i ravnine
4.4.2 Zadaci za rjesavanje
1. Nacrtafi projekcije. odrediti priklone uglove, probodiSta sa projekcionim ravninama
1 ozn<-lciti vidljivost pravca p "" ABIA( 10,50,30), B( 80,.20,30)).
'1.':Nncrtati projekcije, odrediti prikJone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
j i oznaCiti vidljivost pravca p E AB[A(70,lO,40), B(30,-30,.20)).
-'j., Nacrt<lti projekcije, odredili prikJonc ugJove, probodista sa projekcionirn ravninama
i oznaciti vidljivost pravca p =0 AB[A(-20, -30, ·40), B(40,.1O,40)).
4:- Nacrtati projckcije. odredlli priklone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
i oznaclti vidljivost pravca p AB[A( lOAO. -10), B(70,.20,-50)].
5. OclreJili trago\'e ravnine zadane tackama ABC[A(20,30,20), B( 40,40,10),
C(40,90,40)).
.6. 'Odrediti tragove ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10,40).8(-10,45,20),
C(·30,10.70J)'
I .. Odrediti fragove ravnine zadane tackamaABC[A(-30,30,20), B(20,70,30),
. no, iO,40)). ._-_.,,- .
8. Odrcditi twgovc ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10, 70), B(80,20,50),
C(5(}, 60, 40)).
9? Odrediti tragoye dva pravca kOJl se slJekll:
. a AB[A(·30.20,10). B(20.30.20)] i bE BC/B. C(0,10,30)j.
Hl, Odredjti tragove ravnine zadane tackom T(-30. 30, 40) i pravcem
p ABIA(40.70. 10). B(0.20.70)).
11. Odrediti tTi'lgove ravnine zadaJ1c paraie!nini-pravcima:
a = AB[4(30.·}O,·20). B(·30.·60.30)] i bE COr C( 10.40,15). DI
12. Odrediti probodiste pravca p AB[A( /0,40,40), B(50,5,15)] sa ravninom
E(·15.15.-15),
13., Odrediti probodiste pravca p B(80,50,O)] sa nlVninom
£(30,]0,·7()),
14. Odrediti probodiSte prnvca p "" MN[M(O, 90, 60), ,V(90,1030)} sa ravninom
!(oja je odredena jXlraJe[nim pravcima: a "" AB[A(10.20,20), B(60,30.60}}
'; "" CDr c(60, 15,30), VI Zadatak rijesiti bez uporrebe tragovu.
4.4 Osnovlli zadaci 0 poloiajnim i mefriCJ. .. im odnosima tacke, ..
15. 1\i6kom T(30,25,30) poloziti ravninu E okomito na ravnine: A(
i B(=,65,-30).
16. TackDfll T(·50,35.6{)) poioziu ravninu A okornito oa favnine: E(-30,-30,80)
i Fr=.40.50).
'1". 'r "', TfO )(LIO) polotiti ravninu E okorr1ito na ravnine: A( -50,40,-105) , al,\'o.OlTI 1\ , __ "
i B(=,50,·,65).
55
, is>Pravccm a "" ,A.B{A( 40,40,50), B(20, 70, ·10)}, pOloziti ravninl1 F okomito na ravninu
--' E(-40.25,-90j.
1
" 1 .. AB( '(·100 20 01 8(- JO 50 )0)] po!oziti ravninl1 E okomito na ravninu
'J. 'ravcenla=. _ /1 '" ., ,- ,
F(-30,-30,·50) i odre(flli tragove ravlline E.
- \'J "(0 50 60) B(1 70 0 -40)), polo ziti ravninu E okomito nn ravninu
. 20 Pril\'ccrn a = " f VI , " .' -".
'F(30,-30,-50) i odrediti tragove ravnine E .
. 'IB['li,.1IJ.20.60). BI.90,-10,0)}, poloziti ravninu F okomito nn ravnint! 21, Pnl\'Ccm (l e;:,
£(30,60,10).
22. Pravcem a :=, ABli\(30 . . 25), na ravninu
H(50,60, ·80).
2.i Pravccm p AB[A( 10.0,20).
, ,ugan od 60".
B(70.55,80)], poloziti ravninu E koja sa ;Ii zatvara
c'i ',24.lravcem p 0= ABIA( 20, 90.50).
, Ligao ,'xl {;O"
"./
p AE[A( -30,50,60), B(60,25,O)], poloziti ravninu E okomilo no. ravninu
-'>./ F(-30,3o..60) i odrcditi tragave ravnine E. _. _' . , _.
26, TackmD T pravea p TS[T( /0, 10,50), S( -20, -50.10)], poJoziti ravninu E okomito na
-' pravac p.
Tackom [(0,50,60) poloziti ravninu E okomito na pravac p AB[A(-70,JO.70),
B(O,35, ]O)} i odrediti tragovc ravnine E.
'28: 1z tacKc T(30,0,0) POVUC! okomicu aa zadanu sa dva pravea koji se sijcku:
_i a AF{A(D,50,O}. 8(60,15,'70)} i b i.E BCrB. C(j40,40,0)]bez upotrebe tragova.
'9 O· ditj l'fOj-ekcij·c okomice po-vucene iz tacke. 7"('1'10.70.80) na ravninu zadanu sa
- .. me .. ' .' .. _ . 0 l' . = BC[B. Cil30.30.0JI
,iva pr:l\.'CI lOJl se SlJeku: a "'" AB[A(O.80,0/, B!60.15,7 ) I IJ
ladatak rije:siti bel. upotrebe tragova.
56
4. Tacke, pravc[ i ravl1i!1e
Odrediti prvi i drugi prikloni lIgao ravnine E(60AO,50).
drediti ugao izmedu dvu pravca kOJ"j se siJ'ckll,'
b a,=,j,lJ[4(20,20,15j, B(50,45,85,)j
, B Ae[A. C(50.30,10)].
pravu velicinu ug!a sto ga zutvaraju pravci:
.. ., a AB[A(40.60,10), B(70.20,30)1 i b CDIC(50,lO.50), D(60 .. 30)].
,-- J
'. __ pravu velicinu ugla sto ga zatvaraju pravci:
tl = ABIA(20,55,D), BI 75..65,40)J i b So BClB, C(90,20,OJ).
::. :-\ ..
34:1 Odred!t! pruyu ve,!icinu ugla sto 0a zatvaraJ'u d\" I" .. ,
-AS! 0_ dpra\<.;u (uo:>eSJJeKu
a = A(20.15,O), B(80JO,50J} I b = BC[B, C(J20,30.0jJ.'
35.,.odrediti pravu ve!iClnu ugla Sio ga zatvaraju pravci:
a"'" ABIA( -80,25,0), 8(-15.60,90) J J b '5i Se[B, C( 6(),]O,4{))}.
36. Odrcditi pravu ve1icinu 19l' '1 ' .
E
' l a :,to.ga mel usobno zarvur:lJu f"]vllipc
(-60.100,60) i F(60,50,90). . .
37. Odrediti pravll veLicinu ugl " j
. _ a:, 0 ga nIe, usobno zJ.l\araju fen'nine
E(-65,50,80} l F(3j,·iJO,60). . .
38. Odrcditi prayu vcJi'::inli u!·· , , t ' .
E
' _, Il"" <l :::.lO g<l mel USOOIlU LaIVClf(ljU
(-60,90,.)0) I F(70,65,80j.
19. Odrediti pruvu velicinu uglu 3co. >;1 [Unr' ). . 'J
sa ravninom E(60,-40,80). ';:'"" dlidhh:/J=dl{A(iil.'7U.Jlj;,BI()(J,.-5U,.)uJj
40. Tackom T(30 10 30) p I 0" • -
J J
."' 0 OZIt! ravnlllH paralclnn s ravninolll kOJ'u J'c odredcna s' .1""
para e nn pravca' (i ""AsrA( 30 c. v«
, ,f __ I'.' ,30,10),8(10,10,50)) ib=e
CD
{C(-40,.f5,35},Dj.
41.!Tackom T(1002040) . --- ,
"k. . ' . _ po OZlt! ravnmu F pilmlelnu rrtvnini E kOjCl je zad:ln:l sa tri
_,tilC eABC{A(lO,-JO,JO), B(50,-60,-2(1), CillOJO,-70i./ . .
42 . .Tackom T(40 35 70) P ! ." -
. ., OOZlt! ravmnu E paralelnu ravnifli F Za(IaIlOJ' par.--,'"I·
pravcHna: (/ 5,4B[A(30 1060' . . - ,-,-!e:; nlIn
,- , J, B( 100.,60.}0J!! b =" CDjC(SO,60,20i, D].
43. Tackom T(80 15 351 p t -' •
1
)11 nl 1 <'.'. '_ 0 ozltJ raVllmu para!e!nu ::;a ravnmotn koja jc odn;ucna sa dva
r, e nn pr,lYCI1. m ""- MN[M( -40 -70 "15) V'O 10 -- I .
• -, "" (. ,JJ) ! /1"5 15,4(J), R,l.
44., faCkomT(120.15,30)pO!o2itir::1Vllinu . !,1 .. ,,' , ..
dva provea koji se si'ek " _ I,;,nu za.LnoJ f::lV!llUl kopjc 0dredena sa
J ll. a = AB{A(O, - J 0 J.l i b =e: Be(B, Ci 9(),Q,60 n

Po!oziti ravnincA i B pumlelno ravnini E(i(),
, - ::;O.::O,i n<1 udaljtnosti d=25.
4,4 Osnovni zadaci 0 p%zajllim i merrickim odnosima tacKe, ..
f
e) Poloziti ravnine Ai B paralelno ravnini E( -40,30,40) na udaljenosti d=35.
/,,=--,
(.. ' .:l7.}Tackom 1'(-20,15,40) poJoziti rnvninu E paraJelnu ravnini tromda
L/' ABC[A(-40,0,30), B(-11O,80,10.), C(-90,20,70jj i odrediti njen; tmgove.
57
Tackom T(30,30,10) poloziti pravac paraielno ravniut trougla ABC[A( 20,55,20)
.; B(60.35,45), C(85,40,15)].
49:;Zadan je trougao ABC[A(60,O,30), B( 130,80,1U), C( j 10, 10, 70)] i tilcka T( -Ii), i 5 . ..fU)
;=---'"'" van trougla, Tackom T poloziti ravninu E paraldno ravnini trougla.
'.> SO'. Odrediti udaJje!lost tacke 1'(50,50,90.) od pravci.\ p AB{A(O,O,20), B( 100,5U. i)(: i/
Sl>Odredili uda!jenost tacke T(140,75,S5) od pravca a == AJ31A(40,6(),95), H( !.f(t,(), __
, __,_/ bez llpotrebe tragova.
52. Odrediti udaljenost tacke 1'(40,20,60) cd pravc.a p == MN[M(60,70,20),
N(l1O,30,80)].
(51. Odrediti udaijenost tacke T(80,80,60) od pravca a == ABfA(-60,
BI.45,120.80)).
25,25),
,-: 54') Odrediti udaljenost tacke 7'(0.0,0) ad pravCil j") 0. ?vIN -20,20,30}, N(10,S(),6u)j.
• -
55.) Odrediti pravu ve!icitlll udaljenosti tacke T(15,50,30) ad pravca u == AH[r\( 5i),5( ,i if!,
.'. pomocnc ravnlne koiu obrazutu pr<UiUC j tach.
'56:, Odrediti uda!jenost tacke ,4,{-30.--l-0,60) od ravnine £(-40.40,45),
57.;Odredili tragove ravnine koja prolazi tackuD\ 7\20,50,30), a paralclnajc pra'Vcirna:
a"" AB[A[40,50,20), 8.(60.10,4(1) lib"" CD[C(6(J50,30 ), D(90,20,20jJ- Odrcditi
pn;:vu velicinu udaljenosti tacke A1(70,50,60J od te ravnine.
/-,------..,
{ 58. pravu veliCinu udaljenosli tackc T(4(),70,50) od r<lvt)ine zadJ.llc LU'::ki'll'na
'ABC[A(20,50.30), B(60, 10,60). C( 80,35,1O!1 koristeci tragove ravnine trougb,
/S9.)Odrediti udaJjenost tacke T(80,90, 100) 00 ravnine kojaje zadana sa dva pravci.l koji
. j se sljeku: a ABIA( 10.25,60), B(40,55,1O)] i b" BC[B, C(80,35,25)].

r 60J Odrediti udaljenost taeke T(55,70,90) od ravnine koja je zadana sa J\"Q pdl'ukllEi
. pravca: a B(40,60,O)} i b s CDIC(-30,-65,25), D].
61-. 0drediti udaljenost tacke T(-20,40,70) od favnine kojaje zadana sa elva pravc<l koji
se sijeku: a "5 AB{A( -30,10,.10), B{O,30.-J 0)) i b "" AClA., C(2U,u,60)J
58 4. Tar:.rke, provei i raVl1ille
/62)/Odrediti udaljenost tacke T(75,55,50) od ravnine koja je sa dva para!elna
" pnwc<l: (l "'" AB[A(0,-60,30). B(75,0,-30)) i b CD[C(50,40,30). Dj.
_.s.D· Odrcditi ucbljenost tackc T(30,JO,JO) od ravnine koja je z.adana sa dvu paralelna
pr,ncc" a Ml[4(40JO, 20), JJHO,20,60j] i b CD[C(40,4U,6U), DJ,
64. Odrediti lldal,,;cnost tacke T.(··20",'O,A,Q) od l"Vnl'ne E' k' ,
u • oJu Je zadana priklonicom
rhllgc, sku pine p =: MN[M( -70,-25,45). N(0,50.90)).
65. Odredili lldaljenq5( dva para kIna pravca: a:= ABIA(70,O.80), B( 140,80,0)] j
b =: CD[C(D, ·50,90). D j, prelag,llljcm ravnine koju pravci odreduju,
66. udaljenost dva paralelila pravca: a AB[A(20,30,O), 13(80,70.60)] i
IJ 2 (D[c(80,20,0). D j, bel. upotrebe tragova.
Odrediti udaJjcnosf dva paraieina pravca: a ""ABIA(20.40.0), B(95,90.;SOJI i
b .'3 CDlc( 95. 20,0), D J, bez upotrebe lragova.
68. C)rirediti IlUjkrill'U lldilljenost mimoilaznih pravaca; a "'" /·tB[A(O,30,15), B(65,O, 70)) i
b,-,= CD[C(90,Q,35), D( 125,·45,0)}, bez upotrebe slranocrta.
69. Odrediti udaljenost elva para!e!na pravca: a "'" AB{A(30,70.20), B(70.20,40)) i
b CDLe( 100. 10,30), DJ koristeCi pomocnu ravninu okomito na prav("e
70: Odl edill prnvu veliCinu najkra6c udaljenosti mimoilaznih
a 2 AB(A(O, 15. 70), B(65.35, 10.JJ i b CD{Cto.15.25). 0(45.0.]0)7, koristeCi
POJllI)CI1H nWlllnll kroz jiravae 11 paralelno pr,r"vcu b.
! 1" Clurcdill udai.lcnoS[ oVlJC paraielne £(-60,40,90) i F koja pro!azi tackom
72. Odrcditi udaljenost dvije paraleJne ravninc_: A(70, 70;100) i B(O,-,- j.
73. Odrcditi tr;lgove ravnina koje Sll na udaljenosti paralclne sa ravninom
E(60.5(),40).
Na p "" MN[iVf(O,50.30), N(45,35.60)) odrediti tacku C koja je jednako
ucblJena od tacaka 11(30,70.0) i 8(60,50,50).
'3'. ndrediti lacku S 11<1 pravcll p == MN{M(-JO{),-J5,0), kOjajejednako
llclJl:CIl<1 od tacaka ,1(-]JO,30,30) i B(-60,90,8(}).
76. Odrediti onu til.cku pnlvea a "" AB[A(0.50,80), D( J 10, lO,O) 1. je jednako uda!jena
'd ,\1(00,80. 90) j ,\'( I JO,40,30).
59
, 77. pravac p "" AB{A( 30,20,60.), B( 120.-80, -20)], nanijeti duzinu d=JOO, od njegovog
/drugog probodisla.
78., Odredili udaljcnost tacke T(10, IOO,90j oct ravnine trougla A8C[A(0.60,0),
B(40,O,8U), C( 1IO,90,40}), bez upmrebe tragova.
79. bdrcditi udaljcnost tackc T(20,-JO,] ]0) od ravnine trollg!a ABC{A(0,50,20),
B(oO,90,80), C( 100, IO,30)j, bel. upolrebe tragova.
80. Odrcditi udaljcnost tackc TID, 15,0) od ravnine troug!a ABC[A( ·40,10,50).
/B( ·20.70,0). C(30,O,20)}, bez upotrebe tragova.
Odredilj udaljcnost lacke T(-30,65,]5) od ravnine trougln ABClA(-45.5.30! .
.' B(O,85. 70), C( 35,45,30)j. bez upotrebe lragava,
-"82'. Odrcdifi udaljenost tacke T( JO,80. JOO> od ravnine trougla ABC[A(30,O,30),
8(80.70.10). C(] JO.30,80)}, be? upotrebc tragova.
83, Odrcditi udaljenost tacke Tr20.5,80) od
'..._.. / 8( }OO,] O.40i. 060.80, 9(}) 1, bez. upotrebe tragova.
84, \U lacki S( ]0,30.20 j ravnine E koja je zadana sa dva pravea koji se sijeku:"
if, !1) '0 AS[!\(-2552!7l. Si ill 2 i('ifB(35.30,45J. Slpodici okomicu duzined=50.
}'i 85. U tacki T(.J5,-,45J uougla ABC[A(-50,50.30,. 8(-10. 10. 70}, C{l0,30.JO)] podici
0Komicu i Da rlju II: tacke T nanijeti duzinu d:;;:;70. Zadatak rijesiti bel. upotrebe
-. --tmgova r<i\:nine.
86. C tacki T(65,-,45) ravnine 1.: z<ldane tfDuglom ABC[A(O,JO,5U), H( lU5,YU,6j),
,. C(40,l0,5)} podiCi okomic1.l duzinc d=35 bez upotrebe tragova ravnlne.
8'7. U t;lcki T(5,5, -,40) trougla ABC[I\( 20,50..20), B( 110,90,0), C( 50,5.70)] podiCi
okomicu i na njaj odrediti tacke MiN udaljcnc od irougla za duz,inu d=50.
-
88.i Odredlti udaljenost tackc T( -90,75,105) ad par.!;·delograma ABCD[A(· J ]0, ]0,30),
B( -70,60,0), C(O, iO,50), D 1 bez upottebe tragova ravnine.
R9., Odredjti udaijenost tacke [(65,85.70) od paraleJograma ABCD[A( -35, 90,45),
8(30,60.0). C(65,O,25), D1 bel. upotrcbe tragova ravninc.
9!i Odrediti udclljenost tacKe n i 5.65,15) oct ravnlne trougla ABC[fHO.5.30).
, [?(45,85,7(}). C(80,55,30!J.
i'"
60
4. Tacke. pravci i I"{lVl1ille
91.)Odrediti projekcije presjeka ravnine E(-20.30]0) I ravnine F kojaje zadana sa Jva
" paraJeJna pravca: as': AB{A(60,80,25), B( 120,Q,-25)} i b =. CDLc( 100,0.40), D).

,/ ( 92) Odrediti projekclje presjeenice mvninu A(=,30,60) i B(=,50,30). , /
,.="
presjek ravnina A( -45.35,55) i B( 10,20,5).
Odrediti presjek ravnina A( -35,20,25) i B( 15, ]0,-25).
9S .. 0drediti presjek ravnine trougla.ABCIA(-50,J5,O). B(O, 45, OJ, C(-105,70,90J}sa
ravninom E(-120,110,100).
96. Ddrediti presjek ravnine trougla ABC[A{-JO, lD,O}, B(20,]0,o), C( -60,70,50)] sa
ravninom £(-80,80,50).
n_'
97f})dFediti presjek rnvnine troug!a ABC[.4(O,O, 15), B( 50. In.30), C( -40,60,80 lJ sa
"--,, ravninom E{-20,20,-20),
98. Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidtjivost:
B(80,70,80), C(llO,25,20)} i EFG[E{40,f5,70), F(l20,45,55i. C(70,SU15!}.
Odrediti medusol5ii!presjek (iva ttollgla I njihovu vidljivost: AHC[A(O,40,j()),
B(100,10"35), C(60"90"85)] i EFG[E(20.80S), F(J W50"20J. Gi4IJ5JIJiJ
--'--,
100. 'Odrediti medusobni presjek dva rrougla i njihovu vidljivost: ABC{,4( .3(), 120,0),
'B(50,50,0), C(-20,fO,JOO)1 J Fi40,JO.3OJ. GrO.12o.1?()!7
101.. Odredi[j medusobni presjek dva troHgla i njihovu vidliivost: ARC!Ar-f)() I()n/Wi
B(O,u, 0), L-{50,JO,20)] ! EFGfE(-70,50,40), F(-lO,lJO,O), G(40,15,90)).
}O.4-: Odred'iti medusobni presjek dva tmugla i njihovu vidljjvost: ABC[/\(-4030.U),
- B(0,65,80), C(80,15,60)} -j EFGLEt-25;'lS,6Sj: F(20.7SjO), G(70,45,45)).
I03;'Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidljivost: ABCLA(.55,60,iJ),
B(G. 80. 90)" C(30JUO)] i EFG[E(-65.35"80), F(JO"85Jh G(lOJ),50g
'j
l04· lbdrediti medusobni presjek dva tl"Oug!a j njihOVll vldljivost: ABC(A(-40,70,Oj,
i /8(10)10"100)" C{50,/0"30J] i £FC(£(-50"40" 90), F(50)1(W), G{20"u,70)}.
.-/
medusobni presjek dva trougla i njihovlJ vidljivost: AlJC[A(-75,70,lO),
B(O,30.40), C(-llO.20,SO)] i EFG[E(.J]0.45,OI, F(-40,Jo.WI, G(-lO,60,80)].
106,Odrcditi mcausobni presjek dVIl trougla i njihovu vidljivosr: ABC(A( !/J, !:;,70),
B(35,JOO,fO), C(75,40,]0J.! i EFG[E(0.30,30), F(75,75.70), G(S5,]O,15)].
4.4 OsnovlIi () polozajnirn i metrickim .. 61
, .' k d' trou la i njjhovll vidljivost: .4BC[A( -40,55,35),
'107),'Odredit! Pf)eS]Je. 1 J'180) F{60,8{),}O), 012o.,15.5J1-
" B{O"90)O), C(40,1),12() 1 " "" ,
--------, . ,-.' d' 'ou la i njihovu vidljivosl: AJJC[A{4-0,20,J.O).
(108.0drediti medusobm F(OO JOO), G(-60,100,O)1-
Ci"60"40,4 ) l' '. " __ ' ""
. '-1.BCD
r
A(!58065) B(lJOAO,40),
' - 10.9. Odrediti medusobni presJek paralelog1r 80' 10i F; 7{) I), I05},
C(J45,70,70), D(50,JjO,9?)!.sa _ J ,,. _. ,
O( 130,90,']5)] i njihovu vldlJIVOSt.
, .. ,,'.- , alelo ramaABCD{A(-15,6{).70). B(45,j()(j,j i.J),
Odreditl lnedusobnl plesJck 30 ?OJ F(90,60,50), (J(6,'!, IOLUOOjJ
,j C(90,50,40), D} sa troug!om {,,- "
i njihovu vidljivost.
//-----" .' '.'. lela mmaABCD!A(20,60.6V),
111. 9dredJtl rnedusobm presJek 30 70) F(90,90,90). G{ i 20,00.6U!1
"-.-- C(llO,50,45),D]sarrouglom J "
i njihovu vidljivost.
,--0::\ . ' '1'10 rrama ABCD{A( 15.65,30), B( 1 JO,--!-J,70(
"112\)' Odrediti medusobm presJck 10 30) F(70 105,1 lOj, O( 130,35,20)/
/ C(145,70,40), D]sa rrouglom , "_"
"'''/ i njihovu vidljivost.
" , , "e tacke T( 108') 80) nll ravninu E koju jc_
;'Iii':,Odrediti ortogonalne pTOJekcIJ, . ?O J nl'70 j(Y 60)1 i h'i'i CD{C(70.{)u,3iJ;, D}.
" dvaparalelnapravca:Cl':£A1J[.4.{JO .. ,J), "
---." -'.-, "' -""4fJ[4(lO)6-;'O) B(35,3{),--I-O)jnarcnninu
11.;1. Odrediu proJckclJe pr,lvca p , ,_ ,;), ,
' E(!OO;60,80) _
?}/',,,,, .. ,.. . ""'I.B{A(70500)W.60,O,30)jnaravlIillu-E(25,15,25i
;';;115. -Odredltl proJckClJe pravca p -" " , \
'-x
,,', • ••• v' 1- ABIA ',504030) B(20,90,6U)J na ,an1inu
,on 16:' OJrediti proJekc!Je duzme t = ,( , , ,
c £("50,80"50) .
. '. t k .. J'edan v1'11 u \acki A{Cici,j),y()), 1
117 Nacrtati projekcije istostranog troug a __ _
"- - lr oh Be na pravcup;; /vfN[lYJ(O,}),l)). N(} W.W,..!5)).
suprotna strana oU
e
'
-, "\ , , S" "''') "
: " - - ugla lwji !eZ! II raVll!nt i.D,' (J,' v _ c
118. t4acrtati projekclJe lst,ostrallko
g
trougla a jedan vrh troug!;) II tacki
,/S(55,-,50) srediste oplsane nlZl1!ce ,
A(55,-" 20)"
projekcije istokracnog trougla, koj,i l:;;zi u mvnini El90,55,65}, ;iku mu }:
bridABIA(O,-,50), B(25,·,0)], a vrh C u raVfllnl 7[;,.
62
___ '_._1 (lc;ke,. pra1'ci f ravlline
------
120,- projekcije istostrano? trougta, koji lezi u ravllini E(100,60.90), kome jedna
';.1 "na. a:;;:80 zatvara sa prvllTI tragom ugao od 45°, a krajnjc tacke su joj na
trag(lVlma ravnine. .
121. NacrtRti projckcije istostranog trougJa ABC, cija jc jedna strana na praVCl!
P"'- ['4N[M(20,O, 90). N(80,60.0)], a suprotan vrh u tacki ((-10,50,20).
122.N;]cnati pmjekcije istostranog troug!a ABC, koji leti U favnmi £(120.100,80), taka
. / da mu VTh A le-li 1.1 1[2 udaljen d=-60 od IT,_ a suprotn3 strana BC= 75 paralelna SIT!.
123, Nacnati projekcije istostranog trougla ABC, cUa je jedna strana n3 p'ravcu
p "" IHN[M(-30,50.0). N(20,O. 75 )}, a suprotan vrh u tacki C(50,30,30).
Odrediti praVll velici"rw trougla ABC[I-I(-70.80,30), B(0.20,80). C(50,50,O)J
okretanjem paralelno S ITI bez upotrebc tragova.
125. 'Odrediti pravu trougla IIBC{A(O,O,60), B(0.60,50), C(60, 10, 15 Jl
preJagnnjcm ravnine trougla oko prvog traga U iT}, .
126. Odrc.diti pnl\'U ve!icinu trouglaABCfA(10,.,20j, B(30,-.70), C(70, .. 0))koji lez! u
ravmnJ E(-40,30.4(}) prelaganjem oka prvog traga u nt,
127; U lezi trougao ABC[A(O,-.70j, B(-40,60,-), C(30,25,.)]. Odredi!i
pmvu VcllCll1U trougla prelaganjem "ko prv0g, a z3till1 oko drugog traga ravninc.
128. projckcije istostranog trougla koji lezi u ravnini E(25,60,-20), jedan vrh Inn
je u tack! A(25, .. ,20), a vrh B 1I ravnini rr"
129. Odrediti pravu velicinu troug!a .4BC[A{(J.4(} .In!. B( an, !f),50), C(65,.':O.}O)]
prelaganjem oka prvog traga ravnine traugla un}.
.130 .. pravu velicinu trougla ABC:£A(30,20,45), S(7.5,65.80), C( 120,5,30)J _
okretanJcm paralclno's IT2 bez upotrebe tragova ravnine.
131. Odrcditi pnrnl veliCinu trouglaABC[A(-50 .. , . .30), E(20. 101 C( 20 70l]k ··1 ,.
, J' " " , OJI eZl U
ravnilli E(60, 40. 70) prelaganjem oko prvog traga u n
j
,
132" Odrcdil.i pravu vclicinu trougla ABC[A(20, 70,10), B(50.35.90), C( 130,50,30) J
0krctanJcm parnlelno S 1rj bez llpotrebe tragova ravnine.
projckciie kvadrala koji lezi II ravnini E(80, 70,90) kome je jCdna strana na
Cl1 p 'E ,\fiV[M(O, 65, 5 ), N(50,5.25)]. a tacka A(20, J 5,) jed an njegov vrh.
4.4 O;;lloVl1i zadaci 0 pnfoiajnim i metrickim odnosima tacke, .. 63
,134. Na\:;rtati projekcije kvadrata Cije Stl dvije strane na paralelnim pravcima:
a=' APIA(20,40.10), P(80,55,40)) i b =,.MN[M(20']O,50), N], a tacka A jedan njegov
\Th.
projekcije kvadrata koji leii u ravnini 100), jedan mu je vrh 11
held A(25,45, .), a jedna stram na pravcu p ;;; PR[P( R(O,-,On
'13«, Nacrtati projckcijc kvadrata kOJi !cii u ravnini E( 3Q,-1S,30), cija je dijagonaJa
d s BD{B(35.20,')' D( 100.70.';/.
nIIN""",; projckcije kvadrata cijiJe jedan vrh u tae,ki A(SO;20,75), a dijagonaJa na
,,'h.e&' pra\"Cu p """ PR[P(O,O.60). R( 100,100,O)J. ,
';·13"S .., Nacrtati projckcije kvadrala ABeD koji lcii u ravnini E(20,-25.-20), cija je
dljagonala d:;;, C( 120,50, -)).
-'-', /' ----.....,
projekcije kvadrata koji Jdi u ravnini E(70,60,Sihsa, sredist.em u tacki
a jet.1an vrb mu je u .. tacke T(50.65,70)
na ravninu £.
/ .._, . ,':,i \
14Q.' Nacrtati projekcije kvadrata koji Idi u ravnini E( je dijagonal
a
,,/ CliO".55)). , .. \ ':
,
'"t loll,. >i"3crtati projckcijc k,Zldrata koji lezi u "i3vnini. ..=:8(J
i zalvara sa prvim tragom ugao od 60 , a kraJnJc tacke na trago
v1ma
ravnlllC.
projekcije kvadfata ?ijaje strana'na pravcu ,.'
f . p:= PR[PfQ.SilJJ), Rr50,(},90}], 8. jedan wh 1) tacki
143. Odredili projekcije cctyerougla, tiji su vrhovi n3 pravciJ1\a:
a ABIA(10,50,l0), 1l(40,40,40)]; b = HC[B, .C(90,80,20)J
y
imajll duzinu d",40, dokjc,d,,?zina cetvrte
; ,,/,: " ,
144:' Nacrtati projekcije romba ABeD . .u.ravrt,ifif (:<10,-30,50), cij \" e
uijagonala d;;; A CrA( .70, .,60), C{ -50, ·,20}), a vFb B je u IT,_
145; Nacrtati projekcije romba koji leZi \l ravnini. E(30,45,·30), cijaje dijagonala
:;;,AC[A{O.65,-). C(7.5,25,-)], a ugao ac:::60".
projekcije romba koji lC±i u ravnini E( 75,75,65), cija je strana
'AB fA( ·4(}. 10.. i, R( -20,70.- lj. a ngaa a :0::45"'.
'"
c
H
,,-,
, ..
.

64,
4. Tac;ke. pravci i I,",a,,',n,i;,;e_____ _
'i47./Nacrtati projekcije rombu ABeD koji leii u raVllll1i E( -60,40, 75), cija je dijagonala
d'IE AC[A( ·5,80, -), C( -50,15, -)] a vrh B je u Ttl_
<'\
148. Jqacrtati sve projekcije kvadrata Cija .Ie duzina d "" ABjli(JO,35,30), 8(30,20,lO)},
"- akoje njegova ravnina okomita na IT].
projekcije istokrakog trapeza eiji SCI, nhovi Iaeke ABCD[,1(25,30}O),
' B(75,}0,40), C(60,50,JO), D]
//.t;
150._ Odrediti pravu velicinu paratelograma ABCD{.4( 30.70.30). D(80,65, J(}j,
C( 115,20,45), D) okretanjem paraleJno S 1[J bez uporrebe tmgova mvnine,
151. ,Nacrtati projekcije prtivilnog peterokuta koji leii u ravoini E(10, lO"to), cije je
'srediste u tacki S(25,-,45), a jedan njegov vrh jc tacka A( 60, -,30).
152. projekcije pravilnog peterokuta koji le/i u ravnini £(70.60.50), Cije je
srediSte u tacki n jedan njegov vrh u probodistu okomice povucene lz
tacke T(50,65,70) f1a ravninu E.
.).?'3./Pravilan peterokut, koji leii u ravnini /[1 sa sreJiStcm u tack; 5(30,0,90), a whom u
tacki .4.(45,0,135), ako drugog traga u ravninu E((iO,85.55j.
'"'L54:\Nacrtati projekcije pravitnog peterokuta koji lezt u mvnini E(20,]0.- 10). cUe Ie
u tacki S{lO,50,-j, ajl:dan vrh II mckJ·A(5U,2V. ).
.-----ox:
155.'Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta koji lezi u ravnim E{20,15,-15), cije je
<;rediste u tacki 5[15",45), ajcJod ':;[r<1n'l ila pral-Cli P"" PR[P(-bU.-.Li), RiU,-.60)).
156. "Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta, ":ij.; j.: :;r..;Oi$[';; Ll tacKl 2>l-iu,5//.f5!, a jedna
strana na pruvcu p 2i MN{M( 80,30,0), N(O,O,45)].
, Nacrtati .pfojekcije-pmvilnog sesterokilta koji lezi l! 'ravnini E{ JOG, 70,60), Cije je
srediste u tacki S(30,25.·), a tacka A(25,40,·) jedan njegov vrh.
-iS8. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta kojt !eli II ravnini &30.-30,35) sa
sredistem u tacki S(25,40,·) i vrhom II tacki AIO,30,-).
159. Tacka .4.( -30.30,80) je vrh pravilnog sesrerokuta .4BCDEF koji je okomit na pravac
p 0: kIN/M(30)5]5), N(-40.65,15J], sa sredistem lH1 pravcll P< Nacrtati projckcije
sesterokuta.
160. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta, cije parak!ne stranice )eze l13. pravcimu:
In a MN[M{55.55.0), N(O,O,30)ji 11 "" PR[P(60,O,8Ih RJ, a srcdi;t.:; U lacki S(70,- _).
O . dac;opolozainim i odnosilllQ tackc,.
4.4 snOV!1l::.a _ " . 65
({Iii Nacrtati sve projekcije pravilnog koji 1.;z! ,U
;1' l\. d·' l 'k· 5(4030 ,) poluprecmk opisane kruzmce r-3U, cl dViJ
\ )sre lste u ac ! '"
\ '-' / para!dne s nJ.
. ... ini Ei 60 '5060) sa srediSlcm u uLki
,_!§2, 'iz.;;cke In u nlau
E,
.. k·· kruznice kOJ· a nastaje rotacijom tacke 1'(0,20,20) ok!) pri:i.vca
k163.;Nacrtat! proJe clJe ,. "
'/' a =AB[A(.40, 10.20), B( 10,60,60)].
//.---, \ . k' 1'· 'Dim Ei=,5f), 70), sa sreJiSltn\
;1 ]64. Nacrtati projekclje kruznl:e ·OJ3 eZl
f,"., '5(50,-,35) i prolazi kroz tacku A(20,-,])j.
" .• ' '< • ako trougla ABC[A(10,25,J5), fl(65]5,75),
i ··'.t65,},,Jacnati k!uznice
' ........ _--/ C(95, 10,45)).
/166. Nacrtati projekcije kruz.nice lez.i u. E(30,
. 5(15, ·,60), a tacka T( ·15,-,45) Je na kruzmcl.
20,20), cije jc sredgk It ucki
.' .. £( 907080) i dodiruje [I'j l1YlL
q 167./Nacrtati projekcije kruznice koja ravnll;l1 _ - ' .., ... !..
traga.
., . . £'20 3D !U} ciJe je \l raCK]
168:'Nacrtati projekcije koja .u .raV1lll1l·( ,- .- ,
5(0,-,70), a tacka T(0,-.40) JC na, kruZlllCL
169:· projekcije kru:lIllce kOJa dOGlruje p.fVl iii./ Lv,,' : J,c)":; i
P"" AB/A( -10.100.-), B(25,10,·)) u toj ravnml.
, 'E( 20 15 15), ciJ· e jc sredi;lc u lac;(1
170,,·N::l"crtati projekcije kruznice koja lezi u ravnml - , ,
S( /0,60,40), a r-;=45,
. , . ,... '·ste u t·,cki S·(50,35. to), po..liuprecniL
171> Nacrtati sve projekcije kruzmce C!JC Je srem, "0
" r-;=30, ako je ana okomita na reI> a sa 1C2 zatvara ugao od 30 ,
, projekcije kruznice koja !e2.i II ravRini _ E SJ osi x, tacb
/" .., , ''IF . v· IS' 4(4030 ))}]poluprccmL
,. ,, __
(} .... v· J v 'k -60 koja kzi 1.1 ravnini E(75,45, 75)."
·Nacrt3ri projekcije lauzlllce po a r-
prolazi kroz tacke B(-J,60,,)j,
" .. k .. k inlee kOJ'a leii u ravllini E(-J30.nQ,J15)' JdJirujc uba
174, Nacrtatl proJe cIJe ru " .
ravnine i pravac a '2 ABf,4.( -30,0,-), B(0,110,-)] l! ravnml.
66
4. Taike, pravci i ravnfne
175. ,'Nacrtati projekcije kruznice koja Ie y' • • •
, ___ a 'i.'iAB[A( 40,10,0), B( -30,50,90)J i ravmm E zadanoJ sa dva pravca:
S(lO,55,-) 1 pOluprecnikom r=40. CD[C(70,40,O), Dj, sa sredlstern u tacki
176.'-Nacrtati projekcije k ,7' k' ! v'
/, v' • ruzfllce oJa eZl u ravnini E(70 (40) i dod,·ruJ·e Sre,I,·s'le
KmZl1lCe Ie ud r d 40 . ' , ''"3-
_, _ <1 Jeno za:;::: ad 1Cb a oJen po!uprecnik r=30.
Nacrtati proJ'ckc" k ,. k' "--
. :' . lje ruZ11lce oJa proJazi kroz taiSku T(60 65 -) . d d" -- .
_,a-"" AB[A(O, 15, 15), B(25,15,60)J i b""AC[A, C(35,60.0)/ ' ! 0 IruJe pravce.
178. 1'<)' ladc.rtu.ti projekcije krUZll ice poluprecnika r=30 koja pro\azi kroz 40 30)·
(0 IruJcpravacp=:AB[A(O,O,25), B(30,50.0)j. " 1
179. kruznice poluprecnika r=50 koja lezi u ravnini E(40 -25 40) .,
plO aZl (loztackeA(40,30,_) i B(105,60,-)}. . , "
1RO. Nacrtati projckcUe krllznicc koja ima poluprecnik -40' d ct· .
Q""'ASf4( 20 ]020) B '). ! olruJepravce:
- "'. ,. '. C(40,90,0)].
181. NDCTt3.t.i p. rojckcije knlznice [S(75 _ 40) r=751 k· . ,
< " " , - ola eZl u raVnlm E
VDVCCII1 a = B(60, 20. 65)} i tackom .1'(90,75,10).
zadanoj
182, N(Jcr{;1ti projekciJ'c kTIlz' k· . .
. _:. _nice oJa nastaJc rotacljom tack T(2 - -'0 60) k
p"" MN{MDO.JO,U), M-10,60,45)J. e ),/. 00 pravca
'83 l'. .. d
. alloj paralelni.in a "" AB{A( 10.100.90), B(-40.4U60!1 i
( _ ,65,1:0j, D J Iezl kruzUlca sa sredistem u lacki 1(' J5' - 55) .
pnil'pl'eClllkom r-3" N rt' . .. ' ... _,1
- - . - . , - ./. ) He atl pro.Jckc!Je te kruznice.
IfiLL ">Tacrt8ti projckci,'e k ,v' k· .
" ' .' ruzmce oJ8Je zadana sredisfem S(-20 60 90)·
,=AB[A(-60,140,Oj, B(50,0,80)). " 1 tangentom
'\
5. Bokocrt i stranocrt (transformacija)
5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt
Pored prve (,hurizontalile) i druge (vertikalne) projekcione ravnine
postoji i treea (baena) projekciona ravnina, koja se oznacava sa Ji3' Pravac po
kome ova ravnina sijece horizontalnu ravninu 'HJ nazivamo osa y, a pravac po
kome sijece vertikatnu raVll1l1U 1[2 nazivamo osa z. Taka je dobiven sistem ad tri
projekcione ravnine 1[,. 1[2 j 1[3 koje su medusobno okamite i sistern tri ose x, y i z
kaje su takooe okomite jedna na drugu, a prolaze kroz. tacku 0 koju nazivamo
isfwdi,{tcm koordinatnog sistema.
VI II
.4'"
-y Iz
"
il!

I
,
1
,
I
I
V I
I I
,
L, ,

y I
1-;
..". III
J
!

b)

\
-z j -
VI[] IV
Slika5.!
Sada je prostor-podijeljen na osam dijelova, koje nazivamo oktanti i koji
se obiljezf\"vaju brojevima od I do VIII, istim redom kao i kod kvadranata, i to: I
do IV desno, a V do VIll lijevo od 7[.r.
Sve tri projekcione ravnine dobit cerno u istoj ravnini, npr. 7[2, tako da
it! uku ose}c okrenemo prema dolje, a 7f; oko osi z lijevo u ravninu IT] (s!.5.1.1.
,
;!:-
,
,
5, Boko('f'( i Slranocrr
,
Na slici 5, tb nacrtane su sve tri proj'ekciJ'e tacke -i(A' A"') k .
._ ' " ,oJa se
nal,azl u I oktantu, je udaljenost bokocrta tacke od ose z jednaka ordinati v
tocebokocrtza 0 I· ·1" - '
p ZInvan y )lti lJevo, a za negatlvan y des no od ose z, -
5.2. Treci trag ravnine i njegova sutralnica
, Ra-:
nina
E projekcione ravnine J[j, [[2 i f{3 \l tragoyima ei, e; i eo,
Trag eJ naZlva se treel trag ravnine (s1.5.2). - .
.. U poglavlju 4.3.3 abradene su slltrainice, odJ'e smo vidJ'eli da u svalcoJ·
ravnlm t' t '. ::0 '
pas ?Je.su razmce prve 1 druge skupine koje su paralelne s njenirn prvim,
odnosno S tlJemm drugim tragom (sl.4.11 i 4_12)
U ravnini postoje i sutraznice trecea [raga. Pravac nlvnjne- kOJ·iJ·e
paralelan s .,. ,b , '"
k
. nJenlm treclm tragom, naZlva sc sutraznica rreceg rraga (trece
s upme).
Ez
z

I
t'
S!ika 5.2
,. Na slid 52 prikazana je jedna sutraz-nica treceg traga ravnine E Kalo
trag e3 okomito projicira fla ravnine H, i 1[2 U osu y :;, 2: 1- x. in tlocrt
tn) I naert m'" sut az . k -. < '
) r nice III, u a amICI na OS1 x kao nJ slici :') "b 0 .
surraznica n'eni . d 'wk' ,< ' - <-. va Je
k
'd' , . .1 m we 1m tlocrtom 1 n3crtom odreaena u prostom tel<: onda
a a u njo] oznacuno njeno prvo .. b ? -;'
b
plO 0 lGte - 0= _ fla nfvom i lljeno dnlO"o
pro odlste 1 "" j'" na d t " ,. .. c
t. '. ragu fdvmne. 1 reca proJekcIJa 1JI,; sutraznice !I1l
Ieee skupme paralelna Je s trecim tragom e, ravnine E.
53 Stranocrtrw ravnina i stranoerl 69
5.3. Stranocrtna ravnina i stranocrt
Ako trecu projekcionu ravninu 7rj postavirno taka da buLle okomita samo
na nt, iIi sarno na Jr2, ooda ravninu H3 nazivamo stranocrtna ravnina iii treca
projekcija.
a)
b)
;X
z

A'
Na slici 5.3 prikazane su sve tri ravnine pro,iekcija Jr" Jr2 i 7r; okomito nJ
;Tj' Osa po kojoj se sijeku ravnine 1[j i Hz oznacena je ?a :x:, a usa po kojoj se
sijeku ravnine n; i 1[, sa /X3, Zatim je proizvoljno odabrana tacka A i odredenc
____ ;:,1:(:. rri .. prQjekcijc pr\"o na Jr-1.1 Jt2, na i(;- Proizvoljno je ndahran ;
tlocrt A' tacke A, te odreden njen naert A" ( .M' = A''' K i .:lA -" = A f K), TackJ.
A'" dobivena je tako du se iz t<:leke A POVllCc atomica Oll ravnmu HJ, pa]c A"" u
nozistu te okomice. Okornice A4' i AA'" prave ravninu koja je okomita 08- nSll
-/<'(_1,- pa _ je .MILAPI lik pravotlgaonLka........Otuda jmamo Am L :::::",Mf = A" K
,<\A'''' = A'L. Sada su A' i Am dvije potpuno analagno pridruzene projekcije, Lao
?iLo Sil bile A' i A"'.
Ako sve tri projekcije zdlIno imati II ravnini crteza, oncla lrcb<l
ravninu it} okrenuti oko ose jX) u ravninu nl, a zatim obje ravninc (Hi ?:ajecino sa
Tt3) oko ose ,X2 U ravninu Tt2'
Zelimo li odrediti cetvrtu projekciju tacke A, postavicemo nOVll
projekcionu ravninu JT4 okomito oa Tr.l i povuci okomicu iz tacke A .. flU tu r1Vniilu.
U nozistu ove okomiqe nalazi se cetvrta projekcija AN tacke A, Ravnine J[3 i ][4
sijeku se u oSI koju oznacavamo sa 3X4·
Na slici 5.3b nacrtane Sil sve cetiri projekcije iacke A poslijc izvrscnog
okremnja ravnina projekcija u ravninu 7[2 (ravninu Cr1eia) , Na [OJ ::;lici .it
A'A"" L /X3 i LA"'::;:;: A"K, ANI All' 1- 3X./ i MAw:::: A'L_ Aka tloerti uviju tacaka
70
5. Bokocrt i stranoert (transjormac(;a)
lezc na suprotnim stranama ose IX3, onda i cetvrte projekcije tih tacaka Ide na
suprotnim stranama ose 3X4.
L
8"
a)
/
b)
"
Slika 5.4
Treeu projekcionu ravninu TZ; rnozemo postaviti okomito i na ravninu 7[2.
Na slid 5.4 prikazane 3U opet sve tri ravnine projekcija Tr/. 7[2 i Jr.,. ali sada
,'.(; .i liz. Ravnine Jr2..l sijeku se U osi 2Xj. U ovom slucaju, za taGku B vrijedi
ista lao za tacku A u prethodnom slucaju, sarno sto u ovom sJucaju ravninc Jr, i
71>. kao j me y, Z. svoje uloge. Na slici 5Ab nacrtane su sve cetiri
projekcije tacke B nakon poznatog sjedinjenja ravnina projekcija u ravninu 'Hz.
Natojsjici j LB
m
""" BfK, S""SfVl.JX4iMBfV",S"L.
5.4, Rijeselli zadaci
1._Z.adatak. Odrediti pomocu udaljenost ta(:ke T(O,40.50) od
prm·ca p AE [AU 0,1 0,15). B( 40,45,50)] (sl.5.5).
R j e sen j e: Udaljenost tacke T od pravca p odredit cerno taka da
n8.jprije, ravninu lr] po!ozimo okomito oa ravninu Jr, i to paralelno s pravcen p.
Stranocrtna osa fX3 je paralelna s tl?crtorn p' pravca p. Zatim odredimo
treee projekcije T
m
i p"'" tacke T i pravca p( ,4"'Bhl' E pM) kao udaljenosti
njihovih drugih projekcija od ose '''2< Tada postavimo ravninu lr4 okomito na
pravac p, pa je osa 3.1:" okomita na pm.
5.1 Rijdeni ,.adaci __. __________ 71
" k" r
1
" J1i tacke T i pravea p dobivene su na osnovu udaljenosti
ProJe Cl.1
e
,c"".l ce okomica TS,
··h 'h nrvih pro)' ekcIJa ad ose IX," K,lko Je pra vac p 1(4. to , .
nil OVI t· 'T d ' b" ytVSIV - TS JCfJe
.. . lac'ke T n'j pravac I' bili paralelna s n4. a ace !tl -,
"pustenalz< ,-, .. , .'b.t"
' - la ce SIV biti u rr. Kako Je 7S paralelno S 1f4, mow 1 1
tacka S na pravcu h 1 ," .nr d 'ekci'e 5' na
T"'Sfl! takode paralelno 3 3.X4. Pomocu ordlllata 1Z S odre e se pro) . J. ".
I· 0" "Taka J"e dobivena udaljenost tacke T od pravcap kroz ploJekclje,
P
1 ,) na p . .
" .. d - dW - TtI'SI,'
a prava -vehcma lldalJenostl JC ,0 - - •
T"
B" /
Slika 5.5
I i
·· , .'/,·a,locrta udaliel10st ta{ke T(45,45,50)
2. Zadatak. Or re( III pomocu , J
od ravninc £(70,60.70) (5156). ",";"
R
- "e n J c: Aka treeu projckcionu ravninu 1[3 postavimo. lako da ona
\..1 e S . - "' ., b·,' komHa 11a prvom
b
j
k
·'a nil nvninn ]"[1 i ravmnu E, tada osa IX3 mora I 10
ll( e \1 "ornl, ". m. .. l ravnine E
. 'nine E TreeD projckciju T tacke T J trec} rag e3
tragu e I Hn " .... '} . k .. od ose x
od;caujemo na OSl10VU udaljenostl nJl110vlh d:'Ugll proJe .' /·1· v, 0
, L>lalJ"enost tacke oJ ravnine odreduJemo tako da lZ tacke. T povucem
\. . vk T
m
treCt tm!! e I una
okomicu na wvninu E Okomica povucena lZ tac e n3 -..
probodiste u tacki Sm
77 5. Bokocrt i strmwcr( (rronsjOntUlcija)
..---
,-
i e\
I
id'"
, /
k
,"
Slika5.6
UdaljeflOS[ d"'::::: r"'S"/:::::; do
jC ujedno ! prava velicina udalje-
nosti tacke od r::lVninc, jer je TS...L E
1. el, dakle TS je paralelna S HI,
Pomocu ordinala iz S?" odrede se
projekcije Tacke Sf S',Sff). Duzine
d' = T's' i cr = T
'1
5" su projekcije
udaljeno:>ti tacke vel ravnine,
_.---,
.,. -
i "'L-\; /
\--'-; X/Zadatak. Odreditipomo('u stranocria IIdalicllosl tar}ke T(5,25,55) ad
rCII'nine tmurda ABCfA(-2{J.Sn,5.), B(! 5,80,50), C(70,35,35)] bez i-Iputrebe
tragovQ (sf.5. 7).
Rj e s e nJ rijesen pomol:l! sutraZniL:Ll III i fI ruvnine trougla
4BC Tackom C( C/, C"; tJ01u2<.:!I<-t je Ill! II! ,ill 'i) prw skupine, ;J
tackom A{ A',AN) sutmznica 1/( 1(11") drugc skupine. Trcca projekciona
ravnina n.l postavljena je okomito n-<1_ l"nyninll. rei i nu ravnirm trollgla, i:)rl.ie osa
,X3 okomita na tlocrtu -tl{sutrainice III te ravnine. Trece projekcijc tacke T i
trougla ABC odredimo na osnovu udaljenosti njihovih drugih projckcija od osc
1.'(:!. Treen projekcija A"'B"'C''' trought ABC .Ie prikazana bo Juzina, jer je
ravnina troughi okomita na ruvninu 1(;. Okomlca povlIcena iz tacke r J' no.
A Iff B"" C'" ima probodisfc u tack] S'u. POlllOCll ordinala iz Sf" oJrede se
projekcije tacke S( S',SH). Duzine 1.1'::::: T'S', d":::::; i d m =:., tfflsm su
projekcije udaljenosti tacke od ravnine trougb, gdje je dIn :;.'" 1''''S'''::: do ujedno j
prava velie ina te udaljenosti.
A"
d'
A'
"
8'
Slika 5.7

r<t .. Zadatak. (Jdrediti.pnlTlocu stra-
l10crla udaljenosl dva paraielnc{ pravca:
3'60 "(l Tn) 1;
u '! ,_'-',H> j'
b'2 CD{C(lO,20.20), D] (sl.5.8).
R . e sen j e: lidaljenost lzmedu
dva paraletna pravca odredit cemo taka. da
. , . 0 okomito na ravmnu
ruvmJ1U 7r3 postavuD .----"
. leI 10 s pravcima a i h. Tada Je osa
1f" a para ! ..
r na proizvoljno! udalJcnosti paralelna s
tJ
'"' ( 'j' b; pravaca alb. Trece
ocr om a
. k" III i bill pravaca a i b odredene
proJe 'CiJC U ... '.
su kao udaljenosti n]lhovJl1 druglh PlO-
jekcija od ose P;:2. . _,'
Postavijanjem ruvmne 7[4 okolmto
na n? odredit cemo celvrte projekcije pra-
Kako je ravnina 1[4 okomita na 1[3, Gna
,
T'"
/1
/,
\::,.
." ,
\
ti
73
74
5, Bokocrt i stranocrt (trallsformacijn)
mora biti okomita i na pravcima a . b" II' .
, ' . '. '. 1 , Jer Je Jr3 I alb. Tada Je osa JX4 oa
udalJenostl okomita na tTcce projekcije "'. b'" .
Cetvne projekcije tv' YV·l. . a 1 pravaca a t b,
. i ,_.. a 1, _ tl1 odrcdllJemo kao lldaljenosti njihovih Jrvih
plo.;ekclJa ose ).t3· U cetvrtoJ proJckciji pravci se vide kao tacke 1
Duzma d
lV
;:;; atV bl\' d' " .',
- 0 Je pl ava vehcma udaljcnoslJ izmedu dvn
paralelna prayea.
:"5. J:adatak. Zadm," ;'" d"" .' ./
--;;;-.. ,u, y fIlllnOl azna pravea: a =' ABrA(_ "'0 -() 0)
BrcCU.3',d)!i i b" CD[C'0400 ,. ".I ..
. I (.J, ,), D(60,30,30)). Odrediti najkr{[(,;u udaljen0'5t
')\IT Gwr pravca P(JIJlOCIi stranocrla (s1.5. 9), '
"'J ',_ • f: j, c. sen j e: izmcdu dva mimoilazna pravca odredit cemo
luke, dd ],l\lllnu lL postavllllO okomito na r;)\'ninu !f, .. ;) 1 1
pnqc:l () ili h para e no s jednim od
B"

p' )f
-9 :
_.
: 0
R"
C'
x

/
P'

B"
"
C'
R'
lJ d J .
. _ za at(u JC favnina 1r.; postavljena paraldno praveu a Tad'] je asa \."
l,uraleln,i s rlocnom a' pravca a Oared , . .. ',,,. '<;'-'
. . ene ::.U trece proJekClje alb pravaca a
5.4 Rijdeni ;;adaci
75
i b. Kako je [aI/nina 7[,t okomita na ravninu n,l, Dna mora bi1'i okomita i na pravac
0, jer je lt
J
11 a. Tacta je osa Y':4 okoll1ita na trecll projekciju a/ff pravca a.
Odrcdenc Sll cetvne projekcije a[\- j hI\' pra'vaca u i b. tJ projekciji pravac
a s(, "ldi kao lacka, a pravClc IJ se panoyo projicira kao pravac. Okomica, spu-
stena iz projekcijc ail' 113 U
V
• ima probodiste u tReki RN. Fallacll ardinaJe povu-
cene iz tacke RiI' odredenaje tacka RI1' na b'" . Kako je pravac a 1. 7I/. to ce oko-
mica PR, spustena iz tacke R na pravac a, biti paralelna s 1r-4. Tadaje PIlRIV =: PR,
jer su tacke P i R na pravcima a i h, pa ce pI\' bitl na aW, a R
1V
oa LF. Kako je PR
IllL, mora biti pMR--11< 1\ 3X4. p(}lnOCU ordina!a iz p'" i R'" odredene sU P'R' na
a'//. a ZalilD P"!?" na a'lJ". Duzine d' =: P'R', d" =: P"R", d'" =: pNYR"'i (r ::::
pIVR
i
\- Sll projekcijc udaljenosti dva mimoilazna pravca . ...gdje je d"' ::::; Pi\( R
Il
' ::::; do
ujedno i prava veliCinn te udaljenosti.
6\ Zadatak. Odrediti pomocl-i str£l1wcrta presjek dL'a trollgla:
ABCLA(O,40, (I l. iJ{50. 90.70 i. C(S5. /5,25) ] i EFG [E(20.SOJJ). F(3G,15.60).
G(90,6r/JO)], bez IIpotrebe tragova (s1.5. f()).
R j e is e n j e: Oa bisrno rijesili ovaj zadatak treba nacrtati trece
rrojekcije troHglov<I i odrediti njihovu presjecnicll. Zadatak je rijesen POl1lOCll
sutraznicc m pr:.rc skupine, kao pomocne ravnine trougla ABC po!ozene taekom
C. Trecu projckcionu T3vninu 1[3 postavimo okomito na ravninu n, i na ravninu
trougla ABC Tada jc i)SQ. ,x_, okomita n3 tloert .'1/' '>utr:ri:nice- 'n Ie ravnine,
Odredene su trece projekcije A"'B"'C'" i E"'F"'C-'" trouglova ABC i EFG. Treca
projekcija Am nh'c"" trougia ABC JC pnkaZ3na kaoQuzina, JCf je njguva ravnina
okomita na ravninu Tr,. Odredene su trece projekclje pM 1 RIfT presjecnih tacaka
Pi R. POlUocn ordinaJa odredene su prve P'i R' :...?- zatim drugc projekdje ph i
R" presjecnih tacaka P i R. .
Projekcijc p'::::: P'[{, p" =: P"R" i p"':;:o ptrrR'" su projekcije presjecnica
dva trougla. Vidlji'vo::;t trouglova odreciena je na poznati IWiSin.
7. Zadatal{. lz pmje/.;cija. floC/·to i naerta tehnickog predmeta, l;omoc(u
stranocrra !1acrtati predmet 11 cetvrtoj projekciji. StrwlOcrtno Gsa IX} je pod
uglom 6(J' U odllasu l1a OS[{ a osa JX" pod {{gram 3f]' 1I. odnosu na osu IX}
(sl.5. ] 1).
- ....... -----.------- .. ---...• ---
il
:1
.J,
,I
,
" _,i,,'
76
5, Bokocrl i s/ranocrt ______ _
8"
F'
F
m
e"/.
y
8"
A',
8'
Sllka 5.1 0
R Le_3 e n j e; U ovom zadatku treba iZYrsiti dvije lransformfjcije
zadanog-predmeta. Potrebno je takode obiljeZiti sve njegove vrhovc 1 _ 20 ito u
rrvaj Jf - 20' i drugoj projekciji 1" - 20" . TreeD projekciju r _ 201'f i'ehnickog
predmeta odredujemo na osnovu udaljenosti njegovilJ vrhova druge projekcije
od ose ,X2, Cervrru projekciju JlF - 2{jl' odredujemo kao udaljenost njegovih
vrhova prve projekcije od ose ,X3.
Vidljivost predmeta u trecoj projekciji odretlujerno na osnovu njegove
prve projekcije, a vidljivost u cetvnoj proje-keiji odredujemo na osnovu njegove
trece projekcije, Bridovi pre-dmeta lCoji po laze iz onih vrhova koji su u
noj projekciji najbliz,e osi transformacije, u slijedecoj projekcionoj rnvnini se ne
vide, U trecoj projekciji nevid!jivi 511 bridovi 9"'13"', JO'"
1f
'.ff i 17'''j9''', au
cetvrtoj pTojekciji nevidljivi su oni bridovi koji po laze 1Z vrhova ()"i", 8i\', 1 'Oil
Jd
F
i 20
n
,
5.4 Rijdeni ::adaci
,.," ".,," ,,",,"
-,
.' IJ" ,,' ,,' JX, ___ _
6(J"
8. Zadatak. lz projekcUa,
tlocrta i nacrta kocke cija
osnova ABCD{A(20.40,0),
B(20.10.0),C(50,JO,O),D] lei!
i_I trl! pomo(;u stranocrta 17[[-
crtati koch!. Stranocrtna osa
jX.! je pod uglom 6(/' It odnosu
no OSll ,Xl> U osa 3X.j pod
uglom 45" 1-1 odnosu nQ aSH jX}
(sl.5.12).
\" ,I 30'
____
,,-
Slika 5.11
Slika 5.12
•. 'd k' , '1-- 'II 'Ie kao I'l 7
R ' '" . "'. Postupak rjesavanJa ovog za al <l anu uga . ,
J \:; sen J t" '" , 'v' 1 (' k eke Odredene Sll l'rece
zadatku, U zadanirn projekcIJ,ama Spu.janj.:m \JrhulJJ
o'ekci'c till vrhova a zatun nJl10ve ce vr e '.,' , ,
redoslijedom dobivena je kocko., a nJclla IN.JC
odrcdena na poznati nacin,
78
5. Bokocrt i stranoert (transjorJnQcija)

5.5. Zadaci za rjesavanje
1. Odrediti pomocu siranocrta udaUenost tacke T(40,40,55) od pravca
p ASiA( 10,25,0),8(80,0,60)].
2. Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T(45,50,75) od pravca
p s MN[M(JO,40.60), N(80,20, 10)]. --
, , .
:t Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T( 20, [0,60) ad pravca
p MN{M(40, 60, 20), N(,40.10,70)}.
..k Odreui[i P0l110CU stranocrta udaljcnast tacke T( J0,45, 40) ad pravca
p =AB(,1(30,60,20), B(90,30,50)), a zatim naci pravu velie-inu uclaljenosti izmedu
tacaka A i B.
5. Odrcdifi pomocll stmnocrta llda1jenost tacke T(40.70,45) od ravf1ine £(50,30,60).
6})drcditi pomoC:ll stranocrta udaljenost tacke T(-60,45,50) od ravnine E(-75.80,70).
7"pdrediti pomoc:u stranocrta udaljenost tacke T(50,1O,-30) od ravnine trougla
.. lO,70i, C(90,20,40)}hcz upolrebe tragova.
,8: Odrediti POlTlOCU stranocrta udaljenost Lacke T{40, 80, 90) od ravnine tmogJa
- iOO), B( OU,20,5U), C(O.90,20) f bez: upotrebe tragova.
9. ddrcditi pomocu stranocrta udaljenost tacke T(25,90,JO) od ravnine trougJa
.1.RC[.-4!. -.;.0,]0.20), B()(), 10.35;, Cr - iU, 7U.60)j bez upotrebe lragova' ..
lO:()(!rcditi P0ll10'::U 5lT311ocrta udaijenost meke T(60.70,70) od ravnine paralelograma
ABCD[4(60.60.0), B(95. 0, 25), C(45,20,60), DJ bez upotrebe tragova.
A
/] 1'1' Odrc--cliti-pomoC:tl stranocrla udaljenost T(-SO,O,60) od ravnine paralelog!ama-
\J'-<J,BCD(i'-i(-90,50,20), B(-60,20.-10). C(-JO,40,50), D] bez upotrebe tragova.
l
/l?'bdl"Z:diii pomocu stranocrta udaljenost dva paralc1na pravca:
AB{A(30.50.15), ))(70.30.40)) i b CD[C(90,50,30), D].
13. Odrediti P011l0Cll slranocrta udaljcllost dva paralelna pravca:
0=,-I8(A(15,20,-20). B(55.5,25)} i CD[C(70,]0.15), DI
r
14. Odrediti P0n10Cll stranocrta uda!jcflost dva parale!na pravca:
(i B(60,SD.70)] i b;;;, CD[Cf80.20.40), DJ.
_______ 79

'17. ';Odrediti POlllOCU str<lIlocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:
'J' a AB[A( 10,70.10), 8(90,40.50)) i bE CD[C( 1O,}5,50). D(70.30,20)].
Uk Odrcditi pomoc.ll stnmocrta oajkracll udaljenost dva pravca:
',c. a E ABlA(O,20,O), B(,40,0,55)J i CD[C(35.JO,40), DI,IS,5,,25)),
19.)Odrediti pomocll straflocrta najkracu udaJ:!enost dva mimoitazna pravca:
_/ a AS[A(,30.40,25), B(0,50,50)) i b eD[C(,s,O, 10), D(30,35,lO)J.
11::;d}:'Odrediti'pomocu stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:
'Cc/' a' AD[A(70,20,0). B(30,0.50)) i b CD[C)60,50,20), D( 1 }O,JO,40)J.
;: 21. :'Odrcditi P01l10Cll stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: .
'.,,/ a /1(,20,5,60)) i b CD[C(,35.40,20), D(,20,lO,lO)).
(,.' pomo6u stranocrta pres]ek'lrougla --' ABC[A(60, 10,45), 8(90,60,0),
C(J 35,20,25)] sa ravninom E(60.70,-40).
23.) Odrediti pomocu stranGerta presjek trougJa ABC[A(O,30,45). 8(40,5,5),
C(55,70, 25)] sa ravninom £(50,55,-45). .
24. "Oclrediti pomocu stranoerta prcsjek paralelograma
'Bk'15,45,'-I5), C(30,40,35}, D(2U,}5,}O)jsa ravnlllom E(-,-f),)U,_ ).
pomocu stranocrta presjek
" B(40,20.70), C(90.10,50). VIsa raVll1l10m £(50,50,·60).
. 26. O'dtediti pomoc1.l stranocrta pregjek troug!a ABC[A(0,40,JO), B( 100,10,35),
c(60,90,85)! 50 lroug!om EFG[E(20,80,5), F(} }O,50.20), G(40,5.70)J
i vidljivost u projekcijama.
pomocu slranoerta prcsjek lrnug!a ABC[A(15,!5.45).
;'" _______ C(95. 7(), 15)] sillrotlglom EFG[E(25,20,25), F(55,80,/O), G(lJ5,30,3 )]
28.
i njjhovu vidljivost u projekcijama.
Odrediti POIllOCll stranocrta prcsjek trougla ABC[Ar 20,15.10), B( 30. 70,
Cn05,30,30)) sa lrongiom EFG[E(30.30.401, F(70,JO,JOO), G(95,70,} )J
i njihovu vidljiyost u projekcijama.
/'"S"OC"T ______ .;S:.:-:.:B"o::k"oo:c::,':.:i",::',,,-O::O'-'O_::C::"eJi.:u"o::"-,sfi"o::':.:"'::":::'",ij::o:.:!_____ . ___ _
i,29. O"ctrediti pomocu stranocrta presjck trougla ABC[.4.(20,45,45), B(70,lO, 75),
'C( 115,65, 15)] sa trouglom EFG[E( lO,6{),]5), F(9(),80,65), G{ 130, J 5,30) 1
--2. njihovu vldljivosr u projekcijama.
30. Odrediti pomocu stranocrta presjek paralclograma ABCD[A(20,35, 70),
B(95,20,55),C(J20,30,20j, D) sa trouglom £F(;[£(25,60,50), F(J00,70,85).
G(65,0,15)) i njihovu vidljiyost u projekcijama.
31: Na pravcu p ;;;;; MN[M(OJOJO), N(45,J5J))] kZl Gsa oktaedr:J.. Nacrtati projekcije
oktaedra pomocu stranocrtfl, aka je taeka A( 55.50,40) jedan njcgov vrh.
32. ~ a pravcu p e;;: MN[M(10,80,90J. N(80.10,Oj) lezi Gsa oktaedra. Nacrtali projckcije
oktaedra pornocll stranocrta, ako je {atka A(75, 70,65) jedall njegov vrh.
33." [z projekcija, tlocrta i nacrta tehnickog predmem, POlllO(;tl str::tJ]ocrta nacrtati
predmet II cetvrtoj projekcijL Osc tranSf0n11acije i-'3 i j X ~ oJabr:lli po volji.
Projekcije tehnickih predmeta zadane su slikamfl broj I do 16.
8). ___ 5 B k '
_ _ ___ =' _______ _
6, Okretanje (rotacija)
6,1, Ol{retanje nopste
Predmeti i geometrijska tijcla U osobitom polozaju dovode se rotacijom
aka nekog pravca ase u nove, opste, polozaje prema ravninama projekcija.
Projekcije till predmeta i tijela u novim polozajima jasnjje prikazuju te predmete
i tijela. testa je potrebno da se tijelo rotacijom dovede iz opsteg U osobiti
po!oiaj, u kome se neki zadaci jednostavnije rjesavaju. Okretal1jem tijela aka
ase rotacije za neb ugaa, svaka njegova taiSka opisuje luk istog ugla.
Obja.flljenje. Am.la.Cka A rotira aka ase 0, ana opisuje kruznicu k.
Srediste te kruznice je U osi 0 i La u nozistu S okomice spustene iz lacke A na aSll
o. Duiina AS"" r je poluprecnlk Ie krtlznice (s1.6.1)' Pravac 0 zove se Gsa, tacka
S srediste, a duiina ,45 = r pohrpreenik rotacije. KlUznica k, koju opisuje tacka
Slika 6.1
A, zove se kruinica rOlacije. Ta
kruz.nica Idi 1.1 ravnini L. koja se Love
ravllilla rotacije, a okomira je na osu .
:-otacije.
Obieno se tacka okrece aka
ase za neki zadani ugao i to na desnu
iIi Iijevu stranu.
Ako se taeka A akrene ulijevo
za ugao a, dalazi u polazaj AI. Ugao
a zove se ugao rotacije. Kod svake
rotacije mora biti zadana osa, ugao i
smjer rotacije. Obicno se uzima da jc
osa rotacije okomita na jednu od
projekcionih ravnina, 1T, iii IT] iii da je
II jedooj od tih ravnina.
84
6. Okrettlllje (rotacljrl)
6.2. Okretanje tacke
Aka tacka A rotira oko cse 0 ..L rei za ugna a::::; 120
0
($1.6.2a), ona ce
opisati kruzni luk k koji se na Tfj projicira u pravoj velicin.i kao luk e. Sredisre
je S'luka k'll 0' , a poluprecnik je S:-1'::::: rJ". Ugao a prikazan je u Tt! u pravoj
velicini, dakle tacka A' opise treCinu kminice i dDde u poJozaj .4;. Nacrt Juka k,
koji ide tackolTI A, paralelan je s osom x. No. nacrtu k" lula k naiazi se Ilucrt A;
tacke AI u koju je rotacijom dosla tatka A.
0"

i a)
x
Slika 6.2
Aka treba rotirati tacku B oka ose () l 7['. zu 0:.-;;;, !2(t (s1.6.2b).
anda to liracnmotm II prefhodriom sJucaju s tim oa zamijenllYlo ravnine 1[1 i 7[2_
6.3. OkretanJe duz.ine
Neku duzinu rotirat, cerna oka osc () za ugao a taka da La taj ugan
rotiramo abje njene krajnje tacke (sI.6.3a). Duzina AB ahene se oka osc 0 tako
da se okrenu !crajnje tacke A j B za ugao a . Tim okretanjem tacka A dade u
tacku Af { A;, A;), a tacka B u tacku B
I
( B;, B;). .4; B; c=. d; je [Ioen, a
A;B; =: d; nacrt novog polozaja duzine d ::: AB.
Pomocu rotacije rnezemo odredifi i pravu veJiCinu neke duzine d ::;;: A B
na slijedeCi naein: aka se duiina to!iko okrece aka neke ose dn bude paralelna s
ravninom Jrj ili 1[2, Ona ce se na tu ravninu prajicirati u pravoj velicini. Radi
jednostavnijeg prikaza Uzet cemo da osa rotacije 0 ide wCkom .4 okomiro na JlI
(o':= AI, 0'" x), pa ceme duzinu .4B roticui aka te osc dok nc bude paralelna
6.4 OkreiallJe ________ _ 85
1
'ackaA ostaJ'c na istom mjestu, tacka B opisuje luk k' koji se na Jrj projicira
1[). , .• 'k A'B'
u"pravoj velicini kao luk B'B; kame je sredistc 0 ,a potupr'ccOl -' .
Slika 6.3
Kako je rotirana duzina AB, i I nt, njen tlocrt A'B; mora biti pamI.elan.s
osom x. Nacrt luka k BB, -je duiina B"B; II x, a naert rotiranc dUZlfl@---:Je
.4"B; AB (sL6.3b).
. 6.4. Okretanje tijela
Zadanu je kocka svojlm
jekcijama, cije su osnovc' paralelne s
IT" te osa o{ OI,Off) okomita na 1[2.
Oko te ose rotirali smo kocku za
upao a =: 120'. Ta rotacija vrsena je
tako Ja oka ose 0 rotira_;ivaki vrh
kocke za isti ugao. Kod takve
rotacije ne mijenjaju se oi oblik ni
velicina nacrta kocke, nego samo
njen polozaj. Tlocrt novog poloiaja
kocke je njena jasnija slika (s1.6.4).
c
/
II
,
1/
Ii
Stika 6,4
7. Projiciranje geometrijskih tijela
7.1. 0 projiciranju tijela uopste
Geomctrijska tijela ogranicena su plohama, bridovima i uglovima
(vrhovima). Projckcija tijela na projekcionu ravninu dobije se taka, 8[0 se na tu
ravnillu projiciraju sve plahe, kojima je tijelo ograniceno. Uglata tijela
ogranicena su ravnim plohama, a plohe su ogranicene bridovima i vrhovima.
Ako se vrhov( uglatih tije1a projiciraju na projekcione ravnine Da se te
spoje onaka kaka Sil spojcni vrhovi U ptOstoru, dobit ce projekcije
bndova 1 pI aha kojimaje tijclo ograniceno.
Projekcijc stosca i valjka bit ce odredene projekcijom vrlla i osnovc,
odneBiio projekcijama obiju os nova. Kod projekcijc tijela na ravninu vidljlve su
one pJohe kaje su okrenute prema oku, a nevidljive one koje su okrenute prema
TClvninJ projekcije. Bridovi koji dijele vldljivi dio ploha od nevidljiyog zovu se
kontumi bridovi tijela u toj projekciji. Konturni bridovi tijeia uvijek su vidljivL
Ako je neb vrb tijela unutar,konture vidIjiv, anda su vidliivi i bridovi koii iz tOg
.vrha-.izlaz.e.j obrnuto._NevldljlV je uvijek onaj k6ji projekciji
051 x, jer je tada daljc od naseg aka. Proiekciie vidliivih hridovn izv!ace sc
PUll1 1rJ, a nevidJjivih isprekidanim linijama. - - .
.. U OVOID je pogJavlju 11glavnom obuhvaceno projiciranje geometrijskih
tljCI3 u osngvni1Hyvejstava pravilnih uspravnih
tijeJa, kao i poznavanje konstruktivnih postupaka obradenih u 4.
pogJsylju, U ovom poglavlju lakse se l]davaju slozcniji prostomi problemi
, .
7.2. tijela
7.2.1. Kocka
je uglato tijelo ograniceno sa 6 jednakih
'.' 12 Jcdnabh bndova i 8 trostranih uglova koji cine vrhove kocke
(51./.11. l\ocka lma 3 jednake. meau sobom okomite. ose KL. ,HN, PR i ..j.
jednake dijagonaJe AG, Bf{, CE j DF. '
H G
Slika 7.1
7.2 Geometrijska t1jela 87
Ose·i dijagonale se sijeku u tacki 0 koja je
jednako udaljena od svih ploha, svih bridova i svih
vrhova, a zove $C srediste kocke. Kocka je pravilna
cetverostrana prizma.
7.Aldatak. Nacrfati projekcije kocke aja oSTlava ABeD leii u ravnini
sredistem 11 a tacka A(-40,-,25)jejedan njezln
vrh (sl. 7.2).
R j e sen j e: OS11o,va kocke je pravilan cetverokut kame je srediste.u
tack! S. Cetverokut osnove odrea-cn je vrhom A i sredistem S. Visina kocke Je
jedan njezin brid prave vcliclne.
Tloerti tacaka S i A odredeni su pU!110CU sutrainica min prvog traga.
Preloiene su tacke S A 11 ravninu H, oko prvog, traga e,
prelozenih facaka (5) i (A) konstruisan je kvadrat (A)(B)(C)(D) u pravoj velicini.
'Antirotacijom' i perspektivnom arinosti odredenje tloert. a sutraZmcama
trai,W nacrt os nove ABeD. Kako osnova kockc leli u ravnini E, njeni boem
bridovi su i)komili na tu ravninll. a proiekeije tih bridova morajll biti okomite na
15toimene tnlglive te ravnine. Posta je brid AE okomjt na ravnini E, on je okomit
: na priklonici P }Jr/og traga te ravnine., ide kroz tacku A. a ciji <;e tloc11 p'
poklapa sa tlocrtorn brida AI', Vrh E-odreden je nu slijedeci nacin: iz tacke A,v
povuccmo okomiCll na prelozenu priklonicu po i nanesemo ao=-AoEo· Eo
povucemo parale!u prvom tragu ravnme e/. U presjeku tc paralele sa okonucom
pov'Ucenom iz tlocrta tacke A. je tloen tacke E. U presjeku ordinale poYUc:ne
tlocrtom tacke E i okomice iz !Jacrta tacke A je nac11 tacke E, Pomocu tacke
£(£',£."") i cinjenice da su projekeije paralelnih strana kvadrata paralelne,
dobiveni su tlocrt i nacrt gomje os nove kocke EFGH. Redoslijedom spajanja
istoimcnih projekcija obijll osnova dobivene su projekcije kocke.
Vidljivost kocke kroz projekcije odredena je na slijedeCi oatin:
bridovi kocke, koji pripadaju konturi neke projekcije, vidljivi su u toj projekn)l 1
izvlacimo ih Dunom linijom. U konl11ri tlocrta kocke osta!i su tlocrti tacaka A i
G. Kako ie tackc G iznad naerta tacke A. u t!ocrtu tacka G se vidi, {acka /\
ne \/idi. vidljivi su 5vi bridovi koji idu iz vrha G i nevidljivi koji idu iz vrha A.
lInutar konlure nacna kocke os tali su nuerri vrhova D i F. Posto tioert tacke D
88
7. Projiciranje geometrijskih tijela
F, U oacrtu se tacka D viJi, tacka F ne vidi, a vidljivi su svi
kO]1 lZ ,v:ha D i kOj,i i,elu iz vrha F. Nevidljivi vIh sadrii
. JIve Ill,;e nevldlJIVI bndovl sljeku u nevidljivom vThu. Dijelove
r:., kOJl SU ostali ispod projekcija kocke, ne vidimo j izvlacimo ih
lspre 1 anom liOljOrn.
Slika 7.2
7.2 Geomelrijska tijela 89
2. Zadatak. Nacrtali projekcije kocke ciji jedaJ! brid lefi na pravcu
p ""- MN[M(65,55, JO), N(50, 10, 65)}, a tacka A(25,30,lS) je jedan njezin vrh
(s1.7.3 ).
R j e sen j e: Osnova kocke je pravilan ce'(verokut koji je odreden
vrhom A i uslovorn da jedan ojc2iD brid lezi na pravcu p. Visina kockc je jedan
njezin brid prave velieine.
Pravcem p(p',p") i tackom A(A',AN)odrc(lena je ravnina E(el,e2).
Prelozeni su pravac p i tacka A u ravninu TCI aka prvag traga e! ravnine E.
Pomoeu (p) i (A) konstruisaoje kvadrat (A)(B)(C)(Dl u pravoj velieioi. Kako so
tacke (8) i (C) na pravcu (p), a lacke (A) i (D) na pravcl1 (LJ), njihovi tlocrti ce
biti oa tlocrtu, a nacrti na nacrtu pravaca p i q. Dalji postupak rjesuvunjd.
analogan je kao u 1. zadatku.
Kako ravnina E ima konvergentne tragove, a kocka osnovom ABeD le:i.i
u toj ravnini, to cerno u tlocrtu i nacrtu vidjeti gornju SHanll kocke, a njezinu
osnovu necemo vidjeti. Necemo vitijeti ni dio prvog traga Cj, koji je ispou kocke,
kao ni diD drugog traga e], koji je iza kockc.
7.2.2. Prizma
Prizma, kao geometrijsko tijelo, nastaje kada se prava linija pomjera po
obimu nekog mnogokuta, ali tako; da ostaje sarna sebi paraldna. Prizma ima
dvije osnove i oooliko boc.nil}._ploha ima bridova, onol1ko
bocnih bridova koliko mnogokut Ima-uglova i dvufmfa veei broj vrhova od hroja·--
uglova mnogokuta. Boene pIche prizme su paralelogrami. Prizma moze biri
uspravna i kosa. Uspravna prizma ima bocue bridove okomite nil osnovu, a kOSCl
prizmaje ona ciji bocni bridovi stoje koso ua njezinu osnOvu. Pravilna prlzm3 za
osnovu irna pravilan mnogokut.
3. Zadatak. Haertati projekcije pravilne, uspravne, petostrune priz.1li2
eija osnova leii u ravnini E(J 5,45,··) 0), sa sredistem u tal.:ki S(35,60<j,
poluprecnik osnovi opisane !.Tl.Jil1ice r=30, a vis ina prizme v=85. Jedon brid
asnove paralelan je s lC, (st, 7.4).
90, ______ _
\
\
/
(0,,: ....



\
7 Pro;iciranje r.:eometrijskih tijela • J "
././,/
\
Slika 7.3
8"
p"
8'
'('
I
/
/
/
Fir ---;'(GII
'\
\
/"
\
\
\
I"
,:
,
iH"
/"
"
/ \
\. RGo
\ \/ \
i
,
j\ \
; \\
\
y
\
\
\
,
\
\
\
\
,
\
\
\
1\
,
\
x
Ex/
" ,I, ....
/.. \" 1\
/
/ \
,
IE)
Slika 7.4;
92 7. Projicirallje geometrijskih tijela
R j e sen j e: Prizma za Osnovu im3 pravilan peterokut kome je srediste
u tacki S: Peterokut osnove odreden je sredistem S i poluprecnikom r, pri cemu
je jedan njezin brid paralelan s ravninom IT). Zadana v1510a prizme nanosi se na
jedan njezin bocn! brid.
Pomocu sutraznice m prvog traga odreden je naert tacke S. Prelozena je
tacka S u ravninu 1[1 aka prvog traga ej ravnine E. Pomocu tacke (S) i
poluprecnika r konstruisan je pravilan lIeterokut (A)( B)( e){ D)( E) II pravClj
velicini, Ciji brid (A)(E) je paralelan prvom tragu ravnine E, posta je taj brid
paralelan s nt. 'Antirotacijom' Sll odredeni tlocrti vrhova dooje osnove prizme, a
sutrafuicama prvog traga nacrti. tih vrhova. Spajanjem vrhova ABCDE
istoimenih projekcija dobivene su projekcije donje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja analogan je kao u 1. zadatku. Kako mvnina ima divergentne
tragove, a osnova prizme leii u toj ravnini, vidljivost je slijedeca·. kada se ona
promatra 1I smjeru nonnalnog projiciranja na ravninu 1[" vidjet ce se njezina
gornja os nova. a kada se ona prOImltra u smjeru . o'onnalnog projiciranja na
ravninu !fl, vidjet ce se njezina donja osnova. Zbog toga prizma u tlocrtu
zaklanja donJu osnovu pa se vrhovi tlocrta A i B i bridovi koji idu iz tih vrhova
ne vide. U nacnu je zaklonjena gornja osnova pa se vrhovi nacrta G i Hi bridovi
koji idu iz dh vrhova ne vide.
4. Zadatak. Nacrtari projekcije pravtine, ilspravnc, §eSlOSlrwte
prizme cija osnova leii u ravnini E(-40,oo,30j, sa sredi.ftem u tadd S(-5,40,-).
A (0, 70,) je jedan njezin vrh, a visina prizme v=70 (sl. 7.5).
R j e sen j e; Osnova prizme je pravilan sesterokut kome je sredlste u
tacki S, Scsterokut osnove odreden je vrholU A j sredisr.em S. Zadana visina
prizme nanosi se na njezinu osu od tacke S, ili najecian njezin boeni brid.
Zadana svojom osnovQm Id:i u drugoj projicirajucoj ravnini.
Nacrti tacaka 5 i A su oa drugom tragu E. Prelozene su tacke S i A oko
prvog traga eJ U ravninu 7r:j. Pomocu tacaka (S) i (AJ konstmisana jc osnova
prizme. pravilan sesterokut (A)(B)(C}(D)(E){F). Pomocu perspekrivne afinosti i
'antirotacijom' odredeni su tlocrti vrhova donje osnove prizme, a medusobno
spojeni odreduju njezin tloert.
U presjeku drugog traga i ordinala povucenih vrhovima donje osnove je
njezin nacrt. U nacrtu se visina prizrne vidi u pravoj ve1icini vo:::: S"V", s
obzirorn na to da su njeni bocni brid9vi paralelni S 1[2_ Kako su osnove prizme
medu scborn paralelne, dobiveni su vrhovi nacrta gomje osnOve GHIll( j L. U
presjeku ordinal.a povucenih iz vrhova naerta gomje Qsnove S:1 okomicama
povllcenim iz vrhova tlocrta donje osnove je tloert gomje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja je kao u prethodnim zadacirna.
7.2 Geometrijska tijela
9]
(8J
B'
e,
Slika 75
114 7. i-rojiciranje geometrijskih tijela
7.2.3. Piramida
Kao geometrijsko tijelo, piramida nastaje kada se prava linija pomjera
po obimll nekog mnogakuta prolazeci kroz jeduu taCku u prostoru. Piramida ima
jednu OS110VI1, onoliko bocnih ploha koliko mnogokut ima bridova, ol1oliko
bocnih bridova koliko mnogokut ima vrho\JB-, a broj uglova jednak je broju
\Thova mnogokuta viSe jedan. Bacne plohe piramide su trokuti. Piramida moze
biti l.lspravna i kasa. Uspravna piramida je ona Gija je osa okomita na osnovu, a
kod kose piramide osa stoji koso na njezinu osnovu. Pravilna piramida loa
osnovu im<lpraviJan mnogokut.
5. Zadat.ak. Nacrtati projekq/e pmvilne. uspravlle. petostrane
piramide cUa osnova leii 11 ravnilli £(50,35,45), sa sredLftem u taeld
30,-), taClw A(-J je jedtll1 njezin vrh, a vis ina piramide
'L!:;:;::80 (.1'1. 7. 6).
R j e sen j e: Osnova piramide je pravilan peterokut kome je srediste u
tacki S, Petcrokut osnove odreaen je vrhom A ..i __ S.-Zadana visina
piramide nanosi se na njezinu osu od tacke S.
Sutra:Z.nicama m j n prv0g traga polozenim tackama S i .'1 odreden je
nacrt tih taeaka. Prelozene Sll tacke S i A u ravninu JTj oko prvog traga ravnine E.
P(1ITlOCU r(lcaka (8) i (A) konstruisan je pravilan peterokut (Aj(B)(C)(D}(E) u
:->nrvnj velicini. 'Antirotacijom' i perspektivnom afinosti ..d
pomocu sutraznica prvog traga naert osnove ABCDE. S obzirom na to da tijelo
"snO':om lezi U fa'.mihi, njcgova jc okomj[a na (U ravnmu, a l1Jezme
pn'jckcije moraju biti okomite na istoimene tragove te ravnine.
KJko je osa okomita na wvnini £, onaje okomita ina priklonici p prvog
traga te ravnine, koja ide tackom S,'a clji se tioert p' poklapa sa HOCftom ()se .
piramide. Vrh piramidc odrcden je na slijedeCi nacin: iz tacke Sa povucemo
okomicll no. prelozcnu priklonicu Po i nanesemo V(l:::::SoVa=:::80. Aka lz tacke Va
povlJcerno paralelu s duzinom 5
0
S;, u presjeku te paraJele sa okomicom
iz tlocrta tacke S, dobiven je llocrt vrha V. U presjeku ordinale
povucellc tlocrtom tacke Vi okomice povucene iz naerta tacke S je nacrt vrlla V
Spajanjem istoimenih projekdja njezinog vrha i vrbova njezine osnove dobivcne
su projekcijc piramide. I
K;:<ko ravnina E ima konvergentne tragove, a piraJl1ida osnovom leii u
IDj r;n:nini, to ccmo u tlocrtu i nacliu vidjeti gomju stranu piramide, a njezinu
osnovu nccemo vidjeti. Necemo vidjeti ni dio prvog traga e,., koji je ispod
piru.mide, k.1o ni dio drugog traga e2, koji je iza piramide.
7.2 Geometrijska tijela 95
Ex
Slika 7.0
96 7 Projiciranje geometrijskih (ijcla
6. Zadatak. Naertati projekcije pravilne, liJpravne, seslOstran€
piramide tija osnova letl u ravnini E, kOjajednim bridom osnove dodinu"e
ravninu n:J, alw je njezina osa SVI5(0,55,35), "1/(75,15,85)) (sl. 7.7).
,
R j e sen j e: Osnova piramjde je pravilan sesterokut kome je srediste u
tacki S. Sesterokut asnove odreden je sredistem S i uslovom da jednim svojim
bridom dodiruje ravninu nl.
Kako tacka S pripada ravnini £, pomocu sutraznice m te rJ.vnine
odredeni Sil njezini tragovi.
Tackom S polot.ena je sutraznica In prvog trag a okomiro nn asu SV i
odredena ravnina E (e" e2). Prelozcnaje tacka S oka prvog traga ej U ravninu 7[}.
Pomocu tacke (S) konstruisana je os nova piramide, pravilan sesterokut,
(A){B){C){D)(E)(F) u pmvoj velicini, tako da jedan njezin brid lezi u prvom
tragu ravnine E, jer ana dodiruje ravninu 1(}. 'Antirotacijom' i perSpektivnom
afinosti konstruisan je tioert, a pomocll sutrtrinieo. prvog traga nacrt osnove
ABCDEF.. Spajanjem istoimenih projekcija njezinog vrha 1 vrhova njezine
osnove dobivene su projekeije piramide.
-o-Kako ravnina ima divergentne tragove, a pirarnida osnovOrrl !ezi 1.1 taj
ravnini, vidljivostje odredena kao u 3. zadatku.
7.2 Geometrijska tijela
97
V"
c,
98 7, Prajieimllje geometrijskih rijela

7.2.4. Tetraedar
Tetraedar je geornetrijsko uglato tijelo ograniceno sa 4 jednaka
i:;::tostrana trougla. tma 6 jednakih bridova i 4 istostrana ugla koji Cine vrhove
tctracdra. Aka se u svakom kvadratu, kojim je ogranicena, povtlce po
jedn3 dijagonala, kao na slid 7.8, onda sve te dijagonale 'cine 4 jednaka
istostrana trougla koji ogranicavaju pravilan tetraedar. Dva brida tetraedra koji
ne Ide na istoj plohi, npr. AB i CD, meau soborn su akomiti. Takvi bridovi ZOVll
sc suprotni bridovi tetraedra. Tetraedar 1m3 to para suprotnih bridova. Aka se
SPO]C sredista snprotnih bridova duzil1ama KL, MN i FR, tada se te duzine lOvu
osc trtracdra.
A
Slika 7.3
Te su osc medu sobomjcdnake i okomite.
Sijeku se u tacki 0 i podudaraju sa osama kocke,
Aka je a brid kocke, onda je duzina ose tetraedra
jednaka G., a duzina brida tetraedra aJ2. Tetra-
edar moze biti praviJan iIi nepravilan. Pravilan
tetraedar je ggranicen sa cetiri jednaka istostrana
trougla, dok je nepravilau' tetraedar ogranicen sa 4
ncpravilna i traugla.
7. Zadatak. Nacrlati projekcije tetraedra cija osnova ABC leii u
1'G1:nini £(-40,60.-30), ako mil je srediste oSl1ove u tacki Sr'-50.50.-J. a tacka
71f=60.J5,c-)jedan-njezin vrh (51.7.9),
R j e S e 11 j e: Osnova tetraedra je istostrani trougao sa sredistem u tacki
S. Trougao osnove odreden je vrhom A i S"recl:i-stem S. Visina tetraedra nanosi se
m] njegovu osu od tacke S. ,
Nacrti tacaka S i A odredeni su pomocll sutraznica min prvog traga.
Prelozene su tacke S i A u ravninu n, oko prvog traga e, ravnine E, Pomocu
prelozenih tacaka (Sj i (Aj konstruisan je istostrani trougao (A)(B)(C) u pravoj
velicini. 'Antirotacijom' odrcaen je tloert tacaka B i C, a sutraznieama prvog
::mga njihov nacrt.
Vis loa tetraedra odredena je konstruktivno. iz pravouglog trougla
(C)(S)(D) u kojem sU (C)(S) i (iJ)(S) katele. a (C)(D)=(C)(B) hipotenuza. Ako
taj trougao prelozimo oko katete (C)(S) u rei [(S)(D) 1. (C)(5), (C)(D)=(C)(BJj,
onda je DaJji postupak rjesavanjaje kao u 5. zadatku.
Kako ravnin<.l ima divergentne tragoVe. a tetraedar osnovom ldi 11 toj
ravnini, vidljivost je odredena na vee poznati
Slika 7.9
102 7. Projiciranje geomerrijskih tijela
7.2.5. Oktaedar
I
Oktaedar je pravilno geometrijsko nglato tijelo ograniceno sa 8 jednakih
istostranih trouglova. Tma 12 jednakih bridova j 6 cetverostranih uglova koji Cine
vrhove oktaedra. Oktaedar ima tn jednake, meau soborn okomite, ase KL, MN i
PR (s1.7.11). sijeku u zajednickoj tacki 0,
//1 koja se zove s-r-ediste oktaedra. Bridovi oktaedra
Slika 7.11
cine tri kvadiata, Gije su ravnine medu soborn
okomite Lsijeku se u osama oktaedra. Po dvije
ose ujedno su i dijagollille spomcnutih kvadrata, a
svaka od njih okomita je na jedan oJ kvadrata.
Oktaedar se sastoji od jvije jednake kvadratne
piramide sa zajednickom osnovom.
9. Zada'tak. Nacrtatf projekcije oktaedra, kome jedun b!"id leif na
pravcu p E MN[M(30,60,5), N(75,15,20)], a tacka S(45. 30, 45) je njegovo
srediste (sl.7.12).
Rj e s.e nj e: Oktaedar je pravjlno geometrijsko tijdo saslavljeno
od dvije jednake kvadratne piramide sa zujednickorn osnovom. Osnova je
!cvadrat ciji jedan brid lezi flit praVCL! p, a mtka S je njegoyo sredi$rc. V.isina
oktaedra je dijagonala osnog presjeka.
Pravcem p(p',p")j je ravnina E{e"ez). Prelo-
zenl su pravac p i tacka S u rav'ninu T£j aka PrV'og [raga e, ravninc E. PomoGu
pravca (p) j tacke (S). tj. spu5tanjem okomic-e iz tacKe (5) DU pravac (p) dc-bivena
je polovina brida (aoI2) oktaedra. Sa bridom ao=::::(A)(B) konsrruisan je kvadrat
(Aj(Bj(C)(D) u pravoj velitini. Kako su taCke (A) i (B) na praveu (p), njihovi
tioerti ce biti na tlocrtu, a nacrti na n3crtu pravca p. 'Antirotaeijom' odred'eni su
tlocrti tacaka C i D, a sutraznicama prvog traga njihovi naerti. Spajanjem vrhova
ABeD istoimenih projekcija dobiveni su tlocrt i naert kvadrata kao osni presjek
oktaedra. Vrbove E i F odredirno taka da tackam S povucemo pravac a okomito
na ravninu E. Ovaj pravac je osa oktaedra. Nanosenjem prave velicine polovine
dijagonale kvadrata (C)(S)=(d;; 12) nu prikIonicu prave velicine po iz tacke So,
dobivena je taCka Eo. Ako iz tacke Eo povucemo paralelu duzini 5
0
S', u
presjeku ie paralele i okomicqrovucene iz tloena tacke S je tloert tacke E. Tloert
vrba F dobiven je na osnovu reladje ES;:::SF. U presjeku ordina/a povuc-enih
tlocrtom tacaka E i F sa okomicom povllcenom iz naerta taeke S su nacrti meaka
E i F. Projekcije oktaedra dobijemo spajanjern istoirnenih projekcija njegovih
vrhova E i F sa vrhovima kvadrata ABeD kao osnog presjeka. Vidljivosl
oktaedraje odredena na vee poznati nacin.
7.2 Geometrijska rijela
I}
q"
,
Q\
A" ,
...... 7
i
y
'stika 7.12
104 7, Projiciranje geometnjskih lijela
7.2.6. Valjak
,
Aka za osnove prizme, umjesto mnogokuta uzmemo krufuice, tada
umjesto prizme dobivamo kruini valjak. Valjak ima dvije osnove i plast oblika
raralelograma. Kruzni valjak maze biti uspravni i kosi. Uspravni valjak je anaj
cija je Gsa okomita na osnove, a kosi valjak je anaj kame osa stoji koso /la
njegove osnove.
10. Zadatak. Nacrtati prolekcije uspmvnog, rotacionog valjka
eija OSllova leii u ravnini E(30,··30,3Q), srediste gornje osnove u
tad<:i a tocka T(-20,15,25)je nCl dOl!joj osnovi (sl.7.13).
Osnove rotacionog valjka Sll civije jednake, medu soborn paraleille
kruznice, rastavijcllc visinom ase vaUka. Osa valjka je spojnica sredista tih
kruznica i okomita je oa ravninu osnovc. Osnova valjka'lczi u ravnini E Ona je
kruznica kojoj je srediste S u probodistu ravnine osnove E i okomice povucene
lZ tacke V. Srediste S i tacka T odreduju osnovu valjka.
R j e sen j e: Tackom V postav!jen je pravae 0 okomit na ravninu E.
Ovaj pravac je osa valjka, ciji se tlocrt poklapa sa tlocrtom priklonice prvog
[raga. a njezin naert sa nacrtom priklonice drugog traga ravuine E. Odredena su
probodista pravca () sa ravninom i projekc.ionom ravninom. Tlocrtom presjecnice
q odre{len je tlocrt sredista S. Sutrazniconi I7l prvog traga odreden je nacrt taeke
)' Prelazene su Lacke 5 i T u ravninu ;<;1 oko prvog traga ej ravnirie E. Pomocll
tacaka (5) i (T) konstruisana je kruznica (k) u pravoj veHeini -j odredeni su
precnici (A)(E) i (C)(V). Dalji postupak rjeSavanja analoganje kao u 17. zadatku
4. poglavlja. Projekcije· gomje osnove valjka'su elipse, koje-su jednake i
rarale!ne sa istoimenim projekeijama donje os nove.
Konturne izvodnlce valjka su tangente na njegove osnove u njihovim
tjemenima na velikim osarna. Spajanjem istoimenih projekeija donje i gornje
osnove, na pomenuti 511 nacin dobivcne projekcije valjka. Kako ravnina irna
divergentnc tragove, a osnova leii u toj ravnini, vidljivost valjka je odredena ua
V!;::c poznati nacin.
7.2 Geometrijska tijela
G"
,/ /
__ '_'_"
//'i \".!)"
!
Slika 7.13
105
_1,,0,,6'-_______ -'-7'-. ,-,-Projiciranje geometnjskih fUe!Q:__________ _
11. Zadatak. Nacrlati pl'Ojekcije lIspravnog, rotacionog vaUka cija
osnova feb u ravninj E(80, 70,60), sreuis[e gornje u mad V(20,65, 70), a
poluprecnikosnove valjka r=30 (s1. 7.14).
R j e sen j e: Osnova valjka je kruznica kojoj je srediste S u probodistu
ravnine osnove E i okomice poyucene 1Z tacke V. Srediste S j po]uprecnik r
odreduju osnovu valjka.
Kako osnova valjka lei:i u ravnini E, srediste njegove osnove je
odredeno na slijedeci nacin: tlocrtom tacke V polo:ztna je prva projicirajuca
ravnina F(fj, iz) ciji se prvi trag!J poklapa sa tlocrtom p; priklonice p prvog
traga ravnine E. Odreden je presjek dvije ravnine E i F. Nacrtorn presjecnice q
odreden je naert sredista S. S_utraznicom m prvog traga odredcn je tlocn tacke S.
Dalji postupak rjes.avanja je kao u 10. zadatku.
Kako ravnina E imn konvergentne tragove, te je donja os nova valjka u
toj ravnini, a gamja s njam parulelna, to cerna u tlocr(ll j nacrtu vidjeti istu
stranu gomje osnove valjka, a njegovu donju osnovu necemo vidjeti. Neeemo
. vidjeti ni dio prvog traga ej, kaji je ispod valjka, kao ni dio drugog [raga el, koji
Je iza valjka. - -
---'-
m,'
0'
7.2 Geomefrijska ujeta
k' __
?'
/
./. \
I
Slika 7.14
107
x
Ex
108 7. Projiciranje geometnjskih tijela
7.2.7. Stoiac
Ako za osnovu piramide, umjesto mnogakuta uzmetno kruinicu, tada
umjesto plramide dobivamo kruzni stozac. Kruzni stazae za asnovu ima
kruznicu i plast U obliku krninog isjecka. Stozae, kao i piramida, moze bitt
uspravni i kosi. Uspravni stolae je onaj cija je osa okomita na osnovu, a kosi
kruzni stozac je ol1aj cija osa stoji koso lla njegovu osnovu.
12. Zadatak. Nacrtati projekcije uspravnog, rotacionog sto§ca cija
osnOl;Q lezi l{ ravnini E(lOO,85,95) sa u tacld S(25,-,35);polupre(Slik
osn01!( a "isina sto.fea v=60 (sl. 7.15).
Osnova roJacionog stosca je kruznica, poluprecnika r, sa sredistem u
Hlcki S. Osa stosca.ie spojnica vrha sa sredistem njegove osnove i okomita je na
ravninu osnove. Srediste S i poluprecnik r odreduju osnovu stosca.
R j e sen j e: Kako tacka S pdpacia raY.ntni E, pomocu sutrainice m te
ravninc odrcden je tlocrt tacke je tacka S u ravninu IT{ oko prvog
lraga ('/ ravnine E. Oko tacke (S) sa poluprecnikom r nacrtana je kruznica (k) i
odredeni precnici (A)(S) i (C)(D). Dalji postlJ.pak rjesavanja analogan je kao u
17. zadatku 4. pogJavlja.
Vrh stosca je odreden na slijedeCi naCin:_ iz tacke So jX?yugmo okomicu
ns prelozenu priklonicu po i nanesemo Iz ta6ke Vo poYUeemo
paDIclu s duzlllom 5
0
S?, u presjeku te paralele sa OkOIDlcom povucenom iz
tloo;;;rta tacke S je tJocrt vrha V. U presjeku ordinale povucene tJocrtom tacke Vi
okomice povucene iz naerta tackc S je nacrt vrha V.
U projekcijama; kontume su.· izvodnice tangcnte iz vrha na osnovu.
Spnjanjem istoimenib projekcija vrha i osnove dobivene Sll projekcije stosea.
Kako rsvl1ina ima konvergentne tragove, a osnova stosca !ezi u [oj
ravnini, vidUlvost slOscaje odredena na poznati J'Jacin.
13. Zadatak. Nacrfad projekcije rotacionog sto§ca iUa osnova leii
u r'(71"i1fl1i £(-30 .. ·25,35), vrh 7.rtacki V(-80, 10, 80), a poluprecnik osnove.
(sl.7.J6r
I /
V,'
V
7.2 Geomelrijska tijela
v"
/
SJika 7,15
Ex
\
\
"
I
I
109
--- ---- -----
]]0
7. Projiciranje geometrijskih tije/a
R j e Ii e n j e: Osnova rotacionog stosca je kruznicil poluprecnika r, 6ije
je srediste S u probodiStu ravnine osnove E i okomice povucene i2 Tacke V
Kako stolae osnovom lezi u ravnini E, srediste pjegove os nove je
odredeno kao u 10. zadatku. .
Dalji postupak rjesavanja je analogan kao u 17. zadatku 4. poglavlja i
. 12. zadatku.
Kako ravnina ima divergentne tragove, a osnova stosca leii U 10] ravnini,
vidljivost stoscaje odredena na poznati naCin.
Slika 7.16
7.2 Geometnjska tijela ! 11
7.2.8. Kug\a
Kuglaje geometrijsko mjesto tacaka u prosrOnl koje sujednako udaljenc
od jedne stalne tacke S. Ta udaljenost je poluprecllik kugle, a tacka S je njeno
srediste. Kmgovi kugle, Gije ravnine prolaze kroz srediSte, zovu sc veliki
knlgovi, a krugovi Cije ravnine ne prolaze kroz srediste ZOVll sc mali kmgovi
kuglc.Vcliki krugovi, okomiti na horizontalnu ravninu, zovu se meridtj(Uli iwgle.
a krugovi paralelni s horizontalnorn ravninom zovu se pamleli! ill uporednici.
Najvecl uporednik prolazi kroz srediSte kugle i love se ekvuwr.
1 4 ~ Zadatak. Nacrtati projekcije hlgle cijeje sredi.§te u tacki
5(30,45,45), a pravac p '" PR[P(40.90,70), R( 100,25,30)J je IIjma tangent" i
odrediti projekcije velikog kuglinog kruga (st.7.17).
Udaljenost tacke S od pravca p je poluprecnik kugle. D;.l. bismo odrcdili
til udaljcnost potrebno je tackom S posta viti ravninu okomito on pravac p i
odrediti probodiste pravea sa postavljenom ravninom. Rastojanje dohivenog
probodista i tacke S je trazena udaljenost.
R j e sen j e: Sutrainicama min prve i drugc skupine polozenih
tackorn S postavirno ravninu okornito na pravac p. Odredimo probodiste T
pravca p kroz ravninu koju odreduJu te sutrazlllce. Outina S T ~ r Je poluprecnik
kugle. Pravom veliCinom SnTn::::.rn duiine ST dobivena je prava veliCina
pOluprecnika kugle ro. Oko tacke S( S', SN) > sa poluprecnikom ro, naert.amo kuglu
tj. njene kontume kmgove. Veliki kuglin kmg prolazi tatkom S, :1 okomit je na
pravac p i lezi u ravnini koju obrazuju sutraznice 111 i 11. Poluprecnik tog kruga
jednak je poluprecniku kugle ro. Nanosenjem poluprecnika ro iz tacke S(5
'
,51/) na
tIoert sutralnice m i nacrt sutraznice 11, dobiveni su precnici AB u tlocnu i ;eF u
nacrtu. Kako se tiocrt sutraznice III i !lacrt sutraznice n vide u pruvoj velicinj, to
ce i precnici AB u tlocrtu i EF u nacrtu biti u pravoj velicini. Oba prccnika se
nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcije, p<1 se otuda uui
projiciraju kao velike ose eli psi.
Male ose CD u tlocrtu i GH u nacrtu elipsi, su projekcije precnika CD i
GH krugova koji jeze na priklonicama PJ i P2 ravnine E koju obrazuju sutrJ.znlCe
m i fl. Duzine malih osa elipsi dobivene su prelaganjem ou.govarajucih prikloni.::8.
U JfJ, odnosno 1[2. Crtanje elipsi izvodi se ua jedan ud poznatih l1acina.
Vidljivost velikog kugtinog kmga u prvoj projekciji odredujemo ,lil
05nOV11 njegove druge projekcije i obrnuto.
1.12
7. Projicimnje geometrijskih tijela
'-_-__ c"
/
-- ---.':.
R'
:c' p'
Slika 7.17
r
7.3 Zadaci za Ijdavanje
7.3. Zadaci za rjesavunje
:rracrtati projekcije kocke Cija osnova ABeD leii u ravllini E(90,60,80), a brid
B(40,15,25)].
'f'{acrtati projekcije kocke Ciji jedan brid donje osnove le1:i na pravcu
'I) '"' A1N{M(-25,25,35 J. N( a tacka A( -55,0,25) jedan njezin vrh na 7r)
3. projekcije kocke kojoj jedan brid osnove leii na pravcu
-, / P 50 A1N[1'I'J( -45,60.5), N( -90,15,20)1, aka je tacka S( -60,30,35) njezino srediste.
113
projekcije kocke cija osnova ieti 11 ravnini E( 130,1 10,80), sa vrhom A na n,
udaljen za d-:;:;40 od nJ, vrh B je na 1Tl, a brid kocke je a=50.
5._-,Nacrtati projekcije kocke, ciji jedan brid Jdl ua pravCll p '= I ..IN[M( 10,5,40),
N(35,35.70 )], <lko je tacka A(65,45,]O) jedan njezin vrh. Udaljenost tacke A ad
pravca p je dijagona\a donje asnove.
'6. };Jacrtati projekcijc kocke koja osnovom Idi u ravnini £(=,50.40), cijaje dijagonala
j d=AC[A(O,50,O), C(l5,O,40Jl,
7, Nacnati projekcije kocke koja osnovom lei; u ravnini £(30,=,;;5), cijaje dijagonala
C(2(),60,-)j.
3. Nacrtatt projekcije kocke koja 0snovom lefi il ravnini E(=,40,70), cijaje dijagonaiB:
d=AC/AIl5,·,20), C(70,-,50)],
Nacrtati projekcije kocke cija SIl dva bridajedne plohe na dva paralelna pravca:
a = PR[P(O,0,30), R(l40,25,75)] , b = AT[A(60,35,20), T] , ako je tacka A jedan vrh
kocke.
10. Tacke A(40,30,30) i C( ]0,80,60) Sil suprotni vrhovi kvadrata koji leii u ravnini
okontito na 'If!. Naciiati projekcije kocke cija osnovaje dati kvadrat.
ll,/hiae"iat: projekcije kocke, kojoj jeQ:Da ploha u ravnini E( 140,120,90), a srediste
suprotne plohc u 70,85), dok sujoj cetiri -bripa paratelna S IT}
J 2. Natrtati projekcije kocke, kojoj jedna plaha lezi u ravnini £(30,35,-30), akc je,. -, ---,
duzina d'2 AC[A( 15,45,-), C( 55,20. -)J njezina dijagonala,
_l}. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABCD lei! u mvoini E(60,50,=}, Cijaje
dijagonaJa d '2 A e[A( -10,-,20), C(45, .. , 70}].
114 7. Pfojiciranje geometrijskih [ijela
14. Nacrtati projekcije kocke cija osnova ABeD lezi u ravnini E( ·85,50), vrh A na
pravcu m := MN{M( -60,10,0), N(0.30.70)], a vrh C na pravcu n "" PR[P({jO;30,O),
R(90,O,·lO)l.

lS.)Nacrtati projekcije kocke, cija osnova ABeD lezi n{avnini E( -20, ·20,30), sa
-.-_/ sredistem 11 tacki S( "15,-,55), a tacka .4.( -20,-.25) jedan njezin vrh.
"
16. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABeD leii u ravnini E( -40,40.40), cija je
d;jaganala d = AC{A(0,40,(}), C(40,30,·)).
17. Nacrtati projekcije kacke, Cijajedna ploha lei! u ravnini Ef 140.100,130), a srediste
-suprotne plohe u tacki S(70,80,90). Vrh A donje osnove je na ravnini E za d=40
udaljeno ad n,_
18. Nacrtati projekcije kocke, dja Sli srcdista suprotnih ploha 5V{S(40, 70,40),
V(80,30,70)}, taka dajoj cetiri brida budu paralelna SIT!.
---->,.
f9.}.Nacrtati projekcije kacke kaja osnovom ABCD leil II ravnini £(60,40, -65) sa
srediStem u tacki S(35, -,60), aka joj jedan brid prolazi wckorn M(0,4-5,50).
projekcije kockc Gija dva brida osnove leze na para!elnim pravcima:
In = MN[M(25,55,J5), N(35, 10. 75)}, ; n K}, aka je lackaA jedan
njezin vrh,
21; \Nacrtati projekcije pravilne cctverostrane prizme koja osnovom !ezi u ravnini
£{ 120,70,1(0), eiji jedan brid je na praveu p ; PR[P(75,O,·), R(O,40.0)], tacka
A(·2S,4S,-)jedan njezin vrh, a visina prizme \'=90,
, projekcije pravilne uspravne petostrane prizmc tija osnova leii u ravnini
- £(50,30,40), sa sredistem u tacki S( -40,25,4()), tacka A( -10,} 5,20) je jedan njezin
vrh, a visina prizme v= 70.
23. Nacrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme Cija osnova !ezi u ravnini zadanoj
sa dva para!elna pravca: a '5. AK[A(20,40.l0), K( 80,55,40)) j
b'5. PR[P(20, J 0,50), R.J, ako su joj dva brida na zadatim pravcima, jedan vrh u tatki
.4, a visioa prizme v=70.

.. "/'-
24: projekcije pravilne sestostrane prizme, kojoj je osa SV[S(20,50,40),
"-_/ v(80,80,80)/, polupretnik osnovi opisane kmznice r=45, ako jejedan briJ osnove
''"---.../ pamle tan S Jrj.

Nacrtati sve projekcije pravilne cetverostrane prizme, knjoj je os nova u ruvnmi
£(70,50.-70), cija je dijagonala d ; AC[A.( 50, ,,30.), 090, ,.50 J./, a visinu prizme
v=50.
....... _. ____ .... L. __
to:>-/ --'1""-

A'/'h'.3 z,.1';y . /.
73 Zadac! za rjeSavarlje __ 115
",/ .--.....
':/ 26. N'acrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme koja osnovom lei! u ra-vnini
'. cijaje dijagonala d = AC[A(lO,',lO), C(40,",60)}, a visilla

1/---'"
: 27. 'Nacrtati projekcije cetverostrane prizme Cija je osa na pravcu p PR[P( -30,80,0),
....-.-/ R( 50,}0,90»), jedan vrh osnove u tacki A(lO, 70,15), a visioa prizme V= 7v,
:::-'.:::----'
iSi'Nacrtati projekcije pravilne sest6strane prizme, bja osnova ABCDEF leii u ravnini
E( -40,=30), sa srediStem u tacki S(-5,40, -), tacka A(0,70, -) jed an njezin vrh, a
visina prizme v=70.
AI ytfr'J
(JNacrtati projekcije praviInc sestostrane cija osoova ABCDEF [eli u ravnini
E( 35,30,,35), sa sredistem u tacki S( 30,40,-), tacka A( 15,70,-) jedan njezm vrh, a
visina prizme v= 70.
._-\,
30 .. ,Nacrtatj projekcije kvadratne prizme, cija osnova je u ravnini £(20,70, DO) sa
,- sredistem u tacki S(10.-.40), jedan njezin vrh u tacki A(J5,-,55), a visina prizmc
----"w;;;;50.
)'},
/31. projekcije pravilne sestostrane prizme Cija 6S110va leii u ravnini
1) /E(=,60,50), ako joj brid AB dodiruje 11:], srediste u tacki S(50,30, ), a vis ina prizme
v;:;;40.
avnina kvadrata ABCD okomjta je na pravac p =:; MN[M(-50,J5,80), l'./(50,70,1f)J}
,$U vrhom u tacki ..1(0,20.80) i sredislem' na praycu p. Postaviti S;J jcdllt strml'::
uspravnu piramidu visine vo:::40, a sa druge slrune llspravnu prizmu visine
v=40. Nacrtati projekcijc ovako nastalog geometrijskog tijcla.
33.' Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme, Cljd O;:i1l0V:1 Idi U
',.--./' ravnini E(l5,1S,-W), sa sredistem u tackl S(U,-,35), meka AI 25.-,25/ jcJan ilJGzin
vrh, a visina prizme v=70.
3-:r.1J{!ynati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme cija osn-ova lezi u
E(oo,70,70j, sa sredistem u tacki S(40,35,'), tacka A( 10,25,-) jttll1n lljtzin
a visina prizme v=80.
projekcije pravilnc' sestostrane prizme, cUa 05nova kzi II ravnini
£(20,15.-15), sa sredistem u tacki 5(25",+15,), jedan njezin brid na pravcu
p '5. MN[lvf(-60,-,O), N(0,-,60)], a visina prlzme v:::o90.
, 1 _"
! 36.-'Nacrtati projekcije pravilne llspravne cetverostrane prizme kad koje dV;J briJa
osnovc JeZ.e na paralelnim pravcima: a == AK[A(O,40,60), K(-45,20,O)) i
..,_._.". vrh u tackiA, a visina prizme


1-16 7. Projiciranje geometrijskih rijela
?o7. Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane pirarnide cija je 03nOVa u ravnini
, E(llO. 90,] 10), sa sredlstem u tacki S( 30,30,-), jedan njezin vrb u tacki A(l0;20,-), a
"vlsiml piramide \/:::80.
38. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide Cija OS11ova leii u ravnini
E ADP[A (] 0, 60,70), D(70,50,20), P(40, JO, JOO)], aka je AD dijagonala osnove, a
piramide 1'=100.
39. Nacrtati sve proje,kcije pravilne uspravne cetverostrane piramide cija mmova lezi u
raYllini £(70, -50,50 J. kojoj je brid a =- ABlA(50,-.60), 8(60,-,80)], a visina piramide
\/:::80.
-to. Nacrtalj projekclje uspravne kvadralne piramidc kojoj je mmova u ravnini
£(20,-25, -20 >. dijagolla!a osnove d "" AC[A(55,] 5,-). C( 115,55.-)j, a visina
piramide v:::75.
41, Nacrtati projekcije pravilne petostra11e piramide cija je osa SV[S( 45,55,20),
V(20,30. 65)}, ako je precnik 05novi opisane kruznice R=50. a jedan njezin brid
fMra1e!,m S 7fj.
42, Nacnati projekcijc pravilne uspravne petostrane piramide Cija je 05110va ABCDE
u ravninj £(30, =,-30), sa srcdistem u tacki S( -80,50, -), tacka A( -55,80.-) je jedan
njezin vrh, a visina piramide v:::::80.
"i'iacrtati projekcije pravilne sestostrane piramide kojoj je oSllova l\ ravnini
E(40,60,-30), srediste u tacki S(50,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
r:::3U. visina piramide v=80, d o:;novni brid AS p-arale!an s /tl.
44. projekcije pravllne uspravnc -::etverostrane piramide cija osnova ABeD lezi
u- rnvnini £(30,30, --20), kojoj je duzina d == AC[A( 50,55,-), C( dijagonaJa
OSIlOVe, a visina piramide v=60.
45. Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetVerosfrane piramide cUa osnovaABCD leii
\l ravnini £,(=,70,50), kojojje duzina dEi\C[A(-35,55,-), C(30,20,-)]dijagonaJa
os nove, a visina pirarnide 1'=70.
-tn. tJ ravnini £(30,30,-30) lezi kvadrat ABeD sa dijagonaJom d EAC[A(20,-, 70),
C(-20,55,·)]. Postavit] na kvadrat piramidu, visine v:::::60; a ispo{Lkvadrata
prizmu visine \1:::30. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometriJskog
tijcla.
,.f7" U ravnini E( 30.30. -20) lezi kvadrat ABeD cua je dijagonaia d;:;; AC[A(50,55,-),
Cf-JO,65,-)/. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu, visine v:::70, a lspod kvadrata
uspraVl1U priz.mu visine 1'=60. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometrijskog
tijcia.
7,3 Zadoci za rjdQvQnje
117
lFbvnini E(30,30,-40) lei! kvadrat ABeD cijaje dijagonala d;;; AC{A(50,50.-),
'--''((-10.60,-)]. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu visine v=65 i nacrtati njezine
<::S.:_projekcije,
6 E( ·35,35, -35) Jezl pravilni sesterokut sa sredistem u tacki S(--30,·,45) j
c"'---/'Jednim vrhom u tacki A{O, 50. -), Postaviti fla sesterokut uspravflu piramidu visine
v=80 i nacrtati njezine projekcije,
50)Nacrtati projekcije pravillle petostrane piramide cija osnova lezi 11 ravnini
'- .... E(30,·60,-20) sa sredlstem u tacki S(60,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
__ vis ina piramide v=70, a osnovni brid AB je paralelan s ii'
51. Nacrtati projckcije pravilne sestostrane piramide Cija osnova lezi 11 ravoini
'/E( 40.60,-30), sa u tacki S( 50,40, -), poluprecnik osoov1 opisane kruznice
r=-40, visina piramide v=80, a osoovni brid AB je paralelan s tt2'
;:4acrta1i projekcije pravilne pctostrane piramide cija osnova leb u ravnini
;'-'E(W,30,-70), sa osnovnim bridom AB[A( 10,-,5), 8(30,-.20)}, a duzina bocnih
bridova .5=-70.
'53
r
' Nacrtati projekcije pravihw sestostrane piramide Cija je osa SV[S( 30,40,50).
)LV(70,-80, 10)), duiina-bocnih bridova s=75, a osnovnj brid AB je IT].

Nacrtati projekcije pravilne osmostrane p-iramide eija je boena pIoha
B(60,70,0), V(50,JO,0) Ju IT"
:Iticrtali pn'jekcije pravihlc cetverostrane piramide cija osnova ABeD lezi u ravnini
.,"-,./ '£(40,.10,45), sa's-n;;i:lisrefifu tacki 5"(30,30,';, tacka A( 60,50, -) je jedan njezin vrh, a
'- ':rh piramide 1I 1"[:
,/j
56_/Nacrtati projekcijc pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj osnova feZi u
ravnini £(80,70,=), cijaje q:ijagonala d?,r1C[A(20,-,30), ,
piramide 11= 100, - .
projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide, cijaje osnova li ravnini
10,10,-5), sa sredistem u tacki 5,'(0,70,-), tacka A(-40,80,-) jedan njezin vrh. a
visina piramide 1'=100.
58. Nacrtati sve projekcije pravilne lispravnc pctostrane piramide Cijaje osnova u
ravnini £(.100,80,100), sa sredistem u tacki S( -35,30"-), tacka A? --20,25, -) jedan
njezin vrll, a visina pi rami de v:::: 70.
118 7. Projiciranje geomerrijskih tije/a
59. Nacrtati sve projekcije pravitne uspravnc sestostrane piramide cijaje osa
SV{S(30, 25. 20), V(60.70.70)), aka je duzina brida d=20, a dva brida su paralelna
sa trt-
60. Nacrtati'projekcije pravilne uspravne petostrane piramide cljn osnova lei.i u ravnini
E(40. 00,'30), sa sredistem u tacki S(O, 50, .J, taeka ·20,65, -) jedan njezin vrh, a
_ yisioa pirnmide v=80.
61. NacI1ati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj osnova lez.i u
/ ravnini E( =.50.70), cija je dijagonala d =. AD{A(lO,·, 10), D(70, -,55)), a visina
piramide v",,90.
62. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj je lacka
A( -55,60,30) jedan vrh osnove, srediste nu pravcll p '= PV[P( -75.JO,Oj, \'/(1S,70,70)],
a_Ylh,p.iramide u tacki V.

"'------CiiJJNacrtati projekcije tetraedra ABC V koji JeZi u ravnini datoj pravcem
J a MN[M(20,60,0), N(75,5, 15») i tackom C(25,20,50), kome jedan brid osnove lez!
na pravcu a, pri cemu je tacka C jedan njczin vrh,
l '
j(.f.!)Jacrtati projekcije tetraedra cija ploha ldi 11 ravTlini E(20,25, J 5 j, cije je srediste 1.1
, tacki S(30,-,50), a tacka ..1(0, -,50) jedan njegov vrb.
-65:' Nacrtati projekcije tetraedra kome je osnova u rav!!ini E( 50, ·50,50I, ciji je brid
".--ABz80 na pravcu p is AM[A(10,SO,-), M( 150,-,0)], aka je tacka A jedan njegoy wh.
Tacka A( 50,50,85) je vrh istoslranog [mugla ABC eija je ravnina akomita na pravac
p a N{-40,O,lOO)j sa sredistem na tom pravCll Nacrtati proiekciie
tetraedra kome je ploha tfOugao ABC'.
67. projekcije tetraedra, kome jedan brid lezi na pruvcu p MN[M(45,60,5),
a tacka C( 35,20,70) jelhu! vrh omove.
·68; Nacrtati' proje-kcije tetraedra ABC, V aka je V iznad ravnine 1:,", lacka A u ltJ, vrh C na
,,L pravcu p;;::; BN[B(.lOO,20,60), N(160,90,60)), a ploha tetraedra ABC !ezi II ravnini i
0"-\ sa 1[, za[vara ugaa ad 60°.

projekcije tetraedra ciji vrb je u tacki V( 1 0,10,30), sredistc suprNne strane
'--- l·\a pravcu p so:: AB[A(50,70, 10), B( 100,30,70)7, visina tetraedraje uda!jenost tacke V
od prllvca p, a jed an brict mu je paraleJan S Jrlo
70. Nacrtati projekcije tetmedra cija je osnova istosinmi troHgao ABC U nlvnini l.Uclanoj
tackama MNP[M(O,O,O), N(40,'-l-0, 0), P(-40,(J,50)J, srediste osnove II racki S(O.45.-J.
a jedall njezin vrh.
7.3 Zadaci (.Q rjdavanje
71. U ravnini E(-30,30,-30) lezi istostrani trougao ABC sa sredistem u tacki
a tacka jedan njegov vrh. Nacrtati projekcije tetraedra pOsTav!jcnog
trougao.
72. Nacrtati projekcije tetraedra ABC, V cija ploha ABC lezi u ravnini E( 140,70,1(0), vrh
Ana 11:1 udaljen za d=50 od n], a brid BC,,=70 je paralelan s 1[;2·
73. Nacrtati pro}ekcije tetraedra Cija ploha ABC lei! u ravnini £(80,60,70), kOfDe je
srediste plohe u tacki S(20,20, a tacka A(O,15.-) jedan njen vrh.
74. Nacrtati projekcije tetraedra cija ploha ABC Ie±i u ravnini E( 40,70,40). kome je
duiina AB[A( 1 0,10,-), B(O, 60, -) 1 jedan brld.
Nacrtati projekcijc oktaedra, kome je jedan brio na pravcll p "" AIN[M( 10.90, lOi,
N( 85, 10,60)J, a srediste u tacki S(40,40,60).
Nacrtati projekclje oktaedra cija dva brida Ide na paralelnim pravcima:
A a B(}05,O,40Jl ; b CD[C(120,60,25J, D 1, ako F tacka C jedan
, vrh osnove:
Nacrtati projekcije oktaedra kome je jedan vrh u tacki G(30,10,10) van ra'.'nine
E( 150,J 10,J20). U ravnini E leii osni presjek A.BCI), a dva brida Sll S H"
'(78;,)Nacrtati projekcijc oktaedra Kome tlijagonala OS!log prcsJcka d == ·tc·iA{ -00,20,-1.
<.:/ C(-J40,45,-)}'-leii u ravnini E(-30,··25,-30).
79. Nacrtuti pro-jekcije oktaedrci komc pravac p kJN [M(u,s:), N{ ou, j 5.D))
predstavIj"a jednu od os a, u tacka A{70,50,45) jedan vrh.
80. Nacrtati projekcije oktaedra kome dva brida Ide na paralelnim pravcima:
a == MND''!t((),35,O), N(100,0,100)J i b so:: AT[A(50,60,lS), Tj, uk,) je jeJull I,'di
oktacdra u tacki A.
81. Nacrtati projekcije oktaedra kome osni presjek leii u ravnini £'(6U,75, ()()i, aku
duzina d is AC[A( 35,-,30), C(85,-,55)J dijagonula osnog presjeka.
82. Nacrtati projekcije oktaeJra kame dijagona\a oSllog presjeb d ""
C(-50,95,-)] leii u ravnini E(-40.80,-60.).
83. Nacrtati projekcije oktaedra cija cetiri vrha ABCD Ide U favnini kojaje okomib na
n:_ DuZina d so:: AC[A(60.20, 115), C( 105,65,20)) je dijagollctla OSl1og presjeka.
84. Nacrtati projekcije oktaedra kame osni presjek ABCD Idi u ravnini E(60, 65,50),
jedan je vrh u tacki A(30,70,JO), a dva suproma brida paraiel\lCl s rei'
120 7. ProjitJrallje geometrijskih (ijeln
35. Kvadral ASCI), zedan dijagonalom d" AC[A(60", 75), C(90, ,,20)J leii u ravnini
£(40,-50,=) i predSlJvlja osni prcsjck oktaedra. Nacrtatj projekcije oktaedra.
86, t' favumi E" MNp{M(-40,O,0), N(}O,J20,O), P(,70,O,50)] leii kvadrat ABCD koji
o::ni pr::sjek .. Nacrtati projc:fcije oktacdra kame je srediSte u
taClq aJedan vrh u lackJ A(-70,40,-).
87. U ravnini E(30,30,·35) lezi kvadrat ABeD sa vrhom A(50,55,-) i sredistcm u tacki
S( 10,60.·-) koji je osn! presjck oktaedra. Nacrtati projckcije oktaedra.
88. Nacrtati projckcijc rotacionog valjka cija donja osnova lezi u ravnini zadanoj sa dva
paraleinJ pravC<l: a == AB{A(30, 15. JOJ,. B(-20,45.75)j i h = CD[C(70AO,O), D! sa
srcdistclT1 u t(1cki S(20, 75" J, po!uprecnik osnove r=3/5 i visinn vaUkn v=65. .
projekcije rolacionog valjka, kame je osa S\'[S(60,45,50), V(25,80,85)J i
p()itlprecnik osnove r=40.
90. Nacn:)ti projekcije rotacionog valjka kame osnava Ie±i U r<lvnini tije
je "rediste u tack! S(-70,30,70), poluprecnik 1"=35 i visina valjka 1'=70.
91. Nacnari projekcije rotacionog valjka kame osa jeli na pravcu p "" S"R{S(95,35,35),
P(110,]5.20J!, <1ko je S srediste donjc -oSrlOve, tacka Tijo)5,50) 11a njegovom
n vi5in8 vaUka 1'=80.
92, svc projekcije rotacionog valjka kome jc osa SI/[8(30,30,35), V(60,80,35)].
precnik osno\"C'. f?=50, ako don]a osnova sa zatvaru ugno od 30".
9.3, "-:acrl(1ti svc projckcije rOlacionog valjka kome je srediste osnove u tacki
.\!.1i),.30,3!'h. precnik osnove R=50. osnova okomila na Jr; i zatvara sa 1{/ ugao od
bO", a visj-n,l valjka v=70.
94. Nacrtati sve projckcije rotaclol\og valjkn komeje, osa 5V[S(40;25,30), V(70,50,6V)),
:'1 p!Ycnik osnove R=50 .
IlS, sve projckcije rOlaclonog valjka kome je osnoVa u ravnini E(l 00,70. 60},
srediSte aSH 01'1;; U tacki tacku A(25. ,40) na obodu osnovc. a visioa valjka

\}(,. -:'-![]cr!;1ti projekcijc rOlac!onog valjka l;;:omeje srediSte os nove u tacki S(-35,35,25), a
njena tetiva MlY leii nn pravcu p =.: LN[L(-5,75,15), N(65,30,15)). Visina valjka
1'=80. ---=
7. ? Zadaci za fjdal'Qllje
121
97. Nacrtati sve projckcije rolacionog yaljka aka su ua obodu ujegove osuove tacke
A(45,15,40). B(55,40, 15), C(65,20.20), a visioa valjka v=60.
98. Nacrtati projckcije rotacionog valjka cija osnova leZ:i u ravnini £(30,00,40), aka je
njeno srcciistc u tacki 5(0,50,-), poluprecnik ,.=40, a visina valjka v=80.
99. Nacrtati projckctie rotacionog valjka Cija je osa SV{S(-40,60,70);-V(20,40,40)), a
poluprecnik osnove r=35.
100. Nacrtflti p.ojekcije rotacionog valjka kome je osnOV3 U ravnlni E(80,80,60}, srediste
osnove ,'),(20,3(),-). poluprecnik r-=-25 i visina vllljka v=40.
101. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog valjka. visine v::::.50, cija je osnova u ravnini
£(70.50,40) i koja dodiruje sve tri projekcione ravnine.
102. U ravnini £(-30,= .40) letj kruznica sa sredistem u tacki i poluprecnikom
r=30, Posmviti na kmznicu uspravni valjak, visine v-::=:.40, a ispod ravnine uspravni
sto:z.ac: sa vrho111 11 lfJ i nacrtati projekcije nastalog tijela,
103. U ravnini £(30,30,,30) iet.i knlznlca sa sredis:tern u tacki S(20,60,-) i poluprecnikom
.... na kruznicu uspravni vuljak visine v=30 i nacrtati projekcije vaJjka.
j 04. U ravnini £( 00,50,60) Jeii kruznica, cije je srediste u tacki S( -20,30,-), a dodiruje prYi
trag raYlline. llost(lvlti na kruznicu lIspravni valjak visinc \'=40 i nacrtati projekcije
valjka.
lO5. :';-acrlali pn-::jekcijc rotacionog ';aJjk:! kame jc osnov;) u ravnini E(30 .. '10.30) cije je
sredi,ste u tacki S(-20,-,20), a tacka T( 10,30,30) je mi. obodu gomje osnove.
,
106. Nncrtall projckcije rotacionog valjka kame osnova lezi 11 ravnini £(-80,80.140) cije
je srediste u tacki S(5.45,-), tacka /\(·50,80,25) je na plastu, a visina valjka v=70.
107. Nacrlati projekcijc rotacionog valjka kame je srediste donje osnove u tacki
S(50,5(),40J- Tetiva '/."rN donje osnove leii na pravcu p:;:; PN{P( /0,110,20),
/\'(95.45,20.)], a visina va!jka v=90.
108. Nacrtati projekcije rotacionog vaJjka kome je osa SV[S(30,30,35), V(65,65,65)] i
na plastu valjka.
- .;::<0::','\
prujckcije rotacionog stosca, Cija je osa na pravcu a ;:;;; VT[V( -110,80,10),
Tf-30,25,80)j, vrh u i.aCki V. a osnova prolazi tackom A(-70,70,80).
110. Nucrtati projekcije rotncionog slosc:a kome je vrh u tacki V(-15,] 10,25), osnova u
ravnini £(·45.-30,60).;l izvodnicc sa osnovom ugaa od 60".
122 7. Projicirtll1je __________ _
Ill. Nacrtati projekcije rotacionog cija os nova lei! u ravnini E(=,65,80), sa
sredi§tem u tack! S(50,-,40), tackaA{20,-.15} na obodu OS110ve, a visina stosca v=70.
112. yrojekcije rotaciol1og stoka koji sV?Ji!l1 plastom dodiruje ravninu J[i U
lzvodmCI VA[\l(-JOO,90,0), A(-20.50.0)/ i kOl11e-je poluprecnik osnove r=40.
113. Nacrtay projekcije rotaciO!10g stosca, eija OSllova lezi u ravnini EO 70, 100, 100 j,
komeJc vrh 1I tack! V(90,80,80), a prccnik osnovejednakje visini stoSCfl..
/f·'\,
, projekcije roracionog stosca kome je osa ilL! pr<lVCU P 0;; SR[S(95,35,J5),
,,/ R( 110,15,20)), a srediste u tacki S, poluprecnik osnove r=35 i v\sina :nosca 1'=80.
115. Nacrtati projekcije rotacionog stosca, kame je srediste ('.snoye u tacki S(0.30,40),
pmyac p MN[M(40,50,5), N(60,1O,25)] tangenta osnove, a visina Slosca v=}OO.
116. Nacrtati projekcije roracionog stosca koji osnovolll dodirujc ravninu ][1 i pruvce:
a 'E!.AB[A(80,-20,60), B(30,20.0)} i b 02)"C[A C(1 JO,70,O)}. a visioa stosca ,-,=60.
117:_ Nacrtnti projekcije rotacionog stOSCll, kome je aSH Il:l pravcLt YA[l'( 10,85, }()).
A(60,0,65jJ, a izvodnicu na pravcll VB/V, Jko je: Juzina jzq)dnkc
s=85.
IHi. Nacrtatl p["(lJekcije l"UVllos[ranog rolaciono<! :;lo:,ca .:ija v:,llO\a proic!LI u2:k,alld.
ABC{A(50,50,IO), 8(140,JOO,50), C(SO,20,9(J}.
j.'1l\)jkkcijc: (l)[UCillilUg "lO;Ca hutfl<.: J'-' "rcJi::.r.; u,,['u\-"; LL ;;,,::\'-,1 Si __
precoik R=50, osnovu okomita na [[2 i sa 1[;-zalvara ugao od 30", a visiiia
v=6U.
120. Nacrtati sve projekcije rotacionog stosca komc je osnova L! Ei ,70,80, 50), a
dodiruje ][11 1[2: precnik osnove R=-+O i vislTI1TSWsca 1'",,60.
j',29U E('70,60,55.l1di kruznicn cijc je srediSte u tacki 5(-25.,)0,-), poiuprecnik
r=3). Na kruznicu !znad ravnine postaviti valjak visine \'=70, a ispou ravninc stozac
clji je vrh u nl i nacrlati projekcije nastalog geometrijskog tijela.
122. Nncrtati projekcije geometrijskog tije!a kaje Ilastaje ratacijol11 lroue:la
ABCjA(40, 70,30), B( 100,10,60), e{70.30,30] oko slranice riB. -
123. NacrtaLi projekcije rotacionog kame je vrh V(-60,30,]O), srediste 0snove
S(0,60.50} i izyodnicam =0.: ilk!!,!!', J1(-10.JO,60)].
_ ____________ .".c73 _Zadaci ?a rjdaVCl/lje 123
124. Nacrtati projekcije rotacionog stosca kome os nova ldi u ravnini E{ 100,80,90 j, vrh li
tacki V( -40.10.10), a po!uprecnik osnove r=40.
125 . ../N"acrtati projekcije rotacionog stosca kome je osa na pravcu p "" JI'VIM(3())O,65),
- V(-30,70,O)), vrh u tacki V, a osnovaprolazi tackomA(10,65,70).
126. V( J 00,80,80) je vrh rotacionog stosca cija osnova lcZi u mvnini
B( 160,130,90). Precnik osnove jednak je visini. Nacrtati projckcije stoi3cu.
,
127. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog stosca visine v:::::50, kome je osnova II ['al,nilii
, £(70,50,40) i dodiruje sva tri traga ravnine.

-/}Z' _pTOjekcije rotaciol1og stosca kome je os nova u ravnini E( 85,7U,! (j() i, \,1'1\ II
tacki V(3(),Q,0), ajedna iz.vodnica stosca lezi U 1(/.
129. Nacrtati sve projekcije rotacionog slOsca kame je osnova u ravnini
srediste osnoye S(65,35,.), poiuprecnik osnove toliki da dodiruje 1[1, <l visill<l ::;10;(,\
v:::::50.
130. Nacrtati projekcije istostranog stosca cija OSI10V<I lez.i u ravnini £(40,35,30), ako jc
vrh stosca luacki V( -]0,80, 95).
/13L/ Ako tacku T{ 35,25,55) rotir8mo oko pri1vca p os /vlN [AJ! 40.6{), 10), '\'i ·30,20, 7D 'J
nastaje kruz.nica koja jc osnova uspravnog stosca, visine 1':::::00.
stosca.
, 132
y
NacI1au proJekcIJc fOtaciunug ,:,[u;..;a, i-..unlt.: j..: -.;-h u ,;J::ki "
___/./ osnove na pravcu p "" AB[A( 50,70,10), B(100,3o. 70)]. Preeni!:. OSl1m c jednal( je
Vlsml stosca. _.

, .
133
y
Nacrlati projckcije rotacionog stos(;a cija osno\,<1 !di u ravllini E(J50,jJu,JiLI/
sredistem u tacki S udaljenom d=35 od HI, d:::::45 od--lT2, a polupr<':CIl\k os nove 1'=40
134. Nacrtati sve projekcije rotaciollog Slosca kome Je osa ,,:>'1/[S(4-(j,55,2Uj, v! 70,_){Ui5J;',
R:::::40.
135. Nucrtati projekcije kugJe precnika R=--1-U, kuja prolazi (ackama: ;-\.{<ZQ.2(),70i,
B(l0,20,25) i C(20, 50,75),
.",
projekcije kugle, koja proJaz.i tackama: A(30,10,30) i B(O. /0,10), J.L1J j0j jt'
'<,-:::-:<. sredistc na pravcu p "" M1
I
l[M( 10,4-0,60), N{-40,20,O)J.
137. Nacnaci projekcije kugle, kojoj je sreLliste :5(30,-15,45) i tangem<1
[2 PR[P(20,1 10,80), R(lOD,25,35)l
1'14 7. Pmjiciranje geol11etri}skih t(iela
1.38. Nacrtati projckcije kugle, koja prolazi tackama: A(40,50,40), B( -20,80,60),
C( 10,50,70), kojoj je srediste u nwnini £(50,50,40).
139. Nactiati projekcije kugle, koja pro!azi tackama: A(50,20,40), B(O,45,1O),
Ct J 0,80,50), iI dodiruje favninu £(40,30,60).
14(L N:1Crtati najmanju kuglu, koja dodiruje mimoilazne pravce: a;;;: MN[M(JO,I25,60j,
N(-70,45,85)] i b '" PR[P(O,40,0), R(85,O,Jl5)],
1.'41', Nacrtati projekcije kugle kojoj je srediste S(70,80,80) i tangenta
t = MNl't(40,50,40), N! 10,20,10)),
142, Nacrtali projekcije kug\e kojo] je S na pravcll p =: MN[M(O,40,50).
N( 140,110, JOO)}, il tctiv<l S =0 CD[C(50,30,20). D( I 10,90, 100)].
, .................
8. Telmicki crtei i osnovni stalldardi
iLl. Vrste tchnickih erteza
Tehnicki crtcZ je sredstvo sporazumijevanja kao i govor.
Sve vrste tchnickih crteza propisuje standard (preuzet JUS), a mogu se
S\,Istati u nekoliko grupa. i to: po nacinu sadriini, i nacil1u
iz.rade.
a. Po lIaCil1u prikazivanja predmeta crteii se dijele na:
ort()gol1alne. koji prikazuju predrnet u dvije dimenzije, a dobiveni Sll
projekcijskim zracirna okomitim fla projekcijsku ravninu, dakle osnovnim
projiciranjern.
aksonometrUske, koji prikazuju predmet u tri dimenzije.
h. Po saarziiti crtezi rnogu biN:
sklopni, koji prikazuju neki tehnicki uredaj - lDasinu u cijelom sastavu ili
dijelovim<L
detaljl1i, koji prikazuJu jedan dio pojedinacnog sk!opa.
c Po nallyem cne::, se d(jeie l1a: ___ ._
crtei projekta, koji sluzi za studije i kalkulacije. na osnovu koga se
ostvaruje osnovn{crrei. Ova] crtet se zatnTI upotrebijava za izraLil1 razniit
vidova projekta.
radionicki crtei, prema kome radnici izraduju nacliani predmet, a
prikazuje stvarni trodimenzionalni objekt bez obzira na to"' sto . se
primjenjuje dvodimenzionalna slika, tj_ ortogonalne projekcije.
montaini crtez. je crtez prema kome se sklapaju i postavljaju sklopovi
urednja.
instalacioni end, na osnovu koga se polazu cjevovodi i postavJjaju
elektTicni vodovi.
sifUacioni ertet, za utvrdivanje mcousobnog polozaja masina u fabrickirn
halama .
. sematski enei
,
za funkcionalno prikazivanje uredaja masina, aparata,
instrumennta i citavog postrojenja pomocu simbola i sctnntskih znakova.
crtei i<;poruke. koji sluzi kao dokument za isporuku.
206 1 n. Proji6rwve tehnicki;' prednmo
~ - - - ~ ~ = ~ = = ~ - - - - . - - - - - - -
IU2 Zadaci za rjdawlI1jf' 207
144.
140.
142.
147.
.. =1:
IL geometrijskih tijela ravninamlll\
'-I
11.1. T:mgend,ialne ravnil1e
n.1.1. 0 tangencijainim ravninama
Kxoz tacku T neke plohc q) prolazi beskonacno mnogo krlvulja tc plohe.
'r !,mgcnte poJozcnc tackom T na sve ave krivulje leze u jed.lloj ravnini koju
riaZiV,mlO rangendjafnom ili dinwIH ravninom te plahe (jj u tacki T.
Neki praVQC poiozen lack om T okomito 113 tangencijalnu ravninu nazi va
sc i!{'nlw{om p[ohe r:p u tacki T.
Da bisill() u nekoj tacki plobe konstruisali tangencijaJu ravninu, potrebno
jc clnto1l1 tackom odrediti dva ravninska presjeka te plahe i tangente tih presjeka
u datoj tacki. Ovc'tangente odreduju tangencijalnu ravninu. .
Kako svakom tackom neke plohe prolazi jedna izvodnica, tangencijalna
,"i1\-'nina takve plohe u bila kojoj njezinoj tacki sadrii tu izvodnicu. Svaka
r:mgencijulna ravnina valjkaste iii stozaste plohe dira tu piohu duz cijele
izvodnice, tj. svakaje tacka izvodnice diraliste iste tangencijalne ravnine.
li fH.,:koj ".Lacki presjecne krivufje oblog geomctrijskog lije1a 'moie se
konstruisati tangenta pomocll tangencijalne ravninc toga tlje1a u toj tacki. Zato
upoznatl kako sc odreduju tangencljalne ravnine oblih gcometrijsklh lijela.
11.1.2. Tangencijalna ravnina valJka
Odrediti tangencijall1u ravninu kosog kndnog va!jka u tacki
rr55.40,-j, c{ja osnova leii u ravnini Jr:J. Valjak je zadan OSOI11 SV[S(50,25,O)
v( j (),40,. 50)] ipoluprecnifwm OSflO1-:e r:= 20 (srI 1.1).
Rj e sen j e: Izvodnica a7 af,a
U
) vaUka, koja prolazi tackorn T pripada
I.faienoj iangenci.lalno.l ravnini. Da hismo nasH .los .ledan pravac te tangencijalne
rilYDine. polozirno paralelu k( k'.k") toga valjka, koja prolazi tackom T. Aka je
.'Ii, tangenta te paralele u tacki T. onda njezin tloert m' prolazi tackoID T' akamito
1'13 duz:nll O'T'. a njezin nacrt 111" pro1azi tackam T" paralelno sa OS0111 x.
11_1 Tal1f{cllc(jalne ral'lline 209
" ',-
..
_ '5":S:
OJ A"; .
Y
Slika I L I
Trazena tangencijalna ravnina
<-.1 odrcdcna jc izvodnicom a i
tangentam m. Kako je tangenta
m paralelna s ravninom 7f!,
ona je sutraznica prvog traga
ravnine it Ako treba odrediti
jos i tragove d
l
i d
z
ravnine ;j,
anda sc nade prvo probodiste
A( A',A") izvodllice a i drugo
probodiste M
2
{M;,M;) tan ..
gente m. Tada prvi trag d
l
pralazi tackotn A' paralelno s
m' , a drugi trag d
2
odreden je
tackama,1.xi M2 =M;.
11.1.3. Tangcncijalna- ravllina stosca
t. Zadatak. Od,-edrtl rangenci/ainu mVllillU rOlUciullug SlU!Scu u t'm;h.i
Tt25.-,:JO), Cija oSl!ova Zeii u ravnini Jr{, sa srediJrem u tacld S(40,35,0)
pofuprdnika r = 30 i vi5;frw stdca v = 60 (sf. J 1.2).
R j e s e 11 j e: lzvodnica o( a',a") toga stosca, ko.la ide tackom T,
pripada trazenoj langencijalnoj ravnini 6. Kako je potrebno imati jos jedan
pravac tangencijalne ravnine, paJozimo paralelu- k( k',k")- -toga stoSca koja
prolazllackom T. Aka je 1Il( tangenta te para[ele u tacki T, onda njezin
tJocrt m' prolazi tackom T' okomito na duzinu O'T', a njezin nacrt /II" prolazi
tack om r" . parale!na sa osom x.
S 1a dva pravca ravnina ,1 je potpuDO odredena. Njezin prvi trag dJ
prolazi tack om ,4' pam1elno sa 111' , a njezin drug! trag d2 odreden je tackama At
i lvl?.
TnIRO\-'e ravnine L1 rnozemo konstruisati i bez upotrebe paraleie k i
tangente m tacki T. Njezin prvi trag d
i
je tangema tiocrta osnove stosca u tacki
;1', a njezin drugi trag d
2
odreden je tack om .J.x i drUgiffi probodisrem N2
sutrrrinice n prvog traga ravnine.1. koja ide vrhom stoSca .
210
11. Presjeci geometrU,;kih tljela.:..:.cr'::."CC"::lil,,'"::,::"::"_________ _
x
Slika I L2
2. Zadat-ak. Odrediri rangel'lcljainu ravl1Inu iwsog Icruznog u
tacki T(35,-, 25), kame je osnova paraleLna s ravninom aka mu ;e Gsa
SV{S(20,10,30), V(70,45,45)1 i po{uprecnik osnove r 10 (,1'1.11.3).
R j e sen j e: Tangenc!jalna ravnina L1 odredena jc izvodnicom
(I{ ([',a") na kojaj je tacka T i tangentom m( "{,fit) u tacki T pm-aIde k( k',k")
koja prolazi tom tackom. Njezin dmgi trag d! ide drugim probodistem .42
izvodnice a paralelno S !II , a HJezm pry! trag d
j
odreden JC tdckama il.x 1
M, "5iM;.
Tragove ravnine L1 mozemo konstmisati i bez uporrebe paralele k i
tangente fII U tacki 1'. Tangenta tt( nl,n") osnove stosca u tacki A jest sutraznica
drugog traga ravnine d. Drugi trag d2 te ravnine ide tackom ,.12 == A; paralelno 5
/1#, a njezin prvi trag dJ odrec1en je tackom ill i prvim probodistem N!
sutraznice n drugog traga.
11.1 Tangel1cijalne ravnine
k" ,
m'
5'
Slika 1 L3
11.1.4. Tangencijalna ravnina kugle
Zadatak. Odrediti taJlgencijalliu rr/1'l1inu kugle u tacki T(40,-,5),
je srediste 5(30,35,25) i poluprecnik r = 25 (sl.1!. 4).
111
R j e sen j e a: Nacrtaju se projykcije e i k" paraJele .1<, koju. ide
tackom T i projekcije k; i k; sporedne k" koja je paruldnCl s ravninum
1[2 i- pnJlti.zi· tom tackorn. £atinlKonstruisem6 'pcojekcije m
'
i mil tangente !!i
paralele k u tacki T, kao i projekcije n'i n" sporedne kTIlznice k; II raj
tacki. Tangentorn m parale1e k u tacki T i rangentgm hsporedne kruznice kj U luj
tacki odredena je trazena tangencijalna ravnina fl. je tangema III
prvog traga te ravnine, a tangenta n sutraznica njczino'g d1l1gog Iraga, to pn'! [rag.
lit ravnine Ll ide tackom N J paralelno sa nl' , a njezin drugi [fag d
2
ide [3ckom
/vi 2 paraleino s n
H
, Ti tragovi moraju se sjeci na osi.r u tacki llx.
R j c sen j e b: Tangencijalna ravnina kugle okomita je na p0lupl:cc-
nil\., koji spaja njezino diraliste sa sredistem kugle.
Slika 11 A
11_ PrrsJeci geometrijskih tijela ro-vl1il1oma
Tal1gencijalna ravnina kugle u tacki T
okomita je, prema tome, na poluprecnik
r-:;;:;.ST, pa se njezini tragovi odrede na slije-
deci naCin: konstruisll se projekcije m' i mil
sutraznice m prvog traga koja proJazi tackom
T' okomito oa S'1"i odredi njezino drugo
probodiste M 2 'S M;. Tackom toga
bodista povuce se dmgi trag d
l
okomito na
rll -:;;:;. s"rh do ose x, a ad tacke t::b: prvi trag dl
ravnine L1 okomito na r' = S'T'. Hi se oacr-
taju projekcije sutrazmce n( n',n
ll
) drugog
traga koja prolazi tackom Til okomjto oa
r", pa se odredi njezino prvo probodiste
N
j
. Tackom /vI po"\'Uce se prvi trng dl
okomito na r' = S'T' do .1x, a tackom Ll.1""
prolazi drugi trag d
z
ravnine ,tj okomito oa
r"=SJlTIJ .
11.2. Presjeci prizme ravninom
11:.2..1. 0 presjeku. prizme ravninom
o. Presjek prizme kojoj je-osnova npr. cetverokut ABeD u ravnini 1[
(51.11 .5) ravninom £, koja je paralelna ravnini n, je opet cetverokut 1-2-3-4, koji
je jedllak osnovi',
Vrhovi tog cetverokuta su prob6dista
n\'llinE' E s bocnim bridovima prizme, a nje-
gove strane su presjecnice nlvnine E s tim
hridovima.
Presjek s1'oke prizme ravninoln, koja
jl!. para/dna s njezinom OSlWVOlll, je I1mogo-
!':!if 1<0j1 je jedl10k OSIWVi.
Slika 11.5
:T
11.2 Pres.jeci prizme ravnil10m 213
_. ______ .. ____ ..!'2
b. Presjek prizme kojoj je osnova npr. trougao ABC u ravnini n (s1.11.6)
ravninom E, koja je paralelna s bocnirn bridovima prizme, je paralelogram
1-2-3-4, kame Sll dvije ",tranc paralelne <; tim bridovima (1-3 i 2-4), a dvije
njegove strane su poprecne na te bridove (1-2 i 3-4).
Presjek svak.e prizme ravllinom, koja
je parale/na s njezinim bocnim hridavima, je
paralelogram. kame su dvUe !ilrane paralelne
lim bridovima. (l dvije S11 poprecne na le
bridove.
S!ika 11.6
c. Presjek prizme kOJoj je os nova npr. cetverokut ABeD u ravnini n,
ravninom E, koja nije paraJelna s njezinom osnovom niti je paralelna s njezinim
bocnim bridovima (sl.11.7};-je· cetverokut 1-2-3-4 koji nije jednak asnovi
prizl1lc. Osnova i cetverokut presjeka imaju karakteristicna svojstva:
N3 svakom bocnom bridu
me nalazi se jedan vrh os nove i je-
..dan. vrh presJcka prizme v-1 i_),· B i
2, C i 3, D j 4), za koje se kaze da
su pndruzcm yrhoYl likoya ABeD 1
1 Posto s1.1 bocni bridovi priz-
me medusobno para!e!ni, to . .1.t:;.J2.riti-
ru2eni Vrl101'i osnove l presjeka na-
luze na parafelniTn pmrciJl1a.
Na svakoj bocnoj plohi pnzme
nalazi se jcdna strana osnove i jedna
stroma presjeka prizme (AB i 1-2, Be
i 2-3. CD i 3·4. DA i 4·!). koje
nazivul110 pridruzenim slral1icama
likova i 1-2-3-4. Kako rav-
Slika 11.7
nina svake plohe prizme sijece presjecnicu e ravnina Jt i E u nckoj tacki, kojom
mora prolazlti jedna 511'an8 osnove i jedna strana presjeka, koje su na toj ravnini
(tackom 1 idu AB i j -2, tackom II idu Be i 2-3, tackom III idu CD i 3-4, a
214 1 f, Presjeci geometrijskih raVnirUlIl1{/
tackom IV idu DA i to se prodllienja pridruienih srmna [iII likova sijekll it
tackama, koje su fla tragu e.
Ova dva svojstvH su karakteristicna za perspektivllll afinos! likova
ABCD i 1-2-3-4.
05110va svake prizme i preYdek te prizme ravninofJ1, koja ruj£' pamielrw s
njezinom asnavam, nili je paralelna s hoenim bridovima. perspeklivllo
su afini likovi, za kOje Sli bocni bridovi prizme zmke ajirlOsli, a osu af/nosN je
presjecnica ravnine osnove i ravnine presjeka.
11.2.2. Prcsjek kose prizme opstom ravninmn
1. Zadatak. KoStl petostranll priZlIlll, kojojje OS}WWl
ABCDE(A(lO,40,O), B(35,20,O), C(60,30,O), D(45,55, 0), £(20,60,0)) ,; ravllilli Jr}
i bocni brid AF[A, F( 55, 75,60)}, presje!:i ravninolJl E(J } Q, j J 0, 90) (sf.! j. 8),
z
I 0"
,
o A'
Y
A' /
Slika 11.8
F" J" Gil I"
G'
J'
H"
R j e sen j e: Presjck
nekog geometrijskog tijela
opstom ravninom,---H18ze se
odrediti direktnim postup-
kom ili pomocll SwmQCf-
la. U zadatkll, prcs-
jeh: petostranc prizme
Jdreden je dir:ektnilrJ ?os,·
tllpkom, [J. probodistem
pujcdinih uucnih ::.
ravninom E. Vrh prcsjeka
1, u kojcm boeni brid AF
tc prizri1e'vrobada ravninu
E, odreden jc pomocu dru-
ge projicirajuce ravnine
.:1(d,,£1
2
) potoiene tim bri-
dum_ Pruvac P(Pf,P1) 'u
kojem se sijeku ravnine E i
il, presijeca taj brid u whu
j. Na isti bi se naCin mogJi
odrediti vrhovi presjeka 2,
3, -I i 5, di je za njihova
odredivanje upotrijebljena
perspektivlla J.fiJlost, koja
postOji lzmedll [locrta
11.2 Presjeci prizme ravninom ?15
osnove A'B'CID'E' i tlacrta l'f3'4'S' tog presjeka. 12 tlacrta presjeka adrea-en
je njegov nacrt 1//2
8
3
8
4
8
5
8
vrhova 1, 2, 3, 4 i 5 pomocll ordinal a povucenih
vrhavima tlocrta okamito na aSH x.
Vidljivost prizrne i njezinog presjeka odredenaje na vee poznati nacin.
2. Zadatak. KasH trostranu priz,mu, kajaj je osnova ABC[A(5(),55,O),
B(75,70,O), C(90,50,O)] It ravn;n; Jr, i bocn; brid AD/A. D(20,15,60)), presj""i
ravninom £(100,65,-90) (,1.1 1.9).
D" F"
y
D'!----/\
Slika 11.9
8'
R j esc n j e:
Postupak rjeS'avanja (jvug
zadatka analogan je rjese·,
nju 1. zadatka, s tim sto
je trostrana prizma
oa ravninom koja irna eli··
vergentne tragove.
3. Zadatak. Kosu (5etverostranu prizmu, kojojje osnova
ABCD[A(30,30,O), B(60,15,0), C(40, 5, 0), D(20, 10,0)] u ravnini [[I l hrU
AE[A, E(S0,70,SO)}, presjeCi ravninom E(JO{),125,100) i odrediti mreiu te
prizme (sl.11.1 0).
__ _ 11. Presjeci geomernjskih rijeia ravninama
R j e sen j e: U ovom zadatku treba odrediti normalan presjek
cerverostrane kose prizme ravninom E(e"ez). Pod normalnim presjekorn prizrne
podnlzumijeva se presjek le pdzme ravninom koja je okomita na njene bacne
lwidcl'..'c.
Ovaj zadatak je rijeScn na aba nacina: direktnim postupkom i pomocli
stranocrta. Vrhove presjeka J, 2. 3 i 4 odredimo kao probodista ravnine E sa
bocnim bridovima prizme. Zbog toga polozimo tim brldovima druge
ravnine. Ravnina /1(d
r
,d2} koja je okomita na 1[2, a polozena je
hridol11 BF, sljece ravninu E u pravcu q(Q),Q2), koji presijeca taj brid u tacki 2.
DnJge tri projicirajuce ravnine, kaje poloiirno bridovima AE, CG i DH,
paraklne .<it! s mvninom 1.\. pa ravninu E u pravcima [1, r i s, koji su
paralelni s pravccm tj, Dakle i njihove projekcije pl,qt,r' i s' koje polaze iz
13cakCi P;.Q;,R; i mcc1usobno su paralelne.
Kako su likovi A'B'C'vti 1'2'3'4' perspektivno afini, a za njih je osa
lfinosti pravac ell dok su tloerti bocnih bridova zrake afinosti produzenja
:'ljihoyih pridruzenih straniea treba da se sijeku fla OS! afinosti. Zbog toga se
pridrnzenc stranice Ere i 2'3', ako je konstmkcija tac-no izvedemi, moraju sjeci
1!C1 pravcll (.c. kao i sve ostale pridIUzene stranice perspektivno afinih likova.
------Na is-toj-slicitn:ikazan je i drugi na6n rjeScnja toga zadatkrr;i'1o pomocu
Tragovi ravnine E, koja je okomita na bocne bridove prizrne, moraju
bill okoJ1l1ti j na istoimene projekclje lih bridovu. Posto :se zadatak ljesava
pomocu stranocn3, upotrijebit cemo stranocrtnu ravninu 'lr3 koja je okomita na
\"(\\/ninu IT} i na ravninu E. Tako se ravnina E i sve sto se u njoj nalazi, dakle i
tra7;cnl prcsjck, projlc.p;:a---H-a lT3 u trag-e). Kako je ravnina ltJ ukomita: lla ravninu
E, Srral10crtnu DSll ,Xl moramo postaviti okorrrito na e,. a kako ie ravnina 1[,
paralc:Jna s bocnim bridovima prizme, Gsa IXj je paralelna s tim bridovima.
Don]3 OSnova ABeD projicira se u osu IX], a gornja osnova u pravae
EFGH kcji je pGralel3-l1 Sri QSom ,X]" bridovi prizrne pfojioir-aju- se na 7[,3 u
pravoj veIiCini jer su paralclni s 1[3. Stranocrt 1"'2"'3"'4'" presjeka nalazi se u
Trccern tragu e" Pomocu ordinala, okomitih na }X3, dobiven je tlocrt 1'2'3'4'. a
romocu orclinaln okomitih na /X2 dobiven je nacrt 1""2""3""4" presjeka 1-2-3-4
prizme sa ravninom E, Ako ravninu E preiozimo oko traga e] u nJ, dobit cemo
pnI\;U velicinu lo2r;-.1r;4n presjeka 1-2-3-4 (J'''' If!' 2"'2
0
, 3""'3
0
, 4r9 4() jednako je
uchlljenosli tacaka 1'2'3'4' od ose /X3),
Pomoc:u nonnalnog presjeka 1-2-3-4 konstruisat cerna i mrew date
prizme. Kako je ravnina E okomita na bacne bridove, to Sil i stranice presjeka
1-2-3-4 okomite na odgovarajuce bocne bridove prizme.

-.),.--
°1
,
y
D" A"
11.2 Presjeci prizme ravninom
l
£
"
C" / 1J' R.z,.Q.i l
x
2 Ex
,:_"'G''-'--''--l'=
!
0
(E' A
Slika 1 L 10
217
a)
£
H
2 J
B
C A
D
A
D
Aka se strane prizmerazv\ju u ravninu, nonnaini presjek ce se prikazati
kao pravac koji je okomit na bocne bridove. Razvijena mreza (sI.11, lOa) date
kose prizme dobit ce se na sJijedeci nacin:, .
Na pravac n prenese se 1-2=1020' 2-3=203°' 3-4=3((1(/ 1
Tackarna 1,2,3,4, 1 povuku se pravci okomiti na pravac nina njih
istu straml prave veliCine ol1i11 dijelova bocnih Ide 11a
ravninc E. Te veliCine imamo u stranocrtu, pa ce se 1Z shke 11.10 premJetl na
'" "" "., 2
m
B" 2F 2
m
F" 3C ,mC"
sliku A E I
3G:;;;; 3
m
C
m
, 4D:;;;; 4'" D'" i 411= 4'" H
m
. Doda li se razvijenoj mreZi pIoha prizme
obje osnove,_ dobit cerna mreiu kose prizme s normalnim presjekom.
218 11. Presjeci geometrijskih lijela. ruvmnama
11.2.3. Presjek uspravne prizmc opstom ravninom
Zadatak. Uspravnu cetverostranu prizmu, kojoj je OSrlova
ABCD{A(35,10,0), B(55.5,0), C(70,20, 0), ])(45,35,0)] u ravllilli 1[1 i visiua v=.50,
presjeCi ravninom E(100,90,70) (sl.11.11).
R j e 5 e n j e: Zadatak je rijden na dva J1acina: direkmim postupkom i
pomocll stranocrta.
a. direktnim postupkom: Kako su bocni bridovi prizme okomiti na ravninu tr],
poklopit ce se tloert (2'3'4' presjeka 1-2-3-4 s tlocrtom prizme lfB'C'D'.
Nacrt toga presjeka odredujemo tako, da pomoc:u sutraznica ravnine E odredimo
nacrte vrhova presjeka. Na taj naein, a pomocu sutraznica fll i n prvog fraga,
odredeni Sil naclti 2# i 3
D
vrhova 2 i 3. Nacrt tog presjeka mozemo odrediti jos i
tako, da pomocu presjecnica ravnine E s ravninama polozeoim bocnim
stranicama odredimo nacrte stranica presjeka. Na taj 11acin, a pomocu ravnine
L\(df,d2), po!ozene bocnom stranom ADHE, odredenje nacrt ]'14" stranice 1-4.
H":"
G'"
/
/
/
~ E" H" F" G"
Silka ll.i 1
11.2 Presjeciprizme mVllinom 219
Pravac p( p', pit) je pr(fsjecnica ravnina E i ,1, a na nacrtu p" te presjecnice
nalazi se nacrt ]"4# stranice 1-4. U naCltu se vide sarno stranice 3-4 i 7··4 toga
presjeka, jer su na stranama koje se u nacrtu vide, dok se ostale stranice 3 ~ 2 i 1-2
ne vide.
b. pomocu stranocria: Posto je prizma presjecena opstom ravninom, to jc
potrebno ravninu E, pomocu stranocrtne ravnine nJ, transformisati u
projicirajucu ravninu. Zato treba slranocrtnu ravninu 7rJ postaviti okomito 113
ravninu E. Zbog toga je na slici 11.11 upotrijebljena takva stranocrtna ravnina
1i." koja je okomita oa ravoiou nj ina ravninu E. Kako je ravnina 1fJ okomiw nn.
ravninu E, stranocrtna osa JXJ mora biti okoinita na prv] trag el ravninc E. Na vee
poznati naCin konstmisan je stranocrt prizme, kao i treei trag e3 ravnine E. Posto
je ravnina E okomita na n3, to se stranocrt ]"'211131/14
1
)1 presjeka 1 -2-3-4 nalazi na
trecem tragu e3 ravoine E. Tlocrt J'Z'3
1
4'tog presjeka poklapa se sa tlocrtom
prizme, -jer su njezini- bocoi bridovi okomiti oa ravninu '/[j, a Duert r2
1
'jiY 4"
presjeka odredi se pomocu tlocrta i stranocrta tako da se uradi If" r;:: A''']"''' ,
B"2":;:::;B"'2
1H
, C
lt
3"':::: C'''3/Hi D"4":::;; DJN4,",.
11.2.4. Presj"k kose prizme drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Kosu trostranu prizmu. kojo) je OSl1ova ABC[A(10,30,O),
B(30.45, 0), C(50,20,O)] u ravnini ff; i bocni brid AD[A, D(60AO,40)) presjei:i
ravninom E(80,=,55) (sI.11.12): , , . ~ - ~ . ~
R j e sen j e: Posto je ravnina E druga projicirajuca ravnina, nacrt
r2"'f presjeka 1-2-3 je l! njezinorn drugom tragu.e2_ 'Tloert presjeka OdTG,di se--·
tako da se nadu tlocrti svih vrhova presjeka pa se medu soborn spoje. Kako je
vrh 1 na bocnom bridu AD, to se njegov tlocrt t nalazi oa presjecistu Ilocrm
KDI toga brida j ordinale povucene tackom r. Na isii Dacin Se odrede tll)Crli
2' i 3
1
vrhova 2 i 3 toga presjeka.
U tlocrtu se vide stranice 1-2 i 1-3 toga presjeka, jer se nalaze n3.
plohama, koje se u tlocrtu vide, dok se stranica 2-3 ne vidi, jer se nalazi nJ plohi
koja se u tlocrtu ne vidi.
Kako je vec napomenuto da su presjek prizme ravninom i osnova prizml'
perspektivno afini likovi, za koje su bocni bridovi prizme zmke atl0osri, a osa
afinosti je presjecnica ravnine os nove i ravnine prcsjcka, III afinoSl muz...;
posluziti kao kontrola tacnosti konstrukcije llocrta presjeka.
220 ] 1. Pre.'Ijeci geometrijskih tijela ravninama
Zata se pridruzene stranice A'S' i 1'2', aka je konstlllkcija tacna
izvedena, moraju sjeCi na prayeu eJ, kao i sve druge pridruzene stranice
perspcktiYllo 3finih likova. U zadatku je kOnSllllisana jos i prava yelicina
presjeka lo2(So prelaganjem raynine E oko njezinog prvog traga el na ravninu reI·
e,
z
,
ot
A" 8"
y
A'
Slika 11.l2
11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom
projicirajucom ravninom
1. Zadatak. Z(ldallO je pravilna petostrana uspravno prizma sa
inm'(l!!1 AHCDE II ravnini nj lwjaj je jedna strana CDIC(10,40,O), D( 10,20,0)]
visina pri7.l11c v"",,40. Odrediti pre,\:jek prizme ravnino11l E(50, 00,35) i
kOl1struisati mreiu s pre,yje{nim !ikom (sl, 1 '- J 3)
R j e sen j e: Vrhove presjeka petostrane prizme ravninom E odredit
cemo tako da nnoemo probodiste ravnine E s bocnim bridovlma prizme. Kako je
ravnina E druga prnjiciraj-uCa ravnina, naclii tih probodista moraju biti na
drugom tragu e2 te ravnine.
e,
\A
m
3'
/I'
2'
I
5'
J 1.2 Presjeci prizme raVilinom
z
Ez
:p'" \E'" 0 C"! 0" B"iE" A":IX
E' J'
0': l' 5',
"
.2
8' G'
2'
aJ
C'
SlJka 1 Ll3
D'
221
Ex
Ie,
I
l'
E'
222 11. Presjeci geometrijskih tl}ela rm'ninama
Aka ta probodista oznaCimo sa 1,2,3, 4 i 5, to tacka ]# treba da bude u
presjecistu drugog traga ez ravnine E i nacrta brida AF, a tacka 2'" je u
presjeciStu traga e2 i llaerta brida BG itd. Nacrt presjeka jc od tacke r do tacke
3'" := 4" , a tlocrt presjeka prizme poklapa se sa tlocrtom prizme, jer su svi bocni
bridovi prizme okomiti na ravninu Rj. Na slid 11.13 prikazan je i lijevi bokocrt
dijela prizme ko]i je ispod ravnine presjeka. Odredena je i prava veliCina
presjeka 1°2°3°4°5° prelaganjem ravnine E aka traga e1 u ravninu 7[2 na naCin
r¥ 1° 0::: J'lx itd. Na slid 11.13a nacrtana je mreza donjeg dijela prizme koja se
sastoji od mreze bocnih ploha osnove i prave veliCine presjeka. Donji dio prizme
je prerezan po bridu Al i razvijen na ravninu slike. Za konstrukciju te mrde
dobiju se prave veliCine bridova osnove jz tlocrta (Ao So::.:::: A'B', BiJC
D
::::: B'e
l
itd.l, a prave velicine bocnih bridova nalaze se u nacrtu (Ao 1° = A'j',
BO 2° ::::: B
8
2" itd.). Ako takvoj mrezi dodamo pravu veliCinu presjeka, dobit
celTIo mreZu dijela prizrne izmedu ravnine 1C i ravnine E.
2. Zadatak. Zadana je pravilna sestos{rallQ uspravllfJ prizma sa
osnovom ABCDEF u ravnini 7r} kojojje srediste u tack(§QO,}5 ..0fjedan yrh u
tacki A(J0,35,O) i visina prizme v=50. Odrediti pre:ojek prizme ra"vninom
£(65, tXl, 65) i konstruisati mrezu s presjecnim lik(lm 14)
R j e sen j e: Postupak rjeSavanja ovog zadatb :ma]ogu!1 __
zadutka kao na slici I f.13.
11.2.6. Presjek uspravne prizme prvom
projicirafucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu petoslranu L/spravnu prizmu, ko)a))e OSJIova
ABCDE u ravnini 1C." presjeii ravninorn E i konstruisati mreiu S presjecnim
!ikom. Elementi prizme i presjecne ravnine datf su na slici 11.15.
R j e sen j e: Kako tlocrt presjeka prizme pvom projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine, to je tlocrt toga presjeka duzina od
tacke f 5 2' do tacke 4
1
na tragu e,. Dalji posrupak rjesavanja sliean je rjesenju
prethodna dva zadatka, s tim sto je prizma sjeccna prvom projicirajucom
ravninom.
Na slici 11.15 data je tabela sa jos dese[ zadataka za rjesavanje.
-of-
11.2 Presjeci prizme ral'nillom
z
. ____ __________
5
111
3'" ' 6'"
7'"
1
m
smi
0 Alii BH:Ft(
F'JI
4' 5'
7'
."
5"
3'

)'
A'
D' E' F'
Slika 11.14
CO
I 2"
.1
, 5'1
1
" 1
. r".:··- --.-cl),
;,,1
7
" /
1"
e
z
/
X
/
/
C":E" ID" Ex
: l'
0'
e,
E' 2'
6'
a)
7"
)'
8'
Co DO
Co
D'
223
ii. Presjeci geometrijskih tijela ravninama
13'"
z
1
o
,
OIMENZIJE (mm)


d h k
dO

50 60 20 <5
2 52 , 58 20 30
3 60 '0 15 <5
r
70 70 5 60 Y
5 58 72 20
"
i 5
"
78 5 60
7 60 70 26
"
8 72 82 18
" ,
" "
5 60
['i'o 56
"
15
"

."
+--"f------
is''
---
4';
/
/
r'
.
,
5,4-
..:.:;1 i 0-
,
1J e,
\
\
, \
:,1"
x
Ex

,
,
,
,
'');.20
.. !
, I
_:»30
-- /
",\,---
40
50
QJ
10
Slika 11.15
113 Presjecipiramide ravllinom
225
11.3. Presjed piramide ravninom
11.3.1.0 presjeku piramide ravninom
a. Presjek piramide kojoj je osnova npr. pelerokut ABCDE u ravuini 1t
(sU 1.16) ravninom E, koja je paralelna ravnjni n, je opet peterokut
koji je sliean osnovi.
Sllka 11 16
Vrhovi tog peterokuta su probo-
dista ravnine E s bocnim bridovima pira-
mide, a njegove strane Sll presjecnice rav-
nine E s tim bridoyima
Presjek svake piral11ide ravnino/11,
koja je· parolelno s nfezinom oSl1ovom je
nmogokut, kojije slican toj osnovi.
b. Presjek pi;amide kojoj je osnov<1 npr. peterokut ABCDE u ravnini n
(sL11.17) ravninom E, koja prolazi vrhom piramide. je trougao 1,2, V, kojem
dvije strane I· Vi 2- V idu vrhom piramide. a njcgova treca strana je poprecna
na te dvije.
Presjek_ 5vakt;- piramide ravninom,
koja praiazi 111ezillhn vrho/11, .ie rrougaa,
K.ome dvije :,{ralle pralaze. .. rhOlll, <i 11je-
gava tl"eca strano .Ie popreclIa na te dvije
straue.
Sllka 11.17
c. Presjek piramide kojoj je OSl1ova npr. cetvcrokut ABeD u ravnini Jr,
ravninom E, koja nije paralelna sa OSllovom piramide, niti prolazi njezinim
vrhom (s1.11.18) .Ie cetverokut I, 2, 3, 4, koji nije sliean osnovi. Osnova i
cetverokut presjeka imaju karakte.risticna svojstva:
226
11. Presjeci geometrijskih tljeJa ravninama
Na svakom bocnorn bridu piramide nalazl se jedan vrh osnove i jedan
vrh presjeka te piramide (A i I, B i 2, C i 3, D i 4), za kojc se kaze da 511
pridruieni vrhovi likova ABeD i 1,2,3,4.
Kako bocni bridovi piramide idu njezinim vrhom V, to se pridruieni vrhovi
osnove i presjeka nalaze na pravcima, koji idu istom tackom V ..
Na svakoj boenaj plohi piramide nalazi se jedna stnma osnove I Jcdna
strana presjeka te piramide (AB i 1-2, Be i 2-3, CD i 3-4, DA i kaje
nazivamo pridruzenim stranicama likova ABeD i J -2-3-4. Kako ravnma svake
plohe piramide sijece presjecnicu e ravnina J[ i E u nekoj t3cki, kojom mora
prolaziti jedna strana os nove i jedna strana presjeka, koje su na raj ravnini
(tackom I idu AB j ]·2, tackom II idu Be i 2-3, tackom IIi idu CD i 3-4, a
tackom IV idu DA i 4-1), to se produienja pridruzenih strana til! likova sijeku u
tackama, kaje S1l na tragu e.
Ova dva svojstva su ka-
rakteristicna za perspektivnu koli-
nearnost. Bocni bridovi piramide,
na kojima leze po dva pridruzena
vrha, zovu se zrake kolilleac!je,
tacka kojom idu nake kolineacije
zove se srediste kolineacije, to je
vrh V piramide. a presjecnica e
ravnlna n i E je Gsa kolineacije.
Osnova svake piramide i
pre:,jek te piramide ravninom, ko-
Ja nije paraleina s njeZlllom OSIlO-
vom, niti prolazi njezinim vrhom,
perspeJctivna su kolinearni likovi, za kOje su bo{ni bridovi piramide zrake
kolineacije, vrh piramide je sredisie kolineaclj'e, a osa kolineacije je presjecnica
ravnine asnove i ravnine
11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom
Zadatak. Kastl cetverostranu piramidu koja) je osnova
ABCD[A(-10,10,0), B(O,30,0), C(25,25,0), D(l5,5,O)} "ravnin; IT;; I'rh
V(50, 50, 45), presjeCi ravninom £(70,60,50) (sl.J 1.19).
R j e sen j e: Kako sma dosad vidjeli, presjek nekog geometrijskog
tijela opstom ravninom moze se odrediti direktnim posl11pkom i pornocu
stranocrta. Zbog togaje ovaj zadatak rijesen na oba nacina.
11.3 Presjeci piramide ravnirwm
Vrh presjeka 1, u kojem bocni brid AV prohada ravninl.1 E,
odreden je pomocu dmge projicirajuce ravnine iJ.(thdiJ- polozene tim
Pravac p(P j, P2), u kojem se sijeku ravnine E i 6., presijt;;ca brid u vrhu j.
Na isti nacin mogli bi se odrediti vrhovi presj:eka 2, 3 i 4, ali je 72
njihova odredivanje upotrijebljena perspektivna koja postoji
tlocrta osnove--A'S'C'D' i tlocrta 1'2'3'4' toga __ Produ'zenjQ stnmiC8
kolineamih Hkova, tj. A'B'i 1'2', S'C'i 2'3' itd., moraJu, se sjeci Da tragu eJ.
Nacrd J"2"'3# 4
8
vrhova 1-2-3-4 odredeni su pomocu poloztnih tacknmi.l
J'2'3'4'-:--Stranice 2-3 i 3-4 tog presjeka ne vide se u tlocrhi,-,·a stranice 1-2.iI ..4
su vidljive, jer su bocne plohe vidljive. U nacrtu, 5tranice' f2 i 2-3 su v-rdJjive, a
stranice J -4 i 3-4 su nevidlji ve.
v'
Slika 11.l9
1!. Presjeci geomelrijskih tUcla ravninama
Kada zadatak treba rijesiti pamaeu stranocrta, anda se upatrijebi takva
stranocrtna ravnina nj, koja je okomita na ruvninu 111 i na ravninu presjeka E.
Kako je ravuina ;1:3 okomita n<1 ruvninu E, 5tranocrtna osa IXj mora biti okomita
na prvi trag el te ravnine. Nacrta se zatim stranocrt piramide i treci trag ej
ravnine E na vee poznati naCin, Na tragu e3 nalazi se stranocrt J'"2//13
m
4
if1
presjeka ],·2-3-4 i to od tacke )11/ do tacke 3
M
• 1z stranocrta presjeka odredi se
njegov tJocrt j' 2
1
3'4/ pomoeu ordinala povucenih vrhovima stranocrta
/"2'1'._5
M
4
i1f
okomito na osu ,X.h a iz tlocrta presjeka odredi se nacrt i"2"3
ft
4Jr
pomocu ordinal a povucenih vrhovima tlocrta okomi1.o na osu x,
11.3.3. Presjek uspravne piramide opstom ravninom
Zadaiak. [ispravllll petostrallu piramidu, kojoj je osnova
ABCDE[A( "20.20,0), B(-JO.40,O), C(20,40,O), D(30,20,O), E( }O, 5, 0)] u ravllini
n! sa sredisrem If tacki S(5,25,0) i visina piramide v
!i(70, 70,40) (sU UOr
45, pres jed ravninom
R j e sen j e: U ovom je zadatku presjek petostrane uspravne piramide
()dreocn 118 qh3 nacin8, tj. direktnim postupkom i pomo{:u stranocrta.
Vrh presjeka 1, u kojcm bocni brid A V te piramide probada ravninu E,
ndredell jc pomocu dmgc projicirajuce ravnine j( dj,d
2
) polozene tim bridom.
Pr.::c,·:1(:: kojc!J1 s_t;:. sijeku ravoine E i J, presijeca-taj brid u vrhu 1, Xa
isri n<lcin l11og1i bi se odrediti vrhovi presjeka 2, ), 4- i 5, ali je za njihovo
udredivanjc llpolrijebljena perspektivna Kolineacija, Koja postoji izmedu doerta
os nove it' B' C'D'£' i tlocrta ]'2'3'4'5' toga presjeka. Produzenja stranica
kol1ncarnih likova, tj: A'E' i 1't, B/C'i 2'3', C'D' i 3'4' itd., moraju se sjeei
(1;) lragll Cj, Tako smo dobill-tiocr'te 2,3,4 i 5. Nacrte 2"3"4"5"
lih '.ThoY(l odrcdimo pomocl1 ordinala polozenih tackama 2'3'4'5' okomito na
osn x. Vidlji-yost pir3mide i njezinog presjeka odreoena je na vee poznati nacin.
\/ec smo vidjeli kada se zadatak rjesava pomocu stranocrta, stranocrtllu
ravninu J[,. 1rcba postaviti okomito na ravninu IT, i na ravninu E. Kakoje ravnina
okornita na ravninu E, stranocrtna osa j.l:3 mora biti okQmita na prvi trag e, te
ravninc. Nacrtan je srranocrt piramide bo i trec] trag e3 ravnine E. Stranoert
presjeka 1-2-3-4-5 naJazi 5e 11a trecem rr-agu e} ravnine E. 1z
::tnnocrt8 pre;-;jek3 odredi se njegov tlocrt 1'2'3'4'5' pomocll ordinaia povucenih
vri1(Wim8 stranocr(a 111f2
M
3'"4'"'5''' okomito nn osu {t'", a iz tlocrta presjeka odredi
:of' _0'" rZ'" 3" -/-"5" pornocu ordinala povucenih Hhovima tlocrta okomito na
:.EU .!_-_
I
I
I
I
I
1
1
11,3 Presjeci piramide ravilillom
Slika 11.20
11.3.4. Presjek kose piramide drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. KOSl1 cetvcrostraJ1U piramidu kojojje osnova
ABCD[A(50"25.0), B(30,1O,0), C(20,20,0), 0(40,35.0)] II ravnini IT, i vrh
229
V(O, 25,40). presjeci raminom £(5, =,-5) i odrediti mreiu pit'amide 5 presjecnim
poligol1om (:;1. ! J .21 ).
230 11. Presjed geometrijskih fijele< mvo/namu
R j e sen j e; Kako je ravnina presjeka dnrga projicirajuca ravnina,
Ilacrt presjeka 1-2-3-4 je u njezinom drugom tragu ez' i to od tacke
]" do tacke 3", a tlocrt t2'3'4' toga presjeka dobija se pomocll ordinala, koje se
povuku od vrhova njegovog naerta.
Tloert A'B'C'D' osnove te piramide i rlDert ty 3'4' njezinog presjeka
1-2-3-4 Sll perspektivno kolinearni likov!, kojin"!i.\---Je tacka V'srediSte koli-
neacije, a trag el osa kolineacije. Zbog toga se produzenja pridmzenih stranica
tih Iikova, tj. A'B' i f2', B'C' i 2'3', C'D' i 3'4', te DIA' i 4']' sijeku u
tackama koje moraju biti na tragu e,_ -
Za konsrrukciju mrcie te pimmide (sUl.2 J a) potrebne Sll nam prave
velieine njezinih bocnih bridova. Prava velicina brida AV jednaka je njegovom
nacrtu A"" V" , jer je taj brid paraleJan s ravninom 1[2, a prave veliCine ostalih
bocnih bridova odrede se (s1.11.21) okretafljem tih bridova oko vertikalne me
VT, dok ne postanu paralelne s ravninom 1r:2. Duzina B;V" je prava velicina brida
BV, duzina C;V''' je prava velicina brida CV, a duzina D;V" je prava vel'icina
brida DV Mreia plahe te piramide konslruise se na slijedeci naCin: nacrta
se trougao a donjegatro-
A
O
DOV
o
( A.o DO ::::: k D', VO DO :::: VHf); ), zatim se doda trougao DOCoV
o
=- ( DO CO ::::: D'C", VO CO ::::: V"'C;) pa se mreza zavrsi trouglol1l CO BO VD :::: ( CO BO
= C'8', VO n° = V"'B; ). A1:.o mreii bocnih ploha kose cetverostrane piramide
dodamo paralelogram ABeD koji je jednak njeziTIoj osnovi, dobit cemo mreill
sHave piramide. Na toj mrezl nacrtaju se .stmnicc -pJ;"esjcka mk0 Ja se 0drede
- prave velicine duzina Vi, V2, V3, V4 pa se one prenesu od tacke va na
0dgovarajucc bocne bridove A{)V", B
n
\/" c---0V(" Prava velicma duzine-Vl
jednuka je njezinom nacrtu V
U
(', jer je brid A V, na kojem je ta duzina, para!elan
s ravninom Tel, a prave veHeine ostalih dutinn nadu se nn slijedeCi naCin: npr.
]" povuce se paralela s 050m 'x, pa se njom presljece duzina u
tacki J;. Tn paraiela je naerr luka one kruinice koju opisuje tacka J brida A V za
vrijerne rotacije oko vertikalne ose VT. Duzina V
U
1; je prema rome prava
velicina duzine Vi. Na isti se naCin nadu duZine V
U
2;) V
H
3; odnosno Y"'4
1
;,
koje su prave ve!iCine duzina V2, V3 odnosno V4. Nanesemo Ii na mreZu ploha
te piramide V
O
1{j ::::: V'" 1;, Va 2° =- V
n
2;, VO 3° ::::: V" 3; i Vi! 4° :::: Vo 4; , pa se tac-
ke J
V
, 2°.3° ,4° i J
O
spoje, dobiju se stranice presjcka na mrdi ploha te pi-
ramide. Tako je dobivena mreza cetverostrane kose piramide s presjecnim
poligonom.
l
.1
11.3 Pres.jeci piramidl:: mvtlinOIll
V"
11.3.5. Presjck llspravne piramide drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu sestosrranu {l.1;praVllll piral1lidu,
OSllova ABCDEF u ravnini nl> presjeCi ravninom E i konslntisafi mre-:fu s
presjec:nim likom. Elementi piramide i presjeclIe J'(1l'niJle zadLllli ,YU ilL!
slici J J .22.
II. Prqjeci geometrijskih tijela raminama
R j e sen j e: Kako je ravnina E druga projicirajuca ravnina, ana sijece
t\l piramirlu u seslerokutu kome je nacrt u drugom lragu te ravnine i
\.I., ud tacke j" 2: 6'Y do tacke 3/t;:=- 4". Tloert toga presjeka odredi se tako sto se
]"!(Klu tlncrti syih vrhova presjeka, pa se redom mean soborn spoje. Aka je tacka
l" =:0: 6
tf
nacrt-tacke I;:=- 6, u kojoj ravnina E sijece bocne bridove CV i DV, onda
jc t!ocrt 1'i 6' tih tacaka u presjecistu tlocrta C'V'_LD'v' tih bridova i ordinale
povw:-:ene tackom t =:0: 6" . Na isti nacin nadu se-tiocrti ostalih vrhova presjeka.
lJ sve tri projekcije istaknut je debljirn linijama onaj dio piramide koji .Ie izmedu
ravnina JT i E.
Perspektivna kolineacija, koja postaji u prostoru lzmedu osnove
pirrtmide i nekog njezinog presjeka ravninom, postoji izmedu tloerta osnove i
tioCrla svakog njezinog presjeka, Jer se normalnim projiciranjem dva
perspektivno kolillcarna lika ne gube njihova karakteristicna perspektivno
kolinGlrna svojstva. Zbog toga Sl1 tloert asnove A'B'C'D'E'F'i tlocrt presjeka
kolinearni likovi, za koje je tlocrt vrha V'srediste
knlineacije. a prvi tr<lg t! ravnine E Gsa kolineacije. Kad tacna izvedene
kons(T-ukcije tlocrta presjeka, moraju se, prema lome, produzenja pridmzenih
strana tih likova sjeci u tackama, ko.je su na tTagu el. Taka se pravci A'S'i 2'3',
Fi'e' i ]'2', kao_ i astaE perspektivno kolineami likovi, sijeku na prvom tragu
1;';. Pro.va veiicina togo presjeka piramide odredena je na slici 11.22 prelaganjem
r,--n-niIlt F oko traga e
c
nn rayninu 7[;:; tako sto se u nacrtu !" pos.tavl okomica na
co, i nanese (".Ie ::;.; Lri' Na isti naCin se nadu tacke 2°, f', .j.n, SCI j ft vrhova 2, 3,
,( .5 i 6 pa sc tako dobijc pamlelogram {' 21' 3° 4
1
) 5° i 61) koji je prava vebeina
pmale1of.-rrama f. 2, 3,4,5 i 6. Naslici 1 L22a-H.acrtana .Ie: mreZa piramide s-
prc;;jecnim poligonom. Ta mreza se sastoji ad sest jednakih istokracnih
rWlJg!ova, Kojima Sll OSl1ove jednake bndu osnove plramlde, a kraci jednaki
njezinom bocnolTl bridu. Prava velicina jednog bocnog brida, npr. AV, odredcna
je na toj slici pornoclI pravouglog trougla AOSoVOu'kojemu je AOS
o

SoV 0 "'" S"Vff , a hipotenuza AOV
o
toga trougla je prava veiicina brida A V. Prava
veJicina 5vakog brida osnove piramide nalazi se u tlocrtu njezine osnove
i-loBo = A'B', E./C
o
::::: S'C' itd.
Na mrezi bocnih ploha nacrtaju se stranice presjeka tako da se odrede
pra-ve veli(:ine duzina VI, 1l2, .. i V6, pa se prenesu od tacke V na odgovarajuce
bocnc bridove /\ V, BY- i FV. Prave velicine tih duzina nadu se na slijedeci
nacin: ako se tackom r povucc pamieJa sa osom x i njome presijece duiina
u tackj 11}, onda je duzina \To t) prava veliCina duzine VJ, jer je tacka 1 u
i,rostonl na hipotenuzi A V pravouglog trougla ASV, a udaljena je od njegove
katete AS taliko, ko!iko je tacka I udaljena od ravnine Tr" tj. koliko je tacka
! Jcbljell;J od ose x.
",'


0,

2
3

5
6
7
,
9
'0
11.3 Presjeci piramide ravninom
233
Dt!-1ENZIJE (mm J
; I h1
0 d"

"
]5 IJ,Z I t2
"
37 1 72 1
35 71. :'0 50
35 I 70

" " I 50
37 _ I 1.5 I 35
34 J 76-1.
:.0
36 I 70 75
60
0, oj
F,
80 Ao c,
Slika l1.22 Ao
B,
______ -,-J-,-J,-.,-P,-,,::::,,'s/eci geumdrijskih tijcla ramillama
Aka se, prema tome, tackama ]" =: 6
P
, 2#;;0; 5/1 if"'" 4# poyuku paralelc
s osom xis njima presijece duzina AOV
o
u tackama l = 6", 2° 0= 5° i 3° =- 4° ,
onda je VO 1° :::; V 1, VO 2° ::::: V 2,. i VO 6° ::::; V 6. Kada se na mrdi oznace tac-
ke 6
o
.i
o
,2(p,.,5
o
i 6
o
,rakodaje Vol
o
:;;:VOjO,Vo2i.l::::.:V<J2v, ... , Vj 6
a
::::;V'
i
6°,
a zatim redom spoje, dobiju se stranice presjeka na mrezi bocnih ploha. Aka
takvoj mrefi dodamo osnovu i presjecni lik piramide, dobit cerna mreiu
piramide s presjecnim likom.
Na slici je data tabela sajos deset zadmaka za rjesavanje.
11.3.6. Presjek uspravue piramidc prvom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu seSlostranu l!.SPNH'llU piramidu, cija je
OSIlOI'G ABCDEF u ravJJini TrJ, pre::.je("i ravninom E i konstruis(lli mreiu.
Elementi piramide i presje6ne ravnine zudani SII no slid j J .23.
R i e sen j e: Kako tloert presjeka piramide prvol11 projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine. to je tlocrt toga prcsjeka duzina
r 4' na tragu e,. Tacke r i 4' su Hoeni taeaka J i 4 u kojima ravllina E sijece
bridove 05nove piramide A8 i CD. a tacke 2
J
i 3' 'ill tlocrti mcaka 2 i 3 u kojima
ta ravnina sijece bocne bridove BV i CV Pomo(;u tlocrta tin srr
Iljiliu'vj nacrti 3" i -:/."
Dalji post'upak rjdavanja 51iean je rjdenju zadatka kao na sUe! 11.22, S
tim sto je ova piramida sjecena pI'lOm projicirajucom ravninom.
Na slic} n,23 dataje tabela sa-jos,deset zadataka za rje.saNanje.-
--- ---- ------'--- ------------
71.3 Presjeci piramide mvninom
________ -'--13'5
-] r
I

I
I
[fili om \ B"';E"". Alii Flii 0
.... DfHENZlJE (mm)

r han d'
31. 86 1.2 H 55
55
. ___
52
I 53
50
l
55
6,
Y
i/
4
1
?5
1 2l; 76 39
3 31 90 1.0.
--s5" 100 ;; 5
5 35 96
"
39
6
"
80 '2 '0
7 36
"
'0 '2
,
28 78 25
'0
9 37 82
"
50
'0
-"
"
<L
"
Yo
2,
I,
oj
Slika 11.23
236
1 J. Presjeci geometrijskih tijela ravnirtal1lo
11.3.7. Prcsjck uspravne ph'amide trecom
proj'icirajucom ravninom
Zadatalc Uspravnu cetverostranu piramidu kojo} je osnova
ABeDlA( .50.5.0), B( ·40,35.0). C( ·10,30,0). D( ·20.1 0,0)] !l ravl1ini ",.
<;redi§tc 0.5110VC II II tackiS(-30.2(),O) i visina piramide v = 40, presjeCi
."m·llinom £(,."".45,25) i naCi pravu veliCinu presjeka (8L11.24).
R j e sen j e: Kako bokocrt presjeka te ravninc. trecom
r;:l'vninorn mora biti 1.1 trecem tragu te ravnine, naertan Je na ShC1 11.24 deslll
bokocrt te piramide i tree! trag e3 ravnine E. U presjeku toga bokocrta i traga e.:
naJazi se bokocrt ]""2"'3"'4'" trazenog presjeka J -2-3-4. Pomocu bokocrta 1
odinab okomitih nu OSH Z konstruisan je nacrt ]'12"3"4" toga presjeka, iz
nacrt8, 8 pomocu ordinala okomitih na 08U x, dobiven je njegov tloert J 2 j 4 .
y
Slika 11.24
:tc·'. . .
/1 '..,
.'.
»"
//
,/ "
\ ./:' Ell
\;/c, __ /
.: JO /
i
/
/
1 J.4 Presjeci stoim rm,'Ilinom
Tloert A'B' C'D' osnove piramide i tloen 1'2'3'4' presjeka te piramide- 511:
perspektivno kolinearni likovi kojima je tacka V' srediste, a trag e, osa;"
kolineaeije. Zato sc pridruzujuce stralllce irB' i 1'2', 8'C' i 2'3', CD' i 3'4'--,
fe LiA' i 4'1' mo!"a.lu sjeci na tragu e/.
Na slici jc odredena .los i prava velicina j02°3
G
4° nadenog presjeka
prelaganjem ravnine E oko njezinog treceg traga e3 u ravninu-7[3 na slijedeci'
nae-in: Ravllinu E zajedno s prcsjekom prelozirna ako treceg fraga eJ u ravninu'
1[3· T acku J
O
vrha 1, preiozenu aka traga e3 na H}, naderno tako sto u njezin
bokocrt 1
m
postavimo okomicu na CJ i prenesemo Jm _]0 -:= ]" -1 Z , jer je duzina
j - 1''' u prostolll jednaka duzini r -1 z.. Na isti naCin nadu se prelozene tacke
2° , 3° ,4
U
vrhova 2,3.4 pa dobijemo cetverokllt 1(), 2() ,3° ,4() koji je prava
\"clicina cetverokuta j, 2, 3, 4.
p.4. Presjeci stosca ravninom
Pod presjekom neke plohe ravninom podrazumijeva se skup tacaka koje
Sll zajectYlicl<e toj plohi i ravnini.-
11.4.1. 0 presjeku stosea ravIlinom
KDd- crtanJ3 tehnlckih predmeta I, uopste, pn Izradj -tehnickih crteia
primjenju.lu 8e razne vrste krivuJja. Posebuo se isticu one koje se dobijll kada se
rotacioni stazae sijece ravninom. Kada rotaeioni stozac sijecemo ravninom, koja
ne pro]azi njegovim vrhom, dobivamo prcsjecnll krivulju: kruinicll, elipsu,
parabolu.-Lhiperbolu. Te krivlllje zovu se s(oJca.
.. Ra"\:nina E koja ne prolazi vrhom rotaeionog stosca sijece taj stozac u:
Q. ATuinici, ako sijec.e sve njcgove izvodnice, a paralelna je s njegovom
osnovom (sI.11.25):
b. {'{ipsi, ako sijece sve njegove izvodnice, a nUe paraleina s njegovom
osnovom (51.11.26);
c. paraboli, ako je paralclna s je.dnom njegovom izvodnicom (s1.11.27);
d. hiperboli. ako je paralelna s dvije njegove izvodnice (s1.1L28).
238 J 1. Presjeci geometrijskih tijela ravninama

----T----"
-- - -i---
Slika l! .25 Slika 11.26
Slika 11.27
Slika 11.28
Kad ravnina E prolazi vrhom rotaclonog stosca, ona moze imati sa
stoi3cem zajednicki:
a. taj vrh, ako je plikloni ugao a ravnlne E prema r3.vnini osnove manji
od priklonog ugla f3 izvodnica stosca,
b. jednu izvodnicu, ako je a
izvodnici,
c. dvije izvodnice. aka je ex > [3.
/3, tada ravnina dodiruje stozac u toj
239
11.4.2. Presjek kosog kruinog stosca opstom ravninom
1. Zadatak. Kosi kruzl'li stozac, cijaje aSCI SV[S(55,55,O), \l( 15,0, 75)J,
osnova u ravnini TTl i poluprecnik amove r = 28, presjeh ravninom
£(40,75,-30) i odrediti projekcije presjeka. U proizvoljnoj taad kOlls!n.tisati
tangentu..7Ulpresjecnu krivulju (sl.11.29),
R j e sen j e; U ovom cerno zadatku projekcije presjeka 0dl-edili
pomoeu stranocrta. Stranocrtna ravnina n3 mora hiti okomita na f2tvninu 1[1 i na
ravninu £, pa je stranocrtna Gsa IX3 okomita na prvi [rag e f te ravnine. Odredi triO
stranocrt toga stosca A'"B''''V''' j stranocrtni trag e} Tavnine E. U stranocrtu se
presjecna krivulja em projicira na treci trag e} ravnine E. Iz stranocrta se vidi da
je presjecna krivu!ja elipsa, 5 obzirom nll to da prcsjecna ra\'nina sijcce SVt
izvodnice tog stosca, a nije parale!na S tljegovom 0$110V0{11. POrllOCLt sLranocr(a
(" , 2Hr racaka 1 i 2, te t{oena i nacrta izvodniea A Vi BV odredimo tlocrte t2'.
zatim nacrtc 1"2
h
tih tacaka. Duzina 1-2 je precnik presjecne krivu!je. Da je
duzina J -2 jedan precnik eiipse, dokazat cemo na slijedeCi nacin: kako je pf"vi
trag tangencijatne nivnine u tacki A pravae A'A''', koji je s ·prvirrr·-
tragom e, ravnine E, to je presjecnica tih ravnina, koja je rangenta elipse e u
tack! " sLltraznica prvog {raga ravnine E. Tangema dipsc e u La6ki ::: je
sut..raznica prvog traga te ravnine. Kaleo SLl tangente e!ipse e II tacbm:l 1 i 2
sutraznice prvog traga, one su meau sobom paratelne, pa je dU:litla J 2 precnik, U
simetralni.i"· tacka Ie ·duzine je srediste U elipse e. ;\a sumtZDlC) II! prvog· {rag-'d,_,
koia prolazi sredistem 0, bit ce 3-4 presjecne elipse e, koji je spregmni
precnik precniku 1-2, saddi tacku 0 i okomiL je na mvninu Te;. Zbog .ie
stranocli precnika 3-4 tacka flY, koja se pok!apa sa tackam O'/f _ Tlocrr
3/4' i naert - 3"4" precnika 3-4.. odredeni su pomQGu ordillala i pr0jekcijCl_
izvodnica CV i DV, kaje pro[aze njegovim krajnjim raCkal1l3. ty i 3'4'
su spregnuti precniei tloerta e
l
, a duzine j"-Y i 3"':;" su sprcgtlllti precntci naena
e" elipse e.
Posta su ravnine n, i E perspektivno kolineamo pridruzene u prl)S[Onl,
osa r.e kolineacije je pry! [rag eJ ravnine E, a sredisl.e kolineacije je vrh V stosca.
1'3 se perspektivna kolineacija u tlocrtu projicira u tal'llinsku perspek6vnu
kOlineaciju sa sredistem V'i os om ej. Kruinica osnove k i presjecna krtvuiJZl e
perspektivno su kolinearno pridruienc, pa su pridruzeni i njihovi tlocrti Je' j /.
Sredis'ta S i 0 pridruzenih krivu!ja nisu rnedllsobno pridruzene tackc.
240 ____ -'I"I".c.Pc.c:resjeci geometrijskih tijela ravninam=a ________ _
k'
d,
H'
A'
t:
);"1
Slika 11.29
I'
I
I
j".
I
,
,
I',·'
11.4 Presjeci sto,{ca ravllinom
241
Tacki 5 pridruzena jc tacka K, jer pripada osi SV. Tloerti 5' i 6'
kontumih tacaka 5 i 6 konstruisani su pomocu opisane perspektivne kolineac-ije:
tatKa 6' POlllOCU para pridruzenih tacaka S' K', a tacka 5' pomocll para H' 2' .
Nonte p" i R'" kontumih tacaka P i R, koje se nalaze na konturnim
izvodnicama G Vi HV, odredimo pomocu stranocrta piIY i R'" tih tacaka, koje su
dobivene kao presjek st.ranocrtnog trnga e] i stnmocrta GMVM i }fMV
m
tih
izvodi1ica. Nacrte konturnih tacaka P i R mozemo odrediti jos pomocu pravca p,
presjecnice ravnine E i ravnine ,1, koja sadrzi kontume izvodnice nacrta.
Tangentu u nekoj proizvoljno odabranoj tacki elipse e, npr. u tacki T.,
konstruisemo kao pravac t, koji je pridruien tangenti t, osnove kl1Jznice k u tacki
1'1. Tacka TI elipse e'je perspektivno kolineama stika tacke T; krufuice k', a
tangenta t' ehpse e' u tac,ki T' je slika tangente f; kruznice k' u tacki T;. Nacrt
t" tangente (jc spojnica tacke T" i nacrta prvog probodista tangente t.
2. Zadatak. Kosi kruini siozac, cljaje osa SV[S(95,40,O), V(55,20,60)j.
osnova u ravnini 1[, i poiuprecnik oSl1ove r = 30, presjeci ravninom
E(J 5,-20, - j 0) i konstruisati rnrezu dijela omotaca stosca ad ravnine 1[; do
presjecne ravnilJe. U proizvoljnoj lm:'ki presjeClle krivulje povutt tallg€!11tu
(.11./1.301.
R j e sen j e: Projekcije presjeka kosog kruznog stosca mozemo
odredii:l P01110CU stranocrta i direktnim postupkoJn, kako je rijei3en ova] z a d ~ ~
Presjek U ovom zadatku je DQ_ clins] .ier ravnina E sijece sve izvodnice toga
stoSca, a nije paralelna s njegoyom osnOVOln. Ako se odrede probodista ravnine
sa izvodnicama A V i B\l, koje polaze sa precnika osnove okomitog na trag et.
dobit cemo tacke presjeka 1 i...2 tih iz·vodnic3. Duz.ina 1 ~ 2 je precnik presjecne
krivu1je, pa je tlocrt 1'2' precnik tlocrta e', a nacrt 1"'2'" precnik nacrta ~ "
elipse e.
Da bismo oJredili drugu osu 3-4 presjeclle elipse e i njene projekcije,
polozimo simetralnol11 tackol11 O( 0'. 0"') duzine 1-2 horizonta1nu ravninu L,
kojoj drugi trag S2 ide tackom all paralelno sa os om x. Ravrnna L sijece rotacloni
stozae u usporedniku k( k',k') cije je srediste u tach O( 0',0'), a ravninu E u
sutraznici m( m',m") prvog traga. Usporednik k i sutraznica m sijeku se u
krnjnjim tflckama J i 4 druge ase elipse e. Tloert 3'4' ose 3-4 je precnik tIocrta
e'. a nacrt 3""4"'je prec.nik nacrta e" ehpse e. Duzine 1-2 i 3-4 su ose presjecne
e!ipse (" :1 pfojckcije tih osa dajll parc)"\:e spregnlltih precnika projekcija te elipse.
240 11. Pre:,jeci geomelrijskih tijela ravniiluma
v"
x
B"!C'J i K"
I
Sllka 11.30
Konstrukciju elipse dobijemo pomocu spregnutih prccnika. Dime Tacke
8' i 10', u kojima tlocrt e' elipse e dodiruje kontum tlocrta toga sroSca, tj.
izvodnice FV j HV odredujemo pomocu perspektivne kolineacije, a naerte tacaka
J3
N
i 14#, u kojima naert elf elipse e dodjruje konture nacrta toga stosca,
odredujemo iz njihovog tlocrta na pripadnim izvodnicama.
Tangentu u nekoj tacki presjecne elipse e, npr. U [Jcki 6, KO[1stmisemo
kao pravac t, koji je pridruzen tangenti d
1
osnove kminice k
J
u taeki D. Tacka
e' je perspektivno kolinearna slika Tacke D' kmznice _ a tangenta t'
dipse e' u tacki 6' je slika tangenre eli kruznice k; u tacki D'.
11.4 Presjeci srosca ravnil10m 2:n

Nacrt til tangente t je spojnica tacke 6" i nacrla prvog probodist::t
tangente t, Tu tangentu mozemo konslruisati i kao presjecnicu r ravnine E i
tangeneijalne ravnine L1 stosea 1I tacki 6, kojaj je pravac Li, prvi trag, lclckulJ.\
:= r; u kojoj se sijeku tragovi e, i dj , i tackom 6{ 6',6" j lJdrcdcna je rangenta
t( (,t") eJipse e( e',e
ll
).
Mrdu omotaca sa presjecnom krivuJjom konstruisemo lab) S[U l)::,llUVU
Slosca podijelimo nll sto veci broj jednakih dijclova, U ovorn zadatku osnova je
podijeljena na osam dijelova, Nacrtani SU doen! i nacrli izvodnica koje idu lZ
podionih tacaka. Za konstrukciju mreie potrcbne S'LI nam prave vehcine
izvodnica, Izvodnice prave velicine C;V''', D;VH, E.;'\/", J,;I/h dobijemo
okJetanjem izvodnica ako vertikalne ose, koja zamislimo kao vrh slosca, dok nc
budu paralelne s ravninom n2. Zatim naacmo udaljcnosti od vrha V, Tacke
presjeenc krivulje, kaje su na tim izvodnicama. Te udaljcnosli jeJnake SH
duzinama V
h
5/), V"6{), V
h
7° ,. V
h
]2/).
Konstrukcija mrde omotaca stosca, koji je prerezun du:z.tllom izvodnl<..:e
CV i razvijen na ravninu, izvodi se na slijedeci nucln: nacrta se duzin3 prave
velicine C;V'" "'" CoVa najkracc izvodnice GV (sLll.30a). Da bismo dob:di
razvij'ene izvodnice -F\f i HV, koje su iste duzine, opiscmo luk-t'<'\'· aka V
IJ
precnika Fo'V" = H;Vh, Na tom luku su tacke plJ i HO, udaljcnc 0d wekt': G';
CaN
za duzinu juka ----:::: MN, Na isti naCin se konstruisu ostale izvocini":':G 1
2
su ;').-1 C.!, Krivulja spujc.na ,D
iJ
, En
FO. Go), H
U
./iJ ,jD i CiJ je ra"Zvijena krivulja k;. Ako odredimo pravu ve!icinu
spregnutih precnika i pornocu l1jih konstruisemo elipsu, dobit cemo pravu
velicinu presjecne krivulje e
D
• Kad razvijenom omotacll dodamo osn0V11 i
presjecnu krivu!ju, dobi.t cemo mrezu dijela stosca izmedu d¥ije ravrrITrc, ravninc
IT1 i presjecne ravnine E.
Tangenta d
J
krivulje k
J
u tacki D i tangenta t krivulje e U Lack; 6 :ill
stranice trougla D6T" koji je u tangencijalnuj ravnini A Aka konstruiSetnO
trougao D06°r/, (s1.11.30a), koji je shean trouglu D6T
J
, njegova stnmica
D()r/) :::: d; bit ce tangenta krivulje k; n tacki DO, a njegova str3nica
6°r/::::: CO je tangenta krivulje eO u tacki 6'-', Trougao D
0
6
J
T/' kOl1S[ruiseruu
pomocu pravih velicina njegovih stranica, a te su D
0
6°, D{JT/::::: l
T{06° =T/6
1J
(6'6° =6x6"}.
Il. ravnil1ama
V"
J'
ki' aJ

SEka 1l.30a
11.4.3. I'resjck rotacionog stosca opstom ravninom
Zadntak. Rotacioni stozac ('ijaje Gsa SV[.S(O,30,O), V(O,-30,50)],
OS!1()1'Om poi1tpre(;nika r = 25 u ravllini 1fh pi'esjeCi ravninom
Fi7(JJ5.45} (.1/.1131). .

R j e is c n j e: Da blsmo odredili presjek toga stosca opstom ravninom,
polozirno prvu ravninu ,1( d
1
,d
2
). To je ujedno ravnina sirnetrije,
jeT je zamisljena osom rotacionog stosca okomitog oa ravninu E Njezin prvi trag
d! ide tackom vrha V' okornito na prvi trag e, ravnine E, a drugi trag d1 okomit
je na OSLl x. Ta ravnina sijcre rotacioni stozac u izvodnicama A V i BV, a ravninu
E u priklonici prvog traga p( pI, pH) . Izvodnice A Vi BV sijeku se s priklonicom
p n tac.'kama 1 i 2 kojc su dva ljemena presjecnc clipse e. Duzina 1-2 je velika
osu Ie ejipse, pa je njezin tloert 1'2' precnik tloerta e', dok je njezin naerr
precnik nacrta e.'-' elipsc e.
] fA PresJ·eci stasca ravllilIom 245

Drugu osu 3-4 presjecnc elipse e i njczine projekcije odredit cerno take
sto cemo simetralnom tackom O( 0',0") duiiue 1-2 poleziti horizontalnu
ravninu A, kojoj drugi trag a2 ide tackom 0" paralelno sa osom x, Ravoina A
sijece rolacioni stozac 1.1 paraleli k( k'.k"), a ravninu E u sutraznici m( m',m")
prvog traga. Paralela k i sutraznica m sijeku Se u tackama 3 j 4 druge ose elipse
e. Tloert 3
f
4' ose 3-4 je precnik elipse e
f
, a njezin naert 3"4" je preenik
elipse elf .
Slika 11.31
Duzine 1-2 i su
osc presjeene elipse e, a
projekcije tih osa daju
parove spregnutih precni-
ka projekcija te eJipse,
kako je u nacrtu elipse e.
Ako su projekcije tih osa
meuu soborn okomite,
kako je u tlocrtu te clipse,
onda one daju veliku i
malu osu te projekcije,
----.P-il bismo odredili
tacke 5" i 6", u kojima
nacrt elf e!ipsc e dodiruje
konturu nacrta toga
ca, polozimo ravninu B
konturuim izvodnicama
CV·IDV. Njezin prv! trag
b
j
ide tac-koHl
leI no sa osom x. Ta
ina sijece ravninu E u
sutra:inici 11.( Il', /1")
gog traga, koja sijece
izvodnicu CV u tacki
5( ), a izvodnicll DV
u tacki 6(6',6').
Vidljivost stosca i
njegovog presjeka
dena je na vee poznati
!laCin.
246
J 1. Presjecl geometnjskih lijela ral'lIillWna
11.4.4. Presjek rotaciollog stosca drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Rotaciani stoiac, kame je 05110va u ravnini ITII srediste OSllove
[{ tach S(35,35,O), poluprecnik r = 25 i visinet stosen v = 60, pre::'jd'i ravninom
E(65, 00,65). Uproizvoljnoj tacld presjeclle krivufje kOllstruisati wngentll j mreZu
omotaca sa presjecnom krivuljom (st.l1.32).
R j e sen j e: S obzirom na to da treba konstruisa[i mrdu omotaca toga
stosca s presjecnom krivuljom, podijetimu njego\'u osnovu na nekoliko jednakih
dijetova, npr. 8 dijelova. Nacrtajmo zatim projekcije izvodnica koje ielu iz tih
podionih tacaka. Ravnina E sijece te izvodnice u tackama 1,1,5,6,7 i 10 cije su
druge projekcije na drugom tragu e2 te ravnine. Projekcije tacaka 3 1 90dredimo
pomocll pm-ale1e u koja proJazi tim tackama. Pomocu nacrta presjecnih tac,aka
odredimo njihov tloert, a na osnovu tlocrta i nacrta, bokocrt tih tacaka.
Velika Gsa presjecne clipse je duiina 1-6, a njena simetr:-llna tacka je
srediste 0 te eJipse. Mala osa 4-8 presjeene elipse e ide tackom 0 okomitu na
ravninu ][2_ Njezin nacrt 4" = 8
1t
je u simet:mmoj .ta6ki_O" nacrta r 6
17
velike osc
te elipse. Tloert 4"'8' male ose odredimo pomocll t1ocr"ta k' paralele k na kojoj se
nalaze nJczine krajnje tacke 4- i d. T!oen presjeclll:': t'lipsc: jt: ,/) k0joj jc
velika osa duzina 1'6', a mala Gsa duzina 4'8'. Bokocrt presjecne elipsc je
elipsa e
P1
• kojoi je velika osa duiina 1"'6'" , a mala duzina 4
H1
S/P .
Bokocit rotacionog stoka nacrtan je tako kao 'chr je-,J"dstranjen dio--3-to$-
e<l, koji je iznad r(lvnine presjeka. pa se presjecna c]ipsa u bokocrlu vidi elida.
Objamjeno je ranije da su osnova stosca - kruz.nica /.:.{ i prcsjecna
krivulja e toga stoku perspektivno kolinearni !ikovi u prostoru, kojima je
srediste kolineacije vrh stosca; a Gsa kolil!eacijc.jc presjeenica ravninc njego-ve
osnove i ravnine presjeka. U toj perspektivnoj kolincaciji pridruiena je, npr.
tacki D' tacka 5', a tangenti Ii kruznice k; u tacki DI pridruzen8 je tangenta
t' elipse e' u tatki 5', pa se te pridntzene tangenlc sijeku u tacki T:, koja mora
blti na osi ko1ineacije e). Oakle, pomocu perspektivnc kolineacije mozemo Ll
svakoj tacki dipse e' odrediti njezinu tangentlL
Mreia omotaca s presjecllOlH krivuljom. Ako omotac stosca razre.zcmo
duzinom izvodnice EV, pa ga razvijemo u ravninu crteza, dobit cemo mrezu toga
omoraca (5I.11.32a). Tu mrezu nacrtamo tako 5tO oka tacke ,,0 opiSemo luk
kruznice k: poluprecnika AOV
o
::;;: A"V" . Kako jc raz!ika izmeduluka kru:znice i
pripadne tetive manja, sto je luk manji, raspolovimo luk A' 8' kruznice k;
tackol11 R', pa tetivu A'R' kruznice k; preneserno dva pUla kao [etivu po luku
11.4 Pre!Jjeci SfOSC(I ravninolll
kruznice k: i dobijemo luk A
O
EO na kruznici koji je priblizllo jednak luLu
A'B/ kruinice k;. Zatim pomoc:u tctive A" SO kruznice odrcdimo na roj
kruznici tacke Co, DO i E
iJ
desno, te }j0, GO, FO i EO lijevo od tacke
A( A
O
So::::: BOC
iJ
= COD
o
= DO EO = A
O
H
O
"" HOOo = GO pO = F
O
EO) .Ako tacke
EOspojimo -sa tackom VO, time zatvaramo kmzni isjecak, koji je pribliz.tlo
jednak mrezi oinotaca toga stosca. Kad pojedine tacke AU, 13°, Co, DO, EO)
FO, GO i fIo toga Juka spojimo sa tackom VO, dobijemo duzine, koje u
razvijenom poJozaju prikazuju 8 istaknutih izvodnica -stosca. Da bismo In
razvijenom omotacu nacrtali razvijenu presjecnu krivulju eO, momma na waku
razvijenu izvodnicu prenijeti onaj njezin dio koji je izmedu vrha i krivuljc e, npc
na lzvodnici DV taj dio ogranicen je vrhom Vi tackom 5. Pravu velicinu duzine
V5 dobijemo tako sto izvodnlcu DV okrenemo oko o.<;e stosca, dok ne posrane
paralelna s ravninom 1Cb tj_ dok se ne poklopi izvodnicom A V iii EV. Kad se
ana poklopi sa izvodnicom A V, tacka 5 dode u rolozaj SV, pa je duzina y,1t 5°
V5 u prostoru, koju prenesemo na razvijenll izvodnicu DOV
u
mreze ornotaca toga V"5° =V05°. Na isti nacin dobijemo mcke 2
u
,
3
0
, 9°-r--til' presjeka na mrezi toga omotaca, dok se za tacke r i 6
v
-nc-mora
vrsiti rotacija izvQdnica oko ose stosea, jer su izvodnice, na kojima se tc tackc
naiuzc, paraldne -'> ravninom JC2. lJ tom slucaju je duzina FHt', odnosno FHc-",
jednaka duzini V 1, odnosno V6 u prostaIU.
Ugao sto ga tangenta u nekoj tacki presjecne elipse, npc u tach 5,
zatvara -.Sa- tzvodmcom stosca, koja prolazi [am rae-kom;· _ne mij<enja sc
razvijanjem omotaca stosca. Taj ugao pripada pravouglom trouglu 5DTj , koji je
u tangencijalnoj ravnini tacke 5, pa se pomocu toga trougla taj ugao i konstruise.
Povuce se tackom DO okomica sa DOV
o
, pa se prenese ;;:; D/T,' , a kako je
duzina DT
j
u ravnini fCl, to je Dli = . Kad se spoje taeke 5°i Tj, dobije se
pravougaoni rrougao 5°DaTI' koji je jednak trollglll 5DT, u prostOrLl, pa je
njcgova hipotenuza 5°TI trazena tangenta krivulje eO u tacki 5° .
Kako je tangenta presjecne krivulje e u tacki 1, odnosno 6, okomiw !l,1
izvodnicu sroka, koja prolazi tom tackom, tangenta krivulje eO u tacki j!),
odnosno 6
0
, mora bid okomita na razvijenu izvodnicu, koja prolazi tom
Poluprecnik kruznicc zakriv1jenosii krivulje eO U tacki j", odnosno 6".
konstruise se na slijedeci nacin: tackom 1 presjecne elipse e postavi se ravninJ
okomjta TIa izvodnicu A V, koja pro!azi tom tackom, pa se ravninorn presijece OS3
stosca u tacki K.
248 fijela
z
x
C'''
G'
DINENZIJE (mm)
Q,
" 0 d 0,
b-- 60 60 <0 I JO
A'
l,J
70 70
"
JO
L-'
80 80 50 JO
H-
60 58 J5
"
70 58 '0 JO
C'
"
EE 72
70 '0 <5
6'
a ! 80
70 50 30


80 Jfj
"
10 - ;,(, 70 43 '5
E'
,/7'
r,
C'
Slika 11.32
11.4 Presjeci stosca ravllinol1!
1z tacke K povuce se okomica na ravninu presjeka E i .
, d' 'I ' P [) , i'P' ' s nJom p, , "
lZVO mea A V u tac (1 ., uZlna ::: r) Je poluprecnik lullZ" kr' 'I'e' o"o-'st(
nice za IV J ,_ .. ;,_,_ -
krivulje eO u tacki 1°. --',
Analognom kOllstrukcijom dobija se poluprecnik '1 kruznice
nosti krivuUe eO u tacki 6° .
Na istoj slici data je tabela sajos deset zadataka za rje§avanje.
11.4.5, Presjeci rotacionog stosca drugiru
projicirajucim ravninama
1. Zadatak. 1z nacrta rotacionog cija je osnova u ravnini rt:"
presjecenog drugim projicirajuCim mvninama, l1acrtati tlvert i lijevi bokocrt
ol1og dUe/a sto.fca kameje kanHira llacrla deblje izvucel1a. Na tome dijelu stosea
/1o!aze se kOl1tl1mi prqjeci po." elipsi, hiperholi, paraboli i kruzTtici (sl.11.33).
R j e sen j\ e: a. Ravnina, koja sijece sve izvodnice stosca, a nije
paralelr:l-t1._s njegovom osnov9m, ima presjek po eiipsi, kojoj je velika_Qsa duzina
1-2, mala osa duzina 3-4, a tacke 5 i 6 u bokocrtu naJaze se na konturnim
lzvodnicama toga slOSca.
Nacrt c1ipsc jc duzina 11/]/t, a njezin tioert je elipsa kojaj je velika osa
duzina /2', a mala osa 3'4'. U bokocrtu je takode elipsa. kojoj je velika osa
_.:;!"-/-'" , a mala ,!sa Juzina ]""2
m
koja Jo,:iiruje konturu .bokocrta stoSca u
tackarna 5''' i 6$.
h. Ravl1ina, koja sijece stozac paraJelno s ravninom 1[), ima presjek po
ltiperboli. Na zadanom stoscu nalazi se sarno jedna grana hiperbole kojoj je
II. Na njoj imarno jos istaknute tacke 7, 8, 9 i 10. Nacrt hiperbole
je duzina 7"1 r, a njen tloert je duzina 7'8'. Bokocrt je jedna grana hiperbole,
kojoj je tjemc u tacki 1]"', a n3 njoj su tacke 7
m
, 8
m
, 9'" i 10
m
• Na ovoj grani
hiperbo1e imarno samo lukove i 8-10.
c. Ravnina, koja je paralelna s lijevom konturnom izvodnicom u nacrtu,
sijcce stozac po paraboli, kojoj je tjeme u tacki 18, osa paralelna s ravninom 'Trz,
a na njQj Sli istaknute jos tacke 12, 13, 14, 15, 16 i 17. Nacrt para bole je duzina
12/tJ8
1f
, njezin tlocrt je parabola, kojoj je u tatki 18', osa paralelna sa
osom x,a na nioi su io; tacke 12', 13', 14', ]5', 16' i 17', Bokocrt jc takode
parabola rije je tjeme u tacki 18"', osa paralelna sa osom z, dodiruje konturu
bokocrta u tackama 16
m
i 17
M
, a 11a njoj su jos tacke 12"', 13
m
, 14
m
i 15"'. Od
pambole imamo samo luko-ve 12-14 j 13-75.
250 11. Presjeci geometrijskih tijela TiI::::":::":::"="':::""",,'________ _
V'"
!

,
I ¢70
Silka 1 U3
d. Ravnfna, koja je paralelna sa -o50m, sijece stozac po kruinici, na kojoj
Sll tacke 9, 10, 14 i J 5. Nacrt krumice je duzina paralelna sa osom x, a na njoj su
tacke 9
6
=:: 10
K
i 14" == 15". Njezin tloert je kruznica na koja] $U tacke 9/, 10',
14' i 15', a bokocrt joj je duzina na kojoj su tacke 9
1h
, lO"', 14'" i 15' .... Od
kruznice imamo sarno Iukove 9-14 i 10-15.
2. Zadatak. Iz nacrta rotacionog stosca, cija je 05;nova 1/ ravninl 1[},
presjecenog dntgim projicirajuCim ravninama, nacrtati rlocr! i lijevi bokocrl
onog dijela stosca komeje kontura Iwata deblje izvtlcena (sl.) 1.34).
R j e sen j e: Postupak rje.suvanja ovog zadatka s!ican je IJesenJu
prethodnog zadalka.
____________ I_I_.5_P_r_es.,.i_".c.·'_·'c.:":;"u"I"o..:'"n"v:.:"c.in:::o:::,,,-'__________ 251
Slika 11.34
11.5. Presjeci valjka ravninom
11.5.1. 0 presjeku valjka ravninom
a, Ravnina E koja je okomita na osu rotacionog valjka, H kojoj je drugi
trag e2, sijece taj valjak po kruznici k( k',kN), ciji je presjek jcdnak osnovi
valjka (s1.l1.35).
Kad je ravnina presjeka paralelna sa osnovom valjka, onda je presjek
jednak toj osnovi.
b. Ravnina E koja je paralelna sa osom rolacionog valjka sijeec valjak
po paraleJogramu EFGH. Dvije strane toga paralelograma EH i FG su izvodmcc
valjka, a druge dvije strane EF i GH su tetive njegovih osnova (s1.11.36),
252 11. Presjeci gemnetrijskih tijela ravninama

D'".'
OW,R"
I
i
'5" x
--lC;p;'-, -+, B'....,.,.·
k"
Slika 1135
x
Slika 11.36
c. Aka rotacioni valjak presijecemo ravninom, koja nije ni okornita ni
paralelna sa osom valjka, presjek ce biti eiipsa (51.11,37).
d. Ravnina E, kojoj je drugi trag prav3c e2, a kojaje okomita na osu toga
valjka, sijece ga u elipsi, kojoj je nacrt duzina M"'N" 1 a koja zove normalni
presjck kosog kruznog valjka (s1.1 1 .38).
Svaka mvn{na kOja je ('komita na izvodnice kosog kntirlOg valjka sijece faj
valjak I,t elipsi. Tdh'i pre/Jed se zovu normaiHi presjeci kosog kruinog
valjka.
Sl.'a/;:.a rf!.ynina kOja je paralelna sa vSI1Q+"Oln kosog kruinog va(jka .s-ijd!e tal
l·afjak u kruinici kojajejednaka o'snov(
D" C"
0" c"

I
R'
- - F?"
N'
'"
5" x x
D'

'R'
Slika 1 J.37 Slika 11.38
f1.5 Presjeci valjka ravninoll1
253
11.5.1. Presjek kosog l<ruznog valjka opstom ravninom
Zadatak. Kosi kruini valjak kome je OSI101'O u ravnini H" OS(1
MN[lW-65,30,O), N(-5,60,60)] i poluprecnik osnove r 25, presjeCi
ravnil10lJl 2:(20,40,20) i konstruisati projekcije presjeka. Nacrtali mreiu
·riolljeg dijda va/jl\a od tamine 1[1 do presjecne ravl1l'ne. U proizvo!jnoj tacki
'- presjecl1c krinL{je povuCi tallgcntu (51.11.39).
P. j c sen j e: Presjecna ravnina je zadana taka da je okomita na
lzvodnice- vaUb. Svaka ravnina koja je okomita na izvodnicc kosog kruznog
\'aJjka sijece taj valjak u elips! i takve prcsjeke nazivamo nOfmalnim.
Presjek valjka ravninom L mogao bi se odredili direktnirn postupkom, tj.
da se pot raze probodista pojedinih izvQdllica valjka .s tom ravninom. Posto je
potrebna dobiti i mrezu vaJjk.a;- odredit celTIO projekcije normalnog presjeka e
kosog kruznog vaJjka kome je donja osnova U 1[/. Kod normalnog presjeka,
presjecna ravnina 1: okomita jc na OSH /vfN valjka, pa je trag 51 l..MN', a
.1'2.1 M !v" . Kod odredivanja tlocrta e'i n<lcrta e" elipse e, treba tim elipsama
uvijek 0drediti \'eliku j malu OSU, iIi par spregnutilLprecnik-a pomotu kojih se
one mogu tacno konstruisati,
O'v-dje je presjck v::!ljka odre-oen pomoeu stranocrta i uzeli smo cia je
ravnin'-l nJ ..L n/, dakle jX} i. Sf, pa je ,1'3 J..M""N"'. Tako su dobivene sve
izvodnice 1..1 pravoj velicini, kao i treea projekcija tacaka presjecne krivulje.
Kontmllc-ll.vodnice CP i DR stranocrta sljcce ravmna Eu tatkama-.-t+4,.-ksje Sil
krajnie tackc icunog e!ipse e jer Ide na dijametralnim izvodllicama
valjka. Tangente u tim tackama okomite su na n), pa ce na ravninu n3 biti okomit
i s\;regnuti precnik, pre611iku 3-4. Konturne izvodnice tlocrta AH i BG padaju u
stranocrtu zajcdno u stLanocrt Ai iv'" ose MN. Presjecne ta.eke 1,2 tih izvodrdca
s ravninom X padaju u stranocrhl takone zajedno, pa je duzina 1-2 spregnuti
prccnik, prccniku 3-4. Kako je jX.l II AI lY'..L s{ to ce 1'2'.13'4', rj. ova su
vclikct i lllala osa elipse e'.
Sutraznicama prenesemo tacke 1,2,3 i 4 u naert gdje nam odreduju par
spregnutih precllika {'X" i 3"4" eJipse e". Tioerti k; i e' osnove i
njcgova presjeka Sll afil1i likovi za trag 5, kao OSll, a tlocrt M'N' ose MN kao
smjer zraka afinosti. K.onturne tacke nacrta 7, 8 dobit cemo pomocu te afinosti.
Tackama 7' 8' pridmzene tacke na k; Sll tlocrti E' p' nozista E, F kontumlb
izvodnica naerta. Spojnica E'F' sijece OSli S I U tacki V;, a sjJojnica tacke V; sa
0' sijcc-e tiocrte izvodnica iz l.aCaka E i F u tackarna 7' i 8
f

254
11. Presjeci geometrijskih rijela ravllinwna
Nacrti tacaka 7 i 8 leze na spojnici V/O" i fla konturnim izvodnicuma nacrta
valjka. PomoeD perspektivne afinosti odredcne Sll na isti nacin projekcije
tangente t presjeka e u tacki T.
Slika 11.39
11.5 Presjeci valjka ravninom
'55
Ako elipsu e prelozimo ako prvog traga 3
J
U ravninu 1[}, onda ce ona
doCi u polozaj (e). Tacke eUpse e opisat 6e lukove koji se na 1[3 prikazu u pral'o]
veliCini kao koncentricni lukovi sa'sredistem u tacki S, au tlocrtu kao duzine
paralelne osi jX]. Rotirane lacke 1, 2, 3, 4 odreduju veliku (1)(2) i-malu (3)(4)
aSH elipse (e). Kaka su elipse e' i (e) dvije afine krivuUe, to ce prav3.c 7 ~ ( T ) biti
tangenta (t) elipse (e) u tacki (T).
Kad se ornotac kosog klUznog vaUka razyije u ravninu, nete se dobiti
pravougaonik kao kod rotacionog valjka nego Iik prikazan na slid 11 ,393..
Osnove valjka nece se prikazati kao duiine, nego kao krivllije. To proizilazi
odatle sto tangente u tackama tih osnova ne zatvaraju s pripadnim izvodnicama
jednake uglove. Tangente u tackama normalnog presjeka okornite Sll n8 pripadne
izvodnice valjka, pa se zato elipsa e prikazuje u razvijenom polozaju k30 duzina
3-3 koja je okomita na izvodnice. Ta duzina priblizno se moze dobiti tako do.
elipsu (e) podijelimo na nekoliky- dijelova, recirno svaku njenu cetvrtinu na 3
dijela, pa umjesto lukova izmcau dirnih tacaka uzimamo njihove tetive.
8'
C'
!2" I to l 5 ~ 7" 'J"
T'
A'
I
14'
---.-.+.-.----- AO
I
I
C'
Slika 11.39a
k' ,
aJ
256
J 1. Presjeci geometrijskih rijela ravninama
Na pravac p (s1.l1.39a) prenesu se tetive te elipse, tj. uradi se:
11"2"=(11)(2),
7° 3° = (7 )( 3 ). U tackama 3°, 9°, 11°, _ ....... 7(} i J) povuku se pravci okomiti
na pravac p, pa se ua te pravce prenesu prave veil cine, koje se dobUu iz
smmocrta tih izvodnica.
Kako su izvodnice valjkaJI"7r3, one se 11a tu ravninu projiciraju u pravoj
velicini, a projiciraju se u pravoj velicini i dijelovi tih izvodnica koje se nalaze
n3 razlicitim stranama ravnine. Zato se uzima 3°Co:::;;; 3"'C'" ,
3iJ pi! = 3
M
pm; 7
11
EO = 7
M
E"', 71) /1) = 7
m
['''; 1°AI) = 2°SO:::: 1'" A"',
/' HI) = 2
0
G
o
=l
m
H"': 8
0
FO = 8!ffF'" , 81) f) =8
111
]'''; ,4°DO =4"'D"'.
4° I(} = 411' RIH. Na omotacu valjka uzima se jos neko1iko izvodnica, odredi
lljihov po!oz.aj u razvijenom omotacu i odrede krajnje tafke pomocu stranocrta.
Krajnje tacke izvodnica, spojene, pokazuju dvijc jednake krivu!je, koje
osnove u razvijenom omotacu valjka.
Kad se ,)11lOtac razvije u ravninu, ouda duiina TT, padne u pravac 3-3, a
dllzinR KT u izvodnicu KO LO, gdje se te duzine prikazu u pravoj velicini. Ako
SC. prC1l13 tome, n3 razvijenom omotacu odredi izvodnica K
O
LI) na kojoj lezi
lasKa TO, pa sc l1(l pravcu 3-3 uradi TOT}o =(T )T
"
ondaje T,oK
IJ
tangenta to U
tHi':ki Ki! na razvijenu osnovu, jer mozerno uze[i kao da smo omotac razvili u
ra 'ninl.1 trnugla KTf" = KVT'i'(,fi.
11.5.3. Presjek rotacionog valjka opstOlll ravru.nom
Zadatak. Rotaciol1i vaUak komeje OSl1ova poluprecnika r = 20 /.t
rmmni TCf, sredi,fte os-nove u tacki 5(0,30 ..0) i visinQ v = -45, presjeCi ravninom
[} 7(JJS0.4()) (sl. J ] .40).
R j esc n j e: Posto je valjak uspravan i osnova mu leil u ravnini Jr], osa
valjka je okomita na tu ravnint!. Kako su i izvodnice okomite na ravninu ITI,
tiocr! e! pre:-0ec.ne c1ipse e poklapa se s tloertom k' osnove kruznice k toga
vaJjka. Nacrt e" elipse e moze se odrediti tako sto se nadu nacrti probodista
favnine E s nekoliko izvodnica valjka, zatim se ti nacrti medu sobom spoje. Taj
!:':KTt e'l elipse e moze se ta(:nije nacrtati ako se odredi bar jedan par njegovih
sprcgnutih precnika.
-""-,-
11.5 Presjeci valjka ravninom
257
U tu svrhu polozena je sutraznica m prvog traga ravnine E, koja sijece
OSll toga valjka. Na toj sntraznici nalaze se dvije tacke elipse e J( I',]") i
2( 2',2"), kao i njezino srediste O( 0',0") u kojem La sutraznica sijece osu
valjka. Zatim se llaertaju projckcije p'i p" priklonice p prvog traga ravnine E.
koja takoae sijece osu valjka. Njezin tloert p'ide prvim tragom d
J
ravnine L\
okomito na pry! trag €{ ravnine E, a njezin naert je p"( P,",O"'). Na toj
priklonici nalaze se dmge dvije tacke elipse e, i to 3( 3',3") i 4( 4',4'" ), kao i
njezino srediste O. Kako su u prostoru duzine 1-2 i 3-4 meau soborn okomite, a
pro laze sredistem presjecne eJipse e, one su ose te elipse, a naerti tjh duZina
('2" i 3"4" su spregnuti precnici naerta e" te eiipse.
Da bi se dobile tacke 5 i 6 elipse e, koje Sil na konturnim jzvodnicama
Ae i BD, polozena je sutrainica 11 traga ravoine E koja sijece osu valjka i
te izvodnice. Na njezinom tlocrtu n', koji ide paralelno sa osom x, nalaze se
tlocrti tacaka 5 i 6 . a na nacrtu n" koji je paraleJan tragu e
z
nalaze se nacrti
tih tacaka, kao i nacrt sredista 0. Kako je tangencijaln3 ravnina toga valjka u
tackama 5 i 6 okomita lla osu x, ona se projicira na ravninu 11:/ kao produzena
duzina A"C
T
, odnosllo B"D".
x
Slika lUll
258 11. Presjeci seometrijskih fljela ravninama

Nacrt tangente elipse e u tackama 5 i 6 poklapa se sa duzinom A # C" i
BIYDff. Tacke 7(7',7'''') i S( S',SH) Sli odrcdene pomocu dviju sutraznica dmgog
traga. Nacrti 5"'6
11
i rS
H
cine drugi par spregnutih precnika nacrta /' elipse e.
Elipsa je konstmisana pomocu dva para spregnutib precnika i time odredena
presjecna krivulja.
11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Rotacioni valjak, kome je osnova u ravnilIi !fj, osnove
u rack; 5(30,30,0), po!u1!recnik r = 20 i visina vaUka v = 55, pre.'ljec:i ravnil/om
E(70, 00,45). U proizvo(jnoj taNi pres/ecne k1'ivlIlje konstruisati tangenrll i mre::u
omotaca s presjecnom krivuljom (5/.11.41). -
R j e sen j e: Presjecna ravnina sijece valjak po elipsi e, kojoj je velika
osa v j s 1(2.i jednaka duzirri-r'" 5" " a lljezttn:r mala asa 7 jednaka je
valJka. b.lsmo dobi!i tacke presjecne krivu!je, osnovu valjka treba
nekol.lko dijelova, npr. na <:5 jedoakih dijclova, pa Bacrtamo
lzvodilica kOJc Idu podionim tuckama A, 8, C, '" .. i H. Ravnina E
slJece te izvodnice u tackama ], 2, 3, .... i 8, kaje se nalaze na presjecnoj elipsi
Tioc.rt l' tacke 1 je u tacki A" tacke A, a naCr1-r-tacke-i- je u nacrta
lzvodm<;:.e valjka koja ide tack om A i druf!:o!! traQa ravnine P, BnkoCfr ('"
J .dobije se iz njezinog tlocrta i Na ist.i sc od;ede
tacaka presjecne elipse. Tacke 1 i 5 su nu konturnim izvodnicama' naena
vaIJka,.a :acke 3 7 su konturnim izvodnjcama bokmTta toga valjka. -
. . 1 Jocrt". te se s [locrtom k' osnove kruznice vaUka,
HJezm Hacrt e Je duzma 1 5 ,koja je II tragu e;;, a bokocrt em je elipsa, kojoj
je duzina 3""7f# velika, a duzina r 5.h>" mala osa.
. Na. slici l1.41a nacrtanaje mrda onog dijela toga valjka, koji je izmeou
ravnma E I n: 0 t .. d" "
. : .,. .na se sas OJ1 a mreze omotaca toga valJka, nJcgove osnove i
?resJec.ne knvulJc. Aka ornotac donjeg dije!a toga valjka razrezemo duz
A1, pa ga razvijema na ravninu s!ike, dobijemo mre:Zll toga omolaca.
konstruisemo taka sto nacrtamo duzinu ,..1') All .:::: 4· G'9, koja je iednaka
OblffiU os nove krui . . d'" . .
mee, pa Je po lJehmo Da 8 Jednakih dijelova. Podionirn
tackama All BO CO H'" (J" '" •
,v " ,.. ".. 1 A povucemo pravce kOJl Sil okOrnttl na duiinl
A. A . Na te pravce, kO]1 prikazuju u razvijenolU poJozaju ooi11 8 izvodnica
11,5 Pre'>jeci valjka ravninom 259

valjka, kaje su bile naznacene u njegovim projekcijama, preneserno prave
velicine onill dijetova tih izYodnica, koje su izmeuu osnove kruznice i presjeka.
Te prave velicine nalaze se u nacrtu valjka, pa ih iz naerta na
razyijene izYodnice, a to su duzine AD 1
0
:::: A" r, BO 2° ::;:: B"'211", CO 3° = C"3
7f
itd. Tacke 1°, 2°, 3° ,. 8
0
i jV odreduju krivulju e
V
, koja ogranicava mreiu
omotaca vatjka s gomje strane, a ujedno je razmotana elip-sa e.
Tangenta u nekoj tacki presjecne eJipse e mora biti u tangencijainoj
ravnini vaJjka u toj racki, kao j u ravnini E. Ona se dobije kao presjecnica tih
dviju ravnina. Taka se tangenta elipse e u tacki 4 dnbije kao presjecnica ruvnine
E i tangencijalne ravnine valjka, kojoj je pravacd
J
prvi trag. Ta tangenta je
odredena u prostoru tackom 4 i tackom D;, u kojoj se sijeku prvi tragovi e 1
d j tih ravnina. Tloert tangente t f pada oa trag d I' njezin nacrt na trag ('2', a
bokocrt na pravac 4'" . Ugao ee, sto ga tangenta gradi sa izvodnicama valjka,
koji'l ide tackom 4, ne mijenja se razvijanjem omotaca valjka. Taj ugao (( pripada
r::.ravouglom trouglu 4DD" koji je u ravnini tackc 4, pa se
pornocu njega on i konstruise na mrezu omotaca. Nanese se DO D{ ::;: D!D;, pa sc
SP,Qjt tacke 41) i D
J
• P.ravougli. [fOugao .;J.[J D.!l D{, koji se na naCin dobije,
jednak je trouglu 4D
f
D iz tangencijalne ravnine tacke 4, pa je njegovd
hipO(enuza 4° .o}' koja s kcnccom D"-4(' zalvUJ"J. ugao IX, trazena tangenta
krivulje eO u tacki 4° .
. Odredena je ! kruz,nica zakrivljenosti krivulje f.
G
II tacki 5. odnosno
POluprecnik kruznice zakrivljenosti elipse u tacki 5 bit 'ce prema fOI11mli:

r{
rtgj3
Ako se iz tacke !Vf" postavi okomica na trag e;; i .njome
izvodnica valjka na kojaj je tacka 5, dobije se pravougli trougao 5";\'1''K'" . Iz tog
[rougla iz1az1 da je 5# K'" = 5"'lvl"" cotgf3 ::;: r cotgf3 , pa je prcIllU lome r! ::;: 5.
1
K'" .
Poluprecnik 1'} krufuice zakrivljenosti krivulje eO u tacki 5°, kao i u meb /. <
jednak je duzini 5" K
U
, pa je 5°S, = j{) SI ;:::;. f K". Konstrukcija toga
poluprecnika izvodi se na slijedeCi naCin: Tackorn 5 presjecne eiipse e POSL1\'i sc
ravnina okomita na izvodnicu, koja ide tom tackoffi, pa se torn ravninom
presijece osa valjka u tacki 111. lz tacke Al povuce se okomica na presjecnu
ravninu E, pa se rom okomicom presijece spornenuta izvodnica u tacki K.
Duzina 5K =5"KH na toj izvodnici jednaka je po!uprccniku kruznice
zakrivljenosti eel u tackama 5" i 1'.) <
Na istoj slici dataje tabela sujos deset zadataka Zil rjesavanje.
_______ ______ .
d
e,
·1' em ,m +-1_",' t" I
li"1
8
"."

I -3-
11
1
K"
I I ,
I
DINENZUE (mm)
d
50
2 42
L..'.
"
h
70
60
72
]0
30
30
45 70
54 58 33
I 5 -:;-I 68 36
dO
<5
30
50
30
45
40
40
30
1·-- : : 6::;6+.:.3.:.4+=--{
I 66 i 32_,
9 46 74 33 <5
30
,0
BO C'
···A'
+
"
D'
I
cot -
Slika 11.41
,
k" !S"
. __ ._.
.'
/ 7"
oj
..... -, ...
,
8'
H'
.,
d
,,-
t'
s,
A'
x
Ex
e,
V
I'
1/.5 Prpsjeci valjka ravllillOI1l
11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim
ravninama i valjkastolll plohom
Zadatak. Iz nacrta mtacionog valjka, cija je OS/1ova u ravnini 1[f,
presjecenog drugim projicirajuCirn ravninGma i t}aUkastom plohom, nacrtati
{locrt i lUevi bokocrt (sl.11.42) .
261
R j c sell J c: Valjak je presjecen drugom projicirajucom ravninol11 E,
kojoj je drugi lrag pravac e
2
i ima presjek po elipsi. U nacrtu je prikazana kao
duzin8 j"' ...(', a njezin tlocrt sc poklapa sa os nov om valjka. Bokocrt .Ie elipsa
kojoj je dtlzina J"'2
M
velika, a 3
m
4""' mala osa. Kod ovog presjeka imamo samo
dio eJipse kojaje ogranicena tac:kama j"'6J"f1.
'.·r·.............c.'--·".·' ..
i : i i
I 1'- i
! i l'J...J
;;;i ! i
! , I
'I
, I
__ . __ -'
Slika 11.42
,
; 5'
_····_·10;- _.-
,
I _ II'
9'
II' 7'
,
"
/3'
262 11. Presjeci geomelrijskih tijela ravninama
Ravnina L1, koja sijece valjak paralelno osi valjka, kojoj je drugi trag d
2
paralelan osi valjka, u presjeku daje pravougaonik. U nacrtu se vidi kao dllzina
5"8/1. a u tlocrtu kao duzina 5'8'. Bokocrt je kao pravougaonik 51f'7'" i 6"'8*.
Na kraju imamo presjek sa valjkastom plohom, kojoj je osa okomita nll
ravninu 1[2. a koja dodiruje ravninu L1. Nacrt presjeka je kriva 7" do 13", a tlocrt
joj se poklapa sa osnovom valjka. Krivulju U bokocrtu dobijemo iz tloena i
nacrta tacaka te krivulje.
11.6. Presjeci kugle ravninorn
11.6.1. Presjek kugJe opstom ravnillom
Zadatak. Odrediti presjek kllgle, kojoj je sredisre u lUi .. rki S(O,35,40) i
poluprecnik r=30, ravninom E(75, 9(), 50) /sl.11.43 i 11 . ../.;/.),
R j e sen j e: Presjek kugte-dpstom ravninom- moze se odrcditi
direktnim postupkorn i pomocll stranocrta. U OV0111 zadatku presjek je odreden
na oba nacin:
Q. Direktnim postupkom: Ravnina E( e"!!1) sijece kuglu po kmznici
k( k'.k
H
) Presjecne tacke odredujemo na slijedeci nacin: Sredislem kugle S"
.. ravninu A jC 'dmgi trag Q
2
paralelan sa 0som x.
Ravnina A sijece kugJu u ekvatoru e( e',e 4), a ravninu E u njezinoj sutraznki
m( 11I',m") prvoga traga. Ekvator i sutraznica sijeku se II tackama A( A',AH) i
B(- BI;B'" ).. Zatim sredistem kugle..S
I
po+o±imo vertikalnu ravninu B kojoj.ie prvi
trag hi paraJelan sa osom x. Ravnlna B sijece kug!u u meridijanu g( g',gN), a
ravninu E u sutraznici n( n',n"') dmgoga traga. tvJeridijan i surraznica sijeku se u
tackama C( C',C''') i D( D/,D"'). Vertikalna osa kugle 0(0/ == Sf, o/Iokomita na
osu x) sijece sutrainicu fl u tacki L( L' == S', L" u presjeku ON ! n"') u kojoj osa
probada ravninu. Sredistern kugle S polozimo ravninu F okomito na ravninu reI i
na ravninu E. Prvi trag II ravnine F prola:?i tackom Siokomito na prvi trag e
J
,
a drugi trag 12 okomit je na osu x. Ravnina F sijece kuglu u glavnoj kruinici I
kojoj je tloert l' Dll [ragu 11, a ravninu E u njezinoj priklonici p( p', p_" j prvoga
traga. Kruznica I i priklonica p sijeku se u tackama E i F. Projekcije tacaka E i F
odredene su na slijedeci naCin: Ravnina F, zajedno sa kruznicom I i priklonicom
p, rotirana je u pOl.ltivnom smjeru oko vertikalne ose kugle, doh: je pastala
11.6 Presjeci kugle ravninom
263
paralelna s ravninom 1!1_ Glavna klUZniea I dosla je u polozaj lor ,I;) i
poklopila se sa glavnim rneridijanom g( g',g"') kugle. Prvo probodistc Pi
priklonice p doslo je u polozaj P,o( P;o ,PI; ), a priklonica u polozaj Po (p,;
paralelna osi x, p; spajanjem Pi; i LIT). Kruinica 10 == gil i prav3c p; sijeku se
tackama E; i Foil, pomocu kojih se na pravcu p'" dobiju tacke EN i F# i na
pravcu p'tacke EI i F'. Kako je ravnina F ravnina simetrije kugle i ravnine E,
to je ona ravnina simetrije i njihove presjecnice k. 2ato je duzina EF jedan
precnik kruznice k, a simetralna tacka te duiine je srediste O( 0", Off) kmznicc.
Ovim sredistem polozimo horizontalnu ravninu C kojoj je drugi trag c,
paralelan sa osorn x. Ravnina C sijece luglu u paraleli u( l/,U'" ), a ravninu E u
sutraznici h( h
l
,Il"'). ParaleJa u i sutraznica 11 sijclm se u lackama Gr (/,C;") j
H( H',HIT) kruinice.
,
,
:0"
'-': gc;-"---t _____
P"
y
Stika 11.43

J 1. Presjeci geomelrijskih /ijela mvllinam'3..._ .. _______ _
Duzina GH je precnik kruznice k jer prolazi njezinim Sil
EF i GH U Drostoru mean sobom okomiti, oni .su spregnuti pIee-mel kruzlllce k, a
niihove proJekcljc su spregnuti precnlci projekcija kruinice. Tlocrti tih precnika
mechl sobom OkOlUiti, tako da je duzina G'R' velika, a duzina E'F' mala osa
elipse (/. U llocrtu se vidi anaj dio kruznice k koji je l1a
piohe, ij. ACrB. U nac::rtu se vicli sarno Iuk koji je l1a prednjoJ pOloVtnl kuglme
tj. CAGED.
b. Pomocu stranocrta: Ravnina nJ polozena jc okomito na ravninu E, tj.
sh"zmClCr1.na osa 1.'(' je okomita na prvi trag e! ravnine E (sl.ll.44). U tom slucaju
kugla se projlcira kao kruznica, a ravnina kao trag e
3
" Kako je ravnina E
okomita na ravninu TC3, stranocrt presjeka, duzina C"'D/"If, je u tragu e3 • Ta
cll1zina jedna.ka je precniku presjeka. Aka se iz sredista kugle postavi
l."!krnnic,] na r"Vl1lllU, Olla tu ravninu sijece u tacki 0'" presjecne kruzmcc. Tacka
0'" leii u sredistu duzinc C"D".
Slika 11.44
" ______ 1 ,,1.,,"-,P_'-,P2sjeci kugle ravninoll1 265
Pomocu te tacke odrede se Hoert 0' i nacrt 0" " U tacki 0'" projicira se
precnik AB koji je paraJelan s ravninom "Ttl, a njegov tlocrt A'B' paralelan je s
prvi1l1 tragom e
j
" Duzina A' B' ::::: C"'D"', a duzina C'D' okomita je na A'B'.
Time su dobivene velika i mala osa presjecne elipse u tloertu. Duiine J1"B
H
i
C"OIl daju dva spregnuta precnika u nacrtu presjecne krivulje. Na osnovu osa i
sprcgnutih prccnika mogu se konstruisati elipse u tlocrtu i nacrtu. Pored tacaka
ABeD, kojc Cine osc elipsc u tloertu i spregnute precnike u nacrtu, potrebno je
odrediti laeke presjeka koje leze na konturi u tloertu i naertu, tj. na ekvatoru i
glavnom mcridijanu. Tacke na ekvatoru odrede se tako sto se ravnina kojom
sijecemo ravnillu E polozi pravcem p( p', p"). Pravac p sijece tlocrt ekvatora e'
1.1 tackama £' i F'. Ove tacke mazemo odredlti i iz trece projekcije, gdje je eM
paralelno 1-'-'(1' Tacke TIa glavnom meridijanu odtyfie se tako sto se ravnina kojom
sijccemo ravninu E poloz! pravcem _ll( n'.n" ), Pravae n sijece nacrt m
H
glavnog
meridijana u tackarna G" i H". Tako Sl1 dobivene tacke na konturi u tloertu i
lwcrtU.
11.6.2. Presjek kugle prvom projicrraJucom ravnmom
Zadatak. Odredifi presjek kugle kojoj je sredi,i}te u tacki S(20,35.30) i
poiuprecnik r=25, raVl1illOl11 E(60, 70..
00
) (sf.] lA5).
R j c :; e n j- e: Presjccna ravnina sijece kugiu !J kruinici k. kojoj je prva
projekcija k' u prvom tragu c
1
te ravnine, a njezina druga projekcija k" je
elipsa. Ravnina E sijece ekvator kugle e u tackama A( A',A") i B( B',B
H
), a
glavni meridijan g u tackama- C(C',C" ) j D{ D',!)"). Tacke A, S, C i D
su na presjecnoj kruzniei k. Kako je ravnina ekvatora ravnina simetrije kugle i
ravnine E, ona je i ravnina simetrije kruznice k, pa je duiina AS precnik te
Krllz,nicc, a simetralna tack a O( 0',0" ) te duzine je njezino srediste.
Tloert k' kruznice k je II prvom tragu e
l
ravnine E, i to od tacke A' do
tacke 8'. Prccnik EF klllznice k, koji je spregnut precniku AB, okomit je na
ruvninu 1f!, pa se njegov tlocrt £' "'" F' poklapa sa tlocrtom 0' srediSta 0 te
kruinice, a njegov nacrt EHFff mOTa biti jednak precniku AB, zato je
OffEff = (fp" :;0: o'A' iii O'B'.
Duzine AffS" j E"P" su spregnuti precnici nacrta e kmznice k, a kako
su medu sobom okomitl. to je duzina £"F
If
velika osa, a duzina A" B" mala osa
266 11. Presjeci geometrUskih tijela ravnillama
dipse e . Odredene su jos i projekcije tacaka G i 11, odnosno J i K, kruznice k i
to kao presjek ravnine E sa sporednim kruznicama u i v, koje Sli paralelne s
ravninom 7[2. U nacrtu se vidi onaj diu kruinice k, kuji je nu prednjoj polovini
kugle i to od tacke C preko tacke A do tacke D.
"
I,
. ,,8'

g' 5'
Slika 11045
Da bismo nasli tangentu pres-
jecne kn!.znice u nekoj njezinoj tac-
ki, npr. u tacki K, moramo konstru-
isati presjecnicu ravnine E i tangen-
cijalne ravnine kugle u toj tacki.
Kako je tangencijalna ravnina Ij
kugle II tacki K okomita na polu-
precnik kugle, koji spajn tacku K i
sredi:ste S kugle, nacrtaju se naj-
prije projekcije toga
f/ "'" 8'K' i / = SilK" , a zJtim, kao
u p.oglavlju lLLLl, odrede tragovi
d
l
i d
2
ravnine ,d.
Tackorn K povuce se sutraz-
mea fIl prvoga rraga ravnine .d
(m'.L rl, m""l1 x) pa sc odredi njez.i-
!l0 Jrugu pr0boJi;le J'I? Drugi
trag d
2
mora prolaziti tackom ;U 1
okomito nu /1 do tacke ft\". 3. od (e
tackc ide prvi tr<J.g d
J
okomito na
Presjecnica t[ [' = ( T/,l":; J,
t"" = (T/',T; r] raVlltna E i Lije tra-
zena tangcnm presje6Jlc kl1lznice k
u tacki K
11.7 Zadaci za
167
11.7. Zadaci za rJesavanje
1. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog knLznog valjka u lack[ Tt ·30,80, -), c:ij,l 0:::illO, CJ.
ldi u ravnini Jr,. Valjak je zadan svojom osom SI/[,','(-30,25,0), V(JO,40,40J] i
poluprecnikom osnove r = 20.
2. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog kruznog valjka u tacki 1'(40,.,10), cija o:mova
lezi u ravnini ]fl.. Valjak je zadan svojom osom SV[S(60,O,40L 1/(75,40,20)) i
poluprecnikom osnove r 15.
3. Nacrtati projekcije kr1.1znog valjka, cija osnova leii u ravnini "rei, ako je osa
vaUka SVIS(30.25,0). V{85AO,50)/ i poluprecnik osnove r = 20, Prolzyoljno Llzeti
tlocrt T'tacke T, njegovog gornjeg dijeJa omotaca, pa odrediti njezin naert Tit i
komtruisati [ragove tangencijalne ravninc toga valjka u tack] T.
4. Nacrtati projekcije kosog kruznog valjka, Cija osnova le2i 1.1 ravllini Jr.-;, ako je OS21
valjka SV[.){75,O.40). V(30,30,25)] i poluprecnik OSl1ove r "-' 25. ProiLvo!jno mel!
nacrt T"" tacke njegovog gomjeg dijela ornota?a, pa odrediti njezin Huett T' 1
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga viJljka u tacki T.
5.-11drediti tangencijalnu ravninu kosog hufnog cija jc osnova pamlelna s
ravninom Jrb ako muje osa SV[S(60,lO,30), V(O, 60, 55)] i poluprecnik 05nOVe r=20"
Proi'Z.Yo!jno uzeti nacrt TN tacke T, njcgo\'og gornjeg dijcJa 0rrH)U::J., pa odrcditi
njezin tloen: T' i konstruisati tragove tangencijaine ravnine raga $toscCl U tRek] 1
projckcije kosog kruznog stos.::a, ';ijiLjC c)::,fWVii Li ;amUli /[1; ...j)..u jt 0::;[,
- - stofC"aSV[S(30,3i5jJ), V(90,J5,50)] i polupretnik ··oS!1ove r=20. Proizsoljnu UL.Cli
ilucrl T' [aeke T, njcgovog gornjeg dijeia omotaca, pa ouredit! DJczm naerr T" I
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga valjka u tacki T.
7. rangencija!nu rav!11nu na kosi kruzni swzac, GiJa JC
osnova u ravnini Jf], ako je osa stosca SV[S(30,0.3D), V(95.40.45jj i pol(lprcenik
osnove r=25.
8. Odrediti tangencijalnu ravninu kuglc u proizvoljno U2etOj tacki T, kojoj je srcdistc
S(40,40,45) i poluprecnik r =- 30.
9. Trosmmu priznm, kojoj je osnova DEF[D( 50,25,0), £(75,1 0,25), F(95,J 5,20)] i
bocn! brid FG[F, G(50,60,60)], presjeci ravninom odredcrlom tackarna:
ABC[A(0.30,15), B(60,O,60), C(100,35.45)].
10. Trostranu prizmu, kojoj je osnova ABC[,4(0,35.40}, B( 55,JO.60). C( 70 .. ":'5. ! 5)] i
/ boeDi brid ADE4. D(75.JOO,120jj, presjeci ravninom odredenom laC kama:
MNP[M( 10,15,100), N(l25,130,30), P(20,90,140)).
__ __ ,-P,-,=escoj=.e"cI,,· 8'-'"·n_m_..':.-'_""l-",k_ih ____fl,,iJec.I:.."_'c.·"_..v_n_ill_a_m_" ________ _
11, Trostranu priwm, kojoj je osnova ABC[A( 10,60,10), B(50,60, 10), C(20,80, 10») i
bocni brid AD[A D(50, 10,80)), presjeci ravninom odredenom tackama:
HNP[M(O,20,30), N(80,40,20), 1'(40,70,100)].
12. C'etverostrann plizmu, kojoj j e osnova ABCD[A(65. 20,5 ),B(85,25,0),
C( I 10,10,25), DJ i boeni briq CE[C, £(65,55,65)], presjeci ravninom odredenom
"iblna MNP[M(1O.40,20j, ,';(80,5,60), P(l20,55,40)J.
n. t:c!Ytroslranu kosu priztnu, kojoj je osnova ABCD{A(60.20.0), B(70,60,0),
C(40, 70, 0), D( ]0, 40, 0)] i bocni brid AF[A, F(] 30,6(J,60)}, presjeCi ravninom
F::( 160,140, fOO) i raz:viti mreZ_l.l prizme.
14, Cetverostranu kosu prizmu, kojoj je osnova ABCD[A( ·50, 90,D),B( -20,70,0),
C{-40,45',0), D( -65,65,0)] i bocni brid AF[A, F( - JOA5,55)], presjeci ravninom
E(8(J,80,45).
,Sestostranu kosu prizmu, kojoj jc osnova pravl1an sesterokut sa srediStem u tach
5,'(}OAOJ)), tncb A(0,].5.0) jedan njcn vrh i bocni brid AG[A, G(90,40,90)}, presjeCi
£( 130,1 30,90).
:16. Trostrann KaStl prinnu, koja] je osnova ABC[A(30,O,30), B( 15,0,50). C(70,O,35)j i
hacnl brid AD[A. D( J05,75,30)}, presjeCi ravninom £"(90.50.-65).
17. Petostnmu kosu prizmu. kojaj je osnova pravilan peterokut, jednim vrhom u tacki
A(-30,20,O), sredistem u tacki S(-5,50,O) i boeni brid A.G[A. G(-120,40,80)}, presjeci
ra"'ninom Ef-11(),J20,80/
lS. Pet{}straml kosu prizmu. kojoj je f)snOva A BCDE[Af ln3.0.rn 8(30.90.01.
C(70. 70,0), D(90,30.0), E(50,10,0)] i bocni brid AG[A,. G( JiO,]20,90)], presjeci
rZlVnillOln E. Taeka Ex je udaijena 100 od, koordinatnog pocetka, eJ zatvara sa x
osom uga\) od 60
n
, a e2 ugao ad 45(). NaCi pravu ve1ici!l.u presjeka.
19. Prnvilnu sestostranu pri1.11lU, kojoj je 05nova ABCDEF u ravnini 1[j, aka joj je
ciijagon;lla AD(,4.(20,25, 0), D(60,35.0)), i visina prizme v ::::: 60, ravninom
£(80,=,50).
20. Odrcditi normalni presjek cetverostrane kose prizme kojaj je osnova paralelogram
ABCl11A( to,a,30). B( 35,0.15), C(55,0,35), DIu IT], a njen bocni brid je
ilelA. G(80,60,60)].
. =L t'r;l.\'llnu pctQstranu prizmu. kojQi je nsnova ABCDE u rnvnini Jrl, srediste u tacki
S(40,30,C}). tacka 1i(40,Jo.O) jedan njen vrh 1 visina pnzme v ::::: 60, presjeCi
E(=,60.5())
. -..
11.7 Zatiaci ::.a IjdavGnje
----
269
22. Kosu petostranu prizl11u cija jc osnova ABCDE[A(O,45,0), B(10,65.0), C(35,60;O)t
D( 40,35.0!, E{ 15, 25.0)} i bocni bnd AG[A, (;(35,20,65)], presjeci ravninom
EfQO.ll0.1(JO)
23. Kosu cctverostranu prizlUu cija je osnova -40,0, J 5), B(0,O,35),
C( -20,0,60), D( -55.0,50)) I bocni brid AG[A, 0(·125,85,15 )}. presjcCi ravninom
E(. 105.! OQ, - JO()).
24, ('ctverostranu kOE;U prizHlu cija je osnova rlBCD{A( -50,0,80), 8(20,0,90),
C(·1O,0,50}, D(-40.0,4())] i boeni brid AGlA, G(10,60,50)}, presjeci
£(25.15,-25).
25. C'ct'iicrostranu koslJ prizmu cija je osnova ABCD[A(70,75,0). B(90,55,0),
C(120.60,Oj. D( 100.85,0).1 i boc!)i brid AC{A. C(25,30JO)}, presjeci ravninom
E( 13(},80, .. 100).
In. Trostranu piramidu ABC, 11[,4(20.30,0). 8(80,20.0). C(45.70,0), V(55,35,70)]
prcsjcci ruvninom koja je odrcdcna tHckama: ;\INP [M(35, 10,40), N(80,60,30),
P( 1 00. 4(}, 65)].
Kosu trostranu piramidu ABC:. VIAl 30 .. 60,0), Bl-=lQ,JO,O). C(-50,35,O),
presjeti ro\"ninOln E(1'(),(){J,..f,{J).
28, piramid\l ABeD. VrA(-402o.0i. 8(-30. 70.01. Cf40.50.0l,
DCO. 10.0). \'"( 0.90)80) 1 presjeci ravninorn E( -50, ·95.20),
- pmunidu, kojoj jc osnOVfl k\CatSrat zadanc stramce
AB (A( 20.5,0), B(70.10.0) 1 U T{, i vrh n 1 ] 0.60. 90) presjeCi ravninom E( /30.130. 70).
30, Cctverostranu piramidu, kojoj je os nova ABCD{A(35,85._). B( 100, J 10,-), C(80,50,-),
lJ(4.?65,.J] II ra,:,n,ini £(35.=,-10) i vrh 1/(0.1575), presjeCi ravninom odredenom
. tackama: P( I 15,25,0)].
31. Pcto:;trailll kOSll piramidll, kojoj je osnova ABCDEIA(55,85.0), B(65,65,0),
C( lOO,50,()}, Vi 1 10,80,0),£(85,]00,0/u 7[1 i vrh \1(20,20,80), presjcCi ravoinom
odrecicnom tackama: MNP[M(20.50.30). N(80,90.80), P(]30.4(),IO)}.
32. Petostrallu kosu pinHnidu, kojoj je osnova U 11:/, sa srediStem u tackj S(-20,35,O),
(acka ;\('.<5,JO.0) jedan njen vrh i vrh piramide V(3o,75,75), presjeti ravninom
E( 60, 75, (iO J.
33. Sestost1"<lI1U pravilllu llspra\"J1U piramidu. kojoJ je osnova II Jrl.' sa srediStem u tacki
S(-1O,6o.0J. tacka .4(-40.30,0) je.dan njcn \"1"h i vrh piramide V(-10.60.80), presjeci
raVnmOlll odredenom tackuma: MNP[M(20.0,0i, Nr -50.0A5), P(45.40.0)j.
\
270 11> Presjeci geometrijskih tijeta ravflinama
34. Petostranu kosu piramidu, kojoj je osnovuABCDE{A(30,30,O). B(6D,25,O),
C(90,60,O), D(60,95,O), B(30.70,O)] i vrh V(-20,JOO,80), presjeci r3vninom
£(·60,85,35).
,/'-''-,
'( 35. kosli piramidu, kojoj je osnova pravilan sesterokut U if!, sa sredistem u
\", ____,-.facki S(0,50,0), tacka A( ·30,20,0) jedan njen vrh i vrh piramide V{7G,20, 90),
ravninom E( 110,1 30,70).
36. Cetverostranu kOSll piramidu, kojoj je osnova ABCD(.4(O,O,30j. B( 45,{),45},
C(70,O,l5), D(20,O,O)) u nj i vrh V(90,45,80), presjeCi ravninom E( 125,45,80).
37. Pravilnu cetverostranu piramidu, kojaj je Gsnova ABeD U IT], aka je njena
dijagonala AC[A(30,Q,50), C(70,O,30)] i visioa piramide v = 60, presjeci ravninom
EI 100,60. =).
38. Pravilnu sestostranu piramidu, cija je osnova u ravnini lrt> ako joj je Jijagonala
AD{A(60,25,O), D(JOO,35,O)) i visina piramide v "" 60, presjeci ravninom
Ei 160.140.1 10).
r?--
Tetraedar. koji plohom ABC leZ:i _u lrf> sa vrhom .-'1.(15,15,0) i sredistem u
"--,---,)S(65,55,0), presjeCi ravniiiCiffi
tacki
40, Petostranu kosu piramidu, cija je osnova pravilan pckrukut sa srediSlcm u tucki
S(40.0,50), tacka A(10,0,20) jedao njen vrh i vrh piramide V(1JO,80,50),
ravninom E(
41. Petosiranu kosu piramidu, cijaje osnova iDCDE{A(3(),3(),0),B(60,25,O),
C(90,60,U),-D(60,95,O), E(30, 70, OJ} i vrh V( -20,)00,30;, presjeci ravninorn
EI-60.85,35).
42. Cetverostranu kosu piramidu, cija je osnova ABCD{A(O.50,Q), B(30,90,O),
e(70,50,0), D(50,40,O)) U 1C} i vrh V( 120, /30,90), presjeci ravninom odredenom sa
dva para Ie Ina pravca: a ""' lvlN[M(0,llO,25), N(.l35,85,O)} i b s; PR[P(O,80,55), Hj.
43. Sestostranu piramidu, Cija je osnova para!elna lr;, sa sreuistcm u tacki S(O,50,7()).
tacka A( 10, J 5,70) jedan njen vrh i vrh piramide V(0,50,0), presjeci
odredenom tackama: MNP{M(20,Q,O), N(60,50,O), P(-60,O,45)j.
44. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV[S(0,50, 0), V(70,90,70)) i poluprecnik
r=40, presjeci ravninom £(130,130,80) i naci provu veticini presjeka.
45. Rotacioni vaJjak, eija je osnova U 7!2, sa sredistem u tacki S{30,0,3Q), poiuprecnik
osnove r:::25 i vision vaUka v-::::.70, presje6j ravninom £(-5030,50).
11.7 Zadaci 1.a rjefavanje
271
46. Kosi kruzni. c!ja je osa SV[S(40,40,0), V( J 10, 70,90)1 i poluprecnik dStlove
r::::::35, E(160,130, 110). U jednoj tacki presjecne kri-\rlilje
konstnllsah tangentll ! nab pravu velicini presjeka.
47. Kosi ,yaUak.' Gija je osa SV{S(0,45,Oj, V(60,75,60)1 i potuprcc:nik os nove
r=35, preSJeCl ravmnom E(90, 140,90). U jednoj tacki presjecne krivulje konstnlisati
tangentu i na6i pravu velicini presjeka. ..- .
48. Rotacioni valjak, eija je osa SV[S(30,60,40), V(100,30,40)] i poillprecnik osnove
r=30, presjeci ravninom
49. Kosi kruzni valjak, Cija je osa V( 1O,5{),55)] j poluprecnik osnu\,{;
r::::::25, presje6i ravninom E(35,40,30). U jednoj tack! presjecne krivuljc konstll.liS:1ti
tangentu.
so. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV{S(0,30,0), V(55,50,60)) i poluprccnik OSIlOVC
r=25, presje6i ravninom E(80,90,60). U jeduoj tack! presjecne konstruismi
tangentu.
51. Kosi kmzni valjak, eija je osa
r=25, ravninom E(-50,-50,JO).
V( -85,30,70)] i polliprecnik o:;novc
52. Kosi kmzni valjak, cija je osa SV[S(25,45,0), V(11O,30.75») i JJOluprecnik O$novc
r=30, presjeci ravninom E( 80, -J5.40).
53. kmzni valjak, elja je osa V(15,55,60)J i poiuprecnik OSllUVe
r=30, presJecl ravnmom £(50,50.45). . .
54. Uspravni va!jak visine v=::;70, sa sredistem osnove u racki 5(35,30,0; i
poluprecnikom osnove r=25, presjeci ruvninom E( 100,110,70.),
55. Rotacioni sto:Zac, eijaje osnovn u tr}, srediste u tack; S(40.40,o.), polupreenik osnove
r=25 i visina stoSca 11:::::60, presjeCi ravninom E(=,8o.,60).
56. Rotacioni stozac, cijaje osnova U 11:2, srediste u tacki 5(40.,0.,40), po!uprecnik osnove
,---(=25 i visina stosca v::::60, presjeci ravninom £(80,60,=).
/'-', \
. ,
57:-X;hi kruzni stozac, Cija je osa 5V[S(-5, 35, OJ, V(-70,50,70] i poluprecnik aSDove
presjeci ravninom E(·80,95,60). U jednoj iacki presjecne kriyuije konstl'ui5:l1i

58. Rotacioni .st?zac, ?ija je.- osa 5V[S(-40,55,0), V(-4o.,55.90) i poluprecnik osno\.'c
1'=40, presJec! ravnmom E( -55,-60,40.). lJ jednoj tacki presjecne krivulje konSlruisali
tangentu.
27"2 ! 1. Presjeci geometrijskih rijela rQvllinOl11l1
59. Kosi kruzTli stolae, (Un je osa SV[S(40,45,0), V( [25,30,70)] i poluprecnik osnove
1"=40, presjcCi ra'vninom £(85,-80,80).
,GO. Kosi kmz.ni stazae, Cija je osa SV[S(-80.40,0). V(1O,55,70)J i poJuprecnik osnove
r=35, presjeci ravninom E(20,20, 15).
fd. Kosi knxbli stoZac. cija je usa SF[S(50.50,O). V(0.JO,70)J i poluprecnik os nove
r=35, prcsjecl ravninom E(50,55,35) i odrediti pravn veliCinu presjeka.
hI.. KnSl kruini stOZflC. 6ja jc osa SV/S(O,50,O). H20.20.6S)] i poluprecnik osnove
1"=45. presjcci r(lvninom E( J 10, J 30,60). U jcdnoj tacki prcsjecne krivulje
k0n'-;1ruisali langcnttL
< ',; l(!:\si kruzni stoinc. cija je osa SV[S(40.40.0). V( JOG, 100.70)] i poluprcenik osnove
1'=30, presjcci ravninom E(120,165,100). U jcdnoj tacki presjecne krivulje
b)tFtn.·lisaii tange-ntu. -
64. U:;pr(lYl1i rotaciooi stozue, cija je osa 5V{S(45, 55, 0), V(45,55.105)J i poluprecnik
osnove presjeCi rav-ninorn £(80.-100,50).
65. I(osi kllltni Stoi3C, j0 j, lv( 60,100,70)] i pohlprecnik osnove
r=35, presjeci nlvninom E(80, 1 10,65). -U jednoj tack! presjecne krivulje konstroisati
tangenlu.
fl6. Ko<:j kruzni stoZac, cija je 0;1(1 SV{S("40AO.0), V(25,60.80)] i po!uprecnik osnove
1'=30, presjeci ravninOlll £(80,70,50).
67. C!spr;Jvni stozue vislne v=70, sa sredistem u taCki 5(20,35,0) i poluprecnik OSl1OYe
r=_·W. presJcei ravmnom £( 100.1 10,60). _ r
03. Kllglu, sredista S(5030,35) i poluprecnika /":::::25, presjeCi ravninom Ef-65,40,50).
69. Kliglu. srerlista :W50,50,45) i po!uprecnika 1'=35, presjeci rnvninom E( -40.70,50),
70. Kuglu. srcdista S(50.40.50) i poluprecnika r=35, presjeCi ravninom odredenom
(,,,'kama ABC[AlO,O.25), 13(50,70,5). C(85A5,60J/.
n. Kuglu. sredist8 S·(40,45.45) i pOluprecnika 1':::::35, presjeci ravninom £(55,40,-40).
/2, KugilL sredista S( 15,40,45) i poluprecnika 1'=35, prcsjeCi ravninom E( 40,-65,80).
5(50.30,80) i poluprecnika r=35. presjeci ravninom £(00.60.60).
7-:1. S:."gi1.L srtdista S(O,50.40) i poluprccnika r=40, presjeci ravninom £(60,=,60),
____________ Zadaci 1.(1 lfe.<avanJe
273
75. Kuglu, sreciisla 5(80,40.45) i po!uprecnika 1'=35, presjeti ravninom E(50,-20,60).
76. Kuglu. sredista S(o.40.35) i poluprccnika r=30. presjeci ravninom £(55,55,60).
77. Kuglu. sredista S(35,25,30) i poll1precnika r:::::30, presjeci ravninom £(-40,30,20). U
Jednoj tacki presjec,nc krivulje konstruisati tangentu.
78. K\lglu, sredistu 5(55.40,30) i poluprecnika 1"=30, presjeCi ravninom kojaje odredena
sa dva pravc(l: (lOS ;'v1N[M( 15. 10,70.), N(O, 75.0)] i b MP{M, P( 100,30,70)],
79, Kuglu, srcdista S(40,35.40) i poluprecnika /"::::::30, presjeci ravninom £(60,30,-35). U
jednoj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentu.
80. Kuglu, sredista S( 40.45,45) i poluprecnikn r=35, prc..">jeCi ravninom 8(120, JOO, 70}.
81. Kuglu. sredista 5(-10,40,40) i poluprccnika r=30, presjeci ravninom E(-60,35,40). U
jcdlloj tacki presjecnc krivuljc konstruisati tangentu.
82. Kl1glu, sredista S(-50.40,-/5) i poluprecnika r=30, presjeCi' ravninoln £(-30,20,-25).
U jedooj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentH.
83. Kuglu, sredisla S(40.45,35) i r=30, presjeci ravninom £(75,65,-70).
84. Kuglu. S(oOAn.35) i poluprecnika r=30. presjeci ravninom E(50,-45,40). U
jednoj tacki prcsjecne krivulje kOTlstnlisati tangentu.
85. Kuglu. Sf40.50.30) i poluprecnika 1"=25. presjeci ravninom E(80.=,90).
/
R6. KugJu. S(4D. 35.3f)) i poluprecnika rf25. presjeci ravuinom E( =, 70,SO).
87. Nacrtati sve projckcije presjeka i rotaciollog stosca, drugirri projicirajucim
ravnjnama i valjkastim plohmna, ako Sll nacrt stosca, polo'zaj projicirajuCih ravnina j
valjbSlih isjeb dilti na'slikama broj 1 do 36.
88. Nacrtati $VC projekcije presjeka i isjcka rotacionog valjka, dmgim projicirajuCim
ravninama i vl1!jkastim plohama, aka su nacrt valjka, polataj projicirajucih ravTlina i
valjkastih isjeka dati na slikama broj 37 do 63.
89. Nacrtnti sve projckcije presjeka geometrijskih tijela projicirajucim ravninama, ako
su oblik tUcla i tragovi projicirajucib ravnina dati na slikama broj 64 do 93.
274
1.
4.
, ,
, ,
J 1, Presjeci geometrijskih tije/a mVnill{//IlU
1
1
"'I
~ ,
, ,
1 '
,
,
,
T
, ~ " ' - " - - T
5. " i \ I
/' \ J
:' \ '-01
B.
,
,
,
,
,
,
,
,
it,
,
I
,
,
,
,
\
\
t
!
I
,
!
:;;1
,
! ,
,
,
n ,
r
",I
<"\11
I
j
3.
6.
,
,
/
,
/
,
/
,
/
____________ :.:11.7 Zadaci za /jdQvanje 275
k----
J">. !
II \ '
,
, ~
I
\ I
i ,
01
,
'°1
,
,
,
3i7'
'. _1
71. Presje6 geolnf'frijskih tijela ravnillama
,1;---'
"
20. / i \
, '
, '
/ '
, 'a
\ '"
28.
31.
34.
l-.L.···-
a:
"''':
i
a!
"':
11.7 L.{lrinci 7.0 rjdavanje
29.
32.
"
/1\
, '
,
277
, ~ .
,\'\ I
30
' . \
' I '
., , , I
! I '. Oil
I
I
SSi
i
278
40.
11. Presjeci geomerrijskih tijela ravninama
f-.--I--.L .:'+-1
L - - ! t i Q ~
11.7 Zadaci::(1 Ijdavanje 279
42.
280 II. geomelrijskih (ijela ravlliflama
q, 40
I
I
rr- ---I ------:;t
I
I 60.
:;; I
I
!:el
-p
.,------
,
,
,
!

I
i
,.-L-.+-
40
--"- 'f
11.7 Zadac! ;:a rjeSawmje
!
ii51 66.
T
T" --.,-.
!
"I
69.
5
e,
10
x
r
,
cl

281
282 1 J. Pre;-,jeci geomemjskih rljeia rLlvllinama
e,
I \e,
70.
0
:;::1
'"
71.1

l I
x
50
80
e,
x
T
e'l
,
0
21
,
x
x
r
__________ -"11::.,::.7::Zil::,::ia::c.:..iza , ______ ---'2,,8"'3
,
g

Ie,
e,
x
80 10

T
21
e,
I
I
,
[Ji
i
.L
e,
1-'-
'"
/
1
3'1
-r
ro!
\".oj
!
1/
"- l
5',
!
50 I
e, -,
e,
1--
!
!
x
...L+ __ x
-1--
S5)
284 II. Presjeci geometnjskih tijela ravl1i/!ama

i
01

I
84_
"e'l
r
I I
I I,,,
, i '
x.L

/ 6'!

\ I 'If/.
' -"
e,
\----- __ 50
x
I

,
I
:83.
I
I ,
e,
e,
\
____ . ______ IJ. 7 Zadaci za /jdavanje
'II
e, 90.
JVi-.1
, .. e,
j
1
____
180
1-·---'---
1
I
:;;1
_l_
I

oj
<01
j
-"---i---"
e,
285
Prodori geometrijskih
12.1. 0 prodorima uopste
Prodor iii presjek dviju ploha je simp svih lacaka kaje su zajednicke tim
plohama. Proctor dviju uglatih ploha (prizme, piramide) je prostomi poligon kaji
maze biti iz jednog iIi dva dijela. Prodor uglate i oble plohe je prostomQ
izlomljena linija koja se sastoji od lukova ravninskih krivu{fa kaje se meousobno
presijecaju u probodistima bridova uglate S oblom plohom. Aka jedno tijelo
potpuno prodire u drugo, tj. jedno tijelo dopire do drugog, zatim u njemll
nestane, pa iz njega izade na drugoj strani, onda kazemo da imamo pOtpll11
prodor tih tijeJa. U tom slucaju prodomi poligon, odnosno prodoma krivulja,
sastoji se od dva zatvorelJa-peLigona, odnosno dvije zatvorene krivuije.
Kad jedno tijelo sarno zadire u drugo, tj. jedno tijelo samo jednim
svojim dije!om prodire II drugo, tada imumo nepotpun prodor tih tijcla. U
takvom se slucaju prodorni poligon, odnosno proJorna krivulja, sastoji od
jednog zatvorenog poligona, odnosoo odjedne zatvorene krivulje.
12.2. Prodori uglatih tijela
1. Zadat!lk. Odre.fJ..iJili"odor kose trostralle prizme, tijaje
ABC[A(65,6),0), 8(100,55,0), C(90, 70,0)] u lCj i lioeni brid
CF[C, F( 30.40,65)], sa kosom trostral/om prizmoJll GHI[C'( 10,80,0),
H(25,55,O), 1(50, 65, O)}. kojoj je OSllOVO 11 '" i bocl1i brid
GJrG, J(70,30,65)}.
R j e sen j e: Na slici 12.1 odreden je prodor dviju kosih troslranih
prizmi kojima su osnove U 1C,. Da bismo odredili probodiste kose prizme J, sa
nekim bridom kose prizrne ll, marama tim bridam potoziti ravninu paraletnu s
bocnim bridovima prizme 1. 15to taka, za odredivanje tacaka prodora prizme II
sa bridovirna prizme I, postavijarno kroz tc bridove pomocne ravnine paralclne s
bocnim brtdovima prizme II. 1z posrnpka odredivanja pomocnih ravnina
tijela 287
proistice da su te ravnine U oba slucaja paralelne s bocnim bridovima jcdne i
druge prizme.
Prvi trag p J jedne takve ravnine P nil ravninu 1[1 odredujemo D3
slijedeci nacin: kroz proizvoljno uzetu t.acku S( S',S/I) polozimo pravae
m( m',lI{) pamIelno bocnim bridovima prizme II i pravac n( n',n") paralcluc
bocnirn bridavima prizme 1. Pravci min odreduju ravninu P. Ako su i'vl! i l'-i I
probodista zajednicke ravnine 1Cj osnoviea tih prizmi sa tim pravcima, ollda je
pravac Pi :;;;: MiN! prvi trag ravnine P.
0" F" E"
1
z
I
J"
/
L"
, :
" ' ,
/ II
K"

x
!A" L't [C" :8-"--
I
y
G'
: 1\'
Slika 11.1
Aka bridom AD prizme I polozimo ravninu A koja jc paralclna
ravninom p, njezin prvi trag je pravac ai' leoji prolazi tackotn A. paraJelno
tragom Pi' Trag L1, sijece stranice omove prizme IIu tackama .l i 2
288
J 2. Prodori geometrijskih tUeln
Ravnina A presijeca plohe prizme II u pravcima koji idu tackama 1 i 2 ,
a paralelni su brldovima te prizme. Ti pravci sijeku brid AD prizme 1 u
p,,'!,ociistima I( j'f) i 2( 2',2').
Na isti naCin, pomocu ravnine B i njezinog prvog traga hI' odrede se
[,1'obodisl8 tCiCaku 3( 3',3" ) i 4( 4',4" ) prizme II sa bocnim bridom BE prizme L
Ravnina Z, Ciji je prvi trag zJ po!ozen bridom CF paralelno s
P. nc sijece stranice osnove prizme II, sto znaci da brid CF ne probada tu
Za odreoivanje tacaka prodora prizme I sa bocnim bridovima prizme II,
polazll se pomocnc ravnine bridovima prizme If. Ravnina D, Ciji je prvi trag d!,
l'n!nicna je bridom GJ prizme 1I kroz tacku G paralelno tragu PI ravnine P.
Trag d{ sijece stranice osnove prizme 1 u tackama :5 i 6. Ravninap presijeca
plnhe prizmc I u pravcima koji idu tackama 5 i 6" , a paralelni Sll bridovima te
prinne, Ti pnlvci sijeku brid GJ prizme II u probod.islima tacaka 5( 5',5") i
f:i( 6,6"),
isti naGin, pomoeu ravnlne E i njezlnog prvog traga e;, odrede se
tncaka 7( 7"'}#') i 8( 8',8") pritm-e I sa bocnim bridom HK prizme lJ.
R:Finirm F, ('1ji jc prvi lrag fi _ poioiena bridom IL paralelno s tragom P,
fdsnine p, nc sijece stfanice osnove prizme 1, sto znaCi da brid IL ne probada tu
Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, daju
pn1dnlll! pn!igon u_proje.kcijama. Rcdoslijed spajanja tacakaje 1,5,2,4,6,8,3.
7 i 1. --
Vidijivosr iinija prodomog poiigona vdredena je -,idljivoscu pioha
prizmi n" krjima se one nalaze.
2. Zadatak. Odrediti prador kose trostrane pimmide, cija jf'. osnova
ABC/A(S5,80,O), B(50,55,0), C(J{)O,2(),O)J a lTJ i vrh F(3(),10,50), sa trosfranom
'osun! DEE{D(20JO.cJ), E(40. 60, 0), n /0,50,0)] kojaj je 051101'0 U llj i
ElliE. H(9D, 10,55) 1 _
R j e sen j e: Na sEci j 2.2 prikazan je prodor trostrane pirarnide sa
:rnstnmom prizlTIom. Ravnine pomoeD kojih se odreduju presjeci bocnih bridova
Jc:dnog lijela sa drugim moraju imati pomocni pravac m( m',rn"). Taj pravac
Vrh()Dl \if v'y"') piramide. paralclno s bocnim bridovima prizme. Prvi
12.2 Pmdori UR'atih tfjela
289
tragovi svih pomocnih ravnina idu probodistem M! pravca m( rn',ml1') i prvim
probodistem brida, za koji se trail presjek.
Da bi se odredile presjecne tacke 1 i 2 brida A V, polozi se ravnina A
tim bridom i pravcem "L Pravac a
J
= M jA! je pry! trag ravnine A koji sijece
stranice OSllOVe prizmc u tackama 1 i 2. Ravnina A presijeca plohe prizme
pravcima kojl iau tackama Y ii, a paralelni su s bridovima prizme. Ti prayci
sijeku brid A V pimmide u probodistima l( j',J" ) i 2( 2',2'" ).
v"
__ .-;,H"
4'
Slika 12.2
Na isti nacln, P01110CU ravnine B i njezinog prvog traga b
1
, odrede se
proboJista tacaka 3( 3'.3"} i 4( 4'.4" ) prizme sa bocnim bridom BV piramide.
Za odrcdivanje tacaka prodora piramide sa bocnim bridovima prizme,
pOiilZU se pomocne ravnine bridovirna prizme.
290 12. Prodori geometrijskih tijela
Ravnina E, Ciji je prvi trag e
j
> polozena je bridom prizme EH j pravcem
m. Trag e I sijece stranice osnove piramide u tackama "5 i (5. Ravnina E
pTesijeca plohe piramide u pravcima 5V'i 6V' . Ti pravci sijeku brid prizme EH
u tackama 5( 5',5') i 6( 6',6' ),
Na isti na.cin, pomocll ravnine F i njezinog prvog traga if' odrede se
probodista tacaka 7(7',;") i 8( 8',8") piramide sa bocnim bridom prizmc Fl.
Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, Jaju prodomi
poligon u projekcijama. Redoslijed spajanja prodomih tacaka je (, 5, 3, 7,4-, 2,
8,6 i 1,
Vidljivost linija prodornog poiigona odredena je vidljivoscu ploha tije!a
na kojima se nalaze.
3. Zadatak. Odrediti prador trostmne prizme cija je osnova
ABC[A(80,65,0), B( 100,35,0), C{ 110,65,0)]" "I I bocnl brld AD[A, D( 5,30,80)J
sa cetverostranom piramidom kojojje osnova GHIJ[G(O,60,O), 1-1(35,90,0),
1165,55,0),1(40,25,0)) It re, i vrh Vl75,15,85J,
R j e sen j e: Na slici 12.3 prikaz::m je prodor trostrane prizme sa
celverostranom piramidom. Rjesenje zadatka sJicno je rjdenju zadatka kao na
s1ici 12.2.
12.2 Prodori IIglatih lijela
V"

D" E" F"

±' .._x
iC" '
Ii'
Slika 12.3
. 4. Zadatak. Odr'e-zliti-p;C;dor cetverostrane ph'amide cija je OSJlova
ABCDIA(0,50,O), B( ]0,20,0), C(65,j(),O), D(40,lO,O)J" "I i vrh V(! 30,85,65)
sa cetveroSiranom prizmom cijaje osnova EFGH[E(95,40,O), F( 125,25.0),
G(105,W,O), H(70,20,O)J " "I I hoeni brld FJfF, J(85,95,70)J,
191
Rj e S e nj e: Na slici 12.4 prikazanje prodor cetverostranc pirallliJc S8
cetverostranom prizmom. Rjesenje zadatka je sticna rjdenju zadataka Da slika-
rna 122 i 12.3.
292
12. prodori geometrijskih ujeta
J'
"
Slika 12A
5. Zadatak. Odrediti procTor praviliie cetverostrane pirmnide
ala ,e osnoWl ABeD[A( 35,5,0), B(65,35,0), C( 35,65,0), D( 5,35,0)J" '" i vrh
"5,15, (5). sa pmvfl710m cetverostranom priz/1wm kojoj je osnova
EFGllfE«(I.35,40), F(0,20,25), G(0,35, 10), H(0,50,25)) i bocni brid
E/[C 1{70,35AO)!.
E j. ..c sen j e: Na shei 12.5 prikazan je potpun prodor pravil,ne
celve-rQslrane piramide sa osnovorn u nJ i pravilne pnzme Clje, su
usnove pmalelne s n1. Ose piramide i prizme sijeku se pod uglOD1 .. Tack
e
pT(ldc)rDcg poligonJ ] < 3. 2 i 4 odrede se pomocu presjeka bndova pnzme s
h-j,jc'\'Jrna piramide.
$"
12.2 Prodori uglatih ti}ela
293
Da bismo odredili ostalc tacke prodomog poligona, polozena je ravnina
B po bridu prizme F'J' , a paralelno ravnini 1r2. Prvi trag te ravnine je pravac b
l
,
a treCi trag pmvac OJ' Ova ravnina sijece osnovu piramide u tackama P i R, a
I1jezio brid A V u tacki T. Presjecnice p/fy" i RIJ'T" odreduju prodorne tacke
5", 7
fT
i 6"'.8"', Tlocrti tacaka 5' i 6/ nalaze se l1a prvom tragu hi ili bridu F'j'.
a njima simetricne tacke 7' i 8' oa bridu H'L/. Bokocrti tih tacaka poklapaju se._
sa bokocrtil1la njihovih bridova. Redostijed spajanja tacaka prodornog poligona 1
njegova vidljivost odrcueni su na vee poznati naGin.
v
lfl
V"
/
e'"
c'
Slika 12.5
6. Zadatuk. Odrediri prodor pravifne uspravne sestustralle prizme cija
Je 0511()V(l if rovnil1i n1 sa pravilnom trostral1om prizmom je oSl1ova
paraldna s ml'llrnO/il Jr:'.
294
12. Prodori geomerrijskih lijela
R j e sen j e: Na slid 12.6 prikazan je prodor sestostrane prizme
trostranom prizrnom, Rjesenje ovog zadatka shena je rjdenju na
12.5. Na slici 12.6a je prikazana linija prodora na sestostranoJ pnznn poslljc
iZdvajanja trostrane prizme. Na osnovu rijdenog zadatka, a prema prilozenoj
tabeli, postoji jos dvnnaest kombinacija kaje traba rjesavati kao zadatke za
vjezbu.
S1i.ka 12.6
,-;
1.2.3 Prodori oblih tijela
295
----------------
12.3. Prodori oblib tijela
7. Zadatak. Odrediti pradoI' rotaciol1og valjka cija je o,';nova ukolJlit(l
na ravninl/ n; i krnjeg rotacionog ::l10sca sa OSJWVOIJ! u ravnini IT], kojiflla se use
sijeku pod pravim uglom.
R j e sen j e: Na slici 12.7 prikazan je nepotpun prodor valjka i stosca.
Prador je jedna zatvorentr krivulja. Tacke prodorne krivulje odredc se taka, sto
oba tijela presijecamo ravninama, koje su paraIe]ne ravnini n!. Svaka takva
ravnina sjeCi ce omotac vaUka u dvije izvodnice zato sto je paralelna s njegovom
osom. Ravnina ce sjed omotac stosca u jednoj paraleli zato S10 je okomita na
asu stosca. Izvodnice i paralela ce se sjeei u cetiri tacke prodorne krivulje. Ose
valjka i sto5ca sijeku se pod pravim uglom.
Ravnina .4 koju ove ase odreduju, paralelna je s ravninam lf2, tiji prvi
trag .ie pravac SI , a treei trag sJ' Ova ravnina sijece oba tijela u konturnim
izvodnicama njihovih nacrta, koje se medu sobom sijeku u tackama 1 i 2
prodome krivulje k. 1z naerta tacaka 1" i 2" odrede se tlocrti 1'i 2' i bokoCfti
ri 211/.
Horizontalna ravnina B, polozena osom valjka °
1
, Ciji je drugi trag
pravac hz, a trag hJ' sijece omotac valjka u konmmim lzvodmcama U 1 b
njegovog tloc¢a. Ravnina sijece omotac stosca u paraleli tI]. Bokocrli izvodnica
a""i bIN i paralde. u; nalaze ,se-.na tragu b
3
. Porno{:u nacrta u;ili bDkocna
odreden je tlocrt paralele LJ I. Kminica u; sijece c/ i b' u tack:drna
3' i 4', 12 tlocrta tih tacaka odrede se njihovi nacrti 3'" 4iY i bokocni 3
llY
i 4'" .
Horizontalna ravnina A, Ciji je drugi trag pravac (/2' a tree! trag C/3'
sijece-omotac valjka u izvodnicama e i d, a omotac sto-s-ca u paraleli u
2
. PomocLl
bokocrta izvodnica em i dIU i paraleJe u; odrede se tlocrli c
l
, d' i koji ')e
meau sobom sijeku u tackarna 5 i 6. lz tlocrta tacaka S'i 6' odrede se nanti 5"' i
6"ibokocrti 5'"'\ 6"'.
Na isti nacin odrede se projekcije tacaka 9 i 10 prodornc kri\'uJjc k
pornocu horizontalne ravnine G, kojoj je drugl trag pravac g2' a treCi trag gj.
Iz vrha stosca na valjak su postavljene dvije wngencijalne ravnine E i F
kojima su treci tragovi e
j
i .t:1' a prvi i!f i U tim ravninama nalaze se
karakteristicne prod orne krivu!je. Ravnina E sijece ::ito'zac u iZYOllni(;3.111:.l
A. V( A'V',A"'V"',A"'V"" ) i BV( B'l,l'.B"'V",B""I,//iY) , a d0diruje \'uJjak u i.zv()dni-:i
296 12. Prodori geomctrijskih tijela

e( /,ep.e'" ). lzvodnice BV( B'V', SNV", BII1V"') i e( e',e",e/l"l) sijeku se u tacki
/( 7" r.T'"') prodorne krivulje k. lzvodnicaje tangenta krivulje ku tacki 7.
RZlvnina F sije.ce stozac u izvodnicama eV( e'v', C''V''', C"V""') i
DV( a dodilUje v.ljak u izvodnici f( Izvod-
nice DV(D'1,/',L)"V"',D
m
l/"'j i f(f',f",fl#) sijeku se u tacki 8(8',8",8"')
!,!-r_'(l!,rrlf' kriyulje k. Jzyodnicaje tangenta krivuJje Ie u tack] 8.
I,
k"
10"
;
H
"'. +--+-++1-11--\+
A'"8'" , • , ,
Slika 12.7
--- -r
"
,

J
i
I
-
I
I',
"
e'
r
t
T'
j ..
12.3 Prodori ohfih tije/a
297
----------
Tangenta prodome krivulje u tacki 10 konstnlisana je pomocu tan-
gencijalne ravnine valjka i tangencijalne ravnine kmjeg stosca u toj tacki.
Tangencijalna ravnina valjka u tacki 10 treca je projicirajuca ravnina
T(rI.t-;J;}. Tangcncijalna ravnina stosca u tacki 10 je ravnina L1(dp d
2
).
Presjecnica tih (J-viju ravnina je trazena tangcnta t[ t' ),r"
prodorne krivulje k u tacki-10.
K.ako je u pitanju nepotpun prodor, tlocrt k' prodorne krivulje k
sastavljen je od jedne zatvorene krivulje. U tlocrtu ove krivulje vide se oni
dijc10vi koji su l1a g0111jOj polovini omotaca vaijka. Nacrt k" prodorne krivulje je
dio jedne grane hiperbole, a njezin bokocrt kl"/f poklapa se sa bokocrtom omotaca
vaUb.
Na osnovu rijeSenog zadatka, a prcm!J priloienoj tabeli, postoji .los
dvanaest koje treba tjesavati kao zadatke za vjezbu.
8, Zadatak. Odrcditi prado,. dvaTotacionG valjka razliCitih
poluprecnika, kojim(1 se ose sljeku pod pravilll uglom.
R j e sen j e: Na slici 12.8 prikazan je nepotpun proctor dva rotaciona
valjka. U tom slucaju prodor jc jcdna zatvorena krivuJja. VaUku, kame je pravac
0
1
( 0; .0;) osa, tioert jc knrznica, a nacrt i bokocrt su pravougaonici. Va!jak,
kome je pr[j\'3c 02( ,0; ) os a, u tlocrtu i nacrtu je pravougaonik, a u bokocnu
kruzuica, Njegove osnove su para1elne s ravilinorn ·n.!< Ose valjaka sijeku se pod
'.lb1om u tacki S( S',S",S"'.\
Ravllina I, koju ove ose odreauju, paralelfla je s ravninom 7[2, Ciji je prvi
trag pravac: 51' Ova ravnina sijece omotac sireg valjka u izvodnici EE, a
omotac uzeg valjka u izvodnicama CC i D15. lzvodnice se sijeku u tackama
l( /, ]",)'" ) i 7( 7'.7",7'" ) prodorne krivulje k.
Horizontalna ravnina F, polozena 050m valjka °
2
, ciji je drugi trag 1
2
,
sijece omotac v<:lljka u izvodnicama ..4A i BB . Omotac valjka, kome je osa 0 i '
ravnina F sijece u kruznici m. Izvodnice i kruznica sijeku se u tackama 4 i 10
proclorne krivulje. Iz tlocrta tacaka 4' i 10' odrede se njihovi nacrti 4" i 10" j
bokocrti j 10"'. Nacrti tacaka 4" i 10" poklapaju se, jer su tacke simetricne s
obzirom na ravl1inu I.
Da bi se odredile jos d'vije tacke prodorne krivulje k, presijeku se oba
valjka mvninom E, koja je paralelna sa osam<l valjaka.
298
12. Prodori geomerrijskih njela
Prvi trag e, ravnine E sijece ornatac sireg va!jka u izvodnici GG, a
uzeg valjka u izvodnicama MM i NN . Nacrt i1.vodnice GO je D': Lacke
G' ::; G u kojoj su presjecne tacke 9' ill'. Nacrti izvodnica A1M i NN dobiju
se iz bokocrta. U bokocrtu tre6i trag e
3
sijece kruinicu uzeg valjka u tackama
9'" i 11'" izvodnica MiN. Nacrti tacaka 9# i J /' su u presjcku izvodnic<!: lvlM sa
GG i NN sa GG. Na slici 12.8 odredene su jos dvije tacke 3 i 5 prodorne
kriv'U\je pomocu ravnine T. Ova ravnina je paraleina s ravninom 1:; a od nje je
jednako udaljena kao ravnina E. Tloerti tacaka 3' i 5' su u presjeku [raga [! i
krufuice, a njihovi nacrti poklapaju se sa nacrtima onih tacaka prodome krivulje
koje su u ravnini E.
J"

<\ 1
--
N"
m"
A"
-I,
8" -
L_
i
i
i I
:C
fI
._1.
2-
0
, i
,
(JIMEN-rJ;JE-{mm)

"
:8'
0,
'0
0 h d I,
"
0'
'0 50 '0 30 30
b,
2
"
"
35 27 3/ 0; C'
5,
3
"
58 38 29 3<
0'
,
"
52
"
26 38
I' J',,_oJ
5
"
58
"
19 35 /of' N'
B,
5
"
55 38 28 10
A'
50 50 50 10 1.

51 58
" "
'0 y
9
"
50
"
30
"
'0
" "
38 27 35
Slika 12.8
1i
1'-'

;-,
12.3 Prodori oblih 299
Da bismo odredili jos dvije tacke prodorne krivulje k, presijeku se aba
valjka ravninom A, koja je paralelna sa osama valjaka. Prvi trag favnine (11
sijece omotac sireg valjka u izvodnici liii, a uzeg valjka u izvodnicama Ii i
Jj. Nacrt izvodnice HH je na ordinali taeke H' "" IF u kojaj su presjecne tacke
8' i 12'. Nacrti izvodnica IIi JJ dobiju se 1Z bokocrta. U bokocrtu. treei trag
a
3
sijece krumicu uzeg valjka u tackama 8'''' i 12'" izvodnica I i.J. Nacrti
tacaka 8" i 11''' su u presjcku izvodnica II sa HH i JJ sa HH _ Odredene su
jos dvije tacke 2 i 6 prodome krivulje pomocu ravnine B. Ova ravnina jc
paralelna s ravninorn X, a od nje je jednako udaljena kao ravnina A. Tloerti
tacaka Xi 6' su u presjeku traga b
J
i kruznice, a njihovi naeni poklapaju se sa
nacrtima onih tacaka prodome krivulje koje su u ravnini A.
Tangenta u tacki 11 prodorne krivulje k konstmisana je pomoctl
nonnata va!jka u toj tacki.· Normala Itl 5ireg valjka u tacki /1 prolazi tom
tackom okomito l1a OSli 0, toga valjka. Projekcije normale n; 0;:;: J ]'0; i n;
okomite Sll na 0;. Normala n
2
uzeg valjka u tacki 11 prolazi tom tack om
okomito na osu O
2
toga valjka. Projekcije su okomite, n; na 0; i 11; na 0;. Te
dvije nonnale odreduju norrnalnl!- rayninu krivulje k u tacki 1].
Kako tangeota t u tacki 11 mora biti okomita oa ravninu 4), projekcije
tangente su okomite oa istoimene tragove te ravnine. Ako ravDlllu 2:. koja je
paralelna s ravninom nl> probada oormala 11, u tacki K( K",Kff), a nonnala il2
u tacki L( L/, L
K
), ooda je pravac Kl. sutraznica drugoga traga ravnine cP. Nacrt
t
lf
tangente 1 u tacki 11 mora biti okoirrihTa--pravac K"LI< :-Tlocrt [1- tangente [
mora biti okomit na tlocrt 11; normale n,- -' pas to je normala lljedno i '>lItraznicC!
prvoga traga ravoine iP.
Na osnovu rijesenog -zgdatka, a prema prilozenoj labeli, postoji .los dcset
kombinacija koje trcba rjdavatf'k&.? zadatkc La vjeibu.
9. Zadatak. Odrediri prodor polo vine kugle, sa srediDem Ii rLll'llilil Jr
i
polovine rotacione valjkaste piahe, kaja prelazi II vertikaine {ungclIL-'ijuLnc
ravnine FiT, ako je ravnina L Iljihova zajednil.--'ka ravl1ina simelrije, u parolelno
je s ravninom Jr2.
12. Prodori geometrijskih tijela
R j e seD j e: Na slid 12.9 prikazan je prodor polovine rotacione
val,ika;;te plohe sa poloviuom kugle. Ravnina L sijece kuglu u glavnorn
mcridijanu g, a valjblstu plohu u gornjoj konturnoj izvodnici c njezinog nacrt,!:
Meridij2.n i izvodnica sijeku se u tatki 1 prodorne krivuljc. Iz naerta tacke 1
odredimo tlocrt i bokocrt.
U borizontalnoj ravnini nl nalazi se ekvator kug1e e i prvl II i
f; nlVnina FiT, koji se sijeku u tackama 2 i 3 prodorne k. 11. tloerta
t?,Cakfl :2' i 3' odrede se naetti i bokocrti.
/\ko kugln sijece ravnina F u sporednoj kruznici U-;, a ravnina T u
krUZl1ici [(2' onoa lukovi tih knl2:nica 2-4 i 3-5 pripadaju prodomoj
k, lz nacrta 4" i 5" taeaka 4 i 5 odrede se njihovi t}ocrti. i bokocrti,
Ostale t3cke 6, 7, 8 i 9 odrede se tako da se tijela sijeku ravninama, koje
su jJ{;ra!elne S ravninom H2. Svaka takva ravnina sijece. polukuglu u
))01;lkruznici, a poJovinu valjkaste plohe u jednoj izvodnici. Polukruzlllca 1
i:n . ."()(inica sijeku se u jednoj tach prodome krivulje.
I I. : 2'
, ,\1 \
I \
d, a" k' \
I \
"1! ... _. __
b, //\ Ilr, : 9,1 f
"/ ..>MI, IIlI !
i :::'s;::::'0'::;6'
'L.__ :;
" "
"
,
"
Slika 12,9
t

}2,3 Prodori oblih tijela
301
Tangenta u tacki 7 prodornc krivulje k konstruisana je pomocu l10nnale
11,{ 11;,11;) valjkaste plohe 1 normale 1l
2
( 11;,11;) kngle, Te nonnale odreduju
normalnu ravninu tP krivuljc k u tacki 7, Prayac MN ravnine <P, ciji je nacrt
lJi ''N'' paraleJan sa osom x, sutraznica je prvoga traga tc ravnine. TIoert t'
lraz,ene tangente mora biti okomit na pravac ,\IN'. Prayae SN ravnine t:P ciji je
tloert S';V' pm·aldan sa osorn x, sutraznica je drugoga traga ravl1ine q:" Nacrt
tangente t" mora biti okomit na pravac SHN".
Nn 03110\-1.1 rijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji jos deset
kombinacija koje lreba rjesavati kao zadatke loa vje.zbu,
10. Zadatak. Odrediti prodor (;etvrtine Wl"llsa, eya je osa okomita na
ravnil1u fli i rntacionog valjka sa Gsom 0l( 0; ,07) u vertikalnoj ravllini simetrije
forUSQ.
R J e 5 e n j e: Na slici 12.10 prika1.an je prodor cetvrtine torusa i
uspravnog 'laljkn. Tacke prodome krivuljc k odrede se tako, sto oba tijela
presijeeamo ravninama, koje 8U paralelne ravnini 1[2. Svaka takva ravnina sijece
torus u paraleli, a valjnk 1.1 'izv;odnicarna-, lzv·odnice i paraicia sijeku se u tackama
prodorne krivulje,
Vertikalna ravnina simetrije torusa, ciji JC pry! trag pravac hi' a tree}
trag /),. sijece torus 1..1 para!eli h( [/,b"). Pat·aIda i izvodnice valjka sijeku se u
} i :2 prodorne krlyuljc._ Tl_opii tacaka 1 2 nalaze sc. u presjeku p1"Y og
lraga hi sa tlocrtom omotaca valjka. tacaka -7 i· 2 nalaze se na dru·goj
projekciji b paralele h. 1z (Iocrta j' j 2· j naerta r I 2" odrede se bokocru
t"'j 2""'lacakal i2,
Ven.ikalna A, ciji je p!"Vi tr&g prav<!c .a+,.a .treci trag a.?> __ ... _
torus II paraJeli o( a',al>" ). ParaJeJa presijeca konturne izyodnice valjka u
tackarna 5 j 7 prodorne krivuUe. Tlocrti tacaka 5 i 7 nalaze se u presjeku pryog
traga 0.
1
sa tiocrtom ornotaca va1jka. Nacrti tacaka 5 i 7 nalaze se na drugoj
projekciji 0'" paralcJe a. Iz tlocrta 5' i 7' i naCIia 5
r1
i 7" odrede se bokocrti 5"'" i
7'" tacaka krivulje k.
Na isti naeill odrede se projekcije ostalih tacaka presjecne krivulje. U
llekim tackarna naerta krivulje k poklapaju sc nacrti dviju tacaka tc krivulje, zato
.sto je ana simetricna s ob1.irom na ravninu B,
Na osnovu rijesenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji JOS
d\'anaest kornbinacija koje treba rjesavati kao zadalke za vjezbu.
302
12. Prodori geometnjskih rijela
b, G,

J
/
Z
6'11' I

"I

3
'
1/
I

k'd 7
111
2111
I
I

/
',1. I
,
,
I
a
,
cig
DtMEN;lfJE (mm)
• 0
0 d h R

W 3'
80 50
1
"
'0
90
"
-+--
3 38
"
80 50
-l
.<.
"
,.
'"
52
"
"
90 55

,
3'
36 78 ..

"
36 ao 50
U '0
90 52
. .JL.
b,
Y
9 38
."
78 50
10 42 30 80 52
/I
" "
90 53
12 J6 J6 78
"
Slika 12.10
11. Zadatak. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme cUa je OSl1OV£1
u ravnini lrl i polo ville kugle sa sredistem u ravnini n,_
12.3 Prodori oblih tijela
303
R j e sen j e: Na slici 12.11 prilazan je prodor uspravne trostrane
prizme sa polovinorn kugle. Rjesenje zadatka je slicno rjesenjirna prethodnih
zadataka. Tacke prodome krivulje odrede se tako, sto oba tije!a presijecamo
ravninama, koje su paralelne s ravninom 1C2.
Na osnovu rijdcnog zadatka, a prema prilozcnoj tabeli, postoji jos dcset
kombinacija koje treba rjesavati leao zadatke za vjezbu.
, a,
k
---- . "-'''''''
,
,
,"

,II
I
,
{ "
I
]11:

<I
,
-"'-1 1';
I
,
I
1,,,

CfNENZIJ£ ( rom )
.,
D k,. h
--1--;-

I
"
25
",
" "
" "

"
" "
.55
"
"
90 I"
"
"
5Z
" "
" "
Slika 12.11
12. Zadatak. Odrediti prador dviju polovinCl rotaciol1ih vuljkaslih plultii
kaje prelaze u vertikalne. tangencijalne ravnine. Osnava jedne je u ravnini Jh a
druge u prvoj projekcionoj ravnini E( ef,e? )cijaje osapara/elna S nlvninum ;ri.
Ose vaLjkastih ploha 0
1
i 02 sijeku se u tacki S( Sl, S8 ).
'.04
12. Prodori geollletnjskih tije!a
R j e sen j e: Na slici 12.12 prikazanje proctor dvije polovine rotacionih
valjkastih ploha. Prodoma krivulja k( k',k
n
) sastoji se od dvije zatvorene grane.
Prv-e projckcije tih grana sastavljaju hiperbolu. Tacke prodome krivulje odrede
<::.c (ako. SlO obje krivulje presijecamo ravninama, koje su paraJelne s ravnioom
Horizontalna ravnina F, polozena osama valjkastjh ploha je drugi
lr(-lg (2' sijece te plahe u kanturnim iz"\'odnicama.Te izvodllice u tlocrtu sijeku
Sf" !.<lCLim;:J. l' -,2',3' ,4' prodorne krivulje k. Nacrtl t', 211', 3'" i 4" tacaka 1,
2. 3 i 4 nalazc se rw osi 0;. Konturne izvodnice valjkastih ploha u nacrtu sijeku
c;c U 13ckfima 5'" 1 6'" prodorne krivulje k. T10erti 5' i 6' tacaka 5 i 6 nalaze se oa
0:';1 iIi izvodnici e!e'.
Da bi se odredile tacke 7, 8, 9 i 10 prodorne krivulje k, presijeku se
yaljkaste plohe ravninom A koja je paralelna s. njihovim osama ciji je
trag praY<lC {/2' Valjkastu plohu. kojoj je osa °
2
, ray-nina sijece u
Ii'TTc1nicama DD i EE. Valjkastu plohu, kojoj je osa °
1
, ravnina sijece u
':;- r-.r.nicarna GG j Hfj. Te izvodniee sijeku se meau sobom u tackama 7, 8, 9 i
/0. TlnCl1j ill lacaka Sll u presjecima tlocrta izvodnica, a naerti 11 presjeku
';1 1 krivulje k"".
Tangenla u tacki 8 prodome krivulje k konstruisanaje na isti naCin kao u
;;-)\1:ltku 11::\ slici 12.8.
Nfl 05nO"l.'l1 rijesenog zaclatka, a prema prilozenoj tabeli, posloji jos deset
CT.hcn:.",", koje treha rjdavati kao zadatke za vjezbu.
13. Zadatak. Odrediti prador uspravnag valjka, cijaje osnova Ii ravnini
rotacione va{;kaste pfohe koja prelazi u tangencijalne ravnine.
1Z j e s e 0 j e: Na slici 12.13 prikazan je proctor lIspravnog valjka sa
;1',,1\1\ inom rotacione va!jkaste plohe. J\jesenje zadatka je slieno rjesenju zadatka
ru "'lici 12.12
Na osnovu fijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeh, postoji jos deset
koje treba rjes3vati kao zadatke za vjezbu.
",\.
If
,
12.3 Prodori ohlih tijela 305 __ ______________
H' G'

h
B R 0 J ZADATKA

I 2 3
!
,
5
,
7
'i 30J 35 ':0 i 30 35 '0
[-"
25! 30 35 25. 30
35 30
! 25 20
15 25
ao 30 I 301' 30 I 25 j 25 25 20
Slika 12.12
"
,
9
'0
3.
35 25
20 2.
20 15
/0
35
3.
15
15
'8'
OT .......... ,
", \
", .\ Do
306
12. Prodori geometrijskih tijela

,.'
,
DINENZIJE ( rom)


d h k d.
0
:
8'0
:
'0 '0 50
"
"
,D'
2 50
"
'0 2' 75
"
,
,
52 8 OS 20 75 '0 A'
<6 '0 55
"
70 50
5 50
"
'0 12 78 52
6 55 9
"
25 71 35
7
"
8
"
]6 80 30
8 55 7 70
"
82 '0
9 50
"
70 25
"
'0
'0 56 '0 65
"
7,
'0
Slika 12.13
;
;
l' L"
.'/1
;
/n;
D,
: 8'
c,
12.3 Prodori oblih tJjeZa 307
______ _____ ,_. __
14. Zadatak. Odrediti prodor lIspraVl10g rOlaciorwg valjka lzja je
osnova Ii ravnini 1Cf sa pravilnom troslranom prizmom Cija je osnova par,:tlelna Y
ravninom 7rj.
R j e sen j.....e: Na slid 12,14 prikazan je prodor rotacionog valjka sa
trostranom pri:zmom. RjeSenje zadatka s1ieno je rjesenju zadatka na slici 12.6.
Na slici 12.14a prostorno je prikazafl prodor prizme kroz valjak.
I
'"
I 2"
I
3
J1
( 5" ----t t 5"
-- --,_.:!...,
, ,
,
7/1 ! :10
1
'
! 11'" 12,1 i
13.' r i",::u
, . ,
!
I
I 7

r
I
_I
I
0
,-
Slika 1214
12. Pmdori geometrijskih (ijcla
11.4. Zadad za rjesavallje
1. Odreditj J)rodor trostranc piramide, jc osnova ABCLA(25,80,O), B(70,15,O),
('(730, 6()JJ Jj U 7f, i vrh V(80,55,85). sa trostrunom pinHnidom osnova
DEF[D( 4(),35,Q), E( 110.25,0), F(75,90,OJ] u nj i vrh V(60,50,70).
2. ndrediti prodor uspwvne cetverostnme prizme, kojoj je osnova KLMN[K( 30,15,0),
}I1O,4(J,OI, M(60,4rJ,rJ}, N(70,25,Oj] U Jrj i bocni brid KG[K, G(30,15,60)),
sa pc!ostr:mom pinnnidorn Cija je osnova ABCDE[A(20,20,O), 13(40,60,0),
(-(00,,(,0,0). D(80.]0.0), E(50,5,0)]u rtl i vrh V(50,30,30),
3. e'dredi!) prodor cctvcroslrane prizme, kojoj je os nova KUylN[K(0,60,40),
L(0,25,55I, i"\I(O.1O,J5), iy'(0,20.5)} U 'ffJ i bocni brid KG[K. G(80,60.40)j,
';:-1 pmvilt1C)l'H llspravnolll scstostranom piramidom Cija jc osnova un"
lkr) je \Th piramide \/(40,35,65). ajedan vrh njene o:move tacka A( 1535,0).
,j. C)dredili pl'odur troslr<lne piramide Cija je osnova ABC{A( 10,10,30 j, B(30,45,1O),
C(75,2(/,25)) i vrh V( 130, 90,95), sa ('rostra nom prizmo1ll kojoj je" osnova
DEF[O( 145.75.55), E( 14q.40. 75), F(}20.35AO)] j bocni brid DGLD. G(45,90,60)].
-, Odrediti I_'fo(k.ll" l1spravne trostrane prizme kojoj je osnova ABC{A(50,50,O),
p(f'-,t\. C:O(!.25.0)] U J[! i \'IS1n<l v;;;:WI; sa kosom trostranom prizmom Cija
j--: 'YfHl'-;a nEF[D(:O.O,60), £(-10.0,30), F(20,C,55)] i bocni brid
DGLl), G( ;(0)70,'10)).
ti. Od1'<"oili p'[()cior'i.lspr:-1vne trostr5ne prizme kojoj je osnova ABC[t't{20,30,O),
3(65.30,0;. U50,75.0)] U 7[;. i '.'i:::ina 1':=Q5. q kug\nm [S(40.45.50]' r=357.
7> Odrediti prodor uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova EFGH[E(50,20,O),
(;(5/1,60.0). fI(25AO,O)J-u 7[, i visina v=15. tt:oS--t:J::a+:i.om prizmom kojoj
jc-,Ymov[l .'1 Be[A( 105,20,35),8(85,55,30), ('(80,35.10)] i hoeni brid
Inri\. DCO,2(),65,l}_
s. Odrec!iti prodor uspravnc trostrane prizme. cija je osnova ABC[A(20.45.0).
B(35.20.01, C(60,30.0)lu 1ft i visina 1'=70, sa trostranom prizmom kojojje osnova
(!EF{D(.--'J).25J. [;(40.0,45), F(25,O, 15)] i bocni brid DG[D, G(5,60,25)).
9_ ('drediti pn'dor uspravne cetverostrane prizme, eija je osnova paralelogram
ABCl)[,-V--!O .. '/5,O). B(75.25,O). C(JOS,55.0), D(65]O,O}ju IT; i visina v=90, sa
prizlTlom kojoj je osnoVll EFGH[E(20,20,45), F{20,40.65),
'20 6( ,45). H(J0.4().25Jj i boeni brid EK[E, K( 125,20.45)).
12.4 Zadaci za rjdavanje
10. Odrediti proclor kose trostrane piramjde kojQj je osnova ABC[A( 10,70,0),
B(25,]OOJ)j, C(65,85,Oj] II Jtj i vrh \/(85,10.70), sa kosom trostranom prizmom
cija je osnova DEF[D(85.70.0J. E(40.70.0), F(60.55,0)f U 1[, i bocoi brid
EG [E, G(25,50,50)].
11. Odrediti prod or kose trostranc prizme kojoj je osnova ABC[!\(20,55,O).
B(30,70.0). a---'55,65,0)] u It! i bocni brid AGrA, 0(80.25.65)], sa kosom
trostranom j:'irizmorn DEF{D(70,65,O), E( J 10,80,0), F(95,55,O)] Cijaje osnova
U JTj i boeni brid DKrD, K(JO,J5,65)j.
309
12. Odrcditi prodor kose trostrane prizme cijaje 05nova ABC[A(90,70,O). 8(70.60,0),
C( JOO.50/n] U ITI i bocn! brid AG[A. 0(40,20,55)], sa kosolTl trostranom
piramidoll1. kojoj je osnCl"va DEF[D(25, 80, 0), E(60,55,0), F( 10,20.0») un, i vrh
V( 80, J 0.50).
13. Odred!ti prodor kose trostrane piramide kojoj je 05nOV8 ABC[A(l40,75.0r
B(60, J j().O). C( 1 ()O.] 35,0)] u n, i vrh \i( ](),15.95), sa kosom trostranom
prizmom lJEp[TJ(0,80,O), E( 15.120,0). Fr55, 105,0)] cijaje osnova u 7r, i
bC'cni brid DG[D, G{ 75,5. 75)].
14. Oorediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova
ABCD(,A(45.1O,O), B(20,45.0), C(55,70.0), D(80.35,0)ju ITI i bocni brid
.:lJr[A, (-;r45,(l_751j. <:{1 cetverostranom priz.mom kojoj je osnova
KLHN{K(O,65,30}, L(O,50,50). Af(O.lO,60), :V(0,30,!5)}u IT3 i bocni brid
KF{K, F(lOO.65.30U
15: Odredili proaoi- trostraoe priz.rne cija je osnava ABC[A(60,0,65). B(90.0, 100).
(·i!nn.o351]u"7,: 1 boeni hrid AD[A, D(f)/J 14() r'(5)}. <;3 cetverostranom prizmom
kojoj je osno\'<\ KLHN[[((0,40,85), UJp,30,35), M(35,5,50). N(25, 15. 11 OJ) i bocni
brid KGlF,.-, G(l45,J35,85Jj.
16. Odrediti prador k05e celverostrane prizme cijaje osnovaABCD[A(55,1O,0).
B(70,40.0), C( 30,55,0 j, D) U rt1 i boeni brid AG[A, G( 120,60.60)], sa trorostranom
kosonI prizmom kojoj je os nova KLM[K(95,J 5,0), L{115,30,0), M(85,45,O), U IT,
i bocni brid KN[K. N(20. 70,60)].
17. Odrediti pradol' kose cctverostrane prizme cijfl .ie osnova kvadrat ABCD u nl ,
korne je dUagooal" ;lC[;\(20.30,0). C(80, 50, O)j i botni brid ;lGIA, G(60,50,70)},
sa rotacionim valjkool kome je osnova It 1f], sa sredistem u tacki M(70.a,3S),
poluprecnik osnove r",,20 i vis ina valjka v= 100_
18, Odrediti prodor t:roslrane piramide, cija je osnovfI ABC[A( J 15,20,30), B( 105,,50,10),
C/73, 20. ? 5) 1 i vrh \"( i 5.85, -::), sa trostranom prizmom kojoj je osnova
DEFLD( J 5.F),] 5), E( 30.0.50), F(60.25.20)] i bocni brid DGID, G(60.95,55)].
310 12. Prodori geometri}skih tijeld
19. Odrediti prodor trostrane prizme eija je osnovu ABC[A( 40,35,0), B( 50,80,0),
C(75,50, O)] i bocni brid ADIA. D( 1 ]0, 100,90)J sa tfOstranom prizmom kojaj je
osnova EFG[E(1I5,40,JO), F(140,40,30), G( 145,55,(5)]j boom brid
EK[E, K(50,120,75)J
20. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme, cija je OShaYa AHC[A( 10 •.10,0),
B(35,60,0), C(65,35,O)] U 1f} i visina v=80, sa kosom trostranom pdzmom
kojoj je osnova DEF[D(70,15,O), E(90,55,0), F(115,35,0)] Ll 7t
J
-i boeni brid
EG[E, G(,JO,80,60)).
21. Odrediti prodor kose trostranc piramide, ctja jc osnova ABC[4.(35.75,O},
B( 10,10,0), C(60,25,O)]u n, i vrh V( 110.75,70), sa trosrranom prizmorn
kojoj je osnova DEF[D(80, 15,0), £( 125,35,0), F( lOa,55,O)} II 1[, i boctli brid
DG[D, G(45,65,50)).
22. Odrediti prodor trostrane piramide kojoj je osnova ABClA(0,70,O), E(20,130,O),
C(105, 95,0)J i vrh \f( 140.10.105), sa cetverostranom piramidom clja je osnova
DEFG[D(95,5,O), E(30,J5,O), F(20,45,O), G(75.3D,OJ] I,,), V(J20,90,105).
Oba tije!a osnovama leze u 1C}.
23. Odrediti prodor kose prizmc, kojaj je osnova
B(l5,JO,O), Cl50,5,O), D(30,30,O)]u n, I bocnl b,idAK[A, K(85,70,65)j, sa
kosom trostranom prizmom cija je osnova EFG{E( 140.0.25). F( 115,0,50),
G(80.0,15J U 1rl i bocni brid EL{E, L(70,70,55)).
24. Odiedifi prodor trostrane piramide kojaj je asnova-ABC[A( 75 • .J{).1 Si,JJ( 12U, liJ, J j j.
cr 13S.25.60)} i vrh F( 10,110,90). sa trostranom prizmorn eUa je osnova
EFG[E( /5,65,20), F(55,25,20), G(20,JO.65)} I bocnl b,ld EK/E, K(80,J40.90)j.
,,25,.: OdreditLprodor trostrane piramlde cija je osnova ABCIA( 1 50,0,30), B( j 10,0, (5),
C(50,0,10)J U 1r2 i vrh V(0.70']Oj, sa cetverostranom piramidom, kojoj je osnova
DEFG[D(40,60,0), E( 110,60,0), F(8S,JO,0), G(20, 10,0)) U][, l vrh \/(60,30.90).
26. Od,cditi prodor trostrane pirarnide kojoj je osnova ABCfA(l 30,15,40).
B( 11 0,50,20), C(75,20,30)] i v,!l V(20,85,1 10), sa trostranom prizmom cija je
os nova DEF[D(lS, 70, 75), £(25,40,90), F(40,30,45)} j bocni brid
FG[F, G( 120,60,50)}.
27. Odrediti prador trostrane pirarnide, cija je osnova .4.BC[A(O,30,0 j, B(70, lO,Uj,
C(60,50,0)) U 1CJ i vrh V(J 15,25,95), sa trastmllom piramidom kojoj je oSllova
DEF[D(35.0,50). £(100,0,80), F(85,O,10))u JTl i VIM V(65,70,45).
F
ji
-i'
12.4 Zmlaci za rjeS(lvanje 311
28. Odrediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, kojoj je osnova
ABCD[A(l0,35,O), B(35,60,O), C(60,35,O). D(35,.l0,O))u 1[, i bocni brid
AE[A_, E( 10,35,55], sa trostranom prizmom cija je osnova KLM[K( 15,55,10),
L(15,40,40), M( 15,25,10)) paralelna s n) i boeni brid KL{K, L(70,55,1O)).
29. Odrediti prodor trostrane piramide cija je osnova ABClA(O,30,40j, B( -40, i 0,1 UJ,
C( 15,55,lOjj i vrh V(90,85,llO), sa lrostranom prizmom kojoj je osnova
DEF[D(70,25, 10), E( 110,]0,30), F¥ 1 OS, 45,S)} i bocni brill F'G[F, G{25, JIO,9u)I
30. Odrediti pradm trostrane piramide, 6ija je osnova ABC[A{55,100,O), B(O, 80,0),
C(70,3S,O») u n} i vrh V(105,40,95), sa kosim valjkom kome je osa
MN1M(1l0,75,O), N(70,35,?5)) i poluprecnik osnove r::::.30 u 1[1.
31. Odrediti prodor kosog vuUka kome je osa MNjA1(90. 70, 0), N( 30,30.45), r:;::;Z5 J i
_kosog stosca ciia je osa SV[S( 40,50,0), V( 100.10,65), r:;::;20}. Oba tijel8 osnovuma
leze U 1Cj.
32. Odrediti prodor rotUc!OIlOg stasca komeje ,)sa SV[5(4-0,50,0), V(40,50.60), r:'<50}
i rotacionog vaUka cijaje osa MN[M(65,50,0), N(65,50,55), r:;::;20).
33. Odrediti prod8f--Wtaciol'log-stosGa tome je srediste osnove LS( 60,55,OJ
v= 100 j i rotacionog valjka Cije je srediste osnove[M( 45,85,0}, r:;::;20, v=75}
34. Odrediti proJor rotucionog stosca kame je srcdiste osnove II tack! S( -60,50.1.)),
po!uprecnik osnove r=35 i visina stosca 1-':;::;90, sa rotacionim valjkom kome
je OSllova paralelna S '.'7:_0, cije je srediste \l taeki AN -lrJ,60,40). pO!l1precnik
r:::::-20 ! visina valjka -
35. Odreciiti prodor rotacionog va!jka kome je osa AIN[M( 30.50,25), NO cfu,5U/j() j J 1
poluprccnik osnove r:;::;25, sa rotacionim stoscem kome je srediste osnove u tad-.l
S{85.,5(),O), poluprecnik osnove i stc:sca y::=100,
36. Odrediti prodor kosog valjka kame je srediste 05110\'(; U tacki ;'yf(4(),.-f5,(i).
poluprecnjk osnove r:;::;25 (osa valjka sa n) zatvara ugao od 60", a sa ;t2 ugao od 45")
i kosog stosca cija je osa ')·V{S(100,55,O j, V(15,5,70] i poluprecnik r=30.
37. Odredi[i prodor kosog stoka kome je osa SV[5(60,80,O), V(! 30,10,85), 1'::;;;40]
i kosog valjka eija je osa lvIN [M( 125,65 .. 0), N(65,50,105), 1"::.:25 J. Oba Iijela
osnovama Ide U Trf.
38. Odrediti prodor rOlaciol1og va\jka kome je 05no\'e Ll tacki ,'HH5,4-u.O).
poluprecnik osnove 1"=30 i visina valjka v=105, sa ro[3cionim valjkom cija je osz,
PR[P(0,50,85J. R(90,50,30] i poluprecnik osnovc r::::;.20.
317. 12. Prodori geomefrijskih tijeln
39. Odre.diti prodor dva rotaciona valjka ito: [M(100,60,O), r=35, v=lOOj sa osnoyom
\l ;': i F'RIP(4(),65,75), R(lOO.65,20), r=:.25].
:1(). n;lrediti prodN krnjcg stosca kojem su srcdista: {S(45, 50,0), 1'=40], [0(45,50,55),
r;:c;15J, sa rotacionim valjkom Cijajc osa MN[M(O,50.25), N(90,50,25), r=25).
Nacrtati svc tfi projekcije.
41. (Jdn,,-diri rrodor r(l\,lCjonih valjaka: [M(O,40,0), N(0.40,9(n r=20] i
PRfpi".<5,20.2(h R(35.60.7(!), 1'0::..20).
i,t?. '_''-.lrcdjti plOd or rotaciollog stlJsca kame je asa 5 V[S(60, 45, 0), V(60,45,95), r=351 sa
[S(75,<15,35). r=3()/ Nacrtati sve tri projekcije.
'+3, '>.1, editi Fwduf uspnmlc trostranc prjzmc cija jc osnoya ABC{A(20. J 5, }.
0·-/5,50. 11 u rnvtlini E(55,co,95) j visina prizme sa kuglam
F('('5, .fO.6." I, r=4() /.
('d1'cdi:i rrndnr "aljka komc je osa iHN{MW60,40). N(60,60.40), sa kug!om
r'-;,:(j(' r=:40}.
Otlre:(!i1j produr rotacionog vaJjka kame je srediste osno-.,,:e [M(60,50.0), ;'=35,
_,no;. sa Luglom £.')'(80,65 .. 50), r=40).
-\7. i'!Tj£'h-:ije prociol":l geometrijskih koj::t na slibma braj
.: dn '73.
I,' i
12.4 Zadaci za rjdaval1je
J
'"I
4.
i-2IJ...\

.
11:.'0 \ I
--, : '7-' .---.---
,
$30
! 2.
5.
313

x
6.
x
1-_",6°'-_1
314
·80
80
12, Prodori geometnjskih tljela
X._,
~
I
"i
~ ,
~ I
JL-''-....::r::.---'-_'-
J
~ I
12.4 Zadaci ::;a
...----+=::--1-1
~ I
,
81
L_-+ __ ..i_,l
80
12. Prodori geomelrijskih njela
01

x

80
,-------
____ ____ --
33.
r+--+--1 37.
i
gi
I

] 2.4 Zadaci za Ijesawmje
x _.L_'---lLi.
43.

J.,m 50.'-.
lW
317
318
40

ill

1\
12. Prodori geometr(iskih tlje!n
48

T--+---+--J
J

I
T

"I
"', 0"

J __

T
I
I
f.--.-.C/J50
55., -
.54
f--------
I
61.
' !
r
1
+- ,I
1 I i
g I
. f
I : ,

12,4 Zadaci za rjdQvanje
320
12_ prodori geometrijskih tijeia
Al
' "
f' ,


I -4.
/ I
__ J,. x _
66.
67.
; 2 . ...f. Zculaci.:;a Ijdavdllje
8" ,.'
-" 1---'-'-'-'..:'..:'--4
,
A" ---j---
D"
I

B' -
D' ,-\- -/-
\;L..:...-::d
C'
i
C" I 1_
, '
, I
8" ----I
I I
I I

x 69.
70.
._--"---
522 12. Prodori geometnjskih tijela
x
71.
,
x
72.
73.
x
,
LITERATURA
L Babic ... : Konstmktiviltl geometrija, Zagreb, 1994.
J. Boiicevi6 : Deskriprivl1Q geometnja, Zagreb 1948.
S. K. Bogoljubov: Zadacnikpo Cerceniju, Moskva, 1967.
L. Dubikajtis: Geometrii wykreslnej, PWN, Warszawa, 1963.
V. Durovic: Nacrtna geometrija, Beograd, 1987.
Z. Glazer, L. Wysokinski : Geometrija wykreslna, P\VN,
Warszawa,1976.
J. Justinijanoyic : Nacrtna geometrija I i II diG, Zagreb, 1963.
D. Jankovic, R. Ljubojevic : Praktikum iz cnanja,
Gradevinska knjiga, Beograd,
C. Koludrovic : Tehnicko ertan)e u slici. Beograd, 1985.
wykreslna, PWN, \Varszawa,
V. Nice: Deskriptivna geometrija, Zagreb, 1974.
V. Nice. Deskriplivllu geo!1lelrija I i 1I dia, Zagreb,.l980.
F. Otto, E. Ouo : Podrecznik geometrii wvkreslneJ, PWN,
Warszawa, 1977. . ,
D. Palman : Pr6lji£:i.raaJ--e i mel&r.i<:-.lILlCmW :st::urru:lrije, tnj±ga,
Zagreb, 1982.
1. PaJ: Nacrma geomerrija u anagiijskim stikama, Budapesr, 1966.
Preveo Dr V. Nice.
T. Panteli6 : Tehnicko crtanje, Beograd, 1987.
T. Rachwal: Georrfetnja'l,vykres7na,'PWN, Warszawa, [977.
M. Tatic, P. Kovacevic: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa
tehnickim crtanjem, Sarajevo, 1967.
M. Vavra, J. Vasicek: Tehnicko pismo, Sarajevo 1982.
'C:llij\'ll 1\'1isljenja Federalnog millistarstva olJrazovanja, nauke. kulture i
"c:'rI,i -i-"i 8d 06'()6.2000. 'Jdzbenik je porezg, na
;'::>11'],:1 "'"PrintCom" n.o.o. Tuzla
Zikrijah UadZimehmcdovic - Zico

ii·
Knjiga je stampana :;;a/zvaljujuCi donatorima:
lvlodmllja Fadil- p,.zjedor,
kJesic Afehmed -- Prijedor,
DJL "Dipon" - TII:}a,
R/''v[C Bal1ovici, d.o,u ..
DD Elektroremonf _.- BanoviCi,
Rudnik Ugnita Bukinje - Tuz/a,
Rudars/J'o-geoloHo-graaevinski !aku!tel ..- Tu::.la,
fakultel - Tuzta,
Tu:)anski kanton "TlIzla,
OpCina lirzla,
Bosna Tuzla,
Tu:danska bmzka DD Tuzla,
Rudnici lignita - Tllzla. do.a"
PK - Duraevik,
"Tuzla-krarc" - Tuzla.
"TuJm1i" - fuda,
K!inicki rentor - Tilda,
Po(jooprenw Iillja{a {I_do, i
li(nim uCeScem.
(,
I"·

Tehni(;t;i i o<igovorni urednik: Dr sc. l1aso BcCirvvit\ d\)c<i;nt R<:n:n:rcnti:

Dr .I·C. Linaid Ra!in'ii'> dip!.inl.arh" vanr.,dni rmrc~or Gr"dcvi'l~kog fllkulteta \ iniveo;itc\1I nDzemal tlijcdic" 11 Mo~tafl.l
/),- IT, ,\'cdzad RC{,('i<':, dipl,inl.,!T);I.L v;mrcdni prokS\Jf M:l<;in~kog rakIJ!tel;1 u Sarajcvu

PREDGOVOR
Prilikom abrade groae za oVu b?iigu pridriovQo sam se nastavl10g plana i programQ Rlldarsko~geolo.fko-graaevinskog i TelmoloM4)gfakulteta u Tuz/i, Knjiga je nastala kao rew[tar dugogodiJ'~ieg rada 11(1 predmelima nacrtfla geometrija sa fe/micki", crtanjem i tehnicko crtal1je sa ""ermom gCOIlIl!trUof1l II{] pOl1lellutim fakuitetima. Ovom se knjigol1l fujeta zadovoljiti potreba ::a tim da SI! literarura i::. 01-"og podrllcja upolpuni pedagoski111 udibenikom koji ce sadriavati i rije.~elJe zadatke. Svrha tak-vog udibenika je da proJiri saZIlClnja u stereometnjskom I'je,favanju zadataka, vodeCi racuna 0 razliCitom predznallju s\'ojilr korisni!,o. te kao takav da postane pomagalo stHdenlima Rudarsko-geolosko-gradevil1skog i TehnoloXkogfakulteta, lakoje graeta ove knjige odabrona U okviru jJotrebe slusalaca pomenutih .faklilteta, mogu se ry'ome sluziti i sIu.fooci drugih te!mickih fakulteta, kao i drugih visokih ,~kola i svi drngi k(y'i izuc-:aw~ju ovu vr.:<;{u nauke. Knjigu saCinjava dvanaest poglavija. 1z svakog poglavlja rUden jc ved braj zadataka sa detaIjllim obja.~njenji11Ja, Pored nj"eifenih zadataka, knjiga sadrii i zadatke za ':idavG1!ie, koji su pret!zodflo provjereni i svaki ima svoje Ijdenje.

Dr s'c. Sadlldill I-Iot/iic. ini,mas. i dipUnl.-rud .
rc(jp\,ll; pro[cs<'!" R\ldar~);(l-gcok'~k()-grndcvi1l5kog

taKujlct" \I L<'Klor;

Tlllli

Oilier ,\'a/i/.
Knrc\:inj"
,j

p'OfCSI'1

r,. i'C

!::I;din Boj,.,'klorn·it;. dip1.inz.rud.

CrtCJ,c iI-radio

DI" sc. l/aso Be/'in)]'i/-. docent
K[lll\p:.i\llCr~k;l
1\11'

obrurb: sc J::lIdll1 Bajrckfarn·ii:. dirLilll..rud
dip1.inz.nla.~.

Alrs(". Zijad Buhol"i,\
CIP~, Kalalogi7"dj,1 u

publikadji Nacional"a i 1>11iY-erl,ilcl~ka b;hli~\ck;;J BnSllc i fkrccg01'inc. Sarajevo
514 14-') (07).:") [(nil.!) 74,1 (07:'.8) (076. J)

BECiHO\'JC.I1:iw
N<lcl'1na g.:onwlrija sa lchn;cki m ,:rlanil:J1l i Bdirovit T\I~la: !~lldarskp-g<.'nloSk()-gr:ldc\'illski fakultc\. 200G 322 SIr. : grantk; prikazi: 24 em' .
,~hirk()111 ;:ada!ak;; Illa~()

I

I

COB!SSlDlll-1D7699718

Zahvaljujcm dr .'lc. Vlasti .c:;curic-Cudovan, red. pro.fesoru Sveuc';ih<i(a 11 Zagrebu. te dr sc, Z. Ra{jevicu, vanr. profesoru, dr sc, N. Repcic:u, val1r. pro!'esoru i dr sc. S. Hodiicu, red. projesoru na ukazanim primjedhama i suges-tUoma. Takoae, zahva(jujem svil11 saradnicima na pomoCi. da ova knjiga do(ic do svojih korisnika.

- -_ _ _ _ _-1

u TlI/h r.ie~cllJ'~1ll hroj 03-- \ ():'iOf200(), oct 2'U):'i.2000

()J:I:l\'U;v~~jco-,'og IIn;vcrzilclskog udihcllikn odohrilajc Komisija Zll n~\Icno-nastavl1u litcra\\lfll Univcrzllela

U Tuzli, 02. IW1'cmbra 1999, god.

Aut 0 r

i?d,l\'nt: Ruri<lhko-gcn\n;ko·gr;;J(\evillo;ki f;lk\l1tct, Tuc:la
Z~ inh"JC;"; Dr s(". Sadwlfn Hod-!;i(~_ re(\(n'ni pmfesol"

SADRZAJ
Uvod.
1.

Osnovne geometrijske konstrukcije 1.1. Simetrala duzine i okomice ." 1.2. Podjela duzine .
1.3. Simetrala i prenosenje ugJa . 1.4. Konstrukcije uglova pomocu sestara i trouglova . 1.5. Konstrukcije pravilnih mnogouglova ..
--1.

5

2.

Kolineacija i afinost u ravnini 2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini . 2.2. Perspektivna afinost u ravnini , .. 2.3. Zadaci 1,a Ijduvanje .

to

3. Krivulje drugog reda 3.1. Elipsa.
3.1.1. Konstrukcija eJipse pomocu zurista .. 3 1.2. KonstrukciJa dipse POlTlo,:u ;":onccntricnih i..:ruznic.J . 3.1.3. Konstrukcija ehpse pomocll konjugiranih precnika ., 3.1.4. KonsTIlJkclj3 eupse pomocu iukova :t.akrivijenu:;.Li. 3.1.5. Rytzova konstrukcija elipse
3.1.6. Konstrukcija male osi eEpse .
I '

3.2. Hiprebola .. 3.3. Parabola. 3.4. Zadaci za rjesavanje .
4. Tacke, pravci i ravnine 4.1. Projekcija tacke . 4.1,1. Ravnine projekcija, 4.1.2. Projiciranje tacke .. 4. L3. Tacke u kvadrantima . 4.1.4. Koordinate tacke . 4.2. Dva pravca . .:.!-2.1. Paralelni pravci . 4.2.2. Pravci se sijeku ..

1-' ,'

lS

2i

21

2. Pravuc u ravnini . 11.3.4. Prelaganje ravnine . debljioa i primjena lin!]a . . Telmicki crtei i osnovni standardi 8.. 0 projiciranjll tijela uopste .4.~: . duzine luka i ugla .1... Nacin kotiranja predmcta .3. 8. Presjek llspravne prizme opslom ravninom . prnvca.4.1.. Okretanje llopste-. 8. Tchnicko pismo..2. rrojidranje geometrijskih tijela 7. 8. ·-1-.. 8.2. 136 136 137 147 69 70 78 151 158 6. Tangencijalna ravnina vaJjka_.sastavnice . 4.2. Presjeci prizme ravninom 11.4.. Presjek kose prizme opstom ravninom .5..2.. 4.. 11.1.2..:.3. Lj-. 7. 67 68 9. i 1.52. 11.. 8.1.1. Kosa projekcija 9. <.. I\llimoilazni pravci 4.1vanje..4.5.1.8.3. ZadJci za rjesavanjc .2.1..2.1..2.3.2.2. 11. Rijeseni zadaci . Okretanje tijela . mjerila 8. I '7 Stozac .2. Vrste tehnickih crteta .3..2. 4.3.(i.5.2.3.3.1... Presjek uspravne prizme prvOID projicirajucom ravninom . Ortogonalna aksonometrija . 9. ravnine i ravnog lika . Zadaci za rjesavanje . 'v'. Presjek uspravne prizme drugom projicirajuGol11 ravninolll . Presjek kose prizmc drugom projicirajuGom ravninom .4.adja 6.3..aksonometrija 9. Zaci:lci [(j rjes(1Yanje..2. Priklonice j prikloni uglovi ravnine .6..5.4. Zadaci za JjcSavanje .6. "7.2. . Okretanje tackc .. 211 212 212 214 218 219 220 2'1') 225 . . 7 2. 171 172 7.3. 5.4.'2. Zadaci za rjdi. Geometrij~ka tijcla. OSllovni zadaci 0 polozajllim i metrickim odnosima tacke.. Prizma . Treei (rag ravnine i njegova sutraznica .3. 10.:L3. 7. Sutraznice .5. r. Prikaz kotiranja tctive.. Elementi kotiranja . 7.1.2. Uopste 0 aksonometriji . 8. Kotiranje . zaglavlja.3. Presjcci piramide ravninom . 111 113 11. 11. 8.2..1..2. Tetraedar..2.5. Projiciranje tehnickih predmeta 10. 0.2. Okrrtallje Ui ·rot.1.. 11..2.3. Pirarnida .... 0 . . 83 84 84 8S 10. 0 projiciranju predmeta .1.1. 26 28 28 29 30 8.5. Kugb. .4. § VaJjak .. Vrste... Mjerila . 8. 9. . Tangencijalna ravl1tna kugle ...5. Vrste ortogonalne aksonometrij~ .1.2. Tangencijalna ravnina stoika . 0 tangencija!nim ravninama. 11. . Formati.3.2. 9. 4. 7.. :')A.3.2. . Ortogonallla i kosa. Bokocrtna ravnina i bokocrt .:.2.2.2. Presjed geometrijsldh tijela ravninama 11..3.. Oktaeclar. "'-. TangenciJalne ravmne .1.. 11. Formati. 0 presjeku prizme ravninom . Zag\avlja .' . Prohodiste ravnine sa pravcem .2.2.3. J. 11. Probodista i prikloni uglovi pravca .. Kocka. Rijeseni zadaci 5. Kosa aksonometrija . Presjek dviju ravnina . 6A.. Stranocrtnn ravnina i stranocrt . 86 :08 208 208 209 86 86 89 94 98 102 104 108 .4. 4. 11.1..1. 5. 125 126 126 127 127 31 32 33 35 35 54 128 129 133 133 134 135 Hnkocrt i stranocrt (transformadja) 5. 7. Ravnina 25 4.. 3. Okrclanje duzine .

Presjek kugle prvom projicirajucom ravninom .. Prodori oblih tijela . 23. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja.2.1.. 11. DeJinicija. 11.5. I! . Presjek rotacionog stosca drugom projicirajucom ravninom . Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii proje!. 253 256 258 261 262 262 265 267 286 12.5.5.. 11. 11.3.0 presjeku stoka ravninom . anda cemo u to.2. 11.sobnih odnosa. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim ravninama i valjkastom plohom ..3. ·/~rD. CO i DO zovu se :rake projiciranja. Uvod 1..3. 0 prodorima uopste . Kelda :. Presjek uspravne piramide prvom projicirajucom ravninom .2.cijom.l. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0. 11. Presjek fOtacionog valika opstom ravninom . .6.1. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim okom. 11.salje U oko jednu zraku.' 11.vc zrake presijecemo j~dnom favninom.k. 11. 11.3. 286 295 308 323 LITERATURA . Centralna projekcija.alnom projek. koja je u kuna'::n0stl.. Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a..1. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet. Presjek uspravne piramide trecom projicirajucom ravninom .6.4. Presjeci valika ravnlnom . 12.4. l1A.5... Zadaci za rjesavanje . onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr. j 225 226 228 229 1.4. Presjek kugle opstom ravninom . cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. 11.1.6. Presjeci rotacionog_ stoka d~gim projicirajucim ravninama .3.5.4.5.. Presjek kose piramide drugom projicirajucom ravninom . Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na ravninu 7!.5.. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. 11. Presjek uspravne piramide drugom projicirajucom ravninom .3. V rste projekcije 2.lcajno. Prodori geometrijskih tijela 12.5.3.. EO. Presjek kosog kruznog valjka opstom ravninonl ..3. Presjek rotacionog valjka drugom projicirajucom ravninom 11.6.7.1.. Presjek kosog kruznog stoka opstom ravninom . Presjeci kugle ravninom .3. 1104. Prodori uglatih tijela .cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija Slika 1. Presjek kose piramide opstom ravninom .2. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini. Presjek rotacionog srosca opstom ravninom . b.! 234 236 237 237 :239 244 246 249 251 2)1 2.4. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.3.5.t 1. 11. taka ua se iz rog crtefa mogu odrediti obllk. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va.. velie ina i polozaj u prostOll.0 presjeku valjka ravnlnom .i ravnini dobiii stiku iIi projekcijll rng predmeta. Presjeci stosca ravninom .4. onda svaka vidljiva tacka predmeta . Presjek uspravne piramick opstom ravninom .3.1. Najbolji primjer ovakve projekcije je fotografija. 11. I 1.2. 0 presjeku pimmide ravninom . 12. 11.4. 1l.7.e AD. 12A Zadaci za rjesavanje .

Paralellla projekcija..2."t:l?l . Simetrala duzine i okomice Slika 2. Podjela duiine A . L Osnovne geometrijske konstrukcije 1.11 Slika 1 1 S. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Slika 1. onda ce zrake projiciranja biti medusobno paralelne.. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko. Na shci 2 prikazanaje p<lralelna projekcija A'B'C'D' cetverokuta ABeD na r:lvnini n.2. A 8 Slika 1.~ '~ s~___ _'..Uvod 2. 2'.2 Okomica na pravac u tacki pravea Aka su zrake projicinmja okomite na ravninu ~ projekcija predmeta se ortogondlna projekcija./X. B /\. J'\.. _: .3 Okomica oa pravae iz tacke van pravea 1. ' .4 Podjeta duiine najednake dijelove Slika 1. a ako su _zrake projiciranja kose prema ravnini IT. Slika 1.\.5 Podjela duziue u zadaoom omjeru ..imetrala duzine Na sJici:3 prikazanaje kosa projekcija A'B'ClD' cetverokuta ABeD. / / / L ~_~.1.~ pr~jekcija. . To znacl da se paralclno projlciranje dijeli na ortogollaino i koso pro. oncla se takvn projekc~ja naziva k-. Stika 3.

lta zadanom stranicom CD o \ B A .'r.7 Prenosenje ngla Slika 1.4.fu.:. 120() i 1SO" pornocu rrouglova Slika 1 14 Konstrukcija peterokura zadanom stranicom Slika 1 15 Konsrrukcija pcte[(~kL ~cL u zadanoj klUinici .k Stika 1. 75°.8 Konstrukcije uglova od 30'). 60".3.13 Konstrukcija kvudr.5. Konstrukcije uglova pomocll sestara i trouglova 1.! I / '1:1 \ \ I OJ i ! ----------"" / ..( \ B Slika 1. ~_L----1.6 Simetrala ugla Slika 1. Simetrala i prenosenje ugla I 0" I J:-. Konstrukcije pravilnih mnogougJova c D+-~_ _ _""".":::s::.:.cPravi!nih nInogouglol'a 1.!Ci~C ~< o /o_~" p -tl"-'~'" ( A B A .9 Konstrukcijc ug!ova od 45° i 90° pomocll sestara Slika 1 J2 Konstrukcija trougla zadanom stranicom Stika 1.10 Konstrukcije uglova ad 30".. 105° i 135° P011l0CU trouglu\'it 1.:. 60° i 1200 pomocll sestara SEka 1.11 Konstrukcije uglova od 45°.U"oe._ _ _ _ _ _ _ _-'-loCC5_.:":.--A A T Slika 1.::u:::kc:.

<. """. Slib2.1 odrcdena i tacb C 1 pridruiena tacki C. Dalje.~ fulo i<. samo jedna.1i kolfncrICUa_ B~". jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi pridmzeni.1.ena neka druga. Dmgim rijec. Slika 1. Ai onda je g~Q!Iletrijs. Analogno jc na slici 2. lila 1.21 Konstrukcija jedanaesterokuta u zadanoj kruznici . koja [~lIva koliilcornost tacaka. . pravac PI te ravnine.ki 9dn02. {acka S je eClIlar A I/ kolincacije.nici Slika t .20 (<. Perspektivna kolineacija u ravnini . -----':-----.:3.0sl1ovnc geomerrijske konstrukcije _____ 2.~" G ____ F ~"_~======X- 1.::: s i SA} ::: S1 poklapaju.2. Ako proizvoljno odabercmo par tacaka A. uz daljnji uslov da u toj ravnini neka tacka-S i t<lcke bilo kog pravca 0 budu saml sebi pridruzeni (s1.spojnic.16 KonstTukcija sesterokuta 11 zadanoj kmznici Slika 1 l7 Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj kruznici ..xiredit CC1110 pridruzcnu tacku Bi tnko da «pnjnic\1 RA produzimo do njenog presjeka P s pravcem o. Svaki pravac . Kolilleacija /. pri cemuje sacuvana [ncidencUa tacke i pravca. pri cemu ovakav geometrijski odnos nazivamo perspeklivllo kolillearan i.ier je tack a P sarna sebi pridruzena i na njoj se mora nalaziti tack a 8.onstmkcija deseterokuta u zadanoj kru7. . Kolineacija i afinost u ravnini F A 2. da nekoj tacki L na nekom pravcu I bude pridruzena tacka LI na plidruzenom pravcu ii. Ona se mora nalaziti i na spojnici SB. koje preslibv3 tackc 1. kolineacija u ravllini jc objektivno preslit.')' je tada sam sebi pridmzen. tacka AI te ravnine i bilo kame prnvcu p neki drugi. 3 pravce u pravcc. Ovoj spojnici je kolincarno pridruzena. sumo jedan. Fravae 0 zove se osa kolincacUe.. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa tackom S.I rm'llil1i jc :rallsformacija "avlline.ojoj l<lcki B l.:'1 PAf.yanje ray-nine na sebe. \ H Zarnislimo da je u nekoj ravnini uspostavljen takav odnos da svakoj tacki Ate ravnine bude pridruz.!). a njeni pravci su zrake kolincaC/)e.1 tack~.::rSlika j. dakie nalazi sc u presjcku spojnica PAr i S8. E j F SEka 1. Ie D \ \ Definicija. ti) Konstrukcip osmerokuta u zadanoj kmznici 9 KOnSU"llKcija deveterokura u zadanoj kruznici A G I I ~.~ ravnini uspostavljen. tacke . posta se pridruzene spojnice SA.ima.

A. U nasem slucaju to je prvi trag ravnine u kojaj Se nalazi trongao. 40). Defillicija. Bilo kojoj tacki 8 odredit cemo pridm7enu tacku B 1 taka da spojnicu BA produiimo do l1jenog presjcb G s pravcem o.)'. pravcem o. Slika 2. proizvoUno je odabrana tacka A._~ki A odabrana je pridruiena tacka Ad85.2.75)]. Zadatak."\ oclredeni i ostali perspekliv!1o arilli vrhovi pererokuw. Perspektivna afinost II ravnini Ako se centar opisane kolineacije uzme u beskonacno dalekoj tacki nivnin·e. dakle nabzi se u presjeku spojnica GAl i SB. Bi!o tacki E odredit cemo pridruzenu tacku EJ tako da spojnicu EA produzimo do njenog sjecisla F '. 2.<.N(90. Ovoj spojnici j(': arioo pridruzena spojnica FA f jer je tacka F sama sebi pridruzell!:l i l1a njoj St nalazi tacka E! u prcsjcLu sa zrakom atll10sn . 4) Slika 2. kajo) je osa 0 prav({c II kOIlClcnasti.N(130. .1Z WCKe E. se [e dvijeravnine sijeku. Zadan je praviLan peterokut sa whom A(80.a vrhom A(70. a· IDc. Odredi!i cacku AI na zraci SA izmedu S i Ai nacrJali perspektivl10 koliriearan sesterokut (sI2. jer je tacka C sarna sebi ptidruzeoa i Da njoj se nal3Zi tacka B I .55). Na zraci SA. Nacrtati perspektivno ajll1u krivulju k.55).5).3). Kolilleacija i ajlr/os! l/ ravnini 2.4 R j e sen j e: ~~d zraci SA odabrana je tacka. Omt se nabzi i n:1 spojnici SB. Kao primjer afinosti mozemo zamisliti trougao u nekoj proizvoljnuj ravnini i njegovu sjenu na hori:wntalnoj ravnini kad paraklnih zraka svjc-tlosti. AnaJogoo SU oa slici 2. Zadan je pravilni se.8 2.120).:ove se perspektivnCl cija It aJinosili ral'llini. zwim osa afinosti 0 "'" I'v1N[iVl( 30. (.Jusobnu spojeni odreouiu pl:':rSpckli\'I\C. 70)). Perspektivnu koLinearamini.90) i sredi§tern 0(50.2 Perspektivrla afinost u ravnini 9 Zadatak. a srediste S II beskollacno d{J~ feko} wcki rovniHe .sesterokuta sa sredistem ... Analogno su na slici 2.2 mc(tusobno spojeni odreduju perspektivno kolinearan sesteJ rokUL Slika 2. Ovakav specijatni slucaj ko[ineacije zove se perspekrivno (~fifJi odl/os iii ({til/iler (sI.2. akaje Al na zraci ~:4 izme(tu S i () (si.5 .3 Slika 2. Tat. ZadallL1 je kruznica k sa sredistem S(40. a osa afinosli je pravuG po Kum. N(150.SOj i sredEtem S(55. Pravac svjetlosti je zraka afinosti.45) i tackom A (75.. 170).50). onda ce sve zrake kotineacije bit! para!e{ne. Ovoj spojnici je kolinearno pridrnzena spojnica CAl. asa kolineacije 0 '= MN{M(20. Nacrtati perspektivna afini peterokut.Ylerokur .2. zatim osa aji"nosti 0" MN[M(10.I kao pridruzena lacki A.2)..2 odredeni i osta!i persrcktivno kn1ineami vrhnvi sesterokuf::1. 105)] i sredisfl! kolineaClje S(90)15).'11. R j e sen j e: Spojeni su vrhovi . Zadatak. afini peterokUL 2.130 ).

55).JOO)j.2fl.C"D/E j • 0< "·Id:ln.60i i tackom A(60. za!im osa arinosti u =.100) i . N(l40.f.\. ZJ.60).::0 r)e. F 9.it' rnl\'ilan sesterokut lInCDEF. 'TJcki .60}. kame je dijagonala ADIA( ]00.. HI.O)).(j17i.' : 8S~ kcdinc~lCij.J()0). Odnbrnti Ai na zrnci SA izmedu S i Ai nacrtati perspektivno kolineantn ~'~'(\'Crok\Jt Nacrtflti perspektivno afinu krivulju le!.I}.80J j \-I'll A(l5.851.Ji:F IF:. zatim osa afinosli KL/K(2U.()J I. 8. 120) i tackom .125)...Cr!.j}.(60. kome je srcdiste opisanc kruznice 0(65.RiC}.:l(\'!P je pl"(lvilnn peterokut ABCDE. -:_~ j" R(. :"0 i. Odabrati AI na zfnci SA i. a zatim nacrtati perspeklivno kolillearnu krivulju k/..1uel'lH t·.::. N(J35.95} i sreclistern S(60. N( 145. \ :")d3rnllJ]c .f65J.45).tiYIJ0 kolincarnu ~~ri\"n!jl1 . zatim srediste S(80.lznice O(60.5).rediste S:::: 0 i osa kolineacije .dann j8 kruznica k sa sredistem 5(95. 10.5()) i fackom A(85.lisk S(55AO) .t.D/COiE/FI.1(5). Zadanfl jc knrznica k: sa sredistem 0(75.1O)J i srediste kolineacije S(70. [. ]25) i tackom A(60..90). N( 12().cJ. D(20. ---r----------- . Zadan je pravilan scdmerokut sa sredistem O( 110.lli p. }?(Jj5.160j. ZGd"na je kruinica k sa srcdiMem S(70. Tacki A odabranajc pridruzcna tacka Ad60.45') i osa kolincacije 0 0. zatim osa afinos!i o E MN(M(25.{M(O. je pravilan cctverokut ABCD kome je srediSte opisane kr'. L(!?5.3 Zadaci .<.( "n 8m 0iacrtati pcrspektivno arinu krivulju /':/.)hqli AI n<\ lfaci SA. vrh i( !(l(/7{)} i osa afinosti 0 E MN[AH 10.C D)~ 14.65} i sredistem kruznice 0(50. Nacrtari j.RtPt .75) i I'j) "1!~/{).45).75). Zadaci za rjesavanje L Zadan je is\oslrani Irokut ABC. L( f .J:W)/. . i7.2. udaljcnoj I () mm od A.'\ izmCGll S i f.klltA.85J). D/95.80). N(160. ~l<:t. 7:.' OJ].\1i\J{M{35. (l.rcdistem O(50. AIN[Al(20.1ll AJJ.\.:..65). :V(135.:rsp.. 11.20) i asa kolineacije () =0 PR[P(20.crspektivno nfinu kl"ivulju 1<1· 12. Nacrtati perspekLiYno afini !r. . 3.O. ~ l(od ovog zadatka je pravi primjer iz koga se vidi da se precnici 1. N( 140.15.85) i lackoll1 :"1. na zraci SA izmcdu S i A i nacrtati pCi'''peKti\"fll' koiineaqn peterokut /\}B. 113 zr:tci SA.15 ) 1.11ice /\l3 i CD preslikavaju u konjugirane precnike dipse A/B r i C.50}.'0.J 0)).55) npis<lne oko peterokuta. zatim osa o . sa vrhom A( } 5. Tacki A odabrana je pridruzcna tacka Af( SO. ZadanCl (! 2 ic kn!7.sa ko!ine::lcij.60)j.. Odahl"()ti (I· na Zf<Kl .redistc S(S5. kome je srediste opisane kruznice S(65.lJ:C '.'rU(r)Ji. za!im <. Odab[<ui A/ na uaci SA izmcdu S i o.90). Zadana ic kf\1~nica k sa .75).(lOO.lJO)].!~in je rrw ibn sesterokill 4BCDEF. kome je sTediste opisane kmznicc 0(65.) ~ \(. Zadan je pravilan sedmerokut sa vrhom A(80.) := KL[K(!O. Odabrati /l. l.:.4(65.135). 90).5.ridru7cna tncb "'.55)J.. :1ko jc.('.. sredi. N( /40.nica k S<l sredistem S(55.')'A izmedu S i A i nacrtati pe~spektivno kolinearan petero~ut ·\.J.' i nacr\a\i perspektivno kolinearan sesrerokut I. L:lckl!l ie pruvilan cClvcrokut ABeD..·\i·~'f. i'H145.75) / i sredistc \':olincacije S( } 35. izmcdu A i 0. (leL.60). udaljenoj 25 mm ad S i nacrtati perspeklivllo kolinearan scdlllcrokut. .' :'. Zao. 5..lO. l J(J5. zatim asa nfjnosti 0 "" MN[1vU.Pl:7.1Il ic pravilan pcterokut ABeDE.. l.55)] I C!<::a ~ll"inos\i 0 =" iH:\.l.Wi<:t1U S IA j .u prethodnom zadatku.:. Nacrtati perspekllvno afini sesterokut \. i A i !1tlCrt<lti persp>eKti-vno kolinearan CClvcrokut 13.135J.D. it.1tlCll(.i3te S(85.125) i vrbom A(90. Odabrati A na zmci SA izmeou S i A. srediste kolineacije S=O i osa ko!ineacije 0 "" MN[M(20. 1<1-0).1ci )'..rh .J20).~ n ~ PR[pn"i /(JI R( 1 '{().(5)j. zatim Gsa kollneacije 0 "" A4N[M(lO. 'l.90). Nacrtati perspeklivno afini sedmerokuc ako je A.i.. Oci:lh'di! . kome je dijagonala ADIA(25.~avanj(' 11 R j e sen j e: Kruznica k je podijeljena na proizvoljan braj dijelova jz lac8ka povlacimo zrake afinosti paraielno zraku AA j • 03 bismo odredili perspektivno aEnu knvulju kit postupak rjdenja dlnlu\2:cm ie kao.65}. 23. <lKojeA.BiCDr. ' 2.25).:~llill1 . ru If.

Konstantan zbir radij-vektora jednak je duzini velike ose elipse: rl + r2 ~ 2a :::: d(A. i F) nazivaju se iarista Hi fokllSi elipse. Elipsa ima dvije ose sirnetrije. gdje je CF.1 . U dvije tacke koje leze na elipsi. a l.rake afino'>Li parale!ne su s precnikom CD.. 2 (I Ako u sestar uzrnemo duzinu sijece osu AB u foJeusima FJ i Fl' Na velikaj asi. a kruinicu k2 u mckama A Tb G 2• Tackuma T 1.______________-"-3.1. koji kruinteu k j sijece lJ tackama T/.2. ako se zadanoj clips! perspektiv\1o afino pridruzi kruznica kz s precnikom CD. tangenta r e!ipse 11 tacki T 3. i k2 (s1. Tacke . oba luka se sijeku.:::: 2a i mala Gsa CD :::: 2h elipse. Tacka () Je srediste ehpse.2 pravcima konstruisu se astale tacke elipse koje $1.1 Etipsa L-l 3. EIipsa Dejinicija.1. Zadanirn iE proizvoljnim SliIca 3. Ako· aka F z opisemo luk poluprccnika A2.1 prikazana je konstrukcija elipse pomocu zarista. Ta dva luka sijeku se u tackama T i T J koje leie na dipsi.1 tack! T! sijece asu atlnosti u tacki K. Duzina OF.l_ 112. :::0: Aka oko F J i F z opisemo lukove poluprccnika A1 i Bl. odaberemo bila koje tacke 1. Aka se elipsi perspektivllo alinD pridl"U!.Gj. :::: OF2 e je lineami ekscentricitet elipse. a tackama G j .1. Maze se dokazati da . C i D su vrhovi iIi tjemena dipse. a duzina CD je lIlala osa elipse. tada je AB -= o} osa [c afinosti. a tacka 0 je njeno srediste. Afino pridruzen pravac ovoj langenti bit ce tangenta t dipse u taZ:ki T. Konstrukcija eJipse pomocu koncentricnih krulniea Zadana je elipsa sa vdikom i rnalom osom A.. a aka FJ luk poluprecnika E2.4. koji prolazi sredistem 0 i jednom i drugom perspektivnom afinasri pridmzen isti pravac P J ~ p]. 2 i 3. s precnikom AS."-.3. U tacki T elipse povucena je tangenta t kao simetrala vaojskoi. taj Ink n o Stika 3. Konstrukcija eUpse pomocu :iariSta Na shei 3.T2. Duzina AB je velika. Fiksne tacke F. tada . B. prema tome. Jobil cemu n\)\"( cetiri tacke elipse. Uzme Ii se u sestar duzina poluprecnika A2 i oka zarista FJ opise !uk iznad i ispod ose AS.1a a sto ga zatvaraju radij-vektori rJ i r2_ Normala 11 na tangentu u tacki T dobiv~1a je kao simetrala unutrasnjeg ugh f3 sto ga zatvaraju radij--vektori r/ j 1'2· 3.B). koja je afino pridruzena ta6ki 1'1. Udaljenost pojedinih tacaka T elipse o(f iarista su radij-vektori rl i r2. U obje afinost! pridnliena je tacka T pravca p.AB~a.2). Radij-vektori tjemena C iednaki su polovini vel ike ose elipse. i oko tacke C opisemo lnk k.ie CD -= 02 osa rc afinosIl.ie nekom pravcu p eJipse. Zadana je velika asa AB .B i CD.l kruznica k. Analogno. Ponovimo Ii opisival1je lukova novim poluprccnicima A3 i B3 oko fokusa FJ i F2 dobit cemo jos celiri tacke na e1ipsi. Oko osa opikD1c) koncentricne kruznice k.. izmedu tacaka o i F 2 . a s po!uprecnikom B2 luk iz zarista Fi takode iznad i ispod ose AB. Spojnica KTje. anda tangenta t} kruznice kJ 1. kojima pripada pravac Ph Pz.1. Tako dobivene tacke spajamo krivuljarorn i taka dabivamo elipsu. ~CF2 ~!. J zrake afinosti paralelne su s precnikam AB.. takoac. Elipsa je geometrijsko mjesto tacaka u ravnini kojima je zhir IIdab"enosti od dviju jiksnih tacaka te ravnine konstantal1.. G 2 kojima pripada pravac P]' P2 pridruzena je rack a C pravca p.1 perspektivno afino pridruzene presjecima tib pr~l\~k~t :~ kntinicama kJ i k2 _ Kaka su kmznica i elipsa dvije anne krivulj(3 kod kujih jc os. Krivulje drugog reda 3.:\ AB OSa afinosti.

A. npr. podijelirno duiine na isti jcdllakih dijclova.6 . da se krivulja pomala udaljava ad lukova n i nj j priblizava lukovima 1Il i /Il/.ie velika osa AB=2a j tacka T elipse.'rln~~ka dijela.. pa odatle imamo omjer MB:BE=OC:OIJ iii MB:b=b:a.cbma 1.5 prikazana je konstrukcija eJipse iz zadanih konjugiranih precnik3 MN j PR. koje sf'. B r poiuprecnicima r] :. Konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljenosti M '\a slici 3. da su tacke MiN sredisla LakrivUenosti u tjemenima zakrivljenosti Ai. Tako su dobi\'cne i ostelle tacke elipse. a prodllz~ml osu CD u tacki N. a zatim se odredi simetrala duii GP u tack! E. KOlls(rukcija elipse pomocu konjugiranih precnika Na slici 3. it. C i D sa Slika 3.5. Konjugiranim precnicima JIN i PR kon'~\ruj<t'rnn panlelogram ABCD knme su stranice paralelne s l'rccnicimfl MNi PRo T.3.1icima..5 NC :::: r2.3. Ako iz src-dj~(a Vidimo. Na preenik A1N u simetralnoj tacki 0 povuee se okomica poluprecnika OM.::: ldB : : : AJ1A i r2 NC = N/D opiS-ema lukove 111. Taka <:u dohivene velika AR=2n i mala CD"". Spajanjcm tacaka. Spojimo Ii lukove s krivuljom taka. taoa tl lukovi dodiruju tjemena elipse. A .6. Zadane su ose elipse AB = 2a i CD :::: 2b. N i NI kroz vrhove B. Spajanjem tacaka G i P dobivenje pravac. m. dobiveni su pralJci u cijcm prcsjcku je tack a T loja je na elipsi. M. Nacrta se .2h 05a elipse zadane konjugiranim prec~ .-::o:D odreduje po!uosu.1 Elipsa 15 3.... 1z pravoa ' uglog trougla NCE i aBC na Isti nacin Slika 3. koji sijece okomicu u tackam8 M j N.3. te se duzinc prenesu !1a pravce iz tacke 0. \. nnda taka nastalu krivnlju nazivamo elipsom pomocn lukova zakriyljenosti.\1.. taka da dio elipse u njenim tjemenima mozemo zamijeniti sa dijelom kru7.3 priblzana je eJipse POlllOCll konjugiranih precnika. gdje je lYlB = r!. cetiri j.-' ""'i'::-~lnnik nrEH i i7 tncke F "pusJi oknmicn n8 dijag0nalll Be Ta okomica .4 prikazana je konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljeu njenim tjemenima.~lJCCC os\: AB \l (. da hi potpuno presla u te lukove.4.1. a. KOllstrukc\ja male ose e!ipse Zadana .1. pa im<lmo OA=OB=GJ(=a i OC=OD=GL=b. dakle. Elipsa se erta ila p02nati :1aCin o Slika 3.1.3 3.6). Poluprecnikom r . dakle slicni SU.T[. 111" niH].na kojima jete ose elipse. a mala osa elipse je CD-::o:2b (s1. 0:::: 3.4 dobivamo 3.nic.:: OE lz tacke E apise se polukrug koji sijece pravac GP u tackama K i L Tackama KO i LO povuku se pravci koj i 5U medu sobom okomiti. npc /e1 sa If i N sa 2. Kako je GK =: a i GL = b.. Pr<lyci AiT j NT sijeku osu AB u tackarna K i L Duzina Tl<::::. a 11Vi[1 STika 3. Rytzova konstrukcija cUpse Na slici 3. To se vidi iz toga sto se pravDugli trouglovi MBE i BOC podudaraju u dva ugla. II. U simetralnoj tacki ose 0 po\'ucena je oko1111ca fla njlL Pohlprecnikom OA=OBz:::::a iz tackc T opise se luk k.l.1.= r. orise polukrug i dobije tacka G.ljarnn krivllijarom.lcki . gdje 3. b' proizilazi MB "'" --.

30.3.e je linearni ekscentricitet hiperbole.16 3. Uda!jenosti pojedinih tacaka T hiperbole od zarista su radlj·vektori r. oba luka ce $e sje6i. d. povezuje relacija a 2 +b 2=/. Oruga osa hiperbole je sporedna iIi imaginarna osa. Tangente krivulje u njenim neizmjemo da!ekim rackama nazivaju se asimplate hiperboie.B)=2a=40 i Iineami ekscentricitet e=35.:::. koja je u tacki T okomita ua tangentu. Te tackc leze na paraboii.2a. le oznacimo OA=OB=a i OF]=OF2 =e.:.3. dobiju se tacke A i B koje takode leze na hiperboii. Uzme li se u Sestar duzina OD i ako F apise luk. a poluprecnikom Bl luk iz zarista F J . te linearnog ekscentriciteta hiperbole. Uzmirno u sestar duzinu Ai. Tacka A je tjerne parabole. do bit cerna.AB. za (acku T. i 1112.8 paraboJe se vidi da je ona simetricna s obzirom na osu OF. ako na osi uzmemo bila koje tacke 1. on okomicu u D sijece u tackama TiT}. Kako je hiperbola krivuJja s dvijc neizmjerno daleke tacke. Parabola Definicija. Na pravcu je proizvoljno odabrana tacka D U kojoj je povucena okomica na OF.1. Duzine TB:::::. koju un sijGcc TF.. jer za svaku njeou tacku vrijedi isto kao npr.2. analogno. a tacka C srediste duiine HF. Zakrivljenost hiperbolc u njenim u tacki 0 (s1. i F] nazivaju se iari§ta iIi jokusi hiperbole. Povucimo pravac AB i pravac CD . una ill duzinu palovi u tacki C i stoji na njoj okarnit.=OF]o. je normala hiperbole u tacki T. i ispod ose AB.3. Zadana je direktrisa d i zarisle F [3. jer su njeni presjeci s hiperbolom konjugirano imaginami. Os tale tacke parabole dobit cerno analagno. jcr aka se povuce TB .OD. takode. a fiksna tacka F iaiBtern iii jokusom parabole.B).vnalicom iIi direktrisom parabole.OD i TB:::::. Hiperbola je geometrijsko mjesto tacaka u ravnilli za koje je vrijednost razlike udaljenosti od dvljll fiksnih ta(akd te ravnine konsranrna. Konstrukcija hiperbole.o. Fiksn) pravac d naziva se ra.7). 2b I sredistem u tacki O.. . dobiju se sredista zakrivljenosti SI i 52 u tjemcnimaA i B biperbole.. Pomoc:u tacke 2 na osi AB IF. jos cetiri nove tacke hiperbok Opisu li se aka tacaka PI i Fl lukovi poluprecnika AF2 i BF]. Zadanaje glavnu osa hiperbole d(A. to it duzina AC paralelna direktrisi i cini tangentu parabole II tjemenll A.TF. Kako je tangenta simetrala duzine BF. Krivulje drugog reda 33 Parabola 17 3. desno od t1 odaberemo bila koje tacke J i 2. gdje je TFr tjemenima dobijemo na stijedeCi nacin: ako se iz vrhova pravougaonika podignu okomice na asimptote koje njima proiaze. Hiperbo\a Definicija. Prema tome. p. ima civije asimptote 111.d) .8).2. takode iznad. koja jc dobivcna kao simetrala vanjskog ugla {3 5tO ga zatvaraju radij-vektori rl i rz· 3. U tacki T hiperbole konstriJisana je tangenta t kao simetrala unutrasnjeg ugla a sto ga zatvaraju radij-vektori I"J i r2_ Normala n. tacka T je jednako udaljena od pravca d i tacke F. Duzina OF.AI-El .TF=r nazivaju se radij-vektari. koja omogu6uje konstmkciju imaginame ose hiperbole. I 0 A zine TF-=. opisimo luk iznad i ispad ose AB.. Ta ce se dva iuka sjeci u tackama T i I1> koje leie na hiperboli. . a oko F. pa je TE. te s njima presijece realna OS3 hiperbole.7 1z konstrukcije hiperbole vidi se da je simetricna s obzirom na ose AB i CD.. a du- / .ko eta je d(F. Parabola je gearnetrijsko fJ'U'es[O ta("{aka u ravnin[ su jednako udaljene od jednogfiksnog pravca i jedne jiksne taike te ravnine. onda je lik OETD pravougli. Ako oko F2 opisemo luk poluprecnika Ai. Tackom F povtlcen je pravac FO okomito na direktrisu ii. Krivulja ima dvije grane. Duline realne i imaginarne poluose. a tacke A i B su joj rjemena iE vrhovi. Iz konstrukcije Slika 3. One se konstruisu lao dijagonale pravougaonika sa stranicama 2a. luk po!uprecnika B 1. Fiksne tacke F. U tacki T para bole konstruisana je tangenta t kao simetrala ugla ex zatvaraju duzine TE i TF. Konstrukcija parabole. a konstantna vrijednost razlike udaljenosti jednaka je dulini glavne iIi realne ose hjperbole: rrr?=2a=d(A. a leZi u simetralnoj tacki duline OF. Slika 3. AB (5\. Kako je tjeme A srediste duzine OF. u dvije tacke koje Ide na hiperboli. i r2. pa tim poluprecnikom oko F] kao sredista. Na pravcll AB.

S(60.) T padne u A.!.80J/ i PR:::.adana velika osa na pravcu p "" F 1G{F j (65. te ce i u granicnom polozaju. n 10. a tacka elipse 1'(90. normalll dipse. a ugao medu njima jc 120".:.} 20). N(50. tacke hiperbolc AU 1 ]O.4 Z.20). kojoj je velika osa na pravcu p E AL{A(20.5)l i n0lTDC1ic u dodirnim tacbma. srediSte u tacki S(60AO).30).55) i ekscentriciteta e=35.. i tangenre t E il.j.80n.40). FI( 105.. FJ90Ao) 14. p(-'\'uc~i t<lngente elipse koje su paralelnc s pravccm p E /HN[M(30. S( 115. roluosa 11=15. 'Nacrtati e1ipsu pomocu koncentricnih knlgova kojoj je velika osa na praveu p ~ MN{il.45). 10. Po\.ti u tjemenu A.80)} i t] '= KL[K(25.7G). Nacrlati dipSll kojoj je velika osa na pravcll p 2 PS(P(O.dcflc11i clipsu pomocu iuko'.T1gcnl'cl i normaiu eiipse.imptdtJ . GaCI'l<\ti elipsu kojoj je mala osa na pravcu p "" CN[080...100). tangentc t. "" "\. 7: 3A.u tacki /-L osa ABc. 90) povuCi tangentn :1Cl eiipsu. U proizvoUnoj lacki povuCi langentll na elipstl.\'{ JY1.1 . a=50 i ---' b=30. h..55J.'(4(J. t.Tulti C!ipsu f'omocH zarist(! F.\1( I 15.'[.0: KL{K(70.90)/ i ekscentricilet c:::o36.a fla pravcu p ""' tHi\'{AhOJO). Nacrtati hiperbo]u kojoj je zadano z. 15.1 povuCi tangellte na clipsu. .50). Zadaci L :--i. . "?'JantZlti elip:.30) Ji f~ =: r!\ fJ'(25.z5) i ekscentricitetn e=35. ako je F] jedno zariste i langenta t'S TL[T(85. a=50. 16.80)f S'J dodimom tachlln T.ja:je II tach T okomita na tangentu.70. N(]40.dodirnoj tacki povuti normalu elipse.50) povuCi tangente na hiperbolu. aka je P j zarisle.30.120). rl tangente (} 20 AIN[M{25. .:.0acrt<1ti C\ipsu pomocu Rytzove konstrukcije kojoj Sll spregnuti precnici MNo:::.~) .70)] sa sredistell1 \l tacki S. a nprmaJc u dodirnim tackama.'mizv()ljn0j tacki povuCi tangentu .60)j. ~". . Nacrtati hipcrbolu kojojjc zauana rcaloa osa na pravcu p =: AE{A(50.:l normalc u dodirnim tackama .50). 1) tacki T povuci t:J. Otuda je pravac MT !:.. N(135.30). U dodirnim tackama povuci Ilonnale elipse.l1O)]. osa CD-. ljemena C(90.125).40) povuci tnngcnte na clipsu.100i.<0. <1=45 i c=35. R(J05.70). biti AF :::: FS.).~'n.l(]{) I r _iedno tjC111C u tacki A. J35)1.__.( r):)!i eiipSll Z3 rjcsavanje kt.50}.iedna r]Gllle . srediste u tacki 5. GH[G( lOA5). a oom1ale u dodimim tackama..90) J i (.! povuci tangentc na elipsu..ariSta FtC 40. (0) odrcditi tacku T u kojoj treba povue! tangenlu i normalu hiperbole.65}. Zadnna Sll 7:arista F/20.'PUL .\f.100). N(105. 9.60). .\I(130.1(25.~ta P. ma kako bila blizu tjemena A.50). 19. C.j 10) i langenta t 0= PR[P(70.40).IN[M(60. . L(120. jedno ljcrnc \l tacki C. £(110.. '.'(\ zakri\'ljenosti u njcnim tjemenimfl. U tacki Tpovuci tangentu j normalu elipse.u pomocu Zarista.60 J.V( 140. I (_I N).(45.: cr\<lti e-lipsu kojoj je z. !z iacke T(140. 17.90 na pravcu l' "'.JOO i jedna tacka dirse T( 100.\'T l10rmala parabole. .4(n]. 90). Nacnali 11iperbolu kojoj jt: zadana realna osa na pravcu p =: GfI{G( 10. vrijedi MF = PN. cijaje velikn o<. Iz tacke 2.70. Nacrtati eJipsu pomocll koncentricnih krugova kojoj je velika osa na. .70).(30.[I«40.. l'd( 140.3~<:.ic .30}} i dodirnCl tack<! T( 135. L( 135.. :"-ifl(. >. := .120)). je nOlmala parabole u tacki a dobivenn je kao simetrala ugla f3 Hi apisivanjem luka poluprecnika FT ako F kroz tacku T koji sijece aSU parabole u tackama MiN.30)].70) i r2( 100.70) i ekscentricitet e=40.. U t'foizvoljnoj facki povuci tangentu.50) .80). IOn tjcme u tacki C(50. 20. Nacrtati hiperbolu i preko tatkc .'e1ika osa na pravcu p 20 A/l!f[A(20. KrivlIlje dmgog reda 3. . L .'u(~i tangente elipse okol1lito i paralclno pravcu p :.50)]. U tacki T povuci t:lngenlll i normnju clipse lJ.30)J. e=35. U q9dirnim tackarna poyuCi 110nnalc elipse. 5.H(:1 tangentu i normalu hiperbo!e.joj .( 20._.(90. 1z: tacke T(80.17.crlati eiipsll po moen kotlcentricnih krugova kojoj je velika osa na praveu p 2 KF. :--.90)...ariStc Fj/90. F. ~lorrn~b 11.ii. E 6. U 15(). _~C. akoje d=55 i b=35 12 tach T(J40. ~acrt<lti hipcrboiu kOJOj jc zarisle Fll .90).1J dodirnoj tacki povuCi normalu elipse. 18.JfLUd(20. . R(l50. 12.lng'-'. ako je a=50 i e=35.80).35).\ norrnaJe u dodirnim tatkama.55).i1crwti -dipsu pornocu hrista F.\'(95.. . !OJ.. "-Jacrlati elipsu n01llocu zari. . sa :"reJistem u tacki S(65. FllOO.HJ i /.z@Nacdati elipsu kojoj j~'~ellka osa paralclna apscisi.___ L.adaci za rjeSavQnje 19 Zakrivljenost u tjemenu parabole odredl~e se tako da za svaku tacku T. J. aka jc tjerne u tacki A. .. pa je S srediste zakrivljeno!'. !/ i-tn. Gr !..=4 n I I pr0i7 1'01jn0j lacki 1'0\. /(J(}l j.pravcu p -= LS[I. kad.70 i jedna tatka C!ipse T( 105.l s_____ .. odredlti dodirnc laCke I poYuCi nonnaJe hiperbole u tim tackama.Jacrtati clipSll pomocu tukovCl zakrivljcnosli kOjoj su z.Vr1J( . Tz tacke T( I 50. tjemena C(35.

45)) sa diratistem u tacki T( 115. osa pambole 0 "" PR{Pto.70)) i-lacka parabole 1'(75.. T(95.45).60). jer sarno dvije projekcije jedne tacke odreLtL(ju potpuna p%zaj te tacke tI prostoru. Nacrtati parabolu ako jc njeno tjcme u lacki A.4D.ltjc pavuci [angentu i norma!u. <?--" st Gsa Y .. 28. Zadana je osa paraboJe 0 E ABlA(50.7D).25)j.40)) i poluosa a=25. H(150. se nazivaju kvadranri. 4. Nacrtati hiperbolu kojoj je poluosa 6-::::. Vertikalna ravnina sc oznacava sa 1[1 i nazi va Se l.O).60)j.60). cetir. KL[K(20.. n..-). Zadana je direktrisa d!E MN{M(30.".: poziti\·ni.ntJ Slika 4.-:-e. vidjecemo da. 23. GH!F.~_ ~-- 3. ~/ H( 125. NT[N(30.70) i tacka 0(35. 26.1.LV{M( 30. Obieno se uzirna da je jedna ravnina 1I horizontal nom.mgenta ' s.65). 31. Nacrtati purabolll kojoj je osa na pravcu p = GH[G(O. N(30.E MN[lvl(35.7rJl.0)). L{ 130.120J]. 27.:?5) koje su diralista dvije rangente.125) i TA85. . 1z taeke Tf5. 0:znacav8 "H \ Pm" jekcija preclmeta rw fCj lUl..20). pravci i ravnine 4.).(-:I. a dlllga u vertikalnam polozaju (s1.tacka time nije adrea-ena.T. t.::-h.H(130. Nacrtati parabolu kojoj je zadano ZariSle F(70.. a projekciju nu /[2 nazi va :sc Jrug([ projekclja iii IWcr! tog prc'Jmem. l(vadro. Nacrtati parabolu kojoj je zadana osa na pravcu p ~ GH{C(O. zsriste F(60.70!}. -:iacrtati parnbolu kojoj je zadano zariste F(75..20). FA 150.. Nacrtati parabolu kojoj je :ladana zarisle F(65.1).. Uzima se da 3D prednji dio ravnine 7[1 i gomji din ravninc .fl( f20.)(!rediti dodime tacke.70)) i tangcnta [ := i1..90. Tacke. ./'32)Nacrtati parabolu kojoj je zadano zariste F(70. Zadane su dvije laeke na paraboli 1'd1Oo. ako je diraliste tangcnte u mcki T.. U jednuj weli krivl. N( 1J5. I I()}} Z9.1.60) j par:lmetar p-::::. Nacrtati hipcrbo!u kojaj su z.75) povlici tangcnte na parabolu i odrcditi dodime tacke. jer nedostaje udaijctlOSI tacke od te ravnine.50).45). 33. Horizontalnu ravnina scoznacava sa 'lrl i naziva :it: horizontafna ili prva r{ll'nina ('ije.4. konstruisati taflgelltu ! nannalu parabole u taeki T.). R(l20. B( 120.1 se oznacavaju rimskim brojevima: 1.JOO). Nacrtati parabolu.3D i ekscentricitet e-::::. tangenta t := GH{G(20. U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole.lNacrtati hiperbolu kojaj su asimptote In "" GHrG( 1O. OF=p.1.-'~~~~~~~_ ("": '21}.nikofn:/ II I ili dnlga ravniHCl projekcije.:ijom sarno nu jedrlll ravninu. U jednoj taeki povuci tangentu i normalu hiperbo!e. 3ot. onda ..IJ.7f/\ .65) i tangenta I T( 80.70). 22. 24.lUc dijele prostor nD.arista F.: poznata direktrisa d.105). II. JijdD. III i IV. dku j.( It) 3()i H( 85.Jlko je njeno diraliste u taeki T.>g'C0g'-'.4D.i\'Q se prva projekclja ill rIoert.40) j parametar p=30. potrebno je imat! jos jednu ravninu.25)] i taeka parabole T(9/Y. :V( 35.50)) tangenta!:= RT{R(O."t. Ravnine projekcija Ako zelimo jednu tacku u prostoru prikazati projekr.30). IV Ako prelposL<Jvimo cia su ravnine neogranlcene. / III 30. Nacrtati istostranu hiperbolu kojoj je z8dana poluosa a=-20.(60.60) i taeka hiperbolc 1'(80. zariste u tacki F(90. Da bismo jednu tacku potpuno odrcdlli.60). U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole. Proje\{cija tacke 4. Nacrtnli parabolll kojoj je zadano: tangenta t '= PR{P(O.lo. R( 30.90)). Nacrtati parabolu i konstruisati tangente u dodirnim tackama.80) POVliC] tangente nn parabolll i . KL~~!!.60j. Iz taeke T(10.::e-. Presjecnica ovih dviju ravnina naziva 25.100)].

koliko je ojena drug a projekcija udaljen3. ose x (C).2.42).2b nacrtane S1. 11. Projiciranje lacke Aka iz 18cke A povucemo okomicu oa J[. of/da SLl abje projeJecije ispad ose x (0). andaje p'Ta projekcUa ispod.J prikazane 5U tackc A. }(adje FaL'/W U 111 J.mll :. B. u produj.'adrantu.::jie tacke A' j A. pravci i ravnine ____________ 4. rn i IV kvadrantu. 3..3b.2b). kao flU slici -1. i 1C2. C i D.4." sjedinjene u 1C2 U kojaj pravac A'A" nazivamo r H i)rriirw!()!11. u Jruga ispo. noziste okomice Air nn n.1 d.4. AnaJogno tome.Y I .fte 0 (s1. Udaljenost tacke u prostoru od n/.".sl.3. y 'A' I b) 1z slike 4.- .ie od ose x naziva se ordinma (yj. Ta se udaljenost naziva apscisa (x).2 1z sli-ke vidimo da je tacka udaljena od 7[1 toliko.e!~ju iT] ispud I)se x.:adrantu. pa se oznncava udaljenost ordinale od te tacke..1 Projekczja tacke 23 4. Kadje {(lC/W u I kvadrall{u.1.lzimamo dZl se rrr\'nina 7[2 poklJpa sa ravninom aIda ili slike (sI.iste A' te okomice prva projekclja tacke A. koja se vidi kaa udaljenost prve projek~i. a druga iznad ose x IA). c. Apscisa. Ako se J[j prcklopi oko ose xu praveu strelica.vum mjestu. ordinata i aplikala. umla A/I" u.. Tacke u kvadrantima Na sliei 4. 4. dok . koja se vidi kao udaljcnost uruge projekcije od ose x naziva se aplikara (::J.1.2. onda su ohJe projekcije iZl/ad ase x (B). duk slraznji dio ravlline Jrj pokrivu tada gornji diD ravnine n]. od Dse . toliko. na kojoj su nacr!.ane projekcije tacaka A. ako su .. koliko je 'ljena prva projekcija udaljcna-od ose x.'-vadranlU.. Puce-tna lacka.1 projekcije tacke A(A . ()d !r. Kad jc tadka u !I k.~e rid :::. Na slici 4. Kad je fodm u II/ k. C i D j njihoyc projekcije. Lldaljenost tacke u prostoru od 7r). llJzivaju sc zajednickim imcnom koordillote. pri '.t. mozemo Slika 4. Prcdnji dio ravnine 1[1 prc!ozimo oko ose x preHlJ dolje. Koorciinate taeke -4. ondajc prva projeKClju iZlltld. Tacke.4.we tacke u r.1.. omla je Doz. iE islwdi.4. U. predstavlja drugu projckciju tacke A (51.-\' vpisuje cclvrtinll kruznice i doJazi u n> Sada su obje projekcione ravnine n.3ri). A ) . B. te obje projek. SCI . uzima se bilo gdje na 05i x. zaKijucili slijedcce: a.

onda sc La .1. jer jt 0nJ tl. koji su lukodc mcc1u sobom paralclni. koji su projekcije paralelnih pravaca mogu pusli II dvije tacke. Dva pravca Dva pravca u prostoru mogu bit! rnedusobno paralelni.2.)c:. to se u njenom tlocrtu 5.slovima A" i B".3. pra\'{. koja je oznacena slovima C/l [)'.ih Prva projicirajuca ravnina pravca at tj. "!\ljlhuvl Llc)(nl at i h' sijeku se u tack!. PrelaganJem ravnine n. Pravci se sijeku Aka se dva pmvca /.4 prikazana su dva pamlelna pravca {[ j b i oznuCellCl su njihova probodista A. 4.v<lca a i-h.:l ravninu nacna u pravcima a" i !/'. druga projicirajuca ravnina pnw(:. Mimoilazni pravci Aka se pravci ne sijeku.cr~ane su projekcije { ( ( I f f i h'.2. A 2 /\.. lj. .-al(u im c. mogu S~ sjeci i mogu se mimoijaziti. !32B. undL! Sli mcdllsobllo pdrulelne i istoimel1e projekC/je fili pravaca.6 prikazana su dva mimoiiazna pravca u i h. odnosno druge ofoiiciraiuce ravnine podudaraju. paralelna je s prvol1l projicirajucom ravninon~ pravca b.5 prikazana su dva pravca a i b koji se sijeku u lucki S.e It iSla} ordinali. tj.\.-tcrLa oko ose. Ii oznacena je. Na slici 4.=2~4. N:l slici 4.4 1 .5b n. okomiLOj na OSH x.-__________~4.2. 4. Ita ravnillu i10cml. Samo tlrvt p!'0jekcijc ili samo druge pj'ojekcije dva pravca koji se sijeku mogu pastl U btl P[".. Tacka U kojoj se sijcku W1Crt! a" i !f pr:l\'J.cJ. J.B/ i one sijeku ravninu doena u pravcima a i b'. Kako je tacka S zajednicka za aba pravca.b" prilV~lC. A:A!A./n(siJ! prajekcija lef. f 5" aJ bJ b" x 11i 8 I' / Prelaganjern ravnine nacrla oko ose x OLl ravninu llocrfa projekclje ~ 1 S" tacke S moraju biti nn is[oj ordinal!. . Paralelni pravci Aka su dva pravea meJlIsobno parole/na.I proslOru s(jeku.'\ '-:" mimoilaze. Na s!ici 4. ako su oba pravca okomita na projekcije ((all i 1/.-L L.'/ moraju s.a u njenom nacrtu SH moraju sjeei nacrli a'" i H~ prJ. [j.: zakioni.e 1ih pnw. rnogu sc fcducinri u Jrj iii J[.? Dva pravca 4. Pry. Na 51ici 4..A] i B}. CC St meck pam!e!na je s drugom projicirajucom ravllinom pravca b. B]B{B. Tacke C i D su tack. i one sijeku meal! sobom paralelni.2.l it 1 SC sijekll.ieci tlocrti a' i b' . jer je ca tacka nacrt wcke A pravea a 1 113crt racke B pravca h. t! ...I'':(l S obzirom na ravninu tlocrta.[\L\C..'i i rllvnin" 4.&" pravacu a i b koji su -:I.JV~-L PL. Tacke.e nrv'C. Na slici 4. om/a illl prt!Jjt'ci pHi!! i . 4. a nisu ni paraldni.2. Tacke A i B su tacke zaklonice tib pravuca s obzirOll1 na f8vninu naCrla.. Slika 4A Analogno tome.: i druge isti pravuc.-!~L~ C pravca (/ i tlocrl tacke D pravca h.4b nacrune su para!dnl.

kao i nacrti a# i b#. T'r\'(. njegov nacrt je U osi x. _ . drugll ili tre(~u projekcionu ravninu razlikujemo prvo (P J).6b nacnane $U projekcije (['.' prohodi.1 [iocrtu pruVC3. I OJ rr2~-On all b" 0" o. je jJlTi 1.7h odredene su projekcijc 1 r pi"l. drugo (F'2) ill [reet: probodistc (P. a kako prJ\'cap. () !lOcrr na n((crtrl toga pravca. kada promatrnmo pravce a j b sprijeda.\ ne ·:idi.2. Probodiste pravca je tacka koja zajednicki pripada i pravcu j 1'avninl.fte P2 pravca p je 'tl ][2.'ite P! pravca je u . na pravcu [!. koja istovremeno pnr'acia i ravnini koju pravac probada. Tacka D jc u prostoru iznad tRcke C. b) e.7-"prikazan je pravac p koji probada It. Prema tome. 4.7 ~"~:Slika 4. S3 r. sto ga rruvac p zatvara prikloni ligan.bl! dva mimoi1azna pravca tl i b. drugog probodista mora biti na tlocnu pI pravca p_ Prema tome.} tach! C lle vidi. zato se tack a A ne vid]. . pmvci i v(/vnine c.nh)rn 110cni 0' i b'. Tlocrt 17. njcZIli je docrr 11(1 rloerrl/. ito: prelaganjem trougla PjP~'P2 oko kalcte PiP. probodista Pi i P2 sa projekcionim ravninar\-w i prikloni uglovi ex} j a~ K~!ko je p. p( mora biti u presjeku nacrta pravea pI! i ose x.. presjeci njlhovih projekcija ne ieie na ~rdiJw!i.ftCi PI"(lVC17 i obiljdcna su S8. je Pi U 1[. Uguo Cti. P. ali ta llcce biti na istoj ordinali.6 B' Na slici -t. illlmoilaznih pravaca a i b. Anaiogllo. . jeT je l( ispred /\'.if. Kada je tacka na pravcu. zuto je njegov tlocn P: u istoj tacki."a 1[2 U tack] T:lcke n3 pravclJ 11 Kojima taj pravac probada projekcione: ravnine nazivaju se "i"'Jhodi.1 presjekutIOCrW p' pravca pI ose x.). Prcrna tome. Na slid 4.4. mora njegov nacn ~# biti nLl nacrtu p" pravca p. Tacka B je u prostoru ispred tacke A. Tacka () )e U ~l()crtll -·"ieli. Po tome da li pravac u toj tach probada Pl-':U. Sa projekcijama pI i p" pravca p odredicemo priklone uglove tog pravca preJaganjem prJvouglih troug. u tacki Pr.--i-- 40 Druga probodi. jer je -[5ffiZtlad zatc. u :r? dobicemo pravu veliCinu ugla 0::2. prelaganjem pmvougJog trougla ~prp2 ako katele p~ p P.~ je u istoj l(lcki.a" i o'. se tacka C -if" vick kada pn1VC(" (I i . NJegov nacn p. ProbodiSta i prikloni uglovi pravca Nu slid 4. svojim tlocrtom 17 love se sto ga pravac p zalvara sa nacrtom pI!.rl. a ugao Ci]. J tacb . odrcditi probodiste znaci odrediti lacku na pravcu.1-) promatramn ndozgo.\mito il:J Tacka B se u nac1'tu vidi.~.. Love se drugi prikloni rigC/o pravca p. a svoj nacrt na naCrlu pravca. ./. nknmito n3 Tf!.lova. )- IB I A' B' b' e" x Ie" I x A' q' I I £ b' c' 0' Slika 4. T(lcke. Svaka tacka na pravcu ima svoj 'hY~r\ 1"1. Aka se dva pnn'ca mimoifa:e.4. U l[! dobicemo II prelozenom po!ozaju tog trougJa pravu velicinu ugla (/.

Stika 4.1. premaj'OIne i e."ve pravce l. -J e2 Ll __t~lG-1{an!:r-P/!-p?.. .2.ninama IT. probodistajoj se nalaze n~l presjeku istoil1lenih Iragov(1 till ravnina (51.Sh nacrtani <.28 4.9b n:lcrtane su projekcije p' j r/ prcsjei':nice p dviju ravnina oj bj f-x EiF. Tacke. ana ce sjeci jednu od projekcionih ravnina u dog!ednom prostoru. 4. Aka je ravnina 1. ." _ _.pa w . Te nic"ki:~ Sll pro_bodislll pn\\-<:J P s'a nl'. p({n:uc jli->' rm:Jlilli kud su JJl!i probodi. Presjecnica.9 4.4. provel i ravlJine 4.c. .ie pravac po kome ravnina E sijece ravninu IT). TI"agovi rnvnine 0' "ijekn se nil osi x u tacki E::t-(sL4.8 Pravci po kojima ravnina presijeca projekcione ravninc lUlLivamo tragovi iii frase.10 . Kakvil goJ bila ravnina. pravca p u ravnini E. Prvi trag je pravac po kome wvnina E sijece ra\11inu Jrl. Pravac u ravnini Slika 4..9). i e~ qvnlile r . odredena jc sa Jvije tacke. i 1[2 (5l.u trag(wi ('. bj \" /J Y~iI oj Slika 4. a drugi trag e.1 opstem polozaju.3.3..:.:. Presjek dviju ravnina Dvije ravnine E i F sijeku se u praVCll p koji sc naziy<-t pre:c..a !e±i i u jednoj i U drugoj ravnini. Ako je pravacp u ravll1m E on d a on OJ'J'e'c'e . i Ral'ninCl _ _ _ _ _ _ _ _--.jecllic(! tth dvijL! ravnina. POSIO presjecnic.t' ra'v'Jliile. Na slici 4.4_10)_ Na slie! 4_10b nacrfane su proJdcije !' 1 f) tragove- e.8r?\.~t[J !f :5toimellil!! ravnine. Te dvije tacke su probodista Pi i P2 presjecnice p..3. Ravnina Tri tacke koje ne leze na jed nom pravcu odreduju ravtlinu..:.==_.Iici 4._ _ ~ 4.fa . kao i svaki drugi pravac. onda ona sijece obadvije projekcione ravnine.

povllccmo pravac m' paralelno s prYim tragom eJ. Na slici 4. p' . Sutrazilice Pravci neke ravnine. Analogno tome.i(!:"hJi{.li"(1C m" paralelan sa osom:c Mozemo to rijesiti i obrnutim redom: pOVllcemo bUo koji pravac .. Na slici 4. odnosno odredene projekcije A' j p' tacke A I priktonice p na ravninu 1[j.1!ir:171liCe i) drugog traga ravnine E.atirn prc1jekcije i P.l':mne E.[-.Povucen je bilo pra\. lljt. nien Hoeft m' naralelan ie s prvim tragom el. odnosno priklullice drugog traga (drllge skupine).:-~4~-.11 h rijeSen je ovaj zadatak sa zadanom ravninom E( el. koji je paralelan s njenim drugim tragom. kojije paralelan s njenim prvim tragom. nazivaju se priklonice prO/og traga (prve skuprne). 5C Ex _ . tikone. medusobno p p. iii drugi el trag te ravnine.. projekciia~_ _l2Ij ~0!~E£~. Svaka_ravnina ima mnogo priklonica prve i druge skupine. Priklonice i prikloni uglovi ravIline Pravel ravnine E. a posto se trag e.3. a njen nacrt m" mora biti parale\an sa osom x. prikloni [{. Uglovi sto ih neka ravnina E gradi sa projekcionim ravninama nazi~ vaju se pnli odnosno drugi w.i sutraznica m iste skllpine u nekoj tatki A ravnine E.~' 0 I 1I X n' 0) [772 I e. Posto Sll priklonica PI' .~~lJrijtl~~. Vidimo. Svaka ravnina Ima mnogn sutraznica prvog i sutraznica drugog traga.hsl1!Ji1f!. tj.. F'. 1:z prika7an(l je sutrnznica '. kao i njihove projekcije n3 1[1 iii 1[2. Ugao OJ.3. na slicj 11(111'.'<1(' m. zove se sutrainica drugog traga (druge skupine).]10 pC'c'o probodi~[e iJosto Je s-mraz+1-I£+pn paraJelna--s prvlm tragom ej. a PI =: P.e2) i naqtane projckcije n{ i m" sutrainice III prvog traga te ravmne:--.. Nacrt SEka 4_13 /1" okorniti pravci. koji su paralelni s jednim njenim tragom nazivaju b) e..12b nacrlane Sll projekcije /I' i n" sutraznicc II drugog '.3 Ravl1lna 31 4. nnc13 ic i ona prmllelna s 1[/. mil I I b) -------'1 : I I ~ Ex Slika4. Iz tackc Kako je priklonica p I1Komita na prvi trag e f. paralel(1n s prvim tragom €! -do prcsjeka sa osom x i odredene rn-jekcije drugog probodista P1 te slltrazllice. Pravac ravnine. i ravninn E..':1g] r. ~tag ravI11ue.4./' pm-alelan sa osom x do presjeka s drugim tragom e2. Zatim iz tacke Pi povucemo i'r:. [:>aralelan je s drugirn lragom e].1 J Njeno Jrugo probodiste P2 nalazi se na drugom tragu e2 te ravnine. sto ga priklonica PI ravnine E gradi sa svojom projekcijom p:: jednak je priklonom uglu le priklonice.14 prikazane sn priklonice Pi i q2 prve i druge skupine. S Jcdmm pravcem ravnme ". U ravnini E odabrana je tack a A i povucena prikionica p oKomito na prvi trag eI ravnine E. Cldredimo .13 pribTzana je ~ ravnina 1(. a onaj.30 4. zove se sutrainica prvog traga (prve.. Na slici 4. drugog probodista Pz te sutrainiee.3. a njen t!ncn 11' mora biti paralelan sa (ynm y Na s!ici 4. a sve su priklonice iste skupine medu sobom parale!ne. tj.11") :f. je neizmjerno daJcko na prvom tragu te ravnine. Slika 4. nalazi Ll flit pravi ugau I'pej) projicira se i1n nJ kao pravi ugao (pIe. Na slici 4. skupine).11 prikazanaje jcrlna sutrazniC3 m prvog traga ravnine E.ao OJ: tc ravnme. okomiti na prvl c.mtrainice tc favninc. da su prikio--'ni6.12 m" x 4.).

14a konstnlisana je prava velicina pr\'og priklonog ugla Oh ravnine E prelaganjem prve prikJonice PI.4. U presjecistu nacJ"ta pravaca a'" i p" nalazi se nacrt S" trazenog probodisla S. !ito ga druga priklonica q. Analogno je na s1. Na sUe! .3. pOlrebnoj"e tu ravninu okrenutl tako da padne u jcdi1ii' O(j projekclonih ravnina.. .1 \ A~' : x A~ ". 7 Slika4. ~' p.5.l. poklapa se sa tlos.) j rom ravnu10m sijeccmo ravninu E u pl'avcu Q. Na slici 4. Prelaganje ravnine Ako treba odrediti pravu velicinu nekog lika u ra\'nini cije su nam projekcije poznate. U pravoj velicini. w.lSb prik::aano je probodiste ravnine E sa pravcem p. okomirl na prvom tragu i?j.10 prikazana je ra_vnina E( ef. gracii sa ! /' r :\ : \5" : \ ~--. i tioert p.". a njen drugi trag d 2 okomit je na osu !T2 ~.:1. e' TcJiI' pll k T x.~-- ". ~" . Takvi praVCi:. e?~.J. po!ozene pravcem p.3.n A21 \ p. .kao pravae ravnine E.15). Slika 4. nazivamo prelaganjc/Il . Presjeciste 5 presjecnice a s pravcem p je trazeno probodiste ravnine E sa pravcem p (51.""!vn!!!!. kao pravac ravnine !fl.16 . . Okretanje ravnine mozemo izvrsiti samo aka pravca kOj) je zajednicki za obje ravnine. Odre(tene su projckcije (I'i a" presjecn!ce a ravnina E i .!i~ '!l q' '" 1 b) 4. I \ e a" ' 2 p" I I drugi prikloni ugao W2.i~i 4.. J. U presjeCiSlu ordinale povucene nacrtom S'" tacke S i tlocna a' pravca a bit ce lloCH S' iackc S.14 4..6.:I. . hi e.-~i. svojim nacrtom q.: S' d:.. dok ne padne u projekLionu ravninu. dakle d j == p'.P1 oko tlocrta na ravninu tr/. Na slid 4..lVca p. ProbodiSte ravnine sa pravcem Probodiste ravnine E sa pravcem p odredicemo tako cia pravcem p polozimo jednu pomocnu ravninu L\ (obicno ravnina okomita na JIj iii J[.:.rtom p' pn. odnmno prvog priklonog ugla PjP.b kUI1SlruisiJ. kao presjecnici till dviju ravnina.iLl tragovi ravninc. Pry! trag til prve projicirajuce ravnine .1.>-.: . onda je (il! jednak priklonol1l uglu ravnine E sa ravninom 1[/.i5 Ex Ex RII' . aJ p" 2 X Sl1ka4. Ukrcmnjc raVDl!1C aka traga...

sta okretanja P j 't6tiko.' (/7 i. koja pro!azi kroz tachl T. Pravac (C2) je prelozeni dnlgi trag €2 ravnine E u r~tVninll 1[. Kako jc. dobicemo trougao Pi T' To. prvi trag /i ravnine F prolazi tackom T' okomito na prvi"rrag ej. tacka (T ) udaljena od sredi. 35 Na tragu f2 odabrana je bHo koja tacka T i odreden njen Hoert T'. 'u kojoj iuk okrct. oko njenog prvog traga fl.. Tacka (T ). dok ona ne padne U IT). Nfl anaJogan nacin cemo preloziti ravninu E ako njenog drugog trag(1 u ravninu 1[z.. Iz tackc T povtlccna je priklonica p prvog traga tc ravnine.p" pojllprecnika okrctanja PIT i prvi prikloni ugao (X. Pravae T ) £x-:::::( e. p')..5Q. Ugao w. ravnine E. Nacrt q":::: {12" presjecnice q sijece na.crt pff pravca p u nacrtu S" probodista S. a pravac (T ) Ex=:.]O. 2" R j e sell j e: Da bismo odredili probodiste pravea p s ravllloom E zadanol1l sa tri tacke pravcem p -moiemo poloZiti prvu iii drugu projicirajucli Elvninu.. treba naci pnrnl \Iejiclnu duzine PiT Prelozimo Ii pra\'ougl1 trougao Pl T'T aka katele prelozen drug! trag ez U Ifj uku prvog traga III ravnine E. bite pre!ozaj tacke Tu 7r.:.lJeO. Spajanjem tacke (T) sa tackom Ex.tlocrtom pravca p (1/.:) moze nacrtati krace. okrece se tacka T i opisuje luk okretanja k. naertan je njen tlocrt pI j Dznaccno jc njcno prvo probodistc Pi. 70)] (31. Odrediti probodme pral!(:a p . J Pi T' U Jr!. Njegov tlocn S' je u presjecistu llocrta p' pravca p i ordinale povuce~ ne nacrtom tacke S.4.Qramo odrediti PI'obodista 1 i 2 ravnine F sa stranlcama a i b trougla.4. kao i duzina PdT).JO).5tO ga u prostoru zatvaraju tragovi er i e2 ravnine E. u drugi tragi? okomit na OSH x.17).('O.. a kakoje el u n/.4.anja k sijece trag iI. U zadatku jc polozena prva projicirajuca ravoina F(h J2).17 . Prvj trag . Luk ~ poluprecnika po sjeCi ce trag II U Lacki (T J. Prclaganjem ravnine E oko njenog presjeku te kruznice i pravca II je (T ) tacke T u 1z tacke T (sL4. sto ga zatvaraju pravci el i . Duzina TP.C(40.. ..16c Slika -1-. jednak je uglu . pa zbog toga mora biti (T ) Er-::::: lEx. Zadatak. Slika 4.( ez) bice e2 prvpg traga Ci u ravninu ni. ciji sc prvi trag II poklo. Da bisil10 naW presjecnicu q dviju ravtJJpa E i E. jer ce sa ta dva probodista biti odredena presjecnica.30. oko prvog tnlga ej. kao na slici 4. T. dobijemo pra\'ac (€2).. OSllovni zadaci 0 polol'ajnim i metrickim odllosima tacke. bice pn\urrecnik okretanja tackc T.~~k(1 c" N"/ prvog trag a ej. "'" p'.~(1kl:1pZl ~e <::{! t]ocrtom pI pravca p I I..pa sa. pravca. Ravnina okretanja F tacke T okamita jc na pn'Oill tragu Cr.1. Tacke.m. na slici 4. ooaje okomita'}--na 1[/..tg (e. HipotenuZ3 P I To :::: po tog trougla jcdnaka jt dlJ7ini PIT. Sada se prcloieni drugi ~r. ravllille i ravnog Uka 4.34 4.40)..:. Prema ranijem objasnjenju. Prema tome.'0' favnine okretanja F tacke T .55}j sa .. pravci i ravnine ------ 4-4 OSI101l111 zadac) 0 polozajnim i melrickim odnosimd lacke. U 1f}. Rijeseni zadaci 1. koja je kod prelaganja ostala na iqnm 1l1jestu. Srediste lukaje u tilcki Pi kome je poluprecnik PlT. Nacrtan je tloer! p'i nacrt prik!onice p prvog traga ravlline E. N(70..16b odredene su projekcije 'I~7Tff bil0 koje tarke T drugog traga e2 ravnine E. Ako rotiramo tacku To oko tac-ke P dohicemo na pr<lVCU II tacku (T) ot---y taJ:ke T U :7[1 oka prvog traga PI.16b) opisemo kruznicu k2 sa sredistern u tacki Ex.16c 4.l Odredimo zatim pravu velicinu P.-:.5.. Izvrsimo okretanje te tacke . MN[M( 1O._~Q).) jc prelozen drugi trag ('2 u " 5' "" oko prvog 1l'8ga PJ ravnine EKod prelaganja ravnine E oko prvog traga €! ne mijenja se met1usohna udaljcnost 1113 kojih dviju njenih tRenka.""lninom E ~ AlJC[AIO. koliko 1 tacka T.

5)} b=CD{C(5.M' ..0 '.. : y c' . prema tome. B(50.50.c3.:t '. 10. Njihovi se tlocrti pI i a'sijeku u tacki koju oznacimo sa i 3' . B(50.:J.(i pravaca {t i b (sl.-4.. 11 koje sadrz.20.a"). Pravu velicinu udaljenosti d? ::.6'-_ _ _ _ _ _ _ _ _'-'.: T'S' i (r::.kt!.15J. Kako je 5' iza 4'.3c pep'.. a nD. Ouline d' "'" kiN' i (r = lVi'iv" su projtkcije udaljelro:. U prcsjecislU doena p'i q' pruvaca p i q nalazi S~ tlocrt Sf trazcllog probodista S.40.atim na nacrtLl pH pravca p naert 3" tacke 3. Vidljivost pravca 11 odnosu na ravninu odredujemo kada ih promatramo odozgo. odnosno sprijeda. Rj e s e nj e: Udaljenosl tacke od pravca predsravlja duzina na Ok0111ic1 povucenoj lZ tacke-T na pravw. \ Slika~.:'-l 0' i b sa ravrlinom E. Koja jc ugramcell<t luck-om T ! prubuJi~lerrJ okomice S.18. udaljc:nosti odretiena je kao u 2. kako je prikazuno na slici 4.'(..V pr~l\ ~lc. Tu 11 J tacku oznacimo sa 4" i 5"." li.')'" Lucke S. Zadat:lk.--i bib' . D!iiUJ9). R j e 5 e 11 j e a: Bilu koju Li\'~ nina E(e}. Gna sijece ravninu E u pravcu q odredenom tackama j i 2 on sutraznicama lit i fl.-~/((:. 1. promatramo ill sprijed~l Odredimo zatim tacku II kojoj se sijeku nacrti e" i pH str::mic.. Zato je tlocrt toga dijela pravca nacrtan isprekidanom linijom.·10). p =AB[A(20.45.f. Da bismo odredili probodisle pravca p s [Om ravninoill.ez) poslavimu ukomito na Z{ldane pravce d(a'.u.19a). necemo vidjeti anaj diD pravca p koji je izmedu probodista S i tacke 3. Odredimo l.4 Osnovni zadaci 0 polozajllim i /JletriiSki:~JJ odnosilna ta.~cciYi·c~\'-P j q odredena su probodista JI j . Da bismo odrediE koji dio pravca zaklanja ravnilla u drugoj projekciji. Zbog togaje oaert tog dijela pravca nacrtan isprekidanomlinijom. pa. Odrediti IIdaUc!los[ !ucke T(11}. zadatku. oj \ \pl ~. 10). necemo vidjeti om~i diD pravca p koji je izmeou probodista S j tacke 5.. kada pravae i trougao promatramo sprijeda na 1[-}. Da bisillo odrediti tu udaUenost. jer je Ol1:l tlocH 3. pravci i ravnil/e 4. E okomito nn pra\'.}ll1a III i. r tacke 1 stranice a i tlocrt tacke 3 pravca p.liLdL.65. Pri1\. Duzine d'::.: rS(i dobijemo pomocu projicirajuCih trapeza iii diferencijalnih trouglova.c tacku T. po!oiimo pravcem p drugu projicirajucu ravninu F(f. <-1 U presjeku ordinale povucene tlocrtom tacke S i nacrra prolvca p bice nuell . viJljivoSI mozemo odrediti na slijedeci !latin: pravac p i stranica a su dva mimodaZllLl pC:lYca. jer je ona nacrt tacke ""' stranice c i n1\crt lackc 5 pravca p..llocrt 4' tacke 4.? c i pravca p. P'Jmc> ell tragova ra\:rii'ne-t-pn3S.15. ZadatalL Odrediti IIduL/c'nost dva pamleinG pruvca: Ll" AB[A( )0. . tacko!l1 T(T~Th'j polozimo ravoinll . . kada pravac i trougao promatrall1o odozgo na Hi. Ravnina E odre(1ena je njenim slIu·. Kada ih promatramo odozgo.45)). prema tome. pH). pa. Kako je 3 ispod r zakljucujemo cia je [atka 3 pruvca p ispod tacke 1 stranice a.zniCl.19 5' .:: p. lakJjllcujemo Ja je [<leka 5 pravca p 1211 tacke 4 stranice c. tlocrLU pI pravea p lIoert 5' racke 5. Odredimo zatim na tlocrtu c'stranice c .: T"S" su projekcije udaljenosti taeke T od pravca p.

e.-Tom okomic'Om polozena je . Raynina F sijece ravnlnu E u presjecnici q. Prava veliCina udaljenosti odredena je na vee fJoznati naCin (sIA. yen je naert 6.1 OSf101'ni zadaci 0 polozajnim i melrickim odnosima tacke. U prcsjeku naerta p" okomice p sa D8Crt l~ Stika 4. D].. a ogranicena je tom taGkom i probodistcm okomice S.5.1"2" presjecnice p sijece nacrt {Iff pravca a U llacrtu S" probodista S'. prve projicrrajuce ravnine A Ovu ravninu pravac a probada u tacki S.60) ravninu E kajaje zadall(1 sa dva paralelna pravca: a =.ABb'l(25. Zadaf.e2).20.11.20).2").19b). Tioert probodista S je u presjecistu tlocna pravca (1 j ordinate povutene nacrtom tacke S.40)] i b ~ CD[C(35.50. Zadatak. Udaljenost odrelh~emo tako da iz tackc reT: T''J povl1cemo okomieli p(p'. prjmijenjenc su sutraznice min prve i druge skupine.20. a druga na drugom tragu ravnine. nG R j e sen j e: Tragove ravninc odredujemo kao u S.4. jc u presjeku okomice tlocrta nan tam T. Praya velicina udaljenosti d(J= 7~JSv dobivena. R j e sen j e: Udaljenost tacke od ravnine je duiina okomice povucene iz tacke na ravninu. AB[4(20. U presjeku naerta pff okomiee p sa nacr~ tom q" presjecnice q. Nacrt pIt =.45.1~2.45. Odrediti ortogonaine projekcije tacke T(25.ie n<l 30a1ogan naein kao u 2. p") &(b'.sta tacaka ravninu.21..b") .. D]. odredima taka da se naon prBbodista tih pravaca i spoje istoimena probodista.C") i odredcna ud3Jjenost d == CS.50. koja je ')drcdcna pomocu presjecnice p =. R j e sen j e: Tragove ravnine E( ej.a") 4.4.ak. Zatim 5e povuce okomica p(p'.·30.]" i i 2(2'.e)). tacke TE (51.'JO). p") iz tacke T(T~T") na ravninu E( el. Zadatak.'i. Odrede se probodi. na ravninu E( i{. Ravuina ima kallvergentne tragove prikazane na sl~ci 4. Duzinc d'::: e's' i d" == e"s" su projekcije udaljenosti pravaca a i h. koja je zadana sa dva paralelua prw{ca a(a'. zadatku..20 nacrtom q" presjecniee q dobiven je tacke Tr u kojoj okomica probada p'i ordinale povue-ene T.'1"V3 ~rojicj­ rajuea ravnina F(fl. Odrediti tragove ravnine zadane paralelnim pravcima: a ". .B(65. Kod odredivanja projekcija S' i S'" probodista tackc S. E moraju se sjeCi na osi x u tacki Ex. 5.55! (. dobiS" tacke S 11 kojoj ta okomica probada ravninu.60.45) od rm-'nine E!65.h).22).50)] i b" CD{C(75. a probodista A2 j B2 drugi trag e2 ravnine E. tacke C od pravca CI.20).IO). zadatku. Odredi6 udaljenost lacke 1"(40. Tioert j (/.20). B(45. 39 R j e Se 11 j e h: Na praVCll h odabrana je tacka C(C'. Prva probodi-Sta pravaca moraju biti ua prvom.4. Tragovi c{ i el ravnine. Duzine el' = T'S' i d" = T"5" sU projekcije udaUenosti tacke T od ravnine E. Probodista A{ i 8 1 odreduju· pryi trag c{. .

pr':lvd i J"IYJlilh~ 4. iJra\'cinn 11 i h. zadatklL RavninJ inu divergentlle tragove prikazane na slid 4.24). pravca a(c/.23. NaCi tragave ravnine ko/u odredl~iu dva pravca. Prelaganjem ravnine oka njcnog prvog traga eJ u ravninu J[j.lil' 0' /" '\ iI T' '/ \ :)l!Ka -+.4B[A(-JO. B(lO.60. B(9(). 0 AX .e/') i b(b'.50).c2). Tacke. zadatku. ZadaJ/Q su dva prat'ca koji se szjeku: a=' . OJ/:i:ditr tragove rctvitine z. 2 ie. kao i pravu veiiCinu ugla Ito ga pravel :3:WVardju.J5j.J5. C(-5. 41 TX ~ 2" i\ \x 8" I r' ' r: c " c" z I Ex .20. kojaje zadana sa dva paralelna odredimo taka da se nadu probodislCl till pravaca i spoje istoimena probodista. adredimo taka da se nadu probodista til! pravaca i spoje istoimena pWDoJisla.JO).b ff ) R j e sen j e: Tragove ravnine E( e J.. DJ.:/. Zadatak.4 Osnovni zadaci 0 poloiajnim j metrilkim odllosima tacke..25.. Q"VC! R j e sen j e: Tragove ravnine E(ej.22 \' Slika 423 7.5. 'i. 8.20)j i b "" RerB. ana/agno kao Ll 5. Ex AX fAl .adallc p~u'a!eIJlim jJrdvcima: (/ CEABIA(6(). kao u S. Zadatak.40 .60.4. koja je z2danJ.J5)] i b = CD[C(40. a' x A. .JO)). ell. preJoieni su i pravci a i b. Ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b) je prava ve!icillh ugl a ():" (s1.

43 Sil projekcije tacke C(C'. ]0)] IW :C'Ilirainici pn'og traga ral!nine ('51. . z A" a" 8 '1 m" .l..·admta. a njen tloert je /1' = A'N I . odreden je tlacrt tih tacaka.zL I I I Slika-4-. . preJozen .10). u ravninu IT.AB[A( 10. kao pomocne ravnine.-. 9. Ravnina u kojoj lezl kvadrat odredena je zadanirn pravcem p i polozenim pravcem II.-\ i B. konstruisati istostranicl1i trougao i odrediti njegove projek- R j e sen j e: Nacn. / 8. Zarlatak.- . Pre!ozene su tacke A i B oko prvog traga e. jeT . kome je stranica a "". 20. Sll to dva pravca koji se sijcku. .25 . B(55.4. Kako tacke A iN leze u ravnini 1l" to je njihova spojnica AN :::: J1 sutraznica prvag traga ravnine u kojoj leii trazeni lik.in: sutraznica It prvog traga ravnine. Tacke.Ie pravac p u polozaj (p) na slijedeCi nae. Zadatak.. Nacrtati projekcife I:stostranicnog trougla ABC. (e) J '\ i \0<.-. R j esc n j e.55).35.50. Pomocu afinosti i sutraznice n prvog traga odredene su . ·4/ i Siika 4. pravci i ravnine _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _4-4 Osno\-'tli zadaci 0 polozaj/Jim i metrickim odnosima ([Jcke.40). N(90. polozene nacrtorn tilbka . Spajanjem vrhova istoimenih projekcija dobivene projekcije istostranicnog trougia._ Sa stranicorn (a)::::(A){B) konstruisan je istostranicni Lrougao (A){ B)( C). Kako pravac p probada ravninu Tt! 11 tacki P" kad prelaganja ce ostati na istam mjestu p(= (PI)' Iz lacke Da bismo rijeSili ovaj zadatak potrebno je odrcditi nepoznate koordinate tacaka . akoje ta{ka A(40. 70.. Oka sutraznice 1I.4 .. . i B. 10. ki~ji leii u ramini E(! 10..f!.4. Zatil11 cerna preloziti vrhove A i B oko traga ravnine trougla u ra\:nillll projekcijc.(B) I I I I Jt. 0)] lei! dljagona/a In...25).kroz ta.CI!).om slltrainice In prvog traga. Na prove" p ~ MN{M( 10. Nacrtati pmjekc(je kvadrata.OJjedan njegov vrh...2. Oba pravca sadrze tacku N./ I . koja prolazi tackama A i N ima s'voj naCH Ill! = A"i'v'" U osi x.Cku A.

kojoj je trag ez osa afinosti. pravci i ravlJinc.. Rotirana je tacka (5) nll pi) u polozaj SD. . Kako Je vrh Au ravnini n/. IILIJ10m ::. Tacke.' ROf/ratt OVCI) romb u ravl/inu E( 15.26 PomOCll (AJ t_ (p) k~ns:ruisan je kvadrat (A)( B)( C)( D) cija je dijagonala (B)(D! na ~ra:cu (P). . 1[}..: ~a' (AX B)( R j e sen j e: Na osnovu zadanih demenald nacrtan je )"ollib U 1rz. __ ~ M' peVUe! cerno okomicu M'G' na n.. Zadatak. .4 Osnovni zadc:ci 0 polo..44 4._ . lei. u ravnini E.vrsiti 'anrirotaciju' ravnine E oko njeriog drugog traga el. ~. . Da bismo rijdili ovaj zadatak potrebno je iz. " ' ' . Rotirana prikionica drugc: skupine ravnine E.Kako izmeJu llacna elemenata ravnine E i rotacijom dobivenih elemenaUl U ravnini J[2 postuji perspektivno afina srodnost. ().27 \ . Sp3JanJem vrhova . Izvrsena je 'antirotacija' tacke (S).rt'CllIlCi:! a"""-40 . i P z ove priklonice odredcn je njen pre10zeni polozaj pO u ravninu 1[2. polozcna tackom (5). ':"J. . t ' "h . .i polozaj (A)(B){C)(D).4<27).:[jl-~ 7 ~ '0 ~... doblVcne su projekcije kvadrara ' )' k· '" .26. pn azanog na she} 4. Zatim cerna tacku ':11) rotirati aka G u polozaj (AJ) i dobili pre10zcn pt~vac (p! =: (M)(N). poklapa se sa svojim nacrtom (p):= pI!_ ex D) o· / PomocLl prvog i drugog probodiSta P. -10. a koji pri rotaetji te ravnine oko njenog drugog traga zauzima dar. ()' j 5) vrhom (''.. i nacrtati pravougli trougao Af'G'"H. Romb (A) (Bi ('C) (D'.-~k~_.--" . NacrL n)mb~l A'" EN c"DK nacrtan je pomocu perspektivne afinosti.-" __i I: . k . 1 . Vracanjem tacke S-O na nuert priklanice p. U 4.M u" . zadanje tac'!kom I"~ pI eSJna {. . Kod ovog zadatka potrebno je nacrtati projekcije romba ABeD koji.fajnim i metric/dm odllosimu hl[.j kojemje MM{) -=MxM". - \!reJ _<~)'~N) \ \~\L. istom ITIjes[u A =(A).!::o' IS OlIHelll proJe C1JU 'k .lllraznlca dmge skupine ravnine kroz tacke AiD i Cinjenice da su projekcije paraJelnib stranica ramba paralelne (s1. Slika 4. a Uoen pnlDOCLt ._. potrebno je aIllirotirall samo jednu tacku iz ravnine Jt2 11 ravninu E. VracanJem tacaka kroz projekciie oclredeni SlJ njeaovi vrhov!. . uagona/a (S)(-30. J' "'"k 11. -!!'/ Sllka 4.. kod preJaganja ostaje n8.. .25 J.OJ! eZI U ravrum.. odreuen je naert tacke S.

kao i presjeka ostahh likova. Vidljivost trouglova odredena je po- Siika 428 Slika4. 13.-_ pa je on i pry! trag te raynine pi:= e • J Preloienaje ravnina z3jedno sa tackom S. y :-----_~B" x k/ EJ~- Tacka P je presjek pravaca AB i p.1O). Tacka S(30. Presjecnica p ravnine F i ravnjne prayaca FE 1 FG konstruisflna je P011l0CU tacaka ] i 2 koje su probodiSta pravaca FE i FG sa ravninom F (51.F(80.]OO.4 Osnovni zadaci 0 polozajnim i metrick"im odnosima tacke. Konstlllisan je_pravilni peterokut (A)( B)( C)(D)( E) Cija jedna s!rana (A)(B) leii na zadanom pravcu. Nacrtati projekcUe presjecnice trougla ABC rA( 15. zadatku. Tacke 3 i 4 su probodista pravaca EF i EG sa prvom proji~ cirajucom ravninom po\o. Zadatak."I. . e(25.15.29).20). Zadatke ovog tipa rjdl.O}] (sl. Njegov tioert p' je U pl-esjeeistu LIoerta p' presjecnice p i or~ dinale povucene nacrtom tacke.4. Tacke. perspektivllom afinosti i prnhodisfem odreaene su projekcije vrhova peterokuta. N{70. pravci i ravnine 4.. Spajalljem vrhova Jstoimenih projekcija odreucne su projekcije peterokuta. . .4. Nacrt p" == 1"2" presjecnice p sijece naert AdSd stranice Atlu' nacItu p" probodiSta P. MN[M(-lO.O). R j e sen j e: Ravnina peterokuta odredena je tackom sredista S i pravcem p 0= p' koji ]di u ravnini IT".4.28). oko traga e.G(50.30. Isti se postupak primjenjuje kod presje~a trougla i paralelograrna.. zadatku. 47 12.O. A" .prva projicirajuca ravnina F(j{.29 /' moen tacaka zaklonica kao u 1.va strana leb na pravcu p ::z. u rayrunu nh pri cemuje dobivena tacka (8).p:" Probodiste tacke R pravca AC i ravnine trougJa EFG odredeno je na isti nacin kao i pro~ bodiSte--tacke P.lvamo taka da odredimo probodista dviju stranica jednog trougla sa ravninom drugog..20.65. Pravccm AS polozena je .20) je srediste pravilnog peterokuta.. upofrebe tragova ravl1ina trouglova.65. 'Antirotacijom'.30.35).5.l5)] sa 'rauglam EFG[E(0. D" C" R j e sen j e: Konstruisano je probodiste P pravca AB i ravninc odreaene pravcima FE 1 FG kao u 1.i2}. a jedna '~jego. . 70)]. Zadatak.zenom pravcem AC (Iragovi ove ravnine nisu oznaceni). presjeka dva paralelograrna. B(70. Zadarak rijditi bez./acrtafi projekcUe peterokuta kame je poiuprecnik opisanog kruga r= 35.70).

Ravnina G sijece zadane ravnine u pravcima a j b.50) (sl.90. 14. zadatku.. Nqcrtati projekcije presjecnice ravnine pareie!ogranw . llocrt presjecnice p.30 odredene su tacke P i R u kojima stranice FG i EG trollgla probadaju ravninu paraielograma. Tlocrtom tacke M povucemo pravac g. F(30.4. G' lelogramom.10. 15.30. . U prcsjeku prvog traga g J ravnine G i istoimenih tragova ravnina E i F Sll tlocrti tacaka A i B.10)] i IlLlZllaCili njillovu vidljivoSi.48 4. okomito llJ. DJ sa ravilillom Irougla EFG{E(O. pravci i raviline 4. kako je objasnjeno u 1. F' " B' Slika 4. Zadatak. To dokazujemo pornoC:ll tacaka zaklonica.30). . G(70.4~CD[. f.4( 10.35. Odrediti ugao .£: tacke.60). B' / '" 'i . i. Da bismo odredili koji su dijeiovi paraielograma J trougJa nevi~ljivi.65. kada ih pro~ matramo odozgo.25. Rj e sen j e: Prelozlmo presjecnicu p aka njenog tlocrta p' lJ raVDHlll 77:. Tacke.4 OSflovni zadaci 0 polozajnim i metrickitn odnosim. zadatku. od- A' . 2' nasoo sprijeda.30).U presjeku te okornice sa tlocrtom p' presjecnice jJ je [Iacrt M'tacke M. Zadatak. Na slid 4. C(75.3J).iila ga meausobna zarvaraju ravnine E(70. Stika 4. Projekcije P' pH i 'R~ g" tacaka P i R odre~ dene su pomocll prvih projicimjuCih ravnina (tragovi ovih ravnina nlsll oznaceni) i pomocu presjecnica 1-2 i 3-4 tih ravnina sa para- F" Odredi se presjecnica p zadanih ravnina E i F.5). moramo najerije odrediti koji su dijelovi stranica FC i EG nevidljivi oka njibovih probodista P i R.Na prelozenoj presjecnici po odaberemo tacku No> u kojoj POVUCcHlO okomica na prelozenu priklonice po.31 . Taj pravac je prvi trag postavlj'ene ravnine G.60. E(50. R j e s'~e n j e: U rjdavanju ovog zadatka koristicemo postupak opisan u 1.50.80) i F(·60.20). J-' y I .! / e' P..30 B. Ta dva pravca_£inc ugao koji je jeclnilk uglu izmedu dvije ravnine. Na presjecnici p odabcre se tacka N i tom tackom polozi ravnina G okomito na presjecnicu p.

.15. Prema tome. kcji leii na sutiaznici .MoNo. U veHke ose elipse projicirat ce se ani precnici kruzllice koji se u projekcijama ne skracuju.cnosti Cill dvii ravmna \s. precnici parale1ni s ravninama projekcije. / <:.utrainicc Slika 4.Ieze.1 nacrtu u par spregnutih preenika elipse k". U male ose eUpse projiciraju se ani precnici kroznice koji se najvise skracuju.c. Oko tacke (5) nacrtanaje kruznica (k) i odredeni pree:nici \~ri)(B) i (C)(D).a M~N() je prelozena priklonica ravnine G.4.. projicirat ce se u tJocrtu u pravoj velicini. . Probodistern M2 povucirilo pravac h pamIe!an s drugim tragom e2 ravnine E. odnosllo k". Od SVlh precnika kruinice treba nacrtaLi docrt onog pura okomitih precnika knl:lnice· k koji se projiciraju u 051 dipse k' i naert onog para okomitih precnika kruznice k koji se projiciraju u OS1 elipse k" . ( 14 12) .="--_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 4. odnosno precnik EF na sutraznici n druge skupine projicirat ce se u nacrtu u pravoj veliCini. Ti precnici lezc na sutraznicama ravnine.:. Tacke.. Male ose C'D' eUpse k' i G"H'" elipse k" su projekcije precnika CD i GlI kruznice k koji .40. ~ravCl a..na istom mjesb.~ poloiiti ravnilltl F paralelno ravnini I £1' (.:. Duiina SxS"::. . N~ tacke N~ Spojnice tacke N sa tackama A j B odreduju pravce a i b. Da bismo odredi. Precnik AS kruZnice k. Precnici AB i CD knrznice k projiciraju se 1. S(50. . aka 0110 lezi u ravl1il1i E(35.. ')u Rjesenje: Ako su dvije ravnine medu soborn paralelne.:o NY' Sll tlocrti presjecnica ravnina E iF sa ravninom C. a precnici EF i GH projicirajll se u tlocrtu u par spregnutih precnika elipse k'.00 .g ka}a} je srediste polupreenik 1'=35. 17~' ~ad~ta~: Tackom ~(5..15. to su priklonice. Nacrtati projekcije kruzn(t. ::= NA' 1 b':. . tacka N ce pasti u tackll (tV) nn tlocrtu p' presjecnice p.(N). Pr:lagaoJcm ravl1ine G oka njenog prvog traga g j U ravninu 1[. Taj pravac je drug! trag ravnine F. pravci i Tavnine . Prava velicina udaljenosti do=-AoBo odredenaje na vee poznati naCin.:: S'S(l' Rotacijom tacke S(I dobivenaje tacka (S).?komic.:: M. Hoert i nacrt kruinice bite elipse k' i k".32 nlcama pi q. Oba precnika se nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcfje. Zatim je odreden njen prvi tragf]... U presjeku okomice N H ostZljU . Duzina Mr. na priklonicama PJ j P2 ravnine E. cije skracenje je jednako nuh.m prve skupine. Crtanje elipsi izvodi 5e)13 jedan ad poznatih nacina. a mala osa najkraci.. dovoUno je nati jednu tacku prvog iii -' drugog traga ravnine F da bi polozaj njenih tragova bio odreden. 17... pa se otuda precnici projiciraju kao velike ose dipsi k' i k" .50 4. precnici koji teze na pravcimn rnvnine sa najvecim priklonim uglom. Duzjne d'::::: A'B' i d".4 OsnOl'lli zadaci 0 polozajllim i melrickim odnosima tacke.'. Okomica iz tacke No na tlocn p presJecmce p odrcauJc ~ tlocrt.u opstcm polozaju prema ravninarna projekcije. Velika osa elipse je njen najduzl precnik.· Ii udaljenost paralelnih ravnina E i F poJozimo prvu projicirajucu ravninu G(g" 82) okomito na te ravnine.~) i :(7 J . dakie. dok tJocrti tacaka Ai I • y • • . Tacka M je prvo 11 sa presjecnicama p i q dobivene 3U tacke A i B. onda su im i istoimeni tragovi paralelni. 51 probodlste te pnklo111cc.40) (51. Tatkom T polozirna sutraznicu m prvog traga ravnine F i vdredirna probodiste M 2 ::...O-]0. Zadatak._ . dakle. .33). Ravnina G sijece ravnine E i F u pre. )J odl edltl pravu l'chclnu udal. a R j e sen J e: S obzirom na to da tacka S pripada ravnini E.:::: A"E odreduju projekcije udaljenosti dviju paralelnih ravnina. Svaki precnik kruznice k projicirat ce se u preenik clipse k'. Duzine rnalih osa elipsi crtaju se prelaganjem odgovarajucih priklonica u ravninu n" odncisno 7[2.L Trazcni ugao aje ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b).jec- Kako je mvnina kruznice k data_. pomocu 111 te ravnine odreden je naCli tacke S'.

Ravnina E kruznice k odredena je pravcem I i tackom A. kruznice S" odrec1en je pomocu afinostj.4 Osnovni zadaci 0 po{ozajnim i metriCkim odnosima tacke .45)] tangenta.}1ll zada~ku. pravci i rcll'nine 4.33 (= Silk.4.. Ose elipsi k'i V konstruisane su kao Ll preL!1OUn. Nacrlati projekcije kruinice kojojje pravac f.l. . a tlOCli S' pomocu sutraznice m -'am gog traga ravnine E. I: °1 y . P o raga ravnme kruznlce II a f . Tacke. 4. Odreden je pravac (t) i oznaceno diraliSte (T) tangente (t). 'i y I I \ Slika 4.34 MN ~8~ Zadatak. '. m" --'8' . F' . potTebno Je zadanu rangentu i tucku reloziIi ok r . N i ta6ka A.55). • k . o or'. a a . nacrtati kruznicu i .34). - Da bismo rijesili ova)' d t k ~a. ( 0. a rparalelan je s pravcem t. Nacrt sredista Nj~ni i.__~D_"~k" £" R j e sen j e. a tacka A(30 10 10'\ ' .52 4. N(55..]0. r.'" / na Knenzel poluprecmka r=25 (s1.. Oka traga e2 pre/ozene su tacke lvi.55. \ mnu proJe ClJe. odrediti njene projekcije. a elipse najedan od poznatih naeina. tragovi e} i e2 nacrtani su pomocll pravca p koji prolazi kroz tacku . 53 .4.

:.70.AB( /1 F(-30.20)). 55 4.0. po!oziti ravninl1 E okomito na ravninu JO " " 1'J. probodista sa projekcionim ravninama i oznaclti vidljivost pravca p ~ AB[A( lOAO.35. Pnl\'Ccm (l e.20). 10.70 ) l'I IJ = BC[B.·7()). 70).10).im odnosima tacke.O. Odrediti probodiste pravca p ~ AB[A( /0.' . probodiSta sa projekcionim ravninama 1 ozn<-lciti vidljivost pravca p "" ABIA( 10.. Ligao ./ F(-30. poJoziti ravninu E okomito na -' pravac p.40.6{)) poioziu ravninu A okornito oa favnine: E(-30.Nacrtati projckcije. j '1".20).10).25.20. B(20. Odredjti tragove ravnine zadane tackom T(-30. B(0. 70. 12.-10. . probodista sa projekcionim ravninama i oznaCiti vidljivost pravca p E AB[A(70.60}} '.60) B(60. f(IVI~in\1 zadanu sa dva pravea koji se sijcku: 14.6.20. B( 40.4. .. Nacrt<lti projekcije. ".·55) i B(=. a ~ AB[A(·30..-90j.70J)' I . . _ '(·100 '20 01 8(-. 22. 90. Tacke.iva ladatak rije:siti bel.0/.2 Zadaci za rjesavanje 1. pOloziti ravninl1 F okomito na ravninu --' E(-40.i Pravccm p . 'r al. 16.10. DI 26. B(20.0)}.O)] sa nlVninom '28: 1z tacKc T(30.-. __ " )(LIO) polotiti ravninu E okorr1ito na ravnine: A( -50." .-105) 1\ i B(=. Odrediti probodiSte prnvca p "" MN[M(O.50. B(40. C(5(}.50).-30).-30.O}.30.' . polo ziti ravninu E okomito nn ravninu .Ii zatvara . .60.10)].15).]0. pravei i ravnine 4.50. poloziti ravninu E okomilo no. £(30.p ~ AE[A( -30. .30)). 5. Pravcem a :=.5.40). poloziti ravninu E koja sa . 40) i pravcem p ~ ABIA(40.40)). Tackom [(0.. .70. 15.-30. B(30.-)0)].-15).JO. -'j.25.·60. . ]O)} i odrediti tragovc ravnine E..·..lO. . 7"('1'10. ·80).30).20).0JI .0)]bez upotrebe tragova.'xl {.30.65).60) poloziti ravninu E okomito na pravac p ~ AB[A(-70.60).50. odrediti prikJone uglove. 60). 50.30).O)]. is>Pravccm a "" .10). C(·30.'IB['li..'CI lOJl se SlJeku: a "'" AB[A(O. -30.20. _.60). 8(60. B(·30..lravcem p .. B!60.·50) i odre(flli tragove ravlline E. B(70. 25). C(40. ravninu _.0) POVUC! okomicu aa _i a ~ AF{A(D.40. VI Zadatak rijesiti bez uporrebe tragovu.30) poloziti ravninu E okomito na ravnine: A( ~30.50). ABli\(30. ·40). B(50. i odrcditi tragave ravnine E.40)).40.55.50.'70)} i b i.3o..' 'F(30. _ . '9 O· ditj l'fOj-ekcij·c okomice po-vucene iz tacke. 50"60) B(1 .30)] i bE COr C( 10.60).20.15.40).70.90. B(80..20). B(O. TackmD T pravea p ~ TS[T( /0. 1\i6kom T(30. -50.50)..25.-30.20.40)). B(75. 'Odrediti tragove ravnine zadane tackama ABC[A(20. probodista sa projekcionirn ravninama i oznaciti vidljivost pravca p =0 AB[A(-20. Hl. 20 Pril\'ccrn a = "\'J VI .20.1030)} sa ravninom !(oja je odredena jXlraJe[nim pravcima: a "" AB[A(10.E BCrB.10.80) i Fr=. odredlli priklone uglove. '.80) na ravninu zadanu sa . odrediti priklone uglove.50).35.--·r01o:l:ili'ravninu--F~okomito na ravninu H(50. B(60.54 4.45. 0= 9? Odrediti tragoye rayninel. -'>. 30.\'o. 21. 10.30.15.20)] i bE BC/B. odredili prikJonc ugJove. .90.20. 7 0 0 -40)).40. upotrebe tragova.20.50. . OclreJili trago\'e ravnine zadane tackama ABC[A(20. "" CDr c(60. 10).·}O. 2. 8./ ABIA( 20. BI.60)].50. B(80. 4:.B{A( 40.. -10).ugan od 60". TfO . .0.OlTI "'.':Nncrtati projekcije.V(90. . B( 80. TackDfll T(·50. S( -20. .15. . Nacrtafi projekcije.a~l)e ~a dva pravca kOJl se slJekll: .8(-10. Odrediti fragove ravnine zadane tackamaABC[A(-30. . C(j40. 11.O" (i~>Pra\'cem. 40)). iO.40. Cil30.15)] sa ravninom E(·15.. _' .50).1IJ.f "(0 . .20). B(20. .65. C(0._-_.4 Osnovlli zadaci 0 poloiajnim i mefriCJ. '1. Odrediti tTi'lgove ravnine zadaJ1c paraie!nini-pravcima: a = AB[4(30.1O.70)). 13.80)]. Odrcditi twgovc ravnine zadane tackama ABC[A(20.·20).40.70). .-50) i odrediti tragove ravnine E . 10. . no.24.40).40. B(70. c'i ~ AB[A( 10.-50)]. poloziti ravninu F okomito nn ravnint! £(30.-30. Odrediti probodiste pravca p ~-lrB[A("20. mepr:l\.. 1'ravcenla=. 60.80. ·10)}. 90..A.30)j.60. 15.30.30).30.

C(2U. . >.Zadan je trougao ABC[A(60. Odrediti uda!jenost tacke . 70)] i tilcka T( -Ii).60) cd pravc. D(60.30).120.20.6u)j. /S9.a p == MN[M(60._/ bez llpotrebe tragova. __.!icinu ugla sto 0a zatvaraJ'u d\" "~.30.l.30.-65.-40. D].'. 10.50).15. .90).50. N(10.10..--l-0..45. a paralclnajc pra'Vcirna: a"" AB[A[40.60) od pravca a == ABfA(-60. pravc[ i ravl1i!1e lIgao ravnine E(60AO. B(60.30}.100.20. Odrediti udaijenost tacke T(80.-: 54') Odrediti udaljenost tacke 7'(0.S().OJ). m "".95).S5) od pravca a == AJ31A(40.90.\ p ~ AB{A(O.30).30.80.0.nu za. .50.. izmedu dvu pravca kOJ"j se siJ'ckll...30.]O.a ravnmotn koja jc odn.tilC eABC{A(lO. 40.'"I· pravcHna: (/ 5. . B(-11O..20..Odrcditi pn.20.60)J .90.::O. /.80)].Tackom T(40 35 70) P ! .55. ~Odrediti pravu veliCinu udaljenosli tackc T(4()..85.O.4 Osnovni zadaci 0 p%zajllim i merrickim odnosima tacKe. B e) 4.-. 36. '.30. N(l1O.50J} I b = BC[B. .to. B( 100.'7U..35. B( 100.30) ad pravca u == AH[r\( 5i).60). a = AB{A(O.MN[M( -40 -70 "15) V'O 10 -.20.lO.-J '.50.. '.65. B(50. '_ 0 ozltJ raVllmu para!e!nu ::. 61-. 8(-15.-2(1).I . ' _. )11 43. C(J20.=---'"'" 49:.lJ[4(20.10.)0) I F(70. /-.. I" .15. ::.~il 35.:l7. .> SO'.)Odrediti udaJjenost tacke T(80.:'iO)].40. ?vIN !~H( -20.30)pO!o2itir::1Vllinu ..i if!..1U). C( 6(). Odrediti udaljenost tacke 1'(40.25.) Odrediti pravu ve!icitlll udaljenosti tacke T(15. Po!oziti ravnincA i B pumlelno ravnini E(i(). B(40.lO g<l u!·· .}0J!! b =" CDjC(SO.80j. ::.(i ""AsrA( ' 30.O.50.65. .. j -.-'0drediti pravu velicinu ugla sto ga zatvaraju pravci: tl = ABIA(20.20) _~3·.10).55.60.0jJ. . OOZlt! ravmnu E paralelnu ravnifli F Za(IaIlOJ' par.25. 19. pdl'ukllEi . . B(40. Tackom T(80 15 351 p t .50.80} l (51..20."' 0 OZIt! ravnlllH paralclnn s ravninolll kOJ'u J'c odredcna s' .l i b =e: Be(B.4B[A(30 1 0 6 0 ' .80).60. Odrediti udaJje!lost tacke 1'(50..20).ucna sa dva 1 r. D].{-30.)uJj 55.=. __ ~3. B(80JO. .BI()(J.1O!1 koristeci tragove ravnine trougb.-J 0)) i b "" AClA..60) od ravnine £(-40.6(). C(85.lYCI1.llc LU'::ki'll'na 'ABC[A(20. 38.70jj i odrediti njen.30 ). H( !. --.l koji .20.~5. Tacke. Tackom T poloziti ravninu E paraldno ravnini trougla.10. . f __ I'.56 4.20jJ.~O.50).. .4. mel USOOIlU LaIVClf(ljU r~!vm!lG .15.40.-70i.30).=--.).35. 0 ga nIe.30.70.O)} i b s BC[B..60. . 'J sa ravninom E(60.LnoJ f::lV!llUl kopjc 0dredena sa J ll. :"'4g~ Tackom .JJ) ! /1"5 PR{P(~65. R.4{))}. Ci 9().------. Odrcditi prayu vcJi'::inli Il"" <l :::.Odredili tragove ravnine koja prolazi tackuD\ 7\20. ..35}. .f5.. 0drediti udaljenost tacke T(-20. 41.1"" para Je Jnn pravca'. tmgove.:vu velicinu udaljenosti tacke A1(70.-JO.. "" (.-60. "k.10).20i..20).8(10.90) od ravnine koja je zadana sa CDIC(-30.' .().45.. a ~ AB[A(40. • -. C( j 10. ' .60). { 58.O).j • - 25. :~ Odrediti prvi i drugi prikloni ~j.--. pr~laganjem pomocnc ravnlne koiu obrazutu pr<UiUC j tach. -AS! 0_ dpra\<.i n<1 udaljtnosti d=25.bdrediti ugao ~ .50) od r<lvt)ine zadJ. C(80..35. L/' ABC[A(-40.J0 J.75.}Tackom 1'(-20.70./Odrediti pravu velicinu ug!a sto ga zutvaraju pravci: ." ~ . __. . . i)(: i/ Sl>Odredili uda!jenost tacke T(140. e nn pr.1 .1 [Unr' ). Odrcditi pravu ve1icinu l19l'a :.50. . 8..10).' • nl 1 <'. J\"Q 44. C(90.15j. -1:J. 10.. 15. J.60.Dj.50)..60) i F(60. {C(-40.f(t. dva provea koji se si'ek " _ "p~ra I.JO). . Odrediti pruvu velicinu uglu 3co.Q. _ E(-65. BI.55. . ' E(-60.10.4()).60J od te ravnine. i 5 . .l\araju fen'nine " _~ .30)1 i b ~ CDIC(50.60.D)..Jlj.60 r 60J Odrediti .fU) van trougla.!Tackom T(1002040) !~" .u.'. .odrediti pravu ve!iClnu ugla Sio ga zatvaraju pravci: a"'" ABIA( -80.t ' .10)].u (uo:>eSJJeKu a= A(20..:'"" dlidhh:/J=dl{A(iil.0) ad pravCil j") 0.-~-\ CD c.·iJO.' a. se sljeku: a ~ ABIA( 10..~o. 0" • - '56:. BI 75.j usobno zJ. . !. faCkomT(120.B(7o. nlIn . (.-5U. _ po OZlt! ravnmu F pilmlelnu rrtvnini E kOjCl je zad:ln:l sa tri _.90. B(60.' .10) poloziti pravac paraielno ravniut trougla ABC[A( 20.4(J)...-!e:.. CillOJO. T(30. :-\ 34:1 Odred!t! pruyu ve.80..60).30.80)).0.25)..(60.45).5( .40) na udaljenosti d=35.1O)] i b" pravca: a ~AB[A(-30.)j Ae[A.40)J i b So BClB. 57.5U./ .20). C( 80.0.90) J J b '5i Se[B. Tackom T(30 10 30) p I . f 57 Poloziti ravnine Ai B paralelno ravnini E( -40. 100) 00 ravnine kojaje zadana sa dva pravci.80.25)].15)]. Odrediti pravll veLicinu ugl a:.30).. 42 .50.40) poJoziti rnvninu E paraJelnu ravnini tromda C(-90. ~ E (-60.50)) ib=e ~ v« . B(50. ~-. 52.70) od favnine kojaje zadana sa elva pravc<l koji se sijeku: a "5 AB{A( -30.. ' . D(90.40.j.25).'. . C(50.4(1) lib"" CD[C(6(J50.O. B{O.0). F(3j.) od pravci. 37.45).ga mel usobno zarvur:lJu f"]vllipc ~ '1 ' . n udaljenost taeke T(55.70. 30)]. B-U_~9:. B(70. B( 130.50.O.

lt.70.70)].cku pnlvea a "" AB[A(0.30).80)}.30). B( 140.90.60. prelag. Tar:.50. 13(80.20. B(95. B(70.85.70) od paraleJograma ABCD[A( -35.JO..55.45). 78.. sku pine p =: MN[M( -70.50._. 73. Odredjti udaijenost tacke [(65. N(0.·45.'O..80. Odrediti udaljenost elva para!e!na pravca: a "'" AB{A(30. B(oO. n i 5.90.0).50.65. Slpodici okomicu duzined=50. C(65.30).15.30) i B(-60.. C tacki T(65.20)}.0. ·50.-25. . 84.20).20.70. C)rirediti IlUjkrill'U lldilljenost mimoilaznih pravaca.30)j.90)).. bdrcditi udaljcnost tackc T(20.58 4. C(] JO.50). bez.D· Odrcditi ucbljenost tackc T(30.'3 CDlc( 95.JO)] podici 0Komicu i Da rlju II: tacke T nanijeti duzinu d:. 8(-10. JJHO.4U.25). kOjajejednako llclJl:CIl<1 od tacaka .70. IOO. .]5) od ravnine trougln ABClA(-45.35.90. . Odrcditi tr.. Odredili lldaljenq5( dva para kIna pravca: a:= ABIA(70. 9!i Odrediti udclljenost tacKe . bel.5.50.40)) i b ~ CDLe( 100.30!J.O..5. / 83.= CD[C(90.O.O.) . provei i raVl1ille 59 /62)/Odrediti udaljenost tacke T(75.0)}. '3'. Odredili udaljcnost tacke T(10.0).j. Dj.60)] i IJ 2 (D[c(80.70. 90.r"vcu b.llljcm ravnine koju pravci odreduju.O). ~)dre~iri udaljenost dva paralelila pravca: a ~ AB[A(20.80).40.-JO.!.20.5U).). D1 bel.0).45J.adana sa dvu paralelna pr. '-'-81"~ Odredilj udaljcnost lacke T(-30..JO) od ravnine koja je z. R9.20). '. 10.90j oct ravnine trougla A8C[A(0.-80.50.40).30.15). 69. 8'7. B( -70.60.] ]0) od ravnine trollg!a ABC{A(0. C(40.O.30.35. 66. nanijeti duzinu d=JOO.5.80.0).' B(O.70.45) ravnine 1. IO. 10.JO. Odrcditi udaljenost tacke Tr20. C( 35. D j.40. DJ koristeCi pomocnu ravninu okomito na prav("e if.50) od ravnine koja je sa dva para!elna " pnwc<l: (l "'" AB[A(0.6j). 79.O.30). 72.Q. bez upotrebe lragova.20). B(65.105) ad par.40.A.60. 86.0.ncc" a ~ Ml[4(40JO.10). C{l0.60j] i b ~ CD[C(40.lcnoS[ oVlJC paraielne ravnine~ £(-60. B(75.30.-30)) i b ~ CD[C(50. 20.0).30.55.7(}).20 j ravnine E koja je zadana sa dva pravea koji se sijeku:" !1) '0 AS[!\(-2552!7l.O. iO.85. upolrebe tragova.rke.90). D( J 10. B( 110. rhllgc.30. 0(45.35). 65.. Z~dana .40}). lO.30. C(80.70. U tacki T(. k(~ia je jednako uda!jena 'd t~i\~. /B( ·20. 68.80).40i.. Odrediti onu til.-60. C( 1IO.8U). Odredlti udaljenost tackc T( -90.5. N(~30.30).YU.100) i B(O. N(45.25)..10. bez upotrebe lragava.:.60)) odrediti tacku C koja je jednako ucblJena od tacaka 11(30. 70). D j.-.85.\1(00. be? upotrebc tragova.s. 9(}) 1.0).75. bel.40. B(40.45). upotrebe tragova.-.-J5. 8( }OO. Odrcditi udaljcnost tackc TID.i - ~ Na ~ravc\1 p "" MN[iVf(O. Zadatak rijesiti bel. 70).20.inu d=50.0)] j b =: CD[C(D.80) od ravnine~trougJaABC[A(20.O) 1. 20). ndrediti lacku S 11<1 pravcll p == MN{M(-JO{). B(65.30). \U lacki S( ]0.5.·delograma ABCD[A(· J ]0.30.25.80. C(30.5(). 90) j . Odrcdifi udaljenost tacke T( JO. upotrcbe tragova ravninc. Odrcditi udaljenost dvije paraleJne ravninc_: A(70..15) oct ravnlne trougla ABC[fHO.0) i 8(60.6U).50. 15.30!.l duzinc d=35 bez upotrebe tragova ravnlne. 70}.-. od njegovog /drugog probodisla. JOO> od ravnine trougla ABC[A(30. [?(45.1(-]JO. -. Sll na udaljenosti d~20 paralclne sa ravninom 88.SOJI i b .0).l0. 76.]0)7.30)j.90. H( lU5.70)] podiCi okomicu i na njaj odrediti tacke MiN udaljcnc od irougla za duz. 77. upotrebe -.5)} podiCi okomic1.-. 15. N~ pravac p "" AB{A( 30.50).65.60.90. 70: Odl edill prnvu veliCinu najkra6c udaljenosti mimoilaznih prava~a: a 2 AB(A(O.Q) od l"Vnl'ne E' k' Je zadana priklonicom u • oJu . 64. Odrediti udaJjcnosf dva paraieina pravca: a ""ABIA(20.: z<ldane tfDuglom ABC[A(O. 10.90) i F koja pro!azi tackom }'i 85. 8(80.] O.lcki T(5.80.\'( I JO.45J uougla ABC[A(-50.0).40) trougla ABC[I\( 20. DJ.20).8(}).JJ i b ~ CD{Cto.lgove ravnina koje E(60.. ]0.40.30.(··20". C( 100. upotrebe tragova. _. 70)) i b. 8(30.0) od ravnine troug!a ABC[A( ·40. 060. koristeCi POJllI)CI1H nWlllnll kroz jiravae 11 paralelno pr.50. a "'" /·tB[A(O. Si i l l 2 i('ifB(35.30). DJ.30).0). C(O. B( 120. -20)]. D( 125.45. D 1bez upottebe tragova ravnine.J5.50). bez upotrebe slranocrta. U t. -"82'. C( 50. --tmgova r<i\:nine. 80. bez upmrebe tragova.. bez upotrebe tragova.80). ! 1" Clurcdill udai. 70.cnost tacke T.. Odrediti lldal.

504030) .' (108. .110.0).65.-20). "e tacke T( 108') 80) nll ravninu E koju jc_ XJJ~lI\~l ~" .100.35.20.20.1.JO.'.60.~[£(-4~ 1 J'180) F{60..'.40). ?O J 60)1 i h'i'i CD{C(70. Odreditl lnedusobnl plesJck i njihovu vidljivost..-.4( .60)} -j EFGLEt-25.j '-1. .80"50) .y()).20.50)..'Odredit! medu~ob~l Pf)eS]Je.60..'S" "''') (J. 80.u.o).15.3().! i EFG[E(0.5).0)]..}O). C(-llO. .O}.45. ]0. . Ddrediti presjek ravnine trougla ABC[A{-JO.O. G(-60. --------. .)Odrediti projekcije presjeka ravnine E(-20. 1 lO-. F(-lO.35.40. '. 45.U).]0.40).( .30).D.80)" Ci"60"40.W.. B(G.6U!1 "-.60 4.80 lJ sa "--.30.50) srediste oplsane nlZl1!ce .20. E. C( -40.' .'!.J5.) II tacki . 0).4BC[A( -40. B(70. 9~~ Odrediti i'" medusol5ii!presjek (iva ttollgla I njihovu vidljivost: AHC[A(O. C(80.90.sa trou~_om _ J O( 130.-25).an1inu = .pr. 012o.60..45..90.~G{E~O.O. 94~: Odrediti presjek ravnina A( -35. P. 11~. • ••• v' '-x I03.3OJ. G{ i 20. .60) i B(=. " ~ nl'70 j(Y 101.JjO.J]0.4(O. Odrediti medusobni presJek paralelog1r amaE'FG/E(~O 80' . 'B(50.. G{20"u. 0drediti presjek ravnine trougla.70).40).45.. .Od\editi medusobni presjek dva trougla i njihovlJ vidljivost: AlJC[A(-75. C(90.]0J. IOLUOOjJ ?OJ { .j).J. F. F(50)1(W).20)/ / C(145.80S).10.75. 'ou la i njihovu vidljivosl: AJJC[A{4-0. 9dredJtl rnedusobm presJek pa~~C[:(30 30 70) F(90. B(20.115.15. \ ~'.70.1).'Iii':.JOO. G(-lO. 10i _.]O.70). 7{) I).WI.4-: Odred'iti medusobni presjek dva tmugla i njihovu vidljjvost: ABC[/\(-4030.iku mu }: bridABIA(O.. (J(6.-.80.55i..15)].80.90J}sa ravninom E(-120.50. B( 120.55.O). ?}/'.Oj.80)]. .']5)] i njihovu vldlJIVOSt.100). koj.35).12() 1 " "" .{JO.4 ) ~ 93..50.80) _ }O.70). B(O.10"35). '107).40._ .//8(10)10"100)" C{50. .50). "_" "'''/ i njihovu vidljivost.0.JO.. F(l20. .{)u.f5. C(-105. 'Odrediti medusobni presjek dva rrougla i njihovu vidljivost: ABC{.5J1" B{O"90)O).90)).--0::\ .!5)).3iJ." F(90. C(J45.--I-O)jnarcnninu proJckclJe .0drediti medusobm ~/B(O.~:Odreditj presjek ravnina A( -45. . B(0. //-----" .J).45). In.70.20.90).40). " i njihovu vidljivost. lela mmaABCD!A(20.Odrcditi mcausobni presjek dVIl trougla i njihovu vidljivosr: ABC(A( !/J.30. .100..50)] sa ravninom £(-80. L-{50.-.70( "112\)' Odrediti medusobm presJck pa~~~[:(30 10 30) F(70 105.j()). pravci i I"{lVl1ille 4. D}.~ Jk~1 106. "' ~.12o. 1~9~Nacrtati projekcije istokracnog trougla...35"80). t4acrtati projekclJe lst. .'lS.30.'~[~(458060) "" l d' .60.lJO.9./0"30J] i £FC(£(-50"40" 90).25i -" " . . ___ 117 Nacrtati projekcije istostranog troug ta k'o. N(} W.4 OsnovlIi zadac~ () polozajnirn i metrickim od}jos~!!!:!:ylr5ki?. B(80..30.40).ostrallko .SO)] i EFG[E(..90. i .30). "oh suprotna strana lr oU e ' Be na pravcup.55) i B( 10.30. . ' . 9S ../S(55. Ploe'J]e~ ' ' . .7SjO). "~ . . B(45..20)] ! EFGfE(-70. v _c g 118.' ' .50. G(70.20)} i EFG[E{40. D} sa troug!om ..6U)J na .lO). .-" 20)" '£('. B( 1JO. F(75.1?()!7 " .·. . B(100." 11. 15).. Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidtjivost: ABC[.zi u mvnini El90. .j()(j.70. a vrh C u raVfllnl 7[.. 61 91.'O) B(35. ' . G(40. -. C(40.60. D). CDLc( 100.=" .30). !:.).. 120.6V).0).OI. .-~(20. Gi4IJ5JIJiJ --'--. C(75. OJ. ' k d' trou la i njjhovll vidljivost: .50g l04· lbdrediti medusobni presjek dva tl"Oug!a j njihOVll vldljivost: ABC(A(-40.~. B(25. 92) Odrediti projekclje presjeenice mvninu A(=..8{).6Sj: F(20.25) i B( 15.JOO)1 J EFG[E(~60. ( / .55.B{A(70500)W. Odrediu.50). G(S5.Odrediti ortogonalne pTOJekcIJ.25.-.45)).50.C(llO. C(70. F(-40. . B(35.65. O( 130.!.80).. ' '1'10 rrama ABCD{A( 15. B(20.J). GrO. C(60"90"85)] i EFG[E(20. F(J W50"20J..5~. .~)' 111.me~j: J'edan v1'11 u \acki A{Cici.j i.20).70.70. .90.00.l)).30)jnaravlIillu-E(25.O)1E.70. ~ ~.O).JO).-[r~ ok~ trougla a jedan vrh troug!.70. -Odredltl proJckClJe pravca p ""'I. "\: .i l:. II raVll!nt i.SU15!}. .4. /vfN[lYJ(O. 90)" C(30JUO)] i EFG[E(-65. ./ .6{).. ' E(!OO. "__ ' F(OO JOO).Jo.65}.9?)!. alelo ramaABCD{A(-15.. B(O.30). D(50.60.O).. n_' 96.D]sarrouglom J .' ~.30. C(llO. C( -60.70)}.1 lOj. ravninom E{-20.--!-J.lvca p -""4fJ[4(lO)6-. " " -ugla lwji !eZ!.80). I05}. C(-20.70).Q.30]0) I ravnine F kojaje zadana sa Jva " paraJeJna pravca: as': AB{A(60.BCD r A(!58065) B(lJOAO.15. .15.ABIA '.fO). 100.iJ). lD.40). D]sa rrouglom . ---.70). . Fi40. .. A(55. Odredi[j medusobni presjek dva troHgla i njihovu vidliivost: ARC!Ar-f)() I()n/Wi B(O.ABCIA(-50.'Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidljivost: ABCLA(.. Tacke. 97f})dFediti presjek rnvnine troug!a ABC[. 'j c £("50. 98..50.60.}).55.3{). F(JO"85Jh G(lOJ). " ~ dvaparalelnapravca:Cl':£A1J[.on 16:' OJrediti proJekc!Je duzme t 1.-25)} i b =. B( 50.fO.25).'.'.

-1S.80). 101 C( " 20" 70l]k OJI eZl ··1 . B( an.diti pnl\'U ve!icinu trouglaABCfA(10. koji leti U favnmi £(120. i4~'Nacrtati projekcije romba koji lC±i u ravnini E( 75. cij \" e ~:~..5. .1an vrb mu je u P~Q..30).55. a vFb B je u IT.. ·.':O. C( 120.75). na trago v1ma ravnlllC. -'-'. 126.]O). a krajnjc tacke su joj na trag(lVlma ravnine..5.. 70.O. >i"3crtati projckcijc k...70.i . . -:lj~\~\ ~U~gonal~.25.70.90) lezi trougao ABC[A(O. N(20. OdT("(~ir~ pravu velicinu trougla ABC:£A(30.O. a tacka A jedan njegov 121.. jedan vrh Inn je u tack! A(25. . '" ~~..AC[A{O...70. a jet.ki A(SO.45).55.40.90}]. C(60.l0).30). / d~AC[A(.-)].60.20}).. .\fiV[M(O. .' f .. ..4(} .20j.-.65). 129.O)J.65. cija je strana 'AB fA( ·4(}.-). E(30. . p:= PR[PfQ. Odredili projekcije cctyerougla._1 (lc.25.90) kome je jCdna strana na .20.-30..N. / .. N(80. b = HC[B. 10. . 70. 123.'~"\Iilcrtati projekcije kvadrata koji Jdi u ravnini E(70.40.. P(80.25)].60.90). R( -20.70) na ravninu £.50).ravrt..20.u.60.20).20).':.O. -)). .60)./. 0))koji lez! u ravmnJ E(-40. C(70.-.}O)] prelaganjem oka prvog traga ravnine traugla un}. uijagonala d.)cn(1ti projckciie kvadrala koji lezi .·13"S . C(65.. ravnilli E(60. B(-40.50)..')' D( 100..).80).4 O. NacrtRti projckcije istostranog trougJa ABC.3()~45) 143.0)].-). . 4. 10.In!.r~n Cl1 p 'E II ravnini E(80. Na\:. i.. a:. tiji su vrhovi n3 pravciJ1\a: a ~ ABIA(10.30). ~. '. Odredi!i pmvu VcllCll1U trougla prelaganjem "ko prv0g. Nacrtati projckcije kvadrala ABeD koji lcii u ravnini E(20. a jedna stram na pravcu p .~>fl~S' . . a kraJnJc tacke d'Jagonale~.30.70. 144:' Nacrtati projekcije romba ABeD koji~le_7.=:8(J i zalvara sa prvim tragom ugao od 60 .i. C(30.-:~.40)]. ..1 1[2 udaljen d=-60 od IT.4BC[A{(J. taka .pOirUCene>'i~ tacke T(50. . a suprotan vrh u tacki C(50...:Nacrtati projekcije kvadfata ?ijaje strana'na pravcu . C{ -50. jedan mu je vrh held A(25. !f). Odrediti pravu velicinu troug!a .60".Sihsa. B(50.(}. . -----\Th..30). 122./.ke. projckcije kvadrata cijiJe jedan vrh u tae.['4N[M(20. S(~20.d. 15Jl preJagnnjcm ravnine trougla oko prvog traga U iT}.20)Jy imajll duzinu d". nIIN""". .-20).50.100.. .<".O)J okretanjem paralelno S ITI bez upotrebc tragova.Zldrata koji lezi u"i3vnini.30)J _ okretanJcm paralclno's IT2 bez upotrebe tragova ravnine.On 11 '13«. AC[A(60. J' .' Nacrtati projekcije kvadrata koji Idi u ravnini E( -JO>.. a z3till1 oko drugog traga ravninc. \ 14Q. 75)}. 63 . . Odrc.. jedan wh 1) tacki A(9f).10).70. H .60.. U .]cnati pmjekcije istostranog troug!a ABC. .50. Odrediti praVll velici"rw trougla ABC[I-I(-70.em u tacki ----. 90). a dijagonaJa na .~}. C(7. A CrA( .40)) i b =... 65.30. Nacrtati projckcijc kvadrata kOJi !cii u ravnini E( 3Q. 125. cUa je jedna strana n3 p'ravcu p "" IHN[M(-30.... dokjc.C(90.ii~h42.50._ 145.)].80.10). E(20..134. ~(.50.ifif (:<10..60.~.5.62 120.. ~.rtati projekcije kvadrata Cije Stl dvije strane na paralelnim pravcima: a=' APIA(20.!~(80. ..-"..su. U ravninj.MN[M(20']O. .O.:80 zatvara sa prvllTI tragom ugao od 45°..75. / da mu VTh A le-li 1.\ ': '"t 128.8_:!. B(0.: " . sredist.35.. a ugao ac:::60". i35~~hcrtati projekcije kvadrata koji leii u ravnini E(~120.45. 8.lloVl1i zadaci 0 pnfoiajnim i metrickim odnosima tacke. 127.proizvolt~j1.-.'. Rr50. R( 100. a suprotan vrh u tacki ((-10. .SilJJ). CliO".20."-.50). J5.h~)~i~!!!:pkornt8. Nacnati projekcije istostranog trougla ABC.60).O. 'Odrediti pravu ~'eliCinu trougla IIBC{A(O. C( 120.- _ _ _'_.50.70). Odrcditi pnrnl veliCinu trouglaABC[A(-50.30). PR[P( ~75.-20). .5.100. 5 ).e.·30). N(50. B(0. ~acrL~ti projckcije istostranog trougla koji lezi u ravnini E(25.70j. cija je dijagonaJa d s BD{B(35. . . .'h..e&' pra\"Cu p """ PR[P(O. a vrh B 1I ravnini rr" loll.>'-~.30) J 0krctanJcm parnlelno S 1rj bez llpotrebe tragova ravnine.75.55)). 131. R(O.1 "na.50.30).20.60).65. cija jc jedna strana na praVCl! P"'.d.80).90).-. 100).·).20. B(30. a tacka A(20.50). /' i39.60. koji lezi u ravllini E(100.i pravu vclicinu trougla ABC[A(20. kome jedna '.40.45.80..0)..) jed an njegov vrh..lO. cija je dljagonala d:. N]. S(7.65..-. cijaje dijagonala :. C( 130.. 132" Odrcdil..?zina cetvrte strane.-.130 .lj.4(}) prelaganjem oka prvog traga u nt. a ngaa a :0::45"'. C(50.. c . . 70) prelaganjem oko prvog traga u nj ._ a suprotn3 strana BC= 75 paralelna SIT!.-25.~c~a je dijagonal a . pra1'ci f ravlline ~~~Cli(lti projekcije istostrano? trougta. 1l(40. 40. _.. Nacrtati projekcije romba koji leZi \l ravnini.

'·ste u t·.-15).Ie duzina d "" ABjli(JO. a polupr~cnik r-.).30.30. 20.40) JC na.i u. ·.}.-).0.vca .25. nhovi Iaeke ABCD[. .60).opolozainim i _ " mJtrl~kim odnosilllQ tackc.20. '"'L54:\Nacrtati projekcije pravitnog peterokuta koji lezt u mvnini E(20.( -30..45).40.cki S·(50.) poluprecmk opisane kruzmce .t65.5f).·N::l"crtati projekcije kruznice koja lezi u ravnml'E( -20..4.lvni!l': iii.4.~). ciJ· e jc sredi.0.-30. . r~v..O. clJe k163.. _--/ C(95.f5!.100. . 170.10).30). ako je ana okomita na reI> a sa 1C2 zatvara ugao od 30 .a. _ q 167. cije parak!ne stranice )eze l13.:.·) jedan njegov vrh.1(25. pravcimu: In a MN[M{55.cke JY4U.Oi$['.2V.n.i II ravRini _ E paralel:l~j ~ SJ 1. projekcije istokrakog trapeza eiji SCI... 152. 160. D) okretanjem paraleJno S 1[J bez uporrebe tmgova mvnine.-.·~S(]O.80.15..35. 156.-. ~"! 150.=30.. Nacrtati ]64. koji leii u ravnini /[1 sa sreJiStcm u tack.)j. pravci i I. B(0.Jacnati ~rojekcije k!uznice op1san~ ako trougla ABC[A(10.u ./Pravilan peterokut./Nacrtati projekcije kruznice koja le?:~~ ravnll.• ' '< • i ··'.35.t...~_. a tacka T(0..~ 5(0. a jedna strana na pruvcu p 2i MN{M( 80.45).·) i vrhom II tacki AIO.Nacrtati projekcije prtivilnog peterokuta koji leii u ravoini E(10.60.40).---.'. ~~~t:~5j:..pfojekcije-pmvilnog sesterokilta koji lezi l! 'ravnini E{ JOG... .20).30.Stene 'iz.20) ok!) pri:i.55j.nini E(30. .0. U lacki S(70..lO)}. fl(65]5.]0.4. kruZlllCL \l raCK] 155.-. B( 10. 75).~: ravnini E(75..(1 S( /0.1 //.-----ox: ~sredistc u tacki S{lO. D(80.40.O.. ._ Odrediti pravu velicinu paratelograma ABCD{.i.J5).-).. cije je 'srediste u tacki S(25..60). tacb -60 koja kzi 17~. -.45).65. j. C( -50.. ). -). 70).ke. .-. /".' .t. B(25. RiU. i~)/~) ..90). D] E.60.JO)..~f~~tj ako drugog traga u ravninu E((iO.lc u lac. '. C(60. cija je dijagonala d'IE AC[A( ·5.:....~·~gLtmgJ. 5(30..70) f1a ravninu E. N(O.4(4030 __ <'!~7 ''IF .l1 £( -907080) i dodiruje '. "0 -iS8. II . Nacrtati projekcije kruz. a srcdi. ajcJod ':..r.nQ.?06~) In u . Tacka .35.15J]...J15)' JdJirujc uba " . cije jc sredgk . !.85.aduzlOaSA IS'. 15.60.. ciJe je SreQi~LC ...30)..4BCDEF koji je okomit na pravac p 0: kIN/M(30)5]5). 174.0).45. Nacrtatl proJe k cIJe k ru inlee kOJ'a leii u ravllini E(-J30.liuprecniL sve projekcije kruzmce C!JC Je srem.~.-)] l! ravnml.-.a dac.~~~si~%ao.65. 4..~l .·). E(~:~:l..raV1lll1l·( ...0). . 10. . i pr~ac P"" AB/A( -10.4 OsnOV!1l::. 15).O. ' / ' a =AB[A(.rediste u tacki 5[15".45)].'Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta koji lezi u ravnim E{20.. 157~ Nacrtati . .45) Je na kruzmcl.15. C( 115.4( 30. -)] a vrh B je u Ttl_ <'\ ({Iiil\.-. .. . .". .. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta. 151._). .. -'/s(r~ma.-.nice k~ja lez.40)._!§2. N(-40.. 4.1.60)]. N(O. ravnine i pravac a '2 ABf.50. tr. Cije je srediste u tacki S(30.30}O).75). ajl:dan vrh II mckJ·A(5U.Nacrtat! proJe k·· kruznice kOJ· a nastaje rotacijom tacke"1'(0. cije je <.' : J. . B(-J. ini Ei 60 '5060) sa srediSlcm u uLki nlau ' B(75.U r-3U. .-.60)).135). n jedan njegov vrh u probodistu okomice povucene lz tacke T(50.=45.])j.( -30. 171> Nacrtati .[r<1n'l ila pral-Cli P"" PR[P(-bU. projekcije pravilnog peterokuta koji le/i u ravnini £(70. 70.20... ! '" '/'~~~)Nacrtati //. 159.45)).Li). 5(15../Nacrtati projekcije rombu ABeD koji leii u raVllll1i E( -60.65.60. ~~('~acrtati projekcije kruznice koja !e2. to). 75).. sa sredistem lH1 pravcll P< Nacrtati projckcije sesterokuta.35) i prolazi kroz tacku A(20.55.-j. Jqacrtati sve projekcije kvadrata Cija ." " .c)":. Nacrtati sve 'k· 5(4030 pravilnog s~s~erok~la koji 1. It ucki SV~l [I'j l1YlL traga.40. J(}j.. .40. ~~!.'. po.~ ~i!I~\l~: projekcije r~vn~n~ dViJ d·' l . ~acrtati " . a tacka A(25.30)ji 11 "" PR[P(60..: :. )sre lste u ac \ '-' / para!dne s nJ.10. ))}]poluprccmL v· (} .z! . a tacka T( ·15.35) sa .20). Tac. v· v . ravnini &30. Ll tacKl 2>l-iu.8Ih RJ.~ " r-.80) je vrh pravilnog sesrerokuta . ":ij. cUe Ie . Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta kojt !eli sredistem u tacki S(25.50). . ~.50.-)..25.15. .. ·Nacrt3ri projekcije lauzlllce po Jupfec~1'ka rprolazi kroz tacke AB[A(85. projekclje kruznl:e k' 1'· ~l r~!\·'Dim Ei=. cl 65 'i47.. lO"to).·)) u toj ravnml.-.e ______ . akoje njegova ravnina okomita na IT]. 8(30. a whom u tacki .64.fVl 1.}0.1 osi x. 1~1 /166. 10.1' \ "- 148. Cije je srediSte u tacki S(~2().5//. .110.. a jedan njegov vrh jc tacka A( 60.!.30).20. sa sreJiSltn\ ·OJ3 eZl '5(50.~~:n~c~asvp~.30). "Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta. 169:· ~acrtati projekcije kru:lIllce kOJa dOGlruje p.45)jojjesredlste. \ f.~~:~:i.70. .3D..?'3./ Lv.(45. £'20 !U} 168:'Nacrtati projekcije kruznic~ koja le~l.70).".

oko osi z lijevo u ravninu IT] (s!. ___ ~" a 'i.'iAB[A( 40..55) .{tcm koordinatnog sistema. npr.t. tacku 0 koju nazivamo isfwdi.50.10.0)].55.. . " 1 179. NDCTt3. 181.15. .66 4.5.1. _nice oJa p"" MN{MDO.. D J Iezl kruzUlca sa sredistem u lacki 1(' J5' . B(25. e ). 1[2 j 1[3 koje su medusobno okamite i sistern tri ose x. 1 I L.. . v' ..1 .4U60!1 i ( ~ _.'Nacrtati projekcije kruznice koja Ie S(lO. a V do VIll lijevo od 7[. koja se oznacava sa Ji3' Pravac po kome ova ravnina sijece horizontalnu ravninu 'HJ nazivamo osa y. d d" .. i to: I do IV desno.ti projekcije krUZll ice poluprecnika r=30 koja pro\azi kroz tacku-~"(55 40 30)· (0 IruJcpravacp=:AB[A(O. :' .-)}.Oj.-'0 60) k .·s'le oJa KmZl1lCe _Ie ud <1 r d . . C(35. . v' • .::: 40 ad 1Cb a oJen po!uprecnik' r=30. . '\ ... - 182.50.. E zadanoj . C(40.! Sada je prostor-podijeljen na osam dijelova.20._) i B(105. _. 15).7' ruzfllce k' !eZl u ravnini E(70 (40) i dod. ''"3_. tako da it! uku ose}c okrenemo prema dolje.60. oJa -. Dj.IIJ' ~r. I .i ~ < " VDVCCII1 p.O. koje nazivamo oktanti i koji se obiljezf\"vaju brojevima od I do VIII.0). ladc.'e' ruzmce k· . _. r~ ! olruJepravce: " ' . ola eZl a = AB[~(g.3" N He r atl pro.1'(90. Taka je dobiven sistem ad tri projekcione ravnine 1[."-.10).4'" -y Iz il! '83 l'.75. Taike. .1ti _:.in pr~ycima: a "" AB{A( 10. alloj paralelni. zadana sredisfem S(-20 60 90)· " ' .0. ~. Q""'ASf4( 20 ]020) B ' ) .. N"acl~ta.1. Bokocrt i stranocrt (transformacija) 5.JO. . ~1: ravmm E zadanoJ sa dva p~~aJ~na pravca: y' • • • CD[C(70.=AB[A(-60.. 178. a 7f.50)]i b~AC[A.60. ' .65. " 1RO. B( -30. a prolaze kroz. t' . N(Jcr{.1.0)j. 1'<)' 5.80)). 7[2. .40.Jckc!Je te kruznice. pnil'pl'eClllkom r.".90)J i 175. . B(50. sa sredlstern u tacki 176. y i z kaje su takooe okomite jedna na drugu.O).oje~cije kruznice poluprecnika r=50 koja lezi u ravnini E(40 -25 40) .60./.90.. " . M-10. 0 0 pravca VI II . d ~ .hurizontalile) i druge (vertikalne) projekcione ravnine postoji i treea (baena) projekciona ravnina..25).60)J i b""AC[A.-) 1 pOluprecnikom r=40. ) IfiLL ">Tacrt8ti projckci.I.30. Bokocrtna ravnina i bokocrt Pored prve (.U). B(30.v' V ~ I ~) -----~A.45)J.140. Nacrtati projckcUe krllznicc koja ima poluprecnik -40' d ct· . Sve tri projekcione ravnine dobit cerno u istoj ravnini. rojckcije knlznice [S(75 _ 40) r=751 k· I~' u raVnlm. b)~~:~n~. . ./. a pravac po kome sijece vertikatnu raVll1l1U 1[2 nazivamo osa z. 15.Oj. projekciJ'c kTIlz' k· nastaJc rotacljom tack T(2 .r.. Nacrtati proJ'ckc"lje k ruZ11lce k' proJazi kroz taiSku T(60 65 -) . I y III !~ VI[] I o~ ~I . I b) IV \ -z ~A'j J 1-. pravci i ravnfne . 65)} i tackom . 20.0)/ ' ! 0 IruJe pravce. Jeno za:. k oJ8Je .10. plO aZl (loztackeA(40. ~~. " 1 tangentom .100.·ruJ·e ~ Sre.1:0j. istim redom kao i kod kvadranata. " . . B(60. (~0. B(-40.90).a-"" AB[A(O.'-Nacrtati projekcije k /. ' .rtu. I Slika5.

.:lA -" = A K).pa _je .. oncla lrcb<l n<1jpr~jc ravninu it} okrenuti oko ose jX) u ravninu nl. te odreden njen naert A" ( . naZlva sc sutraznica rreceg rraga (trece .Proizvoljno je ndahran . ) r nice III. TackJ. ~Dnda ~ na i(.kOJ·iJ·e paralelan s . a) b) ----.. tlocrt A' tacke A.3 abradene su slltrainice.M' = A''' K i ..2 surraznica n'eni . Ra-: nina E s~~ece projekcione ravnine J[j. Ravnine J[3 i ][4 sijeku se u oSI koju oznacavamo sa 3X4· Na slici 5.5.lici .:. U nozistu ove okomiqe nalazi se cetvrta projekcija AN tacke A. -. Stranocrtna ravnina i stranocrt Ako trecu projekcionu ravninu 7rj postavirno taka da buLle okomita samo na nt. ANI All' 1.. .. ~a.. U poglavlju 4. Zatim je proizvoljno odabrana tacka A i odredenc ____ ~_ .Tj' f t' S!ika 5. .azl u I oktantu. i 1[2 U osu y :..3 prikazane su sve tri ravnine pro. odJ'e smo vidJ'eli da u svalcoJ· ravnlm t' t ~ ' ... ravnine E.' .3b nacrtane Sil sve cetiri projekcije iacke A poslijc izvrscnog okremnja ravnina projekcija u ravninu 7[2 (ravninu Cr1eia) . ooda ravninu H3 nazivamo stranocrtna ravnina iii treca projekcija.. 2: 1. 5.2). va Je 'd' . Trag eJ naZlva se treel trag ravnine (s1. sa /X3. Boko('f'( i Slranocrr (tramjo~macUa) .MILAPI lik pravotlgaonLka.4. se v -' 53 Stranocrtrw ravnina i stranoerl 69 k .su razmce prve 1 druge skupine koje su paralelne s njenirn prvim. ~lgorn ragu fdvmne..~ plO 0 lGte . a zatim obje ravninc (Hi ?:ajecino sa Tt3) oko ose .: A"K. . '" nJenlm treclm tragom. Na slid 52 prikazana je jedna sutraz-nica treceg traga ravnine E Kalo se. e.x. . i 1[. Lao ?iLo Sil bile A' i A"'. i eo. b . in j~ tlocrt tn) I naert m'" sut az .. c t..l i povuci okomicu iz tacke A flU tu r1Vniilu. prQjekcijc t~_iatke.3.< ' . u a kamICI na OS1 x kao nJ slici :') "b 0 .. postavicemo nOVll projekcionu ravninu JT4 okomito oa Tr.X z A' Ez z .<-. Na [OJ ::.Mf = A" K . pr\"o na Jr-1.2.~"--- .~._ Na slici 5.1 Jt2.oJa nal. . [[2 i f{3 \l tragoyima ei.. Pravac nlvnjne. a usa po kojoj se sijeku ravnine n. Na slici 5. sutraznice !I1l Ieee skupme paralelna Je s trecim tragom e. )lti 5. okomito nJ Osa po kojoj se sijeku ravnine 1[j i Hz oznacena je ?a :x:.. .ko je udaljenost bokocrta tacke od ose z jednaka ordinati tocebokocrtza p 0 ZInvan y I· ·1"lJevo.nSll -/<'(_1. < ' A'" dobivena je tako du se iz t<:leke A POVllCc atomica Oll ravnmu HJ. . a za negatlvan y des no od ose z. tb nacrtane su sve tri proj'ekciJ'e tacke '-i(A'"A~ A"') . d 'wk' .0= _ fla nfvom i lljeno dnlO"o pro bodlste 1 "" j'" na d t " .11 i 4_12) U sva~oj ravnini postoje i sutraznice trecea [raga. pa]c A"" u nozistu te okomice..3X. ::0 ' pas ?Je. Sada su A' i Am dvije potpuno analagno pridruzene projekcije. . rri .iekcija Jr" Jr2 i 7r. 1 reca proJekcIJa 1JI.. iIi sarno na Jr2. Okornice A4' i AA'" prave ravninu koja je okomita 08. b d'~ ? -.Otuda jmamo Am L :::::".5.1:(:. sk upme). ' .3.<\A'''' = A'L.:. .!:- ~J I . Ako sve tri projekcije zdlIno imati II ravnini crteza.it A'A"" L /X3 i LA"'::. odnosno S tlJemm drugim tragom (sl.1 m ~aje we 1m tlocrtom 1 n3crtom odreaena u prostom tel<: onda k a a u njo] oznacuno njeno prvo . Treci trag ravnine i njegova sutralnica ./ i MAw:::: A'L_ Aka tloerti uviju tacaka ..X2 U ravninu Tt2' Zelimo li odrediti cetvrtu projekciju tacke A.. .tr~cl trag e3 okomito projicira fla ravnine H. .

Stranocrtna osa fX3 je paralelna s tl?crtorn p' pravca p..l 7~. sarno sto u ovom sJucaju ravninc Jr.50) J od ravninc £(70.·a.45. 'nine E TreeD projckciju T tacke T J trec} rag e3 tragu eI Hn " .l ce okomica TS..) 1 0" na p "Taka J"e dobivena udaljenost tacke T od pravcap kroz ploJekclje. ". k .1 e S . Ravnine Jr2.'. lac'ke T n'j pravac.1 Rijdeni .S"L. .. Rijeselli zadaci 1. probodiste u tacki Sm . j v.adatak. ali sada .jprije. Odrediti pomocu . onda i cetvrte projekcije tih tacaka Ide na L 8" a) " k" e r 1" J1i tacke T i pravea p dobivene su na osnovu udaljenosti ProJe Cl." K. L>lalJ"enost tacke oJ ravnine odreduJemo tako da lZ tacke. Na slid 5.t" ' .. ".4 Treeu projekcionu ravninu TZ. ravninu lr] po!ozimo okomito oa ravninu Jr. JCfJe ' ." .locrta udaliel10st ta{ke T(45.'10 komHa 11a prvom b ll( e \1 k ·'a nil nvninn ]"[1 i ravmnu E. . bili paralelna s n4.~ la ce SIV biti u Kako Je 7S paralelno S 1f4.45.caujemo na OSl10VU udaljenostl nJl110vlh d:'Ugll proJe Cl.15). .(.~.JX4iMBfV". .adaci __.4. '} . P .c"".." R j e sen j e: Udaljenost tacke T od pravca p odredit cerno taka da n8.1:" okomita na pm.1 0. l ravnine E . lako da ona \. i to paralelno s pravcen p.. .". za taGku B vrijedi ista lao za tacku A u prethodnom slucaju. lr4 okomito na R .. J. .5 ·· . Zatim odredimo m treee projekcije T i p"'" tacke T i pravca p( . Bokocrt i stranoert (transjormac(._Z.4 prikazane 3U opet sve tri ravnine projekcija Tr/.5. Na slici 5Ab nacrtane su sve cetiri projekcije tacke B nakon poznatog sjedinjenja ravnina projekcija u ravninu 'Hz.~tranocrfa udaljenost ta(:ke T(O.i liz. U ovom slucaju. m Natojsjici B"~B""~Zx3 j LB """ BfK.1 1. mow 1 1 tacka S na pravcu h 1 . I' "pustenalz< . d. OVI t· 'T adace b"!tl ytVSIV . T povucem m \. I mora b·. Z.5). i 71>. 2. S""SfVl. 7[2 i Jr.W rr.TtI'SI. . rnozemo postaviti okomito i na ravninu 7[2.lko Je pra vac p 1(4.l svoje uloge. .~. " a prava -vehcma lldalJenostl.' • JC . sijeku se U osi 2Xj.70) (5156). ..'/. od ose x od. pa je osa 3.4"'Bhl' E pM) kao udaljenosti njihovih drugih projekcija od ose '''2< Tada postavimo ravninu pravac p."' . to . tac e T n3 treCt tm!! e I una lZ vk ~ -.'b. / b) 5. zamjet~jujl.X4..50) od prm·ca p ~ AE [AU 0.0 ._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 71 lezc na suprotnim stranama ose suprotnim stranama ose 3X4. tada osa IX3. nil . ··h 'h nrvih pro)' ekcIJa ad ose IX.TS .. ' /·1· 0 ~ .70 5..60. Zadatak. kao j me y.50)] (sl. 5. T" B" / " Slika 5."e n J c: Aka treeu projckcionu ravninu 1[3 postavimo. B( 40. Pomocu ordlllata 1Z S odre e se pro) . ~ okomicu na wvninu E Okomica povucena . .40.~a .. " . . Slika 5. "ornl. m . I · ...a) IX3..d -.nr d 'ekci'e 5' na T"'Sfl! takode paralelno 3 3. OrIre( iIII pomocu ..

.. X/Zadatak. ravnina n. el.. Trece projekcijc tacke T i trougla ABC odredimo na osnovu udaljenosti njihovih drugih projckcija od osc 1. dakle TS je paralelna S HI.. ..:!I<-t je ~urraZl1!ca Ill! II! . 7). Bokocrt i strmwcr( (rronsjOntUlcija) 73 UdaljeflOS[ d"'::::: r"'S"/:::::.'" 1''''S'''::: do ujedno j prava velie ina te udaljenosti. jer je ravnina troughi okomita na ruvninu 1(.20). Duzine jC T'" /.X3 okomita na tlocrtu -tl{sutrainice III te ravnine. Slika5.5.77 5..1'::::: T'S'. / ~ " 8' \::. .~-----~=~=~==='-"""---. u ~A. _. B(! 5. tJ01u2<.----" .]J. ruvmJ1U 7r3 postavuD 0 okomito na ravmnu .5..~. \ - \--'-. Trcca projekciona l10crla udaljenosl dva paraielnc{ pravca: ~ "(l Tn) 1.AN) sutmznica 1/( 1(11") r<t. 1f" a paraleI !10 s pravcima a .~ Rj e s e nJ e~ZacraTakje rijesen pomol:l! sutraZniL:Ll III i fI ruvnine trougla 4BC Tackom C( C/.7 rCII'nine tmurda ABCfA(-2{J. gdje je dIn :.' Postavijanjem ruvmne 7[4 okolmto na n? odredit cemo celvrte projekcije pravaca~ Kako je ravnina 1[4 okomita na 1[3. e sen j e: lidaljenost lzmedu dva paraletna pravca odredit cemo taka.L E 1..Sff). T~)" i d m =:.ie osa .-JO)." . jer je TS._'-'.l postavljena je okomito n-<1_ l"nyninll. su kao udaljenosti n]lhovJl1 druglh PlOjekcija od ose P.pnlTlocu stra- drugc skupine. i h.Sn. k. C(70. .55) ad -. .. da . Trece ..H> j ' '! b'2 CD{C(lO. .J tackom A{ A'.ill 'i) prw skupine. POlllOCll ordinala iz Sf" oJrede se projekcije tacke S( S'. .35)] bez i-Iputrebe tragovQ (sf. A B"" C'" ima probodisfc u tack] S'u.. A" /1 d' = T's' i = T 5" su projekcije udaljeno:>ti tacke vel ravnine.80. Treen projekcija A"'B"'C''' trought ABC . Gna . .6 A' "'L-\. C". d":::::. Zadatak. i:)rl. R .8).Ie prikazana bo Juzina. do ujedno ! prava velicina udaljenosti tacke od r::lVninc.5.SH).---." i d' / . Slika 5. rei i nu ravnirm trollgla. Tada Je osa .'(:!. D] (sl.25.50).20.35. Okomlca povlIcena iz tacke r no.). Pomocu ordinala iz S?" odrede se projekcije Tacke Sf S'. 'CiJC proJek" U III i bill pravaca a i b odredene .e\ id'" .B[A(15. Duzine 1. . tfflsm su J' Iff projekcije udaljenosti tacke od ravnine trougb. '1 cr ti i I . (Jdrediti. r na proizvoljno! udalJcnosti paralelna s '"' tJ ocr(om a' j ' b.. Odreditipomo('u stranocria IIdalicllosl tar}ke T(5. '.:2. 3'60. pravaca alb. _.

-.t trouglova odreciena je na poznati IWiSin.30. Odredene su trece projekclje pM 1 RIfT presjecnih tacaka Pi R..u udaljen0'5t ')\IT Gwr pravca P(JIJlOCIi stranocrla (s1. _ za at(u JC favnina 1r. spustena iz tacke R na pravac a.60). odnosu na osu IX} (sl..74 5.'. 90. Odrediti pomocl-i str£l1wcrta presjek dL'a trollgla: ABCLA(O. a osa JX" pod {{gram 3f]' 1I. Fallacll ardinaJe povucene iz tacke RiI' odredenaje tacka RI1' na b'" .. /5. .l\lllnu lL f: j. mora biti okomita i na pravcima a . . biti paralelna s 1r-4. Zadatak je rijesen POl1lOCll sutraznicc m pr:._ • pnqc:l () ili h luke..~. Tada Je osa JX4 oa l~lOtz'volJnoJ udalJenostl okomita na tTcce projekcije "'.. a pravClc IJ se panoyo projicira kao pravac. kao pomocne ravnine trougla ABC po!ozene taekom C. p(}lnOCU ordina!a iz p'" i R'" odredene sU P'R' na a'//.I . o· ~D'/ -9 : B" p' d~ )f .adaci .'1/' '>utr:ri:nice. tJ ~etvrtoj projekciji pravac a s(.i s rlocnom a' pravca a Oared ~ . d" =: P"R". C(S5. Trecu projckcionu T3vninu 1[3 postavimo okomito na ravninu n. i .. ] 1).." l. : 0 '".----~y R" C' x P' B" / R' y~- " C' R j e is e n j e: Oa bisrno rijesili ovaj zadatak treba nacrtati trece rrojekcije troHglov<I i odrediti njihovu presjecnicll..t3· U cetvrtoJ proJckciji pravci se vide kao tacke 1 Duzma dlV .. 75 ... i na ravninu trougla ABC Tada jc i)SQ. .d)!i i b" CD[C'0400 . Kako je pravac a 1. Projekcijc p'::::: P'[{.'-' . . ' ~ 7[.. 7.x_.6r/JO)]. Tadaje PIlRIV =: PR.?.._. --- .. bez IIpotrebe tragova (s1. .. p" =: P"R" i p"':. "ldi kao lacka. f()). . ". 9).rc skupine. _ tl1 p~ava~a odrcdllJemo kao lldaljenosti njihovih Jrvih plo.•- .5. ' . Kako je [aI/nina "'J '.40.$/~~t-Z~ _.Sll projekcijc udaljenosti dva mimoilazna pravca..5. c. a ZalilD P"!?" na a'lJ". b'" .. Treca projekcija Am nh'c"" trougia ABC JC pnkaZ3na kaoQuzina.30)). spustena iz projekcijc ail' 113 UV • ima probodiste u tReki RN. 0 Je pl ava vehcma udaljcnoslJ izmedu dvn paralelna prayea. ..omoc(u stranocrra !1acrtati predmet 11 cetvrtoj projekciji. D(60. okomita n3 tloert .15. Okomica. Pi\( RIl ' ::::. iJ{50..'n Ie ravnine.)\'ninu !f. G(90..l. 0.'" d"" fIlllnOl.- .. b" II' :"5.J. to ce okomica PR.------- . lz pmje/.t okomita na ravninu n. 7I/. Kako je PR IllL."u . .. -----.3'.. l.. F(3G.5..' ~' ~ --. floC/·to i naerta tehnickog predmeta. Vidlji'vo::.. i b. dd ]. y BrcCU. StrwlOcrtno Gsa IX} je pod uglom 6(J' U odllasu l1a OS[{ fX~.. '<. a 1 pravaca a t b. lJ d J . '. pa ce pI\' bitl na aW. '. d'" =: pNYR"'i (r :::: pIVR i \. (I l.SOJJ). Cetvne projekcije tv' YV·l. Jer Je Jr3 I alb. Zadatal{.uraleln. ene ::.j hI\' pra'vaca u i b.cija. .:o ptrrR'" su projekcije presjecnica dva trougla.70 i.zatim drugc projekdje ph i R" presjecnih tacaka P i R. Tacta je osa Y':4 okoll1ita na trecll projekciju a/ff pravca a.U trece proJekClje alb pravaca a . . Odrcdenc Sll cetvne projekcije a[\.4 Rijdeni . I (. sen j e: Ud~!jenost izmcdu dva mimoilazna pravca odredit cemo postavllllO okomito na r. mora biti pMR--11< 1\ 3X4./azna pravea: a =' ABrA(_ "'0 -() 0) . Odrediti najkr{[(. . ~.) 11 para e no s jednim od 6\ Zadatak.:. Bokocrt i stranocrt (trallsformacijn) 5. Odredene su trece projekcije A"'B"'C'" i E"'F"'C-'" trouglova ABC i EFG.. . Zadm. '. a R1V oa LF. .. Duzine d' =: P'R'.). do ujedno i prava veliCinn te udaljenosti..gdje je d"' ::::. jer su tacke P i R na pravcima a i h. JCf je njguva ravnina okomita na ravninu Tr. postavljena paraldno praveu a Tad'] je asa \.. . a 1. J:adatak. . POlUocn ordinaJa odredene su prve P'i R' :.. Dna mora bi1'i okomita i na pravac jer je ltJ 11 a. ~. atV bl\' ~ d ' " .ekclJa ~~ ose ). 1 .25) ] i EFG [E(20.

C(50. Potrebno je takode obiljeZiti sve njegove vrhovc 1 _ 20 ito u rrvaj Jf . Bridovi pre-dmeta lCoji po laze iz onih vrhova koji su u pre[hod~ noj projekciji najbliz..4 Rijdeni ::adaci 8" .'II .20" ."q-. o'ekci'c till vrhova a zatun nJl10ve ce vr e '. 8i\'." F' r--7..20' i drugoj projekciji 1" .5. R ' '" ~ J \:.. Postupak rjesavanJa ovog za alk'<l . ~C'_ IN. Cervrru projekciju JlF .10. u slijedecoj projekcionoj rnvnini se ne vide.~. tlocrta i nacrta kocke cija osnova ABCD{A(20. 'd . Zadatak.' .:m \JrhulJJ 'v' ~:t~rte ~rojekeije zad~nim redoslijedom dobivena je kocko. Sllka 5...' JX.J. Slika 5.Xl> 1-1 " _."." 'i-''-----. 1 'Oil Jd F i 20 ." .12).ff Slika 5. odnosu nQ aSH jX} Vidljivost predmeta u trecoj projekciji odretlujerno na osnovu njegove prve projekcije. au cetvrtoj npTojekciji nevidljivi su oni bridovi koji po laze 1Z vrhova ()"i". 8' 8. 1 (' k eke Odredene Sll l'rece zadatku..11 il :1 .! je pod uglom 6(/' It odnosu no OSll . Bokocrl i s/ranocrt (franV~~rlllac"ij~a~)_ _ _ _ _ __ 5.O). U ovom zadatku treba iZYrsiti dvije lransformfjcije zadanog-predmeta. . "..76 5. sen J t" '" .e osi transformacije..' ."~~f~-\ ...X2..12 •.'Ie kao I'l 7 anu uga ..~.D] lei! i_I trl! pomo(.janj. "'. Stranocrtna osa jX. U zadanirn projekcIJ. .' IJ" . JO'"1f i 17'''j9'''...JC .· Spu. '1-..~.X3.1 0 B(20..u stranocrta 17[[crtati koch!.0). a vidljivost u cetvnoj proje-keiji odredujemo na osnovu njegove trece projekcije..- 30' ____ y 8" A'. .. _ __ _ 6(J" Fm \" .0).i. a nJclla odrcdena na poznati nacin.2{jl' odredujemo kao udaljenost njegovih vrhova prve projekcije od ose . TreeD projekciju r _201'f i'ehnickog predmeta odredujemo na osnovu udaljenosti njegovilJ vrhova druge projekcije od ose .ama ~blllJ~ZC~lJtSUt~rpl~(~/ek~ijc.I .JO. '.j pod uglom 45" (sl.40. U trecoj projekciji nevid!jivi 511 bridovi 9"'13"'.. lz projekcUa.' R Le_3 e n j e.. U osa 3X..I i~ e"/..

CD[Cf80.'"_______~.8(80. -- 'J' '17.60) od ravnine paralelog!ama\J'-<J.50)) i b ~ eD[C(.30.70.40.0).70. 13.8: Odrediti POlTlOCU stranocrta udaljenost Lacke T{40.30.70i.~'8dredili B(65.45. lO.5.SD. Zadaci za rjesavanje 1..25. 25).20). .50).40. '.O. '.30. c(60.50. . . N(80. Odrediti POIllOCll stranocrta prcsjek trougla ABC[Ar 20.45). D( 1 }O. DJ..35. 8(90.20.20. .50)).-45).10).85)! 50 lroug!om EFG[E(20.40.' ~.15). ddrcditi pomocu stranocrta udaljenost tacke T(25..JO.20./O).JO).20). 90) od ravnine tmogJa .10).25)} i b~ CD[C(70.40. C(45.60)) i b ~ CD[C(.80. D(70. B(60. B(-60."~i~.50.30.-/' C(J 35. 40) ad pravca p =AB(.]0.40. 11::.]0. B()(). '.20..25). 60.30.!5. 20)..20).20. 7U.0.55)J i b~ CD[C(35._ ).10. B(55.50. C(O.30.70)}. 7().60.c.1O.-I8(A(15. 0.30).5). r pomocu slranoerta prcsjek lrnug!a ABC[A(15.75) od pravca p s MN[M(JO.60. 'Bk'15. :t Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T( 20. F(55.O).-40).20).45). G(95.70).10~.}O.d}:'Odrediti'pomocu stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: 'Cc/' a' AD[A(70.20.50.'-I5).50) od ravnine E(-75.70).: 21. 26.40. D] bez upotrebe tragova.5.0.~.1(30..40)) i b ~ CD[C(90. DJ bez upotrebe tragova.25). T(-SO.:~ 2.50.>Odrediti pomocu stranocrta presjek p.5.0)./ C(95. Odrediti P011l0Cll slranocrta udaljcllost dva paralelna pravca: 0=.401. G(40. 70.40).30.. Cn05.1.20). C(30.40)J.ll stnmocrta oajkracll udaljenost dva mimojlazn~ pravca: a E ABlA(O.80.O. 8(90.lO)J. l ~a ~ /l?'bdl"Z:diii pomocu stranocrta udaljenost dva paralc1na pravca: AB{A(30. Bokocrt i stranoert (transjorJnQcija) _ _ _ _ _ _ _ 79 5.aralelo~rama ABCD~A(2?. .JOO). /] 1'1' Odrc--cliti-pomoC:tl stranocrla udaljenost ta~kc ·.n. a zatim naci pravu velie-inu uclaljenosti izmedu tacaka A i B.5U)..0).90.25)).60. (.45) od ravf1ine £(50.35.!!.JO) od ravnine trougJa .30)) sa lrongiom EFG[E(30.-10).80.l stranocrta pregjek troug!a ABC[A(0.70.}O)jsa ravnlllom E(-.45.45).40. DI 14.-f).50)) i b ~ CD[C)60.50.70)J i ~jihovu vidljivost u projekcijama..35.45.)U.20.]o).30. ~5).90. N(.5. B(95. .60). \q.BCD(i'-i(-90. " B(40.20)]. D]. "Oclrediti pomocu stranoerta prcsjek paralelograma A. . VIsa raVll1l10m £(50.}5~80). 10)]. Odrcdifi pomocll stmnocrta llda1jenost tacke T(40.50)) i bE CD[C( 1O.20). 15)] sillrotlglom EFG[E(25.35).) Odrediti pomocu stranGerta presjek trougJa ABC[A(O.40). 10. B(90.50).20. B( OU.60. B( 100.20). Odrediti pomocu siranocrta udaUenost tacke T(40.60)]. 6})drcditi pomoC:ll stranocrta udaljenost tacke T(-60. . C(90.40. C(55. .. [0.JO. B{60.10. D(.30.25)] sa ravninom E(60.80.40).RC[.60) ad pravca p ~ MN{M(40. Uk Odrcditi pomoc.lO.} i njihovu vidljiyost u projekcijama.50). 19.20) f bez: upotrebe tragova.55) od pravca p ~ ASiA( 10. .-4!. Cr .. D(2U.0). 10).60). O'dtediti pomoc1. 10.-20).5). /1(.70) od ravnine paralelograma ABCD[4(60..20. A lO:()(!rcditi P0ll10'::U 5lT311ocrta udaijenost meke T(60. 9.5.20.~lBC{AI-30.70.60)j bez upotrebe lragova'. F(70.35}.0. DI. B(. :'Odrcditi P01l10Cll stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: . Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T(45. D(30. )J i njjhovu vidljivost u projekcijama. .20.20.5. B( 30./ a ~AD[A(. 28. 7"pdrediti pomoc:u stranocrta udaljenost tacke T(50.20. 80.20).50.50.10.70)] i b. iOO).lO)).s. 24. 5.60). -.70.20.70. G(lJ5.·60). B(0. 23. C(90.}5. B(30. ))(70.15).40.}5.)Odrediti pomocll straflocrta najkracu udaJ:!enost dva mimoitazna pravca: _/ a ~ AS[A(.IS.40.BCD[~( ~45~~O. k Odreui[i P0l110CU stranocrta udaljcnast tacke T( J0.iU.40)}hcz upolrebe tragova.0.Odrediti POlllOCU str<lIlocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: a ~ AB[A( 10.15.90.. . 8(40.JO. F(} }O.55.40.3 )] C. 25)] sa ravninom £(50.-30) od ravnine trougla <-inc[~~(..-"~-"---- 78 5.~'~bdrediti pomo6u stranocrta pres]ek'lrougla --' ABC[A(60.50. Odrediti P0n10Cll stranocrta uda!jcflost dva parale!na pravca: (i ~ 4B{~((). C(-JO.

G(65. F(9()..40) jedan njcgov vrh.. ..J5J))] kZl Gsa oktaedr:J. N(80.65)..65) jedall njegov vrh.lO. O"ctrediti pomocu stranocrta presjck trougla ABC[. 70).]5). N(45.:!_ _ _ _ _ . G{ 130./'"S"OC"T______.ij::o:.20. 32.30) 1 --2. 15)] sa trouglom EFG[E( lO.50.85).':. njihovu vldljivosr u projekcijama.S:.4.45).15)) i njihovu vidljiyost u projekcijama. 33.(20. ako je {atka A(75. 'C( 115.50). J5.tl str::tJ]ocrta nacrtati predmet II cetvrtoj projekcijL Osc tranSf0n11acije i-'3 i jX~ oJabr:lli po volji. tlocrta i nacrta tehnickog predmem. 31: Na pravcu p .70. Projekcije tehnickih predmeta zadane su slikamfl broj I do 16....sfi"o::':. aka je taeka A( 55. Odrediti pomocu stranocrta presjek paralclograma ABCD[A(20.45.65. B(95.:"'::":::'". B(70.::'.0.:i".29.: MN[M(10.Oj) lezi Gsa oktaedra. ~a pravcu p e. F(J00.." [z projekcija. D) sa trouglom £F(.:-:.10. 30. 70.80.90J. Nacrtali projckcije oktaedra pornocll stranocrta.6{).C(J20. 75).:u"o::"-.30. _ _ __ i.[£(25. POlllO(.80.:B"o::k"oo:c::. Nacrtati projekcije oktaedra pomocu stranocrtfl.55).20j. MN[M(OJOJO)..60.35.-O::O'-'O_::C::"eJi.

Obicno se uzima da jc osa rotacije okomita na jednu od projekcionih ravnina.. Srediste te kruznice je U osi 0 i La u nozistu S okomice spustene iz lacke A na aSll o..w. Ako se taeka A akrene ulijevo za ugao a. :-otacije. Obja.45 = r pohrpreenik rotacije.1)' Pravac 0 zove se Gsa. Okretanje (rotacija) 6..8). Kod svake rotacije mora biti zadana osa. Okretal1jem tijela aka ase rotacije za neb ugaa. testa je potrebno da se tijelo rotacijom dovede iz opsteg U osobiti po!oiaj.o"'-0':c·t-. koja se Love ravllilla rotacije. svaka njegova taiSka opisuje luk istog ugla..flljenje. Duiina AS"" r je poluprecnlk Ie krtlznice (s1.. Projekcije till predmeta i tijela u novim polozajima jasnjje prikazuju te predmete i tijela.1 Obieno se tacka okrece aka ase za neki zadani ugao i to na desnu iIi Iijevu stranu.-a!.Cka A rotira aka ase 0. ana opisuje kruznicu k.!:c!l. a duiina . _ _ _ _ 5 B k ' _ ___='=oO'°cCc~c:. iii IT] iii da je II jedooj od tih ravnina. KlUznica k.1.ij. Ta kruz. Slika 6. Ugao a zove se ugao rotacije.1 ravnini L.:.'.6. koju opisuje tacka A.nica Idi 1. opste..-(tC':t.)_ _ _ _ _ _ __ 6.!.:. dalazi u polazaj AI. Am. tacka S srediste. Ol{retanje nopste Predmeti i geometrijska tijcla U osobitom polozaju dovode se rotacijom aka nekog pravca ~ ase u nove. zove se kruinica rOlacije.f°O>tO>0!'. a okomira je na osu . . u kome se neki zadaci jednostavnije rjesavaju. ugao i smjer rotacije.":csC'l"m'C0. 1T. polozaje prema ravninama projekcija.la.-an.

).B. Ugao a prikazan je u Tt! u pravoj velicini._ _ _ _ _ _ _ __ 85 6. zu u~ao 0:.3a). cerna oka osc () za ugao a taka da La taj ugan rotiramo abje njene krajnje tacke (sI.. d. No. Tim okretanjem tacka A dade u tacku Af { A. koji ide tackolTI A.ivaki vrh kocke za isti ugao.6. mora biti pamI. nacrt novog polozaja duzine d ::: AB.a potupr'ccOl -' .4.2. Nacrt luka k BB.s osom x. dakle tacka A' opise treCinu kminice i dDde u poJozaj Nacrt Juka k. Okretanje tacke Aka tacka A rotira oko cse 0 1'ackaA ostaJ'c na istom mjestu.4. a tacka B u tacku BI ( B. anda to liracnmotm II prefhodriom sJucaju s tim oa zamijenllYlo ravnine 1[1 i 7[2_ II x. kame je sredistc 0 .2 Aka treba rotirati tacku B oka ose () l 7['. .. !2(t (s1. Sredisre je S'luka k'll 0' . / II 1/ Ii . B.4 OkreiallJe fI~e"'I::ca'-. Ona ce se na tu ravninu prajicirati u pravoj velicini.. 1200 ($1.3 Kako je rotirana duzina AB.L rei za ugna a::::. .ine Neku duzinu rotirat. Kod takve c 6.-<"S'-"_-----<{~E i 0" a) x Slika 6.6. tacka B opisuje luk k' koji se na Jrj projicira 1[). ona ce opisati kruzni luk k koji se na Tfj projicira u pravoj velicin. . B. njen tlocrt A'B.3.4 .: A B na slijedeCi naein: aka se duiina to!iko okrece aka neke ose dn bude paralelna s ravninom Jrj ili 1[2.A'-"_"k_". cije su osnovc' paralelne s IT" te osa o{ OI. =: d.6.4 Pomocu rotacije rnezemo odredifi i pravu veJiCinu neke duzine d ::. Radi jednostavnijeg prikaza Uzet cemo da osa rotacije 0 ide wCkom okomiro na JlI (o':= AI.. nacrtu k" lula k naiazi se Ilucrt A.. Ta rotacija vrsena je tako Ja oka ose 0 rotira_. . ~ AB (sL6. c=. je [Ioen. i I nt.4)..• 'k A'B' u"pravoj velicini kao luk B'B. 0'"~ x). tacke AI u koju je rotacijom dosla tatka A. a naert rotiranc dUZlfl@---:Je .2b).3b). rotacije ne mijenjaju se oi oblik ni velicina nacrta kocke.2a). Tlocrt novog poloiaja kocke je njena jasnija slika (s1.i kao luk e. pa ceme duzinu . -je duiina B"B.. a poluprecnik je S:-1'::::: rJ". Stika 6.Off) okomita na 1[2. Okretanje tijela Zadanu je kocka svojlm pro~ jekcijama. paralelan je s osom x.elan. Oko te ose rotirali smo kocku za upao a =: 120'. nego samo njen polozaj. . Duzina AB ahene se oka osc 0 tako da se okrenu !crajnje tacke A j B za ugao a .4"B. OkretanJe duz. ..4.).4B roticui aka te osc dok nc bude paralelna ~ . Okrettlllje (rotacljrl) 6.84 6..6. . Slika 6. a A. A. 6.-.

_NevldljlV je uvijek onaj k6ji jg. Preloiene su tacke S ~i A 11 ravninu H. Posto J~ tioert tacke D e. a plohe su ogranicene bridovima i vrhovima. kojima je tijelo ograniceno. dobiveni su tlocrt i nacrt gomje os nove kocke EFGH."") i cinjenice da su projekeije paralelnih strana kvadrata paralelne.£.e tloc11 p' poklapa sa tlocrtorn brida AI'.1. Uglata tijela ogranicena su ravnim plohama. . tljCI3 ~. je tloen tacke E.55). . anda su vidliivi i bridovi koii iz tOg . u t!ocrtu tacka G se vidi. Vidljivost kocke kroz projekcije odredena je na slijedeCi oatin: . U OVOID je pogJavlju 11glavnom obuhvaceno projiciranje geometrijskih u opst~m 'p-.2. Kod projekcijc tijela na ravninu vidljlve su one pJohe kaje su okrenute prema oku. Geometrij~ka tijela 7.ol0. a zove $C srediste kocke."'. odneBiio projekcijama obiju os nova. Projiciranje geometrijskih tijela Slika 7.u tack! S. Pomocu tacke £(£'. h~a ide kroz tacku A./. oko prvog. PR i .2. U ovom poglavlju lakse se l]davaju slozcniji prostomi problemi . Bridovi koji dijele vldljivi dio ploha od nevidljiyog zovu se kontumi bridovi tijela u toj projekciji. 8[0 se na tu ravnillu projiciraju sve plahe. kao i poznavanje konstruktivnih postupaka obradenih u 4. . K~cka je 'praviJ~o g~ometrijsko uglato tijelo ograniceno sa 6 jednakih R j e sen j e: OS11o. Kako osnova kockc leli u ravnini E.2). Visina kocke Je jedan njezin brid prave vcliclne.konture vidIjiv. Kocka _~lm[! 12 Jcdnabh bndova i 8 trostranih uglova koji cine vrhove kocke (51. Cetverokut osnove odrea-cn je vrhom A i sredistem S. CE j DF. . Proiekciie vidliivih hridovn izv!ace sc PUll1 1rJ. 7. a proiekeije tih bridova morajll biti okomite na 15toimene tnlglive te ravnine. U presjeku tc paralele sa okonucom pov'Ucenom iz tlocrta tacke A.1 7. a ciji <.~. on je okomit : na priklonici P }Jr/og traga te ravnine._Po~navanjem osngvni1Hyvejstava pravilnih uspravnih g~Qll1ernjskih tijeJa.2 Geometrijska t1jela 87 H G Ose·i dijagonale se sijeku u tacki 0 koja je jednako udaljena od svih ploha. vidljivi su u toj projekn)l 1 izvlacimo ih Dunom linijom.tO).. . 'Antirotacijom' i perspektivnom arinosti odredenje tloert.. Posta je brid AE okomjt na ravnini E. Redoslijedom spajanja istoimcnih projekcija obijll osnova dobivene su projekcije kocke. traga ravnine~E. Kako ie n~crt tackc G iznad naerta tacke A.HN. a tacka A(-40. a sutraZmcama prvo~ trai.j. bridovima i uglovima (vrhovima). Kocka je pravilna cetverostrana prizma. lInutar konlure nacna kocke os tali su nuerri vrhova D i F. Bf{. Konturni bridovi tijeia uvijek su vidljivL Ako je neb vrb tijela unutar. Vrh E-odreden je nu slijedeci nacin: iz tacke A.vrha-.Z:ajy. U konl11ri tlocrta kocke osta!i su tlocrti tacaka A i G. dobit ce s~ projekcije bndova 1 pI aha kojimaje tijclo ograniceno.W nacrt os nove ABeD.. Projckcija tijela na projekcionu ravninu dobije se taka. koji pripadaju konturi neke projekcije. {acka /\ ne \/idi.--:-Pbmocu prelozenih facaka (5) i (A) konstruisan je kvadrat (A)(B)(C)(D) u pravoj velicini.11. Tloerti tacaka S i A odredeni su pU!110CU sutrainica min prvog traga. jer je tada daljc od naseg aka.. U presjeku ordinale poYUc:ne tlocrtom tacke E i okomice iz !Jacrta tacke A je nac11 tacke E.izlaz.1. jednake dijagonaJe AG. njeni boem bridovi su i)komili na tu ravninll. 7.Aldatak.j obrnuto.25)jejedan njezln vrh (sl..e. 7. Ako se vrhov( uglatih tije1a projiciraju na projekcione ravnine Da se te pr:jekci~e spoje onaka kaka Sil spojcni vrhovi U ptOstoru. Nacrfati projekcije kocke aja oSTlava ABeD leii u ravnini E(-4(jJ~4b.~.7. a nevidljive one koje su okrenute prema TClvninJ projekcije.-. 7. ose KL.u·s~protnoj projekciji bJiz~ 051 x. 0 projiciranju tijela uopste Geomctrijska tijela ogranicena su plohama.sa sredistem 11 t(lc~ki S(-35. meau sobom okomite.va kocke je pravilan cetverokut kame je srediste. l\ocka lma 3 jednake.v povuccmo okomiCll na prelozenu priklonicu po i nanesemo ao=-AoEo· Tacko~ Eo povucemo parale!u prvom tragu ravnme e/.. ' '.' . . a nevidJjivih isprekidanim linijama. vidljivi su 5vi bridovi koji idu iz vrha G i nevidljivi koji idu iz vrha A. pogJsylju. Projekcijc stosca i valjka bit ce odredene projekcijom vrlla i osnovc.~:~ bridovi kocke. svih bridova i svih vrhova.~jj.

to cerno u tlocrtu i nacrtu vidjeti gornju SHanll kocke.p") i tackom A(A'. ali tako. a vidljivi su svi n:~~~. Prizma ima dvije osnove i oooliko boc.MN[M(65. Nevidljivi vIh sadrii . Haertati projekcije pravilne. tacka F ne vidi.lS) je jedan njezin vrh (s1. ~'i~red . 65)}._ploha koliko~mnogokut ima bridova. a tacka A(25. a njezinu osnovu necemo vidjeti.Tl. Pravcem p(p'.4).55.88 7. 7. Necemo vitijeti ni dio prvog traga Cj. kOj. 2. a nacrti na nacrtu pravaca p i q..2 Geomelrijska tijela 89 oacrtu se tacka D viJi.2. r:. Kako ravnina E ima konvergentne tragove. Uspravna prizma ima bocue bridove okomite nil osnovu.3 ).e2).e nevldlJIVI bndovl sljeku u nevidljivom vThu. zadatku. 3. Dijelove ~ragOkvadravntn: kOJl SU ostali ispod projekcija kocke. Kako so tacke (8) i (C) na pravcu (p). koji je iza kockc. JIve b~ldove Ill.··) 0).7. N(50. a kocka osnovom ABeD le:i. 7.. da ostaje sarna sebi paraldna.i u toj ravnini. koji je ispou kocke. kO]1 ~du lZ . njihovi tlocrti ce biti oa tlocrtu.Jil1ice r=30.2 .nil}.30. Slika 7. JO).45. Visina kockc je jedan njezin brid prave velieine. kao geometrijsko tijelo. uspravne. sa sredistem u tal. Zadatak. Zadatak. 10.2.l. (st.60<j. Jedon brid asnove paralelan je s lC.tloc~~ tac~e F. Nacrtali projekcije kocke ciji jedaJ! brid lefi na pravcu p "". Pravilna prlzm3 za osnovu irna pravilan mnogokut. onol1ko bocnih bridova koliko mnogokut Ima-uglova i dvufmfa veei broj vrhova od hroja·-uglova mnogokuta. kao ni diD drugog traga e]. Projiciranje geometrijskih tijela U 7.v:ha D i . poluprecnik osnovi opisane !.AN)odrc(lena je ravnina E(el. analogan je kao u 1. Prelozeni su pravac p i tacka A u ravninu TCI aka prvag traga e! ravnine E. Boene pIche prizme su paralelogrami. a lacke (A) i (D) na pravcl1 (LJ). nastaje kada se prava linija pomjera po obimu nekog mnogokuta. Dalji postupak rjesuvunjd.i i.elu iz vrha F. Pomoeu (p) i (A) konstruisaoje kvadrat (A)(B)(C)(Dl u pravoj velieioi. petostrune priz.:ki S(35.ne~i~ljiv~. a vis ina prizme v=85. Prizma moze biri uspravna i kosa.1li2 eija osnova leii u ravnini E(J 5. ne vidimo j izvlacimo ih lspre 1 anom liOljOrn. R j e sen j e: Osnova kocke je pravilan ce'(verokut koji je odreden vrhom A i uslovorn da jedan ojc2iD brid lezi na pravcu p. a kOSCl prizmaje ona ciji bocni bridovi stoje koso ua njezinu osnOvu. Prizma Prizma.

.. ..3 ..'FI ~< ~.\ \~.:--T " .: ~ /" " iH" \ \ \ \ / / / / Fir ---.90. RGo \ 8" p" \/ .I.. \ \ \.:eometrijskih tijela J " I" ._ _ _ _ _ __ 7• Pro.4.L-~7"-7f' ..: ..iciranje r.-"". \ Ex/ ~E.!V././."'"\-\----~--./ E. / \ '(' I /" \ IE) Slika 7. ._--+-~t. /..'(G II ..i \ 1\ -. (0.. \ j\ \ \\ \ . ~c. \ \ '\ \ \ \ \ \ \ . Slika 7... \ " 1\ \ y ~ x / \ 8' / \ .

ilspravnc. Pomocu tacke (S) i poluprecnika r konstruisan je pravilan lIeterokut (A)( B)( e){ D)(E) II pravClj velicini. 7. R j e sen j e. 'Antirotacijom' Sll odredeni tlocrti vrhova dooje osnove prizme. Nacrti tacaka 5 i A su oa drugom tragu e1nl~nine E. Prelozena je tacka S u ravninu 1[1 aka prvog traga ej ravnine E.92 7.ftem u tadd S(-5. (8J '~"----~-::--7 B' e. a kada se ona prOImltra u smjeru . 4. Osnova prizme je pravilan sesterokut kome je sredlste u tacki S. vidjet ce se njezina donja osnova.5). pravilan sesterokut (A)(B)(C}(D)(E){F). taL~ka A (0. U nacrtu se visina prizrne vidi u pravoj ve1icini vo:::: S"V". zadatku. dobiveni su vrhovi nacrta gomje osnOve GHIll( j L.em S. Prelozene su tacke S i A oko prvog traga eJ U ravninu 7r:j. kada se ona promatra 1I smjeru nonnalnog projiciranja na ravninu 1[" vidjet ce se njezina gornja os nova. U nacnu je zaklonjena gornja osnova pa se vrhovi nacrta G i Hi bridovi koji idu iz dh vrhova ne vide. sa sredi. Zadatak. Nacrtari projekcije pravtine. Zadana prizm~ svojom osnovQm Id:i u drugoj projicirajucoj ravnini. a sutrafuicama prvog traga nacrti.30j. U presjeku ordinal. posta je taj brid paralelan s nt. o'onnalnog projiciranja na ravninu !fl. Slika 75 . vidljivost je slijedeca·.2 Geometrijska tijela 9] R j e sen j e: Prizma za Osnovu im3 pravilan peterokut kome je srediste u tacki S: Peterokut osnove odreden je sredistem S i poluprecnikom r. tih vrhova. Pomocu sutraznice m prvog traga odreden je naert tacke S. Projicirallje geometrijskih tijela 7. Pomocu tacaka (S) i (AJ konstmisana jc osnova prizme. Kako mvnina ima divergentne tragove. a osnova prizme leii u toj ravnini.a povucenih iz vrhova naerta gomje Qsnove S:1 okomicama povllcenim iz vrhova tlocrta donje osnove je tloert gomje osnove prizme. Pomocu perspekrivne afinosti i 'antirotacijom' odredeni su tlocrti vrhova donje osnove prizme. Zbog toga prizma u tlocrtu zaklanja donJu osnovu pa se vrhovi tlocrta A i B i bridovi koji idu iz tih vrhova ne vide. U presjeku drugog traga i ordinala povucenih vrhovima donje osnove je njezin nacrt. s obzirorn na to da su njeni bocni brid9vi paralelni S 1[2_ Kako su osnove prizme medu scborn paralelne. §eSlOSlrwte prizme cija osnova leii u ravnini E(-40. 70. Dalji postupak rjesavanja analogan je kao u 1. Dalji postupak rjesavanja je kao u prethodnim zadacirna. a medusobno spojeni odreduju njezin tloert. Spajanjem vrhova ABCDE istoimenih projekcija dobivene su projekcije donje osnove prizme.) je jedan njezin vrh. Zadana v1510a prizme nanosi se na jedan njezin bocn! brid. Ciji brid (A)(E) je paralelan prvom tragu ravnine E. Zadana visina prizme nanosi se na njezinu osu od tacke S. ili najecian njezin boeni brid.40.oo. Scsterokut osnove odreden je vrholU A j sredisr. a visina prizme v=70 (sl. pri cemu je jedan njezin brid paralelan s ravninom IT).-).

d pomocu sutraznica prvog traga naert osnove ABCDE. koja ide tackom S. Necemo vidjeti ni dio prvog traga e.lspravna i kasa.'1 odreden je nacrt tih taeaka. Zadat. onaje okomita ina priklonici p prvog traga te ravnine.1o ni dio drugog traga e2. Petcrokut osnove odreaen je vrhom A.::80 (. koji je ispod piru.~fediStem S. 6).mide. Slika 7. Sutra:Z.ak. i __..js.~) je jedtll1 njezin vrh. prelozcnu priklonicu Po i nanesemo V(l:::::SoVa=:::80. 5. Nacrtati projekq/e pmvilne.:<ko ravnina E ima konvergentne tragove.Ulocr1. Prelozene Sll tacke S i A u ravninu JTj oko prvog traga ravnine E. a vis ina piramide 'L!:.!j_§ill]. a kod kose piramide osa stoji koso na njezinu osnovu. Ex R j e sen j e: Osnova piramide je pravilan peterokut kome je srediste u tacki S.:.2 Geometrijska tijela 95 7. uspravlle. a broj uglova jednak je broju \Thova mnogokuta viSe jedan. Aka lz tacke Va povlJcerno paralelu s duzinom 50 S. k. Uspravna piramida je ona Gija je osa okomita na osnovu.3. i-rojiciranje geometrijskih tijela 7. piramide. onoliko bocnih ploha koliko mnogokut ima bridova. dobiven je llocrt vrha V. a njezinu osnovu nccemo vidjeti. to ccmo u tlocrtu i nacliu vidjeti gomju stranu piramide. a l1Jezme pn'jckcije moraju biti okomite na istoimene tragove te ravnine.n:nini. ol1oliko bocnih bridova koliko mnogokut ima vrho\JB-. koji je iza piramide..-). 'Antirotacijom' i perspektivnom afinosti kons~D. S obzirom na to da tijelo "snO':om lezi U fa'.45). .. Bacne plohe piramide su trokuti. Piramida Kao geometrijsko tijelo. KJko je osa okomita na wvnini £. Piramida ima jednu OS110VI1. a piraJl1ida osnovom leii u IDj r. I K. 30. U presjeku ordinale povucellc tlocrtom tacke Vi okomice povucene iz naerta tacke S je nacrt vrlla V Spajanjem istoimenih projekdja njezinog vrha i vrbova njezine osnove dobivcne su projekcijc piramide. Pravilna piramida loa osnovu im<lpraviJan mnogokut.nicama m j n prv0g traga polozenim tackama S i .0 . 7. Piramida moze biti l.-Zadana visina piramide nanosi se na njezinu osu od tacke S. taClw A(-J 0. u presjeku te paraJele sa okomicom !~ovllceil0m iz tlocrta tacke S.20.2.mihi. Vrh piramidc odrcden je na slijedeCi nacin: iz tacke Sa povucemo okomicll no. petostrane piramide cUa osnova leii 11 ravnilli £(50. piramida nastaje kada se prava linija pomjera po obimll nekog mnogakuta prolazeci kroz jeduu taCku u prostoru. njcgova (}~a jc okomj[a na (U ravnmu. sa sredLftem u taeld S(~1(1.35.'a clji se tioert p' poklapa sa HOCftom ()se .1'1.114 7. P(1ITlOCU r(lcaka (8) i (A) konstruisan je pravilan peterokut (Aj(B)(C)(D}(E) u :->nrvnj velicini.

a pirarnida osnovOrrl !ezi 1.15.55. R j e sen j e: Osnova piramjde je pravilan sesterokut kome je srediste u tacki S. seslOstran€ piramide tija osnova letl u ravnini E. zadatku. V" . prvog traga nacrt osnove ABCDEF.1 taj ravnini. c.7).. "1/(75. liJpravne.85)) (sl. vidljivostje odredena kao u 3. 7. kOjajednim bridom osnove dodinu"e ravninu n:J. jer ana dodiruje ravninu 1(}. pomocu sutraznice m te rJ. Tackom S polot. Naertati projekcije pravilne. Prelozcnaje tacka S oka prvog traga ej U ravninu 7[}.2 Geometrijska tijela 97 6. -o-Kako ravnina ima divergentne tragove. Pomocu tacke (S) konstruisana je os nova piramide. 'Antirotacijom' i perSpektivnom afinosti konstruisan je tioert. tako da jedan njezin brid lezi u prvom tragu ravnine E.ena je sutraznica In prvog trag a okomiro nn asu SV i odredena ravnina E (e" e2).vnine odredeni Sil njezini tragovi.96 7 Projiciranje geometrijskih (ijcla 7. Sesterokut asnove odreden je sredistem S i uslovom da jednim svojim bridom dodiruje ravninu nl. Zadatak. alw je njezina osa SVI5(0. (A){B){C){D)(E)(F) u pmvoj velicini. . pravilan sesterokut. Kako tacka S pripada ravnini £.35). a pomocll sutrtrinieo. Spajanjem istoimenih projekcija njezinog vrha 1 vrhova njezine osnove dobivene su projekeije piramide.

(C)(5). onda je duzina ose tetraedra jednaka G. 11 toj Slika 7. ravnine E.c-)jedan-njezin vrh (51.60. onda sve te dijagonale 'cine 4 jednaka istostrana trougla koji ogranicavaju pravilan tetraedar. Visina tetraedra nanosi se m] njegovu osu od tacke S.3 trougla. Te su osc medu sobomjcdnake i okomite. Kako ravnin<. 7. Tetraedar 1m3 to para suprotnih bridova. povtlce po jedn3 dijagonala. tma 6 jednakih bridova i 4 istostrana ugla koji Cine vrhove tctracdra. Zadatak. Pravilan tetraedar je ggranicen sa cetiri jednaka istostrana A Slika 7. . (C)(D)=(C)(BJj. oko prvog traga e. 'Antirotacijom' odrcaen je tloert tacaka B i C. tada se te duzine lOvu osc trtracdra. Ako taj trougao prelozimo oko katete (C)(S) u rei [(S)(D) 1. a tetraedar osnovom ldi ravnini.9). R j e S e 11 j e: Osnova tetraedra je istostrani trougao sa sredistem u tacki S. DaJji postupak rjesavanjaje kao u 5. a tacka 71f=60.----------------~--~~~~~~------------ 98 7.::tostrana trougla. Nacrti tacaka S i A odredeni su pomocll sutraznica min prvog traga.. AB i CD. Pomocu prelozenih tacaka (Sj i (Aj konstruisan je istostrani trougao (A)(B)(C) u pravoj velicini.l ima divergentne tragoVe. Tetraedar moze biti praviJan iIi nepravilan.8. iz pravouglog trougla (C)(S)(D) u kojem sU (C)(S) i (iJ)(S) katele. a sutraznieama prvog ::mga njihov nacrt. Takvi bridovi ZOVll sc suprotni bridovi tetraedra. Dva brida tetraedra koji ne Ide na istoj plohi. Vis loa tetraedra odredena je konstruktivno. Aka se SPO]C sredista snprotnih bridova duzil1ama KL. meau soborn su akomiti. Aka je a brid kocke.-J. vidljivost je odredena na vee poznati na~in. MN i FR. Prelozene su tacke S i A u ravninu n. a duzina brida tetraedra aJ2. kojim je ~ocka ogranicena. Nacrlati projekcije tetraedra cija osnova ABC leii u 1'G1:nini £(-40. zadatku. onda je (S)(D)~vl).50.4.7. Tetraedar Tetraedar je p~avilno geornetrijsko uglato tijelo ograniceno sa 4 jednaka i:. Prajieimllje geometrijskih rijela 7. dok je nepravilau' tetraedar ogranicen sa 4 ncpravilna i ~~~naka traugla. a (C)(D)=(C)(B) hipotenuza. npr. Aka se u svakom kvadratu. Trougao osnove odreden je vrhom A i S"recl:i-stem S. Sijeku se u tacki 0 i podudaraju sa osama kocke.9 .2. kao na slid 7. ako mil je srediste oSl1ove u tacki Sr'-50.-30).J5.

Projiciranje geomerrijskih tijela 7.11 tn I} q" ..60..e nj e: Oktaedar je pravjlno geometrijsko ~uglat? tijdo saslavljeno od dvije jednake kvadratne piramide sa zujednickorn osnovom. Nacrtatf projekcije oktaedra. PomoGu pravca (p) j tacke (S). Prelozenl su pravac p i tacka S u rav'ninu T£j aka PrV'og [raga e.12). Ovaj pravac je osa oktaedra. Nanosenjem prave velicine polovine dijagonale kvadrata (C)(S)=(d. Slika 7. Projekcije oktaedra dobijemo spajanjern istoirnenih projekcija njegovih vrhova E i F sa vrhovima kvadrata ABeD kao osnog presjeka. kome jedun b!"id leif na pravcu p E MN[M(30.. Tloert vrba F dobiven je na osnovu reladje ES.2 Geometrijska rijela 102 7.7. Oktaedar se sastoji od jvije jednake kvadratne piramide sa zajednickom osnovom. Po dvije ose ujedno su i dijagollille spomcnutih kvadrata. ase KL. a tacka S(45.11). i 9. Vrbove E i F odredirno taka da tackam S povucemo pravac a okomito na ravninu E. Gije su ravnine medu soborn okomite Lsijeku se u osama oktaedra. 'Antirotaeijom' odred'eni su tlocrti tacaka C i D. Tma 12 jednakih bridova j 6 cetverostranih uglova koji Cine vrhove oktaedra. Bridovi oktaedra cine tri kvadiata. a mtka S je njegoyo sredi$rc. Sa bridom ao=::::(A)(B) konsrruisan je kvadrat (Aj(Bj(C)(D) u pravoj velitini.. 30. a svaka od njih okomita je na jedan oJ kvadrata.12 .7. ravninc E. Kako su taCke (A) i (B) na praveu (p). Ose-~e sijeku u zajednickoj tacki 0.. V.isina oktaedra je dijagonala osnog presjeka. Ako iz tacke Eo povucemo paralelu duzini 5 0 S'. 'stika 7. Zada'tak. U presjeku ordina/a povuc-enih tlocrtom tacaka E i F sa okomicom povllcenom iz naerta taeke S su nacrti meaka E i F. dobivena je taCka Eo. N(75. spu5tanjem okomic-e iz tacKe (5) DU pravac (p) dc-bivena je polovina brida (aoI2) oktaedra.. njihovi tioerti ce biti na tlocrtu. 12) nu prikIonicu prave velicine po iz tacke So. Osnova je !cvadrat ciji jedan brid lezi flit praVCL! p. a nacrti na n3crtu pravca p. Pravcem p(p'. 45) je njegovo srediste (sl. 7 . Spajanjem vrhova ABeD istoimenih projekcija dobiveni su tlocrt i naert kvadrata kao osni presjek oktaedra. u presjeku ie paralele i okomicqrovucene iz tloena tacke S je tloert tacke E. MN i PR (s1.5.p")j tackomS(S~S")odredena je ravnina E{e"ez). tj. Q\ y A" . Oktaedar ima jednake. Vidljivosl oktaedraje odredena na vee poznati nacin. meau soborn okomite.20)].:::SF.2. ~M //1 koja se zove s-r-ediste oktaedra. Rj e s.15. a sutraznicama prvog traga njihovi naerti.7.5). Oktaedar I Oktaedar je pravilno geometrijsko nglato tijelo ograniceno sa 8 jednakih istostranih trouglova.

-/~_m-. tada umjesto prizme dobivamo kruini valjak. umjesto mnogokuta uzmemo krufuice.'_'_"f4_/~---*-'c.104 7. Dalji postupak rjeSavanja analoganje kao u 17. poglavlja.3Q). Pomocll tacaka (5) i (T) konstruisana je kruznica (k) u pravoj veHeini -j odredeni su precnici (A)(E) i (C)(V). Osnova valjka'lczi u ravnini E Ona je kruznica kojoj je srediste S u probodistu ravnine osnove E i okomice povucene lZ tacke V. zadatku 4.15.13). Srediste S i tacka T odreduju osnovu valjka. koje-su jednake i rarale!ne sa istoimenim projekeijama donje os nove. Odredena su probodista pravca () sa ravninom i projekc. Uspravni valjak je anaj cija je Gsa okomita na osnove. //'i \". Tlocrtom presjecnice q odre{len je tlocrt sredista S.25)je nCl dOl!joj osnovi (sl. / Osnove rotacionog valjka Sll civije jednake. a osnova leii u toj ravnini. 10.··30. Konturne izvodnlce valjka su tangente na njegove osnove u njihovim tjemenima na velikim osarna. Projekcije· gomje osnove valjka'su elipse. a tocka T(-20. Nacrtati prolekcije uspmvnog.2 Geometrijska tijela 105 7. Ovaj pravac je osa valjka. Spajanjem istoimenih projekeija donje i gornje osnove.1 oko prvog traga ej ravnirie E. vidljivost valjka je odredena ua V!.8(J).ionom ravninom. a kosi valjak je anaj kame osa stoji koso /la njegove osnove.<. Valjak Aka za osnove prizme. Zadatak. Osa valjka je spojnica sredista tih kruznica i okomita je oa ravninu osnovc.::c poznati nacin. rotacionog valjka eija OSllova leii u ravnini E(30.!)" ! R j e sen j e: Tackom V postav!jen je pravae 0 okomit na ravninu E. Kruzni valjak maze biti uspravni i kosi. medu soborn paraleille kruznice. Kako ravnina irna divergentnc tragove.6. ciji se tlocrt poklapa sa tlocrtom priklonice prvog [raga. rastavijcllc visinom ase vaUka. .:_. Slika 7. a njezin naert sa nacrtom priklonice drugog traga ravuine E. Sutrazniconi I7l prvog traga odreden je nacrt taeke )' Prelazene su Lacke 5 i T u ravninu . na pomenuti 511 nacin dobivcne projekcije valjka. srediste gornje osnove u tad<:i V(~55./ __ ~_~_/~ACp:. Projiciranje geometnjskih lijela 7. Valjak ima dvije osnove i plast oblika raralelograma.2. G" .13 .7.lO.

R j e sen j e: Osnova valjka je kruznica kojoj je srediste S u probodistu ravnine osnove E i okomice poyucene 1Z tacke V. rotacionog vaUka cija osnova feb u ravninj E(80.avanja je kao u 10.14). Dalji postupak rjes. 7. zadatku. sreuis[e gornje OSfl(~ve u mad V(20. Nacrlati pl'Ojekcije lIspravnog. S_utraznicom m prvog traga odredcn je tlocn tacke S. Ex __ . Srediste S j po]uprecnik r odreduju osnovu valjka.6'-_ _ _ _ _ _ _-'-7'-.65..-Projiciranje geometnjskih fUe!Q: ___________ 7. priklonice p prvog traga ravnine E. koji Je iza valjka.. a gamja s njam parulelna. kao ni dio drugog [raga el. a njegovu donju osnovu necemo vidjeti. Odreden je presjek dvije ravnine E i F.' x k' ~-. Nacrtorn presjecnice q odreden je naert sredista S./. to cerna u tlocr(ll j nacrtu vidjeti istu stranu gomje osnove valjka.60). Kako osnova valjka lei:i u ravnini E. iz) ciji se prvi trag!J poklapa sa tlocrtom p._1.". Zadatak.-. Neeemo . 70). Kako ravnina E imn konvergentne tragove. kaji je ispod valjka.~ ~ m.0..14 . . vidjeti ni dio prvog traga ej. ---'- 0' / ?' \ I Slika 7.. 70. srediste njegove osnove je odredeno na slijedeci nacin: tlocrtom tacke V polo:ztna je prva projicirajuca ravnina F(fj. a poluprecnikosnove valjka r=30 (s1.2 Geomefrijska ujeta 107 11. te je donja os nova valjka u toj ravnini.

~tem u tacld S(25.7. Projiciranje geometnjskih tijela 109 7..ntni E. kontume su. tada umjesto plramide dobivamo kruzni stozac. U projekcijama.· izvodnice tangcnte iz vrha na osnovu. pomocu sutrainice m te ravninc odrcden je tlocrt tacke Dr~Jozena je tacka S u ravninu IT{ oko prvog lraga ('/ ravnine E.95) sa sredi. Nacrtati projekcije uspravnog. 7.polupre(Slik osn01!( r~30. a kosi kruzni stozac je ol1aj cija osa stoji koso lla njegovu osnovu. moze bitt uspravni i kosi. Uspravni stolae je onaj cija je osa okomita na osnovu. Osa stosca..s. Nacrfad projekcije rotacionog sto§ca iUa osnova leii u r'(71"i1fl1i £(-30 . poluprecnika r.7. Kruzni stazae za asnovu ima kruznicu i plast U obliku krninog isjecka. v" 12.35).85. U presjeku ordinale povucene tJocrtom tacke Vi okomice povucene iz naerta tackc S je nacrt vrha V.2. rotacionog sto§ca cija lezi l{ ravnini E(lOO.ie spojnica vrha sa sredistem njegove osnove i okomita je na ravninu osnove. zadatku 4. r~35 (sl. a poluprecnik osnove. Zadatak.J6r V SJika 7. kao i piramida. a "isina sto. pogJavlja. vrh 7. Dalji postlJ. umjesto mnogakuta uzmetno kruinicu. osnOl..35).·25.7. Srediste S i poluprecnik r odreduju osnovu stosca.2 Geomelrijska tijela 108 7.-. Oko tacke (S) sa poluprecnikom r nacrtana je kruznica (k) i odredeni precnici (A)(S) i (C)(D).pak rjesavanja analogan je kao u 17.fea v=60 (sl.Q Ex Osnova roJacionog stosca je kruznica.. u presjeku te paralele sa OkOIDlcom povucenom iz tloo. sa sredistem u Hlcki S.15 . Kako rsvl1ina ima konvergentne tragove. Stoiac Ako za osnovu piramide. vidUlvost slOscaje odredena na poznati J'Jacin.rta tacke S je tJocrt vrha V. 10. Spnjanjem istoimenib projekcija vrha i osnove dobivene Sll projekcije stosea. Vrh stosca je odreden na slijedeCi naCin:_ iz tacke So jX?yugmo okomicu ns prelozenu priklonicu po i nanesemo v~. I / \ \ " I I / V. Zadatak. Stozae...6(f' Iz ta6ke Vo poYUeemo paDIclu s duzlllom 5 0 S?. R j e sen j e: Kako tacka S pdpacia raY.15).rtacki V(-80. 80).' 13.V. a osnova stosca !ezi u [oj ravnini.

Pravom veliCinom SnTn::::. 14~ Zadatak. Gije ravnine prolaze kroz srediSte.45).8.Vcliki krugovi... a osnova stosca leii U 10] ravnini. njene kontume kmgove. zadatku.45. a pravac p '" PR[P(40. 6ije je srediste S u probodiStu ravnine osnove E i okomice povucene i2 Tacke V Kako stolae osnovom lezi u ravnini E. SN) > sa poluprecnikom ro. Projiciranje geometrijskih tije/a 7. Male ose CD u tlocrtu i GH u nacrtu elipsi. a krugovi paralelni s horizontalnorn ravninom zovu se pamleli! ill uporednici. Vidljivost velikog kugtinog kmga u prvoj projekciji odredujemo . :1 okomit je na pravac p i lezi u ravnini koju obrazuju sutraznice 111 i 11.2 Geometnjska tijela ! 11 R j e Ii e n j e: Osnova rotacionog stosca je kruznicil poluprecnika r.90.30)J je IIjma tangent" i odrediti projekcije velikog kuglinog kruga (st. Udaljenost tacke S od pravca p je poluprecnik kugle. 7.7. Kug\a Kuglaje geometrijsko mjesto tacaka u prosrOnl koje sujednako udaljenc od jedne stalne tacke S. zovu se meridtj(Uli iwgle. Outina ST~r Je poluprecnik kugle. Rastojanje dohivenog probodista i tacke S je trazena udaljenost. Kmgovi kugle. Dalji postupak rjesavanja je analogan kao u 17. Nanosenjem poluprecnika ro iz tacke S(5 '.16 R j e sen j e: Sutrainicama min prve i drugc skupine polozenih tackorn S postavirno ravninu okornito na pravac p. Kako ravnina ima divergentne tragove.17). Poluprecnik tog kruga jednak je poluprecniku kugle ro. Oba prccnika se nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcije. a krugovi Cije ravnine ne prolaze kroz srediste ZOVll sc mali kmgovi kuglc. naert. Najvecl uporednik prolazi kroz srediSte kugle i love se ekvuwr.---. Veliki kuglin kmg prolazi tatkom S. dobiveni su precnici AB u tlocnu i . zadatku.eF u nacrtu. odnosno 1[2. Nacrtati projekcije hlgle cijeje sredi.2. zovu sc veliki knlgovi. D. U JfJ. poglavlja i . p<1 se otuda uui projiciraju kao velike ose eli psi..51/) na tIoert sutralnice m i nacrt sutraznice 11.amo kuglu tj.l.rn duiine ST dobivena je prava veliCina pOluprecnika kugle ro. okomiti na horizontalnu ravninu.25.70).govarajucih prikloni. to ce i precnici AB u tlocrtu i EF u nacrtu biti u pravoj velicini. Oko tacke S( S'. srediste pjegove os nove je odredeno kao u 10. Kako se tiocrt sutraznice III i !lacrt sutraznice n vide u pruvoj velicinj. a tacka S je njeno srediste. Odredimo probodiste T pravca p kroz ravninu koju odreduJu te sutrazlllce.. su projekcije precnika CD i GH krugova koji jeze na priklonicama PJ i P2 ravnine E koju obrazuju sutrJ. R( 100. vidljivost stoscaje odredena na poznati naCin.lil 05nOV11 njegove druge projekcije i obrnuto. .----- ]]0 7.§te u tacki 5(30. Duzine malih osa elipsi dobivene su prelaganjem ou. zadatku 4.::8. Ta udaljenost je poluprecllik kugle. Crtanje elipsi izvodi se ua jedan ud poznatih l1acina. .znlCe m i fl. bismo odrcdili udaljcnost potrebno je tackom S posta viti ravninu okomito on pravac p i odrediti probodiste pravea sa postavljenom ravninom. 12. til Slika 7.

80). }. C(l5.·.l5)].30.30. / P 50 A1N[1'I'J( -45.0.40 od nJ._-. ciji jedan brid Jdl ua pravCll p '= I. cijaje dijagonala d~AC[A(.-.30) i C( ]0. -)J njezina dijagonala.30). .50. . 70. -~L:Nacrtatj projekcije kocke cija osnova ieti 11 ravnini E( 130.:.25) jedan njezin vrh na 7r) ' .20). Zadaci za rjesavunje :rracrtati projekcije kocke Cija osnova ABeD leii u ravllini E(90.1. Projicimnje geometrijskih tijela 7. dok sujoj cetiri -bripa paratelna S IT} J 2.5). Naciiati projekcije kocke cija osnovaje dati kvadrat.40Jl.5).O).-). N( ~45.. 'f'{acrtati projekcije kocke Ciji jedan brid donje osnove le1:i na pravcu 'I) '"' A1N{M(-25. Nacnati projekcije kocke koja osnovom lei.50)]. cijaje dijagonala d=AC[A(O. Cijaje Slika 7.60. sa vrhom A na a brid kocke je a=50.5.45. / -. R(l40.0. j '6. C(70. 70}].70)..50. kojoj jeQ:Da ploha !~zi u ravnini E( 140. Udaljenost tacke A ad pravca p je dijagona\a donje asnove.80). ako je tacka A jedan vrh kocke.50. E(60.12 7.60) Sil suprotni vrhovi kvadrata koji leii u ravnini okontito na 'If!.15.85).120. aka je tacka S( -60.35.40). b = AT[A(60. 'N~crtati projekcije kocke kojoj jedan brid osnove leii na pravcu -. u ravnini £(30.17 r .':.Jacrtati projekcijc kocke koja osnovom Idi u ravnini £(=. N(35. N( -90.-). _l}.-30).]O) jedan njezin vrh. a srediste suprotne plohc u tac~i_§(75.15.---. :c' R' p' 3.90).40). a tacka A( -55./hiae"iat: projekcije kocke. a brid ··a~AB[MJO.50.1 10.25)].20.25.80. -.70 )]. Natrtati projekcije kocke. cijaje dijagonaiB: Nacrtati projekcije kocke cija SIl dva bridajedne plohe na dva paralelna pravca: a = PR[P(O..IN[M( 10.40. Nacrtatt projekcije kocke koja 0snovom lefi d=AC/AIl5. ll._ -__ c" 3. C(45.20). 7. vrh B je na 1Tl.20).60. udaljen za d-:. T] .35.75)] .25. <lko je tacka A(65.-.60. n.35 J. kojoj jedna plaha lezi u ravnini £(30.45. akc je.=.O.30. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABCD lei! u mvoini dijagonaJa d '2 A e[A( -10.35.35) njezino srediste. C(2().=}.1O).Nacrtati projekcije kocke. 5.20. duzina d'2 AC[A( 15. Tacke A(40.20)1.3. il ravnini E(=.45. B(40..-)j.. C( 55. ---. 10.3 Zadaci za Ijdavanje 113 7.

35. 1/---'" /~ iSi'Nacrtati projekcije pravilne sest6strane prizme. a tacka .:::----' 16.-'Nacrtati projekcije pravilne llspravne cetverostrane prizme kad koje dV.-.50). 'iO~acrtati projekcije kockc Gija dva brida osnove leze na In =MN[M(25..Nacrtati projekcije kacke kaja osnovom ABCD leil II ravnini £(60. jedan vrh u tatki . Nacrtati projekcije kocke cija osnova ABeD lezi u ravnini E( ~50.ti2>'.0). vrh A na pravcu m := MN{M( -60.40.. tacka A(·2S... K(-45. a srediste -suprotne plohe u tacki S(70. 70. i2~-. AI ytfr'J 18.lO).80).1(0... cija osnova ABeD lezi n{avnini E( -20.4()).E(50.--. tacka A( -10. _.. a visina prizme \'=90. tacka A( 15.50).4S.'.0).70.s~ //~ z. Cljd O. f9.. ~ "/'- 3~.25.. meka AI 25. kojoj je osa SV[S(20. 10.70j.J5). 090..90).40). a visina prizme :~l"---:' ~' . ~. a udaljeno ad n.40.50.55.20) je jedan njezin vrh.JO. N(0.::-. 21. 3-:r.( 50. a vrh C na pravcu n "" PR[P({jO.}0.4..(}). ____ .-)jedan njezin vrh. N(35. cija osnova je u ravnini £(20.O.80) i sredislem' na praycu p.80.60). 75)}. / pamle tan S Jrj.Nacrtatj projekcije kvadratne prizme...-.' Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme. ·85. Nacrtati projekcije kacke._.15..Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane prizmc tija osnova leii u ravnini .O)) i .sredistem u tacki S(10.)Nacrtati projekcije kocke.40).."~ visina prizme v=70.55).30. a sa druge slrune llspravnu prizmu visine v=40.. aka joj jedan brid prolazi wckorn M(0. Postaviti S. aka je lackaA jedan )'}.( -20. lS..-).. J0.40.. avnina kvadrata ABCD okomjta je na pravac p =:.~ ..30. 'Nacrtati projekcije cetverostrane prizme Cija je osa na pravcu p ~ PR[P( -30. a visina prizmc ----"w. 70. .4-5. q~¥:. AK[A(20.to:>-/ -?~'~!~/7T Ji//qt"'(""Q<. vrh u tackiA..~/.-.. .=30). -). .".. Nacrtati projekcije kocke. l'. .90»)..·lO)l. a visina prizme v=70.50). 23. PR[P(75..). jedan njezin brid na pravcu p '5..£(50. /. cUa 05nova kzi II ravnini ~ £(20.130).~ .15). L.1S.O).:~kvadratnu uspravnu piramidu visine vo:::40.}.JO).-.-.. Nacrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme Cija osnova !ezi u ravnini zadanoj sa dva para!elna pravca: a '5."~~~:/ E( -40.55.1f)J} vrhom u tacki .~).40).-) jedan njezm vrh.-~acrtati projekcije pravilnc' sestostrane prizme.O)._-\. polupretnik osnovi opisane kmznice r=45.70)].40.1J{!ynati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme cija osn-ova lezi u Ja~~ini E(oo. AC[A.30. Cijajedna ploha lei! u ravnini Ef 140. sa sredistem u tacki S( -40.20. sa sredistem u tacki S( 30. -) jed an njezin vrh.J. \...J5.1(0).30.25/ jcJan ilJGzin vrh. ). Pfojiciranje geometrijskih [ijela ".. a visina prlzme v:::o90. sa srediStem u tacki S(-5.55.-) jttll1n lljtzin /~::::::':. '--=-~ R(90.J jcdllt strml':: j. a visina prizme v= 70. R(O.4(60. sa sredistem u tackl S(U. ~ ! 36.} 5. tacka A(0.R»jerJan r~ezin 1 _" 2~. ako jejedan briJ osnove .-W). R. ---->. ako su joj dva brida na zadatim pravcima.-15). sa -.70)}.-'..35).--.-/ R( 50.').25) jedan njezin vrh. para!elnim pravcima: K}.:. 33....e na paralelnim pravcima: a == AK[A(O. MN[lvf(-60.::. cija je dijagonala d .. a visinu prizme v=50. K( 80.60). DO) sa . a visilla prizmGV~70.60)}.vfh. __ 115 14.40. a visina prizme v= 70. knjoj je os nova u ruvnmi £(70..70..70. a vis ina prizme v. --'1""~ ~??~f.-.30. ~ . n ~AK{.<.1'.O.__ a. bja osnova ABCDEF leii u ravnini :::-'.55). cijaje dijagonala d = AC[A(lO./(50.:i1l0V:1 Idi U . ':/ 26. Vrh A donje osnove je na ravnini E za d=40 .100. eiji jedan brid je na praveu p . a visina prizme v=80.0).50. 73 Zadac! za rjeSavarlje . N'acrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme koja osnovom lei! u ra-vnini '.+15.20.-.30. \Nacrtati projekcije pravilne cctverostrane prizme koja osnovom !ezi u ravnini £{ 120.30. ' "---.-_/ sredistem 11 tacki S( "15../.70. .40. N(0. " : 27.40).$U njezin vrh.-.40).50. sa sredistem u tacki 5(25". jedan vrh osnove u tacki A(lO. PR[P(20. V(80.40.70.".Y4/. Nacrtati projekcijc ovako nastalog geometrijskog tijcla. MN[M(-50. /31. tacka 10.4./IO/YV#/7/V A'/'h'.60.jaganala d = AC{A(0.J briJa osnovc JeZ.£R[P(-90.3 114 7. -65) sa srediStem u tacki S(35.60)]._.80. a visioa prizme V= 7v. 17.iAf:~I#}. . "-_/ v(80.40.·)).10.30.-70).). Nacrtati sve projekcije pravilne cetverostrane prizme. . A( 24: !~acrtati projekcije pravilne sestostrane prizme. a visioa prizme v=70..P_~':.40)) j b'5. taka dajoj cetiri brida budu paralelna SIT!. jedan njezin vrh u tacki A(J5.50.. sa sredistem u tacki S(40. .. dja Sli srcdista suprotnih ploha 5V{S(40.-.70.. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABeD leii u ravnini E( -40.y ..0)]. ako joj brid AB dodiruje 11:].50 J.30). cija je d. '. 30 .-.40. -. srediste u tacki S(50.·).50)._ (JNacrtati projekcije praviInc sestostrane ~{zme cija osoova ABCDEF [eli u ravnini E( 35.80. C(40. C(40.35). ·20./' ravnini E(l5.25.80)/./ .l0). ~acrtati projekcije pravilne sestostrane prizme Cija 6S110va leii u ravnini 1) /E(=.

80.70. \1:::30.=). ako je precnik 05novi opisane kruznice R=50.60. tacka A( 60. sa's-n..20. poluprecnik osnovi opisane kruznice __ 1~-:::25.0) Ju IT" . -20) lezi kvadrat ABeD cua je dijagonaia d. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometrijskog tijcia.55._~. Postaviti fla sesterokut uspravflu piramidu visine v=80 i nacrtati njezine projekcije.(=.i:lisrefifu tacki 5"(30. a lspod kvadrata uspraVl1U priz.. jedan njezin vrb u tacki A(l0.10.-30).30. AC[A(50. _i'~ )LV(70.60). sa osnovnim bridom AB[A( 10. Cf-JO. Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetVerosfrane piramide \l cUa osnovaABCD leii . Nacrtalj projekclje uspravne kvadralne piramidc kojoj je mmova u ravnini £(20.50.ABlA(50. a duzina bocnih bridova . ravnini £.35. -to. kojoj je duzina d == AC[A( 50. sa sredlstem u tacki S( 30. 38. JOO)].30.55.30. a piramide 1'=100.-).45) j c"'---/'Jednim vrhom u tacki A{O. Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane pirarnide cija je 03nOVa u ravnini . -35) Jezl pravilni sesterokut sa sredistem u tacki S(--30. sa srcdistem u tacki S( -80. 41.-)]. C(-20.kcije pravilne uspravne cetverostrane piramide cija mmova lezi u raYllini £(70. :Iticrtali pn'jekcije pravihlc cetverostrane piramide cija osnova ABeD lezi u ravnini .90)J~.O). cijaje osnova li ravnini ------~~E( 10. 50.40.-. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu visine v=65 i nacrtati njezine <::S. a visina pi rami de v:::: 70.20).70). AC{A(50.30.:.-25.-) jedan njezin vrh./j 56_/Nacrtati projekcijc pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj osnova feZi u ". kojojje duzina dEi\C[A(-35. aka je AD dijagonala osnove.-80. ./ '£(40. Nacnati projekcijc pravilne uspravne petostrane piramide Cija je 05110va ABCDE u ravninj £(30.~/. srediste u tacki S(50.~. 50)Nacrtati projekcije pravillle petostrane piramide cija osnova lezi 11 ravnini '. 6 \/:::80.-70). C(50.30. 39.80.·60.'(0.:4acrta1i projekcije pravilne pctostrane piramide cija osnova leb u ravnini . Nacrtati sve proje. duiina-bocnih bridova s=75.rnvnini £(30.·)].] 5. 8(60.JO. d o:. poluprecnik osnovi opisane kruznice r:::3U.70.-).novni brid AS p-arale!an s /tl. Nacrtati projckcije pravilne sestostrane piramide Cija osnova lezi 11 ravoini '/E( 40.55. dijagolla!a osnove d "" AC[A(55.60.-. 4J~': lFbvnini E(30. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide Cija OS11ova leii u ravnini E ~ ADP[A (] 0..':rh piramide 1I 1"[: 44. . 54~ Nacrtati projekcije pravilne osmostrane p-iramide eija je boena pIoha /~lBv[Ar40. . tacka A(-40. 65)}."-. cijaje q:ijagonala d?. sa ~rcdjsteln u tacki S( 50.10. visina piramide v=80.3 Zadoci za rjdQvQnje 117 ?o7.-) je jedan njezin vrh. visine v:::::60.30. a visina piramide 1'=100. "i'iacrtati projekcije pravilne sestostrane piramide kojoj je oSllova l\ ravnini E(40. N~crtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide.-40) lei! kvadrat ABeD cijaje dijagonala d.5).-)]dijagonaJa os nove.-30).-30)..-.-)j.60.1-16 7.50.55..-30) lezi kvadrat ABeD sa dijagonaJom d EAC[A(20. a osnovni brid AB je paralelan s ii' 51. C( -1O.50 J.45). Postavit] na kvadrat uspr~vnll piramidu. Nacrtati sve projekcije pravilne lispravnc pctostrane piramide Cijaje osnova u ravnini £(. a visina piramide 4?.-. '53r' Nacrtati projekcije pravihw sestostrane piramide Cija je osa SV[S( 30. D(70.r1C[A(20.100. V(20. a '. Nacrtati projekcije pravilne petostra11e piramide cija je osa SV[S( 45.-).~ ~avninl E( ·35.-.-)/. E(30.80)]. poluprecnik osoov1 opisane kruznice r=-40. a visina piramide v:::75. B(60.-.20.50.'-'E(W.50.65..55.70. a "vlsiml piramide \/:::80.50).80.-). E(llO.70. A? .30)..-). vis ina piramide v=70.25. ~57.. Projiciranje geometrijskih rijela 7. -tn.] 10). JO.'.mu visine 1'=60. -). -).. ravnini £(80. 58. C( 115. piramide 11= 100. '--''((-10. a visina piramide v:::::80.m S 7fj. 60. kojoj je brid a =.f7" U ravnini E( 30. a ispo{Lkvadrata ~LSpra\'nu prizmu visine sa sredistem u tacki 5... 8(30. a visina piramide v=60.30"-). 70). P(40.40.-5).-).-).20)}.~)] dijagonaJa OSIlOVe.-.-20) sa sredlstem u tacki S(60. tacka --20. tJ ravnini £(30. --20).30.:_projekcije. -20 >.0).40. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu.-). 10)). -) jedan njezin vrll. C(30. -). -50.-). 42. V(50. sa sredistem u tacki S( -35. a osnovnj brid AB je parale1an~ IT].40. a visina pirarnide 1'=70. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometriJskog tijcla.20). visina piramide v=80. tacka A( -55. 45.65.55. -) je jedan njezin vrh. visine v:::70.50). 90. ~-acna{i projekcije pravllne uspravnc -::etverostrane piramide cija osnova ABeD lezi u.30.5=-70. a jedan njezin brid fMra1e!. a osoovni brid AB je paralelan s tt2' 52~' .70.-).100).·. =.y~ina .

30.75.25J. 10.Oj. 62.Uclanoj tackama MNP[M(O. N(75.1(0. Nacrtati sve projekcije pravitne uspravnc sestostrane piramide cijaje osa SV{S(30.70)7. V aka je V iznad ravnine 1:.10.90.55)J dijagonula osnog presjeka.60).20. B( 100. aku j~ 82. C(85. P(-40. a tackaA(-25. NacI1ati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj osnova lez.0).·.20. D(70. B(O. 72. sa sredistem u tacki S(O. Projiciranje geomerrijskih tije/a 7. 60. J5 j.10) van ra'.-.70) jelhu! vrh omove. N(100. Nacrtati projekcije oktaedra cija cetiri vrha ABCD Ide U favnini kojaje okomib na n:_ DuZina d so:: AC[A(60..OJ. a brid BC.s:). 10).)Nacrtati projekcijc oktaedra Kome tlijagonala <.0.60.70)]. Nacrtati projekcije tetmedra cija je osnova istosinmi troHgao ABC U nlvnini l.5. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj je lacka A( -55.45.70).::.60). vrh C na pravcu p. sredistc suprNne strane '--- od prllvca p.50. D 1.30.-).35.J20).L kome jedan brid lezi na pruvcu p a tacka C( 35.··25. j 5.20.20)) je dijagollctla OSl1og presjeka. Nacrtati projekcije oktaedra kame osni presjek ABCD Idi u ravnini E(60. kome jedan brid osnove lez! na pravcu a. 10).(J. '~CI/1. C( 105. N{ ou..i u / ravnini E( =. a tacka ..-. Tacka A( 50.) je jeJull I.50.2· 73. lOi. srediste osnove II racki S(O. kOfDe je srediste plohe u tacki S(20.45) jedan vrh. .0).70. N(40.f. -) 1jedan brld..70). 15») i tackom C(25. 0). ~(j).iramide u tacki V. AD{A(lO.'Nacrtati projekcije tetraedra ciji vrb je u tacki V( 10. N{-40.i.J 10. b ~ CD[C(120.i u ravnini E(40. a tacka A(O.O. visina tetraedraje uda!jenost tacke V 83. aka je tacka A jedan njegoy wh. Nacrtati projekcije tetraedra cija ploha ABC Ie±i u ravnini E( 40.118 7.40Jl .'30)./~-::'\ 81.15.lOO)j sa sredistem na tom pravCll Nacrtati proiekciie tetraedra kome je ploha tfOugao ABC'. N( 85.J. duzina d is AC[A(35.~) jedan njegov vrh.!)Jacrtati projekcije tetraedra cija ploha ldi 11 ravTlini E(20.20. -65:' Nacrtati projekcije tetraedra kome je osnova u rav!!ini E( 50. jedan je vrh u tacki A(30. V(60.:/ C(-J40.-) jedan njen vrh.-30).60)).60. pri cemu je tacka C jedan njczin vrh.. a ploha tetraedra ABC !ezi II ravnini i 0"-\ sa 1[. 65.45.30). .80.25.O). Nacrtati projekcije oktaedra kome dva brida Ide na paralelnim pravcima: a == MND''!t((). cija je dijagonala d =..J5. ciji je brid ".O.100)J i b so:: AT[A(50.-1. -. 84. Nacrtati projekcije tetraedra ABC.55)). Nacrtati projekcije tetraedra pOsTav!jcnog trougao. -. BN[B(. 50.-. 20). srediste nu pravcll p '= PV[P( -75. a jed an brict mu je paraleJan S Jrlo l·\a pravcu p so:: AB[A(50. kome je duiina AB[A( 1 0. uk.70. vrh Ana 11:1 udaljen za d=50 od n]. (6~. 80. Nacrtati projekcije oktaeJra kame dijagona\a oSllog presjeb d "" C(-50. Nacrtati'projekcije pravilne uspravne petostrane piramide cljn osnova lei. 00.40.O).1(0).J.:2~?O)]. cije je srediste 1. tacki S(30. ·68. . Nacrtati pro}ekcije tetraedra Cija ploha ABC lei! u ravnini £(80.50)J. ()()i.95.90.70.50I.70. ako F tacka C jedan "'------CiiJJNacrtati projekcije tetraedra ABC V koji JeZi u ravnini datoj pravcem J a ~ MN[M(20.0)].20.90. u tacka A{70. "~'---=--~ 71. U ravnini E leii osni presjek A. -) jedan njezin vrh.20.-)}'-leii u ravnini E(-30. 67. lacka A u ltJ..60.JO).10.'di oktacdra u tacki A. a dva brida Sll par~l!ellla S H" '(78.-)] leii u ravnini E(-40. a _yisioa pirnmide v=80.D)) predstavIj"a jednu od os a.~). -'](i~: Nacrtati projekclje oktaedra cija dva brida Ide na paralelnim pravcima: Aa ~AB[A(70.60.30).~) jedall njezin vrh.-.--ABz80 na pravcu p is AM[A(10. 115). tj(90.3 Zadaci (.70.1 . taeka <~( ·20.'nine E( 150.p.lOO. \66~ l ' . \'/(1S.40).85) je vrh istoslranog [mugla ABC eija je ravnina akomita na pravac p a }yJN{M(80~100..70)).JO.60. OS!log prcsJcka d == ·tc·iA{ -00.( 4I.Q rjdavanje 59. aka je duzina brida d=20. B(}05. Nacrtuti pro-jekcije oktaedrci komc pravac p ~ kJN [M(u. Tj.'-l-0. ~ MN[M(45.25. a_Ylh. j(. 74.O.50).10. za[vara ugaa ad 60°. U ravnini E(-30. a visina piramide v". Nacrtati' proje-kcije tetraedra ABC.50).-J.-). 79.65.7D.). 61. N~crtari projekcije tetraedra.5). a dva brida su paralelna sa trt60. a dva suproma brida paraiel\lCl s rei' 70.SO.BCI).50.-60. vrh osnove: Nacrtati projekcije oktaedra kome je jedan vrh u tacki G(30.30) jedan vrh osnove.60)J.65.". Nacrtati projekcijc oktaedra. ~).lS). M( 150.=70 je paralelan s 1[.60. .50).50) jedan njegov vrb.70. Nacrtati projekcije oktaedra kome osni presjek leii u ravnini £'(6U.-30) lezi istostrani trougao ABC sa sredistem u tacki a tacka A(-20. ·50. kome je jedan brio na pravcll p "" AIN[M( 10. N(160. V cija ploha ABC lezi u ravnini E( 140. a srediste u tacki S(40.50. 25.

88.40)). B(-20. V(60. 15. Cija je osa na pravcu a .ac: sa vrho111 11 lfJ i nacrtati projekcije nastalog tijela.65)] i _d_~~~p.·-) koji je osn! presjck oktaedra.:. 0~lcrlC1ti svc projekcije rotacionog valjka kome jc osa SI/[8(30. Posmviti na kmznicu uspravni valjak.50).20J!.. ~acn:lti sve projckcije rOlaclonog valjka kome je osnoVa u ravnini E(l 00.60.-) i sredistcm u tacki S( 10.85)J i p()itlprecnik osnove r=40.90). Nacrlati projekcijc rotacionog valjka kame je srediste donje osnove u tacki S(50.30) cije je sredi. IlS. ..35. U ravnini £(30. tacku A(25.Nacn<ltj poluprecnik osnove r=35.50. a osnova prolazi tackom A(-70.Nacrtati projc:fcije oktacdra kame je srediSte u taClq S(~45. Nacrtati projckcije rotacionog valjka cija osnova leZ:i u ravnini £(30. V(25.-)."rN donje osnove leii na pravcu p:. 91.80.: LN[L(-5.tavlja o::ni pr::sjek oktaedr~ .6J. ako don]a osnova sa J!~ zatvaru ugno od 30". C(65.. -oSrlOve. Nacrtati sve projckcije rolacionog yaljka aka su ua obodu ujegove osuove tacke A(45. 110. Nacn:)ti projekcije rotacionog valjka kame osnava Ie±i U r<lvnini E(·80. 15).60) Jeii kruznica. Visina valjka 1'=80.40.75.l izvodnicc zat\'an~ju sa osnovom ugaa od 60". aka je njeno srcciistc u tacki 5(0. cija je osnova u ravnini £(70. N(}O.30. -:'-![]cr!.:omeje srediSte os nove u tacki S(-35. 108.40. visine v::::. C(90.').O).l valjka v=70.30. PN{P( /0. N(65.40.35) na plastu valjka. f?=50.70). Nucrtati projekcije rotncionog slosc:a kome je vrh u tacki V(-15.40) na obodu osnovc. 92.50.-V(20.25). .30. kame je osa S\'[S(60.45. a dodiruje prYi trag raYlline.\!.65.30) je mi. precnik osno\"C'.25) je na plastu. Nacrtati projckcije oktaedra. t' favumi E" MNp{M(-40. a visj-n.50. cije je srediste u tacki S( -20.=) i predSlJvlja osni prcsjck oktaedra.20). llost(lvlti na kruznicu lIspravni valjak visinc \'=40 i nacrtati projekcije valjka.O. tacka /\(·50.40.35).J20.35)].80. /\'(95.-) i poluprecnikom r=30. osnova okomila na Jr. poluprecnik 1"=35 i visina valjka 1'=70.. vrh u i.1i).Tetiva '/..45.60.~50.O). Nacrtati projekcije rotacionog vaJjka kome je osa SV[S(30. precnik osnove R=50.40) letj kruznica sa sredistem u tacki S(~5.".25). a ispod ravnine uspravni sto:z. osa 5V[S(40.20)J leii u ravnini £(40...40J. ---= {V~~/NaCrl<lti prujckcije rotacionog stosca. .aCki V.60. P(.-). V(65.~ Tf-30.1ti projekcijc rOlac!onog valjka l. 102. lO5. 103. Nacrtatj projekcije oktaedra.10).55. zedan dijagonalom d" AC[A(60".]5.50. U ravnini £(-30.20).20. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog valjka.O..80. ..80.30.)].. a tacka T( 10.~. 100. 98.70.-).40..50) 11a njegovom r\i<l~tu.30.45.d~<. ProjitJrallje geometrijskih (ijeln 7.30. a visioa valjka v=60. a 86.30.'10..-.120 7. :'. poluprecnik .50.-).. V(70. Nacrtflti p.15).. srediste osnove .80)j..20.70. 87.25.:. <1ko je S srediste donjc tacka Tijo)5.-acrlali pn-::jekcijc rotacionog '.65.::<0::'.70).30.60}.ojekcije rotacionog valjka kome je osnOV3 U ravnlni E(80..25).-). 90.ste u tacki S(-20.35. \}(.20. U ravnini £( 00.40) i koja dodiruje sve tri projekcione ravnine. Nacrtati projckctie rotacionog valjka Cija je osa SV{S(-40. 75" J.80.15)).:~taviti na kruznicu uspravni vuljak visine v=30 i nacrtati projekcije vaJjka.60).o::.6V)). aJedan vrh u lackJ A(-70.60.40). a visina valjka v=80. i zatvara sa 1{/ ugao od bO".25.70.110.40)..00. D! sa srcdistclT1 u t(1cki S(20.35).50)] leii kvadrat ABCD koji pr:. visine v-::=:. srediSte aSH 01'1. 101..140) cije je srediste u tacki S(5. JOJ. obodu gomje osnove.'\ 94. B(55. VT[V( -110. 75). Nacrtati projckcijc rotacionog valjka cija donja osnova lezi u ravnini zadanoj sa dva paraleinJ pravC<l: a == AB{A(30.5(). 09~.-). Nacnari projekcije rotacionog valjka kame osa jeli na pravcu p "" S"R{S(95. 107.C?.75)j i h = CD[C(70AO.) u ravnini E(30 ...aJjk:! kame jc osnov. "-:acrl(1ti svc projckcije rOlacionog valjka kome je srediste osnove u tacki .35).= .30).30) iet. . 99. U ravnini E(30. Kvadral ASCI).45.] 10.3(). ? Zadaci za fjdal'Qllje 121 35. P(110. osnova u ravnini £(·45. . n vi5in8 vaUka 1'=80.80.i knlznlca sa sredis:tern u tacki S(20. . a njena tetiva MlY leii nn pravcu p =. po!uprecnik osnove r=3/5 i visinn vaUkn v=65. 04. Nacrtati sve projckcije rotaclol\og valjkn komeje.-50. 9. a visina valjka v=70. tije je "rediste u tack! S(-70.-) i poluprecnikom r=-I~:. 60}. j projekcije rolacionog valjka.20). 97.·35) lezi kvadrat ABeD sa vrhom A(50. Nncrtall projckcije rotacionog valjka kame osnova lezi 11 ravnini £(-80.-30. poluprecnik r-=-25 i visina vllljka v=40. a visina va!jka v=90.15. 106. U tacki S(30.0).30.=40.3.3!'h..80). :'1 p!Ycnik osnove R=50 . a visioa valjka 'v~".(20.

O.90. '\'i ·30. 137. ajedna iz.\ v:::::50. d:::::45 od--lT2.80.a cija osno\. )t~ -/}Z' (~iNacrtati _pTOjekcije rotaciol1og stosca kome je os nova u ravnini E( 85.V(-30. Jko je: Juzina jzq)dnkc lez. 129. v! 70..10.4-0.45) i tangem<1 [2 PR[P(20..r.35.{<ZQ.1O.15. Nacrtati sve projekcije rotaciollog Slosca kome Je osa .35.9(J}. koja proJaz. Ei .. . Nacnaci projekcije kugle. /0. tackaA{20.55.0)} i b 02)"C[A C(1 JO.80.nica koja jc osnova uspravnog stosca.40). i-.uj.. a 133 y Nacrlati projckcije rotacionog stos(. Nacrtati projekcije rotacionog stos~a cija os nova lei! u ravnini E(=.70i. B(100.: -.<1 !di u ravllini E(J50.50). e{70. 112.AB[A(80.unlt.70.. vrh li tacki V( -40.0).80).50.70. sa sredi§tem u tack! S(50. _.6{). Nacrtati projekcije istostranog stosca cija vrh stosca luacki V( -]0.20.20. stosca. Nncrtati projekcije geometrijskog tije!a kaje Ilastaje ratacijol11 lroue:la ABCjA(40.30. H~6n.~.-h u .65).60.-:::-:<.75). NacrtaLi projekcije rotacionog st~ca. u.IO). '~~6ka V( J 00. Nacrtati projekcije rotacionog stosca kome os nova ldi u ravnini E{ 100. Nacrtati projckcije stoi3cu.70.10). a visioa stosca .O)). osnovu okomita na [[2 i sa v=6U../ R( 110.!!'.nilii . Nacrtay projekcije rotaciO!10g stosca. kame je srediste ('. ~--:.'. poiuprecnik osnove toliki da dodiruje 1[1. 115. N(60. SR[S(95.20))..".lo:._){Ui5J.Q.15} na obodu OS110ve. kome je osnova II ['al.60). A(-20.35)l .80.:>'1/[S(4-(j. IHi. kuja prolazi (ackama: . visine 1':::::00..J5).-.['u\-". j'. a visina Slosca v=}OO. J. B(l0.JO. . pmyac p ~ MN[M(40.. 95).~.~. C(SO.. poluprecnik osnove r=35 i v\sina :nosca 1'=80. 100.[u.c73 _Zadaci ?a rjdaVCl/lje 123 Ill.L1J j0j jt' '<. .'1l\)jkkcijc: (l)[UCillilUg "lO. a srediste u tacki S. Preeni!:. ~~_=-4-"]~~ffi~:osnove R:::::40. 1[. .:ija v:. srediste 0snove S(0. Nucrtati projekcije kugJe precnika R=--1-U.50..Nacrtati projekcije kugle.35.i u ravnini £(40. .70.10).90 j. kojoj je sreLliste :5(30.20.30.vodnica stosca lezi U 1(/.80. a ispou ravninc stozac clji je vrh u nl i nacrlati projekcije nastalog geometrijskog tijela..2Uj. Nacrtati projekcije rotacionog stosca. 100 j.~·'-!O..-zalvara ugao od 30".25. a polupr<':CIl\k os nove 1'=40 134. J[i 124. A(60. " stosca.. a visiiia ~tOSca r~\\"!lini J'-' "rcJi::.60). a osnovaprolazi tackomA(10.0. .alld.JOO.30) i B(O.jJu.1 10. sredistc na pravcu p "" M1 l[M( 10. vrh u tacki V. 116.65. 50).){/). 135. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog stosca visine v:::::50. \..60.-). . B(30.90).50.80).55. 70)].: precoik R=50."... Nacrtati projekcije roracionog stosca koji osnovolll dodirujc ravninu ][1 i pruvce: a 'E!. 130.-..~llicrtati ". komeJc vrh 1I tack! V(90. <l visill<l ::.::\'-. a po!uprecnik osnove r=40.60).80) je vrh rotacionog stosca cija osnova lcZi u mvnini B( 160..r_~ .l1di kruznicn cijc je srediSte u tacki 5(-25..30.8!]). .2().10. I N{-40. ako jc s=85. OSI10V<I 117:_ Nacrtnti projekcije rotacionog stOSCll.llO\a proic!LI u2:k. J1(-10. 120. B( 100.25) i C(20. Precnik osnove jednak je visini.85.30] oko slranice riB. R(lOD.60)]. U 113.80.: ilk!!.30)... £(70.122 7.! (j() i..5).).JiLI/ .1f). LL . 8(140.Ca hutfl<. Nacrtati sve projekcije rotacionog stosca komc je osnova L! dodiruje ][11 1[2: precnik osnove R=-+O i vislTI1TSWsca 1'".O)}. ABC{A(50.55.20.25. poiuprecnik r=3)..50.70).}~e.10.~_c.i tackama: A(30.~~ . 7D 'J nastaje kruz.. eija OSllova lezi u ravnini EO 70. -ll2.55) rotir8mo oko pri1vca p os /vlN [AJ! 40.10.~:Ij!~e~h~l___________ _ ____________.O)J.. 123.snoye u tacki S(0.]O). srediste osnoye S(65.130. a visina stosca v=70.40) i dodiruje sva tri traga ravnine.___ /.). 0~\L:lHli I--'..40). . 70.1'1\ II /:~j.:.j.60.80). §(0~.. OSl1m c jednal( je Vlsml 132y NacI1au proJekcIJc fOtaciunug .ca .-\./ osnove na pravcu p "" AB[A( 50.-.: j. 10).)0.:iiNacrtati projekcije roracionog stosca kome je osa ilL! pr<lVCU P 0. a izvodnicu na pravcll VB/V.25)] tangenta osnove. Projicirtll1je geometnjsk~~.20.65.">Y'''"'l tacki V(3().-20. 50. }()).JOO)I..3o.50} i izyodnicam =0.29U ra~nini E('70. kome je aSH Il:l pravcLt YA[l'( 10. ~acna:i yrojekcije rotaciol1og stoka koji sV?Ji!l1 plastom dodiruje ravninu lzvodmCI VA[\l(-JOO.7U.=60.a.t~. 125. a prccnik osnovejednakje visini stoSCfl.0)/ i kOl11e-je poluprecnik osnove r=40.(.~' sredistem u tacki S udaljenom d=35 od HI.:'o.0)./N"acrtati projekcije rotacionog stosca kome je osa na pravcu p "" JI'VIM(3())O. 126.1 Si __:. kame je vrh V(-60.-15.30). Nacrtatl p["(lJekcije l"UVllos[ranog rolaciono<! :. ~''..65jJ. Na kruznicu !znad ravnine postaviti valjak visine \'=70. j.' /13L/ Ako tacku T{ 35. 122. 127. Nacrtati sve projekcije rotacionog slOsca kame je osnova u ravnini E(50.J::ki ~/(}(}. /f·'\.10).

30.20). B(O.I25. radionicki crtei.70). instalacioni end. za utvrdivanje mcousobnog polozaja masina u fabrickirn halama . a.. koji prikazuju neki tehnicki uredaj . Nacrtati projckcije kugle. Nacrtati projekcije kugle kojoj je srediste S(70. aparata. i to: po nacinu prikazivQ/~ia. ..0). B( -20. 8. se primjenjuje dvodimenzionalna slika. instrumennta i citavog postrojenja pomocu simbola i sctnntskih znakova.50). 100)].38. .Jl5)].20. D( I 10. a prikazuje stvarni trodimenzionalni objekt bez obzira na to"' sto .. koja prolazi tackama: A(40.85)] i b '" PR[P(O.45. nal1~ieni i nacil1u 1. sadriini.30.80. R(85. 142..lDasinu u cijelom sastavu ili dijelovim<L detaljl1i. sifUacioni ertet. CD[C(50. N! 10... il tctiv<l S =0 sredi~te S na pravcll p =: MN[M(O.O...10)). a dobiveni Sll projekcijskim zracirna okomitim fla projekcijsku ravninu..sematski enei . Po saarziiti crtezi rnogu biN: sklopni. crtei i<.60j.1O). koji prikazuju predrnet u dvije dimenzije.'41'.. na osnovu koga se polazu cjevovodi i postavJjaju elektTicni vodovi. je crtez prema kome se sklapaju i postavljaju sklopovi urednja.60).50. Telmicki crtei i osnovni stalldardi 14(L N:1Crtati najmanju kuglu. Nacrtali projekcije kug\e kojo] je N( 140.50). Vrste tchnickih erteza Tehnicki crtcZ je sredstvo sporazumijevanja kao i govor. Sve vrste tchnickih crteza propisuje standard (preuzet JUS).45. iLl.80) i tangenta t = MNl't(40. c Po nallyem cne::..poruke.. iI dodiruje favninu £(40. .-'" . koja dodiruje mimoilazne pravce: N(-70.. Ct J0. koja pro!azi tackama: A(50.50.. JOO)}.40). Ova] crtet se zatnTI upotrebijava za izraLil1 razniit vidova projekta.Istati u nekoliko grupa..110.1'14 7. na osnovu koga se ostvaruje osnovn{crrei.40.50.. prema kome radnici izraduju nacliani predmet. kojoj je srediste u nwnini £(50.50. a. iz. koji prikazuJu jedan dio pojedinacnog sk!opa. "~~.40.. koji sluzi kao dokument za isporuku.40).80. koji prikazuju predmet u tri dimenzije.rade. 139.20. Nactiati projekcije kugle.: MN[M(JO. se d(jeie l1a: ___ .80.40). a mogu se S\.40).90. montaini crtez. koji sluzi za studije i kalkulacije._ crtei projekta. aksonometrUske. Pmjiciranje geol11etri}skih t(iela 1. za funkcionalno prikazivanje uredaja masina. h. tj_ ortogonalne projekcije.60). C( 10.. Po lIaCil1u prikazivanja predmeta crteii se dijele na: ort()gol1alne. dakle osnovnim projiciranjern.

. 140. 142.------- 206 1n. =1: .~---~~=~==~----. 147. Proji6rwve tehnicki.' prednmo IU2 Zadaci za rjdawlI1jf' 207 144.

(). Zadatak. onda njezin tloert m' prolazi tackoID T' akamito O'T'.-j.-.la ide tackom T.a") toga stosca.j.:JO). Od.k( k'.Lacki presjecne krivufje oblog geomctrijskog lije1a 'moie se konstruisati tangenta pomocll tangencijalne ravninc toga tlje1a u toj tacki. Njezin prvi trag d J prolazi tack om . svakaje tacka izvodnice diraliste iste tangencijalne ravnine.'Ii.1. tj. potrebno jc clnto1l1 tackom odrediti dva ravninska presjeka te plahe i tangente tih presjeka u datoj tacki.i Tt25. tangencijalna .l ravnini. Tangcncijalna. Neki praVQC poiozen lack om T okomito 113 tangencijalnu ravninu nazi va sc i!{'nlw{om p[ohe r:p u tacki T. c{ja osnova leii u ravnini Jr:J. Njezin prvi trag d i je tangema tiocrta osnove stosca u tacki .a vaUka. Aka je ) U .1.-toga stoSca koja prolazllackom T.:koj ".J. Kako svakom tackom neke plohe prolazi jedna izvodnica. a njezin nacrt 111" pro1azi tackam T" paralelno sa OS0111 x.faienoj iangenci._~."i1\-'nina takve plohe u bila kojoj njezinoj tacki sadrii tu izvodnicu. polozirno paralelu k( k'.ledan pravac te tangencijalne rilYDine. 'r !.frw stdca v = 60 (sf.h. koja ide vrhom stoSca .--.mlO rangendjafnom ili dinwIH ravninom te plahe (jj u tacki T. koja prolazi tackorn T pripada I.los .m~) tangenta te para[ele u tacki T.25. koja prolazi tackom T.lalno. TnIRO\-'e ravnine L1 rnozemo konstruisati i bez upotrebe paraleie k i tangente m ~ tacki T.1'.) tan . parale!na sa osom x. Ovc'tangente odreduju tangencijalnu ravninu.1. S 1a dva pravca ravnina . Kako je potrebno imati jos jedan pravac tangencijalne ravnine. a njezin drug! trag d 2 odreden je tackama At Ztld~ltak. T:mgend. Valjak je zadan OSOI11 SV[S(50.. sa srediJrem u tacld S(40.1 je potpuDO odredena. paJozimo paralelu. Rj e sen j e: Izvodnica a7 af. anda sc nade prvo probodiste A( A'.:. Y " '.ialne ravnil1e n. li fH. Tangencijalna ravnina valJka Odrediti tangencijall1u ravninu kosog kndnog va!jka u tacki rr55. ~.M. .2.40. .1. i lvl?. Svaka r:mgencijulna ravnina valjkaste iii stozaste plohe dira tu piohu duz cijele izvodnice..1 odrcdcna jc izvodnicom a i tangentam m. a drugi trag d 2 odreden je tackama. ko. J 1.. 0 tangencijainim ravninama Kxoz tacku T neke plohc q) prolazi beskonacno mnogo krlvulja tc plohe. onda njezin tJocrt m' prolazi tackom T' okomito na duzinu O'T'. Tada prvi trag d l pralazi tackotn A' paralelno s m' .40.~~~:N7 l~:_ '5":S: OJ A".- Trazena tangencijalna ravnina <-.3. a njezin drugi trag d 2 odreden je tack om .1. Zato :rci"~l upoznatl kako sc odreduju tangencljalne ravnine oblih gcometrijsklh lijela.-edrtl rangenci/ainu mVllillU rOlUciullug SlU!Scu u t'm.k"). ona je sutraznica prvog traga ravnine it Ako treba odrediti jos i tragove d l i d z ravnine .mgcnte poJozcnc tackom T na sve ave krivulje leze u jed..x i drUgiffi probodisrem N2 sutrrrinice n prvog traga ravnine. Cija oSl!ova Zeii u ravnini Jr{.A") izvodllice a i drugo probodiste M 2 {M.2). Da bisill() u nekoj tacki plobe konstruisali tangencijaJu ravninu. R j e se 11 j e: lzvodnica o( a'.ravllina stosca t. ~~~~.35.lloj ravnini koju riaZiV. 11. Slika I L I 11.xi M2 =M.. Da hismo nasH . 50)] ipoluprecnifwm OSflO1-:e r:= 20 (srI 1.11_1 Tal1f{cllc(jalne ral'lline 209 IL PresJ~ci geometrijskih tijela ravninamlll\ '-I 11.4' pam1elno sa 111' ..0) pofuprdnika r = 30 i vi5.1.k") toga valjka. 1'13 duz:nll tangenta te paralele u tacki T. . a njezin nacrt /II" prolazi tack om r" .1)..1. Aka je 1Il( 1Il'. Kako je tangenta m paralelna s ravninom 7f!. gente m.O) v( j pripada trazenoj langencijalnoj ravnini 6.

x 1 paralele k u tacki T.25) i poluprecnik r = 25 (sl.45)1 i po{uprecnik osnove r ~ 10 (. to pn'! [rag. Odrediti taJlgencijalliu rr/1'l1inu kugle u tacki T(40. k" koja je paruldnCl s ravninum k.'"::. Zadat-ak. Njezin dmgi trag d! ide drugim probodistem .210 11.11. i sporedne kruzni9~.e Gsa SV{S(20. a tangenta n sutraznica njczino'g d1l1gog Iraga.. a njezin prvi trag d J odrec1en je tackom ill i prvim probodistem N! sutraznice n drugog traga. Odrediri rangel'lcljainu ravl1Inu iwsog Icruznog s'!O<~ca u tacki T(35. Drugi trag d2 te ravnine ide tackom .. £atinlKonstruisem6 'pcojekcije m ' i mil tangente !!i a HJezm pry! trag d j odreden JC tdckama il. Presjeci geometrU.pnJlti. koji spaja njezino diraliste sa sredistem kugle.5). ide tackom T i projekcije k. lit ravnine Ll ide tackom N J paralelno sa nl' .42 izvodnice a paralelno S M.:. x 5' m' Slika 1 L3 Slika I L2 11.3).1.12 == A. R j e sen j e a: Nacrtaju se projykcije i k" paraJele .fit) u tacki T pm-aIde k( k'. 25).10. 1[2 i. 2. Tangentorn m parale1e k u tacki T i rangentgm hsporedne kruznice k U luj tacki odredena je trazena tangencijalna ravnina fl.zi· tom tackorn. aka mu .-.r u tacki llx. II raj tacki.1 Tangel1cijalne ravnine 111 k" . koju.-. 4). V(70. paralelno 5 /1#. Tangenta tt( nl. drugog traga ravnine d. !II . a njezin drugi [fag d2 ide [3ckom j Tragove ravnine L1 mozemo konstmisati i bez uporrebe paralele k i tangente fII U tacki 1'. .35.30).k") koja prolazi tom tackom.1'1. je srediste 5(30. kao i projekcije n'i n" tang~nt"e'fl sporedne kTIlznice k.a") na kojaj je tacka T i tangentom m( "{.::"::"__________ 11. Ti tragovi moraju se sjeci na osi..kih tljela. R j c sen j e b: Tangencijalna ravnina kugle okomita je na p0lupl:ccnil\. "5iM. Tangencijalna ravnina kugle Zadatak. kame je osnova paraleLna s ravninom n~. Ka~b je tangema III :.45.."CC"::lil.4.:..utraj~mca prvog traga te ravnine. e R j e sen j e: Tangenc!jalna ravnina L1 odredena jc izvodnicom (I{ (['.1!.n") osnove stosca u tacki A jest sutraznica /vi 2 paraleino s n H .1<..cr'::.

koje Slika 11. Hi se oacrll taju projekcije sutrazmce n( n'. tackom II idu Be i 2-3.1.. trougao ABC u ravnini n (s1.. a dvije njegove strane su poprecne na te bridove (1-2 i 3-4). Presjek prizme kojoj je osnova npr.jeci prizme ravnil10m ____. je paralelogram 1-2-3-4. s"rh do ose x. to. ravninom E. kame su dvUe !ilrane paralelne lim bridovima.7 nazivul110 pridruzenim slral1icama likova /~BCD i 1-2-3-4. ~____'_'~:==~= 11. Presjeci prizme ravninom 11:.ST. tackom III idu CD i 3-4. koja je parale/na s njezinim bocnim hridavima.11 . za koje se kaze da su pndruzcm yrhoYl likoya ABeD 1 1 ~2-3-4. :.6 c.______ . na poluprecnik r-:.tranc paralelne <.. Presjek prizme kojoj je-osnova npr. Kako ravnina svake plohe prizme sijece presjecnicu e ravnina Jt i E u nckoj tacki. koja nije paraJelna s njezinom osnovom niti je paralelna s njezinim bocnim bridovima (sl.2. cetverokut ABeD u ravnini 1[ (51.1"" prolazi drugi trag d z ravnine ..7}. kame Sll dvije ". pa se njezini tragovi odrede na slijedeci naCin: konstruisll se projekcije m' i mil sutraznice m prvog traga koja proJazi tackom T' okomito oa S'1"i odredi njezino drugo probodiste M 2 'S M. Slika 11. je I1mogo!':!if 1<0j1 je jedl10k [(~j OSIWVi. pa se odredi njezino prvo probodiste N j .. Osnova i cetverokut presjeka imaju karakteristicna svojstva: :T N3 svakom bocnom bridu priz~ me nalazi se jedan vrh os nove i je. koja jl!. Presjek s1'oke prizme ravninoln.:.11.tj okomito oa r"=SJlTIJ . Presjek svak. tim bridovima (1-3 i 2-4)..1 bocni bridovi prizme medusobno para!e!ni. Vrhovi tog cetverokuta su prob6dista n\'llinE' E s bocnim bridovima prizme.J2.n ) drugog traga koja prolazi tackom Til okomjto oa r". koji je jedllak osnovi'. vrh presJcka prizme v-1 i_).11. koja je paralelna ravnini n. 11. a . 0 presjeku.5 Na svakoj bocnoj plohi pnzme nalazi se jcdna strana osnove i jedna stroma presjeka prizme (AB i 1-2.· B i 2. prema tome.dan. prizme ravninom o. a tackom Ll. (l dvije S11 poprecne na le bridove. S!ika 11.!'2 213 Tal1gencijalna ravnina kugle u tacki T okomita je. Presjek prizme kOJoj je os nova npr. Tackom toga pro~ bodista povuce se dmgi trag d l okomito na rll -:. koja je paralelna s bocnirn bridovima prizme..1x.6) ravninom E.2. Tackom /vI po"\'Uce prvi trng d l b.5) ravninom £. Be i 2-3. se Slika 11 A okomito na r' = S'T' do . a njegove strane su presjecnice nlvnine E s tim hridovima.1..-je· cetverokut 1-2-3-4 koji nije jednak asnovi prizl1lc.e prizme ravllinom.2 Pres.. cetverokut ABeD u ravnini n. Posto s1. je opet cetverokut 1-2-3-4. D j 4). a ad tacke t::b: prvi trag d l ravnine L1 okomito na r' = S'T'.11_ PrrsJeci geometrijskih tijela ro-vl1il1oma _. C i 3. kojom mora prolazlti jedna 511'an8 osnove i jedna strana presjeka. koje su na toj ravnini (tackom 1 idu AB i j -2.t:. je paralelogram. DA i 4·!). para/dna s njezinom OSlWVOlll. CD i 3·4.riti ru2eni Vrl101'i osnove l presjeka naluze na parafelniTn pmrciJl1a.

1 0).60.60)}.O).n.2 Presjeci prizme ravninom ?15 4~1). 2.11. C(90. KoStl petostranll priZlIlll. D(20. brid AD/A.SO)}. to se prodllienja pridruienih srmna [iII likova sijekll it tackama. Zadatak. 12 tlacrta presjeka adrea-en je njegov nacrt 1//2 8 3 8 4 8 5 8 vrhova 1.! j.214 1 f. kojojje OS}WWl ABCDE(A(lO. koje su fla tragu e.1 1. [J.-90) (. F( 55. zadatka. j J 0. Vidljivost prizrne i njezinog presjeka odredenaje na vee poznati nacin.0).70. 3.O). 3. koja postOji lzmedll [locrta y D'!----/\ 8' Slika 11.P1) 'u kojem se sijeku ravnine E i il.eziflim hoenim bridovima.55. A' A' / G' J' Slika 11. a osu af/nosN je presjecnica ravnine osnove i ravnine presjeka.0)] u ravnini [[I l bOL~ni hrU AE[A. di je za njihova odredivanje upotrijebljena perspektivlla J. Presjeci geometrijskih t~ida raVnirUlIl1{/ 11. .O). kojojje osnova ABCD[A(30. D(20. presjeCi ravninom E(JO{). 90) (sf. tackom IV idu DA i osnove A'B'CID'E' i tlacrta l'f3'4'S' tog presjeka. Ova dva svojstvH su karakteristicna za perspektivllll afinos! likova ABCD i 1-2-3-4. 2. B(75. kajaj je osnova ABC[A(5(). koja ruj£' pamielrw s njezinom asnavam.15.1. E(S0. 0). F" J" F" Jr} Gil I" H" R j e sen j e: Presjck nekog geometrijskog tijela R j esc n j e: Postupak rjeS'avanja (jvug zadatka analogan je rjese·. -I i 5.70.15. odreden jc pomocu druge projicirajuce ravnine .0)) .mu.:1(d. Zadatak.2.O). ravllilli i bocni brid AF[A. presijeca taj brid u whu j.£12) potoiene tim bridum_ Pruvac P(Pf.O). KasH trostranu priz. 0).---H18ze se odrediti direktnim postupkom ili pomocll SwmQCfla.2. D(45. Jr. za kOje Sli bocni bridovi prizme zmke ajirlOsli.55. ravninom E. 05110va svake prizme i preYdek te prizme ravninofJ1.40.30.100) i odrediti mreiu te prizme (sl. B(35.· tllpkom. s tim sto je trostrana prizma sjece~ oa ravninom koja irna eli·· vergentne tragove. u kojcm boeni brid AF tc prizri1e'vrobada ravninu E.125. Vrh prcsjeka 1. £(20. Prcsjek kose prizme opstom ravninmn 1.fiJlost.O)] It ravn.O).50.9 3.. C(60. Zadatak. 75.30. probodistem pujcdinih uucnih bri~iu'v'-i ::.60)).65.9). C(40. nju 1. presj""i ravninom £(100. Kosu (5etverostranu prizmu.8 opstom ravninom. B(60. 10. U ~)vom zadatkll. 4 i 5 pomocll ordinal a povucenih vrhavima tlocrta okamito na aSH x. 8). prcsjeh: petostranc prizme Jdreden je dir:ektnilrJ ?os. i bocn. nili je paralelna s I~. Na isti bi se naCin mogJi odrediti vrhovi presjeka 2.20. presje!:i ravninolJl E(J } Q. D" 11. perspeklivllo su afini likovi. 5.. z I o Y 0" .

2 Presjeci prizme ravninom 217 R j e sen j e: U ovom zadatku treba odrediti normalan presjek cerverostrane kose prizme ravninom E(e"ez).2B~ 2 B" l'~ 2 F" 3C ~~ m C m .. 4r94() jednako je uchlljenosli tacaka 1'2'3'4' od ose /X3).:a---H-a lT3 u trag-e).10 premJetl na m ~". Dakle i njihove projekcije pl. Pomoc:u nonnalnog presjeka 1-2-3-4 konstruisat cerna i mrew date prizme. 3 obje osnove. pa ~ijcku ravninu E u pravcima [1.. koji su paralelni s pravccm tj. a gornja osnova u pravae EFGH kcji je pGralel3-l1 Sri QSom . Doda li se razvijenoj mreZi pIoha prizme 3G:. Te veliCine imamo u stranocrtu. 0 2 J Kako su likovi A'B'C'vti 1'2'3'4' perspektivno afini. okomitih na }X3.r' i s' koje polaze iz 13cakCi a) l £ £ -..Xl moramo postaviti okorrrito na e.2. Tackarna 1.\. CG i DH. St~atll ravninc E. B (E' A C D A A D Slika 1 L 10 Aka se strane prizmerazv\ju u ravninu. paralc:Jna s bocnim bridovima prizme. to Sil i stranice presjeka 1-2-3-4 okomite na odgovarajuce bocne bridove prizme.'c.-. Na pravac n prenese se 1-2=1020' 2-3=203°' 3-4=3((1(/ 1 4~1=401o. lOa) date kose prizme dobit ce se na sJijedeci n a c i n : . a polozena je hridol11 BF. i S~ mcc1usobno su paralelne.3. Kako je ravnina E okomita na bacne bridove.i l x 2 °1. 4'" D'" i 411= 4'" H m . 2.cnl prcsjck.R.4.:"B~S' 1J' R. moraju sjeci 1!C1 pravcll (. Ravnina /1(d r. Don]3 OS nova ABeD projicira se u osu IX]. ------Na is-toj-slicitn:ikazan je i drugi na6n rjeScnja toga zadatkrr. Pod normalnim presjekorn prizrne podnlzumijeva se presjek le pdzme ravninom koja je okomita na njene bacne lwidcl'. moraju bill okoJ1l1ti j na istoimene projekclje lih bridovu..3 u pravoj veIiCini jer su paralclni s 1[3.Q. 1 povuku se pravci okomiti na pravac nina njih ?re~esu n~ istu straml prave veliCine ol1i11 dijelova bocnih ?rido~a k~ji Ide 11a lsto~. dakle i tra7.-- D" A" C" / "Q. koja je okomita na bocne bridove prizrne. Srral10crtnu DSll .11. kaje poloiirno bridovima AE. Zbog toga polozimo tim brldovima druge ijfOjicira. projlc. Presjeci geomernjskih rijeia ravninama 11.i'1o pomocu ~-tranocrta_ Tragovi ravnine E.. 3 i 4 odredimo kao probodista ravnine E sa bocnim bridovima prizme.. dobit cemo pnI\.Q.DaklelA~1 '" A"" l1t~l ".se na 7[. ~I . 3""'3 0 . upotrijebit cemo stranocrtnu ravninu 'lr3 koja je okomita na \"(\\/ninu IT} i na ravninu E. a kako ie ravnina 1[.).U velicinu lo2r.c. Vrhove presjeka J.mC" I sliku 11.. Kako je ravnina ltJ ukomita: lla ravninu E. a za njih je osa lfinosti pravac ell dok su tloerti bocnih bridova zrake afinosti produzenja :'ljihoyih pridruzenih straniea treba da se sijeku fla OS! afinosti.<it! s mvninom 1.1r.z.. r i s. DnJge tri projicirajuce ravnine..p._ dobit cerna mreiu kose prizme s normalnim presjekom. Razvijena mreza (sI.21~6_ __ 11. koji presijeca taj brid u tacki 2. Tako se ravnina E i sve sto se u njoj nalazi.ilH~:e ravnine. . a romocu orclinaln okomitih na /X2 dobiven je nacrt 1""2""3""4" presjeka 1-2-3-4 prizme sa ravninom E. sljece ravninu E u pravcu q(Q). y .. Gsa IXj je paralelna s tim bridovima. 4D:. pa ce se 1Z shke 11.4n presjeka 1-2-3-4 (J'''' If!' 2"'2 0 .:_"'G' -'--''--l'= Ex H ! P. ako je konstmkcija tac-no izvedemi. kao i sve ostale pridIUzene stranice perspektivno afinih likova..X]" Bo~ni bridovi prizrne pfojioir-aju.d2} koja je okomita na 1[2....Q2). Ako ravninu E preiozimo oko traga e] u nJ. paraklne .qt. nonnaini presjek ce se prikazati kao pravac koji je okomit na bocne bridove. Stranocrt 1"'2"'3"'4'" presjeka nalazi se u Trccern tragu e" Pomocu ordinala. dobiven je tlocrt 1'2'3'4'. 2F m . E . Posto :se zadatak ljesava pomocu stranocn3. Ovaj zadatak je rijeScn na aba nacina: direktnim postupkom i pomocli stranocrta.IOa.. Zbog toga se pridrnzenc stranice Ere i 2'3'.

poklopit ce se tloert (2'3'4' presjeka 1-2-3-4 s tlocrtom prizme lfB'C'D'.~ / / / H":" G'" Silka ll.11. a. C(50.bocoi bridovi okomiti oa ravninu '/[j. 1 )1 R j e 5 e n j e: Zadatak je rijden na dva J1acina: direkmim postupkom i pomocll stranocrta. da pomocu presjecnica ravnine E s ravninama polozeoim bocnim stranicama odredimo nacrte stranica presjeka.O)] u ravnini ff. D(60AO. da pomoc:u sutraznica ravnine E odredimo nacrte vrhova presjeka.30.35. to jc potrebno ravninu E. OSl1ova ABC[A(10. Presjeci geometrijskih lijela. -jer su njezini. . Kako je ravnina 1fJ okomiw nn. direktnim postupkom: Kako su bocni bridovi prizme okomiti na ravninu tr]. pomocu stranocria: Posto je prizma presjecena opstom ravninom.2. jer se nalazi nJ plohi koja se u tlocrtu ne vidi.70) (sl. koje se u tlocrtu vide. plohama.4. D odredeni Sil naclti 2# i 3 vrhova 2 i 3.218 11. Kako je vec napomenuto da su presjek prizme ravninom i osnova prizml' perspektivno afini likovi. jer su na stranama koje se u nacrtu vide. III afinoSl muz.. a pomocu sutraznica fll i n prvog fraga. ruvmnama 11. Presjek uspravne prizmc opstom ravninom Zadatak. Nacrt toga presjeka odredujemo tako.90. E" H" F" G" 11.3..11. ])(45. ravninu E.~-~.11 upotrijebljena takva stranocrtna ravnina 1i.45. Tlocrt J'Z'3 4'tog presjeka poklapa se sa tlocrtom prizme.1. Na vee poznati naCin konstmisan je stranocrt prizme.20. dok se stranica 2-3 ne vidi. Uspravnu cetverostranu prizmu...5. a na nacrtu p" te presjecnice nalazi se nacrt ]"4# stranice 1-4.di se--· tako da se nadu tlocrti svih vrhova presjeka pa se medu soborn spoje..50. to se stranocrt ]"'211131/14 presjeka 1-2-3-4 nalazi na trecem tragu e3 ravoine E. U naCltu se vide sarno stranice 3-4 i 7··4 toga presjeka. DJN 4. U tlocrtu se vide stranice 1-2 i 1-3 toga presjeka. kojo) je B(30.0). stranocrtna osa JXJ mora biti okoinita na prv] trag el ravninc E. 1 .11). dok se ostale stranice 3~2 i 1-2 ne vide.20. za koje su bocni bridovi prizme zmke atl0osri. pomocu stranocrtne ravnine nJ.O). Presj"k kose prizme drugom projicirajucom ravninom Zadatak.B"'2 C 3"':::: C'''3/Hi D"4":::.0)] u ravllilli 1[1 i visiua v=. r. B"2":. odredenje nacrt ]'14" stranice 1-4. kao i treei trag e3 ravnine E.40)) presjei:i ravninom E(80. C(70. Zbog toga je na slici 11. Na taj 11acin. Pravac p( p'. Nacrt tog presjeka mozemo odrediti jos i tako.". nacrt r2"'f presjeka 1-2-3 je l! njezinorn drugom tragu.2 Presjeciprizme mVllinom 219 11. 0).55) (sI. Posto je ravnina E okomita na n3.12): . kojoj je OSrlova ABCD{A(35. to se njegov tlocrt t nalazi oa presjecistu Ilocrm KDI toga brida j ordinale povucene tackom Na isii Dacin Se odrede tll)Crli 2' i 3 vrhova 2 i 3 toga presjeka. transformisati u projicirajucu ravninu. Na taj naein.. 0). Kako je vrh 1 na bocnom bridu AD. pit) je pr(fsjecnica ravnina E i . b.d2). Zato treba slranocrtnu ravninu 7rJ postaviti okomito 113 ravninu E. a osa afinosti je presjecnica ravnine os nove i ravnine prcsjcka.i 1 R j e sen j e: Posto je ravnina E druga projicirajuca ravnina. a Duert r2 'jiY 4" presjeka odredi se pomocu tlocrta i stranocrta tako da se uradi If" r.2. a pomocu ravnine L\(df. po!ozene bocnom stranom ADHE.:: A''']"''' . jer se nalaze n3." koja je okomita oa ravoiou nj ina ravninu E.e2_ 'Tloert presjeka OdTG. i bocni brid AD[A.:::. posluziti kao kontrola tacnosti konstrukcije llocrta presjeka.10. presjeCi ravninom E(100.0). ~ 1 1 1H lt . Kosu trostranu prizmu. B(55.=.

U zadatku je kOnSllllisana jos i prava yelicina presjeka lo2(So prelaganjem raynine E oko njezinog prvog traga el na ravninu reI· e. moraju sjeCi na prayeu eJ. Presjek uspravne prizme drugom projicirajucom ravninom 1. kao i sve druge pridruzene stranice perspckti Y llo 3finih likova. Kako je ravnina E druga prnjiciraj-uCa ravnina.l2 /I' 2' 3' . 00. Odrediti pre. Ez z z . Slika 11..40.0)] visina pri7.40.2.l11c v"".J3) I 5' aJ 2' l' C' R j e sen j e: Vrhove presjeka petostrane prizme ravninom E odredit cemo tako da nnoemo probodiste ravnine E s bocnim bridovlma prizme.\:jek prizme ravnino11l E(50. D( 10. naclii tih probodista moraju biti na drugom tragu e2 te ravnine.5. 1 '. " Ie. aka je konstlllkcija tacna izvedena.yje{nim !ikom (sl. e. E' D' SlJka 1 Ll3 . ot y A" 8" \A m :p'" \E'" A' 0 C"! 0" B"iE" A":IX Ex E' J' 0': l' 5'. Pre.2 Presjeci prizme raVilinom 221 Zata se pridruzene stranice A'S' i 1'2'. Zadatak.O).220 ] 1.35) i kOl1struisati mreiu s pre.20.'Ijeci geometrijskih tijela ravninama J 1. Z(ldallO je pravilna petostrana uspravno prizma sa inm'(l!!1 AHCDE II ravnini nj lwjaj je jedna strana CDIC(10.2 8' G' I 11.

Za konstrukciju te mrde dobiju se prave veliCine bridova osnove jz tlocrta (Ao So::.14 CO D' .. s tim sto je prizma sjeccna prvom projicirajucom ravninom. 65) i konstruisati mrezu s presjecnim lik(lm (~·'-ll.13. to tacka ]# treba da bude u presjecistu drugog traga ez ravnine E i nacrta brida AF. 5'1 C":E" ID" 0 ez / / X smi Alii BH:Ft( Ex 2.:::: A'B'. Zadana je pravilna sestos{rallQ uspravllfJ prizma sa osnovom ABCDEF u ravnini 7r} kojojje srediste u tack(§QO. Odredena je i prava veliCina presjeka 1°2°3°4°5° prelaganjem ravnine E aka traga e1 u ravninu 7[2 na naCin r¥ 1° J'lx itd. )"~---{'2' )' 7" )' A' 8' Co Co D' R j e sen j e: Kako tlocrt presjeka prizme pvom projicirajucom ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine. 4 i 5.15 data je tabela sa jos dese[ zadataka za rjesavanje.2. 0::: 8 .-cl). Nacrt presjeka jc od tacke r do tacke 3'" := 4" . 14) : l' -of- 0' e. Odrediti pre:ojek prizme ra"vninom £(65. Na slid 11. a prave velicine bocnih bridova nalaze se u nacrtu (Ao 1° = A'j'. a tlocrt presjeka prizme poklapa se sa tlocrtom prizme.l.1 I 2" . dobit celTIo mreZu dijela prizrne izmedu ravnine 1C i ravnine E. Na slid 11. Dalji posrupak rjesavanja sliean je rjesenju prethodna dva zadatka.13a nacrtana je mreza donjeg dijela prizme koja se sastoji od mreze bocnih ploha osnove i prave veliCine presjeka. tXl.O) i visina prizme v=50.2.--. Ako takvoj mrezi dodamo pravu veliCinu presjeka. a tacka 2'" je u presjeciStu traga e2 i llaerta brida BG itd.35.).. BO 2° ::::: B 2" itd. Na slici 11. r". 7 " / / 1m 1" .2 Presjeci prizme ral'nillom 223 Aka ta probodista oznaCimo sa 1. to je tlocrt toga presjeka duzina od tacke f 5 2' do tacke 4 na tragu e.0fjedan yrh u tacki A(J0. ko)a))e OSJIova ABCDE u ravnini 1C. Elementi prizme i presjecne ravnine datf su na slici 11.3. jer su svi bocni bridovi prizme okomiti na ravninu Rj.:··. Zadanu pravilnu petoslranu L/spravnu prizmu.15.1 .____~e~3__________~Ez 5 111 " 1 z 1 3'" ' 6'" 7'" . Presjeci geometrijskih tl}ela rm'ninama 11. e sen j e: Postupak rjeSavanja ovog zadutka kao na slici I f. 1 E' F' DO Slika 11. Presjek uspravne prizme prvom projicirafucom ravninom Zadatak." F'JI 5' 5" E' 2' 6' a) 11..13 prikazan je i lijevi bokocrt ono-~r dijela prizme ko]i je ispod ravnine presjeka.6." presjeii ravninorn E i konstruisati mreiu S presjecnim !ikom.}5. BiJC D ::::: B'e l itd. Rj zadatb :ma]ogu!1 )~__:j~_~:::Ju 7' 4' 3' . Zadatak..222 11. Donji dio prizme je prerezan po bridu Al i razvijen na ravninu slike.

. ~ .~ ~~ .17 c.2.ie rrougaa. koja prolazi vrhom piramide. Presjek piramide kojoj je OSl1ova npr.5. 58 30 <5 3 5 60 70 60 r r' Y ..4.~ d h k dO <5 50 2 60 '0 70 72 20 20 15 5 J~. koji je sliean osnovi.{ralle pralaze. 4. kojije slican toj osnovi.20 I Sllka 11 16 b. Presjek pi. koja praiazi 111ezillhn vrho/11. peterokut ABCDE u ravnini n (sL11. / / .1 " x Ex .3. 58 20 5 26 i 5 7 " 60 72 56 78 " 60 1J e. koja je· parolelno s nfezinom oSl1ovom je nmogokut. 5.ome dvije :.amide kojoj je osnov<1 npr. 2.piramide ravninom. rhOlll.3.--- \ 40 -. / i 0- . 8 18 -~ " " " 5 15 " 60 " " ". ravninom E. V. Presjeci geometrijskih tijela ravninama 113 Presjecipiramide ravllinom 225 11. niti prolazi njezinim vrhom (s1.16) ravninom E.:.:.0 presjeku piramide ravninom a.. a njegove strane Sll presjecnice ravnine E s tim bridoyima Presjek svake piral11ide ravnino/11.. Presjek_ 5vakt. cetvcrokut ABeD u ravnini Jr. OIMENZIJE (mm) :. a njcgova treca strana J~2 je poprecna .~.17) ravninom E.ii.Ie cetverokut I.Ie popreclIa na te dvije straue. pelerokut ABCDE u ravuini 1t (sU 1.15 . koji nije sliean osnovi.4\ \ . 70 82 ['i'o ." 11.1 4'.-~' 52 . 50 Sllka 11.3.11. K.risticna svojstva: QJ 10 Slika 11. je trougao 1.\. Osnova i cetverokut presjeka imaju karakte. Vrhovi tog peterokuta su probodista ravnine E s bocnim bridovima piramide.1. <i 11jegava tl"eca strano .V idu vrhom piramide.. ''). 3. .. is'' o .. je opet peterokut 1. koja je paralelna ravnjni n. Presjek piramide kojoj je osnova npr. koja nije paralelna sa OSllovom piramide.18) .. kojem dvije strane I· Vi 2._:»30 na te dvije. . ! . Presjed piramide ravninom 13'" z 1 +--"f------ . --.

B(O. v' 11. C i 3.0). presijt. perspeJctivna su kolinearni likovi. tj.10. vrh piramide je sredisie kolineaclj'e. tacka kojom idu nake kolineacije zove se srediste kolineacije.3 Presjeci piramide ravnirwm Na svakom bocnorn bridu piramide nalazl se jedan vrh osnove i jedan vrh presjeka te piramide (A i I. za kojc se kaze da 511 pridruieni vrhovi likova ABeD i 1.(thdiJ.3. tackom II idu Be i 2-3.J 1. odreden je pomocu dmge projicirajuce ravnine iJ. kojom mora prolaziti jedna strana os nove i jedna strana presjeka.l9 R j e sen j e: Kako sma dosad vidjeli.25. U nacrtu. 5tranice' f2 i 2-3 su v-rdJjive. DA i ~-1). tackom IIi idu CD i 3-4. kaje nazivamo pridruzenim stranicama likova ABeD i J -2-3-4. a presjecnica e ravnlna n i E je Gsa kolineacije. u kojem se sijeku ravnine E i 6. to se pridruieni vrhovi osnove i presjeka nalaze na pravcima. B i 2. presjek nekog geometrijskog tijela opstom ravninom moze se odrediti direktnim posl11pkom i pornocu stranocrta.0). Ova dva svojstva su karakteristicna za perspektivnu kolinearnost. P 2).2. Presjek kose piramide opstom ravninom Zadatak. a osa kolineacije je presjecnica ravnine asnove i ravnine presj~~a. jer su bocne plohe vidljive. Osnova svake piramide i pre:.0).60.1 E. koJa nije paraleina s njeZlllom OSIlOvom. moraJu. a tackom IV idu DA i 4-1). koje su na raj ravnini (tackom I idu AB j ]·2.. C(25. niti prolazi njezinim vrhom. to se produienja pridruzenih strana til! likova sijeku u tackama.3.ca ~aj brid u vrhu j.5.30.. 3 i 4.._ koja postoji iZ~lCU:U tlocrta osnove--A'S'C'D' i tlocrta 1'2'3'4' toga pre. Zbog togaje ovaj zadatak rijesen na oba nacina. Pravac p(P j.jek te piramide ravninom. u kojem bocni brid AV te'iHt~'~ide prohada ravninl. Be i 2-3. Kako bocni bridovi piramide idu njezinim vrhom V. Bocni bridovi piramide.. Na isti nacin mogli bi se odrediti vrhovi presj:eka 2. IT.4 su vidljive. I'rh V(50. Na svakoj boenaj plohi piramide nalazi se jedna stnma osnove I Jcdna strana presjeka te piramide (AB i 1-2. Kastl cetverostranu piramidu koja) je osnova ABCD[A(-10. kaje S1l na tragu e.__ Produ'zenjQ stnmiC8 kolineamih Hkova. a stranice J -4 i 3-4 su nevidlji ve.226 11. zovu se zrake kolilleac!je.O)} "ravnin. CD i 3-4. presjeCi ravninom £(70. Kako ravnma svake plohe piramide sijece presjecnicu e ravnina J[ i E u nekoj t3cki. D(l5.19). to je vrh V piramide.iI.50) (sl. A'B'i 1'2'. ali je 72 njihova odredivanje upotrijebljena perspektivna koli~e_~~ija. 50.sje~~. 8 Nacrd J"2"'3# 4 vrhova 1-2-3-4 odredeni su pomocu ordi~ilJq poloztnih tacknmi. D i 4). S'C'i 2'3' itd. za kOje su bo{ni bridovi piramide zrake kolineacije. na kojima leze po dva pridruzena vrha.. koji idu istom tackom V .·a stranice 1-2. Vrh presjeka 1.4. . Presjeci geometrijskih tljeJa ravninama 11. Slika 11. se sjeci Da tragu eJ.2.. 45).polozene tim bridOl~l.-.l J'2'3'4'-:--Stranice 2-3 i 3-4 tog presjeka ne vide se u tlocrhi.

1!. Presjeci geomelrijskih tUcla ravninama

11,3 Presjeci piramide ravilillom

229

Kada zadatak treba rijesiti pamaeu stranocrta, anda se upatrijebi takva stranocrtna ravnina nj, koja je okomita na ruvninu 111 i na ravninu presjeka E. Kako je ravuina ;1:3 okomita n<1 ruvninu E, 5tranocrtna osa IXj mora biti okomita na prvi trag el te ravnine. Nacrta se zatim stranocrt piramide i treci trag ej m ravnine E na vee poznati naCin, Na tragu e3 nalazi se stranocrt J'"2//13 4 if1 presjeka ],·2-3-4 i to od tacke )11/ do tacke 3 1z stranocrta presjeka odredi se njegov tJocrt j' 2 3'4/ pomoeu ordinala povucenih vrhovima stranocrta i1f /"2'1'._5 4 okomito na osu ,X.h a iz tlocrta presjeka odredi se nacrt i"2"3 ft 4 pomocu ordinal a povucenih vrhovima tlocrta okomi1.o na osu x,
M •

1

M

Jr

11.3.3. Presjek uspravne piramide opstom ravninom
Zadaiak. [ispravllll petostrallu piramidu, kojoj je osnova
ABCDE[A( "20.20,0), B(-JO.40,O), C(20,40,O), D(30,20,O), E( }O, 5, 0)] u ravllini n! sa sredisrem If tacki S(5,25,0) i visina piramide v 45, presjed ravninom !i(70, 70,40) (sU UOr

R j e sen j e: U ovom je zadatku presjek petostrane uspravne piramide ()dreocn 118 qh3 nacin8, tj. direktnim postupkom i pomo{:u stranocrta. Vrh presjeka 1, u kojcm bocni brid A V te piramide probada ravninu E, ndredell jc pomocu dmgc projicirajuce ravnine j( dj,d2 ) polozene tim bridom. Pr.::c,·:1(:: p(I~,P2).J--;j kojc!J1 s_t;:. sijeku ravoine E i J, presijeca-taj brid u vrhu 1, Xa isri n<lcin l11og1i bi se odrediti vrhovi presjeka 2, ), 4- i 5, ali je za njihovo udredivanjc llpolrijebljena perspektivna Kolineacija, Koja postoji izmedu doerta os nove it'B' C'D'£' i tlocrta ]'2'3'4'5' toga presjeka. Produzenja stranica kol1ncarnih likova, tj: A'E' i 1't, B/C'i 2'3', C'D' i 3'4' itd., moraju se sjeei (1;) lragll Cj, Tako smo dobill-tiocr'te 2'3'4'5'vrho~va 2,3,4 i 5. Nacrte 2"3"4"5" lih '.ThoY(l odrcdimo pomocl1 ordinala polozenih tackama 2'3'4'5' okomito na osn x. Vidlji-yost pir3mide i njezinog presjeka odreoena je na vee poznati nacin. \/ec smo vidjeli kada se zadatak rjesava pomocu stranocrta, stranocrtllu ravninu J[,. 1rcba postaviti okomito na ravninu IT, i na ravninu E. Kakoje ravnina :I~, okornita na ravninu E, stranocrtna osa j.l:3 mora biti okQmita na prvi trag te ravninc. Nacrtan je srranocrt piramide bo i trec] trag e3 ravnine E. Stranoert !"'2'-~f'4"yrr presjeka 1-2-3-4-5 naJazi 5e 11a trecem rr-agu e} ravnine E. 1z ::tnnocrt8 pre;-;jek3 odredi se njegov tlocrt 1'2'3'4'5' pomocll ordinaia povucenih M vri1(Wim8 stranocr(a 111f2 3'"4'"'5''' okomito nn osu {t'", a iz tlocrta presjeka odredi :of' rZ'" 3"-/-"5" pornocu ordinala povucenih Hhovima tlocrta okomito na

I

I

Slika 11.20

e,

11.3.4. Presjek kose piramide drugom projicirajucom ravninom

I I
I

_0'"

1
1

Zadatak. KOSl1 cetvcrostraJ1U piramidu kojojje osnova ABCD[A(50"25.0), B(30,1O,0), C(20,20,0), 0(40,35.0)] II ravnini IT, i vrh V(O, 25,40). presjeci raminom £(5, =,-5) i odrediti mreiu pit'amide 5 presjecnim poligol1om (:;1. ! J.21 ).

:.EU .!_-_

.1

l

230

11. Presjed geometrijskih fijele< mvo/namu

11.3 Pres.jeci piramidl:: mvtlinOIll

R j e sen j e; Kako je ravnina presjeka dnrga projicirajuca ravnina,
Ilacrt r2~3#4" presjeka 1-2-3-4 je u njezinom drugom tragu ez' i to od tacke ]" do tacke 3", a tlocrt t2'3'4' toga presjeka dobija se pomocll ordinala, koje se povuku od vrhova njegovog naerta. Tloert A'B'C'D' osnove te piramide i rlDert ty 3'4' njezinog presjeka 1-2-3-4 Sll perspektivno kolinearni likov!, kojin"!i.\---Je tacka V'srediSte kolineacije, a trag el osa kolineacije. Zbog toga se produzenja pridmzenih stranica tih Iikova, tj. A'B' i f2', B'C' i 2'3', C'D' i 3'4', te DIA' i 4']' sijeku u tackama koje moraju biti na tragu Za konsrrukciju mrcie te pimmide (sUl.2 J a) potrebne Sll nam prave velieine njezinih bocnih bridova. Prava velicina brida AV jednaka je njegovom nacrtu A"" V" , jer je taj brid paraleJan s ravninom 1[2, a prave veliCine ostalih bocnih bridova odrede se (s1.11.21) okretafljem tih bridova oko vertikalne me VT, dok ne postanu paralelne s ravninom 1r:2. Duzina B;V" je prava velicina brida
V"

e,_

-

BV, duzina C;V''' je prava velicina brida CV, a duzina D;V" je prava vel'icina brida DV Mreia plahe te piramide konslruise se na slijedeci naCin: nacrta se trougao AOBoVo(AoBo=A;B',BI!Vo::o:B(~V"")VoAo=V~41!), a donjegatro~tlgao A O DOV o( A.o DO ::::: k D', VO DO :::: VHf); ), zatim se doda trougao DOCoV o

=- ( DO CO ::::: D'C", VO CO ::::: V"'C;)

pa se mreza zavrsi trouglol1l CO BO VD :::: ( CO BO

= C'8', VO n° = V"'B; ). A1:.o mreii bocnih ploha kose cetverostrane piramide

dodamo paralelogram ABeD koji je jednak njeziTIoj osnovi, dobit cemo mreill sHave piramide. Na toj mrezl nacrtaju se .stmnicc -pJ;"esjcka mk0 Ja se 0drede - prave velicine duzina Vi, V2, V3, V4 pa se one prenesu od tacke na 0dgovarajucc bocne bridove A{)V", Bn\/" c---0V(" D()V~l. Prava velicma duzine-Vl jednuka je njezinom nacrtu V jer je brid A V, na kojem je ta duzina, para!elan s ravninom Tel, a prave veHeine ostalih dutinn nadu se nn slijedeCi naCin: npr. ~-;'ckom ]" povuce se paralela s 050m 'x, pa se njom presljece duzina A~VD u

va

U

(',

tacki J;. Tn paraiela je naerr luka one kruinice koju opisuje tacka J brida A V za

11.3.5. Presjck llspravne piramide drugom projicirajucom ravninom Zadatak. Zadanu pravilnu sestosrranu
piral1lidu,

vrijerne rotacije oko vertikalne ose VT. Duzina V 1; je prema rome prava U H velicina duzine Vi. Na isti se naCin nadu duZine V 2;) V 3; odnosno Y"'41 , ; koje su prave ve!iCine duzina V2, V3 odnosno V4. Nanesemo Ii na mreZu ploha te piramide V O 1{j ::::: V'"1;, Va 2° =- V n2;, VO 3° ::::: V"3; i Vi! 4° :::: Vo 4; , pa se tacke J , 2°.3° ,4° i J spoje, dobiju se stranice presjcka na mrdi ploha te piramide. Tako je dobivena mreza cetverostrane kose piramide s presjecnim poligonom.
V O

U

{l.1;praVllll

OSllova ABCDEF u ravnini nl> presjeCi ravninom E i konslntisafi mre-:fu s presjec:nim likom. Elementi piramide i presjeclIe J'(1l'niJle zadLllli ,YU ilL!

slici J J.22.

II. Prqjeci geometrijskih tijela raminama

11.3 Presjeci piramide ravninom

233

R j e sen j e: Kako je ravnina E druga projicirajuca ravnina, ana sijece t\l piramirlu u seslerokutu 1-2-3·4~5-6, kome je nacrt u drugom lragu te ravnine i \.I., ud tacke j" 2: 6'Y do tacke 3/t;:=- 4". Tloert toga presjeka odredi se tako sto se ]"!(Klu tlncrti syih vrhova presjeka, pa se redom mean soborn spoje. Aka je tacka l" =:0: 6 tf nacrt-tacke I;:=- 6, u kojoj ravnina E sijece bocne bridove CV i DV, onda jc t!ocrt 1'i 6' tih tacaka u presjecistu tlocrta C'V'_LD'v' tih bridova i ordinale povw:-:ene tackom t =:0: 6" . Na isti nacin nadu se-tiocrti ostalih vrhova presjeka. lJ sve tri projekcije istaknut je debljirn linijama onaj dio piramide koji .Ie izmedu ravnina JT i E. Perspektivna kolineacija, koja postaji u prostoru lzmedu osnove pirrtmide i nekog njezinog presjeka ravninom, postoji izmedu tloerta osnove i tioCrla svakog njezinog presjeka, Jer se normalnim projiciranjem dva perspektivno kolillcarna lika ne gube njihova karakteristicna perspektivno kolinGlrna svojstva. Zbog toga Sl1 tloert asnove A'B'C'D'E'F'i tlocrt presjeka r2'3'4?5'6/per~pektivno kolinearni likovi, za koje je tlocrt vrha V'srediste knlineacije. a prvi tr<lg t! ravnine E Gsa kolineacije. Kad tacna izvedene kons(T-ukcije tlocrta presjeka, moraju se, prema lome, produzenja pridmzenih strana tih likova sjeci u tackama, ko.je su na tTagu el. Taka se pravci A'S'i 2'3', Fi'e' i ]'2', kao_ i astaE perspektivno kolineami likovi, sijeku na prvom tragu 1;';. Pro.va veiicina togo presjeka piramide odredena je na slici 11.22 prelaganjem r,--n-niIlt F oko traga ec nn rayninu 7[;:; tako sto se u nacrtu !" pos.tavl okomica na co, i nanese (".Ie ::;.; Lri' Na isti naCin se nadu tacke 2°, f', .j.n, SCI j ft vrhova 2, 3, ,( .5 i 6 pa sc tako dobijc pamlelogram {' 21' 3° 41) 5° i 61) koji je prava vebeina pmale1of.-rrama f. 2, 3,4,5 i 6. Naslici 1 L22a-H.acrtana .Ie: mreZa piramide sprc;;jecnim poligonom. Ta mreza se sastoji ad sest jednakih istokracnih rWlJg!ova, Kojima Sll OSl1ove jednake bndu osnove plramlde, a kraci jednaki njezinom bocnolTl bridu. Prava velicina jednog bocnog brida, npr. AV, odredcna je na toj slici pornoclI pravouglog trougla AOSoVOu'kojemu je AOS o ~A'S',
SoV 0 "'" S"Vff , a hipotenuza AOV o toga trougla je prava veiicina brida A V. Prava veJicina 5vakog brida osnove piramide nalazi se u tlocrtu njezine osnove
i-loBo

,~ Dt!-1ENZIJE
0,

(mm J
0

~~
2

; I h1
]5
37
35

d"

~- ~JJ8-+_tO
IJ,Z I t2
72
71.

3

1

1 ~o ,_~

" "

-~
5
6

35

I

70

l~~-oI 1.5 35

:'0

50

,
9
'0

7

" -~-t " II 50 7~

:.0
36

37 _ 34 J

76-1. :.r+-J;-S~

t~,~~5 I 70 ~2' 75

60

= A'B',

E./Co ::::: S'C' itd.

0,

oj

Na mrezi bocnih ploha nacrtaju se stranice presjeka tako da se odrede pra-ve veli(:ine duzina VI, 1l2, .. i V6, pa se prenesu od tacke V na odgovarajuce bocnc bridove /\ V, BYi FV. Prave velicine tih duzina nadu se na slijedeci povucc pamieJa sa osom x i njome presijece duiina nacin: ako se tackom u tackj 11}, onda je duzina \To t) prava veliCina duzine VJ, jer je tacka 1 u i,rostonl na hipotenuzi A V pravouglog trougla ASV, a udaljena je od njegove katete AS taliko, ko!iko je tacka I udaljena od ravnine Tr" tj. koliko je tacka ! Jcbljell;J od ose x.

r

F,
80 Ao

c,
Ao

Slika l1.22

B,

",'

I"~

deset zadataka za rje. V6.::::.2 H ~J 1 3 2l..- om \ B"'.3 Presjeci piramide mvninom ________-'--13'5 Aka se. dobiju se stranice presjeka na mrezi bocnih ploha.. 86 76 90 100 1. VO 2° ::::: V 2. S tim sto je ova piramida sjecena pI'lOm projicirajucom ravninom.23.------------ ~2.io . 5/1 if"'" 4# poyuku paralelc s osom xis njima presijece duzina AOV u tackama l = 6". ~ DfHENZlJE (mm) ~~ r han ~..'s/eci geumdrijskih tijcla ramillama P . Zadanu pravilnu seSlostranu l!.-_ _ _ _ _ _-..-4.23 .l::::..Vo2i. tackama ]" =: 6 o 2#..:VOjO.--. Na slici je data tabela sajos deset zadmaka za rjesavanje. oj Slika 11. 71. Na slic} n.:V<J2v.3... a tacke 2 i 3' 'ill tlocrti mcaka 2 i 3 u kojima ta ravnina sijece bocne bridove BV i CV Pomo(.---. 9 '0 7 36 28 37 " 80 " '2 '0 25 39 '0 '2 55 J " 78 6. j a zatim redom spoje.. ." presjekill-::'~3-4.-J-...2(p. 5 55 52 53 50 1.-P.u tlocrta tin -tacaKa~Sdrederil srr Iljiliu'vj nacrti r. Elementi piramide i presje6ne ravnine zudani SII no slid j J. pre::.rakodaje Volo :.-J. 3" i -:/.- ----'--. i VO 6° ::::.. Aka takvoj mrefi dodamo osnovu i presjecni lik piramide.23 dataje tabela sa-jos. ___ ~'i --s5" 5 6 35 96 r .-.je("i ravninom E i konstruis(lli mreiu.6. onda je VO 1° :::.22.0. cija je ABCDEF u ravJJini TrJ. 31 39 .5o i 6o .4° .-. .E"". -] r I [fili ~a--_Je2 I I 11. V 1..SPNH'llU piramidu. Kada se na mrdi oznace tac- ke 6o . R i e sen j e: Kako tloert presjeka piramide prvol11 projicirajucom ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine. to je tlocrt toga prcsjeka duzina r 4' na tragu e..saNanje.. d' 55 OSIlOI'G 31.~".. '0 50 " Yo i/ 4 1 I. Presjek uspravue piramidc prvom projicirajucom ravninom Zadatak.V'i 6°.. Tacke i 4' su Hoeni taeaka J i 4 u kojima ravllina E sijece bridove 05nove piramide A8 i CD.3.0. ?5 l Y I 82 -" " " <L 2. dobit cerna mreiu piramide s presjecnim likom. prema tome.. Alii Flii 0 . ~2 ~8 . V 6a ::::. Dalji post'upak rjdavanja 51iean je rjdenju zadatka kao na sUe! 11. 2° 0= 5° i 3° =.

1 trecem tragu te ravnine. naertan Je na ShC1 11.1 0.-Lhiperbolu. parabolu. D( ·20.4 Presjeci stoim rm. p. c.236 1 J. B( ·40." kolineaeije. hiperboli.27). 0 presjeku stosea ravIlinom KDd. Presjeci stosca ravninom :tc·'.4./ Sll Pod presjekom neke plohe ravninom podrazumijeva se skup tacaka koje zajectYlicl<e toj plohi i ravnini. ako sijece sve njegove izvodnice. R j e sen j e: Kako bokocrt presjeka te ravninc. . Tloert A'B'C'D' osnove piramide i tloen 1'2'3'4' presjeka te piramide.. U presjeku toga bokocrta i traga e.0)] !l ravl1ini "..3.35.3° .dnom njegovom izvodnicom (s1. ATuinici. a paralelna je s njegovom osnovom (sI.24 .4 U vrhova 2. jer je duzina bokocrt 1 j .25) i naCi pravu veliCinu presjeka (8L11.45. elipsu.0).1L28).0). koja ne pro]azi njegovim vrhom. Na isti naCin nadu se prelozene tacke 2° .4. 3.lu 8e razne vrste krivuJja.0).50..24).los i prava velicina j02°3 G 4° nadenog presjeka prelaganjem ravnine E oko njezinog treceg traga e3 u ravninu-7[3 na slijedeci' nae-in: Ravllinu E zajedno s prcsjekom prelozirna ako treceg fraga eJ u ravninu' O 1[3· T acku J vrha 1. uopste. Prcsjck uspravne ph'amide trecom proj'icirajucom ravninom Zadatalc Uspravnu cetverostranu piramidu kojo} je osnova ABeDlA( .2().30. 2() . CD' i 3'4'--..e sve njcgove izvodnice. {'{ipsi.1.5110VC II II tackiS(-30. 2.~jekolil1e s(oJca. ~ :~?~ iz nacrt8. pn Izradj -tehnickih crteia primjenju.3. . <. Pomocu bokocrta 1 odinab okomitih nu OSH Z konstruisan je nacrt ]'12"3"4" toga presjeka. trecom 'p:ojicirajucorr~ r./:' " / »" Ell / 11."". .:l'vninorn mora biti 1.4() koji je prava \"clicina cetverokuta j.'.11. y d.. naderno tako sto u njezin mpostavimo okomicu na CJ i prenesemo Jm _]0 -:= ]" -1 Z . 8 pomocu ordinala okomitih na 08U x. paraboli._ _ / . Zato sc pridruzujuce stralllce irB' i 1'2'. Na slici jc odredena .4 pa dobijemo cetverokllt 1().O) i visina piramide v = 40. ako je paralelna s dvije njegove izvodnice (s1.11. presjeCi . dobivamo prcsjecnll krivulju: kruinicll. a trag osa. ako je paralclna s je.redi§tc 0. 8'C' i 2'3'.5.- // \ .~-' /1 '. 3° .. a nUe paraleina s njegovom osnovom (51. Presjeci geometrijskih tijela ravnirtal1lo 1 J. Te krivlllje zovu se .1''' u prostolll jednaka duzini r -1 z.'Ilinom 11. preiozenu aka traga e3 na H}.7. dobiven je njegov tloert J 2 j 4 ."m·llinom £(.11. Slika 11.26). ako sijec. Posebuo se isticu one koje se dobijll kada se rotacioni stazae sijece ravninom.: JO / i b.24 deslll bokocrt te piramide i tree! trag e3 ravnine E.lu sjeci na tragu e/. 4. fe LiA' i 4'1' mo!"a. Ra"\:nina E koja ne prolazi vrhom rotaeionog stosca sijece taj stozac u: Q./c. e.crtanJ3 tehnlckih predmeta I. Kada rotaeioni stozac sijecemo ravninom.25): \.: naJazi se bokocrt ]""2"'3"'4'" trazenog presjeka J -2-3-4. .511: perspektivno kolinearni likovi kojima je tacka V' srediste. . C( ·10.

te t{oena i nacrta izvodniea A Vi BV odredimo tlocrte t2'. .75. pa su pridruzeni i njihovi tlocrti Je' j / . . Presjek kosog kruinog stosca opstom ravninom 1. odredeni su pomQGu ordillala i pr0jekcijCl_ izvodnica CV i DV. one su meau sobom paratelne.ie stranocli precnika 3-4 tacka 3Pi'~ flY.\a sumtZDlC) II! prvog· {rag-'d. Kaleo SLl tangente e!ipse e II tacbm:l 1 i 2 sutraznice prvog traga. Presjeci geometrijskih tijela ravninama -----~ 239 11. Posta su ravnine n.. c.25 Slika 11. \l( 15.e kolineacije je vrh V stosca. Zbog [Og~i .11. saddi tacku 0 i okomiL je na mvninu Te.e kolineacije je pry! [rag eJ ravnine E. osa r. pa je stranocrtna Gsa IX3 okomita na prvi [rag e f te ravnine. dvije izvodnice. Tangema dipsc e u La6ki ::: je L'Ik. h l . U ovom cerno zadatku projekcije presjeka 0dl-edili pomoeu stranocrta. jednu izvodnicu. aka je ex > [3.0. POrllOCLt sLranocr(a (" . pa je dU:litla J ~ 2 precnik.55. Sredis'ta S i 0 pridruzenih krivu!ja nisu rnedllsobno pridruzene tackc. U proizvoljnoj taad kOlls!n. kaje pro[aze njegovim krajnjim raCkal1l3.2.O)._. ravnine E. bit ce ~ecnik 3-4 presjecne elipse e.29). osnova u ravnini TTl i poluprecnik amove r = 28.. Zadatak. 2Hr racaka 1 i 2. U simetralni. Stranocrtna ravnina n3 mora hiti okomita na f2tvninu 1[1 i na ravninu £. 1'3 se perspektivna kolineacija u tlocrtu projicira u tal'llinsku perspek6vnu kOlineaciju sa sredistem V'i os om ej. a sredisl.28 Kad ravnina E prolazi vrhom rotaclonog stosca.-i--- Slika l! . Kruinica osnove k i presjecna krtvuiJZl e perspektivno su kolinearno pridruienc.raznica prvog traga te ravnine. b.4. a /3. a nije parale!na S tljegovom 0$110V0{11. koji je spregmni precnik precniku 1-2. to je presjecnica tih ravnina.. ako je izvodnici.<J\t~ sut.vnini osnove manji od priklonog ugla f3 izvodnica stosca. ako je plikloni ugao a ravnlne E prema r3.238 J1. presjeh ravninom £(40.26 Slika 11. koji je r~tnidtm· s ·prvirrr·tragom e. cijaje aSCI SV[S(55.. 75)J. ona moze imati sa stoi3cem zajednicki: a.i"· tacka Ie ·duzine je srediste U elipse e. Da je duzina J -2 jedan precnik eiipse. dokazat cemo na slijedeCi nacin: kako je pf"vi trag tangencijatne nivnine u tacki A pravae A'A'''." su sprcgtlllti precntci naena e" elipse e. Kosi kruzl'li stozac. koja je rangenta elipse e u tack! " sLltraznica prvog {raga ravnine E. Duzin~ ty i 3'4' su spregnuti precniei tloerta e a duzine j"-Y i 3"':. taj vrh. tada ravnina dodiruje stozac u toj R j e sen j e.3"4" precnika 3-4. 5 obzirom nll to da prcsjecna ra\'nina sijcce SVt izvodnice tog stosca..27 Slika 11.7Ulpresjecnu krivulju (sl. koia prolazi sredistem 0. ----T----" -.tisati tangentu. koja se pok!apa sa tackam O'/f _ Tlocrr 3/4' i naert . U stranocrtu se presjecna krivulja em projicira na treci trag e} ravnine E. zatim nacrtc 1"2 tih tacaka. Odredi triO stranocrt toga stosca A'"B''''V''' j stranocrtni trag e} Tavnine E. i E perspektivno kolineamo pridruzene u prl)S[Onl.-30) i odrediti projekcije presjeka. Iz stranocrta se vidi da je presjecna krivu!ja elipsa. Duzina 1-2 je precnik presjecne krivu!je.

Ravrnna L sijece rotacloni stozae u usporedniku k( k'. koja sadrzi kontume izvodnice nacrta.m") prvog traga. I'. V(55. Usporednik k i sutraznica m sijeku se u krnjnjim tflckama J i 4 druge ase elipse e. kruznice k' u tacki T. presjeci ravninom E(J 5..11.ier ravnina E sijece sve izvodnice toga stoSca.Pc. Duzine 1-2 i 3-4 su ose presjecne e!ipse (" :1 pfojckcije tih osa dajll parc)"\:e spregnlltih precnika projekcija te elipse. 0"') duzine 1-2 horizonta1nu ravninu L. koje polaze sa precnika osnove okomitog na trag et. Tangentu u nekoj proizvoljno odabranoj tacki elipse e.20. u tacki T.c.{ca ravllinom 241 I' I Tacki 5 pridruzena jc tacka K. I .1. Nonte p" i R'" kontumih tacaka P i R. a nije paralelna s njegoyom osnOVOln. kako je rijei3en ova] zad~~ Presjek U ovom zadatku je DQ_ clins] . koji je pridruien tangenti t.O).301. dobit cemo tacke presjeka 1 i.40. a ravninu E u Slika 11. .ina 1~2 je precnik presjecne krivu1je.ki T' je slika tangente t" tangente (jc spojnica tacke f.·' A' t: ).4 Presjeci sto. Zadatak."1 R j e sen j e: Projekcije presjeka kosog kruznog stosca mozemo odredii:l P01110CU stranocrta i direktnim postupkoJn. Nacrt T" i nacrta prvog probodista tangente t. Da bismo oJredili drugu osu 3-4 presjeclle elipse e i njene projekcije. k' I d. cljaje osa SV[S(95.k') cije je srediste u tach O( 0'. kojoj drugi trag S2 ide tackom all paralelno sa os om x.0').. Tacka TI elipse e'je perspektivno kolineama stika tacke krufuice k'. a T. a tacka 5' pomocll para H' 2' . i poiuprecnik oSl1ove r = 30.60)j. koje su dobivene kao presjek st. Ako se odrede probodista ravnine sa izvodnicama A V i B\l. Duz. polozimo simetralnol11 tackol11 O( 0'. . osnova u ravnini 1[.ranocrtnog trnga e] i stnmocrta GMVM i }fMV m tih izvodi1ica. a nacrt 1"'2'" precnik nacrta ~" elipse e. H' 2./1.240 _ _ _ _-'I"I". tangenta t' ehpse e' u tac. Nacrte konturnih tacaka P i R mozemo odrediti jos pomocu pravca p. . odredimo pomocu stranocrta piIY i R'" tih tacaka. jer pripada osi SV. Tloerti 5' i 6' kontumih tacaka 5 i 6 konstruisani su pomocu opisane perspektivne kolineac-ije: tatKa 6' POlllOCU para pridruzenih tacaka S' K'.. konstruisemo kao pravac t. npr.2 tih iz·vodnic3. do presjecne ravnilJe.. Kosi kruini siozac. a nacrt 3""4"'je prec.j 0) i konstruisati rnrezu dijela omotaca stosca ad ravnine 1[. koje se nalaze na konturnim izvodnicama G Vi HV.nik nacrta e" ehpse e. presjecnice ravnine E i ravnine .29 sutraznici m( m'. U proizvoljnoj lm:'ki presjeClle krivulje povutt tallg€!11tu (.-20. j". pa je tlocrt 1'2' precnik tlocrta e'. Tloert 3'4' ose 3-4 je precnik tIocrta e'.c:resjeci geometrijskih tijela ravninam=a_ _ _ _ _ _ _ __ 11. osnove kl1Jznice k u tacki 1'1.

U ovorn zadatku osnova je podijeljena na osam dijelova. odredujemo iz njihovog tlocrta na pripadnim izvodnicama.D{\.llUVU Slosca podijelimo nll sto veci broj jednakih dijclova. lclckulJ.. E.240 11. izvodi se na slijedeci nucln: nacrta se duzin3 prave velicine C. 6 :ill stranice trougla D6T" koji je u tangencijalnuj ravnini A Aka konstruiSetnO trougao D06°r/.V'" "'" CoVa najkracc izvodnice GV (sLll. Tangentu u nekoj tacki presjecne elipse e./iJ . 6~. i d ll ).-1 C.elipse e' je perspektivno kolinearna slika Tacke D' kmznice k~ _ a tangenta t' dipse e' u tacki 6' je slika tangenre eli kruznice k. V h7° .'). Nacrtani SU doen! i nacrli izvodnica koje idu lZ podionih tacaka. dok nc budu paralelne s ravninom n2. prvi trag.6" j lJdrcdcna je rangenta t( (..30a). Go).Vh. Tacke presjeenc krivulje. Konstrukcija mrde omotaca stosca. Te udaljcnosli jeJnake SH h duzinama V h5/). Tu tangentu mozemo konslruisati i kao presjecnicu r ravnine E i tangeneijalne ravnine L1 stosea 1I tacki 6. V"6{).~~~~~~-~--------- 11. En U FO. . u kojima tlocrt e' elipse e dodiruje kontum tlocrta toga sroSca. dobit cemo pravu D velicinu presjecne krivulje e • Kad razvijenom omotacll dodamo osn0V11 i presjecnu krivu!ju.. j. 6°r/::::: CO bit ce tangenta krivulje eO k.'\/". Zatim naacmo udaljcnosti od vrha V. . u kojoj se sijeku tragovi e.VH. V ]2/). dobi. njegova stnmica Sllka 11. koje su iste duzine. koja zamislimo kao vrh slosca. J.6j7~'. u kojima naert elf elipse e dodjruje konture nacrta toga stosca. koji je shean trouglu D6TJ . kaje su na tim izvodnicama. udaljcnc 0d wekt': G'. Da bismo dob:di razvij'ene izvodnice -F\f i HV.. ravninc IT1 i presjecne ravnine E..11. tj.!. a njegova str3nica 0 J je tangenta krivulje 1. koji je prerezun du:z.30 Konstrukciju elipse dobijemo pomocu spregnutih prccnika. Tangenta d J krivulje k J u tacki D i tangenta t krivulje e U Lack. u tacki D'. n tacki DO. Ako odredimo pravu ve!icinu spregnutih precnika i pornocu l1jih konstruisemo elipsu.tllom izvodnl<. Izvodnice prave velicine C. D. Za konstrukciju mreie potrcbne S'LI nam prave vehcine izvodnica.t") eJipse e( e'. Pre:. Na isti naCin se konstruisu ostale izvocini":':G 1 2 Jubiv~ne su rack~_ E:~~. U [Jcki 6. koji je pridruzen tangenti d 1 osnove kminice k J u taeki D. kojaj je pravac Li. opiscmo luk-t'<'\'· aka V precnika Fo'V" = H. KO[1stmisemo kao pravac t..jeci geomelrijskih tijela ravniiluma ------------~..:e CV i razvijen na ravninu. Trougao D 6 0 T/' kOl1S[ruiseruu pomocu pravih velicina njegovih stranica.na taCk~~md.I/h dobijemo okJetanjem izvodnica ako vertikalne ose. Krivulja spujc. npr. Tacka N D()r/) : : d. . H .. CaN IJ I za duzinu juka ----:::: MN. a te su D 6°. D{JT/::::: D/7~' l T{06° =T/6 1J (6'6° =6x6"}.\ 7~ := r. izvodnice FV j HV odredujemo pomocu perspektivne kolineacije. a naerte tacaka J3 i 14#. Dime Tacke 8' i 10'.V'''. (s1.jD i CiJ je ra"Zvijena krivulja k.t cemo mrezu dijela stosca izmedu d¥ije ravrrITrc.30a). i tackom 6{ 6'.D iJ .e x B"!C'J i K" Mrdu omotaca sa presjecnom krivuJjom konstruisemo lab) S[U l)::.6'6() u tacki 6'-'. Na tom luku su tacke plJ i HO.4 Presjeci srosca ravnil10m 2:n v" Nacrt til tangente t je spojnica tacke 6" i nacrla prvog probodist::t tangente t.

a drugi trag d1 okomit je na OSLl x. onda one daju veliku i malu osu te projekcije. koja sijece izvodnicu CV u tacki 5( 5'.1131). a ravninu E u sutraznici m( m'.30a 11.S(O. Rotacioni stozac ('ijaje Gsa SV[. V(O.5~ ). u kojima nacrt elf e!ipsc e dodiruje konturu nacrta toga sto§~ ca.m") J' ki' aJ 'O~"---~C' SEka 1l. kako je u nacrtu elipse e. ravnil1ama ] fA PresJ·eci stasca ravllilIom 245 --~~~~~~~~~------------~. Tloert 3 4' ose 3-4 je precnik elipse e . a izvodnicll DV Slika 11. ravnine E.P-il bismo odredili tacke 5" i 6".( Il'. dok je njezin naerr r~T" precnik nacrta e. pH) . To je ujedno ravnina sirnetrije.O). Duzina 1-2 je velika osu Ie ejipse. ----. prvog traga.1 paraleli k( k'.6'). polozirno prvu rrojicir<~ucu ravninu . pa je njezin tloert 1'2' precnik tloerta e'.4.50)].0") duiiue 1-2 poleziti horizontalnu ravninu A. .1( d 1 . 25 u ravllini 1fh pi'esjeCi ravninom .'-' elipsc e. Ako su projekcije tih osa meuu soborn okomite. kako je u tlocrtu te clipse. Paralela k i sutraznica m sijeku Se u tackama 3 j 4 druge ose elipse f f e. Njezin prv! trag b j ide tac-koHl r~ para~ leI no sa osom x.nika r = Zadntak.3. /1") dm~ gog traga. V" c· Drugu osu 3-4 presjecnc elipse e i njczine projekcije odredit cerno take sto cemo simetralnom tackom O( 0'. Ta ravnina sijcre rotacioni stozac u izvodnicama A V i BV. Izvodnice A Vi BV sijeku se s priklonicom p n tac.-30. I'resjck rotacionog stosca opstom ravninom OS!1()1'Om poi1tpre(. a njezin naert 3"4" je preenik elipse elf . jeT je zamisljena osom rotacionog stosca okomitog oa ravninu E Njezin prvi trag d! ide tackom vrha V' okornito na prvi trag e.1/. Vidljivost stosca i njegovog presjeka odre~ dena je na vee poznati R j e is c n j e: Da blsmo odredili presjek toga stosca opstom ravninom.31 u tacki 6(6'.45} (. a ravninu E u priklonici prvog traga p( pI. Duzine 1-2 i 3~4 su osc presjeene elipse e.30. a projekcije tih osa daju parove spregnutih precnika projekcija te eJipse.k").d 2 ). polozimo ravninu B konturuim izvodnicama CV·IDV. Ravoina A sijece rolacioni stozac 1.Il. !laCin.'kama 1 i 2 kojc su dva ljemena presjecnc clipse e. Fi7(JJ5. Ta ravn~ ina sijece ravninu E u sutra:inici 11. kojoj drugi trag a2 ide tackom 0" paralelno sa osom x.

okomiw !l.aka odredimo njihov tloert.:. time zatvaramo kmzni isjecak. pa se pomocu toga trougla taj ugao i konstruise.35. koja prolazi tom tackom. mora bid okomita na razvijenu izvodnicu. Kad se ana poklopi sa izvodnicom A V. koju prenesemo na razvijenll izvodnicu DOV u R j e sen j e: S obzirom na to da treba konstruisa[i mrdu omotaca toga stosca s presjecnom krivuljom. pa je njcgova hipotenuza 5°TI trazena tangenta krivulje eO u tacki 5° .32). dok ne posrane paralelna s ravninom 1Cb tj_ dok se ne poklopi ~a izvodnicom A V iii EV.1 izvodnicu sroka. npr. Na isti nacin dobijemo mcke 2 . pa ga razvijemo u ravninu crteza. pa se presjecna c]ipsa u bokocrlu vidi elida.:. dobijemo duzine. lJ tom slucaju je duzina FHt'. pre::'jd'i ravninom E(65.5.7 i 10 cije su druge projekcije na drugom tragu e2 te ravnine. u to je Dli = D'7~ .tzvodmcom stosca. Taj ugao pripada pravouglom trouglu 5DTj . Tloert 4"'8' male ose odredimo pomocll t1ocr"ta k' paralele k na kojoj se nalaze nJczine krajnje tacke 4.O).246 J 1. DO.1t 5° jednaka~duzini V5 u prostoru. koja pro!azi tom tackom.. kame je omotaca sa presjecnom krivuljom (st. te }j0.Ako tacke H EOspojimo -sa tackom VO./) k0joj jc velika osa duzina 1'6'. FO i EO lijevo od tacke A( A O So::::: BOC iJ = COD o = DO EO = A O O"" HOOo = GO pO = F OEO) .nica /. koje u razvijenom poJozaju prikazuju 8 istaknutih izvodnica -stosca. momma na waku razvijenu izvodnicu prenijeti onaj njezin dio koji je izmedu vrha i krivuljc e. Presjecl geometnjskih lijela ral'lIillWna 11.32a).4. tangenta krivulje eO u tacki j!).i d. Povuce se tackom DO okomica sa DOV o .1. Nacrtajmo zatim projekcije izvodnica koje ielu iz tih podionih tacaka.: A"V" .zcmo duzinom izvodnice EV. T!oen presjeclll:': t'lipsc: jt: dip~d . D/T. . tackol11 R'. odnosno 6.{ i prcsjecna krivulja e toga stoku perspektivno kolinearni !ikovi u prostoru. pa se ravninorn presijece OS3 stosca u tacki K. 9°-r--til' presjeka na mrezi toga omotaca. koji je u tangencijalnoj ravnini tacke 5. npr. Kako je tangenta presjecne krivulje e u tacki 1. Poluprecnik kruznicc zakriv1jenosii krivulje eO U tacki j". a mala o~a duzina 4 S/P ..J"dstranjen dio--3-to$e<l. koja prolazi tom Gh~konl. tacki D' tacka 5'.l1. Bokocrt presjecne elipsc je elipsa e kojoi je velika osa duiina 1"'6'" . Objamjeno je ranije da su osnova stosca .kruz.Sa. Ako omotac stosca razre. pa se prenese DOl~ . npc u tach 5. Kad pojedine tacke AU. Zatim pomoc:u tctive A" SO kruznice k~ odrcdimo na roj Zadatak. a njena simetr:-llna tacka je srediste 0 te eJipse. npc na lzvodnici DV taj dio ogranicen je vrhom Vi tackom 5. 00. Pomocu nacrta presjecnih tac. Pravu velicinu duzine V5 dobijemo tako sto izvodnlcu DV okrenemo oko o. dobit cemo mrezu toga omoraca (5I.4. poluprecnik r = 25 i visinet stosen v = 60. 13°. GO i fIo toga Juka spojimo sa tackom VO. odnosno 6". na kojima se tc tackc naiuzc. dobije se pravougaoni rrougao 5° DaTI' koji je jednak trollglll 5DT.0 pripadne tetive manja. paraldne -'> ravninom JC2.4 Pre!Jjeci SfOSC(I ravninolll 11. a Gsa kolil!eacijc. podijetimu njego\'u osnovu na nekoliko jednakih dijetova. dok se za tacke r i 6 v -nc-mora vrsiti rotacija izvQdnica oko ose stosea. preneserno dva pUla kao [etivu po luku . u prostOrLl. koji je iznad r(lvnine presjeka. odnosno FHc-". Ravnina E sijece te izvodnice u tackama 1. Bokocit rotacionog stoka nacrtan je tako kao 'chr je-. jer su izvodnice.' . koja mora blti na osi ko1ineacije e). Mala osa 4-8 presjeene elipse e ide tackom 0 okomitu na 1t ravninu ][2_ Njezin nacrt 4" = 8 je u simet:mmoj .65). a mala Gsa duzina 4'8'. tacka 5 dode u rolozaj SV. pomocu perspektivnc kolineacije mozemo Ll svakoj tacki dipse e' odrediti njezinu tangentlL Mreia omotaca s presjecllOlH krivuljom.ta6ki_O" nacrta r 6 velike osc te elipse. Kad se spoje taeke 5° i Tj.~.11. konstruise se na slijedeci nacin: tackom 1 presjecne elipse e postavi se ravninJ okomjta TIa izvodnicu A V. Ugao sto ga tangenta u nekoj tacki presjecne elipse. zatvara -. Co. DO i E iJ desno. jednaka duzini V 1. a kako je duzina DTj u ravnini fCl.6. 30 . u tacki DI pridruzen8 je tangenta 17 P1 H1 • mreze ornotaca toga stosea. pa tetivu A'R' kruznice k. t' elipse e' u tatki 5'. Rotaciani stoiac. Oakle.jc presjeenica ravninc njego-ve osnove i ravnine presjeka. raspolovimo luk A' 8' kruznice k. sto je luk manji. Kako jc raz!ika izmeduluka kru:znice i odnosno 6 0 . 05110va u ravnini ITII srediste OSllove [{ tach S(35. U toj perspektivnoj kolincaciji pridruiena je. Tu mrezu nacrtamo tako 5tO oka tacke opiSemo luk o kruznice k: poluprecnika AOV ::. a tangenti Ii kruznice k. koji je priblizllo jednak luLu A'B/ kruinice k. V"5° =V05°. EO) FO. odnosno V6 u prostaIU.<. Projekcije tacaka 3 1 90dredimo pomocll pm-ale1e u koja proJazi tim tackama. pa je duzina y. Uproizvoljnoj tacld presjeclle krivufje kOllstruisati wngentll j mreZu kruznici tacke Co. 8 dijelova. koja prolazi [am rae-kom. Presjek rotaciollog stosca drugom projicirajucom ravninom kruznice k: i dobijemo luk AO EO na kruznici k~..· _ne mij<enja sc razvijanjem omotaca stosca.tlo jednak mrezi oinotaca toga stosca.. GO.e stosca. a na osnovu tlocrta i nacrta. pa se te pridntzene tangenlc sijeku u tacki T:. koji je pribliz. Da bismo In razvijenom omotacu nacrtali razvijenu presjecnu krivulju eO. Velika Gsa presjecne clipse je duiina 1-6. kojima je srediste kolineacije vrh stosca. bokocrt tih tacaka.

(. M .32 . dodiruje konturu m m bokocrta u tackama 16 i 17 a 11a njoj su jos tacke 12"'. Bokocrt jc takode parabola rije je tjeme u tacki 18"'.. a tacke 5 i 6 u bokocrtu naJaze se na konturnim lzvodnicama toga slOSca. a n3 njoj su tacke 7 m . . tacke 12'. a mala osa 3'4'. Ravl1ina. 1z tacke K povuce se okomica na ravninu presjeka E i . Ravnina.~~.-Ja~~~~~~~~_ 11. . Na zadanom stoscu nalazi se sarno jedna grana hiperbole kojoj je tjem~ackj II._. 13.jna _. osa paralelna sa r.11. Slika 11. Na njoj imarno jos istaknute tacke 7. a na njQj Sli istaknute jos tacke 12. koja je paralelna s lijevom konturnom izvodnicom u nacrtu. ima presjek po eiipsi. 13'. kojoj je velika osa m d\~l.33).-.. ]5'.4 Presjeci stosca ravllinol1! z lZVO . osa paralelna sa osom z. h. 14'.!sa Juzina ]""2 koja Jo.bokocrta stoSca u tackarna 5''' i 6$.-~ 80 70 43 " '5 E' . kojoj je tjeme u tacki 18. 16 i 17. Presjeci rotacionog stosca drugiru projicirajucim ravninama x C''' G' ~g Q. cija je osnova u ravnini rt:" presjecenog drugim projicirajuCim mvninama. EE! " JO <5 30 6' C' 70 70 " 50 Jfj ". c. koja sijece sve izvodnice stosca.:iiruje konturu . koja sijece stozac paraJelno s ravninom 1[). 1z nacrta rotacionog sto<~ca. Nacrt para bole je duzina 12/tJ8 njezin tlocrt je parabola.4. --'. Bokocrt je jedna grana hiperbole. 1f . kojoj je tjemc u tacki 1]"'.-I1. C' osom x." elipsi.11. . 16' i 17'. R j e sen j\ e: a.~~'§jJ". Pre~L~£~_geometrijskih fijela ravnifl. osa paralelna s ravninom 'Trz.248 ~~~~. kojoj je velika_Qsa duzina 1-2.. 9 i 10. l. 13 m . Nacrt hiperbole je duzina 7"1 a njen tloert je duzina 7'8'. 11. Nacrt c1ipsc jc duzina 11/]/t. Na istoj slici data je tabela sajos deset zadataka za rje§avanje. 8.!" -/-'" . hiperholi.[)uZlna i'P' ::: r) Je poluprecnik lullZ"nicenJom IV'I'e'". ima presjek po ltiperboli. 9'" i 10 m • Na ovoj grani hiperbo1e imarno samo lukove 7~9 i 8-10. Na tome dijelu stosea /1o!aze se kOl1tl1mi prqjeci po. a njezin tioert je elipsa kojaj je velika osa duzina /2'. Od pambole imamo samo luko-ve 12-14 j 13-75. mea A V u tac (1' P.6'e" d' 'I . Zadatak./7' r. Analognom kOllstrukcijom dobija se poluprecnik '1 kruznice zakiivlje~ nosti krivuUe eO u tacki 6° . 14.fca kameje kanHira llacrla deblje izvucel1a. 15. Ravnina.-a.J b-a 60 70 80 60 70 72 60 70 80 58 58 <0 I JO JO JO A' H- L-' " 50 J5 '0 '0 f~9:641 80 10 . sijcce stozac po paraboli. 00 DINENZIJE (mm) d 1. a mala .. paraboli i kruzTtici (sl. a nije paralelr:l-t1._ zakr' J o"o-'st( krivulje eO u tacki 1°. ' s p._ . mala osa duzina 3-4. 8 m .5. U bokocrtu je takode elipsa. l1acrtati tlvert i lijevi bokocrt ol1og dUe/a sto. 14 i 15"'._s njegovom osnov9m. kojoj je ~eme u tatki 18'.:. " .a na nioi su io.

. nacrtati rlocr! i lijevi bokocrl onog dijela stosca komeje kontura Iwata deblje izvtlcena (sl. sijece taj valjak po kruznici k( k'. 14'" i 15'. Ravnina E koja je okomita na osu rotacionog valjka. koja je paralelna sa -o50m. presjecenog dntgim projicirajuCim ravninama. H kojoj je drugi trag e2. Presjeci geometrijskih tijela TiI::::":::":::"="':::"""."u"I"o.kN). ! 1~f-±224""'5+_ ¢70 I Slika 11.11... Kad je ravnina presjeka paralelna sa osnovom valjka. Zadatak.5_P_r_es.1. cija je 05. a na njoj su 6 tacke 9 =:: 10 i 14" == 15".. onda je presjek jednak toj osnovi.c.l1.suvanja ovog zadatka s!ican je IJesenJu prethodnog zadalka.:"c. R j e sen j e: Postupak rje.5.. 2.34 Silka 1 U3 Sll d.) 1.35). K 11. a druge dvije strane EF i GH su tetive njegovih osnova (s1. 14' i 15'.nova 1/ ravninl 1[}. 14 i J 5. Nacrt krumice je duzina paralelna sa osom x. sijece stozac po kruinici. valjka (s1. Presjeci valjka ravninom 11. 10.:'"n"v:. . Dvije strane toga paralelograma EH i FG su izvodmcc valjka. Ravnina E koja je paralelna sa osom rolacionog valjka sijeec valjak po paraleJogramu EFGH... Njezin tloert je kruznica na koja] $U tacke 9/. Ravnfna.-'_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 251 V'" ~r-f-r--'-_ ..·'_·'c. 10'.. a bokocrt joj je duzina na kojoj su tacke 9 lO"'.34). na kojoj tacke 9.250 11. 0 presjeku valjka ravninom a. Iz nacrta rotacionog stosca. Od kruznice imamo sarno Iukove 9-14 i 10-15.'_________ ____________I_I_.36).:":. b.in:::o:::. ciji je presjek jcdnak osnovi 1h .i_".5.

Sutraznicama prenesemo tacke 1. sijece ga u elipsi.l II AI lY'..· Slika 1135 Slika 11.regnuti precnik.a.13'4'.presjecl1c krinL{je povuCi tallgcntu (51.-t+4.M""N"'. a tlocrt M'N' ose MN kao smjer zraka afinosti. Kosi kruini valjak kome je OSI101'O u ravnini H" OS(1 MN[lW-65. d. K. kojoj je nacrt duzina M"'N" a koja s~ zove normalni presjck kosog kruznog valjka (s1. sa f • izvodnica naerta. da se pot raze probodista pojedinih izvQdllica valjka . Sl. Kod odredivanja tlocrta e'i n<lcrta e" elipse e.36 c. kojoj je drugi trag prav3c e2.60. pa je .. i e' osnove va~jka i D' njcgova presjeka Sll afil1i likovi za trag 5.a rf!. Aka rotacioni valjak presijecemo ravninom.39).:. F kontumlb I U tacki V.s-ijd!e tal l·afjak u kruinici kojajejednaka o'snov( 0" c" D" C" 1 P.. pa je duzina 1-2 spregnuti prccnik.s tom ravninom. Tangente u tim tackama okomite su na n). a sjJojnica tacke V. tj. koja nije ni okornita ni paralelna sa osom valjka.. Presjek kosog l<ruznog valjka opstom ravninom D'". Sll S tlocrti E' p' nozista E. -A""'~'. U proizvo!jnoj tacki '.11. Posto je potrebna dobiti i mrezu vaJjk.60)] i poluprecnik osnove r ~ 25..5 Presjeci valjka ravninoll1 253 11.R" I i '5" x x k" Zadatak.1 M !v" .---lC.MN'.O). Presjecne ta. Svaka mvn{na kOja je ('komita na izvodnice kosog kntirlOg valjka sijece faj valjak I. kao i treea projekcija tacaka presjecne krivulje. a .odredit celTIO projekcije normalnog presjeka e kosog kruznog vaJjka kome je donja osnova U 1[/. Tako su dobivene sve izvodnice 1. N(-5.1 pravoj velicini. Presjeci gemnetrijskih tijela ravninama --~--~~----------- f1.vaUb.-ksje Sil krajnie tackc icunog p~ecnika e!ipse e jer Ide na dijametralnim izvodllicama valjka..1.. rj.aCaka E i F u tackarna 7' i 8 . Spojnica E'F' sijece OSli Slika 11. j c sen j e: Presjecna ravnina je zadana taka da je okomita na lzvodnice.5.40.ynina kOja je paralelna sa vSI1Q+"Oln kosog kruinog va(jka .3 i 4 u naert gdje nam odreduju par spregnutih precllika {'X" i 3"4" eJipse e".38)... kao OSll. Ravnina E. B'.vodnice CP i DR stranocrta sljcce ravmna Eu tatkama-.11.2 tih izvodrdca s ravninom X padaju u stranocrhl takone zajedno. pa ce na ravninu n3 biti okomit i s\. presjeCi ravnil10lJl 2:(20. a kojaje okomita na osu toga valjka. 8 dobit cemo pomocu te afinosti.eke 1.37).1'3 J.L n/. pa je trag 51 l.1'2. dakle jX} i. presjecna ravnina 1: okomita jc na OSH /vfN valjka.'-..30. Kako je jX... prccniku 3-4. Nacrtali mreiu ·riolljeg dijda va/jl\a od tamine 1[1 do presjecne ravl1l'ne.onturne tacke nacrta 7. pre611iku 3-4..-+.p. Konturne izvodnice tlocrta AH i BG padaju u stranocrtu zajcdno u stLanocrt Ai iv'" ose MN.. Kontmllc-ll.F?" I R' N' 5" '" x x vclikct i lllala osa elipse e'. iIi par spregnutilLprecnik-a pomotu kojih se one mogu tacno konstruisati.t elipsi. Kod normalnog presjeka. Tioerti k. Svaka ravnina koja je okomita na izvodnicc kosog kruznog \'aJjka sijece taj valjak u elips! i takve prcsjeke nazivamo nOfmalnim. I~.20) i konstruisati projekcije presjeka.'_-l_~C" OW. O'v-dje je presjck v::!ljka odre-oen pomoeu stranocrta i uzeli smo cia je ravnin'-l nJ .2. Presjek valjka ravninom L mogao bi se odredili direktnirn postupkom..252 11.37 'R' Tackama 7' 8' pridmzene tacke na k. Sf.38 0' sijcc-e tiocrte izvodnica iz l. presjek ce biti eiipsa (51.'a/.. ova su ~' . Tdh'i pre/Jed se zovu normaiHi presjeci kosog kruinog valjka.1 1. treba tim elipsama uvijek 0drediti \'eliku j malu OSU.L s{ to ce 1'2'. Slika 1 J.

3.c 7~( T ) biti tangenta (t) elipse (e) u tacki (T). 4 odreduju veliku (1)(2) i-malu (3)(4) aSH elipse (e).254 11.-. Kaka su elipse e' i (e) dvije afine krivuUe.5 Presjeci valjka ravninom '55 ravninu 1[}. elipsu (e) podijelimo na nekoliky. 2.+.. To proizilazi odatle sto tangente u tackama tih osnova ne zatvaraju s pripadnim izvodnicama jednake uglove.----14' I I A' AO I k' .dijelova. pa umjesto lukova izmcau dirnih tacaka uzimamo njihove tetive. au tlocrtu kao duzine paralelne osi jX].-. Rotirane lacke 1.39a . nete se dobiti pravougaonik kao kod rotacionog valjka nego Iik prikazan na slid 11 . Ako elipsu e prelozimo ako prvog traga 3J U onda ce ona doCi u polozaj (e). to ce prav3. pa se zato elipsa e prikazuje u razvijenom polozaju k30 duzina 3-3 koja je okomita na izvodnice.39 C' Slika 11. recirno svaku njenu cetvrtinu na 3 dijela. Nacrti tacaka 7 i 8 leze na spojnici V/O" i fla konturnim izvodnicuma nacrta valjka. aJ Slika 11. Kad se ornotac kosog klUznog vaUka razyije u ravninu. Tacke eUpse e opisat 6e lukove koji se na 1[3 prikazu u pral'o] veliCini kao koncentricni lukovi sa'sredistem u tacki S. Ta duzina priblizno se moze dobiti tako do. Tangente u tackama normalnog presjeka okornite Sll n8 pripadne izvodnice valjka. Presjeci geometrijskih rijela ravllinwna 11. Osnove valjka nece se prikazati kao duiine. nego kao krivllije. !2" I to T' l5~ 7" 'J" 8' C' ---. PomoeD perspektivne afinosti odredcne Sll na isti nacin projekcije tangente t presjeka e u tacki T.393.

sredi. na T .2").fte os-nove u tacki 5(0. 9"11"~(9)(JJ).)11lOtac razvije u ravninu. Kako su u prostoru duzine 1-2 i 3-4 meau soborn okomite. Na toj sntraznici nalaze se dvije tacke elipse e J( I'. koje odr~(1uju osnove u razvijenom omotacu valjka. tj. koja sijece toga valjka. pa sc l1(l pravcu 3-3 uradi TOT}o =(T )T ondaje T. Presjeci geometrijskih rijela ravninama 11.. koje se dobUu iz smmocrta tih izvodnica. presjeCi ravninom x [} 7(JJS0. M M koja takoae sijece osu valjka. Slika lUll -""-.4()) (sl. uradi se: 3"9"~(3)(9). jer mozerno uze[i kao da smo omotac razvili u " tih tacaka. a projiciraju se u pravoj velicini i dijelovi tih izvodnica koje se nalaze n3 razlicitim stranama pr~jecne ravnine.. osa valjka je okomita na tu ravnint!. Ako O SC. one se 11a tu ravninu projiciraju u pravoj velicini.". ra 'ninl. kao i njezino srediste O( 0'. koje Sil na konturnim jzvodnicama Ae i BD. a njezin naert je p"( P.4° DO =4"'D"'.aj u razvijenom omotacu i odrede krajnje tafke pomocu stranocrta. Kad se . koji ide paralelno sa osom x. padne u pravac 3-3. one su ose te elipse. kao i njezino srediste O. ..]") i 7° 3° = (7 )( 3 )... _. 71) /1) = 7 m['''. 11"2"=(11)(2). 4° I(} = 411' RIH. pa se ua te pravce prenesu prave veil cine. Kako su izvodnice valjkaJI"7r3. nalaze se tlocrti tacaka 5 i 6 . a dllzinR KT u izvodnicu KO LO. R j esc n j e: Posto je valjak uspravan i osnova mu leil u ravnini Jr]. odredi lljihov po!oz.fi. a pro laze sredistem presjecne eJipse e. 11.0") u kojem La sutraznica sijece osu valjka. spojene.nom rmmni TCf. 7(} i J) povuku se pravci okomiti 2( 2'. Kako je tangencijaln3 ravnina toga valjka u tackama 5 i 6 okomita lla osu x. Na omotacu valjka uzima se jos neko1iko izvodnica.30 . Presjek rotacionog valjka opstOlll ravru. Rotaciol1i vaUak komeje OSl1ova poluprecnika r = 20 /. kao i nacrt sredista 0.3.ne c1ipse e poklapa se s tloertom k' osnove kruznice k toga vaJjka.. ona se projicira ravninu 11:/ kao produzena duzina A"C odnosllo B"D". zatim se ti nacrti medu sobom spoje.. n3 razvijenom omotacu odredi izvodnica K LI) na kojoj lezi IJ lasKa TO.O"'). 81) f) =8 111 ]'''. i to 3( 3'.5.40). 7 11 EO = 7 E"'. na pravac p. a na nacrtu n" koji je paraleJan tragu ez nalaze se nacrti /' HI) = 20 G o =l mH"': 80 FO = 8!ffF'" . Kako su i izvodnice okomite na ravninu ITI.- .. polozena je sutrainica 11 dr~og traga ravoine E koja sijece osu valjka i te izvodnice. Taj !:':KTt e'l elipse e moze se ta(:nije nacrtati ako se odredi bar jedan par njegovih sprcgnutih precnika. pokazuju dvijc jednake krivu!je. Zato se uzima 3° Co:::. ouda duiina TT.. Zatim se llaertaju projckcije p'i p" priklonice p prvog traga ravnine E. 9°. prC1l13 tome.t = -45. gdje se te duzine prikazu u pravoj velicini.5 Presjeci valjka ravninom 257 Na pravac p (s1.oK tangenta to U tHi':ki Ki! na razvijenu osnovu. .1 trnugla KTf" = KVT'i'(. 3iJ pi! = 3 pm. Krajnje tacke izvodnica. Na toj priklonici nalaze se dmge dvije tacke elipse e. U tackama 3°.39a) prenesu se tetive te elipse. tiocr! e! pre:-0ec. Nacrt e" elipse e moze se odrediti tako sto se nadu nacrti probodista favnine E s nekoliko izvodnica valjka. 11°.3") i 4( 4'. J ] . 1° AI) = 2° SO:::: 1'" A"'.l1. Da bi se dobile tacke 5 i 6 elipse e. 3"'C'" .4'" ). a naerti tjh duZina ('2" i 3"4" su spregnuti precnici naerta e" te eiipse. Na njezinom tlocrtu n'.5"7"~(5)(7)i OSll U tu svrhu polozena je sutraznica m prvog traga ravnine E.0) i visinQ v Zadatak. Njezin tloert p'ide prvim tragom d J ravnine L\ okomito na pry! trag €{ ravnine E.256 J 1.

Tacke 1 i 5 su nu konturnim izvodnicama' naena vaIJka. 3° . Ugao d j tih ravnina. trazena tangenta krivulje eO u tacki 4° . a ee. < pa je 5° S.i n~acin sc od. 1 Jocrt".. '" .\'1''K'" .41a nacrtanaje mrda onog dijela toga valjka. 1 r izvodnica valjka na kojaj je tacka 5. BnkoCfr ('" tack~ J . pre.: r cotgf3 . kome je osnova u ravnilIi !fj. pa Je po lJehmo Da 8 Jednakih dijelova.7'''') i S( S'. ~ te . slici l1. kO]1 prikazuju u razvijenolU poJozaju ooi11 8 izvodnica v SP. - itd.. koji je izmeou ravnma E I n: 0... Tacke 1°. koja ogranicava mreiu omotaca vatjka s gomje strane.o}' koja s kcnccom D"-4(' zalvUJ"J. kaje se nalaze na presjecnoj elipsi ~.11. Presjeci seometrijskih fljela ravninama .lsmo dobi!i tacke presjecne krivu!je.1') All . bokocrt na pravac D~ 4'" .0).41). NJ~ konstruisemo taka sto nacrtamo duzinu . kojoj je pravacd J prvi trag. nJcgove osnove i . [fOugao . A . i H.(~G. pa se torn ravninom presijece osa valjka u tacki 111. a duzina 5. pa sc R j e sen j e: Presjecna ravnina sijece valjak po elipsi e.rcotgj3 rtgj3 Ako se iz tacke !Vf" postavi okomica na trag e. pa se rom okomicom presijece spornenuta izvodnica u tacki K. kao i u meb /. : .~----- 11.e valjka koja ide tack om A i druf!:o!! traQa f'~ ravnine P. 8 i jV odreduju krivulju e . Odredena je ! kruz.ravougli. na <:5 jedoakih dijclova.nica zakrivljenosti krivulje f. 2°.!l D{. koja ide tom tackoffi.a :acke 3 ~ 7 su ~a konturnim izvodnjcama bokmTta toga valjka. ugao IX. U proizvo(jnoj taNi pres/ecne k1'ivlIlje konstruisati tangenrll i mre::u omotaca s presjecnom krivuljom (5/. < . 1 A povucemo pravce kOJl Sil okOrnttl na duiinl A.J. Taka se tangenta elipse e u tacki 4 dnbije kao presjecnica ruvnine E i tangencijalne ravnine valjka. odnosno POluprecnik kruznice zakrivljenosti elipse ~o u tacki 5 bit 'ce prema fOI11mli: r{ r· =--~:.. .. u kojoj se sijeku prvi tragovi e 1 0 V Zadatak.5 Pre'>jeci valjka ravninom 259 ------------~~~~~==~-------- Nacrt tangente elipse e u tackama 5 i 6 poklapa se sa duzinom A # C" i BIYDff.. Rotacioni valjak.. ".ne knvulJc.) Na istoj slici dataje tabela sujos deset zadataka Zil rjesavanje. C..258 11..: 5. d'" .h>" mala osa. pa ih iz naerta prelle~el110 na razyijene izYodnice. HJezm Hacrt e Je duzma 1 5 .I. . koja je iednaka OblffiU os nove krui . 5(30.ede ~rOjekCije ost~hh tacaka presjecne elipse. Ona se dobije kao presjecnica tih dviju ravnina. 3. pa ga razvijema na ravninu s!ike.~le osnove u rack.[J D. CO 3° = C"3 r. 11 H valjka. Tacke 7(7'. koje su izmeuu osnove kruznice i presjeka. ~oklapa se s [locrtom k' osnove kruznice vaUka.5.na se sas t OJ1 a d " omotaca toga valJka. a ujedno je razmotana elip-sa e.:::. lz tacke Al povuce se okomica na presjecnu ravninu E.~oJekcIJe lzvodilica kOJc Idu podionim tuckama A. 7f 11.rt l' tacke 1 je u tacki A" tacke A.Qjt tacke 41) i D J • P.:::: 4· G'9. i . f K". a naCr1-r-tacke-i. Te prave velicine nalaze se u nacrtu valjka. a to su duzine AD 10 :::: A" BO 2° ::. ~ mee.:. Nanese se DO D{ ::. . mreze ?resJec. pa se pornocu njega on i konstruise na mrezu omotaca. jednak je trouglu 4Df D iz tangencijalne ravnine tacke 4.. Presjek rotacionog valjka drugom projicirajucom ravninom srerli.. II tacki 5.45).~hps:. kojoj je velika osa j ~5 para~elna s 1(2.. osnovu valjka treba pOd. .. pa Bacrtamo p. G . Konstrukcija toga poluprecnika izvodi se na slijedeCi naCin: Tackorn 5 presjecne eiipse e POSL1\'i sc ravnina okomita na izvodnicu.dobije se iz njezinog tlocrta i nacr~a. a bokocrt em je elipsa... Tangenta u nekoj tacki presjecne eJipse e mora biti u tangencijainoj ravnini vaJjka u toj racki. Nacrti 5"'6 i rS cine drugi par spregnutih precnika nacrta /' elipse e. Iz tog [rougla iz1az1 da je 5# K'" = 5"'lvl"" cotgf3 ::....4. = j{) SI . Duzina 5K =5"KH na toj izvodnici jednaka je po!uprccniku kruznice zakrivljenosti eel u tackama 5" i 1'. Taj ugao (( pripada r::.h~. kojoj je duzina 3""7f# velika. Poluprecnik 1'} krufuice zakrivljenosti krivulje jednak je duzini 5" K U . preneserno prave velicine onill dijetova tih izYodnica. ~ " .ravouglom trouglu 4DD" koji je u tan~ncijalnoj ravnini tackc 4.i jednaka duzirri-r'" 5" " a lljezttn:r mala asa 3~ 7 jednaka je pre~~l~~ valJka. po!u1!recnik r = 20 i visina vaUka v = 55.njome presij(:. ne mijenja se razvijanjem omotaca valjka. .~ Na ist. Ravnina E slJece te izvodnice u tackama ].:: B"'211". Tloert tangente t f pada oa trag d I ' njezin nacrt na trag ('2'. kao j u ravnini E. kaje su bile naznacene u njegovim projekcijama.'ljec:i ravnil/om E(70. eO u tacki 5°. . Aka ornotac donjeg dije!a toga valjka razrezemo duz lz~odmce A1. dobijemo mre:Zll toga omolaca.koja je II tragu e. koji'l ide tackom 4. pa je prcIllU lome r! ::. 00.SH) Sli odrcdene pomocu dviju sutraznica dmgog traga. . . Elipsa je konstmisana pomocu dva para spregnutib precnika i time odredena presjecna krivulja. dobije se pravougli trougao 5". i 8. pa je njegovd hipO(enuza 4° .: D!D. sto ga tangenta gradi sa izvodnicama valjka.Jt'.. 8.30.. Tioc.lko Je~n~kih dijelova. Podionirn tackama All BO CO H'" (J" '" • . Na. K'" . 2. npr. Ta tangenta je odredena u prostoru tackom 4 i tackom D. ~a b.v " .1 n~ nekol..je u pYe~jekLl' nacrta lzvodm<. Na te pravce. koji se na t~ naCin dobije.

26"O~_______c...--~- li"1 I I I I 8 ".' / 7" t' 8' i I '. 30 V I' oj " . -3.~h'O~ I .l~'Slika 11..5.' ~..i! i s.. . .('.~.6+.l.'.:·.. " 45 l-~· I 5 70 58 54 30 45 -:..:. a 3 4""' mala osa. 1/..P~.:"::"::'":::o'-______ . k" !S" d ._..'--·". a njezin tlocrt sc poklapa sa os nov om valjka." K" Zadatak. 5' I 5~ _ II' --"-".m +-1_".0 ..::o::m:. presjecenog drugim projicirajuCirn ravninGma i t}aUkastom plohom. Kod ovog presjeka imamo samo dio eJipse kojaje ogranicena tac:kama j"'6J"f1.e::t'::iJC·s::k::ih:... M d h dO 50 2 70 60 72 ]0 30 30 33 <5 42 30 50 ···A' L. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim ravninama i valjkastolll plohom e.-1. ·1' em .__-' ....Ie elipsa m kojoj je dtlzina J"'2 velika. .. /3' " . i 32_..gc:e..·' . t" .4+=--{ I 66 + .. cija je OS/1ova u ravnini 1[f. i)g~r I Slika 11. .1 11 N"·jL..J ~I I i i i BO C' D' I H' A' 'I cot - -.:.5.3. ..- R j c sell J c: Valjak je presjecen drugom projicirajucom ravninol11 E. 30 33 9 46 74 <5 __ ...·r·. i . .~...:·e::c::i".-I 68 36 40 40 1·--: : ~: 6::. ! 1'! . 9' II' 7' ...:..:'i:.:..:ctiJC·c::lo::::.._'!!.5 Prpsjeci valjka ravllillOI1l 261 d 11.42 . Bokocrt . _····_·10...§E __... nacrtati {locrt i lUevi bokocrt (sl.11._.c.::ov:.. e.41 _. kojoj je drugi lrag pravac e 2 i ima presjek po elipsi.. : l'J."~"....42) .. U nacrtu je prikazana kao x Ex DINENZUE (mm) duzin8 j"'.::. Iz nacrta mtacionog valjka..

Prvo probodistc Pi Na kraju imamo presjek sa valjkastom plohom.m") prvoga traga. Odrediti presjek kllgle.43 . Off) kmznicc. rotirana je u pOl.ie prvi I trag hi paraJelan sa osom x.43 i 11 .I. Prvi trag II ravnine F prola:?i tackom Siokomito na prvi trag eJ .moze se odrcditi direktnim postupkorn i pomocll stranocrta. pomocu kojih se na pravcu p'" dobiju tacke EN i F# i na pravcu p'tacke EI i F'. Ravnlna B sijece kug!u u meridijanu g( g'.D"'). a u tlocrtu kao duzina 5'8'. tvJeridijan i surraznica sijeku se u tackama C( C'.. Presjeci geomelrijskih tijela ravninama 11. Presjek kugJe opstom ravnillom Zadatak. a tlocrt joj se poklapa sa osnovom valjka. o/Iokomita na osu x) sijece sutrainicu fl u tacki L( L' == S'. to je ona ravnina simetrije i njihove presjecnice k. Projekcije tacaka E i F odredene su na slijedeci naCin: Ravnina F. . kojoj je osa okomita nll priklonice p doslo je u polozaj P.262 11. Nacrt presjeka je kriva 7" do 13". zajedno sa kruznicom I i priklonicom p. Ravnina C sijece luglu u paraleli u( l/. Vertikalna osa kugle 0(0/ == Sf.gN). Ekvator i sutraznica sijeku se II tackama A( A'. ). L" u presjeku ON ! n"') u kojoj osa probada ravninu. kojoj je sredisre u poluprecnik r=30. Kruznica I i priklonica p sijeku se u tackama E i F. U nacrtu se vidi kao dllzina 5"8/1. paralelna osi x. Bokocrt je kao pravougaonik 51f'7'" i 6"'8*. p_" j prvoga traga. ParaleJa u i sutraznica 11 sijclm se u lackama Gr (/..BI.. a koja dodiruje ravninu L1.35.rki S(O. paralelna s ravninom 1!1_ Glavna klUZniea I dosla je u polozaj lor l~ . a ravninu E u njezinoj priklonici p( p'. a drugi trag 12 okomit je na osu x.AH) i B(. R j e sen j e: Presjek kugte-dpstom ravninom. paralelan sa osorn x./. u presjeku daje pravougaonik. koja sijece valjak paralelno osi valjka. Presjeci kugle ravninorn 11. a ravninu E u sutraznici h( h . Kako je ravnina F ravnina simetrije kugle i ravnine E./. 50) /sl. kojoj je drugi trag d 2 paralelan osi valjka..6 Presjeci kugle ravninom 263 Ravnina L1.PI.o( P.-"---t_____ :0" {~' Ravnina A sijece kugJu u ekvatoru e( e'.S po+o±imo vertikalnu ravninu B kojoj.Il"').6.C.n"') dmgoga traga. i LIT). doh: je pastala y Stika 11.C''') i D( D/.. spajanjem ~u tackama ravninu 1[2. Krivulju U bokocrtu dobijemo iz tloena i nacrta tacaka te krivulje. Kruinica 10 == gil i prav3c p.). sijeku se E.o .1. ravninom E(75.Iozimo h~rizontalnu ravninu A koj~j jC 'dmgi trag Q 2 paralelan sa 0som x. H ) '-': P" gc.k Presjecne tacke odredujemo na slijedeci nacin: Sredislem kugle S" .6. a ravninu E u sutraznici n( n'.. 9(). i Foil.") l 11.40) i j H( H'.U'" ).) i poklopila se sa glavnim rneridijanom g( g'.HIT) kruinice. Zatim sredistem kugle.. Sredistern kugle S polozimo ravninu F okomito na ravninu reI i na ravninu E. a simetralna tacka te duiine je srediste O( 0". a ravninu E u njezinoj sutraznki m( 11I'. a priklonica u polozaj Po (p. p. Direktnim postupkom: Ravnina E( e"!!1) sijece kuglu po kmznici k( k'.e 4). 2ato je duzina EF jedan precnik kruznice k. Ovim sredistem polozimo horizontalnu ravninu C kojoj je drugi trag c.g"') kugle. lUi.11. Pi.B'" ). U OV0111 zadatku presjek je odreden na oba nacin: Q. . c~·~p-. Ravnina F sijece kuglu u glavnoj kruinici I kojoj je tloert l' Dll [ragu 11.ltivnom smjeru oko vertikalne ose kugle..

!)"). _ _ _ _ _ _ __ "______.B H ). a duzina E'F' mala osa elipse (/. Ove tacke mazemo odredlti i iz trece projekcije. ij. Time su dobivene velika i mala osa presjecne elipse u tloertu.'(' je okomita na prvi trag e! ravnine E (sl. 70. 00 ) (sf.su spregnuti pIee-mel kruzlllce k. Tacke na ekvatoru odrede se tako sto se ravnina kojom sijecemo ravnillu E polozi pravcem p( p'. Pomocu te tacke odrede se Hoert 0' i nacrt 0" " U tacki 0'" projicira se precnik AB koji je paraJelan s ravninom "Ttl. Na osnovu osa i sprcgnutih prccnika mogu se konstruisati elipse u tlocrtu i nacrtu. 11. Pravac p sijece tlocrt ekvatora e' tackama £' i F'. ACrB. a njegov nacrt EHFff mOTa biti jednak precniku AB.0: e Slika 11.. Pored tacaka ABeD._. Duzine AffS" j E"P" su spregnuti precnici nacrta kmznice k.. zato je OffEff = (fp" o'A' iii O'B'. okomit je na ruvninu 1f!.n" ).6. pa se njegov tlocrt £' "'" F' poklapa sa tlocrtom 0' srediSta 0 te kruinice.2. potrebno je odrediti laeke presjeka koje leze na konturi u tloertu i naertu.P2sjeci kugle ravninoll1 1 265 Duzina GH je precnik kruznice k jer prolazi njezinim sre~i~tem~ ~ako Sil EF i GH U Drostoru mean sobom okomiti. kojoj je prva projekcija k' u prvom tragu c 1 te ravnine. a duzina C'D' okomita je na A'B'. U llocrtu se vidi anaj dio kruznice k koji je l1a gornjo~ polov~n~ kugJ~ne piohe. Tlocrti tih precnika S~l mechl sobom OkOlUiti.nicc. Tako lwcrtU. tj. U tom slucaju kugla se projlcira kao kruznica. ona je i ravnina simetrije kruznice k.. R j c :.C(C'. gdje je eM paralelno 1-'-'(1' Tacke TIa glavnom meridijanu odtyfie se tako sto se ravnina kojom sijccemo ravninu E poloz! pravcem _ll( n'. oni .0" ) te duzine je njezino srediste. a niihove proJekcljc su spregnuti precnlci projekcija kruinice.A") i B( B'. Presjeci geomelrijskih /ijela mvllinam'3. je u tragu e3 • Ta cll1zina jedna. Kako je ravnina ekvatora ravnina simetrije kugle i ravnine E. Aka se iz sredista kugle S~ postavi l. Tloert k' kruznice k je II prvom tragu e l ravnine E. e n j.1. a ravnina kao trag e3 " Kako je ravnina E okomita na ravninu TC3. tj. Odredifi presjek kugle kojoj je sredi. na ekvatoru i glavnom mcridijanu.ll. i to od tacke A' do tacke 8'. kojc Cine osc elipsc u tloertu i spregnute precnike u nacrtu.ka je precniku presjeka. sh"zmClCr1..na osa 1.1 H H b. Pomocu stranocrta: Ravnina nJ polozena jc okomito na ravninu E. a glavni meridijan k~gle g u tackama.] lA5). Presjek kugle prvom projicrraJucom ravnmom Zadatak. stranocrt presjeka.P_'-. Olla tu ravninu sijece u tacki 0'" presjecne kruzmcc.30) i poiuprecnik r=25. p").. pa je duiina AS precnik te Krllz. a njegov tlocrt A'B' paralelan je s prvi1l1 tragom e j " Duzina A'B' ::::: C"'D"'. U nac::rtu se vicli sarno Iuk koji je l1a prednjoJ pOloVtnl kuglme tj.44 . tako da je duzina G'R' velika.. a duzina A" B" mala osa :. Sl1 dobivene tacke na konturi u tloertu i 0'" leii u sredistu duzinc C"D". raVl1illOl11 E(60. Prccnik EF klllznice k.e: Presjccna ravnina sijece kugiu !J kruinici k. a kako If su medu sobom okomitl."!krnnic.C" ) j D{ D'. duzina C"'D/"If. CAGED."-. Tacke A.44). koji je spregnut precniku AB. C i D su na presjecnoj kruzniei k.] na r"Vl1lllU.i}te u tacki S(20.J 1. Ravnina E sijece ekvator kugle e u tackama A( A'. S. Tacka meridijana u tackarna G" i H". a njezina druga projekcija k" je elipsa. Duiine J1"B i C"OIl daju dva spregnuta precnika u nacrtu presjecne krivulje.35. Pravae n sijece nacrt m glavnog 1. a simetralna tack a O( 0'. to je duzina £"F velika osa.

kojoj je osnova ABC[.3i5jJ).40. D(75. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog kruznog valjka u tacki 1'(40.-11drediti tangencijalnu ravninu kosog hufnog g~'L'U.4(0.30).. F(95. 2. nacrtaju se najprije projekcije toga po!up~ecnika f/ "'" 8'K' i / = SilK" . CJ. 60. ldi u ravnini Jr.0).~.g d J okomito na Presjecnica t[ [' = ( T/. Kako je tangencijalna ravnina Ij kugle II tacki K okomita na poluprecnik kugle. Presjeci geometrUskih tijela ravnillama 11. C(100. moramo konstruisati presjecnicu ravnine E i tangencijalne ravnine kugle u toj tacki.1 ravllini Jr. m""l1 x) pa sc odredi njez. Trosmmu priznm. c:ij. pa odrediti njezin Huett T' 1 konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga viJljka u tacki T. Valjak je zadan svojom osom SI/[.30). 4.15.0).8' e.25)'poloiiti rangencija!nu rav!11nu na kosi kruzni swzac.60).::a. kuji je nu prednjoj polovini kugle i to od tacke C preko tacke A do tacke D.Yo!jno uzeti nacrt TN tacke T. _~ / .90. Trostranu prizmu.. .20)) i poluprecnikom osnove r ~ 15.30.stofC"aSV[S(30.L rl. cija o:mova lezi u ravnini ]fl..7. G(50. cija osnova leii u ravnini "rei.O.T. a zJtim. odnosno J i K. TaCkom. od (e tackc ide prvi tr<J.45jj i pol(lprcenik 8. U nacrtu se vidi onaj diu kruinice k. 11. Zadaci za rJesavanje 1. . Nacrtati projekcije kosog kruznog valjka..lO.j).1 0. kruznice k i to kao presjek ravnine E sa sporednim kruznicama u i v.le J'I? Drugi 5' trag d 2 mora prolaziti tackom . koje Sli paralelne s ravninom 7[2.O. V(90. 55)] i poluprecnik 05nOVe r=20" Proi'Z.u jt 0::.120jj. Jf].25)] i poluprecnik OSl1ove r "-' 25. 7.. N(l25. njcgo\'og gornjeg dijcJa 0rrH)U::J. 10. J.50)/ i poluprecnik osnove r = 20. 5. koji spajn tacku K i sredi:ste S kugle. njcgovog gornjeg dijeia omotaca.30.. ako je OS21 valjka SV[. Nacrtati projekcije ko~og kr1. Da bismo nasli tangentu presjecne kn!..fWVii Li .T(JIO.60).266 11.30. ako je osa stosca SV[S(30.40).J5.60.40J] i poluprecnikom osnove r = 20.35.znice u nekoj njezinoj tacki.){75.25.-. presjeci ravninom odredcrlom tackarna: ABC[A(0.oglavlju lLLLl. V{85AO.100).40}. B(60. Valjak je zadan svojom osom SV[S(60. kojoj je osnova DEF[D( 50. Tackorn K povuce se sutrazmea fIl prvoga rraga ravnine . (m'.40.130.amUli /[1. u tacki K. presjeci ravninom odredenom laC kama: MNP[M( 10. pa ouredit! DJczm naerr T" I konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga valjka u tacki T. V(95. pa odrediti njezin naert Tit i komtruisati [ragove tangencijalne ravninc toga valjka u tack] T.val1je 167 dipse Odredene su jos i projekcije tacaka G i 11. ProiLvo!jno mel! nacrt T"" tacke 1~ njegovog gomjeg dijela ornota?a. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog knLznog valjka u lack[ Tt ·30. Proizsoljnu UL.35.Cli f---'-C"---T'_'~~~~ g' " !l0 Jrugu pr0boJi. 3.7 Zadaci za Ije. £(75.[.40L 1/(75.l 0:::illO.i. ! 5)] i boeDi brid ADE4....60)].25).U 1 okomito nu /1 do tacke ft\".JOO.10). npr. cija jc osnova pamlelna s ravninom Jrb ako muje osa SV[S(60.25.'. V(JO. V(30. kao u p.ijiLjC c)::. P(20. B( 55.15).25.l":.3D).45) i poluprecnik r =. Prolzyoljno Llzeti tlocrt T'tacke T.80. GiJa JC Slika 11045 zena tangcnm presje6Jlc kl1lznice k u tacki K osnova u ravnini osnove r=25.45)].40.140)).1znog valjka. t"" = (T/'.O.JO.40. V(O.'(-30. '. ako je osa vaUka SVIS(30.J 5. 9.. njegovog gornjeg dijeJa omotaca. Odrediti tangencijalnu ravninu kuglc u proizvoljno U2etOj tacki T.":'5. kojoj je srcdistc S(40. odrede tragovi d l i d 2 ravnine . -). . C( 70 .0. Cija osnova le2i 1.50)] i polupretnik ··oS!1ove r=20.0).. 3. r] raVlltna E i Lije tra- ilucrl T' [aeke T. pa odrcditi njezin tloen: T' i konstruisati tragove tangencijaine ravnine raga $toscCl U tRek] 1 ~_ Si1cr~ati projckcije kosog kruznog stos.d.d I.~o.20)] i bocn! brid FG[F.

i vrh n 1] 0. 33. D( -55. t:c!Ytroslranu kosu priztnu.-~.0)] i bocni brid AG[A.0)).0.)). 14. kojoj je os nova ABCD{A(35.35)j i hacnl brid AD[A.0). Petostnmu kosu prizmu.20j..50.40. Bl-=lQ.10. C(-50.n.60. kojoj je osnova ABC[A( 10. presjeCi ravninom F::( 160.130. C( -20.. F( . kojoj j e osnova ABCD[A(65.0).. C(20. presjeci raVnmOlll odredenom tackuma: MNP[M(20. C'ct'iicrostranu koslJ prizmu cija je osnova ABCD[A(70.90)].].1(JO) 23. 17. kojoj je osnova ABCD[A( ·50.l-.80/ lS. Cctverostranu piramidu.0). pre~jeci ravninom £(80.0) jedan njcn vrh i bocni brid AG[A. 10. ·95.30).dan njcn \"1"h i vrh piramide V(-10.l.£(85. D( 100. fOO) i raz:viti mreZ_l. presjeci rZlVnillOln E. G(80.G[A.~2~68 __ ~_~_~~ __-.lla AD(. presjeCi r~l\'ninCJm £( 130. G(10.0/u 7[1 i vrh \1(20. C( lOO.50)) I bocni brid AG[A. Cf40. Taeka Ex je udaijena 100 od.60.50. Trostrann KaStl prinnu.85.-'_""l-".65)].70. N(80.0l..15.30). kojaj je osnova pravilan peterokut. Vi 1 10.55. . presjeCi ravninom £"(90. C'etverostrann plizmu. G(90.iJec. 70.90). eJ zatvara sa x osom uga\) od 60 n .f.'.75. G(-120.35).0i. In. V(55.O. 28.70)] prcsjcci ruvninom koja je odrcdcna tHckama: ..Oj.0).20.4_~. D( ]0.-). 8(80.1 30. 25.'C'r0"tn1nU k(l.60.-10) i vrh 1/(0.25).1 i boc!)i brid AC{A. 30.60.15).O)t D( 40. B( 35. Odrcditi normalni presjek cetverostrane kose prizme kojaj je osnova paralelogram ABCl11A( to.50.0).30). £(65.0i. Pet{}straml kosu prizmu. ('ctverostranu kOE.{J). 8(-30. C(70.(35. 90. .20).<5. 0)] i bocni brid AF[A.(){J. C(45. C(·1O.60.a IjdavGnje 269 11. presjeCi ravninom odredenom .10). (~et'.40)J.35. J5). E{ 15.75. 105._).·"_. 0).1575). presjcCi ravninom E(. koja] je osnova ABC[A(30..4(-40.60.65.6o.0).45).' sa srediStem u tacki S(-1O.4().5 ).()}. 70. C(80.IO)}. 70).0). 10.0.0). 10») i bocni brid AD[A D(50. .80).]20. D(60. C( I 10..l prizme.10.v_n_ill_a_m_" _ _ _ __ _ __ ____ _ 11. (acka .0). kojoj je osnova ABCD{A(60.u presjeka.k_ih fl.01. 90) presjeCi ravninom E( /30.80. Trostranu piramidu ABC..85. DJ i boeni briq CE[C. DIu IT]. B(10.etverostnilll}"kosu pmunidu. P(]30.65. 4(}. kojoJ je osnova II Jrl. presjeci rav~inom £(25. 8(20.30. Sestost1"<lI1U pravilllu llspra\"J1U piramidu.a.80).. B(70.3~.0.25. 20.e"cI.35. Petostrallu kosu pinHnidu.]00. 11[. P(45.20).0)j.0A5).0) je.5()) 32.D).l'1/(70.80). 25. aka joj je ciijagon.JO()). C(70.0.::. C(55.0).0) 1U T{. kojoj je f)snOva A BCDE[Af ln3.0!.80.90.90.B(85.6.30.O.O) i boeni brid A. Pcto:. Kosu petostranu prizl11u cija jc osnova ABCDE[A(O.(20.JO. C(120. J10. presjeti ravninom E( 60.O) jedan njen vrh 1 visina pnzme v ::::: 60.-65). .55. F(] 30. B(90.l. kojQi je nsnova ABCDE u rnvnini Jrl.60. tackama: Mi\ip[M(O.0)] i bocni brid AF[A. presjeci ra"'ninom Ef-11().45.45'.Jo.40. P(l20. jednim vrhom u tacki A(-30.65)].~" . DCO.0)} i bocni bnd AG[A. D(-40.JO.B( -20.80)}.4.35). D( J05.90). - . kojoj je osnova ABCDEIA(55. B( 100. VIAl 30. 22.'(}OAOJ)). 24. ~7. 75.75.0)."_'c. 60.(80.:.O).~ll piramid\l ABeD. tacka . kojoj jc osnova pravl1an sesterokut sa srediStem u tach 5.=. B(0.J20.20. (iO J. a njen bocni brid je ilelA.. n.5.60.30)}.60. .140.0).60)]. Prnvilnu sestostranu pri1.0). \'"( 0. \ :16.11lU.60.40.35. presjeci ravninom E(8(J.·8'-'"·n_m_. C(25. VrA(-402o. NaCi pravu ve1ici!l. 10. 65)].50.50.30JO)}. N(80.20.-)..60). ~'(30.O).0).60)} presjeti ro\"ninOln E(1'().':. N(80.90)80) 1presjeci ravninorn E( -50.JOA5. C(40.0). 10).20. 0).40. 19.6(J.-25).. Nr -50.60.90.. lJ(4.=escoj=.0)].35.100)].rn 8(30.. sa srediStem u tackj S(-20.20.75). kojoj jc osnOVfl k\CatSrat zadanc stramce AB (A( 20.ll0.7 Zatiaci . C(35.35.30.Sestostranu kosu prizmu.0.40.01.0. B(70.65.85.50. P( 100. .=.25.0.-P. presjcCi ravoinom odrecicnom tackama: MNP[M(20. srediste u tacki S(40.0.20. sredistem u tacki S(-5. koordinatnog pocetka.50).70. B(50.0).80)).0). Kosu cctverostranu prizlUu cija je osnova ABCD[/~( -40. D(90.C})..60)}.55)]. 20.40). Trostranu priwm. presjeci ravninom odredenom tackama: HNP[M(O.4(20. (.30.=L t'r. B(65.f)). P( I 15.15 )}.50).50}.-.0. 70.I:. 0(·125.?65.90)}.\INP [M(35.35.0. D( -65. E(50. kojoj je osnova U 11:/.0J.0.55.O.30).0. presjeci ravninom odredenom "iblna MNP[M(1O.30).\'llnu pctQstranu prizmu.5.25.O).U prizHlu cija je osnova rlBCD{A( -50. G( JiO.O). 12.10. i visina prizme v ::::: 60.0) jedan njen vrh i vrh piramide V(3o.'~l\TlinI)Dl E(=.ini £(35. 1. kojoj je 05nova ABCDEF u ravnini 1[j.! OQ. C{-40. presjeCi .70. tacka 1i(40.50)}. 100).0). 31.80.80.4())] i boeni brid AGlA.0). 1'(40. ~-- . 40.5.0). tncb A(0.2.80).0).J] II ra.trailll kOSll piramidll. presjeci ravninom EfQO. presjeci ravninom E( 13(}. B( 15.\('.~ Kosu trostranu piramidu ABC:. Cetverostranu kosu prizmu.85.60). a e2 ugao ad 45().

V(-4o. Cija je osa 5V[S(-5. presjeci ravninom odredenom sa dva para Ie Ina pravca: a ""' lvlN[M(0. Cija je osa SV[S(~45. kojoj je osnovuABCDE{A(30.50.1 30. 53.=-:JO). D(50. presje6j ravninom £(-5030..40.)S(65.50.30..15. 52. Sestostranu piramidu. ~ 3~ Tetraedar.50).95.0).O. Cetverostranu kosu piramidu.70)) i poluprecnik o~move r=40.45)j. presjeci r3vninom £(·60.85. P(-60.---. Kosi kruzni valjak. cija je osnova pravilan pckrukut sa srediSlcm u tucki S(40.hi . presjeci ravninom £(80.Q.Q). polupreenik osnove r=25 i visina stoSca 11:::::60.40)] i poillprecnik osnove r=30. Hj. V( 1O.95.O)) U 1C} i vrh V( 120. D(JOO. preSJeCl ravmnom E(90. 47. aka je njena dijagonala AC[A(30. 70. eija je osa SV[S(30.3Q).O.8o. C(90. B(6D.3().90) i poluprecnik osno\.a rjefavanje 271 34.85. cijaje osnova U 11:2.0) i sredistem u tacki 51. presj~ci ravninom E( 100.st?zac.O).O). presjeci ravninom EI 100.0).-D(60.0). 38.45.._ 49. srediste u tack.95. OJ} i vrh V( -20. Petostranu kosu piramidu.55.O. presjeci ravninom £(130. eijaje osnovn u tr}. .50.75») i JJOluprecnik O$novc r=30.80) i naci provu veticini presjeka.70) jedan njen vrh i vrh piramide V(0.facki S(0.O). r::::::25. Kosi kmzni valjak.-'1. cija je osa SV[S(25. V(70.60)) i poluprccnik OSIlOVC r=25.70.7()).80).0) jedan njen vrh i vrh piramide V{7G. presjeci ruvninom E( 100. 55. 44. srediste u tacki 5(40. kojaj je Gsnova ABeD U IT].. presjeci ravninom E(15. Petosiranu kosu piramidu.7 Zadaci 1.O)) u nj i vrh V(90.. presjeci ravninOl~ odredenom tackama: MNP{M(20.45. \.l35.~70).0.90).O)} i b s. -J5. cija je osa SV[S(0.75.90). D(60.85.35).20.50. OSllUVe 54.). cija je osa SV{S(0.70.80. V( J10. B(30. Pravilnu sestostranu piramidu. presjeci ravninorn EI-60. E(30. C(70.50).60)J i poiuprecnik r=30. tacka A(10.50.55. 45.30). Uspravni va!jak visine v=::.O)] i vrh V(-20. ____ .0).50. /'-'.60).130. cijaje osnova iDCDE{A(3(). C(90.0). Rotacioni valjak.~20). Rotacioni stozac.Q.30. Ko~i. kojoj je osnova pravilan sesterokut U if!.50. presjeCi ravninom E( 125.~ljak.0). 57:-X. presje6i ravninom E(35.55)] j poluprecnik osnu\. U jednoj tack! presjecne krivuljc konstll.80). 40.o.1 10). presjeci ravninom E( 80. presje6i ravninom E(80. 0). S(40. presJecl ravnmom £(50. 48.55. sa sredistem u tacki S{30.25). Cetverostranu kOSll piramidu.O)..30./'-''-.JO). 42. kruzni stozac. PR[P(O.Jno~ E(160. U jednoj tacki presjecne krivulje konstnlisati tangentu i na6i pravu velicini presjeka.80..0. V(-70.=). presjeCi ravniiiCiffi E(-30. /30. Kosi kmzni valjak.50. 140. B(30.(15. V( -85.45).40.60)1 i potuprcc:nik os nove r=35.-~- sa vrhom .55.90. pre~je6i ravninom E(-50. v.90)1 i poluprecnik dStlove r::::::35.35). po!uprecnik osnove .40).~O.)00.Oj.30. U jednoj tacki presjecne kri-\rlilje konstnllsah tangentll ! nab pravu velicini presjeka. V(100.50). Kosi kruzni valjak.60.40.45.55. e(70._ kmzni valjak.60. OJ. V(11O. 110). cija je osnova u ravnini lrt> ako joj je Jijagonala AD{A(60.70. presjeci ravninom E(·80. =).5{). Rotacioni sto:Zac.60. Petostranu kosu piramidu. N(60.JOO.yaUak. presJec! ravnmom E( -55.60.50).O. N(. U jeduoj tack! presjecne kriv~lje konstruismi tangentu..).40. koji plohom ABC leZ:i _u lrf> "--. '( 35.40).140. elja je osa SV[S(~50. 35. i poluprecnikom osnove r=25. presjeci ravninom Ei 160. Cija je osnova para!elna lr.50. lJ jednoj tacki presjecne krivulje konSlruisali tangentu.0.{.90. eija je osnova U 7!2.50. poiuprecnik osnove r:::25 i vision vaUka v-::::.O.0).osa 5V[S(-40. .U).20) jedao njen vrh i vrh piramide V(1JO.0. 36. Kosi kruzni. ~estostranu kosli piramidu.110.' Gija je osa SV{S(0. sa sredistem osnove u racki 5(35.45}. pre~jeci ravninom E( 110.O).B(60. Kosi kruzni valjak.130. .80). C(70. J5.30. tacka A( ·30.30.O). 43. cija je osnova ABCD{A(O.. 56.60.30.70)] i polliprecnik o:.novc r=25. sa sredistem u \".70] i poluprecnik aSDove r-::::. U jednoj iacki presjecne kriyuije konstl'ui5:l1i 58. V(60.40.60). pre~Jec! ravn.0).liS:1ti tangentu.35). V(15. 90). D(20. 70.60). presjeCi ravninom E(=.45.25.35. V(55. B( 45.-50. 41. 37.. c!ja je osa SV[S(40.O).O).-60.40.0).270 11> Presjeci geometrijskih tijeta ravflinama 11.0). kojoj je osnova ABCD(.70. ?ija je. .4(O. . Kosi kruz~i .30. eija je osa SV{S(~20.O).O)) i visina piramide v "" 60.20.{).l5).).70).0. sa sreuistcm u tacki S(O. r?-- so.~20.-. tacka A( ~ 10.llO.~="mfjgentu. 46. Pravilnu cetverostranu piramidu.O).55).---(=25 i visina stosca v::::60.O).30j.30)] i visioa piramide v = 60.25.25.40).90. Rotacioni . Rotacioni vaJjak.'c 1'=40.O.

hI.-45.40.40.·lisaii tange-ntu. 85.pr(lYl1i rotaciooi stozue. srcdista S(50. sredist8 S·(40.70)] i poluprecnik osnove 1"=40.80) i poluprecnika r=35. N(O. presjcCi ra'vninom £(85. sredista S(35. C(85A5.40) i poluprccnika r=30. U:.0).5).-70).. _ r 03.60. Ko<:j kruzni stoZac.a 5(50. I(osi kllltni Stoi3C.50. Kuglu.Jvni stozue vislne v=70.30."gi1.65).-20.45) i po!uprecnika 1'=35. / 65. fl6.40) i poluprecnika /"::::::30. (Un je osa SV[S(40.30.45. prcsjecl ravninom E(50.20. V(25. JOO.-~O. 55.55. presjeci ravninom £(55.100).70.0)] i b ~ MP{M. Kosi kruzTli stolae.35) i poluprecnika /":::::25. 70..-35). Cija je osa SV[S(-80. presjeCi ravninom Ef-65.O).0). Kuglu. presjeci ravninom £(60. presjeci rnvninom E( -40.-40).70. fd.70.80).O.30. sredista S(5030. V( JOG.-100. presjeci ravninom £(55.-80. sa sredistem u taCki 5(20. srelii.3f)) i poluprecnika rf25. 70}. Kuglu. . 13(50. U jcdnoj tacki prcsjecne krivulje k0n'-. Nacrtati sve projckcije presjeka i i~ieka rotaciollog stosca.L srtdista S(O.. Nacrtnti sve projckcije presjeka geometrijskih tijela projicirajucim ravninama.'v1N[M( 15. 10.55. Kuglu. 1 10. H20.GO. 78.50. . presjeci ravninom £(00. n.-25). presjeCi' ravninoln £(-30. ~rcJiS1.O j. presjcci ravninom E(120. V(45. Kosi knxbli stoZac.35) i odrediti pravn veliCinu presjeka.0). U Jednoj tacki presjec.60).70)J i poluprecnik os nove r=35. 15). sredista S(-50.60). 75.60). Kuglu.40. Kuglu.redi~ta S(oOAn. presjeci ravninom E(20. presjeci ravninom E(50.0).55. presjeci ravninom £(75. aka su nacrt valjka. sredista 5(-10. . polo'zaj projicirajuCih ravnina j valjbSlih isjeb dilti na'slikama broj 1 do 36.45) i pOluprecnika 1':::::35.60). V( [25. ako Sll nacrt stosca.60J/.60).70)] i pohlprecnik osnove r=35.40.35. Kl1glu. cija je usa SF[S(50. cija je osa SV[S(40.0) i poluprecnik OSl1OYe r=_·W. 80.30) i poluprecnika 1"=30. 77.-65. 70.40. K\lglu.20).30) i poluprecnika 1"=25.30) i poll1precnika r:::::30. Kuglu.25.165. l(!:\si kruzni stoinc.'kama ABC[AlO. presJcei ravmnom £( 100.105)J i poluprecnik osnove r~45. J30. 100. S:... cija je 0.35. srcdista S(40. Kuglu. presjeci ravninom E(-60.40.45) i poluprecnikn r=35.27"2 ! 1. KnSl kruini stOZflC. 6ja jc osa SV/S(O.20. prcsjeCi ravninom E( 40. presjcci r(lvninom E( J 10.50. 273 59.1ruisali langcnttL < '.70)] i poluprcenik osnove 1'=30.50). KugilL sredista S( 15.40.30. U jednoj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentu. U jcdlloj tacki presjecnc krivuljc konstruisati tangentu._~i~ j0 o~a ~V(5)15Zc.50) i poluprecnika r=35.50. V(0. Presjeci geometrijskih rijela rQvllinOl11l1 ____________~i::l.. polataj projicirajucih ravTlina i valjkastih isjeka dati na slikama broj 37 do 63. - U jcdnoj tacki presjecne krivulje 64. Kuglu. 35.40).1 10. 88. b)tFtn.70)].50).40) i poluprccnika r=40.? Zadaci 1.35) i poiup~ecnika r=30. KugJu.25). 82.=. presjeci ravninom £(60.40. Kllglu.K~igl\i. /2.30. V(1O. C!spr. U jedooj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentH.JO. 75. .35) i poluprccnika r=30. presjeci nlvninom E(80.~.O).45) i poluprecnika 1'=35.).70)J i poJuprecnik osnove r=35.">jeCi ravninom 8(120.nc krivulje konstruisati tangentu. ako su oblik tUcla i tragovi projicirajucib ravnina dati na slikama broj 64 do 93.100.=. sreciisla 5(80. Kosi kmz. 79.45) i po!uprecnika 1'=35.1(1 SV{S("40AO. dmgim projicirajuCim ravninama i vl1!jkastim plohama.65. presjeCi ravninom kojaje odredena sa dva pravc(l: (lOS .55. 84. presjeci ravninom E(80.60.80). sredista S(o. 0). Kliglu. 81. Nacrtati $VC projekcije presjeka i isjcka rotacionog valjka. 69. -U jednoj tack! presjecne krivulje konstroisati tangenlu. ~redjsta Sf40.40. 89. 7-:1. Kuglu. presjeCi rav-ninorn £(80. lv( 60. R6. presjeti ravninom E(50. presjeci ravninom £(-40. P( 100.50. Kuglu. prc. presjeCi ravninom odredenom (. presjeci ravninOlll £(80.50).-/5) i poluprecnika r=30.6S)] i poluprecnik osnove 1"=45.90).60).50). sredistu 5(55. 83.ni stazae.<avanJe 76.SO). U jednoj tacki prcsjecne krivulje kOTlstnlisati tangentu. cija je osa 5V{S(45.45.40. sredista S( 40. drugirri projicirajucim ravnjnama i valjkastim plohmna.45.35.70.40. c.35) i poluprecnika r=30.80)] i po!uprecnik osnove 1'=30.(1 lfe. presjeci ravuinom E( =.20.~ta S(4D. 87.40). srerlista :W50. sredisla S(40.45. 67.

1 . . . n it.I <"\11 1 / 3i7' 01 '°1 '.:11. / II \ ..7 Zadaci za /jdQvanje 275 1. ... . . "'I ~. j B. . . 1 . Presjeci geometrijskih tije/a mVnill{//IlU ____________:.. ! ! :. .. . . T 3.. _1 .. I I . . . i \ '-01 r I \ \ ". ..~\ . J">.274 J 1. " 1 . I . / . ' . t ! I ..~"'-"--T 5... . . k---! ' 4. / .. :' /' \ J I i\ 6. . .. .

SSi i 34./1\ ' . '' / '' a . 30 "': a! i .. \ 28. I Oil I ! '" I I 31.{lrinci 7.L.\'\ ' .' ' I I '. 29.~. . / . . .---' "i \ 20.7 L. \ .···a: "''': . .. Presje6 geolnf'frijskih tijela ravnillama 11.0 rjdavanje 277 . l-.71.1. " 32.

Presjeci geomerrijskih tijela ravninama 11. 42.:'+-1 . f-.L L--!tiQ~ .278 11.--I--.7 Zadaci::(1 Ijdavanje 279 40.

280 II...-----. .. e.:a rjeSawmje 281 q. . 40 rr:. .+---"40 'f I i "I 5 69.7 Zadac! .. . I I L~--+-+ -p !:el . 10 x cl ~i r . ..t 60. ! ! . T ~I T" .-L-. ! i 51 66.. Pre~jeci geomelrijskih (ijela ravlliflama 11. I I ---I I I ------:.

Jl~_. x x ! e.-.:c:nJ.~-----t~.282 e. e.:...7::Zil::.. ~ g e.~~~-~.. 1J.::ia::c.::. S5) .L 1/ i '" -r 5'. 1-! ! T . Pre. ~ 50 '" 0 :. 80 10 .'=a. 70.'e_~ . 80 '. / 3'1 ro! 1 l \". 36 1-'- I ..iza IjeSm.-.8"'3 I \e.oj ! "- e.L+__ -1-- '--'-_-"I~_ x r T 21 e.. x x ~"~-.1 I J--~ ~I . [Ji I Ie.._ _ _ _ _ _---'2. e'l x 0 ~ 21. .j.jeci geomemjskih rljeia rLlvllinama _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-"11::.. 50 I e.::. -.::1 x l 71.

------.------'--'-'-"~~-'-'--"'---'---------'-----"-------

284

II. Presjeci geometnjskih tijela ravl1i/!ama

____.______IJ. 7 Zadaci za /jdavanje

285

1
x~~~-+

____

~_

x

1-·---'---

180

~I

I
I

,
I I ,

1 I

:83.
e,

'II
e,
e,

:;;1

_l_
90.

e,

84_

JVi-.1
, ..

e,

j

01
~i

i

x.L

I

I
/
\

r I

"e'l

\

~

I ~

~I

I

I,,, ,i '

~
oj

(----~~~::
I

6'! r~ 'If/. ' -" ~/- e,
\----- __ 50

<01

j -"---i---"

tijela

287

proistice da su te ravnine U oba slucaja paralelne s bocnim bridovima jcdne i druge prizme. Prvi trag p J jedne takve ravnine P nil ravninu 1[1 odredujemo D3 slijedeci nacin: kroz proizvoljno uzetu t.acku S( S',S/I)
12~

polozimo pravae

m( m',lI{) pamIelno bocnim bridovima prizme II i pravac n( n',n") paralcluc

Prodori geometrijskih

t~jela

12.1. 0 prodorima uopste
Prodor iii presjek dviju ploha je simp svih lacaka kaje su zajednicke tim plohama. Proctor dviju uglatih ploha (prizme, piramide) je prostomi poligon kaji maze biti iz jednog iIi dva dijela. Prodor uglate i oble plohe je prostomQ izlomljena linija koja se sastoji od lukova ravninskih krivu{fa kaje se meousobno presijecaju u probodistima bridova uglate S oblom plohom. Aka jedno tijelo potpuno prodire u drugo, tj. jedno tijelo dopire do drugog, zatim u njemll nestane, pa iz njega izade na drugoj strani, onda kazemo da imamo pOtpll11 prodor tih tijeJa. U tom slucaju prodomi poligon, odnosno prodoma krivulja, sastoji se od dva zatvorelJa-peLigona, odnosno dvije zatvorene krivuije. Kad jedno tijelo sarno zadire u drugo, tj. jedno tijelo samo jednim svojim dije!om prodire II drugo, tada imumo nepotpun prodor tih tijcla. U takvom se slucaju prodorni poligon, odnosno proJorna krivulja, sastoji od jednog zatvorenog poligona, odnosoo odjedne zatvorene krivulje.

bocnirn bridavima prizme 1. Pravci min odreduju ravninu P. Ako su i'vl! i l'-i I probodista zajednicke ravnine 1Cj osnoviea tih prizmi sa tim pravcima, ollda je pravac Pi :;;;: MiN! prvi trag ravnine P.
0"

F"

E"

J"

,"
/

,

L"
:
'

K"

1

/

II

I x at~iiG~"~~;I~,,~~-i:H~" ~~~~~~. !A" L't [C" :8-"-y

z

I
: 1\'

12.2. Prodori uglatih tijela
1. Zadat!lk. Odre.fJ..iJili"odor kose trostralle prizme, tijaje ~:<;rlOiJa ABC[A(65,6),0), 8(100,55,0), C(90, 70,0)] u lCj i lioeni brid CF[C, F( 30.40,65)], sa kosom trostral/om prizmoJll GHI[C'( 10,80,0), H(25,55,O), 1(50, 65, O)}. kojoj je OSllOVO 11 '" i bocl1i brid
GJrG, J(70,30,65)}. G'

R j e sen j e: Na slici 12.1 odreden je prodor dviju kosih troslranih prizmi kojima su osnove U 1C,. Da bismo odredili probodiste kose prizme J, sa nekim bridom kose prizrne ll, marama tim bridam potoziti ravninu paraletnu s bocnim bridovima prizme 1. 15to taka, za odredivanje tacaka prodora prizme II sa bridovirna prizme I, postavijarno kroz tc bridove pomocne ravnine paralclne s bocnim brtdovima prizme II. 1z posrnpka odredivanja pomocnih ravnina

Slika 11.1
Aka bridom AD prizme I polozimo ravninu A koja jc paralclna ravninom p, njezin prvi trag je pravac ai' leoji prolazi tackotn A. paraJelno
tragom Pi' Trag L1, sijece stranice omove prizme IIu tackama .l i 2

288

J 2. Prodori geometrijskih tUeln

12.2 Pmdori UR'atih tfjela

289

Ravnina A presijeca plohe prizme II u pravcima koji idu tackama 1 i 2 , a paralelni su brldovima te prizme. Ti pravci sijeku brid AD prizme 1 u p,,'!,ociistima I( j'f) i 2( 2',2'). Na isti naCin, pomocu ravnine B i njezinog prvog traga hI' odrede se
[,1'obodisl8 tCiCaku 3( 3',3" )

tragovi svih pomocnih ravnina idu probodistem M! pravca m( rn',ml1') i prvim probodistem brida, za koji se trail presjek. Da bi se odredile presjecne tacke 1 i 2 brida A V, polozi se ravnina A tim bridom i pravcem "L Pravac a J = M jA! je pry! trag ravnine A koji sijece stranice OSllOVe prizmc u tackama 1 i 2. Ravnina A presijeca plohe prizme pravcima kojl iau tackama Yi i , a paralelni su s bridovima prizme. Ti prayci sijeku brid A V pimmide u probodistima l( j',J" ) i 2( 2',2'" ).
j'~"_;;.G_" _ _.-;,H"

i 4( 4',4" ) prizme II sa bocnim bridom BE prizme L Ravnina Z, Ciji je prvi trag zJ po!ozen bridom CF paralelno s ra~niflorn P. nc sijece stranice osnove prizme II, sto znaci da brid CF ne probada tu
Za odreoivanje tacaka prodora prizme I sa bocnim bridovima prizme II, polazll se pomocnc ravnine bridovima prizme If. Ravnina D, Ciji je prvi trag d!, l'n!nicna je bridom GJ prizme 1I kroz tacku G paralelno tragu PI ravnine P.

v"

Trag d{ sijece stranice osnove prizme 1 u tackama

:5 i 6.

Ravninap presijeca

plnhe prizmc I u pravcima koji idu tackama 5 i 6" , a paralelni Sll bridovima te prinne, Ti pnlvci sijeku brid GJ prizme II u probod.islima tacaka 5( 5',5") i
f:i( 6,6"),
~a isti naGin, pomoeu ravnlne E i njezlnog prvog traga e;, odrede se

tncaka 7( 7"'}#') i 8( 8',8") pritm-e I sa bocnim bridom HK prizme lJ.
R:Finirm F, ('1ji jc prvi lrag fi _ poioiena bridom IL paralelno s tragom P,

fdsnine p, nc sijece stfanice osnove prizme 1, sto znaCi da brid IL ne probada tu Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, daju pn1dnlll! pn!igon u_proje.kcijama. Rcdoslijed spajanja tacakaje 1,5,2,4,6,8,3. 7 i 1. -Vidijivosr iinija prodomog poiigona vdredena je -,idljivoscu pioha prizmi n" krjima se one nalaze.

ABC/A(S5,80,O), B(50,55,0), C(J{)O,2(),O)J a

2. Zadatak. Odrediti prador kose trostrane pimmide, cija jf'. osnova lTJ i vrh F(3(),10,50), sa trosfranom 'osun! DEE{D(20JO.cJ), E(40. 60, 0), /0,50,0)] kojaj je 051101'0 U llj i i"')C~J1i ElliE. H(9D, 10,55) 1_

n

4'

Slika 12.2

R j e sen j e: Na sEci j 2.2 prikazan je prodor trostrane pirarnide sa :rnstnmom prizlTIom. Ravnine pomoeD kojih se odreduju presjeci bocnih bridova Jc:dnog lijela sa drugim moraju imati pomocni pravac m( m',rn"). Taj pravac
Vrh()Dl

\if v'y"') piramide. paralclno s bocnim bridovima prizme. Prvi

Na isti nacln, P01110CU ravnine B i njezinog prvog traga b1 , odrede se proboJista tacaka 3( 3'.3"} i 4( 4'.4" ) prizme sa bocnim bridom BV piramide. Za odrcdivanje tacaka prodora piramide sa bocnim bridovima prizme, pOiilZU se pomocne ravnine bridovirna prizme.

290 12.20. Tacke probodista istoimenih projekcija.50.dor cetverostrane ph'amide cija je OSJlova ABCDIA(0.. ABC[A(80. medusobno spojene.6 i 1. 2.65. Rjesenje zadatka je sticna rjdenju zadataka Da slikarna 122 i 12. Rjesenje zadatka sJicno je rjdenju zadatka kao na s1ici 12. Odrediti prador trostmne prizme cija je osnova I bocnl brld AD[A. Ii' Slika 12.O). Na isti na.95.2 Prodori IIglatih lijela 191 Ravnina E.25.65.15. Ciji je prvi trag e j > polozena je bridom prizme EH j pravcem m.0). H(70. ±'~~".0)) It re.1(40. . B( ]0.35. Odr'e-zliti-p. 8.4 prikazanje prodor cetverostranc pirallliJc S8 cetverostranom prizmom.cin. Zadatak.0).0).3 . Prodori geometrijskih tijela 12.A>:_'_.0). 1165. Rj e S e nj e: Na slici 12. J(85. Redoslijed spajanja prodomih tacaka je (.40. F( 125.70)J.2. Jaju prodomi poligon u projekcijama.O)J " "I I hoeni brld FJfF._ ~ i ~BI( ~"" C" . C{ 110. i vrh Vl75.O). 7.O).3 prikaz::m je prodor trostrane prizme sa celverostranom piramidom. 5.0).25.0)]" "I R j e sen j e: Na slici 12.85J. Zadatak.---~~::.85.30.90. Vidljivost linija prodornog poiigona odredena je vidljivoscu ploha tije!a na kojima se nalaze. Ravnina E D" E" F" V" pTesijeca plohe piramide u pravcima 5V'i 6V' . G(105.O). ~..j().20. B( 100.3.lO.80)J sa cetverostranom piramidom kojojje osnova GHIJ[G(O.") i 8( 8'. Trag e I sijece stranice osnove piramide u tackama "5 i (5.6' ). _x ' 3.4. D(40.O).4-.W. 3.65) "I sa cetveroSiranom prizmom cijaje osnova EFGH[E(95.O)J" i vrh V(! 30. D( 5.5') i 6( 6'. Ti pravci sijeku brid prizme EH u tackama 5( 5'.0). C(65.C.60. pomocll ravnine F i njezinog prvog traga if' odrede se probodista tacaka 7(7'.8") piramide sa bocnim bridom prizmc Fl.55. 1-1(35.

Redostijed spajanja tacaka prodornog poligona 1 njegova vidljivost odrcueni su na vee poznati naGin. G(0. Odrediri prodor pravifne uspravne sestustralle prizme cija Je 0511()V(l if rovnil1i n1 sa pravilnom trostral1om prizmom (~Ua je oSl1ova paraldna s ml'llrnO/il Jr:'. .35. Zadatuk. Bokocrti tih tacaka poklapaju se.20. a I1jezio brid AV u tacki T. a paralelno ravnini 1r2. Ose piramide i prizme sijeku se pod pravH~l uglOD1 .25). 7 i 6"'.8"'.0).jc'\'Jrna piramide.c sen j e: Na shei 12. Prvi trag te ravnine je pravac b l . Presjecnice p/fy" i RIJ'T" odreduju prodorne tacke 5".35. H(0.0)J" '" i vrh ~':(3 "5. 2 i 4 odrede se pomocu presjeka bndova pnzme s h-j. 10). sa pmvfl710m cetverostranom priz/1wm kojoj je osnova EFGllfE«(I.35. Tack e pT(ldc)rDcg poligonJ ] 3. polozena je ravnina B po bridu prizme F'J' . Odrediti procTor praviliie usprc~vne' cetverostrane pirmnide ala . D( 5.5 prikazan je potpun prodor pravil.35AO)!.25)) i bocni brid E/[C 1{70.ne usp~~vne celve-rQslrane piramide sa osnovorn u nJ i pravilne cetverostrm~e pnzme Clje.65.50. Tlocrti tacaka 5' i 6/ nalaze se l1a prvom tragu hi ili bridu F'j'. prodori geometrijskih ujeta 12..0).0). fT a njima simetricne tacke 7' i 8' oa bridu H'L/.15. F(0. v lfl V" $" / e'" J' " Slika 12A 5. c' Slika 12.e osnoWl ABeD[A( 35..292 12. Zadatak.35. C( 35. su usnove pmalelne s n1.. (5).2 Prodori uglatih ti}ela 293 Da bismo odredili ostalc tacke prodomog poligona.5 E j.5._ sa bokocrtil1la njihovih bridova. < 6.40). B(65. a treCi trag pmvac OJ' Ova ravnina sijece osnovu piramide u tackama P i R.

a omotac sto-s-ca u paraleli u 2 . 1z naerta tacaka 1" i 2" odrede se tlocrti 1'i 2' i bokoCfti ri 211/. Ravnina sijece omotac stosca u paraleli a""i bIN i paralde.ili bDkocna llY odreden je tlocrt tI~ paralele LJ I .7 prikazan je nepotpun prodor valjka i stosca.l A. Ravnina E sijece ::ito'zac u iZYOllni(. sto oba tijela presijecamo ravninama. Ravnina ce sjed omotac stosca u jednoj paraleli zato S10 je okomita na asu stosca. kojoj je drugl trag pravac g2' a treCi trag gj. a d0diruje \'uJjak u i. Porno{:u nacrta u. Svaka takva ravnina sjeCi ce omotac vaUka u dvije izvodnice zato sto je paralelna s njegovom osom.6 prikazan je prodor sestostrane prizme .ie pravac SI .6 . R j e sen j e: Na slici 12.B"'V". Ciji je drugi trag U 1 . a treei trag sJ' Ova ravnina sijece oba tijela u konturnim izvodnicama njihovih nacrta. Odrediti pradoI' rotaciol1og valjka cija je o. tiji prvi trag .B""I.-.A"'V"'. postoji jos dvnnaest kombinacija kaje traba rjesavati kao zadatke za vjezbu. Rjesenje ovog zadatka shena je rjdenju :ad~~tka. Izvodnice i paralela ce se sjeei u cetiri tacke prodorne krivulje.//iY) .na tragu Bokocrli izvodnica b3. lz tlocrta tacaka S'i 6' odrede se nanti 5"' i 6"ibokocrti 5'"'\ 6"'.3. Ose valjka i sto5ca sijeku se pod pravim uglom.3.294 12. Horizontalna ravnina A. Prodori oblib tijela 7. Zadatak. a prema prilozenoj tabeli. koje su paraIe]ne ravnini n!. paralelna je s ravninam lf2. Tacke prodorne krivulje odredc se taka. Kminica u. na SJ~~l 12.'. nalaze . V( A'V'.zv()dni-:i S1i. U tim ravninama nalaze se karakteristicne prod orne krivu!je. a tr~ci trag hJ' sijece omotac valjka u konmmim lzvodmcama b njegovog tloc¢a. Horizontalna ravnina B. i krnjeg rotacionog ::l10sca sa OSJWVOIJ! u ravnini IT]. Iz vrha stosca na valjak su postavljene dvije wngencijalne ravnine E i F kojima su treci tragovi ej i . tI]. sijece iz~odnice c/ i b' u tack:drna 3' i 4'. Prodori geomerrijskih lijela ---------------- 1.111:.5. 12. PomocLl bokocrta izvodnica em i dIU i paraleJe u. Na osnovu rijdenog zadatka.A"'V"" ) i BV( B'l.se-. Ciji je drugi trag pravac (/2' a tree! trag C/3' sijece-omotac valjka u izvodnicama e i d. Prador je jedna zatvorentr krivulja. 12 tlocrta tih tacaka odrede se njihovi nacrti 3'" ~ 4iY i bokocni 3 i 4'" . Na slici 12.s~ trostranom prizrnom.nova ukolJlit(l na ravninl/ n. kojiflla se use sijeku pod pravim uglom. d' i ~<>. Na isti nacin odrede se projekcije tacaka 9 i 10 prodornc kri\'uJjc k pornocu horizontalne ravnine G.4 koju ove ase odreduju. pravac hz. u.2.3 Prodori oblih tijela 295 R j e sen j e: Na slid 12. polozena osom valjka °1 .ka 12.t:1' a prvi i!f i j~.l'. koje se medu sobom sijeku u tackama 1 i 2 prodome krivulje k. Ravnina . koji ')e meau sobom sijeku u tackarna 5 i 6.6a je prikazana linija prodora na sestostranoJ pnznn poslljc iZdvajanja trostrane prizme. odrede se tlocrli c l .

) kome je pr[j\'3c 02( o~.\ Ravllina I. kruzuica.e/l"l) sijeku se u tacki /( 7" r.T'"') prodorne krivulje k. . RZlvnina F sije. VaUku. u tlocrtu i nacrtu je pravougaonik. ]".f'.los dvanaest kombin~cjja koje treba tjesavati kao zadatke za vjezbu.S".e".7 sijece omotac v<:lljka u izvodnicama . Izvodnice i kruznica sijeku se u tackama 4 i 10 proclorne krivulje.0..8 prikazan je nepotpun proctor dva rotaciona valjka.8"') !. Iz tlocrta tacaka 4' i 10' odrede se njihovi nacrti 4" i 10" j bokocrti 4~' j 10"'. C''V'''. 1 0.ako je u pitanju nepotpun prodor. a nacrt i bokocrt su pravougaonici.3 Prodori ohfih tije/a 297 e( /. kojim(1 se ose sljeku pod pravilll uglom./'.4A i BB . koja je paralelna sa osam<l valjaka. nice DV(D'1. Njegove osnove su para1elne s ravilinorn ·n. K.li~3 l~+' . ciji je drugi trag 12 . postoji . Slika 12. BII1V"') i e( e'.f~).I~ ). paralelfla je s ravninom 7[2.ljak u izvodnici f( f'. a njezin bokocrt kl"/f poklapa se sa bokocrtom omotaca vaUb.S"'.7'" ) prodorne krivulje k. presijeku se oba valjka mvninom E. .0. lzvodnicaje tangenta krivulje ku tacki 7. dvaTotacionG valjka razliCitih poluprecnika. Prodori geomctrijskih tijela ---------- 12. Odrcditi prado. ~ I I i R j e sen j e: Na slici 12. Nacrti tacaka 4" i 10" poklapaju se.7". tioert jc knrznica.r" =(TI~T.ep. . Na osnovu rijeSenog zadatka. a " e' omotac uzeg valjka u izvodnicama CC i D15. U tom slucaju prodor jc jcdna zatvorena krivuJja. Presjecnica tih (J-viju ravnina je trazena tangcnta t[ t' :::::(T:. C"V""') i DV( D'V'. ~ J k" 10" r t T' j.)1 prodorne krivulje k u tacki-10.D~V~). Tangcncijalna ravnina stosca u tacki 10 je ravnina L1(d p d 2 ).e'" ).}.L)"V"'.J. ) os a. Horizontalna ravnina F. kame je pravac 0 ( osa.-r .lb1om u tacki S( S'.D m l/"'j i f(f'. 8.!< Ose valjaka sijeku se pod '. koju ove ose odreauju.8".ce stozac u izvodnicama eV( e'v'. a prcm!J priloienoj tabeli. Zadatak. Va!jak. I. lzvodnice se sijeku u tackama l( /.f". SNV".fl#) sijeku se u tacki 8(8'.. Jzyodnicaje tangenta krivuJje Ie u tack] 8. U tlocrtu ove krivulje vide se oni dijc10vi koji su l1a g0111jOj polovini omotaca vaijka. Da bi se odredile jos d'vije tacke prodorne krivulje k. Omotac valjka. tlocrt k' prodorne krivulje k sastavljen je od jedne zatvorene krivulje. a dodilUje v.D'V'. lzvodnice BV( B'V'.296 ----------~~-~~~-~~~~------------- 12.rrlf' kriyulje k. - "'A'"8'" H ~ +--+-++1-11--\+ .!-r_'(l!. Nacrt k" prodorne krivulje je dio jedne grane hiperbole. polozena 050m . •. a u bokocnu pr~rYim I'. --." valjka °2 . Izvod- Tangenta prodome krivulje u tacki 10 konstnlisana je pomocu tangencijalne ravnine valjka i tangencijalne ravnine kmjeg stosca u toj tacki. ~. Ciji je prvi trag pravac: 51' Ova ravnina sijece omotac sireg valjka u izvodnici EE. .t-.)'" ) i 7( 7'. Tangencijalna ravnina valjka u tacki 10 treca je projicirajuca ravnina T(rI. jer su tacke simetricne s obzirom na ravl1inu I. kome je osa 0 i ' ravnina F sijece u kruznici m.

Nacrti tacaka 8" i 11''' su u presjcku izvodnica II sa HH i JJ sa HH _ Odredene su jos dvije tacke 2 i 6 prodome krivulje pomocu ravnine B. dvije nonnale odreduju norrnalnl!.. a njihovi naeni poklapaju se sa nacrtima onih tacaka prodome krivulje koje su u ravnini A. Ova ravnina je paraleina s ravninom 1:. Prvi trag favnine (11 sijece omotac sireg valjka u izvodnici liii. '0 35 9 • 51 '0 " " " " " " " 9. ravnine E sijece ornatac sireg va!jka u izvodnici GG. fI . a od nje je jednako udaljena kao ravnina A. na 0.8 odredene su jos dvije tacke 3 i 5 prodorne kriv'U\je pomocu ravnine T. sutraznica drugoga traga ravnine cP. a prema prilozenoj labeli. Tloerti tacaka 3' i 5' su u presjeku [raga [! i krufuice. Projekcije normale J ]'0.. projekcije tangente su okomite oa istoimene tragove te ravnine. L lf K ).tangente [ mora biti okomit na tlocrt 11.. toga valjka. presijeku se aba valjka ravninom A. Nacrti tacaka 9# i J /' su u presjcku izvodnic<!: lvlM sa Da bismo odredili jos dvije tacke prodorne krivulje k. Projekcije su okomite. Ako ravDlllu 2:._1. Nacrti izvodnica A1M i NN dobiju se iz bokocrta.3 Prodori oblih 299 Prvi trag e. postoji . treei trag a 3 sijece krumicu uzeg valjka u tackama 8'''' i 12'" izvodnica I i. Nacrt i1. " " 5 " 5 " 50 " 27 29 26 58 38 3< 52 58 55 " 38 50 38 " 38 35 I' J'. U bokocrtu tre6i trag e3 sijece kruinicu uzeg valjka u tackama 9'" i 11'" izvodnica MiN. kaja prelazi II vertikaine {ungclIL-'ijuLnc ravnine FiT.298 12. n. C' 0' 5. na 0. " . Tloerti tacaka Xi 6' su u presjeku traga bJ i kruznice.J. 28 10 30 27 10 A' y 50 58 50 1.JE-{mm) ~' 0 '0 h 50 d '0 35 I. Normala n 2 uzeg valjka u tacki 11 prolazi tom tack om J" ~T okomito na osu 1i 1'-' toga valjka. 8" - N" ~I i i _~l- L_ <\ 1 iI 20 i . :C . . Odrediri prodor polo vine kugle. koja je paralelna s ravninom nl> probada oormala 11. G u kojoj su presjecne tacke 9' ill'. na 0. a njihovi nacrti poklapaju se sa nacrtima onih tacaka prodome krivulje koje su u ravnini E. :8' " b. Tangenta u tacki 11 prodorne krivulje k konstmisana je pomoctl nonnata va!jka u toj tacki. a od nje je jednako udaljena kao ravnina E. a uzeg valjka u izvodnicama Ii i Jj. Na slici 12.I ._oJ 19 /of' N' B.Kff). a nonnala il2 u tacki L( L/. a uzeg valjka u izvodnicama MM i NN .-' pas to je normala lljedno i '>lItraznicC! t tangente 1 u tacki 11 mora biti okoirrihTa--pravac K"LI< :-Tlocrt '0 0' 2 3 0. 30 30 3/ " 0.. Te -m" A" ~. Nacrt izvodnice HH je na ordinali taeke H' "" IF u kojaj su presjecne tacke 8' i 12'. Prodori geomerrijskih njela 12. i okomite Sll GG i NN sa GG.vodnice GO je D':ordil~i Lacke G' ::. u tacki K( K".8 . i 11.-. normale n. Nacrt [1. Ova ravnina jc paralelna s ravninorn X.· Normala Itl 5ireg valjka u tacki /1 prolazi tom tackom okomito l1a OSli 0. Zadatak.los dcset kombinacija koje trcba rjdavatf'k&.--'ka ravl1ina simelrije.. Na osnovu rijesenog -zgdatka. (JIMEN-rJ.~ . ooda je pravac Kl. Slika 12. U bokocrtu.? zadatkc La vjeibu. sa srediDem Ii rLll'llilil Jr i polovine rotacione valjkaste piahe.: n. 0. Kako tangeota t u tacki 11 mora biti okomita oa ravninu 4).:. Nacrti izvodnica IIi JJ dobiju se 1Z bokocrta. O2 n.rayninu p~prodorne krivulje k u tacki 1]. u parolelno je s ravninom Jr2. ako je ravnina L Iljihova zajednil. prvoga traga ravoine iP. koja je paralelna sa osama valjaka.

10.ikalna ravnin~ A. Tacke prodome krivuljc k odrede se tako.!: Meridij2.. a prema prilozenoj tabeli. a" k' I \ \ projekciji b ~ paralele h.'L_. Iz tlocrta 5' i 7' i naCIia 5 i 7" odrede se bokocrti 5"'" i 7'" tacaka krivulje k. ! :::'s.~~~ d. tloerta t?. N~~~~ti tacaka -7 i· 2 nalaze se na dru·goj I . 1z (Iocrta j' j 2· j naerta r I 2" odrede se bokocru t"'j 2""'lacakal i2. zato . sutraznica je prvoga traga tc ravnine. nlVnina FiT.\IN'. ciji JC pry! trag pravac hi' a tree} trag /). koji se sijeku u tackama 2 i 3 prodorne krivulj~ k. r1 i . Wl"llsa.Cakfl :2' i 3' odrede se naetti i bokocrti.. Ostale t3cke 6. _. 1 sa tiocrtom ornotaca va1jka. koje 8U paralelne ravnini 1[2.. Ven.irom na ravninu B. Svaka takva ravnina sijece torus u paraleli._ Tl_opii tacaka 1 ~ 2 nalaze sc.. /\ko kugln sijece ravnina F u sporednoj kruznici U-. Prayae SN ravnine t:P ciji je tloert S'. __ " " " " Slika 12. 7.. a poJovinu valjkaste plohe u jednoj izvodnici.9 .::::'0'::. Te nonnale odreduju val. Polukruzlllca 1 i:n. ciji je p!"Vi tr&g prav<!c .treci trag a. Vertikalna ravnina simetrije torusa.etvrtine forUSQ. Ravnina L sijece kuglu u glavnorn mcridijanu g.__ . U borizontalnoj ravnini nl nalazi se ekvator kug1e e i prvl ~ragovi II i f.ika.lkruznici.) valjkaste plohe 1 normale 1l 2( 11.c' 9. a valjblstu plohu u gornjoj konturnoj izvodnici c njezinog nacrt.. i bokocrti. eya je osa okomita na ravnil1u fli i rntacionog valjka sa Gsom 0l( 0.-"-----i-~' r---~. sijece torus 1. koje su jJ{.?> ~ijece" __ . U llekim tackarna naerta krivulje k poklapaju sc nacrti dviju tacaka tc krivulje."()(inica sijeku se u jednoj tach prodome krivulje. sto oba tijela presijeeamo ravninama. Nn 03110\-1..11. Pat·aIda i izvodnice valjka sijeku se u lraga hi sa tlocrtom omotaca valjka. ~r· : 2' \ \ "1!.r· 12. ParaJeJa presijeca konturne izyodnice valjka u tackarna 5 j 7 prodorne krivuUe. ~.. .al>" ). ~poredlloj krUZl1ici [(2' onoa lukovi tih knl2:nica 2-4 i 3-5 pripadaju prodomoj k.ra!elne S ravninom H2. 11.. a ravnina T u normalnu ravninu tP krivuljc k u tacki 7. _ torus II paraJeli o( a'.sto je ana simetricna s ob1.>MI.6' 'L.zbu.ene tangente mora biti okomit na pravac .3 Prodori oblih tijela 301 R j e seD j e: Na slid 12. a valjnk 1.1 f b.a+. postoji JOS d\'anaest kornbinacija koje treba rjesavati kao zadalke za vjezbu.a .1 rijdenog zadatka. Prodori geometrijskih tijela t }2.1 para!eli h( [/. Svaka takva ravnina sijece.odnicarna-. Na osnovu rijesenog zadatka.~.\1 ~ackam3 } i :2 prodorne krlyuljc. .*. "/ IIlI :. Prayac MN ravnine <P.9 prikazan je prodor polovine rotacione Tangenta u tacki 7 prodornc krivulje k konstruisana je pomocu l10nnale 11.{ 11.. TIoert t' lraz.I I . Na isti naeill odrede se projekcije ostalih tacaka presjecne krivulje. 8 i 9 odrede se tako da se tijela sijeku ravninama. a prema prilozenoj tabeli.te plohe sa poloviuom kugle. sutraznica je drugoga traga ravl1ine q:" Nacrt tangente t" mora biti okomit na pravac SHN".11. postoji jos deset kombinacija koje lreba rjesavati kao zadatke loa vje.n i izvodnica sijeku se u tatki 1 prodorne krivuljc. ~. Nacrti tacaka 5 i 7 nalaze se na drugoj projekciji 0'" paralcJe a.dno~ ))01. lzv·odnice i paraicia sijeku se u tackama prodorne krivulje..1 'izv. ciji je nacrt lJi ''N'' paraleJan sa osom x....10 prika1.) kngle.07) u vertikalnoj ravllini simetrije R J e 5 e n j e: Na slici 12. polukuglu u je. lz nacrta 4" i 5" taeaka 4 i 5 odrede se njihovi t}ocrti._'~_. Zadatak. Iz naerta tacke 1 odredimo tlocrt i bokocrt.an je prodor cetvrtine torusa i uspravnog 'laljkn.. u presjeku p1" Y og . Tlocrti tacaka 5 i 7 nalaze se u presjeku pryog traga 0.b"). Odrediti prodor (. : .V' pm·aldan sa osorn x. _~'. //\ Ilr.

302

12. Prodori geometnjskih rijela

12.3 Prodori oblih tijela

303

b,

G,

/

-t~"I

III~-

6'11'

I .~
3 '1/
-~ 111

J
Z

R j e sen j e: Na slici 12.11 prilazan je prodor uspravne trostrane prizme sa polovinorn kugle. Rjesenje zadatka je slicno rjesenjirna prethodnih zadataka. Tacke prodome krivulje odrede se tako, sto oba tije!a presijecamo ravninama, koje su paralelne s ravninom 1C2. Na osnovu rijdcnog zadatka, a prema prilozcnoj tabeli, postoji jos dcset kombinacija koje treba rjesavati leao zadatke za vjezbu.
, a,
k - - - - "-'''''''
.

~I

,"

5~
]11:

k'd 7

,

,II
{

, ,

2111

I
I
I

/
a

~/
~§ .,
CfNENZIJ£ ( rom ) D

-"'-1 1';

,

~8u

,

i;~

"

<I

I

I

',1.

I
0

,,
0
W

,
h
80
90

1,,,

I

I

I
R

cig

DtMEN;lfJE (mm)

.~

d
3' '0

k,.

h

50

1

3 .<.

" 38

" '" , " " 90 3'
36
78

,. "

80

"

50 52

"
U

36 '0

ao
90
78

..

55 50

--~-~
~=l::Y

-l

-+-. .JL.
b,

--1--;", " " " " " ~i--~o " " " I" " " " " " " " "
25 .55
}~-

I

90

5Z

9
10
/I

42

12

." " "
38
J6

52
50

30
J6

80 90
78

52 53

Slika 12.11

"

Slika 12.10

12. Zadatak. Odrediti prador dviju polovinCl rotaciol1ih vuljkaslih plultii kaje prelaze u vertikalne. tangencijalne ravnine. Osnava jedne je u ravnini Jh a druge u prvoj projekcionoj ravnini E( ef,e? )cijaje osapara/elna S nlvninum ;ri.

11. Zadatak. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme u ravnini lrl i polo ville kugle sa sredistem u ravnini n,_

cUa je

OSl1OV£1

Ose vaLjkastih ploha

0 1 i 02

sijeku se u tacki S( Sl, S8 ).

'.04

12. Prodori geollletnjskih tije!a

12.3 Prodori ohlih tijela
__
~

______________

~c

305

R j e sen j e: Na slici 12.12 prikazanje proctor dvije polovine rotacionih n valjkastih ploha. Prodoma krivulja k( k',k ) sastoji se od dvije zatvorene grane. Prv-e projckcije tih grana sastavljaju hiperbolu. Tacke prodome krivulje odrede <::.c (ako. SlO obje krivulje presijecamo ravninama, koje su paraJelne s ravnioom Horizontalna ravnina F, polozena osama valjkastjh ploha c~ji je drugi
lr(-lg
Sf"

(2' sijece te plahe u kanturnim iz"\'odnicama.Te izvodllice u tlocrtu sijeku

!.<lCLim;:J. l' -,2',3' ,4' prodorne krivulje k. Nacrtl

2. 3 i 4 nalazc se rw osi
c;c U 13ckfima 5'" 1 6'"
0:';1

0;. Konturne izvodnice valjkastih ploha u nacrtu sijeku
5' i 6' tacaka 5 i 6 nalaze se oa

t',

211', 3'" i 4" tacaka 1,

",\.

prodorne krivulje k. T10erti

()~ iIi izvodnici e!e'. Da bi se odredile tacke 7, 8, 9 i 10 prodorne krivulje k, presijeku se yaljkaste plohe ravninom A koja je paralelna s. njihovim osama ciji je trag praY<lC {/2' Valjkastu plohu. kojoj je osa 2 , ray-nina sijece u

Ii'TTc1nicama

DD i

EE. Valjkastu plohu, kojoj je osa

° °1 ,

ravnina sijece u

"
'8'
OT .......... , ",

':;- r-.r.nicarna GG j Hfj. Te izvodniee sijeku se meau sobom u tackama 7, 8, 9 i /0. TlnCl1j ~1\ ill lacaka Sll u presjecima tlocrta izvodnica, a naerti 11 presjeku ';1 ~.~l a~ 1 krivulje k"". Tangenla u tacki 8 prodome krivulje k konstruisanaje na isti naCin kao u ;;-)\1:ltku 11::\ slici 12.8. Nfl 05nO"l.'l1 rijesenog zaclatka, a prema prilozenoj tabeli, posloji jos deset CT.hcn:.",", koje treha rjdavati kao zadatke za vjezbu.

\
", .\ Do

13. Zadatak. Odrediti prador uspravnag valjka, cijaje osnova Ii ravnini rotacione va{;kaste pfohe koja prelazi u tangencijalne ravnine.
H'

G'

;1',,1\1\

1Z j e s e 0 j e: Na slici 12.13 prikazan je proctor lIspravnog valjka sa inom rotacione va!jkaste plohe. J\jesenje zadatka je slieno rjesenju zadatka ru "'lici 12.12 Na osnovu fijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeh, postoji jos deset koje treba rjes3vati kao zadatke za vjezbu.

,If

h

B R 0 J
I

!~
'i

2

3

!,

ZADATKA

5
35

,

7

,
'0
35
20 20

1--~13s1+C25! 30 35 25. 30
~"

30J 35

':0 i 30

'0 35
15 25

[-"
30
25
20

3.
25 2.
15

9

/0

35

3.
15
15

tili-~J_~~_L!.? ao 30 I 301' 30

! 25
I 25

j

20 25

Slika 12.12

306

12. Prodori geometrijskih tijela
l' .'/1 L"
;
;

______
/n;
;

--2.:::.::..:.=~===-

12.3 Prodori oblih tJjeZa

_____,_.__
307

14. Zadatak. Odrediti prodor lIspraVl10g rOlaciorwg valjka lzja je osnova Ii ravnini 1Cf sa pravilnom troslranom prizmom Cija je osnova par,:tlelna Y ravninom 7rj.
R j e sen j.....e: Na slid 12,14 prikazan je prodor rotacionog valjka sa trostranom pri:zmom. RjeSenje zadatka s1ieno je rjesenju zadatka na slici 12.6. Na slici 12.14a prostorno je prikazafl prodor prizme kroz valjak.

~I

,.'
I

'"
3 J1 ( - 5"

I

2"
~" t --,_.:!...,, 5"

,

----t
.

I

I
~

7

7/1

':~
!

!

9~'-'~~'''':~~7 ,:10 '
11'"
13.'

1

,

r
!
I

12,1

i

i",::u ,

_I

I
0

r
I

,-

: 8'

~~
.~

,~

DINENZIJE
d

( rom)
k

h

d. 0

, ~ :
:
,D' ,
A'
D,

,
2 5
6

'0 50 52
<6

'0

50 '0 OS 55 '0

" 8
'0

" 2'
20
12

8'0
75 75
70

"

'0

"

c,

50
55

" 9
8

"

78 71

7 8
9

'0

55 50 56

"

7

" 70
70 65

"

25
]6

80 82

50 52 35 30 '0 '0

" '0

25

" "
"

7,

'0

Slika 1214 Slika 12.13

20.65)j.35).55)] i bocni brid DGLl).0). 7> Odrediti prodor uspravne cetverostrane prizme.--'J). kojoj je os nova KUylN[K(0.55. poluprecnik osnove r". O)j i botni brid . [. korne je dUagooal" . i bC'cni brid DG[D. E( 110.20. E( 14q.:lJr[A. 0). 17. N(25. 100).45).O).O.45.0)] U 7[.55).0).5.75. C(65.85. a---'55.0.J35.lC[.60)). 0(80. !~.a.!5)}u IT3 i bocni brid KF{K.trostraoe priz.\(20.70. sa rotacionim valjkool kome je osnova It 1f].50).O).-. Od1'<"oili p'[()cior'i.5. c~ia jc osnova ABCLA(25.. 13.Ymov[l . Fr55.O).25.:WI. ndrediti prodor uspwvne cetverostnme prizme. <~! '20 6( .85.0.10).70. M(60.O). 80.55. sa kosolTl trostranom piramidoll1. Odrec!iti prodor uspravnc trostrane prizme.0)ju ITI i bocni brid . cija je osnovfI ABC[A( J 15. D(80. (-(00. iy'(0. n.50).J 5. E(50. i visina v=15.O).0. 3(65. sa kosom trostranom prizmom lJEp[TJ(0.0).120.rne cija je osnava ABC[A(60.0») un.J5).01. G(60. sa trostrunom pinHnidom koj~jje osnova DEF[D( 4().0).0)] u It! i bocni brid AGrA. <.(0)70. B(90.20.50.O). Odrediti pradol' kose cctverostrane prizme cijfl . F(60.0.. sa pc!ostr:mom pinnnidorn Cija je osnova ABCDE[A(20.: 1 boeni hrid AD[A. C(60.0).4(J. -.55)]. }I1O.0).25.35). i bocoi brid EG [E.65).65.30). kojoj je osnCl"va DEF[D(25.0)] u C)dredili pl'odur troslr<lne piramide Cija je osnova ABC{A( 10.O). U50. eija je osnova paralelogram ABCl)[.]OOJ)j.ll" l1spravne trostrane prizme kojoj je osnova ABC{A(50. Pmdori geometrijskih (ijcla 12. B(25.70.30.65. G(5.10)] i hoeni brid Inri\.O). i vrh \i( ](). 8(70. sa trostranom prizmom kojoj je osnova DEFLD( J 5. E(60. C(75.40.40).0). Odrediti prodor t:roslrane piramide. DCO. B(20. UJp. cija je osnova ABC[A(20.45.55. L(0.15.20.30). 105.. C(30. 50.1O.50. sa sredistem u tacki M(70.0. D) U rt1 i boeni brid AG[A.35.0).0). M(85.O).12. kojoj je osnova KLMN[K( 30. ?5) 1 i vrh \"( i 5.O)] Cijaje osnova U JTj i boeni brid DKrD.35. C/73.(.60.20.55. 75)]. F( 10.25. C(JOS.0).4rJ.0). 14.O}ju IT.45). B(30. 2.'10)).65).Q).20 i vis ina valjka v= 100_ 18..20. B( 105.60.30.20)] i bocni brid DGID.0. F(25.o351]u"7.il\_ C:O(!.80. ('(730.60)]. 13(40.55I.0).Oj] U Jrj i bocni brid KG[K.O).0). F(20. Odrediti proclor kose trostrane piramjde kojQj je osnova ABC[A( 10.20. fI(25AO.95.l}_ 16.1O.10. .55.a nEF[D(:O. L(O.5)} U 'ffJ i bocni brid KG[K.60.60.(l_751j.55.O).45. (-.0.65)].75.0). (. i visina v=90.25.0)lu 1ft i visina 1'=70. Odrcditi prodor kose trostrane prizme cijaje 05nova ABC[A(90.C.65). q kug\nm [S(40.30.40. D(65]O.95). C(80.2(/.j.20. ('(80. N(20. F(95.50).65.90.50]' r=357. Oorediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme. F(60.50. G(25. J j(). H(J0.] 5). 11 OJ) i bocni brid KGlF. C( 1()O.] 35. E( 30.0).O). Odrediti prod or kose trostranc prizme kojoj je osnova ABC[!\(20. '. Odrediti prador k05e celverostrane prizme cijaje osnovaABCD[A(55.'i:::ina 1':=Q5.O).40.70)}. C(55. 75). 15)] i bocni brid DG[D.40. -::). p(f'-.om prizmom kojoj jc-.ie osnova kvadrat ABCD u n l .5.F). Af(O. G(60..55)]. D(80.30.25.45.10.O).45.65. G( 120. i vrh V( 80.90.4.60)]. 20.O)J-u 7[.0)f U 1[.15.3 cetverostranom prizmom kojoj je osno\'<\ KLHN[[((0.0)] cijaje osnova u 7r. <:{1 cetverostranom priz.0)...(40.1O). ~a tt:oS--t:J::a+:i. E( J 10.r45. B(30. 0(40.75. G(30.70. ti.15.0).55.20.lspr:-1vne trostr5ne prizme kojoj je osnova ABC[t't{20.55. sa CL~t\:('ro<:tranom prizlTlom kojoj je osnoVll EFGH[E(20. B(75.lO.80.45). 12..70.70). U IT.8(85. 90.0)]u rtl i vrh V(50. (·i!nn. N(70. F(lOO.O). Zadad za rjesavallje 1. cija je osnova EFGH[E(50.35. ajedan vrh njene o:move tacka A( 1535.40)j. 70. 6()JJ Jj U 7f.30). cija je osnova ABCD(. G(45.20. 11.50)].:-1 pmvilt1C)l'H llspravnolll scstostranom piramidom Cija jc osnova un" lkr) je \Th piramide \/(40. Odrediti I_'fo(k.rJ}.0r B(60. . i"\I(O.OI. K(JO.50. Odred!ti prodor kose trostrane piramide kojoj je 05nOV8 ABC[A(l40.60)].4().70).30.0J.'1 Be[A( 105.35AO)] j bocni brid DGLD.80.85).30).OJ] u nj i vrh V(60.30. D(f)/J 14() r'(5)}.50/n] U ITI i bocn! brid AG[A.50).0 j.lGIA..t\. e'dredi!) prodor cctvcroslrane prizme.50.30. L{115.mom kojoj je osnova KLHN{K(O. G(l45.25. B(35. G(80.25)) i vrh V( 130. E( 15. i bocni brid KN[K. '/5. s.30}. K( 125.(5/1.0). F(75.2().60).25)).60).15.25Jj i boeni brid EK[E. £(-10.85Jj.65. sa ('rostra nom prizmo1ll kojoj je" osnova DEF[O( 145. Fi7.0).60.35.-V--!O. J0. sa trostranom prizmom kojojje osnova (!EF{D(.0)] U J[! i \'IS1n<l v.0). i vrh V(80.30U 15: Odredili proaoi. M(35.0). 9_ ('drediti pn'dor uspravne cetverostrane prizme.30 j.Oj] II Jtj i vrh \/(85.50.0). sa trorostranom kosonI prizmom kojoj je os nova KLM[K(95.O. i '. C( JOO. G( . sa kosom trostranom prizmom Cija j--: 'YfHl'-.0). :V(0. B(70.A(45. 15.~.30.60. Odreditj J)rodor trostranc piramide.95).J5.25J. F{20.25.-j(j()).4 Zadaci za rjdavanje 10. sa kosom trostranom j:'irizmorn DEF{D(70.1O. F(}20. 3.70. 309 11.45)). G{ 75.]0.85). E(40. B(70. sa kosom trostranom prizmom cija je osnova DEF[D(85.60.3S).

95).20).. 45. Odreciiti prodor rotacionog va!jka kome je osa AIN[M( 30. Odrediti prodor rOlaciol1og va\jka kome je ~rediste 05no\'e Ll tacki .25.25 (osa valjka sa n) zatvara ugao od 60". poluprecnik osnove 1"=30 i visina valjka v=105.O)]u n.40). 80. 0).0).l S{85. D(30.1. 6ija je osnova ABC[A{55.OJ r~45. F(140.0).-f5.65). N(70.JO.O))u 1[.10)) paralelna s n) i boeni brid KL{K. PR[P(0. Odrediti prodor rotUc!OIlOg stasca komeje .4-u.70']Oj.O). Cl50.0). K(80.J40.lOjj i vrh V(90..55.i boeni brid EG[E.O). E( 110. V(J20. poluprecnik osnove r~40 i .J5.55. j. 38.0).20). v=75} 34.'HH5. £(100.)sa SV[5(4-0.0). G(20.Z5 J i _kosog stosca ciia je osa SV[S( 40.. 24.0.90. F(8S.55. G(80. G( 120.30. Od. sa cetverostranom piramidom.0)..85). B(35. lO. B(50.40). 1'::.30.5().85.30).5. C( 15. E( 110.50.20).Uj. K(85. JIO.60.55. 75).50. poluprecnjk osnove r:. 21. Odrediti prodor trostrane prizme eija je osnovu ABC[A( 40.O).20..O)} II 1[.25.40. cije je srediste \l taeki AN -lrJ.0).25.()).65)} I bocnl b. C(50. F( 115.70. po!uprecnik osnove r=35 i visina stosca 1-':..(i). i vrh V( 110.20}.1O)).'7:_0.O). . B(35. F(55.0)) U 1CJ i vrh V(J 15.)).ld EK/E. L(15.9u)I 30.0). B(O. C(70. £(25.]0.?5)) i poluprecnik osnove r::::.40j. i 0.:25 J. 70.5U/j() j J1 poluprccnik osnove r:.10. a sa . B(70.t2 ugao od 45") i kosog stosca cija je osa ')·V{S(100.90). J j 13S. (5).30). R(90. L(70. 31.45).0)) U][. O)] i bocni brid ADIA.0}. G(20.0).S)} i bocni brill F'G[F. B( -40.45. C(75.0). ctja jc osnova ABC[4.0.O). C(65.65)j.50). E(90.85.40. sa trastmllom piramidom kojoj je oSllova DEF[D(35. V(! 30.O).60)).90)J sa tfOstranom prizmom kojaj je osnova EFG[E(1I5.0.20). kojoj je osnova DEFG[D(40.50. sa kosom trostranom prizmom cija je osnova EFG{E( 140.95).10. sa cetverostranom piramidom clja je osnova DEFG[D(95.70. Odrediti prador trostrane pirarnide. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme. l vrh \/(60.1 10).O).30.110. sa trostranom prizmorn eUa je osnova EFG[E( /5. Odrediti prodor kose trostranc piramide.35.25.30. 70. G(.50.35.10)J U 1r2 i vrh V(0.O).0). 1"::.130.55. Odrediti prodor trostrane piramide kojoj je osnova ABClA(0.90.75. B( 11 0.3D. r:'<50} i rotacionog vaUka cijaje osa MN[M(65. N(65.70] i poluprecnik o~move r=30.O). £( 125.90).::.: OdreditLprodor trostrane piramlde cija je osnova ABCIA( 150.::.30. L(70.).80). i bocni brid AE[A_.O») u n} i vrh V(105. D(35. Odrediti prod8f--Wtaciol'log-stosGa tome je srediste osnove LS( 60.JO. V(15.80.40.50. liJ. NO cfu.55.l0.::.25. 33.40).50.25). 36. cija je OShaYa AHC[A( 10•.105).O).30).20.50.60. Prodori geometri}skih tijeld F 12.10.0).O). 10.50. sa ro[3cionim valjkom cija je osz.::. F( lOa. sa rotacionim stoscem kome je srediste osnove u tad-.O.100. 15.55.0 j.. kojoj je osnova ABCD[A(l0.0). Odiedifi prodor trostrane piramide kojaj je asnova-ABC[A( 75 •.65.O)] U 1f} i visina v=80.10))u JTl i VIM V(65. kojaj je osnova ABCD~A(0.45)} j bocni brid FG[F.O).O)]u n.15. F(20. 311 19.::.(35.30 u 1[1.55)). E(20..120. Odrediti prodor trostrane piramide cija je osnova ABClA(O.O j. 22.55.25. B( 10. C(60.35. G(45.35. Oba tijel8 osnovuma leze U 1Cj.30)] i v.. Odrediti pradm trostrane piramide.85J. sa lrostranom prizmom kojoj je osnova DEF[D(70.cditi prodor trostrane pirarnide kojoj je osnova ABCfA(l 30.0.30.4.55).60. N( 30. F¥ 1 OS. C(105.75.70.45).50)}.20. i boctli brid DG[D.70.60.0). G( 145.­ B(l5.25).JO. sa kosim valjkom kome je osa MN1M(1l0.JO). Odredi[i prodor kosog stoka kome je osa SV[5(60.90)j.5.10.llO).60.OJ] I. U tacki .0. E( 10. r:.5. cija je osnova .!l V(20.'yf(4(). 37. C(60. 100.15. sa trosrranom prizmorn kojoj je osnova DEF[D(80.25.40] i kosog valjka eija je osa lvIN [M( 125.35.::.(5)]j boom brid EK[E.50).50. -i' cr . Oba Iijela osnovama Ide U Trf. Odrediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme.0.70). G{25. Oba tije!a osnovama leze u 1C}. V(40.105).15J U 1rl i bocni brid EL{E.::.40.O).50.O).J{).:isi~a stc:sca y::=100.30] i poluprecnik osnovc r::::.1 Si. Odrediti prodor kosog vuUka kome je osa MNjA1(90. C(75.80.105).50.25.75)J ji 20. Odrediti proJor rotucionog stosca kame je srcdiste osnove II tack! S( -60. C(60.35. 0).80.10. 29. K(50.65.50)).BC[A(O. F(85.60.35.0).0)] Ll 7tJ . pO!l1precnik osnov~ r:::::-20 ! visina valjka v~Joo~"~'-' 35.35.55].O}.90).10). G(75. D( 1 ]0. 27.O). 10). sa trostranom prizmom cija je osnova KLM[K( 15.1 UJ.0. r:. sa kosom trostranom pdzmom kojoj je osnova DEF[D(70.35.50. Odrediti prodor kose cetverostr~ll1e prizmc. F(115.60).75. E(30.310 12.85.65. r:. B( j 10. F(40. sa rotacionim valjkom kome je OSllova paralelna S '.4 Zmlaci za rjeS(lvanje 28.JO.50. r:.60)} i vrh F( 10. 26.0)J i vrh \f( 140.JJ( 12U.3S. M( 15. V( 100. Odrediti prodor kosog valjka kame je srediste 05110\'(. 32.40.O). sa trostranom prizmom cija je os nova DEF[D(lS. v= 100 j i rotacionog valjka Cije je srediste osnove[M( 45. 95. 23.idAK[A. N(65.0. I bocnl b.

60.4 Zadaci za rjdaval1je 313 39. sa rotacionim valjkom Cijajc osa MN[M(O. r.fO. n.317.50. r=40).'=35.20. N(60. _. 45. 0·-/5.t?._+x~ x -\7. 12.1.65. . .40.. '>..50. B(35.diti prodor dva rotaciona valjka ito: [M(100. J5.65.50). N(0. 0).<5. x :1().0). editi Fwduf uspnmlc trostranc prjzmc cija jc osnoya ABC{A(20. ('d1'cdi:i rrndnr "aljka komc je osa iHN{MW60.15J.--:-.lrediti prodN krnjcg stosca kojem su srcdista: {S(45. Nacrtati svc tfi projekcije. sa Luglom £.95) j visina prizme v~JOO. :~\':' i'!Tj£'h-:ije prociol":l geometrijskih ~ijcb koj::t su.45.20).:~ I .\ 4S~ Otlre:(!i1j produr rotacionog vaJjka kame je srediste osno-. r=351 sa :'~\lgiolTl [S(75. r~25).no. R(lOO.---.. 11 u rnvtlini E(55. 50. 6. J '"I l-.2(h R(35. '_''-.---..:c. sa kug!om i-2IJ. N(90.25).50.75).-diri rrodor r(l\.7(!).' i '+3.55)..')'(80..6°'-_1 ~ 11:. v=lOOj sa osnoyom \l .'0 \ l~ .: dn '73.65.20). r=35.--. V(60. I.0). . 5.co. 1'0::. . Prodori geomefrijskih tijeln 12. : '7-' . }. 1'=40]. r=:. 1-_". $30 ! 2.40)..O).:(j(' ·~O. na slibma braj --.60. [0(45. r=4() /. r=25)..d~t3. sa kuglam F('('5.60. r=:40}.lCjonih valjaka: [M(O.25).40.:e [M(60. i.lrcdjti plOd or rotaciollog stlJsca kame je asa 5 V[S(60.': i F'RIP(4().50..25].40).95). 41. (Jdn. 50). ~13.35).0).50. ~(4 4. r'-.S~<}.." I.<15.9(n r=20] i PRfpi". r=3()/ Nacrtati sve tri projekcije.6. Odre.

._...314 12.::r::.i_.a .----+=::--1-1 ~I . Prodori geometnjskih tljela 12..---'-_'- 80 J ~I .4 Zadaci ::.l ·80 81 X. I ~ ~... L_-+__. "i 80 ~I JL-''-.

-~ ____ ~ ____ -- 33. L.. 01 ~I i gi j_!.m lW 50.. J.4 Zadaci za Ijesawmje 317 r+--+--1 37. x _.------- L..-.L-- ...'-. Prodori geomelrijskih njela ] 2.~..!L-. 80 .....L_'---lLi.L..L-+-J-l_~x I x ~'-'-.12._+-_L_~ 43. .

. f I : i_~ .-.C/J50 - 40 T--+---+--J -~. I 1 1 ' ! g +I .54 f-------- 61.318 12. ~ 1\ ill .4 Zadaci za rjdQvanje I~--~ 48 55. f. . Prodori geometr(iskih tlje!n 12. J __ ~=:=F r I I .--.~~+-~ I J T T ~I "I ~I 0" "'.Ii I .

. AL-~-----' .:'--4 .. 70. ' 8" . Zculaci.:'.320 12_ prodori geometrijskih tijeia ..1JLL--q -" 1---'-'-'-'.._--"--- i C" .. 2 .~'-'1l1 f' " ..:.a Ijdavdllje ~ Al J..'~--!J.-\-/- \.. D" __ J.:. . x _ x 69. ... / I ---j--I ~\- 66. A" ~r I -4.f. B' D' '\~ .L.-::d C' . I I I ' I I I 1_ 8" ----I 67.

Zagreb. Panteli6 : Tehnicko crtanje.. [977. Moskva. 19'1--1~-~ V. .1976.. Glazer. Ouo : Podrecznik geometrii wvkreslneJ. Gradevinska knjiga. 1. . \Varszawa. Sarajevo. Beograd. Nice. V. 1966. D. 1967. .l980. Prodori geometnjskih tijela LITERATURA x 71. S. Durovic: Nacrtna geometrija.lILlCmW :st::urru:lrije. L Babic . Vasicek: Tehnicko pismo. T. Koludrovic : Tehnicko ertan)e u slici. 1994. Beograd. K. Boiicevi6 : Deskriprivl1Q geometnja. D. T. J. Beograd. 73. Dubikajtis: Geometrii wykreslnej. x . Warszawa. Beograd. x 72. F. b--bewandowski-+~Geometrija wykreslna. J. 1985. Warszawa. Zagreb. Skul~ka tnj±ga. 1974.raaJ--e i mel&r. Warszawa. PWN. P\VN. V. Justinijanoyic : Nacrtna geometrija I i II diG. 1987. Vavra. Otto.i<:-. 1977. Kovacevic: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa tehnickim crtanjem. Nice: Deskriptivna geometrija. J. Zagreb.'PWN. Zagreb 1948. E. . P. PWN. : Konstmktiviltl geometrija. Nice. 1963. Ljubojevic : Praktikum iz tehniG~kog cnanja. Jankovic. Sarajevo 1982. Wysokinski : Geometrija wykreslna. 1982. 1967. M. L. Rachwal: Georrfetnja'l.522 12. R. C. Palman : Pr6lji£:i. Deskriplivllu geo!1lelrija I i 1I dia. Bogoljubov: Zadacnikpo Cerceniju. Preveo Dr V. PWN.. Z. Zagreb. Tatic. M. Warszawa. 1963.vykres7na. 1987. L. Budapesr. 1968~. PaJ: Nacrma geomerrija u anagiijskim stikama. Zagreb.

~ca . I"· .'::>11']..Prijedor. Knjiga je stampana :. i li(nim uCeScem. Tehnolo<~ki fakultel .o. kulture i ~JJ.BanoviCi.-1~-2-602iOO 8d 06'()6.Tilda. R/''v[C Bal1ovici. OpCina lirzla. Rudnik Ugnita Bukinje .zjedor. K!inicki rentor ..a/zvaljujuCi donatorima: lvlodmllja Fadil..o.2000. DD Elektroremonf _.fuda. Rudars/J'o-geoloHo-graaevinski !aku!tel .p.o.Zico ii· (.TII:}a. Po(jooprenw Iillja{a {I_do. kJesic Afehmed -. R:udll1K-. 'Jdzbenik je o~l(1hoden porezg. Tu:danska bmzka DD Tuzla.Duraevik. Tu:)anski kanton "TlIzla.~.Tuzta. nauke.i -i-"i 1\'1isljenja Federalnog millistarstva olJrazovanja.Tllzla.Tu::. Bosna osigllraJ~jefi{ijaia Tuzla. Rudnici lignita ftKrelw~D!lr(1evik" .Tuz/a.a" PK Vi. DJL "Dipon" .... do.la. Tuzla Zikrijah UadZimehmcdovic . d.u .~oli "TuJm1i" .:1 "'"PrintCom" n.Tuzla. 'C:llij\'ll "c:'rI. na . "Tuzla-krarc" .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful