You are on page 1of 186

M, VENE T.

BOGOSLA vav

v
ZBIRKA
RESENIH ZADATAKA
\', IZ MATEMATlKE
1
DVAOESET OSMO IWANJE

,
ZA VODZA uD1BENID
I NASTAVNA SREDSTVA. BEOGRAD
2IlO1
R,~n:'n(
S\lctOUf Branko\·It, profeso( S ljllbavljll u,lIlku
Pete bcogradske gimnazije, Beograd
Jovanu

U"d"lk
t.arko Jovit

Glavnll odgQVDfnl urtdniil


4r Ptllr Pijlnovic

ZllI::daYata
prof. dl DobrOJu Bjtlclic. direklor
PREDGOVOR OSAMNAESTOM IZDANJ U PREGLED SIMBOLA I OZNAKE
Prvo izdaly'e o ve zbirke izaJ/o j e ;z slampe sepfembra 1970. godine. Nap isano
je premo nostal/l1om prog ramu ma/ema/ike za I razred g imllGzije (deo ko); s e
{.... } skup
odnosi 170 algebru).
TrinaeS IO i celrnoeSlo izdanje je izmenjeno i doplIlljeno pog lavljima: N skup svih prirodn ih brojeva
o skupovima, Malemalicka logika ; Kombillfl torika. Z skup svih celih broj eva
U petnaesto izdanje 511 uneN odredeni saddo); iz geomelrije.
Ova, osamnaesla izdonje prilagodeno j e no vom nostavnom planll i programll Q skup svih racionalnih broj eva
iz rna/em a/ike prirodno-matemalickog smera gimnazije. R skup svih realnih brojeva
Dopunjeno je sa J28 novih zadafoka, po se znall10 razlikuje ad prelilodnih
E pripada
izdanja.
Recenzentu allog adonja, Svetozaru Bronkovicli. profesoru ..Pele beogradske <t: ne pripada
g imnazije u Beogradu, zahvaljujem no pailjivom cilanju nlkopisa i pomoCi II 'If
H

univerzalni kvanlifi kalor


izbonl zadalaka iz skupova i kambinatorike.
Po Id in; se zadoci II ovoj zbirci mogll podelili na dye grupe: lakS; ; s rednji Vx) znaei: za svako x
(80%) i lei; (20%) . Tei; zadaci su oZl1aceni zvezdicom. 3 kvanliftkalor egzislencije
Zahvalju}em svoj oj suprozi Nadeidi. koja mi je pomogla 11 pripremi i sreilivanju 3 x) znaci: posloji bar jedno x
rukopisa.
Beograd. septembra / 992. godille AUTOR implikacija (Iogieki simbol)
A=>B znaei : iz A sledi B; A "" B znaei: iz B sledi A
ekvivalencija (logicki simbol)
A~B zoaei : A => BiB => A
PREDGOVOR XXIll DOPUNJ ENOM IZDANJU
II konjunkcija (logicki simbol)
Ovo. dvadesel i /reee izdanje dopunjeno je sa 293 nova zada /ka. U svako AIIB znae;: A i B
p oglavlje dodat je izveslan broj novih zada/aka. Znatne promel1e iZ\lrSene S li 11
p oglavljima: Realn; broj evi. Podudarnost i slicnDst geometrijskihjigllra. So Dvim V disj unkcija (Iogicki simbol)
dopunama. autor se nada da ce se kvalilel knjige zna fno poboljsali. AVB znaei; A iIi B
25. avgust / 995. godine AUTOR negacija
c inkluzija
u unija skupova
PREDGOVOR XXVI DOPUNJENOM IZDANJU presek skupova
IZl prazan sIrup
Ovo, dvadeset i sesto izdanje dopunjeno j e sa 409 novih zadataka. Svako
pog lavlje dopunjeno j e novim zadacima. x E [a, b 1iIi a S b s h znlvoreni interval
/zveslon braj novih zodo/aka se p rvi PilI javljoju II malema tickoj Ii/era luri. x E (a , b) iii a < x < b otvoren interval
Oni Sll rezultat ce/rdeselogod i.fnje naslavne prakse aulora. Sa ovim dopllnama.
aulor se nada. daje kvalilel zbirke znatno p oboljsan. D a Ii j e Qulor u p ravu. sud ce
dati buduci korisnici zbirke.
7. juni 1999. godin. AUTOR

4
GRCKA AZB UKA

Mala Velika Naziv Mala Vcllla N IVI\

a A air. • " f-
111
-
p B
r
beta €
" ."
y gnma 0
i 0
.-
om lL.nm
-
a 6 della if n pi
1--
r E epsilon
--
p
I
I'
r-
ro
~ Z dZCIR a r sigma

'/ H cta r T tau


.-
G 0 lellt v I y Ip~ l l ("ln
-
I

A
I
K
A I
jOia
kupa
I:unbda
:-1 <Il
X
n
hi

I' M 011
'"
w
'"
Q
- P"-
omcM:r1

~ • 4
~

I
• 1. J'

~.
\ \
•\

• 1
......
6
ZADACI

I GLAVA

I . LOGIKA I SKUPOVI

1.1. Osnovne logicke operacije

Primedbc:
1°. Simboli: -4, 0, 2, 5, .j3, 1[, e, ... nazivaju se konstante.
2°. Simboli : 0, b, c, x, y , z, a, fl, y, A, B , C , ... koji sluze kao zajednickc
oznake za vise objekata nekog skupa (skupova), nazivaju se promcnljive .
3°. Znaci: +, . , :, - , U, n , ... korisle se za oznacavanje operacija i
nazivaju se operacijski znaci.
4°. Znaci: =, <, >, :S, "', .L, 11, ... koriste se za oznacavanje relacija i
nazivaju se rclacijski znaci.
5°. Znaci : 1\, V, ~, => , "" su znaci osnovnih logickih operacija.
6°. Konstante i promenljive povezane znacima operacija nazivaju se
izrazi. Primeri : 2x, 5m+ 3,y-7,0+ 8b, itd.
7°. Recenica zapisana matematickim simbolima naziva se formula .
8°, Receruca koja ima sarno jednu istinitosnu vrednost T ( tacno) iii J.
(netaeno), naziva se iskaz.
9°. Iskazne konstante.L i T, iskazna slova 0, b, s, r, P, Q,... i svi slozeni
iskazi nastali pomocu znakova logiekih operacija v, fI, ~, ~," nazivaju se
iskazne formule .
Iskazna formula koja je tacna za sve vrednosti iskaznih slova nazi va se
tautologija.
10°. Oznaka za reci: "svaki ", "rna koji", "bilo koji" naziva se univcrzalni
kvnntifikator u oznaci V (obmuto slovo A),
Oznaka za reci postoji: "najmanje jedan", "makar jedan", "neki", "bar
jedan" naziva se egzistencijalni kvantifikator u oznaci 3 (obmuto
slovo E) ,

9
\. Koje su ad sledecih recenica iskazi:
a) 1 + 1 = 2; bl broj 16 je neparan braj; c) paran broj ::iC mOZl! 11<lpisati
10. Dati Sll iskazi p == (:. -
2 ]
~):(.4~ -!) ~ .
5
=
J'
u obliku 2 n, gde je If prirodan braj: d) resenj e jednac ine 3 x = 18 je
prirodan broj: e)«(1- b)2 2: 0, za svako racionalna a i b: !) fi b > 0 aka
su a i b istag znaka; g) a 1 > 0 aka j e (/ nega!ivan braj: h) - a ! < 0 q=~ - W - ~) = -J: ;
ako je a negalivan broj?
2. Kaji od z,nakova < , >, = , :5,. 2: mozemo stavi!i umesto zvezdice (*) r==(1.-~):!-
2 ] 4 5
~ = 7·' .5==~'" -.!.j'.1.- ~- 2
4 5 - S'
da bi se dobio tacan iskaz:
Odrediti njihovu !acnost, ,.1 r ,a nu osnov u toga odreditl IstmHosnu
a) 4.4: b) 3 * 5; c) 6 · 51
vrcdnost iskaza:
3. Oat je polinom p(x) = Xl - 6 x + 8:$ O. Odrediti istinilost iskaza: a) (pAq)V(/· A S); b)( p Vq)V(pA s );
p{l); P(2); p( 3); pi 4); P(5). c) (pV r)A q } A (s A ,.); d) ((r V S)A ( pV .r nA 'I:
4. Odrediti sve parove (x, y ) za koje je fonn ula 2 x + y = 10 iSlinil is- e)(fJ A (r A (s A p m v «p /\ q)V (q A 5» .
kaz (x. y E N). 11. Odredi li iSli ni l05nu vrednos t iskaza·
5. Oat je skup A = II. 2, 3;4. 5} . Odrediti vrednosl isti nil0sti sledecih a) (T ... «.1. ... T) /\ (T /\ T» )A .1 ; .
,v,denja: a) (3 x E A)(x + 3 = 10); b) ('1 x E A )(x + 3 < 10); b) (((.L A .L)V (T 1\ l.)} V((.1. v .1.)"'{.1. V T)) ArT v .L).
0) r:v xE A)(x+ I> x); d)(3 xE Al(x + 3 <5); 12. Odredit i iSlinitosne vrcdnoslli iskaza :
e) (3 x E A )(x ' = x).
3+2x 2- 3x 29
6. Odrediti isti nitosnu vrednost iskaza: p==---
3
- 4-=-24
zax= O' S·.
a) ( 1 <2) A (2 <5);
c) .... ( 1< 2)A(.n<9).
b) (I < 3)A ( - 3< - 2):
q= 3(5- y)- 2( y -I ) = 1+ 3y, za y = 2.
pa z,atun odrediti istinitosne vrednosli s[edecih iskaza :
7. Date su fonnule:
a)Sx-4=II(xEN); b)xI6(xEZ); c)x < 7AxEN; a) (pV q)A p; b) (p" q)V q.
d) x>3A x< 5 A x E N; e)(x < I v x>5)A xE Z. Resiti date for- L3. Dati su iskazi :
mule. odnosno naci sve vrednosti odgovarajucih promenlji vih za p == (0 1 _ 2a"(+ 60- I )0.50 1 X = 0.5o Sx- a~x ! + 3a I X - O,50 :x.
koje je istinitosna vrednost fo m1Ule tacna. a.xE~,
q == (a - + lOa+ 25)(0-5)= o j -1 25.aE Q,
8. Resiti date foonule:
a)xEI I,2,3}; b) .\i9A.~6xEZ;
l
c)x +x < 40AxEN;
,. = (2x - 3y)(3x+ 3y )- (4 ):- 5y )' - (6x ' + 17 y ' ) =
= 40.ry. x. Y E Q.
e)x<3V(x>SAX<8). Odredi li njihove iSlinitosne -vrednosti . pa nn osnovu toga odredm IS-
9. Pop~niti tabelu: tinitosne vrednosli sledecih iskaza:
~~
• I , 3 , , , , , , ~

10 I
a)p=-(qVr); b)(pvq)/\(r=>q); c) ( q:;. r)Vp.

~. 14. Na osnovu iSlinitosnih vredmosti drHih iskaza :


r t~> 1V:r< 4) -i p==2 1 .4 1 =2 7 ; q=(8~·4 J ) :( 16·64)=2 j:
r(.f<9"%> S)
I ) ,= (27' '64) ':(2 16 ' '36) = 6:
J 7
S == 2 ) + 3) = 5); ( == 3 + 3 = 3 .
1
I I
r (»-< 7) 1 Odrediti istinitosnu vrednost sledetih iskaza :
tl'" .. .1" .... )
a) «pV q) => (sA ,))~ r; b) (tp:::;. q):;. s )o «s/\ t) v pl,
c)(q " s) .. p) .. (s ~ I); d)((sM)"(p V q » 0 ( I 0 t ~ 0 rll

II
10
15. Dati su iskazi: f) (p A p) ~ p (zakon idenpotencij e konj llnkcije);
a) a:;«4x' / )':(2x' y )' = 2x ' y' , x ,y E Q); g) p /I ( q V r) ~ ( p A q ) V ( p /I r ) (zakon distributivnosti A prema A);
b) b :; «3x'y' )' :(3x' y )' = 3~y 4, x,y E Q); h) pV ( qA r ) ~ (p V q )A ( p V r) (zakon distributivnosti V prema /I):
4/
c) c :; « + 2x ' - 3.~J')( 4xy - 2x' + 5y' ) = k) «p'" q)'" ( q '" r )),., p '" r (zakon tranzitivnosti impli kacijc),
= :cy' + 14 x'y -lO x 'y' + 4x' + 20 y', x, y E Q~; I) p V (p A q) ~ p (zakon apsorpcije - gutanj a - V prema/l );
d) d :; ( lO x' y' (O,O16 + 0,4 y ' ) - 2~ ' - 0,4xy )- = h) «p ~ q ) ~ (q~ r» ~ ( p~ r ).
= 16x-"y - , x. y E Q. ...
Odrediti nj ihove istinitosne vrednosti , pa na osnovu loga odredltl IS- 1.2. Os novne skupovne opera cij e
tinitosne vrednosti sledecih iskaza:
a) (a '" ~ c) ~ ( ~ ( ~ b A c) V ( ~ d»; 1°. Skup j e osnovni pojam u matematici. Usvaja se bez defin icije u
b) ( ~ ( ~ a V b) '" ( ~ c ~ d » A (a '" ~ b); log ickom smislu te reci. Cesto se umesto skup kaic : rnnozina. mnoStvo.
c) «b ~ ~ c ) '" ~ ( ~ aA d))V ( ~ d ~ c ). kolekcij a.
16. Ispitali da Ii je iskazna formula 2°. Relacij a clan stva. Neka jc S dati SkllP, a p jedan objekat iz kol ekcije
A = «p V q) A z)~ «pA z )V(qA z» tautologija? S, tj . p j e clan sku pa S pise se simbolicki pE S. Negacijom , relacija p ES
17. Dokazati da je logicka formula postaj e p $. S, Sto znaci p nije clement S. Znak E pot ice od italijanskog
A = ~ (a '" b) ~ (a /l ~ b) tautologija. matematicara G. Peano ( 1850- 193 2), te se relacij a elanstva testo nOLiva
18. Sastaviti istinitosne tablice za siedece iskaze: Peanova reiac ija.
a)(p Vq ) Vq ; b)(pVq)V r ; c)pA(qAr); 3°. Podskup skupa (Relacij a "biti dec od "). Ak o su A i 8 dva skupa, pa jC
d) pVC qAr ); e) p A (q V r ); f) (p/l q )V r. svaki element skupa A istovremeno i element skupa 8 . onda se kau da je A
19. Odrediti istinitosne vrednosti is kaza : dec od B iIi podskup od B iIi "paree" od B i pise se A ~ B iIi B:2 A.
a) ( p V ~ q ) '" r; b)( p V ~ q ) ,., ( ~ q V ~ r); Simbilicki
c) (pV q)~ (q,., ~r); d) ( p~r ) ~ q; "'J
A ~B~ { .~x E A "' x E B }.
e)(p~ q)~ ( ~p); t) ( ~p~ ~ ( ~ p»V (p '" ~p );
g) (pv ~r)~ ( p"'(qAr» ; h) « ~pA q) "'r)~ ( pV r); Ova relacij a se cesto naziva Kantorova relacija po velikom nemackom
i) (p A ~ r) ~ ( p'" ( q A r). matematicaru G. Cantoru ( 1845-1 918).
20. Dokazati da su istiniti iskazi za sve vrednosti p i q koj e pripadaju 4°. Presek skupova. Presek (zajednicki deo) datih skupova jC skup
skupu { T, J. }: a) (p '" q) ~ ~ ( p A ~ q) (Ovaj iskaz moze se uzeti sastavljen od onih i sarno onih elemenata koj i pnpadaju SVtm daum
za definiciju implikacije.); b)(p'" q) A ( q'" p)) ~ « p ~ q ). (Oval skupovima. Simbolicki za dva skupa:
iskaz se moze uzeti za definiciju ekvivalencij e.) Svaka iskazna for- "'J
A nB~ {xjx E AAx E B }.
mula tacna za sve istinitosne vrednosti iskazanih slova koj a fig urisu
u njoj naziva se tautoiogija. 5°. Unija skupova. Pod unijom (zdruzivanjem, spojem ill zblrom)
21. Dokazati da su sledece iskazne forrnui e tautologije: skupova podrazumevamo skup koji je sas ta vlje n cd ol1lh i 'amo onth
a) (pV q)V r~ pV (qV r) i (p A q ) A r~ pA (qA r) eiemenata koj i pripadaj u bar jednom od zadanih skupo a. Imbolickl za
(zakon asocijacije za V i A ) ; dva skupa:
b) ~ ( p A q ) ~ ~ p V ~ q i ~ (p V q ) ~ ~ P A ~ q. "'I
(De Morganovi obrasci); A UB~ {xjx E A V x E B}.
c) p'" p (zakon refleksivnosti za implikaciju); 6°. Razlika dva skupa. Razlika dva skupa A i B u oznaci A \ B je :kup.
d) ~ ~ p ,., p (zakon dvojne negacije); ciji su elementi, sarno oni elementi skupa A. koji ne pripadaju kupu B Ova
e) (p V p) ~ p (zakon idenpotencije disjunkcije);

12
22. Dati su SkllP S = {0,1.2,3) i re lacija xES; odrediti x.
definicija simbolicki :
23. Oat je skup S = {(A, B),.L,(1,5),(m, I,V,W)}; odredi card S.
,/,/
A \ B <=:)
{
C = XIXE A Ide 8
} C ~ A.
24. Ako je Q skup velikih slova latini ce, a R skup velikih slova cirilice
r. Simetricna razlika. Neka su A i B dva neprazna skupa, a A \ BiB \ A (stampanth), odrediti presek Q n R.
njihove razlike. Unija skupova A \ BiB \ A naziva se simetricna razlika. 25. Datj eskup P = {0. 1,2, .... , 9}. a) Odrediti skupove Ai B tako da su
Simbol icki : nJlhovl el ementi uj edno i e lementi skupa Pi da je A = lxlx ~ 3r . a
<1</ B= {x l x :s 8} ; b) odredltl skupove: AnB i 8 \ A.
A6.B <:> ( A \ B)U (B \ A).
26. Dati su skupov i A = ! x I x je ceo broj fiB = 1x I x > Ot . Odrediti
go . Komplement skupa. Nekaje II bilo koji podskup skupaE. Razlika A nB .
skupa E i rna kog njegovog podskupa II naziva se komplement skupa A i 27. Odrediti koj a su od navedenih tvrdenja tacna a kOJa nelacna '
oznacava se sa A' , kraee a) 0 = {0} : b)0E0:c)OE0;d)O=0 .
de}
A ' <:>{ ,~x EE \ AI · 28. Dati su skupovi A = 1x I x se sadri i u 121. B = ! x I x se sadrZi u 20t.
Tvrdenje da x E A' znaci da x rt:. A. C = (x I x se sadrZi u 32 ). Odred iti skupove: a) 11 \ (B UC),
b) IIU(Bn C ); c) C U (A nB ); d)(AnB) \ C: e) II (B \ C).
90. Partitivni skup. Ako je A proizvoljan neprazan skup a P CA) skup
svib njegovih podskupova, onda se P(A) naziva partitivni skup skupa A. 29. Datje skup P = {x l x = 2m + 3/\ x = 5m- 3} . a) Odrediti rea lan para-
metar m tako da skup P ne bude prazan, pa za tako navedenu vred-
Simbolicki: nost para metra m odrediti e lemente skupa P; b) za koje ce vrednosll
dc}
P( A)~{XIX~A} parametra m skup P biti prazan?
Podskupovi skupa A su i 0 i skup A. 30. Dati su skupovi: A = {a.b.c.d}; B = (a,b.4); C = {2.4.c}:
100. Jednakost skupova. Ako je A ~ BiB ~ A, onda se kaze da su D = {a,b,3); E = {I, b}. Odrediti a, b, c i d znaj uei da je: B CA .
C C A, DC A,E CB .
skupovi A i B jednaki (identicni , poklapaju se). Simbolicki:
ok} 3 \. Oat je skup S = {O, 1,2..... 9). Odrediti skupove
A=B<:>A~B/\B~A .
11°. Uredene dvojke. Neka su A i B dva neprazna skupa a E A i bE B J E
A ={ "lx S /\ - 2x-ES} IB=
. I E S/\ (-y-2y) ES}.zatim
{yy
12- x 2
dati elementi. Kazemo da je (a ,b) uredena dvojka (ureden par). ako je
element "a" proglasen prvim, a element "b" drugim u 10m paru. U odrediti skupove : A UB . A nB. A \B .B \ A i peA \ B).
uredenom paru (a , b) element a nazivamo prva komponenta. a b druga 32. Datje skup S = {0.1.2, .. .. 12}. Odred iti skupove
komponenta. Ova uredjena para su jednaka ako je taona ekvivalencija:
(x,y)=(a.b)<:> x=a/\ y= b. A= {~x E S /\ (~-~) E S) i B = {yly E S /I (Y+~)E St.
12°. Dekartov proizvod (Kartezija). Dekartov proizvod nepraznih zatim odrediti i skupove : A UB. A n B. A \ B. B \ A i PIA B)
skupova A i B u oznaci A x B je skup uredenih parova (x, y) pri cemu je
Ako je PUQ = {a, b. c,d, eJ,g, h}, pn Q = {c,f.h),
.,
xE Ai yE B. Krace:
AXB<>{(x,yllxE A/\yEB) .
33.
PU {c.d,f} = {a,c. d,f,g. h), QU {aJ .h} = {a.b.c.d,e,f,h}.
odrediti skupove P i Q.
Dekartov proizvod nepraznog skupa A sa samim sobom naziva se kvadrat 34. Akoje AUB = {1,2.3, ... . 8}, A nB = {3,6.8}.
skupa Au oznaGi A2 = AX A. AU {1,6,8f = 1I.2,3, .. .,8), BU {3.4.6} = {1.3.4,6,7.8}.
R. Dekart (1596-1650) veliki francuski matematicar i filozof, osnivac odrediti skupove A i B .
analiticke geometrije.
15
14
35. Dati su skupovi A = (2.5,4), B = {1,2,4,5}. Odrediti koje od relacij a
45. Dati su skupovi : II = (_~ I :5 x:5 5), B = {~ I < x < 8}, C = {1.14.8} .
su tacne : A C B, A = B. A -:J B, A ~B , A EB. BE A. Dokazatl da Je:
36. Dati su skupovi A = {a,b ,c,d}, B = {a,b,c, e}, C = {b ,c, d,e,J}. Do- a) At:..(Bt:,c) = ( AI'J3 )t:.. C;
kazati taenost tvrdenj a b) Dokazati daj ednakost pod a) vai i za rna koj e neprazne skupove.
a)( A u 8 )nC = (An C)u( 8 n C); 46. Dati su skupov i:
b) (A UB ) n C = (A n C) U (B n C); A = {ci.,i., o.p,r,s}; B = {e,i, /,m,o, p,s,z} i C = (e,i,j,o' PtS, I .v~ .
c) A U (B n C) = (A U B) n (A U C). Proven tl :
37. Dati su skupov i A = {l.3,4,6,7.8},B = {l,2,3,5,8,9}. Odrediti AI'J3. card(A UB U C ) = cardA + cardB + cardC - card( A nB )-
38. Odrediti elemente sk upova A.B ,C , ako je AU B U C = 11,2,3,4,5, 6} , - card(A n B) - card(B nC)+ card( A n B n C)
(A n C) U (B n C) = 0 , A \ B = {1,3,5}, C \ B = (2.4) i
(card A znaci kardi nalan broj skupa A).
(A n B) \ C = 16} 47. U jed~oj .sko li 330 uceni ka ut i fra ncuski, 470 ueenika uti engleski ,
39. Dat je skup S = {a, b.c,d, e,J,g ,h,i} i njegovi podskupovi: 420 ucemka uel rusk I , 140 ucenika ut i francuski i englesk i ISO fran -
cuski i ruski , 250 engleslci i ruski , a 120 ucenika engleski. francuski i
A = {a,c, e,J, h} , B = 1a, b.c,J,i}. C = {b,d,e,h}.
ruski. Ko li ko je ucenika u toj §koli? .
1°. Odrediti skupove:
a) A UB ; b) A nB ; c) BU C: d) Bn C; e) A U C; 48. Oat je skup S = ( 1,2,S,8,9, IU 5) i nj egovi podskupovi
f) A n C : g) AU (BU C); h) AU (Bn C); i) A n (B n C). A = {2,8, 9, 15} , B = {1,2, 11 , 15}, i C = {8, 11, IS}. Odred iti skup
- M = «A n B)n C )U «S \ B)U (S \ (BU C)))
r. Odreditii skupove:a)A; b)B: c)C; d)C s(A UB );
e) Cs(A U C); f) C s(BU C); g)Cs ( A nB ); h)C s ( A n C); 49. Ako su A i B neprazni skupovi pomocu tablice pripadnosti uverili se
i) Cs(A U (BU C » ; j )C s(A n(Bn C)); k)Cs(A U (B n C» da su tacna tvrde nja
3°. Pokazati da je a) ( A u lf) n (A U B) = l'InB) U (A n iil;
(A nBn C )U (A nBn C )U (A nB n C) U (A n B n C ) = A. b)(A U B) n (A U B) = B.
40. Neka su A i B dva podskupa skupa S. Tada j e: 50. Data su tri podskupa abecede:
(I) ( A UB) ' = A'nB '. A = {a , b,c,d,e}; B = {b,d,J,g, l11, n} i C = {a,c, d,J, r,s}.
(2) (AnB)'= A'UB'. a) Dokazati da vazi antidistributivnost
1° A \ ( BU C) = (A \ B ) n (A \ C);
41. Dati su skupovi A = {~x je deJilac bioja 12}; 2° A \ (B U C) = (A \ B) U (A \ C);
B = { ~x je delilac broj a IS} ; C = { ~x j e delilac broja 30}. b) Dokaz izvedi i pomocu Ojler-Venovog dijagrama.
lzracunati : a) A \ (BU C ) i pokazati da vaii
A \ (B UC) = (A \ B) \ C = ( A \C ) \ B = (A \ B)n( A \ C); 51. Neka s u A i B dva neprazna skupa. Dokazati da za nj ih vazi zakon
b) (A nB) \ C = ( A \ C)n(B \ C ); apsorpc ij e A U tA UB ) = A i A n (A nB) = A.
\
c) (A UB) \ C = ( A \ C )U(B \ C ). 52.* Oat je skup S = {I ,2,3,4,5,6} i nj egovi podskupovi :
Relacije b) i c) objasniti Ojler-Venovim dij agramom . A = (2,4,5) , B = {1,4,5,6} , D = 12,4,5,6}.
42. Dati su skupovi A = {l ,2,3.6}, B = (3,6), C = {1,3,5}. Proveriti Qdrediti konwl eme ntam~skupove
!aenos! jednakosti A \ (B \ C) = (A \ B)U(A n C ). A =C s (A), B = Cs(B ), D =C ,. (D).
Zatim izracunati :
43. Koristeci definicije operacij a sa skupovima doka!Zati skupovnu j ed- x = ( ~U ~ U ( AU ~ U (A_U D),
nakost A \(B \C) = (A \ B)U(A nC). (A,B,C su neprazni skupovi). y = (A nB ) U (~ nB j u t!! n Q),
44. Odrediti partitivni skup skupa S = {0, {0} }. z = (A UD ) n (A UD ) n (A U B).

16 17
53. Odrediti elemente skupa A = {a.b.c, d} ako j e
64. Dati su skupovi P = {I, 2, 3, 4, 5} i Q = {1 ,2,3, 7}. Odrediti skupove:
{a. b, 7 } n {b,c} = {b,-5}; {a,b, 13} n {b, c} = {b, -5};
a) P 6, Q; b) Q 6, P ; c) (P 6, Q) 6, Q; d) (P 6, Q) 6, (P U Q ).
{a, b,13} C A; {b,c, d} C A; {b,c,d} U {a,3} = (a,c, d) }.
65. Dati su univerzalan skupE = {a,b,c,d,e,! ,g} i njegovi podskupovi
54. Neka su A B ,C podskupovi skupa S = {a, b,c, d ,e} takvi da je:
A = {b,d,e, g} IB = {a,c,!} . Odrediti njihove komplemente A' iB' .
A nB = {b, d}; A UB = {b,c,d ,e}; A n c = {b, c};
AUC = {a,b,c, d}. 66. N~a je !! (skup prirodnih brojeva) univerzalan s~up, a skup
a) Odrediti A,B i C; P - (xj x - 2k , k E N) Jedan nJegov podskup. Odredlll komplement
b) Odrediti simetricne diferencije AMJ, Bt:,c i CM. P' skupa P u odnosu na skup N .
55. D ati su neprazni skupovi A,B,C. Pomocu Ojler-Venovih dijagrama 67, Dati su skupovi: A = {nln E N , n :S; 10},
dokazati da je A \ (B \ C) ~ (A \ B) \ C tj. da ovaj zakon nije asocijati- B = {nln E N,2 :S; n:S; 7} i C = {2,3,6}. Odrediti skupove X i Y tako
van. da vaie relacije:
a) X C A i C U X =B ; b) Y e A iBn Y = C .
56. Dati su skupovi: A = {~x se sadrii u 12 l, B = {~x se sadrii u 20 },
C = {~x se sadrii u 32} . Odrediti skupove: 68. Ako su clementi skupa A prosti cinioci broja 546, a elementi skupa B
a) A \ (BUC ); b) AUBnC; c) CU(AnB); prosti cin ioci broja 330, ispitati istinitost relacija:
d)(B \ C) n A; e) (AnB) \ C; t) A \ (B \ C). a) (A \ B)U(AnB)= A; b) (AMJ) n (A nB ) = 0;
c) (A MJ ) \ (A \ B )U (A nB ) = B.
57. Dat je skup uredenih parova: S = {(a , b),(c, a) ,(c, b),(d,b) ,(c,e )} .
Odrediti skup T si metricn ih uredenih parova skupa S. 69. U jednom odeljenju od 30 ucenika odgovaralo je: 19 ucenika mate-
matiku, 17 ucenika fiziku, II ucenika istoriju, 12 ucenika matema-
58. Dati su skupovi A = {a,b.c} i B = {a,p , y}. Neki ucenik je napisao tiku i fiziku, 7 ucenika istoriju i matematiku, 5 ucenika fiziku i isto-
A x B = {( a,a ),( a,,8 ),( y, c ),( b,a ),(,8 ,b ),( b, y),( c,a ),( c,,8),( c, y)} . riju i 2 ueenika sva tri predmeta; a) koliko ucenika je odgovaralo is-
Da Ii je ovo ispravno? toriju, ali ne i matematiku ; b) koliko ucenikaje odgovaralo dva pred-
59. Dati su skupovi: A = {a,b,c}, B = {a,p , y}, C = {l,2}. meta od tri moguca; c) koliko ucenika je odgovaralo sarno jedan
Odrediti skupove: predmet?
a) AXB; b) (AxB)XC; c) Ax(BxC). 70. Ako su A, B i C neprazni skupovi, dokazati da vaii:
60. Dati su skupovi: S = {a, b,c,d,f}, A = {a ,c,d.!} , B = {c,d,e,!}. =
a) (A \ B )nB 0;
a) Odrediti sve podskupove skupa B; b) A n (A UB ) = A;
b) Napisati sve elemente skupa P( A); =
c) (A UB ) n C (A n C) U(Bn C)
c) Odrediti p(A)np(B); (distributivni zakon U prema n );
d) Odrediti P(C s A)np(C s B). d) (AnB)UC = (A U C)n(B U C)
(distributivni zakon n prema U);
61. Datje skupE = {I, 2, 3,4, 5}. Odrediti s~pove X i Y tako da bude :
e) (A UB)U C = (A U (B U C» (asocijativni zakon unije) ;
XC E" {1,2,3} nx = f2,3}; t) C\(AnB)=(C \ A)U(C\B) (De Morganov obrazac);
Y C E "y \ (2,4) = (3,5} " Y n {1,2,4} = {2}, pa odrediti X \ Y. g) C \ (A nB ) = (C \ A)U (C \ B ) (De Morganov obrazac);
62. Dati su skupovi A = {I, 2, 3,4, 5} i B = {4, 5,6, 7}. Odrediti skup X h) A x (B nC) = (A x B)n (AxC);
tako da bude X \ B =0 i A\X = {I, 2, 3} . i) AX(BUC)=( AX B)U (AxC);
63. Odrediti skupove A i B , eiji su e1ementi celi brojevi i zadovoljavaju =
j) (AUB)xC (AxC) U(B XC);
relacije: a) AUB = {xii :s; x <7}; A nB = {xii :s; x <4}, k) (A U B) xC = (A xC)U (B xC).
6 ~ A i 5 ~ B \ A; b) AU B = {x II :s; x:s; 5}, 71. Na jednom kursu stranih jezika svaki sl~alac uei bar jedan ad tri
AnB= {xI2<x<6}, I~A \ B i 2~B\A. strana jezika (engleski, francuski i nemaeki), ito: 18 slu!alaca uei
francuski, 22 sl~aoca uci engleski, 15 sl~a1aca uei nemacki.

18 19
6 sillsalaca uei engleski i francuski , II slusalaca englesk i i nemacki. 1.3. Relacije i funkcij e
I slusalac ue i sva tri jezika. Koliko ima slusalaca na tom kurs u i ko-
Dcfi ni cij a. 1. Re lacij a je bi lo koj i podskup Dekartovog proizvoda
liko njih uei samo dva j ezika?
~r~ l zvo IJnlh neprazmh s~upo va A i B. Ako je p C (A X B) i ( t.I') E p . onda
72. Odrediti skup S tako da budu tacne (istovremeno) sledece fonnul e: kazemo da Je x u relaclJI a y, I zapi slIj emo x p y.
s n {I,3,6,9} = (3,6).
=
SU {2,3,9,11} (2,3.5,6,9, 11). Definicij a. 2. Binama relacija p skupa A je svaki dogol'or. pravlio.
S C {3,5,6,7,9, 1 If prop ls kOjlm se svako m paru ( x ,y) e lemenala (t lanova) skupa A dodelJuJc
{6, 11} cs
T III 1.. '
Zatim odrediti x tako da bude S \ {I,2,6, 11} = {x,3} . Definicija 3. Neka je zadan neprazan skup A. Pres likavanje f:A ' -+ A
73. Dati su skupovi A = {a, b, c} i B = {*,O}. Odrediti skup A x B . nazi va se binama operacija.
74. Dati su skupov i A = {O, I, 2} i B = {a, b,c}. Odrediti skupove A X B, Oefinicija 4, Neka su A i B neprazni skupov i. Funkc ija (pres il kavanJe)
B X A i naertati njihove grafove . skupa A u skupB Je svaki podskup f skupa A x B koj i ima ova dva svojstva'
75. Oat je skup A = {a, b. c}. Odrediti skup A' .
10. Skup svih prv ih komponenata skupa f jednak je skupu A.
76. Oat je skup A = {1.2,3, 4,5} . Sastaviti sve: 2°.(xl , yl) E fl\(x"y, )Ef~ yl = y,.
al uredene dvojke (x. y ) elemenata x, y E A takve da je x < y. Skup A naziva se domen Cob last definisanosti nmkc ije), a skllpB kodomen
b) uredene trojkc: (x, y, z) elernenata x, y, z E A
takve da je x < < z. Y iii antidomen.
77. Oat je skup 81. Oat je skup A = {1. 2,3,4,5.6} i u njemu je defin isana relaciJ3
A X B = {(a, l);(a,3);( b, I l ;( b,2l;( c, I );(a, 2) ;( b,3); (c, 3);( c, 2)} .
p :V( x,y)E A:x p y<:> Y = x+ I.
Odrediti skupove A i B .
Odrediti elemente relaeije p i prika-
78. Dati su skupovi A = {a,b,c} i B = {b,c,d}. Odrediti skupove :
zati je graficki u skupu A '.
a) (AxA)n(B x B); b) (A X A) n( AxB);
c) (BxB)n(A x B). 82. Oat je ~ematskj prikaz (graf) jedne
79. Datje skup S = (O, I,2, .. .,12) . Odrediti elemente skupova: relacije p u skupu A = (1.2, 3.4) na

{~XE S" x:2ES},


slid I. Odrediti sve clanove relacije
A= B = {Y\YES" (~+~) E s} i p, pa je napisati kao skup. SI. I
83. U skupu M = (D, I.2, ... , IO) odred iti relaciju p de fini sanu na sledeci

C ={ z\z E S ,,( z: -25) E S}. pa odrediti skupove: naoin:


V ex, y) E M:x p y <o> x+ y= ID.
AU(Bn C), B \(A nC), P(C \ (AUB» i B x A. 84. U skupu A = {- 2. -I ,O,I,2.3} deftnisane su sledece relaeije.
80. Oat je skup S = {O,2,4, 6,8, 1O, 12}. Odrediti elemente skupova: "'I "'I

"(::4
a)x p y <o> x<y; b)x p y <o>x=2 y;

A={~XE S,,(2; -~)E S}, B= {~YES I)E N} i "'I ""I


+ e) x p y <o> x' = y'; d) x P y<o> x+ y = 2.
Odrediti odgovarajuce skupove. naenati grafo e i i-pil8n svoJstva IIh
C = {z\z E S" z: > z}, pa odrediti skupove: (A nB)U C,
85.
relacija.
U skupu A = {-I ,D, I} definisana je relacija p na 'ledeCi na~ lO :
(A \ C)n(B \ C), PC(B \ C)U A) i A X C. Ve x, y) E A:x p y <0> x' = y '. Da Ii je relaeija re flek. lvna'!

,. 21
20
86. U skupu S = {xix E N 1\ x ~ 12} definisana je relaeij a p na sledeci
nacin: 97. Dati su skupovi A = {a, ,B,y,d} i B = {a, b,c.d, e,m} i preslikavanJe
V(x,y) E S :xpy «> 31( x - y)'
Pokazati daje p relaeija ekvivaleneije. Odrediti klase ekvivaleneije i
/:A ~ B,f =(a ,B y d).
b d e m
odgovarajuci kolicnicki skup.
Dokazati da j e / preslikavanje I- I.
87. U skupu eelih brojeva Z definisana j e relaeija p na sledeci nacin :
V(x,y)E Z:x p y«> x = y (mod 3)*. Pokazati da je p relaeija
98. =
Dati su skupovi A (a, b,c) i B {1,2, 3) i preslikavanj e =
/ = ( a,2) ;(b ,2);(c, 2) }. Dokazati daje preslikavanje f konstantno.
ekvivaleneije, zatim odrediti odgovarajuce klase ekviva lencije
kolicDicki skup Z/ p.
I.. U skupu Z eelih brojeva definisana je relaeija p, tako da je: 99. Data je funkcija / = (a2 4b ed e).
1 3 5
Vex. y) E Z: x p y «> x = y (mod 5). Dokazati da je ova relacija u
stvari relaeija ekvivalencije. Odrediti klase ekvivalencije i kolicnicki Odrediti inverznu funkciju f - ' za datu.
skup Z / p.
D. U skupu S = {l,2,3,4,5,7 ,9, 11}, relacija p " im a isti ostatak kod de- 100. .
Dato Je presli kavanje f = (I 2 3 4 45).
Ijenja sa 4 " je relaeija ekvivaleDcije. Dokazati . 3 1 2 5
90. U skupu N, relacija p "ima isti ostatak deljenja sa 7 " je rel aeij a Odrediti : a) / of = /' ; b) f % / = f ' ; c) f of of of =f '.
ekvivalencije. Dokazati, zatim naci kolicnick i skup.
91. U skupu R data su preslikavanja: 101. Date su fUDkcije f = (I2 21 43
3 4) i g = (1 2 3 4).
3 1 2 1
f:x .... 3x+5 i g:x .... 4x+ 6.
Izracunati:
a) (f 0 g)( 6); b) (f 0 g}(m); c)(g o f)( 6) d)(g 0 f)(m} . Odrediti : a) f og ; b) gof; c) / 'og.
91. Preslikavanja fig, R .... R definisana su sa f(x} = x' - 4x+ 5 i 102. Date su funkeije: x -+ f (x ) = 3x- 5 i x ~ g(x) = 5x- 3.
=
g(x) 3x-4. Odrediti: a) f'; b} g'; c) fog; d} go/. Odrediti: a) F'(X) i g - ' (X); b) f og i gof;
93. Date su funkcije / i g definisane u R :x .... lex) = 2x' - I i C)/ - I og - I if -lo g.
x .... g(x) = 4X ' - 3x. Dokazati da za date funkcije vaii, 103. AIeo je: a) /(x+ 1) = 5x - 3; b) / (2 x - 3) = 3x+ I:
(f 0 g)(x) = (go f)(x).
e) /(3 - 2x) = 2x+ 5; d) / ( 1- x) = 3 - 2x, odrediti I( x l.
.... U skupuS = (a,b,c,d,e,f},jejedan vojnika, dva porucnika b,c i tri
kapetana d,e,f . U skupu S uocena j e relaeija p "mora prvi 104. Date su funkeionalne jednaciDe f (x + I) = 3x + 2 i
pozdraviti". Kakva je to relaeija? g(2x+ 3) = 2 - 3x. Odrediti : a) I ( x) i g(x); b) I 0 g ;
e)/ - I og.
9S. Data je fuokcija x .... lex) = 3x- 2. Dokazati da je pres li kavanje
dato ovom fonnulom jedaD-jedaD iDa. 105. Odrediti funkc iju l ex) koja zadovoljava funkc ionalnu Jcdnacmu

/(X)+2/(~) = X; /(~) = x~ I:
96, Dokazati da su bijektivna (I-I iDa) preslikavaDja:
3 2 a) b)(x -I)I(x) +
a)f(x)=4x-l; b)/(x)=5x-6; c)/(x)=-x--'
4 3
• xlyznafi x so sadrti u y iii x je einilac za y. Osim ove oznakc, ~cs,o pilcmo x" O(mod y)
e) f(x) + x· I(_x_)
2x-1
= 2.
eilamoxkongruonlno 0 po modulu y, znaei y je deljivo sa X. Ova rel acij. so naziva relacij ~
kODgnlCncijo.

23
106." R esiti funkcionalne j ednacine: 110. Napi sati sve permulae ije od eifara 3. 4. 5. 6. 7. koje imaj u 6 na

( X -3 ) x +1 (2X+
b)f - - = - -
2)
,;
4x+ I
I I I.
prvom mestu. a 4 na drugom mesru.
Ko li ko ima petocifreni h brojeva koji se mogu formi)'ali od clfara
a)f 2x +4 = 3x -l ; x+3 2x - ~
I , 3. 5, 7, 9?
112. Ko liko penn ulaeija od ei fa ra 1. 2, 3.... , 8 poeinje: a) sa 5: b) sa 123;
e) sa 8 642 ?
cl f ( -
X+2-) = -
x +4
-; d)f( -X+ I) = -x-2 .
3x + 5 2x -1 x -I x +2 113. U ko li ko penn ulacija el emenala 1,2, 3, ... , 8 sloje elementi 2. 4. 5. 6
jedan pored drugog, i 10: a) u dalOm porelku ; b) u proizvo ljnom
107.· Odrediti funkcije f( x) i g( x). koj e zadovo lj avaju sisteme: porelku?
a) f (2x + 1) + g(x - l ) = x/\ f( 2x + 1)- 2g(x -l ) = 2x' ; 114. Napisi sve celvoroe ifrene brojeve eiji je zbir cifara 10 a elfra
deseliea 5.
b) f(2 x + 1)+ 2g(2x + I) = 2x/\ f( ~)
x -I
+ g(~) = x;
x- 115. Ko li ko se cifa)'a uporrebi za numerisanje od prve do 567 slramee
neke knj ige (svaku eifrll rae lln ali noliko pUla kol iko se puta po-
javljllje)?
c)f(x +I)+ xg(x +I) = 2x/\f (Xx +
-II) + g (Xx +I
-I ) =x- 1. 116. Date Sll tri razlic ite prave i na svakoj od njih po 5 razlici lih tacaka.
Ko liko ima naj visee rrouglova cija su leme na dale lacke
C) (X- I)
108.· Ako j e: f~ - 2g-;- = x - 2/\} ~ + g-;- 'C )
(X -I ) = x + l, 117. Datj e sk up taeakaS = {A, B,C,D ,E .F } lakav da latke A.B.C D pri-
padaju pravoj a, a ratke E i F nj oj paralelnoj pravoj b. Odredtli sve
(x " 0) tada je fog = go f = I. D okazati. prave takve da svaka sadrZi tacno dYe taeke iz dalog skupa.
118. Na M il anovom rodendanu svi su se ru kova li sa Milanom i medu
1.4. Elementi kombinatorike sobom . B ilo j e ukupno 13 6 ruko vanja. Koli ko je Milan imao gosliju
Da svom radendan u?
Primedba 1. Neka je E = {e"e"e" ...,e,, } dati skup, onda postoji vise 119. Kvadrat straniee 6 cm podeljen je na kvadratne centimetre. Kohko
nacina da se od njegovih elemenata. redajuci ih na razne naeine, fonn iraju se duzi, a ko li ko kvadala moze uocili na tako dobijenoj slici?
neki novi skupovi. Pri tome j e vaino utvrditi koliko ee clanova imati ti novi
120. Pomocu vage treba izmeriti sve celobrojne te:b ne od I kg do 13 ~g
skupovi i kako ee broj clanova tog novog skupa zavisiti od broja elemenata
Koliko nam je najmanje tdgova za 10 potrebno i kolika je lezina lih
pocetnog skupa.
legova?
Oblast matematike koj a se bavi problemima ove vrste naziva se ko m bi-
121. U ravni su da le dye klase paraleln ih pravih: p , . p ,. P .. · .. p,,, I
nator ik a.
q,.q" q, ... . q• . P)'ave klase p presecaju prave klase q . Kohko Ie
Primedba 2. Zadaci iz kombinatorike koji se resavaj u pom06u fOimula za razlicitih paralelograma odredeno ovim pravama (raz!Jtlli paralelo-
=
permutacije P(n) n!, za varij acije V; =
n(n- I )(n - 2) ... (n - k + I) i za grami Sll oni koji imaju bar dva lemena razli6ta).

kombinacij eC; = (~) nisu u nastavnom planu i programu. vee su namenjeni 122. Na koli ko nacina 7 ucenika moze sesti na:
a) 5 razlieitih SlO li ca;
b) 9 razlicitih SlOlica?
boljim ucenicima za razna takmicenja .
123. Koliko se ~es locifre n ih brojeva moZe sastaviti od eifara O. 1.2.3.4.5
109. Napisati sve pennutacije od: a) cifara 1. 2. 3, 4; b) slova a.b,c. d; uz uslov da se svaka cifra pojavljuje sarno jednom i da su pam~ clfre
c) reci OVAJ. jedna uz drugu? (0 je pama cifra) .

24
Koliko ima cetvorocifrenih prirodnih brojeva napisan ib pomoCli 135, Koliko elemenata s ~drZi skup ako broj svih permutacija od njegovih
124, elemenata: a) l1Ije Vee! od 1 ODD; b) nije manji od 500; c) jednakje 120?
cifara 0, 1,2,3,4,5 ,8 takvib da se:
a) cifre mogu ponavljati; 136, Dat je skup S = {0, I,2,3,4,5}. a) Kol iko se razlicilih ~es tocifrenih
b) cifre ne mogu ponavljati; .. .. ? prirodnih. brojeva moze formirati od elemenata skupa S, tako da se
c) cifre mogu ponavljatl , a broj je deljlv sa 5. clfre II nj lma ne ponav ljaju; b) koli ko ima pamih brojeva odredenih u
zadatkll pod a)?
125, Kol iko ima petocifrenih prirodnih brojeva napisanih pomocu cifara
0,1 ,2,3 ,4,5,6 takvih da se: 137, Obrazovati sve varijacije druge i trece klase, bez ponavljanja, od ele-
a) cifre mogu ponavljati ; menata I , 2, 3, 4 i izracunati njihov broj.
b) cifre ne mogu ponavlj ati; . " .. ? 138, Koliko se signala moze naciniti sa 5 razli citih zastava, uzimajuci ih
c) cifre mogu ponaVljatL a broj l1lje deljlv sa 5 . po jednu, po dye, po tri, po cetiri i po pet zajedno?
126, U neprovidnoj vrecici se nalaze 10 belih, 2.0 crven i~~ i 30 plavih 139. Koliko se brojeva izmedj u 3 000 i 5 000 moze napisati pomocu
kuglica. Koliko najmanj e kuglica treba IZVUCI IZ vreclce da blsmo cifara 0, 1, 2, ... , 7 ako se oi jedna cifra ne ponavlja u jednom broju ?
sigurno imali: 140. Na koliko naCina se od devet kandidata mogu izabrati cetiri osobe oa
a) tri crvene kuglice ; cetiri razlicite duznosti?
b) tri kuglice razlicite boje;
c) tri kuglice iste boje. 141. Odeljenje jednog razreda broji 35 uccnika. Oni su medusobno
razmenili fotografije . Koliko je ukupno razmenj enih fotografija?
127, Na koliko nacina je moguce sastav iti strazu, koja se sastoj i od 5
vojnika i jednog oficira ako ima 40 vojnika i 3 oficira? 142, Koliko se brojeva moze napi sati pomocu elemenata skupa M. koji
cin e prosti ci nioci broja 2 310. ako Iraieni brojevi sadric po dva
128, Koliko razlicitib cetvoroc ifrenih brojeva je moguce napi sati koristeci
razlicita prosta cinioca?
cifre 1,3 ,5,7,9,0 sarno jedanputa?
143, Resiti jednacine: a) V,' = 20; b) V/ = 120; c) 2 ·V/ =V:;
129,* Za koje vrednosti n i k j e tacna konjunkcija d) V," = V,' (V/ je broj varijacije od n elemenata k-te klase).
2
V.1:"-1+ 2 'V
n + 2 = 8" lI\ C"+ 2 'C"+ = 4:3?
. k-2 . .1:- 1' .1: - 2 144, Dat je SkllP E = (0, l,2,3,4,5}. Koliko se razlicitih prirodnih brojeva
130.* U koUko tacaka se sece 18 pravih, od kojih 5 su paralelne, 6 se seku u veci h od I 000 moze formirati od elemenala skupa E, tako da cifre
tacki A a 4 u tacki B? budu razlicite?
131.* Dato je u ravni 10 crvenih i 8 plavih tacaka, tako da bilo koje tri nisu 145. Napisati sve kombinacije trece i cetvrte klase bez ponavljanJa od
kolineame. Koliko ima trouglova sa temenima u datim tackama kod elemenata 1,2, 3, 4,5, 6 i izracunali njihov broj.
kojih sva temena nisu iste boje? 146, Odrediti broj razlicitih trouglova, koji se mogll dobiti spajanjem svih
132.* Na polici se nalaze 12 razlicitih knjiga, od kojih su 5 iz matematike, temena sestollgla.
4 iz fizike i 3 iz hemije. Na koliko razlicitih nacina se mogu ra- 147, Koliko se razlicitih gmpa od po cetiri ucenika moze izabrati od 17
sporediti knjige na polici, ako se zna da knjige iz iste oblasti moraju kvalifikovanih, koje ce reprezentovati skolu na matematickom
biti uvek jedna pored druge? takmicenju?
133. Elementi skupa S su tacke takve da su svake tri nekolineame, a svake 148, Na jednom sahovskom tumiru ucestvuje dvadeset sahi tao Saki
cetiri nekomplanarne. Ako je elementima skupa S odredeno dva put a treba da od igra partiju sa svakim. Koliko ce biti odigrano partija na
vise ravni nego pravih, koliko pravih i koliko ravni odreduju ele- tumiru?
menti skupa S? 149, Na sahovskom tumiru odigrdno je 45 partija. Ako je svakl SahJS!(l
20! 102! n! (n - 1)1 odigrao partiju sa svakim ucesnikom , odrediti broj uce 'nika
134. Skratiti razlomke: a) \8i;
b) 100! ; c) (n-l)l; d) (n- 3j!'

27
26
150. Koliko podskupova ima skup od 6 elemenata? 164. S = 10
Dat . je sku p... , , ,5} . a) Kol lo
' , 1,234 ICitl'h petoclfremh
'k se raz1'-' ..
Koliko nastaje uouglova konstmkeijom svih dijagonala konveksnog broj eva, deljlvlh sa 6. ,moze formirali od elemenata sk upa S. tako da
151 .
dvanaestougla ako im se temena pokl apaju sa temeIllma dvana- se c.lfre ne ponavljaju! b) Kol lko se razli cilih peloe ifrenih brojeva
deljlvlh sa 15, moze fomlirati od el emenata skupa 5, lako da se cifre
estougla7
u tim brojev lma ne ponavljaju7
Odrediti broj dijagonaJa : a) konveksnog petougla; b) konveksnog
152. 165. Zbir broja dijagonala i b~oja strani ca konve ksnog mnogougla iznosi
dvanaestougla: e) konveksnog dvadesetougla; d) konveksnog n-lougla .
153 . Odredll l broj razitcltlh lrouglova, koj i je odreden lememma
153. Dokazati tacnost jednakosti: ovog mnogougla .
a)C o·+C '6 + C 26 +C 36 +C
4
6 + C6
S
+C 66 =2 6.)
166. Unutr~snji ugao pravilnog mnogougla veci je od odgovaraj uceg
b) co'
+ C I' + C,' = C / + C,' + C ,s. spolj asnjeg ugla za loit ko , za ko liko je veci od sopstvene peline.
U skupu od 12 laeaka posloji lacno 6 cetvorki komplanamih lacaka . Odredlll koitko je razlicilib pravih odredeno lemenima ovog
154.*
Koliko razlici lih ravni odredlljll ovi h 12 lacaka7 (Op~tinsko lakmicenj e mnogougla.
iz malemalike 1982. god.) 167. Izmedu 3 000 i 7 000 oa laze se I 344 broja u koj ima se nij edna cifra
U odeljenju una 16 devojcica i 20 decaka. Za odelj enj sku zaj ednicu ne yonav lj a. Odredili skup A cij i su elemenli arapske cifre pomocu
155. kOj lh se mogu napisati pomenuti brojevi .
treba izabrati cetiri ucenika, od kojih je bar jedna devojcica. Na koliko
nacina se moze naGiniti izbor7 168. Dat je skup S = {A ,B,C, ... }. Elementi skupa S su lemena
konveksnog mn ogo ugl a, konstrukcijom svih dijagonala mnogougln
156.* Koliko ima pelocifrenih prirodnih brojeva ciji je zbi r cifara jednak 57 dobijeno je 455 razli Citih lrouglova. Odrediti card 5 da ovo vaii.
(Op~tinsko takmicenj e iz malemalike 1984 . god.)
169. Elementi skupaS = {A.B ,C .. .. } su lacke od kojih su naj vise dYe ko-
157. Koliko se razliCitih prirodnih brojeva manj ih od 100 000 moze
lineam e a n aj v i ~e tri komplaname. Odrediti kardinaJan bro) sk upa S
fonn irati od cifara 0, I, 2, 3, 4 , 57 ako je od nj egovih elemenata odredeno 364 razlicitih ravni .
158.* Oat je skup 5 = {1,2,3,4,5,6}. a) Koliko se ra~licitih ~estocifrenih pri-
rodnih brojeva manjih od 600 000 moze nacinili od elemenata skupa 5,
tako da se u njima cifre ne ponavljaju; b) koliko ima neparnih brojeva
odredenih u zadatku pod a)7
159. Resitijednacine: a)C 2" = 105; b) C; = 1511; c) 5C ]" = C; .
160.* Za koje vrednosti n je istinito tvrdenje:
a)C~ <C :; b) C," > C;; C)Ct_1 <C;' 7
161.* Za koje vrednosli n i k je lacna konjunkcija:
W." :V;_ I = 10 :1)/\ (C; :C:_ I = 5:3)7
162.* Na liketu sportske prognoze nalazi se 12 susrela. a) Koliko razlicito
popunjenili kolona obezbeduje 12 tacnih pogodaka; b) koliko kolona
treba popuniti ako se "zna" rezultat pet susreta; c) koliko kolona treba
popunili ako se "zna" da sedam susreta nece bili nereseno?
163. U nekom odboru ima 7 liea (clanova). a) Na koliko se nacina mogu
izabrati predsednik, sekretar i blagajnik tog odbora7 b) Na koliko se
nacina svi clanovi tog odbora mogu razmestiti (sesti) na 7 stolica?
178. Dato j e 6 tacaka u prostoru. Kolikoje ovim tackama najvise odredeno'
II GLAVA a) duzl; b) trouglova? .
179. Date su cetiri prave koj e se seku u istoj tacki, od kojih rna koje tri
2. UVOD U GEOMETRIJU , VEKTORI OISUkomplanam e. Kohko Je ravni odredeno pornocu datib pravih?
2.1. Ta~ka, prava, r.avan. Odnosi pripadanja i rasporeda
180. Koliko j ~ ravni odredeno tri ma nekomp lanarnirn pravarna koje imaju
Jednu zaJedOleku tacku?
181. Koliko j e n ajvise ravni odredeno jednorn pravom i trima tackama
Aksiome pripadanja:
kOJe ne pnpadaju datoj pravoj ?
Aksioma 1. Svake dYe razlicite tacke odreduju jednu pravu.
182. Dat? je n taeaka u prostoru od koj ih rna koje cetiri nisu komplaname.
Aksioma 2. Svaka prava sadrZi bar dYe razne tacke. Postoj e tri neko li- Kohko Je ravOl odredeno datirn taekama?
neame tacke. 183. Koji j e najmanji broj tacaka kojima je odredeno 36 pravib?
Aksioma 3. Svake tri nekolin eam e tacke odreduju jednu ravan. 184. Date su mimoilazn e prave. a i b, tacke A" A" A, na pravoj a, tacke
Aksioma 4. Svaka ravan sadrli bar tri razne tacke. Postoj e cetiri nekorn- B , , B ,.' B " B , na pravoJ b I tacka evan ovib pravih. Koli ko najvise
razhcltth ravm odreduju date tacke i prave?
planame tacke.
185. Date su paralelne prave a i b i tacke A" A" A" A, na pravoj a, tacke
Aksioma 5. Svaka prava, koj a sa nekorn ravni irna dYe zajedni eke razlicite
B , ,B.'.' B , , B 4 ~ a pravoJ b I tacka evan ovih pravib. Koli ko je najvise
tacke, pripada toj ravni . razhcltlh ravOl odredeno datim tackama i pravama?
170. Neka su A, B , C, D eetiri tacke jedne ravni od kojih ni jedna trojka 186. Date su prave ~ i b koje se seku u tacki P, tacke A" A" A, razlicite
oije kolineama. odP na pravoJ a, tacke B , ,B" B" B" B , na pravoj b i tacka evan
a) Koliko je pravih odredeno datirn tackarna? oVlh pravlh. Koliko je naj vise razlicitih ravn i odredeno datim
b) Koliko je trouglova odredeno ovirn tackarna? tackama i pravama?
171. Svaka prava koja ne pripada ravni a irna sa tom ravni naj vise j ednll 187. Datoj e 5 razlicitih tacaka u ravD i koj e De pripadaju jednoj ravni. Za
zajednickll tackll. Dokazati. svakl od razlicitih polozaja datih taeaka, odredi ti broj pravih koje
172. Ako tacka A ne pripada pravoj p, postoji tacno jedna ravan koja one odreduju.
sadrli tacku A i pravu p. Dokazati . 188. Date su dye paralelDe prave a i b. Na pravoj a date su tackeA BCD
173. Ako su p i q dYe prave koje se seku, postoji tacno j edna ravan koj a ih i na pravoj b taeke E ,F , G. Ko liko j e konveksnib celVor~ugl~va
sadrli. Dokazati. odredeno tim taekama?
174. Koliko ravni je odredeno sa pet taeaka od kojih rna koj e eetiri nisu
2.2. Pa ralelnost
komplaname?
175. Prave a i b rnimoilazne su sa pravom c a medusobno su paralelne. Definicija. Prave a i b su paralelne (oznaka: a II b) ako i sarno ako a = b iii
Ako su tacke A, B i C takve da je A E a, B E b iCE c, koliko je prave a i b pripadaju jednoj ravni i nemaju zajednickib taeaka.
najvise ravni odredeno tackama A, B , C i pravama a, b i c ?
Aksioma paralelnosti. Za svaku pravu a i svaku tacku A, van prave a u
176. Prave a i b seku se u tacki P. Prave a i c su paralelne, a prave b i c rni-
ravni a, postoji tacDo jedna prava p ravni a koja sadrii taaku A i paralelnaje
moilazne. Ako su tacke A, B i C takve da je A E a i A ~ P , BE b i
B ~ P, aCE c, koliko je ravoi odredeno tackama A, B, C i pravama pravoj a.
a, b, c? 189. Dve razlicite paralelne prave odreduj u tacno jedDu ravan. Dokazati.
177. Prave a i b pripadaju ravni a i seku se. Kakav polozaj prema ravni a
maze imati prava c, koja sece prave a i b?
31
30
190. Ako su abe razliCite prave jedne ravni i ako je prava a paralelna ugaona linija pOq: Ugaona linija pOq deli skup tacaka ravn i 1t koje jOJ ne
pravoj b, 'a ~rava b paralelna pravoj e, tada je i prava a para lelna pra· pnpadaJu na dva dl sJunktna del a. Ove skupove nazivamo ugaonim oblastima
voj e. Dokazati . odredene ugaonom linijom pOq.
191. Date su paralelne prave p i q i nekolineame tacke A, B i C van njih . Definicija 3. Ugao L pOq je unija ugaone linij e pOq i jedne od ugaonih
Koliko ravni odreduju date prave i date tacke? oblastI odredenth ovom ugaonom linijom.
192. Dve paralelne ravni presecene treeom imaju paralelne presecne 202. Duzi AB i CD pripadaju istoj pravoj i imaju isto srediste 0 : tacke A i
prave. Dokazati. C su sa iSle strane tackc O. Odrediti kakve su medusobno duzi AC i
193. Date su prave a i b koje se seku. Prava e pripada ravni odredenoj pra- BD, kao i duzi AD i Be.
varna a i b i ona sece bar j ednu od nJlh. Dokazatl.
203. Zbir duzi na dveju duzi jednak je 9 cm, a razlika njihovi h duzi na je
194. Neka su a, p i Y tri razne ravni . Ako je a II p, any = a i p n y = b, 5 cm. !zraeunali duzine ovih duzi .
tada je a II b. Dokazati. 204. Na polupravoj data su dva odseeka OA = a i OB = b. Tacka M Je
195. Ako su dYe prave koje se seku u jednoj ravni paralelne sa dye prave srediste duzi AB. Odrediti duzinu odsecka OM .
druge ravni, onda su te ravni paralelne. Dokazatt.
205. Date su duz AB i tacka 0 na pravoj AB. Tacke Mi N su sredi ~ta
196. Simetrala spolja~njeg ugla pri vrhu jednakokrakog trougla paralelna odgovarajueih duzi OA i OB. Odrediti duZinu duzi MN ako je
je sa osnovicom trougla. Dokazati. OA = 3 crn , a OB = 7 cm.
197. Ako su a, b, e tri prave jedne ravni , vazi: 206. Data je duz CD. Konstruisati duZ AB, tako da je AB : CD = 3 : 4.
a) a 1. b II a 1. e '"' bile; 207. Tacke 0 , A. M. B pripadaju pravoj p. Dokazati istinitost iskaza:
b) a 1. b II ail e'"' b.l. e. I
a) (AM = ME II OE AB),", OM ='2(OA +OB );
Dokazati .
198. Koliko je ravni odredeno sa cetiri paralelne prave od kojih ma koje I
tri nisu komplaname?
b) (AM = MB II OE AB)'"' OM =-IOB -OA I.
2
199. Date su tri prave od kojih su dYe paralelne, a treea je sa jednom mi- 208. Ako su A, B, C i 0 tacke prdve k, dokazati implikaciju:
moilazna, a drugu sece. Koliko je ravni odredeno dallm pravama?
Ako jedna ravan sece jednu od dye paralelne ravni, tad a seee i drugu. 20A + OB
200, (0 - A -C -B II CB = 2AC)'"' OC = .
Dokazati. 3
201.· Prava a sece pravu b, a prava e je paralelna sa b. Sve tri prave su 209. Ako su A, B i 0 tacke prave p,
dokazati implikaclJu.
komplaname. Odrediti broj taeaka koje su jednako udaljene od sve 40A + 30B
tri prave. (O-A-BII MA = 0,75 MBII MEAB)'"'OM=
7
2.3. Duz I ugao 210. Ako su A. B, C i 0 tacke prave I dokazati istinitost i kaza:
nOA+mOB
(O-A-C-BIIAC:m=CB :n)'"'OC= •
Definiclja 1. Neka je zadata prava a i neka su A i B dYe razne tacke prave a. m+n
Skup svih tacakapravea izmedu tataka A i.B ~ajedno sa tatka",la At B nazlva (m, nE N).
se duz i obele:zava se AB. Tatke A I B nazlvaJu se kraJevl duzt.
211. Data je duz AB = 36 cm. Izracunati rastojanje sredi§ta duZi S od
Definlclja 2. Neka su lOp i [Oq dye poluprave izvesne ravni lC, sa tacke M , koja deli duZ AB u odnosu I : 3.
zajednil!kom potetnom ta~kom O. Unija polupravih lOp i [Oq nazi va se 212. Odrediti ugao koji opisuje velika kazaljka casovnika u tokuJedno& Ia

32
213. Izracunati uporedne ug love ako je jedan od njih Iri puta veei od 227. Prave a i b seku se u tacki O. Tacka a odreduje na pravoj a poluprave
drugog. am lan, a n ~ pravoJ b poluprave Op i Oq. Ugao map = 72 °. Polu-
214. Odrediti dva ugla sa paralelnim kracima od kojih je jedan za 40° vee i prava Or Je sllnelrala llgla m a p , a poiliprava as je nonnalna na Or.
od drugog. [zraCLlnatl ugao nOs.
Razlika dva ugla sa norma lnim kraci ma, od kojih je jedan oSlar a 228. * D.ve prave seku se u tacki S i obrazuju eetiri ugla. Zbir unakrsnih
215.
drugi tup, iznosi 30°. Odrediti ove uglove. ostnh uglova Jednak je po lovini jednog od unakrsnih tupih uglova.
Odredltl merne brojeve svakog od tih uglova.
216. Odrediti takva dva ugla sa nonnalnim kracima od kojih je jedan Iri
229.* Prave a i b seku se i obrazuju cetiri ugla: dva 0 tra a i y i dva tupa Pi
puta veei od drugog.
O. Izracunati te uglove ako je 7(a + y) = 5(P + 0).
217. Prave p i q su paralelne, a I je nj ihova transver.lala. Odredi li sve
transverza lne ugl ove ako je razlika spolj asnjih suprotnih ug lova 230. Razlika ugla a i njemu uporednog ugl a p je 36°. Iz raeunat i ugao y
I A A komplementan sa p.
- d (d j e oznaka za pray ugao).
4 231. Na pravoj p date SLI eetiri tacke A - B - C - D . Ako je AD = 9 em
izrae unati: '
218. Ako j e MN II KL, dokazati da j e M A N
a) AB + CD; b) rastojanje sedi~ta duzi AB i CD .
=
L ABC L NAB + L BCL (sl. 2).
B 232. Rastojanje sedista dui i od ma koj e tacke izabrane na produzetku te
219. Poluprave Ox, Oy, Oz, 01, koje pri-
c duzi jednaka je poluzbiru rastojanja te tack e od krajeva te duE Do-
padaju istoj ravni , rasporedene su K L
kazati .
ovim redom iduei u pozitivnom
smeru. Dokazati implikaciju: 233. Data su dva uporedna ugla pO" i qOr. Neka su Ox i Oy nj ihove sime-
Slika 2.
L xOz = L yOI => L xOy = L zOI. trale.
a) Dokazati da su uglovi pax i y OI' komp lementni ;
220. Ova uporedna ug la se odnose kao 4: 5. Odrediti ove ug lo ve u ste- b) Ako je ugao pOq = 35°, izraelln ati ugao ray.
penima.
234.* Ugao koji cine simetrala jednog ugla i ma koj a poluprava konstrul-
221. Ostar ugao a i sestina njemu uporednog ugla su komplementni sana unutar tog ugla iz njegovog temena jednak je po lurazlici ugla na
uglovi. Izracunati ugao a. koji j e dati ugao podeljen tom polupravom . Dokazati .
222. U pramenu pravih a, b, e, d sa centrom S, prava a je normalna na b, 235. Ako se saberu polovina, cetvrtina i osmina ug la a, onda se dobija
prava e j e normalna na d . Odrediti uglove: a = LaSe, {1 = LbSd i ugao suplementan uglu a. Odrediti ugao komplementan i suplemen-
= =
y LaSd, ako je ugao x LeSb cetiri petine ugla y LeSa. = tan uglu a .
223. Izracunati zbir dva ugla, koji su suplementni, sa dva komplementna ugla. 236. Ako su s, i S 2 simetrale dva uporedna ugla, tada je s, .L S2 ' Dokazati.
224. Izracunati ugao koji je suplementan svojoj sedmini.
237. Ako su a i {1 kompl ementni uglovi, ugao <5 suplementan sa a i ugao E
225. Tackom M prave AB konstruisane su dYe poluprave MC i MD, tako suplementan sa {1, odrediti zbir 0 + E.
da Je ugao AMC = 54°, a ugao CMD iznosi polovinu ugla AMG.
Izraeunati ugao DME. 238. Uglovi a, {1 i y zadovolj avaj u konjunkciju a - y = d"
{1 + Y =d.
Odrediti relaciju koju zadovolj avaju uglovi a i {1. ~ta se na nsnovu
226. Na pravoj p dataje tacka O . Poluprave Oa i Ob su sa iste strane prave
dobijene relaeije moie zak ljuciti 0 uglovima a i {1?
p i grade sa njom jednake uglove, a ugao aOb je 40·. Poluprava am
normalna je na Oa i poluprava On normalna je na Ob. Izracunati 239. Uglovi L COD i L AOB il1laj u zajednicko teme a
i rasporedeni 5.\
uglove koji sa pravom p grade poluprave am i On ako se: tako da L COD sadrii L AOB. Ako je L AOB = 100· i L COD
a) am i On nalaze sa one strane prave p sa koje se nalaze Oa i Ob' 140°, izraeunati ugao koji cine simetrale L AOe i L BOD.
b) am ian ne nalaze sa iste strane prave p sa koje se nalaze Oa i Ob. '

35
34
240. Data je dtiZ AB. Tacka 0 je njeno srediste. Tacke M i fIT su sredista
I III GL A V A
dtiZi A D i DB . Dokazati da je MN = AB.2.
3. REALN I BROJ EV1
241. Tacke A, B , N, C i D pripadaj u pravoj p. Ako je
= =
A - B - N - C - D i AB CD , AC BD, a N je srediste duzi
AD. Dokazati da je N srediste duzi BC . 3. 1. Pr egled broj eva. Polj e rea lni h b r ojeva
242. Na polupravoj Ox date su duz i OA, DB , DC i OD , tako da kraj prveje
1° . S k u p p ri rod nih brojeva N = {1,2.3. ...• n. n + I.. .. f. U skupu N
srediste druge, a kraj druge j e srediste trece i kraj trece je srediste defini sane Sll operacije sabiranj e (+ ) i mnozenje ( ').
cetvrte. Odrediti nj ihove duzine, ako je njihov zbir 30 em .
AB BC 2° . S kllp celi h br oj eva Z = {... - 3,- 2.-1 ,0, 1,2.3 .... }. U skupu Z cel ih
243. Ako za duzine duzi AB , AC iBC vaiijednakost - + - = I, tada broj eva sem operacije sabiranja i mnozenj a de fini sana je i operaclja
tacke A, B i C pripadaju istoj pravoj. Ookazati. AC AC oduzimanj e (- ). tj . zbir, proizvod i razlika dva eela broj a je ceo broj.
244. Dato je pet tacaka A, B. C , D iP. za koj e vazi AP = m, BP = m- b,
CD = a, DP = n i CP = a + n. Dokazati da se prave A B i CD seku u
tacki P, i da je ona spoljaiinja tacka za duzi AB i CD.
3°. Sk up raci onaln ih b r ojeva Q = { : 1mE Z,n EN)}. U skupu Q

245. Tacke A i B pripadaju pravoj Ill, a B i C pravoj n. defi nisane su operacije: sabiranje, oduzimanje, mno.zenje i delenje, pri cemu
a) Ako j e AB + AC = BC prave /II i n se pokl apaju. Ookazati . j e deli lac razlicit od nule.
= =
b) Ako je AC a, AB b i CB = a + 2b, prave su razlicite. Ookazati .
246. Tacke A i B pripadaju pravoj p, a C i D pravoj q. Ako j e 4°. Skup iraciona lnih broj eva I = r~x se nc moie napisati u obliku :' }.
AD= 2AC=6em, CD=g em, AB= AC + CB= 7e m , tada se
prave p i q poklapaju. Dokazati. =
5°. Skup r ealnih b r oj eva R Q U I . U skupu realnih brojeva vaZe sledeci
247. Ako je L AOB = L A' OB' a poluprave OA iDA' pripadaju istoj pra- skupovni odnosi : N ez C Q C R.R = QUI .
voj, a poluprave DB i DB' pripadaju istoj poluravni sa pocetnom pra- J
Yom AA'. Tada simetrala ugla BOB' je normalna na AA'. Dokazati . 250. Ako j e n prirodan broj. onda je i -n-n .
- - pnrodan brOJ.
' O0 k '
azatl.
6
248. =
Oatje ugao AOB 48°. Poluprava OM deli dati ugao u odnosu I : 5, a
25 1. Ookazati identitet (IOn + 5)' = 100 n( n + I) + 25, zatim ga form uli-
poluprava ON deli njemu uporedni ugao u odnosu I : 2. Izracunati
sati kao pravilo za kvad riranje dvocifrenih brojeva. koji na mestu Je-
ugao MON .
din iea imaj u broj 5.
249. =
Dat je ugao AOB 45°. Konstruisati poluprave OA' i DB'. tako da j e
= =
ugao ADA' 25° i ugao BOB' 35°. Izracunati ugao A'OB '. Primer: 35 ' = 100 x 3 x 4 + 25 = 1225.

lzrac unati oa ovaj oaCin 15'. 25 '. 45 '. 55 '. 75 '. 85 '. 95 '.
252. =
Ako je b + c = 10, onda je ( lOa + b)( 10 a + e) 100 a(a + I) + be:
Ovaj ideotitet moze se koristiti kao pravilo za usme~o mno.zenJ.e
dvoci[r enib brojeva, koj i imaju istu cifru na mestu desetlca, a zblr CI -
fara jedini ca iznosi 10.
= =
Primer: 47 x 43 100 x 45 + 7 x 3 2 000 + 21 = 2 021.
Izracunati na ovaj nacin : 32 X 38. 54 x 56. 77 x 73. 92 x 98. 22 x 28.

36 37
271. Dokazati impli kacije :
253. Dokazatl..Identltet
. ( a + '2I )' = a (0 + I) + I 4'
a) x= 30 - I ~ x(x- 80)+0(5x+ 3)= 1, 0, xE Q;
Koristeci ovaj identitet izracunati: b) x =o+ 3 ~ x(x - 3a)+a(0+ x )= 9. 0, xE Q;
c)(x =a' + 3/\ y =a' - 3)"" x(x- 2y)+ y ( x + Y )_O b = 27.
( 3'2 I ) ' ; 9,5-, ; 10,5 ' .
I)' ; ( 5'2I)' ; ( 6'2I )' ; (8'2 a,xEQ.
272. Ako je n prirodan broj , onda je izraz n (211 + 7)( 7 11 + I) delji v sa 6.
254. Ako se kvadrat rna kog neparnog broja lImanji za I, dobijen i broj je
Dokazati .
deljiv sa 8. Dokazati.
273. Dokazati da su za n E N brojevi:
255. Dokazati da je broj I 331 kub prirodnog broja.
a) 11 ' - 19 11, delji v sa 6;
256. Ako je zbir eifara dvoeifrenog broja jednoeifren broj , da bi se
pornnozio sa II , dovoljno j e izmedll nj egovih eifara umetnllt i zbir b) 11 ' - n, delji y sa 5;
njegovih eifara. Dokazati . c) n' - n, delji v sa 7.
257. Zbir tri uzastopna eel a broja uvek je deljiv sa 3. Dokazati . 274. Dokazati da je 1/ ' - 1/ ( 1/ prirodan broJ) uelj ivo brojem 10.
258. Dokazati da je proizvod od dva uzastopna pam a broja deljiv sa 8.
259. Dokazati da je razlika kvadrata dva uzastupna nepama broja delji va 275. Dokazati da je proizvod od rna koja cetiri uzastopna prirodna broja
sa 8. deljiv sa 24.
260. Dokazati da se kvadrat nepamog broja moze napisati u obliku 276. Dokazati da je izraz A = n' - 5 n' + 4 n deljiv sa 120, n E N.
8 p + I (p je prirodan broj iIi nula) . 277. Dokazati da je broj B = n ' + 20 n deljiv sa 48 za svako n pamo.
261. Dokazati da se kvadrat eelog broja ne moze zavrsavati sa dye petiee. 278. Dokazati da broj A = n' + I nije deljiv sa 3. ni za jedan prirodan
262. Dokazati da je neophodno i dovoljno da bi neki broj bio deljiv sa 72 broj .
da bude deljiv sa 8 i sa 9. 279. Odrediti cetiri razli cita prirodna broja. ako se zna da je njihov zbir
263. Ako je n eeo broj, tada je broj 11(11 ' + 5) deljiv sa 6. Dokazati . jednak zbiru proizvoda najmanjeg i najveceg i proizvod ostala dva.
264. Ako je srednja eifra troeifTenog broja jednaka zbiru krajnjih eifara, 280. Dokazati da broj n' + 8 n + 15 nije deljiv brojem 11 + 4 za svako n
dokazati da je taj broj deljiv sa II . prirodno.
265. Za svako n, 11 EN, broj n' + II n je deljiv sa 6. Dokazati. 281. Ako je n prirodan broj, dokazati da je izraz
Dk n(n' - I)( n' - 5n + 26)deljivo sa 120.
266. o azatt'd a Je' za svako n E Z razlomak 21n+4 redukovan .
14 n + 3 282. Trocifren broj napisan u brojnom sistemu sa osnoyom 7 ima Iste ~I­
267. D o kazatJ. d ' I 2n+ 3
a Je raz omak - - - redukovan za svako n E Z . fre, ali u obmutom poretku , koji ima laj broj napisan u brojnom
5n+ 7 sistemu sa osnovom 9. Odred iti taj broj.
268. .fj iraeionalan broj.
Dokazati da je 283. Data su dya dvocifrena broja. Ako je II njihov proizvod a B prom'od
269. Dokazati da je broj .fj - .,fi iraeionalan. dvocifrenih brojeva nastalib razrnenom njiho\ ih clfara. tada je
razlika A - B deljiva sa 99. Dokazati.
270. Neka je H skup svih kvadratnih iraeionaliteta oblika
284. Ako celi brojevi a i b imaju isti ostatak pri deljenju eehm brojem c.
p + q.,fi, gde pE Z i qE Z. Ako xE H i y E H, pokazati da i tada razlika a - b je takode delj iva sa c. Dokazati.
x+yEH,x-yEH ix·yEH.
39
38
285. Ookazati da je broj :
a) 38' + 37 ' deljiv sa 75; b) 99 ' - 74' deljiv sa 25 ; 300. Ako j e p prost broj, tada je i 8 p' + I prost broj sarno za p = 3. Do-
kazat!.
c) 9 999 deljiv sa 3, 9, II i 101 ; d) 67' - I delji v sa 10:
301. Ookazati da su za rna koji pri rodao broj 17, brojevi 21 n + 4 i 14 n + 3
e) 79 ' - I deljiv sa 10; f) 54 · - 1 delji v sa 5; uzaprnno prosti .
h) 92.t + 9 deljiv sa 10; i) 9 " + 14 delji v sa 5: 302. Prost broj p> 2 je razlika kvadrata dva prirodna broja. Odrediti ove
broJeve.
j) 10' - 3 deljiv sa 3 (k prirodan broj).
3 03. Ako je 17 ceo broj , dokazati da je n' - n' delji vo sa 12 .
286. Primenom osnovnih algebarski h identiteta dokazati jednakost:
304.* Ookazati da je zbir kubova tri sukcesivna cela broja deljiv sa 9.
5' -3 ' 8 5'_2 6 17
a)
5' + 2· 15 ' + 3'
= -7;
I
b) "
5' + 2 . 5- + 2
6 = 33" 305.* Ako je zbir tri uzastopna eela broja neparan broj . dokazali da je njl -
hoy proizvod delji v sa 24 .

287.* Ako je n prirodan broj tada je broj 4 n + + 5" + , + 4 " + , + 5" + J , de- 306.* Ookazati da j e broj A = 17 ' + 317' - n - 3, deljiv sa 48703 n nepamo.
ljiv sa 10. Ookazati .
,
, ,
307. a) Ookazati da je broj A = !!... + !!... + !!... ceo broj ako je n paran
288.* Polinom a' - 2(a - I) - a, delji v je sa kvadratom binom a-I. Do- 24 8 12 '
broj .
kazati.
289. Ako je 17 ceo broj polinom n' + 2 17 ' - 17 ' - 2 17 ima za cinioee cetiri b) Za koliko se poveC<! petocifren broj ako rnu se svaka eifia poveC<! za I.
uzastopna broj a (17 > I). Ookazati . 308. Oa Ii su broj ev i:
s· 9~ 61 6'
290. Ako se proizvodu od dva uzastopn a pama broja doda I, dobija se a) 8 ; b) 9 ; c) 5 ; d) 7 , potpuni kvadrali ?
kvadrat nepamog broja, koji se nalaz i izmedu njih. Ookazati . 309.* Ookazati da je proizvod cetiri sukcesivna eela broja uvecan za
291.* Ako razlieita slova oznaeavaju razlieite cifre, odredi ti brojeve II jed- kvadrat celog broja.
nakostfma: a) ABC = CDB: b) MAK = 11K A; e) A H = CBDE; 310. Ako je n prirodan broj. ooda je 5n + 5 n +l + 5n +2 deljivo sa 155. Do-
kazati.
d) ABC = DEe D. _
n' - I 311. Ookazati da je broj n(n ' + 2) delji v sa 3 za svako 17 E N.
292. Odrediti sve prirodne brojeve 11 za koje je - - prost broj.
5 312. Odrediti prirodne brojeve m i 17, (m> 17 ) za koje je zbir brojeva
293. Odrediti sve prirodne brojeve 11 za koje je:
(m + 17 ) . ( m - 17), (mn) , In j ednak 245 .
a) 9/1' - 25 prost broj ; b) 16/1 ' - 121 prost broj.
313. Ookazati da je izraz 8 n
~8 n
+
1
+ 8 n+' deljiv sa 584. n E N .
294. Brojevi p, p + 2 i p + 4 su prosti. Odredi p.
314. Zbir prvih n uzastopnih pri rodnih brojeva jedoak je trocifrenom
295. Svaki prost broj veei od 3 ima oblik 6 k + I iii 6 k + 5. Ookazati . broju cije su cifre jednake. Odrediti 17 i tTaZeni trocifreni broJ
296. Kvadrat prostog broja veceg od 3 ima oblik 1211 + 1. Ookazati . 315. Ookazati daje za svaki prirodni broj n izraz ,, ' + 1988 n deljiv a 3.
297. Ookazati da prosti brojevi oblika 3 k + 1 imaju oblik 6/1+ 1. 316. Ako su a, b, c realni brojevi za koje vaZi a + b + c = 0 i abc = 1999.
298. Odrediti sve proste brojeve p, takve da brojevi p + 10 i p + 20 su =
onda je ala + b)(a + c) 1999. Ookazati.
takode prosti . 31 7. Dokazalidaje izraz 2"+2 n +'+2"·'.neN. delJiv sn 1-1.
299.* Brojevi pi 8 p ' + I su prosti. Ookazati da j e broj 8 p ' +2 P+ I 318. Ako je n paran prirodan broj, ondaje 17 ' - 199017 deljivo sa 6. Ooka-
takode prost. zati .

40 41
319. lzracunati zbir " , , 333.
I 999' - I 998 2 + I 997 2 - I 996 - + .. . + 3 - - 2 - + I - . a) Ixl+lx- 21=x+ 4; b) Ix + 21+lx- 21 = 3.1'+4.

320. Ako je n prirodan broj tada je 334. a ) -'_ =L b) I I


(2n- 3)(211-1)(211+ 1)(2n+ 3)+ 16, potpun kvadrat. Dokazati .
1.1' 1 2' Ix -Ij x- I
Dokazati da su periodicni decimalni brojev i:
Odrediti interva le 1I koj ima se nalazi realan broj x da bi bile tacne
321. nejednaci ne (335-338):
a) 0,777 .. . : b) 0.171717 ... ; e) 0,243243243 ... ; d) 2,292929 .. . raeio-
nalni brojevi. 335. a) Ixl S 2; b)lxl2:3.
Dokazati da je broj .fi +.Jl7. iraeionalan . 336. a) I x - 21 S 5; b)12 x - 31<1.
322.
323. Dokazati da je 11 + ..r;;
iraeionalan broj , ako 1'1 nije kvadrat nckog ee- 337.
I
al 1- x + 31 < 4;
?
b) I':: x + 112: 3.
log broja. + b 2 3
a . 3 7 4 4
324. Ako je a' + b' = 6 abo(a i b eeli pozitivni brojevi), tada je a _ b Ira- 338. a) l -x+51>-; b)l-x-6Is-.
2 2 5 5
eionalan broj . Dokazati. 339.* Akoje /(x)=lx+ 31+1.1'- 31 + l x' - II, tadaje /( -xl= lex).
Dokazati identitete (325-330) : Dokazati .

a+lal {a,a 2:0 a -Ial {a. a < 0 . / (x) = (X+lx


340.* Ako Je - -l)' + (X-IXI)' , tada je /( - x) = /(.1'). 00-
325. a)--=
2 O,a < ° ; b)- - =
2 O,a ~ 0 kazau . 5 5

3.1', X 2: 0 3.2. Priblizne vrcdnosti. ApsoJutna i reJativna gre§ka. Graniea


2.1'+ 1x 1
326. ---'--"+.1'+1.1'1=· x . greske. Znacajnc cirre i zaokrugJjivanje brojcva
3 ( -,.1'<0
3 Primedba I. PribliZni broj a nazi va se broj koji se razlikuje od tacne

327. 2x-lxl
--+x-~I=
I..J {~'3 x~O .
vrednosti x.

3 3x. x < 0 I
Definicija I. Razlikaa = x - al naziva se apsolutna grclka priblimog broja a.
Definicija 2. Graniea apsolutne greske 6.0 priblimog broja jc svaki broj koji
nije manji od apsaluule greske log broja. tj.l x - al S 6.0<::> -6.a < x - a < a
<::> a - 6.0 S x Sa + 6.0. kraee x = a ± 6.a.

Definicija 3. Relativna greska. u aznaei 0, pribliZnog braja 0 je kalicnik apso-


lutne greskea i apsalutne vrednasti tacnag (pribliinog) braja( x;-' 0 ia;-' 0). tj .
o= .!!.., odnasna 0 = .!!..., aka se ne zna tacna vrednost broj a.
1.1' 1 lal
x-5+ l x-5 1)' (.1'-5-1.1'-51)' , Definicija 4. Graniea relativne greske datag pribliinog broja nazi va se svaki
330.* ( + =(.1'-5)- .
2 2
pozitivan bro; 0 ,kaji nije manji od te greske, za koje je 0 S 0a' iii &/ :S 0.,
J u 1.1'1
Rditijednacine (331-334):
tj. 6.aS 1.1'10 •. Posta je .\'=0, prethodna formula postaje 1'>.a=la lO. iii
331. a)lxl=2x-4; b)lx-31=5. o = 6.a
332. a) 1x - 21 = 2 x + 4; b) 1x + 21 = 2 x + 4. • lal'

42 4)
341. Sa x ", a oznacava se da je a pribli zna vrednost za x. U sledeCim
primerima izracunati apsolutnu i relativnu gre~ ku :
353.
~~ 6;
merenj : n dva predmeta utvrde? o da su im duzine a = 5,43
, ) m t b 1,41 (±0,01 ) m, ko)e)e merenje tacmje?
a) 5 "'4. 6; b) 2.564",2,56; c) 0,88 1"'0, 88: 354.
r:.va tela su izmerena na istoj vagi, pri cemu se dobi lo: Q = 24 5
(k-I k,05 ) g; ?Q, = 12.380 ( ±0,05) g. Koje je te[o izmereno ' tacn i)' ~ i
d) 8 ", 7, 98; e) 54,326 ", 54,32; f) 0.9991 ", 0,999. O
U kome se intervalu 'a lazi braj x ako je: o t 0 puta.
342.
a) x = 56 m( ± 0.02 m I. b) x = 75 kg(± 0,003 kg); 355. Odrediti razliku pribliznih vrednosti brojeva a = 5 86- + 0 00005 .
b - 2 746 + 0 0005 . . ' ~ -. ,I
c) x = 25 ± 0,006 d) x = 8 km(± 0.016 km)? -lik' - , • zattm Izracunati apsolutnu i re lati vnu gresk u
raz e.
343. Odredi lt granicu apsolutne greske naCi njen e pri mere nj u ld in e ne:
356. Odrediti praizvod brajeva 0,456 ± 0 0005 i 3 35 + 0 0005' I .
kog tela ako se zna da se njegova tezina nalazi izmedll 32, 582 kg 1 gresku praizvoda. " - , Ire all vnu
32,588 kg.
357. Date su priblizne vrednosti brajeva
344. Odrediti relativnu gre~ku pribliwih brajeva:
a) 40 m(± 0,006 Ill); b) 40 kg( ± 0.005 kg); a = 7,2 ± 0,05 ,b = 3,46 ± 0,03 , c= 5,09 ± 0,004. Izracunati x = _ a_
c) 25 m( ± 0,006 m); d) 8 km + (± 0,016 km). b +c'
/:; x io x.
Zatim izracunati gresku u pracentima. 358. Zaokruziti brajeve:
345. Rastojanje dva mesta na karti iznosi 24,6 cm (± 2 cm). Izracunat'i a) 50 864, 196438, 75049 do slotica',
rastojanje ta dva mesta u priradi ako j e razmera kartel : 2 500000.
346. Pretvoriti razloma~ 3. u decimalan broj ako je granica apsolutne b) 65 384, 8 546496, 1487 796 do jedinica treceg reda;
3
greske /:; a: aJ 0, I; b) 0,01 ; c) 0,001 ; d) 0,000 I. c) 5,436; 83 ,6073 ; 0,8965; 8,9987 do stotih ;

347. Izracunati relativnu gresku pribliznih brojeva: d) 12.3606; 6,00053 ; 0,5406 do treceg decimalnog mesta .
a) 2,5 kg(±0,002 kg) ; b) 5.6 m (±0,07 m) ; 359. Koristeci pravilo pame cifre, zaokruz iti do jedinica sledece bra)eve '
c)17,5km(±14m); d)37 ,5m(±24mm). 83,5; 254 ,5; 869.5: 2056 ,5. .
360. Rastojanje iz,?edu dva elektricna stuba mereno je cetiri pUla; u
348. Relativna greska pribliznog broja a = 8,64. 0 a = 0.005 . [zraclinati
granicu apsolutne greske pribliznog braja. prvom meren)u dobt)eno j e 49.05 m. u drugom 49, 10m. trecem
48.97 ~ 1 cetvrtom 48,87 m. lzracunati srednje rastojanje stubova i
349. Priblizni brojevi: a) 9,6; b) 0,64; c) 15,0; d) 6,4 dobijeni Sli na os- zaokruzttt ga u metnma.
novu pravila 0 zaokrugljivanju brojeva. U kojim granicama pripada
braj cija je pribliina vrednost data? Kolika je granica relativne 361. Pretvoriti ~ u decimalan braj , pa ga zaokruziti postupno do drugog.
gre~ke datog braja?
treceg i cetvrtog decimalnog mesta.
350. Ako je merena velicina a. apsolutna gre~ka /:; a, relativna gre~ka 0 a;
362. Pretvoriti u decimalan braj sledece meSovite raz[ornke:
Daci jedDu od veliciDa ako su druge dye date:
2
a) 6. a = 0,1, a = 5,63; b) a = 6,425, 0 a% = 4% ; a) 2 -7 (pa ga zaokruZiti na dva decimalna mesta)'
. ,
c)6.a=7.8,oa=0,005.
5
351. Odrediti koliko pouzdanih cifara ima braj a = 2.3752 ako je relativna b) 7 '6 (pa ga zaokruZiti do trece vafeee cifre).
grdka log broja 0 a = 0,01.
352. Koliko pouzdanih cifara ima podalak 427,604 (±0,013)?

45
IV GLAVA 370. Dokazati implikacije:

a) :: = ~ ~ 4a - 3b = 4c - 3d
4. PROPORCIONALNOST VELlCINA b d Sa + 2b 5c + 2d'
b) '::' = ~ = ~ ~ 3a - b + 2c = a - 2b + 3c
4.1. Razmera i proporcija
m 17 p 3111-n+2p 117-2n+3p'
a
1° . Ako su a i b realni bro.;;;
(b"" 0) , kolicnik a: b = k , odnosno
I b= k c)'::' = ~ = ~=~~ a + b+c+ d = .::.
nazivamo razmerom broje\oa a i b, k je vrednost razmere . m 17 p q 111 +n+p +q m'

2".lednakost dveju jednaki h razmera a: b = c: d naziva se proporcij~ : . abc


371. Ak o Je - = - = - = 4, izracunati :
Clanovi a i d su spolj asnj i, a b i c unutrasnji clanovi proporclJ e. Vazl m n p
ekvivalencija a: b = c : d <:> ad = be, (abcd "" 0). a - 3b + 2c b)a+b+ c
a) .
3°. lednakost tri iii vise jednakih razmera naziva se produzena proporcija . m- 317 + 2/ m+n +p
Vaii ekvivalencij a: 372. Dokazati implikaciju :
abc d 0
a :m=b:n= c: p=d:q<:>-=-=-=- (a,b,c,d, lI7, n,p,q"" ). (a+ b + c + d):(a- b+c- d)=
m n p q
= (a + b - e - d): (a - b - c + d) ~ a : C = b : d.
36. lzracunati nepoznati clan x u sledecim proporcijama: 373. Dokazati ekv ivalencij u:
V a)x :(2+ x) = 10,5:21; b)( x - 3): 15= 21: 35;
a c a' + b' ac + bd
5 - = -<:>
c) 15:(2 x- I)=- :(x -4); d)(a+ x):(a- x) = p : q.
3 b d ae + bd e' + d'
364. Iz proporcija x : y = 5 : 4, y: z = 8 : 15 i z : 3 = 6 : 2 izracunati x. 374. Data j e direktna proporcionainost formulom y = 7 x.
365. Iz produiene proporcije x: y : 6 = 2 : 5 : 3 izracunati x i y. Izabrati cet iri vrednosti x" x" x" x, za x. tako da je
x, : x, : x, : x, = I : 2 : I : 3. Izracunati vrednosti y" y" y, . y. koje
366. Iz proporcija a : b = 2 : 3 i b : c = 6: 7 obrazovati produzenu propor- odgovaraju vrednostima xI> x" x" x • . Odrediti i uprost iti razmeru
ciju a: b : c. Y , :Y,:Y,:Y.·
367. Iz proporcija: Ispitati tacnost jednakosti y, : y, : y, : y. = x, : x, : x, : x, .
a) x: y = 8: 5 i y: z = 10: 3; J
b) x: y= 3: 4 i y: z = 6: 5; 375. Data je obmuta proporcionalnost formulom y = .:.. lzabrati vrednosti
x
obrazovati produzenu proporciju x: y: z. x" x,, x, za x, tako da je x, : x, : x, = I : 3: 2. lzracunati vrednosti
368. Dokazati ekvivalencije: y" y" y, obmuto proporciona lni sa xI> x,, x "
a) a: b = m: n <:> b : a = n : m; .. · .. I I I I . .• . dn k .
b)a :b=m:n<:>a:m= b:n. Od re dIt! I uprostltl razmeru - : - : - . Spllatl t a~nost Je a 0 II
y , Y2 )"
369. Dokazati ekvivalencije: III . II I
- : - : - = x, :x, :x, I y, :Y2 :y, = - : - : -.
a) a: b = c: d <:> (a + b): b = (c + d): d; ~ ~ ~ x, ~ ~
b)a : b=e :d<:> (a- b): b= (c- d) :d ;
c)(a+ b) :(a- b)=(c+ d):(c- d)<:> a : b=c:d.
47
46
4.2. Primena proporcija 4.3. Rac un rasp odele i mesanja

Primedba. Pri resavanju zadataka primenom proporcij a treba prvo utvrditi Prim ed ba . Resavanje zadataka i z racuna raspodele i mesanja se svodi na
da Ii su velicine x i y direktn o iii obmuto proporcionalne . Kazemo da su x i y resavanj e linearnih j ednacina ii i na resavanje sistema sto je detaljno
direktno proporeioDalne ukoliko je )' = kx, a obmuto proporei onaln e uko liko pokazano u resenj ima zadataka.
k
za x i y vazi y = -. 387. D va radn ika treba da podele premij u od 270 000 dinara srazmemo
x svoj im zaradama, koje iznose 650 i 700 dinara po jednom radnom
376. Od 66 kg prediva dobije se 165 m tkanine . Koliko se metara tkanin e casu. Koji dec premije prip ada svakom radniku?
dobije od 112 kg prediva? 388. l edan posao su uze la u akord 3 radnika i zaradi la 246 000 dinara.
377. Zupcanik ima 54 zupea i pravi 84 obrtaj a u minutu. Koliko zubaca Prvi radni k je radi o 15 dana po 6 casova, drugi 9 dana po 8 casova. a
ima zupcanik ako pravi 126 obrtaja i u prenosu je sa prvim? treei 12 dana po 7 casova. Koj i deo zarade pripada svakom radniku?

378. Radeei dnevno po 8 casova, 21 radnik za 6 dana izradi 720 metalnih 389, Podeliti duz od 456 m na tri dela cije ee duzine biti redom propor-
pro fila ; za koliko ee dana 28 radnika, radee i po 7 casov a. izraditi .
clona lne b" 2 -9 I. -7.
roJevlma -,
I 260 metalnih pro fila? 3 8 12
390. l edna vrsta mes inga je leg ura bakra, einka i olova, legi ranih po r8-
379. Radeei dnevno po 6 casova 40 radnika zavrsi neki posao za 20 dana i
zmeri 65 : 34 : 3. Koli ko ima svakog metal a u bloku mesinga tdine
za to prime ukupno 192 000 dinara . Koliko dana treba da radi 50 rad-
456 kg?
nika ako rade po 8 casova dnevno, da bi primili ukupno 160 000 di-
nara? 391. Sumu od 728 000 dinflra podeli ti na tTi liea lako da svako sledece do-
bij e 20% vise od pretb odnlDg.
1380. ledna prostorija osvetljena je sa 15 sijalica od 60 W . Koliko bi si-
L. _ jalica od 75 W davalo isto osvetljenje? 392. Iz preosta le dob iti na slobodnom rasprolaganju preduzeee podt:!1
I 1 386000 dinara na 2 1 visokokvali fikovanog, 63 kva lifikovana i 126
3111. Za 14 kilograma robe placeno je 980 dinara . Koliko ce se kilograma
nekva lifi kovanih radnika po kljucu 12 : 8 : 5. Odrediti pojedinacnu
robe kupiti za 4 340 dinara?
dobit svakog radn ika iz ove tri kategorije.
382, 100 norveskih kruna vredi 12 700 dinara. Koliko ce se kruna dobiti
393. Drvena greda podeljena je po razmeli 5 : 3. Veei deo ima duiinu 1.5 m
za 571 500 dinara?
Odrediti duiinu eele grede.
~.'" 65 radnika iskopa neki kanal za 23 dana. Posle 15 dana 13 radnika
394. Tri elektri cna otpora vezana u seriji stoje u razrneri 2 : 3 : 7. Ukupan
napusti posao. Koliko dana treba onima koji su ostali da zavrse osta- otpor j e 24 oma. Koli ki su pojedini otpori?
tak posla?
395. Fabrika ima 4 pogona. Promet pogona A iznos i 8 000 000 dinara za
384. Neki posao 6 radnika moze da zavrsi za 5 dana. Za koliko ee dana 5 meseci, pogona B 12 000 000 dinara za 7 meseci , pogoDa C 5 000 000
biti gotov isti posao ako posle 2 dana dode jos 3 radnika? dinara za 6 meseci i pogona. 0 3 000 000 dinara za 10 mesee!. Kako
385. Greda duzine 3 m, sirine 20 em i debljine 100 mm kosta 2 000 di- treba rasporediti ostvarenu do bit od 5 520000 dinara na pojedine po-
nara. Koliko ee kostati greda duzine 4 m, sirine 30 em i debljine gone, srazmerno prometu i vremenu?
110 mm? Koliko vode temperature 40° C i vode temperature 25° C treba po-
396.
386. Od odredene kolicine bakra moze se izvaljati 10 tabli duzine 2 m, mesati da se dobije 90 litara vode temperature 30° C?
§irine 1,5 m debljine 2 mm. Koliko se tabli, duiine 1,2 m, sirine 0,5 m 397. M1insko preduzeee ima dYe vrste braSna, cd 720 i cd ~ 0 .din ~ I kg.
i debljine 4 mm moZe izvaljati od iste kolil!ine bakra? Koliko treba uzeti cd svake ~Tste da se doblJe mclavma tetine I _00 kg
cija bi eena bila 640 din . pb kil ogramu?

~9
48
398. Jedan zlatar mesa srebro tinoee 600%0 i srebro tinoee 900%0-aobija
600 g fi noee 850%0. Kol iko grama srebra treba uzeti fin oee 600%0, a 409. Na j edn~m p~lj opri vr_ednom dobru ubrano je 13 540 vagona kuku-
koliko srebra finoee 900%0? luza. Pos le susenJa tez ln a Istog kukuruza je opala na 10 832 vagona
Kohko Je to u procentim a?
399. Koliko treba uzeti sumpome ki selinc j acine 52, a koliko j acine 88%
da se dobije mesavina od 144 litra, jacine 72 %? 410. Stof)e pojeftini o z~ 12%, 0. za 840 dinara prodaje se jevtimje.
Ako se pomesaju 6 kg sumporne kiseline jaCine 0,45 i 14 kg jae inc Izracunatl koll ko Je stof kostao pre, a koliko posle pojefiinjcnja?
400.
0,75, odrediti jacinu mdavine. 411 . Norma je prebacena za 22 % i proizvedeno je 89 060 jedinica prol-
zvoda. lzracunati nonnu .
401 . Koliko zlata finoee 900%0 i zlata finoee 600%0 treba legirati da se do-
bije 30 kg zlata finoee 800%0? 412. Zaj edno sa poveeanjem od 16% trgovina je primila 7..a prodatu robu
371 200 dln ara. Kohko Je poveeanje?
402. Cist vazduh je smesa azota (78 % ) i kiseonika (21 % ), a ostal o cine
neki retki gasovi . Koli ko ima svakog sastojka u 546 I vazduh a? Na prodaji robe bio je gubitak 6% . Ako je roba prodata za 376 000
dln ara, izrac unati koliko kosta roba.
403. Tri paralelno spojena elektricna otpora stoje u razmeri I : 2 : 5. Uku-
pan otpor je 10 oma. Izracunati pojedine otpore. o odbitku 12% provizij e primlj eno je 4 224 000 dinara. Kolika je
provizija?
404. Vinar hoee da pomesa sa vodom 450 I vina koj e prodaje po I 100 din .
Koliko litara vode mora sipati da bi litar mesavine prodavao po 900 din? 415. Kaput je kostao pre poje ninjenja 160 000 dinara, a sada kosta 146
160 dinara. Za koli ko je procenata cena snizena?
4.4. Procentni i promilni raeun 416. Robi je snizena cena za 20 % i sada iznosi 4 640 dinara. Kolika Je
bila stara cena?
Primedba. U procentnom raeunu pojavljuju se tri promenljive velicine: p 417. Preduzeee planira dobit od 2 542 000 dinara. a ostvari 2 389480 di-
procenat, G osnovna vrednost iii glavnica i P procentni iznos iii prinos i nara. Kolika je u procentima ostvarena dobit?
stalna velicina 100 (procentni raeun) i I 000 (promilni raeun). U zadac ima 418. Nagrada radni ku po j ednom casu od 6 500 dinara poraste na 7 020
glavnica se pojavljuje: dinara. Koliko je to u proccntima?
1°. Kao cista glavnica G - procentni raeun do sto. 419. Pri obradi gvozdenog protil a orpadak iznosi 2,76 kg. a u procentima
P :p= G: 100; 8% . Kolika je td ina protila pre obrade?
2°. Kao uveeana glavnica (G + P ) - procentni racun na sto. 420. Sa 4% troskova za robuje pl aeeno 128960 dinara. Kolikaje bila ku-
P:p=(G+P):(IOO+ p); povna cena robe, a koliko je bilo troskova?
421. Sa povisenjem 15 %, nagrada radnika je 2 875 di nara . Koliko je pri-
3°. Kao umanjena glavnica (G - P) - procentni raeun u sto. mao po jednom casu pre povisenja?
P : p = (G - P) : ( 100 - p). 422. Uz marzu od 15 %, jedan metar stofa prodaje se po 5 980 dinara
405. Izracunati 15% rabata od 55 400 dinara. Koli ka je nabavna cena?
406. Sa 6% zarade robaje prodata za I 272 000 dinara. Kolikaje nabavna 423. Sa 5% vlage hektolitarska tezina zita je 84 kg. Kolika je hektolitar-
cena robe? ska tezina zita posle susenj a ako procenat vlage ostane 2.5 %?
407. Robaje sa 5% gubitka prodata za 212 135 dinara. Odrediti nabavnu ~ri transportll povree kalira 8%, tako da sada tezi 10 040 kg. Kohko
cenu robe. ~;e ki lograma povrea kuplj eno?
425. Na jednom krosu 1I toku trke otpalo je 15%, te su na cilj stigla 102
408. Amortizacioni fond preduzeca povecan je od 5 620 000 dinara na
ucesnika. Koliko je ucesnika stanovalo?
5 844 800 dinara. Koliko je poveejlIJje u procentima?

so 51
426. PI; kupov ini robe za gotovo dobij a se popust od 2, 5% . Ako j e na 440. Ka mallla s topa na ulog orocen oa 6 mescci iznosi 75% Kolikl JC
racunu 14 040 dinara. Kolika je prodajn a cena robe ? ul og ako Je na kraJu obracunato 45 000 di nara kamale?
427. Sa gubitkom od 2%, trgovinsko preduzeee proda 15 400 kg povrca za 441. Sa koj ol11 kamaln om stopom ul og od 540 000 dinara don<!se la 0
452 760 dioara. Kolikaje bila kupovna cenajednog ki lograma povrea? dan a kamatu od 4 500 dinara?
442. Zajam od 840 000 dinara sa 9% kamatne Slope U7..e1 jc 15. mana
428. Odrediti 8 2. %0 od 3 246 000 dinara . Kada Je vraeen dug ako jc na ime kamate placeno 8 400 dinara?
8
429. Posrednicka provizij a iznosi 636 dinara. a racunat a j e od 424 00 0 di- 443. Zaj edno sa 8% kamale za 4 godine dU7 ni k jc ispl alio dug sumom OU
nara. Odredi ti promilnu stopu. 132 000 dinara. Koliki je bio dug, a koliko je plallo na Im<! kamale')
430. Proviz ija 7%0 iwosi 602 dinara. Od koj e je sume racunata? 444. Sa 6% kamate jedan ulog pora le za 75 dana na sumu 121 500 dl-
431. Troskovi su opteretili robu sa 17%0, tako da roba kosta 292 896 di- nara. Ko li ki je 1I10g?
nara. Koliko iznose troskovi? 445. Po odbitku 4% kamale za 3 godine duzni k je primio 440 000 dinara
432. Sa 2%0 provizije roba je llstllpljena za I 251 999 dinara. Kolika j e Kojll su mu duzni k treba da vrali posle 3 godine?
bila kupovna cena robe? 446. Zaj edn o sa kamtom 9% za 80 dana povcri lac je primio 234 600 dl-
433. Da Ii ee se promeniti pov rsina pravollgaonika i za koliko (u procen- nara. Kolik i j e kapital , a ko lika kamala?
tima) ako mu se duzina poveea za 30%, a sirina smanji za 30%? 447. Po odbitk u 7% kamare za 55 dana, banka je isp la tila 7 12 300 dmara.
434. l edna knjiga j e za 25 % skuplj a od druge knj ige . Za ko liko procenata Od koje slime je racunala kamata i koliko ona iznos i?
je druga knjiga jeftinija od prve knjige? 448. Zajedno sa kamatom 6% za 60 dana, duzni k je platio 222 200 dmara.
435. Cena nekoj robi poveeana j e za 50 % . Z a koliko procenata nOVll cenu Koli ki j e kapital, a ko lika j e kamata?
treba smanjiti da bi se vratili oa slaru cenu? 449. Po odbi lku 6% int eresa za I J 0 dana duznik je po rnenicnom z.:lJmu
436. Na kontrolnoj pismenoj vezbi bila su data tri zadatka. Pri lome 12% primio 147 250 dinara. Na koliku sumu glasi mel1lea?
ucenika nije resilo ni jedan zadatak, 32% ucenika res ilo j e j edan iI i 450. Po odbitku 7,5% kamale za 40 dana duzmk je pri mlO 440 300 di-
dva zadalka, dokj e 14 ucenika resilo sva tri zadatka . Koliko je ukup- nara. Koliku sumu ima da vral i?
no uceoika radilo vezbu'!

4.5. Kamatni racnn

Primedba. Ako je K lllog (kapita!), p kamatna stopa, / kamata, I vreme u


godinama, m vreme u mesecima, d vreme u danima, tada je:

/ = Kpl. I = Kpm . / = Kpd .


100' 1200 ' 36000

437. Stedisa je ulozio 540 000 dinara na stednju sa 7,5 % kamatne stope.
Koliko ee kamate dobiti stedisa pos le 4 godine?
438. Koliko kamate donosi ulog od 108000 dinara, po 8% kamatne stope
za 4 meseca?
439. Kolika je kamata na dug od 75 000 dinara sa 6% za 80 dana?

52
V GLAVA
455. Dokazati dasll dva pravougla trollgla podudama kada su im jednaki
elementl (a I b katete, c hipotenllza ~ougla):
5. IZOMETRlJSKE TRANSFORMACIJE a)a=a l ib=b,; b)a =a ,'a=a' c)b=bI' C=C' \ "
I '
456. Trouglov i ABC i A,BIC I su podudarni ako su D i D unutrasnje
5.1. Podudarnost figura Tacke stranice AB i AIBI(A -D - B , A, -D , - B,) i'akoje
LBCD == LB,C ,D ,. Dokazati da je AD == AID ,.
Primedba. U geometrlJl ve liku primenu ima pojam podudarne fi gure:
457. Na visin.i CD koj a odgovara osnovici AB jednakokrakog trougla
duZi , uglova, trouglova itd . Dve figure su podudame ako postoji
ABC uocena Je tacka M, koja je spojena sa temen ima A i B. Doka-
preslikavanje koje ih dovodi do uzajamnog poklapanja. Ako su dye figure
zatl da Sll trougl ovi AMC i BMC podudami .
podudame njihovi odgovarajuci elementi su jednaki . Kod podlldamih
trouglova vazi ekvi valencija ' 458. Dokazati
. .
da Sll trouglovi ABC i ABC
I 1 I
podudami ako su imJ'ednake
C!.ABC == C!.A IB IC I "" AB = AlB , II B C = B, C I II CA = C, A, II VISlne CD = CID" uglovi L CAD = C I AID I i L CED = L C I B I D I"
liL A = LAlli LB = LBIII LC = LC I · 459. Dokazati da su trollglovi ABC i AlBIC, podudami ako su im jednake
Minimalan broj uslova da dva trougla budu podudarna daju se sledecim visme CD = CID I i duzi AD = A I D I i BD = B I D \.
stavovima 0 podudamosti trouglova. 460. Dva jednakostran icna trougla su podudama ako su im jednake
1°. Stay SUS: vi sine. Dokazati.
AB = AIBIII AC = AICIII LA = LAI => !'lABC == !'lAIBI C I . 461. Dva trougla su podudama ako su im jednake po jedna srranica.
vis ina i medij ane, koje odgovaraj u tim stranicama. Dokazati .
2°. Stav USU:
462. Ako je prava s simetrala duzi AB i M E s, tada je AM = ME. Dokazati.
LA = LAI II AB = AIBI II LB = LBI => !'lABC == !'lA,BIC I .
463. Ako je poluprava D., si metrala ugla xDy, tacka ME 5, tacka A E Dx,
3° .. Stav SSS:
BE Dy, MA .1 Dx i ME 1. Dy tada je MA = ME. Dokazati.
AB = AIBIIIBC =BIC IIICA =CI A I => !'lABC == !'lAIBIC I .
464. Trougao je jednakokraki ako i samo ako su mu dYe teZisne Iinije jed·
4°. Stav SSU: nake. Dokazati .
AB = AIBIII AC = AIC I II LC = LC I II AB > AC => !'lABC == !'lAIBIC, . 465. U svakom jednakokrakom trouglu jednake su:
Oznacimo stranice trougla ABC sa: BC = a, AC = b i AB = c, a) visine koje odgovaraju kracima; ===A~;;::::=:::::=:::::=::::
naspramne uglove sa a, f3 i Y, odgovaraJ'uce visine sa , h(/ , hh i hc i b) tezisne duzi koje odgovaraju .,
simetrale uglova sa sa' S ~ i s y • kracima. Dokazati. ~,
466. Primenom podudamosti trouglova
Dokazati da su trouglovi ABC i A,BIC I podudami kada su imjednaki

''\'
izracunati sirinu reke AB ako j e B
sledeci odgovaraju6i elementi (451-453):
BC = CD, L 1 = L 2 = 90°. Posma-
451. a) a = a" b = bl i h, = h~; b) a = ai' C = ci i h, = h b, . trae koji se nalazi u taeki E vidi da
tacke A i C pripadaju istoj pravoj,
452. a) a = a I' C = cit = t C'J'. b) c = c I' hC = hit = t CI
1 C Ct C
a DE = 70 m (sl. 3). 51 3 E
453. a)b=b"sy = s" iY=YI; b)c=c"a=a l is p =s ~, . 467. Data su dva podudama trougla. Dokazati:
454. Dokazati da su dva jednakokraka trougla podudama kada su im jed- a) njihove odgovarajuce tezis ne duz i sujednake;
naki elementi (a osnovica, b krak jednakokrakog trougla): . b) njihove odgovarajuce visine su jednake;
a)a=a"h b =h,,; b)b=bl'Y=YI; c)a=a"hu =hu,. c) njihove odgovarajuce simetrale unutraSnjih uglova su jednake.

54 55
468. U trouglu ABC sU'anica BC + 2AC, konstruisana je medijana AD. 478. u tro uglll ABC bi lo koja tezi~na duz jednako je udaljena od druga
TackaE j e srediste duzi DC, aK sredi ~ te d uzi AC. Presek duzi AE i d va temella. Ookazat!.
DK je tacka O. Dokazati: 479 .* O at j e j ednakokraki tro ugao ABC sa vrhom u A ' "
a) T ro ugao ADO je j ednakokrak i; B
. k ' • 'V1SIIlom B Ako
b) AD je simetrala ugla BAE. su ,z m a .oJe lacke D osnovice BC konstrllisu : DE l.AB i D/i. ~C
tada Je zb, r BE + CF slalan i J'edn ak CB , . 0 0 kazal!.' ' ,
469. O at je jednakosu'anican tro ugao ABC. Na prod uzeci m a stran ica
480. U j ednakokrakom /:; ABC simetrala kraka BC sece produienu 0 no-
AB, BC,CA konsrru isan i su odgovarajuci odsecci BC , = AB ,
VICU AB u tack, D. Na pravOJ CD konstru isan je odsecak CE = DA
CA, =BC, AB , = CA. D - C - E. Dokazat i: '
a) Ookazati da je trougao A, B ,C, j ednakostranican; 0

b) Ako j e P presek prav ih A, B i C, A, tacka Q presek pravih C, A i


1 tro ugao DBC je jedn akokrak i'
0

B,C i tacka R presek pravih A, B i B ,C. O okazati da j e trougao PQR 2 trougao DBE je takode jedn akok raki.
takode jednakos tranican. 481.* U paral elogram~ A Bc,D tacke FiE su sred ista naspram nih stranica
470. U ostrouglom trouglu ABC tacke C, ,A"B, su sredi sta redom AB , CD . O dsecc , AE , FC dele dijagona lll BD na tri Jednaka dela.
O okazat!.
stranica AB, BC, AC. Tacka H j e podnozje visine konstruisane iz
temena A. 482 .* U j e.dnakokrakomtroug lu ABC simetrala krakaBC sece osnovicUAB
a) Kakav j e cervorougao B, C, A,H ? u tack, D , tako da Je A - D - B. Kada je na duzi CD racka E lakva da
b) Prave AA, i B,C, seku se u tacki K, . Ookazati daj e KB , = KC,; Je CE = AD , C - D - E, dokazati da je:
c) Tez i ~ ta trouglova ABC i A,B ,C, se poklapaju. O okazati . 10 rrougao DBC j edn akokraki;
2 0 trougao DBE jednakokraki .
471. Ako su kraci BA i CA j ednakokrakog tro ugl a BAC produiena preko
vrha A tako da je AE = AF , tada j e FB = EC( F E AC,E E AB ). 483 .* Ako se iz rna koje tacke M koja pri pada osnovici A B jednakokrakog
Ookazati . trougla ABC konstrUisu nOim alne duzi MD i ME na oba kraka
(D E AC, E E BC), zbir ovih duii je konstantan i jednak visini
472. Pocev od dva suprotna temena romba konstruisu se na svaku strani cu
trougla koja odgovara kraku. Dokazati.
jednake duzi. Cetvorougao koji na taj nacin nastaj e j e pravougaonik.
Dokazati . 484.* O at je trougao ABC. Na nj egovim stranicama spolja konstruisani su
j ednakostrani cni trouglovi ABM. BCN i ACP. Dokazati da su duii
473. Ookazati da su dva trapeza podudama ako su im j ednake osnovice i
AN, BP i CM j ednake.
dijagonale.
474. Ova jednakokraka trapeza su podudama ako su im jednake osnovice Oznacimo stranice trougla ABC sa BC =a, AC = b i AB =',
i visine. nasprarnne lIglove sa a, f3 i y, odgovarajuce visine sa h•. h. i h, .
tezisne duii sa I a' I. i ' " i obim rro ugla sa 2s. Konstruis8ti trougao
475.* Oat je ,Paralelogram ABCD i prava p koja sa paralelogramorn ima ABC ako je on zadat sledecim elemenrima (485 - 491):
sarno Jednu zajednicku tacku i to je teme D. Neka su A',B ', C'
podnozja normala konstruisanih iz A, B, C na pravu p. Dokazati da 485. a) at c, 'a; b)e,fJ, ' a'
je AA' + CC' = BB'. 486. a) a, fJ , h. ; b) fJ, h,,, h,.
476. Oat je jednakokraki trougao ABC i prava I koja je norma Ina na os-
novicu AB. Ako prava I sece jedan krak u tacki M , a produzetak
487. a) f3,
he' Ie ; b) h•. le,e.
drugog kraka uN, tad a je trougao MNC jednakokrak. Dokazati. 488. a) a + e, h . fJ; b) a + b, c, y.

477.* Oat je jednakostranican trougao ABC. Svaka od stranica AB. BC , 489. a) a + b, h., e; b) a - b, c. fJ (a > h).
CA , produzena je preko ternena B,C , A za duz d tako da je 490. a) e - a, fJ , h,(e > a); b)e, I.,fJ·
BM = CN = AP = d. Ookazati da je trougao MNP takode j ednakos- 491. b)s.fJ,h,.
a) 2s, a, fJ ;
tranican .

56 57
492. Konstruisati jednakokraki trougao ako su dati elementi (a osnovica , 501. Konstruisa ti jedn akokraki trapez ako su dati:
b krak): a) osnovice i os tar ugao;
b) b, h,,; c)a+b,f3; d)b-a, a,(b>a ). b) osnovice i dij agonala;
c) zbir os nov ica, krak i dijagonala.
493. Konsturisati j ednakostran ican trougao ako su dati:
502. Konstruisati pravougli trapez ako su dati zbir osnovica i obe diJa.
a) zbir stranice i visine;
gonale.
b) razlika stranice i visine.
503. Kon struisati deltoid ako su date obe dijagona le i jedna stranica.
494. Konstruisati j ednakokrako-pravougli trougao ako su dati:
a) zbir kraka i hipotenuze;
5.2. Ortogonalnost prave i ra vni. Uga o pravc i ravn i
b) razlika hipotenuze i kraka.
495. Konstruisati pravougli trougao ako su dati : Dcfinicija. Pr~v a p nonna.lna je na ~avan lC (p.llC) ako prava p i ravan 1£
a) kateta i j edan o~tar ugao; IInaJu zaJedntcku taek u P I prava p Je nonnalna na sve prave ravni 1£ koje
b) ostar ugao i tezisna duz koja odgovara hipotenuzi; sadrie tacku P .
c) zbir katete i hipotenuze i ostar ugao; Kosijcv stav. Ako prava p prodi re ravan lC u taeki P i ako je pri lome ona
d) razlika kateta i os tar ugao . normalna na dvema pravama a i b, koje pripadaju ravni lC i sadrZe lacku P
496. Konstruisati kvadrat ako su dati: tada je prava p nonnalna na ravan lC. '
a) zbir stranice i dijagonale; Ugao izmed u pra vc i ravni. Ako prava p nije nonnalna na ravan :r. tada
b) razlika dijagonale i stranice. o~ tar ugao odreden pravom p i njenorn onogonalnom projekciJom p' na
497. Konstruisati pravougaonik ako su dati : ravan lC nazi va sc ugao izmedu prave p i ravni lC . Ako je prava nonnalna na
ravan, ugao izmedu prave i ravni je pray.
a) zbir stranica a + b i dijagonala d;
b) zbir kraee straniee i dijagonale b + d i stranica a; 504. Ako su dYe ravni paralelne sa treeorn, one su paraleloe i medu so-
c) dijagonala d i razlika stranica a - b (a > b); bom. Dokazati .
d) razlika dijagonale i manje straniee d - b i duza stranica a. 505. Prava p je paralelna sa ravni lC. Dokazati da postoji jedna i samo
498. Konstruisati paralelogram ako su dati: jedna ravan a IllC koja sadrii pravu p.
a) stranice a, b i visina hu; 506. Odrediti geometrijsko mesto taeaka prostora sa osobinom da su sve
b) stranica a i dijagonale d, i d,; tacke podjednako udaljene od kraj eva date duzi.
c) duia straniea a, dijagonala d, i ostar ugao a; 507. Koji je dovoljan uslov da su prava i ravan uzaj amno nonnalne?
d) dijagonale d" d , i visina h
Q

508. Ako prava p sadrii tacke M i M" koje su podjednako udaljene od
499. KODstruisati romb ako su dati (d, i d, su dijagonale, a - ostar ugao, krajeva date duzi AB; dokazati da je prava p nonnalna na dul AB
h - visina, a - stranica): 509. Odrediti duiinu projekcije duii cija j e duzina a em i kOJ3 obrazujt a
a) d,. a; b) d" d,; projekeijom ravni ugao: a) 60°; b) 30°; c) 45°.
c) a, d, + d, ; d) a, d, - d, (d, > d,). 510. Iz taeke M konstruisane su duzi MA i UB do ravni :r (A. BE rr)
500. KODstruisati trapez ABCD (gde su osnovice AB = a, CD = b, kraci Obe duzi sa ravni lc zaklapaju ugao od 45°. Odrediti ugao izmcJu
BC = c, AD = d i visina koja odgovara osnovici h) ako su dati : njih ako su njihove projekcije na ravan uzajamno normalne
a) a, b, d, h; b) a, b, c, a; 511. Iz taeke M konstruisana je na ravan lc nonnaln n duz AIM,
c) a, b, d" d, (d, i d, dijagonale trapeza) ; duii, MA i MB , koje sa ravni lc obrazuju ugao od 30·. a
d) a - b, h, d" (a> b). ugao od 60°. Odrediti rastojanje izmedu tal!aka A I B.

9
58
512. Iz tacke M konstruisane su do ravni n kose duzi ,),fA = 20 em i ME =
15 em. Projekeija prve duzi oa ravan 1r je 16 em. Odredit i projekciju 520. Dokazati da je moguce kon 'l ' . ..
lezis nim linijama dalog lro~~~,~~~rollgao clj e su slranice jednake
druge duzi.
513. Prava p prodire ravan:rr u lacki K, a prave a i b pripadaju ravni :rr i 521. Nad vektorima
Od .. ..
AS
i AD k . .
onstruisan je paralelogram ABCD.
an b = {K}. Ako prave a i b zaklapaju jednake uglove sa projekei- redlll dljagonale
_ paralelograma u fu n Cljl d'h
k ... atl ve klora.
jom p, prave p, one zaklapaju jednake uglove i sa pravom p. Doka- 522 .
zati. ... vektorima AB i AD konstruisan
Nad _ _ je paralelogram. 1= Zllu,
'1' <un k-

514. Dale su dYe mimoilazne prave p i q i taeka A. KonslTuisali pravu eljl AB i AD veklore: OA, OB, OC, aD, gdeje AcnBD = /O} .
koja sadrZi tacku A i normalna je sa pravama p i q. 523. Dljagkolnale romba ABCD su AC i BD. lzrazili preko njih vektore kOJi
se po apaju sa slranteama romba.
5]5. Dat je jednakokraki trougao osnoviee AB = 6 m i kraka AC = 5 m.
Osnovica pripada ravni n, a vrh C je na rastojanju 2 m od ravni . 524. Sredista slranicaAB, BC,CA lrougla ABC su redom lackeC I B
Odrediti ugao izmedu ravni :rr i ravni lroug la. a M j e prol zvoljn a laeka ravni lrougla. Ookazali da je " /" "
516. Tacka A pripada jednoj slrani pravog diedra. a lacka B drugoj . Pro- MA,+ MB,+ MG, = MA+ MB+ MC.
jekeije tacaka Ai B na ivicu diedra su tacke A, i B,. Odrediti uglove
koje duz AB obrazuje sa Slranama i ivieom diedra ako je AA, = BB, 525. Ako je T tei isle trollgla ABC. lada je TA + TB + TC = O. Ookazali.
=aem i A,B , : AA, =../2. 526. Oa Ii ~u sredi sla straniea proizvo ljnog Celvorougla lemcna paralelo-
grama?
5.3. Vektori 527. Oal je pravilan sestougaonik ABCDEF.
a) Ako su A" B" C" D" E" F, sredine nj egovih strana AB BC CD
Vektor. Orijentisana duz naziva se vektor. DE, EF, FA , dokazati da je ' , .
Ureden par taeaka (A,B) odreduje vektor AB, odnosno (A,B) = AB. AA,+BB>CC,+DD,+EE,+FF, = (j.,
Suprotan_vektor, vektoru (A,B)je vektor(B, A), odnosno (A,B) = -(B, A).
Nula vektor je vektor (A,A) = O.
- b) Ako je AA, = m, BB,
- ---- --
=~, odrediti vcklore
- -
Proizvod realnog broja k i vektora v je vektor k v sa svojstvima AC,DD"EE, ,AD,CC, ,FA,AE.
- -
1°. Intenzitet vektora k v je Ik vl=lk 1
'1vb
- 528. U t:.. ABC tacke M i K su sredi§ta Slraniea AB i Be. Ookazali daje:
- -
2°. Vektori vi k v su istog pravea, a) AC = 2MK;
- -
3°. Vektori vi k v su istog smera ako je k > 0 i suprotnog smera ako je k < O. - 1(--)
b)MK="2 BC + BA .
517. Dati su vektori u i v. Konstruisati vektore jednake:
-
a)3u+2v; b)3u-2v.
- 529. Dal je pravilan seslougaon~ABCDEF . Ako 1:.- AB = p,- BC = q.-
518. Cetvorougao cije dijagonale se uzajamno po love je paralelogram. izracunati vektore CD, DE, EF. FA, AD, EA , AC.
Dokazati. 530. Datje t:.. ABC, gde je AC = a, BC = -b. Nad AC konslrui aD Je kvad-
519. ~ka3 je ~dgte straniee BC trougla ABC. Ookazati da je rat ACDE a nad BC, lakode kvadral BCFG. Ako Je AD = P
AB+AC=2AM. - - ---- _._-
BG = q, odredite vektore EF, DF, FG , DE u funkciji a, b, pI q
I

60 61
539. Oatje pmvilan sestougao ABCDEF. Neka su M sredislc duti DE N
531. Ookazati ekvivalenciju 1\r£N = PQ c::- MP = NQ. sredi,S.::.-.duzi AM , P srcdgte duzi BC. Razloziti vektor NP po ve~to­
532. Oatje kvadrat ABCD, gdejeCE II BD, E E AD (s lika 4). Ookazati:
, rima AB i AF.
- - - -
aj AC+BD = AD+BC; 540 . Neka su M. i N sredista neparalelnih strani ca BC i AD lTapeza
- - -
bj AB+BC+CD = AB+CE.
- - , ,
ABeD, a~ F presecnc tacke duzi IvfN j dijagonala .Ie i BD. Tada
. - AB-DC
533, Dat je trapez ABCD. Ako je JC EF = 2 . Ookazati .
M srediste stranice AD, N
srediSte stran icc BC. tada je 54 1. Neka su K~ L, M iN sredi~ta stranica AB, Be, CD, DA ¢Ctvorougla
,
-
MN = '(--)
2' AB+ DC . Ookazati.
• SI 4

542 .
ABCD. Pnmenom vektora dokazati da se duzi MK i NL seku u
tacki S koja polovi svaku od ovih duzi.
U trouglu ABC tacke Pi Q dele, redom, stranice BA i Be u odnosu
534. Oat je jednakokraki pravougli /j, ABC . Nad slranicama su konstrlli- BP:PA=3: 1, BQ :QC=3: 1. Pomocu veklora dokazati da je
sani novi jednakokraki pravougli trouglovi BCO p A CO~ i ABOl · PQ II AC
AkojeCB =~, CA = p, 0 2C = g, izracunati 0 20J' 010 ) i 0 2 0 1 , 543. Oat je cetvorougao ABCD. Neka su E i F sredine stranica AB i CD.
Tada je:
535. Neka su~, bi ~ proizvoljni vektori . Ispitati kolineamost vektora p i q - 1- 1- -
aj EF+-AB+-DC = AC; b) EP+ - BA+ -CD = BD'
- 1- 1- -
ako j e: 2 2 2 2 '
- 1- - - -
aj p= .fi~+ b i q= 2~+ .fib; c) AC+-BD = AD+BC = 2EF;
2
b) p= bi q= ,J5b; d) Ako je G sred i~te duzi EF. tada je 4AG = AB+ AC+ AD;
c) p= ~- 2.J3b i q= .J3~- 6b; e) GA+ GB+ GC+ GD = O. Ookauni .

d)p = 2a i q=3a+c; 544. Dati su vektori ; = (- 5,3) i J


b= (2.- ~ Odrediti vcktore:
e) p= 2~- b+ ~ i q= 2.J3~- J3b+ J3~
536. Neka su a i b proizvoljn i vektori. Kada su vektori p = a+ b
- a) a+ b; b)a- b;
.
c)3a+2b; d)2a-4 b.
- - -
- --
q = a- b kolineami?
I
545. Oati su vektori a = (m- I)i +(3m+ 4») i b = (m + I) i + (3m+ 4)j,
gde j e m realan parametar. Odredili:
537. Ako je M proizvoJjna tscka u ravni trougla ABC , tada je - -
a) vektor v = 2a- 36 b:
-
- 1 - - - b) za koje vrednosti parametra m vektor v je nula vektor?
MI' = '3(MA+ MB+ MC), gde je tacka T tezi~ te trougla. Ookazati.
546. Vektor ~=(4,2) razloziti po vektorima ;=(2,-1) i b={-4.3).
538. Ako je M proizvoljna tatka u ravni paraJelograma ABeD, tada jc: Odrediti koeficijente razlaganja.
4MO =.&£4+ MB+ MC+ MD, gde je 0 tacka preseka dijagonala 547. Dati su vektori ~ = (4,-12), b= (5,- 1) ~ ~ = t3,5).• Dokazali da po-
paralelograma. Dokazati. stoje dva realna broja min lakva da je a = mb+ nco

63
62
- - ..
548. Dati su vektori a=(4,1), b=(5,-I) c = (3,5). Vektor c raz loziti 558. Odrediti ose simetrije figure koju obrazuju:
po vektorima a i b. a) praya I kruznica;
b) dye prave;
549. Datje vektor; = A~" sa pocetkom A,Sx" y,) i krajem A, (x" y,).
c) dye kruznice;
Odrediti Dekartove koordinate vektora a. d) dye koncentricne kruznice.
550. Data su temeoa trougla u Dek3..ltovom koordinatnom sistemu Koja od oyih figura ima vi~e osa simetrije i koliko?
A( I, - 4), B( 2, 3) i C( - 5, 4). Odrediti Dekaltove koordinate vektora 559. Date. su koncentricne kruzn ice k(O, r), K(O,R) i prava p. Dokazati
AC, BC i AB i zatim izracunati njihove intenzitete. ImphkaclJu: (K n pIA, B} II k n p = {C, D}) => AC =BD.
551. Data su temena cetvorougla A( -4, -22, B(5, - ~C~3) i D( - 5, 0).
560. Date su dye koncentricne
K J (S)
.. kruznice K , (0 , r) , K , (0 ,r, ).I
,rJ • Dokazall Implikaciju: --
1. _ . . . .
IU ""OIca
Odrediti koordinate vektora: AB, AD, AC, BD, BC i CD, zatim
(K, nK J = {A,B}IIK,nK J = {C,D})=>
izracunati njihove ioteozitete.
=> (AB II CD II AC = BD II AD =BC).
552. U pravouglom koordinatnom siste~u apscisa vektora a je 6. Ako je
561. Syaka . ~acka M koja pripada jednoj od poluravni odredeoom osom
lal = 10, odrediti ordinatu vektora a. slmetrlJe date duzi AB bliia je onom kraju iste duii koja pripada istoj
553. Odrediti y, tako da tacke A( 1,3), B(3, 5) i C( 4, y) pripadaju istoj poluravOl kOJoJ pnpada I tacka M. Dokazati .
pravoj. _ 562. Konstruisati trougao najmanjeg obima ako mu dva temena pripadaju
554. Odrediti realan parametar m, tako da vektori C/ = (3,-2) i b = (111,4) kraclma datog ugla, a trece teme se poklapa sa datom tackom u
budu kolioeami. oblasti datog ugla.
555. Data su tri temena paralelograma A(2, 5), B( - I, 2) i C( 6, I). Odrediti 563. Konstruisati romb ako jedna dijagonala ima duiinu d i pripada datoj
cetvrto teme 0 paralelograma. prayoj a, a krajeYi druge dijagonaJe pripadaju datoj pravoj b i datoj
556. Sila F
-= 3- 4{.- razlo!eoaje oa dye kompooente, od kojih je Iedna
i-
kruzoici K.
564. Konstruisati trougao ako je pozoato: b, he i a + c.
data vektorom F, = 2 i + 8 j. Odrediti drugu komponentu si le F.
565.* Na obali reke treba da se izgradi vodotoranj, odakle se vodovodom
5.4. Osna i centralna simetrija povezuju naselja A i B sa iste strane reke. Odrediti optimaloo mesto
yodotomja da duzina vodoyoda bude mioimaJna.
5.4.1. OSNA SIMETRIJA 566. * Dati su L xOy i praya p. Koostruisati kvadrat cija dva suproma te-
men a pripadaju kracima datog ugla, a druga dva pripadaju datoj pra-
Osna simetrija u odnosu na pravu s je preslikavanje koje proizvoljnu tacku
voj p .
M preslikava u tacku M' = 0 ,( M), tako da je prava s simetrala duii MM'. 567.* U dati trougao upisati trougao oajmanjeg obima cije se jedno teme
d,!
Prava s je osa simetrije. Simbolicki: 0, (M) = M' "" s simetrala duzi MM '. poklapa sa datom tackom oa j edooj stranici datog trougla.
557. Koliko osa simetrije (u ravni) ima: 568.* Konstruisati jedoakokraki Irougao datog obi rna i visine koja odgo-
a) kvadrat; vara osoovici.
b) prayougaonik; 569. * Simetricoe slike ortocentra trougla u odnosu oa srranice trougla pri-
c) krui:nica; padaju opisanoj kruZoici oko trougla. Dokazati.
d) ugao; 570.* Konstruisati pravougaonik ako su dati jedna srranica i zbir dija-
e) praya; gonale i druge stranice.
f) dui?

64 65
571.* Konstruisati pravougaonik ako su date stranice a i razlika dij agonale i
pravougaonika, a u odnosu na manj e stranice dva puta je bliZi jednoj
druge stranice d - b. od druge. Odrediti granice parcele.
5.4.2. CENTRALNA SIMETRlJA 580. U trouglu ABC tacke A,B,C, su sredista stranica trougla. tacka T je
teiiste trougla, a A" B"C, su sred ista odgovarajucih duzi TA, TB. TC .
CentTalna sirnetrija. U OdDOSU na tacku S je preslikavanje koje proizvo ljnu
tacku M preslikava u taaku M' = a.c
M) takvu daje S sredi ste duzi MM'.
Trouglovi A,B,C, i A,B,C, su simetricni u odnosu na lacku T. 00-
kaz ati .
Tacka S je centar simetrije.
581. Na suprotnim (naspramnim) stranicama AB i CD paralelograma
ok!
ABCD konstruisane su duzi AM = CN. Prava MN sadrti presecnu
Simbolicki: a,(M) = M'¢SM = SM'. tacku dijagonala. Dokazati .
572. Konstruisati simetricnu sliku datog cetvorougla u OdDOSU oa centar 582. Na produzecima stranica paralelograma ABCD konslruisane su lacke
sirnetrije koji: A" B" C" D, , tako da su tacke B, C, D. A sredisla odgovarajucih od-
a) De pripada cetvorouglu; secaka AA" BB" CC" DD ,. Kori sleci centralnu simetriju dokazali
b) pripada cetvorouglu ; da je cetvorougao A,B,C ,D, paralelogram.
c) pripada jednoj stranici cetvorougla ; 583. Ako su tacke A i B, C i D dijametralno suprotne tacke dveju koncen-
d) poklapa se sa jednim temenom cetvorougla. tricnih krumica, tada su odsecci AC i BD j ednaki i paralelni, iii pri-
573. Konstruisati simetricnu sliku polukruga u odnosu na centar sirnetrije padaju jednoj pravoj . Dokazati.
koji : 584. Dve spoljasnje kruznice jednakih poluprecnika sa jednom za-
a) De pripada polukruznici; jednickorn tackom odsecaju Da pravoj , koja sadrZi zajednicku lacku,
b) pokJapa se sa centrorn polukruga; jednake tetive. Dokazati .
c) pokJapa se sa jedDim krajem precnika polukruga.
585.* KODstrui sati trougao ako su date sve tri teiicne linije.
574. Dati L xOy preslikati centralDom si-
586. Konstruisati pravougaonik ako je dato jedno teme i dYe l.acke na
metrijom u odnosu Da tacku S (sl. 5). suprotnim stranicama, koje su si metricne u odnosu na sredlste pra-
575. Dve duzi su centralno sirnetricne vougaonika.
prema jedDoj tacki 0 ako i sarno ako x 587. Dati su kruini odsecak i tacka M u njemu . Konstruisati duz. cijije-
su paralelne i r ndudame. Dokazati. 51. 5 dan kraj pripada luku, drugi tetivi odsecka, a tacka AI Je sredl Ie
576. Koliko ceDtara sirnetrije irna figura sastavljena od: duzi.
a) dye prave koje se seku;
588.* Dati su u ravni 1:1 ABC i prave p i q (p.L q). Neka su a, i a y dYe
b) dye paralelne prave;
osne simetrije datog trougla. Dokazati da je: . .
c) tri paralelne prave razlicito udaljene jedna od druge?
a) a p(1:1 ABC) o a y CI:1 ABC) = a ,(1:1 ABC), gde Je a . centralna Sl -
577. Svaka prava koja sadrii presek dijagonala paralelograma i sece metrija i p n q = (S);
jednu stranicu, sece i suprotnu stranicu. NjeD odsecakje raspolovljen
b) p_CI:1ABC ) = a . (1:1 ABC), (a= 180°).
preSeCDOrn tackorn dijagoDala. Dokazati.
578. Date su tacke A, prava a i kruznica K( 0, r). KODstruisati duz MN sa 589.* Ako : u a p i a y dYe osne simetrij e neke ravni 1C takve da je p 1. q i
sredi§tem u tacki A i krajevirna na pravoj a i kruZDici K. p n q = IS}, dokazati :
579. Poplava je uDistila granice pravougaone parcele cija je jedna straDa a) a p 0 a q = a j.;
tri puta veca od druge. Na jedDoj od duzih strana parcele nalazi se b) a p ° ay =a 0 a p'
y
pumpa za vodu, a na suprotnoj jedno stablo. Takode, Da parceli se
nalazi jedan elektricni stub podjednako udaljen od duzih stranica
67
66
590.* Datje trougao ABC. Ako je p_ (a = 180°) rotacija oko temena A da- t:,. ABC jednaka je i paralelna duzi ~iji su krajevi centri opisane i upi-
sane kruzmce t:,. A' B'C'. Dokazati .
tog trougla, a a A centralna simetrija istog trougla, dokazati da je
597.* Konstruisati jednakostran i ~an trougao date stran ice a cij a dva temena
OA=P a- · pnpadaJu dvema datlm paralelnim pravama, a trece teme trecoj pra-
voj koja sece date paralelne prave.
5.5. Translacija
59S.* Konstruisati jednakostranican trougao date stranice a cija dva temena
pripadaju dvema datim paralelnirn pravama, a trece datoj krufuici.
Translacija. Nekaje M bilo koja tacka ravni, a vbilo koji vekt~r. Preslika-
599.* Date su prave '" I"~ I, . Konstruisati duz date duzine, paralelnu sa , ,
vanie
:J
koie
J
tacku M preslikava u M', tako Jef.da _ MM' =
je _ v naziva se ciji krajevi pripadaju prav.ama " i I,. '
translacija (pornak). Simbolicki : T Ii (M) = M' ¢> MM' = v. 600.* Dati su Lx Ay i vektor v, koji pripada rav~ovo.? ug~ O~editi
591. Dat je kvadrat ABCD. Odrediti njegove slike nastale translacijom tacke B i C tako da B E Ax iCE Ay i da je BC = v iii CB = v.
tako da se: 601.* Preseci dati trougao ABC pravorn, tako da vektor na oyoj pravoj, iz-
a) terne A preslikava u teme C; rnedu dye stranice trougla, bude jednak datorn vektoru v, koji pripada
b) teme A preslikava u srediste straniceBC; ravni ovog trougla.
c) terne B preslikava u presek dijagonala. 602.* Date su dye kruznice K" K , i prava p. Konstruisati pravu n paralelnu
592. Dat je jednakostranicni trougao ABC. Odrediti njegove slike nastale sa pravom p , na kojoj kruinice K, i K , odsecaju jednake duzi.
translacijom tako da se: 603.* Date su kruznice K(O,r), K,(O, r) i dui AB. Konstruisati duz
a) terne A preslikava u A' (BA' = A'C); paralelnu i jednaku datoj duzi, a da krajevi pripadaju datim kruini-
b) sredi~te stranice AB preslikava u srediste stranice AC. cama.
593. Dataje kruznicaK (0, R) sa precnikom AB. Odrediti translacije koje 604.* Dati su vektor~, prava p i kruznica K(O, r) . Konstruisati vektor jed-

°
preslikavaju:
a) tacku u tacku A;
b) tacku A u srediste poluprecnika OB;
nak datorn vektoru v, tako da rnu jedan kraj pripada pravoj p, a drugi
kruZnici K.
c) tacku B u datu tacku M kruznice. 60S. Odsecak prave, koji sadrZi srediste jedne stranice trou.gla i paralela~
je sa drugom stranicom trougla, Jednak Je POlovlru te stramce I
594. Translacijom preslikati dati trougao ABC za vektor v: polovi i treeu straniou trougla. Dokazati.
a) v= AB; 606. Konstruisati trapez datih osnovica a i b (a > b) i dijagonala did, .
-
b)v=BC;
- 607. Konstruisati cetvorougao ako su date sve ceriri stranice i du:i koja je
odredena sredistirna dYe sup rome stranice.
c) v= CA. 60S. Konstruisati trougao ako su dati jedan ugao i visine koje polau iz te-
595. Dat je trougao ABC. Translacijorn za vektor u = AA, (AA, tezisna mena druga dva ugla.
du:i tro~gla) preslikati dati trougao u t:,. A'B'C', zatim translacijom za 609. Konstruisati trapez ako su dati:
vektor v= AB preslikati trougao A'B'C' u t:,. A'B'C. Odrediti tran- a) osnovice i uglovi na veeoj osnovici;
b) razlika osnovica, oba kraka i jedna dijagonala;
slaciju za koju se t:,. ABC preslikava u t:,. A'B'C.
c) obe dijagonale. ugao izmedu dijagonala I krak.
596. Dati su trougao ABC i njegova slika t:,. A'B'C', dobijena nekorn
translacijom. Du:i ciji su krajevi centri opisane i upisane kruxnice

69
68
610. Dokazati da j e:
61 6. Trollgao A" B" C, j e slika IJ. ABC pri rolacij i za A = 90 0 oko da-
a) I ... 0 t... = 1 ... ; tog centra rotacije. Medijana A, M, IJ. A,B,C, je nonnalna med ijani
AB Be Al AM IJ. AMC. Dokazati .
b) Iii 0 tv = lii+ii ;
617. Nad stranicama AB i AC IJ. ABC konstru isani su jednakostranicni
C)t ijo /_ii=l a ; trouglovi ABE i A CF. Ako se tacke C i E nc nalaze sa iSle strane
d) I .... 0 1 ... 0 t ... = (. . . ; stranice AB, a FiB se nalaze sa iste stranc stranice AC, tada je
AB He CA 0 EF = BC. Dokazat!.
e) Iii 0 tv = Iv 0 'ii- 618. Konstruisati jednakokraki trougao sa vrhorn u daloj lack i A i datim
(I ;; identicno preslikavanje). uglom pri vrhu a, tako da mu temena osnove pri padaju datoj pravoj I
i datoj kruznici K( 0,1').
5.6. Rotacija 619. U dati trougao upisati j ednakokraki trougao ako su dati ugao pri vrhu
i polozaj tog vrha na jednoj stranici datog trollgla.

Rotacija. Ako je M bilo koja tacka ravni. tacka 0 data tacka i a orii,entisani 620. Dati su ugao xOy i tacka A u oblasti ugla. Konstruisati jednakokraki
ugao iste ravni. Kazemo daje M' slika ori ginala M doblvena rotaclJom oko trougao sa vrhom u A i uglom ii = 30°, dok os ta la dva temena B i C
pripadajll kracima datog ugla.
lacke 0 za dati ugao; , ako je OM =OM ' i LMOM ' =;.Tacka 0 je centar 621.* Konstruisati jednakostrani cni trougao cija temcna pripadaju trima
rotacije, a ugao rotacije. Simbolicki : datim paralelnim pravama.
def 622. * Konstruisati jednakostranican trollgao, tako da mu temena pripadaj u
p . (M) = M' ¢> OM = OM' /\ LMOM' = a . trima datim koncentricnim kruznicama .
O.a
623.* Date su tri paralelne prave. Konstruisati kvadrat, tako da mu temena
611. Oat je trougao ABC i ugao a = 120°. Rotirati dati trougao za dati pripadajll datim pravama.
ugao: 624.* Date su tacka A i dye paralelne prave p i q. Konstruisati jednakostra-
a) ako se centar rotacije poklapa sa jednim tern en om trougla; nisan trougao cije je jedno teme data tacka A, a ostala dva pripadaju
b) ako centar rotacije pripada datoj tacki 0 van trougla . datim paralelnim pravama.
612. Rotirati oko date tacke za dati ugao : 625.* Konstruisati kruzni luk ako je dato srediste, odgovarajuci central ni
a) jednakostranicni trougao; ugao, a da krajevi luka pripadaju dvema datim pravama.
b) kvadrat;
626.* Konstruisati kvadrat sa jednim temenom u datoj taaki A, a temena B i
c) kruzoicu;
D pripadaju dvema datim paralelnim pravama.
d) pravilan ~estougao.
627.* Konstruisati kvadrat sa jednim temenom u datoj tacki A, a temena B i
613. lzvr~iti rotaciju datog trougla ABC oko tacke S za 60°.
D pripadaju dvema datim koncentricnim kruZnicama.
614. Data su dva podudama, orijentisana u istom smeru, trougla sa ne-
628.* U dati kvadrat upisati jednakostranican trougao cije jedno teme pri·
paralelnim stranicama, koji pripadaju istoj ravni. Odrediti centar i
pada datoj taaki na jednoj stranici kvadrata.
ugao fotacije koja preslikava jedan trougao u drugi.
629.* Konstruisati jednakokraki trougao sa vrhom u datoj tacki i uglom pri
615. Oat je kvadrat ABCD. Neka je K srediste stranice AB, L srediste vrhu 52° 30', tako da mu temena os nove pripadaju dvema datim
stranice BC. Odrediti centar rotacije i ugao fotacije koja preslikava:

a) duz AK u BL; - -
b) vektor AK u LC.
krumicama.

70 71
5.7. Neke vafnije teoreme trouglu, cetvorouglu. mnogouglu i 637. U ~roug~u A BC simetrala CD ugla y sece stranicu A B pod uglom
0
kruznici 'P - 110 . Izracunatl lIglove trougla ako se zoa da je CD =Be.
1°. Ako su a,/3,y unutrasoji uglovi trougla, a a"/3,, y, spoljasnji uglov i. 638. U ~roug~u ABC simetrala CD ugla y gradi sa stranicom AB ugao
tadaje: a + /3 + y = 180°, a, + /3, + y, = 360 °. /3 = a + y. 'P - 100 . Izracunatl unutrasnJe uglove trougla ako je BC =CD.
2°. Ma koja stranica trougla manjaj e od zbira druge dYe, a veca od njihove 639. AE ugla a i visina CD grade ugao .n
Simetrala
. .,.. = 500. Izra~unatl
• . uou-
razlike. trasnJ e uglove trollgla ako je AE = BE .
3°. Ako su a,/3,y,o uoutraSnji uglovi, a a"/3"y,, o, spo lj asoji uglovi 640. Sime~ale ugl ov~f3 i y trougla ABC grade ugao'P. Akojea : cp = I : 2
°
cetvorougla, tadaje a + /3 + y + = 360° i a , + /3, + y, + 0, = 360°.
n(n - 3)
/3 . y - I . 4. Izracunatl unutraSnJe uglove lrougla.
4°. Broj dijagonala n - ugla j e D n = 2 . 641. U pravouglom . trouglu ugao koji zahvalajll hipotenuzina visina i hi-
potenuzma tezisna duz je 28°. Odrediti ugao izmedu hipotenuzine
5° . Zbir unutrasnjih ug lova n - ugla je Sn = (n - 2) . 180°. tefisoe duzi i simetrale pravog ugla.
.. . . (n-2)·1 80° 642. U j ednakokrakom trouglu ABC (AB = BC), simetrala ugla BAC i
6°. UnutrasoJI ugao pravllnog n - ugla Je a = .
n visma AD kOJa odgovara kraku obrazuju ugao od 18°. lzracunati
360° uglove trougla ABC.
70. Centarlni ugao pravilnog n - ugla je E = - -.
n 643. U trouglu ABC (BC > A C) uglovi a i /3 razlikujll se za 30°. Ako je D
360° tacka na stranici BC, takva da je AC = CD . [zracunati LBAD.
8°. Spoljasnji ugao pravilnog n - ugla je /3 = - - .
n 644. lzracunati unutrasnj e uglove trougla, ako je poznato da jedan ugao
. .2d
630. Mogu Ii memi brojevi unutraSnjih uglova t:rougla da zadovoljavaju ra- IZOOSI"3 rugog, odoosno 4I treeeg ugla.
zmere: a) I : 2 : 3; b) 3 : 7 : 8; c) I : I : 2 ? Ako mogu, izracunati
645. Na produzetku kraka AC jednakokrakog trougla ABC, iza tacke C
uglove.
data je tacka D , tako da je CD = AC. Dokazati da je trougao ABD
631. U trouglu ABC L A = 25°, L B = 68°. Kroz nj egova temena kon- pravougli.
struisane su prave paralelne naspramnim stranama. Izracunati uglove
646. U trouglu ABC unutrasnji ugao kod temena C je 40°. Simetrale unu-
trougla koj i cine ove prave.
trasnjeg i spoljasnjeg ugla kod temena C u preseku sa pravom AB
632. Odrediti oblik trougla (prema uglovirna) ako je jedan unutrasnji ugao : odredujujednakokraki trollgaoCDE.lzracunati uglove trougla ABe.
a) jednak zbiru druga dva; 647. U pravouglom trouglu hipoteouzina vis ina deli hipotenuzu na dva
b) veei od druga dva; odsecka cija je razlika jednaka duzini jedne katete. Izracunati uglove
c) manj i od druga dva. trougla.
633. Dva ugla trougla iznose 60° i 72°. Odrediti uglove koje obrazuju 648. Ako se simetrale dva unutrasnja ugla seku pod uglom od 135°. !ada je
visine trougla koje polaze iz temena datih uglova. trougao pravougli. Dokazati.
634. Odrediti ugao pod kojim se seku simetrale spoljasnjih uglova na hi- 649. U trouglu ABC dati su uglovi a = 44° i y = 78°. Na pravoj AB
potenuzi pravouglog trougla. uocene su tacke DiE, tako dajeD - A - B - E i daje DA = AC i
BE =BC. Izracunati uglove LADC i LBEC.
635. Pod koj irn se uglom seku simetrale ostrih uglova u pravouglom
trouglu? 650. Izracunati unutrasnj e uglove jednakokrakog trougla ako:
a) Visina koja odgovara jednom kraku gradi sa drugim krakom ugao
636. Dokazati da se simetrale uglova a i /3 trougla ABC seku pod uglom
od 32°·
I{J = 90° + !.2 b) Visine koje odgovaraju kracima seku se pod uglom od 48°;

72 73
Ako je M sre~ste stranice AC, N srediste stranice BC trougla ABC,
c) Visina koja odgovara kraku i vis ina koja odgovara osnovici seku 661.
se pod uglom od 127 0; . . tad a j e 2 MN - AB 1 MN II AB. Dokazati.
d) Simetrala ugla na osnov ici sa nasprammm krakol11 gradl ugao od 662. Svaka stranica trollgla manj aje od polovine njegovog obima. Dokazati.
69°.
663 . Zbir vis ina trollg la manj a j e od njegovog obima. Dokazali .
651. U jednakokrakom trouglu simetrala ug la naoosnovici i vi s ina k.o~­
struisana iz istog temena grade ugao od 15 . izracunatl unlitraSnj e 664. Ako za stran ice trougla vazi a < b < c, dokazati :
uglove tog trougla. a+b+c a+b+c
a) a< ; b) c>---":'
652. U tupouglom trouglu ABC iz temena A tupog ugla konstm isana je do 3 3 .
preseka sa BC duz AD, koja sa stranicom AB gradl ugao jednak Uglll 665. Zbir tei isnih duzi trollgla veci je od poluobima trougla. Dokazati.
kod temena C. Zatim je konstruisana duz AE kOja sa stranlcom AC
gradi ugao jednak llglu kod temena B. Dokazati da je trougao ADE 666. Zbir tezisnib duzi trougla veci je od ~ njegovog obima. Dokazali.
jednakokraki. 667. Sredista stranica romba su temena pravougaonika, a sredista stranica
653. Na stranici AB trougla ABC uocena je tatka D tako da je BD Be. = pravougaonika su temena romba. Dokazati.
Ako je spoljasnj i ugao kod temena B 140°, a unutrasnji kod temena
668. Sredista stranica j ednakokrakog trapeza su temena jednako-
A 35°, dokazati da j e AD = DC.
stranicnog para lelograma. lspitati : kada je ovaj para lelogram romb, a
654. U trouglu ABC spoljasnji ugao kod tem ena A j e 134°,. unutTasnji kada kvadrat.
ugao kod temena B je 62°. lzracunati trec i ugao trougla 1 ugao pod
669. Sredista stranica cetvoro llgla cij e su dij agonale medusobno nOT-
kojirn sa seku simetrale uglova kod temena A lB .
maine Sll temena pravougaonika. Ispitat i kada je ovaj pravougaonik
655. Sirnetrala ugla a trougla ABC gradi sa simetralom y, (spolj asnji kvadrat.
ugao trougla) ugao jednak uglu fJ. Dokazati. 670. Ako je AA' tezisna duz trougla ABC, tada su tacne implikacije:
2
656.· Neka su u trouglu ABC uglovi fJ i y ostri uglovi i neka je fJ > Y. Do- a) AA' = -BC => L A = 90°'
kazati da je ugao izmedu v isine i simetrale ugla iz temena A jednak
2 '
fJ-y BC
b) AA' > - => L A < 90°·
2 2 '
657. U trouglu ABC stranice AB i A C produzene su preko temena B i C i c) AA' < BC => LA> 90°. Dokazati.
2
konstruisane su simetrale spoljasnjih uglova koje se seku u tacki O.
671. U trouglu ABC prava p II AB i sadrZi presek S simetrala uglova a i p.
Dokazati da je LBOC = 90°- ~ . Akoje pn AC = {M}, a pnBC = {N), tadaje MN = AM +BN.
658.· Ako su a, b, c stranice trougla, a Iu tezisna duz, dokazati da je Dokazati .
b+c-a b+ c 672 • Ako je tacka 0 ortocentar trougla ABC, dokazati da je
.::....;-=---=-
2
<I
Q
<--
2' L AOB + LC = 180°.
659.· U pravouglom trouglu teZisna duZ i visina konstruisane iz temena 673. Sredisnja duZ MN trapeza ABCD paralelna je sa osnovicama i jednaka
pravog ugla obrazuju ugao jednak razlici ostrih glova trougla. Doka- je njihovoj aritmetickoj sredini. Dokazatt.
zati.
674. Dokazati da j e trapez sa jednakim dijagonalama jednakokrak
660. U trouglu ABC simetrale uglova a i y seku se u tacki M. lzracunati
675. Ako se j ednake telive AB i CD kruznice k(O) seku u tacki P 1 ako Je
ugao fJ ako se zna da je jednak polovini ugla AMC.
PA > PB i PC > PD, tada je PA = PC 1 PB = PD. Dokazan.

74 75
676. Duzi AM i AN su tangente duzi kruwice k( 0) koje odgovaraju tacki 690. Kolnstrui sati skup taeaka iz kojih se data duz AB vidi pod datim
A. U tacki P na manjem luku MN kruwice konstrUlsana Je tangenta ug om a.
koja sece ove duZi u tackama B i C. Dokazati da je obim trougla ABC
691. Na datoj pravoj p odrediti tacku iz koje se data duz AB vidi pod da.
konstantan i jednak 2 AM. tim uglom :
677. Zbir unutrasnjih uglova bilo kog n-trougla jednak je (/1 --- 2) . 180°. a) 45°; b) 60°; c) 75°; d) a .
Dokazati.
692. Konstruisati trougao ABC ako je dato :
678. Zbir spoljasnjih uglova bilo kog konveksnog n-trougla jednak j e
a)a,lu,a; b)b, h,, /3; C)C, fc'Y'
360°. Dokazati.
. . n(n --- 3) . 693. Konstruisati proavougli trougao ako je data hipotenuza i njena visina.
679. Broj dijagonala bilo kog n-trougla Jednak Je 2 Dokazat!. 694. Konstruisati jednakokraki trougao ako je data osnovica i ugao pri
Tri unutrasnja ugla cetvorougla su 75°, 105° i 100°. Moze Ii se oko vrhu.
680.
ovog cetvorougla opisati kruznica? 695. Konstruisati jednakokrako pravougli trougao ako je data njegova
Na datoj kruwici tacke A, B, C dele kruwicu na t~i dela. [zracunati hipotenuza.
681.
unutraSnje uglove trougla ABC ako se delov! kruZnlce odnose kao 696.* Konstruisati pravougli trougao datog obima i visine koja odgovara
I : 3 : 5. hipotenuzi.
682. Date su kruwica K(O) i prava a. Konstruisati tangente date kruznice 697. Konstruisati kruznicu koja dodiruje datu pravu p i datu kruwicu
koje su: K (0 , R) u datoj tacki M.
a) paraleine sa pravom a; 698. Konstruisati kruznicu koja dodiruje dYe date kruznice K (0, R) i
K, (0" R,), i to prvu u datoj tacki M.
b) normaine na pravu a.
699. Konstruisati kruznicu datog poluprecnika r koja dodiruje dye date
683. Konstruisati kruZnicu koja sadrZi dam tacku A i datu pravu b dodi- kruznice K (0, R) i K, (0" R, ).
ruje u datoj tacki B. 700. Konstruisati kruznicu koja sadrZi datu tacku A i dodiruje dYe date
684. Ako su b i c katete, a hipotenuza pravouglog trougla i r poluprecnik paralelne prave a i b.
upisane kruZnice, tada je 2 r = b + c --- a. Dokazati. 701.* Konstruisati trougao ako su dati jedna stranica, ugao naspram nje i
685. Konstruisati kruZnicu koja dodiruje dye prave koje se seku, i to visina koja odgovara toj stranici.
jednu od njih u datoj tacki. 702. Konstruisati pravougli trougao ako su dati:
686. Konstruisati kruznicu datog poluprecnika, koja sadrZi dYe date tacke. a) hipotenuza i ortogonalna projekcija jedne katete na hipotenuzi;
687.* Konstruisati trougao ako su dati dva ugla i poluprecnik opisane b) ortogonalne projekcije kateta na hipotenuzi.
kruwice. 703. Stranice trougla ABC su: a, b i c, as poluobim trougJa. Dodim~ tacke
688.* Konstruisati trougao ako su dati visina i tezisna duz. koje odgovaraju upisane kruwice dele stranice trougla na odsecke: s - a, s --- b ! S --- c.
istoj stranici, i poluprecnik opisane kruwice. Dokazati.
689.* a) Konstruisati kruznicu datog poluprecnika R koja dodiruje datu 704. Ako je krak jednakokrakog trapeza arinnericka sredina osnovica, u
pravu h i datu kruznicu k (0, r). njemu se moze upisati kruwica. Dokazan.
b) Konstruisati kruZnicu koja dodiruje datu kruznicu k (0, R) i datu 705. Tezisna duz trougla manja je od njegovog poluobirna. Dokazati.
pravu h u datoj tacki M. 706. Tezisna duz trougla manja je od poluzbira strunica izmedu kojih se
nalazi.
77
707. Tezisna duz pravouglog trougla koja odgovara hipotenuzi jednaka je 723. Ako je u jednakokrakom lrouglu osnoviea a j ednaka visini koia
polovini hipotenuze. Dokazati . . . 5 J
odgovara
_ . osnovlel, tada je R = -8 a' gde J'e R poluprecn
- ik oplsane
.
708. Visina koja odgovara kraku jednakokrakog lrougla obrazuje sa osno- klUzfllce lrougla. Dokazali .
vieom ugao jednak polovini ugla pri vrhu . Dokazati.
724.* U pravouglmn trougl~ sim traia pravog ugla istovremeno j e i sime-
709. Preenik AB i tetiva AC kmzniee k obrazuju ugao od 30°. Tangenla 7
tral a ugla kOJ!. obrazuJu vlsma 1 tezisna duz. koje odgovaraju hipote-
konstruisana u lacki C sece pravu AB u tacki D . Dokazati da j e lrou - nuzi. Dokazall.
gao ACD jednakokraki.
725. Ako se iz svakog tern ena trougla i njegovog lezista konstruisu nor-
710. Na datoj pravoj odrediti tacku iz koje se dala duz vidi pod datim uglom .
m aine duzi na bilo koju pravu koja ne sece njegove stranice, onda je
711. U trouglu ABC odrediti lacku iz koj e se sve tri straniee trougla vide zblr normala IZ temena tn puta veci od normalne duzi iz tezista. 0 0-
pod istim uglom. I kazan .
712. lzracunati periferijski ugao nad kruznim Iukom jednak - kruzne 726. Za unutrasnje uglove cetvorougla vaii produfua proporeija
. .. 12
1mlJe. a : 2 = f3 : 3 = y : 4 = <5 : 7. lzracunati uglove cetvorougla.
713. Tackama A i B kruzna Iinija je podeljena na dva kruzna Iuka koji 727.* U trouglu ABC izabranaje tacka M. Dokazati daj e L AMB > LACB.
stoje u razmeri 5 : 7. izracunati periferij ske uglove koji odgovaraju 728.* Na straniei DC dalog kvadrata ABCD dala j e lacka M. Simetrala ugla
kruznim lueima . BAM sece stranieu BC u lacki N. Dokazati daje AM =DM + BN.
714. Izracunati ugao izmedu tangente i tetive ako teliva deli kruznieu na 729.* Dat je pravougaon ik ABCD u kome je AB > BC. Tacka B, je simel-
dva luka u razmeri 3 : 7. riena tacki B u odnosu na pravu AC, a E je presek praviJl AB, i CD.
715. Dva podudama kruga seku se pod uglom a = 60°. Izracunati u Dokazati da su trouglovi ADE i CEB, podudarni.
stepenima manji krufui luk odreden presecnim tackama. 730.* Ako su AM i BN visine trougla ABC, lada je cetvorougao ABMN
716. lz jedne krajnje tacke precnika kruzniee k konstruisane su tangenta i tetivni. Dokazali .
seciea koje obrazuju ugao a = 20° 30'. izracunati u stepenima manji 731. * Neka su uglovi nalegli uz vecu osnovieu jednakokrakog lrapeza jed-
Iuk izmedu tangente i seciee. naki 60° i neka j e manja osnoviea jednaka kraku . Dokazati : da su di-
717. U tetivnom cetvorouglu dva unutraSnja ugla na jednoj straniei iznose jagonale ovog trapeza normalne na kraeima. da polove uglove uz
152° i 134°. Odrediti dmga dva ugla cetvorougl a. vecu osnov ieu i da se seku pod uglom od 60°.
718. Sirnetrale unutrasnjib uglova rna kog cetvorougla uvek obrazuju 732. Neka su D, E iF dodime lacke upi sane kruznice u lrouglu ABC.

719.
tetivni cetvorougao. Dokazati.
U tangentnom cetvorouglu tri uzastopne straniee iznose 5 em, 9 em i
Dokazati da su uglovi trougla DEF, 90· - !:.,
2 90· - f!...
2' f,
90· - _

15 em. Izracunati cetvrtu stranicu cetvorougla. gde su uglovi a ,f3 i y uglovi trougla ABC.
720. KruZniee k, i k, se dodiruju spolja u tacki A. Ako je prava BC nji- 733. Simetrale uglova trougla ABC, seku opisanu kruznicu oko trougla u
hova zajednicka spoljasnja tangenta, ugao BAC je pray. Dokazati.
tackama X, Y, Z. Uglovi trougla XYZ su: 90· - %, 90' - %,
721. Ako se u tetivnom mnogouglu sa pamim brojem stranica unutrasnji
uglovi oznaceredom saa"a"a J , •• • , tadajea, +a J +a , + ...= 90" - Dokazati . (a , f3 , Y uglovi trougla ABC).
1::.
= a, + a 4 + a 6 + ... Dokazati. 2
722. Ako se u tangentnom rnnogouglu sa pamim brojem stranica oznace 734. U trouglu ABC razlika dvej u stranica jednaka je razlici odse~. on
stranice redom sa a" a" a J , •• • , tada je koje je podeljeoa treca stranica dodimom lackom uplsane kruZOlce.
a l + a J + a, + ... = Q , + a, + as + ... Dokazati. Dokazati.
79
78
735. Data je poluk.ruZnica precnika AB. Na kruznorn luku date su tacke D
750. S i rnetra l a tl~pog ugla paralelograrna sece jednll njegovu stramcu pod
i E. Tetive AD i BE, kao i tetive AE i BD seku se u tackarna F I G
uglorn kOJ I Je Jednak Jednorn od uglova paralelograrna. Izracunati laj
(tacka F ne pripada polukrugu). Dokazati da je FG .L AB. ugao.
736. Neka je ABCD kvadrat upisan u krug, a P je rna koja tacka na luku 751. Sirnetrala ugla koga ci ne dijagonala i stranica romba obrazuje sa
AD. Ugao DPA je tri puta veci, od rna kog ugla doblJenog spaJ anJern drugorn stranicom ugao od 66°. Izraeunati uglove romba.
tacke P sa dva uzastopna ternena kvadrata. Dokazati .
752.* Datj e provougli trougao ABC (ugaoC pray) . Neka Sll AD i BF sime-
737. Ako se u pravilnorn petouglu dYe nesusedne stranice produze do svog trale lIglova (tacka D E BC, F E AC). Tacke MiN su onogonalne
preseka, oba produZetka jednaka su dijagonali petougla. Dokazati. proj ekcije taeaka F i D na hipotenuzu. lzracunaj ugao MCN .
738. Visina rornba polovi njegovu stranicu. Izracunati ugao izmedu visioa 753. Dat je trou gao ABC. Va n trougla konstrui sani su kvadrati ABDE i
romba koje same terne tupog ugla. ACFG. A ko jeCE n BG = {H I, dokazati daje CE =BGiC£J..BG.
739. Pr~secne tacke simetrala unutrasnjih uglova pravougaonika su te- 754. Izracunati uoutrasnj i ugao prav ilnog mnogougla, ako je razlika broja
rnena kvadrata. Dokazati. dij agonala i straoica 25.
740. Datje krug sa centrorn O. Tangente konstruisane u krajnjirn tackarna 755. Koji pravilan moogougao ima tri puta veci ugao od spolj aSnjeg?
precnika AB, seku proizvoljnu tangentu u tackarna C i D. Dokazati
756. Izracunati zbir unutrasnjih uglova u vrhovima petokrake zvezde.
da je ugao COD pray.
757. Spo ljasnji ugao pravilnog mnogougla je devet puta manji od unu-
741. Projekcije dijagonale paralelograrna na rna kojoj pravoj jednaka je
trasnj eg ugla. lzracunati broj dijagonala log mnogougla.
zbiru projekcije dye susedne stranice na istoj pravoj. Dokazati.
758. Ako se broj stranica pravilnog mnogougla poveea za 2, tada 'e cen-
742. Ugao izmedu simetrala dva uzastopna unutrasnja ugla cetvorougla
tralni ugao smanji za 6°. Odredi ti broj dijagonala mnogougla .
jednak je poluzbiru druga dva ugla tog cetvorougla; a ugao izrnedu
simetrala dva uzastopna spoljasnja ugla jednak je poluzbiru ta dva 759. Koliko dij agonala ima pravi ln i mnogougao, ciji je zblr unutraSnJlh
unutaSnja ugla. Dokazati. uglova I 260 ~
743. Ostar ugao izmedu simetrala suprotnih unutraSnjih uglova cetvo- 760. Za koliko se poveea zbir unutra~ njih uglova mnogougla, ako se broJ
rougla jeclnak je polurazlici druga dva ugla. Dokazati. stranica poveea za 5? .
744. U trouglu ABC simetrale spoljasnjih uglova kod ternena B i C seku 761.* Ako se broj stranica mnogougla poveea za I I, ooda s~broj njegovlh
dijagonala poveea za 199 1. Odredi ti zbl r unutra~nJlb uglova tog
se u tacki O. Dokazati da je ugao BOC = 900 _ a .
2 mnogougla.
745. U trouglu ABC, razlika uglova y i f3 iznosi 90°. Simetrala ugla a 762. Na hipotenuzi B C pravougl og trougla ABC date su tacke DiE . takve
obrazuje sa stranicom BC ugao od 45°. Dokazati. . da je BE = AB i CD = AC. Izracunati ugao DAE .
746. Vis ina koja odgovara kraku jednakokrakog trapeza jednaka je polo- 763.* Ako se broj stranica pravilnog mnogougla poveea za dva njegov ~
vini vece osnovice trapeza. Izracunati uglove trapeza. ugao poveea za 9°. Odrediti broj stranica moogougl~ (KlaslfikacloDi
747. U pravouglorn trouglu hipotenuza je dva puta veca od jedne katete. ispit iz rnaternatike za up is na tehnicke I rnaternatlcke fakultete u
Izracunati ostre uglove trougla. Beogradu 1991.)
748. U trouglu ABC vi sine AF i CE seku se u tacki O. Ako je CO = AB, 764. * Tetiva kruga je za 2 manja od precnika, a odstojanje centra kruga ad
izracunati ugao A CB. tetive za 2 manje od poluprecni ka kruga. Izracunatl duzm.u teu\ e
749. (prijemni ispil iz malernatike za UPIS oa Beogradskl uDlH fZllelJ una .
U jeclnakokrakom trouglu simetrala ugla na osnovici sece krak pod
uglom, jednakim uglu na osnovici. Izracunati unutra~nje uglove jed- 1991.)
nakokrakog trougla. .

80
765.* Nekaje u trouglu ABC, AB = AC i ugao kod temena A yet i od 30° i 777.* Ako je vee a osnoyica trapeza jedn aka zb iru krakova. ~ imetrale
nekaje D tacka na stranici BC takya daje AE = AD. lzracunati ugao lIgloya na manJoj osnov ici seku se na veeoj osnov ici. Dokazali .
EDC. (Prijemni ispit iz matematike za upi s na Beogradski uni yer- 778.* U syakom konyeksnom cervoroug lu zbir dijagonala je eci od zbira
zitet, juna 1992 .) dYeJlI naspramlllh strani ca. Dokaza ti .
766. Dat je jednakostranicni trougao ABC. Ako se sye tri stranice trougla 779.* U konveksnom cetvorouglu zbir dijagonala je veei od poluobima. a
produze za duzi jednake stranici datog trougla tako da j e A - B - A manji od obima toga cetyorougla. Dokazati .
i A - C - B, i C - A - C" tada je trougao A, B, C, jednako~
stranicni. Dokazati. 780. U konveksnom cetyorollglu zbir dya spoljasnja ugla jednak je zbiru
dva unutrasnja ugla koj i im nisu susedni . Dokazali .
767.* Oko trougla ABC opisana je kruZnica k i u tacki C konstruisana je
tangenta 1 na nju. Ako praya p para Ie Ina sa tangentom 1 sece strani cu 78t. Dat je trougao ABC. Poluprecnik OA kntga opi sanog oko trougla
AC u tacki E, a strani cu BC u tacki D , tada j e cetyorougao ABDE normal an je l1a prayu B,C" gde Sll B, i C , podnofja visina konslrui-
tetivni. Dokazati . sanih iz temena B i C. Dokazati.
782. U jednakokrakom trouglu ugloyi na osnoyici su dva puta vee i od
768.* Oko trougla ABC opisana je kruznica k i u tacki C konstuisana je
ugl a pri yrhu . Osnoyica trougla je stranica praYilnog pelougla upisa-
tangenta 1 na nju . Ako kruznica k, koj oj je precnik strani ca AB
trougla ABC, se6e stranica AC i BC u tackama MiN dokazati da je nog 1I kruzni ci opisane oko trougla. Dokazati .
duz MN paralelna sa tangentom I. 783.* U kruznici k(O ,R) upi sani su kvadrat stranice a i jednakostranican
769. Ugao izmedu krakoya trapeza je pray. Dokazati da j e zbir kyadrata trougao stranice b. Dokazati da je a' : b' = 2 : 3.
dijagonala jednak zbiru kyadrata osnoyica. . 784.* Ako se iz sredista jedne katete prayouglog trougla konstruise nor-
mala na hipotenuzll , tada je razlika kvadrata odsecaka hipotenuze
770. U prayougaoniku ABCD je AB = 2BC. Na stranici AB dataje tacka
P takya da je LAPD = LDPC. Izracunati taj ugao. j ednak kvadratu druge katete. Dokazati.
785. PoslOji Ii mnogougao koji ima: a) 1710 dijagonala: b) 1988 diJa-
771. U kyadratu ABCD je M srediste stranice CD , a N je srediste stranice
gonala . Koliko stran ica imaju trazeni mnogougloyi ?
AD. Duz BM i CN seku se u tacki E. Dokazati da je:
a) BMl.CN ; b) AE = AB. 786.* Neka je D tacka u kojoj krug upi san u pravougli trougao ABC dod,-
ruj e hipotenuzu AB. Dokazati da tada Yazi jednakost
772. Dat je paralelogram ABCD. Ako tailka FE AD, F - D - A i
DF = AD. Tacka E E AB, A - B - E i AB = BE. Dokazati da je AC · BC = 2AD ·BD.
F-C-E. 787. Ako se broj stranica konveksnog mnogougla poveea za 5, onda se
broj dijagonala po vee a za 45. Odredltl broJ srraOlca prvObltnOg
773. Ako se iz rna koje tacke na simetrali datog ugla xAy konstruisu
paralele sa kracima do preseka sa kracima dobiyeni cetvorougao j e mnogougla.
romb. Dokazati. 788. Oko jednakosrranicnog trougla ABC opisana je kruznic~. a luku
BC data j e proizvoljna tacka M. Tada Je BM + eM - AM. Do-
774. Pod~ozja norma~a konstruisanih iz tacke preseka dijagonala romba
na nJegoye stramce Jesu temena prayougaonika. Dokazati. kazati .
789. Ako se broj stranica konyeksnog mnogougla. po~eCa za 5, onda se
775. Simetrale unutrasnjih ugloya prayougaonika obrazuju kvadrat. Do- ao
broj dijagonala poveea za 1990. Koliko straOlca Ima rnnogoug sa
kazati.
takvim osobinama?
776. Ako je manja osnovica trapeza jednaka zbiru krakova simetrale unu- Broj dijagonala konveksnog mnogougla je 8 puta veei ad broJa
tr~njih uglova na vecoj osnovici seku se na manjoj ~snovici. Doka- 790.
stranica. Odrediti zbir unutraSnjih uglo a tog mnogougla.
zall.

3
82
VI GLAVA 797. DatjepolinomP(x)=(r+I)
. .. ' ' _{r+2)(x
. '+2 x - I) . Sre' d"lit po I'1-
nom P( x) po opadajuclm stepenima.
6. RACIONALNI ALGEBARSKI IZRAZI 798. Odrediti realne parametre a, b, c, tako da su IJolinom' P( ) . Q( )
'denth;no
I
'X . d
je na k'I : I X I X

6.1. Polinomi i opcracijc sa njima a) P(x) = 2x' - 9x' + 13x - 6 i Q(x) = ( x - 2)(a1" + bx + c):
b) P (x) = 6x' - 23x' + 29x - 12 i Q( x) = (x - I)(ax' + bx + c);
Definicija 1. Neka su ao,a" a" .... a n dati real ni broj evi. Presli kavanje P c) P(x) = 12x' - 40x' + 27 x - 5 i Q(x) = (31' - I)(ax' + br + c):
kojim se realan broj x preslikava u relan broj
( I) aox· + a,x·-' + a,x·- '+ ... +a" naziva se realan pohnom. d) P( x) = x ' - 2x' +3 i Q(x) = (x + I)(al" + bx + c);
e) P( x) = 2x' - x' + x+ 4 i Q( x) = (x + 2)(aT ' + bx + c).
Definicija 2. Ako je a o '" 0 broj n naziva se step en polinoma P. sto se
zapisuj e n = st P i kaie se da je polinom P n-tog stepena po x. 799. Odrediti kolicnik polinoma:
Polinom (\) je sreden po opadajucim stepenima. Polinom moze da bude a)(2x' + x- 3):(2x+ 3); b)(3x' +x- IO ) :(x+ 2);
sreden i po rastucim stepenima promenljive. c)(2x' + 5x' + 7x+ 4) :(x+ I);
Bezuov stav. Ostatak r deljenja polinoma P(x) sa x - a, gde j e a konstanta, d)(2 x' + x' + x- I) :(x' + x + I),
jednakje p ea), tj . r = pea). 800. Odrediti kolicnik polinoma:
Ako je ostatak r = pea) = 0, polinom P( x) je deljiv sa x-a.
a)(a'-b'):(a+b); b)(a' +b' ): (a+b);
Potreban i dovoljan uslov da polinomi P( x ) i Q( x) budu identicki jednaki je
da koeficijenti njihovih odgovarajucih clanova budu jednaki. c)(a ' - b ' ) : (a' + ab + b'); d)(x' - 3x' + 3x - I): (x' - 2x + I).

791. Srediti polinom 2x + 3x ' - 4x + 5x' + 2x' + I - x' po rastucim ste- 801. Dat je polinom 2a,x' - 4x' + ax - 2a, gde je a jedan parametar.
penima. a) Odrediti parametar a tako da dati polinom bude deljiv sa x - 2:
b) Odrediti vrednost para metra a tako da ostatak deljenja datog
792. Sreruti polinome:
polinoma sa x - 2 bude - 8.
a) 5 + 2x - 3x' + 4x + 6x' - 2;
b) x' + 2x' - x + 4 + 2x' - 3x' - 3 - x' 802. Za koje je vrednosti realnih parametara a, b. c polinom F(x) deljiv bl-
po opadajucim stepenima. nomima: x - I, x + 2. x - 3;
793. Odrediti zbir polinoma 5 + 2x + x' i 6 + 8x + 4 x' + 8x'. a)F(x)= x' +ax ' + bx+c;

794. Pomnoziti polinome x' + 2x - 7 i 2x' - x + 3. b)F( x) = x' - x' +ax' + bx+c?
795. Dati 5U polinomi P(x) = x' + 2x' - I i Q(x) = x' + x + I. Koristeci Bezuov stay iii na neki drugi naCin, odreruti ostatak deljenJa
Odrediti polinome: polinoma (803-806):
a) P(x) + Q(x); b) P(x) - Q(x); c) P(x)· Q(x).
803. (2x' - x' + 3x ' - 4x+ I) :(x - I).
796. Dati 5U polinomi: W(x) = - 2x' + 3x - I; P(x) = 4x' - 5x + 3;
Q(x)=-3x' - 8x+ 7. 804. (3x· - 2x 5 + x' - 4x - I) :(x+ 2),

+ ~).
Odrediti polinome:
805. (x' + 2x' - 3x' +x- I): (x
a) W(x) - P(x) + Q(x); b) W(x) + P(x) - Q(x);
c) W(x) - PCx) - Q(x); d) 2W(x) - 3P(x) + Q(x); 806. (2x' - 4x' - 6x' + 2x - 8): (2x - 3).
e) - 3W(x) + 2P(x) - 5Q(x).

5
84
Odrediti ostatak pri deljenju po linima P(x) po linomol11 f {x) (807- 6.2. Rastavlj a nj e po lin om a na cin iocc
811 ):
Za rastav
. .ljanje" pol inoma
.na cini oce koriste se slede CI,. za'k om" I .onnule:
r
807.* P (x) = X 200 - 3X ' 99 - 1, f(x) = x' - 4x + 3.
I . Dlstn bllll vm zakon - Izdvajanj e ci nioca ispred za rade
808.* P(x) = X'OOO - 4X'998 + 2, f(x) = x' - 2x. ab ±ac = a{b ± c). g
2. Grup isanj e clanova
809.* P ( x ) = x 'ooo - 125x ' 997 + 5, f(x) = x' - 5x. J ax+ay + bx + by = x(a+ b)+ y {a+ b)={a+ b)(x + 1').
810.* Polinom P(x ) pri delenju sa x + I daje os tatak 3, a pri delenj u sa 3. Kvadrat zb,ra .
x - I ostatak 5. Odrediti ostatak pri delenj ll P(x) sa x' - I. a' + 2ab + b' = (a+ b) ' = (a+ b){a+ b).
811.* Ako polinom P{x ) pri delenjll sa x - I daje ostatak 6. a pri delenjll sa 4. Kvadrat razli ke V
x + 2 ostatak -3 , odrediti ostatak pri delenj u P{x) sa {x - 1)( x + 2) a' - 2ab + b' = {a - b)./= (a - b)(a - b).
812. Odrediti realan raram~tar m tako da poli nom 5. Razlika kvadrata ,
p(x) = x + mx + 3x ' - 2x + 8, bude de lJl v sa x + 2. a ' - b' = {a - b){a + b }= {a+ b}(a- b}.
6. Razlika kubova
813. Odrediti realan parametar m tako da polinom
a J - b J = (a - b){ a' + ab + b').
p{x )= 9(x - m)'{5x - 16) - (x -1 2)( 7 x -1 9) ' , bude delj iv sa
x - 3. 7. Zbir kllbova
a + b J = {a+ b)(a' - ab + b' }.
J

814. Za koj e je realne vrednosti parametra n po lino m


8. Kub raz like
p{x ) = x' - 311x' + 4( /1 ' + I) x - (n ' + 5) delj iv sa x - I?
a J - 3a' b + 3ob ' - b J = (a - b)' = (a - b)(a - b)(a - b).
815. Odrediti realne vrednosti parametara a i b da polinom 9. Kub zbira
p(x ) = ax' - bx' - 5x + 4 ___ a J + 3a' b + 3ob ' + b J =(a + b)' = (a + b)(a + b)(a + b).
pri deljenju sa x + 1 daje ostatak 6, a pri delj enju sa x - I daj e osta·
823. D okazati identitete:
tak 2.
· po I'mom p () ala' - b' = (a- b)(a+ b);
816 • Dat Je x = x 4 + x , + ax', + bx + c. Od rediti realne bro·
b)(a - b) ' = a' - 2ab + b';
j eve a, b i c tako da pri delj enju datog pol inoma sa: x - I, x ~ 2, x - 3
ostaci deljenja budu redom I, 2 i 3. c)(a + b) ' = a ' + 2ab + b';
d) a' . - b J = (a - b)( a" + ab + b'}; /
817.* Za koje je realne vrednosti parametra m pol inom
p{x)= mx ' + Il x' + 7 x + mdeljiv sa 2x+ 3? e) a J + b J = (a + b}{a ' -ab+ b');
f) (a - b )1 = a J - 3o' b + 3ob ' - b' ;
Od~editi realne brojeve m i /1 tako da polinom p(x) bllde delj iv
g)(a + b)J = a J + 3o ' b + 3ob ' + b
J
pohnomom f ( x ), zatim odrediti njihov ko licnik Q( x) (818-822 ):
818. p(x) = 6x ' + II1X' + 27 x ' + nx' - 5x + 6, f{ x ) = 3x' - 5x + 6.
824. K oristeci formule (a + b)' = a' + 2ab + b' sleva nadesno, odreditt
kvadrat izraza:
819. p(x) = 2x' + 5x' - 17 x' + mx + n, f( x) =, 2x' - x - 6. b) 3xy - 4; c)a+b+c;
a)2x +3y;
820. p{x ) = x' - 3x' - 4, f( x ) = x ' + II1X + n. f) I 000 + I;
d)a- b- c; e) 100 - I;
821. p(x ) = x' + II1X ' + nx - 3, f{x) = x ' - x + I.
i).!. x _l..
822. p(x) = x' + 2x' + 5x ' - 4x + m, f ( x) =x ' - x + n.
g) 3x - J3; b) a..fi + bJ3;
2 4

86
825. Odrediti kub datih izraza:
a) x + 2; b) x - I; c)2 x-3y;
"
~
~ Koristeci ronnulu a ] + b ] = (a + b)(
a
, _ I ' '.
a J + h ). raSlav lll Izrazc.
+~; 6~;
J
I a a) x b)a ' b' + c) 8a ] + b ];
d) ax + by; e) Xl + 3a/; t)- - -.
2 3 d) 27 +- \I '. ) I + 0 00 ]
8" e , Ix; l)(x+I) '+ 125;
826. Dopuniti date polinome tako da postanu kvadrati binoma, zatim ih g) (a + 5) ' + 343.
oapisati kao kvadrate biooma:
a) x' + 2x+ ".; b) x ' -12x+ .. .; c)a' - 24a + ... ; )83.Zl Rasta,viti na cioi oce polinome:
,
d) x - 4mx + ... ;
, 4 .
e) a +"5 a + .. ., t) a ' + 2.)5;; + .. .;
L.-J a) 4x- + 4x + I; b) O.Ol x ' + XY+25y'; c)a ' +0+ 0.25;
g)I-4p+ . ..; h)a ' -ab+ ... ; h) 25x' + 1 + .. .; d)-2 yz + y' +z '; e)a'-8a 'e +16e'; 9m2
1)16+ 4+ 3m.
J.) 16
9 x '+4 y ' + ... ,' k) x '+ y ' + ...,. I)a' + 0,2 5 - ... ; 835. Ras taviti na cinioce polinome:

Koristeci formulu a' - b' = (a - b)(a + b), rastavi ti izraze (82 7- ala ' - 6a'b+ 12ab ' - 8b] ; b) 27x ] + 27x'y+ 9.ry' + y];
------ 1): c) I + 15m+ 75m' + 125m ' ; d) 8x] -12x' + 6x- I;
I I , , ,
b) y' - 25; c) 16-a '; e) - + - a -+a + a '
27 3 . , I) 27m' - 108m'" + l44mn' - 64,, '.
e) 9a ' -I ; f) 9 x' - (.fj) ';
Koristeci distriburivn i za kon. rasrav,ti na cinioce polinome (836-
h) 0,25x' y' - 0,0001. 838):
.!.a' -.!. b' · 4 , 9 , 49 --836. a)a '-- a;
b

t;
b) - x - - y ' c) - m - 36' b)12a S +18a; J
c)mr-m'r;
4 9 ' 25 16' 81 ' H
'1 - d) 2a ' + 6a"; e) xa m +" - xa m ; I) 2So"'" - ISo" ' .
d)--a" e) 144a' -' 25x' ; t) 169x' y' - I;
16 ' . 837. a)' 4ab + 12ae - 8ad; b) 2(a + b) + x(a + b); ,
g)a' - b'; h)a "" - b"'. ~'\ c)9aJ b'-6a'b+12a ' ~] ; d) a(x + I)-b(x+I). "f
829. a)(a+ b)' -c'; b) ( x' + y)' -I ; cHx- 2y)' - 9z'; ~ la)3(x+ y) +ax+0' b)m(x-Y)+l1x-I1), r
f)
d)(a - 5b)' - a'b'; e) 0,49a' - ( x - )')' ; I - (2x - 5y') '. c)ae+ad- pe - pd; d)a 'x +b'y+a'y+ b'X;
830. a)(2a+b)'-(x+3y) '; b)4(a-b)'-(2a+I) '; e) b(x - 3) + c(x - 3) + 3 - x;
c)(x + 3y)' - 9(x - y)' ;
, , d) 4(a + b) ' - (5 - e)' . ,
f)
p(x+ y + 1) - q(x + y + I)+r( x+ y + I).
, , x y Kombinacijom metoda grupisanja i distributivnog zakona. rastaviti oa
831. a)8la -!6b; b)81-~25; c)(3x -I)--25;
cinioce polinome (839 - 840):

d)(X-~) -~; e)(2x-F-2~; f)(x- ~r-~ 839. a) a] + 4a ' + 4a + 16; b)a ] -a'b+ 2ab' - 2b' .

S
J
c) x - 3x' + 3x - 9; d) 4a' + 2ab+ 2ac+ be.
Koristeci formulu a] - b] = (a - b)(o' + ab + b '), rastaviti izraze : 840. a) 14ab + l5ac - lOa' - 2 lbe;
a)x ] -1; b) x] - 27; c) 1- 270 ]; b) az ' + bz' + az + bz + a + b;
d) 64a] - b ;
6
e) 343x] - 27 y]; f) 1 0000 ] _ O,OOlb ]; c) 8x-' y J z·' - 6xy ' + 16 x ' y J=' - 12·
J
d) a + a ' b - a 'e - abc;
.\ J Y '..
g) 125x] - 8.

88 9
e)o'x + o'v - ox - ay + x + y;
852.* a) x ' + x + I; b) x' + x' + I.
f) ax "- + bx- - bx - ax + c-x-, - ex.
853.* a) x ' ( y - z) + y'(z - x) + z ' (x _ y );
Rastaviti na cini oce s ledece kvadratne trinome (841-842 ):
b)(x + y+ ~) ' - x' _ y ' - z ' ;
) 84l.7 a) x' - IOx + 9; b) 111 ' + 6111- 7; c) 2,x' -I Ox- 12; c) (x' + 5x)(x' + 5x+ 10) + 24;
L-J d)x' + 7 x + 10; e) o' + 50 + 6; f)x- - Il x+ 24. d )(x' + 7x)(x ' + 7x+ 22)+ 120.
a) 2x' -5x- 3; b) 2x' - 9x - 35; c) 60 '+ 110 + 4;
Koristeci BezlIov Slav, rastavi li na ci nioce polinome (854-860).
d) 3y' +20y +J2; e) 0' +0-2; f) 6b' -3 9b + .!.8.
854. P(x) = x' - 2x ' - 7x' + 8x+ 12.
Kombinacijom raznih metoda rastaviti na faktore polinome (843- 855. P(x) = x' - 2x' - x + _
853 ): ~
P(x ) = x' + x ' - 16x' - 4x+ 48.
\~ + ~ab -l:. b' - e,' :
856.
a) 0 ' ."Lb) x ' - 2xy + y' - 9; 857. P( x) = x' - 13x' + 36.
~~ c) 4 - p- + 2P!L.::: q- ; d) 16m ' - 9x ' + 12xy- 4 /;
858. P(x) =x ' - 3x' - 5x ' + 15x' + 4x - 12.
e)a' b ' + e'-:'" 20be - 25; f) x' -1- 2y - yo.
859. P(x) = x' - x' - 13x' + 13x' + 36x - 36.
844. "
a)a--b -I+a- b; b) x " - y -x+ y, 860. P(x) = x ' + 3x' - I lx' - 2h' + lOx + 24.
c) 4a ' - Ill ' - 2a + m, d) a' + a' - 4a - 4.
861. Dok azati Diofanlove identitcte:
845. a) 2x - 2y - x' + 2_\), - y'; b)
111 ' + 211111 + II ' - x' + 2.\)' - y' ; a)(ax+ by)' + (ay - bx)' = (a ' + b' )(x' + y'):
., _ , I .,., ,,,,.,-...

c)ax - bx-a- + 2ab- b- ; d) 9+ 6a+a - - b- - 2be - e-. b)(ax - by)' + (ay + bx )' = (0 ' + b' )(x' + y');
""'---- _ r'-
- -------....- c)(ax+ by )' - (ay + bx )' = (0' + b')(x ' - y' ).
846. a) 7 x' + 2x' - 63 x - 8;· b) x' - x' - x + I;
c) .;-; - x' y-= ;y-
+ yJ; .,., ~.,
d) x- y- - X' - y- + I. 862. Dokazati Lagranzeve identitete:
a) ( x' + y' )(0 ' + b' ) - (ax + by) ' = (bx - ay) ';
847. a) b' + ab' -10 - 4b; b) x' + 2x' - x - 2; b) (x-" - )
y- "+ 2)-)(0-
." + .b-,+.c-)
, - (aY+ b1'+e:)'' =
c)a ' _a' +a' - I; d) p ' x ' - q' x ' - p ' + q '. = (bx + oy)' + (ey - bz)' + (az - ex)'.
848_ a) x' - x ' + 27x' - 27; b) a'" - I; 863. Dokazati identitet:
c)xJy' - x J - y J + I; d)a ' b ' -a J + 8b' - 8. (0 - b) ' + (b - c)' + (e - a )' = 3(0 - b)( b - e)( c - 0).

849. a)(x- y)(x' - z')-(x-;- z)(x' _ y ' ); 864. Dokazati da je polinom P(x ) = x" - x ' + x' - x + I pozitlVan za
.--. svako x .
b) b(b + 3)(b':' 4) - (2b - 7)(b + 3) + b' - 9;
865. Dokazati daje polinom P(x) = 11 6 - II ' + II' + II' - II + I pozItivan
) (x - 3)(x' - x + 1) + (x - 3)(2x - I) - (x - 3)(x' + 4); za sve realne vrednosti n.
d) fx + 1)( 4x - 3) - (x + I )(x' - 4) - (x + 1)(x' + 2x - 3). 866.· Dokazati identitete:
850. a) 5x" + 2 20x"; a) (0 + b + c) ' = a ' + b' + e' + 2ab + 2ae + 2bc;
- b)a"b '" -4a"b" ;
b) (0- b-e) ' =0 ' + b' + e' - 20b - 2ae+ 2bc;
c) 12x'u + J - 27 X U + '; d) 4a'" - 100a". c)(o+b+ e +d)' = , , _ ,
= 2ab+ 20c+ 20d+ 2bc + 2bd+ 2cd+a- + b- +c- +d ;
851.· a) x' + 4; b) x· + 4y'; d)(o'+b ' )(o'-o "-b - +b , ) - (0 l - b ')( 0 ' + b l ) -_
- b" .
c)a' +a'b' + b'; d) I + x' + x' .
)1
e) (x+ y + Z )' +( x + y - z) ' + ()' + z- X )' + (z+ x - y )' =
6.3. Operacije sa racionalni m algebarskim izrazima
+ y' + z' ).
= 4( x'
867.* Akojea ' + b' +c ' = u i a+ b+ c = v, tadaje Neka su: A, B, C, D , M polinomi razliciti od nule.
a-, +b-+
, c-, +ab+ac +bc = -1 (u+ ,'-.
' ) D0 kazau.. 1°. Kolicnik dva cela raeionalna izraza (polinoma)
r" ' . ' pn. cemu
x . d 1'1
JC e I ac
2 raz lelt od Ilule, nazlva se opstt algebarski razlomak, tj .
868.* Ako je a + b = u i ab = v. tada je a
J
+ b J = u(u ' - 3v ). Dokazati. p
Q' (Q "" 0).
869. * Dokazati da je pol ioom
-1 +a-+
, b, - ~ -I a+ -I b", -ab "' ) . k varattnnoma.
d . 2°. Vre~ost razlomka se. ne menj a ako se brojilae i imenilae pomnoze
4 2 2 Jedmm ISUm algebarsklm Izrazom (brojem) razlicitim od nule, tj .
P PM
Kombinacijom raznih metoda rastaviti na faktore sledece polinome (870- Q = QM ' (Q, M "" 0).
879):
870. X" - X
S
+ x' - I. 3°. Vrednost opsteg razlomka se ne menja ako se brojilae i imenilae podele
jednim istim polinomom (broj em) razlicitim od nule, tj.
871 .4(ab + cd)' -(a' + b' -c' - d')'.
P:M P
872. (x + y + z + xyz)' - (xy + yz + xz + I) '. Q: M = Q' (Q, M "" 0).
873. ( x' _ y ' )' + 2(x' + y' ) + I.
4°. Zbir (rafzlika) opstih razlomaka jednakih imeoilaea je identicki jednak
874. a 6 + a s + a' + 2a J + a' + a + I. opstem razlomku istog imenioea, a brojilae je jednak zbim (razliei)
875. x' -7 x 3 y+Sx' y'+3 1xy'-30y ' . bro ioea, tj .
876.* (x' + 4x + 8)' + 3x(x' + 4x + 8) + 2x' . A B A ±B
C ± C = -C- , (C., 0).
877.* (x' + x+ I)(x' + x+ 2)- 12.
5°. Proizvod dva opsta razlomka identicki je jednak opstern razlomku ciji je
878.* (x + I)(x + 3)(x + S)(x + 7) + 15. brojilac jednak proizvodu broioea, a imeoilae jednak je proizvodu
879.* (x' + x+ I)(x' + x' + I ) -I. imenioea, razlomaka koji se mooie, tj .
Dokazati da je dati polioom kvadrat drugog polinoma (880-887): A C AC
880. 36x· + 12x ' + I. B . D = BD ' (B ,D" 0).

881. 4(x+ b)(x+ b-a)+a'. 6°. Kolicnik dva opsta razlomka identicki je jednak proizvodu razlomaka
deljenika i reciprocne vrednosti razlomka delioca, tj.
882.* (x + I)'(x' + I) + x' .
A :C = A . D (B CD"" 0).

a\)-24(a+~)+34.
BD BC' "
883.* 9(a'+
Skratiti razlomke (888-896):
884.* a'+(a+I)'+(a'+a)'. 9ab 7a'b .
4ab c) .
885.* x(x - l)(x + I)(x + 2) + I. 888. b) 18ab;
a) 6a' b; 21ac'
886.* (x + alex + 2a)(x + 3a)(x + 4a) + a'. (x + 2) '
3a'b'(x + y )
b) x(a;=t- b) ;
889. a) a --'-::--~- c) 450 '-bJ (x'' + 2xy + y-')'
887.* (a' + I)' - (a' - I)' (a' + I). 2a'(x + 2)' 2ax+ 2bx
93
92
I-a ' x' - 8x +16 x' - x Skratit i raz lomke (898- 907):
890. a) - -; b)'::"""--- c ) - - --
a -I xy- 4 y x ' + 2x' + x ' 898. a) (a : +a+
I ) ' - (a - I) '. , + xy(x-+Y
' ,
b)x - )+Y'
(a+b) ' -4 ) a' -9 (a - - a + I) ' - (a+ I)"
x
, + x-y
" + y'
d) " e "
2a + 2b + 4 ' ab + 3b - a - 3 .t
. 3)
Y - X
s)
Y
Sa ' + IOab + 5b ' x' - I 6a 'b - 3a ' - 3ab ' 899 . a) " " b) (mx+ ny)' - (nx + my) '
891. a) ., ., ; b) 2 ' , , ; c) X Y ( 1- xy j" - x'y'(X _ y )" (ax + by) ' -(bx+ay) ' "
lSa - -15b - I+a x -- x --a -

(a' + b' + c' )' - (a' - b' + c')'


ab' - a' b

(ax + I ) ' - (x+a) ' 900. a)


a ' + b' + ab ' - 3a' b
a ' - 2ab - b'
"
'
. ( ' " )x - +a'b'
b) x - ,a-+b-
d) e) , ' x - +(a+ b)x+ab
4ab' - 4abc ( l - x )( I- a-) , b' , ,
a - + - - c - - d - + 2(ab - cd )
b2n a 2n bm _ b nl 901.
)n
a - a
II
" b) _--=:~_.......:.._ _ a' - b ' + c' - d ' + 2(ac - bd)"
892. a) a'n _ 2a ln bn + anbln ' a ln b m + 2a nb m + b m '
a ' + b' + c' - d ' + 2(ab+ bc +ac)
902.
aTl +) + an + 1 a 211 + I _ a 2n - 1 a ' - b ' - e' - d ' - 2( bd+ be + ed )"
e)
d) a ".. s -a " + ) , an- \ + a n x ' + ax ' +ax+a - I
903.
x' + bx ' + bx + b - I"
x' + x' + I a 4 + 3a' b' + b' - 2a ' b- 2ab'
893.* ) ; b)
a x' + 3x' + 2x' + 2x + I a' + a' b' + b' 904.* a , + b ' + a(b "- + c')+b(a "- + c-)
a ' - b' + a(b ' + c')-b(a ' + c' ) "
a' + b' - c' + 2ab a' +1-2a'
894.* a) , , , ' b) ," a ' + b' + a' (b + c)+ b' (a + c)
a- + c - b + 2ac I- a -a - +a 905.*
a' + 2ab + b' - 4 a' bc - b'c + 2b 'c ' - be' a J _ b' + a'( b+ c) - b' (a + c) "
c) ., ." d) "
a- + 4a- b- + 4 4a' b' _(a ' + b' - c')' (a + b) ' + (a + b) ' + (a + b) + I
906.*
X
2
- 5x + 6 2
y - 3y - l O x - 4ax
2 ·
+ 3a - '" (a + b)' - (a + b)' + (a + b) - (
895. a) , ; b) , ; c) , b
x--3x+2 y -+ y +2 x- -(a+b )x +a 907.* (a + b + c)' - 5(a + b+ c) ' + 4
xlx-31+ x'-9 a' - 4 -Ia- 21 (a+ b+ c )' + 3(a + b + c) + 2 "
896.* a) , , ; b)" ;
2x - 3x - 9x a + 2a - - Sa - 6 908. * Odrediti realne brojeve I, m, n ip da se razlomak
x' - 6x' + Ilx - 6 x' - 1+ 1x + 11 x' + lx' + mx' + IIX + p " "
c) 2 ; d) " " , pos le skracivanJ3 svede na razlomak
(x' - 4x + 3x)lx- 21 Ixl(x-2) x + 3x- + x - 5
897.* Dokazati identitet x ' - 4x+ 5
(a+I)'+a+1 a+2 x-I
=---"
a' - (a' + 2a+ 2)' 4
Skralilili razlomke (909-912): ( 92~ a) 4a + 3b
2a- b
- -' b)x-3 Y _2x - y .
x' + (8x + 15) I x - 31- 27 ~ 10 15 ' 12 8'
909.* A = , . 1 I 0' + b'
x"-2x-3+ Ix-31 c)-+ - - ' d)2m~3p 4m - 5p
x ' -6 Ix -5 1- 25x 6a 4b ' 6ab " 1/1 " p mp "
910 .* A = , .
x" - x - 20 + 21 x - 51 a b 0+ b a __ _ '
a) , + , - --; b)
x' - 24 1x - 101- 100x ab - b a" - ab ab 0 ' - 9b ' a + 3b
911 .* A = , . 16x - x' 3 + 2x 2 - 3x
x" -9x -l0-3I x -l01 c) +-----. I 2 I
x' - 4 2- x x+2 '
d)-,- - + - - + - -
a' - 16 x - x I - x' x' + x'
912.*
A = a'-4a'+8a ' -16a+16'
( 922.a)_I_ _ 9x+3 +-2_ , b) 5x 3x - I
Odrediti najrnanji zajednicki sadrZalac polinoma (913-918) :
~ 6; + 3 8x' - 2 2x - I' x ' - 6x + 9 x' - 9'
913. a) a' - 2a i a' + 2a; b) x' - 2x + I i 3x' - 3; a" -a- 6 a- I d) ,5 _ 4 - 3y'
c) a' + 20b + b' i a' - b' ; d) 2y' - 8 i 3y' + 6y. c) - - - 2' 3.
a' - 4 2- d ' 2y " + 6y y' - 9
914. ala ' -10a + 25, 3a + 15 i 2a; '\
b) 3a - 3. a' - I i a + 3; Xl + y2 Xl y2
b) a+ 1 +~_ 2a - I,
c) 5a - 5b. a' - b' i a' b + ob ';
923. ) , + ---','---
xy xy - y" x" - xy a + 2 0' - 4 a- 2'
d) 3a - 15. a' - 25 i 5 - 0 , c)6x+5_3(2x-l)+ SOx, a+ I ? 2
a) x' + xy. xy + y' ix' + 2xy+ y' ; d)-,--,=-+ , "
915. x+5 . x- 5 x' - 25' fI" 0" - a a -a"
b) 2m' - 4mn + 2n ' . 6m' - 6n' i 18m+ 18n;
c) 25a' - lOa + I, 50a ' + 20a + 2 i 25a' - I;
, b .,., z .,
a" + a + b" a" - ab + b 2o "b
d) a s - 81a, a' + 18a' + 81 i 45a - 5a '. 924 . a) + - '
a+b a-b a'-b "
916. a) 4 - x' , x - 2 i 2x' - 8x + 8; x'y' (x' - b')(b' - y') (a ' - x')(a' - y')
b) a' + 8a' + 16a i a' + 12a' + 48a + 64; b) --+ + .
c) 2a' - 2. a' + a' + a + 1 i a' - a' + a-I. a'b' b'(a' - b') a'(a' - b') ,
a' - bx 3b - 0 0 + 2x
917. a) 9a + 15. 360 ' - 100 i - 9a' + 30a - 25; c) , +
b) 2ay' - 20, y' - 2y' + Y i 5y' + lO y' + 5y; o - ab + bx - ax 2a - 2b 3a - 3x
c) 4a' + 4ab + b', 4a' - b' i 8a ' + b I
..--..
) 2x 3x' + 2x + 1 x+1
918. a) 3x' - 12x' + 12 x, Sx ' + 20x' + 20x' i 3nx' - 12n; 925. a --- +.,;
b) 4x' + 4xy+ y', 4x' - y ' i 12x' - 12x'y + 3xy" x-I x' - 1 x" + x + 1
3 ":2 2
c) 3x - 12x" + 12x, ax + 4ax + 4a i 3bx - 12b,
1
30x' 8 15x+ 5 .
b) ---+ - - - - - - -;
Uprostiti racionalne izraze (919-950):
9x'-x 6x-2 9x' +6x+l'
1 1 2
3 5 7 x +3 x-I m+n lIl-n c) , + , +,;
919. a) - + - - -; b ) - - - - - ; C) - - + - -' x +10x+25 x"-10x+25 x"-25
x x x 4 4 33 '
d) 4a' + 9a + 5 _ 1 - 2a 6
2x + 1 3x + 1 x - 2 e) x - 3 _ x + 3
d)~+~-~; x -5 x-5 a' - 1 a' + a + 1 1- a

97
96
l~
; / a)(2+~).(I- b)(~-I) . (~-!:).
' ) x 3x - 1 2x + I
92 6. a -- ---+ , ; m -n );
---7 x-I x- 2 x' - 3x + 2 m-n \ m+n x+ 2 2x - I 2'
x - 5 x +3 16 , ,
b) - - + - - + --:---- .c) ( -
x +z x+-
-- - y ) . z' . d) I + _a_ .
I
---=-:c. ..!...=.!c
x -3 x+5 x' -2 x -15' (
z X Xl - yz' I - a) I + b a + a'·
x- I x -7 12
c) - - - - - + ----:-- - -
x+1 x + 7 x' +8x+7 · 7a 21a ' 4x ' y' . 8x' / . c) x' - 25 . x' + 5x .
b) - -
) 6b' :8"b; 15b'c . 5c'b' • ., . 2
x" - 3x x - 9
'
X 2x' + 2xy 4xy
927. a)--+ ., - 2 .,;
2x - y 2xy +3 y' 4x +4_\ y-3 y' b' - y' b- Y a'+b' a' _ b'
e) , . , .
3 - 2x 3 + 2x 15x' d) 3a' _ 3/ . a' + ay+ y " 1+ 2m+ m" 1- 2m" + m'
b) - - - - - + .
2-3x 2+3x 4-9x'

928.

b) 5x ,
x+ 5x'
9x '
a) 1+ 3x+ - - - - - - -::-'--
1+3x 1-3x
I

3-15x
I - l Ox + 25x'
., +
6x
9x'-I'
10(5x' +2x)
I - 25x
2 •
() a) (~-~)
m

. (2X+I
n
:(~ - ~);
n"

2X-I) 4x
/1/ '

c) 2x _ I - 2x + I : 6x + 3;
b)

d)
( I- ~)
1- x
:(_x + I);
x- I

ax +a .(_I_ + ~).
x' - x + I · x + I x' + 1 .

a' + ax a- x 2x 3 X' -X-3 25x' - 110 x + 121


e) ~~--=­ x + 2) : , .
929. a) - ,: ----.::,. , , +--; ( x- 4 x" - 2x - 8
a'x - x 3 ax+ x' a' - x a+ x
b) 5 + a - 3x I 17 x - 25a
., ., + + "l ., . a' 2b b' 4 +a'
3x - 3a x' - a' 2x + 2a 6x' - 6a' y- - 1- - + - 4- --
y a a' a
c)
930. -- '- _ . b)
a' - ab a' b + ab'
. .
935. a)
y ' , b)
a-b I
a-I a+I' , a' + ab ab ' a- - 2 a
a
, ,
c)~ . X+I. d)
3x - 3y
. ,
x ' -y'
,. -
y
a'x
- -
4x'
x'2 - 1 a' 2x + 2y x' - 2xy + y- ~ -5a ' 3a - -

931. a)--'
x' - 1 a
.
2a' + 2
a'+a x'+x'+x+1 (x-I)"
. 5Y. a) 5
x
- -a
5
b)
b' y x
a b
- +-
Y x
c)
1- -
3a .
4x ' '
9a'
,
b x' + y, - z·
'
+ 2 xy a + b - c 1+
a' + b' - c' , ,
u - v
) b' -a 2 -c' +2ac . x + y-z ; d)
2ab e)
(a+b)' - c' 3v'
x 3 + 2x' - x- 2 a' +a x- 2 u+2 v + -
c ) -- - -- u-v
4a'b'
a+! x'-2x'-x+2 x+2·

99
98
2a+b 2a-b
C) (_a_+_a_+~)a-4
6-3a a+2 a'-4 'a -2'
2a-b 2a+b
937, a) -::----:----:-~-:-
4a' + b' 4a' - b' '
4a' - b' 4a'+b'

941. a) 4a' - 1 .( a 1 a 2)
x I a 3 - a' - a + 1 . a' - 2a + 1 - 1 - a . a + 1 - a + 1 ;
- - +1- - -
I 1+ 1. I+x
I+a+ - -
I- a
c)---- d) _--'x"--_ __
( - - _~(b+1+2b).
b) 2a+ a2+b ') : (a +b')
x I b a + 2b b a '
1+_1_ -- + --
1- a' I-.! I- x c)_2_ _ a-2 _
2
2 4
x 30+ 6 2a + 4a 3a' + 12a+ 12 3o(a+ 2)"

( __y'I)( I) a) ( x + 6x - 12) · 1 2a
~ x- y _
942.
2x - 4 2X'+6x - ax - 3o
+
a' - 4x"
.
x x+y
b) .

(-x- y+1 )(x- - -y)' b) x ., _ ') 2 '( 1 + 3X+X').


- ax - 2a- X- + x - 2ax- 2a X+ 3
x+ y Y x

943. a) ( X+ Y _ X- Y):(X-y+X+Y); .
ex + y)3 x- y
x - Y x+y x+y x - y
x3 _ l' x + l'
3
d) _3_xy
"------:-_ _
c) ----"'---- , b)(~+ _X_._ 2xy ) . 4xy .
(x _ y)'
x+y-~ x- y+ ~ -'---------'-''-- + I X +Y x- Y
.,
x- -
') .
y- x' - y-
? ,

x+ y x- y xy
c) , 2x + , 4y , - y) , :( 1
x + x' + x 3 + ... + x· ( x- + 2xy x- - 4y - xy - 2y-
939,*
I
-+-2
x x
+,+
X
1
... +-
xn
1 1
944. a) ((~+ b~J(~- b~JHI +b' \C;c- '}
a
940, a) ( 1 X 2
--+ y) .(x--2+-'
y) b) ((X: +.!):(-;_.!.+,!,)): (X - y)' +4xy;
x+y x + xy , Y
2
x ' y x y y x 1+ 2:
Y +xy x

b) x 2- xy _ 2x 2 ) y- 1 y c) a
2
+ a - 2 (a + 2)' - a' _ ~).
(x'y+,i y3_xy'+X' y_x 3 ' ( I - -x --7} an +) _ 3a n 40 2 - 4 2
0 - a

101
100
z- 2 (z + 4)' -1 2 I ).z l + 2Z'+2Z+4 3x + 6 2x' - x - 10 )
945. a)
( 6z + (z - 2)'
+ --- . l ' ,
c) ( " + .
z' - 8 z- 2 z - 2z- + 2z - 4 2x + 2x-+2x+2 2x ' -2x'+2x-2'

b) -
( 3
a -I
--
30 - + 30 +3 a -a
, ,
a- - 1
:-,- ' ) '
- . --
a +1 3
a -a -
;
t,~ + 2X~2 - 2X~2}I

c 1+ 8e' +- m - )(m+2e - /II) . I I 2 4 8 16


949.* a)-- + - - + - - + - - + - _ + _ _ .
)( m' - 8e, 2e - m 2e m + 2e I- x I+ x I+ x' I +x' I +x' l +x 16 '

y b) I + I + +
946. a)( I- 3x + Y )( I_ 2x + Y): (I + , 3 ' , ); x(x +l ) (x+ I)(x+2) (x+2)(x+3)
x- y x +2 y x -- 4y-
1
+ + .
2 2m ) 2m' + 2m 4 (x+ 3)(x + 4 ) (x + 4)(x + 5)'
b) , - " + - -;
( m- - m I - m' m - I m- I x ' -( x - I)"- x-., - (x-., - 1) .,-
x -ex - 1) .,- - I ')

c) 2 ., ., + ., ., + ,;
(x + 1) - - x - x-(x + 1) - - I x' - (x+ 1)-
C)(a~ 1 - a' ~ 1 + a' _3a + I)(a - ~~:n d)
9-x'
'}., -
x' - (2x -3)' 4x' - (x - 3) '
., 2 + .. ;
(2 x + 3)- - x- 4x- - (x + 3) 9(x - - I)

947. a)
9a' + 1
-
I
'
1
( 1-6a+9a' 27a -9a' -3a+I ' 27a ' +1
)
. e) (
a 4 -a -' +2a-1
., ., .,
,
(a - I) - a - , ') a-, - 20
' (a- + 1) - -a - a' + 2a' +a' -1 . a' -I
. (27a ' - 18a' + 30)
950.* a) I x' - II + I x + 11 . I
b)( 2a' +3a 3o+24a-I)(2a+3)
2a+3+2a+1' 2a-3 ;
x' + x ' b) I x + 21+ I x - 21;
4a' + 12a+ 9 Ix' -II+ x' Ix-1I 1.. 1- 1 x' - Ixl
c) ,
2.e - 1 x- I '
. d) ,
x' - I
' I I ;
x - 2 x +I
3(3-a) 4 6 2(5 - a)
c) + - - - --:---- e) ( x' I x - II 2.. I x + II + 2x _ 4) : I., - 21
a' - 1 a + 1 a' + 2a + 1 Q 3 +a ~ -a-l!
x-I x +l
d) ( 1 _ 1 - m. 1 - 2m ) . 4m + 2 ,. 951. Dokazati imp1ikaciju
2 + 4m 8m' + 1 . 4m' - 2m + 1 2m - 1 1- 4m + 4111 -
a)(x,", - yA x'"' + 1 A y '"' I A y '"' OJ=>
948. a) ((_3_ + 3x , . x' + xy + Y'): 2x + y ). _3_;
x- y x' - y

b) 3x - 6(_3_+~. x' + 2X+4).


x+y x' + 2xy + y' x + y

2x+ 2 .
x'-I
y' + xy
.[_I__ 1
lj.x- xy, - :, + y = y' + y+ l;
I- x- .Y
x+2 x- 2 x' - 8 x+2 . x' + 4x + 4' 1--
Y

103
102
ab 956.* Pokazati da je vrednost izraza
- +-
b a 2 b a - 2b' _I _ 64
b)(o'" 0" b '" 0" 0 '" - b)'" -1--
1 + -1--1 - - 1- - ,
- +- - +- x' x' 4x'(2x + I)
o b a b ab
4+ ~+~ 4_ ~+~ I- 2x
x x- x x-
x+ y )J ) (X-y) ' ) x+y neparan broj za svako xE Z \ {O} .
c)(x'" 0" y'" 0)'" ( 3xy - x - y: xy + I = -3-'
957. Pokazati da je izraz
I I
I I
952.* a) - - - - - + - -- - - + - - - - - a b a'b' ab
(a- b)(a - c) (b - a)(b - c) (c-a)( c ~ b)
I I ' (a+b)'-3ab a'-b"
y2 Z2 -J +-J
x' + ---:-----'---- + - - - - - a b
b) ,
x - xy - xz - yz y' - xy + xz - yz ( z - x )(z- y) pozitivan ako su a i b supromog znaka. a negativan ako su iSlog znaka 1
02 - bc b' - OC c ' - ab ako je a '" 0 1\ b '" 0 " Ia I'" b.
c) + + 958.* Pokazati da vrednost izraza
(0+ b)(o+c) (b+c)(o + b) (c +o)(c + b)

953. Pokazati da vrednost izraza ( I 21


I ' + 31 + 2 + I ' + 41 + 3 + I' + 51 + 6
I )' (1-3)'+121
2
4 4
--.,--- ' - - - - - - - ne zavisi od i ako je 1 '" - 1 " 1 '" - 2 " 1 '" - 3.
I I b(abc+a+c)
a+ - - a+- 959.* Pokazati da vrednost izraza
b+~ b I
c - - - : - -,(a;>< O. b;>< O. c ;>< 0 )
b(abc+a+ c) I I
ne zavisi od a, b, c. a+ - - a+-
b+~ b
954.· Pokazati da je vrednost izraza c
X2 + 2x- llx- 2) :(x + 1- 2x' + X+ 2), ne zavisi od a. b i c.
(
3x + I 3x + I 960. Pokazati da je vrednost izraza
ceo broj za svako x E Z.
(
2 _ k + 4k' + 5k' - 6k + 3) : (2k + I + ~).
k-l k-I
955.* Pokazati da je vrednost izraza

(
6a' + 50 - 1+ a + 4) :(30 _
a +1
2+ _3_).
a+1 961.
neparan broj za svako k '" I " k E Z.
Pokazati da izraz
neparan broj za svako a E Z \ { - I}. a+b a_b)' (a+b a _ b) '
( a-b + a+b - a - b- a+b

ne zavisi od a i b.1 a I'" b.

105
104
962.* Pod kojim us lovima je tacna jednakost:
1 1 I 968.* (
I
x + y+ I
3, + 3 ).
~ + + (x+y) + 1 (x+y) ' - x - y +1
x(x - y)(x - z) y(y- x)(y- z) z(z - x)(z - y) xy z '

b) x' + y' + Z = I; x+ y _ 2(x+ y )- I) .


{ x + y +1
(x - y)(x - z) (y-z)(y-x) (z-x)(z-y)
b-c c- a a- b x + y+1 6(x+ y ) 2( x+ y )-1
o (a-b)(a - c)
+ +
(b- c )(b-a) (e-a)(c-b)
= 969. + ,
x+y+2 (x+ y )- -4 x + y -2
222
= - - + -- + - - ; (a + b)' + (c + d) ' (a + b)'
a-b b-e e-a m! - +
(a+b)( c +d) (a+b)(c +eI)- (e +d)'
d ab + be + ae _ I = O? (e + d) '
)(e-a)(e -b) (a -b)(a- c) (b - c )(b-a) + ,
(a+ b) - - (a+ b)(e+d)
963. Dokazati identitete: 2 ., ., 2
_a_ +_a-,-(c:...+......:,:d.!..)_+-'.(e_+:...eI..!..-)- a- - a(e + d) + (e + d)
a) (~ _ c - x 2) = a - c + x,
+ , ax ) : (_a_ + e - x + 971. + -
a+e+d a - e -d
e a c- - ex e- x a a +c - x
2a'(e + eI)
a"'" 0, c "'" 0, x"'" c; a' - (e+ d)"

3b 0 + 6b
_
b) (2a + a' + 9b') :(a +~) !!...(I + 3b + 6b) = - a,
3b a 972.
a' - b(e+ d) 3b-a
-,--.,-, +
a+2(e+d)
.
(a- b)(a-c- d) 2(a- b) 3(a-c- eI)
a"'" 0, b "'" 0, a "'" - 6b.
9 73.
* 2(a + b)
-
3(0 + b) ' + 2(a + b) + I ___a-;+_ b_ +
+ ,
_ I-,--_
Uprostiti racionalne izraze (964-981 ): a+b-l (a+b) ' -I (a+b)-+a+b+1

964.* (y + 3)(x + Y + 3) y-x +3 2x 3 4(x+ y)' + 9(x+ y)+ 5 1-2(x+ y ) 6


, , + 3 974.
x«y + 3) ' - x') x(x+y+3) (y+3)- - x- x+y+ (x+y)'-I (x+ y )' +x+ y + 1 i- x - y
5 y - 3x+ 2 1 17 x- 25(y+ 2) (y+ 3) ' + x(y + 3) --,y_+_3_-_x-,- _ 2x +
965. + , , + + , , . 975.*
3(x- y- 2) x - - (y+ 2)" 2(x+ y + 2) 6(x- - (y+ 2n x(y +3)'-x' x( y +3)+x' (y+3) ' - x'
3
x'-(a +b)' x'+(a+b)' +---
966. x+y + 3
x(a+b) x(a+b) '
x+a+ b- x -a- b+--'---'-
x +a+b x -a-b 5 a+b - 3x I 17x-25(a+ b)
976. -----+ + + , ' .
3x-3(a+b) x'-(a+b)' 2(x+a+b) 6(x- -(a+b)-)
967.
x+ y+ b +x+ y-b) ' _(x+ y + b _ x + y - b)'
( x+y-b x+y+b x+y-b x +y+b 3 2x(a+ b) ,): ,4.t(a+ b) ,.
977.
( x +:+b +x- : - b x'-(a+b)" x--(a+b)-

107
106
3 3(X + Y )+3(X+ y )2 +3.( X+Y)'-X-Y). 985.* Dokazati implikacij e:
978.* - , . J
( x + y -I (x +yf -I ( x +y) +1 b' + c' - o' (o+c-b)(a+b- c)
a) ( x= A y= A
2bc (a+b+ c)(b+c-a)
x + y-( x + y)'
3 A(b;eO,C ;eo,lb+ cj ;eo» ) ",( x+ I)(y + 1) = 2;

979.
1 _ 3 + , 3 ). b)( x + y + z = OA (x ;e y ;e zA xyz;e 0» ",
( a+b+1 (a+b) J +I (a+b)--a-b+1 x 2 + y'2 +Z 2
_ 2(a+b) -I) '" (y- z) ' + (z - x)' + (x - y )' = '3;
{ a+b b I .
a+ + 1 1 I ) be oe ob
c) ( - + - + - = 0 A (abc ;e 0) "' , . + , . +,. = 3;
2 _ 2(a+ b) ). 2(a+ b)' + 2(0+ b) + ab c a' b' c ·
980. ( (a+ b)' -a- b d)(ac + bc = ab A (a;e 1 A b;e 1 A c ;e I» '"
I-(a+ b) ' (a+ b)'-I
1 I 1 1 - 2c
4 '" - - + - - - - - = - - - - -- -
+--- I-a l-b I-c ( l- a)(I - b)( I- c)
o +b-I
986.* Dokazati implikacij e:
_2_ ob_ _ a 20b - b a)(xy + x;e - 1 A yz + y ;e - 1 A zx + z ;e - 1 A xyz = I) '"
-,o:!-+.!...-"-b__ + a + b x y z
981. '" + + = I'
I I 1 I
- +-- - +-- xy+x+1 yz + y +1 zx + z +1 '
b 0-2b a b-2a
b) (.qz;e 0 A xyz = I) '"
982. • Izracunati vrednost izraza
(I + x)(l + y)( 1 + z) ,zax =~, y = 11- P, z = p- m '" (x +~)' +(y + ~r +(z +;)' - (x + ;~y+ Hz + ~)=4;
(l-x)(l-y)(I-z) m+11 II+P p+m c)(a+ b+c= OA (abe ;e OAo;e bA b;< cAc ;eo» '"
983. Dokazati identitet ",(a-b + b- c +~y_c_+_o_+_b_)=9.
I 1 1 1 c a b A a-b b - c c - o
a b+c.b a+c __2c --,- - 1, (ob ;e 0, a ;e - b, b ;e - c, 987.* Dokazati da je za svako 11 E N:
1 l ' 1 I a-c- b I 1 l i n
- +-- - +-- a ) - + - + - + ... + = --;
a b+c b a+c 1·2 2·3 3·4 n(n+l) n+1
la +cl;e b). 1 1 1 1 n
984.* Dokazati da je vrednost izraza b)N+ 3 . 5 + 5.7 + ... + (2n-I)(2n+ I) 2n+ I;

(~+;r +(~+~r +(~+;)' -(~+~)(~+~)(~+;). 1 1 1 1


c) 2. 4 + 4. 6 + 6· 8 + ... + 2n(2n + 2)
n
2(2n + 2)'
konstanta, za abc ;e O. 1 1 1 1 n
d)-+-+-+ ... + , 3 2=
2n+4'
-
6 12 20 n- + n+

109
108
988.* Odredite sume:
3 5 7 2n + I 2(-a:b+c+a-:+ c + a + : _ )+3
a ) - - + - - + - -., + ... + ., ." nEN ,' 996. c
1'·2' 2'·3' 3"4- n-(I1+I)- ___ I~_ I I
I 2 3 n + +---
-a + b + c a - b + c a + b - c
b ) - - + - - + - - + ... + , " nE N.
1"2' 3" 5' 5"7' (211-1)-(211+1) 997. Izracunati vrednost izraza:
Uprostiti racionalne izraze (989-996):
A = 2(x + y + z + xyz) +(1 - x)( 1- y)( 1- z) + ( I + x)(1 + ),)(1 + zl,
(~+i)' -(I~-bI)'
a-I b -I . c -I
zax = - - Y = - - ' Z= - -
(a' + b')' - (a ' - b')' a+ I' b+1 c +I '
989. 998. . a-b b- c . c- a
(a+b)'-(a-b)' I I)' (I I ),. Ako Je x = - - , Y = - - I Z = - -, tada je
a+ b b+c e +a
(;;> + b' - a' - b'
(J + x)(l + y)( 1+ z) = (I - x)( 1 - y) (1 - z). Dokazati .

2 (~+ ~)).
999. Izracunati vrednost izraza
990. a' b' ( I (_I + _I) + a-x b-x a'+b ' ab
(a + b)' a' b' (a + b) ' a b A=---+--- ,zax = - -.
b-x a-x x ' - (a +b) x+ab a+b
I - x' (I-x')(x-x ' ) (I-x')(x-x')(x ' -x')+ . 1- x I+x .
991. --+ + 1000. Ako Je A(x) = - - , B(x) = - -, tada Je
I- x x - x' x' _ x· I+x I- x
(1- x')(x- x')(x' - x')(x ' - x') A(B(x» . B(A(x)) + 1= O. Dokazati.
+ •- 10 •
X X Ako je a + b + e = 0, dokazati da je (1001-1004):

992.* (a+IW C, + b\)+ (a:b)' C, l


+ b,)+ (a:b) S (~+H
100t.* a ' + b ' + e ' = 3abe.

I I I
- (b-c) + -(c - a) + - (a- b)
993.* abc

~U' -c~) + iC, -a ~C2 -:'


abc
l
,) + r 1003.*
a'
a-'-( b - c) , +
b'
b' -(a-e) '
+
e
e' - (a -b) '
3
=-
4

a'(a' - 2bc) b'(b' - 2ae) e'(e' - 2ab) 3


--+--+-- 1004.*
, + + =-
b+c a+c a+b a -(b-e)' b' -(a-e)' c'-(a-b)' 8
994.* I I I 3
- - +-- + - - - - - -
b+c
a+c a+ b a+ b + c 1005.* Odrediti realan parametar m tako da razlomak
abc (x+ y+ I/1z)' + (x+ my+ z)' +(mx+ y+ z)'
3+--+--+-- , , ( )' ,
ima konstantnu
b+c a+c a+ b (x-y)"+(y-z)-+ x-z-
995.*
I I I vrednost, za sve vrednosti x. y i z.
--+--+--
b+c c+a a+ b

110 III
988.* Odredite sume:
3 5 7 2n + I 2(-a:b+c+a-:+ c + a + : _ )+3
a ) - - + - - + - -., + ... + ., ." nEN ,' 996. c
1'·2' 2'·3' 3"4- n-(I1+I)- ___ I~_ I I
I 2 3 n + +---
-a + b + c a - b + c a + b - c
b ) - - + - - + - - + ... + , " nE N.
1"2' 3" 5' 5"7' (211-1)-(211+1) 997. Izracunati vrednost izraza:
Uprostiti racionalne izraze (989-996):
A = 2(x + y + z + xyz) +(1 - x)( 1- y)( 1- z) + ( I + x)(1 + ),)(1 + zl,
(~+i)' -(I~-bI)'
a-I b -I . c -I
zax = - - Y = - - ' Z= - -
(a' + b')' - (a ' - b')' a+ I' b+1 c +I '
989. 998. . a-b b- c . c- a
(a+b)'-(a-b)' I I)' (I I ),. Ako Je x = - - , Y = - - I Z = - -, tada je
a+ b b+c e +a
(;;> + b' - a' - b'
(J + x)(l + y)( 1+ z) = (I - x)( 1 - y) (1 - z). Dokazati .

2 (~+ ~)).
999. Izracunati vrednost izraza
990. a' b' ( I (_I + _I) + a-x b-x a'+b ' ab
(a + b)' a' b' (a + b) ' a b A=---+--- ,zax = - -.
b-x a-x x ' - (a +b) x+ab a+b
I - x' (I-x')(x-x ' ) (I-x')(x-x')(x ' -x')+ . 1- x I+x .
991. --+ + 1000. Ako Je A(x) = - - , B(x) = - -, tada Je
I- x x - x' x' _ x· I+x I- x
(1- x')(x- x')(x' - x')(x ' - x') A(B(x» . B(A(x)) + 1= O. Dokazati.
+ •- 10 •
X X Ako je a + b + e = 0, dokazati da je (1001-1004):

992.* (a+IW C, + b\)+ (a:b)' C, l


+ b,)+ (a:b) S (~+H
100t.* a ' + b ' + e ' = 3abe.

I I I
- (b-c) + -(c - a) + - (a- b)
993.* abc

~U' -c~) + iC, -a ~C2 -:'


abc
l
,) + r 1003.*
a'
a-'-( b - c) , +
b'
b' -(a-e) '
+
e
e' - (a -b) '
3
=-
4

a'(a' - 2bc) b'(b' - 2ae) e'(e' - 2ab) 3


--+--+-- 1004.*
, + + =-
b+c a+c a+b a -(b-e)' b' -(a-e)' c'-(a-b)' 8
994.* I I I 3
- - +-- + - - - - - -
b+c
a+c a+ b a+ b + c 1005.* Odrediti realan parametar m tako da razlomak
abc (x+ y+ I/1z)' + (x+ my+ z)' +(mx+ y+ z)'
3+--+--+-- , , ( )' ,
ima konstantnu
b+c a+c a+ b (x-y)"+(y-z)-+ x-z-
995.*
I I I vrednost, za sve vrednosti x. y i z.
--+--+--
b+c c+a a+ b

110 III
Odrediti realan broj m tako da razlomak VII G L A V A
X l - mx' - 3(3 - m) X - I .
___:::....,_=_-=.~-;;-~..:.--.:..-::--- Ima konslantnll vrednosl
(m-8)x J +3(10-m)x'-18x+8-m 7. H OMOT ETIJA J SLlCNOST

za svako x.
7.1. Proporcionalnost velicina. Talesova teoTerna
-.!. + ~ = 0, dokazati da je (1007-1008):
Ako je -.!. +
abc Talesova teorerna. Neka s u a i b dye prave koje se seku u tacki S, p prava koja
b+c c +a a+b ih sece redom u tackarna A i B, q prava koja ih sece u lackama A' i B'. Tadajc'
1007.* --+--+--=-3. AB SA SB
abc p ll q~ A'B' = SA' = SB"
abc a'+b ' + c gde je k koefieijent proporeionalnosti.
1008.* - - + - - + - - = - - - - --'
b+c a+c a+b abc 1010. Datu duz AB podel iti na Iri dela proporeiona lna duzima clje s u
2 :2 '2
duzine m, 17 i p .
. mnp.x Y Z
1009.* Akoje -=-=-1-+ - + -, = I, ta daje
'
lOll. Konstruisati tacke koje dele datu duz AB u datorn odnosu Ill : n, gdc
x Y z a' b' c' su m i 17 date dllzi.
m2 n2 p2 m2 + n2 + p2 . 1012. Na poillpravoj Ax dala je tacka B . Konslruisali na ovoj polupravoj
- , +- , +- , = , 2 ' • Dokazatl.
.
AB 5
a' b' c' X + Y + z· tackll C , tak 0 daje -=-.
AC 8
1013. Datu dlli AB podeliti na 5 jednakih delova.
1014. Ako Sll date duii cije su duzine a i b, konstruisati duz cijaje duiina:
, b'
a e) a - b,. d) a -
a) a . b', b) - '
b' a+ b a
lOIS. Ako su date duz i cija je duzi na a, b i c, konstrui ali duz cija je
duZina:
a·b a+b a+b
a)-; b ) - -; e)--.
c c a- c
1016. Tacka C deli duz AB u odnosu AC : CB = 2 : 3. Duzina duzi AC JC
4,8 em. Odrediti duiinu duzi AB i CB.
1017. Data je dui AB = 12 em. Odrediti spolja~nju lacku C(A - B - C).
tako da je AC :BC = 5 : 2.
1018. Tacka C deli duz AB u odnosu A C : BC = 3 : 2. Odredili odnose
AC: AB i AB :CB.
1019. Kraei ugla MON preseceni su paralelnirn pravarna ,/A , i B~I (A i B
su tacke oajedoorn kraku A, i B, oa drugorn). lzracunall duilOu duZl
OA ako su OB + OA = 14 m i OB , : OA , = 4: 3.

113
112
1020. Neka je T teziste trougla ABC. Konstruisane su prave koj e sadrie
tacku T i patalelne su sa AB i AC, i koje seku stranicu BC u tackal113
DiE. a) Odred iti odnose BD :BC i EC : BC; b) Dokazat, da su duzi
1028.
°
Konstruisati h01l10leti cnu sliku za datu pravu (ugao_ trougao,
kruzniea) ako Je data tatka centar hOll1otetije i ako jc:
I I
BD, DE i EC jednake. a)k= 2'; b) k=- 2': e)k= 2; d)k=-2.
1021. Na jednom kraku ugl a MON , pocevsi od tell1ena. konstrui su se duzi
OA, AB i BC, koje stoje u odnosu I : 2 : 3. Na drllgOll1 kraku konSlrui- 1029. Konstruisati h0l110teticnu sli ku datog cetvorougla ABCD ako Je:
sana je dui OA, = 5cll1.Vazi i BB, II AA , i CC, II AA ,. Odrediti ... k =-;
a) A eentar I10l110tet'Je, 3
duzinu odsecaka A, B, i B,C,. 2
1022. Dat je trollgao ABC. Na pravoj BC dat je l1lspored tacaka 0 - B - b) S eentar b0l110tetije i k = - I, gde je S srediste jedne straniee
- C - E tako da je BD = BC = CE o Neka j e OF li B i EF IIC, a pre- cetvorougla.
sek pravih FA i BC je tacka M. Dokazati da je: a) MB :BD = 1030. Primenom homotetij e, datu duz AB podeliti na:
= MC :CE; b) jednakost MB = MC; c) tacka A teZiste tToug la DEF. a) tri odsecka, koj i su proporeionaln i datil11 odseccima III. n, p;
1023. Simetrala unutrasnjeg llgla trollgla ABC deli stranicu naspram le- b) pet jednakih delova.
mena iz kojeg polazi na dva odsecka koji su proporeionalni sa os- 1031. U dati ostrougli /:; ABC upi sati jednakostranican tTougao MNP.
talim dvema stranieama trougla . Dokazati.
1032. Konstruisati kruinieu koja dodiruje krake datog ugla xSy i sadrii
1024. Simetrala spo ljalinjeg ugla tTougla ABC deli stranieu naspram te- datu lackll A.
men a iz kojeg polazi na dva odsecka, koji Sll proporeionalni sa os-
1033. H0l11010gne simetrale uglova dva homoteticna trougla paralel nc su
talim dvema stranieama . Dokazati.
Dokazali .
1025. U trouglu ABC konstruisanaje simetrala ugla A. Straniea AB = 8 cI11,
1034. Date su dYe kruzniee K(O) i K,(O , ), tako daje K n K, = {MI
AC= 14 em, a odsecak BD je za 3 em manji od odsecka DC(B- D-C).
i dYe pravc p, q, tako da je pn 'I = {M) . Ako je K n pt A. M I.
Izracunati stranieu BC.
K,flp={M , B), Kflq={C,M} i K , nq={M.D I . lada JC
1026. U jednakokrakom trouglu krakje dodimom tackom upi sane kruznice AC II BD . Dokazati .
podeljen u razmeri 7: 5 (racunajuci od vrha) . Odrediti odnos kraka i 1035. Date su dYe kruznice . U jednu je upisan cetvorollgao. a u drugu treba
osnoviee.
upisati cetvorougao sli can prvom.
1027. Straniee trougla ABC su a, b, c. Nekaje BD simetral a ugla B, 0 pre- \036. U dati trougao upisati trougao cij e su stranice paralelne trima dalim
sek simetrala uglova B i C. Odrediti odnos 00: OB.
neparalelnim pravama.
1037.* Konstruisati trapez, ako se duZa osnoviea, jedan krak i visina odnose
7.2. Homotctija kao III : n : p i ako Sll dati ostar ugao izmedll duze osnOVlce , drugog
Ako je 0 data tacka a k dati realan broj razlicit od nule. Preslikavanje u oznaci kraka, kao i dijagonala koja sadrii teme datog ugla.
ho figureF na figuruF' pri kojem svakoj tacki M figureF pridruzuje tackll M' 1038.* Konstruisati jednakokraki trapez date visine ako se krak. razlika os-
figure F' tako da je noyiea i dijagonala odnose kao Ill: n : p.
OM ' =kOM, 1039. Konstruisati paralelogram ako su dati odnos dijagonala. ugao izmedu
dijagonala i vis ina koja odgovara JednoJ stran,cl. ..
naziva se homotetija. Tacka 0 je eentat homotetije, k je koefieijent homo-
tetije. Simbolicki: . . I I
1040. U dati trougao up,sat' para e ogral11 a 0 k su dati odnos
. . nJegovlh
.. d
straniea, ostar ugao jednak ug Iu troug Ia .I J'edna straDlea kOJa pnpa a
ho(F) =F' '*f. -
~ OM' = k OM. bilo kojoj straniei trougla.

114 115
1041. U dati krui:ni odsecak llpisati pravollgaon ik ako j e odnos dijagonale i 1050. Data su dva troug la /';. ABC i /';. A' B' C' Ako su od ' .. .
. h' . . , b' . . , . govarajuee VIStne h
jeclne straniee In : n, a duza strana pri pada tetivi kruznog odsecka. I ,straillee a I a, 0 1011 S IS , povrsine
. PiP', dokaza II. .Imp I'k ..
I aelje:
1042. U dati konveksni kruzni isecak lIpisati : a) /';. ABC - /';. A'B'C' => ~ = !!....
h' a"
a) kruznieu;
b) pravougaonik cije straniee stoj e u odnosu III : 11; b) /';. ABC - /';. A'B' C' => ~ = :!...
c) kvadral. S' d'
1043.* Date su tacke A i B i prava p kojoj ne pripadaj u date tacke. K onstru i· c)/';. ABC- /';. A' B'C' =>.!-.-= a'.
sati krufuieu koja sadrZi date tacke i dod iruj e da tu pravu . pi d2
1044 .* Data je tacka A i prave p i I. Konstruisati kruznieu koja sadrZi tacku
1051. Datje tToligao ABC straniea AB = 20cm ,BC = 12em I CA = 16em
A i dodiruj e pravu p, a eentar joj pripada pravoj I.
Duz MN paralelna je straniei AB , gde M E BC, N E Ae. Odrediti
dllz lvfN ako je elvl = 3 em.
7.3. Slicnost trouglova
1052. Odgovarajuce straniee dva sljcna trougla su 15 em i 6 em visina
Stavovi 0 slicnosti trouglova. Uocimo trouglove /';. ABC i /';. A 'B 'C'. koj aodgovara v ecoj strani ei je 8 em . 1zracunati visinu koja odgovara
manjoj stramel.
1°. Ako je oa primer L A = L A' /I LB = L B ' tad a j e /';. ABC - /';. A'B 'C'. 1053. Strani ea trougl a AB = 8 em, a visina koja joj odgovara iznosi 6 em:
na kom rastojanj ll od temena C treba konstruisati pravu paralelnu sa
0 Ak
2 · o je AB
" oa pnmer LA = L A' /I - AC
- = - - tadaj'e /';. ABC - /';. A'B'C'. AB tako daje njen odsecak izrnedu dveju straniea trouglajednak 4 em?
A'B' A'B ' 1054. Dat je jednakokrak i tro ugao osnoviee 3 dm i kraka 6 dm. Odsecak
0 Ak' . AB AC BC prave, paralelne osnoviei izOledu krakova, jednak je odsecku kraka
3 · o jeoa pnOler -- = - - = - - tada j·e/';.ABC - /';.A 'B'C'
A'B' A'C' B 'C' . koji je blizi osnoviei. Odrediti odsecak prave izrnedll krakova.
0
4 ·
Ak' . AB BC
ojena pnmer -- = - - /I LA = L A ' a ug lovi C i C' su iIi oba ostra lOSS. U trouglu ABC Sll strani ee AB = 15em i AC = IOem. Konstruisana
A'B ' B'C ' ' j e simetrala AD ugla A, D E Be. Dliz DE II AB, E E Ae. Odrediti
iIi oba tupa, tada je /';. ABC - /';. A'B'C'. duzi AE , EC i DE .
1056. Straniee trougla su 26 em, 38 em i 46 em, a najmanja straniea njemu
1045. Tacka D pripada straniei AB trougla ABC, duz DK paraleloa j e stra- slicnog trougla iznosi 13 em. Odrediti ostale straniee drugog trougla.
niei AC, tacka K E BC. Odrediti duziou duzi BK ako je
=
AD : DB 5 : 6 i BC 22. = 1057. Straniee troug la su 27 ,2 1 i 18. Odrediti straniee njemu slicnog
trougla ako je koefieij ent slicnosti 5 : 3 i konsrruisati ovaj trougao.
1046. Ako su dva trougla sli coa, onda su ojihove medij ane proporeionalne
odgovarajucirn straoiearna. Dokazati. 1058. Straniee trougla odnose se kao 3 : 6 : 5, a Ilajveca straniea sli cnog
tro ug la iznos i 3,6 dm. Odrediti obim drugog trollgla.
1047. Visine u j eclnom trouglu su obmuto proporeiooalne odgovarajucim
slraoiearna. Dokazati. 1059. U trouglovima ABC i PQR L A = L Q, L C = L P, AB = 16 em.
AC = 20 em , QR = 12 em i PQ je veca od BC za 13 em. Odredi ti 0 -
1048. Proizvod bilo koje dye straniee trougla jednak je proizvodu visine
tale straniee oba trougla.
kOja odgovara trecoj straoiei i precoika opisane kruzoiee oko tro ugla.
1060. Dva troug la su sliena. Zbir dye odgovarajuce visine je 121 cm. a
Dokazati .
koeficij ent slicnosti iznosi 1,75. Odrediti visine.
1049. Odsecak koji spaja podnozja bilo koje dye visine datog trougla od-
1061. U trouglu ABC dato je AC=30 em, BC=26 em i visina CH=24em.
seea od njega trougao slican datom trouglu . Dokazati.
Odrediti poluprecnik opisane krufu iee.
1\7
116
1062. U kruznici poluprecnika 32,5 em upisan je lrollgao ABC Slrane 1076. Utvrdit i kada Sli sli cna:
AC = 60 cm i BC = 52 cm. Odrediti vi sinu CH trollgl a. a) dva kvadrata:
1063.* Vis ina CD jednakokrakog trougla ABC sa vrhom C secc opisanu b) dva romba:
kruznicu u tacki E. Dokazati sli cnost trollglova DBC i BCE i taenost e) dva pra vougaoni ka:
jednakosti BC 2 = CD . CE . d) dva paralelograma;
e) dva trapcza.
1064. Krak jednakokrakog trougla je 12 cm, a visina koja odgova ra osno-
vici je 8 cm. Odrediti polupreenik opisanc kruzniee. 1077. Straniee petoug la su: 3,5 em; 1,4 em; 2.8 em; 2, I em i 4.2 em
NaJmanJa stramea nJ emu siIcnog petougla Je 1,2 em; izratllnali os-
1065_* Tackom K na precniku AB kruzniee konstrllisana je prava I , nor- tal e stranlee ovog pelOugla.
malna na ovaj precnik . Proi zvolj na tacka M krllzni cc spojcna JC sa
tackama A i B. Prave MA i MB sekll pravll I 1I odgovarajllcim 107S. Najveca stra niea petougla iznos i 14 em. a ob im 46 em. Izracunall
tackama C i D. obim njemu sli cnog petougla, ako je njegova najveca maniea 21 em.
a) Dokazati jednakost KC . KD = AK . KB ; 1079. Dve odgovarajllce strani ee slicnih mnogouglova 17.110Se 35 em i 14 cm
b) Tacka E simetricna je tacki B 1I odnosli na K. Dokazat i da je a razlika njihovih obima je 60 em. Izracunat i njihovc obi me. '
t!.KA C -t!.KDE. 10SO. U jednakokrakom trouglu osnovice 12 em i kraka 18 cm upisana je
kntzniea i konstrui san a je tangenta paralelna osnoviei . IzraClInalI
1066.* U t!. ABC za lIglove a , f3 i straniee a, b i c vazi impli kaeija duzinu odsecka tangente izmedu krak ova trougla.
f3 = 2 a ~ b ' = a(a + c). Dokazati .
lOSt. StTaniee trougla odnose se kao 2 : 3 : 4. a obim njemll slicnog trougl"
1067. Stranice paralelograma su a i b, a veca visina jednaka je manjoj iZllosi 83,7 elll. Izraellnati strani ee drugog Irougla.
stranici. Odrediti drugu visinu.
IOS2. Strani ee cetvorougla odnose se kao 20 : 15 : 9 . 8, a zbir dYe mllllje
1068_ Straniee paralelograma su 16 em i 12 em, a zbir njegovih vis ina je straniee njelllu slicnog eetvorougla je 25.5 em. Odred lti stramcc
24,5 cm. Izracunati visine. drugog cervorougla.
1069. Visine paralelograma su 4 em i 6 em, a obim 30 cm. Izracunati IOS3. KOl1strui sati t!. ABC akoje dalO:L II = a. L B = f3 i visi naCC I = h .
stranice paralelograma.
1084. Konstruisati jednakostranican trougao date visine h.
1070. Prava p sadrii jedno teme romba i na produZeeima drugih dvejll
108S. Konstruisati trougao sliean dalOm ako mu je data tezisna duz.
straniea odseea odsecke. Dokazati da je straniea romba geometrij ska
sredina ovih odsecaka. IOS6. Konstruisati trougao sli ean datom ali dva puta vecih slraniea.
I '
107y* U trapezu ABCD L BCA = L CDA; dokazati da je dijagonala AC 1087.* Konstruisati trougao ako su data dva ugla i tezisna duz kOja
geometrijska sredina osnovica trapeza. odgovara straniei na kOJoj Sll nal egli dall uglovi.
1072_ Dijagonale trapeza presecnom tackom pode ljene Sll u odnosu m : n, a 108S.* KOl1stntisati trougao ako su dati jedna stranlea. jedan ugao na njOj I
srednja linija trapeza je s. 1zracunati osnovice trapeza. razmera dye druge straoiee.
1073_ Osnoviee trapeza 5U a i b, a visina h. Odrediti rastojanj e presecne 1089.· Poluprecniei dveju kntzni ea su R i r, a njihovo eemralno :astojanjc
tacke dijagonal a do vece osnoviee. d (d > R + r ). lzraclInati rastojanj e presccnc tacke zajedI1lck Ih unu-
1074. Osnovice trapeza su a i b, a krak c. lzracunati pomocli njih duzin u x, trasnjih tangenata od s rcdi ~ ta datih krumiea.
za koju treba produziti krak c do preseka sa drugim krakom. 1090.• PIimenom slicnosti trouglova dokazati da teziste delI "aku tei!. nl!
1075. Na geografskoj karti rastojanja izmedu tIi mesta su 6 cm, 5 em, i 4,5 em. duz u odnosu 2 : I.
Najvece od ovih rastojanja u prirodi iznosi 15 km. Odrediti najmal~e 109\.· Dokazati da je konstaman proi zvod odsecaka kOJe ortoeentar Irougla
rastojanje u prirodi i razmeru karte. gradi na istoj vi ini.
119
118
1092.* Neka je E srediste straniee AB kvadrata ABCD. OW'editi u kojoj ra· 1103. Kruzniee (0, R) i (0" r) su spoljaiinje sa zajednickom tatkom T.
zmeri duz DE deli dijagonalu AC. Konstruisana je spoljasnja zajednicka tangenta AB. Dokazau:
1093.* Na osnoviei AB jednakokrakog trougla ABC data je tacka M, tako 1° da je duzina I tangente AB geometrijska srcdina pre nika kruZniee:
da je AM = k. Odrediti rastojanje tacke M od krakova ~ ABC u 2° da se duz AB vidi iz tacke T pod pravim uglom;
funkeiji a, b, k, gde je AB = a i AC = BC = b. 3° daje 00 , tangent a kruzniee precnika AB.
1094. U jednakokrakog trougla cija je osnoviea a i krak b, ugao na osnovici 1104. U pravouglom trouglu katete su a i b, njihove projckcije na hipote.
72°. Dokazati da je b = ~a (a + b) . nuzi c su p i q hipotenuzi na visina h. Odrediti ostala cetiri elementa
ako su data dva :
1095. Data je kruznica k i tacka M van nje. Iz tacke M konstruisana je tan·
genta ( i seciea s, tako da je s n k = {A, B} a Ink = {T} . Ako je
a)b= 156em,q= 144 cm;
MA = 4 em i ME = 9 em, izracunati MT. b) p= 225em, q= 64em;
1096. U jednakokrakom trouglu eentar upisane kruzniee deli visinu koja e)a= 136cm, h= 120cm;
odgovara osnoviei u razmeri 12:5, krakje 60 em. Izracunati osno· d)a = 130 em. b= 312em;
vieu. e) p = 16 el11 , q = 9 em.
1097. Datje jednakokraki trougao ABC sa vrhom B, osnov iee b i krakoma. 1105. Katete pravouglog trougla su 12 em i 35 em. Odrediti medijanu kOJa
Ako su AN i CM simetrale uglova A i C, odrediti duz MN. odgovara hipotenuzi.
1098. U trouglu ABC prava CD je simetrala ugJa C, tacka E pripada stra· 1106. Oat je jednakokraki trougao osnoviee 36 dm i kraka 30 dm. Odredlli
niei BC, B-E -G,DEIIAC, B -D - A. Ako jeBC =a, AC=b, visinu koja odgovara osnoviei.
izracunati DE . 1107. U jednakokrakom tfOlIglu vis ina deli krak na odsecke duZine 7 em I
1099. TaokaF E AD straniei paralelograma ABCD, A - D - F . BF sece di· 2 em, racunajuci od vrha. Odrediti osnovieu trougla.
jagonaJu AC u E i stranieuDC u G. Ako jeEF = 32 em, i GF =24 em, 1108. Obim romba iznosi 100 mm, jedna dijagonala 30 mrn. Izracunati
izracunati BE . drugu dijagonalll romba.
7.4. Primena slicnosti kod pravouglog trougla 1109. Osnoviee jednakokrakog trapeza su 2 1 em i II em, a visina je 12 em.
Odred iti krak.
Ako je trougao ABC pravougli L C = 90°, a i b katete, c hipotenuza, h hipo· 1110. Dve kruznice, poluprecnika 15 em i 20 em. seku se .I.zracunou
tenuzina visina CC ', p i q duZine odsecaka Be'i AC' na hipotenuzi, tada njihovu centralnu razdaljinu ako je duzina njihove Z3Jcdmcke tcll\e
vaZi: a' = pc, b' = cq, h' = pq, a' + b' = c'. 24 em.
1100. Ako je ~ ABC pravougli trougao sa pravim uglom C, C/, b, c redom 1111. Precnik kruzniee upisane u jednakokrakom trapezll je gcometriJska
duZine straniea BC , CA, AB, h duZina vi sine CG', p i q i duzine sredina osnovica rrapcza. Dokazati.
odsecaka BG' i AG' na hipotenuzi, tada vazi: 1112. U jednakokrakom lrapezu osnoviea 16 em i 9 em upisnna JC
(1) t1 ACC' - t1 ABC, t1 CBC' - ~ ABC i 6. ACG' - t1 BCG'
kruiniea. [zracunali poluprecnik kruzniee.
(2) a' = pc, b' = cq, h' = pq. Dokazati.
1113. U svakom pravouglom trouglu zbir b teta jednak Je zbiru hlpolenuze
1101. Za svaki pravougli trougao vazi a ' + b' = c', gde su a i b duzine i precnika upisane kruinice. Dokazall.
kateta, c duZina hipotenuze. Dokazati. 1114. Srednja linija jednakokrakog trapeza iznosi 4 dm. a visina 3 dm
1102. Ako su a i b duzine kateta, h duzina visine, koja odgovara hipotenuzi, Izracunati dij agonalll trapeza.
· I I 1 ,
ta da J e - = - + - . 0k 0 azaU.
h' a' b'
121
120
1115. U pravouglom trapezu razlika kvadrata dijagona la jednaka je razlici 1126.- Konstrllisati kvadrat jednak zbiru dva data rornba.
Intadrata osnovica. Dokazat i. 1127. Ako su stranice trougla AS.C : a = 2pq, b = p ' - q', c = p ' + 1/ ' .
1116. Konstruisati geometrijsku sredinu za dye date duzi a i b. gde su p I,q (p > q) rna kOJI celt brojevi , lada je !Tougao ABC pra.
1117. Date su dYe duzi cij e su duzine a i b. Konstruisati duz duzine: vougl !. DOKazat!. (TakvI trouglovl se nazlvaJu Pitagorini.)
a)x = ~a' + b'; 112S.* ~o S,lI a i b katete, a c hipotenllza pravouglog trollgla, tada je
I,; + Ii. = 51; , gde su la ' I. I Ie teziSne duzi trougla. Dokll7.ati.
b) y =~a2 -b ' . 1129. A~o su ;1i b ?sno\ice, c i d kraci, a d, i d, dijagonale trapeza. tada JC
11IS. Konstruisati odsecak duzine x ako je x = a.Jk , gde je a duzina date d,- + di = c· + d' + 2ab. Dokazat!.
duzi, a k pozitivan broj . 1130.- Prilllenolll Pitagorine teorellle i slicnosti trouglova dokazati da JC
11l9.* Konstruisati odsecak x ako je x = ~ab
+ cd, gde Sll a, b, c, die date povrsina trollgla P:
I abc
duzi. e a)P=vs(s-a)(s-bj(s - c), b)P='4R' cJP=s·r.
1120. Konstruisati duz cij e su duzine redom fi , .fIi, 117 u odnosu na gde Sll a, b i c stranice, s poluobim, i P povrsina lrougla. a R I r
datu jedinicnu duz,
poillprecnici opisane i lIpisane kruznice trougla.
llit. Konstruisati duz cij e Sll duzi ne redom :
1131. Ako Sll a, b i c srranice trollg la ABC i ugao ri < 90°. lada je
a) x= ~4a 2 + b'; a' = b ' + c' - 2cb, (Kamoov obrazac),
gde je b, ortogonalna projekcija stranicc AC na stranicu AB. Dokazau.
b) x =~9a 2 - 4b';
1132.* Ako su a, b i c stranice trougla ABC i ugao A > 90°, onda JC
I I I a' = b ' + c' + 2cb" gde je h, ortogonalna projekciJa stranice riC
c)-=-+-;
2 2 2
x 0 b na AB. Ookazati.
I I I 1133. Secice AB i CD krui nice k(O ,R ) seku se u tacki P. Tacke A, B. C, D
d ) - = - - -'
xl a 2 h2 ' pripadaju krui.nici k. Proizvod odsecaka PA i PB. odnosno PC ! PD.
konstantan je. Ookazati.
e)x' =a' +ab;
1134. Ako se tetive AB i CD kruznice k(O,R) seku u tacki P, tada JC
f) X' = b ' - ab; PA . PB = PC , PD. Dokazati.
gde Sll a i b (a < b) dui.ine datih duzi. 1135. Ako se tetive AB i CD knlznice k(O,R) seku u tacki P. tada JC
1I22. Konstruisati kvadrat jednak: PA ' PB =PC · PD. Dokazati.
a) zbiru dva data kvadrata; 1136. Secica AB kruznice k(O. R) i tangenta ( konstruisana u taNI .111
b) razlici dva data kvadrata. krllznice k seku se u tacki P. Dokazati da je PM' = PA . PB.
1I23.* Konstruisati kvadrat jednak: 1137.* Datu dui AB = a tackom M podeliti po zlamorn presekll (:;.:crio aweaJ.
a) zbiru dva data pravougaonika;
b) razlici dva data pravougaolllka. Primcdba. _ Ako je neka dllz podeljena na dva nejednaka dela tako da je \ ~c.
1124.* Odrediti stranicu pravilnog: dec geometrij ska sredina cele duii i manjeg dela. kaie se da Je la duz
a) osmougla i podelj ena po zlatnom preseku.
b) dvanaestougla u funkciji poluprecnika R opisane kruznice. 113S. Iz spoljaSnje taake P kruznice k( 0, R) konstruisane su m?gcnma dll.l
1125.* Konstruisati kvadrat jednak razlici dva data jednakostranicna trougla. x i secica s, koja sa kruinicom k ob~7.uje odsecke kOjl tOJ~ u ra·
zmeri 11/ : n. Ako je duZin8 telive nB setle! Q, odrcdltltangenmu dUL T

122
1139. lz spolj asnje tacke P kruzlliee k(O , R) kons truisana je seciea s cij a je
1152. Iz ma
• . koje tacke van kruzniee konstruisane su t"nge
u n ta I. se~lea
X'
na
spolja~nja dliZina a. Tangentna duz konstruisana iz iste tacke je
kruznleu, tako da m edusobno obrawju pray ugao . Tangenlna duz je
duzine 2a. [zracunati duzinu tetive x koja pripada sec iei s.
12 dm, a tetlva Je 10 dm. izraclln atl poluprecni k kruzniee .
1140. Straniee tTougla ABC su: BC = 15 em, lie = 13 em i AB = 4 em.
1153. Poluprecnik
'" kruzniee je 8 dm, teti va AB J'e 12 dm . U tae'k'I I I kon-
Odrediti oblik trougla i izracunati visinu koja odgovara straniei AB.
strUl san~ Je ta.ngenta IZ tacke B tetiva BC paralelna sa tangentom.
1141:* Dve dijagonale praviln og petougla sekll se u tacki M . Dokazati da su Odredltl raslOJanJe tangente i tetive BC.
obe dijagonale tackom M podeljene po z latnom preseku.
J 154.* Teti ve AB i Ae kruga k su jednake, a tetiva AD sece BC 1I tacki E.
1142.* Dal je pravougaon ik ABCD, gde je AB = 2AD. Lz temena A kon- Ako Je AC ~ 12 I AE = 8, izracunati AD. (prij emni ispit IZ male-
struisana je noml ala na dijagonalu BD , koja sece str~ nieu CD u matlke za UPIS na Beogradski univerzitel, juna 1992),
I
tacki E. Tada j e duz DE = - DC. Dokazati . 1155.* Ako je u trouglu ABC lIgao kod temena A dvapul veci ad lIgla kod
4 temena B, a srramea AC = 2, AB = 3, izracunari stranicu Be.
11 43.* Dat je paralelogram ABCD. Prava p sadrii terne C i sece dijagonalu (prijernni ispit iz matcmatike za upis na Beogradski uni verzilet, sep-
BD u tacki F, a stranieu AD u tacki E , tako da je BF = 4DE. Doka- tembra 199 1, god .).
zati da je AE = 3DE. 1156.* U kruznom isecku poluprecnika R. upi sana je kruznica poluprecnika
1144. Date su dYe kruZnice k(O, r) i k, (0,,1',), koje se seku u tackama A i · tsec
, ' k a Je
' 2a. D 0 kazall. da Je
. -1 = -I + -I ,
r. T etlva
B. Tangentne duz i konstruisane iz ma koje tacke P prave AB na r R a
krumice k i k, jednake suo Dokazati. 1157. U trouglu osnoviee a i vis ine II upi san j e pravougaonik obima 2s. cija
1145. Ako je u jednakokrakom trouglu osnoviea jednaka visini koja joj dva temena pripadaju osnoviei rrougla, a dntga dva srran icama
odgovara, ~. a = lIa = 8 em. Izracunati poluprecnik opisane kntmiee. trougla. [zracunati straniee pravougaonika u funkeiji od a, h is.

1146. U trougao date straniee 30 em i odgovarajuce visine 10 em, upisan je 1158. U trouglu straniea a = 13 em. b = 15 em i c = 14 em upisan je kvad-
jednakokrako pravougli trougao. tako da je hipotenuza paralelna da- rat, tako da mu dva temena pripadaju osnoviei c a preosta la dva
toj straniei, a teme pravog ugla pripada datoj straniei . Iz racunati hi- stranieama a i b. l zracunati srranieu kvadrata.
potenuzu. 1159. U trouglu straniea a = 30 em , b = 26 em i c = 28 em upisan je pra-
1147.* Dat je pravougaonik ABCD. Iz jednog temena konslruisana je nor- vougaonik obima 50 em, tako da mu dva temena pripadaj u 0 noviei
mala na jednu dijagonalu, koja deli pray lIgao u razmeri 3 : I. c, a druga dva stranieama a i b. Izracunati stranice pravougaonika.
Izracunati ugao izmedu ove norma Ie i druge dijagonale.
1148. U jednakokraki trougao osnoviee 18 em i kraka 27 em upisana je
kruinica. Izracunati rastojanje dodimih tacaka na kraeima.
1149. U kruznieu poluprecnika r upisan je jedna\(okraki trougao, kod koga
je zbir osnoviee i visine jednak precniku kruzniee. Izracunati visinu.
1150. U trougao os novice 12 em i odgovarajuce visine 9 em upisan je po-
lukrug. Precnik polukruga paralelan je datoj straniei, krajnje tacke
precnika pripadaju drugim dvema stranieama trougla. Polukrug do-
diruje datu stranicu. Odrediti poluprecnik polukruga.
1151. Poluprecnik kruznog isecka je r, a njegova najveca tetiva a,
Izracunati poluprecnik kruzniee upisane u kruzni isecak.

124 125
1165. Proverit i taenost jcdnakosti:
VIII GLAVA a) sin 54° = cos 36°;
b) cos 75° 30' = sin 14° 30';
8. TRlGONOMETRlJA PRA VOUGLOG TROUG LA c) cos ( 30° - a) = sin (60° + a ). 0° < a < 30°.
1166. Izracunati vrednost izraza :
8.1. Trigonometrijske runkcije ostrog ugla. a) ( sin 60° + sin 30° )( sin 60° - si n 30° );
Osnovne trigonometrijske identicnosti. b) 4 sin 30° + 2 cos 30° - 3 tg 30°;
Resavanje pravouglog trougla c) 2 sin 60° + 4 cos 60° - tg 60°.
1167. Ako je a = 30°, dokazati da je:
Ako je trougao ABC pravougli LC 90°, LA = = a , LB = {J ,a i b kat etc c 4 - sin a 25 2
hipotenuza, tada vaze sledece definicije : , + = 0
b I- sin a 4 cos - a I +sin a .
o . a 0 b
i . sm a = -, 2 . cos a = - ,
30 a
. tg a = - • 4°. ctg a = - ,
c c b a 1168. Ako je a = 30°, izraC llnati vrednost izraza:
c c a) cos 2 a + sin a; b) sin 2 a - cos a ;
5° seca=- 6°. coseca= - .
. b' a c) tg 2 a - tg a; d) cotg 2 a + cotg a.
Osnovne trigonometrijske identicnosti: 1169. Dokazati implikacij u:
IJ. ° sin a + cos {J
1°. sin ' a + cos ' a = I, 4°. tg a ctg a = I , a + fJ = 90 "" = tg a .
cos a + sin {J
sin a tg a
2°. tga = - - , 5°. sin a = --;0===== 1170.
. 9 sin a - 3 cos a
Ako Je .
... 00
= 2. odredltl 19a I ugao a ( < a <
90'
).
cosa ~I + tg ' a 2sm a + cosa
cosa I
3°. ctga = - . - , 6°. cos a = .
Odrediti vrednosti ostalih trigonomerrijskih funkcija ako je (1171 -
sma ~I + tg 'a
1172):
1160. Date su katete pravouglog trougla : a = 8 cm i b = 6 cm. Odrediti a' - 4
1171. a) sin a = 0,6; b) ctg a=~.
vrednosti svih trigonometrijskih funkcija uglova a i {J.
1161. Date su stranice a = 4 cm i b = 3 cm pravougaonika ABCD . Odrediti 6a ,, ' - 9
t 172. a) tg a = 0,225; b) cosa = -,--; c) sin a = -
,-
odgovarajuce vrednosti svih trigonometrijskih funkcija ugla koji di- a- +9 Cl · +
jagonala obrazuje: sin a + cos a
a) sa vecom stranicom; 1173. Odrediti vrednosl izraza : 3 .
7 5cos a - sm a
b) sa manjom stranicom pravougaonika.
ako je sin a = - i 0° < a < 90°.
1162. Izracunati vrednosti trigonometrijskih funkcija nagibnog llgla dija- 25
gonaie kocke prema osoovi.
Dokazati sledece jednakosli ( 1174- 11 80):
1163. Dati su hipotenuza c = 24 em pravouglog trougla i sin a = 0,8.
Izracunati katete. 1174. sin'a + cos' a + sin ' a cos 'a = I.
1164. Taogens jednog od ostrih uglova pravouglog trougla izoosi 0.75. a 1175. sin ' x = cos' x - cos ' x + sin ' x.
manja kateta je 18 em. Odrediti dmgu katetu i hipotenuzu. 1176. tg ' a - sin ' a = tg ' a ·sin ' a.
1177. cotg ' a - cos' a = cos ' a cOlg ' a .

126
sin a I + cos a 1193. a) Kateta a = 28, IS cm i ugao P= 58;
1178. = b) kateta b = 18 m i ugao P= 36° 36'.
1 - cos a sin a
1194. a) Kateta a = 261 cm i hipotenuza c = 461 em '
1179. (
I + tg x + _ 1_)( 1 + tg x - _ 1-) = 2tg x. b) katela a = .Jl7 cm i b = 2.fi em. '
cos x cos x
1195. a) Kateta a = ..fj cm i ugao p = 35° 20';
1180. cos' a ( tg a + 2)(2 tg a + 1)- 5sin a cosa = 2.
b) hipotenuza c = 26 em i ugao p = 49° 49'.
1181. Kakav je trougao za cije ostre uglove vazi jednakost
sin 1 a + sin' p = I? 1196. U j.ednako~ak~m trou~ lu dati su krak b =53,3 em i ugao na osno-
VICI a = 54 42. OdredllI ugao pn vrhu i osnovicu.
1182. Dokazati j ednakost
1197. U jednakokrakom trouglu dati su osnoviea a = 30 cm i krak
tg x ' tg (90° - xl = I, 0° < x < 90°.
b = 113 cm. Odrediti uglove.
1I83. Dokazati da je:
1198. U jednakokrakom trouglu dati su ugao pri vrhu y =46° 48' i krak
a) cos ' 18°+ cos ' 36° +cos ' 54° + cos ' 72° = 2; b = 20 cm. Odrediti osnovicu i ugao na osnoviei.
b) tg 1° · tg ZO· tg 3° ... tg 89° = I. 1199. U pravilnom devetouglu poluprecnik upisanog kruga je r = 8 em.
1184. . x = -a- + b
Ak o Je tg a 'I y = a tg a + - -
b , dokazati da je: Izracunati stranicu devetougla i poluprecnik opisanog kruga.
cos a cosa
x 2 _ y2 = a 2 _ b2. 1200. U pravilnom desetouglu straniee a = 6,34 1cm odrediti poluprecnik
. cos a opisanog i upisanog kruga .
1185. Ako Je x = --P' y = cos a tg p, z = sin a , izracunati vrednost 1201. Stranica romba je a = 12 cm i o~lar ugao a = sr. Odrediti dija-
cos
.
lZfaza A = x-' - y-, + z 1 . gonale romba.
1202. Drvo baea senku dugu 5,5 cm, a Suncevi zraci padaju pod uglom od
1186. Odrediti sin a i cos a ako je: 48°. Odrediti visinu drveta.
a) 2 sin a + 3 cos a = 3; b) 3 sin a + 4 cos a = 5;
c) sin a + cos a = .J2. 1203. Iz dveju tacaka A i B pravog puta AB = 400 m tacka C van tog puta
vidi se pod uglovima L CAB = 60° i L CBA = 45°. Izracunali rasto-
1I87. Dato je tg a + cotg a = m. lzracunati zbir tg ' a + cotg 1 a. janje tacke C od pUla AB.
1188. Ako je sin a - cos a =~, izracunati sin 4 a + cos' a . 1204. Ova puta ukrstaju se pod uglom od 75°. Jedno meslo udaljeno je od
jednog pUla 6 km, a od raskrSca pUleva 12 km. Koliko je to meslo
1189. Odrediti osnovne elemente pravouglog trougla ako su dati hipote- udaljeno od drugog pUla?
nuza c = 50 cm i ugao a = 28° 24'. 120S. Dve sile P = 4372 N i Q = 5642 N su uzajarnno normalne .
1190. Izracunati os tale osnovne elemente pravouglog trougla ako su lzracunati ugao koji zaklapa sila P sa rezultantom sila P i Q, kao i
poznate katete: a = 304 cm i b = 297 cm. velicinu rezultanle.
Odrediti ostale osnovne elemente pravouglog trougla ako je dato (1191 - 1206. Sa svetionika visine 120 m iznad mora vidi se brod pod depresionim
1I9S): uglom od 15° 30'. Koliko je brod udaljen od svetionika?

1191. a) Hipotenuza c = J5
ern i ugao a = 48°; Odrediti uslove pod kojima vrlejednakosti i dokazati ih (1207-1213):
b) kateta a = 30 em i ugao a = 42° 6'. 1 + sin a cosa I sin 1 a - 2cosa - I I
1192. a) Hipotenuza c = 65 em i kateta a = 16 cm;
1207. --:----:-- +
eos )a -sin )a sin a+cosa
+ ,.,
cos-a-SIn a
= Ig 1
a-
I

b) kateta a = 70 cm i b = 24 cm.

129
128
sin' a+cos' a 1+2cos'a 2
= I X GLA V A
1208.
(sin a- c0sa)(I- sin acosa) cos-, a ( tg-a
, - I) tga + I

sin a cos a tg' a + I 9. LINEARNE JEDNACINE I NEJEDNACINE


1209. =
cos a + sin a cosa - sin a tg' a - I
9.1. Linearna jednacina sa jednom nepoznatom
1210. (sin a + sin (3) ' + cos' a cos' f3 = (sin a sin f3 + I) '.
12l1. (cos a + cos f3)' + sin' a sin f3 ' = (cos a cos f3 + I) '. 1°. Jednacina
3 (I) ax= b
1212.. 6 = ( tg a + ctg a) '. je op~ti oblik lineame jednacine sajednom nepoznalom, gde je x nepoznata.
I - sin 6 a - cos a
2°. Broj r je re~enje jednacine (I) ako je ar = b.
1213 .• (tg'a + 1- tga):( 1- ctga + ctg'a) = tg ' a .
ctga tga 3°. Akojea ,. 0 jednacina (I) imajedinstveno resenje x = ~. Zaistaa~ = b.
a a
4°. Ako je a = 0 i b,. 0, jednacina (I) je nemogu~a i nema re~enja .
5°. Ako je a = 0 i b = 0, jednacina (I) je neodredena i ima beskonacno
mnogo re§enja.
6°. Jednacine P(x) = 0 i Q(x) = 0 su ekvivalentne ako je tacna formula
P(x) = 00 Q(x) = O.
1214. Dokazati da su ekvivalentne jednacine 23 - 9 x - II = 24 - 15x i
4x 2 - (3 - 2x)(2 + x) = (2x + 1)(3x - 2).
1215. Da Ii su ekvivalentne jednacine:
62- 2(2(2(2x+ 1)+ 1)+ 1)= 0 i
15- 2(3x- 4(x-5(2x+5)+ 3)- 2)= 3(4x- 9)?
1216. Dokazati da su ekvivalentne jednacine:
4x+ 19- 6x= 12+ 5xi 1-5(4(3(2x-I)- 2)- 3)+4= O.
1217. Pokazati da je nemoguca jednacina
x-4 3-x
1---=--.
2 2
1218. Dokazati da je jednacina
1+_
_ 3x _ 6x+
_ _5 = -3x neodredena.
3 15 5'
1219. Da Ii su ekvivalentne jednacine
x + 2 = 2x - 3 i (x - 5)(x + 2) = (x - 5)(~x - I)?

131
130
1220. Za~to jednacina Resiti jednacine (1232- 1234):

x + 8 = 4x - , x - 2 %) 3(x+ I) 2( x - 3) 2 I 31 x
a) - + x- =-+4'
2 S 10 '
ima beskonacno mnogo re~enja?
Y
b)y_(3 + 1_ 2 Y-7) =S- y + 6
1221. Re~itipo x jednacine: S 2 2 '
a)5(x - I) - 4(x- 3) = - 20;
b) 10x - 2(2S- 3x) - 3 = 8(2x- 6) - S; c) SI ; I _ C+t _31 ~ I) = I ~ I;
c)3x + 5(x + 2)(x - 2) = 5(x - I)(x + I) + 6.
3 2
1222. Re~iti po y jednacine:
a) 1,3(y - 0,7) - 0,12(y + 10) = Sy - 9,7S;
@Is
d) (z+ 1)--(z-11)=-(2z-S).
S 4 II
x 7
b) 5(y + 2)(2y + 3) - 2(y - 1)(Sy - 4) = 7S; 1+ - -7 x + I - + 6x
I
1+ Sx
c)(6y - 3)(2y+ 1) - 5(2y+ I)' +(3y-I)' =(y-I)' . 1233. a)--+ 4 2 ---- 2 =-
2 6 24 12 3'
1223. Resiti po x j ednacine: 10 - 7 x I+ x
2x- x - --
a) 1- 4x(x + 3)(2x + 9) + (2x + S)l = 0; I 3 3 = I;
b) --x+ +
b) (2x + 3)' - (I + 2x)(2x - I) = x' - (x - I)'; 2 2 3
c)( Sx - I)' - S( 2x + 4)( 2x - 4) = I + S( x - I)'. 6- x x 3+x
1- - - - - --
c) _ _=-3_+ x _ 2 4 =3.
x(Sx -l ) - (x - 4)(Sx- 2) - (3x - 11)(Sx+ 38) = O.
2 2
1225. (x -I )(x - 2)+ (x- 2)(x - 3) - 2(x+ I)(x - 8) = O. 1,3 - 3x 1,8-8x_ 0,4 - Sx.
1234. a) 2 - 1,2 - 0,3 '.
1226. (x + 8)'+(x+3)' = (x +1 2)'+(x-S)'.
0,18 y - 0, OS
1227. (\3x + 3)' - (Sx + 10)' = (12x - 3)'. b) 12y - = 0,4y+ 8,9',
--- Sx(3x + 10) - (8x + 3)' = (3+ 7 x)(3 - 7 x).
, O,S
0,02 - 2z I 2(2 - 3z)
(2x + S)l - 4x(x + 3)(2x+ 9~+ I = O. 7- = 2,5.
c) 002
, 2 0,0 1
1230. (x - 0,1)' - 3x(x - 2,1 1) = 7,033 - (2x+ 6,8)(x - 0,8).
1235. Ispitati konjunkcije:
1231. Rlesiti jednacine: b) x' - x + 1#-01\ Xl + 1= 0;
a) x + 3 ~ 0/\ x ' - 9 = 0;
-- x+ 2 x-I
b)2+
y
+
17 3y-7 = 0; c) Sx - 6 ~ 0/\ 2Sx' - 36 = O.
a) - S- - 3 = -2- - X;
S 4 .. A 0 A - 01\ B #- 0 re~ iti jednacine:
1236. Koristeci ekvivalenclJu - = "" - ,
c) 2 - 3u + u _ 4u + 3 = _ 2 L d) 9z 4+ 7 - ( 1- -2 - -z) =7z. B
8 4 2' x-3 x+1 x(x-2 ) _ .
9 a)--=O' b ) - = 0; c) , -0,
x+I ' x' + I x - 4
6x-1
d) 2x + I = I; e) - =3.
x -I 2+x
133
Re~iti po x jednacine: ;.-:;:J ) 6 2(y+14) 4y+ 11
x- 3 3x- I 2x- 9 3x
b ) - - + - - = 2' ~ y-6- y'-4y-12= y'+3y+2 '
a)--+--=2;
x + 3 3x+ I 2x- 5 3x - 2 ' 1+4 9-31-21' 13-31
9x+l I- x 2x+5 1246. -- + - - = 0.
c)---3= + - -; 1+4 16-1' 1-4
4x - 3 20x - 15 4x - 3 1247. Pokazati da jednacine:
29 4 3 2 x+1 I 2 I
----= a) + +-=0'
24 x- S 2x- 16 3x- 24 S - x' 2x' - x' x· + 2X ' + 4x' x' '
. esiti po y jednacine: x 2x- 3 x'
b ) - - - - = - -;
a)3 y -I_6 y +5+ 9 '11 x-2 x+2 4-x'
y-4 3y+9 5y+15 45' , emaju resenje .
4y - I _ 5y 6y - 4 Y+ I Resiti po x jednacine:
b) ~--=l+ .
y -4 3y -12 5y-20 2y-S' 1+3x 1-3x 12 2 3 S+9x
y- 3 I a) 3x _ I + I + 3x = 1- 9x' ; b) 6x + I - I - 6x = 36x' - I;
c)~- Ily+5 --'---+ -.
2y-l 12(2y-l) 4- 8y 6 f) 3 4 7
U x'+20x+25 + 4x'+4x+1 (2x+5)(2.r+l )
esiti po z jednacine:
I 5- z 7 z -I . d)} I _ 3 4
a) + =----- U 9~nx+4X' 9-4x' 9+12x+ 4x'
Sz - 16 Sz - 4z' 8z 2z( z - 2)'
z- I 4z + I 2 3 1249.· Resiti po y jednacine:
b)2z'_IS - 4z ' -36 + -
z+3
-+
2z-6
--=--- 3 0,75 y - 2 y+ 2
a)
4y-12
,
y -6 y +9
= Y1 -9 y , 7 2
+2 y - 7
) 6Jz +5 7 - 3z = 12z ' + 30z - 21 ""
b) 4y I 3
0 -1z +3 3-4z 16z'-9
1- 6y+ 12y' - Sy' 2(1- 4y') 2 - Sy+ 8y'
I 3(2x+ I)
1240. --+-- -'----'-= 0 c) I _ _ _.::..5-::--.:.- - _ = __I.:..,2~y_-_1-
y
4x-6 8x+12 4x' - 9 .
~~~
15y-IO 27 y' -54 y'+36y-8 18 y'-24y+8
1241. \ IOx-18 I 4 5
--+ =0. 1250. Resiti po x jednacine (1250-1259) :
12x' -27
/
2x+3 ISx-27 9(2x-3)
a)lxl+2(x-3)=6; b) lx - 2 1=4;
1 242: i I 3(x+l) 1 c) 13x - 21 + x = 2; d) 21x + II + x - 3 =0:
18x' - 30x 12x' - 20x + ISx' - 50 6x = O. e)lxl+lx-ll= I; f)lx+21+lx- 3 1=5;
./
1243: 2;t--l x'-3x-4 x+ 16 g) I x-II + I x - 21 + I x - 31 = IS;
- - = 0. 4
"';x - 3 x' + x-12 x+4 h)lx-21+lx-II=lx+21; k)2+l x- 6 1=lx- i;
2 1) I x - 21 + 1x - 31 + 21 x - 41 = 9;
1244. - ,-4 - -'-,- - - -.,...
, --- O. m) I x + 11 - 1x 1+ 31 x - 11- 21 x - 21 = x + 2.
y - y -4y+4 y +5y+6
13S
134
1251. a) :x-21+lx+~= 7; b)lx +41-lx-71= II; S
-x +!
c) Ix -II-Ix+~= 6; d) Ix+41-lx-41= 8; _6 _ _ + x - S
e) Ilx+ 21- ~ = 8; f) Ilx - 61- 81= 10. _ 7' - - - - + x - 2
_ _'--'11'---:-_ _ _ = X- 21.
1262.
1252. x + 4.fi = 3x.fi - 4. 8
1253. 2x( ..J5 - I) = 3 - x..J5. 16
1263. - - - . . , - -- =-
1254. (2x-3)' -(x.fi)' = 2(x -.fi)(x-I). 37
2+ - - - - ; - -
1255. (2x..J5-I)'-(4x-..J5) ' = (2x - 3..J5)'. I
3+ 3
x+ 2 x +.fi 4+ - -
1256. .fi _ I = .fi + I . x+ 1
49
xJ3 + .fi 2x.fi - J3
1264.
S 2
= I S
- +
1257. J3-.fi = J3+.fi . 7(x- 3) 5(x - 3) x- S !
- (x- S)
2
2J3-.fi I-.fi I 1 3 7
1258.
x = 3.fi-J3· l - x+9
2
2-x-11
3
l- x +3
4
4--x
6
I I 1265.
S IS
= 9
+
6
+S.

1259.
72-15 = JIO-I x-3
I I x --+x+2
.fi+..J5 4 +S
1266. _ _=-S_ _ _ = x -12.
1260. Rditi po y jednacine: 3
3 3 3 4 4
3-'!' I - y+- -x -12 -x+5
YI y-"3 I
b)~- 4 4 =_4_. ..:.5 _ _ +x_ _S--+x - 3
a)--I - ; = - - 1 -"3; 2 3 3 ' _-,-4_ _ _ + x- 3
1
7 +x -1 6
3+- y+- -+y -+y _ _~5____:::__-_ = _ _4'--~--
y 3 4 4 1267.
7 3
y +I-1 y+l_y -1
1268. Re§iti po x jednacine:
y- I7 y- I y+ 1 3x- 5 5x - 3
C)y+l_y_I="2; d) y+ I = 2" 2x 2x-4 - 4- - - 6- h-3
1+-- a)----+ 5= -3-:
y-I y +1 y -I 3 3 4x - 3 _ 2x-
9 4
1261. Re~iti po x jednacine (1261-1267) : 1269. Re§iti po x jednacine (m je realan paramelar):
I I
a) 1- I - 2; b) I = 3. a) m(mx+ I) = 2(2x- 1); b) m'x- m' - 4 = 4m(x-I);
1-- 1 - -- c)m'x+ 4= m(x+4); d) 10+ 3(x-2)=mx+ 3.
I-x I
I--
x 137
136
1270. Rcliti po x jednacine (a je realan parametar) : a+b a-b
1282. --x-4ab= - - x.
a) I - 30 + 5x = ax - 2a + 4X; b)(x + a)' = x(x + a) + 4a' ; a- b a+ b

e)+- l
a ,)+a'(x-;)=2.
a+b b-a a'+b'
1283. - - x = - - x + - - -
a-b a+b 2
1271. Re~iti po y jednacine (a, b, c realni parametri) (1271-1279) : I I
1284.
a) (3y - 2c)' - (y - 2c)(2y + c) = 7 y' - 12c'; (a'+a)x - a ' +a - a+I-~=;;:
b) (2y+a)' = 4(y+ I)( y -I)+ 4(y+ 1,25a '); 1 x I x
1285. - --:- + - - - - - = --:----
e) y(y - b) - c' = (y - b)(y + b) - cy; (a+I) ' a' +a a+1 a' +2a+1
d)a(b- y)+ by+ab=a' + b' . a a-b b
1286. -= +---
1272. (a' + 2b' )( x - a) = (2a' + b' )( x + b). x x+ 2a- 4b x- 2a+ 4b
1273. y(a-y)+(b-y)'=a'+3b'. 2 3a-4x 3a
1287. o.
1274. (x-a)' - (x- b)' + 3(a- b)' = O. 3a + 2x 9a' - 4x' 9a ' - 12ax+ 4x'
1275. 4( x - a - I)' + 5( x - 30 - 2)' = (3x + I)' . 2 2a- y 2a+ y
1288. --+ -0
y+4 y' -16 y' - 8y+ 16- .
1276. «a'-I)x-I)' +(2ax-I)' = «a' + I) x+ I)' .
a+2b 2az+5bz+b ' bz+b'
1277. 3ax-(2x- 30)' = (2x+a)(5a- 2x). 1289. - - - + --:;,,---- --,- o.
z+a 2z ' -2a' 2z"-4az+2a'
1278. 4a' - (3x- 2a)' = (5a - x)(5x + 30) - (2x + 3a)'.
a-4x a-4x 4
1279. (2x- 3b)' = (x+ 6b)(x- 9b)( 8x - 12b) - (3b)'. 1290.
a'-5a+6 a'-a-6
Re~iti po x jednacine (a, b, c, m su realni parametri) (1280-1291).
a)_3_ _ _ 2_= 3x-7m 1291.* a) + + --- + --- o·,
1280. ax-a' ax-ab bx-ab bx -b'
x-m x+m x 2 _m 2 '
b) a+1 3ax-5 4
b)(a+b)x _ (a-b)(a-x) (2x+a)(a-b)
a(x+3) a(x' +2x-3) x -I '
a-b a+b a+b
b - x c - x arc - 2x) a - a +_
x __ x 2ax _ e) 2m-5 _3_= 3x+4
e) - - + - - = ;d) - _ = __ (m-l)(x+ 2) x+ 1 x' + 3x+ 2
a+x a-x a'-b ' b-a a+b a'-b'
d) x - I _ ax 2lx-a'
2a+x x-2a ax-2
1281. a j - - + - - = . a- 3 a' + 30+ 9 a' - 27
a+2 a- 2 a' - 4 '
b)3n+x+~= nx-3. 1292. Rditi po v jednacinu (M, n, w realni brojevi):
n+3 n- 3 n' - 9 ' M=n(v+w)
3x- 2 x- I 2 v-w
e) , +--+-=0·
a-2a a-2 a ' 1293. Re~iti po I jednacinu (R, r, p realni brojevi):
d) 2a - x _ 2a + x _ 2ax = O. tr+ p
-=-
R
1-2a 2a+1 4a'-1 tr-p "
138 139
1294. Re.siti po s jednacinu (P, r realni brojevi): . . d X' 2x a x-I
1303. * D ata Je Je na"ma ~8 - -;-,- - _
P = r:rr (r + s). a- a+2a+4 -
a-2 ' gde je a dati realan
1295. Re.siti po r jednacinu (v, h realni brojevi): broj .
3v = h-(3r - h), a) Re~iti datu j ednacinu po x.
b) Za ~oje je vrednosti broja a reknje date jednacine pozitivan b .?
1296. Pokazati da je re.senje jednacine (po x): c) Kohko treba da bude a da bi re~enje jednacine bilo x = O? roJ.
.:..(m~-....:I~)(:..::2.:.:.
x_+_m2) = (x- m)(m- I) + x(m+ I) , 1304. Re~iti jednacine po x (m, n, p realni parametri):
m+1 m+1 m-I x m+ 1 1 In m
x+ - - -
pozitivno (m dati realan broj za koji vaii m;'; 0 i I m I;.; I), a)~ _ _2_= ~; b) - L _ _ n _ _ np
m m m = O.
1297. Pokazati da je re~enje jednacine (po x): -+ 1 -+ I £-1 p-x x'
ax+b ax-b 2ax+4 2 2 x - -I
2 ' + , = , p'
x - ax x- + ax x2 _ a2
Re~ iti jednacine po x (a, b, e i In realni parametri), (1305-1313):
pozitivno ako su dati realni brojevi a istog znaka i ako je x'" 0 i x - ab x - ae x - be
1305.* - - + - - + - - = a + b + e.
Ix I'" a, a+b a+e b+c
n' - x' x - 2 3 x-I
1298. Data je jednacina + - - = - - - - (n E Z \ (O}), 1 1)
nx x 2 11 1306. * -
x- a x- b x- e I
- + - - + - - = 2( -+-+ -.
Pokazati da je re~enje date jednacine paran broj, be ae ab abc
1299. Ako je n E Z \ {O,- I}, onda je re~enj e jednaci ne : a+ b- x a+ e- x b+ c- x 4x
1307.* + + + = 1.
x-I 2x+n' (n+2 )' . e b a a + b+c
--- + = neparan broJ, Dokazati .
n'+n n+1 n+1 x+ b x - b b+ x x- b 2x
1308.* - - + - - = - +-
a+b a-b (a+b) ' a'-b' a'
x+a+2 a- x +2 2(x'-2x+2)+2a(a-x+5)
= 1309.* = .2:.._-:-_~_"--_--':"
a' - x x+a' x-a-2 x+a+2 x' _a' - 4a - 4
ne zavisi od datih realnih brojeva a i b, (a '" b '" 0, x'" ± a' ). 1310 • 1 1
. (x-a-b)(x+a+b) + x , +a-' +b , -2ax- 2bx +2ab
1301. Pokazati da re~enje jednacine 2
3m 4.x;- 3m 2 =----
= (x+a+b)"
9m 2 - 12mx + 4x 2 9m 2 - 4x' 2x + 3m , + b')
.
13ll.* x+a+ b x-a- b 2(x'-ax-bx+ab)+ 3(a-
ne zavisi od realnog pararnetra m ako je m'" 0 i I x I'" ~ m. x-a-b x +a+b= x' -a'-2ab - b' .
2
1312.* 2mx(m + 1) + 3x x x+ 1
1302. Pokazati da resenje jednacine (a, b, e, realni parametri) + , 9 o.
bx-e bx-a m' - 27 m- 3 m- + 3m +
-----=1
be ab 1313.* m(x' + 8)+ 6 +_m_=_, _m_+_2__
ne zavisi od parametra b. 8-X' x-2 x' +2x+4
141
140
Rditi jednaljine po x (1314-1317): x + b' b' - x (m+ n)' + b'
1328.
3- x 8- x 2 - x 10- x x + 2 5 - x (lI1 +n) ' - x x + (m+n )' (m+ n)' - x' .
1314. - - + - - + - - = - - - - - + -- .
8 - x 6- x 4 - x 8- x 6 -x 4 - x 1329.* _ _--:-~3(.:...a.:._+.::...b~)_ __ 4x - (a + b) 2
2x + 2 5( x - I) 9(a+ b) ' - 12(a + b)x + 4x' 9(a + b)' - 4x' 2x+ 30+ 3b'
3x - 3
1315.
2x' - 2 3x' + 6x + 3
= 12x' - 24x + 12 . 1330. x + (111+ n)x 2( m+ 11)' + 3(m+ n)+ 5x
2( m+ n) - 5 2(111 + 11 )+ 5 4(m+ n)' - 25
x +1 x+2 x +3 3( x' -2x' +6 )
1316. --+--+--= .
x -I x -2 x -3 ( x -I)(x -2)(x -3) 1331.. (111 + I1)X + x x( 5m+ 5n+ I)+ m+ n - I
3(II1 + n)-2 3(II1 + n)+ 2 9( m+ n)' - 4
1317.
3+ 2x
-5+-2x- = 1 - -2(-2x' -I )
' - - -'--
1332.* 2(a+ b)(a + b+ I)x+ 3x x + x+ 1
1+ 2x 7 + 2x 7 + 16x + 4x'
(a+ b)' - 27 a+ b - 3 (a + b)' + 3(a+ b)+ 9 = O.
R~iti jedna~ine po x (a, b, c, m ill S/I rea/l1i broievi) (13 18- 1341):
• x - a x - b X- c 3x
1333 . - - + - - + -- = - - -
1318.
3
- -2 - = ---'---'"
3x -7(a+ b) b + c c+a a+ b a + b+ c
x -a-b x +a+b x ' -(a+b)" b- c a - d a-d b - c
1334. - - - - - + - - - - - = 0
a-x a+x 2ax x - a x - b x- c x -d .
1319. =----
m+n-a a+m+n a' -(m+n)" 1 1
111- - x- -
1320.
2(b+c)+x
-'---'--- +
x-2(b+c) (b+c)x-2
. 1335. __ x__ = ---.!!l.. _ _
b+c+2 b+c-2 (b+c)'-4 1 x I m
111+ - x+-
3(a+b)+ x + _-..0.._"":'
x -3(a+b) (a+b)x-3 x m
1321. --'-_-'--_ x
a+b+3 a+b-3 (a+b )' -9 ' a+ - -
1336. a - b a+ b
3x- 2 x-I 2 ---
1322. ------+ +--=0. x a- b
(b+c)(b+c-2) b+c-2 b+c a- - -
a+ b
2(m+n)-x 2(m+n)+x 2(m+n)x =0 I a
1323.· 1337. =-
1-2(m+n) 2(m+n)+1 4(m+n)'-1 . a+ b a- b 2
I + I + I + I = O. ax ab
1324.
a(x-a) a(x-b-c) (b+c)(x-a) (b+c)(x-b-c) a a+b 2a -b
1338. + =--
1325.. x-I (m+ n)x _ 2lx- (m+ n)' bx + a' a ' + b' x -a
x- a
m+n-3 (m+n) ' +3(m+n)+9 - (m+n) ' -27 . a+b a- b
1326. (a+ b-I)(2x+a+ b) =(x-a- b)(a+ b-I) + x(a+ b+ I) . 1339. a
~ +-
b
1-+ 2 = 0.
a+b+1 a+b+1 a+b-I - - a - - b
x x
1327.. (m+ n)x+ b + (m+ n)x- b _ .:...2(~m_+_n-=)_x_+-:-4
(m+n)'-(m+n)x (m+n)'+(m+n)x - (m+n) ' -x"
143
142
1 2 1 1 1 3
3- x+4 2x+ - 2 - x+ 1 6 - x-3 - - x+ 1 1350.* Rditi jednacinu l(ftx» = I, ako je f(x) =~.
1340.
2 + _ _5 =....:.5__ 2 2 + _5__ . b+ax
10 3 10 12 120
Re ~ iti jednacine po x(a, b, c realn i brojevi), (1351-1353):
aax ccx
1341.* - a+1
-+-
ax+l
x+1
- - 1: [a+1
1 I
1
- - - a(x+1) + 1 =-
ax+1
x.
2
1 1351. ----=----
C cx- 1 a ax -I
[ x+ - x+ - a+x a-x Ja
a a 1352,- +
Re~iti j ednacine po x(o, h, c realni parametri) , ( 1342- 1349): Ol + ax + x 2 a ~ -ax +x~

x-a x-o-I x-b x - b- I

(;-±~~-~)
1353.-
x -o-l x-0-2 x-b-I x-b-f
2x-a

(~+ a~xL~x +~)~=L


1342.·
9.2. Primena Iinearnih jednacina sa jednom nepoznatom na
rdavanje raznlh problema
1 1
Q- - x-- 1354. Zbir dva broja j e 45, a njihov kolitnik jednak je 7 : 8. Odrcditi ave
__ x __ = __a__ _ brojeve.
1343.*
1 x 1 a 1355. Zbir dva broja je 47. Ako veci podelimo manjim, dobija se koli~nik
0+- x+-
x a 2, a ostatak je 5. Koji su to brojevi?
x-a x-b x-c 1356. lmenilac jednog razlomka je za 2 veci od brojioca. Ako se oduzme
1344.· - - + - - + - - = 3 - 1
h+c c+a 0+ b od brojioca i imenioca razlomka I, dobije se 2" Odrcdili razlomak.
x
1345.* 1357. Brojilac jednog razlomka je ~ imenioca. Ako brojiocu dodamo 5. a
imeniocu 15, razlomak postaTe ~. Odrediti razlomak.
2(a+b
1346.· a-- - .- -a-b)
- - +(2-0 {a+b a-b)
1+--- -- =0.
a x b ax ab 1358. Razlika dva broja je 13,86. Ako vecem broju premestimo decimalni
zarez za jedno mesto ulevo. dobije se manji broj. Odrediti brojeve.
x )=2_J_1 +~).
1347,* (a+bJa+_x )_(a_bJa _ _ 1359. Cifra jedinica jednog dvocifrenog broja je za 3..veCa ad . ci~ de-
'a-h ~ a+b ""~a-b a+b setica. Ako podel imo taj broj zbirom cifara. dobl]a se koh~nik 3. a

,(_ a_
'x- 2a
+x- 2b +_C_)
_ b_
2c x-
+3 ostatak je 4. Odrediti laj broj .
1360. Cifra jedinica jednog dvocifrenog broja je 2. ~o ~lloga b!"?~a
1348.' ~:""':~-=--7:""':=--?- a+ b+c. umanjimo za proizvod njegova susedna dva broJ3 doblJa se I . KOJI]c
1 1 1 laj broj?
--+--+--
x-2o x-2b x-2c 1361. Zbir cifara jednog dvocifrenog b,"?ja je 8:. Ako ci~ razrneni:
mesta, pa prvi broj podelimo dru81m. doblJe se koh~mk 2. iii asta
1349.'
{a~x)' (b~X),)=2(b~X - a~x) je 10. Koji je to broj?

145
144
1362. Otae ima 45 godina, a sin 22. Kroz koliko ce godina otae biti dva 1373. Jedan bazen moze se kroz jednu slavinu napunit i za I cas i 20 ml-
puta stariji od sina? nula, a kroz drugu s la vInll Ispramiti za 2 casa i 10 minuta. Za koje
vreme bt se napunlo bazen kad bl obe slavine bi le otvorene?
1363. Kcerka je za 18 godina mlada od majke, a pre 5 godina bila je ad
majke 4 puta mlada. Koliko je godina m ajei, a koliko kcerei ? 1374. 14 560.dinara podeliti na :3 liea, tako da svako sledece lice dobije
20% vtse od prethodnog. Koltke de love dobija svako lice?
1364. Odrediti taka v ceo poziti van broj da raz lika pro izvoda dva sledeca
broja i prethodn a dva bude 600. 1375. Za odlican pl asman na takmicenju nagradena su cetiri ucenika nagra-
dom od 36 000 din ara. Koliko dobije svaki ucenik ako se nagrada
1365. Rastojanje izmedju dva mesta A i B voz je presao tako da je : polo-
deli u razmeri 1,5 : 2 : 2,5 : 3?
vinu puta pre~ao brzinom 80 km/c, trecinu puta srednjom brz inom
60 km/c, a ostatak, tj. ~estinu puta srednjom brzinom 40 km/c. 1376. Ako se strana jednog kvadrata poveea za 2 cm, povr~i na se poveea
Odrediti rastojanje izmedu me.sta A i B ako se zna da j e voz proveo za 16 em 2. Odrediti srranicu kvadrata.
23 casa na putu. 1377. Povrsina jednog pravougaonika je za 125 cm 1 veea od povrsine
1366. Autobus je presao rastojanje izmedu mesta A i B brzinom 90 km/e, a kvadrata nad manj om stranicom. Odrediti stranice pravougaonika
od B do A brzinom 60 km/c. Odrediti srednju brzinu autobusa na ce- ako se razlikuj u za 5 em.
lom putu u odlasku i povratku.
1367. Druga kosmicka' brzina veeaje od prve za 3,3 km u sekundi, a treea 9.3. Linearna funkcija i njen gralik
je veca od druge za 5,2 km u sekundi. Proizvod prve i treee kosmieke
brzine brojno je veei od kvadrata druge brzine za 4, 12. Odrediti sve Oelinicija 1. Funkcija x -'> f(x) = kx + 11 , (k, 11 E R) nazi va se lineama
tri kosmicke brzine. funkcija.
1368. Dva planinara, od kojih jedan prelazi 5 km/c a drugi 6 km/ c, krenu Delinicija 2. Rea lan broj a je nul. funkeije ako je f(a) = 0.
istovremeno jedan drugome u susret iz dva mesta udalj ena 55 krn.
Posle koliko casova ee se sresti? Ako je f(x) = 0, tada je kx + n = 0, pa je x = %= a. Dakle nul a lineame
1369. Iz jednog mesta polazi u 6 casova kamion brzinom 60 kmlc, a 2,5
casa kasnije iz istog mesta i istim praveem polaz i automobil brzinom
80 km/c. Kada i gde ee automobil stiei kamion?
funkcije je - f' f( -f)
tj . = k( - %) + n = 0, tack. A( - %,0)je tacka preseka
1370. Dva tela kreeu se po kruznici , ciji je obim 728 m, jednovremeno iz grafika lineame funkeije i ose Ox.
iste tacke u supmtnem praveu. Jedno puelazi u svakoj sekundi 30 tn, Ako je x + 0, y = n, tacka B( 0, n) je presek grafika lineame funkcije i ose:;
drugo 22 m. Posle koliko ee se sekundi ona sresti? Dakle n je odsecak na osi Oy. Za n = 0 graftk linearne funkclJe sa
1371. Dva kombajna mogu da poznju izvesnu povrsinu polja zasejanu koordinatni pocetak.
psenieom za 3 casa i 15 minuta. Jedan od njih bi poznjeo istu
povclinu za 7 casova. Koliko bi vremena bilo potrebno drugom kotn-
1378. Dati su skup A = {x I x < 611 x E N) i zakon preslikavanja f for-
bajnu za taj posao? mulom y = 2x - I, x E A. Odrediti antidomen funkclJe , zanm pnka-

1372. Bazen se puni kroz dye slavine za 3 casa. Sarno jedna slavina napu- zati f kao skup uredenih parova.
nila bi ga za 4 casa i 20 minuta. Za koje bi vreme napunila bazen 1379, Neka je f preslikavanj.e skupa R -+ R odredeno fomlU~~
druga slavina? f(x) = 3x - 2. Izracunall : f( - 2); f( - I), f(O), JU(
J(3 - f(O)); fU(x»); fU( - x)).
• Posloje lri kosmifke brzine. Telo koje dobije prvu kosmifku brzinu postaje satelit ZeOlIjC;
lelo koje dobije drugu kosmifku brzinu postaje satelit Sunea; telo koje dobije treell ko-
1380, Neka je f rea lna lineama funkcij a odredena forrnulom= 0)).
smifku brzinu oslobada se Sunfeve teie i ulazi u zvczdani prostor. J(x) = ax + b (a. b realni broJevl). pokazatl daJe feb) fU(
147
146
1381. Ako je I(x) =3- x, pokazati da je l(f( x» = x. U skupu funkcija y = ( m - 2) x - 3(m - 3), gde je m realan parame-
1390.
1382. Konstruisati u istom koordinatnom sistemu i pokazati sta imaju za- tar, odrediti In tako da j e x = 5, Y = 7.
jednicko, a u cemu se razlikuju grafici sledecih funkcija
1391. U skupu funkcija I(x) = (a - 2) x - 2 a + 3 odrediti parametar 0
I I I I I tako da grafik funkcij e odseca na y - osi odsecak duiine 5.
'2 '2 '2 '2
a) y = x; y = x + 2; y = x + 4; y = x - 4; y = x - I; '2
1392.· Ispitati promene i skicirati grafi k funkcij e:
I
y=--2. x( x' -I) x- I
2x a) y =x-2+ Ix' -Ii b)y = x -I x l+ -:-I-x-
_ -I-I
I
b) y = '2 x + 3; y = - '2I x + 3; y = x + 3; y = - x + 3; y = 2x + 3; Ix + Ii-l x -II
c) y = -'------- x -I - oo < x <- 2 }
y = - 2x+ 3. 2 d) y = { - 2x + 5 3!> x<+oo
1383. Prouciti promene i graficki prikazati sledece linearne funkcije :
- I e) y = I x I+ I x - 21; f) l y l= x+ lx - 31·
a)y=.!. x -I; b) y= - 2x+ 6; c) y= - x - 2; 1393. Dato je preslikavanj e I : x -+ I x 1- 2x, skupa:
2 I 2
~y=-x+~ ~y='2x+~ 0y=-2x+~ A = {x I x E R II - 2 !> x !> 4} na skup B. . .
a) Predstaviti ovo preslikavanje u pravouglom koordmatnom slstemu.
1384.* Ispitati promene i konstruisati grafik sledecih funkcija : b) Odrediti skup B.
a)Y=lxl-l; b)y=lx-Ii; c)y=2-lxl; 1394. Dato je preslikavanj e I : x -+Ixl- 4, skupa
x A = {xlxERII- 4!> x !>4} na skup B. . .
d)y=12-xl; e)y=x-Ixl; 0Y=~. a) Predstaviti to preslikavanje u pravouglom koordmatnom SISlemu;
b) Odrediti skup B.
1385.* Ispitati promene funkcije:
Ixl 1395.· Data je realna funkcija I (x ) = ax + b. _
y=x+- Dokazati da je I(x + 3) - 3J(x + 2) + 3J(x + I) - I(x) - o.
x
i konstruisati njen grafik. 1396. Odrediti realnu funkciju J koj a zadovolj ava funkoionalnujednacin~ :
a) J(x- 2)= x+ 3; b) J( ~+ 1)= 3 x ~?4; c) J(2x)=x+ I.
1386. Oat je skup funkcija y = (4m - 6) x - (3m - 2), (m realan broj). Zatim konstruisati grafik doblJene funkcIJe.
a) Odrediti m tako da funkcija ima nulu x = 2.
b) Za nadenu vrednost m ispitati promene i konstruisati grafik funk- 1397. Date su linearne realne funkcije formulama:
cije.
a)/(x)=.!.x-l; b)J( x)= x +3; c)J(x) = 2x-4;
1387. Datje skup funkcija y = (k - 2) x - (k - I), gde je k real an parame- 2
tar. Odrediti parametar k tako da njen grafik bude paralelan sa
=
grafikom funkcije y 2 x - 6. Za dobijenu vrednost k ispitati funk-
d) I(x) = - x + 2; e) I(x ) = '3I x + I; f) I(x) = 5- x.

ciju i konstruisati njen grafik. Odrediti inverzne funkcije I -I datlm


' funkcijama i konstruisali
1388. U skupu funkcija y=(0-4)x-(30-10) (0 realan parametar) grafike funkcija J iJ -I.
odrediti parametarotako da tacka M (I , 2) pripada grafiku funkc~Je.
. . gra fik
ispitati promene i konstrUlsatl I funkcije (1398--1404):
Za nadenu vrednost parametra 0 ispitati funkciju i skicirati nJen
grafik.
1398. y=..Jx2 +~X2 -IOx +25.
1389. Date su familije funkcija y= (2m- 5) x + 7 i y = (10 - m) x - 3. Za r-7"----:-
koje su vrednosti parametra m grafici ovih funkcija paralelni? 1399.* y= ~X2 _ 2x+ 1 - ~x' + 6x + 9.

149
148
1400.· y=lx+Wx- 4 1. Definicija 2. Ureden par realnih brojeva (a, (3) naziva se rdenje sistema ako
. aa+b{3=c, I\a _,a+b,{3=c,.
1401.· y = I2x - 41- 1x - II+ 2x - 4. Jel l ..

1402.- Y = Ix + 21-12x - 41- 2x + J. R~nje s istema alx+ bl y = c l Aoz.t+ b~y = c 2 izraleno preko delenni.
nanala gla~ j :
1403.- f(x) = I x- 11- 21x- 41- 2x- 6. fl~, Y =-,u;J!
fl y ..... 0 d .
1404.· f(x) = h- 5 - I x-II+ 21x- 31·
x= -
l!. , g eJc
l!.
1405. OataJe. fu nkclJa
.. 'onnulom
I'
5x - 3y - 4 p+

=
3• O. Odrediti
b drcalnn broj
p lako cia nj en grafik: a) sadrii koordmatm poectak; ) a otscca oa
6=la° 2
l
b'b l~albl -albll tl,=lc'
2 C1

tlY = I:~ :j~01c2-a2CI.


y·os; odse~ak 5.
1406. Oala je lineama funkcija fommlom (2p + I)x+ (3 p - 5)y + .4p = 0, (6 l!. )
p realan paramelar. Odrediti realan parametar p tako da JC grafik
date funkcije : a) prava parale lna sa x-osom; b) prava paralcJoa sa
..,.asom.
I·. Ako j e tl ;J! 0, sistem ima jedinslve oo re ~ enje --t' -t .
2·. Ako je tJ. = 0, fl = 0, 6. y = 0, sistem je neodredcn i ima bes kon a~ no
J

1407. Data je lineama funkcija fonnulom mnogo re~e nja.


(3m- 2n+5)x-(m- n)r+ 2m-5n+ 1 = 0, (m, n E R) . .. )0. Ako je fl = 0, .6. J ;J! 0, .6. y ;J! 0, sistem je ncmoguc i nema re!enja.
Odrediti realne brojeve III i n tako da se grafik dale funkc lJc poklapn
sa simetralom: a) J kvadranta; b) U kvadranta. 1413. Da Ii je uredeni par ( -2, 3) rdcnje datog sistema po x, y:
2.t+3y=51\3x+y=-3?
1408. Oala je funkcija fonnulom Ax+ By+ 6 = 0, (A , B E R). O~rcdi.l i
realne brojeve A i B tako da njen grafik sadrii tacku M(I ,2) I daJt 1414. Oa Ii je uredena trojka (4, 3, 2) re~enje dalog sistema po x. y, =:
paralelan sa grafikom prave y = x+ 5. x+ y+ z = 9/\ x+ 2y + 3z = 16/\.t+ 3y + 4= = 2 1?
1409. Oat je pramen pravih 2x + y+ 4+ k(x - 3y - 10) = 0. Odrcd iti cen. 1415. Gausovom melodom rditi sledece sisteme po x, y:
tar pramena. a) 2x + 3y = 7 A 3x- 6y = 7; b)5, + 2)' = 29 A 3y- x = I;
1410. U pramenu pravih 2x+ y+ 4 + k(x - 2y - 3) = 0, odred iti onu pravu c) 3x + 5y= 1/\ 3x- 2y= 8: d) 3x + 2y = 26 /\ 6x - 3}' =3.
pramena fiji je grafik paralelan sa grafikom prave y = x+ 7. 1416. Metodom zamene re~iti sledece sisleme po x, y:
1411. U skupu funkcija y = (m - 2)1x l- 3(m- 3), gde je m realan broj. a)2x+y =- 1I\4x+3y=l; b)x-2y =71\2x- y =-.8;.
Odrediti realan broj m tako da tacka P( 5, 7 ) pripada grafiku dale c)5x + y= -} A IOx+ 2y= - 2; d) x+ 2y = SA 3x + 6), - I).
funkcije . Za tako dobijeno m ispitari promenc i konstruisati grafik.
1412. 1417. Grafifki re~iti sledece sisleme po x, y:
U skupu funkcija y = (m- 4)1x 1- (3m - 10), m realan broj . Odrediti
a)x+ y =5/\x- y = I; b)x+ y =3/\x- y = I;
parametar m tako da je x = I, y = 2. Za nadenu vrednost parametra m
ispitati funkciju i konstruisati njen grafik. c)x+2 y =8A y =-3 X; d) x + )-
. -IAx- y =5.
2

~
Rditisistemepox,y(1418-1426): _ .
9.4. Sistem linearnih jednacina
1418. a) 3(x - I ) + 5(y-l)= - 4A 5(x+ 3)- 3(y+ 1)- 64,
DeOnJclJa. 1. .Konjunkcija
d °
jednacina I x+h I y = c I A a 2 x+h,y=c _
pO
z .
_b)4(x+ 2)-7(x- y)= 7 A 7('<+ y)+ 10(., - 2) = 79;
nCJ>C?ZDatim x I y: g e su 0pa2• hI . b2,c" c 2 zadati realni hrojevi, pri cemuJ( c (x - I)(y+2)-(x-2)(y+5)=OA
bar Jedan od broJeva 01 ,a2 • hI' b2 , C1 ,C2 razlieit od nule naziva se sistem ad A (x+ 4)(y - 3) - (x+ 7)(y - 4) = 0; 2) _ 3x' -14)'+ 15.
dve jcdnaeine sa dYe nepoznate. '
d)(x +3)(x -I )=4y+x'+5A(X-3)(3x+ -
150
151
1419. 3x+4( x - 3) = 3(3y - 3)- 37 /\ 3y + 2(x- 4) = 5(y+ 2)- 28. x- I _ 1+ Y =.! _ x + 2y /\ x - 2 + ~ = y+ 4 _ 4x - Y
1431.
1420. (x+ 2) ' - (x - 3)(x + 3)-JY+ 5);') 0/\ 4 2 6 6 3 IS S IS
/\(2y- W- y( 4y- 3)+ ,3x- 3 = O. x+2y x-2y ( 7 - 2 Y)
4 1432. - 4 - - - 2 - = 1- x -~ /\3x-2y=8.
1421. 2(x+ 1)(5y- 6) = (5x+ 7 )(2y - 3)/\ (x + 8)(y+ I) =
7+x 2x- Y Sy-7 4x -3
= (y+3)( x +5). 1433. - - - - - - 3y =-S/\--+---1 8 =- Sx
5 4 2 6 .
1422. (x+ I I):(x+ 6) = (y+ 12):(y + 7)/\ (y+ I):( x - I) = y: x.
II (I ) I 6x - 0,3 y I
J423. / (3x+ 2y+ I 1):(2x + y - I) = 2/\ 1434. 20 y - 0,8 4 x + 2,S = 2 /\ 2 1 = 2( I + x).
/\(Sx-3 y +4):(6 x +3y +3)= 3:4. 2 2
y -4 y -4 x - 4 7y x - 3
1424. (2x-3) :(y +3):(x - y +2)=5 :6:3. 1435. o5x- - - = 0 3x- - - / \ 0 Sy--- = _ _ _ ,
' S ' 2 ' 6 12 3
1425. (5x+3) :(5-2y):(3x- y+4)= 1:3:2.
2(x- y) 8x 3y-IO 3x+4 y 5x y -1 7
--
1426. (3x- 1):(4y- 3):(6x - 2y - I) = 2:5 :4.
~ Re§iti date sisteme po x, y:
1436. - - - + 1 6 = - -
3 ' IS S
/ \ - - + - = - - _ _.
4 8 6 12
y+2 y-4 x
a ) - - - - - = -/\ (y- 1)- 2x= - 3;
1437. ('¥ + x{% y - 1)=S+% XY -2(I+ X)/\( X-I) 2+(2 Y + I)' =
6 2 3 =(x+-2y)' -2(l+2y)(x-I).
5x - I 3y - I II - x II + y
b)-6-+I0= 3/\ - 6 - + - 4 - = 3; 1438. Uvodenjem novih nepoznatih re§iti sledece sisteme po x, y:
14 24 7 18
. c) x + I + Y - I = 4/\ x - 2 _ y + 3 = _ 2' a)-+ - = 10/\ - - - = - 5;
3 4 3 • , x y x Y
3 - 4x 7 - 5y x + 7 2x - 3y 5 2 7 I
d ) - - + - - = 5 x - 18/\ - - - = 3y-4. b)-+-= 7 / \ - - - = 3;
6 2 5 4 3x 5y 6x lO y
Re§iti sisteme po x, y(1428-1437): S 4 4 S _ 41 .
c) + =2/\--+--- -,
x+2y 2x+y x +2y 2x+ y 20
1428. a) 4+1x + y- 9x = y+ 2x _ 3x- I /\ 2y + I _ 5- 4x =
V 4 12 3 6 15 20
4 I 18 2,5 = I.
d) + =1/\ +1
y+2x x + y -I x-y+I x + y-I x- y
=12; Re§iti date sisteme po x, y(1439-1458 ):

b) 8x-5Y +l -
4x-7y+5 6y-5x-4
- /\
1439. ~+_I =07/\~-~=0,9.
V 12 6 . 9 4x 2y , 4x 2y
/\-
3x - y 8x + y + I 2x - y + I 2 5 I 7
1440. - + - = 7/\---=-3.
2 3 6 5x 3y lOx 6y
5x
1429. y_x_ - 4 =3- Ily+17 Ax+ 9Y+II_ 3y+4 =6. 1441. _7_+_5_= 8 5/\_4__ ~= I.
2 4 4 7 x-2 y-3 ' x -2 y -3
1430. 5x-3y 2y-3x 2x-3y 3y-4x
3 5 =x+IA 3 - 2 =y+1. 1442. ~+_6_= I 6/\_8__ ~= 1,1.
x- y x+ Y , x- Y x+ Y

lS2
793 2 5 1457. 2 = x - y+ 60
1443. -...:....- + = 8 II --'---
2x- 3y 3x- 2y 3x- 2y 2x - 3y 3 5x - y - 3 25x' - 9 - 6y- y' II 2x+ y= 13.
6 3 9 6 x+Y _ 2x+ y+5 x+7
1444. ---=111 + = 5. 1458.
x + y -I x- y+ I x + y - I x- y + I xy - x-y + 1 x' +xy-x - y x+y_xy_ y' "
_ ----=3=--_ 2 6 2, 5 2x -1 8y+23 3
1445. + =711 1. II ,
x+2 y -2 2x- y -3 x +2 y - 2 2x- y - 3 9x- -1 6 + 6xy+y' 2x+y+4'
5 5
1446. +5x-4 y +I=IIII +3(5x-4 y +I)=31 Resiti date sisteme po x, y (14 59- 1466) :
3x-2y-2 3x-2 y - 2 .
a' b' a' b' 1459.* I x + II + I y - I I = 5 II I x + I I = 4 y - 4.
1447. - + - = a+ bll - - - = a- b.
x y x y 1460.* Ix - tI+l y- 51= I II Y = 5+l x - II.
a b a' b' a- b 1461.* 3Ixl+5y +9= Oll2x -l yl = 7.
1448. --+--= 111-----=--
x+ Y x- Y x+ Y x- Y 2 ' 1462.* Ix+ y l= J lll xl + lyl= I.
I I III I I 1463.* 2x - 3Iyl = l 11lxl+2y = 4.
1449. 10 = 11---=-+-+-
x+--"::"::'-'- x + 8 Y x 2x 5y xy' 1464.* 12x + 3yl = 511 12x - 3;1 = 1.
4x-5y 6x-ll y 1465.* Ix- 21+ y + 3 = 7 II x - 2 -l y + 31 =-1.

1450. _..:.I_=_~II I 7 1466.* 12x -ll- y = 2 11 x - 14 - yl =-1.


_ 1_ _ 3 8 1- _ 1_ - S' 1467. Resiti date sisteme po x, y:
x- Y x+ Y a) x = 2 II Y = 3 II x + Y = 5;
b) x - y = 3 II x + Y = 5 II 2x + 3y = 1 I;
1451. 3 + 2 =]211 5 14
4x+ 3y 4x- 3y 55 4x + 3y 4x- 3y 55 c)2x+ y =O llx + y =-I II3x - 2y=7;
6 2 5 4 4 d)x+ y =-I II2x + y =Oll x + 2y =- 4.
1452.
2x+y-1 2x-y+3 '2"2x+y_1 y-2x-3=3. 1468. Primenom Gausovog algoritma reS iti sledcce sisteme linearnih
jednacina po x, y, z:
1453. y+1 + x+2 = x'+ y'+IO
x-y x+y x'_y,II2x+5 y =1. a) x + 2 y - 5z = 6 II - 2x + Y + 2z = 5 II - 3x + 3y - 4z = 8;
b)x+ 2y+ 3z = I II 2x + 4y - 6z =- 211 - ,10+ 2y+ 6z = 4;
1454. ,5 + 7 _2.= JO 112x-y - 10 c)x+ 2y + 3z = 3211 2x + y + 3z = 3 111 3x + 2y + z= 28;
x +5xy xy+5y' xy x'y+5xy' 2 = d) x + y + z = 9 II x + 2 y + 3z = 16 II x + 3y + 4z = 21;
= 3x+ y-15
e) 5x + 2Y - 2 z = 3 II 3x - 4 Y + 5z = 10 II 7 x - 3y + 6z = 19;
3
z-2 _~_ x'+xz+2z'-1 f) 3x- 5y + 2z = - 511 6x + 2y - 3z = 23 II 4x - 3y - z = 8;
1455. g) - x - 2y + 14z = 8 II 2x - 5y + 7z = 9 II 4x- 2y - 3z = 24.
x+2z x-2z- 4z'-x' 113x-Ilz=85,

1456. ~+y+4=X(I-x-Y)II3-x+y y-x Resiti date sisteme po x, y, z (1469-1498).


x+2 x-2 4-x' 6 5 1469. a) x + y = 16 II x + z = 22 II Y + z = 28;
b) 3x + 5y = 17 II 2x + 3z = 5 II 5y - 3z = 8;
154 155
~x+y+z=2Ax-y=3Ax+z=~ 1483. (x+ 2y+ 3z):( 4x- 2y+ z - 3):(x+ 2Y-4z):(x- y+ 3) =
d) 3x+ 2y+ z= 3A 2y- z= 2A 3z - 2y= - 4. = 4:3 :2 : 1.
1470. 4x- 2y- 3z = 17 A x+ 2y- 7 z = 18A 2x- 5y+ 8z =-13. 1484. (II Ox+ 4y - z):(20 y - 60x- z):(JOx - 20 y+ 2z + 20):
:(z- 4y- 40) = 5:4: 3: 2.
1471. 5x+ y-4z = -45A 2x- 3y+ z = -27 A 3x+ 2y+ 3z = 22.
1472. 2x+ 3y- z = II A 4x- y+ 5z = 15A x- 2y+ 3z = 2. 5x-y-z Ilx-3y-2z 2x-7y+Sz x+y+4
1485.
I I I I I I 3 4 6 12
1473. x+-y+-z=14A-x+y+-z=8A-x+-y+z=8
3 3 4 4 5 5 1486. x+2y+3z = y+2z+3x = 2x+3y+z = y - x+3
1474. .::+ E+ ~ = 25A'::+ E+ ~ = 23A':: + E+ ~ = 28. 7 2 3 5
462 234 342 1487. x+3y-4z = x- y+23 = x+2y+3z = 4x-2y+z-3
1475. 0,2x+ O,ly+ 0,3z = 7 A O,4x+ O,5y+ 0,6 z = 23A 2 5 4 3
AO,Sx- 0,7 y+ 0,9z = -8. x Y z
I I I I I I 1488·6=3=18A3x+Sy +z=34.
1476. l-x-2-y+2z=-2-A3-x+y--z=9-A
2 2 2 2 2 2
I I 1489. (x+2y):(3y+4z):(5x+6z)= 7:8:9Ax+ y - z= 126.
A2x+l-y--z=8.
2 2 1490. (2x+ y):(3x+z):(y+z)= 1:3:4A2I x +3I y+43z= 160.
1477. y+z _ 6z+x = 2A y-2x + 6z+5x = OA 1491. (x-2y) :( 2x-3 z):(2y +3z)= 1:3 :SA20x+3Iy+6z=97 .
5 2 3 4
y+6 x-2 2-z x- y 5x-z 4y-z
A-----=--. 1492. - - = - - = - - A 7 x+ 6y- 3z + 144 = O.
7 21 3 3 2 12
1478.
z+4 y+9z+2 x-4 3y-3x 2x-z x-a y-b Z-c
-4- 20 =-S-A 7 - - 2 - = y+2A 1493. - - = - - = --A Ax+By+Cz+D = O.
m n p
5y-z 2z-2x
A =5. 1494. (3x+ 1):(Sy- 2) = I : 3A (Sy- 2):(z+ I) = 3: IA
2 3
18x+ 2y- 5z + 15 8x- y+ 4z 1
1479. ---'---=OA AO,5y+- z- O,Sx = 7,S.
6 13 3
4x+2 9x-2y+z-1 y+2x 1495. (2x+ 7)(11- y) = (2y+ 5)(10- x)A (2y- 5)(7+ z) =
A--- =--A
3 9 4 = (2z+ 6)(y-I)A (2z-10)(x+ I) = (2x- 3)(z-l).
A 4x-5y+ 2 _ 5x- 2y- 3z + 1= z- 2x-5y 1496. 4(5x- 4 )(y- I) = (4x - 3)(5y - 8)A 4(3x- 2)(z - 2) =
2 13 7' =(4x-3)(3z-I)A 2(3y-IO)(z-4)=(2y-7)(3z-9).
1480. 4x+3y+z _ 2y+2z-x+ I x-z-5
10 15 = 5 +5A 1497. ay+z 6z+x y -2x 6z+S x _ OA
)-- =2A--+ 4 -
9x+5y-2z 2x+y-3z 7y+z+3 I 5 2 3
A - = +-A y+6 x-2 2-z
12 4 11 6 AT- 21 =-3-;
5y+3z 2 2z+3y-z 3x+2y+z
A + z- - + y_1 b)~_y+9z+2=x-4A
4 12 6 .
1481. (x+ y+ 2):(x- z+ 3):(2x+ y+ z - 9):(z - y+ 5) = 5:4 :3:2. 4 20 5
3y-3x 2x-z 5y-z 2z-2x=5:
1482. (2x+ y+ z):(3x+ z-I):(Sy+ z + 1):(2x+ y- 8) = 4:5:3:4. A 7 - - 2 - = y +2A~ 3

156 157
3+x y-l z+2 I-x y-I 21-z
c ) --+--~--A--+--~--A 1501. ~.< - ~(y - 2) ~ (2x- 1)(3y- 4)0 (2z - 9)(5x+ 4) =
23 6 3 5 15 - (;' 1)(5x ~ 4)A (3.<+ 2)( 4, -7) =(6y- 5)(2z - 5).
I\x+ y+z= 3; 1502. _-'--_+ =10 5 + 8
2.1:+3y 3y+4z 3y+4z 3x+4z 1/1..
x+y+z x+y-z 2x+3y-3 z
d) +4/\ = -1\ 40 21
3 3 10 3 1\ =1
3x+4z 2x+3y .
x -2 y-2
A - - + - - =z- 4. 1503. 4xy+ 2xz - 2yz = -3xyz 1\ 3xy- xz+ yz = _xyz/\
2 3
3y-2z 2z-x 2x+y I\xy+ xz + yz = xyz.
1498. a ) x- 3I1..y---=311.2---=3, I
2 3 4 1504. 3xy- 4xz - 3yz = '2xyz/\ 4x),+ 3xz+ 4yz = xyz /\
y-2z x-2z 6x-7y
b)x+--=SAy+--=Sl\z+ S' /\2xy- xz- 2yz = 2xyz.
2 3 2'
2x+y y+2z 2z-x y+z-x_z+x-y=x+y-z xyz
c) = 1/\ =2A =5' 1505. ~-.

z+1 2x+2 3-y' 7 II 5 J


x+y x+z y+z 2 6 I 5 6 4
d)--~ lA--~ lA--~ I'
1506. +--+--=-/\ +--+
z+2 y+6 x+ 4 ' x+ y+ z 2x- y y- 32 6 x+ y+ z 2x - y
I 15 2 3
e) x + y + z = 1/\ x + y + z = 2 1\ x + y + z = 3- +- - = 1/\ - -----~ 7
y-32 x+y+z 2x-y y-32 .
14-x- y x+z-I.5 x-y+z'
1507. Rditi date sisleme po x, y, z, f:
f) 4.:..::x_-_3::..<.Y-,+-,2:..:.z = I 1\ 5( 2 z - 3 x) = 1 1\ 8 Y - 3 x = I. a) x+ y= 20/\ x= 2z /\ z + f= 12/\ 2y- 3,= 0;
3,5x+y-3 3x-2y+2,5z 4y+z+2
~x-y-z-I=-2/\x-y+z - I=0/\
1499. Uvodenjem novih nepoznatih resiti sledece sisteme po x, y, z: /\2x+ y-2Z-f= O/\x+ y-Z - 1= 0;
6 4 5 3 8 5 9 12 10 x + Y + Z + f = J /\ 2x - Y + 3z + Sf = 4/\
a)-+ - + -= 4/\ -+ -+ - = 4/\ -+ - - - = 4; c)
xyz xyz xyz /\ -x+ 2y- Z+ f = - 6/\x+ y-z- f= - J;
2 3 4 1 3 4 5 19 4 5 6 1 d) x+ 2y+ 3z + 4f = 30/\ 2x- 3y+ 5z - 2f = 3/\
b)-+---~- ---+-~-A-----~--;
x y z 12 x y z 24 x y z 2 /\3x+4y-2.1-I= 1/\4x- y+6z-31= 8.
1 4 11 5 6 3 1508. Izracunati determinanle drugog reda:
c)-:.......+--~-A ---=--/\
x+2y
8 3
y+z 10 x+2y x-z 2
a)l~ ~I;
b)l : ~I; C)I~ :1; d)l!
A - - - - - = l;
y+z
7
x- z
6 21 5 15 6 nla-b I., I la-b -21· g) , h)
., y'l
, .
d)--+-~ 2A-----~ 2A----~2. I a+b ab a-b y x'
x+ y x+z x+ y y+z y+z x+z
1509. Koristeci delerminanle drugog reda, rditi sislem jednacina po x, y
Resili sledeee sisteme (1500-1506): a)2x- y =4I\x+ y=5;
b)x- 2y= 3A 3x+ 2y~ 13;
1500. (3y-5X3, - 2) ~ (2y- 5)(,- 2) A(3x - 4)(2 - z) ~
~ (3x- 8)(z + I)A (x- 3)(y+ 6) ~ (2x- 9)(2 - 5y). 159
158
c) 3x+y=SI\2x-y =5;
151 9. alx +ay=a+b/\(a+ b)x+ y=~.
d)x+y=4Ax - y=2. a
, , ,
Rditi dale sisteme po x, y (a, h, c, m, n, ... realni paramelri) (1510- 1510. ar+ by = a - + b-I\a -x + b 2 y = ,,1 -ob(a- b)+ bl,
1534) b 1 _a 2
ISll. x-(a+b)y= b A(b-a)x+oby=b 1 ,
1510. a}mx+y= I A2x+y =2;
b)ax + 2y= IA 8x + ay = 2; 1522, ar-{a- b)y= b 21\ (a+b)x-by=a~ _b1,
c) 2ax - 3by= 12abl\ax+ by = ob; a 1 + b! ,
d)ax- 9y = 14aA 2ax+ 3y = 7a.
ISlJ . a(x+ y) -b(x- )') = A(a+b)( I -")-b( I - y) =~
o+b o+b'
1511. a) mx +ny =m! + n! I\mx - ny = m 2 _n l; x-o+ 2b y b x Y x+ Y
1524. + -=-1\-+-=_
b) mx- 2y= 3/\ 3x+ my = 4; b ccobbcoc'
c) rn.1'+(m- 3)y= 2m+ 3/\ 2mx- 3(m- 3)y = 1-11(, I , I
1525. ar+- y = a-I\-x+oy=a l ,
d ) a~ x- y=a - bAb x +ay =h 2;
l
a a
e)(a- J)x + (0 + I)y= 20/\ 4x + 5y = a + I; 2x-b 2y-o
1516. - 2x-o 2y+b o+b
- - - - = 21 \ - -+--=_
f)(a + 2)x+(a - 2)y= 16A 2x+ 4y= a - 2. o b b2 0 2 ri'
x y x y 2 L __3_,,_ = (a-b/ 1\=:+1:= ~a_'+.:..":::b:,..'
1512. a);;+'b= I A + 6b ='3; 1517.
Ja a-b a+ b a+b 0 b ab+h2'
x -a y - b x y
b) - - + - - = I A-+ -= I'
IS1B.
x+y+2 a~-a+J x+y-2 ol - l
b a a b ' = A =--
x- y - 2 a -I x - y+2 o~+(
x Y I x Y 1
c) a+h + a-b = o-b/\ a+b - a - b = o+b; 1519. --==-- + ~ = lob 1\ _"_ + L = 2ac
l
a-b a+b al_b 1 O - C a+c a!-c 1 '
x y 12ab x y 2a 2 +I Sb
ISlO. =:.=...:+ y+b = 21\ x-a + y -c = 2,
d) a _ 3b - a + 3b = 0 2 - 9b 1 /\ a - 3b + a + 3b = 0 1 - 9b 1 •
a+b a+c b+c a -b
X Y ,'lab x y 2ac
1531. - = - - A - - = -a -
x+y a x+c +b
1513. --+-- = ~ ~/\--+--= ~ 1 .
a-b a+h a·-b· a-c a+ c o·-b x-y b-c y + b a+c
x y 6ac y x 4ab x y x y x Y
1514. -----= A--- --= ISll . -+-= 1--11-+-= 1- -,
0 - 2b 0+2b 02_4b 2 a-3c a+ 3c a l _9c 1 ab cab c
(a+ c)x +E= 1 1\~+(c+a)y = I. ISll. Dat je siSlem (k + l )" + (k - 2»' = 2k+ IA (k+ 8),,+(* - S)y =
ISIS.
ac b b DC = 2k + 3. Odrediti realan broj k tako da sistem bude neodreden, za·
X Y a+ b x y a-b tim odredi x tako da bude y> 0,
1516. --+--= 1 1 A----- = ~. l'
x y :r), 4ab,
a+b a-b a _b a+b a-b o·-b 1534." a)-+--=21\-- --= 2 2'
, b' a + b a-b o-b a+b a-b
1517. ~+E=~I\~+E=_ .
bababa x+y x - y x+ y :r-y_o , - b' ,
b) - + - - = 2 1 \ - - - - ,
ax b) x y_ a b b a ab
1518. _+ y=-/l.-+--o.
b Q a b
161
160
20 3b 20 3b a b a' + b'
c)-x- - y+ 1 = -+ -A-x- _ y= "--.:.,.::_ 1542. Dat je sistem po x , y (m, parametar):
b 0 babo ob ' 2x+ (m- I) y= 3A(m+ I)x+ 4y= - J
d)-X---y_=2ab/\ x + -:----'-y- : - 2a. Odrediti paraJ!letar m tako da je:
a-b a+b a l +ab+b1 a2-ab+b~ a) sistem neodredcn;
1535.* Dat je linearni sistem po x, y (m, n realni parametri): b) sistcm nemoguc.
x y x- y 1543.· Dat je sistem po x, y (k realan parametar):
--+--=2mA--=4.
m+n m-n mn (k + 2)x+ (k -7)y= 7 A4x- 5y= 8 + k.
Pokazati daje re~enje sistema pozilivno ako j e mn:;t: 0 Am:;t: ±n. Odrediti parametar k tako da sistem Ima jedinstveno re ~e nj e .
1536.' Oat je linearni sistem po x, y (a i b realni parametri): 1544.' U sistemu j cdnac! ina po x, y:
x+ y x- Y x y (p - q)x+ (3p - 5)y= 2pqA (p+ q)x+ (q - 7)y= 6pq.
--A--+--=2o (p, q realni parametri) odrediti parametre p i q tako da sislem ima
0 +b 2ab 0 + b a - b
2 l
.
beskonacno mnogo resenja.
Pokazati da je re~enje sistema pozitivno za svako
ob;:c 0/\ a ;r:!; ±h. 1545.' Re~ iti date sisteme (a, h, c, d, m, ... su realni parametri) (1545 - 1549) :
1537.* Pokazati da su re~enja sistema po x, y (n realan parametar): a) mx+ y+ z = 1/\ x+ my+ z= rnA x+ y + mz= ml;
x y 8n x y 2 + 811 l b)(b+c)(y+ z) -ax+ (c - b)= 0
- -2-n - -1-+-2-n = 1 - 4n l A -I- -2-
-1- - +-1 = CI'-_~4'::n""
n + -2n I\(c+a)(z + x)- by+ (o- c)= 0
A(o+ b)(x+ y )- cz + (b -a)= O,(a+b+c;:tO);
nepami brojevi za svako n E Z. 1
c) x+ay+a 1 z +a 1 = Ol\ x+ by + b l z + b =011
1538.* Uvodenjem novih nepoznatih resiti sisteme po x, y (a, b, II realni
Ax+cy+ClZ+C 1 = O.
parametri):
2n 1 IOn 3 1546. (c+a)y+(a+ b)z =(b+c)x+2a ' A
a ) - - - - - = I A - - + - - = I;
A(o+ b)z + (b+ e)x = (c+a) y+ 2b II
1
x + ny x- ny x+ ny x -ny
b a a- b b2 a2 A(b + c)x + (c + a) y =(0 + b)z + 2c).
b)-- , - ,=--A - -, + ,=2.
x- a y + b- ab x-a" y+b- 1547. oy+ bx= c/\cx+az = bA hz + cy= a.
2 1 1 - d1
1539. Oat je sistem po x, y (a, b reami parametri): 1548. x+y+z=l/\ax + by+cz=d/\ax+by+cz- .
(a- I)x+ by= I Aax+ 2by= b. 1549. y + z +u =a+6Az+u+x=a+4Au+x+y=
Odrediti parametre a i b tako da je sistem neodreden.
=a+2/\x+ y +z=a.
1540. Oat je sistem po x, y (a reatao parametar):
x+(a- I)y= I A(a-l)x - 3(a- l)y= 2a+ I. . . d X' a rdavanje raznih
9.5. Primena sistema linearmh Je na ... ma n
Za koje vrednosti parametra a sistem j e nemoguc? problema
1541. Oat je sislem po x, y (a parametar):
. tom se maze javttl U
ax + y =a-I A6x +(a-l }y =4. ~psti oblik lineame nejednacine sa Jednom nepozna
Odrediti realan parametar a tako da je: Jednom od oblika:
a} sistem neodreden; O)ax>b, (2) ax 20 b. (3)ax<b, (4)ax';b.
b) sistem nemoguc. gde su a, b realni brojevi x nepoznata ..
163
162
Za feS3 vanje nejednacine ( I) v3ii sledece:
1°, Za a > 0 ima za re~enje svaki realan broj x >!!..; 1560. Oya radn ika rreba da lavrSc jed.an pos~o. Ako rade zajedno, zavr~ice
taJ posno za 12 dana. Ako radl prvo Jedan radnik 9 dana pa zatim
a
2°Z b drugl'6 dana, zavrs... 2 '
lce sarno "3 posla. Za koliko ce dana zavrSiti taj
. a a < 0'1ma za resenJe
" SVakl rea tan broj x <_;
n posno svaki od nj ih kada sam radi?
3°, Za a = D. b < 0, re~enja su svi realni brojevi: 1561. Ak? s~ P?deli j cdan ? voc ifre n broj zbirom svojih cifara. dobije se
ko ll.cmk -" . a o~ t alak JC I . A~O se tom broju doda 9. dobija se broJ
4°, Za a = O. b > 0, nema resenj a. napi san ISll m Clframa Obmulltn redom. Odrediti taj broj.
1550, Dva, braja imaj u osob.in~ da je z.bir cetvoros trukog prvog broja i za 4 1562. Cifra deseliea jednog dvoeifrcnog broja je za 5 veea od cifre jcdi·
uveca!10g drugog br~Ja ,J ednak ~O, a razl ika tros trukog pr.... ag broja i niea. Ako promenc meSla njegovc eifre i dobijeni broj se podeli da-
polovme drugog broJa Jednaka Je 22 . Odredit i a ve brojcvc. tim, dobije se kol icnik 2. a oSlatak je 7. Odredili prYi broj.
1551. Aka se dva braja llvecaju za 3, dobij cni zbirov i 5C odnose kao I : 2. a 1563. Zbil" cifara jednog dvocifrenog broja je s. Ako cifre ra7.mene mesla.
aka se, ~rug j broj podeli plvim, dobija se ko li cn ik 2. a ostatakje 1 dobiveni broj je za m veei od prvog. Koji je laj broj?
Odredlt! ave brojcve. 1564. Pre celiri godine a lae je bia 7 pUla stariji od sina. a posle 4 godme
Razlika, zbir i proi..zvod dva braia odnose se kao I .. 3 :6. Od rc d"III biee 3 pUla slariji od sina. Koliko godina ima sada OIac, a koliko sin?
J
ave brojeve. 1565. Zbir godina majke i keerke je 46. Posle 10 godina majka ce biti 2
1553. ~o ~e z~ ir br?j ioca i imenioca j ednog razlomka podeli nlzlikom
pula sTarija od kecrke. Koli ko godina sada ima majka a koliko kterka?
Imemoca I broJloca , dobija se 6. a ako se od broj ioca i imenioca 1566. Ova traklora raz!ieire snage mogu da pooru jednu parcelu Z.1 a dana.
razlomka oduzme 3, dobija se k. Odrediti razlomak.
Za jedan dan jedan Iraklor poore p% od povrSine koju poore drugi.
Za koliko dana moze svaki traktor sam da poore celu pareelu .
1554. Ako se uveci broji lac j ednog razlomka za I a imenilac za 3, dobija 1567. Dva aUlo mobila krecu istovrelT1eno iz dva razli Cita mesta A i B t ije je
raslojanje el krn . Ako se krec u jedan drugom u susrel, sTeeu se posle a
sc razlomak -, a aka se oduzme 5 od imcnioca j broj ioca raz lomka, caso\'3. a aka se kreeu u islom prnvell, stignu se poslc b tasova. Ko-
I 3
dobij e se i Odrediti razlomak. liko kilomelara prelazi svaki od automobila?
1555. Odrediti sve parove celih brojeva (x, y) cij i je zbir jednak proizvodu. 1568. Obim jednakokrakog trougla je p em. a osnoviea mu jc veca cd
kraka 7..a rem. Izracunati siraniee trougla. Da Ii 7.Bdatak uvek Ima
1556. Jedan splav sastavljen od dva metala ima teiinu a kg. Pos le pota-
reSenje?
panja u vodu splay je laksi za b kg. Odrediti po kol iko kilograma od
svakog metala sadrii splay ako se zoa da prvi metal gubi u vodi p% 1569. Zbir Iri broja je 80. Ako se pOOeJi prYi broj drugim. dobija ~
od svoje (dine a drugi meta l q%. kolicnik 3, a ostalak je 3, a ako se podeli treei prvim. dobije sc IStl
kolicnik. a ostatak je isti. Odrediti brojeve.
1557. Svaki prost neparan broj moze se preds taviti sarno na jedan natin -
kao razlika kvadrata dva prirodna broja. Dokazati. 1570. Zbir eifara troeifrenog brojaje 16. Ako izmene mesta cifrn dese.tica ~
jedinica, dobija se broj za 72 manji od drugog. a ako ~e podeh dal~
1558. Na koliko se naeina broj 105 moze predstaviti u ob li ku razlike kvad- broj sa cifrom desetiea. dobiju se kolicnik 16. a ostutukJe 7. Odrcdill
rata dva cela broja? Napisati sve te oblike. troe ifren broj sa ovim osobinama.
1559. Ova radnika mogu da zavrne neki posao za 8 casova. Oesi lo se da je 1571. Odrediti tTi broja ako su dali zbirovi za s\'aka dva od njih.
51
prvi radio 6 Casova, a drugi 9 easova i da Sll zavrnili 56 dec posla. Za
koliko easova maZe svaki odvojeno da zavrli laj posao?

164 165
1572. Tri radnika obavljaju neki posao. Prvi i drugi radnik zavrsi li bi taj , , , x- I I - 2x
posao za m dana; drugi i treei za n dana; a treei i prvi za p dana. Za c)(x - 1)- + (x- 2)- ~ 2( x - 3)- - 1/\ - + -_~
3 3
koliko bi dana svaki od njib sam zavrsio taj posao? x- 3 I
> - - - _.
- 6 2'
9.6. Linearne nejednacine sa jednom nepoznatom i njihovo I+x x- 3 2x- 7
I d) 2(2x+ I ) > 3 - -5-/\ -9- > 1+-- ;
resavanje 2
V2 l x+ I x+2 x- 3 x- 4 x- 2
) e ) - - - - - < - - + - - / \ - - > I + - -.
x- 5
Resiti date nej ednacine po x (1573-1575): /- L 5 4 3 2 3 15

a)S(4-3X)<2(2X-~}
Resiti nejednacine po x (1580- 1581):
1573.
15.80! a) (x - I )(x - 4) > 0; b) (x + 3)(x - 5)!S 0;
b) 3(x- 2)+ 9x<2(x + 3)+ 8; - x- 2 x +3
c)2x(2x-S)-(2x+ I) ' <-I; c)-->O; d)--!SO.
5- x x- 4
d) 9(4x+ I) ' - 4(6x- 2)(6x+ 2)<43. x- I 3 5 - 2x I
3x - I x + I x b) Sx - I 3x - 13 Sx + I
I58}/' a) - - < -; b) - - < - ;
J x- 2 2 5+ x 2
1574. a)-S---2-<1- -4--
7; 10 <-3-;
6- x 2x- 3
x -I
c) 5 - - - ~ 2 +
5(x+ I)
. d\i
2x- 21 3x-14
~
S 7 + 51x c)--<- 2; d ) - - > 3.
- - 3-x 4-x
I.> 4 8 ''->!j 4 9 72 18
1582. Odrediti skup celih broj eva (x, Tn, y E Z) za koji su pozitivni izrazi:
1575. a)lx-31:51; b)12x+31<S; c)13-2xl>S; 5- x 5 - 2m 9 - 2y
d)ISx+3~8; e)lx+ 11~2Ix+21. ) . b) ' c)--.
a- x-' 4+7m' 4y-1
1576. Odrediti najmanji ceo broj koji zadovoljava nejednacinu: 1583. Odrediti skup celih brojeva (x. Tn, y E Z) za koji su negativni sledeci
4 7 II 4 Izrazl:
20- x-2S->42-+ 3-x.
IS 18 18 IS a) 5x - 4 b)(8m-l)(II- 2m); c)(3y+ 7)(4y-IS).
1577. Odrediti najveei ceo broj koji zadovoljava nejednacinu: 5x-7'
3x - i x +9 2x+4 9x+1 1584. Resiti nejednacine po x:
--+--< --- 1) '
12 II II 12 (X-
x-I b) (2x + I)' > 0; c) >0',
1578. Resiti date nejednacine po x (m je realan parametar):
a ) 2-- < 0; x- 5 x+2
x +3
a) mx> 3; x
b) m(x-I) < x+ 2; d) I x -Ii < 0; e) Ix -II < I; 1)-<2.
x x+2
x
c) 2x- m>mx- 3;
d) m(mx- S) < 4x-1O; 1585.· Resiti dvojne nejednacine po n:
e)x-m>(2-x)(m-I). n-I 3n+ 10
a) - 3 < - - < S·, b) 1 < n+ 7 < 2.
1579. Resiti date konjunkcije (sisteme): n+ I 3 d ed·ti parametar k tako da nJen
a) 2x + 3> x + I" x + 3> 2x - 6;
1586.· U funkciji y = (2k + 4) x + k. - 0 r o~etk8 i da pri lome bude ra-

b) 0,41+ f <~ x- 1,2/\ Sx+ 17 > 9x- 63;


grafik sece }'-osu ispod koordrnatnog P
SlUea.

167
166
1587.* Data je funkcija:
1597.* U sistemll jednaCina:
3- 2k 2k + I 5-k 2k+2 (m+ I)x- my= 4/\ 3.'1'- 5.1'= m
1° y = X+--' 2° y=--,'+ _ _ ,
1;+5 3-k' k+ 1 3- n odrediti realan parametar m tako dn re~enje po x, )' zadovoljava
a) Odrediti parametar I; taka da njen grafi k sccc y-asu iznad ko. rciaciju :
ardinatnog pocerka i da pri lome bude rastuca.
x- y < 2.
b) Odrediti parametar k da fu nkcija bude raslUea.
1598. Oat je sislem:
c) Odrediti parametar k taka da funkcija bude opadaj uea.
11.'(- y=5/\ 2.'1'+ 3ny= 7.
1588. Za koj e vrednosti parametra m jednacina:
Odrediti realan paramel ar /I lako da re~e nj e po x, y zadovoljava
m(x -3)+2x=0 konjunkciju x> OA Y < O.
ima rdenje po x manje od 2.
1599. Za koje realne vrednosti parametra III re~cnje sistema jedna~ina po
1589. U jednacini : x, y:
2(a - 3x) + x = 4a - lO(x - a) + 36 mx-2y=3/\3x +my=4
odrediti parametar a tako da resenj e jednacine po x bude nega tivna. zadovoljava konj unkciju x > OA Y < O?
1590. Odreditl sve realne vrednasl i parametra m za koje jednaCina: 16()().* Odrediti parametllf III tako da sistcm :
m(x-3)+3=m 2 x mx + (111- 2)y= 2A 2x+ 3y= - 3
ima resenje po x veec od 2. ima reknj a po x, y koja zadovoljavaj u konjunkciju y> I Ax > y.
a-2x 2-ar
1591. U jednacini - - - - - = a - 2, ( a rcalan broj) odrediti rClllan 160 1. Oat je sistem:
broj a tako da fesenje po2x bude vece od -2. {a+ 3)x- 2(,,+ 3)y= 12 - 3oA(,,+ J)x+(,,+3)y= -I-a.

1592. U 'd .. a +x x + -ax


JC naCl111 - - = -a- + -x- (a rea 1an b rOJ.
x- I x-I
dd"
') a re It I rca·
Odrediti sve cele vrednosti parametrn a :za kaje je resenje Sistema po
x. y negativno.
Ian broj a taka da re~enj e jednacine po x bude veec od 6. 1602. Dill je sistem jednacina po x, y:
1593. Za koje vrednosti realnog broja n jednacina 3(m - 3)x - (m- 3»)/ = 19 - 4mA (m- 3)x - 2(m- 3}y = 3- 3m.
x 2x- n gde je In realan parametar. Odredili sve cele vrednosti parametra mz.a
--+ , = I, ima resenje manj e od I? koj c je ta~n a konjunkcija.
x-2n x+-2nx
1603. Dokazati ekvivalenciju I x I:s oA a > 0 <::> - a:S x So. ,
1594. Data je jednacina po x (b realan broj), ..'IZ pret ha dnog zadatka rclil"i nejedn actne :
16(J4,* Primcnom ekvivalencIJc
9b'-8 4 -3b- 4b+ Jb 'x
+ = 2 •
2x+4 2-x; x-4 ')1...2:J<2; b)12X+31<1;
Resiti jednacinu po x, a zalim odrediti realan broj b taka da je x < I. 2x+ 3] 2.'(- 3

e)IX- I d)I~I~4'
1595. Za koje vrednosti parametra m sistem jednacina po x, )~ 2
mx+ y=mAx- y=2 S I;
x+2 x-2
ima negativno resenje (x < 01\ Y < O)? 1605.* Resit i nejedna~in e:
1596. Odrediti realan parametar a tako da rdenje sistema {x+ 2)!x- 31 >_ l.
.){.<+I)lx-2 1 <-I;
az - 4y=a+ lA 2x+ 2ay= - I bl x' + 6
po x, y zadovoljava konjunkciju x> OA y < O. x2 + 2
169
168
Re~iti nejednacine (1606-1619):
1620. Dokazati implikacije:
x x -3 9-x
1606.* ----->---
x+ 3 x x' + 3x a)(a<b)=>(a<a:b <b}
3
2- x x + 2 7x - X
b)(a<b< C)=>(a<a+~+c < c}
1607.* --+--< , .
x+ 1 x -I x"-I
3 x 3(x+3)'-x(9+2x')
1608.* -+-> , .
x
4
3 3x" + 9x
x I
c)(b>a>O /\c>O)=> - > -+- .
b b+c' (a a c)
1609.* -~- + < , .
d) (a > 0 /\ b > 0 /\ :: $ ~) => (:: $ a+ c$ ~).
4x' - 9 2x - 3 2x" + 3x
4x x I b d b b+d d'
1610.* -~-+ + , <0.
9x' - 4 3x + 2 3x" - 2x e)(a> 0/\ b>O/\ c >O)=>a' + b' + c' ?:ab+ac+ bc.
I I x' - 2
1611.* - + - - < - - - 1621. Dokazati da za aritmeticku sredinu A, geometrijsku G i harmonijsku
x x+ I x' + x H vazi nejednakost H $ G $ A.
2 3 9 3 I-I 1-3
1622. Aleo su a i b pozitivni brojevi dokazati nejednakost:
1612.* a ) - - > ; b) < ; c)--<-- .
2y-13y-4 12m-14m+3 41+541-3 a b
-+-~2 .

1613.* a)
x' +IOx+25 0
, ~ ;
b) x' + 5x > o. b a
3x + 1 x-2 1623.* Ako je a + b + c = I, a> 0, b > 0 i c > 0, lada je:
a' - 9 3a 3 -a 2 -3a+1 (I - a)( 1 - b)( I - c) ?: 8 abc. Dokazati.
1614.* a) 2 > 0; b) 1- 3a > o.
a + 3a 162~.* Ako je a + b + c = 6 (a, b, c E R), tada je:

1615. 2Ix+21+lx-31~5.
a' + b' + c' ~ 12. Dokazati.
1625.* Ako su a, b i c merni brojevi stranica .tTougla. roda je
1616. ~x+31-12x-31$8-3x.
abc ~ (a + b - c)(b + c - a)(a + c - b). Dokazau.
1617. Ixl-2Ix-61<2x+6.
31xl+2 9.7. Graficka interpretacija sistema Iinearnjh nejednal~a S.B
1618. a)15-xl+12x+41>2x+10; b) Ix I-I < 3. dye nepoznate. Re~avanje problema linearnog progrSlOJrBoJB

1619. a) Ix+ 41-lx-71 $ II; b) IX-II-Ix+ 51 > 6; 1626. U Oxy _ ravni srafirati oblasti u kojima vaZe sledece nejednakosti:
c) Ix+ 4Hx- 41 ~ 8; d) Ix- 21+lx-71 < 9; a)x>-3; b) y /\2; c)x-y+3?:0; d)2z + y - 4~0.
x2-5x+4 0 2 3 1627. U Oxy _ ravni ~rafirati oblasti u kojima vaZe konjunkclJe:
e) > . f ) - - + - - > O·
Ix-Ik3- x) - , Ixl-I Ixl+2-' ~x-y+I<0/\x+2y+3?:~
2 3 b) x $ - 3/\ 2x- y+ 4?: 0/\ 3x- 3y+ 5< 0;
b) 4 5 ~o.
g) Ix-31-1 +lx-31+2 $0; IX-ll+ 1 IX-II- 2 c)x+ y>l/\x-2y<0/\x- y<l;
d) I~ $ 4/\ 1>1 $ 2; > 3-
e) 2x - y < 1/\ x + 2y> 111 2x - 2y $ III 2x + 2y-
170 171
1628. Maksimizirati funkciju L = .'. + y, uz ogranicenja: X GLAVA
x - y S 3/\ x :5 4/\ x + 2Y ~ 10/\ x - Y ~ - 2/\ x ~ 0/\ Y ~ O.
1629. Minimizirati funkciju L = 2x - y . uz ograni cenj a: 10. RAOO ZADACI'
x - y S 1 /\ 2x + y :5 II /\ Y - 2x S 3 /\ Y S 5 /\ x + )' ~ I /\
/\x~O/\y ~O. 1632. Re~iti po x jednacinu 2x + Ix - II = 5.
1630. Naci najmanje i najvece vrednosti funkcija L, = x + y i 1633. Oat je sistem jednacina po x, y (a realan parametar):
L, = - 2x - y u oblasti: 3x+ y = 13/\ x- y= 7 V (a- 2)x-5y = 10.
Odrediti parametar a tako da sistem ima resenja.
3x+ 2y > 6/\ x- 2ys 2/\ -3 x + 2y S 6/\ x ~ O/\ )'~ O.
1634. Odrediti uglove onog pravouglog trougla za koji vaii formula
1631. Grafi ckom metodom naCi opti malno resenje sledec ih zadataka
linearnog programiranja: + b)' = 8P, gde su a i b katete, a P povrsina lrougla.
(a

a) x + 4 y S 24/\ 3x + Y S 21 /\ x + y S 9 /\ x ~ 0/\ )' 2! 0,


1635. Rastaviti na Cinioce:
(a+ b+c)(ab+ bc+ac)-abc.
L = 2x + 5y-+ max;
1636. U dati jednakostranicni trougao ABC upisati trougao KLM ~ije su
b) - x + 3)' S 9 /\ 2x + 3y S 18/\ 2x - y S 10/\ x ~ 0 /\ Y ~ 0,
stranice normalne na stranice datog trougla, tako da K E AB,
L = 4x+ 2y-+ max; LEBC, MECA.
c) 2x + )' 2! 20 /\ 2x + 3y ~ 30 /\ x 2! 0 /\ Y ~ 0,
1637. Dokazati da je broj as - a deljiv sa 30 za svako celo a.
L = 3x + 2y -+ min;
1638. Dati su pravougaonik KLMN , tacka P u pravougaoniku i ta~ka Q van
d) 15x +4 y ~60/\ 20x+ 3yS60/\ y S7 /\ x~ O/\ y ~O, pravougaonika, tako da su tTOuglovi LMP i MNQ jednakostram~m .
L = 3x + y -+ max; Dokazati da je duz PQ jednaka dijagonali datog pravougaonika.
e) 5x + 2y:5 100/\ 6x + )' 2! 30/\ x + 2y ~ 20 /\ x 2! 0 /\ 6:5 y:5 3D, 1639. Ako je I x I'" I, y '" 0, y '" -x, vaii identitet:
L, = 2x + y -+ max i L, = x = 2y -+ min.

x' -
y' + xy
I . _1_ -I]'1- xi - y' +
I I - x'
y y' + Y +
Y
I
1- -
Y
Dokazati.

1640. Ako je I(x) + 3/(~) = x' (x'" 0), izracunati /(2). .


C - 90 0 )CD je visina IZ ternen. C.
164\. U pravouglom trouglu ABC (L - . d . · BD dokazati da je
Ako je N sredi~te duZi CD i M sredlste UZI ,
AN.l MC.
1642. Ako M tacka u trouglu ABC, dokazatl. da J·e
AM + ME < AC + CB.
- .' I"van"c i sislemalizaciju celolupnos
• Ovi ladaci sluu Z8 ponavljanje, ulv~d,v~Je. prod"! ~~ti~skim i meduopJlinskim 18km •.
nastavnog gradiva. Uglavnom su ko,,~6c", na run.
¢enjima iz malcmalike.
173
172
1643. Dokazati implikaciju: 1653" Ako se stranica AB par?lelograma ABCD produii preko temena B za
( y - x) ' +(z - x)' + (z - y)' - ( y + z - 2x)' -(z + x- 2y)' - dui BE = 1B , a .stramca. AI:! preko temena D za DF = AD, tada
- (x + y - 2z)' = 0,.. x= y= z. tacke E , C I F pnpadaju IstOj pravoj. Dokazati.
1644. Dokazati da je: 1654" U trouglu ABC konstruisane su simetrala spolj a§nj eg ugla u temenu
A koja sece naspramnu stranicu u tacki D i visioa AE. Ako je
b-' + a-I )-' + (a-' + ~)-' AD = 2AE , dokazati da je tada L B - L C = 60 0

( abo' + ba - ' 2 1655. Ako se dvocifren broj podeli cifrorn jedinica, dobije se kao kolicnik
cifara jedinica, a ostatak cifara desetica. Odrediti taj broj (obrazloziti
(a = 0, b ~ 0). re~enje) .
ay -bx cx-az bz-cy
1645. Ako je a ~ 0, b ~ 0, c ~ 0 i c = b = a , onda je 1656.* Date su prava i dYe ta§ke van prave, obe sa iste strane prave. Konstrui·
sati trougao tako da mu jedna stranica pripada datoj pravoj, a da su date
~ = I = .:.. Dokazati. tacke podnozja visina koje odgovaraju dvema stranicama trougla.
a b c
Neka su M i N sredista stranica BC i CD paralelograma ABCD . 1657. Dokazati ekvivaJenciju:
1646.
Prave AM i AN seku dij agonalu BD u tackama K i L. Dokazati da je !!.. = !!. = =-).;:> (a' + b' + c')(p ' + q' + ,.') = (ap + bq + cr )'.
DL=LK =KB. (p q r
1647. Koliko ima celih brojeva izmedju 100 i 10 000 kod koj ih su tacno tri 1658. Dat je pravougli trougao ABC( L ACB = 90
0
Nad njegovim).

cifre jednake? katetama konstruisani su kvadrati ADKC i CBHE. Dokazati da je


x
1648. Re§iti jednacinu po x, x + I x I = ~. zbir rastojanja tacaka D i H od prave AB jednak duzini hipotenuze
AB.
1649. Pokazati da vrednost izraza: 1659. Konstruisati grafik funkcije:
x x a ,...--=---
A=-+----- y = ~ x' - 2x + I - ~ x' + 6x + 9.
a b-a a+b
a' (b - a) 1660.* Razlika cetvrtih stepena dva broja od kojih prvi pri .deljenju sa 5 daje
ne zavisi od a i b za x , ab ~ 0 iI a I ~ b. ostatak I, a drugi pri deljenju sa 5 daje ostatak 2, deljlva je sa 5. Deka·
b(b + a) zati. ax+ b
1650. Akoje: (I)a+b= x + y 1661. Neka su ab
,
c
, ,
d ,
x celi broievi.
J
Ako se razlomak -
e +d xmaZe skra-
.
(2) a ' + b' = x' + y ' titi sak, onda jead - bc deljivo sak , pri cemu jek ceobroj. Dokazab.
dokazati daje a 3 + b ' = x' + y] 1662. Re~iti jednacinu po x (a dati realan broj):
1651. Dokazati da je izraz: x ax 2a' + 3a + 5x
1 1 a+b a-b ---+ =
A = -- + -- + ----- +
a-b a+b a' +ab+b'
--=----=--
a' -ab+b'
(a~ b) 2a-52a+5 4a ' - 25
a zatim odrediti realan broj a tako da je x < - I.
jednak nuli jedino za a = O. 1663. Re§iti jednacinu po x (a dati real an broj):
1652.* Dat je trougao ABC sa uglovima LCAB = 60· , L ACB = 90· 4a' 30+ 3
tacka M na stranici BC. Ako je CM = pi MN = q, izracunati ve- --=--+ = 2a' +3-,
3x + 4 x' - 1 3x' - 3 x -I
licinu x = AM u funkciji velicina p i q.
a zatim odrediti realan broj a tako da je x > 2.
175
174
U jednakokrakom . ABC,
UOUglll . gdc su osnovica AD::: 18 em a 1.
I eill, uplsan JC pravougaonik Cijc su slraniCe
~ -
1664. Re~iti lineami sistem po x, y (a dati realni broj) : 1676. II..H:tC!
BC = ; I e =) t" . 3
(a - 2)x + (a + 1)' = 20 A 4x + S)' = a + I.
a zatim odrediti realan broj a tako da jc tacna konjnnkcija
tako da ~u dva .tcmcna pripadaJu osnovici AB, a dmga dva k~elim~:
lzracunatl stramee pravougaomka.
x 2: 0 A y:S: 0 u skupu celi h brojcva.
1671.
U jednakokrakom IfOliglu ABC, gde je osnoviea AB ::: 30 em, a kraci
1665. R.e~iti sistem po x, y (a dati realan broj): AG = BC ::: 2S em upisan j e kvadrat straniee x, tako dn mu dvu tc-
(a+ 2) x+(a- 2) y= 16 f\ 2x+ 4)' =0 - 2, mella pripadaju osnovici a drugs dva kracima AG i Be. I zril~unati
a zalim odrediti realan broj a tako da je tacna relacija y = 3x.
stranicll x kvadrata.
1666. Data je lineama jednacina po x (a dati realan broj):
1618. Romb je upisan 1I jednnkokraki trougao ABC, tako da mil jc jedno Ie·
~
4-30' a(4+Jax)
9a' - 8
= .
me A, a dYe stnmice pripadaju pravama AB i AC. Ako je AC 6cm, =
2x+4 x-2
2
x -4 Be = 8 COl, izracunati stranicu romba.
x x(5o+1)+(a-l) 1679. Deltoid sc sastoji iz dva jcdnakokraka trougla cija zajednicka 05no-
b) at" + - ' - = vica izno~ i 40 em, a krnei po 25 em i 52 elil. Izracunati dijagonale
30- 2 30+ 2 9a~ - 4
deltoida.
Re~ iti jednacinu. a zatim odrediti realan broj a tako da je x < 1. Osnovica traugla je c = 56 em, odgovarajuca visinn he = 15 em i
1680.
1667. Prava MN je zajednicka spolja~nja tangenta kruznicn K ! i K 2' kOj·' teiisna linij a I r: = 17 em. Izracunati stranice a i b lrOugl u.
. .
se sek"u II taekama A I B (M 1 N su dodime locke). Izracunati zbir )'2 + my + 2 podeli sa y- \, kolicnik je J( 1'). a
1681." Ako se polinom
LMAN+LMBN . oSlatak R. Aka se isti polinom podeli sa y+ I, kolitnik Je g(y) a
1668. U ~ek0l!l razredu ~a kraju ~ko lske godine niko nije dobio oeenu ostatak r. Odrediti realan broj III tako do je R r. =
odhcan IZ matematlke. Svaki ~esti ucenik bio je vrlo dobar svaki
1682.· Polinom P(x) = X4 + 2x + ax + 2x + b je kvadrat drugog poll·
J l

~reCi dovoljan, a svaki deveti nedovoljan . Broj ucenika je izm~du 20 noma, gde su a i b rea lni brojevi. Odrediti drugi polinom i realne bro·
I 40 . Koliko je ucenika dobilo oeenu 3 i koliko je bilo ucenika u
jeve a i b.
razredu?
4 U jednaeinama odrediti rcalne brojevc A, B, C i D takoda oni vate za
1669," Akojea+ b+c= 0 i a 2 + b 2 +c z = I, i zracunati(l~ + b + c •
4

svako x (1683- 1687):


1670." Konstruisati grafik fllnkcije I yl = x + I x - 31· x+3 A Bx+C
1671." Dokazati da je n ) + l In (n EN) deljivo sa 6. 1683. =-+ ,
J
(x+1)(x 2 + 1) x+1 x'+ 1
1672 ." Odredltl
. . sve cele broJeve
. . Je
za kOJe a +
. - -I takode ceo broj . A B 0+ 0
a-I 1684. =-+-+ ,
1673. Aka su x, y. i z takvi brojevi da je x +y + z = 0 dokazati da je zbir x- I x+I x' + I
kubova ova tri broja delj iv sa 3. •
x+2 ABC
1674.' Odredjtj J(x) j g(x) ako je: 1685. --:'~=---- = - +- +-.
xJ _ 2X2 X X X - 2
Jl x : 1) + g( 2x + I) =2xA Jl x : I) - g(2x+ I) =x. (x ¢ I).
1686.
6
A
-+-+, x I
B C(+D

x' + Xl - X- I x+1 x-I .'C·+ +


1675.· Odrediti sva celobrojna rdenja jednacine x~ + xy + y2 = 1.
1687. =~+~+ C ;-+ D
x x- I (x- Ir (x-1)'
x{x - I) '

176
1688.* Resiti jednacinu po x (m realan broj): 1697.* Dat je polinom P(x) = x' + mx' + nx' + px + 8. Odrediti realne
m(x' + 8) + 6 m m+ 2 brojeve 111, nip tako da ovaj po linom bude deljiv sa
------+--= (x- I )(X' + 6x+ 8).
8 - x' x- 2 x' + 2x+4
1698.* U polinomu P( x) = x' + ax' + bx + e, odrediti realne brojeve a, b i c
a zatim odred iti realan broj m tako da je I x 1< 4.
da bude deljiv sa (x - I)]
1689.* Resiti jednacinu po x (11/ dati realan broj) :
1699.* U polinomu x' + niX ' +2x' + ~x' - 3x + p, odrediti realne bro-
2mx(m+ 1)+ 3x x x+ I jeve 111, nip da bude delJlv sa x + I.
----.:..---:--~-- - -- + , = 0,
m' - 27 m - 3 m' + 3m + 9 1700. Ako je P(x) = 2x + 3, Q(x) = 4x + 9, tada je P(Q(x» = Q(P(x» .
a zatim odrediti realan broj m tako daje I x I< 2. Dokazati. I- X , .
1690.* Resiti jednaCinu po x (a realan broj); 1701. Data J'e funkcija f(x) = - - . Izracunatl fU(x».
I +X
x+a+2 a-x+2 2(x' -2x+2 ) +2a(a - x+S)
1702. Dat je pravougaonik ABCD, zatim je konstruisana prava AMNF.
x -a-2 x + a + 2 x' - a' -4a -4 koja sece dijagonalu BD u M, stranice BC i DC U H..I P. . .
a zatim odrediti realan broj a tako da je I x I < I. a) Dokazati daj e duz AM geometrijska sredma zaduz~ MP I MJV'
b) Dokazati da je proizvod DP . BN stalna vehcma I ne zaVISI od
1691.* Resiti jednacinu po x (a dati realan broj):
a+1 3ax-S 4 izbora secice.
= . .. CH J'ednaka stranici A8.
ax +3a ru;' +2ax-3a x -I ' 1703.* Dat je trougao ABC u kome Je visma . . dn a
a) U dati lrougao ABC upisati pravougaomk tako da mu Je 'k
a zatim odrediti realan broj a tako da je I x I< 2. . . AB '
slranica pripada slranlCI
I i da se straDlce pravougaom a
troug a .'
1692.* Resiti jednacinu po x (m dati realan broj ): odnose kao 111 : n, gde su n~ i n date dU~\ ( pisanih) pravougaonika
2m- S 3 3x+ 4 b) Dokazati da je oblm SVlh tako nasta I u
(m-I)(x+2) x+1 x' +3x+2 ' konstantan i jednak 2AB. k ..
. k . ti grafik fun clJe
a zatim odrediti realan broj m tako da je I x I < 1. 1704.* U istom koordinatnom slstemu onstrUiSa

1693.* Prava a sece pravu b, a prava e je paralelna sa b. Sve tri prave Sli y =~x-3 i y = x -I x l ·
komplaname. Odrediti broj tacaka koje su jednako udaljene od sve 5 ." . ada'u sva resenja sistema
tri prave. a) Osenciti oblast raVDl x Oy kOJoJ pnp J
1694.* Dokazati identicnost: y ~~ x - 3/\ y < x -I xl· .
5 18 ' C(I03)pripadaJugrafiku
a'b'
----'----+
b' e'
+
e'a'
= ab+ae+ be. b) Da Ii tacke A(5,O), B ( - I, - 5) I ,
(a-e)(b-e) (b-a)(e-a) (e- b)(a- b) 3
funkcije y = - x - 3. . _ _ =d. Dokazau
1695. Ako unutrasnji uglovi cetvorougla cine razmeru:
' 54 + e' + d' = 4abcd, lada Je a - b - C d b' '_~7
4 + b
a) 3 : 4 : 5 : 6; 1705.* Ak 0 Je a .' b i d a I lu~
b) 5 : 7 : 11 : 13, . Ini broJevl a. ,c _?
1706.* Koji uslov zadovolj avaJu rea d) ' aD najmanju vredno t.
onda je cetvorougao tetivni. Dokazati. a' + d' - 2b(a + C - b) + 2c(c - un M . N a tangenma dui kon-
1696.* Dati su polinomi P( x) = x' - 3x + 2, Q(x) = x' + 3x + 2. Odrediti \707.* Konstruisati krufuicu koja sadrZ~tacke I
polinom P(Q( x » , zatim dokazati da je deljiv sa x' + 3x + I. P ' a duzmu a.
struisana iz date tacke 1m . ' ,+x- 31'= 10.
. . Y za kOJe Je X) •
1708. Odrediti sve cele broJeve x I
179
178
1709. Turista je pre~a o 105 km . Oa je dnevilo prelazio po 6 km manje, na Okruzno takmicenj e 1994/95.
putu bi proveo dva dana vise. Koliko kilometa ra dnevno je prelazio
Prvi razred
turista.
1710. Vozeci ravnomemo 15 minuta biciklistaje presao polovi nu pU la AB. 1722. Dokazali. da broj koji se u dekadnom zapisu pise koriscenjem jedino
Orugu polovinu je vozio 6 kmlh manje od prvobitne brzine. Tako je Clfara 2 I 6, DlJ e razhka kvadrala dva cela broja.
ceo put od A do B presao za 33 minuta. Odrediti brz inu kretanja bici- 1m . Oat je beskonacan skup S parova prirodnih brojeva. Dokazati da u
klisre i duzinu puta AB. 10m skupu postoje parovi (0, b) i (x, y) takvi da je a:5 xi b:5 y.
1711 • Ak0 je' x-, + - I, = 7' - . x+ -I .
, Izracunarl 1724. Kako treba izabrali predznake + iii - ispred brojeva pa da vrednost
x- x izraza ± I ± 2 ± .. . ± I 995 bude sto bliia nuli?
1712. Oat je razlomak ciji j e imenilac za 1998 veti od nj egovog broji oca. Ako svak a dijagonala cetvorougla ABCD po lovi njegovu povrSinu.
I 1725.
Ako se datom razlomku dod a -, dobij a se razlomak kojij e za rri puta dokazati da je ABCD paralelogram.
5
veci od prvog razlomka. Odredili imenil ac i brojilac datog razlomka. 1726. Nad stranicama Irougla ABC na spoljnu stranu konstruisani su jed-
nakostrani cni trouglovi ADB. BEC i CFA. Dokazati da su duzi AE.
1713. Odrediti razlomak koji je jednak razlomku 40 i kod koga je zbir bro- BF i CD podudame i da se seku u jednoj lack i.
jioca i imenioca jednak I II . 71
Rcpublicko takmiccnje Novi Sad - 16. marl 1996.
1714.· Ako je x realan broj i ako je x + ~ = 3, odrediri :
' I , I x Prvi razred
)
ax+- " b)x+- .
x x· 1727. Za vrhove dva stuba visine II i 15 merara, koji su na rastojanju od
9 m, zakacen je kanap duzine 15 m. Na kanap j~ oka~en leZak reg I
1715.* Resiti jednacinu .J x' + 2x + I + .JI- 2x+ x' = 2000.
s , pusten da kli zi, sve dok se teg ne nade u najOlzoj tach Na kOjoj VI-
1716.* Akoje nE N, radaje ~-~+~ jednako 0 iii lakode pripada sini ce se nalazili tada teg?
skupu N. Ookazati. 120 24 30 1728. Ako su 0 , b , c, i d pozitivni realni brojevi lakvi da je
1717. Zbir cifara dvocifrenog broja je II , a ako cifre zamene mesla novi 50+ b 60+ b . 70+ b _ 8 d 'zracunalI 90+ b
- - = - - I - - - , on a, l 9c+d
broj je za 5 veci od trostrukog trazenog broja. Odrediti raj broj. 5c+d 6c +d 7c + d
1718.* Cifra desetica trocifrenog broja, ciji je zbir cifara IS , jednaka je 5. 1729. Neka je 11 prirodan broj i d delitelj 2n ,. Da Ii n ' - d moZe biti potpun
Zamenom mesra cifara stotica i jedinica dobijeni broj je za 39 veci kvadrat?
od dvostrukog prvog broja. Odrediti taj broj .
1730. Ali-Baba se nalazi u peci ni 1I kojoj ima zlata i dijamanara. Ki logram
1719.* Odrediti skup tacaka (x, y) u Oekartovoj ravni koji zadovoljavaj u zlata kosIa 20 dinara, a kilogram dij amanata kosta 60 dmara ; ;-
l 20
relaciju x+lxl= y+lyl. spolaganjll mu se nalazi jedan kovceg. Pun kovceg zlara IkeZ •
,,' 40 k Tetina praznog ov.ega je
g.
1720. Tezisne duzi koje odgovaraju karetamao i b, pravouglog rrougla su a pun kovceg dij al1lanala tezi g. k K I' k lata i koliko
zanemarljiva. Ali-Baba moze da ponese 100 g.. 0 1 o~. ?
'd
. Ok . t+tb
t. I '.. 0 azaU a vazl ~ = -5 dijamanata treba da ponese Ali-Baba da bl naj vIse pro limo .
0- + b
2
4
Okrufno takmicenje iz matematilce 21.2.98.
1721. Rditi sistem nejednacina y < x + I" x + 2 y :5 2" y 2: - 2.
Prvi razred
. skup ..1= {19,20..... 9 I.
1731. Koliko troclanih podskupova {a, b,c} 1m3
takvib da je 0 + b + c deljivo sa 3 ?

180
1732. Neka su a i b realni brojevi za koje vazi Okruzno takmi cenjc iz matcmatikc 20.2.1999.
a) - 3ab'= 8, b ) - 3a'b = J6I.
Prvi razred - A kategorija
Naci a' + b'.
Dokazati da je tacka S centar upisanog kruga trougla ABC aka i 1741. Oat je konveksan petollgao A, A, A A A . Neka su B B B B
1733. d'" . A A A A J " S II ~, ) 4 sre-
'Sdt~ .stradm :aB 'B ". ' ), A)A" A,A , redom. Oznacimo a /vi i N
I

sarno ako je a AS + b BS + cCS =0,


gde su G, b i c duzine odgovara. sre Ista UZI , 4 I B,B). Odrcdlte odnos duzina duzi ,\lIN i A A
Jucih stranica. 1742. Oat je pol inom I ,.

1734. NaCi sve slozene brojeve n E N koj i ne dele proizvod svih prirodnih P(x) = X"lOO - 2 OOOX ' 999 + 2000x''''' _ ... + 2 OOOx' - 2000x+ 2000
brojeva manjih od n . IzraclInati P( 1999).
0
1735. Neka je dat !lABC sa uglovima LA = 500, LB = 60 , i tacke D i £ 1743. Koliko ima parova (x, y) racionalnih brojeva, tako da je
na stranicama AB i BC redom, tako da je LDCA = LEAC = 30'.
Odrediti LCDE. 2x'+5y'=I ?

Rcpublicko takmicenje Kragujcvac - 14. mart 1998. 1744. Datje skup A. Medll nj egovim podskllpovima definisemo relaciju- :
X , yeA, X - Y ~ X n Y ;e 0 . lspitati da Ii je - refleksivna,
Prvi razred simetricna, asimetri cna iIi tranzi tivna.
1736.
• . .. . ..
a) Rastavltl na ClDloce Izraz: x + x- y 2 + y 4 .
.4'
1745. Neka je M unutrasnj a tacka paralelograma ABCD. Dokazali da JC
MA + MB + MC + MD manje od obima paralelograma.
b) Ispitati da Ii je broj 9'99' + 3'998 + I prost.
Okruzno takmicenje iz matcmatikc 20.2.1999.
1737. Neka su a b, c dati razliciti brojevi iz R \ {O} , i neka je dat izraz
I , Prvi razred - B kategorija
V(x,y) = _ ,«a -b) (c - x)(c- y) -
(a-xHa - y)- 1746. Ako je n prorodan broj yeti od dya, dokazat i da je broj
- (c-a)'(b - x)(b- y» , n" - 128n 6 + 4096
gde x,y;e a. Dokazati da postoje izrazi I(x) i g(y) (tj . takvi da I ne (n)-4n'+8n-8) '
sadrZi y, a g ne sadrii x), tako da se izraz V(x,y) moze, za svaka potpun kvadrat prirodnog broja.
x, y E R, x;e y, x, y;e a, prikazati u obliku 1747. Dat je polinom
I P(x) = x)OOO _ 2000X'999 + 2000x '''' - ... + 2000x' - 2 ooox + 1000.
Vex, y) = - ( f ( x ) - g(y)) .
x- y Izracunati P( 1999).
1738. Dat je izraz *1*3*3'*3)*'''*3'99'*3'99'. Arkadije i Branislav nai- 1748. Neka su tacke K i L redom sredista stranica CD. i AD kvadrata
zmerucno zamenjuju po jednu zvezwcu sa + iIi sa - . Branislav na- ABeD, as presecna tacka duzi BK i CL .
stoji da broj koji se dobije, posle zamene i poslednje zvezdice, bude a) Dokazati da je cetvorougao ABSL telivni.
deljiv sa 7. Moze Ii Arkadije da ga spreci u tome ako on prvi igra? b) Dokazati da je trougao ASB jednokraki.
1739. Dat je trouga ABC. Odrediti sve tacke M u njegovoj ravni, taka da 1749. Datje skup A. Medu njegovim podskupoYima defi~eSimo relaciju-;
trouglovi ABM , BCM i CAM imaju jednake povrsine. X, YeA, X _ Y "" X n Y ;e 0. Ispitati da 11 Je - reflekslvna,
1740. Dokazati da osmougao kome su svi unutrasnji uglovi jednaki i kome simetricna asimetricna iIi tranzitivna.
,
1750. Naci sve proste . b . . 4 '+ I I 6p' + I
su duzine svih stranica racionalni brojevi ima centar simetrij e. brojeve p takve da su I rOJeYI p
prosti.

182 I 3
RES E NJ A 10. p =T, q=T, r = 1., s= 1..
a) T; b) T; c) 1.; d) T.
11. a) 1.; b)T.
12. a) T; b) T. P =T, q =T.
I GLAVA
13. P =T, q = 1., r = T; a) T; b) 1.; c) T.

1. LOGIKA I SKUPOVI 14. P = T, q = 1., r = T, S = 1., t = 1.


a) T; b) T; c) T: d) T.

1.1. Osnovne Jogicke operacije


15. a =T; b =1.; c =T: d =1..
a) 1.; b) 1.; c) T.
1. Sve navedene recenice su iskazi. 16. Prvi nacin : Sastaviti istinitosne tablice za formulu A, pa na 05nO\1I
toga izvesti zakljucak. Kako su kolona L leva strana i kolona D dcsna
2. a) =. ~~; b) <; c) >.
strana u ekviva-
3. p( I) = I' - 6 . J + 8 = 3> 0; netacan; lenciji, fonnula p q I : pVq qA:
p(2)= 2' - 6·2+ 8 = 0; tacan itd . A je tautologija.
T T T T T T T T \ T
Drugi nacin: Ako I-t-+--'-+--+--T--i- I ...,
0 T T .l. i T 1. 1. 1. .l i T I
4. Kako je x = 1 ; Y II x> 0 II 10 - y > 0 => y < 10; posto je y EN i pretpostavimo da

. 10 - y . .
fonnula A nij e 1 1. ; T
y < 10 => Y = 1,2, 3, ... ,9 a x E N I X = - 2 - ' onda je y = 2, 4, 61 8, tautologija, onda T .1 1.
postoje neke isti-
T 11. 1 1 TT i T t
a x= 4,3,2 i l. Traieni parovi su: (4,2); (3,4); (3,4); (2,6) i (1,8). nitosne vrednosti 1. 1

slova p, q, z za
5. a) 1.; b) T; c) T, T, T. koje je A = 1..
6. a) T; b) T; c) 1.. Tada bi postojale
7. a) Broj 3 je jedino resenje; sarno ove mogu-
b) Svi eeli brojevi x delioei broja 6. To su: ± I, ± 2. ± 3, ± 6. cnosti:
c) To su brojevi: 1,2, 3,4, 5, 6; a) (pV q)1I z = T i (pll q)V (qll z )= 1.;
b) (p V q) II z = 1. i (p II z) V (q II z) = T.
d) Jedinstveno resenje x = 4;
e) Data formula ima vise resenja. Sva resenja date fonnule je sirup Razmotrimo oba slucaja. .. , .
a)(p V q) II z = T ako je p V q = T i z = T, tada Imamo trI mogucnosu.
AU B, gde je skup A = {0,-I,-2,-3, ... J, a skup B = (6,7 ,8, .. }.
1. p=T, q=T i z= T;
8. a)x=I,2,3; b)x=-3V x =3; c)x=I,2,3; d)x=6 , 7. 2. p = 1., q = T i z = T;
9. 3. p = T, q = 1. i z = T. . d' etpostavka
x 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i U sva tri slucaja je (pll z) V (q II z) =T, sto znatl aje pr
f(X> 7V x<4) T T T .1. .1. .1. .1. T T T ' pod a) nem?guca. . _ ko'e V q = J. i : =T.
----' AnabzlfajUel slucaj b) (p V q) II z -1. a j P
f(x<911x<5) T T T T .1. .1 .1 .1 .1 1.
imamo tri mogucnosti:
f(3x< 7) T T .1 .1. .1 .1 .1 .1. i 1. 1. J 1. p V q = 1. i z = T,
f(x'=X'X) T T T T T T T T 1
T I 2. p V q = T i z = 1.,

I 5
'164
~
--
3. pVq=.Li:=.L , . b) Tabl iea istin~tosti za i s~az (p V q) V r je nesto slozenij a. pa je bro)
a tada je uvek (p /I :) V (p /I :) = .L, pa Je pretpostavka b) nemogu- moguc nosll 8. Jer se Jav lJ aJu tn osnovne promenljive, te se u tablici
ca. Odakle zakljucujemo da fo nnul a.4 ne moze imati nikad istin itosllu istinito sti javlja 8 vrsta. Tabliea istinitosti datog iskazaje tabela b).
vrednost.L. Dakle , fonnula .4 je tautologij a .
19. Analo gno prethodnom zadatku sastaviti tab lieu istinitosti za svaki is-
17. Prvi nacin : Pomocu tablice istini tosti za fOImul u A. kaz.

, 20. Tabli e a istini!Osti za fonnu lu pod a) data je tabelom.


0 b o ob - b - to 0 b) a" -'b II
-q poq pA-'q - ( pA-q ) ( poq)<> - (pA_q )
p q
T T T i ! i i T
T ' T i T i T I T
I
T i i T T T T
Ti T i T i T
i T , T i i i TI i T i T i T T
i i T T I i i T i i T T i T T

Drugi nacin : Ako pretpostavimo da formula A nije tauto logij a, onda Dakle, ova formul a je taulologij a.
postoje dye mogucnosti : 21. Anal o gno prethodn om zadatku sastaviti tabli ce istinilOsli itd .
a) ~(ao b) = T i 0/\ ~b=.L :
b) ~(a o b) =.L i a/\ ~ b =T . 1.2. Osnovne skupovne operacije
- Analizirajmo slucaj a) . Da bi bilo ~ (a 0 b) = T treba da je a = T,
b = .L, onda je a /I ~b = T. Dakle. pretpostavka pod a) je netacna. 22. x = 0, 1,2,3.
Analizirajrno s lucaj b). Da bi vaii lo ~ (a 0 b) =.L treba da je: a = T, B. = 4.
card S
b = T; 0 = .L, b = .L i a = .L. b = T. U sva tri slucaja nije a /I ~ b = T,
dakJe, pretpostavka pod b) je netacna. Znaci fonnula A je tautologija. 24. QnR {A, B , H . O , P ,C, E , T , K, M}.
18. a) Iskazi pi q su dye osnovne promenlji ve velicine od kojib treba , , , 8} , B = {O, I,2 .. .. ,8};
25. a) A = {3 ,4567 )

a) b) b) A nB= {3,4,5,6,7 ,8}, B \ A = {O, I,2}.


26. AnB = N, Ij . skup prirodnih brojeva.
p q pVq (pVq) .Vq P q r pVq (pVq )V r
27. a) Sva tvrdenja su netacna.
T T T T T T T T T 28. a) {3, 6, 12}; b) A; c) {I,2,4,8, 16,32}; d) 0; e) A.
T i T T T T i T T 29. a)P= {7}; b) skup P je prazan za svako m~ 2.
i T T T T i T T T 30. 0= I, b = 2, c = 3, d = 4.
i i i i 31. A={ O,4,6,8.9}, 8}
T i i T T
B= { O,2,4}. A U B = {O,2,4.6, 8.9} , A n B = {O,6, ,
sastaviti sve moguce kombina- i T T T T
A \ B = {6,8,9}, B \ A = {21. 91l
eije od T i .L. Tabliee istinitosti za
iskaze p.q,pV q I (pVq)Vq
i T i T T peA \ B) = {0, {6}, {8}, {9}, {6,8}, {6,9}, {8,9}. {6,8, .
date su u tabeli a), i to za svaki i i T i T 32. A={ O,6, 12}, B = {O,2,6,8} itd.
iskaz u odgovarajucoj koloni is- 33. P= {a,c,J,g,h} : Q = {b,c, d,e,j, h).
i i i i i
tim redom.
34. A={ 2,3,4,5,6,7, 8}, B = {1),6,8}.
I 7
~186
35. Prva i peta u tacne, osmle su nelacne. ~ x ES/\( x ~All x ~B)
36. l3ez upuistva . ~(xESIIX~A)II( X ESII X ~B )
~ x EA'lIxEB'
37. \ \H = {~ .4 .6. 7 .9} .
~ x E (A ' n B'). Kraj dokaza.
38. A = {l,3.4.5,6}. B = {6}, C = {2,4}.
= {a, b, c, e,f, h, i};
'(JjJ '(]JJ
39. 1° a) AU B
b) AnB= {a .c,f};
c)BUC= {a,b.c, d,e,f.h,i} ;
d)BnC= {b} ;
e) AUC= {a,b,c,d,e.j.h}; ........... ./
f)AnC={e,h }; ~ /
g) AU(BUC)= {a,b. c,d,e,f, h, i}; (A u B)'= A' n B'
h) An(BnC)= {a. b. c,e,f, h}: 51. 6
i) AU(BnC)=0.
2°a) A = {b.d,g,i} ; Treci nacin : Pomocu tablice istinitosti:
b) B = {d.e, g.h};
.rEA x EB xE(A UB) xE(A UB)' xEA' x EB' x E A' ns' '
c) E = {a,c,f, g. i};
T T T .1 .1 .1 .1 ,
d)Cs(AUB)= {d,g};
e)Cs(A UC)= {g,h}; T , .1 T .1 .1 T .1
f)C s (BUC)= {g}; .1 T T .1 T .1 .l I

g)Cs(A nB)= {b, d, e,g,h, i}; .1 .1 .1 T T T T


h) Cs(A n C) = {a, b,c, d, j , g, i) ;
i)C s(A U(BUC»= {g}; Dokaz obrasca (2):
Prvi nacin : graficki prikaz resenja koristeCi Ojler-Venove dijagrame
j) C s (A n (B n C)) = S;
k) Cs( A U (B n C)) = {d, g,i); (sl. 7).
J O Kako je A n B n C = 0; A n B n E = 0; A n 13 n C = {a, c,f};
A n B n E =0, tvrdenje je tacno.
40. Ovde treba dokazati da za uniju i presek dva skupa vaze de Mar·
ganovi zakoni. Dokaz rnozemo izvesti na vi se nacina: graficki , ra·
cunski i pornocu tablice istinitosti.
Dokaz obrasca ( I):
Prvi nacin: Koristeci Ojler-Venove dijagrame (sl. 6) dokaz se laka
izvodi . (.A n B)' = A'u B'
Drugi nacin: Koristeci sirnbole matematicke logike, definiciju , un ije,
~. 7 .,. .'
preseka i jednakost skupova, imamo lanac ekv ivalencija: Drugi nacin: Koristeci simbole matematicke logike i definlclJe, unlJe,
x E(A UB)'~ x E S /\ x~ (A UB)
~xES/\-'(xEAUB)
preseka i jednakosti sku po va imamo:
~ xES /\ -'(xE AUxEB) x E (A U B)' ~ xE S II x~ (A nB)
~ xE S /\ -'(xE A nB)

188 189
~xESfI~(xEAflXEB) A n C BlJ.C I. AlJ.B 0
~xESfI(XftAvxftB) E E E ~ E Fl!
~ (xES fI xft A)V (x E S fI xft B) E E ~
E
E ~
~xEA'VxEB' ~ Fl!
E ~ E E
~ x E (A' U B'), sto je i trebalo dokazati. Fl! E ~
E ~ ~ ~
Treei nacin: Dokaz je prikazan tabelom: E E E
~ E E ~ Fl! E
xE A x EB xE (A nB) x E( A n B) xE A x EB· x E (A un·)l Fl!
~ E ~ E E E
T T T .l .l .l .l i Fl! ~ E E E ~
Fl!
E
T.l .l T .l T T I
~ Fl! Fl! ~ ~ ~ e
.l T .l T T.l T I

T T T
46. Bez uplltstva.
.l .l .l T
47. 770 ucenika.
Jz tabele se vidi da je kolona x E (.4 n B)' ima istu istinitosllll vrc- 48. M = {S,7,9, IS}.
dnost, kao i kolona x E (A ' U B '), sto je i trebalo dokazati .
49. Bez uplltstva.
41. A = {1,2,2,4,6, 12}; B= {1,2,3,6,9, 18}; C= {I,2,3,6, IO, IS,30} .
50. a) L = {a, b,c,d,e} \ {b,d,f , g,IIl,n}U{a,c,d,f ,r,s} = la,b,c, d,e} \
42. Razlika B \ C = {6}, A \ (B \ C) = {I,2,3} . Kako je .4 \ B = {l,2} i
{a,b,c,d,j,g,IIl,n ,r,s) = Ie} .
A nC={l ,3}, to izJa:zj da je (A \ B)U(AnC)={I ,2)
U {I,3} = {l,2,3} . Data skupovna jednakost je tacna. D = ({a, b,c,d,e} \ {b,d,f,g,IIl,n})n( {a,b,c,d} \ {a,c,d,J,r, s}) =
43. Polazimo od ekvivalencije, odakle sledi lanac ekvivalencija: {a,c,e} n {b,e} = Ie}.
xE(A \(B \ C»~ (x E A fI xft(B \ C» Kako je leva strana L jednaka desnoj D, tvrdenje je tacno.
~ (xE A fI ~ (xE B fI x ft C»
51. Dokaz se izvodi po definiciji, tj.
~ (xE A fI (xftBV x E C»
~ (xE A fI xftB)V (xE A fI xEC) (xE AU(AnB»~ (xE AV x E A nB )
~ (xE A \ B)U (x E A n C) ~ xE AV (xE A fI x E B) ~ x E A => AU(A nB) = A.
~xE(A \ B ) U (A n C). Kraj dokaza . Drugi zakon: xE (A n(A UB » ~ xE Afl xE (AUB)
~ xE A fI( x E AV x EB ) ~ x E A => An(AUB)= A.
44. Skup Sima dva elementa. To Sll 0 i {0} . Partitivan skup je
peS ) = {0, {0}, {{0}}, {0{0}}} . 52. A= {1,3,6},B = {2,3},D = {l,3},x = {I,2,3,4,S) iii
45. a) Skup A = ( 1,2,3,4,S},skupB = {2,4,6,7) . RazlikaB \ C = {2,6,?),
=
x = {l,2,3,4,4,6} = A, y = {2,3,6}, z P,2,6}.
a A \ (Bt.C) = {4,S}, a razlika (Bt.C) \ A = {6.7,8}. Odatle sledi 53. A = {-S,3,7 , 13}.
(I) At.(Bt.C) = {4,S.6,7 ,8}. Razlika A \ B = {1,3,S} i B \ A = {6,7} . 54. A = {b,c,e,f} ,B = {b,d,e},C = {a, b,f).
Simetricna razlika At.B = {l,3,S,6,7}. Razlika C \ (At.B) = {4,8) i 55. Tvrdenje je tacno.
(At.B) \ C = {S,6,7}, odakle
56. A = {1,2,3,4,6, 12),B = {I,2,4,S, IO,20},C = {I,2,4,8.16,32}.
(2)(At.C)t.C = {4,S,6,7,8}.
a) A\(BUC)= {3,6, 12}; d)(B \ C)nA=0.
Iz (I) i (2) sledi da je data jednakost tacna.
b) Dokazje prikazan sledeeom tabelom pripadanja. Iz kolone L (leva 57. T = {(b,a);(a,c);(b,c);(b,d);(e,c») .
strana) i kolone D (desna strana) sledi da je tvrdenje tacno. 58. Nije, jer (y,c)ft AxB vee (y,c)EBXA; (P,W!. AxB vee
(P,b)EBxA .

191
190
59. a) AxB = ( V'x )(x E C II x$. (AnB)~ x E (C\A)V x E (C\ B ).
{(a, a );(a, ,8);(a, y);( b,a );( b,,8);( b, y);(e. a );( e,,8);(e, y)}; (Ponovo se ko n ste definI C1Je unIJ e, preseka i razlike skupova .)
b) (Ax B)XC = (V'x)(x E C II ~ ( x E A II X E 8 ¢:> (x E C II x $. A)V (x E C i\ X $. B )
{«a, a ), 1);« a,a ),2 );« b, a), I); « b, a ),2);«e,a) , I );«e, a ),2) ; (V'x)(x E CII (X $. AV x$.B) ¢:>(x E Ci\x $. A)V(x E Ci\x$.B)
(F) ( V'x)e i\ (~aV ~b) ¢:> (c II ~a) V (c i\ ~b ).
«a,,8), I); « a, ,8),2); « b,,8), I); « b, (3), 2); «e, (3) ,I ); « e,,8). 2); Formllie x E A,x E 8 ,x E C oznacene su redorn sa abc. Kako 'e
«a, y), I );«a, y),2 );« b, y), I);« b, y).2); « e, y), I);« e, y),2)} . formul~ (F) tautologija, ~to se lako proverava, ovim je dOkazaoa sk~­
60. a) Imamo 2' = 16 podskupova, tj. dva trivijalna 0 i B , 4 jednoclana, povna Jednakost pof f). Sheno se dokazujll i ostale.
6 dvoclanih, 4 troclana, i to su svi elanovi skupa PCB); Dokaz skupovne jednakosti pod h) :
b) peA) ima takode 2' = 16 podskllpva ; =
A x(B nC) (A X 8)n (A xC), ako i sarno ako
(V'x)(xE Ax(BnC)¢:> xE(Ax8)n(AxC». Ovde smo koristili
=
c) p(A)n P(B) {0, {e}, {d}, {I). {e, d), {e,!}, {d,!}' {e,d,f}};
jednakost skllpova. U sledecem koraku cerna koristiti definiciju
d) p«Cs,.on(C,B)) = {0,{b}}. Dekartovog proizvoda. Cinjenica da neki element x pripada Dekarto-
61. X I = {2,3} iii X, = {2,3.4} iii X J = {2 .3,S} iii X, = {2,3,4,S}. yom proizvodu nekih skupova znaei da je x ureden par, recimo
Y = {2,3,5}; XI I Y =0, X , \ Y = {4}; X , \ Y = 0; X, \ Y = {4}. =
x (y, z) tj . Da prva koordinata y pripada prvom skupu, a druga z
dmgom skupu. Dakle, jednakost koju dokazujemo tacna je ako vaZe
62. X I = {4,5}, X , = {4,5,6}, X J = {4,5,7}, X, = {4,5,6,7}.
ekvivalencije:
63. a) A = {1,2,3,4,5). B = {1,2.3,4,6}. (V'y)(Vz)(yE A II z E B n C) ¢:> (y , z) E A x B lI(y,z) E Axe.
b) A = {2,3,4,5}, 8 = {1,3,4,5} . (K.ori~cena definicij a Dekartovog proizvoda i preseka.)
64. a) PllQ = {4,5,7} ; b) QllP =PllQ = {4,5,7} : (V'y)(Vz)(y E A II (z E B II z E C)l
¢:>( y EAII z E8 )II(y E AIIzEC).
c) (PllQ)tlQ = P; d) {l,2,3}.
(K.ori~cene definicij e preseka i Dekartovog proizvoda.)
65. A' = {a,e,f} = B, 8' = {b, d, e, g} = A. Ako sa p oznacimo y E A, sa q z E C i sa r z E C, za dokaz date sku-
66. P ' = {x lx E N\ P}={xlx=2k-l , kEN}. povne jednakosti treba dokazati da je iskazna formula .
p II (q II r) .." (p II q) II (p II r) tautologij a. Sto se lako dokazuJe po-
XI = {4,5, 7}, X, = {4,5,6, 7},
mocu tab Lice .
=
X, {3,4,5,6,7} itd.
71. Na kursu ima 38 slu~alaca; dva jezika uci 15 5Iu~al. aca.
YI = {2,3,6}, Y, = {2,3,4, 6},
=
YJ {2,3,5,6} itd . 72. S = {3,5,6,II},x = 5.
M
73. A xB = {(a,.);(a,O); (b,*);(b,O); (c,. ); (c,D)}; (51. 9).
68. =
Skup A {2,3, 7, 13},
=
a B {2,3,5,11}, sve tri (0,0) (b, Dl (C,Ol
relacije su tacne.
0 0- - - - - - - -?" - - - - - -?" - - - - - "I
69. a) 4; b) 18; c) 5 (sl. 8). SI 8 I I
I
I
I

70. Pri dokazivanju skupovnih jednakosti koristi se definicija j ednakos ti ______ ..0------
J ~._*_) ___~(C, *
:( 0, *I
=
ok!
dva skupa, tj. A B.." A ~ B II B ~ A (dva skupa su j ednaka ako, i
* 0-
:
I I

I AxB

sarno ako, svaki clan jednog skupa je clan i dmgog skupa i obraUlol·
Dokaz skupovne jednakosti pod f). Data jednakost je: B
(Vx)(xE C \(A n8)"" xE (C \ A)U(C \8).
(Koristiti definiciju unije, preseka i razlike skupova.)
SI. 9

193
192
74. AxB = {(O,a);(O,b);(O,c);( I ,a);( I,b); (l,c);(2 ,a) ;( 2, b) ;(2,c») 82. P = {( I, I );(2,2);( 3, 3);( 4,4 );( 1,2);( 1,3);( 1,4 );(2,4);(3,4»).
B x A = {(a, 0);(a, I) ;(a,2);(b, O) ;(b, I) ; (b,2);(c, 0);(c, 1);(c,2»). 83. p = {( 0, I O)~ 1, 9);(2,9);( 3, 7 );( 4,6);(5,5);( 6,4)0,3);(8,2);(9, I);
Njihovi grafovi dati su na slici 10. (IO, IO)}.
,------------------ 84. a) P = {( -2,-1); (- 2,0);( -2, 1);( - 2,1);( -2,2 );( - 2,3);( -1,0);
o C C 0"""'= - - -- - - - - - - 0 2 , ...,( 2,3;») ;
c) p = {( - 2,- 2); (-I, -I );(0,0);( I, 1);(2,2);( -I , I);( -I, I); (- 2,2;)};
1 <>"""=---=:,....,..----.-::0 b b 0""""':::------------'0 1
refleksivna i simetricna.
o o a a O,...c::"'--- -- -- - - -...-:.o 0 d) p = {( - 1,3); (0,2 );( I, I);(2,0);( 3, -I )) simetricna.
L-_________ _ _ _ ~~~
Ax B Bx A 85. Relacija p = {(-I,-I ); (0, 0); ( 1, 1»)
VxE A je (x,x)E p(-I,-I)E p ,( O,O)E p,(I , I)E p, pa je reflek-
SI. 10
sivna (51.12) . Na gra fu svaki element ~' 0 ,
75. A' = Ax A = {(a,a);(a, b) ;(a,c);(b,a);( b, b);(b,c);(c,a); skupa A ima petlju , te nam ta petJja po- 00 0
(c,b);(c,c )} . kazuJe da Je p reflekslvna .
SI. 12
76. a) (1 ,2);( 1,3);( 1,4 );( 1,5);( 2, 3);(3,4 );(2,5); (3,4);(3,5); (4,5).
b) (1,2,3);( 1,2,4 );( 1,2,5);( 1,3,4 );( 1,3,5);( 1,4,5); 86. I· Relacija p je refleksi vna, jer je "Ix E S:3I(x - x) '" 310 (nula je de-
(2,3,4 );(2,3,5); (2,4,5); (3,4,5). Ij iva sa svakim brojem, pa i sa 3). .
77. A = {a,b,c};B = {l,2,3} . 2"Relacija p je simetricna ako je 31(x- y) '" x -: y = 3k, ooda Je
y-x= -(x- y) = -3k = 3(-k), tj. 31y-x, paJe
78. a)(A x A)n(B X B) = {(b,b) ; (b,c);(c,c);(c, b) }.
31x- y ~ 31y- x i x,y E S.
b) (A x A)n (A x B) = {(a, b); (a,c);(b, b);(b,c);(c, b );(c,c)). 3° Relacija je tranzitivna ako je: .
79. = = =
A {l ,4,7,IO},B {O, IO},C {IO,12}, AU(BnC) A, = 31(x_ y) /l31( y_z) ~ x - y =3k/l y - z =3m, ondaJe _
B \( AnC)= {10}, x - z = x- y+ y - z = 3k + 3m= 3(k + m) = 3n, tJ. 31(x - .,,), ..
P(C \( AUB»= {0,12}, paje 3 1(x - y) /I 31(Y - z) '" 31(x - z); x,y,z E S, zoael pJe relaclJa
B x A = {(O,I); (0,4);(0,7);(0,10);( I 0, 1);( 10,4); (10,7 );( I 0, 10)}. ekvivalencije. . d k .
80. A = {0,6,12},B = {0,6,12},C = {6,B, IO,12}. Relacija p j e razbila (rastavila) skup S na tn po s upa.
So = {3,6, 9,12} = {xlx = 3k,kES},
1.3. Relacije i funkcije S, = {l,4,7, IO} = {xlx = 3k+l,kES}, .
S = {2 5 BII} = {xlx = 3k+2,kES} , tJ. . I .. Prvu
P = {( 1,2);(2,3);(3,4);( 4,5);(5,6»); 2 , , , .. r en na tri klase ekvlva enclJe.
81.
(sl. II). klasu cine brojevi skupa S delJlvl sa 3,t
skup S je pomocu relaclJe p rastav J . u u klasu ekvivalencije cine
g t tak I i trecu kJasu cine
clanovi skupaS, koji pri delJenJu sa 3 aJ~ ~s aa je kolienicki skup u
brojevi koji pri delJenJu sa 3 daJu ostata , P
,. oznaci S / P = (So,S, , S ~21:...,:...(s_1._13_)_
. _ - - - - --::'
3· I I' o----P o--Y • M

SI. II

,.
A
(., •2 •3
A

.,
x A =A

·s
l

.,} SI. t3
!XllXllil
0• - 0 0--0 •
,t II
u

195
194
87. Analogno prethodnom primeru pokazuje se da j e p relacija ekviva_
iencije. K lase ekvivalencije su:
b)g'=9x-16; , c)f'g=4x'-20x+26'
d)g . f =3x - 12<+11.
.
Z. = {0.±3.±6•... } = {3k lk E Z}; 93. poznato je da proizvod funkcija nije komulativan ali za ove dye vafi
Z, = {...• - 5.-2. 1.4.7 •... } = {3k + Ilk E Z} i tj .(f.g)x =32 x 6 -4Sx ( '
+ISx'-I; ' •

(go I)x = 32x - 4 8x~ + 18x 2 -I. Dakle, vali log = go f.


6
Z, = {-4.- 1.2.5.S •... } = {3k + 21k E Z}. paj e kolitnitki skup:
Zip = {Z"Z, .Z,}. 94. Ta reJacijaje a.~tire.~ek~iv~a.je: ni jedan covek nc pozdravlja samog
88. Dokaz da je data relacija klasa ekvivalencije izvodi se kao u prethod. sebe. Ta reiaclJa nLJe nL slmem ena, jer ako x pozdravi prvi y, y ne
nom zadatku. KJase ekviva lcncij e su: pozdravi prvi x. Relacija je antisimetricna. Ako x mora da pozdravi
Z. = {5k lk E Z} = 0; Z, = {5k + Ilk E Z} = I; prvi y, y mora prvi da pozdravi z, 10 x mora prvi da pozdravi z. Rela.
Z, = {5k + 21k E Z} = 2; Z , = {5k + 31k E Z} = 3 i cija p je tranzilivna.
Z, = {5k+4IkE Z} =4. 95. Primed ba 1. Presiikavanje je I-I Gedan -jedan) ukoliko razlicirim
Prema tome. kolil!nicki skup je likovima XI ,X2 uvek odgovaraju razlicite slike I(x, )J(x!). Ij. za sve
Z I p= {Z •• Z,.Z,.Z, .Z.} = {o.i.i.3.4} x"x 2 iz domena vati implikacija
(I) x, .. x, ~ f(x,)" fix,).
89. Klase ekvivalencije su: 2 0 = {4}; 2, = {1,5,9}; 22 = {2} ; i Cesto se za dokaz koristi kontrapozicija implikacijc (I), Ij .
Z) = P,7, ) I}; a kolitn icki skup je (2) f ( x,) = fix,) ~ x, = x,.
Z I p= {Z •• Z"Z,.Z,} = {i.i.3. 4}. Za data pres Likavanje, ako se pimeni (2) imamo:
3x I - 2 = 3x 2 - 2 ~ 3x I = 3x,. 0 x, = x,.• Dak1e,preslikavanjeje I-I.
90. Svaki se prirodan broj moze napisati u obliku n = 7 q + r, gde je
Primedb a 2. Pres Likavanje je ako svaki realan broj 0 je slika bar jed·
r = 0,1 ,2,3,4,5,6. Ta re lacija je refleksivna, s imetritna i traDzilivna.
Klase ekvivaiencije imaju za predstavnike r. Imamo 7 klasa ekviva· nag realnog broja x, Ij . 'Va E R,(3 x E R~f(x) = o. Jednafina
0+2 . ER
lencije: 0, I, 2, 3, 4.5, 6: I(x) = a u dalom slui!aj u je 3x- 2 =ao x = )' zalsta za 0
·
0= (0,7 .14•... } = {n= 7q+ 0}, postoji x ERda je 0 = I(x).
·1= {1. IS.15•... } = {n = 7q+ I} .
Provera: I(x) = I( a; 2) = 3. 0; 2 - 2 =0.
·
2 = (2,9.16•... } = {n = 7q + 2}.
99. r' = (2obcde
4I35).
6 = {6.13.29, ... } = {n = 7q+ 6}.
Kolil!nicki skup NIp = {a, i,i, 3,4,;, (;}. 100.
a
)f ' =( 12345). b)
23 1 45' f ' --
12345).
( 12345 Old.

91. a) (f. g}6 = 95; b) (f. g)m = 12m + 23; 1234).


lOt. 1234)
c)(g.f)6=9S; d)(g.f)m = 12m +6. ,)f·g = ( 1 31 2; b)g.f = (42 12 Old.
92. a) f' = f · f = fix' -4x+5) = (x' -4x+5)' -
- 4(x 2 -4x + 5)+ 5= x· - 8x} + 22X2 - 24x+ 10;
191
196
1.3. Elementi kombinalorike
102 .
-'( x+5 -I x+3
a )/ x)=-3-,g (x) =-5-:
109. 1234213431244 123
b) log = I(g(.<)) = 1(5x- 3) = 3(5x- 3)- 5 = 15x- 14. 12432 1423 1424132
go 1= (g(l(x» = g(3x-5) = 15x- 28; 1324231432144213
c) 1 _' o g-' --~
X+ 28 I - I
'
5.0+ 2
og=-3-' 1342234132414231
1423241334 1243 12
1432 243 I 3421 4321.
103. a) 1(.') = 5x - 8; b) I(x) = 3X; I I : c) I(x) = 8 - X;
110. 643576453764735
d) I(x) = h+ I. 6437564573 64753.
13-3-' -' _5-> 111. P(5) = 5' = 120.
104. a )1 (x)=3x-l , g(x)= 2 ; b) / og ___ .
2 112. a) 7! = 5040; b) 51 "" 120: c) 4! = 24.
I til. a) 5! = 120; b) 5! ,4' = 2880.
105. Ako se uvede smcna - = I dala jednacina
x 114. Ima 15 brojeva, i to 5u:1054, 1450.405 1, 4150, 2053,2350, )052.
(\) f(x) + 2f(;) = x, svodi sc na oblik f( ~) + 2f(t) = 7iii 3250, 11 52,1351,315 1,2251,2 152,1252, 5050.
115. Medu 567 brojeva ima 9 jednocifrenih, 90 dvocifrenih i 468 tToci-
frenih. Dakle, 9· 1+ 90·2 + 468·3 = 1593 ciffe.
(2)/(~)+2/(X)=~ 116. Najvise troug!ova ima aka su svake tri tar!ke sa raznih pravih neko-
linearne. Tada trouglove dobijamo medusobnim povezivanjem.
Iz (I) i (2) dobija se I(x) = 2 - x' (x" 0). Takvih trouglova ima 5· 5· 5 = 125, iii taka 510 za osnovicu uzimamo
3x
I 4..\"-2 1 du1 oa jednoj od pravih, takvih trouglova ima 10·10 = 100 sa osoo-
b) I(x) = - ( x " 0;1): c) /(» = - - ( x " -: 1). vicam oa jednoj pravoj - ukupno 3' \ 00 = 300. Prema tome, najveei
I -x x-I 2 meguci broj trouglova je 125 + 300 "" 425 trouglova.
2-7x
106. a)/(x)= x+2 b)/(x)= Ilx-6 ; c)/(x)= ; 117. Irna ukupno IOpravih: AE , AF,BE , BF.CE, CF , DE.DFipravea ib.
6x+4' 9x-1O 13x-5 . b'l .. d ' b ' k . n(n+ I) 136
3-x 118. Ako Je I on gosuJu. ta a JC rOJ ru ovanJa = c:>
d)/(x)=--.
3x- 1 n(1I + I) = 16 ·17 Q 11 = 16 VII + 1 = 170 n = 16, bilo Ie16 gostiju.

107. a) I(x) = ~(x' -I), g(x) = -~(2X' + 3x+ I): Milan 17-ti.
119. Odaberimo bilo koju pravu kvadratnc mrefe. Kako je na njoj 7
x 2 -4x+l x 2 -3x+l taeaka, to je ukupan broj duzi (7 '6): 2 = 21. Kako lakvih pravih ima
b)/(x)= I ,g(x)= ,(X" I): 14 _ 7 horizontalnih i 7 vertikalnih. ukupan broj dutije 21·\4+ 294.
-x x-I
2x Od uoeenih du:!i 6 ima 1 em, 5 du!i 2 em, 4 dufi ima 3 em, 3 dufi
c) I(x) = -2, g(x) = - , (x" 1;2). 4 em, 2 du:li 5 em i sarno I duf 6 em. Ukupan broj kvadrata je:
x-I
6'6+5'5+ 4·4+ 3·3+ 2 ,2+ )·1 = 9 1 kvadral.
108.
I
I(x)=-, g(x) = I,/og = gol = I. 120. Potrebnoje najvi~e 3 tega, i to od 1,3 i 9 kg,jeT je 1=1 ; 2=3-1 ;
x 3=3: 4=3+1: 5=9-3 -1 : 6 = 9-3: 7=9+1 - 3; 8=9-1: 9=9:
10=9+1: 11=9+3 - 1; 12 = 9+3 i 13=9+3+1.

199
198
121. Aka prave klase p presecemo pravama klase q imamo ~+4S 133. Na osnovu pretpostavke imama
2 n(n - I)(n - 2) n(n - I )
duti od kojih je svaka osnovica jednog para leiograma. Na svakoj 6 = 2 2 ¢;o n = 8. DakJe, 28 pravih, 56 ravni.

pravoj k1ase p imamo 6~ = 15 duzi od kojih se svaka moze kombi.


5
134. a) 380; b) 10 302; c) n; d) (n- 2)(n-I).
novati sa svakom duzi iz prethodne klase. Ukupan broj paTaIclo. 135. a) n!< lOaD:::::> ns6; b) n!>500=:- n>6; c) n2:5.
grama je 15·45 = 675.
136. a) P(6)- P(5) = 6 ' - 5! = 600;
122. a) Stolice " hiraju" dake na 7·6 ·5 ·4 · 3 = 2 520 naeina' b) 5!+5 1+5 1-4! -41=3 12.
b) Baei " biraju" stol ice oa 9-8'7·6' 5·4·3 = 18 1 440 'nacina. 4
137. VZ = 4'3= 12, 1221 31 4 1
123. Aka hi 0 mogla biti on pocetku, lada se broj pamih cifara moze 13233242
poredati oa 4! naeina, pri cernu svakom od lih rnsporcda odgovara 31 1424 34 43.
rasporeda parnih cifara, tj . bi la bi 4!· 3! + 144 rasporeda. Kako 0 ne
moze biti nn pocetku. treba oduzeti 2! · 31= 12 rasporeda, pa Je
138. VI s + V2s + V1~ + V• S + V S = 325 .
~

trazeni broj 144-12= 132 rasporeda. 139. 2·V/ = 2·7 ·6·5 = 420.
124. a) 5·6·6 · 6 = 1080; b) 5·5·4'3 = 300; c) 5·6·6'2 = 360. 140. 3024.
125. a)6·7·7·7·7=14406; b) 6' 6·5 -4-3=2 160; 141. ViS = 35 · 34 = 11 90.
c) 6'7'7·7·5= 10290. 142. Elementi skupa M su : 2,3,5,7,1 J, broj Irazenih brojevaje 20.
126. a) 10 belih + 30 plavih + 3 crvene = 43 kugl ice; 143. a) Datajednacina ekviva lentna je jedna6ni lI(n - I) = 5·4. Kako su n
b) 30 plavih + 20 crvenih + I be la = 51 kugJi ca; i n - 1 uzastopni prirodni brojevi , ona je tacna za n =5 i n - 1 = 4, tj.
c) 2 bele + 2 crvene + 2 plave + 1 = 7 kugl ica. jednacina ima j edinstveno re~cnjc u skupu prirodnih brojeva n =5.
127. (~O) .(:) = 1974024 nacina. b) Data jedoacina ekvivalentna je jcdnacini n(n- 1)(n - 2) = 6· 5·4.
kako su n, n - 1 i n - 2 tri uzastopna prirodna broja 10 je n = 6,
128. V.6 - V15 = 300 razliCitih brojeva. n - 1= 5 i n - 2 = 4::::- n = 6;
c)n=5; d)n =5.
129. n=11,k=7 .
144. TraZeni brojevi su cetvorocifreni 8 4 , petoc ifreni 8 5 , ~es tocifreni
130. n8)-m-(m- IH(~)- I)= 124. 8 4 = V.6 _ Vl6 = 300, 8 : =VS6 - V46 = 600.
Braj svih trafenih prirodnih brojeva je 300+600+600= 1500.
(Od
u-

~e:i:u(6b)r~6v.i5~~~P;~i~6U) ~·15.
131. Od 10 crvenih tacaka maze se konstruisati 10· 9 = 45 duzi sa crve-
2
nim krajevima. Svaka od tih duzi moze se kombinovati sa 8 plavih ta- 145.
g ·7 1 3 1.2.3 '~4
caka tako da dobijamo 45· 8 = 360 trouglova. Slicno imamo - = 28
2
p lavih duxi i 28· 10 = 280 troug lova sa dva pl ava i jcdnim crveOim
. 146. c:= 20.
147. c11 = 2380.
temenOffi. Ukupan broj trazenih trouglova je 360 + 280 = 640. 148. c;o= 190.
132. Knjige iz matematike medusobno se rasporeduju na 5·4·3' 2 ·1= [20 149. ledna~ina n(n - I) = 45 ekvivalentna je jednafini n(n- 1) = 10·9;
natina, iz fiz ike 4·3·2·1 = 24 nacina i i2 bemije 3· 2 · 1 = 6 oacina.
ojena jedinstvino rdenje je n = 10.
Kako sa oblastima ima 6 mogucih rasporeda
ISO. 64 podskupova.
MFH, MHF.FMH,FHM,HFM ,HNF
to je ukupan broj 6 · 120 ·24·6 = 103 680 rasporeda. 151. C~l = 220.

200 201
152. a) C; - 5 = 5; b) C~2 - 12 = 54; c) C io-20 = 170;
\64. a) Svi petocifreni .b.rojcv i koj i se m~?u fonni rati od clcmcnata skupa
d}C: -n= n(n-I) -n= n(ll- 3). S mogu se gradltl kao pennutacljc bez ponavlj anja ad sledccih
- 2 2 podskupova skupa S . SI = {1,2,3, 4,5} ; S 2 = {0,2,3,4,5};
154. C ~2 -6·3=202rav ni. S, = {0. 1.3,4,5):S, '" {0. 1.2, 4,S):S , = {O, I.2.3,5) ;S, = {O, I,2,3,4) .
Ka~.o .broJcv, de~jl~ 1 sa.6 moraj.\J biti pami i delj ivi sa 3. a brojevi
0
ISS. (\6)(23 ) + (~6)(;°H'36)eI0) + (~6) = 54 060. deljlvi .sa 3.moraj u '.ma.tl takve clf~e d~ je nj ihov zbir takode delj iv sa
3, zaklJucuJcmo da Jcdmo SkUpOVI SI I S~ sadrie takve cifre. Od svih
156. Postoje sarno sledece mogucnosti da se broj 5 napi ~ e kao zbir 5 pri.
pcrmutacija koje se mogu fonnirati od elemenata skupa S dolaze u
rodnih brojeva: 5=5+0+0+0+0, 5=4+ 1+0+0+0, 5=3+2+0+0+0, obzir sarno onc koje se zavrbvaju brojem 2 iii brojem 4 njih ima i
5=3+1+1+0+0, 5=2+2+1+0+0, 5=2+1 + 1+ \+0 i 5= 1+ 1+1+ 1+1. U 4!+41=48.
svakom od ovih slucajeva izracunavamo broj svih mogucih Ta· Analogno, permutacije elemenata skupa S ~ dolaze u obzir sarno kad
sporeda (radi se 0 pennutacijama sa ponavljanjem) i od njega oduzi· zavrSavaju brojevima 0,2 i 4, ali pennutacije kojc pocinju nulom a
mamo broj onih rasporeda koj i pocinju nu lom : zavrSavaju se sa 2 i 4 nisu petocifreni brojevi, pa ih treba oduzeli.
Broj pennutacija koje zavrSavaju sa 2 i 4 je 2(4! - 31) = 36. Ukupan
5! 5! 5! 5! 5! 5! 5! brej petocifrenih brojeva delj ivih sa 6 j e
-+-+ - + - - + - - + - + - -
4! 3! 3! 2!'2! 2!'2! 3! 5! 4! +4! +4!+2(4!-3!)=108.
41 4! 4! 4! 4! 4!) b) 4! +41 +4!-3! =66.
- - + - + - + - + - + - = 70. Dakle 70brojeva.
( 3! 2! 2! 2! 2! 31 ' 165. Na osnovu pretpostavke slcdi da je
n(n - 3)
157. Trazeni brojevi mogu biti jedllocifreni BI> dvocifrcni B2 , trocifreni +11= 153 ';:'11(11-1) = 18 ·1 7 <:: > n = 18, tj . mnagougaoje
2
B l , cetvorocifreni B4 i petocifreni B s' a OV\ rasporcdi od dalih brojeva osamnacstougao.
su varijacije sa ponavljanjem, pa je: Brej razlicitih trouglova koji su odredcni tcmenima osarnnaestougla
-,
B I =V 1 -l=5,
- 6 -6 2 1
je C~I = (I:) = 81 6 trouglova.
B 2 =V 2 -VI =6 _6 =30.
-6 -6
B 3 =V J -V2=6)-6 2 =180, 166. Ako je a" u nutra~nji a P" spoljaSnji ugao pravilnog mnogougla, na
-6 -6
B~ =V ~ - V l = 6 _6 = 1080,
4 l osnovu pretpostavke je
-6 -6
Bs =Vs-V. = 6 s _6 4 = 6480. ~a =R .;:.(n-2)·1800 _360° <:>n_2=IO<:>n=12.
5 n~ " 5n n
Ukupno prirodnih brojcvaje: 5 + 30+ 180+ 1 080+6480=7775 (gde
Mnogougao je dvanaestougao. Broj razlititih pravih je
su oduzeti brojevi koji pocinj u sa nulom).
ISS. a) 6!-5!=600; b) 5!+5 !+5 !-41-41-4! =288 . C~1 = (I~) = 66 pravih .
159. a) Data jednacina ekvivaJentn21 je jcdnacini n(1I- 1) = 15 '14, odakle 167. To su l!e:tvorocifreni brojevi koji pocinju sa 3.4,5 i 6, a to su varija-
sledi daje n= 15 iii n-} = 14, paje n= 15;
cije trecc klase od n clcmenata, rj.
b) n =31; c) n =23. 4 ·V1" = 1344.;:. n(n _ 1)(11- 2) = 366 <:> 11(11- 1)(,,- 2) = 8· 7 ·6 <:>
160. 8)n<9; b) 11>9: c)k< lp. n= 8. Skup A ima devct cifara. A;::: {0.1.2, . .. ,8}.
161. k=6,n=15. 168. c; ;::: 455-=- n(II-1)(n _ 2) = 2730 <:> lI(n-I )(n- 2) = 15·14 '13 0
s 7 n= 15v n-I = 14 V n- 2;::: 13~ n= 15. Card S ;::: 15.
V,~=312=531441; b) 3 =2187; c)3 ·2 =31104.
7
162.
\63. a) 210: b) 7!=5 040. 169. c; = 364 ~ n(lI- I)(n- 2);::: 21S4 -=- n(n-I )(n- 2) = 14 ·\3·1 2
(:> n= 14v 1/-1 = 13v n - 2= 120 n= 14. Card S= 14.

202 203
II GLAVA
185. 15 ravni.
186. 18 ravni.
2. UVOD U GEOMETRlJU . VEKTORI
187. Neka su tacke A,B,C,D,E. Aka su cet iri lacke na istoj pravoj kojoj
2.1. Ta~ka , prava, ravan, od nosi priplldanja i rasporcda ne pripada peta, tada ima 1+4=5 pravih. Aka su dye trojkc ta~aka
kolineame, rccimo A,B,e i A,D ,E, lada ima 2+2'2=6. Ako posloji
170. a) Broj razli6tih pravih odredenih darim tackama je: sarnO jedna trojka kolineamih taeaka. lada irna I + I + 3·2 = 8
(4)
4·3 6, lIosu:(A,BlCa"
C ,• = 2 =-=
I· 2
' (A ,ClCa, (ADlc.
." ].
pravih . Ako nema trojki koli neamih laeaka, tada ima U = 10
pravih. 2
(B ,Cl C a.. (B ,D) C a" (C,D) C ao' 188. Svaka dUl prave a sa jednom duii prave b odreduju jedan eelvoro-
174. Broj ravni odredenih sa 5 nekomplanamih taeaka je ugao. Na pravoj a sa datim tackama A,B,C,D moguce je uociti
6 duii. na pravoj b sa taekama E,F,e moguce je uoeiti 3 duzi .
C )' = (5) 5·4·3 100d
3 =1-2-3= . re d"III sveravm. ana 1ogno zadalku 151. Dakle, ima ukupno 6· 3 = 18 tetvorouglova.
191. Osam.
175. Odredeno je 6 ravni, i to: {a, b} C at . {A, B,C} C a ~, {a,G) C a J> 198. Njihov broj odret1en je obrascem C; = (~) = ~ ~~ = 6. Ako su date
(b,Cl C a " (e,A} E a" (e,B} E a o'
prayea, b,e,d, njimaje odredeno 6 ravni, ito: {a,b) C T! I' {a,e} C T!~,
176. Odredeno je 5 ravni. ito: ta,C} C 7r I' {A, B,C} C Jf I' {a,b} C it l'
{b,C) C It,, {c,B} C 1t s ' {a,d} C;r} . {b, e} C 1l~ , {b,d} C 1t S' {e,d} C T! ,.
177. c C a. 199. Dve.
178. a) IS duzi; b) 20 trouglova. 201. DYe taeke.
179. 6 ravoi.
180. 3 ravoi. 2.3. Du!, ugao i t rougao

181. ceriri. 202. I~Po pretpostavci je


AO =OB ACO = OD ~ AO-CO =OB -OD ~ AC=BD(s1.l4).
182. C}" = ( 3
n) = n(n- 1)(n-2)
6 '
n(n - I) . c o D B
183. Iz uslovs = 36 Je n(n- 1) = 72, odnosno n(n- I) = 9'8, A
2 51 14
odakle izlazi daje n = 9 (taeaka).
2'" Po pretposlayci je
2.2. Paralelnost m=~AOO=OC~AO + OO=~+oc~m= ~
203. 7 em i 2 em.
184. Prava a sa svaka m ad tacaka Bl ,B1, B),B.,C adreduju po jednu ra·
204. OM =o+b.
van i prava b sa svakam ad taeaka AI ' A2 , Al.e adreduju po jednu.ra·
van, Ij . 9 ravni. Zatim, trojke taeaka (C,A u B l ); (C , AI'B) lid. 20S. l ONekaj~ tacka O-A-8 (51. 15), tadaje
odreduju j o~ 12 ravni, dakle odredeno j e ukupno 2 1 ravan. MN = ON -OM = lOB- l oA = l(OB-OA)= 2 em.
2 2 2

205
204
2° Nekaje A-O-B, ondaje: 210. Kako je (0- A -C - B)A AC:m= CB:/I) =-

MN = MO+ON = ~OA+~OB =~ (OA +OB) = 5 em. (OC =OA + AC AOC = OB-CB A AC = mCB ~
n
/lOC + maC = /lOA + /lA C + mOB - mCB A AC = mGB =-
n
OC(m+ II ) = "OA + nAC + mOB-nAC =- DC = 1I0A + mOB
o MAN B m+" ,
lime je dok.az zavr'en.
SI. 1S 211 . Kako je AS = SB = 18 em, konjunkeija
AM+ MB = 36A AM :MB = 13~ AM = 9AMB = 27 em, ondaje
206. AB :CD = 3;4 Q AB = lCD, odakle zakljucujemo da Ireba duzCD p(S, M) = 9 em.
4
podeliti nn 4 jednaka dela. od kojih Iri poslednja odgovaraju duii AB, !12. 30°.
207. a) Iz(AM = MBAOE AB) 1Il. 135° i 45°,
214. 110° i 70°,
'" (OM = OA + AM AOM = OB- MB)
lIS. 105° i 75°.
'" 20M = OA+OB + AM - MB ~ OM = 1.(OA +OB).
2 216. 45° i 135°.
b) Iz (AM = MBAOE AB)
21 7. Idi Id.
~(OM = MA-OAAOM =OB- MB) 8 8
::::;0 20M = OB-OA OM = 1 10B-OA L jeT je uvek OM >0. a
::::;0 220. 80°, 100°. ,
2
OB - OA > 0 iii OB - OA < 0 u zavisnosti od izbora lacke O. ll!. a=72". d
222. Kako je ugao y unakrsan •
208. PoStoje(0-A - C-B)A(CB=2AC)~
sa uglom a (slika 16), to su
(OC = OA+AC AOC = OD-CD ACD = 2AC) '" uglovi x i y komplementni .
(20C =OA+OB+AC - CBACH = 2AC) ~ tj, x = 40° a y= 50°. Prema
tome, a = (3 = 50°; Y = 40°. 51. 16
20C = OA+OB-AC '" 30C = OA+OB+OC - AC ~
223. Kako je a+rp= 180°, P+{) = 180 0 , ip+{)=90°, to je
30C = OA+OB+OA '" OC = 20A+Oo. a + {J + rp + {) = 360 0 , odnosno a + {J + 90°= 360°, odak1e je
3
209. PoSta je (0 - A -B)A MA = 0, 75MB AM E AS::::;o a+p=270'
224. a = 157'30'.
(OM = OA + MA A OM = OB- MB A MA = 0,75MB)'"
225. LDMB = 99°.
20M = OA+oB+1MB - MB '" 80M = 40A+4B- MB '"
4 226. a) 20'; b) 20'.
80M = 40B+ 3OB+OB- MB '"
227. L"Os = 126°.
80M = 40B+ 3OB+OM + MB - MB '" 228. 36°; 36° i 144°; 144°,
70M = 40B + 30B '" OM= 40B + 30B . 229. a = y= 75', P=d = 105'.
7

207
230. a=108°, {J = 72°, y= 18°. II I G L A V A
231. a) 3 em; b) 7.5 em.
232 . Neka je 0 sed iste duii AB ; M ma koja tacka na produzetku dUi; , 3. REALNI BROIEVI
tada je: MA = MO + OA, MB = MO - BO. Njihov zbir je:
MA+ MB= 2MO'" MO= MA+ MB 3.1. P r egled broj eva . Polje realnih broj eva

233.
2
5
a) LpOq+ LqOr = 180°", 1 LP q + lLqO,' = 90°
2
250. Broj iJac razlomka postupno se tran sronn i ~e na sledeCi natin:
<;;> LpOx+LyOr = 90°;
n' - n = n( n' - I ) = n(n- I)(n+ I ).
Posto j e n prirodan broj, to su i n -I ,n i n+ I tri sukeesivna pri rodna
b) LrOy = 72° 30'.
broj a. Pro izvod tri uzastopna prirodna broj a uvek je delj iv sa 6, pa je
234. Neka je CO simetrala ugla ACB i CM proizvoljna po luprava kon- (n - I) n( n+ I ) . .
struisana u oblasti ugla, tada je: LMCA=LACO+LOCM,
6 uvek pnrodan broJ.

LMCB = L BCO - LOCM, a njihova razlika 254. Oznacimo sa 211 + I rna koj i neparan broj. Onda je:
LMCA -LMCB = 2LMCO '" LMCO = l(LMCA -LMCB). (2n+ 1)2 - 1 = 4n 2+ 4n = 4n(n- I).
2 Po~to je n prirodan broj, to su n i n + J dva sukeesivna prirodna broja,
235. Suplementan {J = 84°, komplementaran y= 6°.
a nj ihov proizvod je uvek paran broj, tj. n(lI+ I);: 2k, kEN, paje
237. o+f=270°. proizvod 4n( n + I) = 4· 2k = 8k delj iv sa 8 za ('fIk EN).
239. 120°. lSS. Kako je I33 1= I OOO+300+30+ 1=
242 . 2 em, 4 em, 8 em. 16 em. 10 )+3'10 1 ' 1+3' 10'1 2 +1)=(10+ 1») =1 11 , timeje dokaz za-
Pomnoziti pretpostavku s AC itd. vr~ en .
243 .
244. 12 pretpostavke da je AB = b, AP = III i BP = 111- b sledi da tacka P 256. Neka je da! dvoci fren broj lOa + b, gde je 0 < a + b < 10. Proizvod
pripada pravoj AB. Iz CD ;: a, i DP = Il i CP = a+ n sledi da P pri· ( IOa +b )' II =(IOa + b)( IO+I)= IOOa+IO(a+b)+b, time jc
p ada i pravoj CD. dokaz zavden.
a) Zbir dve straniee trougla veei j e od treee straniee itd. Primer: 24· 11 = 264; 34 · 11 = 374; 62·1 1= 682.
245.
246 . Iz prerpostavke da je DA = 2AC sledi da je AC =:'
kako e
AC + AD = CD = 9. Tacka A,C iD pripadaju istoj pravoJ, tak~d~ lZ.
.i 257. Neka su broj evi n, n+ I, n + 2 tri sukcesivna eela broja, onda je nji-
hova suma n + (n+ 1)+ (n+ 2) = 3n + 3 = 3 (n+ I), Ij. delj iva sa trio
AC +BC = 7 sledi da je CB;: 4, ~ to znaci da A,C iB pripadaJu IslOJ 158. Neka su 2n i 2n + 2 dva sukeesivna paroa braja, njibov proizvod je
pravoj itd. 2n (2n + 2) = 4n(n+l) = 2k,paje4n(n+I);:8k delj ivsa 8 za
248. 84 ° iii 52° i ii 128° iIi 96°. ( \fnE N ).

249. 105° iii I S' iii 35° iii 55°. 259. Neka su s ukeesivni nepam i brojevi 2n - 1 i 2n+ I, onda je
(2n+I} 2_ ( 2n _I )2 ;: 4,,2+4n+I-4n 2 +4n - l=8n, Ij. deljivo
sa8za ('fInEN).
260. Ako bilo koji neparan broj oznat'imo sa Ie, dobija se
k = 2n + 1 ~ e = (2n+ I) = 4 (n(n+ 1)+ I. Kakoje:
n (n + I) = 2p tada je Ie 2 = 8p+ 1 (p = 0,1,2,3, ... ), odnosDo
k' --1 , 9,25,49,' ...

209
208
261. Da bi se kvadrat celog broja a zavrsavao sa 5, mora bili oblika 267. Za II == Odali razlomak poslaje ~, lj. redukovanje. Akoje razlomak
a = IOn+5(nE N) Q a ~ = (IOn+5) 20 2 = 100n 2 + 1001/+ 25 ~
0
2
= 100(n 2 + n) + 25, D. broj 0 2 zavrSava se sa 25. _2n+ 3 re dukovan, la da je
. redukovan I. razlomak -511+7 = 2 + __
n+ I
5n+7 11+1 2//+3 211+3 ·
262 . Aka je A E Z, i aka je on deijiv sa 8 iii 9, cnda je: Ako je razlomak - - redukovan, tada je redukovan i razlomak
A A A A 2 +3 I 211+3
-=mEZA-=nEZ~---=m-no
g 9 g 9 ~ = 2 + --, eime je dokaz zavrSen.
n+1 n+1
A = 72(m-n) = 72k, gdeje m-n = k E Z.
268. Treba prvo dokazati Icoremu: ako je O l deljivo sa 3, ondaje 0 deljivo
P . A
o~1O Je 72 = k E Z , D· aka je A deljiv sa 8 i 9, onda je deljiv i sa 72. sa 3. Uo6mo da se svaki ceo broj a moze napisati u jednom od ovih
oblika:
Obmuto. aka je:
A
72
A
9
A A
-=r=>-=8r=r EZ iii - = p:::>-= 9p=r E Z ci me je )"
a= 3n+1 ~a ! = 9n : +6n+1
{9'" ,(n ceobroj).
dokaz zavrsen.
I
72 8 "
1 3n+2 9n"+ 1211+4

263 , PoSto je, prema pretpostavci, 0 2 delj iva sa 3,0 2 mora biti jednako 9n 1,
Dati izraz maze se transfonnisati u identicnn izraz:
2
n(n +5) 1 = 1/ (71 2 - \)+ 6 = 11«11- 1)(11+ I) + 6» = odakle s ledi da j e 0 = 3n, odnosno a je dcljivo sa 3. Dokaz da je Jj
n(n - I)(n+I )+6n. iracionalan broj izvcSccmo metodom svodenja na protivureenosl.
Ovaj izraz je zaista deljiv sa 6, jeT proizvod (n-l)n(lf+ I) od Iri Pretpostavimo suprotno, odnosno da je ..fj kolicnik neka dva eela
sukcesivna eela brojaje delj iv sa 6, a 611 je ocigJedno deljivo sa 6. braja p i q :.J3 = p , gde su p i q uzajamno prosti brojevi , Ij . da je I
264. Trocifren broj je oblika 100x+ IOy+ Z, x,)"z E N . Kako je po q
pretpostavci y= X+ z, tadaje: njihov najveci zajednicki fsktor, jer u prativnom mogli bismo
100x+ IOy+ z = IOOx+ 100x+ z)+ z = IIOx+ lI z = II ( IOx+ z). razlomak p prethodno skratiti i prcci na takav slutaj. Tako, poiazimo
Dobijeni broj je oeigledno deljiv sa 11. q
265. Dati izraz se postupno transformi~e Da sledeci naeill : od pretpostavke:
n' + I ln= n(n' -1+ 12)= n«n-I)(n+ 1)+ 12) = (*).[3 = P; p,qE Z,p,q su uzajamno prosti. Na osnovu (- )
n(n- I)(n + I) + 12n, odnosno sledi tvrdenje. q
266. Dati razlomak moze se postupno transfonnisati na sledeci oaein: dobijamo p = q.fj ~ p ' = 3q!. U tom slucaju pl j edeljivosa3. paje
02"ln::..:.+...:4 = I4n+3 + 7n+ 1= 1+ 7n+ I = 1+ 1 = i p deljivo sa 3 (prethodna leorema). Dakle, imamo p = Jr,r ~ ~.
14n+3 14n+3 I4n+1 14n+3 14n+3 Tadaje 9r2 = 3q! ~ q! = 3r!. odakle sledi daje q deljivo sa 3, Ie Je L
7n+ 1 p deljivo sa 3 (prethodna teorema). Prema lOme, pi q imaj~ zajednit~i
fakt.o r 3, ~dnosno nis u u~amno prosti. Do~li smo do protlvur~nostl.
= 1+ Razlomak Je redukovall, razlomak
1 7n+ 1 To Je kraJ dokaza da je.J3 ~ Q.
2+ - -
7n+ I 269. Neka je .fj - .J2 = r (r racionalan broj), odakle sledi : 1
\- r
--'-,,-je takode redukovan, paje i dati razlomak redukovan.
1
..fJ =..fi +r '" 3 = (..fi +r)' .. 3 = 2+.fir,+ r' ",..fi = ~.
2+-- r -I Q " . 1
7 n+ I 2 E I , desna strana~ E
Leva stranajednacine .fi , tj. lC8Clona an

broj jednak. je racionalnom, ~to je nemoguce.

210 211
270. Kakoje x E H i y E H , onda jex = PI + ql J2 i Y = PI + q2J2, zbir 274. Kako jc
x + y = (PI + P2) + (QI + Ql).fi = p' + Q' J2 E H . Analogno se po.
li S _ n == n(n 4 -I ) = n( n - 1)(11+ 1)( n 2 - 4+ 5) =
kazuje da x- y E H i X' y E H .
= n(n - I)(n + I)(n - 2)( n + 2) + Sn(n - I)(n + I).
272 . Primcdba I. Broj f (l1) je deljiv sa 2, ako i samo ako j c delj iv u
Prvi sabirakje delj iv sa 10, jer se medu nj egovim ciniocima nalaze 2 i
svako m od slucaj eva 11 = 2k i 11 = 2k + 1.
5, drugi sabirak j c ot igledno delj iv sa 10. t ime j e dokaz zavrSen .
Primcdba 2. Broj f en ) je delji v sa 3 aka i sarno ako je deljiv u
svakom od slucaj eva 11 = 3k , n = 3k + \ i n = 3k + 2. 275. Proizvod n( n + 1)( n + 2)( n + 3) je delj iv sa 8, jer je proizvod svaka
Potrebno j e dokazati da je dati izraz delji v sa ciniocima broja 6, tj . 2 i dva pama broj a, tj:
3 . Za dokaz da j e dati broj deljiv sa 2 primenimo primedbu I.
n(n+I ) =2k , (n+I )(n +2 )= 21, (n+2)(n+ l) =2m. k .l,m E N .
2k (4k + 7)( 14k+l ) Proizvod svaka tri uzastopna parna brojaj e deljiv sa 3, samim tim dati
Za n=2 k, imamo 2 = k( 4k+7)(14k +I)E N,
proizvod je deljiv sa 3· 8 = 24.
za n = 2k + I dobija se 276. Cinioci datog izraza su 5 uzastopnih celih brojeva, tj.
(2H 1)( 4H 9)( 14k + 8) = (2k + 1)(4k + 9)(7 H 4)E N . A = (11- 2)(n - 1)I1( n+ I)(n + 2). Ovaj proizvod je deljiv sa 3,5 i 8,
2
Za dokaz daje deljiv sa 3 koristimo primedbu 2. pa je deljiv i sa njihovim proizvodom 120.

Za n = 3k , 3k(6k + 71(21k + I) = k(6k + 7)(2Ik + I)E N; m. Za n= 2k,


B = 8k(k' +S) = 8k(k' - 1+6) = 8k«k -I )(k + 1) +6) =
zan= 3k+ I,
8k(k-I)(k+I)+48k. .
( 3k + 1)(6k + 9)(2 IH 8) = (3k + 1)(2k + 3)(2IH 8)E N, Kako je proizvod k(k -l)( k + I) deljiv sa 6, (tri uzastopna cela broja)
3 prvi sabirak je deljiv sa 48, a drugi j e ocigledno deljiv sa 48.
zan=3k+2,
(3k+ 2)(6k+ 11 )(2Ik+ IS) =(3k + 2 )(6 k+ 11)(7k+S)E N, 278. Ako je n = 3k , A = 9k 2 + I, ptvi sabirakj e deljiv sa 3, drugi. nije. Za
3 n = 3k + 1 A = 9k 1 + 6k + 2, A nije deljivo sa 3, ostatak Je 2. Za
Cime je dokaz zavrSen . oj n= 3k+ i.A = ge + 12k +5i u ovall\ slucaj u A nijedeljivo sa 3.
273. Primedba 3. Broj f(ll) je deljiv sa 5, ako i sarno ako je deljiv u 279. Neka su trai:eni brojevi x, y, 1I i v (1 $ x < Y < /I < v). Na osnovu
svakom od slucajeva: Il = 5k, n = 5k + I, n = 5k + 2, Il == 5k + 3, pretpostavke imamo jednacinu x + y + u + v == xv + yu . ..
n = 5k +4, (nE N). . .. (x- 1)( v- I) + ( y - I)(u - I) = 2. Kako su x,y, II i v prirodm brOjeVl
Primedba 4. Broj fen) je deljiv sa 7, ako i sarno aka je delJlv U imamo tri mogucnosti: . . .
svakom od slucajeva: n=7k , n=7k+l, n=7k+2,n==7k+3, 10 Ako je(x- 1)( v- I) = Oil ( y -l)(I1- \) == 2, odakle prOlzlazl daJe
n= 7k+4, n= 7k+S,n= 7k+6, (nE N). = =
x = 1, Y 2, Ii 3, v proizvoljno; ..
a) Dati izraz se transformi~e u oblik: =
2" Ako je (x - 1)( v-I) = I A (y -I)(u - I) I, doblJase
n l -n-I8n == n(n-I)(n+ 1) - 18n itd. . nezad a volJava'.'
x= y= II = v= 2, ovo re~enje, med ullm, .
b) Dati izraz se transformge na sledeci naCin: . 3 Ako je (x- l )(v- 1) == 2 A(y- I)(rl-I) = 0 ne dolazl Uobztf.
0

n S _ n == n(n· - 1) = nCn - I)(n + 1)(n 2 + 1), i iskoristi se prunedba 3.


280. Dokaz sledi iz jednakosti n 1 + 8n + 15 = (n + 4) 2 - I.
c) Po~to se dati izraz svede na oblik n 7 - n = n(n t> - I) == .
2
n(nl _ l)(n3 + 1)= n{n-l)(n+ I)(n~ -n+ 1)(n +n+ I), pa se IS' 281. Za dokaz iskoristiti jednakost n(n1-1)(n% -5n+ 2~») =
= (n - 3)(n-2)(n-l) n (n+ 1)+ 20 n(n- I)(n+ .
koristi primedba 4.
213
212
282. Ako su X,Y. z (x,Y, z < 7) cifre tog broja, tada je 297. Kako je ~ E N , moze b iti .neparan iii paran. Ako uzmerno da je
7 2 x+ 7 y + z = 9 2 z+ 9y +xe y= 8(3x-5z). neparan, tJ. k = 211+ I, tadaJe 3k + I = 3(2n+ 1)+ I = 6n+ 4 slozen
Dakle, y je deljivo sa 8, kako je y < 7, mora biti y = 0, pa je 3x =Sz. broj, zato k mora biti paran broj , pa ce biti za k = 2n. 3k + 1= 6n+ I,
Odatle. oa osnovu x < 7, Z < 7, dobija se x = 5, Z = 3. Trazeni broj je a to je prost broj. Na pro
5-7'+0,7+3+248 31 = 3'1 0+1= 6'5+ 1.
283. Ako i oa = (lOa + b)( IOc+ d), a b = (J Db + a)(JOd + c), uoci ,azlik. 298. Prost broj moze biti: 1° 3; r 3k + I; 3° 3k + 2. Pretpostavku zadalka
A-B itd. zadovoljava prvi slucaj p = 3, tj. P + 10 = 13, P + 20 = 23. U drugom
slucaju, p+ 20 = 3k+ 2 1je slozen, a u trecem slucaju
a) Primcni identitet a ) + b J = (a+ b)(a ~ - ab + b
2
285. );
p + 10 = 3k + 12 j e takode slozen.
b) Slicno kao pod a); 299. Ako su p i 8p2 + I prosti, tadaje p = 3, jerza p = 3k + 2 i p = 3k + I,
c) 9999 = 100' -I = (100+ 1)( 100- I) itd .; broj 8p2 + I je slozen. Za p = 3,
d)67' -I = (67 ' + 1)(67 ' + 1)(67+ 1)(67- I)itd. 8p2 + 2p+ 1 = 8.3 2 +2,3+ I = 79 je takode prosl broj.

287. Dati broj se moze napisati u obliku: 300, Za p = 3, 8 p 2 + I = 73 je prost broj . Treba dokazati ako je p "# 3, da je
4·" (8 + 2)+ 5·" (25+ 5) itd. 8p2 + 1 slozen broj . Neka p nije deljivo sa 3. Ij. p= 3k± I. Tada
8p2 + I = 8(3k± 1) 2 + I = 3{24kl± 16k+3), dakle, ako je
291. a) AB = 16,C = 2,CDB = 256;
p = 3k ± I, !ada je 8p2 + I sloZen broj. Broj 8p2 + 1 je prost sarno 7a
b) AK = 25, MAK = 625; p = 3.
c) AB = 39,C = 2, DECD = 1521; 30!. Nekaje prirodan broj d najveCi zajedn icki del itelj datih brojeva. Tada
d) A = 7,B = 4,CBDE = 2401. je 21n+4=dk. 14n+3 =dm, gde su k i m prirodni brojevi.
Mnoi:enjem prve jednacine sa 2, a druge sa 3, dobija se42n+ 8 = 2dk
n J _I (1I-l)(n 2 + 11+ I) .
292 , Sarno za n = 6. (uputstvo: - - = ,n - 1 =Slid.) i42n+9= 3dm.
5 5 Razlika ovih jednacina je (3m- 2k)d = I. Odavde sledi da je d = I.
293, a) 2; b)3. Dakle dati brojevi za rna koji prirodan broj n irnaju najveCi zajednicki
294, Kako su p, p + I, p+ 2 tri cela sukcesivna broia, 10 j,~ jedan od njih deliteij d = I, ~to znaci da su oni uzajamno prosti.
deLjiv sa 3. Zato mora da je p = 3, jer su tada brojevi p. p+ 2, p~.4 JOl, Neka j e x 2_ y2 = p, gde su xi y prirodni brojevi, tadaje .
prosti. Akoje p+ 1 deljiv sa 3(p> 3)tadaje p+4 =(p+ 1)+3, OIJC (x+ y)(x - y ) = po I, odatle je x+ y = pA x - y= I. RclenJe ovog
prost broi. sistema J'e x= p+ 1 y = p-l. Dakle, rna koji prosl broj moZe se
Prirodan broi veci od 3 moze irnati jedan od obl ika: 6k,6ktl: 2' 2
295, . p+ l . p-I
6k + 2, 6k + 3, 6k + 4 i 6k + 5. Kako su brojevi 6k, 6k + 2, 6k t3 1 predstaviti kao razlika kvadrata dva cela broJa 2
I 2 '
6k + 4 slozeni , onda su brojevi oblika 6k + I i 6k + 5 prosti .
303, Kakoje '1 4 _ '12 = n2(n- I)(n + I), dalje se dokaz svodi na zadatak
296, Na osnovu prethodnog zadatka irnamo :
(6k+ I) ' = 36k'+ 12k+l = 12k(3k+ I) +I= 120+1, gde je 189,
304, Neka su uzastopni celi brojevi n-I ,n, n+ llada j : .
k(3k + 1) = n ceo broj. Takode j e e
(6k +S) ' = 36k' + 60k + 25= 12(3k' +5k+ 2)+ I" 12m+ I, gd (n-l )] + n l +(n+ 1)3 = 3n(n 2 + 2). Uoci mogucnostl
je m= 3k 1 +5k+ 2 ceo broj. '1= 3k, n= 3k+ l, n= 3k+2 itd.
215
214
305.

306.
Poslavljene uslove zadovoljava broj A = 2n ( 2n + 1) ( 2n + 2) ::::
= 4n(n+ 1)(2n+ 1). Vidi upUISIVO zadatka 272 .
Broj A se svodi na oblik A = (n- 1)(11+ 1)(11 + 3). Za II = 2k + J
IOOx+ 10x+ x = I l l x, imamo
n(n+ 1)
2 = 111x e:> 11( 11 + 1)= 2 ' 3' 37 x e:> 36 · 37 iii 37· 38.
-
A = 8k(k + J)(k + 2). k ,k + 1, k + 2 su tri uzastopna cela broja itd. ' Kako 38 nijedcljivo sa 3, kaojedina moguCnostostaje x = 6, n = 36, 666.

.. .. 11 (11+ l)(n+2) 315. Kako je 11 1 + 1988n = n ) - 11 + 1989 n = lI(n- 1)(11 + 1)+ 1989n. prvi
307. DatI Izraz se svod! na ob hk A = za 1/ = 2k· sabirak je deljiv sa 3,j er je proizvod Iri uzastopna ccl a broja. a drugije
6 ' .
k (k + 1)(2k+ I) . . . otigledDo deljiv sa 3.
a) A = 6 , (k ceo broJ). V!d! uputstvo zadatka 189.
316. Ako jea + b+ c = O. onda jea +b= - ci a+c = - b, paje
b) I I III. a(a+ b )(a + c) = a ( - b )( -c) = abc = 1999.
30S. a) S" = Su =(S ' ) "; b) 9 9' = 9 1l'+1 = ( 3 21 + ') ~ , (9 9 nepamo); 317. Po~t o je 2" +2"+1+ 2 "" 2 = r ( I+ 2+4)= 2"·7 = 14' 2"-' , pa je
c) 5" = sU =(5 ' )'; d) 7 " =7 u =(7')' . tvrdenj e tacno.
309. Neka su uzastopDli brojevi n. II + I, 11 + 2 i n + 3, tada je 318. Kako je n 1 - 1990n = 171 - n - 1989n=lI(n- I)( n + I)- 3·663n.
n(n + I)(n + 2)(n + 3) + I = (n' + 3n )(n" + 3n+ 2)+ I = Proizvod tri uzastopna eela broj a deljiv je sa 6. Po~ to je n paran broj i
= (n 2 + 311)~ + 2(n 2 + 3n )+ 1 =« 11 + 3n)+ 1) 2 = e ,k jc ceo broj. 3 , 663n j e de lj ivo sa 6. Kraj dokaza.
2

310. Dati izraz se moze ra~aav iti na ave cinioee 319. Ako se odgovaraj uce razl ike kvadrata rastave on cinioce dati izraz
S" +S "~ I + S,,"2 = 5"( 1 +5 + 25) ;;; 3 1·S". Kako su cinioc i dalog post. je 1999+ 1 998+1 997+ ... +3+2+1 = 1999000.
izraza 5 i 3 1, oni su uzajamno prosti, to je dati izraz delj iv sa njihovim 320. Po~t o je
proizvodom 5 · 31 = ISS. ( 211 - 3X2 n - 1)(211 + 1)(2n+ 3)+ 16 = (4n 2 - I X4n 2 - 9)+ 16 =
311. Za n = 3k , n( n 2 + 2) = 3k(9k 2 + 2). deljivo sa 3. = 16// 4 - 4011 2 + 25 = (411 2 - 5)1. Kraj dokaza.
Za n = 3k+ I, n(n' +2) =(3k + 1)( 9k ' +6k+ 3)= 321. a) Neka je x = 0,777 ... raeionalan broj , ako prcthodnu jednacinu
= 3(3k + 1)(3k '+ 2k + I) delj ivo sa 3. pomnozimo sa 10 dobija se l Ox = 7 + 0,717... = 1 + x, odade

Za n = 3k + 2, n(n' + 2) = (3 k + 2)(9k' + 12k + 6)= 9x = 7 <:> x = 2., je raeionalan broj ;


9 .
= 3(3k + 2)(3e + 4k + 2) je deJjivo sa 3. Kraj dokaza. b} Neka j e x = 0, 17 17 17 ... racionalan broj. Ako pomno:bmo ovu
m jednac!:inu sa 100 dobija se 11
312. Na osnovu pretpostavke je ( m+ n) + ( m - n) + mn+- = 245.;;.
m m n 100x= 17, 17 17 17 ...<:> 100x = 11+x <:> 99 x = 17<:> x= 99;
o 2m+mn+ - = 245 0 - (n+ 1)2 = 245.
Kako je ~= t tojf: k(n':1) 2 = 5'7 2 • Odatlej e k = 5, 11+ I = 1 iii
c)~=~. d 227
999 37 ' ) 99·
n
n = 6, a mn = nk = :5. 6 2 = 30. Dakle, m = 30, n = 6. 322. Nekaje.fi + m = r (r racionalan broj). Odatle sledi
313. 8" + 8,,+1 + 8,,+ 2 = 8,,- 1( 8+ 8 2 + 8 1 ) = 584· 8"- ' . ..fl7 = r - .fi '" 17 = r' - 2r.fi + 2 '" 2T.fi =
r2 _ 15<:> J2 = r 2 - 15. Kako j e leva stranaove jednaCine ira-
n(n+ l ) ·fb ·
314. Kakoje l +2+3+ .. ,+ n= 2 ,a trocl ren rOJ . 2r ka f2+.fi7 =r je
Clonalan broj, a desna raciooalan. pretpostav -
Del~na. Dakle • .fi + m. je iraciona1an broj .
217
216
323. Neka je x+..r;; = r (r racionatan broj), lada je ,In = r - II, ~to je
nemoguce, jer je na levoj strani jednakosti iracionalan, a na desnoj 3.2. Prib lifne vrcdnosti. Apsolutna i relativna grdka. Gra nies
gr e~ke. Znacajnc cifre i zaokrugljivanje brojeva
racionalan broj.
324. Iz pretpostavke dobija se da je a + b = 2·hob i a - b = 2.fGb. 341. a) Apsolutna greska a =lx-al= 0,4, a relalivna grc~ka
a+b 2~ r.;
Ko licnik postednje dye jedna.cine - - =
a- b
r7
2vab
=" 2 E I. 0=.".= 0,4 = 0,08;
x 5
0+101
a+a :!a 0+101 a-a b) a = 0,004,0 = 0.00156: c) a = 0,001 ;0 = 0.001 135.
325. a)Zaa>O - - = - - = - - =0" zaa<O - - = - - =0.
- , 2 2 2' '2 2 342. II) 55 ,98 m< x <56,02 m; b) 74,997 kg< x <57.003 kg;
2x+ lx l 2x+ x 3x
326. Zax~o, 3 +x+ lxl=--3-+x+x=3+2x=3x, c)24,994< x <25,006; d)7,084 km< x<8,0 16 km.
2x+lxl 2;.: - x x 343. Kllko je 0+ 6.0 = 32.588 kg, 0- 6.0 = 32,582 kg, oduzimanjem se
za x<O
. , 3 +x+lxl=---+x-x=
3 -3 . dobija 6.0 = 0,003 kg.
X-5+IX-51)' (.,-5-IX-51) ' 344. Iz fo rmule x::=::: 0 + 6.0 sledi 0 = 40 m, 6.0 = 0,03 m, pa je relativnll
330. Zax~5, ( 2 + 2
l!.a 0,03
g re~ka 0 =- = - - = 0,00075, II proccntualnll gr~ka
=( X-5:X-5)' +(X-5;X+5)' =(2.<; 10)' +0' =(x-5)'. " lal
Or = 100-15" %= 0.075%.
40

Zax<S, b) 0,01 25%; c) 0,024 %; d) 2%.


(X-5:IX - 51)' + (X-5~IX-51)' =(X-5;X+5)' + 345. 123 km (±250 m).
346. .) 0,7; b) 0,67; c) 0,667; d) 0,6667.
+(X-5:X-5)' = 0,+(2x;IO)'=(X_5)" 0,002
°
347. a ) - - = 0016' b) 0,0 125; c) 0,008.
2,5 ' ,
331. nJ x=4; b) x=-2 v x=8. 348. lIa =Ialo" = 8,64 ' 0,005 = 0,0432.

332. Ii r=-6; b) x=-2. 349. a) Neka je a = 9,6 priblifna vrednosl broja x. Granica grdke

2 aproksimacije ove priblifne vrednosti iznosi a = 0,05, pa je


333. a)x= - -vx =6; b) x= 'O.
3 l:uJ=::: 9,6± 0,05. Graniea relativne gre~ke ove priblifne vrednoSli je:
334. a) x= - 2vx= 2; b) x> l. o = i\a = 0,05
Q 96'
= 0 00520833. paje 0" %< 0,51
335. 0) x E [- 2,2); b) x E (- ,,·,- 3JU[3,~). b) 0"%< 0,79; c) 6"%< 0,04: d) 0" %< 0,79.

0) x E [-3,7 J; b) x E ( 1,2). 3S0. Primcnom obrasea fla =Jal' 15 Q dobija se :


336,
0) -14 <x< 2; b)xE(- ~,-6) U [3,~). .)6 = lIa =~ <0018; b)i\a=0,257; c)a=1560.
337. " lal 5,63 •
17)U{ - I, ~).
a) x E{ - CO,-'3 b).!.?<x<.!2
2 - - 2'
338.
219
218
351. Ta~ne su prve dve cifre, jer je l1a = 0,024. Tvrdenje !:ledi izobrasca
a(;:~a).
IV GLAVA

352. Cetiri. 4. PROPORCIONALNOST VELlCINA


353. /)" = 0.005 ... , /j. = 0,007. Ta~nije je prva mercnje.
4.1. Razmera i proporcija
354 . c5 Q1 = 0.005... , dfh = 0.007. Dmgo merenjcje t<lcnije 5 pUla.
355. a- b= 3, 12. ~(a- b) = 0,001 , 00-> = 0,2%. 363. a)x=2; b)x = 12; c).t=5; d)x = a(p-q)
p +q
356. 1.5; 0,3%. 364. x= 6.
365. x=4,y=10.
357. x= 0,84;: 0,01, 0, = 0.011; ~= 0.00926.
366. Date proporcije ekvivalentne su proporcijama:
358. a) 50,900; 196400; 75 000; b) 65 400, 8 546 500, 1487800; (I) a:2 = b;3
c) 5,44, 83,6 1. 0.90; d) 12,36 1; 6,00 1; 0,541. (2) b:6=c;7.
359. 84,254,870; 2056. Proporcija ( I) ekvivalenlnaje proporciji (3)0:4 = b: 6. Proporcije (2)
i (3) mogu se napisal i kao produ1ena proporcija
360. 49 m. a: 4 = h: 6 = c: 7, odakle slcdi :
a:b:c=4:6:7.
361. 0,33; 0,333: 0,JJ33.
367. a)x:y:z= 16;10;3; b)x:y:z=9;12;IO.
362. a) 3,29; b) 7.833.
369. a) Prvo dokafimo irnplikaciju:
(I) a;b=c;d=>(a+b) ;b=(c+d)d.
Dokaz se izvodi lancem ekvivalencija:
o cae 0+ b c+d
a:b=c:d (:) - =- (:) -+ I =- + I (:) - = - ,
b d b d b d
odakleje (0 + b):h = (c + d)d.
Implikacija (a + b): b = (c + d):d::> o:b =c:d
(2) se takode dokazuje lancem ekvivalencija:
(a + bl ob = (c + d);d Q (a + b)d= b(c +d) Q
(::::) ad + bd= be + bd ¢:) ad= bc(:) a:b =c:d.
Iz ta~nosti implikacija ( I) i (2) sledi tatnosl impJikacije a).
310. Dokaz cerno izvesli nizom ekvivalencija:
a c 4a 4c 4a 4c 4o-3b 4c-Jd
b='d=>b=-;;=-b- 3 =-;;-3=> b = d Q

~(I) 4a-3b=E.
4c-3d d

221
220
Znaci imamo takode niz ekvivalencija: x ,1 65= 11 2,66,
a c Sa Sc Sa 5c 5o+2h 5c + 2d
odakle se dobija x = 280 m.
T,=;;¢:)b=d¢:)t;+2=d+ 2 <::::> b = d ~
'" (2) 5a+2b =~. 377. Zupcanik ima t 54 zupca i. pravi. I 84 obrtaja. a zupcanik
5c + 2d d x zubaca I pravi "" 126 obrtaja.
4o-3b 4c-·3d Kako su broj ~vi zu bac~ obmuto proporcionalni broju obrtaja. §to je
Iz(l)i(2)je =--.
5a+2b 5c+· 2d oznaceno suhcama, to Je:
.d4=84 , 126,
371. .)4; b) 4.
odakle se dohija x = 36 zubaca.
a c a 2 + b2 ac + bd . .
373. Dokaz implikacije - ::: -:;::::>
nacin. b d ac + bd
::: 0 ,sc Izvodl na sledeci
c· + d-
378. Kad I 21 radni k radeCi po I 8 h za
h
i 6 dana izradi i 720 profila .onda
ce "" x radnika radeCi po "" 7 za x dana izraditi 1260 profiJa.

IZ:: = E- = k sledi da je a = kb j c = kd, odakle je: Velicina x dana i velicina y radnika su obmuto srazmcme, velicine
b d x dana i z casova su takode obmuto srazmeme i, fla kraju, x dana i
1
0 +b 1 eb 1 + hl b\k 1 + \) b . I profila j e direktno proporcionalno (§to je oznaceno strclicama), pa
=--'-''-- = ::: ::: -; znac] se dobij a slozena proporcija:
ac+bd k1bd+bd bd(.e+l) d
,, 6=8,7
ac+bd k'bd+bd bd(k'+ I) b
::: = =- = 2 L28
c 1 +d 2 k 1 d 1 +d 2 d1(e+ l ) d ~ 1260 ,720

a C 2
!:lc+bd
6·8·2 1· 1260
01+b iz koj e je x = = 9 dana.
Dakle:-=-=:> =-, 2 ' 7·28·720
b d ac+bd c' +d
a1+b 1 ac+bd a b 379. Analogno prethodnom zadatku dobija se §ema:
Dokaiimo i implikaciju - - - = 1 1 :::::) - = -d .
ac+bd c +d
UeCima niz ekvivalencija:
c I 40 rudnika
"" 50 radnika
t 20 dana I 6 h 1 192 000
x dana -¥ 8 h + 160 000
, b' bd
-_a'...:+,-,,- = ac + <;::) ('
a + b')(' ~
- c· + d' ) = ( ac + bd)' ......... i odavde slozena propordja x: 20 = 40: 50
ac+bd c 2 +d 1 = 6,8
a c
o2d! + b 2c 1 + 2abcd <=> (ad - be )l = 0 Q ad = be (::) b = d' 20· 40· 6· 160000
= 160 000, 192 000, pa j"
x= 10 dana.
374. Tacna je. 50 ·8· 192000

375. Tvrdenj a su laCna. 380. 12 sij alica.


381. 62 kg.
4.2. P;rimena proporcija

376. ad t 66 kg prediva dobija se 1 165 tka n i~e, a cd


3llZ. 4 500 kruna.
383. Posle 15 dana oti~lo j e 13 radnika. Znaci da p~le 15 dana 65 radnika
11 2 kg prediva dohij a se "'" x m tkanme.
lreba jo§ 10 dana da rade, pa da posao zavr!e. lJ.:
Po~to su velicine u kg ix m direktno proporcionalne (~to je ozna~cno
strelicama) velicine, onda je: -l.- 65 radnika t 8 dan.
52 radnika x dana

223
222
I d·
Oda kl esc ··
Iproporc lJa
65 ·8
x:8=65:52,x=~~= J Odana
6x
dob ije ~+~·-=-.
6x 20 36x
52 . 5 5 100 25
384. Iz ~eme I 65 radn!ka
"" 52 radmka
t 8x dana
dana Na osnovu prclposlavke dob ijll sc jcdnaCinn:
6x
,+~~-=7_
36x '8 000 x =2oo 000.
I d
se ·
I
.. 3
proporc IJ8 x: =6 : 9• x=9
6·3 = 2 dana. . 5 25 '

Prvo lice dobija x = 200 000 d inara, drugo 6x = 240000 dinara. a


385. 4 400 dinam. 5
386. 25 tahli. trece 3;;'( x:: 288 000 d inara .

4.3. Racun podele i mebnja


392. Grupa visokokva lirikovanih dobij.: 252 000 dinllra. a svaki radnik ove
387. Aka sa x ozna~i mo deo premije prvog radnika, onda je 270000 - x grupe po 12 000 dinara, grupa kva1ifikovanih - 504 000 dinara. svaki
deo drugog radnika. Po pretpostavci, ovi delovi treba da stojc ~ radnik po 8 000 dina ra i treea grupa - 630 OOOdinar3, po radniku 5 000
razmeri brojeva 650 i 700, 5tO se izrai.ava proporcijom: dinam.
x:(270 000 - x) = 650 :700. 393. 2,4 m.
Posto ~lanove druge razmere skratimo sa SO i primcni mo osnovno
svojstvo proporcije. dobijamo jedna6nu: 394. Ukupanotpor jeR=R , +R2 - R1. Otpori su RI =4 oma,R 1 =6emai
14x = 13·270000 = 13x R) = 14 oma.
27x= 13 · 270000"" x= 130000. 395. Debit po pogonima : A - I 380000 dinara. B -2 070 000 dinara.
Dea premije prvog radnika je 130 000 dinara, a deo dmgog je C - 1 035 oeo i pogon D - 1 035 000 dinara.
270000 - 130000 = 140 000 dinar• .
396. Aka je x kolic ina vode u lilrima 40" C, lada je:
388. Neka su x, y i z zarade sva tri radnika. One su direktno proporcionalne 40x + 25(90 - x) = 90· 30;:>x= 30.
brojevima dana i brojevima casova, odnosno ukupnom hroju casova: Treba 30 1 vode ad 40° C i 60 1 ad 2SO C.
x:y:' = 150· 6:9·8:12·7
iii 397. Vrednost x kg pr\'e vrsle iznosi x· 720 dinara. Vrednosl ( I 200 - xl kg
druge vrste iznos i (1 200 - x)· 480 dinam. Vrednosl 1 200 kg
x:y:z = 90:72:84.
mesavine iznosi I 200 .640 dinara. Zbir vrednosti pomeSamh vrsta
Po§to drugu razmeru skratimo sa 6, dohija se proporcija:
x:15=y: 12 =z: 14 =k. jednak je vrednosti mesavine:
Zarade radnika su x= 15k, y= 12k, Z = 14k, a po us10vu zadatka 72:c + (1200 _ x)48 = 1200· 64, odakle se dobija x = 800.
Od prve vrste treba uzcti 800 kg, a od dmge vrslC 400 kg
njihov je zbir jednak ukupnoj zaradi.
15k + 12k + 14k = 246000 = k = 6000. 398. Analogno prethodnom zadatku je:
Zarada prvog radnika x = 15k = 90 000 dinara, drugog radnika je 600., + 900( 600 - x) = 600 ·850, x = 100.
y = 12k = 72 000 dinara i treceg z = 14k = 84 000 dinara. Srebra finoee 60D"/"" treba 100 grama, a srcbm finatc 900<1. 500
grama.
389. 128 m, 2 16 m. 112 m.
399. I . dn X' 52· x ( 144 - x)S8 _ 144·72 dobiJ'a se daje:c = 64.
Cu = 287,28 kg, Zn = 155.05 kg, Pb = 13.68 kg. zJe aa... me ~~+ - 100
390. 100 100 ..
x·20 6x . Dakle, treba uzeli 641 jac ine 52%, 80 I p¢me 88%.
391. Aka prvo lice dobije x, onda drugo lice dabije x + 100 = 5' a Irete
-,
2' •
400. Izjcdnacinc 6 · 0.45 + 14 · D, 75 =20x nalazimo da J'cJ'aCi mt Illes".'
x = 066
, . ·.dne
~0 6. PoSta s u P j P d i rc ~tno proporcionaln i uvecanoj glavnici
401. Ako sc IlZme x kg zl~t~ fino~c 9001"". onda jc ( 30 - x ) kg zlala fi noee G + P = 1272 000 1100 + P = 106, sledi:
60CF.I',:,. Kako su koll cmc C1Slog :.dala pre i pos le Icgimnja jcdnake P :p = (G + P ): (I OO + p ),
sl eduJe : . iii
0,9x + 06( 30 - x ) = O.g· 30 '''' x = 20. P :6=1272000 : 106,
od:.tkle dobijamo :
402. Aka se deo vazdllha sa azal om oZllac i sa N. kiseanik sa 0 i OSlalt 1272000·6
sas tojci sa X . tadaje : P= 106 = 72 000 dinara.
. 78 2 1 I Nabavna ccna je G == 1272 000 - 72 000 = 1200000 dinara.
N · O + X = 5461 N :O :X = - : - : -
100 100 100'
odakle se dobije da je N = 439,92.0 = 11 8,44 i X = 5,64. 407. Po!to su Pip direktno proporcionaln i umanjcnoj glavnici (G _ P) I
.. d , . I I I I (100-p), sled;:
403. U potreb IJe na",!nu - = - ... - + - . P :p=(G -P) :(IOO- p)
R R, R . R)
R , = 17 oma , R~ = 34 oma i R j == 85 0ma. iii
P:5=212135:95,
404. Ako je x kol icina dodalne vade, bite: odakle dobij amo :
9OO(450+x) = 450·IIOOe> x = 100. 212 135 · 5
p= 95 = 11 165d inara.
4.4. PraceUltni i promilni rae un
Nabavna ceoa jc 212 135 + J I 165 = 223300 dinara.
405. Napomena. - U procemnom racunu pojavJjuj u se tri promenljive 408. Prv; iznosje cista. a drugi uvecana glavnica, paje prinos:
vel icine : procena! (P) , asnav na vrednos l iii glavn ica (G) i procen!ni p = 5 844 800 - 562 000 = 2248 000 dinarn.
iznos iii prinos (P) , a pored (lvih i stalna velicina. broj 100 (ili I 000). Fond j e povecan od 5 620 000 dinara na 224 800 dinara. Fane je
U zadacima glavnica se poja.vljuje : povecan od 100 dinara na p. paje:
a) kao eisla glavn ica (G) od koje se izracunava prinos. U ovom slutaju p: 224 800 = 100 ·5620000,
zadatke resavam o procentni m racllnom od S(Q: odakle jc:
b) kao uvecana g lavnica (G + P) - eisla glavnica uvecana za prinos. 2248000
U ovom slucaju zadatke resavamo procentni rn mcunam na slO; p= 5620000 4%.
c) kao umanjena g lavnica (G - P) eisln glavnica umanjena za prinos.
U ovom slucaju zadatke rdavamo procenlnim racunam U SIO. . . 409. r rva suma je cista. a druga suma umanjena glavnica, paje prinos:
U sva In slucaja iz dye date od trij u promenljivih velitinil G,P I pi P= 13540-10832 = 2 708,
broja (l Oa iii I 000) mozemo izracunati tTecu nepoznalu velit inu. a procenat:
15 dinara rabata dabija se a d glavnice 100 dinara, P dinara ~b~tom p=~= 100·2708 = 20%.
dobija se ad glavnice 55 300 dinara. Po~to su prinosi (P i 15) dlrektnO G 13540
proporc ionalni giavnicama (55 400 i 100), sledi proporcija:
410. Pre pojefti njenja I m ~tofaje ko~lao 7 000 dinara, posle pojeftinjenja
P : 15=554oo:100,
ko~ta 6 160 dinarn .
55400·15 .
odakle je P = 100 = 83 10 dlllara. 411. Poznata je uveeana glavnica, pa je:
G= (G + P)·loo =73000.
100 + p
26 227
Proizvodnja G + P = 89060 jedinica. '33. l'ovr5i na datog pravougaomka P, = abo PovrSina novog
Nanna G = 73 000 jedin ica. P1 =- 1.30 · 0.7 h = O,9 lab =- O.91P. Dakle, P, manje jc od p~ za 9%.
412. 51 200 dinara.
m. Neka je .T - cena prvc knjige, y - cena drugc knjigc. Prcnw uslovu
413. Paznala jc umanJena glavni ca . pa se iz proparei}c: zadatka x=y + 0,25y=I,2Sy. Odatle jc y=""'::"" = O,80x. Ij.
(G - P):( 100 - p) =- G: 100 iii 37 000 : 94 =- G - IDa dohije Ja jc cena m
y=8 O~ . -
1.25
koStanja G =- 400 000 di nara.
m. Akoie X stara cena, a ynova cena coda jc y = l.sx..~tle x =- I~s' tj.
414. Provizija je 576 000 dinara. j
:c =-"3 y:; 0,667 y. odnosno za 33"3% trntcno smanJcnJc
415. 8.65%. H6. Aka je x brej uccnika koji je radio veibu. lada jc
416. 5 800 dinara. ~x T ~ X + 14 =- x. oda\'dej\!x = 2Sucenika.
94%. 100 100
417.
4.5. Kamatni raf un
418. 8%.
Primedba: .
419. 34.5 kg. Iznos od
iznos od
t K d inara naraSle na
t
100 dinara naraslc na p dmnra ,m
I dmara 7...1
t
I godmu;
t godinu.
420. Kupovna cena je bi la 124 000 dinara. a tro~kovi 4 960 dinara.
Kako su ove veliCine direklno proporcionalne 10 je:
421. 2 500 dinara. Kpl
l : p=K:IOO = t: I ~1 = 100'
422. 5 200 dinara . 437. Ako je K tllog (kupital), p kama Ina slopa, I kamata. vreme u
423. 82 kg. godinama 1, tada je:
424. 109JJkg. J = Kpl = 540000 . 7,5 . 4 = 162 000 dinara.
100 100
425. 120 ucesnika. 438. PO~to je mesec 12-ti deo godine, bite:
426. 14 000 dinara. 1 = K · P'n/ = 108000·8·4 =2880 di nara.
1200 1200
427. 30 dinara. 439. POOIO je dan 360-li deo ra¢unske godine, blce:
428. 28968; 23 376; 62 01 6. 1 = K· p . d = 75000 · 6· 80 = 1000 din"".
36000 36000
429. 1,5%. 440. Primenom obrasca:
430. 86 000 dinara. K = I 200 I • dobijamo da je K =120000 dinara.
4 896 dinara. p·nt
431. 441. 10%.
432. PoSto je I 251 99.9 uveeana glavnica, lada je:
442. 25. april a. 8 4
_1 251999 · 2 =2499. 'e ~ kamala na lllJ dug
443. Aka sa x ozna~imo sumu dugs. onda J 100
P- 1002
Tada sledi jednacina:
Kupovna cena robe je I 249500 dinara.
229

228
\'·8·4
x+' 100 = 132000dinara.
V GLAVA
odakle je x = 100000 dinara.
Dakle, dugje 100000 dinara. a kamala 32 000 di nam. 5. IZOMETRIJSKE TRANSFORMACIJE

Primedba. - Ovde je kapital uvecan za kamatu, ol1da kamalu i kapilal


5.1 , Podudarnost fi gura
izracunavamo inleresnim racunima na SIO.

444. Ako jc u10g x, ooda je interes na taj dug: 451. a) Prvo dokazati pod udarnost pravougJih trougJova BEC I B EC

x·6·75 .\"·6·75 (EpodnoijevisinehA).odaklc sledidajeLC=LC , itd . I I I


. pa slcdi jednanac ina x + = 121 500, odaklc je b) Dekazati podudamost oba para pra vouglih lrouglova na koje visina
36000 36000
". deli trougao; odatlc slcdi podudamosl trouglova ABC i AIBIC, .
x = 120000 dinarn.
. . .\"·4 · 3 .. 452. a) AkojeCE=I, iCIE ., =/ ~ ,pomocn itro u g l ov i BECiBEC su
• ' r I I
445. Ako sa x oznacl mo SUIll U duga, ondaJc trogodls11Ja kamala na podudarm (SSS ); odatle JC ugao B jednak uglu B, ild.
100
taj dug. Radi toga duznik je primio x - x . 4 . 3. slO iznosi 440 000
b) Pravougli trougae CDE. gde jc CD = "e. a C£ = 1, i Irougno
. 4 100 C,D,E I su poduclami: odatle sJedi cia su ugJovi AEC j A,El ei jednaki .
Trouglovi AEC i A,E ,C , Stl takode podudarni itd.
dinara . pa sledi j ednacina: x - .\ ' . 3 =440 000. odaklc jc
100 453. a) Trouglovi ACF i " ,C,F, su podudami (SUS); odatle sledi da Je
x = 500 000 dinara. a =a , itd.
Primedba.- Ako j e kapital umanjen za kamatu, onda sc kamata i b) Trouglovi ABQ i A,B,Q, su podudami BQ = sf! ild.
kapital i zra~unavaju interesnim racunom u s t~ . 454. a) Pravougli trouglovi ABO i AIB rD, su podudami (AD = h. ); odalle
Kapital je 230 000 dinara, a kamata 4 600 dinara . sledi da je LB = LB I itd .
446.
455. Pravougli trouglovi ABC i AIB,C I su podudami (SUU) itd.
447. 7700 dinara.
456. Trouglovi BCD i B,C lD , su podudami , paje DB == D,B, i odavde je
448. K = 220000 d inara, I = 2 200 dinara.
AB - DB == A, B, - D,B y. AD == A,D , .
449. J 50 000 dinara . "
457. Pravollgli Irouglovi ADM i BDM su podudami (SUS); OOatle sledi da
450. 444 000 dinara. je AM = ME i L MAD = - L MBD itd.
466. Posmalrajmo trouglove ABC i fDC (51. 3).
Po~to je: BC = CD (pretpostavka).
Ll = L2 = 90° (pretposlavka).
L3 = L4 (unakrsni);
ladaje flABC = flCDE::::;> BA = DE = 70 m.
467. Bez uputstva .
468. Bez Uputstva.
469. Bez Uputstva.

230 231
470 . a) Cet vorougao B,C 1A/1 j c Irapez; 479. Neka j e D1-I18B 1(H EBB I ) , tada jc DH =FB I • Jz podudamosll
b) Cetvorougao AC 1A,B , j c pa11lIe!ogmm. nJcgove dijagonalc se trouglova BDE i BDH i iz prethodnc jcdnakosli sledl
polovc. DE = DN = FBI' Dak le : BE +CF = FBI +CF = CB 1 •
47 1. Iz podudamosti Irollglova BAF i CAE sledi Ivrdcnj e. 480. 1° DB = DC (Tacka D pripada sllnelrali DF duzi BC), te je Do8eD
472. Neka je ,-1£ = Ali = CF = CG. Tvrdi mo da j e cClvoroligao £FOII jednakokraki.
p ravougaonik Za isla /:1A£H ;;:: nCFG (zas to?). Odalle sledi da je r LDBC = LOCB = LBAC ~ L DA C =L BCE. Posto je
EH = F G. Iz podudarnosli trouglova BEF i DGI-! sledi da jt:' BC = AC (po pretpostavci) i E
EF = H G. Daklc, ccrvorougao EFGH je paralelogram. CE = DA (po pretpostavci),
Medut im. LAEH + LBEF = 90°, jer jcLAEH = 90°- LA,
tada je
L BEF = 90° - LB. LA + L b = 180°. paj eLFEI-I = 90 ~, slo znllcida
I1DAC == !l.BCE (I stav) ~
j e laj paralelogram pravougaonik.
BE = DC; a kako je
473. Konsrruise se CEII BD i C ,D .II B 1D , cetvorouglovi BECD i 8 1£I C ID I D
DC = DB :!> BE = BD i Iro-
su paralclogrami , 11ACE :; 11AI C I D I itd. A B
ugao DBE je jed nakokraki (sl. 18). SI 18
474. Bez uputslva.
481. Posmalraj mo trouglove FBM i EDN (sl. 19). Kako je
475. Aka jc CM .lBB ' tada j c Irougao CMB podudaran sa trouglom AIl 'D, pa
FB = ED = J.., AB ' L I = L2 (naizmenicni), L3 =L4 (sa paraJelni m
je BM = AA'. CClvorougao MCC 'B 'j epravougllollik CC' = MB' ild.
kracima), tada j e MBAf :; IJ.EDN (II slav) =- BM = ND. Posma-
476. Neka j e prava Cx II AB i neka je traj mo takode trouglove: AFL i PBM, gde je EPJ! BD. Kako ~ c
Jn x = {D} (sI. 17). Tada su AF = FB (po pretpostavci), L5 = L 3 (saglnsni). L6 =~ I {sagiasl1I l.
trouglovi MCD i CDN podudanti lada je t!v1FL;: tJ.FBM (II stay) =- FI. =8M. Po~ta JC PI. = M" .
j er je: imamo 8M = JUN = ND. sto j e trebalo dokazati.
, 0
CD =CD.LCDM = LCDN =90°, D E C C

L NCD = LCAB , LABC = LMCD M

(uglovi sa para lclnim kracima). ,


lz podudam osti sledi da j e , , "
CM = CN, pa je LTougao MCN
51. 17 E
jednakokraki .
51 20
Troug)ovi BNM,CNP, APM Sli podudam i jer je SI. 19
477.
AM = 8N = CP = a + d (a stranica troug la ABC), . lova 482. 1° Tacka D Es (s j e simetrala duzi BC) (51. 20), pa je DB = DC.
BM = CN = AP = d i LB = LC = L A. Iz podudamosl l troug Trougao DBC je jcdnakokraki .
sledi tvrdenje MN = NP = PM. 2° M DC '" Me£ (1) itd.
. k ' BE.lAD i CHAD,
Neka je AD lei isna duz tro ugla ABC I ne a J C ' . eDE 483. Ako JC AA' visinajednakokrakog I~ugl a, a?MFHA .
' (FE AA'). tada
478.
FE AD, E E AD. Iz podudam osl'i pravouglih trouglo va BDE I su trouglovi AMF i EME podudaml (zaJIO. ) lid.
sledi daje BE =CF. 484. Posmatrati Irouglove ABN I. BC'M ,zall m trouglove ASP I ACM

232
485. a) Neka je E sredi ste stTanice BC. Pomocni trou gao ABE se laka
,'vINe, jer je ugao M = ~ i llt;aO N = %. Tacke A i B
(~, c. I
tTo ugao
konstrui se, jer su mu poznate sve tri stranice ).
2 " pripadaju duz i MN i si m etra lama duzi MC , od nosno NC itd .
b) POl11ocni tro ugao ABE se moze kOnShl.lisat i, jer Sll mu poznatedve b) Iskoristiti analizu zadatk a pod a) .
stranice i jedan ugao (c, I u' fJ).
492. a) Pomocni pravougli tTougao ABD moze se konstru isati , poznaUl mu
486. a) Ako je D podnozje v isi ne h., pomocni h'ollgao ABD se laka je hipotenuza 0 i kateta AD = h, itd .
konstrllise. Poznati Sll kat eta h. i ostar llgao a. b) Bez uputstva.
b) Iskoristiti llputst vo pod a). c) Pomocni rro ll gao AlvfC se moze konstrllisati jer su stranica

487. a) Neka je D podnozje vis in e h<. Po mocni pravo ug li trougao BCD se MC = CI + b, llgao A'I = Ii,2 a ugao C = 180°- 2,8. Simetralc duzi AM
bko konsh'ui se (h" fJ) . K m znica k(C, Ie) nBD = {E). Taeka E jc
srediste stranice AB itd . i MC sekll se u tacki B itd.
b) Neka je E podnozje visine h•. Pomocni pravollgli trollgao ABE se 493. a) Pomocni pravoug li trOll gao BDE moze se konstmisati jer su poznat)
moze konstrlli sati (poznata je kateta h. i hipoteLlllza c). Ako je D kateta DE = a + h, ugao B = 75° i ugao E = 15°. Presek simetrale ,
srediste stTan ice AB, kruznica keD, I, ) n AE = {C}. dllZi BE i dllZi DE odreduj e ieme C tTougla itd .
b) Trougao BDE m oze se konstrll isati jer Sll pozna!i stranica
488. a) Neka je AE = 0 + c. Pomocni trougao AEC se moze konstruisati,
BE = 0 - h, llgao f3 = 60° i ugao E = 105° i!d.
jer su poznati stranica 0 + c, ugao E = fJ i visina h . Simetrala s duzi
494. a) Pomocni pravougli trougao ACE se moze konstruisati . Poznati su elc-
- 2 '
menti !lACE: kateta CE = CI + c, ugaoC = 90 i ugaoE = 22° 30', lid.
0
EC seee stranicu AE u taeki B itd.
b) Neka j e BE = 0 + b. Pomocni trougao BEA se m oze konstruisati b) U pravouglom trouglu CEA kateta CE = c - 0, ugao , = 90° i
ugao E = 67 ° 30'; pa se lako konstruise itd.
(ugaoE = r,o+ b,c)itd.
2 495. b) Iskoristiti da j e tezisna duz koja odgovara hipotenuzi jednaka
489. a) Neka j e AE = b + a. Pomocni trougao ABE se moze konstmisati polovini hipoten uze itd .
c) Pomocni pravollgli trougao ACF je odreden katetom CF = a + c i
pomocu 0 + b, c, h, itd .
b) Pomocni trougao ABE se moze konstruisati po moc u poznatih uglom F = fJ itd.
elemenata c, 0 - b, fJ . Simetrala dllZi AE sece pravu BE u tacki C itd. 2 . .
d) Ako su dati razlika katela b - 0 (b > 0) i ugao a, pomocm !rougao
490. a) Pomocni trougao AEC se moze konstruisati pomocu poznatih ABF je odreden katelOm AF = b - 0, uglom A = a i uglom F = 135·.
elemenata: AE = c - 0, ugao E = 90°+ fJ, h itd .
2 c
496. a) POl11ocni pravougli trougao ABE je odreden ka!etom AE =a + d.
b) Pomocni trougao AET se moze konstruisatijer su poznate njego ve uglom A = 90° i llg lom E = 22° 30' itd.
b) Pomocni pravougli trougao BEC je odreden ~atetom BE ~ d - Cl.
stranice AE = ~, AT = ~ 10 ' ET = ~ 1e' gde je T teziste trougla, a E uglom B = 90° i ug lom E = 67° 30': BC je s!ramca kvadrala lId .

srediste stranice AB itd. 497. a) Trougao AEC je odreden stranicom AE =(I + b. stranicom AC = ~
i uglom E = 45°. Simetrala duzi CE u preseku sa AE odreduJu !eme
491. a) Nekaje dat raspored tacaka M - A - B - N na pravoj p tako daje itd.
AM = b i BN = a; tada je MN = 2s. Mozemo konstruisati pom ocnl •
b) Pravougli trougao ABE moze k '. t' jer su pozna!e katt:!a
se onslrulsa I - k"C ' d
AB = ai katetaBE = b + d. Simetralasduii AE seceDE u lac 1 It

235
234
c) Trougao AMC se moze konstruisati : poznati . u: . stranica
508. Neka je D sediste dllZi AB. Dokazite da je rayan odredena tackarna
AM = a - b, stranica AC = d i llgao I'l'l = 135°. Presek simetrale s M,D i M, normalna na duzi AB (sl. 21).
duii MC sa pravorn AM odrduje terne B pravollgaonika itd . M
Kako je MA = ME (za5to?), trougao
d) Pravougli trollgao AB N je odreden katetama AB = a i BN = d - h, B
MAB j e jednakokraki, MB je nj egoya
te se lako konstruise. Simetrala sd uz i AN sece pravuBN u tacki C itct.
yisina, paje MD 1. AB . Sli cno M ,D1.AB,
498. a) Moze se konstruisati trollgao ABC jer su puznatc dye stran ice i dak le ravan odredena tackama MDM, p
visina koja odgovarajednoj od njih. normalna je sa dYe prave koje se seku i
b) Moze se konstruisati trougao ABO. gde je 0 presek dijagonala. koje joj pripadaj u itd.
c) Moze se konstruisati trougao ABC, gde je llgao B = 180°- a ild.
d) Moze se konsrruisa ti pravougli trougao AEO, gde je E projekcija a a.J3 a.J2
509. a) -em
2
' b) - - em ; e)-- em.
'2 2
M,
preseka dijagona la 0 na stranicll AB.
a) Moze se konstruisati pravougli trougao ABO, gde su 0 presek
510. 60° (trougao MAB j e jednakostraniean). SUI
499.
dijagonala, ugao A = ~ i ugao 0 = 90° itd. 511. AB = 2a (vidi prethodni zadatak) .
2
b) Moze se konstruisati pravoug li trOll gao ABO, poznate su katete 512. 9 em.
d, . d,
AO = - , OB = - . d d
2 2. . 513. Neka prava p prodire ravan n u tacki K, praya p, je projekeija praye p
c) Trougao ABM Je odreden stral11cama AB = C/, ' AM = 2" + 2 .' na ravan n; a i b prave koje pripadaju ravni n i simetricne su sa p,
uglom M = 45°, pa se moze konstruisati. (51. 22). UoCite na pravoj p tacku P
d) Trougao ABL se moze konstruisati , jer su mu poznati M i odredite nj enu projekciju M,
d, d, _ . _ 350 na pravoj p,. Kroz tacku M,
AL = - - - AB - C/ I ugao M - 1 .
2 2' konstruisite pravu c 1.p, i odredite
500. a) NekajeCEl1 AD. TrougaoEB C se moze konstruisatijer su poznate a n c={A}ib n c = {B }.
EB = a - b, EC = d i njegova visina h itd. Koristeci podudarnost trougloya
b) Trougao EBC se moze konstruisati jer su poznati : EB =C/ - b, KM,A i KM ,B dokazite da su
BC = c, ugaoE = a(CEIIAD). . podudarni i trouglovi KMA i
c) Neka je CEII BD, E pripada pravoj AB. Trougao AEC se. moze KMB , itd. St 22
konstrllisati posto su poznati: AE = a + b, AC = d" EC = d, ltd
d) Trollgao EBC se moze konstrui sati posto su poznati: BE =C/ - b, 514. Konstruisite ravan a 1. p, koja
ugao E = a i visina koja odgovara stranici EB itd. sadrZi datu tacku A i ravan f3 1. q,
koja takode sadrii datu tacku A
501. Koristi ti uputStvO iz prethodnog zadatka. (sl. 23). Odredite presek ove dye
502. Koristiti uputstvo iz prethodnog zadatka. ravni , ~. a n f3 = c. Posto prava c
pripada ravni a 1. p, sledi da je
503. Bez uputstva . c 1. p, a posto prava c pripada i
ravni f3 1. q, to je c 1. q. Dakle, c je
5.2. Ortogonalnost pravih j ravni. Ugao p ravc j ravni trazena prava. Ako pretpostayi-
rno da ravni a i f3 imaju vise
Traieno geometrijsko mesto taeaka je simetrijs ka ravan date duzi. St lJ
506. zajednickih pravih, tom slucaju
237
236
ravni a i f3 ~i sc P?klapalc i prave p i q bi bile Ilonnalne nn jcdnu istu Da bismo odredil i LeA B, s), ko nslrui~imo u ravni it BC II 'A C
' k ' k' C I S I I .is
ravan. To b~ znac l ~o da su ~n7 ~cdusobno paralelne, ~to je SUprotnQ k0Je se :;~ U u. la .. I . Dobijeni celvorougao A B BC . ~
pretpostave.l . Zn.aci pmva ~ JeJedl n a ~rava koja sadrli A i nonnalnaje pravougaom k, pa Je: I I J
pravama p I q, lJ. zadatak Ima samo Jedno resenjc. (I)EC = A,B L =a.fi i A,e = BB , =0 , sledi dajc :
(2) AC = .fa' + a' = "fl,
515. U trouglu ABC, AC = BC (sl. 24)
Iz ( ~) i (2) '!ollgao IBC je jednakokraki, a posle jc
AB pripada ravni n , C, je proje- AC- + BC · = AB -, onje i pravougli. Dakle.
kcija lemena C na ravan LIAB,s) = LABC = 45·,
(CC,..Ln) AB = 6m ,CC , = 2 m
i AC = Sm. Oa bismo odrcdil i
5.3. Vcklori
lrazeni ugao, uocimo visi nu CD
trougla ABC. a ona jc U ovom 517. U proizvolj noj tack i 0 odrediti vcklor Oil. = );;, a zatim vcklOr
slucaju i tczBna dui Irougla,
Ravao d, odredena lackama C ,D
Ab = 2 -;; vektor DB jc trazeni veklor tj. DB =l,; + 2" (sl. 26). 17
tackeD konSlru isati vektor O,A, = 3,;. Latim vcktor Ab == -2-;
i C, je oomlalna na AB (po~to je
CD.iAB, CC , .iAB, CC, .i;r).
SI 24 I
- - -
VektorO,B, = 3u- 2v (sI 27).
"

Sledi da je lIgao CDC, ugao dicdra. lz pravouglog trollgla CDC, je

CD = .JS l - 3~ = 4. Postoje ~; = ~sledi dajcugao CDC , =30 G


8
0, 3ii A,

516, Neka je 1fSJr, pray dicdar. tacka A i B na njegovim stranama i A, iB,


,

~
- 1 )~~
,:\,
2\; J,...."
• <1;-
~Ij

njihove projekcije na iviei s diedra . (sl. 25). Oato je da je 0 );; A


8,
= = =
AA, BB, a em i A,B,: AA , 12. Tra:!c se: L(AB,ll),
Sl. 26 SI 27
L(AB,J'C,) i L (AB , s). Na osnovu pretposl<ivke je AA ,.i1t I BBIIJr,
pa su dufi AB , i AlB projekcije du:!i AB na ravan 1f i 1t ,. Sledi da su: 518, Po pretposlavei jc A0 = OC A
L(AB.;r) = LBAB ,; L ( AB.1t , ) = LABA,. Iz jednakosli AA, == ai

/XJ
DB = DO (sl. 28). Zbir ovih
A,B , = 012, pa se iz pravouglog trougla AA ,B, dobija
Jcdnakosli daje
AB, = ~AB ,2 + A,B,l = C/.Ji - - -
AO+ DB = DO+ DC =>
Posto je trougao ABB, takode
AB = DC. ti. cetvorougao A •
pravoug~l"i,-,.----,= 51 28
ABeD je paraleiogram.
AB =~AB,' +BB ,' =2a,
U pravouglim lrouglovima ABB,
BB, AA,
i BAA , j e AB = AB =
1
2'
519, ~ = AB+ BM } => 2AM = AB+BC+BM+CM=
AM=AC+CM
Sledi da je LBAD, = 30° i
L ABA, = 30° ~to znaci da je
51. 25 = AB+ DC+ 0 = AB+ BC. Vektori BM i eM su dva suprotna
L(AB,") = L(AB ,",) = 30·, vektora. pa je njihov zbiT nula vcklor.

239
238
520. Neka su A I BI C I sredi~ la siranic.a BC, AC i AB Irougl a ABC
- - '
AA
I' b)q=.J5 p,vektori pi qsu kolinearni:
BB I eC I su veklori koj i se poklapaju sa odgovarajuCim lei.isnim
c);' = J3 p. kolincarn i;
Jinijama AA I • BBI.CC I • ladaje
d) q = p+ (I, nisu koli ncami ;
- - BC - - AB - - CA q= J3 p, kol ineami .
AAI =AB+-: eC I =CA + - ; BB I =8C+ - . e)
2 2 2
Zbir ov ih jednakosti daje 536. Nisll nikad koJin cami.
- BC CA - AB - 537. lskorisliti daje MT = At4+ AT, Ivrr = 1\ifB+BT i
AAI+BBJ+CC I = AB+ -
222
+ - + CA+ - + BC = - - -
AfT = MC+CT itd.
3 - - - 3- - - -_ . -
= Z( BC+CA+AB)=Z 0 = 0 ; AA, +BB ,+CC, = O,tj. 539. Vektor NP moze se izraziti nu ovaj naein :
NP= NM+ MD+DC+ CP,
NP = NA+ AB+ BP.
521. AC = AB+ AD. DB = ,,8- AD. Zbir ovih jcdnakosti se svorli na sledeci naein:
522. OA = AB+ AD OB = :!B- AD - - - - 3- -
2 ' 2' 2 NP = MD+ DC+ AB = ZAB- AF.
- -
DC = AB+ AD - -
00= AD- AB - )- 1- '
Odavde sledi NP = - AB- - AF.
2 ' 2 4 2
-1--- 1 -- - - - 1-
523. AB = Z(AC- BD), BC = Z( AC+ BD), (VektorDC=-AF, avektor MD="2AB).
-1 - -- 1 - -
CD = Z(BD- AC ), DA = Z(AC+ BD). 54 1. Akoje P srediste duzi NL i 0 proizvoljna lacka, tadaJc:

527.
- ..
b)AC=2(m+n), DDI =-111, EE l =-n, AD=4n,
- 1 ----
(I)OP = ::;(OA+ OB+ OC+OD).
- - - -
CC =2(111-11), AE=4n-2m, CC =n-Ill.
Slicno, ako je Q s rcdi ~te duzi UK, takode:
I I - 1----
(2) OQ = -(OA+ OB+ OC+ OD).
528. DE=-p, EF=-q, AD=2q, AE= aq- p, 4
.. .. Iz(I) i (2) ,'edi
AC=p+q, CD=q-p, FA=p-q.
529.
..
DF=a-p+q, FG=-b, DG=a+q-(p+b ),
.. - (3)P"Q. .
Kako tacka P pripada duzi NL, a tacka Q duii MK i znamo daJe

EF=2a- p+q.
- (4) NLn MK = {S}, 10 iz (3) i(4) sledi P" Q =S.
_ _ _ _ - - 3- - 3-
534.
------
010 )=p+ q+r: 0 10)=q+2p; O 2 °1 =2q.
- =
542. Kako je, PQ PB+ BQ =-
BP+ BQ, BP =::;
BA , BQ ::;BC. = 10

- 3 - - 3-
535. Veklori pi qsu kolineami ako je p= k q, gde jc k E R. Kako je je PQ=-(BC-BA ),,-AC.
4 4
q= 2(.fi~+ b) =.fi p, vektori j, i q,u kolineami; PoltojePQ = ~AC, v.kton PQ i AC su kolineami (PQ II AC).

241
240
-
543. a) Na osnovu sl. 29 ocigledno je: 546. On bis~o V,:klOf v razlozili po vektorima a i h, potrebno jc da vazi
(I) AB+BC~AC.AD+DC~AC; /IIa + 11 b:::: v (gde 511 III i 11 k~ficij:n l i razlaganja) ; tadajc
- 1- - 1- - 1- - 1- 11/(2; - j)_+ 1/(-4; + 3)1= 4 ~+ 2~
(2) EF~-AB+8C- - DC EF~--AB+AD+ - DC .
2 2' 2 2 (111- 4/1) i+ (-111+ 311»):::: 4 i+ 2j.
Zbir jednakosti (2) dobija se
Ovi vektori su jcdnaki aka i samo aka je
2£F:::: BC+ AD iii 2111- 411:::: 4 A -111+ 311= 2;
- 1 - - - . .
(3) EF~-(BC+AD). odavdcse dohije daj e m= 10 in:::: 4. pajc v = 10,,+ 4 b.
2
Zbir jednakosti (l)je: 541. m= 2, n:::: -2.
AB+BC+ AD+DC = 2AG= A - II - 15-
;48. c=-a+-b.
14 14
(4) (AB+ DC) + (BC+ AD) ~ 2 AC. 51. 29
549. Aka je 0 koordinatni pocetak pravoug[og Dekartovog sistema, (adajc
Kombinovanje (3) i (4) dobija se AB+ DC+ 2EF = 2 AC <::> -
a= OA l - 00 1 i OA I :::: Xl
-i+ )'1 j, OA l :::: x: i+ Yl j.
- 1- 1 - -
EF+ - AB+ -DC = AC, ~to je trcbalo dokazati. Zamenom u prethodnu jednakost dobija sc da je
2 2
f) Ocigledne Sll jednakosti: ~=(Xl - XI );+ (Y 2 - ) '1 );. =(X 1 - XI')'2 - )'1)'

AB ~ AG+ GB.BC ~ BG+ GC,CD ~CG+ GD,DA ~DG+ GA, 550. Aka se iskoristi fdenje prethodnog zadatka. dobija se:

njihov zbir je: Ali ~ (1,1), IAB I ~ s.J2;BC ~ (-1, 1), ~CJ~ sF2;
------
AG+ GB+BG+GC+CG+GD+DG+GA ~AB+ AC ~ (-6,8), IACJ~ 10;
- - - - ~O
BC+CA+DA 551. AB~(9,-3), AD~(-I,2),AC~(S.5),BD~(-IO,5).
iii GA+ GB+ GC +GD = -(AC+ BG + CG+ DC), odnosllO BC ~ (-4,8). CD ~ (-6,-3).
GA+ GB+ GC+ CD = '0, ~toje trebalo dokazati. 552. 8 iii -8.
SSJ. Vektori AB i AC su kolincami, y = 6.
544. a)~+b~(-3,n~+bl~ I,S-l5; 554. IZ jednakosti b=k~:mi+4j'= k(3i-2}) dobijll se k=-2 i
m=-6.
- - ( 9) - - ./277
b) a- b ~ -7, '2 ,10- bl ~ -2-; 555. D(9,4). _ _ _
" , '1 F- -F - (x y) Kakoje F = FI + F,.
c) 3~+ 3b ~ (-11.6),13~+lbl ~Jls7; 5.1U. NekaJe druga komponenta 51 e , 1 - " _ •
ondaje 2i+8j+xi+ YJ=3i-<i;odavde je F=(I,-12}.
d) 2~_4b~(_1 8, 12),12 ~- 4bl~ 2.Jli7.

S4S. a)~~(-m-S)i+(-3m-4)j; _
b) oi zajednu vrednost parametTa m vektor \I nije nula vektor.
243
242
5.4. Osna i centralna simetr'ija Posto su dijagonal e ramba njegove ase simetriJ c. simetricna ~ Iika
prave b u adnosu na a sece K u temp.nu C .
5.4. 1 OS NA SIMETRLJ A Konstwk ija. - K.onstruisati prav u b, simelricnu sliku pm\'oJ h "
odnosll naa. Odrediti sl iku A tacke C i sredisJeS romba, zatim u ~slala
561. Neka Je AB data duz. 5 njena osa simetrije. a C t' cka k O,la pnpada
dva temena B iD.
istoj poluravni sa lackomB . Posto su c Dokaz. - Dokaz sledi iz anali7.e i konslrukcije.
A i C sa suprotnih strana ()se 5, to
Diskusija. - I) b, n K = {C,C,} dva resenj a.
CA n 5 = {K} (51. 30); tada je
2) b, n K = {C} jedno resenje.
AK = BK. Kako je
3) b, n K = 0 nell1a resenj a.
AK +KC =BK +KC, a
BK + KC >BC, ondaje 564. Anali za. - Neka jc lrazeni trougao ABC (s l. 33). a produzenoj
AK + KC >BC, tj . AC >BC. A M B stranici AB odredill1o tatku
o+c
SJ .10 D.tako da j e AD=a+ c.
562. Analiza. - Neka je traZeni trougao
Trougao ADC j e odreden i
ABoC o. TackaB o i C o pripadaju he
moze se konSlrui satI.
kractma ugla xOy. Spajanjem Boi
Trougao DCB je jednak o·
Co sa simetricnim sl ikama A, i A,
kraki. a visina koja odgo-
tacke A u odnosu na ose simetrije
vara osnovici je osa s ime- o
Ox i Oy dobijamo orvoren obim
trije i sece AD u trecem ~J 33
trougla, koji je jednak duzini
temenu trougla .
izlomljene linije A,CoBoA, 0 x
K.onstrukcija.- Konstruisati duz AD = a + c; na odSlOjanju h od AD
(51. 31). Ova izlomljena linija ima ?-.----::-"'::--±----"-
konstrui~emo k II AD. KniZoi luk sa centTom u A i poluprecnikom b
najmanju duzinu ako pripada
sece pravu k u tacki C, a simetrala s duzi DC sece AD" temenu 8 .
pravoj liniji, tj. Co i Bo se pokla- SI. 3J
Dokaz. - Trougao ABC je trazeni , posto je AC = b; .
paju sa A, i A,. AB + BC = AB + BD = a + c, vlsma h, = AM po konsrrukclJI.
Konstrukcija. - Konstruisati simetricne slike A,i A, tacke u odnosu
Disku5ija. - Za h, :S b < a + c zadatak ima jedno resenJe.
na Ox i Oy. Pra va A, A, sece krake ugla Ox i Oy u tackama B , C: one su
temena trazenog trougla. 565. Analiza. _ Neka je najpodesnije mesto za vodotoran, u lack, C . a
Dokaz.- Dokaz sledi iz analize i konstrukcije: duzina vodovoda AC o + BC o 6
0
Diskusija.- Za LxOy < 90 minimalna. Nekaje B,sill1etricna ,,:
zadatak ima jedno b,
slika taeke B u odnosu na obalu "" '
resenje; MK; tada je CoB = CoB" a zbir.. ...co'.
za LxOy ~ 90 0 nema AC o + CoB , treba daje manji od C I
resenja. bilo koje izlomljene linije koja \
8,
0
a spaja A i 8 " tj . izlomlj ena linij a I
563. Analiza. - Neka je
AC oB I (51. 34) treba da postane 6,
ABeD trazeni rornb A, prava linija. AB, n MK = lCI je J 4
(51. 32). Oa bisrno
optimalno ..meSlD 7..3 vodotor'dnj.
..
dn
.• ta ' ka 8 tacke 8 II 0 0'" na
kon5truisali rornb A d
'0 -l K onsr[lIkc'Ja.- Konslrulse se s uneln~na ~ ,
treba odrediti jedno
SI. 32 =
oballl MK. AB, n MK {C} je trazena lacka.
Ierne, na primer C,
245
244
Dokaz.- PrelpOSlavimo da AC + BC nije najkrace rasLOjanj e lackee,
0, nK= {N},aNAno= {M}.
od A i B. lj . AC o + C oB , < AC + CB,ili AC o + C oB , < AB ,. a lojc
protiv urecno leoremi 0 zbirll dye srranice ITougla . Dokaz. - Dokaz s ledi iz analize i konstrukcije .
Diskusija.- Zadalak ima lIvek samo jedno resenje. Diskusija. - I ) 0, n K = {N . N , } dva rescnja;
2) 0, n K = (N) jedno resenje;
566. Konstruisali s imetricnll sliku jedn og kraka datog ugla simelrij OIll op . 3) 0, n K = 0 nema resenja. o
Presek slike kraka sa drugim krakom odreduj e jedno leme kvadrala ild .
579. Analiza . - Neka su ABCD granice parcele.
567. Vidi zada ak 562. pri cemu je AB = 0 , BC = 30. LS = SH , a
569. K, E i S je meSla redom: pumpa. stable I
Neka j e H onocenlar MBC, a A" B" C, presecne tacke opisane
elektricni stub (51. 37).
kruznice oko MBC, sa produzecima visina lrougla. Kako jc
KS n BC = (K,},K, jesimetricna lackaza
,
LB = LAA C (kao periferijski nad istim lukom) i LB = LA,.HC (kao
K u odnosu na S; takode su E iE, centralno
uglovi sa normalnim kracima), lad a je LAA ,C = LA ,HC, I). ""A ,HC
simetricne u odnosu na S; sto znaci poloiaj
je jednakokrak . Tacke A, i H Sll simetri cne u odnosu na silll etralu BC.
pravih AD i BC je odreden. SL i S/-/ su
Analogno postupamo i sa oSlalim dvema stranicam a.
normale prema AD i BC. • •
570. Produziti srranicu BC za duz inu dijagonale, zalim konstruisali simc· Konsrrukcija . - Konstruisati sa iSle strane -0 -

tralu duzi BE = b + d itd. tacke L i H duzi LA = HB = 0 , au suprot- SI 17


nom smeru LD = HC = 20. Tako dobijamo lelllena parcele (grantee).
571. Konsrru isali pomocni pravougli trougao ABE, cije su kalele 0 i d - b,
Konsrrukcija i dokaz slede iz analize.
zatim konstruisati simetralu duzi AE itd .
Diskusija . - .
5.4.2. CENTRALNA SlMETRIJA a) K. S, E ne pripadaju iSIOj pravoj - jedno resenJe. .
b)K ,S, E pripadaj ll iSIOj pravoj i SK = SE - zadalak!e neodreden
577. Ako prava 13 S,
c) K, S,E pripadaj u iSloj pra voj i SK ~ Sf' - nema resenJa.
InDC= {M} cenrralno si-
2 2 2
metricna slika tacke M je
M, E AB, jer je AB centra-
585. '3
Konstruisati MTM, gdeje AT = 1• . TM = 1• I.AM = 31. Ako'3
lno simetricna slika CD u je S srediste duii TM , simerrija ~ , (A) =B. tada Sll B I A dva lemena. a
odnosu na S. Posto su M i T teziste trougla.
A
M, simetricne u odnosu na
S, to je MS = SM, (51. 35). 51. 35 5.5. Translacija
578. Analiza. - Nekaje MN trazena duz (51. 36) .• Simetricna slikao, pra:e~
u odnosu na A prolazi kroz tacku N. Tacke MI N su slmetTlCn 591. a) , .... ;
AC
odnosu na A. - - BC
Konstrukcija. - Konstruisati cen - b) , .... (u = AB+ - );
0 ,
1/ 2
tralno simetricne slike B, i C,
c) T .... ; (0 presek d ijagonale).
proizvoljnih tacaka B i C prave u°
odnosu na ta6ku A. tj.
o
80
~

595. a) r .... (V = AA, + AB).


-
DA(B) = B,. 13.,(C) = C,' C M • M, v
Q.(a)=a" 51 36 596. Bez uputstva.

247
246
597. Analiza. - Neka j e trazeni !!.ABC (s I.3 8) . Pres likali lrougao ABC
604. Preslikati datu pravu p translacijoll1 za vektor ~ .
translacijorn za vektor ec, rna kog modula u pravcu paraleluih pravih p
'nk = {M , M '} I'1I' P, n k = {M } iii p ' n k = 0up.
itd.
u !!.A,B,C,. Trougao A,B,C, se moze lako konslrui smi . zatim 0a
- " 605. U MBC (51. 40) tat ka M je sredi ste~anice AC i MN II AB. Presli-
preslikati tr8nslacijom za veklor CC, . eiji kraj pripada pravoj I.
kati duz BN translacijOIl1 za vektor MN C
Konstrukcija . - ad duzi
c, c U dll z PM. Iz podudarnosti trouglova
A,B, = a. A, E p.B , Eq
~ MPM "" I1MNC sledi da je i MN = CN
konstruisati jednakostra- -'----r--\---~~.,.B--=/~B-,-
i AP = MN, a iz tran51acije je MP = NB
.
mean trougao A,B,C ,. a II / -'
iPB = MN paje CN = NB i
l~slacijorn za veklor "
p ---,I-----1"'-----I¥--/-/- - - - - AB = AP+PB = MN + MN =2MN.
p
SI. 40
B
C,C pres likati ga u A,

51. 38
606. Analiza. - Neka je ABCD trazeni lrapez (sl. 41); ako translacijom za
!!.ABC,C E I.
Dokaz. - Dokaz sledi iz analize i konstmkcije . vektor DC pres likam o dijagona lu DB u CEo dobicemo trougao AU;
kome Sll poznate sve Iri strani ce.
Diskusija. - Nekaje d = p(p, q) rastojanje izmedu paralelnih pravib . o c o
Tada:
, c
I ° a > d zadatak irna 4 resenja; " , --~-----­

2° a = 2d.J3 ili a = d, zadatak irna dva re!ienja;


3 ~------~--~
'
,
" , ------
d

d,
3° a < d zadatak nerna resenja. B E
51. 41
598. Nema uputstva. Konstrukcija. - Konstmisati MEC stranice AC = d, EC = d,
599. Uociti proizvoljnu taeku A na pravoj I, pa konstmisati duz AB jednaku AE = a + b, a trans lac ijom dllzi EC za vektor CD preslikall10 1I duz
datoj duzi i paralelnu sa I" a zatim konstruisati kroz tacku B pravu BD .
qll l,. qn I, = {B,l itd. Dokaz. - Dokaz sledi iz analize i kon5trukcije.
602. Konstrukcija j e prikazana na slici 39. Dikusija. - Za Id , - dl < a + b < d, + d zadatak ima resenja. Ako
ovaj uslov nije ispllnjen , nema resenja.
607. Analiza. - Neka je ABCD trazeni cetvorougao (sl. 42) aM, N
sredi~ta sllprotnih stranica AB i CD. Povezivanjem datib elemenata
postizu se sledece tri translacije: a) preslikati translacijom stranicu Be
- 1-
p za vektorCD u PD; b) duz MN za vektor ND ="2 CD u poloZaj QD;
SI. 39 - 1- - - .
c) odsecak PD za vektor DA u poloZaj RA . lz MQ ="2CD i BP = CD
603. KruzrucuK(O, r) preslikati translacijom u K'( 0', r) za vektor v. cijije sledi da je Q srediste duzi AP. a iz RA =PD da je Q presek dija~onala
intenzitet jednak datoj duzi, a pravac isti sa pravom AB. paralelograma ARPD. Trougao ARD je odreden I moze se
K'nK= {N,N,l iliK'nK, = {N} iliK'nK, =0nd. konstruisati. Trougao APD moze se konstruisati jer su mu poznate

~49
248
dYe slranice i medijana, a takode i trollgao ABP cije su sve tri stranice
615. Presek simetra la dllzi AB i K1 je latka 0 , koja je centar rolacije
pozDate, a samim tim i cetvorollgao ABCD moze se konstTuisati. .. . 900 . a ugao
rotaclJe Je .
Konstrukcija. - Konstruisati trougao ARD cije su sve tri stranice
616. Pri rolacij i prava se presli kava u pravu koja zaklapa sa svojim likom
poznate. Preslikati AR translacij om za vektor AD 1I DP. Konstruisati i ugao jednak uglu rOlacije itd.
/:,.A BP (poznate sve tri stranice). zatim presli kati DP translacijom za
617. Pri rotacij i ugla CAB u s meru kazaljke
vektor PB u CB; dakle cetvorougao ABCD j e konstrui san . na satu oko tacke A, pol llprava AC
Dokaz. - Dokaz sledi iz analize i konstrukcij e. poklapa se sa polupravo m A B.
Diskllsija. - Zadatak ima jedno resenje ako je mogllca konstrukcija Pri ovoj orijenlaciji imamo: At='-- - t----"ie
trouglova ABD i ABP, tj . ako su ispllnj ene relac ije: L CA F = -60°, L BAE = -60°.
Id - bl < 2m < d + b i la - cl< AP < a + c. AC = AF i AS = AE.
O",_ _~N,--_ _ C
o sto znaci da su tacke E iF sli ke t8caka
c
B i C, pri rotaciji oko lacke A za ugao
b
p - 60° (s l. 43). Duz EF je lik dllzi BC E

d
za istll rotacij u, pa je EF = Be. 51 4J

" I I
618. Analiza. - Neka je trougao ABC trazeni trougao (sl. 44). Pri rolaciji
, I'
, I' prave loko tacke A za ugao a njena slika I, sadrii tacku e. a slika B,
SI 42
"R tacke B pokJapa se sa tackom C, posto je AB = A e.
KODstrukcija. - Neka je AH .iI, H E I; tada je p~(H ) = H , I
609. a) TraDslacijom za vektor DC preslikati AD 1I EC. Trougao EBC je a
P1z (l) = I" AH ,.i/,; I, n k = {C,C,}' P_""a (Cl = B. Ta~ ke B i C su
pomocni i moze se konstruisati jer su poznati straDica EB = a - b i
temena traienog trougla ABC.
Dalegli uglovi a i f3 itd.
Dokaz. - Dokaz sledi iz analize i konstrukcije.
b) [stu translaciju kao pod a) . .
Diskusija. - Ako je
Pomocni trougao EBC moze se konstruisati - poznate su sve In
1° I, n k = {C,C,}' dva resenja;
stranice itd.
2° I, n k = {C) , jedDo resenje;
I atl' d"IJ agona Iu DB u C£ :
- pres I'k
c) TraDslacij om za vektor DC
3° I, n k = 0 , nema reseDja.
Pomocni trougao AEC moze se konstruisati jer Sll poznate sve In

stranice: a + b, d" a, itd.

5.6. Rotacija

. d d AB . dnaku i nepanalelnu sa
W

614. Centar rotacije koja preshkava atu uz Je d su krajnje


w' w"

·' A , B , J' e tacka u koioj


ne k om d UZI .~ .
se seku simetrale UZI, CIJe
tacke homologne taake rotaclJe ltd. SI. 44
H • B,

251
250
619. Nekaje A, dato teme rraic:!nogjednakokrakog rrougl a, na strani c, Be. 631. 25°, 68 ° .8r.
Rotacijom srranica A C za dati ugao a,
oko tacke A, pres likava se u
632. a) Pravougli,
A'C'. Neka je A'C'n AB = {C,}. Tacka C, rorac ijorn za Sllprotan
ugao -a, oko A, preslikava se uB ,. Trougao A,B ,C, je trazcni b) rupollgli,
c) ostro llgli.
rrougao itd.
620. Roracijom Para = 30°) oko tacke A jednog kraka ugla, cija slika u 633. 48° , 132°.
preseku sa drugim krakorn odreduje drugo terne trougla itd. 634. 45°.
621. Neka su a, b i c date paralelne prave i neka je A bilo koja tacka na 635. 135°.
pravoj a. Rotacijom p ,; (a = 60° ) oko II pravu c prcsli kamo 1I c',
636. Nern a uplltstva.
r." n b = {B} . Suprotnom ro tac ijom P _a B pres li kamo u C ird .

622. Neka gU K" K 2 i K J rri date ko ncelllricne kruzni ce, K, najmanjeg. a


637. a = 30° , f3 = 70°, Y= 80°.
K J najveceg po luprecnika i neka je A E K , . Rotacijom Pa (a = 60' ) 638. a = 60° , f3 = 80°, Y = 40°.
oko A, kruznicu K pres likati 1I K ;. K ; nK , = {B.B ,}, zatim
suprotnom rotacijom p _ij (a = 60 0 ) B presl ikati u C itd.
639. a = 80° ,f3 = 40° , Y= 60°.
640. a = 60°, f3 = 24 ° , y = 96°.
623. Neka su p. q i r da te pa ralelne prave i nekaje A bilo koja tacka prave p.
Rotacijom p _a(a = 90°) prava r se pres likava u r'.r ' nq= {BJ. 641. NekajeCD hipoten uzina visina.CE tezi ~ na dui i CF simetrala pravog
zatim rotacij om P _a oko tacke A, tack u B pres likati u D itd. ugla (s I.45). Kakoje ugaoDCE = 28·, toje ugaoCED = 62'. PostoJc
CE = EA , tada je L ECA = L EA C = 3 1°. SIO znati da je
626. Neka su p i q date para lelne prave, rotacijom Pa (a = 90° ) oko A L A CD = 59°. traieni L DCF = L DCA - L FCA = 59' -45' = 14°
imamo aa (pi = p; nekaje p' n q = {B\ itd .
627. Analogno prethodnom zadatku.
-
628. Rotirati dati kvadrat oko date tacke za a = 60°.
629. Rotirati jednu datu krum icu oko date tacke za dati ugao itd.

5.7. Nek e vainije tcorem e 0 trouglu, cetvorou glu, mnogouglu i •


kruznici
51. 45
630. Proporc ij a
642. a =fJ = 72° , Y= 36°.
a'f3'Y = 1:2 :3<=> a =!!..=!=k<=>a =kllf3 = 2klly = 3k.
. . 12 3 643. Neka je trazeni ugao BAD = x (51. 46). Kako je trougao ADC
Ova konjunkcij a sajednacinom a + f3 + y = 180° daje jednakokraki tada je L CA D = L ADC = a-x. .
k + 2k + 3k = 180° <=> 6k = 180° <=> k = 30°. . L ADC = L DAB + L ABD (spolja§nji ugao rrougla jednak Je zbJru
Dakle. a = 30° . f3 = 2 · k = 60° , y = 3 · k = 3· 30° = 90° - trougao JC dva unutrasnja), tj. _ ° = .... x = 15•.
pravoug li . a - x = f3 + x'" a - f3 = 2x <=> a - f3 - 30 ... 2x 30 .
= =
b) a 30°, f3 70°, y = 80°; 644. 24°,60° ,96°.
ci a = =
f3 36°, y= 108°.

252
645. Kakoje AC =BC i AC = CD, 649. L ADC = 22' , L BEC = 34'.
to je BC = CD, trougao BCD je takode jednakokraki (s l. 47). Ugao
BCD = a + a = 2a, spoljasnji ugao trougla j ednak je zbiru dva 650. a)58 ', 6 I',6 I'; b) 48' ,66', 66'; c) 74' ,53'.53'; d) 32' ,74' .74'.
unutrasnj a nesusedna. Iz trougla BCD imamo da je 651. 70', 70' ,40 ' .
2a + 2x = 180' "" a + x = 90' ,
ugao ABD = a + x = 90', tj. trougao BCD j e pravougli. 652. Po pretpostavci . L CAE = L ABD = fJ , a L BAD = L ACE = y.
o LADE = ,8 + Y I L AED = fJ + Y, to je LADE = L AED. Dakle
trougao ADE je jednakokraki .
653. Na osnovu pretpostavke dobija se da je L DCA = L DAC = 35'.
odatle j e AD = DC .
654. Treci ugao tro uglaje 72', a ugao izmedu simetralaje 126' .
655. Bez uputstva .
656. Neka je AD visin a a AE simetrala ugla a . Tadaje
L BAE = ~ , LBAD = 90' - fJ , LDAE = ~ - (90'-fJ)= fJ ~ Y
51. 47

646. Simetrale CD i CE obrazuju pray ugao (sl. 48), tj . ugao ECD = 90', 657. Bez uputstva.
CE =CD. Trougao CDE j e jednakokrako pravougli, odakle je
658. Neka j eAD =la. lz tTouglova ACDi A BDimamob<I" +~ i
a = 115' i ,8 = 25'.
a
647. Neka je ABC pravougLi trougao , ugao C = 90', i neka je CA <CB. c < I. + 2' Nj ihov zbir daje b+ c < 2/. +a ""
Ako je D podnozj e visine, a E tacka duzi DB tako da je AD = DE ,
b+c- a . d .
t rougao AEC jcdnako kraki (sl. 49). Na osnovu prc tpos tavkc (I) 2 < l a' Neka Je AE = 21., ta a Je
AC = BE =CE, pa j e trougao BCE jednakokraki , pri cemll je lIgao
AEC = a spoljasnji , pa je a = 2,8. Kako je a + ,8 = 90' , to je b+ c b+ c
AE<BE+ AB, (BE = AC), 21. <-2-"" (2) 1<
u
-2 '
,8 = 30', a = 60' (sl. 49).
Iz ( I) i (2) sledi tvrdeDj e.

~
659. Nekaje AD tezi ~na duZa AD visina(L A = 90'), tadaje trougao AOB
jednakokraki, L DAB = ,8. a L BAD = y, dakle: L DAD = fJ - y.
660. fJ = 60'.
B A DEB
661. II
Neka j e duz NP AC, P E AB; tada je Il CMN == Il NPB. odakle
sledi tvrdenj e.
51. 48 51. 49
662. Neka su a b i c dliZine stranica tTougla ABC. Poznato je da je rna koja
648. Ako se simetrale uglova a i ,8 seku u tacki S, tada iz trougla ABS sledi stranica t:ougla manja od zbira ostaJih dveju stranica, pa je a < b +c.
daje a +,8 + 135'= 180''''' a +,8 = 45' '''' a +,8 = 90'. Odavde sledi niz ekvivalencija:
2 2 2 2
Dakle ugao y = 90' .
255
254
a+b+c 680. Cetvrti ugao tog cetvorougla jednak je:
0+0 <0+ b+c "" 20 <0+ b+c "" 0 < - - -
2 ' 360 - (75°+ 105°+ 100°) = 360°-280° = 80°.
Cime je tvrdenj e dokazano . Kako su uglovi 75° i 105°, 100° i 80° suplememni, pomenuti
cetvorougao j e tetivn i, tj. moze se opisati kruznica .
663. Kako je kateta pravouglog troug la manja od hipolenuze. bice
ha < c, h, <a.h, <b. Oda vdesledi daje ha +h, +h, <a+b+ c. 681. 20° ; 60°; 100°.
664. Akojeo < b <c, tadajea < b. 0 < c i a = C/, paje 30 <0+ b+c itd . 683. Neka j e poluprava Bx .Lb, a s simetrala duzi A B. Srediste tra:zene
kruznice nalazi se u preseku poluprave Bx i simelrale s, lJ .
. .. d . abc
665 . Is kon Slttt a Je' a > c - -;', >a- -; ' , > b- - itd. Bxn s = {a} itd.
2 2 2
667. Ako su M, N .P, Q redom sredisla stranica AB,BC, CD i AD romba 684. Bez upUistva.

ABCD, ladaje MN = .!.. AC, PQ =.!.. AC iPN = .!..BD . MQ =~BD 685. Sredi ste kruzni ce odredeno je u presekll nonnale 1I daroj laEki
2 2 2 2 simetrale ugla koji zahvatajll date prave ild.
(zadatak 438). Odavde na osuovu tranzi livnos ti jednakosti sled i daje
MN = PQ iPN = MQ ild. 686. Bez uputstva.
687. Konstruisimo tangentu B/ kruzniceK(O, R), gdeje R dati polupre~nik.
667. Iskoristi UPUlStvo prethodnog zadatka.
zatim tetivu BC, koja sa tangenlom Br gradi dati ugao a, i na kraJu
668. Analoguo prethodnom zadatku. tetivu BA, koja gradi dati ugao f3 sa BC itd.
669. b) Tezisna duz AA' trougla deli ugao a na uglove a, i a, 689. a) Konstruisimo skup taeaka / na rastojanju R od date prave It, a zatim
(a, + a, = a ). Takodeje BA' = A'C = B~ .
kruznicu K, (0, r + R ). Ako je:
a) K, n / = {O" O,}' 0 , i 0 , su sredista lrazenih kruznica - zadatak
ima dva resenja;
lz /j. ABA', s obzirom ua pretpostavku AA' < BC , sledi da je b) K, n 1= {O,}, 0, j e srediste traZene kruznice - zadatak ima jedno
2
AA' < BA ' =<> {3 < a . a iz D. AA'C j e AA' < A'C "" Y < a . Odavde i e resenje;
{3+y<a , + a, = a , tj . {3+y<a . Ako uzmemo u obzir c) K, n / = 0 - zadatak nema resenja .
a + {3 + Y = 180°, tada je a + a < 180° "" 2a < 180°, a < 90°, sto i e 690. Vidi poznatu teoremu u udzbeniku .
trebalo dokazati.
691. Konstruisi skup taeaka iz koj ih se data duz vidi pod datim uglom.
670. Trouglovi ASM i BSN su jednakokraki (zasto?) itd.
692. Data stranica trougla se vidi pod datim uglom ild.
673. Neka je NC = NB, prava DN sece produzetak strauice AB u lacki E,
693. Vidi uputstva za prethodne zadatke.
D. NCD == D. NBE itd.
AkojeD'E AB iC'E AB, tako dajeDD '.L AB iCC'.L AB tada je 694. Vidi uputstvo prethodnog zadatka.
674.
/j. ACC' == D. BDB' itd. 695. Vidi uputstvo prethodnog zadatka.
676. Tangentne duZi konstruisane iz tacke na kruznici jednake su, ti· 696. Obim trougla 0 + b + c se vidi iz temena pravog ugla pod uglom 135°,
AM=AN.BM=BP i CP=SN . Obim ttougla AB+BC+CA'" dalje kao prethodni zadaci .
AB+BP+PC+CA = AB+BM+NC+CA = AM+AN =2AM , 697. Neka je prava / tangenta kruZntce
. K tacki M Sredi te traZcne
u ' .
cime je dokaz zavrsen. krumice je presek simetrale s ugla (/, p) i poluprave OM ltd.

257
256
698. Tacke N iN, pripadaju pravoj OM i sim etricne su u odnosu na tacku
M, tako da j e MN = R, . Srediste traiene krui ni ee j e presek prave OM 723. ::s~n(~ru~~ 2~ = x + R. 1z pravouglog trougla DAD dob ija se da je:
i simetrale duii 0 , N , odnosno duzi 0, N , itd.
699. Sredi~tetraiene kruiniee je presek kruzniea L( 0, R + r) i
L,(O"R, +r). gde je 0 eentar opisane kruirtiee, aD srediste osnoviee trougla. Ako
se elirninise x iz prethodnih jednacina, dobija se rvrdenje .
701. Konstruise se skup taeaka k iz kojeg se data strani ea trougla vidi pod
datim uglom, a zatim prava I paralelna sa datom stranieom, na 725. lskoristiti osobinu srednje linije trapeza.
odstojanju j ednakom datoj visini od date stran iee. Trece terne trougla
je u preseku kruzniee k i prave I. Ako j e k n I = {C , C,} , zadatak ima
726. a = 45°, f3 = 6r30', y = 90° i 0 = 15r30'.
dva resenj a. Ako je k n I = {C}, zadatak ima jedno resenje. Ako je 727. Nekaje AM nBC = {K}. Ugao AKB je spoljasnji ugao trougla ACK ,
k n I = 0, zadatak nema resenja. paje L AKB > LACK. Na isti nacin je LAMB> L AKB. Na osnovu
ove dye nejednakosti sledi nejednakost LAMB> L ACB.
705. Nekaje AA, = lu' Iz trougla AA,B sledi daje:
728. Odrediti na pravoj DC , iza D u od-
1u < C + ~, a iz trougla AA ,C da j e: 1u < b + ~. nosu na C, tacku E tako da je
Ako se uzme zbir ovih nejednakosti, dobija se tvrdenje. ED = NB (sl. 51). Trougao o .. c
ABN podudaran je trouglu ADE,
707. Neka simetrala s katete BC sece ovu katetu u tacki E, a hipotenuzu u
tacki M. Kako je ME = MC, to je y = 0, pa je MC = MB (sl. 50). pajeLBAN =LEAD = ~.
2
PostojeE+ 0 = 90°, ia + y = 90°, i y= otojea = E, paje MA = ME. a N
Odatle sledi da je MA = MC = ME, sto je trebalo dokazati. Ugao MAE = LEAD = 90°-'2'
712. a = 15°. paje MA = ME =DM +DE =
c
713. a = 75° , f3 = 105°.
y
=DM+NB. A

714. a = 54°. S1.51

715. a = 120°. M 729. LCAB = LDCA, kao naizmenicni. LCAB = LCAB" Jer je prava
AB, simetricna sa pravom AB u odnosu na CA . Dakle,.
716. f3 = 41°.
,
L DCA = L CAB, paje trougao AEC jednakokrak (AE
. = .EC). DalJe
je CB, = CB = DA i L DEA = L CEB" kao unakrsm, pa Je trougao
717. 28° i 46°.
ADE podudaran sa trouglomCB,E .
719. 11 em iii 21 em. A
730. Stranica AB je zajednicka hipotenuza pravouglih trouglova ABM i
720. Nema uputstva. St 50
ABN. Tacke A, B, M i pripadaju kruiniei k sa eentrom u tacki 0, kOJa
721. Nema uputstva. je srediste duii AB itd.

722. Nema uputstva. 732. Neka je EFD dobijeni trougao (51. 52),
tada je ugao EDF = .!. L EOF =
2
=-I( 180 °-a)=90 °--.
a
2 2
258 259
I A
UgaoDEF = -LDOF =
2 736. Uglovi: APB,BPC i CPD su med usobno jednaki, kao perifenjski nad
jednaklm tetl vama ltd .
..t..( 1800 - ,8) = 90 - ,8
2 2 737. Nekaje M tatka preseka stranica AB i DC, trougloviBMC i AMC SlI
I jednakokraki, izracunati njihove uglove itd.
UgaoEFD = -LEOD =
2 738. rp = 60°.
= "2( 8 ° - y) = 90-
I 10 ° 2"
Y Bez uputstva .
739.
(primedba. Periferijski ugao jednak je c Neka je dodima [acka proi zvoljne tangente: tada je
740.
polovini centra lnog nad istom tetivom). SI. 52 L AOC = L COE = aiL BOD = L DOE = (J (zasto?). Tadajc
733. Na osnovu primedbe u pretbodnom zadatku imamo da je 2a + 2,8 180°
L COD = a + ,8 = = - = 90°.
I ,8 2 2
"2
L ZXA = L ZCA = Y' L ABY = L YXA = 2"
(s1. 53), paje
742. Neka je E presecna [atka simetrale lInlltr3snjih uglova a 1 f3
L zxy = L ZXA + L AXY = y+,8 = lS0 0- a = 900 - a cetvorougla ABCD. Iskoristiti [eoremu 0 zbiru unutraSnJih uglova
2 2 2 trougla AEB i cetvorougla ABCD itd .
Slic no za druga dva ug1a.
743. Neka se simetrale unutrasnjih uglova a i y seku 1I tacki £ pod ostrim
uglom x. Unutrasnji ugao kod temena £ cetvorougla ABCD Je
ISO° - x. l skoristiti teoremu 0 zbiru unutrasnjih uglova cetvorouglova
F
ABCD i AECD itd.
745. Simetra1a ug1a a gradi sa stranicom BC ugao
x = ,8 + I!:... lz sistema a + ,8 + y = 180°" Y- ,B = 90°, sleduje da je
2
a + 2y = 270°, ~ + Y = 135°. lz jednacine x + y + %= 180° proizlazl
daje x = 180° -1 35°= 45°.
746. 30°, 150°.
SI. 53 SI. 54 747. 60°, 30°.
734. Neka suD,E iF dodirne tacke, ito: B-D4::,C-E-A , A-F-B. Tada 748. lz podudarnosti trouglova ABF i COF sledi da je [rougao AFC
jeBD =BF, CD =CE, AE = AF (tangentne duii), dalj eje jednakokrako pravougli , pa je ugao 45°.
BC - AB = BD +CD -BF - AF =
= BD + CE - BD - AE = CE - AE, sto je trebalo dokazati. 749. 72°, 36°.
750. 60°.
735. Uglovi ABD i AEB su pravi (sl. 54). Prema tome, AE i BD su visine 751. 88°, 92°.
trougla ABF, FN je treca visina, tj. FG.L AB.

260 261
752. Primenom podudarnosti trouglo- B N

va imarno: 767. Iskoristil'i teo remu 0 uglu izmedu tangenle i telive leorem u 0
I
I trans ferzalnim uglov ima.
iz podudamosti trouglova BCF i o
BMF sledi BC = BM. 768. Cetvorou gao ABMN je tetiv ni , pa je ugao MNB = 180° - a. Ij . ugao
[z podudarnosti trouglova MNC == a. lIgao rCB == a (ugao izmedu IJngenre i reti ve !. Kako JC
ACD i AND sledi AC == AN . C A
L MNC == L NCr == a. dakle naizmenicni lIglovi su jednaki. prave
Trouglovi BCM i ACN sujednakokraki (sl. 55). SI. 55 MN i I SlI paral elne.
ISOo-,8
Iz trouglaBCM sledi ugao M == , 769. Neka je AD n BC == {S) i L ASB == 90°, to je:
2
(1 ) AC' == AS' + CS '
. troug Ia AC'N s Ie d'1 d a Je
a lZ . ugao N = -ISO- o- - a (2) BC ' ==BS' +DS '
2
(3) AB ' ==A S' +BS'
Odatle proizlazi da je ugao MCN = a +,8 == 45°. (4) DC' == DS ' + CS' .
2 Zbir(l) i (2)je AC' +BC' == AS ' +CS ' +BS ' +DS',
753. Iz podudamosti trouglova ABC i AEC sl edi daje BC == EC, odatle a zbir(3) i (4) AB ' +DC' = AS' +BS ' +DS ' +CS '.
L ABC == L CEA == rp. Iz trougla Odatleje AC' +BC' == AB ' +DC'; cimeje dokaz zavr~en .
BHE ~ L H + 45°+rp + 45°-rp == ISO o ~ L H == 900~ BC.L CE.
770. Kako je L CPD == L APD == L PDC to j o PC == CD = 2BC, pa je
754. 144°. L BPC == 30°. Trazeni ugao j e L APD == 75°.
755. Osmougao. 771. a) Trouglovi BCM i CDN su podudami . pa je L MBC == L NCD.
Kako je L NCD + L NCB == 90°, to je L AlfBC + L NCB = 90·.
756. IS0°.
odatle L BEC == 90°.
757. 170 dijagonala. b) Cetvorougao ABEN j e teli vni . pa j e L AEB = L ANB. Kako je
360° 360° L ANB == L CMB == L MBA, to je trougao ABE jednakokraki.
758.
- - - - - == 6°~ n(n+ 2)= 1200~ n(n+ 2) == 10 · 12 ~
n n+2 772. Trouglovi BEC i DCF su podudarn i. Iz podudamosli sledi .da je
n = IOv n+2 == 12 ~ n = 10; 35dijagonala. L BEC == L DCF i L BCE == L DFC i L EBC == L BCD (nalzme-
nicni). U trouglu BEC je : L BEC + L BCE + L BCD == 1.80· ~Ii
759. 27. L DCF + L BCE + L BCD == 180°. Znaci duzi EC , CF pnpadaJu
760. sn+S - sn = (n - 2 + 5)lS00-(n - 2)ISO° = 900°. jednoj pravoj.
761. 31 500°. 173. Neka je tacka M na simetrali datog ugla i BMI IAx(B E Ayl i
CMllAy (C E Ax). Prema tome, cetvorougao ACMB je paralelo~~
762. 45°. pa je BM = AC ,CM == AB. Trougao AMC je jednakokrak, (zasto . )
763. t == S. pa je CA == MC == MB = AB, t ime j e dokaz zavrsen.

765. AD == AE + DE = 8 + 10 == IS. (BE' = SO, BE' == ED . AE, 774. Neka je OE .LAB i OC.L CD (sl. 56), to OE i OC pripadaju jednoj
pravoj , takode OF i OH pripadaju jednoj pmvoj. Sem wga Je
ED == 10). OE == OF = OC == OH jer su to visine podudamih trouglo va
766. Kako je 1:1 BA,B, = CB,C,
6. (SUS), odatle sledi da je A,B, == B,C, AOB BOC COD AOD. Prema tome. dijagonale EG I . FH c"elvoro-
, , , la cetvorougao
itd. ugla EFCH su Jednake i uzaj amno se polove, pa Je )
pravougaonik.
262
775. Kako je svaki od uglovaEAD, EDA jednak po 45°, lIgao AED = 90'. S
779. Ako iskori stimo oznake i sli ku prethodnog zadatka imamo:
druge strane DE IIBG I AEII CG tj . cetvorollgao EFGH je praVOli I"
paralelogram. Medlltim GF = CF - CG, EF = DF -DE , POsto~~
I<a+ b,l <c+ d, / < b+ c,f <0+ d, njihov zbir je
2/+ 2/ < 20+ 2b+ 2c+ 2d iii
CF = DF I CG = DF to Je GF = EF, tJ. cetvorollgao EFGH je kva.
(4) I+ /<a+b+c+d.
drat (s l. 57). itd.
S druge strane. zbir (3) iz prethodnog zadatka 21 + 2/ > CI + b + C + d
iii
0+ b+ c + d
(5) 2 < 1+ /.
[z (4) i (5) imamo
o+b+c+d
2 < 1+ / < CI + b + c + d, sto je i trebalo dokazatl.
F
780. a
Ako su unutrasnji uglovi a, f3, y, a spoljaSnji a" f3 " y" 0, tada je
a + f3 + y + a= 3600~ y+o = 180' - a+ 180' -f3.
SI. 56 SI. 57
Kako je a , = 180° - a, f3, = 180° - f3, dobijamo neposredno da je
776. Neka je u trapezu ABCD,CD < AB i CD = AD +BC. Odredimo a
y + = a, + f3, . Kraj dokaza.
tacku E tako dajeD -E - C 1\ DE = DA . tadaje CE = CB. Trouglovi
ADE i BCE su jednakokraki.
Odatle je L DAE = L DEA, L CBE = L CEB.
KakojeCDIIAB, toje LDEA = LBAE.LCEB = LEAB.
Odatle proizilazi da j e L DAE = L BAE i L CEB = L EAB, tj . pravc
AE i BE Sll simetrale uglova A i B na osnovici trapeza.
777. Vidi dokaz u prethodnom zadatku .
778. U datom konveksnom cetvorouglu ABCD neka Sll dijagonalc f-+-----,-,,;;>lc
AC = I,BD = /, treba dokaza ti da je 1+ / >a+c iii 1+ / > b+d.
Neka su: A,B,IIAC iC,D,IIAC,D E D ,C"B E A, B, a
B ,C ,IIBD i A,D,IIBD,B E AA,B"D E C,D, (sl. 58). 51 59
SI58
Iz odgovarajucih paralelograma sledi da je:
AA, =B,C = x;A,B =D,D = y;BB, =DC , = z;AD, =CC, = /I. 781. Neka je AI tangenta u tacki A krut nice opisane oko trougla ABC.
Iz trouglova AA,B,BB,C,CCID, ADD, sledi redom : Kako je cetvorougao BCB ,C, tetivni (sI.S9) to je f3+'P = I~O'. ~
druge strane, 'P + 0= 180°. pa je f3 = O. Kako Je f3 = w (za§IO.) sl.edl
x+y>~x+z>~z+/I>~y+/I>d
Zbirovi prve i trece nejednacine, zatim druge i cetvrte su :
a
da je = w. Dakle, Alii C,B" (OA .LAI), ~tO jc trcbalo dokazau .

(I) x+y+z+u>a+c 782. Neka je ugao pri vrbu a a uglovi na osnovici f3 i Y(f3 = y), ta~ Je
(2) x+y+z+lI>b+d f3= y = 2a, pa je a + f3 + y = Sa = 180° '" ~ = 36°,.8 = ~ = 72 :.
Kako je y+ z = I, X+ II = / (I) i (2) postaju Centralni ugao BOC = 72°. Manji luk BC Je petma kruzne 1t00Je a
tetiva BC stranica pravilnog petougla.
(3) I+/>a+c i I+/>b+d,
~to je trebalo dokazati .

265
264
. r;; b r:; d . a b a' 2
78 3. K a k oJea=R..;2, = R..;3 , o atleJe r;;= r;;~ -, = - . VI GLAVA
..;2 ..;3 b- 3

783. NekajeuL'.ABC , L C =90° , CD=DB, BE=p, AE=q, ladaje 6. RACIONALNI ALGEBARSKJ IZRAZI
p ' = BD ' - DE ' , q' = AD ' - DE '-
Njihova razlika p' - q' = AD ' - BD ' = AD ' - CD ' = Ae '. 6.1. Polinomi i opcracije sa njima

784. a) Na osnovu pretpostavke imamo 791. 1- 2x + 4x'+5x'.


11(11- 3)
~-~= 1710~ 11(11- 3) = 3420~ 11(11-3)= 60·5 7 ~ 11= 60. 792. a)3x'+6x+3; b)x' - x l +x ' -I+1.
2
793. ll+lOx+4x' +9x 3
Dakle, rnnogougao ima 60 stranica.
b) Nema resenja. 794. 2x' + 3Xl -13x' + 13x-11.
786. Neka su x,y, z tangentne duzi konstruisane iz temena A, B,C. Tada 795. a) Xl +3x' + x; b) +x' -x-2; c) x ' -'- 3x' +x' - x + 1.
Xl

je (x+ z) ' +( y + z) ' = ( x + y )' ~ xz + y z + z' = xy ~ 796. a) -9x ' + 3; e) 29x' + 21 x - 26.
xz + xy+ yz + z ' = 2.D' ~ ( y + z)(x+ z ) = 2xy. Kraj dokaza. 797. P(x) = 3 - x '-
785. Na osnovu pretpostavke je 798. a) Za odredivanje koeficijenata a, b,e treba da iskoristimo teoremu:
dva polinoma su identicki jednaka ako su im odgovarajuCi koefi -
11(11-3) +45= (11+5)(11+2) ~ 1011= 80~ 11= 8. cijenti uz iste stepene jednaki. Sredeni polinom
2 2 Q(x) = ax l + (b - 2a)x' + (e - 2b)x - 2e.
786. Neka je D tacka duZi AM takva da je MD = ME . Trougao BMD je Ako iskoristimo navedenu teoremu dobija se:
jednakostranican BD = BM . lz podudamosti trouglova ABD i BMC P(x) = Q(x) ¢> ax l + (b- 20)x ' +(c- 2b)x - 2c = 2x ' -9x' + 13.< -6.
sledi daje AD =CM, paje AM = AD+DM =CM+BM. Daljom primenom teoreme dobija se:
0= 211 b- 2a = -911 x- 2b = 1311-2e = -6",
787. Ako je broj stranica mnogougla 11, tada je a=2I1b=-5I1e=3.
n(n-3) (n+5)(n+2) 388 Dakle, vrednosti realnih parametara za koje je P(x) = Q(x)su
-'--~ + I 990 = ~ n = .
2 2 o = 2, b = - 5, e = 3;
b)a=6,b=-17,e= 12; c)a=4,b=-12,e =5;
790. Kako je n(n; 3) = 8n~ n = 19. Pa je (19- 2)180 ° = 3060°. d) a = I, b = -3, e = 3; e) ne postoji polinom ax' + bx +e koj i
zadovoljava postavljeni uslov.
799. a) x-I; b) 3x- 5; c) 2x' + 3x+ 4; d) 2x - I.
800. a) a- b; b) a' -ab+ b' ; c) a- b; d) x -I.
801. a) a = I; b) a = 0,5.
802. a)a=-2,b=-5,e=6; b)a=-7 , b= l,c=6.
803. Ostatak r = p( I) = I, (Bezuov stay).
804. r= p(-2) = 255.
80S.
r=1-~)=-~:'
267
266
806. r= 1%)= _1 ~5. 6.2. Rastavljanje pOlinoma na cini oce

807. 0 tatak deljenja polinoma P( x ) sa f(x) j c linearn i polinom 824. a} 4x'+ 12xy + 9y' ;
rex) = ax+ b, lj . =
c) «0+ b) +c)' 0' + b' +c' + 2ab + 2ac + 2bc'
P(x) re x ) =
d) (a - ( b + c))' a' + b' + c' - 2ab - 2ac - 2b;
( I) - - = Ql x) + - ¢> P( x ) = Q(x)f( x ) + CLf + b. h) 2a' + 2abJ6 + 3b'. .
f(x) f (x )
825. a) x " + 6x' + 12x + 8; b) 8x' - 36x' y + 5.>:)" _ ~ I y'.
Za date polinome dobija se 826. a) x' +2x+ I =( x+ I)'; d) x' -4mx+ 4m' = (x - 2m)';
P(x} = Q( x )( x - 3}(x -l ) +ox +b. KakojeP( 3}= -I a P( I} = - 3, ,4 4
tad a iz ( I) imamo 30+ b = -11\ 0+ b = -3. Odavde je e)o ' + - a+ - ' f) a' +2..Jsa+5= (0 + ..fs)';
0= I. b= -4.r(x} = x-4. 5 25'
g)I - 4p+p-= ' ( 1-2pt , ; I) ' b b'
1 a- -a + 4 = (a -
b ,
>-;
808. r = 2. 2
809. re x } = 5.
k} x· +y 6 4
2x y' = (x ' + y' )'; I) 0' + 0,25- a =(0 - 0.5)'.
810. Kako je
(I) p(x) = (x+ I)(x- I)Q(x)+ax+ b. 827. a) (x - I)(x+ I); c) (4-0 )(4 +a); e) (Ja-I }(Ja+ I);
= =
Primenom BezlIovog stava P( I) 5, P( - I} 3. Za x = I i x = -I iz f) (3x - ..fi)(3x+..fi); g) (x 'y -O, I)(x' y +O,I );
(I) sled i 0 + b = 51\ - 0+ b = 3. Odatle je 0 = I, b = 4. Dakle, ostatak h) (0,5xy - 0,0 I) '(O,Sxy + 0,0 I).
delenja P(x) sa x' - I je rex ) = x + 4.
811. rex) = 3x+ 3. 828. a}(ia-ib)(~a+ib} b)(~x-~Y'Hx+~Y'}
812. Primeni Bezubv stav, m = -1.
813. m l = Sv nI, = 1. f~ - or~ +a)(i+a')(~+a'}
814. /' = p( I) = 0 ¢> -n' + 4n ' - 3n = 0 <> -n(n - I)(n- 3) = 0 ¢>
<> n l =OV n, = Iv n, 3. = g) (0 - b)(a + b)(a' + b' ).
815. 0 = 3, b =0. 829. a) (a+ b - c}(a + b + c); c) (x - 2y - 3z )( x - 2y + 3z);
816. 0 = -31, b = 71, c= -42.
d) (0- 5b-ab)(0- Sb+ab); t) ( 1- 2x+ 5/)( 1+ 2x - 5y ' ).

817. m=6. 830. a) (20+ b- x- 3y)(2a+ 2b + x+ 3y);


b) (40- 2b+ 1}(- 2b - I);
818. 12 identiteta c) 8x(3y- x);
).., ., ) ., +d)
6x s +mx4 +27x +IIX - -5x+6 = (Jx--5x+6)(ax +bx-+cr
d} (20+ 2b+c- 5)(20+ 2b - c+ 5).
=
proizlazi da je 0 2, b =- =
3, c = 0, d = I, m = -1 9 i n -I S.
831. a) (30- 2b)(3o+ 2b)(90' + 4b' );
Kolicnik Q(x) = 2x' - 3x' + 1.
819. m = -14, n = 24, Q(x} = x' + 3x - 4. b)(~xy-SX~XY+ sXix' y' + 25}
820. m=O,n=I,Q(x)=x,'+l iii m=0,n=-4,Q(x}=x'-4.
d}(x- 3)(x + 2);
821. m = -4, n = 4, Q(x) = x- 3-
822. m=7,n= I,Qlx) = x'+3x+7. e)(2x-~X2X+~);
IS IS
269
268
t)(X -~)(X -I ). 843. a) (a+ b+ c)(a + b - c);
c) (2 - p+ q)(2 + p- q);
b) (x- y- 3)(x- y+ 3);
d) (4 111 - 3x+ 2Y)(4111+ 3x- 2y ):
e) (ab - c - S)(ab- c +5); t) (x- y- I)(x+ y+ I).
832. a) (x -I )(x' + x + I); c) ( 1- 3a)( 1+ 3a + 9a');
d) (4a - b' )( 16a ' +4ab' + b'); 844. a) (a- b)(a+ b+ I ); b) (x - y)(x+ y_I);
°
t) ( IDa - 0, I b)( I OOa' + ab + 0, I b ' ).
845.
c) (2a-m )(2a+m-I );
a) ( x - y)( 2 - x + y);
d) (a + 1)(a+2)(a - 2).
b) (lI1+n+x- y)( m+n- .< + y );
833. (x + 2)(x' - 2x + 4);
c) (a - b )( x - a + b); d) (3 + a + b - c)( 3+ a - b + c)
d) (3+ ~ Y)(9- ~ Y + ± i } 846. a) (7 x + 2)( x+ 3)( x - 3); b) (x- I)' {x+ I);
c) (x- y )' (x+ y ); d) (y' + I)(x-I)(x+ I).
e) ( I + 0, Ix)( I- 0, Ix + 0,0 Ix'); g) (a + 12)(a ' + 3a -I ).
847. a) (a+ b)(b- 2)( b+ 2);
834.

835.
a) (2x + I) ';

d)(y - z)';

a) (a - 2W;
e)(a ' - 4c)' ;

b) (3 x+ y )3;
h) e;
b) ( O, lx + Sy )' ; c) (a+ D,S) ';

+ 2)'.

c ) ( I+Sm)3; 848.
b) ( x + 2)( x - 1)( x ' + x + I ):
c) (a- I)(a+ I) '(a ' - a+ I );
d) (x - I)(x+ I)(p- q)( p ' qp + q').
a) (x -I )(x+ I)(x+ 3)(x' - 3x + 9);
b) (a -I )(a+ I)(a ' - a+ I)(a' + a+ I);
d) ( 2x -I )3; e) (j+a' f t) ( 3m- 411 )3 . c) (x- I)( y - I)(x' + x + I)(y' + y+ I);
d) (a + 2)(b -I )(b+ I)(a' - 2a+ 4).
836. a) a(a- b); b) 6a 3(2a' + 3); c) mr( l - m); 849. a) (x - y )(x - z )( z - y ); b) (b - 4)(b - I)(b+ 3):
d)2a"(a+3); e)aMx(a" -I ); t) 50" + I(a" + 2 - 3).
c)(x- 3)(x - 4); d)(x+ I)(2a+4).
837. a)4a( b+3c -2d ); b) (a+b)( 2+ x); 850. a) 5x"(x - 2)(x+2); b) a"b"(b-2)(b+2);
c ) 3a' b( 3ab - 2 + 4b ' ); d) (x + I)(a - b). c) 3x u +'(x u +, - 3)( x u +, +3); d) 4a"(a" -5)(a" +5).
838. a) (x + y)( 3+a ); b) ( m+I1 )(x - y); 851. a) x ' +4 = x ' +4x'+ 4- 4x' = (x'+2) ' -4x' =
c)(c +d)(a -p); d)(a' + b')(x + y); (x' - 2x+ 2)(x ' - 2x + 2);
e) (x - 3)( b+c-I); t) (x + y + I)(p - q+r). b) (x ' + 2 ~J' + 2y' )( x' - 2xy + 2y');
839. a)(a+ 4 )(a+ 4); b)(a - b)(a' + 2b'); c) (a ' + ab + b' )( a ' - 2ab + b' );
+ 3);
c) ( x- 3)(x' d) (2a+ b)(2a + c). d) I +x ' + x ' = ( I + x' )' - x' = ( I- x + x')(I+x+x').
840. a)(2a- 3c)( 7b - Sa ); b) (a+b)(z ' + z +I ); 852. a) x 5 + x + 1= x 5 - x' + x' + x + I = x'(x' - I)+x' +x+,1 =
c) 2x/( 2x' + 1)(4xz' -3y); d) a(a +b)(a- c); = x' (x- I)(x' + x + I) +( x' + x + I)= (x'+x+ I)(x' - x' + I),
e) ( x + y )(a' -a+ I); t) (a+ b+ c)(x -I )x. b) x ' + x ' + I = x' + 2x' + 1- x' = ,
841. a) ( x - I)( x - 9); b) (m+ 7)(m- I); c) 2(x + I)(x - 6); =(x ' - x ' )(x' + x' + 1) = (x' - x' + 1)(x' + X+ I)( .t' - x+ 1)
853. a) (x - y)(x - z)(y - z ): b)(x+ y + Z)3 - x ) - , (y' + =') =
J
d)( x + 2)( x + 5); e)(a+ 6)(a-I); t) (x - 3)( x - 8).
842. a)(2x + I)( x - 3); b) (2 x + S)(x-7); c)(2a+ 1)( 3a~ :»; =
(x + y + z - x)«x+ y + z) ' + x{x+ y + z )+ x') -
d) (3y+ 2)( y + 6); e)( y + 2)(a-I); 1) 3(2b-I )(b . - (y+z)(y' - yz - z' )= •
=
= (y + z)(3x' + 3xy+ 3xy+ 3xz + 3yz) 3(.1'+ =)(x+ y)(x+ .);
271
270
c) Neka je x' + 5x = y, lada je:
876. (x+ 2)(x+ 4)(x' + Sx+ 8), (smena: x' + 4x+ 8 = I).
Y(r+ 10)+ 24 = y' + 10 y+ 24 = (y+ 4)(y+ 6) =
877- (x- I)(x+2)(x' +x+S), (smena: x' +x+ I = y).
(x- + Sx+ 4)(x' + 5x+ 6) = (x+ I)(x+ 3)(x+ 4)(x+ 2).
878. Mnozenjem krajn iih i srednjih cinioca proizvoda d I' I'
854. Po~to s~ prosti cinioci broja 12: ± 1,±2,±3.±4,±6,± 12, treba odre. . bl'k( f ' al po mom se
svo d1nao , 1 x +8x+7)(x-+8x+IS)+IS.
dltlkoJI cmlOc an uliradali polinom. Kako je P(-I) = 0 10 je P( .) Smenom x- + 8x + 7 ~ y, postllpno se dobijaju cinioci dalog oli -
delJlv sa x+1. Kolicnik je Q(x) = x' -3x ' -4 x+ l2. DakJ/ noma (x+ 2)(x+ 6)(x - + 8x + 10). p
P(x)=(x+ I)(x' - 3x' -4x+ 12). Ponovimo posrupak za polinOl;1
q(x), 9(2~ = O. polinom Q(x) je deljiv sa x - 2, odgovarajllci ko- 879. «x' + I)+x)(x' +(x' + 1»- 1=
hcntk Je x- - x- 6, pa je: = x' (x' + I) + X 4 + (x' + I)' + x( x ' + I) - I =
P(x) = (x+ I)(x- 2)(x' - x- 6) = (x+ I)(x- 2)(x+ 2)(x- 3). ' '
= ( x +1 )(x ' +2x-+x)=x(x+I)'(x' +I).
880. (6x' + I)'.
855. P(x) = (x+ I)(x- I)(x- 2).
P(x) = (x+ 4)(x+ 2)(x- 2)(x- 3). 881. (2x+ 2b - a)'.
856. ") ., ., 2 ') ., 2
882. (x+1 ) -(x-+I)+x-=(x +1)-+2 x(x-+I)+x = (x'+I+x)'.
857. P(x) = (x+ 3)(x+ 2)(x- 2)(x- 3). I . , 1
858. P(x) = (x+ 2)(x+ I)(x-I)(x- 2)(x - 3). 883. Smena, a + -a = I, tada Je a +-2
a
= 1, - '
...
2 dall pohnom poslaJe
'

859. P(x) = (x+ 3)(x+ 2)(x- I)(x- 2)(x- 3).


860. P(x)=(x-I)( x + 1)(x+2)(x -3)(x +4 ).
864. Dati polinom P(x) = x(x- I)(x ' + x+ 1)(x 8 + I) + I, paje za x> Ii
x< 0 P(x» O. 884. (a' +a+I )'.
»,
S druge strane, P(x) = xl2 + ( 1- x)( I + x' ( I + x + x' + x' + x' pa 885. (x'+x-I)'.
Je za 0 < x < I lakode P(x) > 0, Ij. polinom P(x) je pozilivan za
886. Dati polinom se svodi 11a oblik:
svako x.
(x' + Sax + 4a' )(x' + Sax + 6a') + a" =
865. Kako je Pen) = (n' - n + I), s ledi da je Pen) > 0 za svako n.
=(x' + Sax)' + I Oa '(x' + Sax) + 2Sa' =(x ' + Sax + Sa' )'.
I ,),
869. (2-a- b- . 887 . a-'a+
(1)-
' = (a(a+ I »".
,

870. (x - I)(x+ I)(x ' + I)(x ' + I) ild. 6.3. Operacije sa racionalnim algebarskim izrazima
871. (-a+ b+c+ d)(a- b + c+ d)(a+ b- c+ d)(a+ b+c- d) . a
2 1 c) -, (a,c;e 0).
872. (x- l )(x +l )(y -I )(y+ I)( z- I)( z +l~ 888. a) 3a' (a,b;e 0); b) -, (a,b;e 0);
2 3c
873. (x' + y')' +2(x' + y')+ 1-4x'y' =( x' + y' + 1) ' -4x'y' =
x +2 b).I., (x;e 0, a;e -b)"
= (x' + y' + I-hy)(x' + y' + 1+ 2xy). 889. a)--,(a;e0,x;e-2);
2a . • 2
874. (a+ I)'(a' + I)(a' - a+ I). m-3
f ) - , (y;e 0, m;e -3).
Smenom x = ty, dati polinom postaje d)-I,(x ;e2); a
875.
y'(t' -7t '+St ' +3It-30)=y'(t-I)(t-3)(1-5)(1+2), kako x-4
b) - , (y;e 0, x;e 4);
890. a) -(a+ I), (a;e I);
je t =..:. cinioci polinoma su (x- y)(x - 3y)(x- Sy)(x+ 2y). y
y
273
272
a+b+2 a-3 1 I
d) 2 , (a+b+2'" 0); e) b_I,(a",-3). b) - - za 0 < 2; - - zaa~ 2'
0+1 CI+3 '
a+b I I 1
c) - -, za x < 2; - za x ~ 2;
891. a) 3(a- b) ' (a± b); b) - , - ,(a'" ± I, x'" + I)' x x
a- -I - ,
x +1 x+1 +1
d) za "'r < -I ) - - - ,' za x E [- 10]
, -" -, zax > 0 -
x -
d a(b+c) !
x 2- x x - 2'
) b , (a, b"'O,b"i c ); e) I, (x'" ± I, a '" ± I). 0+2 (x + y )'
,
898. a) - (0'" 0); b) " "
an + bn \ all -I a-2 x -+xy+ y-
892. a) n b , (a'" O, a'" b~; b) -"~I ' (b '" 0, a '" -I)'
a - n a + ' I
1 899. a) - - , (xy ,: 0,
1- Y
x'" ± I);
d) a(a-I)' (a '" 0, a ~ -'-I); e) an (CI- I), (CI '" 0, 0 ,: -I).
900. a) 0- b; b)(x - o)( x -b ) (x;e -a. x ,:-b).
a) x '" +x 2 +I-x-
.. .,
. (x' + I) ' - x ' x ' -x+ I
893. , ,
x '+ x ' + 1+ 2'
x +2x-+2x
' (x'+x+I) ' x- + x+ I 0+ b- c - d
bt' +a'b' + b' + 2a'b ' - 2a' b- 2ab' 901.
CI- b+ c - d
(a'+b') ' -(CI-b) ' = a+b+c-d
902.
= (a' + b' -ab)' '
(a--ab+b ') a-b- c -d
(a' -ab+ b')(a' +ab+ b' ) a' +ab+ b' . x +a- l
903.
a+b-c x +b- l
894. a) a_b+ c ,(a+b+c",O); b)a+I,(a"'±I);
a+b
a+b-2 904.
a-b'
c) a_b+2 , (a+b"'-2);
d) bc (0+ b-c,: 0)
(b+c) ' -a" o+c- b,: °. 90S.
a' + b'
, ,, (a+b+ c"' O).
x-3 5 a- - b-
895. a) x_I , (x",2); b) Y =I , (Y "'-2); c) x-3a,(x,:0).
x-b a+b+1
906.
896. a) Ako je x < 3,lx- ~ = -(x- 3), onda je: a+b-I
907. (a + b + c + 2)(a+ b + c + I), (smena: a+ b +c x). =
xlx- 31+ x ' -9 (x-3)(-x+x+3) 3(x-3) 908. Na osnovu uslova zadatka daii razlomak je skracen kvadratnim poli-
2x' - 3x' - 9x x(2x' - 6x+ 3x- 9) = x(x- 3)(2x+ 3) = nomom ax' + bx + c zato vaze identiteti :
3 x' +3x' +x"':'5= (ax ' +bx + c)(x -I ) i
= x(2x-3)' (x'" 3). x' + lx' + mx ' + /IX + P =(ax' + bx+ c)(x' - 4x + 5), odakle se do-
Ako je x ~ 3,lx- ~ = x- 3, ondaje: bije: a= I, b=4,c = 5, 1= 0.m = -6.,, = i p=25. °
909. Za x < 3, A = x+ I; za x = 3; neodreden ; za x > 3, A = x+ 3.
xlx-31+x'-9 (x-3)(2x+3) 1 3
Za x < 5, A = x + 3; za x = 5, m:odreden; za x> 5 A = x- I.
=~,(x'" 3, x"'-'2);
910.
2x' -3x' -9x x(x-3)(2x+3)
911. Za x < 10, A = x+ 6; za x = 10, neodreden: za x > 10, A = x+ 12.

275
274
a+2 9
912. A = - - (a;.o ±2). 925. a) 2, (x;e I); b) - - . ( x '" ±3, x'" 0)'
a-2 3x - 1 '
4x' 12
913. a) S = a(a- 2)(a+ 2); =
b) S 3( x -I) ' ( x+ I ); c) 2 ' ; d) - , (a" I).
c) S = ( y + b) ' (a- b); d) S = 6 y(y - I)( y + I). (x - 2S)" a-I
2x ' 2x+ 6 J?
914. a)S=6a(a-S)'(a+5); b) S = 3(a - I)(a+ I)(a + 3); 926. a) - -, (x;.o 2); b)--.(x"3); c )-- .(t"-I).
c) S = 5ob(a+ b)(a- b); I- x x+S x+7
d) S = -3(a - S)(a+ S).
x Sx 2
.915. a) S = xy(x + y) ' ; b) S = 18(m- n) ' (m+ n); 927. a) - , ( 2x - y " 0, 2x + 3y" 0); b) - - , (x" ± -).
y 2- 3x 3
c) S = 2(50-1) ' (50+ 1)' ; d) S = -Sara ' + 9 )'(a ' - 9).
916. a) S = -2(x- 2)'(x+ 2); b)S=a(a+4) 3; 928. a)6x,(x "~); b) 2\1:::) ,(x ",o,x,,±~).
c) S = 2(a' + 1)(a' -I).
6 2
917. a) S = -12(3a- 5)'(3+ S); b) S = 10ay( y - I) ' ( y + I)'; 929. a) - -, (x " O, lxl" a); b) - - , (x" a).
a+ x x+a
c) S = (2a+ b) ' (2a- b)( 4a' - 2ab+ b ' ).
a
918. a) S = ISnx'(x- 2) ' ( x + 2) 1; b) S = 3x(2x- y )'(2x + y )'; 930. a) - - , (a ;.o ± I); b) a - b, (ab;.o 0, a" b);
a+ x
c) S = 3abx( x + 2) ' ( x - 2) ' . 3a ' 3
c) - - , (x ;.o ± I, a ;.o 0); d) -, (x" ±y ).
<4'9. a)~; b)l ; c) 2m d)x+l ; 6 x -I 2
e x 3 ' a
e ) - -.
S- x
931.
2
a) - -, ( x;.o ±I,a ;.oO );
x+y+ z
b) b ;
8a+llb 4x+3 y 3-2a x-I +c - a
920. a) 3 ; b) 2 ' c) - - , , (ab;.o 0).
4 12b - c) a, (x;.o ± I , x" ±2, a;e - 1).

921. a) (
2b
b) , (ab;.oO,a;.o{3); b) ,
3b
" 932. a ) 4mn2 "
I(
b) - "2,x,, - 2ix,,'2 ; I)
aa- a--9b- \ 117 -n
-- I ~ 7 , 1- b I b I)
d) 0, (?l>" ± 1/ x ;.0 0). c)':' , ( z ;.o 0, x- - yz ;.o 0); d)-,(a"± ' ''- '
~.0' x a

922. a) x~I ,(x;.o ±~); b)


2x'+Sx-3
(x-3)'(x+3)'(
x;.o+ 3) .
-,
933. a)~ (ab;eO)'
. 9ab' "
b)~,(a,b,c.x, y "O);
6bx
6(4x -I) 2
b+y
, Sly-IS d) , (b" .. a;e y).
c) 0, (a;.o ±2); d) , , (y;.o 0, y;.o ±3). c ) (x-S)( x + 3) , ( x ;t:. - S, x.,...
... 3)',
3(a - y)
2y(y- - 9) x'
:-a 934. a) -
mn
- , (m;.o 0, n;e 0, m;.o n);
b)~, (x'" ± I);
923. a) -1, (xy;.o 0, x;.o y); b) - -, (a;.o ±2); 1+ x
a+2 m+n
2 a-I c) _6_ , (x;.o 0, x;.o ± -21); d) a, (x '" - 1);
c) - - , (x;.o ±S); d) - ,- , (a;.o I, a;.o 0).
S-x a 2x + 1
2a' b) I, (ab;.o 0, a;.o ±b); II
S ).
e) x+2 , ( x ;o!4,x ;o!- 2, x ;o!-
924. a) - - , (ab;.o 0, a;.o b);
a+b Sx -ll
c)
lla+x
,(a;.o b, x;.o a). 935. a) -~, ( y ;.o ±a), a " 0, y;o! 0 );
6(a-x) y
277
276
c) 4 - 2a, (a '" 0, a '" 2).
~x-2~ 4m
ax +by 946. a) ,(x"'y, I~"'2 y);b) (m>'Om>'I )'
936. a) x+ Sa, (x'" Sa): b) b' ,(b '" 0, x'" 0, y'" 0); x-y (m-I)'" ,

c) 3a, (a '" 0, x'" ± ~) : d) 2ab.(a '" 0, b '" 0); c) I, (a '" -I).

e)(u - v)', (1/ '" \I).


4a' + b'
947. a) 9a', (rl '" n b) 4a' +4a-5
(2a+1) (2a-3) ,
(lal >' ~).
2 '
937. a) 2ab ;

a- 2b
b) (2x+a)i:2x - a);

1
c) I +a; d) x. I
c) - , (r! '" I);
a-I
d) 0, (1m!>' H
938. a) -n' (b '" 0); b) -, . (x '" y '" 0, x'" -y).
x 948.
9
a) -,(I~'" y); b) 9,(I~ >' 2.x '" I);
x- y
c) 0, (x '" y'" O,x '" - y); x +2
c) - , (I~ '" 2,1·~ '" I).
Za x'" O,X'+I. 2
939.

940.
1 x+1
a) - -, (x'" 0, y '" 0, x '" - )1) ' b) - - , (x>' O, y'" O,X"' -)')·
x+Y , XJI '
949.
. I I
x-I x+1
2
a)P ostoJe--+--=--, on aJe:
I- x
d '

I I 2 2 2 4
2a x+Y - + - - + - - = - - + -- = - -.
c) 3(a-4)' (Ial'" 2,a'" 4); d) , ,,(x'" O,y '" 0). I- x I+x I+ x' I- x' I+ x' I_ x'
Y- +x'
2a+ I Dodavanjem ovom zbiru cetvrtog razlomka, zatim petog i sestog
941. a) - 2 -' (r! '" J); b) -a, (a '" O, b '" 0). dobija se konacno:
I I I 2 4 8 16 32
c) 6a' (a '" O,a '" -2 ). - + - - + - - + - - + - - + - -'6= - - ,
I- x I+x I+x ' I+x' l+ x I+x' I-x"
3,1~ "'~) .
1
942. a) _1_ ,
a+2x
(x '"
2,x '"
2 '
b) -, (x'" - 3, x '" -I , x >' 2a).
a
2xy x- Y b) dati zbir se lako odreduje ako se napi~e u obliku:
943. a), , '"
,(x'" 0, y '" O,I~ y); b) -,(I~'" y.y>' 0);

(;- x:J+C:I- X~2)+(X~2- X~3)+


x +Y y
x-2y
e) - 2- , (x '" 0, y '" 0, 1~ '" 2y).

a) 2bc . 1
944. b) - , (x'" O,y '" O,x '" - y);
(b+c-a)2 ' xy
a+2
e) a'+1 ,(a '" O,r! '" l,a '" 3). 2a- 2
e)-,(a>' O,ao! 2,ao! I) .
e)l; d)I,(I~"'I); a-2
1
945. a) - , <Izl '" 2);
z+2
e) _m_, (c '" 0,1m! '" 2c).
2c-m
279
278
2 + x- r l -I, «0+ b)(c+ d) '" 0,0+ b '" c + d), (smene: a+ b = x,c + d = yl.
950. Za x < I razlomak je -1; za -I $ x < 1/\ x '" 0, - . . a za 970,
Xl +I '
20 '
X> I, I; 971. ----==---, Gc+ dJ;c 0).
o+ c+d
3 -x '- 5- X 2 ,
,--3
Ilo+c+d
b) za x < - 2, - - ; za - 2 $
X < 2, - - ; a za x <! 2, -' - -'
':"":=--=---, (0'" b, 0'" c + eI) .
x+2 x+2 x+2 ' 972.
6(0-c- eI)
2x'
c)zax< -l , 2; za -l $ x<J, ; za x<! I O' 973. 2,0 + b,. I.
2x' - I ' ,
l+x ' l+ x' 12
d) za x < 0/\ x'" -I , - - , ; za x <! 0/\ I, x '" - - ,. 974. - - - , (x + y '" I, smena : x + y = 0).
1- x 1- x- x+ y -I
6
975. -":--, (x'" O,x '" y+ 3).
952. a) 0, (a'" b '" c); b) I, (x'" Y '" z); c) 0, ()aI '" - b, b '" - c). x+ y+3
953. 4. 2
954. 3x- 2.
976. ----==---, '"
x+a+b
~~ a + b) .

955. 2a+ 3. x-a -b


977. - ,d~"'o+b,a +b"'O) .
956. 2x+ L o+b
ab I
957.
(a+b) "
978. ----=----=, Qx+ ~ '" I).
x + y- I
958. 2. I
959. -I.
979. ---=---,
o+b-l
(a+b'" I).

960. 2k-1. 4(0+b)


980. -------''----------.:..-" (0+ b '" O,a+ b '" I).
961. 4. (o+b -I) -
962. Za a) i b) vaii x'" y '" z '" 0, a za c) i d) a '" b '" c '" 0. 981. ab, ()aI '" b).
964. Primedba. U oarednim zadacima rad se pojednostavljuje uvodenjem 982. I, (mnp'" 0, m '" -11, III '" - p, 11 '" - p).
odgovarajuce smene. 984. 4 , (abc'" 0).
6 985. b) Kvadriranjem pretpostavke x+ y+ z = 0 dobija se:
--------'-, (smena: y+ 3 = a). =
(A) x' + y' + z' -2( xy + yz + xz). Takode IZ pretpostavke se do-
x + y +3
-- y - z =- x - 2 z,z -x--
bIja - y-2X:--V=-z-2
, -' . y.
2 Zbir kvadrata ovih jednakosti svodi se na:
965. - - - , (smena: y+2=a).
x+ y+2 (B) (y- z)' +(z -xl' +x- y)' = 5(x' + y' + z')+4(xy~ _o + :vz~
966. 0, x '" a+ b '" O,X '" -a- b. Koli~nik (A) i (B) postupno se transformi~e oa sledeci Da~\D :
967. 4, Ix+ ~ '" b. x +y , z'+' _ ___
---;-~2~(xy~+~yz~+:.._:..x=:'-)-:_::::
968. l ,x + y ",-L (y_ z)' + (z _ x)' + x - y)' - 5(x' + / + z')+4(XY+ .c+ y:)

969.
x+ y I .J
--"---, x + Y! '" 2.
- 2(xy+xz+ yz) I
x+ y+2 = -IO(xy+ xz + yz)+ 4(xy+ xz + yz) = 3;
2lt1
280
c) posto je
a-b b- c c-a) a 20'
--+
( c
---+-- ._ - = 1+- i
I I I- =0=>-+-=--,0
II Idkl ' I ' a b) b- c be
-+-+ a ClzaZl:
ab c abc
a-b b- c c- a) b 2b '
I I I 3 3 (--+--+--
c a ' b
'--=
c-a
1+-
ac'
-+-+-=--
J J
--
a b' c a'b ab " Dakle,
Mnozenjem ove jednakosti sa abc dobija se:
a-b +!!..=-!:.+ c -a)(_ c +_a + _ b )=
bc + a~ + a~ = _ 3C(.!. +.!.) = _ 3C(-'!') = 3, ( ca b b-a b - c c-a
a' b- c- abc
J J
2c' 2a' 2b' 3 2(a +b J +c ) 2·3abc
sto je trebalo dokazati . = 3 +-+-+-= + =3+--=
ab bc ac abc abc
986. a) Prvi razlomak tvrdenja prosiri se sa z a drugi sa zx i iskoristi daje
= 3+ 6= 9, jer je a + b + c = 0=> a + b' + c ' = 3abc.
J

xyz = 1.
b) Posle identicnih transformacija leva strana tvrdenja postaje: 987. a) Leva strana se postupno transformise na sledeci nacin
I 1 I 1
".,
x- +y+z ' +
X 'l y 2 + X 2 Z 'l+y2 Z 'l
, +6- - + - + - + ... +
1·2 2·3 3·4 m(n+l)
=
(.\yz)-
z yz xz xy 1 y x)
- xyz+-+-+-+-+ - + - +- =
( xyx y z.xyzxzyz
= (1- i)+(i-~) + (~- ~)+ ... +(;- n~ I) =
1 n + 1-1 d0 kaz zavr,en.
= 1- - - = = -n- "lme
X' •
Je x
n+1 n+l n+I'
b), c), d), analogno pod a).
. 2k +1 1
988. OClgledna jednakost 1 , =- - za k = 1,2,3, ... n
c) proizvod: k (k+l) k' (k+I)'
. 3 1 5 I
a-b + b-c + c-a)._c_= I+_c_.(b-C + c -a)= postaJe I' .2 ' = 1-'2'; 2' :3' = 2' -3';
( cab a-b b-I a b 7 1 2n + I
c
= 1+--'
b'-bc+ac-a' c c(a-b)-(a'-b')
= 1+--' 3' ·4' = 3' - 42'"'' n'(n + I) =;;a - (n + I) "
a-b ab a-b ab
Sumiranjem gomjih jednakosti dobija se:
= 1+_c_. (a- b)(c-(a+ b» = 1+ ~(c - (a+ b)); posto je 3 5 7 2n+ 1 _ n(n+2).
a-b ~ ~ - -+--+--+ + -
1"2' 2"3' 3'·4' .. , n'(n+I)' (n+l)
,'
c = -(a + b), to posmatrani proizvod ima vrednost
b) n(n+ 1),.
1 + 2c' . Na isti naCin dobijaju se proizvodi: 2(2n+ 1)-
ab 989.
990. 1.
23
282
991. 4.
o' (a ' - 2be) = a'(a ' - 2bc)
992. a' -(b- e)' (a' +(b- c)')(a'-(b- e)' ) =
a J bJ '
a' (a ' - 2be) _ a' . . b' c'
993. abc. = (?' 4b )4b - 8b ,analogno dmgl sablrak - , lreci - .
_a - c c c 8ac 8ab
994. a+ b+c (uputstvo: 3 = I + I + I ) .. . . a' b' c' a J + bJ + c J 3
a+b+ c a+b+ c a+b+ c o+b+ c' NJlhovzblrJe-+ - + - = =
8 be 8ae 8ab 8abe 8
995. 0+ b +c ++
(uputstvo: 3 = I I l).
1005. Ako je vrednost razlomka e = eonst. tada je
996. 0+ b+ c (brojilac napisi u obliku:
(x+ y+ mz) ' + (x + my + Z)' + ( IIIX+ y+ :) '
(-a:: + c +1)+(0_2:+c+1)+L+2:_c+I) (x - y) ' +(y- z)' +(x - z) '
e = O.

Sredivanjem ove jednakosti dobija se


160bc
997.
(I +a)(I +b)( I + c)
F(x,y, z) = AX' +Ay' +Az ' + Bxy+8xz + 8yz . gde je
A = m' - 2e+ 2, B = 4m+ 2c+ 2.
998. Zamenom datih vrednosti za x, y i z, dobije se tvrdenje.
F(x, y, z) = 0 ¢;> A = 01\ B = 0 ¢ m = -2.
-2(a' +b' +ob)
999. 1006. Slicno prethodnom zadatku, In = SV m= 6.
ab
1_I+x 1+ - I- x I I I .. a+ b ab
- 1007. Iz pretpostavke -+ - = - - , postupno se doblJ a - - = -~.
I + x = -4x + 1= 0 o b e C C'
1000. A(B(x)) B(A(x)) + I = 1- x
I + x 1- 1- x 4x '
1+ - -
1+ x
a+ e = __
__ oe __
b+e = - -bc..nJlhov zb"Ir Je
(x;e ±I,x;eO). I-x b b2 ' a a2'
100), Ako se kuhira pretpostavka dohija se lanae ekvivalencija a+b + __
__ a+c + _
b+c _= -ab ~I I I)
- + -J+ -J . KakoJe .
(a+ b) ' = (_e) ' <0:> a ' + b J + 3ab(a+ b) = _ c ' <0:> e b a aJ b c
a + b J + e J = -3ob(a+ b) = 3obe. _I + _I) J = ( _ _I) J _I + _I + _I = _ 3 , odatle sledl. tvrdenJe.
'
'
1002. lz pretpostavke b + c = -a, a + c = - b i a + b = - c, zamenom ove ( a b c a J b J c J abc
vrednosti u datu jednakost dobija se tvrdenje.
Iz pretpostavke sledi da je a + b = -c, a + c = - b, pa je 1008. Vidi uputstvo prethodnog zadatka.
1003.
a' -(b-e) ' = (a+ b-c)(a+ c- b) = 4be, analogno III n p . . bl'k
1009. Pretpostavka _ = _ = - = k, se moze napisatl u 0 I U.
b' - (a- c) ' = 4ac, c' - (a - b)' = 4ab. Ako se iskoristi prethodni X Y z .
(I) m = lex 1\ n = Icy 1\ P = Ia. Zbir kvadriranih jednacma (I) Je
zadatak d je a J + b ' + c ' = 3obc, dokaz se lako izvodi.
m' +n' + p ' = k'(x'+ y' + z') <>
1004. Ako se iskoristi uputstvo iz prethodnog zadatka i ekvivalencija
a+b+e= 0<0:> b'+c' =a'-2bc, tadaje prvi sabirak (2) k' = m' + n' + p '
x ' +y' +z"

2 5
284
VII GLAV A
- = - / \ - = - / \ _ = -.:.
·
S lstem (I) se moze
- napisatl
. . u 0 bl'leu
1
m kx n ky p k-
a a b bee
Zbir njihovih kvadrataje 7. HOMOTETlJA I SLiCNOST

nl ,
(3) - 2+ - +
n
-=k-
2 p, (2
.,x y 2 Z ') 2
- + - + - =k ' I= k -
"t
7.1. Proporcionalnost velicina. Talesova teorema
a b2 c2 Q2 b 2
c2 .
1z (2) i (3) sledi tvrdenje. 1010. Kon~trukcija. Na polupravoj Ax odredimo redom tacke C, D i F tako
da je A C = m, CD = n i DF = p (51. 60). Zatim konstrui~emo DN IIFB
i CMIIFB. Tacke M i N dele datu duz u datoj razmeri.
Dokaz. - Primenom Talesove teoreme dobija se:
AM:MN :NB = AC:CD:DF iIi AM:MN :NB = m:n :p.
Dakle, tacke MiN dele duz AB u razmeri m:n:p.

x
F

m p

n
o
n
p c

A N B

SI. 60

1011. Na polupravoj Ax odredimo tacke C, D i F tako ~a je AC = m i


CD = CF = n (51. 6 1), zat im konstrui~imo DB IICM 1CN IIFB.

m D

1 m/
,?y:.C N
A ,,8

SI. 61

287
286
Dokaz. - Primenom Talesove teoreme dobija se : 1024. Iskoristite dokaz pretbodnog zadatka (sl. 63). Kako je BD IICN , CN
Sllnetrala spoljasnjeg llgla kod temena C prema Talesovoj teor '
(1) MA = CA = m i dobija se AN :NB = AC :CD. ' eml
MB CD n

~
(2) NA = CA = m.
NB CF n
Tacka M deli duz AB unutTa~ njom podelom II razmeri 111 : 11, a tacka II'
"dlIZ• AB spo I'"
d eu . . razmen. m :l1 , tj.. -MA =NA
JasnJom po de Iom u IstOj -. A B N
MB NB
Slika 63 .
1012. Iskoristiti resenj e prethodnog zadatka.
1013. Na polupravoj Ax odredimo tacke M " M 2' M J ' M, i M I tako da je 1025. Neka je DC = x, tad a je BD = x - 3. Kako je (x - 3) :x = 8: 14, (na
AM, = M,M , = M , M , = M , M , = M , M zatim osnovu prethodna dva zadatka) odatle je x = 7 em, BC = II em.
M,N . II M ,B, M )N 311 M ,B itd. " 1026. Kako je AE :EB= 7 :5, odatle AB :EB = 12:5 (sl. 64). Posto je
1014. Neka je x duzina trazene duzi. Kako je x = ab ¢> x :a = b:I, prime· BE = BD, aBD = BC , toje AB :BD = 12:5ili AB:BC = 12:10 = 6:5.
nom Talesove teoreme konstruise se trazena duz. 2
a
b)x=-¢>b:l=a:x;
b
a-b
c) x = - - ¢> (a+ b):1 = (a- b):x;
a+b
a ' - b'
d) x = ¢>a :(a-b)=(a+b):x. o
a
1015. Analogno prethodnom zadatku.
1016. AB = 12 em, CB = 7,2 em.
1017. BC = 8 em.
1018. 3:5; 5:2. Slika 64.

1019. 6 m. 1027. U trouglu ABC sime~la ugla B deli stranieu AC na dva deja tako da
1020. BD:BC = 1:3; EC:BC = 1:3. A
je
DC:AD = a:c¢> (DC + AD)DC = (a+ c):a¢>
1021. 10 em i IS em. SI. 62
ab
1023. NekajeCM simetrala llgla LACB, aBDIICM i A-C-D. Prema .... bDC =(a+c):a¢> DC = -.
Talesovoj teoremi imamo proporeiju (sl. 62) a+C
U trouglu BCD kODstruisana je simetrala CD ugla C, odatle:
(1) AM:MB = AC:CD. OD DC b
Kako je y = y'; y = 0, y' = E, to je E = 0, t!.CBD jednako~a~~..
OB =-;-= a+c'
CB =CD. Proporeija (I) postaje AM:MB = AC:CB. Kraj 0
29
288
7.2. Romotetija sadni tacku A i paralelan je sa 0, M iii 0, M" tj .: AO'II MO , i
o M,IIAO. Tacke 0 i 0' su sredista trazene kru:znice . Ako A pri-
1028. Na polupravoj CxllAB (sl. 65) postupno prenosimo odseckeCD = III p~da oblasti datog ugla xSy i LxSz < 180·, zadatak ima dva resenja.
DE=n, EF=p. Prave Ac nBF= {S}, SDnAB={M} i ' y
SEnAB = {N}.
Na osnovu homotetije H(S ,k) dobija se AM :m = MN :n = NB :p.
Da bismo podelili duz AB na pet jednakih delova, na polupravu Cx
nanosimo pet jednakih duzi, postupno kao u prethodnom slucaju
(sl. 66).
,........!!L...
,....!!...., s s


s
51. 68

1034. Kruznice K i K su inverzno homoteticne u odnosu na centar homo-


tetije M. Hom~teticna slika duii AC je duz BD itd.
R 1035. Iskoristiti homotetiju kruznica itd.
51. 65 51. 66 1036. Konstruisati jednakokraki trougao osnov!ce n i kraka m, zalim dopu-
niti trougao do jednakokrakog trapeza dl)agonale p, pa potom Isko-
Ovaj nacin deljenja duii na jednake delove je op~ tiji i jednostavnij i, ristiti datu visinu i homotetiju sa centrom u )ednom od temena tra-
jer je potrebno lenjirom i ~estarom konstruisati sarno jednu polu- peza. ..
pravu paralelnu datoj. . AB - B C =n vlSlna p
d
1037. Konstruisati trapez AB,C,D, tako ale , - 111, ! ' 'z'
1031. Proizvoljna dui M,P" ciji krajevi pripadaju dvema stranieama tro· i LA = a dati ugao . Trapez AB,C ,D , je homotetlcan sa tra emm
ugla ABC (sl. 67) je straniea trapezom ABeD, sa centrom homotetije A itd.
jednakostranicnog l:!.M, N ,P, 1039. Analogno prethodnom zadatku.
koji je homotetican sa tra-
zenim trouglom MNP u ho- 1040. Nema uputstva. I'
K tru' sati pravoug I trOu-
motetijiH(A,K). Teme N tra- 1041. Neka je 0 srediste tetive datog odsecka. ODS. I k Ako)' en
. tacka 0 sredlste stete n.
zenog trougla je presek polu- gao cija je kateta n, hlpotenuza m, . ugaoDik je bo-
prave AN, i strane BC. stranica a m dijagoDala pravougaonika, trrlent .~rav~k 0 'td
SI. 67 . ' . tar homotetl)e ta~ e I .
motencan sa oVlm u odnosu na cen
. .... trU kruZnog iseC!ka.
1032. Neka je xSy dati ugao i A data tacka u oblasti ugla (sl. 68). Sredi ~te 1042. Iskoristiti homoteti)u CI)I Je centar u cen k .
trazene krufuice pripada simetrali SI datog ugla xSy. Proizvoljna . In - {s} i neka je K '(O') rna o)a
tacka 0, simetrale SI je sredi~te kruZnice K, (0,), koja dodiruje krake
1043. Neka je I simetrala duil ~B, !' - . AB i tangenti p. KruZnica
datog ugla. Konstruisana krufuica K, (0,) i traZena kruiniea su ho- kruZnica sa sredistem na slmetralt duZl ! centrom homotetije u
moteticne u homotetiji H(S,K). Tacki A traZene kruznice odgo- K'(O') i traZena kruznica homotencne su sa
varaju dye homoteticne tacke M i M, kruznice K(O,). poluprecmk tacki S.

291
290
1044. Nekaje pn/= {S} . aK'(O') bilo koja kruzniea . a sredistem na pra. 1060. 44 cm. 77 cm.
voj I. Trazena kruzn iea homoteticna j e sa kruzni eo m K 'r 0 ' ) I sa ~e n . 1061. 16,25 cm .
trom homotetije u taeki S.
1062. 48 cm.

7.3. Slicnost trouglova 1063. Nema uputstva .


1064. 9 cm.
1045. BK = 12. 1066. Na polupravoj A B treba odrediti tacku E tako da je BE = Be = a:
1048. U MBC. CH 1.AB, CD = 2R (R polu- tad a j e tlAEC - MCB itd.
precnik opisane kruznice) - (s l. 69). 2
b
Potrebno je dokazati da je [067. h= - .
G
AC B C =CD ·CH .
1069. 6 em i 9 em.
Dokaz. - Kako je LA = LH = 90°,
2ms 2ns
LB = LD (zasto?) 1072. - ---
=- tlCHB - tlCAD => CH :CA = CB :CD m+n' m+n
CA ·CB = CD ·CH . ah
1073.
Ako iskoristimo uobieajene oznake
CA = b, CB = G, CH = he> CD = 2R ,
tvrdenje se moze napisati u obliku G ' b = 2R . h<.
51. 69

1074.
a+b
be
a-b
c L£ h.
1049. Dato je: MBC , CD 1. AB, AE 1.BC (sl. 70). Dokazati : 1075. 11 ,25 km , 1:250000.
tlDBE - MBC. Dokaz: ugao LB je zajednicki za MBE i /::,CDB .
1076. 3 cm , 2,4 cm , 1,8 cm, 3,6 em.
LE = LD = 90° => MBE - s·
- tlCDB =- AB :BC = BE DB . c 1078. 69 crn.
Pored toga, AB i BC su stra- 1079. 100 cm. 40 om.
nice I1ABC , BE i DB stranice C, 8
1080. 6 em. A
tlDBE , LB je zajednicki zah- 1 71
vacen ovim stranicama, pa je 1081. 18,6 cm, 27,9 cm, 37,2 em.
tlDBE - MBC , time je dokaz 1082. 30 em, 22,5 crn, 13,5 em, 12 em. . . ,.
zavrsen. . elodom sli~nth slika Kon-
1083. Analiza. - Ovaj zadatak resavamo m . " reslikamo izve nom
]051. MN =5cm. A 0 e struiserno prvo lik sliean traZenom, a ~nru ga p . I /::,A 'B'C'.
. lik K rukCI]3. - Konstnu el 0
1052. 3,2 cm. 51. 70 homotetijom na trazem . ons . CC' = h viSlOa ovog ITougla.
tako daje LA' = a, LB'.= {3.,Ne~~J~ tako da je ee, h< Kon- =
1053. 3 cm.
Odredimo na poluplllvO] ee I ta" .' 'h motetiji sa eentrom C i
1054. 2. struisimo zatim sliku trougla eA B pn 0
1055.
1056.
6 cm, 4 cm, 6 cm.
19 cm i 23 cm.
k= -=-
ec, (sl. 71).

1057. 45, 35, 30. I ec C trazeni trougao. Iz 0 oblOe


Dokaz. - Dokazujemo da je MB
1058. 8,4dm. homotetije sledi da je , _ {3 C' = LC = 90°, tj . CC Je vi. lOa
1059. 12 cm, 15 cm, 9 cm. LA = LA' = a, LB = LB - , L I

292
trougla tMBC. Po konstrukciji eel = he. dakle !!!.ABC je zaista Trouglovi BMN i BAC su slicni, paje:
tl"aZeni trougao. Iz konstrukcije zakljucuje mo da zadatak uvek ima (2) MN :BM = b:a. b
re~enje. lz ( I) i (2) dobija se d. je MN = _a_.
a+b
1084. Analogno prethodnom zadatku konstrui ~ emo jednakostranican
f1A'B 'C' itd. 1098. Kako je BD :AD = a:b ¢> c :BD = (0+ b):a<:>
Rd rd ac
1089. --,-. (I)
R+r R +r BD=- b'
a+
1092. Ako je DE n AC ~ {PI. tad. je ME? - MDC , odakle sledi
A?:C?~ AEDE ~ AE :2AE ~ 1:2. Ix 5 1 i~nosti trouglova BED i ECA sledi da je
(2) DE:ED = b :c. ab
k.J4b'-a' (a-k),)4b ' -a' Iz (I) i (2) dobija se da je DE ~ - -.
1093- a+b
2b 2b 1099. Trouglovi BEA i GEe su sl icn i
1094. Ncka je AE simcuala ugla BAG (s1. 72) Tada su trouglovi ABC i (sl. 74), odakle je
ABE slieni (WIO 1). lz slLcnosti je:
Q- Y a 8a
AB:AC = BE:AB <:> a:b= (b-a):a<:> a~ = b(b-a) <:> (I) _ _ = _ c y = a--.
.. b' = a' +ab .. b ~ ,Ja(a+b). 8 x x
e M Iz slicnosti trouglova DGF
i GBe imamo
A A
,,
(2) L = a- Y. miminacijom y iz ( I )
• ,,
,,
,,
24 x+8
i (2) dobija se jednatina x 2 = 25600 x = 16 em.

T
k 7.4. Primena sli~nosti kod pravouglog trougJa

a
51. 72
• 51. 73 .
1103, 1° Neka je O,KIIAB u pravouglom trauglu !:lOq ,K hipotenuza
00 1 =R+r, a katete OK =R -r i 0 1K = t; tadaJe
1095. Nek.je ,nk = {A,B} i Ink = {T} . Trouglovi MAT i MBT (sl. 73) 12 = (R +r)2 _ (R _r) 1 <:> t 2 = 2R·2r.
su siicnijer je LBM!' = LAMT i LMTA = LTBA (Ugao izmedu tan· I I
2°KakoJ'e LTAB+LTBA = -LAOT+-LTO ,B, =
gentc i tclive i periferijski ugao oad tom tetivom), pa je 2 2
MA :Mr = Mr :MB .. Mr' = MA'MB =4'9~ 36~ Mr = 6cm. I ,
'2(LAOT+LTO,B,)=90°, •
1096. Nekaj,e AD visinajednakokrakog trougla koja odgovara osnovici. a.
E dodirna tacka kraka AS i kru:!nice, 0 ceotar kruwice. Iz slicnostl sledi daje LATB = 90 0 (sl. 75).
pravouglih trouglova ABD JADE imamo AB:BD = AO :£O= 12:5. JO Zajednicka unuI~nja tangenta
(EO =DO), odatle je BD =25 em, BC =50 em. MT' sece AB u tacki M, koja je o •
1097. Kakoje AM:MB = b:a"(AM+ MB):MB ~(a+b):a" sredilte duzi AB po~to je
a' = =
MA MT MB. K.koje
(I) MB=-. MTJ..OO. pro-izlazi da je 001
a+ b SI. 7S
tangcnta krufnice precnika AB.
294 295
a) 65 em, 25 em, 169cm, 60 em; b) 255 em, 136 em, 289cm, 120 em; SB ~ b (51. 79).
1104.
c) 255 em, 289 em, 64 em, 255 em; d) 338 em, 50 em,28S em, 120 em;
e) 25 em, 20 em, 15 em , 12 em.
1105. 18,5 em.
Q---
:~
1106. 24 dm.
1107. 6 em.
1108. 40 em. S~----YV-----~A~--
1109. 13 em. s Q A
51. 78 51. 19
1110. 25 em iii 7 em.
2
1118. I"Kako je x == a' ka, sledi da je x geomelTijska sredina dufi (J 1 Iur.
1112. r = 6 em.
dakle konstrukcija moze da se izvrlii kao u zadatku (1 116).
1114. 5 dm. 2' Broj k se maze uvek predstav iti kao zbir iii razlika kvadrata. pa se
2
1116. Potrebno je konstruisati dui x take da je a:x= x:b iii x =ab iii konstTUkcija maze obaviti kao u zadatku (1117), Na primer. ako se
x~ .Jab. konstrui~u duii OA = a (sl. 80), AB = a (AB 1. OA),
BC = a (Bel-OB ) itd" dobiju se postupno odsecci:
DB ~ .fa' +a' ~ a.fi.
DC ~ ,13a' + a' ~ a.fi. •
, OD~a.J4,
••
II
/ I DE ~ a../5 itd.
Da bismo konstruisa li dui: •
.
" I
" Q II b , / I
" , dutine x = am,
prcdstavijama 51 SO
• •

51. 76 SI. 77
je na jedan od sledeCih na~ina:
x' ~ a' 13a iii x' ~ (3a)' + (20)' iii x ' ~ (7a)' - (60)'.
I nacin .- Na polupravoj AI konslnlisati odsccke HA = a i fib == b
(sl. 76). U tacki H konstruisati normalu do presecne tacke M sa 1119. Konstrukcija. _ Obavicemo postupno sledece konslrukcije (sl. 81 I.
2
kruinicom precnika AB. Duz HM = x. a) konstruisati odsecak m iz jednakosti m == ab;
Dokaz. - Iz pravo~lg l og trougJa AMB je HM2 = AH ·HB (poznata b) konstruisati odsetak n iz jednakosti e:c == d: n;
c) konstruisati odsecak p iz J'ednakosti p l = lid;
teorema), dakle x je geometrijska sredina za a i b. .' ,+ '
d) konstruisati odsocak x iz jednakostl :C- = n ' p;
II nacio. - Na polupravoj AI konstruisati odsecke AB = b i AH = 0
(sl. 77). U tacki H konstruisati nonnalu do preseka sa kruinicOJ1l
precnika AB. Du1 AM = x. , •
o--L-.
Dow. - Trougao, ABM je pravougli. pa je AM 2 == AS' AH • ,

~
(poznata teorema) Xo· :::; ab,
1117. Duz x je hipotenuza pravouglog trougla SAB katete SA == a i 5S :::: b •
(51. 78). •
t=npr- ,
Duz y je kateta pravouglog trougla SAB, bipotenuza BA == a i kate ta Sl. 81
•"
296
1120. Kako je,f7 = Fl = ../4' - 3'; .JI2 =.J).4 = ../4' - 2' ;
(3) h' = (c- a' +c' - b')(c+ a' +c' - b') .
Ji7 = .J'i7"-:j = .j4 + I',
2
rreba konstruis8ti jednu od prethodnih 2a la - . Ako se zahm ad abe
konstrukcija. strane jednakosti a + b + c = 2s oduz d .
jednakosti: me re om "la, 2b 12c. dobijamo
1121. C) Iskoristiti daje.2,= ~+~d> x= ab, gdeje y= .,fa' + b l itd.
X· 0- b" y (4) b+c-a = 2(s-a),
I
Neka jc x stran ica tra~enog kvadrata, a, b i c stranice dat ih kvadrala. a+c-b= 2(s-b)i
1122.
Tada je: a+ b - c= 2(s-c). , 1
1
,
a) x = b-" + c; b) x·' b = ". - . d.
c" It lednakost (3) se transformge •
1

~:=::'o:::;::::"==~ C
1123. Aka je x stranica trafenog kvadrala, a i b stranice prvog pravQuga_ na oblik (5):
sf-
onika. a,e i d stranice drugog pravougaonika, tada je
1 iii 12
a)x~=ab+cd; b)x ~ =ab- cd itd.
(5) h l = 4a 2 (b+a- c)(b - a - cXa+c-bXa+ b+c~
1124. a. =R~2 - Ji; a" =R~2 - Jj. l ednakost (4) i (5) odreduje nepoznatu visi nu h I; .
a,h i hth' s u stranice i visine datih trouglova. Aka jc x stranica 2 ' ~ ..
1125.
, ah blf'
h = -~s(s a)(s bXs-c).
a
trafenog kvadrata, na asnovu pretpostavke x' = - - - . Odavdc je
" , '10 ,b. b2 T a da Je
'povcSJRa a 2 ~;-c---",-=-~
. trouglaP = -oh = _·_.Js(s oXs -bXs - c) iIi
x· = y- - z • gde JC y = -' h, Z - = - ' h' ltd.
2 2 ,..,._""",",_~,-_2 2 a
1126. Analogno prethodnom zadatku, aka je x stranica tra:!enog kvadrata,
(6) P = ~s(s - a)(s- bXs -c).
a,h i h,h' stranice i visine datih rombova, lada jc Obrazac (6) se naziva Heronov obrazac.
C
Xl =oh+bh'= y~ +z ", gdeje: / =ah i z~ = bll' itd. 1131. Primenom Pitagorine teoreme
I
na trouglove ACD i CBD 1
1127. Kako je ispunjena j ednakost a~ + b = c 2 2
, tvrdenje je ta¢no. I
= = =
Za p 2, q 1; a 4. b 3. c = 5.= (sl. 83) dobija se: b 1
I
0

Za p = 3, q= I; a = 6, b= 8, c= la, itd. h 2 = b 2 _ b12 , a 2 = hl +(c- bl )2. 1


1128. Primeni tri puta Pitagorinu teoremu. Odatle sledi da je
2 2 l • 1
D c-b, ,
1129. Primeni Pitagonnu teoremu. a = b + c - 2cbl ·
Ovaj obrazac se naziva ~"
1130. Iz pravouglih trouglova ACD i ABD (sI.82) je:
Kamoov obrazac.
( 1) h'=c'-x'ih'=b'-(a - x)'.
1133. Kako je M'AD - "'PCB (sl. 84),
Eliminacijom h iz (I) dobija se: jer je ugao P zajedni¢ki. a
a 2 + c 2 _b 2 L.B = L.D, kao periferijski c
(2) x = ::....:'7--=- uglovi nad istim lulcom AC, Y
2a
Tada prva jedna¢ina (1) postaje: onda j e PA ;PC=PD :PB. ------
Odatle sledi tvrdenje da je: ~
PA·PB =PC·PD.

51.14

299
1134. Iz sl itnOSli trouglova PAM i PMB sledi IVrdenje.
1143. Iz slicnosti trouglova FBe i DEF ,
1135. Nema UpulStv3. imamo : BC:D£ = BFDF:; 4,
odatle BC = 4D£ i AD = 4DE.
, ,
1136. Konstrukcija. - Neka je
Prema tome sledi da je A£ = 3DE
BC .1 AD i BC =::..2 Kmini- (sl. 86).
,
k(C.~t sece duz AC u
l
ca c •
"&6
1144. Na osnovu zadatka 1136. sledi: PD 2 =PA'PB i PA.PB=PE l,
lacki D, a krui.nica L(A, AD )
odailejePD 2 =PE 1 -=-PD=PE .
dUl: AD u tacki M. koja deli
x 1145. R = S.
dUl AB po zlatnom preseku .
Dokaz. - Aka se iskoriste A 1146. Aka je h ipotenuza 2x i na osnovu s lienosli odgovarajucih Irouglova
prcthodni zadatak i slika 85. imamo: 30:10= 2x:(I0 -x) o x=6(:;> 2x= 12.
bice:
1147. Neka je BE 1. AC, E E AC, tatka G presck dijagonala. Na osnovu
( I) AB' = AO·AE. S!.8S
Neka je AM = x: tada je A£ = a+ x, pa pretpostavke ugao EBC = ..!..
4
90<>, znaci ugao EBG je polovina pra-
(1) pos laje x(x+ a) = a~ ~ x 2 = a(a- x) Q a:x = x:(a-x). c imc je
vog ugla, ~. 45<>.
dokaz zavr~en.
[z pravouglog trougla je: 1148. Neka su dodime laeke na kracirna DiE, a na osnovici F. Kako je
=
AD = AF SF = BE = 9, CD = CE = 18. lz slicnosti trouglova
AC!=AB~+BCle(x+~r =a2 +(~r ex+~=J~: Q
ABC i COE imamo : AB:DE = AC:CO" 18:0E = 27:18. ad"I,),
OE= 12.
1149. Precnik AD sece osnovicuBC u taeki £ . Iz pravouglog trougla ABO,
<>x=i(.J5- I).
hipotenuzina visina BE~ = AE 'ED(~) Z = h(2r- h). Zamenom u
~to znaci da se tacka M, koja deli duz a po zlatnom prcseku moze
racunski odrediti. 2
a& o w j ednacinu a= 2r - h dobija se h = Sr.
1138. X= - .
n-m 1150. Neka je BC osnovica trougla, a DF = 2r precnik kruga (8CllDF).
1139. x=30. Trouglovi ABC i ADF su slicni, otuda imamo:
1140. Iskoristiti Karnoov obrazac. Tupougli; h = 12. 12:2r = 9:(9 - r) <> 12(9-r) = ISr" r = 3.6.
1151. x =.....!!!.....-.
11 41. Ako se dijagonaJe AC = d i BD = d pravilnog petougla stranic~ a (Uputstvo: iskoristili slicnost odgovarajucih prnvouglih
a+2r
seku u lacki M, onda je I1ABC - MeM. Iz s li cnosti sledi da JC trouglova).
d:a= a:(d- x), gde je AM = x. Treba dokazati da je a x AM, = = 1152. r=J3dm.
odak le sledi tvrdenje.
1142. 1153. x= 9 dm.
Pravougli trouglovi ADE i BAD su slicni, jer su im j ednaki uglovi
1IS4. T · ABO . ACO su pravougli prtcnika AD: SD = AC.
DAE i ABO (zaSlo?) , ladajeDE:AD = AD:AB. Kakoj e AB = 2AP, roug IOVI I • ED AE <;> ED - 10:
to jc DE :AB = 1:2. Znaei. DE je polovina stranice AD iii cervrtUlB EB=EC.PajeBE'=I44-64=80.B£ " = · -.
odOC. AO=8+IO= 18.
300
)01
1155. Neka je AE = AC i E - A - B. Trouglovi EBC i AEC su jednako_ VIII GlAVA
kraki i sli~i, pa je 2
EB:EC=BC :AC<> (b+e):a=a:b<>a = b(b+e)<>
~ a 2 = 2(2+3)~ a~ = IO~ 0= JlO. 8. TRlGONOMETRlJA PRAVOUGLOG TROUGLA
1156. Nema uputstva.
8.1. Trigonometrijske funkcije oJtrog ugla . Osnovne trigoo()-
a(s-h) h(a-s)
1157. metriJske identifnosti. Re§avanje pravouglog trougla
a h • a-h
84 . 4 3 4 3 . 3 4
IIS8. -em. 1160. sma = -,eosa = -, tg a = - , cotga =- ,sm/3 =-,cos/3 =-, ild.
13 5 5 5 4 5 5
IIS9. 18 em, 7 em. sin a = Ji, eosa = fI, tg a = .fi, eotg a = J2.
1162.
3 Vl 2
1163. 19,2 em, 14,4 em.
1164. 30 em, 24 em.

1165. a) 2'I ; b) 2; c) 2.
1168. a) I' b)O·c)-·d)-.
213 4.fi
, , 3' 3

1170. Ig a = I; a = 45°.
4 3. 4
1171. a) eos a = '5; tg a = '4 I COI~ a = '3;
4a a"-4
b) sin a = - ,- ; eosa = -:;---4'
a +4 a- +
9 40 40
1172. a) sina =- eosa = - i eotg a =-;;-;
41' 41 ,

2
0 _9 a 2 -9.
, - , tga=-6a.
b)sma=-
a +9
2
6a 0 - 9
e)eosa=-- tga=-.
a 2 +3' 6a
1173. 31
99'

302 303
1174. Leva strana date jednakosti moze se identicno transfonnisati na sle. 1190. Na osnovu Pitagorine teoreme jc:
deci naein:
sin ~ a +005 2 a+sin 2 acos! a = sin" a(si n 2 a +cos 2 u)+cos 2 a = e = ·h04' + 297' = ~92416+ 88209 = JI80625 - 425 em.
sin 2 a +C05 2 a = I. Vati za svako a. . a 304
1181. 12 date jednakosti sledi sin a+sin fJ = I ::::.sin a= i -sin 2 p ~
2 2 1 Kako Je 19 a = b:=> tg a = 297 :::- tg a = 1,02357 => a = 45° 40',
::::. sin 2 a=cos f3. Kako su ugJovi a i f3 ostri , to je sina>O
2
iz a + {3 = 90" dobijamo f3 = 44" 20'.
casp > 0, pajesina = cosf3 ¢:> sin a = 5in(900-,8)0 '
o
a = 90 -fJ <;> a + fJ = 90°, tj. trougao je pravougli . 1191. a) a = 1,662 em, b = 1,496 em, ,8 = 42".
1183. Karistiti obrasce za komplementame uglove . 1192. a)b=63em,a =1 4" IS.
Jl8S. A= L 1193. a)e=53,12em,b=45,05em.
1186. a) Iz sistema 2sina+3cosa = 31\5in 2 a+cos 2 a = 1, nalazirno 1194. a) b = 380 em, a = 34" 39'.

~).
(sin a = OAcosa= l)V(Sina= 12 Acosa =
1195. a) b = 1,228 em, e = 2, 123 em.
13 13 ' 1196. b = 61,59 em. y = 75"36'.
. 3 4. ..fi
b)sma=-,cosa =-' c) sma = cosa = -
1197. a=,8 = 82"22' 19",y =1 5" 1S22".
5 5' 2 . 1198. a=15,886em, a=66"36'.
1187. 1199. Uociti jednakokraki trougao tija je osnoviea slraniea p~vouglog de·
1l88. lz date jednakosti je: vetougla i krak poluprecnik opisanog kruga. Ugao pn vrhu ovog
lI'ougla je devetina punog ugla. Re~avanjem dobijamo a =3.371 em.
.
(sma-cosa)= -
2 ( )'
I . I
::::.2smacosa= l --:::>sinacosa=-
4 8'
3
1200.
R = 3,884 em.
R = 10,26 em, r = 9,758 em.
pa je:
1201. d I = 2157
,
em ' d,. = 10,52 em.
4
sin a+cos 4 a= 1202. 4,95 m.
2
(sin a)2 + (C05 2 a)l + 25in 2acos l a _ 2sin 2 acos 2 a =

(. , " .
sm a +cos a) -2(sm a cOSa) 2= 1-2_ (3)'
g
23
=_.
1203. d = 800./3 - 507,16",
1+ ./3

1189.
32
Za ostre uglove pravouglog trougla vazi a + f3 = 90", odakle je:
1204. mkm.
1205. a = 52" 13' 39" , R = 7137,69N.
,8 = 90"-28"24' = 61 " 36'.
Iz definicije Irigonometrijskih funkeija u pravouglom trouglu je : 1206, 432 ,71 m.
a .
- = sm a c:> 0= csin a c:> a = 50sin 28"24'
e '
paje: 5;::: 50'0,47562 em::::: 23 78 em.
Slieno je: '
b
- = cos a <0 b = SOcos28"24'
e '
paj. b~ 50 '0,87965 em ~ 43,98 em.
305
3114
IX GLA V A . d •. x- 3
1236. a) Data Jc navlna x +! = Oo x - 3 =O i\x+ l;eO
<::>x-3=Oc:> x =3,
9. LINEARNE JEDNACINE I NEJEDNACINE tj . re~ enje date j edn a~ i ne je x = 1
I
1237. a)x=-O,6; b)x =-4; e) x=l; d)x =1 2.
9.1. Linearna jedna~ina sa jednom ncpozn atom

1215. Nisu. 123B. a)y=3; b)y =9; e) \fYER ' {H


1217. Tvrdenje je ta~no jer se data jednatina svodi Da O· x = 3.
1239. a)a ER I {O,2} ; b)xE 0. e),=3.
1218. Data jednalina je neodredena jer se svodi na obtik o·x = O.
1219.
1221.
Nisu, jer im se skupovi re~enj a De

a) -27; b) neodredena; e) 7.
poklapaju.
1240. x= - H~ "'%)
1222. a)2;b)l;e)--
I 1241. x=3,(IxI "' %)
3
1223. a) -3; b) - 1,1; e) nemogul • . 1242. x=-3,(I~"' ~ , x "'0)
1224. x = 10.
1225. x = -4. 1243. x = 16, (x'" 3, x'" -4 ).
1226. x = 12. 1244. Y = 22. (I~ '" 2, Y '" - 3).
1227. x=2 1245. Y = - 50, (y" 6, y " - I, y" - 3).
5
1228. x = 9. 1246. 1='2,(111"'4).
1229. x =- 3.
1247. Nema rclenjc. Z~ to?
1230. x = 1,1. I 9
I I 124B. a)x =-I; b)x =); e)x =- B,5; d)x=\ii '
1231. a) 3; b) 13; e) 5-; d)-.
3 5 I
1232. a) Nemoguca; b) 3; e) 7; d) 19. 1249. a)y =-I; b) y =-'6; e) y =4.
5 1250. a) Aka je x < 0, data jedn3cina:
1233. a) Neodre4ena; b) 13; e) 3.
1~+2(x-3)= 6<> -x+2x - 6 = 6,,<0 <> x~ IlAx<O..
1234. a) 0,1; b) 20; e) O,BOB. Ova konjunkcija je .i, pa jednac!ina U ovom sluc3JUnenta reScnJa.
Aka je x ~ 0, data jednacina:
1235. Data konjunkcija x+ 3 ~ OA x 2 - 9 = 0 <;>
I~ + 2(x- 3) = 6 <> x+ 2x- 6 = 6" " 0
.. x+ 3 '" OA (x - 3Xx+ 3) = 0 .. c:> 3x= 1 2t\ x ~O
00 x-3= 0, odnosoo x = 3,
c:> x = 41\ X 2: 0o o0c datc °ednafinc jc x = 4.
tj . Rdenje date konjunkcije je x = 3; Konjunkcija je ta~na za x = 4: daklc rek ~ J I
6
b)x=-I; e) x = - -. b)x=-2vx=6; e) x =Ov x =l; d)x =-5vx=);
5

301
e)O:5xS l; f)-2::>xs3; h)xl=lVX1=3; k)x2:6; 12 66. x= 15.
II 1267. x = 20.
l)x 1 = Iv Xl =-; m)x=-2V x ?:: 2.
2 '268. a) x= 3; b) x=24.
1251. a)xE[-5.2]; b)xE[7.+o');c)xE(-~,5]; 1269. a) Data jedna~ ina j e ekvivalentna jednacini:
(m- 2)(m+ 2)x = -(111+ 2).
Za egzistenciju rdenja date jednacine u zavisnosti od realnog
parametra posloje slcdcce mogucnosti :
1252. I s lucaj . - Ako je ( m- 2)(m+ 2);t. 0, ti.
m yt.. ±2, Tada data jednacina irna broj ~ kao jedinstveno r~nje.
17
2 -111
J(3,Js + 2) II slucaj. - Za 111-2 = 0, tj. m= 2. Po~to smo za m dobili sasvim
1253. x= .
41 odredenu vrednost, prethodno cerna odrediti jednacinu koja
odgovara loj vrednosti,
41 - ,[2 To je jednacina:
1254. :c= (2 - 2)4x= -4, U. O· x= -\ i cna je nemoguca.
46
ill slucaj . - Ako je m+ 2 = O. Ij. m = - 2. Za tu vrednost parametra m
49,Js
1255. x=--. data jednacina se svodi na jednaCinu
80 o·x = O. svaki realan broj jc njeno rcienjc .
b) Ako jc m -;C. ±2, m;t; 0, jednacina ima jedinstvcno reSenje
1256.
m-2
m(m+ 2)
Za m= -2 j IJ = ajednacina sesvodi na a·x= 16, odnosno O'x= 4;
1257. jednacina je nemoguca. Za m = 2 jedllacina se svodi na O' x = 0, pa
43 je neadredena i ima bezbraj rclenja.
. 4
1258. x= (12 -7.,[6)( I + ,(2). c) Aka je In;t! 0 i m;t! I, jednacina imajedins[veno re~nJe;.

Za m = 0 nemaguca, za m = I neodredena.

1259. d) Za III -;C. 3 rdenjeje _I_, a za m= 3jednacinaje nemoguca.


2 m-3
I 1270. a) Za a;t; I re~enje je x = -I, a za a = I neodredena;
1260. a)y=3; b)y=2'; d) y= 3.
b) za a ~ a resenje jc x = 40, za a = 0, neodredena;
I a+1 .
1261. a) x= 2'; b) x= -2. c) aka J'e a -;C. 0 i a -;C. -I resenje x = - , L'l a = 0 nemoguctl.
, a'
1262. x = 24.
1271. a) =
Za c;t: 0 re~enjc je y= le. za c O. neadrdena: .
1263. x = 2. b) za a;t: I re~enje je y = a+ I, za a = I, neodredena~
1264. x = 10. c) za b;t: c reSenje je y = b+c. za b = c, neodredcna.
d) za a ;t: b rdenje je y = b - a, za b = 0, neodredena.
\265. x= 24.

308 309
c) aka je a :¢ 0, a ;t: 2, a;t: - 3, resenjc jednacine je x = 6 - a
1272.
x=a'+ab+b' ,(iaI;<b). zaa- -0 ,a -2'
- l a-- - 3'Je dna, .,
.. maJcncmoguca;. a+)'
b-a
1 40'
a
2 1
+ 2b . (a;<2b). I
d) aka je a \ ~ -2 ' a ~ 1, re~enj e jednacine je x = -
I-a
, a ako je
1213. y=
a - 2b a = I jednal:ina je nemoguca.

x=
a'+b '-3ab • (b :;ta.) 1282. x=a'-b',(la l ;<b,ab;<O).
1274.
b -a
49a' + 68a+ 23
1275. x=
38a+ 34 a
1284. x= --- ,(a~ 0, x~O,a;t; -I ).
I 2a+2
1276. x= ,(a;l!O,a;e-l).
40(a+ I) a'(a + 2)
1285. x= ,(a ~-l, a;t;O).
a+1
1277. Za a;l! 0 jedinstveno resenje x = 2a, aka je a = 0 jednacina je
neodredena. 1286. x = 20, (x;< o,lx l;< 2o -4b),
1278. Jed.na6na ima jedinstvcno re~enje x = 3a za a;t: 0, a za a = 0
o,lx\;< ~)
jednacina je neodredena.
,. ' . di , , 36b za b
1219. Je d na. . lDa una Je nstveno re;:,cnJe x = - ;t: O b=
, a za ° 1287. x=o,(a;<
4-a
neodredena je. 25 1288. y= a+2 ,(lyl;<4.a;<-2).
,6m z=a+b.(za l z \ ~a,a ;t;O, a~-b. aza a=-bneodredenaje).
1280. J
a) Za AI;t: m, resenJe x = 2;
I 1289.
(a -b )'
b) aka je a;t: b ;t; 0, IaI ;t; h, resenje jednacine je x 2b ,za 3
1290. x= -, (Ial;< 2,a ;< 3).
a = b = 0 oeodredena; 4 a+b
c) aka je I~;t: a, b;t: 0 rdenje jednacine je x = ~, 1l91. a) Aka je x ~ a, x ~ b, a~ b resenje jedoacioeje x= 2 ·
b- c
za b = c jednacina je nemoguca, a aka je b = c = 0, jednaCina je b} Posle sredivanja data jednacina ekvivalenma je konjunkciji
(a;< Ol\ x ;< -3x;< 1)1\(1- 60)x= 13a-4.
neodred.ena. ,
d) za IaI ;t; b resenje jednacine je x = _a_, a za a = b = 0 jednaCina je 13a-4 I
b-a Akoje x ~-3, tj . ~-3o a;t -5·
1-6a
neodredena. 13a- 4 5
Zax~l· ~loa'#.-.
, 1-60 19
1281. a) Za lal;t.2, a;t:O. rclenje jednatine je x = 80 - 2, za a=O
jednacina je nemoguca; a I I 5} _~
b) za n I I;t: 3, n;t: 0, re!cnje jednaCine x = 18n - 3, za n = 0
n
Akoa", { 0'(;'-5 ' 19 "'x- 1- 60
jednacina je nemoguca;
31 1

10
jedinstveno resenje jednacine. Za a = i jednaCina je nemoguca. 1303. a) Za a '" 0, x =
4(a+l)
,
a + 2a+ 2
;

c) Posle svodenja data jednacina ekvivalentnaje konjunkciji b) za a > -1, jer je a' + 2a + 2 = (a+ I) ' + I > 0 za svako 0;
(m;< 111 x;< -211 x;< -1)11 (4m-I)x = 5- 8m.
c) x = 0 za a = -1.
5-8m
Za x;< -2~ . - - ; < -2 => m;< -3=> m;< 0.
4m-I 1304. a) Za m'" 0 i m'" 2 resenje x = m+ 1;
Za m;< -1, 5- 8m ;< -1 ¢> m;< l. Dakle, ako m f/. {I).}jednaCina b) za n'" p'" 0 i JxJ;< p resenje x = ..!P...,(m,;n).
4m-I 4 m-n
. . di nstveno resenJe
lmaJe . x=- 5--8m ' m = 1, m = -1 Je
. Ak0 Je . dn acinaje 1305. Data jednacina j e ekvivalentna jednacini:

nemoguca, nema resenja.


4m-I 4
x-a _
( a+b
c)+( x - ae _ b)+(X- be -0) = 0
a+ e b+c
d) Ako je a;< 2, reSenje jednacine je x = a + 3 , a za a = 2 jednacina
2(a- 2)
x-~-x-k x-x- k-~ x - ~ - ~-oc
je nemoguca. ¢>
a+ b
+
a+c
+
b+e
=0
M)
= w(n-
{ II I) =0
1292. v , (v ;< W, n;< M).
M-n ¢>(x-ab-ae -be --+-- +- -
a+b a+ c b+e
peR +r)
1293. I= , (r ;< p ;< 0, r ;< R).
r(p-r) I I I
¢> x -ab-ae - be= 011--+--+ - - ' ; O.
P-r'n a+b a+c b+ c
1294. s= , (r;< 0).
m: Odavde izlazi da je resenje date jednacine:
x=ab+ae+ be.
3v+ h'
1295. r 3h" (h;< 0). Ako je _1_ + _1_ + _1_ = 0, data jednacina postaje identitet
1 , a+ b a+e b+ e
1296. x="2(m-I)- .
i zadovoljena je za svako X.

I 1306. Data jednacina ekvivalentna je jednacini:


1297. x =-abo

( ~_.!._!)+(X -b _!_!)+( X- b _!_2.)=0


2
1298. x=2n. be b ae e ob b0 e 0

1299. x= 2n+ I
1 ¢> (x- a- b- e)(_1 +.!. +.!.) =O.
1300. X=-. be ae ob
2
1301. x=O. Ako je abc ;e 0, .2.. +.!. +.2.. ,; 0, resenje date jednacine je
1302. Za b;e 0 i a ;e e reSenje x = ~, za b = 0 jednacina je neodredena, be ac ab
=
a za a 0 nemoguca. a- b x=a+b+ e.

3\3
312
1307. Data jedn a~in a je ekvivalentna jednacini:
7
1117. x=g'
(a+ ~-x + I)+(a +~- x + I)+( + 1)=b+:-X
lllS. x =6(a + b),(lxl-.ea+b). Prlmedb a. U zadacima od 1318 do

=4-
4x {I I I) a+b+c-x
,o(a+b+ c-x -+-+- -4 =0
1332, treba koristiti smenu za 13 18,0 + b = c, za 1319. m+ n = b ild.
a'
a+b+c abc a+b+ c 1319. Za a;e ±(m+ n) re~enje jedna6ne je x= - ' - -
m+n-o
(a +b+c- J 1.+.!.+!-
\0
b c a+b+ c
4 )=0 1320. Za b+c 2, a;e 0 re~enje jednacine je x = 8(b +c)- 2 za
I l;e
b+c '
.c:> x =a+b+ cl\-+-+- -
III 4 ;e O.
b+ c = 0, jednacina je nemoguCa .
. . d ,. . 18(a +b) - l
abc a+b+c 1321. Za Ia+ bl ;t:.3,a+ b ;e 0 rdenJ eJe nal,:LOeJex= ,za
a+b
1308. Slicno prethodnom zadalku data j ednacina ekvivalentna j e jednacini:
a + b = 0 j ednacina j e nemoguca.
x+b
( a+b --;;
xl +(X-b xl ( x-b
a-b --;; + a _b 2 2
b-X)
(a+b)2 = 0 1322. Aka je b + c ;at 0, b +c;ll!: 2, b+ c;;o! - 3 rdeoje jednacine je
6 - c-b
ab-bx ab-bx 2(ab-bx) x=
~ 0 c + b+3
a(a+ b) a(a- b) (a+ b)'(a - b) I . . .. 4{m+n)1
1323. AkoJ', Im+nlot- m+notl re~enJeJednac!meJex = I ,a
~(ab-b,.1 I I _ 2 )-0 2" -m-n
,\a(a+b) a(a -b) (a+b)'(a-b) - . aka je m+ n = I jedna6na je nemoguca,
1324. Ako je a ot 0, X;C a, x ;t b+ c, a+ b+c ~ 0, b '# - c. rdenje je
Odatleje ab-bx= De x=a za ab:;t:. 0 i a:;t:. ±b. o+b+c
x=
a- 2 2 m+n+3
1309. X=--. Aka je m+ n ot 2 i m+ n ~ 3 re~enje jednaC!ine je x = 2(m+ n- 2>' a
a+2 132S.
a+b za m + n = 2 jednacina je nemog uca , 1 •
1310. x =l-.
1326. Za la+ bl'# I i 0+ b ot 0 reSenje jednaC!ineje x='2(a+b-I) ·.
(a- b)' m+n
1311. x=
2(a+ b) 1327. Za Im+ n Iot x rcl:enje je x = U'
-I I
1312. Za m;e 3, x = - - , za m = 3 neodredena a za m = - 3 nemaguca. 132S. Akoj, Ixl"(m+n) 1 rclenJ'J,x
" -
-i
m-l 3(a+b)
2m+2
1313. x=
m-2
1329. Za Ixl
'# ~(a+ b) i 0+ b ~ 0 rc~enje jednacin je x =
e 8
2 2 2(m+n)+l
1314. x= 1. 1330. SO '
Za l m+nl;e"2 ,m+n;e 1m n 3' -2(m+n)-3 .
x-+;e
1315. x= 3. I
1316. x =O. 1331. Zalm+nl"~; m+n,,-I, x= 3(m+n+lj'
3
314 lIS
1332. Za 0+ h ... ±3, jednaCina ima jedinstveno resenj e x = - - __ 1
1345. x= , ,(x ... ± I).
a+b+3' a- +a+ 1
1333. Data j ednacina ekvivalentna je jednacini:
1346. x = b, (x ... 0, a ... 0, b ... 0).
x-o
- - I ) + (x-b
- - - I ) + (-x---cI) +3- 3x
(-
h+c c+a 0+ b a+ b+ c
=Oe:o 1347. x=ab, (a ... ±b).
1348. x = a + b + c. Uputstvo . Brojilac napisati u obliku
J 1 1 1
(x -o-h-c~b+ c + c+a + o+b -
3)
(X~a2a + 1)+C~b2b + 1)+ C~C2C + I}
a+b+c =0.
Odatle se dobija resenje jednacine x = a+ b + c.
1334. Data jednacina ekvivalentna je laneu ekvivaleneija 2a
1349. x = --,(a'" b,x'" a, x ... b).
_1_) _(a _ d)(_I- __1_) = °
a+b
(b - e)(-I- - ¢'>
x-a x -d x -b x - e 1350. x = I, za a ... b; za 0 = b neodredena.
(b - c)(a- d)
(x -a)(x- d)
(a - d)(b - c) =
(x- b)(x-c)
° ¢'> (x- b )(x- c) = (x- a)(x- d) <> 1351. Za a'" c, x = ,
a+c
a-+ac+ c
2 ' za a = c neodrede na.

ad- be 3
(a+d-b-e)x=ad-be ¢'> x = ,. 1352. Za a ... 0, x =- " za a = 0 neodredena.
a+d-b-e 2a-
(x"'a,b,c,d i a+ b ... b+e).
1353. Neka je x - a = I, x - b = u, tada data jednacina se svodi oa
1335. x = m, (m ... 0).
jednacinu
1336. x = ab, (101'" b). u 2 - 3u = 12 - 31. Ako se vratimo na nepoznatu x dobij a se
1337. x = b, (ab ... 0). 2(a - b)x = (a - b )(a+ b+ 3). Ako je a ... b;t :!: I, jedinslveno
resenje
a' + 2b'
1338. x= ,(Ia l;eb).
a+b a+b+3 .
x= . Ako Je a = b, neodredena.
2
1339. x =_2_ (x ... .!. x ... .!. a+b ...
a+b' a' b'
o) . 9.2. Primena linearnih jednacina sa jednom nepolnatom na
1340. x =-91. resavanje raznih problema
I . .. 4a
1341. Za x ... - - resenJe Je x = - 2- . 1354. x:(45-x)= 7 :8; 21 i 24.
a a +I
5
1355. _x_=2+__; 14i 33.
1342. x = -2a, (x ... 0, x;e ±a).
47-x 47-x
1343. x=a, (a ... O,X ... 0). 3
1356.
1344. x = a + b + e, (data jednacina je ekvivalentna jednacini 5

( x-a
b+e
_I)+(x- b _I)+(x-e
e+a a+b
-I) = 0).

316 317
1357. Neka je imenilae razlornka x, lada Je "3
. broJ!"1 ae 2 x. N a osnovu uslova jednaka je 7,9 km/s, druga kosmicka brzina jednaka je 11 2 kmls
treea kosmieka brzina jednaka je 16,4 kmls . "
zadatka je:
2 1368. 51 + 61 = 55, posle 5 easova.
-x+5 1369. 601 = 80C t - 2,5); u 16 h posle 300 km.
3 .!. 2x + 15 = x + 15x = O. 1370. 301 + 221 = 728; posle 14 sekundi.
x+ 15 3

(I I I)
Razlomak koji zadovoljava postavljeni uslov ne postoji.
1358. 15,4; 1,54. 1371. - + - + - 5= 1,30 dana.
10 IS x
1359. 25.
1360. lednaeina koja izlazi iz postavljenog uslova je neodredena, pa su
traieni brojevi: 12, 22, 32, 42, 52, 62, 72, 82, 92.
1372. _1_ + '!']3 = 1;9easova i 45 minura.
1361. 36. [4.!.3 x
1362. 45+ x = 2(x+ 22); kroz jednu godinu.
1363. (x- 5)4 = x+ 18- 5; majka ima 29 godina, keerka 11 godina.
1364. (x+ 1)(x+ 2)-(x-1)(x- 2) = 600 ¢> x = 100. 1373. _I __ 1_] x = 1; 3 easa i 28 miDuta.
1365. Neka je traieno rastojanje x km. Tada je rastojanje po etapama: [ I.!. 2.!.
3 6
xkmxkm''''km .
"2 "3
! "6 ' a vreme po etapama Je:
x x x 1374. x+(x+ 20~) +(6':'+ 6':" 20) = 14500;
100 5 5 100
.l..; ..1.. i ~. Po uslovu zadatka je:
80 60 40
x x x I. 4000 d; ll. 4800 d; ill. 5760 d.
160 + 180 + 240 = 23, 1375. I. 6000; II. 8000; ill. 10 000; IV. 12000.
odakle nalazimo da je x = 1440 km. 1376. 3 em.
1366. Neka je srednja brzina jednaka x km/c, a rastojanje izmedu A i B,
s kilometara. Tada je: 9.3. Lineama funkclja I njen grafik
ss2s 112
-+-=-¢>-+-=-I\s¢O 1378. Antidomen ) (59)}
9060 x 9060x ' B = {1,3,5,7,9};f = {(l,I),(2,3),(3,5),(4,7, , .
2'180 1379. I( -2) = -5; 1(0) = - 8; 1(3 - 1.(0)) = I;
¢> x =- - = 72 km/c. l(f(x» = 3 (3x- 2)- 2 = 9x- 8,
5
l(f( -x» = 3 (3 (-x)- 2)- 2 =-9x- 8.
1367. Ako je pFYa kosmicka brzina x km u sekundi, tada je druga
(x+3,3) km u sekundi, a treea (x+3,3+5,2 ) kID u sekundi. Na 1380. I(b)=ab+b }~/(b) = I(f(O»)'
osnovu pretpostavke sledi: x(x+ 8,5) =(x+ 3,3)2 + 4, 12, odakle
1(f(0» = a (a'O+ b)+ b == ab+ b
nalazimo da je x= 7,9 km u sekundi, tj.: prva kosmicka brzioB
1381. l(f(x» == 3 - (3 - x) == x.
319
318
1385. Ako je x < 0, tada je
1382. a) Grafici svib funkcija zaklapaju isti ugao sa x - os om a imaju
razlicite odsecke Da y - osi (51. 87); x
y=x--=x-l.
x
Ako je x > 0, tada je
x
y=x+-=x+l.
x

SI. 92

Promene date funkcije prikazane su tabelom:

51. 87 51. 88
x

y I:: / -I
0

II +1 /
+'"
+'"

b) imaju isti odsecak na y - osi, a razlicite ugaoDe koeficijente a grafikje prikazan na slici 92. Tacke A iB ne pripadaju graflku jerza
(51. 88). =
x 0 funkcija nije definisana.
1384. a) Za x < 0, y = -x-I, a za x ~ 0, y = x - I. PromeDe date funkcije 1386. m= 2, y= 2x-4.
su prikazaoe tabelom, a grafik ima oblik (51. 89).
1387. k = 4, y = 2x - 3.

I:: '"
x -I 0
1388.0=2, y=-2x+4.
1389. m= 5.
Y 0

e) graftk je prikazan na slici 90;


'" -I / 0 / 1390. m = 4, Y = 2x - 3.
1391. 0=-1, f(x)=-3x+5.
1392. a) Za x<-I i x> I, y=2x -2;
f) grafik je prikazan Da slici 91.
za - I < x < I, y =- 2;
b) akoje x <O, y= 2x-I, akoje
1
1 OSx<I,y =-I,iza x ~~y=l;
Y
c)zax<-I,y= -I,
za - I S x < I, y = x i za x 2: I, Y = 1.
x

:.s ---';., 1393. I"I..J- 2x-- {-3X, (-2 S x < 0)


-x, (OSxS4)
(51. 93);
51. 93
51. 89 SI.90 51.9 1 b)B= {~-4SyS6}.

321
a20
1394. a) Za -4 :Sx< 0, I(x)= -x-4; . 2 I 0 I . 4
za 0 oS x oS 4./(x) = x- 4, (,1.94) ; y 1406. a)AkoJc p+ = .e:>p= - '2, prava Je Y=- 13;
b) B = {yj yE (-4, OJ) . o • 5 20

1396.
" b) 3p -S= Oe p =} ' x= '- 13'
3m-2n+S 2m - 5n+ 1 .
a) Nekaje x-2 = t, tadaje a) Data funkcija j e obhka y = x+ , treba JC
1407.
f(l) = (1+ 2)+ 3 = 1+5" f(x) = x+S; 51. 94 m-n m-n
b) aka je x+ 1 = t, tada je uporediti sa jednaeinom sirnctrale I kvadranla y =X, pa je:
= =
f( l) 3(1-1)- 4 31 - 7 ..
f(x) = 3x -7; 3m - 2"+ 5 1/1 2m-5n+ I = 0, odavde sledi daje
x m-n m-n
c) f(x)="2+ I. m=-3, n= - 1.
1397. a) Primenom formule j -'(f(x» = x dobija se f-'(J X- I) = x. II 3
b)m= -"1,n=-"1'
Re!avanjem ave funkcionalne
f - I dobijamo trazenu
jedn a~ine po 1408. A=6,B =-6.
funkciju . Smenom ..!.x-l = t dohija
1409. S(I,-3).

sex=21+2; tadaje
2 y
,,It 1410. Y = x-I.

r' (I) = 21+ 2 (,1.95) 1411. m=4, y =21x1 - J.


bl r'(x)=-x+3; 1412. m= 2. y= -21-'1+4.

c)r'(xJ =.!.x+2; , 9.4. Sistem linearnih jednafina


2
d) r'(x)= - x+2;
1413. D• .
e l r' (xl=-3x - 3;
1414.
f) r ' (x) = 5-x.
1415. b)(S, 2); c) (3, I); d) (4, n
1398. Primenom definicije kvadratnog korena dobija se:
1416.
y =.Ix' +~(x - 5) ' =IxI+ Ix- ~ itd. .)(-2,3); b)( 3, -2); }
1405, a) Linearna funkcija y = 10: + n sadrfi koordinatni pocetak aka jc od- c) sistem neodreden (( a, -5t
-a- IIaE R '

setak na y - osi n = O. Kako se data funk cija svodi na ablik


d) sistem neodreden (~~~ ,a E R).
5 3-4p . 3-4p 3
y =3 x +~toJe-3-=Oo P="4' 1418. l
aJ (8,-4); b) (5, 2); c) (5. n ·
d) sistem je nemogue.
3-4 p
b) - 3-=5<> p=-3. 1419. (-4, I). .
sve uredenc paro vc kOJc
. ( 01'0)
1420. Sistcm ima bex braj . ron > re~nJa. tJ
_ 2 == 0
udovoljavaju j cdnaclnu 4x- 3y
323
322
1421. (1,3).
I I
1422. c) smena: - - = u; - - = v, (I, 2);
( .!. -.!.)
2' 2 x+2y 2x+ Y
I I

1423. (13, 2
17t 1439.
d) smena:
I
x+ y -I
)
Smena: - = u, - = v, (1,5; 2,5).
u;
x- y + I
= V; (5, 4).

x y
1424. (4, 3).
I I ))
1425. (0, - 2). 1440. Smena: -; = u, = v, ( "3). y 5;
(-~'-H
) I
1426. 1441. Smena: - - = u, - - = v, (4; 4).
x-2 y -3
1427. a) (3, 4); b) (5,-3); c) (8,5); d) (3, 2).
1442. (7, 3).
1428. a) Nemoguc; b) (1,-3).
1429. (2, I). I I
1443. Smena:
2x-
3
y
= u, 3x- 2Y = v, (5,3).
1430. (3, 2).
1431. Svi uredeni parovi koji pripadaju pravoj 5x- 2y = II su resenja 1444. (3, I).
datog sistema.
1445. (2, H
1432. (3' H
1446. Smena: 1 =u,5x-4y+l= v,(5,4).
1433. (3,2). 3x- 2y- 2
1434. (5,10). I
1435• . (3,2).
1447. Smena: - = u, -I = v, (a, b).
x y
1436. (5, 4). 1448. (a+ b, a- b).
1437. Sistem je neodreden, svaki uredeni par koji pripada pravoj 1449. (5, 2).
x + 5Y = 5, je reSenje sistema.
1450. (-2,-5).
1438. a) Uvodenjem novih nepoznatih,. na primer.!. = u, .!. = v, transfor·
miSe se u ekvivalentni sistem: x y 1451. (2, 1)
14u+24v= lOA 7u-18v=-5, 1452. Smena: 1 _
1 - u, 2x- y+ 3
=v, (I, I).
odakle se reSenje dobija Gausovom metodom: 2x+ y-
I I d . 1 1.1 . 1 1453. (3,-1).
u="7,v=3,ata aj e-;="7 I =3'
Y 1454. (5, 3).
pa kona~no dobijarno re~enje sistema (7, 3);
1455. (21,-2).
b)(~.;} 1456. (-14,1).
1457. (5,3).
32A 3lS
1458. Sistem je nemoguc. nema re~enja . 1468. a) Ako .~e prva j ednacin~ pomnozi sa 2 i dod a drugoj, zatim se prva
1459. (3, 2); (-5, 2). pomnozl sa 3 I doda treeo] , dobl]a se ekvivalentni sistem:

x+2 y - 5z = 6,
1460. (%, 121} (~, ~I). ( I) 5y - 8z =17 ,
9y-19z=26.
1461. 44 _ 39).
( 7' 7 Eliminacijom y iz druge i trece dobija se jednacina 23z = 23, pa je
sistem (I) ekvivalentan trougaonom sistemu:
1462. Ako je x ~ 0, y ~ 0 tada sistem postaj e x + y = I, x + Y = 1. Resenja
su svi uredeni parovi ciji je zbir clanova 1. Za x < 0 i y < 0 sistem x+2y- 5z = 6,
postaje x + y = -I, x + Y = -I. Rdenja su svi uredeni parovi ciji je (2) 5y- 8z= 17 ,
zbir clanova - I. 23z = 23.
1463. (2, I).
Iz sistema (2), sukcesivno iz trece jednacine, dobije se z = I, iz druge

(~2'3'
~)'(-I-I)'(I I)(-~2' -~). y = 5 i, na kraju, iz prve x = I; daklere~enje datog sistema je uredena
1464.
, " 3 trojka (I, 5, I);

1465. (5, I). b)(-I,~ , n e)(4, 5. 6); d) (4, 3, 2); e)( I, 2. 3);
1466.
1467.
(2, I); (8,13).
a) (2, 3);
f) (2, I, -
3); g) (10, 5, 2). (I )
1469. a)(5, 11, 17); b)(4,1 , -I); e)(I,-2, 3); d) 1' 2' ,-1 .
b) (4, I);
c) da bismo izbegli rad sa razlomeima, korisno je izmeniti redosled
jednacina i za prvu jednacinu, ako takva postoji, uzeti onu jednacinu 1470. (5,3, - I).
u kojoj je koeficijent uz prvu nepoznatu I iii -I. 1471. (-5,8,7).
S obzirom na ovu napomenu, urnesto datog sistema uzima se ekviva·
1472. Sistem je neodreden.
lentni sistem:
x+y=-I, 2x+y=0, 3x-2y=7. 1473. (11,4,5).
Ako prvu jednacinu pomnozimo sa - 2 i dodamo je drugoj, a zatim 1474. (12, 24, 36).
prvu jednacinu pomnozimo sa - 3 i dodamo trecoj, dobijamo ekviva-
lentni sistem: 1475. (-10, 30, 20).
x+ y= -I, - y= 2, -Sy= 10. 1476. (2,3,1).
Iz druge i trece jednaCine dobijamo y = -2. Zamenom -2 urnesto y 1477. (2, I, - I).
iz prve jednacine naJazimo x = I. Prema tome, uredena dvojka
(1,-2)jejedinstveno reAenje datog sistema; 1478. (-1,6,8).
d) primenom Gausovog algoritma dati sistem ekvivalentan je 1479. (1,2,5).
sistemu x+ y= -1/\ - y= 2/\ -3y= -3. Prema tome, za y se do- 1480. (9,7,3).
= =
bije iz druge jednacine y -2, a iz trece y I, §to je istovremeno
1481. (6,2, I).
nemoguce; dakle sistem je nemoguc.
1482. (6,2, - 2).

327
326
1483. (6,4,2).
1 1 1
1484.(1, 10,100). 1502. Smena: =11, =v =1
2x+3y 3y+4z . 3x+4z ' (4.2, 1).
1485. (3, 5,7).
1486. (-I, I, 2). 1503. Dati sistem ekvivalcnlan je sistemu :
1487. (6, 4, 2). 4 2 2 3 1 1 1 1 1
1488. (4, 2,12) -+---= - 3/1.---+-= -111-+-+ _ = I.
zyx zyx zyx
1489. (51,76, 1). 1 1 1
Zalim smeRa : - = II , - = v, - = I, (1 , 2, - 2).
1490. (0, I, 3). z y x
1491. (3, I, 1). 1504. (-1.1.2).
1492. (99; 112,5; 504).
1505. Data produtna proporcija ekvivalentna je sistemu:
1493. 0- m(Ao+Bb+Cc) b- n(Ao+B+Cc) c- P(AO+Bb+CC)) 333333 333
( -+- - - = 7A---+-= 1111.--+-+ - = 5.
Am+Bn+Cp' Am+Bn+Cp ' Am+Bn+Cp ' xy xz yz xy Xl yz xy xz yz
1494. (5,10, 15). ' '. 1 1 1 1 1 1 8
1495. (9,10, 17). Nekaje xy =11, xz =v, yz =1, tadaje xy =3, Xl =2, yz ="3'
1496. 0,4,7). 2 1 J
1497. odatle x=±3 'Y=± 2,z=±4'
a)(2, I,- 1); b)(-I,6,8 ); c)(-2,2,3); d)(4.5,6).
1506 . (3,2, 1).
1498. a)(5, 6, 7); b)(7 , 6,5); c)O , 2: 3); d) (4,3,5);
1507. • )(8, 12,4,8); b)(l.l. l. l): c)( I,- 1.2, -1 ); d)( I.2.l.4).
0) (2, 3, 4); t) (2, 3, 4).
1 1 1 . 1508. lzraz ab - cd(a, b,c. d brojevi iii izrazi) dogovomo se zapisuJc U
1499. a) Smenom - = II, - = v, - = t dati sistem ekvivalentan je sistemu:
x y z obliku kvadratne $erne 1: ~ 1 i naziva detenninanta drugog reds
6u +4v+5t = 4/\ 311+ 8v+ 51 = 41\ 9u - 12v-lOt = 4 ¢
I 1
u =- Av=-At=-
3 4 5
1 ( lOati I: ~1=Ob - Cd )
Rdenje datog sistema je uredena lTojka (3, 4, 5); a)l~ ~ 1=1 '5- 2'2=5-4=1; •
) 2 +b'·,
I go
b) 4; c) - 2; d) 0; e)o'-b'; t)a 2 - b'' -;
b)(6, 12,8); c) (4, 3, I); d) (4, 3, 2).
h)Xl_yl;
1500, (4, 2, I~ (Smena: 1. = u..!. = v..!.z = t ).
x y
ISOI. ( 1,3,5).
1509.

328 329
2 4/ 1515. (
abc abe )
/
1 5 10-4 6
Y = 2 -1 1=- - = -3 = 2, X"
re~enJe
• d '
sistema Je ure em par (3 2)'
ab + ac + be ' ab + ae + be .
2+1 ' ,
11 1 1516. (a~b ' a!b).
b)(4,f} c)(2,-I); d)(3, I). 1517. (a 4 +a' b' +b', -ab(a' +b' )).

1510. . (I
a) Ako je m 'I' 2 re~enje sistema - - , 2(1-m») , a za m = 2, sistem
1518. (-b' , b(a' : b'» )
je nemogu6; 2-m 2-m ( )
b) ako je iaI'I' 4, sistem ima jedinstveno resenje _1_ , _2_ ,
za a = 4 neodreden, a za a = -4 nemogu6; a+4 a+4
1519. (~,~). (a 'I' 0).
c) ako je ab'l' 0 re~enje sistema (3b,-2a), a za a = b = 0 sistem je
neodreden; 1520. (a- b,a+ b), (ab 'I' 0).
d) zaa 'I' 0 jedinstveno resenje (5, -a), za a = 0 sistem je neodreden.
1511. a) Za m'l' 0 i n 'I' 0 jedinstveno resenje (m, n) a za m = n = 0 neo- 1521. (a+ b, ~). (ab 'I' 0).
dreden;
b) sistem ima jedinstveno resenje
(3m+ 8 4 -
, ,m ;
9) 1522. (a,a+ b).
m +6 m'+6
c) ako je m'l' 0 i m'l' 3 jedinstveno rdenje: 1523. (_a_, _b_), (a 'I' 0, a '" b).
m+2 m+l) . . .
- , - - , za m= 0 I m= 3 slstemJe nemogu6;
( -m
a+b a+b
m-3 1524. (a- b, b-c).
°
d) za a + b 'I' jedinstveno resenje
sistem je nemogu6;
(_1_, ~),
a+b a+ b
a za a + b = 0
1525. ( a
4 3
• a (I+a+a :» )(a",0, a ", 1).

e) za a"# 9 jedinstveno resenje (-a - 11, a + 9), za a = 9 sistem je (1 +a)(1 +a' ) (l+a)(1 +a-)
neodreden;
3 3
f) za a 'I' -6 jedinstveno resenje (10 - a, a - 6), za a = -6 neodreden. 1526. (a +b a' +ab-2b')(a= 0, b'" 0).
2b" 2b
15U. b) Za Ia 1"# b jedinstveno re§enje (~, _b_); za a = b sistem je
a-b b-a
1527.
nemoguc, a za a = -b neodreden;

c) za lal"# b re§enje (_a_,_b_);


a-b a+b
lal = b neodreden;
1528.
d) za Ia 1"# 3b i ab "# 0 resenje je (a + 3b, a - 3b).
1513. (a,-a). 1529. (a,-a).
1514. (a- 2b+ 3c,a+ 2b- 3c).

331
1536. «a+b)',(a-b)').
1530. Dali sislem ekvivalenlan je sistemu:
1537. (2 11 + I, ] - 2n).
x-c y +b y+b-a-c x-b-a- c
- - - I + - - - I=O A + =0.
a+b a+c
Rezultat: (0 + b+c,a + c - b)_
o-b b+ c 1538. a)( 2n- l, 2nn+ I}
1531. Iz prve jednacine koristeci osobinu praporeije: a ka j e ~ = E, onda b)(a l +b 1 ,a 2 _b 2 ),
n q 1539, a = 2, b = 2 iii a= O,b=O,
. m+n p+q _. 2x o+b-c a+b-c
Je - - = --, dablJase - = <> x y_ 1540. a =l ilio=-2.
m-n p-q 2y a+ c -b a+c -b
Zamenom xu drugoj jednacini nastaje lanae ekv ivaleneija 1541. a)a = 3; b)a=-2.
1542. a)m=-3 b)m=3.
o+b-e 1543. k .. 2.
"---"---..:. y + c 16 8
"a-,-+".c_-"b,-_ = -
a+b
- Co (a+ b)( y+ b) = (a+c)(a+b-c) +c(a+ c) ~ 1544. P=i7 , q=i7
y+h o+c a+c b
1545. a) Sabiranjem sve tri jednacine dobija se:
(a+c)(a+b-c)y (m+ 2)(x+ y+ z) = ml + m+ I.
(a+ b)y- = c(a+c)- b(a+ b)o Aka je m.,t - 2, tada je:
a+c -b
m 2 +m+ 1
(a + b)(a+ c) - b(a+ b) -(a+c)(a + b) +c(a+ b) hi ( I) x+y+z = .
y = c(o+b)-b(at 0 m+2
a+c h
Kombinovanjem (I) sa sve ui jednacine dalOg sistema dobija se:
c(a +b)-b(a+b) m2 +m+1 2
m _ 1
y b =c(a+b)-b(a +b )o x(1-m)= 1 = - -.
a+c
m+2 m+2
y =a+ c -b, x =a+b- c. (a+b-e, a+ c - b).
ml+m+ ] (m -I )
y(I -m) = m=--,
1532.
Cb+:::"+bc ' be} ab+:~+ m+Z
m 2 +m+1 1
m+Z
2
(m _I )(I _ m )
1533. Zak = i1 sistem
. . 2
Je neodreden, y> 0 za x> 5'
z(l -m )= -m = +2 -
m+2 m

1534. a) Za 101" b i ab .. 0 relenje je (a+ b,a- b). Za m;t; J dao 'sistem ima jedioslVeno reknje :
b) zaa b .. 0 J'ed'mstvenordenJe
. (a+b
- - , _a - b) zaab=Oslstemne·
. 0 m+ I I ( I +m)')
dreden; 2 2 (- m+2'm+2' m+2 ' ,

2:e::b;t 0 reknje (a: b,a: b).


. J-ednu jednatmu:
Za m = I dati sistem se SVodl same na
je a za ab = 0 sislem j e neo- x+y+z =l, ~ja za x=aER i
3 neodreden J'e i ima beskonac!no ~og~ ---Aena troika
d) (0 - b 3
,0
3
+b l
).
y ={JER,z=l-a- fJ ,paJe - -"cnje
l~
sIstema W~ 'J

1535. «m+n)',(m-n)'). (a.f3.I- a - fJla E R AfJ E R>


333
332
Za m= -2jednacina (1) poslaje: 9.5. Primcna sistema lin ea rnih j cdna fina n. i . .
re avanJe rll2n1h
O(x+ y + z) = 3, problema
fada je sislem nemoguc;
b) sumiranjem sve tri jednacine dobija se:
(0+ b+c)(-,+ y + z) ~ O.
1550. 4x+(y+ 4 ) ~ SOA 3-,- f~ 22; (9, 10).

Kakojea+b+ c~ O. ondaje x+ y+z = 0, paje x+ y= -z. 1551___ (x+ 3):(y + 3) = 1 : 2 1I.l = 2 +~; sistem J'e neodreden
z+x=-y.y +z=-x. x x .
Dalje dati sistem svodi se na oblik: 1552. (6,3).
(b+c)(-x)-ax+ c -b~ 0,
S
(c+o)(- y )-by+o-c~ 0, 1553.
(0+ b)(-z)-cz + b-a~ 0, 7
odakle se dobija jedinstveno rdenje 9
1554.
7
L:~!c' a:~:c ' a!~:c). 1555. Na osnovu pretpostavke dobija se jednafina:
xy ~x + y'" (x-I)(y- I)= I.
c) (-obc,ab+ bc+ac,-a- b-c). Po~to celi brojevi x- I i y - I imaju proizvod I, 10 tra1eni par (x, y )
1546. (b 1 - be + c 2 , 0 2 -ac + c 2 , a 2 - ab+ b 1 ). mora bili re~e nj e sistema:
1547. Ako se prva jednaeina podeli sa ab, druga sa ac, a treea sa be. (x-I = Ill y -I = I)V(x- 1 =- ll\y-I=-I ), odakle izlazi
(abe.,e 0) dobija se sislem relenjc (0. 0) ;!i (2, 2).
yxcxzbzya . .,' 1556. OlOaee se sa x i y teiine u ki logramimn prvog i f rugog metala u
-+-= -11- + - = -11-+- = - . Zblr sve tn Jednacme splavu. Na osnovu prerposlavke dobija se sistem:
b a o b a c a c c b bc
px qy 100b-aq ap- IOOb
x+ y=al\-+-=bo x= I\y=
. . -+-+-
slstemaJe X Y Z=I-( C
- +b
-O+ -). Odavde Je
. 100 100 p-q p-q
ab c2ab acbc
1557. Neka je p prost nepat8n broj. a x i y prirodni brojcvi. Tada je:
x'- y' ~ p"' (x - y)(x+ y)~ p.
Po~to je p prost broj , tada Je:
p+1 p-I
x - y= I l\x+ y= P Q x = 2 I \ y = 2'
Dakle, prost broj p moie se predslaviti kao razlika kvadrato dva
. p-I
(C-d)(b-d) (a-d)(c-d) (b-d)(O-d)) prirodnabrojax 2 - yl akojcx= p+ " Y=T'
1548. (
(c-o)(b-o) '(0- b)(c- b)' (b c)(a- b) .
1558. Na osnovu prerposlBvke sledi: 25 _ 7' 2S =5' 25-
1549. (a-3 6 ~
'3'
a+ 6 a+ 12)
3 • 3 .
x' - y' ~ IDS'" (x- y)(x+ y)~ I·IOS~ 3· .-
Poslednja jednaCina ekvivalentna JC slsleml~35)V (x- y = 7 II
(x-I ~ IA x+ y ~ 10S)V(x- y= 3AX+ y-
Ax+ y~ IS)V(x- y~ SAX+ y~ 21),
odakle izlazi da je: 1 1 2 _ tl2 _ 42-
IOS~S3 ' -S2 ' ~19 ' -16 ' -16 ~13 -8 - .
335
334
I I I 6 9 51 . 2
1559. _+ _ = _1\_+ - = - , 14 casova I 18 - casa. x=
2mnp
lIy=
2mnp
Az =
2
mnp
xy 8 xy56 3
mn+np- mp np +pm-nm pm +mn-pn'
I I I 9 6 2 .
1560. _+ _= -11-+-=-,18 dana I 36 dana.
x y 12 x y 3 9.6. Linca rne nej ednacine sa jedoom nepoznatom I njlhoyo
IOx + y lOT ' b . . 56 relava nje
1561. ='':''';'''<'=S+-AI0x+y=1 y + x. raZeD! rOJJe .
x+ y x+ y 21 1
1573. a) x> -; b) x < 2; c) x > 0; d) X<-.
19 4
1562. x - y =5A IOx+ y =2+ 7 . . S3.
. Tmem. b rOJJe
lO y + x lOy + x 1574. a)x<7 ; b)x <l ; c)x S 3; d)xs2..
9s-m 9s+m 8
1563. x + y = sA lOx+ y = lOy-x-m, x= -I-S-' y= - I-S-' 1575. a)2!5x:::o4; b)-4 < x<l; c)x E( - oo,-I )U(4,+ lXI);
5
e) -3:S x :s - -.
1564. Aka su godine sina sada x, a godine oca y, tada je 3
y -4 = 7(x - 4)/\ y +4 = 3(x+ 4), odakle izlazi x = 8, y= 32.
1576. 5.
1565. «x + y = 46/\ x+ 10 = 2(y+ 10» , 12 godina i 34 godine.
1577. -I.
1566. ~+~=
x y
IA-'-=L.-'-; (JI+L))I+ 100)).
x 100 y '\ 100"\ p
1578. a) Razlikujemo tri slutaja:

1° ako je m> 0, tadaje mx > 3 <> x > ~, paje re!enje svaki broj koji
d(a+b) d(a-b) m
1567. aVI +av 2 = dll.av 1 - QV1 = de VI = lob ' "'2 = 2ab . •. 3
Je ve",1 od-;
m
p-r 2r+ p
1568. - - em ' - - em, za p > 4r. r ako je m < 0, tada je mx > 3 <> x < ~, pa je rclenje svaki broj koji
3 3 m
x 3 z 3 . .. d 3
1569. x+ y + z = SOA- = 3+-A-= 3+-;(IS, 6,57). Je manJI 0 - ;
y y x x m
r ako je m= 0, lada nejednac!ina g1asi O'x>3; i oerna ni jedno
1570. x+ y+ z = 16 /\ lOOx+ 1Oy+ z-(IOOx+ 10z + y) = 72/\
~enje ; .
lOOx + 10y+ z 7 b) za m= Ije 0 ' x< 3, paje x ma koji realan bro);
===!...:...~ = 76 + -. Tra!eni broj je 69 1.
y y m+2
akoje m> I, tadaje x <-m- I'
1571. Ako su trafeni brojevi x, y, z, a dati zbirovi a, h, c tada je:
x+y=aAy+z=hAz+x=c o m+2
ako je m< I, tadaje x > 1;
x=
a+c-b
I\y=
a+h-c ::.b.:.+~c_-...:a:.
I\z=- m- 3
m- m- 3
. < 2 .. >- u m>2·:X<-2 .
)
222 c) zam=2, xE(-oo,+ OO zam , '" 2-m -m

1572, (~+~)m= I A (~+;)m= I A (;+~)P= 1 0 1579. a) -2:s; x:s; 9; b) 53 <x<20;


4
e)x E I2l

336 137
a){x Ix = I};
d)XE(~ ~)-
19' 9'
0)x>5
-
1583.
b) {mlm=-5,-I,-4,-3,-2.-I};
c) {yly= -2,-1 , 1,2, 3} .
1580. a) Koristimo ekviva\enciju
1584. a) x < I; b) x> 5; c)x>-2; d)z<O;
AB > 0<> (A >OAB > O)V(A <OAB < 0),
gde su A i B bi la koji realni brojevi. Tada je: 1 '1- x< 0; nl}x<4 iii x>2.
e) x>211
(x-I)(" -4» 0<>
e (x -I > 0" x-4> O)V(x-\ < 0/\ x- 4 < 0)
e (x> JAx>4)V(x< l/\x<4) 1585. a) n+"',-%)+~ ,-"} nE(-H b)
<:> x> 4v x< I.
Prema lome, polazna nejednacina je ekvivalenrna sa disjunkcijom 1586. kE (-2, 3).

l'a)kE (-~2' 2)-


x>4v x< I.
1581. 2 '
b) Iskoristite ekvivalenciju
2'a)kE(-1, 3); b)kE (-I.S); c)kE(-" , -I)U(S.+" ~
AD <O~ .(A < DAB> O)V( A > DAB < 0); -3 sxs5;
c) Iskonstlte ekvivalenciju IS88. -2<m<4.
A 1589. 0<-3.
B > 0<> (A >OAB > O)V(A <OAB <0); 2 <x<5;

d)-3:$x<4.
2a
. x-I 3 x-I 3 1591. x= - - - aE (-'" -2)U (-I ,+"')'
1581. a) KakoJe--<-<> - - --<0 0+2' ,
x-2 2 x-2 2
<>
2(x-2)- 3(x- 2)
<0
1592. x = ~;aE(I,2)-
a- I 2
2(x- 2)
4- x 1593. x= n -nE(_oo,_2)U(-I,+oo).
<> <0 2(n+ I)'
2(x-2) ,
1594. x=~ - bE (-"',-~l U (4,+ ",).
tada se primenom ekvivalencije: 3b - 4' 3

A 1595. -2 <m<-1.
B <O<>(A>OAB<O)V(A<OAB>O)
1596. a> I
2 __ 5
dobije daje xE(-oo,-2)U(4.+co); 1597. m> --Ih m< - -,
3 2
b) xE (-"',-5)U(I,+"');
c) 3<x<4. 1598. nE(-2. ~l.IS' 7
1582. a) {xlx= I, 2, 3, 4};
b){mlm= I, 2} ; 1599. mE (-~3'42.)_
c) {yly= -4,-3, -2, -I} _
1600. m> 2. 339
338
10-Sa 20-13
1601. x = 3(a+3)' Y = 3(a+3) , (a la = 3, 4, 5, 6). 1620. a) Na osnovu pretpostavke a < b ==- a +a < + b
a+b a :::;Io2aca+b»
(I) a<-2- '
7- m 2+m
1602. x = - - y = - - {mlm =4 5 6} takode oa osnovu pretpostavke a < b => a+ b < h+ b
m-3 ' m-3' ". a+b =>0+6<26
• ) xE (-~,-6)U(-*,+~} b) xE (-~, 0);
(2 ) -2-<b.
1604.
lz (I) i (2 ) sledi tvrdenje:
cJ x E (O, - ~); d) xE ( - ~, I]U [S,+~). a+b
1605. .) xE (-4, 2); b) xE (-~, -1 2)U(3, +~). a< --<b.
2
1606. xE (-3, O)U ( O, +~). c) Na osnovu pretpostavke a < b" c > 0 => ac < be =>
1607. xE (-~, -I )U(-I, 0). a a+c
a b +ac<a b + bc=>a(b+c)<b(a+c)=>-c_
1608. xE (-3, O)U(O,+ ~). b b+c
time je tvrdenje dokazano.
1621. Primedba. - I" AritmetRka sredina A POZilivnih hrojeva a i h je:
1609. XEH) <1</' 0+ b
A=-.
1610. XE(O,~)
2
.,
2" Geometrijska sredina G pozitivnih brojeva oi h je: G = .lab.
., 7nb
1611. xE (-~,-I)U (-I, O)U (3,+~). 3" Harmonijska sredina H pozitivnih brojeva oi bje: H = -b.
a+

a)YE(~,~} b)mE(-~'I~}
Uocimo Ii tacou konjunkciju (k), sledi lanae ~kvivalencij8 :
1612. c)tE(-I,2S;O,75). (k) ((a-b) ' "OAa>OAb>O ) ~(a-b)"+4ab

1613. a)xER; b)xE(-S,O)U(2,+~). (o+b) · , ~4ab<;> (au)'


-2- "a b

1614, a)aE(-~,-J)U(-3,+",); b)aE(-I ,~)U(~'I) (1) a: "..Jab,


b tj. A "G.
1615. xER. Dalje slede ekviva\encije:
a+b "a+b I
-2-~",abo 2ab :.Jab'
~ E (-~ '21.).
0
1616.
(2) 2ab S..Jab '" H ? G.
1617. xE (-18,+~). a+b
Jz (I) i (2) sledi daje H S GSA. .
Aka iskoristimo dokazanu nejednakosl A ~G. tada JC
1618, a)XE(-~,_I:} b)XE(-H)
lfi22.
a b
1619. a) -4s xS 7; b) xE 0, c) xE 0, d) 2 sxs9; b+~ lab a b
2~Vb'-;; 0 b+;2: 2.
• )xE(-~,I)U(3,4]; f)xE(I,+"']; g)xE[3,4]; h) xE( I, 3).
341
341)
1628. Konstrui!imo najpre skup dopustivih re!enja. Da bismo to postigli
1623. Ako se iskoristi dokazana ne~nakosl A ~ G. dobija se
konstrui~imo granke pravih: x- y= 3, x = 4, x+ 2y= 10 i x- y = 2
(I) Q+b~2Fab,o+c';?2.Jac i b+ c ~2$c. i ispitajmo da Ii koordinatni poi!elak zadovoljava odgovarajuce ~e­
Na osnovu prelposI8Vkc sledi: jedna~ine. Zamenom x = 0 i Y = 0 dobijamo da su sve dale neJe-
(2) Q+b=l-~a+c= l -cib+c=l-a. . dnatine latne. Prema tome,
Nejednakosl (Ilie svodi. aka se uzme U obzlr (2), na obhk: skup dopuslivih re~enja je
(3) l-a'i:!2JbC.I-b~2& i l-c2:2.Jab. ~rafirana oblast na slici 98, pri
Njihov proizvod daje tvrdenje. temu su uzeti i uslovi nenega-
1624. lskoristili otiglcdne nejednakosti tivnosli re~enja(x ~ 0 i Y ~ 0).
(a-b}l 'i:!O.(a-c)l2:0,(b-C)l2::0 i pretposlavku. Funkcija cHj a je L = x+ y.
Varirajuci L dobijemo familiju
1625. Na osnovu prtipoSl8vke sledi: pravih. Od svih pravih koje
z
Ql 2!a -(b- c)", b- 2: b' -(c-o)". c· 2: c -
, " "2 ( Q- b)'
'.
seku skup dopustivih re~enja
2 2 Z
Njihov proizvod: a b c 2:(0+ b-c)l(a+c- b)l(b+ c - a)2 e treba odrediti onu kod koje je
abc 2:(0+ b - c)(o +c - bleb + c -o). L maksimalno. Kako L Taste,
grafik prave x+ y=L se SI.98
9.7. Gramka interprelacija sistema lin ea rnih n ej ednac in a sa translalomo pomera sleva nadesno. Ekstremum (maksimum) funk-
dve DepOIRate. Reb vanje problema Iinearnog programiranja cije bice dostignul kada prava x+ y = L sadrZi tatku (4, 3). Tada je
max.L = 7. Da smo tra:Wi minimum, on bi bio dostignul za oou
1626. Srafirane oblasti prikazane su Da sliei 96 a-d.
pravu koja saddi latku (0.0). Prema lome, bilo da trafimo mak-
simum, bilo minimum , dohijemo tacno jedno re~enje.
1629. Konstrui~imo najpre prave;l;- y= I, 2x+ y = I I, y=5ix+ y= 1 j

nom x = 0 y = °
ispilajmo tatoosl odgovarajucih nejednakosti ulaNd 0(0, 0). lame-
dobijamo da
su prve cetiri nejednacine
lacne, a da pela nije . Skup
dopustivih rdenja srafiran je
na slici 99. Na istoj slici prika-
zane su i neke od pravih
51. 96 2.< - y=L(LER). KakoL
1627. Na sliei 97 prikazane su ~rafirane oblasti pod c) i d), opada zdesna ulevo, minimalna
vrednost se dobij e za pravu
2x- y= 3, pa j e min.L =-3.
Tacke lz skupa dopustivih
resenja, koje sadrii prava
2x- y= 3, jesu sve tacke duzi SI.99
cije su krajnje lacke (0, 3) i
(1,5). Prema lome, u ovom slucaju problem nema jedinstveno
re~enje, vee ima beskonacno mnogo re~enja.

SI. 97.
)42
)4)
Funkci'a L, ima najmanju vrednost L, = 2 za.x = 2 i y = ~, a najveeu X GLAVA
1630. vrednC:st nema (sl. I00). SIi~no se zaklJucuJe da funkcljaL, nema
najrnanju vrednost, a da je najveca max L , = -I za x = 0 1 Y = O. 10. RAZNI ZADACI

1632. x= 2.
1633. Sistem 3x+ y= 1311 x- y= 7 ex = 5y= -2, zoaci i treea jed-
nacina treba da sadrZi R(5,-2), tj.: (a- 2)' + 10 = 10 e a = 2.

1634. Pov~ina pravouglog trougla P = ab. Ako se uzme u obzir


,
2
" (a+ b) ab
pretpo5tavka, doblJe se = - e (a- b)' = 0 e a = b.
8 2
Rezultat: a = 45°,f3 = 45°,), = 90°.
1635. Dati izraz postupno se transfonnise identicnim transformaeijama na
51. 100
sledeei nacin :
(a+ b+e)(ab+ be+ae)-abe =
1631. a) maxL= 33za x =2, y =5; b) max L= 28 za x= 6, y= 2; = a'b+ b'e +e'a+ab' '+- be ' +ea' + 3abe-abe =
c) min L = 33; d) nema resenja; e) max L, = 46, min L, = 20. = (abc'+a'b)+ (b 'e + ab ' ) + (ae' + a' e)+ (be' + abc) =
=ab(a+ c )+ b'(a+e)+ac(a+c)+ bc(a+e) =
=(a + e )(ab + b' + ae+ be) = (a+ e)(b(a+ b) + c(a+ b» =
=(a+e)(a+ b)(b+e).
1636. Analiza. - Upisani trougao ima uglove
od 60°, pa je i on jednakostranican. c
Trouglovi AKM ,ELK i CML podu-
dami su medusobom. Pravougli tro-
ugao AKL ima ostre uglove od 30° i
60°, pa je AM = 2AK. Konstrukeija
i dokaz slede neposredno iz analize
(51. 101).
1637. Dati izraz. identi~nim transfonnaeija- A I-_~""- _ _ _--I> B
rna, postupno se rastavlja na cinioee K
na sledeci na~in : 51. 101
a' -a = (a-l)o(a+ I)(a ' + I) =
=(a-I)a(a+ I)«a' -4)+5)=
= (a- 2)(a- I)a(a+ 1)(a+ 2)+ 5(a-l)a(a+ I).
Kako su ~inioei prvog sabirka pet uzastopnih eelih brojeva, njihov
proizvod je deljiv sa 30, a drugi sabirak ima za cinioee broj 5 i tri
uzastopna eela broja, pa je njihov proizvod deljiv sa 6, a ~itav proiz-
vod u drugom sabirku sa 30; dakle i dati izraz je deljiv sa 30.

344 345
1638. Trouglovi KLM i QMP su podudami BCD, tadaje MN Prime- IIBD. 0.

(wto?). odakle sledi nom Talesove teoreme sledi


=
KM PQ (sl. 102). BK=KL=LD.
1640. Za x = 2 dobija se jedna~ina 1647. 81.
I
1648. X=-.
f(2) + 3fW = 4, 2 p

1649. Vrednost datog izraza A = 0, SI. 103


a za x = dobija se jedna~ina
.! dakle ne zavisi od a i b.

~~)+ 3~(2) = ~.
1650. Ako se kvadrirajednakost( I) i uzme u obzir jednakost(2), dobije se :
(3) xy = ab,
Ako se (I) kubira i uzmu u obzir (2) i (I), dobije se tvrdenje.
Rezultat eliminacije f(~) iz gornjih
jedna~ina je jedna~ina
j"".J2~ p' + ~q + p '
-8f(2)=4-~, odakleje SI. 102 1654. Neka su a,j3, y unutra~ nji uglovi trougla ABC, a a, spolj~nji ugao
4 trougla sa temenom u A. Posto je na osnovu pretpostavke
13
f(2) = - 32 '
AE = AD , tada je L DAE = 60° i LADE = 30°. Iz L ABD sledi :
2
1641. Po~to je MN srednja linija trougla BCD, to je MN IIBc,
tj .
MN .l CA. PO~LOje i CD.l AM, to je N ortocentar ~ ACM, a AN je
visiDa istog trougla, tj . AN .l Me. (I) j3 =a , - 30°,
2
1642. Nekaje AM nCB = {K}, tada se primeni nejednakost trougla najpre a iz ABC sledi:
ns trougao AKC, pa na trougao MKB:
AK<AC+CK (2)a, =j3+y.
MB<MK+KB;
posle sabiranja ovih jednakosti dobija se Iz (I) i (2) dobija sc jedna~ina j3 = j3 + y + 30°.
AM+MB<AC+CB. Odavde sledi j3 - y = 60°. 2
1643. Kvadriranjem i svodenjem slicDih monoma pretpostavka se svodi na 1655. Neka je trazeni dvocifreni broj lO x + y, na osnovu pretpostavke
oblik: moze se fonnirati jednacina J , tj.:
2x' + 2y' + 2z' - 2xy- 2xz - 2yz = O. 10x+ y x
Odavde izlazi da e : J J~ = y +-
( x - y)' +(x- z) +(y- z) ' = O. Y Y
Zbir kvadrata jednak je nuli ako j e svaki sabirak j ednak nuli, tj . ~ 10x+ y = y' + x
x - y = 0, x- z = 0, y - z = 0; odavde sled i da je x =.y = z. ~ 9x= y(y -I)
1646. Prava MN se~e produzetke stranice AB i AD (s l. 103) u tackama Pi ~ x = ::...y(o.::Y_-_I...:..)
Q. Trouglovl: ~BPM , ~ MCN i ~ NQD su med usobno podudami 9 .
(za~to?), pa je PM = MN = NQ . Posto j e MN srednja li nij a trougla ~o~to ~u x i y prirodni brojevi manji od 10 i zadovoljavaju poslednju
JednaclOu, lzlaZl da Je x = 8, y = 9, a trateni broj je 89.
346
347
1660. Neka su brojevi min. Na osnovu pretpostavke je:
. I' ITO glovi AMB i ABN imaju istu (zajednicku)
1656. AnalIza. - Pravoug I u n I
hipotenuzu, koja pri· (I) -=k+-~n=5k+l,
pada datoj pravoJ p. 5 5
Na osoovu teoreme m 2
.. Ugao nad precniko~ (2) -=I+-~m=51+2, k,lEZ.
je prav" sledi da. Je 5 5
du!, ciji su kraJevl Razlika cetvrtih stepena podeljena sa 5
date ta€ke MiN, teti·
n' - m' (n' + m')(n' - m')
va polukruZnice pre· R= =.'------'-''---...:.
cnika AB. I' 5 5
KOMtrUkcija. - Neka ~~L---------~--------~~B~ ako se uzmu u obzir (I) i (2), tadaje
je s simetrala date dufi SI. 104 2
MN, a sn p = {O}.
5(5k' +2k+5I ' +41 + 1)(25k' + IOk-51 -201- 3) Z
R= E ,
KonstrUi~irno kruZni· 5
cu K(O ,OM). Dva te- cime je dokaz zavr~en.
mena trougla su tacke
Ai B,knp = {A,B}. 1661. Po pretpostavci imamo da je
Treee terne C tIougla se do- ax+b=kM,MEZ,ex+d=kP, PEZ.
bije u preseku pravih AM i Odavde se dobija da je b = kM -ax i d = kP - ex.
BN (sl. 104). Dokaz se lako Razlika ad - be = a(kP - ex) - c(kM - ax) = k(aP - eM} E Z.
L
izvodi na osnovu analize i Dakle, razlika ad- be je deljiva sa k.
I
konstrUkcij e. I
I
A
1658. Ncka je HQ-LAB E c 1662. Zaa'" 0, x = 2a+3;X<_I,XE(0,2).
DP -L AB (sl. 105). lada je: p 2a -3 2
I
( I) t>BQH =. t>CLB
x>2 zaaE(-6 _2).
I
(USU)~BL = QH; I
/
1663. Za a"'-,
3
x =~'
2a+3' , 2
(2) t> APD =. t> ACL I
/ 2
(USU)~AL =DP.
Hipoteouza trougla
K o 1664. Ako je a'" 9, re~enj e sistema je (-a - II, a + 9); da bi x 2: ° i
AB = AL+LB. Na osoovu ( I) i (2)
sledi da je AB = PD + QH, cime je
SI. 105

y
1665.
y SO aE(-oo,-II }.
10- 2 a-6)
Akojea'" -6, re~enje sistemaje ( - 2 -' -2- ,Y = 3x za a = 9.
dokaz zavrSeo. y =,
1659. Data funkci~a se svodi na oblik 1666. Za a '" -~ re~enje j ednacine je
y =Ix - II-\x + 3\. Ako se uzme 3
u obzir definicija apsolutne vred- • x =~
3a- 4 '
x<lzaa E(- oo , -~)U
3
(4 ' +00).
nosti, onda je:
l )x < - 3f1y = 4, 1667. L MAN +L MEN = 180°.
2) - 3 s x < I fI Y = - 2x - 2,
3) x 2:ifl y =- 4.
Grafi k je prikazan na sl. 106. SI. 106

348 349
. b ' A 'Iea u odelJ' enju a y broj uilenika sa ocenom 1672. Dati izraz poslUpno transformi~imo na sledeci nacin:
1668. eka Je x TOJ u"em •
dobar. Tada je a ' +1 a'-1+2 (a-I)(a'+a+I)+2, 2
--= =a'+a+l+--.
a-I a- I a-I a- I
-=+-=+-=+ y= x ~ y = 7x (:c,y E {2 1, 22..... 39)).
6 3 9 18 . . Dati izrazje ceo broj ako i sarno ako je a-I = ±1 i a-I = ±2.
. d I" sa I8zax -18i x =36 , 18~{ 2.I , 22
' .... , 39}, paJebroJ Odavde sledi da je a E {-I. O. 2. 3} .
7xJc eJlvo - . .
uilenika u odeljenju 36, a sa ocenom tn oeenJeno Je 14 uilemka. 1673. Kako je z = -x- y, tada je:
Kvadriranjem prve jednakosti dobija se: z' = - x ' - y' -3x'y-3xy'.
1669.
(a+b)'=(-c)' ~ a'+ b ' -c'=-2ab Odavde sledi da je:
~ (a' +b' - c')' = 4a'b' ~ x' + y' + z' = -3xy(x+ y) = -3xy(-z) = 3xyz.
(I)a' + b' +c' = 2a'b' + 2a'c' + 2b 'c'. Dakle. zbir kubova ovakva tri broja je deljiv sa 3.
Kvadriranjem drugejednakostije (a' +b' + c')' = I' "" 1674. Ako se odrede zbir i razlika datih jednacina, dobijamo da je:
, ., ., , 4 b' ,
I(_x_) = 3x i g(2x+ I) =~. Ako se uvedu smene _x_ = t i
(2)2a'b'+2ac' +2b'c' =I-a - - c.
Iz ( I) i (2) dobijamo: x- I 2 2 x-I
• , , 'b' 2x+ I = z. lako se dobija da je I(x) = ~ i g(x) = x - I
a'+b'+c' =I-a -b - c ~a + + c
4
="2'I 2x-2 4
1675. Data jednacina se postupno svodi na ekvivalentne jednacine:
Ako je y ~ 0, tada je x , +xy+y , =I""x'+ ' 2xy+y-=I+xy
'
y= x+1 x - 3 ~ Odavdeje: "" (x+ y)' -I = xy
a) y~lIx ~3I1 y = 2x-3; "" (x + y+ I)(x+ y- I) = xy.
b) Y ~411\x < 311 y = 3. Na osnovu pretposlavke treba odrediti koji celi brojevi su reSenja
Ako je y < 0, lada je poslednje jednacine. PoSto su x i y eeli brojevi to x + y + 1 i x + y - 1
y= - x - l x -3 ~ Odavdeje: treba da budu celi brojevi. Treba reSiti u skupu eelih brojeva sledece
a) y < ~ ~ 311 y = -2 x+ 3, sisteme:
b) y <O)x<3I1y=-3 (x = 0 II x+ y + I = O).(x = 0/\ x + y- I = 0),
(51. 107). 51. 107 (y= Oll x+ y + I = O). (y= o/\ x + y -l = 0).
(x+ y+ I = xII x + y- I = y), (x + y+ I = y ll x + y -I = x).
1671. I nailin. - PoslUpno transformiSemo dati izraz na ovaj nailin ,
(x + y + I = - xII x + y -I = - y ),
n' + lin = n(n' + II) = n(n ' -I + 12) =
(x+ y + I = - yll x+ y -I = - x).
= n«n-I)(n+ J)+ 12) = n(n- J)(n+ 1)+ J2n.
Skup uredenih parova {( 0,-1 );( -I, 0);( 0, I );( I. 0);( I, - 1);( -I, I)}
Prvi sabirak je deljiv sa 6 jer je proizvod tri sukeesivna broja deljiv
su sva eelobrojna reSenja.
sa 6. Drugi sabirak je deljiv sa 6 jer je 12 deljivo sa 6.
n nacin. - Broj je deljiv sa 6 ako je deljiv sa dva i sa tri oBroj je de, 1676. Straniee pravougaon ika su: x = 3,3 i 3x = 9,9 iIi x = 4 i 3x = 12.
Ijiv sa dva ako je deljiv sa n = 2k i n = 2k + 1. Broj je deljiv sa 3 ako 1677. Straniea kvadrala je x = 12 em.
je deljiv sa n = 3k, n = 3k + lin = 3k + 2. Lako se proverava da je 1678. l edna dij agonala romba j e visina h = 2.Js em, koja odgovara osno-
ovo rvn1enje u ovom zadatku ispunjeno. VIC I Jednakokrakog trougla, druga dijagonala d = 4 em, a 5tranica
romba x = 3 em.

350
351
1696. Trazeni polinom P(Q(x» = (x' + 3x+ 2)' - 3(x' + 3x+ 2) + 2,
1679. d, = 40 em, d, = 63 em. smenom x' + 3x = 1 dalje je P(Q(x» =
(1+ 2)' - 3(1+ 2)+ 2 =
1680. 0 = 39 em. b = 25 em.
= 1(1 + I) = (x' + 3x)(x' + 3x+ I).
m=O. 1697. Kako je (x-I)(x' + 6x+ 8) = (x-I)(x+ 2)(x+ 4), primenom
168\.
Drugi polinoro je oblika Q(x) = x' + x+ e, e je realan broj. Iz. iden- Bezuovog stava P(I) = 0, P(-2) = 0, P(-4) = 0, dobija se
1682. m+n+ p+9= OA-8n+4n-2p+24= 0
titeta P(x) = (Q(x))' dobija se da je 0 = 3,b = I,e = I a pohnoro A - 64m+ I6n- 4p+ 264 = O. Odakle se dobija da je
Q( x ) = x ' +x+ I. m = 4, n = - 3, P = - 10.
1698. Na osnovu uslova zadatka imamo da je
1683. Ako se pomnozi data jednakost sa najmanjim zajedni~kim imenio- X4 + 2ax' + bx+ e = (x- I)'(x+ n), odakle se dobija da je
cem, dobija se jednakost: o = - 6, b = 8, e = - 3, n = 3.
( A +B)x ' +(B+C)x+ A +C = x+ 3. 1699. m=-3,n= l,p=2.
Ova jednakost vui za svako x ako i sarno ako je 1701. f(f(x» = x.
A +B = OAB +C = IA A +C = 3. Odatle se dobija daje
1702. a) lz sli~nosti 6. AMB - 6. PMD sledi da je
A = I,B = -I, C = 2.
(I) AM:MP = MB:MD;
I I iz slicnosti 6. MBN - 6. AND sledi da je
1684. A=- B=-- , C=O, D=1. (2) MN:AM = MB:MD.
2' 2
Iz (I) i (2) sledi da je AM' = MP· MN .
1685. A = B = - I. C = I. b) Iz sli~nosti 6. DPA - 6. ANB sledi da je
1686. A =-3,B=I , C=2,D=-2. DP:AD = AB :BN "" DP' BN = AD · AB = eonsl.
1687. A =-I, B = 2, C= I,D=2. 1703. a) Pravougaonik straniea min je homoteti~an upisanom pravouga-
. . . d' . 2m+2
1688. Za m"" 2 i x" 2 jednatma Ima Je mstveno resenJe x = - -. oniku u trouglu ABC itd.
m-2 b) 6. ABC -6. QPC (QE AC,PEBC)o<> AB:QB =CH:CK
Za m = 2 i x = 2 jedna~ina je nemoguca: mE (- 00, I)U(5,+ 00). (K E CH). Obim, 0 = 2(QP+PS) = 2(CK +PS) =
1689. Za m"" 3 i x""
2 jedna~ina ima jedinstveno resenje: 2(CK +KH ) = 2CH = 2AB.
1704. a) Osenceni deo je oblast trougla cija su ternena
x = __
1
m+3 '
mE(-00-2)u(_~
, 2 2'
+00).
15 30)
0(0, 0), A(5, O),C ( -7'-7 ;
0-2
1690. x = - -, oE [0,+00). b) sve tri ta~ke pripadaju graftku.
0+2
1705. Data jednakost se transformise postupno:
4-130 I (6) a + b + 2a' b' - 2a'b ' + c' + d' + 2e' d' - 2e'd' = 4abed
4 4
1691. x = 6a_I,zao",,0,0""6, oE 25,2 .
(a ' - b')' +(c' - d ' )' + 2(ab-ed) ' = O.
1692. x=5-Sm
- - mE (- I )
I Zbir kvadrata jednak je nuli ako i sarno ako je svaki kvadrat jednak
4m-I ' 2"
nuli, tj . a' -b ' = OAe' -d' = OAab- ed= 0, odatle sledi da je
1693. Dve tatke. a=b= e =d.

352 353
1706. Oat izraz ideDti&i je jednak izrazu: (a-b)'+(b-c)'+(c-d)'. 1
Zbir kvadrata je jednak nuli ako i sarno ako je svaki kvadrat jednak 1714. a) x' +_1 = IS' b) x
4
+-, =47.
x' ' x
= =
nuli, tj. (a- b)' OV (b - c)' OV (c- d)' = 0, odavde je
a=b=c=d. 1715. x= ±l 000.
1707. Neka je ta~ka T zajednitka tatka kruZniee i tangente PT, a Q pre- 1716. Dati izraz se transformise Da oblik
setna tatka kruZniee i seciee PM, tada je: n(n'-Sn'+4) n(n ' -4)(n'-1) (n+2)(n+l)n(n-l)(n-2)
PT' =PM'PQe PM:PT =PT : QPe PM:a=a :QP. Dakle, PQ -'--------'- = = =
IW S! 5!
je cetvrta proporeionala za tri date duzi, pa se tacka Q po Talesovoj
teoremi lako odredi Da pravoj PM, sada su poznate tri tacke M, N i =(n:2)
Q oko kojih treba opisati kruZniou itd.
1708. Data jednacina ekvivalentna je jednacini avo je binornDi koefieijent, dakle prirodan broj.
Za n + 2 <= S, odnosno n <= 3, za n < 3, ( n+2)
5 = O.
(x - 3)(y+ I) = 7 e x - 3 = _7_. Odakle zak ljucujerno da je
y+1
y+I=±IVy+ I=±7, tj . x - 3 E {-I, I:-7 , 7},a 1717. Ako je x eifra desetiea, onda je 11- x eifra jediniea, pa je prvi broj
xE {-4, 2, 4, 10}. 10x(11- x) a drugi sa zarnenjenirn eiframa 10(11- x) + x, pa je na
Re~enje je skup uredenih parova
osnovu pretpostavke 10(II- x) + x = 3(IOx+ II- x) +S. TraZeni
broj je 29.
(x,y)E {(4, 6);(2,-8);(10, 0);(-4,-2)} .
171S. Na osnovu pretpostavke irnarno
1709. Ako turista prelazi x km, tada je: 100(10- x)+ 50+ x = 39+ 2(100x+ SO + 10- x).
lOS lOS Odakle je x = 3, broj je 357.
- - - - = 2 e x(x - 6) = 21 1Se x = 21 km.
x- 6 x ' 1719. Relaeiju zadovoljavaju sve tacke u I kvadrantu koje pripadaju pravoj
y = xi koordinatni pocetak, sve tacke u ill kvadrantu i sve tacke Da
1710. ~V=(~+...!....)(V-6)
4 4 20 e v=36 km . AB = IS km . negativnorn delu x - ose (51. lOS).
1720. Bez uputstva.
1711. x , +,=7<'>x"+2x-+-,
I , I I = 9 <'> (x I
+-) ' =9<'> x + -I =±3.
1721. Svi uredeni parovi (x, y) u trouglu ABC i tacke na stranieama AB i
x x x" x x AC. TerneDa trougla su: A(O, 1),B(-3,-2),C(6,-2). (51. 109).
1712. Neka je dati razlomak x, tada je x + ~ = 3xe x =...!.... = ~
y
S 10 10k '
Znaei, 10k - k = I 99S <'> k = 222. Dakle, trazeni razlornak je 222 .
2220

1713. • .
T razem I . 40x
raz omak Je 71x' pa je

40x+7Ix=199S<'>1lIx -1
- 99S <'> X=IS, raz Iorna k Je
' -720
-.
127S

SI. 108 SI. 109


354
355
1722. 8roj pisan jedino ciframa 6 i 2 je delji~ sa dva ali nije sa 4, dok je Tadaje AM'+M'B =C' M'+M'B ~C'B >CB = 15m (jer jeC' niza
razlika kvadrata, ako je paran bro), del)lva 1 sa 4. od C). Dakle M je trateni poloiaj, a traiena visina se lako racuna:
1723. eka je A minimum prvih koordinata a B minim~m drugih koordi- BD = 12, CP = 3 => MN = 7.
nata la~ka iz S i neka su (A. Y) i (X ,B) dYe lacke IZ S. Kako u skupu
T = ({x,y)ll:S x:S X, 1:S y :S Y) ima konacDo .rnnogo celobrojDih Sa-b 6a+b 6c+d 6a+b c a
1728. --=--=>--=--=>--=--=>
tacaka, posloji tacka (x,y) iz S ko)a mu ne pnpada. Za n)u vaii Sc+d 6c+d Sc+d Sa+b Sc+d Sa+b
A :s x, Y :s y iii X :s x, B :s y.
Sc+d Sa+b d b
1724. Kako je k - {k+I) -(k+2)+(k+3)=0 za k =4,5, .. .,1 992 i => - - = - - => - = - = k => d = kc, b = ka =>
1+ 2 - 3 = 0 predznaci se mogu izabrati da vrednost izraza bUde c a c a
Dula.
=> 7a+ ka = 8 => 9. = 8 => 9a+ b = 9a+ ka = 9. = 8.
1725. DovoljDO je dokazati da se dijagonale polove. Neka je 0 presek dija- 7c+kc c 9c+ d 9c+ kc c
gonala. Kako su povr§ine trouglova ACD i ACB jednake, visiDe iz
lemena D i B su jednake. [z jednakosti povr~ina ACD i BCD sledi
Dakle 9a+ b = 8.
jednakosl pov~ina trouglova AOD i BOC. Kako su im visine iz te- 9c+d
mena D, odnosno B jednake, vredi AO = CO . Slieno se pokazuje da
je BO =DO. 1729. Ne.
1726. Trouglovi AEC i BFC su podudami j er j e AC = CF,CE =CB Neka je 2n' = dk.
LACE = L BCF = y + 60·. Stoga je AE = BF. Ovi trouglovi rotac'i- k '( n ' +d)= k'n' +k 'd = k'n' +k2n ' =
jom oko C za 60· preslikavaju se jedan u drugi. Sloga se i odgovara- = n'(k' + 2k) = n'[(k + I)' -I].
juce prave AE i FB seku u nekoj tacki 0 pod uglom od 60·, dakle Izraz [(k + I) ' - I] nije kvadrat ni za jedno k.
L AOF = L BOE = 60·. Kako se dliZ AF vidi iz tacke 0 pod uglom
od 60·. cetvorougao AOCF je lelivan, pa je i L COF = L CAF = 60·. 1730. Neka je Ali-Baba poneo x kg dijamanata i y kg zlata. Jasno je da su x
Sloga je L AOC = 120·. Slicno se dokazuj e da je L BOC = 120·. i y nenegativDi realni brojevi. 1z ogranicenosti prostora u kovcegu
Ugao L AOB je dopuna zbira ovih uglova do punog ugla, pa iznosi sledi da je:
takode ,120·. Analogno se dokazuje da se duzi DC i BF seku u nekoj
tackl 0 IZ ko)e se dliZ AB vidi pod uglom od 120· . Kako su 0 i 0' sa ~+..L:sl.
iSle strane prave AB, moraj u se 0 i 0' poklapati. Time je dokaz 40 200
zav~en.
Kako Ali-Baba ne moze da ponese teret tezi od 100 kg, to je
1727. Teg ce se spustiti do Dajmanje mo- x + y :S 100.
guce visine. Neka su lacke A,B ,P ,Q 8
Odavde dobijamo da je y :S 200 - 5x, y :S 100 - x. Sledi da je
A
oznacene kao Da (sl. 110). Neka je
y :S 100 - x , 0 :S x :S 25; y :S 200 - 5x, 25 :S x :S 40.
ClackanaAPlakvadajeBC = 15m.
Ali-Babin profit iznosi
Simetrala duti AC sece dliZ Be u ,,
tacki_ M koja je lacka ravnoteznog c __ ______ __
~ 0
60x+ 20y:s 2 000+ 40x, O:s x :S 25;
poloza)a lega. Dokaiimo to.
, , 60x + 20 y :S 4 000 - 40x, 25 :S x :S 40.
,,
c' I I

Neka je M' tacka na kojoj se Sledi da ce Ali-Babin profit biti najveci ako ponese 25 kg dijamanata
zaustavlO leg. Neka je M' niiB od i 75 kg zlata, i u tom slucaju ce iznositi 3 000 dinara.
tacke M. i neka je C' tacka na AP P'--,-_ _.JO
1731. Razbijmo skup A na disjunktne podskupove:
N
razlicita od A, lakva da je ' Ao - skup svih brojeva deljivih sa 3,
AM'= M'C' . 51. 110 AI - skup svih brojeva koji pri deljenju sa 3 daju ostatak 1, i
356
357
A, - skup svih brojeva koji pri de.lj enju sa 3 daju ostatak 2. 1734. To je 4. Za n > 4 i n = ab imamo: a ~ b iii n = a', a > 2.
Bmj elemenata u ovim podskupovlma Je, redom, 26,27,27. 1735. Obelezimo sa K presek AE i CD. Trougao AKC je jednakokraki (jer
Da bi zbir a + b + c bio deljiv sa 3 moraJu: jeLKCA = LKAC = 30,,), paje AK = KC i L AKC = 120°. Kakoje
(I) sva tri sabirka davati pri deljenju sa 3 isti ostatak, tj . svi biti iz jed- L AKC dva puta veci od L ABC dobijamo da je K centar oplsanog
nog od ovih podskupova, iii .,. . . kruga oko 6. ABC (centralni ugao nad tetivom AC je dva puta veci
(2) sabirci davati raz1icite ostatke pn delJenJu sa 3, tJ . IZ svakog od od periferijskog), pa je AK = KB = KC. 6. AKB je jednakokraki
ovih podskupova biti po I sabirak. (AK = KB) => L KAB = L KBD = 50°- 30°= 20°.
26·25· 24 27·26·25 L DKE = L AKC = 120° (unakrsni uglovi), sledi da je cetvorougao
Podskupova prve vrste ima 6 +2 6 = rn,
DBEK tetivni, pa je L KDE = L KBE (periferijski uglovi nad istom
a podskupova druge vrste ima 26· 27 2 = n. tetivom). L KDE = L KBE = 60° - 20°= 40°. Znaci L CDE = 40°.
TraZeni broj podskupova je m + n. 1736. a) x' + x' y' + y' = x' + 2x' y' + y' - x' y' =
6
6
1732. (a ' +b')'=a +3o'b' +3o' b'+b = = (x' + xy+ y')(x' _ xy+ y').
b) Neka je a = 3999 • Dati broj je
= a 6 _ 6o'b ' + 9a' b' + b 6 - 6a' b' + 9b'a' = a' + a' + I = a' + 2a' + I-a' = (a' + I)' - a' =
= (a' -3ob')' +(b' - 3ba')' = 8' +W = 125. = (a' +a+ I)(a' -a+ I).
Kako je 3'998 + 3 999 + I > Ii 3'998 - 3 999 + I > I, to je dati broj slozen.
a' + b' = l./l25 = 5. 1737. U izrazu G(x,y)=(x- y)V(x,y) zamenimo y = 0 i dobijemo
1733. Oznacimo sa A" B"C, presecne tacke simetrala uglova sa naspram- x , ,
Dim stranicama. Tada imamo: f(x)=, ,«a-b)-(c-x)c-(c-a)"(b-x)b).
a (a- x)-
c- b -- a- c- Slicno, zamenom x = 0 dobijamo g(y) = fey).
AA = --AC+-AB BB, =-BA+--BG.
' b+c b+c' a+ c a+c Proverom se utvrduje da zaista vaii za svako
Oznacimo sa S centar upisanog kruga: I
x,yE R \ {o},x ~ y,v(x,y) = --(f(x)- f(y»'
x- y
(S) = AA, nBB" AS = ,\ AA, i BS = f.t BB, .
1738. Da. Primetimo daje 1+3 ' = 4 '7, odakle sledi daje svaki broj oblika
Iz AS = AB+ BS dobijamo: 3" + 3"+l, gde je n nenegativan ceo broj, deljiv sa 7. Prvim potezom
Arkadije zamenjuje prvu zvezdicu (ispred broja I) znakom +. Zatim
,\ = b+c f.t = a+c grupi§e preostalih 1 998 clanova u 333 sestorke uzastopnih stepena, a
a+b+c a+b+c' u okviru svake sestorke formira tri para oblika

Odatle se dobija aAS+ bBS+cCS = 0. (3 610 +' , 36>+ '),(3 6>+' ,3 61+'), (3 6>+', 36>+6), (k = 0,1,2,3, ... ,333).
Kad Branislav zameni zvezdicu nekim znakom, Arkadije zamenjuje
Neka je S, neka tacka za koju vaii: zvezdicu istim znakom ispred drugog broja iz istog para. Dobijeni
broj, ocigledno, pri deljenju sa 7 daje ostatak I.
aAS,+bBS ,+ cCS, = O. 1739. Tacka M se ne moze naiaziti na nekoj od pravih AB, AC,BC. Prema
tome, imamo sledece slucajeve:
Imamo(a+b+c)SS, =O"'SS, =O",S , =S.

358
359
(I) M je unutar t. ABC. Tada je 1741. NekajeP sredi§te dui:i A,A,. TadajeB,PB,B, paralelogram, paje
I N sredi~te duzi PB,; 1
P(t. ABM) =P(t. BCM) = P(t. CAM) = 3P(t. ABC). MN je srednja linija trougla B,PB" tj.MN = -ZPB,.
Ako bi se M nalaxi la unutar nekog od trouglova a
ABT,BCT.CAT (T je tei:i~te t. ABC), re~imo uoutar t. ABT, Kako je PB, srednja linija trougla A,A,A" sledi da je MN = 4'
1742. Oznacimo sa a broj I 999. Tada je
irnali bismoP(t. ABM) <pet. ABT) = 3P(t. ABC).
P(1 999) = pea) = a"lllO - (a + l)a 1999 + ...-(a+ I)a+ a+ I
DakJe, mora biti M = T.
(2) Neko teme trougla ABC se nalazi unutar trougla odredenog
= a'ooo _a"lllO _a'999 +a'999 + .. .+ a ' _a' -a+a+ I = I.
tackom M i sa ostala dva temena. Neka Je to teme A. Tada Je 1743. Neka su p"p" qE Z i NZD(p"p"q) = I takvi daje
P(t.BCM) = P(t. ACM)+P(t. ABM)+P(t. ABC), pa ovakva
tacka M ne zadovoljava traZeoi uslov.
(3) Tacke A,B.C, M su temena kooveksoog cetvorougla. Ako je S
2( :' )' + ~ : ' )' = I. Tada je 2p,' + 5Pi = q', odnosno
presek njegovih dijagonala (npr. (S) = AB nCM), q' == 2p,'(mod5). Znaei 51 q i 51 p" pa 2515p;. Dakle 51 p ,.
irnarno P(t. ACM) =P(t. BCM) => hA = hR' gde su hA i h. rasto- To je kontradikcija sa pretpostavkom NZD(p" p" q) = I.
janja tacaka A,B od prave CM redom, pa je AS = SB.
P(t. ACM) =P(t. ABM) => P(t. ACS) = P(t. BMS) => CS = SM. 1744. I) A = 0. Tada je - simetricna, antisimetricna i tranzitivna, a nije re-
Dakle, dijagonale cetvorougla ABCM se polove. fleksivna.
2) A irna tacno jedan element. Tada - oije refleksivoa, a jeste simet-
Prema tome, postoje ukupno 4 traZene tacke M : tezi ~ te t. ABC, i tri
riena, antisimetricna i tranzitivna.
tacke simetricne temenima trougla u odnosu na sredi~ta naspramnih
3) Ako A ima bar dva elementa, tada - oije oi refleksivna, ni ao-
stranica.
tisimetriena, oi tranzitivoa, a jeste simetricoa.
1740. Neka je A"A" ... A, osmougao kao u zadatku i neka su a"a" ...a, 1745. Neka prava koja prolazi kroz M i paralelna je sa BC sece AB i DC u
dutine njegovih stranica. Dokatimo da je cetvorougao A,A,A,A , tackama P i R, a prava koja sadrZi M i paralelna je AB oeka sece AD
paralelogram. Neka su p,q,r,sprave koje same temena A, i A" A, i i BC u tackama S i Q. Tada je MA < AP + MP = AS + AP. Slicno
A" A, i A" A, i A" redom, aP,Q,R,S preseene tacke pravih p i q, q MB<PB+QB;MC<CQ+RC;MD<DR+DS i sabiranjem do-
i r, r i s, sip, redom. Lako je dokazati da j e eetvorougao PQRS bijemo tvrdeoje.
pravougaoDl'k X"
~IJe

su straDlce PS,fi ,fi I.
= a, '-+a, +a,'- n"-128n' +4096 (n'-64)' =
2 - 2 1746.
,fi ,fi . .. (n'-4n'+8n-8)' = «n-2)(n'+2n+4)-4n(n-2»'
RQ = a, '-+a, +a, ' -. Kaleo Je PS = RQ doblJamo:
2 2 ,fi
(n' - 8)(n' + 8) ) ' =
a, -a, = (a , +a, - a, -a, ) · -.
2 =( (n-2)(n'-2n+4)
Po§io su duzine stranica racionalni brojevi dobija se a, -a, = O. =(n-2)'(n'-2n+4)'(n+2)'(n'+2n+4)' =
DakJe, cetvorougao A,A,A,A , je paralelogram jer ima dYe paralelne
(n- 2)'(n' - 2n+ 4) '
i jednake stranice. Njegove dijagonale A,A, i A,A, seku se u taeki
O. Shcno se moze dokazati da su i ostali cetvorouglovi obrazovani =«n + 2)(n' + 2n+ 4»'.
parovirna nasprarnnih stranica osmougla paralelogrami i da je tacka 1747. Ozoacimo sa a broj 1999. Tada je
o zaj ednicki centar simetrije tih cetvorouglova, a time i datog os-
mougla.
360
361
P( 1999) =P(a) =a lOOO
-(a+ l)a'''' + ...-(a+ l)a+a+ I LlTERATURA
=a lOOO -a - _a'999 +a '999 + ... +a' _a' -a+a+ I = I. I. H.n. AHTOHOB. M. 51.6ro6cKH, 6.6. HIIKHTIIII. A.M. CaHKHH: C60PHUK 3aoa.
1748. a) =
6.BKC S! 6.CLD ~ LBSL LCSK 180·-LSCK -LSKC = = no 3J1e.Afelimaplloii AfameMamUKe. MocKoa 1964.
=180.-LLCD-LDLC = 90·; LBAL+LBSL = 180·. 2. HB. AileD. A.AnrcnoB. n. CT8M6onOB: C60P"UK om 3aoa.u no Wlze6pa.
b) L ASB = LALB (ier je cetverougao ABSL tetivni) C",pURa 1958.
L ALB =L CKB = L KBA. Sledi AS = AB. 3. A1endorfer i Ok1i : Principles of Mathematics. u prcvodu. Beograd 1966.
4. C. Br6ard: Mathematiqlles 3~ Paris 1962.
1749. I) A = 0 Tada je - refleksivna, simetricna, antisimetricoa Iran-
5. C. Breard: Mathtimatiques 2~ Paris 1969.
zitivoa.
2) A .. 0. Tada - nije oi refleksivna, oi antisimetricoa, ni traozitivna, 6. V.Bogoslavov: ZbirkD reSenih zadatakD iz algebre. 1 razred gimnazije, Beograd
1972.
a jeste simetricoa.
7. P. Vasie. R. Janie. V. Bogoslavov: ZbirkD reSenih zadatakD iz matematike za 1/
1750. Jedino re~enje
je razred zajednicke osnove srednjeg IIsmerenog obrazovanja, Beograd 1978.
p = 5. p = Sk ± I. SI4p' + I. p = Sk ± 2. 516p2 + I. 8. A.Combes: Excercices & Problemes de Mathematiques, Paris 1968.
9. Doekciani, Berman, Freilich: Modern algebra Strukture and Method Book I:
Boston .. New York. Atlanta. Geneva. ill. Dalas. Palo Alto.
10. B.K.ErcpeB, B. B. 3aAueB. 6. A. KopneHcKH, T. H. MacnoBa, H. <1>. OpnoBCKIUI.
P. H. n030AcKHA. r .c .p'XOBCKIUI. M.H. CKallaBH: C60PHIIK 3aOa. no
AfameAfOmUKe ORR KOHK)'PCllblX 3K3Qltfeu06 aD amY3b1. Maclma 1969.

11. It K. <l>ap.1l.1leeB II H.C.COMHHCKHA: AlIze6pa. MocKBa 1966.


12. P. A. KanH HH : AlIze6pa u 311eArellmapllble ,PYIIKl/UIi. MocKBa 1966.
13. B. A. Kpe<'Map: 3aoa.lIllI( no Wlze6pe. MocKBa 1968:
14. Ii. U. KYUJCI-IKO: C60PHUK KOIIK}'PCllblla sQ()a~ no Afame.MamUKe, flCHl-fHrpaIl
1964.
15. V. Lespinard ct R. Remel: Algebre classe de premiere A'·C-M-M·. Lyon 1961.
16. B.E. f1'U1CKHA . f1 .B. OBC.HIIIIKOB, A. H. TynoAKoD. M. H. Wa6YHHH: 3aoa.1I
no 3IIeJ.fellmaplI 0l1 AfameMOmUKe, MOCKB8 1968.

17. V. Lespinard et R. Pemel: Geometrie I' A'CMM' . Lyon 1961.


18. V. Mihailovie: Geometrija za I razred gimnazije. Beograd 1964.
19. ' V.Mihailovie: Geollle/rija za /I razred gimnazije. prirodno-matematickog
smera, Beograd 1964.
20. Michel Queysanne, Andre Rcvuz: Mathematique tome 1. Paris 1969.
21. n .c. MoneHoa: C60PH IIK saoa. no Cne~llnbllOM KJ'PCY 311ftMeHmapilble
.MOme.MomUKe. MOCK08 1864.

22. E.neTKal",,", C.MaHonoa, H.MaPTHHoB, K.nCTpoB: C60PIIUK am saoa.1I no


JUQme.MOmUKe so Kououoom-cmyoeHmu, COcllH1I 1965.

23 . };I .X. CH08WHHCKH : 3QOO~IIUK no 3JJeMeltmapHOii Mame,.wDmUKe. MOCK08 1966.

24. 1. Stanlate. 1. Stoian: Culegere de probleme de algebra. Bucuresti-1965 .


25. K.Y.WaxHO: C60PHW( 300a ll no 3neJ;leHmapHoii MameAlOmUKe, n06bluieHou..
MHHCK 1965.
26. C.H. TYMaHoB : AlIze6pa. MocKBa 1966.

362
363
SADRZAJ
BELEAKA 0 AUTORU

( GLAVA 6.2. Raslavljonje polinoma na Cinioce 87


Mr Vc:ne Bogoslavov roden je 1932. godine u sclu Parelovu. opltino Bosilegrad. Po 6.3. Operacije ss racionalnim
ZlH'klku glmnazije u Bosilegradu. zavrSio jt matcmatiku 08 Prirodno·matc:matiekom I. LOGIKA I SKUPOVI 9 olgebarskim izrazima . 93
1.1. Osnovne logifkc opcraeije . . 9
faJcultclu u BeograDU (1958). J .2. Osnovne skupovne opcracijc . 13
Godinc 1967. ZlvrSioJc 5pecijalisti~Jce studije na Prirodno·matemali~kom fakullclu. a VI1GLAVA
1.3. Relaeije i funkcijc .. . 21
magJllrirao JC 1981 godlnc ns ElekU'olchniekom fakuhctu. U 1980 godini mr Vene 1.4. Elementi kombinatorike 24 7. HOMOTETIJA I SLiCNOST 113
7.1. Proporcionalna velj~ina . TaJesova
B080511\1ov JC za lZU2CtnC' TCzullatC' u vaspltno-obrazovnom radu stekao zvan)c pcdago!kog
II GLAVA tcorcma . . . . . . I 13
SIVelnlk.a 7.2. Homolelija . . . . . . 114
Red", vek zapotcoJc leao gimnazijski profesor u beogradskim srcdnjim Skolama. Od 2. UVOD U GEOMETRIJU. VEKTORI 30 7.3. SlitnosllIouglova . . 116
2.1. Taeka, prnva. ravsn. Odnosi 7.4. Primeno slienosti kod pravouglog
1965. godinc radi koo profesor u PCloj bcogradskoj gimnoziji. pripadanjo i rusporedo 30 lrougl. . . . . . . . . . 120
U loku rade mr Vent BogoslavQv bio je na mnogobrojnim funkcijama: rukovodilac 2.2. Parolelnost 31
al..11V1 malcmalieara grade Beograda i matiene skole, men lor novim profesorim a. elan 2.3. Du1 i ugao 32 VIll GLAVA
uredivaekog tima u Zavodu za ud1bcnikc i naslavna sredstva, elan odbora zs proutavanjc
III GLAVA 8. TRIGONOMETRlJA PRA VOUGLOG
problema nastavc malcmstikc u osnovnim i srcdnjim ~ko J ama pri Prosvctnom savclu Srbijc TROUGLA . . . . . . . . . .. 126
i dr. Pored ovih funk.cija. obavljao je i druge Slruene poslove kao ~to su: elan ~kolskog 3. REALNI BROJEVI 37 8.1 Trigonometrijske funkcije oltrog
3.1. Pregled brojeva. Polje reaJnih ugla Osnovne trigonomclIijske
odbora i saveta ~kole. u sindikatu itd. brojcva . . . . . . . 37 idcntic!nosti. Re~avanje pravouglog
Ob)BVloje mnogobrojne knjige i elanke iz oblasti mlltematikc koji su dativeli zapa1cn 3.2. Pribliine vrednosti. Apsolutna i trougla . . . . . . . . . . . . . . . . 126
uspch. imali velik i broj izdanja u milionskom tira1u. Njegovc zbi rke postaic su op~ti relativns grdka. Granica grdke.
Znaeajne cifre i zaokrugljivanjc
jugoslovenski udtbenici koji se svakodnev no koriste na svim proslorima biv~e i dan~nje IXGLAVA
brojeva . . . . . .\ . '. . . . . . . . 43
Jugoslavije. 9. LlNEARNE JEDNACINE I
Udtbenlci lblriro ,adarairo iz maremalike za lV razred gimnazije (prvo izdanje 1968.. (VGLAVA NEJEDNACINE .. . .. . .
3~ . Iwanjc 1998. g.: ukupan lira! 216802 primeraka): lbirko rdeni" zada/aka i:
9.1. Lineamajcdnatina sajednom
4. PROPORCIONALNOST VEUCINA . 46 ncpoznalom .. . .. .. . 131
mar.mar,fa I (prvo izdonjc 1970. g.. 25 . izdanjc 1998. g.: ukupan tirat 317835 primcraka) : 4.1. Razmera i proporcija . . . 46 9.2. Primens lineamihjednaeina sa
lblrlca rtlenlh zodatakD Iz mo/ematike 2 (prvo izdanje 1971. g .. 23. izdanjc 1998. g.: 4.2. Primens proporcije . . . . 48 jed nom nepoznatom na rcSavanje
4.3. R,tun raspodele i melanj. 49 raznih problema 145
ukupan lira! 212816 primerakal: lb,rlco reJenih : odotaka IZ mofematike 3 (prvo izdanje 4.4. Procenlni i promilni raeun 50
1972. g.. 22 izdanjc I99S. g.: ukupan llral 2353 10 primcraka): Zbirka zadotaka za IV 9.3. Lineama funkcija i njen grafik . . 145
4.5. Kamatni ratun . . . . . . 52
9.4. Sistem lineamihjednaOina 150
razred pnrodno~m8lcmatleke slrukc-tetin IzdanJa (prvo izdanje 1980. g.: ukupan Ura! 9.5. Primena sistema linearnihjednatina
32000 primcrak..a): Zblrlca zadotako za II razred usmerc nog obrazovanja-dva Izdanja. VGLAVA oa re~av anjc razn ih problema . 163
uk.upan lira! 120.000 primer aka. koaulori dr Petar Vasi e. dr RadovBn jan ie: Malemiltika za 5. IZOMETRIJSKE TRANSFORMACIJE 54 9.6. Lineame ncjednatine sajednom
5.1. PodudamoSl figura 54 nepoz.nalom i njihovo rebvanje 166
IV rsued usmercnog ohrazovanja elektrotehnieke i gradcvinske struke. koaulori dr Petar
5.2. Ortogonalnost prave i ravni. Ugao 9.7. Grafi(!ka interpretacija sistema
Vasi( dr Radovan janie i dr Dobrilo Tomie (ukupan lira! IS.000 primcraka); 50 fe stoVQ zo pravc i ravni . . . . . . . 59 Iinearnih nejedna¢ina sa dYe
proveru znonja tZ matemofike to osnOYIJU Jlco/u, koaulori : dr Du~an Adnadtvi e. Gli~a 5.3. Veklori . . . . . . . . . . 60 "cpoznate. Rdavanje problema
Nelkovi¢ i Dragoslav Mili¢ (prvo izdonje 1988. g.. 7. izdonje 1995.g.: ukupan lirat 139.000 5.4. Osna i ce ntraill a si melrija 64 lineamog programiranja .. . . 171
5.4. 1. Osn. si metrija . . . 64
primeraka): Logarlfamske rablle. (prvo izdonje 1993.g.• ukupon lirat 30.000 primeraka);
5.4.2. Ce ntr,I", si metrija 66 XGLAVA
LogorilomJko I eksponl!lJcijo/no junlcclj'o sa zbirkom zadafoko. koautor: Svctozar 5.5. Translaeija . . . . . . . . 68
10. RAZNI ZADACI . . . . . . . • .. .. . . . 173
Brankovi¢ (prvo izdanjc 1996.g.). 5.6. Rotacija . . . . . . . . . . 70
Mr Vene Bogoslavov bio je rt eenzent mnogih ud:!benika matcmatikc. 011 jc nosilac 5.7. Neke va2nije teorerne 0 trouglu.
ectvarouglu. mnogouglu i krutllici 72
mnogih diploma.. priznanja (Arhimc:dcs. PlakC:la Zavada za izdav811je udtbcn ika) i RESENJA
zohvolniea. " VIGLAVA (GLAVA
. ti.~i u Beograd~ . penzionisan je 19. 09. 1999. g. kao profeso r Pete beogradske 6. RACIONALNI ALGEBARSKIIZRAZI 84 I.LOGIKA I SKUPOVI 184
gunnuJje. sa 40 godma rada u nastavi. 6. 1. PoJinomi i opcracijc sa njima .. . 84 1. 1. Os novne logitkc operacije 184

364 365
I 2. Osnovne ,l-upo>nc opcracije . . . . . . . 187 6.2. Rastavljanje polinoma no l!iniDce · 269 Mr Vent T. Bogoslavov
U . Rdocije ,funkcijc: . . . . . . . . • . . 194 6.3. Operacijc sa racionalnim
algebarskim izrazima . . . . . . . ZBIRKA RESENIH ZADATAKA IZ MATEMATIKE I
I 4 E1cmcnti kombonatonke .. . •... 199 · 273
Dvadesel sedmo izdanje
"GLA A VII GLAVA
2 UVOD U GEOMETRJJU .. . . . . . . . .. 204 7. HOMOTETIJA I SLiCNOST · . 287
2.1 Tatka. prava. novan. Odnosi 7.1. Proporcionaloa vclieina. Talesova /zdom c
pripadanJa i rasporcda . . . . . . . . . . 204 teorems ... . · 287 ZAVOD ZA UDZBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA
2 2. Paralelnost . . . . . •. . 204 1.2. Homotctija . . . . . . . . . . . . · 290
2.3. Dut i usoc .... . .... . •. .. . . 205 7.3. SliCnosttrouglova ... . ... . . 292 Beograd. Obili~v venae 5
7.4. Primena sJitnosti kod pravouglog
III GLAVA trougla ... . . . . .. . . .. . · 295
Likovni urednik
3. REALNI BROJEVI . . . . . . .... . .. . 209
VIII GLAVA Mr TAMARA POPOVIC· NOVAKOVIC
3. L Prcgled brojeva. Polje rcalnih
brojeva . . . . . . . . . . . . . . . 209 8. TRJGONOMETRJJA PRA VOUGLOG
3.2. Priblitnc: vrcdno'tL ApsoluUla i TROUGLA . . . . . . . . . . . .. : . 30) u/uor
rcl81ivna grcSka. Gnonica grclkc. 8. 1. Trigonometrijske funkeije oltrog
SELMA COLOVIC
Znatajne cifre i zaokrugljivanje ugJa Osnovne trigonomctrijskc
brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219 identiCnoslL Re!8vanje pnovouglog
Korice
trougl • . . . . . . . . . . . . . .. . . . 303
IVGLAVA i.ELJK0 DUROVIC
4. PROPORCIONALNOST VEUCINA . . . . . 22 1 IX GLAVA
4. L Razmera i proporeija . . . . . . . . . . . 22 1 Grafil ki urt!dnik
9. L1NEARNE JEDNACINE I NEJED·
4.2. Primena proporcije . . . . . . . . . . 222 NACINE . . . . . . . . . . . . . . · 306 DUSAN KNE2:EVlC
4.3. Raton raspodelc i melanj> . . . . . . 224 9.1. Lineamnjednatina sa jcdnom
4.4. Proccntni i promilni meun .. 226 nepoznatom . . . . . . . . . Korekrorr
· 306
4.5. Kam.tni roeun . . . . . . . . . .. . . 229 9.2. Primcna linearni hjednatina sa ZORICA BACKOVIC
jednom nepoznalom na rdavanje
VGLAVA raznih problema . . . . . . . . . GORJCA MARKOVIC
· 317
5. IZOMETRIJSKE TRANSFORMACIJE ... 231 9.3 . Lincama funkcija i njen grafik . , · 319 TATJANA ZORiC
5. L Podudamost figuno . . . . . . . . .. 231 9.4. Sislem lineami hj edna~i na ... , . . · 323
S.2. Onogonalnost pravc i rav"i. Ugao 9.5. Primena sistema Iineamih jcdnaeina Konrpjul~rska obrada
pravc i ravni . . . . . . . .. 236 nn re~ava nj e raznih problema . · 335 RADOYANOVI C' "P.S. Tech "
5.3. Vektari . . . . . . . . . . . 239 9.6. Lineame nejednatine sajednom
5.4. Osna i centralna simctrija ... . .. .. 244 nepoznatom i njihovo rdavanje .. . .. 33.7
SA. L Osn. simetrij> . . . . . . . . . . . 244 9.7. Grafi~ka intcrprctaeija sistema Obirn: 23 l tampm k. l.bai<a
5.4.2. Centroln. simetrija . . . . . ... 246 lincamih ncjednaeina sa dve nepoznale, Fonnnt: A5
5.5. Translaeij • . . . . . . . . . . . . . . . . 247 Re~av8njc problema
Tim!: 17 000 primeraka
5.6. Rotaeij. . . . . . . . . . . . . . .. " 250 lineamog programiranja . . . . . . . 342
5.7. Neke vamijc: teoreme 0 trouglu.
ectvorouglu. mnogouglu i krufnici . .. 252 XGLAVA
Stompo DSIP ..Bakor" - Bor
VIGLAVA 10. RAZNI ZADACI . · 345
6. RACIONALNI ALGEBARSKI IZRAZI .. 267 LITERA TURA .. . . · 363
6. J. Polinomi i operacijc sa njima . .. . . 267 BELESKE 0 AUTORU . · 364

366

You might also like