P. 1
GZB04-2007 povrće

GZB04-2007 povrće

|Views: 1,962|Likes:
Published by ninchek

More info:

Categories:Types, Research, Science
Published by: ninchek on Feb 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/28/2013

pdf

text

original

Povrće

ISSN 0350-9664

G L AS NI K Z AŠ T I T E B I L J A
Glavni urednik: Katarina Lučić, dipl.oecc. mr. Drago Dretar mr. David Gluhić dipl.ing. Berislav Lasović mr. Teo Sanseović akademik, Dragan Škorić dr. Tanas Trajčevski doc. dr. Vojislav Trkulja Stručno uredništvo: - Zagreb, R.Hrvatska - znanstveni novak-Poreč, R.Hrvatska - Osijek, R.Hrvatska - Osijek, R.Hrvatska - Novi Sad, R.Srbija - Skoplje,R.Makedonija - Banja Luka, BiH

UDK 632 Glasnik zaštite bilja 4/2007 srpanj/kolovoz 2007. godine, str. 1-104

Lektor za hrvatski jezik: Zrinka Sabadoš, prof. Lektor za engleski jezik: Tina Šarić, prof. Izdavač: “Zadružna štampa”, d.d. Direktor: Katarina Lučić, dipl.oecc. Grafička priprema: Pixel Art, d.o.o. Zagreb Tajnica redakcije: Mirjana Pereković Tisak: KNJIGOVEŽNICA ZAGREB, d.o.o. za trgovinu i usluge Časopis je citiran u: CAB ABSTRACT (CAB INTERNATIONAL).
GLASNIK ZAŠTITE BILJA, punih 51 godina prati razvoj poljoprivrede kod nas i u svijetu te pod istim naslovom izlazi 30 godina. Na bazi razmjene GLASNIK ZAŠTITE BILJA čita se i u većim europskim zemljama i u najrazvijenijim zemljama svijeta. GZB izlazi dvomjesečno-6 brojeva godišnje. Pretplata za 2007. godinu iznosi 463,60 kn, a za inozemstvo 80 eura Zagreb, Jakićeva 1, tel./fax.: 2301-347, 2316-050, 2316-060 E-mail: zadruzna-stampa@inet.hr ili info@zastitabilja.com.hr www.zastitabilja.com.hr 3

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Sadržaj
1. 2. 3. 4. PREGLEDNI RAD Autori: Darko Kantoci POVRTNJAK U SRPNJU I KOLOVOZU.............................................................4 STRUČNI RAD Autor: David Gluhić GNOJIDBA PLODOVITOG POVRĆA ...................................................................24 STRUČNI RAD Autor: Zdravko Matotan POSTRNI UZGOJ POVRĆA.....................................................................................33 PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci POVRĆE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU.............................................................50 PREGLEDNI RAD Autor: Teo Sanseović ZAŠTITA NEKIH POVRTNIH KULTURA OD KOROVA U POSTU (NAKON NICANJA KULTURE I KOROVA)........................................58 PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci PROTUGRADNE MREŽE.......................................................................................66 ZNANSTVENI RAD Autor: Tanas Trajčevski UZROČNIK PEPELNICE MRKVE I DJELOTVORNOST MJERA KEMIJSKE ZAŠTITE - ERYSIPHE UMBELLIFERARUM DE BARY F. DAUCI JACZ..........................................................................................70 PREGLEDNI RAD Autor: Bojan Jozić TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA...................................................................76 1. 2. 3. 4.

Content
SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci VEGETABLE GARDENS IN JULY AND AUGUST.................................................4 PROFESSIONAL PAPAER Author: David Gluhić FERTILIZATION OF FRUIT BEARING VEGETABLES...................................24 PROFESSIONAL PAPAER Author: Zdravko Matotan GROWING VEGETABLE AS A SECOND CROP .............................................33 SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci VEGETABLES IN PROTECTED AREA.................................................................50 SURVEYING STUDY Author: Teo Sanseović VEGETABLE CROP PROTECTION AGAINST WEED (AFTER THE CROP AND WEED HAVE SPROUTED)........................................58 SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci HAIL-DEFENSE NETS .............................................................................................66 SCIENTIFIC STUDY Author: Tanas Trajčevski ERYSIPHE UMBELLIFERARUM DE BARY F. DAUCI JACZ - POWDERY MILDEW OF THE CARROT AND SUCES OF CHEMICAL PROTECTION...............................................................................70 SURVEYING STUDY Autor: Bojan Jozić FACTORY-MADE ORGANIC MANURE...............................................................76

5.

5.

6. 7.

6. 7.

8.

8.

Časopis GLASNIK ZAŠTITE BILJA prijavljen je u uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske pod brojem 897. Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa je potpuno autoriziran, te ni jedan njegov dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju. 4

The Herald of plant protection journal is recorded at the public relation office of the Government of the Republic of Croatia under the number 897. The manuscripts are subject to review. The contents of the journal are completely authorized, and none of its part can be reproduced without the publisher’s approval. Manuscripts are not returned to the authors. 5

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Kantoci, D.1 pregledni rad

Ubiranjem i vađenjem brojnih vrsta povrća oslobađa se površina za ponovnu sjetvu ili sadnju. Stoga je potrebno tlo dobro prekopati, prorahliti i poravnati. Uz obradu tla obično se izvodi i gnojidba. Obavlja se sjetva kasne korabe, rotkve i endivije. Siju se niske sorte graha koje imaju kratku vegetaciju. Postrne kulture potrebno je redovito zalijevati. Sade se kasne kupusnjače: kupus, kelj, kelj pupčar, korabica i cvjetača. Još se sadi salata, radič i poriluk. Nakon sadnje prijesadnica zemlju treba dobro zaliti i zalijevanje treba provoditi redovito dok biljke ne ojačaju. Prije sadnje tlo treba pognojiti, ako to nije učinjeno kod obrade, a u vegetaciji se obavlja još nekoliko prihranjivanja. Korabica se ne prihranjuje. Njega nasada u kolovozu sastoji se od redovitog uništavanja korova, zaštite od bolesti i štetnika, redovitog okopavanja i zalijevanja. Nakon što se s površine tla ubire i uklanja pojedina povrtna vrsta, tlo se obrađuje i priprema za iduću sjetvu ili sadnju. Uz obradu tla provodi se i gnojidba. Od početka mjeseca sije se salata za jesensku berbu. Sije se kineski kupus. Salata koja se sada sije dorast će za presađivanje u rujnu, a za berbu u listopadu i studenome. Kod ove sjetve postoji opasnost da salata procvjeta umjesto da formira glavicu. Od sredine mjeseca sije se špinat koji će za berbu dospjeti za 40 do 50 dana nakon nicanja. Od polovice mjeseca počinje sjetva luka srebrenca za proizvodnju prijesadnica u hladno klijalište ili na otvorenu gredicu. Za presađivanje su dorasli endivija i poriluk, a još se sadi luk kozjak i kasna korabica. Prije vađenja prijesadnica dobro je navlažiti zemlju da se pri vađenju ne bi oštetilo korijenje. Osnovni posao u povrtnjaku je berba povrća. Za branje dospijevaju mnoge povrtne kulture: mrkva, peršin, grah mahunar, bob, grašak, ljetna rotkva, cikla, korabica, cvjetača, kupus, kelj, salata i tikvice. Vadi se luk, češnjak, luk kozjak, a počinje i vađenje mladog krumpira. Rajčicu, patlidžane, paprike, krastavce i tikvice treba redovito brati da bi ih se potaknulo na što veće plodonošenje. Kod krastavaca nije uputno ostavljati žute plodove na stabljici jer će u tom slučaju biljka prestati cvasti i donositi plodove. Krajem mjeseca počinje berba krastavaca kornišona, za kiseljenje, kojeg treba redovito brati svaka dva do tri dana. Budući da prispijeva velika količina povrća, treba osigurati prostor za skladištenje.

POVRTNJAK U SRPNJU I KOLOVOZU
Srpanj i kolovoz ljetni su mjeseci koje karakterizira visoka temperatura i suša. Budući da je ljeto i vrijeme godišnjih odmora, stječe se dojam da se ljeti radi manjim intenzitetom. Možda, ali ne i u povrtnjaku. Naime, povrtlari u tim mjesecima imaju mnogo posla. Zbog visokih temperatura povećane su potrebe povrća za vlagom pa je stoga nasad potrebno redovito zalijevati. Vegetacija je na vrhuncu pa biljkama treba osigurati dostatne količine vode i hranjiva. U uvjetima bujnog rasta važno je nasad štititi od bolesti, štetnika i korova. Biljke treba okopavati, a okopavanja se obično provodi nakon zalijevanja ili nakon kiše. Zalijevanje se obavlja rano ujutro ili u sumrak, kada temperatura nije visoka. Sve biljke u nasadu koje nisu vezane uz oslonac treba poduprijeti i vezati, a također i one koje su ranije povezane ali intenzivno rastu. Početkom mjeseca počinje berba rajčice, koja se bere pravovremeno i redovito jer se tako pospješuje daljnja cvatnja, zametanje i dozrijevanje plodova. Osim rajčice, bere se grah mahunar, krastavci i paprike, i njih treba brati kao i rajčicu. Vadi se mrkva, cikla, peršin, ljetna rotkva i krumpir. Bere se bob, grašak, tikvice, dinje, rani kupus, kelj, cvjetača, korabica, poriluk, luk kozjak, luk (kapula) i češnjak (bijeli luk).
1

SAŽETAK

Srpanj

Sl.1. Zalijevanje povrtnjaka

Kolovoz

Darko Kantoci, dipl.ing. agr.

6

7

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Prije sjetve ili sadnje, bez obzira radi li se o vrtnoj gredici ili većoj poljoprivrednoj površini, potrebno je obraditi tlo, ako ne cijelog povrtnjaka, onda barem gredice na koju se sije ili sadi nova kultura. Kako je tlo duboko obrađeno u jesen i pripremljeno u proljeće, tako se i obrada tla svodi na plitko okopavanje. U kućnom povrtnjaku zemlju ćemo obrađivati motikom, a zatim ćemo površinu poravnati grabljama. Na većim povrtnim površinama tlo ćemo obrađivati strojno, kultivatorom ili traktorskom frezom. Osnovni cilj obrade je da se površinski sloj dubine oko 15 cm što više razrahli, tako da sjemenka ima optimalne uvjete za klijanje, odnosno da prijesadnica ima povoljne uvjete za razvoj korijena. Obrada tla višestruko je korisna. Osim što se površinski sloj razrahli, čuva se vlaga u tlu, uništavaju se korovi i štetnici. Također se popravlja zračni režim tla te se zbog boljeg protoka zraka i boljeg čuvanja vlage aktivira rad mikroorganizama u tlu. Stoga, o dobroj pripremi tla ovisi i uspjeh sjetve ili sadnje. Obrada tla nastavlja se i u periodu vegetacije, rasta biljaka, a sastoji se od redovitog razbijanja pokorice. Način na koji ćemo razbiti pokoricu u povrtnjaku ovisi o veličini povrtnjaka. U kućnom ćemo povrtnjaku koristiti motiku ili ručnu frezu, dok se na većim površinama koristi traktor s odgovarajućim nastavkom (drljačom ili frezom). Pokorica se stvara nakon zalijevanja tla ili nakon što je pala kiša. Naime, voda zamulji površinu tla koja se stvrdne kada se osuši pa se zbog toga obrada tla provodi nakon zalijevanja ili nakon kiše. Pokorica na tlu štetno utječe na biljke kao i na tlo općenito, zemlja brže gubi vlagu, poremećen je zračni režim površinskog sloja tla, mikroorganizmi su slabo aktivni ili uopće nisu aktivni i korov brže raste. Razbijanjem pokorice višestruko pomažemo biljkama i tlu jer čuvamo dragocjenu vlagu u tlu, aktivira se rad mikroorganizama u tlu, uništavaju se korovi i površinski sloj tla dobro je prozračen. Kako bi tijekom ljetnih mjeseci, a osobito za sušnog razdoblja, tlo što duže održali vlažnim, tlo oko biljaka dobro je malčirati ili nastirati. Materijal za malčiranje može biti bilo koja organska tvar: trava, slama, piljevina, trulo lišće, komost ili zreli stajnjak. Nastiranjem tla oko biljaka površinski sloj tla obogaćuje se humusom, potiče se rad
8 Sl. 2. Obrada tla

OBRADA TLA I NJEGA NASADA

mikroorganizama u tlu, organska tvar raspadanjem prelazi u biljna hranjiva pa tako i hrani nasad, čuva se vlaga u tlu jer se smanjuje isparavanje vode iz zemlje te se ujedno usporava rast korova. Istina, i na malčiranoj gredici izrast će korov, ali ga je pri plijevljenju lakše iščupati zajedno s korijenom nego kada zemlja nije malčirana. Za malčiranje velikih proizvodnih površina koristi se crna plastična folija koja se prije sadnje, a nakon obrade i gnojenja, postavlja posebnim strojevima na tlo. Rubovi se zatrpaju zemljom, a središnji dio trake ostaje čist. Prije sadnje na foliji se na potrebnom razmaku rade rupe i obavlja se sadnja. Povrće uzgajano na foliji prije dospijeva za berbu, nasad je općenito zdraviji, nema potrebe za plijevljenjem jer je onemogućen rast korova, zemlja se bolje zagrijava i, najvažnije, dulje se čuva vlaga u tlu. Redovita njega nasada obuhvaća i uništavanje korova. I ovdje vrijedi pravilo da način ovisi o veličini parcele. U kućnom povrtnjaku korov možemo čupati ili uništavati posebnim ručnim oruđem. Na velikim proizvodnim površinama moguća je primjena herbicida prije sjetve ili sadnje ili redovitom mehaničkom međurednom obradom tla. Korov je najbolje uništavati nakon zalijevanja ili nakon kiše, kada je tlo vlažno i biljku možemo izvaditi zajedno s korijenom. Ostane li korijen pri plijevljenju u zemlji, iz njega će ponovno izrasti nova biljka pa posao treba ponoviti. Važna mjera kod njege nasada je zaštita od štetnika i bolesti. U kućnom povrtnjaku čak i nije potrebno koristiti različite pesticide, odnosno kemijska stredstva za zaštitu. Štetnici koji se pojave na biljkama (lisne uši npr.) imaju prirodne neprijatelje (bubamare koje se hrane lisnim ušima i sl.). Kada je u pitanju profesionalno povrtlarstvo, na velikoj proizvodnoj površini, tada se zaštita provodi isključivo kemijski, uporabom pesticida.
Sl. 3. Njega i zaštita

Na početku je ukratko navedeno koje se povrće sije ili sadi po mjesecima pa pogledajmo pobliže što se tijekom navedenih mjeseci radi s pojedinim povrtnim vrstama. Povrće je navedeno po skupinama zbog lakše orijentacije.

POVRĆE U SRPNJU I KOLOVOZU

9

Glasnik zaštite bilja 4/2007

KUPUSNJAČE
U priobalju se u srpnju siju kasne sorte kupusa. Sjetva se obavlja na otvorenoj gredici. Sije se u redove, na 20 cm red od reda. Najpovoljniji je sklop od 250 prijesadnica/ m2, za što se utroši 2,5 do 3 g sjemena.

Sl.4 Kupus

Kupus

Rane sorte sade se na manje razmake, a kasne na veće. Uz razmak od 40 x 40 cm postiže se sklop od oko 62 500 biljaka/ha, a uz razmak od 65 x 65 cm oko 23 800 biljaka/ha. Količina sjemena po ha kreće se od 400 do 500 g. U kontinentalnom području tijekom srpnja pristižu za berbu rane sorte, a u kolovozu srednje rane. U kontinentalnim krajevima u kolovozu se sije kelj za zimski uzgoj. U priobalju se u srpnju sije zimski kelj, a presađuje se u srpnju i kolovozu. Kasne i zimske sorte sade se na razmak 65 x 50 cm, što znači oko 30 800 biljaka/ha. U kontinentalnim dijelovima tijekom srpnja bere se rani kelj. U srpnju se u kontinentalnim krajevima presađuju prijesadnice kasnih sorti cvjetače. U priobalju cvjetača se u srpnju sije, a presađuje se u srpnju i kolovozu. Kasne sorte sade se na razmak 60 x 60 cm (27 700 biljaka/ ha) ili 70 x 70 cm (20 400 biljaka/ha). U kontinentalnim područjima u srpnju beru se rane sorte. Na kontinentu se u srpnju siju kasne sorte, a presađuje se u srpnju i kolovozu. Kasne sorte sade se na razmak od 35 x 35 cm (8 biljaka/m2). Za 1 ha potrebno je oko 500 g sjemena. Rane sorte beru se u srpnju.
10

Sl. 6. Korabica Sl. 7. Luk

LUKOVIČASTO POVRĆE
Luk tehnološki sazrijeva krajem srpnja, kada započinje njegova berba koja traje i u kolovozu. Luk je spreman za berbu kad mu je lišće suho. U kolovozu se sije luk srebrenac. Jesenski češnjak dozrijeva krajem srpnja i u prvoj polovici kolovoza, a proljetni dozrijeva u srpnju. Pravovremena berba vrlo je značajna za količinu i kvalitetu. Bere se za suha vremena. Poriluk sijan u klijalište u ožujku dospijeva za berbu u srpnju ili kolovozu. U srpnju se još može sijati za kasni uzgoj. Presađuje se u srpnju i kolovozu. U priobalju se sije od polovice srpnja do početka kolovoza. Presađuje se od polovice kolovoza.

Luk

Kelj

Češnjak

Cvjetača

Sl.5. Cvjetača

Poriluk

KORJENASTO POVRĆE
Mrkva sijana u ožujku dospijeva za berbu u srpnju, a berba se nastavlja i u kolovozu. U srpnju započinje berba lisnatog celera, a polovicom kolovoza počinje berba

Sl. 8. Mrkva

Mrkva

Korabica

Celer

11

Glasnik zaštite bilja 4/2007

korjenastog celera.

Sl. 9. Celer

U kontinentalnom području sije se do polovice srpnja. Najbolje je sijati sijačicom. Sije se u redove s razmakom 20 do 25 cm, ili u dvoredne ili troredne trake na razmak od 20 cm među redovima i 50 cm među trakama. Dubina sjetve na lakim tlima je 3 do 4 cm, a na težim 2 do 3 cm. Za 1 ha potrebno je do 20 kg sjemena. Vrlo je važno nakon nicanja prorijediti usjev na 6 do 8 cm biljka od biljke, kako bi se korijen mogao dobro razviti. U kontinentalnim i priobalnim krajevim tijekom srpnja i kolovoza traje berba cikle.

Cikla

U kontinentalnim se krajevima matovilac sije od kraja kolovoza na razmak među redovima od 10 do 15 cm, u redu 4 do 6 cm. Utrošak sjemena je 10 do 12 kg/ha. U kontinentalnim područjima u kolovozu se sije špinat za jesensku potrošnju. U priobalju se također obavlja sjetva špinata tijekom kolovoza. Sije se u redove, na razmak 15 do 20 cm red od reda. Utrošak sjemena je oko 25 do 30 kg/ha. Ako je vrijeme sušno, potrebno je osigurati navodnjavanje. U priobalju se blitva sije tijekom kolovoza. Utrošak sjemena je 10 do 15 kg/ha. Sije se na razmak redova od 35 do 45 cm, a u redu 25 do 30 cm. Može se uzgajati i iz prijesadnica, a tada je utrošak sjemena 1 do 2 kg/ha.

Matovilac

Špinat

Blitva

LISNATO POVRĆE
U kontinentalnim krajevima salata se presađuje u srpnju, a u kolovozu se sije zimska salata. U priobalju se u srpnju i kolovozu obavlja sjetva jesensko-zimske salate, a obavlja se i presađivanje. Kod nas se salata uzgaja uglavnom iz prijesadnica. Jesensko-zimsku salatu sijemo na otvorenu gredicu, na razmak među redovima od oko 4 do 5 cm, uz utrošak sjemena od oko 2 do 3 g/m2. Ako se pijira, tada se sije gušće, pa je utrošak sjemena 4 do 5 g/m2. Pikira se na razmak 5 x 3 cm. Prijesadnice salate presađuju se 4 do 5 tjedana nakon sjetve. Zimske sorte sade se na razmak 25 cm x 20 cm 820 biljaka/m2). Za 1 ha potrebno je oko 500 g sjemena. U kontinentalnim krajevima tijekom srpnja i kolovoza traje berba proljetno-ljetnih sorti salate. U kontinentalnim krajevima sije se vani tijekom srpnja, a presađuje se tijekom kolovoza, dok se u priobalju sije tijekom srpnja i kolovoza, a presađuje u kolovozu. Sijetva se obavlja na predviđene gredice, a presađuje se na nešto veće razmake od salate, npr. 40 x 30 cm (oko 8 biljaka/m2 ili 833 biljke/ha). Za 1 ha potrebno je 200 do 300 g sjemena.
12

Salata

Sl.10. Salata

Sl. 11. Blitva Sl. 12. Rajčica

PLODOVITO POVRĆE
U priobalju se tijekom srpnja obavlja presađivanje rajčice za jesenski uzgoj. Do kraja srpnja traje berba ranih sorti rajčice. Ljetni uzgoj počinje početkom srpnja. U kontinentalnim krajevima berba počinje u prvoj polovici srpnja.
13

Endivija

Rajčica

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Tijekom srpnja i kolovoza u priobalju traje berba rane paprike. U kontinentalnim krajevima berba započinje krajem srpnja i traje tijekom kolovoza.

Paprika

MAHUNARKE Grašak
U kontinentalnim krajevima početkom srpnja bere se grašak iz kasnije sjetve. U kontinentalnim krajevima do polovice srpnja sije se niski grah, a u priobalju se zadnja sjetva može obaviti početkom kolovoza. Niski grah mahunar može se sijati sijačicom uz razmak redova od 50 do 60 cm i razmakom u redu od 5 do 6 cm, tj. 40 do 50 biljaka/m2. Može se sijati i u kućice, pod motiku, s približno istim brojem biljaka po m2. Sjetva u kućice ima osobitu prednost na težim tlima jer grupa biljaka lakše probija pokoricu.

Patlidžan

U priobalju berba počinje u srpnju, dok na kontinentu berba počinje u kolovozu.

Grah mahunar

Sl. 15. Grah mahunar

Sl.13. Paprika Sl.14. Patlidžan

Na kontinentu se u prvoj polovici srpnja može očekivati prva berba usjeva prve sjetve niskog graha mahunara i obično se bere u dva navrata. Ako je grah sukcesivno (svakih 7 do 10 dana) sijan, berba mahuna proteže se i na kolovoz.

U kontinentalnim se krajevima sjetva krastavaca može izvoditi sve do polovice srpnja. Sije se na razmak 120 do 150 cm red od reda i 5 do 7 cm sjemenka od sjemenke ako se sije strojno. Tada je utrošak sjemena od 2,7 do 5 kg/ha. Mogu se sijati i pod motiku, u kućice, uz razmak 40 do 50 cm sa 3 do 4 biljke u kućici. Taj se način primjenjuje ako se krastavci siju na gredice pokrivene crnom polietilenskom folijom. Širina folije iznosi 1 do 1,2 m. Folija se položi na tlo i zagrne s obje strane kada je zemlja dobro vlažna. Po sredini se na svakih 40 cm načine rupe u koje se siju sjemenke. Ovaj način ima osobitu prednost na onim parcelama na kojima nije moguće navodnjavanje jer folija čuva vlagu, na pokrivenom dijelu nema korova, a plodovi su čisti i lakše se beru.

Krastavci

Grah zrnaš

Ovaj se grah bere tijekom srpnja i kolovoza u kontinentalnim krajevima. Kao što je ranije rečeno, srpanj i kolovoz su mjeseci kada se i na kontinentu i u priobalju bilježe najviše temperature. Iako povrće dobro podnosi sunce, osobito toploljubive vrste, i povrtnim biljkama izuzetno visoke temperature mogu naškoditi. Tako na primjer rajčici, koja se ubraja u toploljubive vrste povrća, na temperaturi iznad 30° C opada cvijet, a pri 35° C plod poprima narančastu boju ili se oko plodne drške javlja žutozelena mrlja. Grašak, recimo, ne podnosi visoke temperature. Temperatura viša od 25° C štetno djeluje na kvalitetu cvjetače. Temperature iznad 15° C ubrzavaju cvatnju špinata. Na temperaturi iznad 35° C luk ugiba. Pri temperaturi višoj od 30° C prestaje oblikovanje gomolja krumpira. Da bi se barem malo ublažile štetne posljedice visokih temperatura, nasad povrća može se zasjenjivati pomoću posebnih mreža koje u određenim postocima propuštaju sunčevo svjetlo, a tako i toplinu. Visoka se temperatura može sniziti i korištenjem sistema za navodnjavanje sistemom “kap po kap”. Kako voda stalno kaplje, tako se i tlo u povrtnjaku bolje hladi. Dakako, najbolji rezultati postižu se primjenom mreže za zasjenu u kombinaciji s natapanjem.
15

PRAĆENJE KLIMATSKIH PRILIKA

Tikvice

Rokovi i način sjetve, sadnje i berbe isti su kao kod krastavaca.

14

Glasnik zaštite bilja 4/2007

U srpnju i kolovozu česte su i ljetne oluje praćene tučom ili gradom. Tuča ili grad mogu nanijeti velike štete poljoprivrednicima, pa treba razmisliti o zaštiti nasada. Jedna od mjera njege nasada svakako je i prihranjivanje povrća. Neke povrtne vrste ne podnose gnojenje stajnjakom, dok druge pak ne podnose prihranjivanje mineralnim gnojivima, osobito dušičnim. Stoga donosimo cjeloviti prikaz prihranjivanja povrtnih kultura po skupinama. Ovu skupinu čine: rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, tikvica, dinja i lubenica. Sve su vrste osjetljive na klor. Pri osnovnoj obradi tla gnoji se stajnjakom u količini 5 do 8 kg/m2, odnosno 50 do 80 t/ha.

Dinje, lubenice i tikvice
Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S UREA 46%N količina po m2 200 g 20 g količina po ha 2000 kg 200 kg

GNOJIDBA POVRĆA PO SKUPINAMA

kod predsjetvene obrade dodati za dinje i lubenice

Primjer2:

Gnojidba plodovitog povrća

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 5:20:30 S UREA 46%N

količina po m2 150 g 20 g

količina po ha 1500 kg 200 kg

kod predsjetvene obrade dodati za dinje i lubenice

Rajčica, paprika i patlidžan
vrijeme prihrane prije duboke obrade prije sadnje prihrana 1 do 2 puta

Primjer 1:

vrsta gnojiva NPK 5:20:30 S NPK 5:20:30 S KAN 27%N

količina po m2 50 g 25 g 10 - 15 g

količina po ha 500 kg 250 kg 100 - 150 kg

Mahunasto povrće osjetljivo je na stajski gnoj kao i na kompost. Pripada porodici lepirnjača koje na korijenu imaju bakterije koje vežu dušik iz zraka. Stoga se mahunasto povrće isključivo gnoji mineralnim gnojivima, i to samo pri predsjetvenoj obradi tla. Prihrana u vegetaciji se ne obavlja jer bi se njome povećala bujnost biljaka, a smanjila se cvatnja i plodnost. Jedino se bob može gnojiti mineralnim i stajskim gnojem.

Gnojidba mahunastog povrća

Grah i grašak
Primjer 1:
vrijeme prihrane jesenska obrada kod predsjetvene obrade vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S UREA 46% N količina po m2 70 g 10 g količina po ha 700 kg 100 kg

vrijeme prihrane prije duboke obrade prije sadnje prihrana 1 do 2 puta

Primjer 2:

vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S NPK 7:14:21 S KAN 27%N

količina po m 70 g 40 g 10 - 15 g

2

količina po ha 700 kg 400 kg 100 - 150 kg

Primjer 2:

Krastavci Primjer 1:

vrijeme prihrane jesenska obrada

vrsta gnojiva NPK 7:20:30 UREA 46% N

količina po m2 50 g 10 g

količina po ha 500 kg 100 kg

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 5:20:30 S UREA 46%N

količina po m2 40 g 20 g

količina po ha 400 kg 200 kg

kod predsjetvene obrade

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

Bob

Primjer 1:

Primjer 2:

vrijeme prihrane jesenska obrada

vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 7:14:21 S UREA 46% N

količina po m2 1 - 2 kg 100 g 10 g

količina po ha 10 - 20 t 1000 kg 100 kg

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S UAN 30% N

količina po m 50 g 2 dcl

2

količina po ha 500 kg 200 l

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade 16

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

17

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Primjer 2:

vrijeme prihrane jesenska obrada

vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 7:20:30 UREA 46% N

količina po m 1 - 2 kg 70 g 10 g

2

količina po ha 10 - 20 t 700 kg 100 kg

Primjer 2:

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 7:20:30 UREA 46% N KAN 27%

količina po m2 80 g 20 g 10 g

količina po ha 800 kg 200 kg 100 kg

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade prihrana 1 do 3 puta

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

U kupusnjače se ubrajaju sljedeće povrtne vrste: kupus (crveni i bijeli), kelj, kelj pupčar, raštika, cvjetača i korabica. Sve zeljasto povrće, osim korabice, traži tlo pognojeno u jesen stajskim gnojem ili se gnoji u proljeće kompostom. Budući da zeljasto povrće stvara puno zelene mase, za njezino stvaranje troši puno hranjiva, posebno dušika. Stoga se ovo povrće prihranjuje i mineralnim gnojem.

Gnojidba kupusnjača

Korabicu nije potrebno prihranjivati u vegetaciji već se nekoliko puta okopa kako ne bi odrvenjela. Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S UREA 46% N KAN 27% N količina po m2 120 g 20 g 10 g količina po ha 1200 kg 200 kg 100 kg

Korabica i raštika

Kupus i kelj
Primjer 1:
vrijeme prihrane jesenska obrada kod predsjetvene obrade prihrana 1 - 3 puta vrsta gnojiva stajski gnoj NPK 7:20:30 KAN 27% N količina po m 2 - 4 kg 80 g 10 g
2

kod predsjetvene obrade količina po ha 20 - 40 t 800 kg 100 kg kod predsjetvene obrade prihrana raštike 1 - 3 puta

Primjer 2:

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 7:20:30 UAN 30% N NPK 20:10

količina po m2 80 g 2 dcl 15 g

količina po ha 800 kg 200 l 150 kg

vrijeme prihrane jesenska obrada jesenska obrada jesenska obrada prihrana 1 puta

Primjer 2:

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade prihrana raštike 1 - 3 puta

vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 5:20:30 S UREA 46% N KAN 27% N

količina po m 2 - 4 kg 90 g 20 g 10 g

2

količina po ha 20 - 40 t 900 kg 200 kg 100 kg

U skupinu lisnatog povrća ubrajamo salatu, endiviju, radič, matovilac, špinat i blitvu. Obje vrtse zahtijevaju velike količine hraniva, osobito dušika, zbog boljeg razvoja lisne mase.
vrijeme prihrane prije sadnje prije sadnje

Gnojidba lisnatog povrća

Iz ove grupe povrća samo cvjetaču treba gnojiti u jesen kod osnovne obrade tla s 2 do 4 kg/m2 ili 20 do 40 t/ha. Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva NPK 5:20:30 S UREA 46% N KAN 27% količina po m 80 g 20 g 10 g
2

Cvjetača, kelj pupčar i brokula

Salata i endivija

Primjer 1:

količina po ha 800 kg 200 kg 100 kg

vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S UREA 46% N

količina po m2 70 g 30 g

količina po ha 700 kg 300 kg

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade prihrana 1 do 3 puta 18

19

Glasnik zaštite bilja 4/2007

vrijeme prihrane prije sadnje prije sadnje pred formiranje glavica

Primjer 2:

vrsta gnojiva NPK 5:20:30 S UAN 30% N KAN 27% N

količina po m 50 g 2 dcl 20 g

2

količina po ha 500 kg 200 l 200 kg

stajskim gnojem, već se uzgajaju nakon kulture koja je njime bila gnojena. Obično se gnoje odjednom prilikom predsjetvene obrade tla ili kod predsjetvene obrade i prihranom u vegetaciji. Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva NPK 7:20:30 UREA 46% N količina po m2 80 g 20 g količina po ha 800 kg 200 kg

Mrkva, peršin i pastrnjak

Špinat traži obilno gnojenje mineralnim gnojivima prije sjetve i prihranu u vegetaciji. Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S UREA 46% N KAN 27% količina po m2 100 g 15 g 10 g količina po ha 1000 kg 150 kg 100 kg

Špinat

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

Primjer 2:

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade prihrana

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S KAN 27% N

količina po m2 120 g 30 g

količina po ha 1200 kg 300 kg

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

Primjer 2:

Koraba, rotkva i rotkvica
vrsta gnojiva NPK 7:20:30 UAN 30% KAN 27% količina po m2 75 g 1,5 dcl 10 g količina po ha 750 kg 150 l 100 kg vrijeme prihrane

vrijeme prihrane

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade prihrana

Ove se vrste prihranjuju odjednom kod predsjetvene obrade tla. Primjer 1:
vrsta gnojiva NPK 7:20:30 UREA 46% N količina po m2 40 g 15 g kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

količina po ha 400 kg 150 kg

Matovilac, blitva i radič
Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S UREA 46% N količina po m2 50 g 20 g količina po ha 500 kg 200 kg

Primjer 2:

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 5:20:30 S UREA 46% N

količina po m2 60 g 20 g

količina po ha 600 kg 200 kg

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

Primjer 2:

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 7:20:30 UAN 30% N

količina po m2 40 g 2 dcl

količina po ha 400 kg 200 l

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

Celer jedini povoljno reagira na gnojenje stajskim gnojem ili kompostom, koji se dodaju u količini 5 - 8 kg/m2 ili 50 - 80 t/ha. Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva NPK 5:20:30 S UREA 46% N količina po m2 150 g 20 kg količina po ha 1500 kg 200 kg 21

Celer

U korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, korabicu, ciklu, rotkvicu, rotkvu i hren. Za sve je vrste karakteristično da ne podnose direktnu gnojidbu
20

Gnojidba korjenastog povrća

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Primjer 2:

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S KAN 27% N

količina po m 150 g 30 g

2

količina po ha 1500 kg 300 kg

kod predsjetvene obrade kod drugog okopavanja

Budući da poriluk ima velike potrebe za hranivima, uz gnojidbu stajnjakom, gnoji se i većom količinom mineralnog gnojiva. Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 7:14:21 S UREA 46% N KAN 27% N KAN 27% N količina po m2 2 - 4 kg 100 g 15 g 15 g 15 g količina po ha 20 - 40 t 1000 kg 150 kg 150 kg 150 kg

Poriluk

Cikla i hren

Prije sjetve i sadnje zemlju treba dobro pognojiti. Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade prihrana kod okopavanja NPK 7:14:21 S UREA 46% N KAN 27% N

kod jesenske obrade kod jesenske obrade
2

količina po m 100 g 10 g 15 g

količina po ha 1000 kg 100 kg 150 kg

kod predsjetvene obrade u fazi 3 - 4 lista u fazi stvaranja lukovica

Primjer 2:

Primjer 2:

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 7:20:30 UAN 30% N KAN 27% N KAN 27% N

količina po m2 2 - 4 kg 75 g 2,5 dcl 15 g 15 g

količina po ha 20 - 40 t 750 kg 250 l 150 kg 150 kg

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 7:20:30 UAN 30% N KAN 27% N

količina po m2 75 g 1,5 dcl 20 g

količina po ha 750 kg 150 l 200 kg

kod jesenske obrade kod jesenske obrade kod predsjetvene obrade u fazi 3 - 4 lista u fazi stvaranja lukovica

kod predsjetvene obrade kod predsjetvene obrade prihrana kod okopavanja

Gnojidba lukovičastog povrća Luk

U ovoj su skupini luk, češnjak, luk srebrenac i poriluk. Primjer 1:

Češnjak

Primjer 1:
količina po ha 900 kg 150 kg 150 kg

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S UREA 46% N

količina po m2 70 g 20 g

količina po ha 700 kg 200 kg

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 5:20:30 S UREA 46% N KAN 27% N

količina po m2 90 g 15 g 15 g

kod jesenske obrade kod predsjetvene obrade

kod jesenske obrade kod predsjetvene obrade prihrana u proljeće

Primjer 2:

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva NPK 7:20:30 UAN 30% N

količina po m2 50 g 2,5 dcl

količina po ha 500 kg 250 l

Primjer 2:

kod jesenske obrade vrsta gnojiva NPK 7:14:21 S UREA 46% N količina po m2 120 g 20 g količina po ha 1200 kg 200 kg kod predsjetvene obrade

vrijeme prihrane

kod jesenske obrade kod predsjetvene obrade

22

23

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Gnojidba gomoljastog povrća
Pimjer 1:

U ovu skupinu povrća ubraja se krumpir koji ima velike zahtjeve prema hranivima.
vrijeme prihrane vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 7:20:30 NPK 15:15:15 KAN 27% N količina po m2 2 - 3 kg 40 g 35 g 10 g količina po ha 20 - 30 t 400 kg 350 kg 100 kg

Artičoka
vrijeme prihrane kod osnovne obrade prihrana svakih 20 - 30 dana vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 20:10:10 količina po m2 4 - 5 kg 10 g količina po ha 40 - 50 t 100 kg

kod osnovne obrade kod osnovne obrade kod predsjetvene obrade prije ogrtanja

Surveying study

VEGETABLE GARDENS IN JULY AND AUGUST
July and August are summer months characterized by high temperatures and drought. Since it is also the time of summer holidays, the impression is that in the summer people work with less intensity. It could be so, but not in vegetable gardens. Vegetable growers have a lot of work in these two months.

vrijeme prihrane kod jesenske obrade kod jesenske obrade

Primjer 2:

Summary

vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 13:13:21

količina po m 2 - 3 kg 80 g

2

količina po ha 20 - 30 t 800 kg

U ovu grupu povrća ubrajaju se šparoga, rabarbara i artičoka. Jednom posađene, ove biljke ostaju u tlu nekoliko godina te se stoga zemlja prije sjetve ili sadnje duboko obradi i obilno gnoji stajnjakom i mineralnim gnojivima.

Gnojidba višegodišnjeg povrća

Šparoga i rabarbara
Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 8:26:26 NPK 15:15:15 količina po m2 6 - 8 kg 100 g 80 g količina po ha 60 - 80 t 1000 kg 800 kg

kod osnovne obrade kod predsjetvene obrade nakon berbe

Primjer 2:

vrijeme prihrane

vrsta gnojiva stajsko gnojivo NPK 10:30:20 NPK 15:15:15

količina po m2 6 - 8 kh 60 g 100 g

količina po ha 60 - 80 t 600 kg 1000 kg

kod osnovne obrade kod predsjetvene obrade nakon berbe

Vrtlarija Valenta

Vukomeračka cesta 26, 10040 Zagreb,

Tel./fax: +385 (01) 2945-022, 2946-284, 2946-284, Mobitel: 098 373-533 www.valenta.hr e-mail: info@valenta.hr

Bavimo se proizvodnjom i prodajom sadnica ruža, presadnica povrća i rezanog cvijeća (ruže, anturiuma, strelicija i kala) te raznog balkonskog cvijeća i zemlje za cvijeće 24 25

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Gluhić,D. 3 Stručni rad

Sl.1. Rajčica

Gnojidba plodovitog povrća
Gnojidba je uz zaštitu bilja svakako jedna od najdinamičnijih radnih zahvata u uzgoju plodovitog povrća. Karakteristika plodovitog povrća je izuzetno visoka količina prinosa ploda, koje ujedno znači i da su potrebe za hranivima izrazito visoke. Za uspješnu gnojidbu plodovitog povrća potrebno je poznavati potrebe za hranivima, optimalne količine u tlu i biljnom materijalu te dinamiku njihovog iskorištenja. U ovom radu prezentirati će se podaci o gnojidbi plodovitog povrća - rajčica, paprika i krastavac.
Tablica 1. Troškovi gnojidbe u ukupnim varijabilnom troškovima proizvodnje povrća (Mikšić i sur.,, 2001) Kultura Rajčica visoka Rajčica za preradu Paprika Paprika Način uzgoja Kontinentalna regija, 1 ha Mediteranska regija, 1 ha Očekivani Ukupni prihod1 prinos 75,0 t 50,0 t 30,0 t 40,0 t 40,0 t 180.000,00 kn 29.700,00 kn 119.000,00 kn

SAŽETAK

kultura koja ostvaruje visoki prinos te traži plodna tla sa većom količinom hraniva. Minimalna tehnička dubina tla mora iznositi 50 cm, jer na plićim tlima postoji mnogo problema u održavanju vodnog režima tla. Količina aktivnog vapna mora biti ispod 10%, dok slanost tla ne smije prelaziti vrijednosti veće od 3 mS/cm.

Analizu tla treba obavezno obaviti prije pripreme tla za sjetvu/sadnju. Dubina uzimanja uzoraka je 15 cm, te je sa parcele potrebno sakupiti 15-20 pojedinačnih uzoraka i na temelju njih sačiniti jedan prosječan uzorak. Ukoliko se tijekom vegetacije pojave simptomi nedostatka pojedinog hraniva, tada je potrebno na označenim površinama posebno uzorkovati tlo. Kod planiranja gnojidbe potrebno je poznavati količinu hraniva koje se iznose prinosom. Podaci o potrebnoj količini hraniva iznesene su u slijedećoj tablici.
Tablica 2. Potrebne količine hraniva za jedinicu prinosa - rajčica (Turchi A. i Turchi F., 1997) Hranivo N P2O5 MgO K2O

Analiza tla

118.566,66 kn 10.025,00 kn (100%) (8,45%) 11.581,62 kn (100%) 2.365,00 kn (20,4%)

Ukupni varijabilni troškovi2

Trošak gnojidbe

Norme hraniva

Kg hraniva/1 t prinosa ploda 3,0 1,1 5,0 1,2

Kontinentalna regija, 1 ha Mediteranska regija, 1 ha

Krastavci za Kontinentalna konzerviranje regija, 1 ha

68.815,76 kn 169.000,00 kn (100%)

64.184,90 kn 133.000,00 kn (100%)

57.898,92 kn (100%)

7.814,50 kn (13,5%)

7.986,00 kn (11,6%)

9.521,50 kn (14,8%)

Osnovni pedološki uvjeti uzgoja Rajčica je kultura koja najbolje uspijeva u ilovastim i ilovasto-glinastima tlima. Tla koja sadrže nešto više količine glinene frakcije poželjna su za uzgoj rajčica jer je rajčica
1 2 3

RAJČICA

Na bazi ostvarenog prinosa ploda Bez troškova upotrebe mehanizacije mr. David Gluhić, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč

Iz gornje tablice vidljivo je da rajčica zahtjeva visoku količinu kalija, iz razloga što je rajčica kultura koja ostvaruje visoke prinose ploda ali isto tako i suhe tvari. Kalij je neophodan element u procesu nastajanja suhe tvari, stoga je kod uzgoja rajčice posebnu pažnju potrebno posvetiti gnojidbi kalijem. Potrebitu količinu kalija (na osnovi planiranog prinosa) potrebno je podijeliti u dva obroka. Prvi obrok se primjenjuje jednokratno, prilikom pripreme tla za sadnju. Drugi obrok potrebno je primijeniti razdiobom u tjedne obroke, tijekom vegetacije, počevši od zametanja prvih plodova. Kako je rajčica kultura osjetljiva na klor, preporuča se upotreba kalijevih gnojiva u obliku kalij-sulfata.
27

26

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Potrebnu količinu fosfornih gnojiva potrebno je dodati u pripremi tla za sjetvu/ sadnju, dok je potrebnu količinu dušičnih gnojiva potrebno podijeliti tijekom vegetacijskog ciklusa (ukupnu količinu dušičnih gnojiva podijeliti na tjedne porcije). Gnojiva se mogu dodavati i kroz sustav natapanja. Iz tablice 2. vidljivo je da rajčica zahtjeva i veće količine magnezija. Magnezij je element koji je naročito bitan za obojenost ploda, jer magnezij ulazi u procese sinteze tvari boje (pigmenti).

Bor (B) - Toksičnost bora javlja se kada količina prelazi vrijednosti veće od 200 ppm, što izaziva deformaciju i ožegotine vrha biljke. Često zbog toga dolazi do prekida u rastu biljaka, te one ne ostvaruju gospodarski značajan prinos ploda. Dušik (N) - Višak dušika izaziva izdužen rast biljaka. Izrazito velike količine dušika značajno smanjuju intenzitet cvatnje biljaka. Odnos N:K - za pravilan uzgoj potrebno je međuodnos N:K držati u rangu od 1,2 do 1,8. Ukoliko je u biljnom tkivu izmjerena veća količina dušika, često se folijarnom gnojidbom kalijem, mogu umanjiti negativni efekti viška dušika.

Višak ili toksični efekti viška hraniva

Sl.2.Rajčica u zaštićenom prostoru

Rajčica se u zaštićenim prostorima uzgaja tijekom većeg dijela godine, od ranog proljeća do kasne jeseni. Prinosi ploda su veliki te je zbog ograničenog prostora uzgoja (mali razmaci sadnje) posebnu pažnju treba obratiti na planiranje gnojidbe. Za analizu se uzima tlo i biljni materijal. Tlo se uzima prije pripreme tla za sadnju presadnica. Za biljni materijal se uzimaju zdravi, dobro razvijeni listovi, obično je to 4 ili 5 list od vrha stabljike. Ukoliko na lišću ima zaostataka zaštitnih sredstava, listove je potrebno oprati pod mlazom vode te potom listove staviti na sušenje. Osušeni listovi stavljaju se u papirnate vrećice sa odgovarajućom oznakom i dostavljaju u laboratorij za analizu. Za praćenje potrebe za hranivima, uzorke je potrebno uzimati svakih 7-10 dana, te na osnovi podataka analize vršiti korekciju gnojidbe. Prvo uzorkovanje mora biti provedeno minimalno 2 tjedna prije cvatnje. U slijedećim tablicama prikazani su optimalni rangovi opskrbljenosti hranivima za rajčicu u zaštićenim prostorima.
Makroelement Količina (%) Tablica 3. Optimalna količina makroelemenata u listu rajčice tijekom vegetacije N P K Ca Mg 3,5-5,0 0,30-0,65 3,5-4,5 1,0-3,0 0,35-1,0 S 0,2-1,0

Analiza biljnog materijala Rajčica u zaštićenim prostorima

Sl.3. Paprika žuta Sl.3.1.Paprika crvena

PAPRIKA Osnovni pedološki uvjeti uzgoja
Paprika je kultura koja najbolje uspijeva u ilovastim i ilovasto-pjeskovitim tlima. Za razliku od rajčice, paprika zahtjeva ipak mehanički lakša tla. Paprika je kultura koja zahtjeva veće količine vode tijekom uzgoja, ali ne podnosi stajanje vode u tlu. Minimalna tehnička dubina tla mora iznositi 60-80 cm, jer na plićim tlima postoji mnogo problema u održavanju vodnog režima tla. Količina aktivnog vapna mora biti ispod 10%, pH vrijednost tla u rangu od 5,5-7,0, dok slanost tla ne smije prelaziti vrijednosti veće od 5 mS/cm. Analizu tla treba obavezno obaviti prije pripreme tla za sjetvu/sadnju. Dubina uzimanja uzoraka je 15 cm, te je sa parcele potrebno sakupiti 15-20 pojedinačnih uzoraka i na temelju njih sačiniti jedan prosječan uzorak. Ukoliko se tijekom vegetacije pojave simptomi nedostatka pojedinog hraniva, tada je potrebno na označenim površinama posebno uzorkovati tlo.
29

Makroelement

Tablica 4. Optimalna količina mikroelemenata u listu rajčice tijekom vegetacije Fe Mn Zn Cu B 50-300 25-200 18-80 5-35 30-75

Analiza tla

Mo 0,1-1,0

Količina (ppm)

28

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Kod planiranja gnojidbe potrebno je poznavati količinu hraniva koje se iznose prinosom. Podaci o potrebnoj količini hraniva iznesene su u slijedećoj tablici.
Tablica 5. Potrebne količine hraniva za jedinicu prinosa - paprika rajčica (Disciplinari di produzione integrata, 2003) Hranivo N P2O5 K2O CaO MgO Kg hraniva/1 t prinosa ploda 3,9 1,0 5,0 2,0 0,2

Norme hraniva

Faza razvoja Prije cvatnje

Tablica 7. Optimalna količina mikroelemenata u listu paprike prije cvatnje (ppm)
Fe Mn Zn Cu B 20-150 30-150 30-100 30-100 25-80 25-80 5-10 5-10 20-50 20-50

Otvoreni prvi cvjetovi; razvoj plodova, berba

KRASTAVCI Osnovni pedološki uvjeti uzgoja
Za uspješan uzgoj krastavaca potrebno je osigurati mehanički laganija tla; ilovasta do pjeskovito ilovasta tla, uz obavezan uvjet dobre drenaže. Krastavac je kultura koja ne podnosi stagniranje vode u tlu, koja zna biti problem pogotovo prilikom uzgoja na otvorenome. Minimalna tehnička dubina tla treba biti 60 cm, uz pH vrijednost od 6,0-7,0 i sadržaj aktivnog vapna niži od Sl. 4. Krastavci 10%. Slanost tla mora biti u okvirima od 3-5 mS/cm, jer je krastavac kultura koja je umjereno osjetljiva na zaslanjenost tla (naročito voditi računa o kvaliteti vode za natapanje i izboru gnojiva). Analizu tla treba obavezno obaviti prije pripreme tla za sjetvu/sadnju. Dubina uzimanja uzoraka je 15 cm, te je sa parcele potrebno sakupiti 15-20 pojedinačnih uzoraka i na temelju njih sačiniti jedan prosječan uzorak. Ukoliko se tijekom vegetacije pojave simptomi nedostatka pojedinog hraniva, tada je potrebno na označenim površinama posebno uzorkovati tlo. Kod planiranja gnojidbe potrebno je poznavati količinu hraniva koje se iznose prinosom. Podaci o potrebnoj količini hraniva iznesene su u slijedećoj tablici.
Tablica 8. Potrebne količine hraniva za jedinicu prinosa - krastavci (Turchi A. i Turchi F, 1997) Hranivo N P2O5 K2O MgO

Iz gornje tablice vidljivo je da paprika zahtjeva visoku količinu svih hraniva, naročito dušika i kalija. Isto tako, potrebno je posebno paziti na količinu kalcija koji je na raspolaganju u tlu. Paprika zahtjeva visoke količine kalcija, te su te potrebe više nego potrebe za fosforom. Fosforna, ½ kalijevih i magnezijeva gnojiva primjenjuju se u pripremi tla za sjetvu/sadnju. Tijekom vegetacije potrebno je dodati sva ostala hraniva - dušik u više obroka, kalij - drugi obrok; u jednoj ili više doza. Potrebe paprike za kalcijem najbolje je zadovoljiti kroz sustav natapanja tijekom vegetacije ili folijarnom gnojidbom.

Analiza tla

Za potrebe analize biljnog materijala uzimaju se zdravi, dobro razvijeni listovi. Količina hraniva u biljnom materijalu kod paprike, značajno se mijenja u pojedinim fazama razvoja. Uzorci lisnog materijala uzimaju se u više navrata. Posebno su važni uzorci uzimani neposredno prije cvatnje te u vrijeme otvaranja prvih cvjetova. Tablica 6. Optimalna količina makroelemeanta u listu paprike prije cvatnje (%)
Faza razvoja Prije cvatnje Otvoreni prvi cvjetovi Razvoj prvih plodova Berba plodova N P K Ca Mg 4,0-5,0 3,0-5,0 2,9-4,0 2,5-3,0 0,3-0,5 0,3-0,5 0,25-0,40 0,2-0,4 5,0-6,0 2,5-5,0 2,5-4,0 2,0-3,0 0,9-1,5 0,9-1,5 1,0-1,5 1,0-1,5 0,35-0,60 0,3-0,5 0,3-0,4 0,3-0,4 S

Analiza biljnog materijala Paprika - uzgoj na otvorenom

Norme hraniva

0,3-0,6 0,3-0,6 0,3-0,4 0,3-0,4

Kg hraniva/1 t prinosa ploda 2,0 3,2 2,0 0,7 31

30

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Potrebnu količinu fosfornih, kalijevih i magnezijevih gnojiva potrebno je dodati u pripremi tla za sjetvu/sadnju, dok je potrebnu količinu dušičnih gnojiva potrebno podijeliti tijekom vegetacijskog ciklusa (ukupnu količinu dušičnih gnojiva podijeliti na tjedne porcije). Gnojiva se mogu dodavati i kroz sustav natapanja.

Makroelement Količina (u %)

Tablica 11. Optimalna količina makroelemeanta u listu krastavca tijekom vegetacije
N P K Ca Mg S 4,5-6,0 0,3-1,0 3,0-4,0 1,2-2,0 0,25-1,00 0,20-0,75

Za potrebe analize količine hraniva u biljnom materijalu, potrebno je uzimati dobro razvijene listove. Najčešće je to 3 ili 4 list od vrha stabljike. Za svaki uzorak potrebno je uzeti 8-10 listova. Uzorkovanje je potrebno činiti češće, najbolje svakih 7-10 dana, počevši minimalno 2-3 tjedna prije cvatnje.
Sl.4.1. Krastavci u zaštićenom prostoru Tablica 9. Optimalna količina makroelemeanta u listu krastavca tijekom vegetacije N 4,5-6,0 P 0,3-0,7

Analiza biljnog materijala Krastavci - uzgoj u zaštićenim prostorima

Tablica 12. Optimalna količina mikroelemenata u listu krastavca tijekom vegetacije
Makroelement Fe Mn Zn Cu B Količina (u ppm) 50-300 25-250 20-200 5-60 25-85

Za uspješan uzgoj krastavaca na otvorenom potrebno je paziti na međuodnose pojedinih hranjivih elemenata. Optimalni odnos N:K trebao bi biti u rangu 1,2 do 1,8, dok bi odnos N:S trebao biti manji od 18. Kratka napomena: Ukoliko nije izrijekom navedeno drugačije, u tablicama se navode količine čistih elemenata, a ne količine njihove oksidne forme. professional paper

FERTILIZATION OF FRUIT BEARING VEGETABLES
Ca 1,2-1,5 Cu Mg 0,45-0,75 B S 0,2-0,7 Mo

Makroelement Količina (u %)

K 3,5-4,5 Zn

Makroelement

Tablica 10. Optimalna količina mikroelemenata u listu krastavca tijekom vegetacije Fe Mn 50-300 20-300 20-70 5-35 25-85

Količina (u ppm)

0,1-1,0

Za uspješan uzgoj krastavaca potrebno je posebnu pažnju voditi o N:K odnosu, koji bi se trebao kretati u rangu od 1,21,8. Za analize količine hraniva u biljnom materijalu potrebno je uzeti uzorke potpuno razvijenih listova, obično se radi o 4 ili 5 listu od vrha stabljike. Za jedan prosječan uzorak, potrebno je sakupiti 15-20 listova. Prvo uzorkovanje potrebno je obaviti najmanje 2-3 tjedna prije cvatnje, te nastaviti uzimati uzorke svakih 14 dana tijekom proizvodnog ciklusa.
32

Sl.4.2.. Krastavci-uzgoj na otvorenom

Fertilization is, together with the plant protection, certainly one of the most dynamic procedures in the process of growing fruit bearing vegetables. The characteristic of fruit bearing vegetables is an extremely high quantity of crops, which at the same time means that the needs for fertilizers are also very high. In order to successfully fertilize fruit bearing vegetables, it is necessary to know the needs for fertilizers, optimum quantities in the soil and plants, and dynamics of their use. This work presents the information about fertilizing fruit bearing vegetables - tomato, pepper and cucumber.

Summary

Literatura
1. 2. 3. 4. 5. 6.

Krastavac - uzgoj na otvorenom

Locascio S.J. i Alligood M.R. (1992) Nitrogen and potassium source and n-rate for drip-irrigated pepper. Proc. Fla. State Hort. Soc. 105:323-325 Locascio S.J., Fiskell J.G.A., Gratez D.A. (1985) Nitrogen accumulation by papper as influenced by mulch and time of fertilizer application, J. Am. Soc. Hort. Sci. 110:325-328 Locascio S.J., Fiskell J.G.A, Martin F.G. (1981) Responses of bell pepper to nitrogen sources, J. Am. Soc. Hort. Sci. 106:628-632 Kay T. I Hill R. (1998) Field consultants guide to soil and plan analysis, Soil and plant division, Hill Laboratories Mikšić M., Murgić N., Borbaš T., Črep R., Kantoci N., Antonina D., Hrgović S. (2001) Katalog kalkulacija pokrića varijabilnih troškova, HZPSS Plank C.O. (1989) Plant analysis handbook for Georgia, Athens, SAD

33

Glasnik zaštite bilja 4/2007 7. 8. 9. Turchi A. i Turchi F. (1997) Orticoltura pratica, Edagricole, Italia Wiedenfeld R.P. (1986) Rate, timing and slow-relase nitrogen fertilizers on bell peppers and muskmelon, HortScience 21:233-235 Disciplinari di produzione integrata. Colture orticole. (2003) Assessorato Agricoltura, Ambiente e sviluppo sostenibile, Regione Emilia-Romagna

Matotan, Z.1 stručni rad

POSTRNI UZGOJ POVRĆA
Kratkoća vegetacije pojedinih povrtnih kultura omogućuje njihov uzgoj nakon žetve odnosno berbe pojedinih usjeva tijekom iste godine. Ova proizvodnja naročito je interesantna za pojedine vrste povrća namijenjenih preradi u područjima gdje postoji mogućnost navodnjavanja. U radu je dat prikaz tehnologije proizvodnje i sortiment dviju za prerađivačku industriju značajnih povrtnih kultura, cikle i niskog graha mahunara, koji u postrnom uzgoju veoma često daju prinose i kvalitetu bolju nego u proljetnom roku sjetve. Ključne riječi: postrni uzgoj, cikla, grah mahunar, tehnologija proizvodnje, sortiment Cikla se uzgaja zbog zadebljalog korijena koji u tehnološkoj zrelosti sadrži oko 12% suhe tvari. Najveći dio suhe tvari čine ugljikohidrati i sirova vlakna te bjelančevine. Za jelo se koristi najviše kuhana, narezana na ploške i ukiseljena kao salata. Može se također koristiti i svježe naribana te njezin sok koji pomaže pri liječenju slabokrvnosti, bubrežnih bolesti i osteoporoze. Cikla je dvogodišnja povrtna kultura koja prve godine vegetacije formira zadebljali korijen okruglastog ili valjkastog oblika. Vršni dio ili glavu korijena čini skraćena stabljika iz koje rastu listovi, središnji najveći dio čini zadebljali hipokotil, dok je pravi dio korijena s korjenovim dlačicama
1

Sažetak

SJEME POVR∆A

za profesionalne poljoprivrednike
Tel: 01/6150-155 Fax: 01/6150-157 Tel: 01/3701-965 Fax: 01/3705-968 E-mail: info@bejo.hr

CIKLA

Sl.1. Cikla

BEJO ZADEN d.o.o. • 10000 Zagreb • Ukrinska 13
34

dr.sc. Zdravko Matotan, Direktor razvoja sirovinske osnove, Podravka

35

Glasnik zaštite bilja 4/2007

samo u najdonjem dijelu čineći rep korijena. Glavnina zadebljalog korijena nalazi se na površini tla pa se relativno lako vadi.
Sl.2. Presjek korijena

tlima. Na teškim, zbijenim tlima korjeni se deformiraju i postaju neprikladni za preradu. Na laganim pak pjeskovitim tlima uspješan uzgoj je moguć uz navodnjavanje. Zbog osjetljivosti cikle na kiselost tla za proizvodnju treba izabrati tla neutralne do blago kisele reakcije pH vrijednosti 6.0 - 6.8. Tla alkalne reakcije također nisu povoljna jer su često deficitarna na mikrohranivu boru čiji nedostatak uzrokuje pojavu crnog odumrlog tkiva središnjeg dijele korijena. (Sl. 4.) Cikla je kultura koja se zbog relativno kratke vegetacije uspješno može uzgajati kao naknadni ili postrni usjev čime se bolje koristi postojeće zemljište. Kao postrni usjev uzgaja se nakon ječma ili pšenice. Najbolja pretkultura je ozimi ječam koji napušta tlo najčešće u drugoj polovici lipnja i na taj način omogućava pravovremenu i kvalitetnu predsjetvenu pripremu tla i sjetvu u optimalnom roku. Također kao naknadni usjev u istom se periodu može uzgajati nakon berbe graška ili vađenja mladog krumpira. (Sl. 5.)

Na presjeku korijena vidljivo je do desetak koncentričnih krugova koji nastaju kao posljedica sekundarnog debljanja. Izraženost krugova ovisi o jednoličnosti obojenja pigmentom betacijaninom što je sortna osobina, a dijelom je pod utjecajem vanjskih uvjeta posebice temperature. Izraženiji koncentrični krugovi što je s aspekta kvalitete nepovoljno, javljaju se više u uvjetima visokih temperatura. Cikla je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini. Optimalne temperature tijekom razvoja korijena su 15 - 20 oC. Kod tih se temperatura postiže najbolje debljanje korijena, a istovremeno i najbolja obojenost. Mlade biljke cikle mogu bez oštećenja podnijeti kraće mrazeve do - 3 oC, dok se kod starijih biljaka povećava osjetljivost na niske temperature zbog čega je korijen cikle potrebno povaditi prije pojave mraza. Niske temperature tijekom početnih stadija razvoja kod mladih biljaka mogu izazvati prelazak u generativni stadij zbog čega već prve godine vegetacije biljke mogu razviti cvjetnu stabljiku. S tog je razloga dobro izbjegavati prerane rokove sjetve. Prema vodi cikla ima izražene zahtjeve tijekom čitavog perioda vegetacije, a posebice tijekom klijanja i nicanja kao i u periodu intenzivnog debljanja korijena kada je ako nema dovoljno prirodnih oborina treba natapati što je u postrnom uzgoju obavezna tehnološka mjera. Za proizvodnju cikle najbolja su plodna, strukturna i duboka tla. Također visoki se prirodi ostvaruju na ocjeditim rastresitim
36 Sl.3. Natapanje tla

37

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Za postrnu sjetvu nakon skidanja predusjeva tlo treba srednje duboko preorati još istog dana kako bi se sačuvala vlaga u tlu koja će omogućiti nesmetano nicanje. Ako je tlo optimalne vlažnosti uspješno će se za sjetvu pripremiti jednim do dva prolaza sjetvospremačem. Ako je tlo jako suho prije predsjetvene pripreme ili sjetve potrebno je navodnjavanje. Pred pretsjetvenu pripremu tla obavlja se osnovna gnojidba. Na tlima prosječne opskrbljenosti hranivima gnoji se s oko 600 kg/ha NPK gnojiva sastava 7:20:30, te se prilikom kultivacije usjeva obavi prihrana s oko 200 kg KAN-a po hektaru. Na tlima blago alkalne reakcije već u osnovnoj gnojidbi ili u prihrani neophodno je dodati i gnojiva koja sadrže element bor. Kao postrni usjev cikla s sije neposredno nakon skidanja prethodnih usjeva ali svakako tijekom druge polovice lipnja. Sjetva se obavlja pneumatskim sijačicama za šećernu repu na međuredni razmak 45 - 50 cm. Razmak unutar reda se podesi tako da posijane sjemenke budu u redu međusobno udaljene oko 5 cm. Dubina sjetve trebala bi biti 2 - 3 cm. Po jednom hektaru preciznom sjetvom troši se 6 - 8 kg višekličnog kalibriranog sjemena ili 3 - 4 kg jednokličnog sjemena. Zajedno sa sjetvom uputno je primijeniti i neki od granuliranih zemljišnih insekticida kao što su Dursban G-7.5 ili Basudin 10-G u količini 15 kg/ha. Učinkovita zaštita od korova postiže se prskanjem kombinacijom herbicida Dual 500 u količini 3 l/ha i Pyramin WG 65 u količini 4 kg/ha nakon sjetve, a prije nicanja. U slučaju slabijeg djelovanja navedenih herbicida u fazi 2 lista cikle može se primijeniti protiv širokolisnih sjemenskih korova kombinacija herbicida Betanal progres AM 2.5 l/ha i Goltix WP 70 2.5 kg/ha. Prskanje je najbolje obaviti predvečer kad su temperature niže od 20 oC kako ne bi došlo do oštećenja usjeva. U postrnom uzgoju cikle kao korovi često se javljaju samonikle žitarice koje se do faze razvijenosti 3 lista uspješno mogu suzbiti primjenom herbicida Bastional EC u količini 0,4 l/ha. Budući da tek iznikle biljčice gotovo redovito napadaju buhači, kukci koji prave rupice na supkama i prvim listovima i u potpunosti mogu uništiti mladi usjev, ako i unatoč primjene zemljišnih insekticida dođe do pojave znatnijih šteta, potrebno je primijeniti neki od insekticida kao što Dursban E-48 1.5 - 2 l/ha, Decis 1,25 EC 0.5 l/ha ili Karate 2,5 EC u količini 0,25 l/ha. U fazi formirana 2 - 3 prava lista potrebno je obaviti međurednu kultivaciju, prorjeđivanje usjeva tako da na sjetvenom mjestu ostane samo po jedna biljčica, te prihranu dušičnim gnojivima, a po potrebi i navodnjavanje.
38

Mlade biljčice u toj fazi i kasnije veoma često napadaju lisne uši. Kod jakog napada potrebno je obaviti tretiranje nekim od insekticida kao što su Zolone liquide 1.5 - 2 l/ha, Actelic 50 0.5 - 1.5 l/ha, Decis EC-25 0.5 - 0.7 l/ha, Confidor SL 200 0,25 l/ha ili Actara 25 WG 0,15 kg/ha. Tijekom vegetacije na listovima cikle često se pojavljuje pjegavost u vidu okruglih sivo smeđih pjega obrubljenih crveno smeđim rubom koja može prouzročiti potpuno sušenje lišća. (Sl.6.) Suzbijati se može kombinacijom fungicida Brestanid 0.6 kg/ha i Impact 25 SC 0.25 l/ha. Korijen cikle se vadi kada dostigne potrebnu veličinu, odnosno kada donje lišće počinje mlohaviti i polako se sušiti. Postrni usjev treba povaditi prije nastupa jačih mrazeva jer se štete na korijenu javljaju već kod temperatura nižih od - 3 C. Na manjim površinama se vađenje obavlja ručno čupanjem i optrgavanjem lišća, a na većim površinama pomoću vadilica. Prirodi korijena se kreću 25 - 40 t/ha. Korijen cikle za preradu mora biti ujednačene veličine i promjera 6 - 12 cm. Površina mora biti glatka, korjenovi svježi, zdravi i neoštećeni, unutrašnjost korijena tamno crvene boje bez vidljivih svjetlijih krugova. Sadržaj suhe tvari u korijenu mora biti veći od 8%.

Sorte cikle
Za proizvodnju cikle namijenjene tržištu koriste se sorte odnosno hibridi jednokličnog ili segmentiranog sjemena. Upotrebom takovog sjemena moguća je sjetva na konačnu gustoću. (Sl.7.) Po obliku korijena najraširenije su okrugle sorte, a u novije vrijeme u proizvodnji se šire i sorte izduženog, valjkastog oblika. U odnosu na sorte hibridi se odlikuju većom ujednačenošću korijena, bujnošću biljaka i kvalitetom. Kod sorata se posebno cijeni što pravilniji oblik korijena bez značajnije izraženih koncentričnih krugova, da korjenovi imaju što tanji rep i što manji promjer glave sa što uspravnijim lišćem u rozeti. Srednje rana sorta pravilnih okruglih korjenova tamno crvene boje, bez značajnije izraženih svjetlijih krugova. Lisna rozeta je mala, a rep korijena tanak. Uz proljetnu sjetvu može se uzgajati i kao postrni usjev. Namijenjena je prvenstveno za preradu. Selekcija je nizozemske tvrtke Bejo Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Bejo Zaden
39

BIKOR

Glasnik zaštite bilja 4/2007

d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1973 godine. Srednje rana sorta okruglih korjenova glatke površine, tamno crvene boje i neznatno izraženih koncentričnih krugova. Namijenjena je za ranu proljetnu i naknadnu ljetnu sjetvu. Otporna je na pucanje korjenova. Jednako je dobra za svježu potrošnju i industrijsku preradu. Selekcija je nizozemske tvrtke Rijk Zwaan, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Kadmo, d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1996 godine. Rani hibrid okruglih korjenova tamno crvene boje bez zamjetnih svjetlijih krugova. Odlikuje se izrazito brzim porastom i tankim repom korijena. Pogodan je za mehanizirano vađenje. Namijenjen je za svježu potrošnju i

Sl.12. PABLO F1

LIEBERO

Sl.11. BIKORES Sl. 8. BIKOR Sl. 9. LIBERO

WARRIOR F1

tvrtke Bejo Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Bejo Zaden d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 2001. godine. Rani hibrid okruglastih do blago izduženih korjenova intenzivno crvene boje slabo izraženih svjetlijih celuloznih krugova. Biljke su bujne, i snažnog su porasta. Namijenjena je ljetnu proizvodnju, a koristi se prvenstveno za preradu. Selekcija je nizozemske tvrtke Bejo Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Bejo Zaden d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1999. godine.

PABLO F1

GRAH MAHUNAR
Grah mahunar kao termofilna kultura ima visoke zahtjeve prema toplini. Minimalna temperatura neophodna za klijanje i nicanje je 8 - 10 oC. Tijekom vegetacije biljke mogu uništiti temperature od 0 oC. Najosjetljiviji je na temperature tijekom cvatnje i početka formiranja mahuna, kada cvjetovi i formirane mahunice otpadaju ako temperature padnu ispod 15 oC ili što je češći slučaj narastu iznad 32 oC. Abortivnost cvijetova mogu prouzročiti i temperature od 30 oC, naročito u uvjetima niske vlage zraka i loše opskrbljenosti tla vodom. Najveće štete na niskim sortama graha mahunara nastaju ako takovi uvjeti nastupe tijekom cvatnje srednjih etaža. Na takovom usjevu je u pravilu nemoguća jednokratna mehanizirana berba jer ako se bere kada su prvoformirane mahune tehnološki zrele ostvaruje se iznimno nizak prinos, a ako se čeka da u tehnološku zrelost dospiju i vršne mahune, donje će mahune biti prezrele. Optimalni temperaturni režim tijekom cvatnje je oko 23 oC. Kao povrtna kultura kratke vegetacije uspješno se može uzgajati kao postrni usjev iz koje proizvodnje cvatnja i formiranje mahuna dolazi u periodu često puta povoljnijih temperatura nego iz proljetnog roka sjetve pa su prinosi i kvaliteta mahuna bolji.
41

preradu. Zbog kratke vegetacije može se uzgajati i kao naknadni usjev. Selekcija je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisan 1995 godine. Srednje rana sorta okruglih intenzivno obojenih tamno crvenih korjenova bez značajnije izraženih svjetlijih krugova. Lisna rozeta je mala, a rep korijena tanak. Uz proljetnu sjetvu može se uzgajati i kao naknadni usjev. Namijenjena je prvenstveno za preradu. Selekcija je nizozemske

BIKORES

Sl. 10. WARRIOR F1 40

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Za proizvodnju graha mahunara treba izabrati plodna tla dobre strukture i visoke vododržnosti. Najbolja su duboka, dobro drenirana tla visokog sadržaja organske tvari. Grah mahunar je kultura koja relativno dobro podnosi blaže kisela tla pa se može uzgajati na tlima pH vrijednosti 5.5 - 6.5. Teška, zbijena i kisela tla nepovoljna su iz razloga što ne omogućuju razvoj kvržičnih bakterija na korijenu, a time i korištenje dušika iz zraka. Na teškim tlima, naročito za loših vremenskih prilika s mnogo oborina u berbi, može biti problema s primjenom suvremene mehanizacije koja svojom težinom može prouzročiti štete zbijanjem tla. Grah mahunar se obvezno uzgaja u plodoredu. Zbog bolesti koje se prenose zaraženim dijelovima biljaka u tlu nije preporučljivo da na istoj površini uzgaja najmanje 4 - 5 godina. Kao postrni ili naknadni usjev, najčešće se uzgaja nakon ječma ili ranog krumpira. Grah mahunar ima sposobnost da putem kvržičnih bakterija koje se formiraju na korijenu asimilira atmosferski dušik, vežući ga u oblik pristupačan biljci, a određene dosta značajne količine ostaju u tlu za naredni usjev pa je izuzetno vrijedan predusjevi za većinu drugih povrtnih kultura.

Potrošnja sjemena ovisi o krupnoći sjemenki koja dosta varira ovisno o sorti, a najčešće se kreće oko 100 kg/ha. U zaštiti od korova prije sjetve mogu se primjeniti herbicidi Treflan 48 EC, Triflurex 48 EC ili Herbolan EC u dozi 2 l/ha koji se unesu u tlo tanjuračom ili sjetvospremačem prilikom predsjetvene pripreme tla. (Sl. 14.) Nakon sjetve a prije nicanja usjeva može se upotrijebiti kombinacija herbicida Dual Gold 960 EC 1,2 l/ha i Prohelan-T 2 l/ha. U slučaju slabijeg djelovanja herbicida korištenih predsjetveno ili nakon sjetve, nakon što usjev razvije prvu trolisku zaštitu od korova moguće je provesti primjenom herbicida Pulsar 40 u količini 1 l/ha koji je djelotvoran na širokolisne i uskolisne korove. U suzbijanju širokolisnih korova u istom stadiju razvoja biljaka graha mahunara može se primijeniti herbicid Basagran 600 u dozi 1 - 1,5 l/ha. Protiv travnatih korova nakon nicanja usjeva i korova primjenjuju se herbicidi Fusilade super ili Grasidim u dozi 1 - 1.5 l/ha za jednogodišnje, odnosno 2 - 4 l/ha za višegodišnje travnate korove. Kada biljke imaju razvijene 2 - 3 trolista potrebno je obaviti međurednu kultivaciju. Pridržavanjem plodoreda i korištenjem zdravog, tretiranog sjemena sorata visoko tolerantnih na bolesti, a zbog kratke vegetacije najčešće nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite od bolesti, odnosno štetnika. No tijekom vegetacije mogu se pojaviti bolesti antraknoza i masna pjegavost. Antraknoza uzrokuje okruglaste, udubljene tamnosmeđe pjege obrubljene crvenocrnim obrubom već na izniklim supkama. Slične, nešto izduženije pjege pojavljuju se na stabljici, a na listovima uzduž žila bolest uzrokuje stvaranje tamnih produženih crta. Bolest se kasnije može pojaviti na mahunama čime mogu izgubiti tržnu vrijednost. Prenosi se zaraženim biljnim ostacima i sjemenom. U slučaju zaraze usjev se može prskati fungicidima
43

Kod proizvodnje graha mahunara kao postrnog usjeva nakon žetve ječma ili vađenja ranog krumpira tlo se odmah izore na dubinu 25 - 30 cm, pognoji s oko 500 kg/ha NPK gnojiva 7:20:30 i odmah predsjetveno pripremi te se obavi sjetva. (Sl. 13.) Kao postrni odnosno naknadni usjev grah mahunar se sije krajem lipnja, odnosno početkom srpnja. Postrni je uzgoj najčešće moguć samo uz natapanje. Sjetva se obavlja pneumatskim sijačicama međurednog razmaka 50 cm, a sijačica se uredi tako da razmak posijanih zrna u redu bude oko 5 cm. Sije se na dubinu 4 - 5 cm. Takovim načinom sjetve ostvaruje se sklop od oko 30 - 35 biljaka po četvornom metru.
42

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Sl.15. Antraknoza

Sl.17. Berba

Sl.16. Vodenasta pjega

Mikal u koncentraciji 0,3 - 0,4 % ili Polyram DF u koncentraciji 0.25%. Suvremene sorte graha mahunara većinom su otporne na antraknozu. Masna pjegavost je bakterijsko oboljenje koje se također može prenositi zaraženim biljnim ostacima i sa sjemenom. Uzrokuje pojavu sitnih vodenastih pjega nepravilnog oblika koje kasnije posmeđe. Pjege se pojavljuju na listovima, stabljici i mahunama. Sa širenjem bolesti broj pjega se brzo povećava, a zaraženi listovi otpadaju. Kao preventivna mjera zaštite veoma je važan što širi plodored te tretiranje sjemena. Radi sprečavanja i širenja bolesti preporuča se prskanje usjeva u nekoliko navrata od nicanja od cvatnje fungicidima Champion u koncentraciji 0.35%, Cuprablau Z u koncentraciji 0,3% ili nekim drugim fungicidom na bazi bakra. Mladi usjev graha mahunara veoma često napadaju zečevi i mogu nanijeti velike štete. Za odbijanje napada usjev se s rubnih strana može prskati repelentom Kunilent R - 12 u koncentraciji 5 - 15%. Od štetnika na grahu mahunaru za vlažnijeg vremena pojavljuju se lisne uši koje prave štete sisanjem biljnih sokova, uzrokuju zaostalost u rastu, svijanje listova, prenose i virusna oboljenje. Kod jakog napada vodeći računa o karenci i vremenu primjene zaštitnih sredstava, suzbijanje se može provesti kontaktnim insekticidima kao što su Actellic 50 u koncentraciji 0.05-0.1% ili Decis EC 2.5 0.2 - 0.5 l/ha, odnosno sistemičnim koji imaju kraću karencu kao što su Pirimor 25 WG ili Hostaquick E-50 u koncentraciji od 0,1%.

Niske sorte graha mahunara beru se jednokratno kombajnima u tehnološkoj zriobi. Tehnološka se zrelost određuje na osnovu razvijenosti zrna u mahuna. Najpovoljniji rok jednokratne mehanizirane berbe je kada je postotak zrna u najrazvijenijim mahunama oko 12%. To se određuje na osnovu prosječnog uzorka iz kojeg se izdvoji 20 najrazvijenijih mahuna koje se izvažu i iz njih se izdvoji zrno. U momentu kada je udio zrna u tim najrazvijenijim mahunama u uzorku oko 12% pristupa se berbi. Tada će u prosjeku svih mahune težinski udjel zrna biti oko 5%. Kod te razvijenosti zrna ostvaruju se visoki prirodi, zadržava se visoka kvaliteta, a takove mahune dobro podnose transport. Ranijom berbom dobivaju se kvalitetnije mahuna, ali je prirod manji, dok se zakašnjelom berbom znatno smanjuje kvaliteta mahuna.Prirodi mahuna niskih sorata branih kombajnima u optimalnoj tehnološkoj zrelosti kreću se oko 10 - 15 t/ha. (Sl. 18. Berba)

44

45

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Mehanizirano brane mahune graha mahunara namijenjene za preradu moraju biti bez značajnijih primjesa kamenčića, grudica zemlje, dijelova biljke ili korova i na preradu dopremljene najkasnije 12 sata nakon berbe. Mahune ne smiju imati celulozna vlakna, moraju biti sočne i neoštećene. U prvu kvalitetu ulaze mahune koje u prosječnom uzorku imaju do 5% zrna, a u drugu one s 5 - 10% razvijenih zrna. U proizvodnji namijenjenoj za preradu uzgajaju se sorte niskog graha mahunara najčešće okruglog presjeka mahuna zelene ili žute boje. Sorte sitnijih mahuna manjeg presjeka koriste se za konzerviranje čitavih mahuna, a sorte krupnijih mahuna služe za konzerviranje mahuna izrezanih na komadiće dužine 3 4 cm. Takove sorte beru se mehanizirano pa je poželjno da imaju ujednačenije dospijevanje, da mahune formiraju na višim koljencima na biljci i imaju sporiji razvoj zrna.

Sorte graha mahunara

Sl.19. Polje niskog graha mahunara

Sl. 21. GROFFY Sl. 22. SUNRAY

Sorte niskog graha mahunara zelenih mahuna
Rana sorta niskog graha mahunara tamno zelenih mahuna koje su u tehnološkoj zriobi dužine 13 - 14 cm. Okruglog su presjeka s najvećim učešćem mahuna promjera 8 mm. Namijenjena je preradu sterilizacijom i smrzavanjem rezanih mahuna, te za tržište u svježem stanju. Biljke su koncentriranog dospijevanja za berbu i prilagođene jednokratnoj mehaniziranoj berbi. Relativno sporog je razvoja sjemena. Sjeme je bijele boje. Selekcija je nizozemske tvrtke Royal Sluis, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Fermi d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 2000. godine.

Sl.20 GRENOBLE

se pri vrhu biljke što omogućuje mehaniziranu berbu. Lagano se beru, pa su gubici u berbi minimalni. Osim u proljetnoj sjetvi zbog kratke vegetacije uspješno se uz navodnjavanje može uzgajati i kao naknadni, odnosno postrni usjev. Namijenjena za preradu sterilizacijom rezanih mahuna. Sjeme je bijele boje. Selekcija je nizozemske tvrtke Nunhems Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Agromais d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1978. godine. Rana sorta niske stabljike i svijetlo zelenih mahuna u tehnološkoj zriobi dužine 12 16 cm. Mahune su okruglog presjeka i promjera oko 10 mm. U mahuni se formira 5 - 7 sjemenki. Sjeme je smeđe boje. Sorta je namijenjena za tržište u svježem stanju. Selekcija je talijanske tvrtke Zorzi Sementi, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Miagra d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 2001. godine. Srednje rana sorta niske stabljike i tamno zelenih mahuna veoma ujednačenog dospijevanja. Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine oko 15 cm okruglog su presjeka i promjera 8 - 9 mm. Sjeme je bijele boje. Sorta je prikladna za mehaniziranu berbu i preradu, a može se uzgajati i za tržište u svježem stanju.

GRENOBLE

SUNRAY

BRONCO

Rana sorta niskog graha mahunara srednje zelenih mahuna okruglog presjeka. U tehnološkoj zriobi mahune su dužine 12 - 13 cm i promjera oko 10 mm. Formiraju
46

GROFFY

Sl.23 BRONCO 47

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Selekcija je američke tvrtke Asgrow, a sjeme u Hrvatskoj distribuira CPM International d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 2001. godine. Srednje rana sorta niskog graha mahunara tamno zelenih ravnih mahuna dužine u tehnološkoj zriobi oko 15 cm. Mahune su okruglog presjeka i promjera 9 - 10.5 mm. Visoko formirane mahune na biljci i ujednačenost u dospijevanju omogućuju primjenu mehanizirane berbe. Dosta je tolerantna na visoke temperature i ima relativno spor razvoj sjemena. Namijenjena je preradu prethodno rezanih mahuna. Sjeme je bijele boje. Selekcija je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1992. godine. Srednje rana sorta niskog graha mahunara bujnog rasta s većinom mahuna formiranih pri vrhu biljke što omogućuje kvalitetnu mehaniziranu berbu. Mahune su ravne, tamno zelene su boje i u tehnološkoj zriobi dužine 13 - 14 cm. Okruglog su presjeka i promjera 9 - 10 mm. Sorta je namijenjena za preradu smrzavanjem ili sterilizacijom prethodno izrezanih mahuna na komadiće. Sjeme je bijele boje. Selekcija je nizozemske Sl.26 HYSTYLE tvrtke S & G, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Adriaflora d.o.o. iz Pakoštana. Na sortnu je listu upisana 1988. godine. Srednje rana sorta niskog graha mahunara zelenih mahuna koje su u tehnološkoj zriobi dužine oko 14 cm. Okruglog su presjeka s najvećim učešćem mahuna promjera 9,0 - 10,5 mm. Namijenjena je preradu rezanih mahuna i za tržište u svježem stanju.
48 Sl.25 FORUM

ESPADA

Biljke su bujne, otporne na polijeganje i prilagođene mehaniziranoj berbi. Sjeme je bijele boje. Selekcija je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1992. godine. Srednje kasna sorta niskog graha mahunara tamno zelenih mahuna. Mahune su okruglog presjeka. U tehnološkoj zriobi su dužine 13 - 14 cm i promjera oko 10 mm. Sorta je namijenjene za preradu rezanjem mahuna. Veoma se kvalitetno može brati mehanizirano. Selekcija je nizozemske tvrtke Royal Sluis, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Fermi d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1987. godine.

Sl.27 NERINA

NERINA

FORUM

Sl.24 ESPADA

Srednje rana sorta niske stabljike i zelenih mahuna dosta ujednačenog dospijevanja. Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine oko 12 cm, plosnate su, a širina im je oko 2 cm. Sjeme je bijele boje. Zbog relativno visoko formiranih mahuna na biljci sorta je Sl.28 ROMANO 26 prikladna za mehaniziranu berbu. Uzgaja se za tržište u svježem stanju i za preradu. Selekcija je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1995. godine.

ROMANO 26

Sorte niskog graha mahunara žutih mahuna
Rana sorta žutih mahuna. Stabljika je niska. Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine 10 - 12 cm, okruglog su presjeka promjera 8 - 9 mm. Sjeme je bijele boje. Sorta se uzgaja prvenstveno za tržište u svježem stanju. Zbog više položenih mahuna na biljci i koncentriranog dospijevanja moguća je primjena mehanizirane berbe. Selekcija je nizozemske tvrtke Nunhems Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Agromais d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1984. godine.

Sl.29 DORINA

DORINA

HYSTYLE

49

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Srednje rana sorta niske stabljike. Mahune su u tehnološkoj zriobi žute boje, dužine su 12 - 14 cm, okruglog su presjeka promjera 9 - 11 mm. Sjeme je bijele boje. Sorta se uzgaja za tržište u svježem stanju i za preradu. Selekcija je talijanske tvrtke Zorzi Sementi, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Tirena d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1997. godine.

GOLDFISH

Sl.30 GOLDFISH

professional paper

GROWING VEGETABLE AS A SECOND CROP
The short vegetation period of some vegetables enables their growing after harvesting of some crops as a second crop same year. This production can be interesting for some vegetables for processing in an area where irrigations is possible. The article gives the growing technology and description of the most spread varieties of two for processing industry important vegetables, beetroot and bush bean, which as a second crop often have higher yield and better quality then in spring sowing.

Summary

Srednje rana sorta niskog graha mahunara žutih mahuna dužine 13 - 14 cm. Mahune su okruglog presjeka i promjera oko 10 mm. Sorta je namijenjena za preradu smrzavanjem prethodno izrezanih mahuna na komadiće i za tržište u svježem stanju. Sjeme je bijele boje. Moguća je mehanizirana berba. Selekcija je nizozemske tvrtke Royal Sluis, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Fermi d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1999. godine.
Sl.31 PARIDOR Sl.32 CARSON

PARIDOR

Key words: second crop, beet root, bush bean, growing technology, varieties

Literatura:
1. Bales - Frutig, S., 1991. Vegetables. Prentice Hall, New York. 2. Černe, M., 1997. Stročnice, Kmečki glas, Ljubljana. 3. Grupa autora, 1997. Gajenje povrća. Centar za povrtarstvo, Smederevska Palanka 4. Lešić, R. I sur., 2002. Povrćarstvo. Zrinski, Čakovec. 5. Maceljski, M. i sur., 2004., Štetočinje povrća. Zrinski, Čakovec

6. Maceljski, M. 1999. Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec.

Rana sorta žutih mahuna namijenjenih za preradu smrzavanjem. Stabljika je niska. Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine 13 - 14 cm, okruglog su presjeka promjera 9,5 mm. Sjeme je bijele boje. Zbog više položenih mahuna na biljci i koncentriranog dospijevanja moguća je primjena mehanizirane berbe. Selekcija je nizozemske tvrtke S&G Seeds, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Adriaflora d.o.o. iz Pakoštana. Na sortnu je listu upisana 2003. godine.

CARSON

7. Matotan, Z., 1994., Proizvodnja povrća. Nakladni zavod Globus, Zagreb. 9. Pavlek, P., 1985. Specijalno povrćarstvo. Liber, Zagreb.

8. Matotan, Z., 2004. Suvremena proizvodnja povrća. Nakladni zavod Globus, Zagreb. 10. Ružić, S., 2002. Suzbijanje korova herbicidima u povrtarstvu. Poljoprivredna stanica. Novi Sad. 11. Stein, S., 1992. Gemüse. BLV Verlagsgesellschaf GmbH, München. 12. Witham-Fogg, H.G., 1984. Vegetable gardening. Octopus books, London.

50

51

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Kantoci, D.1 Pregledni rad

POVRĆE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
Znanje o čimbenicima koji utječu na dobivanje visokih prinosa, o optimalnim uvjetima za uzgoj pojedinih povrtnih kultura te znanje o tehničkoj opremi, omogućuje nam spoznaju da mnoge povrtne biljke uzgajamo u klimatski nepovoljnom dijelu godine ili u krajevima gdje uzgoj tih vrsta nije moguć na otvorenom prostoru. Zato se izrađuju zaštićeni objekti.

SAŽETAK

Sl.1 Povrće u zaštićenom prostoru

U novije se vrijeme sve više koristi plastični materijal u obliku folija i ploča. Kod nas su najraširenije polietilenske folije, točnije polietenske. Lagane su (lakše od vode), čvrste i elastične. Svjetlo propuštaju slabije od stakla, a toplina se brže gubi u odnosu na staklo pa se prostor pod folijom noću brže hladi. UV zrake, nevidljivi dio sunčevog spektra, nepovoljno djeluje na polietilen. Zbog djelovanja sunca folija brzo “stari” i smanjuje se njezina propusnost za svjetlo pa se folije koriste samo jednu godinu. Na tržištu postoje folije s UV stabilizatorima čija je trajnost 2 do 3 godine. Folije su debljine 0,03 mm do 0,3 mm, što ovisi o namjeni. Otporne su na djelovanje mikroorganizama, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva. Na tržištu se mogu naći i plastične ploče, poliesterske i polikarbonatne. Ploče su različite debljine, najčešće 1 mm do 3 mm i znatno su lakše od stakla. Proizvođači obično navode da im je trajnost 10 godina. Svjetlosne zrake propuštaju gotovo kao i staklo, a prolaskom kroz plastiku svjetlo se raspršuje, što povoljno utječe na razvoj biljaka. Plastične ploče noću bolje čuvaju akumuliranu toplinu od stakla. Oštećena ploča lako se može popraviti ili zamijeniti. Ploče se Sl.3 Niski tuneli mogu savijati tako da nosiva armatura može biti i lučna. Postoje još ploče od pleksistakla i polistirolne folije, no rjeđe se koriste. Niski tunel je tip zaštićenog prostora koji prekriva površinu tla u obliku gredica. Folija se postavlja na nosivu armaturu u obliku lukova. Lukovi mogu biti drveni (lako savitljivi prutovi debljine 2 cm do 3 cm), metalni (pocinčana žica debljine 3 mm, betonsko željezo debljine oko 5 mm) ili plastični (cijevi promjera 2 cm). Drveni prutovi i plastične cijevi utisnu se u zemlju na dubinu od 10 cm do 15 cm, na razmak od 1m do 1,5 m. Metalni lukovi postavljaju se na drvene kolčiće ukopane po sredini gredice. Međusobno ih veže žica po dužini, postavljena po vrhovima kolčića. Jedna strana folije obično se ukopava, dok je druga pomična, učvršćuje se opekama, letvama i sl. Ta pomična strana omogućuje zračenje tunela i otvaranja radi njege usjeva.
Sl.4 Visoki tuneli

Svi se tipovi ili načini zaštite bilja od nepovoljnih utjecaja okoline mogu definirati kao zaštićeni prostor, natkriven prozirnim materijalom. U takvim objektima moguće je manje ili više mijenjati vegetacijske faktore (temperatura, svjetlo, vlaga zraka i tla, sastav zraka i tla). Osnovna je namjena zaštićenih objekata: privremena zaštita nasada od hladnoće ili mraza (rano proljeće, kasna jesen), proizvodnja sadnog materijala (uzgoj prijesadnica, ožiljavanje reznica) ili uzgoj kulture tijekom cijelog vegetacijskog perioda, od sjetve ili sadnje do berbe. Zaštićeni prostor prekriva se nekim prozirnim materijalom, staklom ili kakvim plastičnim materijalom. Staklo se dugo koristi, njegova debljina je 2 do 4 mm, ovisno o tipu zaštićenog prostora. Dobro propušta svjetlo, a noću zadržava toplinu koju isijava zemlja. Dugotrajno je, ali lako lomljivo i teže je od plastike.
1

NISKI TUNEL

POKROVNI MATERIJAL

Sl.2 Pokrovni materijal (plastični)

Darko Kantoci, dipl. ing. agr.

Osnovna razlika između visokih i niskih tunela je u tome što je u visokima omogućeno kretanje i rad. Nosiva armatura također je lučna, ali debljih profila. Materijal
53

VISOKI TUNELI

52

Glasnik zaštite bilja 4/2007

za nosivu armaturu je metal (legure željeza ili aluminija). Armature su široke više od 3 m, visoke oko 2 m i duge do 25 m. Pokrivaju se folijom debljine 0,15 mm ili pločama. Za provjetravanje tunela otvaraju se prednje strane tunela, dok su bočne obično ukopane u tlo. I niski i visoki tuneli postavljaju se u smjeru sjever-jug kako bi se što bolje iskoristilo sunčevo svjetlo. Budući da se u oba slučaja planira uzgoj kultura bez dodatnog zagrijavanja, izbor kultura i vrijeme uzgoja određuje klima određenog područja. Kolebanja temperature u negrijanim tunelima vrlo su velike i ovise o kretanju vanjske temperature. Za sunčanog dana maksimalna temperatura zraka u tunelu može biti i 15° C viša od one na otvorenom prostoru. Za oblačnih dana maksimalne su temperature za oko 5° C više od onih vani. Velika su kolebanja temperature u tunelima i tijekom dana i noći jer folija propušta toplinske zrake koje zemlja zrači noću bolje od stakla. Da bi se spriječio pad temperature tijekom noći, može se koristiti još jedan sloj folije. Temperatura je tada za oko 5° C veća nego u tunelu s jednostrukom folijom. Moguće je i unutar visokog tunela, iznad redova biljaka, postaviti niski tunel. Raspršivanje vode po biljkama ili prskanje tunela s vanjske strane također smanjuje snižavanje temperature u tunelu. Tlo i zrak u niskim i visokim tunelima mogu se zagrijavati bioenergetskim materijalom. Poznavajući zahtjeve pojedinih kultura za toplinom, neke od njih možemo uzgajati u tijeku jeseni, zime i ranog proljeća u negrijanim tunelima (ozima salata, špinat, matovilac, rotkvica, mrkva, peršin, mladi luk i ozimi kelj). Druge pak kulture (rajčica, paprika, patlidžan, krastavci i tikvice) mogu samo dio vegetacijskog razdoblja biti u negrijanim plastičnim tunelima. Tuneli mogu poslužiti i za uzgoj prijesadnica povrtnih vrsta koje zahtijevaju manje topline (kupus, kelj, cvjetača, korabica i salata), a sade se na otvorenom prostoru. Staklenici su zaštićeni prostori, slični plastenicima, samo što su pokriveni staklom, pa krovne površine moraju biti ravne. I u staklenicima i u plastenicima moguće je proizvoditi sve vrste povrtnih kultura. Za kulture koje traže više topline trošit će se više energije. Zato je važan pravilan izbor kultura u pojedinom dijelu godine, kako bi troškovi grijanja bili manji.

UVJETI U TUNELIMA

Izbor tipa zaštićenog prostora ovisit će o izboru kultura i tehnici uzgoja, ali najviše o veličini sredstava za investicije u proizvodnju i rentabilnost takve investicije s obzirom na visoke troškove energije (ako se koristi za zagrijavanje). Pri izgradnji zaštićenog prostora treba voditi računa o izboru lokacije. Treba izabrati ravan teren ili teren blago nagnut prema jugu. Razina podzemne vode ne smije biti bliža od 1,2 m do razine tla u kišnom dijelu godine. Lokacija mora biti prirodno zaštićena od hladnih vjetrova, a ako nije, grade se vjetrobrani sadnjom drveća. Pri izgradnji objekata vrlo je važna i blizina vode za navodnjavanje, tvrdih prometnica za dovoz potrebnog materijala i odvoz proizvoda, te ostale komunalne strukture. Povrće je moguće uzgajati u svim tipovima zaštićenih prostora. Tehnički gledano, najlakše je prilagoditi uvjete proizvodnje i kontrolirati ih u grijanim staklenicima i plastenicima. Zbog znatno nižih investicija, govorit ćemo o tehnici proizvodnje nekih povrtnih vrsta u negrijanom prostoru. U tablici su prikazane minimalne i optimalne temperature za klijanje sjemena te optimalne temperature za rast i razvoj biljaka.
Temperaturne vrijednosti nekih faza rasta i razvoja za neke vrste povrća u C° za klijanje sjemena vrsta povrća rajčica paprika krastavac salata špinat mrkva rotkvica korabica Temperature optimalna za rast i razvoj Optimalna 25 - 30 25 - 30 25 - 30 18 - 20 20 20 18 18 – 20

IZBOR I LOKACIJA

PROIZVODNJA POVRĆA

STAKLENICI

minimalna 10 - 12 13 12 - 13 2-3 2-3 4-5 2-3 2-3

Danju 18 - 25 26 - 29 26 - 30 12 - 20 15 - 18 16 - 20 10 - 16 12 – 18

noću 15 - 16 18 - 20 18 - 20 8 - 14 7 - 10 7-9 7-9 12

Sl.5 Staklenik

Objekti stalnog zaštićenog prostora su visoki tuneli, plastenici i staklenici. Visoki tuneli su pojedinačni objekti, dok plastenici i staklenici mogu biti pojedinačni ili skupni (nekoliko njih u bloku). U njima se najčešće koriste sistemi za dopunsko zagrijavanje uz mogućnost kontrole ostalih klimatskih uvjeta (svjetlo, vlaga zraka i tla, kvaliteta zraka i dr.). Primjena svih tih sistema na jednom mjestu uvjetovala je pojavu objekta pod nazivom greenhouse.
55

KONSTRUKCIJE OBJEKATA STALNOG ZAŠTIĆENOG PROSTORA

54

Glasnik zaštite bilja 4/2007

U Njemačkoj je za izgradnju staklenika viših od 4 m potrebna građevinska dozvola, dok je za niže objekte potrebna samo dozvola o zaštiti prirodne sredine. Konstrukcije staklenika i plastenika moraju zadovoljavati statiku prema standardu DIN 11535. Najracionalnije je koristiti postojeća standardizirana rješenja za određena klimatska područja, za koje je već ugrađen statički proračun. Kod nas je građevinska dozvola potrebna ako se grade stalni objekti, dok za izgradnju montažno-demontažnih objekata to nije potrebno. Visoki tuneli, a najčešće i plastenici i staklenici, izvode se kao montažnodemontažni objekti. Na razini Europske unije donesen je standard prEN13031-1 za dizajniranje i konstrukciju zaštićenog prostora. Na osnovi navedenog standarda izvršena je klasifikacija zaštićenog prostora zavisno od dužine namjene objekta u trajanju 5, 10 i 50 godina. Standardom nije predviđena specifikacija za građevinski materijal, već samo ograničenja koja dolaze zbog vlastite težine objekta, vjetra, težine snijega, instalacije, usjeva i koncentracije vertikalne težine. Usvajanje koeficijenta za proračun opterećenja vrši se u zavisnosti od klimatskih uvjeta područja gdje se objekt postavlja. Na osnovi izračunatih vrijednosti opterećenja, usvajaju se dimenzije profila za ramsku konstrukciju objekta zaštićenog prostora. U našem klimatskom području najviše pozornosti treba obratiti na brzinu vjetra i težinu snježnog pokrivača. Ramska konstrukcija treba biti dugotrajna. Zaštita od korozije mora biti kvalitetno izvedena jer je u objektima često prisutna velika vlaga i različite agresivne kemijske tvari. Zbog nepovoljne zaštite koju pruža običan emajl-lak, cijevna konstrukcija može se zaštititi slojem polimernog materijala, najčešće PE (polietan). Korišteni polimerni materijal cijevi mora biti kompatibilan s materijalom kojim se vrši pokrivanje objekta. Također se koriste čelične pocinčane ili aluminijske cijevi i različiti profili koji zahvaljujući svojem obliku mogu izdržati različita opterećenja, a da se pri tome utroši što manje materijala. PVC cijevi koje se koriste za visoke tunele nemaju dovoljnu čvrstoću. Lukovi su krovnim i bočnim dijagonalama povezani u statički stabilan objekt. Pričvršćivanje metalnih dijelova konstrukcije može se vršiti zavarivanjem ili pomoću vijaka i spojnica. Ramska konstrukcija može se postaviti na metalne šiljke koji se utisnu u zemlju, ali najčešće se koriste odgovarajući temelji ili betonske stope. Dimenzije stopa iznose oko 50 cm u promjeru i 80 cm dubine. Dužine visokih tunela usko su povezane s njihovom širinom, posebno ako postoji samo prirodno provjetravanje s prednjih strana. Za visoke tunele širine 5 m dužina može biti do 30 m, a za veće širine preporučena dužina iznosi 50 m. Ako visoki tunel ima prirodnu ventilaciju ili postoji mogućnost provjetravanja sa strane, dužina se može kretati i do 100 m. Blok tipovi plastenika i staklenika mogu biti proizvoljne dužine i širine. S energetskog gledišta, najpovoljnije je da zauzimaju površinu u obliku kvadrata jer je tada najmanja površina za razmjenu topline i najmanji su toplinski gubici.
56

Vrata su dio noseće konstrukcije, postavljaju se s prednjih strana objekta, služe za komunikaciju i omogućuju provjetravanje objekta. Na najjednostavnijim konstrukcijama visokih tunela, gdje nije ugrađen sistem za zagrijavanje i ventilaciju, klimatski se uvjeti u objektu reguliraju otvaranjem i zatvaranjem vrata te je posebno važna njihova konstrukcija. Radi što boljeg prirodnog provjetravanja, na plastenicima se postavljaju bočni otvori čije se otvaranje vrši u vidu roleta. Otvaranje tehnički može biti izvedeno od gore prema dolje, što predstavlja tehnički jednostavniju varijantu, ili od dolje prema gore, što predstavlja bolju varijantu s gledišta mikroklime u objektu. Da bi se povećala površina za provjetravanje, postavljaju se i krovni otvori. Da bi prirodno provjetravanje bilo učinkovito, površina otvora mora iznositi barem 20 do 30% ukupne površine objekta. Na ramsku konstrukciju pomoću vijaka se postavljaju aluminijski profili za pričvršćivanje folije ili polikarbonatnih ploča. Za pokrivanje objekta stalnog zaštićenog prostora najčešće se koriste polimerni materijali u vidu folija i ploča, i staklo. Pokrivanje može biti izvedeno samo jednom folijom debljine 150 do 200 mikrona, dvjema folijama između kojih vlada atmosferski tlak, s time da je vanjska folija istih karakteristika kao kod pokrivanja samo jednom folijom, dok je unutrašnja debljine 50 do 100 mikrona i treba sadržavati dodatak protiv kapanja. Najbolje rješenje je kada se koriste dvije folije debljine 200 mikrona između kojih vlada nadpritisak. Ovakvo rješenje znatno pridonosi stabilnosti cijelog objekta. Nadpritisak između folija je važan koliko zbog toplinskog učinka, toliko i zbog trajnosti folije. U zimskom periodu nadpritisak između folija mora biti veći (0,6 bara) dok je u ljetnim mjesecima nešto niži (0,4 bara). U slučaju mehaničkog oštećenja folije, oštećeno mjesto mora se očistiti i oštećenje se popravlja posebnom ljepljivom trakom.

Sl 6. Simulacja opterećenja ramske konstrukcije blok plastenika

57

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Da bi povrtlarska proizvodnja u zaštićenom prostoru bila uspješna, vrlo je važno izabrati odgovarajuće folije. Na izbor folije najviše utječu klima i tip objekta. Ako su za neko područje karakteristične visoke ljetne temperature zraka, koristi se odgovarajuća metoda zasjenjivanja. Postoji mogućnost primjene termoosjetljive folije.
Sl.7 Odabir folije

ODABIR FOLIJE

ima dodatak koji sprečava kapanje, dobre termičke osobine i malo slabiju prozirnost.

Sl.8 Unutrašnja folija

Za visoke tunele bez sistema za dodatno zagrijavanje najbolje su vanjske prozirne folije debljine 150 mikrometara. Unutrašnja, debljine 30 mikrometara, postavlja se na horizontalnu poprečnu gredu. Poželjno je da ima veliku prozirnost, da je nekapajuća i s posebnim termičkim učinkom. Tako se postiže smanjenje zapremine zraka, u koju zrači toplina akumulirana u tlu. Ako su za neko područje karakteristične visoke ljetne temperature zraka, koristi se odgovarajuća metoda zasjenjivanja. Postoji mogućnost primjene termoosjetljive folije - mulchopaque, koja pri temperaturi od 28° C postaje bijela, smanjuje joj se prozirnost i sprečava se pregrijavanje unutar objekta. Kada je temperatura zraka ispod 28° C, navedena folija je prozirna. Surveying study

VEGETABLES IN PROTECTED AREA
If we know what factors influence high crops and what optimum conditions for growing certain vegetables are, and combine this knowledge with technical eqipment, it will enable us to grow many vegetable plants in climatically unfavourable part of the year or in areas where growing these plants is not possible in open areas. This is why protected areas are built. All types and ways of protecting plants from unfavourable conditions can be defined as a protected area, covered with transparent material. in these areas it is possible to less or more change vegetation factors ( temperature, light, moist of the air and soil, composition of the soil and air ). The main purpose of protected areas is - temporary protection of plants from cold or frost (early spring, late autumn), production of plant material or growing culture throughout the whole vegetation period, from harvest of plant to picking.

Summary

Mnogi povrtlari često su u nedoumici pri biranju folije za pokrivanje zaštićenog prostora. Prilikom izbora polazi se od vrste ili tipa objekta i klimatskih prilika područja u kojem se objekt podiže. Osim toga, potrebno je voditi računa i o vrsti proizvodnje. Na primjer, za vrlo ranu, kao što je uzgoj rasada, biraju se folije veće transparentnosti (prozirnosti). Za bujne biljke, bolje su folije koje propuštaju više difuzne svjetlosti. Ako se objekti pokrivaju dvjema folijama, također se treba držati određenih pravila. Kada je riječ o visokim tunelima koji imaju sistem za dodatno zagrijavanje, unutrašnja folija postavlja se na paralelnu potkonstrukciju da bi se dobila što veća zapremina objekta, jer se veća količina zraka sporije hladi. Vanjska folija (debljine 180 mikrometara) treba propuštati što više svjetla. Preporučuje se da unutrašnji pokrov (debljine 80 mikrometara)
58

59

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Sanseović, T.1 pregledni rad

2-4 prava list

Goltix WG Lotus 300

1,5 0,1-0,2 0,8-1,0 1,5 0,1-0,2 Formula 1,0-2,0 2,0-4,0 1,5 1 god.2- 5 lista više god. 10-15 cm

Pinus Agro Pinus Agro Pinus Agro Pinus Agro Pinus Agro Pinus Agro Pinus Agro

Zaštita nekih povrtnih kultura od korova u postu (nakon nicanja kulture i korova)
Postojeća klimatska situacija jasno nam govori da će u zaštiti od korova sve zemljišne komponente primjenjene odmah poslije sjetve (sadnje, presađivanja) u uvjetima suše pružiti manjkavu učinkovitost suzbijanja. U prilogu su dati modeli zaštite od širokolisnih i uskolisnih korova važnijih povrtnih kultura nakon nicanja njih i korova. Uz svaki pripravak treba rabiti i odgovarajući okvašivač kako je to i napisano u priloženom naputku. Držite se preporučenih dozacija i vremena primjene. Vodite računa i o perzistentnosti pojedinih pripravaka i kulturama koje smijete sijati nakon primjene istih. Izbjegavajte prskanje u vrijeme maksimalnih temperatura zraka. Isto obavite u jutarnjim satima kada se biljka djelomično oporavi od stresa izazvanog visokim temperaturama. Kombinacije pripravaka za suzbijanje uskolisnih i širokolisnih korova nemojte rabiti. U pravilu se kod takovih kombinacija javlja slabija učinkovitost na uskolisne korove. U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas nakon nicanja ove kulture i korova.
Stadij razvoja blitve Protiv širokolisnih korova… Lira Protiv uskolisnih Doza kg.l/ha korova… 0,2-0,4 Napomena U programu Herbos d.d.

7-10 dana kasnije

Beet Up Trio Goltix WG Lotus 300 Beet Up Trio

Etofumesat: Oto Fenmedifam + desmedifam + etofumesat: Beet Up Trio Fluazifop-p-butil: Formula, Fusilade forte Klopiralid: Lotus 300 Metamitron: Goltix WG 70 U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja kulture i korova
Stadij razvoja graha prva troliska Protiv Protiv Doza kg.l/ širokolisnih uskolisnih ha korova… korova… Bazano 1,0-1,5 1,5 Pulsar 40 Formula 1,0-2,0 2,0-4,0 1,0 1 god.2-5 lista više god.10-15cm Napomena U programu Herbos d.d. Chromos Agro Chromos Agro Pinus Agro

1. Blitva

3. Grah

tijekom vegetacije

Klopiralid: Lira U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas nakon nicanja ove kulture i korova.
Stadij razvoja cikle Protiv širokolisnih korova… Oto Protiv uskolisnih Doza kg.l/ha korova… 2,5 Napomena U programu Herbos d.d.

od 1 – 3 troliske

prva troliska ili Basagran 600 8-10 cm Pulsar 40

2. Cikla

Bentazon: Bazano, Basagran 600 Fluazifop-p-butil: Formula Imazamoks. Pulsar 40 U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja kulture i korova
61

tijekom vegetacije
1

4. Grašak

mr. Teo Sanseović- Zavod za sjemenarstvo i rasadništvo,Osijek

60

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Stadij razvoja graška 2-3 lista

Protiv Protiv Doza kg.l/ širokolisnih uskolisnih ha korova… korova… Bazano 2,4 2,4 1,5-2,0 Pulsar 40 Formula 1,0 1,0-2,0 2,0-4,0

Napomena

U programu Herbos d.d. Chromos Agro Chromos Agro Chromos Agro

Kvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 EC Metazaklor: Butisan S * u programu Herbosa

prva troliska ili Basagran 600 8-10 cm prva troliska ili 8-10 cm Basagran Super

7. Lubenice i dinje

Za suzbijanje korova u ovim kulturama u postu nemamo učinkovitih herbicida U prilogu su prikazani modeli zaštite luka koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja kulture i korova
Stadij razvoja luka 2 lista 2 lista 3-4 lista 3-4 lista 2-4 lista 2-4 lista 2-4 lista 1-3 lista Protiv širokolisnih korova… Verton Verton Galigan Goal Lira Lontrel 300 Lotus 300 Loret Formula 3 lista 3 lista FocusUltra Bastional Fusilade forte Galigan Protiv Doza kg.l/ uskolisnih ha korova… 0,5 1,0 0,75 1,5 0,75 0,2-0,4 0,3 0,3 0,2-0,4 1,0-2,0 2,0-4,0 1,5 0,6 0,82,0 1,5-2,5 1 god.2- 5 lista, više god. 10-15 cm više god. 10-15 cm 1 god. više god. 1 god.3-5 lista višekratno Napomena U programu Herbos d.d. Chromos Agro Herbos d.d. Chromos Agro AgroChem Maks Herbos d.d. Chromos Agro Pinus Agro AgroChem Maks Pinus Agro Chromos Agro Chromos Agro Syngenta

od 1 – 3 troliske

Pulsar 40

8. Luk – uzgoj iz sjemena

1 god.2-5 lista više god.10-15cm

Pinus Agro

Bentazon: Bazano, Basagran 600, Basagran Super Fluazifop-p-butil: Formula Imazamoks. Pulsar 40

5. Krastavci

Za suzbijanje korova u krastavcima u postu nemamo učinkovitih herbicida

6. Kupusnjače - uzgoj iz prijesadnica
Stadij razvoja kupusnjača razvoj rozete 8-10 dana nakon rasađivanja

U prilogu su prikazani modeli koji se rabe u nas u postu to jest nakon rasađivanja.
Protiv Protiv Doza kg.l/ širokolisnih uskolisnih ha korova… korova… Lira * Lontrel 300 Lotus 300 SL Butisan S Formula Pantera 40 EC 0,2-0,3 0,3 0,3-0,4 2,0-2,5 1,0-2,0 2,0-4,0 1 god.2-5 lista više god.10-15cm Napomena U programu Herbos d.d. Chromos Agro Pinus Agro Chromos Agro Pinus Agro AgroChem Maks

8-10 dana nakon rasađivanja

8-10 dana nakon rasađivanja

0,6-1,5 1,75-3,0

1 god 2 – 4 lista više god 15-30 cm

Pantera 40 EC

1 god 2 – 4 lista, AgroChem Maks više god 15-30 cm

Fluazifop-p-butil: Formula Klopiralid : Lira, Lontrel 300, Lotus 300 SL
62

Klopiralid: Lira, Lontrel 300, Lotus 300, Loret Oksifluorfen: Galigan, Verton, Goal Cikloksidim: Focus Ultra Fluazifop-p-butil: Formula, Fusilade forte
63

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Haloksifop ester: Bastional Kvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 EC

uzgoj iz lučice
U prilogu su prikazani modeli zaštite luka koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja/rasađivanja kulture i korova
Stadij razvoja luka 2 lista 2 lista 3-4 lista 3-4 lista 2-4 lista 2-4 lista 2-4 lista 1-3 lista 2-6 lista Protiv širokolisnih korova… Verton Galigan Verton Galigan Goal Lira Lontrel 300 Lotus 300 Loret Starane 250 Formula 3 lista 3 lista FocusUltra Bastional Fusilade forte Pantera 40 EC Protiv Doza kg.l/ uskolisnih ha korova… 0,5 1,0 0,75 1,5 0,75 0,2-0,4 0,3 0,3 0,2-0,4 0,5-0,8 1,0-2,0 2,0-4,0 1,5 0,6 0,82,0 1,5-2,5 1 god.2- 5 lista, više god. 10-15 cm 1 god.3-5 lista više god. 10-15 cm 1 god. više god. višekratno Napomena U programu Herbos d.d. Chromos Agro Herbos d.d. Chromos Agro AgroChem Maks Herbos d.d. Chromos Agro Pinus Agro AgroChem Maks Chromos Agro Pinus Agro Chromos Agro Chromos Agro Syngenta

U prilogu su prikazani modeli zaštite mahuna koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja kulture i korova
Stadij razvoja mahuna Prva trolisvka Protiv Protiv Doza kg.l/ širokolisnih uskolisnih ha korova… korova… Bazano 1.0-1.5 Napomena U programu Herbos

9. Mahune

Bentazon: Bazano Iz tablice je vidljivo da za suzbijanje korova u mrkvi u postu imamo više učinkovitih herbicida
Stadij razvoja mrkve 2-4 lista 3-4 lista Protiv Protiv Doza kg.l/ širokolisnih uskolisnih ha korova… korova… 1,5 1,5-2,0 FocusUltra Bastional Formula 1,5-4,0 0,4-1,0 1,0-2,0 2,0-4,0 Napomena Isto primjenjeno poslije sjetve a prije nicanja U programu Herbos d.d. Chromos Agro 1 god.3-5 lista Chromos Agro više god. 15-30 cm 1 god.1-3 lista Chromos Agro više god. 10-15 cm 1 god.2- 5 lista više god. 10-15 cm Pinus Agro

10. Mrkva

Prohelan - T Afalon disperzija

1 god 2 – 4 lista, više god 15-30 AgroChem Maks cm

Fluroksipir: Starane 250 Klopiralid: Lira, Lontrel 300, Lotus 300, Loret Oksifluorfen: Galigan, Verton, Goal Cikloksidim: Focus Ultra Fluazifop-p-butil: Formula, Fusilade forte Haloksifop ester: Bastional Kvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 EC
64

Cikloksidim: Focus Ultra Fluazifop-p-butil: Formula Haloksifop ester: Bastional Linuron: Afalon disperzija Prometrin: Prohelan - T

65

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Iz tablice je vidljivo da za primjenu u paprici nema učinkovitih pripravaka za suzbijanje širokolisnih korova u postu
Stadij razvoja paprike Ne ovisi o razvojnom stadiju Protiv Protiv Doza kg.l/ širokolisnih uskolisnih ha korova… korova… Agil 100 EC 0,5-1,2 0,7-2,0 Napomena 1 god.3-5 lista više god.15-30 cm U programu Makhteshim Agan

11. Paprika - uzgoj iz prijesadnica

Metro WP 8-10 dana nakon rasađivanja ili 3-5 lista kod uzgoja iz sjemena Tor 70 WP Sorgum*

0,5-0,75 0,5-0,75 50 g. + okvašivač 1,0-2,0 2,0-4,0

8-10 dana nakon rasađivanja 8-10 dana nakon rasađivanja 1 god.1-3 lista više god. 10-15 cm 1 god.1-3 lista više god.10-15 cm

Stockton Chem. Corp. Chromos Agro

Herbos d.d.

12. Peršin
Stadij razvoja prešina 2-4 lista

Formula Protiv Protiv Doza kg.l/ širokolisnih uskolisnih ha korova… korova… Prohelan - T Formula 1,5 1,0-2,0 2,0-4,0 Napomena Isto primjenjeno poslije sjetve a prije nicanja 1 god.2- 5 lista više god. 10-15 cm U programu Herbos d.d. Pinus Agro Agil 100 EC

Pinus Agro Makhteshim Agan

0,5-1,2 0,7-2,0

1 god.3-5 lista više god.15-30 cm

Fluazifop-p-butil: Formula Prometrin: Prohelan - T U prilogu su prikazani modeli zaštite rajčice koji se rabe u nas nakon rasađivanja (nicanja) ove kulture i korova.
Protiv Stadij razvoja širokolisnih rakčice korova… Sencor WG 70 Senkor WP 70 Senior WP Senat WG Protiv uskolisnih Doza kg.l/ha korova… 0,5-0,75 0,35-0,75 0,4-0,7 0,5-0,75 0,4 0,5-0,75 Napomena U programu

Fluazifop-p-butil: Formula Metribuzin: Sencor WG 70, Senkor WP 70, Senior, Senat WG, Metro WP, Tor 70 WP Propakvizafop: Agil 100 EC Rimsulfuron: Sorgum * u programu Herbosa

14. Salata

Za suzbijanje korova u salati u postu nemamo učinkovitih herbicida

13. Rajčica

15. Špinat

Za suzbijanje korova u špinatu u postu nemamo učinkovitih herbicida

8-10 dana nakon Bayer CropSci. rasađivanja 7-10 dana nakon rasađivanja ili Pinus Agro 4-6 lista kod uzgoja iz sjemena 8-10 dana nakon rasađivanja ili Herbos d.d. 3-5 lista kod uzgoja iz sjemena 8-10 dana nakon AgroChem Maks rasađivanja

66

67

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Kantoci, D.1 Pregledni rad

PROTUGRADNE MREŽE
Odavno se o protugradnoj zaštiti nije pričalo kao zadnjih godina. Nažalost, sve su to bili razgovori s povodom. Meteorološka statistika pokazuje da tuča pada sve češće i sve više, a globalne klimatske promjene idu u prilog prognozama da će se ovaj trend nastaviti još dugi niz godina. Izbor najučinkovitijeg sistema protugradne zaštite postaje aktualniji nego ikad.

prekriva mrežama čija je osnovna funkcija mehanički zaštititi nasad od grada. U zimskom periodu mreže su skupljene i pričvršćene za sajle koje se nalaze iznad svakog reda. U proljeće, mreže se šire i međusobno spajaju posebnim kopčama. Spajanje se vrši točkasto, na svakih nekoliko metara, tako da između spojnih mjesta ostaju prorezi kroz koje se grad slijeva u sredinu međurednog prostora.

Sl.2. Zaštitna mreža-vinograd

SAŽETAK

Sl.1. Zaštitna mreža-voćnjak

U pitanju je relativno glomazan, ali apsolutno siguran sistem zaštite kojim se jednostavno rukuje i koji ne zahtijeva održavanje. Protugradnim mrežama moguće je uspješno zaštititi različite nasade - voćnjake, vinograde i povrtlarske nasade. Same mreže napravljene su od materijla na bazi polietilena. U praksi su najzastupljenije crne, ali se povremeno mogu naći sive i bijele mreže. One se, osim po boji, međusobno razlikuju i po kemijskom sastavu, odnosno, po trajnosti. U našim krajevima je najuputnije koristiti crne mreže koje su ujedno i najotpornije i čija trajnost prelazi vijek trajanja jednog voćnjaka.
Sl.3. Mreža

Vrlo mali broj poljoprivrednika osigurava svoje nasade od elementarnih nepogoda kod osiguravajućih društava, a i oni malobrojni koji osiguraju nasad, dobivaju tek manju naknadu za učinjenu štetu. Nadalje, ako vam nasad strada od tuče, proizvođač gubi kupca u toj godini ili čak trajno, a ako se radi o ozbiljnim oštećenjima, rodnost u idućoj godini također je smanjena. Učinkovitost zaštite protugradnim raketama je odavno pod znakom pitanja. U novije vrijeme se spominje i sistem neutraliziranja gradonosnih oblaka iz aviona, ali u svakom slučaju ostaje vječito pitanje - hoće li baš moj nasad biti zaštićen? Sve su to “teme i dileme” koje su u razvijenim poljoprivrednim regijama odavno riješene na najsigurniji i najjednostavniji način. Tamošnji poljoprivrednici su svoje nasade prekrili protugradnim mrežama i u tome pronašli sigurnu i trajnu zaštitu i računicu. Zato ćemo se malo detaljnije pozabaviti upravo tim načinom protugradne zaštite. Konstrukcija je sastavljena od stupova, rešetkasto raspoređenih po cijeloj plantaži, međusobno povezanih sistemom sajli, ankera, držača, zatezača itd., koji se na kraju
1

Sistem protugradnih mreža
Darko Kantoci, dipl.ing. agr.

Betonski stupovi mogu se primjenjivati na čvrstom i stjenovitom tlu. U srednjoj Europi i na tlima kakva su kod nas, betonski bi stupovi s vremenom mogli polako tonuti. Osim toga, eventualni kasni snijeg na već raširenoj mreži doveo bi do ekstremnog opterećenja sistema pa bi se moglo dogoditi da se pojedini betonski stupovi polome (osobito oni koji se opterete na pomicanje i savijanje). Sl. 4. Mreža-stupovi

Stupovi

68

69

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Kod drvenih stupova takve opasnosti nema i oni su za naše prilike optimalno rješenje. Najbolji drveni stupovi izrađuju se od impregniranog drveta ariša ili bora, pri čemu je važno da se njihova impregnacija obavi tehnološki točno i dosljedno. Najprije pod visokim tlakom, a zatim u vakuumu, nakon čega se obavlja proces fiksiranja. Dobro pripremljeni drveni stupovi traju najmanje 25 godina.

Sl.4. Zaštitna mreža-stupovi

Surveying study

Recently, a lot is being said about the hail protection. Unfortunately, all of this talk has been for a reason. Metheorological statistics show that hail is increasingly more common and more in quantity, and global climatic changes say that this trend is going to continue for many years. Choosing the most efficient system of hail defense system has become more accute than ever. A very small number of agriculturers ensure their plants from elementar disasters at the ensurance companies, and those who do that receive only a small compensation for the damage done. furthermore, if your plants are destroyed by hail, the producer loses the customer in that year or even permanently, and if it is a serious damage the fertility for the next year can also be reduced. Efficiency of anti-hail rackets is questionable. Lately the system of neutralizing hail clouds from planes has been mentioned, but in any case the eternal qestion remains - will my plantation be protected? These are all themes and dilemmas that were solved a long time ago in developed agricultural regions. the agriculturers there cover their plantations with anti-hail nets and find in this permanent and safe protection and calculation. This is why we will deal with this method of hail defense system in more detail.

Summary

HAIL-DEFENSE NETS

Natkrivenost plantaža protugradnim mrežama dovodi do neznatne zasjenjenosti nasada. Ispod mreža dolazi do blagog ublažavanja temperaturnih ekstrema. Kada vanjske temperature pređu 30° C, temperatura ispod mreže bit će za 2 do 3 stupnja niža. Isto tako, kada su temperature okoline ekstremno niske, one će ispod mreže biti za 2 do 3 stupnja više, što može zaštititi nasad od kasnih proljetnih mrazeva. Pri srednjim vrijednostima, temperatura ispod mreža se ne razlikuje od “vanjske” temperature. Blaga zasjenjenost, već sama po sebi ublažava i pojavu opekotina. Ovaj učinak se pojačava činjenicom da mreže, osim izvjesne zaštite od prejake osunčanosti, u određenom stupnju smanjuju razliku između najniže i najviše dnevne temperature. Sistem se projektira za svaki voćnjak ili drugi nasad posebno, uvažavajući specifičnost terena i samih nasada. Uputno je cijeli posao prepustiti stručnjacima koji će te posebnosti znati procijeniti i poštivati ih. Idealno bi bilo postaviti mreže prije podizanja novih nasada jer se tada sistem može koristiti i kao potpora biljkama. Međutim, za podizanje protugradnih mreža nikad nije kasno i naš je savjet da, poučeni iskustvom europskih poljoprivrednika, obavezno razmislite o postavljanju mreža na svojim plantažama. Bolje je jedne godine odreći se zarade ili odložiti kupovinu nekog stroja pa izgraditi vlastiti sistem zaštite od tuče. To će vam omogućiti da sa sigurnošću računate na svoj prinos i prihod, da imate svoje stalne kupce i da slobodno ugovarate prodaju unaprijed. Riješite dilemu, podignite mrežu i spavajte mirno.

Prostor ispod mreže

Izgradnja sistema

70

71

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Trajčevski,T. 1 znanstveni rad

selu Jurumleri u okolici Skoplja. Praćena je pojava patogena Erysiphe umbeliferarum De Bary f. dauci na mrkvi uzgajanoj u plastenicima i u polju. Ispitivani fungicidi predstavljeni su u tablici br.1. Ispitivanja su izvedena u pet ponavljanja po 50 biljaka. Vršena su dva tretiranja. Prvo je tretiranje izvedeno 19.05.2005. godine, a drugo 24.06.2005. godine. U 2006. godini prvo je tretiranje izvedeno 22.05.2006, a drugo tretiranje 21.06.2006. Tretiranja su vršena leđnom prskalicom od 10 litara. Ocjena djelotvornosti ispitivanih fungicida u zaštiti lišća vršena je u dva navrata: 21.07.2005. godine i 25.07.2006. godine. Dobiveni rezultati o zarazi lišća obrađeni su po formuli Townsen–Heubergera a djelotvornost po Abbottu.
Tab. 1.Primijenjeni fungicidi Tab.1.Rewiew of the examined fungicides in investigation Pripravak Fungicide Anvil 5 SC Bayleton 5 special Bumper 25 EC Kumulus DF Systhane 12 EC Fundazol 50 WP Kontrola Check Djelatna tvar Active ingradient heksakonazol Triadimefon propikonazol Elementarni sumpor mikobutanil Benomyl a.t. a.i. %.kg. 5% 5% 250 gr/l 80% 125 g/l 50% -

UZROČNIK PEPELNICE MRKVE I DJELOTVORNOST MJERA KEMIJSKE ZAŠTITE Erysiphe umbelliferarum de Bary f.dauci Jacz
U tijeku 2005. i 2006.godine vršili smo ispitivanje djelotvornosti kemijske zaštite mrkve od napada patogena Erysiphe umbelliferarum de Bary f.dauci Jacz.-uzročnika pepelnice,u selu Jurumleri u okolici Skoplja. Izvedenim smo pokusima utvrdili da je u 2005. godini najbolja djelotvornost postignuta primjenom fungicida Bumper 25 EC s indeksom djelotvornosti od 90,68%. Pri ispitivanjima u 2006. godini najbolji indeks djelotvornosti pokazao je fungicid Bayleton 5 special s indeksom djelotvornosti od 89,30%. Dobru su djelotvornost pokazali i fungicidi: Systhane 12 EC,Anvil 5 SC kao i Kumulus DF. Malo slabiju djelotvornost pokazao je fungicide Fundazol 50 WP. Ključne riječi: Erysiphe umbelliferarum f. dauci, mrkva, fungicidi, zaštita. Mrkva je povrtlarska kultura koja je slabo zastupljena na većim površinama u Republici Makedoniji. Uglavnom se uzgaja na manjim parcelama po vrtovima, za osobne potrebe povrtlara ili eventualno za prodaju. U pojedinim područjima mrkva se više uzgaja, npr. u selu Jurumleri u okolici Skoplja. U tom selu mrkva se uzgaja za ranu proizvodnju u plastenicima, te za kasnu proizvodnju na otvorenom. Pri proizvodnji mrkve treba voditi računa o zaštiti od korova, od napada uzročnika bolesti kao i od napada štetnih insekata. Osobito je važno vršiti zaštitu mrkve od napada mrkvine muhe Psila rosae, kao i tretirati tlo za eliminaciju korova. Parazit koji se najčešće javlja na mrkvi te uzrokuje velike štete je parazit Erysiphe umbeliferarum f. dauci – uzročnik pepelnice. On osobito često napada mrkvu koja se uzgaja na otvorenom i pri gustom sklopu. Ispitujući djelotvornost različitih fungicida za zaštitu mrkve od napada Erysiphe umbeliferarum De Bary f. Dauci, obavili smo pokuse u 2005. i 2006. godini na mrkvi u
1

Sažetak

Proizvođać Producer % Syngenta

Konc i doza Conc. Doses %, kg.l/ha 0,25% 0,03% 0,01% 0,3% 0,03% 0,1 % -

Bayleten AG Makteshim agan BASF AG Rhom et Haas Chipoin -

Uvod

U selu Jurumleri u okolici Skoplja utvrdili smo na mrkvi napad patogena E. umbeliferarum.f. dauci. Mikroskopski simptom napada, pojava bjeličaste prevlake na lišću (sl.1 i sl.2). Simptomi napada patogena manifestiraju se na svim nadzemnim dijelovima biljke: lišću, lisnim drškama, stablu i drugim dijelovima, pri čemu se stvara i bjeličasti do sivi micelij i spora gljivice koja obuhvaća sve veći biljni dio (sl.1). Korijen oboljelih biljaka prekida razvoj i ostaje malen i žilav. Osim Erysiphe umbelliferaum de Bary f. Dauci, pepelnicu na mrkvi uzrokuju i gljivice Erysiphe heraclei D.C i Erysiphe polygoni D.C, prema navodima Strandberga
73

Rezultati i rasprava

Materijal i metode istraživanja

dr. Tanas Trajčevski - JNU Zemjodelski institut Skopje

72

Glasnik zaštite bilja 4/2007

(2000). Prema navodima mnogih autora, gljivica Erysiphe heraclei Schleich ex DC (1815) ima više sinonima, a jedan od njih je i Erysiphe umbeliferarum (Merce,1975). Osim tog sinonima, gljivica E.heraclei ima 42 sinonima. Navest ćemo neke od njih: Erysiphe communis f.umbeliferarum, Erysiphe umbelliferarum f.dauci, Erysiphe martii, Alphitomorpha heraclei (D.C.) Erysiphe umbelliferarum forma aegopodii Jacz., Erysiphe umbelliferarum forma cicutae Jacz; Erysiphe umbelliferarum forma petroselini; Erysiphe umbelliferarum forma sileris Jacz; Erysiphe umbelliferarum forma pimpinellae Diet; Erysiphe umbelliferaum de Bary; Erysiphe umbelliferarum de Bary (1870) i dr. Golovin (1956) navodi da mrkvu napada gljivica Leveillula umbeliferarum Golov f.nov f.dauci Golov. Dakova(1969) i Stančeva (2000) navode da mrkvu parazitira gljivica Erysiphe umbeliferarum D.B. f.dauci Jacz. Prema navodima Golowea i sur. (2005) patogen Erysiphe heraclei stvara na mrkvi pojedinačne cilindrične konidije. Napad E. heraclei na mrkvi navode i Abercrombie, Finch (1976) i Aegeter (2002). Takamatsu i sur. (2005) determinirali su 19 specijesa i 10 rodova gljivice uzročnika pepelnice, među kojima su i Erysiphe heraclei. Identifikaciju su vršili ribozomalnom DNA i 5,8 S r DNA gena i 5 i 28S r RNA gena. Osim navedene gljivice, mrkvu napada i gljivica Erysiphe polygoni D.C. Ta gljivica parazitira, prema Ainsworthu (1971), oko 500 domaćina. Josifović (1964) navodi da Erysiphe polygoni D.C. [Erysiphe comynis (Wallr) Fries] parazitira biljke iz 375 vrsta i iz 175 rodova uzrokujući oboljenja bitna za praksu na različitim vidovima iz familija Leguminosae i Cucurbitaceae. Prema navodima Stojanovića (2004) Erysiphe polygoni De Candolle je sinonim gljivice Erysiphe betae (Vanha) Weltzien. Maček (1989) navodi gljivicu E.polygoni kao uzročnika pepelnice graška.

Tab. 2 Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti mrkve od napada E. umbeliferarum f. dauci Tab.2. Efficity of tested fungicides in controlling E.umbeliferarum f. dauci. Fungicid Fungicide Anvil 5 SC Bayleton 5 special Koncentracija% Concentration % 0,25% 0,03% 0,01% 0,3% 0,03% 0,1% Indeks zaraze lišća Index of diseases% Djelotvornost Eficacy %

2005. god. 4,98 6,25 4,33 6,12 5,23 8,75 46,48

2006. god. 7,31 5,85 7,63 6,13 6,92 10,37 54,71

2005. god. 89,28 86,55 90,68 86,83 88,74 81,17 -

2006. god. 86,63 89,30 86,05 88,79 87,35 81,04 -

Bumper 25 EC Kumulus DF Systhane 12 EC Fundazol 50 WP Kontrola Check

Prema rezultatima prikazanim u tablici br.2 može se vidjeti da je u zaštiti mrkve od napada patogena E. umbeliferarum f. dauci, najveći indeks djelotvornosti u 2005. godini pokazao fungicid Bumper 25 EC (propikonazol) pri čemu je indeks iznosio 90,68%. Pri ispitivanjima u 2006. godini najveći indeks djelotvornosti pokazao je fungicid Bayleton 5 special (Triadimefon) s indeksom djelotvornosti 89,30%. Visok indeks djelotvornosti pokazao je i fungicid Kumulus DF s indeksom djelotvornosti od 88,79%. Setty i sur. (1996) navode da je kontrola patogena E.polygoni najdjelotvornija s fungicidima na bazi carbendazima. Korhon (1996) navodi da su za kontrolu Erysiphe betae najboolji rezultati postignuti fungicidima na bazi cyproconazole + carbendazima. Izvedenim pokusima ispitivanja djelotvornosti novijih fungicida za zaštitu mrkve od napada patogena Erysiphe umbeliferarum f.dauci - uzročnika pepelnice u 2005. i 2006. godini u selu Jurumleri u okolici Skoplja u Republici Makedoniji, utvrdili smo da je najviši indeks djelotvornosti u 2005. godini pokazao fungicid Bumper 25 EC (propikonazol), 90,68%. Izvedenim pokusima u 2006. godini utvrdili smo da je najbolji indeks djelotvornosti pokazao fungicid Bayleton 5 special (triadimefon) s indeksom djelotvornosti od 89,30%, kao i fungicid Kumulus. Dobru djelotvornost pokazali su i fungicidi: Anvil 5 SC kao i fungicid Systhane 12 SC. Nešto slabiji indeks djelotvornosti pokazao je fungicid Fundazol 50 WP.
75

Zaključak

Sl.1.i sl.2 Erysiphe umbelliferarum f. dauci: bjeličasta prevlaka na lišću (original, foto Trajčevski). Fig.1 and 2.Erysiphe umbelliferarum f. dauci symptoms of the leaves of carrot.

Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti mrkve od napada E. umbeliferarum f. dauci predstavljena je u tablici br. 2

74

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Scientific study

7. 8. 9. 10. 11.

Josifović,M (1964): Poljoprivredna fitopatologija,Naučna knjiga,1964,Beograd. Korhon.S.(1996): Fungicidy v curkrovce ano či ne? Listy Cukrovarnicke a Reparske, 112 (11) 328-329. Maček,J, Kolektiv autora (1983): Erysiphe polygoni pepelnica graška. Priračnik izveštajne i prognozne službe zaštite poljoprivrednih kultura,1983.Beograd. Merce, J (1975): Erisipfaceas de la cordillera betica (Taxonomia y corologia, Primera parte) . Anal.Inst.Bot.Cavanilles 32 (2) :705-729. Setty, T.A.S; Porameswor N.S; Herle P.S; Krishappa, M.R (1996): Control of powdery mildew of blackgram with fungicides. Curent Research – University of Agriculturae Sciences/Bangalore,25(1) 14-15. Stančeva Jordanka (2000): Atlas na bolestite po zelenčukovite kulturi, i bolesti po zelenčukovite kulturi. Pensoft, 2000/Sofia-Moskva. Strandberg.O.J(2000): Carrot (Daucus carota L.subsp-sativus).Pr.colstar (l.u.,25.05.00.The Amaerican Phytopathology Society. Stojanović, S. (2004): Poljoprivredna fitopatologija, Kragujevac 2004. Takamatsu. S; Hirta, T.; Sato.Y (2005) Phylogenetic Analysis and Predicted Secondary Structures of the r DNA Internal Transcribed Spacers of the Powdery Mildew Fungi (Erysiphaceae). Mia University,Tsu 514-8507, Japan Kosugi-Cho,Toyama 939-0396, Japan. Contribution No 142, from the Laboratory of Plant Pathology, Mie University.

Erysiphe umbelliferarum de Bary f.dauci Jacz – Powdery mildew of the carrot and suces of chemical protection
The control of the carrot powdery mildew diseases caused by Erysiphe umbelliferarum f. dauci is continually actual problem. This work shows results of the chemical control of powdery mildew on the carrot, are presented results of application with some fungicides. The examination is done in 2005 and 2006 year in village Jurumleri near Skopje, Repubic of Macedonia. The most eficacions fungicide applied in this research were Bumper 25 EC (propikonazol) efficacy protection with Erysiphe umbelliferarum f. dauci is 90,68% in 2005 and fungicide Bayleton 5 special (triadimefon) efficacy 89,30% in 2006 year. Key words: Erysiphe umbelliferarum f. dauci, carrot, fungicides, protect.

Summary

12. 13. 14. 15.

Literatura
1. 2. 3. 4. Abercrombie, K ;Finch,H.C (1976): Powdery mildew of carrot in California Plant.Dis.Rep. 60:781-782. Aegeter, B.J (2002): Powdery mildew. page 22-23. in: Compendium of Umbelliferous Crop Diseases. R.M.Davis and R.N.Raid eds.American Phytopathological Society.St Paul. MN. Ainsworth. C.G(1971): Dictionary of the fungi. Comonwelth mycological institute. Kew surrey. Glawe, D.A; Pelter,G.Q; Toelt,L.J (2005): First report of powdery mildew of carrot and parsley caused by Erysiphe heraclei in Washington State on li.Plant Health Progress doi: 10.1094/PHP-2005-0114-01-HN. Golovin. N.P (1956): Monografičeskii obzor roda Leveillula arnaud (Mučnisto- rosanie gribi-sem Erysiphaceace) Botaničeski institute. Um. M. V. L. Komarov, 1956. Moskva Dakova. A.T.(1969): Fitopatologičeski slavor spravočnik, Nauka, 1969, Moskva.

Višegodišnje iskustvo u projektiranju i proizvodnji: - svih vrsta plastenika, - sustava za grijanje i prozračivanje, - opreme za hidroponski uzgoj povrća, - sustava za navodnjavanje

5. 6.

Iz ponude izdvajamo široku paletu supstrata za uzgoj povrća proizvodnje Klasmann-Deilmann 77

76

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Jozić, B. 1 pregledni rad

SVJEŽA I TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA Razlike i komparativne prednosti
Sva organska gnojiva treba ocjenjivati prije svega po sadržaju organske tvari u njima. Njihova uloga u rastu i razvoju biljaka je višestruka. Popravljaju strukturu tla, toplinska svojstva i vodo-zračni režim kao i ukupnu mikrobiološku aktivnost tla. Znatno utiču na fizikalno-kemijska svojstva tla. Organska tvar iz koje se oslobađa ugljični dioksid (CO2) potreban fotosintezi što je posebno važno kod proizvodnje u zatvorenim prostorima (staklenicima i plastenicima). Glavna razlika između svježih organskih gnojiva i tvorničkih je u različitosti sastava, od sadržaja organske tvari, hranjiva te drugih korisnih ali i štetnih tvari koje sa sobom donose svježa organska gnojiva (sjeme korova, gljivice i drugi patogeni). Nasuprot tome tvornička organska gnojiva se odlikuju stabilnim sadržajem organske, suhe tvari, hranjivih elemenata bez sjemena korova, gljivica i patogena. Sadržaj organske tvari kod svježih organskih gnojiva je 20-30% ovisno o vrsti, a kod tvorničkih organskih gnojiva od 42-65% Prosječni sastav svježih organskih gnojiva
Vrsta Goveđi Konjski Ovčji Svinjski Perad FERTOR SIFORGA 20-25 25-38 30-32 25-28 28-30 65 65 10-15 15-25 25-35 20-30 20-30 92 92 0,5-1 2-2,5 3-4 3-4 3-4,5 4 5 Organska Suha tvar Dušik (N) Fosfor Kalij Kalcij Magnezij tvar % % % (P2O5) % (K2O) % (CaO) % (MgO) % 0,7-1,2 0,7-1,2 1,2-1,5 0,5-0,8 4,5-6 2 3 2,5-3,5 1,2-2,2 3-4 0,5-1 1,5-2,5 2 8 0,5 0,3 0,35 0,08 4 9,3 9,1 0,2 0,15 0,25 0,09 05,-1,2 1,1 0,8

TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA
Vrijeme je poljoprivrede bazirane na znanju. Tekst koji je pred Vama polazi od potrebe ispravnog gospodarenja i korištenja tla unošenjem organske tvari korištenjem tvorničkih organskih gnojiva. Organska tvar ima nezamjenjivu ulogu u procesima stvaranja i održavanja plodnosti tla, radom mikroorganizama, i njihovom značenju u ciklusima makro i mikroelemenata kao i u sintezi i mineralizaciji humusa. Tvornička organska gnojiva su zasigurno značajna tehnološka inovacija u području repromaterijala u poljoprivredi koja je došla zadnjih godina. Vremenom i širenjem primjene potvrdit će se njihova velika uloga u proizvodnji hrane, a posebno intenzivnih kultura povrća, voća i grožđa. Proizvodnja ovih kultura nije dobra i skoro nije moguća bez prisustva organske tvari u tlu. Jednostrana gnojidba samo mineralnim gnojivima osiromašuje tlo, troši se zatečena organska tvar, proizvodi su lošije kvalitete posebno s aspekta njihovog čuvanja i trajnosti. Načelo dobrog gospodarenja s tlom trebalo bi biti ne smanjivati organsku tvar nego održati određenu razinu ili još bolje postupno povećati. Proizvođači dobro zapažaju da iz godine u godinu sve više «prskaju» svoje kulture. Zaštita od štetnika, a naročito bolesti konstantno raste, a time rastu i troškovi proizvodnje. To je dovoljan razlog da se zapitamo zašto sve više prskamo. Voćari teško čuvaju svoje voćke od bolesti unatoč 20-tak prskanja, proizvođači jagoda ih teško brane od bothrytisa, proizvođači rajčice od peronospore i tako redom. U prirodi i proizvodnji gdje se odvijaju vrlo složeni biokemijski procesi, nikad ne djeluje jedan faktor, već više njih, ponekad međusobno povezani u jednom procesu. Brojna ispitivanja i pokusi s različitim varijantama gnojidbe kombinirano s organskim i mineralnim i samo mineralnim nedvojbeno su potvrdila veću otpornost biljaka u kombiniranoj gnojidbi i bolje zdravstveno stanje i biljke i ploda. Umjesto navođenja daljnjih primjera i rezultata ispitivanja kombinirane ishrane uz primjenu tvorničkih organskih gnojiva, sugestija i savjet je primjena tvorničkih organskih gnojiva s potrebnim asortimanom i vrstama mineralnih gnojiva. Sigurno je da su vremenski uvjeti za proizvodnju sve nepovoljniji, biljke su sve izloženije stresnim situacijama. Velike promjene i oscilacije koje su sve učestalije slabe otpornost pa je pravilna ishrana sve važnija.
1

Pored navedenog još su dva glavna problema sa svježim stajnjakom, prvo je što ga sve manje ima jer je smanjen stočni fond i drugo je problem rasturanja na njivi. Tvornička organska gnojiva su vrlo slična mineralnim prema obliku u kojima se na tržištu nalaze, granulirana ili peletirana, pa je i rasturanje po površini može biti isto kao kod mineralnih. Na našem tržištu se nalaze dvije vrste ovih gnojiva prema baznom materijalu od kojih se dobiva kokošje i konjsko.Robne marke su FERTOR, BIOMND I SIFORGA kao kokošje i STALLATICO mješavina goveđeg, konjskog i ovčjeg.
79

Bojan Jozić, dipl.ing. Zaposlen u tvrtki C.P.M.-Internacional d.o.o.

78

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Sastav tvorničkih organskih gnojiva
Suha tvar % Organska tvar % Dušik (N) % Fosfor (P2O5) % Kalij (K2O) % Kalcij (CaO) % Magnezij (MgO) % C/N pH FERTOR 92 65 4,5 2,7 2,3 9,3 1,1 9 7

BIOMOND 92 65 4,5 2,7 2,3 9,3 1,1 9 7

SIFORGA 93 65 5 3 8 9,1 0,8 8 7

OSTALI 60-84 43 2 u tragovima u tragovima u tragovima u tragovima 12,5 6,5-7

Treba naglasiti kako se mineralizacija ovih organskih gnojiva odvija nešto brže u mediteranskim uvjetima, nego u kontinentalnim. Temperatura viša za 10ºC°, i dovoljnom vlažnosti tla, dovodi do duplo brže mineralizacije. ORGANSKA TVAR. FERTOR, SIFORGA, TERRA VIT i BIOMND, sadrže cca. 65% organske tvari. To je izrazito važno za plodnost tla, jer biljka prima hranjiva od koloida organske tvari, humusa. Zato su organska gnojiva nezamjenjiva, poglavito na iscrpljenim tlima s niskom razinom organske tvari. Povećanje prinosa i kvalitete proizvoda može biti samo kod kombinirane primjene organskih gnojiva s mineralnim. Zbog tehnološkog procesa proizvodnje ova gnojiva imaju viši postotak stabilne organske tvari od drugih. U 90 dana mineralizira se 20%, a ostatak ostaje u tlu, u formi stabilne organske tvari. PRIMJENA. Preporuka je da se od ukupne količine (800-2500 kg/ha), 40-50 % unese u tlo s jesensko-zimskim oranjem, a 40-50 % s površinskom pripremom u proljeće, 10-20 dana prije sjetve ili sadnje. Može se do 20% ostaviti za dodavanje tijekom vegetacije, jer se dušik (N) brzo oslobađa, ali tom prilikom treba pažljivo raditi, bez direktnog kontakta s biljkom (mogućnost paleži) i uz obvezno zalijevanje nakon gnojidbe. Kod ovakvog primjenjivanja dobro je napraviti jarak uz red, i u njega staviti gnojivo. Ako se ne radi analiza tla, onda je generalna preporuka da se ukupne količine mineralnih gnojiva smanje za 1/3. To su pokazala sva višegodišnja mjerenja i testiranja na glavnim kulturama u povrtlartvu i voćarstvu. Ova gnojiva su relativno lako topiva i u optimalnoj vlažnosti tla, brzo počinju otpuštati makro i mikro elemente, a potpuna razgradnja (mineralizacija) izvrši se u dvije godine, u svakoj sa po 50%. Zato su najveći efekti pri unošenju u tlo tanjuranjem ili frezanjem u sloj 15-20 cm. Isto vrijedi i za povrće, voće i grožđe. Veliki efekti su u brzini porasta i razvoja voćnih i sadnica grožđa ako se u sadnu jamu ili jarak uz svaku sadnicu stavi 0,6-0,7 kg.

Vidljivo je kako postoji razlika u korist Fertora, Biomonda i Siforge, zbog većeg sadržaja suhe i organske tvari, NPK sastava, kalcija (Ca) i magnezija (Mg). Pored osnovnih makroelemenata NPK vrlo je značajan visoki postotak kalcija CaO i magnezija MgO, što je kod povrtnih i voćarskih kultura vrlo važno, jer uslijed nedostatka i jednog i drugog elementa nastaju ozbiljni problemi, negativne fiziološke pojave na plodovima ili pojava bolesti.

PREPORUČENE KOLIČINE I NAČINI PRIMJENE
Ako se prethodno izvrši analiza tla onda se točno preračunava koliko hranjiva treba za pojedinu kulturu unijeti u tlo s mineralnim gnojivima. ORGANSKO PORIJEKLO HRANJIVA. Sva hranjiva, makro i mikro elementi, su 100% organskog porijekla, i ne sadrže elemente mineralnog porijekla. Ova se gnojiva brzo mineraliziraju i na taj su način lako dostupna biljkama. DUŠIK (N). Zbog lake topljivosti u vodi i brzog mineraliziranja, polovina ukupne količine dušika (N) je raspoloživa biljci u prvih 5 mjeseci. Ostatak dušika (N), ostaje u tlu i dostupan je tijekom naredne godine. Ocjeđivanjem dušika (N) u podzemne vode je reducirano i znatno manje nego kod mineralnih gnojiva. FOSFOR (P). Najveći dio fosfora oslobodi se tijekom jedne vegetacije. Koliki je taj dio, ovisi i o prethodnoj gnojidbi i obliku gnojiva. Peletirana gnojiva otpuste u prvoj godini 40-60 %, a u formi granula, 80-100 %, u usporedni s mineralnim gnojivima. KALIJ (K). Ovaj element je 100% vodotopivi, pa je u prvoj godini ukupna količina dostupna biljkama.
80

PREPORUČENE KOLIČINE PRIMJENE kg/ha
Povrće na otvorenom Povrće u zatvorenom Voćnjaci Vinogradi Jagode Travnjaci i sportski tereni FERTOR 1500-2000 2000-2500 1500-1800 1200-1500 1000-1250 800-1200

SIFORGA 12000-1500 1500-2000 1000-1500 700-1000 800-1000 700-1000 81

Rasipanje Fertora i Siforge može se vršiti ručno ili rasipačem mineralnih gnojiva, ovisno o površini i raspoloživosti rasipača. Mogući način je i stavljanjem u jarak udaljen 10-15 cm od reda biljaka. Vrijeme rasturanja ili deponiranja je 15-20 dana prije sjetve ili sadnje kod povrća, a kod voća i grožđa u sadne jame kod sadnje ili svake 3-4 godine zatanjurati- zafrezati između redova ili deponirati. Za proizvodnju povrća na otvorenom preporučuje se Fertor, a kod proizvodnje u zatvorenom (staklenici-plastenici) Siforga. To svakako ne znači da ne može biti i obrnuto. Treba napomenuti da se ova gnojiva praktično nezamjenjiva za proizvodnju u plastenicima zbog njihove hranidbene vrijednosti po sadržaju makro i mikroelemenata, te kalcija (CaO) i magnezija (MgO) i na kraju otpuštanju ugljičnog dioksida (CO2) bez kojeg nema fotosinteze. Fotosinteza je oksidacijsko-redukcijski proces koji se iz jednostavnih anorganskih spojeva (ugljik-dioksida, CO2, i vode, H2O) stvaraju u lisnom zelenilu (klorofilu) složeni organski spojevi, ugljikohidrati. Intenzivnijom mikrobiološkom aktivnošću u tlu koju potiču organska gnojiva, oslobađa se ugljik-dioksid, CO2, kojeg se u zraku nalazi 0,02-0,04%, a u zatvorenom prostoru manje jer ga biljke kontinuirano troše.

S. Radića 122, 43541 Sirač Tel: 043/675-750, 675-749 Fax: 043/322-582, 322-133 e-mail: info@kamen-sirac.hr www.kamen-sirac.hr

VAPNENA GNOJIVA
U svakodnevnom životu ćesto se susrećemo sa pojmom pH vrijednosti . I naš organizam je vodena sredina u kojoj su enzimatski sustavi djelotvorni samo kod optimalne koncentracije vodikovih iona . Već samo mala odstupanja , za 0,4 pH jedinice, u bilo kojem smjeru može imati fatalne posljedice. Većina kulturnih biljaka za dobar rast i razvoj traži neutralna do slabo kisela tla (pH 5,5 – 7,5). Da li je tlo kiselo najbolje ćemo saznati na temelju analize tla, no to možemo relativno lako utvrditi na temelju korovskih biljaka, indikatora kiselosti (običan koštan, kiselica, bujad, poljski jarmen). U kiseloj sredini biljka ne može usvajati brojna hraniva, osobito fosfor. Jedina mjera smanjenja kiselosti tla je kalcizacija, tj, primjena vapnenih gnojiva. Pri određivanju potrebne količine vapnenih materijala treba uzeti u obzir mehanički sastav zemljišta, prisustvo organske tvari i tolerantnost kulturnih biljaka prema vapnu. Uzima se da zemljište ispod 5,5 pH i ispod 70% zasičenosti bazama zahtijeva kalcifikaciju (ispod 50% zasićenosti bazama je velika potreba za kalcifikacijom). Kalcifikacija se obično obavlja nakon žetve žitarica, pred oranje zimske brazde. Međutim, kalcizacija se može obavljati i u predsjetvenoj pripremi tla i u samoj sjetvi. Prinos se na kiselim ratarskim površinama poslije neutralizacije vapnom povećava za 15% do 35% pod uvjetom da je ono uređeno na odgovarujći način Koji glavni razlozi slabe potrošnje vapnenih gnojiva u Hrvatskoj? • Restrukturiranjem poljoprivredne proizvodnje, propadanjem velikih kombinata nije se sustavno obavljala analiza tla, pa se gnojidba vrši napamet • Neprihvatljive preporuke gnojidbe ovlaštenih laboratorija za analizu tla • Needuciranost proizvođača hrane •Nedostupnost vapnenih gnojiva (distribucija do krajnjih korisnika) • Nerješeno vlasništvo nad nad zemljištem USPOREDBA VAPNENIH GNOJIVA TVORNICE VAPNA „KAMEN SIRAČ“
PROIVOD SADRŽAJ Ca % NV % VELIČINA GRANULA mm DOZE T/ha Tip tla KEM.OBLIK AGRODOL karbonat 13 21 AGROVAPNO CaO oksid 68 AGROVAPNO MgO oksid 27 40 KALCITNI HIDRAT hidroksid 52 DOLOMITNI HIDRAT hidroksid 21 34

SADRŽAJ Mg%

109 0-0.1 5-25 lako slaba

179 0-5 1-7 srednje teško do teško srednja do jaka

179 0-5 1-7 srednje teško do teško srednja do jaka

136 0-0.1 2-10 srednje teško srednja

136 0-0.1 2-10 srednje teško srednja

82

KISELOST TLA

IN MEMORIAM

Akademik Milan Maceljski
(1925-2007) MILAN MACELJSKI, rođen 27. prosinca 1925. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu, srednju školu i Poljoprivredni fakultet. Od 1961. godine bio je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu (sada Agronomski fakultet), prvo kao honorarni, a potom kao redoviti asistent iz poljoprivredne entomologije. Doktorirao je 1963. godine, biran je 1964. godine za docenta,1969. g. za izvanrednog, a 1974. g. za redovitog profesora na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Na dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi predavao je više predmeta iz područja entomologije i zaštite bilja. Bavio se entomologijom, fitofarmacijom, aplikacijom pesticida, integriranom zaštitom bilja od štetnika i ekološkom zaštitom bilja. Od 1973. do 1976. bio je predsjednik Biotehničkog odjela Agronomskog fakulteta, od 1978. do 1985. direktor Instituta za zaštitu bilja, od 1985. do 1987. g. bio je dekan Agronomskog fakulteta, a od 1988. do umirovljenja 1993. predstojnik Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. M. Maceljski objavio je 65 znanstvenih radova od čega 15 u inozemstvu, 104 znanstvena priopćenja i visoko stručnih radova, 9 pozvanih referata, 6 preglednih radova, oko 680 stručnih i stručno popularnih radova u raznim časopisima, sam i u koautorstvu napisao je 25 knjiga i sveučilišnih skripata te 23 popularna rada. Akademik Milan Maceljski, bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti, te dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i dopisni član Academie dei Georgofili u Firenci. Bio je glavni istraživač više znanstvenih projekata odobrenih od Vlade SAD za koje je primio posebno priznanje Ministarstva poljoprivrede SAD. Dobitnik je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanost za područje biotehničkih znanosti u 1997. godini. Bio je glavni urednik i član uređivačkih odbora brojnih znanstvenih i stručnih časopisa: Entomologia Croatica, Acta forestales, Savjeti poljodjelcima Matice Hrvatske, Acta entomologica Jugoslavica, Poljoprivredni

savjetnik, monografija Hrana i razvoj i Bibliography of Plant Protection in Yugoslavia te više priručnika i zbornika znanstvenih skupova. Od 1957. g. prof. Maceljski bio je glavni urednik našeg časopisa Biljna zaštita, a od 1978. g. Zadružna štampa nastavlja izdavanje istog pod nazivom GLASNIK ZAŠTITE BILJA, u kojem M. Maceljski ostaje glavni urednik do 2001. godine. Tako je više od četiri desetljeća bio cijenjeni suradnik naše izdavačke kuće. Prof. Maceljski održao je na međunarodnim skupovima u inozemstvu brojna predavanja i priopćenja na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku. Uvršten je u European Directory of Pesticide Experts. U inozemstvu je bio priznat i cijenjen istaknuti znanstvenik, čime je pridonio priznavanju i ugledu naše znanosti u svijetu. U svom istraživačkom radu u trajanju od preko 40 godina M. Maceljski dao je veliki znanstveni doprinos entomologiji i fitofarmaciji, te utjecao na znanstveni razvoj tih dviju disciplina. Njegova smrt je gubitak za agronomsku struku i znanost, kojoj je bio predan do kraja. Agronomi hrvatske zadržat će ga s dužim poštovanjem u trajnom sjećanju. Ostaje samo da mu kažemo hvala ti za sve što si učinio. Neka ti je laka hrvatska gruda! glavna urednica Katarina Lučić

Glasnik zaštite bilja 4/2007

UPUTE AUTORIMA
U časopisu GLASNIK ZAŠTITE BILJA objavljuju se sve kategorije znanstvenih radova, stručni radovi, autorski pregledi, te izlaganja sa stručnih i znanstvenih skupova, kao i drugi tematski prihvatljivi članci.. Radovi podliježu recenziji. SADRŽAJ I OPSEG RUKOPISA Naslov rada treba biti što kraći. Ispod naslova navode se imena i prezimena autora. Titule i adrese navode se na posebnom listu papira. Svaka rasprava mora imati kratak sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Neposredno ispod sažetka treba navesti tri do pet ključnih riječi. Autorima citiranim u tekstu navodi se prezime i godina objavljivanja (u zagradama). Ako je citirani rad napisalo više od tri autora, navodi se prezime prvog autora uz oznaku i sur. te godina objavljivanja (u zagradama). Literaturu treba poredati prema abecednom redu autora i to prezime i početno slovo imena, godina izdanja, naslov knjige ili članka i časopis te broj ili godište, kao i mjesto izdavanja i onda stranica od-do. Prilozi (tablice, dijagrami i slike) se prilažu zasebno, na kraju rada. Original rada (do 15 strojem pisanih stranica) treba imati sve slike, crteže i dijagrame. Rad se predaje uredništvu u dva primjerka, a šalje na adresu: Uredništvo časopisa GLASNIK ZAŠTITE BILJA “Zadružna štampa”, d. d. Jakićeva 1 HR-10000 ZAGREB SEPARATI Prvom autoru rada dostavit će se 3 primjerka časopisa GLASNIK ZAŠTITE BILJA. Predaja rukopisa na disketama: Rukopisi s prilozima mogu se Uredništvu dostaviti i na disketi. Preporuča se pisanje rada u Word (Microsoft) programu, za tablice koristiti Word (Microsoft) ili Exel (Microsoft). Disketi treba priložiti i jedan otisnuti primjerak rada. Radovi se mogu poslati i elektroničkom poštom na e-mail:

INSTRUCTIONS TO THE AUTHORS
In the GLASNIK ZAŠTITE BILJA /The herald of plant protection/ journal all categories of scientific papers, authors’ reviews and expert papers are published, as well as other thematically acceptable articles. The papers are subject to review.

CONTENT AND VOLUME OF ARTICLES
The headline of the article should be as short as possible. Under the headline the name and surname of the author should be pointed out. Titles and addresses should be indicated on a separate sheet of paper. Every discussion must have a short summary in Croatian and English. Right under the summary three to five key words must be stated. The names of those authors that are quoted in the text and the year of publishing must be stated (in brackets). If the quoted article was written by more than three authors, the surname of only the first one is mentioned, and “et all. ” is added, followed by the year of publishing. A list of References should be arranged alphabetically. Supplements (charts, diagrams and pictures) are enclosed separately, at the end of the work. The original (up to 15 typed pages) should have all the pictures, drawings, and diagrams. The article should be delivered to the editorship in two copies and sent to the address: The editorship of the Glasnik Zaštite Bilja journal, “Zadružna štampa”, d. d. Jakićeva 1 HR-10 000 Zagreb OFFPRINTS To the first author of the article three copies of the GZB journal will be delivered. Articles delivered on floppies: Articles with supplements can be handed to the Editorship on floppies as well. It is recommended to write in Word (Microsoft) programme, to use Word (Microsoft) or Excel (Microsoft) for charts. A printed copy of work should also be enclosed together with the floppy. Article can also be sent by electronic mail on e-mail:

info@zastitabilja.com.hr
86

info@zastitabilja.com.hr

87

Glasnik zaštite bilja 4/2007

Vodo-zamagljivač - AQUA FOG
Višenamjenski, izvanredni atomizer moćnom turbinom kontrolira vlagu zraka i spušta temperaturu; osim u poljoprivredi, ima upotrebu u podrumarstvu, skladištima svježih poljoprivrednih proizvoda, stočarstvu, graditeljstvu, ugostiteljstvu…Najnovija izvedba osigurava i distribuciju pesticida. Primjena posebno u zatvorenim prostorima, a u posebnim uvjetima može i na otvorenom. Kada smo prije 5 godina u jednom francuskom plasteniku pitali vlasnika, kako mu funkcionira AQUAFOG i zašto se baš za njega odlučio, samouvjereno je odgovorio, zato što je najbolji?! U prilog tome iznosi činjenicu kolike su komplikacije, odštete, kazne, i blamaža za bilo kojeg američkog proizvođača, bilo kojeg stroja, koji nije savršeno izveden. Starije verzije upravo ovog proizvođača zatekli smo kod više splitskih cvjećara, koji su bez ikakvih problema više godina u funkciji, pa je i to bio razlog da već tada krenemo u uvoz upravo ovog vodozamagljivača. Snažnu elektroturbinu pokreće struja 220 volti, čemu je potrebna cijev sa dovodom vode. Osim toga i opreme za fiksiranje na čvrsti naslon, vitalni dio naprave je i senzor s programiranjem. Automatika senzora reagira prema zadanim parametrima, i vlagu može održavati, dodavati, u rasponu od 10 do 100 % . Ima 96 postavki za rad, od povremenog do neprekidnog, poput programatora za vodosustave. Opcija okretanja do 335 stup. odvija se kroz 2 minute. Moguća je i regulacija protoka vode do max. 90 lit na sat. Razbijanjem vode u nevidljive čestice vodene magle veličine oko 5 microna, dolazi do potrošnje energije, a time i hlađenja okoline u zoni magle. Zbog lebdećeg položaja čestica vode kod poljoprivrednih kultura list se ne ovlaži i time se ne stvara podloga za razvoj biljnih bolesti. Aparat je lagan, lako ga je prenositi i montirati. Najjeftinija verzija montira se najobičnijim fiksiranjem na plasteničku konstrukciju, druga se postavlja na originalni, plastični, višeetažni stalak, a najsavršenija, za emitiranje pesticida, ima i vlastiti rezervoar i po tlu se gura na vlastitim kotačima. Mnogi niti ne slute reakcije uzgajanih kultura u plastenicima i staklenicima, pri visokim temperaturama, i niskom vlagom zraka. Anomalije na plodovima i cjelokupnim
88

biljkama, uglavnom su fiziološke naravi. Otežani biljni metabolizam, usporena fotosinteza, teškoće ili blokade usvajanja pojedinih hranjivih elemenata, ili njihov prijelaz i spajanje u druge nepoželjne spojeve, u ovim uvjetima manifestiraju se različito kod različitih kultura i njihovih uzgojnih stadija. Ovoj problematici dodatno pogoduju niske plasteničke konstrukcije starog tipa, uglavnom iz domaće radinosti, koje loše ublažavaju sve vanjske utjecaje na proizvodnju. Osim cvijeća, na udaru su i najuzgajanije kulture, rajčica, i paprika, a i sve druge. Rajčica sporije napreduje, dio cvjetova se ne oplodi, plodovi usporeno napreduju, budu nepravilnog oblika, krastavi i naborani, lako pucaju, nekada ostaju djelomično zeleni. Ispod nezrele kore meso nema crvenu, nego smeđu boju, koja kasnije potamni i tržišno je nepoželjna. Paprika podbacuje u prinosu i veličini, pokazuje sve manifestacije nedostatka kalcija, kada se na vrhu ploda stvara tamna mrlja, koja polu-odrveni (slično je i kod rajčice). Ako se k tome povrće još i neredovito zalijeva, u određenim trenucima biljka počinje vući vlagu iz ploda, pa su spomenute anomalije još veće. Ako se vodozamagljivač podesi na optimalnu vlagu, i u uvjetima neredovnog navodnjavanja, biljka će minimalne potrebe vlage crpiti iz zraka. Poznato je da biljci najbolje odgovara temperatura 20-22 stupnja, a zna se da u plasteniku temperatura zna biti i preko 40°C. To u pravilu prati i niska vlažnost zraka, pa je u tim uvjetima svaka biljka u određenom stresnom i neproduktivnom stanju. Prisutne maglene čestice vode, čija je temperatura pri oslobađanju ispod 15°C, osim vlage, imaju izvanredan učinak u kontroli temperature okoliša, doista imaju izvanredni učinak. Smanjuje se period vegetacije, berba dospijeva ranije, postiže bolju cijenu, smanjuju se svi troškovi vezani za proizvodnju. Pomoć ovog atomizera treba svaki proizvođač, jer ima puno veći učinak, nego klima-uređaj u kući ili automobilu. Na prezentacijama rada na više lokacija oko Splita, temperatura je u plastenicima spuštena od 8 – 10°C, a vlaga zraka podignuta sa 30 na 40 do 50% za samo jedan sat rada. Jedna jedinica pokriva 400700 m2. Posebno važna uloga AQUAFOG-a je u specijaliziranoj proizvodnji raznog rasadnog materijala, kada je pri ožiljavanju ili uzgoju različitih kultura, strogo propisana razina vlage zraka, koja posredno utječe i na vlagu supstrata. Kod suvremene voćarske i slične rasadničke proizvodnje, nisu više neophodni vanjski trapovi, čija je prvenstvena uloga sačuvati vlažnost u zoni korijena, kako biljka do trenutka sadnje ne bi dehidrirala. Iščupane biljke se odlažu u zatvorene prostore, uključi se AQUAFOG, podesi na visoku vlažnost i tako bez straha od suše ili mraza čeka sadnju. Posebno u ljetnim mjesecima, a i stalno, gdje na lagerima voća i povrća distribucija ulaz-izlaz nije trenutna, zbog niske vlažnosti zraka dolazi do velikog kaliranja, isušivanja,
89

Skladišta voćnog

sadnog materijala

U plasteniku i stakleniku

S k l a d i š t a v o ć a i p o v r ć a.

Glasnik zaštite bilja 4/2007

kada osim gubitaka na težini, roba gubi i na kvaliteti. AQUAFOG u potpunosti eliminira ove probleme, podešenjem optimalne vlage skladišta na oko 80 %. Američki proizvođač tvrdi da nije siguran da li mu više jedinica ide u plastenike ili u skladišta krumpira. To je kulminiralo, kada je jedan znanstvenik javno napisao studiju, i praktičnim primjerima usporedio stanje isušenja krumpira u prisustvu vodene magle, u odnosu na uobičajeno čuvanje. I kod prerade i čuvanja vina, posebno kada se radi o drvenim bačvama (ne samo drvenim), znanost je propisala optimalnu vlažnost zraka podruma, čime se zadržava količina i kakvoća proizvoda, a o temperaturi da se i ne govori. Nema podruma koji zbog ovoga ne trpe, a posebno obalni dio vinogorja, koji tradicionalno, uz odlične vinograde, ima neodgovarajuće, tople i suhe podrume, pa ozbiljna vinska proizvodnja s AQUAFOG-om treba računati. Klasična staništa, na kojima čovjek uzgaja gljive, u pravilu zahtijevaju bolje uvjete od raspoloživih, pa to ozbiljno ograničava rezultate proizvodnje. AQUAFOG zapravo omogućava uspješnu proizvodnju gljiva i u sasvim običnom, zatvorenom prostoru. Stočne farme, a posebno peradarnici, ljeti skapavaju od vrućine, kada ozbiljno slabe sve životne funkcije, a time i rezultati uzgoja. Mnoge farme u Podravini, Slavoniji i Istri imaju slične naprave starije izvedbe i malih mogućnosti, pa i ovdje treba računati da bez određenog troška nema boljih rezultata. Poglavito u izradi betonskih elemenata u zatvorenom prostoru, gdje proces dorade i zrenja betona u određenom vremenu mora proći u predviđenim uvjetima vlage, vodozamagljivač je pravo rješenje. Mnogo je mjesta, u kojima se stalno ili povremeno javlja kontaminacija zraka s najrazličitijih osnova. Poznato je da sitne vodene čestice lako na sebe vežu raznu prašinu, dim, mirise, plinove, pa ako se te pojave ne mogu u potpunosti eliminirati, mogu se bitno ublažiti. Emitiranje hladnog i vlažnog zraka na udaljenost preko 20 metara, predstavlja iznenađujuće osvježenje na tihim i zaklonjenim terasama ugostiteljskih objekata ili privatnih prostora u toplijim mjesecima, pa se ta ugoda ne zaboravlja i tu se ljudi rado vraćaju.
90

Vinski

p o d r u m i.

Uzgoj

gljiva

Emitiranja rastvora pesticida u plasteniku, isključuje prisutnost čovjeka. Osim dvije klasične verzije, SJEME ima i posebno dizajniranu, visoko sofisticiranu jedinicu AQUAFOG – XE CRSM, ima funkciju distribucije pesticida u zatvorenom uzgoju, čime se eliminira boravak čovjeka za vrijeme prskanja, pa je ovo veliki korak u zaštiti zdravlja radnika u plastenicima, koji su radi specifičnog uzgoja posebno izloženi napadima bolesti i štetočina, što zahtijeva daleko učestaliju zaštitu, nego u otvorenom polju. Ne samo da pri radu čovjek nije potreban, nego se strogo zabranjuje boravak ljudi i životinja za vrijeme rada, i nekoliko sati nakon završetka zamagljivanja. Proizvođač je razradio uputstvo korištenja i sigurnosne mjere do u tančine, po najvišim svjetskim standardima, koji jamče učinkovitost i sigurnost, pa se toga treba pridržavati. AQUAFOG je jedinstven proizvod koji proizvodi ultra – finu maglu, sa pojedinačnim dijelovima prosječne veličine od 5 mikrona. Ova sposobnost da atomizira tekućinu u tako malene dijelove dozvoljava operateru da koristi jednaku količinu kemikalije kao i sa konvencionalnim prskalicama ali sa smanjenom količinom vode. Ovo je poznato kao «metoda niskog volumena» aplikacije kemikalija. Potrošnja vode smanjuje se za 10-15 puta, pa posebnu pažnju treba posvetiti kod primjene rastopine za zaštitu. Puni tank za pesticidni rastvor od 50 lit, 2 kotača i povišene ručke za lako transportiranje, racionalno su ugrađene, kako bi zauzimale minimalni volumen, pa stroj podsjeća na mali oklopnjak. Jedna turbina može pokriti više od 2000 m2 plastenika. O ovome detaljniji podaci kod zastupnika Sjeme. Najbolje vrijeme za aplikaciju pesticida je u suton kada se zrak hladi. Drugo prihvatljivo vrijeme je u zoru. Svi ventilacijski i komunikacijski otvori trebaju biti zatvoreni. Nakon zamagljivanja dobro je da prostor ostane zatvoren još sat vremena, a prije ulaska u plastenik, prostor treba dobro prozračiti. Sjeme Split
91

Peradarnici i štale

G r a d i t e l j s t v o.

Zone

zagađenog

z r a k a.

Terase

Glasnik zaštite bilja 4/2007

92

93

poduzeće za preradu plastičnih masa, vanjsku i unutarnju trgovinu i zastupanje stranih tvrtki Šašinovec, I.Granđe 25 • HR-10360 Sesvete

AGROMAIS d.o.o.
za proizvodnju i trgovinu
Sustav upravljanja kvalitetom ISO-9001

ZAGREB, Sesvete, Savska c. 72a agromais1@zg.t-com.hr

UVOZNIK, ZASTUPNIK I DISTRIBUTER “AGROMAIS” d.o.o. Savska c. 72a, SESVETE - ZAGREB Tel: 01/20 59 496, 20 58 174 Fax: 01/ 20 59 497

Telefon/Telefaks: • (01) 20 11 240-centrala (01) 20 00 220, (01) 20 11 238-prodaja E-mail:plastform@plastform.hr

VELEPRODAJA VODITELJ NUNHEMSOVOG PROGRAMA MALOPRODAJA Mirjana Blažun,Glasnik zaštite bilja 4/2007 dipl.ing.agr. 10360 SESVETE GSM: 091/53 38 226 ZAGREB VODITELJ KEMIRA GROWHOW Tel: 01/20 59 496, 20 58 174 PROGRAMA Fax: 01/ 20 59 497 Alen LipiÊ, dipl.ing.agr. GSM: 098/903 46 94

IZ NAŠE PONUDE IZDVAJAMO:
• SJEME POVRTNIH I RATARSKIH KULTURA •SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA • MINERALNA GNOJIVA PETROKEMIJA (VELIKA I MALA PAKIRANJA) • FLORINI • FERTINE • OSNOVNA I FOLIJARNA GNOJIVA KEMIRA ORGANSKA GNOJIVA; • ORGANIK • STALLATICO • FOLIJE ZA PLASTENIKE • STO»NA HRANA • PREMIKSI • SANO PROGRAM SVA ROBA U VELOPRODAJI I MALOPRODAJI

PLASTOPOR KONTEJNERI ZA PRESADNICE
Kontejneri od stiropora s različitim brojem sjetvenih mjesta

NOVI HIBRIDI U PONUDI! Mrkva: Campo, Laguna F1 Salatni krastavac: Swing F1 Matovilac: Medaillon Rajčica: Shannon F1. Sprinter F1

Distributeri:

Plastopor kontejneri za presadnice s 209, 170 i 160 rupa najčešće se koriste za: salate, kupusnjače i blitvu

Kemira Growhow - kompletan izbor gnojiva za povrÊe, voÊe i cvijeÊe

Plastopor kontejneri za presadnice sa 104 rupe koriste se za kupusnjače, papriku, patliđan i cvijeće Plastopor kontejneri za presadnice s 24, 40, 60 i 84 rupa koriste se za rajčicu, paprika, lubenice, dinje, patliđan i cvijeće

94

www.plastform.hr

95

HR-33000 Virovitica Tel: 033 /73 02 44; Fax: 033 /73 02 44 E-mail: agroservis.proizvodnja@vt.t-com.hr www.agroservis-proizvodnja.hr Dugogodišnje proizvodno iskustvo i standardna kvaliteta izrade uz povoljne cijene razlog su konstantnog povjerenja naših kupaca.
Iz raznolikog proizvodnog programa izdvajamo: • Sadilice rasada diskosne • Sadilice rasada s čašama • Gredičari za povrće • Polagači folije Također proizvodimo veoma praktične vrtne plastenike iz pocinčanih cijevi širine 4,65 m, visine sljemena 2,5 m, te dužine po volji u koraku 1,9 m pogodne kako za svako domaćinstvo, tako i za profesionalne proizvođače. Ostali proizvodi: • Kompletna linija za uzgoj i sušenje duhana • Samohodna prskalica visoke prohodnosti za kulture duhana i suncokreta (klirens 1,6 m) • Elevatori, runilice, sjetvospremači, sadilice krumpira i dr. Navedeni proizvodi dokazali su se u radu kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu.

AGROSERVIS - PROIZVODNJA d.o.o.

96

48260 Križevci, ObrtniËka 12 Tel: 048/711 400, 712 008, Fax 048/712 401 www.poljocentar.hr poljocentar@net.hr

VoÊarstvo ratarstvo trgovina d.o.o. Bjelovar

vlč. IVANA BURIKA 34 32249 TOVARNIK

Djelatnost: UZGOJ ŽITARICA, ULJARICA I DRUGIH USJEVA I NASADA
Centrala: Tel./fax: 032 52 45 21 032 52 45 20 Komercijala: Tel./fax: 032 52 49 85 032 52 49 86

• proizvodimo i prodajemo žitarice

• • • • • • • • • •

Sjemenska pšenica Sjemenski ječam: Sjemenski triticale: Sjemenska soja: Merkantilni ječam: Merkantilna zob: Kukuruz merkantilni Uljana repica Soja merkantilna

Sorte: Gabi, Antea, Barbara, Super žitarka, Golubica, Fiesta, Renan Sorte: Rex, Princ Sorte: Clercal Sorte: Alisa, Anica, Oac erin Sorte: Favorit Sorte: Joker
PROIZVODNJA, TRGOVINA I USLUGE U POLJOPRIVREDI

Rudeška cesta 156 10 000 ZAGREB Telefon: 01/3874-408 Fax: 01/3874-409 E-mail: ba-mi.agro@zg.t-com.hr www.ba-mi.agro.hr

• proizvodimo i prodajemo sadnice
JABUKA Podloga M9 Podloga M27 Sorte: Gala, Breaburn, Jonagold, Golden Delicious, Granny Smith, Jerseymac, Summer red Sorta: Jonagold Sorta: Viljamovka

IZ PONUDE IZDVAJAMO: tekuća gnojiva za primjenu putem lista
LAFOLAN - 16% magnezija kao MgO, - 12% dušika, - 1,5% kalcija, - 0,2% bora. - Primjena u dozi od 4 kg/ha, - Potiče stvaranje lisne mase kod plodovitog povrća, voćaka i vinove loze. - 16% magnezija kao MgO, - 5% kalcija. - Primjena u dozi od 4 kg/ha, - Nezamjenjiv kod jabuka, krušaka, vinove loze, rajčice i paprike kao i ostalih kultura sa povećanim zahtjevima za kalcijem. FOLIAREL 21%B KLOMAG K - sadrži 21% lako topivog bora - 20% magnezija kao MgO - Primjena u dozi od 2,5-10 - 2,5% kalija kg/ha, - Primjena u dozi od 4 kg/ha, - Pospješuje stvaranje boje - Naročito pogodan za kod jabuka, krušaka i vinove krumpir, ječam, šećernu repu loze, povećava sadržaj šećera i kukuruz. korijena šećerne repe, nužan kod kupusnjača i celera. I dalje u ponudi: - UMOSTART SUPER Zn - STOCKOSORB - Darina 4 – stimulator rasta s huminskom kiselinom - Vrhunski supstrati za povrće i cvijeće - Folije – podne transpiracijske i EVA plasteničke - ZBOG VELIKOG INTERESA SULFIKA SNP ZA PRIHRANU ŽITARICA PONOVNO U PRODAJI !!!!

LAMAG Ca

• • • •

KRUŠKA Podloga P.Communis ŠLJIVA

Podloga: Myrabolana Sorta: Stanley Sorta: Germersdorf

TREŠNJA P. Avium

43000 Bjelovar, Matice Hrvatske 4/1 Uprava: 043 242 470 ● Faks: 043 242 476 E-mail: vrt@vrt-bj.hr

Nahranite usjeve prema njihovim potrebama - neovisno o oborinama! Vrlo niske cijene uz visoku efikasnost i malu dozu gnojiva. Mogućnost miješanja sa većinom sredstava za zaštitu bilja.

Petrinja, Milana Nemičića II desni odvojak 3 Tel: 044/525 460, 525 461• Fax:044/525 463 E-mail:trgodrvoplast@sk.t-com.hr • www.trgo-drvoplast.com

Glasnik zaštite bilja 4/2007

UPORABA PLASTIČNIH FOLIJA OMOGUĆAVA NAJBOLJU,NAJBRŽU I NAJJEFTINIJU PROIZVODNJU HRANE I NJEN PLASMAN UZ IZUZETNU DOBIT
Zahvaljujući dvadesetogodišnjem iskustvu i profesionalnoj orijentiranosti prema tehnološkim novitetima, tvrtka Trgo Drvoplast d.o.o. danas uspješno proizvodi visokokvalitetne polietilenske folije i polipropilenska veziva. PE folije prvenstveno su namjenjene za primjenu u poljoprivredi i građevinarstvu. U proizvodnom asortimanu zastupljene su: · POLIETILENSKE FOLIJE · NATUR folije, debljine 150-200 my, širine 2-12 m, trajnosti godinu dana na otvorenom prostoru (za plastenike, prekrivanje uroda na otvorenom i zatvorenom prostoru) · UVS folije, sa dodatkom UV stabililzatora, debljine 150-200 my, širine 4-12m, trajnosti od dvije do četiri godine zavisno o postotku ugrađenog UV stabilizatora (za plastenike) · SILAŽNE folije, sa dodatkom crne boje, debljine 150 my, širine 4-6 m, trajnosti godinu dana na otvorenom prostoru (za prekrivanje silažne mase) · MULCH folije, debljine 30-90 my, širine 1000-1400 mm (polaganjem na tlo služe za zaštitu bilja od insekata i eliminiranje korova) · GRAĐEVINSKE folije, debljine 150 my, širine 4 m · POLIPROPILENSKA VEZIVA Proizvode se svi standardni tipovi veziva za baliranje u poljoprivredi, sve vrste rafija za vezanje u voćarstvu, vinogradarstvu i povrtlarstvu, kao i veziva za marikulturu. Također se proizvode pp konopi za razne namjene. - PP veziva TIP 100-2400 - PP konopi od ø 6mm na više Otkupljujemo svu upotrebljenu agri foliju,koju recikliramo kao ovlašteni oporabitelj za Republiku Hrvatsku
MALOPRODAJNE PRODAVAONICE: Nova Gradiška,Baruna Trenka 28, 035/351-524 Prvča,Preradovićeva 69, 035/363-832 Dervišaga,S.Radića 145, 034/248-933 Antunovac,Hrvatskih Branitelja 4, 034/431-100 Gradac,S.Radića 148, 034/263-081 Sibinj,Vinogradska 25, 035/425-056 Vetovo,Požeška 7, 034/267-342 Kaptol, Velička 1, 034/231-696 Požega,Pavla Radića 44, 034/211-009 Ferovac, Glavna 33, 034/266-190 Trenkovo, A.Starčevića 1, 034/236-009 Budimci, B.J. Jelačića 178, 031/693-303 Gornja Bebrina, Gornja Bebrina 69, 035/226-295 Sikirevci, A.Stepinca 129, 035/482-606 Stari Perkovci, Kolodvorska 37, 035/483-194 Dežanovac, Dežanovac 277, 043/381-057 Pakrac, Augusta Cesarca 1, 034/411-471 Slavonski Brod, Požeška 80, 035/466-198 Našički Markovac, Franje Strapača 97, 031/699-039 Đakovački Selci, V.Nazora 12, 031/832-024 Čaglin, Kralja Tomislava 67, 034/221-233 Vladislavci, Kralja Tomislava 133, 031/391-011 Čepin, Kralja Zvonimira 58, 031/381-744 Crnac,Radićeva 3, 033/683-062 Staro Petrovo Selo, Matije Gupca 22, 035/387-207 Lužani ,Vladimira Nazora 48, 035/436-736 Trnjani, Sv. Marka 50, 035/422-667 Okučani, B. Alojza Stepinca 32, 035/371-231 Šemovci, S.Radića 99, 048/891-474 Veliki Zdenci, Matije Lovraka 101, 043/427-340 Hercegovac, Moslavačka 55 a, 043/524-490 Garešnica, M. Gupca 26, 043/531-757 Badljevina, Braće Radića 2, 034/436-346 Ivanska, Trg kralja Tomislava, 043/887-209 Narta, Narta 260, 043/716-011 Bjelovar, Đurđevačka cesta 16, 043/231-329 Budrovci, I.L. Ribara 15, 031/833-031 Bodovaljci, Bodovaljci 87, 035/345-018 N. Gradiška, Bana I.Mažuranića 27a, 035/330-065 Dežanovac, Dežanovac 264, 043/381-079 Končanica, Končanica bb, 043/325-289 Nova Kapela, Kralja Tomislava 33, 035/384-305 Đakovo, A. Starčevića 75, 031 /810-543 PRVČA PZ Baruna Trenka 28, N.Gradiška PODRUŽNICA POŽEGA Pavla Radića 44, Požega Tel: 034/211-580 Fax: 034/211-050

101

Glasnik zaštite bilja 4/2007

-

proizvodnja presadnica, povrća, ukrasnog bilja, sezonskog cvijeća, krizantema i božićnih zvijezda, projektiranje i uređenje okoliša postavljanje travnog tepiha instaliranje sustava za zalijevanje proizvodnja lavande Posjetite Nas u AGROFARMACIJI nudimo Vam veliki izbor sobnih i vanjskih biljaka, grmova, stabala i vaza

AGROFARMACIJA, d.o.o., Valelunga 28, HR-52100 Pula Tel:++385 (052) 517-532, Fax:++ 385 (052)383-590

NEKA VA©E CVIJE∆E BUDE ODRAZ VA©E SRE∆E
Profesionalno sjeme povrća tvrtke “Syngenta”
Tel.: 023/381-376,381-780 Fax: 023 / 381- 376 Mob.: 098/ 437- 832 E-mail: adria-flora@zd.t-com.hr
CORTES FARAO F1 F1

A.Stepinca 83 23211 PAKOŠTANE

MONTOP F1

ŽELITE LI UZ PRIKAZANE I SVE OSTALE VRHUNSKE HIBRIDE POVRĆA OBRATITE NAM SE S PUNIM POVJERENJEM! OMBELLINE F1

BLONDY F1

QUISOR F1

JUNIOR F1

102

103

Glasnik zaštite bilja 4/2007

• PROJEKTIRANJE • PROIZVODNJA • MONTAŽA • SADNICE CVIJE∆A
104 105

106

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->