GZB04-2007 Povrće

Povrće
ISSN 0350-9664 srpanj/kolovoz 2007. godine, str. 1-104zaštite biljaUDK

Glasnik 632
4/2007
G L AS NI K Z AŠ T I T E B I L J A
Glavni urednik:
Katarina Lučić, dipl.oecc.
Stručno uredništvo:
mr. Drago Dretar - Zagreb, R.Hrvatska
mr. David Gluhić - znanstveni novak-Poreč, R.Hrvatska
dipl.ing. Berislav Lasović - Osijek, R.Hrvatska
mr. Teo Sanseović - Osijek, R.Hrvatska
akademik, Dragan Škorić - Novi Sad, R.Srbija
dr. Tanas Trajčevski - Skoplje,R.Makedonija
doc. dr. Vojislav Trkulja - Banja Luka, BiH
Lektor za hrvatski jezik:

Zrinka Sabadoš, prof.
Lektor za engleski jezik:
Tina Šarić, prof.
Izdavač:
“Zadružna štampa”, d.d.
Direktor:
Katarina Lučić, dipl.oecc.
Grafička priprema:
Pixel Art, d.o.o. Zagreb
Tajnica redakcije:
Mirjana Pereković
Tisak:
KNJIGOVEŽNICA ZAGREB, d.o.o. za trgovinu i usluge
Časopis je citiran u: CAB ABSTRACT (CAB INTERNATIONAL).
GLASNIK ZAŠTITE BILJA, punih 51 godina prati razvoj poljoprivrede kod nas i u
svijetu te pod istim naslovom izlazi 30 godina. Na bazi razmjene GLASNIK ZAŠTITE BILJA
čita se i u većim europskim zemljama i u najrazvijenijim zemljama svijeta.
GZB izlazi dvomjesečno-6 brojeva godišnje.
Pretplata za 2007. godinu iznosi 463,60 kn, a za inozemstvo 80 eura
Zagreb, Jakićeva 1, tel./fax.: 2301-347, 2316-050, 2316-060
E-mail: zadruzna-stampa@inet.hr ili info@zastitabilja.com.hr
www.zastitabilja.com.hr
3
Glasnik zaštite bilja 4/2007
Sadržaj Content
1. PREGLEDNI RAD 1. SURVEYING STUDY
Autori: Darko Kantoci Author: Darko Kantoci
POVRTNJAK U SRPNJU I KOLOVOZU.............................................................4 VEGETABLE GARDENS IN JULY AND AUGUST.................................................4
2. STRUČNI RAD 2. PROFESSIONAL PAPAER
Autor: David Gluhić Author: David Gluhić
GNOJIDBA PLODOVITOG POVRĆA ...................................................................24 FERTILIZATION OF FRUIT BEARING VEGETABLES...................................24
3. STRUČNI RAD 3. PROFESSIONAL PAPAER
Autor: Zdravko Matotan Author: Zdravko Matotan
POSTRNI UZGOJ POVRĆA.....................................................................................33 GROWING VEGETABLE AS A SECOND CROP .............................................33
Autor: Darko Kantoci Author: Darko Kantoci
POVRĆE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU.............................................................50 VEGETABLES IN PROTECTED AREA.................................................................50
Autor: Teo Sanseović Author: Teo Sanseović
ZAŠTITA NEKIH POVRTNIH KULTURA OD KOROVA VEGETABLE CROP PROTECTION AGAINST WEED
U POSTU (NAKON NICANJA KULTURE I KOROVA)........................................58 (AFTER THE CROP AND WEED HAVE SPROUTED)........................................58
Autor: Darko Kantoci Author: Darko Kantoci
PROTUGRADNE MREŽE.......................................................................................66 HAIL-DEFENSE NETS .............................................................................................66
7. ZNANSTVENI RAD 7. SCIENTIFIC STUDY
Autor: Tanas Trajčevski Author: Tanas Trajčevski
UZROČNIK PEPELNICE MRKVE I DJELOTVORNOST MJERA ERYSIPHE UMBELLIFERARUM DE BARY F. DAUCI JACZ
KEMIJSKE ZAŠTITE - ERYSIPHE UMBELLIFERARUM - POWDERY MILDEW OF THE CARROT AND SUCES
DE BARY F. DAUCI JACZ..........................................................................................70 OF CHEMICAL PROTECTION...............................................................................70
Autor: Bojan Jozić Autor: Bojan Jozić
TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA...................................................................76 FACTORY-MADE ORGANIC MANURE...............................................................76
The Herald of plant protection journal is recorded at the public relation office of the Government
Časopis GLASNIK ZAŠTITE BILJA prijavljen je u uredu za odnose s javnošću Vlade Republike of the Republic of Croatia under the number 897.
Hrvatske pod brojem 897. The manuscripts are subject to review. The contents of the journal are completely authorized, and
Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa je potpuno autoriziran, te ni jedan njegov none of its part can be reproduced without the publisher’s approval. Manuscripts are not returned
dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju. to the authors.
4 5
Kantoci, D.1 Ubiranjem i vađenjem brojnih vrsta povrća oslobađa se površina za ponovnu sjetvu
pregledni rad ili sadnju. Stoga je potrebno tlo dobro prekopati, prorahliti i poravnati. Uz obradu tla
obično se izvodi i gnojidba.
POVRTNJAK U SRPNJU I KOLOVOZU Obavlja se sjetva kasne korabe, rotkve i endivije. Siju se niske sorte graha koje imaju
kratku vegetaciju. Postrne kulture potrebno je redovito zalijevati.
Sade se kasne kupusnjače: kupus, kelj, kelj pupčar, korabica i cvjetača. Još se sadi
SAŽETAK
salata, radič i poriluk. Nakon sadnje prijesadnica zemlju treba dobro zaliti i zalijevanje
Srpanj i kolovoz ljetni su mjeseci koje karakterizira visoka temperatura i suša.
treba provoditi redovito dok biljke ne ojačaju. Prije sadnje tlo treba pognojiti, ako to nije
Budući da je ljeto i vrijeme godišnjih odmora, stječe se dojam da se ljeti radi manjim
učinjeno kod obrade, a u vegetaciji se obavlja još nekoliko prihranjivanja.
intenzitetom. Možda, ali ne i u povrtnjaku. Naime, povrtlari u tim mjesecima imaju
mnogo posla.
Korabica se ne prihranjuje.
Sl.1. Zalijevanje povrtnjaka
Srpanj
Kolovoz
Zbog visokih temperatura
Njega nasada u kolovozu sastoji se od redovitog uništavanja korova, zaštite od bolesti
povećane su potrebe povrća
i štetnika, redovitog okopavanja i zalijevanja. Nakon što se s površine tla ubire i uklanja
za vlagom pa je stoga nasad
pojedina povrtna vrsta, tlo se obrađuje i priprema za iduću sjetvu ili sadnju. Uz obradu
potrebno redovito zalijevati.
tla provodi se i gnojidba.
Vegetacija je na vrhuncu
pa biljkama treba osigurati
Od početka mjeseca sije se salata za jesensku berbu. Sije se kineski kupus. Salata
dostatne količine vode i
koja se sada sije dorast će za presađivanje u rujnu, a za berbu u listopadu i studenome.
hranjiva. U uvjetima bujnog
Kod ove sjetve postoji opasnost da salata procvjeta umjesto da formira glavicu. Od
rasta važno je nasad štititi
sredine mjeseca sije se špinat koji će za berbu dospjeti za 40 do 50 dana nakon nicanja.
od bolesti, štetnika i korova.
Od polovice mjeseca počinje sjetva luka srebrenca za proizvodnju prijesadnica u hladno
Biljke treba okopavati, a
klijalište ili na otvorenu gredicu.
okopavanja se obično provodi
nakon zalijevanja ili nakon
Za presađivanje su dorasli endivija i poriluk, a još se sadi luk kozjak i kasna korabica.
kiše. Zalijevanje se obavlja rano ujutro ili u sumrak, kada temperatura nije visoka. Sve
Prije vađenja prijesadnica dobro je navlažiti zemlju da se pri vađenju ne bi oštetilo
biljke u nasadu koje nisu vezane uz oslonac treba poduprijeti i vezati, a također i one
korijenje.
koje su ranije povezane ali intenzivno rastu.
Osnovni posao u povrtnjaku je berba povrća. Za branje dospijevaju mnoge povrtne
Početkom mjeseca počinje berba rajčice, koja se bere pravovremeno i redovito jer se
kulture: mrkva, peršin, grah mahunar, bob, grašak, ljetna rotkva, cikla, korabica,
tako pospješuje daljnja cvatnja, zametanje i dozrijevanje plodova.
cvjetača, kupus, kelj, salata i tikvice. Vadi se luk, češnjak, luk kozjak, a počinje i vađenje
mladog krumpira. Rajčicu, patlidžane, paprike, krastavce i tikvice treba redovito brati
Osim rajčice, bere se grah mahunar, krastavci i paprike, i njih treba brati kao i rajčicu.
da bi ih se potaknulo na što veće plodonošenje. Kod krastavaca nije uputno ostavljati
Vadi se mrkva, cikla, peršin, ljetna rotkva i krumpir. Bere se bob, grašak, tikvice, dinje,
žute plodove na stabljici jer će u tom slučaju biljka prestati cvasti i donositi plodove.
rani kupus, kelj, cvjetača, korabica, poriluk, luk kozjak, luk (kapula) i češnjak (bijeli
Krajem mjeseca počinje berba krastavaca kornišona, za kiseljenje, kojeg treba redovito
luk).
brati svaka dva do tri dana. Budući da prispijeva velika količina povrća, treba osigurati
prostor za skladištenje.
1
Darko Kantoci, dipl.ing. agr.
6 7
OBRADA TLA I NJEGA NASADA mikroorganizama u tlu, organska tvar raspadanjem prelazi u biljna hranjiva pa tako i hrani
Prije sjetve ili sadnje, bez obzira radi li se o vrtnoj gredici ili većoj poljoprivrednoj nasad, čuva se vlaga u tlu jer se smanjuje isparavanje vode iz zemlje te se ujedno usporava
površini, potrebno je obraditi tlo, ako ne cijelog povrtnjaka, onda barem gredice na koju rast korova. Istina, i na malčiranoj gredici izrast će korov, ali ga je pri plijevljenju lakše
se sije ili sadi nova kultura. Kako je tlo duboko obrađeno u jesen i pripremljeno u proljeće, iščupati zajedno s korijenom nego kada zemlja nije malčirana. Za malčiranje velikih
tako se i obrada tla svodi na plitko okopavanje. U kućnom povrtnjaku zemlju ćemo proizvodnih površina koristi se crna plastična folija koja se prije sadnje, a nakon obrade
obrađivati motikom, a zatim ćemo površinu poravnati grabljama. Na većim povrtnim i gnojenja, postavlja posebnim strojevima na tlo. Rubovi se zatrpaju zemljom, a središnji
površinama tlo ćemo obrađivati strojno, kultivatorom ili traktorskom frezom. dio trake ostaje čist. Prije sadnje na foliji se na potrebnom razmaku rade rupe i obavlja
se sadnja. Povrće uzgajano na foliji prije dospijeva za berbu, nasad je općenito zdraviji,
Osnovni cilj obrade je da se Sl. 2. Obrada tla nema potrebe za plijevljenjem jer je onemogućen rast korova, zemlja se bolje zagrijava
površinski sloj dubine oko 15 cm što i, najvažnije, dulje se čuva vlaga u tlu.
više razrahli, tako da sjemenka ima
optimalne uvjete za klijanje, odnosno Redovita njega nasada obuhvaća i uništavanje korova. I ovdje vrijedi pravilo da
da prijesadnica ima povoljne uvjete za način ovisi o veličini parcele. U kućnom povrtnjaku korov možemo čupati ili uništavati
razvoj korijena. posebnim ručnim oruđem. Na velikim proizvodnim površinama moguća je primjena
herbicida prije sjetve ili sadnje ili redovitom mehaničkom međurednom obradom tla.
Obrada tla višestruko je korisna. Korov je najbolje uništavati nakon zalijevanja ili nakon kiše, kada je tlo vlažno i biljku
Osim što se površinski sloj razrahli, možemo izvaditi zajedno s korijenom. Ostane li korijen pri plijevljenju u zemlji, iz njega
čuva se vlaga u tlu, uništavaju se će ponovno izrasti nova biljka pa posao treba ponoviti.
korovi i štetnici. Također se popravlja
zračni režim tla te se zbog boljeg Važna mjera kod njege Sl. 3. Njega i zaštita
protoka zraka i boljeg čuvanja vlage nasada je zaštita od štetnika i
aktivira rad mikroorganizama u tlu. bolesti. U kućnom povrtnjaku
Stoga, o dobroj pripremi tla ovisi i čak i nije potrebno koristiti
uspjeh sjetve ili sadnje. različite pesticide, odnosno
kemijska stredstva za zaštitu.
Obrada tla nastavlja se i u periodu vegetacije, rasta biljaka, a sastoji se od redovitog Štetnici koji se pojave na
razbijanja pokorice. Način na koji ćemo razbiti pokoricu u povrtnjaku ovisi o veličini biljkama (lisne uši npr.)
povrtnjaka. U kućnom ćemo povrtnjaku koristiti motiku ili ručnu frezu, dok se na većim imaju prirodne neprijatelje
površinama koristi traktor s odgovarajućim nastavkom (drljačom ili frezom). Pokorica (bubamare koje se hrane lisnim
se stvara nakon zalijevanja tla ili nakon što je pala kiša. Naime, voda zamulji površinu ušima i sl.). Kada je u pitanju
tla koja se stvrdne kada se osuši pa se zbog toga obrada tla provodi nakon zalijevanja ili profesionalno povrtlarstvo, na
nakon kiše. Pokorica na tlu štetno utječe na biljke kao i na tlo općenito, zemlja brže gubi velikoj proizvodnoj površini,
vlagu, poremećen je zračni režim površinskog sloja tla, mikroorganizmi su slabo aktivni tada se zaštita provodi isključivo kemijski, uporabom pesticida.
ili uopće nisu aktivni i korov brže raste. Razbijanjem pokorice višestruko pomažemo
biljkama i tlu jer čuvamo dragocjenu vlagu u tlu, aktivira se rad mikroorganizama u tlu, POVRĆE U SRPNJU I KOLOVOZU
uništavaju se korovi i površinski sloj tla dobro je prozračen. Na početku je ukratko navedeno koje se povrće sije ili sadi po mjesecima pa pogledajmo
pobliže što se tijekom navedenih mjeseci radi s pojedinim povrtnim vrstama. Povrće je
Kako bi tijekom ljetnih mjeseci, a osobito za sušnog razdoblja, tlo što duže održali navedeno po skupinama zbog lakše orijentacije.
vlažnim, tlo oko biljaka dobro je malčirati ili nastirati. Materijal za malčiranje može
biti bilo koja organska tvar: trava, slama, piljevina, trulo lišće, komost ili zreli stajnjak.
Nastiranjem tla oko biljaka površinski sloj tla obogaćuje se humusom, potiče se rad
8 9
KUPUSNJAČE Sl.4 Kupus
Kupus
U priobalju se u srpnju siju kasne sorte
kupusa. Sjetva se obavlja na otvorenoj
gredici. Sije se u redove, na 20 cm red od reda.
Najpovoljniji je sklop od 250 prijesadnica/
m2, za što se utroši 2,5 do 3 g sjemena.
Rane sorte sade se na manje razmake, a

kasne na veće. Uz razmak od 40 x 40 cm
postiže se sklop od oko 62 500 biljaka/ha,
Sl. 6. Korabica
a uz razmak od 65 x 65 cm oko 23 800 biljaka/ha. Količina sjemena po ha kreće se od
Sl. 7. Luk
400 do 500 g.
LUKOVIČASTO POVRĆE
U kontinentalnom području tijekom srpnja pristižu za berbu rane sorte, a u kolovozu
srednje rane. Luk
Luk tehnološki sazrijeva krajem srpnja, kada započinje njegova berba koja traje i u
Kelj kolovozu. Luk je spreman za berbu kad mu je lišće suho.
U kontinentalnim krajevima u kolovozu se sije kelj za zimski uzgoj. U priobalju se u U kolovozu se sije luk srebrenac.
srpnju sije zimski kelj, a presađuje se u srpnju i kolovozu. Kasne i zimske sorte sade se
na razmak 65 x 50 cm, što znači oko 30 800 biljaka/ha. Češnjak
Jesenski češnjak dozrijeva krajem srpnja i u prvoj polovici kolovoza, a proljetni
U kontinentalnim dijelovima tijekom srpnja bere se rani kelj. dozrijeva u srpnju. Pravovremena berba vrlo je značajna za količinu i kvalitetu. Bere se
za suha vremena.
Cvjetača Sl.5. Cvjetača
U srpnju se u kontinentalnim krajevima Poriluk
presađuju prijesadnice kasnih sorti cvjetače. Poriluk sijan u klijalište u ožujku dospijeva za berbu u srpnju ili kolovozu. U srpnju
U priobalju cvjetača se u srpnju sije, a se još može sijati za kasni uzgoj. Presađuje se u srpnju i kolovozu. U priobalju se sije od
presađuje se u srpnju i kolovozu. Kasne sorte polovice srpnja do početka kolovoza. Presađuje se od polovice kolovoza.
sade se na razmak 60 x 60 cm (27 700 biljaka/
ha) ili 70 x 70 cm (20 400 biljaka/ha). Sl. 8. Mrkva
KORJENASTO POVRĆE
U kontinentalnim područjima u srpnju Mrkva
beru se rane sorte. Mrkva sijana u ožujku dospijeva za berbu
u srpnju, a berba se nastavlja i u kolovozu.
Korabica
Na kontinentu se u srpnju siju kasne sorte, a presađuje se u srpnju i kolovozu. Kasne Celer
sorte sade se na razmak od 35 x 35 cm (8 biljaka/m2). Za 1 ha potrebno je oko 500 g U srpnju započinje berba lisnatog
sjemena. celera, a polovicom kolovoza počinje berba
Rane sorte beru se u srpnju.
10 11
korjenastog celera. Sl. 9. Celer Matovilac

U kontinentalnim se krajevima matovilac sije od kraja kolovoza na razmak među
Cikla redovima od 10 do 15 cm, u redu 4 do 6 cm. Utrošak sjemena je 10 do 12 kg/ha.
U kontinentalnom području sije se do
polovice srpnja. Najbolje je sijati sijačicom. Špinat
Sije se u redove s razmakom 20 do 25 cm, ili U kontinentalnim područjima u kolovozu se sije špinat za jesensku potrošnju. U
u dvoredne ili troredne trake na razmak od 20 priobalju se također obavlja sjetva špinata tijekom kolovoza. Sije se u redove, na razmak
cm među redovima i 50 cm među trakama. 15 do 20 cm red od reda. Utrošak sjemena je oko 25 do 30 kg/ha. Ako je vrijeme sušno,
Dubina sjetve na lakim tlima je 3 do 4 cm, potrebno je osigurati navodnjavanje.
a na težim 2 do 3 cm. Za 1 ha potrebno je
do 20 kg sjemena. Vrlo je važno nakon nicanja prorijediti usjev na 6 do 8 cm biljka od Blitva
biljke, kako bi se korijen mogao dobro razviti. U priobalju se blitva sije tijekom kolovoza. Utrošak sjemena je 10 do 15 kg/ha. Sije
se na razmak redova od 35 do 45 cm, a u redu 25 do 30 cm. Može se uzgajati i iz
U kontinentalnim i priobalnim krajevim tijekom srpnja i kolovoza traje berba cikle. prijesadnica, a tada je utrošak sjemena 1 do 2 kg/ha.
LISNATO POVRĆE
Sl.10. Salata
Salata
U kontinentalnim krajevima salata se
presađuje u srpnju, a u kolovozu se sije
zimska salata. U priobalju se u srpnju i
kolovozu obavlja sjetva jesensko-zimske
salate, a obavlja se i presađivanje.
Kod nas se salata uzgaja uglavnom iz
prijesadnica. Jesensko-zimsku salatu sijemo
na otvorenu gredicu, na razmak među
redovima od oko 4 do 5 cm, uz utrošak
sjemena od oko 2 do 3 g/m2. Ako se pijira,
tada se sije gušće, pa je utrošak sjemena 4 do 5 g/m2. Pikira se na razmak 5 x 3 cm.
Prijesadnice salate presađuju se 4 do 5 tjedana nakon sjetve. Zimske sorte sade se na
razmak 25 cm x 20 cm 820 biljaka/m2). Za 1 ha potrebno je oko 500 g sjemena.
Sl. 11. Blitva
U kontinentalnim krajevima tijekom srpnja i kolovoza traje berba proljetno-ljetnih Sl. 12. Rajčica
sorti salate.
PLODOVITO POVRĆE
Endivija
U kontinentalnim krajevima sije se vani tijekom srpnja, a presađuje se tijekom Rajčica
kolovoza, dok se u priobalju sije tijekom srpnja i kolovoza, a presađuje u kolovozu. U priobalju se tijekom srpnja obavlja presađivanje rajčice za jesenski uzgoj. Do kraja
Sijetva se obavlja na predviđene gredice, a presađuje se na nešto veće razmake od salate, srpnja traje berba ranih sorti rajčice. Ljetni uzgoj počinje početkom srpnja.
npr. 40 x 30 cm (oko 8 biljaka/m2 ili 833 biljke/ha). Za 1 ha potrebno je 200 do 300 g
sjemena. U kontinentalnim krajevima berba počinje u prvoj polovici srpnja.
12 13
Paprika MAHUNARKE
Tijekom srpnja i kolovoza u priobalju traje berba rane paprike. U kontinentalnim
krajevima berba započinje krajem srpnja i traje tijekom kolovoza. Grašak
U kontinentalnim krajevima početkom srpnja bere se grašak iz kasnije sjetve.
Patlidžan
U priobalju berba počinje u srpnju, dok na kontinentu berba počinje u kolovozu. Grah mahunar
U kontinentalnim krajevima do polovice Sl. 15. Grah mahunar
srpnja sije se niski grah, a u priobalju se zadnja
sjetva može obaviti početkom kolovoza.
Niski grah mahunar može se sijati

sijačicom uz razmak redova od 50 do 60 cm
i razmakom u redu od 5 do 6 cm, tj. 40 do
50 biljaka/m2. Može se sijati i u kućice, pod
motiku, s približno istim brojem biljaka po
m2. Sjetva u kućice ima osobitu prednost na
težim tlima jer grupa biljaka lakše probija pokoricu.
Na kontinentu se u prvoj polovici srpnja može očekivati prva berba usjeva prve sjetve
Sl.13. Paprika niskog graha mahunara i obično se bere u dva navrata. Ako je grah sukcesivno (svakih 7
Sl.14. Patlidžan do 10 dana) sijan, berba mahuna proteže se i na kolovoz.
Grah zrnaš
Krastavci Ovaj se grah bere tijekom srpnja i kolovoza u kontinentalnim krajevima.
U kontinentalnim se krajevima sjetva krastavaca može izvoditi sve do polovice
srpnja. PRAĆENJE KLIMATSKIH PRILIKA
Kao što je ranije rečeno, srpanj i kolovoz su mjeseci kada se i na kontinentu i u
Sije se na razmak 120 do 150 cm red od reda i 5 do 7 cm sjemenka od sjemenke ako priobalju bilježe najviše temperature. Iako povrće dobro podnosi sunce, osobito
se sije strojno. Tada je utrošak sjemena od 2,7 do 5 kg/ha. Mogu se sijati i pod motiku, toploljubive vrste, i povrtnim biljkama izuzetno visoke temperature mogu naškoditi.
u kućice, uz razmak 40 do 50 cm sa 3 do 4 biljke u kućici. Taj se način primjenjuje ako Tako na primjer rajčici, koja se ubraja u toploljubive vrste povrća, na temperaturi iznad
se krastavci siju na gredice pokrivene crnom polietilenskom folijom. Širina folije iznosi 30° C opada cvijet, a pri 35° C plod poprima narančastu boju ili se oko plodne drške
1 do 1,2 m. Folija se položi na tlo i zagrne s obje strane kada je zemlja dobro vlažna. Po javlja žutozelena mrlja. Grašak, recimo, ne podnosi visoke temperature. Temperatura
sredini se na svakih 40 cm načine rupe u koje se siju sjemenke. Ovaj način ima osobitu viša od 25° C štetno djeluje na kvalitetu cvjetače. Temperature iznad 15° C ubrzavaju
prednost na onim parcelama na kojima nije moguće navodnjavanje jer folija čuva vlagu, cvatnju špinata. Na temperaturi iznad 35° C luk ugiba. Pri temperaturi višoj od 30° C
na pokrivenom dijelu nema korova, a plodovi su čisti i lakše se beru. prestaje oblikovanje gomolja krumpira.
Tikvice Da bi se barem malo ublažile štetne posljedice visokih temperatura, nasad povrća
Rokovi i način sjetve, sadnje i berbe isti su kao kod krastavaca. može se zasjenjivati pomoću posebnih mreža koje u određenim postocima propuštaju
sunčevo svjetlo, a tako i toplinu. Visoka se temperatura može sniziti i korištenjem
sistema za navodnjavanje sistemom “kap po kap”. Kako voda stalno kaplje, tako se i
tlo u povrtnjaku bolje hladi. Dakako, najbolji rezultati postižu se primjenom mreže za
zasjenu u kombinaciji s natapanjem.
14 15
U srpnju i kolovozu česte su i ljetne oluje praćene tučom ili gradom. Tuča ili grad Dinje, lubenice i tikvice
mogu nanijeti velike štete poljoprivrednicima, pa treba razmisliti o zaštiti nasada. Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
GNOJIDBA POVRĆA PO SKUPINAMA
Jedna od mjera njege nasada svakako je i prihranjivanje povrća. Neke povrtne vrste kod predsjetvene obrade NPK 7:14:21 S 200 g 2000 kg
ne podnose gnojenje stajnjakom, dok druge pak ne podnose prihranjivanje mineralnim dodati za dinje i lubenice UREA 46%N 20 g 200 kg
gnojivima, osobito dušičnim. Stoga donosimo cjeloviti prikaz prihranjivanja povrtnih
kultura po skupinama. Primjer2:
Gnojidba plodovitog povrća
kod predsjetvene obrade NPK 5:20:30 S 150 g 1500 kg
Ovu skupinu čine: rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, tikvica, dinja i lubenica. Sve
su vrste osjetljive na klor. Pri osnovnoj obradi tla gnoji se stajnjakom u količini 5 do 8 dodati za dinje i lubenice UREA 46%N 20 g 200 kg
kg/m2, odnosno 50 do 80 t/ha.
Gnojidba mahunastog povrća
Rajčica, paprika i patlidžan Mahunasto povrće osjetljivo je na stajski gnoj kao i na kompost. Pripada porodici
Primjer 1: lepirnjača koje na korijenu imaju bakterije koje vežu dušik iz zraka. Stoga se mahunasto
vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha povrće isključivo gnoji mineralnim gnojivima, i to samo pri predsjetvenoj obradi tla.
Prihrana u vegetaciji se ne obavlja jer bi se njome povećala bujnost biljaka, a smanjila se
prije duboke obrade NPK 5:20:30 S 50 g 500 kg cvatnja i plodnost. Jedino se bob može gnojiti mineralnim i stajskim gnojem.
prije sadnje NPK 5:20:30 S 25 g 250 kg
prihrana 1 do 2 puta KAN 27%N 10 - 15 g 100 - 150 kg Grah i grašak
Primjer 1:
Primjer 2: vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m 2
količina po ha jesenska obrada NPK 7:14:21 S 70 g 700 kg
prije duboke obrade NPK 7:14:21 S 70 g 700 kg kod predsjetvene obrade UREA 46% N 10 g 100 kg
Primjer 2:
prihrana 1 do 2 puta KAN 27%N 10 - 15 g 100 - 150 kg
Krastavci jesenska obrada NPK 7:20:30 50 g 500 kg
Primjer 1: kod predsjetvene obrade UREA 46% N 10 g 100 kg
kod predsjetvene obrade NPK 5:20:30 S 40 g 400 kg Bob
kod predsjetvene obrade UREA 46%N 20 g 200 kg Primjer 1:
Primjer 2: jesenska obrada stajsko gnojivo 1 - 2 kg 10 - 20 t
količina po ha kod predsjetvene obrade NPK 7:14:21 S 100 g 1000 kg
kod predsjetvene obrade NPK 7:14:21 S 50 g 500 kg kod predsjetvene obrade UREA 46% N 10 g 100 kg
kod predsjetvene obrade UAN 30% N 2 dcl 200 l
16 17
Primjer 2: Primjer 2:
količina po ha vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
jesenska obrada stajsko gnojivo 1 - 2 kg 10 - 20 t kod predsjetvene obrade NPK 7:20:30 80 g 800 kg
kod predsjetvene obrade NPK 7:20:30 70 g 700 kg kod predsjetvene obrade UREA 46% N 20 g 200 kg
kod predsjetvene obrade UREA 46% N 10 g 100 kg prihrana 1 do 3 puta KAN 27% 10 g 100 kg
Gnojidba kupusnjača Korabica i raštika

U kupusnjače se ubrajaju sljedeće povrtne vrste: kupus (crveni i bijeli), kelj, kelj Korabicu nije potrebno prihranjivati u vegetaciji već se nekoliko puta okopa kako ne
pupčar, raštika, cvjetača i korabica. Sve zeljasto povrće, osim korabice, traži tlo pognojeno bi odrvenjela.
u jesen stajskim gnojem ili se gnoji u proljeće kompostom. Budući da zeljasto povrće
stvara puno zelene mase, za njezino stvaranje troši puno hranjiva, posebno dušika. Stoga Primjer 1:
se ovo povrće prihranjuje i mineralnim gnojem. vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
Kupus i kelj kod predsjetvene obrade NPK 7:14:21 S 120 g 1200 kg

Primjer 1: kod predsjetvene obrade UREA 46% N 20 g 200 kg
vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m količina po ha prihrana raštike 1 - 3
KAN 27% N 10 g 100 kg
2
puta
jesenska obrada stajski gnoj 2 - 4 kg 20 - 40 t
kod predsjetvene obrade NPK 7:20:30 80 g 800 kg Primjer 2:
prihrana 1 - 3 puta KAN 27% N 10 g 100 kg vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
kod predsjetvene obrade NPK 7:20:30 80 g 800 kg
Primjer 2: kod predsjetvene obrade UAN 30% N 2 dcl 200 l
količina po ha prihrana raštike 1 - 3 puta NPK 20:10 15 g 150 kg
jesenska obrada stajsko gnojivo 2 - 4 kg 20 - 40 t
jesenska obrada NPK 5:20:30 S 90 g 900 kg Gnojidba lisnatog povrća
U skupinu lisnatog povrća ubrajamo salatu, endiviju, radič, matovilac, špinat i
jesenska obrada UREA 46% N 20 g 200 kg
blitvu.
prihrana 1 puta KAN 27% N 10 g 100 kg
Salata i endivija
Cvjetača, kelj pupčar i brokula Obje vrtse zahtijevaju velike količine hraniva, osobito dušika, zbog boljeg razvoja
Iz ove grupe povrća samo cvjetaču treba gnojiti u jesen kod osnovne obrade tla s 2 lisne mase.
do 4 kg/m2 ili 20 do 40 t/ha.
Primjer 1:
Primjer 1:
količina po ha
prije sadnje UREA 46% N 30 g 300 kg
kod predsjetvene obrade UREA 46% N 20 g 200 kg
prihrana 1 do 3 puta KAN 27% 10 g 100 kg
18 19
Primjer 2: stajskim gnojem, već se uzgajaju nakon kulture koja je njime bila gnojena.
količina po ha
Mrkva, peršin i pastrnjak
Obično se gnoje odjednom prilikom predsjetvene obrade tla ili kod predsjetvene
prije sadnje UAN 30% N 2 dcl 200 l obrade i prihranom u vegetaciji.
pred formiranje glavica KAN 27% N 20 g 200 kg
Primjer 1:
Špinat vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
Špinat traži obilno gnojenje mineralnim gnojivima prije sjetve i prihranu u kod predsjetvene obrade NPK 7:20:30 80 g 800 kg
vegetaciji.
Primjer 1:
vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha Primjer 2:
kod predsjetvene obrade NPK 7:14:21 S 100 g 1000 kg vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
kod predsjetvene obrade UREA 46% N 15 g 150 kg kod predsjetvene obrade NPK 7:14:21 S 120 g 1200 kg
prihrana KAN 27% 10 g 100 kg kod predsjetvene obrade KAN 27% N 30 g 300 kg
Primjer 2: Koraba, rotkva i rotkvica

Ove se vrste prihranjuju odjednom kod predsjetvene obrade tla.
Primjer 1:
kod predsjetvene obrade UAN 30% 1,5 dcl 150 l
prihrana KAN 27% 10 g 100 kg
Matovilac, blitva i radič Primjer 2:

Primjer 1:
Celer
Primjer 2:
Celer jedini povoljno reagira na gnojenje stajskim gnojem ili kompostom, koji se
vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha dodaju u količini 5 - 8 kg/m2 ili 50 - 80 t/ha.
kod predsjetvene obrade UAN 30% N 2 dcl 200 l Primjer 1:
Gnojidba korjenastog povrća kod predsjetvene obrade NPK 5:20:30 S 150 g 1500 kg
U korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, korabicu, ciklu, kod predsjetvene obrade UREA 46% N 20 kg 200 kg
rotkvicu, rotkvu i hren. Za sve je vrste karakteristično da ne podnose direktnu gnojidbu
20 21
Primjer 2: Poriluk
količina po ha Budući da poriluk ima velike potrebe za hranivima, uz gnojidbu stajnjakom, gnoji se
i većom količinom mineralnog gnojiva.
kod drugog okopavanja KAN 27% N 30 g 300 kg Primjer 1:
Cikla i hren
kod jesenske obrade stajsko gnojivo 2 - 4 kg 20 - 40 t
Prije sjetve i sadnje zemlju treba dobro pognojiti.
Primjer 1: kod jesenske obrade NPK 7:14:21 S 100 g 1000 kg
količina po ha kod predsjetvene obrade UREA 46% N 15 g 150 kg
kod predsjetvene obrade NPK 7:14:21 S 100 g 1000 kg u fazi 3 - 4 lista KAN 27% N 15 g 150 kg
kod predsjetvene obrade UREA 46% N 10 g 100 kg u fazi stvaranja lukovica KAN 27% N 15 g 150 kg
prihrana kod okopavanja KAN 27% N 15 g 150 kg
Primjer 2:
Primjer 2: vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha kod jesenske obrade stajsko gnojivo 2 - 4 kg 20 - 40 t
kod predsjetvene obrade NPK 7:20:30 75 g 750 kg kod jesenske obrade NPK 7:20:30 75 g 750 kg
kod predsjetvene obrade UAN 30% N 1,5 dcl 150 l kod predsjetvene obrade UAN 30% N 2,5 dcl 250 l
prihrana kod okopavanja KAN 27% N 20 g 200 kg u fazi 3 - 4 lista KAN 27% N 15 g 150 kg
u fazi stvaranja lukovica KAN 27% N 15 g 150 kg
Gnojidba lukovičastog povrća
U ovoj su skupini luk, češnjak, luk srebrenac i poriluk. Češnjak
Primjer 1:
Luk vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
Primjer 1:
kod jesenske obrade NPK 7:14:21 S 70 g 700 kg
kod predsjetvene obrade UREA 46% N 15 g 150 kg Primjer 2:
prihrana u proljeće KAN 27% N 15 g 150 kg vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
kod jesenske obrade NPK 7:20:30 50 g 500 kg
Primjer 2:
kod predsjetvene obrade UAN 30% N 2,5 dcl 250 l
22 23
Gnojidba gomoljastog povrća Artičoka

U ovu skupinu povrća ubraja se krumpir koji ima velike zahtjeve prema hranivima. vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha
kod osnovne obrade stajsko gnojivo 4 - 5 kg 40 - 50 t
Pimjer 1:
prihrana svakih 20 - 30 dana NPK 20:10:10 10 g 100 kg
kod osnovne obrade stajsko gnojivo 2 - 3 kg 20 - 30 t Surveying study
kod osnovne obrade NPK 7:20:30 40 g 400 kg
kod predsjetvene obrade NPK 15:15:15 35 g 350 kg VEGETABLE GARDENS IN JULY AND AUGUST
prije ogrtanja KAN 27% N 10 g 100 kg
Summary
Primjer 2: July and August are summer months characterized by high temperatures and drought.
količina po ha Since it is also the time of summer holidays, the impression is that in the summer people
work with less intensity. It could be so, but not in vegetable gardens. Vegetable growers
kod jesenske obrade stajsko gnojivo 2 - 3 kg 20 - 30 t
have a lot of work in these two months.
kod jesenske obrade NPK 13:13:21 80 g 800 kg
Gnojidba višegodišnjeg povrća

U ovu grupu povrća ubrajaju se šparoga, rabarbara i artičoka. Jednom posađene, ove
biljke ostaju u tlu nekoliko godina te se stoga zemlja prije sjetve ili sadnje duboko obradi
i obilno gnoji stajnjakom i mineralnim gnojivima.
Šparoga i rabarbara
Primjer 1:
kod osnovne obrade stajsko gnojivo 6 - 8 kg 60 - 80 t
nakon berbe NPK 15:15:15 80 g 800 kg
Primjer 2:
kod osnovne obrade stajsko gnojivo 6 - 8 kh 60 - 80 t Vrtlarija Vukomeračka cesta 26, 10040 Zagreb,
Tel./fax: +385 (01) 2945-022, 2946-284, 2946-284,
Mobitel: 098 373-533
nakon berbe NPK 15:15:15 100 g 1000 kg Valenta www.valenta.hr
e-mail: info@valenta.hr
Bavimo se proizvodnjom i prodajom sadnica ruža, presadnica povrća i rezanog

cvijeća (ruže, anturiuma, strelicija i kala) te raznog balkonskog cvijeća i zemlje za
cvijeće
24 25
Gluhić,D. 3 Sl.1. Rajčica kultura koja ostvaruje visoki

Stručni rad prinos te traži plodna tla sa većom
količinom hraniva. Minimalna
tehnička dubina tla mora iznositi
Gnojidba plodovitog povrća 50 cm, jer na plićim tlima postoji
mnogo problema u održavanju
vodnog režima tla. Količina
aktivnog vapna mora biti ispod 10%,
SAŽETAK
dok slanost tla ne smije prelaziti
Gnojidba je uz zaštitu bilja svakako jedna od najdinamičnijih radnih zahvata u uzgoju
vrijednosti veće od 3 mS/cm.
plodovitog povrća. Karakteristika plodovitog povrća je izuzetno visoka količina prinosa
ploda, koje ujedno znači i da su potrebe za hranivima izrazito visoke. Za uspješnu
gnojidbu plodovitog povrća potrebno je poznavati potrebe za hranivima, optimalne Analiza tla
količine u tlu i biljnom materijalu te dinamiku njihovog iskorištenja. Analizu tla treba obavezno obaviti prije pripreme tla za sjetvu/sadnju. Dubina
uzimanja uzoraka je 15 cm, te je sa parcele potrebno sakupiti 15-20 pojedinačnih uzoraka
U ovom radu prezentirati će se podaci o gnojidbi plodovitog povrća - rajčica, paprika i na temelju njih sačiniti jedan prosječan uzorak.
i krastavac.
Ukoliko se tijekom vegetacije pojave simptomi nedostatka pojedinog hraniva, tada je
Tablica 1. Troškovi gnojidbe u ukupnim varijabilnom troškovima potrebno na označenim površinama posebno uzorkovati tlo.
proizvodnje povrća (Mikšić i sur.,, 2001)
Ukupni Norme hraniva
Očekivani Trošak Kod planiranja gnojidbe potrebno je poznavati količinu hraniva koje se iznose
Kultura Način uzgoja Ukupni prihod1 varijabilni
prinos gnojidbe prinosom. Podaci o potrebnoj količini hraniva iznesene su u slijedećoj tablici.
troškovi2
Kontinentalna 118.566,66 kn 10.025,00 kn
Rajčica visoka 75,0 t 180.000,00 kn Tablica 2. Potrebne količine hraniva za jedinicu prinosa - rajčica
regija, 1 ha (100%) (8,45%)
(Turchi A. i Turchi F., 1997)
Rajčica za Mediteranska 11.581,62 kn 2.365,00 kn
50,0 t 29.700,00 kn Hranivo Kg hraniva/1 t prinosa ploda
preradu regija, 1 ha (100%) (20,4%)
Kontinentalna 57.898,92 kn 7.814,50 kn N 3,0
Paprika 30,0 t 119.000,00 kn
regija, 1 ha (100%) (13,5%) P2O5 1,1
Mediteranska 64.184,90 kn 9.521,50 kn K2O 5,0
Paprika 40,0 t 133.000,00 kn
regija, 1 ha (100%) (14,8%)
MgO 1,2
Krastavci za Kontinentalna 68.815,76 kn 7.986,00 kn
40,0 t 169.000,00 kn
konzerviranje regija, 1 ha (100%) (11,6%)
Iz gornje tablice vidljivo je da rajčica zahtjeva visoku količinu kalija, iz razloga što
je rajčica kultura koja ostvaruje visoke prinose ploda ali isto tako i suhe tvari. Kalij je
RAJČICA neophodan element u procesu nastajanja suhe tvari, stoga je kod uzgoja rajčice posebnu
Osnovni pedološki uvjeti uzgoja pažnju potrebno posvetiti gnojidbi kalijem. Potrebitu količinu kalija (na osnovi planiranog
Rajčica je kultura koja najbolje uspijeva u ilovastim i ilovasto-glinastima tlima. Tla prinosa) potrebno je podijeliti u dva obroka. Prvi obrok se primjenjuje jednokratno,
koja sadrže nešto više količine glinene frakcije poželjna su za uzgoj rajčica jer je rajčica prilikom pripreme tla za sadnju. Drugi obrok potrebno je primijeniti razdiobom u tjedne
1
Na bazi ostvarenog prinosa ploda
obroke, tijekom vegetacije, počevši od zametanja prvih plodova. Kako je rajčica kultura
2
Bez troškova upotrebe mehanizacije osjetljiva na klor, preporuča se upotreba kalijevih gnojiva u obliku kalij-sulfata.
3
mr. David Gluhić, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč
26 27
Potrebnu količinu fosfornih gnojiva Višak ili toksični efekti viška hraniva
potrebno je dodati u pripremi tla za sjetvu/ Bor (B) - Toksičnost bora javlja se kada količina prelazi vrijednosti veće od 200 ppm,
sadnju, dok je potrebnu količinu dušičnih što izaziva deformaciju i ožegotine vrha biljke. Često zbog toga dolazi do prekida u rastu
gnojiva potrebno podijeliti tijekom biljaka, te one ne ostvaruju gospodarski značajan prinos ploda.
vegetacijskog ciklusa (ukupnu količinu
dušičnih gnojiva podijeliti na tjedne porcije). Dušik (N) - Višak dušika izaziva izdužen rast biljaka. Izrazito velike količine dušika
Gnojiva se mogu dodavati i kroz sustav značajno smanjuju intenzitet cvatnje biljaka.
natapanja. Iz tablice 2. vidljivo je da rajčica Odnos N:K - za pravilan uzgoj potrebno je međuodnos N:K držati u rangu od 1,2
zahtjeva i veće količine magnezija. Magnezij do 1,8. Ukoliko je u biljnom tkivu izmjerena veća količina dušika, često se folijarnom
je element koji je naročito bitan za obojenost gnojidbom kalijem, mogu umanjiti negativni efekti viška dušika.
Sl.2.Rajčica u zaštićenom prostoru
ploda, jer magnezij ulazi u procese sinteze
tvari boje (pigmenti).
Analiza biljnog materijala

Rajčica u zaštićenim prostorima
Rajčica se u zaštićenim prostorima uzgaja tijekom većeg dijela godine, od ranog
proljeća do kasne jeseni. Prinosi ploda su veliki te je zbog ograničenog prostora uzgoja
(mali razmaci sadnje) posebnu pažnju treba obratiti na planiranje gnojidbe.
Za analizu se uzima tlo i biljni materijal. Tlo se uzima prije pripreme tla za sadnju
presadnica. Za biljni materijal se uzimaju zdravi, dobro razvijeni listovi, obično je to 4
ili 5 list od vrha stabljike. Ukoliko na lišću ima zaostataka zaštitnih sredstava, listove Sl.3. Paprika žuta
je potrebno oprati pod mlazom vode te potom listove staviti na sušenje. Osušeni listovi Sl.3.1.Paprika crvena
stavljaju se u papirnate vrećice sa odgovarajućom oznakom i dostavljaju u laboratorij za
analizu. PAPRIKA
Osnovni pedološki uvjeti uzgoja
Za praćenje potrebe za hranivima, uzorke je potrebno uzimati svakih 7-10 dana, te na
Paprika je kultura koja najbolje uspijeva u ilovastim i ilovasto-pjeskovitim tlima.
osnovi podataka analize vršiti korekciju gnojidbe. Prvo uzorkovanje mora biti provedeno
Za razliku od rajčice, paprika zahtjeva ipak mehanički lakša tla. Paprika je kultura koja
minimalno 2 tjedna prije cvatnje. U slijedećim tablicama prikazani su optimalni rangovi
zahtjeva veće količine vode tijekom uzgoja, ali ne podnosi stajanje vode u tlu. Minimalna
opskrbljenosti hranivima za rajčicu u zaštićenim prostorima.
tehnička dubina tla mora iznositi 60-80 cm, jer na plićim tlima postoji mnogo problema
u održavanju vodnog režima tla. Količina aktivnog vapna mora biti ispod 10%, pH
Tablica 3. Optimalna količina makroelemenata u listu rajčice tijekom vegetacije
vrijednost tla u rangu od 5,5-7,0, dok slanost tla ne smije prelaziti vrijednosti veće od 5
Makroelement N P K Ca Mg S mS/cm.
Količina (%) 3,5-5,0 0,30-0,65 3,5-4,5 1,0-3,0 0,35-1,0 0,2-1,0
Analiza tla
Tablica 4. Optimalna količina mikroelemenata u listu rajčice tijekom vegetacije Analizu tla treba obavezno obaviti prije pripreme tla za sjetvu/sadnju. Dubina
uzimanja uzoraka je 15 cm, te je sa parcele potrebno sakupiti 15-20 pojedinačnih uzoraka
Makroelement Fe Mn Zn Cu B Mo
i na temelju njih sačiniti jedan prosječan uzorak.
Količina (ppm) 50-300 25-200 18-80 5-35 30-75 0,1-1,0
Ukoliko se tijekom vegetacije pojave simptomi nedostatka pojedinog hraniva, tada je
potrebno na označenim površinama posebno uzorkovati tlo.
28 29
Norme hraniva Tablica 7. Optimalna količina mikroelemenata u listu paprike prije cvatnje (ppm)
Kod planiranja gnojidbe potrebno je poznavati količinu hraniva koje se iznose Faza razvoja Fe Mn Zn Cu B
prinosom. Podaci o potrebnoj količini hraniva iznesene su u slijedećoj tablici.
Prije cvatnje 20-150 30-100 25-80 5-10 20-50
Tablica 5. Potrebne količine hraniva za jedinicu prinosa - paprika rajčica (Disciplinari di Otvoreni prvi
produzione integrata, 2003) cvjetovi; razvoj 30-150 30-100 25-80 5-10 20-50
plodova, berba
Hranivo Kg hraniva/1 t prinosa ploda
N 3,9
KRASTAVCI
P2O5 1,0
Osnovni pedološki uvjeti uzgoja
K2O 5,0
CaO 2,0
Za uspješan uzgoj krastavaca potrebno je osigurati
MgO 0,2
mehanički laganija tla; ilovasta do pjeskovito ilovasta
tla, uz obavezan uvjet dobre drenaže. Krastavac je
Iz gornje tablice vidljivo je da paprika zahtjeva visoku količinu svih hraniva, kultura koja ne podnosi stagniranje vode u tlu, koja zna
naročito dušika i kalija. Isto tako, potrebno je posebno paziti na količinu kalcija koji biti problem pogotovo prilikom uzgoja na otvorenome.
je na raspolaganju u tlu. Paprika zahtjeva visoke količine kalcija, te su te potrebe više Minimalna tehnička dubina tla treba biti 60 cm, uz pH
nego potrebe za fosforom. Fosforna, ½ kalijevih i magnezijeva gnojiva primjenjuju se u vrijednost od 6,0-7,0 i sadržaj aktivnog vapna niži od
pripremi tla za sjetvu/sadnju. Sl. 4. Krastavci
10%. Slanost tla mora biti u okvirima od 3-5 mS/cm,
jer je krastavac kultura koja je umjereno osjetljiva na zaslanjenost tla (naročito voditi
Tijekom vegetacije potrebno je dodati sva ostala hraniva - dušik u više obroka, kalij računa o kvaliteti vode za natapanje i izboru gnojiva).
- drugi obrok; u jednoj ili više doza. Potrebe paprike za kalcijem najbolje je zadovoljiti
kroz sustav natapanja tijekom vegetacije ili folijarnom gnojidbom.
Analiza tla
Analizu tla treba obavezno obaviti prije pripreme tla za sjetvu/sadnju. Dubina
Analiza biljnog materijala uzimanja uzoraka je 15 cm, te je sa parcele potrebno sakupiti 15-20 pojedinačnih uzoraka
Paprika - uzgoj na otvorenom i na temelju njih sačiniti jedan prosječan uzorak.
Za potrebe analize biljnog materijala uzimaju se zdravi, dobro razvijeni listovi.
Količina hraniva u biljnom materijalu kod paprike, značajno se mijenja u pojedinim Ukoliko se tijekom vegetacije pojave simptomi nedostatka pojedinog hraniva, tada je
fazama razvoja. Uzorci lisnog materijala uzimaju se u više navrata. Posebno su važni potrebno na označenim površinama posebno uzorkovati tlo.
uzorci uzimani neposredno prije cvatnje te u vrijeme otvaranja prvih cvjetova.
Norme hraniva
Tablica 6. Optimalna količina makroelemeanta u listu paprike prije cvatnje (%) Kod planiranja gnojidbe potrebno je poznavati količinu hraniva koje se iznose
Faza razvoja N P K Ca Mg S prinosom. Podaci o potrebnoj količini hraniva iznesene su u slijedećoj tablici.
Prije cvatnje 4,0-5,0 0,3-0,5 5,0-6,0 0,9-1,5 0,35-0,60 0,3-0,6
Tablica 8. Potrebne količine hraniva za jedinicu prinosa - krastavci
Otvoreni prvi cvjetovi 3,0-5,0 0,3-0,5 2,5-5,0 0,9-1,5 0,3-0,5 0,3-0,6 (Turchi A. i Turchi F, 1997)
Razvoj prvih plodova 2,9-4,0 0,25-0,40 2,5-4,0 1,0-1,5 0,3-0,4 0,3-0,4 Hranivo Kg hraniva/1 t prinosa ploda
Berba plodova 2,5-3,0 0,2-0,4 2,0-3,0 1,0-1,5 0,3-0,4 0,3-0,4 N 2,0
P2O5 3,2
K2O 2,0
MgO 0,7
30 31
Potrebnu količinu fosfornih, kalijevih i magnezijevih gnojiva potrebno je dodati Tablica 11. Optimalna količina makroelemeanta u listu krastavca tijekom vegetacije
u pripremi tla za sjetvu/sadnju, dok je potrebnu količinu dušičnih gnojiva potrebno Makroelement N P K Ca Mg S
podijeliti tijekom vegetacijskog ciklusa (ukupnu količinu dušičnih gnojiva podijeliti na
Količina (u %) 4,5-6,0 0,3-1,0 3,0-4,0 1,2-2,0 0,25-1,00 0,20-0,75
tjedne porcije). Gnojiva se mogu dodavati i kroz sustav natapanja.
Tablica 12. Optimalna količina mikroelemenata u listu krastavca tijekom vegetacije
Analiza biljnog materijala
Krastavci - uzgoj u Makroelement Fe Mn Zn Cu B
zaštićenim prostorima Količina (u ppm) 50-300 25-250 20-200 5-60 25-85
Za potrebe analize količine hraniva u biljnom
materijalu, potrebno je uzimati dobro razvijene listove. Za uspješan uzgoj krastavaca na otvorenom potrebno je paziti na međuodnose
Najčešće je to 3 ili 4 list od vrha stabljike. Za svaki pojedinih hranjivih elemenata. Optimalni odnos N:K trebao bi biti u rangu 1,2 do 1,8,
uzorak potrebno je uzeti 8-10 listova. Uzorkovanje dok bi odnos N:S trebao biti manji od 18.
je potrebno činiti češće, najbolje svakih 7-10 dana, Kratka napomena:
počevši minimalno 2-3 tjedna prije cvatnje. Ukoliko nije izrijekom navedeno drugačije, u tablicama se navode količine čistih
elemenata, a ne količine njihove oksidne forme.
Sl.4.1. Krastavci u
zaštićenom prostoru professional paper
Tablica 9. Optimalna količina makroelemeanta

FERTILIZATION OF FRUIT BEARING VEGETABLES
u listu krastavca tijekom vegetacije
Summary
Makroelement N P K Ca Mg S
Fertilization is, together with the plant protection, certainly one of the most dynamic
Količina (u %) 4,5-6,0 0,3-0,7 3,5-4,5 1,2-1,5 0,45-0,75 0,2-0,7
procedures in the process of growing fruit bearing vegetables. The characteristic of fruit
bearing vegetables is an extremely high quantity of crops, which at the same time means
Tablica 10. Optimalna količina mikroelemenata u listu krastavca tijekom vegetacije
that the needs for fertilizers are also very high. In order to successfully fertilize fruit
Makroelement Fe Mn Zn Cu B Mo bearing vegetables, it is necessary to know the needs for fertilizers, optimum quantities
Količina (u ppm) 50-300 20-300 20-70 5-35 25-85 0,1-1,0 in the soil and plants, and dynamics of their use.
This work presents the information about fertilizing fruit bearing vegetables - tomato,
Sl.4.2.. Krastavci-uzgoj na pepper and cucumber.
Za uspješan uzgoj krastavaca potrebno je posebnu pažnju
otvorenom
voditi o N:K odnosu, koji bi se trebao kretati u rangu od 1,2-
1,8. Literatura
1. Locascio S.J. i Alligood M.R. (1992) Nitrogen and potassium source and n-rate for drip-irrigated
pepper. Proc. Fla. State Hort. Soc. 105:323-325
Krastavac - uzgoj na otvorenom 2. Locascio S.J., Fiskell J.G.A., Gratez D.A. (1985) Nitrogen accumulation by papper as influenced
Za analize količine hraniva u biljnom materijalu potrebno by mulch and time of fertilizer application, J. Am. Soc. Hort. Sci. 110:325-328
je uzeti uzorke potpuno razvijenih listova, obično se radi o 3. Locascio S.J., Fiskell J.G.A, Martin F.G. (1981) Responses of bell pepper to nitrogen sources, J.
4 ili 5 listu od vrha stabljike. Za jedan prosječan uzorak, Am. Soc. Hort. Sci. 106:628-632
4. Kay T. I Hill R. (1998) Field consultants guide to soil and plan analysis, Soil and plant division,
potrebno je sakupiti 15-20 listova. Prvo uzorkovanje
Hill Laboratories
potrebno je obaviti najmanje 2-3 tjedna prije cvatnje, te 5. Mikšić M., Murgić N., Borbaš T., Črep R., Kantoci N., Antonina D., Hrgović S. (2001) Katalog
nastaviti uzimati uzorke svakih 14 dana tijekom proizvodnog kalkulacija pokrića varijabilnih troškova, HZPSS
ciklusa. 6. Plank C.O. (1989) Plant analysis handbook for Georgia, Athens, SAD
32 33
7. Turchi A. i Turchi F. (1997) Orticoltura pratica, Edagricole, Italia Matotan, Z.1

8. Wiedenfeld R.P. (1986) Rate, timing and slow-relase nitrogen fertilizers on bell peppers and stručni rad
muskmelon, HortScience 21:233-235
9. Disciplinari di produzione integrata. Colture orticole. (2003) Assessorato Agricoltura, Ambiente
e sviluppo sostenibile, Regione Emilia-Romagna
POSTRNI UZGOJ POVRĆA
Sažetak
Kratkoća vegetacije pojedinih povrtnih kultura omogućuje njihov uzgoj nakon
žetve odnosno berbe pojedinih usjeva tijekom iste godine. Ova proizvodnja naročito je
interesantna za pojedine vrste povrća namijenjenih preradi u područjima gdje postoji
mogućnost navodnjavanja.
SJEME POVR∆A
za profesionalne poljoprivrednike U radu je dat prikaz tehnologije proizvodnje i sortiment dviju za prerađivačku
industriju značajnih povrtnih kultura, cikle i niskog graha mahunara, koji u postrnom
uzgoju veoma često daju prinose i kvalitetu bolju nego u proljetnom roku sjetve.
Tel: 01/6150-155 Ključne riječi: postrni uzgoj, cikla, grah mahunar, tehnologija proizvodnje,
Fax: 01/6150-157 sortiment
Tel: 01/3701-965
Fax: 01/3705-968 CIKLA
E-mail: info@bejo.hr Cikla se uzgaja zbog zadebljalog
korijena koji u tehnološkoj zrelosti sadrži Sl.1. Cikla
oko 12% suhe tvari. Najveći dio suhe
tvari čine ugljikohidrati i sirova vlakna
te bjelančevine. Za jelo se koristi najviše
kuhana, narezana na ploške i ukiseljena
kao salata. Može se također koristiti i
svježe naribana te njezin sok koji pomaže
pri liječenju slabokrvnosti, bubrežnih
bolesti i osteoporoze.
Cikla je dvogodišnja povrtna kultura koja

prve godine vegetacije formira zadebljali
korijen okruglastog ili valjkastog oblika.
Vršni dio ili glavu korijena čini skraćena
stabljika iz koje rastu listovi, središnji
najveći dio čini zadebljali hipokotil, dok je
pravi dio korijena s korjenovim dlačicama
BEJO ZADEN d.o.o. • 10000 Zagreb • Ukrinska 13 1

dr.sc. Zdravko Matotan, Direktor razvoja
sirovinske osnove, Podravka
34 35
samo u najdonjem dijelu čineći rep korijena. Glavnina zadebljalog korijena nalazi se na tlima. Na teškim, zbijenim tlima korjeni
površini tla pa se relativno lako vadi. se deformiraju i postaju neprikladni za
preradu. Na laganim pak pjeskovitim tlima
Sl.2. Presjek korijena uspješan uzgoj je moguć uz navodnjavanje.
Zbog osjetljivosti cikle na kiselost tla za
proizvodnju treba izabrati tla neutralne do
blago kisele reakcije pH vrijednosti 6.0 - 6.8.
Tla alkalne reakcije također nisu povoljna jer
su često deficitarna na mikrohranivu boru čiji
nedostatak uzrokuje pojavu crnog odumrlog
tkiva središnjeg dijele korijena. (Sl. 4.)
Cikla je kultura koja se zbog relativno

Na presjeku korijena vidljivo je do desetak koncentričnih krugova koji nastaju kao kratke vegetacije uspješno može uzgajati
posljedica sekundarnog debljanja. Izraženost krugova ovisi o jednoličnosti obojenja kao naknadni ili postrni usjev čime se bolje koristi postojeće zemljište. Kao postrni usjev
pigmentom betacijaninom što je sortna osobina, a dijelom je pod utjecajem vanjskih uzgaja se nakon ječma ili pšenice. Najbolja pretkultura je ozimi ječam koji napušta tlo
uvjeta posebice temperature. najčešće u drugoj polovici lipnja i na taj način omogućava pravovremenu i kvalitetnu
predsjetvenu pripremu tla i sjetvu u optimalnom roku.
Izraženiji koncentrični krugovi što je s aspekta kvalitete nepovoljno, javljaju se više
u uvjetima visokih temperatura. Također kao naknadni usjev u istom se periodu može uzgajati nakon berbe graška ili
vađenja mladog krumpira. (Sl. 5.)
Cikla je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini. Optimalne temperature
tijekom razvoja korijena su 15 - 20 oC. Kod tih se temperatura postiže najbolje debljanje
korijena, a istovremeno i najbolja obojenost. Mlade biljke cikle mogu bez oštećenja
podnijeti kraće mrazeve do - 3 oC, dok se kod starijih biljaka povećava osjetljivost na
niske temperature zbog čega je korijen cikle potrebno povaditi prije pojave mraza. Niske
temperature tijekom početnih stadija razvoja kod mladih biljaka mogu izazvati prelazak
u generativni stadij zbog čega već prve godine vegetacije biljke mogu razviti cvjetnu
stabljiku. S tog je razloga dobro izbjegavati prerane rokove sjetve.
Prema vodi cikla ima izražene zahtjeve

tijekom čitavog perioda vegetacije, a Sl.3. Natapanje tla
posebice tijekom klijanja i nicanja kao i u
periodu intenzivnog debljanja korijena kada
je ako nema dovoljno prirodnih oborina treba
natapati što je u postrnom uzgoju obavezna
tehnološka mjera.
Za proizvodnju cikle najbolja su plodna,

strukturna i duboka tla. Također visoki se
prirodi ostvaruju na ocjeditim rastresitim
36 37
Za postrnu sjetvu nakon skidanja predusjeva tlo treba srednje duboko preorati još Mlade biljčice u toj fazi i kasnije veoma često napadaju lisne uši. Kod jakog napada
istog dana kako bi se sačuvala vlaga u tlu koja će omogućiti nesmetano nicanje. Ako potrebno je obaviti tretiranje nekim od insekticida kao što su Zolone liquide 1.5 - 2 l/ha,
je tlo optimalne vlažnosti uspješno će se za sjetvu pripremiti jednim do dva prolaza Actelic 50 0.5 - 1.5 l/ha, Decis EC-25 0.5 - 0.7 l/ha, Confidor SL 200 0,25 l/ha ili Actara
sjetvospremačem. Ako je tlo jako suho prije predsjetvene pripreme ili sjetve potrebno 25 WG 0,15 kg/ha. Tijekom vegetacije na listovima cikle često se pojavljuje pjegavost u
je navodnjavanje. Pred pretsjetvenu pripremu tla obavlja se osnovna gnojidba. Na tlima vidu okruglih sivo smeđih pjega obrubljenih crveno smeđim rubom koja može prouzročiti
prosječne opskrbljenosti hranivima gnoji se s oko 600 kg/ha NPK gnojiva sastava potpuno sušenje lišća. (Sl.6.) Suzbijati se može kombinacijom fungicida Brestanid 0.6
7:20:30, te se prilikom kultivacije usjeva obavi prihrana s oko 200 kg KAN-a po hektaru. kg/ha i Impact 25 SC 0.25 l/ha.
Na tlima blago alkalne reakcije već u osnovnoj gnojidbi ili u prihrani neophodno je
dodati i gnojiva koja sadrže element bor. Korijen cikle se vadi kada dostigne potrebnu veličinu, odnosno kada donje lišće počinje
mlohaviti i polako se sušiti. Postrni usjev treba povaditi prije nastupa jačih mrazeva jer
Kao postrni usjev cikla s sije neposredno nakon skidanja prethodnih usjeva ali svakako se štete na korijenu javljaju već kod temperatura nižih od - 3 C. Na manjim površinama
tijekom druge polovice lipnja. Sjetva se obavlja pneumatskim sijačicama za šećernu se vađenje obavlja ručno čupanjem i optrgavanjem lišća, a na većim površinama pomoću
repu na međuredni razmak 45 - 50 cm. Razmak unutar reda se podesi tako da posijane vadilica. Prirodi korijena se kreću 25 - 40 t/ha.
sjemenke budu u redu međusobno udaljene oko 5 cm. Dubina sjetve trebala bi biti 2 - 3
cm. Po jednom hektaru preciznom sjetvom troši se 6 - 8 kg višekličnog kalibriranog Korijen cikle za preradu mora biti ujednačene veličine i promjera 6 - 12 cm. Površina
sjemena ili 3 - 4 kg jednokličnog sjemena. Zajedno sa sjetvom uputno je primijeniti i mora biti glatka, korjenovi svježi, zdravi i neoštećeni, unutrašnjost korijena tamno
neki od granuliranih zemljišnih insekticida kao što su Dursban G-7.5 ili Basudin 10-G crvene boje bez vidljivih svjetlijih krugova. Sadržaj suhe tvari u korijenu mora biti veći
u količini 15 kg/ha. Učinkovita zaštita od korova postiže se prskanjem kombinacijom od 8%.
herbicida Dual 500 u količini 3 l/ha i Pyramin WG 65 u količini 4 kg/ha nakon sjetve, a
prije nicanja. U slučaju slabijeg djelovanja navedenih herbicida u fazi 2 lista cikle može se Sorte cikle
primijeniti protiv širokolisnih sjemenskih korova kombinacija herbicida Betanal progres
AM 2.5 l/ha i Goltix WP 70 2.5 kg/ha. Prskanje je najbolje obaviti predvečer kad su Za proizvodnju cikle namijenjene tržištu
temperature niže od 20 oC kako ne bi došlo do oštećenja usjeva. U postrnom uzgoju cikle koriste se sorte odnosno hibridi jednokličnog
kao korovi često se javljaju samonikle žitarice ili segmentiranog sjemena. Upotrebom
koje se do faze razvijenosti 3 lista uspješno takovog sjemena moguća je sjetva na
mogu suzbiti primjenom herbicida Bastional EC konačnu gustoću. (Sl.7.)
u količini 0,4 l/ha.
Po obliku korijena najraširenije su okrugle
Budući da tek iznikle biljčice gotovo redovito
sorte, a u novije vrijeme u proizvodnji se
napadaju buhači, kukci koji prave rupice na
šire i sorte izduženog, valjkastog oblika. U
supkama i prvim listovima i u potpunosti mogu
odnosu na sorte hibridi se odlikuju većom
uništiti mladi usjev, ako i unatoč primjene
ujednačenošću korijena, bujnošću biljaka
zemljišnih insekticida dođe do pojave znatnijih
i kvalitetom. Kod sorata se posebno cijeni što pravilniji oblik korijena bez značajnije
šteta, potrebno je primijeniti neki od insekticida
izraženih koncentričnih krugova, da korjenovi imaju što tanji rep i što manji promjer
kao što Dursban E-48 1.5 - 2 l/ha, Decis 1,25 EC
glave sa što uspravnijim lišćem u rozeti.
0.5 l/ha ili Karate 2,5 EC u količini 0,25 l/ha.
U fazi formirana 2 - 3 prava lista potrebno BIKOR

je obaviti međurednu kultivaciju, prorjeđivanje Srednje rana sorta pravilnih okruglih korjenova tamno crvene boje, bez značajnije
usjeva tako da na sjetvenom mjestu ostane samo izraženih svjetlijih krugova. Lisna rozeta je mala, a rep korijena tanak. Uz proljetnu
po jedna biljčica, te prihranu dušičnim gnojivima, sjetvu može se uzgajati i kao postrni usjev. Namijenjena je prvenstveno za preradu.
a po potrebi i navodnjavanje. Selekcija je nizozemske tvrtke Bejo Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Bejo Zaden
38 39
d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana Sl.12. PABLO F1

1973 godine.
LIEBERO
Srednje rana sorta okruglih korjenova
glatke površine, tamno crvene boje i
neznatno izraženih koncentričnih krugova.
Namijenjena je za ranu proljetnu i naknadnu
ljetnu sjetvu. Otporna je na pucanje
korjenova. Jednako je dobra za svježu
potrošnju i industrijsku preradu. Selekcija
je nizozemske tvrtke Rijk Zwaan, a sjeme
u Hrvatskoj distribuira Kadmo, d.o.o. iz
Sl.11. BIKORES
Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1996
godine. tvrtke Bejo Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Bejo Zaden d.o.o. iz Zagreba. Na
Sl. 8. BIKOR sortnu je listu upisana 2001. godine.
WARRIOR F1 Sl. 9. LIBERO
Rani hibrid okruglih korjenova tamno PABLO F1
crvene boje bez zamjetnih svjetlijih krugova. Rani hibrid okruglastih do blago izduženih korjenova intenzivno crvene boje slabo
Odlikuje se izrazito brzim porastom i tankim izraženih svjetlijih celuloznih krugova. Biljke su bujne, i snažnog su porasta. Namijenjena
repom korijena. Pogodan je za mehanizirano je ljetnu proizvodnju, a koristi se prvenstveno za preradu. Selekcija je nizozemske tvrtke
vađenje. Namijenjen je za svježu potrošnju i Bejo Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Bejo Zaden d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je
listu upisana 1999. godine.
GRAH MAHUNAR
Grah mahunar kao termofilna kultura ima visoke zahtjeve prema toplini. Minimalna
temperatura neophodna za klijanje i nicanje je 8 - 10 oC. Tijekom vegetacije biljke mogu
preradu. Zbog kratke vegetacije može se uzgajati uništiti temperature od 0 oC. Najosjetljiviji je na temperature tijekom cvatnje i početka
i kao naknadni usjev. Selekcija je američke tvrtke formiranja mahuna, kada cvjetovi i formirane mahunice otpadaju ako temperature
Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj distribuira padnu ispod 15 oC ili što je češći slučaj narastu iznad 32 oC. Abortivnost cvijetova
PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisan mogu prouzročiti i temperature od 30 oC, naročito u uvjetima niske vlage zraka i loše
1995 godine. opskrbljenosti tla vodom. Najveće štete na niskim sortama graha mahunara nastaju ako
takovi uvjeti nastupe tijekom cvatnje srednjih etaža. Na takovom usjevu je u pravilu
BIKORES nemoguća jednokratna mehanizirana berba jer ako se bere kada su prvoformirane
Srednje rana sorta okruglih intenzivno mahune tehnološki zrele ostvaruje se iznimno nizak prinos, a ako se čeka da u tehnološku
obojenih tamno crvenih korjenova bez značajnije zrelost dospiju i vršne mahune, donje će mahune biti prezrele. Optimalni temperaturni
izraženih svjetlijih krugova. Lisna rozeta je mala, režim tijekom cvatnje je oko 23 oC. Kao povrtna kultura kratke vegetacije uspješno se
a rep korijena tanak. Uz proljetnu sjetvu može može uzgajati kao postrni usjev iz koje proizvodnje cvatnja i formiranje mahuna dolazi
se uzgajati i kao naknadni usjev. Namijenjena je u periodu često puta povoljnijih temperatura nego iz proljetnog roka sjetve pa su prinosi
Sl. 10. WARRIOR F1 prvenstveno za preradu. Selekcija je nizozemske i kvaliteta mahuna bolji.
40 41
Za proizvodnju graha mahunara treba izabrati plodna tla dobre strukture i visoke
vododržnosti. Najbolja su duboka, dobro drenirana tla visokog sadržaja organske tvari.
Grah mahunar je kultura koja relativno dobro podnosi blaže kisela tla pa se može uzgajati
na tlima pH vrijednosti 5.5 - 6.5. Teška, zbijena i kisela tla nepovoljna su iz razloga što
ne omogućuju razvoj kvržičnih bakterija na korijenu, a time i korištenje dušika iz zraka.
Na teškim tlima, naročito za loših vremenskih prilika s mnogo oborina u berbi, može biti
problema s primjenom suvremene mehanizacije koja svojom težinom može prouzročiti
štete zbijanjem tla.
Grah mahunar se obvezno uzgaja u plodoredu. Zbog bolesti koje se prenose

zaraženim dijelovima biljaka u tlu nije preporučljivo da na istoj površini uzgaja najmanje
4 - 5 godina. Kao postrni ili naknadni usjev, najčešće se uzgaja nakon ječma ili ranog
krumpira. Grah mahunar ima sposobnost da putem kvržičnih bakterija koje se formiraju
na korijenu asimilira atmosferski dušik, vežući ga u oblik pristupačan biljci, a određene
dosta značajne količine ostaju u tlu za naredni usjev pa je izuzetno vrijedan predusjevi
za većinu drugih povrtnih kultura.
Potrošnja sjemena ovisi o krupnoći sjemenki koja dosta varira ovisno o sorti, a najčešće
se kreće oko 100 kg/ha.
U zaštiti od korova prije sjetve mogu se primjeniti herbicidi Treflan 48 EC, Triflurex
48 EC ili Herbolan EC u dozi 2 l/ha koji se unesu u tlo tanjuračom ili sjetvospremačem
prilikom predsjetvene pripreme tla. (Sl. 14.) Nakon sjetve a prije nicanja usjeva može
se upotrijebiti kombinacija herbicida Dual Gold 960 EC 1,2 l/ha i Prohelan-T 2 l/ha. U
slučaju slabijeg djelovanja herbicida korištenih predsjetveno ili nakon sjetve, nakon što
usjev razvije prvu trolisku zaštitu od korova moguće je provesti primjenom herbicida
Pulsar 40 u količini 1 l/ha koji je djelotvoran na širokolisne i uskolisne korove. U
suzbijanju širokolisnih korova u istom stadiju razvoja biljaka graha mahunara može se
primijeniti herbicid Basagran 600 u dozi 1 - 1,5 l/ha. Protiv travnatih korova nakon
nicanja usjeva i korova primjenjuju se herbicidi Fusilade super ili Grasidim u dozi 1 - 1.5
l/ha za jednogodišnje, odnosno 2 - 4 l/ha za višegodišnje travnate korove. Kada biljke
imaju razvijene 2 - 3 trolista potrebno je obaviti međurednu kultivaciju.
Pridržavanjem plodoreda i korištenjem zdravog, tretiranog sjemena sorata visoko
Kod proizvodnje graha mahunara kao postrnog usjeva nakon žetve ječma ili vađenja tolerantnih na bolesti, a zbog kratke vegetacije najčešće nije potrebno provoditi posebne
ranog krumpira tlo se odmah izore na dubinu 25 - 30 cm, pognoji s oko 500 kg/ha NPK mjere zaštite od bolesti, odnosno štetnika. No tijekom vegetacije mogu se pojaviti bolesti
gnojiva 7:20:30 i odmah predsjetveno pripremi te se obavi sjetva. (Sl. 13.) antraknoza i masna pjegavost. Antraknoza uzrokuje okruglaste, udubljene tamnosmeđe
pjege obrubljene crvenocrnim obrubom već na izniklim supkama. Slične, nešto izduženije
Kao postrni odnosno naknadni usjev grah mahunar se sije krajem lipnja, odnosno pjege pojavljuju se na stabljici, a na listovima uzduž žila bolest uzrokuje stvaranje tamnih
početkom srpnja. Postrni je uzgoj najčešće moguć samo uz natapanje. produženih crta.
Sjetva se obavlja pneumatskim sijačicama međurednog razmaka 50 cm, a sijačica se Bolest se kasnije može pojaviti na mahunama čime mogu izgubiti tržnu vrijednost.
uredi tako da razmak posijanih zrna u redu bude oko 5 cm. Sije se na dubinu 4 - 5 cm. Prenosi se zaraženim biljnim ostacima i sjemenom. U slučaju zaraze usjev se može
Takovim načinom sjetve ostvaruje se sklop od oko 30 - 35 biljaka po četvornom metru. prskati fungicidima
42 43
Sl.15. Antraknoza Sl.17. Berba
Sl.16. Vodenasta pjega

Niske sorte graha mahunara beru se jednokratno kombajnima u tehnološkoj zriobi.
Mikal u koncentraciji 0,3 - 0,4 % ili Polyram DF u koncentraciji 0.25%. Suvremene Tehnološka se zrelost određuje na osnovu razvijenosti zrna u mahuna. Najpovoljniji rok
sorte graha mahunara većinom su otporne na antraknozu. jednokratne mehanizirane berbe je kada je postotak zrna u najrazvijenijim mahunama oko
12%. To se određuje na osnovu prosječnog uzorka iz kojeg se izdvoji 20 najrazvijenijih
Masna pjegavost je bakterijsko oboljenje koje se također može prenositi zaraženim mahuna koje se izvažu i iz njih se izdvoji zrno. U momentu kada je udio zrna u tim
biljnim ostacima i sa sjemenom. Uzrokuje pojavu sitnih vodenastih pjega nepravilnog najrazvijenijim mahunama u uzorku oko 12% pristupa se berbi. Tada će u prosjeku svih
oblika koje kasnije posmeđe. mahune težinski udjel zrna biti oko 5%. Kod te razvijenosti zrna ostvaruju se visoki
prirodi, zadržava se visoka kvaliteta, a takove mahune dobro podnose transport. Ranijom
Pjege se pojavljuju na listovima, stabljici i mahunama. Sa širenjem bolesti broj pjega berbom dobivaju se kvalitetnije mahuna, ali je prirod manji, dok se zakašnjelom berbom
se brzo povećava, a zaraženi listovi otpadaju. Kao preventivna mjera zaštite veoma je znatno smanjuje kvaliteta mahuna.Prirodi mahuna niskih sorata branih kombajnima u
važan što širi plodored te tretiranje sjemena. Radi sprečavanja i širenja bolesti preporuča optimalnoj tehnološkoj zrelosti kreću se oko 10 - 15 t/ha. (Sl. 18. Berba)
se prskanje usjeva u nekoliko navrata od nicanja od cvatnje fungicidima Champion u
koncentraciji 0.35%, Cuprablau Z u koncentraciji 0,3% ili nekim drugim fungicidom na
bazi bakra.
Mladi usjev graha mahunara veoma često napadaju zečevi i mogu nanijeti velike
štete. Za odbijanje napada usjev se s rubnih strana može prskati repelentom Kunilent
R - 12 u koncentraciji 5 - 15%.
Od štetnika na grahu mahunaru za vlažnijeg vremena pojavljuju se lisne uši koje

prave štete sisanjem biljnih sokova, uzrokuju zaostalost u rastu, svijanje listova, prenose
i virusna oboljenje. Kod jakog napada vodeći računa o karenci i vremenu primjene
zaštitnih sredstava, suzbijanje se može provesti kontaktnim insekticidima kao što su
Actellic 50 u koncentraciji 0.05-0.1% ili Decis EC 2.5 0.2 - 0.5 l/ha, odnosno sistemičnim
koji imaju kraću karencu kao što su Pirimor 25 WG ili Hostaquick E-50 u koncentraciji
od 0,1%.
44 45
Mehanizirano brane mahune graha mahunara namijenjene za preradu moraju biti bez
značajnijih primjesa kamenčića, grudica zemlje, dijelova biljke ili korova i na preradu
dopremljene najkasnije 12 sata nakon berbe. Mahune ne smiju imati celulozna vlakna,
moraju biti sočne i neoštećene. U prvu kvalitetu ulaze mahune koje u prosječnom uzorku
imaju do 5% zrna, a u drugu one s 5 - 10% razvijenih zrna.
Sorte graha mahunara Sl.19. Polje niskog graha mahunara

U proizvodnji namijenjenoj za
preradu uzgajaju se sorte niskog graha
mahunara najčešće okruglog presjeka
mahuna zelene ili žute boje. Sorte sitnijih
mahuna manjeg presjeka koriste se za
konzerviranje čitavih mahuna, a sorte
krupnijih mahuna služe za konzerviranje
Sl. 21. GROFFY
mahuna izrezanih na komadiće dužine 3 - Sl. 22. SUNRAY
4 cm. Takove sorte beru se mehanizirano
pa je poželjno da imaju ujednačenije
se pri vrhu biljke što omogućuje mehaniziranu berbu. Lagano se beru, pa su gubici
dospijevanje, da mahune formiraju na
u berbi minimalni. Osim u proljetnoj sjetvi zbog kratke vegetacije uspješno se uz
višim koljencima na biljci i imaju sporiji razvoj zrna.
navodnjavanje može uzgajati i kao naknadni, odnosno postrni usjev. Namijenjena za
preradu sterilizacijom rezanih mahuna. Sjeme je bijele boje. Selekcija je nizozemske
Sorte niskog graha Sl.20 GRENOBLE tvrtke Nunhems Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Agromais d.o.o. iz Zagreba. Na
mahunara zelenih mahuna sortnu je listu upisana 1978. godine.
GRENOBLE SUNRAY
Rana sorta niskog graha mahunara tamno Rana sorta niske stabljike i svijetlo zelenih mahuna u tehnološkoj zriobi dužine 12 -
zelenih mahuna koje su u tehnološkoj zriobi 16 cm. Mahune su okruglog presjeka i promjera
dužine 13 - 14 cm. Okruglog su presjeka oko 10 mm. U mahuni se formira 5 - 7 sjemenki.
s najvećim učešćem mahuna promjera 8 Sjeme je smeđe boje. Sorta je namijenjena za
mm. Namijenjena je preradu sterilizacijom tržište u svježem stanju. Selekcija je talijanske
i smrzavanjem rezanih mahuna, te za tržište tvrtke Zorzi Sementi, a sjeme u Hrvatskoj
u svježem stanju. Biljke su koncentriranog distribuira Miagra d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu
dospijevanja za berbu i prilagođene jednokratnoj je listu upisana 2001. godine.
mehaniziranoj berbi. Relativno sporog je
razvoja sjemena. Sjeme je bijele boje. Selekcija BRONCO
je nizozemske tvrtke Royal Sluis, a sjeme u Srednje rana sorta niske stabljike i
Hrvatskoj distribuira Fermi d.o.o. iz Zagreba. tamno zelenih mahuna veoma ujednačenog
Na sortnu je listu upisana 2000. godine. dospijevanja. Mahune su u tehnološkoj zriobi
dužine oko 15 cm okruglog su presjeka i
GROFFY promjera 8 - 9 mm. Sjeme je bijele boje. Sorta
Rana sorta niskog graha mahunara srednje zelenih mahuna okruglog presjeka. U je prikladna za mehaniziranu berbu i preradu, a
tehnološkoj zriobi mahune su dužine 12 - 13 cm i promjera oko 10 mm. Formiraju može se uzgajati i za tržište u svježem stanju. Sl.23 BRONCO
46 47
Selekcija je američke tvrtke Asgrow, a sjeme u Biljke su bujne, otporne na polijeganje i prilagođene Sl.27 NERINA
Hrvatskoj distribuira CPM International d.o.o. iz mehaniziranoj berbi. Sjeme je bijele boje. Selekcija
Zagreba. Na sortnu je listu upisana 2001. godine. je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj
distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu
ESPADA upisana 1992. godine.
Srednje rana sorta niskog graha mahunara
tamno zelenih ravnih mahuna dužine u tehnološkoj NERINA
zriobi oko 15 cm. Mahune su okruglog presjeka i Srednje kasna sorta niskog graha mahunara tamno
promjera 9 - 10.5 mm. Visoko formirane mahune zelenih mahuna. Mahune su okruglog presjeka. U
na biljci i ujednačenost u dospijevanju omogućuju tehnološkoj zriobi su dužine 13 - 14 cm i promjera
primjenu mehanizirane berbe. Dosta je tolerantna oko 10 mm. Sorta je namijenjene za preradu rezanjem
na visoke temperature i ima relativno spor razvoj mahuna. Veoma se kvalitetno može brati mehanizirano.
sjemena. Namijenjena je preradu prethodno Selekcija je nizozemske tvrtke Royal Sluis, a sjeme
rezanih mahuna. Sjeme je bijele boje. Selekcija je u Hrvatskoj distribuira Fermi d.o.o. iz Zagreba. Na
američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj sortnu je listu upisana 1987. godine.
distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu
upisana 1992. godine. ROMANO 26
Srednje rana sorta niske stabljike i zelenih
Sl.25 FORUM FORUM Sl.24 ESPADA mahuna dosta ujednačenog dospijevanja. Mahune su
Srednje rana sorta niskog graha mahunara bujnog u tehnološkoj zriobi dužine oko 12 cm, plosnate su,
rasta s većinom mahuna formiranih pri vrhu biljke što a širina im je oko 2 cm. Sjeme je bijele boje. Zbog
omogućuje kvalitetnu mehaniziranu berbu. Mahune relativno visoko formiranih mahuna na biljci sorta je Sl.28 ROMANO 26
su ravne, tamno zelene su boje i u tehnološkoj prikladna za mehaniziranu berbu. Uzgaja se za tržište
zriobi dužine 13 - 14 cm. Okruglog su presjeka i u svježem stanju i za preradu. Selekcija je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u
promjera 9 - 10 mm. Sorta je namijenjena za preradu Hrvatskoj distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1995. godine.
smrzavanjem ili sterilizacijom prethodno izrezanih
mahuna na komadiće. Sjeme je bijele boje. Selekcija Sorte niskog graha
je nizozemske mahunara žutih mahuna Sl.29 DORINA
Sl.26 HYSTYLE
tvrtke S & G, a
sjeme u Hrvatskoj DORINA
distribuira Rana sorta žutih mahuna. Stabljika je niska.
Adriaflora d.o.o. Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine 10 - 12 cm,
iz Pakoštana. Na okruglog su presjeka promjera 8 - 9 mm. Sjeme je
sortnu je listu upisana 1988. godine. bijele boje. Sorta se uzgaja prvenstveno za tržište u
svježem stanju. Zbog više položenih mahuna na biljci
HYSTYLE i koncentriranog dospijevanja moguća je primjena
Srednje rana sorta niskog graha mahunara zelenih mehanizirane berbe. Selekcija je nizozemske tvrtke
mahuna koje su u tehnološkoj zriobi dužine oko Nunhems Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira
14 cm. Okruglog su presjeka s najvećim učešćem Agromais d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1984. godine.
mahuna promjera 9,0 - 10,5 mm. Namijenjena je
preradu rezanih mahuna i za tržište u svježem stanju.
48 49
GOLDFISH Sl.30 GOLDFISH professional paper

Srednje rana sorta niske stabljike. Mahune
su u tehnološkoj zriobi žute boje, dužine su 12 GROWING VEGETABLE AS A SECOND CROP
- 14 cm, okruglog su presjeka promjera 9 - 11
mm. Sjeme je bijele boje. Sorta se uzgaja za
tržište u svježem stanju i za preradu. Selekcija
Summary
je talijanske tvrtke Zorzi Sementi, a sjeme u
The short vegetation period of some vegetables enables their growing after harvesting
Hrvatskoj distribuira Tirena d.o.o. iz Zagreba.
of some crops as a second crop same year. This production can be interesting for some
Na sortnu je listu upisana 1997. godine.
vegetables for processing in an area where irrigations is possible.
The article gives the growing technology and description of the most spread varieties
of two for processing industry important vegetables, beetroot and bush bean, which as a
second crop often have higher yield and better quality then in spring sowing.
PARIDOR Key words: second crop, beet root, bush bean, growing technology, varieties
Srednje rana sorta niskog graha mahunara
žutih mahuna dužine 13 - 14 cm. Mahune
su okruglog presjeka i promjera oko 10 mm.
Literatura:
Sorta je namijenjena za preradu smrzavanjem
prethodno izrezanih mahuna na komadiće i za
1. Bales - Frutig, S., 1991. Vegetables. Prentice Hall, New York.
tržište u svježem stanju. Sjeme je bijele boje.
Moguća je mehanizirana berba. Selekcija 2. Černe, M., 1997. Stročnice, Kmečki glas, Ljubljana.
je nizozemske tvrtke Royal Sluis, a sjeme u 3. Grupa autora, 1997. Gajenje povrća. Centar za povrtarstvo, Smederevska Palanka
Hrvatskoj distribuira Fermi d.o.o. iz Zagreba. 4. Lešić, R. I sur., 2002. Povrćarstvo. Zrinski, Čakovec.
Na sortnu je listu upisana 1999. godine. 5. Maceljski, M. i sur., 2004., Štetočinje povrća. Zrinski, Čakovec
6. Maceljski, M. 1999. Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec.
CARSON 7. Matotan, Z., 1994., Proizvodnja povrća. Nakladni zavod Globus, Zagreb.
Sl.31 PARIDOR Rana sorta žutih mahuna namijenjenih 8. Matotan, Z., 2004. Suvremena proizvodnja povrća. Nakladni zavod Globus, Zagreb.
Sl.32 CARSON za preradu smrzavanjem. Stabljika je niska. 9. Pavlek, P., 1985. Specijalno povrćarstvo. Liber, Zagreb.
Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine 13 10. Ružić, S., 2002. Suzbijanje korova herbicidima u povrtarstvu. Poljoprivredna stanica. Novi Sad.
- 14 cm, okruglog su presjeka promjera 9,5 11. Stein, S., 1992. Gemüse. BLV Verlagsgesellschaf GmbH, München.
mm. Sjeme je bijele boje. Zbog više položenih 12. Witham-Fogg, H.G., 1984. Vegetable gardening. Octopus books, London.
mahuna na biljci i koncentriranog dospijevanja
moguća je primjena mehanizirane berbe.
Selekcija je nizozemske tvrtke S&G Seeds, a
sjeme u Hrvatskoj distribuira Adriaflora d.o.o.
iz Pakoštana. Na sortnu je listu upisana 2003.
godine.
50 51
Kantoci, D.1 U novije se vrijeme sve više koristi plastični materijal u obliku folija i ploča. Kod
Pregledni rad nas su najraširenije polietilenske folije, točnije polietenske. Lagane su (lakše od vode),
čvrste i elastične. Svjetlo propuštaju slabije od stakla, a toplina se brže gubi u odnosu
na staklo pa se prostor pod folijom noću brže hladi. UV zrake, nevidljivi dio sunčevog
POVRĆE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU spektra, nepovoljno djeluje na polietilen. Zbog djelovanja sunca folija brzo “stari” i
smanjuje se njezina propusnost za svjetlo pa se folije koriste samo jednu godinu. Na
tržištu postoje folije s UV stabilizatorima čija je trajnost 2 do 3 godine. Folije su debljine
Sl.1 Povrće u zaštićenom prostoru 0,03 mm do 0,3 mm, što ovisi o namjeni. Otporne su na djelovanje mikroorganizama,
SAŽETAK
zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva.
Znanje o čimbenicima koji utječu na
dobivanje visokih prinosa, o optimalnim
Na tržištu se mogu naći i plastične ploče, poliesterske i polikarbonatne. Ploče su
uvjetima za uzgoj pojedinih povrtnih
različite debljine, najčešće 1 mm do 3 mm i znatno su lakše od stakla. Proizvođači obično
kultura te znanje o tehničkoj opremi,
navode da im je trajnost 10 godina. Svjetlosne zrake propuštaju gotovo kao i staklo,
omogućuje nam spoznaju da mnoge
a prolaskom kroz plastiku svjetlo se raspršuje, što povoljno utječe na razvoj biljaka.
povrtne biljke uzgajamo u klimatski
Plastične ploče noću bolje čuvaju akumuliranu toplinu od stakla. Oštećena ploča lako
nepovoljnom dijelu godine ili u krajevima
se može popraviti ili zamijeniti. Ploče se
gdje uzgoj tih vrsta nije moguć na Sl.3 Niski tuneli
mogu savijati tako da nosiva armatura
otvorenom prostoru. Zato se izrađuju
može biti i lučna. Postoje još ploče od
zaštićeni objekti.
pleksistakla i polistirolne folije, no rjeđe
se koriste.
Svi se tipovi ili načini zaštite bilja od nepovoljnih utjecaja okoline mogu definirati
kao zaštićeni prostor, natkriven prozirnim materijalom. U takvim objektima moguće
je manje ili više mijenjati vegetacijske faktore (temperatura, svjetlo, vlaga zraka i tla, NISKI TUNEL
sastav zraka i tla). Osnovna je namjena zaštićenih objekata: privremena zaštita nasada Niski tunel je tip zaštićenog prostora
od hladnoće ili mraza (rano proljeće, kasna jesen), proizvodnja sadnog materijala (uzgoj koji prekriva površinu tla u obliku
prijesadnica, ožiljavanje reznica) ili uzgoj kulture tijekom cijelog vegetacijskog perioda, gredica. Folija se postavlja na nosivu
od sjetve ili sadnje do berbe. armaturu u obliku lukova. Lukovi mogu
biti drveni (lako savitljivi prutovi debljine 2 cm do 3 cm), metalni (pocinčana žica debljine
Sl.2 Pokrovni materijal (plastični) 3 mm, betonsko željezo debljine oko 5 mm) ili plastični (cijevi promjera 2 cm). Drveni
POKROVNI MATERIJAL
prutovi i plastične cijevi utisnu se u zemlju na dubinu od 10 cm do 15 cm, na razmak
Zaštićeni prostor prekriva se nekim
od 1m do 1,5 m. Metalni lukovi postavljaju se na drvene kolčiće ukopane po sredini
prozirnim materijalom, staklom ili
gredice. Međusobno ih veže žica po dužini, postavljena po vrhovima kolčića. Jedna
kakvim plastičnim materijalom.
strana folije obično se ukopava, dok je druga pomična, učvršćuje se opekama, letvama i
sl. Ta pomična strana omogućuje zračenje tunela i otvaranja radi njege usjeva.
Staklo se dugo koristi, njegova
debljina je 2 do 4 mm, ovisno o tipu
zaštićenog prostora. Dobro propušta Sl.4 Visoki tuneli VISOKI
svjetlo, a noću zadržava toplinu koju TUNELI
isijava zemlja. Dugotrajno je, ali lako Osnovna razlika između
lomljivo i teže je od plastike. visokih i niskih tunela je u tome što
je u visokima omogućeno kretanje
i rad. Nosiva armatura također je
1
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. lučna, ali debljih profila. Materijal
52 53
za nosivu armaturu je metal (legure željeza ili aluminija). Armature su široke više od 3 IZBOR I LOKACIJA
m, visoke oko 2 m i duge do 25 m. Pokrivaju se folijom debljine 0,15 mm ili pločama. Izbor tipa zaštićenog prostora ovisit će o izboru kultura i tehnici uzgoja, ali najviše o
veličini sredstava za investicije u proizvodnju i rentabilnost takve investicije s obzirom
UVJETI U TUNELIMA na visoke troškove energije (ako se koristi za zagrijavanje).
Za provjetravanje tunela otvaraju se prednje strane tunela, dok su bočne obično
ukopane u tlo. I niski i visoki tuneli postavljaju se u smjeru sjever-jug kako bi se što Pri izgradnji zaštićenog prostora treba voditi računa o izboru lokacije. Treba izabrati
bolje iskoristilo sunčevo svjetlo. Budući da se u oba slučaja planira uzgoj kultura bez ravan teren ili teren blago nagnut prema jugu. Razina podzemne vode ne smije biti bliža
dodatnog zagrijavanja, izbor kultura i vrijeme uzgoja određuje klima određenog područja. od 1,2 m do razine tla u kišnom dijelu godine. Lokacija mora biti prirodno zaštićena od
Kolebanja temperature u negrijanim tunelima vrlo su velike i ovise o kretanju vanjske hladnih vjetrova, a ako nije, grade se vjetrobrani sadnjom drveća. Pri izgradnji objekata
temperature. Za sunčanog dana maksimalna temperatura zraka u tunelu može biti i 15° C vrlo je važna i blizina vode za navodnjavanje, tvrdih prometnica za dovoz potrebnog
viša od one na otvorenom prostoru. Za oblačnih dana maksimalne su temperature za oko materijala i odvoz proizvoda, te ostale komunalne strukture.
5° C više od onih vani. Velika su kolebanja temperature u tunelima i tijekom dana i noći
jer folija propušta toplinske zrake koje zemlja zrači noću bolje od stakla. PROIZVODNJA POVRĆA
Povrće je moguće uzgajati u svim tipovima zaštićenih prostora. Tehnički gledano,
Da bi se spriječio pad temperature tijekom noći, može se koristiti još jedan sloj folije. najlakše je prilagoditi uvjete proizvodnje i kontrolirati ih u grijanim staklenicima i
Temperatura je tada za oko 5° C veća nego u tunelu s jednostrukom folijom. Moguće je plastenicima. Zbog znatno nižih investicija, govorit ćemo o tehnici proizvodnje nekih
i unutar visokog tunela, iznad redova biljaka, postaviti niski tunel. Raspršivanje vode po povrtnih vrsta u negrijanom prostoru.
biljkama ili prskanje tunela s vanjske strane također smanjuje snižavanje temperature
u tunelu. Tlo i zrak u niskim i visokim tunelima mogu se zagrijavati bioenergetskim U tablici su prikazane minimalne i optimalne temperature za klijanje sjemena te
materijalom. optimalne temperature za rast i razvoj biljaka.
Poznavajući zahtjeve pojedinih kultura za toplinom, neke od njih možemo uzgajati Temperaturne vrijednosti nekih faza rasta i razvoja za neke vrste povrća u C°
u tijeku jeseni, zime i ranog proljeća u negrijanim tunelima (ozima salata, špinat, Temperature
matovilac, rotkvica, mrkva, peršin, mladi luk i ozimi kelj). Druge pak kulture (rajčica,
za klijanje sjemena optimalna za rast i razvoj
paprika, patlidžan, krastavci i tikvice) mogu samo dio vegetacijskog razdoblja biti u
negrijanim plastičnim tunelima. Tuneli mogu poslužiti i za uzgoj prijesadnica povrtnih vrsta povrća minimalna Optimalna Danju noću
vrsta koje zahtijevaju manje topline (kupus, kelj, cvjetača, korabica i salata), a sade se rajčica 10 - 12 25 - 30 18 - 25 15 - 16
paprika 13 25 - 30 26 - 29 18 - 20
na otvorenom prostoru.
krastavac 12 - 13 25 - 30 26 - 30 18 - 20
salata 2-3 18 - 20 12 - 20 8 - 14
STAKLENICI špinat 2-3 20 15 - 18 7 - 10
Staklenici su zaštićeni prostori, slični mrkva 4-5 20 16 - 20 7-9
plastenicima, samo što su pokriveni rotkvica 2-3 18 10 - 16 7-9
staklom, pa krovne površine moraju biti korabica 2-3 18 – 20 12 – 18 12
ravne. I u staklenicima i u plastenicima
moguće je proizvoditi sve vrste povrtnih KONSTRUKCIJE OBJEKATA STALNOG ZAŠTIĆENOG PROSTORA
kultura. Za kulture koje traže više topline Objekti stalnog zaštićenog prostora su visoki tuneli, plastenici i staklenici. Visoki
trošit će se više energije. Zato je važan tuneli su pojedinačni objekti, dok plastenici i staklenici mogu biti pojedinačni ili skupni
pravilan izbor kultura u pojedinom dijelu (nekoliko njih u bloku). U njima se najčešće koriste sistemi za dopunsko zagrijavanje uz
godine, kako bi troškovi grijanja bili mogućnost kontrole ostalih klimatskih uvjeta (svjetlo, vlaga zraka i tla, kvaliteta zraka
manji. i dr.). Primjena svih tih sistema na jednom mjestu uvjetovala je pojavu objekta pod
Sl.5 Staklenik nazivom greenhouse.
54 55
U Njemačkoj je za izgradnju staklenika viših od 4 m potrebna građevinska dozvola, Vrata su dio noseće konstrukcije, postavljaju se s prednjih strana objekta, služe za
dok je za niže objekte potrebna samo dozvola o zaštiti prirodne sredine. Konstrukcije komunikaciju i omogućuju provjetravanje objekta. Na najjednostavnijim konstrukcijama
staklenika i plastenika moraju zadovoljavati statiku prema standardu DIN 11535. visokih tunela, gdje nije ugrađen sistem za zagrijavanje i ventilaciju, klimatski se
Najracionalnije je koristiti postojeća standardizirana rješenja za određena klimatska uvjeti u objektu reguliraju otvaranjem i zatvaranjem vrata te je posebno važna njihova
područja, za koje je već ugrađen statički proračun. Kod nas je građevinska dozvola konstrukcija.
potrebna ako se grade stalni objekti, dok za izgradnju montažno-demontažnih objekata to
nije potrebno. Visoki tuneli, a najčešće i plastenici i staklenici, izvode se kao montažno- Radi što boljeg prirodnog provjetravanja, na plastenicima se postavljaju bočni otvori
demontažni objekti. čije se otvaranje vrši u vidu roleta. Otvaranje tehnički može biti izvedeno od gore
prema dolje, što predstavlja tehnički jednostavniju varijantu, ili od dolje prema gore, što
Na razini Europske unije donesen je standard prEN13031-1 za dizajniranje i predstavlja bolju varijantu s gledišta mikroklime u objektu. Da bi se povećala površina
konstrukciju zaštićenog prostora. Na osnovi navedenog standarda izvršena je klasifikacija za provjetravanje, postavljaju se i krovni otvori. Da bi prirodno provjetravanje bilo
zaštićenog prostora zavisno od dužine namjene objekta u trajanju 5, 10 i 50 godina. učinkovito, površina otvora mora iznositi barem 20 do 30% ukupne površine objekta.
Standardom nije predviđena specifikacija za građevinski materijal, već samo ograničenja
koja dolaze zbog vlastite težine objekta, vjetra, težine snijega, instalacije, usjeva i Na ramsku konstrukciju pomoću vijaka se postavljaju aluminijski profili za
koncentracije vertikalne težine. Usvajanje koeficijenta za proračun opterećenja vrši se u pričvršćivanje folije ili polikarbonatnih ploča. Za pokrivanje objekta stalnog zaštićenog
zavisnosti od klimatskih uvjeta područja gdje se objekt postavlja. Na osnovi izračunatih prostora najčešće se koriste polimerni materijali u vidu folija i ploča, i staklo.
vrijednosti opterećenja, usvajaju se dimenzije profila za ramsku konstrukciju objekta
zaštićenog prostora. U našem klimatskom području najviše pozornosti treba obratiti na Pokrivanje može biti izvedeno samo jednom folijom debljine 150 do 200 mikrona,
brzinu vjetra i težinu snježnog pokrivača. dvjema folijama između kojih vlada atmosferski tlak, s time da je vanjska folija istih
karakteristika kao kod pokrivanja samo jednom folijom, dok je unutrašnja debljine 50
Ramska konstrukcija treba biti dugotrajna. Zaštita od korozije mora biti kvalitetno
do 100 mikrona i treba sadržavati dodatak protiv kapanja. Najbolje rješenje je kada se
izvedena jer je u objektima često prisutna velika vlaga i različite agresivne kemijske tvari.
koriste dvije folije debljine 200 mikrona između kojih vlada nadpritisak. Ovakvo rješenje
Zbog nepovoljne zaštite koju pruža običan emajl-lak, cijevna konstrukcija može se zaštititi
znatno pridonosi stabilnosti cijelog objekta.
slojem polimernog materijala, najčešće PE (polietan). Korišteni polimerni materijal
cijevi mora biti kompatibilan s materijalom kojim se vrši pokrivanje objekta. Također se
Nadpritisak između folija je važan koliko zbog toplinskog učinka, toliko i zbog
koriste čelične pocinčane ili aluminijske cijevi i različiti profili koji zahvaljujući svojem
trajnosti folije. U zimskom periodu nadpritisak između folija mora biti veći (0,6 bara)
obliku mogu izdržati različita opterećenja, a da se pri tome utroši što manje materijala.
dok je u ljetnim mjesecima nešto niži (0,4 bara). U slučaju mehaničkog oštećenja folije,
PVC cijevi koje se koriste za visoke tunele nemaju dovoljnu čvrstoću.
oštećeno mjesto mora se očistiti i oštećenje se popravlja posebnom ljepljivom trakom.
Lukovi su krovnim i bočnim dijagonalama povezani u statički stabilan objekt.
Pričvršćivanje metalnih dijelova konstrukcije može se vršiti zavarivanjem ili pomoću
vijaka i spojnica. Ramska konstrukcija može se postaviti na metalne šiljke koji se utisnu
u zemlju, ali najčešće se koriste odgovarajući temelji ili betonske stope. Dimenzije stopa
iznose oko 50 cm u promjeru i 80 cm dubine.
Dužine visokih tunela usko su povezane s njihovom širinom, posebno ako postoji
samo prirodno provjetravanje s prednjih strana. Za visoke tunele širine 5 m dužina
može biti do 30 m, a za veće širine preporučena dužina iznosi 50 m. Ako visoki tunel Sl 6. Simulacja opterećenja ramske konstrukcije blok plastenika
ima prirodnu ventilaciju ili postoji mogućnost provjetravanja sa strane, dužina se može
kretati i do 100 m. Blok tipovi plastenika i staklenika mogu biti proizvoljne dužine i
širine. S energetskog gledišta, najpovoljnije je da zauzimaju površinu u obliku kvadrata
jer je tada najmanja površina za razmjenu topline i najmanji su toplinski gubici.
56 57
ODABIR FOLIJE ima dodatak koji sprečava kapanje, Sl.8 Unutrašnja folija
Da bi povrtlarska proizvodnja u zaštićenom prostoru bila uspješna, vrlo je važno dobre termičke osobine i malo slabiju
izabrati odgovarajuće folije. Na izbor folije najviše utječu klima i tip objekta. Ako su za prozirnost.
neko područje karakteristične visoke ljetne temperature zraka, koristi se odgovarajuća
metoda zasjenjivanja. Postoji mogućnost primjene termoosjetljive folije. Za visoke tunele bez sistema za
dodatno zagrijavanje najbolje su vanjske
Sl.7 Odabir folije prozirne folije debljine 150 mikrometara.
Unutrašnja, debljine 30 mikrometara,
postavlja se na horizontalnu poprečnu
gredu. Poželjno je da ima veliku
prozirnost, da je nekapajuća i s posebnim
termičkim učinkom. Tako se postiže
smanjenje zapremine zraka, u koju zrači toplina akumulirana u tlu.
Ako su za neko područje karakteristične visoke ljetne temperature zraka, koristi se

odgovarajuća metoda zasjenjivanja. Postoji mogućnost primjene termoosjetljive folije
- mulchopaque, koja pri temperaturi od 28° C postaje bijela, smanjuje joj se prozirnost
i sprečava se pregrijavanje unutar objekta. Kada je temperatura zraka ispod 28° C,
navedena folija je prozirna.
Surveying study
VEGETABLES IN PROTECTED AREA

Summary
If we know what factors influence high crops and what optimum conditions for
growing certain vegetables are, and combine this knowledge with technical eqipment,
it will enable us to grow many vegetable plants in climatically unfavourable part of the
year or in areas where growing these plants is not possible in open areas. This is why
Mnogi povrtlari često su u nedoumici pri biranju folije za pokrivanje zaštićenog protected areas are built.
prostora. Prilikom izbora polazi se od vrste ili tipa objekta i klimatskih prilika područja
u kojem se objekt podiže. Osim toga, potrebno je voditi računa i o vrsti proizvodnje. All types and ways of protecting plants from unfavourable conditions can be defined
Na primjer, za vrlo ranu, kao što je uzgoj rasada, biraju se folije veće transparentnosti as a protected area, covered with transparent material. in these areas it is possible to
(prozirnosti). Za bujne biljke, bolje su folije koje propuštaju više difuzne svjetlosti. less or more change vegetation factors ( temperature, light, moist of the air and soil,
composition of the soil and air ). The main purpose of protected areas is - temporary
Ako se objekti pokrivaju dvjema folijama, također se treba držati određenih pravila. protection of plants from cold or frost (early spring, late autumn), production of plant
material or growing culture throughout the whole vegetation period, from harvest of
Kada je riječ o visokim tunelima koji imaju sistem za dodatno zagrijavanje, unutrašnja plant to picking.
folija postavlja se na paralelnu potkonstrukciju da bi se dobila što veća zapremina objekta,
jer se veća količina zraka sporije hladi. Vanjska folija (debljine 180 mikrometara) treba
propuštati što više svjetla. Preporučuje se da unutrašnji pokrov (debljine 80 mikrometara)
58 59
Sanseović, T.1 2-4 prava

pregledni rad Goltix WG 1,5 Pinus Agro
list
Lotus 300 0,1-0,2 Pinus Agro
Beet Up Trio 0,8-1,0 Pinus Agro
Zaštita nekih povrtnih kultura od korova u postu
7-10 dana
(nakon nicanja kulture i korova) Goltix WG 1,5 Pinus Agro
kasnije
Postojeća klimatska situacija jasno nam govori da će u zaštiti od korova sve zemljišne Lotus 300 0,1-0,2 Pinus Agro
komponente primjenjene odmah poslije sjetve (sadnje, presađivanja) u uvjetima suše Beet Up Trio 1,5 Pinus Agro
pružiti manjkavu učinkovitost suzbijanja. U prilogu su dati modeli zaštite od širokolisnih Formula 1,0-2,0 1 god.2- 5 lista
i uskolisnih korova važnijih povrtnih kultura nakon nicanja njih i korova. Uz svaki Pinus Agro
2,0-4,0 više god. 10-15 cm
pripravak treba rabiti i odgovarajući okvašivač kako je to i napisano u priloženom naputku.
Držite se preporučenih dozacija i vremena primjene. Vodite računa i o perzistentnosti Etofumesat: Oto
pojedinih pripravaka i kulturama koje smijete sijati nakon primjene istih. Izbjegavajte Fenmedifam + desmedifam + etofumesat: Beet Up Trio
prskanje u vrijeme maksimalnih temperatura zraka. Isto obavite u jutarnjim satima kada Fluazifop-p-butil: Formula, Fusilade forte
se biljka djelomično oporavi od stresa izazvanog visokim temperaturama. Kombinacije Klopiralid: Lotus 300
pripravaka za suzbijanje uskolisnih i širokolisnih korova nemojte rabiti. U pravilu se kod Metamitron: Goltix WG 70
takovih kombinacija javlja slabija učinkovitost na uskolisne korove.
3. Grah
1. Blitva U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja
U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas nakon nicanja ove kulture i kulture i korova
korova.
Protiv Protiv
Stadij Protiv Protiv Stadij razvoja Doza kg.l/
širokolisnih uskolisnih Napomena U programu
razvoja širokolisnih uskolisnih Doza kg.l/ha Napomena U programu graha ha
korova… korova…
blitve korova… korova…
prva troliska Bazano 1,0-1,5 Herbos d.d.
tijekom
Lira 0,2-0,4 Herbos d.d. prva troliska ili
vegetacije Basagran 600 1,5 Chromos Agro
8-10 cm
Klopiralid: Lira od 1 – 3 troliske Pulsar 40 Pulsar 40 1,0 Chromos Agro
1,0-2,0 1 god.2-5 lista
Formula Pinus Agro
2. Cikla 2,0-4,0 više god.10-15cm
U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas nakon nicanja ove kulture i
korova. Bentazon: Bazano, Basagran 600
Stadij Protiv Protiv Fluazifop-p-butil: Formula
razvoja širokolisnih uskolisnih Doza kg.l/ha Napomena U programu Imazamoks. Pulsar 40
cikle korova… korova…
tijekom 4. Grašak
Oto 2,5 Herbos d.d. U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja
vegetacije
kulture i korova
1
mr. Teo Sanseović- Zavod za sjemenarstvo i rasadništvo,Osijek
60 61
Protiv Protiv Kvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 EC

Stadij razvoja Doza kg.l/ Metazaklor: Butisan S
graška ha
korova… korova…
2-3 lista Bazano 2,4 Herbos d.d. * u programu Herbosa
prva troliska ili
Basagran 600 2,4 Chromos Agro 7. Lubenice i dinje
8-10 cm
Za suzbijanje korova u ovim kulturama u postu nemamo učinkovitih herbicida
prva troliska ili Basagran
1,5-2,0 Chromos Agro
8-10 cm Super
8. Luk – uzgoj iz sjemena
od 1 – 3 troliske Pulsar 40 Pulsar 40 1,0 Chromos Agro U prilogu su prikazani modeli zaštite luka koji se rabe u nas u postu to jest nakon
nicanja kulture i korova
1,0-2,0 1 god.2-5 lista Protiv Protiv
Formula Pinus Agro Stadij razvoja Doza kg.l/
2,0-4,0 više god.10-15cm širokolisnih uskolisnih Napomena U programu
luka ha
korova… korova…
Bentazon: Bazano, Basagran 600, Basagran Super
2 lista Verton 0,5 Herbos d.d.
Fluazifop-p-butil: Formula
Imazamoks. Pulsar 40 2 lista Galigan 1,0 Chromos Agro
3-4 lista Verton 0,75 Herbos d.d.
5. Krastavci 3-4 lista Galigan 1,5 Chromos Agro
Za suzbijanje korova u krastavcima u postu nemamo učinkovitih herbicida
2-4 lista Goal 0,75 višekratno AgroChem Maks
6. Kupusnjače - uzgoj iz prijesadnica 2-4 lista Lira 0,2-0,4 Herbos d.d.

U prilogu su prikazani modeli koji se rabe u nas u postu to jest nakon rasađivanja. 2-4 lista Lontrel 300 0,3 Chromos Agro
Protiv Protiv 1-3 lista Lotus 300 0,3 Pinus Agro
Stadij razvoja Doza kg.l/
kupusnjača ha Loret 0,2-0,4 AgroChem Maks
korova… korova…
1 god.2- 5 lista,
razvoj rozete Lira * 0,2-0,3 Herbos d.d. Formula 1,0-2,0
više god. 10-15 Pinus Agro
2,0-4,0
8-10 dana nakon cm
Lontrel 300 0,3 Chromos Agro
rasađivanja 3 lista FocusUltra 1,5 1 god.3-5 lista Chromos Agro
8-10 dana nakon Lotus 300 više god. 10-15 Chromos Agro
0,3-0,4 Pinus Agro 3 lista Bastional 0,6
rasađivanja SL cm
8-10 dana nakon Fusilade 0,8- 1 god.
Butisan S 2,0-2,5 Chromos Agro Syngenta
rasađivanja forte 2,0 više god.
1,0-2,0 1 god.2-5 lista Pantera 40 1 god 2 – 4 lista,
Formula Pinus Agro 1,5-2,5 AgroChem Maks
2,0-4,0 više god.10-15cm EC više god 15-30 cm
Pantera 40 0,6-1,5 1 god 2 – 4 lista AgroChem
EC 1,75-3,0 više god 15-30 cm Maks Klopiralid: Lira, Lontrel 300, Lotus 300, Loret
Oksifluorfen: Galigan, Verton, Goal
Fluazifop-p-butil: Formula Cikloksidim: Focus Ultra
Klopiralid : Lira, Lontrel 300, Lotus 300 SL Fluazifop-p-butil: Formula, Fusilade forte
62 63
Haloksifop ester: Bastional 9. Mahune

Kvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 EC U prilogu su prikazani modeli zaštite mahuna koji se rabe u nas u postu to jest nakon
nicanja kulture i korova
uzgoj iz lučice
Protiv Protiv
U prilogu su prikazani modeli zaštite luka koji se rabe u nas u postu to jest nakon Stadij razvoja Doza kg.l/
nicanja/rasađivanja kulture i korova mahuna ha
korova… korova…
Protiv Protiv Prva trolisvka Bazano 1.0-1.5 Herbos
luka ha
korova… korova… Bentazon: Bazano
2 lista Verton 0,5 Herbos d.d.
2 lista Galigan 1,0 Chromos Agro 10. Mrkva
Iz tablice je vidljivo da za suzbijanje korova u mrkvi u postu imamo više učinkovitih
3-4 lista Verton 0,75 Herbos d.d.
herbicida
3-4 lista Galigan 1,5 Chromos Agro Protiv Protiv
2-4 lista Goal 0,75 višekratno AgroChem Maks širokolisnih uskolisnih Napomena U programu
mrkve ha
korova… korova…
2-4 lista Lira 0,2-0,4 Herbos d.d.
Isto primjenjeno
2-4 lista Lontrel 300 0,3 Chromos Agro 2-4 lista Prohelan - T 1,5 poslije sjetve a prije Herbos d.d.
1-3 lista Lotus 300 0,3 Pinus Agro nicanja
Loret 0,2-0,4 AgroChem Maks Afalon
3-4 lista 1,5-2,0 Chromos Agro
disperzija
2-6 lista Starane 250 0,5-0,8 Chromos Agro
1,5-4,0 1 god.3-5 lista
1 god.2- 5 lista, FocusUltra Chromos Agro
1,0-2,0 više god. 15-30 cm
Formula više god. 10-15 Pinus Agro
2,0-4,0 1 god.1-3 lista
cm Bastional 0,4-1,0 Chromos Agro
više god. 10-15 cm
3 lista FocusUltra 1,5 1 god.3-5 lista Chromos Agro
više god. 10-15 Chromos Agro 1,0-2,0 1 god.2- 5 lista
3 lista Bastional 0,6 Formula Pinus Agro
cm 2,0-4,0 više god. 10-15 cm
Fusilade 0,8- 1 god.
Syngenta
forte 2,0 više god. Cikloksidim: Focus Ultra
1 god 2 – 4 lista, Fluazifop-p-butil: Formula
Pantera 40
1,5-2,5 više god 15-30 AgroChem Maks Haloksifop ester: Bastional
EC
cm Linuron: Afalon disperzija
Prometrin: Prohelan - T
Fluroksipir: Starane 250
Klopiralid: Lira, Lontrel 300, Lotus 300, Loret
Oksifluorfen: Galigan, Verton, Goal
Cikloksidim: Focus Ultra
Fluazifop-p-butil: Formula, Fusilade forte
Haloksifop ester: Bastional
Kvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 EC
64 65
11. Paprika - uzgoj iz prijesadnica 8-10 dana nakon Stockton Chem.

Metro WP 0,5-0,75
Iz tablice je vidljivo da za primjenu u paprici nema učinkovitih pripravaka za rasađivanja Corp.
8-10 dana nakon
suzbijanje širokolisnih korova u postu Tor 70 WP 0,5-0,75
rasađivanja
Chromos Agro
Protiv Protiv 8-10 dana
širokolisnih uskolisnih Napomena U programu nakon
paprike ha
korova… korova… rasađivanja Sorgum* 50 g. + 1 god.1-3 lista
Herbos d.d.
ili 3-5 lista okvašivač više god. 10-15 cm
Ne ovisi o 0,5-1,2 1 god.3-5 lista Makhteshim kod uzgoja iz
Agil 100 EC
razvojnom stadiju 0,7-2,0 više god.15-30 cm Agan sjemena
1,0-2,0 1 god.1-3 lista
Formula Pinus Agro
12. Peršin 2,0-4,0 više god.10-15 cm
Protiv Protiv 0,5-1,2 1 god.3-5 lista Makhteshim

Stadij razvoja Doza kg.l/ Agil 100 EC
širokolisnih uskolisnih Napomena U programu 0,7-2,0 više god.15-30 cm Agan
prešina ha
korova… korova…
Isto primjenjeno Fluazifop-p-butil: Formula
2-4 lista Prohelan - T 1,5 poslije sjetve a prije Herbos d.d. Metribuzin: Sencor WG 70, Senkor WP 70, Senior, Senat WG, Metro WP, Tor 70
nicanja WP
Formula 1,0-2,0 1 god.2- 5 lista Propakvizafop: Agil 100 EC
Pinus Agro Rimsulfuron: Sorgum
2,0-4,0 više god. 10-15 cm
* u programu Herbosa
Fluazifop-p-butil: Formula 14. Salata
Prometrin: Prohelan - T Za suzbijanje korova u salati u postu nemamo učinkovitih herbicida
13. Rajčica 15. Špinat

U prilogu su prikazani modeli zaštite rajčice koji se rabe u nas nakon rasađivanja Za suzbijanje korova u špinatu u postu nemamo učinkovitih herbicida
(nicanja) ove kulture i korova.
Protiv Protiv
Stadij razvoja
širokolisnih uskolisnih Doza kg.l/ha Napomena U programu
rakčice
korova… korova…
Sencor WG 8-10 dana nakon
0,5-0,75 Bayer CropSci.
70 rasađivanja
7-10 dana nakon
0,35-0,75
Senkor WP rasađivanja ili
Pinus Agro
70 4-6 lista kod uzgoja
0,4-0,7
iz sjemena
8-10 dana nakon
0,5-0,75
rasađivanja ili
Senior WP Herbos d.d.
3-5 lista kod uzgoja
0,4
iz sjemena
8-10 dana nakon
Senat WG 0,5-0,75 AgroChem Maks
rasađivanja
66 67
Kantoci, D.1 prekriva mrežama čija je osnovna Sl.2. Zaštitna mreža-vinograd

Pregledni rad funkcija mehanički zaštititi nasad
od grada. U zimskom periodu
mreže su skupljene i pričvršćene
PROTUGRADNE MREŽE za sajle koje se nalaze iznad
svakog reda.
U proljeće, mreže se šire i

SAŽETAK Sl.1. Zaštitna mreža-voćnjak međusobno spajaju posebnim
Odavno se o protugradnoj
kopčama. Spajanje se vrši točkasto,
zaštiti nije pričalo kao zadnjih
na svakih nekoliko metara, tako
godina. Nažalost, sve su to
da između spojnih mjesta ostaju
bili razgovori s povodom.
prorezi kroz koje se grad slijeva u
Meteorološka statistika pokazuje
sredinu međurednog prostora.
da tuča pada sve češće i sve više,
a globalne klimatske promjene
U pitanju je relativno glomazan, ali apsolutno siguran sistem zaštite kojim se
idu u prilog prognozama da će
jednostavno rukuje i koji ne zahtijeva održavanje.
se ovaj trend nastaviti još dugi
niz godina. Izbor najučinkovitijeg
Protugradnim mrežama moguće je uspješno zaštititi različite nasade - voćnjake,
sistema protugradne zaštite
vinograde i povrtlarske nasade.
postaje aktualniji nego ikad. Sl.3. Mreža
Vrlo mali broj poljoprivrednika osigurava svoje nasade od elementarnih nepogoda Same mreže napravljene su
kod osiguravajućih društava, a i oni malobrojni koji osiguraju nasad, dobivaju tek od materijla na bazi polietilena.
manju naknadu za učinjenu štetu. Nadalje, ako vam nasad strada od tuče, proizvođač U praksi su najzastupljenije crne,
gubi kupca u toj godini ili čak trajno, a ako se radi o ozbiljnim oštećenjima, rodnost u ali se povremeno mogu naći sive
idućoj godini također je smanjena. i bijele mreže. One se, osim po
boji, međusobno razlikuju i po
Učinkovitost zaštite protugradnim raketama je odavno pod znakom pitanja. U novije kemijskom sastavu, odnosno, po
vrijeme se spominje i sistem neutraliziranja gradonosnih oblaka iz aviona, ali u svakom trajnosti. U našim krajevima je
slučaju ostaje vječito pitanje - hoće li baš moj nasad biti zaštićen? najuputnije koristiti crne mreže
koje su ujedno i najotpornije i
Sve su to “teme i dileme” koje su u razvijenim poljoprivrednim regijama odavno čija trajnost prelazi vijek trajanja
riješene na najsigurniji i najjednostavniji način. Tamošnji poljoprivrednici su svoje jednog voćnjaka.
nasade prekrili protugradnim mrežama i u tome pronašli sigurnu i trajnu zaštitu i
računicu. Stupovi
Betonski stupovi mogu se primjenjivati na čvrstom i stjenovitom tlu. U srednjoj Europi
Zato ćemo se malo detaljnije pozabaviti upravo tim načinom protugradne zaštite.
i na tlima kakva su kod nas, betonski bi stupovi s vremenom mogli polako tonuti. Osim
Sistem protugradnih mreža toga, eventualni kasni snijeg na već raširenoj mreži doveo bi do ekstremnog opterećenja
Konstrukcija je sastavljena od stupova, rešetkasto raspoređenih po cijeloj plantaži, sistema pa bi se moglo dogoditi da se pojedini betonski stupovi polome (osobito oni koji
međusobno povezanih sistemom sajli, ankera, držača, zatezača itd., koji se na kraju se opterete na pomicanje i savijanje). Sl. 4. Mreža-stupovi
1
Darko Kantoci, dipl.ing. agr.
68 69
Kod drvenih stupova takve Sl.4. Zaštitna mreža-stupovi Surveying study

opasnosti nema i oni su za naše HAIL-DEFENSE NETS
prilike optimalno rješenje. Najbolji
Summary
drveni stupovi izrađuju se od
Recently, a lot is being said about the hail protection. Unfortunately, all of this talk
impregniranog drveta ariša ili bora,
has been for a reason. Metheorological statistics show that hail is increasingly more
pri čemu je važno da se njihova
common and more in quantity, and global climatic changes say that this trend is going to
impregnacija obavi tehnološki
continue for many years. Choosing the most efficient system of hail defense system has
točno i dosljedno. Najprije
become more accute than ever.
pod visokim tlakom, a zatim u
vakuumu, nakon čega se obavlja A very small number of agriculturers ensure their plants from elementar disasters at
proces fiksiranja. the ensurance companies, and those who do that receive only a small compensation for
the damage done. furthermore, if your plants are destroyed by hail, the producer loses
Dobro pripremljeni drveni the customer in that year or even permanently, and if it is a serious damage the fertility
stupovi traju najmanje 25 godina. for the next year can also be reduced.
Efficiency of anti-hail rackets is questionable. Lately the system of neutralizing hail
Prostor ispod mreže clouds from planes has been mentioned, but in any case the eternal qestion remains - will
Natkrivenost plantaža protugradnim mrežama dovodi do neznatne zasjenjenosti my plantation be protected?
nasada. Ispod mreža dolazi do blagog ublažavanja temperaturnih ekstrema. Kada vanjske
These are all themes and dilemmas that were solved a long time ago in developed
temperature pređu 30° C, temperatura ispod mreže bit će za 2 do 3 stupnja niža. Isto tako,
agricultural regions. the agriculturers there cover their plantations with anti-hail nets
kada su temperature okoline ekstremno niske, one će ispod mreže biti za 2 do 3 stupnja
and find in this permanent and safe protection and calculation.
više, što može zaštititi nasad od kasnih proljetnih mrazeva. Pri srednjim vrijednostima,
temperatura ispod mreža se ne razlikuje od “vanjske” temperature. This is why we will deal with this method of hail defense system in more detail.
Blaga zasjenjenost, već sama po sebi ublažava i pojavu opekotina. Ovaj učinak se
pojačava činjenicom da mreže, osim izvjesne zaštite od prejake osunčanosti, u određenom
stupnju smanjuju razliku između najniže i najviše dnevne temperature.
Izgradnja sistema
Sistem se projektira za svaki voćnjak ili drugi nasad posebno, uvažavajući specifičnost
terena i samih nasada. Uputno je cijeli posao prepustiti stručnjacima koji će te posebnosti
znati procijeniti i poštivati ih. Idealno bi bilo postaviti mreže prije podizanja novih
nasada jer se tada sistem može koristiti i kao potpora biljkama. Međutim, za podizanje
protugradnih mreža nikad nije kasno i naš je savjet da, poučeni iskustvom europskih
poljoprivrednika, obavezno razmislite o postavljanju mreža na svojim plantažama. Bolje
je jedne godine odreći se zarade ili odložiti kupovinu nekog stroja pa izgraditi vlastiti
sistem zaštite od tuče.
To će vam omogućiti da sa sigurnošću računate na svoj prinos i prihod, da imate

svoje stalne kupce i da slobodno ugovarate prodaju unaprijed. Riješite dilemu, podignite
mrežu i spavajte mirno.
70 71
Trajčevski,T. 1 selu Jurumleri u okolici Skoplja. Praćena je pojava patogena Erysiphe umbeliferarum
znanstveni rad De Bary f. dauci na mrkvi uzgajanoj u plastenicima i u polju.
Ispitivani fungicidi predstavljeni su u tablici br.1. Ispitivanja su izvedena u

UZROČNIK PEPELNICE MRKVE I pet ponavljanja po 50 biljaka. Vršena su dva tretiranja. Prvo je tretiranje izvedeno
19.05.2005. godine, a drugo 24.06.2005. godine. U 2006. godini prvo je tretiranje
DJELOTVORNOST MJERA KEMIJSKE ZAŠTITE izvedeno 22.05.2006, a drugo tretiranje 21.06.2006. Tretiranja su vršena leđnom
Erysiphe umbelliferarum de Bary f.dauci Jacz prskalicom od 10 litara. Ocjena djelotvornosti ispitivanih fungicida u zaštiti lišća
vršena je u dva navrata: 21.07.2005. godine i 25.07.2006. godine. Dobiveni rezultati
o zarazi lišća obrađeni su po formuli Townsen–Heubergera a djelotvornost po
Sažetak Abbottu.
U tijeku 2005. i 2006.godine vršili smo ispitivanje djelotvornosti kemijske zaštite
Tab. 1.Primijenjeni fungicidi
mrkve od napada patogena Erysiphe umbelliferarum de Bary f.dauci Jacz.-uzročnika Tab.1.Rewiew of the examined fungicides in investigation
pepelnice,u selu Jurumleri u okolici Skoplja.
a.t. Proizvođać Konc i doza
Pripravak Djelatna tvar
Izvedenim smo pokusima utvrdili da je u 2005. godini najbolja djelotvornost a.i. Producer Conc. Doses %,
Fungicide Active ingradient
postignuta primjenom fungicida Bumper 25 EC s indeksom djelotvornosti od 90,68%. %.kg. % kg.l/ha
Pri ispitivanjima u 2006. godini najbolji indeks djelotvornosti pokazao je fungicid Anvil 5 SC heksakonazol 5% Syngenta 0,25%
Bayleton 5 special s indeksom djelotvornosti od 89,30%. Dobru su djelotvornost Bayleton 5 special Triadimefon 5% Bayleten AG 0,03%
pokazali i fungicidi: Systhane 12 EC,Anvil 5 SC kao i Kumulus DF. Malo slabiju
Bumper 25 EC propikonazol 250 gr/l Makteshim agan 0,01%
djelotvornost pokazao je fungicide Fundazol 50 WP.
Elementarni
Kumulus DF 80% BASF AG 0,3%
sumpor
Ključne riječi: Erysiphe umbelliferarum f. dauci, mrkva, fungicidi, zaštita.
Systhane 12 EC mikobutanil 125 g/l Rhom et Haas 0,03%
Uvod Fundazol 50 WP Benomyl 50% Chipoin 0,1 %
Mrkva je povrtlarska kultura koja je slabo zastupljena na većim površinama u Kontrola
Republici Makedoniji. Uglavnom se uzgaja na manjim parcelama po vrtovima, za - - - -
Check
osobne potrebe povrtlara ili eventualno za prodaju. U pojedinim područjima mrkva
se više uzgaja, npr. u selu Jurumleri u okolici Skoplja. U tom selu mrkva se uzgaja za Rezultati i rasprava
ranu proizvodnju u plastenicima, te za kasnu proizvodnju na otvorenom. U selu Jurumleri u okolici Skoplja utvrdili smo na mrkvi napad patogena E.
umbeliferarum.f. dauci. Mikroskopski simptom napada, pojava bjeličaste prevlake
Pri proizvodnji mrkve treba voditi računa o zaštiti od korova, od napada uzročnika
na lišću (sl.1 i sl.2).
bolesti kao i od napada štetnih insekata. Osobito je važno vršiti zaštitu mrkve od
napada mrkvine muhe Psila rosae, kao i tretirati tlo za eliminaciju korova. Parazit koji
Simptomi napada patogena manifestiraju se na svim nadzemnim dijelovima biljke:
se najčešće javlja na mrkvi te uzrokuje velike štete je parazit Erysiphe umbeliferarum
lišću, lisnim drškama, stablu i drugim dijelovima, pri čemu se stvara i bjeličasti do
f. dauci – uzročnik pepelnice. On osobito često napada mrkvu koja se uzgaja na
sivi micelij i spora gljivice koja obuhvaća sve veći biljni dio (sl.1).
otvorenom i pri gustom sklopu.
Materijal i metode istraživanja Korijen oboljelih biljaka prekida razvoj i ostaje malen i žilav.
Ispitujući djelotvornost različitih fungicida za zaštitu mrkve od napada Erysiphe
umbeliferarum De Bary f. Dauci, obavili smo pokuse u 2005. i 2006. godini na mrkvi u Osim Erysiphe umbelliferaum de Bary f. Dauci, pepelnicu na mrkvi uzrokuju i
gljivice Erysiphe heraclei D.C i Erysiphe polygoni D.C, prema navodima Strandberga
1
dr. Tanas Trajčevski - JNU Zemjodelski institut Skopje
72 73
(2000). Prema navodima mnogih autora, gljivica Erysiphe heraclei Schleich ex DC Tab. 2 Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti mrkve od napada E.
(1815) ima više sinonima, a jedan od njih je i Erysiphe umbeliferarum (Merce,1975). umbeliferarum f. dauci
Osim tog sinonima, gljivica E.heraclei ima 42 sinonima. Navest ćemo neke od njih: Tab.2. Efficity of tested fungicides in controlling E.umbeliferarum f. dauci.
Erysiphe communis f.umbeliferarum, Erysiphe umbelliferarum f.dauci, Erysiphe
martii, Alphitomorpha heraclei (D.C.) Erysiphe umbelliferarum forma aegopodii Koncentracija% Indeks zaraze lišća Djelotvornost
Fungicid Index of diseases% Eficacy %
Jacz., Erysiphe umbelliferarum forma cicutae Jacz; Erysiphe umbelliferarum forma Concentration
Fungicide
petroselini; Erysiphe umbelliferarum forma sileris Jacz; Erysiphe umbelliferarum % 2005. god. 2006. god. 2005. god. 2006. god.
forma pimpinellae Diet; Erysiphe umbelliferaum de Bary; Erysiphe umbelliferarum Anvil 5 SC 0,25% 4,98 7,31 89,28 86,63
de Bary (1870) i dr. Golovin (1956) navodi da mrkvu napada gljivica Leveillula Bayleton 5
umbeliferarum Golov f.nov f.dauci Golov. Dakova(1969) i Stančeva (2000) navode da 0,03% 6,25 5,85 86,55 89,30
special
mrkvu parazitira gljivica Erysiphe umbeliferarum D.B. f.dauci Jacz. Prema navodima Bumper 25 EC 0,01% 4,33 7,63 90,68 86,05
Golowea i sur. (2005) patogen Erysiphe heraclei stvara na mrkvi pojedinačne
Kumulus DF 0,3% 6,12 6,13 86,83 88,79
cilindrične konidije. Napad E. heraclei na mrkvi navode i Abercrombie, Finch (1976)
Systhane 12 EC 0,03% 5,23 6,92 88,74 87,35
i Aegeter (2002). Takamatsu i sur. (2005) determinirali su 19 specijesa i 10 rodova
gljivice uzročnika pepelnice, među kojima su i Erysiphe heraclei. Identifikaciju su Fundazol
0,1% 8,75 10,37 81,17 81,04
50 WP
vršili ribozomalnom DNA i 5,8 S r DNA gena i 5 i 28S r RNA gena.
Kontrola
- 46,48 54,71 - -
Check
Osim navedene gljivice, mrkvu napada i gljivica Erysiphe polygoni D.C. Ta
gljivica parazitira, prema Ainsworthu (1971), oko 500 domaćina. Josifović (1964) Prema rezultatima prikazanim u tablici br.2 može se vidjeti da je u zaštiti mrkve
navodi da Erysiphe polygoni D.C. [Erysiphe comynis (Wallr) Fries] parazitira od napada patogena E. umbeliferarum f. dauci, najveći indeks djelotvornosti u 2005.
biljke iz 375 vrsta i iz 175 rodova uzrokujući oboljenja bitna za praksu na različitim godini pokazao fungicid Bumper 25 EC (propikonazol) pri čemu je indeks iznosio
vidovima iz familija Leguminosae i Cucurbitaceae. Prema navodima Stojanovića 90,68%. Pri ispitivanjima u 2006. godini najveći indeks djelotvornosti pokazao je
(2004) Erysiphe polygoni De Candolle je sinonim gljivice Erysiphe betae (Vanha) fungicid Bayleton 5 special (Triadimefon) s indeksom djelotvornosti 89,30%. Visok
Weltzien. Maček (1989) navodi gljivicu E.polygoni kao uzročnika pepelnice graška. indeks djelotvornosti pokazao je i fungicid Kumulus DF s indeksom djelotvornosti
od 88,79%.
Setty i sur. (1996) navode da je kontrola patogena E.polygoni najdjelotvornija

s fungicidima na bazi carbendazima. Korhon (1996) navodi da su za kontrolu
Erysiphe betae najboolji rezultati postignuti fungicidima na bazi cyproconazole +
carbendazima.
Zaključak
Izvedenim pokusima ispitivanja djelotvornosti novijih fungicida za zaštitu mrkve
od napada patogena Erysiphe umbeliferarum f.dauci - uzročnika pepelnice u 2005.
Sl.1.i sl.2 Erysiphe umbelliferarum f. dauci: bjeličasta prevlaka na lišću i 2006. godini u selu Jurumleri u okolici Skoplja u Republici Makedoniji, utvrdili
(original, foto Trajčevski). smo da je najviši indeks djelotvornosti u 2005. godini pokazao fungicid Bumper 25
Fig.1 and 2.Erysiphe umbelliferarum f. dauci symptoms of the leaves of carrot. EC (propikonazol), 90,68%. Izvedenim pokusima u 2006. godini utvrdili smo da je
najbolji indeks djelotvornosti pokazao fungicid Bayleton 5 special (triadimefon) s
Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti mrkve od napada E. umbeliferarum indeksom djelotvornosti od 89,30%, kao i fungicid Kumulus. Dobru djelotvornost
f. dauci predstavljena je u tablici br. 2 pokazali su i fungicidi: Anvil 5 SC kao i fungicid Systhane 12 SC. Nešto slabiji
indeks djelotvornosti pokazao je fungicid Fundazol 50 WP.
74 75
Scientific study 7. Josifović,M (1964): Poljoprivredna fitopatologija,Naučna knjiga,1964,Beograd.
8. Korhon.S.(1996): Fungicidy v curkrovce ano či ne? Listy Cukrovarnicke a

Erysiphe umbelliferarum de Bary f.dauci Jacz – Reparske, 112 (11) 328-329.
Powdery mildew of the carrot and suces of 9. Maček,J, Kolektiv autora (1983): Erysiphe polygoni pepelnica graška. Priračnik
izveštajne i prognozne službe zaštite poljoprivrednih kultura,1983.Beograd.
chemical protection
10. Merce, J (1975): Erisipfaceas de la cordillera betica (Taxonomia y corologia, Primera parte)
. Anal.Inst.Bot.Cavanilles 32 (2) :705-729.
Summary
11. Setty, T.A.S; Porameswor N.S; Herle P.S; Krishappa, M.R (1996): Control of powdery mildew
The control of the carrot powdery mildew diseases caused by Erysiphe of blackgram with fungicides. Curent Research – University of
umbelliferarum f. dauci is continually actual problem. Agriculturae Sciences/Bangalore,25(1) 14-15.
This work shows results of the chemical control of powdery mildew on the carrot, 12. Stančeva Jordanka (2000): Atlas na bolestite po zelenčukovite kulturi, i bolesti
po zelenčukovite kulturi. Pensoft, 2000/Sofia-Moskva.
are presented results of application with some fungicides.
13. Strandberg.O.J(2000): Carrot (Daucus carota L.subsp-sativus).Pr.colstar
The examination is done in 2005 and 2006 year in village Jurumleri near Skopje, (l.u.,25.05.00.The Amaerican Phytopathology Society.
Repubic of Macedonia.
14. Stojanović, S. (2004): Poljoprivredna fitopatologija, Kragujevac 2004.
The most eficacions fungicide applied in this research were Bumper 25 EC 15. Takamatsu. S; Hirta, T.; Sato.Y (2005) Phylogenetic Analysis and Predicted Secondary
(propikonazol) efficacy protection with Erysiphe umbelliferarum f. dauci is 90,68% in Structures of the r DNA Internal Transcribed Spacers of the Powdery Mildew Fungi
2005 and fungicide Bayleton 5 special (triadimefon) efficacy 89,30% in 2006 year. (Erysiphaceae). Mia University,Tsu 514-8507, Japan Kosugi-Cho,Toyama 939-0396, Japan.
Contribution No 142, from the Laboratory of Plant Pathology, Mie University.
Key words: Erysiphe umbelliferarum f. dauci, carrot, fungicides, protect.
Literatura
1. Abercrombie, K ;Finch,H.C (1976): Powdery mildew of carrot in California Plant.Dis.Rep.
60:781-782. Višegodišnje iskustvo u projektiranju i
proizvodnji:
2. Aegeter, B.J (2002): Powdery mildew. page 22-23. in: Compendium of Umbelliferous Crop - svih vrsta plastenika,
Diseases. R.M.Davis and R.N.Raid eds.American Phytopathological Society.St Paul. MN.
- sustava za grijanje i prozračivanje,
3. Ainsworth. C.G(1971): Dictionary of the fungi. Comonwelth mycological institute.
- opreme za hidroponski uzgoj povrća,
Kew surrey. - sustava za navodnjavanje
4. Glawe, D.A; Pelter,G.Q; Toelt,L.J (2005): First report of powdery mildew of carrot and
parsley caused by Erysiphe heraclei in Washington State on li.Plant Health
Progress doi: 10.1094/PHP-2005-0114-01-HN.
5. Golovin. N.P (1956): Monografičeskii obzor roda Leveillula arnaud (Mučnisto- rosanie
gribi-sem Erysiphaceace) Botaničeski institute. Um. M. V. L. Komarov, 1956. Moskva Iz ponude izdvajamo široku paletu
supstrata za uzgoj povrća proizvodnje
6. Dakova. A.T.(1969): Fitopatologičeski slavor spravočnik, Nauka, 1969, Moskva. Klasmann-Deilmann
76 77
Jozić, B. 1 SVJEŽA I TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA

pregledni rad Razlike i komparativne prednosti
Sva organska gnojiva treba ocjenjivati prije svega po sadržaju organske tvari u
njima. Njihova uloga u rastu i razvoju biljaka je višestruka. Popravljaju strukturu
TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA tla, toplinska svojstva i vodo-zračni režim kao i ukupnu mikrobiološku aktivnost tla.
Znatno utiču na fizikalno-kemijska svojstva tla. Organska tvar iz koje se oslobađa
ugljični dioksid (CO2) potreban fotosintezi što je posebno važno kod proizvodnje
Vrijeme je poljoprivrede bazirane na znanju. Tekst koji je pred Vama polazi od
u zatvorenim prostorima (staklenicima i plastenicima).
potrebe ispravnog gospodarenja i korištenja tla unošenjem organske tvari korištenjem
tvorničkih organskih gnojiva. Organska tvar ima nezamjenjivu ulogu u procesima Glavna razlika između svježih organskih gnojiva i tvorničkih je u različitosti
stvaranja i održavanja plodnosti tla, radom mikroorganizama, i njihovom značenju u sastava, od sadržaja organske tvari, hranjiva te drugih korisnih ali i štetnih tvari koje
ciklusima makro i mikroelemenata kao i u sintezi i mineralizaciji humusa. sa sobom donose svježa organska gnojiva (sjeme korova, gljivice i drugi patogeni).
Nasuprot tome tvornička organska gnojiva se odlikuju stabilnim sadržajem
Tvornička organska gnojiva su zasigurno značajna tehnološka inovacija u
organske, suhe tvari, hranjivih elemenata bez sjemena korova, gljivica i
području repromaterijala u poljoprivredi koja je došla zadnjih godina. Vremenom i
patogena.
širenjem primjene potvrdit će se njihova velika uloga u proizvodnji hrane, a posebno
intenzivnih kultura povrća, voća i grožđa. Proizvodnja ovih kultura nije dobra i Sadržaj organske tvari kod svježih organskih gnojiva je 20-30% ovisno o vrsti, a
skoro nije moguća bez prisustva organske tvari u tlu. Jednostrana gnojidba samo kod tvorničkih organskih gnojiva od 42-65%
mineralnim gnojivima osiromašuje tlo, troši se zatečena organska tvar, proizvodi
su lošije kvalitete posebno s aspekta njihovog čuvanja i trajnosti. Načelo dobrog Prosječni sastav svježih organskih gnojiva
gospodarenja s tlom trebalo bi biti ne smanjivati organsku tvar nego održati Organska Suha tvar Dušik (N) Fosfor Kalij Kalcij Magnezij
određenu razinu ili još bolje postupno povećati. Vrsta
tvar % % % (P2O5) % (K2O) % (CaO) % (MgO) %
Goveđi 20-25 10-15 0,5-1 0,7-1,2 2,5-3,5 0,5 0,2
Proizvođači dobro zapažaju da iz godine u godinu sve više «prskaju» svoje
Konjski 25-38 15-25 2-2,5 0,7-1,2 1,2-2,2 0,3 0,15
kulture. Zaštita od štetnika, a naročito bolesti konstantno raste, a time rastu i troškovi
proizvodnje. To je dovoljan razlog da se zapitamo zašto sve više prskamo. Voćari Ovčji 30-32 25-35 3-4 1,2-1,5 3-4 0,35 0,25
teško čuvaju svoje voćke od bolesti unatoč 20-tak prskanja, proizvođači jagoda ih Svinjski 25-28 20-30 3-4 0,5-0,8 0,5-1 0,08 0,09
teško brane od bothrytisa, proizvođači rajčice od peronospore i tako redom. Perad 28-30 20-30 3-4,5 4,5-6 1,5-2,5 4 05,-1,2
FERTOR 65 92 4 2 2 9,3 1,1
U prirodi i proizvodnji gdje se odvijaju vrlo složeni biokemijski procesi, nikad ne SIFORGA 65 92 5 3 8 9,1 0,8
djeluje jedan faktor, već više njih, ponekad međusobno povezani u jednom procesu.
Brojna ispitivanja i pokusi s različitim varijantama gnojidbe kombinirano s organskim Pored navedenog još su dva glavna problema sa svježim stajnjakom, prvo je što ga
i mineralnim i samo mineralnim nedvojbeno su potvrdila veću otpornost biljaka u sve manje ima jer je smanjen stočni fond i drugo je problem rasturanja na njivi.
kombiniranoj gnojidbi i bolje zdravstveno stanje i biljke i ploda. Umjesto navođenja
daljnjih primjera i rezultata ispitivanja kombinirane ishrane uz primjenu tvorničkih Tvornička organska gnojiva su vrlo slična mineralnim prema obliku u kojima
organskih gnojiva, sugestija i savjet je primjena tvorničkih organskih gnojiva s se na tržištu nalaze, granulirana ili peletirana, pa je i rasturanje po površini
potrebnim asortimanom i vrstama mineralnih gnojiva. može biti isto kao kod mineralnih.
Sigurno je da su vremenski uvjeti za proizvodnju sve nepovoljniji, biljke su sve Na našem tržištu se nalaze dvije vrste ovih gnojiva prema baznom materijalu od
izloženije stresnim situacijama. Velike promjene i oscilacije koje su sve učestalije kojih se dobiva kokošje i konjsko.Robne marke su FERTOR, BIOMND I SIFORGA
slabe otpornost pa je pravilna ishrana sve važnija. kao kokošje i STALLATICO mješavina goveđeg, konjskog i ovčjeg.
1
Bojan Jozić, dipl.ing. Zaposlen u tvrtki C.P.M.-Internacional d.o.o.
78 79
Sastav tvorničkih organskih gnojiva Treba naglasiti kako se mineralizacija ovih organskih gnojiva odvija nešto brže
FERTOR BIOMOND SIFORGA OSTALI u mediteranskim uvjetima, nego u kontinentalnim. Temperatura viša za 10ºC°, i
Suha tvar % 92 92 93 60-84 dovoljnom vlažnosti tla, dovodi do duplo brže mineralizacije.
Organska tvar % 65 65 65 43
ORGANSKA TVAR. FERTOR, SIFORGA, TERRA VIT i BIOMND, sadrže
Dušik (N) % 4,5 4,5 5 2
cca. 65% organske tvari. To je izrazito važno za plodnost tla, jer biljka prima
Fosfor (P2O5) % 2,7 2,7 3 u tragovima hranjiva od koloida organske tvari, humusa. Zato su organska gnojiva nezamjenjiva,
Kalij (K2O) % 2,3 2,3 8 u tragovima poglavito na iscrpljenim tlima s niskom razinom organske tvari. Povećanje prinosa
Kalcij (CaO) % 9,3 9,3 9,1 u tragovima i kvalitete proizvoda može biti samo kod kombinirane primjene organskih gnojiva s
Magnezij (MgO) mineralnim.
1,1 1,1 0,8 u tragovima
%
C/N 9 9 8 12,5 Zbog tehnološkog procesa proizvodnje ova gnojiva imaju viši postotak stabilne
pH 7 7 7 6,5-7 organske tvari od drugih. U 90 dana mineralizira se 20%, a ostatak ostaje u tlu, u
formi stabilne organske tvari.
Vidljivo je kako postoji razlika u korist Fertora, Biomonda i Siforge, zbog PRIMJENA. Preporuka je da se od ukupne količine (800-2500 kg/ha), 40-50
većeg sadržaja suhe i organske tvari, NPK sastava, kalcija (Ca) i magnezija (Mg). % unese u tlo s jesensko-zimskim oranjem, a 40-50 % s površinskom pripremom u
Pored osnovnih makroelemenata NPK vrlo je značajan visoki postotak kalcija CaO proljeće, 10-20 dana prije sjetve ili sadnje. Može se do 20% ostaviti za dodavanje
i magnezija MgO, što je kod povrtnih i voćarskih kultura vrlo važno, jer uslijed tijekom vegetacije, jer se dušik (N) brzo oslobađa, ali tom prilikom treba pažljivo
nedostatka i jednog i drugog elementa nastaju ozbiljni problemi, negativne fiziološke raditi, bez direktnog kontakta s biljkom (mogućnost paleži) i uz obvezno zalijevanje
pojave na plodovima ili pojava bolesti. nakon gnojidbe. Kod ovakvog primjenjivanja dobro je napraviti jarak uz red, i u
njega staviti gnojivo.
PREPORUČENE KOLIČINE I NAČINI PRIMJENE
Ako se ne radi analiza tla, onda je generalna preporuka da se ukupne količine
Ako se prethodno izvrši analiza tla onda se točno preračunava koliko hranjiva mineralnih gnojiva smanje za 1/3. To su pokazala sva višegodišnja mjerenja i testiranja
treba za pojedinu kulturu unijeti u tlo s mineralnim gnojivima. na glavnim kulturama u povrtlartvu i voćarstvu.
Ova gnojiva su relativno lako topiva i u optimalnoj vlažnosti tla, brzo počinju
ORGANSKO PORIJEKLO HRANJIVA. Sva hranjiva, makro i mikro elementi,
otpuštati makro i mikro elemente, a potpuna razgradnja (mineralizacija) izvrši se u
su 100% organskog porijekla, i ne sadrže elemente mineralnog porijekla. Ova se
dvije godine, u svakoj sa po 50%. Zato su najveći efekti pri unošenju u tlo tanjuranjem
gnojiva brzo mineraliziraju i na taj su način lako dostupna biljkama.
ili frezanjem u sloj 15-20 cm. Isto vrijedi i za povrće, voće i grožđe. Veliki efekti su u
brzini porasta i razvoja voćnih i sadnica grožđa ako se u sadnu jamu ili jarak uz svaku
DUŠIK (N). Zbog lake topljivosti u vodi i brzog mineraliziranja, polovina ukupne
sadnicu stavi 0,6-0,7 kg.
količine dušika (N) je raspoloživa biljci u prvih 5 mjeseci. Ostatak dušika (N), ostaje
u tlu i dostupan je tijekom naredne godine. Ocjeđivanjem dušika (N) u podzemne
PREPORUČENE KOLIČINE PRIMJENE kg/ha
vode je reducirano i znatno manje nego kod mineralnih gnojiva.
FERTOR SIFORGA
FOSFOR (P). Najveći dio fosfora oslobodi se tijekom jedne vegetacije. Koliki
je taj dio, ovisi i o prethodnoj gnojidbi i obliku gnojiva. Peletirana gnojiva otpuste Povrće na otvorenom 1500-2000 12000-1500
u prvoj godini 40-60 %, a u formi granula, 80-100 %, u usporedni s mineralnim Povrće u zatvorenom 2000-2500 1500-2000
gnojivima. Voćnjaci 1500-1800 1000-1500
Vinogradi 1200-1500 700-1000
KALIJ (K). Ovaj element je 100% vodotopivi, pa je u prvoj godini ukupna Jagode 1000-1250 800-1000
količina dostupna biljkama. Travnjaci i sportski tereni 800-1200 700-1000
80 81
S. Radića 122, 43541 Sirač
Tel: 043/675-750, 675-749
Fax: 043/322-582, 322-133
Rasipanje Fertora i Siforge može se vršiti ručno ili rasipačem mineralnih gnojiva, e-mail: info@kamen-sirac.hr
ovisno o površini i raspoloživosti rasipača. Mogući način je i stavljanjem u jarak www.kamen-sirac.hr
udaljen 10-15 cm od reda biljaka. Vrijeme rasturanja ili deponiranja je 15-20 dana
prije sjetve ili sadnje kod povrća, a kod voća i grožđa u sadne jame kod sadnje ili
svake 3-4 godine zatanjurati- zafrezati između redova ili deponirati. VAPNENA GNOJIVA
U svakodnevnom životu ćesto se susrećemo sa pojmom pH vrijednosti . I naš organizam je vodena
Za proizvodnju povrća na otvorenom preporučuje se Fertor, a kod proizvodnje sredina u kojoj su enzimatski sustavi djelotvorni samo kod optimalne koncentracije vodikovih iona .
u zatvorenom (staklenici-plastenici) Siforga. To svakako ne znači da ne može Već samo mala odstupanja , za 0,4 pH jedinice, u bilo kojem smjeru može imati fatalne posljedice.
biti i obrnuto. Treba napomenuti da se ova gnojiva praktično nezamjenjiva za
proizvodnju u plastenicima zbog njihove hranidbene vrijednosti po sadržaju makro i Većina kulturnih biljaka za dobar rast i razvoj traži neutralna do slabo kisela tla (pH 5,5 – 7,5). Da
mikroelemenata, te kalcija (CaO) i magnezija (MgO) i na kraju otpuštanju ugljičnog li je tlo kiselo najbolje ćemo saznati na temelju analize tla, no to možemo relativno lako utvrditi na
dioksida (CO2) bez kojeg nema fotosinteze. temelju korovskih biljaka, indikatora kiselosti (običan koštan, kiselica, bujad, poljski jarmen).
U kiseloj sredini biljka ne može usvajati brojna hraniva, osobito fosfor.

Fotosinteza je oksidacijsko-redukcijski proces koji se iz jednostavnih anorganskih
spojeva (ugljik-dioksida, CO2, i vode, H2O) stvaraju u lisnom zelenilu (klorofilu) Jedina mjera smanjenja kiselosti tla je kalcizacija, tj, primjena vapnenih gnojiva.
složeni organski spojevi, ugljikohidrati. Intenzivnijom mikrobiološkom aktivnošću
u tlu koju potiču organska gnojiva, oslobađa se ugljik-dioksid, CO2, kojeg se u zraku Pri određivanju potrebne količine vapnenih materijala treba uzeti u obzir mehanički sastav zemljišta,
nalazi 0,02-0,04%, a u zatvorenom prostoru manje jer ga biljke kontinuirano troše. prisustvo organske tvari i tolerantnost kulturnih biljaka prema vapnu. Uzima se da zemljište ispod 5,5
pH i ispod 70% zasičenosti bazama zahtijeva kalcifikaciju (ispod 50% zasićenosti bazama je velika
potreba za kalcifikacijom).
Kalcifikacija se obično obavlja nakon žetve žitarica, pred oranje zimske brazde. Međutim, kalcizacija
se može obavljati i u predsjetvenoj pripremi tla i u samoj sjetvi.
Prinos se na kiselim ratarskim površinama poslije neutralizacije vapnom povećava za 15% do 35%
pod uvjetom da je ono uređeno na odgovarujći način
Koji glavni razlozi slabe potrošnje vapnenih gnojiva u Hrvatskoj?
• Restrukturiranjem poljoprivredne proizvodnje, propadanjem velikih kombinata nije se sustavno
obavljala analiza tla, pa se gnojidba vrši napamet
• Neprihvatljive preporuke gnojidbe ovlaštenih laboratorija za analizu tla
• Needuciranost proizvođača hrane
•Nedostupnost vapnenih gnojiva (distribucija do krajnjih korisnika)
• Nerješeno vlasništvo nad nad zemljištem
USPOREDBA VAPNENIH GNOJIVA TVORNICE VAPNA „KAMEN SIRAČ“

AGROVAPNO AGROVAPNO KALCITNI DOLOMITNI
PROIVOD AGRODOL
CaO MgO HIDRAT HIDRAT
KEM.OBLIK karbonat oksid oksid hidroksid hidroksid
SADRŽAJ Ca % 21 68 40 52 34
SADRŽAJ Mg% 13 27 21
NV % 109 179 179 136 136
VELIČINA
0-0.1 0-5 0-5 0-0.1 0-0.1
GRANULA mm
DOZE T/ha 5-25 1-7 1-7 2-10 2-10
srednje teško do srednje teško do
Tip tla lako srednje teško srednje teško
teško teško
82 KISELOST TLA slaba srednja do jaka srednja do jaka srednja srednja
IN MEMORIAM savjetnik, monografija Hrana i razvoj i Bibliography of Plant Protection in Yugoslavia
te više priručnika i zbornika znanstvenih skupova.
Akademik Milan Maceljski Od 1957. g. prof. Maceljski bio je glavni urednik našeg časopisa Biljna zaštita,
(1925-2007)
a od 1978. g. Zadružna štampa nastavlja izdavanje istog pod nazivom GLASNIK
ZAŠTITE BILJA, u kojem M. Maceljski ostaje glavni urednik do 2001. godine. Tako
MILAN MACELJSKI, rođen 27. prosinca 1925. godine u Zagrebu, gdje je završio je više od četiri desetljeća bio cijenjeni suradnik naše izdavačke kuće.
osnovnu, srednju školu i Poljoprivredni fakultet.
Prof. Maceljski održao je na međunarodnim skupovima u inozemstvu brojna
Od 1961. godine bio je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu (sada Agronomski predavanja i priopćenja na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku.
fakultet), prvo kao honorarni, a potom kao redoviti asistent iz poljoprivredne Uvršten je u European Directory of Pesticide Experts. U inozemstvu je bio priznat i
entomologije. cijenjen istaknuti znanstvenik, čime je pridonio priznavanju i ugledu naše znanosti u
svijetu. U svom istraživačkom radu u trajanju od preko 40 godina M. Maceljski dao
Doktorirao je 1963. godine, biran je 1964. godine za docenta,1969. g. za je veliki znanstveni doprinos entomologiji i fitofarmaciji, te utjecao na znanstveni
izvanrednog, a 1974. g. za redovitog profesora na Poljoprivrednom fakultetu u razvoj tih dviju disciplina.
Zagrebu. Na dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi predavao je više predmeta
iz područja entomologije i zaštite bilja. Bavio se entomologijom, fitofarmacijom, Njegova smrt je gubitak za agronomsku struku i znanost, kojoj je bio predan do
aplikacijom pesticida, integriranom zaštitom bilja od štetnika i ekološkom zaštitom kraja. Agronomi hrvatske zadržat će ga s dužim poštovanjem u trajnom sjećanju.
bilja.
Ostaje samo da mu kažemo hvala ti za sve što si učinio.
Od 1973. do 1976. bio je predsjednik Biotehničkog odjela Agronomskog fakulteta,
od 1978. do 1985. direktor Instituta za zaštitu bilja, od 1985. do 1987. g. bio je dekan Neka ti je laka hrvatska gruda!
Agronomskog fakulteta, a od 1988. do umirovljenja 1993. predstojnik Zavoda za
poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. glavna urednica
Katarina Lučić
M. Maceljski objavio je 65 znanstvenih radova od čega 15 u inozemstvu, 104
znanstvena priopćenja i visoko stručnih radova, 9 pozvanih referata, 6 preglednih
radova, oko 680 stručnih i stručno popularnih radova u raznim časopisima, sam i u
koautorstvu napisao je 25 knjiga i sveučilišnih skripata te 23 popularna rada.
Akademik Milan Maceljski, bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti, te

dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i dopisni član Academie dei
Georgofili u Firenci.
Bio je glavni istraživač više znanstvenih projekata odobrenih od Vlade SAD za

koje je primio posebno priznanje Ministarstva poljoprivrede SAD.
Dobitnik je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanost za

područje biotehničkih znanosti u 1997. godini. Bio je glavni urednik i član uređivačkih
odbora brojnih znanstvenih i stručnih časopisa: Entomologia Croatica, Acta forestales,
Savjeti poljodjelcima Matice Hrvatske, Acta entomologica Jugoslavica, Poljoprivredni
UPUTE AUTORIMA INSTRUCTIONS TO THE AUTHORS

U časopisu GLASNIK ZAŠTITE BILJA objavljuju se sve kategorije znanstvenih In the GLASNIK ZAŠTITE BILJA /The herald of plant protection/ journal all
radova, stručni radovi, autorski pregledi, te izlaganja sa stručnih i znanstvenih skupova, categories of scientific papers, authors’ reviews and expert papers are published, as well
kao i drugi tematski prihvatljivi članci.. as other thematically acceptable articles.
Radovi podliježu recenziji. The papers are subject to review.
SADRŽAJ I OPSEG RUKOPISA CONTENT AND VOLUME OF ARTICLES

Naslov rada treba biti što kraći. Ispod naslova navode se imena i prezimena autora. The headline of the article should be as short as possible. Under the headline the
Titule i adrese navode se na posebnom listu papira. Svaka rasprava mora imati kratak name and surname of the author should be pointed out. Titles and addresses should be
sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Neposredno ispod sažetka treba navesti tri do indicated on a separate sheet of paper.
pet ključnih riječi. Autorima citiranim u tekstu navodi se prezime i godina objavljivanja Every discussion must have a short summary in Croatian and English. Right under
(u zagradama). Ako je citirani rad napisalo više od tri autora, navodi se prezime prvog the summary three to five key words must be stated.
autora uz oznaku i sur. te godina objavljivanja (u zagradama). The names of those authors that are quoted in the text and the year of publishing must
be stated (in brackets). If the quoted article was written by more than three authors, the
Literaturu treba poredati prema abecednom redu autora i to prezime i početno slovo surname of only the first one is mentioned, and “et all. ” is added, followed by the year
imena, godina izdanja, naslov knjige ili članka i časopis te broj ili godište, kao i mjesto of publishing. A list of References should be arranged alphabetically.
izdavanja i onda stranica od-do.
Supplements (charts, diagrams and pictures) are enclosed separately, at the end of the
Prilozi (tablice, dijagrami i slike) se prilažu zasebno, na kraju rada. Original rada work. The original (up to 15 typed pages) should have all the pictures, drawings, and
(do 15 strojem pisanih stranica) treba imati sve slike, crteže i dijagrame. Rad se predaje diagrams. The article should be delivered to the editorship in two copies and sent to the
uredništvu u dva primjerka, a šalje na adresu: address:
Uredništvo časopisa GLASNIK ZAŠTITE BILJA The editorship of the Glasnik Zaštite Bilja journal,
“Zadružna štampa”, d. d. “Zadružna štampa”, d. d.
Jakićeva 1 Jakićeva 1
HR-10000 ZAGREB HR-10 000 Zagreb
SEPARATI OFFPRINTS
To the first author of the article three copies of the GZB journal will be delivered.
Prvom autoru rada dostavit će se 3 primjerka časopisa GLASNIK ZAŠTITE BILJA. Articles delivered on floppies:
Predaja rukopisa na disketama:
Articles with supplements can be handed to the Editorship on floppies as well. It
Rukopisi s prilozima mogu se Uredništvu dostaviti i na disketi. Preporuča se pisanje is recommended to write in Word (Microsoft) programme, to use Word (Microsoft) or
rada u Word (Microsoft) programu, za tablice koristiti Word (Microsoft) ili Exel Excel (Microsoft) for charts. A printed copy of work should also be enclosed together
(Microsoft). Disketi treba priložiti i jedan otisnuti primjerak rada. with the floppy.
Radovi se mogu poslati i elektroničkom poštom na e-mail: Article can also be sent by electronic mail on e-mail:
info@zastitabilja.com.hr info@zastitabilja.com.hr
86 87
Vodo-zamagljivač - AQUA FOG biljkama, uglavnom su fiziološke naravi. Otežani biljni metabolizam, usporena
fotosinteza, teškoće ili blokade usvajanja pojedinih hranjivih elemenata, ili njihov prijelaz
Višenamjenski, izvanredni atomizer moćnom turbinom kontrolira vlagu zraka i i spajanje u druge nepoželjne spojeve, u ovim uvjetima manifestiraju se različito kod
spušta temperaturu; osim u poljoprivredi, ima upotrebu u podrumarstvu, skladištima različitih kultura i njihovih uzgojnih stadija. Ovoj problematici dodatno pogoduju niske
svježih poljoprivrednih proizvoda, stočarstvu, graditeljstvu, ugostiteljstvu…Najnovija plasteničke konstrukcije starog tipa, uglavnom iz domaće radinosti, koje loše ublažavaju
izvedba osigurava i distribuciju pesticida. Primjena posebno u zatvorenim prostorima, a sve vanjske utjecaje na proizvodnju. Osim cvijeća, na udaru su i najuzgajanije kulture,
u posebnim uvjetima može i na otvorenom. rajčica, i paprika, a i sve druge. Rajčica sporije napreduje, dio cvjetova se ne oplodi,
plodovi usporeno napreduju, budu nepravilnog oblika, krastavi i naborani, lako pucaju,
Kada smo prije 5 godina u jednom nekada ostaju djelomično zeleni. Ispod nezrele kore meso nema crvenu, nego smeđu
francuskom plasteniku pitali vlasnika, kako mu boju, koja kasnije potamni i tržišno je nepoželjna. Paprika podbacuje u prinosu i veličini,
funkcionira AQUAFOG i zašto se baš za njega pokazuje sve manifestacije nedostatka kalcija, kada se na vrhu ploda stvara tamna mrlja,
odlučio, samouvjereno je odgovorio, zato što je koja polu-odrveni (slično je i kod rajčice). Ako se k tome povrće još i neredovito zalijeva,
najbolji?! U prilog tome iznosi činjenicu kolike u određenim trenucima biljka počinje vući vlagu iz ploda, pa su spomenute anomalije
su komplikacije, odštete, kazne, i blamaža za još veće. Ako se vodozamagljivač podesi na optimalnu vlagu, i u uvjetima neredovnog
bilo kojeg američkog proizvođača, bilo kojeg navodnjavanja, biljka će minimalne potrebe vlage crpiti iz zraka.
stroja, koji nije savršeno izveden. Starije
Poznato je da biljci najbolje odgovara temperatura 20-22 stupnja, a zna se da u
verzije upravo ovog proizvođača zatekli smo
plasteniku temperatura zna biti i preko 40°C. To u pravilu prati i niska vlažnost zraka, pa
kod više splitskih cvjećara, koji su bez ikakvih
je u tim uvjetima svaka biljka u određenom stresnom i neproduktivnom stanju. Prisutne
problema više godina u funkciji, pa je i to bio
maglene čestice vode, čija je temperatura pri oslobađanju ispod 15°C, osim vlage,
razlog da već tada krenemo u uvoz upravo ovog
imaju izvanredan učinak u kontroli temperature okoliša, doista imaju izvanredni učinak.
vodozamagljivača.
Smanjuje se period vegetacije, berba dospijeva ranije, postiže bolju cijenu, smanjuju se
svi troškovi vezani za proizvodnju. Pomoć ovog atomizera treba svaki proizvođač, jer
Snažnu elektroturbinu pokreće struja 220
ima puno veći učinak, nego klima-uređaj u kući ili automobilu. Na prezentacijama rada
volti, čemu je potrebna cijev sa dovodom
na više lokacija oko Splita, temperatura je u plastenicima spuštena od 8 – 10°C, a vlaga
vode. Osim toga i opreme za fiksiranje na
zraka podignuta sa 30 na 40 do 50% za samo jedan sat rada. Jedna jedinica pokriva 400-
čvrsti naslon, vitalni dio naprave je i senzor s
700 m2.
programiranjem. Automatika senzora reagira prema zadanim parametrima, i vlagu može
održavati, dodavati, u rasponu od 10 do 100 % . Ima 96 postavki za rad, od povremenog Posebno važna uloga AQUAFOG-a je u specijaliziranoj proizvodnji raznog rasadnog
do neprekidnog, poput programatora za vodosustave. Opcija okretanja do 335 stup. materijala, kada je pri ožiljavanju ili uzgoju različitih kultura, strogo propisana razina
odvija se kroz 2 minute. Moguća je i regulacija protoka vode do max. 90 lit na sat. vlage zraka, koja posredno utječe i na vlagu supstrata.
Razbijanjem vode u nevidljive čestice vodene magle veličine oko 5 microna, dolazi
do potrošnje energije, a time i hlađenja okoline u zoni magle. Zbog lebdećeg položaja Skladišta voćnog sadnog materijala
čestica vode kod poljoprivrednih kultura list se ne ovlaži i time se ne stvara podloga za Kod suvremene voćarske i slične rasadničke proizvodnje, nisu više neophodni
razvoj biljnih bolesti. Aparat je lagan, lako ga je prenositi i montirati. Najjeftinija verzija vanjski trapovi, čija je prvenstvena uloga sačuvati vlažnost u zoni korijena, kako biljka
montira se najobičnijim fiksiranjem na plasteničku konstrukciju, druga se postavlja na do trenutka sadnje ne bi dehidrirala. Iščupane biljke se odlažu u zatvorene prostore,
originalni, plastični, višeetažni stalak, a najsavršenija, za emitiranje pesticida, ima i uključi se AQUAFOG, podesi na visoku vlažnost i tako bez straha od suše ili mraza čeka
vlastiti rezervoar i po tlu se gura na vlastitim kotačima. sadnju.
U plasteniku i stakleniku S k l a d i š t a v o ć a i p o v r ć a.
Mnogi niti ne slute reakcije uzgajanih kultura u plastenicima i staklenicima, pri Posebno u ljetnim mjesecima, a i stalno, gdje na lagerima voća i povrća distribucija
visokim temperaturama, i niskom vlagom zraka. Anomalije na plodovima i cjelokupnim ulaz-izlaz nije trenutna, zbog niske vlažnosti zraka dolazi do velikog kaliranja, isušivanja,
88 89
kada osim gubitaka na težini, roba gubi i na kvaliteti. AQUAFOG u potpunosti eliminira
ove probleme, podešenjem optimalne vlage skladišta na oko 80 %. Američki proizvođač
tvrdi da nije siguran da li mu više jedinica ide u plastenike ili u skladišta krumpira. To
je kulminiralo, kada je jedan znanstvenik javno napisao studiju, i praktičnim primjerima
usporedio stanje isušenja krumpira u prisustvu vodene magle, u odnosu na uobičajeno
čuvanje.
Vinski p o d r u m i.
I kod prerade i čuvanja vina, posebno kada se radi o drvenim bačvama (ne samo
drvenim), znanost je propisala optimalnu vlažnost zraka podruma, čime se zadržava
količina i kakvoća proizvoda, a o temperaturi da se i ne govori. Nema podruma koji
zbog ovoga ne trpe, a posebno obalni dio vinogorja, koji tradicionalno, uz odlične
vinograde, ima neodgovarajuće, tople i suhe podrume, pa ozbiljna vinska proizvodnja s
AQUAFOG-om treba računati.
Emitiranja rastvora pesticida u plasteniku, isključuje prisutnost čovjeka.
Uzgoj gljiva
Klasična staništa, na kojima čovjek uzgaja gljive, u pravilu zahtijevaju bolje uvjete Osim dvije klasične verzije, SJEME ima i posebno dizajniranu, visoko sofisticiranu
od raspoloživih, pa to ozbiljno ograničava rezultate proizvodnje. AQUAFOG zapravo jedinicu AQUAFOG – XE CRSM, ima funkciju distribucije pesticida u zatvorenom
omogućava uspješnu proizvodnju gljiva i u sasvim običnom, zatvorenom prostoru. uzgoju, čime se eliminira boravak čovjeka za vrijeme prskanja, pa je ovo veliki korak u
zaštiti zdravlja radnika u plastenicima, koji su radi specifičnog uzgoja posebno izloženi
Peradarnici i štale napadima bolesti i štetočina, što zahtijeva daleko učestaliju zaštitu, nego u otvorenom
Stočne farme, a posebno peradarnici, ljeti skapavaju od vrućine, kada ozbiljno slabe polju. Ne samo da pri radu čovjek nije potreban, nego se strogo zabranjuje boravak ljudi
sve životne funkcije, a time i rezultati uzgoja. Mnoge farme u Podravini, Slavoniji i Istri i životinja za vrijeme rada, i nekoliko sati nakon završetka zamagljivanja. Proizvođač
imaju slične naprave starije izvedbe i malih mogućnosti, pa i ovdje treba računati da bez je razradio uputstvo korištenja i sigurnosne mjere do u tančine, po najvišim svjetskim
određenog troška nema boljih rezultata. standardima, koji jamče učinkovitost i sigurnost, pa se toga treba pridržavati.
G r a d i t e l j s t v o. AQUAFOG je jedinstven proizvod koji proizvodi ultra – finu maglu, sa pojedinačnim

Poglavito u izradi betonskih elemenata u zatvorenom prostoru, gdje proces dorade dijelovima prosječne veličine od 5 mikrona. Ova sposobnost da atomizira tekućinu u
i zrenja betona u određenom vremenu mora proći u predviđenim uvjetima vlage, tako malene dijelove dozvoljava operateru da koristi jednaku količinu kemikalije kao i
vodozamagljivač je pravo rješenje. sa konvencionalnim prskalicama ali sa smanjenom količinom vode. Ovo je poznato kao
«metoda niskog volumena» aplikacije kemikalija. Potrošnja vode smanjuje se za 10-15
Zone zagađenog z r a k a. puta, pa posebnu pažnju treba posvetiti kod primjene rastopine za zaštitu. Puni tank za
Mnogo je mjesta, u kojima se stalno ili povremeno javlja kontaminacija zraka s pesticidni rastvor od 50 lit, 2 kotača i povišene ručke za lako transportiranje, racionalno
najrazličitijih osnova. Poznato je da sitne vodene čestice lako na sebe vežu raznu prašinu, su ugrađene, kako bi zauzimale minimalni volumen, pa stroj podsjeća na mali oklopnjak.
dim, mirise, plinove, pa ako se te pojave ne mogu u potpunosti eliminirati, mogu se bitno Jedna turbina može pokriti više od 2000 m2 plastenika. O ovome detaljniji podaci kod
ublažiti. zastupnika Sjeme.
Najbolje vrijeme za aplikaciju pesticida je u suton kada se zrak hladi. Drugo

Terase prihvatljivo vrijeme je u zoru. Svi ventilacijski i komunikacijski otvori trebaju biti
Emitiranje hladnog i vlažnog zraka na udaljenost preko 20 metara, predstavlja zatvoreni. Nakon zamagljivanja dobro je da prostor ostane zatvoren još sat vremena, a
iznenađujuće osvježenje na tihim i zaklonjenim terasama ugostiteljskih objekata ili prije ulaska u plastenik, prostor treba dobro prozračiti.
privatnih prostora u toplijim mjesecima, pa se ta ugoda ne zaboravlja i tu se ljudi rado Sjeme Split
vraćaju.
90 91
92 93
poduzeće za preradu plastičnih masa, vanjsku i AGROMAIS d.o.o. UVOZNIK, ZASTUPNIK I DISTRIBUTER
“AGROMAIS” d.o.o.
VODITELJ NUNHEMSOVOG PROGRAMA
Mirjana Blažun,Glasnik
dipl.ing.agr. zaštite bilja
VELEPRODAJA
4/2007
MALOPRODAJA
unutarnju trgovinu i zastupanje stranih tvrtki za proizvodnju i trgovinu Savska c. 72a, Sesvete - Zagreb GSM: 091/53 38 226 10360 SESVETE
Šašinovec, I.Granđe 25 • HR-10360 Sesvete ZAGREB, Sesvete, Savska c. 72a Tel: 01/20 59 496, 20 58 174 VODITELJ KEMIRA GROWHOW ZAGREB
Sustav upravljanja
kvalitetom
Fax: 01/ 20 59 497 PROGRAMA Tel: 01/20 59 496, 20 58 174
ISO-9001
agromais1@zg.t-com.hr Alen LipiÊ, dipl.ing.agr. Fax: 01/ 20 59 497
GSM: 098/903 46 94
Telefon/Telefaks: • (01) 20 11 240-centrala
(01) 20 00 220, (01) 20 11 238-prodaja IZ NAŠE PONUDE
E-mail:plastform@plastform.hr IZDVAJAMO:
• SJEME POVRTNIH I
RATARSKIH KULTURA
PLASTOPOR KONTEJNERI ZA PRESADNICE •SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
Kontejneri od stiropora • MINERALNA GNOJIVA
s različitim brojem sjetvenih mjesta PETROKEMIJA
(VELIKA I MALA PAKIRANJA)
• FLORINI
• FERTINE
• OSNOVNA I FOLIJARNA
GNOJIVA KEMIRA
ORGANSKA GNOJIVA;
• ORGANIK
• STALLATICO
• FOLIJE ZA PLASTENIKE
• STO»NA HRANA
NOVI HIBRIDI U PONUDI! • PREMIKSI
Mrkva: Campo, Laguna F1 • SANO PROGRAM
Distributeri:
Salatni krastavac: Swing F1 SVA ROBA U VELOPRODAJI
Matovilac: Medaillon I MALOPRODAJI
Rajčica: Shannon F1. Sprinter F1
Kemira Growhow - kompletan izbor gnojiva za povrÊe, voÊe i cvijeÊe

Plastopor kontejneri za
presadnice s 209, 170
i 160 rupa najčešće
se koriste za: salate,
kupusnjače i blitvu
Plastopor kontejneri
za presadnice sa 104
rupe koriste se za
kupusnjače, papriku,
patliđan i cvijeće
Plastopor kontejneri za presadnice s 24, 40, 60 i 84 rupa koriste se za

rajčicu, paprika, lubenice, dinje, patliđan i cvijeće
94 95
www.plastform.hr
AGROSERVIS - PROIZVODNJA d.o.o.
HR-33000 Virovitica
Tel: 033 /73 02 44; Fax: 033 /73 02 44
E-mail: agroservis.proizvodnja@vt.t-com.hr
www.agroservis-proizvodnja.hr
Dugogodišnje proizvodno iskustvo i standardna kvaliteta izrade uz povoljne cijene

razlog su konstantnog povjerenja naših kupaca.
Iz raznolikog proizvodnog programa izdvajamo:
• Sadilice rasada diskosne
• Sadilice rasada s čašama
• Gredičari za povrće
• Polagači folije
Također proizvodimo veoma praktične vrtne plastenike

iz pocinčanih cijevi širine 4,65 m, visine sljemena 2,5 m,
te dužine po volji u koraku 1,9 m pogodne kako za svako
domaćinstvo, tako i za profesionalne proizvođače.

Ostali proizvodi:
• Kompletna linija za uzgoj i sušenje duhana
• Samohodna prskalica visoke prohodnosti za kulture
duhana i suncokreta (klirens 1,6 m)
• Elevatori, runilice, sjetvospremači, sadilice
krumpira i dr.
Navedeni proizvodi dokazali su se u radu kako na
domaćem, tako i na inozemnom tržištu.
48260 Križevci, ObrtniËka 12

Tel: 048/711 400, 712 008,
Fax 048/712 401
www.poljocentar.hr
96 poljocentar@net.hr
vlč. IVANA BURIKA 34
32249 TOVARNIK
VoÊarstvo ratarstvo Djelatnost: UZGOJ ŽITARICA, ULJARICA I DRUGIH USJEVA I NASADA

trgovina d.o.o. Bjelovar Centrala: Tel./fax: 032 52 45 21 Komercijala: Tel./fax: 032 52 49 85
032 52 45 20 032 52 49 86
• proizvodimo i prodajemo žitarice
• Sjemenska pšenica Sorte: Gabi, Antea, Barbara,

Super žitarka, Golubica,
Fiesta, Renan
• Sjemenski ječam: Sorte: Rex, Princ
• Sjemenski triticale: Sorte: Clercal
• Sjemenska soja: Sorte: Alisa, Anica, Oac erin Rudeška cesta 156
• Merkantilni ječam: Sorte: Favorit 10 000 ZAGREB
• Merkantilna zob: Sorte: Joker Telefon: 01/3874-408
• Kukuruz merkantilni Fax: 01/3874-409
• Uljana repica E-mail: ba-mi.agro@zg.t-com.hr
• Soja merkantilna PROIZVODNJA, TRGOVINA I USLUGE U POLJOPRIVREDI
www.ba-mi.agro.hr
• proizvodimo i prodajemo sadnice IZ PONUDE IZDVAJAMO: tekuća gnojiva za primjenu putem lista
LAFOLAN LAMAG Ca
• JABUKA Podloga M9 Sorte: Gala, Breaburn, Jonagold, - 16% magnezija kao MgO, - 16% magnezija kao MgO,
Golden Delicious, Granny Smith, - 12% dušika, - 5% kalcija.
- 1,5% kalcija, - Primjena u dozi od 4 kg/ha,
Jerseymac, Summer red - 0,2% bora. - Nezamjenjiv kod jabuka,
Podloga M27 Sorta: Jonagold - Primjena u dozi od 4 kg/ha, krušaka, vinove loze, rajčice
- Potiče stvaranje lisne mase i paprike kao i ostalih kultura
kod plodovitog povrća, sa povećanim zahtjevima za
• KRUŠKA Podloga voćaka i vinove loze. kalcijem.
P.Communis Sorta: Viljamovka FOLIAREL 21%B
KLOMAG K - sadrži 21% lako topivog bora
- 20% magnezija kao MgO
• ŠLJIVA Podloga: Myrabolana Sorta: Stanley - 2,5% kalija
- Primjena u dozi od 2,5-10
kg/ha,
• - Primjena u dozi od 4 kg/ha, - Pospješuje stvaranje boje
• TREŠNJA P. Avium Sorta: Germersdorf - Naročito pogodan za
krumpir, ječam, šećernu repu
kod jabuka, krušaka i vinove
loze, povećava sadržaj šećera
i kukuruz. korijena šećerne repe, nužan
kod kupusnjača i celera.
Nahranite usjeve prema njihovim I dalje u ponudi:
43000 Bjelovar, Matice Hrvatske 4/1 potrebama - neovisno o oborinama!
- UMOSTART SUPER Zn
- STOCKOSORB
Uprava: 043 242 470 ● Faks: 043 242 476 Vrlo niske cijene uz visoku efikasnost i - Darina 4 – stimulator rasta s huminskom kiselinom
E-mail: vrt@vrt-bj.hr malu dozu gnojiva. - Vrhunski supstrati za povrće i cvijeće
- Folije – podne transpiracijske i EVA plasteničke
Mogućnost miješanja sa većinom - ZBOG VELIKOG INTERESA SULFIKA SNP ZA
sredstava za zaštitu bilja. PRIHRANU ŽITARICA PONOVNO U PRODAJI !!!!
Petrinja, Milana Nemičića II desni odvojak 3
Tel: 044/525 460, 525 461• Fax:044/525 463
E-mail:trgodrvoplast@sk.t-com.hr • www.trgo-drvoplast.com
UPORABA PLASTIČNIH FOLIJA

OMOGUĆAVA NAJBOLJU,NAJBRŽU I
NAJJEFTINIJU PROIZVODNJU HRANE I
NJEN PLASMAN UZ IZUZETNU DOBIT
Zahvaljujući dvadesetogodišnjem iskustvu i profesionalnoj

orijentiranosti prema tehnološkim novitetima, tvrtka Trgo
Drvoplast d.o.o. danas uspješno proizvodi visokokvalitetne
polietilenske folije i polipropilenska veziva.
PE folije prvenstveno su namjenjene za primjenu u
MALOPRODAJNE PRODAVAONICE:
poljoprivredi i građevinarstvu.
Nova Gradiška,Baruna Trenka 28, 035/351-524 Čepin, Kralja Zvonimira 58, 031/381-744
U proizvodnom asortimanu zastupljene su: Prvča,Preradovićeva 69, 035/363-832 Crnac,Radićeva 3, 033/683-062
· POLIETILENSKE FOLIJE Dervišaga,S.Radića 145, 034/248-933 Staro Petrovo Selo, Matije Gupca 22, 035/387-207
· NATUR folije, debljine 150-200 my, širine 2-12 m, Antunovac,Hrvatskih Branitelja 4, 034/431-100 Lužani ,Vladimira Nazora 48, 035/436-736
trajnosti godinu dana na otvorenom prostoru Gradac,S.Radića 148, 034/263-081 Trnjani, Sv. Marka 50, 035/422-667
(za plastenike, prekrivanje uroda na otvorenom i Sibinj,Vinogradska 25, 035/425-056 Okučani, B. Alojza Stepinca 32, 035/371-231
zatvorenom prostoru) Vetovo,Požeška 7, 034/267-342 Šemovci, S.Radića 99, 048/891-474
Kaptol, Velička 1, 034/231-696 Veliki Zdenci, Matije Lovraka 101, 043/427-340
· UVS folije, sa dodatkom UV stabililzatora, debljine Požega,Pavla Radića 44, 034/211-009 Hercegovac, Moslavačka 55 a, 043/524-490
150-200 my, širine 4-12m, trajnosti od dvije do četiri Ferovac, Glavna 33, 034/266-190 Garešnica, M. Gupca 26, 043/531-757
godine zavisno o postotku ugrađenog UV stabilizatora Trenkovo, A.Starčevića 1, 034/236-009 Badljevina, Braće Radića 2, 034/436-346
(za plastenike) Budimci, B.J. Jelačića 178, 031/693-303 Ivanska, Trg kralja Tomislava, 043/887-209
Gornja Bebrina, Gornja Bebrina 69, 035/226-295 Narta, Narta 260, 043/716-011
· SILAŽNE folije, sa dodatkom crne boje, debljine 150 Sikirevci, A.Stepinca 129, 035/482-606 Bjelovar, Đurđevačka cesta 16, 043/231-329
my, širine 4-6 m, trajnosti godinu dana na otvorenom Stari Perkovci, Kolodvorska 37, 035/483-194 Budrovci, I.L. Ribara 15, 031/833-031
prostoru (za prekrivanje silažne mase) Dežanovac, Dežanovac 277, 043/381-057 Bodovaljci, Bodovaljci 87, 035/345-018
Pakrac, Augusta Cesarca 1, 034/411-471 N. Gradiška, Bana I.Mažuranića 27a, 035/330-065
· MULCH folije, debljine 30-90 my, širine 1000-1400 mm Slavonski Brod, Požeška 80, 035/466-198 Dežanovac, Dežanovac 264, 043/381-079
(polaganjem na tlo služe za zaštitu bilja od insekata i Našički Markovac, Franje Strapača 97, 031/699-039 Končanica, Končanica bb, 043/325-289
eliminiranje korova) Đakovački Selci, V.Nazora 12, 031/832-024 Nova Kapela, Kralja Tomislava 33, 035/384-305
Čaglin, Kralja Tomislava 67, 034/221-233 Đakovo, A. Starčevića 75, 031 /810-543
· GRAĐEVINSKE folije, debljine 150 my, širine 4 m Vladislavci, Kralja Tomislava 133, 031/391-011
· POLIPROPILENSKA VEZIVA PRVČA PZ

Baruna Trenka 28, N.Gradiška
Proizvode se svi standardni tipovi veziva za baliranje u
poljoprivredi, sve vrste rafija za vezanje u voćarstvu, vino- PODRUŽNICA POŽEGA
gradarstvu i povrtlarstvu, kao i veziva za marikulturu. Pavla Radića 44, Požega
Tel: 034/211-580
Također se proizvode pp konopi za razne namjene. Fax: 034/211-050
- PP veziva TIP 100-2400
- PP konopi od ø 6mm na više
Otkupljujemo svu upotrebljenu agri foliju,koju recikliramo
kao ovlašteni oporabitelj za Republiku Hrvatsku
101
AGROFARMACIJA, d.o.o., Valelunga 28, HR-52100 Pula

Tel:++385 (052) 517-532, Fax:++ 385 (052)383-590
- proizvodnja presadnica, povrća, ukrasnog bilja, sezonskog cvijeća,
krizantema i božićnih zvijezda,
- projektiranje i uređenje okoliša
- postavljanje travnog tepiha
- instaliranje sustava za zalijevanje
- proizvodnja lavande
Posjetite Nas u AGROFARMACIJI nudimo Vam veliki izbor sobnih
i vanjskih biljaka, grmova, stabala i vaza
NEKA VA©E CVIJE∆E BUDE ODRAZ VA©E SRE∆E
Profesionalno sjeme povrća tvrtke “Syngenta”

Tel.: 023/381-376,381-780
Fax: 023 / 381- 376
A.Stepinca 83 Mob.: 098/ 437- 832
23211 PAKOŠTANE E-mail: adria-flora@zd.t-com.hr
CORTES F1
FARAO F1
BLONDY F1
ŽELITE LI UZ PRIKAZANE I SVE OSTALE
VRHUNSKE HIBRIDE POVRĆA OBRATITE NAM
MONTOP F1 SE S PUNIM POVJERENJEM!
OMBELLINE F1
QUISOR F1 JUNIOR F1
102 103
• PROJEKTIRANJE
• PROIZVODNJA
• MONTAŽA
• SADNICE CVIJE∆A
104 105
106

GZB04-2007 Povrće

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

GZB04-2007 Povrće

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Povrće

ISSN 0350-9664 srpanj/kolovoz 2007. godine, str. 1-104zaštite biljaUDK

Lektor za hrvatski jezik:

KUPUSNJAČE Sl.4 Kupus

Rane sorte sade se na manje razmake, a

korjenastog celera. Sl. 9. Celer Matovilac

Niski grah mahunar može se sijati

Gnojidba kupusnjača Korabica i raštika

Kupus i kelj kod predsjetvene obrade NPK 7:14:21 S 120 g 1200 kg

Primjer 2: Koraba, rotkva i rotkvica

Matovilac, blitva i radič Primjer 2:

Gnojidba gomoljastog povrća Artičoka

Gnojidba višegodišnjeg povrća

Bavimo se proizvodnjom i prodajom sadnica ruža, presadnica povrća i rezanog

Gluhić,D. 3 Sl.1. Rajčica kultura koja ostvaruje visoki

Analiza biljnog materijala

Tablica 9. Optimalna količina makroelemeanta

7. Turchi A. i Turchi F. (1997) Orticoltura pratica, Edagricole, Italia Matotan, Z.1

Cikla je dvogodišnja povrtna kultura koja

Cikla je kultura koja se zbog relativno

Prema vodi cikla ima izražene zahtjeve

Za proizvodnju cikle najbolja su plodna,

U fazi formirana 2 - 3 prava lista potrebno BIKOR

d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana Sl.12. PABLO F1

Grah mahunar se obvezno uzgaja u plodoredu. Zbog bolesti koje se prenose

Sl.15. Antraknoza Sl.17. Berba

Sl.16. Vodenasta pjega

Od štetnika na grahu mahunaru za vlažnijeg vremena pojavljuju se lisne uši koje

Sorte graha mahunara Sl.19. Polje niskog graha mahunara

GOLDFISH Sl.30 GOLDFISH professional paper

Ako su za neko područje karakteristične visoke ljetne temperature zraka, koristi se

VEGETABLES IN PROTECTED AREA

Sanseović, T.1 2-4 prava

Protiv Protiv Kvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 EC

6. Kupusnjače - uzgoj iz prijesadnica 2-4 lista Lira 0,2-0,4 Herbos d.d.

Haloksifop ester: Bastional 9. Mahune

11. Paprika - uzgoj iz prijesadnica 8-10 dana nakon Stockton Chem.

Protiv Protiv 0,5-1,2 1 god.3-5 lista Makhteshim

13. Rajčica 15. Špinat

Kantoci, D.1 prekriva mrežama čija je osnovna Sl.2. Zaštitna mreža-vinograd

U proljeće, mreže se šire i

Kod drvenih stupova takve Sl.4. Zaštitna mreža-stupovi Surveying study

To će vam omogućiti da sa sigurnošću računate na svoj prinos i prihod, da imate

Ispitivani fungicidi predstavljeni su u tablici br.1. Ispitivanja su izvedena u

Setty i sur. (1996) navode da je kontrola patogena E.polygoni najdjelotvornija

Scientific study 7. Josifović,M (1964): Poljoprivredna fitopatologija,Naučna knjiga,1964,Beograd.

8. Korhon.S.(1996): Fungicidy v curkrovce ano či ne? Listy Cukrovarnicke a

Jozić, B. 1 SVJEŽA I TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA

U kiseloj sredini biljka ne može usvajati brojna hraniva, osobito fosfor.

USPOREDBA VAPNENIH GNOJIVA TVORNICE VAPNA „KAMEN SIRAČ“

Akademik Milan Maceljski, bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti, te

Bio je glavni istraživač više znanstvenih projekata odobrenih od Vlade SAD za

Dobitnik je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanost za

UPUTE AUTORIMA INSTRUCTIONS TO THE AUTHORS

SADRŽAJ I OPSEG RUKOPISA CONTENT AND VOLUME OF ARTICLES

G r a d i t e l j s t v o. AQUAFOG je jedinstven proizvod koji proizvodi ultra – finu maglu, sa pojedinačnim

Najbolje vrijeme za aplikaciju pesticida je u suton kada se zrak hladi. Drugo

Kemira Growhow - kompletan izbor gnojiva za povrÊe, voÊe i cvijeÊe

Plastopor kontejneri za presadnice s 24, 40, 60 i 84 rupa koriste se za

Dugogodišnje proizvodno iskustvo i standardna kvaliteta izrade uz povoljne cijene

Također proizvodimo veoma praktične vrtne plastenike

48260 Križevci, ObrtniËka 12

VoÊarstvo ratarstvo Djelatnost: UZGOJ ŽITARICA, ULJARICA I DRUGIH USJEVA I NASADA