Procjena Programa (Programska Evaluacija) • • • • Evaluacija programa se upotrebljava za procjenu djelotvornosti javnih organizacija i obezbjedjuje povratnu spregu administratorima

o njihovim uslugama. Organizatori programa procjenjuju sta je neophodno,procjenjuju postupke,ishod,i efikastnost drustvenih usluga. Odnos izmedju osnovnog istrazivanja i primjenjenog istrazivanja je reciprocan. Uprkos drustvenom protivljenju upotrebe eksperimenata,pravi eksperimenti i kvazi-eksperimenti mogu obezbijediti izvrstne pristupe za procjenu drustvenih reformi.

Organizacije koje proizvode dobra imaju konfekcijski indeks uspjeha.Ukoliko je kompanija spremna da proizvodi mikroprocesore,njen uspjeh je konacno odredjen profitom od prodaje mikroprocesora.Barem teoretski,efikasnost organizacije se moze lako procjeniti ispitivanjem njene knjige salda.Medjutim sve je vise organizacija drugog tipa koje igraju kljucnu ulogu u nasem drustvu.Posto ove organizacije obicno obezbjedjuju usluge (radna mjesta) a ne dobra,Posavak I Keri (2003) ih opisuju kao javne organizacije(sluzbe).Na primjer,bolnice,skole,policija,vladine agencije a koje obezbjedjuju mnostvo usluga od lijecenja do inspekcija za sprecavanje pozara.Posto pravljenje profita nije njihov cilj,neki drugi metod mora biti pronadjen za razlikovanje efektivnih I neefektivnih agencija (sluzbi).Jedan veoma koristan pristup u procjenjivanju efektivnosti javnih organizacije je procjena programa. Posavak I Keri su definisali procjenu programa kao:
. . . skup metoda,znanja, i prihvatljivosti neophodnih za odredjivanje potrebnosti javne sluzbe,da li je dovoljno jaka da se izbori sa neocekivanim potrebama i da li sluzba zapravo pomaze ljudima kojima je potrebna usluga po razumnoj cijeni bez neprihvatljivih nuspojava.

Definicija procjene programa ukljucuje nekoliko komponenata;redom cemo ih razmatrati.Posavak i Keri naglasavaju da je glavni cilj procjene programa obezbjedjivanje povratne sprege u pogledu na aktivnost javne sluzbe.Procjene programa su namjenjene obezbijedjivanju informacija administratorima javnih sluzbi kako bi im pomogle u odlucivanju koje usluge da namjene kojoj ciljnoj grupi,I kako da te usluge budu na visokom nivou.Procjena programa predstavlja integraciju discipline koja se crpi iz politicke nauke,sociologije,ekonomije,obrazovanja,i psihologije.Diskutujemo procjenu programa na kraju ovog poglavlja na osnovu istrazivanja 1

Ukoliko starija populacija zeli takav program.Ova pitanja su o potrebama.Ukoliko isplanirane aktivnosti rekreacionog programa nisu odradjene od strane starije populacije.Programi nisu uvijek implementirani na nacin kojim su isplanirani.evaluatori mogu postavljati pitanja o procesu koji je utvrdjen programom.postupku.Evaulacije ishoda mogu takodje obuhvatiti kako eksperimentalne i kvazi-eksperimentalne metode za istrazivanje realnih okvira.gradska vlada je dobila predlog da ustanovi program rekreacionih aktivnosti za starije gradjane zajednice.je zapravo ta koja kazuje na koji nacin je program izvrsen.i dozvoljava administratorima da donose izmjene u isporuci usluga da bi pojacali postojeci program (Posavak i Keri.pitanja o efikasnosti se ticu cijene programa.i produktivnosti.ispitivanjem policijskih zapisnika u svrhu dokumentovanja frekfencije raznih zlocina je jedan od nacina da se procijeni efektivnost programa nadgledanja zajednice.i da li su zadovoljni sa tim aktivnostima?Ishod programa o nadgledanju zajednice koji ima svrhu da suzbije kriminal moze biti evaluiran procjenjivanjem stope provala i nasilja koje prati implementacija samog programa.Na primjer.Metodi pracenja su cesto koristni u procjenjivanju toka programa. Sledeci set pitanja koje postavlja evaluator programa obuhvata ishod samog programa.Metodi anketnog istrazivanja se znatno upotrebljavaju u studijama namijenjenim procjenjivanju potreba.Razmotrimo.’grad’ ce dalje zeleti da zna kakav program bi im bio najprimamljiviji.Gradska vlada ce prvo da utvrdi da li stariji gradjani stvarno zele takav program.na primjer.Administratori mogu upotrebljavati informacije dobijene iz procjena potreba radi lakseg prezentovanja programa.ishodu.da li stariji gradjani sada imaju pristup vecem broju rekreacionih aktivnosti.najvjerovatnije je da program nije adekvatno sproveden.2003).Najcesce.Da li je program bio efektivan u ispunjavanju odredjenih ciljeva?Na primjer.i od velike je vaznosti da se zna sta je zapravo uradjeno po sprovodjenju programa.realnih okvira jer pretstavlja mozda najobimniji opseg primjena principa I metoda koje opisujemo do kraja ove knjige. Posavak I Keri (2003) su identifikovali cetiri pitanja koja se postavljaju pri procjeni programa od strane evaluatora. Kada je program jednom ’pusten u rad’.Moguce je da se koriste arhivski podaci kao sto su oni opisani u Poglavlju 6 za sprovodjenje evaluacije ishoda.Izbori cesto trebaju da budu izmedju mogucih usluga koje vlada ili druga 2 .Evaluacija koja obezbjedjuje odgovore na pitanja o postupku. Krajnja pitanja koja evaluatori mogu postaviti su o djelotvornosti programa. Vrsta potreba koje bi neka agencija trebala da pruzi zahtijeva utvrdjivanje opsega samih potreba ciljne grupe.

) je prakticna a ne teoretska.Ona je identifikovala pogorsanje zdravlja starijih ljudi koji su smjesteni u staracke domove.Salomon(1987) tvrdi da svaki domen istrazivanja koristi drugom u stalno kruznom toku.da li da probamo alternativni program. Salomon ukazuje na rad Elene Langer kao konkretni primjer ovog kruznog odnosa. poglavlju smo opisali razlike izmedju osnovnog i primijenjenog istrazivanja.kako da ga poboljsamo. Ranije u ovom poglavlju i 2.Kada se ovi principi ispitaju u kompleksnom i ’prljavom’ svijetu gdje su toboze primjenjene.Svrha Programske evaluacije (P.Salomonov model je ilustrovan slikom 1*.Programska evaluacija je vrlo vjerovatno ekstremni slucaj primijenjenog istrazivanja.Informacija o tome koliko je uspjesan program (evaulacija ishoda) i informacija o cijeni programa (produktivna evaluacija) su neophodne ukoliko zelimo da aviziramo odluke o nastavljanju programa.koju je testirala pod kontrolisanim eksperimentalnim uslovima i koja sa sobom povlaci jos neke generalnije teorije o ponasajnom razvitku kao i o obrazovanju.Salomon istice da osnovno istrazivanje obezbjedjuje izvjestne apstrakcije koje izrazavaju odredjene pravilnosti u prirodi. Model ilustrira reciprocan odnos osnovnog i primijenjenog istrazivanja 3 .E. Slika 1.Pisanje u International Journal of Psychology.institucija mogu da pruze.Ove nove komplikacije su onda testirane i procijenjene u labaratoriji prije nego sto se isprobaju u stvarnom svijetu.Ova naturalisticka posmatranja su je vodila ka razvijanju teorije o mindfulness*. Posebno.nove slozenosti su prepoznate i nove hipoteze se potezu.

televizijski sou “Scared Straight“ je emitovan na nacionalnoj televiziji.posebno onog koje je koristno u opsegu nasumicno odabranih eksperimenata.zvanicnici moraju biti spremni da izvrse reforme na nacin koji dozvoljava najjasniju evaluaciju i moraju biti spremni da isprobaju druga resenja ukoliko prvo zataji.da budu spremni da koriste eksperimentalne metode da identifikuju drustvene probleme i da odrede efektivna resenja. Prije nekoliko godina.Opisivao je program maloljetnicke edukacije u – Rahway State Prison u New Jersey-u(Kazneno Popravni Dom).Razlozi su jedni od onih koji su vec identifikovani od strane Kempbela.javni sluzbenici i drustvena vecina vjeruju da postupak funkcionise iako je ustvari suprotno.za javne zvanicnike umijesane u socijalne eksperimente je vazno da naglase vaznost problema prije nego vaznost resenja. Kempbelova (1969) ideja da spajanje socijalnih reformi i eksperimentalnih metoda moze imati jak uticaj na rad javnih sluzbenika.Program 4 . ali jos uvijek nije primijenjena.Javni zvanicnici moraju.Primijenjeno Istrazivanje Ljudski i Socijalni Svijet Deduktivna Teorija Osnovno Istrazivanje Teorija omogucava vodic za njen primjenjen rad—konstruisuci nove modele starackih domova.Kako god.u vecini slucajeva.svjestnost) Prema Kempbelu (1969).(*-promisljenost.Provjeravanje prakticnih efekata promjena u njezi u starackim domovima na zdravlje i blagostanje ce bez sumnje voditi ka modifikaciji njene teorije mindfulness*.drugim rijecima.Takve neispravne odluke vode raspodjeli novca i resursa na neefektivne programe.bez socijalnog eksperimentisanja.ima male sanse za uspijeh).Umjesto sto ’guraju’ jedno resenje za sve (koje.

Rahway program je samo jedan od par slicnih programa sprovedenih sirom zemlje.Cilj je bio da se mladi prestupnici informisu o realnosti zatvorskog zivota.ukljucujuci pozitivne zakljucke.je ukljucivao mlade prestupnike i upoznavao ih sa odabranim starijim osudjenicima .vodje programa su se nadale da ce ih odvratiti od daljih nelegalnih aktivnosti. 5 .Al da li ovakvi programi stvarno funkcionisu? Nekoliko evaluacionih studija o izlaganju zatvorskim uslovima dale su izmijesane rezultate.Nagovijesteno je da ovi manje moralno formirani prestupnici pocinju da vode kriminalni stil zivota u kojem se prepoznaju i za koji su ohrabreni od strane ’mentora’ koje su upoznali u zatvoru.Sa druge strane.zakljucke da nema razlike izmedju kontrolisanih i eksperimentalnih ucesnika.koji su dostigli neki statustni nivo kod njihovih ’mentora’ strahuju da da ce ga izgubiti ukoliko se promjene.Postoji i mogucnost da manje ocvrsnuti maloljetni prestupnici povecaju svoje kriminalisticke aktivnosti po upoznavanju sa osudjenicima.Nezvanicna procjena je napravljena za efektivnost ovog programa i pokazala je veoma dobre rezultate cak od 80% do 90%.kao i rezultati koji sugerisu da je program uvecao broj maloljetnickih prekrsaja odredjenog tipa delikvenata.u vezi sa tim.ucestali mladi prestupnici.

3 OTKLANJANJE „PLASTA NEZNANJA“ SA DRUSTVENIH EKSPERIMENATA Najvjerovatnije je da najveca razlika izmedju Kampbel je unaprijed argumentovao osnovnog istrazivanja i programske evaluacije Sjedinjene Americke Drzave i druge moderne lezi u politickim i socijalnim stvarnostima koje .Trenutno.Da li je promjena policijskih tehnika smanjina principu javne lutrije.stimujih zadrzavamo. Za mnoge javne administratore koristnije je da javnost ostave u nedoumici prije nego da se suoce sa istinom sa onim sta se zaista dogodilo.BOX 11.kaze sredstvima. Socijalnih reformi ne moze biti adekvatno evalunasumice odabrana procedura zasnovana na iran. su samo od nekih tipova programa socijalnih Sociolozi trebaju da ubijede administratore reformi koje vlada moze da pokrene.Donald Kampbel bivsi predsjednik Americke je to mogucno.jer je vecina socijalnih reformi ustanoden program sluzila bi za poredjenje.na prizapocet jer se unaprijed znalo da ce uspijeti.Grupa nad kojom ne bi bio sproveKempbel.i pri na lokalnom tako i na drzavnom nivou redovno stupu u kojem bi isprobavale druge programe.edukacionih reformi.Onda bi vljena za vrijeme politike koja nije spremna da efekat socijalnog ’tretmana’ mogao biti evaluih evaluira kako treba iz straha da se nebi shvairan.ili pak kvazieksperimente.Takodje veliki broj reformi je upa—kao razeltat intezivnog lobiranja.odluka ko sta dobija je cesto dotilo da je njih zapravo briga za reforme koje drustvo nesena pod uticajem odredjenih interesnih gr kao cijelina zeli.Vlade kako rimentalni pristup socijalnim reformama.Nazalost da upotrebljavaju prave eksperimente.moze biti upotrijebljena la stopu kriminala?Da li program stumulansa za odabir ciljne grupe na kojoj bi bio sproveden radnicima poboljsava njihov rad?Odgovor na pilot program ili koja bi imala pristup oskudnim takva pitanja cesto je nemoguce pronaci.Programi poreskih olaksica.planiraju i izvrsavaju razlicite tipoiz kojih ucimo jesu li ili nisu efektivni.kada Asocijacije Psihologa je istakao da ishod ovih donose nove drustvene programe. 6 .i iz kove reformi. predlazu.reformi ili ih odbacamo na osnovu jasne efektivnosti policije.podrzavamo ili mijenjamo lacija na poslu.ukoliko .medicinske njege za starije gradjane mnogostrukih nesavrsenih pristupnih kriterija. nacije bi trebale da budu spremne za ekspe okruzuju programsku evaluaciju.Na primjer. mjer—ili donesena na osnovu politickih opredeInace zasto trositi sav taj novac od poreza? nja.

selekcija i sazrijevanje 3.kada su raspoloziva sredstva premala) .) informacije koje im mogu pomoci u pripremi resenja za mo-guce socijalne problema.mora pronaci nacin da njima upravlja.pravi eksperimenti koji ukljucuju pojedince preporucljivo je da budu odabrani nasumicno il za eksperimentalne ili neeksperimentalne uslove .doprinose poboljsanju uslova pod kojim ljudi rade i zive.u pridobijanju administratora koji bi saradjivali u eksperimentalnim procedurama.prijetnje prema diferencijalnoj 7 .onda eksperimentator.Ipak..Ukoliko pravi eksperiment nije izvodljiv.((?)).. Nadamo se da ce vam vase znanje o istrazivackim metodama omoguciti da ga prenesete dalje i mozda pak konstruktivno doprinesete debati koja se tice uloge eksperimentisanja u drustvu. Eksperimentisanje u stvarnom svijetu razlikuje se na mnoge nacine od eksperimentisanja u ’psiholoskim labaratorijama’. Posebno jaka kvazi-eksperimentalna procedura je neekvivalentno kontrolisanje pojedinaca grupe. Kempbel i drugi su raspravljali o tome da drustvo mora da bude spremno da pri-hvati eksperimentalni pristup socijalnoj reformi—takvoj koja ce dozvoliti najjasniju evaluaciju efektivnosti novog programa.ukljucuju testiranje zakonitosti i procjena donesenih u labaratoriji.i u izlazenju na kraj sa gubitkom ucesnika tokom evaluacije.programska evaluacija zasnovana na pouzdanim eksperimentalnim metodama nudi donosiocima odluka na svim nivoima (ustanova.zajednica.Pokusaji da se evaluira efikasnost ovog vaznog socijalnog programa obezbjedjuje dobre primjere teskoca prisutnih u evalucionom istrazivanju:teskoca u nasumicnom biranju ucesnika.U mnogim situacijama (na primjer.logicnim ispitivanjem situacije i prikupljanjem dodatnih dokaza.gradova.selekcija i posredovanje(instrumentation) 4.od velike je vaznosti da budu upotrebljeni na sto bolji nacin.Posto resursi (novac) nisu neograniceni. selekcija i razvoj 2.Razlozi za izvodjenje eksperimenata u prirodnim uslovima.kvazi-eksperimentalne procedure su sledeci najbolji pristup.drzava.Ova procedura uglavnom vazi za sve vece prijetnje internoj vrijednosti izuzev onih vezanih za dodatne stvari 1.Kada odredjene pretnje unutarnjim vrijednostima eksperimenta nisu kontrolisane.

Najveca prijetnja unutrasnjoj vrijednosti ove projekcije je razvoj—neki dogadjaj koji nije sastavni dio postupka moze biti odgovoran za promjenu u vremenskoj seriji.statistickoj regresiji.I pored toga. posmatracka neravnoteza). Kljucni principi prijetnje unutrasnjoj vrijednosti razvoj prekinute vremenske linije zrelost neekvivalentnim kontrolnim testiranje posredovanje regresija selekcija kontaminacija kvazi-eksperimenti proracun jednostavno vremenske linije sa grupama programska evaluacija 8 .na primjer. Narocito vazan cilj istrazivanja u prirodnim ulovima je programska evaluacija.Najvjerovatnije najvece prepreke programske evaluacije su politicke i socijalne stvarnosti koje nas okruzuju.su potencijalni problemi u svim eksperimentima.pitanje spoljasnje validnosti.Odgovorom na ovakav poziv.kontrolisu sto je vise moguce prethodne prijetnje.Nevoljnost javnih zvanicnika da traze evaluaciju socijalnih reformi je cesto prepreka koja nadvlada.procesa. Kada je moguce posmatrati promjene u zavistnoj mjeri prije i posle primjene postupka.moze se lako sprijeciti anomalija u projektovanoj vremenskoj seriji.posebno kada postupak pretstavlja tip socijalne reforme koja moze voditi promjenama na vec zabiljezen nacin.Vremenske serije sa neekvivalentnom kontrolisanom grupom.mozemo pomoci u mijenjaju drustva na nacin koji ce donijeti efektivnije usluge onima kojima su najpotrebnije.politicki naucnici i sociolozi) su cesto umijesani u ove procese.Posredovanje takodje moze biti problem.sociolozi pozivaju programske evaluatorte da budu na raspolaganju javnim organizacijama.bilo da su sprovedeni u labaratoriji ili na ’terenu’.eksperimentator mora biti spreman za infektivno djelovanje koje nastaje iz komunikacije medju ucesnicima iz razlicitih grupa.moze se ojacati unutrasnja vrijednost projektovane vremenske linije.Istrazivac koristeci ovaj projektovan pogled trazi nenadanu promjenu u vremenskoj seriji koja se podudara sa uvodom postupka.Zvanicnici izuzev psihologa(kao sto su edukatori.Tipovi programske evaluacije ukljucuju procjenu potreba.Kao dodatak velikom broju prijetnji unutrasnjim zakonitostima.ukljucujuci Hawthorn-ov efekat.ishoda i efikasnosti.Ukljucujuci kontrolisanu grupu koja je slicna koliko je to moguce eksperimentalnoj.Problem—ocekivanje eksperimentatora(tzv.efekti noviteta.

4. Objasni kako se labaratorijski eksperimenti i oni pod prirodnim uslovima razlikuju u kontroli. Objasni kako noviteti. Objasni zasto je esencijalno upotrebljavati prethodan test u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi. Objasni kako se jedna prijetnja unutrasnjoj zakonitosti kontrolise u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi. 10. Identifikuj dvije procedure koje dozvoljavaju istrazivacima da dodjele uslove nasumicno odabranim ucesnicima eksperimenta dok u isto vrijeme daju svim ucesnicima pristup eksperimentalnom postupku.. 12.ciljevima i posledicama.ukljucujuci Hawthornov efekat. Sta Kuk i Kampbel(1979) podrazumijevaju za najbolji test spoljasnje zakonitosti? 9. 9 .mogu uticati na istrazivacevu interpretaciju efektivnosti eksperimentalnog postupka. Opisi i objasni posledice tri nacina u kojim ucesnici u kontrolisanoj grupi mogu reagovati kada se pojavi ’kontaminacija’(uticaj od strane druge grupe ucesnika eksperimenta) 7. 3. Identifikuj dva razloga zbog kojih je vazno realizovati eksperimente pod prirodnim uslovima? 2. i koje su to najvece prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta. 11.noviteti Revizija 1.i opisi prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja nije kontrolisana u ovoj projekciji. Objasni razliku izmedju razvojne prijetnje unutrasnjoj zakonitosti i onog sto nazivamo „lokalna razvojna prijetnja“ u projektovanoj neekvivalentoj kontrolisanoj grupi. 6.unutrasnjim vrijednostima. Sta je najveci dokaz za dejstvo postupka u jednostavno prekinutoj vremenskoj liniji. Kakve poteskoce istrazivaci treba da savladaju pri sprovodjenju eksperimenata u prirodnim uslovima? 5.i identifikuj kako nezavisne promjenjljive mogu biti definisane prema ovim karakteristikama. 8. Opisi tri karakteristike kojim se odlikuje pravi eksperiment.

Mada polovina muskaraca i zena su se izjasnili srecnim.Sadrzajni test se moze smatrati vjerodostojnim testom i moze se iskoristiti za uporedjivanje efektivnosti instrukcija u dvijema sekcijama.25% zena i 20% muskaraca jos uvijek su nemocne “da se vrate u zivot“.Objasni kako projektovan kvazi-eksperiment moze biti od koristi u navodjenju izrazenih ishoda odredjenih efektima razvoda.Znanje studenata o materijalu kursa je procijenjeno upotrebom dvije vrste sadrzajnih testova. Objasni kako dodatak neekvivalentne kontrolisane grupe jednostavno prekinutoj vremenskoj seriji smanjuje prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta.Samo 10% razvedenih porodica. 2 Psiholog je objavio knjigu koja opisuje uticaj razvoda na muskarce.vise od polovina djece je uslo u zrelo doba kao neizgradjeni i samokriticni muskarci i zene.ali studenti nisu nasumicno razvrstani po sekcijama. A Kakva projekcija kvazi-eksperimenta je koriscena u studiji? B Objasni zasto je projektovan kvazi-eksperiment upotrebljen od strane predavaca efikasniji nego da je samo testirao studente koji su slusali multimedijalno predavanje.Na kraju.Dvije oblasti uvodne psihologije su objasnjenje od istog predavaca u ranom prijepodnevu.kako muskaraci i zene imaju srecan i zadovoljavajuc zivot deceniju nakon razvoda.Identifikuj prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja je kontrolisana u ovoj studiji koja se ne bi mogla kontrolisati da su samo testirani studenti koji su slusali multimedijalno predavanje.Studenti iz obje sekcije su testirani drugog dana predavanja (pre test) i na kraju(post test).Zanimali su je efekti koji se pojavljuju deset godina nakon razvoda.Ovi zakljucci su zasnovani na petnaestogodisnjoj studiji 60 razvedenih parova i 135-oro njihovo djece iz Marin Okruga. Pitanja 1 Kvazi-eksperiment je upotrebljen za odlucivanje da li je multimedijalno upustvo koristno. Opisi koji tip informacija je najtrazeniji kada evaluatori traze odgovor na cetiri pitanja koja su tipicna u programskoj evaluaciji. 3 Policijska snaga jednog velikog grada treba da se odluci izmedju dva razlicita pristupa kojim bi cinovnike odrzali informisanim o zakonskim 10 .Razlicite forme testa su koriscene za pretest i posttest.Otkrila je da cak posle deset godina nakon razvoda polovina zenskih ispitanika je jos ljuta dok je sa druge strane to trecina muskaraca.zene i djecu.13.Kalifornija (bogate suburbane oblasti u kojoj zive najvecim djelom dobro obrazovani ljudi).Dok je drugoj sekciji isti materijal iznio bez multimedijalnog opisa.Studenti nisu znali kada su se prijavljivali za kurs da li ce biti koristen multimedijalni opisi. 14.Jednoj sekciji predavac je koristio multimedijalna upustva.

ucesnici su mozda zapamtili njihove ranije reakcije o mjeri potistenosti.Administrator je postupio mudro ne prihvatajuci rezultate kao odlucujuc dokaz efikasnosti ova dva programa.Posle pola godine svi cinovnici koji su uspjesno prosli obuku u svom programu podvrgnuti su finalnom testu radi provjere znanja iz prava. 11 . ucesnici su mozda procitali selfhelp knjige.prije nego efekti postupka.Ona je odlucila da odradi pravi eksperiment i odabrala je 60 cinovnika i nasumicno ih raspodjelila u programa na period od pola godine.Stoga.probali biljne dodatke.Kako se isti set pitanja upotrebljava i za pretest i posttest. 3 Testirana prijetnja se pojavljuje kada prva primjena testa utice na potonje testiranje.Koristeci samo zabiljezene rezultate objasni zasto je donijela takvu odluku.i koja bi pomogla da se evaluacija ishoda interpretira na najbolji moguci nacin? C Objasni na koji bi nacin testirao efektivnost predlozenog programa ukoliko nije moguce da se sprovede pravi eksperiment.Program je projektovan tako da jedan semestar ucesnici imaju tri jednocasovne sesije nedeljno.prije nego tretman psihologa. A Kakvu ulogu procjena potreba moze imati u planiranju programa? B Koja pitanja o procesu programa bi bila koristna.izmjenama. Daj odgovor na sledeca pitanja koja se ticu programske evaluacije.Bilo koji od ovih drugih dogadjaja mogli su izazvati smanjenje napretka. 2 Sazrijevanje se pojavljuje kada se ucesnici prirodno mijenjaju tokom vremena.ili dozivjeli bilo koji broj potencijalno koristnih „postupaka“.Prosvjetljeni administrator ove sluzbe je odlucio da oba pristupa testira u ovoj istrazivackoj studiji.ova prijetnja je manje vjerovatna.Na primjer.Dvadeset cinovnika koji su zavrsili Program A pokazali su vece rezultate na ovom testu od 28 kolega koji su zavrsili Program B.Jedna stvar koju znamo o potistenosti je ta da vremenom jaca.napredovanje ucesnika moze prirodno reflektovati smanjenje potistenosti tokom vremena. 4 Mali studentski koledz sa novim fitnis centrom je odlucio da predstavi program unapredjivanja zdravlja studenata i osoblja.Sledece.i vjerovatno u zelji da demonstriraju svoj napredak.objasni kako bi njena odluka bila drugacija da je samo dvadeset cinovnika zavrsilo oba programa(od pocetnih 30 po programu) i da postoji prednostna razlika Programa A.biraju odgovore koji oznacavaju manju mjeru potistenosti na posttestu(iako se ne osjecaju manje potisteni).pricali sa prijateljima ili pastorima.kada je program vec u toku. Answers to the Stretching Exercise 1 Razvoj je prijetnja kada dogadjaj izuzev postupka objasnjava napredovanje ucesnika.U ovoj studiji.

Odgovori na Challenge Questions 1 A Projektovana neekvivalentno kontrolisana grupa je upotrebljena u ovoj studiji.ucesnici su odabrani jer su pokazali veliki nivo depresije.projekcija studije bi bila samo pre-post projektovano testiranje jedne grupe.Veci porast od pre do post-testa grupe koja je dobila multimedijalno predavanje moze biti objasnjeno efektom samog predavanja.Uzajamna veza Sadrzaj Poglavlja Opsti pregled Prica o Analizi Pomoc Racunara u Analizi Podataka Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Upotrebljavanje Pouzdanih Intervala za Potvrdjivanje onog sta Podaci Pokazuju Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Studije Uzajamne Veze Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Pravljenje Pouzdanih Intervala za Sazimanje Uzajamne Veze Opsti pregled 12 . B Da su samo studenti koji su primili multimedijalno predavanje bili testirani.Postoji nekoliko prijetnji unutrasnjoj zakonitosti projektovane pre-post test projekcije za jednu grupu.jer.4 Statisticka regresija je moguca kada su ucesnici odabrani na osnovu njihovog odlicnog rezultata ne pretestu.U ovoj studiji.Projektovana neekvivalentna kontrolisana grupa koja je ucestvovala u ovoj studiji upravlja ovom prijetnjom jer bilo koje povecanje znanja ce biti isto za obje grupe. Opisivanje Podataka.Pouzdani Intervali.studentima obicno (barem se nadamo tako) povecava znanje iz uvodne psihologije do kraja kursa koji prate iako za njih nije koristeno multimedijalno predavanje.To je zato sto se odnosi kao prema pre-eksperimentalnoj projekciji ili losem eksperimentu.Jedna od mogucih prijetnji ovoj studiji je sazrijevanje. DVANAESTO POGLAVLJE Analiza i Interpretacija Podataka: Deo I.

nas slusaj mora biti spremljen sa velikom paznjom posvecenoj kvalitetu dokaza i nacinu na koji ce biti prezentovan.Bilo voditi observacionu studiju ili eksperiment zasnovane na kvantitativnim podacima.Tvrdnja moze biti npr.moramo osigurati da podaci za analizu budu prikupljeni posle pazljivo razmotrene konstatacije istrazivacke hipoteze i izbora odgovarajuceg istrazivackog metoda za testiranje te hipoteze.ovi pristupi su povezani.Vjerujuci da smo obezbjedili podatke zasnovane na valjanoj istrazivackoj studiji.Primarni cilj analize podataka je da se odredi da li nase opazanje potvrdjuje tvrdnju o ponasanju (Abelson.ali srodne faze analize podataka:upo znavanje sa podacima. TRI FAZE ANALIZE PODATAKA Tri glavne faze analize podataka mogu biti opisane na sledeci nacin: 13 .mozemo pretpostaviti da su rezultati steceni upotrebom odredjenog istrazivackog metoda (npr.Kada je studija o kvantitativnom istrazivanju sprovedena.Sta god bila tvrdnja. Podaci. da je program namijenjen smanjenju depresije uspjesan.ipak. Postoje razliciti.treba da znamo sta trazimo u podacima.potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju.Da bi se pripremio ubjedljiv argument.predubjedjenja eksperimentatora ili drugih artifakata istrazivacke situacije.Ukratko. sta sledece radimo?Postoje tri odvojene.i kako najbolje da evaluiramo tu informaciju.Prema tome.koja je unatrasnje i spoljasnje validna. da djeca majki ovisnih o drogama prikazuju vecu kolicinu poteskoca pri ucenju od one djece cije su majke strejt .prve dvije faze analize podataka su iste.Kao sto smo rekli.trazimo podatke iz „dobre“ istrazivacke studije.osjetljivlja i vjerodostojna.postoje vazne razlike i opisat cemo ih prvo odvojeno i onda cemo pokazati kako informacije iz oba pristupa mogu biti kombinovane u finalnoj analitickoj prici.i procjene statisticke moci.sazimanje podataka.pristupi trecoj fazi analizi. posmatranje.ili npr.I naravno zelimo da budemo sigurni da su podaci prikupljeni na nacin koji umanjuje doprinos trazenih karakteristika.ne dolaze sami od sebe.naravno.kako da sazmemo tu informaciju.i potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju.anketa.primarni dokaz su numericki podaci koje smo prikupili.1995).Drugi se oslanja na testiranju hipoteze bez ikakve vrijednosti(NHST). eksperiment)Ukoliko su ozbiljne greske napravljene u fazi prikupljanja podataka.ali dopunski.Jedan pristup je upotreba pouzdanih intervala za obezbjedjivanje dokaza za siroku i preciznu procjenu populacijskih parametara. onda mozda ne postoji nista sta mozemo uciniti da „sacuvamo“ podatke i najbolje je da se pocne izpocetka.

mora ne samo da privuce paznju porote na cinjenice slucaja.Dobar argument zahtijeva dobru pricu.koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.Sta se desava u ovom numerickom setu?Postoje li greske u podacima?Da li podaci imaju smisla?Na sta podaci lice?Tek kada ispunimo te uslove mozemo preci na sledecu fazu. III Potvrda onog sta podaci govore:U trecoj fazi odlucujemo sta nam podaci govore o ponasanju. II Sazimanje podataka:U drugoj fazi pokusavamo da sazmemo podatke na razumljiv nacin. Proces potvrdjivanja pocinje sa prvom.vec i da te cinjenice utka u koherentnu i logicnu 14 .Kako bi podaci trebali da budu uredjeni?Koji nacini opisivanja i sazimanja podataka su najinformativniji?Kakve tendencije i obrasce vidimo?Kada su podaci prikladno sazeti prelazimo na sledecu fazu.da-ne presude.Ovo obezbjedjuje povratnu spregu koja pomaze potvrdjivanju nase hipoteze.Pravni zastupnik.kada je prikladno.hvatamo osjecaj za njih.Drugim rijecima ne treba da pokusavamo dati definitivni sud o „istini“ rezultata.istrazivackom fazom.kako neki kazu da postanemo prijatelji sa podacima (Hoaglin.da bi dobio slucaj.Sta ce se desiti kada je ova promenljiva prisutna?Pouzdani intervali su obicno preporuceni za ovakvu vrstu evaluacije.Nalazenje ubjedljivih argumenata za tvrdnje o ponasanju zahtijeva vise od jednostavne analize podataka.Mosteller i Tukey 1991).Informacija dobijena iz svake faze analize podataka doprinosi ovom potvrdnom procesu.ili cak.Nasa evaluacija podataka.ne vodi nas uvijek ka kategoricnom sudu istih.Da li podaci potvrdjuju nase pretpostavljene tvrdnje izrecene na pocetku studije?Sta mozemo tvrditi na osnovu dokaza?Ponekad trazimo kategoricne.Nasa tvrdnja o ponasanju moze biti zasnovana na evaluaciji vjerodostojnog opsega efekata promjenljive interesa.Da li imamo dokaze za presudu?Da ili ne:Da li je efekat stvaran?U ovoj fazi mozemo koristiti razne statisticke metode za pobijanje argumenata da su nasi rezultati dobijeni uslijed slucajnosti.Testiranje bez hipoteze.medjutim.i djelamo kao sudija i porota u donosenju presude.je primjenjeno u ovoj fazi analize.Ispitujemo podatke pazljivo.1977).moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke.Dok ispitujemo generalne osobine podataka pocinjemo da procjenjujemo sta smo zapravo otkrili.Upotreba opisne statistike i kreacija grafickih prikaza je veoma vazna u ovoj fazi.kada razvijamo osjecaj kakvi su podaci.Pitanja koja postavljamo ukljucuju. Prica o Analizi • Kada je analiza podataka zavrsena.I Upoznavanje sa podacima:U prvoj fazi zelimo da ’pridjemo’ podacimo.U fazi sumiranja saznajemo vise o smjerovima i obrascima utvrdjenih posmatranjem.i opravdava nase zakljucke.Ovo je istrazivacka faza(Tukey.

Ukoliko dokazi ukazuju na batlera.Ovo znanje je esencijalno ukoliko zelite da koristite kompjuterski pomognuto analiziranje.Morate takodje biti sposobni da jasno predstavite svoju istrazivacku hipotezu i da isplanirate odgovarajuce statisticke testove za svoju hipotezu.morate biti sposobni da ispravno interpretirate rezultate analize.SAS.i opravdava nase zakljucke. Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike.Sposobnost da se spremi i odradi analiza upotrebom statistickog softvera i da se interpretira ishod su esencijalne vjestine koje moraju biti savladane od strane istrazivaca. moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke.Kompjuter ce brzo i efikasno prikazati neophodne proracune za upotrebljive opisne i deduktivne statistike.Da biste koristili kompjuterski pomognuto analiziranje.Neki od najpopularnijih softvera poznati po skracenicama:BMDP.broj nivoa svake nezavisne promenljive.Da bi se kompjuter maksimalno iskoristio kao istrazivacko orudje . Ilustracija: Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata 15 . Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike. Kompjuterski Pomognuta Analiza Podataka • • Istrazivaci obicno koriste kompjuter za sprovodjenje statistickih analiza podataka.i STATA.SPSS.Na kraju. tip projekcije koja je upotrebljena.morate unijeti informaciju kao sto je npr. Stoga.koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.morate mu dati karakteristicna uputstva koja se ticu statistickog testa koji zelite da odradi i koji ce se podaci upotrebljavati za proracunavanje testa.kad kompjuter obavi proracune.onda zelimo da znamo „zasto“ je batler(a ne kuvar) to uradio.pricu. Vecina istrazivaca ima pristup kompjuterima koji sadrze odgovarajuci softver za sprovodjenje statistickih analiza setova podataka.

.rijec je bila “vitestvo“ a odgovori: a.Problemi se odmah pojavljuju. c.Tacno znacenje rijeci se nalazilo pored cetiri mamca stavljenih u test da bi razlikovanje sa tacnom definicijom bilo sto teze.glumiti.ukljucujuci npr.kad pocnemo da razmisljamo o tome sta znaci „rijec“.uljudnost.slikovito.playing“(igrati se.ocekivalo se od starijih ucesnika da pokazu boloje znanje od mladjih. Jedan od autora vaseg udzbenika je bio zainteresovan pitanjem vokabularne velicine studenata i starije populacije stoga je sproveo studiju koja bi mu pruzila odgovor na pitanje.Da li je „play.5) i 26 starijih ljudi (srednja godina 76)..Iznenedjujuce. Koristeci podatke dobijene ovom studijom cemo iskoristiti za ilustraciju tri faze analize podataka.)jedna ili tri rijeci?Kada smo zainteresovani za tehnicke ili naucne rijeci.Koliko rijeci znas?Tj.dobar opis podataka ucestalo koristi sva tri modela. d. • • • • • Faza 1:Upoznavanje sa podacima Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno.raskalasnost. sesto-slozne nazive hemijskih komponenti?A sta sa izmisljenim rijecima.posto svi ovi ispiti naglasavaju vokabularno znanje.hrabrost.bilje.Ali cak se i ovdje nailazi na poteskoce jer recnici variraju u velicini i polju rada. e.Na primjer.usmeno.i stoga ce rezultati varirati u zavisnosti od vrste recnika koji je upotrebljena za ’uzorak’ rijeci.svirati. b. Vazno je da se pazljivo provjeri da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr..ratovanje.ali procjenjivanje vokabulara neke osobe je veoma zahtjevan postupak.sala.igra.Rijeci su bile predstavljene u knjizici datoj 26 studenata (srednja godina 18.Onda je spremio test sa visestrukim izborom odgovora.ili sa imenom vaseg psa?Jedan donekle jasniji pristup je da se postavi pitanje koliko rijeci osoba zna iz Engleskog recnika. brojevi izvan dometa date skale).Na osnovu prethodnih studija.po pet odgovora za jednu rijec.na primjer.played. kolika je velicina tvog vokabulara?Mozda ste postavili sebi ovo pitanje kada ste pripremali prijemne ispite kao sto su SAT ili ACT.I naravno procjena vokabularnog znanja zavisi od nacina na koji je znanje testirano.Nasumicno je odabrao 191 rijec (po abecednom redu) iz recnika skromne velicine.Testom sa visestrukim izborom odgovora (test na zaokruzivanje) ce se bolje pokazati znanje nego sa testom koji zahtijeva esejski odgovor.ili vam je pak proslo kroz glavu kada ste razmisljali o spremanju za ispite profesionalne skole kao sto su LSAT ili GRE. 16 . Sazet prikaz je veoma upotrebljiv za vizualizaciju opstih karakteristika seta podataka. Podaci mogu biti uspjesno sazeti numericki.

kada ucesnik kine.ili kad pogresno pomisli da je skup podataka u zastoju i pocne da odustaje.gdje ocekujemo da reagovanje bude manje od 1.Kao sto smo vidjeli.Outlier je ekstremmna vrijednost u matrici.istrazivac mora prijaviti njihovo otklanjanje iz analize podataka i objasniti. Ipak.500 ms.jednostavno se cini da se ne slaze sa glavnim tijelom cak iako moze biti u domenu mogucih vrijednosti.Druge anomalije su outliers. Od velike je vaznosti detekcija anomalija i gresaka.000 ms.nesvjesno makne pogled sa grafika. greskom u redosledu vaznosti) ili zato sto je neko unosenjem podataka u kompjuter izostavio cifru ili unio pogresnu.Nazalost.ali. Kada se anomalija pojavi u setu podataka moramo odluciti da li da je iskljucimo iz dalje analize.mozemo se iznenaditi da je vrijeme reakcije 4..000 ms u setu podataka se moze smatrati outliner-om.kada se to desi.zasto se anomalija pojavila. brojevi izvan dometa date skale).Kada radimo studiju o trajanju reakcije.Prednost kompjuterski pomognute analize je ta da mozemo brze i lakse skicirati podatke upotrebom razlicitih prikaznih opcija.takve vrijednosti su moguce u studiji o trajanju reakcije npr.Primjeri relativno jednostavnih transformacija ukljucuju one kao sto su izrazavanje inca u stope.Pazljivo cemo provjeriti da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr..Ciscenje Podataka Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno.anomalija se pokazuje ukoliko se pojavi cifra 8 u skali od 0 do 7.Transformacija podataka je proces „re-izrazavanja“.Na sta lici rasejavanje(promjenljivost)?Da li su podaci iskrivljeni ili su relativno normalno raspodjeljeni?Jedan od ciljeva prve faze analize je da se odredi da li podaci zahtijevaju transformaciju prije postupka.Greske mogu iskrsnuti losim postupkom u „skaliranju“ ucesnika (npr.U prvoj fazi analize podataka takodje zelimo da nadjemo nacine da opisemo jasno raspodjelu rezultata.istrazivaci se ne oslanjaju na jednu definiciju outliera. • 17 .na primjer.500 ms.ukoliko je to moguce.Ukoliko skoro sve druge vrijednosti u velikom setu podataka su manje od 1.One anomalije koje se mogu jasno odrediti kao greske trebale bi da budu ispravljene ili odbacene iz seta podataka.kelvina u celzijuse. Najbolji nacin da se dobije osjecaj za setove podataka je da se napravi slika istih.Ipak u ispravljanju gresaka ne mozemo se potpuno osloniti na racunar tako da istrazivac mora sam ocistiti greske.vrijednost od 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful