P. 1
Osnovni makroekonomski pokazatelji razvoja

Osnovni makroekonomski pokazatelji razvoja

|Views: 1,391|Likes:
Published by jŠahbazović

More info:

Published by: jŠahbazović on Jan 25, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/31/2013

pdf

text

original

1.

Uvod
Seminarski rad je podijeljen u šest dijelova, a to su: uvod, makroekonomija, makroekonomski pokazatelji, makroekonomski pokazatelji FBiH, makroekonomski pokazatelji USK-a i zaključak. U ovom seminarskom radu, objasnit ćemo osnovne pojmove iz makroekonomije, sa osvrtom na ciljeve i instrumente makroekonomije. Politička, društvena i socijalna sudbina zemalja ovisi o privrednom uspjehu i njeno područje ekonomije nije danas važnije za nacionalni uspjeh od njenih makroekonomskih učinaka. U makroekonomskoj analizi postoji nekoliko ključnih makroekonomskih varijabli, kao što su bruto društveni proizvod, stopa nezaposlenosti, inflacija, neto uvoz, neto iznos, koje ćemo teoretski objasniti. U predzadnjem i zadnjem dijelu navedene makroekonomske pokazatelje koje smo teoretski objasnili, potkrijepit ćemo dokazima, odnosno izvještajem Federalnog zavoda za razvoj, tako da ćemo pokazati vrijednosti makroekonomskih pokazatelja Federacije Bosne i Hercegovine i UnskoSanskog kantona za 2009. godinu. Kroz rad ćemo utvrditi da li Bosna i Hercegovina, kao zemlja u tranziciji, pokazuje tendenciju ekonomskog rasta ili pada, da li ima deficit ili suficit, kolika je zaposlenost, a kolika nezaposlenost i mnoge razradit ćemo druge probleme koji su zanimljivi za ovu zemlju.

1

Monetarna politika Monetarnu politiku vlada vodi upravljanjem novcem. fiskalnu ili druge politike vlade mogu voditi privredu prema boljoj kombinaciji outputa. nastavnike. kvota i ostalih mjera koje 1 Dornbuch R. štednja. nabavke tenkova. plaće za suce. odnosno nezaposlenost. što uzrokuje smanjivanje GDP-a i nižu inflaciju. utječe na ukupnu privredu na dva načina. ravnoteža i neravnoteža ekonomskog sistema. Ako je Centralna banka suočena s recesijom. Uz to. ekonomski odnosi sa inostranstvom i 4. agregatna potražnja roba. Iz makroekonomske perspektive.1. način na koji Centralna banka nadzire novac i veze između novca. koje se sastoje od carina.“1 Glavne kategorije i varijable kojima se bavi makroekonomija su: ukupna proizvodnja ili bruto domaći proizvod. Mc. Danas.. cijene dionica. Instrumenti makroekonomske politike Instrument ekonomske politike je ekonomska varijabla koju kontrolira vlada. a one obuhvataju izdatke na dobra i usluge. izgradnju cesta. profesionalne vojnike. Ograničavanje ponude novca uzrokuje veće kamatnjake i smanjuje ulaganja. Ostavljajući kućanstva s manje raspoloživog dohotka. str. znači koliko GNP-a se troši kolektivno. opći nivo cijena. politika dohotka.1. Mijenjajući ponudu novca Centralna banka može utjecati na mnogo financijskih i ekonomskih varijabli kao što su kamatnjaci.1. cijene stanovanja i devizni kurs.3 2 . inflacija deflacija. proizvodnje i inflacije. Novac se sastoji od sredstava razmjene ili metoda plaćanja.. 2. agregatna ponuda roba. Fisher S. stabilnosti cijena. Graw – Hill International. Prvi su kupovine države. 2. zaposlenosti i međunarodnoj razmjeni. Macroeconimics. To smanjuje potražnju za dobrima i uslugama. javna potrošnja utječe na opću razinu potrošnje i na taj način utječe na razinu GNP-a. porezi imaju tendenciju smanjivanja potrošnje stanovništva na dobra i usluge. ekonomski rast i razvoj. Drugi dio fiskalne politike. zaposlenost. odnosno javne potrošnje. 2. kreditom.1. 2. Tačna priroda monetarne politike.2. oni koji formiraju ekonomsku politiku posvećuju sve veću pažnju politici međunarodnih odnosa.1. Instrumenti makroekonomske politike su: 1. Izdaci države javljaju se u dva oblika. trgovinska odnosno platna bilanca itd. fiskalna politika. Mijenjajući monetarnu. policajce. ona može povećati ponudu novca i sniziti kamatnjake da bi potaknula ekonomsku aktivnost. 3. ne privatno. oporezivanje. Fiskalna politika Fiskalna politika označava upotrebu poreza izdataka države. Ovi instrumenti svrstavaju se u dvije kategorije. Centralna banka može regulirati količinu novca dostupnu ekonomiji.2. Politika međunarodnih ekonomskih odnosa Kako privrede postaju sve povezanije. Potrošnja države određuje relativnu veličinu javnog i privatnog sektora. ljudi koriste gotov novac i depozite po viđenju da bi platili svoje račune. zdravstvene radnike. investicije. a koja može utjecati na jedan ili više makroekonomskih ciljeva.. utječući na taj način na poticaje i ponašanje. i bankarskim sustavom. što se više oporezuju profiti poduzeća. jedno je od najvažnijih i najproturječnijih područja makroekonomije. Porezi smanjuju dohotke stanovništva. 1990. monetarna politika. Prvo su politike razmjene. Na primjer. najjednostavnija i najrazumljivija definicija makroekonomije glasi: „Makroekonomija je proučavanje ponašanja ekonomije u cjelini. porezi utječu na tržišne cijene.3. poduzeća se obeshrabruju da ulažu u nova kapitalna dobra. 2. što na kraju smanjuje ostvareni GNP. Makroekonomija Opće prihvaćena.

ograničenja međunarodne razmjene postaju toliko velika da uzrokuju velike ekonomske poremećaje.4. Politike za kontrolu nadnica i cijena poznate su kao politike dohotka. Zemlja raspolaže širokom paletom instrumenata ekonomske politike koje može upotrijebiti da bi postigla svoje makroekonomske ciljeve. s vremena na vrijeme. Drugi smatraju da one ne samo da su nekorisne. Tradicionalni put za usporavanje inflacije bio je da vlade poduzmu korake monetarne ili fiskalne politike. Na međunarodnu razmjenu zemlje. vlade često traže druge metode za suzbijanje inflacije. Ekonomisti smatraju da su ove politike neefikasne. Neki sistemi dopuštaju da devizni kursevi budu određeni samo ponudom i potražnjom. da kvare promjenjivost relativnih cijena i ne uspijevaju smanjiti inflaciju. međutim. Te alternative nalaze se u rasponu od kontrole nadnica i cijena do manje dramatičnih mjera poput dobrovoljnih smjernica za nadnice i cijene. Politike dohotka su pokušaji vlade da ublaži inflaciju direktnim koracima. da smanje proizvodnju i povećaju nezaposlenost. da se miješaju u djelovanje slobodnih tržišta. Potrebno je hiljade milijardi dolara gubitka GNP-a da bi se inflacija smanjila za nekoliko procenata. Politike dohotka Kada inflacija prijeti da izmakne kontroli.1. utječe njezin devizni kurs koji predstavlja cijenu njene vlastite valute izraženu u valutama drugih zemalja. a one su kontraverzne svim makroekonomskim politikama. 2. ta tradicionalna strategija pokazale se izuzetno skupom. drugi uspostavljaju fiksne devizne kurseve u odnosu na druge valute. 3 . Zemlje usvajaju različite sisteme regulisanja svojih deviznih kurseva. vlade traže put za stabiliziranje cijena. već i gore od toga. Međutim. bilo verbalnim uvjeravanjem ili propisanom kontrolom nadnica i cijena. Većina trgovinskih politika ima malo utjecaja na makroekonomsko ponašanje. Suočene s potrebnom da uzmu tako neugodan lijek. inflacije ili recesije.ograničavaju ili potiču uvoz ili izvoz. Druga skupina mjera politike posebno namijenjena vanjskom sektoru je upravljanje tržištem deviznih kurseva.

3 Potencijalni GNP je dugoročni trend realnog GNP-a. a stopa nezaposlenosti se povećava. jer se nezaposleni radnici muče sa smanjenim dohotcima. tekući GNP odstupa od potencijalnog. a država ostaje bez roba i usluga vrijednih milijarde dolara zbog velikog smanjenja proizvodnje. Tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti. ona je izvor velike patnje. a to napredovanje je poznato kao privredni rast. Potencijalni proizvod se također ponekad zove proizvod na razini visoke zaposlenosti. Kao ekonomski problem. nezaposlenost je niska. Realni GNP je procijenjen u konstantnim ili nepromjenjivim cijenama. Isključeni su oni koji su bez posla. stabilnost cijena i međunarodnu razmjenu. Stopa nezaposlenosti ima tendenciju kretanja kao i privredni ciklus. MATE. god. Primjer toga je američka privreda. 14. Promjene realnog GNP-a su najbolje i široko pristupačne mjere nivoa i rasta proizvodnje. Kretanje privrede silaznom putanjom naziva se recesija. a koji ga ne traže. a depresija kad je jaz velik. 3. McGraw-Hill. Zagreb 1992. ona je rasipanje dragocjenih sredstava.2. ekonomisti promatraju četiri područja: proizvodnju. potražnja za radom pada. Radna snaga uključuje sve zaposlene osobe i one nezaposlene pojedince koji traže posao. Ekonomija. Tokom silaznog privrednog ciklusa milioni ljudi gube posao. To je mjerilo tržišne vrijednosti svih roba i usluga finalne potražnje proizvedenih u jednoj zemlji tokom jedne godine.A. On predstavlja dugoročne proizvodne mogućnosti proizvodnje koju privreda može ostvariti uz održavanje stabilnih cijena. 398. što znači da kad je proizvodnja smanjena. Visoka je nezaposlenost i ekonomski i društveni problem. izdanje. Razlika između potencijalnog i stvarnog GNP-a zove se GNP jaz. kako pokazuje rast potencijalnog proizvoda. a vrijednost proizvodnje je visoka. Kao društveni problem. Proizvodnja Sveobuhvatna mjera ukupne proizvodnje u jednoj privredi je bruto društveni proizvod (GNP)2. Kad privreda djeluje na svom potencijalnom GNP-u. kad je jaz malen. Iako je zemlja izbjegla veliku depresiju. Stanovništvo se prema zaposlenosti dijeli na četiri skupine: 2 3 gross national product Samuelson P. Nezaposlenost je dosegla empirijske razmjere u velikoj krizi 1930-tih godina kad je četvrtina radne snage bila nezaposlena. 4 . 3.1. Nominalni GNP je mjeren u tekućim tržišnim cijenama. Visoka zaposlenost. Veliki GNP jaz znači da je privreda u silaznom kretanju i da djeluje unutar granice svojih proizvodnih mogućnosti. Makroekonomski pokazatelji Pri procjeni uspješnosti sveobuhvatne privredne efikasnosti. ekonomska se tegoba prenosi i štetno djeluje na osjećaje ljudi i živote obitelji. zaposlenost. Tokom privrednih ciklusa.3.. koja je moćna lokomotiva napretka u razdoblju dužem od jednog stoljeća. i Nordhaus W. Postoje dva načina za mjerenje GNP-a. u posljednja dva desetljeća došlo je do značajnog povećanja dijela radne snage koji je nezaposlen. str. Cilj ostvarenja dobrog zaposlenja za sve koji ga žele pokazao se sve teže ostvarivim. niska nezaposlenost Ljudi žele biti u mogućnosti pronalaska dobrog. visoko plaćenog posla bez predugog traženja ili čekanja. Nestalnosti u sveobuhvatnoj privrednoj aktivnosti su poznate kao privredni ciklusi. a služe kao pažljivi posmatrač pulsa nacionalne privrede. Usprkos kratkoročnim kolebanjima GNP-a koja se vide u privrednim ciklusima suvremene ekonomije najčešće pokazuju stabilan dugoročni rast realnog GNP-a i napredak u životnom standardu.

Deflacija se zbiva kada cijene opadaju. koja uključuje ocjenu da je tržišna privreda koja glatko funkcionira. Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama. odjeće i medicinske skrbi). Uvoze i izvoze dobra. koje je u mirovini. Nagle promjene cijena vode u ekonomsku neefikasnost. Pored toga indeks potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima. može se osigurati da tržište usmjerava resurse ka njihovoj najefikasnijoj upotrebi.4. usluge i kapital. ali aktivno traži posao ili čeka da se vrati na posao. Tržišna ekonomija koristi cijene kao mjerilo za mjerenje ekonomske vrijednosti i kao način za vođenje poslova. kao i ono koje ima zaposlenje ali je odsutno sa posla zbog bolesti. stopa inflacije je negativna. Promjene u razini cijena se zovu stope inflacije. Stabilne cijene Održati stabilne cijene unutar slobodnog tržišta je suptilan posao. Daju ili uzimaju kredite od inozemnih partnera.3. 3. Brojčana razlika između vrijednosti izvoza neke zemlje i njezina uvoza zove se neto izvoz. omogućuje uspoređivanja stope inflacije s drugim zemljama. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih podijeljen ukupnom radnom snagom. Drugi dio ovog cilja je sprječavanje. radna snaga – svi oni koji su zaposleni ili nezaposleni.• • • • zaposleni – stanovništvo koje obavlja bilo koji plaćeni posao. te penzija i socijalnih davanja. godine u BiH se izračunava i prati indeks potrošačkih cijena (CPI). Na slobodnom tržištu cijene su do najveće moguće mjere određene ponudom i potražnjom. Od 2008. Kada je neto izvoz 4 consumer price index 5 . te služi kao osnovu za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i dr. da opća razina cijena naglo raste ili naglo pada. Samo dopuštajući poduzećima da slobodno određuju cijene. Federalni zavod za statistiku počinje sa praćenjem indeksa potrošačkih cijena koji sukladno međunarodnim standardima predstavlja opće priznatu mjeru inflacije. Veličina zaposlenosti mjeri se stopom zaposlenosti koja je jednaka odnosu broja zaposlenih (Z) i veličine radne snage (RS). a država ne kontrolira cijene pojedinačnih dobara. Međunarodna trgovina Većina zemalja nastoji plodonosno sudjelovati u međunarodnoj trgovini. omogućuje uspoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regiona. najefikasniji način za organiziranje većine privrednih aktivnosti. što označava stopu rasta ili pada razine cijena od jedne do druge godine. što znači da je neto izvoz jednak vrijednosti izvoza minus vrijednost uvoza. Stoga je prestalo praćenje cijena na malo i troškova života. Najuobičajenije mjerilo opće razine cijena je indeks potrošačkih cijena poznat kao CPI4. Imitiraju strane tehnologije ili prodaju nove proizvode u inozemstvu. Kada se ekonomsko mjerilo naglo mijenja u razdobljima rasta cijena. održava kuću. nezaposleni – stanovništvo koje nije zaposleno. stanovanja. Veličina nezaposlenosti mjeri se stopom nezaposlenosti koja je jednaka odnosu broja nezaposlenih (N) i veličine radne snage (RS). tj. često tolerirajući blagu inflaciju kao najbolji način da se sistemu cijena dopusti da funkcionira efikasno. izvan radne snage – stanovništvo koje se školuje. Njihovi ljudi putuju na sve strane svijeta zbog posla ili užitka. države obično nastoje održati uvoz i izvoz u ravnoteži. CPI prati cijene fiksne košare dobara koju kupuje tipični urbani potrošač (uključujući stavke poput hrane. štrajkova ili praznika. Većina zemalja teži zlatnoj sredini cjenovne fleksibilnosti. ljudi postaju zbunjeni i troše mnogo vremena brinući se o vrijednosti svoga novca. Dugoročno. koje je suviše bolesno da bi moglo raditi ili jednostavno oni koji ne traže posao. 3.

pozitivan prisutan je trgovinski suficit. 6 . Trgovinski deficit nastaje kada je vrijednost uvoza veća od vrijednosti izvoza.

330 Stanovništvo: 2. KM: 3. pod uticajem svjetske ekonomske krize. KM: 4. godinu Općina Stanovništvo GDP – u GDP po GDP po hiljadama KM stanovniku u stanovniku u KM 5 za 2009. KM: 8. godini u procentu od 3%.327.109. KM: 15.157 2 Slika 1. Karta BiH podijeljena po kantonima Trenutna ekonomska situacija u Federaciji BiH.202 Izvoz u mil. godini GDP po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) iznosi 6.1 Neto plaća u KM: 792 GDP u mil. U 2009.686 Investicije u mil. Procjena je da su navedeni negativni trendovi prema dostupnim statističkim pokazateljima. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI FBIH5 Površina u km : 26.516 KM.165 GDP per capita u KM: 6. godinu 7 . prouzrokovali pad GDP-a u 2009. ima sljedeće karakteristike: • pad proizvodnje i prometa u najvažnijim privrednim granama • otežan pristup financijskim sredstvima • pad izvoza i uvoza • pad agregatne tražnje • smanjenje priliva iz inostranstva • povećanje nezaposlenosti • smanjenje fiskalnih prihoda.318 Prirodni priraštaj: 3.314 Gustina naseljenosti: 89.4.516 Uvoz u mil. Bruto domaći proizvod (GDP) i GDPa po stanovniku daju se u sljedećem pregledu: Tabela 1.7 Kantoni: 10 Općine: 79 Naseljena mjesta: 3. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima za 2009.

Najveći pad industrijske proizvodnje ostvaren je u oblasti prerađivačke industrije.886 498.9 107.2 SAK 25.9 123.5 112. godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u vrijednosti od 8. proizvodnje duhanskih proizvoda (12.167.707 423./2008.791 5.7 89.468 2.5 73.8% u odnosu na prošlu godinu).193.6%. USK 3.8 76. proizvodnja celuloze.686 miliona KM što je u odnosu na 2008. 2008.419 12. 3. U 2009.7 112.095 5.8 102.318 3 1.6 96.671 1.2 TK 28.6 11.9 0. godini došlo je do smanjenja obima industrijske proizvodnje tako da je zabilježen pad ukupne industrijske proizvodnje u procentu od 11.164.2 ZDK 20.10 Federacija BiH 2 288.3 91. 8 .9 102.842 6.9 83.893 442. derivate nafte i nuklearnog goriva (3.553 KM 4 4.142 5.0 U 2009. papira i proizvoda od papira(2.186 4.3 94.992 225.3 108.516 FBiH = 100 5 63.8 5. 2009.8 1.371 4.3 110.8% u odnosu na prošlu godinu). a posebno u djelatnosti Proizvodnja motornih vozila.245 15.645 80.114 39.0 27.602.3 3.9 70.202 miliona KM ili 27.549 400.388.9 74.8%% manje u odnosu na prethodnu godinu.6 20.6%).3 100.5 K . i rast fizičkog obima industrijske proizvodnje u 2009.805 5. godini daju se u slijedećoj tabeli: Tabela 2./2007.870 391.4 SBK 5.754 6.8 2.305.0 107.9 88.3 25. proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda (3%).240.1 87.6 82.3 Federacija BiH 100.093 254.7%.1 USK POK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SAK K .4%).0 1.800 2. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom 2009. Rast proizvodnje ostvaren je u djelatnostima: 1.579 7.327.4 87. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje po kantonima u industrijskoj proizvodnji Federacije.1 137.721 1. 4.4 POK 1. 2009. proizvodnje koksa.012 204. godinu manje za 20.0 102.6 87. godini iznosi 44.8 HNK 10. 2.1 94.2 189. godini u Federaciji BiH ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3.417 2.0 100.5 88.5 BPK 0.9%.10 2.450 227.6 ZHK 1.602 33.703 4.8 94. prikolica i poluprikolica (70. Industrijska proizvodnja po kantonima STRUKTURA U % INDEKS KANTON 2008.4 U 2009.2 91.930 81.9 113.

o. Vrijednosti izvoza i uvoza kao i pokrivenosti uvoza izvozom roba daje se u sljedećoj tabeli: Tabela 3.3 UVOZ 74. godini. Mostar • Mittal Steel Zenica d.686.0 85. • Global ispat koksna industrija d. Mostar • Volkswagen Sarajevo • Mittal Steel Zenica d. Treba imati na umu da se ovdje radi o podacima o registriranoj.6 79.o.o.6 32.651 3.6 72.990 829.2 65.5 65.2 44. godini ostvaren je u iznosu od 4.745 pao na 426. te je razumno pretpostaviti da su se na udaru otkaza najprije našli neprijavljeni zaposleni. Sarajevo • TMD Ai d. Zbog 9 .013 UVOZ 246.6 62. • Global ispat koksna industrija d.3 88.o.7 21.243 3.o.1 85.1 79. godine.943 IZVOZ 82.1 106.951 396.o.2 73.d.2 81. Visoko • TMD Ai d.o.914 40.o. Gradačac • JP Elektroprivreda BiH d. Sarajevo • Petrol BiH oil company d. Godinu u FBiH su: • Aluminij d.o.0 % u odnosu na 2008.107 123.d.9 Najveći uvoznici za 2009.092.d.142 974.10 Federacija BiH IZVOZ 158. kada je sa 430.9 72.0 82.1 60 52. a ne stvarnoj zaposlenosti.o. Godinu u FBiH su: • Aluminij d.248 173.772 191.335 65.d.3 105.o.o.006 659.4 63. I ovdje se može uočiti da je recesija sa značajnim kašnjenjem zahvatila Federaciju BiH.489 882.604 660.d. Lukavac • Volkswagen Sarajevo • Prevent cutting d. Sarajevo • Kapis d.d.o.8 97.o.o.663 8. Ukupan broj zaposlenih je rastao do kraja 2008.556 zaposlenih u 2009.148 68.9 65. Gradačac • Hifa – oil d.721 905.o.1 72.9 84. Tomislavgrad. Sarajevo. Lukavac • JP Elektroprivreda HZ HB d.9 83. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima u 2009. što je manje za 4. Najveći izvoznici za 2009.6 84.4% manje od prošlogodišnjeg deficita).d.2 uvoza izvozom robe u% 64.581 1.1 72. Tešanj • Holdina d.o.o.5 51.o. godini Pokrivenost INDEKS 2009/2008 U HILJADAMA KM KANTON USK POK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SAK K .Trgovinski deficit Federacije BiH u 2009.1 21.o.201. Travnik • Standard d.189 ili za 1.998 113. Sarajevo • Borac export – import d.334 miliona KM (35.091 471.079.302 754.o. Mostar • Energoinvest d. godinu.o.

882 70. Od ukupnog broja nezaposlenih.2009. odbrani i policiji. godinu.6 17.114 39.556 4 199.000). godine iznosio je 356. godini iznosi 45.83 KM pri čemu je minimalna iznosila 296.Mjesečni statistički pregled FBiH 10/09.5% manje u odnosu na 2008.827 5 71. 10 .Mjesečni statistički pregled po kantonima u FBiH 3/10. Od ukupnog broja nezaposlenih.564 150.194 781.1 18.6 23. godini KANTON 1 USK POK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SAK K – 10 FBiH Stanovništvo Broj zaposlenih6 Radno sposobno stanovništvo Aktivno stanovništvo Stepen zaposlenosti u %7 Stanovništvo8 Radno sposobno stanovništvo9 Aktivno stanovništvo10 2 288.707 423. za zaposlenost: Federalni Zavod za statistiku .577 lica što je više za 15.6 47.338 275.549 400.) i građevinarstvu (1.7 14.36 KM. Stepen zaposlenosti stanovništva u Federaciji BiH u odnosu na aktivno stanovništvo iznosi 54. Ukupan broj penzionera u decembru mjesecu 2009.4 %. su stručne osobe.3 53. 224.800 2. Prosječna penzija u decembru 2009.992 225.8 22. Obrada: Federalni Zavod za programiranje razvoja.127 74.831 18.4 17. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa 100 10 Izvor podataka za broj stanovnika: Federalni Zavod za statistiku . U 2009.2 12.9 53.4 13. a 37.8 51.444 27. godinu.5 28. godine u Federaciji BiH je bilo registrovano 354.0 8 45.7% u odnosu na 2008.093 254.8 47.45% više u odnosu na prethodnu godinu.2 42.318 3 32.753 426. stepen zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa prisutnim stanovništvom i pomnoži sa 100 8 Stepen zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno sposobnim stanovništvom (stanovništvo staro od 15-65 godina) i pomnoži sa 100 9 Stepen zaposlenosti se izračunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. Stepen zaposlenosti po kantonima u 2009. godini u FBiH prosječna mjesečna neto plaća iznosi 792 KM ili 5. godini u odnosu na 2008.934 ili 4. Za penzije/mirovine koje se finansiraju iz proračuna Federacije BiH koeficijent za obračun i isplatu penzija/mirovina za mjesec decembar 2009.643 10.3% su zaposleni u vanprivredi. 7 U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH.301 1. a 52.0% na 45.4% .132 136.197 170.6%) nestručnih osoba. Stopa nezaposlenosti porasla je u 2009. sa 44.1 18.685 zaposlenih ili 6. dok je 129. Broj zaposlenih u odbrani (8.6 27.645 80.579.1% ).12.327.8 14. obrtu i slobodnim profesijama. 6 Ukupna zaposlenost na teritoriji FBiH obuhvaća zaposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama).298 42.684 (63.852 171.0 26.328 54.1 21.4%).6 18.596 9.0 64.456 185. godine iznosila je 353.7% čine zaposleni u privredi.7% ih je bilo ranije zaposleno.793 343.133 6 11.310 119. Prema izvještaju Federalnog zavoda za statistiku u strukturi zaposlenih 62.930 81.9 58.893 (36.166 81.6 49. godinu ili 5.0 16.896 37.6 Na evidencijama službi za zapošljavanje 31. Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u FBiH u 2009.g.532 9. Broj zaposlenih i stepen zaposlenosti stanovništva po kantonima daje se u sljedećoj tabeli: Tabela 4.3% prvi put traži zaposlenje.794 5. nije razvrstan po općinama i kantonima.9 28.700 283.614 23.7 61.219 22.3 7 16. Najveći pad zaposlenih zabilježen je u prerađivačkoj industriji (5.poznatog problema rada na crno nije moguće iz službenih statističkih podataka izvući zaključke o razmjerama uticaja recesije na zaposlenost u Federaciji BiH.6 54.6%. 47.8 25.688 71.018 14.886 498.943 52.063.907 4.4 18.392 manje zaposlenih u odnosu na 2008.602 33.

2009. prodajna mjesta) smještene na geografski određenom mjestu. godine u BiH se izračunava i prati indeks potrošačkih cijena (CPI). skladišta.93 107. Na dan 31. omogućuje upoređivanja stope inflacije s drugim zemljama. Za sve ostale penzije/mirovine koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009.12. Pored toga indeks potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima. te služi kao osnov za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i dr. Stoga je prestalo praćenje cijena na malo i troškova života. Od 2008.3%. a odnose se na obrt i slobodna zanimanja.65. godini.7 Poslovni subjekti su pravne i fizičke osobe koji obavljaju djelatnost sukladno sa propisima. predstavništva. omogućuje upoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regiona. Godinu bilježi pad po stopi od 0. godine iznosio je 1.5% u odnosu na isti period prethodne godine. Dijelovi poslovnog subjekta su organizacione jedinice u sastavu poslovnog subjekta – poslovne jedinice (radionice. godini iznosio 51.89 101. tako da je broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u 2009. te penzija i socijalnih davanja. tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave.12.70 99. 11 .4% u odnosu na 2008. Fizičke osobe su osobe koje obavljaju djelatnost u svoje ime i za svoj račun. stovarišta. Federalni zavod za statistiku počinje sa praćenjem indeksa potrošačkih cijena koji sukladno međunarodnim standardima predstavlja opće priznatu mjeru inflacije.120 poslovnih jedinica ili 4. godinu. te tijela državne vlasti.674 što je više za 1. Ukupan indeks potrošačkih cijena u FBIH u 2009.485.godine je 1. godine iznosi 43. Ostvaren rast indeksa potrošačkih cijena u FBiH se kretao kako slijedi: 2006 2007 2008 2009 2005 2006 2007 2008 105. Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama.619 što je više za 4. uredi.4% više nego u 2008. Registrovan broj pravnih lica sa stanjem 31. u odnosu na 2008.2009. godine registrovano je u sastavu pravnih lica ukupno 23.

193 GDP per capita u KM: 4. KM: 170 Slika 2.234 4.9 48. KM (uključena neregistrirana ekonomija – NOE). KM: 1.137 7.0 98.126 6.139 1. U 2009. KM: 159 Investicije u mil.954 48.508 3.687 44.561 288.601 17.6 45.142 6.865 62. Karta USK-a Prema procijenjenim podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za 2009. godinu u FBiH.318 GDP .6 57.384 2.142 mil KM ili 63.748 4.287 28.144 Prirodni priraštaj: 622 Gustina naseljenosti: 69.516 KM.620 3.6% od prosjeka Federacije.962 3. godinu. godini GDP po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) iznosi 6.911 185.6 100.u hiljadama KM 3 398.8 Neto plaća u KM: 739 GDP u mil.114 2.450 15.142 Uvoz u mil.193. Pregled GDP-a po općinama u kantonu kako slijedi: Tabela 5.0 32. godini Općina 1 Bihać Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bužim Cazin Ključ Sanski Most Velika Kladuša Stanovništvo 2 61.9%.810 197.273 166.828 87.553 GDP po stanovniku u KM 4 6. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI USK-a Površina u km2: 4.008 71.122 2. dok u Unsko sanskom kantonu iznosi 4.165 mil. U Unsko sanskom kantonu procjenjuje se da je ostvaren GDP u iznosu od 1. KM: 246 Izvoz u mil.193 mil KM što u odnosu na GDP Federacije iznosi 7.5 55.5. Bruto domaći proizvod (GDP) u 2009.516 GDP po stanovniku u KM-FBiH = 100 5 99.164. GDP (bruto domaći proizvod) u Federaciji BiH iznosi 15.125 Općine: 8 Naseljena mjesta: 355 Stanovništvo: 288.508 46.0 63.5 65.327.0 USK Federacija BiH Procjenu za 2009. kantonima i općinama izvršio Federalni zavod za programiranje razvoja prema slijedećoj formuli: broj zaposlenih u općini x prosječna plaća u općini broj zaposlenih u F BiH x prosječna plaća u FBiH x GDP FBiH 12 .527 37.468 19.

energ. Rudarstvo 96.5 U Federaciji BiH u 2009. godinu. Tabela 6. dok je u USK iznosio 159 miliona KM ili 17.7% manje u odnosu na 2008. Prerađivačka industrija 83. dok je u ovom kantonu ostvaren pad fizičkog obima po stopi od 17. iznosila je 44.Ovim se dobija približna procjena GDP-a kantona i općina.4 %. Pokrivenost uvoza izvozom u FBiH u 2009.proizvodnja hrane i pića 93.8% manje u odnosu na prethodnu godinu. godinu. godinu ili 3. U USK zaposlenost iznosi 32.840 zaposlenih ili 5. godini 11 Federalni zavod za programiranje razvoja.2009. a u USK 64.3% manje u odnosu na 2008. godini na kraju decembra iznosi 38.9 . godini iskazan je u slijedećoj tabeli: Tabela 7.0% od ukupnog uvoza FBiH u 2009. što je više za 4.556 što je u odnosu na isti period prethodne godine manje za 1. Snabdijevanje el. gasom i vodom 95. godine iznosi 354.11 U 2009.7 USK 82.202 miliona KM ili 27. str.12. dok je u USK vrijednost uvoza iznosila 246 miliona KM ili 25.69%.9%.2%. godini u FBiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 426.08% u odnosu na prethodnu godinu.0% ili za 4. kemikalija i kemikalijskih proizvoda 103. jer nisu uzete sve komponente koje utiču na obračun stvarnog GDP-a.4 74. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3. a u USK 54. Registrovan broj nezaposlenih u FBiH sa stanjem na dan 31. godini iznosi 45. U 2009.794.1 .4 C.6%.8 75.189 zaposlenih. godini. Pregled nezaposlenih po općinama u USK u 2009. Stepen nezaposlenosti u 2009. godinu. Registrovana nezaposlenost u USK u 2009. što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 1. godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u vrijednosti od 8.0%. godinu.577. godini. tako da broj nezaposlenih u odnosu na FBiH iznosi 7. što je više za 7. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u ovom kantonu u industrijskoj proizvodnji Federacije iznosi 3. Broj zaposlenih u USK učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u FBiH sa 7.849 lica koja traže zaposlenje.9 96.3% od ukupnog izvoza FBiH u 2009.1% manje u odnosu na 2008. godini u FBiH ostvaren je pad fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 11.7% u odnosu na 2008.69%.0 E.4 D.proizv.7 96.16 13 .686 miliona KM ili 20. Makroekonomski pokazatelji FBiH za 2009.6%. godini.9 78. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje 2009/2008 OPIS FBiH Industrija ukupno 88. U 2009.6% u 2009. Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u FBiH u 2009.5% manje u odnosu na 2008. godinu ili 4.

3 81.98 674. godinu. dok je u USK broj registrovanih obrtnika iznosio 3.45% više u odnosu na prethodnu godinu.132 4.72% u odnosu na 2008.104 1. godine 51.2 83.1 52.2 45.78 660.285 ili 5.12.85 792.4 60.9% u odnosu na 2008. godine iznosio je 1.706 7. Za penzije koje se finansiraju iz proračuna Federacije BiH koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009. Prosječna penzija u decembru 2009.07 689.32 738.213 6. godinu i što je 93.4 U 2009.556 4 20.133 5 43.704 2. dok je u USK broj registrovanih iznosio 4. što je više za 738 registrovanih obrtnika ili 2.83 KM pri čemu je minimalna iznosila 296. godine je bio 43.260 1.08 642. U USK broj penzionera u istom periodu iznosi 20.794 426.2009.152 4.Općina Nezaposleni Broj zaposlenih Aktivno stanovništvo Stepen nezaposlenosti u % 1 Bihać Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bužim Cazin Ključ Sanski Most Velika Kladuša USK Federacija BiH 2 8.7% od ukupnog broja penzionera u FBiH. godini prosječna mjesečna neto plaća iznosi 792 KM ili 5.36 KM.485.7 50.4 93.614 98. Plaće u USK po općinama u 2009.9% u odnosu na prethodnu godinu.509 8. Broj registrovanih pravnih osoba u USK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 10. godine iznosila je 353.381 5.374 32.726 2. Prosječna neto plaća u 2009.428 1.4 60.20 668.12.2009.086 2.3% u odnosu na prosjek FBiH.6 56. Za sve ostale penzije koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009.0 84.309 3.2 54.364 4.803 4.59 708.0 847.40 606. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika sa stanjem 31.779 što je manje za 13 registrovanih u obrtu ili 0.619 u Federaciji BiH što je više za 1.1%. godini Općina 1 Bihać Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bužim Cazin Ključ Sanski Most Velika Kladuša USK Federacija BiH Prosječna neto plaća u KM 2 FBiH = 100 3 107.5 87. godine iznosio je 356.418. godini dajemo u slijedećoj tabeli: Tabela 8. U USK prosječna plaća iznosila je 739 KM što je više za 7.5% u odnosu na 2008.65.643 781.167 8.826 1.3% u 14 .980 4.365 10.205 2.5 61.08 Ukupan broj penzionera u FBiH u decembru mjesecu 2009.4 76.0 89. što je u odnosu na prošlu godinu više za 123 ili 2.3 100.063. godine je 1.890 14.988 71. godinu. Prema statističkim podacima broj registrovanih pravnih osoba 31.849 354.674 u FBiH.2 85.2 64.897 novoregistronih ili 4.577 3 11.

3%.odnosu na 2008. godinu. Broj registrovanih fizičkih lica-obrtnika u USK učestvuje u ukupnom broju registrovanih fizičkih lica-obrtnika u Federaciji BiH sa 7. 15 .

zaključila sam da se BiH. Bosna i Hercegovina je po svojim makroekonomskim performansama bila razvijenija od nekih tranzicijskih zemalja koje su sada punopravne članice Evropske unije. Bosanskohercegovački GDP-a danas je tek na razini od oko 60 % prijeratnog nivoa. Globalna recesija je u svjetskoj ekonomiji prouzrokovala pad ekonomske aktivnosti. Stope ekonomskog rasta koje su se kretale u prosjeku 5-6% u posljednjih pet godina. ZAKLJUČAK Bosna i Hercegovina je jedna od država u regiji koja je u posljednjoj deceniji XX stoljeća doživjela tako obimna ratna razaranja koja nisu upamćena na ovim prostorima još od Drugog svjetskog rata. 16 . kao i FBiH. pretvorene su u ekonomski pad. probleme financiranja tekućeg prihoda.6. Proučavajući podatke koji su mi bili dostupni. nelikvidnost realnog sektora. Svi makroekonomski pokazatelji su negativni za FBiH u smislu da pokazuju ekonomski pad. te enormni rast nezaposlenosti. rasta i razvoja kompanija. Recesija je dovela do diskontinuiteta u ekonomskom rastu u FBiH. kao tranziciona zemlja. Prije izbijanja spomenutih ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. suočava sa recesijom. depresiju potrošnje građana i agregatne potrošnje.

. Makroekonomija. Uvod u makroekonomiju.. al. Bihać. godine 17 . et. 2005. Dornbuch R.A. Mate Zagreb. Macroeconimics. Samuelson P..7. Graw – Hill International 4. Graw – Hill International. Fisher S. Zagreb. Literatura: 1. Grafičar Bihać. godine 3.. 2004. Ekonomija.. godine 2. Omerdić M. Mc. Babić M. Mc. 1990.

Popis ilustracija: Slike 1. godini 8. Karta BiH podijeljena po kantonima 2. Stepen nezaposlenosti u 2009. Karta USK-a Tabele 1. godini 4. Prosječna neto plaća u 2009. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima u 2009. godini 18 .9. Stepen zaposlenosti po kantonima u 2009. godini 5. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima za 2009. godinu 2. Bruto domaći proizvod (GDP) u 2009. godini 6. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje 7. Industrijska proizvodnja po kantonima 3.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->