Procjena Programa (Programska Evaluacija) • • • • Evaluacija programa se upotrebljava za procjenu djelotvornosti javnih organizacija i obezbjedjuje povratnu spregu administratorima

o njihovim uslugama. Organizatori programa procjenjuju sta je neophodno,procjenjuju postupke,ishod,i efikastnost drustvenih usluga. Odnos izmedju osnovnog istrazivanja i primjenjenog istrazivanja je reciprocan. Uprkos drustvenom protivljenju upotrebe eksperimenata,pravi eksperimenti i kvazi-eksperimenti mogu obezbijediti izvrstne pristupe za procjenu drustvenih reformi.

Organizacije koje proizvode dobra imaju konfekcijski indeks uspjeha.Ukoliko je kompanija spremna da proizvodi mikroprocesore,njen uspjeh je konacno odredjen profitom od prodaje mikroprocesora.Barem teoretski,efikasnost organizacije se moze lako procjeniti ispitivanjem njene knjige salda.Medjutim sve je vise organizacija drugog tipa koje igraju kljucnu ulogu u nasem drustvu.Posto ove organizacije obicno obezbjedjuju usluge (radna mjesta) a ne dobra,Posavak I Keri (2003) ih opisuju kao javne organizacije(sluzbe).Na primjer,bolnice,skole,policija,vladine agencije a koje obezbjedjuju mnostvo usluga od lijecenja do inspekcija za sprecavanje pozara.Posto pravljenje profita nije njihov cilj,neki drugi metod mora biti pronadjen za razlikovanje efektivnih I neefektivnih agencija (sluzbi).Jedan veoma koristan pristup u procjenjivanju efektivnosti javnih organizacije je procjena programa. Posavak I Keri su definisali procjenu programa kao:
. . . skup metoda,znanja, i prihvatljivosti neophodnih za odredjivanje potrebnosti javne sluzbe,da li je dovoljno jaka da se izbori sa neocekivanim potrebama i da li sluzba zapravo pomaze ljudima kojima je potrebna usluga po razumnoj cijeni bez neprihvatljivih nuspojava.

Definicija procjene programa ukljucuje nekoliko komponenata;redom cemo ih razmatrati.Posavak i Keri naglasavaju da je glavni cilj procjene programa obezbjedjivanje povratne sprege u pogledu na aktivnost javne sluzbe.Procjene programa su namjenjene obezbijedjivanju informacija administratorima javnih sluzbi kako bi im pomogle u odlucivanju koje usluge da namjene kojoj ciljnoj grupi,I kako da te usluge budu na visokom nivou.Procjena programa predstavlja integraciju discipline koja se crpi iz politicke nauke,sociologije,ekonomije,obrazovanja,i psihologije.Diskutujemo procjenu programa na kraju ovog poglavlja na osnovu istrazivanja 1

realnih okvira jer pretstavlja mozda najobimniji opseg primjena principa I metoda koje opisujemo do kraja ove knjige.’grad’ ce dalje zeleti da zna kakav program bi im bio najprimamljiviji.najvjerovatnije je da program nije adekvatno sproveden.postupku.gradska vlada je dobila predlog da ustanovi program rekreacionih aktivnosti za starije gradjane zajednice.ispitivanjem policijskih zapisnika u svrhu dokumentovanja frekfencije raznih zlocina je jedan od nacina da se procijeni efektivnost programa nadgledanja zajednice.Gradska vlada ce prvo da utvrdi da li stariji gradjani stvarno zele takav program.Ukoliko starija populacija zeli takav program.Najcesce.Razmotrimo.Ova pitanja su o potrebama.Evaluacija koja obezbjedjuje odgovore na pitanja o postupku. Sledeci set pitanja koje postavlja evaluator programa obuhvata ishod samog programa. Kada je program jednom ’pusten u rad’.Izbori cesto trebaju da budu izmedju mogucih usluga koje vlada ili druga 2 .i produktivnosti.Metodi anketnog istrazivanja se znatno upotrebljavaju u studijama namijenjenim procjenjivanju potreba.na primjer.i od velike je vaznosti da se zna sta je zapravo uradjeno po sprovodjenju programa.Na primjer.da li stariji gradjani sada imaju pristup vecem broju rekreacionih aktivnosti.Da li je program bio efektivan u ispunjavanju odredjenih ciljeva?Na primjer.Ukoliko isplanirane aktivnosti rekreacionog programa nisu odradjene od strane starije populacije.Evaulacije ishoda mogu takodje obuhvatiti kako eksperimentalne i kvazi-eksperimentalne metode za istrazivanje realnih okvira. Posavak I Keri (2003) su identifikovali cetiri pitanja koja se postavljaju pri procjeni programa od strane evaluatora.pitanja o efikasnosti se ticu cijene programa.Moguce je da se koriste arhivski podaci kao sto su oni opisani u Poglavlju 6 za sprovodjenje evaluacije ishoda.Programi nisu uvijek implementirani na nacin kojim su isplanirani.Metodi pracenja su cesto koristni u procjenjivanju toka programa.i da li su zadovoljni sa tim aktivnostima?Ishod programa o nadgledanju zajednice koji ima svrhu da suzbije kriminal moze biti evaluiran procjenjivanjem stope provala i nasilja koje prati implementacija samog programa.ishodu.Administratori mogu upotrebljavati informacije dobijene iz procjena potreba radi lakseg prezentovanja programa. Vrsta potreba koje bi neka agencija trebala da pruzi zahtijeva utvrdjivanje opsega samih potreba ciljne grupe.evaluatori mogu postavljati pitanja o procesu koji je utvrdjen programom.i dozvoljava administratorima da donose izmjene u isporuci usluga da bi pojacali postojeci program (Posavak i Keri.2003).je zapravo ta koja kazuje na koji nacin je program izvrsen. Krajnja pitanja koja evaluatori mogu postaviti su o djelotvornosti programa.

Model ilustrira reciprocan odnos osnovnog i primijenjenog istrazivanja 3 .Ona je identifikovala pogorsanje zdravlja starijih ljudi koji su smjesteni u staracke domove.Ova naturalisticka posmatranja su je vodila ka razvijanju teorije o mindfulness*. poglavlju smo opisali razlike izmedju osnovnog i primijenjenog istrazivanja.E.Informacija o tome koliko je uspjesan program (evaulacija ishoda) i informacija o cijeni programa (produktivna evaluacija) su neophodne ukoliko zelimo da aviziramo odluke o nastavljanju programa.Ove nove komplikacije su onda testirane i procijenjene u labaratoriji prije nego sto se isprobaju u stvarnom svijetu.Pisanje u International Journal of Psychology. Salomon ukazuje na rad Elene Langer kao konkretni primjer ovog kruznog odnosa.Programska evaluacija je vrlo vjerovatno ekstremni slucaj primijenjenog istrazivanja. Ranije u ovom poglavlju i 2.Salomon istice da osnovno istrazivanje obezbjedjuje izvjestne apstrakcije koje izrazavaju odredjene pravilnosti u prirodi.Svrha Programske evaluacije (P.Salomonov model je ilustrovan slikom 1*.) je prakticna a ne teoretska.institucija mogu da pruze.da li da probamo alternativni program.kako da ga poboljsamo.koju je testirala pod kontrolisanim eksperimentalnim uslovima i koja sa sobom povlaci jos neke generalnije teorije o ponasajnom razvitku kao i o obrazovanju.Kada se ovi principi ispitaju u kompleksnom i ’prljavom’ svijetu gdje su toboze primjenjene. Posebno. Slika 1.Salomon(1987) tvrdi da svaki domen istrazivanja koristi drugom u stalno kruznom toku.nove slozenosti su prepoznate i nove hipoteze se potezu.

ima male sanse za uspijeh).Takve neispravne odluke vode raspodjeli novca i resursa na neefektivne programe.Javni zvanicnici moraju.(*-promisljenost.za javne zvanicnike umijesane u socijalne eksperimente je vazno da naglase vaznost problema prije nego vaznost resenja.Umjesto sto ’guraju’ jedno resenje za sve (koje.drugim rijecima.televizijski sou “Scared Straight“ je emitovan na nacionalnoj televiziji.javni sluzbenici i drustvena vecina vjeruju da postupak funkcionise iako je ustvari suprotno.zvanicnici moraju biti spremni da izvrse reforme na nacin koji dozvoljava najjasniju evaluaciju i moraju biti spremni da isprobaju druga resenja ukoliko prvo zataji.posebno onog koje je koristno u opsegu nasumicno odabranih eksperimenata. Prije nekoliko godina.Program 4 .svjestnost) Prema Kempbelu (1969).da budu spremni da koriste eksperimentalne metode da identifikuju drustvene probleme i da odrede efektivna resenja. ali jos uvijek nije primijenjena.Kako god. Kempbelova (1969) ideja da spajanje socijalnih reformi i eksperimentalnih metoda moze imati jak uticaj na rad javnih sluzbenika.Opisivao je program maloljetnicke edukacije u – Rahway State Prison u New Jersey-u(Kazneno Popravni Dom).Razlozi su jedni od onih koji su vec identifikovani od strane Kempbela.Provjeravanje prakticnih efekata promjena u njezi u starackim domovima na zdravlje i blagostanje ce bez sumnje voditi ka modifikaciji njene teorije mindfulness*.bez socijalnog eksperimentisanja.u vecini slucajeva.Primijenjeno Istrazivanje Ljudski i Socijalni Svijet Deduktivna Teorija Osnovno Istrazivanje Teorija omogucava vodic za njen primjenjen rad—konstruisuci nove modele starackih domova.

Nezvanicna procjena je napravljena za efektivnost ovog programa i pokazala je veoma dobre rezultate cak od 80% do 90%.zakljucke da nema razlike izmedju kontrolisanih i eksperimentalnih ucesnika.Postoji i mogucnost da manje ocvrsnuti maloljetni prestupnici povecaju svoje kriminalisticke aktivnosti po upoznavanju sa osudjenicima.kao i rezultati koji sugerisu da je program uvecao broj maloljetnickih prekrsaja odredjenog tipa delikvenata.Rahway program je samo jedan od par slicnih programa sprovedenih sirom zemlje.u vezi sa tim.je ukljucivao mlade prestupnike i upoznavao ih sa odabranim starijim osudjenicima .Cilj je bio da se mladi prestupnici informisu o realnosti zatvorskog zivota.ukljucujuci pozitivne zakljucke.vodje programa su se nadale da ce ih odvratiti od daljih nelegalnih aktivnosti.koji su dostigli neki statustni nivo kod njihovih ’mentora’ strahuju da da ce ga izgubiti ukoliko se promjene. 5 .ucestali mladi prestupnici.Sa druge strane.Nagovijesteno je da ovi manje moralno formirani prestupnici pocinju da vode kriminalni stil zivota u kojem se prepoznaju i za koji su ohrabreni od strane ’mentora’ koje su upoznali u zatvoru.Al da li ovakvi programi stvarno funkcionisu? Nekoliko evaluacionih studija o izlaganju zatvorskim uslovima dale su izmijesane rezultate.

medicinske njege za starije gradjane mnogostrukih nesavrsenih pristupnih kriterija.Na primjer.podrzavamo ili mijenjamo lacija na poslu.Takodje veliki broj reformi je upa—kao razeltat intezivnog lobiranja.edukacionih reformi.Vlade kako rimentalni pristup socijalnim reformama.BOX 11.odluka ko sta dobija je cesto dotilo da je njih zapravo briga za reforme koje drustvo nesena pod uticajem odredjenih interesnih gr kao cijelina zeli.Grupa nad kojom ne bi bio sproveKempbel. predlazu. 6 .reformi ili ih odbacamo na osnovu jasne efektivnosti policije.Trenutno.i pri na lokalnom tako i na drzavnom nivou redovno stupu u kojem bi isprobavale druge programe.na prizapocet jer se unaprijed znalo da ce uspijeti.Programi poreskih olaksica.Nazalost da upotrebljavaju prave eksperimente. mjer—ili donesena na osnovu politickih opredeInace zasto trositi sav taj novac od poreza? nja.planiraju i izvrsavaju razlicite tipoiz kojih ucimo jesu li ili nisu efektivni.jer je vecina socijalnih reformi ustanoden program sluzila bi za poredjenje.i iz kove reformi.stimujih zadrzavamo.moze biti upotrijebljena la stopu kriminala?Da li program stumulansa za odabir ciljne grupe na kojoj bi bio sproveden radnicima poboljsava njihov rad?Odgovor na pilot program ili koja bi imala pristup oskudnim takva pitanja cesto je nemoguce pronaci.Da li je promjena policijskih tehnika smanjina principu javne lutrije. Socijalnih reformi ne moze biti adekvatno evalunasumice odabrana procedura zasnovana na iran.kaze sredstvima.Onda bi vljena za vrijeme politike koja nije spremna da efekat socijalnog ’tretmana’ mogao biti evaluih evaluira kako treba iz straha da se nebi shvairan.Donald Kampbel bivsi predsjednik Americke je to mogucno.ili pak kvazieksperimente.kada Asocijacije Psihologa je istakao da ishod ovih donose nove drustvene programe. Za mnoge javne administratore koristnije je da javnost ostave u nedoumici prije nego da se suoce sa istinom sa onim sta se zaista dogodilo.ukoliko .3 OTKLANJANJE „PLASTA NEZNANJA“ SA DRUSTVENIH EKSPERIMENATA Najvjerovatnije je da najveca razlika izmedju Kampbel je unaprijed argumentovao osnovnog istrazivanja i programske evaluacije Sjedinjene Americke Drzave i druge moderne lezi u politickim i socijalnim stvarnostima koje . su samo od nekih tipova programa socijalnih Sociolozi trebaju da ubijede administratore reformi koje vlada moze da pokrene. nacije bi trebale da budu spremne za ekspe okruzuju programsku evaluaciju.

gradova.selekcija i posredovanje(instrumentation) 4.) informacije koje im mogu pomoci u pripremi resenja za mo-guce socijalne problema.Ukoliko pravi eksperiment nije izvodljiv.mora pronaci nacin da njima upravlja.od velike je vaznosti da budu upotrebljeni na sto bolji nacin.ukljucuju testiranje zakonitosti i procjena donesenih u labaratoriji.Posto resursi (novac) nisu neograniceni. Nadamo se da ce vam vase znanje o istrazivackim metodama omoguciti da ga prenesete dalje i mozda pak konstruktivno doprinesete debati koja se tice uloge eksperimentisanja u drustvu.doprinose poboljsanju uslova pod kojim ljudi rade i zive.onda eksperimentator.Ipak..Razlozi za izvodjenje eksperimenata u prirodnim uslovima.u pridobijanju administratora koji bi saradjivali u eksperimentalnim procedurama.Pokusaji da se evaluira efikasnost ovog vaznog socijalnog programa obezbjedjuje dobre primjere teskoca prisutnih u evalucionom istrazivanju:teskoca u nasumicnom biranju ucesnika.kvazi-eksperimentalne procedure su sledeci najbolji pristup..prijetnje prema diferencijalnoj 7 .logicnim ispitivanjem situacije i prikupljanjem dodatnih dokaza.Ova procedura uglavnom vazi za sve vece prijetnje internoj vrijednosti izuzev onih vezanih za dodatne stvari 1.selekcija i sazrijevanje 3. Kempbel i drugi su raspravljali o tome da drustvo mora da bude spremno da pri-hvati eksperimentalni pristup socijalnoj reformi—takvoj koja ce dozvoliti najjasniju evaluaciju efektivnosti novog programa.pravi eksperimenti koji ukljucuju pojedince preporucljivo je da budu odabrani nasumicno il za eksperimentalne ili neeksperimentalne uslove . Posebno jaka kvazi-eksperimentalna procedura je neekvivalentno kontrolisanje pojedinaca grupe.kada su raspoloziva sredstva premala) . selekcija i razvoj 2.((?)).i u izlazenju na kraj sa gubitkom ucesnika tokom evaluacije.programska evaluacija zasnovana na pouzdanim eksperimentalnim metodama nudi donosiocima odluka na svim nivoima (ustanova.zajednica.Kada odredjene pretnje unutarnjim vrijednostima eksperimenta nisu kontrolisane.drzava.U mnogim situacijama (na primjer. Eksperimentisanje u stvarnom svijetu razlikuje se na mnoge nacine od eksperimentisanja u ’psiholoskim labaratorijama’.

Kljucni principi prijetnje unutrasnjoj vrijednosti razvoj prekinute vremenske linije zrelost neekvivalentnim kontrolnim testiranje posredovanje regresija selekcija kontaminacija kvazi-eksperimenti proracun jednostavno vremenske linije sa grupama programska evaluacija 8 .I pored toga.Kao dodatak velikom broju prijetnji unutrasnjim zakonitostima.Nevoljnost javnih zvanicnika da traze evaluaciju socijalnih reformi je cesto prepreka koja nadvlada.Najveca prijetnja unutrasnjoj vrijednosti ove projekcije je razvoj—neki dogadjaj koji nije sastavni dio postupka moze biti odgovoran za promjenu u vremenskoj seriji.efekti noviteta.ukljucujuci Hawthorn-ov efekat.su potencijalni problemi u svim eksperimentima.Istrazivac koristeci ovaj projektovan pogled trazi nenadanu promjenu u vremenskoj seriji koja se podudara sa uvodom postupka.moze se lako sprijeciti anomalija u projektovanoj vremenskoj seriji.ishoda i efikasnosti.Odgovorom na ovakav poziv.Vremenske serije sa neekvivalentnom kontrolisanom grupom.politicki naucnici i sociolozi) su cesto umijesani u ove procese.moze se ojacati unutrasnja vrijednost projektovane vremenske linije.pitanje spoljasnje validnosti.statistickoj regresiji.Problem—ocekivanje eksperimentatora(tzv.eksperimentator mora biti spreman za infektivno djelovanje koje nastaje iz komunikacije medju ucesnicima iz razlicitih grupa.na primjer.procesa. posmatracka neravnoteza). Narocito vazan cilj istrazivanja u prirodnim ulovima je programska evaluacija.bilo da su sprovedeni u labaratoriji ili na ’terenu’. Kada je moguce posmatrati promjene u zavistnoj mjeri prije i posle primjene postupka.mozemo pomoci u mijenjaju drustva na nacin koji ce donijeti efektivnije usluge onima kojima su najpotrebnije.Tipovi programske evaluacije ukljucuju procjenu potreba.sociolozi pozivaju programske evaluatorte da budu na raspolaganju javnim organizacijama.kontrolisu sto je vise moguce prethodne prijetnje.Posredovanje takodje moze biti problem.Ukljucujuci kontrolisanu grupu koja je slicna koliko je to moguce eksperimentalnoj.Najvjerovatnije najvece prepreke programske evaluacije su politicke i socijalne stvarnosti koje nas okruzuju.posebno kada postupak pretstavlja tip socijalne reforme koja moze voditi promjenama na vec zabiljezen nacin.Zvanicnici izuzev psihologa(kao sto su edukatori.

Objasni zasto je esencijalno upotrebljavati prethodan test u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi. 3. Identifikuj dva razloga zbog kojih je vazno realizovati eksperimente pod prirodnim uslovima? 2. 6. i koje su to najvece prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta.mogu uticati na istrazivacevu interpretaciju efektivnosti eksperimentalnog postupka. Opisi tri karakteristike kojim se odlikuje pravi eksperiment. 12. Objasni kako se jedna prijetnja unutrasnjoj zakonitosti kontrolise u projektovanoj neekvivalentnoj kontrolisanoj grupi.ukljucujuci Hawthornov efekat. Kakve poteskoce istrazivaci treba da savladaju pri sprovodjenju eksperimenata u prirodnim uslovima? 5. 9 . 8.unutrasnjim vrijednostima.i identifikuj kako nezavisne promjenjljive mogu biti definisane prema ovim karakteristikama.. Objasni kako noviteti. Opisi i objasni posledice tri nacina u kojim ucesnici u kontrolisanoj grupi mogu reagovati kada se pojavi ’kontaminacija’(uticaj od strane druge grupe ucesnika eksperimenta) 7. Objasni kako se labaratorijski eksperimenti i oni pod prirodnim uslovima razlikuju u kontroli. Sta Kuk i Kampbel(1979) podrazumijevaju za najbolji test spoljasnje zakonitosti? 9.i opisi prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja nije kontrolisana u ovoj projekciji. 11.noviteti Revizija 1. Sta je najveci dokaz za dejstvo postupka u jednostavno prekinutoj vremenskoj liniji. Objasni razliku izmedju razvojne prijetnje unutrasnjoj zakonitosti i onog sto nazivamo „lokalna razvojna prijetnja“ u projektovanoj neekvivalentoj kontrolisanoj grupi. Identifikuj dvije procedure koje dozvoljavaju istrazivacima da dodjele uslove nasumicno odabranim ucesnicima eksperimenta dok u isto vrijeme daju svim ucesnicima pristup eksperimentalnom postupku. 4. 10.ciljevima i posledicama.

Dvije oblasti uvodne psihologije su objasnjenje od istog predavaca u ranom prijepodnevu.Studenti iz obje sekcije su testirani drugog dana predavanja (pre test) i na kraju(post test).Objasni kako projektovan kvazi-eksperiment moze biti od koristi u navodjenju izrazenih ishoda odredjenih efektima razvoda.vise od polovina djece je uslo u zrelo doba kao neizgradjeni i samokriticni muskarci i zene. Pitanja 1 Kvazi-eksperiment je upotrebljen za odlucivanje da li je multimedijalno upustvo koristno. Opisi koji tip informacija je najtrazeniji kada evaluatori traze odgovor na cetiri pitanja koja su tipicna u programskoj evaluaciji.Na kraju.Jednoj sekciji predavac je koristio multimedijalna upustva.Zanimali su je efekti koji se pojavljuju deset godina nakon razvoda.Ovi zakljucci su zasnovani na petnaestogodisnjoj studiji 60 razvedenih parova i 135-oro njihovo djece iz Marin Okruga.kako muskaraci i zene imaju srecan i zadovoljavajuc zivot deceniju nakon razvoda. 3 Policijska snaga jednog velikog grada treba da se odluci izmedju dva razlicita pristupa kojim bi cinovnike odrzali informisanim o zakonskim 10 .Sadrzajni test se moze smatrati vjerodostojnim testom i moze se iskoristiti za uporedjivanje efektivnosti instrukcija u dvijema sekcijama.Znanje studenata o materijalu kursa je procijenjeno upotrebom dvije vrste sadrzajnih testova.ali studenti nisu nasumicno razvrstani po sekcijama.Samo 10% razvedenih porodica. A Kakva projekcija kvazi-eksperimenta je koriscena u studiji? B Objasni zasto je projektovan kvazi-eksperiment upotrebljen od strane predavaca efikasniji nego da je samo testirao studente koji su slusali multimedijalno predavanje. Objasni kako dodatak neekvivalentne kontrolisane grupe jednostavno prekinutoj vremenskoj seriji smanjuje prijetnje unutrasnjoj zakonitosti projekta. 2 Psiholog je objavio knjigu koja opisuje uticaj razvoda na muskarce. 14.Mada polovina muskaraca i zena su se izjasnili srecnim.25% zena i 20% muskaraca jos uvijek su nemocne “da se vrate u zivot“.Kalifornija (bogate suburbane oblasti u kojoj zive najvecim djelom dobro obrazovani ljudi).Identifikuj prijetnju unutrasnjoj zakonitosti koja je kontrolisana u ovoj studiji koja se ne bi mogla kontrolisati da su samo testirani studenti koji su slusali multimedijalno predavanje.Studenti nisu znali kada su se prijavljivali za kurs da li ce biti koristen multimedijalni opisi.zene i djecu.13.Razlicite forme testa su koriscene za pretest i posttest.Otkrila je da cak posle deset godina nakon razvoda polovina zenskih ispitanika je jos ljuta dok je sa druge strane to trecina muskaraca.Dok je drugoj sekciji isti materijal iznio bez multimedijalnog opisa.

11 .Na primjer.Ona je odlucila da odradi pravi eksperiment i odabrala je 60 cinovnika i nasumicno ih raspodjelila u programa na period od pola godine.Program je projektovan tako da jedan semestar ucesnici imaju tri jednocasovne sesije nedeljno. A Kakvu ulogu procjena potreba moze imati u planiranju programa? B Koja pitanja o procesu programa bi bila koristna.Bilo koji od ovih drugih dogadjaja mogli su izazvati smanjenje napretka.Administrator je postupio mudro ne prihvatajuci rezultate kao odlucujuc dokaz efikasnosti ova dva programa.Stoga.i koja bi pomogla da se evaluacija ishoda interpretira na najbolji moguci nacin? C Objasni na koji bi nacin testirao efektivnost predlozenog programa ukoliko nije moguce da se sprovede pravi eksperiment.ova prijetnja je manje vjerovatna.napredovanje ucesnika moze prirodno reflektovati smanjenje potistenosti tokom vremena. 3 Testirana prijetnja se pojavljuje kada prva primjena testa utice na potonje testiranje.ili dozivjeli bilo koji broj potencijalno koristnih „postupaka“.prije nego tretman psihologa. 4 Mali studentski koledz sa novim fitnis centrom je odlucio da predstavi program unapredjivanja zdravlja studenata i osoblja. ucesnici su mozda procitali selfhelp knjige.probali biljne dodatke. Daj odgovor na sledeca pitanja koja se ticu programske evaluacije. Answers to the Stretching Exercise 1 Razvoj je prijetnja kada dogadjaj izuzev postupka objasnjava napredovanje ucesnika.Dvadeset cinovnika koji su zavrsili Program A pokazali su vece rezultate na ovom testu od 28 kolega koji su zavrsili Program B.Posle pola godine svi cinovnici koji su uspjesno prosli obuku u svom programu podvrgnuti su finalnom testu radi provjere znanja iz prava.Kako se isti set pitanja upotrebljava i za pretest i posttest.objasni kako bi njena odluka bila drugacija da je samo dvadeset cinovnika zavrsilo oba programa(od pocetnih 30 po programu) i da postoji prednostna razlika Programa A.izmjenama.Koristeci samo zabiljezene rezultate objasni zasto je donijela takvu odluku.pricali sa prijateljima ili pastorima.kada je program vec u toku.Jedna stvar koju znamo o potistenosti je ta da vremenom jaca.Sledece.biraju odgovore koji oznacavaju manju mjeru potistenosti na posttestu(iako se ne osjecaju manje potisteni). 2 Sazrijevanje se pojavljuje kada se ucesnici prirodno mijenjaju tokom vremena.prije nego efekti postupka.U ovoj studiji.Prosvjetljeni administrator ove sluzbe je odlucio da oba pristupa testira u ovoj istrazivackoj studiji.ucesnici su mozda zapamtili njihove ranije reakcije o mjeri potistenosti.i vjerovatno u zelji da demonstriraju svoj napredak.

Odgovori na Challenge Questions 1 A Projektovana neekvivalentno kontrolisana grupa je upotrebljena u ovoj studiji. Opisivanje Podataka.studentima obicno (barem se nadamo tako) povecava znanje iz uvodne psihologije do kraja kursa koji prate iako za njih nije koristeno multimedijalno predavanje.projekcija studije bi bila samo pre-post projektovano testiranje jedne grupe.Uzajamna veza Sadrzaj Poglavlja Opsti pregled Prica o Analizi Pomoc Racunara u Analizi Podataka Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Upotrebljavanje Pouzdanih Intervala za Potvrdjivanje onog sta Podaci Pokazuju Ilustracija:Analiza Podataka u svrsi Studije Uzajamne Veze Faza1:Upoznavanje sa Podacima Faza2:Sazimanje Podataka Faza3:Pravljenje Pouzdanih Intervala za Sazimanje Uzajamne Veze Opsti pregled 12 . DVANAESTO POGLAVLJE Analiza i Interpretacija Podataka: Deo I.U ovoj studiji.To je zato sto se odnosi kao prema pre-eksperimentalnoj projekciji ili losem eksperimentu.Pouzdani Intervali.ucesnici su odabrani jer su pokazali veliki nivo depresije. B Da su samo studenti koji su primili multimedijalno predavanje bili testirani.jer.4 Statisticka regresija je moguca kada su ucesnici odabrani na osnovu njihovog odlicnog rezultata ne pretestu.Veci porast od pre do post-testa grupe koja je dobila multimedijalno predavanje moze biti objasnjeno efektom samog predavanja.Projektovana neekvivalentna kontrolisana grupa koja je ucestvovala u ovoj studiji upravlja ovom prijetnjom jer bilo koje povecanje znanja ce biti isto za obje grupe.Postoji nekoliko prijetnji unutrasnjoj zakonitosti projektovane pre-post test projekcije za jednu grupu.Jedna od mogucih prijetnji ovoj studiji je sazrijevanje.

primarni dokaz su numericki podaci koje smo prikupili.Kada je studija o kvantitativnom istrazivanju sprovedena. Podaci.i potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju.mozemo pretpostaviti da su rezultati steceni upotrebom odredjenog istrazivackog metoda (npr.ili npr.ali dopunski.naravno.Prema tome. da je program namijenjen smanjenju depresije uspjesan.ipak. Postoje razliciti.i kako najbolje da evaluiramo tu informaciju.ovi pristupi su povezani.moramo osigurati da podaci za analizu budu prikupljeni posle pazljivo razmotrene konstatacije istrazivacke hipoteze i izbora odgovarajuceg istrazivackog metoda za testiranje te hipoteze.Jedan pristup je upotreba pouzdanih intervala za obezbjedjivanje dokaza za siroku i preciznu procjenu populacijskih parametara.predubjedjenja eksperimentatora ili drugih artifakata istrazivacke situacije.osjetljivlja i vjerodostojna.anketa.I naravno zelimo da budemo sigurni da su podaci prikupljeni na nacin koji umanjuje doprinos trazenih karakteristika.Vjerujuci da smo obezbjedili podatke zasnovane na valjanoj istrazivackoj studiji.Kao sto smo rekli.1995). onda mozda ne postoji nista sta mozemo uciniti da „sacuvamo“ podatke i najbolje je da se pocne izpocetka.potvrdjivanje onog sta podaci pokazuju.i procjene statisticke moci.Sta god bila tvrdnja.Bilo voditi observacionu studiju ili eksperiment zasnovane na kvantitativnim podacima.Ukratko.nas slusaj mora biti spremljen sa velikom paznjom posvecenoj kvalitetu dokaza i nacinu na koji ce biti prezentovan.trazimo podatke iz „dobre“ istrazivacke studije. eksperiment)Ukoliko su ozbiljne greske napravljene u fazi prikupljanja podataka.prve dvije faze analize podataka su iste.kako da sazmemo tu informaciju. da djeca majki ovisnih o drogama prikazuju vecu kolicinu poteskoca pri ucenju od one djece cije su majke strejt .pristupi trecoj fazi analizi. sta sledece radimo?Postoje tri odvojene.Tvrdnja moze biti npr.koja je unatrasnje i spoljasnje validna.Primarni cilj analize podataka je da se odredi da li nase opazanje potvrdjuje tvrdnju o ponasanju (Abelson.sazimanje podataka. posmatranje.treba da znamo sta trazimo u podacima.postoje vazne razlike i opisat cemo ih prvo odvojeno i onda cemo pokazati kako informacije iz oba pristupa mogu biti kombinovane u finalnoj analitickoj prici.Da bi se pripremio ubjedljiv argument.ali srodne faze analize podataka:upo znavanje sa podacima. TRI FAZE ANALIZE PODATAKA Tri glavne faze analize podataka mogu biti opisane na sledeci nacin: 13 .ne dolaze sami od sebe.Drugi se oslanja na testiranju hipoteze bez ikakve vrijednosti(NHST).

medjutim. II Sazimanje podataka:U drugoj fazi pokusavamo da sazmemo podatke na razumljiv nacin.moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke.Ispitujemo podatke pazljivo. Prica o Analizi • Kada je analiza podataka zavrsena.Dok ispitujemo generalne osobine podataka pocinjemo da procjenjujemo sta smo zapravo otkrili.je primjenjeno u ovoj fazi analize.Upotreba opisne statistike i kreacija grafickih prikaza je veoma vazna u ovoj fazi.i djelamo kao sudija i porota u donosenju presude.da-ne presude.Ovo obezbjedjuje povratnu spregu koja pomaze potvrdjivanju nase hipoteze.Da li imamo dokaze za presudu?Da ili ne:Da li je efekat stvaran?U ovoj fazi mozemo koristiti razne statisticke metode za pobijanje argumenata da su nasi rezultati dobijeni uslijed slucajnosti.da bi dobio slucaj.kada razvijamo osjecaj kakvi su podaci.i opravdava nase zakljucke.istrazivackom fazom.Pitanja koja postavljamo ukljucuju.Informacija dobijena iz svake faze analize podataka doprinosi ovom potvrdnom procesu.ne vodi nas uvijek ka kategoricnom sudu istih.hvatamo osjecaj za njih.Mosteller i Tukey 1991).koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.Testiranje bez hipoteze. Proces potvrdjivanja pocinje sa prvom.Ovo je istrazivacka faza(Tukey.Nasa evaluacija podataka.I Upoznavanje sa podacima:U prvoj fazi zelimo da ’pridjemo’ podacimo.mora ne samo da privuce paznju porote na cinjenice slucaja.Nasa tvrdnja o ponasanju moze biti zasnovana na evaluaciji vjerodostojnog opsega efekata promjenljive interesa.Dobar argument zahtijeva dobru pricu.Da li podaci potvrdjuju nase pretpostavljene tvrdnje izrecene na pocetku studije?Sta mozemo tvrditi na osnovu dokaza?Ponekad trazimo kategoricne.Drugim rijecima ne treba da pokusavamo dati definitivni sud o „istini“ rezultata.1977).Sta ce se desiti kada je ova promenljiva prisutna?Pouzdani intervali su obicno preporuceni za ovakvu vrstu evaluacije.ili cak.kada je prikladno.Sta se desava u ovom numerickom setu?Postoje li greske u podacima?Da li podaci imaju smisla?Na sta podaci lice?Tek kada ispunimo te uslove mozemo preci na sledecu fazu.Nalazenje ubjedljivih argumenata za tvrdnje o ponasanju zahtijeva vise od jednostavne analize podataka.Kako bi podaci trebali da budu uredjeni?Koji nacini opisivanja i sazimanja podataka su najinformativniji?Kakve tendencije i obrasce vidimo?Kada su podaci prikladno sazeti prelazimo na sledecu fazu.Pravni zastupnik.U fazi sumiranja saznajemo vise o smjerovima i obrascima utvrdjenih posmatranjem.kako neki kazu da postanemo prijatelji sa podacima (Hoaglin.vec i da te cinjenice utka u koherentnu i logicnu 14 . III Potvrda onog sta podaci govore:U trecoj fazi odlucujemo sta nam podaci govore o ponasanju.

SAS.Ukoliko dokazi ukazuju na batlera.Kompjuter ce brzo i efikasno prikazati neophodne proracune za upotrebljive opisne i deduktivne statistike.morate unijeti informaciju kao sto je npr.broj nivoa svake nezavisne promenljive.Morate takodje biti sposobni da jasno predstavite svoju istrazivacku hipotezu i da isplanirate odgovarajuce statisticke testove za svoju hipotezu. Vecina istrazivaca ima pristup kompjuterima koji sadrze odgovarajuci softver za sprovodjenje statistickih analiza setova podataka.SPSS. tip projekcije koja je upotrebljena.morate mu dati karakteristicna uputstva koja se ticu statistickog testa koji zelite da odradi i koji ce se podaci upotrebljavati za proracunavanje testa.pricu. Stoga. Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike. Ilustracija: Analiza Podataka u svrsi Uporedjivanja Eksperimenata 15 .Da bi se kompjuter maksimalno iskoristio kao istrazivacko orudje .kad kompjuter obavi proracune.i opravdava nase zakljucke.Ovo znanje je esencijalno ukoliko zelite da koristite kompjuterski pomognuto analiziranje. moramo sastaviti skladnu pricu koja objasnjava nase zakljucke.morate biti sposobni da ispravno interpretirate rezultate analize. Sprovodjenje statistickih podataka uz pomoc kompjuterskog softvera zahtijeva od istrazivaca dobro znanje istrazivackih projekcija i statistike.koja se suprostavlja protivrjecnim interpretacijama.Neki od najpopularnijih softvera poznati po skracenicama:BMDP.Sposobnost da se spremi i odradi analiza upotrebom statistickog softvera i da se interpretira ishod su esencijalne vjestine koje moraju biti savladane od strane istrazivaca.Da biste koristili kompjuterski pomognuto analiziranje.i STATA.Na kraju.onda zelimo da znamo „zasto“ je batler(a ne kuvar) to uradio. Kompjuterski Pomognuta Analiza Podataka • • Istrazivaci obicno koriste kompjuter za sprovodjenje statistickih analiza podataka.

glumiti.na primjer.ratovanje. b.Rijeci su bile predstavljene u knjizici datoj 26 studenata (srednja godina 18.ali procjenjivanje vokabulara neke osobe je veoma zahtjevan postupak. brojevi izvan dometa date skale).ili sa imenom vaseg psa?Jedan donekle jasniji pristup je da se postavi pitanje koliko rijeci osoba zna iz Engleskog recnika.Testom sa visestrukim izborom odgovora (test na zaokruzivanje) ce se bolje pokazati znanje nego sa testom koji zahtijeva esejski odgovor.Koliko rijeci znas?Tj. Sazet prikaz je veoma upotrebljiv za vizualizaciju opstih karakteristika seta podataka.raskalasnost.ocekivalo se od starijih ucesnika da pokazu boloje znanje od mladjih.hrabrost.sala..Onda je spremio test sa visestrukim izborom odgovora.igra. Podaci mogu biti uspjesno sazeti numericki.i stoga ce rezultati varirati u zavisnosti od vrste recnika koji je upotrebljena za ’uzorak’ rijeci.po pet odgovora za jednu rijec. kolika je velicina tvog vokabulara?Mozda ste postavili sebi ovo pitanje kada ste pripremali prijemne ispite kao sto su SAT ili ACT. 16 .bilje.playing“(igrati se. Vazno je da se pazljivo provjeri da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr.Na primjer.ukljucujuci npr.Da li je „play.posto svi ovi ispiti naglasavaju vokabularno znanje.Ali cak se i ovdje nailazi na poteskoce jer recnici variraju u velicini i polju rada.uljudnost..Nasumicno je odabrao 191 rijec (po abecednom redu) iz recnika skromne velicine.I naravno procjena vokabularnog znanja zavisi od nacina na koji je znanje testirano.Problemi se odmah pojavljuju. sesto-slozne nazive hemijskih komponenti?A sta sa izmisljenim rijecima.rijec je bila “vitestvo“ a odgovori: a.dobar opis podataka ucestalo koristi sva tri modela.)jedna ili tri rijeci?Kada smo zainteresovani za tehnicke ili naucne rijeci.kad pocnemo da razmisljamo o tome sta znaci „rijec“.usmeno.Iznenedjujuce.ili vam je pak proslo kroz glavu kada ste razmisljali o spremanju za ispite profesionalne skole kao sto su LSAT ili GRE.svirati.Tacno znacenje rijeci se nalazilo pored cetiri mamca stavljenih u test da bi razlikovanje sa tacnom definicijom bilo sto teze.Na osnovu prethodnih studija. d. Koristeci podatke dobijene ovom studijom cemo iskoristiti za ilustraciju tri faze analize podataka. • • • • • Faza 1:Upoznavanje sa podacima Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno. Jedan od autora vaseg udzbenika je bio zainteresovan pitanjem vokabularne velicine studenata i starije populacije stoga je sproveo studiju koja bi mu pruzila odgovor na pitanje.5) i 26 starijih ljudi (srednja godina 76).played. e..slikovito. c.

Kada radimo studiju o trajanju reakcije. brojevi izvan dometa date skale).jednostavno se cini da se ne slaze sa glavnim tijelom cak iako moze biti u domenu mogucih vrijednosti.500 ms.Ciscenje Podataka Pocinjemo analizu podataka ispitivanjem opstih karakteristika podataka i uredit ili „ocistit“ cemo ih ukoliko bude neophodno.Transformacija podataka je proces „re-izrazavanja“. Od velike je vaznosti detekcija anomalija i gresaka.vrijednost od 4.kada se to desi.ili kad pogresno pomisli da je skup podataka u zastoju i pocne da odustaje.anomalija se pokazuje ukoliko se pojavi cifra 8 u skali od 0 do 7.kelvina u celzijuse. • 17 .U prvoj fazi analize podataka takodje zelimo da nadjemo nacine da opisemo jasno raspodjelu rezultata.Outlier je ekstremmna vrijednost u matrici.000 ms. Kada se anomalija pojavi u setu podataka moramo odluciti da li da je iskljucimo iz dalje analize.One anomalije koje se mogu jasno odrediti kao greske trebale bi da budu ispravljene ili odbacene iz seta podataka.istrazivaci se ne oslanjaju na jednu definiciju outliera.. Ipak.na primjer.istrazivac mora prijaviti njihovo otklanjanje iz analize podataka i objasniti.takve vrijednosti su moguce u studiji o trajanju reakcije npr. greskom u redosledu vaznosti) ili zato sto je neko unosenjem podataka u kompjuter izostavio cifru ili unio pogresnu.Ipak u ispravljanju gresaka ne mozemo se potpuno osloniti na racunar tako da istrazivac mora sam ocistiti greske.Nazalost. Najbolji nacin da se dobije osjecaj za setove podataka je da se napravi slika istih. kada ucesnik kine.ukoliko je to moguce.000 ms u setu podataka se moze smatrati outliner-om.Kao sto smo vidjeli.ali.nesvjesno makne pogled sa grafika.Pazljivo cemo provjeriti da li ima gresaka kao sto su izgubljene ili nemoguce vrijednosti (npr.zasto se anomalija pojavila.Na sta lici rasejavanje(promjenljivost)?Da li su podaci iskrivljeni ili su relativno normalno raspodjeljeni?Jedan od ciljeva prve faze analize je da se odredi da li podaci zahtijevaju transformaciju prije postupka.500 ms.Greske mogu iskrsnuti losim postupkom u „skaliranju“ ucesnika (npr..Prednost kompjuterski pomognute analize je ta da mozemo brze i lakse skicirati podatke upotrebom razlicitih prikaznih opcija.mozemo se iznenaditi da je vrijeme reakcije 4.gdje ocekujemo da reagovanje bude manje od 1.Druge anomalije su outliers.Ukoliko skoro sve druge vrijednosti u velikom setu podataka su manje od 1.Primjeri relativno jednostavnih transformacija ukljucuju one kao sto su izrazavanje inca u stope.