Procjena Programa (Programska Evaluacija) • • • • Evaluacija programa se upotrebljava za procjenu djelotvornosti javnih organizacija i obezbjedjuje povratnu spregu administratorima

o njihovim uslugama. Organizatori programa procjenjuju sta je neophodno,procjenjuju postupke,ishod,i efikastnost drustvenih usluga. Odnos izmedju osnovnog istrazivanja i primjenjenog istrazivanja je reciprocan. Uprkos drustvenom protivljenju upotrebe eksperimenata,pravi eksperimenti i kvazi-eksperimenti mogu obezbijediti izvrstne pristupe za procjenu drustvenih reformi.

Organizacije koje proizvode dobra imaju konfekcijski indeks uspjeha.Ukoliko je kompanija spremna da proizvodi mikroprocesore,njen uspjeh je konacno odredjen profitom od prodaje mikroprocesora.Barem teoretski,efikasnost organizacije se moze lako procjeniti ispitivanjem njene knjige salda.Medjutim sve je vise organizacija drugog tipa koje igraju kljucnu ulogu u nasem drustvu.Posto ove organizacije obicno obezbjedjuju usluge (radna mjesta) a ne dobra,Posavak I Keri (2003) ih opisuju kao javne organizacije(sluzbe).Na primjer,bolnice,skole,policija,vladine agencije a koje obezbjedjuju mnostvo usluga od lijecenja do inspekcija za sprecavanje pozara.Posto pravljenje profita nije njihov cilj,neki drugi metod mora biti pronadjen za razlikovanje efektivnih I neefektivnih agencija (sluzbi).Jedan veoma koristan pristup u procjenjivanju efektivnosti javnih organizacije je procjena programa. Posavak I Keri su definisali procjenu programa kao:
. . . skup metoda,znanja, i prihvatljivosti neophodnih za odredjivanje potrebnosti javne sluzbe,da li je dovoljno jaka da se izbori sa neocekivanim potrebama i da li sluzba zapravo pomaze ljudima kojima je potrebna usluga po razumnoj cijeni bez neprihvatljivih nuspojava.

Definicija procjene programa ukljucuje nekoliko komponenata;redom cemo ih razmatrati.Posavak i Keri naglasavaju da je glavni cilj procjene programa obezbjedjivanje povratne sprege u pogledu na aktivnost javne sluzbe.Procjene programa su namjenjene obezbijedjivanju informacija administratorima javnih sluzbi kako bi im pomogle u odlucivanju koje usluge da namjene kojoj ciljnoj grupi,I kako da te usluge budu na visokom nivou.Procjena programa predstavlja integraciju discipline koja se crpi iz politicke nauke,sociologije,ekonomije,obrazovanja,i psihologije.Diskutujemo procjenu programa na kraju ovog poglavlja na osnovu istrazivanja 1

Posavak I Keri (2003) su identifikovali cetiri pitanja koja se postavljaju pri procjeni programa od strane evaluatora.i od velike je vaznosti da se zna sta je zapravo uradjeno po sprovodjenju programa.Evaulacije ishoda mogu takodje obuhvatiti kako eksperimentalne i kvazi-eksperimentalne metode za istrazivanje realnih okvira.ishodu.Na primjer. Sledeci set pitanja koje postavlja evaluator programa obuhvata ishod samog programa.Ova pitanja su o potrebama. Kada je program jednom ’pusten u rad’.Najcesce.je zapravo ta koja kazuje na koji nacin je program izvrsen.evaluatori mogu postavljati pitanja o procesu koji je utvrdjen programom.najvjerovatnije je da program nije adekvatno sproveden. Vrsta potreba koje bi neka agencija trebala da pruzi zahtijeva utvrdjivanje opsega samih potreba ciljne grupe.i da li su zadovoljni sa tim aktivnostima?Ishod programa o nadgledanju zajednice koji ima svrhu da suzbije kriminal moze biti evaluiran procjenjivanjem stope provala i nasilja koje prati implementacija samog programa.Gradska vlada ce prvo da utvrdi da li stariji gradjani stvarno zele takav program.2003).Ukoliko starija populacija zeli takav program.postupku.pitanja o efikasnosti se ticu cijene programa.gradska vlada je dobila predlog da ustanovi program rekreacionih aktivnosti za starije gradjane zajednice.na primjer.i produktivnosti.Da li je program bio efektivan u ispunjavanju odredjenih ciljeva?Na primjer.’grad’ ce dalje zeleti da zna kakav program bi im bio najprimamljiviji.Razmotrimo.i dozvoljava administratorima da donose izmjene u isporuci usluga da bi pojacali postojeci program (Posavak i Keri.Metodi pracenja su cesto koristni u procjenjivanju toka programa.Evaluacija koja obezbjedjuje odgovore na pitanja o postupku.Moguce je da se koriste arhivski podaci kao sto su oni opisani u Poglavlju 6 za sprovodjenje evaluacije ishoda.Programi nisu uvijek implementirani na nacin kojim su isplanirani.Ukoliko isplanirane aktivnosti rekreacionog programa nisu odradjene od strane starije populacije.Administratori mogu upotrebljavati informacije dobijene iz procjena potreba radi lakseg prezentovanja programa.da li stariji gradjani sada imaju pristup vecem broju rekreacionih aktivnosti.realnih okvira jer pretstavlja mozda najobimniji opseg primjena principa I metoda koje opisujemo do kraja ove knjige.Metodi anketnog istrazivanja se znatno upotrebljavaju u studijama namijenjenim procjenjivanju potreba.ispitivanjem policijskih zapisnika u svrhu dokumentovanja frekfencije raznih zlocina je jedan od nacina da se procijeni efektivnost programa nadgledanja zajednice.Izbori cesto trebaju da budu izmedju mogucih usluga koje vlada ili druga 2 . Krajnja pitanja koja evaluatori mogu postaviti su o djelotvornosti programa.

Programska evaluacija je vrlo vjerovatno ekstremni slucaj primijenjenog istrazivanja.Salomon istice da osnovno istrazivanje obezbjedjuje izvjestne apstrakcije koje izrazavaju odredjene pravilnosti u prirodi.koju je testirala pod kontrolisanim eksperimentalnim uslovima i koja sa sobom povlaci jos neke generalnije teorije o ponasajnom razvitku kao i o obrazovanju.Ove nove komplikacije su onda testirane i procijenjene u labaratoriji prije nego sto se isprobaju u stvarnom svijetu.Salomonov model je ilustrovan slikom 1*.da li da probamo alternativni program. poglavlju smo opisali razlike izmedju osnovnog i primijenjenog istrazivanja.Informacija o tome koliko je uspjesan program (evaulacija ishoda) i informacija o cijeni programa (produktivna evaluacija) su neophodne ukoliko zelimo da aviziramo odluke o nastavljanju programa. Slika 1.Ova naturalisticka posmatranja su je vodila ka razvijanju teorije o mindfulness*.institucija mogu da pruze. Salomon ukazuje na rad Elene Langer kao konkretni primjer ovog kruznog odnosa.nove slozenosti su prepoznate i nove hipoteze se potezu. Posebno.Ona je identifikovala pogorsanje zdravlja starijih ljudi koji su smjesteni u staracke domove.) je prakticna a ne teoretska.kako da ga poboljsamo.Salomon(1987) tvrdi da svaki domen istrazivanja koristi drugom u stalno kruznom toku.E.Pisanje u International Journal of Psychology.Svrha Programske evaluacije (P. Model ilustrira reciprocan odnos osnovnog i primijenjenog istrazivanja 3 .Kada se ovi principi ispitaju u kompleksnom i ’prljavom’ svijetu gdje su toboze primjenjene. Ranije u ovom poglavlju i 2.

Opisivao je program maloljetnicke edukacije u – Rahway State Prison u New Jersey-u(Kazneno Popravni Dom).Takve neispravne odluke vode raspodjeli novca i resursa na neefektivne programe.javni sluzbenici i drustvena vecina vjeruju da postupak funkcionise iako je ustvari suprotno.Provjeravanje prakticnih efekata promjena u njezi u starackim domovima na zdravlje i blagostanje ce bez sumnje voditi ka modifikaciji njene teorije mindfulness*.(*-promisljenost.Program 4 .posebno onog koje je koristno u opsegu nasumicno odabranih eksperimenata.Razlozi su jedni od onih koji su vec identifikovani od strane Kempbela. Prije nekoliko godina.ima male sanse za uspijeh).Kako god.svjestnost) Prema Kempbelu (1969).drugim rijecima.da budu spremni da koriste eksperimentalne metode da identifikuju drustvene probleme i da odrede efektivna resenja.u vecini slucajeva.za javne zvanicnike umijesane u socijalne eksperimente je vazno da naglase vaznost problema prije nego vaznost resenja.Umjesto sto ’guraju’ jedno resenje za sve (koje. ali jos uvijek nije primijenjena.zvanicnici moraju biti spremni da izvrse reforme na nacin koji dozvoljava najjasniju evaluaciju i moraju biti spremni da isprobaju druga resenja ukoliko prvo zataji.bez socijalnog eksperimentisanja.televizijski sou “Scared Straight“ je emitovan na nacionalnoj televiziji. Kempbelova (1969) ideja da spajanje socijalnih reformi i eksperimentalnih metoda moze imati jak uticaj na rad javnih sluzbenika.Primijenjeno Istrazivanje Ljudski i Socijalni Svijet Deduktivna Teorija Osnovno Istrazivanje Teorija omogucava vodic za njen primjenjen rad—konstruisuci nove modele starackih domova.Javni zvanicnici moraju.

ukljucujuci pozitivne zakljucke.u vezi sa tim.koji su dostigli neki statustni nivo kod njihovih ’mentora’ strahuju da da ce ga izgubiti ukoliko se promjene.Postoji i mogucnost da manje ocvrsnuti maloljetni prestupnici povecaju svoje kriminalisticke aktivnosti po upoznavanju sa osudjenicima.Rahway program je samo jedan od par slicnih programa sprovedenih sirom zemlje.kao i rezultati koji sugerisu da je program uvecao broj maloljetnickih prekrsaja odredjenog tipa delikvenata.ucestali mladi prestupnici.Sa druge strane.Cilj je bio da se mladi prestupnici informisu o realnosti zatvorskog zivota.vodje programa su se nadale da ce ih odvratiti od daljih nelegalnih aktivnosti.Nagovijesteno je da ovi manje moralno formirani prestupnici pocinju da vode kriminalni stil zivota u kojem se prepoznaju i za koji su ohrabreni od strane ’mentora’ koje su upoznali u zatvoru.zakljucke da nema razlike izmedju kontrolisanih i eksperimentalnih ucesnika.je ukljucivao mlade prestupnike i upoznavao ih sa odabranim starijim osudjenicima . 5 .Al da li ovakvi programi stvarno funkcionisu? Nekoliko evaluacionih studija o izlaganju zatvorskim uslovima dale su izmijesane rezultate.Nezvanicna procjena je napravljena za efektivnost ovog programa i pokazala je veoma dobre rezultate cak od 80% do 90%.

Takodje veliki broj reformi je upa—kao razeltat intezivnog lobiranja.moze biti upotrijebljena la stopu kriminala?Da li program stumulansa za odabir ciljne grupe na kojoj bi bio sproveden radnicima poboljsava njihov rad?Odgovor na pilot program ili koja bi imala pristup oskudnim takva pitanja cesto je nemoguce pronaci.Na primjer.jer je vecina socijalnih reformi ustanoden program sluzila bi za poredjenje.ili pak kvazieksperimente.kaze sredstvima. su samo od nekih tipova programa socijalnih Sociolozi trebaju da ubijede administratore reformi koje vlada moze da pokrene.odluka ko sta dobija je cesto dotilo da je njih zapravo briga za reforme koje drustvo nesena pod uticajem odredjenih interesnih gr kao cijelina zeli.podrzavamo ili mijenjamo lacija na poslu.Nazalost da upotrebljavaju prave eksperimente.Trenutno.Onda bi vljena za vrijeme politike koja nije spremna da efekat socijalnog ’tretmana’ mogao biti evaluih evaluira kako treba iz straha da se nebi shvairan.BOX 11. mjer—ili donesena na osnovu politickih opredeInace zasto trositi sav taj novac od poreza? nja.kada Asocijacije Psihologa je istakao da ishod ovih donose nove drustvene programe. 6 .i iz kove reformi.ukoliko .na prizapocet jer se unaprijed znalo da ce uspijeti. predlazu.Programi poreskih olaksica.stimujih zadrzavamo.edukacionih reformi.Da li je promjena policijskih tehnika smanjina principu javne lutrije. Za mnoge javne administratore koristnije je da javnost ostave u nedoumici prije nego da se suoce sa istinom sa onim sta se zaista dogodilo.i pri na lokalnom tako i na drzavnom nivou redovno stupu u kojem bi isprobavale druge programe.Vlade kako rimentalni pristup socijalnim reformama.Grupa nad kojom ne bi bio sproveKempbel.medicinske njege za starije gradjane mnogostrukih nesavrsenih pristupnih kriterija. nacije bi trebale da budu spremne za ekspe okruzuju programsku evaluaciju.reformi ili ih odbacamo na osnovu jasne efektivnosti policije.Donald Kampbel bivsi predsjednik Americke je to mogucno.planiraju i izvrsavaju razlicite tipoiz kojih ucimo jesu li ili nisu efektivni. Socijalnih reformi ne moze biti adekvatno evalunasumice odabrana procedura zasnovana na iran.3 OTKLANJANJE „PLASTA NEZNANJA“ SA DRUSTVENIH EKSPERIMENATA Najvjerovatnije je da najveca razlika izmedju Kampbel je unaprijed argumentovao osnovnog istrazivanja i programske evaluacije Sjedinjene Americke Drzave i druge moderne lezi u politickim i socijalnim stvarnostima koje .

selekcija i posredovanje(instrumentation) 4. Eksperimentisanje u stvarnom svijetu razlikuje se na mnoge nacine od eksperimentisanja u ’psiholoskim labaratorijama’.gradova.) informacije koje im mogu pomoci u pripremi resenja za mo-guce socijalne problema.kvazi-eksperimentalne procedure su sledeci najbolji pristup.Ova procedura uglavnom vazi za sve vece prijetnje internoj vrijednosti izuzev onih vezanih za dodatne stvari 1.od velike je vaznosti da budu upotrebljeni na sto bolji nacin.Kada odredjene pretnje unutarnjim vrijednostima eksperimenta nisu kontrolisane..drzava.i u izlazenju na kraj sa gubitkom ucesnika tokom evaluacije.Ukoliko pravi eksperiment nije izvodljiv.logicnim ispitivanjem situacije i prikupljanjem dodatnih dokaza. Posebno jaka kvazi-eksperimentalna procedura je neekvivalentno kontrolisanje pojedinaca grupe.((?)).Pokusaji da se evaluira efikasnost ovog vaznog socijalnog programa obezbjedjuje dobre primjere teskoca prisutnih u evalucionom istrazivanju:teskoca u nasumicnom biranju ucesnika.U mnogim situacijama (na primjer.pravi eksperimenti koji ukljucuju pojedince preporucljivo je da budu odabrani nasumicno il za eksperimentalne ili neeksperimentalne uslove .mora pronaci nacin da njima upravlja.zajednica..selekcija i sazrijevanje 3. Kempbel i drugi su raspravljali o tome da drustvo mora da bude spremno da pri-hvati eksperimentalni pristup socijalnoj reformi—takvoj koja ce dozvoliti najjasniju evaluaciju efektivnosti novog programa.Razlozi za izvodjenje eksperimenata u prirodnim uslovima.Posto resursi (novac) nisu neograniceni.ukljucuju testiranje zakonitosti i procjena donesenih u labaratoriji.Ipak. Nadamo se da ce vam vase znanje o istrazivackim metodama omoguciti da ga prenesete dalje i mozda pak konstruktivno doprinesete debati koja se tice uloge eksperimentisanja u drustvu.u pridobijanju administratora koji bi saradjivali u eksperimentalnim procedurama.onda eksperimentator. selekcija i razvoj 2.programska evaluacija zasnovana na pouzdanim eksperimentalnim metodama nudi donosiocima odluka na svim nivoima (ustanova.kada su raspoloziva sredstva premala) .doprinose poboljsanju uslova pod kojim ljudi rade i zive.prijetnje prema diferencijalnoj 7 .

Vremenske serije sa neekvivalentnom kontrolisanom grupom.su potencijalni problemi u svim eksperimentima.mozemo pomoci u mijenjaju drustva na nacin koji ce donijeti efektivnije usluge onima kojima su najpotrebnije.Nevoljnost javnih zvanicnika da traze evaluaciju socijalnih reformi je cesto prepreka koja nadvlada.politicki naucnici i sociolozi) su cesto umijesani u ove procese.na primjer. Kada je moguce posmatrati promjene u zavistnoj mjeri prije i posle primjene postupka. Kljucni principi prijetnje unutrasnjoj vrijednosti razvoj prekinute vremenske linije zrelost neekvivalentnim kontrolnim testiranje posredovanje regresija selekcija kontaminacija kvazi-eksperimenti proracun jednostavno vremenske linije sa grupama programska evaluacija 8 .eksperimentator mora biti spreman za infektivno djelovanje koje nastaje iz komunikacije medju ucesnicima iz razlicitih grupa.Najvjerovatnije najvece prepreke programske evaluacije su politicke i socijalne stvarnosti koje nas okruzuju.posebno kada postupak pretstavlja tip socijalne reforme koja moze voditi promjenama na vec zabiljezen nacin.efekti noviteta.bilo da su sprovedeni u labaratoriji ili na ’terenu’.ishoda i efikasnosti. Narocito vazan cilj istrazivanja u prirodnim ulovima je programska evaluacija.Posredovanje takodje moze biti problem.I pored toga.moze se lako sprijeciti anomalija u projektovanoj vremenskoj seriji.statistickoj regresiji.ukljucujuci Hawthorn-ov efekat.Odgovorom na ovakav poziv.kontrolisu sto je vise moguce prethodne prijetnje.Tipovi programske evaluacije ukljucuju procjenu potreba.moze se ojacati unutrasnja vrijednost projektovane vremenske linije.Problem—ocekivanje eksperimentatora(tzv.Istrazivac koristeci ovaj projektovan pogled trazi nenadanu promjenu u vremenskoj seriji koja se podudara sa uvodom postupka.Zvanicnici izuzev psihologa(kao sto su edukatori.procesa. posmatracka neravnoteza).Kao dodatak velikom broju prijetnji unutrasnjim zakonitostima.pitanje spoljasnje validnosti.sociolozi pozivaju programske evaluatorte da budu na raspolaganju javnim organizacijama.Najveca prijetnja unutrasnjoj vrijednosti ove projekcije je razvoj—neki dogadjaj koji nije sastavni dio postupka moze biti odgovoran za promjenu u vremenskoj seriji.Ukljucujuci kontrolisanu grupu koja je slicna koliko je to moguce eksperimentalnoj.

Opisi i objasni posledice tri nacina u kojim ucesnici u kontrolisanoj grupi mogu reagovati kada se pojavi ’kontaminacija’(uticaj od strane druge grupe ucesnika eksperimenta) 7. Sta je najveci dokaz za dejstvo postupka u jednostavno prekinutoj vremenskoj liniji. i koje su to najvece prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta.i opisi prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja nije kontrolisana u ovoj projekciji.mogu uticati na istrazivacevu interpretaciju efektivnosti eksperimentalnog postupka.i identifikuj kako nezavisne promjenjljive mogu biti definisane prema ovim karakteristikama. Objasni kako se jedna prijetnja unutrasnjoj zakonitosti kontrolise u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi. 9 .ukljucujuci Hawthornov efekat. 4. 11. 10. Objasni zasto je esencijalno upotrebljavati prethodan test u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi. Opisi tri karakteristike kojim se odlikuje pravi eksperiment. Objasni kako se labaratorijski eksperimenti i oni pod prirodnim uslovima razlikuju u kontroli. Objasni razliku izmedju razvojne prijetnje unutrasnjoj zakonitosti i onog sto nazivamo „lokalna razvojna prijetnja“ u projektovanoj neekvivalentoj kontrolisanoj grupi. 8.ciljevima i posledicama. 6.unutrasnjim vrijednostima.noviteti Revizija 1. 12. Objasni kako noviteti. Identifikuj dvije procedure koje dozvoljavaju istrazivacima da dodjele uslove nasumicno odabranim ucesnicima eksperimenta dok u isto vrijeme daju svim ucesnicima pristup eksperimentalnom postupku. Identifikuj dva razloga zbog kojih je vazno realizovati eksperimente pod prirodnim uslovima? 2.. 3. Sta Kuk i Kampbel(1979) podrazumijevaju za najbolji test spoljasnje zakonitosti? 9. Kakve poteskoce istrazivaci treba da savladaju pri sprovodjenju eksperimenata u prirodnim uslovima? 5.

Pitanja 1 Kvazi-eksperiment je upotrebljen za odlucivanje da li je multimedijalno upustvo koristno.Objasni kako projektovan kvazi-eksperiment moze biti od koristi u navodjenju izrazenih ishoda odredjenih efektima razvoda. 14. Opisi koji tip informacija je najtrazeniji kada evaluatori traze odgovor na cetiri pitanja koja su tipicna u programskoj evaluaciji.Mada polovina muskaraca i zena su se izjasnili srecnim. A Kakva projekcija kvazi-eksperimenta je koriscena u studiji? B Objasni zasto je projektovan kvazi-eksperiment upotrebljen od strane predavaca efikasniji nego da je samo testirao studente koji su slusali multimedijalno predavanje.Identifikuj prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja je kontrolisana u ovoj studiji koja se ne bi mogla kontrolisati da su samo testirani studenti koji su slusali multimedijalno predavanje.Znanje studenata o materijalu kursa je procijenjeno upotrebom dvije vrste sadrzajnih testova.Zanimali su je efekti koji se pojavljuju deset godina nakon razvoda.Dok je drugoj sekciji isti materijal iznio bez multimedijalnog opisa. 2 Psiholog je objavio knjigu koja opisuje uticaj razvoda na muskarce.Samo 10% razvedenih porodica.Studenti nisu znali kada su se prijavljivali za kurs da li ce biti koristen multimedijalni opisi. Objasni kako dodatak neekvivalentne kontrolisane grupe jednostavno prekinutoj vremenskoj seriji smanjuje prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta.13. 3 Policijska snaga jednog velikog grada treba da se odluci izmedju dva razlicita pristupa kojim bi cinovnike odrzali informisanim o zakonskim 10 .Dvije oblasti uvodne psihologije su objasnjenje od istog predavaca u ranom prijepodnevu.25% zena i 20% muskaraca jos uvijek su nemocne “da se vrate u zivot“.Kalifornija (bogate suburbane oblasti u kojoj zive najvecim djelom dobro obrazovani ljudi).Na kraju.Sadrzajni test se moze smatrati vjerodostojnim testom i moze se iskoristiti za uporedjivanje efektivnosti instrukcija u dvijema sekcijama.Studenti iz obje sekcije su testirani drugog dana predavanja (pre test) i na kraju(post test).Jednoj sekciji predavac je koristio multimedijalna upustva.Razlicite forme testa su koriscene za pretest i posttest.Otkrila je da cak posle deset godina nakon razvoda polovina zenskih ispitanika je jos ljuta dok je sa druge strane to trecina muskaraca.vise od polovina djece je uslo u zrelo doba kao neizgradjeni i samokriticni muskarci i zene.ali studenti nisu nasumicno razvrstani po sekcijama.kako muskaraci i zene imaju srecan i zadovoljavajuc zivot deceniju nakon razvoda.zene i djecu.Ovi zakljucci su zasnovani na petnaestogodisnjoj studiji 60 razvedenih parova i 135-oro njihovo djece iz Marin Okruga.

Jedna stvar koju znamo o potistenosti je ta da vremenom jaca.objasni kako bi njena odluka bila drugacija da je samo dvadeset cinovnika zavrsilo oba programa(od pocetnih 30 po programu) i da postoji prednostna razlika Programa A.Prosvjetljeni administrator ove sluzbe je odlucio da oba pristupa testira u ovoj istrazivackoj studiji.Sledece.U ovoj studiji.biraju odgovore koji oznacavaju manju mjeru potistenosti na posttestu(iako se ne osjecaju manje potisteni). 11 .napredovanje ucesnika moze prirodno reflektovati smanjenje potistenosti tokom vremena. 2 Sazrijevanje se pojavljuje kada se ucesnici prirodno mijenjaju tokom vremena. Answers to the Stretching Exercise 1 Razvoj je prijetnja kada dogadjaj izuzev postupka objasnjava napredovanje ucesnika.pricali sa prijateljima ili pastorima.ucesnici su mozda zapamtili njihove ranije reakcije o mjeri potistenosti.Kako se isti set pitanja upotrebljava i za pretest i posttest.Administrator je postupio mudro ne prihvatajuci rezultate kao odlucujuc dokaz efikasnosti ova dva programa.kada je program vec u toku.probali biljne dodatke.Bilo koji od ovih drugih dogadjaja mogli su izazvati smanjenje napretka.Ona je odlucila da odradi pravi eksperiment i odabrala je 60 cinovnika i nasumicno ih raspodjelila u programa na period od pola godine. ucesnici su mozda procitali selfhelp knjige.izmjenama.Dvadeset cinovnika koji su zavrsili Program A pokazali su vece rezultate na ovom testu od 28 kolega koji su zavrsili Program B. 3 Testirana prijetnja se pojavljuje kada prva primjena testa utice na potonje testiranje. A Kakvu ulogu procjena potreba moze imati u planiranju programa? B Koja pitanja o procesu programa bi bila koristna.ova prijetnja je manje vjerovatna.i vjerovatno u zelji da demonstriraju svoj napredak.Posle pola godine svi cinovnici koji su uspjesno prosli obuku u svom programu podvrgnuti su finalnom testu radi provjere znanja iz prava.i koja bi pomogla da se evaluacija ishoda interpretira na najbolji moguci nacin? C Objasni na koji bi nacin testirao efektivnost predlozenog programa ukoliko nije moguce da se sprovede pravi eksperiment.Koristeci samo zabiljezene rezultate objasni zasto je donijela takvu odluku.Program je projektovan tako da jedan semestar ucesnici imaju tri jednocasovne sesije nedeljno.ili dozivjeli bilo koji broj potencijalno koristnih „postupaka“. 4 Mali studentski koledz sa novim fitnis centrom je odlucio da predstavi program unapredjivanja zdravlja studenata i osoblja.prije nego tretman psihologa. Daj odgovor na sledeca pitanja koja se ticu programske evaluacije.Na primjer.Stoga.prije nego efekti postupka.

studentima obicno (barem se nadamo tako) povecava znanje iz uvodne psihologije do kraja kursa koji prate iako za njih nije koristeno multimedijalno predavanje.Jedna od mogucih prijetnji ovoj studiji je sazrijevanje.U ovoj studiji.Projektovana neekvivalentna kontrolisana grupa koja je ucestvovala u ovoj studiji upravlja ovom prijetnjom jer bilo koje povecanje znanja ce biti isto za obje grupe. B Da su samo studenti koji su primili multimedijalno predavanje bili testirani.Veci porast od pre do post-testa grupe koja je dobila multimedijalno predavanje moze biti objasnjeno efektom samog predavanja.jer.projekcija studije bi bila samo pre-post projektovano testiranje jedne grupe.Postoji nekoliko prijetnji unutrasnjoj zakonitosti projektovane pre-post test projekcije za jednu grupu.Pouzdani Intervali. Opisivanje Podataka. Odgovori na Challenge Questions 1 A Projektovana neekvivalentno kontrolisana grupa je upotrebljena u ovoj studiji. DVANAESTO POGLAVLJE Analiza i Interpretacija Podataka: Deo I.To je zato sto se odnosi kao prema pre-eksperimentalnoj projekciji ili losem eksperimentu.ucesnici su odabrani jer su pokazali veliki nivo depresije.4 Statisticka regresija je moguca kada su ucesnici odabrani na osnovu njihovog odlicnog rezultata ne pretestu.Uzajamna veza Sadrzaj Poglavlja Opsti pregled Prica o Analizi Pomoc Racunara u Analizi Podataka Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Upotrebljavanje Pouzdanih Intervala za Potvrdjivanje onog sta Podaci Pokazuju Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Studije Uzajamne Veze Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Pravljenje Pouzdanih Intervala za Sazimanje Uzajamne Veze Opsti pregled 12 .

Kada je studija o kvantitativnom istrazivanju sprovedena.i potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju.i kako najbolje da evaluiramo tu informaciju.naravno.ipak. TRI FAZE ANALIZE PODATAKA Tri glavne faze analize podataka mogu biti opisane na sledeci nacin: 13 .Primarni cilj analize podataka je da se odredi da li nase opazanje potvrdjuje tvrdnju o ponasanju (Abelson. onda mozda ne postoji nista sta mozemo uciniti da „sacuvamo“ podatke i najbolje je da se pocne izpocetka.Jedan pristup je upotreba pouzdanih intervala za obezbjedjivanje dokaza za siroku i preciznu procjenu populacijskih parametara.I naravno zelimo da budemo sigurni da su podaci prikupljeni na nacin koji umanjuje doprinos trazenih karakteristika.Ukratko.ovi pristupi su povezani.kako da sazmemo tu informaciju.Sta god bila tvrdnja.pristupi trecoj fazi analizi.Prema tome.ne dolaze sami od sebe.nas slusaj mora biti spremljen sa velikom paznjom posvecenoj kvalitetu dokaza i nacinu na koji ce biti prezentovan.ali srodne faze analize podataka:upo znavanje sa podacima.moramo osigurati da podaci za analizu budu prikupljeni posle pazljivo razmotrene konstatacije istrazivacke hipoteze i izbora odgovarajuceg istrazivackog metoda za testiranje te hipoteze.trazimo podatke iz „dobre“ istrazivacke studije.predubjedjenja eksperimentatora ili drugih artifakata istrazivacke situacije.ili npr.Kao sto smo rekli. sta sledece radimo?Postoje tri odvojene.koja je unatrasnje i spoljasnje validna.i procjene statisticke moci. Podaci. Postoje razliciti.Vjerujuci da smo obezbjedili podatke zasnovane na valjanoj istrazivackoj studiji.Tvrdnja moze biti npr. da je program namijenjen smanjenju depresije uspjesan. eksperiment)Ukoliko su ozbiljne greske napravljene u fazi prikupljanja podataka.potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju.postoje vazne razlike i opisat cemo ih prvo odvojeno i onda cemo pokazati kako informacije iz oba pristupa mogu biti kombinovane u finalnoj analitickoj prici.osjetljivlja i vjerodostojna.Bilo voditi observacionu studiju ili eksperiment zasnovane na kvantitativnim podacima. posmatranje.ali dopunski. da djeca majki ovisnih o drogama prikazuju vecu kolicinu poteskoca pri ucenju od one djece cije su majke strejt .anketa.Da bi se pripremio ubjedljiv argument.sazimanje podataka.1995).prve dvije faze analize podataka su iste.treba da znamo sta trazimo u podacima.mozemo pretpostaviti da su rezultati steceni upotrebom odredjenog istrazivackog metoda (npr.primarni dokaz su numericki podaci koje smo prikupili.Drugi se oslanja na testiranju hipoteze bez ikakve vrijednosti(NHST).

II Sazimanje podataka:U drugoj fazi pokusavamo da sazmemo podatke na razumljiv nacin.Nasa evaluacija podataka.da-ne presude.kako neki kazu da postanemo prijatelji sa podacima (Hoaglin.medjutim.Upotreba opisne statistike i kreacija grafickih prikaza je veoma vazna u ovoj fazi.Dok ispitujemo generalne osobine podataka pocinjemo da procjenjujemo sta smo zapravo otkrili.da bi dobio slucaj.je primjenjeno u ovoj fazi analize.Sta ce se desiti kada je ova promenljiva prisutna?Pouzdani intervali su obicno preporuceni za ovakvu vrstu evaluacije.Dobar argument zahtijeva dobru pricu.Nasa tvrdnja o ponasanju moze biti zasnovana na evaluaciji vjerodostojnog opsega efekata promjenljive interesa.Da li imamo dokaze za presudu?Da ili ne:Da li je efekat stvaran?U ovoj fazi mozemo koristiti razne statisticke metode za pobijanje argumenata da su nasi rezultati dobijeni uslijed slucajnosti.kada je prikladno.Mosteller i Tukey 1991).Da li podaci potvrdjuju nase pretpostavljene tvrdnje izrecene na pocetku studije?Sta mozemo tvrditi na osnovu dokaza?Ponekad trazimo kategoricne. Prica o Analizi • Kada je analiza podataka zavrsena.kada razvijamo osjecaj kakvi su podaci.Informacija dobijena iz svake faze analize podataka doprinosi ovom potvrdnom procesu.hvatamo osjecaj za njih. Proces potvrdjivanja pocinje sa prvom.i opravdava nase zakljucke.Ovo obezbjedjuje povratnu spregu koja pomaze potvrdjivanju nase hipoteze. III Potvrda onog sta podaci govore:U trecoj fazi odlucujemo sta nam podaci govore o ponasanju.koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.Ovo je istrazivacka faza(Tukey.istrazivackom fazom.ili cak.Drugim rijecima ne treba da pokusavamo dati definitivni sud o „istini“ rezultata.Pravni zastupnik.Nalazenje ubjedljivih argumenata za tvrdnje o ponasanju zahtijeva vise od jednostavne analize podataka.mora ne samo da privuce paznju porote na cinjenice slucaja.1977).vec i da te cinjenice utka u koherentnu i logicnu 14 .U fazi sumiranja saznajemo vise o smjerovima i obrascima utvrdjenih posmatranjem.Ispitujemo podatke pazljivo.Testiranje bez hipoteze.ne vodi nas uvijek ka kategoricnom sudu istih.Sta se desava u ovom numerickom setu?Postoje li greske u podacima?Da li podaci imaju smisla?Na sta podaci lice?Tek kada ispunimo te uslove mozemo preci na sledecu fazu.Kako bi podaci trebali da budu uredjeni?Koji nacini opisivanja i sazimanja podataka su najinformativniji?Kakve tendencije i obrasce vidimo?Kada su podaci prikladno sazeti prelazimo na sledecu fazu.I Upoznavanje sa podacima:U prvoj fazi zelimo da ’pridjemo’ podacimo.Pitanja koja postavljamo ukljucuju.moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke.i djelamo kao sudija i porota u donosenju presude.

morate unijeti informaciju kao sto je npr.broj nivoa svake nezavisne promenljive. tip projekcije koja je upotrebljena.pricu.Na kraju.Kompjuter ce brzo i efikasno prikazati neophodne proracune za upotrebljive opisne i deduktivne statistike.Da biste koristili kompjuterski pomognuto analiziranje. Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike.Sposobnost da se spremi i odradi analiza upotrebom statistickog softvera i da se interpretira ishod su esencijalne vjestine koje moraju biti savladane od strane istrazivaca. Ilustracija: Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata 15 .morate biti sposobni da ispravno interpretirate rezultate analize.koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.Neki od najpopularnijih softvera poznati po skracenicama:BMDP.SAS.Morate takodje biti sposobni da jasno predstavite svoju istrazivacku hipotezu i da isplanirate odgovarajuce statisticke testove za svoju hipotezu. Vecina istrazivaca ima pristup kompjuterima koji sadrze odgovarajuci softver za sprovodjenje statistickih analiza setova podataka.Ovo znanje je esencijalno ukoliko zelite da koristite kompjuterski pomognuto analiziranje. Stoga.Ukoliko dokazi ukazuju na batlera.morate mu dati karakteristicna uputstva koja se ticu statistickog testa koji zelite da odradi i koji ce se podaci upotrebljavati za proracunavanje testa. Kompjuterski Pomognuta Analiza Podataka • • Istrazivaci obicno koriste kompjuter za sprovodjenje statistickih analiza podataka.i opravdava nase zakljucke.kad kompjuter obavi proracune.onda zelimo da znamo „zasto“ je batler(a ne kuvar) to uradio. moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke.i STATA.SPSS. Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike.Da bi se kompjuter maksimalno iskoristio kao istrazivacko orudje .

• • • • • Faza 1:Upoznavanje sa podacima Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno.Problemi se odmah pojavljuju.hrabrost. Koristeci podatke dobijene ovom studijom cemo iskoristiti za ilustraciju tri faze analize podataka. e.Testom sa visestrukim izborom odgovora (test na zaokruzivanje) ce se bolje pokazati znanje nego sa testom koji zahtijeva esejski odgovor.po pet odgovora za jednu rijec. kolika je velicina tvog vokabulara?Mozda ste postavili sebi ovo pitanje kada ste pripremali prijemne ispite kao sto su SAT ili ACT. Podaci mogu biti uspjesno sazeti numericki.Na osnovu prethodnih studija.Onda je spremio test sa visestrukim izborom odgovora.bilje.I naravno procjena vokabularnog znanja zavisi od nacina na koji je znanje testirano.ocekivalo se od starijih ucesnika da pokazu boloje znanje od mladjih.Tacno znacenje rijeci se nalazilo pored cetiri mamca stavljenih u test da bi razlikovanje sa tacnom definicijom bilo sto teze.Rijeci su bile predstavljene u knjizici datoj 26 studenata (srednja godina 18.posto svi ovi ispiti naglasavaju vokabularno znanje.svirati. Sazet prikaz je veoma upotrebljiv za vizualizaciju opstih karakteristika seta podataka.Ali cak se i ovdje nailazi na poteskoce jer recnici variraju u velicini i polju rada. Vazno je da se pazljivo provjeri da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr.Koliko rijeci znas?Tj.played.igra.sala.ali procjenjivanje vokabulara neke osobe je veoma zahtjevan postupak.ili vam je pak proslo kroz glavu kada ste razmisljali o spremanju za ispite profesionalne skole kao sto su LSAT ili GRE.Da li je „play.dobar opis podataka ucestalo koristi sva tri modela.raskalasnost.usmeno.uljudnost.kad pocnemo da razmisljamo o tome sta znaci „rijec“.5) i 26 starijih ljudi (srednja godina 76).rijec je bila “vitestvo“ a odgovori: a.ukljucujuci npr.. b.Iznenedjujuce.ratovanje.playing“(igrati se. 16 . c.ili sa imenom vaseg psa?Jedan donekle jasniji pristup je da se postavi pitanje koliko rijeci osoba zna iz Engleskog recnika. sesto-slozne nazive hemijskih komponenti?A sta sa izmisljenim rijecima. brojevi izvan dometa date skale). Jedan od autora vaseg udzbenika je bio zainteresovan pitanjem vokabularne velicine studenata i starije populacije stoga je sproveo studiju koja bi mu pruzila odgovor na pitanje.glumiti.i stoga ce rezultati varirati u zavisnosti od vrste recnika koji je upotrebljena za ’uzorak’ rijeci..Nasumicno je odabrao 191 rijec (po abecednom redu) iz recnika skromne velicine.Na primjer. d.)jedna ili tri rijeci?Kada smo zainteresovani za tehnicke ili naucne rijeci.slikovito.na primjer..

brojevi izvan dometa date skale).Prednost kompjuterski pomognute analize je ta da mozemo brze i lakse skicirati podatke upotrebom razlicitih prikaznih opcija.na primjer.gdje ocekujemo da reagovanje bude manje od 1.U prvoj fazi analize podataka takodje zelimo da nadjemo nacine da opisemo jasno raspodjelu rezultata.Pazljivo cemo provjeriti da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr.000 ms u setu podataka se moze smatrati outliner-om.000 ms.istrazivaci se ne oslanjaju na jednu definiciju outliera.kada se to desi.Nazalost.kelvina u celzijuse.anomalija se pokazuje ukoliko se pojavi cifra 8 u skali od 0 do 7.One anomalije koje se mogu jasno odrediti kao greske trebale bi da budu ispravljene ili odbacene iz seta podataka. Kada se anomalija pojavi u setu podataka moramo odluciti da li da je iskljucimo iz dalje analize..Na sta lici rasejavanje(promjenljivost)?Da li su podaci iskrivljeni ili su relativno normalno raspodjeljeni?Jedan od ciljeva prve faze analize je da se odredi da li podaci zahtijevaju transformaciju prije postupka..Ciscenje Podataka Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno. Najbolji nacin da se dobije osjecaj za setove podataka je da se napravi slika istih.Ipak u ispravljanju gresaka ne mozemo se potpuno osloniti na racunar tako da istrazivac mora sam ocistiti greske.Druge anomalije su outliers.mozemo se iznenaditi da je vrijeme reakcije 4.ukoliko je to moguce. kada ucesnik kine.Outlier je ekstremmna vrijednost u matrici.istrazivac mora prijaviti njihovo otklanjanje iz analize podataka i objasniti.nesvjesno makne pogled sa grafika.500 ms.Primjeri relativno jednostavnih transformacija ukljucuju one kao sto su izrazavanje inca u stope.zasto se anomalija pojavila.vrijednost od 4.Kao sto smo vidjeli.jednostavno se cini da se ne slaze sa glavnim tijelom cak iako moze biti u domenu mogucih vrijednosti.Greske mogu iskrsnuti losim postupkom u „skaliranju“ ucesnika (npr. greskom u redosledu vaznosti) ili zato sto je neko unosenjem podataka u kompjuter izostavio cifru ili unio pogresnu.Ukoliko skoro sve druge vrijednosti u velikom setu podataka su manje od 1.ili kad pogresno pomisli da je skup podataka u zastoju i pocne da odustaje.Kada radimo studiju o trajanju reakcije. • 17 .500 ms.ali.takve vrijednosti su moguce u studiji o trajanju reakcije npr. Ipak.Transformacija podataka je proces „re-izrazavanja“. Od velike je vaznosti detekcija anomalija i gresaka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful