Procjena Programa (Programska Evaluacija) • • • • Evaluacija programa se upotrebljava za procjenu djelotvornosti javnih organizacija i obezbjedjuje povratnu spregu administratorima

o njihovim uslugama. Organizatori programa procjenjuju sta je neophodno,procjenjuju postupke,ishod,i efikastnost drustvenih usluga. Odnos izmedju osnovnog istrazivanja i primjenjenog istrazivanja je reciprocan. Uprkos drustvenom protivljenju upotrebe eksperimenata,pravi eksperimenti i kvazi-eksperimenti mogu obezbijediti izvrstne pristupe za procjenu drustvenih reformi.

Organizacije koje proizvode dobra imaju konfekcijski indeks uspjeha.Ukoliko je kompanija spremna da proizvodi mikroprocesore,njen uspjeh je konacno odredjen profitom od prodaje mikroprocesora.Barem teoretski,efikasnost organizacije se moze lako procjeniti ispitivanjem njene knjige salda.Medjutim sve je vise organizacija drugog tipa koje igraju kljucnu ulogu u nasem drustvu.Posto ove organizacije obicno obezbjedjuju usluge (radna mjesta) a ne dobra,Posavak I Keri (2003) ih opisuju kao javne organizacije(sluzbe).Na primjer,bolnice,skole,policija,vladine agencije a koje obezbjedjuju mnostvo usluga od lijecenja do inspekcija za sprecavanje pozara.Posto pravljenje profita nije njihov cilj,neki drugi metod mora biti pronadjen za razlikovanje efektivnih I neefektivnih agencija (sluzbi).Jedan veoma koristan pristup u procjenjivanju efektivnosti javnih organizacije je procjena programa. Posavak I Keri su definisali procjenu programa kao:
. . . skup metoda,znanja, i prihvatljivosti neophodnih za odredjivanje potrebnosti javne sluzbe,da li je dovoljno jaka da se izbori sa neocekivanim potrebama i da li sluzba zapravo pomaze ljudima kojima je potrebna usluga po razumnoj cijeni bez neprihvatljivih nuspojava.

Definicija procjene programa ukljucuje nekoliko komponenata;redom cemo ih razmatrati.Posavak i Keri naglasavaju da je glavni cilj procjene programa obezbjedjivanje povratne sprege u pogledu na aktivnost javne sluzbe.Procjene programa su namjenjene obezbijedjivanju informacija administratorima javnih sluzbi kako bi im pomogle u odlucivanju koje usluge da namjene kojoj ciljnoj grupi,I kako da te usluge budu na visokom nivou.Procjena programa predstavlja integraciju discipline koja se crpi iz politicke nauke,sociologije,ekonomije,obrazovanja,i psihologije.Diskutujemo procjenu programa na kraju ovog poglavlja na osnovu istrazivanja 1

Posavak I Keri (2003) su identifikovali cetiri pitanja koja se postavljaju pri procjeni programa od strane evaluatora.2003).realnih okvira jer pretstavlja mozda najobimniji opseg primjena principa I metoda koje opisujemo do kraja ove knjige.i dozvoljava administratorima da donose izmjene u isporuci usluga da bi pojacali postojeci program (Posavak i Keri.Ova pitanja su o potrebama.i da li su zadovoljni sa tim aktivnostima?Ishod programa o nadgledanju zajednice koji ima svrhu da suzbije kriminal moze biti evaluiran procjenjivanjem stope provala i nasilja koje prati implementacija samog programa.Metodi anketnog istrazivanja se znatno upotrebljavaju u studijama namijenjenim procjenjivanju potreba. Krajnja pitanja koja evaluatori mogu postaviti su o djelotvornosti programa.Evaluacija koja obezbjedjuje odgovore na pitanja o postupku.i od velike je vaznosti da se zna sta je zapravo uradjeno po sprovodjenju programa.postupku.ispitivanjem policijskih zapisnika u svrhu dokumentovanja frekfencije raznih zlocina je jedan od nacina da se procijeni efektivnost programa nadgledanja zajednice.gradska vlada je dobila predlog da ustanovi program rekreacionih aktivnosti za starije gradjane zajednice. Kada je program jednom ’pusten u rad’.je zapravo ta koja kazuje na koji nacin je program izvrsen.Evaulacije ishoda mogu takodje obuhvatiti kako eksperimentalne i kvazi-eksperimentalne metode za istrazivanje realnih okvira. Vrsta potreba koje bi neka agencija trebala da pruzi zahtijeva utvrdjivanje opsega samih potreba ciljne grupe. Sledeci set pitanja koje postavlja evaluator programa obuhvata ishod samog programa.ishodu.Razmotrimo.Ukoliko isplanirane aktivnosti rekreacionog programa nisu odradjene od strane starije populacije.Administratori mogu upotrebljavati informacije dobijene iz procjena potreba radi lakseg prezentovanja programa.Ukoliko starija populacija zeli takav program.Moguce je da se koriste arhivski podaci kao sto su oni opisani u Poglavlju 6 za sprovodjenje evaluacije ishoda.pitanja o efikasnosti se ticu cijene programa.Metodi pracenja su cesto koristni u procjenjivanju toka programa.da li stariji gradjani sada imaju pristup vecem broju rekreacionih aktivnosti.najvjerovatnije je da program nije adekvatno sproveden.Gradska vlada ce prvo da utvrdi da li stariji gradjani stvarno zele takav program.i produktivnosti.na primjer.’grad’ ce dalje zeleti da zna kakav program bi im bio najprimamljiviji.Programi nisu uvijek implementirani na nacin kojim su isplanirani.evaluatori mogu postavljati pitanja o procesu koji je utvrdjen programom.Na primjer.Izbori cesto trebaju da budu izmedju mogucih usluga koje vlada ili druga 2 .Da li je program bio efektivan u ispunjavanju odredjenih ciljeva?Na primjer.Najcesce.

Kada se ovi principi ispitaju u kompleksnom i ’prljavom’ svijetu gdje su toboze primjenjene.) je prakticna a ne teoretska.institucija mogu da pruze.Ove nove komplikacije su onda testirane i procijenjene u labaratoriji prije nego sto se isprobaju u stvarnom svijetu.Svrha Programske evaluacije (P.Salomonov model je ilustrovan slikom 1*.Ova naturalisticka posmatranja su je vodila ka razvijanju teorije o mindfulness*.koju je testirala pod kontrolisanim eksperimentalnim uslovima i koja sa sobom povlaci jos neke generalnije teorije o ponasajnom razvitku kao i o obrazovanju.Salomon(1987) tvrdi da svaki domen istrazivanja koristi drugom u stalno kruznom toku. poglavlju smo opisali razlike izmedju osnovnog i primijenjenog istrazivanja. Posebno.Pisanje u International Journal of Psychology. Ranije u ovom poglavlju i 2.nove slozenosti su prepoznate i nove hipoteze se potezu.da li da probamo alternativni program.Informacija o tome koliko je uspjesan program (evaulacija ishoda) i informacija o cijeni programa (produktivna evaluacija) su neophodne ukoliko zelimo da aviziramo odluke o nastavljanju programa. Slika 1.kako da ga poboljsamo.Salomon istice da osnovno istrazivanje obezbjedjuje izvjestne apstrakcije koje izrazavaju odredjene pravilnosti u prirodi. Model ilustrira reciprocan odnos osnovnog i primijenjenog istrazivanja 3 .Programska evaluacija je vrlo vjerovatno ekstremni slucaj primijenjenog istrazivanja.Ona je identifikovala pogorsanje zdravlja starijih ljudi koji su smjesteni u staracke domove.E. Salomon ukazuje na rad Elene Langer kao konkretni primjer ovog kruznog odnosa.

televizijski sou “Scared Straight“ je emitovan na nacionalnoj televiziji.da budu spremni da koriste eksperimentalne metode da identifikuju drustvene probleme i da odrede efektivna resenja.Razlozi su jedni od onih koji su vec identifikovani od strane Kempbela.drugim rijecima.zvanicnici moraju biti spremni da izvrse reforme na nacin koji dozvoljava najjasniju evaluaciju i moraju biti spremni da isprobaju druga resenja ukoliko prvo zataji.Javni zvanicnici moraju.Primijenjeno Istrazivanje Ljudski i Socijalni Svijet Deduktivna Teorija Osnovno Istrazivanje Teorija omogucava vodic za njen primjenjen rad—konstruisuci nove modele starackih domova. Prije nekoliko godina.(*-promisljenost.Kako god.ima male sanse za uspijeh).Provjeravanje prakticnih efekata promjena u njezi u starackim domovima na zdravlje i blagostanje ce bez sumnje voditi ka modifikaciji njene teorije mindfulness*.za javne zvanicnike umijesane u socijalne eksperimente je vazno da naglase vaznost problema prije nego vaznost resenja.Takve neispravne odluke vode raspodjeli novca i resursa na neefektivne programe.Program 4 .svjestnost) Prema Kempbelu (1969). Kempbelova (1969) ideja da spajanje socijalnih reformi i eksperimentalnih metoda moze imati jak uticaj na rad javnih sluzbenika. ali jos uvijek nije primijenjena.u vecini slucajeva.Opisivao je program maloljetnicke edukacije u – Rahway State Prison u New Jersey-u(Kazneno Popravni Dom).Umjesto sto ’guraju’ jedno resenje za sve (koje.javni sluzbenici i drustvena vecina vjeruju da postupak funkcionise iako je ustvari suprotno.posebno onog koje je koristno u opsegu nasumicno odabranih eksperimenata.bez socijalnog eksperimentisanja.

Al da li ovakvi programi stvarno funkcionisu? Nekoliko evaluacionih studija o izlaganju zatvorskim uslovima dale su izmijesane rezultate.vodje programa su se nadale da ce ih odvratiti od daljih nelegalnih aktivnosti.Nezvanicna procjena je napravljena za efektivnost ovog programa i pokazala je veoma dobre rezultate cak od 80% do 90%.Cilj je bio da se mladi prestupnici informisu o realnosti zatvorskog zivota.koji su dostigli neki statustni nivo kod njihovih ’mentora’ strahuju da da ce ga izgubiti ukoliko se promjene.ucestali mladi prestupnici.Rahway program je samo jedan od par slicnih programa sprovedenih sirom zemlje.zakljucke da nema razlike izmedju kontrolisanih i eksperimentalnih ucesnika.Sa druge strane.ukljucujuci pozitivne zakljucke.Nagovijesteno je da ovi manje moralno formirani prestupnici pocinju da vode kriminalni stil zivota u kojem se prepoznaju i za koji su ohrabreni od strane ’mentora’ koje su upoznali u zatvoru.kao i rezultati koji sugerisu da je program uvecao broj maloljetnickih prekrsaja odredjenog tipa delikvenata.Postoji i mogucnost da manje ocvrsnuti maloljetni prestupnici povecaju svoje kriminalisticke aktivnosti po upoznavanju sa osudjenicima. 5 .je ukljucivao mlade prestupnike i upoznavao ih sa odabranim starijim osudjenicima .u vezi sa tim.

jer je vecina socijalnih reformi ustanoden program sluzila bi za poredjenje.Na primjer. Za mnoge javne administratore koristnije je da javnost ostave u nedoumici prije nego da se suoce sa istinom sa onim sta se zaista dogodilo.3 OTKLANJANJE „PLASTA NEZNANJA“ SA DRUSTVENIH EKSPERIMENATA Najvjerovatnije je da najveca razlika izmedju Kampbel je unaprijed argumentovao osnovnog istrazivanja i programske evaluacije Sjedinjene Americke Drzave i druge moderne lezi u politickim i socijalnim stvarnostima koje .reformi ili ih odbacamo na osnovu jasne efektivnosti policije. 6 .Donald Kampbel bivsi predsjednik Americke je to mogucno. predlazu.i iz kove reformi.podrzavamo ili mijenjamo lacija na poslu.kada Asocijacije Psihologa je istakao da ishod ovih donose nove drustvene programe.planiraju i izvrsavaju razlicite tipoiz kojih ucimo jesu li ili nisu efektivni. mjer—ili donesena na osnovu politickih opredeInace zasto trositi sav taj novac od poreza? nja.Grupa nad kojom ne bi bio sproveKempbel.BOX 11.Nazalost da upotrebljavaju prave eksperimente.kaze sredstvima.Da li je promjena policijskih tehnika smanjina principu javne lutrije.medicinske njege za starije gradjane mnogostrukih nesavrsenih pristupnih kriterija.Vlade kako rimentalni pristup socijalnim reformama.moze biti upotrijebljena la stopu kriminala?Da li program stumulansa za odabir ciljne grupe na kojoj bi bio sproveden radnicima poboljsava njihov rad?Odgovor na pilot program ili koja bi imala pristup oskudnim takva pitanja cesto je nemoguce pronaci.ukoliko . nacije bi trebale da budu spremne za ekspe okruzuju programsku evaluaciju.Trenutno.Takodje veliki broj reformi je upa—kao razeltat intezivnog lobiranja. su samo od nekih tipova programa socijalnih Sociolozi trebaju da ubijede administratore reformi koje vlada moze da pokrene.ili pak kvazieksperimente.Onda bi vljena za vrijeme politike koja nije spremna da efekat socijalnog ’tretmana’ mogao biti evaluih evaluira kako treba iz straha da se nebi shvairan.i pri na lokalnom tako i na drzavnom nivou redovno stupu u kojem bi isprobavale druge programe.odluka ko sta dobija je cesto dotilo da je njih zapravo briga za reforme koje drustvo nesena pod uticajem odredjenih interesnih gr kao cijelina zeli.edukacionih reformi.stimujih zadrzavamo.Programi poreskih olaksica.na prizapocet jer se unaprijed znalo da ce uspijeti. Socijalnih reformi ne moze biti adekvatno evalunasumice odabrana procedura zasnovana na iran.

kada su raspoloziva sredstva premala) .Pokusaji da se evaluira efikasnost ovog vaznog socijalnog programa obezbjedjuje dobre primjere teskoca prisutnih u evalucionom istrazivanju:teskoca u nasumicnom biranju ucesnika.selekcija i posredovanje(instrumentation) 4.drzava.Ova procedura uglavnom vazi za sve vece prijetnje internoj vrijednosti izuzev onih vezanih za dodatne stvari 1.kvazi-eksperimentalne procedure su sledeci najbolji pristup.Posto resursi (novac) nisu neograniceni.od velike je vaznosti da budu upotrebljeni na sto bolji nacin.Razlozi za izvodjenje eksperimenata u prirodnim uslovima.Kada odredjene pretnje unutarnjim vrijednostima eksperimenta nisu kontrolisane.doprinose poboljsanju uslova pod kojim ljudi rade i zive.gradova. Posebno jaka kvazi-eksperimentalna procedura je neekvivalentno kontrolisanje pojedinaca grupe...u pridobijanju administratora koji bi saradjivali u eksperimentalnim procedurama.U mnogim situacijama (na primjer. Nadamo se da ce vam vase znanje o istrazivackim metodama omoguciti da ga prenesete dalje i mozda pak konstruktivno doprinesete debati koja se tice uloge eksperimentisanja u drustvu.selekcija i sazrijevanje 3.i u izlazenju na kraj sa gubitkom ucesnika tokom evaluacije.mora pronaci nacin da njima upravlja. selekcija i razvoj 2.logicnim ispitivanjem situacije i prikupljanjem dodatnih dokaza.) informacije koje im mogu pomoci u pripremi resenja za mo-guce socijalne problema.zajednica. Eksperimentisanje u stvarnom svijetu razlikuje se na mnoge nacine od eksperimentisanja u ’psiholoskim labaratorijama’.ukljucuju testiranje zakonitosti i procjena donesenih u labaratoriji.((?)).prijetnje prema diferencijalnoj 7 .Ipak.onda eksperimentator.Ukoliko pravi eksperiment nije izvodljiv.programska evaluacija zasnovana na pouzdanim eksperimentalnim metodama nudi donosiocima odluka na svim nivoima (ustanova. Kempbel i drugi su raspravljali o tome da drustvo mora da bude spremno da pri-hvati eksperimentalni pristup socijalnoj reformi—takvoj koja ce dozvoliti najjasniju evaluaciju efektivnosti novog programa.pravi eksperimenti koji ukljucuju pojedince preporucljivo je da budu odabrani nasumicno il za eksperimentalne ili neeksperimentalne uslove .

eksperimentator mora biti spreman za infektivno djelovanje koje nastaje iz komunikacije medju ucesnicima iz razlicitih grupa.su potencijalni problemi u svim eksperimentima.statistickoj regresiji.moze se ojacati unutrasnja vrijednost projektovane vremenske linije.moze se lako sprijeciti anomalija u projektovanoj vremenskoj seriji. posmatracka neravnoteza).pitanje spoljasnje validnosti. Narocito vazan cilj istrazivanja u prirodnim ulovima je programska evaluacija.ukljucujuci Hawthorn-ov efekat.ishoda i efikasnosti.efekti noviteta.mozemo pomoci u mijenjaju drustva na nacin koji ce donijeti efektivnije usluge onima kojima su najpotrebnije.Nevoljnost javnih zvanicnika da traze evaluaciju socijalnih reformi je cesto prepreka koja nadvlada. Kljucni principi prijetnje unutrasnjoj vrijednosti razvoj prekinute vremenske linije zrelost neekvivalentnim kontrolnim testiranje posredovanje regresija selekcija kontaminacija kvazi-eksperimenti proracun jednostavno vremenske linije sa grupama programska evaluacija 8 .sociolozi pozivaju programske evaluatorte da budu na raspolaganju javnim organizacijama.procesa.bilo da su sprovedeni u labaratoriji ili na ’terenu’.Posredovanje takodje moze biti problem.I pored toga.Najveca prijetnja unutrasnjoj vrijednosti ove projekcije je razvoj—neki dogadjaj koji nije sastavni dio postupka moze biti odgovoran za promjenu u vremenskoj seriji.Problem—ocekivanje eksperimentatora(tzv.Ukljucujuci kontrolisanu grupu koja je slicna koliko je to moguce eksperimentalnoj.Kao dodatak velikom broju prijetnji unutrasnjim zakonitostima.Zvanicnici izuzev psihologa(kao sto su edukatori.Najvjerovatnije najvece prepreke programske evaluacije su politicke i socijalne stvarnosti koje nas okruzuju.na primjer. Kada je moguce posmatrati promjene u zavistnoj mjeri prije i posle primjene postupka.Tipovi programske evaluacije ukljucuju procjenu potreba.posebno kada postupak pretstavlja tip socijalne reforme koja moze voditi promjenama na vec zabiljezen nacin.Vremenske serije sa neekvivalentnom kontrolisanom grupom.kontrolisu sto je vise moguce prethodne prijetnje.Odgovorom na ovakav poziv.Istrazivac koristeci ovaj projektovan pogled trazi nenadanu promjenu u vremenskoj seriji koja se podudara sa uvodom postupka.politicki naucnici i sociolozi) su cesto umijesani u ove procese.

Objasni kako noviteti. Sta Kuk i Kampbel(1979) podrazumijevaju za najbolji test spoljasnje zakonitosti? 9. Opisi i objasni posledice tri nacina u kojim ucesnici u kontrolisanoj grupi mogu reagovati kada se pojavi ’kontaminacija’(uticaj od strane druge grupe ucesnika eksperimenta) 7. 6. Objasni zasto je esencijalno upotrebljavati prethodan test u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi. Opisi tri karakteristike kojim se odlikuje pravi eksperiment. Objasni razliku izmedju razvojne prijetnje unutrasnjoj zakonitosti i onog sto nazivamo „lokalna razvojna prijetnja“ u projektovanoj neekvivalentoj kontrolisanoj grupi..mogu uticati na istrazivacevu interpretaciju efektivnosti eksperimentalnog postupka. 3. Identifikuj dvije procedure koje dozvoljavaju istrazivacima da dodjele uslove nasumicno odabranim ucesnicima eksperimenta dok u isto vrijeme daju svim ucesnicima pristup eksperimentalnom postupku. Kakve poteskoce istrazivaci treba da savladaju pri sprovodjenju eksperimenata u prirodnim uslovima? 5.ukljucujuci Hawthornov efekat.unutrasnjim vrijednostima.i identifikuj kako nezavisne promjenjljive mogu biti definisane prema ovim karakteristikama. Objasni kako se jedna prijetnja unutrasnjoj zakonitosti kontrolise u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi. 9 . Objasni kako se labaratorijski eksperimenti i oni pod prirodnim uslovima razlikuju u kontroli. 10. 12. 8.ciljevima i posledicama. 11.i opisi prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja nije kontrolisana u ovoj projekciji. Sta je najveci dokaz za dejstvo postupka u jednostavno prekinutoj vremenskoj liniji.noviteti Revizija 1. 4. Identifikuj dva razloga zbog kojih je vazno realizovati eksperimente pod prirodnim uslovima? 2. i koje su to najvece prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta.

Dok je drugoj sekciji isti materijal iznio bez multimedijalnog opisa.Sadrzajni test se moze smatrati vjerodostojnim testom i moze se iskoristiti za uporedjivanje efektivnosti instrukcija u dvijema sekcijama. Objasni kako dodatak neekvivalentne kontrolisane grupe jednostavno prekinutoj vremenskoj seriji smanjuje prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta.Kalifornija (bogate suburbane oblasti u kojoj zive najvecim djelom dobro obrazovani ljudi).Razlicite forme testa su koriscene za pretest i posttest.Zanimali su je efekti koji se pojavljuju deset godina nakon razvoda.Znanje studenata o materijalu kursa je procijenjeno upotrebom dvije vrste sadrzajnih testova.zene i djecu. A Kakva projekcija kvazi-eksperimenta je koriscena u studiji? B Objasni zasto je projektovan kvazi-eksperiment upotrebljen od strane predavaca efikasniji nego da je samo testirao studente koji su slusali multimedijalno predavanje. Opisi koji tip informacija je najtrazeniji kada evaluatori traze odgovor na cetiri pitanja koja su tipicna u programskoj evaluaciji.Na kraju.25% zena i 20% muskaraca jos uvijek su nemocne “da se vrate u zivot“.Ovi zakljucci su zasnovani na petnaestogodisnjoj studiji 60 razvedenih parova i 135-oro njihovo djece iz Marin Okruga. 3 Policijska snaga jednog velikog grada treba da se odluci izmedju dva razlicita pristupa kojim bi cinovnike odrzali informisanim o zakonskim 10 .Studenti nisu znali kada su se prijavljivali za kurs da li ce biti koristen multimedijalni opisi.vise od polovina djece je uslo u zrelo doba kao neizgradjeni i samokriticni muskarci i zene.Dvije oblasti uvodne psihologije su objasnjenje od istog predavaca u ranom prijepodnevu.Samo 10% razvedenih porodica. 2 Psiholog je objavio knjigu koja opisuje uticaj razvoda na muskarce.Otkrila je da cak posle deset godina nakon razvoda polovina zenskih ispitanika je jos ljuta dok je sa druge strane to trecina muskaraca.Mada polovina muskaraca i zena su se izjasnili srecnim. Pitanja 1 Kvazi-eksperiment je upotrebljen za odlucivanje da li je multimedijalno upustvo koristno.ali studenti nisu nasumicno razvrstani po sekcijama.Objasni kako projektovan kvazi-eksperiment moze biti od koristi u navodjenju izrazenih ishoda odredjenih efektima razvoda.13.Jednoj sekciji predavac je koristio multimedijalna upustva. 14.Identifikuj prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja je kontrolisana u ovoj studiji koja se ne bi mogla kontrolisati da su samo testirani studenti koji su slusali multimedijalno predavanje.Studenti iz obje sekcije su testirani drugog dana predavanja (pre test) i na kraju(post test).kako muskaraci i zene imaju srecan i zadovoljavajuc zivot deceniju nakon razvoda.

biraju odgovore koji oznacavaju manju mjeru potistenosti na posttestu(iako se ne osjecaju manje potisteni). 3 Testirana prijetnja se pojavljuje kada prva primjena testa utice na potonje testiranje.Sledece.Prosvjetljeni administrator ove sluzbe je odlucio da oba pristupa testira u ovoj istrazivackoj studiji.ucesnici su mozda zapamtili njihove ranije reakcije o mjeri potistenosti.Stoga.ova prijetnja je manje vjerovatna.objasni kako bi njena odluka bila drugacija da je samo dvadeset cinovnika zavrsilo oba programa(od pocetnih 30 po programu) i da postoji prednostna razlika Programa A.Administrator je postupio mudro ne prihvatajuci rezultate kao odlucujuc dokaz efikasnosti ova dva programa.kada je program vec u toku.Dvadeset cinovnika koji su zavrsili Program A pokazali su vece rezultate na ovom testu od 28 kolega koji su zavrsili Program B. Daj odgovor na sledeca pitanja koja se ticu programske evaluacije.U ovoj studiji. 11 .ili dozivjeli bilo koji broj potencijalno koristnih „postupaka“.pricali sa prijateljima ili pastorima. A Kakvu ulogu procjena potreba moze imati u planiranju programa? B Koja pitanja o procesu programa bi bila koristna.probali biljne dodatke.Bilo koji od ovih drugih dogadjaja mogli su izazvati smanjenje napretka.Ona je odlucila da odradi pravi eksperiment i odabrala je 60 cinovnika i nasumicno ih raspodjelila u programa na period od pola godine.Kako se isti set pitanja upotrebljava i za pretest i posttest.i koja bi pomogla da se evaluacija ishoda interpretira na najbolji moguci nacin? C Objasni na koji bi nacin testirao efektivnost predlozenog programa ukoliko nije moguce da se sprovede pravi eksperiment. Answers to the Stretching Exercise 1 Razvoj je prijetnja kada dogadjaj izuzev postupka objasnjava napredovanje ucesnika. ucesnici su mozda procitali selfhelp knjige.Posle pola godine svi cinovnici koji su uspjesno prosli obuku u svom programu podvrgnuti su finalnom testu radi provjere znanja iz prava.prije nego efekti postupka.prije nego tretman psihologa.izmjenama.Koristeci samo zabiljezene rezultate objasni zasto je donijela takvu odluku.Na primjer.napredovanje ucesnika moze prirodno reflektovati smanjenje potistenosti tokom vremena. 2 Sazrijevanje se pojavljuje kada se ucesnici prirodno mijenjaju tokom vremena.Program je projektovan tako da jedan semestar ucesnici imaju tri jednocasovne sesije nedeljno. 4 Mali studentski koledz sa novim fitnis centrom je odlucio da predstavi program unapredjivanja zdravlja studenata i osoblja.Jedna stvar koju znamo o potistenosti je ta da vremenom jaca.i vjerovatno u zelji da demonstriraju svoj napredak.

4 Statisticka regresija je moguca kada su ucesnici odabrani na osnovu njihovog odlicnog rezultata ne pretestu.To je zato sto se odnosi kao prema pre-eksperimentalnoj projekciji ili losem eksperimentu.studentima obicno (barem se nadamo tako) povecava znanje iz uvodne psihologije do kraja kursa koji prate iako za njih nije koristeno multimedijalno predavanje.ucesnici su odabrani jer su pokazali veliki nivo depresije. Odgovori na Challenge Questions 1 A Projektovana neekvivalentno kontrolisana grupa je upotrebljena u ovoj studiji.U ovoj studiji. Opisivanje Podataka.Veci porast od pre do post-testa grupe koja je dobila multimedijalno predavanje moze biti objasnjeno efektom samog predavanja.Postoji nekoliko prijetnji unutrasnjoj zakonitosti projektovane pre-post test projekcije za jednu grupu.Jedna od mogucih prijetnji ovoj studiji je sazrijevanje. B Da su samo studenti koji su primili multimedijalno predavanje bili testirani.Pouzdani Intervali.jer. DVANAESTO POGLAVLJE Analiza i Interpretacija Podataka: Deo I.Projektovana neekvivalentna kontrolisana grupa koja je ucestvovala u ovoj studiji upravlja ovom prijetnjom jer bilo koje povecanje znanja ce biti isto za obje grupe.projekcija studije bi bila samo pre-post projektovano testiranje jedne grupe.Uzajamna veza Sadrzaj Poglavlja Opsti pregled Prica o Analizi Pomoc Racunara u Analizi Podataka Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Upotrebljavanje Pouzdanih Intervala za Potvrdjivanje onog sta Podaci Pokazuju Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Studije Uzajamne Veze Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Pravljenje Pouzdanih Intervala za Sazimanje Uzajamne Veze Opsti pregled 12 .

Kada je studija o kvantitativnom istrazivanju sprovedena.osjetljivlja i vjerodostojna.ali srodne faze analize podataka:upo znavanje sa podacima. da je program namijenjen smanjenju depresije uspjesan.ne dolaze sami od sebe.nas slusaj mora biti spremljen sa velikom paznjom posvecenoj kvalitetu dokaza i nacinu na koji ce biti prezentovan.1995).i procjene statisticke moci.i kako najbolje da evaluiramo tu informaciju.Jedan pristup je upotreba pouzdanih intervala za obezbjedjivanje dokaza za siroku i preciznu procjenu populacijskih parametara.Tvrdnja moze biti npr.potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju.Vjerujuci da smo obezbjedili podatke zasnovane na valjanoj istrazivackoj studiji.mozemo pretpostaviti da su rezultati steceni upotrebom odredjenog istrazivackog metoda (npr. posmatranje.primarni dokaz su numericki podaci koje smo prikupili. sta sledece radimo?Postoje tri odvojene.I naravno zelimo da budemo sigurni da su podaci prikupljeni na nacin koji umanjuje doprinos trazenih karakteristika.ovi pristupi su povezani.anketa.i potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju. TRI FAZE ANALIZE PODATAKA Tri glavne faze analize podataka mogu biti opisane na sledeci nacin: 13 .Ukratko.Prema tome.sazimanje podataka. da djeca majki ovisnih o drogama prikazuju vecu kolicinu poteskoca pri ucenju od one djece cije su majke strejt .moramo osigurati da podaci za analizu budu prikupljeni posle pazljivo razmotrene konstatacije istrazivacke hipoteze i izbora odgovarajuceg istrazivackog metoda za testiranje te hipoteze.ipak.prve dvije faze analize podataka su iste. Podaci.naravno.Drugi se oslanja na testiranju hipoteze bez ikakve vrijednosti(NHST).predubjedjenja eksperimentatora ili drugih artifakata istrazivacke situacije.Kao sto smo rekli.trazimo podatke iz „dobre“ istrazivacke studije.Primarni cilj analize podataka je da se odredi da li nase opazanje potvrdjuje tvrdnju o ponasanju (Abelson.Da bi se pripremio ubjedljiv argument.koja je unatrasnje i spoljasnje validna. eksperiment)Ukoliko su ozbiljne greske napravljene u fazi prikupljanja podataka.ali dopunski.Bilo voditi observacionu studiju ili eksperiment zasnovane na kvantitativnim podacima.pristupi trecoj fazi analizi.treba da znamo sta trazimo u podacima. Postoje razliciti.Sta god bila tvrdnja.ili npr. onda mozda ne postoji nista sta mozemo uciniti da „sacuvamo“ podatke i najbolje je da se pocne izpocetka.kako da sazmemo tu informaciju.postoje vazne razlike i opisat cemo ih prvo odvojeno i onda cemo pokazati kako informacije iz oba pristupa mogu biti kombinovane u finalnoj analitickoj prici.

kako neki kazu da postanemo prijatelji sa podacima (Hoaglin.ne vodi nas uvijek ka kategoricnom sudu istih.i djelamo kao sudija i porota u donosenju presude.Dok ispitujemo generalne osobine podataka pocinjemo da procjenjujemo sta smo zapravo otkrili.I Upoznavanje sa podacima:U prvoj fazi zelimo da ’pridjemo’ podacimo.Nalazenje ubjedljivih argumenata za tvrdnje o ponasanju zahtijeva vise od jednostavne analize podataka.Drugim rijecima ne treba da pokusavamo dati definitivni sud o „istini“ rezultata.Da li imamo dokaze za presudu?Da ili ne:Da li je efekat stvaran?U ovoj fazi mozemo koristiti razne statisticke metode za pobijanje argumenata da su nasi rezultati dobijeni uslijed slucajnosti.1977).Sta ce se desiti kada je ova promenljiva prisutna?Pouzdani intervali su obicno preporuceni za ovakvu vrstu evaluacije.da-ne presude.Ovo obezbjedjuje povratnu spregu koja pomaze potvrdjivanju nase hipoteze.Sta se desava u ovom numerickom setu?Postoje li greske u podacima?Da li podaci imaju smisla?Na sta podaci lice?Tek kada ispunimo te uslove mozemo preci na sledecu fazu.kada je prikladno.Informacija dobijena iz svake faze analize podataka doprinosi ovom potvrdnom procesu.istrazivackom fazom. Prica o Analizi • Kada je analiza podataka zavrsena.mora ne samo da privuce paznju porote na cinjenice slucaja.Testiranje bez hipoteze.Nasa evaluacija podataka.Da li podaci potvrdjuju nase pretpostavljene tvrdnje izrecene na pocetku studije?Sta mozemo tvrditi na osnovu dokaza?Ponekad trazimo kategoricne.i opravdava nase zakljucke.Dobar argument zahtijeva dobru pricu.Mosteller i Tukey 1991).Pravni zastupnik.koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.Upotreba opisne statistike i kreacija grafickih prikaza je veoma vazna u ovoj fazi.vec i da te cinjenice utka u koherentnu i logicnu 14 .je primjenjeno u ovoj fazi analize.da bi dobio slucaj.moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke.medjutim.ili cak. Proces potvrdjivanja pocinje sa prvom.Nasa tvrdnja o ponasanju moze biti zasnovana na evaluaciji vjerodostojnog opsega efekata promjenljive interesa. III Potvrda onog sta podaci govore:U trecoj fazi odlucujemo sta nam podaci govore o ponasanju.hvatamo osjecaj za njih.Ispitujemo podatke pazljivo.Kako bi podaci trebali da budu uredjeni?Koji nacini opisivanja i sazimanja podataka su najinformativniji?Kakve tendencije i obrasce vidimo?Kada su podaci prikladno sazeti prelazimo na sledecu fazu.kada razvijamo osjecaj kakvi su podaci.Ovo je istrazivacka faza(Tukey. II Sazimanje podataka:U drugoj fazi pokusavamo da sazmemo podatke na razumljiv nacin.U fazi sumiranja saznajemo vise o smjerovima i obrascima utvrdjenih posmatranjem.Pitanja koja postavljamo ukljucuju.

Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike.pricu. Ilustracija: Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata 15 . Kompjuterski Pomognuta Analiza Podataka • • Istrazivaci obicno koriste kompjuter za sprovodjenje statistickih analiza podataka.Kompjuter ce brzo i efikasno prikazati neophodne proracune za upotrebljive opisne i deduktivne statistike.SAS.Neki od najpopularnijih softvera poznati po skracenicama:BMDP. Vecina istrazivaca ima pristup kompjuterima koji sadrze odgovarajuci softver za sprovodjenje statistickih analiza setova podataka.Ovo znanje je esencijalno ukoliko zelite da koristite kompjuterski pomognuto analiziranje.koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.Da biste koristili kompjuterski pomognuto analiziranje.i STATA.onda zelimo da znamo „zasto“ je batler(a ne kuvar) to uradio. moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke.Sposobnost da se spremi i odradi analiza upotrebom statistickog softvera i da se interpretira ishod su esencijalne vjestine koje moraju biti savladane od strane istrazivaca.Da bi se kompjuter maksimalno iskoristio kao istrazivacko orudje . Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike.morate mu dati karakteristicna uputstva koja se ticu statistickog testa koji zelite da odradi i koji ce se podaci upotrebljavati za proracunavanje testa.morate unijeti informaciju kao sto je npr.Ukoliko dokazi ukazuju na batlera.morate biti sposobni da ispravno interpretirate rezultate analize.i opravdava nase zakljucke. Stoga.SPSS. tip projekcije koja je upotrebljena.kad kompjuter obavi proracune.Morate takodje biti sposobni da jasno predstavite svoju istrazivacku hipotezu i da isplanirate odgovarajuce statisticke testove za svoju hipotezu.Na kraju.broj nivoa svake nezavisne promenljive.

16 .igra. Vazno je da se pazljivo provjeri da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr.)jedna ili tri rijeci?Kada smo zainteresovani za tehnicke ili naucne rijeci.svirati. brojevi izvan dometa date skale).usmeno.Koliko rijeci znas?Tj. Sazet prikaz je veoma upotrebljiv za vizualizaciju opstih karakteristika seta podataka.Ali cak se i ovdje nailazi na poteskoce jer recnici variraju u velicini i polju rada.kad pocnemo da razmisljamo o tome sta znaci „rijec“..na primjer.. d. Podaci mogu biti uspjesno sazeti numericki.hrabrost.po pet odgovora za jednu rijec. c.5) i 26 starijih ljudi (srednja godina 76).Da li je „play.ukljucujuci npr.i stoga ce rezultati varirati u zavisnosti od vrste recnika koji je upotrebljena za ’uzorak’ rijeci.Problemi se odmah pojavljuju. Jedan od autora vaseg udzbenika je bio zainteresovan pitanjem vokabularne velicine studenata i starije populacije stoga je sproveo studiju koja bi mu pruzila odgovor na pitanje.Na osnovu prethodnih studija.rijec je bila “vitestvo“ a odgovori: a.ratovanje.raskalasnost.Rijeci su bile predstavljene u knjizici datoj 26 studenata (srednja godina 18.Tacno znacenje rijeci se nalazilo pored cetiri mamca stavljenih u test da bi razlikovanje sa tacnom definicijom bilo sto teze.Iznenedjujuce.Nasumicno je odabrao 191 rijec (po abecednom redu) iz recnika skromne velicine. e.ili sa imenom vaseg psa?Jedan donekle jasniji pristup je da se postavi pitanje koliko rijeci osoba zna iz Engleskog recnika.uljudnost.ocekivalo se od starijih ucesnika da pokazu boloje znanje od mladjih..slikovito.posto svi ovi ispiti naglasavaju vokabularno znanje. Koristeci podatke dobijene ovom studijom cemo iskoristiti za ilustraciju tri faze analize podataka.glumiti. • • • • • Faza 1:Upoznavanje sa podacima Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno.playing“(igrati se.Testom sa visestrukim izborom odgovora (test na zaokruzivanje) ce se bolje pokazati znanje nego sa testom koji zahtijeva esejski odgovor.ali procjenjivanje vokabulara neke osobe je veoma zahtjevan postupak.bilje.Onda je spremio test sa visestrukim izborom odgovora.sala. kolika je velicina tvog vokabulara?Mozda ste postavili sebi ovo pitanje kada ste pripremali prijemne ispite kao sto su SAT ili ACT. b.played. sesto-slozne nazive hemijskih komponenti?A sta sa izmisljenim rijecima.Na primjer.ili vam je pak proslo kroz glavu kada ste razmisljali o spremanju za ispite profesionalne skole kao sto su LSAT ili GRE.I naravno procjena vokabularnog znanja zavisi od nacina na koji je znanje testirano.dobar opis podataka ucestalo koristi sva tri modela.

Primjeri relativno jednostavnih transformacija ukljucuju one kao sto su izrazavanje inca u stope..Ipak u ispravljanju gresaka ne mozemo se potpuno osloniti na racunar tako da istrazivac mora sam ocistiti greske.takve vrijednosti su moguce u studiji o trajanju reakcije npr.istrazivac mora prijaviti njihovo otklanjanje iz analize podataka i objasniti. greskom u redosledu vaznosti) ili zato sto je neko unosenjem podataka u kompjuter izostavio cifru ili unio pogresnu.istrazivaci se ne oslanjaju na jednu definiciju outliera.ukoliko je to moguce.anomalija se pokazuje ukoliko se pojavi cifra 8 u skali od 0 do 7.One anomalije koje se mogu jasno odrediti kao greske trebale bi da budu ispravljene ili odbacene iz seta podataka.ali.500 ms.Greske mogu iskrsnuti losim postupkom u „skaliranju“ ucesnika (npr. Kada se anomalija pojavi u setu podataka moramo odluciti da li da je iskljucimo iz dalje analize.Druge anomalije su outliers.nesvjesno makne pogled sa grafika.Na sta lici rasejavanje(promjenljivost)?Da li su podaci iskrivljeni ili su relativno normalno raspodjeljeni?Jedan od ciljeva prve faze analize je da se odredi da li podaci zahtijevaju transformaciju prije postupka. Najbolji nacin da se dobije osjecaj za setove podataka je da se napravi slika istih.500 ms.vrijednost od 4.kelvina u celzijuse.ili kad pogresno pomisli da je skup podataka u zastoju i pocne da odustaje. • 17 .Nazalost.Ciscenje Podataka Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno. brojevi izvan dometa date skale).Kada radimo studiju o trajanju reakcije.000 ms u setu podataka se moze smatrati outliner-om. Od velike je vaznosti detekcija anomalija i gresaka.000 ms.gdje ocekujemo da reagovanje bude manje od 1.jednostavno se cini da se ne slaze sa glavnim tijelom cak iako moze biti u domenu mogucih vrijednosti.Kao sto smo vidjeli.Outlier je ekstremmna vrijednost u matrici. kada ucesnik kine.kada se to desi.U prvoj fazi analize podataka takodje zelimo da nadjemo nacine da opisemo jasno raspodjelu rezultata.na primjer.mozemo se iznenaditi da je vrijeme reakcije 4..Prednost kompjuterski pomognute analize je ta da mozemo brze i lakse skicirati podatke upotrebom razlicitih prikaznih opcija.Ukoliko skoro sve druge vrijednosti u velikom setu podataka su manje od 1. Ipak.Pazljivo cemo provjeriti da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr.Transformacija podataka je proces „re-izrazavanja“.zasto se anomalija pojavila.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful