TONOVI U CRTOVLJU

Notno crtovlje sastoji se od 5 crta i 4 praznine. Najniža crta je prva crta, a najviša je peta crta. Ista je priča i s prazninama. Ispod i iznad crtovlja se još mogu dodavati i pomoćne crte. Svaka crta i praznina predstavljaju jedan osnovni ton (ton bez povisilica i snizilica) Notni zapis započinje ključem koji nam označuje gdje se nalazi određeni ton. Kod gitare je to uvijek G ključ ili violinski ključ. Zove se G ključ jer nam pokazuje di se nalazi ton G4 (zaokružuje drugu žicu). (G4 = prazna treća žica) Još postoje i C i F ključevi koji za gitaru nisu bitni.

GLAZBENA ABECEDA- je niz glazbenih tonova razvrstanih u oktave, koji se nazivaju prema slovnom označivanju (c, d, e, itd.) SOLMIZACIJA- pjevanje slogovima. Prvi slog dur ljestvice je DO, drugi RE, pa MI, FA, SO, LA, TI, DO. Bez obzira na ljestvicu, prvi slog je uvijek DO. Kod mol ljestvica je to malo drugačije. Prvi slog je LA, drugi TI, pa DO, RE, MI, FA, SO, LA.

Ton se povisuje za jedan stupanj pa ako uz ton C stavimo povisilicu. D je ispod prve crte. i taj ton . ton C je na prvoj pomoćnoj crti ispod crtovlja.označava se malim slovom «b».Na slici vidimo raspored tonova u crtovlju. Vrste predznaka: 1. Snizilica.uklanja povisilicu ili snizilicu sa tona. ako smo prethodno u taktu imali C#.označava se ljestvama [#]. ti tonovi se moraju svirati istovremeno. Povisilica. Snižava ton za pola stupnja.označava se sa dva slova «b». ako je povisilica uz ton C. Npr. ispred nota se stavljaju predznaci. Snižava ton za jedan stupanj (H >> Heses). Npr. Povisuje ton za pola stupnja. Dakle. Da bi se dobili povišeni ili sniženi tonovi. dobivamo Cisis. E je na prvoj crti. Tonovi koji su iznad treće crte (od C na dalje) se pišu sa crticom s lijeve strane okrenutom prema dolje (zanemarimo gornju sliku). 2. ako u jednom taktu ton G povisimo na G#. dobivamo ton C# (Cis).označava se ili sa dvije ljestvice (##) ili sa iksom [x]. F je u prvoj praznini itd. Npr. Ako se note nalaze direktno jedna ispod druge. Razrješilica. 4. Dvostruka snizilica. ton H postaje Hes. Dvostruka povisilica. Dakle. 3. razrešilicom taj ton postaje C (u sljedećem odlomku vidi detaljnjije objašnjenje) Važno je napomenuti da predznak traje kroz cijeli takt ukoliko se na tom tonu ne pojavi neki drugi predznak. 5.

C#. Taj predznak se može poništiti razrješilicom. Fb . Db. Slika govori 1000 riječi: Povisilice i snizilice se također mogu stavljati i iza violinskog ključa (prije oznake mjere) te nam tako označavaju u kojem je ključu skladba. D#. Gb. na taj ton ne moramo stavljati povisilicu nego se podrazumijeva da je taj ton povišen. G#. Cb. Takav predznak vrijedi kroz cijelu skladbu osim ako se u pojedinom taktu ne pojavi razrješilica. u sljedećem taktu više ne vrijedi predznak. H# za snizilice: Bb. Isto vrijedi i za snizilicu. Eb. Također. Primjer: Ti predznaci se uvijek moraju pisati u određenom redosljedu koji je određen kvintnim i kvartnim krugom za povisilice je to: F#.se pojavi još negdje u taktu. E#. A#. Ab.

složene i mješovite mjere. JEDNOSTAVNE MJERE. Da pojasnim. Konkretno. METAR. oznaka 4/4 nam označava da u jednom taktu ima četiri četvrtinke.duljina trajanja tona.2/4 i 3/4 (dvočetvrtinska i tročetvrtinska) SLOŽENE MJERE.red u nizanju tonova. Ako .teška doba (naglasimo je). OSNOVNE RITAMSKE FIGURE RITAM. Nakon što napišemo dvije dobe povučemo ravnu.pravilno izmjenjivanje naglašenih i nenaglašenih doba (teze i arze). Postoje jednostavne.sve čije je prva brojka veća od 3 MJEŠOVITE MJERE.pravilno izmjenjivanje teških i lakih doba. ˘ MJERA. TEZA.laka doba. Četvero četvrtinska mjera (4/4) se ponekad označava i sa velikim slovom «C» TAKT-ritamska cjelina određena mjerom. Kako određujemo taktove? Ako je na primjer mjera 2/4 onda u taktu imamo dvije dobe. okomitu crtu-taktnu crtu koja odvaja taktove (I). a na kraju skladbe stavimo dvije ravne.nastaju zbrajanjem dvodobnih i trodobnih mjera u r a z l i č i t i m kombinacijama Mjera se označuje na početku skladbe iza violinskog ključa i predznaka. Jedna doba=jedan otkucaj. TRAJANJE NOTA. četiri dobe. ‾ ARZA. Znanost o ritmu zove se ritmika. to je odnos u izmjenjivanju tonova prema duljini njihova trajanja i njihovom naglašavanju. tj.RITAM. okomite crte (II). DOBA.

nepotpuni takt na početku skladbe koji se nadoknađuje na kraju skladbe ili dijela skladbe.Sporo Andante . a od predtakta se razlikuje po tome što predtakt sadrži jednu dobu. TEMPO. a ostale tri dobe se pojavljuju u zadnjem taktu. ili do mjesta di je takva slična oznaka (II:) PREDTAKT.usporavanje METRONOM-sprava koju je preporučljivo koristiti jer nam pomaže pri sviranju da postignemo pravilni tempo i da točno odsviramo neke ritamske figure.Brzo (doslovno prevedeno "Veselo. Znači. tada daj takt počnemo brojati od četvrte dobe.brzina izvođenja glazbenog djela.Umjereno brzo (doslovno bi se moglo prevesti kao "Hodajući") Moderato . ako u prvom taktu (uzmimo da je mjera 4/4) imamo samo jednu četvrtinku. .Vrlo sporo Adagio .želimo da se neki dio ili čak cijela skladba ponovi stavimo dvije ravne.tužno Cantabile .Vrlo brzo Vivo . okomite crte i dvije točkice (:II) što znači da se od tog mjesta trebamo vratiti na početak.pjevno.ubrzavanje ritardando .Srednje brzo Allegro . a uzmah manje od jedne dobe.isto je vrsta nepotpunog takta. tekuće Animato .živahno Mesto . Neke oznake za tempo: Largo . UZMAH.uzbuđeno Oznake za promjenu tempa: accelerando . radosno") Presto .

traje osam dobi cijela nota.traje jednu dobu osminka.traje dvije dobe četvrtinka.traje pola dobe šesnaestinka.traje pola dobe osminska pauza.NOTE PREMA NJIHOVOJ VRIJEDNOSTI I NJIHOVE PAUZE: nota brevis.traje jednu četvrtinu dobe šesnaestinska pauza.traje jednu dobu četvrtinska pauza.traje jednu osminu dobe .traje jednu osminu dobe tridesetdruginska pauza.traje četiri dobe pauza cijele note.traje osam dobi pauza note brevis.traje jednu četvrtinu dobe tridesetdruginka.traje četiri dobe polovinka-traje dvije dobe polovinska pauza.

znak koji označava da svirač može proizvoljno produžiti trajanje tona ili pauze. Ali to produljenje se ne računa kao više doba. polovinka s točkom=polovinka (2 dobe)+četvrtinka (1 doba)=tri dobe .označuje da se na vrijednost note uz koju stoji točka dodaje još pola njezine vrijednosti. četvrtina s coronom se i dalje broji kao jedna doba.kucate TA-TE-TI.corona. npr. nemojte zaboraviti ispod triole napisati 3! PUNKTIRANI RITMOVI (zovu se tako jer su to ritmovi s točkom): točka. NEKE RITAMSKE FIGURE KOJE ĆETE SIGURNO SUSRESTI: RITAMSKE FIGURE NA JEDNU DOBU (traju jednu dobu): dvije osminke-kucate TA-TE četiri šesnaestinke-kucate TA-FA-TE-FE osminka i dvije šesnaestinke/dvije šesnaestinke i osminkakucate TA-TE-FE/TA-FA-TE triola. Dakle.

tako spojene note izvode se kao jedna cjelina bez prekida. Dakle.luk koji spaja note istih visina. A kako povezujemo note? Note povezujemo pomoću ligature ili legata. .ova ritamska figura traje dvije dobe. kucate osminku+šesnaestinku(pola od osminke)+šesnaestinku=jedna doba Također se može naići na sljedeći primjer: To znači da prvi dvoglas moramo odsvirati pa nakon jedne dobe odsvirati drugi dvoglas ali ne smijemo prekidati gornji ton jer je to polovinka i još treba trajati. SINKOPE: sinkopa.četvrtinka s točkom i osminka. Legato se na gitari najčešće postiže tehnikama hammer on i pull off. ligatura. kucate četvrtinku+osminku(pola od četvrtinke)+osminku=dvije dobe osminka s točkom i šesnaestinka. legato.ritmička figura koja nastaje povezivanjem teške i lake dobe pri kojem dolazi do prelaska naglaska s teške na laku dobu. dvije četvrtinke spojene ligaturom izvode se kao jedna polovinka.ova ritamska figura traje jednu dobu.luk koji spaja note različitih visina te označava da se te note sviraju neprekinuto jedna za drugom.

tipa fp (forte piano). Od znakova dinamike tu je još i naglasak ili akcent.fortissimo (najglasnije) To su najupotrebljavanije oznake. pp. označava se sa znakom > . Tu također postoje crescendo (postupno poglašavanje) i decrescendo ili diminuendo (postupno stišavanje) oznake: Crescendo se ponekad označava i sa cresc. možemo pisati na prvi ili na drugi način.mezzo-forte (srednje glasno) f.forte (glasno) ff.piano (tiho) mp.pianissimo (najtiše) p. samo što S NA 1 traje jednu dobu Još neke oznake na koje se može naići Oznake za dinamiku: Dinamika je glasnoća kojom se izvodi djelo. ili pppppp (Tschaikovski je to iskoristil :D).mezzo-piano (srednje tiho) mf. Postoje još razne varijacije.sinkopa na dvije dobe ili S NA 2-traje dvije dobe. al to nije tolko bitno. kod kucanja je najbitnije naglasiti tešku dobu sinkopa na jednu dobu ili S NA 1-princip je isti kao i kod S NA 2.

Također se mogu javiti i oznake koje su tipične samo za gitaru (i neke druge žićane instrumente) za desnu ruku p.prstenjakom Za lijevu ruku se koriste arapski brojevi koji označavaju kojim prstom treba pritisnuti polje: 1.srednji prst 3. Zaokruženi broj označava na kojoj žici treba odsvirati ton.prstenjak 4.ton se svira palcem i.kažiprstom m. Lijep pozdrav.kažiprst 2.mali prst Rimski broj označava na kojem polju treba odsvirati određeni ton. Paola i nuka-kola .srednjim prstom a.