Professional Documents
Culture Documents
Uvod
Seminarski rad je podijeljen u šest dijelova, a to su: uvod, makroekonomija,
makroekonomski pokazatelji, makroekonomski pokazatelji FBiH, makroekonomski
pokazatelji USK-a i zaključak.
U ovom seminarskom radu, objasnit ćemo osnovne pojmove iz makroekonomije, sa
osvrtom na ciljeve i instrumente makroekonomije. Politička, društvena i socijalna sudbina
zemalja ovisi o privrednom uspjehu i njeno područje ekonomije nije danas važnije za
nacionalni uspjeh od njenih makroekonomskih učinaka. U makroekonomskoj analizi postoji
nekoliko ključnih makroekonomskih varijabli, kao što su bruto društveni proizvod, stopa
nezaposlenosti, inflacija, neto uvoz, neto iznos, koje ćemo teoretski objasniti. U predzadnjem
i zadnjem dijelu navedene makroekonomske pokazatelje koje smo teoretski objasnili,
potkrijepit ćemo dokazima, odnosno izvještajem Federalnog zavoda za razvoj, tako da ćemo
pokazati vrijednosti makroekonomskih pokazatelja Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-
Sanskog kantona za 2009. godinu. Kroz rad ćemo utvrditi da li Bosna i Hercegovina, kao
zemlja u tranziciji, pokazuje tendenciju ekonomskog rasta ili pada, da li ima deficit ili suficit,
kolika je zaposlenost, a kolika nezaposlenost i mnoge razradit ćemo druge probleme koji su
zanimljivi za ovu zemlju.
1
2. Makroekonomija
Opće prihvaćena, najjednostavnija i najrazumljivija definicija makroekonomije glasi:
„Makroekonomija je proučavanje ponašanja ekonomije u cjelini.“1 Glavne kategorije i
varijable kojima se bavi makroekonomija su: ukupna proizvodnja ili bruto domaći proizvod,
ekonomski rast i razvoj, agregatna ponuda roba, agregatna potražnja roba, zaposlenost,
odnosno nezaposlenost, ravnoteža i neravnoteža ekonomskog sistema, investicije, štednja,
inflacija deflacija, opći nivo cijena, trgovinska odnosno platna bilanca itd.
3
3. Makroekonomski pokazatelji
3.1. Proizvodnja
Sveobuhvatna mjera ukupne proizvodnje u jednoj privredi je bruto društveni proizvod
(GNP)2. To je mjerilo tržišne vrijednosti svih roba i usluga finalne potražnje proizvedenih u
jednoj zemlji tokom jedne godine. Postoje dva načina za mjerenje GNP-a. Nominalni GNP je
mjeren u tekućim tržišnim cijenama. Realni GNP je procijenjen u konstantnim ili
nepromjenjivim cijenama. Promjene realnog GNP-a su najbolje i široko pristupačne mjere
nivoa i rasta proizvodnje, a služe kao pažljivi posmatrač pulsa nacionalne privrede.
Nestalnosti u sveobuhvatnoj privrednoj aktivnosti su poznate kao privredni ciklusi. Tokom
silaznog privrednog ciklusa milioni ljudi gube posao, a država ostaje bez roba i usluga
vrijednih milijarde dolara zbog velikog smanjenja proizvodnje. Usprkos kratkoročnim
kolebanjima GNP-a koja se vide u privrednim ciklusima suvremene ekonomije najčešće
pokazuju stabilan dugoročni rast realnog GNP-a i napredak u životnom standardu, a to
napredovanje je poznato kao privredni rast. Primjer toga je američka privreda, koja je moćna
lokomotiva napretka u razdoblju dužem od jednog stoljeća, kako pokazuje rast potencijalnog
proizvoda.3
Potencijalni GNP je dugoročni trend realnog GNP-a. On predstavlja dugoročne proizvodne
mogućnosti proizvodnje koju privreda može ostvariti uz održavanje stabilnih cijena.
Potencijalni proizvod se također ponekad zove proizvod na razini visoke zaposlenosti. Kad
privreda djeluje na svom potencijalnom GNP-u, nezaposlenost je niska, a vrijednost
proizvodnje je visoka. Tokom privrednih ciklusa, tekući GNP odstupa od potencijalnog.
Razlika između potencijalnog i stvarnog GNP-a zove se GNP jaz. Veliki GNP jaz znači da
je privreda u silaznom kretanju i da djeluje unutar granice svojih proizvodnih mogućnosti.
Kretanje privrede silaznom putanjom naziva se recesija, kad je jaz malen, a depresija kad je
jaz velik.
2
gross national product
3
Samuelson P.A. i Nordhaus W., Ekonomija, 14. izdanje, McGraw-Hill, MATE, Zagreb 1992. god. str. 398.
4
nezaposleni – stanovništvo koje nije zaposleno, ali aktivno traži posao ili čeka da se
vrati na posao;
izvan radne snage – stanovništvo koje se školuje, održava kuću, koje je u mirovini,
koje je suviše bolesno da bi moglo raditi ili jednostavno oni koji ne traže posao;
radna snaga – svi oni koji su zaposleni ili nezaposleni.
Površina u km : 26.109,7
2
Kantoni: 10
Općine: 79
Naseljena mjesta: 3.330
Stanovništvo: 2.327.318
Prirodni priraštaj: 3.314
Gustina naseljenosti: 89,1
Neto plaća u KM: 792
GDP u mil. KM: 15.165
GDP per capita u KM: 6.516
Uvoz u mil. KM: 8.202
Izvoz u mil. KM: 3.686
Investicije u mil. KM: 4.157
Trenutna ekonomska situacija u Federaciji BiH, pod uticajem svjetske ekonomske krize, ima
sljedeće karakteristike:
pad proizvodnje i prometa u najvažnijim privrednim granama
otežan pristup financijskim sredstvima
pad izvoza i uvoza
pad agregatne tražnje
smanjenje priliva iz inostranstva
povećanje nezaposlenosti
smanjenje fiskalnih prihoda.
5
za 2009. godinu
6
stanovniku u stanovniku u KM
hiljadama KM
KM FBiH = 100
1 2 3 4 5
USK 288.114 1.193.450 4.142 63,6
POK 39.886 227.468 5.703 87,5
TK 498.549 2.388.417 4.791 73,5
ZDK 400.602 2.305.012 5.754 88,3
BPK 33.093 204.721 6.186 94,9
SBK 254.992 1.167.671 4.579 70,3
HNK 225.930 1.602.893 7.095 108,9
ZHK 81.707 442.805 5.419 83,2
SAK 423.645 5.240.870 12.371 189,9
K - 10 80.800 391.245 4.842 74,3
Federacija BiH 2.327.318 15.164.553 6.516 100,0
7
vrijednosti od 8.202 miliona KM ili 27,8%% manje u odnosu na prethodnu godinu. Procenat
pokrivenosti uvoza izvozom 2009. godini iznosi 44,9%.
Trgovinski deficit Federacije BiH u 2009. godini ostvaren je u iznosu od 4.334 miliona
KM (35,4% manje od prošlogodišnjeg deficita). Vrijednosti izvoza i uvoza kao i pokrivenosti
uvoza izvozom roba daje se u sljedećoj tabeli:
8
imati na umu da se ovdje radi o podacima o registriranoj, a ne stvarnoj zaposlenosti, te je
razumno pretpostaviti da su se na udaru otkaza najprije našli neprijavljeni zaposleni. Zbog
poznatog problema rada na crno nije moguće iz službenih statističkih podataka izvući
zaključke o razmjerama uticaja recesije na zaposlenost u Federaciji BiH. Prema izvještaju
Federalnog zavoda za statistiku u strukturi zaposlenih 62,7% čine zaposleni u privredi, a
37,3% su zaposleni u vanprivredi. Najveći pad zaposlenih zabilježen je u prerađivačkoj
industriji (5.685 zaposlenih ili 6,5% manje u odnosu na 2008.g.) i građevinarstvu (1.392
manje zaposlenih u odnosu na 2008. godinu ili 5,1% ). Stepen zaposlenosti stanovništva u
Federaciji BiH u odnosu na aktivno stanovništvo iznosi 54,6%. Broj zaposlenih i stepen
zaposlenosti stanovništva po kantonima daje se u sljedećoj tabeli:
Poslovni subjekti su pravne i fizičke osobe koji obavljaju djelatnost sukladno sa propisima, te
tijela državne vlasti, tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave. Registrovan
broj pravnih lica sa stanjem 31.12.2009. godine iznosi 43.619 što je više za 4,5% u odnosu na
isti period prethodne godine.
Dijelovi poslovnog subjekta su organizacione jedinice u sastavu poslovnog subjekta –
poslovne jedinice (radionice, skladišta, uredi, stovarišta, predstavništva, prodajna mjesta)
smještene na geografski određenom mjestu. Na dan 31.12.2009. godine registrovano je u
sastavu pravnih lica ukupno 23.120 poslovnih jedinica ili 4,4% više nego u 2008. godini.
Fizičke osobe su osobe koje obavljaju djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a odnose se na
obrt i slobodna zanimanja, tako da je broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u 2009. godini
iznosio 51.674 što je više za 1,4% u odnosu na 2008. godinu.
10
5. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI USK-a
Prema procijenjenim podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za 2009. godinu, GDP
(bruto domaći proizvod) u Federaciji BiH iznosi 15.165 mil. KM (uključena neregistrirana ekonomija
– NOE). U 2009. godini GDP po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) iznosi 6.516 KM, dok u
Unsko sanskom kantonu iznosi 4.142 mil KM ili 63,6% od prosjeka Federacije. U Unsko sanskom
kantonu procjenjuje se da je ostvaren GDP u iznosu od 1.193 mil KM što u odnosu na GDP Federacije
iznosi 7,9%. Pregled GDP-a po općinama u kantonu kako slijedi:
11
Ovim se dobija približna procjena GDP-a kantona i općina, jer nisu uzete sve komponente
koje utiču na obračun stvarnog GDP-a.11
U 2009. godini u FBiH ostvaren je pad fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od
11,6%. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u ovom kantonu u industrijskoj
proizvodnji Federacije iznosi 3,0%, dok je u ovom kantonu ostvaren pad fizičkog obima po
stopi od 17,6% u 2009. godini.
U Federaciji BiH u 2009. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3.686 miliona KM ili
20,7% manje u odnosu na 2008. godinu, dok je u USK iznosio 159 miliona KM ili 17,1%
manje u odnosu na 2008. godinu ili 4,3% od ukupnog izvoza FBiH u 2009. godini. U 2009.
godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u vrijednosti od 8.202 miliona KM ili 27,8% manje
u odnosu na prethodnu godinu, dok je u USK vrijednost uvoza iznosila 246 miliona KM ili
25,5% manje u odnosu na 2008. godinu ili 3,0% od ukupnog uvoza FBiH u 2009. godini.
Pokrivenost uvoza izvozom u FBiH u 2009. iznosila je 44,9%, a u USK 64,6%.
U 2009. godini u FBiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 426.556 što je u
odnosu na isti period prethodne godine manje za 1,0% ili za 4.189 zaposlenih. U USK
zaposlenost iznosi 32.794, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 1.840 zaposlenih ili
5,3% manje u odnosu na 2008. godinu. Broj zaposlenih u USK učestvuje u ukupnom broju
zaposlenih u FBiH sa 7,69%. Registrovan broj nezaposlenih u FBiH sa stanjem na dan
31.12.2009. godine iznosi 354.577, što je više za 4,7% u odnosu na 2008. godinu.
Registrovana nezaposlenost u USK u 2009. godini na kraju decembra iznosi 38.849 lica koja
traže zaposlenje, što je više za 7,08% u odnosu na prethodnu godinu, tako da broj
nezaposlenih u odnosu na FBiH iznosi 7,69%. Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu
snagu u FBiH u 2009. godini iznosi 45,4 %, a u USK 54,2%. Pregled nezaposlenih po
općinama u USK u 2009. godini iskazan je u slijedećoj tabeli:
U 2009. godini prosječna mjesečna neto plaća iznosi 792 KM ili 5,45% više u odnosu na
prethodnu godinu. U USK prosječna plaća iznosila je 739 KM što je više za 7,72% u odnosu
na 2008. godinu i što je 93,3% u odnosu na prosjek FBiH. Plaće u USK po općinama u 2009.
godini dajemo u slijedećoj tabeli:
Ukupan broj penzionera u FBiH u decembru mjesecu 2009. godine iznosio je 356.063.
Prosječna penzija u decembru 2009. godine iznosila je 353,83 KM pri čemu je minimalna
iznosila 296,36 KM. Za penzije koje se finansiraju iz proračuna Federacije BiH koeficijent za
obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009. godine je 1,485. Za sve ostale penzije
koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009. godine iznosio je 1,65. U
USK broj penzionera u istom periodu iznosi 20.285 ili 5,7% od ukupnog broja penzionera u
FBiH. Prema statističkim podacima broj registrovanih pravnih osoba 31.12.2009. godine je
bio 43.619 u Federaciji BiH što je više za 1.897 novoregistronih ili 4,5% u odnosu na 2008.
godinu, dok je u USK broj registrovanih iznosio 4.418, što je u odnosu na prošlu godinu više
za 123 ili 2,9% u odnosu na 2008. godinu. Broj registrovanih pravnih osoba u USK učestvuje
u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 10,1%. Broj registrovanih
fizičkih lica – obrtnika sa stanjem 31.12.2009. godine 51.674 u FBiH, što je više za 738
registrovanih obrtnika ili 2,9% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u USK broj
registrovanih obrtnika iznosio 3.779 što je manje za 13 registrovanih u obrtu ili 0,3% u
13
odnosu na 2008. godinu. Broj registrovanih fizičkih lica-obrtnika u USK učestvuje u
ukupnom broju registrovanih fizičkih lica-obrtnika u Federaciji BiH sa 7,3%.
14
6. ZAKLJUČAK
15
7. Literatura:
1. Dornbuch R., Fisher S., Macroeconimics, Mc. Graw – Hill International, 1990. godine
2. Omerdić M., Uvod u makroekonomiju, Grafičar Bihać, Bihać, 2005. godine
3. Samuelson P.A. et. al., Ekonomija, Mc. Graw – Hill International
4. Babić M., Makroekonomija, Mate Zagreb, Zagreb, 2004. godine
16
9. Popis ilustracija:
Slike
1. Karta BiH podijeljena po kantonima
2. Karta USK-a
Tabele
1. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima za 2009. godinu
2. Industrijska proizvodnja po kantonima
3. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima u 2009. godini
4. Stepen zaposlenosti po kantonima u 2009. godini
5. Bruto domaći proizvod (GDP) u 2009. godini
6. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje
7. Stepen nezaposlenosti u 2009. godini
8. Prosječna neto plaća u 2009. godini
17