You are on page 1of 17

1.

Uvod
Seminarski rad je podijeljen u šest dijelova, a to su: uvod, makroekonomija,
makroekonomski pokazatelji, makroekonomski pokazatelji FBiH, makroekonomski
pokazatelji USK-a i zaključak.
U ovom seminarskom radu, objasnit ćemo osnovne pojmove iz makroekonomije, sa
osvrtom na ciljeve i instrumente makroekonomije. Politička, društvena i socijalna sudbina
zemalja ovisi o privrednom uspjehu i njeno područje ekonomije nije danas važnije za
nacionalni uspjeh od njenih makroekonomskih učinaka. U makroekonomskoj analizi postoji
nekoliko ključnih makroekonomskih varijabli, kao što su bruto društveni proizvod, stopa
nezaposlenosti, inflacija, neto uvoz, neto iznos, koje ćemo teoretski objasniti. U predzadnjem
i zadnjem dijelu navedene makroekonomske pokazatelje koje smo teoretski objasnili,
potkrijepit ćemo dokazima, odnosno izvještajem Federalnog zavoda za razvoj, tako da ćemo
pokazati vrijednosti makroekonomskih pokazatelja Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-
Sanskog kantona za 2009. godinu. Kroz rad ćemo utvrditi da li Bosna i Hercegovina, kao
zemlja u tranziciji, pokazuje tendenciju ekonomskog rasta ili pada, da li ima deficit ili suficit,
kolika je zaposlenost, a kolika nezaposlenost i mnoge razradit ćemo druge probleme koji su
zanimljivi za ovu zemlju.

1
2. Makroekonomija
Opće prihvaćena, najjednostavnija i najrazumljivija definicija makroekonomije glasi:
„Makroekonomija je proučavanje ponašanja ekonomije u cjelini.“1 Glavne kategorije i
varijable kojima se bavi makroekonomija su: ukupna proizvodnja ili bruto domaći proizvod,
ekonomski rast i razvoj, agregatna ponuda roba, agregatna potražnja roba, zaposlenost,
odnosno nezaposlenost, ravnoteža i neravnoteža ekonomskog sistema, investicije, štednja,
inflacija deflacija, opći nivo cijena, trgovinska odnosno platna bilanca itd.

2.1. Instrumenti makroekonomske politike


Instrument ekonomske politike je ekonomska varijabla koju kontrolira vlada, a koja može
utjecati na jedan ili više makroekonomskih ciljeva. Mijenjajući monetarnu, fiskalnu ili druge
politike vlade mogu voditi privredu prema boljoj kombinaciji outputa, stabilnosti cijena,
zaposlenosti i međunarodnoj razmjeni. Instrumenti makroekonomske politike su:
1. monetarna politika,
2. fiskalna politika,
3. ekonomski odnosi sa inostranstvom i
4. politika dohotka.

2.1.1. Monetarna politika


Monetarnu politiku vlada vodi upravljanjem novcem, kreditom, i bankarskim sustavom.
Novac se sastoji od sredstava razmjene ili metoda plaćanja. Danas, ljudi koriste gotov novac i
depozite po viđenju da bi platili svoje račune. Centralna banka može regulirati količinu novca
dostupnu ekonomiji. Mijenjajući ponudu novca Centralna banka može utjecati na mnogo
financijskih i ekonomskih varijabli kao što su kamatnjaci, cijene dionica, cijene stanovanja i
devizni kurs. Ograničavanje ponude novca uzrokuje veće kamatnjake i smanjuje ulaganja, što
uzrokuje smanjivanje GDP-a i nižu inflaciju. Ako je Centralna banka suočena s recesijom,
ona može povećati ponudu novca i sniziti kamatnjake da bi potaknula ekonomsku aktivnost.
Tačna priroda monetarne politike, način na koji Centralna banka nadzire novac i veze
između novca, proizvodnje i inflacije, jedno je od najvažnijih i najproturječnijih područja
makroekonomije.

2.1.2. Fiskalna politika


Fiskalna politika označava upotrebu poreza izdataka države, odnosno javne potrošnje.
Izdaci države javljaju se u dva oblika. Prvi su kupovine države, a one obuhvataju izdatke na
dobra i usluge, nabavke tenkova, izgradnju cesta, plaće za suce, nastavnike, zdravstvene
radnike, profesionalne vojnike, policajce. Potrošnja države određuje relativnu veličinu javnog
i privatnog sektora, znači koliko GNP-a se troši kolektivno, ne privatno. Iz makroekonomske
perspektive, javna potrošnja utječe na opću razinu potrošnje i na taj način utječe na razinu
GNP-a. Drugi dio fiskalne politike, oporezivanje, utječe na ukupnu privredu na dva načina.
Porezi smanjuju dohotke stanovništva. Ostavljajući kućanstva s manje raspoloživog dohotka,
porezi imaju tendenciju smanjivanja potrošnje stanovništva na dobra i usluge. To smanjuje
potražnju za dobrima i uslugama, što na kraju smanjuje ostvareni GNP. Uz to, porezi utječu
na tržišne cijene, utječući na taj način na poticaje i ponašanje. Na primjer, što se više
oporezuju profiti poduzeća, poduzeća se obeshrabruju da ulažu u nova kapitalna dobra.
2.1.3. Politika međunarodnih ekonomskih odnosa
Kako privrede postaju sve povezanije, oni koji formiraju ekonomsku politiku posvećuju
sve veću pažnju politici međunarodnih odnosa. Ovi instrumenti svrstavaju se u dvije
kategorije. Prvo su politike razmjene, koje se sastoje od carina, kvota i ostalih mjera koje
1
Dornbuch R., Fisher S., Macroeconimics, Mc. Graw – Hill International, 1990., str.3
2
ograničavaju ili potiču uvoz ili izvoz. Većina trgovinskih politika ima malo utjecaja na
makroekonomsko ponašanje, međutim, s vremena na vrijeme, ograničenja međunarodne
razmjene postaju toliko velika da uzrokuju velike ekonomske poremećaje, inflacije ili
recesije. Druga skupina mjera politike posebno namijenjena vanjskom sektoru je upravljanje
tržištem deviznih kurseva. Na međunarodnu razmjenu zemlje, utječe njezin devizni kurs koji
predstavlja cijenu njene vlastite valute izraženu u valutama drugih zemalja. Zemlje usvajaju
različite sisteme regulisanja svojih deviznih kurseva. Neki sistemi dopuštaju da devizni
kursevi budu određeni samo ponudom i potražnjom, drugi uspostavljaju fiksne devizne
kurseve u odnosu na druge valute.

2.1.4. Politike dohotka


Kada inflacija prijeti da izmakne kontroli, vlade traže put za stabiliziranje cijena.
Tradicionalni put za usporavanje inflacije bio je da vlade poduzmu korake monetarne ili
fiskalne politike, da smanje proizvodnju i povećaju nezaposlenost. Međutim, ta tradicionalna
strategija pokazale se izuzetno skupom. Potrebno je hiljade milijardi dolara gubitka GNP-a da
bi se inflacija smanjila za nekoliko procenata. Suočene s potrebnom da uzmu tako neugodan
lijek, vlade često traže druge metode za suzbijanje inflacije. Te alternative nalaze se u rasponu
od kontrole nadnica i cijena do manje dramatičnih mjera poput dobrovoljnih smjernica za
nadnice i cijene. Politike za kontrolu nadnica i cijena poznate su kao politike dohotka, a one
su kontraverzne svim makroekonomskim politikama. Ekonomisti smatraju da su ove politike
neefikasne. Drugi smatraju da one ne samo da su nekorisne, već i gore od toga, da se miješaju
u djelovanje slobodnih tržišta, da kvare promjenjivost relativnih cijena i ne uspijevaju
smanjiti inflaciju. Zemlja raspolaže širokom paletom instrumenata ekonomske politike koje
može upotrijebiti da bi postigla svoje makroekonomske ciljeve. Politike dohotka su pokušaji
vlade da ublaži inflaciju direktnim koracima, bilo verbalnim uvjeravanjem ili propisanom
kontrolom nadnica i cijena.

3
3. Makroekonomski pokazatelji

Pri procjeni uspješnosti sveobuhvatne privredne efikasnosti, ekonomisti promatraju četiri


područja: proizvodnju, zaposlenost, stabilnost cijena i međunarodnu razmjenu.

3.1. Proizvodnja
Sveobuhvatna mjera ukupne proizvodnje u jednoj privredi je bruto društveni proizvod
(GNP)2. To je mjerilo tržišne vrijednosti svih roba i usluga finalne potražnje proizvedenih u
jednoj zemlji tokom jedne godine. Postoje dva načina za mjerenje GNP-a. Nominalni GNP je
mjeren u tekućim tržišnim cijenama. Realni GNP je procijenjen u konstantnim ili
nepromjenjivim cijenama. Promjene realnog GNP-a su najbolje i široko pristupačne mjere
nivoa i rasta proizvodnje, a služe kao pažljivi posmatrač pulsa nacionalne privrede.
Nestalnosti u sveobuhvatnoj privrednoj aktivnosti su poznate kao privredni ciklusi. Tokom
silaznog privrednog ciklusa milioni ljudi gube posao, a država ostaje bez roba i usluga
vrijednih milijarde dolara zbog velikog smanjenja proizvodnje. Usprkos kratkoročnim
kolebanjima GNP-a koja se vide u privrednim ciklusima suvremene ekonomije najčešće
pokazuju stabilan dugoročni rast realnog GNP-a i napredak u životnom standardu, a to
napredovanje je poznato kao privredni rast. Primjer toga je američka privreda, koja je moćna
lokomotiva napretka u razdoblju dužem od jednog stoljeća, kako pokazuje rast potencijalnog
proizvoda.3
Potencijalni GNP je dugoročni trend realnog GNP-a. On predstavlja dugoročne proizvodne
mogućnosti proizvodnje koju privreda može ostvariti uz održavanje stabilnih cijena.
Potencijalni proizvod se također ponekad zove proizvod na razini visoke zaposlenosti. Kad
privreda djeluje na svom potencijalnom GNP-u, nezaposlenost je niska, a vrijednost
proizvodnje je visoka. Tokom privrednih ciklusa, tekući GNP odstupa od potencijalnog.
Razlika između potencijalnog i stvarnog GNP-a zove se GNP jaz. Veliki GNP jaz znači da
je privreda u silaznom kretanju i da djeluje unutar granice svojih proizvodnih mogućnosti.
Kretanje privrede silaznom putanjom naziva se recesija, kad je jaz malen, a depresija kad je
jaz velik.

3.2. Visoka zaposlenost, niska nezaposlenost


Ljudi žele biti u mogućnosti pronalaska dobrog, visoko plaćenog posla bez predugog
traženja ili čekanja. Radna snaga uključuje sve zaposlene osobe i one nezaposlene pojedince
koji traže posao. Isključeni su oni koji su bez posla, a koji ga ne traže. Stopa nezaposlenosti
ima tendenciju kretanja kao i privredni ciklus, što znači da kad je proizvodnja smanjena,
potražnja za radom pada, a stopa nezaposlenosti se povećava. Nezaposlenost je dosegla
empirijske razmjere u velikoj krizi 1930-tih godina kad je četvrtina radne snage bila
nezaposlena. Iako je zemlja izbjegla veliku depresiju, u posljednja dva desetljeća došlo je do
značajnog povećanja dijela radne snage koji je nezaposlen. Cilj ostvarenja dobrog zaposlenja
za sve koji ga žele pokazao se sve teže ostvarivim. Visoka je nezaposlenost i ekonomski i
društveni problem. Kao ekonomski problem, ona je rasipanje dragocjenih sredstava. Kao
društveni problem, ona je izvor velike patnje, jer se nezaposleni radnici muče sa smanjenim
dohotcima. Tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti, ekonomska se tegoba prenosi i štetno
djeluje na osjećaje ljudi i živote obitelji. Stanovništvo se prema zaposlenosti dijeli na četiri
skupine:
 zaposleni – stanovništvo koje obavlja bilo koji plaćeni posao, kao i ono koje ima
zaposlenje ali je odsutno sa posla zbog bolesti, štrajkova ili praznika;

2
gross national product
3
Samuelson P.A. i Nordhaus W., Ekonomija, 14. izdanje, McGraw-Hill, MATE, Zagreb 1992. god. str. 398.
4
 nezaposleni – stanovništvo koje nije zaposleno, ali aktivno traži posao ili čeka da se
vrati na posao;
 izvan radne snage – stanovništvo koje se školuje, održava kuću, koje je u mirovini,
koje je suviše bolesno da bi moglo raditi ili jednostavno oni koji ne traže posao;
 radna snaga – svi oni koji su zaposleni ili nezaposleni.

Veličina zaposlenosti mjeri se stopom zaposlenosti koja je jednaka odnosu broja


zaposlenih (Z) i veličine radne snage (RS). Veličina nezaposlenosti mjeri se stopom
nezaposlenosti koja je jednaka odnosu broja nezaposlenih (N) i veličine radne snage (RS).
Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih podijeljen ukupnom radnom snagom.

3.3. Stabilne cijene


Održati stabilne cijene unutar slobodnog tržišta je suptilan posao, koja uključuje ocjenu da
je tržišna privreda koja glatko funkcionira, najefikasniji način za organiziranje većine
privrednih aktivnosti. Na slobodnom tržištu cijene su do najveće moguće mjere određene
ponudom i potražnjom, a država ne kontrolira cijene pojedinačnih dobara. Samo dopuštajući
poduzećima da slobodno određuju cijene, može se osigurati da tržište usmjerava resurse ka
njihovoj najefikasnijoj upotrebi. Drugi dio ovog cilja je sprječavanje, da opća razina cijena
naglo raste ili naglo pada. Tržišna ekonomija koristi cijene kao mjerilo za mjerenje
ekonomske vrijednosti i kao način za vođenje poslova. Kada se ekonomsko mjerilo naglo
mijenja u razdobljima rasta cijena, ljudi postaju zbunjeni i troše mnogo vremena brinući se o
vrijednosti svoga novca. Nagle promjene cijena vode u ekonomsku neefikasnost.
Najuobičajenije mjerilo opće razine cijena je indeks potrošačkih cijena poznat kao CPI 4. CPI
prati cijene fiksne košare dobara koju kupuje tipični urbani potrošač (uključujući stavke poput
hrane, stanovanja, odjeće i medicinske skrbi). Od 2008. godine u BiH se izračunava i prati
indeks potrošačkih cijena (CPI). Federalni zavod za statistiku počinje sa praćenjem indeksa
potrošačkih cijena koji sukladno međunarodnim standardima predstavlja opće priznatu mjeru
inflacije. Stoga je prestalo praćenje cijena na malo i troškova života. Pored toga indeks
potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim
ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod
ugovora s indeksnim klauzulama, omogućuje uspoređivanja stope inflacije s drugim
zemljama, omogućuje uspoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regiona,
te služi kao osnovu za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici
nacionalnih računa i dr.
Promjene u razini cijena se zovu stope inflacije, što označava stopu rasta ili pada razine
cijena od jedne do druge godine. Deflacija se zbiva kada cijene opadaju, tj. stopa inflacije je
negativna. Većina zemalja teži zlatnoj sredini cjenovne fleksibilnosti, često tolerirajući blagu
inflaciju kao najbolji način da se sistemu cijena dopusti da funkcionira efikasno.

3.4. Međunarodna trgovina


Većina zemalja nastoji plodonosno sudjelovati u međunarodnoj trgovini. Uvoze i izvoze
dobra, usluge i kapital. Daju ili uzimaju kredite od inozemnih partnera. Imitiraju strane
tehnologije ili prodaju nove proizvode u inozemstvu. Njihovi ljudi putuju na sve strane svijeta
zbog posla ili užitka. Dugoročno, države obično nastoje održati uvoz i izvoz u ravnoteži.
Brojčana razlika između vrijednosti izvoza neke zemlje i njezina uvoza zove se neto izvoz, što
znači da je neto izvoz jednak vrijednosti izvoza minus vrijednost uvoza. Kada je neto izvoz
pozitivan prisutan je trgovinski suficit. Trgovinski deficit nastaje kada je vrijednost uvoza
veća od vrijednosti izvoza.
4
consumer price index
5
4. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI FBIH5

Površina u km : 26.109,7
2

Kantoni: 10
Općine: 79
Naseljena mjesta: 3.330
Stanovništvo: 2.327.318
Prirodni priraštaj: 3.314
Gustina naseljenosti: 89,1
Neto plaća u KM: 792
GDP u mil. KM: 15.165
GDP per capita u KM: 6.516
Uvoz u mil. KM: 8.202
Izvoz u mil. KM: 3.686
Investicije u mil. KM: 4.157

Slika 1. Karta BiH podijeljena po kantonima

Trenutna ekonomska situacija u Federaciji BiH, pod uticajem svjetske ekonomske krize, ima
sljedeće karakteristike:
 pad proizvodnje i prometa u najvažnijim privrednim granama
 otežan pristup financijskim sredstvima
 pad izvoza i uvoza
 pad agregatne tražnje
 smanjenje priliva iz inostranstva
 povećanje nezaposlenosti
 smanjenje fiskalnih prihoda.

Procjena je da su navedeni negativni trendovi prema dostupnim statističkim pokazateljima,


prouzrokovali pad GDP-a u 2009. godini u procentu od 3%. U 2009. godini GDP po glavi
stanovnika (prisutni broj stanovnika) iznosi 6.516 KM. Bruto domaći proizvod (GDP) i GDP-
a po stanovniku daju se u sljedećem pregledu:

Tabela 1. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima za 2009. godinu


Općina Stanovništvo GDP – u GDP po GDP po

5
za 2009. godinu
6
stanovniku u stanovniku u KM
hiljadama KM
KM FBiH = 100
1 2 3 4 5
USK 288.114 1.193.450 4.142 63,6
POK 39.886 227.468 5.703 87,5
TK 498.549 2.388.417 4.791 73,5
ZDK 400.602 2.305.012 5.754 88,3
BPK 33.093 204.721 6.186 94,9
SBK 254.992 1.167.671 4.579 70,3
HNK 225.930 1.602.893 7.095 108,9
ZHK 81.707 442.805 5.419 83,2
SAK 423.645 5.240.870 12.371 189,9
K - 10 80.800 391.245 4.842 74,3
Federacija BiH 2.327.318 15.164.553 6.516 100,0

U 2009. godini došlo je do smanjenja obima industrijske proizvodnje tako da je zabilježen


pad ukupne industrijske proizvodnje u procentu od 11,6%. Najveći pad industrijske
proizvodnje ostvaren je u oblasti prerađivačke industrije, a posebno u djelatnosti Proizvodnja
motornih vozila, prikolica i poluprikolica (70,8% u odnosu na prošlu godinu). Rast
proizvodnje ostvaren je u djelatnostima:
1. proizvodnje duhanskih proizvoda (12,8% u odnosu na prošlu
godinu),
2. proizvodnje koksa, derivate nafte i nuklearnog goriva (3,6%),
3. proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda (3%),
4. proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira(2,4%).

Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje po kantonima u industrijskoj proizvodnji


Federacije, i rast fizičkog obima industrijske proizvodnje u 2009. godini daju se u slijedećoj
tabeli:

Tabela 2. Industrijska proizvodnja po kantonima


STRUKTURA U % INDEKS
KANTON
2008. 2009. 2008./2007. 2009./2008.
USK 3,3 3,0 102,6 82,4
POK 1,0 1,1 137,9 113,2
TK 28,0 27,3 110,4 87,2
ZDK 20,6 20,1 94,1 87,5
BPK 0,9 0,9 107,7 89,4
SBK 5,8 5,9 102,3 91,8
HNK 10,6 11,5 112,8 102,6
ZHK 1,8 1,6 96,8 76,2
SAK 25,3 25,9 123,8 94,5
K - 10 2,8 2,7 112,2 91,3
Federacija BiH 100,0 100,0 107,9 88,4
U 2009. godini u Federaciji BiH ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3.686 miliona KM što je u
odnosu na 2008. godinu manje za 20,7%. U 2009. godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u

7
vrijednosti od 8.202 miliona KM ili 27,8%% manje u odnosu na prethodnu godinu. Procenat
pokrivenosti uvoza izvozom 2009. godini iznosi 44,9%.
Trgovinski deficit Federacije BiH u 2009. godini ostvaren je u iznosu od 4.334 miliona
KM (35,4% manje od prošlogodišnjeg deficita). Vrijednosti izvoza i uvoza kao i pokrivenosti
uvoza izvozom roba daje se u sljedećoj tabeli:

Tabela 3. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima u 2009. godini


U HILJADAMA KM INDEKS 2009/2008 Pokrivenost
KANTON uvoza izvozom
IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ robe u %
USK 158.914 246.107 82,9 74,5 64,6
POK 40.302 123.581 65,1 51,1 32,6
TK 754.990 1.092.142 79,2 72,4 62,1
ZDK 829.148 974.335 81,9 63,3 85,1
BPK 68.951 65.006 83,9 105,6 106,1
SBK 396.091 659.721 84,2 72,2 60
HNK 471.772 905.489 65,8 73,6 52,1
ZHK 191.604 882.651 97,3 84,9 21,7
SAK 660.998 3.079.248 88,0 72,0 21,5
K - 10 113.243 173.663 85,6 82,1 65,2
Federacija BiH 3.686.013 8.201.943 79,3 72,2 44,9

Najveći uvoznici za 2009. Godinu u FBiH su:


 Aluminij d.d. Mostar
 Volkswagen Sarajevo
 Mittal Steel Zenica d.o.o.
 Global ispat koksna industrija d.o.o. Lukavac
 JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
 Energoinvest d.d. Sarajevo
 TMD Ai d.o.o. Gradačac
 Hifa – oil d.o.o. Tešanj
 Holdina d.o.o. Sarajevo
 Petrol BiH oil company d.o.o. Sarajevo.

Najveći izvoznici za 2009. Godinu u FBiH su:


 Aluminij d.d. Mostar
 Mittal Steel Zenica d.o.o.
 Global ispat koksna industrija d.o.o. Lukavac
 Volkswagen Sarajevo
 Prevent cutting d.o.o. Visoko
 TMD Ai d.o.o. Gradačac
 JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
 Borac export – import d.d. Travnik
 Standard d.d. Sarajevo
 Kapis d.o.o. Tomislavgrad.
Ukupan broj zaposlenih je rastao do kraja 2008. godine, kada je sa 430.745 pao na 426.556
zaposlenih u 2009. godini, što je manje za 4.189 ili za 1,0 % u odnosu na 2008. godinu. I
ovdje se može uočiti da je recesija sa značajnim kašnjenjem zahvatila Federaciju BiH. Treba

8
imati na umu da se ovdje radi o podacima o registriranoj, a ne stvarnoj zaposlenosti, te je
razumno pretpostaviti da su se na udaru otkaza najprije našli neprijavljeni zaposleni. Zbog
poznatog problema rada na crno nije moguće iz službenih statističkih podataka izvući
zaključke o razmjerama uticaja recesije na zaposlenost u Federaciji BiH. Prema izvještaju
Federalnog zavoda za statistiku u strukturi zaposlenih 62,7% čine zaposleni u privredi, a
37,3% su zaposleni u vanprivredi. Najveći pad zaposlenih zabilježen je u prerađivačkoj
industriji (5.685 zaposlenih ili 6,5% manje u odnosu na 2008.g.) i građevinarstvu (1.392
manje zaposlenih u odnosu na 2008. godinu ili 5,1% ). Stepen zaposlenosti stanovništva u
Federaciji BiH u odnosu na aktivno stanovništvo iznosi 54,6%. Broj zaposlenih i stepen
zaposlenosti stanovništva po kantonima daje se u sljedećoj tabeli:

Tabela 4. Stepen zaposlenosti po kantonima u 2009. godini


Radno Stepen zaposlenosti u %7
Broj Aktivno Radno
KANTON Stanovništvo sposobno Aktivno
zaposlenih6 stanovništvo
stanovništvo Stanovništvo8 sposobno stanovništvo10
stanovništvo9
1 2 3 4 5 6 7 8
USK 288.114 32.794 199.444 71.643 11,4 16,4 45,8
POK 39.886 5.166 27.793 10.852 13,0 18,6 47,6
TK 498.549 81.882 343.338 171.132 16,4 23,8 47,8
ZDK 400.602 70.907 275.219 136.596 17,7 25,8 51,9
BPK 33.093 4.896 22.197 9.127 14,8 22,1 53,6
SBK 254.992 37.298 170.564 74.688 14,6 21,9 49,9
HNK 225.930 42.018 150.328 71.614 18,6 28,0 58,7
ZHK 81.707 14.310 54.700 23.456 17,5 26,2 61,0
SAK 423.645 119.532 283.943 185.831 28,2 42,1 64,3
K – 10 80.800 9.753 52.301 18.194 12,1 18,6 53,6
FBiH 2.327.318 426.556 1.579.827 781.133 18,3 27,0 54,6

Na evidencijama službi za zapošljavanje 31.12.2009. godine u Federaciji BiH je bilo


registrovano 354.577 lica što je više za 15.934 ili 4,7% u odnosu na 2008. godinu. Od
ukupnog broja nezaposlenih, 47,3% prvi put traži zaposlenje, a 52,7% ih je bilo ranije
zaposleno. Od ukupnog broja nezaposlenih, 224.684 (63,4%), su stručne osobe, dok je
129.893 (36,6%) nestručnih osoba. Stopa nezaposlenosti porasla je u 2009. godini u odnosu
na 2008. godinu, sa 44,0% na 45,4% . Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u FBiH
u 2009. godini iznosi 45,4 %.
U 2009. godini u FBiH prosječna mjesečna neto plaća iznosi 792 KM ili 5,45% više u
odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj penzionera u decembru mjesecu 2009. godine
6
Ukupna zaposlenost na teritoriji FBiH obuhvaća zaposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama), obrtu
i slobodnim profesijama, odbrani i policiji. Broj zaposlenih u odbrani (8.000), nije razvrstan po općinama i
kantonima.
7
U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH, stepen zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih
podijeli sa prisutnim stanovništvom i pomnoži sa 100
8
Stepen zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno sposobnim stanovništvom
(stanovništvo staro od 15-65 godina) i pomnoži sa 100
9
Stepen zaposlenosti se izračunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnom
snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa 100
10
Izvor podataka za broj stanovnika: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled FBiH 10/09,
za zaposlenost: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled po kantonima u FBiH 3/10.
Obrada: Federalni Zavod za programiranje razvoja.
9
iznosio je 356.063. Prosječna penzija u decembru 2009. godine iznosila je 353,83 KM pri
čemu je minimalna iznosila 296,36 KM. Za penzije/mirovine koje se finansiraju iz proračuna
Federacije BiH koeficijent za obračun i isplatu penzija/mirovina za mjesec decembar 2009.
godine je 1,485. Za sve ostale penzije/mirovine koeficijent za obračun i isplatu penzija za
mjesec decembar 2009. godine iznosio je 1,65.
Od 2008. godine u BiH se izračunava i prati indeks potrošačkih cijena (CPI). Federalni
zavod za statistiku počinje sa praćenjem indeksa potrošačkih cijena koji sukladno
međunarodnim standardima predstavlja opće priznatu mjeru inflacije. Stoga je prestalo
praćenje cijena na malo i troškova života. Pored toga indeks potrošačkih cijena koristi se za
usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja.
Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omogućuje
upoređivanja stope inflacije s drugim zemljama, omogućuje upoređivanje kretanja cijena
unutar zemlje između pojedinih regiona, te služi kao osnov za deflacioniranje pojedinih
makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i dr. Ukupan indeks potrošačkih
cijena u FBIH u 2009. u odnosu na 2008. Godinu bilježi pad po stopi od 0,3%.
Ostvaren rast indeksa potrošačkih cijena u FBiH se kretao kako slijedi:
2006 2007 2008 2009
2005 2006 2007 2008

105,89 101.93 107,70 99,7

Poslovni subjekti su pravne i fizičke osobe koji obavljaju djelatnost sukladno sa propisima, te
tijela državne vlasti, tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave. Registrovan
broj pravnih lica sa stanjem 31.12.2009. godine iznosi 43.619 što je više za 4,5% u odnosu na
isti period prethodne godine.
Dijelovi poslovnog subjekta su organizacione jedinice u sastavu poslovnog subjekta –
poslovne jedinice (radionice, skladišta, uredi, stovarišta, predstavništva, prodajna mjesta)
smještene na geografski određenom mjestu. Na dan 31.12.2009. godine registrovano je u
sastavu pravnih lica ukupno 23.120 poslovnih jedinica ili 4,4% više nego u 2008. godini.
Fizičke osobe su osobe koje obavljaju djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a odnose se na
obrt i slobodna zanimanja, tako da je broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u 2009. godini
iznosio 51.674 što je više za 1,4% u odnosu na 2008. godinu.

10
5. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI USK-a

Površina u km2: 4.125


Općine: 8
Naseljena mjesta: 355
Stanovništvo: 288.144
Prirodni priraštaj: 622
Gustina naseljenosti: 69,8
Neto plaća u KM: 739
GDP u mil. KM: 1.193
GDP per capita u KM: 4.142
Uvoz u mil. KM: 246
Izvoz u mil. KM: 159
Investicije u mil. KM: 170

Slika 2. Karta USK-a

Prema procijenjenim podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za 2009. godinu, GDP
(bruto domaći proizvod) u Federaciji BiH iznosi 15.165 mil. KM (uključena neregistrirana ekonomija
– NOE). U 2009. godini GDP po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) iznosi 6.516 KM, dok u
Unsko sanskom kantonu iznosi 4.142 mil KM ili 63,6% od prosjeka Federacije. U Unsko sanskom
kantonu procjenjuje se da je ostvaren GDP u iznosu od 1.193 mil KM što u odnosu na GDP Federacije
iznosi 7,9%. Pregled GDP-a po općinama u kantonu kako slijedi:

Tabela 5. Bruto domaći proizvod (GDP) u 2009. godini


GDP po GDP po
GDP - u
Općina Stanovništvo stanovniku u stanovniku u
hiljadama KM
KM KM-FBiH = 100
1 2 3 4 5
Bihać 61.287 398.828 6.508 99,9
Bosanska Krupa 28.137 87.954 3.126 48,0
Bosanski Petrovac 7.601 48.527 6.384 98,0
Bužim 17.865 37.911 2.122 32,6
Cazin 62.468 185.008 2.962 45,5
Ključ 19.687 71.273 3.620 55,6
Sanski Most 44.508 166.810 3.748 57,5
Velika Kladuša 46.561 197.139 4.234 65,0
USK 288.114 1.193.450 4.142 63,6
Federacija BiH 2.327.318 15.164.553 6.516 100,0

Procjenu za 2009. godinu u FBiH, kantonima i općinama izvršio Federalni zavod za


programiranje razvoja prema slijedećoj formuli:

broj zaposlenih u općini x prosječna plaća u općini x GDP FBiH


broj zaposlenih u F BiH x prosječna plaća u FBiH

11
Ovim se dobija približna procjena GDP-a kantona i općina, jer nisu uzete sve komponente
koje utiču na obračun stvarnog GDP-a.11
U 2009. godini u FBiH ostvaren je pad fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od
11,6%. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u ovom kantonu u industrijskoj
proizvodnji Federacije iznosi 3,0%, dok je u ovom kantonu ostvaren pad fizičkog obima po
stopi od 17,6% u 2009. godini.

Tabela 6. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje


2009/2008
OPIS
FBiH USK
Industrija ukupno 88,4 82,4
C. Rudarstvo 96,4 74,9
D. Prerađivačka industrija 83,9 78,7
- proizvodnja hrane i pića 93,1 96,8
- proizv. kemikalija i kemikalijskih proizvoda 103,0 75,9
E. Snabdijevanje el. energ. gasom i vodom 95,7 96,5

U Federaciji BiH u 2009. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3.686 miliona KM ili
20,7% manje u odnosu na 2008. godinu, dok je u USK iznosio 159 miliona KM ili 17,1%
manje u odnosu na 2008. godinu ili 4,3% od ukupnog izvoza FBiH u 2009. godini. U 2009.
godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u vrijednosti od 8.202 miliona KM ili 27,8% manje
u odnosu na prethodnu godinu, dok je u USK vrijednost uvoza iznosila 246 miliona KM ili
25,5% manje u odnosu na 2008. godinu ili 3,0% od ukupnog uvoza FBiH u 2009. godini.
Pokrivenost uvoza izvozom u FBiH u 2009. iznosila je 44,9%, a u USK 64,6%.
U 2009. godini u FBiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 426.556 što je u
odnosu na isti period prethodne godine manje za 1,0% ili za 4.189 zaposlenih. U USK
zaposlenost iznosi 32.794, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 1.840 zaposlenih ili
5,3% manje u odnosu na 2008. godinu. Broj zaposlenih u USK učestvuje u ukupnom broju
zaposlenih u FBiH sa 7,69%. Registrovan broj nezaposlenih u FBiH sa stanjem na dan
31.12.2009. godine iznosi 354.577, što je više za 4,7% u odnosu na 2008. godinu.
Registrovana nezaposlenost u USK u 2009. godini na kraju decembra iznosi 38.849 lica koja
traže zaposlenje, što je više za 7,08% u odnosu na prethodnu godinu, tako da broj
nezaposlenih u odnosu na FBiH iznosi 7,69%. Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu
snagu u FBiH u 2009. godini iznosi 45,4 %, a u USK 54,2%. Pregled nezaposlenih po
općinama u USK u 2009. godini iskazan je u slijedećoj tabeli:

Tabela 7. Stepen nezaposlenosti u 2009. godini


Općina Nezaposleni Broj zaposlenih Aktivno Stepen
11
Federalni zavod za programiranje razvoja, Makroekonomski pokazatelji FBiH za 2009. godinu, str.16
12
nezaposlenosti u
stanovništvo
%
1 2 3 4 5
Bihać 8.980 11.726 20.706 43,4
Bosanska Krupa 4.260 2.826 7.086 60,1
Bosanski Petrovac 1.205 1.104 2.309 52,2
Bužim 2.509 1.381 3.890 64,5
Cazin 8.704 5.428 14.132 61,6
Ključ 2.364 1.803 4.167 56,7
Sanski Most 4.213 4.152 8.365 50,4
Velika Kladuša 6.614 4.374 10.988 60,2
USK 98.849 32.794 71.643 54,2
Federacija BiH 354.577 426.556 781.133 45,4

U 2009. godini prosječna mjesečna neto plaća iznosi 792 KM ili 5,45% više u odnosu na
prethodnu godinu. U USK prosječna plaća iznosila je 739 KM što je više za 7,72% u odnosu
na 2008. godinu i što je 93,3% u odnosu na prosjek FBiH. Plaće u USK po općinama u 2009.
godini dajemo u slijedećoj tabeli:

Tabela 8. Prosječna neto plaća u 2009. godini


Prosječna neto plaća u
Općina KM
FBiH = 100
1 2 3
Bihać 847,59 107,0
Bosanska Krupa 708,40 89,4
Bosanski Petrovac 606,07 76,5
Bužim 689,20 87,0
Cazin 668,08 84,3
Ključ 642,98 81,2
Sanski Most 674,78 85,2
Velika Kladuša 660,32 83,4
USK 738,85 93,3
Federacija BiH 792,08 100,0

Ukupan broj penzionera u FBiH u decembru mjesecu 2009. godine iznosio je 356.063.
Prosječna penzija u decembru 2009. godine iznosila je 353,83 KM pri čemu je minimalna
iznosila 296,36 KM. Za penzije koje se finansiraju iz proračuna Federacije BiH koeficijent za
obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009. godine je 1,485. Za sve ostale penzije
koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009. godine iznosio je 1,65. U
USK broj penzionera u istom periodu iznosi 20.285 ili 5,7% od ukupnog broja penzionera u
FBiH. Prema statističkim podacima broj registrovanih pravnih osoba 31.12.2009. godine je
bio 43.619 u Federaciji BiH što je više za 1.897 novoregistronih ili 4,5% u odnosu na 2008.
godinu, dok je u USK broj registrovanih iznosio 4.418, što je u odnosu na prošlu godinu više
za 123 ili 2,9% u odnosu na 2008. godinu. Broj registrovanih pravnih osoba u USK učestvuje
u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 10,1%. Broj registrovanih
fizičkih lica – obrtnika sa stanjem 31.12.2009. godine 51.674 u FBiH, što je više za 738
registrovanih obrtnika ili 2,9% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u USK broj
registrovanih obrtnika iznosio 3.779 što je manje za 13 registrovanih u obrtu ili 0,3% u
13
odnosu na 2008. godinu. Broj registrovanih fizičkih lica-obrtnika u USK učestvuje u
ukupnom broju registrovanih fizičkih lica-obrtnika u Federaciji BiH sa 7,3%.

14
6. ZAKLJUČAK

Bosna i Hercegovina je jedna od država u regiji koja je u posljednjoj deceniji XX stoljeća


doživjela tako obimna ratna razaranja koja nisu upamćena na ovim prostorima još od Drugog
svjetskog rata. Prije izbijanja spomenutih ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije,
Bosna i Hercegovina je po svojim makroekonomskim performansama bila razvijenija od
nekih tranzicijskih zemalja koje su sada punopravne članice Evropske unije.
Bosanskohercegovački GDP-a danas je tek na razini od oko 60 % prijeratnog nivoa.
Globalna recesija je u svjetskoj ekonomiji prouzrokovala pad ekonomske aktivnosti,
nelikvidnost realnog sektora, probleme financiranja tekućeg prihoda, rasta i razvoja
kompanija, depresiju potrošnje građana i agregatne potrošnje, te enormni rast nezaposlenosti.
Recesija je dovela do diskontinuiteta u ekonomskom rastu u FBiH. Stope ekonomskog rasta
koje su se kretale u prosjeku 5-6% u posljednjih pet godina, pretvorene su u ekonomski pad.
Proučavajući podatke koji su mi bili dostupni, zaključila sam da se BiH, kao tranziciona
zemlja, kao i FBiH, suočava sa recesijom. Svi makroekonomski pokazatelji su negativni za
FBiH u smislu da pokazuju ekonomski pad.

15
7. Literatura:

1. Dornbuch R., Fisher S., Macroeconimics, Mc. Graw – Hill International, 1990. godine
2. Omerdić M., Uvod u makroekonomiju, Grafičar Bihać, Bihać, 2005. godine
3. Samuelson P.A. et. al., Ekonomija, Mc. Graw – Hill International
4. Babić M., Makroekonomija, Mate Zagreb, Zagreb, 2004. godine

16
9. Popis ilustracija:

Slike
1. Karta BiH podijeljena po kantonima
2. Karta USK-a

Tabele
1. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima za 2009. godinu
2. Industrijska proizvodnja po kantonima
3. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima u 2009. godini
4. Stepen zaposlenosti po kantonima u 2009. godini
5. Bruto domaći proizvod (GDP) u 2009. godini
6. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje
7. Stepen nezaposlenosti u 2009. godini
8. Prosječna neto plaća u 2009. godini

17

You might also like