Procjena Programa (Programska Evaluacija) • • • • Evaluacija programa se upotrebljava za procjenu djelotvornosti javnih organizacija i obezbjedjuje povratnu spregu administratorima

o njihovim uslugama. Organizatori programa procjenjuju sta je neophodno,procjenjuju postupke,ishod,i efikastnost drustvenih usluga. Odnos izmedju osnovnog istrazivanja i primjenjenog istrazivanja je reciprocan. Uprkos drustvenom protivljenju upotrebe eksperimenata,pravi eksperimenti i kvazi-eksperimenti mogu obezbijediti izvrstne pristupe za procjenu drustvenih reformi.

Organizacije koje proizvode dobra imaju konfekcijski indeks uspjeha.Ukoliko je kompanija spremna da proizvodi mikroprocesore,njen uspjeh je konacno odredjen profitom od prodaje mikroprocesora.Barem teoretski,efikasnost organizacije se moze lako procjeniti ispitivanjem njene knjige salda.Medjutim sve je vise organizacija drugog tipa koje igraju kljucnu ulogu u nasem drustvu.Posto ove organizacije obicno obezbjedjuju usluge (radna mjesta) a ne dobra,Posavak I Keri (2003) ih opisuju kao javne organizacije(sluzbe).Na primjer,bolnice,skole,policija,vladine agencije a koje obezbjedjuju mnostvo usluga od lijecenja do inspekcija za sprecavanje pozara.Posto pravljenje profita nije njihov cilj,neki drugi metod mora biti pronadjen za razlikovanje efektivnih I neefektivnih agencija (sluzbi).Jedan veoma koristan pristup u procjenjivanju efektivnosti javnih organizacije je procjena programa. Posavak I Keri su definisali procjenu programa kao:
. . . skup metoda,znanja, i prihvatljivosti neophodnih za odredjivanje potrebnosti javne sluzbe,da li je dovoljno jaka da se izbori sa neocekivanim potrebama i da li sluzba zapravo pomaze ljudima kojima je potrebna usluga po razumnoj cijeni bez neprihvatljivih nuspojava.

Definicija procjene programa ukljucuje nekoliko komponenata;redom cemo ih razmatrati.Posavak i Keri naglasavaju da je glavni cilj procjene programa obezbjedjivanje povratne sprege u pogledu na aktivnost javne sluzbe.Procjene programa su namjenjene obezbijedjivanju informacija administratorima javnih sluzbi kako bi im pomogle u odlucivanju koje usluge da namjene kojoj ciljnoj grupi,I kako da te usluge budu na visokom nivou.Procjena programa predstavlja integraciju discipline koja se crpi iz politicke nauke,sociologije,ekonomije,obrazovanja,i psihologije.Diskutujemo procjenu programa na kraju ovog poglavlja na osnovu istrazivanja 1

Evaluacija koja obezbjedjuje odgovore na pitanja o postupku.da li stariji gradjani sada imaju pristup vecem broju rekreacionih aktivnosti.ispitivanjem policijskih zapisnika u svrhu dokumentovanja frekfencije raznih zlocina je jedan od nacina da se procijeni efektivnost programa nadgledanja zajednice.2003).na primjer.Ukoliko starija populacija zeli takav program.pitanja o efikasnosti se ticu cijene programa.Ova pitanja su o potrebama.i dozvoljava administratorima da donose izmjene u isporuci usluga da bi pojacali postojeci program (Posavak i Keri.Izbori cesto trebaju da budu izmedju mogucih usluga koje vlada ili druga 2 .Administratori mogu upotrebljavati informacije dobijene iz procjena potreba radi lakseg prezentovanja programa.Metodi pracenja su cesto koristni u procjenjivanju toka programa.gradska vlada je dobila predlog da ustanovi program rekreacionih aktivnosti za starije gradjane zajednice. Sledeci set pitanja koje postavlja evaluator programa obuhvata ishod samog programa.je zapravo ta koja kazuje na koji nacin je program izvrsen.i od velike je vaznosti da se zna sta je zapravo uradjeno po sprovodjenju programa. Krajnja pitanja koja evaluatori mogu postaviti su o djelotvornosti programa.Programi nisu uvijek implementirani na nacin kojim su isplanirani.Evaulacije ishoda mogu takodje obuhvatiti kako eksperimentalne i kvazi-eksperimentalne metode za istrazivanje realnih okvira. Vrsta potreba koje bi neka agencija trebala da pruzi zahtijeva utvrdjivanje opsega samih potreba ciljne grupe.Na primjer.ishodu.postupku.Najcesce.Metodi anketnog istrazivanja se znatno upotrebljavaju u studijama namijenjenim procjenjivanju potreba.evaluatori mogu postavljati pitanja o procesu koji je utvrdjen programom. Kada je program jednom ’pusten u rad’.Razmotrimo.najvjerovatnije je da program nije adekvatno sproveden.’grad’ ce dalje zeleti da zna kakav program bi im bio najprimamljiviji.i produktivnosti.Ukoliko isplanirane aktivnosti rekreacionog programa nisu odradjene od strane starije populacije.Gradska vlada ce prvo da utvrdi da li stariji gradjani stvarno zele takav program. Posavak I Keri (2003) su identifikovali cetiri pitanja koja se postavljaju pri procjeni programa od strane evaluatora.Moguce je da se koriste arhivski podaci kao sto su oni opisani u Poglavlju 6 za sprovodjenje evaluacije ishoda.i da li su zadovoljni sa tim aktivnostima?Ishod programa o nadgledanju zajednice koji ima svrhu da suzbije kriminal moze biti evaluiran procjenjivanjem stope provala i nasilja koje prati implementacija samog programa.Da li je program bio efektivan u ispunjavanju odredjenih ciljeva?Na primjer.realnih okvira jer pretstavlja mozda najobimniji opseg primjena principa I metoda koje opisujemo do kraja ove knjige.

Pisanje u International Journal of Psychology.Ona je identifikovala pogorsanje zdravlja starijih ljudi koji su smjesteni u staracke domove.kako da ga poboljsamo.Ova naturalisticka posmatranja su je vodila ka razvijanju teorije o mindfulness*. Posebno.) je prakticna a ne teoretska.da li da probamo alternativni program.Informacija o tome koliko je uspjesan program (evaulacija ishoda) i informacija o cijeni programa (produktivna evaluacija) su neophodne ukoliko zelimo da aviziramo odluke o nastavljanju programa.Programska evaluacija je vrlo vjerovatno ekstremni slucaj primijenjenog istrazivanja.E.Ove nove komplikacije su onda testirane i procijenjene u labaratoriji prije nego sto se isprobaju u stvarnom svijetu. poglavlju smo opisali razlike izmedju osnovnog i primijenjenog istrazivanja. Salomon ukazuje na rad Elene Langer kao konkretni primjer ovog kruznog odnosa. Slika 1.nove slozenosti su prepoznate i nove hipoteze se potezu.Svrha Programske evaluacije (P.institucija mogu da pruze.koju je testirala pod kontrolisanim eksperimentalnim uslovima i koja sa sobom povlaci jos neke generalnije teorije o ponasajnom razvitku kao i o obrazovanju. Ranije u ovom poglavlju i 2.Salomon istice da osnovno istrazivanje obezbjedjuje izvjestne apstrakcije koje izrazavaju odredjene pravilnosti u prirodi.Salomonov model je ilustrovan slikom 1*. Model ilustrira reciprocan odnos osnovnog i primijenjenog istrazivanja 3 .Salomon(1987) tvrdi da svaki domen istrazivanja koristi drugom u stalno kruznom toku.Kada se ovi principi ispitaju u kompleksnom i ’prljavom’ svijetu gdje su toboze primjenjene.

Kako god.da budu spremni da koriste eksperimentalne metode da identifikuju drustvene probleme i da odrede efektivna resenja.zvanicnici moraju biti spremni da izvrse reforme na nacin koji dozvoljava najjasniju evaluaciju i moraju biti spremni da isprobaju druga resenja ukoliko prvo zataji.Javni zvanicnici moraju.za javne zvanicnike umijesane u socijalne eksperimente je vazno da naglase vaznost problema prije nego vaznost resenja.Primijenjeno Istrazivanje Ljudski i Socijalni Svijet Deduktivna Teorija Osnovno Istrazivanje Teorija omogucava vodic za njen primjenjen rad—konstruisuci nove modele starackih domova.Razlozi su jedni od onih koji su vec identifikovani od strane Kempbela.televizijski sou “Scared Straight“ je emitovan na nacionalnoj televiziji.javni sluzbenici i drustvena vecina vjeruju da postupak funkcionise iako je ustvari suprotno.Provjeravanje prakticnih efekata promjena u njezi u starackim domovima na zdravlje i blagostanje ce bez sumnje voditi ka modifikaciji njene teorije mindfulness*.Program 4 .(*-promisljenost.ima male sanse za uspijeh).drugim rijecima.bez socijalnog eksperimentisanja. Kempbelova (1969) ideja da spajanje socijalnih reformi i eksperimentalnih metoda moze imati jak uticaj na rad javnih sluzbenika.Takve neispravne odluke vode raspodjeli novca i resursa na neefektivne programe. ali jos uvijek nije primijenjena.svjestnost) Prema Kempbelu (1969).Umjesto sto ’guraju’ jedno resenje za sve (koje.u vecini slucajeva.Opisivao je program maloljetnicke edukacije u – Rahway State Prison u New Jersey-u(Kazneno Popravni Dom).posebno onog koje je koristno u opsegu nasumicno odabranih eksperimenata. Prije nekoliko godina.

ukljucujuci pozitivne zakljucke.kao i rezultati koji sugerisu da je program uvecao broj maloljetnickih prekrsaja odredjenog tipa delikvenata.vodje programa su se nadale da ce ih odvratiti od daljih nelegalnih aktivnosti.ucestali mladi prestupnici.koji su dostigli neki statustni nivo kod njihovih ’mentora’ strahuju da da ce ga izgubiti ukoliko se promjene.Al da li ovakvi programi stvarno funkcionisu? Nekoliko evaluacionih studija o izlaganju zatvorskim uslovima dale su izmijesane rezultate.Nagovijesteno je da ovi manje moralno formirani prestupnici pocinju da vode kriminalni stil zivota u kojem se prepoznaju i za koji su ohrabreni od strane ’mentora’ koje su upoznali u zatvoru.Rahway program je samo jedan od par slicnih programa sprovedenih sirom zemlje.Nezvanicna procjena je napravljena za efektivnost ovog programa i pokazala je veoma dobre rezultate cak od 80% do 90%.zakljucke da nema razlike izmedju kontrolisanih i eksperimentalnih ucesnika.Cilj je bio da se mladi prestupnici informisu o realnosti zatvorskog zivota.je ukljucivao mlade prestupnike i upoznavao ih sa odabranim starijim osudjenicima .Sa druge strane.Postoji i mogucnost da manje ocvrsnuti maloljetni prestupnici povecaju svoje kriminalisticke aktivnosti po upoznavanju sa osudjenicima. 5 .u vezi sa tim.

Vlade kako rimentalni pristup socijalnim reformama.Onda bi vljena za vrijeme politike koja nije spremna da efekat socijalnog ’tretmana’ mogao biti evaluih evaluira kako treba iz straha da se nebi shvairan. predlazu.ili pak kvazieksperimente. 6 .odluka ko sta dobija je cesto dotilo da je njih zapravo briga za reforme koje drustvo nesena pod uticajem odredjenih interesnih gr kao cijelina zeli.Donald Kampbel bivsi predsjednik Americke je to mogucno.Grupa nad kojom ne bi bio sproveKempbel.Trenutno.Programi poreskih olaksica.3 OTKLANJANJE „PLASTA NEZNANJA“ SA DRUSTVENIH EKSPERIMENATA Najvjerovatnije je da najveca razlika izmedju Kampbel je unaprijed argumentovao osnovnog istrazivanja i programske evaluacije Sjedinjene Americke Drzave i druge moderne lezi u politickim i socijalnim stvarnostima koje .podrzavamo ili mijenjamo lacija na poslu.kaze sredstvima. Socijalnih reformi ne moze biti adekvatno evalunasumice odabrana procedura zasnovana na iran.moze biti upotrijebljena la stopu kriminala?Da li program stumulansa za odabir ciljne grupe na kojoj bi bio sproveden radnicima poboljsava njihov rad?Odgovor na pilot program ili koja bi imala pristup oskudnim takva pitanja cesto je nemoguce pronaci.edukacionih reformi.reformi ili ih odbacamo na osnovu jasne efektivnosti policije.Da li je promjena policijskih tehnika smanjina principu javne lutrije.Nazalost da upotrebljavaju prave eksperimente.Takodje veliki broj reformi je upa—kao razeltat intezivnog lobiranja.BOX 11.planiraju i izvrsavaju razlicite tipoiz kojih ucimo jesu li ili nisu efektivni.ukoliko . nacije bi trebale da budu spremne za ekspe okruzuju programsku evaluaciju.stimujih zadrzavamo. su samo od nekih tipova programa socijalnih Sociolozi trebaju da ubijede administratore reformi koje vlada moze da pokrene. Za mnoge javne administratore koristnije je da javnost ostave u nedoumici prije nego da se suoce sa istinom sa onim sta se zaista dogodilo.i pri na lokalnom tako i na drzavnom nivou redovno stupu u kojem bi isprobavale druge programe.i iz kove reformi.jer je vecina socijalnih reformi ustanoden program sluzila bi za poredjenje. mjer—ili donesena na osnovu politickih opredeInace zasto trositi sav taj novac od poreza? nja.kada Asocijacije Psihologa je istakao da ishod ovih donose nove drustvene programe.na prizapocet jer se unaprijed znalo da ce uspijeti.medicinske njege za starije gradjane mnogostrukih nesavrsenih pristupnih kriterija.Na primjer.

Nadamo se da ce vam vase znanje o istrazivackim metodama omoguciti da ga prenesete dalje i mozda pak konstruktivno doprinesete debati koja se tice uloge eksperimentisanja u drustvu.zajednica.selekcija i posredovanje(instrumentation) 4.u pridobijanju administratora koji bi saradjivali u eksperimentalnim procedurama. Eksperimentisanje u stvarnom svijetu razlikuje se na mnoge nacine od eksperimentisanja u ’psiholoskim labaratorijama’. Posebno jaka kvazi-eksperimentalna procedura je neekvivalentno kontrolisanje pojedinaca grupe.Pokusaji da se evaluira efikasnost ovog vaznog socijalnog programa obezbjedjuje dobre primjere teskoca prisutnih u evalucionom istrazivanju:teskoca u nasumicnom biranju ucesnika.) informacije koje im mogu pomoci u pripremi resenja za mo-guce socijalne problema.kada su raspoloziva sredstva premala) . Kempbel i drugi su raspravljali o tome da drustvo mora da bude spremno da pri-hvati eksperimentalni pristup socijalnoj reformi—takvoj koja ce dozvoliti najjasniju evaluaciju efektivnosti novog programa.prijetnje prema diferencijalnoj 7 .logicnim ispitivanjem situacije i prikupljanjem dodatnih dokaza. selekcija i razvoj 2.Kada odredjene pretnje unutarnjim vrijednostima eksperimenta nisu kontrolisane.Ipak.onda eksperimentator.doprinose poboljsanju uslova pod kojim ljudi rade i zive.mora pronaci nacin da njima upravlja.drzava.U mnogim situacijama (na primjer.Razlozi za izvodjenje eksperimenata u prirodnim uslovima.ukljucuju testiranje zakonitosti i procjena donesenih u labaratoriji.Ova procedura uglavnom vazi za sve vece prijetnje internoj vrijednosti izuzev onih vezanih za dodatne stvari 1.gradova.selekcija i sazrijevanje 3.pravi eksperimenti koji ukljucuju pojedince preporucljivo je da budu odabrani nasumicno il za eksperimentalne ili neeksperimentalne uslove .od velike je vaznosti da budu upotrebljeni na sto bolji nacin..((?)).Ukoliko pravi eksperiment nije izvodljiv.programska evaluacija zasnovana na pouzdanim eksperimentalnim metodama nudi donosiocima odluka na svim nivoima (ustanova.Posto resursi (novac) nisu neograniceni.kvazi-eksperimentalne procedure su sledeci najbolji pristup.i u izlazenju na kraj sa gubitkom ucesnika tokom evaluacije..

Najveca prijetnja unutrasnjoj vrijednosti ove projekcije je razvoj—neki dogadjaj koji nije sastavni dio postupka moze biti odgovoran za promjenu u vremenskoj seriji.posebno kada postupak pretstavlja tip socijalne reforme koja moze voditi promjenama na vec zabiljezen nacin.procesa.I pored toga. Kada je moguce posmatrati promjene u zavistnoj mjeri prije i posle primjene postupka.Kao dodatak velikom broju prijetnji unutrasnjim zakonitostima.mozemo pomoci u mijenjaju drustva na nacin koji ce donijeti efektivnije usluge onima kojima su najpotrebnije.Vremenske serije sa neekvivalentnom kontrolisanom grupom. Narocito vazan cilj istrazivanja u prirodnim ulovima je programska evaluacija.moze se ojacati unutrasnja vrijednost projektovane vremenske linije.Istrazivac koristeci ovaj projektovan pogled trazi nenadanu promjenu u vremenskoj seriji koja se podudara sa uvodom postupka.statistickoj regresiji.efekti noviteta.Najvjerovatnije najvece prepreke programske evaluacije su politicke i socijalne stvarnosti koje nas okruzuju.su potencijalni problemi u svim eksperimentima.sociolozi pozivaju programske evaluatorte da budu na raspolaganju javnim organizacijama.eksperimentator mora biti spreman za infektivno djelovanje koje nastaje iz komunikacije medju ucesnicima iz razlicitih grupa.Tipovi programske evaluacije ukljucuju procjenu potreba.moze se lako sprijeciti anomalija u projektovanoj vremenskoj seriji.Zvanicnici izuzev psihologa(kao sto su edukatori.Ukljucujuci kontrolisanu grupu koja je slicna koliko je to moguce eksperimentalnoj.bilo da su sprovedeni u labaratoriji ili na ’terenu’.politicki naucnici i sociolozi) su cesto umijesani u ove procese.kontrolisu sto je vise moguce prethodne prijetnje.Posredovanje takodje moze biti problem.ukljucujuci Hawthorn-ov efekat.pitanje spoljasnje validnosti.Odgovorom na ovakav poziv.Problem—ocekivanje eksperimentatora(tzv.Nevoljnost javnih zvanicnika da traze evaluaciju socijalnih reformi je cesto prepreka koja nadvlada.ishoda i efikasnosti. posmatracka neravnoteza). Kljucni principi prijetnje unutrasnjoj vrijednosti razvoj prekinute vremenske linije zrelost neekvivalentnim kontrolnim testiranje posredovanje regresija selekcija kontaminacija kvazi-eksperimenti proracun jednostavno vremenske linije sa grupama programska evaluacija 8 .na primjer.

6. 3. Sta Kuk i Kampbel(1979) podrazumijevaju za najbolji test spoljasnje zakonitosti? 9. Objasni kako se jedna prijetnja unutrasnjoj zakonitosti kontrolise u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi. Identifikuj dvije procedure koje dozvoljavaju istrazivacima da dodjele uslove nasumicno odabranim ucesnicima eksperimenta dok u isto vrijeme daju svim ucesnicima pristup eksperimentalnom postupku. Objasni kako se labaratorijski eksperimenti i oni pod prirodnim uslovima razlikuju u kontroli.i opisi prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja nije kontrolisana u ovoj projekciji.unutrasnjim vrijednostima. 8. 4.ciljevima i posledicama. 12. Objasni kako noviteti. Kakve poteskoce istrazivaci treba da savladaju pri sprovodjenju eksperimenata u prirodnim uslovima? 5. Objasni razliku izmedju razvojne prijetnje unutrasnjoj zakonitosti i onog sto nazivamo „lokalna razvojna prijetnja“ u projektovanoj neekvivalentoj kontrolisanoj grupi.. Identifikuj dva razloga zbog kojih je vazno realizovati eksperimente pod prirodnim uslovima? 2.ukljucujuci Hawthornov efekat.noviteti Revizija 1. Opisi tri karakteristike kojim se odlikuje pravi eksperiment. 11. i koje su to najvece prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta. 10. Objasni zasto je esencijalno upotrebljavati prethodan test u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi.i identifikuj kako nezavisne promjenjljive mogu biti definisane prema ovim karakteristikama. Sta je najveci dokaz za dejstvo postupka u jednostavno prekinutoj vremenskoj liniji.mogu uticati na istrazivacevu interpretaciju efektivnosti eksperimentalnog postupka. 9 . Opisi i objasni posledice tri nacina u kojim ucesnici u kontrolisanoj grupi mogu reagovati kada se pojavi ’kontaminacija’(uticaj od strane druge grupe ucesnika eksperimenta) 7.

Studenti nisu znali kada su se prijavljivali za kurs da li ce biti koristen multimedijalni opisi.zene i djecu.Dvije oblasti uvodne psihologije su objasnjenje od istog predavaca u ranom prijepodnevu.Jednoj sekciji predavac je koristio multimedijalna upustva. Objasni kako dodatak neekvivalentne kontrolisane grupe jednostavno prekinutoj vremenskoj seriji smanjuje prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta.Dok je drugoj sekciji isti materijal iznio bez multimedijalnog opisa. A Kakva projekcija kvazi-eksperimenta je koriscena u studiji? B Objasni zasto je projektovan kvazi-eksperiment upotrebljen od strane predavaca efikasniji nego da je samo testirao studente koji su slusali multimedijalno predavanje. 3 Policijska snaga jednog velikog grada treba da se odluci izmedju dva razlicita pristupa kojim bi cinovnike odrzali informisanim o zakonskim 10 . 2 Psiholog je objavio knjigu koja opisuje uticaj razvoda na muskarce.Otkrila je da cak posle deset godina nakon razvoda polovina zenskih ispitanika je jos ljuta dok je sa druge strane to trecina muskaraca.vise od polovina djece je uslo u zrelo doba kao neizgradjeni i samokriticni muskarci i zene.Znanje studenata o materijalu kursa je procijenjeno upotrebom dvije vrste sadrzajnih testova. 14.Identifikuj prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja je kontrolisana u ovoj studiji koja se ne bi mogla kontrolisati da su samo testirani studenti koji su slusali multimedijalno predavanje.kako muskaraci i zene imaju srecan i zadovoljavajuc zivot deceniju nakon razvoda.Na kraju.Zanimali su je efekti koji se pojavljuju deset godina nakon razvoda.Kalifornija (bogate suburbane oblasti u kojoj zive najvecim djelom dobro obrazovani ljudi).Ovi zakljucci su zasnovani na petnaestogodisnjoj studiji 60 razvedenih parova i 135-oro njihovo djece iz Marin Okruga.Mada polovina muskaraca i zena su se izjasnili srecnim.25% zena i 20% muskaraca jos uvijek su nemocne “da se vrate u zivot“.Sadrzajni test se moze smatrati vjerodostojnim testom i moze se iskoristiti za uporedjivanje efektivnosti instrukcija u dvijema sekcijama. Pitanja 1 Kvazi-eksperiment je upotrebljen za odlucivanje da li je multimedijalno upustvo koristno.ali studenti nisu nasumicno razvrstani po sekcijama.Razlicite forme testa su koriscene za pretest i posttest.Samo 10% razvedenih porodica.Studenti iz obje sekcije su testirani drugog dana predavanja (pre test) i na kraju(post test).Objasni kako projektovan kvazi-eksperiment moze biti od koristi u navodjenju izrazenih ishoda odredjenih efektima razvoda.13. Opisi koji tip informacija je najtrazeniji kada evaluatori traze odgovor na cetiri pitanja koja su tipicna u programskoj evaluaciji.

ili dozivjeli bilo koji broj potencijalno koristnih „postupaka“.i vjerovatno u zelji da demonstriraju svoj napredak.Stoga.prije nego tretman psihologa. 3 Testirana prijetnja se pojavljuje kada prva primjena testa utice na potonje testiranje.Program je projektovan tako da jedan semestar ucesnici imaju tri jednocasovne sesije nedeljno.kada je program vec u toku.Posle pola godine svi cinovnici koji su uspjesno prosli obuku u svom programu podvrgnuti su finalnom testu radi provjere znanja iz prava. 11 .objasni kako bi njena odluka bila drugacija da je samo dvadeset cinovnika zavrsilo oba programa(od pocetnih 30 po programu) i da postoji prednostna razlika Programa A.Administrator je postupio mudro ne prihvatajuci rezultate kao odlucujuc dokaz efikasnosti ova dva programa. 4 Mali studentski koledz sa novim fitnis centrom je odlucio da predstavi program unapredjivanja zdravlja studenata i osoblja.izmjenama.Kako se isti set pitanja upotrebljava i za pretest i posttest.Na primjer. Answers to the Stretching Exercise 1 Razvoj je prijetnja kada dogadjaj izuzev postupka objasnjava napredovanje ucesnika.prije nego efekti postupka.Dvadeset cinovnika koji su zavrsili Program A pokazali su vece rezultate na ovom testu od 28 kolega koji su zavrsili Program B. 2 Sazrijevanje se pojavljuje kada se ucesnici prirodno mijenjaju tokom vremena.napredovanje ucesnika moze prirodno reflektovati smanjenje potistenosti tokom vremena.biraju odgovore koji oznacavaju manju mjeru potistenosti na posttestu(iako se ne osjecaju manje potisteni).Jedna stvar koju znamo o potistenosti je ta da vremenom jaca. ucesnici su mozda procitali selfhelp knjige.probali biljne dodatke.Prosvjetljeni administrator ove sluzbe je odlucio da oba pristupa testira u ovoj istrazivackoj studiji.ova prijetnja je manje vjerovatna.ucesnici su mozda zapamtili njihove ranije reakcije o mjeri potistenosti.U ovoj studiji.i koja bi pomogla da se evaluacija ishoda interpretira na najbolji moguci nacin? C Objasni na koji bi nacin testirao efektivnost predlozenog programa ukoliko nije moguce da se sprovede pravi eksperiment. A Kakvu ulogu procjena potreba moze imati u planiranju programa? B Koja pitanja o procesu programa bi bila koristna.pricali sa prijateljima ili pastorima. Daj odgovor na sledeca pitanja koja se ticu programske evaluacije.Ona je odlucila da odradi pravi eksperiment i odabrala je 60 cinovnika i nasumicno ih raspodjelila u programa na period od pola godine.Sledece.Bilo koji od ovih drugih dogadjaja mogli su izazvati smanjenje napretka.Koristeci samo zabiljezene rezultate objasni zasto je donijela takvu odluku.

studentima obicno (barem se nadamo tako) povecava znanje iz uvodne psihologije do kraja kursa koji prate iako za njih nije koristeno multimedijalno predavanje.jer. Odgovori na Challenge Questions 1 A Projektovana neekvivalentno kontrolisana grupa je upotrebljena u ovoj studiji.To je zato sto se odnosi kao prema pre-eksperimentalnoj projekciji ili losem eksperimentu. Opisivanje Podataka.Jedna od mogucih prijetnji ovoj studiji je sazrijevanje.Postoji nekoliko prijetnji unutrasnjoj zakonitosti projektovane pre-post test projekcije za jednu grupu.projekcija studije bi bila samo pre-post projektovano testiranje jedne grupe.Projektovana neekvivalentna kontrolisana grupa koja je ucestvovala u ovoj studiji upravlja ovom prijetnjom jer bilo koje povecanje znanja ce biti isto za obje grupe.Uzajamna veza Sadrzaj Poglavlja Opsti pregled Prica o Analizi Pomoc Racunara u Analizi Podataka Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Upotrebljavanje Pouzdanih Intervala za Potvrdjivanje onog sta Podaci Pokazuju Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Studije Uzajamne Veze Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Pravljenje Pouzdanih Intervala za Sazimanje Uzajamne Veze Opsti pregled 12 .ucesnici su odabrani jer su pokazali veliki nivo depresije.U ovoj studiji.Pouzdani Intervali. B Da su samo studenti koji su primili multimedijalno predavanje bili testirani.4 Statisticka regresija je moguca kada su ucesnici odabrani na osnovu njihovog odlicnog rezultata ne pretestu.Veci porast od pre do post-testa grupe koja je dobila multimedijalno predavanje moze biti objasnjeno efektom samog predavanja. DVANAESTO POGLAVLJE Analiza i Interpretacija Podataka: Deo I.

i procjene statisticke moci.Prema tome.i potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju.sazimanje podataka.1995).Kao sto smo rekli.treba da znamo sta trazimo u podacima.Vjerujuci da smo obezbjedili podatke zasnovane na valjanoj istrazivackoj studiji.osjetljivlja i vjerodostojna.ovi pristupi su povezani.ili npr.ali dopunski.nas slusaj mora biti spremljen sa velikom paznjom posvecenoj kvalitetu dokaza i nacinu na koji ce biti prezentovan.kako da sazmemo tu informaciju.Primarni cilj analize podataka je da se odredi da li nase opazanje potvrdjuje tvrdnju o ponasanju (Abelson.postoje vazne razlike i opisat cemo ih prvo odvojeno i onda cemo pokazati kako informacije iz oba pristupa mogu biti kombinovane u finalnoj analitickoj prici.predubjedjenja eksperimentatora ili drugih artifakata istrazivacke situacije. posmatranje.Tvrdnja moze biti npr.Da bi se pripremio ubjedljiv argument. eksperiment)Ukoliko su ozbiljne greske napravljene u fazi prikupljanja podataka.I naravno zelimo da budemo sigurni da su podaci prikupljeni na nacin koji umanjuje doprinos trazenih karakteristika. Postoje razliciti.anketa. da je program namijenjen smanjenju depresije uspjesan.Ukratko.Drugi se oslanja na testiranju hipoteze bez ikakve vrijednosti(NHST).naravno.prve dvije faze analize podataka su iste. onda mozda ne postoji nista sta mozemo uciniti da „sacuvamo“ podatke i najbolje je da se pocne izpocetka. Podaci.pristupi trecoj fazi analizi. TRI FAZE ANALIZE PODATAKA Tri glavne faze analize podataka mogu biti opisane na sledeci nacin: 13 .i kako najbolje da evaluiramo tu informaciju.Bilo voditi observacionu studiju ili eksperiment zasnovane na kvantitativnim podacima.moramo osigurati da podaci za analizu budu prikupljeni posle pazljivo razmotrene konstatacije istrazivacke hipoteze i izbora odgovarajuceg istrazivackog metoda za testiranje te hipoteze.ali srodne faze analize podataka:upo znavanje sa podacima. sta sledece radimo?Postoje tri odvojene.primarni dokaz su numericki podaci koje smo prikupili.Sta god bila tvrdnja.mozemo pretpostaviti da su rezultati steceni upotrebom odredjenog istrazivackog metoda (npr.ipak.trazimo podatke iz „dobre“ istrazivacke studije.koja je unatrasnje i spoljasnje validna.Kada je studija o kvantitativnom istrazivanju sprovedena.Jedan pristup je upotreba pouzdanih intervala za obezbjedjivanje dokaza za siroku i preciznu procjenu populacijskih parametara. da djeca majki ovisnih o drogama prikazuju vecu kolicinu poteskoca pri ucenju od one djece cije su majke strejt .potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju.ne dolaze sami od sebe.

Sta se desava u ovom numerickom setu?Postoje li greske u podacima?Da li podaci imaju smisla?Na sta podaci lice?Tek kada ispunimo te uslove mozemo preci na sledecu fazu.kada razvijamo osjecaj kakvi su podaci.mora ne samo da privuce paznju porote na cinjenice slucaja.i opravdava nase zakljucke.koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.Da li imamo dokaze za presudu?Da ili ne:Da li je efekat stvaran?U ovoj fazi mozemo koristiti razne statisticke metode za pobijanje argumenata da su nasi rezultati dobijeni uslijed slucajnosti.ne vodi nas uvijek ka kategoricnom sudu istih.je primjenjeno u ovoj fazi analize.Da li podaci potvrdjuju nase pretpostavljene tvrdnje izrecene na pocetku studije?Sta mozemo tvrditi na osnovu dokaza?Ponekad trazimo kategoricne. III Potvrda onog sta podaci govore:U trecoj fazi odlucujemo sta nam podaci govore o ponasanju.da-ne presude.Nasa tvrdnja o ponasanju moze biti zasnovana na evaluaciji vjerodostojnog opsega efekata promjenljive interesa.kada je prikladno.Nalazenje ubjedljivih argumenata za tvrdnje o ponasanju zahtijeva vise od jednostavne analize podataka.Pitanja koja postavljamo ukljucuju.Pravni zastupnik.U fazi sumiranja saznajemo vise o smjerovima i obrascima utvrdjenih posmatranjem.Ovo je istrazivacka faza(Tukey.vec i da te cinjenice utka u koherentnu i logicnu 14 .Ovo obezbjedjuje povratnu spregu koja pomaze potvrdjivanju nase hipoteze.1977).ili cak.Upotreba opisne statistike i kreacija grafickih prikaza je veoma vazna u ovoj fazi.moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke. Proces potvrdjivanja pocinje sa prvom.medjutim.Mosteller i Tukey 1991). Prica o Analizi • Kada je analiza podataka zavrsena.hvatamo osjecaj za njih.istrazivackom fazom.Ispitujemo podatke pazljivo.I Upoznavanje sa podacima:U prvoj fazi zelimo da ’pridjemo’ podacimo.Kako bi podaci trebali da budu uredjeni?Koji nacini opisivanja i sazimanja podataka su najinformativniji?Kakve tendencije i obrasce vidimo?Kada su podaci prikladno sazeti prelazimo na sledecu fazu.kako neki kazu da postanemo prijatelji sa podacima (Hoaglin.Drugim rijecima ne treba da pokusavamo dati definitivni sud o „istini“ rezultata.Informacija dobijena iz svake faze analize podataka doprinosi ovom potvrdnom procesu.da bi dobio slucaj.Nasa evaluacija podataka.Dobar argument zahtijeva dobru pricu.i djelamo kao sudija i porota u donosenju presude. II Sazimanje podataka:U drugoj fazi pokusavamo da sazmemo podatke na razumljiv nacin.Testiranje bez hipoteze.Dok ispitujemo generalne osobine podataka pocinjemo da procjenjujemo sta smo zapravo otkrili.Sta ce se desiti kada je ova promenljiva prisutna?Pouzdani intervali su obicno preporuceni za ovakvu vrstu evaluacije.

Ilustracija: Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata 15 .Ukoliko dokazi ukazuju na batlera. Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike.i opravdava nase zakljucke.SAS.Da bi se kompjuter maksimalno iskoristio kao istrazivacko orudje . moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke.Na kraju.koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.morate biti sposobni da ispravno interpretirate rezultate analize.Kompjuter ce brzo i efikasno prikazati neophodne proracune za upotrebljive opisne i deduktivne statistike.Sposobnost da se spremi i odradi analiza upotrebom statistickog softvera i da se interpretira ishod su esencijalne vjestine koje moraju biti savladane od strane istrazivaca. Vecina istrazivaca ima pristup kompjuterima koji sadrze odgovarajuci softver za sprovodjenje statistickih analiza setova podataka.SPSS. Stoga.pricu.Morate takodje biti sposobni da jasno predstavite svoju istrazivacku hipotezu i da isplanirate odgovarajuce statisticke testove za svoju hipotezu.Neki od najpopularnijih softvera poznati po skracenicama:BMDP.broj nivoa svake nezavisne promenljive.Da biste koristili kompjuterski pomognuto analiziranje.morate unijeti informaciju kao sto je npr. Kompjuterski Pomognuta Analiza Podataka • • Istrazivaci obicno koriste kompjuter za sprovodjenje statistickih analiza podataka.onda zelimo da znamo „zasto“ je batler(a ne kuvar) to uradio.kad kompjuter obavi proracune. tip projekcije koja je upotrebljena.i STATA.morate mu dati karakteristicna uputstva koja se ticu statistickog testa koji zelite da odradi i koji ce se podaci upotrebljavati za proracunavanje testa.Ovo znanje je esencijalno ukoliko zelite da koristite kompjuterski pomognuto analiziranje. Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike.

brojevi izvan dometa date skale). Vazno je da se pazljivo provjeri da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr.svirati. Koristeci podatke dobijene ovom studijom cemo iskoristiti za ilustraciju tri faze analize podataka.po pet odgovora za jednu rijec.ali procjenjivanje vokabulara neke osobe je veoma zahtjevan postupak.ili vam je pak proslo kroz glavu kada ste razmisljali o spremanju za ispite profesionalne skole kao sto su LSAT ili GRE.Tacno znacenje rijeci se nalazilo pored cetiri mamca stavljenih u test da bi razlikovanje sa tacnom definicijom bilo sto teze. Sazet prikaz je veoma upotrebljiv za vizualizaciju opstih karakteristika seta podataka. d.)jedna ili tri rijeci?Kada smo zainteresovani za tehnicke ili naucne rijeci. e. c.raskalasnost.posto svi ovi ispiti naglasavaju vokabularno znanje.bilje. Podaci mogu biti uspjesno sazeti numericki.rijec je bila “vitestvo“ a odgovori: a.I naravno procjena vokabularnog znanja zavisi od nacina na koji je znanje testirano.na primjer.Onda je spremio test sa visestrukim izborom odgovora.ili sa imenom vaseg psa?Jedan donekle jasniji pristup je da se postavi pitanje koliko rijeci osoba zna iz Engleskog recnika. Jedan od autora vaseg udzbenika je bio zainteresovan pitanjem vokabularne velicine studenata i starije populacije stoga je sproveo studiju koja bi mu pruzila odgovor na pitanje.hrabrost.slikovito..ocekivalo se od starijih ucesnika da pokazu boloje znanje od mladjih.sala.usmeno. • • • • • Faza 1:Upoznavanje sa podacima Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno.Testom sa visestrukim izborom odgovora (test na zaokruzivanje) ce se bolje pokazati znanje nego sa testom koji zahtijeva esejski odgovor.i stoga ce rezultati varirati u zavisnosti od vrste recnika koji je upotrebljena za ’uzorak’ rijeci.Rijeci su bile predstavljene u knjizici datoj 26 studenata (srednja godina 18.igra.kad pocnemo da razmisljamo o tome sta znaci „rijec“.Da li je „play.5) i 26 starijih ljudi (srednja godina 76).uljudnost.Na primjer.. sesto-slozne nazive hemijskih komponenti?A sta sa izmisljenim rijecima. kolika je velicina tvog vokabulara?Mozda ste postavili sebi ovo pitanje kada ste pripremali prijemne ispite kao sto su SAT ili ACT.Na osnovu prethodnih studija. 16 .Nasumicno je odabrao 191 rijec (po abecednom redu) iz recnika skromne velicine.ratovanje.Koliko rijeci znas?Tj.ukljucujuci npr.Iznenedjujuce.Ali cak se i ovdje nailazi na poteskoce jer recnici variraju u velicini i polju rada.dobar opis podataka ucestalo koristi sva tri modela..Problemi se odmah pojavljuju.played.glumiti. b.playing“(igrati se.

One anomalije koje se mogu jasno odrediti kao greske trebale bi da budu ispravljene ili odbacene iz seta podataka.istrazivaci se ne oslanjaju na jednu definiciju outliera.Na sta lici rasejavanje(promjenljivost)?Da li su podaci iskrivljeni ili su relativno normalno raspodjeljeni?Jedan od ciljeva prve faze analize je da se odredi da li podaci zahtijevaju transformaciju prije postupka.ili kad pogresno pomisli da je skup podataka u zastoju i pocne da odustaje.Outlier je ekstremmna vrijednost u matrici.na primjer.zasto se anomalija pojavila.000 ms u setu podataka se moze smatrati outliner-om.ukoliko je to moguce.U prvoj fazi analize podataka takodje zelimo da nadjemo nacine da opisemo jasno raspodjelu rezultata.vrijednost od 4.Kao sto smo vidjeli.Kada radimo studiju o trajanju reakcije.500 ms. Najbolji nacin da se dobije osjecaj za setove podataka je da se napravi slika istih..Greske mogu iskrsnuti losim postupkom u „skaliranju“ ucesnika (npr.takve vrijednosti su moguce u studiji o trajanju reakcije npr.Ipak u ispravljanju gresaka ne mozemo se potpuno osloniti na racunar tako da istrazivac mora sam ocistiti greske. greskom u redosledu vaznosti) ili zato sto je neko unosenjem podataka u kompjuter izostavio cifru ili unio pogresnu.Ciscenje Podataka Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno.gdje ocekujemo da reagovanje bude manje od 1.kelvina u celzijuse.000 ms..Primjeri relativno jednostavnih transformacija ukljucuju one kao sto su izrazavanje inca u stope.kada se to desi.Pazljivo cemo provjeriti da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr.Prednost kompjuterski pomognute analize je ta da mozemo brze i lakse skicirati podatke upotrebom razlicitih prikaznih opcija. • 17 .istrazivac mora prijaviti njihovo otklanjanje iz analize podataka i objasniti.Ukoliko skoro sve druge vrijednosti u velikom setu podataka su manje od 1. Ipak.Transformacija podataka je proces „re-izrazavanja“.jednostavno se cini da se ne slaze sa glavnim tijelom cak iako moze biti u domenu mogucih vrijednosti.Nazalost. Kada se anomalija pojavi u setu podataka moramo odluciti da li da je iskljucimo iz dalje analize.mozemo se iznenaditi da je vrijeme reakcije 4. brojevi izvan dometa date skale).Druge anomalije su outliers.ali. Od velike je vaznosti detekcija anomalija i gresaka.500 ms.anomalija se pokazuje ukoliko se pojavi cifra 8 u skali od 0 do 7.nesvjesno makne pogled sa grafika. kada ucesnik kine.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful