P. 1
CIA - Dnevnik agenta - skenirano

CIA - Dnevnik agenta - skenirano

|Views: 1,326|Likes:
Published by mergus

More info:

Published by: mergus on Jan 25, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/12/2014

pdf

text

original

L L

' (-,
I ))!o'''
" ,' 0;" ' )
'NV f..f::
" ........ ."- \. j ,,,,-" ;
\l'0C :, 11
Predgovor na.sem danju
U tob, drrtgog $vjelskog rata, rJ poscbuo pas}", SAD s"
stupU« lUI pozomk" prvi pura rt IIlou gotovo vdesi/c,
sobut! do mijcl1j a dr...at llllJ gran/co ; 10k nalin zwota Uln()g;/) :cma/ia na
raziiCitim mcridijanima i paralelanla. 1 dok je uloga SAD II tom r alu bila fit ·
sllmn;;uo po:';,;""", moMa i od presudlJe &lainos!; za njegolJ ishod, SAD su U ,
iskoris/tUlajrtii 5: '0;U moe do lJclikim dijc/om svijtta, iti dJJ bar " nitm"
sud,elujll 11 1,lasti, II polota; sc'ojcvrsrrog svjLlsk.og imuiara, ieljnog do
dovodi »u red. tude sWaTi , naral ' no - 5 gledilta t4astile karis/i. Jasno
3
bila it!
10 ,. prtdralllog TaUloia ameriiiog ail soJa mJO ok,,­
t,ena IJeolekitlQttom I'oi1l0'" silont . Ubrz.o, mrdulrm. sila preSlala it' b,, ;
adekJ' al1tO STtdslvo ;:n oslt'Dr;uulljp anu:ritkth 1111 vlasl ,Ii prtJudart
u drll gim :.emljama " mimodopskim lwjetima. U ,';ttima tUl. hladllog
rata SAD su, s dl1" se n;su ieljele od,eci pozirija koje ,m bila d:Jta
vO;l/a mot , murale stvorili " ovi ;1IS1trmumt svojf! ;'ITperij!rliltiClu ekspontijc.
Tako jc ;.ttpoleo nt!$/ucell; rast ; ;Jean;e Celltraltfc obavit.Jtajne ogellcije, C1A,
arm;;/.! pogoolll! :;:a _rate /.I (relatillllo) mimodop$kun Iw;etima od d"J"
80g svjeJ.$kog rala na ovamo. Posebuo Or1l{!ff, jra'14 prcmo $tllaraI1;J4 prtvlnsli
SAD" t zv. svijtlu (prj prirodl1o b08atstva lib :.cmal;a " iSH bile
jcdoll od posljednji', mativa ), CIA post-oie lIes/allni numlalA, drvnmib
"daTa, polililk.jh j ckollom,hi> k.rjUl, masovl/ jh krvopro!jea i Spi;lmsk;/, a/era
galatlD po citavow svijetll. Dallas oua jc 1I>f-a;na J/uiba. karnkteri stU,m sVJetski
lOmtm ; !okl or proflts/avlia llales.: vretmma.
UttrJl ura 0 CIA Ii po$/,rdlljc jt vrijcme sue bogat ija, osobl/ o afkako ie CIA.
log pret;crortO
h
;acanja i os(Jmosta/jillania Silvie moc'- i esknlad;c SilO;;/]
n,lckih metoda. dolla U sfikob nt' samo s nmogim !;rodrmima i polil;l arima "rgo
k. ; ,ukim ciijl!t'inra SAD. lzmedu nmogi" Jurji8(} JWle treliraju III pro­
!tlrlllatiku kll;iga Pbilipa AgL'Cjd . CIA - I1gmta- po nwogu it Ct'm u
;P, ,az/i,ila od srodllih.
",,'om rfilll, ol'dje Ie r;;e, 0 SlJlt t/V(anSI l'H i;nrtrra , 0 I;:noltll;u
I
aurQr sttkao kao Obilt1j d ta;.lC CIA. k.l o i 0 b nie"ici da it: aulor bio sp,,·
10 iskust v:t ;skreno ; sistematd:i izltl'St. Pr:.:i priM, d'lkle, pred ocima
pojalllJu,e se dje/a admmtstrauvna i ofgani::.afioll11 shtnJ.J CI A, sa J,';m
IQ 0 Iftnkcionlroui" POjtdi'Iih dcnumata U! Forma dntvltiltn p1U­
1(,1 Agt!cju lHog"brost dtl SltltiWI i fmr k.cioniran;c l og momtruowQg orgaIT;­
a prik.ah na /"nkcionalflo post"p:m naan. ad prima"ia, I obtlke
ng lov/ek.a Slit! I / O oblika 1J jrgovog dit:!lovan;a ""Q terCIIU <*, II strano; zeml;;.
\t\(c,qq\ (h
5
-----
-----
.--•.
OpiSRn; su razu; obtid i Ilfste opera';ia £ojc CIA obm;/ja sirom slJijc.ta, l1jihoz);
ci/jell; i rezuita'ti. Svc 1,0 dajc ovoj k,,;i::.i lJ omalo ; dimemije nape/of tTiJera.
S druge stralle, vri;ednll kilralucristikll kn;ige predstavl;a prikilz po/ilitkog
SIlz.ri;evlmja, osobne evoluci;e mtfOra. cvoludju koie ie rtZu/ttll i
ova kn;iga. Agee lIikog Il C ostavlja u dilerni 0 tome kOnu1 sinh" i Cijc i"terese
bran; CIA. Time se all pridruzll ;r onim na-prcdnim snagamt2 u SAD koje se
hvata;u 11 kostac s rasnom disknmjllfJeijom, koje su hrabro demonstrirale protiv
ratll II Vijetnamu, koje iznijele na tJjdjelo prl;ililstinu a/erc Watergate, itd.
Stogtl Olla kniiga, iako Dstra i besk..ompromi.ma, nije nikako i antiamariCka.
U tdn;i da bude. osobno sviedor.anstvo, a Ir e znanstllcntl poviicsna analiw ,
ova ;e k.l1;iga podosta s,rtbjektir;nim tD'10m, po 111 5ubjaktiVtlost Ii
iz.uje511om smislu odrt.:du;c i n;l!zine vr[;ne i l1; ezin domet. U naso; ce sred jni
nmog; .lttfOrOv; S'ta110V; j karakteriZlu:ijc lAwucati disO'umtno, iii cak isprozno
sl/oiom apriomosc:." (lt s/obodl1i »sate/iii « isl.) , ali bas ta;, uama sl.ran
kUI gledaHia, po;oCavQ sugestitm_ost autorotJo sujcdolt.m;a ondje gdje
n;a. 1 bas :;bog toga, ::. bog toga siO do/au J te strmle. (wtoroll3 uvjerenja 0
ne;spravnost.; metoda i cil;wa djclovanja CIA, 0 ncpolel;nom utjccaju ta sJuzbe
na uonjsku po/itikl.4 SAD, pa i 0 negatitJll om Hljcw;1I te po[it ike no napredak
m110gih zemalja, imaju dvostruku tri.bm.
til Objavliillollicl1I kJljigc .. DllcvlIik agelltae' , 11(1 polCtkJ4 1975. 14 Lomiolltl, .l.apo­
ceo je pravi mali rat izm eilu CIA i n;rdnog bivleg clana. Sprijdeno jc obiavlji­
vania klfjigc v SAD, a/i tom . ratu« j01 se ne mozc sag/edati k l Hl.1C. Pbili1J Agee
dolaknllo it! sJ.wile vitalnc orga1lc mocne organ;tacile da bi ga 0'''' pUSI;/a na
miru, ali je. i;'lloseCJ podat ke koje se l1itko prije 1l jcga n;je U$udio otkriti, pokil­
zao suvi1e vclik" hrabrost cia bi IlstUkJt uo.
Um hlik
6
ItH
. t'L'L'l:l1-'L"
Dvad
Posuecello
Angeli Camargo So;xas
i njezhlim drugov;ma
u Lat;/l.sko; Am. ric;
"o;i se bore za soci;a/1111 pralldll ,
nacionalno dostojanstvo i mir.
Ovo je knj iga °dV:lll aCStogodisnjoj b ri jcri tajnog agem" CfA, sro je
zavr:5ena na pocctku "969. godine. Pokll saj da sc odskrlne tck malo 01('110
u one vrstc tajnih akcija kojc - posr(,dstvom CI A - vl ada Sjedinjcnih Ame­
rickih Ddava poduzima u zcmljama Treceg svij eta u ime nacionalne sigu r­
nosti SAD-a. Ljudi i insritucije spominju sc punim svoji m imenima, ::\
posravljeni Sll II poliri cki, ekonomski i socijalni konreksr u koj emu su s C
raleve .klivnosri oba" ljale. PokuSoo sam, t:&oder, dati osobnu inrerprera­
o ju sveg:l $ro sam cinio i predoCiti urinal< toga posla na moj obiteljski
·l ivor. Razloge zbog kojih S3 lU ,0 da te aktivnosti raskrinkam nnti
cere u tckstu koj i je pred varna . Nitko se, nara vno, oe moze deraljno pri­
sjebri svega §co se dogadalo u dV:lllaesrogoclisnjem razdobl ju njegeva
zivora. Da bih napisao ovu knjigu, proveo sam gOtovo punc eeri ei godine
u ,jnrcnzivniru istr:li ivanjima, kojima je bil a svrha da ozi ve i pork.rijepe
moje vla.'it i te llSpOIl1(;ne.
Pripadni ci inozemnih sluz- bi CIA rade kao cjeline, cestO na s,svi m rn ­
li('jrim podruojima i uz porno': stanovitog broja lokalnih agenata i 'kol a­
boratora. PokuSao sam sveobuhvamo pri b zari poslove takve jedne cjel-ine,
a ne samo svoju osobnu ul ogu u njoj, jer su zadad svih sluzbi upravlj cni
istilU ciijevirna.
Pokusaj dOl se u pri povjedackom obliku predstavi razlicirost operaci.ja.
Sto ih istodobno poduzimaj u agcm i sluzba, rrpio bi ad nepreglednost i.
Sroga sam so odlucio za oblik dneVllib (napisan, da se rawmije, u !Oku
1973 i 1974. goni ne), kako bih prikazao konrinui rani r. zvitak razli citih
akcija re i time pridonio njihovoj aktualnosri. I takva metoda ima ncdo­
st.3t01ka, jcc tfil ii od citaOel da pomno slijedi raznovrsne putove kojima
g. dncvnik uvodi u dogad.je. No uvjeren sam da jc to, ipak, najsvrhoviri ji
poStupa.k da se pri b ie svo seo smo cinili.
Da bih olakSao pamcenje imena <>saba i usra nova, prilozio sam knj'izi
poseban dodarak. Dodarak I sadrii podarke 0 slu7.benicima, agentima i
kolabor.torima re organizacijama koje CIA konrroli ra ili n. njil) urjece.
Ciraoca upucujcm na 1<1j dodatak uporrebom zvjezdice* u rekstu. Prim i­
jerir co se da su imena mnogih agenara zaboravlj ena i da su dani Sa rnO
kriptonimi (sifrirana imena). Neka od prvornih rajnih imena rakodcr sam
zaboravio, Pl sam u rim slucajevima stvorio nova kojJ bi mogla biti odre­
7
denoj osobi najslicnija. U dod.tku 2 prikaz.n jc abcccdm popis svih kr. ­
(ica, s posebnom oZl1akom onih koje se javljaju i u dod.tku 1.
Neke od opis. nih operativnih akcija ne mogu se, zbog nroostataka u
materijalu koii sam iSrraZlV:lO, prccizno datirnri , ali su U svakom slul aju
post.vljene 'ro ie mogute bl ife datumu kada su se odigrale. Time nji hovo
nije okrnjeno ni iZllevjereno. neki od dogadaja pomaknuti
su za dan iii dva, kako bi sc mogli uklj utiti u dnevllIk upravo u vrijeme
iIi neposredno nnkon Sto SU se ui sri nu zbili. U rim izmjenc
ntmnj u nik:l l"Vc vafnosri .
U .New York Review of Books. cd JO. prosinca 197I. bila jc cilir.nn
jedna cd rijetkih izjav. Richarda Hel msa, t.daSnjeg direkrora CIA, izre­
tena u Nacionalnom kJubu ltampe. Opravdavaju6 tajnc operadj e CIA.
on je rek:lO: r·Vi [reb:! da nam "jeruj ete. Mi smo c:lsni Ijudi II. Mol im vas
da se, dok budete l'itaJi moj u knjigu, prisjetire rin rij eoi , bo i Ci njeni ce da
CIA svoje operacijc poduzima na osnoyi insrrukcija s. moga predsjedlli ka.
To so oper3cij e, do najsi rni ji h obl ika, odobravaju na razli citim
razinama unumr CIA, a teSto i na ni vou pomotnika sekrcrarJ. 2...1 vanjske
poslove iii vi k m, izv3n Agc:ncij c. Najzad, valj a im3fi nn umu dJ su vrste
operacija koje opisujem, poduzcre najvcCi m dijcl om u Latinskoj Americi,
bil e po mnogo cemu tipicne i za .kcij e 'to su se odvij.le na Dalekom
istoku, Bl iskom istoku i u Africi. Mi slim da netu pogrije>iti ako kaiem
da se one nasr:lvljaju i danas.
LOlldoll. lipll jJ '9i4.
PRVI DIO
s
SOUTH BEND, Indiana
Travnja, I9S6.
PredSt3vni ei "torina kompanij a dolaze na sveueil iste da bi sa sruden·
tima rozgovar. l; 0 mogucnostilll l zaposlj.v.nj •. Nisam jos predbi lj eien ni
za jodan takav (azgovor, ali upra y.o imao prvi, vj c.roj arno i jcdini, ril Z­
govor 0 5"0111 buduccm zaposl enj u. Na moje iznenadenj e, covjek CIA
dosao je lz Wa shington. dJ bi sa mnom ra7govarao 0 moj oj obuei u ok­
viru tajnog pocemog progrnma. Mora da me preporucila Virgini a Pilgrim.
Zaboravih da je spomcnula program paput ovog" kada je prosle godine
boravib kod nas u T ampi - rekla je da bi prokleto voljela u ClA vidjeti
sina svoga naj bolj eg prij areija. Ne kako sam imao doja", da je ona jedna
ad 'lena na pol abj u uClA - imala je upliva na Clarkovu spc­
ciialnu gmpu koj. ie istrawala CIA pod Hooverovim autoriterom.
Rekao sam Gusu, * koii je doSao da me yrbuje, kako sam vee primljen
na studij prav•. Iznenadio se. Virginia nije znala za moj e planove. Rck. o
mi je da program JOT (program ni i e izobrazbe staii sta) traje od sest do
u nekim slub jevima bk i godinu dana sve slozenijeg sko­
lovanja Il3 nivou fakulteta za postdiplomski snldij . Nakon skolovanja za­
poein jc cad na an aJizama
J
istra.iivanju, specijalnim i pisanj u
izvjestaj a, upravljanju iii tajnim operaeijama. Dodao je da mi ne moze
reci mnogo 0 skol ovanju ni 0 paslovima, ier da je sve povjcrljivo.
Gus se raspitivao jesam Ii odsluzio yojni rok, a kada sam mu re,kao
da mi to predstoji prije iii kasn.ije, spomenuo je moguee rjeSenje. Za one
koji pohauaju program niie izobrazbe stoi ista Age.neija moze uredi ti da ih
se pri mi na poseban teeaj u pj eSadiji iii u zrakoplovSIVU, koje je pod POI­
puni m nadzorom CIA. Ponchna je orprili ke godino dana da bi covjek bio
proizved en II ofi cita, za.rim provodite godinu dana obavljaju6 vojllicke
zadatke. SHjedi povratak u Washington na , koloYanj e u okvi ru programa
JOT i, prelazile na posao u eonrralu CIA u Washingtonu. Premo
njego\'ll proracunu, bi t ee ponebno pet iii SCSt godina da bih, ukoliko so
zcli m bavili lajnim operocijama. bio posl an neb mo izvan SAD-a. Isuvisc
dugo valja cok.ti no pravi z.aI ogai, mi sli o sam.
If
---
Gus je ZDao mJlOgO 0 meni; 0 mojoj u.l ori u studentskoj orgalli zaciii,
akademsltim priznanjima i raka redom. Rebo sam mu da sam ci je­
ruo svoj u f llnkciju predsjedni ka proslave Washingronova rodendana, u ve­
Ijaci, k.da smo n"gradu Z3 patriotizam dodiielili genera lu Curtisu Lemayu.
Rekao sam Gusu da je ta proslava naival'niii izraz »domovinskog dijel a.
gcsl. Notre-Dame. (oZa Bog", domovinu i NOl re-Dame.). Odgovorio mi
je da ne zaboravim no OA ako sc odlucim d. promi jcnim svoje planove.
Razmi slir cu 0 CIA ako bi ta kombinaeija s voiskom ma, ali je GllS nagla­
sio d. oni zel e iskljucivo liude spremne na karijeru uClA. Tu smo
prekinuli.
Prctpostavljam da CIA rijesno <uraduj e s gen.ralom Lemayem i njc­
govom Srrategi jskom zra<"nom komandom. O"djc je nai vainiji dio govora
Sto ga je general odriao na prosl. vi:
NaI pat riolizam mora biti wnan patriotittlm. On mOra bili dublji
lIego s/ijepi lIacionaliUlm iii plitka emotivlla 1lacionalna gorliivost.
Moramo ueprekidno prouCavat i i IQtllmijevflti prellrtljiuc plime i
oscke It o okrlliuju nas slJijet . Na osnovi takvoga razwnijevQlIia
lIIoramo slvarali zdroue moraine zak /illcke. 1 moramo sbvatiti da se
I i zaki;ul.c; odraiavaju na Ilasu ;avnu politiku . .. ako zadrumo flasu
lIiem " Boga, naSII Ii"bav prema slobodi i s"perio"," globalnu 11/0C
u zrnkll, mislim da moiemo s povjerenjem gledati u buducnoSl.
TAMPA, Florida
Lipnja, 1956­
Cudan je osje6.; bili Ijeti p onOVDO no Fl oridi bez ikakvih planov. za
povrarak u 'jesen n. hladni sjever. Odvramo vrijcmc i tolika IIdaljenosr
cd kurt, to svi drugi nepovoljlli rozlozi srudi mllja na Norre-Dameu, tini
se do s u izbli jedjcli 70 vi kenda nakon promociie.
Nema OJ provjeravanja II ponoe tko jt II kreveru. Neroa
vise pri nudrllh skupnih sluzbi i \'ecemjcg redamvenog Sata. Neroa vise vjer­
nickog bihen. do "am usadi osjceaj kri vice zbog toga <to niste prisustvo­
vali deve",ici, blogosl
ovu
ili hunki. Neroa vise straha da bi vas mogli
iStjerali 7..ato sro sle Yozili kola krol. SOll lh Bend. Do5.o je h aj, ba.rem
se rome Dadam, IIs. ruljenosli i irustracij i uslijed in'ota u odielima za l1lu­
izoli ra nim od i enskog druStva.
Knko ce se tivjeri bez religijc 'i sveuciMne di!M: ipline' Moze. biti teSka,
jer nos uei); da fi vi mo kreposnim ii vOIom dobra karoi ib . Cak jos
lI vijek nuprekidno Strnhll jem da bih m()gno poginuti u nekoj nesre.'i sa
smrrnim grijehOIl1 l1 a dusi . Cini mi sc do jedllOSt'V110 ne mogu odbaciri
J2.
pomiJ;,o da bih morao vjctno biti u paklu. Naivainije ie isrr"j••i - ne
predsri se. Nakon svih rih vjerskih predavanj a i vjeibi, jedilli kojemu bi
trcbolo predbaeivaci bir cu ja sam. Disciplina i vjera /':ine Covjeka s Not:re­
-Damea drukcijim, nakon cedri godine vjdbi treba da sam spremon da
posranem bolji.
Admiral A"ieigh Bluke, morna.ritikog gencraHraba, rozmOlr30 jt te
styari u svOm govoru na z.avrsno; $vecanosri . Zaista me imprcsionirao:
Not re-Dame simbo/izjra mnoge urli",!. Ovdie S8 stapai" vrijcdllosti
viere i rodolillblia - sluiellj" Bogu, sluien;e w mlii. Notre-Dam. op­
stoii zbog v;erc - v;ere II sebe i vj.rnasti domovini ... Somodisci·
plilla, odluellost i bo,be"i dub integralni 51< di;elovi odgoia i 110 ­
stave . .. Zivimo II velikoi %e11llii gdje postoii iedmzkO<l Jallsi, gdje
je pravda stvamosl ... Mi sma plem. lIila lIaciia ... N ik.nd lIecerno
zapoleti QgTcsivlli rat . .. Mi sma snaina naciia ... lmamo snaz,lle
sovez"i"" ... Ali $tIaga koia lIodmasuje $lIe ;C<l . /laga nasih morcl'lil>
nald" ... Naso ie IIocija znamellje slobode. provd. i jcdnakil> Jallsi
bez obzira lIa za<101l1l iii polililka tlVjeren;a ... Komunizam ic bio,
i jest, zatvor milijtmima koii ,,"ma;u pri/ike da . "vate st o ic 10 odgo­
uoruost - ko;; su primorani da manj;ni prepuste da mi.sli ZJ1 nmostvo
koje treba da radi . . . Opltslimo Ii se l/ II"Ji m strcmljetljima, d"holl­
no iii fizicki. " as co brad ostati bex. kormila; 1taJa SJlllga /ldc biti
dovolilla do odoli suprottlim vietrovima s koiima cemo se stlkobiti .
Pal reblli Sll 110m jaki Ijudi nell slrasiva "ca da bismo odolieli IIjetru.
Admi rnl Burke nlpisao je zaisLJ velik govor - ni jc mogao biri isprn vnij'i
i nadahnutiji . Na Norre-Damcu ucili su nas kako treba razvijati odgovor­
nost za obitelj , .ajeclaicu i naciju i do je po$tivanie aumri rora vrlina <'estita
grndani na.
Ovog. eu Ijera vozi ri billi on bko bih zaradio nOvae da II jesen krc­
nem na srll di j prava.
TAMPA, Florida
Prosinca, 1956.
Studir.ti pravo n. Sveuci listu Florid. bila je pogrdka_ Nisam imao
osjceaj da pripacl .m - nijc mi bilo ugodno - rom brarskom vrrl ol\U i toj
nHal0, atmos£eri. Nc, nisam ja ni kak3v asker. Prerpostavljam, prij e,
da se radil o a pogr.snoj procj cni iIi sc pak jednosr.vno ni sam mogan
na"iknuli no svj etovno ucen je nakon 5ro sam C: -ctiri godme prov"" kod
iSli sovacn i jos lori n na Norre-D=cll. Nnjzad sam to shvati o i osrao rOlIl O
samo rri miesccd.
'}
Prijavio sam sc za vojsku i bio izvije!ten da eu montti pritekati otpri­
like $est mjeseci da me pozovu. Tuzna petspekti". provesti dvije godine
kao vojnjk, peruc; t"njure .j IjusteCi krumpire! No, bilo kako bilo,
provest eu nekoliko narednih mjestei n. Floridi zajedno s roditeljiroJ j'
pakulati da za to vri jeme nesto novea. Vojni obveznik zaradujc
otprilike osamdeser dolara a to ·je -jedva Javoljno za neku dobru
pijaniu i cigaret•.
Problem koji moram rijd iti jest rooj buduCi posao. Orac i djed upravo
Sll 113111 jernvnJi prosiriti biznis i raeunaju da ell im se pridrui.itl. Znam da
bib mogao zaraditi gomilu novae., ali se jednostavno ne osjecam dovoljno
zagri'j.nim za raj pesao. Zbog cega o-kJijcvanje da se ukljuCiIll u posao ko­
jim se bavila mojo obirel; ? Kada sam upisao filozofiju, nakon sro sam go­
dinu na Notre-Darneu studirao poslovnu admin'isrraciju, rnislio S3m da to
",Ij. "Ciniri kako bih prosirio svoj e obr:tzovanje. Popur mnogih drllgih,
mogao bih naueiti posao kad jednom udem u nj. E, pa, sada tu, ali
osjccam ism Sro i o-nda kada sam se odrekao studij3 adminisrracije i pre­
;ao nl filozofiju. Volio bih d. 0 tome porazgovo ram s oeem i djedom,
au osjcCJm da bi ispalo kao da llmisljam da som s!Veron za neSro bolje 00
onega su oni syoje zi vote.
Nema potrebe da iurim s odlukom. Ceb me sest mjes«i posla, a
dvije godine vojske.
TAMPA, Florida
Veljace, 1957.
Mora da posroji naCin kako da izbjegnem dvije izgublj ene gooino u
mjsei. Pisao S(lm CIA, podsjeb juCi ib no moj susrer S Gusam, i zarr,i io
da se obnovi postu_pak. Primio 'Sam llpirnikc, relefonski razgovarao
s Virginjjom Pilgrim i sada valja eckari. Virginia 1< rekl. da co njezi!li pri­
jarelji u 'bdravskom od jelu lIzeri u pasrupak mojo upimike sre prij e, s ob­
zirom n" ta da sam vee pozv.n u vojsku, ali da sc "ini kako je sad a sve
vee kasno. Rekla je da co provj ere S ciliem s;-gurnosti porrajati orprilike
sesr mjcscci, pa bi so moglo dogoruti da ipak odem u vojsku.
Gus je nagl asio da su programu JOT porrebni iskljui'ivo Ijud; koji ide
uClA postiCi karij cru, i ja S3m raWl isljao 0 rome. Ne mogu se
dok ne S37.nam vik 0 tome ti me se CIA bavi, au mo,"m rec; da
srun zainteresiran za poliril<u i za Oledllnaroonc oonose. StO dulje ovdje
zi vim, svc 1$3m ma.nje raspo!o7b1 da pO[[Jrirn ii\'or u obirel'jskom biznisll.
Vidjet ccma koje izl aze CIA nudi. Predstojc mi, doduse, tri godine
vojnc sluzbe umjcsro dvije, n"ravno aka me uzmu. Ali bit eu aficir - bolja
je plae., zanimljiviji pasao (pagorovu u CI A), a bit ce i dosta vr("mena
za odluke.
WASHINGTON
Travnja, 1957.
Pozvan saOJ u Washingron na razgovor u ured JOT programa, u
Quarters Eye, blizu rijekc Potomac. Pri eebo sam sekrerarieu u cekaonici ,
ispunlo fannular za pos-jctioce upisJysi ime, ndrc.su i svrhu posj ctn .
ben.ik u prijemnoj kaneelariji dodao je rocno vrijeme i potvrdio formular
zigom MORA BIT! U PRATNJ!. Tada su mi dali plasticnu macku sa sri­
paljkom, koju eu nosiri syaki put bda doaem ovamo. Sekretarica je por­
pisala da je odgevorn. za mC'ne. Posao sam za njom u ured JOT pro­
grama.
Covjek koji je razgovarao sa mnom zyao se Jim Ferguson. * Proveli smo
orprili'ke pola sara razgoyarajuCi 0 Notre-Danteu, nasem ob-iteljskom
biznisu tc 0 mojem inreresu za karijeru u vanjskjm poslovima. Prisjerio
sam se ra:G-govora h o sam ga bie vodio s Gusorn. Rekao sam da iesam
zainteresiran za b ri,jeru u CIA, ali da su, sve dO'k premolo zoam a Agen­
ciji, moji interes.i nuino of;rani cen..i sarno na vanjs-h: Odgovor-io
mi jt da, su priredili serrj u restova i razgovora S odgovat3juCim sluzbeni­
cima J OT programa, uldjucujllci tu i razgovor S dr Eeciesom,* direkro­
rom progroma. Aka se resriranja i razgovori POkJ.lU llspjeSnima, cjelo­
viro istrai ivanje - Sto ee se pt>dllzeti u sigurnos'ne svrhe - porr.j.r ee go­
(Ova ks-r mj eseci. No u mojcm slucaju) S obzirom n8 to da u rom roku
oCekujcm pozjy Zl \'oj !i ku, zluaiir ce se priorircr i nadaju se najboljem.
Sekrctarica nn je dala Cisti b.ij cli papir s imeruma zgrada, ureda i ter­
minim:1 tl koji.Ul3 [reba cla sc jJvim na tesri.ranja - sve u svemu, patraiar
(c tri dana. Objasnila mi je da sc u svakoj zgradi moram j.viti u pri­
jcmnll kJl1ccia,r-iju, odakle ce oazvao odgovarajllCi ured u 'kojem imam sa­
slanak. bko bi netko doSao pa me i uvco me unurra. Takoaer me podsje­
ti.la da posjetnicku znacku nosim u svakoj priliei kada budem u pojedinjrn
objekrima i da OJ odlasku vratim posjemicku izbuk nupropusnicu. Ko­
ristit ell sc lokalnim vozil om, malim autobusom Ageneije, da bib odlazio
II razliCire 19radc.
Za te prw posj er. uredu JOT-. osjetio sam neku vrsr rnedusobne ko­
nllUlikacije Ijudi CIA, kaleva su susre':e u bratsrvima. Prerpostayljam da
je to dobrim o;ielom sroga sro upotreblj.v.1ju »uTIutrlsnji « jezik.
Nitko ne govori 0 »C1A«, »Cenrralnoj obavjdra.jnoj agenci-ri «, lalk n.i 0
)Agenciji«. Prj svakom spom enu Agencije upotrebljava Sf rijcc »kompa­
njja«.
Prvi snsrannk imn o sam II sjcvernoj zgradi s medicinskim osohljemJ a
nakon rOg<! kreL10 Sam se od njih do Urcda za l'rocjcne i vrednoyanja u
zgradi za »razooodu i llsluge« n3 Ohio Drivcll i narrag. bko Sc Ci nilo da
Sll lijccnici ispirivaii fizitke j rnelltalnc zdravsrvene karJkrerisrikc) a Ijudi
iz "Procjena i vrednoYanja« po,<chne h"l irere neophod ne zo obavjd t'ajnu
opcrari\'u, ipak se cini da je meau njima malena raz1.ika. Bilo jc iscrplju­
jlHS.::: sari proycdc-ni u ispulljavanju odgo'Vora na tesrovc 0
IS 14
struCnosci, prirodeoJm skl ollostimn i karalcreru. Girao sam paflji vo raz­
radene provjere postup. ka koje je radio Ured za str.tegijske usluge u toku
drugoga svjerskog rata i viruo da se one i dalje upOtrebljavaju. Stanford,
Minnesota, Strong, Wechsler, Guilford, Kudor. Rorschach - neki su teo
stovi usmeni, drug; samo pismeni. Najteil je bio 5Usrer S psihijatrom u
holniei - on me zaim pri slU>ki vao.
N.jzad sam oko podneva treceg dana bio gorov i 11 . raspol.ganju
imao nekoliko sad vremena prije no sro oj e [febal o da so u ured
JOT-a. sam da malo razgltdarn uokolo. ,Posegn uo sam za sendvi­
na tzV. sIijepom stanciu i advezaa .. aurobusom pred zgradu Izvdnog
ured• . (Ti . slijep; standovi. - neka vrst koje vade sl ijepi
Ijudi - n. laze so prakt icki u svakai zgradi. Mj slim da je to dob" srvar,
<lij epci dobivaju posao, kompanij a im dopusla u10z u zgrade jer ne mogu
cilaci tajne papire. Svi zajedna dobra prolaze.)
Prosetao sam do Wasl. ingromwa spomenika. S vrha toga monumenta
pruza sc pogled n. z.grade iz koji h so "odi brig. a naScm nn"on. lnom
iivoru, o,hkle se bnu1i nas integritet prod ozbil jnim prijetnjama izvana
i Sdj c visesrrukost met'lusobno slIprotnih dOO1.6ih interes. Mlazi svoj
skbd. Pdznajem Sam sebi da je sudjelovan jc u rukovodcnju moj dugo
;:e1jeni eilj. Nije vazno zi vim Ii ispod m.rerijal nog nivoa mojih roditel ja.
oak ni to imam Ii duboko pultene karijene u drustvu. Rad u Centralnoj
obavjdrajnoj 'genciji , po ll1ogu6losti negdje 11 i nozemstvu, s int imnom
spoznajam 0 smnovitim zadaci.ma, Ie odl uke prijarcljski h i neprij ateljskih
vlada ll vij ek ce osiguravari nadnhnjujuCu i uzbudl;ivlI armosferu jedn.ko
Iea o i inrelektual no iz.zivaj uCa profesija. Bir Cu borae prori v komunisti c­
kog subverzivnog podrivanjn slobode i osobnib sloboda u svijetu - roda­
Ijub Icoj i se posvetio oCllvanju 6voje <eml je i njezin. nncina zivota..
Nnpustao sam spameni &i kompleks prol.ze<'i kroz krug amer;ckih
zastava i proserao do Quarters Eyta, osjetajuti se tvrUim i samosvjesni­
jim neko ikodn. N.leon vee lIobi cajenog upisiva·nja, prell zimanja izbllSene
kan:icc, m alle, sve te ulazne proeMure, poJ10vno me primio Ferguson, *
koji mi ie ",kao da pr"i izvjcltaj 0 testimnju izgl edn pri li eno dobro. Dole
sam eekao ,uStet S dr Ecde.om, Ferguson mi je rekoo da Cc me o!.>a­
vijestiti 0 "Qjnom programu kQjim , u se bavi li. Upozorio me, pri ]e svega,
da je program strogo lajne prirode i da nii e dopLJreno 0 lOme ftl.7g<wa­
rati ni s kim izvlln Agencije. Na nj egov znhrjev, potpisao sam izjavu ko­
jom prihv.eall1 da je rijce 0 obavjeSlenjil1l" sro so odoose n. naciooalnu
sigurnost i da obetajem da ih nctu nikame prenositi.
Ferguson je u glav n.im crr;1ma iznio vojni program. Nnkon Sto se za·
vrsi provjera s ciljem si gurnostli , bit cu ponavno pozvall u Washington,
gdje cu so pridru7j ti zrakoplovsrvu. Na:kon trollljesecrub aSl10vnih vjeibi
bit eu up"cen u p rvu slobodnu gtupU oficirske kanrudatske skale - u 'l.t3C­
noj ba:zi Ladkland u San Antoniju, Teksa.s. Nakon roga bir Cu upucen u
neku od uacllih baza u SAD-u i, s ncllO srete, obavljni z"datke u zracnoj
]"6
ob.vjeSlnjnoj sl uzbi. Fcrguson je objasni o da kompanija ne kontrolira za­
datke koj e unena komanda odreduje !lakon zavrsetka oficirske kandi ­
datske skole, o.li sve vise i vi§e voj nih sra!ist. komparrije dobiva obavje­
smjne zadatke u roku obaVC"lOe godine obavljanja izric;lO vojnih poslava.
Nakon sto godinu dana provedern u uakopl ovDoj ba7. i, bit ru preba/'en u
jedll u u akoplovl1 u jedinicu u Washi ngtonu, koja je zaprnvo pod punim
nadzorom kampanij e, i tada ce zapoceti moje sluzbeno skalovaoje u kom­
paniji.
Pojayih se sekretarica i obavijestli la me da ce me dr Eccles primi ti .
Dobro sam se prip!Cmio za taj susret. Virginia mi je rekJa da je odobtenje
dr Eccles, neophodno da bih uopce bio primljen. Bio je to covjek sezde­
sCl!i h god.i na, debe1ih obrva, s dvostrukim naoblama, onim neizbjdnim
aurodtativnim iz.zovni m pogledom. Upit ao jc sta mC novdo da pasta­
nom ob3vjcStajac, a kada sam uzvrario da me vanjski poslovi osobito zani ­
maju, pokusaa me odgovorir.i. Rekao ·je da je v,nj ska PQlirika za diplo­
mate: na obavjeStajeima je da prikupljaju obavjeStenja i preci aju ih on.ima
koji srvaraju politiku. Dodao je da bih mogao pokubci u Stilte Depart­
mentu. Rekao sam ", ffiozd:t «, ai-I da u svakom siucaju ne 2nam dovolino
o Agenciji da bih se mogno odmah odlu/' i!i i dodao da bih rado prisllJ­
pia prograDlu j [ada vidio S-to mt je ci niti. Tada mi jc Odrl,30 pred :1 vanje:
ne uebaju O)1e koj i ce raskinuti s CIA cim zavr5e voj nu sl u'ibu. Zele isklj u­
ciV'O Ijude koji ce p06Veriri karijeri obavjestajnog oliei ra. Prc'Obrazi o se
zatim u Ijl1bazna djeda i reb o da cemo vidjeti sro ce pokazat i sig\l rnosno
isrr:l'l.ivJ.nja. Stjsnuo mi je ruku i rekao cia bi im l.Jilo drago da me prime.
Ucinirc to! Unu trJ sam - ali, Cini mi sc, advise lako.
Vrario sam se Fergusonu, koj i je n",sravin s iznoscniem program:l. Ni
u kojim okolnostima nero javno biti u vezl s kompanijorn i nikame ncell
reCi da se razmatraj u mogucnosti da me oni zapos\e. Pocirazumi jevajuCi da
ee sigumosna provj ero dati dobre rczulrate, ani ce uredici da, pri ponov­
nom pozivu u Wash ington, nasrupim kao civil u Ministarsrvu uakoplov­
seva, zapra\·a u jednoj e.juoj zrakoplovnoj jed i.nici. Nokol iko rjed. na ka­
snije uti eu U 7.f.koplovsrvo i biti poslan u L:1ckland nn osnovne vj eibe.
U ztakoplovsrvu Irorirat ce me kao i sv. keg dtugeg r"grum. nitko neee
znati 0 moj im "czarna s kompanijom. Cuvanje te taj ne bit cc cl io mag.
obuCavanj. da tajno 7lvim. Raskidanje te raine prouzrocit ce moje odsua­
njiv.nje sa Zadaci StO cc uslijeruti n,kon toga dobrim cc ruje­
10m biti odredeni time u kojoj $Om se mjeri srodio s kompalli jorn. Kad. 50
vrati.m na Floridu, Clt:W pl an moram driati u t3jnosri, al i sam obave7.an
obavijeseiti Fergusona ako prirnim bil o kak.v poziv z. vojsku.
Pocinjem osjebti stanoviru vrst zodovolj srv. zbog toga sto imam svoju
t. jnu i §to sam no pragu ekskluzivnog kluba s " ri o brifl jivo odabranim
t1ansrvom. Post.r eu neka poscbn. vrst snoba. Unut. r Agencije bit eu
vai na i t asna osoba. Premo bilo kame izvana im'l ce pJ'ipremljenu Jai.
tko Sam i sto sam. Moj je rajni i iva r otpoCeo.
,-
" , n
, I -:;
• c'"
.. Y .. ....
,
WASHINGTON
Srpnja, I957.
Sp= nje! Provjerc bile zavrsene prije nO Sto je stigao poziv za voj·
sku. Odvezao sam se u Washington natOvaren knjigama, steream, plo­
cama i teniskom opremoro. Georgetown je .ono pravo. gdje se stafisti
CIA najbolje osjecaju, pa sam se pridOl zio nekim kolegama s kojima sam
ranije bio na Notre-Darnell i koji sada zavdavaju srudij na Sveucilisru u
Georgetownu. Zivimo U obnovljenoi fcdcralis rickclj kuCi na Cherry HiU
Laneu, uskoj poplocenoj ulici izmedu M Chesapeakea i Ohio Ca­
noh. Imam osje.:aj da sam prava osoba na pravu mjesru. Ovi momci ne
znaju do idem uClA, tako da ee to biri moj prvi stvarni zadatal<, da z;vim
S tljnom.
U uredu JOT-a Ferguson mi je rekao za 'koga radim. Moj , .. po, loda­
vac« je Minist.:usrvo z. rn.koplovstv3, Grupa za isrra2ivanja i an:l.lizc, Zf3tna
baza Bolling, Woshingron. Dao mi je ime mog zapovjednikn, jednog pu­
kovnika zrakoplovstva, i mog neposrednog konrrolora, majora. Obojica
su izmislj ene osobe. Moram zapamtiti sve [e podatke da bih bio kadar
• odmototi . ih Ijudima koje eu sretati . Moj tdefon u zracnoj bazi Bolling
zvoni i u Central nom odjelu za ,;gumOSt Agencije, gdje nekoltcina mu­
skaraca no teldonskoj cemrali svokoga jutra baca kocku da vidi rko ce
igrati pukovnib, a t ko majora.
Potpisao sam jos jcdan tajni sporawm - doslovan tekst stalni, viecn.i
i svtope 0 svcmu Sto u';im u kompaniji - i Ferguson me salje na moj
prvi zadatak u Sesnaesru uucu, u predjclu IOI6. Odjurio sam onarno i
orkrio da me ni tko ne ocekuje. Najzad saDl bio pozvan i doeekan u pro­
stOrijama za osoblje. Nd borovak ovdje svodi se na to da prebiremo
smotkc kamt. i narjclemo se u rj.savanj u krib ljk.i.
U tom dije! u kompnnijio ih pros tora okuplj,ju se ,sl'i b n d.idat.i 1.' za­
poslenjc koj i su srerno kroz sigurnosoa istraZivanja - svi cebmo isti
srctni d. ogadaj: poligraf iii derekto[ I.u. Ukupno nas je tridesetak. Neki su
ovdj e vet od mjescc d:m. i oni su t i koji site kojekakve gl asine. Cini
se da ie poligraf, . tehnicki [azgovor' - kako so .!ui.beno 1.ove, zn oeke
prava t rauma. Upoxoreni smo d. nirko li e govori 0 ' polij u. , i to pridonosi
d. ic u glasinarnn sve viSe misreri ja. CUll se da se glavni di o te .pararure
post.vl ja prcko grudiiu, sto neke djevojkc ani pomalo nervoznima, • da
je ispi tiv.nje posebno usmjereno na homoseksualna iskusrva pnk
neke momkc posebno iivcira. Postoje price 0 7.ivbnim .!omovima, pozi­
virna hi me porno':;. sarnoubojS!Vima. Nema sllmnje, medutim, sto se
dogad. kada jcdnom dobijcte poziv na sastan. k 1I zgradi broj I3 .
IS
01-----­
WASHINGTON
Srpnja, 1957·
Nakon stO sam dva tjedn. prevrrao kane, pril ika je najz.d daSh
Glupo je i pomisliti da moZeS pobi jediti srroj ! Jucer sam bio . poligra­
£iran" i sada sam opet u prostorijama za osoblje, ali na drugom mjesru,
z.j edno 5 Ijudima koji su vee testiranje. lzoluani smo od onih ko­
jim. to tek predstoji, tako da 01ll nemaju priliku samati sro ill ceka . ISfIa­
Zitclji nc SlOpe.Va ju rewhate tcstOV3 - OSt:l vljaju vas da cekate. Zaista,
o"dje oerna ni cega do sumome atmosfere.
Vo1.ilo se ne z.ustavl ja kod zgrade broj 13. pa sam mor.n zamoliri
"ozab da stane sto bliie. Kada me glasno upozorio da smo na staj alisru,
hbdni pogledi supumik3, koji su jasno odraiavaU da im je pom. to 0
cemu se rndi, bili su uprti ravnO u mene, osjecao sam se kao d:l sam
gllbav. Znali su da imam s"oj u tajnu, priznanjc koje magu reCi sarno scbi
samorne. Lo;a sala.
Na 23. nl ice i avcni jc Constitution VOZ3C je upow rio da smo
u blizini zgrade broj ]} i upurio me prema komplcl<.su pri vrerneno podi­
guua h zgrada, u srilu kasami , iza nasuprot W.tergateu .
Zgradc su opasanc visokirn lanb nom ogradom koja ie na vrhovima
prema van oplelena s nekoliko Strukova bodJjikave iiice. Svi prozori imaj u
jednaku metalnu mreiu, a svaki fIce; iii tervrt i prozor aparat zo kondi ci­
oniranje uaka. Ni jedan nije oNoreo. Izgleda da je ncmogllcc prodrijeri
unllrro..
ProlahcCi duf ograde do ulazn ib vrtuiju, primijetio sam diskremo ozna­
ceni broj 13 u bli7.ini ulaza. Nakon Iuaeeg lebn;. u pnjemnom urcdu po­
l.dravio me covjek rrideser i perih godin. - ostrih crta lic. , glatko izbrij . n.
ostra pogleda. Poveo me ispred sebe, bodnikom, i usli smo u malu sobu,
zidovi i strop koje su prekriveni . ku5rickim pl ocama. Viclio sam ond je
standardnn urcdski naslonjac s ugr.denom apararurom instrumcnata, gr.­
!ikon-papua i neob icll ih t. nkih metalnih pisaljki. NastojeCi d. me zadrii
podalj e od strojn koji se oglasavao hirri'" bl jeskovima, odm. h me poveo
do nasloujaca i rcleao 111i da sjednem. Posao jt sa s"prolnc strane stoia,
sjco na s(oiicll nasuprot mem.
lstrilitelj mi jc rekao da sam dospio u konaenu f.1.u procedure ,igur­
n05ne i5trage, neophodnc da bib se Upo7nao , materi jalom koji ulazi u
najsa-oie tajnc i, prirodno, pred posljedniu stepenicu prij e zap<l6lenja u
kompani ji. Uvjeravao me do se svi pripadnici kompanije, cak i Mr. Dull cs,
pudvrgavaju poligrafu - ne sruno u trenutku b da se prim.ju na posao,
nL-go periodi&i u toku karijerc. POZV30 me da potpisem vet priprernljcnu
izjavu kojnm priznajem do se tesru podvrp v3m 5vo;om voljom i da neeu
imoti prizivo ni prema kojoj osobi iii pak kompaniji , nakon §to s.znarn
rezuI t:ue. Impulzivno sam porpis. o i drugi rajni sporazum, koiim sc oba­
"ol.l1jem dn nikomc ncCu govoriti ni 0 pilanjima ni 0 bilo koji m dOlgim
deral jima loga rnzgovora.
,. 19
Prdli smo tada nn pitanja n3 koj a ie, vidi o sam, jednostnvno [[ebalo
odgovar. ti ••da« iii . ne •. Je Ii moie ime Phjlip Burnett Franklin Agee?
J...01 Ii roileo 19. siiecnja I 935. godine? Josam Ii se ikada sluZi o dr ugim
imenom iii podacima 0 identireru? Jesam Ii upirne arke popuDio istinirim
podacima ? ]esaOl Ii ikada bio tl an bilo koj e subvcrzivne organizacije s
line clriavnog ruii oea? Jesam Ii ikada bio komunist iii prip.dnik bilc> koje
komunim8<e orgallizociie? Jesam Ii ikada bio u inozemsrvu? U komUlli­
sri ckoj zemlii? Poznaicm Ii bilo koiega funkeionera vloda drugih zemalja?
KomunisriOkih ,emalia? Jesam Ii ·i·kada upoznao bilo kojeg obav;drajea
iz neke druge zemlic? Josam Ii ikada radio za neku stranu silu? Za neku
I od inolern ni h obavj estainih sluzbi? Za bilo koju od obavieSrai ni h sluzbi
komu.ni srickih zern alja? Je Ii ieko trazi o od mene da prihvari m zaposlt.njt
uClA? Jesam Ii ikome izvan CIA goYorio 0 svojem n. srojanju da so Oydjc
zaposlim? Jesarn Ii inuo homoseksualne oonose? ] esam Ii ibda uzivao
droge' Josarn Ii dana, uzimao sedative?
Pripremni razgo,'or porrajao je vi§e od sara, ier je ispitivac svako pi·
ranie bil jeie6 SVa imen a, darume, mjesw i oper pa rafrazi rao
da bi dobio sto vi se dodamih odgovora u STi lu . odnosno. iii .osim sto. ,
k",ko bi se omoguCila bolia kvalirera pinnja a isrodobno ios uvijek po­
stigl o da odgovori gl:lsc S31TlO »jesr. iii !!t ne". U toku r:lzgovora istrazirelj
mi ic objasnio da 1U1Ular kompanii c der""tor laii uporrebl javaju samo
Ijudi iz Ureda Z3 sigurnosr, koji je odgovoran za z:tSri ru kompani ie od
aposlenia onih koj i bi magli njezinu..1igll!noS[, iii proti v
rcljslcih obavjeitaj nih slu7..bi. Uvjer.v3o me, tlkoder, da je sve StO u roku
r.zgovora kazem izriciro povjerij ivc prirod. i bi r co rek predmer moga do·
;-,jc::J: u Uredu za sigurnost, closmpan SJmo oficirim a sigurnosri roga
Ureda. Nisam imao hIabrosti da ga "pi ram kol iko ofieira sigu rnosri pod
time razumiieva, mozda i zato ' to sam sveudil ) asjebo da modu ;ednom
od risuta pukotina izmedu plobc. ima naimanje -jedan mikro­
fon koji briiljivo snima nas razgovor. PoCco sam se rakod.r pirari nemam
Ii peCeln. simplome earanoje, 2a koj e ncki kaiu da su karakternc zna­
bike sine qua non obavjeStaica.
Sad. mlO bili spremn; za ispitivanje. Poligraf se sasroii 00 rrij u apara­
rura, koie se prikljucujll na ri jelo osobe podvrgnme isnazi, a povezane
su sistemom iica sa stolom. SvaXa :!pararura mj eri fizioloske promjene,
koje bil jeie tri pisalj ke na gra£i konima. Tu je i poj as za mierenje mnog
p!l!isko, koj i so moZe pOStaviri oa rulm iii nn nogu, z.ti m ooborana guma,
koj. se "dobno postavi na prsa i z.tim pri cvrsti na ledima, bo i posebna
ruen. naprava s elektrodama, koja je oprugama postavljen. prem. dla·
n;;vima i proreie,o iza ruku. Vezovi postavljeni oko ruku mjere promjene
u pulsu i krvnom pri risku, . paraturn preko prsiju mieri ritam di.,nja, a
insrrumcm.i na dlanovima mjere srupanj znojenja. Bio sam prikopcnn na
StIoj, upucen da gledam ravno u zid, da budcm sasvim rih i da na sv. ku
piranje odgovaram samo 5 .da. iii »ne<. Isrraiitelj je sjedio zn 5tol0111 ;za
mene gled.juet mi u poti lj ak. Odarle rni je a ja "m
odg(JVoraD u du pred sobom.
U roku roga razgovora, kOli je prethodio pravom ispinvaDju, rebo
sam i'snaiiteliu nekoliko poluistina, uglavnom sroga sto sam jednosravno
osiebo orpor prema takvom uplilaoju u moj iivot, ali i zbog StO me
z;tista zanimalo koliko je efikasan srraj povez"n sa mnom. Ludo diiete!
e im su se veze nn rukama napuhnllle, osjetio sam da mi pui s raste i da
><1 se [uke poccle znojiti. PredvidajuCi kako eu reagirati Da pojedina pi r.·
nia, usredoroCi o sam se nJ cupe u zidovima kako bih sc na noki naCi n izo­
lirao 00 ispitivanja. Isrraiitelj ie vrlo sporo preiazio s pitanja n. piranje,
ci ne(; zamjetljive stanke. Odgovarao sam s iii . ne- , ali ie on na k.raj u
POSf3
V
io neocckivano, nepbnir:.mo pir;lI1je: jesam li isriniro oJgovorio na
sva prewodna ? Prljavi trik. Rekao sam »iesam«. Nakon nekoliko sekundi
veze n. rukama su spl3sllule.
Cuo sam ka ko trga papir, ie b .rtu mojih reakci i' dok ,:un i
dalje sjedio. Rekao mi je da se mogu malo pomaknuti ako se osjcc"m
neudobno, no ako bih utinio " eki pokrer viSe, upozoravao me da csr.nem
sjodiri prikopcan za Stroj . KIasno. 0 <t30 ic iza sroia, izo sroliee, iza mojih
leda i poceo me zapitkivari 0 lome no ;to sam mislio oogovaraju6 n. pi­
ranj e je Ii irko zatraiio od mene da so obrati m on CIA radi .aposleni
a
.
Niha osobito. Inzisri r.o ie, ali nisam mogao dati nil<a.kav dn.gi odgovor
osim onoga da mislim kako to Z.i5!3 nilko od mene olje z.trmo. Ras­
prava. Tada me upi rao sro satll mislio odgovaraju Ci n:t ptronjc 0 lome
icsam Ii ikome izvan CI A govorio 0 svojem da so ovdie lapo·
slim. Nisra 05obi ro. Rasprava. A rad. pita nje 0 hOJDosoksualnom iskustvu.
Zati m clroge. K.ko smo pre"'-zil i s piranj, na pironje, sve je inrenzivnije
nasrojao da se pokus. m prisjetiti na li to sam mislio kada sanl oogovarao.
Pri rom je istieno d, je moi, sur,dnj. od presudnc vainosti zn tl Spje!tl O
lestiranie. Uspje!no' Pirao sam se zo. ei Ii uspieSno isto i 7,<\ nj i za mene.
Po svoj priliei - ne. Netu popusriti u svojim poluisrinama. Nisu ro ni u
kojcm slubju bile lazi . Osim roga, CUO sam da se srrej ipak mOle pobije·
diti ako covjck osra ne dosljedan.
PoCeli smo ispoeerka. Napuhnule su se veze zn mjercnj e kl"\"!1og pri­
tisb na cukama i pocela su pitania. Oper moi i . da. i . ne. , dok pisaljke
umorno crckaj u po roli papira. Bijesno $Om brojio ploeicc na zidovima.
Jpak, ponovno Sam srekao povjerenje u scbe. U roku rasprave opus:i1c su
so voze u rukama. Ov.i pur .imao sam poreSkoca. s joS dv, pitan, •. Po­
nadjao , am upomo da s.m govorio i.tinu i da sam, kad gou sam odgo­
vorao Il a bilo koje pitanje, mislio na ro pitanje i na n.jlocn.ii mo
guti odgovor - koji sam, uosraJom, i dno.
JStr37jtcl j mi ic tekoo da tcmo ponovno prijeCi listu plranja i d.l pri­
IIkom prvih d vaju l'oku!aia nisam bio baS dohar. Dod:1O ie koko neOla ni­
kal.:vih izgled. da budcm primljcn ukolika uspj.sno ne zavriim rcsriranje.
Illla Ii isr. lilO bill feli o dod.ti iii I31.j ClSni ti? Nc. Govorio sam isrinu,
maida DeSIO nije u redu S3 srrojem. To ga jt zapeklo. Ton niego
v
• gla53

20
---- .. ..
SC ohlad,o, Vele na rukama su se ponovno napuhnule i zapoeel i smo jos
jednom. N" Ia.j u mi je rebo da, ooiro, imam ncpril ib. Dajuci na zn",1je
da je SVt zavrSeno, dopustio LUi je da se okrcnem od stroja.
U tom trenutku prcsrra!io sam se i !,obojao d. neeu biti primljeo. Bio
sam sprcman sve priznari, ali je on u tom rrenut ku rekao da cc me pet do
deser roi nurR osraviri nasamo da 0 svemu dobra razmi sl im. Zatvorio ie po­
ldop:1c sto ia i napustio sabu, uzevsi grafi kone. Ustao sam i pogled ::l.0 na
S3t, kojj sam, Ila njegov zaht.jev, bio skinuo i ost3'vio na staIu sebe.
Proveo sam \I ,gtadi 13 vise od dva sata. Istrahtelj je izbivao dv, deset,k
minura. Za to sam vrijcme odluci o da ,jskazem potpunu istinu. !!Casto da
svoj pOS<lO st.vim na kocku , bog glupog ponosa iii iluzije da mogu nad­
masiri Stroj? U tom rrenutku vrata su se orvorila, rni se ponovno
pridruZi o. Prestr3l io sam se d3 priznam prijcvaru. Osim toga, U oktlpljali­
stu sam cuo dl su neki lj udi , sta su imali stanm:irih teSkoca, hili i po drugi ,
pa i tfeci , pur pozivoni "'1 poligraf. Ako sam ovaj pur promasio, dobit eli
novu sansu.
J05 dvaput smo prc!li sva pitanja. Nakon oba tcstiranja je
inzistirao na rome da sam s nekim pit3njim3 imao teSkoca, ali sam ja
uportl o tvrdio da sam davao isrinite odgovorc) bel. obzira na ro kakve sam
rdkoce imao. Na jz.acl je rekao da je ro svc. Zapitao sam jesam Ii prosao,
ali je odgovorio, pun skepse, da ne zna i da eu 0 rome biti obavijcStcn na­
kon Sto Ured za sigurnost ispita moj slucaj i pregleda gta.fi kone. Bio je
vrlo pesimisti cki r.spolo;'.n. Na odlasku sam sc pobojao da me mozda
c.k i neee pozvat.i oa jos jedno testiran)e. Bio iscrpljen - poSoo sam
kuCi, U2eo pice i odspavao punih dvanaest 53t:i. Kada sam ujutro nazvao
Virginiju i rekao joj kako mislim da nisam prosao, odgovorila mi jc neb
ne brinero. Oni se uvijek prema Ijudima pon.bju tako da ih ost.ve u uvje­
renju kako nisu uspjeLi. Ona misli da to ci.ne stoga bko bi so izbjeglo
razocaranje i umanjili problemi oruh koji zaiSt. nisu mogl i bit i prim.ljeni.
Virginijioe su mi rij e.ci povr"i]e vj eru, ali me isctpljuje. Nema vise
nadmenih sal. 0 poligrafu u sabiralisru - nit ko vi se ni je toli ko brezbribn
da bilo skim razgoY",a 0 is[razi koju je pro1ao. Svi saroo sjede.
WASHINGTON
Srpnja, 1957­
Nisam vise mogao izddati. Nakon trodncvl1og ceknnja nnz.v.:J.O sam
Fergusona da mu pri 'lnam kako saID bgao i da iuazim s\'o ju spremnost
da jos jednom pokusam testiraoje. Prije no ' to sam ista mogao reCi, kazao
mi je da ima dobre vije"i 7.3 ment i oeka odroah doc1em u njegov ured.
Ton kojim je to rekao uvjc.rio me - znlO sam da som proSao.
U urcdu JOT-a Ferguson mi je bko je upravo zapoceo raditi na
marne regruriraniu u i da f:e cirava srvar trajati tri do cetiti
tjedn3- Zeli o je da u meduvremenu pOCncm !,ohadati obrazovni tcc.j 0
medunarodnom komUlliznlu i, 3ko bude dovol jno vremeOil, 0 admini stra­
ti"noj organiz.ciii kompanij c. To ni su tcbjt"i koje eu pohail . ti bda po­
no dodem, ali cc mj korisriri, m.isli OIl, i bez obzira na to lto su z.aista
vno u
ek!l)Cnl3rni. Uredio je 5J sckn:raricom da dabijem znacku - sad3 mog
dola1jti i odloziti bez pramje - i dogovorio mi sastanak s pukovnikom
B"irdom,* direkrorom
Propustio sam t3j sastali l k s Baitclom. Nakon sto sam u uredu JOT-a
bio l.bog toga u.koten, najzad sam ga vidio u njegovoj kancelariji u T-3
(jos jedn. u nizu privremenih zgrad. u parku Potomac) . Nisam mogao niti
zaOlisl
iti
koliko je pukovnik Baird vaina osoba - on je 195
0
. utvrdi o
JOT-program pod direktnom kontrolom generab Waltera Bede1b Smitha,
tad,snj eg clirekrora Agencije. Nakoo je zavdio Princeton, Oxford i
bio ta vnate1j skol e, Baird iz!;leda mnogo prijazniji nego ,to bi se
to po njcgovu <inu moglo Tip cvrsta rukovodioca, b raktcti­
superpovjerljivosti, sa specijalnim »Dunhillovim l< mj davinama 'l 3
s"oje specij alne luk Visok je, sjed, preplanuo i vrIo zgodan - neodoljiv za
zel)C, u [Q sam siguran. Ni je mnogo bovario - sama da u kandidatskoj
oficitskoj skoli valja mnogo raditi.
Nakon stO sam probo poligraf, i Fetguson i svatko drugi pozdravljao
me s "dobto do§,o na brod« ; '" rijeci kao da su ncb vrst sluzbenog po­
Idta"a pridoslicama- Mol. da je II CIA mnogo bivsih mornara - iii, moidll,
ti Ijudi zaist. misle da su no brodu, tom" ptidonosi izolacija kojoj su pod­
vr l.t nuri zbog zasrire i sigurnasrl.
BALTlMORE, Maryland
Koloyoza, 1957­
Nakan $[0 sam d::Ui3. srudirao komunlzam, a nnredna dva
tjedna proucavao sheme adrninisrrativne organi7. acije staba, bio 53.m sre­
tan ;(0 nrapusr-:lm \Vashingron.
Jucor ujUtIO Ferguson O1i jt dao posljcd.nie upute 0 mojem ulasku u
uakoplovstvo. U glavnom regrutllom uredu avijacije u Washingtonu, re­
kao Illi je, postj'p;nur je sporazum d3 me uzmu 0 3 uobicajenu perogodis­
njll obuku, sto je bio stand"dni po, rupak prem" svima koji i ele u avi j.­
cijll. Medutim, n;'lkon osnovne obuke primir eu poseban poziv od mini­
starst"a zrakoplnvs!"a da prij edem u prvu kb su ofi cirske kandidatskc
skale. To moram prc.:;mjeti, jer smo m1 JOT·ovci jedina iznimka u pra­
vilimJ 3
v
ijacije, prema kojim:l je pcrogodisnja sl uiba roucbn., prije no sro
sc bllduCi zrnkoplo\'ac uopte mok bndiditati za ofici tskll kandidarsku
skalu. Ferguson mi je rek30 kako mogu z;l[[:l?iti da me prime u malo
pOi'.nnt (t:l ko mJlo poznar d3, u stvari, niti ne pastoji) program aviiacije
7.J diplom.irallC::· stllJente, ako na to budem primoran, ali da eu vjerojarna
20
23
moei i7. hjeci do dnjem bilo kah a Upozorio me, meaurim, d"
nikomc nc go, orim 0 tome kako eu poCi u oliorsku kandid.tsku
rrijc no sto raj u dt1tnk za rnene u.istinu ne bude porvrden u zracnoj bazi
bckbnd.
I'orpisao sam jo§ jedan rajni sporazum, a Ferguson mi je rekao da tu
•., nakoll dvogodilnjeg razdoblja mot ari pODovno podvrgnuti poli graiu.
Sjco sam u .utobus SIO me t reb. o od"esli u regrutni ured, noseti so­
hom m:Jl u pumu corbu s n:ljnuiniji rn wale-mi m parom donjeg
rubljn i ea rapa.
Trbum tom, smeiuranom naredniku tekoo sam svoje ime Sam Ij u­
bazoije mogao. Odgovorio je s . daaa . , i kada Sam bolje razmislio, lYU­
;;lllo je ro bo pitanje. Dyoumio sam se da Ii da kazem: . Ovdje sam. iIi
. Zelim d. me regrutirare•. OdluCio sam da b ifm i jcdno i drugo, n.sto­
jet i da to ne zvui:i b o ponavl janie i dodao ka ko mislim d. me OYcl jc
oCekuju. Narednik je s puno rnzumijevanja okrenuo pogled unatrag, vje­
rujuci J a ja mislim b ko je mojim dolaskom baz. Il ajzaJ spaScnn.
Dao mi je da ispunim neke lormulare i upilao ielim Ii da se javim za
rrideset , §ezdeset ii i devedcset dana. VeseJo sam rebo da sam spreman
ost ori ovdje, nn s(O su mu sc oci suzile. Usn. su mu se i1.oblicil c u nclto sto
je moglo nal ikov.ti na . To je poseban slub j«. M otrio me preko srob zn
kojim sam ispunjavao lormul are; pi,ao Sam se nije Ii narednik moroa pri­
padnik JOT-programa pa se rako ponaSa sa rno da bi provjerio moju sEo­
sobnos, da pr ikrij em pravu isri nu. Vrorio sam mu papi re koje je
dol O, a zarim nesma U stl'ainjoj prostoriji .
Posl ije nekoliko minll 'o \"Cati o se u drus,vu jos jednog na rednib , koji
je takoder primao regm, e. Obojica su ptilib n skepri cizam. Sljede­
tih pol. sau proveli smo raspravljajuCi 0 lOme :.aSto jed.n diplomi rani
fiJozol uopte >.eli da se unovaei u avijaciji i izuci za rodarskog teboic" r •.
Najzad sam priznao da je to :Lo ist a cudno i prihv.rio njihov poziv da se
ponovno javim za koji dan. Ponio sam svoju malu torbu i napustio re­
grumi med, f el eCi se negdje skloniti.
Iz relefonske kabine O3Zvao sam Ferguson. da mu kazem bko me
3"i jadja jednostavno ne zeU - toga dana, bar em, ni u kojcm slul aju. Pro·
gurao je neSto i izmucao da sa opec D.1.Z0Vcm 2.,1 dva S3t:l. UiasavajuCi se
ponovnog 5usret:t S narednikom, pi too sam sc [ko je I.apr.n-o izgubio smi·
sao za Saill . Kad. sam ponovno telefon.irao, Ferguson mi jc rebo da se
vrori m u regrumi ured i da je s.,da sve u redu. Inzistirao sam nl obj.s­
ojeDj u, no hlacl no me upozorio da sc 0 povjerlJi vim stvarima ne razgovara
relelonom. U regrutoom sam urodu naS'o drugog narednika, koii mi je
bez ileaha otezanja dao .utobusnu kartu za Balrimore, :La li jeenickc pre­
t rage i polaganje prisege.
Prihvarili su me u Fort Holabirdu. VeCeras letim u San Antonio da bih
odslutio svoje dvi je godine daleko od stab. CIA - Ferguson mi je reba d.
to razdoblj e sh",um kao dio obrnzovonja u sklopu JOT-a. Mislim d. je
rekao da je to moie _razdoblje sazrijevanja • .

SAN ANTONIO, Texas
BODc, 195
7
.
Ton.i i ja abavil i smo boutni rucak u blagovaonid, bila je to najniia
roeb jednog s:tSvim mi zemog dana. Sl jedeti tjedan, toenije - !l3 Staru
godinu, u eba da se prij avirno aficirskoj b ndidatskoj skoli. Dorod se
moramo uzclrhvati kako mama, jer ni jedan od !laS nema ni prel-i jene
pare.
Samo naS trojica iti cemo u ism klasu: Tony s Princetona; Bobby s
Will iamsa, i ia. Neku vecer sreli sma u horcl u, doljc u gradu, SCStoriCll
JOT-ovaca, koji Sll sad a u posljednjoj kl asi olicirske bnJi d.tskc skole.
Uskoro rreba da postanll visi pol azni ci - tri mjcseca craie niii a
naredn. tri mjesec. visi - StO znaci da ce n, m ovi ubudu,c dotiaboga
dosa.!i\' al i. To je prirodno, ali mo1.e biti i probitacno za oouv"nje ra jnc 0
pra\'om identireru.
U roku loga susreta pridri3\'a\i smo so svih upozorenj a 0 sigurnosti,
povocleCi se 23 uput.ma koje nam je dao Ferguson prilikom posjet a u
Iislopadu. Nitko ne smij. 2amijeriri bilo kakve znakove f3n ijeg n.seg
naOStv3 ii i posebnog JrugJr5n'3 izmeau !rojiee X-a. T. rr i X (sro su n"­
oaceni u zagradama iza nasih imen. na svim dokumemima), poscban su
zoa\; koji u zukoplovstvu upot reblj avaju da bi znal i tko su piromei 0
kojima brine CIA.
Momei iz viSe klase reldi su mm da se ne iznenadimo ako nas stave
n • • rihu vatru. - '0 jednosravoo moraju zbog negodovanja dij cla drugi h
pirome, 1I kb si koji moraju godina ma radi ri, zele li dospieri u oficirsku
skolu. (ini se da ri podoliciri nisu bas sremi zbog oaSeg drustvanea (sve­
lIkupno je u oficirskoj skoli oko 300 kadeta), koje iron tu poscbnu pov­
lastieu da ude vee nakon e1emcllIarnih ptiprema. Ako se ne vatam, mi
temo ul etjeri.
SAN ANTONIO, Texas
Lipnja, 1958.
Za koji dan mogao bih posra.i potporui'nikom, ukohko komandant
skole prijede preko uvrede koju sam mu nan.io. Prije nekoliko rjedal1 a poz­
V30 me da mi saopCi bko zavredujem da uilem u regula rnu, a ne u
tczer" nu sluibu. Sarno sestoricn najboljih djplomaea ofici rske ka ndidalske
i kole upucuje se u regubrnu sl ut hu, a z., ofieira koj i pretendira na kari­
jeru 10 uspeti se na vrh duge - prakticki ne mOlelC biri orpusceLli.
Komandant mi je takod. r rebo kako postoje .v i izgledi da Jobi jem priz­
zaDje kao nojbolji kadet u klasi. Panicno sam nnzvao Fergusona, koji mi
je rebo da, kako god znam, orklonim poziv. Up07.na o sam kom.ndanta s
25
... .,........­
time, na !to mi je rckao nc mora biti korisno za ocuvanje tajnosti nJse
sirudci je (on je jedini medu rukovodiocima !ikole koji ZIla za parranar Sto
ga CIA ima nad nama) to sro najbolji diplomac odbija regularou sluzbu.
Aludirao je na to da u rukama imam sarno JbdemslU papir, koji me
prakrii'ki moze srozari za slcpenicu iii dvije. Moje ponovno odbijanje
komand:lDt je dou vio bo samar. Prerpost avl jam da mu se to nikad ranije
nije dogodilo.
VICTORVILLE, California
Lipnja, I959.
Najzad sam dobio naredenje da se vratim u Washington _ mislim, u
toboinj u jedinicu kompanije. Bila je to fantasticn] godina _ vozikao sam
se gore-dolje po pis,"ma Meksib, San Franciska, Yosemitea i Monte­
reya. Zarim sam prebaccn na uvjezbavanje pilota zll. napade, imali smo
nove F-
10
4 j DukJCJnle ciljeve u Kini. Uv;eibavao sam, takoucr, manev­
riranja i bjegove, jcr su neki od ciljeva takvi da do njih mozeS doti, ali ni si
siguran hoteS Ii se i vratiti. Jedina velika pogrclka bila je dobrovoljno pri­
javljivanje Zl skolu spasavanja u Renou, Nevada. Posh li su me onalllo u
sijecnju, tira\' je rjedan rrebalo pjeSaciti po brdima u cipelama za snijeg _
- bijeda jedna.
Vidao Sam se s Janer, djevojkom iz koledia, gorovo s,·akoga viktnda
sve od proslog. Ijeta. !sprieao sam joj 0 svome poslu u kompaniji i oecki­
vanjima da ce me posJilti da rndim u inozemstvu. Mnogo smo razgovaralj
o brnku, ali nismo bili sasvim sigurni sto nam je ciniri. Ona bi zclj ela
osrnti u Kaliforniji. RazmiSIjao sam rrebR Ii da eekam jos cijclll godi nu
dok lavlSi JOT-program. Za nekoliko eu rj edana orputov. ti u Washing­
ron, rod. ell imari n.jbolju priliku da osjceim kolik.o ce na nas ut jecati
to Sto sma razdvojelli.
WASHINGTON
Rujoa, 1959.
Nije n'"11 Jugo teeb. lo do se odlucimo. Za manje od mjesec J:tna
mbko sam llapustio Kalirorniju sloiili smo sc da ne klimo dulje cokati i
tako smo odJut:ili da Zi vi mo zajedno. Vjcneali smo sc u Notre-Darnell.
Bila jc to neb vrsr kompromisa, jer jc Janetina obitelj
sricka, a On, jc ocekivala da bi vjeneanje u katolickoj crkvi moglo dovesti
do probkm". Uselili smo se u mali stan u kompleksu zgrada u kojern je
ispoeetka stanovao i potpredsjednik Nixon sa svojom suprugOID, kad. je,
nakon izbora za Bijelu kueu, dosao u \Vashingron. Predstojala nam je
kupovina n. mj eSt. ja, ali prijarel ji su se pokazali kraj nje vcli kodusnima
_ novi su poldoni d:tnomlcc Sri7.-1Ii. Mozemo usredjeri nd to novc. kupu­
juCi u vojnjm rrgovinama, jer ja S:1m jos uvijek n:1 dUZnosti u vojsci .
Toboroj a moja vojna jodinica bila je eskadrila za obavjeSt.jne zadalke
u a.cDoj bazi Bolling u Washingronu. T, jni broj mojeg relelona rakoder
jt promijenjen, no ramo su uvijek ista dva teldonista koja i dalj e
bacaju kocku da vide rko ce biri pukovnik, a rko major.
Ferguson mi je rekao da vjerojarno neeu biri otpuseen prije lipnja iii
srpll ja naredne godine, Sto ce se poklopiti sa zavrserkom moj eg. obu­
( .vanja u ohiru program a JOT.
S"i JOT-ovci u klasi oticirske kandidatske skole ispred mene, moja
klasa i ona mlada s.lda su objedinjeni programom. Cak i tako, jed .. a nas
je pernaesr od ukupno se2desetak u klasi - od eega samo !est zena. Pro­
gram, sco je upravo pocco, pravodj so u zgradi za »R.7.onodu i usl uge, «
iscoj Oll Oj u kojoj me prije dvije godine rrcriralo osobl je iz . Procj cn. i
vrednoVJnj.". Uobicajcni poslovi koje obavljaju Ijudi i • • Procjen. i vred­
novaoja« sada rraju cok dulj e nego prije. Ponovno prolazim sve re jedno­
lit ne re$tove. J.din" ' u n3m rJzbibriga suborn j. ludo,'anj a na diyovskom
nogometnom stadionu u parku Potomac - sv. je osralo tipitna Sablona
kol edh.
Na svecanost i u po\' odu pocetk. obuke pozdr.vili su " as All en Dulles,
pukovnik Baird i drugi, koji su nas zasipali uzbudenjern i poz.ivi ma do ih
slijedimo u tom ijvotu hotimicnog samooddcanja, nevidJji va i rcvovanja i
rihe hrabrosti raj nih rarnika u birkama nak ga dob •. Z:lislo rom:tnricno.
Svaki od nas u Idasi prcdsravlja jedoog od srotine iii jednog od ri suce
sv·cukupnog broja kandidara za JOT-program koji su, najzad, primJj,·ni .
VoJc kompaoije rekose nam da ulazimo u drugo najstarije zanirnalljc na
s\'ijeru (mozda cak i prvo, ali se [0, na zalosr, ne moie provjeri ri). Ako je
u skupini i bilo nekih koji ma CO nije bilo jasno, lacas SU bili razu,·jereni
citatom iz Biblijc, prema kojem je nitko drugi nego sam Bog bio raj
koji je srYorio spijunazu. Toliko 0 moralnoj strani srYa ri.
Ali, zemlj a je zabor;lVila lekciju Jerichoa. Godine minisl3l ,·onj­
skih posloya H. L. Stimson zabranio je operaciju ddiiriranj., poznaru pod
illlenom Crna komora, s prijekorom da »prav; diemlme" ne cit. ruda
pism • • . Svc do Pearl Harboura, vanjska obavjdrajna akrivnost Sjedinje­
nih Drbv. bila je gorovo zaboravlje.na. Hetoji rajne sluzbe iz doba ral a,
slijcdeci odluku predsjedni ka ; Kongresa, nisu dopuseili novu mogllOnosr
illlenadnog n.pada zanemarajuei mirnodopska vojna upozorenja. Tako je
graclanska CIA osoovana I947. kao srcdi !nja agenrija za razvijJDje v:mjskc
obavjeSrajoe slmbe i za pripremallje nacionalnih obavjeSrajnih podar.ka
blagoslovljenih prosvij ceenoUu svih moguCih izvora.
Nakon pune dvije godine izbi vanja u avijaciji, peva su predavan ja dje­
lovnla privlacno, oak uzbttdljivo - otprilike kao kad najzad uspijele urni.i ri
iscrpljujutu zed. Ured JOT-a orgaOJll rao je veternje let. jcve jezi b 2. .
zainrcresi rane, pa smo Ja.oer i ja cri vcccri tjedno pohaclali rebj I ponjol­
26
27
skog je2.ika. Zaim je lijepo "0 so kompanijo pobrinula du 1I to SIO viSe
ukl juci i .uprugo. Drukl'ije, a ne bi astale po stmni, ier jt svo 0 temu
utimo i /'i t. mo gmo"o potpuna rajna. Odabrali sma lec-1j spanjolskoga
sarno sroga je ro bia jezik koji sam uc.io u skoli. No posroji i razra­
cte" naCin davanja Do"bnih nagrada onirnn koji uCe i poboljs.vaju sva je
zoanje straoih jezib, pa ,a mou biri zgodna mogucnost da se n.sto vi se
zaradi . Sve U svemu, stvari idu s:tsvi.ru O.K.
WASHINGTON
Listopada, I959.
Upravo sma zavrsoli St udij komuni zma i sovjets ke " anjske polirikc, sto
je tr.jaa mjesec dana, a predstoji nam praubvanj c naci na n. koji je dada
organiziral a fl 3Cion:l lnu sigurnosr, kama pripada i Agencija, i
rivnu organi z.lciju njezinih !r3bov3. Svaki od nas povremeno ima sastanke
s JOT-ovim sovjcmicima s cil jem da s njima rospr.vlj. a mogutim budu­
tim zada cim., bo i 0 tome gdje da se nastavi obuCavanje poslij e BoziC, .
Ci ni se da se gotOI'o svi ;;elo opredijcliri za raj ne operaciie, SIO 7nac; da
nom predsroji jos sest mjeseci posebni h vje-lbi izvan Woshingtona, u mj.­
stu ZV:lnom jednosravno .farma,T. Rekno sam Fergusonu da i eJi m poti na
,., farmu «, ah on nije bie l10dleian d:l 0 tome 53 mnom razgov3ra.
Pred. vanja i . ri vo a komunizmu bilo jo posebno znnimljivo. Urcd za
obu':avanj. nije so bavi o filozofi jom - dijalckti cki matori ializam
nije b k niti spomcnm - bd je rij ec bila 0 Sovjetskom Savezu. Pri je je
to neka VfSta sasvirn prakcicnog uhodavan ja U s[y;ui, je-t CIA je, u prvom
redu, za to da djeluj e protiv ruske ekspanzije koju diktiva Komunisricka
parrija Sovjetskog Saveza - KPSS. Lenjinisticki koncept part.ije, posebno
njczinn eLitisticka i tajllO\"ta priroda, ka<> i td koce no koje M.il az.i u pomi­
renja pragmatiLll'l. i ideologije (ruskaodorninacij. nad naCiotlalnim manji­
nama, NEP, kolektiviza cij a i climinacija kuJaka, dokrrina jcdinst vcnog
front. , pakt Moloton i Ri bbeorropa) promotraju se u kretanju premo
icdnom cilju - stjecnnju, zaddavanju i nepre.sranom prosirivanju moo
utjccnja.
PotCinjenost komuni st ickih partij a drugi h zemalj a prema KPSS ta ka·
der je ,ema kojoj smo pridavali poscbnu painju - tdko je vjerov.ti da
Sovjeti iskreno mogu propovijedati kako je prva abaveza $.akogo kamlt ­
niSI', bez obzir. na to kajc naci onnlnosti bia, da bra ni Sovjetski Savez.
Instiruci je pOpUI Kominteme i Kominformn sl uiile SlI svojoj svrsi u svoje
vrijeme, KGB je cijel o t o vrijeme argan. Daleko ie veea vai­
nost , priradno, bila prid.vona sovjetskim orga nizacijama sigurnosti, od
Coke nadaljc.
Rukapisi komunisti&i b orpadnika ipak so bil i najzanimljiviji - Louis
!luden<, How3rd oBog koj i je ta7.0C"30. , Kra"cenko, Guzenko,

1,<,,01'. Usprkos , vemu, n.j opasnij i z. Sovjet., zbog svoje kricike doktrine
parcije, jest Milovan Dilas. Narednoga dan. razdijeli li sma
c,c nl manie grupe i r:lZgovarali s Perroro DerjabinoID,* koj i je tren utno
n.jcjelljenij i sovj etski orp.dnik. PrikljuWi smo se na inlernu t elevizii
u
taka
da nas on nijc mosaa "idjeti (kako bi se ,.ime osi gurala zasti ta), a
on jt bio prc.ru!cn i ,"7-govaran jt s n ama lI7. pomoo prevodioca (da 5.
OCll"a ojegov. sigurnost, jer jt i.ivio na podrl1 /, ju Washingtona).
Osnovna je reori ja da su pokus. ji uspostavljan j. komunisti tke dikta­
ture diljem svijera srvarne mrul ifesracije sovjerske ekspan7.ije, koja nJ taj
natin paJ..-uSava u vb. titoj kuci zadr,"li mot partije. Nab je. zemlj a n ji ho\'
S,,' araD cilj. Uosl alom, Rusi su cesta isticali da jt mir nemoguc sve dok
5icdi njene D eiavc ne budu pobijedenc. Sada poci njemo $Iudirati kako
dada, i CIA poscbno, nastoie d. so toj sovjetskoj prijernji suprotsrave.
WASHINGTON
Studenoga, 1959·
Lajtmotiv t ih s.stanaka jest da CIA ne stvam poli,iku. Zadatak je
Ap,cncije da osigur" obavjest avanje iii informacije kaji ma se sl uii pred­
,jecinik i drugi kreatori palirike. Ona iskljuciva i7.v r!bva pal iciku i prikup­
Ij' informacije va{ne za donosenie politi i'kih odluka, izvan Agencijc. Ona
ne S[\'ara politiku.
Vi;e smo tjedana slusali predavanja i Citali dokumente 0 vladi nom
IIp:1ratu nacionalne sigurnosti. Temeljni je dokUnlcnr Akt 0 nacion;).lnoj
:>.ip,tlrnosti iz 1947. godine, ko)i je donije\o Vi jetc z.a nacioll:l lnu sigurnost
(NSC) , bo najviSe tijelo zaduzcno za sigurnosr naci je. Pod predsjcdanjem
predsjedn.ika, NSC tine slj edeei starUtarni tbnovi: minist" r vanj d<.ih
poslova, rnini star. a braoe, di rektor Ureda za gradansku obrambenu mubi­
Iizaciju i potpredsjcdnik SAD- a. Clanstvo moze bi ti ad boc prosi reno u
.vakom treourku kada prcdsjednik to zaIel i licnast ima kao SIn su drlavni
jami tuzibc iii ministar financija. Sef generolStab. i di rektor Central ne
obavjeStajne slui be (DCl ) imaj u u NSC starus promatrab.'
Vii eee n.cia nalne sigurnasri ima . voje vla«ito asoblje i urede u zgradi
iz,.tinih ureda, u susjedstvu Bijele kute.
Tri su va'i.ne potci njcno grupacije: Odbor za pl:llliranje, Odbor Z3
kaardi naci ju operacii a (OCB)' te Savjetodavni obavjdrai
ni
komi tct
(lAC)' . Odbor Vij eco za planir:mje radi prete-lna nl pripremanju materi­
jala za s.stanke Vijeca, b o i na izv[savanju adlub koje Vijecc donosi.
I Vid i ihtmu 1
!i:, hasruic poWA( \': .IU Grupa 501 ' 12, Specij;tln:t gtup", Grupa ,03, Komitet Ccudc·
k torl CC
• Kasnije n;)ZVan Odborom SAD· J, U obavidlClil'lu akti1i'l,ost

28
Odbor za koorJinacijll opcl"acija od pOSebIlI: je vaWosti za Agcnciju, jer
u njegovu kornpe.tenciju w:ll.i nadgl edanje j odobraval1jc akcioQc oper:1cijc
CIA (nasupror prikupljanju informacija), kao sro su propaganda, ne izri·
<ito yojne operaci je i politicki sukobi. OCB cine direk,or Ageneij e, "amje­
nik sekretara z.n obr31111 j ad hoc clanovi 03 razilli pomocnika ministara.
Sayj elod.vni obovj.stajni komite, nok. je vrsl odbora direktoro oba­
vjeSl.j ne bran!e koji ma predsjedava direktor Ageneije, a clanoyi su l orn­
jenik direktora Centralne obavjeStajn. sluibe i sefoyi obayjc'''jnih slui.bi
armije, mornarice, zrakoplovsrva, gClleralStaba, sef obavjdraine sluibe i
iscrui iv.nj;} (INR) MinisrarslYa vanjskih posloya Ie direktor Ageneije za
national nu sigurnost. Sefovi obavjd tajnih sl ui bi FBI i Komisij e za atom­
sku encrgij u prisustvuju zasjedanjirna Savjerodavnog obavj dtajnog komi­
let. kada je 10 potrebno. Svrha je Savjetodavnog obavj d tajnog komi tela
da odredu;e obavjeStajne zadalke razlicitim slui bama, ovisno, barem teo­
rctski
1
0 [Ome koja slu7..ba najuspjdnije mol.e obaviti odredeni posao.
Taj je Komitet takoaer zaduz. en da otkl.nj. preklapanja iii pukotine n
opcoj obavjeStaj noj aktivnosti. Cini ga nekoli ko nizih rn eduodj elskih
grup., kao su Odbot zo drZavni budier, Komitet za nadzor obavje­
sluibe i Prom.rr.cki komi ret, a sv.kome je ad njih na cti" fWlkeio­
ne.t CIA.
Ahom 0 nacional noj sigurnosti iz 7947. kao dio rnehanizma Vijec.
nacionalnc si gurll oSti osnovani su ured dircktor:l Cem.ralne obavje!tajne
slll zbe kao glnvDag obavje! tajnog fu.nkcianera Vij e':. te Centralna obayje­
! raj na agrncija - organi zacija koja Cc osrvarici cenrrali z:1ciju sveopCih
obavjdtajnih aktivnoSt i zowl je. CIA ima per temeljnih funkcija:
I. Da Vijece n3donalne sih'1Jrllosti savjetuje 0 takvim obavjdrJjnim
akrivnosrima vladinih odjela i ageucija koje se odnose na nacionalnu
g urDOSt.
Do Vijeeu fo rmulira preporuke na I.eme.lju koji h se koordinira ju
I.he ob. vjeStajne aktivDOSti.
3· Da cloved; u uz. jamni odno. i vrcdnllj e obavjdtajoe poslovc koje
se ocinose na nacionalnu !)jgurnos[ i d3 osigur3vn odgov3.ruj ucc raspro·
stiranje takve obavjeStajne ahivnosti unutar vl.de.
4· Do s ciljeRl ra.zvij anja posto;ctih ob.vje!tajni h agcncija osigm av.
lakvc pORlotoe od zajedni Ckog interesa koje te pripomoti da se
odredhe Vij eea nac.i0l1:1iJ1e sigurnosti provode na ! to centr3liziraniji naCi n.
5· D. osigurav3 i sve druge zadatke i obaveze abavjeSt.vanj. , kojc
se ricu nadonn1ne sigurnosti , 3 kojc Vi jece, s vrc.mcoa nn vrijemc" moie
donij«i.
Di rektor Cent raIDe obavjeSrajnc sluzbc opisan nam je bo covjek koji
- slikovito - nosi dva sesi ra. Prl'o, on jc glavni obavjeStajni s.vjel­
nik predsjcdnika i Vi jeea n"ci on.lne sigurnosli i, dIllgO, direktor je Cen­
tral nt obavjeSt.j ne .geneije. Vi jet. n. cionalne sigurnosti adaje sluibene

3
0
direkt ive dircktoru Centralne obavjdtaj ne slui be posredsrvo
m
strogo raj­
nih dokumcnata, koji se 113'livaju oba"jd-tajnim di rekdvama. Vij eca nacio·
nal sigurnos
ti
(NSCID's - izgovatl so: non-skids). Iz ureda direktora
ne
Centralne obavjeSta;ne sluw e ti so dokurnenti Salju odgovarajutim obavje­
stajnim SlllZbama, ukljucujuci i CIA, a nazivaju se direktivama djrcktora
Celltral obavjeSlajne sluzbe (DClD's). Unular CIA te se dirckrive raS­
ne
porcaU jll II opsane i <eSlim promjenama sv.znjeve naredbi i
drugih jnstrukclJa. Slud!!all smo, rada vdo opse-J.De, NSCID-dakumente,
jos neSto iz DCID-kalegorije, tC spceifiene n.redbe C1A. To su
dokumenri u kojima je obc. cleno sye, od objedinjavanja yanjskih abav­
jeSr;)jnih operacija kroz poliricke, psiholoske i ne izri citO vojne operacijt:,
do komunikaeija i e1ekrronsko obavj d taj oe aktivnosli. Na ravno, doku­
mc:ntaCija i admi_ni strativna organi z;1cija CIA pok3.zuje da je ono Cime se
Agcndja bavi narcdba prcdsjednika i Vij eea za nacionatnu signroos
L
,\ genci ja ne donosi pol iri l: kc odlukc niti djeluj e z. svoj vlasriti [Jcun. Olla
jc' iJl5trttl1lmt predsjednilw.
Bnvili srno so takod. r upozorenjirna Kongresa 0 obavjeSroj nim ukri\'­
nosrim i 0 posebno. Problem je izvi rao iz Akra 0 nacionalooj
a
sigurnost.i iz 1947. i nj egova dodarka, akra 0 osni v::mju obav je­
'tojne agencije iz Y949. U skladu s tim zakonima, dircktor Centralne
obavje!tojne sluibe obavez"n je da stili . izvOle i metod. « obavj dlajni.h
pothvara SAD-a. T akoder, on i finaneij sb sluzba oslobodeni su obaveze
da i'Z.vjdl3vaju Kongres 0 orgaoizaciji, z-ndacima, osoblju i rroskovima
CIA _ budiet koje je pcihivcn u budietima ostali.h izvrSnih ngeneija.
Di rektor obavjestajne sluzbe, u s[\'ari , ima ovl astcnj t: da, po vlastitu naho­
dcoju) potrosi onu svotu 17. budzcta CIA koju on smarra porrebnom, bez
ikakvih obj a§njenja, osim !ito mora nJ to stavid s\'oj porpis. T akvj trO­
sko"i, oslobodeni komrole Kongresa i v10dinih financij skih institucija ­
iIi, rcoretski, s-vakoga izvan ove branSc - nazivaju sc })nepociJomim fon­
dovima • . Izgl.savanjem tih zako na Kongres jc sebe odvojio ad .ktivnosti
CIA, iako direkror Cwtral ne obavjeSlajnc slui bc povremeno abavj eSrav.
maJ a porkorn.iret3 0 v3udm srvarima. je 0 potkomiterima
Sen.t. i Bij cle kuee za vojne . Iui be i Komi let. za uskladjvanje. Izlaganja
niihova g13vnoga govonlika, senarora Richarda Russell:"!, obavez-no se u
toku JOT-program. mor. ju citati.
Nekoli ko je pUl a aUlonomija ClA bila ugrol.ena. Specij. lna komisij.
7:\ <.>bavieltajnc aktivnosri, koju je, pod Hoove,rovim p3uonatom, yodio
genet' I Mark Clark, preporl1cila je 1955. d. $0 osnuj e promatr.cki kon­
gt""ni komi!el koji bi nadzirao CIA, oak lerneljiti jc nego kongresni
komi"' t 2a aromsku energij u kontra\ira Komisi ju za atomsku energij u.
U stv:ui, Clarkav komiter llijc vjerovao da su porkomiteti za ,"oj ne slulbe
i za sposobni upozaravati Kongres 0 .kri l'noSlima CIA. U
sl'alcorn slubju, probl em je bio otklonjen, u skl.du sa s.avolll Agcncije,
bd. je predsjednik Eisenhower, n. pocelk u 195
6
. godine imellovao svoj
komit« s ci\j em da n.d.ire cad Agenei je. To je Predsjednicki odbor sav­
3
1
jetni ka za vanjslee obavj e.!t.jne a\aivnosti , ' kojelDu Je n. celu Ja mes
R. Killian, predsjednik Insti tuta z.a rebnologiju iz Massacbusetts •. Time je
postignutO da . obicn; Ijudi . imaju pravb nadzora nad CIA, Sto Kongres
ni je zelio. Povrh toga, isti c.o je govornik, Sto bi Kongees viSe ul azio 1I
srvarj , veca je opasnost slubjnog olkriv'''j' tajni od strane indiskretnih
politi c",• . Usposravljeni odnosi s obavjeSr3lni m sluibama drugih zemalja,
n. primer Veli ke Bril. nij c, mogli bi se komplicimri. Kong... Ie imao poc­
puno pravo kad. je od .amoga pocetka odbi j. o kontrol ll - bilo bi to za
nj pre\:i!e. Njegov je posao d3 osi gurava novae.
WASHINGTON
Prosinca, 1959.
Proucavanje adm.ini srrJt ivne srrukture Agenci;e bi lo je fascinirajuce, ali
I iscrpljujuce - nije bilo kraja raz.l icilim organi zacijskim shemam. i govo­
rima prcdstavnika odjela, pododjela, uroda i pamocnih ureda. Snki je
govomik il11.o pricu 0 tome kako je nj egov. slu7.ba obavi b v.ian zadalak
zahval jujuCi tome 1ro je raspolagab pr3vom informacijom ilj pravom 050­
born za laj posao.
U toku tilavoga dosadasnjeg programa obuke, od prvih dana rujna,
neprcscano na' podsjecaju na potrebu vrhunske sigumosti. Sposobnosti i
namj ere neprijardja moraju bid orkrivenc, bez obzira na [Q je Ii rilec 0
Kremlju, sovjctskoj tvornici l1 ukle3rnog naoruzanj 3, programu novog pro­
jektilskog oruzj. iii 0 dvoralu z. sastanke neke opskume komuni slicke
partije u Africi . No ad nnj\'eee V37.110St i, S obzirom nn ro da je poznavanje
ncprijarelja nui no ograni ceno, jest da se nasa obavjcstaina :tkti v­
nost . Ne ZeJimo do nepri jatelj S3ZO' StO m.i mamo 0 njernu, jer cada mOl c
poduzeti mjere koie bi nasli prednos[ $veie na nj lticu. Zaro moramo zasti­
tid 5vOju obavje!tajnu akri vllDst podiznnjem zavj e.sc taini, zvane ,o sigur­
1105[ « , Pod tim se rerm.inom razurnijevnju sluzbe,nici na waz.ima u zgrade,
st.r.1l3.ri, znncke, prozori S I1lClalnim ogradama, kombinacije sigurnosnih
armata, poiigra£i, proslosti, kame za od ;lVttn je mjera sigur­
nosti, odjdjivanje i princip »s3znaj samo!to je porrebno«.
Odjeljiv"nje je postupak kojim sf nktivnosd medusobno od"ajaju na
caj " oCin da grup. iii pOjedilli agem SIC odredeni z. dat.k ne zno
z.adat ke drugih. PrJznin. i" medu Ijudi koj i ob. vlj.ju poslove pr.­
mokuje se po principu .sazonj saIDO ono StO je potrebno• . Aka osoba
koja radi no noleom obavjt.itaj nom z.adacku zaista mora saznori StO je
poscban posao nckogo drugoga, dobit to za to speci jal no dopustenje.
Ako nco od nje 5. da potisne, inace shvarlj ivu. zna rifGl ju. CIA
I Godinit' 1.961. nazvan s3vjelom '!:l voniske ob;widmjnc aktiv­
nosti

jc na o,snovi odjda, kako bi ,maksimalno z3$titile
c.jn
c
inform3c!Je kOle so pfikuplJalU za s[Varaoce pohn ke.
Admi.nisrrJti vna srfuktut:l CIA pril icno je sloiena.
1
Na vrhu piraJnide
su izvrsni uredi, ured ditektor:t, pomocnikl di rekrora, generalnog inc;pck­
tora. gl avnog revizora i ureda za vezc.
Slijc-de tcriri di.r.kt orata, na razini pomocnib direktora, od kojih Je
oJgo\'aran z;) razlicitc akrivnosti , a imenovan je prema n:lzivu
pomo':nika direkeora koji ih vode. To su: DDI, koji vodi zamjenik direk·
tOTO Z;1 obavjeScajne posloyc; DDP, koji vodi pomocnik direktora za pla­
niranjc; DDS, koji vodi pomocnik dilekcora za za'titu i podtSku, te DDC,
koji vodi pomocnik direktOr. 7." koordinaciju. DDC je mal en med koji
h:t\,j poslavima rukovoaenja, pa prakticki i nismo rrosili vrijerne na
to Ja hismo a tome raspravl jali. Ostala su rri direkrorara aHa i omega
Agcneijc (u dnevniku pod: Washington, 8. velj;](c 1964· vidi organiza­
cijskc promjene na pocecku I960-tih god.ina).
UDI prikuplja zahcjeve, bavi se odredenim prikupljanjem informacij3,
vrcdnuje i u'poceduje obavjc' lajne izvje!laje i daje konacno oblik"\'a n
izvjt.itaj.' SostOji se od nekoliko razlicilih uceda, od kojih svakj saddi i
obj edinjavajucu funkciju cijele obavje!cajne zajednice. To SU: Ored za
tcku':e izvjeStaje (OCI), Ored za dnavni budZel (ONE) , Ored za asnovne
izvjdlaje (OBI), Vred za znanstvene izvjeStaje (051), Ored za istraiivanja
i izvjc!lavanje (ORR), ured za upule (OCR), Ured Z:I opecacije
(00), Sluzba za radio-informiranje u inozemstvu (FBIS) i Cenl'" za
rtprodllkciju focografije (Nl'IC). Zatraiili su od nas da napisemo prim­
jake razli cirih vesta specijalnih iz\'jdraja za re urede, a neke smo od njih
i Zaoimljivo je imari na Llmu da vise od osamdeser posta infar­
macija sto ulaze u konacne obavjeSrajne izvjeSraje potjece jz javnih izvora,
kao sro Sll i tehnicki casopisi, pa)iticki govori i drugi javni
dokumenri. OSlalak se pribavlja posreds[Vom lajnih agenata i tehnickih
urcJaja. Svakako, poscoji razlika, i ona ide u korist kvalitete i povjeclji­
v(lsli lajna prikupljenih obovje!tenja.
DDP je dio CIA koji se brine za cajno prikupljanje. informacija i poz­
nat je, I"koeler, pod nazivom Tajne sl uzbe (CS). Sastoji se od s pod­
rucnim st ,micarna i ba7,Jrna u gorovo svirn zcmljama, lako sma prouc;lvali
organizaciju stabn DDP-a, rekQse nam da cemo detalje 0 tOme bko se
t.ljne operncije izvode saznati u roku kasnijih predavanj;]. Samo JOT-ov­
cima koji izrazc i .llu da sluie u DDP-u i koji daju pismeni pristanak da
Sli voljni radin u bilo kojoj zemlji odobril ce se pollaaanje napctdnih
cccajev. za operacije na »fa rmi«. Oni koji budu zeljeli raditi u nekom od
podrucj a rada Agencije pohadal CC specijalizirani progf3m obuke
11 samom itabu.
I Vidi shemu n
I Vidi she:mu III
J CT....
33
Cjdokupne Tajne sluibe (CSJ podijeljcne su u operativne odjele i rzv.
sraIje<inske upIave.' Operarivni adjeli nadle'i. ni su za pajedina geagrafsb
podrucja i sranovire specij:llilic:me sluibe. Sr3rjesinski stabovi bave sc
koordinacijom i nadzlru sve obavjdtajne akrivllosri unur:l[ sluzbcne k.lase
syake od njih - sra su adrazi temcljne aperativne rea rije CIA. TIi 'u
sraba starjesina : Stab 2a inazemnc izvjeSrajc (FI) , Stab 7.3 psihaloska rato­
va nje i nc iz.tiCi to vajne (PPJ i Stab za kantraabavjd raj nu djclat­
nost (CI). Pryi sc bavi abjedinjavanjem abavjd tajnih izvj drajn, drugi tre­
tita .keiane alleracije, a kontraobavje!tajlli srab brine se >-a zast im dj elo­
vanja koj:l l'oJuzimaju prva dva. RazlLka izmeclu Staba 7-" objedinj:\\'anje
obavjl'.;tajnih iujd taja i Srab. aperativnih akcija jest u tome Sto didat­
nost pr\'oga ne ost3vija uaga, dok porlw3ri drugoga uvijek imaju sasvim
jasno vidljive ui'i nke. (Za obj. snjenje: vidi opis u dnevniku : Washi ngton,
8. veljal'e 1964.)
Objed.inj ena operacija maze, na prim jtr, biti pracenj c rada agema kaji
izvjcSr3v3 0 vojnim planovima sQvj erskog ministarstva abrane. Pod akriv·
nom opaJcijom razlImjjeva se amikomnnisricki m:l g:nin za imcleknw.lce,
porpolllognur noVCcm CIA, koji $C pbc;ira putem ruske em.i granrskc orga­
nilacij o sa sjcdistem u Parizu. Objedinjavanje informacij. adgov. r. pOlre­
bam. DDI-a (direktorat 7.a ab.vje''''jne poslm'c) za dogatavl janje zavrsnih
obavjdtenja - a te. OpL:t, oyise 0 porrcbama Vijeca m\cionalne
sigumosri (NSC) i drugih karisnikil, ba sto su vojne sluzbe i Mini m r­
stva vanjskih poslava. Akcione operacijo sastojc sc...?d kant!.,I" usmjera­
yanja i zasrire pojcdinaca i org:lniZ3cija ::mgaiiranih u borbi proriv kOIllU­
nii'..ma U sVijCtU4 One ukljucuju sindi h tlne Wlij e, ornladinske j stu­
denrske arganiz.eij e, srcdStv. javnog praicsionalna udru­
zenja kao sro su novinar!;ka i pravrucka. z3tim org3ni zaci je poslovnih
Ijudi , paliticara te, najzad, paliticke pani je i Akciane operacij c
ukljuclIju, takoder, obuku i mtiru neregulornih vojnih snaga, bo sto su
gerilci u Tibetu, di verzanti u Vijcrnamu iJ i sabateri u kamunisriekoj Kini .
Zasrirne operacije, apteniro, padro"unijevaj ll na pore CIA da zastiti
AgCllCiju ad neprijatelj . kili prodiranja i ubacivanja obavjeSlaini h sl uzbi
drugih z.mal ja s ci ljem da sc atkrij e bkve operacije re sluzbc vodc Erotiv
nas.
Odjeli DDP-a (Tajne slll1.be) odgO\'orni su za sve akt ivno5ti s pod­
(ucja tajnog prikuplj.nja inforlllacij . unurar adredenih zona. Ta su aelidi:
za Zap.dnu Evropu (WE) (u koji jc ukljll cena i K,n,da) , Israi'nu
Evropu (EE), Savjetski Savel'. (SR), Bliski istok (NEl, Afriku (AF), Daleki
israk (FE) i za za padnu hemisferu (WH). SvakaI11c je adjdu na cel u sef
sa syoji m zarnjenikom. Ti odjeJi imnju u svom sascaVll i odgo­
varne - unutar svajega seagrafskas padru':j. - i " poslove na inozemnim
1 Vidi ShClll U IV
34

izvjdrnj ima (FI), za psihal oska rntovanje i ne izril'iro vaine . kcij e (PP) i za
konrraabavjeStajnu djelarnost (CI) .'
GeograJska padrui:j., unllt. r sv.kog adjela, podi jel jena su no grupacij e
od jedne iii vise zemalj., kao i na spcc.ijalisril'ke zadalke, ",ojm'ene 5V3 ­
korn odjclu. Grupacij e su, aper, podi jdjene n. sl ui bc po zeml jam. u Ollirn
, llli:aj evim:J b da je u jednoj grupaeij i viSe zcmalj a. Tako, na pri mj er,
nolj ska grupacija u a kviru Odjela :I.a lstOCnll Evrep" obradujc iskljuciva
:ClllC iz to zemlje, dak Centralna-amcricka grupa u akvi ru Odjela zapadne
hcmisfere irna sluzbe ZJ. sest razli citih
Odj eli i grupacije Tajnih sluzbi u svajim su stabavima odgavarne "
pod rSku i sranicama i baza ma II drugim z.eml jam3 unur;u svojega
podrucja, kao i za ob.vj eSt3vanj e srarj eSinskih stabava i DDP-a a svemu
sto so na te zemlj e adnasi, kaka u smislu ohavjeSt.va nja, taka i no ape­
r.Hivnam pl a.ou. Stabni odjel brinur ce se a o'oblju ,;raniea i baza, orga ni­
zirati obuku zasrire uz pornoc specijalis[;l i, najvJznijt:: od svega, raz.f3­
l1i vati e1aborate potrcbne za rerenske opcracije. Svaka oper3cija, $vaki
;\gent j SVJki izvjdt:tj posl;:m s ter C"na u srabove kamrolu i r3Z ­
radbu dakumenata. Odjeli za pojdina padrucja odgavami su da sc <va
(:, galema rijeka papira sli jcva pravim bnalima u adgovaraj u':e urede
Tajnih sluzbi radi pregleda, misljcnja, adabrenja iii adbija)1ja. Obavjc-stajni
ii'.vjeSt3ji, rJ 'Ziiku od opcrarivnih koji ohrac1l1ju mehanizJm ka ko se
Joiazi do infarmacije, rakoaer se moraju razraaiv 3ti, S obzirom n:l pr3­
"ilnu upa trebu jezika i gramatike. R:1zrada se abavlj a i 5. sranavista
abrade il"jcstaja kaji so upucuju zainteresiranim dijdavi ma Tajnih slu1. bi ,
direktoraru za obavjesrajne poslove i svima drugima u obavjd(;1jnoj
zajednici. Obrada aper:1timih i abavjestajnih izvj eSraja s terena pasoa
ie u sluzbarna za pajedine zemljc unutar odjela til pojcdi na

Tajnt slu1.be (CS) dij ele se na ceti ri adjelj cnja kaja a pslui uju osrale.
Odjcl mtdunarodnih arganizaci ja (10 ) nadgleda odnose C1A s rodnickim,
omladinskirn, studentskirn i profesionalnim organizacijarna i sredsrv irna
javllog u ci tavorn svijetu. Aktivnosri na rim pol iim3 lIsk.la­
dllju se pasredstyam Odj ela za medunaradne arganiz.acije i Odjela 7.3 psi­
holosko i ne izricito yojne akcije, kao j s odgoyarajutirn odie­
lima i g[upacijama za pajedina podrucja. Kant akti i7.mcdu CIA i funk­
cionera tih organizacija mogu se Odrz.:1V3ti posredstvorn Odjel a meduna­
radnih organizaci ja iii putem sluibenika u oniro slu'Lbama fl . padru cjimo
kojih se pojedina operat'ivna akcija ab.vlj a.
Odje! tehuickih sluI bi (TSDj asigmava z.Stitu operacija u odJelima
,,'ih podrucja posred,tvam strll cnjoka za prislu!ne apor:He, fotografira­
nje, OtV3f:lnje bra- va, nevidljivo pisanje, rajna otvaranje i zat v:uanjc poste,
prerUSJvanje, pakete s tajnirn prerincima, anlllizu rukopisa, identifikaciju
osaba na relllelju pljUl' acke s predmeta kaa sta su opuki ci garela, i za
I Radi boljes razjalnienjJ) \:idi u dne·miku: \\iashington, 8. vel j;l te
"
35
mnoge drug. tchni cke usluge. Specijalisti sudjeluju u obu':.vanju age­
n.ta, . Ii i sami preuli maju zad. rke. Nekol iko bozo TSO-a rostoji u poje­
dinim zemljama za podrsku tamo gdje je to potrebno. TSO t"koaer ima
program stal nog istraziv::mja da hi usavrS3vao svoie sposobl1o'\ ri j raz\,j.
j.o mjere ptotiv pbnova vanjskih sluibi, posebno KGB- •.
OJjel 0 jcsr jedinica Tajnih sluzbi koj. pom. ie Agenei ji za nacionalnu
sigurnost u mkrivanju sistema sifr; vlad. drllgih zemalj'" Kada si ru.cija
zahrijcv:l d:t se na terenu pojalaju operacije proriv kOOlunikacija drugih
zemalja, Agencija za nacionalnu sigurnosr obraca se srodnim ohavjeS(.;lj­
nim sluzbarna, kao sto su, na primjee, taj ne vojne sluzbe, od kojih 5YJ.kJ
obavlj a odgova rajuce operaeije konrrole vojni.h komunikJcija komunisric­
kih 'lemalja. Iii se, pak, Agencija za nacionalnu sigurnost obraea odjelu
D hji koordinira opeu zastitu koju CIA pruZa Agen,iji. Tada odje! 0
daje strucnu pomoe u plani!"anju nastojanja da se pridobiju sluzhcnici
koji rade na silrama iii, pak, u postavljanju tehnickih uredaj., koji trcba
da onemogule deSifriranje potuka. Po svemu rome Cini sc da je odjel 0
od svih operarivnih odjela Tajnih sluzbi naj ocsce u akciji. Ali, slicno kao
i U slucaju Odjela za meaunatodne organ izacije) njegove su aktivnosri
uvijek usklaaene s radom odjela za pojedina geografska podrucja i 5
gla\'nim ino2.emnim sluibama.
Odjel za jedinsrvenu obradu podataka (RID) znaci Tajnim sluibama
isto ono sto i SrediSnji ured za upute (OCR) direktoratu obavjestajnih
poslova, koje vodi zamjcnik direktora (DDT). Ageneija nije marila Z3 rros­
kove kada je trebalo osigurati bolji sistem pohranjivanja i usavrsavanja
podataka nego Sto ga moze izgraditi lIlM. Postoje brojni sistemi podataka
za glavne i manje vazne (erne za S\JJku zemlju s ciljem pisanja
nih izvjeS(aja. Takvi sisr.t:mi posroje i za svakoga i za CJ7.licire faze
svake operacije. Miljjuni imena registri.rani su 2.a jednosr<}vnu eJekrronsku
uporabu, a uporreba mikrofilmoya auromatizirana je t"ko da se kopije
dokuIDen:lra mogu osigurari jednosr3vnim pritiskom dugmc.t:l prema urvr­
denim silrama - omogucava $e hitno pronalat.enje jedDog doku­
menta meau milijunima drugih. Kao sredisnja arhi va svih
i operatimih Tajnih $Iuibi, RJO poslllzu je sve !tabove te slutbe,
ne sarno toga odj ela nego i svi h podruenih stanica.
DDS' je organtzam z. podrsku Ageneiji i pretoZoo sluii Tajnim slu7.­
bama. To je takoaer d.irektorat koji vodi jedan od pomoenika direktora.
Njcmu pripadaju pol.znki obuke u okviru JOT-programa. Naj"aInij i su
urc:di DDS-a kadrovski, za sigurnosr, za obuku, financije, kOmUJljkacijc i
za op,krbljivanjc vojskc. Svaki od tih UJ'eda ima va2nc funkcij e, ali je
veCitla nas bila Jngazirana na vjczbama ZJ specijalnc opcr:lcije i Za
zadatke Tajnih sluI bi.
Prije nekoliko dana je popis onih koji ce krenuri na . fatmu K.
Bio sam na listi - bio je prnkticki svatko - dobili smo posebne upute 0
I Viru shemu V
3
6
rome. nas ramo eeka. )}Farm(h je sluzbeno pozn;lta pod sifrin nim
n.v.ivom ISOLATION (ktiptonimi se uvijek pisu vel,ki m slovima). To je
.krovito mjesto za obuku pod z.stitom vojske, a vodi je Ured za obuku.
Udaljcno jc nekoliko s3t i voinje od Washington • . Tamo ':emo provest i
svih naredruh sest mjeseci. Perkom u\'ccer, onima koji to z.c: Jc,
hit co dopnsten izlazak z. vikend. Ofieir koji nam je davao upme rekoo
nonl jc da postoji dnev", . vionska ,,<za Agencije (pod vojnom komrolom)
i,mcdu v.si ngronskog nacion.lnog . <rodToma i ISOLATIONA, ali 5<
njomc slu'!i prereino one osoblje kojcm nije odrcdcno da u b.zi boravi
duljc vrijeme. Premo njegovu napurku podijeli l; smo II sku pine po cerir i
iii pet 1]3 jedno vozl lo, tako da vge naSih zena moi e posjeriti Washing­
toll u toku tjedn •. Pokal.• lo se d. nam . vi on,ki prijcvoz u ISOLATION ni
u kojcm ncec biti potrcb,n.
Oohili smo telefonski broj u WashinglOnu Z3 k"ji nam je rceeno da
je to izravna veza s ISOLATIONOM za ohi rdji, ali J a sc njome smijcmo
sluziti S:1mo u himim slllcajevima. Oficir n3m jr! n:1jzad rekao ime i mi esro
haze, najpogodniji pur za vo1.nju re dao inscrukcije za javlj anje. Poscbno
je i.sr:lknuu neophodllosc z;lstire {3jne baze i ukazao n:l osjcrlji vosr njezine
idcntifjkacije. Rekao nam je da se ramo obucav3ju agcnti iz cijclogJ s\' i­
jtta i da 7,' njih nije UPUtllO da zo.j u gdje se n. l.ze. Yjcrojarno jt da ih
bk n{'cerno niri vidjeti. Imc baze zapravo je roliko osjctljivo, da ga ne
smijemo odati ni kome od nasih koleg, u ptoGramu JOT koji nisu oda­
brJlli 7.:1 obuku u njoj, nikome od narnjd tenika Agcncije, pa bk ni nasim
;.enama. Nitko u r31.gol'oru ne govori 0 ISOLATlONU, pa sc i 11 sluzbe­
nim prilikama kada se izdaju upme spominje jedino .. .
JaviJi SOlO se na l)farmu« prvogJ. ponedjeljka oakon Nove godine.
OsjeCam sc opustenim - nesralo je uobi l:;ljene previse izraiene nestrplji­
\·osri. Primljen sam na posao koji zelim i sarno me SV{,OpC3 kmastrob
mozt odavde izbaciti . Jos sese mjeseci obuke, s[UJiranj a, s3\'ladav:mja pro­
fesije. A taJ. zadarak u ucedu z. noku zemlju u ohi ru 'rob. Tajnih
sluibi. Za godinu iii dvije bit eu tajni oper.tiv.e negdje izvan SAD-a.
CAMP PEARY, Virginia
Sijecnja, 1960.
Ula1- II C:1mp Peary, koji vojna policija, podsjeca na obienu
strazarniCll. Udaljen je pernaesrak minur<l od WiJliamsburga, na pnru
prcma Richmondu. Pokazali smo strazaJU znacke kompanije, :l on je upu­
tio vozac., kojim pmem da vozi prema terenu koj pripada JOT-u. Okupili
smo Sl! u amfitearru nazvanom ,)spilj :l", gdje nas je pozdrayio kOnlandam
ISOLA110NA - bi",i , d kompanijine staniec u Mexico Ciryju. Oneir si­
gurnostl baze upuri o nas je t1 svc sro nam dopusreno, a sro 2.abranjeno.
eijclo VrijCU1C ovdje se odrhvaju brojni sasra.nei i obuCavaju Ijudi , cesro
37
sunnei koji b k niti ne rnaju gdje so na podrucju Sjedinjenih Ddava uopce
nnlaze. Rijcc je 0 J,crnjrnC( pitomcima kojima nijc. pristup u zone
gdje se izvodi JOT-program i druge »normalne- aktivnosri . Povremeno
tujemo puc.ojavu, eksplm,jje i pokrcrc aviona.
CijeJo vrijeme sma u opcoj zoni JOT-a, osim kada dola'limo iii izla­
zimo na gJnvlli ulaz, no s3staoke cerna imati U s\'im predjelima bal.!;)
kama ce nas prcvoziri aurobusom. Kuda god se lu-etali u bazi, s najvecom
oprcz.noscu moramo paziti da ne bacamo llokolo kurije ad cigareta,
ptazne Iimcnke ad plva iii bilo koje drllge predmete koji bi »crnim«
pilOmcima mogli na bilo koji natin pomoc; da otkriju gdje se 'laptavo
nain7.c. Kad god smn u bazi , duzni sma nositi vojne oznake.
Nijc izricito zabranjeno, ali nam jt srJvljeno do znanja da ooell oe
bazu. U svakom slueaju, komandant nam je reba de su pro­
grJ.tnom predvidcna noena predavanja i vjeibe) sto ce I1Jm ostaviti malo
vremena Z3 posjete WiJliom, buq:{u. S obzirom na to d., svi pri padamo
roboinjoj tajnoj jedinici Ministarstv. obrane, " ",. prib "a ISOLATION
glasi da sma Minisrarsrva abrane na privrcmenom zad:ttku
u Camp Pe:uyju. Oficir sigurnosti daD nam je ime pukovnikJ
i njcgov loblni rcJdonski broj u Pemagonu ako, zlu n[' lrebalo, dodc Jo
pO!lebe da se provjetlV3 nas " allIS u Camp Pear),ju. Lokalni tel don u
Penragonu isrodobno se oglah v3 i u adminisrr;ltivnoj zgradi Camp
PeJryjo, gdje je sluibenik CIA pod mnskom pukovnika.
BJZa je gusto posumljena i ogr"dena met. lnom ogradom s bodljika­
vorn '(jearn nl gornjim tubovima. Na vidljivirn su mjcsrirna posravlj el] c
oznake . Rezerva t vlade SAD-a. Zabranjen prisrup • . Sjeverna granic. baze
je rijtko York. Sarna je bna poclijcljc11a n3 r azlitite <!logo komrolirane
zone, ukljucujuCi administrari vnu, smjdrenu n:l suprot ubzu, zatim na
pl)drui': je JOT-programa, predio priV;ltnih stanO\'3 sta ba, odmoristc; to su
i rereni za vj clbanje. prcbacivan j3 prcko gran ice, izvrhvanj c sabomi 3, Z:l
borb u prsa 0 prsa, zracne i pomorskc opecacijc, z:1 sjede. za uvje1.bav:l njc
rakritkog kretanja i bjegove te Z3 odri.3\·" njc IOj nih susreta. Bam je pw"
divljaci, nebd je to bilo ideoJ no njihovo pribjcfiste, pa jos i sacIa postoji
nekoliko dobro ocuvanih i jezera za pecanje.
Kad sma prirniJ j l1.niform c, usii smo 11 drvom oblozenc stare barake
podij eljene na pregrade, zapravo dvokrevctne sobe. Sve su ' grade pod.ig­
nure u stilu drvenih zgrad. iz drugog svjen; kog [ora osim gimnast ickc dvo­
rane'l koja jc ad opeke. Tu :;;u zgrnde s uc.i onicama, uredi instTnkrora,
gov30nica, oficirski kluh, kino-clvorJ.na, Dogometnj tereni i reren U1 bej1_­
bol. Za rawnodu II slobodno vrijemc na r:lspolaga nju nam je klub, SpOrt­
ska oprcma, i !Jborato[ij 1.<1 u(cnj c srTanih jez.ikl opremljen m3gnero­
fonima. Cini mi se, da ISOLATION uopec nije loso stvar, a pctkom nave­
cer mo?cmo odla7jti u Wash.ingron na vikend.
SV;lkome ad nas dodijdjen je iz nastJ\'nog sraba, s kojim
cC"1ll0 se povrcmeno 5llSrl:tJti da bismo razgovarali 0 nasim slabosdma i
J8
dobrilU stranama. Moj se savjemik zove John Allen, * bliskoisrocna
rub- , koji je radio u Kairu. Obub ce biti podijeljena n. v. njsku oba­
vjcSlljnu djebtnost (prikupljanje), kontr.!'pijunaiu (z,st ira), te no psiho­
loski i ne izri cito vojne 7.adatkc (akci ic). Odredeno eemo vrijeme rako­
ocr provesti s(udirajuCi rehni ku pri sluskjvanja, poznatu jos i kao »pro­
daju \'ieSrinetl. . Najz.ad) precismji nJm mnogo prakricnih vjeibi unutar i 11
okolici ISOLA110N A u sklopu onaga dijda obtazovnog programa koji se
otlnosi na rehnike [Xv. vruCih sukoba.
Sve tajnc operacije imaju politicki komeksl. PIVO tazmattanje je skup
objekti
vnih
cinilaca koji cine »u\"jcte i kl illlU opcr:l cije«. Medu re Q[ll be·
nike ulaze: naklonost iii neprijateljstvo doma cih vl nda, <a"ina profi nj eno­
"i lokalnih slu1.bi unUlrasnj e sigurnosti i drugih obavj cllaj nih sluzbi kojt
djclui na odreaenom podrucju, poznatl i vjeroj:ltni. ciljevi tih sluzbi,
uspj.s
u
nos i stvarna sposobnost lokalnih komunist ickih i drugih revolllCio­
t
n.lrnih organizacjja, lokalni je-zik, odjl:ca i drll gi obicaji te, najz.ad) opca
politi ck<! atmosfera rcpresij c iii liberali zma. To su objcktivnc okol nosti
llnutar kojih sc poclllzim3ju taj ne oper::J. cije i rc okolnosri odreduj u naci n
i',.\' odcnja operacije. UbacivJ. ll je :.lgent n u minist:.l tSrvo obranc u B:lgda.du
ne§ro je sasvim dru go nego iste rakve operacije u Pari zu,
pr-agu iii u Bogoti. S ob7.irom n:l to da stupanj t a jll OS[j vJrira ovisno 0
:1p n:raru i rehnici, koja se upotrebljava - takvi porhvati mogu imati svoju
bliz. ll iIi dalju krajnju granicll - )) operarivna okolica« odn.:c'lujc zapravo
jesll Ii ciljcvi moguti i kako ih neba ostvariri. To podrazumijco;J nepre­
kidno vrednovanjc 5posobnosti neprijarel ja.
L17.iro:l ju Ci U ob7.ir objekrivne elemente u okviru kojih opcraciju rreba
obaviti, SV3ka st:mica CIA im a skicu iii opti operativni vodic poznm kao
upute za poslan. tva (RMD). To je doku.ment koji utvrduj e pri orilCtC i ei­
ljcYc i zapravo prcdstavlja insrrukcije StO i.h dircktorat ZJ obavje­
stajnc poslove upucuje sefu pojedine staniee kompanije. U svakoj zcmlji
II koj oj SlI sluzbeno ptisutni Sovjeti, na primjer njihova ambasad:1 iii [[go­
vinsk:l misij a, gotOYO ie uvijek pn,j z.adatak ubaciri se u sovjetsku mi.siju
na wj nao n da 51! pridobije netko ad osoblja iii, pak, uz porno': tchni l' kih
Slijede oreracije ubacivanja p£otiv kim::;kc i cirugih komunistic­
kih vlada, a u stOpU su im nastojanja da se ptikupljaju infotmacije
oba\'jdrojnog karaktera proti v domaCi h revolucionarnih poheta i lokalnih
vlado, bez obzira na to jcsu Ii sklonc iii neprijateljski n.strnjene. Konna­
' pijU110-l.a i psiholoske operacijc takoder su ukljucene u upute. Kad god
kompaoije zahtijeva da stab odobti non: ope£acije iii da nasr:l\fj 5
posrojccirnj, uvijek se konzultira odgovarajuci paragraf u upurama.
Prctposravljarn da ce moj problem s vrernenom nest3ri , a\i nlislim cia je
vrlo SIOZ-ell, je.r sC u CtA umjestO pravih imena uporreblj avaju kriptonimi
i pSl"udonimi'. postoje mnog.i meausobnc slicni, taka cia je z.a vrijeme cica­
nja tek.sta s kripton.imima uvijek potrebno imati uza se listu sifara
Ui'. koju se nnlnzi i broi, a tada potraiiti taj broi na posebnoi lisri pravih
imcna. Liste sifara i liste pr avih imena nikada se ne drie zajedna u isrom
39
....­
sdu. Sifre 50 sastoJe od dvaju slova ko ja odreauju opeu brrgoriju iii mje.
sro. a sli jedc slova kojn oblikuju rijec < prvim dvjcmn iii Jrugom rijc':ju.
Ta.ko, no primjer, §ifra za vladu Sjedinjenin Driiava glasi ODYOKE.
Minisra rs,,·o vanj skih poslova jesr ODAClD, ?llinisrarsrvo obrane ODE.
ARt., 0 mornariee - ODOATH. FB! je ODENVY. Sve vladine agcncije
imnj u sifru koja pocinj e sOD. Kripronim CIA je KUBARK, a svi dijelovi
Ageneij e imaju sifrc Sto pocinj u sKU. Tajne sluibe su KUOOVE, Stab
za inozemne izvjcsrajc i njemu srodne operaeijc jesr KUTUBE, Srab za
komraspijunaiu (i komraobavjeSrajne operaeije) KUDESK, Srab za psiho­
losko r.rovanje i ne izriciro voj ne oper"eije KUCACE. Svaka lemljn, "scm
i operaeija u roj zemlji imaju Wru koja pocinje s isra dva slova _ AE za
Sovjerski Savez, BE zn Poljsku, or za Cehoslovacku, OM Z;} ]ugosiaviju,
SM za Veliku Briraniju, ON za Juznu Koreju ird. AELADLE, AEJAMMER
i AEBROOM su Wre kojirna se oznacuju anrisovjer; ke operaeije.
Sifre se uporrebljavaju kako bi zamijenile prava irncn. i rako zasritile
idemirere osoba i mjesra spominjanih u koresponclencij i. Uporreblja v'ju se
sarno u dokumemima Tajnih slu'l.bi. Odjel za jedins"·cnu obradbu poda.
raka urvrauje nOve kripronimc kad god se predvida nova opera cija iii prcd­
laze novi . gem, uzimajuei prva dva sl ova koja odgova raju otl reacnoj
zemlji . U sranovirim slucajevirna agenri i operacije dobi vaju sifre, prY:') dV:l
slova kojih se odnose na operaeije So poduzi maju u nckoliko zcmalja
- osobito kad je rijec 0 mcJunarodnim radnickim i srudent.c;kim organiZJ­
cijama. U operarivnoj kore.spondeneiji, bda ne posroji sifra za odr.­
aenu osobu, rijec IDENTITY (osobnosr) zamijenjena je u reksru, a isriniro
se ime jadja s posebnom obavij escu radi usporeaivanja s izvornim doku­
menri.ma naslovnika.
5\"j KUDOVE-ofic.iri nngazira.ni U operacijama oZl1accni su psclldoni­
mima koji sC sasroje cd imena, srednjc·g i.nicijala j prezirnena uzetog na isri
nacin k:1o j kripronim - da bi sc zasti tio njegov pravi idenrirer u sluCJj u
da Sc korespondencija izgubi iii ukrade. PseudonilJli sc uvijek pisu vel ikim
slovima, u prezimenu, na primjer Rodney J. PRTNGLE.
Na prvi pogled sye. je ro vrlo konfuzno - kao da ucire novi jezik. No
rime so dod:;ie neb " rsr mirodijc ovome poslu, bo speeijaln.i okus koji
pomaze du $C razvije demcmarni idcnrirer - sve vi se i vise rijec je 0 sin­
• dromu .• unutar kompanije• .
CAMP PEARY, Virginia
Veljace, 1960.
Jos uvijek je snijega u izobilju. NcJjeljom uvecer, kada se ,",atam0 iz
Washingtona, divlja" se roliko pribli '.i ccsri da gotovo nalijtcemo na nju .
Upoznali smo se za sve ovo Hijcme dal eko bolje orbko smo u ISOLA­
4
0
TIONU. Oydje moiere susresri ri pove po izboru . Fi zickc vjcibe irnamo
rri iii ceri ri pura rj edno u gi mn.srickoj dvorani - kohrka, odbojb, boks,
n'J.nje. Trcniramo j obranu, rnzoruZ.avanj c, onesposoblj 3\,:lnjc, cak i ubi­
janje golim rub m. - kada i gdjc rocno udariri, kao u brareu iii judu. Nas
instrukror u tim vjeS{inama (u prvo vcij eme nirko ni je povjerovao da sc
ui$rillU zove Bun Courage - courage = hrabrosr) bi o je rani je u Saip3nu u
juzllom Paciiiku, gd)e je rakoder rajna baza Ured. za obuku.
U razred.ima i dalje smo srudirali razlicire vrsrc inozemnih obavjelrajni h
izvjeSraja, koji se vode pod nadzorom Tajnih sl ul bi. lako se rakve opera­
cije poduzimaju s ciljcm arkrivanja sposobnosri i namjere vanjski h si la,
po,ebno nepri jarelja i vlada koje se prema SAO-u ne odnose s naklonoscll,
Olle se usredsreduju vise n::t rajne nego na jayne izvore infonnacija.
sm otkrivaju redovite driavne tajne, Tajne Sll takooer za
rrikurljallje naj ejelovirijih i najakrualnijih ob",·je' rcnja 0 globolnim mani­
(csracij.ma sovjerskog imperijalizma, prJje SI' ega na lokalne komunisri .:ke
parrijc i srodne poliri cke grupacije. Iznimka u upur.rna z. rakve poslove
II cijclom svijeru, koj" provodc Tajne slui be, sad riana je u spor:1zu mu iz­
Illc,lu SAD-a, Veli kc Briranije, Austr. li jc, Kanade i Novosa Zel anJ a <roga
'''' 50 svak. od strana slui beno obvcza la da cc sc uzdrZa ri od ra jnih ope­
raeij . bilo koje vrsre unurar rerirorija drugih, osim ako za ro postaji pre'­
hod no odobrenje domaee vlade. Vlade svih ostalih zem.lja, njihove unu­
tr;lsnje poliritke grupacije i njihove lnJnSrVene, vojnc i ekonomske tajnc ­
slobodan su plijcn. ,
Inozerone obavjeStajne operacije, uzrokovane por-rebama informiranja
srLlraiaca polirike, razraoene su u opscinim Jisrama zahtjeva,
knjc priprem. ju razliCirc ,ekcije d.irekrorara za obavjesrajne poslove, isroga
onoga koji je zaduien za pripremanje zavrSnog izvj d t.ja. Ti " htj evi do­
l:,llc i do srDnica za obradu podaraka. Takva je sranica, recimo, uJed
CIA u gl. vnom gradu neke zemlje. U drugim va'.nim grodovima zeml jc
magu posroj.ti uredi CIA podredeni srani ci, koji se zovu bazl ma. U vetini
1cmalja sranice i baze zapravo su poliricke sekeije amb.sada ii i konzul ara,
S oficirirna zaduit:nim za zasl'itu drugih sekcija, kao sro su ekonomske iii
)..onzuiJrnt'. Medurim, u nekim l cmljama, k JO npr. u P3. namj i Njemacko j,
!<otanicc CIA su u ameri ckirn yoj nim insrabcijam3 i in1:1ju sarno i naj..
manji porrcbni broj drugih ofieira s cliplomarskim srarusom. Veei n. os,'­
lih ramo je r:ljno, kao gradani z3posJeni u l\1injsr3rS(YU obranc, na za­
Jarku u voj nim bazoma.
Zadarak je staniee da urvrdi razli cire naCine na koje se zel jena infor­
macij" moze osigurari te da prodla! c merodu koj . roj svrsi n.j­
boljc odgovnro. Taka,· sc zJdara.k nazir• • gada nje \I metu_, a za ,,· aku
rakvu operaciju primaju se pismene naredbe II rzv. n"enu podrucnin pro­
jck:HJ" koji sc priprcrna u st::lO ici i saddi sve opt:r:1tivn e det:tlje, kao seo
'u: svrha iii zeljeni remlrar., poscbni ciljevi, agemi koji ce prcuzeri ud.lIke,
parrcbni r.hnicki urecl aji, podrska iz srabova iii drugih sranic. , sigurnosr
\
41
i objosnjenja koja ce poslu?iti bo »poklopac. ako utktiv.nje operneije
dovede do ,kandala i, n,j'Lad, rroskovi. Vcti na operaeija koje CIA pod­
uzima u drugim zcmljama je u nacrru podrucnih projekJta, koji
se prosJjcJuju na razmatranje, od obrenje iii odbijallje svjm s..:h.:ijama
bO"3 Tojnih slu'l.bi.
0 troskovirna i osjetijivQsri operacije, nacC[ podrucnih proje­
kata odobr3va se u srabovi ma no ii i nizem nivou, od sda odjei a do
pomocnib u direkror atu za planiranje, toga direktorata iii, pak, di­
rektora Sredisnje ob3\'jclt ajnc sluibe. Nekc operaeije zahtijevaju odobre­
nje izvan CIA. Obicno su to prijedlozi za akeijc iz domene psiholoskuga
ratovanj a. Za rakva je odobrenj o nadldan OdboI Vijeea naeionolne sigut ­
nnc;rj za koordinaciju (razina pomocnika minisrra).
Ptojekti za operaeije prikllpljanja obavjeStajnih podaraka obitno se
odobravaju za jcdnogodis nje razdoblje i mogu se obnavljari. Zahrjev za
obnavljanje jest dokument gorovo istovjcran nacrtll pocirucnih projcbta i
,adr?i detalj e cazvijanja operaei je u toku prorekle godine bo sto su: re-
trosko\'i . problemi siguroosn, novi agcnri i pon:rda 7..3 nastavljanje.
Opc,"cije kojt su iznevjcrilc ocekivan jo iii na koje jc prirni jeojcn . poklo­
pac.. jet Sli sc komprornirir3ie iii jednostlvno ugasile, otk:lZ.ulu st:.: .. zaht je­
vorn z.a otk.:1zivanje projckta(, koji st:1nica prosJjedujc srabovim:l . Taj
dokumenr SOdIii rozloge zbog kojih se predlaie orkaziv3 nje, r"zmj eSt3j
agenIH3 i dobara, alternativni izvori, bri ga 0 sigutnosri i prikrivanju te
zahrjevi za iz drugih staniea iii srabova.
Dopjsivnnje izmedu sranica CIA, b.1Z3 i jest lize Z3 spasavanje
Agcncijinih operacij:1. Dv 3. su oSllovna obJika: operativllo i obavjcSrajno
izvj eSrnvanje. U aperarivnu ko,espondeneiju uklj ueeni su pcobl emi sigur­
nosri , zOl sti r(!' , Jinancija, odobrcnja agenrima za zadntke, razine konacne ob­
rade (ali ne i sarnc cinjeni ec kojc ti sadr,-e), pri jcdlozi
ZJ nova vrbova.nj a iii f:l skid:1L1ja, zahrjevi z.a opskrbljivanje, obrazlozenjc
"gem. i sve dIUgC toku':e srvari kojc su u vezi S operacijorn. Za svaku sc
operaciju t allrijcva, za porrebe izvjeSlaj 0 rozvoju opcracijc , vaka
rri mjeseea, ali jc obii'no porrebna zaarno korespondencija.
ObavjeSrajni izvjeStl ji 0 prekomorskim opcraeijama dol ne u obliku
izvjeSraja 0 podrucnoj opecacij i (FIR), koji sadrl i (' injonicc se obicno
ocinose na jedan predmet, ali, po mogucnosti, iz vi se izvora. U rom ti pu
izvjeStaja daju se podaci onako kako su dabi,·eni iz ",ei . , iako se mogu
dodati i kornemari. Sranice priprcmaju re izvjcStaje on spccijal nim matri­
call13, koje sc srabovima gdje so reproJucicaju i distribuiraju. FIR
sadri.e i uvod u koj em je nazoaa,no ime zcm.lje, iii 2-emalj . , koja se obra­
dujc, remu izvj eStaja, opis izvora (sa 'premooscu da se nj egov iden­
rirer), ocjenu vjerodoswjnostj s:l moga i7. vora i procjcnu :lktl1Jlnosri sadr­
,aja izvj d raja. Slijedi sam izvjeStaj koji zaveSava komenrarima iii
njima izvora re nazivorn stanice iii sraba. U srabu sc rakvi jzyjdta;i pre­
dajll punktovima Tajllih sluibi radi naknadnih uporreba, • kopije se salju,
na primjer, sekcijama direkrorara za oba\'j"d tajne poslove., Minist3rsrvu
,'anjskih poslova iii Minisrarsrvu obrane, FBI iii Bijeloj kuCi.
I operarivni i obavj d tajni izvj eSraji mogu se , [abu, drugim sraniea rna
iii ha.z. rna slari u diplomarskoj posri, telegramo
m
iii radiogramorn. Prak­
ricki, sve sranice i baze imaju tadio-predajn ike i prijemnike, iako se oestO
upotrebljov" i kornerojalni reiegrafski servis posLi.
Kako dobivamo ide u izvjeStaje] Naj­
celie posredsrvom placenih agenata. Posroji na oajvi soj ralini plit ic.r,
A Lnansrvenlk,. ekonomist . iii vojni lider fojl zaprovo kreira aogaojale k 6je
Agencile I.e), predvldJctl. Takva Utnost, meil unm, zbog svog polo·I.. !'1, u
dadajuCim ckipama, niti najmanje nc i eli predari CIA ni arneritkoj vl ruli
sluzbenc r:ljne svoje vlac;rite zemlje. J'J.ckc od njih, puk, mo7.e se _uvjerit i'
da Sll jnrcresi Sjedinjenih Driava i njihovc das-tire 1.cmljc roliko .rijesno
cik tdentitni, da so niJra ne b'Ubi ukoliko CIA dobi je infor- ·
rraii. U drugi m slul ajevima one , ra visoki funkcioner knie
iii biti baerno n3 papir do kojega se prisrup dade osi gurati
uz"pomoc f3znovrsnih funkcionera, sluibeni ka 'iIi kol ega s ni ?ih ,"zina
bijerarbije, L'udi na roj razini lIlogu izdari povjtrenje svog s_fn zbog
"rio razli cit ' mOtlva. Posraji i rrefa cnina moguei), agenara, onih koji,
fi 1J imaju priStup u zoon koju napadamo, :tll ne j samtm
j
dokumcnrima. 'r; se Ijudi mogu lI\' jd b:ni da posra"e prisl uSn_ ap arare n.
mjtSla na korima se vode povjerljivi razgovori iii da orvaraju sefove u
k<>jima so dd.e tajni dokumenti iii pak da ro dokurnenre forogr.firaju.
I, n.ljz. d, " rio je mnogo Ijudi koji mogu poma.gati u operacijam", 3 i da
l
nemajl1 izravan prisrup samim izvorima. To Sll pomocni agenti koji d:1ju
kucc iIi stflllO\'e u najam, kUplljl1 v07..:il:1;· rade k.!l O kuriri i obav lj aju bei'.­
broj pomotni h, " vrlo porrcbnih, <adara.k<!,
U sklopu operacija l.3. koje su porrcbni najvisi, j?rima.rni , izvon postoji
i b regocija iLvnnredno znabj nih 5ckundarnih poth"ara, koje wvemo . po­
mocnim operac.ijanla. . CestO se ciljanje primarn.ih izvora posrife po·
moenim operacij ama. U rim operacijama korisre sc prareee ekipe koje
,lijede Ijude na ulicama, drZe se srrai e kako bi se vidjelo rko dobzi iii
iziau iz zgrnd3., wnnolavaju se fOl 0grofij cJ otvara i kOl1trolir:l posta, do­
Ini se do vai nih sraristika i idenrifikaeijskih dosj ta policije i drugih s111zbi
sigurnosti, komroliraju 5e putnici III 3vionlm3, vlakovimn i brociovirna,
bo i popisi hirnih posiljki, posravljaju se aparali l.a prisluski va nj e [eldona
i konrroliraju ttiegrafske vlpee. Te operacije mogu biti vrlo plodne i omo­
guciti vi soku kvalilCtll oba"jeSravanja, ali se ceSce poduzimaju da bi se
orkcili i pcovjerili Ijudi koje 7.ai"o rrebamo, koje bisnlO rnogli pridob;ri
kao agcnte koji ce n3m prikupljari obavjdtcnja. Pomocne opcracije, ra­
koder, prijeko su potrebne za bolje pomavanje osoba na koj e ciljamo
kako bismo orkrili mori,' c koji ih n3\'ode da prihv3te iii odbiju !laS poziv
l zo pridobivanje: snaga karak[er;1,. slabi ei, problemi, ambicijc, neuspjcsi,
\
ncprijarel j"i, ranfivost.
4'
43
rugl tip opcracije ino1.cmnog koji je vrlo sEean u ci­
t:1Vo m slobodnom svijet u, rezultira suradnje izmeJu CIA i aba­
vj.st,jni h i tajnih sl ui bi Jrugi h zem. lja. Kontakti Sa stranim sluibama
poznari su kao f ZV. povczane operaci jl!, a svrha im je: da sc izrojenjuju in­
formncijc, O!sani7jrajll opcrac.ije i ubacujll agemi u 51 rane
sl_ul.be. LL iz.mjenj iv3nju infofDlacija osnoVllo je pravilo da se ne Jaje nisra
dj) k we neophodno. No kako druge sluibe vrso priri sa k la IZ­
mjenJivanjern, a sl ufuc siroma! nih zcrnalj. prikupljaju "rio malo infor­
macija, drugo jc pt3vLl o da se osigura cist dobirak iii pak prihvariji va
ravnord" u razInjeni u korisr CIA. Propi,i zahrijc\·aj u i odrcduju koja se
n s[ informacije moze r3.7.mjenjivari i n azi se da se 0 tome vodi prorokol.
,. Trcte agencijsko prayjlo,( jest \' :1 zan operarivni princip u okviru po­
vezanih operaeij a. Informacije koje jedn. agenei ja daje drugoj ova ne moze
prodari ageiiciji, a d. sc prcrhodno prva ageneija s rim ne sloii.
Svrha jc tOga pravila. o<:iro, Ja sc zaseiri mjnosr opero.cija i obavjcSrcnj3,
bo i ro da uoper posroje pove,.nc opcraci jc izmec1u prvi h dviju slui bi,
Ako, na primer, briranski pandan CIA, MI-G, proslijedi sraniei CIA u
Londonu sranoviru informaciju, CIA nc mol.e ru informaciju predati ni­
zozemskoj obavjeSrajnoj sluibi, usprkos lOme ta inform. ei ja moio
Nizo7.(·mcima bid izuzerno z:lI1imJjiv:1, U tJkvom slucaju londonska Sli:mica
moze Hi sugcrinri da MI-6 prcda informaciju izravno Nizozemcima (SlO
se mozda vet i dogodilo), iii mora zarrai i,i odobrenje da CIA dalje prc­
dajt informaeiju koja pot jcCe od MI-G. U SlllCajU da sc prve dvije ageneijc
da druga mole proslijediti informaciju rrecoj, prva agencija
mO:lc znrraii ri da ne bude spomenur:t k30 iz,vor, pa se u rom sl ucnju
zataji pravi izvor. Ponckad to bude knmplicirano.
Naj vainija povezana operacija kOjll CIA imo jesr ona s MI-6, krip' o­
uim kojc jt SMOT H. Pro§lo jt vee gOtovo deset godin. otknko su nesrali
Burgess i Maclean, i SMOru je oCiro prcbolio gubirak . smrih momaka<,
klu pskih profesion. laea. U tom su drusrv" , l .. koder, slllzbe Kanade, Aus­
r,-alije i Novoga Zelanda, iako CIA jz rill ,emal ja prima reiarivno malo
info n:naeija. Veze s Nizozrmelma oejcl1juju se kao od/iene, jer one olak­
pomot-ne ope.racijc prcma ci ljcvim3 od obostr:tnog imercsa, k:lo
sro to ti ne i Talija ni koi i prislu!kuju t<:lefollske razgovore i orv.raju pofru
u korisr s",iiice CIA u Rimll. Oejcnjllje se da zapadnonjcmackim slui­
bJ. ma prijeti opasnosr od ubacivanj a Sovjera, dok su vezc s franc1l7.i m:l
posra/e relke i osjetljive nakoD ponarka de Gaull en.
Tcorerski, sranice CIA neee poduzimar.i ,ukakve operaeijc u sklopu
povczanih sluzbi ako se one mogu izvesri be. znania lokalnih slnzbi (is­
kljucujud Veli ku Briraniju, Kanadu. Ausr rul iju i Novi Zeland). Operaeijc
koj e <e poduzimaju bez znanja iii bcz kooperacij e poveza nih shiibj ZQv;,
sc »unilareral nima ,<, dok su bilnremlol!! one koje:: CIA i1.vodi sa znanjem
i uz pomo': lokal nih ,Inibi. Sro dal je isrrai ujemo mzliCire poveznne
odnosc, poswjc jasno da glavni rezulrari srabn za inozcmne izvjeSraje, po­
44
"ig u Zapadnoj Evropi , dola'le iz lokalnih izvora. U prvom redu na
nuri
rcmtijtl pomot nih operaci ja, kao $to su kontrola putQvanja, prisluskivanje
,defonskih razgovoC3, fiz:icko prot cnjc, otvaranje polte i ubaeivanje u ko­
muniseicke parti jt. ,Mcdurim, u nerazvijcmim, manje profinJeliim zcmljaml ,
fokalne sluzbe, zbog pomanjkanja znania i rehnicke opremljcnosri, ne mogu
poduzimati probilaene obavjdrojne operncije. Stoga stanica u mnogim
slul'3jc\'ima moze birati da Ii da uue u udruzenu ili bilareralnu ope[:lcijll,
iii da svoj posao obavi bez lI1anja ramosnj e sluzbe. Odluka je (estO za­
sllovana na Ullutarnjoj sigurnosti tamosnjih siuzhi, ali i na tome koliko
Ijudi maze CIA imati u odredenoj zemlji; kada je njiho
v
broj ograni cen,
moze se balansir:ni SlO se ri ce priklanjanja bilareralnim operacijama.
Najzad, !U jt i srvor ubaei vanja CIA u lokalne sluzbe. 12 mnogih ra·
1.1og , meau kojima zastiia CIA nije na posljednjem mjesru, operativna
a
dokrrin:1 zahrijeva neprekidne napore za privlaccnje korroliranih agcna ra
u ok\'iru povezanih slu·I."i. Na re agenreJ iii porencijalne agcnre,
upozoravaju oficiri CIA dodijeljeni da rade s lokalnim sluihama n. raz­
mjcni i.n.forroacija, dl uvjei bavaj u ramosnje sluzbe i da radl.: na operaci­
jama koje loblne shr/.be i/.\'ode kako bi pnIzile podrsku CIA. SIOr,a, sra­
nica CIA maze imari prc,;;ram razmiene informacija s lokalnom sluzbom,
udruienu operoeiju prisluskivanja ,ddnnski h razgovora i jednog iii dva
oficira lok.lne sluzbe na svojoj plamoj lisri, sa ·.. "datkom da se ubaee u
isru tu sluibu. Ubacivanje u povezane siuzbe, ruL'Jurim, jt stvar kon­
rmobavje!t3jne djela!l1osri.
Operacije za osiguravanje inolemnih izv jd raja jesu one koje se po­
Juzi maju kako bi se pribavile informaeij e 0 sposobnosrima i namjerama
inozcmnih vlada, posebno onih nenaklonjenih i neprijateljskih. Temeljno
naceio rih operaeija jesr pridobivanje iii postavlj anje agenta u Kremlj sa
7.1darkom da sazna proces donosenja odluka Prezid.ija Sovjerskog Saveza.
Od re siruaeije snova, operaeije prikupljanja reku prak,icki do svih drugih
..lada i ni ihovi h polirickih, znansrvenih i ekonomskih raj ni, a otuda preko
najopsku.cnijih komunisrickih iIi drugih revolueionarnih grupaeija do
cksrre.mne Ijeviee.
Dok smo studirali razlicite vrsre operacija na prikupljanju inozemn.ih
iz\'jd raja, imali smo i prakticne vi";'be, i ovdje u ISOLATlONU i u ob­
Iii.njim gradO\'ima bo sro su Hamprun, Norfolk, Newport News i Rich­
mond. Mojo glavn. ,oda b bila je serija sosranaka s vodom jednc opozi­
cione, naci onalisricke poliricke parrijc, Izclav30 sam se l.a sluibeni.ka sta­
nice , diplomaLSkom za!tirom, dok je moj insrrukror imao ulogu ino­
ZeJllll Og poli,ickog lidera. To je slucaj na kojem valja dulje raditi. Smg.
S:1m morao b,iZIjivo posrupari da bih ga uvjcci o kako su intercsi
njegove zeml je i Sjcdinjcnih Drl.ava rako ri jesno pOVe'l.3ni da co on za­
pravo. pomaiuci meni, poInilgari svojoj vbseiroj zcrolji i polirilkoj parnJI.
Jos icda.n s:l$tanak i ponudir cu mu novae.
45
.,...
CAMP PEARY, Virginia
Ozujka, 1960.
Kontraobavie!taj nc ope,"ci je (KUDESK) razUkuju se od inozemnih
obavie!tajrun operacii. po tome Jro su, prema definiciji , po prirodi obrarn.
bene, predodredene da zaStire operaciie CIA od arkri v.nia sa strane pro:
timika. Proti vnik ie u ovon1 sluCaj u svak. obavjd t. ina sluzba i silli b.
siguIllosti u sviiem, od KGB-. do gradske polidie u Nairobiiu. Koliko
god mnoge zemlje razlikuiu .voju va njsku obavjd t ainu sluzbu od unu­
t3.m ie slu.l be sigurnosri, roliko mnogo koliko ie FBI rndvoj"n od CIA,
operncijc uperene su i proriv vanjslUh i rrotiv unu ­
sluibi. .
Komraobavie!rajna djelarnust ClA z;]poi'inje H·C • u.fedom za sigurnosr
direkrorara zo 7. a!riru i pomoc i njegovom odgovornostu za fizi i'ku i
osobnu sigUInosr. Zasricujuci zgrade od ulaienia neovl a! renih osoba i
isrrniiva.nja dokumenat3, ured Za sigurnos( sluzi zasriri svcukupnih na­
sroj anja CIA. Slii'no, duge i skupe istmge 0 prosl osri, ukJjucujuci ru i poli ­
graf (sifra : LCFLUTTER), sTil ie da bismo se zastirili od lInajmljenih uba­
enih agenaw. Kominuir.na konttol a dosica sigurnosri osoblj. CIA, kao i
periodit na ispiriv.nja no poligrnfu podllzimai u se zaro d. se smanji ri z.ik
od ponovnog zaposlja v.nia takvih nami c!teni ka u ClA koji su moi d. bili
pridobi veru mane neprij ateljs ke slll1_be.
odjelji vanje sluzi rakoder da se zasrite r:ine operacije od
C/rkriml}ja onoga rko je uistinu uposlio clanove Ageneije, odnosno da St.
sprijei'i njihovo Othi.,nje. Isti je sl ueaj s organi zaci iama, zgr:1dama, stano
vim;) ) vozili ma, nvionima, brodo virna i mcrod:1ma fi nanciranja. Pokri v3nje
opemeij a provodi so i zato da se sprijcee pokusoji da se one pob1-tI za­
konirima, swzapravo sa nse po kojirna ,"skIin'
kav"nje jednoslavne opcmeije, be1- obz" a na razlog, mOle dovesti do ras­
kri ilivanja i svih dod.tnih opcraci ja. SIu7benik iIi agem CIA mol e sa­
znari sra rade drugi sluibellici iIi agemi SJn10 ako je (0 nuzno zn
obavlj 'mie njcgova vbsrirog posla.
Iskoristi ti iii no porenciialnog Qgento odredeno je, sa stonovi sta CIA,
posnlpkolll donoseo ja za ol'eraciju• . To je nerazdvoji,' djo
svih odnosa il.medu CIA j -inozemnih agen.ra, bez ob..ir" no to ie
njihov zaclarak. Posrupak odobrenja za operaeiju poCinj e prvim upow­
renjem i procjcnoUl porencijalnog agenta, a nastavlj. so provjerama stap­
skih i podrucruh dosjea re istragom 0 proslosti, sve do sistema odobra­
,·anja operacija Sto ga je lIt"rdio stab za kontraobavje!tajnu djelamost pei
Tajnim slll >.bama.
Nema re osobe koj u podrucna sraniC3 maze upotrijebiti II operarivnom
zadatkll, a da p ret hodno ne osigula odobrenie u od' ieku za izdavanie
odobrenj a kontraobavjeSrai ne slut be, koji je u sastavu staba T ajnih slu:obi
(CI/OA). Zahtjevi za odobrenjc pOljeeu od podrucnih slanica, muadeni
su u dokumellru powatom kao osobni kafton (PRQ). Podijeljen je na
dva dij eIa. Prvi saddi sedam manica biografskih podata b, ukljueujuc;
puna ime, darum i rodenja, roJirdj 3, imena
telji, skolsku spremu, oplse I vrste poslov., podarkc 0 braku, vOJnoJ S, UZbl,
i bi vscm drl3vljansrvll, clansrnl u polirilkim organizncijamil ,
hobijima, 0 svim [losebnim kvalifikaci jama, uzimanju dreg. iIi drugim
poroci roa. Pr"i dio ne saddi nikakve oper.time imcrcsc iIi planove. U
drugom dijelu, koii nikad ne orhi,-a pravo imc pOlenciialnog agema bo
ni druge pod.tke 0 idemireru, dokumcllt je sliene duzine, sa svim deta·
Ijima 0 operori,·nim planovim. za agenta. U dnl!\om dijelu opisan je za­
darok porencijalnog agcora. Natin na koji su podaei, sadtiani u prvom
dijclu, dobiveni i provjereni, obj.! njen ie do derolja osobi kOja ie upolo­
rib na agenra, prU'I.Cn3 joj je z3stita i razmorreni Sll svi ol2£!'arin1j rizici i
kori sti.
Sluzbenici u CIIOA, nakon <to p,ogledaju popi se imena u stabu i
prosrlldiraju slucaj, daju konacno odobrenie iIi negativnu odluku 0 pri ­
jedlogu z. prihvacanje agcnta. Pod uvjerom da ne posroje ozbiljni pro­
blcm.i, CI/OA izdaje agentu privrcmeno odobrenj e 7.a opera rij u, koje "ri­
iedi SCSI mj cseci. Nakon toga izdaje se odobrenic za operacij'·' zasnovano
na dodarnoj isrrazi stanicc i osoblja u komraob:lvjcltaj nom stobu.
Dokumcnti 0 svakom agcntu pohranjuju se i uvij ck poCi nj u s broiem
201 - iza kojeg. sliicdi pet do os.m znamenki. Dosje 201 s. drl i \ "" do­
kumemc koji se odnose na odrcdcnog agen" i pocinju s upirnikom i
zahticvom za privremeno odobrenje za operacijll. No dosie ' 01 pocl iielj en
ie na dva dijcla koja se pohraniuju odvojeno, iz talloga maksimalnc si­
Jedan dio sadrii pravi naziv dokumenra, dok su u drugom
kriptonim dokumenta i operarivllc informaciie. Ugrob vanje iedllog e1iiela
nccc pogodiri dIllgj, kao ni ime i operarivni zad:nak
U vc:zi S:1 st:dnim procjenjivanjcm i vredIlO\· llljem .. :lgenara u sranicama,
sa 5t3novista Staba za kontraobavjestaju dj elatllost (ti me Ageneii' teeba
do so zasti ti od ubacivanja neprij atelja), kao i zbog stalne konrrole dosjea
u stabu, gorovo se svi .gemi povremeno podvrgav.ju poligrafiranju. Tai
postupak nazi vamo >f1uttering, (spekuliranj e), premo sifti za poligraf -
LCFLun·ER. Agente poligrafiro isti sluiberuk iz ureda si gutllosri u slabl!
koii rngovarn 5 porencijal nim namjesterUcima Agencije u zgradi broj 13·
Oni obit no puruju u grup.ma po dva i povtemeno posjceuj ll nekoliko
,<malja na isrom geografskcm podru':iu. Prerod. sc specijalna purovania,
loje 1-ahtij e,·a odreaeni rrenurak, u posebnim slubie,·ima rakodcr uprili­
cuju.
PoUgra.£ sc obicno Salje podrll cnim sranicarn" u diplomarskoj posti
Ministarstva vanjskih p0510va, skriven ie u dvodij elnom kovcdicu boie
bramele, proi zvedenom u tvomici Sa ms onite. Ti kove.,'; "i izgledaiu be7"' ­
zleno i omo,,'ucuju unoSeni e i iznosenjc iz ambasuda j drugih mjest. na
kojima se provod.i resriranje agcn3t3. Uvijek se org:l.Ililira d:a se ageme
ispirnjc 03 sigllrnim mjestima, aka je potrebno j LI Z pamoc rumnca. Pir:1nja
.c obicno vne oko toga kome je agent govorio 0 svojim vcza ma s CIA
46
47
'I"'"
i 0 . vim kont . krima koje je moida imao • drugirn obavjcitajnirn slu­
,ll.rn•. Svrha je toga poli" rafiranja do se orkriju dyosrruki agenri , i.ko,
neizbjeino, na povIiinu izbij u i druge srvJri, kao sro su [oenost u izv;e­
sravilnju j posrenjc U (Tosenju novea.
Ol'ERAClJE UBACIVAN]A U KOMUNISTICKE
PARTI]E
PoJ operacijall13 ubacivanja u parrije r3zumijevaju se
SVI oni napori koje cinimo dOl svoje Ijudi infiltriramo u komunisricke i
eksm'mne Ije,·ii'arske pokrete ,irom svijera. Svrha je tahih akcija da se
prikupljaju illformacije 0 sposobnostima, plano,·il11a, funkcionerim. , cla­
novima, slabim i jakim rockarna i meauoaroJnirn vezama svake rcvolu ­
cionarne orgoniz;l cijc izvan komunisrickog bloka. Smarra se da su te in­
formacijc prije svega konrraobayjdta jnog karaktcra, zbog konspirariYne
prirode komu
n
izm3) te izmedu komunisrickih parrija i ne.prija­
teljskih obavjdrajni h sluzbi. Glayna tocka 7.a .<pccijal izi rana manj a i pri­
jedloge 0 operacijama ubacivanja jest odjel 7a medunarodn; komunizam
staba za djcl3tnosr (CIIICD). rako 5e obavjestajne ope­
racije koje povl,,;e za sobom fuukcionerc komunisrickih zemalia mogu
ukljuciti u opcu dcfiniciju operocij. uuacivanja, stOga je vetina macaj ­
nih vladi nih funkcioRera u komuHi.ri ckJm zernljama rakoder u clansrvu
parrije, njih ipak "alja prije smattari operacijama protiv Sovjera i sarelira
nego operacij ama protiv komuniltCikih panija.
Pokllsaj sranice CrA d. se ubaci u komliniSticku partiju iii bilo koju
revolucionarnu organizaciju odrcden je okolnosrima u kojima se rakva
operacija treba obavjri i, poscbno, mjcr:u113 rcpresije koje se provode
prema revoJucionarnoj ljevici. Drugi je val.an C:'iuilae opca ekonomska i
kuJrurna razma odredene 7.("mlje, koj:t vidlji,'o up020rava na ranjiva
mjcsta i kriva stano,·iSt. re\'olllciQnarnih grupa. Kao opce pravilo, uba­
civanje u komuni sticku partiju tei e je 1I onol11 kada lokalne snage
sigurnosti zahrijevaj u d. se operira raj no. Ako je oJrcJena porrija, n.
primjet, pot puno potisnuta u il egalnoS!, nem. jednosravnog noCi na d. se
u nju ubacis. Slieno, vrbovanje je lakse :lko su Clanovi parrije primora.ni
d3 'live u si rom3!tvu, a ro gorovo svugdje odgov3r3 optem nivou eko­
nomskog r:n vi tka zemljt:. Komunist. 11 La P. w da Spi­
jllnira 23 novae neg.l onoga u Parizu,
- Stoga je tOcno urvrili vanjc klimc za operaciju korak od pre5l1dlla Zlla­
cenja u svakom programu ubacivanja bilo koje nase stalli ce. Zati m je na
rcdu srudiranje cjelnkupnog dostllpnog marerijab 0 partiji. To mo,e biri
\Tlo korisno 1I sluelju vel ike i orvorene partijc popuc ralijall skc ili fran­
cllske, iii p;,k vrlo ogranicene vrijednosri kada je rijcc 0 zabrnnienim
partijama StO cade u tajnosti, kakav je slubj s onom u P.ragvaju. T.kvo
4
8
prouC!l\' 30jc na panijskoj govorima p3rtijskih vocb,
propas"ndnim pawln.'.nJ. 3ktiyno<ti. osno\'nih organizacija i stupnju ovi­
,nosri 0 partJJsko) IlnlJ' sro od redul e IZ Moskvo.
Ub.ch'llnje agenara u komunisritke p.rtije i druge loblne revolucio­
nar ne org.ni7.llcije srand"dna je i ob.vczna operacija prakticki sv. ke sta­
nice CIA. Ti "I agemi tlanovi revolucion.rnih org:Lni7..eija i 0 njihovu
r. dll izvjatav.j u n.se stanice taino ur",denim komunikacij ama. "gente
pridobiv. mo no nekol iko nJCin,\2':.;;'. je poznat kao . posjetil.c • . 10 je
,;!In partifc lwii , zbog tog. sro mu je pot reban nov. e i ii se ideol o§ki
dczrlUZlOnirao iii i7. dru£ ih moti"" odlucllje d. ponudi S,o r*, usl uge .meri ­
ckoj vl.eL. On je tal koji stva," prvi komakt iii tako da posj eri .mericku
ambasadu, konzulal, iii pak n. l.zi diskretn ij i nolin d. zarr.'i zastitu od
r. zobt ic, \,an j. i p. rtijskc srdi be.
Dui nost je ",.kog sef. d. provjtri je Ii oficir amba­
; "de (koji popad. StJte Deparnnentu) up070rio vtnt.te (obicno su to
lobl ni namidrenrci ) i polic.ice nJ moguCI105t d, plahi Ijudi, koji ne ielc
d, im se saw. ime. mogu povremeno dobziri i uaf iti d. " nckim iz am­
basade ralgo,""aju 0 , polit ici. iii necem sli i' nom. U tab- illl sl uc.jevi ma
regularoi sl u1.benik State Dep.rrmenta, obiono u poli tickom odielu, bit
co pozvan da odtii p rivarni , ncsluibeni razgoyor, dopust. jllc; posjctiocu
da ' to vise$ ovon. Takvim su posr upkom slui benici nase sraniee zasMcni.
Slu:i;be,;il< koT,:()di razgovor posavjelov.r te se sa seiom sr. nice, i tadl
co sc odluCiti 0 dobrim namjerama posjeri tcl ja i svrsishodnosti i7.ravnog
konrakqt S ofi r..: irom stan ice koji Se brine 0 ubJ.civanju. Pro\'jera va se dosje
i provodi isrraga 0 pozaJ ini prijc no lito se riskira pocemi kont3 kt s po­
; jctitcljem. MOI" Ju se poJu/.ct i , ve mjere sigurnosti b ko bi so sptijecile
provobciie.
Ako posjetiiae izgled. pogod.n i komakt se uspo,stJvi. sli jedi niz dugih
""anaka u toku kojih laha osoba podrobno izla,c 0 svojim politi cki m
aktimostima i rnloz.ima zbog kojih je doSia u kom.h s vi adorn Sjedi­
njcnih Driava. Posjcrioceve sposobnosti i volj. d. ubudu,:e radi bo spi­
jun protivsvoje p.rtije bit ce ocijenjene, • prije iii kasnije podvrgnur ce
j:a poli grafiranju. OlpaCer ce proces razjasniavanja spornih stvari, Sto
prethodi izefavanju privrcmcnog odobrenja Z.1 operaeije, i, ako ,ve pode
dobro, uspost3vlj J ju se IOjne komunibci je. T.ko ZJpoclllje nova opcracijo
ubadvanj:1.
Drugi 'jc n.ti n da se pronade nekomuni" koj ega pnvoljavamo da IIde
u parrif! lj koji svoj zadatak poCini e od dna. No to je dugorobn posao
i poduzillla01" ga tek kao krajnje rjciellje.
Moida jt naile'e pridobiti "Iall ove revol ucionornc organincije koji su
dobra imoyinskog stania. Ta "[Sr operacije ovisi 0 izvj.stnjima 0 drugim
operacijama ubocivan j, . Pocrebno je pozn. vaoie pOtencij alnog It a­
seg ('ovjeb kako bi se odredile ranj ive rocke pothy.ta 1 moguc nosti
1I ,pjeha_ St . nice CIA neprekJdno su ang.i.irane u nasrojan jim. da pri do­
.. CIA
49
T'"
bivaju Ijlldc na taj nacin, pa dosjei POStoju vrlo opsd m prije no ;;to se
donese kOllaena odluka.
l'okuhj \'tbovanja moze biti >vrut. iii - Wad.no. U prvom sluCaj ll
agent stanice, obicDO ne 3gc.m trcniran 1.3 ubaci vani<:: , p07.n:tje iii
upoznati svoju metu, stadia svoj prij edlog ponekad nakon duljeg raz.
doblja razvij anja mcdusobne vC1.c,_a katkad i u vrlo krarkom roku. Hladan
poku§aj mok uCiniti ofieir iii agent CIA, moZda prcmsen iii pozvan iz
s_usjedne zemlje iii iz staba. O!, moze .. pri ci svojoj meti na ulici iii u njezi nu
domu, tak i ako ranije nije imao osobnih susreta s poteneijalnim . gemom.
Ta vrsta poznata kao .hladno nisanjcnje<, moze Sf ugasiti kada
podaei 0 agentovim skJonostima ne ohrabmju i kada se savjetuje povla­
cenje onomo koji je pokuSao pridobivanje.
I 11 slucaju vruceg i hJadnog se obave sve prirrcmc
Z;] trtnurno odstup:mje nJ mjcs[o iii se osi su[J\'aju komunikacijc
za bsnije, uz pretpostavku da kandidar smjesta odbijc ponudbu p. so
kasnije predomisli. Hiadni se pokuSaj takoeler moze poduzcti u kraecm
iii duljem razdoblju slanjem pisnma iii poruka poteneijalnom kandjdatu,
u kojima ga se savjetuje 0 korist; njegova politickog zadatka i predla?e,
da je podijeli s drugima. Korisna adresa, a koja neee kompromiritati,
kao StO je po!t anski pretinae u SAD-u, moze biti pribavljena jednako bo
i poseban broj za idemifikaeiju za suradnju sv.kog poteneijalnog agenta.
Ako meta odgovori brojem, 5 njom ce kontaktirati ofieir pod uvjetima
sigurnosti.
LJ
Najzad, postoji I2risluskivanje stanova iii fllpkei­
onera. Takve operacije mogu biti uspj.snc sarno ako sc raspolaie vjcro­
dosrojnirn inlormacjjama 0 Ijudima, mjcstima i vaznosti sastanka . Takve
informacije nisu uvijek dostupne zbog zahtjeva za tajnoseu iii zbog kon­
spirativne revolueiollaroe aktivnosti. U "'"kom slueaju prisillskivanjem
so postizu izvanredni obavjcstajni rczulati, jer so toko ispravija Ijudski
faktor koji mof e obojiti, preuvclilati iii na neki drugi nacin okrnjiti iz­
vjeSt3je agenata:
Operacije podrSke stani ca mogu sc upotrijebiti kao pornoe ptogramu
ubaeiv",lja. Promattacke ckipe otkrivaju tajna sastajali, ta koja se mogu
Ot\'Hanje poste dovodi do otkrh' anja zanimljh'e parri js ke
koresrondeneije, .kako kod poste iz zemlje tako i iz inozemst\"a. SrraLarska
mjesta mogu otkriti .udionike tajnih s,'stnnaka, iii pak sluie bo mjosta
5 kojih se prisiuskujc audio-srcdstvima. Prisluskivanjc telcfonskih razgo­
vora moze dovesti do otkric. btojnih informacija 0 partijskim funkcio­
nerima i svaki d,!njim poslovima partijskih voda. Ktivo predstavljaoje na
ulazima u njihove zgrade moze dovesti do znao. joih rczuJtata u dobivanju
zapisnika i popis. clanova.
progr:una ubacivanj a, upcreniJl proriv revolucionarnih organiza.­
cija, stan ice CIA takode.t usmjeravaju protiy nj ih efikasoo orui jc psiho­
ratOv;;ja i ne volnlh operac; io. T u se podr:izuml}eva anti ­
o munisticka propaganda sredsrvima javnoga obavj eStavanja,
50
njtm partijskih za policijska hapscnj a, objavljivanjem konrrapro­
pagande i nje:cinim pripisi\' anjcm revolueiona.rnaj grupi na naCi n koji jc
tdko poreCi , o.rganiziranjem kaznenih odjela za prembCivanje i zast rali ­
\':lojc partijs"kih lienosti, upotreborn bombi sa smt:!dnim plinovima i drugih
sredsrava uwcmiravanja s ciljem da sc prekidaju sasranci, te pozivanjcJ11
povczanih srulbi da poduziruaju i cljene rcpresivne . kcije .. Kasnij e cu se
VI3tili na te tipove operaeija. Sad a se bavi mo kontraobavj eStajnim aspek­
rima povezanih operacija.
POVEZANE OPERAClJE
S gledistJ tisre doktrine, sve Sll povt:l.ane operacij{' kumpromirirajuce,
bk i same njihova postojanje waci da CIA ndto mora platiti: najm:lI1 je
idenutet ofieira CIA. Uvi jck postoji nada da vrijednosti povezanih ope­
raeija s dtugi m obavje!tajnim sluibama njihove "Ii je
procjenu ponekad tcSko dati. Sa stanovista konttaohay jc!tajnc .ktimosti
dva su najvainija principa po vezanih operacija: nc posroji !,cij;!·
tdjski nastrojena obavjestajna slui ba, i( drugq, trsve povczane , lllY. he
ubacuju se Sovjeti iii lokalne revolueioname grupe. Stoga sve operaei jc
k()je CIA podu7.ima zajedno 5 povezanom slui bom po definici ji su kom­
pron\itirane vee od samoga pocetka. Sarno iz toga razloga neki obavjestajni
izvjeStaji CIA (izvjeStaji 0 podruenim operaeijarna) nose oznake NOFORN,
oJnosno NO FOREIGN DlSSEM (zabranjeno tasturanje), eime sc slu­
icnje izvjdtajima ogranicuje sarno na americke usranove. Te se oznake
upotrebijavaju zato da inozemne povezane sluzbe ne bi primile informadju
iz po"jerljivih izvora u sklopu redovitih programa razmjene.
Zbog eega uplitanje drugih sluibi? Osnovni je razlog zbog kojega se
povcz:lile operacije vade raj 5[0 su one kori sne. Prosiruju ogro. ni ceou upo­
trebu Ijudstva, bez obura na to koliko to prosirenjc moie biri bez.nacajno.
Otv.raju vrata CIA za ubaeivanje u povezane sluibe. A mogu rezult irati
i time da, na zalujev sranice, lokalna sluiba poduzirna razliCire akcije, kao
StO su ili prepadi.
U nekomuni stilkim zemljama poJjrika je Ageneije da poma'.!! lokalnim
,Iuzbama sigurnosti kako bi povebJe svoje sposobnosti, naravno ako te
sluibe ide pomoo i njihove vlade njsu otvoreno nepri jotelj ski raspol oiene
prema Sjedinjenim Drh vama. Dajuci novae, uvj6bavajuti i opsktbljujuCi
lok.lne sluzbe - kao Sto je policija - CIA ptima informacije do kojih
drukcije ne bi mogia doti zbog, na primjer, nedovoljnog broja slui benika
u stanici. Konuoia put.nika, na primjer, podrazumijeva da se od korn­
panija i.li lokalnih sIuzbi konttOle 1Iiaska pribave popisi putllib u avi­
onima iii brodovima. Redovito je lakse pribaviti takve informaeije od
pO\'czanih sluibi nego od pet i.li deset razlieitih kompanija. Pti,luskivanje
teldona moguee je samo posredsrvom lokalnih sluibi, poscbno kada valja
komrolirati tnJlOg0 li.nija. Pisma sc mnogo lai<.Se daju komrolirati ako se
"
51
......
s loblnom sluibom nego da .. upuSlimo u dugorrajno vrbon nje
unilal eralnih agenatQ u poklll ski m uredi ma. lznad svega, ako up.dncmo
1I drck ; dode do skandala, udarae cc primiti lokaln. slllzba, a ne CIA.
Obicno je sci staniee taj kaji dri. i kantaklc sa Sefam lalt.11nc .Iuibe.
Nekc stanice magu iln3ti cit al'e sckeije sl uibeni kn koji r:>de na pa vezl­
vnnju i II pl an.iranju akdj3\ j na razmjeni infofmacije. Opec je pravilo,
narayno, da se lok.lnoj slulbi predslavi najmanji moguei broj oficira sla­
nice, ito, pt) moguCnosri. sarno ani :lng3l.i rani u povcz:mim operacijama.
Ofieir; ang.iirall i II uni lalcralnim oper.ci jam., kaje sc poduzimaju bcz
znanja lakalne vladc, maraju biti zasti ceni ad maguceg kampra mi riranja
s lakalnam sluzban>.
Nekc su lakalne sluibe lol ika u.l osno zaaSlalc da rrcbaju nasu
olva renu pomoe. Sroga ICA', mi gi je za Ichnicku pa m at Upravc za med u­
naradnu kooperaei ju, uklju':uju i misije za naIodnu si gurnosl sascavlj ent
od srru<ojaka koj i rade u minislarsrvima palieije. Oni
magucnosri kako da pobolj saj u spasabnosti lakal nih slu7.b i \I komunika­
cij ama, istugama, upravij"nju, cuvan ju podarab , odnosima s jovnos,u i
u z.l oi' ina. Tc su mi sij e korisne CIA jer joj a mogu': uju lOstitu
njainih sl uzbcn ika koji eijela vrijeme tfeba da rade s obavjcltaj nim slui ­
bama policijc i dr ugim gradanskim sltdbama. OfieiIi scaniee koji ui ivaj"
druki'ij u zastiw mogu radici s vajnom obavj cslajnom sluibam, a - pa­
vremeno - j sluzbenici koji !::ie izdaju za bizni smcnc
1
rurisre iii penziollcre
magu biri odredeni d, rade s lokalrum sluibanla.
Porno': CLA lob lnim slu'l. bama putem misija za narcdnu sigurnosc
i dtugih oblika zastite nije ogr anicena sarno na co da pomogn. u pobalj­
savanju profesianalne sposabnosti ia kalne si uibe. Operat ivno ci!janj e 10­
blne sluibe vode adgavaraju':i alieici CIA, tako da lokalna slui-ba izvr­
,ava zadarke koj i nedasraju u opcrativnom programu ejolok"pne sraniee.
Drugim rijccim., lokalne sl uibe angaiiraju se na dobrabir CIA, a
, e one iz llniiateraluih opcmci ja stan ice.
- Osabne VOz.c izmedu sluzbcnika pove7anih a peracija CIA i njihovih
ka lega iz lokalnih sluibi vrlo su va?ne, jer se od t.ih pripadnika CIA oec­
kujc da uk.fu i procijene one sluibenike lob lnih siui bi kaji bi mogl i biti
pogodni bo agenti z. ubaci"anje. Ofieiri CIA koji rade u povez. nim
operaeij.m. mogu da"ali nov", Ijuuima iz lokaloih sluibi . Occkujc se
cia ce lok. lni kolega nd ro ad loga nove. stepaci u vlastiri dicp, iako je
predviileno da se raj nov,e upotrtbl jav. iskljuciro za aperaei je. Tchnika
se , vadi na to da se lokalnog pOlicajC3 iIi obavjeSt.je. n.vilme l1a to da
prima i ncleo -ekstrac gotovine, taka d3 nc. ovisi 0 st3nki samo u struc­
nom nego i u fll1 ancijskom pagledu.
Sluzbenici sigurnosci, pogolavo polieajci, oduvijek su medu naisl. bij e
platenio) javnim sluzbeniei rn a i rijecko se cuje da su odbili 1'00011. Mal a ­
-pom. lo pripadnik lokalne sluzbe paliva se da 7-,darke a -kojima
Prcthodni k Agrnciie 7 • .1 medunarodni r:t'1voj (AID

l1irko iz sillfbe nista ne zna, pogalovu ne njogovi p rel postavlj eni . POStup­
i10, on izvjeSta, ati 0 svojoj "I asri toj sluibi i 0 pali li ei svoje vlade.
Tako pascoje lojalan pOJ13jprije eLA. Najzad, oruda dal n i novae. Opera­
ei je ubaciv. n!. u lokalne sluibe .rlo su cesto zaisla zbog palahj"
mjcsnih slul bi sigurnosri u stabil nosli zemlje. lzvjcllaji takv.h
,geno
ra
od nepracjenjive su va'l. nosl i u moguo.h dnavnih udar•.
Najzad, st. nice CIA magu paduzi mali unilaleralJle operaci jc putem
oocira pove2.ni h sluibi koji su bili angaiirani b o ubaleni agenti. To je
kanabn pagodak. Pei dobil'eni oficiri povezanih a ptraci ja mogu lakoilt.r
ilvijcsmi a napori m. !to ih cine njihave vlascire sluibe da atkriju llni la­
rcraine operaClje stanice CIA. To je, takodet, srerna si tuaeija.
OPERACIJE PROTIV SOVJETA I NJIHOVlH
SATELITA
Svrha je operacjja prativ Sovjeta i satelicskih "'ada da se. na dugu
srazu, osigu"ju istinile infocm. eije, za eazliku od kantraabavj dtajnih. No
objc vrste informacija colika su medusobno isprcplcccne da su u ncki m
specifienim aper, cijama prakticki nerarovojl1e. Rallog je laj sta je ne­
abieno cdka eazvijari rahe a pcraeije unutar zemalja zbag efikasnasli ko­
munislickih unutarnjih slul.bi sigurnasri. One kaj c sc razvi jaju unutar
Sav;etskog Saveza iii u saceli tski l11 zemljama abi i' na su iw enadujuce pu­
nude usluga, koje imaju malo sea zajedni cko s eiljan jem 11 nasu metu. pra­
nalazenjem, praejcnj ivanjem i peidobivanjem Ijudi. Prij. re2ultat unu­
tarnjih skrivcnih negdje u psihama komuniSrickih cinovnika !eo
il bijaju na povriinu u ncpredviciivim trenueima iskuSonja. Zapravo Ii Ijudi
nbuju sami scbe.
S drugc strane, pribli Zavanje sovjetskim i iSloenoeYeopskim funkeiane­
rima ilvan komunislitkog blak. relacivna jt lagano. Vce je gadinama u
CIA urvrdena j e1abarimna aperarivna melad. »napadanja. na njih. Ta­
kvc I U aperacije viSe rezullal konrr.obavjcltajnc nego inazeOlne abayje­
stajne djclatnosr.;, jer su prije usmj crene nn lOSl irnu ulagu nego no pri­
kupljanje obavjcllaj nih informaeija - jako im, ni u kajem slucaju, nc
manj ka
Prva jt " ravila da agenei nase stani ce za padrsku nasloj. 1.:1kupili sv.
poki':iJnje zgradc iii aka sovjccske ambasaue. One zgrade knjc
najbnije odgov.r.ju i daju ponajyi!e i7sleda kupir ee se i moraj u biti sl o­
bodn. kad god co ustIcba. S oL17i rorn na eo da savj elskc amh. sade ceslO
'loau", maj u mnoga prostora S vel ikim r"Lidenei jama i sl3mbeni Ol zgr.dam3,
a okrui uje ih visak zid, mora posta jati sedam iIi osam zgrad. koje gr.­
ni<e Sa sovjetskima. Tc sc kuec mogu upot rijebit i, b o , rm'Mrska m&13
za promatraoja i 1:' postayljanje tehnickih urcdaj. prikupljanje infor­
m.aja. Na pri mj er, k.da se zll a il i prcl posl, vlja do Sovieti upoucblj.­
I
51
vaju elektrol1ske st£ojeve za nasroji se onemo!\utiti deSifriranje
poruka. Tale". se operad ja poduzima do bi se pomoglo Nacionalnoj agen­
ciji Zil sigurnost. No srraztl[ska mjes[:\ (eSec slu7.e za identifikaciju sj edi­
sra KGB-. i GRU-a (vojna obavjcSraj na silli ba) lInurar sovjerske mi sij.
re opeeniro za rrom.rr.nje zbi ".nja u sO"jerskoj koloniji .
Kad god je moguce, svi prilazi sovjerskom podrutju, poscbno vrrovima
unmar ojib, onlaze: sc: pod pri smorrom. T akav POS30 moze zahrijcvati rn
iI i cctiri prom:1tracka mjest3. Na svakom su agenti , CCStO srariji parovi
koj i vode dnevnik dolaza ka i odlazaka svakog sovjerskog namjesrenika,
kao i onih koji sudjeluju u vrtnim razgovori ma, re nji hove kar:lkre­
risrike_ PribJVljaju se najsvjei ijc fo rografije sovjerskog osoblj".. S ne. manj c
v:1znom" snimaju se vrmi rnzgovori II krupnim pb_oovim:l7'"a slirm"ke
sc predaju onjma koj j 1.naju S US3na ticati IUslci. Dnevnici koji se vade na
prornatrackim mjestima srudiraju sc zajedno s vrpcama prisluski vanih fe­
II.:Jonskih razgo\'or:t , je standardnn oper:ui vila praksa ptoriv svih sov­
jcrskih i satciirskih misij. izvan bloka, re s vrpcama prisl u!kivanja nj ihovih
instalacija, aka ie takvo prisluski vanje moguce. Na osnovi prouc:lVanja
toga materijala otkrh'aju se funkci onal ne dU7nasri Unut3r sO\'jetske kolo­
nijc i urvrduju dnevni uobicajeni poslovi sva kog pojedinca. Ti rcw ltari
dobivaju remcljno operarivno ZI,"cenjc za olicire CIA koji rade na sovjer­
ski m i sarelirskim operacijama.
Nadziranje sQYjetskih i sateiirskih oficita pocinje, meautim, davno
pri jc no sro oni srignu u stranu zem]ju. Goroyo uvijc.k pcva yij esr 0 noYorn
dolasku s.znaje se na rcroelju zahrjeya za vizu, knje MinisrJrsrvo vanjskih
poslov" Sovjetskog SaveZl posravlj a ambasadi odredene zemlje 1I Moskvi.
ViZll moze izdari 3mbasada koja se 0 rome posavjerovari sa svoji m
mini srMstvom vanjskill poslova iii raj z:ll rj ev prosJijecli ri minisrarsrvu
na odobrenj e. Takye se komu.nikacijc usposra"'jaju siirirani m diplo­
marskim porukama, $r3Jlica CIA u gla vnom gradu one zemlje u koju
Sov jeri 1.ele da dodu, prima dclifriranll porllkll ad Agencije za nacionalnu
sigurnost posredsrvom §rab. u kojcm se, neposredno nakoo sovjerskog
zahrje"a, isrra' "ju dosjei _ DaleJe, aka Minisrarsrvo vanjskih posJov:!
Sovjerskog Saveza zahdjeya od ambasade Indijc u Moskv; dipl omarsku
\, ;zu za Ivana Ivanovi c.1, stanica CIA u New Delhiju prima prvu naznaku
o ,vome zadarku prareei komllnikacij e indij ske vlade_
Prije no Rus stignc, sranica ce imati sve dosrupne informacije a
njemu i nj egovoj obirelji, mozda cak i iorogra!.ij e, Informacija jc prikup­
Ijena i pohranjena iz lIkupnog iZ" jcSraja 0 sovj erskom (ili sarelirskorn)
oficiru, 0 njegovim prethodnim purov:lJljirna u jnolemstvo, iz izjava onih
koji su ranije napusrili !U zemlju, iz obavje.!tajnih komunikacija i
brojnih drugih izYora. Aka 0 nekomu nema ni k:lkva u aga, atvara se nov
dosj e i rako se ponavlj. priea 0 pri premama i pokuSaj u pridobiv. nja.
prava svrha operocija jesr da se sovjerski iii s. re! irski pri­
dObij u za spi junaiu, a ro se moz. posri Ci snmo ako ih poznajere. U rom
ic poslu . agent za kontah . naise07.i bilniji i naj efibsnij i covjck mn.ice
uopee, kadar da prikupi poda<ke 0 svojoj meti . za komakr, za
pribliz,vanje, jtsu Ijudi koji su iz mnogo razloga kadri usposraviri osobui
odnos sa sO\' jerskim i.li satei.i rskirn ofici rom i koji omogucuj u da CtA sro
rcmcljicije prom. It " covjcb kojega ieli pridobiti . Agenr za pribLZavanj e I
rakorler je sposoban da vodi razgovore prema naj v3znijim rockoma ­
(1rkrivanj u neispunjenih obeeanja, b.rakrernim pogrdbma, osobnim pro­
bJcmima i rcmelj ni m raspolozenj ima i prorurjecnosrima. Ponekad se ul og.
agcntil za konrJkt moze promi jeniri taka da on postaje dvosrruki agent,
ako Rus pokusa pridobi ri nj ega. No operacije dvosrrukih agenta ne ohra­
bruju, osim u posebnim slui'aje\'ima, jer posroji roliko omogo probl ema u
nepresranoj porrebi da se bude siguran da i raj dvosrruki agenr ponovno
ne radi za CIA.
Srrani diplomari u veci ni zemal ja imaj u klub gdje so prirea uju mje­
:ict:ni ruckovi, vecere i izleti. Sluzbenici State Deparr.menta i CIA pod
\'Iadinom zastirom clanovi su ti h klubova i tako imaju prilike r:lzvir.i
osohne odnose s ruski m funkcionerima. Za sr.anicu je porrchan arnba­
s:tdorov pristanak kad je ri jcc 0 osobnom s nekim komun isri cki m
dirlomarorn, koji je gorovo uvi jek obavjeSrajni olicir, no osobc iz CIA
Jugo .) u S:lme razvija. le personalnc VC.7.e s komuni stickim funkcio[)crima.
Tahi odno,i ni su rako plodni kao oni koje r J'Zvij a ageor z" konr akr, s
kojim se njego"a moze relaksi rati i oslabiti svoj oprtz.
Sovjerske i sareiirske arnbasade obi ono zapollj avaj u molen broj 10­
kalnih Ijudi, i to kao VIti are, CiStacice i povremeno b o !olore. Od rakvih
Ijudi ambasada uvijek [ raii da pokaiu 'voju lojalno<l prema komunizmu,
no CIA i njih ponekad pridobiva. Fizii'ka je nj ihova prisu!l1osr u ambasadi
toliko mala da je pra kri cki nemoguee da oni poStavljaju prislusne uredaje,
no mogu davari z:1nimljive infonnacije 0 odnosima nadredenih i pret­
posravljenih, 0 i klc"cranjima, ienama i djed te a posjeriocima
ambasade.
Montiranje prislusnih aparara na sovjerske i sateiirske slu'lbene iosra­
lacije u i.nozcmsrvu z.adarak je ad velike vainosti , no moguc sarno u
rij(:tkirn okolnosrima bo, na primjer, kada njihov orpadnik moZe mon­
rirari 'lteuajc nakon Sto je kOJ1 takrirao CIA, ali prije no sro mu se izgubi
rrag. KJO -Sto je to siucaj s Rusi ma i nji hovim sareJ.it ima, rako i IG nczi
prosiwju svoje d.iplornatske j trgovacke veze u svijctu. Z:I to im uvi jek
rrcba ju zgrade. Od trenurka kado zcmlj a planira prelimi­
11 3f1l U misiju, StaniC3 CIA poduzi ma s\"c da orkrije je grndevi na
odabrana i, u r"zdoblju clo useljenj., poduzima sve napore da insralira
pri slu;nc ureilaj e. Sovjerski i -sarcl irski predsravnici obiono l ive u JIDba­
kOJ1zularima iii urugim sluzbenim zgradama sa svojim obirelj ima
iIi sami , no neki od njih l ive u posc.bni m ap3rtmani m:l. I ti se sr3110vi
prisluskuju god ima razloga vjerov3!i da ce so na r aj na"in doc; do
vri icdnih obavijesri.
()!ovO svc sranice CIA imaj u promarrackc ekipe ops krblj ene kame­
[;(m:1, prij c\'oznim sredstvima i radio-komunikacii arna. Nj ihovi prvcnsrveni
55
54
.....
cdjevi jtsll pozoatl 50vj.,5ki i sa,elitski obavj""'.j ni oliciri . l'odulima se
s\'e da se posredstvom promatrackih ekip:l otkrij u opcrJti\",e merode i,
ako Se posreCi, cajni komakti komunisrickih slll:i.benika.
Sr.ab Tnjnih operaci j •• posreds" 'om .vojeg. oujd. Sovjersku Rusaju,
briil jivo konrroliro sovjetske operacije. Oni SlI pravi specij,itsti za ,aj
posao. Mnoiina operari"nog dopisivanja 0 sovjcrskim optracijama no(;j
kriplonim REDWOOD, knda posl ovi idu kroz 51ui be odjd. SovJelsku
Rusiju. U 5canovi ,im sluc.jevima, meducim, indi btor moi e bid RED­
COAT, SIO ' M ei da Sc akci jc vode i kontroliraj u posrOOstvom odjela la­
la odrcdeno podrucje. Odje! la Sovjcrsku Rusiju ,akoder uskl il ­
duje brojne druge operacijc kojc su od svjerskog m aCenja.
P,ogra m REDSOX, 0 ilegalnoj inliltr.1ci ji agcma u Savel i
sareli rskc zemlje, zapotto je ranih pe,d."eri h godi na i j. dno propao.
/vleduti m, , oj program i doljc posco ji kada je rijec 0 hi tJ10sti i k.da ,e
pronade ruski emi grant koji im:t samoubilacke namjerc. S srrane,
progC3m koj i 5e ubraj.j u legalni purniei, imao je vdikog
uspjeha, iako je nekoliko agenara izgubljeno. Taj program ukljucujc
wristc, posJovne Ij ude. znnnstvenike, novino.re, prakticki svakoga rko moie
dohiri legalnu dOlvolu 7.3 ul azak u Sovjerski S .Vel iii Dcku od sarei irskih
ztmal ja . J - narJvnO - tko jc vol jan da preuzme opcrnri vnu
PoslOj i "kod"r REDCAP-program, sco je zapravo sistem kompj urerski h
lisra svih sovjerskih ddavl
J
ana koji puruju u ino:i.cmsrvo: znanstvenika,
strucnj. ka, vojnih 53vjetnik., rrgovinskih lunkcionera i sl u7benika, diplo­
mara. ZOMBE je program n3 istoj osnovi, ali ukljucuje svo drhvl jane
raznih dr-JAw., osim Sovj etskog Savez. i s. relirskih zemal ja, ko ji puruju
u blok. ZODIAC je sisrem kompjurerskih lisra gradnna sard irski h zemalj,
koji puruju n, Zapad. Ak, ivnosri odjeJ. za Sovjersku Rusiju poscbno su
intenzivne u doba odrim' anja medun. rodnih ...n. nst venih i strucni ), kon­
gres, . Prerhodne info rmaei je 0 tab ' im skupovi ma salju se sr.nicam. sirom
<vijcra, a saddavaju poda'kc 0 sastaneima. Od solov. sta nie. zahrijcva sc
d:1 pri8usevuju rim skupovhna i USPOst.1v)jaju konrakre sa Sovjerima j nji­
hovim kolcgama iz sarelirskih lemalj . _
Nasi ovdasnji instrukrori i pred. vaci koji dolaze iz odjcl, za Sovjersku
Rusiju i Ul Is(ocnu ("(OPu ;avno prizn:.tju da su komlloisrit ke obavje­
Stajne sl u7.be otkrile brojnc pri mjere svi h karegonja operacija koje sma
vodi li protiv njih. To znaci da oni pomaju nase metode. BC2 obzir. na ro,
Sciovi odjel. za Sovietsku Rusij u vraoj u se kuCi S oSl1 ovnom mi slju d.
su Sovjeti jedina nacij a na zemlji koja ie k.dra unisriri Sjedinjene Ame­
riCke Driave. To ie dovoljno vrijOOno svokog napora d. se neprijar<ij.
napadue.
Nasra, Ij.ju se prakricne vjdbe. Jedno popodne u rjednu provodi mo 1I
gradovim. 11 okol ici u,'jdb3\'aj ll c'i s insrruktorim. pracenje i -suscere
.genr•• . Moj. je - povez.n. akcija. bila d. uvjcrim olici" prijateljske
sluzbe d. prihvat! novae ponuden za priv",nc rroskove i da poene izvrh­
"ali 7.ad:uke kojc mu d.jem, bez manja svojih pretpost3\,ljcnih. Vjdbe
.1 6
ubaciv. llj . u komuui sricku pamj tt bile Stt usmjcrene no podi.anje . agen­
, 0v3morola. i ohrabrivanje da preuzmu aktivni ju u partijskom
paslu koji prezire. Sovjerska operacija - bib je seri j. sve ozbilinijil, sasta­
noka 5 diploDl arima . "eec zeml je- (tt mojem sl ueaju bio je 10 jed:lJ1 Indi ­
j.e) koji treba da dovedu do cog. do ih regruri ramo kao agenre koj i ce
OSl\, ..ili konr. kr s olicirom KGB-a. Imao sam, rakoder, sluCa j leg.lnog
putDV, nj • . Morao sam regrurirari jednog nc preevrsrog .mcrt':kog uce­
njab koji jc frcbao pri5u5tvoVa!i nckoj znansrvenoj konlercneiji . Odri.li
smo niz kracih i dul jih sastanka prij e no Sto je orpurovao. J'jegov jc glavni
"d.rak da stupi u pri ja,el jski dodir sa sovjerski m kolegom z. koj ega
SinD znali da ima prisrup osjctljivim vojnirn iruorrnacijama. N:tdaj mo SO
da ce sc suscerari na buducim konfercneijama i da Cc mom asencu poci
rukom da pridobi je sovj ctskog 7.nanstvcni b.
CAMP PEARY, Virginia
Travnja, 1960.
Psiboloske i ne srrikrno vOJne opt racij c (KUCAGE) razli kuju se od
inoZ!ffil!ih oO"'j estajnih i kontraobavjdt.jnih o.peraeija po ,ome sto 'u
one prij e akcione Sto im je svrha da se prikupl jaju inlorm.cije.
Operocijc. moraju biti nev idljive, rako da il, mern koj u n.­
r.daju ne pozna je. S d,ugc strane, akcione ope.raeije imaju vrlo vidljiv uci ­
n.k. rreba, medutim, dopnsriri da so raj ucinak pripii;e CIA iii americ­
kOI vladi prij c ncgo nekoj c1rugoi o50bi iii organizaeiii:. To oper3ci je, za
koje posroji kongresna formu l.ci ja u Akru 0 naeionalnoj si gurnosri iz
1947. u ohiru . drugih sluibi od zajednii'kog incercs.«, u nekim su vido­
"ima delikarnijc nogo opcracijc prikupljanja. Obicno ih odobrava srab T aj­
nih slul bi za psi holosko rarovanje i ne izriciro vojne operacije. No ako sc
radi 0 zahrjevima Z3 Ln;nnim svotruna novca jlj posebno osjctl ji vim meta­
J . m. koji ma so val ja posluiiri, moze se zarraziri odobrenje Odbora z.
koordi nacij u operacija (razjna pomocnika mini srra), Vi jec3 Z;J nlcionatnu
sigutnosr iii pak samog predsj cdnika.
Nar3vno, ne izri ci ro vojne opcc:'! cije su riskamne, jeT
fHlt: gotovO reJovi ro Lnacc uplitanje u srvarl drugih zemJ. lj :l 5 koj ima
SAD imaj u normal ne dipl omarske odnose. Ako se nj ihovo istiniro jamstvo
izi gra, mogu nastari ozbi ljne diplomarske posljcJ iee. To jt n suprornosti
5 operaeijama prikupljanja. Jcr ako sc ove poronje otkriju, inozcmni su
roli tieari skl oni zafmir iti - ta kvc 511 opcracije tr3dicionalan dio obavje­
traj ne .kri,' nosri svake zeml jc.
Stogn je . uvjerljivo pork.nje. kardina lno pravilo prilikom planiranjn
svih psiholosJUh i neizrlCl lO operaei ja; • i to ond. ako sc II
p" ·om redu oSlgur. da kri,·i ca padnc nn nekog. d,ugog. , 3 ne na ame­
ri ck tI vladu .

Programi psiholuskih i ne iuiciro voj nih opctaeija (PP-progromi) pos­
toje u gotovO svakoj staniei CIA. U njima jt istaknuto da PP-operaeij e u
vc1 ikoj mjtri ovise 0 lokalnim uvjctima i prilikama. Psiholosko ratovanje
ukljucuic prop.g.ndu (jednostavnije poznatu kao »media«), rod u omla­
dimkim i studentskim org:U1izacij ama, radnickim orgarrizaeijama (sindi­
kati i tako redom), profcsionalnim i kulturnim grupaei jama i u politickiru
partijama. izricito vojne operacije podr.zumijevaju infiltriranja u za­
branjena sabota1. u, ekonomsko ratovan je, uznemiravanje osoba,
7.racnu i pomorsku pod.rsku, naorul.avanje, uyjd.b<lyanje i pomaganje
malim armijama.
MEDlA-OPERACIJE
Ulogu CIA u programu ameri cke propagande utvrduje sluibena po­
djela propagande u tri uopce kategotije: sivu i emu. je pro­
paganda ona za koju se otYoreno priznaje cia dolazi i2 izvora vlade SAD-a,
odnosno iz Americke informativne a!(onci je (USIA); siva) propag. nda je
tobozc pripisana Ijudima iii organi z:leijama koji ne pri2naju ameri cku
vladu bo izvor njihova matetijala i koii prireduju te m.tcrij ale kao da ",
c[fiaJie propaganda neidentifi eirani materijal, odnosno materij aL
koji sc pfipisuje nekom nepostojcccm i:L voru, iii je to pak krivorvorcni
marerijal pripisan oekom od poswjecih izvora. ie j"dina agl!neija
vlade SAD-a kojoj je dopusreno angaii ranje u operaeiiama erne J''''pa­
gande, ali Sto se tice sive propagande OLla dijcli odgovornost s Jrugim
agcncijama, na primjer s USIA. lv1edutitn, u skladu sa lI sivi m lJkonom·..
Vijcca za naeionalnu sigurnost, saudanom u jednom od Jokumcn:tta
toga Vijeca, druge ageneije prijc no Sto Sf .ngaziraju u sivoj propagaud.i
moraju prethodno dobiri odobrenje CIA.
Pri jc.nosnici sivc i erne propagande nc smlju saznati da su pod pokro·
vitcljstvom CIA ili americke vlade. To jt dijelom ?bog toga da bi imal a
jaei ucinak, • dje10mice stclga da bi li to manjc Ijudi l.naJo se dogad. te
Ja se, prcm..., svede na najrnanju mjcru opasnos[ da sc saz.na tko
uistinu i.mJ pauonat. Sroga uredniei, politieari, bi1.nismeni i drugi ljudi
mogu propag. ndno djdov.ti cak i za oovne, ali nc moraiu znati !ko su u
pojedinim slut:ljevirna njihovi Ne.ki ce mcdu njim:l to s;lznari, pa
tako u rerrni.nologiji ageneiic nast aje podjeb na . dosietljive. .ncdosiet­
ljiy c. agente.
U propagandnim opcracijama, kao i u svim psiholoski m , ne ,znbto
vojoim operacijamn, uobi cajcnJ prOCedtlI:t sigu.mosri agencije zabranjuje
da narucene poslove placa covjek CIA koji je pod sluibcnom Z3stitoffi
(moze, na primjer, figurirati kao namj d tenik Minisr",stva vanjski h pos­
lova) . Tako je odredeno zbog toga da bi so zadrl ala rnogucnost , uvier­
Ijivog poricanja 4i i na najmanju mjen.! syela opasnost od kompiiciranjl
si tuaeije tamosnjoj ambasadi ako loblna vlada dode do nekih otkrica.
58
pilbnja, medutim, obavljaju slul.beniei CIA koii nemaj u slulbcnu ""tim,
odno:i oni koji 51? za biznismenc, studtnte iIi penz..ion1.!re; takvim
llO
se pripadnieima i kaze da dieluiu bez sluzbene zastite.
Ti slul beoiei mogu takoder driati veCi nu kontakata s regruliranim
agentima, kako bi sluzbeniei i ofieiri pod sluibcnom zast itom bili 510
>igurniii. Jednako, SUSIet i izmedu dviju kategotija slu1.benika morai
u
biti
stO tajniji. Svrha je svega IOga da se 7'!!stiti 3mbasada, a i to da se pro­
pagandnc agente navede da vjeruju kako ih placa ju privami poslodavei.
Strucnjaei iz staba za propagandu posjetili su nas u ISOLATlONU i
podnsuli nam gomilu papira koje objavljuju kao m;ucrijal sto sluii 'loa vO­
uenj e prop.gande u eijelom svijetu. Neka od tih iz<bnja nami jcnjena su
sarno lokalnoj upouebi, dok ostala imaju primj enu svuda po svi jetu. Re­
zultat razgovora bio je da se glavnina nas uvjeri kako propaganda nij" za
nas _ jednost:lvnO, ru ie papirnarog posla. No uprkos {orne, najza­
nimljiviji dio propagandnog posla obicno je uskladivanje i rret man n i nih
dogadaja izmcilu nekoliko zemalja. Probl emi komuni stickog ut jeeaja tJ
iednoj zemlji mogu dobiti medunarodnu dimenziiu u dr ugima, pod geslom
prijernja jednome jest prijetnja svi ma«. Na primjer, st:mica CIA u Cara­
casu maze informaciju 0 tajnoi komunisti ckoj zavjeri u Venezueli poslati
tc\e,gramom u sranicu u Bogori, koja je [ada izvlaCi na posrcd­
s!Vom lokalnog ptopagandnog agenta sa zadacom da ie proslij edi ncidenti­
fieiranom predsravniku venezuelanske vlade. lnformaeija se tada preuzima
iz kolumbijske stampe i prenosi stanieima CIA u QUiIU, Li mi , La Paw,
Santiagu i, maida, Braziliji. Nekoliko dana patom u navi nO-ma se pocinju
pojadjivati komentad iz tih ddava i pocinje rasti pritis:lk na
iiku vl:1du da poduzme represlvne miere prori
Y
komunisra.
Postoji, obto, j obilje drugih nac-ina za upouebu i erne i sive propa­
gande: knjige, casopisi, rad.io, te1cvi zijJ, zidni plakati, oglasi , vjerskc
p opovi;;2,i, politicki govori , kao i dnevna stamp•. U zemlj nma u Koji ma
r
Su zidn. parole i oglasi vaIan medij za poruke ocekuje sc od stanica da
organiziraju tajna i pogodnu d.istribueiju1 kao i ekipe agcnara
koji ce ispisivati parole po zidovima. Radio Siobodna Evrol' a,* i Siobodni
radio, " su poth" ati iz domenc si ve propagande koje CIA vodi
proriv bloka, ­
OPERACIJE PROTIV OMLADINSKIH
I STUDENTSKIH ORGANIZACIJA
Nakoo zavtSerka drugoga svjetskog rata Komunisti cka parti j. sov­
jetskog Savez. zapoeela je so,1.nim progtamom propagande i agi tacijc
putem Meallnarodnc unijc studenat. i Svje.tskc federaeije demokrarske
ombdine, kpic su zajednicki naeionalna udruienja u svojim pod­
ru/:jima djd.lnosti u svim zemljama gdje je to bilo moguce. Te su orga­
19
niz:1cije pronosde dJjeve i politiku KPSS-a pod izl ikem ujedinjenih kampa­
nja (antikolonijalizma, antinukle.rno naoruz.,nje, miroljubive grupacije,
i!d.), kojima su osiguravalc poddku svojih lob lnih udrui enja u kapira!iSli­
ckim zemlj ama, bo i unur.r blob. Po!kraj cerrdcsetih
godina ameri Cka Ie vlad., koristeC.i So pri rom Agencijom, Sl ala zigos.ri
re fra nroye b o placcnike KPSS-a s ciljem da obeshrabri lIceSce nekumll ­
nina. Usporcd no s tim Agenc:ija se U operadj 3.ma na Olnogi m
mjesri ma sa zadacom d. zausl ayi loblne grupacij c u udnJ7.i vanju s medu­
narodnim tijelima. Vrbovan jcm voda lokalnih grupa i infilrracijom agena!a
Agencij a je pokubla usposraviri kont rolu nad ,to vi se rak vih gnJpa, taka
dn se tak i gn lplI koja se vee bila pridr uzil a Medunarodnoj unij i s!ude­
nala iii Svjerskoj fed craciji demokrarske omladi nc moglo uvjeri ri, po i
pri siiiri da se
Agcnci ja se " koder lalila osnivaJJ ja omladi nskih i srudcnrskih orga­
ni z'acij a n3 lokalnoj j medunarodnoj ra?.ini . Dvije medunarodne insrirucije,
osnovane s ciljem da sc supro(stavt ani ma pod parronatom Sovjcfs kog
Snve7..:l , bile su Sekre(3rij3t za koordinaciju nacionalnih wlij a srudena ra,'"
s vodslvom u Lel·denu,' i Svjetsk. omladinsb .samblej o!' sa sj cdi slem u
I'lanovi srabovo, vodenje i operativnc {unkcij c u omlndinskim
i srudemskim organizocijorna koje su pod konrrolom CIA, obj cdinjcne su
u odjelll T;tinih slui- bi za organizacije_
1 jedna i 4ruga bave se organi 7.no jom putQvanja
J
kulrurnih
. Iilledna i drug. americka im rir ucij o rode kno propagandne agcncijeza
CIA-=..p--osebno u ncrazvijmim zemUamn. One im3ju i savjetodavni status
nevlodinih il1>riruci ja, idcnti c.n s agencijama Uj edi njcllih naroda - kabv
je UNESCO - i parrici piraj u u specijalnim agcncijskim programima Uj e­
drnjenih aaroda.
l.ll!!..cajl1ih oml adinskih i studemskih organiza­
<:ija CIAjesr oda6i ranje, procj c!!i ivanje i rcgruriranje srudentskih i OIDIa­
dillSkih voda, kao dugorocnih agen.ta, kako na rod" inozcmne
dj,;larnosri, lako i na polju konrrnspijunaze. Organizoci je nod
koj ima CIA irna parronat iii na ajill prirodan ,u i7.\·or kadrova za
regruriranje nc samo za ove, nego i Za druge operoci je CIA. Pas.bno je to
sluc.j u nennvijeni m zcmljama, gdje su programi i Sekrerarijara zn koorJi ­
nadju l1ocional nih Sludemskih unija i Svjerske ombdinske . sambl eje
usmjcreni premo rcgrutiranju m1.dih .genota koji mogu biri sposobnj da
nastave poliriku OA i 0 5[3.1111 pod njezinom konrrolom jos dugo nakon
sro su odbacil i svoje ranije politicke i profcsi ona.! ne pomagace.
Osim posredsrvom tih dvi ju orgaui zacija, Agendja moZe rozvi!i svoje
speciliene oper. cije i uz pomoc naciona.!ni h i mcdun:uodnih rijda omla­
Jinskih i srudemski h katoJickih organi z3ci ja (Pax Roman. i Meduna rodn.
omladinska k.rohelm federacija), ali i posredstvom krSCansko-dcmokrat­
skill i nekomunistilkih srudcntskih org,mizacija. U pojedinim zemlj ama,
J pO"ln:lt:l bo Me-dunuodna. SllldenLSka konierenciim
posebie< lamo gdje posroje !lrup. s jakim komunist itkim iii radikalnim
rukovodstvo
m
. brolicke 1 krscansko-demokratske omladinskc i student­
kc organi-laci je glavne su snage koj t vodi Agencija.
Agenti 'ro ih s!anice kont(Oli raj u pUlcm omladinskih i Sludenrskih
operocij a 1I bilo koj oj zcmlj i, ukljueujuCi ru i mellunarodni program N.­
cio!l3lne studentske asocij.cije SAD, " koji vodi stab, mogu 50 r. kod.r
iskoristiti dJ urjecu na odl uke na r:uinj , lstodobno
,
agcnti
n:J. lJ\eJ l1narodnom niv ou mogu poslul iti za pmpomaganjc i promaknute
_genat. iii pol itike unmar nacionalnog udruZenj a. Kont (Ob je, daklc, neb
\' rS[ iz.mje.ni cnog snujanja izmedu nacionalne i medunarodne r:1."line..
Uve1 ike zahvalju juCi operacijama Agenci je, rukovodsrvo SVjetSke fcde­
"dje demokrarske oml adine moral o je 1951· napusriri Francusku i pd­
je':; u BudimpeSru. S druge strane, srab Medun. rocine srudemske unije ni­
kada nije smio prijet i u slobodni $Vijct, naken I to je 194
6
. osnOV:1J1 u
Pragu. Dap.':e, i jedna i dn lga organizacija bile , " j.sno ident ifici rane s
ko.mmistickim blokom, a njihova n •• rajanja d.1 vode konferenci je i semi ­
n>.", izvan bl ob bib '" i slnbljena oJ strane Svjerskc oml.din­
sk. ns. mblcj c i Sekre!arijat. z. koordin.ciju Iladonalnih st udentskih
uuija. Svj etska federaCtJa ciemokrat5kc omladine, n.1 r rimjer, imala ie mo­
gUWOSI da _ izvan blob - odrii sarno jedan $vje!ski fesri" • .! oml adine,
" naj u Beell '959. godlll e, a i ta j je bio ollemogucen nkcij.m.
omladinski h i smdenrsklh orga nizacij a koje konrrolirJ CI <\ . Medullat odna
"ni ja srudenar. I" ka rla mjt odrb l. kongres u , Iobodnom svijew. A SIO je
jos v. m ijc, i jedna i druga americk. medun.rodna organizacija ralVile su
1l 3dmoc.no vodstvo u udnri.i \' ,mju .:I ;l nicd izvan komunisci t koS bloka.
RADNICKE OPERACIjE
Agencijinc [3cinilkc opcracij e, s!i eno srudemski m i omladi nskim, na­
, .,Ie su bo rea.kcij a n. kont inuirc! politike KI'SS-a nakon drugog. sv jcl­
skog. rata i n. nj ezi nu ekspanzij u purem medunarodnih ujedinjenih fron­
rov•. Godine 19-15. uz poddku i sudjelovanje Kongres. briranskih tredju­
niona-, Kongresa americkih· industrijskih organizaci ja j VijeC3 sovjctskih
, indiknr. u Parizu je osnovana Svj crska fL-deracij . sindibla (WITU). Raz­
like UJlul. r WITU-a izmedu voda komunisri':ki h sindikara, koj i su nesrrp·
Ij ivo zel jeli da ru organizacij u iskorisrc z." antikapi lalisricku propagandu,
i ,"oda zapadnih zcmalj a, dIuge koji su jnziSlirall na [OIDe Ja
Svjerska federacija usmjcri svoju pamj u l1a ekooomska pimnjn, najznd 5U
.lolle do vrhunca ' 949. godine, kada je u ebal o odl u':; ri boce Ii Federacija
l' 0dI z.,ri Marshall ov plan. Kad. su komunisti - fr.ncuski, rotiijanski, larin­
,koameri cki i sovjcrski - odbi li cia Svjctska fedcracija Marshall ov
plan, Kongrcs britanskih tted junionn i Kongres amcrickih or­
ganizadj3 Sll se povukli . K::lsnij c isrc godine, kao nckomunislicka nherna­
6r
60
T"
(i\'3 Svje<skoj federaciji, 0 5110va"3 je Med ul1 nrodna konfederacij. slobod­
nih sindikota (ICITU"), uz uteSce britanskih trcdjllnionn, Kongres.
ameri cki h indllS[[i jslci h organi zacija, Americkc lederacij e radn i drugih n.­
cionaln ih cent tala. Agencija je, zahvaljujll ci svoj im "peraci jama, uglnvnom
bila odgovorn. Z3 progonstvo centrale Svjetskc federacije sindi kata 1951.
iz Pori za, k. da je onn preSla u sovjerski seklOt Beca. Kasni jc, 1956. goeLne,
central. jc bila primorana, da so iz Beb preseli u Prag.
Medun3todna konfcderacija slobodnih sineLkata osno\'ala je regio­
n.lnc orgolliz.cij" l ' EvtOpu, Daleki isrok, Aftiku i 7_0 z.p.dnu hemisleru,
koje su ujedinil e nekomunisricke centre nacionalnih si ndibr • . Podrsku i
upravlj.nje proji cirala je Agencija, i jos uvijck, projicira na rri razine:
same Medunarodoc konfedcracije, zarim regional nih, i, najzad, nacional­
ni h centrala. Na naj vi soj razi ni Agenci jinc radnicke operadje realiziraj u
George Meany," predsi cdnik Americke federacije rada; lay Lovesronc,­
k l 2a vanjske poslove, i Irving Brown," cvropski prcdsr. vnik Ameri cke
fedcr1ci je rada - svi su oni djel orvorni i svojenlljni kolabaratori. [zravna
konrrola Agencije posroji i na regionalnoj ralini _ Serafino Romualdi ;"
ptedsravnik Ameri cke federacije rada za Larinsku Ameriku, na primjer ,
upra\' Jj a Imeramerickom regi on3inom radnickom organizacijom/ sa sje·
u Mexico Ciryju. Na nacionalnoj razini, ponajprije u nerazvijenim
zemljama, podrucne sranice CIA angalirone su u 0pctlcijame poddke i
uP""'! j""ja nacionelnim radni l' kim centralama. U stabu je podrska, uprav­
Ijanj" i konttola svi h radni i:kih operaeij. centralizitana u radni ckoj sekciji
odjela za meou.narodne or);anizaeije.
Generalna poli rika radnickih operacij a sliena je onoj koja se provodi
prema omlJdinskim i srudentski m organizacijama. Najprije Svjerska fed e­
racija si ndikata i ojezine rcgionalne i nacionalne sekcije dobivaju etikeru
moskovskih placenika. Zarim se operacije lokalnill sranieo usmjeravaj u na
ro da oslabljuju i (Uku komu.nisricke ill krajnje Ijevibrske srrukrure rad­
nji'kih sindikara rc da u' pos",",jaju i podrbvaju nekomuoi<ti ckc srru.k­
rure. Treee, Medwlarodna koniederacija slobodoih sindibr.l i njezi ne re­
gionalne organiz;1cij l· prom.ieu 51:: i 5 vrha i odozdo prikJjuci '·;\l1jcm oni h
radni clci h sindikara i naeionalnill eenrrala koji su pod urjeeajem
Cctvni pri srup CIA radniekim opcracijama ide krnz medunarodne
sr rukovne sekrerarij ace," koji reprczentirnju radnickc interese u pojedi­
nim industrijamn nasuprot nacionalnim centralnma, kojc ujediniuju rad­
ni s.tvo ral.Ji ci rih inJustrija. 5 nbzirom na to d:l je si ... tcm meau.natodn.ih
stTlIkovnih sekrctarijara \lise sp...:cjjalizi.ra.n, pa eaki efiknsniji, sckrerari jati
u nekim , rva tim. bolje odgoVJrajll ciljevima Ageneijc uego Medunarodna
konfedcraeija slobodoill sindjbta sa svojom regional nom i naeionalnom
srrukturom. Kontrol. i upravljanje osrvaruje se preko nakg eovjeka u od­
redenom sekrcrarijaru koji je zaduzen da porpom"zc radnii'ke operaeije
usmjerenc izravno proriv radnika u pojedinoj indusrriji. Vrlo su tesro
agemi CIA u nekom medunarodnom srrukovnom sekrerarij aru ameticki
radnicki rukovodioci koji pred"avljaju americku sekeiju u sekrerarijatima.
62.
Tc insti tllci je ohicno glavnu podrliku primaju od americkih sindikara onih
indusrrij. kojc , u rom sckreratij ' tll primjerel1 e. Stoga Ameri cb federacija
driavnih, pokrajinski h i gradskih namj eSrenika, ' sluli bo kanal Z3 opc­
raeijc Q A u Meaunatodnim javnim slu,bama," sto je, zapravo, sekrcta­
rijar za narnjcircnike vlada sa sjedi srem u Londonu. A Medunarodno
u<iwu nje penzioniIanih cinovnika,* kojc j< amcrii'ki sindikal sl uzbenib,
Ja je prisrup do Medunarodne federacije zaposlcnih u rehnickim i admini ­
snativnim sluihama,* je, opet, meaunarodnj strukovni sekret.arijar
cinovnika. Sli cno, ameri cko udruzenje radnika no komunikacijama anga­
,j ra so z. kontrolu meaunarodnog srrukovnog sekretorij ara za postanske,
rdegrafske i relcfonske radnike. U slueaju perrolejske indusrrije, Agencij.
purem Medunatodnog sindikara nafrnih radnika, " (amerii'ki sindikat )
konrrolira Medunarodnu feJeraciju petrolejskih i kemijskih radnika, "
koj . pripada meaullarodnim srrukovnim sekrerarij.rima. Osobito, u ne­
c:1z
v
ijenim lemljama, radnicke operacije nase sranice rn ogu se odvijati kao,
toboZe. loblni progtam jednog Jll CclUIl 'Hodnog strukovnog sindi b ta.
Unurar poktera katolickih sindikata moguc" je sliena okti vnost, obi eno
kall.lizirana purem Moaunarodne federaeijc krsa nskih A za
spccijalizirane zadarke unurar socijal-denloi;amkog pokrera poslui i' ce
izraelski sindikati.
Radni cke su operacije izvor prili enih supromosti izmeclu odjela i sta­
nie. direkrorara za pl aniranj e Tajnih slulbi i odjela za medunarodne or­
t:.ni7.aeije. Po"avlj. se problem nadleZnosri i koordinacijc. Agente za rad­
ni ckc operacije na meaun arodnorn i regional nom nivou vode ofici ri odjela
1.3 medun arodne organizacije iii u Washingtonu iii u podrucnim sranieama
II Parizu, Bruxellesu iii Mexico Cityju . Ako njihove aktivnosri u nekoj
2emlj i, na primjet u Kolumbiji, nisu ri jesno uskladene sa srani com u Bo­
gori, mOle doti do sukoba iii upliranj a u speeificnc eiljeve radni cki h ope­
raei ja iIi dtugih programa sranice u Bogoti . Kad god agent odjela za medu­
naroclne orgarU?.cije planira posjet nekoj zemlji, 0 tome se mora konzul­
rirati sa seiom sraniee koji je odgovoran za sve akrivnosti CIA u od reae­
noj zemlji . U suprotnom slueaju t:lkav agent, zbog pomanjkanja upravlja­
nia i kontrole, ci me se osigu.tava da njegove akti vnosti harmoniz.iraju s
komplemi m operarivnim progtamom srani ce ne sarno na polju radnickih
operacija, mogao bi ugtDziti ciljeve srani,·". Neprekidno se ulai.u napori
Ja se osiguIa kootdinaeija izmedu akrivnosri odjela za meaunarodne orga­
nizadjc na sindikalnom polju i poslova kojima se bave podrucne sranice.
No i ru povremeno dohzi do neprilika zbog uskih pogbh ili rvrdogla­
vosti samih agenata.
Agent odjela 7.' medunarodne otganizacije mOle biri od neprocjen jive
koris!i u raJni':kom progtamu lokalne sranice. Obii:: no agent ima prili cno
znacenje, sro je rczulrar njegova polohja na medunarodnoj iii rc.gilmalnoj
rnini, p. njegove usluge cosro rrale ramosnji radnieki rukovodi oci zbog
I Ka.snjje je dobib nau,' Svjeuk3. k.onfeder:lcija rod...
63
purOVJIIj:l, potpOr:l j poz.iva na konfereocijc, Cimc sve agent r.1spolaze.
LI skl. du s rime, agent prisr up lok.loom nckomunisrickom rnd ni ckom
pokreru i moze usposlaviri kantakr izmedu i onih lokalnih radnii'­
kih lidem koji su nam ?'Dimljivi. T. kvi kont.kri mogu so uspostaviti j
pr.ko rrete pa rrij e, postupno, rako da je agent odj d. 7.' medullatodnc or­
gan.izncije ako sc u meduvremenu uspostavi nOVl operati vna
veza. stn ni ce mogu zalral.iti pod..skll odj ela za medunaronne or­
ganizacijc u da roj zemlji zbog utjeeaja StO ga agem t og. odjda mOle imari
n, loknlnu situ",iju, opel bez 10k,Ioog radni ckog lidera, bk ako On i jest
agent sranice, znaj u"; da je meaunarodni i regi onalni sluI benik odgovoraJl
da slijedi upure CIA.
Odmjeravanje korisMsli t3dnickih operaeij a, u usporedbi s njiho"im
l roskovlm. , leSko je i kontIoverwo. Llkljueuje kako poLi ­
skiv.nje komlJl1isri ckog l aklo re , r.ko i veen indoktrinociju prozap.dni h
idt:al a purcm seminara, konferencij a i obra"lovnih programa. U sv.nkom
. Iueojll, udruzi\'.nje zapadnoga ,vije,. s. Svjelskom fedcracijom <indib"
hil o je plilieno rcducirona, iako joj jos uvijek pripad. nckoliko vodeeih
nacion.lni h knnlcderacija iz nekomuniSlickih zemalja.
OPERAClJE PROTIV SVJETSKOG VIJECA ZA MIR
Agencij3 podul.ima operacije proriv Svjctskog vijec3 z.a mir (osnovano
' 949. u Par izu) da bi neutrali " irl la propagandne bmp. nje proti\' SAD-.
i njegovih saveznika, prije svcga S obzirom na vojnc pakwve. lako
osnovann organizacija sa suprornirn cilj(:vi ma, meciia-opcracije u.sn1jt
p
rene su prol;v akll vnosri Svjclskog vijcc. za mir ka ko bi se isra knuo njegov
pravi pokrovilelj, odnosno da Vi jeec sluii bo propagandni from KPSS-a.
SI.no\· il jc uspjeh postignur p'OI jeriv.nj em S"jerskog vijet . 4. mir iz Pa­
ri ... u Prag 1951. godine. iako se Vij ecc <954. prcsdil o u Bet. T.kodcr se
poduzimaju napori da se SvjelSko mirovno vijete spri jee,i u odrb v'njll
kongresa i dw gih s.stanaka it van komu.nistilkog blob purem operaeij:'
_media. , agen'la speeijalisr. za srudenlske, a mladins.ke i radni ek. orga­
ni zacije i, posebnn, agenata za polilicke akci je, kako bi se li skraCivale
d07.val e i srv.rale druge zapreke.
NOVINARI
Osaov.na u Kopenhagenu 1946. gocline, Meaunarodna org.ni7-3cija
novina," Qbjcdinjuje risee komunislii'kih i zcmalj •. lako
je prvOIllO h . b bio u Londonu, Drug; jc kongres odrian u Pragu T947.
godino, kada jc bilo odluceno da so sjedi'le preseli. Povodeci so zo ruko­
vodSlvima naeional nih nov inarskih organizacij. Sjedinjenih Drbv., Vellke
Bri[3nije i Belgi j. , vecina drugih nekomuniSlickih povukb se
195
0
. godino, pa sc njez.i na . kumosr, opccmlo, ograni61a na zemlje blob.
z propagandu proliv Meaw13rodne organizacije novinara i pathval'
kojima jt svrha bil a d. zapadne prij esrolnice odbijaju da se 11 njim. odr­
},l\'a ju sasr:mci, Agencija je djetova l:1 nn os nivanju nhcmari\tnog novinnr­
skog saveza z. z.p.dni svi jer. Godine 195'. Svjerski kongrcs novinar. po­
novno je formjrao Jnternacionalnu fedem ci ju novinaco, p., koj a je bilil osno­
",\11:1 jos 1906. godine, .Ii ie ugasnul. 1946. OSll ivanj l' m Meuu.narodnc Or­
ganizacij e novinanl.
Kori«i koje je Agenci ja imab u operacijama prariv Meaun.rodne 01­
ganizncij l.: novinar:1 odrazile su se i na ocbbiranjc j r:rl.vi tak opcrat ivnih
po(eneijalnih agenata 2a propagandu. Dapace, podr' ka loblnih
stani ca Tnrernacionalne federacije no\'i.n:u;J moze dobra dati za
borbll p roliv lokalne i prokOl11unisticke Jta mpc i proliv na­
por;] za ub:1ci\'':l.ll je, kojc cini Medunarodna org3nizJcija novimlra, poscbno
tI ncra1.vijenim zemlj:1n1<l,
PRAVNICI
odine 19.\6. u Parizu bib ic asno\·em. Med'lOarodn. asacij .eij. de­
l110 krarskih pravnika, u kojoi su sudjdov.li pro"ni ci iz olpril ike dvadeset
i per 2emalj • . Od pod dominaci jom prokomunislickih song. , po­
«bna lrancllskih predSl a\' lli ka, Meiluna rodna je asoeijacija izgubila vetinu
$\' oji h nekomunislicki h ciani" i, godine 1950. prosnana iz Francuske, pre­
baeil . svoj slab u Bruxelles, gJj e ie i osr.o. Glavn. funke;;' Meaunarodne
.sociinei je demokralski" prav".ik. bila jt ci a slu1.i bo propag.ndni meh.­
ni zam za poslijcr.!n. leme KPSS'a, bo sto su mir i anrikolonijaliz.m.
Da bi se st va rib organizaeij a pravllib zapadnoga svijera, 1I Zapad­
nOI11 je Berlinu 1952. odrian medwIJ.rodni pravni kongres, nakon kojeg.
jc iednn pcrmanen tni komjrer prionuo pasao dJ. iZll osi komunisticke ne­
1I IstDCDoj Njemacko j. Godine <95 5. pem13nentni komilel plem­
stao je u Medun:uodnu istraznu komisiju, sa Jrabom u Haagu,
koja se 19 59. pleselila u Zenevu. Komisij u <ini dvadesel i pet prominenl­
nih pravnika i7. razlicirih zemalja svij eta, • glavni jaj jc zadarak da istta­
i ujt i objavlj llje izv· jeSl.je s ll.glaskom 11a ...akonski m pravim ••.
Agenc-ij:J je zninteresjran:l. za Medunarodm.l pravilicku komi­
siill , gledisra t razenja " Iremati ve z.:J Medunarodnu ",ociiociju demokl"t­
:-;kih pr:lvnika [e osi bruravanja snaznije propagandl: Ila odgovaraj ucc ll:mC,
kobe su krsenje Ijudskih prav. u komunisti ckam bloku (Mail arska I95
6
,
Tiber 1959). Pravne SlUdije koje je Meaunarodna komisija objavila 0 dru­
gim situacij nma
,
na pri mjer 0 jui noj A.frici. sluze pro; irivanju paznj c iz.van
komunistitkog pil. nja. Sl u'" da prikri ju pravo sta nje slvari da kojeg nam
jl: smlo. Stanicama nekih zemalja MeduJlarodna komisija osigurava pri­
r CIA
64
65
stup do uglednib pravnicke profesij c (posredstvom n.eion.lnih organiza­
eij. udruienih u Meounarodnu komisiju) ! to takooer otvar. vrata prema
nacionalnim polirii::kim rukovodsrvima.
OPERAClJE POLIllCKE AKClJE
Ekspanzi ja knmunizma doni jela je drugi tip operari vnog psiholoskog
rato"anja: pol.it icku akeiju. Operueije sa sv, hom da inozemna vlada usvoji
odrcJe-nu pol.it.iku komunizma naziv:aju se operacij:lma poli ticke
akeijc. Kontekst tih operaeija usmj eren je na proejenjivanje i ub ziv.njc
na oP"-<J1osti od komunil.ma i drugih Ijevi l' arskih utjeeaja u odte'denoj
zemlji, ali su te opctaeije suzbij anj a opasnosd ogranicene specificnim okol­
nosrima. One ccsro [ril ze porporu srvara.njem i vodenjern karijera inozero­
nih politil'ara, pteka kojih se postiZe zeljen. " bdina politika i akeija.
Obramo, te operacije cesta ukljul'uju akeije namijenjene nelltrali?.iranju
poliri c.,a koji u svoje vlade lInose nepof.eljcnu politiku prema kamll nizmu.
lako su operaeije politick. akcijc nakon drugoga svjetskog rata
izbornim konsolidi ranjem anri komull isricki h poli ticki h ponii. u Franeus­
koj i Iraliji b snih cctrdcsetih godina, one su sad a znatno vise zastuplj ene
u nerozvijeni m 7cml jam. , gdje ckonolllski i socij alni uvjeti stvaraju vrlo
pavoljnu klimu z. napredak komunizma. U opcraeijama poli til' kih akeij a
najcesce sudieluju poli ticke panijc, poli ticari i vojni lid. ,i. Agenti angai i­
rani u drugim opcraei jarna rato"1nja, kao StO su radni ckc,
srudenrskc i oml adinske organizaci jc i . medi a., I'esro su odtedcni da nose
specifieue eilj e,'c pol iti cke akeijc.
Da bi dosle do politickih tajnih iniormaeija i u ru svrhu razvil e odnose
5 potendjalrum agentima za politicku akci ju, gO[QYD sv e sfJnice im:lju
stalne programe za . uzgajanje. lokalnih poliri eara, kako iz opoziei onih
tako i iz vladaj uCih su aDab. Srvaranje veza s lablnam poliri ckom kon­
sreiaeijom obicno teee bel td kot a, jer slui beniei CIA pod diplornarskurn
zastitom ambasada imaju slobodan pristup svojim . metam. " na kokte­
lima, primanjima, u klubovima te r ostedsrvom drugi h diplomat<kih ob­
lika koji ih dovode u dodir s Ijudima za kojt posroji za nimanjc. Redoviti
sluibeniei Stare Depanmenta on posloviDla u drugim zemlj.ma i ambasa­
dori takooer magu pridoni jeti upoznavanju s Ijudima zn koje smo zainre­
resir:mi i, preroa tome, pomoCi sirenj u polirickih konrak:1 t3 a iz
sraba se pribavlja dopllstcnje za pit anja sigumosti i za ope­
rat ivni posao; sluzbenik st.niee koji je u dodiru s osobom 7. <1 koju SIllO
poCi njc osigu rnvari financijsku pomot zn pol ititke kampa­
nje iii za propagandll politicke gtupe, odnosno pa rrij e koju obradujcmn.
Vjeroj atno, zapravo si gurno, 11353 ce metJ clio nOVC3 upottijebhi za s\'ojc
osobne i ri me mzvij::t ti 5\"oju ovisnos-r 0 sranici k:lO izvoru 11. ko­
jcg prisri i e novae. Ako sve krene dobro, lokalni politicar prcdavor cc po­
vjerljive informaeije 0 svojaj vlastiroj parriji i 0 vl adi , ako znuzima mi ni­
.t.(Ski rolohj. Reagi"'t ee na prikladne upute koje staniea po".,· lj" \l
vezi s komuni sri ckim pitanjem.
pO"e"nc akeijc staniee i lokalnih sluibi sigurnosri takooer su vrijedan
iZ"or proejena za poduzim" njc politil'ke akeije. S obzi tom na ,esru poli­
ricku ncsrabilnos( u ncrazvijc..:nim zemlj ama, poJiti cari ko ji odgov araju za
ch·l.llle i vojne snage sigurnosti u naj povoljniiem su polozaju j Z!.l akciju
i 2:'1 obavjd tavanjc. Vrlo su cesro U operativne adnose sa stanicom
bda prcuzffiU zadatak da se povezana operaeij a nastavi. Podvrgnut i su
"aluim proejenama st aniee sve dorle dok sudjeluju u pol itickim akei jama,
J kada se u njih stekne odgovar.juee povjerenje, poziv. ju so "' izvrsava­
uje speeijalnih zadataka. Osigurava se i novton. pomoe za nastovljanje
njihovib polirickih brijera tc za produ7.a,·;mjc meclusobnih odnos. i kada
jed nom napuste svoje minisrarske poloi.je.
Kao konal'ni ar birri poli ti ckih konfi ikara U IOl iki m zemlj. m. , vojni <u
lideri glllvne mete prema koj ima so usmjeravaju nostoj anj. za vrbovanjem.
Ofieiri staniee pronal azc brojne nal' ine da s nj ima stupe u dodi r, ponekad
ib, bez mnogo okoli '"nj. , meuusa bno predsravlja ameril' ki vojni atalc iii
to cini pomoello osobl je americke vojne misije. Ponekad za nspa, tavlja­
nj e tih odnosa . luIi vet razvij enJ vcza izmedu Agencijc i lob lne ob.vj.­
srajne sl uzbe. Ofi eiti CTA imajn pri li ku da s voj ni m osabama dmgih !e­
malja usposravljaju konrakte kada te asobe borave n. skolov. nju u
SAD-u. Kao sro je to slue.j i 5 politiearima, glavnina staniea Agenci je irna
stalnc programe za oraz"ijanje- lob lnih vojnih voda, l.a njiho\'l' akrivnosr
u ptikupljanju informacija obavjelrajnog braktr r. i za njihovo sudjelo­
vanje u poli tickim akcijama.
Poliri cke akeije kojc Ageneija poduzima rn li eite su koli ko je razoo­
\'[sna i sama politika. Vi soka kotit . spletkarenj e protiv sa vjctskih fllnkeia­
nera i di plomntskih iii rrgovinskih misija, StO moze iz.zvati nj ihov izgon.
Od poliriCaro koji rade za Agcneiju oeekuje se da aktivno tade no protje­
rivanju »nepoieijnih • . Slieno, tamo gdje Sovjetski Savel. pokuhva prosirit i
svoje diplomatske i ugovinskt akri vnosri ocekujemo da . nasi. politieari
uloie svoj urjecaj j suprotsrave sc' ra kvim kretanjima. Smarra Sf da ani
moraju usposraviri cvrstu iiruju proriv SVOjill dciavljana ar u Ije­
vibrskim iii komunistickim akti vnosrimn. Na posljednjaj instanei usp jeh
znaei: proskribiranje panija, ili ptorjeri vanj c u izbjcgli stvo nji­
hovih voda, zarvaranje ureda, knj iiam, ukidanje publik.cij . , za branu de­
monslTaeija i tako redom. Takvim programima siroke skale poz ivaju s.
na akeiju i anrikomunisti cki pokreri i naci onalne vlade - b d. ie god mo­
guce, Agencij. preferira sudjel ovanje isrih agenat . za poliri cke akci je u po­
srizavanju i jednoga i drugoga.
No ro ni je sarno stvat financitanja i vooenja lokalnih politil' ara. U si­
ruaeijam. koje se oejenjuju opasnima ZJ SAD Ageneija ce voditi opera­
eijll naeionalnih izbora kroz komplelIl u pol iticku parti ju. Finaneirar ce
kandidate koje d rii . dosjetljivima. , ali i one koje smatra . nevjd tima • .
Tahe aperaeije, . telkc_ vise milijuna dolora, poci nju godin u iii vise prije
"
66
67
izbora i uklj ucuju glamazS1e prop.gandne ka rnpanje i sve ablike obr.'::.nj.
javnosr:i , osnivanjc brojnih pomocnih orgaoizacija i fin<toeijskih meh. ni­
za rna (cesto uz pomae americkill bi zni,mena koji dj el uju u tOj zemlji ),
ujedin j.v.nj . glasaca, for miranjc .kamenih odred • • za '-<Jstr.sivanjc opo­
zici je, provokaeijc i kIu; enje glasi"a bko bi se di skreditiral i nepozdj ni
kaodid. ti. Osnivaju se fa ndovi za kupov.nje gbsova i porkuplji v. njc Ijudi
koji ulwduju itbornt rczul ral e.
Ako postoje mogucnosti J a se . mer icki ;nteresi djdorvornije ol' uvaj u
neusra vnim metodama j]i dri,avoirn udarom, ni rakvih se pokusaja ne treba
kl oniri. lako Ageneij. obi cno igra n ••J1ti kol11unisricku kartu da bi ohrob­
ril . udar, z.larnc pol ug. i vrece navea testa su jed naka vrijedne. U stano.
virim sluc:l jevima agent stan ice org:llli zira da se u pravi trenurak baci
bomba, slijedc mnsovne dcmonsrr3cije j, najzad, inrerveni raju miliraristi
u ime ponovnog vraeanj. reda i n.cionalnag jedi nstv • . PolitiCkirn opera­
eijama koje jc paduzimala Ageneija je uvdike bi la adgovarna za udare
koji su, upatrebom takvih modell, bili paduzeti u Iranu 195 3. i u Sudanu
r958. godi ne.
PARAVOJNE OPERACIJE
Dogaaa Se da se poli r:i cka situaeij. u nekoj zeml ji ne mole dovolj l1 o
sn. 1no saell .ati lakvi m vtStama psiholoskog tatoy.nja kakva je, na pri­
mjer, akeij • . Ageneij. se u tim slueajcvima angali" u opcrnci.
jama na visaj t az;ni sukoba kOj . lIkiju.'uje i mogucnost vOjll Og angazi­
ranja - 3_ko SI! pri tom p arr0l13t mora sakriti . Te) ne'konvencio­
nalnc, mrne operacij e naziv:tj n se paravojlli nl, odnosno nc.: iz.riciro vojnim
a peraeij ama. Vij cte n.ciaoalnc si gurnosr:i dal o je Ageneij i odabrcnje za
nekanyeneienaln. ram. stanja americk. vlade, iako voi ne slui be z.dria­
vaju za sebe moguCnost mkvi h operacija u slue"j u opeeg rata. Te opera­
cije saddc oeSto Sto oearava, padsjcca na heroizam raj nih sllli G; u
drugom sYjetskom raru, a rpor, gerilsko ratov. nj., tajnc skoka ye padobr.­
nima iza linijo. Camp Peary oajvainiji je pal igon Ageneiic 2.3 ru vrst ope­
racija.
Neophodnost da so lIbaeuju agemi u raj nc zone, kaa ; ta su stanovi ta
podru': ja $oYjctskog Saveza, Kine i drUgil1 kamunisri cki h zem.lja, djela ­
mil'no se advij. ilegalDa rn i.niiltraeij orn kopnom, morem iii zra kom. Agenti,
obieno Ijudi koji , ive u r.im tajllirn zonama, o?skrbljuju Se odgova rajucam
odjecam, dokumentima, unaprijed priprcml jenim obj .<l1 jenjem 0 kretan ju
za slucaj da t. obj.snj "nj. budu portcbn • . U slub ju ubaeivanj a kopnom,
od njih se zahtijeva da tajna prijedu Stroga I'uv.oo graniee. Vjeibe prela­
ieoi a gran ice odr/_waju se u posebnom predjc.!u Camp Pearyja, jt n.
du>. ini ad otpri like jedne milje poslavlj en poliga n gronica so zicnm, osm. ­
r.racnicom, psima, abrmnim urcdajima j patrolnma. Za upad m a rCIn sluii
mar:i eni brod, obi l' no terernjak (vlasniStvo kampanije koja rad; pad za­
68
stitom Ageneije) , ko ji sc pri bliij na nekolikn milja od mjesta iskre. va nja.
Brodski camae, koji l3 sabom vuce vee napuhnut gumeni pribl izi
se n. milju ad mjest. na ka jem se .ki pa zo ubaeivanj c treba iskrcati . Gu­
meni i pamoona oprem. skIi v.ju so u bli, ini obalc kaka hi so opel
upotri jcbili prilikom bij ega, a brodskj camac vraea se maricnom brodu.
Infil u aeija z!akom zahr:i jcv3 tajna preliieranja Z3 koja Ageneija upatrcb­
Ija\'a .vione dugog i kntkog dome,", bel ilta)" " ih aznaka, ukljucujuti i
llniverz3ln.i heljokuIir koji se u poclwarima ubacivanj a i bjegova
Ija\" z.. , iskreavanje jednako uspieSna kao i spustoni e padobranom. Og"­
ni cene zone u Camp Pearyju dui rijeke Yark slu>.e bo vjeibaiisia 7a po­
morsko iskIeavanjc, • druge bo pal igoni za unon, iskreavanj , .
Sigurno ubaccn u tajnu zonu, agent Hi skuri u3 ngrmuil morn izvrSa­
,·ati razlicite, ranije urvrdene, z.darke. Ccsta illl je pcvi zad.t.k da poh,.­
njuju on&je, sredsrva veze i matcri j::d :ta sabow'ie, koji ce kasni;c lI porri je­
biti drug.' ekip •. II i, ubacena ( kipa rtcha izvrSavari saboule podmelanjem
pOlata ii i eksploziva da [n licilc objckte dignc u "ok z' neke­
like dana., tj edana, pa i Ci t3\' mjesec bsnijc. Pragrami m. sabmaZe predvi ­
den" je z.gaeliv.nje na(tc i benzina za vozila, blakitanje fiskarsk ih stra­
jcv.J, mine za potapanje brodov:1, ekspio7.iv, srcdstv:l 7.3. 17. :17ivo.nje pOl_am
koja 50 u abliku kruha, svjetiljkj, lutaka, I'3k i kamenj a. InStnlklori
Z3 snboraiu, lt mOll1Ci koj j pretvaraju u pr:lh j pepeo«, izve-li su imprcsivnu
demonsttacij u <vojih vjeSri n., od kajih su neke roliko usa\'tScnc da ie, na­
kon snbotaze, gotovo ncmoguce uryrdiri uuoke. Osim s3boraia, ubacena
ekip. moze a bavljari snimania ii i pranala1.iti mjest. pogodn. 7.' saktiv.­
nje fil mov. i d"kumenot. koji ce biti upotri jcbljeni kasni jc. Bijeg moic teli
isrim smjcrom kojim sc i doslo iii n:t sasvi m drukciji natin.
St kti j. ,., ekonomsko rarovanj" slllzbc psiholoskih opcraeij. zapcO\'o j_
ncb vrst podsekei je za neiiriRto "ajne opemcije. Njezilli SlI z. daci da
izvodi saboraic u kljucni m ekonomskj m akri vnosrima odrellenc zemlje i
da UV02; v:lzni h siro\'ina, k 3 0 sro jc, na pri mjc.: r, n:tfta. Zaget.di·
vani e i1.yo"nih poliapflYtcdn ih proi7\'ad. iii marcri j. l. (vrece za izvoz ku­
b;lllSkog seeera) , kv",.nj. eSQ"ina za traktore, kami one i , ul obu5C, aka
bi propali svi drugi na<'i ni da se nepol'.eijna trgo"i na sa zcml jom
koi' je eilj operaeija, !akoder sc pri mjcnjuju. S obzirom na [0 da se mJe.re
ratOvanja poduzimaj u b ko Gi se md.alt ekanomski odna';
u o.irc..1enoj zemlji , 11 sklopu tih operaei j., OSI Ill :;ahorah, upotrebljavaju
'c sredstva prap.gande, raJnicke, omladin, ke, srudentske i druge masavnc
organizacij e pod kontrolom CIA, sve s clljCIll da se sprijeei iii barem ogr3­
ni,;i trgovina izmedu kaju ugroi.vamo i nama prij atcijske zem­
Ije onim Koj i <u ugtozcnoj priHedi pottebni. Amerieke kam­
panije mogu takodet bid poz". nc da dobravoljno ogta!llce opskrbljivanje
odrederum proizvadima, no procjene lok.lnih stoniea a politickoi akciji
obi eno su za te svrhe zn.rno korisnije.
ot..-virll sekeii e za pata'·ajne QPetacije objcdinjavalu se i n.stojanj.
da Agenei ja z.drli apsktbljivanjc netegularnlh vojnih <n.ga oruijem. Jaka
69
slu.lbe za zracllu i pomorsku poddku konrroliraju sralne Ageneijine ope­
raeije opskrbljivanja bunrovnika (Air America i Ci vil Air Transport, na
primjer, na Dalekom isroku), dodatna srt.:dstva, 3vioui na primjer, mogu
se pribaviri od Minisrarsrva obrane. Takve operaeije dovele su do invazije
na Guaremalu I954. (kripronjro LCSUCCESS); orpora Tiberanaea proriv
Kineza 1958-59. i pobune rroriv Sukarnove vlade u Indoneziji I957-5
8
;
sadasnjib vjdbi i podrske snagam, u Juznom Vijernamu i u
LJosuj i, najzad, do SV I! izraienijih sabotaz.a j lle izriciro vojnih operacija
proriv Castrove viaJ, no Kubi. Baeanje leraka, kao dio propagandnog
aspekca ril1 operaeija, rakoJer se provodi U2 pomoc sluzbe za zraen11 i po­
morsku pod rSku.
Usko su s paravojnim operacijama i one nam.ijenjene izaziva­
nju razdora , poznare kao mjliranrne akcije. Organiziranjem j poddkom
»kaznenim odred.imn«, ponekad ad policajaca iii mili­
ranr.nih dijelova prijarelj skih poUt ickih parrija, sraniee nasroje z"strasiri ko­
muni src i druge eksrremnc Ijevil'nre raz.bijanjem njihovih skupova i de­
monsrracij:l . Tehnica.ri Tajnih sluzbi izraduju razJicita oruzja i za
re svrhe. Bociee s rekucinom nepodnosljiva smrada ubaeuju se u dvoranc
za s.stanke. Fin si ran prah rasprsuj e se u sasraj . lisrima i ub rzo posr. jc
ncvidlji\' , ali so akri vira uslijed !creranj a Ijudi u dvorani i djelujc popur su­
lavea. Orrovnim prahom mogu se prekriri rablere. Kada se ra kombi nacija
. ktivira, stva" so oblak dima koji napada oci i di snc organe mnogo opas­
nije nego obican suzavae. Moze Se pcoizvesri rvar bez okus. koja se pri­
daje hrani i iUluva promjenc u boji ti jela. :-;!ekoliko malIh kapi t ist" reku­
cine stimulira covjeka kojega obradujomo da se rclaksim i srup.1 u na jpo­
vjerlji viji razgovor. Nevidljiv prosak za iZOliva nj e svroba moie se sraviri
na naslonja': iii un sjedal icu u roaleru; tanki namaz mnsri u,,-rokujc prili.
kOIll dodir. ozbil jn. upale n3 kou. Lnborarorij ski proizvedcn dul,an
dodajc se cigarer.m. i cigararna i dovodi do disnih organa.
N. se vjezbe u sklopu operaeij a psiholoskog rotovanja sadrle sr.l no Il.­
sroj anje da sc dode do vri jcdnih iniorrllacija ob.vj.sraj nog karaktcra oJ
agerl3t.1 angniiranih 1I opcraeij ama od sustinske vainosti za poduzim.nje
akcija (nasuprot sabiranju). Dobro uhodana akciona operaeij. moze za­
prayo dati iznimno dobar ob. vj.st.jni izvje!raj, bez obzira na ro jesll Ii
agenrj studentski , rndnicki iii politicki rulcovodioci. Porvrde za nast.vlj.­
njt operadjo u okviru flV. obnovljenih projebro s.drie i
oejenu vrijcdnosti operadje u sabiraoju informaeija, koo i ucinak u po. ri­
znnju eiljeva ukeija. Srog. nijed.n agent z. .kcije ne smi je 2.1.ncmariti
oba\·j.sujne nusprodukte operaeije koju poduzima, iako oj egoY zadar.k
obavj e!tajnog izvjeStavanj a moze biri ol.ldan uslijed kolaborari vne priro­
de ojegova ranijeg odnos. s Agen cijom. U svakom s malo vj d rine
cak i vode visoka pol oiaja daju sobom upravl jari u prikupljanj u inform.­
ei j. ako im so neizravno dade do znanja da se fin . neijska porno': kOjll 11 7. i­
.. ajll [cmdji dijelom i na udovolj3\·anju zahrj eyu za kvaJirerom obavjeSr. j­
nih izvj eSraja.
Srvaranje projekara Z3 psihol oske i paravojne akeije slo'len je posao.
Upute 7.3 projekte pripremaju se iii u sraniei iIi u stabu, ovisno 0 rome,
rko predlaze i rko ce vodiri operaeiju. U rim uputama, neovisno 0 elemen­
rim::t ranije spomenurirn u vezi s projekrima scaba za inozemne izvjcltajc.
bit ce i porvrda 0 nuznosri koordinaei je s drugim ageneijama amcricke
.-lade, bo sro su Srare Departmenr ili M.inisrarsrvo obrane. Tu se pripre­
O1ajll d.ljoji izvje!raji koji sadrie detalje 0 finaneijama, osoblju, uvjd b
o

vanju, opskrblji vanju i mehanizmu sigurnosti.
U slubju rurinskih operaeija zahtijevaju se rromjesecni izvj eSraji 0
come knko reku srvari , no u specijalni_tn slucajevirna takvi izvj eStaji mogu
biri i (,dei . Obavj eSrenja primlj ena kao rezuhar psiholoskih operaeija ob­
raduju se na isri naein bo i ooa sro se dobivaju operacij.m. koje podu­
zima za inozenlne izvje5raje.
Podll7-imanje akeionih operaeij., posebno onih u koje su ukljucene rad·
nicke, srudenrske, omladinske ii i druge organizaeije, sralan je probl em. U
sranovitim prilikama ti se porhvari mogu podu7jrnari uz porno": ust:ilnOV3
ave ili one HSte, koj c se srvaraju kao p3rav:m Z3 Age-ncijll) no priie toga,
bez obzira n. ro koj . ce se meroda upouijchit i, mora postojati odl ub 0
wme na kojoj cc se razi ni osigurar i budzet. Ako je rijc<' 0 nekoj medunl­
rodno; insriruciji, mda se [Q moi c uc,iniri posredstvom njezine <1merickc
llaniee. Tako se novae moze pribaviti kao donaeija re in$tirueije. U dru­
gim okolnosrima maze se novae dobiti, posredsrvom »i2tcskat(, rj. ad
osobe koja se moi e z.kleri da je novae darm'an s njegoya vlasti tog racun.
iii pak potjcee iz njegove poslovne akrivnosrj . Ako se uporri jebi raj nacin,
novae je ponekad placen . izreskom« ameriokoj clanid medunarodne in­
sriruci je, kojoj je novae - u krajnjoj liniji - i namijenjen.
Ako se placanje obavlj. iuavno, rada jt do gcnera.lnog sckrerara iii
prcdsjcdnika fi.naneijskog odbora organizaeije da bude »dosjcdji v" . gent.
Od.luka 0 rome koja te se metoda upotrijebiti podlol.na je razmatran jima.
Najprjj e sc raz.marra pitanje sigu rnosri i zast-ire; zati m dol azi pitanjr.; koja
ce meroda najbolje osigurati da prim.lac iii prjmaoei zai sra i moi ne one za
sro Sll pbeeni . Sroga fondo"i mogu biri vdo korisna metod. u vodenju
agenta UI . keijc. Kada kao izvori slll Ze fond.dje iii kompal1 ije koje su 1'0­
pur paravana, mogu se za r.kve svrhe ovl3Stiri u SAD·u iii u dri.vam. kao
6U Liechtenstei n, B:lhnmi i Panama, gdje Sll rrgovinske [njne 7. .J!ritcne,
a dnavD. kont rola minim.lna.
CAMP PEARY, Virginia
Svibnja, 1960.
Prakricke vjeibc mnogo su llgodnije sada u proljcee. Narayno, .ko ru
no ubrojim beskraj no kutanje po rcJcgrafskom apararu u okviru ohuCa".­
nja p<iholo!kih operaeij • . Obavili smo vee vjetbe nalera, bjegov. i prel a­
7
I 7
0
l.enj. graniee - ejelonocnn ur jezbavanja pomorskih inblrr.cij a i
jz zrakaA Povremc,no imamo prave predsr ave pucnjave iz pj srolj :l , revolvera
i s[(ojllie •. U srpnj u, zavrscrka reclovirog JOT-programa, organizi­
rar ce se .peei jalni rromj esecni reeoj paravojnih operaeija. Destronea iii
pem3.esrori ca iz kl nse dobrovolj no su se pri j;"'ib na kurs i, kada go za\'fse,
dobi t ce " darke za taj ne oper.eije protiv Vijctmma, Laosa i Kube.
InslJUk.tor koji je bio moj nacionalni politicki lider iz vje-lbi inozemnog
izvjcltavanja posrao je silovit <ovjck u sluca ju politicke akeijc. Pokusavao
je regruri rati moje kolegc da rade ptoriv vlade, pricaj l1ci im kako radi za
mene koj i sam u ameri ckoj ambosadi. Pri e. je dopda do ambasadora
(drugi instrukror), i im30 sam dosta muke da go uvjCtim da me ne po­
salje kut i. Ag.mu sam arkazao suradnju i <pedjao se s jednim ad nj egovih
porC'injenih u njegovoj pan iji .
Imali smo pobunu u JOT-u. Nirko od nas nije s.svim siguron
je Ii sve ovo sarno vjclba, Stvarno't iii obojc. Predavae; se dd e napuhano,
bijesni suo U roku poiedinacnih so"anaka sa sayjcmieima u razredima i na
sast:1ncima u lIospilji . sralno nam govore da nismo svoj posao shvari li do,
volino ozbi ljno. Orkaza li 511 nekoli ko vikenda, svi moramo ostari oydie i
uvj d baya ri pi sanj. izvje>taja. MOrl l JOT-ovaca je p'o, negodOY;l nje pro­
ri v preda
v
3ca i insrrukrora je danom vece. Ceriri izvanredna pi.
romea 5U S\oj pos.o ovdj c - dvojica ce preuzet i poslove u inozem­
nim sluibama Stote Depatr ment a.
Probl em jl! n'Stao u vezi s naci nom na koji verina od nas drii prak­
ti cke vj eibc s . genrom za policicke al:<ije - prakri ckj, sve su nas razapi­
njali na krilicki m sastancimn zato Sto r:ll.vijali odgova ra iucu kon­
rrolu 'gena,a prijc no Sto smo SI! upustJli u povjcrJji ve Instruktori
su nas opruzival i da Sl! d ri.i mo hiro,.ito - nozivali su to podrugljivo
"bubojskim prilazenjem • . Opru;: ivali SlI nos, osi m toga, da se - dok
urj eJ.bavamo prakticke zadatke - nc pridriavamo nibkvih upu,". Prij c
nckoliko tj edan. neke su ekipe kada su {orog"firaJ. yeli ku
kemijsku rvomicu, dvadesctak milj " odavde - uhvat il e su ih patrolc sigur­
nosri, privele na polieiju, pa jc cit.v admini strati ,,"j ured imao posl a da
ih izvadi. Bilo jc pl anirano da SI! to snimanje obavi kao tajni zad.tnk 11
za bmnjenoj zoni, • momei su Sl! popeli preko zicc i 5"li okid"i bo do su
n. nekoj pIaL u koloyozu.
Posebne noCne sjedrucc 0 npotrebi cchnickih sredstava imnlc su ,,'rhl!
da upolore na opasnost od bnanja kako sc tajlla opcracija iz,'odi - na­
suprot onome slo je uCinjeno (iuolemnj izvj eStaji, konrraobavjcltajna dje­
lamost, psiholosko rarovanjc i paravoj nc oper. cijc). Pod poj mom upotrcbe
sr<dst.va T3zllmi jevaju SI! S"C tehnike i naprave kojl! pomazu da t. jna opc­
raci ja rakvom i OSt.ne. Sredsrvo koj a se biraj u oviso 0 ispmvnoj anali?i
operati"n. okolice - sklop uvj era koj i IIt"rduju ncophodan stupanj t.jno­
sri, ukJjll Cuj uti sposobnosti 10kalnU, Slll ,bi i snagu organizaeije proriv koje
je nah operaci; . usmjcrena. Sto je operarivna okolic. pusti ja. jcdnosr;1\,­
ni j. su i sreds!"a, 3 \'cea milj.rina s"akog oficim CIA.
7'
Sredstva se upotrebljavju da ,e osigura operacija i sprij eCi njezino o!­
krivan jt:, jer, IWlea U mnogih rn loga, Ijudski 511 zi vot i uvi jek 110 koch
Insrrukrori ncpresrano naslaSay.j u val.noSt bri ge i ageOta i iz.vl.ce
jcdan primjcr za drugim 0 kobnim iii gotOvO kobnim poslj cdieama slabe
upotrebe sredst. "a. Tehnike ukljucuju izbor sasmj alisla, konrr'll3dzor prij e
i nakon tajnog sastanka, postavlj anj c uredaj., oprc7nost " upo­
rrcbi tel efona, da se otkrije moguce prisl u!kivanje s.stajaMea, na­
cine presr.tanj . ka ko bi se izbj egli cesti izravni konrakti izmedu agenara
i slll zbenika CIA le rennike komunikacijc.
Z:1 stit.:t jc tijesno pOVeZ31ll <:; operarivnom sigurnoscll , jer je onn za­
pravo la1 st vorena da prll zi rri"id kako lajna operaeij . ima za konsku
,vrhu. Fondacija moze posllt!iti bo para n n 7_" fond(Wt . Ilrodska kompa­
ni jo paIavan je '" pomorska iskreavanja. Avionska kompanija sluzi da pri­
krije pomoc za ne izri Cim vojnu operacij ll. Zakonsb poslovn.
aktivnost mo; c poslu?iti bo i.lib ta zapoJljavanje slu7.benik. C1A u
srrnnoj zcmlji. State Department, M inista rstvO obrane iii Upr.y;1 Z3 medu­
na.rodnu SUIadnju moglt rakoder sl uiiti za roboinje zaposljavanje Ijudi
CIA.
KOJDunikad je s agentima mai da su najtd.i e1emtnt uporrebe
i operativne sigurnost i. Osobni sastanei izmedu pri pad nik. CIA i njihovih
teste su noj uj el otvornija nst komunieiranj a, ali i naj op'5nija, te
rozr>divonjc syih mj era oprcza i zastite. Sastanci se mogu odr­
bti " hotel ill1" iIi Manovi ma odredenim za to svrh" (sigume kutc), vozi­
limn, podzemni m i eijczn icama, p:lrkovim3, izoli ranim semli §timn, rurisric­
kim atrakcij . mo. Uobieajen" komunikaeij e mogu se ostvariv.t i i tako da
se u. odredeni m rojnim mjesti ma ostavlj aju poruke. Kontakt u gui vi, rre­
ulitili susret d" bi So predao izvjeSroj m01.c se odi groti u javnom klo7eru
iIi wnel u za pjdakc, gdjc je uyijek guzva i oteZano prom3tr:lOj e nepri ja­
telj • .
Komunibeije s agentimo u zabra njenim zonama (i srocnocvropske
zeml je), u kojim. SU kontraobavjdtajne slui b. najefikasnije, od\' ijalu so
sifriranim radio-porub m. koje se mogu cuti na obiC'nom kucnom rauij ll
- isrodobno agent svoj i2\ jestaj nevidJji yim pi smom i Solj e gJ mcelu­
lIarodnom po§tom u nekomunisticku zcmlj u nn napustenu adresu. U ,ak­
vim su si ucajeviru.l osobni susrcri ogr3ni c.eni sarno n3 izv3 1lredno hitne iii
bda ageOt im. priliku pueDYat i u nckOmutlisticku zcmJju. }'Iogu se taZ­
radiri signalni si stcmi da indiciraju sigurnost, opasnosr, pro\·alj iv.njc, pu­
ni cnjc ili pra7.njenjc c. jnih mjesta s porukama, z.hrjev za sast.nak.
dnnje sastanka.
svakoj lajnoj opcracij i sadrian. je j neb forma trolli nga, od jedno­
st:wnog podsjceanja l1a potrebu podllzimanja mj era orrcz. do visoko ope­
eij 31iziranih inst rukeij;1 7a upotrebu slozen. tehnickc opreme. U opcmei­
jam. inozemnog iz\'jdtavanjo portcbno je stalno vjdbanje za
agentova iz,·j cltavJnj. 0 ;tvarima b o StO suo ra1dvajanle l':i nlcnic.1 od

glasina i miSljenj;l, specifikacija vrela, pr('ciznost datu_rna, mjeSt3 i imena,
gramJtik::t i vel icina izvjeSt3ja. Ured za obuku ima skupinu nasta\,nika
koji govore jczika te rajnu ekipu koja putuje svijetom organizirajuCi,
na w hrjev stanke, specjj 3lizirane operari\"llc.: vid.be 5 ogenrima. Osoblje
odjda za rdl ni ckc slui be rakooer je vrlo angalirano u uvjciba vanju age­
nala, b o !to je ro slucaj i s ucedom za vne, koji se brine da agemi por­
puno ovladaju r. dio-rehnikom i kriprografskim marorij.l ima.
Brzopl erosr u upotrebi sredsrava na praktii'kim vj dbama nije glavni
rnlog zbog kojega se nasi nastavnici Ijure. Pravi je razlog u nivou - oni
zele da s\lega budemo svjesni u onoj mjeri u kojoj Sl1 to i oni, Svt cinioce
kontrole agenta usmjerili su na to da ro potkrijcpe. Mozda cemo Se <vi
morari Ll ozbil jiti Ii zavrsiri tee"j.
Vainost kontroliranja agentJ od osnO\'nog je znacenja, jer ta konrrola
sadrlava nacine na koje agent mora raditi one Sto CIA od njega :!eli. Svaki
je agenr druki'iji, i nirko nije uvijek voljan uradiri tacno ono sro se od
njeg. Iraii - poncbd zeli cia ga se nagovar., da se $Om ulaguje, iii da mu
so pri jeti.
- Agent . je rijei' koja obicno oznacuje Ijude ko ji rade na kraju linije.
Najce.Sce su to str:loci, inst rumenri purem koj ih se i1.vdav:lju operacije
CIA. Ri jcc . agent" nikada se ne uportcbljav" da mnaci slui ben ika CIA od
bri jcre koii djeluj. bo oficir sraniee ii i operltivni slui benik - ccSte po­
znat bo covjek "darb. Svi so mi obuCavamo da budcmo Ijudi zadarka,
nc agenri.
,-"rgonu CIA posrojc razlicite vrslC agen.r• . Mnoge su operacije
srrukturir.ne pod vodstvom jednog agcnt. s koji m suraduju drugi agenti ,
b o grupe koje r.de z.jedno iii na posebni m ta,dvojenim . lcrivnoruma.
Agenr koji izyodi opcraciju pod vodsrvom srani ce pOzn"1 je kao glavni,
dok su drugi - sckundarni iii porn Doni .genti . Sef pctoroclane promatrai'ke
grupe glavni jc agem, dok su terenci i vOUlN pomocni agenti . Osob. koja
osigur.v. tajnc informacije (on pri mjer, spijunira komunisticku paniju)
JCSt agent 7.. akciju, dok agenri podd ku izvrhvaj ll zad'lke koji se, do­
duse, odnose no operaciju, ali oni ni su izvori obavj eSrajnih podara ka nego,
na primjer, Ijudi koji iulaju stanove m s.sranke i7..medu agent:! za . kciju
i covjeb zadarb iz sroni ceo
Lj udi zad ..b nepres!ano su u porrazi Z3 oovim agentima b loo bi po­
boljbvali operaci je u roku i grad iIi nove, jo! bolje. Odabiranje je akrivnosr
usmjcreno premo provjer.vanju mogll ti h agenara. Razvirak .genar. je na­
"in na koji se agent odg. ja i resti ra, dok je procjcna vrednovani e hoce Ii i
bko pOleneijalni agent biri koristan. Ako se, nakon sro se od mj tre svi
dostupni elementi , dode do pozitivDC odl uke 0 regruricanju, sluzbena pro­
CCdUfl provjeravanja zavrs.vn sropskim odobrenjem za . kciju. Regruti­
mDj e agenta mol.e se obavlj ati n 3 mnogo natina. a je odredeno
vrstom opera.cije In koju je agent potreban) kao i tOkom nj egov:l ra2'. virka.
U sranovirim pri likama regnlti ranjc so obavl j, u ime CIA, posebno
kada je ri jec 0 americk im graoanima i "meram • • visokoga ranga za opera­
ciic psiholoskoga ratov:! nj a i paravojne (.Iperacije. Cesto do regrutiranj 3
moZe doei i bez izri caja pokroviteljsrva, jednosravno se oeekuje da ·, mela·
shvari kako je pokrovirelj upravo CIA. U drugim sinracijarna regruliranj e
pod krivu ••sravu bolje odgovara, rako da buduti agent vjt cuje kako ie
neb druga slutb. iii organi zacija a ne CiA njego
v
pravi zaSri rnik.
Prisilno regruri ral1 je cl ana komunisricke panije u nekoj nerazvijenoj
zerolji (pod prijernjom lokal ne slu'be sigurnosri ) mol.e za pocetak biri dje­
IOlvornij e nego orkrivanje zasrirnicke uloge CIA. Kasni je, kada se uspo­
sravi iinancijsb konrrola i druge kontrole, pridobiveni agent moze po­
5tUpno 0 tome [ko mu je uisrinu spanzor.
U gorovo svim sl ucajevima ukljui'enih agen.ta, svjesnih da irn je CIA
zastitnik, izr3vni, osobni, odnosi usposravljJ.ju sc izmedu agema i covjeka
.adarka. S obti rom na ro da je konrrola agenara marno svrsishodnij a nn
osnovi uvjeravanja negoli prijernji, razvitak osobnih susrera koj c ima co\' ­
jck t adacka 5 agentom po>rajc nJ zohrjev nasi h instrukror., S\'e ozbiljnij i.
5 druge strane, ad ofi cira koj i obraouju . gcnta oeekuje so da uvijek zadrie
punu konrrolu situacije i olklone opasnost da agem zadobi je prevlasr te da
izbjcgnu svim vidovim ••z.ljublji vonj. u agenta • .
Ivletlutirn , k:l ko gmo\'o s\' e oper:1 cijc ovi se 0 noveu, ddik::1t31l {rerman
financi jskih st"ari . Iull kao konsraman kOOl rolni tinil.c, • da Sl: .genta
pri rom ipak nc vrijeda i nc sm.tra plncenikom. Cvrslo vodenjc ageo"a,
posebno onih koji su ukljuceni u psihol oske i ne izrici ro vojne operacijc
gdie je prisurna siroka razli cirost :llternad va, uvelike ovisi 0 osob­
nosti i agent . i covjeka "",d'lb . DvojnoSl u hrjeva, i 7.3 kontrolom i z.
raportiranjem, preds,"vlja st31:m problem. Sposobnost nepri sr ranog obra­
divnnja Ijudskog bi,," C)snovn. je vrl ina covjcka zadar ka u CIA i nirko se
protiv roga ne buni.
OrkaziV3Jlj c i stavlj anjc agenat. no raspolaganj c jest naci n na koj i sc
agenri oslobailaju kada vise nisu potrcbni iI i unicoi. Moio to biti dirlj ivo
i sl ozeno. Mnogo ovisi 0 lOme je Ii otkaz prij3leijski iii ni je i kakvi su
r"zl oti. N.koo <ro je s jednim agentom utvrden gl avni razlog ruskidanja
operativnih odno," procedura se svodi no pregovaranjc 0 fina nci jskom
izv jcSraj u i odreknucu. Finnncijski izvjd raj rnoie ovisit i, toboze, 0 proUim
?3dacill1a koje je agent obavljao, ali , ispod povrsinc, obje strane cesto pre­
govaraju 0 s!eri koju bi nez.doveljni agem mogna prouzrociri ako mn
tllkaZ ne bude po "olji. Ope! ce kont rol a, koi u je cOl' jek zadalka provodio
nad agentom u Ciravom razdoblju orkako je bio zaposlen, ilDati svog'
urj=jn nj pregovar.nie 0 orkazu. N.srojanja orpusrcl1Og .gem. da se
v[;lri na plumu lism, nakon 510 mll je isrekao ol kazni rok, nisu neobicn • .
Kada smo ga upi ta li koli ko d rasrieno moze bi ti orkaziv:Ul je u razlicitim
okolnostim., instn,ktor je otklonio komentar at".... rajut i ipak mogllcnosr
_koname solucijc •.
74
75
'T'
CAMP PEARY, Virginia
Lipnja, I960.
Ovogo mjeseea tlaglosok je bio na operaei jama. Trcbali
SOlO unijeri ro "jeStin. u prakricke vjeibe. ukljut uju Ci ru i rrcniranje nasih
·agenara •. Srdiba nas[3vnika u vezi s vjeibama u uporrchi srcd­
srava i konrroli agenar. jos uvijek rraje, all Sc na nju privikavamo. eini se
do oni nasrojc posl jednjeg rjedn. praktickih vjezbi dovesri srva r do
vrhunea - per iii scsr dana inrcnzimih operaeija u isrom . krojcnom far­
nom scenoriju, u Balrimoreu iii u New Yorku. Prorekl i su rjedni ipak
bili najvise posvd.ni dugi m sari ma labor. rorijskog lI cenja osnovnih vjc.
srina eeriri glavne rehnicke funkci je: audio'operaeijama, iorogroi iji, lijep.
Ijenjll i petacenju re nevidlj ivom pi sanj".
Audi o-op.roeije snima nje rekfonskill razgovora i rozlieirc
drugc ,' rSte prislu1kiv.nja. Najobicniji i najsigumiji naei n snimanja rcle.
fonskjh razgovora jesr ubacivanjcm u rclcfonski ra7.gm·or - ponckad ro
cini unil oteraln i agenr, ali cesce 'c upucuje zahrj ev lokalnoj povc7anoj
slui-bi . U $rano" irrm upumiji je relefonski prij ekid "Cle. Po.
sroje i mali prednjnici koji so mogu smjesriri u ' parat, a odjel 7a tehni t ke
SIUlbe r. zvio ie predajnik , eli,inc olovkc, povezan s prijemnikom u sraniei
la prislu!kivanje, koji se moze posr,viri na relelonske ;icc ilvan prosrorija.
Tdefoni i rdcfon.ke linije rakoder mogu biri karisni za potpuno audio.
-prodi ranjc u p
r
o5Tori je gdJO ,e nalazc rdelolli. Ta rehni ka zahtijcv ••kti.
"iranjc sluSali ce t.ko da >c mogu hvarari svi r.zgovori u sobi, eak i ako
jc teleion 1.akl opljcn. t prcno"ri rcl elonski m linjjama. Ta je rehlJib nn.
zvana mi krofon ..
NaiiednostavniJa, ::I ii ne i bezopasl1a, 3uui o-operdcija IIOmikro[on
J ,-iea. , koja se s.stoji od skrivCJlOg mikrolan. sa ,Jeom koja "odi na mj •.
sto 1.3 p ri slu!kivanje, gdjc postoje pojac310 i magnetolon. No ta je rehnika
n.sigum., jer so slijedenjcm ii ec moie la ko dot i do mj. " . 13
vanjc i priredi ti neugodno iLnenadenjc rehnie:" im • . Medutim mi krofon i
iiea mogu biti spojeni Sa skriveni m radio·predajnjkom i r rijernnikom na
mje.5tu za posluski'anje, koje jc odij eljeno od uredaja za prisluski vanjc.
Prednjnic.i mogu s kueom biti pove>..ni strujom iii rodiri na baterije.
U prislullivanjima instirucija sovjerske vlnde, kineskc te "Ioda drugih
komunisrickill zemalja uvijck su dobrodosli prcdajniei s pri.kJjuckom, jer
• I. de tih z.malj. imaj u dobro org.ni2irane snage opremljene
spekrrom pri jernnika, sposobne d. orkrivaj u lokaeije rndio-prcd.jnika.
so .kipe tcsro krecu pod krinkom diplomarskiJ, kuri,", p' sroga,
kada su kuriri u pred)elu u kojel11 rade nase ap.tatun::, iskl)u.
cujerno. Okolnosri, d.kle, z.hrijevaj u da " 'e n.§e st. nice budu u Illedusob.
nom kontakru kako bi 1I S\ Jkom rrenurku raspolagale porrchnim informa­
cijam. 0 krctanju lurir. i slulbcmka na kOje se slImnja da
se bal'e orkriv.njem mjcsra <insralir. nim prcd.j nicim•.
Prijenosni pretiajnici n3 St ruju vrlo su slitni obicninl:l, osim 510 umje­
,ro beiienog. imaj u ,trujni prijcnos. Njima <e vrl o jeruloslavno rukujc i
r.diti no imaju i jednu manu - rehnickl jc vrlo komp­
ii mano urediri mjesr. s kojih so prislu!kuj e.
Posravljanjc instaiacija 23 prislu!ne uredajc I'""ro z3hri jev. bu!cnje
.ido", podoy. iIi stropova. Tehnic"ke sluibe pribzale su nam r.2Ii':ire
posrupke kojima izvode takve radove, !lajceS':e dij amanrn im bu§ilicama.
No bUSenjc se ne prcporucllje ekipama koje nomaju porrebnog iskustv •.
Dogadal o so c". k i rchni earima da prilikom izvoilenj. radova n3 zidovima
iii srrOpOVill13 prosrorija u kojima je takve ureaaje valj.lo post" vi ri
llcpopravlji vo pogreske. Porrebni su preeizni proracuni i beskr.j no srrplje.
nje do bi so oprema '3 r.kvo radove svda no najporrebnij u, • isrodobno
posrigl. , djena svrha. Uvoil enje pri slusnih uredaja testa zahri jeva dodarnc
tllarcrijale z. m.skira nje izvrsenih radov •. Nasi rehnieari uporreblj avaj ll
plastiku iii kir, Cesto je ro i s"dr., u neki h pedeset boja, koja sc i2vall'
redno brzo susi. U njll je pomijeSana jos i bezmirisna boj' koj' so susi od­
mah, bko bi se posrigao sav<sen sklad 5 osralim di jelo"ima pOl'r;;ine na
kojoj se busilo.
Apararure 2a prisluskivanje relefonskih razgovom obiono ' c sastojc od
magnerofona i aparara 2a regisrrifl nje rada brojtall ika. l\!.gnerofon se
pokrece u rrenurku kada reldon zazvoni iii kad se dignc SluS3Ii"". Brojtvi
Sto se biraju 5 telelona koji se prisluskujc rakoeler se biljc'le na speeijal noj
vrpci. Apararut. za druge operacij e prisl uskiv.nja FM rJdio·pri­
jemllikc, kao liro su SR R'4, "ojnicki prcdajnik domet. 50 do 200 mega­
eikl., slusaliee i raznovrsnc magnetofonc. Kalla pri­
kljut ci, nj mjestu 7.. pris!uskiv311 je sravl j. se II pogon radio·prcdajnik "c­
li ei ne kovceiic. koji emitir. jednu frekvenciju 7.. llkJjuCi v.njc, a d rugu ta
iskl jll civ. njc. No prikljucei z,sao jos nisu usavdelli, i ro uzrokuje pro­
bleme priJikom ukljuCi vanja i iskJjucivanja.
isrra'Jv.cki i razvoj ni programi ove vrsre II Tehnickim su sluzbamo po­
sveeeni poboljs.vanju apararura, b o sro su sisremi llkl juciv.nja i supermi·
nijarurni mikrofoni i predajniei koji bi se mogli po;ravljari u prekidace iii
lltieni ee - !to rakodcr ulnzi u domenu r"zvirka novi h posrupaka. Jedna je
od rill nodh rchnika i akriviranjc zarvorenih rel d ona (slieno .vrucern mi·
krofonu . ) pU5r3Jljem srruje linijom u reldon, be, porr. be da sc o. SOlO
.parn< pos!adjaju komplici rane insralaeijc. Drugo od fascinanmih rjeSenj•
na kojima se sad a radi jest uporrcba infracrvonlh zrako kojc bi zraci le
kroz prozore i "ra':.lc u pred.j nike ra'govore 5ro so vode u sobi s prozo­
rom na koji le zrake usmjere. ne. Tom tehnikom IW::ltR se razgovor na
temelju "ibr.eija glasova no prozorskom ,,,klu.
SljedeCi novi posrup,k jesr uporreb. mikrofol13 u Jedan
taka" orkri"cn ie u orlo\'om kljunu pecara kojil11 se ov jera"aju vai.ni dr·
invll i dokumenri, a koji su Sovjeri poklonili americkom ambas.doru u
Moskvi. Ovaj ga je posr.vi o u svoj kabiner. Ti Sll mikrofoni jednostavni
i7
76
piasricni predmeri koji se aktiviraju na osnovi rreperave opne radio-valom
odredene frekvencije. Opna reagira predajuei drugi radio-signal koji nosi
vibraeije gJasova iz sobe na odgovarajuCi prijemnik. Pecut sovjetske proiz­
vodnje bio je d o. en zaj edno s drugom prislusnom tehnikom, uz pri zoa­
Dje da su Sovjeti nJ tom specificnom polju daleko odmaklj.
)\;a podrucju fotografij e upoznavali smo sc s rmdicitim vrstama kamera
Z' \ opeu upotrebu i za snimanje dokllmenilt;! . T rideselpet-miliroet3rske
kamere, »eX3ct3-, i »penrax« nalaze se moou onima koje insrruk­
tori najvise a jene, iako je kosiueni »minox « za agem3 najsigurniji. Uvjci­
bavali smo i tajno fotografi.ranje kamerama koje se mogu sakriti u kovee­
zie Z3 spis. , medu predmete koji ne pobuduju paLnju - oak i ispod kosulje,
S obj ektjvom poslavljeeUm u iglu kravate. Yjdbe u tajnoj komori usrcdo­
rocil e su se na izabiranje filmoya, papira i razvijaca. U toku prakrickih
vjd bi svaki je ad nas snimao dokumente i obavljao vanj ska snimanja,
razvijao filmove i u tajnoj komori izradi vao fmografij e.
Posao koji nas zaista zamara jest on·aranje i ponovno lijepljenje pi­
sama i drugog saddaja diplomatskih torbi. Cir",· tjedan vjeibali smo vru­
cjm plocama, cajnicima i razlicitim izostrenim prcdrneu.lTIJ od slonovace
s klavi rskih di rki kako bi smo oIVarali kuverte bez ikakva oSlecenja. No za
pisma naje.fikasniji je speeijalni srolio (veli Ci ne kovceZita) koji u oIVoru
plohe ima pj enuSavu gumu . Para nastaje ako se na povts.inu vt ll ce ploce,
k(, jom je ptekrivena posuda s pjenusavom gumom, postavi vbini upi jai' .
a vecinu pisama dovol jna je tek sekunda da sc olVore. Posrupak se
zaveSava upotrebom jasrui: ica za upijanje vlage i prozirnog
Ijepka.
Tojno je pisanje sistem komunikaeija za prikrivanje iIi pre"·,,anje ne­
vidljivih tajnih poruka u nezanimlji,-o pisma. Postoje rri kategorij e tajnog
pisanj.: vlal eU sisteIIl, karbon i mikrofilmi ranje. U primjeni mc krih si­
sterna upotrebljavaju so kemikolije, nnjceS':c u obliku tablet. koj c se t ast va­
raju 11 vodi j pretvar3ju u . rintu«. Tajna je poruka pisana na komadu pa­
pir. naj"i!e kva lime, a za to sluz; drveni supic s pomucllim jastllcicem
Z3 upij anje vlage na vrhu, za!iljeo zi lcrom i potopljen u _timu. koliko
treba da bi se postigao odgovuajuCi dodir n. papiru. Prijc i nakon sro je
poruko napisana papir so mora s objc stranc prebrisati mekanim pamu­
kom, u sva eetiri provea, k. ko bi se gus tocom papi ra prjkrilo da se po
nj emll iSra pisalo. Papir s tajoom porukom stavlja se zatim n3 paru i ula'c
u noku debelu knjigu d. bi bio pod pritiskom. Nakoo susenja, ako se pod
1Il tt al jubic.sti m zrakama iIi M izrazi ro j.kom svjetlu ne moZe vidjeri tajna
poruka, na papi ru se pi!e neko nevino pismo.
Karbon-sistem podrazumij eva upotrcbu papi ra prethodno impregnira­
nog kemikali jom. Karbon se stavlj. na list na kojem valja napisoti po­
ruku, a tajna se poruka ispisuje na pa pir posta"l jen na karbon. OdgO\·a­
rajucim pritiskom olovke posti zc sc da na donjem papi ru ostaje poruka
ispisana nevidljivom kemikalijom s karbona. Normalnn se pismo pi se na
poledini isroga papira na kojcm je i rajna poruka .
Kad primi takvo pismo, agent primjenjuje odgov.IJjuci kemijski fazvi­
ja
c
, nano!'i ga komadicem pamuka na sUJnicut i uskoro sad rlai tajne po­
ruke postajc vidJjiv.
Za mikrofilmiranje potrebna je kamera s malim bzcrnim uloskom
koja mOle snimiti normalnu stranicu pi sma na filmu ne \lecern od [Qcke na
. i • . Mikrofilm se postavlja u tajnoj poruci pteko toCke slov • • i. iIi negdje
unutar reeeniee roboi njeg pisma. lako je oprema za mikrofilmi rnnje
kompromitantn a, sami su mi ktofilmovi vrlo sigurni. GotGvo ih je nemo­
guee otkriti. No potrebna je vrl o briZljiva tehnib razvi janj., jer so olli
,"ago citati sarno mikroskopom.
Tajnt! se poruke mogu pisari na jeziku kojim Sf'. komuniclra s age-ntom,
iIi pak poruka moze biti kako bi se postigb veea tajno,r. Poscbna
grupn unutar Tehni ckih sluf bi ima stalan program prikupljanj, podat.kil
o proceduri c::tri ne n3 post:lma u gOtOVO ",vim zemljama kako se nc hi n:l ·
ru, ill si gmnost nj07.i nih opcracija. Operativna okolic. u kojoj agent dje­
lujc odreduje dtuge det.lje rajne kOfespondeneije: hoec Ii pismo koje sa­
drii tajnu poruku biti posb no medunarodnom iIi nacionalnom poswm,
na postanski pfetinOlc iIi pomocnom Ol gen ru koji sluZi kao adres. t i.
usluge, s krivom iii wcnam adtesom posilj aoca iii bcz tc adrese uopec;
hoce Ii unutro bi ti i sadrbj tOb07.njCg pisma, upo7.0renja 0 sigurnasti, iii
pak nedostatak takvoga upozorenja moze indicirari da je pismo poslano
pod kontrolom neprijateljske slui be.
Strutnjaei takoder raspol ai u postupkom za "dizanje. raj ni h pocuka iz
kotcspondeneije koju dde pod prismotrom. Proe"s so odvij a tako da se
osumnjiceno pismo stavi u preSu 1.3 kopiranje pisam :1 5 ovlazenim li sro­
virna sa svake strane. OdgovarajuCi m pririskorn, kemikalije te na ovlazene
p3pire ptenijeti poruku, a zatim se drugirn kemikalijama poru ka ,.. r:ll.vija«,
Pismo koje je bilo pod prismotrom moze se uputici ponovno po;tom, bez
traga da se njime neovla.s teno rukovalo.
Instrukwti Tehnickih slui bi prikazali su neke ad svojih vjd tina U osi­
guranju prot.iv proval l1 ika, u taj noro ulazenju u tude prostorije, otkriv:t­
nju brava za Sifrom. No to su vee vrlo specijali zi,"ne vjcStine koj e zahti je­
,·nju da <truenjaei Tehnickih sluibi gotOvO uvij ek putuju u zemlje gdjc je
niihov ta.lent neophodan. Kao redovitim oficiri ma zadal ka bit Cc nam po­
tre.bno poznavanje sarno osnovnih vj eStina, a podosta poznavnnja
speeijalillh posrupaka samo zbog toga da bismo znali planirari da
se pozovu sttucniaei Tehnii'kih sl ui bi.
Prije nekol iko tjedana osloboden sam sluibe u zrakoplo,",rvu. Sada
sam civil u Min istafstvU avijacije, k:1o JtO S3 01 j bi o kad:t sam
prije tri godine dosao u Washingron. Moja jc toboinja jediniea jedan iz­
mislieni med Pentagon a s majorom, pukovnikom i ostalom pricom koja
ide LIZ to. No OSt 30 mi ie polobj (sada sam poruCnik), jn sam usao u reo
zervou jedi nieu zra<' nih snag. Agencij c. I to jc imuslj ena iediniea.
78
79
Fergu.son je tjed.n dOS30 i1. stab. i sast.nak Sa mllom z. pocco
razgoyorom 0 tome kako od;el zn zapadn u hemisferu treba noye ofieirc
1.a zadmke - Castro i kllbnnska revolueij . uzrokll ju SYO veCe probleme u
titavo; Lotinskoj Ameriei. Bio sam rawb ran - ie s moiiOl swim
to niima 0 t.1jnom prodornom ag.neu koji opcri" 1I iii I long Kongu.
No Ferguson je ["b o da oakan sest mi cscci. aka mi se t. mo ne svidi,
mogu zatmil d prem;d ra j. Ci ni se da llas ie deset iii pet MCSI odredell o cla
se pri dru! imo odjel u za ••pad.nu hemisferu, pa mol.cla i neee biti t ako
10k Najzad, i ti sati provedcni u labor3lOriju 1.3 ucenjc je7i ka mog" bi
se poka1.oti korisnima.
, u,..
DRUGI DIO
80
WASHINGTON
Srpnja, I960.
Obuka je najl.ad zavrsena. Posljednju nedjelju u lipnju proveli smo
u Balrimoreu. Uvj efbavali smo prae.nj e, urreav.li u robn. kut. i pokusa·
vali iza"i a da to nasi insrrukrori oka no primijete. Svc je bilo sli1:no
r:tniji.m vjezbama u grJdovima Virginije, ako se izuzme da sma radili dan
i noc. te da smo uvjdbavali i horelskih soba, i7.mi'ljanj r
"topic vode« za sl utaj da nas orkriju, pisanje nevidljivih porub i nekn.
liko tdih vrsta s.st anaka s agentima. Yeeini je ipak posl o 1.0 nlkom da
nckoliko rijcrkih slobodnih nocnih sati provede u 03zi, n3 East Baltimore
Srrccnl- svlacenje je bilo ludo!
Camp Peary napustio sam pomij eSa nih osjeeaja. Bio je to livot u izo·
Inciji, ali u klubu je bilo zabavno - bar, stolni tenis, sah. Najvi! e ce mi
ncdosrajari 3ricb.ki rrening i gimnasricke vjcZbe.
Nakon kratkog odmor. svratio sam k Fergusonu,* koji me predao per·
sonalnom sluibeniku U odjelu zapadne heIDis!.re. Cinilo se da me ovaj
nijc ocekivao. sam nekoliko sati, a zarim me poslno u slui bu za
Vcnczuc1u koja se, kako sam orkrio, sastojala od seta i sekrerarice, a sada
S;tlll lU bio i ja. Dio smo treee grupacijc u odjelu za zapadnu hemisferu,
koja pokriva bolivarske (Simon Bolivar, 1783-1830, tezio ujedinjavanju
ju'l. lloamerickih zemalja u nezavisnu jaku drz. vu - prim. pr. ' zemlj e:
Vcnczuelu, Kolumbiju, Ekvador, Peru i Boliviju, no obraduj emo i stvari
kojc su u vezi s ni zozemsk.im orocima Arubom i CuracaoID, z.atim Bciran­
skorn Gvajanom i Suri namom. Prv. grupacija imn Meksi ko i Cemr.lnu
Amcriku, druga Karibe, tetvrra Brazil , a peta konrrolif3 Urugvaj, Parag­
vai , Argenriou i Cile. Kubanske stvari koncenrrirane su u specij .lnoj gru­
paciji, ali paravojn. opc.raciia (kao da se pODavlja slucaj s Gv. remalom, nl)
nc mogu dati vi §e deral ja), ima svoje izvorisre u QU'frers Eyeu. Preost ail
dio odjela nal azi se u Barton Hallu, u blizini Ohio Drivea i POlOmaca.
Odiel za zapa dnu hemisferu, jedini od svih u Tnjnim sluibama, nijc
smieSlcll u zgrad. ma dul. Reflecting Poola. Svc sam viSe dobiv. o dojam
koko os,"li dijel ovi Tajnih slui bi s prezirom gledaju n. ta j odjeL Cini sc
do je fi l.icko razdvajanje odjela od drugih u T . jnim slulbam. urj cc. lc) na
,.
83
......
to da se na nj gleda kao na lena pukovnika ]. c. I(jnga,* koj i je vee
nekoliko godino set odjcio za zapadnu hemisferu. Drugi razlog rom preziru
(euo sam 0 tome price J OT-ovaca koji su bili dodijelj eni drugim odjelim.)
jest taj sto je "tCin. n.cclni ka u odj elu - sefova grupaeij. i k fov. pod­
ruenih staniea - pravo bratstvo bi vsih ofici r" FBI-a koji su 1947. goci ine,
b da je CIA preuzela obavjeStajnc poslove FBI-a u Latinskoj Amcrici, pri­
Slupili Agcneiji.
Sranjc z3bri njava, zovu nas ) odjelom II papucama.l , iako se najus­
pjd nije operaci je ubaei v. nj a u komunisticke panije odvijaju upravo u
Lati nskoj Americi. Zapravo je odjel za zapadnu hemisferu ptvi dosao do
tajnog Hruscevlje"og referata na 20. kongresu KPSS-a, koji je Ageneija
objavila mnogo ronije nego Sto su to Sovjeti zeljeli da so dogodi. Uosta­
10m, svatko zna i za Gvntcmru u. Problem je da svu slavu za ta supeIdos·
[j gnuca ponajvi se uiivaju oficiri iz odjela l;1 Tstotnu Evropu - orrobani
strucn;nci iz Berlina i Bec.. Vidjet cemo bko ce na nas gledati nakon >to
se rij eSimo Casrra!
Ne mogu bas reCi da sam Iud od srct e zbog posla koji sam dobio.
Nasl ij edio sam st ol pun teleksa i relegrama s kojima nitko nista nije
napravio. Pokusaj da se u svemu rome urvrdi ntki red upravo frusrrira.
Gnj avio sam Ijude da mi pomognu urvtditi Sto wac.: sve one sluzbene oz­
nake, [ko 0 cemu brine, 5( 0 je mJnjc a sro vise vlinO. GI::lVnina mojega
posta !>vodi se na to da provjeravnm imcna i sre.dujem izvje;raje.
Moram iz izv;eStaja otklanjati pogreske u pisanju, daktil ografske
pogre.! ke i krive interpunkcije - bo da sam nekakav urednik - te da ih
zatim bl;em na stampanje i distribujram svakom uredu Ageneije i vladi­
nom minist. rstvu koje za njih pokazu;e zanimanje. Jedva da sam se mogao
posvetj ri sadcia;nim posl ovima. Predstoji mi da Venezuelu srudiram kod
lako bi svi ti izvjdtaji ipa k imali neki smisao - slieno vrijedi za
Latinsku Amcriku u cjelini. Svc sta sada zoam jest da oni moogo tOga
zamjeraju SAD-u, bolje receno dol aru, a moja jedina iskustva s toga pod­
bila su ograoicena na nekoliko putOI·onja iz zadnvoljsn'a u
Havanu i duz meksi Cke granice - a to nij e wanje primjereno jeJnom pod ­
ruenom covjeku zadatka.
Provjeravanje osoba jos je gluplje nego pripremanje izvjdtaja. Prvi
slub j koji sam dobi o ticao se sr. novitog Josen Diaza. Nisam niti ponli ­
sl io da ;e to toli ko ime. Kada $Jm iz odjela za obradu poda,
tab dobio Sto sam bi o trau o, orktilo se da tamo postoj e tisuee podataka
o Ijudima s ta kvim imenom. Zahtjev od;e1u 7.a obradu podatab rrcba
sadd."v"ti datum i mjesto todenja i drugc podat ke 0 identitetu. Mnog.
imena ko;t sad. valja provj eriti posl uZi r ce podru7. llici Standard Oil a u
Venezueli - ofi cir sigu mosti kompanije tJlti; e je bio covje.k FBI-a. Provje­
rava u Cl A potenei ialnc venezuelanske namjeSteo.ike prije nego Sto ih se
primi Il3 posao, nasto jeCi da so rij esi losih momaka.
svakodnevnog posJo valja nclako ispraviti - ne mogll
provcsri nekoliko godillJ mdeci fla izvjeSrajirna i provjer,lVajuci imenJ.
WASHINGTON
Kolovoza, 1960.
Mora da postupam sasvim ispr:l \ no - gorovo me strah da 0 rom e; i
mis.!im - no ima izgl eda da dobijem podrucni zadatak i pri je nego Sto bih
to mogao i zamisliti. Jlleer ujutro upi tao me sef slui be, C. Harl ow Duffin ,.
;eSlm Ii zainretcsiran za posao II inozemsrvu, jer da on zna da se sljcde­
ceg mjeseea otvara mjesro operati vnog oficira u QUilU (Ehador) Ie da
bi on mogoo vidjoti sro se dade No, upozorio je, nilko nt govori
o rak"ilJ1 zadacim:l prijc VfcmeO:J , p:1 raka i ja mora m surjctj dok me on
nc obavij esti. SljedeCi m;esec! Ali ic rekao da neeu krenuti odmah. Naj­
prije moram zaista nauciti ! panj ol ski, sl ijedi pOSlupak u Minislarsrvu vanj­
skih posloy. - mno!.i na deral ja 0 kojima najprije val;a poveoti racuna.
JUGer ujuteo uzeo sam iz sillibc za Ekvador knjige i neSto materi; al"
s aktualnim informacijama. Cirom ih umjesto da radim svoj posao.
Banana-republike i neraz, ijenost ! Ekvador mora da je kJasiean primjee:
zaostao zbog svojih ll nutarniih proturjecnost i, zemljom upravlj a privile­
girana oligarhija, jaci sll sjcdi jednosravno su proguta!i gokme [e[itorij e
koje Ekvador n.i ;e mogao obeaniti .
Prevladavaj uca medunarodno realoose za Ekvador je'" Peru i pro­
rokol iz 1942. godine, na cinien u Rio d" Janeiru, gdjl jc Peru uspia sa
svojim zahtjevom za vi se od trecine onoga st o su Ekvadorci smatrali svo­
jim dd.avnim teritorijem. Srpnja i kolovoza I941. nakon neuspjeha pre­
govora ko;; su trajali nckoliko mj cseci peruanske trupe nadj.ca.!e su
obrambene snage Ekvadora na jugu i u podrucju ismcne Amazonije.
Nakon kraci.h prcgovora bio je potpisan protokol u Riju. Peru je dobio
sporna podrucja, uglnvnom amazonsku dzungl u. To je, naravno petuan­
ska mana medalje, ali EkvaJor neee nikada zaboravili da jc protokol u
Riju morao potpi s"i pod pritiskom. Sj odin;ene su Dri.ave vc1: bile u raru,
mir u Julnoj Americi upr3\' o nam je zbog toga trebao. lako jf peruanska
pobjeda 1941. bila tck najnovija u nizu sukoba koji rr a;lI jos iz prel­
hispanske po"ij esti, z. Ekvador, lako pobijeden i raskom.dan silom, pro­
tokal iz Rija izvor je nacionalnog poni zenja koje traj e vee gOl OVO ciravu
jcdnu geoeraciju. Amcri i' ka je vlada II svemu tome w abjno angai i­
r.1I1a, jer smo mi promaknuJi pregovorc 0 protokolu i jos smo uvijek
oJt:ovorni za pritisak do kojeg, je tada doslo, zajedno s drugim garanr­
nito silama: Brazilom, Cileom i Argcllt inom.
J dok je Peru veli ka medltnarodna realnost zn Ekvador, domina mn.
lJolJt,rnja stvarnost jest podjel a zeml jo izmedu planinskog di jel:t i
lako Ande dijel e zeml je po srcdini, istocno je prctL7.no tropska
dzungla koju su razdij elili amazonski porezniei . Pri;e nekoliko godino
obavljena su isrca?iv, nj, nafrc, ali jc ei ;en. n,frovada prcko Anda veea
no bi donijelo same otkrivanje. Istoeni dio sa svojom rn' trb nom
popuiacijom ukljucllj uCi tu i mal obrojne Indijance, znaci vrl o malo II naci­
84
85
.....­
onalnorn zivoru. Osrala dva pocirucja, ViSO[ 3VOI Anda j pacifick o. obala
1
gurovo su jednako podijeljena po prosronl j nasranjenosri, a interesi su im
ttadicionalno sukobljeni.
Do oslnbodilacke te"olucije u Ekvadoru doslo je 1895· Glavna je
inva bila Ctkva. Tada su prevladavaj ucc snage s obale, koje su vodile
revoluciju, prcll zclc konttolu nad poli[ikom iz ruku rradicio­
nalnih veleposjednika iz sijera. Crkva je bila odvojena od driave, uvcdeno
je obavezno skolovanje, gradanski beak i razvod, a velika su cthena
dobra konfiscirana.
Nakon eevolucije 1R95. liberalna je partija dominicala politikom Ekva­
dora. Libeeali su se ud.ruiili s konzervat ivcima u zemljoposjednicku aei­
srokraciju, a vrlo Sll se malo promijelliii i uvjeri za golemj diD sranovni­
ltva koji je ostao potpuno izvan vladajuce stru.kture. eak i takva, politika
Ekvadora u dvadesetom stoljecu nije tek ponovljena povijest zestoke
botbe konzen'ativaca i liberal " za vlast - ona to dodu!e jest, ali je to
sada mnogo \"i se. Ekvador ima jednog od najupecarljivijih latinskoame­
eickih politil'ata stoljeea: to je Josl: Matia Velasco Ibarra - predsjednik
koji j< p"novno izabran peije dva mjeseca. Ovo je cervni PUt kako je iza­
btan za prcJsjednika. Nijedan od njegO\'ih mandata nije zaveSen ptirodno.
Od tri mandata dva su zavesila prije ustavnog roka zbog vojnih puceva
pIori" njcgove vladavi ne.
Vebsco je nemiean du.h ekvadorske politike, izvanredan govornik cijoj
se reroril:koj sn:J.z.i mase ne mogu oduprijeti. On je aurorirarist koji vrlo
teSko dijdi vlaSt s Kongtesom. Njegova je politika besprizivna, a takav je
i njegov ll.:Sroki temperament. Dol;ni u sukobe na mnogim polirickim pita
jim., dobivajuci poddku jedanput jednc, dtugi put druge politicke pat­
tij e. Pobijedio je na lipanjskim izbotima "eei nom kakvu nikad nije imao
ni jed an ekvadotski predsjednicki kandidat. Postigao je to u svom tipic­
nom stilu. N:lsrupio je kao nez:lvisan kandidat, ujcdinjujuCi se sa siro·
masnim maS:lma z.estolci_rn gOl/orima protiv vlaclajuc:e oligarhijc, koja,
govorio je, podthv. kandidate l.ibcraloe i konzcrvativne parrije. Pozvao
je DJ tt'mcljne ckonomske i socijalne promjene, na, raskid s vladavinom
oligarhiie i politi ckih glavd ina, na ptavedniju raspodjelu narodnoga
dohotka. Takvo obrabnje donijclo mu je gOtovO 400.000 gl.sova, bila je
to pobjeda kojom je unistio protukall didate. Njegova prijetnja ptotokolu
iz Rija u IOku bmranje utinila ga je vodom ekvadorskog oacionalizma.
Vel'asco rreha prCl17.D1C dUZnost u rujnu, ali stanic:l u Quiru ne
ieli 'c kladiti koliko to on izdrZati. Nakoo sto su tri ustavna ekvadorska
prcdsjednika odslul. ila svoje mandate, mozda jc nest.bilnosri clob o ktaj .
Velascov mandat traje cctiri godine. No vodeti tacuna 0 tome da jc on
sedamdeseti predsjcdnik Ehadora u ]"}O godina nel.avi sno­
sri , nitko u to ne moze biti previ Sc sigutan. Nadam se da t u imati ptilike
vidjeti StO ce se dogoditi_
WASHINGTON
Kolovoza, 1960.
Znam da sam ptevi 'e nervozan i nesttpljiv, ali i'i nilo mi so da eu po­
ludjeti u rom tjednu odl uke. Najzad me Duffin POZV30 i saoptio da je sei
grupacije Edwin Terrell, " odobrio moje imeoovanje te da je rcagiranje iz
ureda pukovnika Kinga , okod.r povoljno. Sluibenik koji jc dosad tamo
radio teeba tek u rujnu preuzeti duinost sefa baze u Guayaquilu, no sta­
niC3 zahtije\". da Se za mjena nade odmah. Sci osoblja zapadne hemisfere
uprovo srcduje svo Sto je pottebno da odmah zapocnem s punim "jdbama
iz jczika zajedno sa svojirn nastJ vnikom, kako bih sto priie
bio spreman da podem u Quito. Moj toboinji stacus jest - pomocnik
atasea u politii'koj sekciji ambasade SAD-a, Sto wati da eu imati diplo­
marski srarus i »unurarnju vezu« sa Srare Depanmenrorn kao njegov sluz­
benik inozemnih sluzbi .
Duffin mi je rada otkrio tajnu. Rekao mi ie kako je odreden da slje­
det eg Ijet" pode u Quito kao sel stanice i da je upravo to razlog zbog ko­
jeg. je Dj egov izbot pao na mene. U meduvremenu, dodao je, radit eu za­
jedno s jednim od najboljih sdova stanica U odjelu zapadne hemisfere, s
Jimom Nolandom. J bez obzira na to Sto mi jos prestoji svladav.nje
spanjolskog:1, a j Srare Departmenru je potrebno vrijeme da sa svoje SHane
upotpuni toboznju sliku 0 meni, Duffin mi je rekao kako se nada da cu' u
Qu.icu biti prije BoZica.
Dogovorio m; je sastaoak s Rudyjem Gomezom, sefa od­
jda, koji je dao svoj konacni pristanak j upoznao me s nekim manje vaz­
nim zadacima osoblja. Grub je i osoran tip. Ne podizuCi pogleda, rebo mi
je da., ako nemam iole valjana razloga da ne odem u Quito, jednostavno
ell lDorari tarno oti6. Odgovorio sam mu da zelim iti} odigrao sam to
kako je trebalo - i dobio njegovo odobrenje. Jedan sam od prvih iz na!e
klnse JOT-ovaea koji je dobio p"drucni zadatak - jedini za kojcga sam
da ce sli ean z.datak dobiti prije mene jest Chtistopher Thoren, " koji
jc o"oga mj esec. odreden da pod kapom State Dep:mmenra ode u Ujedi­
njr-nc n:uode.
WASHINGTON
Kolovoza, 1960.
Upoznavanje Ekvadora istodobno covjeka i I Otn::t l.1ltlJe. Nori
Kongres s Velascom, izabra n u lipnju, orvoren je 10. kolovoza, iako je Ve­
lasco rrebao prenzeti dui nost tek I. rujna. Ako je ponasanje vebskista u
Kongtesu iole vrijedan pokazatelj, nova je vlada daleko vise paznje poklo­
nila progonu pristasa ptedsjednika Poncea, vlade koja odlazi, nego svojem
86
87
..,...
programu vodenja zemlje. Vebskisti imaj u yeti broj glasova u Kongresu,
ali su ipak 11 neznatnoj veCi ni. Prilikom orvorenja., za koje Sll bili priprem­
Ijeni godisnji iZy jeSfaji predsjednika Poncea i predsj ednika vrhovnog suda,
Ponce jc bio nadjacan uvredam. i izvrgnur ruglu bucnih provelaskisra s
galerija, bilo ga jc nemogucc curi u roku njegova govora od tri i pol sata.
Prcdsjcdnib vrhovnog suda, koji je govori o nakon Poncea, ,Iusali su pak
u ri sini i s postol'anjem. Orada su sjconice Kongresa bile posvecene napo­
rima vdaskisra da se diskredirira Ponceova vlada, a dva najvaznija Pon­
ccova ministrJ, za unurarnju !\igurnosr i za vanj ske acinose, bila su primo­
[ana na osmvke, radije !l ego d:1 se slioce s poni zenjem u kongresnim inrer­
pclacijama (poliricko ispitivanje).
Napadi vc:iaski sra 11:1 Ponceove prisr3se i na Pancea samoga odeaz su
rradicionalnog supa rnisrva, ali su poscbno akrualni sada kad se velaskisri
pocinju osvccivari za ,, In.d ine represivlle mjere peema njirna u roku izborne
bmpanje, pa i ranije. Mozda je najreli od svih bio incidenr u velaskisri/'­
kim dcmonsrracijama 19. oi ujb. kada su perorica prisra,a novoga pred­
sjednika bila ubij ena, a vi se ih jt ranj eno. Demonsrracije su bile prireJcne
u cast Velascova povrarka u Quiro u pocerkll polirickc kampanje nakon
njegova visegodisnjeg dobrovoljnog izgnansfva u Argentini. Kampanja ve­
laskista koja je uslijedila bila je usmjerena prije protiv Poncea i tradicio­
nalnih ekvadorskih oligarhija nego Sto se odvijala u maku podrske poli­
tickim stavovima za koje so zalagao Velasco. I dok su osnovne reme nje­
gova politickog programa u kampanji usmjerene na rdorme za pravedni ­
jom raspodjelom nacionalnog dobotka i za efikasnijom vladinom admini­
srracijom, mnogi su sl.(t.:pricn.i prema njegovoj osobnoj srabilnosri, kao i
prema njegovoj sposobnosti da razbije moe stotinjak iii ndto viSe obirelji,
koje vee geoeraci jam a kontroliraju zemlju.
N arod je, u ,vakom <lubju, pri.hvatio 000 Sto je Velasco govorio, jer
su gotovo nt'shvatl jive nepravde i sitomasrvo ove zernlje izuzetno rdki.
Ne sarno da je Elevndor moida najsiromasnija zemlja Juine Amerike
prema godisnjcm dohotku po stanovni kU' (220 dolara - otprilikc jedna
trcCina 3rgeminskog, a manjc od jedne dcsctine naseg), nego je i taj niski
prosjecni iznos gotovo Il csJwatJjivo podijel jen. Jedan posro Sr;1110ynisrva
prima dohodak usporediv s arnc.ri l' kim standardima, dok gOtovo dvije
trecine Ijudi dobiva prosje':no po obitelji oko 10 dolara Te donje
dvije treCine, koje pretel.110 cine Indijanci i Ijudi mijeSane krvi, jednOstavllo
su izvan novtJ l1c pri vl" cdt:', porpuno podcijenj cn_i i bez ikakva socijalnog iii
ekonomskog sudjcl ovanja u Ilocionalnom 7.iVOtu.
Osim mwu onima koji bi mogli hi .. i oprecna opredijeljeni, opce je
mis ljt:nje da je korijen ckvadorskib lu:ajnosfi u p,"vu posjcJovanja zemlje.
Kao StO je to slucaj i drugdje, nnjbol ja zemljisfa ptipadaju veleposjednicima
koji zaposlja vaju relativno malo seoskih " dnjka i tako pridonose sve
nez:'Iposlcnosri U llrbanj,m sredinama. N3 m:1 hm pJrCel Ol mJ ne moze
,e proi zvoditi vi§e no Sto je jed". davoli no da se ptdivi. C:lk i nJ obali,
gdje Se za gOlOvO prodaj u banane, b Ya, kabo i riu. , cijene 5U poraslc na
Jn31im i srednjim posjcdima. Flukw irajuce cij cnc, teiikoce u plasmanll,
n.davoljni lu:ediri i nedostltna tehnologija uzrokuju ni sku produkt ivl1ost
i Ilesigurou egzistencij u unajmljeni h radni b.
Sroga su .grarna reforma i stnbilno z. 'erve od presudne
vawoSti za ncophodan ekonomski razvitak prije nego sto se Ekvador
uopce moz.e upustiri u investicije U obr3lovanje, zdravstvo,
iZgJadnju sranO\'3 i drug. podrucja podizanja standarda. Pob zatelji su
ripien; za sitomasne zemlj e: slaba ishranj enost, visoka ucestalost mabk­
S:'l losri prouzroccna crijcvnim namemicima zbog lose pirke vade; 370.000
"jeee ove godine neee ici u skolu jer za njih nema ,kolskog ptosrora;
ncdosf.j. 580.000 sranova u zemlji koja ima 4,300.000 sfanomika.
Izlali iz bijede ffai.e se i u i izvan nje. Na pla nu vanjskih tj de­
nja Ebador ulaze napore kako bi sr.bilizirao <ij ene li to padaju sve nize,
a poslj cdnjih godin. srala n pad cijena im:lo jt bo posljeJi cu povecanje
proilvodnjc svc Z:HO Ja bi sc uspio zadn3ri uvoz. . Od vd ikc je
i pomm: iz inozemsrva S(Q it.: dijelom osi gurav;1 Minisrarstvo za meuuna­
roclnu koopcraci ju, koje ima jcdnu od svOjdl mi sija u Ekvadoru. Unutat
zemlje vlada Ekvadora mora pri premiti program refot mi: ngrarou reformu
s ciljem pOf3sra produkth'nosti i veceg !)eoskog sf.-.1 novnisrvai
fi sk. lnu reformu kako bi se pove6 1i pLibodi od poreza i omoguCila
redistribuci ja dohotka; admini strari vnu reformu kako bi se vladina adLni­
nisrracija ucinila efikasnijom, kao i nebrojeni posrednici koj i uzivaju pOt­
punu 3uronomiju - i, na;zad, da suzbije korupcija. Vee Sc priptema
pokret za u.kidanje zavisnoSti od posjeda, koja se ovdje naziva buasipungo,
ioko je vladina zemljisna politika i bila llglavnom orijenrirana no koloni­
l 3ciju i o[varanje novih posjeda, ali S ogranicenirn uspjehom. Sni;.,wanje
stope popuiacije, sad:) ona iZllosi 3,1 posta goJisnje, ad nesllJl'1l1jive je
VJ;L1Qsri, ali nOlila;',i no 7.aprekc: u,hjed tradicije i politike katol icke Ctkve.
N3 neki narin svi Sll ri programi usmjereni ka podizanju stope ekonom­
skog raSta i pOl'ecavanjll srandarda zapoStavljenih dviju tre6 nu stanov­
rustva. Obebvajuti re reforme i poveeanje standatda, Velasco je odnio
senzacionalnu pobjedu . Uskoro ce imati prilike da se iskafe.
WASHINGTON
Rujna, 1960.
Vee sa m nekoliko rjedan. 1I Arlingtonu, gotovo cijelo vrijeme uCim
sa svoj im insrruktorom iii u I.bor.torij u, gdje sluiim magne­
tolonom. Vjctojatno t u lI citi je>ik sve do studenoga, kada bib tt <, bao uci
II Stare DepaIlment i poh.oori dvotjcdni orijenracioni lecaj u ramosnjem
i.n.titufu 7.3 si ul be u inozemstvu. U meduvremcnu prcstaO S31ll svnkog
ju.tea vidati Dll ffin a, vise vremena provodim srudirajuCi t azoovrstan mate­
riial u sluibi z.J Ekva dQr.
88 89
..,....
Vel asco je soda prcdsjednik. Njegova je inaugur:lci ja ispala poncSro
dmkCije, jer se odlazeti predsjcdni k - Ponce E.nriquez - povukao. Sat iii
neSro prije same aremonij e Ponce je predsjednicku vrpcu dao por­
predsjedniku, koji je izvrsio {ormalnu predaju vlasri.
Vebsco je vee na samom p0Cerku povukao dva poreza koja su se ricala
operacij. nde sranice u Quiru, ali i drugih stvari kojima smo se bavili.
N'jprije pokuhva orpusriri sve vladine slu:i. benike koji podrfavaju Poncea
i, drngo, pokrenuo je grani':ni problem s Peruom, proglasavaj uti prorokol
iz Rij a nisravnim.
Ncposredno nakon sro je preuzeo vlasr, \ 'c1a,(o je oslobodio duinosri
cerrdest!r i osam oficir3 i sravio ih na raspolaganje obrane.
To je prvi korak prema penzioniranju. A vetina oficira daju podrsku Pon­
ceu. Velasco jc rakoder poceo s cistenjem u driavnoj policiji, maknuvsi
najprije dva srarija pukovruka, g1avne agcnte povez:me s stanicom.
Uhapseni su i opru' eni da su sudjelovali u izgredima 19. ozujka.
Daleko ozbiljniji bio je prisilni odlazak operarivnog oficira sranice, koji
je radio roboze kao predsravnik u oper"tivnoj misiji Ujedinjenih naroda na
programu uprave za medlln. rodnu koordinaciju i pomoc. Oficir nase sta­
nice Bob bio jf posebno eksponiran upravljajuCi nemirima
19· ozujka. Bilo ga jt vrlo lako idenrificirari zbog njegove svijerle kose i
boje koze - gorovo je bio albin. Gorovo isrog trena bd je Velasco bio
inauguriran, Wearherwaxa i Jima Notanda, stan.ice, upozorio je Jorge
Acosra Velasco, * ptedsjednikov netak i obireljski miljenik (on nema djece),
da Weatherwax mora napusti,i 7.emlju kako bi izbjegao da se naae na
popisu opwl.enih za do!;aJaje I9.ozujka. Acosta, bli za k ptijatelj i Weat­
herwaxa i Nolanda, 07.naoio je ro kao prijateijski savjet, a ne kao sluibeni
cin. U svakom slnc"ju se SIOl io. i Wearherwax je sada u Washing­
[OOU uruci vrijeme dok se ponovno ne vrari.
VI.djne cistke vodi Manuel Araujo Hidalgo, koji je kao predstavnik
provincije Pichincha (podwcjc Quira) bio izabran u narodnu skupstinu, a
sada jc minisrar u vl.di. Bio je imenovan nakon sro je Velasco vee prvog
tjcdna najurio rrcmijera. Araujo je morao na pustiti skupstinsku sroli cu, ali
je s.svim jasno da je on vodja Vebscovc rulje.
Araujo je krajnji IjeviCar, o,vjedo';eni branilac kubanske revolueije
- zaisr3 krivi t:ovjck z=t naj\'ai niji posao u unut3rojoj sigurnosri , Posebno
je neprijareijski raspolozen prema Sjcdi.njenim Drlm' arua. Srani ea se pri­
bojava da bi on mogao sruliti program narodn" pomoe; , jer je on odgo­
voran i za Jrl.J\'nu policiju, Stva.rnl je opasnost da bi svi Haji napori,
usmjereni n.l pobol jhvanjc vladinih sposobnosti za si gurnosr u okviru
I'riprema za II. inrcl'americku konlerenciju - do kojc preostaje jos sest
mjeseci - mogli propasri.
Araujove cisrke nc pogaaaju sarno vojsku nego i policiju. Meau eivil­
nim vladinirn sluzbcnicima rakoder St: odsrranjuju Ponceovi privrienici,
cemu je osobiro pridonio Kongre, llkidanjem zakona 0 napredovanju u
90
graaanskoj sluzbi, donesenog u doba Ponceove admjnisrr3cijc. Velasco
oci.ro zeli da vladu t ine njegovi viasrili Ijudi.
VeJaskova deklar.cija u nj egovu inaugumlnom govoru kako je pro­
rokol iz Rija ni sravao pronZIocila je nervozu i Strah da bi debara 11 rome
mogla uprop.sri ti inrerameri cku konfercnciju. Ekvadorci, izvan svake
sumnjc, podr7avaju Vela«. u roj srvari, no on se njomc kari sri do bi
svako suprorsravlj . nj e svojoj politici proglasio anriparriolski m i pokula­
jem do sc prejudicira inaco najpovoljnije rjdtnj c roga granicnog probl em • .
Upravo jc ro bio razlog da konzervalivna panija i krUanski socijali sri ,
Ponceovu :1dministraciju, nisu u isro vrijcme izrazaval i o[varcnu
opoziciju Veloscu.
WASHINGTON
Listopada, 1960.
U dokumcntima smba za portebe operacija sroniee u Quitu i nloj
podreaene baze u Guayaquilu saddaoe su vrlo briZlj ivc analiz. operarivne
okolice, koja je uvijek oh it unurat koj ega se podllzimaju operacij e. rako
analize sadrie i procjene rakvih ('inibca kao Ito su signrnos( i pi tanje
zastire Ijudi CIA, naj v,'>. niji se dio ipak bavi neprija[cijem.
KOMUNISTICKA PARTIJA EKVADORA (peE)
lako je Komunisricka parrija bila u legalnosti od drugog svjerskog rata,
nibd nije imala mogucnosr da srekoe 5000 porpisa porrebnih da israkne
svoje kandidate u nacionalnim izborima. rsrodobno P.dro Saad, generalni
sckre,"r pattije, drb o je mjcsro kao sluzbcni radni cki senarot , obale od
1947. do prosloga lipnja, kada je f> io porazen zahvaljujuCi operaciji poli­
ricke akcije nase baze u Guay:tquilu. (Sell .1t Ekvadora ima sranovir broj
. senato" po >. adarku . s obale i iz sij cra koji predsravlj aju posebne inte­
rcsne grupaci je, kao s[a Stl radni sryo, crgovina, obratovanje, polj opri vreda,
vojne slui be). Nasa stanica smalra da je II cians,,'u PCE orpril ikc rooo
pripadnika, a da moida jos risueu pripada Komunistickoj oml adini Ekva­
dora (JCE). GOtOVO svi clanovi Nacionalnog izv rS nog komircro PCE pot­
jeeu iz Guayaquil a. S obzirom na sve veea kinesko-sovjerska razmimoila­
ienja, ru.kovodstvo KP Ekvadora podrz.va Sovjere, iako nekoliko funk­
cionera s podmcja sijera, pogolOvo u Quiru, pocinj e do .Ie sve vi se okrd e
prema militanrnijoj kineskoj po,.i ciji.
U ovogodi,njim izborima PCE se udruzil a s Iijevim krilom Socijali­
sticke partije i s okupljenim nnrodnim snaga ma (CFP) da potpomognu
Ijcvicatskog kandidara za predsjednicki poloiaj, rekrora sveuCilisra u Gua­
9
I
........
),aquilu, koii ic osvoj io .arno 46.000 glnsova - svega 6 pOSIO. U svakorn
snagu komunistickc parrije ipak ne mo,cmo mjeriti sarno brojem
g1asova nego i snagom sindikalnih, studcntskih i omladinski h orgalliu­
cij a, na kojc ona ima jak utjecaj.
SOCIJALISTICKA PARTIJA EKVADORA (PSE)
Iako daIcko brojnija nego PCE, Socijalisri(,ka jt mnoge godine
sUIadiva]. S komunistima 11 vodenju radni ckog pokreta. Kcdavno sn so
socijalisti podijeliJi na desnu strui u koja je formirala SOYcz s liberal nom
p.rtijom U ovogodisnj oj neuspjeloj prcdsjedni ckoj kampanji Galo Plaze,
dok je Iijeva sttuj a gins,," zojcdno s komunistima i okupIjenim narod­
nim snagama.
Zbog svoje podrSke kubanskoi revolucij i i principa nasiIne revolucije,
lijcvi socijalisri opasni i sre:l ni za americke intcrese. i\1t:auri m njihovi
uspjesi koneencri rani Sll u radnickom pokreru i intelektualnim krllgo\' imn.
Predsjednik ekvadorske konfederacij e radnika je lijevi socijaIist i ,,)"nicki
»senator po zadatku« s podrucja sijera.
EKVADORSKA KONFEDERACIJA RADNIKA (CTE)
Osnovali su je komunisti i socijali sti I944. godine, a danas je vodeea
radni cb konfcderncija u Ekvadoru i cIani ea $vjetske £ederacije sindikata.
Iako je benef3Ini seleretnr Komuni sticke parti je Pedro Saad bio u po­
cetku na celu i CTE, socij.listi su preuzeli vodstvo konfederacije kas­
nih 40-t5h godi na i jos u\'ijck imaj u nominaInu koncrolu. Komunisti su
medurim zudriali drugu pozicij u i sad a se ptiprcrnaju da prC1l7.l11U domini­
ako ne i cjelokupllu komrolu nad konfcdcracijorn. Procjenjuje se
da CTE ima oko 60.000 clanov" - manje od IO pOSto slabo organiziranih
tadni i'kih snaga, ali dovoljno da uztokuj e ozbiljne neptilike.
KONFEDERAClJA EKV ADORSKIH STUDENAT A
(FEUE)
CineCi tradicionalno studentski poleret u Latinskoj
Americi, FEUE - glavna nadon"l na studencsb unij . Ekvadom - pod
uccstalom je, ako ne i stol nom, koncrol om komunista i komll.nisticke
oml.di ne Ekvadora, bo i lij evog krib socii . lista. Njihove glnsne bmpa­
oje ll smjt:rcnc su izravno proti v pri surnosti u Ekvadoru j u Laril1­
skoj Americi, posebno amcri ckog biuusa, a vrlo sn.Zoo izrnbvaju podt­
sku kubanskoj tevolucij i. No pravim akcij ama FEUE je kadra mobilizirati
smdente i ufcnike za i demonsrracije, bo i za propa­
gandne kampanje. Podriavaj u ih Ijevicarski profesori i upravitei ji na pet
ddavnih u Qui tu, Gl1J )'aquilu, Portovieju, Cuenci i Loji.
REVOLUCIONARNA UNIJA OMLADlNE
EKVADORA (URJE)
Godine I959. omladinske arga ni zacije komuni,ta, socijalista i okup­
Ijenih Il:1rodnih snaga osnovale su Rcvoillcionarnu uniju ckvadocske omla­
dine, koj ., je postal. najvaini ji Ij c\·ibrski omladinski poleret. Angaii cao se
u ulicnim demons[racijama, pisanju parola po zidovima, rasruranju leraka,
zastnsivanju - agi tacijama razlicitih vrsca za revolucionarne potrebe. l ako
URJE negi ra da p redsravl ja komunisticki fronc, nasa stanica mi sli da jt
unija pod kontrolom komunisticke partij e i da je naj izravnija i nai opas­
nija prijcrnja terorizmom i oru7.anim pobunJma. lara jc 11 Guayaquilu
nego u Quiru, u oba grada okupIja aka 1000 clanova. URJ E dajc bez­
cezcrvnu podcsku kub. nskoj revoluciji . Nekoliko jt voda unij e putovalo
na Kubu, vjcrojarno na politicko skoIO\·anje.
NEPRIJATELJSKI ELEMENTI U EKVADORSKOJ
V LAD I
Velaskizam kao hererogeni narodni pokret sadrii poJiricke bojc od
krajnje desnice do krainje Ijevice. lvlinistar Manuel Arauj o Hidal go naj­
\Icci nam jr.: neprijatel j II vladi, no i osraii, kao sro je m.inistar za prosvjeru
i nckoliko drugih u mani e vaznim resot ima, lakoder su opasni. St.ni e.
ima sralnn program pracenja Ijevicarskc pcnl:tracije u vladu, a 0 rc:zul­
tatima se redoviro i7.vjcStava ambasador i Sr:lte Department. Osirn naci o­
nalne vlade, gradonaceinici gln.nih gradov" provincija Amboto i Esme­
raJdas revolucionarnj su socijali sti.
KUBANSKA MISIJA
Osoblje kubanske ambasade cine ambasador i funkcionet3. Sta­
Ilici nedostaju konkretne informacije 0 poudci kubanske ambasadt ekva­
dOl;skirn revoiucion;,unim organi zacijnma, no njihovi o[Yoreni komakti s
ekstremnirn lievi carima nc ost.vljajl1 s umnjc. Araujo je njihov . ndeo u
"ladi, a imaju i si roku podrsku lije"ih snaga u ci tavoj zemlji. I dok Sla­
nica poduzima SlO moie da bi se ubacil a u ambasadu - sli ene napore
93
92
--
podll zima baz" u GU')" 'l "i IU protiv konzulat3 u kojem je sarno konw l
- glavni prov.c ud." CIA jest i1.3zv3ti prij ekid u dipl omatskim odnosi rna
posredsrvom propagande i operaeija politi cl« okeijc.
CEHOS ACKA MlSI]A
Ehac\()r je raskinuo diplomatske odnose sa Cehoslovackom I957. go­
dine, no posljeclnjeg tjcdna srojeg prcdsjednikovanja Ponce je primio ccho­
slovackog I'osbnika u Brnil ll, i odnosi su ponovno Staniea
ocekuje da te sljedecill l jed:tna, iii u noSto duzcm razdoblju, Cehoslovaei
pokllSa ti uspost.Vili dipl omarsku misiju u Quitu, u kojoj ce, u to ne treba
sumnj:lti, biti i obnvjcltajni oficir.
Opetaeije koje podu7, imaju stanica u Quitu i baza Guayaquil usmje­
rene su protiv tih eiljev. i vodc se u skladu s uput ama za poslanstva za
Ekvador, koje saddc generalnu li stu priorilel' i eiljeva operacija.
Priorit et A
Plikupl jati i pred, vari obavj eslenja 0 snazi i namjerama komunista
I drugih politickih orga niz:!cij. ncplijatel jski ras poloienih prema SAD-ll,
podrozumijevajuei nj ihovc medllnarodne izvore podrske i vodenj. te nji­
hov utj ec.; na ekvadorsku vladu.
:i1j I; PronaCi agent:! i/ili ubaeiti sredstva na najvisu mo­
gucu razi nu Komunistickc partije Ek\':ldora (PCE), Soeijaiisticke partije
(PSE - rCI' oluei onarne), Komuni.ricke omlodine Ekvado," (lCE) i RevoJu­
cionarne unij e oml adine Ekvadora (URJE) te srodnih organizaeija. Cilj z:
Pronati agema ifil i ubaeiti tennicka sredstv. u kubansku misiju u
kvadoru.
Priorilet B
Pri kuplj ati i predavot i obavjestcnja 0 srabilnosti vlade Ekvadora i snazi
i namjerama disidentskih politickih grup • .
ilj T: Zadrzari agente i druge izvore na n.jvisim moguCim razinama
II vladi, sl uibama sigurnosti i pos<ojeCim politii' ki m organizacijama.
Cilj 2: Z:ldr1. ti agenre i druge ;7_,'o re Ll opozicijskim politii'kirn par ­
tiiama, po••boo medu vojnim liderima koji odgovJr. ju pa rri jama opozi­
ei je.
Priorilet C
Propaga ndom i pSiholoskim r. m im operacij am3: (I ) sija ri informaeije
i mislj.nja koja te sprecavati iii prokomuni sticku propa­
gandu; neurral izjrati komunist icki iii kraj nic Ij eviearski utjceaj u glav­
94
nim masovnim orgaoiz3ci j31n:l, iii pomoci U osnivanju iIi :!.adrl.3vanju
alternativni h organizaeija koje ne predvode komun.i' ti.
Olj I : Ub. eivati odgovarajucu propagandu u najurjeeajnije domace
medije.
Cilj 2: PodrZavatj demokrar.ke voeie polirickih, sindikalnih, student­
skill i omladinski h organiz3eij a, posebno na gdje je komuni­
utj t e.j n.jj.ci (Ekvadorska federaci ja studenara - FEUE; Ekvador­
ska konfederaeij a radni ka - CTE) i gdje bi se demokralski vode mogli
naei obcshrabrenima da se bore protiv subverzijc komunista.
To je prilil'no opsehn zadalak za tako malu stanieu i bazu - iako se
iz bud'era CIA u ovo j fiskal noj godin'; za Ekvador izdvaja ne.stO vise od
5 00.000 dolata. U slaniei u Quitu mine sc: sd, James B. Nola nd; * zam­
jenik seEa (to mjesto je prawo i neee se popunjavati do pocet ka naredne
godine); jedan operarivni ofieit, , to jt posao na koji sam posl. n ja; slu.::'­
benik odgovoran za izvjesr""anjc, John Bacon,* koj i ,'odi nekoliko najvaz­
nijih operacija; slul bcnik za komu ni kJcij ej adminisrrarivni pomocnik (ona
se bri ne 0 no vcu i dobrima sranice, a r:1 di i kao Nolaodo\':l sek.rctarical;
i rajniea - daktilografkinja. Ci jda srani c. uziva zasrirn u okviru politicke
sekeije ambasade, 5 izuzctkom Bob. koji je opera tivni ofi­
cir pod zasrirom sl ui'. he jayne POOlOC; misije Ujtdinjcnih n.rod • .
Baza u Guayaquilu je sa.vim mal ena politicka sekeij a t. moJll jcg kon­
wlata, ru su sef baze Richard Wheeler" (moj prcthodnik u Quiru); jedall
operativni oficir; jedan adminisn;<ltivni pomocnik koji se brine i 0 komu­
nikaeijama; i tajn';ea - daktilogr.fkinja.
Generalne direktive jz uput. '" poslansrva (RMD) uvjdbavaju se u
hrojnim operaeijama (imali smo korisri od agenala koje SOlO bili regru­
draii ) i sada su ejelovito podrobno obradene, najprijc StO se ti ce glavne
st.luice u Quiru, a zatirn j z·., b:tzu Guayaquil.
QUITO - INOZEMNE OBAVjESTAJNE OPERACljE
I KONTRASPIJUNAZA
ECSIGIL To je nai va7J1ij o operaeija ubaciYanj" proti v komllnisricke
113tli je Ekv"dom, Ci ne je dva agenta koji su .:' Ianoyi parriie i bl iski surad­
niei Rafaela Echeverrije Fl Mesa, glavnog lidera PCE u si jeri. Agenti su
Ma.ri o Cardenas,* ('iji jc kri ptonim ECSIGIL- I , re Lui s Varg's,* s kripto­
nimom ECS1G1L-2. Izyjdravaj u vee cetiri godino otbko Sll regrutirani
koo . posjcrioci «, n3kon 8ro su se Tazocarali u svo joj p.utiji. lake Sll agen[i
inaCe bl iski prij arelji i su u stanieu ..1jedno, ne dde sc mno£o jed. n
drugo!;a, rako da ako jedan mo," orpasti , drllgi nece biti orkrivell . Raz­
dvojenost jc provedcna ,3[ 0 da ne bi mogli su.radiv:ui n3 onome 0 cemu
izviesmv. ju.
-
95
Cardenasom se upravlja posredstvom M:mia Cabel" de Vac.,," proiz­
mlijeka iz Quito, koj i je u [Oku drugog s"jetskog rata sl uZi o u
americkoj \'o jsci i r ostao :Lmerickim gradaninom, a po rata
vratio se u Ehador_ Ozenjcn je Amcrikankom koja mdi kao imcndanr u
amcrickoj ambasa& Vargas prima upute od Miguela Burb:lllova de Lare,·
sefa ureda Pan American-Groce Airwaysa na aerodtomu u Quitu. po­
srednic.i ne 1-naj u jedan za dtugoga, iako sn ki od njih zna da izvj.staje
prcdaju i Vargas i Cardenas. Odvojeno se sasraju s ofi ci rom za izvj.sraje
na;c stanice, JOhll 0«1 Baconom, koji rukovodi ovom operacijom.
Jako ni jedan oJ .Ivojice agerlOtJ nije na nekoj vJ.znoj izbornoj funk­
ciji u paniji, izvantedno su bliski Ech(' vcrriji i upuceni u [Ok donosenja
odluka u Quitu. Dobivaju informacije ptakticki " svakoj v, f noj stvari, tako
da ECSIGIL-projckt racuna d;, otprilikc svakoga tjedna salje u Washing­
ton pet iii k st opscinih oba\"jeStajnih izvjdtaja.
ECFONE. U toj operaciji sudieluje jedan agent ubacen u komuni­
sticku partiju i njegov posrednik. 1 oni i7." jcStavaju 0 politici i plano­
vima Veloskove vl ade. Regrutiranj e toga agenta, At ahual pe Basamesa
Larreae, . ECFONE-3, jedno je od najzanimljivijih ncdavnih dostignuh
stani ce. Na pocetku J 960, godine, kada su lideri Velaskova pol irickog
pokrera potcli organizitati njegov povra[ak i1. Buenos Airesa a odmah
" atim i predsjedni Cku kampanju, Oswaldo Chi riboga, * ECFONE, bio je
velaski>tiCki voila koji je obavjeStavao sranicu 0 politickoj kampanj i po­
kreta. Chiriboga je jednog dana rebo kako je nedavno sreo svojeg prija­
telja Basanrcsa koji je bio aktivn.i ekvadorski komunist, ali se rozisao s
PCE i sada je u gadnim noveanim tdkoeama. Noland, lof stanice, narcdio
je Chi ribogi da Basanresu prcdldi ponovno oktiviranje u PCE kako bi
izvjc",ravao Chiri bogu 0 tome bko komuoisticka partija reagi ro na Vel a­
skovu bmpanjll. Od ''')11oga pocerka poduzete su potrebne mjote do so
uspostavc sigmni i I3jni odnosi iZOl edu Chiriboge i Basamcsa, ' Nol and jc
Chiribogi predao skronmu $Votu l.a .. troskove. koje ce B., antes imoti
prilikom predaje informacija - kl asicna tehni k. za postizanje svo vece
zavisnosri agt:nta 0 plac':lOjim3 iz st:tnicc. Basalltes nije irnao zaprek3 U
svom rcakriviranju II PCE j uskoro jc 5t30 predavau vri jcdne informacije.
Chir iboga ga je, naravno, bri7.l jivo \'odio od nev3inih prema sve osjet­
Iji\'ijim informaci j:l ma i omoguc:lvao Basanresu cia S\"c dublje ulazi u zavi·
san polobj. la ko je prvorno prcdviden rok za B.sant esove usluge "'VeSl O
lipanjskim izborima, Chiri bosa je jo§ uvijek bio kadar uvjcriti Basamcsa
kako i dalje treb. njegm'e >savj ete • .
ECOLIVE. Agent za ubacivanje II revoluciona rou uni ju omladi ne
Ekvadora (URJE), ECOLIVE-I," nedavni je oposj eti la
co
za koj es
a
se
smarra da im3 siroku skalu potencijalnih mogucnosri 1.3 ubaci \·anje u PCE
iii druge revoluci onarne org:1niz.aci)e, u kojima sc kasn.i je njime moie
lIpravlj . ti. Z3Sad on izvj e!tava 0 akri vnostima i planovima URJE za
uli ene demonsttacijc u znak poddke Vel askovu pokusaju da anulira pro­
tokol iz Rija.
ECCENTRIC. Agent je lijecnjk, dr Felipe Ovali e," koji za sobom ima
povijesr kolaboraci je 5 americkim vladom jos iz razdoblja FBI- a u roku
drugog svjerskog rara. Jako je Kolumbijac, dugo f ivi u Ekvadoru, gdje
obavlja skromnu lijel'nii' ku praksu. Vetinll paciJenata dobiva zahvaljujuCi
rome sro je na popisu onih lijecnika americke ambasade, koji izdaju uvje­
renja za vi ze grat1a nima Ekvadora. Dosje OvaJl ca, age.nta lo0I, pokazuie
da se vc rifikaci ja njegove diplomc lijecnika, vjerojarno stecena Da kolum­
bijskom sveui'ilisru, pokazal a nemogucom. U toku protekJih godina ral­
vio je tijesno prijateljstvo s predsjednikom Velas com, kojemu je sada
osobni lijct.nik. Ovalle izvje!itava stanieu 0 rezultatima svojih tjednih sa­
Stlllaka s Vcl ascom. Povremeno su njegove informacije dovoljno zani m­
Ijivc da ih pred.mo u Washington, ali su obicno slabije u usporedbi s
onima drugin agenara .
ECAMOROUS. N<t jv.znija zadaca koju stanica mba obaviti u pri­
premama sigurl10sti za inreramericku konferenciju jest uvje7.bJ\ i opee­
manje ekvadorske nacionalne policije. Obavjc'rajni odje! zove se odjelom
specijalnih sluzbi cemrale driavne policije, a ,ef je policijski kapeta n J ose
VarS"s," ECAMOROUS-z, koji je pros ao specijalni tecaj ovdje u stabu.
\'(/e.1therwax, nas covjek zadatka, gorovo is kljucivo radi s Vargasom, koji
se nedavno naSoo u neprilici zbog toga !ito je bio voda tajnog udruicni a
provelaskistickih mladih policijski h olicira. Tajna su udruicnj a u polici ji,
kao i u vojsci, zabranjena.
Usprkos svim nasim nasrojanjima, Vargas , cirri se, nema moogo mo­
gucnosri da 113m pomogne, aJi je uspio priprelniri rei il.i eeriri sporedna
agcnta za izvjeSr3vanje 0 eksrremno Ijevicarskim akrivnosrirna U svorn
rodnom gradu Riobambi, glavnom gradu planillske provincije, i u Esme­
sredisru obalne provincije. lzvjeSraji i2 rih izvora srii u izravno
Vargasu, a on ih prosljeauje sranici , jec za raj rip informacije oa iiniji
prema vladi poStoji slab intercs. Suprotno rome, s Araujom - kao mini­
strom zaduzenim za drZavnu policiju - prikuplj anje obavj c!"jnih infor­
macija pOSt;1jc za jednog policijskog olicira riskantno.
Obavjdtajne porrebe u toku interamericke konferencije valjat ce u
mnago zadovoljiti stanica iUJvno, putem unilateralnih operaeija.
No prije nego l to te informacija to vrste biti proslijeclen;\ Vargasu, po­
trcbno je pterusavanje kako bi se sa.krio izvor. lake je, prccizno receno,
ECAMOROUS zapravo povezana operacija, obavjdrajnu pol icijsku jedi­
pOtpuno vodi sranica. Vn rgasa je unajmio Noland, daj e mu i dodatoi
novae za nj cgove pornocne agenre i za tro!kovc. Stanica je Vargasu dala
ndto tehnike, aparate za forograliranje i ne baS jako vrijednu opremu za
prisluskivanje, sada uvjel.bavamo njegoV3 sefa tehnike, porucnika Luisa
Sandovala."
V'Irf(as jc mlad i prilieno lakomi;lel1, ali vrlo ugodan, dobrohotan i
intcli gcnran. se da ce on biti odliean za dugorocno ubacivan je u
dda\'nu policiju. Kad god se to od nj ega zarraii, rado se koristi svojim
poloIajem u policiji d. z.!riti akcijc koje stanic" podllzima.
7 CI:\
9
6 97
ECOLE. To jt n' jvalnija operaeija ubaeivJnj. protiv ckvadot5ke dr­
hvne polieije koju sranie" provodi, ali ne po obavjeSlljnoj liniji. Ona
rakoder daje informaeije 0 Ekvadorskoj konfcderaciji radnib (CTE).
Gbvni agent, pukovni k Wilfredo Osw.ldo Lugo, " ECOLE, r.dio je u
toku drll gog svjetskog [3t. zajedno s FBI-jem za amcricku vbdu na hv.­
rallju nncista. Od 1947. radi sa st wicom u Quitu, a u policijskoj zbrei
i cistki u prvim rj
e
dnil1la Vcl askove v13Sti imeno,'al1 je SefOlll persollalnog
odjeln centralne naeionalne polieij c. Z. razliku od prilitno otvorenog kon·
rakta izmedu Noland. i WeJtherw;()( a te kapet.na Va rgasa, obavjeStaj·
nog k ia, kontnkt izmedu NolJOda i Luga vrlo je diskret.n. Smatra se da
je on agcnt Z.'l ubacivanje u slu1. bu sigurnosti, a u kriznim vremcnima nje­
govo je izvj eS,"vJ nje bczvrijedno jer maze dava ti situaeijske izvj dtaje 0
vladinim pl anovimn i rcnkcijama na dogadaje kako se odtaZavaju u poli­
dji i u vojsci.
U toku svih tih godi na pukovnik Lugo osposobio je nekoliko agenara
koji izvieSravaj u 0 aktivnoslima komunista i srodnih snaga. Dvojica od
tih agenara j sada su aktivna, usmjcrena su prallv ClC. Njihovi su iz­
vjeStaji d.l eko ispod onih koje d3ju agenti ubaCeni u PCE, kao Sto su
Cardenas, Vargas i Bos'lI1les, ali su i dalje nl pbrnoj Iisri, u slubj da
se ndto dogodi bolji m . genrima. Nobnd rakoder redoviro daje mj esecnu
pl a':u pukovniku Lugu.
ECJACK. Ptije otprilike dvi je godine armijo je ostanovila Vojnu oba·
vjd tajnu slu2.bu Ekvodora (SI11£) s potpu.ko\"llikom Rogerom Parede­
som,* ECJACK, koj i jt vee tad a bio uspost''''io kontakr s Nobndom.
Nekoliko godina ranije Patedes je bio 11' u amcrickoj armiji
u Fort Leavenworthu. Medutim 1959. gociine, obcshtabren pomanjkanjem
podd ke vlade SIMI., Paredes jc predJozi o Nolondu da bi mnl.d" mogao
biti korisnij i ako sc povuee iz anuije i ciielo vrijcme radi za st.nieu. U
tom ttenutku SIME jc bila organizacija somo na papim, a i d.lIl:ls je joS
uvijek beskorison.
Poredesov priiedlog Nol3ndu je upravo u ttenutku kada je
otkriveno da je eki pn srani ce za ispitivani e i pracenj a krivotvorila izvje­
stajc i svoje troSkove. Star. ekip. ECSERUM ie ra,pustena, a Paredes so
povukao iz armi je kako bi osnovno novu ekipu. Sada vodi eki pu od pet
Ijudi za pracenja i opea isrrafivanja u Quiru, a osim toga ima d,·. agema
koja izvjdtavaju 0 va'l.nom gradu Loja, na juznim sijemma. Ta su dvojica
agenta n. rubu tallJ Osnjill aktivnosri komun.ista.
Uputn stanice Z3 tu operaciju teee posrecistvom potpukovnika Pare·
des3, koji se sl uli organ.izaeijom SIME kao zastitolll i toboznjim spon­
zorom za dmge .genre u operaciji. SljedeCi pomoeni agent ie Sci sekcij e
za osobne karte 11 kobinetu vlade. Kako svi gradani moraj u biri t egistri­
rani i imari osoblle karte kojt: izdaje vlada, t3j agent, na cas zahtj cv, osi­
gur:lV3 pllno imc, darum j mjesto roc:lenj 3, imcna rodite\j3, Z3l1imanj c.,
adresu i forografij u prakrii'ki svakog gmdanina Ekvadora. Njegovn je
gbvll3 vrijcdnost u tome Ito osigurnv, s!nuiei podatke za L YNX-lisru,
na kojoj je stotinjak komllnist. i drugi h krajnjill Ijevicara koj e stanice
smorra naj opasnij ima. L YNX· listll mot aju imati sye stani ce zapadne he­
mis!erc u slueaju da loblna vl ad. u danima krizc ••trab (iii to ad nje
zarra2.i .mericka vlad.) pomoe u hi tnom za!tirnom prirvnranju opa,nih
osoba. Grupa ECJACK provodi dio vrcmeoa aktualizirajuCi adrese i mj e­
sta zaposl enja osoba s L YNX·li stc re prikuplja tratcne informaci je 0 no.
vima koji dol au n3 taj popi s.
Grupa takoder slijedi sluibenike kub.nske ambasade iii pak ptati i
identilieira osobe kojc po,jeeuju ambasadu. Nj ihov posao procenj a oejc­
njuje staniea bo seprtl jav i indi skreran, ali postoji phn dodamog uvjd­
bavanja, nab:lvkc moZda i radi o-opreme. Paredes, narnvno, z:ldr­
1.ava bliskc konraktc s vojni m ofi eirin,a SIMI., tako da sr., oie. moZe
morri ti tu sl ui bu i porvtdi vati izvj dtavonje majora ameri ckc armij c koji je
obavj eStajni savjctnik Pomoeae vojoe sayjerodavne grupe (MAAG) .
ECSTASY. U srcdi snjoj posti Quit., ECSTASY-I " jc k £ sckcijc koja
prima vreee s prispjelom posmm. Ako postallSkc vrece sl izlI s Kubc. iz
sovjerskog bl ob iii komun.isticke Kine, stavlj. ih na stranu za svog btara,
ECSTASY·>, ' koj i ih ptedajc stan ici. John Bacon, oficir stanice za izvie·
Otv:tr;:t pi sma j vrac3 ih isrog cbna nn redovi ru razdiobu. PoSao
so plac. po komadu. Obrada zahtije\"a IOjno orvaranjc, ciranje, fot ogra­
fiIanj e pisama ad imeres. i ponovno zatvara.nje posiljki. Sva.ki tj edan Ba.
con dnje izvj eStaj 0 sIii pis"ma za koje postoji glavno 7.an imanj e, S kopi.
jama 1.a $[:1b i za drugc zaimcrcsi r,:mc sranice.
5 obzi rom na m da je glavnin. pisama od Ekvadoraca koji posjcclI ju
zemJje iz kojih dobze pisma, opemcije komtole poste omoguclIju sraniei
da motti na purnike u komunisticke zemlje i na poteneijalne opasnosti
kojc od njih mogu doCi bda se vrate. Pisma upucuju i na mogucc vrbo.
vanje Ekvldoraca koji su bili pozvani da posjetc komunisti l' kc zcmJj e, kao
i n3 one odabranc za ;ko!ovJ.I1je na skol ama kao sro jt.", fl U primj er, moskov­
,ko sveucil iste prijareijsrva. Dtuga pisma porjecu od graaan" >.emalh iz
kojih pismo dol aze, oni pisu Ekvadorcima koji su bili u posjem njihovoj
zemlji. Pafnj a se pri daje moguti rn polit; cki m nezadovoljsrvi ma onih koj i
pi su radi regrutiranja u zemjjama odakl e pisma potjecu.
Kako ie t.!.:vih pisama otprilike tridesct do celtdeset dnevno, opera­
eija ECSTASY oduzi ma dosta vremena zndul enom ofiei ru staniee. No
bez obz;r" nn to dj et je 0 vrijcdnoj pomocnoj opemeij i, od razuml jivog
interes. za gruplcije koje se u direktoratu za planiranje (Tajne slui-be)
bave Kubom, Sovjetski m S.vezom, Isrocnom Evropom ; komunisti ckom
Kinom.
ECOTTER. Kontrob pUlov"nja uobibj cna je pomotJ1a fun kci j. koja
sr:lIl ici da Il) urri na kretanje komunista, poiirjcara i drugih
Ijud.i za koje imamo inreresa, kako no Icm,·im. izmedu Qui ta i drugi h
grodova, r. ko i na medunorodnim linijama. ECOTTER· r , ' zaposlen u
uredu civilnc .vijacij e no aeradromu u Qui nt, prcdn;c kopij e svi h lista
putni ka koji ih 1I ambasadi pred.j••t:miei. Liste putni](a
9
8
99
koje pri srizu u sranicu svega dan nakon lera kruz. pomnog ispiti vanja
od jcdnog do drugog orici!"a stanjee, a vraeaju se kada dolazi nova po­
!iljka.
ECOr r ER-I uredi a je s inspektotirna koji nJ aerodromu konctoliraj u
ul .zak da zabiljde na li stama svaki sluea j kada u pasosu irna indi kaci je 0
puravanju tI komWlisticku zemlju iii nn Kubu. Ta inlormacija predaje se
stabu i oznaea va u dosj eima u stanici. 0 sv.korn va.znih Ijudj,
pretoZno lokalnih kornunista iii komlln; stickih diplomata, obavjeStava se
stab te odgovarajuCa stanica i baze one ?emlje u koju, kako se dade za­
kl juoti iz li ste putnika, oni rreba da putuju.
ECTOSOME. Glavni agent stan ice za ob3vjdtajnu akrivnose proriv Ce­
hoslovaka jesr Orco Kladensky,* predstavmk Oldsmobilea u Quitu. Nje­
govi su izvj d taji minoeni orkako su Cchoslovaci prorjerani prije rri go­
dine. No kako su sada odnosi ponovno usposravljen.i, nesumnjivo je da
ee on biti u tijesnim kontaktima s cehosl O\.ackim funkcionerima kada
opet orvore svoju ambasadu u Quitu. Zasad on predaje izvjcSraje 0 povre­
menim posjetama cehoslovackih trgovinskih predseavnika i osigurava vezu
s ECOXBOW-I, koji se ubacio u velaskiscil'ki poiuer nn ,·isokoj ra7. ini.
ECOXBOW. Prije ovogodisnje politicke kampanje Noland je poceo
abradivati pcnzioniranog armijskog potpukovnika Reinalda Vareu Do­
nosa," ECOXBOW-I , koga je upoznao uz pornoe Kladenskoga. Varea,
visoki lider velaskista u voj nim krugovima, pridobiven je uz direkmu po­
moe Kladenskoga. Noland je osib'UCao no,·ac, KladelJsky ga je davao ramo
gdje je rrebalo da bi Varea pobi jedio u bmpallji za senat. U kolovozu je
Varea izabran porpredsjcdnika senacu. lzvj dtavao je 0 vojnoj podrlei
Vebscu i odd3vao redovire kOl1[ukrc visokim funkcionerima Ministar­
stva obrane i gl.vnim vojnim jedinicam •.
Sranica plaea Vareu 700 dolara mj esecno, sto je ri snko za ekvadorske
standarde, no njegov pristup kljucnirn obavjeSrajoim podocima 0 vladinoj
politi ci i njezinoj seabilnost·i tolik" i vrijedi. Cirav proj ekr predvida i tro­
skoye za sobu i1.UOjm.lj Ct1U na imc Kladellskog u novorn, luksuznom horelu
»Quiro« (izgradenom za portebe inrerameri i' ke konfcrmcije), gdje se Kla­
densky i Varea povremeno sasraju. Noland povremeno susrece Vareu u
hotelu, ali nastoji do njegovc veze S njim budu sto diskretnije. Da bi co
postigao, koriS[i se Kladenskim koji prellosi poruke.
AMBLOOD. Na pocecku ove godine osoovo.na je operarivna baza u
Miamiju, kriptonim JMWAVl!., s cilj em da pomaze oper.cije proriv Ca­
srrova reiima na Kubi. Sranica u Havani priprema se da nastav i opera­
cije iz Mi amija kada dode do raskida veza s Kllbom i amb. sada se zatvori.
Kao dio llcizravllog sLldjelovanja u kuban' koj ope.raciji , od scanice u
Quitu zarrazeno je da osigura adrese iz usluge za kOl11uniciranje nevidlji ­
vim pismima s agentima iz Kube. Porpukovnik Paredes. sel ckipe za istra­
ii\'anj a i pracenj 3, i7.najmio je nekoliko posranskjh prcrinaca za kubanske
agenre koji su dio <kipe stacionir.ne u Santiagu, Kuba. Set ekipe je Luis
TOO
AJv1BLOOD- I , raniji vladin sluzbenik na Kubi, u
SAD-u, a s3da je ponoyno na Kubi h o lief ekip< AMBLOOD.
Poruke za Kubu salju se nevidJjivim pismima u Miami, , odad. u po­
!t1Inskoj v.-eli stanici u Quiru gdjc 6ktivno pismo pi se Francioe Jacome,"
ECDOXY, Amerika nka udana za Ekvadorca, koja povremeoo izv..sava
I'omntnc posloye za stan.icu. Poruke iz Kube za Quito takoder su pisane
tcku6 m siSt cmom rajnog pisanja. Iz postanskih pretinaca prikllplja ih Pa­
redes koj i ih predaje sranici, a ova prosljeduje bazi JMWAVE u Miamiju.
PSIHOLO$KE I PARA VO]NE OPERACI]E QUITA
ECURGE. Glavni agent stanice za propagandu je Gustavo Sal gado, *
bivlii komllnisr koji je, po misljenju mnogi h, jedan od izvanrednih liberal­
nih pol iri ckih novinara zcmlj e. Njegovi se uvodnici nekoliko pura tj edno
poj. vljuju u "EI Comercio", gl nvnom d.nevniku Quira, re u nekoliko po­
krajinskih dnevnika. Pod pscudonimom, Salgado takoder objavljuje mnogo
lIa.naka u lokalnim novinama.
o odgoV;lr'j utoj obradi ekvodorskih i medunarodnih rem:1 U s[an ici
se brine John Bacon, a zarim il, predaje ageneu na posljednju obeadu.
Stab izdaje i upure 0 propagandnirn akcijama. Na zahtjev drugih scani,a
Sal ga.do moze komenritari dogadaje u tim zemlj ama, a stanice se brinu da
se njegovi komeneari ramo i objavljuju.
Salgado je izvanredno uporcebljiv za objelodanjivanje obavj d taj nih iz­
vje!taja koje h lju agenti ub. ':eni u komunisti l:ku partiju· i sli ene grupacije,
kao i za raz.jasnjava.nje moriva zbog kojih sc komunisri od!UCUjLl na na.
silnc akci jc. Agenr je placen prema come koliko napi se.
ECEWER. Leci i oglasi su Osnovne propagandne u Ehadoru.
Opemcija ECELDER tajni jc naziv Z:1 ovu \T<C .1kcije. Pcwrica brace, ve.
eina od njih ima druga scalna zanirnanja, podijelila su POS:10 u okviru male
kuenc sramparije. Obiteljsko ime je Rivadeneira, a braea su Marcelo,*
]orge,if P:1 tricio,* Rodrigo* i Ramirn.. Braca su dobro poznata u lakal­
nilll kosar kaskim krugovima, bila su udarna pecork. u osnovnoj katoJi ckoj
!ikoli La Salle, rradicionalnom rivalu ekipe glame lail'ke osnovne li kole
Meji a. Noland, koji je ro koder poznJto ime u kosarkaskom krugu, u kon­
takru je sa svaki m od brace k oji II odrcdenom trenurku endi na t iskanju.
Tekstove za lerke u stanici obicno pise John Bacon. Predaje ih Gustavu
Salgadu na poslednju redakruru. Kad su odsClmpani, leci se predaj u rajnoj
ekipi na razd.iobu. ECELDER st amparija djeJuje javno, prima b k i redo­
vice poslovne narudzbe. Prilikom stampanja oglasa i cirkular. upotreblja­
vnju se izmHHjeni znakovi sramparij e. Nairne, po ekvadorskim zakonirna
S3 \' riskani rnarerijaJ mora nosiri i znak srarnparije. Tiskara posjeduje i
zI.lJkove sramparija u kojima svoj propagandni matcrij al riskaju komu­
nisri i druge srodne gtupacije, a ti se znakovi uporrebljavaju onda kada
ri skamo marcrijal koji se na njih odnosi.
101
ECjOB. Za distribujranje o,r;iasa stanice koji se stampaju u riskari
ECELDER, sluzi ekipa scudenata karolickog univ<:l'zircra, koj om rukovodi
ECj OB-r.* Kako oglasi nose znakove drugih a ckip. ih di­
stribuira bez sluzbcnc don'ole, porrcbna su srcdsrva za bl"lu i cribsnu
distribueiju, Obicno iznajmljujemo nekoliko kaIlliona, Dok se oni brzo
!creeu zakrlellim ulicama Quira, ekipa zasipa uliee oglasima, Dogodilo se
\'ee nekoliko puta da su pojedini t lanovi grupe bili uhapseni, ali ECJOB-I
uvij ek je bez telikoCa ponovno kupio njihovu sl'obodu, Nirko iz ekipa, osim
voile, ne zna da je ambasada SAD-a sponzor re operaeijc,
Ista grupa ispisuje i parole po gradu, sro je rakooer jedna od vaznih
vrsra propagande u Ekvadoru, NajceUe se posao obavlj. u ranim jutar­
njim sarim., ispisuju se parole koje je dala sranieJ iii se pak premawju iii
parole koje su ranije ispisale komunisricke iii prokomunisticke sku­
pine, Grupa posrupa izvanredno oprezno kako bi izbjegla uli ene tttcnjave
sa svojim prorivnieima koji ponebd krsrare ulieama trazcc; antikomu­
nisro koji im kvare posao, John Bacon nadl eian je i z> ovu operaciju,
ECACTOR, NajvaWja operacija sranice s cil jclll polirickih akcija pro­
tiv komunisra jes[ financiranje i upr:lvljanje odabr:-mih vOda konzerva­
tivne parrije i krstansko-soeijalistickog pc>krcra, Opcl'aeiju razvi ja najvaz­
niji agent stan ice ubaccn jos u Ponceovu vJaclu, Ren:uo Perez. Dwuer;*
koji je bio generalni sekrerar admini srraeije pod PonCCOD1, Sada je opcr u
Quitu gdje vodi svoju putnicku agenciju, Posred" mm Pe reZ<' sranica sada
fi.n:l ncira propagandu proriv komunista i politick!.: akcije krsccansko-soci­
jalisrickog pokrera, koj emu je Perez no celu,
Pri je izborne kampanje ' 960, Perez jc ponudio Nolandu pomoc mla­
dog i.nzenjera, ALlrtlijo Davil e ECACTOR-I, koga je Noland po­
obraillvati, Davila je pojatao svoju akrivnosr u kQnzervarivnoj paniji
i, uz fin. nci jsku poddku smnice, izabran je u lipnju u n. rodnu skupsrinu,
u kojoj je za,tupao udaljenu i slabo naselj enu amaw nsku prO\' inci ju Napo,
Davi il je sada mladi lider konzerv. tivaca koji se naglo L1spinjc, prisl10
povezan s hij erarhijom katoli ckc Crkve kojLl parrija zasrupa u polirici. Iz­
vanred.n je govornik, miliranrni nntikomunisr. Noland smarr. da Davila
ima dobor polobj z. udonc proriv socijalnih refo rmi , Stanic. mu sad.
pomaie da srvori svoju osobnu poliricku organizaciju kojJ se prosiruje
srLldcnr, kom polilikom brolickog Norm"lna komuUlikacija iz­
meGu , Noland. i Dav;le, bo i pred"jn novea, odvija se posredsrvom Re­
nata Pere.za, U hirnim sluCajevirna poruke i novac prima i predaje Barbara
Svegle," dakrilografkinja sronice koja je iznajmila sran u DavjJinoj srambe­
DOj zgradi,
Uz pomoe Renara Pere'la Noland je raknoel' "L1zgajao« i oajzad prido­
bio Rafocla Arizagu, ' ECACTOR·z, gbvnog fLlnkcionera konzervarivne
partije u Cuenci, rreeem ekvadorskom gradu po velicini, Perezovim posred­
stvom Noland je fina·nc.irao kandidam konzervativne partije u Cuenci,
medu kojima je bio i agenrov sin, Carlos Ariz"g. Vega," ECACTOR-3,
koji je bio izabran u vije"e proyincije Azuay (Cuenca je glavni grad), Ko-
IOZ
muni kaci ja izmedu to grupc operacije ECACTOR je ord anJ, ali Nohnd
obitno puruje u Cuencu na susrere, iako i glavni agenr moze doci u Quiro,
Novci odr cdeni za raj program se no propagandu protiv komunisra,
PQli clcke .keijc srudeDarn na sveutilisru u Cuell ci re na loblne Iniliranrne
"Ii ene akcije koje provodi grupa mladih clanova konzervativne parrije,
Ned.vno je jos jedan agenr pridodan da bi se bpunili ciljevi pro­
jekta u Ambatu, gbvnom gradu jedne provincije u si j c)I'3ma i cC[\'f[om po
vcli6ni u "cmlji, Agenr je Jorge Gorrairc," ECACTOR-4, penzionirani
armi jski plIkovnik koji se nedavllo vrario iz Washingtona gdje je radio
1I Odboru za inreramericku obranu, Gorraire je na popisu vojnih oficira,
Ponceovih prisrasa, koje sad a progone, Godine 1965, bio je izabran da
po cluznosti bude scnaror u ime oru_zanih snaga, ali je ru proveo same
dio mandata, jer ga je Ponce bio poslao na rad u Odbor za inreramcricku
obradu, U Washi ngronu ga je obradivao ofieir iz sraba CIA, zaduzen da
pristupa porencij alnim ,gentima i delegacijama roga rijela, I"vj draji 0
GonJireu bili su posl ani sranici u Quiru, Noland it inicirao kontakr s
Gorraireom, a slu.zba za Ehador pripremila je porvrdu da agent moze
djelol,oti u polirii'koj akciji i propagandi proriv komunisra u Ambarn, No­
I'om agenru pridavala se izvanredna vaznosr, jer je gradoDatelnik Ambara
revolucionarni socijalisr koji se slu.zi gradskim administrarivnim aparJtom
da bi omogueio in.filrraciju eksrremne Ijevice, Gorrairc irna "elike Sanse
jer ce, u slucaju da Ponce bude ponovo izabran na sljcdecim izborima, .: je­
roj:ltno biri kandidat za obrane. No bez obzira na [0 on Cl: redo­
\'itO izvje.sta\·3ti 0 sukobima j nezadovoljsrvu u vojnim komandama.
ECOPTIC. Socijalisti, valja upamtiri, podijeliJj su se na dva raboro:
DemokrJrsku socijalisricku parriju Ekqdora (PSE) i na R(' volt,cio' ''HIlU
socij ali stii'ku parriju (PSR), ZahvaljujuCi svojoj akrivnosri u sveucilisnoj
sporrskoj ligi, koja jt pokrovitclj jedne od najboljih profcsionalnm nogo­
mernm lJlombdi Ekvadora, Noland je sreo, »ku.iriviraoQ i najzad zavrbo­
yao Manuela ECOPTIC-r , glavnog vodju PSE. Nolandovom fi­
n:mcijskom pomoCi, Nnranjo - ekonomi st izvan scrijc - izabran je u
nju u narodnu skupsrinu bo predstlvnik provincijc Piehincha (Quiro),
Financijska se pomoc n.sravlja i dalje, tako da agent, popur drugih, moze
izgraditi svoju osobnu organizaciju i urjecari na nju da - u svojoj
borbi proriv PSR - poduzima i eJjcne akcijc nJ piranjima kao sro su komu­
nizam i Castro.
ECBLOOM, Radnicke su operacije mozda najslabiji dio operarivnog
programa sranice u Quiru, iako sranovire mogut nosri posroje zahvaljujuci
agentima za poliricke akcije Aureliju Davili i Manuelu Naranju, Kako se
Velasco priblizio radnickoj klasi i si romaJnima, Noland n3Sravlja podrl a­
vati syoga srarog agenta u vt iaskisrickom pokretu, Josea Baquera de la
CaJia,* Baquero ima predsj ednickih ambicija, voaa je izraziro desnog
krila u vdaskisril'kom pokreru, gorovo se poisrovjerio s hijerarhijom karo­
licke Crkve, Sada je Velaskov minisrar za rad i socijalno sraranje, Noland
se nada da ee, uz Baquerovu pomoc, ojacati nekOffiunisticke radni cke
I03
organiz.acije.. No njegova tijcsna povez..anosl S Crkvom ogranicava mu 010­
gucnosti za radnicke organ izaei je, posebno prema radnickom
centm, " ,to ga kontroli ro Crkva (CEDo q i koji je mala ogoni,aci j3, ori­
jemiraDa nn obrtnike. Noland placa Baque," i dajc mu novae za podmi­
renje troskova njegove vlastite politi cke skupine, bo i za obavjdraj nu
akrjvnosr 0 "laru i yeiaskisri i'kirn politickim potc7.irna.
ECORT. Naj ve.ti m dijelom srudenrsk;m se operacijama ravna iz baze
Guayaquil. Stanica u Quiru medutim financira i rukovodi najvainijim
ekvadorski m antikomunistil'kim srudemskilll casopisom "Voz Universira­
ria • . " Agent to operacije 'ie Wilson ECORT-I, urednik tih no­
vina. Almeida je svome gl asil u dao liberalnu orijentaciju, jer katolick; stu­
denrsk; pokret uziva podrSku i pomoe Renara Pertza iz pokrera krsean­
ski h socij. li st, i Aureli a Davil e iz komervarivne parriie. O<novni ie za­
da rak glasi b ECORT-a da propagandno dieluje protiv kubanske revolu­
ci je i protiv ubaci vnnja komunisra u FEUE (federaciju sveui'ilisnih Stu­
denata)_
Glavne su operacije baze u Guayaquilu:
Operacije ill oze"", og obavjestavmrja i kOlltraobavjeStajna dielalnost
ECHlNOCARUS. Vee so zamjecuju zoaci politickog rascjep. u Komu­
nisti ckoj parrij i Eh adora (PCE) na dilemi: revol ucionarne .kcije iii miran
pur u sociializam. Rukovodsrvo PCE, okupljeno oko generalnog sekretara
Pedro Sa ada, opcenito je nakJonjeno dugoj barbi za pripremu masa,
a JlJeri iz <ijera, grupinni oko Rafaela Echeverrije Floresa, voile komiteta
provincije Pichincha, te'/,c zacecima geriJskih akcija i terorizmu. Komunlsri
se poCinju svrstay"i duz politicke linije: planinska podru';ja - obala. Baza
u Guaynquilu ima da morri na SaJdovu grupu.
Najbolji od nekoliko agenata za lIba<ivanje kojima baza raspoJazc jest
ECHlNOCARUS-r ,* <ije Sll vcze s celijama partije izvanredne, ali je da­
leko od t:l jni Saadova izvdnog komi rera. Baza u Guayaquilu nada se da
t,e joj poCi za nlkom nam aJruri 11 srupicu prvorazrcdnog agenra za UbilCi­
"anjc, iii ce se, na oSDovi studije koju sada izraduj c, oprcdijcliti za poja­
Cana tehniek. srcdstva.
ECLAT. Nasuprot eki pi za pracenje i isuaiivJ nie EClACK, koja dje­
luje u Quitu, baza u Gu.yaquilu r.zvij. operacijll ECLAT. Rijd' jc 0 pe­
rorici agenara koji imaju p,istup polici jskim dosjeima i vladinim doku­
meorima 7, ' idcnrifikaciju. Ekipom upravlja bi vsi armijski oficir koji tako­
der predaj e informacije do kojih dobzi medu svojim hivsim kolegama u
obalnim "ojnim garnizonima. Slicno onoj u Quiru, i ovda!nja ekipa ras­
pol.'-e L YNX-lisrom koja sluzi hirnim akcijama protiv najvaznijih akri­
vista kr'inj e ljevice.
ECAXLE. AI Red,-" Amerikanac koji jc veti dio zivota proveo u
Guayaquilu, glavni je izvor najvaznijih politick.ih obavjeStajnih informa­
cija kojima baza raspolaze. Naslijedio je ovdjc obiteljski posao koji mu
prilicno lose ide, ali je uspjo odriari (ijcsne veze S razlilirim poslovnim,
strucnim i politil'kim uglednicima.
i paravojlle opera,ije baze It Guayaquil"
ECCALICO. 000 StO bala gubi no prikupljanju informac ija obavjeSmj­
nog knraktcra nadoknaduje operacij ama u radnicki.m i srudenrskim orga­
nizacijam • . ECCALICO je radnickn ope[3cij ' uz pornoe koje je b.J:a
uspjcla pobij edjti Pedra Sanda na pocetku ove godine na ilbori ma 7.a rad­
ni okog senarora s obale. Organizacija koj om je ro posti gnuto jest je.g..
nove radnicke konfederacije za obal u, koja ce konfcder3cija uskoro biti
lansi.rana.
Glavni agem operacije je Emilio Estrada Icaza,-" direklOt jedne od naj­
,'C6l, hanaka u zemlj i. Glavai pomocni agenti jesu Adnlberro Miranda
Giron," sel federaerje sluzbeniko provincije Cuayas (c inovni ci) i kandi­
dat nase baze koji je pobij edio Saad. ; zati m VielOr Contreras Zuni ga,"
antikomunisticki voa a rad.ni b iz Gauy.qui la, ro Enrique Amador Mar­
quez, . i'ovjek isrog polozaj a i politiCkog opredjeljenin. Esrradinim posred­
srvorn bal.a it finmciI3la Mirandinu ilbornu kamp.nju, koja se prcteino
svodila nJ osni v.anjc i crabliranje novih, antikomunist,ickih, sindikarn u
obalnim provincijama, najvise u Guayasu (Guapquil). Izbori su se temelji!i
na sistemu predlaganja kandidata prema broju radnika u sindikat irna pri­
zoarim ad srranc jzbornog suda. lake su novi sindikati - fonnir::mi u toku
re operacije, iii baIem veei na od njih - bil i samo drustveni klubovi kompa­
ni ja, dobili su podrSku rukovodstav3 kompanija) Zit S{ o se svojirn autori­
tetom, ali diskrerno, potllldio Estrada, proteste su dolozi li iz CTE i
drugih sindikalnih grupa pod ut jeCJjem kornunista izborni je sud odbio.
O,im toga izborni je sud, Upf3VO prije samog pocelka izbora, diskvalifi­
cirao pcrnaestak sindibta naklonjenih Saadu, povodeCi sc za protestirna
asena!.. ECCALICO. Prilike su se okrenule 1\-1iranru u koriS!, i on je bio
iubran. Sef baze u Guayaqwlu, Blair Moffet, " primio je za ru operad ju
pol",ale iz staba, jer mu je poJlo za rukom da generalnog seheram komu­
nistiCke partije odstrani iz skupstinske sralice u kojoj je sjedio jo, od cetr­
dcscti h godina.
B.za sad a planira d. krene na osnivanje novih radnickih konfedcra­
cija na obali, oslanjajuci se na (qe sindikate, agente i zastirne mjero ko­
jim. je s.luiil. i u vrijeme izbot•. Uporrijebit ce se i sindikal ni program I
CIA te rarulicki prodstavnici ORlT (Inreramericke regionalne radnickc
koji Sil sud jeJovaJi i u izbornoj kampanj i, iako ni su 11 izrav­
Iloi vC"l. i S bazern. Dugorocna je strategi ja radnii'kih operacija, ociro. slab­
Uenje komunista i CIT, kojom dominiraju revoluci onarnj socijalisti, kako
bi sc osnovrue i oi.blc dcmokrarske sindikalne strukrure pod konrrolom
stani ce i baze.
ECLOSE. Izborim. koji bi mbali uspo,,""iti konrrolu nad Ekv.dor­
skom federacijom studcnata (FEUE) za racun baze u Guayaquilu ruko­
vodi Alberto Alatcon, " ECLOSE, biznismen koji aktivno djeluje u Libe­
ralnoj partiji. Svake godine u razliciro vrijeme pet ekvadorskih sveurili't.
bira nove funkcionere FEUE. Jednom godisnje, prilikom premjeStaja sie­
dista FEUE s jednog sveu<ilista na drugo, odrZava se konvencija. Alarcon
10
4
105
organa ira grope .genata koje prisusrvuju izbornim konvencijama, opskr­
bljene zn.tni m svoroma novca kojima kllpuju gbsove. Ba\-e so i svi m clru­
gim akcijama koje mogu dMesti do izborruh neuspjeha komunista i kan­
didafa koji ih simpnri w.ju. Zahv,ljujuci toj operaciji, vee nekoliko go­
dina konrrola nad FEUE nijc 1I rubma komunista. Iako, utjecaj komu­
nista nn gl avno rukovodsrvo FEUE i neka lokalna jos je uvijek vrlo sna­
zan. No bez obzira oa sve, napori da se FEUE izvui'e iz prokomunisti cke
inrernaci onalnc unijc stuJcnara u Prallu i pridruzi COSEC-u,* u Leydenu,
koju konrrolira CIA, prertpjeli su neuspjeh.
WASHINGTON
Studenoga, I960.
NapelOsr i kriZl prevladane su D.j1.naca jnijim probojem u operacijama
proriv Kubanaca u Qui tll. Proslog mjescca sofer kubanske ambasade, ko­
munisr, ponudio je svoje lIsluge nasoj ambasadi purem posrednika, i sta­
ni ca ga je smjesta ang.iirab. Njegovi su mOl i"i i1.lnito financijske pri­
rode, ali izvj eSt.vanje IllU je bilo besprijl'korno. Naravno, mogucnosti ko­
jima r:.spol aze su ogroni cenc, ali ce on bin izvanredno vrijed3.n izYor jn­
fonnaeija 0 kubanskim diplomatima koje mozemo iskoristiti u pokusa­
jima da nekoga od njih zavlbujcmo.
Problem je sada u lome da je agent ECAUBY-r " izostao sa saslanka
prije nekoliko tj cdana, a propuslio je da se poj.vi i na alternativnom sa­
sranku. Blair MoHet, prij asnj i sei baze Guayaquil, koji privremeno botavi
u Quitu dok ja ne stignern, bavi se lim slul'aj t m. Cak je provjeravao stvar
u agenrovu stanu. Nj tame nicko nista n.ije znao 0 rome Stc se s njirne
zbiva posljcdnjih J ana. MoHet se pribojava da je sofer moida zapao u
ncprilike jer je ECjACK, ekip. Z.l placenje, izvjestila da So ruj e poj avljivao
ni II ambasadi. Zasada Moffet nastavl ja rad na novom, altc rnativnom sa­
slanku, al i cini to uz najveti oprel zbog moguee kubanske provokacije.
Kampanja <tanice da izazove prijekid dipJomalskih odnosa izmedu
Ekvadora i Kube zaustavljena jc jer jt Manuel Araujo, Clan vJade i
valac kubanske revulucije, glavru vod. Velaskova programa kojim se i e!i
ocrniri Ponceov:l admini str3cija j najur-iti iz vladc sve Ponceove pristase.
Arauj ova kampanja priJicno je uspjeSna, barem toliko da Hase agente za
poiiricke akcije iz redova konzuyati\13Ca i socijaiisr3 moramo
drZari u defenzi"i. Anujo je rak..,Jcr imao uspjcha u "' ojoj ja," oj kam­
panji da vbdinu politiku izj cdnaci s parriolizmom zbog porasta napetosti
oko protokola iz Rija i pitanja granica s Peruom.
Prosli mje,ec, na ptimjer, Araujo je 0Plulio Zl izdaju orga.nizaciju mla­
dih konzerv.tivaca posledstvom kojc Aurelio Davila ostvamje programe
politicke akcije, koje sranica ima, obj.snjavaju':i da konzetv"li"na parrija
izrazava sluzbenu opoziciju Vebscu. Konzervati vci SU na to pozvali Arauja
l OG
u naIodnu skup; tinu kako bi odgovorio nn optu7be da je s" ojim oCJe­
nama 0 izdaj i povri jedio uSlav. Sjedni cn je [rajaia od 10 sari navecer do
, sutradan u jurro. Araujo, bod " n galamom velaskislo s gal erija koji su
;'ikali protiv krUanskih socijalisl' i konzervarivaca, preokre.nuo je sjednicu
Ponceovu adminisrraciju z. korupciju. e.k jc za izdaju op!U7.io
i cendeset i os am vee ranije isrjeranih armijskih oficira. Usl ijed zaglusujuec
galame s g.lerija koje su dl vJje bodril . Arauja, konzeNa" vci, krscaoski
socijalisti, Iibe,a]i te socijalistil'ki oslanici koii su bili misli li cI. traie od
nj ega objasnjeoja, primolani su da napuste sjednicu.
Nove Araujove opruibe 0 izdaji izazv.le su buru u vojnim krugovima,
su se ministat obrane i sam Velasco n. sli u situaciji da poreknu koko
je ijedan oficir kriv zn izdaju.
Od lih dogadoj. no pocel ku listopada veloskisti su n:lsl avili Dn pen lo n­
, kom pi t,mju poistovjecivati rodoJjublj e s podrlikom vladi. Dne 18. IiSto­
pada risuCe je Ijudi iznslo na ulice Guayaquil a da ulicnim demonstraci ­
jam. iuaIe podrSku Vel.scu i Arauju. 5lii'ne su demonstracije sutrodan
odriane u Quilu. Dne 10 . listopad. FEUE je organizirala najvete masovne
demonsrracije u povijesti Quita. Studenti, vl:tdini cinovnici , Ijudi iz svih
dnlsrveru h sl ojeva sudjeIovali su u marSu i slili se na nogomellli s!adi on
u Quitu, gdje su Velasco i drugi proglasili nevoic<'.irn protokol iz Rija.
Na potetku sludenag. Araujo je po nov no pozvon da pled Kongresom
odgovara na pitanja. Od ministarsrv. do parlamenta iah. o je no
olinj.lom starom kl jusctu, koje je, kako je objavio, Ponceov minisra r un\!­
tra! nj ih poslova (krseanski sociialisl i bl iski kobborator nase slanice) pro·
daD drZa\'lloj policiji Ia 30.000 sukra - oko 2500 dolara. Rckno je do ie
bivsi mini"ar nngovorio svog brato da nascupi kao prodavalac Ie da stam
ragu \'alja ba.lznmirati i smjestiti u muzej kao spomenjk Ponceovoj admi­
ni straciji.
j aser; ad 1.grauc svog mini st" "va do Kongresa, Araujo je putem oku­
pio masu koj a ga ie slijedila - spektakl tog fiIicki dd ormirana covjeb ni­
zeg od pet SlOP", vand.jkovske brade, koji je i;mijavao Ponceovu elit",
bio je opet u stilu koji ga ie uci nio toJiko popularn.irn u si romasnim ma­
s. ma. Vel3skisti Sll ponovno ispuruli gal<:rije divlj e bodre':i Araujo u loku
njegove inrerpelucije, a 7.aglusujuti svaki pokuh j konzen· at ivaca iii
krsCanskih socijalista da ga krit iziraju. Kasnije u toku dana grupa vela­
skis!. napab je demcHlstrante, pristase konzervativaca. Policija koju kon­
teolira Araujo kao vladin Olinistar n:l jprije je napala studente, a z3tim
u\'icIih skupinu vJaski. ta da se raziou.
Dan nakon . konjske parade. Arauju je gOtOvO poslo za rukom da
o[krije ECjOll, nasu ekipu za distribuiranje propagandnih materijala. Ce­
tvotic. iz ekipc upravo su dijelila letk. proti \' komunizma i proli v Cnstr.
kada ih je, nckim slui'ajem, uglcdao glavom Araujo. Sam ih je uhapsio.
Agenti su 0pIll'.ni da dijele letke na kojima je ispulten znak tisbre. Nasa
ECELDER tiskala pogrijdila je sto nije posegnula za nckim od onih fik­
10
7
.,...­
"
livnth wakova za koje je porrebno dulje vrijeme da im se ude u lrag.
Ovaj pUI vodi ekipe nije za rukom d. olkupi nj ihovo osl obadanje,
pa jt Noland mOlao iskoristili veze koje Aurelio Davila ima u Kongresu
do bismo ih izbavili.
Slanica je zapoce!a kampallju koja bi ((ebala dovesti do zbacivanja
Arauja, ali slvari sporo napreduju. Davilinim posredslvom kruiio je letak
kojim se - zbog svoje podr!ke kubanskoj rcvoluciji - Araujo opluluje da
je komuni sr. No agenti, na primjer Baquero, minislar cada, i
Reinaldo Varea,* pOl predsjednik senata, nisu uspjeli urnanjiti povjerenje
koj c predsjednik Vebsco gaji prema Arauju. Kampanja je oteiana jer je
povezana s Vclaskovom politickom bitkom protiv konzervativaca i krscan­
skih socij aii sla - kojom se £Otovo poniStava efikasno djelovanje nasib age­
nata iz redova velaskisla proliv Arauja. Kampanja koju vode izrazilO desni
polilicki agenli kabv je, n. plirnjer, Davila s posebnom je pazDjom
1.l smjc.rena na to da se Arauja poisrovjeri s komunizmom, ali i da se prj
10m izbjegne napad na samog Velasca.
Nase sn.ge prerrpjele su plije nekoliko dana jos jedan udarac. Krsean­
ski su socijalisri organizirali svecano polaganja vijenaca i komemoraciju
Sludenru ubijenom jos u vlijeme prelhodne Velaskove adminisrracije,
kad. jc policija napala jednu skolu da odarle izbaci slrajbs.. Dan prije
ceremonije u okviru koje se, kako je bilo planirlno, Irebao oddali i lihi
mar!, Araujov podsekrelar izj.vio je da je rijec a provokaciji odreaenoj
da izazove sukob izmeau karolickih sludmala i vlade. Kada su sudionicj
mars. stigli na Irg Dezavisnosli ispred predsjednicke palace, grupa vela­
skisl' napala ih je IOlj.!(:1ma i bmenjem. Povorka je pOlisnura s uga, a
njihovi vijenci, polo'l.cni na spomcnik nczavisnoti, hili su Gornila
ve\ aski sla, koja je zagospodarila rrgom, klicab je Velascu koji se upravo
u aeao u palacu s jednog govora oddanog u drugom dijelu grada. U loku
popodneva i veeeri usli jcdi li su brojni sukobi kada sc gomil. velaskisla
valjal a ulicama Dopadajuti posljednje oSlalke skupine kdcanskih socija­
lisl' koji su sudjdovali u madu. Akciju protiv njih povela je i policijska
konjic • . Vlad. so mcdutim s.svim jasno oprcdjei juje za ro da suzbija de­
monsrracije 0p07.icije uz pomoe svojih prisr. sa, a ne policijom.
T aktika upouij ebljena u Kongresu pokazuje sada svoju vrijednosl i na
ulicama.
Kao da sve 10 i tako vee nije bilo dovol jno lose, Ataujo je plOgnao
jednog od na5th sindikalnih johna Snydera,"
predslavnika medunarodnog udruzenja radnika posla, lelegrMa i telefona
(PTTI), koji dvije godino ladi na organiziranju ekvadorskih radnika ko­
mtlnibcija. Araujo ga je oplu7io da planira strajk neposredno prije sarnog
inleramericke konIercncij e. No pravi je tazlog taj sro je Ekvador­
ska konfederacija radnika zahrijevala da se Snyder progna jer je isuvise
aktiv.n. jose Baquero de la Calie," nas minist ar rada, nije mogao uciniti
nista, - jednoslavno, on nije roliko blizak Velascu koliko je ro Araujo.
r08
Kampa nja proliv Arauja bila je ometen. kriznom almosfe rom, naSl' ­
10m ,bog problema s Peruom. U rujou salje Velasco svog mi­
nistra v. njskib poslova na zasj edanje generalne skupsunc Ujcdinjcnih na­
roda, gdje je ovaj ponovio odbaci vanje prolokol. iz Rija s obra,,107.enjem
da je raj dokumcnr pOlpis.n dok su peruanske uupe uvijek dri.. le dio
ekvadorskog Icrirorij. pod okupacijom. Minislar je dodao da tc Ekvador
poregnuti to piranje n. inrcramerickoj konIercnciji . Peru je uzvralio za­
hljevom za saslankom sila jamaca i prij ernjom da co izoslat i s konferen­
cije. Gatanme sile, ukJjucujuci i dcl egaci ju SAD-a, saslale Sll se u listopadu
u Rio de janeim, ali nije objavljena nikakva i·tjava. Medutim iz dokume­
nata 51ale Dep.rtmenra, kojima raspolaie nasa sluzba za Ekvador, vidi se
da su jamci izgl.sali da se Ekvadoru ne dop"sli jednostlano ukidanje pro­
rokol., a lajno su apelilali na obje zeOllje da doau do zajednickog rjdonja.
Mcautim, na pocelku prosinca objavil ce se izjava kojom "c se odbiti Ve­
lasko,," slajalisla. Rea kcija u Ekvadoru bil ce sna7.n. - u lujnu su kunzu­
1.li SAO-a i Peru a u Guay.quilu bili zbog plolokol. napadnuli b mcnjem.
Slanica je primila pojedinacne izvjeSlaje a lome kako bi se VeI.sco
OIog.o obralili Sovjelima iii Kubancima za pomoe kada vidi da bi sc gra­
nieni problem mogao okrenuli proliv njega. Dapace, sumnja se da je mini­
S[J.r za obrazovanje imao orvorene pregovore 0 kupovini oruzj3. prilikom
svojeg nedavnog pUlOvanja u Cehoslovacku, iako je sluibeno bilo objav­
Ijeno da je svrha 109 pUlovanja nabavljenje lehnicke opreme z. ekvador­
ske skole.
Po lISlaVU, 7.3sjedanje Kongrcs. u Ekvadoru odrZava se od ) o. kolo­
voza do 7. JiSlopada, no moguce je produzenje od ([idesel dana. Ovogo­
je Kongre< glasao za produlenje zasjedanja . No u bilkama izmeau
desni eara i velaskisla nije bilo znacajnih zakona ni 0 jednoj od reformi,
posebno ne 0 agtacooj reformi, SIO je inace bilo jedno od sredisnjih obe­
CaDja u veJaskislickoj kanlpanji. S druge strane, ukidanje zakona 0 napre­
dovanju u gradanskim slu1.bama bacilo je rdormu adminisrraci je nekoliko
godi na una trag. I jos 1I01e, na lajnoj sjednici, prijc no ,10 je polao na od­
mot, Kongres je izgla;.l0 da so primanja njegovih danova poveb ju za 50
POSIO, relroaklivno od pocelka zasjcdanja u kolovozu. Po novome, 10 je
oko 25 dolala dnevno - za ekvadorske standarde zaisla velikodusno, ako
se zna da dvije tteeine "anovnislva irnajll obileljski dohodak od sarno 10
dolara mjesecno.
Posljednja dV3 Ijedna prije lI eSo SIO sam bi o dodijdjcn inozemnim
shiZl-ama Slale Departmenra prosao sam specijalni Iceaj sindikalnih i rad­
nii:kih operacija. lako je kurs bio namij enjen srednjoj kJasi specijalisla za
Ie operacije, instluklOr odjela "padne hemisfere rebo mi je da moram
ispuniti kvolu. Uvjeravao me kako se neeu bavili lim operacijama, nego
da leeaj sluii sarno kao neka vrsl podsjernika 0 onome SIO sam vee slusao.
Nominalno, kUIs se vodio pod nadzorom Uleda Z3 obuku, ali Sll Ijudi
koji lOa vode jz 10/4 (grupa 4, sindikali, odjela za meallnarodne organi­
7.acijc). C,l nvni dogaoaj na leeajll bila su prepiranja izmedu sl1l7.benika od­
109
,...­
iel a Z:l meaunarodlle organizaeije i ofici r, za zadadee pojedinih podrucja
o tOOle kako se sluzi ti si ndikalnim asenrima koje u ime oJiel. z. med una­
rodne organizaci je kontrolira Cord Meyer. " Oficiri odjcl a "padne hemi­
slere bili su prakticki jedinsrveni u prijekorima O RI T-u, regionalnoj orga­
ni1.:lciii za zapadnu hemisleru Medunarodnc konfeder. cije slobodnih sin­
di kara. " Oni su tndili da ORlT neOla nikakvih Sansi, da je diskrediriran
i potpuno neprivlacan Z3 nekon1llnisti cke radnicke i sindikal ne organiz.­
cij e u Latinskoj Ameri ci. George Meany," j Serafino Romualdi, ' uvierili su
mcdurim Selove Ageneije da sC ORIT moze spasiti tlko cia odjelu za­
padne hemislere no preost. je niha drugo doli pokub j da sa spasi.
Znneajan je naglasak stavljen na prednosti korisrenja agennta u razli­
('irim mcdunarodnim su ukovnim sekretarijati ma, u kojima, barem u La­
tinskoj Ameriei, Ageneiia ima ocl redonu kontrolu. Lloyd Haskins, * izvrsni
sekrer"r Meilunarodno federaeij e petrolejskih i kemijskih radnib, * dao
nam je lekeiju 0 tome ka ko on moze pom06 orga niziranju larinskoa meri­
oki h radnika u kri ti enoj petrolejskoj indumiji . Zanimlji\"im mogucnosrima
u Larinskoj Ameriei ,"spol agala jc i federaeija radnika na
planraiama, u poljoprivredi i srodnim djelatnostima," (IFPAA'W), koja je
osno,·ana uz pomoc jedne druge zapadne obavjestajne sluibe i bi b vrlo
djelorvorna u suzbij anj u pobuna komunist a u Malaji nakon drugog svjer­
skog rata. U Latinskoj Ameri ei sluzimo se rim sindikarom na slib n nacin
kako bismo sprij eti li seljacku podrsku gerilskim pokretima, i ro organ;za­
eijom pomoe; seljackim udruicoji ma u veCi m podrucjima, agramom re­
formom i razvitkom kooperarivc. Povrh svega, na lecaju je naglasavano da
sindikal ne operaeije Ageneijc moraju lcii ti zn ri m da sc razvijaju sind;kari
u nef3zvijenim l emljoma koji ee se usredotoeiti na ekonomsb pimnja i
tako ostati po srrani od pol itike i idcologije klasne borbe. To je tradicija
nmeritkog sindikaIizma koji, jednom prolll:lknur u siromaSI'ILm z('mljamn,
dovodi do podizanja eijenc rada i rako uma.nj uj e ucinkc koje uvoz iz po­
drucj a u kojima je niska eij ena r:l cla ima na zaposlj avanjc u SAD-u.
Nakon toga lecaia dva Sam tjedna pohndno ori jentaeijska pred.v. nja
u inscirulu za inozemn" slui be Srale Departmenta. lako je bilo dosadno,
momo sam ih pohadari zbog lOhrjeva da se prikrije moja prava djelar­
nosr. No In su me pred.vanjn nave" na ral mi! ljanjc 0 mjesru kojc opera­
eije Agcncije im:l ju u sirem kontekstu vanjskc pol itike SAD-a prema Lalin­
skoj Americi. Cioi se dn posloje dva osnovna program. koja "lade La­
rinskc Ameri ke morajll promaknuo : pr\'o, ekonomski razvirak na osnovi
indusrrijnliz:lcijri i drugo, ekollolllskc, socjjalne i admiuistralivne reforme
kako bi sc isplavil e oCile nepravde_
Da bi se . konomski razvijalc, te zemlje nebajll kapiral, r"hHologij u i
poli til'ku 5<abilnosr. Programima . meri cke vlnde pomaze se u ispunj. vaujll
lih zahrj eva, pogorovo orkad je ovuda purov. o potpredsjednik Nixon.
Interameri cb bank" Z3 ranoj osnO\'.n. ie prosle god.ine, export-import
banb ovdje .ve wacajnii3 sred.tva, prosiruju se progra rni lebni, ke
lIO
lomo6 Odbora to tl'ledutl arodnu koordinaaju. S.da so osniva i Fond
kreditira.nje socij.lnog rn voja, koji ce r" polagati sa 500 milijuna dolnra,
sro SAD daju Z3 zdra"lj., staDlbenu izgradnj u, obrnzov3nje i sliene PO!­
Iware. Na osno"i Kennedyjevih govoca po Latinskoj Americi, ncki su Ij udi
zakljuCi Ii da ce ri programi biri jos opseiniji bda on post.ne predsjed­
nikom.
Operacije CIA od remeljne su vainosti za programe ckonomskog raz­
virka i polilicke stabilnosti. Iskustva pokazuju da bda god komuni1.am
stane prijeliri, dolazi do bijcga kapilala i smanji"anja privarnih invesli ­
eija. Kubanska re"olueii' pokrenula je i ohrabril a one snage kojima je
stalo do nesr.bilnosri u <'iravoj roj hemi sfcri, a na! it ;.adatak da ih po­
risnemo. Operaeije CIA pridonose uspost.vljanju st.bilnosti, pom;]zu 10­
kalnim vladama da izgrade svoje snage sigumosti - osobilo policijske, ali
i voine - i da suzbijaju krainju Ijevicu. To je., U osnovi, ono mi t.i nimo:
srvorir.i snage sigmnosli koje Ce suzbi jati, slabi ti, unistavari ekstremnu Ije­
vieu. Posredsrvom lakvih program. rni stvaramo uvjete u koiima .oe prija­
reljske vlade osrvariri reforme pomoru kojih ce eliminirali neprnvde na
kojim3 komunizam evjera.
Vec Ijedni ma i Janel i ja primamo iniekeije proriv svih bolesti 0 ko­
jima se ikad neSro culo. Ona prisuslvuje .nstaneima u protokolu inozem­
nih sluibi gdi e se razgovara 0 IOmt SIO svo ccb jednu zenu koja i ivi u
ambasadi. Bob \\7earherwax rekao nam je slosta korisno 0 IOllle k.• ko se
lamo iivi. ZvuCi prcianmsri cno. Ponio je sa sobom popis boZicnih po­
klona knj e je naru';ila Nolandov. obirclj. SaIjemo im svc re darove nasom
zuroom avionskom posiljkom.
Danas sam posljednji pUI posjelio odjel kako bih dobio upute. Bio sam
tI grupi za obradu podalaka da dobijem pseudonim - raj no ime kojim
eu se ,I·uiili Harednih rrideser godina na sV:lkom papiru inlerne korespon­
deneije Ageneije: posiljkama, tclt:grarnima, izvj eSlajima, svemu Sto pisem.
Bir ce to ime po kojcmu ce me pozna,·ati prilikom napredo"anja u sluZbi,
izvjdrnj:t 0 zdravstvenom stlnju i svim drugiro osobnirn situacijoma. Pot­
pisao sam papire, potvrilujuci ,"ojim pravim imenom da eu za vrijemc dok
sam lajno zaposl en u ClA upouebljavari odredeni slut beni pscudonim.
Tada sam procirao ime - kako bih uopce mogao zaboravi ri da sam od
sada JEREMY S. HODAPP?
QUITO, Ekvador
6_ prosinca 1960_
Najzad smo ovdic. sporom DC-7 trebalo je vi!c od Jesel >.ti
leta do Quila, ukJjucuj uCi spusl anja u Panami i Caliju. Janel i ja imali
smo mjesra u prvom cazredu za. bV3ljujuci lome SIO se za f3ko duge lerove
III
odobravaju dodatni troskovi. U redu sjed. l. ill nas sjodio je prij,snji
ekvadorski predsjednik Galo Plo", \,od, liberal a, kojeg je Velasco ove
godine pobijcdio. Bilo bi zanimljivo porazgova.tati s njim, ali sam se po­
bojao da bi se t3knv pokusaj s mojo strane mogao Clni ti prcvik podll >.ct­
mm.
Nadomak Quitu vrijcmc je bilo ugodno i suneano. Kroz prozorc avi­
ona vidjeli smo snijcgom prckrivene yrhove yulkana i zelene dolino Sto sc
pru7.aju po stranama planina. Onako obradene, odavale su privid d. su
gotOVO vetrikalne. Pitao sam se kako je uopee moguce orati pod takvim
kutom. Svalko je CUO 0 planinskim masi vima Anda, no ilJJati priliku vi ­
djeti te scene koje zaustavljau dah - zaista covjeka moze potpuno obuzeti.
Na zrai'nom pristanisru u QUilU, ultramodernoj zgrad.i dovrsenoj
upravo za potrebe interamericke konferencije, dobrodoslicu nam je pozelio
Blair Moffet. Predao nam je orijent3cijsku kartu koju je priredila amba­
soda s oznakarna svih ugodnih mj est. za razonodu. Odvezao nas je zatim
do malog hotela u stambenoj cervrti " InO blok dalje od zgrade ambasade.
Ndro kasni je pojavio se Noland da nas pOldtavi. Ugodno nas je iznenadi o:
pri bavio je karte kako bismo popodne promattali botbu bi kova. U dru­
srvu s nama bila je i njegova iena i nekol iko njihovih prijateija.
Danas je u Quitu najvaznija priredba godine: svecanost u cast oslobo­
denja grada od spanj olske "'adavine. Svecanosti traju vee nekoliko dana.
Borbe biko"" parade, izlofba sroke. Nisam sigural1 da mi se borba bikova
zai sta svida. U redu, bilo je uzbudljivo, svirka i skandiranje ol e zaglu­
suje ... no ako je Paco C,mino jedan od najboljih toreadora na svijetu,
pitam se kakav je dlugi s toga popisa. Gorovo je izrnrcvario bika trudeCi
se da ga obori.
Krenuli smo zatim na zabavu zajedno s Nolandovima u kucu jedne
obitelji koja ddi mrcZu kinemarografa. Cinilo mi se da su svi prisutni na
neki naCi n u rodu - iii krvn o, iii po bracnilD vezama. Bio je ramo i
Jorge Acosta, * Vclaskov necak i jedan od najboljih plijatelja nase stanice
u vladiniro krugoviroa. On je predsjednik vi jeb za nacionalno planilanje.
Nije to bas osobito rnoc.m poloiaj, al i kako je Ijubimac citave obitelji
predsjednika Vel.sca, nij e daleko od pravih informacija 0 bitnim drzJv­
nirn odlukarna. Upravo nedavno Acost a je navij estio da se Weatherwax,
oficil koji djel uje pod zaStitoID jayne pornoei, rooze sad a vratiti i da
mu ne prijcri opasnOSL
Upravo je proslog tjedua napetost na pol iti i:koj seeni porasla. Dne
1. ptosinea gradska je uprava Quita, koja je pod konrrolom libera1a, po­
novno z.asjedala. Bilo je do ozbiljnog sukoba izmedu prist as. libe­
rala i vel .skista. Kada je intervenilal. Araujoya policija, bomb a sa suzav­
cern bacena je na gradonacelnika, li berala.
Garantne sile sutradan objavljuju svoju odluku kojom opovrgavaju
stav Ekvadora, prcma kojem [a dd.ava smorra prorokol iz. Rija rusremim,
Noland misli da objavljivanje te odluke nece ptoCi mirno.
III
QUITO
8_ prosinca 1960
Kazu da jc porrcbno sranoyito vrijerne da se naviknere iivjeti n. devet
lisue. stopa nadOl orske visine. Zrak je ri jedak. Ne.prekidno Sam pospan,
Ill i nitko od nas nemn nikakv. zoaka one uhsne glavobolje koja spopada
neke Ijude. Noei su hladn., s",vi m je nci ra r.zlib u hladu IIi na suocu.
Tako je suho da Ijudi nose vunenu odjecu cak i z. vruCi h dana. Dal eko
oajljepJa stvat u Quiru je cvijde. Cini se kao da je proljee • . Netko reee
da o\' dje postoje sarno dva dob" "I azno i suho, ali cvij eea iron cij de go­
dine. Cirn stignemo, posjerit ccmo obil jeije sjeverno od grada kuda prolazi
ekva tor. Uda ljcllO je pola sata vol.llje. Mozere se forografimti stojcci jed­
nom nogom u sjevernoj, a drugom u jUlnoj hemisferi.
Noland kaze da me ieli uvesti u opcracije koje sada vodi Blair Moffet,
bko bi se o"aj mogao vrariti u Washington. Blai l uzvraea da so ne moie
vratiti sve dok ne sazll a SIO se dogodilo s vozocem kll banske arnbosade.
Itj av, 0 protokolu iz Rija bila je gorak sam:u s\'im ncdavnim demon­
srracij:1 ma j novim nadama iZ3zvanim VeiaskoviOl prC1l 7ln13njem vl asti.
Za sutrn se uisrinu vel ike demonsrr:1cije na trRu nez3visnQsri.
QUITO
9· prosinca 1960.
Emocije Sll prepJavile sve. Danas, cetvrrog dm13 boravka u Qu.itu,
vidio sam prvi pur masovni napad na americku ambasnclu. Kasno sam na·
pusti o hotel, upravitelj me upozorio da su demonstrami vee bili obasuli
:lmbas:ldu bmen jem. Kada sam stigao, sarno jc jo! mala grupa pj tv.la
ispred zgradc. U!ao sam sa straznjc Strane i yidio do sn u toku ranijih
Ilapada mllog; prozori razbijeni.
Cirav su dan u stanici zvonili tel efoni, agenri su zvali da izvijeste 0
pokJ'l' tima dernonstranat. koje je organizi"' a URJE - Revolucionarna
unija ekvadorske oml adinc, sto su se po nekol iko pura vra.!.,]i da napa­
daju ambasadu. Araujo nije dopust io pol iciji da interYenira, tako d, su
gontile moglc radi ti, Sto Ih je volj a. Iz ureda stanice na noj visem bru pro­
matrao 5;1nt sto se zbiv,. Bacajllci bmenje, pj c" al i Sll svoju omilj enu:
. Kub", Rusij., Ekvadol «. Napadnur jt: i ekvadorsko-sjeverno:l mcr;cki in­
stitm za kulturu, koji vodi Inform. tivn. slui b. Sjcdinj eni h Driava (USIS"
te pcruansb amb. sada. Jednako jc proSao i noS konw lar u Guayaquil u.
Dok su tr ajali napadi n. ambas. du, gOIOvO su svi gmdski .lItobusi
u QlIiru obustavili promer i sku pili se sjeverno od grada. Od.tle su 11 ka­
rav.mi krenuli prem" trgu nezavisnosti, prirnajuCi lISput gom; l. ljudi. Na
trh'U su se skupile tisuee. Tada su poceli govori. Velasco i njegov ministar
, OA
II}
...­
vanjskih poslova napa Ii su protokol iz Rija, a Araujo je, sa svoje strane,
plcdirao da sc usposlave Jiplomatski odnosi sa Sovjetima, ako sc to po­
kaze neophodnim da bi Eb'odoru bib ispravljena nepravda. Gomilo je
izvi ki vala osude proti v l!·uantnih i pIori v Org:lniz:ldje an1c rl ckih
ddav • . M inistar vanjskih poslo"a obj avio je da ce uskoro Sliei. dva ceho­
djplomJtJ kako bi se otvorilo cehoslovaeko posl.nstvo.
QUITO
14. prosinca 1960.
Napadi no ambnsadu nastavlj. ju se i dal je, ali Cini se da su sada sla­
biji i sarno povreml!ni. Poboljbna je policijsb zastit., eak su i noke armij­
ske jedinice poslane u ambasadn. Araujo jc bio primoran, zahvaljujuCi
rrezvenijim glavama u vladi, pOput Acosre, posJari policijsku 'l.:l sriru. Ne­
miti su prdli i u druge gradove, gd jc su takoder napadnuri kulturni ccn­
tri z3snov.ni na bil ateralnoj os novi. Oddano je vise javnih demonstraci ja.
Najveca je bila juccr bda su so u . m",;;u pravde. tisuee Ijudi ponovno
okupile na trgu nczavisnosri . URJE je i dalje naj vai nija sila koja stoji iza
rih n:J.p3da, iako nurscve i dcmonsrcacije, nadahnure uglavnom gradan­
skim morivima, org.:miziraju i mnage druge org:lniz;]cijc.
Upravo su osnovane dvije yui ne sindikalne radnicke organizacije, no
sarno je jedna od njih naSa. ECCALICO agent u Guayaquilu, koji je vo­
dio kampanju s ciljcm da Miranda· pobijedi gcnerolnng Ko­
munisti cke parrije S33da na izbodma za sen:1 tora "po zadarku «) oddao
jc od 9. do II. prosi nca konvonciju i osnovao Regionalnu konfedetaciju
ekvadorskih sindika!a,* (CROCLE), kao st. . .!n; mehanizam
koji ce se boriti protiv Konfedcracijc ckvadorskjh radnika (Cll) na obali ;
uglavnom u provinciji Guayas. Obojica gl avnih agenata za akcije, Victor
Contreras " i Enrique Am ador," u izvr§nol.l1 su komitetu. Conrreras bo
predsj cdnik. PredSt3vnik inrcramericke regionalnc , indikalne organizacije
ORIT pokazao jt do je od velike pomoCi , poscbno u osiguranju izv.n­
red.ne kamuflai.e za na§c agente. l'ostoji plan 0 udruZivanju CROCLE s
ORIT-JCFru strukrurom, umj"sto sadmje ckvadorske clanice, mal e i
neefikasne Konfederncij e ,adnib Guayas. (COG), koju je pomagala naSa
baza u Guayaquil u.
Radni cki odj el Operativnih misija SAD u Quiru (USOM) , koj emu je
glavni posao u tome da pomak slobodni m si ndj b tima u zemlji, poduzeo
je prve korake zn osnivanje nadonalne, nekomunistieke sindikalne konfe­
deIacije. Pod njihovim je vod,tvom u prvom t jednu ovog. mjesec. OS110­
van Koordinacioni komi!e! slobodni h sindi kata Ekvadora. Taj Cc komitcr
uskoro osnivati koordin3cionc komirc:tc u provincij ama, koji ce
pr.,ast. ti u provincijske iedctaci je. Najz. d, bit ce osnovana nacionalna
konfoderacija. Plan je sranice da ciravu akciju zaSJd vodi USOM, a kasnije.
II4
kada sti gne novi zamjcnik seh slanice. vjerojarno como se anga?irari U
formiIauju nacionalne konfederacije. U ovom je trenut ku ubaciv3nje Mi·
rande u Senor i osni\' anje CROCLE n.j viSe §!o mottmo ueiniti.
Bill Doherry," inreramericki predstavnik u PITJ! ; jos jeda n ad
medunarodnih radnickih agenata Odj ela za medunarodne organizaci je,
sti gli SlI prijc nekoliko dona ci a, nakon izgon. Johna Snydera,' spas.
Ito so jOs spasici moie. On pokusava z. dn ati da PITI i dal je
pom.ze sindikat raJnika komunikaci ja FENETEL* (Foder"cij. radnika
!elekomunikacija Ekvadora) u orga nizocijskim st\' . rim a, obucavanju i pro­
nabzenj u skloni'!t a, ali se Araujov nepIijateljski sta" nije promijeni o. U
slub ju da zalra;. i poscban tretlmn kod minisrr. coda Baquera de la Cal ­
lea, Noland st pribojavao d. bi na t.j naci n mogao ot kri ci nasc vez. s Do·
herryjem, " Baqauero vj erojarno nc bi bio kadar izbaciti Araujo iz igre.
Studemske oper.cijc u Gua)" quiJu " koder su doi ivj el e vdik uspjch.
N. poectku avog. mj.sec. u Porroviieu ie od d .n Nacion.lni kongr.s
UE, a snage ECLOSE koj e je predvodio Al berto Alarcon* najzad su
pososle dugo ielje,,; pogodak. Kongt es je usvojio novi sist.m izbora slm. ·
beni ka za razl iCi tc dijelove FEUE. Od sada ec izbori bili " "POsredni, obo­
vezni i opCi , nasuprot stacom, sistemu koji je komunisuma
; drugim J;j evim snagama d.vao stanO\·i tu prednost. Sjedisre z. n"cdl1u
godinu bit ce u Quitu, gdje je rukovodsrvo FEUE u rukama umj eren ih.
Sreo sam ambasaciora Bernbaum. - sci gao je nekoliko tjedana prije
mene. Ovo mu je prvo ambasado rovanje. On je diplomat od karijere. " "
osobi!o slikovit. Noland kaie d. Bembaum nc zna 0 oasim opcradjam. ,
ni 0 operacijama politickih akcija. te da ni sta 0 [orne ni ti nf! idi
zn:ni ..\ mb;'I$;ldor jf,,; danas posjerio Velnsca, prcnoscCi mu Kenncdyjt: vu
roruku. U toku po:-;jeta S;lOp,jo je da su arnerickc kredirne instirucije u
n"cdu odobrik zaj movc zo sr.novite jayne rndove i razvojne proj ekto.
Cini sc d" je t.kv. izjava dana ka ko bi se ublaZi lo antiameri cko raspol,,­
lcnje.
Novinski izvjcSraji ukazuju nn !o da neke via de traze odgudu ii i pro­
mjenu mjest3 odd3V.3nja interamcricke konferenc ije, ugb.vnom zbog ne­
davnih ncreda, a kubnnska Stampa i radio navjeUuju da bi Ekvador mo­
gao slijediti Kubu u odbijanju da pri7.Jl a intcramericki si,tem.
QUITO
15· prosinca 1960.
Aurelio Davila,* jed a" od gl3vnih nasi], agenat, za polit icke . kciic
u sklopu ECACTOR-projekta, poscigao je danas n znu i mudru pobjedu.
On je orgnni7.irao mosovne demonsrracijc podrske Vclaskovoj pol irici u
vezi s prQt okolom iz Rija, koje su zapravo bi le uperene protiv Arauja.
Studenti svih katoliekih skola i karolil'kog sveucili§ta marSirali su na trg
..
"5
ne-1.3visnosti gdje su uzviki val i parole proriv kOl11anizma. 1 Vel asco jc bi o
na "i bini. U trenurku kad" je mi"istar obr,nc zapoteo grupa pro­
tudemonsrranata pocela je lIzvi ki vari . Kuba, Rusijn, Ekvador<, l emu je
usliiedi13 buj;ca po\·ika . Dolje komuniz.m. i1. m.se srudenata.
Araujo, koii ic mked.r bio no tribini, 5107.io se s protuderoonsrranrim • .
GOtovO istodoboo pocci. je Sui"•. Velasco je zgrabio mikrofon z.htijc­
v_juc; tBinu i red. Govori su se nastavil i. Rijec ie uzeo i Velasco, at. je
bio OeilO ozlojcclcn zato sto je Arolljo narusio ru golemu dcmonsrracij u
poudke.
Na poticaj Dav i\c i drugih konzerv'Iivnih voda, kardin. 1 jt danas ob­
ja"io pasrirsko pismo. Kardill . l, eiji je mj ccaj n.jmanje jednak onomc !IO
ga 1m3 bilo koji politica,- ukljucujuci i VeI.sca, " po7.0rava da su vjera i
domoviJ1' ugroiene i u neposrcdnoj opasnosti od komunizm. , dod. juti
knko sc Ekv.dor ne freba obratari Kubi i Rusiji u rr.zenj u poddke za
gronlcno pit anje.
Vcccr.s je odri.n. jos jedl13 demonsrracija podrske Vebskovoj polilici
premo Pe ruu - ali ovaj PUI jc na sceni bib jed". Ijevicarsb organizncija,
Norodn. rcvolucionama liberalna parti j. (PLPR), odjdjak ml.dog kri ia
IIberain. pani je, u kojem jc mnostvo ol1ih Sto pod r2av. ju Vel asca. Medu
govornicim. bili su AT3 uj o i Gonzalo Vi llal b. , pOlpreds jcdll ik Konfedc­
mciio radnika Ekvado ra (Cn) i jedan od voda Komu.ll i"icke partij e u
Qui t u. Pozv, li su na diplomalske i ugovinske odnose sa Sovjerima, oba­
$C na SAD i na konzervarivce.
QUITO
16. prosinca 1960.
S ArJ ujom jt gOlOVO! Kasno popodne objavljeno je iz prcdsjcdni t kt
p.l. t e d. jt Arauj ova oSl avka prihvacclla, .li mi smo /, i[ avog dana pri­
mali izvjclraje da ga je, zapravo, Vel asco uklonio. Proreklih tj ed"n. srvo­
rili smo snaf. nu struju propagande prot iv njega, a njegovo ponnhnjc u
roku jucerasnii h demonslracija sarno je ubrnlo srV' r. Minist., vaniski h
poslova, doba, prij.tcl j SAD-n, t.koder jt sa svoje strane radio na rome
da slomi Arauja. Naravno, Araujova identi£ikaeija s krajnjom Ijevieom
dala mu je vrlo malo slobodnog ptostor. za rnanevriranje.
Otkako ic obj nvljeno da je Araujo dao ostavku, nastavJjaju se ulicn;
sukobi izrnedu nj egovih prista'a, pretezno iz URJE, i njegovih proti vnika
iz [edovn velaski sUl. Donji dio srnda pun jc suz3vcn, nli i7.vj eSt:lji agcn:na
pokazujtl da se pobunjenici razilaze.
l6
QUITO
22. prosinca 1960.
Gradnnske se demonsrmcij. 0 pcruanskom pir:U1jU naSl3vlj.j u, .nli su
izgubil e nnti. mericki prizvuk. Zapravo, gOtovo da su usmpile mjesro knrn­
panji kalolicki h gtup. kOit izraiav.j u poclc!ku kardin. lu. kao oJgovor nn
nap.d revolucionarnih soci ialist. proliv njegova pastirskog pi sma 0 komu­
nist.ima. Kamp::lnju vodi Aurelio Davi la, sredstv3 se osiguravaj u iz pro­
jekta ECACTOR. Tu su uklju':"na objavl jena pi sma i potpisi karoli ckih
organhacij a, pOplll CEDOC, si ndikalne konfcderacije te Naeionalnog ka­
tolitkog akcionog odbora, potpredsjednik koj eg. je Davil a.
Marsom po kisi ulieama Quita, uzvikivanjem paroia protiv Kube, ko­
mtlrUzroa i Rusijc, kampanja je danas dosti gla vrhunae. Ghvni govorni"
bio jt sam ka rdina!. Ponovio je svoja upozorenja i2 past irskog pisma 0
ncposrednoj op.snost i od komuni zma. GOtovo mu je devedes.t godina, ali
je l.aisra akrivan.
Preuzeo sam prve operacije, Slls rt:'O prve prave :1genre - najzad sam
3urenri can rajni oper:nivni oficir.
Preu1.co sam ECJACK, ekipu zn praeenjc i opc. isrraiivanja, koju vodi
potpukovnik Paredes. Blair me upom.o s njim prije nekoli ko dana. Preko
njega nastavljam prariti kubansku 3mbasadu, Ilnstojeci uhvatiri bil a kakav
trag oest alog vozoca. Uz l u operaeiju preuzeo sam i dopisivanje tajnim
pismima s kuballskim ngentima. Predl oiio sam sta bu da bismo mogli
lIstedj eti mnogo vremena ako bi oni poslnl i ovamo insttuktora koji bi me
nauc; o pisanju i r.zvijan ju pisama. Na taj bisrno nacin mogli kablogra­
mom pred.v.ti poruke i ustedjet; vrij eme potrebno da taj na pismo st ignu
vrecarn • . Nobnd ce me ovih dan. upoznati s Frallci nom Jacome," koja
pise fikti,' n. pi sma.
Bl air mi je prepust io i opcraeiju ECFONE. Glavni agent Oswaldo Chi­
ribog., .. imcll ov.n jc cO"jekom lO ekvadorska pi tanja u Ni zozemskoj,
smnie. u Haogll I13mjerav. so nji mc slu]i ti u akci jama prot iv Sovjera i
Jipl omata soeijalistickih Moramo pronaCi novu VeZU za Bas.n­
tesa, " agenta llbaccnog u Komllnist icku partiju. Noland ic odabrao dra
Ovallea, M Veb skov. liiecnika, ka ko bi zadr'i.ao zastirne mjer. lito su na
snni od samog pocerka te opera eij e. 0 izvj eStajima koi e co primali ad
Basnmesa dr Ovalle co j. vl jati telefonom, a j. eu dol n iri u njegov ured
da ih primim. U listopadu, kada jo Basames izabran u komitet ptovineije
Piehincha, ta je operacija postal. jos znacajnija. 5 obzirom na svo veeu
netrpe1ji vost izmedu parrijskih tukovodstava u pri obalnom podrucju i u
to je kao da imamo agent:) u lokalnQm komiteru.
Cini se da se slanica posljednjih dana pretvoril. u neku dobrotvornu
organizaeiju. U Nolandovoj kuei sve i ene i posluii rel ji pripremaju pakerc
cigarctJ, Cig:Ufl , bOc.1 viskij:l , konj aka, s3.mp:1nj ca j vina, na ru­
cw; golf-lopti. Rij ei' je a bozicoUn poklonima ngentima r .znancim •• ­
(I'ri jateljima koii bi mogl; postari ka risni agenri).
II,
I
Od vtcine oHcira u 5tamCa ma CIA so da ra1.vij u osobne veze
sa Sto vise lokalnih uglt.d nib, bcz obzirJ oa ro je Ii 0 poslovnim
Ijudima, onima iz skol stva, lImjetnosti , iii 0 poliricarima. Ljudima iz odjel.
ap,dne hemisfere legitimaoj. Stare Departmenta pogodn, je 7.3 obradu
rih lt znnnaC3 «, dok srcdsrv:l stanice, namiJenjena zabavi, klupski.m trosko­
virna, poklonimn i sl icnom, omogucuju prt:dnosr pred nasim ka­
legan" iz S{3re Departmenra.
Medu Ekvadoreima Noland je zaisra u modi. Cini se da on poznaje
svakoga u gradu. On je bivs. zvijezda i nener nogomeme momcadi ko­
led"a, velikog osobnog Sarma i energije. Njegova je iena prvakinja
nacionalnog natjccanja zena u golfu. Clni najdinamicniji par u amba­
sadi, clivi im se lokalno drustvo. Prerelno su svoja llpoznan­
srva« usposravili zahvaljujuCi Nol andovu poliri ckom i sporrskom radu.
Oboje je vrlo akrivno u reniskorn i gol f-klubu u Quiru.
QUITO
30. prosinca I960.
Postoji mala sumnja da bi moglo doCi do odgode interameticke konfe­
reneije. Peru i dalje ostaje na torne da neee prisustvovari zbog roga sro
Ekvador i dalje namjerava poreneirari problem l'rorokola; Venezuela i Do­
minibnska Republika nalaze se II krizi zbog Trujill ova pokuSaja da ubije
Betaneourta; arnericko-kubanski odnosi jos su se vi se pogorsali . Svi lOamo
da ee do invazije doCi, ali nikako prije nego Sto Kennedy preuzme duinosr.
Peru je danas raskinuo odnose s Kubom, i to neee pridonijeri izgledima
konfereneije. Taj je raskid dobrim dijelom lOak postovanja prema SAD-u
zbog lisropadske akeijc sila garanarn u vezi s protokolom iz Rija, no raj
cin valja pripisari i operaciji nase sranice u Limi) u studellorne. Bio je ro
n"pad vi§e jediniea kubanskih izbjegliea prori\' kubnnske ambnsode u Limi
koji je u.kljucivao moguenost da se dokopaju dokumennra. Izmedu rih au­
tenricnib dokumenara sralliea u Limi odnbrnla je nekoliko za koje je po­
sebno bio zainter., iran na§ OdjeJ rehnickih sluibi, a meau njima bio je i
dokumenr za koji se pretposravlja da je popis Ijndi u Peruu koje kubanska
ambasada plata ukupno oko I5.000 dolar, mje,ecno.
Drugi od rih . ilom oterfi dokumenata odnosio so Ila ncposrojecu kam­
panju kubanske ambasade u Li.mi oko prorniellnja Ekvadora u
vezi s prorokolom iz Rija. S obzirom na ro da oije bilo mnogo Peruanaea
koji Sll povj eroval i u vjerodostojn05r rih dokumenara, staniea 1I Limi imala
je vclikih r.,skoCa da ih obj.vi. Meaurim prije nekoliko dana konzerva­
rivni je poslanik peruanskog Kongresa govorio 0 njima, i juce r su najzad
osval1ltli u stampi glavnog grada. lako su Kuba nci prosvjedovali rvrdeci
da je ri jec 0 dokumentima slltlU1jiva pod rij erl a, novi odmetni k i7. kubanske
11S
,
amb35ade u Limi - koji jc bio prislicon 1I lOku napJlin J sada f3di za
Ageneiju - .potvrdi o. jc da su dokumcnri Odjel. za ,chnickc sluibe
izvorni. Peruansb konzctvalivna vlada posl uiil a se dokumenrirna bo raz­
logom Z3 pri jckid odnosa s Kubom. Mogli bi.smo oeSro slieno uei niri i
ovdje, ali so Veb seo vjerojntno ne hi odlucio oa t. kvu akcij u. On i c!i u
piranju prolOkola imnli kubansku u svojoj akeiji prot iv Pen, .,
naravno ako jc uspij e dobir i.
Nesrall.k vozaea kubanske ambasnde sada je rije!en. Poku§ao se na­
pf3\·j rj v:1znim peed vrrlarom <lmbasade rekavsi mu da radi za nas. Vrrlar
jt ro rebo jednome od Kubanea i pocola je porraga za v07.acem. On se
usp;"lflicio i sakrivao se u jcdnorn sdu u pr'Ovinciji , uvjercn da Ce ga
Kubanei ubiri.
Jucer je dosao u ambasadu i susrco se s Blairorn. Nema na6na da se
operJcija spasi) ali Blair mu je dao manju svoru da bi sc mogao vrariri u
sdo i da ima nciro para pri ruei. Noland je vrlo Ijut na Blaira. On misli
da Blair nije bio dovoljno opeezan kada je poducavao vozaca sto ovaj sve
[reba ucinici Z3 svoju sigurnosr. Ispalo je to slIvi se - J r:mijc sam se
nadao bih i ru operaciju mogao prclI,,,ri. Blair se vrab u Washington.
QUITO
4. sijecnja I96r.
konfereneija bir ce izvan srake sumnje, odgodena nakon
'ro su SAD prekinule odnose s Kubom. Svi kablogrami i korespondeneija
ranije predavana staniei u Havani sada treba da ide u JMWAVE-sranieu
u Miamiju. Prctpostavljam da se konfereneija neee oddari prije
prognani ka. Odriavanje tog skupa nakon sloma kubanske revolucijc utj c­
em ce na ovdasnju siruaeiju sigumosri. Zbog toga vise Il ecemo rnorati
brilluri 0 podrki kubanske ambasadc Revoluci onarnoj uniji omladine
Eh,dora (URJE), a svi ti porencijalni agira rori i demonsrranti neee vise
biti roliko entuzij asri cki raspol oicni.
Dva cehoslovacka diplomata upravo su sti gla kako bi ovd jc ot'Voriia
poslansrvo. Stab irna podarke >omo 0 jednome od Iljih, na kojcg sumn ja
da je obavjc! tajni ofiei r. Na zohtjev sraba pa<ljivo cemo ih prariri posred­
St\'orn agenara kao sro je predsravnik Oldsmobilea Kladensk)" kako bismo
dosli do podarka koju zgradu kane unajmiti iii kupiti. Prijc njihova pro­
gonstva I957. godine pri sluskivali smo njihovu prosroriju gdje su imali
aparare za odasiljanje porub. Stab ieli da ro ponovno pokuJamo.
Nas ofieir Wea therwax opet je ovdje, nastojat eemo sada pobolj !ati
prikupljanjc obavj dtajni h podaraka u seoskirn podrucjima, jer smo ru go­
rovo na ni srici. Oper.cije kOnl l' abande cinc problem vrlo slozcoim. Neb
podrucj a, posebno sjel'erno od Quira prema graniei s Kolumbij om, iive
II9
od erne bUr7.c. Snage sigumosri tih podrucja, ako ih ni su potplaril i sefoYi
konrraba nde, c""to su ang.zi rane u malim sukobima protiv njib.
snaga si gurnosr i n3 tim je podrucji ma zaprovo poziv na geril ske operaci jc.
Stogn iJ1 moramo ojaC:ltl. Ka nimo to uti niri purem misija 'la j3vnu pomoc
i na isti postie; da s rih podrucj. prikupimo vise obavj dtcnja.
QUITO
29. sijecnja 1961.
Danas jc goLl i>njita patpisivanja prorokoia iz Rija. Occkivali sma na­
pade 113 amb.sadu. Ali do n. silja je doslo meau samim Ekvadorei ma.
Minist"r vanjskih poslova odriao je u Guayaqui lu govor 0 granicnom pro­
blemu, a u svecnnoj povorci sea jc zarim krenula prema sveucili sru hio je
ismijan i s prczirom optul.cn kao izdajnik. Araujo i !l jegovi prij atel ji i
URJE Il ajvjerojorni je su ti koji zele unistiti minima, jer je on bio med ..
snagama Sto su postigl c smj enjivanje A rauj • . Osim toga minisrar je i do­
bar pri jatcl j SAD-a. Kampanj. protiv njega zasni va se na rome !to jt bio
clan komisije koja ie u ime Ekva dora 1942. potpisala protokol.
Od Johna Baeona preuzeo sam ECSTASY, opcr.ci ju raj nog otvaranja
pisama. Bacon sc oslani ao na Stnre merode koj e su mu oduzi malc mnogo
vremena. Stoga sam od Odj cla tehni ck,h sluibi zatraiio da mi posaliu
za forogra fi ju koji ce temelj ito ispit ari foro-bboratorij stani ee
u kojcmu razyijam pisma. Strui' njaci z.a lorografiju i za wjna pisma upravo
su zavdili posao. Llborarorij jt pot puno nov. Srrucnjaci tc mi poslari na­
red nih rjeda03 potrebnc nove aparate. Zena-srrucnjak za rajno pi sanje t a­
koder je boravil. ovcljc kako bi me poduci la u rehniei nevidljivog pismo
i razvij anju poruka za kubans ke agente i od nj ih. Ostavib mi je porrebne
koliCinc razvijaca i kocki" rinrc. Odsada co baza u Miamiju sloti koblo­
gr amc a ja cu ih, nakon StO ih r;tZvi jem, odasiljari dalje.
QUITO
1. veljace 1961.
Velaskova nerreplji vasr premo opozi ei ji mogla bi izazvati novn krizu.
Prije dva dana, prilikom svel'anog orvaranja konvencijc naei onalnog udcll ­
zenja Ii jtl'ni ka, izmijcnio je ost re rijee; 5 gradonacel nikom QUil., li be­
,,10m. Jurer, prilikom otv3tanja nove tvornice gooji va, cornu su obojica
prisustvovala
t
velaskisri Sll izvizdaU i izvrgnuli prcziru gradonacel olka
gtlanjuci £a rajciC3O]a, taka da jt bio pri mornn, napustiri svecanost. 1 ve·
laskisti ; priStase gradonal'elllika pros!. su noCi demonsrri ral i ulicam •.
I :lO
Prcmij er jc zapri jerio ani ma koji ugroz::waju j:lVni red - naravno, ne
vela,kisrllna.
Premijerovom odl ukom danas je zarvorena radio·staniea, s
arlminisrrarivnim obra7.1oienjem da lieenca ni ie pravodobno obnovl jc.na.
,abtlna je uslijedil . nakon jtdnog program. u kojem su bil i po­
zvani da so iave ; sudjcluiu izraza vaj uci poddku gradonacclniku. Prcmijer
je osobno nalYao radio-stanieu karla je emitiral. program, i niegove su
prijernje bil e emit ira ne kao dio emisije. Kasnije je zatvorio stanicu, Ve­
!:eras su vel"kisti odr"li vi se uli"nih demonsrraeija.
QUITO
8. veljace 1961.
Na velikoj hacijendi u juznoj provinciji Chimborozo doslo je do oz­
biljne pobune. Oko 200 0 [ndijanac" okrenulo se protiv vl asnika hacijende
i lokalnih "Jasti. Tri su pol icajca povri iedena, pozvana it vojsk., dva su
lndij anca ubijcna, a vise od ih ie uhapscno. Voae Indi janaca bi li
su clanovi komisije Konfedefaeij e radnika Ekvadora za savansko podrucje.
Radni l'ki senator, pripadnik revoluci onarnih soeiialista (rakoaer lider kon­
feder.cije), zapocco je 5 kampanioll1 za osloboaenje Inclijanaca.
Inclijanske prituibe bile su prili cllo osnovanc - I'esto so 5 njima lose
posrupa na ri m gol emim imanjim .1 . U ovom sJ uca ju vlasnik ih vee godinu
dana nije isplario, a nije mjerio ni njihov dnevni uci nak. Konfedcracija
radnika zahrijcva i,tragu 0 rome jesu Ii uhapseni Indi janei bili mul'eni re
ispunjenje njihovih zahrjer3: isplaru nadni ca, osi guravanje s[anQva i

Nekoliko mi je Ijudi r.klo da tokvi ineidenti lede kry u ,ilama OVdl S­
njih 7.cmljoposjcdnika. Ako bi sarno jed.n od rakvih ustanaka izma bo
konrroli i pacea se siriri, nirko nc bi mogao reCi gdjc ce zavdiri. Vjcro­
iarno u s. moj predsjednii'koj palaci.
QUITO
IS. veljace 1961.
Novi zamjcnik kb stanice, Gil Saudadc," sti gao ie na pocetku mit­
seea. Preuzima raclnicke i studentske operacije, Bocon ce ; dalj" bri nuri
o ECURGI: - media-opemeiji. Saudade i ja rij esno suradu jemo na pri­
premi .gee.ta koje cemo paslati na lati nskoamericku konferenciju 0 nn­
cionalnom suvercnitetu, ekonomskoj nezD.visnosri i mi ru, 7..:1 prvi
tj edan oiujka u Mexico Cityju.
UI
Gilovi su agenti Juan Yepez del Poze ECLURE-z, i Antonio
Ulloa Coppiano," ECLURE- 3. Dok Gil jos nije bio srigao, Nol and ih je
smarrao perspckri vnim Jgelltima koje valja razvijati i finJllcij ski potpo­
magao njillOv ul.z. k u Narodnu revolueion,rnu liber:lInu partiju*
(PLPR). T a partija privlaci stanovir broj mladih Velaskovih prist.sa, pa
se nadamo da cemo agente moe; iskoristiti tako da te radikale skrenemo
S pUrl njihove podrske Kubi i ocl vrtltirno ad i'l r:llCnog 3ntiameri kanizma.
Medu onima 2a koje se nadamo da cemo ih uspjeti zai nteresirati jesu i
Araujove pristaliee. Gil lOt so uvjeriti da partija <addava svoj Ijevicarski
kaTaher i da je CVtsto op07.ieijski nastroj ena prema ttadieionalnim poli­
rickim parrijaniH Ebador, . Agent koji je porpuno pod kontrol om jest
Juan Yepe? del Pozo statiji,* pisae koji je istodobno ditektor ekvador­
skog instituta za soeiologiju. Ima vel ike poliricke ambieije i savjernik je
sda partije.
Koniereneija u Mexico Ciryju odrY.a'·a se pod pohovireljsrvom Ijevi­
Cara, ranijeg predsjednika Meksika L n.a ra Cardell.s;,- Sptema se kao neka
vrst propagandnih priprema za podrsku kubanskoj rcvolueiji. S obzirom
na to da t e se ramo nati komunisti i Ijevicari iz cjl:we hemisfere, scab je
zarraiio prije mjesee dana od s,ih sranica da predloit agenre koji ce joj
prisusrvovari zbog obavjci,rajnog djelovanja.
Izuzev Gilovih agena", saljemo i Ar3hualpu Basanresa,* jednog od
najboljih nasih agenara ubacenill u Komunistii'ku partiju Ekvadota. [ stab
i na! a sranica u Mexico Cityju bili su zado vu ljni time Sto ce i on doti,
pa sam mu poslao pismeni zahtjev, posluzivsi se drom Ovalleom. Ako
bude moguee, on ce pokusati da ga, na.kon zav rserka konfereneije, po­
zovu da posjeti Kubu.
Nase operaeije propagande pripremile su zapazene komentare sirua­
eijc usmjerene proriv Kube. Opca je tema - opasllosr od proditanja me­
JunaroJnog komunizma u z.padnu hemisferu posredsrvom Kube. Te su
rvrdnj e jos vise dobile no izjavam. izbjeglih kubanskih vaeb Ma­
nueb de Va.ronc," i Jose, Miroa Alarmant lle optuibe protiv
kubanske subverzivne djelarnosti sad6.avnle su i izvj cltaj iz kub.llskih
krugova u Miamiju, prellla kojemu jt C'StrO poslao oruzje gcrilcima u
Kolumbiju re Ekvadoru da ga uporrijebi protiv Peru a - ri su se izv jeStaji
prvorno pojavili u listu »EI Tiernpo « u Bogoti, • prenio ih je "EI Co­
mereio« u Quitu. Jos je jedan izvjeSraj srigao iz Havane, optuiujuci
Casrrn da su njegovi napori da prodre u Juinu Ameriku koneenrrirani
uglavnom na Ekvador i Brazil. Casrro je rakoder OptuZl'J1 da jc za konfe­
reneiju u Mexico Cityju poklonio 200000 dolara.
Araujo je na neki nacin pomogao nasu propaga ndnu akeiju rime , to
se poj;wio na rcie"i ziji u Hovani obecavajuci kubanskoj revoluciji podrsku
vlade i naroda Ehadora. Reakcija je ovclie bila vrlo snai-n. , re su Velaseo
ministar va njskih poslova svoiim izjav.ma odbaeili takvu J\nujovu
velikodusnosr.
In
Gustavo Salgado," poznati uvodnic. r, obj avl )uje veCinu marerijaia u
na!u korisr. 00 ie rakod.. pri red io odgovore na propagandu ,to je usli­
iedil . n.kon napada izbjeglica n. kubansku ambasadu u Limi proSi og stu­
denog•. Voda oopadn nedavllo je bio imervjuir3JI za jednll emisi ju agc.n­
ei je . Orbe L3tinoamericano.," koja zaprayo pripad. propagandnoj opo­
raci ji Da se sra ni ce " Santiagu (Cile) , a Il . mijen jell ' jt eijeloj hemisferi.
Rebo je da o; .. li dokumonri kojih su se domogli u toku prcpada (osim
li ste Peru.n;\ e. koje je platab ambosada u Limi) pokazuju da
se Kuba posluiil a nckim PerLianeima i Ekvndorcima kako bi iZ'7.vala oru­
zani sukob iZlll cdn rih dviju zemalja koji je trebao pripremiri armosferu
z. budenje kOlllunizma u Peruu. U danas nj cm uvodniku Salgado je pod­
grijao kasu i zor rai io da sc objave imena Ekvadoraea koji su bili upleteni
II kuba nsku 3V:1JHUru. Ar3ujo c..:, naravno, biri na celu toga popisa. Na­
r:wno, tit .. osr ale dokumeme-l.i priprcmila je Agencija.
Svrha je re kampanj e da se jamo mnijenj c pripremi rako da reakeija
na invaziju na Kubu, kada do nje dode, bude ublaicna. [ druge
stan ice u Larinskoj Americi fade na istornc zadarku, 3 i ovdje moiemo
uspj dno ubaeiri prop.gandu 0 kubanskom mij clianju u <vade oko granic•.
QUITO
18. veljace 1961.
Na Ijevii'atsku kampanju, koja je isla za tim da mi.nistar yanjskih po­
slova odsrupi 5 pnk" nja, Velasco je reagitao vrlo ostro. U dijelu nasih
izvjestaja navijtlra se da bi ro mogao biri pocetak haja njegoya cervrtog
mmdara.
Jucer ujurro minist3r vanjskih posloya pratio je jednog istaknurog ko­
lumbij skog praynika (eksperra medunarodnog pr.w. i predlng.c. ekva­
dorske reze 0 ni sremosri protokola iz Rija) na sredi snje sveuciliste, kamo
je bio pOZ\'an da odri i govor. Kada su srigli, sedam storina srudenata 1'0­
cclo je vrijedari minima vanjskih poslova i nap. lo ga raji'ieama. Dobi o je
nekoliko pogodaka, ali mu je uspjclo nat i zaklon u 19radi. Kolumbij:le je
oddao govor. Velasco je bjc.snio, jcr jt ra j ska ndal porometi o njegovu na­
mjeru da \I propagandnoj kampa nji proriv Perua iskorisri Kolumbijca,.
mada je l.:tpravo miniqar vanjskih poslov:l jedini bio napadnut.
Vlada je danas dala uhapsiri per clanova URJE zbog njihova sudje­
lovania u inci dentu, sto je prouzrokovalo noyi val prosvjcda. Konfcdcra­
cija radnika (CTE) osudila je hapsenie i zahtijevala oslobadanjc Carl osa
Rodriguez., clnna Komunisricke parti je i organiZ3t ora Indij anac1 u ne­
damoj pobuni u Chimbora7.ll, koji je sada zatvuren u Ri obambi. Revolu­
cionarni socij alisri prot estiraju zbog roga !to Sli troj i<a uhapscnih tlonovi
, "3
i
nji hove omh dinske grupe. Protesti sadrie i zahtjeve za ostavkam. mi­
ni stra vanjskih pas lava i premijera, ovog potonjeg zbog nezakonitog hap­
senja sru den:lra i z:uvaranja radio· st,l Oicc T. vel jacc.
QUITO
20. veljace I961.
Bio je to uisrinu dan nasilja . Jucer je premijer narcdio da se per Stu­
denata pusri na slobodu, ali su oni odbili da naruste zan' or. Zahrij evali
su habeas corpus raspravu, jef bi II tom slucaju raspravi prisustvovao gra­
donacelnik Quita, bi moglo poslui iri da se Velasco dovede u skripac
i iznudi premijerov3 osravka. U ranim jutatnjim sarima srudenri su silorn
ugurani u poli cijska kola i pojedi.nacno od"ezcni u neke dijelove arada
gdje su jednosravno izgurani iz vozi la.
Fakulteti prava i fil ozofije, koje predvode cbnovi URJE, otpoceli su
jutrOS neograniceni srrajk koji m se rrazi osr3vka premijera i minisrra vanj­
skih poslova.
Rukovodsrvo FEU£ za grad Qu ito POdtZ31o je komitet sa­
zvavsi cerrdesc[ osamsarni srrajk cijel og sn:ucil ista. vij ccc.
prcdvo<leno rektorom, objavilo je svoj protesr protiv vlade.
Nakan je strajk jutros objavljen, skupin. vcbs.kist. , koju su uglnv­
nom ci.nili vladini sluzbenici u d.riavnim mOl1 opolima i carinskim sl u<­
barna, skupil . sc u donjem dijelu grada, gdje je i filozofski fakulte!. Ver­
balnu konfrontaci ju sa ltrajkasima gomila je zamijeniia napadajuCi ih
kamcnj cm i nat jerala ih da se sklone u fakultetsku zgradu. U toku jutra
D:Jst nvili Sll nadzl(:1[j ulice oko zgrade fakulrc[a i uznemiravari smdenre
nasiljcm.
Sveucil isna administracija i studenti osnovali su specij. lni komi rcc Sa
zadacom da ovaj posjeri prcmi jera i zattazi da pol icija zasciri strajkJsc od
mase. Mini star je kr:ttko rebo da vi ada neee djelovati protiv Sfudenata,
ostavlj.juCi pit.1 nje poli cij ske zastire orvorerum.
Gomil. se ponovno skupila oko per sati popodne, ovaj put na trgu
nczavisnosti , gdje je klicala Vebscu, • proti v stLI dcnata. Odavde su mar­
sirali do zgr.de vbde. l\1.i ni srar se pojavio na balkonu govordi da je za­
konito djelm'aa hapseCi petorieu studenara zbog toga su rajCicama
gadali ministra vanjskih poslova, ali da nisu oslobodeni prije nego Sto je
obmanjcn.
Moja ekipa z. promananje, predvodena pukovnikom Paredesom, krc­
tala se donji m di ielom grada otkako je jutros poteo srraik. Pan·des mm
je predao njihove izvj eStaje 0 pokrerima gomile i opasnosri da student;
budu li.ncavani. Izvjd taj smo knblogra mom predali srabu. Noland se ne
upum u pred vid.nja hoce Ii Velasco izdtiati - on misli da te prije Il ego
sro sc voinici uznemire doci do krvoprol iea.

QUITO
n . vcljace I961.
Srediste .kciic j" Guayaquil. Priparulike FE.UI:: i URJE, kaji
su jurIas demanmiral i uliea m., napal. ie gamil. velaskisro koji 5u cljelo­
vali pod kont roloru gradal1aceimka (za razliku od Quita, gradanacein.ik
uay,qui), prisro licJ je Velasca) . Sudianici mars. nekoli ko SU puta mo­
ral i porrar-i ti spas u zgradama gvajakvi lskog jer su se iz redava
,.daskista pucnji. se naj zad umijeSala i razbib demon.tr.­
dje suzavccm. vlasti protestirale . u kad vlade i zarrazilc za­
llim srudeoata.
Veceras su studemj u Guayaquilu ponavno organizirali demonstro­
d je. I opet su ih "duskisri nopali . Demonsrranri su se najzad vr.ti li no
sveuciliSte. I tko ce biti gln,' ni govornik ako nC Araujo! Danas se vratia
5 Kube. Srudenti su g. od horeb do sveucil isr. nasili na r.menim•. Oba­
sipao je Kubance pohvala ma i opisao nedavne demonstracije u Havani u
1.11ak proresta prori\' ubojsrv. Parrisa Lumumbe.
Nol ando\' agem, Manuel Naranjo, * poslanik umjercnc Socijalisti cke
panij e, dobio je zadat.k da danas objavi ilja\' " u koj oj ce krir iz.i rat i ulogu
URJE u s!udenrskom srrajku i u nopadu rajcicama no minisr r. v.njskih
poslov • . Wilson Almeida,- urednik naseg glavnog studemskog propa­
gandnog organ;] » Vat Universitodav: , takooer je izjavu prori v
uloge URJE i njezine Jl odrske mi nisrru vanjskih posloVJ. Vel askisricko
udr"zenje profesionalaca obj.vila je izj avu kojom je podrl . lo premij era.
Gl avna propagandna tocka dana do!la je meilurim iz kubanske am­
basade, koja je objavila senzacionalnu izjavu kojom navodi da cc so u
taku ptedllskrsne nedjelje na procesije vjemib org" nizi rati napad i s po­
rolama .Zi vio Fidel, Kuba i Rusija«. Odgovornosr za !lapade snasit ce
amba<ada Kube. Kubanci u toj izjavi takoder porii' u vijesti koje su se ne­
d.vna pojavile, a prema koji mJ je u Ekvoclor sriglo sezdeset Kubanaca da
bi ovdje izazivali probl eme - dodajuc; da agemi koje p13caju SAD lI laze
lJ zemlj u iz Pewa. Ovdje se Araujova izj ava n. televiziji u Havani paku­
SaY3 prorumaci ri kao i7.raz solidamosri izmedu Ekvadoraea i Kullall oc"
krrko je to i Vel asco vise puro i<rakoo. U izi avi se i kll banska izlozba foro­
grnfij 3, orvorcna u Quitu, ruma(j kao iz.raz pobjede rcvoluci ic, a ne kao
kamuni sticka propaganda, kako su to nedavno u svojim kritikam.
pokuSav. li prikazati desnicari. Dodaie Sf da su pokrol"irelj i i1.loibe Ka nfe­
der.djn radnika Ekvadara (CTE), Nacionalni instinn 7.3 kulruru, sveuci­
i amb"ad•. Ilja". zavrSava rvrdnjom da su sve to ned. vne provo ka­
cij e poduzetc s ciljem da se nartl se dobri odnosi izmeil ll Kubc i Ekvadora
i sprijeCi sudj elovonje Kube n. inreramcrickoj konferenciji. Pravi krivac,
prema izjavi , iest vlada SAD-. ( U1. pomoo iz Peru. ) kojoj ni je odgo,·ar.lo
Sto Kuba podr"'v. EkvadaI u piranju protokala iz Rija. Izj ava zavdav.
rijeCima koj ima se veli e. Velasco.
I25
12-1
S mojega st:1110viSl:l , [a je iZjilV3 izv:IlHeci.no pogodna za
diplomatske ak, ij • . Ona, izmedu ostal og, pob , uje da nas a propagaoda
pogada Kubancc. Noland so Dada da ce a!(enrim3 Z:l poli ri cke operaci je,
Renam Perezu i Aureliju Davili, LlSpjeri opmziu Kubance za mi jdanje u
poliriku Ekvadora.
QUITO
22. veljace I961.
U odgovoru "" jucemsnje kubansko za stampu nas je JJn­
ba"dor objavio izjavu kojoj sc nasmijao svat ko u stanici . Amb3Sador it
rebo da su jedini agenti u Ekvadoru, koje pl.bju i obuCavaj u SAD, Struc­
ni aci koj. jc ekvadorska vlad. pozvala d. prido"esu podizanju zivotllog
standard" ekvadorskog na roda. Dodao je da su SAD objavil e poliriku
redo, s"bilnost i i progresa, bko jc to s.drl. ll o u na.! im programima teh­
nil kc i ekonomske pomoc; i prcdlozi o da kubanska prezenrira
vladi "hadora svoje opruzbe, ali i odgovarajll ce J oh ze.
hjeva kubanske embas. de u Havani disrri buirana je po (' ir" Yom kon­
rinemu. Posebno je n3gbseno da je kolahoracija izmedu SAD-a i Pema
di o plano da se Kuba izalira ad ostalih zemalja Larinske Amerike i spri­
leei kubansko sudjelovanje na inrtra meri ckoj konfer cnciji. Ova a izalaciji
n isu mogli bolje pogodir; - ro i jesr sredisnja rema nase propagandne
akcije.
Dnn:lS je Guayequ;1 doiivio najt el.c nasiljt. Srudcnrc srrajbS. u sve­
ucilisnim zgr. darn a nap. l. je mnogo sllainij a grupa vchskisricki h srude­
nat a i nemj dtenika i protjerola ih. Prije jurr. osa01 je Ijudi zavrSilo 1I
bolniei. Popodoe 50 dvij c bombe priCinile znarnu srem u gradskoj kuci
Guayaquil a, no i n ava Ili je bil o. Iz gradonacel nikova jt ureda j. vlj eno da
jc druga bomb. ubacen. kroz prowr nj q ;ovn ureda, ali da ni jc .bplo­
di ml • . Gmdonneelniku su poceli " izau in azi podrske, e veeeras jc obj,,­
via da su ga terorisr; pokuSa li ubiti. Bala u Guayaquil u izvij estila je k. ko
nekoliko .genara vjerujc da je bombe podmernuo sam grodonai' elnik.
Novinski i?;V jeit'ji koje su odobr il i ll aSi agenri u nocion. ln oj policiji
tvr de da se opozicij. prema vlodi prcsi ri\a i na Cuell eu. Grupa scudenata
jueer je morsirnla prcd uredom guvernera provineij e rr.zeci da se ispl . ti
sranovi ta svora za Oni nisu imali nista zajcdnieko sa Straj­
kasima u GL1avaquil u, ali poli cij. to nij e w ala. Konj ica jt sabljama nlp.,"
sudionikc rna rsa. Neko!iko ib je ranil a. Cuenca jc vrlo konzervarivan grad
i ovaj je dognda j bio povod 7.jl rcakeiju prot iv VeI . sca. Studenti ramo, njeg
danas su clemonsrrir.li u zn ak podrske studenrima u Quitu i
Guayaqui lu i pru rcstirali protiv gluposri kojL1 je jueer pokaza!a policija.
su se pridrui ili zahtj evima za osravkom dvojice ministara.
1 >6
QmTO
23. veljace I961.
Ozbilj na nastojanja agenata ECACTOR-projekta, osobito Aurelija Da­
viie, da se painj. usmjeri n. komunizam i Kubu donose ploda. Danas je
b r din.l objavio drugo pastirsko pismo - ovaj put porpis. li su ga svi nad­
biskupi, biskupi i vikari Ilij crarhije. Davila je bio sazvao rukovodsrvo kon­
zcrvarivne parrije prije nekoliko rjedana kako bi se ad kardinala zatrazilo
da objavi novo pismo. Pismom se svi katolici pozivaju da poduzmu oz­
biJjnu i djelotvornu akciju proriv komunisra koji iza·,. ivaju neprilike u
Ehadoru, opruiujuCi isrodobno komu.nisre za pokusaj de iz granienog
problema izvuku koristi za sv oje Vl 3stite subverl- ivnc ciljeve. Pismo lamcn ­
ura i nad sJabljenjem pozicije Eb-odora u grani l' nom piranju upravo zbog
rakve raktike komunisra.
los je vazniji danasnji rozi \' konzervativne parrije da se prekinu diplo­
matski adnasi s Kubom. To je prvi formalni zlbtjev za rnskid s Kubom
koji je uputila jedna politicka partija. Uglavnom je Z8Snovan na iZlavl
kubanske ambasade prije dva dana.
Novo pasrirsko pismo j poziv na prijekid odnosa racunaju s rim da
upotrijebe rodoljublje i grunieni spar na sliean nacin kako ro r ini i Ve­
lasco, aJi na sranovit podzemni naCin, kako bi se diskrediriral a krajnja
Ijevica i Kubanci. Nadamo se da se moze stvoriri val jovnog mi sljenja, po­
sebno medu katolicima, koji ce izjedn aCi ri URJE., Arauja, CTI, PCE ­
naravno, i kubansku ambasadu - s nasim golemim naporima da se oslabi
Velaskova kampanja proriv prorokola. Aka se posrcei, time ce oj a':'ti po­
zicija rrrinisrra vanjskih poslova i Velasca samoga uvue; u ru sttuju. No
S obzirom na Velaskove napade na poiiricka ptava, aniIDozirer je [aliko
j"k da bi mogao izddari orpor i ponovno zesroko napadati nasu
ECACTOR-nusu,. U rom slueaju mi cerna jednosravno nast3viri kampa nju
kako bismo neprijatelju oduztli ,imbol parriorizma koji gradi na piranju
protokola.
Uz pomoc istih polirickih agenara promieemo oSllivanje jednog anti­
komu.oisriekog gradanskog front n koji ce se 1I sredorol'iri na prijekid od­
nasa s Kubom i protiv raj nag ubacivanja ekstremne Ij evi ce 11 ekvadorsku
vbdu. Upravo se u ovom razdoblju priprernna kampanja privodi haju.
Osnivanje novog fronra bit ce objavljeno za nckoliko dana.
John Bacon se zaje.dno sa svoji m glavnim mcdija-Jgenrom, Gllsravom
Sal gadom,;; pri prema za novi prosram koji ce se sastoj ari ad serij a vijesti
)loprCZa « sro cc se plasirari u no\!in ama kao placeni oglasi proriv komu­
llizma, Kubanac. i dru gib. Bir ce to krarke informacije. Aka ih Ilacon
bude mogao pisari brw, objavlj ivar co .I e dva-tr i pura tjedno. Tobof nji
sponsor bir ce nepostoj e': i ekvadorski antikomuni sticki frOnt, koji ne rreba
s gradanskim fronrom polirii'kih akcija koji ce biri stvarna orgll ­

I27
.....
QUITO
28. veljace 196I.
JUCer se slavi o Dan naroda. Izncoada se elllilo kao d. je citav. zem·
Ij a zaboravila svoje ufluramie mdnje, izbi le u demonsrrncijama prot iv Pe­
ru. koje jc porieala vlada. Domonstracije su bile izrazito wtipetuanske,
je[ .1I ovih dana u Limi obj.l od. njcne optuibe pre1lli1 kojima ie Ekvador
u r jdav,nj u granicllog problema prihvatio pomoe Castra i, uopee, ko­
munizma. Takve je optuzbe n,dahnu]a stoni ca U Li mi kako bi so predu­
sreIa kub.nska podrsb Ekvadoru i prilw. o nje t e podrSke, ako Jo nje
uopee dodc.
Dan.s so stvari normalizitaj u. Nas antikomwl isticki front,
sro se finaneira iz proickra ECACTOR, novine su Innsi t ale objavl jujuc' i n3
dvjema srr.nicama osnivanie Nacion.lnog obrambenog from. uz 3000
porpisa, kOji ma $C' [0 porvrdujc."* U uvodnin1 izjav:uu.:'t, po rpisnici - prc­
teill O kOll zer"arivei i krSbnski socijalisti - objavl juj u da su sc komunist i
ubacili u vladu, CTE. i l'EUE to da jt mec unarodru komunisticki pokret,
nakon Kube, od. brao Ekvador kao drugi ci lj svojega OSVljanj, Amerike.
Svrh. je frOnt . , kako je opiS3no, da brani zemlju proriv sub\'crzijc komu­
nisra, a prvorna je zadaca - prijekid odno•• • Kubom.
lako je poli ricka obojc11os[ desni h soaga sto sroje iza from. dobro po­
znara, Noland sc nada da ce front imari bolje manevarske mogucnosri
nego !iro ro imaju politi cke partije ier je usmjcren samo na jednu rocku:
komunizam i Kubu. UPrlVO bi sroga front morao biti efikasnije sredstvo
ptiriska n3 Vdasca da raskine s Kuba n! i zauzda URJE, Arauja, erE i
osralo. Imalo ie ro s" oga ucinka - u govoru u iednom provineijskom sre­
di sru Velasco je danas izjavio kako je komuni7.. m u Ekvadoru nemogut .
Salvador je clanas posr.o s<dma zemlja koja jt preki nula s Kubom.
QUITO
5. ozujka I96I.
Srude11lski strojkovi jcnj avai u. Ci ni se, de je VeI"co preilvio, iako
opoziei ia premo ni emu stalno jab zbog infl.ci je i ko[ upcije u vladi, oso­
biro medu si romasrum klaS:1ma koje su 20 nj glasale.
Kol iko je ro moguee, nnSc p rop.gandne opcraeij e koje se odnose na
komunjzam i Kubu nasroje medu desnicarima osna7. iti opoziciju prema
Vdaseu. Novcem proiebra ECACTOR i ECURGI:. lzb. ei li smo novu
srruju let3ka, novinskih "Ianaka, deklaracii a, ogla,a i zidnih parola, ugla­
"nom posredstvoffi Salgado i Naeional nog obrnmbenog from". Baconove
,.vi jesti opreza« u »EI Co mcrciju« t01kode[ su krenule.
Nasupro[ novom naleru glasin3 0 rome kako co imeramericka konfe­
reneij . biri odgoaena, vlada je objoviia nekoliko saopcenja 0 svoj oj odluci
uS
d" oe mijcnj a urvrdenc termine konferencije. BeL obzi" na [Q do prvlh
hap!enja . bog n' pad. na smdentc Zz. velj.ee dosl o je tek I. oZLljka. Visi
je sud primor.o lokal no pravosude da krene u akciju. UhapSeni su i7.ni ­
ieli d. im je zapovij cdao pomocnik gradonacel nika Guayaquih. Va de
FEUE i URJE, uhapstni u t oku oslobodeni su. Time se neee pri­
pomoti koruercnciji.
U M exico Cityju danas ie orvOrena konferencija 0 nacionalnom suvc­
rcniteru, ekonoruskoj nezavisnosti i miru. T rojica od ukupno pet ekva­
dotskih pred5ravnika nasi su agenti ; ako ie sli c1l3 siruaeija i u ostalih
staniLa, n:lse $U mogucnosti bczgrani cne. Zasad se ne govori Ii
Basanres, rnaj agent ubJccl1 u Komunisticku parriju, krenuri na Kubu.
QUITO
7· oiujka I96I.
Sovjetski amb"ador u Mexicu srigao je danas u Quito u prija[cljski
posjCt. Provesr ce ovdje rri dana raspravljajuCi, izmedu astalog, 0 namjeri
Ehadora da prodaj" Sovjetima banane. Imamo program za izn ivunje ras­
ciep" i za propagandu proriv njega. Pocelo je danasnjom izjavom Naeio­
nalnog obrambenog fronta kojom se rraii da on napusti zemlju. U Jru­
gam saopcenju, onom Organizueije katolicke sveucilisne omladint 1." kojc
so pobrinuo Davila, isriee se da KremJj godjsnie nosi rnilijun dolata kako
bi se infilnirao u Larinsku Ameriku. Dodaje se da budier za propagandu,
plaeonjc agena[a, rajno ubaeivanje i insrrukrore za saboraie, eksplozive i
oruzje - l ime se djeluj e proriv Ekv"Jora - iznosi 2507Z1 dolar i .\ eema.
John Bacon pise proriv posjera. On kaze:
. Ekvadorci, budite oprezni prema komunisrickim agitarorima! Slui­
bene sovjcrsko glasilo je "Pravda « - seo znac; istina - jedan od zapanju­
juCih sarkaza.ma suvremene povijesri.
Skinemo Ii m.sku s liea glumaca re farse, vidjet cemo da ro nije
nq;o izopa"ena isrina kOjom se ieli klevetati. To je Rusija, [0 je komu­
nizam. Sada je to i Kuba i fidelizam. Sljedbeniei rih velikih medunarodnih
smicalica, majstori opsjena i subverzije, ;' cle u Ekvador u\'esri merode
slicne onima kojima se sluii njihov dikratar. Da bi izbicgli odgovornosr,
placeni agemi peru ruke popur Pilara, iako se prve tcrori.ricke bombe
cuju posvuda. Optez, Ebadorei, to je priiareljsrvo koje cc nas o.ramoriri .•
Jos se uvijek ba"i mogucnoSc:u da [ahe vijesri pripise ek"adorskom
antikomunisr.ickom frontu. Bio je vrlo iznCllaaen procitavsi jutros da je
pod tjm imenom os nov ana prava organizacija. Objavila je danas
svoj prvi bilren s remom: »Za vjeru i domovinu dar cerno svoje zivote • .
Simbol organizaeije je kondor koji svoiim sn37.nim pandioma r nora eekic
i srp.
CIA
12
9
QUITO
10. ozujka I961.
Sest antikomunistickih organizacija, ukljuch'si i Nacionalni obrnmbcni
front, nije dobilo dopustenje da od"i uli ene demonstracije protiv sovjcr­
s kog cmbasadora. Bez obrira na ro Davila je nekoliko svojih momaka
poslao da se nadu u akalici hotel a "Quito« naredne naci. Napravili su
malu gui vu. Palicijska je zastita savjctske delegaciie jaka, pa nikakva na­
silja niie bila.
Sovjetski ie ambasadar pasjetia minis"e vaniskih paslaya i abr.za­
vanja, kaa i predsjednika Velasca. Objavljena ie da ce jedna ekvadarska
rrgavinska misija uskaro posjetiti Sovjetski Savez. Vlada zeli prodavati
b;l nane, panama-sdire i balzamovo deva u zamjcllu za opremu za poljo­
privredu i izgradnju prometnica. Sveabuhvatna policijska zasti ta, uklju­
Civsi i kanjicu, pripamaze nasoj propagandnoj kampanji bJa ambasador
posjecuje kolonijalne crkve i druge turisti cke zanimljivasti.
I dannsnja vi jesr usmjerena je protiv Sovjeta :
»Oprez, Ekvadorci! Komuni zam porobljava. Komunizam do nosi naj­
td e ropstvo poznat o kroz stoljda i, kada jednom parobi ljude, zrtvarna
je vrlo tesko da razbiju okove.
Madarska je pokusala 19\6. Hrabri Madari ustali su zahtij eyaj uci kruh
i slobodu u jednoj neuspje!noj ali heroj skoj borbi. Unisrili su ih savj erski
tenkovi, koj i su masakrirali vise a d 32 000 radnib i uveli zemlju u
gore IOpStvO. U tom uzas nom zlocinu protiv hUlnanosri izdajnicka mario­
neta J anos Kadar preho je na srranu ruskih horcli koje su ubij ale njegovu
braclI i porobile nj egovu domovinu. Oprez! Postoje marianere iste vrste
koje ;c1e prodati Ekvad or. «
Ve2eras je obrambeni front sazvao u nekom kJ z.oli stu sast;)n:lk iza za­
rvorenih vrata. Velasco je bio na padnut zbog svoje poJitike popusranja
prema komuni zmu, osobito stoga !ito i dalje favorizira Arauja. Napali su
ga i zbog inflacije, povetanih olaksicJ. za reprezentaciju tc zbog stanova
za clanove njegova kabincta. Poslij c sasranka sudionike jc l1a ulici napala
skupina vclaski sra i Clanova URJE, koji su Arauju kli ea li , 'i vio <.
bilateralni kulturni centa r, nad kojirn patronat drli ambasada, napadnut
je kamenjem. Na kucu voda krU anskih socij . list. ispal jcni su hi ei.
Ako je opozicija Vel3skovoj politici premo Kubi i kamllnizmll posmh
ozbiljna, jas je ozbiljnij a kada je rij ec 0 ekonomskoj politici. Paslj ednja
rri dana mooerarno je vi jcce izmijcJ1 ilo fiskalnu i ekonamsku poli dku koju
je Velasco kada je dobio " last - preteino zbog sve veceg prod v­
Ijenja komora za poJjopr ivredu, t rgovinu i industrij u iz sijera.
Probl em izvi rc iz koukurcnrnih ekonomij" obalnog podr ucja i sijera,
ali i zbag tOg. sto jc Velasco povjcrio monetarnu poli t ikll velaskisti cki m
Iidcr ima iz Gunyaqujla. Neposredno nakan izbora ti su Ijudi , apoccli kam­
panju pror i" rukovodsrva monCl. roog vij ce3 i ccnu'alne banke, kaja je u
I30
l'onceovo doba slijedila poliriku st.hilnosri cVNom valurom i u"'vnore­
7.enom vanjskom trgovinom. Velaskisticki vode s priobalnog podrll cja rvr­
dili Sll da tokva politika gusi ekonoms ki razvitak i predloiili da se poveea
cmisija novca. K:1da je Vebsco preuzeo vlast, ta je grupa z3uzela naj v37.­
nije pozicij e u vJadi U \'l'l.i s fina nci jama, ukljucujuCi minisrarst va clono­
mije i razvoja. Predsjednici monetarnog vijeca i cenrralne b3nke n:1 jz. ad su
dali ostavke, a n. njihova su mjesta dosli Ijudi iz gvajakvil skog
financij skog buga.
QUITO
II. ozujka 1961.
Mirovna je konferencija u 11t'xico Cii yjU zavrSiia. Od sranice II tvle­
xico Ciryju primili smo bblogram kojim javljaju da je Basantes uspio
dabiri paziv da posjeri Ku bu. Provest ce ondj e najmaoje dva iii ni tj ed no.
K::tda se vrati u Mexico City, s:lsi usar cc ga oficir iz stanice u l\1i ami ju.
Stonica u Mexico Cirrju bila je sasvim za dovoljna radom agena to u
toku konlercncije. Moze se predvidjeti da ie konlerencija usvojila ove re­
1Olucije: podrsku kubanskoj revoluciji ; odbacivanj e svi h tendenci j. koj e
te-Ie za oiivljavanjem Monroeove dokrrine; suprotst:nljanje vojninl ) rehni ­
&im i ekonomskim m.isijarna SAD-a u Latinskoj Americi; nacionali zaci ju
tcs.kc indus.trije i inozemni h kompaniia; uspost.vljanje kulturnih i <l iplo­
matskih odnasa sa sovjetski m bl okom i komunist.ickom Kinom; podrsku
Panami u nj ezi nim naporima da dobije vlasnistvo nad Panam, kllH ka­
nalom.
S abzirom na to da mnoge "a'llc Iicnosti koje posjecuju Quito odsje­
daiu u horelu "Qu.ito«, predJoiio sam Nolandu da bi smo nj ihove posjete
mogli balje kontrolirar i kad bismo se s anwJickom kompanijom koia
upravlja hotelom dogovorili da prisluskujemo sobe. Mislio sam da l1eka ­
li ko standardnih hotelshh svjetiljki posaljerno u stab do ondje ugrade pre­
dajn.ike s pornoc:u kojib bislUo mogli cuti razgo vor u sobama. Uz pomne
.mcri ckog upravirelja (kojeg. svi poznamo) mogIi bismo postaviti .vje­
ti lj ke u sobe prije dolaska gost iju.
Nalandu se ideja svidjela. Dvij e svjerilj ke pri bavit ce Ono KJadensky, '
koji je iznajrnio sobu za operaciju s Reinaldom Vareom, * potpredsjed­
nikom scnata. N a.kon 'to ih dobijtrno, odluC;t cemo jc Ii bol je posluziti 'C!
upraviteljem iii ih postavl j. ti nn neki dr ugi naci n. Predlozit ell dn so upo­
ttij cbi oprcma koja "eli na b.1 terije, t ako da 50 posao mo, e ohovljati
kada svjctiljka ne svijetli.
" I3 I
i
QUITO
I S. ozujka I 96I.
Govor prcdsjedni ka Kennedyja launskoamerickim ambasadorima u
Washingronu 0 S3Vc1..U z::t progrcs i Z3ZV:l O je ovdje uzbuaenj c i gorovo nc­
podijdjene po"ol jne komemare. Sl u}imo sc Casrrovim govorom, odrianim
dan n3kon Kennedyj eva, proriv njega S:Jmogn: i:r.. javio je da kubansku Ie­
volueiju podriavaju Ekvador, Urugvaj i Brazil. Purem Naeionalnog obram­
benog fronta razvijamo stolnu propagandu proriv Velaskove poliri kc
premo K ubi, ko ja je i dovela do toga da su prerpr osle n06 napali k.­
menj em Poneeovll kucu. Napadal'i su robj egli, ali je vjerojarno da su to
bili vclaskisri.
Osrol. se propaganda odvija pokrivanjem prognanika s Kube. U re
svrhe vrlo nam dobro SIU7.i bilron njihove gll vne grupe, Revolueionarnog
demokrarskog front a, * ka o i izjavc prognanika koji sriiu o\"amo, obicno
u Guayaquil. Dosad Noland nij e zeiio stu pari u izravan dodir s kuban­
skim prognanieima u Ekvadoru.
Noland finJne; ra osnivanje anrikomunisrickog krUanskog fronta l\
Cuenei, rretem ckvadQrskom s radu po vdibni. Glavn; je agent Rafael
ECACTOR-2, voda ramosnje konzervorivne parrije. Njegov sin,
Carlos Arizaga, ' ECACTOR-3, clan je v;jeea provineijc i bir ee akrivan u
frontu. Upravo je objavljeno osnivanje fronta.
Bacon je rijeSio problem promijenivsi imc svoje robo1.nje organizacije
u ", Ekvadorsku anrikomunisticku akciju(( umjesro dosadasnjcg ),Front«.
QUITO
I9. ozujka 196I.
Ljnijc su evrsto povueene. To je upravo one sto i zeii.mo. Ljcvicari su
poveli meau sobom kampanju za prikupljanje porpisJ u znak podrske Ve­
Ioscu da 'laddi svoju poliriku prema Kubi. Prije dva dona objavili su de­
klaraeiju kojom opruzuju obrambeni front da pozivJl1jem na prij ekid
odnosa s Kuborn zapravo pom:l-le Peruu. Izjavu popracuju tri strani ce
pOll'isa, meau kojima je i Araujov, ali i drugih Jicnosri polirickog, ,kol skag
i kulturnog iivota.
Sam jt:: Vdas.co, u govoru odrl.anom jucer komemoraciji svoji.m
prisrasama poginulim prije godinu dana kada je stigao u Quito da za­
pocne kampanju, inzisrirao na tome da Ekvador neee raskinuri s Kubom
dok je on predsjednik. Naglasio je i to da Ekvador nije komunisricka zem­
lja, ali je aludirao na subverzivnu zavjeru protiv nj ega - nema sumnj e da
se to odnosi na nedavne glasine 0 desnicarskoj z3vj eri u vojsci. Na istom
11 2
jc 5:],stanku govori o i Araujo. Aka t3ko nastavj , Illi cemo Vc:lilsca i,7.olirall
U odnosu na piranjc Kube, tako ce glavnu poddku dobivari samo od
krajnj e Ijevice.
Na nasoj je strani Gil Saud.de, zamjeu.ik seh stani ee, anga7,irao J uana
Yepez.1 del Poza ml. aeg, naci on:lI nog koorci inOl ora Natoelne revoill ei ­
aODIne liberalne I'arrije, da no kon povralka s mirovne kOll lereneije u Me­
xi co Cityju objavi manifest. T im dokumentom, koji je da nas objavl jen,
prckor.) vnju se konzervauvei i krscnnski soci jalisti zbag Iljihove sadalnje
bmpanje protiv komuni, .ma i Kube, a rakoder se oSt ro kririz.irajll liberal.
i komunisri. Obra cajuCi se veiaskisticki usm jereni m masama sirolTIasnih.
Yepez je p OZ\'30 na integralnu revoiucij u u korisr SirOOltlSnih, ali jc rraiio
da se ona kIeee u okvi ri ma zaka na. Mani fesr rokoder i.igoSe toralirariz.m
i, de facto, rclime i slij evo i de.na. Ako ova parti j. pokrene neke stvari.
mati cerno konrroiirari mnoge ij c. vi care, Vclaskove pri st:lse, vezu j uc·j ih
postupno proriv kubanskog rj den ja. Gil se sada priprema da za Yeptta
QSlluj c org;:l.n iZ3ciju u GuaYJ.quilu.
QUITO
27. ozujka 196r.
Vel asco pokazuje znakove cemu jt.: djeiol11i ce ll u ok i
propaganda. komandanta armije Poneeove vlad.vine uha psi o jt
23· ozujka zbog subverzij e, no grodon.cel nik Quiro oslobodio ga jc prij e
J\"a da ll . na sasl lls. nju habeas corpus. Vlada je ispala toliko smi jd nom,
da je Velasco po svoj priliei smol'.dio svog premi jera, koji je danas podnio
ost:lVku iz »zdro. vsrvcnih rJ z.ioga,(. Obj 3. vljlljuti imenovan ;e novoga mini­
stea, Ve.lasco jc kririzirao ono je nazvao rendenci Olll im vijesrima koj c
' e I;orovo svakodnc\' "o pojavlj uju u stampi. Svojim uobilaj cnirn obrata·
njem birai;ima, kojih ima 4 00 000, opru;.io je prop,gandu d. poku§. v.
izazYari neredc. Vch , kov li jernik dr Ovalle, * razgov. r. s VeI .scom so­
rovo svakoga tjed" • . Rekao mi je da "ie Velasco vrlo z. brinur "bog gubirka
podrske u narodu, Sto pripisuje desnil'arskoj kampanj; proriv Kube i ko·
rn lUli2Dl a.
Vr.rio se Arab llalpa nasonres, UlOj "gent ub. i'en u KOUl unisricku par­
ri ju Elcvadora, koji je, n. kon mirovne konfcrtneij e u Mexico Ciryju, 1' 0130
rul Kubu. Vrario 5. preko Mexico Ciryja, gdje je predno izvldtaj oficiru
iz srnnice u Miamij u. U prvom iH' jdtaj u, koji sam uPrJvo primio od dr.
Ovallea, Bas3ntes jasno nn manje ka ko ZM do radi Z<l Agcnciju
nesumnjivo zbog svojih sasran3b s nnsim ofieiri ma u Mexico Ciryj u. No­
land Zeli do se zasada naslavi raj vcbskisricki pretckst , srog. ga ncell
a sobno susretari. Agenr bo ci a no mOl e presta ti hvaliti kubansku revulu­
dju - ne Z-Dam prnvo Sto da radim.
133

QUITO
2. travnja 1961.
Ovoga tjedn" ugodna iZl1enaaenja za stanicu. Jueer je ptofesionalnJ
nogomerna momcad sporrske lige izabrala nove funkcioncre,
a Noland je imenovan dircktorom. \1,nuel Naranjo,* poslanik socijali·
sticke partije kojega je Noland steo i regrutirao zahvaljujuCi upravo ligi,
izabran je za predsjednika kluba. Postati funkcioner najpoznatije nogo·
merne mOOlCad.i u Quitu za Nolanda, sluzbenika americke Jmbo,ade, ZJ'
ista je pitanje prestiia. Njegov izbor odtaiava djelomice njegovu sposob·
nosr d3 se naae u pravom krugu, ali rallog je bez sumnje i u tome sro je
diplomatskom pribavio odjecu i razlil'ite potrep!tine te ih poklo·
nio klubu na racun svojih tro!kova rept ezcnracije. Dogodilo se l1eSro jos
\·Jinije. SocijJlisticka parrija odtb"J svoju godi!nju konvenciju, prvu or·
kako se godine podijelila na umjereno hilo i krajnje Ijcvicarsku
rcvolucionarnu socijalisricku partiju. Natanjo je danas izabran 7.. general.
nog seherora, !to znaci da cemo ubuduce imati jos joci utjecaj na odr-ta·
vanje umjerene orijenr3cije parrije. Naranjo i njegovi drugovi nazlvaju
sebe marksi stirna, ali odbacuju konceptc klasne borbe i dikraturc prolera·
rij 3r3 . V3zno je da imamo sranovir urjccaj na grupaciju koja maze prjvuti
Ijude socijaldcmoharskog uvjerenja.
QUITO
4. travnja 1961.
Vel osco se bori proriv kampanje desni l'ara uperene proriv kOnlunizma
1 Kube. POllovno je i esroko istupio proti\' N<lcionalnog obrambenog
fronta;'" opruiujuci deslle politickc parrije da iskori!tavaju front kako
bi navele Ijude do se i zbog pol.irickih i zbog ekonomskih razloga okrenu
protiv vlade. Kasnije mu je odgovorio zamjcnik direktora konzcrvatinw
parrije, koji je u Izvdoom komiteru Obrambenog fronta, optu1.bom da jc
Velasco dozvolio scbi da ga u njegovim napadima na Ftom vode emocijc.
On odbacuje Velaskove optuibe da se fronrom pokubnl manipulitati
kao opozicionom politil'kom parrijom.
Cistkorn u armiji i osravkom minisrra obrane Velnskovt'l nervoz::! P04
sraj c sve aCi nja. Novi mini stat pripada klici gvajakvilskih vdJskista. Nje·
govo ce imeJ10vanje ojae;]ti optu?hc da vcbskisricka oHgarhija s priobal·
nog podrueja manipulira predsjed.nikom.
QUITO
15. travnja 1961.
Invaziju n. Kubu zapoCeli su >otpadnici « bombard; ,.." ,jem kubanskih
acrodroma. Na trgu nczavisnosri) s Araujorn kao glavnim govornikom,
Ijc"ibri su odrbli sastanak kojim su pros\'jedovali protiv bombatdir":: j;1.
Napada na ambasadu jos nema. S pukovnikom Lugom * i kaperanom
Vargasom* Noland je dogovorio da nam se narednih nekoliko dana osi·
gUr3 pojacana za!rita. Invazija ce za URJE i druge organizacije biri dobra
ispricnica za sljedecu rundu razbijanja prozora.
QUITO
18. travnja 1961.
Invazija je stvarno zapocela donas. IzvjeStJji su konrradiktorni, a stab
JDS !uri. U Quitu i Guayaquilu cijeli dan izbijaju anriametii'ke pobune.
j\ tlllij a je pozvana da lOstiti ambasadu, USOM i meaudrh vni kulrurni
centat. Ovdje u Quiru buenu rulju predvodi Araujo.
Davila je nostojao organizirari demonstracije podr!ke in v3zii i, ali su
o\'aj put demonsrrami bili u znatnoj manjini, pa ih je policija morala 7.a·
;riuri. Osjecaji se uglavnom okrecu proriv invazije, iako veri.na rih prarlv.
nika s;wrScno slwaca StO bi se u slucaju komunisticke revolucije moglo
dogoditi ovdje.
Pripadnici URJE nocns su kamenjem obasuli glavnu isusovacku crkvu
u donjem dijeJu Quita, spomenik kolonijalne arhitekture. Ndto kasnije
noeu u vnu nase ambasade eksplodirala ie bomba. Moglo bi bid i gore.
QUITO
19. travnja 1961.
Zaista, situacija postaje sve gota. Jutros sma primiii kablogram 0 vo·
aenju propagande - poslan ie 5vim sranicarna zapadne hemisfere - s upu·
tama kako da obiasniavamo invazij u u Zaljevu svinia. U kablogramu sroji
da invaziju valja predstaviti kao pojaeanje usranicima u Escambray gorju,
a ne kao o,vajanje i zaddavanje bilo kojeg rerirorija. Takva ie misija bila
uspjesna. Noland ka,e da ie sve propa.1o i da su u stabu izgubili glavu. Ni·
kad ga nisam vidio tako mrzovoljna.
Obrambeni front organizitao je prilicno velike dcmonsrracije podr!ke
inv3ziji, ukJjucujuCi gavore proriv Cas rca i komunizma. Demonstranri su
I35
1H
donjim gradom QUi l., spalili rusku zastavu i izvikivali protiv
Fidela, URJE i protiv kamenov.nja isusovacke erkve.
No zn:un SIO da mislim 0 inv. ziji. To jc bo da SIC izgubili igru, a na
gubirak ills,e niti pomisli ali. Brinem 0 AMBLOOD-agcnrima no Kubi . No­
vinski i2yj eStaji navjescuiu da su tisute Ijudi uhapsene, mnogi jednostavno
zbog sumnje da ne poddavaj u Castra. h.mijcnili smo pet ili sCSt nevidJji­
vih pisama, ali nam ona niSll mnogo otkrila. Toroella* ima velike svote
nOVC;l, naoru'l anje i jahtu, ali 1.J.s:ld radio-vezom komunicira izravno s
Miamijem, a nevidljivim pismima posredslvom Quila. Pilam so je Ii s
nji.m sve u redu.
QUITO
24. travnja 1963.
ZahvaljujuCi uglavnom Davilini m naporim., anrikomunistieka reakcija
na slom u Zaljevu svinja izveb je Ijevi':are no uli ce. Prije tri dana odd ana
je jos jedn. prokastrovska demonstracija, no tada je vlada na tj ed. n dana
zabranila sye demonstracije izvan zalVorenih prostora kako bi se tempe­
ramenti ohladili. Dvadeset i prvog" proglaseno je da je osnovana Ekva­
dorska brigada za borbu proliv Castra. Objavlien je poziv na upis i istak­
nuto da su rneall anima koji su vee llsli u novu forrnaciju vojni oficiri,
sludenti, radnici, odgajaleljiee, svecenici i Cinovniei. Na kalolickom je sve­
ucilistu oddan zatvoreni sasranak na kojemu je poddana invazija.
Koincidencijom, trad.icionallla devetnica Zalosnoj Gospi sro upravo
pocinjc sluii kao izlika da se napadne zabrana javnih demonstracija. Pro­
povjcdnici su se usmjerili na neposrednu opasnosr od komunizma koji se
ubaeuje u 2emlju, a izdaje se za velaskizam. Predsjednik se lome, dakako,
ncte obtadovati , jer je 10 jedan od najposjecen.ijih vjerskih dogadaja. Odr­
zava se u isusovackoj crkvi koju su, dernonsrrirajuti protiv inv37jje, prj·
padnici URJ E obasuli kamenjem. Ju':er je sluzba devemice zavr§ila
nom proeesijorn u kojoj su sudjdovale tisute Ijudi. Napokon se prctvorila
u poliricki skup proriv kornunizma i UR]E. Danas je u novinama nn stra­
nici i pol objavljcn olanak kojim se osuduju naparu na isusovocku erkvu.
At3ujo i URJE ogt3di li su se od napada. Cini se da su to zapravo uci", li
mladi pripadnici kOJlzervJtivne partije iii pal< kr§eanski socijalisti.
U cijelom rom komdaoju Gil Snudadc mdi na jednoj od svojih med u­
narodnih orga nizacija. ProJl og su mj eseca generalni i adminisrrati vni se­
krctar Meil unarodne komi sijc rravnika* (ICJ) srigl i \l Quito kako bi
pripremili lertll da Ekvador posl3ne clanica Ie komisije. Sall dnde je Z3
njih organizirao sast3nak S JU:ll1 om Yep"zorn del Pozom starij im, soci o­
i vooom boli varskog dm>!"va, gbvnim S3vjetnikorn nasc Narodne
rcvolucionarne liberal ne parrijc. " Posjel funkci onera ICJ u sklopu ie nji­
I36
hova pUloyanj. po l.3tinskoj Americi S cil jem da osnuju clan ice ICJ ramo
gclj. (lne ne poslojc i da ojaeaju publicirct 0 radu te orga nizacije.
Ek".dorska clanica Ie ] dan as jc i slufbellO osnovana. a Vdasco ime­
noV:lD pocasnim predsjednikom. Rektor cenrtalnog ncz>visan
ali sklon liberali ma, prtdsjcdnik je prinemenog in..snog odborJ, u kojem
je i predsjednik vrhovnog suda zemljc. Drug. iSI. knur3 advokatska i prav­
udrui enj a takoder sudjei uju. Tu je i Carl os Vallejo 8a7.e,' koji
zajedno s Yepezom vodi zn. llslV.ni m. g.zin . Enaayos. stO ga finnncira
i Saud.de. Vall ejo je takoder .klivan u PLPR, • Yepez je imenovan gene­
ral n:i m sekrctarom clani ce ICJ.
Gi l osim loga suraa uj e i s inleramerickom iederaci jolu 2.poslenih no­
"inara· (IF\VN), koja je lani OSIlOVall3 u Limi a radi pod okrilj em ame­
rii'kog novinskog ceha. Ta je org.nilOcija zapravo neka vrsr sindikat., na­
suprar lntera merickom udruzcnju st.mpe, koje prereino cine izd,,.,':i;
l"F\\7N Sl U7j promicanju slobodc sro mpe, ali i kao mehaniz.am anl ikomu­
nisli i'ke propag, nde. Upravo je 7.avdib godisnja u Quitu. Ob­
javljena su saoptcnia proliv Kube i desnib rskih diktatoC3 u hemisfcri. Z,­
tr.iene su ekonomske, socijal ne i politicke reforme. Prisulni ameri': kl no­
vimui imali su zadaeu da pronadu i procijene moguee nove mcdi j,-agentc
'" r31.lii:ite stanice. Saudade ie djelovao uz porno': orga nizaci je domaCi na,
Nacionaine unije novinara Ekvadora. *
QUITO
30. travnja I961.
USOM je ciao svoj doprinos poniicnjima u Z.Ij evu svinja. Minimu
"da i soei jalnog slaranja, nasem covj.ku Baqueru de la Calleu, * posl..li
su (ck na pob milijun. dolara za kolonizaciju i mzvitak savanskih po­
dn.cja. Dobro publi ciranoj s"ecanosri prisusrvovao je Jorge Acosta, * ser
driavnog zavoda za koloni zaciju. Acosla je u eudnom odnosu Sa stanicom.
Mllogi od nlS dobro ga poznaj u i bl m nam je Jlego obican . sllfadnik.-.
S obzirom na to da ga nc pin( amo, on zapravo ni je komrolir,,"i air
nam kazujc sve mO"le. Problem s kojim se on sukoblj ava jesl u lOme:
se da ce Vel asco rad.je zrtvovati svu podrsku, osim krajnje desniec,
nego da preki ne s Kubom. Cak ni Acost a !lije kadar prevl.d"i roliku
Ivrdoglavost.
l nret3merick. definitivno jc otpal • . Velasco jc ot\'oreno
prihY3tio zajcdnicki prijcdl og predsjednika Kolumbije, Venezucl c i Pa­
name da sc konferenciia odgodi no neodrelleno vrijcme. Nismo zateccni,
jer bi osi guran jc sad. " ism prcdstavljalo probl em. Ni kada no preSt .ju
g1usine da ova iii zemlja predl aze odgad.nje zbog toga je sigur­
nosr na kockll. Nedsvn. ovd • .!nja ol kri.'" da se oruzje solje kon­
rrabandofn i1. SAD-a svakako !liSH pridonijela neslanka >leahoy.nja.
137
--
Dan ran ije nego Sto je objavljena odgod' Velasco je pozvao na nacio­
nolno jedinstvo i st isavonje politil'kih masti svoji h sljedbenika. \';\) istoga
ic dana rrgovinska komora Quita osudila vladu 5tO l)e objavljuje tjedni
stati sti cki bilten centtalne banke. Bilten se nije pojo\·io vec pet tjclbna.
Komora rvtdi da vlada hoti micno nastoji prikriti pogursanu ekonomsku
simaciju. Zaista, vlada razmatta prilican broj hitnih ekonomskih delaet"
al i je vee lInaprijed objavi la da se ni jednjm od njih ne predviJa PO\cc.,­
vallje poreza.
QUITO
5. syibnja 1961.
Pritisak Nacionalnog obrambenog fronta i katdinala, koji je usmjeren
protiv Vebsca, pomalc i on sam. Tridesetog uavnja b.ed.inal je iskliui'en
iz uglednog Odbota za oarodnu obtano, koii je sastavljen od eminemnm
gtadana i odgovotan za savjetodavnu aktivnost 0 tome kako valia nosi ti
tajne fondove za obranu. Otkako je izvij esteno 0 Vclaskovoj akciji, vise
gmpa katolika organiziralo je si roko publi cirane posjete solidarnosti
kardinalu. Dallas je to ucini o i Obrambeni front. U posjete su, obi t no,
ukljucen.i govoti 0 nehumannsrirna kOIDunizma i neposrcdnoj opasnosri cd
komunisrickog zauzimanja Lkvadora. Velaskova akciia isklill l'ivanja kar­
dinal o, jasno, znak jc osvete zbog kardina love krit.ikc vlade u ,Pitanju
komuni7ma. Simparjje prema kardinalu, osobiro medu sirom :1snima i
nepismenima, mogu pridonii cti iedino daljnjem osi pan ju Velaskove moci.
QUiTO
7. syibnja 1961.
UpIavo smo imali velo zapaIenu provalu. Jedan od naSih najboljih
agenata ubaccn 0 PCE, Lui s Va tgas," izvijcst io nas je nedavno 0 neternu
,to ie on smattao pocetkom ozbiljnih getilskih opetaciia. Vargas nij e pri­
padnik skupinc koju sada uvjeibavamo, ali nj egove bliske i ccste veze s
njczinim vodama omoguCile su mu da dode do znabjnih obavijesti. Gmpu
ptcdvode Rafael Echeverria Flores, glavni voda Komunisricke partije u si­
jc"ma, i Jorge Ribadeneira Altamirano, lider PCE u Qu.itu i glavni
URJ E. Gropu je llvjdbavao specijalist iz inozemsrva. Koieg ie deiavlian­
srva, agent nije znao.
Agent Va.egas pravodobno je obavijestio stanieu, pa je Noland 0 tome
izvi jcstio sefa policijske obavjeStajne sluibe, kapetana Josea Vargasa. Ju­
trOS je porucnik Sandoval, * postavio zamku, i vee ie dopodne uhapseno
u pi anini Sto se uzdiie iznad Quita dvadeset clanova URJE. Medu uhap­
senima su Ribadeneira i Echeverria. Strallac koji uvjd bava grupu potjcte
iz Bolivije. Iz nase stanice u La POlU dobili smo 0 njemu podJ tke koje Cf
preuzeti policiiska obavjeStajna slui ba_ Prava je stera ' to niie Kubanac.
No, u svakom slutaj u, propaganda zna Sto joj je Ci niri.
QUITO
9. svibnja 1961.
o hapsenju gerilaca jut[OS na israknurim mjesrima javljaju $ve nov ine.
podselaetat vlade jueer je na konferenciii za stampu podijelio saopccnje,
aurori kojega su iz obavj.stajne jedinice. Na Nolandov prijedlog, uhapseni
su u polieijskom izvjeStaiu opisani kao grupi ca izmeilu mnogih slicnih koje
\'et stanovito vrijeme uvjei bavaju gerilske akciic na tajnim miesti ma u
zemlji. Polieijski izvjeStaji prema koii ma su se gerilei obui'aval i u ruko­
vanju eksplozivom, izazivanju rarnog sranja, ulicnim borbam:l i terorizmu ,
dobili su u novinama jaku dozu senzaeionalnosti.
Strani illStmhoc ie Juan Alberto Enriquez Roncal, rrideset i dvogo­
di snji Bolivijanac koji je do;,o u Ekvador prosloga mi escc •. Priie nego Sto
ie stigao u Quito, uvjeiba vao je clanove URJE u Guayaquilu. Ptiznao je
policiji sve, l'ak i to da su se sastanei oddavali u Ribadeneirinoj odV'jet­
nitkoj kaneelatiji.
Vebsco je danas obiavio izjavu prcma koioj ce neumoljivo gusiti svaki
terorizam. No oslobodio je sve uhap,enike, osim Ribadeneire, Echeverrije
i Enriquez •. Voda ranije uvjeibanih u Gua)' aquilu uhapkn ie.
No snsvim ie sigurno da ce oslobatbnje ostalih ilazv"i negnr ivnu teakciju
javnosti. Prosle je noci bombama napadnut. elekrri cna cennala u Gua)'a­
quilt!.
QUITO
13. syibnja 1961.
lhsantes, takoder agent ubacen u PCE i penzionirani 3[Olijski majot,
obavijestio nas je da ie rukovodstvo PCE u Guayaquilu (Ped ro Saad i
kompani ja) bijesno na Ribadeneiru i Eeheverri ju. Oni mislc da bi Entiq uez
mogao biti agent provokatot CIA i da su Ribadenei ra i Echeverria pali
u k1opku.
No instruktot getilaca priznao je danas kako je on zapeavo Argenti­
nac, stac ttideset i sest godina, i kako se zove Claudio Adiego Franci a_Po­
licijskoj obavjeStajnoj slui bi iziavio je da nema novaea te da je odrhvao
tCeajeve za geri lee sarno zato da bi mogao nastavi ri putovnnje. Njegovo je
od.rediSte Kuba, ali "i je dobio poziv da dode tamo. Opisivao jt svoje vi se­
IJ8 !39
godisnje revoluclonaroe . kri vnosri u Argenuni. No promi jenio je p rieu,
z.klinj uci so sada da se uopee n.ije b.vio obue. vanjem gerile, nego da je
cb noyima URJE i PCE s arno prenosio svoja argeminska iskusrva.
T oj novi zllukr.! zadrino je ciravu Stvar u novinama i dolje. Slucaj
moze dobro doCi na!oj kampanji za pri kuplj anjem porpis. kako bi so uka­
zal3 milost zarobljenieim. invazionih snag. u Zal je' -u svinja. Stlniee dui
djd. Latinske Amerike organi zirale su t u kampanj ll. Agenti politicke
akci je projekt. ECACTOR preuzeli su na se C37.a*i l; . nje petici je; danas
je objavlj en brzoj av po.lan Castru s pozi rol11 nJ milost uz vi Se od sedam
lisuto pr ikupljeni h pOlpis •.
Baz. u Guayaquilu posti gl. je posljcdnjih mjeseei scriju uspjeha II ml ­
demski m opc.raeijIlDl a. Vrhunae je bio prije d"a dana. FEUE je napuscil .
lvIedunorocinu uniju studelll ta, kojoj je sjediste u Pragu.
Ta, pobj(xb otpocel:1 je izmjcnom izborne 11
i' EUE, poslignmom u Pono"ijeu proslog prosine., slijedile su pobjcdc n.
izborima na u Cucnci, U ozujku, i no. central nom svcuci)i§tu
proslog mjeseca u Quitu. U oba sl ucaj a snage koj e je ptcdvodio Al beno
Alarcon pobijedile su kandidate za funkci je u FEUE, koje su isuknuli ve­
laskisti i krajnja Ijeviea. Porazeni smo sarno na sveul'ilislU u Loji, gd;e je
!,obiiedio Ijevii'arski kandidat. U Guayaquilu sranjc je konfu7.Ilo, jer je u
FEUE doslo do podjele na vclaskisti;;ku ;.:rupu, koja podriava gradonacel­
ni ka, i na krajnjc li j.vu, koju vode C1anovi URJE.
Danasnje izbore Naeionulnog vijeea FEUE u QUilU ratifieirat ce kon­
gre. FEUE, koji ce se odriati kasnije. U mcduvremenu odnosi izmedu
FEUE i COSEC,' u Leydenu, koji kontrolila CIA, mogu se uCvf>t il i.
QUITO
15- svibnja 1961.
Ambato je mjesto n.jnovij e .keije. Jueer je u Ambatu, pod pokrovi tclj ­
stvom truno! njeg od jela ku b;lnskog prijateljskog otvorena izloi ba
lorografij. 0 toj zemlji. S"ecaLlOst je odriana u gradskoj palaci, Sto je
odobri o lamosoji gradonacelnik, revol uci onarni socijalist. Gradooacelnik
ie u svojem govoru otisao tako daleko da ie brdi nala nazvao izd.jnikom.
Kubanski jc .mbasador 1Mroko istupio protiv SAD-• .
Nakon lih govor. neoeekivani prijekid <twje onemogutio je pubzi­
"anje fil m;1 0 Kubi. Kasnije je dvadesct Ij udi n.palo palaeu i unistilo ve­
einu lorografi j. i oprcme. Pol ici j. ie srigb kad je sve vee bilo unisteno.
(,rupa je hir ro napusti la palaeu, isp aIjujuCi u zuk revolverske hiee. H .p­
;cnj. nije bilo.
Orga llizaror prodoro bi o jc Jorge Gortaire, ' penzionirani armijski
pukovnik i voda pok rera krsb nskilt sociialista u Ambatu. Noland ga jt
financirao iz ECACTOR-projekta jos od prosl e godine da bi mu pomogao
"4
0
izgraditi organizaeij u za mili lOnlnc akeij c i pokrcl3nje politi ckt kamranjc
proth' Brizliivo isplanira n napad, osobito u suradnj i s po­
lieijom, g1.\, ni je r.zlog uspjehu IOga prodor• . No gradonacelllik je l'riba­
vio sronovitu kolicinll fOlografij. iz Q uit., tako da je izloiba mogl. i dal;c
osrarj orvorcna.
QUITO
22_ svibnja 1961.
No z.htjev nak boze, policija u Guayaquilu nedavno je uhapsila [ri
ki neska komunista koji Sli ovamo stigli prije nekoliko dana. Vi,e su dobili
dobrotom ekvadolskog ambasadora u Havani. Ovdje su, vjerojarno, u
svojsrvu predstavnika fedelacije kineske omladine. Baza ie n.stojal. ure­
diri da oni ovdje borave duze, kako bi '" izvi djele mogucnosli njihova
regrutiranja, no nal og za njihov izgon vee je bio obj.v1jen.
Na , .• htjcv nase baze, polieij. se pobrinula da slueaj dobi;e di­
menziju senz.cionalnoga. Slui.bcni izvj eSl.j optuzuje ih za propaga ndu i
<u bvcrziju navodee; da Sll u s\'ojoj hotelskoi so bi imali snalan radio-pre­
dajni k putem kojega su syake vcccri posliie desct s3ti bili u vezi s Kubom
i drugi m komunisri ckim ,.emljama. Opruibe protivne zdravom rnzumu,
ali u ovom je "enulku toliko straha i napelOsti u atmosferi da ce vetina
Ijudi ipak povjerov.ti.
ISlOg dana kada su kineski komunisti napustili zemlju, sazoalo so za
5cIlzacionalnu ZJvj C[U protiv Velasca. 0 pokusaju ubojsrva izvijcstio je
Radio-Guayaquil (dvolicno, ista ona staniea koja je dobila nalog da pre­
.tane s radom). Nastojanja da se ude u trag roj vijesti odvela su do sa­
moga kubanskog konzula. Konzu] je odbio svjedocenje u istrazi, pa ie
ekvadorska vlada oaredila da ga se prori era. Njcgov nam je odla7.ak dao
izliku za jos jednu propagandnu akciju kojom ielimo pokazati kubansko
mijdanje u ekvadorske srvari, jako je on, istini Z:1 volju, bi o 2.rtV3 provo­
kacije S ohzirom na ro da je 0 7.avjeri sam izyij e.s cio orgnne u
Guayaquilu. Pasral o na m je, nairne, jasno da se rom provokacjjom po­
sl u.Ho Velasco iii njegovi pomooniei kako bi smitili Obrambeni front i
druge snage prol ivne komunislima.
Ovdje, u Qui tu, Naeionalni nbtambeni front svoju je propagandu pu­
rem javnih sast3c.aka, konferencija 2.a stampu i izjava za javnost proturao
hui:'lljjc nego ikada. Front napada Velasea zbog njegove politi ke premo
Kubi, zahtiievaiuCi da se ukloni ekvadorski ambasador na Kubi zato sto je
darovao Castrov partret »u ime naroda Ekvadora«. Zahtijeva sc d3 Ve­
lasco gusi komunizam, se protjeriv.lOje kubanskoga ambasadora
zbor njegova amjamerickog govora u Ambaru. Fronc nostavl ja s pririskom
nn Vel asc. da odrcdi . \' oj e stajaliste prcma komunizmu, iako je ovaj nc-
r

davno izj. vi o da Ekvador nece posrari komunistickom zeOlljom dorle dok
je on predsjednik. KonzC!vativna se parriia rakoder pridruzila kampanji za
ptorjerivanje kubanskoga amb.sadora.
Carlos Ariutga Vega," voda ECACTOR-operacije u Cuenei, je
i najZJd poslao Velaseu perieiju koiom trai i povlacenje ambasadora S
Kube zbog tOga sro jt datovao Castrov portre!. Velasco, sa svoje strane,
opozyao je vojnog zapovjedni ka za pocirucje Cuenee, poznarog ptori vnib
komunisra - ilazivajub tako novi val kritike.
Gradonacelnika Ambara nemi.1osrdno je 7.igosalo gradsko vijeee zbo
njegovih izjava 0 kardinalu, kao i lbog toga 'to je dopustio da se izloi ba
forografije 0 Kubi od d i u I'.rodskoj palaCi . No jucer, prilikom " ltvaranja
izl oi be, gradonaeelnik Ataujo, govorniei CTE i PCF. - svi SU ponovili
svoj e antiklerikalne s,"vove. Nakon roga krenuli SU ulicom, ali ih je pre­
srel a I'.rupa brolii'kih domonsrranata, koje je oqpnizirao Gortaire i na­
oruzao ih karl1l:njem, roJjnp:nma i vurcenim orui jcm. Razvila pcava
bitb. no iako jc bilo ispalj cno i nekoliko hitaca, Cilli se da nitko nije bio
pogoden. Znarno j.ei ptotudemonsrranti ubrzo su nadjac.li Ijevii:are.
Ataujo se u jednom ([enutku nabo u opasnosti da bude linl'ovan. Da se
nije umij eSala policija, mogl o je doCi do yrlo ozbiljnog sukoba.
Usred svi h rih kriza, t adnicko-sindi bl ne operaeije se nast avljaju, iako
ne bez ozbil jnih teSkoCa. CROCLE, organi zacija u priobal nom pod­
rucju. sistema[Ski jc sl uiil a anti kubanskoj i anrikomuni sti i' koj propagandi,
no tamosnji agenti nisu u sindikalnim aktivnosrima cfikasni onoliko
koliko bismo mi to i eljeli . Neprest3110 se bave svojim unutarnjim razmiri ­
cama i rako propusraju da se organi zi rJ.jn za svoje praye poslove. Me­
dutim neeemo ih ukinuri sve dok Gilu Saudadeu ne uspije prcbacivanje
nekill agenata 'iz PLPR" u rukovodsrvo nacionalne konfederadj e ncza­
sindibta, koja je jos u zacetku. Mif3nda," nas sindi kalni senator
na obali) ra koder nije djelotvoran) a i umijd an je u svade s agentima
CROCLE. Najzad, Jose Baquero, min.istar rata, koji "koder radi za nas,
odlucio je pokrenut i main (i nee£ikasnu) karoli l:ku radni eku gxupu,
DOC, umj esto nak svjero, ne org. nizaeije koj. se sada ran'ij" I nj e­
gove su mogucnosti djel ovani a ogranicenc, jer ie, bo mini star, odgovoran
za zd_r3vsrvo) socij31no osiguranj e, zasriru ffi31edobnika, varrogasrvo, za­
drug", a ne sarno za r.dni cka pit anja.
U dvjcm. prilikama smb Odjela za medunarodne org.nizaciie poslao
je ageme cit rum pomoJ',OU. WiIIi. rn Sincl ai r" . predst3vnik lvl<dunarodnih
javnih <I uzbi, " (PSI) i Willi am H. McCabe," r.kooet predstavnik PSI, stigli
su OYamo da n3m pomoJ',Ou u pripreman ju kongresa sluzbenika grads k.ih
i optinskih s1uzbi koji t e, nekoliko tjedan. kasnij e, lansirari novu, Nacio­
nalnu feder. eij u tih poslanik •. Takodet posjetio nas je Oleduntl rodni pred­
st3vnik Internacionalne federacije rvornickih, pol joprivrednih radliika i
radnika srodnih djel atnosti ,* (IFPAAW) , koji je dosao il."idjcti mogucnosti
kako da pripomoJ',Oc u organi 7.ironju rad.ni ka iz neurbani ziranih pri oh. lnih
podrut ja.
42
QUlTO
28. svibnja 1961.
Kubanei su izveli odgovaraj uti manevar. J ueer ie Carlos Ol ivares,
podsekret", '" vanj ske poslove Kube i njihov najbol ji struenj ak za otkri­
vauje radio-smernji sti gao u GuayJquil. Oli\·ares je na lt pu[ovaniu de bee
volje. i pokub v. potpomoCi odnose Kube sa zernljarna u Zaljevu svinja.
Dana, je posjetio Velasca, ali nismo mogli dobiri izvjeStaj 0 njihovu pri­
nanom
Olivaresov pos jet koincidira s novim 0 zna.:n jnom publ,ici­
tettl koji se na Kubi pridaje nedavnim govorima ekvadorskog ambasadora
na sveucilistima. Kuh, n.ki novinski izvj eStaji rvrde da je amba­
sador napao SAD i dodao da je i Ekvador, popur Kube, irtva »despot ­
skoga, nepravednog i gramzljivog americkog imperijali ztnQ" Tzvj eStaji su
doveli do novih izgreda protiv Velaskove politike prema Kubi.
Velasco je danas odr7.,o jos jed. n govor, ali niic pokllsao prikr iti steru
koju mu nanosi n.b k.mpanja. Osudio je neimenoy. nc osobe Sto poku­
hvajn podi jel iti lcmlju na komunisre i protivnikl! komunizma i ponovio
da, dok je on predsjcdnikolll, Ekvador ni kad neee postati komunisrieki .
posredstvom Salgada, Davile, Pere" , Arizage, Gorr airea i dr ugih age·
nata nasa se bmpanja nastavlj a. John Bacon i dalje, sva ka dva iii tri dana,
objavljuje svoje . vijesti opreZ3«, a J ruge propagandne terne bave sc za·
robljenieirna u Zaljevu svinja i nednvnim hapseDjem gerilaea u Quitu.
Gorraire je u Ambatu uspi o I. nsirati al1tikomunisricki front, u kojem
su liber.li i konzervari,'ei, fnsisti cka ARNE i druge org.niz.eijc. To je
prvi ZIlak vidljivog ucdb liberalne parrij e u fromu proti v komunista, sto
jasDo od raza va presrii j Gortaircove organizarorske sposobnosti.
QUITO
29. svibnja 1961.
Ako nasa propaganda i ka mpanja politickc .keij e ne prisile Velasco
da poduzme ispravml akciju, and" to sve gom ekonolllska situacija sva­
kako hote. PredsjeJnik monct3rnog savjeta, kojega jc imenovao S.1ll Ve­
"' sco, dan.s jt podnio osravku u znak protesta zbog propadanj a privrede
prQuuokovanog nestabilnos.;u u vczi 5 Kubom i komunist itkim pi taniern.
Od povratka (n. pocotku oi uj ka) poli tici monctaCl1c stahilnosti nije
se mogla zakol'i ti infl . ei ia, usprkos tome sro jc Vel asco odlnoio 0 stanovi­
[Om btoju novih, nci zravnih, porcztt koji su vrlo nepopui:t rni . I dok Ve­
lasco i njegoYi pomot nici n3stavl jaiu 5"ojom pje.<mom 0 . I'crrdeset god.in.
velaski zola. , I'(tina Ijudi bori se prori l' 51' e slabi je kupo"ne moCi . Pob­
zatelj loSe sit uacij c moi e biti i vrijednost na slobodnom truscu:
143
pr.]e sest mjeseci v" ljalo je dati OS3mnaest sukra Z3 dolar, danas i'ak
dvadesct i dva.
Predsjednik monctarnog savjeta u ostavci pri pisuje pogorhnu ckonom­
sku siruaciju pomanjkanju povjerenj a, do tega it doJi lo zbog toga Sto Ve·
lasco tolerira komunizam na unut3rnj em planu i zbog nj ego,"e dvosmi­
slenoSti u ponasanju prema Kubi. Ustrajao ie n3 tome da Velasco mora
poduzeti a ne da objavljuje fil ozofske izjave, i j3Sno istakouo ove
specificne probl eme: akrivnoSti ekvadorskoga ambas.dora na Kubi ; tova­
renje kubanske u Quitu i njihova konzulata u Gu.yaquilu; go­
"or kub.nskoga ambasaclora u Ambatu i, najzad, neposrojanje Velaskove
jasne definicije komunizma.
Velasco je zaist" zbunjen tom ost3vkom, za koju Noland kaze da bi
mogla imati stanovit ucina.k. lzj :wa 0 povloccnju ne bi mogla biti bolja
eak i da smo je pisali mi sami. Tocno 'to , eli mo.
QUITO
30. svibnja 1961.
Velasco najzad krde II akciju. Nekoliko nasih agenata, ubacenih meau
velaskiste, izvj.stava da je Velasco zatra'.io od Olivares. povl acenje ku­
banskog ambasadora. Nece biti proglascn "persona non grata. - jedno­
stavno tih odlazak. To je vrlo ocit znak da se Velasco suoCav. sa stvar­
noseu: ne moze i dalje zanemarivati prilisak krscanskih socijalist., komer­
vativaca, karolicke Crk ve i drugih protivnika kornunista - J, naravno) ni
nas. tim saznamo datum odlaska kubanskog ambasadora, organizirat
cemo komitet za ne bas Ijubezan ispracaj.
Stvar ima i losih sttana - sudac je danas oslobodio Echcverriju i Rib.­
deneiru uslijed pomanjknnja dobza. U Citavom pravosudu on je najbolji
prijJtelj kraj nje ljevice i ovoj, je dvojici bio posliednja nada. Raniji postu­
pak ha beas corpus n.ije im il ao na ruku, a i kampanja koju je GTE bila
poduzeb 7. a njih.ovo oslob3Janje nije se pokazala osobito uspjd nom. Su­
dac je od polici jc zahtijevao dokumente 0 originaln.im izvorima policijske
inform3ci je, ukijuCi v!i i imena informanata. Kako je st3nica bila jedini
izvor, ne rrcha 11iti spominjati da je slulaj za nas pravno i7.gubljen.
QUITO
3- lipnja 1961.
Veceras je Velasco odrbo vrlo vaZan govor. Na polirickom je skupu
pokuSao dati jasno tumaccnje koje je zahtijevao Obrambeni front i desnc
politi ckc partije. Proklamirao je doktrinu liberalizma, koja za nj znati prije
I..H
, urncinju " ego sukob medu !dasam.. O,udio je komunizam, pohvalio
I' redsravnii'ku dcmokracii u i opisao s"oj kurs ho sredinu Ijevice
i desnice. Rebo je i to da komunizam [(cba n.pasti ne policij skom rcpre.
sij am nego ot.k.lanjanj= bijede, gladi, bol est i i neznanja. Pokazao jt j uci­
nak oak bmpanjc, OptuzujuCi anrikomuoi sre da n.stoje odu.tti osnoy;cu
nj.govorn lIporistu i d. poku!avaju podij eliti 400 000 Ekvadoraca, koji S\l
g1asaJi za IIj, no poJlozi ontikomunizrna.
T aj govor, upravo u trenutku protjeri vlnja kuhunskog ambos.dora,
ilDa svrhu da ubb;' i kampanju. Nas je cilj porpuni r.skid odnas. s Ku­
born, a ne sarno proljerivooje . mbasadora. Stanje u privredi vjeroj l mo Ce
nnID u rome pom06. Sukr je sa osamnaest (pri je StSt mj ••eci) pao
n. dvades.t i dva za dolar. Supromosli inAa dje bj esne, ci jene li jekovima
medu najvi si mJ su u b rinskoJ Ameri . i.
QUITO
7· lipnja I961.
Velaskov . alUikomunisticki« govor bio je vrlo dobro pri mljen, lakO
da jt , uk i kOl1zcrvati vna partija obj avila podrsku. Mcdutim vecina Ij udi
i dal jc otekuje nj egovc akcije. Stoga i mi moramo srediti neke Stvari prije
nego se opllsrimo. Dan nakon Vel a.sko\' J. govora nl.inisl :H obranc jasno
je rck;lo d:l Vel asco soda smatra svoju pozicij u anrikomunisri ckom - ja­
"'1pokUSaj d. sc za ustavi opadanje prorukomuni sli cke b m­
panjc, i'la kojc sroji sran ka.
Li beraln. jc parti ja prilicno iw enadno zauzela poloiaj za udatac pro­
civ predsjednika. Nema sumnj e, dijelom zbog toga sto 511 vel.skisti napali
oj ihov list hEI Comercio • . Na godisnjoj prosla"i osnivanja partije receno
jt da je prot eklih trideset godina velaski7;ma povuklo zcmlju u stan je oba­
mrlosti te del je, n",VIlO, jedino liberalna partija moze spasiti. THdnje
li beral. prcrclno se zasnivaju no sve goroj ekonol11skoj sukr ie
sada spao na i pet ta dolor.
Dopustene SII, meautim, stanovite ol aksice; ugbvnom z-"lhvaljujuti Ve­
Inskovi m anti komunisticki m akcijama u protokl. dva iii rri tjedna. Medu­
narod"i monetami fon d danas je u Washingtonu objavio da Z3 program
. rabili1.acij e u Ekvadoru dodjel juje dod"mID deset milijllna dobr. pomoti.
U izj.vi IMF- a takoder sc b i e da Centralna banka, koja je bila zauafi la
porno':' namjerava usvoji t i politiku kreditn ih ogrnnioenja i jos neke mjere
kako bi bijeg kapi tal a, podrazurni jevajllCi da su i
druge mjere kako bi se spri jccil o opadanj e dcviznih rczervi.
hjava IMF-a uznerniril. je ovdasnju "ladu, koja nij e zeljela publi citct.
Minista r ekonomije tak nije htio komenrirati izjavu, rekavsi da pi tanje
valja uputiti IMF-u u Washington.
II,)
145
QUITO
12.. lipoja 1961.
ProSii tjedan, otkako je Velasco odr-i.30 svoj " alltikomunisticki « govor.
bio je prvi rci3tivno miran otkako sam stiglO. U uzbudljivoj brzini kojom
sma isli iz kri 7.e u krizu gOtoYQ nisam niri 'I.amijerio koliko je moje znanje
1I 7.napredovalo. Noland je osobito zadovoljan mojim naptet­
korn u znanju jt.:z ika, a i naCinom na koji sam srvarao svoje prijatelje
meau Ekvadoreima, ,to bi bez znanja jezika bilo nemoguce. Vrijemc '3m
provod.io lIglavnom srecuCi Ijude u golf-k1ubu dok sam ucio igrati.
Janet irna neku veSt bloka u ucenju jezika, i t:ini mi se da
to uzrokuje neka rrvenja mc:Ju nama. [zmeau osralog, njezina su prija­
tel jsrv, time ogranicena sarno na one Ijude koji govore engleski, to je
sprecavn u doditu 5 poslugom i prilikom kupovine. Polirika, na nesrecu,
takooef je ne za nima. No to su male i uobicajene balesti, receno mi je, U
prekomorskoj slu'i.bi. J one, sigurno, blijede prt d vdikim Olwostima: 11
listopadu ocekujelllo nasu prvu bebu, to je neSto sto, doduse, ni sll10 pred­
vid:-lIi, ali sma oboje srerno il.,nenadeni.
Redovit posao u staniei vrlo jc nlporan - noCi, vikendi, kad god se
neSta dogada. Kad prociramo novine, svakoga jurra pocinjemo pi sari i ra­
zlsiljati papi re: ptiprcmanj e i pakoYJ njc upura 0 opcrncij,ma, obavjdtajni
izvicStaji, kablogrami 0 h.itnim stvarima. Noland inzistira n l lOme dl sva­
koga dana ciramo dosje kablogtama po k.tonoloskom r"du, bko bismo
bili u toku svih. stva ri. Pisma, i koja se salju i koja dolazc, kruze uokolo
tako da svaki ofi eir tOeno 7-na Sto rade drugi, njihove uspj ehe i njihove
problem". Svaki od nas dnevno konrrolira popise avionskib putni ka, a
Noland zahtijcva da svi i'itamo kablograme Stl te Departmenta i pisma
kojima se bavi slui-ba ambaSl de. Uza sw 10 /:i tanje pri nudell sam da iz­
lazim kako bih SUSrerao age nrc, iako iZrJVDO susreccm sarno peroricu. Naj­
gore je pis. ri oba vj eStajne izvj eSlaje, jer ic potrebJn speeij al ni post upa k i
oblik.
Propaganda i kampanja politiCke akci je protiv Ar:lUja, Ku be i komu­
nizma nopee bile su glavni program stanice orkako sam prije sest mj eseci
stigao oyamo. Iz ECACTOR- proj ekro osigurava se nov, e za veCi nu t ih
a ktivnosti. Stojc orprilike 50000 dob ra godisnjc, a u gradu po pm Qui13
t isueu dobra tjeclno "naci zaist. 111ll0go. CLui mi se da mi ne »obraau­
jell1o, zemlju, no sigurno pomniemo cia se dogadaji oblikuju u on om
smjcru i formi kako 1.elimo. Drug. glavna aktivnost stanice, progra m uba­
ci vanja u PCE, SUSlavno nam osigurava dobre iniormacije. Nema sumnje
da Echeve rria i njegov. skupina ovdjc u sijeri cini .ve StO mo1.e kako bi
pripremua za orlJ7.ane ger ilskc ope.raeijc. !o.10ramo i daljc pririsak
na Velnsca da r.skine , Kubom i priregne krajnju ijeyicu.
T46
QUITO
15. lipnja 1961.
Vel asco, t ini se, misli ka ko je nj egovom " Ill ikomunisrickom. deHni ­
.:ijom b mpanj a prekinut a. Sutradan je jos u jednom gOyoru ponovio svoiu
s[<l ru temu koko Ekvador pod njegovom vlaseu nece nikad postati komu·
nisti ckom zemljom, ali je i dalj" osrao pri tome da neee prekidati odnose
s Kubom bez diplomatskog povoda.
Na drugoj strani Jorge Ribodcneira, voaa URJE, uhapsen u roku uvje­
zbavanja gerilaea, poslan je na odslu'.cnje vojnog roka u jednu
jcdinieu u amazonskoj dZullgli . Njegova Ce odsutnosr sv"bko biti .lamar
"odsrvu URJE u Quitu, kao i PCE-u.
Posredstvom Gustava Salgada pokusavamo do" esti u vezu I"psonje
gen laea prosloga mjeseca s izvjeSrajima 0 uvj ezbav.nju geril aca no Kubi.
JMWAVE staniea u Mi amiju nedavno je objavila clanak 0 lOme kn ko so
u Havani obueavaju gerilci u skupinama od deset do pern.est. Pristi gli su
iz latinskoamerickih zemalja. Clanak je bio posbn Sal glcl u, koji mu je
pridodao dio 0 epizodi llvjeibavanja ciallOY' URJE prosloga mj" "'J i
medio da se objavljuje dva dana uzastopee. Bilo kako bilo, moramo za­
dri ati dojam uvjerljivosti u propagandnoj kamponju 0 komunizlDlI i Kubi .
Minisrarstvo vanjskih poslova objavilo je danas da povlaCi ambasa·
dora s Kllbe i da ce on biri »n3 Vebsco ol:iro nrlstoji smjrit i
desnicare, ali je cinjeniea da nema drugog izbora.
QUITO
16.lipnja 1961.
Nedavno je objavljtno cl . Ce porpredsj ednik Aroscmcnn otputovari
18. lipnjl u Sovjetski SaY"", Cehosloval'ku i Poljsku. Vee neka vrijeme
znali smo za to putovanje. Puruju na pozi v Vrhovnog Sovjeta, • u dele­
g-aciji CC, o. im Arosemenc, bili i llekol iko predst avnika raz.nih .akollo·
dnvni.h rij cla. Formal no, to je . privatno. pUlovanje, be. diplomOlskih iii
rrgovinski.h euj eva. No Ar osemena je poznar po svojim Ijevitarskim ide·
jama - osim toga je i alkohol icar - pl je sasvim sigurno do cc nanl to
pUlOv"nje donijeri ueke Dedact.
Velasco sc prorivi tome PUtDV3J'I ju, jer se clan Aroscmcni nn pu rovnnjJ
poklapa s clanom dolasb Ad lnia Srevenson" , a Vel asco reii zo ckonom­
skom pomoCi . Stevenson purujc Larinskom Amerikom promii'uci Snvcl. 7.3
progres i naslOjcw od fijaska u Zalje,' u svinja sp.si ti So spasir i moie.
Velasco ce ga docobri s popisom z. htj ov". On ne ieli da Aroscmenino
putovanje ugrozi z.hrj e"e za pomoc koj e ce upuriri Slevensonu. osobito
sada kada je, nakon protjerivonja ku banskog amb.sador. i opozi vanja
'0'
147
vl asti tog, am iamericki r asp<>loicnog ambasaJora n3 Kubi, n. pomolu po­
voljll3 . un05£.' •. T.ko je to putoy.nje i7-'1zv, 10 osrru javnll r.spm i.n,cdu
At oscmene i Velasca . Mini st. t vaniskih peslon ili avio je danas bko ka­
hiner jedinsrveIl o smatra da Aroscmonino purovanje u ovom trca utku
" nije korisno ., isticuci da Arosemena putuje no vlast iti racun, bez slui­
bene pod log •. Sa s,·o je stra.ne, Arosemena ost.jc pri S\'ojoj odluci da pu­
tuje, opwzujuc' i noi menovane vode vel.skisticke vl ade ci a su p<>mahnitali
za novcem. Dr Ovalle da je Velasco izvan sebe od bi jCSl .
QUITO
20. Ij pnja I96J'.
Arosemena je otputovao kako je i pl.nirclo. Danas odb zi 3mb.sador
Stevenson. Velasco jc podnio mernorandtun ad sedamu. esr suanic. s po­
cctnim zahtjev ima zn razvojne potrebe Ekndorn u ukupnoj vrijcdnosti od
a ko 200 mi lijuna dobra. Stevenson se SllSreo s umjcr enim vodam. dijel.
FEUE za Quito tc s ,' odama pokt eta n<'7..vi snoh sindikatn. Jueer sam s
njim kr3tko r.zgovamo u ambasadi. Naredni h co dana u Washinl,'ton or­
putov.ri ekvadorska del og,cij. n. cel u s min.istrom '" rnzvej da bi z. tra­
i il a nove 13jrnovc. Aroscrnenino putova nje vjerojarno necc nas kodiri za­
ht jevima koje je Velasco iznio Stevensonu.
No suko b keji jc nastao meau rom dvojicom neee se lako izgladiti.
Velasco je ope< promi jenio premijera. N. to je mjcsto postavio ra­
ni jes, Ponceevog, ministr. obrane, lito je uo bieajen kerak da s.be na od­
govarajuCl osigura prije nego Sto sc Kongres ponov110 sast.ne u
kolovoZll.
QUITO
29. lipnja I96x.
Nol and ie odlll l' io da poj'lea pokrivanje Kubanac. nn ra j naci n Sto ce
u ambos.di postavi ti teld on s Zatraiio je da jn p reuzmem
I'U oper.ci ju. Neki dan me upeznao s R. faelom Buchel ij cm," i11zinjcrom
ke ji vodi bri gu 0 promj cnama svih telefona u Quitu. Buchtl i je stari No­
landov prijareij joS otkako je njego" bral (kriptonim ECSAW) bio naS
glavll i agent p<>li ticke akcij c u Ponceavoj vladi . Srr. dao je u promemoj
nesreci. Buc:hel i. cc Cit3vu stvar izvesti t3ko d3 ce u cenrr;1 li, u kojoj je i
njego v ured, instal i!' ati lini;e ka je Co spajati i njegov stan i ku b.nsku . m­
basadu. Noland me UpOl.rulO i s Al fonsom R.odri guezom, " il1 l.injcrom
koji nadgleda Citav sistem t elefonskih linija izvan cenrral • . R.odr igue .. je
Noland upoznao zahvaljujuCi svome radu u nogomemoj momead i sve­
'4
8
ueili ! ne sporrske Iige, gd;e je Rodri gue'L takoo", akrivan. Regruti rao je
Rodri sue..., . a ovaj je predlozio i Bucheli ja 1.3 nj da moZe biti ko­
ristan, oe znajuCi da je Bucheli to vet bio pri lwario.
Dvojica inzinjer. , Nola nd i ja zapocel i smo planiranje operaci je, ali
Noland n.amjera,,·a li rav posao prepusriti mcni . Prvo Sto moram
jest da iz sta ba dobijem odobrenje U operaciju, a zat im da se pobri nem
da iz stanice u Panami, gdj e jc Odj el tehnickih sluzbi upravo posto"ie
regioM lnu pomocnu b3ZU, pri blvim neSto oprome. P. namska stanica
sm;d renl je 11 Fo re Amadoru, 11 zoni Kanab, gdje postoje ra7J icite po­
moene slui be ko;e su kadre svakoj sla nici zapadne hemisfere
nekoli ko dana putovanj • . Rodriguez t e tada u Buchdi je"oj kuCi po­
stavi ti specijalnu lini ju n. koju cemo momira ti uredRjc. Fran­
cinu Jacome, koj a je pisala likeivna pisma na nevidl;ivim porukama za
AMBLOOD-agente, zamolit eu da mi naci ni prijepis.
QUITO
7. srpnja I96I.
Za promjenu, dobrc "ijcsti i od Velasca. Danas je Jorge. Acostu Ve­
lasca* imenovao ministrom financij a. Dosad je Acosra bio dorek-tor za­
voda za kolonizaciju i potpredsj ednik Nacionalnog vij eta za planir.n;e,
pond to udalj en od svog uj ab, predsjednika. Neprekidno je izvj eStavao
Nolanda 0 Vcl.1'kovoj rvrdoglovosti , odbijanju da raskine s Kubom, ali
odsada ce moei na torn problemu raditi izravno u kabinetu.
Ambasador Bembaurn t akoder je pokusao omeksati Velasca glede ku­
banskog problema. ZahvaljujuCi njegovoj pomoCi, upravo je odobreno pet
milijuna dolara zaj ma za razvoj stambene izgradnje. Osim loga postigao
je da Velasco dobije poziv da posjeti Kennedrja, 0 cemu co biti javljeno
za nekoliko dana, a do posjera cc vjerojarno doCi u listopadu.
Davila i i dalje gut3ju svoje. Pauija je danas "branila
da itko od njezinih clanova preuzme posao u Velaskovoj adminisrraciji.
QUIRO
II. srpnja I96I.
Kardinal je jueer obj avio pastirsko pi smo protiv Kube koje bi moglo
promasiti cilj. To je podjarujuce, alarmanrno, gotovo histericno UPOlO­
renje proti v Kube i komunizma. On rozuruje sve ekvadorske kalOlike da
poduzmu akciju protiv komunilO13, ali ne kaie koju vr>r akcije. Lzjava
je u tolikoj mjeti ernotiv na da hi mog)a uroditi suprornim plodovima, aJi
149
Noland v;eru; " da Davilina gomib, ko; a je na nas n"govor n.tj emla br­
dinala da tu iz;avu ob;avi, zna StO joj je /' initi.
Danas smo, posredstvom ekipe EC]OB, disrribu.irali nepotpi s"ni letak
koji m se u stoko napada kardin, ! zbog takvih syojih izj a"a. Kao sto smo
i oeeki y,li, katolicke su organizacije u ist i mah pocele prosvjedoyari.
QUITO
15· srpnja 196r.
Poli ti cka je si tuacija posla Ilovim smjerom koji bi mogao baciti u za­
sjenak piranja Kube i komunizma. Vladina opozieij. iznenada se ujedi­
ni la pod potpredsjednikom Arosemenom, za hvaljujuCi uglavnom s. mome
VeI.seu.
Priie rri dana Velasco je posra yio novog min is[C3 privrede, koj i je i
rcmcl jni veCi ne vladinih restrikeij a. On je rakoder bio udruzcn
s gvajakvilskim finaneijskim inrercsima koji dizu hajku na Velasca; nj e­
gavo je imenovanjc odmah ozi vjel o kririke u kojima je prevlaclaval a gva­
jahilsb klikJ. VI ada je jucer progl3-sil . izjednacaYJ nje deviznih tel:aj eva,
znlli da ce uvoznici sr[oj cva, siro\'ina, li jckov:l i Jrugih osnovnih ma­
teri jal . morati plaeari otprilike 20 posto sukra 7.3 svoki dolar deviza
kupl jenih tI Centralnoj banci radi uvoza. Izjednaeavanje jc kao mj era
pl'akti cki istO sro i sluzbena dcval vacija sukra i trenumo te prouzrot iri
porasr cijena. Jer Iljkakve mj ere kompenz3cijt, kao SW Sll izr 3\" na vanje
toksa iii izuzimanj < carinskih tari.ta, ni su bile uklj ui'enc. Najtd c pogodcni
sektor privrede bit ce poljopri vred. u sijeri, ali ce .::ij,,"e opceniro r. sri 1I
cij eloj zemlji.
Dekrct 0 izjedna<" ava nju dob o je istodobno s objayom serije novih in­
direkt nih toks" na gazirana pica, pivo, urooski papir, n"."raeeni dohod"k,
putovanja magist ralnim cestama i drugo. To takse rakod" ce prouzrociri
povccanje ci jeM iii opadanjc kupovnc moc;, a ruse i Velaskove nedavnc
izjavc proma koji ma su vee postojece takse vi. oke_
Mcdunarodni monctarni fond u Wash ingtonu izjavio je ka ko podd,tva
mjere LzjednacJvanja, S[Q ne iznenaauje, jer sV3[ko zna da su te mj ere
bi le uvjet za dodjclji van je dodatnih deset rnilijuna dola ra, Sto je objav­
Ijcno proslog mjeseea. U Ekvadoru, meour im, gorovo svaka znaCajn,ija po­
liti cka organizacija i dLuge grupacije, kao sra su FEUE i CTE, suprotstav­
Ijaju se i i novim nei'lravnim porezima.
Novi ekonomski dekreti nisu mogli biti objavlj cni u gore vrij eme za
Vel:u:ca. juter se Arosem,enJ. \'fario sa s vog moskovskog pura­
\lanja. Njegovt ukJjucuju6 i vade krajnjt ljcvicc, gorovo "i se od
tjcdan dana pripremali su mu velik docck. Na aerodrom u Qu,irn doslo
je nekoliko tistl';. Ijudi preJvodenih Araujom, kao jedn.im od voda. Na
1)0
pbkatima su se isricale parole "Ku bn da, ]en.kiji ne_, . Dolie imperijali­
ZJ.m « i od.nose 5 Rusijom«,
Velasca oeekuje re.ska bit.ka da zaddi predno' t. Sasyim je vjerojatno
da ce on prekinuti odnose s Kubom, ka ko bi osvojio podIsku desnice, ali
se ipak ne ?'elimo na to kladiti.
QUITO
23- srpnja 1961­
Arosemena je postao neosporni voda opozieije protiy Vel asca. lako
konzetvativci i krUanski socijalisti i dalj e ostaju u opozieiji na pitanjima
Kuhc i komunizma, novi ekonomski dekreti daju FEUE, Cn, URJE, PCE
i rcmlucionarnim socijalistima savrsenu podlogu da se uj edine pod Arose­
Illenom- Cok su sc i reakcionarna liberalna radikalna parrija i urnjerena
socij alisricka partija, pod vodstvom naseg age(ua Manuela Naranje, pri­
drll ; il e krajnjoj Ijevici poddavaj uCi Arosemcnu kao vodu opozieije.
Velasco se uplasio iznenadne Arosemenine popuiarnosri . U roku pri­
manja koje IllU je prircdeno u Gua yaquilu lokalne renkovske jedinicc staV­
Ijene su u stanj c uzbune kako bi time docarale stroh i (neuspj cSno) skra­
ril e njegovu prisutnost u rom gradu. U pokusajima da obrani ekonomske
mjere 5 obrazlozenjem da je vladi neophodan veti dohod. k za jayne ra­
dove, Vel asco je o1$orceno napao Arosemenu kako razbij" vebskistilki
pokrer. Kako Arosemclla i neki od njegovih sebe i dal je nOl ivaju
velaski stima, iako su se okrcnuli proriv samoga Vel as"-1, predsjednik im
je rebo da napusre pokrer i osnuju drugu stranku pod drugim im.nom.
va j3kvilske studenrske operacije slabe. Prije tj ed.n dana odrb ni su
izbori za funkcionere URJE na sveueili,ru u Guayaquilu - mazda naj vaz­
nijcm di jelu FEUE s obzirom na yi sok Slupanj miJ,i [anrnosri ramosnjih sru­
denara. Nase snase, kojc vodi Alberto Alarcon a !inaneiraju se iz p ro­
jekta ECLOSE, porazib jc ekstremna Ijevica. Voda URJE izabran jt za
predsjednika FEUE. lzbori su dosli u zao cas, UplaVO b d su Ijevii'ari u
ekonomski m piranjima bueno poddavali, Arosemenu proriv Vclasca.
QUITO
27- srpnja 1961.
Zamj enik sofa sranicc, Gil Saudade, odlul'io je da sravi nJ kocku bu­
ducnost syoje ECLURE.-partije, Norodne revolucionam e liberalne partij e
(PUR), kako bi produzi o vi jck Vel askovu preds jed nisrvu. On sc jos uvi ­
jek nada da bi mogno privuCi vel askisticku Ijevicll, koj a je sada uz A rauja,
ako bi to moglo znacir; i orvorenu podrsku samome Velnscu. K" da
15 I
)e prije nckoli ko tjedan. odriana u Quim pry. nacionalna konvencij.
partije, Vcl asca su izabrali za poc.snog. predsj ednik •.
Priprcme za konvenciju trajale su nekoliko mjeseci, u toku kojih su
objovljiv.n. izj. ve 0 &l.vnim piranji m •. Potkrn j lipnj., na primjcr, PLPR
je obj .vila izjavu podrske Vel.skovoj politici prema Kubi (manev.r u koji
sc Saud.de 'vjesno upusti o), ali opmzuju':i . dYad"set obi tel ji kojc
su jos od stjee.nj. nez.visnosti izrabljivalc Ekvndor i It o;e pokus. ,·.ju z.­
drhti svoje povlas!ice t.ko da zadde zeml;u pod vlastu vdeposjedni b i
gl aveSi na • . U izjavi se rakoder utvrdujc da su istinski nept ij atel ji ekvadot ­
skog naroda kon>etvativna pattij a, poktet krscanskih soci;.lista, r.dikalna
liberaln. parrij . i parrij. - sve one predstavljaju bogarc oli­
g.rhi; e kojc ugnjetav.j u sirom.sne mlSC u zemlji.
Ova 'jedn. kosni;e PLPR objavljujc jos jednu osttu izj.vu, ovaj PUt
Itritizit. ;u':; ned. mo pastoralno pismo katdinala kojeg. n3si .genti Optu­
iuju da je sarno jnhn vise iz olig. rhije te da str. h od komunist. podre­
duje svojim vlastitim ciljevima. U ovom trenutku Gil ima na pbrnoj listi
nacionalnog direktora partije, Juana Yepeza del Poza ml adeg, nacional­
nog koordinatora Amonija Vil a Coppia113, ptavnog zastupnika Carl osa
Vollc;u Baeza i - mozak Cit. "e opetaci;e - Juana Yepez> del StJ­
t i;eg, koji nema funkci;e.
Saudade ;e vtlo zadovol;an kon \'Cncijom PLPR ko;a ic sinoe zavrsena
Glavni govornik bio ;e \'elasco. Z.lVtSna je s;ednica Jobila izvanrcdno
velik publicitet, a prisustvovala joj ;e masa svijeta. lako je parti ja trebala
poddati Velaskovu poliriku prema Kubi iz taktickih tazloga, Saudade se
pobtinuo da Juan Yepez mladi u govoru ptilikom odtedi PLPR
kao partiju ko;a se suptotstavlja i lijevim i desnim eksttemima, dodajuCi
da partija nikad ne moic prillvatiri dccspotizam sovjetskog marksizma.
No konvenci;i Gil je u<pio ptonaCi dva nova agenta. Njegova je za­
misao da ih ub. ci u pokrCt nezavisnih sindikata kako bi osigurao kon­
trolu Stanicc nad operaci;om CROCLE, koju vodi baza u Guayaquilu.
Prvi je Matias Ulloa Coppiano,' brat Antonija, nacionalno!( koordi natora
PLPR. Matias ;e sof zl;ednice tl'3nsportnih podmeb. Drugi agent je Ri­
catdo Vazquez Di az," voda gvajakvilske delegacij" PLPR, ko;i je bio jed. n
od sekretara konvenci;e.
QUITO
31. srpnja 1961.
Gini se da se VellSco i Kubanci ptibliZ3\'aju osnivanju savezo za me­
dusobnu pomot . Juc.r je obj avljen intorvju s novim ambasadorom u ko­
jem on istice d. je Kubn ptV" zemlja koja je podtZala Ekvador u njegovim
zahrjevirna za revizijom protokola jz Rij3, usporcaujll ci som o
oha"eza iz protoko13 s isto takvim namc[Jnjem obaveza od snane SAD-a
1)2

on osnovi I'I.tskog amandm.n. i naSeg zadriavanja pomorske b.ze u
Guanmna mu. Mini srar van;skoh poslov. danas je izjavio kako so Ekvador
suprotstavlj . sv. kotll vidu kolektivne iIi mul til ateralne interveneije na
Kubi.
Medutim, sn.ge Obrambenog h onta ne mim ju. No prokubanskom
mitingu prij c tri dana Araujov govor bio je prekinut uslijed
nestnnka struje. Policijske jedinice i konjic. oko dvorane spt ijeCilc su su­
kob s prorudemonsrr:tntim3. Slicno sc dogodi lo i pri likom predajc akre­
di tiva novog kub. nskog 11 predsjedni ckoj palaoi ; jedn. anri ­
b strov,ka gtupa, koj u je poslao Obrornbeni front, sukobil. se s gmpom
UR)E koja je dosl. pred pabeu d. pozdravi . mbasaJoro. Doslu jc do
sukoba koji ;e policij . naj zad suzbi l. suzavcem.
Pomocni uted Odjela ,ehnicko b slu.ibi iz Paname posloo je m'gnoro­
fone, diktafone i d.tugi potteban pri bor 23 prisluskivanje teldon. u ku­
bamkoj amb.s."i (ktiptonim E(. '\'(IHEA n. PtoSloga tjedn. bi o je o"dje
audiotchnii'.,u Latty Martin, * kako bi uvj eib. o Rafaela Buchel ij a u ruko­
ran;u ol'remom. U cenltali je Bucheli uz pomoe ;ednog svog pomocnikn
posta,io poncbnc linije. I Bucheli i njegov pomot nik aktivni su u klubu
aetomodelara u Quitu. lz staba cu dobiti katalog pribo," 0 . eromode­
I. rstvu bko bi nj ib dvoj ic. mogli narubti opremu koja Un manj k. u
klubu. Tu cc mi opremu poslati di plomatskom pol tom. 0 rloc; cemo taz­
govarati !::asnije.
QrnTO
4. koloyoza 196r.
Taktika zamasi va nja opoziei je sraj . la je Vel ase. jos iednoga premi­
jera. U nedavnoj otvoreno; polemici s nacionalnim ditektorom rad.iknlne
liberalne parrije premijer se posluzio takvim brmalnim osohnirn uvre­
dama da ga je \'oila Jibetala iZ3zvao na dvoboj. Ptemijer je ju';et podnio
ostavku kako bi mogao ptihvatiti izazov, jet je dvoboj u Ekvadoru za­
btan;en. Voda libetala doletio je iz Guayaqu il a u QuitO da bi obavi o
posl;ednje ptipreme. No na aerodromu ga je docekalo nekoliko stotina
bucnih velaski st., uglavnom policaj aca u civilu i sluibenika vladinih mo­
nopola i c"inc. Libetalni je votb jedva uspio umaknuti lincu. Nekoliko
mrounarodnih letova kasnilo jc jet je aerodtom bio u oblaku ko ji
je policij . upotrijebila u tOn) opcem bosu. Dvoboj je kasni je otka>.. n jet
su sekund.nti usp;eli urediti da se bivsi ptemijet dolicno ispri i:a. T ako je
1'3S[ bila "dovol jen •.
U wku gui.ve na acrodt omu neocekivano je doletjeh sovjetska dele­
gaci;a u ptij atcl jski posjct. Od drugih stanica zapadne hemisfere imali sma,
doduse, iz"jcSraje 0 nj ihovl1 putovanju, ali ( 0(311 datum njihova [l Llra u
153
-
Quito niie bio odtcaen, vjetoiarno zato da se il bjegne neprijateijski do­
cek. Nasi agemi u Nacionalnom obrambenom fronru obiavit ce i1.jave i
deroonsrri.tati protiv posieta. Delegaeiia co odsj esti u hotelu _Quito«. No
jos nam uvijek nisu vratili iz pomocne tehnicke baze u Pa.nami sobne
S\"jctiljke kako bismo mogh prisluskivati.
QUITO
31. kolovoza 1961.
No'c kampa.nje propagande i politi eke akeije da se i dalje opozleija
prema Velascu okuplja oko pitania Kube i komunizma potisnure su zbog
vcce vaznosrl ekonomskih dekrera 0 izjednacavanju deviznog recaja i no­
vil, taksa, sro je odIul'eno prosloga mjeseea. Jedna od glavnih javnih tema
posta!a ie i i.nflaeija. VI ada je, rneduri.m, odlucila da zadrli ekonomske
dekrtte kako bi stimulirala izvoz. Sheno, nove su tnkse neophodnc zbog
fin.nei ra.nia polieiie, vojnih snaga, prosv)ete i iovne izgradnie. Rilo kako
bilo, dokreti su postaIi zaiednicki na!.ivllik napada opozieije na Vel ascn.
Trgovinska komora sutra ce 7.atrnziti 0p07.ivanje dekreta 0 jedinstvenom
rebju deviza.
Kongres, koji se ponovno sastao prije rei tjedna, u sredisru ie politicke
debate opozieije. Vebskisticka je taktika zastrasivanj . s balerija obnov­
Ijena. U toku jedne sjed.niee, kada je 7.amjenik premijera bio pozvan da
odgovori na pitanja 0 reptesivnim akcijama policije u Guayaquilu, nije
se usl iicd graje s galerija moglo curi oi rijeei. Po,lanik opozieije, koji je
pokuho postaviti pitanie, bio je zasut koraroa od banana i naranci te
popljuvan. No oba/.iruc; se, poslanik je nekoliko sati govorio protiv re­
presali ia u Gunynquilu. Galerij e su ga nepres rano u toku govora napadale
i ponii .val e, tako da je najz.ad bio primoran polta, iti z. klon. U mcdu­
vromenu jc u dvorani izbila tue. meau poslnnicima, letj ele su
a snage si gumosti padamema odbile Sll da izbnce pobunjt'ni ke s gal erija.
Arosemena, bo predsj ednik kongresa, i dalj c ,"odi opozieiju protiv
Velasca. bko Sll lojalni velaskisti izabrnn.i nJ fu nkcije u aba dorna, l1e­
mogutc jc [at no urvrdiri premoc partij c zbog ncsi gu rne procjene koliko
ie velaskist. preSlo na straou Arosemel1e - takav ie, m primitr, slucaj s
ReinaJclom Vareom," koji ie ponovno izalmlI1 z.n potprcdsi edni ka senata i
deklarirao So kao pristaliea AroscmcL1e. Prijc tjedn" Aroscmcna ie po·
zvao delegatij u eYE na zajcdnil ku sjedn.ieu kongresa koja j je predsjedao.
Cbno" i delegaci]e zatrazili su da kongres ponisti srpanisk" dekrete 0 iz­
iedll acav. nju tecaje," i navi m taksama, dodajuei cia ce, ukol iko so [OJ
zahrjev no p rihvati, CfE salvati opc; strajk.
Ovai put Arosemena ie dao isrjcrati vc\askist ickll skupinu bda je ova
pocola galamiti.
I54
QUITO
2. rujna 1961.
Saudade sigurno napreduje sa , ," oi om Narodnom revolucionarnom li ­
beralnom partijom (PLPR) - ovaj put uz pomoo sta.nice u Bogoti. Ot kako
i
e
dosao u Quito, Saudade korespondira sa sranicom u Bogori koja po­
dda"a lijevo krilo Liberalne portijc; ovo scbe naziva Rcvolueionarnorn
libera.lnom parrijom (PLR). lskustvo PLR 1I Kolumbiji dobro dohli Sau­
dadeu, koji se nada da ce s PLPR postiCi uspjeh rava.n onome StO ga sta­
niea 1I Bogoti posti,e s PLR.
Prij e nekoliko tj edana Saudade ie naredio Juanu Yepezu del Pow
mlaaem (iz PLPR) da pozove voau PLR Alfonsa Lope!.a Miehelsona,..'· da
posjeri Quito, kako bi se r:l zmijeni1a iskustva i ul1aprijedio organizacioni
rad PLPR. Saudade, narovno, nije otkrio interes CIA za PLPR, ali staniea
u Bogari osigurala je da se poziv prihvati.
Lope.z je stigao jucer. Posjerir ce i Aroscmenu i oJrl.oti vise
govora. Posietit ce i Guap quil. Saudade placa rncu.n. Publieitet posieta
vrlo je dobar.
QUITO
4. rujna 1961.
Aroscmena ucvrUuie politicku podrsku koi" mu daje CT E. Potak.nuo
ie senat da odobri 50000 sukra za n.ciomlnu konv. nciju CTE, predvi­
denu da se oddi pork!'ai mi eseca u Ambnru. CTE ie zahvalila preko rad­
nickog senarora »po zadatku.( iz sijcra, koji pripada revolucioo .a rnim 50­
eii ,t1istima. Arosemena je pozvan da na zavrSlloj s)ednici konve.nciie odrzi
guvor. Pri.h\'ario je.
Kampanja CTE protiv dek r.to a ujedinjavaniu tebjev. i novih t.ks.
nastavl;a se usporedno s pripremama z. opc; poc.tak kojega jo§
nije
Nasi agenti ubale.ni u P(' l: izvj dravai u da je parti i. radosllo pri hva­
tila suradn; u Arosemene s CIl: i Ijevi eom uopee - no Ijcyicarski rukovo­
dioei zabrinuti su zbog njegove sklonosti alkoholll i bit ce oprezni knko
ne bi n.sreadali ukoliko suradnia s njima bude prejaka.
Za nekoliko dalla pol'et cerna pri, luskivati cchoslovacko pos hnstvo.
Noland je naredio Otru K1adenskom da od Cehosl ov.ka izmami infor­
macije 0 mogucoj stalnoi lokaei ji poslansrva. Najzad su Cehoslovaci pot­
pis.li ugovor zn veliku zgradu koin ie soJ a pred zavr§etkol11.
dokumcntaeij u 0 Nobnd ie ot kr io da jc projcktclnt )ljego\' prija­
tdi iz sveuci li sne sporuke li ge. Nola.nd po:maje i vl asnika kuce, ali je na­
kon razgovora s ini ini trom odlui'io dn vlasni ku nc govori jer bi so
155
ovnj mogao uplaSiti ,itave stvari i suprom"vit i se kako ne bi i,subio
ugovor.
I. staba jo sligla oprem. za pet do 'est inst. b eij a. Ovdjc su tchni eari
l:oji vee studil'aju plan zgrade da bi utvrdi li upotrcbu soba. Prvi im je cilj
centrala iz kojo co sc cmitirati sifri"n" poruke, med posionib, a .atim
kanceiarije i sp.vaonice.
Kako je .grad. u jed nom od najlj epsih di jdo"a Qui tJ, im. mo na r3S­
pol.ganju mnoga pomocila mj osta koja mozemo i.kotisrit i u toku inStali­
ranja oprcme. Prcdviaeno je da dva tehnicn" noeu udu u kucu znjedno
s iniinjerom koji , srecom, govori engloski. J a eu bi ti n3 ptomatrackom
mjesm s kojeg se vidi cijel> zgrada: u spavaonici staoa jcdnog slulbeni ka
USIS iz nase ambasade. Noland, Se£ poli ci jske obJvjeStajne slui be, b ­
pecan Vargas,* i ockoliko V3tgnsovih dobro naoruz.nih momaka imat ce
sjediste svoje baze . a podrsko u sranu Nolandova admilli strativnog po·
motnika, samo dva blob od kucc koja je Il as cilj. Izmoou baze za po­
drSku, moga promot r. ekog mj csta i same zgrade usposl'avit ce se veza
voki -, okijem. Ako neSto krcne nizbrdo, pozva t cemo Vargas;) i njcgove
momke do sc .slui.beno . umij eSaju u trcnutku kada n3§i tehni eati budu
u bij eg. Vargas i njegova momcad neee saznari zbog
'esa ee biti rv, osi m u krajnjoj nu:l.di .
QUITO
20. rujna I961.
Prvi je poktls aj prislu! ne opcracije eehos lovaekog poslanstva propao.
Bila je to pogrclb tehnicnra. Mogu biti sretni ,to ih nisu uhvatili. Se·
prtljel Sve je teklo u saydenom redu do otprilike pet sati ujutto. Boreei
sc da ne zaspim, odjcdnom sam primijetio dvojicu tehnii'ara bko zurno
napuSraju 19radu sa svojim kovcezkima .s priborom i (tee niz ulicu do
kola odtea. nih za bij eg. Inzinjer jc dotri' ao za njima i sva se ttojica od,'c­
zose. Pozvao sam voki-tokijem Nolanda. Krenuli smo u ambas.du da se
srernemQ 5
Nevjerojatna priea. Citavu su noe postavljali tIi instalacije i upravo su
se pripremali da plascicnim materij alom prikriju predajnike, kada sv ih
iznenadili cOtlvari Iodijanei koji su Citave noc; spavali u drugoj sobi. Indi­
janei su poznavali inzinjera. No vlasnik zgrade bio im je naredio da ni­
koga ne pustaju unutra. InEnjer im je rekao da su nasi, presrravljeni, teh­
ni c.ati zapravo koje jc doveo sa sobom da rnu pomognu n" to
preurediri. U pet ujutro? I dok je iniinjer nastoj,o odvuCi paznju Indi ja­
naca, rehnicari su iscupali insralacije iz zida i spakm.;lli St.
Cchosloyaci dobze u kueu svakog;) dana i sasvim je sigumo del ee
zamijetiti velike rupe koje su ostale nakon Sto su tchnicari iscup"li ;n5t a­
1.1 6
lacij e. Noland jc dao in7injeru ndto novm bko bi nj ime kupi o !utnju
lndijanaoa, ali valja oeekiy;)ti da ce inli njer .mati mnogo muk. da Ceho­
slov.ci ma objnsni srvat. Nema mu druge nego da so pr.\,i fUP • uzd. tl
sutnjtl Indijanaca.
Moglo hi biti prekasno da se pokuSa ponovno, jer ce se Cehoslovaei
uskoro usel iti. Prctpostavljam da ce stab Z3U3iit i da vi di ito smo
5 postavljanjem prislusni h .p.rnta n3 ,ddon. I u toj operacij i irna teh",­
Ckih ptoblema - u kubanskoj . mbasadi , n:l pri mjer, jo! uvijek ne
funkcionira dobro. Stab zeli do pokusamo s novom vrstom op reme koj.
stavlja magnetofone u pokrtt premo zyuku teJd Oll ske ziee, • ne i7.mjenom
napona. Problem je u tome s(O iice rcagiraju no program obliioje radio­
-stan ice, tako da je svo Sto so iJi ljcii no vrpeu glazba i samo gl3Zba.
Jedi nu pravu nezgodu u aravom fom 7.nperljanom posl u imn! ce
roj.eno sarnO moj pas. Jadna Lani ta. Proslog sam tj e<lna iskub o na nj ol
pr"'Parat za umirenje pasa u slubju do Ceboslovaci izncnada pOSt"'. II
kuci psc cuvaro - prije nekoliko godi nn stanica je pet nOe, upot l' cbljavoin
specijalan pras.k r omi idan s hamburgerom, ali im nije poslo za rukom
do uspavaju pse koje Sll Cehoslovaei bili posuvili i tako im jc prop.o
pokusaj da sc ub. ee u zgradu. Sad;), medutlm, sa010 nekohko mmuta nn­
kon .1' 0 sam joj dao propisonu d01:U, Lanira je klonula. Sati su prola.i",
i ona je pala u komu. Sutr.dan je doSoo ve,erinar i odvco je, rekavsi do
joj je centralni iivbni SUSIa" parali",i ran. jos je uvijek u stenari . Ako
uginc. poslat ev Odje/u Ichnickih sl!libi popril iean raeUll.
QUITO
24. rujna I961.
Jutet je u Arnbatu pocda konvenci ja CTE. Bil o ic kao ; u kongresu.
Arosemena je bi o medu I;0>. ima. Cim je ceremonij al pocco, grll pa vola­
skist. kojn se ubacil. u dvor. nu zapoeela jc kI ie. 1i Velascu . vivas. napa­
dajuCi Arosemenu i komunizam povikom .aba jos«. Lj udi iL CTE stadoSe
uz\!iki v8ti »vi vas.. Arosemc:ni i Kubi. Z:lmeU1Wa se tucnjava.
Ispaljeni su rcvolverski hiei, bacene bombe sa smrdljivim phnom. Tel.
kada je st igla policija i napunil. d\'oranu suzavcem, guIv. s< preki nul •.
No nastavila 50 113 ulici. Ceremonija otv:lranj. nost.vila se u dvorani oba­
vij cnoj smradom i suzavcero .
Vel asco se ne mole n.viknut i na kompromis. Ova epi ­
zoda mogla bi polueiti sarno suprome cezultate.
157
QUITO
25. rujna 1961.
Sada ,nam sto se dogodil o n"sim kubanskim agenti ma na d rugom
kraju bnala kojima su bib upucena nevidljiva pismo . • EI Comerci o. ob·
javljujc jmros na naslovnoj straniei clanak 0 hapsenju Luisa Torroelle,*
i drll!;ih agen"t. projekra AMl',LOOD i njihovu planu da ubi ju Casrra.
Clanak je zapravo releks-materij al zasnovan na jucerasnjoj izjavi kubanske
vlade. Claoak u ») EI Comercij u«, prirodno, ima 11 naslovu vijes[ 0 rajnom
dopisivanju na liniji Quiro-Hava na.
Proizlazi da su agenti odali sve. Ali izvj eStaj ne ..ddi i podarak 0
broju post anskog pretine. u Quitu, koji se vodi pod ptavim imenom pu­
kovrtika Paredesa. Poslao sam hit an kablogra m staniei u Miamiju tcuzeci
da nas obavijesrc je Ii i broj postanskog pretinea otkti . cn, jet ce so P"­
kovnik Paredes morati ptikriti b ko bi svoju promatracku ekipu.
Agenti S11, i,.van svake sumnje, uhap!mi prije nekoliko mjeseci , moi da vee
u ncnmku invJzij e u Zaljevu svinj:t . A srani ca 11 1vli amiju mor:lia nam je
to javiti kako bi smo otkaz. li postanski pretinae i uni sti li dokument aeiju
o imenu vJasnika.
Nisam mao da su planitali ubojstvo Castra. Medut im, novinski iz­
vjdraji imose deta lj an plan koj im se ptedvirhla upottcba bazuka u za' jedi
u blizini sporrskog kompleksa u Hell·ani. Mota da su za tu opct aciju upo­
trijebili t. dio· vezu. Nema indibeije 0 tome na koji su naCi n
uhvaeeni - preostaje l11 i nada da tazloil tome nije moja loh tehnika
nevidlj ivih pisama. Nema vi jesti ni 0 tome kada ce ih iz vesti pted pa­
redon
l
- iJi moida vee jcsu.
QUITO
3. listopada 1961.
CTE je odl uti ia da surra ot poi' ll e dvadeset cetvorosatni opci strajk
prot iv srpalljskih ekonomskih dckreta. IzjaviJj su da cc u srtajku sudj e­
lovari 500 siodi kaJnih organizaci ja koj imn ce se pridrui iti PEUE i soeija­
lisril'ka pan ija Malluela Naran ja. Velasco Smatra d. jc 1:traj k zapravo
revolucijc protiv njegove vlade, dodajuCi da, ako se nove tnkse
obore, neee biti noven Ul oucil eije, poliei ju i vojsku • .
Posljednjih nckoli ko dana vlnda it vodil a ptopagandnu k.mpanju pro­
riv strojb. Vcl ik broj . uni ja., u StI'an vda.skisri l'ki h poli rickih organi7. a­
eij., pozi va o je no bojkot !trajko. No jedina prava sindikal na 1I1l iia koja
boikorirn strajk jesr katolitb CEDOC i vl asriri poktet nezavisnih sin-
I Zid prtd kOjim 5C il,"ode o5uticni n;t smn 'lrijd;;m iC' m.
dibta, ukJ jut uj uCi i CROCl.E. I jedan i dtugi su za poni. tav. nje tam,
ali su protiv jacallja CTE.
Veeeras je mi ni stat tada, Baquero de la Calle, u izjavi naeional­
nom r3di ju proglasio h rajk subveniv nom politi ckom akcijom koja nema
Uljednic"ko sa sindjblnom ,tvati, suprotstavlj ajuCi se t ako tv tdnj.ma
CTE da se stroj k odrhv" isklj ut ivo iz ekonomski h razlos. i da nema
nista s politieki m morivima. I jedni i dt ugi imaju kti vo, jet straj k je i
politil ki i ekonomski, no mi smo protiv sttojka, jet ga otganizita krajnja
Ij evica.
Nitko ne sumn ja da ce doCi do nasilj a u rrenurku k.da se stmjkosi
posluie kamenim koekama kaldtme da bi za usravili promet. Uspostavi li
SOlO specijalne 5 n:l5im agenr im3 u policiji kako bi smo prim aii naj ­
Il ovij e vi jesti 0 dogad"jima u 7.cmlji. Svuda vlada iaka n.perost.
QUITO
4, listopada 1961,
Vel.seo je zaista nesbvatljiv. Jutros se veCi na rrgovinskih .krivno,ti u
Quiru i Guayaqui lu odvij a norm.lno. OcilO je da ce straik sarn o djdo­
micno uspjcti . U podne su, medutim, poli eijska koni ica i vojne tcnkovskc
jedinice izvel e takvu demonstraciju da su svi lokali bili naglo zatvot.ni.
Popodll " je strajk pot puno zahvatio oba grada. Da vlad. nij e St"oril a
takvu aUlJosferu str.ha, straj k bi vj crojamo pretrpio ncuspjch. No ooslo
jt do jakih sukoba u provincij ama, pos ocovu u Tulcanu, na gra nici s Ko­
lumbijom. Nekoliko je Ijudi ubijCll O i tanjeno.
QUITO
6. listopada 1961.
U TulcaJl U so straj k nastavlja. J ueet je onlmo orpurov' aia koml>ija
konStesa, u kojoj je bio i Manuel Na ranjo, U1ti m ptemiicr tc vge visokih
funkcionera polieije i sigumost i. Sast. nok kongresnc komisiie. ptcmijctovc
gtupe i strajka;k. komisijc T ulcana pretl"Otio SC u polit icki skup ptoti \'
Vel asca i vlade. Gomil. se roli ko uzbudila d. ie premijer bio prinuden
oa bi jeg u vbdi nu zgr.du pud voj nom zasri wm.
Dan.s je n:trodni strajkn;ki komitet u obalnoj provinciji Esm.t3ld.s
odlueio shjedi ti p07.iv iz Tu1c.n. d. se strojk produii bez ograniccni"
Velasco n.sta" ljn svojom tvrdom linijom_ Cetvoriea glavnih voda CTE
prirvorena su dan pri[e srrujkn, a ob javljcnJ su i imena devemaesrori ce
uhapsenih.
' 59
.
158
QUITO
II. listopada 1961.
Vel asco je okoneao !tra)kov. u Tulc. nll i Esmeraldi obeeav'i jayne
radove. Surra puruj e u T ulcan da bi ,"slusao priruibe. Prije nekoliko dana
u Guayaquilu je oper bronio izjednacavnnjc [ceajeva i nOve [okse, ali je
tu bio gr.donacelnik da optui ; Aroscmenu kako porkopav. drusrvcni po­
redak iz samog predsjednisrv. kongres • . Kongres jc sada vee tri deseri dan
u izvanrcdnom sranj ll, a malo je znakova da bi so neSto znacajno mogl o
dogoditi - \'jeroj atno tek vise pobuna i .ukobo s Vel ascom. Ni rko ne occ­
ku je d. bi 50 ••ri l je posljednjih dan. mogl o nastaYiri.
Danas je z.vrsio n.cionolni ru rrur u golfu: bi o sam oeajan, ali Noland
i n jegeva iena igra li su dobro. Odlul:i o snm da izostancm sa ,vcCanosn
\'eeeras u klubu, jer janct moZe svaki dan rodiri. NjeLi n lijecnik je Sam­
pion ovdasnj eg gol£-kluba i organizi r3 veceraLnje prima njt. Njcgovo pred­
vidanjc, da co Se porochj :..biti na Kolumbov dan (n. li sropada, ameri cki
pra7nik koj i se slavi i kao Dan orkri"a - prim. pr.) vjerojatno ce orpasti,
jer sumnjam da biti u dobroj kondicij i nakon vecerasnje terevenke.
QUITO
12. listopada 1<)6 T.
Imao je pravo ' 17.vubo sam Alberta i" golf. klu bo jurros u pet sali.
Nckim t udom svc je teklo SJvr!cno - radio se djec. k.
QUITO
16. lis top ada 196r.
Ured politi ckc sigurnosti dadina kobincta pron3sao jc ,. ,"vjeru. b o
povod h.pknju vod. opozicije. U to je lo li ko tdko vjerovati, da ti ni
se, Velaskove izglede uc; ni[i gorim nego ikoda. Protekla tri dana .genti
politicke sigurnosti h.pse vode opozici jc, modu koj ima je i Ijevic.rski po­
sl anik koji je u kol ovozu poslavljao pitanja minisl ru obrane, t e nekoliko
dcsnicarskih voda Naci onalnog obrombenog fronta. Sreeam, medu sesnaest
uh.pkni h nem. nikoga od nasib .gen.ta, i.ko agenti sigurno [[.gaj 'J za
konzervarivcima i komuLl istint:l.
. Zavjeru« je danas obzn.nio generalni direktor slllzbe sigurnosti , koja
vodi brigu 0 pol irickoj si gtlt nosti vlade - to je sluiba od koj e ccmo sa­
svim sigurno bi l i dalcko. Vode .z.vjere«, koja je trebala n,,,upiti sulra
navec.r, pri padnici su i krajnje Ijevice, i krajnje desnicc. Odredena koli­
1 60
tina oruija sravljenog na raspolaganj e, za koju je bilo receno da pOljeee
.iza z3vjesc«, pronadena je u stanovirna komunisra u roku prepada. Nitka
pameran ne moie povjerovari oci roj i'i. misljorini , ali Velasco se po
svoj prilici nada da bi, ako sc odluCi na to da silom zarvori kong'es, mo­
gao ponovno oiivjeti neophodnu podrsku i neobrazovanih
ro3S3.
U wak odgoyora na hapsenja j »z3vjerufl, Jjberali
1
konurvativcj,
krUanski socijalisti, demokrarski socijalisti i lasisricka ARNE - svi su da­
nas zajednicki osnovali koordinacioni biro s ciljem da se bori protiv pri­
svojenih dikratorskih snaga Velasca.
Jorge Acosra,* rninisrar financija, vrario se danas iz Washingrona.
Pokusao je izazvari dojarn uspjdnosri purovanja rekavsi reponerirna da je
nekoliko kredjra )u fazi priprema,. iIi »spremnih za porpisivanjec, ali da
nije mogao sve dovditi. Velasco jc z3cijelo razocaran.
GOtovO nezapazeno, u roj atmosleri krize, prosla je ostavka mi­
nisna rada, Josea Baquera de la Calle. Velasco sa so Ielio rijeliti. Dopu­
srio mu je da orpusti vatrogasne kornande u Guayaquil u zbog ncdc­
pusrcnog na cina na koji se sl uzio fondovima, a zatim je prekinuo Baque­
rovu akciju ne osravlj:1juCi nast::m agt.'nru drugog:l izlaza osim osravke. Bio
je co nckorc,t an minisrar, pa prcma tome i oe osobiro djelorvor an agent.
Sroga Saudadeu i nije previse >.ao sto je ovaj pao. Sada rou preost aje da
ga skine s plame liste.
QUITO
17. listopada 1961.
Pucnj3va prosle noti u kongresu pokrenula je cijelu zemlju, poeele su
se siriri glasine da se mozda radi 0 akciji vojske proriv Velasca.
Na zajednickoj sjednici kongresa prosle noci skupina lojalnih velaski­
sra ispunila je galerije i srala vitlari korama ad naranci i banana, izviku­
juei najgore uvrede koje su mogli smis!iri. Onima na galerijama pridruzili
su so i lojalni velaskisticlci poslanici. Kada je Aroscrnena, koji je prcdsje­
davao, naredio da se galerije oGiste, policija je odbila da stupi u akciju.
S galerija je polerjelo kamenje, pa su poslaruci opozicije potrai ili zaklon
pod klupama, dok su drugi stvorili uSritni obruc oko Arosemene.
Oko jedan poslije pono(\ nakon gotOvO puna cetiri sata gufve, s gale­
rije su ispaljeni pucnji, nekoliko prema Arosemeninom mjesru. 1 on je
Dajzad povukao svoj revolver, ispraznio ga II zrak i napllst io dvoranu,
uzvikujuCi da je na galerijama vise od eeudeser policajaca u civilu sa slui­
beDim revolverirna.
Yeh,co danas poriee da zeli usposraviri diktaruJu, dok lojalni velaski­
sricki po>lanici istodobno rvrde da je sukob rrosle noCi bio neophodan
kako bi se sacuvala demokracija u Ekvadcru. Arcsemena je danas izjavio
II CIA
I6r
da te pred Vrhovnim sudorn opm,iri Velasca za pokuS3j ubojslva. Polio
cija jc suzavcem i hicima u zrak rasrjerala dnnas u Guayaquilu demon­
strance FEUE koji su izvikivali proriv vlade. Sve co ne mol.e rtajnti VjeCllO.
QUITO
24· listopada 1961.
Premijer je jueer podnio oSC3vku, radije nego da se suoeio s polirickim
ispirivanjem u kongresu zbog represivnih mjcra rraju od genernlnog
vet tri rjedna. Vol:lsco je imcnovaO Jorge. Acosru vd iocem dui­
nosri premijera, moie promijeruri smjer sl nnici. Ali Noland mi sl, da
b; siruacija mogla posrari rako ocajna da bi bilo iluzorno ocd:.ivJti od
Acosre iole korisran posao.
Najzad, Velasco je danas uti nio korak prema podrsci konzervarivnoj
pamji. Noland je inzistirao na rome da Davila utini sve moZe kako bi
uvjer za Velascu bio prijekid s Kubom. Sroga su
konzervarivci danas odbili ponuileno ministarstvo rada, pa je Velaskova
pozicija sve slabija. Acosta je rebo Nolandu da jc Velasco i dalje rvrdo­
koran kada je rijee 0 raskidu S Kubom, ali da Cc on ueiruti sve sco maZe
kako bi uvjerio ujaka da je raskid jed ina nada da vlada pre-i.ivi i da se
ponovno pridobiju konzervarivci.
U pisanim marerij.lima ne razaznajem zel i Ii Agenc.ija iii Srare De­
partment da Velasco prd ivi iIi padne - jedino da je nasa polirib daljnji
pririsak na prijekid s Kuborn. Ocira je opasnosr da ce Velasco pasti zbog
svoje rvrdoglavosti, a dn ce priJagodljivi Arosemena, koji je pod jakim urj e­
cajem eYE, FEUE i drugih nepozcl jnih sMga, proSiriri svoju moe, a
dokrajciri VeiJskovtl. T ime Acosrin urjecaj na Velasca posraje presudan.
QUITO
27·
listo
pada 196r.
Nismo mogli ponovoo prodrijeti u cehoslovaeko poslanstvo pri je nji­
hova useljenja, pa je tako prisluslla operacija dennitivno propal a.
Jedne noti Derko jc ispalio hice kroz goleme prcdnje prozore poslan­
stva, ali bomba postavljcna u Vetu nijc ekspJodirala. Prozori su vrlo skupi,
valja ih uvesri it SAD-a, tako da Cchoslovaci neko vrijeme repe srenl _
osrac:i prowra obl oieni su daskama. Nismo dali n.i jeunom agemu in­
stlllkcije za raj rerorisr.ii'ki napad, ali Noland misli da je ro ubnio kapc,"n
Vargas, nas Sef policijske obavjcSr.jne sluibe. Vargasov je ured zadul.en
da provede isrcagu 0 napadu.
Preuleo sam noV'll operaciju - dio EC.'\CTOR-projekra poliritke akcije
koji se odnosi na Tulcan. Noland se rajnu susreo s Enriqueom Molinom,*
r62
vodom ramosnje konzecv. rivne oml adine. Al i leSko je davari
upure za djclovanje i obavl jati financir. nje, jer agcoc mo?e rek vrl o ri ­
jerko dollziri u Quiro, a Nola nd nema vremena odlaziti onamo: puna
uva dono voinje do granice s Kolumbijom i natrag.
Pur od Quira do T uleana do te jc mjcre spektakularan da g. je leSko
opisori . Zelcne plodne doline, vul kani, vrhunaca prekrivcnih snij egom, ne­
plodoi bnjoni podlobni zmi joliki m rijekama, jOler. povr§in. ginrki h po­
pur srakll, panoramski pogledi s visina kao da sre u avi onu. Kameni pall­
americki auto-pur, pbninski vj errovi , sliko"ira indijansb sela, sv.kih ne­
koli ko kilomctara drukcij i leSiri , ponb , tak i (rizure mzl ikuju jednu l.ljed­
nicu ad druge.
Predao sam novae Molini s n3pomenom da sc korisri njime 7.3 anti­
komunisri cki fronc u provinciji Carchi, ali vj. cuj cm da ec ga on uporri­
jebiri p,,'enstveno za prop. gandu proriv VelasC:! . Uspost3vio sam VClU
koj om ee on predavat i obavjcSrajne informacij c 0 politi ckim krera njima.
Nasrojar cemo da se sastajemo nnizmjenicno: jed." mj csec on co dolaziri
u Quito] a narednoga mjeseca j,' posjeciv:ai njega.
QUITO
1. srudenoga 1961.
Do novoga nasilja je juter u Cuenci kad. je policija okrurno
suzbila demonscracije FEUE proriv vlade. sc pridrui ilo .( uJell­
tima. Kada su demons"anri pokus.li napasri vladine zgrade, pozyana je
poLicij". U pucnjavi je sedam osoba ranjcno.
Velasco je izjavio da te, usprkos rom nasilju, prekosurea posjetiti Cu·
encu kako bi prisusrvovao proslavi nczavisnosri provincije. Nagada sc da
bi moglo doci do novih sukoba, jer su Ijudi u Cuenci vrlo Ijuti StO je
Velasco propustio d. ublaii ur inke opadanja cijena proizvodima rusa
podrucja - posebno panamskim seSirima. Odlazak iz provincij e i.., zvan
gladu, je rijerka pojava tak i u Ekvadoru, craje vee dulje. Preclst. vnici
vlade u Qu itu su nepoputarniji U ovom izraziro konzervauvnom i
kacolitkom podrucju.
Izvje$!aji n.lih policijskih agenara navj eSCuju da se pobun. u Cuenci
Dasravlja i danas .
QUITO
3. srudenoga 1961.
Vojsk> je jucer preuzela kontrolu u provinciji Away (koje je Cuenca
glavni grad), najmanje deset Ijudi ranjeno je u pobuni. Velasco jt smijeniu
guvernera provincije i druge vodeee vladine funkcionere i u poslao

16
3
YrSioca dcmosti premijera, Jorge a Acostu, da sam izvidi stvar. Acosrino
pUlovanje izazvalo je nove prosvjede, nakon koj ih su uslijedila nOva hap­
senja. Gradske vlasti Cuenee otkazale su proslavu nezavisnosti zakazanu
Ul danas i zatraWe da Velasco otbic dolazak.
Ali Velasco je upravo st igao u Cuencu. Radio i polieija objavlju ju IZ­
vjeSraje 0 novim pobun.ma. Pucnjava se nastavl ja.
QUITO
4. studenoga 1961.
Jueer u Cuenci - najrnanje jos dva ubijena i osam tanjenih . Velasco
se stavio na eelo povorke koja je pjesice krenula od oerodroma prema
gradu - teSka provokaci ja protiv neprijatelj skog doccka koji se ogledao u
kucama prekriven.irn vijencima i cmirn uakarna u znak ialosri. Dui puta
su Velasco i njegova pratnja izvrgnuri ruglu, isrnijani i, n<l jzad , nopadnuti
kamenjem i roljagama. Gui va je sprijeeena pucnjavom. Usprkos svemu
rome. Velasco je inzisrirao na rome da predvodi vojnu paradu. Jpak, bio
je prirnoran da goyor oddi u zatvorenoj dvorani, gdje je za nas ilja oprui io
liticke vode opozicije.
Iz Cuence Velasco je krenuo u jos nekoliko manjih gradova da oddi
govore, a zarim u Guayaquil. Danasnja debara u kongresu 0 dogadajima
u Cuenci rrajala je osam sari. CTE, FELJE i revolucionarni socijaJisri, udru­
ieni s konzervarivnorn partijom i pok.l'erorn kcScan !-i kih socijalisra, osudi­
vali su Velasca. Cudan savez za nase agenre poliricke akcije. Ali pobuoe
protiv Velasca prevladavaju na seeni.
VrSi.lac duinosti premijera, Jorge Acosta, dobio je Velaskove odobrenje
za izgon jes jednog Kubanca - ovaj pur ro je prvi sekretar ambasade, jer
je ambasador ([enutoo u Havan.i. Nakon danasnjeg sascanka s Kubancem
miniStar vanj skib poslova izjavio je da sekretar odlazi. Iznio je neodre­
dene rnloge, navodeCi sutadnju scanovitih politickih licnosri Ekvadora i
kubanske vlade, ali je istakao da odlazak prvoga sekrctara ni u kojem
smi slu ne maci mijenjanje polirike prema Kubi. Sekrerar je uzvrario da se
na Kubu vrata dobrovoljno. Jasno je da je ministar vanjskih poslova okli­
jevao da Ii da proslijedi Acostiflo naredenje da se Kubanac prorjera _ n
jednako je rako sumnji vo hote Ii se raj ocajnicki potez Velose.l da lOdo­
bije podrSku konzervarivne partije i drugih desnicara i oscvariti. Acosta je
rekao Nolandu kako Velasco jos lIvijek odbija da porpuno raskine s Ku­
bancima, ali da to na slii'an Dacin posrupiri prema predstavniku kubanske
agencije Prensa Larina.
Velasco je, najzad, primio dvije dobre vijesri 0 ekonomskoj pomoci .
U su upravo porpi"na dva velika zajma: na 4700 000 do­
lara za proizvodnju ulja iz africkih palmi i za uzgajanje ovaca. I drngi , na
5 milijuna do lara, za grodnju sranova pripadni cima gradan.kog stalda.
Dobro za javnost, ali skore rezult at. ne treba OCckivati .
QUITO
5. studenoga J961.
Jorge Acosta IzjavlO je danas da je prvi sekretar kubanske ambasade
prorjeran kao persona non grara. Njegovo je objaSnj enje neprekidno emi ­
tirala vladina radio-mreb. Medutim kubaDska je ambasada rvrdila (kako
bi spasila obraz) da tom funkcioneru nikad nije bilo receno da je pro­
gnan. U potvrdi Minisrarstva vanjskih poslova ipak je navedeno da je
rijee 0 progonu, a ne 0 dobrovoljnom vraeanju na Kubu.
QUITO
6_ studenoga 1961.
Ako ode, Vela!'co neee oriCi mirno . . )anas lIova nasjlja, i u Qu itu i u
Guayaquilu, gdjc jc jedanaest Ijudi ubi jeno i najmanje cerronest r:tnjeno
- studenata i radnika. Srabu saljemo izvjeStaj za izvjeSrajem. Baza u Gua­
yaquilu Cini isro.
Kongres so •• stao u podne. Arosemena je oprufio Velasca da je pre­
krsio ustav. Delegacija FEUE posjerila je kongres da iuazi svoju poorsku.
Popodne, oko tri, kongresnu su palam zaposjeli odredi voj ske. Telefonske
SLl veze prekinure.
Kabiner je jurros podnio ostavku. Velasco, koji je tek u podne sti gao
i7. Guayaquila, proveo je najveCi dio popodneva obil azcCi vojne jcdi uice.
U izjavi preko radija optuzio je Arosemenu da se proglasio diktatOrOD1,
dodajuCi da ga smjenjuje s duznosti POtptedsjedDika.
Ptovest ell noe u ambaSldi slub juCi policijsku i vojnu r:ldio-stanicu i
preuzimati pozive agenata s ulica. Najnovi ji glasi da je Aroscmeni i dru­
giro poslanieima dopu.sreno da, Dcposredno nakoD pono<\ napuste kon­
gresnu palaeu. Krenuli su prema Vcl askovoj kuCi, udaljenoj same neko­
Iiko blokova. Putem ih je uhapsio Velaskov generalni direktor sluzbe si­
gurnosti. Atosemena i drugi odveden.i su II zatvor. No neki agerxi vjeruju
da je ro dobro promi sljefl opasni Arosemenin potez kako bi prisilio Ve­
lasea na naUStavnu akciju - koja bi mogla iUlzvari voj skll do okrene
protiv niega.
Usprkos ostavci vlade, Acosta naStavlja obavljati dUZnosr premijer •.
lurros jc prorjerao dop'isnib Prense Lat ine, Kubanca, koji je vc!:. bio pro­
goan prosle godine, za Poncea, ali se vrarie u zemlju je Arauj o po­
,toO premijerom. lzvjdraje 0 siruaciji ';a1jemo srabu gorovo svakog sata.
,65 16
4
QUITO
7· srudenoga 1961.
S Velascom je gotovo, ali nema oJluk" 0 konaCnom uspjchu. Oko
pel sari uj utro u bacal jonu iniinjerij c u Quitu doslo je do pobune, s mo·
ti Y3cijom da je Velasco hapknjem Aroscmene prekrsio us tay. Bat. lj on se
sukobio s lojalnim . rmij ski m jedmi C3ma. Vau " je prekinllto oko osam
ujutro kalco bi sc skloni li mnvi i ranjeni. K.snij e, u toku jurro, yi sob
vojoa koman da izjOYi la je da su i Velasco i Arosernena prekrsili lISla V.
NeSta kasni je, predsjednika Vrhoynog sud a irnenayali su predsjcdllikom
pri vrt"l1lene vlnde. Vel asco je takvu odluku prihvati o, a predsjednik Vrhoy­
nog wch prcuzeo je dUl nost u predsjednic koj palaci.
Nakon Ito je u toku posli jepodneva n. pustio predsjedni':ku pabe.. ,
Velasco je posjetio n,koliko lojalnih "ojn,h jedinica. Premo yojnim oba­
"jeSlcnjima, on je sada u domu svojih pri j3celj a, .Ii rr.iCi 3zi l u jednoi od
amb3Sad. zernal). L1ti nsk, Ameri ke. Acosta je vet dobi o alii u amba­
sadi Venezuele.
Aroscmena se bori da osvoji preds jednisrvo. Sinoe su on i drug; posla­
nici pusteni iz i odmah su posll u poslanicku palacu, gdje je Aro­
semen. sazvao zajednil' ku sjednicll i imcnoyao sebe predsjednikorn. Usta­
yno ogranieenje produzecb zasj eJanja kongres, zayd, v, ve/'eras, tOeno
u ponoe, ali kongres ostaie u palaci, zajedno s Acoscmenom.
I yeccros spay. rn u ambas.di - u ,I u':'j u da se visob vojna komanda
odluei priklonicj jcdnorn od dvoj ice predsjednika. Nad.jmo se da CC se
za predsi ednika Vrho\'nog suda, desnieara, koji ce bici naklonjen
ra<kidu S Kubom i, uopee, suzbijanju krajnje lieyi ee.
QUITO
8. studenoga 196 I.
Arosemen. je dobio crku! JUtrOS su palaeu prayde okru,ile jediniee
pjeSaci ije i tcnkovi. Ali neposredno nakon podne"a loyei ramog zrako­
ploysty. stali su nadJijetari palaeu u niskorn lecu ispaljuiuei 11 zrak hice
kako bi zastraSili jedinice. Kad. je poSt. lo jasno da ayij.cija poddava
Aroscmt:nu i kongces, predsjednik Vrhoynog suda odstupio je s duznosci
- njegova ie dUZnost predsjednika Ekyadora trajala ocprilike osamnaest
soti - a yojne su jediniee bile POYUeene iz blizine palace. Visoka yojna
komanda priznala je d.nas kasno popodne Arosemeou.
U satima !to su prethodili takvom ishodu izbile su u r."l icicim dijelo­
yima Quit. demonstr3cii e koje su organizitale URJE i FEUE u znak po­
drS k. Arosemeni. NeSt o ka5nije razlio se prayi val podrske novom pred­
sjedniku 7..ahvabjuCi cijelu zcmlju. Posebno su se isticali demonscrami
CTE, zatim FEUE i URJE.
166
Jutros, dok je voj ska jos uyi jek ddala p.lacu pravde, Arosemen, jt
imcnovao centristi,ki b binec sa dya liberab, dva del110Kratska soci j.lista,
jednim kdtanskim socijaiisrom, jednim konl erv:uivcem i tri nezavi sna mi­
ni st ra. Jed.n je od socij.lisca i Manuel N. ranj o, poscayljen za ministra
financija. Popodne je Acosemena odriao viSe S3stanaka sa syojim prist.:>Ii­
carna, ;zmedu ostalih i s Araujom, koj ega jt nazvao .velikim borccm•.
Kada ie Araujo ustao i potco govoriri masi StO se valjala naokolo, uspio
je jedi no izreti . Post oyani grall. ni Quita . prije nego Sto je bio ismijan.
Arosemeni n prvi 6 n, bez obzira na to *10 nece bi d imenoya n prije su­
u aSnjcg dana, bilo ie SOlivanje sperijalnc sjedni c" kongres. bko bi so
izabrao potpredsjednik i obavil i jo§ !leki poslovi. Dan.snioj , prvoj , sjed­
nici ptcdsi edavao je Rei naldo Varea Donaso.
Vel asco se nije predao mirno. (z nmbasade Meksika obiavia je izjayu
kako nij e dao ostaykll . I podsjcrio sye na onih 400 000 glaso,'a StO ih je
dobi o pro;!c godino. Cetiri puta i4. bran, triput pobjednik u pred­
izbornirn gOYOril1ll i koji je .izgorioo na duZnosti . Da je sarno ra­
skinuo odnose 5 Kubom, mogno je z.dobit i konzeryadvaca i dru­
si b desnih snaga te srerno prebroditi bmpanj u koju su na "konomskim
pitanji m.1 protiv njeg. bil e povele liie"e snage.
QUITO
9. studenoga, I961.
Jutros, prije inauguralne sveeanosti, FEUE je organi ziral. >operaciju
ciscenia. - simbolieno pronjc i pospremanje prcdsj ednickc palace kako bi
co mjesco tiSto doeekalo Aroscmenu.
Predsjednik i njegoy kabi net poveli su rada marS tisuea Ijudi od palace
pravde do predsicdnicke palace na Trgu nczayisnosti. Aroscrnena je u go­
VOtu opisao Velaskoy rdim kao rd im koji je pOCCO 5 400 000 •
zavrsio s 4 rnilijuna protivnika. Obeeavaj uci akciju umj estO kimj.stih go·
yora, obvezao se da ce njegova ylada biti vl ada mira i sklada, da tc On
biti predsjednikom svih Ekvadoraca, a nc sarno nckolic;ne poylastenih.
Nama je, ipak, najzn'Cajnije Sto je preuzeo obyC?u da ce naslavni diplo­
matske odnose s Kubom.
Modu drugim zloslutnim na\'j eStaji ma iz goyora prilikom inauguracije
predsjednik erE napao je . jenkijevski imperijalizam -, od. juc;, istodobno,
divl jenje kubanskoj revoluciji i z3uzimajuCi se za osnivanje Narodnog re­
yol ucionarnog fronta. (Osniv.nie froma vee su bili nayijescili nasi agcnti
ubaecni u PCE, navode':; da ce se u nj ukljui'iti Crr, rcyoluci onarni soci­
jalisti, PCE, URJE, Federacij. ckvadorskih Indijanaca i noyi studenrski
front nazvan Pokrcwl11 revolucionarnih sveuCilisnih studcnat3.) Govorio
je i predsjednik FEUE, re-limiraju':; sudjeloyanj. Sl udena," u ruSenju Ve­
167
lase•. lako je on umj crenjak izabnn uz pomot smdenrske operac:i je koj u
jc vodiJ a baz. u Guayaquilu, proreklih je mjeseei opoocieija Vehsell iz
ekonomskih i drugih poriva bila prejaka a da bi Albc[[u Alarconu i nje­
govim agentima uspjelo odvrariri umjereno rukovodsrvo od podrSke
Arosemcni.
Diplomarski odnosi SAD-a s ekvadorskom vladom nastavljaju se kao
da je Velasco umro iii podnio osrnvku - !iro znai'i da formalno pril.Oa­
vanje nove vlade uopce nije sporno. Sve je bilo izvedeno pravno i usravno.
QUITO
II. studenoga 1961.
Opca poliril'ka klima odrafava olaksanje, optimizam, zadovoljsrvo ­
gorovo euforiju. N akoll cerrnaes[ mjeseci Velaskova zasrrasivanja, prisca­
lice tradici onalnih parrija sretni su da vi de koliko je Arosemena moCan.
Barem U ovom [rcnurku.
Davila je: na iz"amednom zasjedan ju kongresa izabran za predsjednika
Narodne skupstin •. Potpredsjednikom senota imenovan je Reinaldo Va·
rea. U govonI, prihvacajuci duznost, rebo je d. Ce prije umrijeti neso
narusiri pravne nocme »re nove i nczaslu7..cne pobsti«. Kongres je uzeo
dva dana odmor., a u ponedjeljak ce se ponovno sastari radi izbora no­
yoga porpredsj ednika. U toku vikend. nopetosr ce porasti. Vec se nagad.
tko posraje Aroscmcnin dva((. Taj je il'. bor vrlo vazao, jer nirko nc
zna koliko jt Arosemena kadar izdrbri svoje tesre napadajc opijanja. No·
land misli da Vare., jedan od vodeCih kandidata, ima dobre i"glcde. Rek­
tor sveueili,ta, nczavisan ali naklonien liberalima, glavni je rok­
mac i uzi v. podrSku FEUE i krajnjc Ij evice.
Vel asco let i popodne u Panamu. U vocem d ijclu zemlje oper vlad. mir,
iscezao je vandalizam i plj ackanje izl oga. Od 4. lisropada
najmanj e ie [[ideser i dvoj e Ijudi ubijeno u per gradova. Ra njcnih je mnogo
vise. Cetrdestr i pCt sarno u Quiru. Niie to bas bio udar bez krvi.
QUITO
13. studenoga 1961.
Noland je uspio izvesti svoj v1::"iri udaL U roku vikenda Varea je z.­
rraiio tajni sasranak u hotelu .Quito«. Zelio je cuti lOa Ii Noland na
kojoj bi strani on mogao dobiti podr.<kLl da ga izaberu za potpredsjcdn.i.ka.
Posebno, misli Ii Noland da bi so moglo racunati s podrskom kon.erva­
tivaca. Noland odvrati da misli ka.ko je to moguce, ali da valja biti rak·
I68
tiean kako se ne bi srvori li nepozeljni od.nosi prema Davili iii d.mgim
agcnrima desn.icarskih snaga.
Noland se kasnije susreo i s Davilom, koji je zatraiio savjer koga da
konzen' ativci pod d e u izborima za porpredsjednika. Noland je diskretno
spomenuo Vareu. Ako bi bio izabran rekror sredisnjeg u tom
hi slucaju prorekror, koji pripada revolucionarnim socijaiisrima, preuzeo
, ve ueili sr •. Davila se obvezao da ce kOnu[v3ti vei dari s.oje glasove Varei.
Kasnije su se Davila i Varea sasrali da bi posrigli sporazum, a Noland je
uvjeren da nijedan ad njih dvojice ne zna kako se on sasrao i s jednim)
is d.rugim.
Clanak u jurrosnjem . El Comerciju«, autor koj ega ie Gustavo Salgado,
rdko kompromi tira rekrara. Bila jc ro izjav. podrske, pripisana komuni­
stickoj partiji Ekvadora i URJE. Ispravak co usli iediti, ali prekasno. Kon­
gres se radi izbora potpredsjednika sastaie vee u podne.
Galerije su ispunili miliranrni clanovi erE i FEUE. Galame i zahrije­
vaju izbor rekrora. Davila predsjedava. U prvom krugu Varea dohiva sez·
deser i eerici glasa - najvise cd sve L:l!rvorice kand.idara, ali d\"JnJcs[ mu
glaso
va
nedostaie do dvorreCinske veCine. Kad su objavljcni rezulrati
prvog kruga glasanja, galerije su skoeile. Varea je u sliiedccem krugu iza­
bran. Prisrase FEUE i erE izgubili su glavu. Osule su Davilu kamenjem,
ispljuvcima, grudicama papira. Policije, kao i obicno, n_iorkuda.
NakoD s[Q ga je Davila proglasio porpredsiedn.ikom, Varea je u svom
nastupnom govoru bio malo pre,kroman: »Vidjet cere da ja nema m spo­
sobno"i da bude-m porpredsjednik republike. Pun sam nedostataka, ali
nj ima se suprorsravijam svim svojim Y.ivotom koji sam ispllnio skromnoscu
i zrrvama. Vi i ja, uz Boz;u pornoc, mozemo malo pomalo rj d:w3ri velike
probleme koji pogadaju narod Ekvadora •. Noland koie kako Varei na­
mjerava podignuti placll sa sedam srorina i pedcser na tisuCu dolar3 roje­
secno. Kada po;!anc predsjednikom, plao r ce mu jos i vik
Senator Humphrey srigao je juce!". JZvjdtilvarn o 0 moguCim dcmonsrra­
cijama prariv njr.::ga. Posjetit ce Aro5i..' menU i obrllti ri se kongrcsLl. Jueet se
oasao u samoj meri zahval;ujuti svojim napomenam:l 1I razgovoru 5 novi­
narima: SAD Sil pripravne da 6inancirnju fazvitak siromasnih 7.em3ij a, ali
njiho\'e hi vlade ([cbaie poduzeri agrarne, poreznc i administrativne re­
forme. U suprotnom, SAD bi finaneir"lc evenrualn.i boljsevizam.
QUITO
17. studenoga I96r.
Arasemeninoj vladi nisll isteklo jos ni d.a tjedna, avec se vide jasni
znaci sudjelovanja Ijevicara u rez.i mu. Pozici je na minisra.rskoj i podsekrc­
rarskoj razini, na primjer, ima Manuel Naranjo, mini star fin::m­
cija, sasvim su prihvarljive. Ali poslovi na srednjem ni vou sve viSe p[el:ue
I69
"
u ruke marksisr. i drugih IjeviCara, koji nisu prijatcijski [""poloi eni prema
SAD-u, iako b k niti no morni u formalno bid prip. d nici PCE iii revolucio­
namih socijnli$t3. Pozicij e koje nam nisu po volji pretei no su na podrucju
o brawv3nja, 1.dravsrva i socijnlnog os iguranja, ali i nove vl::l.de provincija
Guayaquil i Guayas takoll er su loSe obojene za nas.
T u stanici i u bazi u Guayaquil u pripremamo bil jdke 0 novim licno­
sti rn. u Aroserneninoj vladi za porrcbe ambasadora, generalnog konwla i
' .a St3te Depanmenr 1I Washingronu. Te se bilje.ske temelje no podacim. iz
dosje. , i na zahrjevima koje smo uputi li nasim .genti ma, ubacenim u PCE,
da izvij este 0 tome kako komunisti cka partija rcagira Da Ijude na pojcdi­
nim funkcijam •. Prvi nagov jd taji pokazuju da te utjecaj s ekstromnc Ijevice
biti pod Arosemenom znarno jnti nego sto je bio u vrij eme Velasc •.
Reagiranj. State Depart menta i umjereno su abrmanma. Stab je
posravio specij alan Z:l hljev da nasravirno briiljivo promatr:ui imenovanja
no koja se Arosemena odlucuje. Vlnda zabrinutost kako je to sarno poce­
t3 k i b ko cc Ekvador i dal jc kl iziti ulijevo, watno vi Sc ncgo Brazil. U vezi
$ kubanskim pitaniem - Ministarstvo vanjski h poslova obj. vilo je da pevi
sekrerar ambasadt , koiega je Velasco prognao, sad a maze ost" i. U svoj
onoj zbtci posljednj ih daM Vel askove vi ada vine Kuban" nije niti napu­
stio Quiro.
Da bismo se suprorsta..;!i takvom sli jedu dogaoaja, namjer3V' mo po­
krenuri novu rundu propagande i operaci ja politicke akcij e posredsrvom
nasi h ECACTOR-agt nata Davil e, Pere-la, Nacionalnog obrambenog
froma i Gusrava Salgada, propngandnog . gema. Reinaldo
Varea bit ce nam takoder izvanredno vab n jer jc posvuda poznat b o
antikomurlist. Urnirovljeni je armij ski potpukovnik, studirao je u Fort
Rileyu i Fort Lcavcnworthu u SAD· u. Bi o je i ekvadorski vojni arase u
Washingronu, savjernik Vije,," interameri ckc obrane, podsekretar Mini­
starS[Va obrane i, kasn.ije, minisrar obr:llle.
Kao orvoten a pODd to indirektan udarac baza u Guayaquilu naredila
je radni ckoj organizaciji CROCLE da u jucetasnjim novin.rna na pola stra­
ni ce objavi izjavu 0 opasnosri od komuni zma i podl ofnosti CIT organi ·
z. diu WFTU 1I Ptngu. hjava poziva na suzbijanje komunizm., upolorav.
protiv uspostavljanja diploroatskih odnosa sa Sovjcrskim Savezom i pred­
vida osniv. nje konfederacije ekvadorskih slobodnih sindikalnih organiza­
o j. , b o demokratsku al ternati vu CTE.
Arosemena zeli razdrmari sn. ge unutamje sigumosti. Danas je zap0Cela
isr[aga s ciljem pro vjeI'3vanja liste agennra Dire-horara za nacionalnu sigur­
nost, tl reda za politicku sigumosl odgovornog Z3 Arosemenino hap§enje
not u od 6. na 7· srudenoga. MoZe se oeeki v. ti d. rnnogi agenti Sto so spo­
minju u tim popisima jednostavno ne pOStojc nego da njihove plate trpaju
u svoje diepove vi so ki oficiri di rekt orata.
d aloni ma nacionalne poli ci je takoder predstoji nprovj errava­
nje«. Kapet an Jose Varg,., obavjcltaj ne sluibc poJi cij e, bit ce bez
slJmnje . otiscon_, jer je dobro p07.n. r kao voda rajne provelaskisli cke
7
0
'
organi zacij e unutar polidje. Nad.mo se, mcil uum, da ce porucnik Luis
Sandoval ," glavni tehnicki srrucnjak u Vargasovoj garni ruri i prili cno .po­
Iitibn policajac, ost.ti na svom mj esru.
QUITO
20· studenoga 196t .
Program sranice za ubaciva n)e u PCE im3 bolje izglede nego ikada. Cla­
novi PCE za pro\·inciju Pichinch. upravo su iZ3braii novi komirer te pto­
vincije. Ne sarno da je ponovno izabran Basanres nego Sll n:l izborima
proSli i Cardenas, i Lui s Vargas." Tako imamo rri agema u devctocl anom
komireru, koji se - zbog sve vete podjele rukovodsrva pri obalnog pod­
ru<ja, kojemu je na celu geoeralni sekrerar PCE Pedro Saad, i rukovod­
srva iz si jera pod Rafaelom Eche-.·errijom, predsj ednikom komitt ta pro­
vincije Pi chinche - mole usporediri s nacional ll im Centralnim komit etom.
Preuzeo sam od Noland. jednu opcraciju - ovaj put to je pukovnik
Osv.ldo agent ubacen u n. cion. lnu policiju n. nnjviScm nive u. SIi ­
jedeee noti Nob nd me upoznao s Lugom, koji je i'lvijesti o da je imcnovan
sefom nacionalnc policije za jlli ni regi on sa siedistem u Cuenci. O${3t t c
ovdjc jos nekoliko rj cd.lOa. U meduvrcmenu upoznar te me sa svojim p.­
storkom, Edgarom Cam. chom, studentom koji t e nam poslu7.iti kao kan ka
u izvjeSravonju pomocnih agenata u CIT. Lugo ocekuj e da ce naj­
manje jedanput mjesecno dolaziti u QuitO i tada bismo susrelali . Him. po­
ruke slat ce mi preko Camacha. Zaisra prijazan, inteligentan i brirak ohcir.
Operacijc baze u Guayaquilu pretrpjele su jueer tei ak udarac iznenad­
nom smrcu najva;. nij eg obovj eSrajnog agenta za sindikalne opcracijc. Bio je
to Emilio Esrr.da lcaza,* direkror jedne od najve':ih ekvadorskih banaka,
predsj ednik kompanije Z3 proizvoJnju urnjemih gnojiva, biv!i gradon.cel ·
nik Guayaquila i vrlo powati sakupljai: iskopina iz prethispaoske dobi.
Upravo posredsrvom E.str. dc b023 je organiziraia uspjeSnu kampanju od­
srranjivanja Saada iz scnata i oakon toga osnovala je radnicku organlza­
aij u CROCLE.
QUITO
19. prosinca 1961.
Popl nva poslova pri je boiitnug odmora, ali bez osobito povoljnih zna­
kova za nas . Arosernena jt prij e tri dana bi o glavni govornik na kongresu
Federacije ekvadorskih lndij anaca, koju kontrolira e rE. Osim njeg. govo·
rili su i prcdsjednik CIT, revolucionarni socijalist; orga nizmot PCE
u Federaciji lndij anaca, Carlos Rodriguez i, najzad, Miguel Lechon, lndi­
I 7"
janac, clan PCE, koji je. bio izabran Z3. predsjednib federaciJe. U govoru
risub lndijanaca koji su se kamionima dovezli u Quito Arosemena je obe­
cao brzu akciju na ukidanju huasipunga.
Juter je, oeposredno nakon kongresa Indijanaca, zapoeeo kongres kam­
pesinosa, organizacije seoskih radnika 5 priobalnog podrucja koja je pod
okr;ljem CTE. Arosemena je i na ovom kongresu bio glavni govornik. Po­
pur premodnoga, i [aj je kongre. donio uspj eha krajnjoj Ijevici.
Srudenrske organizacije koje za bazu u Guayaquilu predvodi Alberto
AlaIcon pretrpjele Sll jos jed an poraz. Nacionalni kongres FEUE, sto je ne­
davno zavrsen u Guayaquilu, dooio je jos jednu dominaciju krajnje Ijev;ce.
Gvajakvilsko ce sveueili,re, s odjeljkorn FEUE koji vode miliramni clanovi
URJE, biri nared.ne godine nacionalno sjedisre organizacije. Delegacije sve­
llci.lisr3 u Cuenci i Ponovijeu, koje konrroli r. l Alarcon, napusrile Sll kongres
u trenurku kada su bile prihvacene rezolucije podrske kubanskoj revoluciji,
odnosno osude Saveza za progreso Protiv preuzirn:1nja kormila ad sr.rane
ekstremne ljevice, proresriraii sma i preko D:lvik, omladinske organi­
zacije karolitkog sveuCilisra i Wilson a Alrccide, urednika "VOt Uni­
versltana«,
Nazadak u srudentskim operacijama zabiljdili smo i kada je jedan clan
revolucionarnih socijalisra izabran za preJsjcJnika odjela FEUE u Quiru.
Nakon izbora novi su funkcioneri izglasali podrsku Arosemeni u vezi s nje­
goyi m 5{aVOm 0 neophodnosti agrame rdorme re 0 inrerven­
cija«( u odnosima 5 Kuborn.
Sada su, dakle, odje!i FEUE i u Quiru, i u Guayaquilu, kao i u Loji, u
rubm. eksrremisra. U meduvremeou URJE prevladava na ulicama. Neki
dan su miliromni clanovi URJE napali grupu kubanskih itbjeglica u vladi­
nom uredu za regi str3ciju. Sriglo ih je nekoliko storina s namjerom da se
nastane u Guayaquilu.
Opcracije u driavnoj poli cij i jos traju. Jose Vargas " ne sarno da je rat­
rijeSen du7.nosei zapovjednib obavjeStojne j. dinice polieije - nego mu,
jednako kao i drugim rajne vel askisri cke policijske organizacije,
prijeri hapsenje. Srecom, Luisa Sandovala nisu dirali, njegov posao u jedi­
niei ostaje nepromijenjen. Vid= ga mnogo cdce otkako je Vargas uklo­
njen. Dok jo! nc buderno mngli procijeniri novog !cfa policijske obavje­
,rajne sluibe, majora Pacifica de los Reyesa, " Sandoval osraje rnoja glavn.
veza s policijskom obavjdtajnom sluibom. Zapravo on je placeni uba­
ccni agent. De los Reyes je doSao u stanieu bko bi roboie raspravio 0
nekoj opremi 'to smo je bi!.i dali VargJsu, aH jc 06ro da ieli usposraviri
veZll. Noland i ja ,naizmjc:nicno cerna se s njime viaad, ali mu necc.mo
kazati da se ja reclovilo S:lSt3jem sa Sandovalom.
Pukovnik Lugo preuzeo je zapovjednistvo u zoni Cuence. Redovire
veze s njim odrZ:lvar cerno prcko Edgara Camacha, njC!gova pasrorka;
Lugo ce orprilike jednom mjesecno dolazit i u Quiro. Rebo mi je da placu
za njq(a i njegove pomocne .gente prcdajem njemu osobno. Mogu dakle
zarnisliri da ce dolazi ri u Quito svakoga mjeseca.
"7'
Napreduje ; osni vanje nacionaloe konfeder. cije nezavisnih sindi kara.
Dne I6. i 17. prosinca sadasnje org. nizacije De'lavisnih sindikar:t , koje pred­
,.oJi CROCLE," odriale su z.sjedanje da bi imenovale org. nizacioni ko­
mirer l.a konsrituirajuci kongres nacionalne konfedemcije - koja CO se z"ad
Lkvadorska konfederacija organizacij. slobodnih sindikara* (CEOSL).
.Iedan od radnickih agenara na!e baze u Guayaquilu, Enrique Amador,
predsjedovao je konvenciji, a glavn; govomik bio je agenr nase baze, iza­
bran prosle godine za radnickog senarora na obali, Adalberro Miranda
Giron." KonsriruirajuCi kongrcs zakazan je za kraj ".vnja naredne godine.
Iza fasade naprerka izrasraju ozbiljni problem; medu grupama neza­
visnih sindikara. To je uglavnom piranje sigurnosti zaposlenja i birokrar­
skc rastine medu vodJlTIa razlicirih organiz3cija. Natjecanjc medu nji ma
rko co dobiri najbolji posao u CEOSL kad jednom bude osnovona stvara
1Jvidnosr i t[zavice. Na pocerku srudenoga najvainiji radnicki agent Z3­
p:l dnc:: hen1isfc.re iz Odjela ;£.1. medunarodne organiz3
c
ije, Sern.fi no Romu­
aleli" (predstavnik AFL-CIO za Larinsku Ameriku), s!igao je u GU3)' 3quil
da pokusa uspo, raviri malo redo. Upravo z. vrseno zasjeda nje rezutt ar je
njego
va
pu[ovanja, ali vode se jo; uvijek medusobno bore.
Sada kad Velasca vise nemfl, Narodna revolucionarna libcr:11na partija
Gila Saudadea moze slabiri, moida i porpuno nesrari. Saudade namjera
v

neke od svojih agenara iz re parrije, Mariasa Ullou," Carlos a Val1cja* i Ri ­
carda Vazquez. Diaza," ,to hjrnije prebaciri u organioaciju CEOSL, kako
hi placeni agenri unijeli u ru organizaciju vise discipline ired:!. U proriv­
nom ce zauvijek ostari preslaba za borbu proriv CrE.
Na, Nacionalni obrambeni front objavio je jos jedan poziv na prijekid
odnosa s Kuborn. Medutim na nedavnom zasjedanju konzerv:ltivne partije
odluceno je da se Arosemen; izrazi generalna podrska, s rim da se jos uvi­
jek inzisrira na raskidu s Kubancim •. (Fotografij e objavljene 53 sasranka
konzervarivaca zbunjuju - ispred govornice bilj Sll posravljeni raspcl°
l
orprilike polovica prirodne velieine, sve zajedno podsjefa 0 3 iSllsovocko
[(ubljenje na uzmak). Davila je izabran za pomocnika gcneralnog direkrora
parrije. I sve druge vaine poliricke parrije oddale su svoja zas jedanja i
pru/.aju generalnu podrsku Arosemeni.
I State Department kani srupiri u igru aka Aro!'C!mene i, maida, staviti
ulog na anrikomunisricku rradiciju vojske. Prije nekoliko dana objavljena
je vijesr 0 novom zajmu: 8 milijuna dolara pomooi vlade SAD-a budieru ­
terrdeser godina bez kamara. Prvorno je 0 rom zajmu pregovarao Jorge
Acosra dok je bio minisrar financija u Velaskovoj garniruri.
Kongres je na odmoru do kolovoza. Prakricki. ne posroji takon kojirn
bi se opravdalo njegovo II2-dnevno zasjedanje koje je srajalo vise od
deset milijuna sukra. Nevjerojamo, kon?,,,' nije poduzeo akciju da
opozove dekret 0 izj ednacavnnju deviznih oa cemu se opozicija
ujcdin.ila protiv Velasc.a. Cini da Sll i Arosemena i CTE zaborav ili svoju
glavnu rocitu.
I7)
QUITO
23· prosinca 1961.
Kako so blili novogooiSnjc slavlj e, ri ram se poneSro usporava. Iskoristili
smo pogodan rrenur. k da podijelimo vis ki , cigarere, lopre 2 3 golf i druge
pokl onc. Noland je poveo sa sobom novog administr3ti vnog pomoenik.,
R.ymonda Lodd., ,, ka ko bi go upom.o s gomilom agcnara turisrickih i
purni ckih ageneij. u Quiru da moZe operaciju konrrole purova­
nj • . Novi glavni agent bir co Patricio Poncc," srari Nobndov pri j.relj i
ist. knut. licnost u poslovima oko borbi s bikovima. Lodd ce so sastati
s nji lll nn tajnom mjcsru tim to bude moguce. Operaciju zausr,lV]janja
pisama, ECSTAZY, u sijelnjll ce tJkoder predati Loddu.
Sterni smo StO smo 2a adminis"ativni pOS.D dobili I.adda. Obicno se
na ta kvo po.,love poSta"ljaju zene. No on ce moc; preu,,"ri neke operaeije.
Na svojem prijasnjem zadarku u San Joseu (Kosrarika ) na ll cio jt neke
operarivne t<hoike. lake niie bio prirnljcn no operat ivno obueavanie (zbog
nedom"b formaillog Ob r37.D\·anj.), Ladd se, po Nol andovu miSijenju,
moze iskori sri ti na manje osjerljivim zadacima. se uvea 11 posao,
pra vi ie Sompion u golfu, rob poker a i, uopce, vrl o djeiaran covjek.
Kada za rrenurak zastanem da razmislim 0 uzbuil enj ima i neprekidnoi
krizi u proSloj godini, shvacam da smo nastojali zaddati sarno dva ei lj a,
a oba smo promasili. Nismobili kadri da jz.lZovemo priiekid odnosa s
Kubom. Nismo bili sposobni da navedemo vladu da s[Upi u .keiju proriv
S\'c jacc snJgc komunista i srodnih pu!ueta. Sro sc Velasca ricc, nismo sc
iuavno angai irali 11 obaranju njegovc vladavine. Ali financirajuci kon zC! r.
varivec i k.rsean' kc soeijaliste u kva7.ireligijskoi kampanji prori v Kube i
komllni zma, pomogli Smo im da osnoviCll VcI;lskove snagc medu
siromasnima, koii su u tako golemoj vetini gJasali za nj. Kada je Velasco
U\'co nove taksc j jzjednaeenje devimih teeajcv. , nasa kampanja koiu su
\'odili desni eari, a pripomogJa nam ie i infl.eij., ok.rcnul. je vee javno
mnijcnjc proriv ni eg • . Silo je tada lako za CTE, URJE, FEUE i druge l ro
naginj u ekst remnoj Ijevici da ulUr piraju antivelaskisti cni bari ak sluZeti sc
AIosemenom b o simbolom protiv oli garhije i legitimnim nasljecl nikom.
U narednim te mjcsecimil osnovni zadntak bid oiivJjavanjc kam­
panje protiv Kube putem Naeionalnog obramoenog fronta i drugih ope­
raei;a. Usporedno s rim - briZljivo praCenje ubad vanja krajnje Ijeviee u
Aroscmeninu vladu i njihove pripreme za orulanu akciju. lako , u i druga
i treea liol1 o>[ do Arosemenc na n. scm pl arnom spisku, bit ce teSko doka­
zari, da ie sadasnje stani e sigurDosti poboljsano u odn"su na ono za Vcla­
skova reiima.
Temcljni razlozi zbog kojih postoje problemi sigurnosri uvijek osraju
isti: koncentracija bogarsrv3 i moti u rukama nekoJ icine uz zanemarivanje
mase naroda. Takva nepravda moZe samo poraknuti i ohrabriri Ijude da
pribjegnu kra jnj im rjeSenjima. jos u\' ijek nema 7nab rcformi 0 koj ima
I 74
svi govore. Svaka ko, dd . nje moji h prijalelj a - bili to konzervadvci plave
krvi, skorojeviCi liberali iii istaknuti no-lavisni - ne ohrJ bru je. Nii hova
krajni. graniea prezira premo siroma!nima kOii poddavain VeiaSc,
_ ehus[(lJl - pokazuje koliko je dug put s a jos vali' pre", liti.
Moj emu ie sinu rek deset tj odall., ali vee pokazujc svoju osobnosr
j svijest. Ponosan orac, jesam zai sta - prij e tri tjedna krstili smo ga u sraroj
crhi u Coraeollau, u prekrasnoi bij eloj odjeci koji su pokl onile obi telji
iz stanjcc.
Nisam sigu ran sro da uCillim s Janet. I dali e so razdvajamo, manjka
nam "jcdnicki illteres. Ona ne zoa pra krii'ki ni sra 0 mojem pos lu. Njezino
pom:mjk:lll je zanimanja za politiku i ncpoznavanje jezika navodi je na to
da igm bridi s drugim arneri ekim zenamo koje se iele izditi iznad trivijal­
no,d. Moram joj pomoe;. No buj iea dnevnih dog.daj. oStavlja t.1ko malo
snage - osim za golf gdje provodim vecinn slobodnog vremena. Neposten
bijeg, ali je isrodobno i relaksaeija.
QUITO
2. sijecnja 1962.
Kubanski podsek.retar za vani ske poslove Carlos Oliva res ponovno ie
u Ekvadotu - ovaj put trai i podrsku priie koniereneije ministara vanj skih
poslov. Org. nizaeiie Amcri tkih DrZava (OAS), predvidellu da so oddi
ovoga mjeseca u Punt.i del Este u Urugvaju. Vlada SAD-. nada se bko ce
uspi eri da nn konfereneij i osigura zaj ednitku okeiju prori v Kube - batem
rezolucij u da sve zemlje koje ios uvij ek odri.avaj u dipl omatske i trgovinske
odnose s Kuborn potnu te odnosc r. skid"i. Jueer se u jednom primor­
skom odm.r.l istu Olivares sus reo 5 A.roscmcnom. Poronii jt pot vrdio
svoju politiku nemi jeSanja u intervenei; e prema Kubi. Ekvador tc 5e na
konferenci ji u Punti del Este, rekao je danas Arosemena, suprotsraviti SYj. ­
koj sankeiji proriv Kube.
jcdan od ,,;dog. zbog kojih zclimo izolir.ti Kubu jest raj sro stab vje­
ruje da Kubanci uvjeibavaju risuCe Ju.inoamerikanaca za gerilsko rarava­
nje, saborai e i rerori sri cke akeij e. Od svake se Stan ice zaht ij eva da izvje­
srava 0 pUtovclOjima n3 Kubu, u Moskvu iii u Prilg, sro jesu dodusc, duge,
ali ipak t eSte lini je do Kube. Upravo Sll sada najmanje seu!eset i dva
Ekvadorc3 pozvona u Havan u na u povodu trecc godisnjice re­
volueij e. Nerna sumnje da ce neki od njih ori c; n logori sra za uvjeibava­
nje. Predsjednik Federaeijc ekvadorskih Indijanaea Miguel Leehon ta koder
ic u toj grupi.
175
QUITO
16. sijecnja 1962.
Nasa no\'o kampanja - literalno feleno - prilieno je glasna.
onalna konfercncija URJE treba.!a jc pr·ije dva dana otpoceti u Cuenci. Ali
prcrhodne noei pred vrarima dviju crkava u Cuenei eksplodit3le su
bomhc. Ranjcnih nije bilo - nasi nlilitantni antikomunisri, koje je predvo­
dio Carlos Arizaga VCl'.a, pobrinuli su se za ro - no isroga dana kada je
konferen(ija rr"bala poecri, doslo je do velikih »spontanih « demonsrraeija
u znak proto,," proriv eksplozija bombi. Vlasri su tada orkazale konven­
ciju URJE koko bi se izbjeglo kLVoprolice.
Na temelju Daviline upure, konzervarivna je parrija z3rrazila cla Arc­
semena objavi svoje poiiricko sranovisre 0 Kubi i komunj zmu I
(sro je uvod u novi pririsak kOllzervarivaca). On im je odgovorio da so
Ekvadorci moraju ll smjeriri peem a svojim nacionalnim problemima, koji
su problema Kube. Prekosurra Davila organizira demonsrracije
u Quiru u znak soiidarnosr; 5 anima u Cuenci.
Naradni revolucionarni pokrer (sta su ga, u rrenurku kadJ je Arose­
mena preuzeo vlasr, osnovale PCE, URJE i druge krajnje lijeve organiza­
cijc) upurio je jucer delegaci ju premijeru. Rekli su mu da bombe podmer­
nute u Cuenci nisu njihova djelo re da oni odbacuju teroc kao sredstva
poliricke borbe. Prosle je noe; na kucu Pedra Saada u Gua)'aquilu bacella
bomba no ni ovaj pur povrijedenih nije bilo.
Glavna je rem a nase propagande ovih dana pucnjava u
Ha\'ani, kajom je prilikom grupa Kubanaca nastajala da, izazvavsi sudar
auromobi la na obliznjem parkiralisru, dobije azil u ekvadorskoj amb,.adi.
Ku banskc snage sigurnosti arvarile su vatru kako bi ih u rom naumu
sprijc'::i le. Uklonjeno je nekoliko leSeva.
Gil Saudade i dalje mukorrpno radi sa svojim medunarodnim oIgani­
zacijama. Soda je ro ekvadorska clanic" S\'jerskc omladinske as .• mbleje*
(WAY) - Nadonalno vijece omladine.·· Okuplja srudente, radllike, sporr­
ske seasku i religi oznu omladinu, skautske organizacije i
omladinski crveni kri;i.. Gil ovu operaciju vodi uz pomoc Juana Moeilera,.
predsjednika ekvadoIskog omladinskog ervenog kriza. Moeller je drugog
voau re organizJcije upravo posravio za general nag sekretara Vijeca
omladine. U narcdnim mjesecima glavni te zadarak biti da se osigura su­
djelovanje [hadora na kongresu WAY*, sro se predvida za kolovoz, re
da se , du ekvadorske delCf.:.lcije priba\'i iz sraba upura 0 rome koje rocke
d. pod"i, a kojima da se suprorsravi.
I76
QUITO
19. sijecnja I962.
KampaDja u Quiru u punom je jeku. Jucerosnji skup proriv Kube i
komunizma bio je silan - vlada ga je prilieno pripomogla. Nakon nckoliko
dana priprema, sro su ih obavili organizarori kojt placamo iz projckra
CACTOR, jueer jf ujurro premij er - li beral- zabrnnio do dal jnje obavi­
jesti javne poliriCke demonsrracije u cijeloj zemlji , ukljucujuci i skup pred­
,-iden za jucer popodne. Njegova se odluka remelji nOl lI "d.lmom valu
podmeranja bombi, kao i na naperasri koju je prouzroi: i1a nasa nedavna
ka mpanja.
Organizarori su razglasili da ce se skup odriari usprkos zabrani kako
bi se iskazala solidarnosr s nedavnim demonstracijama u Quitu i Guaya­
quilu. Gomila se skupila II dvorani na periferiji grada. Uskoro ih je bilo
na risuce. Poeeli su se kret :! ti prema rrgu nezavisnosri. Polieija ih je poku­
;;31a z3usr3viri suzavccm i konjicom, ali nije \lspjela obuzcl ari [Ucnj 3vu sta­
povima, usprkos rome sro je dvanaesr Ijudi bi lo "njollo. Demonsrrami su
napa Ii i prorudemonsrr:ulte URJ E, koj i su so ubrw ' albjebli.
Stigavsi na ug nez:l visnosri, gomila jc testo uzvikiv:tl n protiv vlade i
Aroscmene. Govornici stadose napadari komuniz.am, Kubu, rr3ziri prijelcid
odnos .. s Kubom zahrijevajuCi da Ekvador na predsrojecoj konfcrenciji u
Punti del Este podrii program sankcija proriv Kube.
JUCer, kada je objavio zabranu demonsrracija, p rcmijer je opruzio de­
snieare zbog . ratnog plana« koji se rernelji na pomanj kanju vladina ko­
nacnog srava 0 komunizmu i Kubi. Danas pak prenlijer je zarraiio da pre­
stanu sukobi medu Ekvadorcima zbog »vanjskih piranja • . Kordinal je oper
obja"io jos jedno prorukomullisrii'ko pastoral no pismo, OPfU'/.ujuCi komu­
nisre za podmeranje bombi u crkvama u Cuenci.
I u Talcanu kampanja dobro napreduje. Jucer je, usprkos zabrani, do­
510 do pruwl;omunisrickc demollstracije, a z.1ti m i do sukoba s Ij evicar­
slcirn demonsrraorima.
V,lo lijepo s nasom kampanjom dopunjui c se i akcija
n.scg ambasadora. Uz vdik publici ret, on jt jueer M.nuelu Naranj u* pre­
dao cck na drugi dio od ukupno 8 mi lijuna zajm. u imc pomoci budictu,
sro je bil o obj"vljeno u rrenurku kada je Arosemen. prtuzeo vlasr. Vee
jurros su se n. istaknurim mjcsri ma u novin. ma poj.,·ile forografije amba­
sadora u rrenurku predaje ccb.
QUITO
21. sijecnja I962.
Jucerasnj e demonsrracije u Guayaquilu fillanci,ala je nasa baza. Na­
kon sro je ujurro na ulazu u jednu od gl avnih crkvi bib eksplodirala
bomba - ni ovaj put nij e bilo povrijedcnih - risllce Ijudi i71<10 je III uliee.
11 CIA
I77
Bomb. SU ugl.vnorn podmerali odredi krseanskih socijalista kako bi
ulburkaJ i emocije. Netko bi pomisli o da ce Ijudi to shvariti . Mcdutim
Renato Perez., glavni Nolandov agent medu kdbnskim socij alisrima, bf.e
da mof.emo rako nastaviti dokle god bude porr.bno. Organi, .• ci jc Sto su
sud jclava le u demonstracii i u Guayaquilu bij aJ1U Obrambeni frOnt, naSa
sindikalna organiz.1cij. CROCLE, li beral i, konzervativci, krUanski soeii ' ­
listi i faSisrick. ARNE.
DemonSlr3eija protiv kornunisr. pri rcderut je iucer i u Riobarnbi z. ­
hval jujuCi naporima novoga Nolandovog agenta, Davalosa.* PosrcJsrvom
Renara Pereza i AUleiij. Davile, Noland pribavlja novo< i xa predstojece
demons!raeij e u LOji i d rugi rn gradovima provi neija .
Danas poCinj e konfcreneij . u Punti del Esrc. Usprkos svim priri scirna
na vlodu kOie cinimo zd esna. cirU so da Ekv.dor neee podriau ni jedan
zajednjcki korak proriv Kube.
QUITO
31. sijecoja 1962.
Konferencija u Pumi de! Esre zavr,ila je jucer. Propala S\1 SV.l naSa
nasrojanja da se poduzmu sankcije proriv Kube, i to zahval jujut i supl'or­
sravljanju zernalja kojirna pripada i Ekvador. Cak i z. rewlueiju 0 isklju­
Cenju Kube iz OAS-a glasalo je sarno eermaesr zemalja. Meau onima sro
su se suzdrbli od glasanja bio je i Ekvador.
Pokrer kr'':anskih socijalisr. danas je i slu7. beno napusrio Arosemeniou
vladu. KonZ('rV3rivna panija obja\'ila je izjavu proriv vladina sr3\';I u Puna
del Este. Ministru vanjsk.ih poslova, israknuram krscanskorn socijalisru,
preost.je iii da odsrupi s duf nosti, iii da nap"sri parriju.
ProSic je noe; poslanstvo ponovno napadnuro bombom.
Upravo novi prozori. "akon ""p.d. proSi oga lisrop.d. , por­
puna su un1Sreni. Junos sam se, iduci na .posao, provezao pok.raj poslan.
stva. Srolari SU vee bili na poslu. Napad. ci su pabjegl i z. hv.ljujuci gUStoj
magli pro!le n06 - mora jt to bila skupin. krUanskih soeijal isra.
QUITO
28. veljace 1962.
ZnoCajne politicke partije odrial e su ovog. mjesec. konvcncije ko­
ji m. su paeel. pripreme za lokalne i provincijske izbore bo i .zbore
kongres, >10 su 23kazani ZlI lipanj. Gdje ie ra bi lo rnoguce, irnali srno n.k
agenre koii su se zauzimal i za rezolucije protiv Kuban.co i ovdasnjih
komunisr3.
Na konveneiji socijalisricke parrije Ma nuel Naranjo uspio ie s.rno dje­
lomicno. Njegova jt parti j. bil a odlual. da se s liberalimn ponovno udroii
u Nacionalni dcmokrotski fronr ka ko bi rime osigur.la z.jednicku izbornu
pladormu. U il javi 0 ponovnom uspostavlj.nju fIom. poriv. 50 nn borbu
proriv ror.li ra risticnih pokrcra sto s.da djelulu u Ekvadoro - .Ii se Inko­
dcr porvrdujc vj era partije u fil ozolii u ' pril.godenu politickoj
j ekonomskoj srv. mosti Ekvadora • . U saopcenju 0 ••njskoj politici, ob­
j.vljenom dva da na nakon z3vderb konlerenciie, podrbno je n.celo ne­
miid.nj. u kubanske poslove zajcdno s. snprol!.f3vljanjern iskl)ucenju
KlIbe iz OAS-a i ekonom;koj blokadi.
Konu:rvatil'na parrij. obi.vi la je saopeenj e kojim inzisrira d. Arose­
mena iskljJl ':i kornunis« i kOJl1unistilkc ix adrnmisrr.cije, doda­
juCi da kornunis,i pripremaj u zavi ero koj oj je cilj da se uskoro podignu
llst:lIlCi II cijcloj zemlji. Konzervarivci u pro\'inciji Azuay (gla\' ni grad jc
Cuenca) ilObrali su za direkrora p,rrije Carlosa Ariz.gu Vegu,* naseg
glavnog ECACTOR-agenr •.
Araujo akt ivno pokuSaya izgradiri organizaci ju u koiu ee privuCi liieve
velaskisricke glasace. Njegov novi Pokrer narodne akeije danas je rakoder
zasjcdao u sklopu izbornih priprcma.
Nab se karnpanja i dalje slui i opruzivanjem kornunist . koji so osla­
njaju na pojedine vladine funkcionere. Nasravlja se i rasprav. 0 propu·
sranju Ekvadora da podrii rClol ueij e proriv Kube u Punri del Esre. Arose·
mena se mora bran.iri. Propagandni m operacijama i operacijama poli titke
akcije n3srojimo ponoviri anD sro sma llcin ili 5 Velascom: odrez3ti poli­
ticku podrSku na piranjirna Kube i komunizma [ako da na strani Ijevice
QSranll sa1110 krajnje lijeve SJ1 o.ge. Aroscmc.Ila, na svoje strane, testa javno
tvrdi kako kornunisri [ukada ncee imari urjecaja u nj egovoj vladi.
Prije nekoliko rjedana Arsenri na jc raskinula s Kuborn. Bio je to vrhu·
noe pritiska vojske na prcdsjcdnika Frondizija. Time su ubrz,nc glasine
o rome kako ee ekvadorski vojniei oSlvariti slican pririsak na Aroscrnenu.
Glasine uglavnom pokrde desnica kao vrlo sugesli"nu propagandu lI smje­
renu prema vojsci. To moie dj clov.ti - posebno orkako je, nepun. rr i
tjedna nakon raski da, Argenrina iz novog Saveza za progres primila ISO
milijuna dol ara. Sada jos sarno Ekvador i pet drugih latinskoameri ckih
zemalja odrbvaju odnose s Kuborn.
QUITO
I· ozujka 1962.
Nasroj eei u vojsci stvorit i odboj nosr premo Hevi ci. kdc.nski ,0eij aH;ri
ubacil; su sc u danasnji mars FEUE, kako bi izvikiv.l i uvredc proriv anniie
; rako stvori li doj affi nezadovolistv. FEUE vojskom. Sudioniei su 50 luc­
tali iz donjeg dij el a grada prcrna Trgu nez.avisnosti, gdie jt govorio Arase­
n-
179
178
rnena. Vode marla istupil.i su s peti cijom za povecanie vlJdine
sveucilistima. Siruacija je zaista ocajna - profesori sreclisnjeg sveueili 'ra,
na primjer, oisu prirruli place jos od prosinea.
Plan krSCanskih soci jalista ostvarujc se savrseno. Mars su predvodiU
predsjedoik FEUE, rekror i prorekror sveueili sra, ministar prosvjete i pte­
mijer. Na Trgu nezavisnosti, ncposredno prije pocttka g OVO!3 , zaculj su se
uzvici · Smrt anniji «, It Vise l11!1 1lj c \·OjSciff . Kao d3 jc strujo.i
krug zah\'atio .... ojne oficire. Cuju se nova nagaaanja, ovaj put ne od nas,
o reakcijama vojske.
QUITO
3. ozujka 1962.
Reagira nja na llbaeivanjc krseanskih soci jal ista u marS FEU£ izazivaju
izvanreJno zadovoljsrvo. Ministat obrane i sofovi svih sluzbi jucer su ob­
javi li izjavu kojom nagJaSavaju do prekidaju dugu smnju 0 mnogim altt iv­
nostima kojima je svrha da posiju b os u vojnim .nagama i razdvoje ih
od ekvadorskog naroda i vlade. Tim Jkcivnostima, kaze se u izjavi, upcav­
Ij a me.junarodni komunizarn kampanjama u periodici, magnzinima, na ra­
diju, sicenjem glasina, strajkovima, obUSt:1Vama cada, seoskim pobunama,
uvi.zbavanjem milieije i, ovih dana, demonstraciiama I'EUE r. ozujka.
Urnjesto demonstciranja za Dovim ekonomskim resursima, kaze se u jz­
javi, mars ie iskoristen da bi se povela propaganda protiv orulanih snaga.
Izjava zavrhva odlucnoscu rninisrra i kfova vojnih slllzbi da poduzmu
sve mjere koje srnatraju porrebnima za obranu vojnih
Juterasnja izjava voiskc izvanredno koindicira sa skupom ' to Smo ga
fin:lOcirali posredstvom Dayjle, a u kojem su sudjelovali konzerv;)tivci,
krscanski socij:llisti, ARNE te katolicka omladina, sindikalne i zemke
organiz3cije. Svrha je bila Ja so jos jednom ista!;.nc zahtjev za fJskidanjem
s Kubom. GJovni govornik bio je Davila. Osudio je uvrede Sto su ih voj­
sci 1. ozujka nanijelj komunjsti j k3St[ovci, koji i.ele osnovlti vlasriru na­
rodnu vojsku. Dap.re, opruiio jc Aroscmenu da stiti kornunist icku pri­
jet nju. Kao predsiednik skupsrine, iuazio je podrsku ministr ll obrane i
sefovima vojnih sluzbi.
QUITO
16. ozujka 1962.
TeSka rulea sudbine oboriJa se na naseg potpredsjednika Reinalda
VaIeu. Vlada je jucer izjavila da je vojna oprema, koju je jedna tajna
Velaskova misiia kupila lani u SAD-u Z3 milijun do lara, zapravo bes-
ISO
korisno smeo zeljezo. Izjava je dosla sarno nekQliko dana nakon StO je
jedan bi v!i Velaskov ministar uputio velaskistim. j"m i poziv da se orga·
niziraj u z. lipanj skc izborc. Oli to je izjava obiavlj.n. zato da bi se vel o­
skistiCki pokret di skrcclitir30 prije izbora.
Varea ie urnij cSan, jet je b o potpredsjednik senata bio set misije koja
jt kllpila tu robu. Nema optu1.bi 0 kraili novca. Ali dati se prev.ti ti 23
milijun dolara od jedno amcrickc kompanije koja sc tako ri jeSiJa suvisnih
proizvoda, znaci izrazieu nedOTJslost poslu.
N. fotogr.fij"l11a vide se tenkovi i vozila za ptijevoz pj eS.di je - neb
bcz motora, drug. bez kot.c", mnogo jednostavno zaraala i odbacena.
Varea je bio rebo Nol:u1du da bi se taj slui'aj mogao otkrit i, ali se
."dao da ce ga uspjcri z.dd.ti u tajnosti. Nema rijeCi da se iskaze koliko
co to pogodi ti poloiaj Varee kao Arosemenina nasljednika, ali Noland im.
smisla 7... 1 crot humor.
PCE je upravo odrh la jedan od svojih riietkih naci on.lnih kongrcsa.
Bos. ntes i Carden"s t"koder su prisustvovali kao Cianovi delegacij c iz
Pi chi nche. PodjeJe unurar panije 0 tome neba Ii uskoro ktenuri 1I om­
tanu nkciju iii i dalje radiri s ma!"ama postaju sve lzt:d:enije. Voda peE
zo Quito, R:1 fael Echeverria, izrasta u jednog od n.j vaznijih voda medu
onima koji su nakl onj eni akciji, iako je Pedro Saad ponovno i2a­
bran Z3 general nog . ckretata i sve ostaje pod njegovom evrstom kontro­
10m. Na zalosr, ni jedan od na5i h agenata nije izabran u novi Cenrralni
komitcr. U komiteru ce, medurim, biti indijanski voda Miguel Lechon.
QUITO
25. ozujka 1962.
Vee nekoJiko dana anrikomunistii'ke snage u Cuenci (krUanski soci i.­
listi i kOJ1I'.crv;'lti vci) priprem:.lju se za nove maSOvne dernonsuacije protiv
odnoso s Kubom i protiv komllnist. u vladu. Noland ih financita
posredsrvom Carlos a Arizage, koji namjecava iskorist.iti demonstracije
kako bi iskazao solidarnost s ovdasnjim vojnim jedinicama. Srvar je vrlo
u.pjdna. Usprkos tome sro je policija odbila da izda dozvolu, tisucc Ijudi
izasie su s plakatima i zast:H'ama noseCi parole ptotiv komunist3, Casrra
i URJE. lstaknuti su i zahtjevi 7.a ostavkom A[oscmene i li jcvih funkcio­
ncra koje je on bio postavio. Vide se i izrazi solidarnosti s vojnim sna­
gam3, a proriv njihovih ekstIemistickih napadaca. Guverneru ptovincije,
glovnolll Arosemcninom predst"vniku, podnesena je peticija sa 2000 pot­
plSa.
povjednik nacionalne policijc u Cuenci, pukovnik Lugo, obavi jestio
nas jc da ne maze Qdobriti ulicama zbog naredcnja iz QuirJ, ali da
moze i7.bjcti podu7.i manjc rcpresivnih mjera. 1 zaista, mad se nije odvijao
pod pol ici jskom konnolom. Nereda nije bilo.
lSI
...-­
QUITO
28. ozujka 1962.
Vojni g3tfl izon u Cuenci, koji m zapovij cda plI kovnik Aurelio Naranjo,
i1.lleMda jc po, I30 Arosemeni poruku kojom mu daje scd amdeset i dva
sa'a do preki ne odnose s Ku bom i smij eoi Ijevicafskog minis". rada.
Cij cl.1 jc zemlj:l u bunrovni ckom raspolozenju, iako je re2ult ar neizvje­
sm
n
, jer se dos ad ni jcdna vajna jedinica nije pri dr uziiJ rom zaht jevu.
Popodnc je Arosemena razgovarao 5 porpredsjednikom Varcom i s
predsravni cimJ On uzirna scvnri CHSro u nlke, obecavajuCi da ce
nesmiljeno kazniri odgo vomc za pobunu. T mdi cionalne pnnije robo!..
podri.avaju Arosemen u j usrav, ali je konzervarivna parrija obj.t vila izjavu
kojom rrof; raskid s Kuborn i Cehoslovackom, kao i cisrku komunisra u
vladi. FEUE, CTE, URJE i drugi krajnji Ijevicari podriavaju, naravno,
Arost.:mcnu.
Kljul: svcgJ je [cagiranje minisrra abrane i zapovjednika oruzanih
snaga ovdjc u Quitll. Provjeravamo cijelo piranje posredsrvom razlicirih
agcnara koji imaju pristup u te krugove, ali jos uvijek nema izravl10g
odgovor:l jt.:r vojni predstavniei zauzi.maju neodreoenu pozieiju.
Revolt u Cuenei, sasvim jasno, rezulrar je ponovljene agitaeije, koju
smo, posredsrvom kdcanskih soeijalisra i konzervarivaea, poduzimali jos
od siiecnja. Nema nacina da se roeno urvrdi kada bi se takva akcija mogia
osrvariti, ali nckoliko senzacionalnih dogaaaja prorekJih dana zacijelo ima
sranovitog urjeeaja. Jucer su u Quito srigle vijesri 0 usranku na golemoj
hacijendi Tenguel (na obali) koja pripada podruznici .Unired Feuira«.
Komullisri su rJmo vee sranovito vrijeme provodili svoju agiraeiju. Osam
srorina radnib strajkaju proriv ugovora kompanije 0 predaji zemije far­
merim3 zakupci.ma. Srrajk je il azvao glasine 0 pobu.nama i u drugim
poljopri vrednim podrucjima. Na jucerasnj em skupu krSCanskih socijalisra,
na kojt.:ru je govorio i Rcnato Perez, usranak u Tenguelu pripisan je
komuuisric.Jwm rukovodstvu radnika srrajkasa. U Cuenei, rakooer jucer,
komirt.:r konzervat.ivne panije za provineiju pozvao je Naeionalni komiter
paniie da sluzbeno objavi opoziciju Arosemeninom rdimu. K1iul'ne lic­
nosri u tome su Carlos Arizaga Vega u Cuenci i Aurelio Davila Cajas;"
u Nacionalnom komireru.
Druga senzacija - vojska u Argenrin; zbacila je predsjednika Frondi­
zija. lake ie, zapravo, neposredan povod vojnoj inrervenciji bila pobieda
peronisra na izborima ovog mii.:seea, u cemo propagandi raj udar
pO\T:;1ti S Frondizijcvim oklijcvanjem da raskine s Kubom te njegovom
opeom polirikom popusranja krajnjoj Ijevici.
I82

QUITO
29. ozujka 1962.
Kriza sc G"mizon u Cuenci obj. vio je danas iljovU 0 neop­
bodnost; prijekida odnoso , Kubom i Cchoslovackom i 0 mcen ju vlade
od kornunisto . Mi nistar obrane, scf genemlSroba i zapovjcd ni k armije indi­
rekrno pod riava ju z,po vjedni ka u Cuenci ti me Ito ne Sa lju rr upe da
ugus.. pobunu. U odgovoru 0 3 danasnju izjavu g.mitono iz euenee ko­
m.and:m[ armi;e javno ie na re-d io za povjcdniku wga gamizon:1 da se:
sU2m i od pol it icki h izjava. Isrodobno je, med ut irn, or voreno izjavio mini­
srm obrane bko oruzane snage snurrc' ju ras ki d s Kuborn neophodnim.
Danos jc doslo do demonsr racij a u vet ini glavnih gradova: u Quitu
jedna za Arosemenu, drugJ proriv njegaj U GU.lyr.quilu La Awsemenuj U
Cuenci - proriv. DemonstrJ.nri su nosil i plakatc s natpisom nKr iSit kralj
da, komunizam ne><.
Arosemena pokusava uzv ratiri udarac, ali bez podrSke vojnih kru­
gova gorovo je nemocan. Danas je odsrupio cii cli kabi net, ukljueujuCi
osravke premljera (zbog tOg3 Sto je doslo do ncsigurnosti u ,emlji), mini­
srra rada Ibila je ro odreilena s t sr. prema desni carima koji su ga smarrali
krajnjim IJeviearem) i minisrra privrede (bio je jedan od voda konzerva­
tivne parrije u kampanji proriv komunizma i odnosa s Kuborn).
QUITO
30. oiujka 1962.
Razilazenja izmeau Arosemene i garnizona u Cuenci nasradjJju se vee
treei dan, iako Arosemena nasroji pronaCi alrernarivu kako bi spasio
obraz. Danas je izjavio da ce za deset iii pernaesr dana doCi do plebiscitar­
nog izjalnjavanja 0 odnosima s Kubom. Ideju 0 plebisciru vee su bile
predloiile neke insrirucije, meau nji.ma i Komora za indusrriju Pichinche,
clanice koje rrpe posljedice svih naperosri i nesrabilnosti posljednjih mje­
seci.
Arosemeni rnozda neee preosrari ni rih deser iii pernaest dana da orga­
nizira plebiseit. Popodne su u Quiru odriane masovne demonstraeije pod
pokrovireJjsrvom snaga prorivnih komunizmu. Zahrijevale su da se raskine
s Kubom. Organiziran je i cervcrosarni m"<s gradskim ulicama. U Mini­
srarsrvu obrane, set generalsraba - poznati antikomunist - i1: ;:w io je
demonstrantima kako i drugi vojn; vode dijele njihova gledi! ro 0 Kubi.
Demonsrracije su djelomicno imale prizvuk prorivljenj a Aroscmeni. Do
slicnih je demonsrracija danas doslo u Cuenci i u Riobambi. Nnsrojimo
da se u srampi objavi sro vise izjava solidarnosri s pokrerom koji teii
I83
-
rlskid u , Kuboon , ukl jucll juci i onu Norodne revolucionarnc Ii ber"lnc
parri je,* koju je Gil Saudade morao iznudjri od Juana Yepez. mladeg.
$prk os svim kriznim siruacijam::l, nl stavljaju se i drugc akrivnosri.
Danas je Noland bi o gosr n. svei'anost i koja jc odrian" u tast
njego,," jednogodisnj cg <ada u sveuci li snoj sporrskoj li gi . Preds jedavaa je
Manuel Na ranj o. Noland je dabio medalju i diplomu .ahvalnosti - pu­
blicircr je jak.
QUITO
31. oiujka 1962.
Rjesenj e se nnzire. Konzervntivci su danas i sluzbeno okoncali svoje
sudionisrvo u Arosemeninoj vb di. Razgovori iz: mcJu Arosemene i Nacio­
nolnog demokrarskog froma - koji tvorc liberali, demokratski socijalisri
i nC7.3visni - vee su Jedan od uvjera koji se mora ispuniri da bi
from i dalje podd.avao Arosemenu jesr raskid s Kubom i Cehoslovackom.
U meiluvremenu je izborni sud iz usravnih razloga odbacio ideju 0 ple­
bi scitu.
Povlacenje konzervativaca jz vlade obznanjeno je danasnjim orvorenim
pismom bi vseg minisrra privrede, konzervarivc3, ko;i je prije dva d:m3
podnio osr3vku. Desnicar iz Cuence opruzuje u svom piSIDU komuruste,
kojima je Arosemena dopustio da UQU U vladu, zbog jzigr:lL1nj ,1 ekonom­
skog razvilka zelnlje.
Do rakve je siruacije, zanimljivo, doslo sroga sra je porpredsjednik
Varea neprihvarljiv vojnim zapovjednicima zbog one nesbvne kupovine
oIui ja u SAD-u. Da tog:1. nije bilo, Arosemena bi, vjerojarno, ustupio
mjesro Varei, koji je poznar po svojem orporu odnosima s Kubom. Liberali
i osrali prip:1dnici demokrarskog fronta ocekuju da bi prevlascu [1 "Iodi
mogli poboljsari "'ojc i"gkde na izborima. Komervarivci i krscans];i soci­
jalisti bit ce kadri zapoccli karnpanju izjavom kako 5ll oni zasluzn.i Z3
raskid s Kubom (ako do raga doae). Svarko ce naei razloga da bud.:
zadovQl jan, asim Arosemene i krajnje Iljevice - iako ee, barem Z3SaO<l,
Arosemcna prezivjeti.
Bomba, ki odred kdcanskih socijaJisra najzad se pros Ie noci sporakao.
Oni su ncposredno nakon pOllOei bombama napali kardinalov sran (ovaj
je spavao u baLi lici u donjeru dijclu grada), a nekoliko sari kamij c i sjc­
distt: antikomunisri t kog fronta. Stjecajem nepovoljnih okolnosti, dva su
bomb. :!. ulw acena. Primali su policiji da su clanovi anrikomunjsrii'kog
fron", t ime Disu doveli sebe u veZll s pokrerom krStanskih socjjalista,
koji it i bio planirao podmctanje bombi. Od svega - mnogo buke, malo
stete. No osigurana je nova podloga za izraze soli da rnosri s kardinalom.
r84
QUITO
L travnja 1962.
Kriza je zavrSt na. Kubanci se pakujll. Danas je obj avljeno da ce
Naci onalni demokrarski front zall2.i mali per mjesr. u kabilleru i da ce
sc odnosi s Kubom prekinuri. Novi premi jer, Alfredo Al bornoz, * nc:za­
vi,nj je anrikomunjsr koga Nola nd osobno poznaje. (Njegov je ,i n Nol an­
dov i moj prijarelj - predsj ednik je odbora YMCA, u kojem sam ja cd
si jecnja zamjjenio Nolanda. Novi minisrar je ugl edan banb r i vlasnik
cenrra za prodaju chevrolera i buicka u Qujtu. Noland namj erava da ;[0
prije srupi s njim u vezu.)
Danas su, u znak proslave zbog raski d. s Kubom, odriane nove de­
monstraci je i madevi peonv komunista 1I Quitu l na jugu zem.l je, u Loji.
Konzervativci i krScanski socijal isri pripremaju rnasovne demonstrncije
koje ce usl ijediri za rri dana u znak podrskc brdinalu - usprkos priz­
nanju podm.raCa bombi (sro je u novinarna zabilj cieno malom, sasvim
ncuglcdnom vijeScu).
QUITO
2. travnja 1962.
Napokon uspjeh! Novi kabiner danas se, na svojem prvom sa.ranku
s Arosemenom, jednogJasno izjasnio za prijekid odnosa s Kuborn, Ceho­
sJo"ockom i PoJjskom (kojo je nedavno poslala jednog svojeg diplomara
u Quito da otvori pos]ansrvo). PosJije sasranka Arosemena se Zalio kako se
plchiscir nije mogao oddali. Voile Iiberalne partije izrnili su svoju vjeru
u raskid odnosa.
Ministarstvo vanjskih pos}ova surra ce 0 tome sluzbeno obavijestiti
s"aku od triju mjsij a. Osim Poljab, ovdje su rri Cchoslovaka i sedam
Kuban:! co. Glavni je problem l\!inisrarstva vanjskih poslova pronoci zem­
Ijll kojo u Havanj ima ambasadu, a koja bi bila voljna prc'uzeri Ijnde koji
su nasli lltociSre u ekvadorskoj ambasadi - njih gor",,) dvije srarine.
Krajnji Ijcvi cari pokusavaju priredirj demonsrracije proriv re odluke, ali
mogli su okupiri lek male grupe.
Poslijepodne smo prosl avili pobjedu uz sampanjac. I m,m je
ccst.itao.
QUITO
4. travnja 1962.
Za ulicne demonstracije krScanskih socijal ista i recc:no
je da su najvet e u povijesri Quira. Na dcserke ri sueo Ij udi sli jev.lo s" iz
lllica dO)l jeg grada prema Trgu nezavisnosri , gdj e je b rdinal , posljcdnji
r8s
......
!:ovomik, rekao da, sl ijedeCi Kristovo ulenje, OPfnSt. tcroristima koji 511
ga pokus. li ubiti. Jedan od organizator. demonstraci je bio je Aurelio
Da,·ila. On se pobrinuo da grupa izbjeglic3 pokl oni kardi n.lu kubansku
l astaVII. (Glavna organizacija - Ravnarel jstvo rc\·oluci onamih
srudenar. - pod kontrolom je "ani ce u Miamiju. U n.kim zemljama prod­
stJvni cama re orgn..n iz:lcijc ravnaju izr:lvno oficiri stanica. U na!em sl u­
caj u, medmim, Nol and ill radi je d ri i podalje, uz porno': Davile. )
Noland se vct susreo s novim prcmijerom Alfrodom Al bornozom, *
kako bi mu prenio planove komunista StO smo ih pri mili od uba­
lenih agenata. ad jednog podagenra Josea Varga" danas smo primili
senzacionalni izvjdtaj prema kojcm je Jorge Ribadeneira, jed. n od glav­
nih voda URJ E, pozvao svoje sljedbcnike na neposrednu oruZanu akciju u
seoskom podrucju prema obali. Veze s podagenwm zasad su vrlo lose,
ali Noland naswji saznari StO vise detalja. Kada je Noland susreo premi­
jera, vidio je da ovaj vee raspolai e informacijom 0 gerilskoj oper.ciji _
koja se odvija uglavnom u bli].ini Santo Dominga de los Coloradosa, gra­
die. udaljenog nekoliko sati voz nje od Quita prema obali. Veeeras mini­
star obrane salje bataljon u w podrucje. Kao mjeru predostroinosri, pre­
mijer je z3branio sve jayne demonsrracije do daljnjl..·g:l, ali se i on i mini­
sta r obrane nadaju kako ee im poci za rukom da gerilsku operaciju
ladr;.e u rajnosri sve dok se ne sama koliko je Ijudi u nju urnijesano.
t-loi da ro bude nemoguee. Jer ostali agenti, ukJjui'ujuti i sda ekipe za
promarranje, porpukovnika Paredesa,* izvje§r3vaj u da se vojska vee mobi­
iizira.
Razmisljanja 0 moguenostima da se suocimo s efikasnom gerilskom
operacijom jedna je od nasih najtdCi h mora, s obzirom na lakoeu kojom
se mogu odrez3ri komunikacije i rranspon i1.mec.1u obale i sijera. Osim
toga, nepristupacan teren pogoduje man jim gerilskim operacijama na
mnogim podruejima. Ako je moguee prodrijeti u svijest Indijanaca i
seljaka - a to nije lako zbog religioznih i drugih tradicionalnih u<jecnja ­
gerilci cc Lmati vrlo snai no vrdo poddke j regrutiranja. Zaro neprekidno
i iZ3zivamo akciju vlade protiv razli i'itih grupacija krajnje Ijevice koko
bismo predllhitrili situacije pOput ove.
QUITO
5. travnja 1962.
Veze s agentom Jm"J Vargasa u gerilskoj grupi ncmogute je uspo­
sraviri. Vrlo malo v:lznih vijesri srize iz zone operacije u Mjnistarstvo
obrane. Poslao sam potpukovnika Paredesa u Sanro Domingo da vidi
moze Ii on srogod ali se nije mogao pribliZiti operativnoj :toni.
Najbolje informacije do kojih dobLimo 11 Ministarstvu obrane oITIogu­
cuje nam major Ed Bresli n, obavjdtajni savjetnik amerieke vojne misije.
IS6
U Quitu je tek kr. tko, ali je vee uspio uspostaviti veze 5 Ijudi ma iz
ckvadorske voj ne ob.vjdrajne sluzbe, mnogo bolje od njegova pret hod­
nib. I Noland i jn ti jesno smo suradi vali 5 nj im u regrutjranju novlh Ijudi
iz vojnih obavjd tajnih Sllllbi. Nase su veze s njim ilvrsne. Uyjelbavao je
tenkovske pos.de kojc su se lani i5krc.le u Z.lj evu 5vi nj • . Breslm izyje­
$Cuje da gerilci ne pruiaju orpor i da ih je vee nekoli ko
Dva dogadaja prosle noc; n••erodromu u Guayaqui lu, a u vezi s
Kubom, dat CC nam dobar propngandni rnatcrijal. Najprije je \lh.psen
jedan Ekvndorac koji se vratio 5 tromjcseene geril ske obuke na Kubi. Zove
se Gui llermo Layedra, voda je CIT u RiobaJ11bi. a nj egovu povrotku
izvi jcsrib nas je nasa baza u Mexico Cityju, koja vrlo dobro proti SYC
putnikc 7.a Kubu i s Kube preko Mexi ca posredsrvom meksi ckc imigra­
cione sluibe. Podaci 0 Layedrinll putovanju predani 5U potpllkovniku
Pedrll Velezu Moranu," jed nom od povezanih agenara baze. Za propa­
gandu su ,nteresanme k.njige, cianci, gramofonske ploce s revolucionar­
nim pjesmama i, posebno, njegove fowgrafije u uniformi pri padnika
kubanske milicije. Baza occkuje da uz Velewvu pomoc dode do kopija
sa saslusanja, a na zaJ1tjev sraba predat ee pitanja.
Drugi slueaj, takoder iz domene potpukovnika Veleza, zbio sc prili­
korn opskrbljivanja gorivom kubanskog aviona koji je letio iz Cilea u
Havanu, sa sedamdeserak putnika, veCinu line peruanski scudenri koji
su krenuli n. Kubu na .skolovanje. - najvjerojatnije, ipak, da su krenuli
na obueavanje za gerilske akcije. Baza je zatraiila od Veleza kopiju liste
putnika, StO je neuobicajen zahtjev prilikom slijetanja zbog goriva, kako
bi je proslijedila sranici u Limi. Dok je avion primao gorivo, kubanski je
pilot viden kako predaje kuverru treeem sekretaru kubanske ambasade
u Quitu (K ubanci jos nisu bili oristi ). Carinski inspektor zaht.ijevao je da
pregleda kuvenu. Kubanski diplomat povukao je pistolj i uperio ga u
inspektora. Tada ga je predstavnik vojne jedinice na aerodromu uhapsio.
Tek je jutrOS oko IO sati osloboden, ali mu je dopusteno da zaddi
kuvertu.
QUITO
6. travnja 1962.
Novine jUtrOS objavljuju prve izvjcStaje 0 gerilskim operacijama u
Santo Domingu - senzacionalna prognoza da se radi 0 300 iii vise Ijudi
kojima komandira Araujo. Ministarstvo obrane, meautim, objavilo je kas­
nije da je trideset gerilaca uhapscllo re da su uza se imali """nu kolicillu
onlzja, municije i vojne opreme. Prvi 0 ispitivanjima
nagovj eScuju, da je u gerilskoj grupi manje od IOO Ijudi, da Araujo ne
sudjeluje u njihovim akcijama, ali se vojne operacije nasravljaj ll.
IS?
Iako prvi izvjesraji 0 isrrazi navjeSeuju da ie geri lska operacija organi­
ziran:! na brzi nu, nakon pobune u Cuenci, i da je vrlo lose planirana,
nasrojar cemo ie u nasoj propagandi utiniri ozbiljnom i opasnom. Meou
uhapSenima najviSe jc ml adih clanova URJE - sljcdbcnib Jorgea Riba­
deneire, koj emu bi se vdo lako moglo dogoditi da bude iskJjucen iz PCE
aka, sra jc vjerojatno, izvrsni konutet na S3 5aadom nem3 nista s [Om
opec.ciiom. Izvj esrlj i agenara ubacenih u PCE slazu se s gledisrem da jc
Ribadeneira djdO\·ao izvan panijske konrrole.
QUITO
IO_ travna 1962.
Gerilska je operacija u Santo Domi ngu zbris:l.na. Cerrdcset i .lest geri­
laca uhvaccno je nakon tok ponekog ispaljenog metka. Samo jedln slueaj
ranjavanja - getilac pogoden u nogu. Svi su dopreml jeni u Quiro. Zaslu­
gom majora Breslina dobivamo kopije razulrata isrragc. Nasrojeti da Paci­
fico de los Reyes,* ostavi dobar dojam na svom novorn poslu scfa obavje­
srajnog odjela nacionalne policije, dajem mu informacije 0 mnogim uhap.
scni llla koje on, kao svoje vlastire, prosljeduje vojnoj ekipi koja vodi
isrragu.
Proragandno djelovanje sarno je djelornice uspjelo. Minisrar obrane
iz.j avio je d3. zaplijenjeno oru.zje nije isrovjetno S ooim kojim se sluzi ekva­
dorska armija i mora da je poslano izv.na - iako je istina da su saema­
rice, lovacke puske i puske M-I ukr:ldcnc od vojske. Istr.?'i telji su izjavil i
Stampi (pogr.sno, naravno) cia je operacija bila vrlo brizljivo planirana i
da ju je odobrio kongres PLE, oJr,""n peoslog. mjeseca.
No srampa u syojim komcntarima nasroji obo;iti operaciju romanticno.
Sudjelovanje ceririju iii per djevojaka, n. primjer, opisano je da bi se
pobudila sentimenralnost. Kad su uhapsenici prebaceni u poli ciju i kad
irn jc bilo dopusteno da se susretnu 5 advokatima, rekJi su da su posH
u S:lnto Domingo sarnQ l ara da bi se vje:i ba\,;lli U obrani Arosemenine
vl ade, kojoj garnizon u Cuenci pri jeri da ce je zb"ciri. FEUE jc angaile. la
grupu odvjetnika koji ee braniri gerilce. Na nesrecu, preeani alarm jav­
nosti posrao jc: predmerom h le, cak smijeSan.
I doljc ce dva ';inioca biti va ' na. Prvo, lakoca kojom su gerilci pohv, ­
tani dajc ekvadoeskim vojnim snagama novo povjercnje i moi e ohrobriti
budu,c zahtjevc za vl.dinim akcij ama protiv krajnje Ijevice. Drugo, ope­
racija CC pogors3ri sve \Ieee razJjke na eksrremnoj Ijc"ici, i unutar i izvan
PCE, izmedu onih koji odobravaju skore oruZane akcije i on.ih koji su z:t
n.stavljanje dugorocnog rada s masama. U svakorn slui'aju, ta hlosnn
pustolovi na pokJzala se za nas srernom.
QUITO
23. travnja 1962.
Opet na hladnom, rije(kom ztaku sijeta nakon kratkih praznib.
Polj.k, (ehoslovaci i Kubanci napustili su Quiro, pa viSe nem. ncprij.­
rcljskih diplomatskih misija 0 kojima valja brinuti. Prislulkivanjc kuban­
skih telelona inlalO jt (ek spored an znaCaj, jet su Kubanci bili oprezni.
No uskoro narnjeravam konLrolirari Araujov relefon, a maida jos jcdan,
ukoliko uspijem rije!iti problem biljezenja razgovora. Tehni i'ke probleme
sto su se javljali prilikom postavljanja opreme koja se pokIer ala na zvuk
ni.k:1da nismo rijdiJi, pa se vracamo staro; apa.raruri koja se pokrl.:cc
prcma naponu.
Ioko smo pokusavali gerilsku opetaciju u Santo Domingu zadrhti u
?aeistu paY. njc, to nije bilo lako. Srailic" u Riju pomogla n :l1l1 je cl:mkom
o komunistii'kom puru jedne djevojke koja je sudjelovala u opcr.ciji. To je
Brazilka Abigail Pereyra. Prii'u 0 njoj pripremio je dopisnik iz Rij. za
servis agencije »Orbe Larinoamericano«,* koj a radi za cit3vO podrucjc
h<mi stere, a kontrolira je naSa sranica u Santiagu (Cile). U clanku se kaLe
da jc djevoji'in otac federalni po,lanik i osobni Jijeenik Lui sa Cnrlosa
Presresa, dugogodi snjeg voile komunisticke partije Brazila, dok je njezina
maj ka nast3mica portugalskoga jezika u sovjetskoj rrgovinskoj misiji u
Rio de J aneiru. Oba su roditdj a na celu kinesko-brazilskog kulrurnog
deusrva. Majka je na poi'etku godine posla na Kubu da posj eti Abigail,
dok je ova - kaze se u claoku - pohadala gerilski rebj. Ovo bi moglo
pomori da je jos neko vrijeme zadeie u zatvoru, ali je javno ronijenje
naklonjeno njezinu oslobadanju.
Gil Saudade usposravio je jos jedou frontovsku propagandnu organi­
z;,lciju.. Najnovi;a, osnov::ma prije neko}iko dana, nazvana je Komireto O'l
za slobodu naroda.* Posredstvom re grupacije Gil CC objavljivati doku­
mente Evropskc .sambleje porobljen.i h naroda,' i drugih organizacij.
(koje Agencij. kontrolita) posvecenih borbama zn Ijudska prava i gra­
u'llske slobode u komuni stickim zemljama. Agenr koji mu je pomogao
pri u'1?osravljanju komiteta lOve se Isabel Robalino Bollo.* Susreo ju je
zahv"ljujuCi Velaskovom bivsem mini srru tada, Joseu Boqueru de la
Calli. Robalinova jc voda Katolickog radnickog cenrra (CEDOq i glavni
Gilov agent Z3 operacije koji se poduzimaju uz pomoc te organizacije.
Imcnovana je kom.itct:t. U njemu su mnogi istaknuti
l";"llni inrelekrualci i poli tic:lri.
1 89
188
QUITO
27. travnja I962.
vl nd, je ukilluJa Ul branu iavll ih demonsu3cija, koj. it bila
na sll azi nakoD meleia aka r.skida s Kubom. Kampanj a z. lip. njskc iz­
bore z"okuplja svakog• . Kandidi tat Ce so dosta agenara. No nd .
je gI.vna i" borna opceaci ja u Amb.IU, gdje Jotge Gortaite, pemj onirani
armijski puko,' nik i voda krsCanskih socija lisl", radi n3 rome da pobij edi
gradona&J nika, revolucionamog socijalisra koji Zeli bit i ponovno izabran.
Gorrair. jc na ceiu . Rotary« killba. Osilll toga predsj ednik jc Ant iko­
munisci ckog fronra u Ambatu, koji mi, upravo pecka n;ega) j fin an ciramo.
5 obl.irom Tla njegove izuzerne sposobnosti, front istupa 5 jedinstvc.nom
Jist om bndidata, a pod riavaj u ga konzecvarivei, Jiberali, ktseanski socij a­
li5l i, nezavislli i, natavno, iasisti t ka ARNE. Nohnd misli da je Gottaite
jedan od najboJjih agenata koje ima - U2 Renata Pereza i Aurelij . DaviJu.
Gil Saudade smjera da utini golem korak n'prijed u ovdasnjim i u
radnie.kim oper3cijama baze u GUJyaqu.ilu. Surra pocinje konsriruir:tjuce
zasjedanje konfederaeijc slobodnih sindibta koj. ce se zvati CEOSL.* Gil
je prili i' no siguran da temo, izmedu age nata baze u CROClE i agenata
njegovc Narodne revolucionarne liberalne parrije, ponovno usposraviri
konrrolu. Posljcdnjih mjeseei age Mi PlPR oper su postali akti\"niji. Gil se
nndu da cc, uz njihovu pomoe, ucin.ir.t regionalnu razjedinjenosr agenara
CROClE bezopasnom.
QUITO
I. svibnja I962.
CEOSL - Konfedecacija sl obodnih sindi kalnih organizaclJa Ekvadota
- foml alno je osnOV911. , a konrrolira je ne1:.01i ko .genata: Contre­
ras Zuniga, ' predsjedllik; Marias Ulloa Coppiano, " sckteta, z. vanjske
odnose, i Ricardo Vazquez sektctar za Publici'.t 0 omi­
v:mju te organizaeije vrlo je dobar, sri gJ e su poruke soli darnosti od
OR1T- a i1. Mexico Cityj" JCITU te Medunarodnih sindikata iz Bruxe­
lIesa. No osn iv:1 ckll bili su po7.vani vode drugih sindikalnih kon­
federaeij . koje nad7.it. Ageneija, na primjt:r Konfederaeije sindikat. Urug­
(CSU) .
Glavni je lOdatak prvi h zasjedanja da noya Konfecicroeij. ude b o
(,hnica U ICfTU i ORIT. Poronj a jt u Meksiku upravo orvorll a :lkolu za
kadrove. Usko ro ce CEOSL . b,i svoje polaz.ni kc u skolu ORIT·. koju
nasa staniea u Mexico Citr ju vodi Ul pomoc Morris. Pa.ladina," pomoe­
ni b gencrolnog ••krer.en ORIT-a. Paladino jc toyjek koj i 7,a Odjd medu­
narodnih organizacija kontrolira ORl T. (Novi ge.lleralni sdut ta, ORIT· a
19 0
Arturo J aureg\li* dOS3d jo! nije izravno regruriean, ali jc bio o,' dje u
oiujku da nos obavijesti 0 otvaranju skolc. )
Gil Saudade od sada ce ti jcsno suradivari s bazom u Guayaqui lu. 'to
zMe; do te njegovi agenti, Ulloa i Vazquez. suraelivari s Contrerasom,
agentom boze. Podrazumi jeva se do nijeda" od njih neee samati kako onaj
drug; sur.d uje s nama.
N. neseeeu, supeornosti izmec1u agenata baze u Guoyaquilu, Sto rade
u okviru CROCl E, i agenara iwome operadje ECCALI CO koje traj u
vee clvije godine sad. su cl osegle vrhunae. RadniB:om senatoru S obale
Adalberru MiI. nJi Gi ronu boz. se prije nekoliko mjescei zahvaI iJa n.
usJugam. zbog roga sro se s.znalo 1" neke njegove l1edopustene poslove
s pojedinim kompani jama. Na konsrirui m jucem zasjcdanj u CEOSl bi o je
optUZCll bo izdajnik radniCke kl ase, Cime jc zapravo pocela b mpanja za
njcgovo iskljucenje iz sindikalnog pokreta.
QUITO
3. svibnja I962.
za staro zeljezo« u Ekvo dotu jc ska ndal sroljeca. ljevie. se
time sve vise koristi kako bi vojne krugove izvrgl a ruglu. Danas Sll na cel·
nik §taba i kornandaor atmije objavili zajed nicku izjavu da se brane od
nopad. kojima su ih II svojirn prvomajskcim govorima obasuli voele CTE,
ali i od sad.snjih pokuh ja da ih se poveze s tom afcrom. Upozorili su
na ro do jt svrha Ijevi b rske kampanje konnena likvidacija ocuzanih snaga.
U vojsci raSte neraspol oi enje i zbog nedavnih letaka i parola u kojima
se vojni krugovi erikeeiraju k.1o »agovci orpaci ma .. .
U selima se razvila nova kti1.a koja silovito ukazuje na zaosraJost ove
..emlje. Protekla dva mjesee. vl ada poku§av. provesti popis zemljisnih po·
sjed. i stoke kako bi srvori la el emente za privredno pl.niranje. Dosia je
do brojnih pobuna lndijanaca, prouzrocenih glasinama bko je ro zapr.vo
ideja komunista da se Indijaneima oduzme stoka. U nekoli ko slut.jcya
bil o je mrtvi h i rallj enih. U provinei ji Azuay, no ptimj er, jednog su uCi ­
relja i njegova brata, koji su dali ",dene podmke, raskomadnli macho·
tarna. Sarno je dol azak policijc mogao sprijeciti u.ni stavanjc njihovih
osrat.b.
5 obtirom na ro da su sveteniei II sel ima testO odgovorni Z3 Si r""je
lakvih glasin;l, vlada je moraln zatealiti od erkvene hijerathij e da n. loZi
svim svceeniei ma i drugim svojim podanicima da pomognu normol nom
ptovoelenju popi s. _Bi lo bko bil o, u Azuayu je popis obustavljen.
Snag. ovdas njih relillio7Jlih osj.:""j . "1ist. zacuduje. Prije dva rjedn.,
na Velikci petak, deseei ti suea Indij anaca i drugih si romasni h Ij udi sudjeJ o·
vaIi su u praeesi ji od podneva do Sost sati popodoe - usprkos kisi ko ja je
plj ultal. kao i2 bbl•. Jednako je bil o u Guayaquilu i dn lgim gradovima.
191
QUITO
12. svibnja 1962.
Neki od D,sih "senara vode ozbiljne izborne bmpanje, al i ro
ne uspijeva zbog pomaDjkaoja podrske. I Jose Baquero de la Calle, Zit
Vclasca m.inisr:u cada koji s:lda nasrupa kao nczavisni vel::tskisr, j Juan
Yepez del Pow srar iji, generalni sekrcrar ekvadorske Medllna_
rodoe komisije pravnika, * koji vodi akeiju u korisr Na rodne rc,·olueio­
name liberalne partije, " kandidirali su se za gradona':elnika Quita. Kad"
je Konzervati vn3 partija odbacjla Baguerovll kandidaruru, ovaj se pO\'u­
kao. Isto je ueinio i Yepez, jer mll nije uspjelo pridobiti znaeajniju por­
poru velaskista. Odbacen je i Oswaldo Chiriboga," koji je dugo rad.io bo
agent ubacen u velaskistieki pok.ret. Podrska sranice svim riro kand.ida­
tima bila je bezoabjna jer su njihovi izgledi da uspiju bili prili':lIo
ograniteni.
Nasupror tome, kandidarure Renata Pereza za gradsko vi jece, Aure­
lija Davile za Narodnu skupsrinu i Carlosa Arizage Veg" za poslanik
a
imaju dobre izglede. Alfredo Perc? Guerrero, ;' prcdsjednik ovJasnje ';b­
nice ICJ, rekror sredisnjeg ,v<ucilisra i covjek naklonjen rdormama, Da­
lazi se na eelu pDslani cke liste NacionJlllog dcmokrarskog fronta (Jjbe­
ral i, soeijal isti i nezJvisni) i pobijedir te i bez nuSe pomol-;. Kan.liJari 1'0­
hera kdc:lnskih socijal isra i konzenr:trivne partije financiraju se neizravllo,
iz sredsr,va odobren ih Perezu i Davili.
QUITO
13· svibnja 1962.
Knko 50 Arosemem i daJje opire iskljucivaDju krajnjih Ijevi eara iz
vlade - njihova je prisurnost zapravo sve iz.rozen ija - Noland je prcpo­
rucio, a stab prihvario, da se prosire poliri ck. operacije Sto se financi rajll
iz projekta ECACTOR. Nc sarno da ce se nasr3viri i pririsa k lIZ
pornoe redovirih ageJlara u Quit u, Cucnei, Riobambi, Ambaru i Tul canu
nego smo pridobili i dvojieu no,·ih, uglednih voda krs6nskih socijahsra
u Quitu. Nadlezan sam za oba nOva slucaja.
Prvi je Carlos Roggiero, " umirovljeni vojni kapetan ; jedan od glavnih
predsravnika kdcanskih socijalista u Nacionalnom obrambenom fronru.
Roggiero je sef miliranrnog akeionog odreda krscansk.ih soci jalist. koji se
bav; podroetanjero bombi. Poceo sam ga obueavari u uportebi mzlicitib
zapaJjivih sredsr3va za rastjerivanje j llznemiranlnje ijudi , koja sam, nn
osoovi ?ahrjev" uputenog srabu, dobio od Odjelo ,ehnickih sluzbi. 1'0­
sredstvom Roggiera osnOVat temo moida deser odred., s per do deser
Ijudi u svakom, kako bismo razbili saStanke i manjc demonsrraeije i koo­
r9 2
[rolirali ulice i uzncmiravaJi komuni<t icku oml adlDl1, URJE i sliene gru­
pacije.
Drugi je Jose Maria Egas," mladi odvjetnik, rakoder vodeti predstav­
nik kr! ca nskih soeijalisra II Nacionalnom obrambenom frontu. Egas je
jedna od onih polirickih figu ra koje se brzo uzdi ;'u. izvrsran je govornik.
Uz. njcgovu osnava[ terno per odreda (cc[vorica-pcrorica u sva­
korn) koji ce se baviri isrragam. II vezi s nasom li srom za konrrolu sub­
vC(7.ivnih akcija - ranije poznarom pod nal.ivom LYNX Iisra. Ekipa za
promarranja, koju vodi porpukovnik Paredes, jednosravno ne sr·;ie obav­
Ijarj say posao, a neophodna je i u obavljanju drugih zadaraka. Sa sku­
pinom koju te nadgledatj Egas posriCi cemo sralno konrroliranje sranova
i radnih mjc>ra, rako da torno, II slueaju kada se stvari pogorSavaju i dode
treourak isrine, imati sve porreboe infotmaeije za hima hapsenja. Ako Egas
bude obavljao svoj posao tako da opravda nasa ocekivanja, mozda cemo
ga poslari na obuku u srab, pa eak i prosiriti operaeiju fiziekog pracenja
osoba za koj e sma zainreresirani.
Da bi b poboljs.o prikuplj.nje informaeija obavjdtaj nog karaktcra 0
cksrremnoj Ijeviei, uredio sam da se posredstvom Rafael a Buchelija " ; Al­
fonsa Rodrigueza" posravi pri slu,na aparatura na jos jedan telefon. Po­
sravit ce je na kucni reldon Anronija Floresa Benireza, umirovljenog bpe­
tana i poneSto misterioznog kolege Rafaela Eehcverrij e Floresa, vode PCE
u Quitu. Nasi agenti ubaceni u PCE, Cardenas i Vargas, pribavili su nam
podatak da je Flores k1jucna osoba u necemu sro bi mogla biti organiza­
cija koju je, vjerojatno, Echeverria osnovao izvan strukrure PCE. Moguce
je da Ed,.verria razvija grupaciju koja bi mogla postari jezgra buducih
gctilskih akeija i gradskog terorizma, ali u ru gtUpu nije usao jos ni jed an
od nasih agenata. Prisluskivat t u neko vrijeme Floresa da saznam tazvija
Ii sc nc;ro zanirnljivo - Edgar Camacho brinU[ ceo se 0 prcpisivanju, jer se
Francine Jacome cijelo vrijeme bavi sarno Araujovom linijom. Apararura
cc se nalaziti u Buchelijevu stanu kao roboznja mala elekrricna radionica.
Raymond Ladd,* nas marljivi adm.inisrrarivni slu.z.bcnik, vrl o jc :1ktivan
u ko,arkaskoj otgan.izaciji. Radi kao trener loblnog icnskog kluba. Za­
hvaljujuti rom poslu, upozna o je Modesra Poncea,' ekvadorskog minisrra
posra, relegrab i telefona, koji je ubrzo zarrazio da Ladd u .nlbasadi nad­
gleda po,ru koju vet konrroliramo n:tsorn uobieaje nom metod om. Da bi­
smo izbjegli evemualne sumnje kako posebnim bnalima vet otpt ije kon­
trol.iramo posiljke iz Kube i sovjerskog blob, Ladd je prihvat io Ponceovu
ponudu, rako da sada isti posao radimo dvaput. Svakako, poktivanje no­
vm poslova za koje smo zainrL:n.:s irani mozemo osigu.rari uz Ponceovu po­
moe, pa je Ladd poeeo da mu urucuje novae pod uobieajenom izlikorn
podmirivanja troskova.
' J CIA
I93
QUITO
21· s\·ibnja 1962.
Arosemenn je ulvrar.io udarac vojsci 23 poniienje Sto je bio primoran
prekinuri s Ku bom. Frosli rj edan smiienio je minisun obrane, komandanta
armi je posl3o ie 1.a vojnog ".rea u Pariz, a zapoviednika avij acij e za voj ­
nog u Buenos Aires. Isrog rrenurka uslijedili su prosvjedi krsean­
skih socij.lisra, konzervarivaca i drugih parrija zbog premjeStaja rih ofi­
cira, ncpokolebljivih prorivnika komunizma. Isrodobno su uslijedile i nove
da sc komunisri ubacuju u vladll.
Imcnovan sarno sedam rj cd. n. ranije, premij cr Alfredo Albornoz'k
podnio je u znak proresra osravku. Nakon roga ostavk. su podnij cl i i
drugi minisrri iz Nacion. lnag dernoktarskog fronra. Razlog je Aroseme­
nino adbij.nj e da posruje svoje proslomjesecno obeeanje kada ie Front
usno u vl . du da ce raztijdiri du'nosri dvije kl jul'ne lievi ca rske lienasti:
gcneralnog se: kretJra adminisrracije i guvernera provincije Guay3s.
Nolandu ie Zao sro gubi Al bornoza jer su bili razvili vri jednu suradni u
na prikupljanju informaciia obavj cSrajnog karakrera. Albornoz je bio po­
yeo i akciju proriv nepozeljnih osoba u vladi. Arosemena [[azi novu po­
drsku, ali lroO! ne odsrupa od osravki.
]U(I..'l' SU, medurim, imenevani nevi m.inistri nakon Sto je Aroscrnena
jos jcdnom obebo, raj no, da ce smijeniri guvernera provincije Guay.s.
Osravka ie obiavljcna clanas. lako ie ro kOfak u zeljenu smjeru, generalni
sekmar administracije i mnogi drugi isre politicke boic i dalj e oSllju na
sl'ojim duznosrima. MOOu novim je ministrima i Juan Sevill a," moi part­
ner u golfu. On ie imcllovan minisrrom za rad i socijalno srarajc. Gil
Saudade adlu"ir ce moze Ii Sevilla u njegovim radnickim operacijama bi'ri
korisran.
QUITO
4. lipnja 1962.
U nekoliko gradova razbukralo se posliednjih dana pred izbore vee
uobic.jello n ..il i •. Izbori su oddani jllC"r. Pravi jc ra>.Iog bila podiela no
cenrar i 03 velaskisre - S obiljem kandidara u cijeloj zemlii, izuzevsi kraj­
nju lievicu, koja nij e sudjdovala.
Konzorvar;vna p3rr ija osvojila je vetinu mjesra u Narodnoj skup!rini
(iako nt i pouebnu vetinu), a pobijeJila je i na izborima u provinciiama
i u graJ ovima. Aurelio Davila, koji ie rukovodio kampanjom konzervari­
vaca u Qutru, izabran je z.o poslanika Pichinehe. Renaro Perez, s li Sle
kr;eallskih sociialisra, izabran je za gradskog vijccllika Quita. Najzad,
Carios Arizaga Vega iza bran jc poslanikom Konzervativne partije U1 ptO­
\'inci ju AzU3Y·
VeI .skisri su prerrpjeli reiak poraz. Osvojili su sarno sesr poslanitkih
micsrn i dv. grodonatelnicka - od kojih jedno u Ambaru. Tamo se kandi­
JirJo i Jorge Gorrai re, kojeg jt podupirao Antikomunisri cki froor," ali je
bi D drug; . No Gorra ir. it 7adobio opee povierenje ier jc porazio predsta
v
­
nika revoluciollamih socija!i sta.
Izbori su jasan nago\'jestaj djelo[vornosti k:Hnpanje konzervarivac3
proriv ub;] civanj a komunisl :l u vladu, reiak su udarac i Aroscmc ni, i Na·
cionalnom demokrJ tSkom fromu. NJ zasiedanju kongres. nema sumll ie
do te konzervativci poiacari pritisak za iskli ucivanj e ekstremnih Ijevib ra
iz vlnde.
U prilika u vezi s kupovinom starudii e 2.a ekv.dor>ku
vojsku Reinaldo Yorea z. dobiva rdke udarce. Taj slucai prevb dava n.
cijeJoj pol idckoj po-zornici i, na nesrecu za n:lS, Va rca se bas ne brani vje­
StO od tih napada, iako mu i jest tdko da so obrani. Ovi h ee dana kre­
nUli u Washingron na lijel'enje l ira na 'elucu. Davila ce obavlj ari du'nosr
porpredsjednika.
QUITO
IS. lipnja I962.
Meilunarodni monerami fond upravo je ohj.vio da ee u n. rednih dva­
Ilacsr mj eseci odobriri EhaJoru drugi srabilizaciiski zajam od per mili­
juna dolara kako bi se pobolj sal a plarna bilanca zemlje. Izjava jc oprimi­
sri ena i sadrii dozu pohvale zbog toga sro jt Ekvador od sredine 196J.
13USUlVio pad svoji.h deviznih rezervi i posrigao ravno[czu plntne bib ncc.
Nova pornor, naravno, uvjeruje se zadd.avanjem deviznih te­
eajev:!, StO je gocline pridonijelo zb"avanju Yelasca.
Upravo se pripremaju dva programa kao dijelovi novih nas!Ojanj a
predst. vnika SAD-a u pojedinim u.mljama za sprecavanie pobuna koje
pori eu komunisti. Prvi je program grad:lllske akcijc, 11 kojem sudjcl uju
ekvadorske vojne sluzbe i americka pomoro" voj na mi sij :l. N. programu
se radi vee nekoliko godin., ali sada Ce se prosiriri i inst itucion.lizirati.
Svrba mu je razvitak poj.dinih lokal ni h zajednica uz pomoc vojnih jedi­
nien. Drugim ri jecim3, valj a dobz. r; kako je vojska Il a srrani naroda.
Taka hi se onemoguti lc rend<'ncii e siromaSnih da podlijei11 propagandi i
prelalc na srranu komunisra. To je program koji rreb. povezati norod,
posebno soljake, s vladom posredsrvom vojske koja vidlji vo i konkretno
pridonosi dobrobirj naroda.
Programu gradaflske akciic, prvom Ie vrsre u Lari nskoj Americi, dodi­
jeljena jt pomoc "mericke voine misiie u novcu i opremi (vriiedna 1,5 mi­
'J"
194
195
lijulla dolara) i 500000 dolota iz "eJstava Agencije za meaunarotl ni raz­
voj (AID). Pro;ekti ukljucuju rekonstrukciju cesta, izg.tadnju kanala za
navodnjavanje, sistema za pirku vodu, zdtavsrvenih objekara najprije tI
provinciji Away, a z"rim u i u podrucju
sjevemo od Quita. Osigurat ce se publicitet i ptopaganda tih projekata
i u dtugim podruqirna kako bi se i tamo ubrzalo donosenje prijedloga za
nove projekte.
(J stanici cerno radiri s majorom Breslinom,* obavjdtajnim savjetni­
kom americke vojne misije. On ce se posluiiti osobljem mi si je. Ono ec
posjeLivati podrucja na kojima ce se izvoditi radovi i bit ce izyidnici koji
ce izvjeSt3v3ri 0 gosroijubivQsri, razini agirpropovskih aktivnosri komu­
nista i optoj djelotvomosti ptograma.
Drugi je program bli?"i uobieajenim operaci)ama stanice i p.tedstavlja
odgovor Washingrona na ogranicenost sadasnjih radnickih programa koje
poduzimaju AlD, ORlT i stanice CIA. Problem je u vo,.i sa sukobom oko
ncdjelorvomosti ORIT-a, ali je i dalekosezniji. U radi se 0 tome
kako da se ubrza ekspanzija aktivnosti na organizi.tanju .tadnika u Latin­
skoj Americi i tako umanji vrijednosr sindibta u kojima prevladava kraj­
nja Ijevica re da se onemoguci ubacivanje kornunista j kasrrovac3. Ta;
novi program rezultat je srudija i pi:miranja. Usmjerir ce ga
Amerieki institut za razvirak slobodnih sindibta* (Al FLD), koji je prosle
gOOtne osnOV3n u Washingtonu s ciljem da se bavi prollcavanjem sindikara.
Razlog zbog kojega je osnovana nova institucija jesr taj sto su sindi­
kalni programi AID ograniteni s obzirom na svoju izravnu zavisnosr od
ameriCk" vlade. Oni sluie za prljave borbe koje karakteriziraju orr, Jni­
ziranje sindikata i jurisdikcijske bitke. Programi ORIT-a takoaer su
ograrueeni zbog toga Sto su C1anice slabe iii u nekim zemljama uopee ne
postoje, iako se osniv3njem nove skole ORIT-a u Meksiku planira pro­
akcija. Konnola je oreiana, a cezultJri su skromni. Programi
stanica CIA rakoaer trpC od ogranitenosri u<lijed nedostatka Ijudi, ali
jos i vise zbog: ogranicenih svora se mogu raj no kan :dizi.rari purem
stanica i rnoounarodnih otganizacija kakve su ORIT i ICFTU.
Na celu AIFLD-a je Serafino Romualdi, dugogodisnji agent Odjela
za meaunarodnc organizacije., koji je s mjesra inreramerickog
predstavruka AFL-CIO da bi u no\'oj organizociji preu7.eo duznost iz­
vrsn()g direktora. Glavn.i suradnici staba u direktoriju jesu George Meany,'
J. Peter Grace" i Joseph Beirne,' predsjednik sindibta tadnika veza Ame­
rike" (CWA), najvete cIani" medunatodnog sindikata radnika posta,
telegra!a i telefona (PTIl) u zapadnoj hemis!eri. Zapravo, AIFLD je osno­
van po UlOtU na obutavaliste C\vA, u kojem se uvj efbavaju voae latinsko­
americkih clanica PTT!. Dnevnu kontrolu AIFLD-a u korist Odjela za
medunarodne organizacije objavljat ce Romualdi i William Doherty,*
biv,i interameritki predstavnik PTTI, a sada direktor socijalnih projekata
AIFLD-a.
poslove ce vcditi prvi Ijudi direktorija, tako da ce se velike svote moc;
uputivati u AIFLD, a institot ce zapravo sUdjelov3ti u amer it kim poslo­
vima u Latinskoj Americi. U svakom slueaju, pravDo je AIFLD privatna
korporacija koja ne radi s profitom, 3 bnanc:i ra se iz fondacija, osrvareni h
posl a
y
• i i7. AFL-CIO. Istaknoti lat inskoamericki liberali, kao lito je Jose
Figlleres, * bivsi kostarikanski predsjednik i dugogodisnji kolaborator
Agencije, povremeno ct: biti tlanovi direktorija.
AlFLD organizirat ce antikomunisticke radrucke sindikate u Larinskoj
Americi. S obzirom na to da je sindikalno organi zi ranje prilicno osjetljiva
s[v!).r za AID sto se [ice finanoiranja, cak i neiuavno, pri"jdno te cilj
bit i »obrazoyanjc odraslih« i socijalni projekti (izgradnja stanova za rad­
nike, institucije za kreditiranjc i za kooperaciju). Prvcnsrven je zadatak da
sc u zc:ml jama latinske Amerike osnuju usranove 7..3 obucavanje koje cc
preuzeti i prosiriti dosuda!nje tebjcve Sto ih je veL u mnogim zemljarna
bila org:lJTizimla AlD. l ako ce tc ustanove nominJlno i adminisuati "no
kontrolirati AI FLO u Woshingronu, pbnira so do na celu Sto veceg broj.
takvih institucija stoje placeni agenti CIA i da se na raj nacin usposta,·j
operarivna konrrola s(anice. U veCini slueajcva, nadamo se, agcmi u
AlFLD-u bit cc americki " .,aani koji vee imaju sranovito itskusrvo u
sindj kari m:I, i:tko se u rakv!m poslovima mogu ang::d.irau i strano.
gramima obuCaY3nja u loblnim institucijama u Larinskoj Americi pri­
prcmar ce se sindikalni organizarori, koji ee) nakon obuke, pro\,csti devet
mjescci samo na organiziranju novih sindikata, a placar ce ih i sve troskov"
podmirivati lokalni instituti. 5to se javnosti rice, AIFLD c" ,e koncentri rati
na socijalne projekte i vidove . obrazovanja odrasuh«, ddeei diskretll o u
pozadini svoje organizaoijske programe.
Ovog mj es.ca u sklopu obuke u latinskoarneri&im zemljama AI FLD
potinje programom naprcdnih rccajeva obuke u Washingtonu. Pronala­
unje i kont3kr s agcntim. za radnic ko-sindikalnc operacije
bit ce st aina zadaea n.st3vnika koji izvode obuku u Latinsk"j Americi
i na teeajevima u Washingtonu, a koje kontrolira Agencija. Agenti
koji vee sud jcl uju u sindiblnim operacijama mogu biti an!l'liirani u urn
tccaj evi ma da bi pokazali svoje struene sposobnosri.
U Ekvadoru predsravnik AIFLD-a iz SAD-a koji cadi n. org.ni7ir3nju
insututa za obuku - prvom, koji za tri tjedna - nije agent, ali je
posl. n kako bi se izbj egl o Medutim Gil Saudade postigao
je da Rica rdo Vazquez Di az,x, njegov sehera r za obrazovanje u CEOSL,
bude predst3vnik Ekvadora u loka lnom progra mu olm ke za AIFLD. Mcdu
nastavnicima bit Co i Carlos VaJlejo Baez, ' t.koder Saudado,' agent, iz
Narodne revolucionarnc liberah1e partije. Najzad, Saudade ce iii regruur",i
tog pcvog predstavnika AIFLD-a, iii co stab urediti da so poSalje pro­
VJereOi agent.
Tn dva nova programa - vojni Program graaanske akcije i AIFLD ­
bez sumnje se ovdje sire brie nego II vetini zemalja Latinske Amerike.
196 197
Ned3\' no sam procirao izvj dtaj specii alne mcduministarske .kipe srruc­
ni oka i/. Washingrona, Ekipe za 5trat d ku .nal izLl cil jeva (SATI), kOla je
proteklih miescci tajno posjetila sve latinskoamcricke zemlje. Svrha njihova
put. bila je da kontrolira ju sve programe vl ade SAD-. u svakoj zcml ji i
mv,de stupanj ozbiljoosti prijernji gwdskog terorizma i gcril skog rata­
vanja. M.i smo priptemili tajni dodatak tom izvjdtaju. Medu prcpo rub.ma
nalazi se i prosi renjc program a 7.a konr rolu subverzij. i aktuali?i,.nie
podataka 0 nepreJ vldenim okol nostima unutnr kojih bi se na!e operacije
mogle oclvij ati i7. n eee zernlje - u slucaju da budemo p<i motani napu$liti
nnse mjest!) u amb.sadi. Zaptavo Ekvador, 2. jedno s Bolivi jom i Guate­
malom, spada prema ocjeni izvjdtnja u najvjer<>jatnija podrucja skorih
oruianih pobuna. Odluka 0 hirnom prosirenju Progra m. gradanske akci je
i si ndikalnih progr.rna vjerojatno je re-w lt.t izvjc.Staja re eki p •.
QUITO
2 I . srpnja 1962.
U studentskim operacij3Ina nasa bOla 1I Guayaq uil" i. ,·d. je nov
lIspichn prodor. Snage protivn. komunisrima, 5to ih pred"odi Alberto
Alarcon, pobi jedile su no izborima FEUE.* Z.uzele 5U mjes.a koj. su
dosad z.uzimali funkci oneri ekstremne Ijevice, cbnovi URJE. Alarcon
je u Quiru pri ;e nepun. dva rjedn. bio na rurn.i", tI golfu, odrhnofil pod
pokrovi, eljstvom amba.s.dora Bem b3uma. Tu su pril iku Abrcon i Nolnnd
iskoristi li do obave posljed nj e pri preme U1 izbore FEUE.
Gil Saudade razvija jos jednu operaciju - organ.izacij u poslovni h liudi
i muenjako koja ce promic. ,i ekonomsku i socijalnu rdormu. I druge sra­
nice ami val. su dosad grad.n5ke otganizaci je te vrsre. Poka:/.3lc su se vrlo
korisnima u sirenj u pripagande, a i k.o pogodni oblici financiranja izbora
i drugih operacija poliricke okcije. Nab grup.cij a n ••iva se Centrom 7.a
.rodije ekonomskih i drustvenih reformi" (CERES) . No cel u su elyojica age­
n.t., M.rio Cabeza de i Jaime Ponce Yepez' Cab"1.' de V.c. ranije
je bio desna rub M3l'ij. Cardenas., agentn ubace.nog u PCE. No moo"
njima izbio je rako o§tar sukob da je John Bacon Cardenaso prebn­
riti Miguelu Burbanu de Lnri/' koji je vec sur.diyao s drugim
ubacenim 1I peE, Luisom Vatg.som." Cab""a de Vaco predan jt Saudndeu
do ga ov. j postavi 1I organizaciju CERES. Jaime Ponce je Shellnv crgovac
u Quitu, moj i Nolancloy ptijatcl j. Nol and ga je p,idobio za posoo 1I
CERES-u, a zatim ga prcclao Sa udadcu. Stanico u Bogot i poma,_c num
h lj u6 delegacij u syoje grupe za reformu, Rnzvane Centrom za sOi dije i
drusrvenu akciju* (CEAS). Ddegacija je vee srigb.

QUITO
2. kolovoza 1962.
Arosemena se vratio iz driavnog posj cta Washingtonll . No glavnom
sluibenom sasta.nku 5 Kennedyjem bio je izraz.i ro dobra raspolozen.
Dokazao je da zna nabrojiri sve americke predsj ednikc, pocevsi od
G. Washingrona. No poi . lio se kako se ne moZe prisj.titi imena ,yih
ckvadorskih predsjednik.; tol iko ih je bilo u posljednjoj poloYici stoljeca.
Kennedy se zabayljao, a izvjestaji Srare Depart menta a 10m su pUlOvanju
smDorru.
I posljedo ji gerilac iz Samo Doming. osloboden je zahvoljujuCi Arose­
meni. Posljcdnjih su mjeseci . kapali. iz zarvora jed.n po jedan, a \I jnv­
nosti se 0 tome gotOvO nfjc tul o. Ook Davil i i ostali ma uspijc na Z3­
sjed.ni u kongresa, poei]lj e 1.a Ij.dan dana, post ayiti pitanje 0 rome,
citov sl utaj progurat ce b. msrina bitoh"ije. Nekoliko je geri l"ca vee
olisl o II. dodatn u obuku na Kubll.
Prislu! kivac no relefonu Antonij. Flores. Beniteza omogucu je nom d.
sado rnspo!azemo yredniji m informnci jama nego nam ih moil. pri­
bayit! itko od agenat. ub.cenih u PCE. Floresa naziv. deset ii i
pemaest osoba. Govote vrlo malo, samo sifrir"ne recenice za dogov.r.nje
lastanab. Imen. su rakod" sifrirona. Posrcdstvom ekipe FCJACK za
promatrnnj., koju predyodi porpukovnik Pnrccl es , n ••toj im orkriti s kime
je sve )· Iores u Jodiru. No posao n.predui e vrlo sporo, poglovi ro stog.
je Flores. gOtovo pr. ti ti - djclomicno je uzrok rome slaba
eki pe, " prereino to se Flores krece vrlo oprezno i neprestallo
poduzima mjcre k.ko bi zameo trag.
Usprkos tome otkri o sam da je Rafael Echeverria, glavni voda PCE u
QUilU, jed.n od onih koj i su u lainoj vezi s Floresom. Tu su i jed:lJl
podofior odsjeka UI vere iz Mini«amv. obmne, sci odsjeb z. doku­
menraeii" predsjednisrva i zamjenik komandrun. Arosemenine tjelesne
gnrde. An.liziraju c'.i sniml jL'fli materijal, utvrdio $Om da je Flores priltkom
relefonskih razgovora vrlo oprezan. Meaut im ojegova se '<:n., kad god
je 5.01. u kuCi, ponas. bo pt.". brbljaYica. Do vrlo v.inih pod.rak.
dosli smo zahvaljajuCi njezinoj nep.znji.
Moj je dojam da Flores, koji nije cl an PC£, prcclyodi grupu l a prikup­
ljanjc inform3<ij" obayjeSraj nog karakl<'f. u korisr organizacije koju
Echeverria nnsroji osnovati izYa n sastova PCE. Ako on svoj posoo jcdnako
dobra obavlja i 1I grupama zn gerilske i teroristicke morat ermo
djelovoti vrlo bno kako bismo ugusi li ru organizaciju prijc nego $ro
dode do oruzanih opcr.cija.
Dobili smo novos. prepisiv"c • . Zove se Rodrigo Riyadeneir.," jedon
je od brace koja vode t. jnu tiskar u. Rodrigo pripada nojbolj im ckva­
dorski m kosark.sim". Bio je na !kolovan ju koje mu je osigurao Nola nd.
199
U lipnju se, zbog noveanih tdkoCa obitelji, vratio II Ekvador i vjetojatllo
ce morati odusr3ti od daljnjeg skolov.nja. Ftancine Jacome nekoliko
mje.scci neec moti obavljati svoj posao. Stog. Rodrigo pteuzima AJ"a ujovu
liniju. T aj teldon, iako zanimljiv, ipak nam ne donosi toUko vrijednih
inlormacija kao Fl oresov.
Ova agema u pol iciji prebatena su na nove zadatke. Jueer je Pacifico
de los Reyes,* sef policijske obavjelra jne sluibe, otpurovao na te':oj ;to
ga FBI organizira u Quanticu (Virgin;a) . Skolovanje smo mu organizirali
uz romot' ureda za javnu si gurnost, koji djeluje u sklopu Agencije za
medunarodni cazvoj. Neee go ovdje biti do kraja godine. Pciie odl aska
upitao me zelim Ii za to vrij ome zaddoti suradniu s policijskom obavje­
stajnom sluZhom. Odabrao ie. Luisa Sandovala,> glavnog tehniokog strue­
njaka te slu).he, s kojim sam se susrctao jos od prosle godine, ali bez
Keyesov3 z, nnnj a. Prije rci dana predsravio mi je Sandovala. Jedva SOlO
uspjeli osrati ozbiljni. Prije odlaska de los Reyes je u.naprijeden u oin
majora. P')$rcdstvom naseg Ured. z. obuku postigao sam da mu, kad
Ul vrsi teeaj, scab odobri pohadanjc specijalne obuke t a obavjdtajce.
Nas n.jstariji i najv. zniji uba':eni agent u driavnoj policiii, pukovnik
Oswal do Lugo, premj d ten je iz podrucja Cuence n. polohj lefa ':ervrtog
podrll cja sa sj edi stem u Guayaquilu. Novi mu posoo omogucuje da za­
poviieda svim jedinicama nacion.llne policije na obalnome podrui' ju,
ce svakako biti vrlo vazno za operaci)e nase baze u Gllayaquuu. Ovih ';\1
dana otputovati OOlmo, da predstavim Luga sefu baze.
Stab je obuku geri laca na Kubi oznacio najva1nijim zadatkom u Latin­
skoj Ameri ci. Svi m st:micama izdane Sil upure, da U skupine sro puruju na
obuku ub, ,,,, svojc agenre. Dosad jos nismo uspjeli pronaci t.kva agenr,.
Meduri m nedavno sam susreo noyog di rektora ureda za useljaxan;c u
strane zemlje, Pabla Maldonalda. " Sprcman nam ie pomoti rako da adm i­
nisrf3rivnim posru pkom zn.broni purov:ln je 0 3 Kubu osobama za koje smo
.... inrcresirani. Maldonaldo, s kojim sam sc upoznao kod zaicd nicki h pn­
jatel ja, lakoder je voljan pobrinuti sc Z3 temelji te carinske pretrage svih
Ekvadoraca koji se vracaju s Kube. Po ceo sam mu dostavl j.ri informac.ije
ih priprcIU3ju mcksicke i spanjolske vezne slui be na temelju usdjc­
nickih ispra\" a putnika koj i s Kube i na Kllbu puruju preko M"-,, ico
Cirrja i Madri d • .
QUITO
10. ko]ovoza 1962_
Kongtes jc danas orvorcn , ,, sjed.mjem na kojem jt israknuto d. ce
gJavna pai nja bir'; poklonjena agrarnoj reformi. Nacionalni deIUo krarski
front prevladava u senam. Konurvativna partija mogla bi osrvuriti
to u narodnoj skupsrini ako je pod.rie dva iii rI i poslanika Ij evi carskih
okupljenih na rodnih snago.
Konzervati vci Sil rijdcni da zatraze Vareinu Noland nema
nleina da to zaustavi, a niri da spasc Vareu. K:1d jednom zbog lt milijuna
za starudiju « odbace Yareu, konzervativcj nece oklijevati da zbace i Aro­
semenu iii da ga, toboze zbog njegova narusenog zdravlja, prisile na
ostavku. Na nesrecu, Yarea mora o(ici prvi, jet je istodoban odla-zak l
AIoscmene i Vatee kao potpredsjednika gotovo nemoguce i zamisliti.
Var"a je i dalje predsjednik senara. Za potpredsjednika narodne
skupstine izabran je Carlos Arizaga Vega, ' nos agent polititke okcijc II
projektu ECACTOR u Cuenci. Ubrzo je zamijenio Davi lll m mjestu
voae desniearskc opstrukcije - Davila se bacio na organi7;acijske poslove,
pa se niie niri kandidirao za narodnu skupstinu.
QUITO
29- kolovoza I962.
Nakon eeriri dana poliricke hiz., koja je dovel a do osravke svih
min!stara u kabineru, Aroscrnena je najzad smijenio orijemi­
ranog generalnog sekretata adminisrracije. Izvan svake 5umnje, to jc zna­
b jna pobjeda konzervativaca i krscanskih socijalisra, iako valja priznati
da su se kampanji protiv kljui'ne Ijevican ke lienost; u admini straciji jos
proSte godille bili prikljueili i neki liberali i socijalisti.
Od ostalih ostavki u kabineru prihvacena je s"mo jos ona Manuela
Naranja, * ministra fmancija i NoJandova 3gl!ma koji vodi dernokratsku
Socija.1isri cku partiju. Naranjova je ostavka dosla kao rezulrat we veecg
Suptotstavljanja poslovnih Ijudi njl"govoj krutoj politici, iako sc nj egovo
osobno postenje i nabn na koji je poceo provoditi poreznu refotIDu visoko
cij cni .
Jos ie jedan No1:mdov agent u sve goroj situaciji. Pretprosle nob 110­
rodna jt skupstina izglasala da se Varea smijeni zbog sucl jel ovanja u onoj
glasoviroj kupovini vojne stamdiie - jos uvijek gl avnoj temi t renutacne
ekvJdorske polirike. Nije opru7. Cl1 za kradu novca, ncgo -za ncm:Ull OSt i
ncsposobnost. Osim njeg", skupsrina optuzuje i radasnjcg mini st ra obrane.
Napad vodi Ca.rl os Atizago Vega_
Araujo se vratio u Guayaquil iz Kine, kamo je bio ot putovao porkraj
ptoslog mjeseca. Pet filmova za obuku 0 i7.azivanju uli enih borbi i sav
propagandni materijal zapl.ijenili su mu no .,erodtomu. U Kini ga je pri­
mio potpredsjednik vladc - nastojimo istraiiti kakvu je pod rsku dobio.
2O!
200
QUITO
3. rujna 1962.
Radni&e operacije teku s promjenl jivim uspjehom. VodslVo CROCLR
u okviru CEOSL ustrajalo je u n' parum. no Adolberra Mirandu, rod­
niekog senatora s obale, zbog njegoya djclovanja u gvaj akvilskoj tcle­
fonskoj kompa niji. Opnduju ga da je bi o unujd an u ""tojanie pod­
rui niee . Un ited Fruita. da se otpuSt. neki na mjeSleniei, clanovi si ndikata
to podr uz-niee, koji $U se ned. vna priurui ili organizaeij ama CROCLE i
CEOSL. Jsri vade CROCIE u Guayaqui lu ul a,-u na pore za Mirandinu dis­
kvaliiibciju u Se!l3tu, ali ni 1.1 rom I'okusaiu nisu u'pidi. Kampa nj u protiv
Mirande bila je, barem II n. ki m praveima, odobril a baz.1, ali sada In kam­
panja postaje SI' e nepozeij nija zbog pOZJl atih $ukobo u CROCLE. Bala
pred'ida da ce us koro raskinuti s agentima CROCLE koji neprekidno
n.stoje zadrhri regionalno obilje-i.je te organizac.ije, sc kos i s nasUn
nasrojanji ma da, umiesto CROCLE, organiziramo federaci je obalnih pro­
vincijn. Kada do roga dode, Gil Saud.de ce posloti svoje agenre i7. Quit. da
usposravc punu konuolu nad CEOSL-om; on sc upravo priprema za takav
razvoj dogadaj,.
U meduvremenu, progr.m A1FLD tazvija sc posrcdsrvom Ricarda
Vazqueza Diaza u tijcsnoj suradnji s CEOSL-om. Narednog ce mjeseca
Val.quez voditi seminar za radnicke vode, od kojih ce cervoriC3 bili od.·
bran. da pohadaj u recnj AlFLD sro u lisropadu pocini" u Washingronll.
Pri jc dva rjedna ovdjc je boravila del egacija PTfI do hi sa svojom
ckvadorskom Clanieom FENETEL, II jedni m od n.jvami jih sindlkara u
CEOSL-u, raspravil. organiucijska pitanja i program jehint i7.j;radnje
st'.nova. PTfI obubv. vode FENLTEL- a u .vnioj skol i u Fort Royal u
(Virginia), pa je posjer iskoristcn i za bolje informiranje 0 progrnmima
selllin.ra A1FLD. U sasmvu J oleg. ci je bdi su i novi inttt. mcritki pred­
$t.vnik IYfTI i jedan Ku banac, voda sindibta kubanskih telefonskih
radnika u izgn.nslVu. Nem. sumnje da ie PTTI lla)uspieSnij i od svih
medunarodni h suuenih si ndibra koji sad. djelu) u u Ekvadoru pod
vodsrvom Odjela "" medunarodne organizacije.
Valja se upirati k.ko ekvadorska radnicb klasa uopee ima voljc d. se
organi,ira. Prije dva tjedn, predsjednik Naci onalnc planske komisije iz­
vjcll3vajuci 0 opCem Stanjll privredc pred narodnoDl skupsrinom, izjavio
jc d. je t3dnik 1,61. godine primao u prosjck ll samo r62 sukra mjesecno
- oko sedam dolara.
QUITO
IO. ruj na 1962.
Nobnd m, Ie prcdao jos jedan dio ECACfOR-projekta poliricke
akci je. Od sada ravnar ell operacijom u Ambaru, koj u vodi Jorge GOt­
talre.
Pri je dva tj edn. bio sam s Noi andom u Ambotu da bih se susreo s
Gonairom. Rijec je 0 prislusnoj operaciji koj a bi nam mo,..l . dOllljcti viSe
podataka 0 tome podriavaju Ii Kiner.i Arau j •. NeSt o ranije, upro vi relj ho­
tela"Will a Hilda. u Ambaru, inace cehosloval'ki emigr.m, izvijesti o je
Gorraira da ie Arau jo rezervitao jednu ad vila. Bit to, nakon putoy.nj .
II komu.ni sti cku Kinu, pryi Arauj ov posjet njegovim sl jedbcll iei m. u
Ambotu. Gonairc ic prcdlozio da prisluskujemo vi lu - on Cc prcuzeti nad­
zor kada Araujo stigne, porkraj mjeseea.
Pro!log vikend. dosao sam ponovo, donijcv!' i opremu, i proveo ncko­
liko dana s Gorrairom. Postavili smo mikrofon, predajnik i barerij e u
drveni ohir klozetskih vratiiu. Aparatur. r.di s.vr'eno. Gorr.ire lako
prim.ti t3zgovor. u ,vojoj kuCi, nedaleko od • Ville Hil de • . Jedini je pro­
blem 1I tome 'to je Gorraire bio zaboravi o zakljuCat i vrata. Dok sam sta­
joo n3 k1ozctskoj dasci postavliajuei instalacije, nekoliko ie (,sracie. upal o
u kuCieu. Bile su zaprepaStene moji m dosta cudnim poslom, al i Gonaire
vjeruje da one uopec ne mogu nili lamisliti stO sam zaprovo radio. On cc
povr.meno vidari upravirel)a ne bi Ii s.znao jesu li spominjale
moiu raboru.
QUITO
3· Iistopada 1962.
Arosemena je preiivio jos jedan pokillaj obaranja zbog nesposobnosri,
uglavnom st oga StO je mec1u konzeIY3tivcima doslo do rascjcp. na tom
piunj u, al i i 7.aro sto jc Vare. vee , .uvik disheditiran.
ZahY:1l jujuci suradnj i s Pablom Maldon.ldom,· direkrorom ureda za
IIs.ljavanje u druge leOl lje, a u nasrojanjima da zaustavljamo iii odgadamo
d07.vole Ekvadorcima St o pUtuju n. Kubu i da pailjivo kontrolira mo nji­
ho" u prrljagu prilikom povrarka, susreo sam porprcdsjcdnika vlade,
Manuala Cordo"u Galanu,· Maldon.ldov. neposredno prerposl3vljenog.
Cordova je iua7io spremnosr da sur.duje u nastoja nj ima d3 se preki"u
purovanja n3 Kubu. Rebo je bko je i premij er Jaime del Hierro,* odlu­
can u uspost.vl j.nju djelorvome kontrole. Dod01o je kako mogu kaJ god
ielim nazvnri nj ega iii premij cra j izloziti im svojc no\'e idejc.
Noland bas ne gori od nesrrpljcnja da SC POVc1-C 5 CorJ ovom iii del
Hierrom, jer, kako kaie, Aro<;c:mcna im nece dopusrit i da tab'll djelo­
:'°3
102
tvornu akciju uopee poduzmu. Noland enisli da oni, jednosravno, iele po­
kazati volju za suradnjom, iec duznosri premi jera i podsekrerara za javn_u
sigurnos[ u raj vladi n.isu takve da bi osiguravale osobnu buducnosr. On
ih smarra jedn;lkim3 ostali.Ln liberalima sro sluze ArosE'meni: sramnim
oporrunisrima. Za "da nasravljam s Maldonaldom. lzbjcpvar Cu dodir
5 Cordovom i del Hierrom.
Danas je Cordova otisao u Cuencu cadi istrage 0 jezovirom
u nekom indijanskom selu, dvadeserak hlomerara od Cuence. Jedna lijei'­
ni cka ekipa Andske misije, otganizacijc koju poenaiu agencije UN a svrha
joj je da prosvjeeuje Indijancc u zabirim podrui'jima nekoliko zemalja,
obila?ila je sela u neposrednoj blizini i u jed nom od njib, koje je dorad vee
nekoliko pura bila posjeriia, naiSla na neprijareljski docek.
Zaustavili su diip. LijcCn.ik i radnik nastavili su pjdice, a u vozilu
su ostali bolnicarka i vozae. Dosavsi u selo, lijeCllik i socijalni radnik za­
rekli su Indijance okupljene u crkvi prije sluibe. U rrenutku kada su usli
u crkvu, docekali su ih krajnje neprijareljski. Indijanci su ih poceli gurari
i prijeriri im. Kako se nisu vracali, bolnicarka je napusriJa diip i krenu],
u selo. I nju su, kad je usia u crhu, napali. Indijance je spopao bij es, jer
je nekoliko njih mislilo da su Ijudi iz Andske misije komunisri. Kako je nji­
hov rolozaj postajao sve opasniji, llano ......i rnisije su se spasiri
bijegom u sak.risriju, ali su ih Illdi, "Jlci susrigli i okru/.ili ne
im da odu. Tada se pojavio posuriji svc(cni!<, koji trideser i osam godi_na
vodi i upu. Clanovi misije umoli!i su ga da l'otvrd.i Indijancima kako on.i
nisu kOllJunis!i i kako su ovdjc sarno zaro da pomognu. Svecenik je odbio
da intenenira, cok i onda kada su clanovi ekipe kleknuli pred njim mob:;
zasriru. Jcdnosravno ih je blagoslovi o i nes!30. Clanov'e ekipe okrurno Sll
prerukli - bolnicarka se one.svijestila, a lij eeni ka i socijalnog radnika r3Z­
vlaciJi su po uliei.
Bolnicarki je uspjelo pobjcci i vrariri se do diipa, odakle je pozvala
poli cij,ku parrolu iz Cuence. Kada se vrar.ila u seio, naSia je lijecnika i so­
ciialnog radnika uoijcne kamcnjcm, roljagama i machetama. Mjesni uci­
relj koji je POkllSOO pomoCi i'lanovima ekipa i sam je bio napadnur. U [[C­
nu<ku kada su bolniearka i policijska parrola srigJi u selo, Indijanei su se
priprcm.ili da spaJe uci telja vjcmjuti da je mnav.
Prvi rezulrari isrrage pokazuju da jc svecenik i prije upubvao Indijance
da se odllpru popisu imanja i stoke, jer da jc ro komunistii'ka zavjera.
Bio je prosid o i glasinu koko ,u Clanovi ekipa And,ke misije zapravo ko­
mUlli s!i. Prijarclji eni Tekose bko ee s"ecenik bir.i po kazni poslan u dom
za urnirovJjcne svecenike.
Arosemena je nagrad io Manuela Naranj a, * imenujuci ga sralnirn dele­
garom Ekvadora u Gcneralnoj skupsrini UN. Naranjo je vee oriSao u New
York. Noland je dogovorio da oficiri iz meda Agencije u New Yorku
stupe 11 vezu S Naranjom. Njiene cemo s<; posluiiri u specijalnim operaci­
jama CIA u Ujedinjcnim narodima.
QUITO
7. listopada 1962.
/wori u Bmr)/u, odri,:mi thznas, vrilUlrac su jed"e od ItojveCih ope­
racija polilicke akcijc sto ih je Odje! Zi1 ZlJpadnu hemisferu ikada iz­
veo. Golovo ci;ele godine stanica u Rio de janeiru i njezine nmogo­
brojne baze u konzulat ima po zemlji bile su angaii;irane u kampanji,
koja je slajoia nekoliko milijllna dolara, a cilj koje je bio da se za
federalna, drw vna i gradsluz "' jesta iZlJberu anlikomunislicki Iuz"di­
dat i. MoUtmo sc nadali da ce oni postali j;rotuteia tendenciji she­
lanja GOlllarl ove vlade ulijevo - vlade u koju se we jace ubacllju ko­
mUl1isti i krnjn;a Ijevica.
Nolandov povratak u Washington, sro se ocekivao vee nekoliko mle­
seci, sad a je i slui beno objavljen. Nakon ,to je ovdje proveo per
u prosincu ce ga zarnijeniti Warren L. Dean,* sadasnji pornOll1ik sra­
nice u Mexico Cityju. Ovdje nirko nista nc zna 0 novorn sefu. Osim da je
ranije bio covjck FBI i da je Nolanda v·C" zamolio da urodi sve kako bi
njegove pse, koji sri.zu isrim avionom iz Mexico Cityja, na aerodrornu od·
rnah oslobodili bez ikakvib procedura.
QUITO
IS. listopada 1962.
Sro se PCE ricc, gerilska avanlUra u Santo Domingu privedena je haju.
Na plenumu Centralnog komirera, je upravo zavrsen, Jorge Ribade­
neira iskljui'en je iz partije zbog svoje »razbijacke« rabore u URJE, kao i
zbog roga sto je u gerilsku operaciju poveo clanove PCE i JCE. Do isklju­
Civanja je u skladu s rezolucijom Koenitera provincije Pichinche, koji
je u kolovozu proveo isrragu. Ribadeneira je bio nesralni clan Generalnog
komirera i sralni clan Komireta provincije Pichinche, kojemu je nJ eel u
srajao Rafael Echeverria. Nasi agenti javljaju da se borba sada pronosi u
URJE, 1I okviru koje se Ribadeneirine snage bore proriv onog dijela orga­
nizacije koji kOll!roliraju PCE i Pedro Saad. Valja zamisliri kako ce Cen­
tralni komirer reagirari na Echeverrijine usporedne akcije izvan PCE kada
mu servirarno nast izvjdraje 0 pripremama Echeverrijinc. grupe za aruzane
akcije i <erorizam. Do rih smo obavjeStenja dosli zahvaljujuCi ECWHEAT­
-operaciji: prisluskivanju relefona Anronija Floresa.
Nasravljam poslove s dvojicom voda krseanskih socijalisr . iz Quira,
Carlosom Roggierom i Joseom Maria Egasom, n. njihovim podlUcjima
miliranrne akcije i konrrole subverzivni.h akcija. Egas. je podrobno obra­
2C5
20
4
divao sel sekcije amb:lS.de (moj tohoinji g.zd.), koji ne
2na da je on moj agcm. Egas jc upravo krtouo da za jednog od vod,
Stale Dcpanmenra promat ra amcrickll izbornu ka mpanju. Uglavnom ce
bor.aviti u Kaliforniji. No nakon izbora vracit ce se u Washington, gdje Ce
mu SteI b omogu6ti da mj esec uana pohad. imenzivan tetaj tajnih opera­
cijJ, uglavnom j isrraga.
Velasco namjerav3 ponovno zakor.ti t; n3 poli ti l'ku scenu. Cini so do
trebati dugo cebti d. So na horizont u izborne kampanjc 1964. po­
javi i njegava ligura. Posredsrvom Ilovinskog sen 'is • • Orbc Lat ino.meri­
C:lJ1Oco: u.redil i Smo da VeJosca intc:rvj ui raiu u Buenos ru rcsu. Porvrdio je
svoje pia nove da Se u sijecnj u 1964. vrat i izbomoj k:lmpanji. Ovd.snje
obj . vlji vanjc njegov. intervjua u1.blldi lo je j.vnosr u onoj mjeri u kojoj mi
to zei imo, tako da n. <i m ECACTOR-agcntim. predswji da i7.vedu kmn­
plo[ koj i bi crebao odvrati ti Velasca od povratb ii i b ndidi ranja.
Nol and ima novog 3gcmn u rcdovima vebski st:.1 . Javio mu sc prijc ne­
koliko tjcdam u ambas.du nudeCi ru novrsnc inlormacije 0 organizaci j­
skom radu vciaskisrickih voda u Quiru. Novi agent 20vc so !\!edadIO
Iznervirao je Nola" d. zbog IOga uzi," reputaciju revoiveraSa.
Bio jf jednn od tctvorice koji su lani u Iistopadu pucali na Arosemenll II
kongresu. U z3[voru je probora"io svc do vel jace, kada je vrhovn.i SLId
ponistio raj siucaj. U rravnju je pono"no daspio u z. rvOt zbog jamilt
uvred3. nancsenih Aroscmeni, j II svibnju je istaknut kao velaskisricki kan­
did. t zo poslanika na li panjskim izborima. Izgubi o je, i sada so na svak.i
noci n n.stoji spas iti. Njegove su inlormaci je pomogle da se uklone uce­
stale glasine 0 brzom Vebskovom povr:lt ku. St og. Noland, iako so osobno
boji roga covjeko, ipak misli d. on posjcduj e siroku Skalll mogucnosri .
Nolanda osobiro uLncmiruju Torove mal ene i sjajut oti koje prodiru krol
covjeb, no preostaje mu dvoje: i ii da se pocne [.j no s.st3jati s nj imc
izvan amb. sade, ili da Ci ravu srY.r zabor.vi. U politickom smi,i u, Ta ro jc
pr:t vi di nal11it.
l ako sc cak nekoliko nj cgovih agen.ta duboko ll Santi lo u rodni ckoj
organiz3ci ji CEOSL, Gi l Saudade Mstoji spasiti svoju Narod.nu revolu·
CiOnafl1 ll iibera lnu (PLPR). Nakon Vel askova pada ponovllo so
unlit" PLPR razbuktala borb, i.zmcclu nasih agenata i grupe kr.1jnjih Ije­
vit am bliskih At3uju. Vrhunac je bio proslog. [jedn, kada su neki Arau­
jo"i prijarcl ji iskl jul'cni iz pamje. Gi l te sada pokusati da so njegovi agcnt i
opet akti viraju u organi z.ciji kako bi privukli vei askiste koji su se odaleei li
od Awujo . Sve zbog toga do bi PLPR mogla imati stanovir lltjecaj aka se
Velasco vrati k izbornoj kampanji J964. gocline.
QUITO
6. studenoga 1962.
DlIgorrajn i postupak za opoziv Rcinalda V. ree, je dominir.o pol i­
ti <kom pozornicom jos od kolovoza, nojzad jc priveden krai u. Senar je
danas V. reu ri jeSi o opruw e, i"ko je minist ru obranc iz Vdaskov. ere za­
branjeno da dvi je godine obavija jnvne lunkeijc. Varea ce moZda i pre­
iivjeri kao porpredsjcdnik, ali jc s nj cgovom pe>liri i'koru korisnoscu gorovo.
Jcdina mu je nada u tome da svim si lalna fl:lsroji povrarj[i svoju repm3­
ciju b ko bi, u siucaju sl jedeccg sbndai, Sto bi ga Arosemen. mogao pro­
ultoeiri svoji m pijanstvom, bio kad" do bez vcceg orpora nasli jedi ArOr
semenu, roboze zbog predsj cdnikova slabog zdr. vi ja. Cok do sc ro i do­
godj, male Sll, mazda nikakve, sansc da Vare:. nadjaca opoziciju kunzcrva­
dvnea i krscanskih socijalista. Najzad, on jt velasklst.
QUITO
8. studenoga I962.
Posljednja sjednica kongrcsa prosl. noCi nije natll sib tradiciju. !'Iakon
dul.eg mlataranja uzdig-nurim pesnicama, iz ceg3 nije izosr:10 lli Davila,
usvoj. n je driavni budZer. Raspr.va 0 budzeru pocei a jc [ek ju,'cr. Bila je,
nnr.vno, piirka i puna nepromisjenosri . Opce je mi sij cnje da ce financijske
te§koce biti znacajnc usprkos no,-i poreznim mjerama.
Zasjedanje kong,esa I96z. goJine, jednako bo i prosle i prerprosie, za.
\'rseno je a da nove reforme - ngrnrna, porezna i administrnti vna - niSll
i.g1asane. Konze,vJt ivci i krscans ki socijalisri tra'iili su mogucnosti da
kongtes prctvore II polititki forum s kojeg bi, povodeCi se za skall d.l om
s kupovinorn starudije l 3 vojsku, 11:1p3li i Arosemeninu i
velaskisti cki pokre!. Ozbiijnija zakonodavna akrivnosr l1ij c niti mogla doc;
l1a red.
QUITO
20. prosinca 1962.
Nova kriza - najteio do sada - izbi ia je jute!. CiJcanski predsjednik
AUesandri ZOll st.vio se juter popodnc u GU3)'agllilu u sluzbenom posjenl
Arosemcni 113k(JO $uSrcra S Kennedyjem. Aroscmcna je sdgao na aerodrom
[ako pij an cia su ga morali pridriavati s objc srrane. Kasnije na bankeru
pozvao je gosra ci a se obojica "maio zagri ju«.
Vijesr 0 tOj gu·}.vi prostrujila je zemi jom pOpU! bij eska. Carlos Arizaga
Vega vee je pocco skupij ati parpise za s31iva nje specijalnog zasjedanj a
z07
206
kongrcsa na kojem bi nebalo zbaciti Arosemenu. Ovaj put bi Atoscmena
mogao lako pasti.
Novi scf stanice stigao je sa svojom zenom i psima. Noland odlazi
dmgi tj ed.n. Gr.dsko vijeee Quita dodijelilo je Jimn medalju u lOak pri­
znanja za njegov rad u omladinskim i spomkim drusrvima. Svecanosti jc
prcdsjedavao Renato Perez, vdilac dul.nosti predsjednika vijeb . Golf-klub
prircauje Slttra u Nolandovu cast veliko primanjc. Za prckosutra Janet i
in pozvali smo u nasu kucu StOtinjak prijatclja kako bismo Nolandovirna
pozcljeli zbogom.
QUITO
28. prosinca 1962.
Nolandovi Sll otisli . Novi sci sranice Warren Dean* nije porratio
mnogo vrcmena da bi nas upo7.nao sa svojim naci nom rada. Sutradan, jos
dok je Noland bio ovdje, Ray bdd i ja izasli smo da provedemo popodnc
s prijatdji ma, uglavnam jz tllrizma, u baru i u krnjama aka Miradora,
odakle sc pt uZa pogled na grad. Ujutro nam je Dean n" sastanku osoblja
st:mice ocitao lekciju pri cernu nije ostavio nikakve sumnje da ieli u S\'3­
kom uenutku znati gdje je tko. Noland me nakon toga pozvao na jedan
od svojih prijateljskih razgovora, upOlOtavajuc; me da Dean po svoj pri­
liei nece blagonaklono gled. ti na moje dotadasnje obii'aje te da eu bolje
ueiniti oko se budern malo di sktetn.ije ponasao. Iskreno reeeno, mislim da
no\. j set izvlaci stare metode vojnickc discipline - odmjerena zascra§ilJanjc
kako bi uspostavio vlastiti autotitet. 5 dodatnim sJtima odradenim noell
i pteko vikendo mogu zaciielo nadoknaditi iedno izgubljeno popodne.
Novi jc sci krupan covjck, visok otptilike sest stopa i eetiti inca, pre­
te-bk. Ocito je da priLii'no tc' ko podnosi visinu i prorijeaeni uak. Bez ob­
zira na [0 sro je ovamo stigJO iz Mexico Cityja, svako popodne nakon
rucka s; edi Zi! bOtt.!Cl sa snom. Promjene koje je nagovijcstio od­
nose se na pojacanu akciju protiv krajnje Ijevice prikupljanjem informa­
cija putem operacija i regtutiranjem novih agenata. Zatr. iio it
i to da prosirim poslove 5 maiurom Pacificom de los Reyesom, sea
fom ob.vjd tajne policije. De los Reyes upravo se vratio s teeaj ev. u aka­
demiji FBI u Vitg.iniji i u nasem stabu, gdje su ga nekoliko tjedana obu­
(avali u tajn.im obavj eSt:tjnim operacij ama. Upravo je imenovan sefom
za image kriminalnih djela za provinciju Pichi ncha, ali istodobno i
dalje nadgledati obavjdtajni odje!.
Jose Maria Egas, mlad.i voaa krscanskih socijalista, takoaer se vr,Hio
sa svog pu(ovanja po nalogu State Deparrmenra, a zavdio je i pro­
gram specijalne obuke. Dean ?eli da se i tim agemom vise korisrim, jer je
stab zabrinut zbog novih pobuna sto bi mogle uskoro uslijediti. Progtami,
luo ito su kontrola popi " osoba no koje sumnj aIDo Ja bi moglc jzvodi ti
subverzivne akcije, dobi", ju na vainost i. U tOm nam je poslu Egasova
okipa presudna. Od sada plab t eu mu mjesecno 200 dolara u domaeoj
"Iuti, StO je vrlo mnogo za ekvadorske standatde, ali odgovara Deanovim
upUr:1Dl 3.
QUITO
12. sijecnja 1963­
Na Nacionalnoj konvenciji URJE proslog tjedna u Guayaquilu izgla­
sano je iskljucivanje Jorgea Ribadeneire i jos dever drugih voda te organi­
""dje, od kojih ic veei na bila umij eh na u geri lske operacije u Santo D<>­
mingu. Ta iskljucenja uvjetavajll da je PeE konnolitala tok zasjedanja.
Iskljueeni su posebno optuieni da su zloupotrijebili 40000 dolata koje su
Ri badenei ta i nj egova grupa ptimili od Kubanaca za gerilske operacije, ne
1I Santo Domingu, nego u okolici Queveda.
Najbolji izvjdtaj 0 zasjedanju primili smo od novog agenta baze u
Guayaquilu, jednog od iskljucenih voila URJ E. lako taj agem, Entique
Medina,* ubuduce nece izvjcStavati 0 tadu URJE, baza ce nastojari da rnu
osigma udio u organizaci ji koju cc sada osnovati bivsi voda URJE.
S naseg glenista, URJE prcstaje bivati gl avna orasnoS[ za izazivanje
pobuna. Najvainiji su vode izbaccni, i PCE je ponovno uposravila kon­
trolu nad tom organizacijom. Naglasak ce od " d. biri na organizacijskim
pitanj ima i radu s masama vise nego na oruianim akcijama. 5to, nat:lVno,
nc znaci da se ncce i dalje odabir" i oblici agitacije podmctanj em bombi i
ul iCn im akcijama. N.s je glavni zadatak da morrimo novll organiz.1ci ju
koju osnivaju Ribadeneira i drugi koji su zajedno s njim bi li
PojnCar cerno i bri gu za nase ubacivanjc u Araujove i Eche verrij inc grupe
u Quitu. Narednih dana baz. ce za gvaj akvil sku stampu prireditj odgo­
va rnjuci clan"k 0 konvcnciji URjE, a mi cemo sa svoje strane ueiniti pri­
mjerene poteze ovdjc u Quitu. Bit ce to h mar i organizaciji URJE, i
iskJjucenima, jCt i jedni i drugi , r3zumJji vo, n3Stoje svoje raz.mirice zadr·
iari &to dalie od javnosti. Kad bi bio nas agent, Ribadenei" nam ne bi
mogao balje poslu1.i ti.
Moj jcdnogodi; nji mandat savjctnib YMCA ist ice. Soda namjerava m
orsanizi rnti kohrk.sku u okviru YMCA. Dean je odobrio da
(ondm,; " anice sluie i 23 pbeanje pa vjerujcm do cemo neke od
l1 ajboljih u Quitu uspj eti zainteresirari 1.' novu momead. Spon­
sku oojecu i papuce nabavi t cemo u SAD-a i uvesti dipl omotskom postom.
AJministrativni pomocnik u stanici Ray Ladd bit ce trenor. Za stonicu ie
svaka ko znok naptetka kae," siri krug svoj ih veza i dob",i u dodir s po­
tcncijalnim agenrima posredsrvom YMCA, koj a ie ovdje osno,'ana tek
l'rije koje r:odine.
.... all.
209
208
QUITO
16. sijecnja 1963.
Reorgani7.i ranjc CEOSL napredujc, iako ce , .skid sa srarim agenrima
ROeLE, koji je namjeravala provesti baza II Guayaquil u, da
U studenomc ovdje borav; Sernfino RomualJi , izvrsni direktot AIFLD·. i
dugogodi!nji predsta vnik AFL· Cl O za Lntil15ku Ameriku. Birb izmoou
starih agonara CROCLE* ; COG," su se bili pri klonili zadrhvanju
auronomije svojlh sindikat. unut.r CEOSL'a i n.s ih novih agolla," koji
su (prema uput.ma) usrrajali nn tOme da CROGLE i COG ugasllu
u kori" nove federaeij e provincije Guny"" najzad je prij c nekoliko dana
dovel. do isklj uCi vanja vod. CROCLE i COG· a iz CEOSL·a. MOOu
isklj ucenima it i Victor Contrer ..,,· koji je rek rr.vnj . bio izabran
za prvog predsj ednika CEOSL· a. Marils Ulloa Coppi. no sada je ,.-iilac
duznosri gcnetalnog sckrer3ra CEOSL· a, a Rica rdo Vazquez Din, obavlj .
duznosr rajnika organiza<ije. ObojiC3 su agent i koje je Gil Saudadc
prvorno regrutirao posredsrvom svoje N arodne revolucioname libcralnc
pam)e.
Ricardo Vazquez Di. l, z.1jedno s Carlosom Vallcjom Baezom,* posti·
gao je vrlo zaplie"" rl:'lulrate u prosirenjll obrazovnog progtama
Al FLD'a. Proslih mjeseci tccajcvi su oddavani u Guayaquilu i Cuenci , a i
ovdje u Quiru. Plan je da se slieni reeajevi odde ; II gradovima drugih
provi ncija kako bi i u rim podruejima ojatale CEOSL·organ izaci je.
QUITO
18. sijecl)ja 1963.
U Quiru Sli izbornc akcij e u studentskoj organlzaci ji, koje \'odi
Alberto Alarcon, i ov'i put bile uspj eSne. h.bori za funkcionere odjelib
FEUE u Quint u prosincu dal i su tol iko ti jesan rezul rar da su obic strane
izjavi le bko je posri jedi I>odv.b, pa ic glas<Ulje bil o ponisrel1o. D3I13S se
g1asovaJo drugi pur. Pobijedio je Alarconov k:lndidat, umjer(;f1jnk. Na­
cionalno sjedgre FEUE sada je u Cuenci , gradu u kojem su snage proti
v
komunisfa u veCini.
Boz. u Guayaquil u dab je - pukovniku Lugu, koman­
danm driavne poli cij e u obalnim provincijama koji )e proslog listop. da
imao bogaru lovinu (tri rone propagandnog matcrijal a) - obj aviti nekoliko
taj nih dokumenata PCE. Narednih daM ti ce dokumenti ugled.ti svjeri<)
dana u izvjeSt3ju senatske istraine komisi je za propagandu. Medu njiOl a
je i rezolucij a Ccntr. lnog komi rem 0 iskJ iucenju Ribndencire. Dean je od·
luCio da sro vise stvarn armosfcru straha kao diD nOve bmpanje UI vl.­
dine akcije proti v kra jnje Ijevice.
2IO
QUITO
30. sijecnja I963.
Sogno ie novi ofieir st.nicc koji ce djelov.ri pod Z1Istitom javne sigur­
nOSti. Dean Illi jc n. loiio da odriavam vezu novog. agenta sa stanieom.
Imc mll jc John Burke" i jed," je od naj marljivijih crva koje sam ikad,
ddio. Cini vam se kao da ce dopuz.ri u sarno prcdvorje predsiednicke pa·
lace no bi Ii se dogada u Arosemcninoj spav30nici. Nje·
govn je porcskob u rome sro je u toku obuke slomio nogu. Godonu i pol,
koli ko nije mogao radiri nista dr ugo, pohadao ie svaki t.eaj sro ga je bio
organi zi r30 Odje! tchnickih slui-bi. Poslicdnjih je mj escci slao stanici go­
mile prislull nc, forogra f5 ke i druge tehni lke opreme, ukl jul uj u6 vise od
300 ki logram3 kljuceva za kola - za svaki model .(orda- , .general mo·
tors •• i »chr ),sicra. , izgraden od Dean jc n.pokon poceo obj"v"i
nad tom gomilom rehnike, pn je stabu posho kablogram kojim zahtijeva
da sc ubuduee ne Sol ie oi jedan ,"vrr"nj ako on to ne zatrai i. Jadni Burke.
Pocerak njcg. nije sl ut io na dobro. Dean mi je naredio da Bll rkea stO
vi *e za posl im n3 policijskirn zadacima Agcncije za medunarodni r.zvoj
(AID), do daljnjcg. Cini Sc da bi njegov prvi z.dat.k unutat AID'3 mogoo
biti purovanje kanuom po di unglama Amazone da izvidi kako So u tim
abi rim podrucj ima oiivorvoruju zakoni. Nije ro ueka raj na operacij. , ali
hi mogla posrari zaniml jivom ako upadne ruedu Auca lovee na glnve.
Bez sale, Burkea oeekuje mnogo zadataka u posl ovima s policijom.
Zaisra neee imati slobodnog vremena. U okviru programa jayne sogurnosti,
AID ove goJ ine daje policiji naorui.llj. i opreme u vrijednosri od milij un
dolara: 2000 pusaka s milijun merab, 500 revolver. s pol a mili juna me·
t:lk3, aka 6000 bombi sa 5.uzavcem, 1500 satmnrica sa 15 000 u na, go­
tovo 2000 plinskih maski, H pokreme radi o·stani ee i 19 onih 2.1 baze te
svu potrebnu opremu zo laborarotijski rad i 7.a istrai.ne posl ov • . Osim
obuCava prip3dnike ddavne polici je u samom Ekvadoru, urcd za j3vllu
£igurnost salje orprilike sedamdeser pripadnika ovdasnje policije u Tllter·
ameril' ku policijsku akademi ju. u Ford David, u zoni P. n.mskog kanal •.
Akademi ju je prosle godi ne 05noval a nasa stanica u Panami. Namjcr. je
da [0 bude glavni centar za prorupobunjenicke akcijc. U mnogomc ce
pods jecati nn obllku vojnih ofieira Larinske Amerikc, je bil a organi7.i.
rana u sklopu programa vojne pomoci.
QUITO
15. veljace 1963.
Dean je sv.ki m danom sve odill cnij i da izbjcgnc sit u.ciju Sto bi mogla
n.scan imcn.dnom pobunom. ZcJ i da so osobiro pojne" nadzor nad
dvjema grupama. Taj jc zad.uk pov jerio meni. T o dvi je gtupe, me
l!OpeC ne iznenaduj e, prcdvodc Araujo i EclleVc.tria.

.!IT
Sro se Araujove skupine rice, uspjdi smo prodrijeri u nju z"hval jujuc;
[Orne smo nedavnn pridobili jednog od njegovih bliskih suradn ik. ,
velaskistil'kog politil'kog nadnieara Jaimea Jaramilla Rome ra." Proslog
mjcseca uhapsen je kada je s Araujom i s ios dvojicom iskljucenih voda
l' LPR-a regrutirati Ijude u provincijama. Uskoro nakon toga
dosetao. se u politicku sekciju ambas. de. Nakon ; ro nas je 0 tome izvi­
jestio sluibenik State Departmenta, odluo li smo da , Jaramillom usposta­
virno rajni dodir sluieCi se pri tom jednim sluibeoikom baze u
Guayaquilu. Taj Julian Za mbiallco, * dosao je u Quito. Auromo­
bilom koji smo uoaimili posredsrvom pomocnog agenta Josea Molesrine,*
Zambianco je posjerio Jaramilla u nj egovoj kuCi . Drugi put susreli su se u
Zambiaocovu autu. Prisluskivao sam njihov razgovor iz drugog automo­
bila, odalde sam isrodobno brinuo 0 Zambiancovoj sigurnosri. Prcrhodno
sam u Zambiancova kola bio postavio radio-predajnik. Jaramillove infor­
macije prilieno su dobre - uk.ljueujuCi i onu prema kojoj Araujo u naj·
kratem roku rreba otputovati na Kubu bl:o bi osi gurao vi se novca. S ob­
zirom 113 to da je Dean covjek koji bc?granicno vj eruje u poligraf, zatraiio
sam da Stab posalje Sto prije ispirivai'a koji ce resrirari Jaramillo. Ako je
JaramiJlo cisr, povezat eu ga s no,·im posrednikom rako da neCemo morati
zbog svakog novog susrera pozivati Zambianca u Quito. J dalje prislu­
Araujov tcl cion, ali nem3mo osobirih informacija.
Pri. luskovanjem reiefona Antonija Floresa Benireza, jcdnog od vodeCih
Ed,.\" errijinih pornotnika, i dalje primamo izvrsne obavij esti . Fl ores o/,i ro
prima vrlo dobre izvjcStaje od sva jih agenara u Ministarsrvu obrane, pred­
sjc:dni Ckoj pabei i u polici ji. Nab je r.skot. u rome lir o na odgovorajllCi
naon ne pokrivaJllo Echevertijine planove za njcgovu orga n.i z_ciju rera ­
riS[ickih i gerilskih akci ja. hko, valja rec; , neke nam ob.vij es! i pribavl;.
Mario Ce.denas, jedan od nd ih agenara uba( cnih u peE, blizak Echever­
ri ji. U s!cladu s Dcanovim upurama proucavamo mogucnosri triiu novih
opcraci ja od kojih oeekujemo da pobol;hiu nase pokrivanje Echeverrije.
Najprije Cerno polru.!. ri postaviti uredaj Zl ozvucavanj e u Libr.ria
Nueva Cul rur., kn;i'.ari PCE u Quir l1, kojom upravlja Jose Maria Roura,
,' oela braj dva PCE u Quitu i najbliii Echever ..ijin . uradni k. Nji h Sc dvo­
ji ca testa susreeu u knjiiari, koja i innce sluii bo sast. jaliste VDa_PCE
u Quiru. Knj iu. ra ima veliku prostori ju sro gleda na uli cu. Nalari se u
jednoj sta ro; kolonij:linoj kll Ci u donjem dij cl u grada. U registru vlnsnib
"grad. oduio Sam da je zgrada vlnsni srvo mojega p:mnera u gol fu Erne­
sra Davalos,,-" Davalos sc SIOlio s rim da mi omoguCi prisrup u "gradu i
do me u ned;el ju, leada je knjihra zarvoren., osigur.va dok budem 1'0­
st.vlj ao uredaje za olvll ';enje II prostoriji iZMd lenji z"•. N.d:un ' e d. ell
sranicu uspjeri smjesriri u viseb rnoj zgradi nasupror
knjiia ri, odaklt mozomo rakoaer forografirari posjerioce i
rel eron.
Drugo, nasrojat cerno mOlltirati uredaje za ozvucenje Echeverrij in3
st:l na. On 1J] vi u n(wij oj kuCi, u doniern dijdu Quira, ali ce
2T2.
medaja bin orehno. Na bru ispod njegov. stana n:tl ari so zavic.jni klub
osub, ronenih u LOji, a odarl e bi , mo mogli prevuCi porrebue :;ice i pos!a­
viri mikrofon i predajnik. Posao ce se odvij.ti vrl o sporo i bit ce opasan,
pogo<ovo ako budemo prisi ljeni d. ga ob3\·lj.mo u ",ijcme kad. Eehe­
verri a iii njegova ,,ena bomye u stanu. No Cardenas vjeruj e d. E,:hever';a
sve ".Zne s3stanke dr;' i u kuc; te da vjerojarno 0 svojim poslovima tazgo.
,3<3 sa icnom, Cenoslovakin jom. Provj cr.vam i moguCn osri da izn. jmim
stan preko pura Echeverr ijina koji bi n. m u roku re operacije sluiio be
st:1llica 2;) slusJnje j promarcanje.
I, naizad, treea operacij, poStavljan;a prisl usnih uredaja ll sm;crena io
protiv Antonija Florcsa Benite7. ;]. Nedavno se rreselio u modernu vise'
katnu $t ambenu zgradu u kojoj bismo mogli postaviti st3nicu
j konrrolirati relefon i rnzgovore u njegovu stanu. Iako su nam cia
prodrcmo u njegnv SIan ii i pokrajnje sranove u kOjima bi<mo zeljeli po­
st3viri pot(cbnu opremu zaista male, stan iznad njegovJ. bit cc za nekoJjko
rjedan. ispta;:njen. Mogao bih unajmiri raj stan da prisluskujcm reldon
(rodije nego da ro cinim iz kuce Rafaela Buchelija), pa da b snij. vi di m
mugu Ii s([ucnj aci za prislu'ne ureaaj" postaviri zice kako su prvotno bil i
zlmjslili, iii cemo morati provaiiri u stan. orprije znamo da J=lorcs
mnogc svoje konrakre oddava u vlasriru sranu re da 0 gorovo svi m
svoiim jJoslovima razgovara S:J zenom - koja ih obilaro prepric3va II
rdefonskim razgovorima kada on nije kod kuce.
Sro se vlade rice, Dean ieli da pojacam voze s Pablom Maldonaldom, '
dirckrorom ureda za iseljavanje u druge zemlje, re da usposravim rzv.
povC::%Jne od.nose s Manuelom Cordovom, podsekretaroID vladc, kao i 5
premijerom Jaimeom del Hierrom. * rako sam izbjegavao sve kontakr. s
o\"om dvojicom (u skladu s Nolandovim upurama), nete
mi biti resko da ih uspostavim. Dean je kao razlog naveo raj, da se orkrije
i procijcni njihova spremnosr da poduzimaju akcije i prikupljaju imo rmtl ­
cije koje nas . animaju. Kad jed nOm urvrdimo visok stupanj njmove sprem.
nosri na sura dnju, moti cerno znarno svrsishodnije odrcdiri kojt:: cc in for­
m.cij" dovesri do ieljcnih akcija nakon Sto ih predamo agentimo u poli ­
ciji kao !to su Pacifico de los Reyes iii Oswaldo Lugo.
D. bisrno proveli sve te zadarke rehnii'ke prirode, pouebni su nam
novi agenri za biljeienje razgovora, forografiranje i kurirske dUZnosd _
kana poCn u radiri, nece nas vise izncnadivari ni Araujo, ni Echeverria.
U ckipi za prislu!kivanje relefona radir ce Edgar Camacho i Francine
Jacome, koja Ce objavlj_ri i kurirske poslove. Rodrigo R.ivadeneira radir
ce kao prepisiv,.\( u novoj prislusnoj operaciji, a Francine te nam prenosiri
i njogov marerija!' Francine ce svakoga jllrra u osam sari dolaziri k men!
da pn:da kopije razgo\'ora i primi informacije za oboje.
Utinili smo jos jed an pokuSa j koji bi mogao biri vaz.n: Jorgeu Gor­
[aim dao sam novac da kupi >dand rover « kojim te obit! vojne garni7.one
u planinskom na jugu i u obalnoro podrueju. Svrha je roga
21}
pUiovanj a da Gorroirc ispi t3 kako vojrri vode reagiraj u nJ glasine 0 mo­
gutem pokr. tu proriv Arosemcne te da odv3gne nj ihova raspol oienj.
za takvu akcij u (oa k ako u rim gbsinnmJ. i nema isrinc.
QUITO
1. ozujka 1963.
Jutrasnje novine objavli uju vrl o zapazen izvj d taj 0 s\-jcdo­
cenju McCone. pred sen. rom u Washingtonu 0 uvj eibavanju geribca
na Ku bi. DilekTOr je spomenuo Ekvador kao jednu od zemalja iz koj t je
regrutiran naj vcci broj polaznika. Obj a! njavoo je kako kubanska amba­
sada u Mexico Ciry pokusava prikriti putOI .mja na Kubu tako da vize
izdaje n. obi t nom komadu papir., a ne lInosi in u pasok Uz njcgov iz­
vjdraj uslijedil o je saopcenje sraba, sro ga je ptoSioga mjt>cca obj avio
State Department, kako je 1962. godine 1000--1500 mladi b iz Latinske
Amerike proslo gcrilsku obuku na Kubi .
KomentirajuCi Ie izvjcStaje, Dean mi je ispricao kako se jedna od
njegovih operarija u MC!. xico Ciryju odvijala posredslvom ekipe za kon­
twlu purov •. nj. na .erodromu. Ins peklori meksii'kog u.red. za isel javanj n
udarali su u paso!e putni ka za Kubu i igove . St igoo s Kube. iii . Odln7.i
nn Kubu. kako bi osigur. li da la pU[Qvanja ostanu zabiljdena u pur­
niclma. srani ca takoder snima sve pasost':: , a u trcnutku ukrca­
vanjJ. i\i izlaska iz. aviona snima 5ve purnike zn koje SIDO
Re7. ult3ti takvc konrrole putnika u Mexico Ciryju kombirriraju se s drugiro
pod, cimo u putovanju, prett1. no s drugih vainih linija za Kubu preko
t-ladrid" i Praga, radi kompjurerskc obrade. Da bih poj,b o oper,cij ll
prcko Pabla Maldon.lda, Dean je zatra7.io da mu predajem kopij c mjc­
secnih kompj urerskih li sta 0 pU[Qvanju Eb'adoraca nJ Kubu. Osim toga
stani ca u Mexico Ciryju kablograrnima javlja imena i druge podatke 0
puro" anjim. srani cama cijcle hemisfere kako bi se pumiri mogli zadd..ti
iii pak temeljiro prerr.iiti oni koji stiiu kuei. I ru vrstu obnvj e<ren j:1
pred.".t eu Maldonaldu i uporrebljavat i ih kao sredsrvo da sc pribli Em
Cotdovi i del Hierru.
Pokusao sam navesti Deana da mi orkrije zbog I' c!'a -teli da ja iual"no
radjm s prc.mijerom i podsckret3Iom. Obitno, nairne, sef stan ict: l'uko\"odi
ny. povez.:tnirn kom:lktima na najviscm nivou. Rekao mi je da mi rreba
iskusrva koje ce mi kosnije dobro doCi.
GUAYAQUIL
31. ofujka 1963.
U poslu oli cira CIA naj bolje je to StO nikada nemate pril ike da 50
dugo dos.duj crc. Prckjucer, u petak, dolerio Sam iz Quita da regrUl iram
nekogo kogo sam poznavao vet vise od godinu dann i koga Scf baze
Ralph Seehafer" feli uzeri kao vezu do jednog od svojih agenata ubaeenih
1I PCE. Pri dobio sam ga bez reSkoea. Novog agema Alf reda Vill acresa '
predsravlj am sutra Seehaferu.
Stigao sam ovamo u petak k. ko nc bih i vikend morao provesti na
ILldmorsko j vis i" i na kojoj leli Quiro, ali ngbvnom zbog toga ' ro Alfredo
i jn subornje vceeri provodimo obil azeti na jbjednije jnzbinc Guayaquila.
prosb je noc bila jedna od tipi enih. Pasl jednju smo sronicu napusrili
jutrOS oka osam sari . Alfredo se korrljao neasfalriranim rupeagasrim uli­
cama predgtada drevenj. Ia ispaljujuCi hi ce u zrak, dok se njcgo" raskli ­
mani dii p bel ijednoga prow r. otkolrljao ni z ulicu i prakricki raspao.
Nazvao me popodne u hotel da mi b z. e kako smo za dlnku izbjcgli
da budemo umij eSani u skandal §to ga je Aroscmcna noc. s bio iZ3zvao.
Nekoliko min uta nokon smo nopuslili . Cuatro y Media« (bil a
jc to jedna ad naSih prvih »sranica" iz koje smo otiW oko 1 sar ujutro)
stigao jc Arosemena sa svojim druslvom. Cijdim gt.dom kru1.i prib kako
SlI Aroscmma i njegovi prijatelji st.1i bockati konob",e - svi su homo­
scksua ici - nareaujuei im na kraju da na glove sl ave zasl one svj ctiljki.
Arosemcn. je povukao pi srolj koj i uvijek nosi sa soborn i, mjeslo da
puc. u zaslone, pogodio je jednoga konob.r. u glavu. Nitko nije si guran
jc Ii konobar mrtav iii je u bolnici, ali f ini se da krivnja pasti na
Arosemenina osobnog tajni ka Cala Ledesmu (poznnrog bo »Vnncno.
- otrovni) . Dams je Ledesm. odleti o u Panamu, odakl c ce oekali da vidi
kako ce se slvari ovdje razvijati . Da smo so zarekl i u lok. lu, rcce mi
Al fredo, u rrenutku kada je srigao Arosemcna i njcgovi, l11 0rali bi smo
osrari u toj rupi, jcc Aroscmena uvijek sve prismne p02iva cit! budu nj cgovi
gosti . Mogu zami sl ili ambasodaIovo lice da je vidio moje ime u novi nskim
jzvjdtajimn: pa-pa Ekvador.
GUAYAQUIL
2 . travnja 1963.
Trcbal o jc da se u Quire vratim prvim jutarnjim avionom, ali se jucer
nen3dano poceb razvi j3ti velo zaniml jiva simac.i j:l. N3kon 5[0 S.lm g3 na
objcdu upoznno S Villacresom, Seehafer i ja vrarili smo se u konzular,
gdjc nas je posjetio !ef ureda USIS. Jsprii'ao nam je kako je jUtrOS neki
mladi c doSoo u konzu.lal trazeei nekog. s kime bi mogao razgovaralj 0
LI5
214
jcdnom .ob,vjdtenJu • . Nnjzad je bio upuCen njemu. T a osobn rekla mu
je da jc PeruanJe i do r3.polai.e ob'\'jcltcnjem 0 revolucionarnom pok",ru
u Peruu, u koji Sli umiJeS.ni i Kubanei. Sd USIS-a kazao nam je da jt
Peruanae bio roliko nervoz.n i .bunjen do jt vjnojamo psihijatarski
slub j. Seehafer me zamolio dn se susreltlem S Perllaneem ako ncrnnm
vaini jeg posla. Dogovoril; smo . e d. mu ;cf USIS-a dade broj mOJe
hotelske sobc (Peru.n.e so rreba o ponovno jav;ti popodne u konzulnt ),
kama me n3veCc r moZe nazvati.
Pcruannc je dosao u hotel. Razgov:trali SIllO dva iii tri S3t;], N3cinio
sam mnogo bilj eiab, jer ni s.m POzn' V,IO ni jedno ime s peruanske poli­
ricke pozorniee i jutros poslao kablogram u Limu u Stab. Peruanae se l OVe
( lUique Amaya Qllimana* i pripada umjercnijim militanrnim pri pad­
ni eima Polacl a revolueionarne Ijeviee (MIR). Upravo je zavdio ([omje­
sceni leeaj obukc ll a Kubi bo pripadnik grupe od sedam stoli na clanova
MIR- •. Svi se lIpr.vo sada Opel prebaeuju u Peru, korisleti se prijelazima
prcko Kolumbije i Ekvadola.
Vainost jc ovoga budu ccga 3genta, aka govori istinu, u [Orne jc
unUlar te skupine pri padni b MIR-a jedi ni on bio i7.abran za spceijalnu
obuku usposla"lja"ja vez' . Pokaz.o mi je bilj ei.nicu punu t7V. adteso i1.
usluge po eijeloj Lalinsko j Ameriei kamo je imao , Iali rajnu posru. D.pa"e,
pokazao rni je rijecnik koji slui i kao rj denje sistema si fala koje je tr"bao
upoHebljav3ri u rajnom pisanj u i u radio· vC'2.Jma 5 Havanom.
Popodne smo primili odgovole iz staba i iz Lime kojima se potvlduje
Amayin slalus u MIR-u i upozotava bko ne smijemo dopustili da on
nestane. MJR jc najvainij a gelilska organiz;!eija u Peruu, pripa<bju Joj
stol,inc Ijudi uvj ci bavanih na Kubi s dobro lazrailenim planovima za
orul_anc pobude.
Slaniea u Limi poslala je popis pil anja na koja tu nobs u razgovoru s
Amayom pO[[3iiri odgovore. On je zaisr3 nervozan, da odgovara u
magnetofon, ali eu usa. j.ti no lome da sve njegove odgovore bilj dim na
vrptu bko ne bismo ovisi li sarno 0 mojim biljdkama. Osim toga na laj
nae.in mogu od njcg. najvi 'e izvu6. Nece biti lako pri vol jeti ga da OSlano
uz nas - on i eli financijsku pomot bko bi svoju i enu i dijele izvukao iz
Perua i u nekoj dIU"oj zemlji pron. sao nol'O prebivaliste. Rebo je da
se u toku obuke na Kubi razoCalao, ali meni se <.ini da je izgubio iivee
sad a kada je dospio go!'O\'o na sarno bojiste.
QUITO
5- travnja 1963.
SluCaj s Pokretom revolli ci onarne Ijeviee cini se da je naveo svakoga
u stabu da skoci na noge. Ne samo slui be za Peru i za Ekvador - i
gr upa za Kubu, pa "ak i Odj el za sovjelsku Rusiju umijclal i su se u
"irav slucaj. KJ O vezu i sluibcnika koji ce adriavali komakt od. brao sam
Jul iana Zambianea," Jueer jc iz ! t.ba stigao i Wade Thorn.. bko bi
i7.bli za prat io slucaj - on je strucnjak za operaeije ubaeiv.nja u kornu­
nisti ckr.:. partije. U rueduvremenu sam svakodncvno snimao razgovore 5
Amayom, a najvaznije S3m l inj eni ee predavao kablogramom stabu i staniei
1I I..irrU. Momak je, cini seJ ZaiSl:l elS[ - sve je provjcreno - i jucer S:l m se,
n'lzad, sporawmio s njime da, nakon povratka 1I Peru, provede jos h ace
vri jcmc sa svojim bivsim prijateljima. Ako me ne vara dojam 0 kablo­
gramu iz Lime, Amaya bi mogao posr3ri njihov prvi vazan agent ub:lccn
u MIR. Sro so mene ti Ce, "(Olio sam se u Quito i li me je citav slul'aj za
menc:: z.3. vrsco.
QUITO
12_ travnja 1963­
Upra,'o je izvjeslaj Mlri ja Cardenns., nascg najboljeg agema
ubJcenog u PCI'. , bliskog, ali ne i inrirnnog, Eeheverrijinog suraJni b.
Cardenas javlj a da je Jose Maria Roura, glavni Eeheverrijiu pomocnik u
Quiru, olputovao u komuni sl icku K inu, gdje bi trebalo da pr imi novae
porreban Eehcverrij inoj grupi da najzad pocne oruz-ne .keije. Echeverria
jc SJ\'je(ovao C;Hdenasu da ROlltU susrcrne u Kolumbiji, u vrij cme koj c Cc
kasnije biti dogQvoreno, bko bi od njeg. primio novae i dokumente.
Roura, kojega mn ogi znaju, oe bi rrebao sam un ositi novae u zemlj u.
U sranici sma razgovarali 0 tome da Ii da izvijesrimo premij era Jaimea
del Hierra iii podselaelara vlade Manueb Cordovu, ali smo najzad, zbog
Sto bolje sigurno"i, odlucili da konrrolu Routina povratb povjelimo
Juanu Sevill i,* minislru finaneija. Kako sam i pretposravlj ao, Sevilla, moj
pannel u golfu, uskolio je 1I slulaj i odledio svog osobnog lajnika Carlosa
Rendona Chiribagu* da na kitoskom aerodrornu pazi na Rourin povralak.
S:1da n:tm preosraj e sarno nada da ce se Rou.ra vrariri izravno u Quito,
bez zadrZ:lvanj a u Kolumbiji, taka da necerno morati stititi Cardennsa.
Ako nekim sl ucajem saznamo da ce Roura sliti u Guayaquil , Sevilla moie
s\'ojega osobnog lajnika posIari da lamo doceka Rouru. U meduvremenu
pokretcm operaeiju za prisluski vanje Rouline knji za rc. Ovih ce dana
blry Matt in,' srrulnj ak za prislusne u.redaje iz pomo':ne jediniee nase
sr:mice u Panami, sri Cj ovama tadi posr3vl janj a opreme.
Osim sro se bavimo Rourinim purovanjem , mocrirno j na Araujov
povrarak. Trenuramo je na Kubi. Moitb ce i 00 don ij eri novae, iake SU
sanse da su i on i Roura bili u rolikoj mjeti nepai ljivi da sa sobom nose
novae mi nimalne. Da bi smo dobili pravodobna obavjeSlenja 0 njegovu
povratku, pozvoo Sam Zambianea da ponovno dode iz Guayaquila u
Quilo kako bi Ja imea jaramilla* predao novom posl edniku, Jorgeu
Anrunu,* vlasniku jednog hotch i najboljem ekva dorskom il' rocu pola.
2.17
2.16
Andinu mam gorovo orkako Slm dos.o. Bio je iU3Zio spremnosr da
pomognc. Izvjclr. je CO primati u horelu, a pred.vO[ ee mi ih u drugom,
vlasnikom kojega je posrao prije nekoliko rjedana. Jedn. od rajni koju
sad. morlmo rijcli ri jest pimnje postoji Ii neb rj clnja veza izmodu Ara­
ujove i Echeverrij ine skupine. Echeverri a je, nlime, nekoliko puta davao
pOVodl d. se pomisli kako je on u dodiTU s Kubanci ma.
Veloskisticki revolvera' kojega je Nob nd i5kuSavJO godi oe
Mcdardo Toco" izvjdrava sada no uobieaj enoj osnovici. Dean mi jt
rekao da ga primim. Tako sam Zambianca post.vio u sliean odnos u
kojcm je bio s Jai meom Jaramillom prije dva mjeseca. Dok ne pronadem
dobrag posrednika za T ora, oelri.vat ccmo veze prcko Zambianca, a raj
je pur. "rio siguran. Najvai nij e idimo jesr da bndemn br1.o i remcljiro
ob. vijclra",ni 0 Velnskovim planovi ma da so vrari pred izbore naredne
godin • . Zaisra je steta sro Toro nij e ni u kakvoj vezi s Araujovom gtupom.
QUITO
I4. rravnja I963­
Kao da se svakim dallom novi val glasina 0 skorom izbi janju geril skih
sukoba i rcrorizma razlijeva zemljom. Dij elom je u rim glasinama sadebna
nasa neprekidna propagandna kampanja kojoj je svrl13 da gbvnu painju
usmjeri na komunizam j caka izazove ozbil jne vladine akcijl: 11:) slamanju
svakog pokusaj. pobuna. No naperosr so djel omice zasniva i na isrinskim
slubjevima, na primjer pljenidbi propagandnog marerijala, sro je biu
uspjeh poli cije i pukovn.ika Luga u Guayaquilu, ce reskom ranj avanju jed­
nog rerori sra prilikom eksplozi je bombe u jednoj od njihovill vjei bi. Za­
brinuri smo hoce Ii ekvado rska polici ja i vojska biti sposobna da so nose s
od.lucll im i sprcmnim gt ril skinl pokrerom.
Ncdnvni je slucaj pojacao naSt: sum.nje. PrcrproSic ,c noti skolski brod
rarne moroari ce vmeao s orocja Gal apagos voze':i grupu sru­
denara koji su ramo bi li na izleru . Obaln. parrola mornarice cebla jc
u rami jedan sve.rcerski brod. Parrola je do skolski brod pripada
komrabandi, pa je orvorila varro. Zacc!a se dvosarna birka i:cmean rih
dviju brodo,," ratnl! mornarice. Najzad je parrola morala z.traii ri pomo':
i:t. Guayaqui la, i rek tada je ccnr3r za veze ra rne mornari ce prekinuo sukob.
Jos je gore u "itnvoj stvari bilo ro u roku dvosarne borbe ni na jednom
brodu nije bilo osrecenja. Ranjen je samo jedan mornar. Dos.v'i u Gu,­
yaquil, neki su studcno isprical i Ciravu pricu 0 kojoj danas gvajab-il­
ske novi nc. Ali nl ornarica suti.
CuYsi jutras sto se zbilo, Dean je zarrai.io da ubrzam provoacnje novih
rehni ckih operacija. Rekao je da ce nas srob razjuriri ako dopustimo do
nas iz.nenade Araujo, Echeverria j ostali, kao 5[0 je to slucaj s geril skim
pokrerima koji vee posroje u Peruu, Venezueli i Guaremali i zbog Cega je
u8
pao Goulart u Braz.ilu. Jedini ohrabrujuCi znak jest s,'e veea sprcmnosr
premij ern i podsekretara vlade da po jaeaj u opeu konrrolu purov.nj. i da
cl ul'usre polici jske akcij c POPU! one koju je bi e izveo pukovnik Lugo_ 1\1c­
dutim del Hie rro i Cordova. zahvaljuj uci Arosemeni, ne mogu poduzimnti
7::tisr:1 svrhovite akcij e.
QUITO
19- travnj a T963­
Jos jedno val no purovanjc nad kojim so va lja zabrinuri - Amonio
Flores Benirez, jedan od Echeverr iji ni h r omornib, orpuron o je donas
n. Kubu_Ne mozemo dokuliti zalro bi Echeverria I'oslao Flores. no Kubu
kndo jc ATUlI jO vee ramo, 0 Roura u Kini. Roura ie, kako rvrdi Carden..,
krenllo no pur bez odobrenjo hvdnog komireta PCE u Guayaquilu. Ako
Pedro Saad ro otkrije., Rouri predsrojc vdike (eSkorc, jer je on Cen­
",Inog komirera peE. II mozda i Echevcrri ji. NeOl a ni ko bc sumnje da
Echevcrri:1. sOJl no napreduje S3 svojom izvanparri jskom org3Jl izaci jom.
Flores je bio toli ko oprezan da 0 5vom purovanjll nikome nij e govorio
no cclelonu, ali je njegova icon izbrbl jal, ro pri jc nekoliko dana. Horesov
rdefon sad. prisluskujemo iz srana do njegova. U sran Se usel io Rod rigo
zaj edno s br3tom Ramirom* i majkom. Nji h so dvoji ca vrlo
dobra brinu 0 prepisivanju ... zgovora. Vczu SOl O uspostavili vrlo lake jer
su relefonske linije proved!! ne u cijeloj zgradi . Rafael Bucheli i njegov
pomot nik spojili su linijc s razvodnom kurijom u prizeml ju zgrade. Dok
je Flores na putu, POkUS3 l cerna ugraditi opremu za OZvll c: cllje Sl ana, iako
nn! srrocnjak nij e bas odll scvljen time sro ce radove moraci izvodiri u
prenapregnurom beronu.
Od.lllcio sam da se korisrim Rodrigom Rivadeneirom u rehni i:ko j ope­
raciji prisluskivanja i promarranj a knjiiare PCE. Larry Martin i ja posravili
SOlO u nedjdj u linije u gornj oj prosrori ji, a Ernesro Davalos' nas je sririo.
])3\'3105 je bie vrlo nervozan, jer je nasrojnik komunist i vel:inu vre­
mena provodi u knjiiari. lako sam ga uvi er"'at) da ('(,ITl O posao ovavljarl
riho, Martin je odlui'io da linij e postavi iza glavne police i ispod nekoliko
polic. na podu . Buka koj u smo pcouzrol ili buscei njihove ohir., srare
valjda sroljcee., bila je rol iko jaka da Davalos malo sro nije dOl-ivi o srcani
napad. Isro sc dogodilo bda smo police posra vljali na njihova prava
mjesr3. Na sn:(u, naslojn ik nlje pok3zao znaka sumnje - barem ne sto
se Daval osa Kakvoca rona vrlo je dobra (Echeverria vodi knjiiaru
dok je Roura u Kini ), iako ponekad buka s ulice prigu; uje razgovor.
Rivaden"ira je unajmi o ured preko pura i odabraa ga bo svoje mjesto
za slusanje. Sjcdi u osravi koju nam je uredio Fred Parker, '" amoncki
graJanin i nas pomocni agem kaji ima tvorni cu namjeSt:l ja u Quinl. Par­
ker je ostavu nacinio rako da se, nakon s[Q nam vise ne buJc trcbala, maze
21
9
imij cti u dijdovi m •. Riv. dencirJ , jedi I:unO i kroz maskiranu stranu oslus­
kuje, sni ma, fotografirn posjcri oce knjibrc i vodi dnevnik.
Im:lO s:t m srecu i un:tjmio ,5[ 3n preko puta toCno iznad Echeverrijina.
To prom:ltr. cko i prislu! no mjcsro un.jmio sam posredsrvom Lu;" Sao­
dovala, glavnog tehni ckog Strutnjaka spcc;j. lne polici je, koji je prihvatio
moju ponudu da u doglodno vri jeme porpuno radi za nas. Sandov"1 je
dao ostavku u policiji i olvorir ce tob07-O fot ogralski studio u tom stanll.
Oao sam mu dovoljno opreme za pocetak - ostatak ce stic; kasnije - pa
co on ,"zviiati i umn01""I; iorogmfi je s filmova koje ce Rindenoi" sni:
mali u knj iia ri. Ci m nam se ukaie prilika, oper cemo pozvat; Larryja Mar­
tina i pOkllS.li Ozvll Cil i Echeverriji n sIan - vj erojarno iz zavi caj nog kluba
Ijudi iz Loje, koji zauzima cijeli kat ispod Echevcrrijina stana.
QUITO
24. travnja 1963
Otkrili smo senzacion.loi slubj koji bi nam mogao donijeri prvi veliki
proboj u nasoj operaciji. A moglo bi se dogodiri da, zahvaljujuci rome
sto se Arosemena umijd3o, cir3va srvar padne. Baza u Guayaquilu prirnila
je pr ije nekoliko dana od jednog svog ubacenog agent a izvijesce da jedna
Kubanka uvjeibava ramosnje clanove URJE. Baza je obav j.srenje proslije­
dila pukovniku Lugu, koji jll je dao uhapsiri. Zove se July da Cordova
barem tako pise u njezinim ispravama. Mogao bi to biti pevi
slubj da Kubanci salju svoje ekipe za uvjeibavanje u larinskoaroericke
zemlje u kojima nemajll diploD1Jtskih misija - sigurno je da jc to pevi
slueaj te vrste u Ekvadoru.
Meautim pllkovnik Lugo izvijestio nas je da je nakon njezina hapsenja
dobio mrcaenje da ne ptovodi siru isrragu. Raspravio sam ru stvar s
premijerom Jaimcom del Hjerrom, kako bih mu ukazao na veliku vainost
toga slueaja jer nam pomaze da orkrijemo dokle se pro, iruje kubansko
mjjeSanje. I'ogotovo da se vidi posroji Ii, osim te zene, jos koji Kubanac r.
da sc ut"rde detalji 0 tome kada je stigla, koga je obueavala, gdje i kop;.
ie obueavala prije dolaska, zatim 0 njezinoj ulozi u obavjdtajnoj sluzhi
Kube, vezarna i s1. Spremnl sma, rekao sam premijeru, cla iz Washingto.na
pozovcmo srruenjaka koji bi mogao pomoc; u isrrazi, ali za koga so nc
smije zoati da je Amerikanac. Sve sto sam i7.vukao iz premiiera bilo je
oklijevanje. Sroga smo za.kliucili da ie Arosemena naredio kako slueaj ne
treba dalje istrazivati . Pri je dva dana guverner provinci je Guayas na.redio
je da se Kubanka protjera iz zemlj e; pokusavamo spaSitl njezi.n slul:aj,
ali U OVOID rrenurku nema za to mnogo prilike.
Krajnja je Ijevica dospjela u situaciju da se dvoumi da Ii da podrii
vladu koja je raskinu.!a s Kuborn. Arosemena sigurno ne obmanjuje
eksrremnu Ijevicu, pa n; ikoga dJugog, koliko se snazno roora boriti za
politicku podr.!ku. Prijc dv, dana 0POZV30 ie privremeni zakon () buJletu,
iz.:lasan u studcnoroe, kojim so zabran jujc da ijedna plat. u vladi bude
ve: . od prcdsjedniko\' e. Svrha je toga zakona bi la da sc ogr. nice vrlo
visoke place i dmge pogodnosti koj c su primali selovi sta novi tih satno­
sralnih vladinih agencija, ali i ncki drugi funkcioneri koji su u vlad; obav­
Ij.li .viSc poslov • . Noki od njih, na primjer, zaradi v. li su dvaput vi se od
Aro,cDlcne - risueu dolor. OCilO je opozvao zakon bko bi ,.ce
privukao svoje pristas. iz liberal ne panije, ali i druge sro su nal li po­
\'cijeaenirna ogranicavanjem prirnanja. Neukusno za olajno siromasllu ba­
nana-republiku, u kojoj vise ud polovice sl.novnistva prima manje od
(00 dolara p;odisnje.
QUITO
1. svibnja 1963'
Slanovir uspieh u slucaju da Cordove. Dne '7. tra vnja deportirana jf
u Meksiko, ali je odbila ulnak u zemlju i vrarila Sf U Guayaquil. Pukov­
nik Lugo ne moie nastaviti istragu dok ne dobi je odobrenje j ,:
SlOga cu citav slu<'aj ponovno iznijeti del Hierru i Manuelu Cordovi.
Warren Dean je sreran.
Gil Saudadc je u ,i ndikalni m oporacijamJ stanovit usr jeh.
ie mj cs.:" sindikal na federacija provincij e Guayes (FE1UG)*
OS[J ovana kao clanica CEOSL umj estO dosadasnje CROCLE. Bilo je to
dugo rIazcllo rj eSenjc, od pocelka, i mozda co se sada okonbti svaae
koje su tol iko dugo omerale CEOSL. Tcta jcvi Al FLO-a, koji su uglavnom
na briti naSih agenata Richard, V.17.queza Di aza i Carios" Vallejo Baeza, i
Jalje J jeluju. Vazquez je nedamo porvrdcn kao sralni organizacij. ki sekre­
tar CEOSL-a, a Matias Ull oa Coppi ano izabran je za srai llog generalnog
seluerara. To gU pus love obavlj ali otbko su u sijccnju iskljuceni st ari
agent i CROCLE.
Oanas su Il a uli cc, u povodu praznika rada, iza!h samo pri padnici
CTE i CEOOC. Umjesto par3d., na koju bi i tako doslo malo
Ijudi, jt ambasador pozvao skuplIlu Ijudi iz CEOSL-a u svoju rezi den­
ciju na primanjc. Za "bavu se pobri nuo Matias Ulloa.
QUITO
II. svibnja 1963.
Zbio se senzaci on.lan dogaJaj koji je pridon.io da se najzad rasvijerle
lIedavna podmeranja bombi . Cio grad iivio ie u uzbuaenju. Nepos redno
poslije ponoei cetvorica rerorista (dvoiica iz URJE) pozv.la su taksi, svla­
110
III
dala i esp,vala vozaea, vczala ga i smjesli la u prtljatnik. Teroristi su kre­
nul i gr.dski m ul icama u kojima Sll zgradc .mbosada razlicilih zemal ja l1a
koie su zgmde namjerovali bacili bombe. Bi ti su dobro naorubni j opskrb­
Ifeni munici jom. No kako ie polieija odnedavno pojocab zaStiru amb..ada,
reroristi su napusrili ide; u 0 bacanju bombi. Pred 7.0 ru se vozae osvi;e­
stio, uspio odvezali konopac kojim je bio vezan i orvoriri prrlja;nik. Toro­
risti su gil ugledali kada je vee bjeiao. Uspio im je umoknuri. Javi o sc
polieij i.
Major Pacifico de los Re)'cs preuzeo je slub j. Tcrorisle je obuzela
panik•. Odvezl i SU se n. kraj grada, odakl. su se na mjeravali spasiti bije­
gom na vulbn SID sc uzdii.e ponad Q uil' . Opca lIzbuna poprocen. va lom
s{[aha si rila se gradom. H3jka jt Irajal. cij eli dan, i rerorisri su nojzad bil i
uhvaeeni . Primal i su vec svoju ul ogu u nedavnim podmelanjima bombi
j U c3ziicirim oruianim pljackama koji ma su 7.3praVO namical i nOvae Z3
gcril skc operaci je. Nojvise ie l.apanj ila izjav. prema kojoj jc nji hov Sef
Jorge Ri badenci ra, voda gbsovite geribkc operacij e kod s. ntODominga.
Drugi jc Claudio Adi ego Francis, Argentin.c koji je zbog obubvani a cia­
novo URJE veo bi o uhapscn 1961. god in• .
Nismo raspoLlgali obavj eStenjimJ 0 toj novoj Ri badenei rinoj Snlpi.
Rekao S3m de los Reyesu da poklls. urvrditi posroji Ii nek. veza izmcdu
njih i Echc\'crrijine skupine.
QUITO
17. svibnja 1963.
Major de los Reyes uhapsio je Franciju, ali Ribadeneira se jos uvij ek
krije. U 1.atvoru su bili Echeverri ja ; njegov glavni pomocnik piranjJ
ind ijanaca, . Ii su oboiica prolestirali i brani li sc da su nevini, p. ih je
de los Reyes oslobodio. Prop.g. ncb roga sill caja je izvanrcdna. Sve novine
objavljuju forograii je naoruianja i ll1unici je. DeaD ieli d. stampa nadu­
gacko iskori sr.va svaki Ologuei slueaj: L.yedrin, da Cordovin, ov.j po·
sl jednji - kao i sadasnja putOvanja Atauja, Roure i Floresa. Arosemenu
sc pOSIO-POtO morn prinuditi da poduzme prolu.kcije.
Moida ie jos prerano rvrdili , ali se da se promjene u polioa vet
nazi ru. Urcd 7.3 iseljavanje u druge zemlje, kojemu ie n. cdll Pablo Mal­
dOllalde, u. kr.lio je danas pasosc desetori ei mladih Ekvadora ca koji su
[rebal i krcnuti n. >skolo,'anje« nJ Kubu. PrethoJno stlm 0 tOme izvijesoo
Maldonalda, ali ovo je prvi put da je poduzeo osue mjere. To bi moglo
rc.pjeli . Sludenti su zatmLili pasose rebv!i da kane u Meksiko (gdje bi
lI redi li da dobi ju vire i nastave purovanje). Protcsti SlI vet uslijcdi li . Vidjet
cemo koliko co del Hierru, Maldon.ldovu prerpostavljenom, trebati da ih
Smlrl .
U2
QUITO
19· svibnja 1963.
Rour. se upeeaof Jutros 1110 n.zv.o J uan Sevilb," minist.r iinancij a,
da me izvijesti bko je Roura srigao n. aerodrom i kako je olkri,'eno da
uza se ima 25000 dolarn u gotovu. Osobni Se\'i llin rajnik Carlos Rendon
bio je n3 aerodromu i pretraiia Rouru. U ovom trenurku Rouru drii
policij. , " novac mu je oduzct. Predloiio sam Sevill i da tom slucaj u pri­
dod. novu dozu senzacianalnosti tako Sto Co ispricati prieu kako jc Roura
nosi o krivorvorene dokumcnrc, kompromilirajuce tekstove i sli ean Pro­
pagandni matcrii.\. Bi t co to velika aiera.
Jorge Gorr. ir." vrat io se priie nekoliko dana u Quito. Znvdio je
obi lazak \"oj nih ga rnizona no jugu i u obalnom s. stanovitim
zakasnjenj em zbog cestin kvarov. n3 vozil u. Nakol1 povrarb u Amb.to
napisat ce opsi ran izvjeStai. Reb o je da vojne komandc u ti m podrucj im.
osjeeaju prili cnu odbojnost prema Atosemcni. Ako i ne u kori sr Reinalda
Varee, vojne vode, kad se jednom organi ziraju, nisla neCc sprijeeiri da
prisile Aros('menu na ost:l vku. Z asad ne vide src bi rrebalo uciniri , jer se
priklanjaju uSlavnih naceb . Varea je jos uvi jek muha unvacena
n, Ijepak, jer je 3(era oko kupovi n. vojne sr,rudii c dovel. vOjsku u smi·
jeS. n poloiaj. Svi a fieiri s koj ima se Gorraire susreo ozbiljno su zabrinuti
ubacivanjem komuni sra u vladu i pripremama ZrI oruzanu ;J kdju, ali morat
ce so dogodiri neSro ios ozbiljnij e a d. bi se oni odlueili na bunu protiv
Arosern cnc. 5tog:l moramQ i nastaviri s pririskom, koristet i se do
krajnjih magll onosti svakim sluCajem b ko bismo ,"splomsavali prop.­
gandu i stvorili prostor za djelovanje nasih agena la politi ckc .kcije. SIC
se Veree ti ce, De.m ,"zmi slja da Ii da mu predl nzi oS!3vku iii nc, moid.
no tai nacin da mu olbI c suradnju uz povoljno financi jsko rjeStnje. Ali
evrste odlukc jos nema.
QUITO
21. svibnja 1963.
Rourin se nala7. i na n3slovnim stfanicam3 novin n - h nrasticno !
ijela zemlja govori samo 0 rome. Sl ul'aj je preureo del H ier ro. Pri hvario
jt prijedl og 0 .kompromitiraj uCim dokumenrima •. izjavi o je no"in.rimo
da su dokumcnli , pronadcni kod Rome, vainiji od novo i d. su u vezi
s nedovnim \"ij rstimn iz SAD-3, premo koj im3 a,e Guevara priprcma pia­
no"e gerilskih akci ja u nekoliko zemalj. J ui ne Amerike, izmcdu osrolih i
u Ekvadoru. Reeeno je i 10 da dokument i sadde i 'Iaj ni pl an« geri lskih
i terorisri ckih akeii. u Ekvadoru.
Del Hierro me notas nozv. o da upita moze Ii nelko u Washingtonu
provjeriri jesu Ii novbnice pronadene kod Rou re krivotvorene, jer da
'_2)
strulnjaci Centralne banke rvrde da su ispravne. Prerpostavljam da on
i njegovi prijatelji i de zadri:ati taj novac, pa sam poslao bblogram stabu
da vide maze Ii Sf sro uciniri .
Za brinut sam tim dei Hierrovim porezom i naCinom na ko;i on, izne­
nada, pokazu je toLiku :?urbu. M07.da ga na to primorav. Sevilla, jer on je
odgovoran za hapsenjc. No del Hierro zasad odbija istragu protiv Ku­
banke Ju.1y da Cordova ReiLs.
QUITO
23· svibnja 1963.
Del Hierro je zabrinut zbog toga 'to stampa i ostali linioci zahrijevaju
da se objave Rourini komptomitirajuCi dokumemi. Takvi dokumenti, na­
raYno, ne postoje, p. Rouri.ni odvjernici sada kreeu u akciju. Bilo kako
bil o, i del Hierro, i Sevilla drie I'ital' slucaj u sre.di sru painje, nagla! . va­
juCi kako je Routin slucaj pri.mjer unosenj. rude ideologije koja 'lel i ovla­
dati zeml jom. Del Hierro se poziva i na slubj ocsctoti ce stud,n.ta kojima
su uskraceni pasosi i na jos jedan primjer krivorvorenja dokumenata za
putovanje n3 Kubu i obubvanje u gerilskom ratovanju. SeviJlin tajnik,
koji je izvrsio h' psenje n 3 aerodromu, izj.vio je juler da Rourini dokll­
Dlenri sadde up ute 0 tome kako da se organizira marksisricka revoiucijJ,
kako valja poticati sukobe meau klasama i kako da se organiziraju bm­
pesinosi i poljoprivredni radni ci.
Del Hierro je juter nareruo da se u Guayaquilu uhapsi t.mosnji do­
pi snik novinske agencije l>NoV3 Kina«, izvj eStaji koje Sll prilikorn pre­
tres. na aerodromu pronadeni u Rourinu d!epu. Dopisnik so I'rije neko­
liko dana vratio iz Evrope. Njegovo purovanjc mora da jt u vezi s
Rourin.im.
Rourioi branilelji stupili su juecr u akciju objavlju juti iziavu koja
ukazll je no njegovu zabrinllt ost moguCim rcperkusi jama od strane Saada
i rukovodsrva PCF. u Guay. quil u. Sro se ri ce nove. koji je kod nj ega
pronadcn, rebo jc da ga jt u London pozvala Gouzi Shudian (medu­
n.rodn. knjizoro II Pekingu), da je putovan je bilo hirno i da je obavlj.:.tlo
bez dozvole PCE. S obzirom ne to da je vlad. nednvno za plijenila mate­
rijal nab.vljen za prodoju u njegovoj knjihri, Roura je rekao kako
25 000 dol.ra dobio d" bi u nekoj tiskati ponovno stampao m. rcrij.1
kojim g. jc opskrbila Gouzi Shudi. n. Jz London. krenuo je u Pek.i ng.
Pocuzio se kako Sll mu z.plijenjene biljeSke 0 njegovim posjctima komu­
nama i drugim mjesti.ma.
Nema sumnje d. ce Routa zapasri u velike neprilike u PCE, mai.da "e
biti i iskljuccn, kao <to se dogodilo i Ribadeneiri. Sto je vazl1ije, nj egoyo
ce hapsel1je i7. 3<.vari jos dublji jaz izmedu Saada i Eehevertijinih gtu!''''
Zai sta iz.vrsna prica za naslovnu srraniclI.
224
QUITO
24. svibnja 1963.
,s dan za Rouru. Dao jc slui benu izj.vu 11 . sudu dodajuCi d. jc 0
nO\'il11 riskarskim posl ovi ma u Pekingu ra zgovorao s nekim Chan KLIng
Venom. No, ae mu je, kako je rekae, no po vr.tku u Bernu ptedao neki
Po I Fo. Provjeri li smo t a nevjcrojarna imena u srabu - Rourina ma lta
7.aista nema gramca.
Bio je tolnO i Rouril1 branitelj prije nego Ito je dr-tavno vijcce (najvise
tij d o koje prima prcdstavke protiv vl "dina ogr, " ieavanja osobnih sloboda)
dbi lo Romin za htjev da ga so oslobodi , . Ii je uzclo u r.zm. tranjc Rourine
opruibe da su Sevi lla i del I-Tierro prckrsi li ust.v. Predstoj i Olll sudenje
zbog .doku menara. i pron.aenog novea. Imama dovoljno vremen. da
izmislimo odgovarajucc dokumenrc koje ce del Hi erro upotrijcbiti pro!'i l'
ROll re, ali prethodno nom valj a jos neSto ul ini t i.
John Bacon, nad lcian 7.3 izvjeSlajc \l nasoj st3ni ei, i ja predlOli li smo
DeanlJ da pri ptcmimo kompromi ranrne dokumcnte proriv Antonija Flo­
res;:]. BenileZ:1 koji ce mu Se podmemuri u trcnutku kada sri gne na aero­
dram. POStoji, naravno, moguc. nos[ da on stigne jz Kolumbije, a mO-lda
dode u Guayaguil, ali Dcanu se pla n $vi dio, pa n:lln je rckao da nasral'imo.
Dokumenr ncb. da bude Fl a rcsov i Echeverrijin iZI' jeSl aj Ku­
bancima 0 statusu njihove (C 0 njihovim pianovim3 za oru­
i anu akciju. Pi scmo ana sro 0 [OJ organ iz:1ciji i'.namo, dodajemo poneSl o
ramo gd je je to potrebno na rcmelju mfor maeija do kojih smobili dosli u
ECWHEA T-operaciji prislu(ki"anja tdefona i na osnovi i7.vjeStaj a Ca rde­
naSa i Vargasa, nasih ponajboljih age,uta ubacenih u Eeheverrijiuu grupu.
Posebno isri cemo (u "'rhu propagande sro ima uslijed.iti ) Floreso\'. uba­
eene agenre u MinistJrst'vu obr:ll1c, armijskoj slui bi veza, predsjecJni ckoj
rjdesnoj gardi j U :l rhi\'ama predsjeJni stva. N::lmj eraV;]lllO spornenuri j
odnose s Araujo vOIll grupom, kao is Gon1. alom Sono Mogranl, za kojega
prcrpostal'ljamo da uvj ezbava jednu orgallizaeiju u rukovanju eksplozi­
vom i oruzjem.
QUITO
26. svibnja 1963.
U roku vikenda bilo je posla preko glave. Bacon i ja svrsil; smo jueer
. Izvjdraj 0 Floresu «. Bacon ga je predao Mikeu Burbanu," kako bi ga
ovaj pri redio u konaenom obli ku na ispravnom spa njolskom jcziku i u
odgovarajucem komuni st' it korn b tgonu. On naj holje poznaj e taj posao,
'er jc vezoi agent Cardenasu i Vargasu. Pit:rnj. nema. Dobili su dokument
koji zaisr:I privlaci pol-ornost i maze donijcti izvanl'edne rezultate.
IJ CIA
225
Bacon je u izvje.!taju dao i apcu analiw ekvadorske politick" pozor­
nice uz OdgOVlr3jucu osudu Saadova rukavoaenja PCE i njezinih . tefor­
rendcncija. Usrvrdio je da je Echeverrijina grupa vee bil a pri·
mila novae ad Kuban.c. i da avaj izvjeStnj parvrduje da su primljena
nOv3 srcdstv • . Datum paccrb sveopee kampanje teroris," bir ce kon.c
srpnia (j cr vee ca'polazemo izvjeSrajima prema kojima CTE namierava
u tom razdoblju pozvati na opCi srrajk). Ciljevi podmetanja bombi i geril­
skih n. pada bir ce stanovi policij skih i vojnih oficira re vaini objekti kao
sto su vodovodi, relefonske i c1oktri':ne cenrrale.
Burbano je vrario izv je.!taj. Jutros sam g3 prepisao; ptlnih per Sl conic•.
Dem je navratia tl ured. Dogovorili SolO sc da ie bolje da raj izvjclt. j
podmetlle mini star financija Juan Sevilla nego da to u':ini premijer Jaime
del H ierro. POS30 sam do Sevill e; odmah je prihvatio ideju i rebo da cc
za uj zadata k uzeri Carl osa Rendona, isrog onog svag tajnib (carin­
skog inspckta ral koji je pretcozi vao Rouru . Ytativsi sc u amb.sadu, za­
rekao sam Deana kako sc igra popur djerera. Bio jl,; otisao u " F:1voriru,(
da kupi pasru za , ube. Urrosio je rei sa," da istisne sadriai i oei"i rubu.
Smotao je srranice izVjeSttlj3, svom snagom cipelom na njih da smotak
bude sro ranji i utisnuo ga u rubu. Urucio sam rubu Sevi lli koii te je
sutIa predati Rendonu da je ovaj pokusa podmernuti, ako budc maguee.
Rendon neee naruStati aerodtom sve dok Flotes ne seigne. Ako se dogodi
da doplltuje iz Kolumbije iii u Guayaquil, vee naCi nacina da po·
srignemo cilj. Na ovaj iIi onaj nacin, reakcija nipos[o neee izosr3ri.
QUITO
29. svibnja 1963­
Ju':cr nova scnZ:1cija. Araujo se vrario s Kube. Lose sma ut inili sro
nismo i za nj priprcmili kak3v dokumenr) ali on je ipak uCinio [OeIlO ono
sro sma priielj kivali_ Sevillini catinici, koje smo obavijestili 0 Araujo""
dolasku, poku!ali su ga prcrrai iti, ali je Araujo izazvao takav sbndal, p3
su ga "dveti u sredisnji imigracioni uted. !mao je uza so sarnO ccerd".r
i jedan dol, r i kasnij e je osloboden - ali je na aerodromu iz svega gins.
vikao kaka cc u Ekvadoru uskoro doCi do cevolucije. Jureo;nje novine
hirro , u reagiral e objavlj ujuCi njegovc rijcti .
J osrali ptopngandlli potezi slijcdc jedan za dcugim. Dr1.nvllo vij"':c,
kojc sc sa...;; ralo r.ldi ROlJrina slucaja, rakodcr je osvanulo na prvi m strn·
ni eam3. Objavlj cnc su, u sklopu abcazlozcnj a akcijc sro ju jt Yij etc bilo
podu.e1o protiv Route, osudc komunizma i Kube. Slui'aj Guill ermo La­
yedre, koji je izgubio obje cuke obui' avaj uCi clanove URJE. u pr3vlj enj u
bombi, c1osao je prcd sud. Posljednja komcdija Jotge Rib.deneire ios
uvi jek priviaci painj u. Meautim nismo uspjeli pokrenuri iStragu prori,'
Kubanke.
2>6
QUITO
31. svibnja 1963.
Pevi J>okus. j da prisluskujemo Echeverriju .avriso je gotova katastro­
falno. Strucnjaci ?a uredaj e Larry Martin i nj ego\" pomoenik
\Tatili su se iL Pan.me. !".,dia sam plan asignmnja i pokri van ja. Gil
Sauda cle posl.o je iz Lojc jednog od svojih agena ra koji djcluje u ramos­
ojim aktivnasti m. btol ickih srudcnara, Cristobal a Mogravej a, " icdinog
agenta kaji lako mozc unnjmiti prostorij e <' Ianov. ZJVic3jnog kluba toga
grada ulUzimaj u kat ispod Echevccri jino stana. I. Guay.quila sam
dovco Juli ana Zambianca do bude voda cki p" i cia Mogroveja uJ'uri bko
ce /las 7.a1ritiri. Luis Sandoval i ja bili smo nJ promatratko-prisll1snOOl
mjcsru preko pura1 osrajuti cijelo vrijclUC U vezi S.1 Zambi:mcom UI pamoL..
voki-rakij a. Posrcdstvom Pepca Molesrine* uredia sam da na. u bli7i ni
eekaj u dva v02i la u sl ueaj u bijcga.
Mogroveio je vee bio unajmio cij di klub za dan1lsnjc popodne (peta k) ,
a rllol.emo pro,rorije "najmiti i prcko vikend3, ukoli ko njegovi ' posl ovni
razgovori . sa srr.ncima bud u iziski"ali dodarne razgovore. 12 ranijih pre.
rralivanja zoali smo koju sobu Eche,'crr ia upotrebljJ va bo radnu, I'a sma
odabrali odgovatajucu tocku odakle valja busiti zid.
Ekipa je usia u klub jutros oko deser sati. Martin i njos ov pomocnik
poceli su raditi tiho da ne bi u,.hunili Echcverriju i njegovu Zenu, koji Sl1
ul " ili i iLl".ili iz radne sob•. Oko cetiri sat a popodnc u kl ub je uletio
l1 pra
v
itelj u drustvu nakindurenih dama, kojima je zcl io pokazati pro­
st ori je. Mogrovejo je posvjedovao !lovor.':i knko mu jc bio obee.n potpuni
mir. No bleo su upravitclj i njegovc go see bili uMrajni, Zambianco se
mocaO uOlij cSJ ri j oncmoguciri im da udu u pros[Qriju u kojoj !>Il}O r:1dili .
Dogad. j je izazvao davoljna ,umnje u upravitelja, a isto roliko panikc
u 1"logcoveja, da bismobili svjesni bko za sada valja prekinuti tu ope­
cadju. Porutio Sam Zambiancu da kale telmicarim3 neb zoccpe n rpe
r l.sricl1otn smjesom i preboje ih. T rcbalo im je za ro samo nekaliko
Ilenutakn. Ekipa je ubrw napustila zgradu.
Zasad adustajcmo od toga pokusaja. N.51ojat eu pronaei Jrugi natin
pristupn u klub. Lose smo odabrnli kad smo se odlucili z. Mogrovcja.
No necemo na ru mogll cnos[ zaboraviti, jcr je Echcvcrri :l., kare
rr ekaliko puta navi jesri o da jest u nekoj VeLi s Kubom - moid. , valja
prerpoSt.viti, uz pomoc nevidlj ivih pisama i radia-vezom. Stcucnj.k 7'
fotografi ju iz Parllme, koji jc neda"no bio o,.dje. rebo n3m jc J. Od;el
rchni l:ki h , Iui bi posjeduje vdike lece koje se mogu upotrchlja,·at i 7' <ni­
manje . kn,. zavjesu «. Echover ri . ponebd radi 1. 3 stolom i'pred prowr•.
Snim.juc i rn ozemo dobiti fotogrofije dokumennt.1 s kojih ' " dade proci tari
u ni im. piSe. To bi mogao bit i jed3n od n.an, d. cimmo njegavo
dopisivanj c.
·s·
227
QUITO
2. lipnja 1963.
I Flores je zagriza o. Jos jedna vel ika ,fero. Juan Sevilla i ja igrali sma
jutros gol f, b da nam je pritrb o skuplj ac lopri pozivajuti ga n, reldon.
Po-Lurili smo u prostorije kluba, prilirno sigumi da na s 2 0VC Carlos
Rendon, nj egov osobni rajnik, da nam javi kako je Flores sri gao i da je tuba
podmetnura. Kasno popoelne Sevilla mi jc relefonirao. Po!ao sam nj ego'l oj
kuCi . Objasnio mi je da je Rendon vidio Floresa u rrenurku doloska i da
Illll jc uspio podrnetnuri rubu u rukav. Tuba je ispab u rrenurku kad. je
konrro!irao Fl orcsovu prrij ngu, "pronasao ju je_ i razgledari. Najzad
je otvorio rubu i pranaho shiveni ioevj eSr. j.
aj edno 5 Floresorn st igao je jos jedan dobro poznari kOJnunisr, Hugo
Noboa. U "jnom dicpu nosio ic I400 dolara gorovine. Taj je novae,
znjed no s propagandnim marerii. lom i granlOfonskim ploe.rna s rcvolu·
cionarnirn pjc..c; mama zaplijenjen, kao i Flort:so v iZVjeS[3j . 1 Flores, i Noboa
uhapk ni Sll i odvcdeni u poli cijski ured za sigll toost radi ispitivanja.
Sada to "alja prikazari javnosli.
QUITO
3· 1i pnja 1963.
Ovaj pur mora[ cerna se izborirj za odjek u javnosri. U dan:1snjim sc
novinama po javila rek krarka vijest 0 hapknju Floresa i Noboe. Od sve­
ukupnog .• Izvjestaja 0 Floresu. za bilj eieno je sarno to dol jc u nj egovu
kovce.Zicu pronadcn mikrofilm. Prema roj vijesri, Flores je reb o da mu je.
ako je i pranaden kakav mikrofilm, podmerntlt iIi u San .luanu (Puerro
Ricu ), r.dje se nalazi o tranzirno, iii ovdJc u QuirLl.
Provjcrio sam to kod Juana Seville. Rekao mi je da ce Arosemona po·
kUSori cijcli slueaj, ukljucujuci i kri vorvorcne Jokumenrc., ski nuri s doe\"­
nog reda. To i jest razlog, kako rvrdi Sevilla, sro jc Flores jos uvijek pod
paskom policijskog urcd. za sigurnosr, umjesro da ga preLlzme odid z.
isrrage koji vodi major Pacifico de los Re)'es. Rekao mi je da je kljLl':
Cirave stvari u mkama premijera Jaime. del Hierra re da bih premijew,
aka ga poznajem, tn.: hao ukazati na val.nOSt koju valja rrid::ni Floresu i
dokumenrima. (Ni Sevilla, ni del Hi erro ne znaju da ud.r h,·am odnose
s obojicom.)
Gorovo cijelo popodne pokusavao sam reldoni r. ri del Hierru iii Ma­
nuelu Cordovi,' podsekreraru vlade. Nema smisb da me na ovaj nacin
izbjegavaju. Dean Ce se sigu.rno razcsrili zbog toga sro su izvjt:stJ.ji iloStil li.
QUITO
4. lipnja 1963.
S,da nem. nikakve suomje da je Arosemena pokubo prikr iti
cijeli slub j i lastititi Floresa, ali mi ulai emo sve napote da on izgubi igrtJ.
Sevilla jc zaprijetio oSt3\'kom , ko se slucaj a glasine 0 novoj
krili b bineta juter su bile toliko snazllc da je generalni sekreulr admini­
s[c3cije donas morao javno demanrir3ri posrojanje krize.
Del Hierro me konacno dOllas nazvao. Prilikom susreta u Cordovinoj
kUGj predao mi jc »JzvjeStaj 0 i za[ra z.io da provjerim je li istinir)
jet da je st"at izuzetoo ozbiljna. Nisam bio kadar baciti ni pogleda na nj
i lltvrdiri je Ii isrinir, sroga sam ga ponio sa scborn U sranicu. Kada sam
" tome guvorio Deanu, spopao ga jc bijes. Skakao je (Y..> sobi i naj zad
rekao da se izvje.sraj mora objaviri. Z:lisra je Ijut n. del Hierra, za kojega
misli da cijelu stvar zavlaci lato da liberaJnu parriju postcdi neprilika.
Jer dokumenr jc zaista opasan za vladu , iako mu je osnovna namjera
usmjerena prariv Echcverrijine skupine.
Dobar je znak lO sro je Flores iz nadldnosti ureda za sigurnosr predan
policiji, znaci da slucajem sada upravlja del Hierro. Flores je u svojoj
izjavi rekao s:l mo to da jc bio n. c"rrdeser perodnevlloID putovanju po
Evropi u svojsrvu novinara (pi se za Ijevicarski rjednik »La Manana.), ne
sporninj uCi uopce purovanjc na Kubu.
QUITO

1i
pnja 1963.
Nema makova da ce se Deanov eksplozivan temper ament smltltJ.
Jutras je zlhrijevao da mu dadcm bmj privatnog teldona Jaimca del
Hjerta Ll minisr.rstvu. Nazvao je del Hie.rra i Ijuriro mu rekao da je
dokumenr, naravno, autenrj lan i da (Q svaki Ekvadorec mora prociral i.
Dean je bio roliko oprezan da u vri jeme tOga razgovora ukljuti i .voj
dikt.fon za slueaj da se del Hierro poruii ambasadoru.
Prcdl07io sam Deanu da jedan primjerak dokumenra predam Jorgeu
Riv. denei ri Arauju, braru Rodriga Ri v.denc; re - prepisivaca koj; pri ­
s.luskuje Florcsov teldon. Jorge vee dugo sudjeluje u radu rajne riskare
zajedno sa svojem bracom, a i suradnik ie lisra .EI Comercio', vodeccg
dnevnika u Quiru. Ne obicavamo nas propagandn; marerij.1 plasi r."
Jorgeovim posredsrvom, ali Dean se slo2.io da je to najbrii natin da naci­
nimo priti sak na del H ierr. da objavi izvorni dokumenr. Kasnije sam ko­
piju dokumcnra predao Rodrigu, a ovaj ju je uruCio Jorgeu. koji tc je poka­
zari svoji m ured ni cima. Tn bi moglo dovesri do raskida mojih odnosa s del
Hierrom i Cordovom, ali Dean u je to svcjcdno - on misli da Aroeemena
i liberali ionako ne mogu jos dugo odolijevari.
228 21.9
QUITO
6. lipnj a 1963.
Nas komplot protiv del Hierra zaista se posreti o. Jutros oko deset
sari n:nx:lO me Cordova iz prijemne sobe u ambasadi . Cim sam
pI) " r " me do automobila u kojem je lekao del Hi erro. Rebo mi je da
mora himo dobiri n;ltT:lg Jokumem 0 Florc:-.u, jef da se srampa na neki
nacin dokopala jednog primjerka i da mu ne pteostaje drugo nego da u
roku dana objavi izYoran reksr. Pozurio sam da mu donesem dokumenr i
11 prolazu na brzinu ispricao Deanu kako se S[var razvija. SkoCio je u zrak
od rodost i. Nazvao sam Rodriga Rivadeneiru da upozori brata Jorgea
kako ce "Iada n toku dana objcviti dokumenr. Moida se tek" nece po­
jJ \'iri u vecernjim izdanjima, ali cijeli grad vee zuji 0 rome.
Drial' no vij de danas jc sluzbeno odbilo Rourine optuzbe proti v del
Hierr a i Seville, sto se i olekivalo. Roura ce zadugo jos biti na ledu, a i
Floresovc sanse da se izvuCe svedene su na ni sticu. U surrasniim ce se
novinama obiaviti slu1.ben. Sevillina izjav. pred DrZavnim vij eccm - pbtili
sma ci jcl ll u novinama. lzjava SJdri.i 0 broju rlanova i
regrut iranj u novih clanova PCE, sta " rn Sevill i bio dao kako bi imao Sro
bol je :1rgumenre.
Ma ri o Carti enas i Luis Va rgas javljaju da je tim udarcem Echeverria
psi hicki unisr"n. Iloji se da ce najptijt Rourino, a sad a i Floresol'o, hap­
knjc dovesti i do nicgova politi ckog kra ja . Soad i rukovodstvo moZda ec
ga <'o k iskljucit i iz PCE. Skril'a se. Agenti pokuh vaju otkriti njcgovo
skrovisrc.
QUITO
7·lipnja 1963.
Dokument je naiz. d objavljen. Odjck je golem. Ni sta niie izosta lo:
Saad i gvajakvilsko rukovodstvo PeE. opisoni su b o »stari birokrati zado­
jeni bu...zoaski m na[[uhama, vjerni liniii Moshe i djeluju bo koenic.
revolucijcfi . Tokoder: (Echcverrijina grupa) sma vjerni iskusrvima.
kubanskc rcvolucije i neophodnosti da se priprema oruzani otpor. « Za
Arauj a se rvrdi dn vodi priJiean broj uvj eibanih i naorub nih ekjp., a
Ri badenciri 1l 3 grupa opisuje se kao upotrebljil" za »nas. " cilicve. Spo­
mcnuti su i svi vladini urcdi u je Flo res im;]o svojc veze -
cuju': i i prcdsjednicku palaeu - a kao dan pocetb opcracija (terorizma
u grada\' ima i geri i£kih akcija u seoskim sredinama) oznacen je konac
srpnj.o., S[ D odgo\'ara »nasimOi pozivima da CTE u to vrijc:me povede opCi
Straik.
Kao d. taj dokumcnt ni i. sam po scbi dovoli.n, <i srom slueajnosCu
CTE jc jueer na opei stroik, zakazan za konac srpni •. Nasi su nas
21 0
agenti vee ranije bili obavijesrili da ce taj poziv bd-l.d biti upucen, stoga
smo ga i spomenuli u dokumenru 0 F1oresu. Stampa jc vijest n tome doni­
jda LIZ dokument 0 FloreslJ kao porvtd u da je a vaj pos ljednji - istinir.
Povrh svega, jutros je objavljena i Sevillin. izj av. prcd Dri3\' ni m vijecem.
QUITO
15. lipnja 1963.
Jo! nckol iko povoljnih vij esri. Nai prije, upravo sam drugi put unapri­
jeden otkako sam u Quitu. Sada Sam GS-II, jc otprilike ravno kape­
tanskom cinu u vojsci. Druga, izvijd ren sam 0 prcmjeStJju u Montevideo,
11 Urugvaju, kame CU oriCi porkraj godill e - smradan me 0 tome pismom
nesluibeno izvijestio i Noland. Ilio sam zmtJ, io da me premjesle na
dui nost s<fa baze u Guayaquilu kado se to mj csto isprazni, ali je i vi jcst
o duf flOSti u Montevideu vrlo dobra ier cu opet bi ti na obali. Vee SU mi
dojadilc a ve planine. O,im toga Nola nd b it da je Montc-v ideo grad u
kojem jt cl ivno :ti"jni i d:J se l aInO odvij aj u z;'J ni mi jive opcraci je.
Susret i Zambianca i Med.rda Tor:!,' velaskistickog revolverasa, bili
$U plodni, ali Dean ie nezadovolj.n. Zti i pravodobne podarke 0 Vcl asko­
\'im pbnovima da se vrati 0 3 i7. bore narcdne godine. Posredsf"\'om Zam­
bi anca priprern io sam plan da poh lj emo Tora u Il uell o. Aires, tabeie na
Itjeccnie jedne teske povrede, koja co narednih nekoli ko godina 2.luijev.l i
poscbnu njegu. Toro ce sc lije"iti z.pravo u Montevideu, :tI i ce biti u
dodiru s VclJ>com u Buenos Airesu i truditi se do bude l to bl ize lim nj.
Nad. fTIo se da ce Velasco uzeti Tora 7. 3 svog po\"jerljivog covjekn, moida
z.a tajnika ii i sur.Jni ka - to neee biti tclke, jer je Toro s clvije strojnice
preko nuncna bio uz Vel asca koda ie ovaj napu:. 'tao predsjednicku
Ob3Vijest io sam 0 stan icu u Bue.nos AircslI, Il acinio pll.'11 prcma
kojem ce posrupari jedan od njihovih shd.bcnika i post.nvio zahri ev da Sf
Toro nacl e na po;>i su za poli grafiranje kado dodu ispilivaCi . Vj crujcmo da
ec Toro ubrzo ::, rcditi svoje srvari i da ce maCi porkraj mjcseca otpmovari.
Vikcnd CU provesti u Guayaquilu, od toga jed. n dan na plai i - a
"atim kreeem u Montu i Portoviejo, dva naj l' ainija groda provinc.ije Ma­
nabi, koja leii sjeverno od provincije Guayas. U POrtovi ej u cu upoznati
Jul ia.na Zambianc:1 5 Frederi com Gortairom, J! brarom Jorgea Cortai ra,
armijskim potpukovnikom i komandantom vojnih jedinica te provincije.
S obzirom na to da je Manabi po<ebno siromasna provincija, Oak i u
usporedbi s eh.ldotskim standardima, akti l' nosri komu.nista posljednjih
su godina znacajno porasle. ZambianC(i jc 1I roj prov inciji vee il.'ICO neko­
liko opcracija, ukliucujuCi i podrsku dobro POZIlOtO fTI antikomnnistii'kom
sveceniku. Za svojih c(!.·a ih purov:L11j.1 1I taj kraj moci ce rukovoditi kon­
rakrim i.l $ GQrt airom. P(ve n;zc vee je proslog miescca bio USPOSf 3V io
2.3 1
Jorge Gortaire, laka da Co se nava operacija ad"ijari bel pOleSkoea. Svrho
je da izvj e.!laje 0 akrivnaslima kamunis", u Manabiju prosljedujcmo pal­
pukovniku Gortairu koji, kako rvrdi njegov brat, nece oklijev3ri da
uzima ostre i hime akcij e bez palilickih ogr.nicenj. kojima je Oeslo izl o'.cn
pukovnik Lugo u Guayaqwlu.
W'lllen Dean uskora odl azi na (iii osmoljedni) odmor "ut;.
Lok za Gila S.udadca. Uobicaj cno je da .nmjcnik u odsutnasti !eb
obavlja sve duznosd §efa sranicc. No S obzirom na sadasnju napctosr j nc­
stabilnost situacije, Dean je zatr37.io da slab posalje nekoga da SO pri"r•.
meno zamijeni. Bil ce to Dave McLean, 1f specijalni pomocnik pukovnika
IGnga,* sefa odjela koji je, iznenaouje, uspio preiivjeli kadrovske pro­
mj ene su uslijedile nakon invazije na Kubu. Za bora"ka u srubu Dcan
ce zarraziri da se orvore jos dva mjesra za slufbenike koji ee, U okvirll
radiri na odrcdenim slucajeviroa.
QUITO
22. lipnjll 1963.
Un ulal vlade rasplamsava se su kob i7meou fra keija Sto se opredjeljuju
za razlicire pravice akcije proriv sve sn:tinijt! n::tperosri i srrah3 od i1.bij anja
neposrednih sukoba. Minislar financija Juan Sevilla predvodi pristak
os"e linije, dok je premijer Jai me del Hierro negdje u sredini, pokusn­
vajuti mancvrirari n3 raj oatin da liberali osranu u vladi i zadrie svoje
s.d.snje pozicije. Arosemen. predvodi golubovc koji odbijaju da pli 7.;)aju
opasnosl i Ijevieare koji pril.cljkuju slom moci tradicionalnih panij • .
SlOg.) i suradnja koju ocekujclDo od del Hi trr. na planu sigumosti Uno
dvjjc med.:dje.
D;'1nas je, ua pr;mjer, vlada objavila ograni ccnja pUlovanja
na Kubu, koji sam naslojao progur"i jos od prosle godine. Od sada SU
putov.nja Ekvadoraca na Kubu praklicki zabranjena. No svim cc pasosi ma
51.jari fIg _Ne vri jedi za plllOvonje na Ku bu«. Program je djel o Pablo Mal­
donalda, koji mi je nedaVDO reb o da co bili vrlo te.! ko dobili prist3J1ak
za tako drasti cnu mjeru. S druge strane del Hierro jos uvij ek izbjcgova da
mi odobri pristup Kubanki koja je obavljala obuku u Guayaqwlu ­
posl.1i su je u Tulean, gOlovO i1.olir. ni grad, i smjestili jt [ako da maze
»pobjeCi . i lako se uokopali Kolumbije.
Pri je d"a dana nelci je (eJevizijski komcmaror, anrikomunisr, jed\':\
wnakao smrti kada je bomb. raznijela nj egov automobi!. Pol ieija pukov·
nib Lug. jucer je no oSllo\'i obavijesti jcdnog agenta naSc baze prodrl.
u rvornicu i skl.disle bombi u izoliranoj kuCi Antonija Chansa, mi litallt­
nog pripadnib jedno frakci je URJE. Chongova i eno, njihova dva Sill. i
jed.n Spanjobe, slrlll:nj.k za bombe i nj ego,. pomocnik, uhapseni suo
Dali su sCllzacionainc medu koji ma i onu da ih je obut avao jed. n
23'
Kuball ac. (N3 Kubi nije bio od 1940. godlnc. ali je laj podatak u propa­
gandnom mareri jolu ispu' len.)
U mcouvremenu naslojimo da srcdstva obovje.!lovonj n i dalje podgri,
j<l,,:tju sve slucajcve, stare i nove, a st:lI1ice U susjednim zeml jama u tome
nom POlno?u. Koko koii slucaj izbijc, oba\' je.!tavamo Ca13cas, Bogolu,
Limu, Rio de Janeiro, Santiago i druge stanice ••Ijue; im hi tno iueskc
obj'l\!ljcnih materijal:i. Talllosnje sranice priprcmaju uvodnikc 0 kornuni­
sritkoj opa . .:posri u Ekvacloru i salju nam izreske 0 rome. Na wj osnovi
mi opec priprem3mc komemare koji sadrLe podarke 0 rome kako se izvana
gleda na siruaciju u Ekvadoru.
Dean ie ul" llio posl jcdnji napor prije odl aska na odmor da u slueoju
Reinalda Varee spasi SlO se spasili dade. Reb o mu je da odd i govore 0
svim neda'"nim sluc3je
v
ima i da upozori n:l pJanove komunista 0 poduzi­
manjll akci ia i posr avljanju bombi. je Varea Odriao je govor
na ?asjedanj u industrijske komore, opruf uju6 komuni zom da je ra k koji
zeJi unisriri n:1cionJini fivor. Nade da bi on nasl ijedio Arosemenu
su no ik.\da. Pri jc crj d:ma vrhovni jc sud pOl:eo saslus::lV3ti opruinicu
protiv rei oM>be optuzene da su sudjelova!c u aferi 0; kupoyinom o;caeog
Na srecu, V:lfea nije medu njima .
QUITO
25· lipnja 1963.
Dan.s je pukla jos jedno scoz.cija: ovoj pUl bez nak pomo6i . Slucaj
je poceo jutros kad3 je jcdon pri p3dnik padobranske jedinice Lenina
Torrcsa, koji je jos uvijck u zall' oru otkako k godine olkriveno
do je njegova jedinica pomo!;I, gcrilcima koj e jo uhopsil. da umaknu,
pobjegao i udru7. io se s trojicom kako bi ordi DC-4 kompanij e Arca Airli.
nes, 1'to jt odavdc IClio u Guayaquil. Imali su plan da Iere iznad Quirn
bocnjuCi I.lke s poz..i vom Ij udim. da so okupc ispred prcdsjedni cke paloCe
i zahlijcvaju oslobadal1je Torresa i pripadni ka njegove jedinicc. Dok
a"i on budc u zraku, clano"i URJE treb3l i su izvesti seriju cksplozi ja bombi
i zlhlijc"nri osl oballanje Fl oresa. Noboc i Route, bo i Torreso" ih p.do­
br3Jl oca. Avion bi tada sl erio, pri hv3tio osl obodene i odlelio na Kubu.
Torresov eovjek koji je imao izvesti raj plan pobjcgao jc dok jc u
pratnji za rvorskog bio no kratko iz 20rvora zbog jedne
him. obileljske Sl\·ari. No euvat, kojeg. je zalvorenik svladao, svezao i
zacepio nlU usrs, uspio se oslobod irj i izvi iesriti 0 piani canoj ormid 0
kojoj js bio euo. Pacifico de los Rcyes, ' isrrai.nog kri minalistickog
odjcla u QUi lLl, posl o\' io je nekoli ko svojih Ij udi no oerodromu. Kada su
celvorica ormi".1l3 sri gla, poli oa jci su ill ul13psi li. Kod nji h je pron.deno
orui je, bombc, boca S:l Sll zavccm, voki·toki 3par:l ri) TNT _ i, nar:lYno,
leci. N.kol1 hapsenj. izj.vili su da su Arau jo i Ribadencira lakooer umije­
233
u priprcmu plona, ali ro bi mogla biri i mala provokacija koju je
izveo de [os Reyes. Cijel a epizoda mora da je dobro prikazana iii I11D1Ja
cak syjesno ubacena.
Veee rnji iis[ovi danose 0 rome izvjeSraje na naslovnim stranicama. Jos
jedan val soka prosao je zem[jom. To je prva planirana po[iri cka orrnica
aviona.
QUITO
27. Lipoja 1963.
Danas je uspj eSniji dan za propagandno djelovanje nego mnogi dr ugi,
jer pokazuje kako napredu je nasa pojac. n. kamp. nja kojoj je s\'tho d.
porasrc zabrinutosr zbog komunizma. Na prvoj srran.i ci »El Comercijatt
tome su posvecena ccriri Cl anka. U glavnome je naslovu izvjeSraj 0 jueeras·
njoj konfe rcnciji za st ampu Reina[da na kojoj je opruiio komu·
ni z.am da zcmlju organizi r:mom subverzijom, ukl jucujuCj rero­
ri1.3m i mas3kr. Za Kubu jc lls(Vrdi o da je, uz pomoc Rusije i Kine,
iansrc terora komuni sra u Ame rici, dodajuci da ce se na zasjedanju kon­
gresa u kolovo." Jonijeri poseban zakon proriv reroriw 13. M oida ce
komuniza m bili sravljen izvan zakona. Drugi cbn.k izv jeS(3Va 0 konferen­
("ij i UI stampu Jaime. del Hierro, na kojoj je obebo da ce uni sriti svaki
Lenlar komunist ic kog (erora \I umlji. U trecem C1a nku opisuje se nnpad
koji su izvcl i policajci pukovnib Luga u Guayaquilu, kao i orkri cc jos
jed ne rvornice ho:nbi, u kojoj jc pronadeno I50 granara. Opisuje se i
sasranak koji su prije dva dana oddali pukovnik Lugo, Manuel
ordova, gencr31 drL1vne policije i guverncr prQvinc.i je GU.1YdS. Cetvrti
cboak sadri.; n. jnovije informacij e 0 ne. uspjeloj ormici " v;on3. U perom
clanku S oas}O\1ne strani ce govorj sc, da se ne z.abocavi, poncl:ro i 0 aferi
oko kupovine neu porrcbljivog oruzja i opremc. Osim raga u jedna m Ll vad­
niku po'Ziva se 11 3 uzbunu zbog noo!l\'nih slucajevn rcrorizma, a u dc ugom
su dobrc zelj e nekoticini kub' l15kih ilbjcglica koji $U nedavno osnovali
diverzantsku !>ruru no Ku bi.
QUITO
28. lipoja I963.
U jul'craSn jim .kcij ama gvajakvilska je policija, kojom zopovij cda pu­
kovnik Lugo, pron.S!. jos 300 bombi. Broj uh Jpscnih rerorisra sada se
povctao n:l devetnaesr.
U ca" mi ni.un fi nal1cija Juana Seville" indusrrijsb komora i udruie­
nja rrgovine i proi zvadaea rekstila juter su p riredil i banker. Osudujuci ko­
234
muni z,m, Se"i1h je rebo: . Zeml,. proiivljava dubokll morainu krizu.
Obeshrabrujuce ie prose!.ri vladi ni m uredi ma i vidj eri koliko su moraine
vrednore ni ska pale. Moramo ih posro-pow oper uzclignuri «. Prod. ", mu
je povelja n3. koii u znak zahval nosti za njegovu ,)jasnu demokrar.s ku po­
ziciju u obrani slobodnih i ideologije Z apada u naSoj zemlji «.
Srampa i dalj c pi!;e 0 Rourinu slub ju i 0 pokusaJu ormi ce aviona.
Obavljeno je da Ce srrucnjaci ispirari jesu Ii novc. nice pronadene kod Ro­
ure krivorl" orenc iii a isu. Z"ka! nj ela formal nos!. vet sam bio rebo Jaimeu
del Hi erru d. Min i,car, rvo fina ncij a u Washingtonu odbija izdari lal.nu
porvrdu 0 romo knko je ameri cka v:ll uta krivorvor ena.
QUITO
5. srpnja 1963.
bnac dosadaSll ji h SluCaICVl, posebno Rourinog i Floresovog., fezul·
riraa je upr:lvo onim smo 1..eJ jeli. N3 izv:;mrcdnom sasranku Cenrrninog
kormtcra pe E cijeli jc Komi rct prOViJ1Cij e Pichin(: ha no <'el u s Echverrij om
smijenjcn, Rour. iskljuccn iz plrti jc, a Echeverr ia suspendir. n. Jed. n od
Echcverr ijinih pomocni kn, Ja ime Calor"., vet je obj"vio (,Ia" ak kojim na·
vjeUuj e da izn rajni odkrivcnih u dokumcnru pronadenom u Fl oresa i i1.:1
Routina hapsenj" stoji moz"a gener.lni sekrerar PCE Pedro Saad. Jet tako
povjerl ji,·c informacij e mogu doti samo od clanava parti je na naj "isi m

Kampanjc I,oje smo podll7.i muli u prorekla rri mjescc. danijele su i
druge rczuJrarc. VeCi na nasi h agenata poliri cke .kcije, posebno demi l'ara
Sto djeluj u II ohi,·u projekr. ECACTOR, izvjdravaju da s ob7.itol11 n3 tc­
zinu situacijc postoji veta skl onost vojnim pO(eZill13 ncgo poduzimanju
koraka proti v Aros. mene od ' trnne kongres • . Na juter.snjcm primanju,
'to ga je priredio naJ 3mb.sador, pojedi lli su poliricari iU.1Zili iznenodenje
Cinjenicom da su pripreme komunisra toliko uznapredovalc. Povrh roga
eini sc da jc $var ko , abri nur izgledi ma da se Vel asco vr.ri i mogucnoscu
da on ponovno pohijedi. Neki kongrcsa smntmju da treba orvoriti
posrupak prori v predsj ednika, ali mnogi shvaeaju da je prednosr n, Arose­
meninoj strani, moida i 7.bog njego,, " patron. r. nad sbbi m i podijei j<:nim
kongresorn.
QUITO
8. srpnja 1963.
Rafael Echeverrij a jos se uvijck skri\'3 i Sllmo povrcmeno sUHece nase
agenre. Da bi,ma izbli za prom. trali njegovc aktivnosri i moi da orkrili
tajno skrovistc, uredio sam da se .... land raverlll kuplj en nedavno Z.3
235
nje Jorgea Gormir. pred. LlIisu V. rgo.su, . gcnlu ub.ccnoOl u peE. Kol .
sam dao Joseu Molesrioi,* pomocnom agcmu koj i trguje rabl jenim vozi­
uma, da ih pokusa prodati. Istodobno, John Bacon blje Vargas. da po­
kus, kupiti auto. Molcstina ne poznaje Vargasa, pogorovo no b o komll ­
nisra, i kada mi je rek.o da ima ponudu da proda kola, rebo sam mu
neka je svakako prihvati. Echeverria, koji nem. priv.rni alltomobil, >Ya ­
kako ce zatral iri da ga Vargas vou no sast.nke.
Sretlslva javnog obavje!tavanja i dalje pisu 0 dosadasnjim slnbjevim3,
bo i 0 oasrojanjirna da se V.re. spasi. Baz. u Guay.q uilu objavila je u
listu »EI Universo«, ovdasnjcm gl avnom dnevniku, uvodnik kojim hvali
Va rell zbog njegovih nedavnih aI1l ikomunistitkih istupanj•. lsti SOlO uvod­
ni k pbsirari i u »El ComercijU(f. Osudili sma pbno\'e komunisra Z.l tcrori ·
sti cke akcijc.
Operaei jc nase stanice u Georgetownu (Bri tansb Gv. jana) izvajevale
su veliku pobjedu proti,' premiier. , marksist., Cheddij. J ag.ma. Jagan je
tu koloniju, otkako je doh o na vlast pedc>ctih gcxli na, vodio Ijevicarsko­
-naei onalist ii:korn srazom na podlazi previasti toga Indijea nad ovdasnjim
crnci ma. Opc:racije stanice u Georgetownu vee Sll nekoliko godina usmje­
rene na izgrJdnj u t3mosnjeg si ndikal nog pokrera protiv J agana, uglavnom
posredsl vom Medunarodnog srrucnog si ndikara javnih slui bi" (PSI ), jed­
nog a d mcduna rodnih sindikata za javne slui benike. ZaStita je osi gurana
posredsrvom Americkc fcderacij e dnavnih, pokrajinski h i gradskih sluz­
benika, * ameri ck. Clanice PSI.
Proslc je godi ne staniea u Georgctownu posred$tvom PSI financiral.
ka mpanju prot iv Jagana iz svoj eg. budiet •. Novae je bio nami jenjen po­
dizanju pobuna, oprem strajku ,i ubn:lVanj u briranskc inrervcncijc kako
bi se USPOS[3\';c red. U lravnju ie stanica fina neirab i upravljab jed­
nim S!raj kom s (il jem da oslabi J agallavu vl adu. Ovaj pur bio je to strajk
slulbeni ka gvaj:mske vlade, sindikar ka jih ie tlan PSI. im je uspjelo
pris iut i Jag:tna fin knpirulaciju. O" dasnj i Ijudi , koji su bili u sraniei II Gc­
orgetowl1l1. b i ll kako sc Agenci ja nada da ce jnj poc; za mkom predari
vl asr u ruke vadsrvu cm.cke zajednice, ;aka su Jagan i indijci broj niji.
QUITO
II. srpnja 1963.
Arosern ena jc Na nj egovo jc mjcsta dosla vojna llt1 nra u kojoj sn
I'eriri I icnosti.
Pocelo je si noe na banketu koj i je Arosemeoa prircdio u ensr predsjed­
nib kompanije . Grace Lines« - W. R. Grace and Co. sudjeluje s veli kim
investici j:t ma u Ekvadoru - na koji su bili paz1l.ni i najvi,i ptedstavnici
ekvadorske vojske, jer ie predsiednik . Grace Lines- umirovljeni admiral
mo.rnarice. Na. vcccri je Arosemena poh\"alno govorio 0 3menc­
kim po,lavnim porhvat.ima u LatinskoJ Amc.rici, ali je na§Cm ambasadoru
nanio IcSku uvredu ismi javajuCi amcricke diplomatske prcdstavnike. U
svom pijans[vu Arosemena je pokazao nevjeroj3mu vuJg3rnost i napu.stio
banker i svoje gaste.
Na sasr, nku u Minis!"rs!vu obr. ne !efovi voi,uh sl uzbi odlutil i su da
p.rasemenu z.amijcni hunta. Oko pod neVa tcnkoyi i vojne jedinice akru­
iil e prcdsjednicku pal. eu. Pas.o sa m do hotel a »MajeStic", koii se 03­
Ini nasuptot pal at; . Tamo jc Jorge Andino, " nas pomoeni . gem, ioaee
vlasnik hotd ., rczcrvimo sobu za mene da bih t ok . kcije. Pri­
sam i vojnu obavjdrajnu radio-mreZl1, pa telefonom i voki -ro­
kijern izvj eS!3vao sta nieu, odakle su slali izvjclt ojc 0 udaru smbu i u Pa­
n.mu (tomosnjo vojna kamoll da prima sve podarkc Agencije
s podrucj. Lal inske Amerike).
Proslo je nekoliko sati puni h napelOsri. u roku kojih je Arascmcna. 23
kojtg St ZOa d. jc naoruian, odbij . o da primi hunre. OSlao je
u di ielu palace u kojoj sranuie oak i kada su cl.navl hunte stigl i i za poeeli
<v"j im pOSIOOl u prcdsjcdnickoj palaci . Na jzad su Arosemenu ra7.oruhli i
odvel i na a.rodram, odakle je vojnim avionom prebaeen u Patlamu - na
isro mjesra kama j" prij. nclto manje od dvij e godin. posl an Vel asco.
U toku udara vojsk> je ugusi la Ijevicarske protesrne dcmonstracije.
Trnje Ijudi je ubijeno, scdamnacs! ranjeno, ali bi te hrajke vjeroiamo bile
Yeee da je ikada saCinjen roCon popi s inava. Reinaldo Varea u7.. lud jc
sal.vati kongres kaka bi osi gurao svoje predsjedlliSrvo. N i od
raga ni sta - i s njim je gOtovo.
Huntu saCi njavaj u olioi ri koii zapovij edaju voj skom, zrakoplovsrvom i
mornarieom Ie pukovni k koj i je dosad bio <ekretar Vijeta drL.vne obrane.
Sef hunte je morna ricki kapt tan, ali sekrerar VijcCa drh vne obrane, pu­
kavnik Marcos Gandara, · njeun ie mozal: i licnosr s naijati m utiecajem.
Nema nikakve sumnje da su ti Ijudi prorivnici komlmizma i da ce, ko­
nocno, poduzeti akciju koju "dimo lako bi uni srili krajnju Ije"i eu prije
nego SIO ona bude kadr. paduzeri ozbiJjne oruiane operacije.
QillTO
13. srpnja 1963.
Hunra uctSt'uje svaju moc bez otpora. Vojne iedini ce iz cij ek. zemlje
,allu poruke 10)"I"osti, gradanske su slobode ukinute, " komunisri i drugi
krajnji Ijevicari izolirani i zatvoreni. Sarno u Guayaquilu im. ih vi Se od
stoline. Komuniz.lm je sI3vijen izvan zakona (prvi zakonski akt nove
hllme), uvedel;a je CenZl1r:l, policij ski S:lt rraje ad 9 navecer do 6 sari
ujutro. Orka7.a:',i su i izborj $U se trebali odrzati narednc godinI!'.
236
237
POlr"jDt ce nekoliko dalla dok vi ada SAD-a slufbeno pri1-n. huntu. No
mi smo vee imena osoba s nase li sle, sumnji " ih zhog moguCih
akcija, sroli predaval; majoru de los Reyesu 1I Qu it u i pukovniku Lugu u
Gua:·ayuilu. Njih dvojiea, zajedno sa svoj im vojnim kolegama orgoll iziraju
on osnovi rih popi s:1 nova hapSenja. Zasad cemo n3St:lvi ri $lIradivQ[j 5
,slim ' genrima u policiji. Kad vlada SAD-a pri zna hUlln . i Dean se vrati
u QUilO, donijet ccmo odluke 0 novim kontaklima u vladi. Moida naj­
vjerojarni ji Yelni agent moze bid minis[3[ abrane, pukovnik Aurelio
ranjo, koji je bio sef g.rnizon. u Cuenei i vad. pokrcla koji je prisilio
Aroscmcnu da raskine s Kubom; z3rim premijcr, pukovnik Luis Mora Bo­
wen," re voaa hunte pukovnik Marcos Gandara.
OSlin S[O je komunizam sravila jzvan zakona, hunra Sf s naklonoUu
odnosi premd reformama koje graa ansb vlnda nikad nije bila kadra do­
nijcri . U prvoj javnoj izjavi hunra je rekJa da joj je cilj usposraviti moraIne
vrijednost i, jer da je zemlj. dosl. na rub neodgovornosri i anarhije. Nji­
hoy:'! cc "bs[ biri ograniCCll:l na vrijeme potrebno da ... val rerori zma
i sub" crzij e j tijde najkriricniji probJemi zemlje. hja\'iii su da njihm'a
"lada no,'" biti oligarhijska, nego da ce provodili poliriku koja ce unapri­
jodili eko nomski i soeijalni razvir.k kako bi sC podigao iivotni standard
- nc s:tmo brl im razvirkom zem lje, vee i drukcijom raspodjelom narodnog
dohorb . Medu najh irnijima su reformarna .grar na, porC7.na ro reforma
urzavne ddminisrracije.
Na konfc.renciji za stampu pukovnik Gandara Iebo je do ce se re­
forme doni jeri dekrerima. Nakon ugusivanja ekstremne Ijevice hunt3 ce
s3.lvari l1sravorvornu skupsrinu, proglasiti novi usrav i raspi sati ii.bore.
Medulim, dodao je, hunr. bi mogla ostati na vlasri i dvije godine da
s\'oj e plono,'e - sro je smjesta dovclo do prosvje.da poliricara. Danas, pri­
liello miroljubivo, hunt. je objavila izjavu kojom so kaze da . neee dugo
osr3ri na vl3.sti..: ,
O brazlazu<':i svoje kOIake, hunta je rekl. da je Aroscmena poga/.io na­
ci onal nll t ac; r s\'oiim uceswlim opijanjcm i izr::1'l.im3 simparija komllni zmu.
Arosemena je pak u Panami, kao sto je to s"ojedobno uci nio i Vel asco,
izjavio dOl jos uvijck ni je odsrupio. I Vacca ce u Panamu, all Sll njcmu po­
zelj eli srelan put. Na ki roskom nerodromu, kamo su ga jucer prcbaeili iz
zatvorJ, urucena mu je ku\'erta s mjesccnoru placom.
QUITO
31. srpnja 1963.
PrV,l rri hunrinc vbdavine prorekla su prilicllo mimo u uspo­
rcdbi 5 uobi eajcnirn tokovima vojnih di ktatura. Zaprovo, oakon svm rih
kriza i n. perost i posljednjih mjcscci Idko jt zapniti bilo bkav osjecaj
cuforije. Siedi njenc Ddave danas su priz-nale humu, a mi smo nast::l vili
preda vari inforrnacije majoru de 10$ Reycsu i pukovniku Lugu. Zeii mo po­
kazati kouko $U vai ne operaci je sIan ice u razdoblju kada su prekinuri
uobieaicni dipiom3tski konra kti. Usprkos tome n. jvainiji
vode, barem s naseg stajal isUl, Echeverria n3 pri mjer, i7.bjegli su svi m 113­
sroj onjima da ih uh,·are. Vrlo je vjeraj arno da su neki od njih napuSlili
lcmlju.
as ad hunra uziva polilicku podrsku konl crvmiv.ca, krSCan, kih soei­
jalislO i drugih - nc partija kao rahih nego pojedinaca. Nc zna se dokl e
CC biri t3ko, jer je hunt . rij eS"na da prc.kine borbu za " Iasr izmellu Vel asea
i Poncea, bo i nestabilnosl do kojt dovodi kaudiljizam. Dapace, naglo­
da n..lmjcrava ckinllri posebne povlasti cl.: i viasr ol igarhija, ost va­
rivanjem projckara razvoja zemlje, i1gradnjom sranova, zdrav­
sn'cnog i obrazovnog nivoa sranovnistva, hunra zadobi va znacajnu po­
drSku n"oda.
5 naks sr"novista, hunra je za i<ta povol jno, ;3ko prijebzno rjdcnjc
da se svlod. ncsr. bilnost i ukloni opasnosr i7.bij.mja r obuna koj t
spuravaju razvirak zemlje. Uvodenjem refomri koie 0\'3 zcmlj . trcba i po­
duzimanjem odlucnih akeija radi gll senj a krajnje lj evicc, hunra CO povratili
pO"jcrcnje, zaust:wi ri bijeg kapi tala i poraknuri ekonon1ski raz\·oj.
QUITO
15. ko]ovoza 1963.
Dean se vrario s odmor3. i vee ubrzano radi na uspostavljanju veza s
humom. Redoviro susrece pukovnika Gandaru, najurjeeajnijeg clana
hunre, pukovnika Naranj:l, mini st[3 obr:me, i premijera, pukov­
ni b Luisa Mon. Bowelll. Gondoru opskrbljuje rjednim pregledim:l obav jc­
stajnih akrivnosli u Lat inskoj Amerid i u svi jetu (kriptonim PBllAND),
koje svakog per ka primamo iz staba, prevodimo u toku vikenda i pone­
djelj kom prcdajemo Gandari. Gandara ie u natelu vee prismo na zajcd­
nicku operaci ju lelelonn, u kojoj cemo se mi pobrinUli za
opremu i a on ce osigurari vezc u telcfonski m centra lama i
pobri nuri so za zaSl iw prislusnih mjest • . Prihvarili su da se, 7.a pokus, pri­
slusno mjestO' postavi u Voj no j akademiji. Dean t eli r. kvlJ operaci ju pri­
sluskj vanja telefonn kojom e" kOl1kLrrirJti onoj u ,\lexica Ciryju, lldje,
knko je reba, tamosnja st anica moZe usporedno kOlluolirali tri deset li­
nij •. Nakon 'to ta oper.eija krene, cemo Rafael. Buchelij a k. ko
bi mogoo nadgledari osjetijive poli ticke linije be? m anja hunt e.
Gi l Saud.de prebaccn jc u Curiribu (Brazi l) (b31a s jednim covje kom u
r:ull runjem kOl1zul aru) , a njegoy. 7_, mj ena, Loren Walsh," ne govori spa­
njol 5ki, Wil lsh, koji jc u odje! zapadne ht:l11i./cre r rcbalen iz odjcb '"

238
Daleki isrok nakon rada u Karl ciju, pro':; ce krarki reraj lpanjolskog je­
li b da moie !,ohadori meduodjelski relaj 0 suzbijanju ar uh nih pob
u
ll3,
koj i mora zavrSiri svaki set iii zamj enik sefa staniee. Sro se mene ri te, Sall­
dadeovim odl.skarn prcuzeo sam vtcinu njegovih operai j. : Wilsona
Almeidu" i • VOl Uni vefsi raria. , radni eko-sindikalnu opcrocii
u
CEOSL, a
s njom i Mariasa Ull ou Coppi:1I1a, Ricarda Vazqueza Diaza i Carl os. V. I­
leyu Baeza, kao i media-oper.ci ju i Antonija Ullou Coppi.na, kiroskog do­
!,isnib agencijc . Orbe Larino.mericaao". VeCina rih agenara vode su No­
rodne revoluciona.",e li beul ne partije, a Anroaio Ulloa vodi radio-stanicll
PLPR koju smo kupili njegovim posrcdsrvom i posrcdstvom Juana Ye­
pez. del Poz. ml adeg • . Takvim razvirkom, stvari se ne malo pogor'avaju.
Novi zamj( nik se£a sranicc neee mati preu,lcri ni jednu oJ rih opl:racija,
jot nitkO od agenara ne govori dobro engl e.ski. Dean rvreli da ce pomo':
sriei llskoro, jer je dobio odobrenjc za t ri nova mj esr3 u ambasadi ; dvojica
cc doci na red nih mj cseci . a treei Da pocctku druge godinc. Svc ;;ro mogu
utinit i 5 novi m agcnri ma jest [0 da ih driirn na vezi dok sc ne nade netko
rko ce z:lisra s njima r:aJiri.
U ovom rrenurku u Quitu je e ka 125 poJ iticki h z;U ,"oreni ka, ne samo
komllnista nego i velaskisr, i ciano va Ujedinj cnih narodnih snaga. Hun­
l1na it.· roiirika da irn dopusri eg1.il , iako ce nck i ad njih mati ost3ti u
Ek" adoru, Sto ovi si 0 nj ihovoj pol itickoj prosla",i - 0 kojoj se Slid u ve':i ni
re",d ji na podacim. koje mi predajclOo premijeru, PUkOVllikll
Luisu !vlori Bowenu. Posru p:lk s tim j oStal Im zatvon.:ni ci rna. u GlI a
v
3quilu
i dr ugJ je trazit ce dugo vremena z.bog istr,znog postupb. lako Dean ti­
jesno sllracl uje s premij eIom u sprovoJenju postupaka premo rim zaroblje­
rricima, nada do ce iskoristiti takve sluc.ajeve kako bi sc u Minist.rsrvu
obrane osnovala nova slul ba koja c.e sc bavit, iskljueivo prikuplj anjcm
a bavj eJmjnih podaraka 0 komunistiekoj dje/arnosti. Pri tom je od tcmcl j­
nog znacenja sto smo prethodno uglovili s policijom. Zapravo ce so
Mini srarsrvo obrane na taj poboljsati, jer ce se prij c iii
kasni je, ponovo vrati ri u vladu i u politiku, pa ce vojska osr3ri po str3ni
od slui bcne politike, usrcdsredujuCi se na kraj nju Ijevicu_
Medu hunrinim program.irna reformi prva su na redu sveu cil is r3 i nJ­
cionalna kulrurna fundacija . Casa de la Cultura«. Imaju dugu rr JJjciju
centra lij evih i komulusri ckih agit atOr> i okupljanja novih sljedben;\::). Nc­
koliko operacij a stan ice i baze lI smj ereno je na to da se hunta poraknc na
[dormu svcuCili l ta te da pri roro moze racunaci s agenrima Alberrom
AI.rconom u Guayaquilu i sa studentskom publikacijom • Voz Univcrsi­
toria «, koju izd.jc Wilson Almeida. Prema Gandari, prvi dekret 0 sveuei­
li snoj reformi bit co objavljen za nekoliko dana s v. '-nom nadopunom da
ce sudjelovanje sru Jcnara u aciminisrraci ji biri znatno ograniceno.
QUITO
30. kolovoza 1963.
Uviiek se cinilo da u si ndikalnim operacijama vlad. ncb zbrb, no
ODe povremcno 7.asjaju svojim punim sj3jem. Ricardo VazquC7. Diaz, je·
daD od nasih sindikalnih agenata koje sam premeo od Saud. dea, rebo
mi ie neki dan da je njegova Ijubavnica sluibell i zapisniear . vih vazni h s. ­
"an ak. u !:abineru i sastanaka hunte re da mu jc nekoliko puta dab pri­
mjer. k zapisnika bko bi se obavijestio 7. bog s"ojeg posl a u CEOSL-u. Dao
nu je ne koliko primjcrab kojc sam pokazao Deanu. Kad ih jc pregl edao,
Dean mi je rekao da tll zenu, posreusrvom Vazquez.a. plac.m svaki mj.­
sec. Od sad a cemo primati kopije zapi snika s tih sa.stanaka b k prije nego
sami sndi onici. U ambas adi ce stojati na raspolaganj u snmo ambasadoru
i prvom sekretaru. U Washingron cemo slari Sa mo s.zetke, i 1"0
krugu Ij udi, dok ce cjel ovit tekst na 'ranjolskom bi ti dostupan sa mo na
poscban a htjev. Prema Dcanovim rijeeima, ambasador je izvanredno za­
inr.resi ran da sazna kako hunta i ebnovi kohine" reagi raju no sastanke
5 njim i kako se koriste tim izvje!tajima pri likom planiranj a ' vojih susrera
, ambasadorom. Konacno, pokusat cemo VazquC"Zovu Ij ub.vnicu,
ECSIGH-I,· pridobiti izravno, no u ovom trea utku valja mi postupar i vrlo
oprezno kako ne bih povrijedio otganizaeiju CF. OSL Vazquez se zakli njc
da nikome nije govorio 0 tim zapi snicima, u sto vjerujem. Jer da nekome
i jest govorio, mogao jc to biti sarno ncki od .genara CEOSL-a. a raj bi
mi 0 lome vjerojarno nd to spomenuo. Ti su zapisnici bi seri polit itke oba­
vj.stajne prirode - upravo rakvi kakve u operacij ama tajni h .kcija valj a
dobivat.i.
(Doslo je do prom jcne u terminologiji: operacije Sto su se nazivale
psiholoskim i paravojnim - sind.iblne, omladinske i st udentskc, media,
par:tvojne, politi cke akcije - sada so nazivaju raj nim akcij am. ii i - CA ope­
radje_ Do te jc promjene u rerminol ogij, doslo u stabu kada se dotadasnja
sluiba PP-operaci ja spojila s Odjclom za medunarodne organizaci jc da bi
osnov.le sluibu koja se sad. lOve Slui bom 7,3 tajne akci je.)
U provodcn;u radni ckih operacija sukoblj ujemo se, zahv1Iju jU"j novoj
vladi, $ ozbiljnim problemima. Hunta je, na primjer, 7.ubranila srrajkov
5 obli rom na to hunta se premo sindi b lnom pakreru CEOSL namjcrava
adnosiri jcdnako kao i premo CfE. Taj opt; ",,·irak stvati jo§ se vi se,
pogorSava zahvaljujuci ministru pri vede Enriqueu Amadoru Marquezl),"
bi vkm sindikalnom .1gentu baze u Guayaquilu, koji jc zbog regional izma
clobio lani orkaz. Amador , ini sve stO moze bko bi se donijele odlu k. po­
voljne za njegove stare prij atelje u CROCLE-u i COG-u, a stetne za
CEOSL.
Upravo sad a nastala jc vrlo ozbiljna situ. eija , bog pokub ja hunte da
rcorgnnl7jra i djeznicc, jednu od mnogih pasivni.h vladinih Juronomnih
insri!ucij a, kojt, sve zajedno, trose otprilike 65 posro narodnog. dohotka.
r6 CIA
240
241
Potpukovnik koji je imenovan upravitcl jcm icijczniel ll aklonjeni ji jt (ka­
toli "kom) si ndikatu L:cljewi c3 CEnOC, Sto ga pnddav.lj u COG i
CROCLE, nego drugom sindi b tu, dijelu CEOSL-a ; cl anici Meduna­
rodne fedcracije transPOrt nih radni ka" (ITF) u Londonu.
Uredi o sam da Jack Oteto, * pomocnik interamcrickog prcdst.vnib
m -a i jedan od nasi h sindi blnih agenata pod lll;oyorom, dode i7. Rio de
Janeira 11 Quito ka ko bi pomogao da se obrani sindikat ielj cz.l1icata u
ohiru CEOSL-a. On jc sada oycljc. No umjesto da slijedi mojc upute u
pril" .cnj u toj stvari i da se ponab u skladu s njima. poceo je prijet iti da
ce ITF bojkoti .. Jti ckvadorske proizvode. Jzgledi d" hi wrctni brodoy; pre­
tovareni pokvarenim ekvadorski m banal1ama st ojali 1I lu kam, dlilcm svi­
jeta izazv,li su protupri jemj e hunte, pa nam nijc preostale drugo nego da
Oterov posjet nagLo skrat imo. Si ndi b t iclj e1.l1 ib ra rTF mogao bi time
bici i pogoaen, ali n:1mjeravnmo podu7.cri akciju iz \X/ ashingLOnl , vjera­
jatno posrcds[Yom agcnta n3 visoj razini kakav ie, na primjcr, Andrew
McClellan. * On je zamij enio Serafina Romualdija na dufnosti intctameric­
kog predstavuika AFL-erO bda je Romualdi U'post3vi o AIFLD. Hunt i jc
potrebna skola da naut i r.1zliku izmedu pokr.ta slobodnih si ndikata i
CTE, ali to neee biti lako, tako dugo dok Amador porajno rad. Z;l sup:tr­
nike CEOSL-a.
Premi jer jc vrlo sklon sut3dnji, slijedi nase savjele 0 postupku prema
politickim zatvorenicima. Oydje jc sad a posebna istrafna ckip. koja je
stigla iz jedin;ce specijalnih yojnih snag. SAD-. iz zone Kanab: z. vrsili
su tamo skolu za protugerilskc akc;jc, pom. 7u izradi izvj.staja 0 istraini m
posrupcima i pripremaju pl anove dodatnih ispitivanja. Rezllitati nc
uzbuduju) ali omog-ucuju nam izvanredne informacije za n3sc arhive. Re-
7.ulrat je da se zaroblj enici oslobadaju postupno, u vrlo velikim razmaci ma.
Veein. bira egzil u Cileu. Araujo jc jedn. oJ velikih riba kojJ se uspjela
.,hiti. No ptije nekoliko d.ln. dubio je, zajedno sa sestoricom drugo,,",
azi l u ambasadi Boli"ije. Prilika je da cr tamo oSlati dugo dok rou hunt"
ne dopusti slobodno kreranje.
Na<raylja ' 0 reform. sveuc;l ista. Syeucilista u Loji i u Guayaqui lu vee
su jt sprovel", 3 sad. je red na c( ntralnom sveucilistu u Quilu. Pt avo je
7.naeenjc tc mjere u tOme <la se komuni sti i drugi krajnji Ij evi':'ri isklj uee
iz sveuCiliSnih .dministr.ci j. i fakul lel. . Isti se postupak provedi i II
osnovnim i srednjim a nji me tukovode vojni guvemeri svake pro­
vln elle.
Prosi ru ju se i reforme vladine adminisrracije. MinisI",Stva v.1njskih po­
Slov3 i privrede vet su reotg.n;zirana. Z.sad hunta ne djcluje t.ko loJe
- smra stiie Teodoro Moscoso, koordinator Savez. za progres, cia bi pre­
goyarao 0 sporazumima za dod"tnu pomoe.
24z
QUITO
8. rujna 1963.
R.dnicke su operaci jc toliko konfuzne da s.m primoran no neko vri­
jeme svc druge koje yodi m sravi tj na led. Nijc ni cudo d, je Gil
Snudade imao tako malo agenata: oni s::t.mo govore i govore, tako da s::t.­
st:lnak s jednim agcntom traje gOtoyO ci jelo jutro i popod ne.
Nas POljV McClellanll da pomogne i7.azvao je provu eksplo7.ij u. Po,lao
je hllnti telegram da co AFl-CIO Ul 07jrl napore da "aust""i po­
moe i7. fondo".l Saveza za pragre. te da ce se obr.riti Organizaciji ameri,­
kih Wi". i UjcJinje ni m naroJ ima ako hunl. l1e prestanc 5 pritiskom no
si ndikatc. Prijc Iri dan a general"i sekretar adlni nist r.ci jc oborio se nl
JvIcCkJlal10v tel egram i pokazoo novi oari ma do kum,·ntc na temel ju kojih
CROClE i COG podrb vaju huntu i pukovni ka - upravitelja 7.eljcz.nica.
Hunta se s.da priprema cia zcl jeznicarima potPUllO uskrati provo do se
orgaojziraj u. Svakako moramo zausraviti takav 10k dogadaj • . Zarraii li
smo da iz Washington. dode neb druga visola li cnost nadle,na za rad­
nicke oper.ciic. Mo7.da William Doheny,* bivsi larinskoamericki prcdsra,' ­
nik P' ITI, koji sada radi u skl opu AlFLD-a. Prevlndava uvj crenJc da jc
Dohcrrr jcdan od najuspjd nij ih radniCkih agenata, pa Dcan misli
da bi bas on mogao uspjeti promijeniti stav hunte prema na§im orsaniz,­
clJama.
Ned. vno je stab tajnih akcija poslao dvojicu operati vnih ofici ra u Pa­
n. mu da pomognu u radnicko-si ndikalnim opcraci jam. se odvijaj u 1I
podrucju hemi, fe tc, toboie kao sluibcni ke Oeljcla tchni ckih slu;hl koji
radc u Pan ami. St.igli su u kratak posjer Quitu, " ise zbog loga da se UPUIC
u srvari nego zhog cega drugog" ali oni namjeravaju da nekoga il ORIT-a
poSalj u ovomo kako bi sc glede probl ema pron.§, o z.jcdnitki jc­
7.ik s humom. Bill Brown, jed. n od sindi kalnih funkcionera, rekao nam je
da je ned,vno pridobiven generalni sekrctar ORIT-a Arruro Jauregui, ta ko
da cemo g. ubuduce mal no IakSc uputivati u akciju. Prethodno je kon­
trolu ORIT-, u Mexico Cit yju obavljao Morri , Paladi no, · ponlUcnik ge­
ner, lnog s.kretar. i g1avni predstavnik AFL- CIO u toj slui bi. Mogue., je
d.1 c,:. ubuduCe sam Jauregui inrcrvcnirati .
ProJ)j rjedan ispitiv.1i su a>:eme na pol igrafu. Konacno sam odlu60 da
se susretnem S Atahualpom Basantesom," jcdnim od nasi h uba­
cenih u PCE koji nas od T960. godine, ali se nikad nije susreo
s nekim ofidrom stanice tadi poli grafi ranja.
Rngovor s Basanresom zanimljiv jc jer pokazuje bko je LCFLUTTER
korist an i 7..:1 druge s(Vari, :1 3:11110 Z::1 procjeniivnnjc postcn;n u izvjdra­
vatlj u 0 noycima. U Basanresoyu slueaju, a toj nij c posebno
ncobibll - tvrdi ispi ti vac - no poligrafu smo dobili 1113SU podalaka 0 nje­
govaj mori,' aciji i osjceaji ma i premo ll ama, i prema njegovilll prij.teljima
l (.·
! 4 ,;
u partiji. Si gu mo je da nije on osobito odan cO" jek i da smo g;\ privukli
no"ecm, ali uvijek vjeruje da kapitalizam u njegovoj 'Leml ji diduje
razo rno. radi za nasi Dijelom . bog nov,". Al i on cakodcr misli da
rukovodscvo PCE ne zaslu'l,uje povj erenje. Od sada eu pokuSo ci cia ga vi­
dam najmanje jed nom mjesecno. U poslj ednjih mjescci broj nj egovih
izvjeSra;a marna sc smanjio, uglavnom s[oga sro de Ova.l1 e* za.isra lo§c su­
ra/l uj e s agencom, rako da vee sada rraiim novog posrednika. Umjesco da
mll povctamo pl atu, sro moze bid nesigllrno, slozio sam sc s rim da B;1­
S:lntesu platimo premiju nove police 0 zivornom osigucanju - skuplje jest,
jer on je vee blizu pedesete i slaba je zdravlja, ali ca polica sarno je jedan
koncwl ci eimlae vise.
[spi civac na poligrafu, koji je s> mnom radio na Basaneesovu slucaju,
zove se Les Fannin. * Bio je uhapsen u Singapuru ! 960. godine kada je po­
kuho ispitivati povezanog suradnika kojega jc scaniea ,e1 jel a
regruriraci bo agenta ubacenog u singapursku policiju. Ageneij a je singa­
purskom premijeru ponudila oko rri milijuna dolara kaueije :co Fannina,
a drZavni .ekrecar Rusk eak je napi>oo pismo isp rike nadajuCi so da ee
Fannina oslobodici. Bilo kako bilo, proveo je mj cscce u singapurskom zar­
voru pcije nego sco je bio osloboaen. Rebo mi jc da analiza Ageneij e 0
lome slui'aju pobzuje da jc bricanski MI-G, koji jc koncrolirao si ngapursku
sluzbu onda kada je Si nga pur uvijek bio bricanska kolonija, od samoga
pocecka lOao za pokuSaj regrutiranja. OStro reagirajuCi na narusavanje
cvrsrog sporazurna, prcma koj em ce se CIA uz.dd:lvari oJ. rcgrmiranja u
bricanskim podruejima, o;im ako je osigurana prt' chodna dozvola, MI-6,
kako rvrdi Fannin, dogovorio se sa sing:lpnrskim funkcionerom sigurnosri
da odigra svoju igru, a u crenucku poligrafiranja - Fannina su uhapsili.
Jedan od agenaca kojega je Saudade bio poslao na Kubu uprJ\'o je
na povracku u Guayaqui!. Cini se da nicko ne zna StO da s njim
radi. Agenr ie CristObal Mogrovejo, * isci onaj agene iz Loje koj im smo se
mi posluzili u neuspjelom poku!aju poscavljanja prislusnih uredaja u zavi·
cajnom kJubu coga grada ispod s' :uta Rafaela Echeverrije. Dean poduzima
mjere premo Mogroveju, jer su mu funkcioncri slanice u l"l iamiju
(biv!a Slanica u Havani) nakon StO je napuscio Kubu rckli da so ne . raea
u Ekvador. Poslali smo precizne upute 0 come kako se zascici Mogrovejo.
Ali on nije htio postupati nasim upurama, pa Dean nl!ce oklijevari
da sa izgubi. Uhapsen je jer jc u njcgovoj pnljazi pronaden kubanski pro·
pagandni marerij.!. (Ne\'jerojarno glupo.) HapSenje je vee iZ:lzvalo siroka
prepritavanja u Lnji, gdjc je Mogrovejo predsjednik udruk nja studenaca
prava nJ ramosnj em sveuciliscu i svuda poznac bo nepokokbljiv kacolik.
Operacije prisl u!kivanja Echeverrijina i Floresova srana zasad smo obu­
scavili. PrJje iii kasnije Flores Ce naplIsciti zemlju. A Echeverria se jos uvijek
skriva. Operacija i forogr.firanja knjii,are PCE ,akodor je
obuscavljena otkako je hunra, neposredno na kon udara, zarvorila knjizaru.
Predsroji nam da prislusne uredaje vracimo, U2 znamo veee i buku.


QUITO
20. rujna 1963.
Ovo je mjesec premj dcaja: agenara, posjl"lilaca i novog osoblj a slanice.
Prvi je rnedu novim opcrarivni m ofi cirima s(anice srigao - Marron (Pete)
Palmer, " a radic ce roboZe u ckonomskoj $Okciji amb:lsade. Nema sumnj.
da co on biti odlicna pripomoc smni ci , i ja vee poo nj em neke od svojih
oper:t cija rajn!.: :1kcije prenos iri n3 nj.
Dean mi je naredio da se pobrinem za jos jednog doslj aka : T ed. Shan·
sefa 'ta nice u P3nami, a sada seia sekci je koneraobavieSca;n.
ekipe u stabu koji je odgovoran za slui.benike CIA sto "de roboze u
sklopu jn"ne .igurnosci AID. Shannon je bio osnivac [nceramerilke poli·
cijske abdcmij e* u Pon. mi (koja se narcdne godine seli u Washington,
gclje ee raditi pod novim n37.i vom kao Medunorodna policijska abde­
mija"). Bio jt prilicno nezadovolj. n sco se nismo vise korisci ii ohei rom
koji je radio pod okriljem jayne sigumosri , Johnom Burkcom. * Dean je
obj.snio Shannonu kako jt .rrahovao da Burke zbog svoje prcizrazenc ray.
nodll snosri premo poslu l1e zapadno u nepril ike. No kad jc Shannon otisao,
Dean mi je reb o da razmi slim bkl'e bismo operaci je mogli povjeriLi BUI'
keu. Dean je za brinuc kricitkim opaskama scaba da ne zaposlj .v" .voje
Ijude. lako je, zapravo, mnogo po, lova koje Burke moZe objavl jati. Prvo ee
bici da ga povelemo s iSlrai ivackom ekipom specijalnih snaga kOja se bavi
policickim zaroblj cnicima.
U Ekvador se jucec " rati o Reina[do Varea," ali njegove neprilike nisu
ni izdaleka pres"I• . Ncposredno nakon udara hunca jc poni! tila nj egov
opo7.iv, ali je izia vila da cc rnu, ako se ikada vrari, ponovno sudjti. Nj egov
povracak zoac; da co morari pred sud. No on se slozio s tim da se uzdrii
od politicke akcivnosci . [ 7. Pan arne je oci s. o u Houston, gdje mu je (unk­
cioner sca ba dao posljednju platu. Aka Dean za'l.eli da ga vidi, VOla ce se
usposcavici posredsrvom Occa Kladenskog.*
Umj csto M. nuela Na[Jnj" Z.1 ambasadora u UN posc. v·
Ijen je novi coviek, pa se i Naronjo vracio. Srab je bio izuzemo ,.Jdovoljan
posl om koji je Naranjo Ob3Vi o ZJ nl S u UN. Dean rakoder - mmjerava
imeno". ri Naronja, koji jc opec radiri 11 socijaiiscickoj paniji, scal·
nim agenrom, sro zoaci da Co pri maci velik dohodak, ulivaci razlieite po.
vl astice, biri srJlno zaposlcl1 i osigur:ui mirovinu.
Arosemenin mini scor fina neij a Juan Sevilla* jedini je od agenaca po·
licicke akcij e iz scare vlade koj cmu je huma dala novi posao. Vjerojacno
zbog njego\' c odlu':"e akcije u micseci ma koji su prechodiii huneinu do­
lasku. Imenol'an je novim ekvadorski m ambasadorom u Zapadnoj Nje·
mackoj. Proslij eclili smo njegov dosje scaniei u Bonnu i dogovorili sc kako
d" se uspostavi dodi' aka se iele Il jime koristiti u Nj emackoj . Prij. neko­
liko ljednna dao sam Se\·illi novae ZJ Carlosa Rendona, ' nj egova osobnog
cajlli ke> koji jt uhvJri o Rou!' u i podmemuo dokumenee Florcsu. Rendonu
su :i C, mcdurim, l.aprijerili, i on kani za nekoliko mjcseci napusriri zem.l ju.
245
POlpukovmk Federico Gon airc prctnjdten je s duinosl i vojnog koman­
provincije M. n,bi z. vojnog guvernera provinci je Chimbomw. Za
stid. cemo s nji m biti u dodi ru posreJ srvom Jorgea Gon air. , kako ne bi­
.mo gubili na vrem"" u. No Dean namjcr>v, nekog. od novih sluibenika
poslali SIO prii e i1<3VnO u Riob.mbu radi susretJ s pukovnikoo
1
Gor­
[altom.
De.n uviiek nc':': >.amol iti premi je,", pukovnib Luisa Mom Bo­
Wf!n:l, inrcfvcninl u slu6:1j u Crisrobala ?\1ogroveja. je iziavio
r oliciji dJ je n. J.:lIbu po nak m nalogu. Cak ie i njcgova maiko
da "idi ambos.dorn, al i Dean se pravi mUlav. Mjslim da bi 0 11 Ire­
bao poOl oe; jadnom momku d. se izvll ce iz biicdnog 7_1tvoro.
Mcdeni mj esec i1m"du javnosri i hume jc zacuduj ucc brw . Tr>­
di cioll.lnc politicke partiic brinu se d. bi hum. mogl. osrari na vlasli i
JU7.i: nego sto ie prctpostavljal", n ni un. predonja novih "ojnih
ofi eir. nisu osobito popubrna. Poscbno otkako ' u medll lln.prij edenima
prvi bi li sami [ Ianovi hunte: podijelili su se tako da jc jeda" od njih po­
stao pukovnik, jedan "dmiral. , dvojica su general i.
QUITO
15.listopada 1963.
Radnicke operacije jo§ uvijck ne [eku onako bko mi predvi o. mo, 1.a­
hvalju jllCi hunti nim arbirrarnim . kcijama. Od proSiog mjeseca u priprcmi
je novi lakon 0 promeru, ali hunt. odbija da 7.atrazi mi sljcnje n.cionalnc
.0lOe. (,aksi ja, kamiona i aurobusa) - organizacij e koju ce za ­
kon !lajtel.e pogoditi. Svatko sh vab neodloinost da so zall.Stavi opCi pro­
mcmi b os i nerwi Sto se dogad.ju na cesta ma, posebno bda sc
prepuni ;)lltobusi, tehnii:ki gO[OVO ncispr3vnj, spustaj u s pl ani nl : obi cno
voz.e, . ko je iiv i moze so micaci , nes!lje s popr;sta SIO bri.c moze. No
fcci emcl ju p05ro- poto moramo odvUQ iz cn i, po mogu6
1
osti ,
pri pojiti je CEOSL- u. Stog. smo Jacka O[cm" pozvali da se vrari i7. Rio de
Janeirn i izvidi moIo Ii inter"euirati kod hunre glede prom. mog zakonn i
boo .bzi ra na to Sto V01.. e 3 nije t\,mica ITF-a. Mozda cc ti n. ­
pori donjjeti nc: kc: rC7. uhrne, aka nc U suradnji s hU)1to rn, a ono s federa­
cijom
Cak i AI FLD-opcrac.ije izaz.ivaju probleme. set program. 7.a :c.cml jn
nij e ovdj e, rako da ga ne moi omo navest i (osim posrcdstvom Washington.)
da svoj program uskl adi s nasima. Konacl1o jc scigao i Dohecry da n3m
pa mogn. ka ko bi program AI FLD tekoo bel. 7••bsnjenja. Ali time jos uiie:
sve gotovo. Namjer3. a postiei 10 da Emili o Garza," covjek iz AI FLD-a u
Bogori , resrut i1' ani i kontro\i n'll1i agent, dode ovamo i prober::\\" i koli ko je
porrebno do bi so AI FLO- program odvi jao prema Deano"i m ieljam •.
Uglavnom jc to pit anje zad.tnka osoblja putem kojeg i eli mo pridobivati
<4
6
n, Se agentc. Prije iii kasnijc, slanice cc vod", sve AJFLD-progmme ­
ckspanzij. je dosad bib tollko jab do su liudi koji ni.lI agenti po­
stnvlj.ni z. selove ArFLD-a, a ojih se moi e k011lrolirati jedino improvi,.i­
rnnim tltanzmi1n ima.
su zarvor.nici, onim redom kako SlI njihovi slubj.vi rn m.·
rrani, dobiv. li dOlvole z' cgzi l. Jo;; ih je uvij ek viSe od .totine. Fl ores i
Rour. odlaze u eile. Araujo jc kon. cno dobi o d07.volu i prije Ijed'n dao.
u Boliviju. Echeverria sc jos uvijck skri v., od b. cio je zamku koju
smo mu post:l vil i s Vargasovim 1i: - bnd rOverom ... . C3rdcnas, Vargas, Ba­
santcs" i oSlali naSi " baccni agenti nn neki su uspj eli izbjcci hapsenje.
Nekoliko dana proteklog tj edn> nasi agent i u Narodnoj r.voludonar­
noj lihcralnoj parrij i takoder su bili poli ti cki zalVorenici. Odriavali su sa­
"anak usprkos lOme st o je "lada zabroni l. svo politiCk. skupove koji Il isu
bili prethodno oJobreni . Modu uhapkni ma su Juan Yepe''- del Pozo
mladi , Carlos Vall ejo Ba",,,' i Antonio Ulloa Coppi ano." Bi ll su 7.atvoreni
sarno nekol ko dana. Kasnije su V. ll ej o i B.ez pri:mali da su poscgnuli za
t. kvi m sredsrvom radi publicir.ta. Pete Palmer* poz"bavi[ cc sc tim agen­
rima b ko bi idue; put 0 tab' im h l. ma raspravili najprije s nama - u
sllprotnom, mogu oeckiva[i da ih, ako hunti bude trebalo vi se vremena da
ill pusri, n3pirirno mi sami.
Sri gao je jos jeda n oficir stanice: Ji m Wall,. sr.ri prijatelj s koji m sam
proho program obukc u C. mp Pearyju. Wa ll jc upravo zavrsio dvogo­
slui bu djelujuCi kao srudent u Santiagu. Prellzct te i neke moje ope­
raeije - vjcrojarno .gente pol itiokc ak'i jc i7. proickra ECACTOR. Radi, ce
roboie u ckonomsko j sekeiji ambasade. Za jedno 5 Pal mero m.
lspitivaCi na poligcafu sad a su u Buenos Airesu. Dcan zeli bit i sigur. n
da je i Mcdardo Toro* mcdu poligrafiranl ma. Na§ jt dojam da st.nica u
Buenos Aircsu nije taj zadarak shvOli," previ.sc ozbiljno - nema sumn je da
imaju dos[a argcnrinskih problema kojima se bove. Da bismo vidjdi za§ro
rel.ul ra ri operaci jc nisu bolj j, Dean jl: l.:ltrazio cia adem u Buenos Aire::, i
prisusrv uj cm Toro" u pol igr. firanju . POC; ell i u !vlontevideo. jcc jc Toro
lamo lijecenju i vee jc u dodiru, Sto se Velosca s je:dni m funkcio­
!lcrom kubanske ambosade u rom gradu.
Moscoso. posjc, donie jt Ekvadorcima dobre vijesti - ovoga je mje­
seca ohjavljeno d, je banb zn rnvoj odobri la novi Ul jam
od de;ct milijun. dolara.
QUITO
7· smdenoga 1963.
Bilo je to cLidno putovanjt. Rn oearalo me kudo je riiec 0 Toru. Ali
me zato vrl() ohrabrilo u pogledu moiih budutih ?.dutaka u MOlll cvideli .
Sranica u Buenos Aires u smatra da Torov slucaj ne zasluiuj c ni eriketu
247
spored.n. Upravo kako sma i sumnjali. Sve cemll so mozemo Md.ti jest
do ce jed.n od sluibcni ka st.niee pov remeno vidoti Tora da prima "ie­
gave izvjeStaje i predaje m" placu . lJ Monrevideu je jos gore - ramos­
nje stanice Ned Holman " ne l.e!i imati po<l" s Veins com. Holman bijnSe
Nolandov predAa. nik u Quitu, pa rako ima dost. gorkih iskustav. s Ve­
lascom. SllI Caj je vrlo zaniml ji v, jer jt Vel asco ot vorio lini, u premo Kuban·
ci ma posredstvom Tora, koji so vet dva ii i tri put. susreo s Ricardom Gu­
tierrezom. Sr anica u Monrevideu p02naje Gut ier rez. b o sci. kubanskih
obavjeStaj nih opecoeij n, za koje vj.ruje da Sll vcliki m J ijcJom uperene pro­
tiv Argent ine zahvalju juCi gcrilskim operaci jama koje so tamo sad a pro­
vode. Bit ce l.a ni mlji vQ da se vidi prima Ii Velasco novae od Kuban••" ­
ako namjerava ponovno postati predsjtdnicki m kandi darom, onda je to
sasvim mogu':e. Jer, on je odblO raskid odnosa s Kuborn, a i 0 Casttu je
uvi jek govorio povoljno.
Osim t3zj3snjavanja okolnosri u vezi s Torom
J
u Buenos Airc:su zani­
mola su me jos dva sluCaj, . Prvi je jedan radnicki voaa, najbolji lIbaten;
agenr u peroni sti ckom pokreru, a drugi - argenti nski pomorski olicir koji
1.ajeuno svoj om ?enom cadi kao .genr uba':cn u obavj eSta; nu sluzbu
mornan cc.
QUITO
lO. studenoga 1963.
Naeionalna federaeija vozae" primila je 31. lisrepada zahrjev vhdc da
provecic lt pon:i'_nu analizu«, t naci da ce pod kontrolu dati jedi na orga­
nizaeij a koja moie paralizirati eijdu zemlju. ProCi ce jos mnogo vremena
prij e nego SIO Ce taj sindi kat pOlpasri pod ITF. To zapravo i nij e sindikat,
jer su mnogi njegovi clanovi vlasni ci raksija, kamjona i 3Ul'\?busJ.) cak i
benzinskih sranica. Oni su srega prije srednja kJasa nego radnicka. Al i sa
dugorC)Cflih planov3, je da organizlrane sindikalne
grllpacijc doau pod konrrolu i u sfcru vecog utjeeaja.
Bill Doherty" postigao je da Emilio Garza," agent A[FLD·a u Bogoti,
dolle ovamo da nam pomognc orkJoniri probleme izmeau agenal' u
CEOSL-u i opcraeije AI FLD-a. Taj je agenr odlican Izbor. Vee sa m prepo­
r uci o d:l g. preb.cimo u Ekvador kada njegol'i zadoci u Bogoti budu 7.a­
I' c\ clli. 0 11 je jedan od najuspjeSnij ih sind.i blni h agenara s kojima sa m St
susreo.
Posl jednjih sest t jedana rerorisri su nasravili vee uobicajenim pod me­
ranj im3 bombi. NapadaJ1e SU uglavnom vlodine zgradc. Zapocelo jc u
Quitu - u jcduom rj ednu srcd inom listopada cksplodiralo jc pet bombi
- [10 \'JI rerori zJ11a siri se i un Guayaquil. Cini se da ni jed.n od n35ih
"s enor" ne zna koja skupin. stoji i1. a rih bombardiranja. Dean posraje
netvozan. Stan jc zabrinjava, jer hunta ost.je neosjcrljiva na ek,plozi j.
bombi usptkos svim hapsenji ",a i svc brojnij im protj eri vanj iml.
Preksurra namj cravam regrutir ati Jose. Mari ju Rouru, koji jos od
svibnja ttllne u zatvor u u Garcia Morenu. Dopus!e no mu je da napust;
zemlj u. Odlerj et ce najprije u Guayaquil, zatim 11 Limu i u La Paz i ko­
n. Ol O, u Cilc.
Pukovnik Lugo protekJih je tjedana bio u Quitu. On kaie da Sll poli­
ei js ki istrazitcl ji utvrdili kako je Roura u depresi ji, razoearan svojom poli­
. ti (kom prosioscli. Vrlo je zabrinut zbog obitel ji koja je bez srcdsla". i
Zivi od pomoti prijattlja. Ta sc infor maei ja pokl3pa s onim sro sam s'­
wao iz izvjeSlaja iHrogc, koj e sa m primio iz drugih izvora, to iz obavje.
stenja 0 Rourinoj obi lel ji, do koj ih smo dosli posredst vom agenata u peE.
Lugo misli da jt: ROutJ spreman na rcgrutiranj e, ali ne mi sli dl 10 treba
obaviri u zarvoru.
Kad Sol O razmot rili ",oguenosti , Deal1 je naredi o da lI zme1l1 karru za
isti avion od Guayaqu.ila do Lime kojim ide i ROllt a i da pokusa1l1 srefu
u avionu. l ir:lnacili smo s pomocnim agenrom nasc baze u Guayaquilu,
ECBLISS- I, inace Amerikaneern koji r adi za kOlllpa niju . Braniff- , neb
medi da dobij cl11 mjesto do Route. [z Staba jc sriglo odobren jt . Stani ea
u Limi zarrazit ce od polieije da dopusri Rouri da provedc nekoliko dana
u gradu, ako ieli, jer ga od dolask. u Guayaquil do leta u La Paz dijele
samo dva sata. Sto se eiljeva ri ce, najbol, e mjesto za razgovor s njim,
osi m u avionu, bir ee Lima. Bolie nego La Pa?. Kad budem govorio s njim,
pozvar cu ga da ostane u l.imi na moj trosak. Nakon svih tih mjtscei pro­
vedcnil1 u jed nom od najbj ednij ih zatvora na svijetu mogao bi prihvatiti
moju ponudu. U s ..kom slucaju, vrijedi pokusati u avionu - Roura je
poznat kao covjek koji mijenja m.i slj cnja - jer nam je zaisra neophodan
agent ubacen u zajednieu ekvadorskih komunisra koji su u Santiagu u
izgnnnstvu. Roura bi mogao bici Jzvrst:1Jl izYor inform3cij3 kada SCl
konaCno vrati ovamo.
QUITO
l3. studenoga 1963.
Nije sve bas reklo savrseno, ali se nije dogodila ni nesreea. Odlucio
sam se Z3 podncl'ui let u Guayaquil. Roura je u polieijskoj prat nji, na
moje iznenndenje, st igno na isri avion. Pukovnik Lugo reb o mi je knko
je Roum t.eli o iCi jUlnrnjim avionoro, 3 posljeduja stvar koju bih poiel io
jesl da 111e Roura ugleda u Quiru iii da buJem u bilo kakvoj vezi s nj ime.
Do!(ovor izmtdll baze i nnscg pomocnog agento ..vrSeno je funkeionirao
- :agent me cekao na acrodromu u rri SJtJ ujurro i dao mi karru U1 sjedalo
do Routina. Policija t c oslobodiri Rouru u trenlltku ulaska u avion.
248 249
Bia sam 7.aprep.!tcn videe; da je u avianu tek desetak purni ka. Stj uar­
desa me dovela do mjesta. Rouen jc vee bio tama. Moj rauiic plani rani
lI vod i priea koju sam bia priprcmi o poi'da $C ropiti. Zelia sam da raz­
govor orpoenento kno putnici koji sc ne poznaju. Zelio sam immi mjcs[o
do Routina za slubj da avion bude kreat - kako nerko drugi nc bi za­
UZeo to Oljesto. Sada bi svc 111 0(;10 izgledati previs. namjclteno.
Kada sam sjea do Roure, lI slijedib ic gOtovO beskoncna tisin • . Oi'aj­
nicki sam pokuSavao pranaCi neku naVIl izliku da srupi m u razgavor ­
n.tka jc rrebao ndta re6, a bila it 06ro da $Om ja ru s adreil enim eili em.
u ne.noda se vraril a srj uardcsa i predlal.i la mi da prijedcm na neko drugo
mi esra koko bill magaa spavau, jer j(: tek svoki dr ugi red siedal. za uzer.
Bila ic ro prili kn da s" pribcrcm i pri prcmim nov pi,,]. Sroga sam krenua
premo. prednj cm dijclu aviona i uruccn 7.3UZt.:Q mjestc.
Zarul::!li sma pisrom i vinuli se u uak. Kako Sll prol :uile minute, pet,
deser, d,,'adeset, post3j ao sam ncn'oz.niji. Vee sam bio poceo, pOpUt
lakg agent> sigurnost i, i.mi l lj ati rOll age zbog kojih ni sam uspia razga­
varati s Raurom. Na n.kako sam maraa probiti led. Najzad sam lIst aa i
proseu a do Ruurina sjed.b, asjeeajl1Ci se ba da kar acam prema lede­
nom moru.
Predstavio sam sc, laini m imenom. ROtl f:! je
pri stJ.o na razgovor. Sjca Sl m i rateo uvodom. Osj ecao
sc laksc t im sam krenuo. Bio sam :1mericki novinar koji je proteklih ne­
kaliko tjedana proveo u Ekvadoru st udirajuCi problem" nepismenosri,
zdravsrva i sirom:l stva, kako bih 0 tome napisao sc-riju clanak:1. Na 3ero­
dramu bio sam ugodno iznenadcn videCi da i an putuje. Sr()ga go pi ram
ima Ii nd to proriv da razgavarama 0 ekvadarskim problemima s anog
St311ovist3 kako I1J Jljih gleda jed an komunisricki revolucionar. Dodao sam
da Sam ,oznao za njegovo hapse nje i da sam izrazio svoje eudenje kaka je
da jedne (ako jcdnostt anc i ncrazumne odluke uopce maglo doCi.
Let je prorekaa u razgavaru 0 Ehadaru uz salieu kaye. Roura je ga­
vorio orvon:no. Djelovao je opustcno. Ciniio se da se mcau nama GlZvii3
mala simpalija. Otprilike dvadeset minuta prije slij etanja prebaeio sam
r3'Zgovor na Rourinu asobnu siruaci ju. Rekao lni je dJ. puruje do l. 3 P:l.Za
i da ce za nekaliko dana lI astav iti 7.a Santi ago. Bio je zabrinur Z3 svaju
abirelj i ai'ekivao rcSka vremena u
Sada sam rrebao izlai iti svoj prijedl ag, uvijeno ali ipak dovaljna jasna
da Roum razumije. Reb o 83m da eu 1I Limi sresti prijard ic kaji vi k ­
manje rade ism sro i ja. I ani ce vjerojJ.tno poZel jeti da porazgovaraju s
nj im. Bio sam si guran da ce mu ponuditi stanovitu svaru kao naknadu
za imen·ju, jer oni z3srupaju velike kuce. Bio je (.a intcresiran, ali je. rekao
d. su mu Peru. nei dopustili bor:lvnk na aerodromu sarno do slicdcceg
lera. Odgovorio sam ci o moii priiatelj i vjeroi,lrna magu ishoditi Jazvolu
da proboravi tama nekolika dana, a all neka za mali imigraeione vl asti da
mu dapuste, da u Limi astane barem jeda n dan te da u La Paz pradui i
no cas iii ujurro. Tko Zlla, rek:1O sam, maida bi se moglo Ulcdi ti da on
2.S0
prima ..aInu finaneijsku porn a': u Samiagu, 3 njegov. abitcij u Quitu.
Moida bi an oak mogaa posriCi da i njegava abiteij dode II Sanliago i da
rama iive 2.jedna. Osjetio sam do je i pocca shvaeat i.
Kada so upalila svjetlo • Vditc se_, izvuba sam kamadi c papir. sa
svoji m roboinjim imenom i zanimanjem, na kojcm je bio i broi POStllrt­
.kog prclinea u Washingtonu. Rebo Sam mu da eu u Limi otlsjesri u
hotel u . Cri ll on • . Ako mu pode Z3 rukom da osrane nokoliko dana u Limi,
neka me nazove kako bismo nasravil i razgovor. Ako IlC, uvij ck moze sru­
piri u vezu sa mnOm posrcdstvom mOlel!" poslUnskag prctine • . Niic mi
reba da ce od imigraci onih vl asti 11. acrodramu zatraziti dazyolu da
aSlant andje nekolika dana, ali nijo nili odbi a. Pomi.lio sam d. je vee
bia donio odl uku d. aSl3ne. I na - ponadaa S3 m so da sam ga
uvjeria kaka znam 0 se radi te da ie i on shv. ti a ka ko ima pasla
< CIA - damahnua s.OJ zbogom, osl ovivsi ga "I'epiro«, imenom kojim su
ga zvoJi drugovi iz PCE. sam no SVOIC sjedala.
Na tcrminalu sam se pozdravia sa sl ui beni kam stanice u Limi koji je
poVezlll s irnigracionim vlasti rn • . On je vct bia urccl io cia Se ROUT! izda
d07. vola bor. vb aka je 7arenzi, iii da mu se panudi aka je on sam no
bude zahrijevao. Nar .!Vna, stVlr t e sc urediti raka da se ne posllmni a
kako ROllru ,,,,l ima pridabiti. Iz zgrade terminnla pramanali S111a avian
komp.nijc . Braniff ., a cckujuti da sc Raura kanaena pojavi na i1.ln ll .
Najzad se pojavio, pristupio 5lepenic3.m:l, a onda se iznenadl OkrCllUO i
pon<)vno US30 u avion. Jee u tim rrenucima deserak uniformiranih poli­
cajaca k(') ji $U iurili, gO[QVO prema aviol1 u, poj :1Vi st! sc na srcpcni ..
eama. Nii hov predvodnik je u 3Vion. rrcastalo ie da cckama. Sluz­
bcnik stanice paho je do acrodromskc palieije i imi graeionog urcdo
da vidi sro sc: dogod3, a ja sam k.rC11110 u urt d sranice U :J. mb::lsadi i cekao
.... ijc.sri s aerodro m.a . Aka Rouf:l orici Cll u , .. Crjlon( i cekari njegov
poziv. Ak a produzi u 1..3 P3'l. , pod.ne'lo' nim 3vionom kompanije ,.. Av io nca..-:
vrarir t u St: u Quito.
Dosavsi u ambasadu, cuo sam lase vijCSl i. Raura se preslrasia polic ij e
kaja je bil a onako jurnula prema" njemu i pomislia da co $ " dagoditi ndto
s[J" 'I! na. Odbia ie do vrijeme do pal asb aviana provede u acrodromskoj
gradi. Bio jc izuzcmo ncrvozan i ci jclo vrijcmu brinuo hoee Ii l.."1kasniri na
avian za La Paz. Orputavao je ka ka je bia predvidia.
Sef stanice u Limj Bob Davis· ispri c,v3a se zbog prctjcrJno revnog a p­
ri mi z.rna svoje povezanc sluzbc - policajci koji su Lil li u avion :lcl jdi su
Rouri iskazari tOpaa dot ek dok mu imigraei ona sl uib3 ne uput i pazi\" da
asrane ovdje nekalika dana. Sraniea 1I Li mi jc izvela operoeiju.
Uvjeren sam da bi Roura bia ast.10. Ne preosmje nam drugo nego da
cekamo nj cgov brzojav, pismo jli poruku u prctincu. De:111
ulinislja 0 rome da se veza s Rourom ponovno ll sposravi kada stigne
u Sanriaga.
U sraniei sam se ra.<pi raa kako napredu je operacija ub.civanj a u MIR
- zopoceo sam je u Guayaquilu regrurir;'lOj em EnriqLlca Am 3}' c QujDran e.
LSI
Zomjeni k scfo stan ice Clark Simmons· ied:m je od mojih n:u;tavni ka u
Camp Pearyju, a ,,,,duzen je i 1.;] t., j slubj. Rebo mi je da su Amayine
inlorm"cije ;data vri jedne. Otk rio je deset osnovnih logori,[a i vjcibaMta,
dao mnogo podalaka 0 gradskoj infrostruktu ri i izvijcs[io vrl o detalj no 0
njihovoj obuci i na':inu priptemanja akcija. Stani ca ima hiljc7.nicu s kar­
l3m3, imenima i adresama, forogra.fi jama l svim drugim v3wi rn podacima
o MI R-u. SraniC'3 smalra da je ,aj pokre, najjaca priictnja pobu.nom u
Peruu. Pod. ci u bi ljcinici pi sani su spanjolski m je'Zikom. s[alno se unose
novi, taka da se u pravom rrenut ku magu pred:ui pcrunnskoj vojsci .
Iz st. nice poslao Sa m kablogram 0 tome bko ie tekoo pokuhj
Rourina regrutiranj a, a kopi ;c upurio u Quito i u L. Paz. De.:m je vel: bio
vidio bblogram kada Sam se popodne vrat io i vrlo je z.dovolj an, iako
jos lIviiek ne moicmo bi ti sigut ni da je Roura prihvat io. Sm,. I: u dobiti
bol ivij sku i lile. nsklt vizu bko bih mogao hitno otpuroV3ti ako Roura
brwj.vi na postan<ki prctinac u Washingtonu.
QUITO
17· studenoga 1963.
" ,
Nije trajalo dugo da se rauijdi Rourino regruriranjt. Jutros smo pri­
mili kablogram iz stanice u La Paw kojim poscbno uvj eihani RYBAT­
-izvjesti telj rvrdi da se Roura vee dvapur ,aj no ,astaO s dvojicom vodc':i h
boli vi jskih komunisra. Ispricao im je 0 mojem pokuSa ju da ga regruriralll
i rebo da ce me ubiti ako me ikada srerne. Jedan od dvojice Bolivijaca,
i': ini mi :tgcnt je sranice u La Pazu. A maida ie informacija dobi vcna
prisl uskivanjem. Viza mi sad a nije ali Dean misli da bi se Roura
n. kon scSt mjeseci, godinu iii dvij e, jo! uvijek mogao predom isli ti. On u
!il\'akorn slucaju zna da smo zai metesirani , a, konacno, ima i broj postan­
skog prcti nca.
Preost.j u mi jo! tri tjedn" do od laska. Pren osim oper.cijc no nojicu
Ilovih olicira, a sam zavI savam neke sporedne slucajcve - S obavelom da
eu ih se, ako bude potrebno, ponovno prihvariri.
Mec1u onima s kojima sam za vdio jes, i dr Philip Ovalle, Velaskov
osobni lij e':nik i posrcdnik do At.hualpe Bas. ntesa, agenta ubatenog u
PCE. Ovalle postaje senilan, j to jc vjerojatllo glavni razlog !to je Basome­
sovo izvj cStavanje toliko opal o. Prije r.skid. mog.o sam nagovo,i ti amba­
sadora da Ovall a ponovno stavi na li stu priznatih lijet nika za dodjclu viza
(kom.ula rna sekeija izbrisala ga je iz toga popis a jer je u SAD poslao ne­
koliko sif ilisri':ara) . U supromom, mogao bi postati oposan. Mogl.lcnosti
Vela<kova povratab vrlo su sbbe, pa i nema ,"zloga da sc g1.ibi Hij emc
primaiu': i ad Ovalle. obavj cSter'ja 0 vela,kisti ma. Regrutirao sam novog
posrcdniko do BaS3 mes a. Vjeruj em da ce novi covj ek padi':; tempo agcn­
tova izvj citlvanja. To je GOn2alo Fernandez, " nebd puko\'nik ekvador­
skog falnog zrakoplovsrva. Bio ie vaini atnk u Londonu dok nile bio
primoran iz politi tloh fazlog. na povlatenje. Kako je i Basantes nebda!nji
vojni oficir, sva je prilib da ce niih dvojica dobra suradivati .
Prekinuo sam i taj nu kontrolu pi sama koju sam ponOVDO bio preuzeo
nakon , to se admi nistIativni pomocnik prije nekoliko mjeseci vratio i>­
Quita. U agenti su se bunili . Ali kada sam im obj .snio da ne­
mamo vremcna za orvaranje, ci tanje, fotografiranje, zarvaranje, te Z3 dva
sastanka - jedan da pri mimo pi sma, a drugi da ih vraCamo - cini se da
su shvatili. Svidjcl i su im se ltvjeti raskid •. Dogovorili smo se d. cemo pri­
redi va ri sasranke svak. dva iii tIi mjcscca. Platali bi smo ih z. unist.v. nj e
propagandnog mOlerijala. Za tih nekoliko srolina dob" - nije 10k Po
mojem misli.nju, konrrola pisarna z. ista je gublj (,lljc vromena. Sarno
stabne slu'lbe, pripra\ ne da preuzmu svc, kao n. primj" grupaci j. za
Kubu, bavi t te se pismim. i uvjdb.vati tehniku nevidlj ivog pi san j •.
TAMPA
10. prosinca 1963­
No putu kuCi usporcJivalJ ..m sadasnju situaci ju u Ekvadoru s onom
koju sam z.tekao prilikom dola>kn. Nol. nd vise ne bi prepol.llao ovo
mjcsto. U stanici u Quitu sad. jt os.m ofici ra, ukljucuju Ci i Gabea Lo­
wea, * koji ce srie; u prolj cce da popuni posljednje otvoreno mjesto. Pet
ih jt bilo kada sam stigao. Sada su ramo dvi je sckret. n ce, nekoliko Zen.
n.sih Ijudi koje su takodet z. poslene i jos jed.n Slu1_benik 2l veze. U
Guayaquilu jo! uvij ek imamo dva olicir. u kon7.ula tu, ali im je pridod. n
jedan koji djeluje izv. na. Dean plani ra da poveea broj ofici ra pod neslul.­
benom .'Slitom, posebno u Guayaqui lu. Budkt st.nice dramaricno ra­
ste - od 500 000 dol ara 1960. godin. do gorovo 800 000 dolar. danas.
Svakako, ope,acije su uspieSnijc. PoboljSan je program suzbij. nj. po­
buna zahv. lj uj uCi hapScnjima, protjcrivanju i opcoj represiji koju podu­
zima hunt a. I'ripremamo nekoliko novih operaci j. - osobito nova prislu­
ski":1nja teldona rc osniv3nje obavjdtajne voj ne jedinice, 0 cemu se stara
Dean. Mnoge od tih aktivnosti advijaju se u suradnji s hUDlom. No po­
sredstvom policij e, voj nih oficira i stenogr.fkinjc koja jc na n.soj pbtnoj
listi ubacili smo se i u samu hlmru. 1m. jzsleda da cc se pobolisati i Stll ­
dclltske opcracij e. Radnicke operacij e, CEOSL i AIFLD, ':vrsto su u na, im
rukama, usprkos svim probJcmi ma s ko ji ma su se sukobljavale. NajboJ ji
nasi .!;cnri ubaceni peE prdivjeli su, a imamo ih jos nekoliko novi h,
ukl jui' ujuei i one u bazi u Guayaquilu.
Sro se ti ce opl:e politi&c si tuacije, tu stojimo jo! povoljnije. Kad "Ill
stigno u Ek"ador, Araujo je bio premiier. Zo dvije i pol godino tradici­
onalne SU partijc ucinile niz stvari zbog koj ih su se Ijudi okrenuli kraj nj im
rjdenjima. Svi politicari : Velasco i njegovi sljedbenici, konzervalivci,
252 253
kdcanski socijali ,ti, Iibet. li i sociialisti boti li su se l.1 uskc ,.klosk. inle­
rese, ronckad pod vodslvom nasih agen. ," i bl iskih sluibi. No
propusrili su da orvore demoktarske tokove rdonni, zbog .:ega su
plotiri menn, ako ni 7.bog eega dtugog, a ono zbog neispunj enih obeeanja.
Sada sc konacno re reforme mogu tl' .. esti cini se stgurnim d:1
ce red koji je uvela ubrz. ti ckononlSki mzvitak. ie re­
forma jo< uvij ck nJjhitnija. U izvjestaju objavl jenom ove godi no Organi­
zacij . za j poljoprivred u Ujcdinjenih naroda urvrdila je da Olpri ·
like 800 .000 ekvad(Jrskih obil d ji (vise od tri milijuna Ijudi) zivi u krai ­
njom siromasIVu, a sarno 1000 bogorih porodi"" (900 zeml;opos;edl1ib i
;Iotinu koje se bave biznisom i trgovinom) pos;cduje golerna bogatstva.
T REeI DI O
254
WASHINGTON
8. veljace I964.
TeSko je ostati ravnodusan posjetom riovoj zgradi staba u Virginiji.
Dvadesetak - tridesetak minuta od Washington a, uz rijeku Potomac ­
vrlo lijep put kroz park, uz stijene, do ulaza u stab gdje stoii oznaka
»Ured za javni promet«, postavljena til ooto zato da nekoga zavara.
i'
iI Zgrada je golema sedmorokatnica u obliku slova »H«, okruzena licom i
drvoredom. Kad jednom udete, vrlo se tdko snaci. Procitao sam negdje
:;
,
j
da je sagradena za potrebe deset tisuca namjdtenika, a parkiralista za
golem broj automobila. Prvi je dojam da u toj zgradi boravi vise ljudi
j,
' . ~
.'
j
nego sto je bilo predvideno.
II
,,I
Sa sluzbenikom nadleinim za Ekvador proveo sam puna dva dana po­
')
punjavajuCi podatke koji nikada ne ulaze u sluzbeno izvjdtavanje. Upo­
d
znavao sam se s promjenama u stapskoj administraciji. Najvaznija je pro­
i\
mjena - nedavno uspostavljanje novog direktorata DDsrr (za znanost i
tehnologiju), koji je odio nastao spajanjem dosadasnjeg Ureda za obavje­
stajnu djelatnost s podrucja nauke i Ureda za istrazivanja i izvjestavanje,
oba iz okvira DDI. te jos nekoliko drugih ureda. Novo je tijelo preuzelo
na sebe pripremanje informacija i ispunjavanje zahtjeva za izvjestavanjem
o napretku razliotih vaznih podrucja znanosti i tehnologije u svijetu, s
posebnim osvrtom, sto ne iznenaduje, na razvoj sovjetskog naoruianja.
Nova je institucija odgovorna za razvitak sistema tehnicke koordinacije.
Dosadasnji Direktorat za koordinaciju je ukinut. .
Jos se jedna vazna promjena zbila u DDP-U,l u kojem su se Odjel za
medunarodne organizacije i Sluzba psiholoskih i paravojnih akcija ujedi­
nile i usvojile novo ime: Sluzba tajnih akcija. Stapska koordinacija i vode­
nje svih CA-operadja (ranije poznatih kao PP-operacije) sada je centrali­
zirano u toj sluzbi. Ljudi koji rade u novoj CA-sluzbi, mozda zbog toga
sto su mnogi od njih veterani tradicionalnih sukoba izmedu Odjela za
medunarodne organizacije i Odjela za razlicita geografska podrucja, raz­
(
1 Vidi shemu VI
17 CIA
257
viii su novu terminologiju koja izaziva smijeh u hodnicima staba. Umjesto
da agente i dalje nazivaju agentima, u svojim ih memorandumima i drugim
dokumentima ustrajno spominju kao »tajne prijatelje«. 0 problemima u
vezi s kontrolom agenata - stara rana IOD-a koja nikad neee zacijeliti ­
nitko vise ne govori, kao da je nestala samim time sto se operativni agenti
CA vise ne nazivaju tim imenom.
U DDP-u uskoro ee doti do nove promjene. Odjeli za sovjetsku Rusiju
i za Istocnu Evropu ce se spojiti, s time da ce Grcka pripasti Odjelu za
Bliski istok. Sve evropske komunisticke zemlje bit ce u okviru Odjela za
sovjetski blok. Umjesto REDWOOD-a, novi zajednicki nazivnik
akcija toga Odjela glasit ee REDTOP.
Takoder postoji potpuno novi odjel DDP-a pod nazivom Odjel za
unutrasnje operacije (DOD), odgovoran za obavjeStajne zadatke CIA u
SAD-u (usmjeren na vanjske ciljeve, naravno). DOD je pretezno angazi­
ran· u regrutiranju Amerikanaca, ucenjaka i strucnjaka, koji ee obavljati
zadatke na medunarodnim konferencijama. DOD ima svoju »stanicu« u
samom Washingtonu i urede u nekim drugim gradovima.
Najnovija vijest u Odjelu za zapadnu hemisferu jest odlazak dosadas­
njeg sefa, pukovnika J. C. Kinga. * Njegova je moe postupno slabila jos
od invazije u Zaljevu svinja, kada su kubanski poslovi izuzeti iz nadlei­
nosti Odjela. Osim toga Kingu su dodijeljeni razliciti savjetnici kao sto je,
na primjer, Dave McLean,* koji je obavljao dumost sefa stanice u Quitu
kada je hunta preuzela viast, te Bill Hood,* koji je prosle godine radio na
nedavno otvorenom mjestu sefa operacija. Kinga je na duznosti sefa Od­
jela zamijenio jedan od starijih oficira koji je, nakon invazije u Zaljevu
svinja, premjeSten iz Odjela za Daleki istok. Zove se Desmond Fitzge­
rald, * dosad je bio pomoenik sefa Odjela zapadne hemisfere za kubanske
poslove - takoder nova funkcija osnovana nakon invazije na Kubu. Dosa­
dasnji zamjenik sefa Odjela Ray Herbert* nastavlja rukovoditi zadacima
1
I
osoblja i onim zadacima koji nisu 1zriCito povezani s operacijama up ere­
j
nim protiv Kube.
I,
WASHINGTON
IO. veljace I964.
Proveo sam noe izvan Nolandove kuee. Zive u McLeanu, nedaleko od
staba - izgleda kao da svi zive u tom podrucju. N akon povratka u stab
Noland je postao set grupe za Brazil u okviru Odjela za zapadnu hemi­
sferu - to je znacajan posao otkako je Brazil pod Goulartom krenuo uli­
jevo. Prosle godine Noland je nekoliko puta boravio u Brazilu. Prema nje­
goyim rijecima, Brazil je za nas najtez.i problem u Latinskoj Americi - cak
ozbiljniji od Kube, otkako je odbaceno oruzje.
258
J
1"
,
Istraga koju je brazilski parlament proveo 0 izborima I962. godine,
sto je zapocela proslog svibnja i jos uvijek traje, nije potpomogla opera­
cije u Brazilu. Otkriveno je da su u glavnim operacijama politicke akcije
nase stanice u Riju Brazilsko udruzenje za demokratsku akciju (mAD)
i srodna organizacija Narodne demokratske akcije (ADEP) u izbornoj
kampanji I962. utrosili za podrsku protllkomunistickim kandi­
datima otprilike dvanaest milijuna dolara, a mozda i dvadeset. Bili su osi­
gurani fondovi izvana, za izbore za guvernereu osam od jedanaest
ddava, za petnaest kandidata za federalne senatore, 250 kandidata za fe­
deralne poslanike i za oko 600 kandidata za najviSe ddavno zakonodavno
tijelo. Rezultati izbora bili su razliciti. Kandidati koje je poddavala sta­
nica izabrani su za guvernere u ddavama Sao Paulo i Rio Grande, koje
i jesu najvamije. No Ijevicar, Goulartov pristalica, pobijedio je na izbo­
rima za guvernera znacajne sjeveroistocne drlave Pernambuco. U narod­
noj skupstini odnosi izmedu triju glavnih politickih partija ostali su jed­
naki, sto je ocijenjeno kao pobjeda.
Parlamentarna istrazna komisija bila je na neki naCin pod kontrolom
- pet od devet njezinih clanova i sami su primali novae od IBAD-a i
ADEP-a. No samo je odbijanje bankarskih institucija, kao sto su First Na­
tional City Bank,* Bank of Boston* i Royal Bank of Canada,* da
strane izvore sredstava deponiranih za mAD i ADEP sprijecilo da se ne
otkrije pravo stanje stvari. Potkraj kolovoza prosle godine predsjednik
Goulart naredio je da se ukinu ADEP i IBAD, a u parlamentarnom izvje­
staju, objavljenom u studenome, navodi se zakljucak da su te dvije orga­
nizacije nezakonito pokusale utjeeati na izbore I962. godine.
WASHINGTON
I2._veljace I964.
Proteklih dana kretao sam se izmedu sluzbe za Urugvaj i grupe za
Kubu kako bih se upoznao s prvenstvenim operativnim zadacima protiv
Kubanaea. U Montevideu ee moj osnovni zadatak biti operacije protiv
Kube. Jos samo pet zemalja Latinske Amerike ima diplomatske odnose
s Kubom. Operacija protiv Kubanaca u Montevideu vrlo je vazna, tvrdi
se u uputama koje sadde zadatke stanica. To je jedina stanica u cijeloj
hemisferi cije su operacije protiv sovjetske ambasade na drugom mjestu
na listi prioritetnih zadataka. Razloge tome treba traziti u Cinjenici da
komunizam u Urugvaju znacajno raste, posebno u sindikatima. Bez
sumnje, tome pridonosi tamosnja kubanska ambasada. Dapace, postoje
jaki dokazi da sadasnje gerilske i teroristicke aktivnosti na sjeveru Argen­
tine pomaze kubanska ambasada u Montevideu.
Upravo sada postoje dva glavna cilja protukubanskih operacija u
Montevideu. Najprije, u svrhu raskida odnosa, provodimo sve odgovara­
juee operacije da bismo potpomogli optuzbe Venezuele protiv Kube 0 in­
17'
,
I
259
tervenciji i agresiji, koje se temelje na otkrivanju tajnih skladista oruzja na
venezuelanskoj obali proslog studenoga. Utvrdeno je da je oruzje proiz­
vedeno u Belgiji, a tvomicar uvjerava da ga je prodao Kubancima. Svrha
je toga venezuelanskog slucaja da se konacno, posredstvom OAS-a, po­
zovu sve latinskoamericke zernlje koje jos imaju odnose s Kubom da ih
raskinu. Mozemo se nadati da ee takav korak, na koji ee pozvati Vene­
zuela a ne SAD, saddavati dovoljno dokaza da ga OAS prihvati, posebno
ako narednih mjeseci ojaca propaganda koju neee pokretati SAD. Iz di­
skrecije, nikoga nisam pitao 0 tome, ali cini mi se, da je cijeli taj slucaj s
otkrivanjem skrovista oruzja vodila stanica u Caracasu. Sumnjam na to
da je oruzje podmetnula stanica, mozda u zajednickoj operaciji s tamos­
njom sluzbom, i onda »otkrila« stvar.
Kako je naS temeljni cilj u Urugvaju da izazovemo raskid diplomat­
skih odnosa s Kubom, moramo se u meduvremenu ubaciti u kubansku
misiju u Montevideu bilo s tehnikom, bilo s regrutiranjem agenta, da bi­
smo steldi bolje obavjeStajne podatke 0 kubanskim aktivnostima. Vee pro­
vodimo neke operacije protiv kubanske ambasade, ali jos se nismo uspjeli
ubaciti unutra.
Ne more se kazati da to stanica nije pokusala. Lani je bilo nekoliko
pokusaja regrutiranja. Uspjeli smo samo s Rolandom Santanom.* Na ne­
sreeu, Santana je kratko boravio u Montevideu, a i nije imao pristupa
delikatnijim informacijama, jer nije bio obavjeStajni oficir. Ako nista
drugo, taj nam je slucaj posluZio za propagandu.
U narednoj smo prilici bili blizu da pridobijemo oficira za kojega smo
vjerovali da je sef kubanske obavjeStajne sluzbe u Montevideu. Taj oficir,
Earle Perez Freeman, * u prosincu je ostro odbio pokusaj regrutiranja,
neposredno prije nego sto se, nakon tri godine provedene u
trebao vratiti na Kubu. U Meksiku, gdje je cekao avion za Havanu, izne­
nada se pojavio u americkoj ambasadi. U razgovoru s oficirom stanice
slozio se da zatraZi azil u SAD-u. S njime je razgovarao Bob Shaw,* jedan
od mojih nastavnika u ISOLA nON-u. U hodnicima staba jos se uvijek
preprieava njegovo pomanjkanje svakog opreza. Nakon sto je obavio sve
pripreme da Pereza prebaci u SAD vojnim avionom s aerodroma u Me­
xico Cityju, Shaw ga je odvezao kolima na aerodrom. Putem je Pereza
iznenada obuzela panika, iskoCio je iz Shawovih kola i nestao u gomili
prolaznika. Ni sada nitko ne moze razumjeti kako je Shaw zaboravio prvo
pravilo u takvim slucajevima: da smjesti Pereza na zadnje sjedalo, u sre­
dinu izmedu dvojice nasih sluzbenika. Da je Perez i promijenio misljenje
prije nego sto je trebalo da napusti Mexico City, u razgovoru bismo ga
moZda uvjerili kako treba otieL Ako nista drugo, izbjegla bi se panika i
gubitak kontakta. Perez se vratio u Havanu. Nema znaka da su Kubanci
saznali za njegov dodir sa stanicom u Mexico Cityju. No u stabu vlada
nepodijeljeno misljenje da je u ovom slucaju stanica lose obavila posao ­
nisu dobiveni tak ni osnovni podaci 0 kubanskim operacijama u Mon­
tevideu.
260
Grupa za Kubu najvise je zainteresirana da se pokusa regrutirati sifrant
za koga je stanica utvrdila da se zove Roberto Hernandez. * Oficiri iz cli·
rektorata za obavjestajne poslove, koji se bave kubanslcim komunikaci­
jama, kazu da Sovjeti opskrbljuju Kubance kriptogramskim materijalima
koji se upotrebljavaju u njihovoj diplomatskoj i obavjestajnoj korespon­
denciji i koje je nemoguee otkriti. Ako uspijem regrutirati sifranta, rekose,
moglo bi se postici da strucnjak iz staba kopira materijale i da ih nepri­
mjetno vrati. Buduce, a moZda i ranije dopisivanje - koje sada cuva
Agencija za nacionalnu sigurnost za slucaj da se jednom saznaju sure ­
u tom bi se slucaju moglo procitati.
MIAMI
I4. ozuljka I964.
Nas smo bora.ak rasporedili tako da budemo i u kuCi Janetinih rod i­
telja u Michigenu, i kod mojih ovdje na Floridi. Prije dva tjedna rodio
nam se i drugi sin, tocno onoga dana kako je prije nekoliko mjeseci Ii­
jecnik predvidio. Kakvo veselje - ponovno sve teee savrSeno. Kada za
nekoliko tjedana beba bude sposobna za put, Janet i djeca odletjet ce u
Montevideo. Ja, medutim, odlazim odmah, jer se oficir kojega moram
zamijeniti sprema da hitno ode.
Na putu u Montevideo zaustavio sam se ovdje i gotovo cijeli dan pro­
yeo raspravljajuCi 0 tome kako stanica JMWAVE (Miami) more potpo­
moCi nas program protiv Kubanaca u Montevideu. Charlie McKay, * oficir
JMWAVEs kojim sam se susreo na aerodromu, predloZio mi je da 0
poslu razgovaramo na plaii umjesto u zrakoplovnoj bazi Homestead. Od­
marali smo se na suncu sve dok nije doslo vrijeme da me prebaci na
aerodrom. Bio je pravi covjek za takve razgovore, jer je u stanici u Mon­
tevideu radio sezdesetih godina i poznaje tamosnje operacije.
Operacije CIA u Miamiju su 0pseZne, ali, cini se, preteino usmjerene
na ispitivanje izbjegIica, prikupljanje i aktualiziranje informacija i na ope­
racije paravojnih infiltracija na Kubu. !maju i oficire za pojedine zadatke
te agente - kubanske izbjeglice koji mogu pomoCi stanicama hemisfere na
povremenim zadacima regrutiranja, prepisivanja u operacijama prisluski­
vanja, kao i u mnogim drugim zadacima. Nedavno je stanica u Monte­
videu predlozila da JMW A VE pokusa pronaei renu koja bi se priblizila
kubanskom sifrantu poznatom po iznimnoj sklonosti Ijubavnim avantu­
rama. McKay tvrdi da su nedavno pronasli kandidatkinju - Kubanku izu­
zetne ljepote koja se vee otprije bavi takvim poslom. Narednog ce tjedna
biografske podatke, izvjestaj 0 dosadasnjim njezinim ulogama u pojedinim
operacijama i £otogra£iju koju mi je pokazao poslati u Montevideo.
Glavna operacija stanice u Miamiju koja se odnosi na Urugvaj jest
projekt AMHALF, u koji su ukljucena tri urugvajska diplomata na' za­
26I

'T
datku u Havani. To su trgovinski predstavnik Zuleik Ayala Cabeda,*
drugi sekretar ambasade German Roosen i prvi sekretar Hamlet Goncal­
ves.* Nijedan od njih, pretpostavljamo, ne zna da druga dvojica rade za
CIA, ali u stanici dde da oni medu sobom 0 tome ipak razgovaraju. Medu
njihove zadatke u Havani ulazi i osiguravanje azila pojedinim Kubancima,
predavanje i preuzimanje tajnih poruka na skrovitim mjestima za druge
agente, kupovina valute, promatranje pojedinih luka i pokreta vojnih je­
dinica. Veza s agentima iz Miarnija odvija se putem radija, a osim toga
najmanje svakog drugog tjedna jedan od njih putuje u Nassau iii Miami
po zadacima koji nisu u vezi s CIA. Iznose, na primjer, cvrstu valutu i
dragocjenosti koje su ostavili bjegunci. Takva vrsta kontrabande sluzi i
kao zastita njihovu poslu za CIA, ali i pridaje izuzetnu osjetljivost cijeloj
operaciji. Ta je osjetljivost vee postala opasnom, jer se u igri protiv jedne
zemlje nalaze i diplomati koji su u njoj akreditirani. State Departmentu
neee biti Iako da se isprica urugvajskoj vladi ako se operacija otkrije ..
MONTEVIDEO
IS- ozujka I964
Prekrasan grad - nije ni eudo da se u Odjelu za zapadnu hemisferu
smatra jednim od glavnih zgoditaka. Na aerodromu me docekao Gerry
O'Grady,* zamjenik sefa staniee, i odveo u hotel »Lancaster« na trgu slo­
bode, gdie sarn odsjeo i lani. Poveo me zatim u svoj veliki sedmorosobni
stan iz kojega se pruza pogled na Rarnblu i jos daije na plazu Pocitos,
gdje smo proveli popodne razmjenjujuCi iskustva. O'Grady je stigao ovamo
u sijecnju, no njegova obitelj neee doti do lipnja, kada djeei zavrSava
skola. I on je jedan od onih koji su premjdteni iz Odjela za Daleki istok.
Radio je u T ajpehu i u Bangkoku. Dobarmomak.
MONTEVIDEO
IS. ozujka I964.
Prijelaz iz pretposljednje zemlje po velicini u najmanju u Juznoj Ame­
rid omogueuje da se vide goleme razlike u naeionalnom razvitku. Kon­
trasti, ne slienosti, oertavaju se izvanredno jasno. Urugvaj je zaista izu­
zetak u vecini ustaljenih shvacanja 0 Latinskoj Amerid. Odaje dojam sloz­
nog drustva organiziranog u modernoj, sigurnoj drlavi. Indijanci nisu pre­
pusteni sami sebi niti su potisnuti u najdublje siromastvo, ne postoje pri­
rodne geografske razlike izmedu plantaza na obali i farmi u sijerama na
stem potonjih, nema stalnih kriza i politicke nestabilnosti, nema siroko
rasprostranjene nepismenosti, militarizma, nerazurnno visoke stope natali­
262
j
teta. Na prvom koraku u Urugvaju zamjecufy se pogodnosti za koje se
nadam da ee proizaCi i iz huntinih programa reformi u Ekvadoru.
U Urugvaju kao da je sve u sluzbi napretka. Dohodak po stanovniku
iznosi 700 dolara i medu najvisima je u Latinskoj Americi. Devedeset po­
sto stanovnistva je pismeno. Sarno u Montevideu izlazi deset dnevnih li­
stova. Zemlja je preteino urbanizirana (otprilike 85 posto), a vise od po­
lovice od ukupno 2,6 milijuna stanovnika Zivi u Montevideu. Zdravstvene
ustanove i prehrana zadovoljavaju. Socijalno osiguranje i mirovinski si­
stem na visokoj su razini. Naseljenost iznosi treCinu latinskoamerickog
prosjeka, a porast stanovnistva je najniZi - sarno 1,3 posto. Sto je najvaz­
nije, reljef je takav da omogucuje da se 88 posto zemlje iskoristi, uglav­
nom za stocarstvo. Ovdje susreeemo model politiCke stabilnosti, zemlju
koja u ovom stoljeeu gotovo da i nije imaia vojnih intervencija u politid.
Po paZljivo odabranoj de£iniciji, to je »americka Svicarska«.
Takva sretna situacija u Urugvaju datira od izbora 1903. godine, kada
je na vlast bio dosao Jose BatHe y Ordonez, zacijelo jedan od najvecih i
najdjelotvornijih zapadnih liberalnih reformatora koji je stavio tocku na
zestoke sukobe urbaniziranog i ruralnog dijela zemlje, sukobe sto su pri­
jetili da rascijepe Urugvaj, kao sto se to u devetnaestom stoljeeu dogadalo
u vecini zemalja Latinske Urugvajci duguju BatHeu drustveno
priznanje kao jednom od najnaprednijih Ijudi svoga vremena; uveo je
osmosatni radni dan, obavezni dan odmora i tjednu isplatu, naknade rad­
nicima za slucaj povreda, odredio minimalne zarade, mirovinsko i sod­
jalno osiguranje, slobodnu gradansku prosvjem koju ddava noveano pot­
pomaie. Da bi regulirao poboljsanje polozaja radnika i kontrolirao kon­
centraciju ekonomske moti u rukama privatnih stranih i nacionalnih in­
teresa, BatHe je ustanovio vladine monopole u javnim sluzbama, bankar­
stvu i stanovitim trgovinskim i industrijskim podrucjima. U politici, BatHe
je ustanovio nacelo koparticipacije, u kojoj je manjinska partija blankista
(poznata i kao Nadonalna parcija) podijdila viast s Batlleovom »Colo­
rado« partijom u izvdnoj viasti, u kojoj su sudjelovali clanovi obiju partija.
Posredstvom toga mehanizma, javni je autoritet podijeljen, partijske frak­
dje iskljucene, a krvave borbe za policicku vlast okoncane. BatHeu, dakle,
Urugvajci mogu pripisati kao zaslugu politiCku stabilnost zemlje, socijalnu
jednakost, politiku preraspodjele dohotka u korist pojedinih grana privrede
u razvoju, sistem socijalne zastite i vladine trgovinske monopole, financij­
ske te monopole javnih sluzbi.
Medutim, od 1954. godine zivotni standard u Urugvaju opada. Ukupni
narodni proizvod vise ne raste, produktivnost i narodni dohodak je opao,
industrijski je rast spao ispod ionako niske stope rasta stanovniStva. In­
vesticije cine sarno II posto od ukupnog narodnog proizvoda, sto je,
mozda, navjestaj otpora Urugvajaca snizavaju uobicajene razine potros­
nje. Ugrozeni zivotni standard srednje i nize klase doveo je do sukoba koji
se oCituju u ucestalim, sve sirim i ostrijim strajkovima, sto su poceli pre­
vladavati u Zivotu te zemlje. .
26
3
Sto se dogodilo u toj najutopistickijoj od modernih demokracija? Od
sredine pedesetih godina glavni je ekonomski problem bio: kako se prila­
goditi padu svjetskih cijena glavnih urugvajskih izvoznih proizvoda - go­
vedeg mesa, koze i vune. Kako su prihodi od izvoza opali - ispod razine
postignute prije trideset godina - urugvajski uvoz bio je pod ostrim pri­
tiskom sve visih cijena gotovih proizvoda i polusirovina potrebnih prera­
divackoj industriji podignutoj u doba depresije, a zatim prosperiteta iz­
medu I945-I955. Rezultat: inflacija, deficit platne bilance, ekonomska
stagnacija, porast nezaposlenosti (sada iznosi I2 posto), devalvacija.
. Djelomieno su problemi s kojima se Urugvaj sukobio bili neizbjeini,
jer se donedavni napredak teme1jio na neuohicajenim tdistima za drugog
svjetskog rata i rata u Koreji. Problemi su se, medutim, pogodavali stano­
vitim vladinim politickim potezima, posebno otvaranjem novih radnih
mjesta u vladi i njezinim poduzeeima, sto je ucinjeno s ciljem da se ublazi
nezaposlenost i ubrza politicka pomoe. Kako u raspodjeli poslova u vladi
postoji »sistem tri-dva« (tri mjesta za one koje postavlja veonska partija,
a dva za one koje popunjava manjinska partija), uspostavljen u toku tri­
desetih godina, moglo bi se reo da su obje partije dospjele u podredeni
polohj prema vrhovima administracije. Zaista, broj vladinih cinovnika
poveeao se od 58000 u I938. na I70000 u I955. godini. Sada ih je
2.00 000. S obzirom za primamljive penzije i druge povlastice koje uzi­
vaju, vlada uvjerenje da svatko ima pravo na zaposlenje u vladi - iako su
place uslijed inflacije opale toliko da veeini zaposlenih u vladi treba jos
jedan posao kako bi preiivje1i. No glavni je rezultat: pomanjkanje sred­
stava za financiranje jayne administracije. Ova se kritizira zbog nespo­
sobnosti, sporosti, nesnalazenju u papirima, visokog stupnja izostajanja
s posla, slabog obrazovanja i opee korupcije.
Sistem plaeanja u aparatu urugvajske ddave temelji se na tome da se
jedan dio zarade od izvoza zaddi primjenom viSestrukih izjednacavanja
deviznih tecajeva. Sredisnja banka plaea izvoznika u peso sima svotom
koja je manja ad vrijednosti njegova proizvoda na slobodnom tdistu, a
razlika se, posredstvom banke, pretace u vladine operacije. Taj je sistem
metoda za preraspodjelu dohotka i jednak je po svom ucinku izvoznoj
taksi, koja rusi ravnopravan polohj domaceg proizvoda na medunaro­
dnim tdistima. Retencije takoder sluze da se primarni proizvodni sektor,
stoeari i raneeri, privole da se ne opiru porezima sto se ubiru kao pri­
pomoe vladinoj birokraciji u Montevideu i jaeanju njihovih povlastica.
Rezultat je da ranceri povlaee vunu i stoku s tdista ili pak svoje proiz­
vode prodaju kontrabandi - obieno preko nezastieene granice prema juz­
nom Brazilu.
Sukobi izmoou interesa seoske i urbane sredine, produbljeni opada­
njem prihoda od izvoza, imali su kao posljedicu pad produktivnosti i 21­
votnog standarda Urugvajaca. Godine I958, nakon sto su gotovo IOO go­
dina bili u opoziciji, blankisti su na ddavnim izborima pobijedili u koa­
liciji s Federalnom ligom za seoski pokret, takozvanim ruralistima. Koali­
26
4
cija je izradila programe povecanja izvoza poljoprivrednih proizvoda, ali
je u ostvarivanju toga programa vee na pocetku naisla na slab uspjeh.
Godine I959. bio je potreban ve1iki medunarodni zajam za izravnavanje
platne bilance. Medunarodni monetarni fond zahtijevao je da se usvoje
fiskalne reforme za zaustavljanje inflacije, izravnavanje robne razmjene i
unapredivanje izvoza. Ti su zahtjevi prihvaeeni. Pesos je devalvirao, re­
tencije su na izvoz smanjene, uspostavljena je kontrola uvoza, podrezana
krila potrosnji. No program ozdravljenja ipak nije uspio. Djelomicno
stoga sto su cijene uvoznim industrijskim proizvodima i dalje rasle, a in­
flacija i druge boljke nisu otklonjene. Pesosu, koji je devalvirao sa I,5 na
6,5 za dolar I959. godine, vrijednost je i dalje opadala, tako da sada valja
dati I8 pesosa za jedan dolar. Troskovi zivota rastu, od nekih I5 posto
godine I962. na 33,5 posto godinu dana kasnije. Usprkos daljnjem opa­
danju privredne moei blancosi su uspjeli zaddati kontrolu izvrSne vlasti
i na izborima I962. godine, uglavnom stoga sto su nova mjesta u vladinoj
administraciji otvorena prije izbora.
Mozda jos znaeajnije nego sto je obeshrabrivanje raneera da poveea­
vaju proizvodnju iIi druge suprotnosti u politici preraspodje1e dohotka
jest razvodnjavanje politieke moti u toj zemlji. Izvrsno tijelo (kolegij), za­
rnisljeno na osnovi dogovora 0 podje1i vlasti izmedu dviju glavnih partija
i kao brana pokusajima uzurpacije, sastoji se od devet elanova. Sest ih je
iz partije vecine, a tri su iz partije manjine. U praksi se, medutim, vladin
Nacionalni savjet cesto javlja kao treei zakonodavac zahvaljujuei frakcio­
nastvu koje je izborni sistem unio u vladajuce partije. Sadasnje Nacionalno
vijece, na primjer, cine tri clana jedne blankisticke frakcije, dvojica iz druge
i jedan pripadnik trece frakcije. Clanovi manjinske partije coloradosa
slieno su podijeljeni: dvojica iz jedne, a jedan iz druge frakcije. Tih pet
razlicitih frakcija zastupljeno je u egzekutivi svaka sa svojim programom
i svojom politiekom organizacijom. Sposobnost izvdne vlasti da usmjeruje
i odlueuje vrlo je ogranieena i uvjetovana eventualnim ujedinjavanjem
frakcija na pojedinim pitanjima, eesto mimo linija sarnih partija.
Zakonodavstvo je rascjepkano na sliean naein. Zapravo je podredeno
samo sebi. Posebni zakon omogucuje svakom senatoru i poslaniku da bez
carine uveze jedan novi inozemni automobil svake godine, sto, u uvjetima
inflatornih cijena, automatski znaei da se tim kolima dva ili tri puta pove­
cava vrijednost. Legislativa je na sliean naein I96I. favorizirala politieare,
osiguravajuci, u trenutku povlaeenja s duznosti, povlastice za nosioce poli­
tickih funkcija. Odobravaju se i posebne vladine pozajrnice za gradnju
kuea elanovima predstavniekog doma pod vrlo povoljnim uvjetima.
Kakvi su izgledi da se sada rijese neki od problema zemlje kada je vee
ranije bilo toliko moguenosti? Stanovit je stupanj ostrine neophodan, ali
reforme bi trebale zahvatiti vladina poduzeea, poljoprivredu, a moZda naj­
vise izvrSnu vlast.
Dvadeset i osam vladinih poduzeea, samostalnih i decentraliziranih
sluzbi, optuzuje se za neefikasnost, korupciju i gubitke. Za tako malu

zemlju, raspon njihovih poslova zaista je golem: zeljeznice, avionski pro­
met, kamionski transport, autobusne linije, prerada i promet naftom,
proizvodnja cementa, proizvodnja i uvoz a1koholnih pica, prerada mesa,
osiguranje, vjerovnistvo i trgovinsko bankarstvo, pomorski prijevoz, uprav­
ljanje lukom u Montevideu, elektroenergija, telefoni i telegrafi, vodoop­
skrba, komunalne sluzbe. Poboljsano rukovodenje i odstranjivanje gubi­
taka i korupcije u sredisnjoj administradji - koju sacinjavaju razlicita mi­
nistarstva nasuprot samostalnim kompanijama i decentraliziranim slm­
bama - takoder je vrlo vazno.
U poljoprivredi se moraju rijeSiti dva osnovna problema: okrupnja­
vanje posjeda i porast dohotka te nedostatan kapital i slaba tehnologija.
Sto se okrupnjavanja posjeda tice, otprilike 5 posto jedinica drli oko 60
posto zemlje, a gotovo 75 posto jedinica raspolaze s manje od IO posto
zemlje. Problem odnosa izmedu latifundija i malih posjeda izmakao je
Batlleovoj paznji. Vise od 40 posto zemlje iskoristava se posredstvom sta­
novitih oblika nesigurnog zakupa, koji sadrlavaju odgovarajuce mjere
usmjerene protiv bogacenja. Jasno je da se pregolemi zemljisni posjedi
moraju ponovno raspodijeliti kako bi se intenzivirala obrada zem1je, a
i zbog porasta proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta.
Sto se izvrSne vlasti tice, zapocele su rasprave 0 ustavnoj reformi, to
jest 0 povratku na predsjednistvo s jednom licnoscu te eventual no zadr­
-zavanje kolegija, ali tako da svi izabrani Clanovi budu pripadnici iste
stranke.
Cini se da nitko ne zna kako ce Urugvaj rijeSiti svoje probleme. Ali svi
se sldu s titn da je zemlja zapala u gospodarsku, politicku i moralnu
krizu.
MONTEVIDEO
2I. ozujka I964.
Stanica u Montevideu pripada medu srednje po broju sluzbenika u
zapadnoj hemisferi. Osim sefa stanice Neda Holmana* i O'Gradyja, ovdje
su jos cetiri operativna oficira (po jedan za sovjetske operacije, komuni­
sticku partiju i srodne grupacije, operadje tajnih akcija i za kubanske ope­
racije), zatim administrativnipomoenik, dva sluzbenika veze i tri tajnice
- svi pod firmom politicke sekcije nase ambas ade. Izvana, bez sluzbene
zastite, imamo dva americka gradanina.
Napredniji stupanj razvitka u Urugvaju, u usporedbi s Ekvadorom,
odrazava se u analizama stanice 0 operativnoj okolici kao daleko sloze­
nijoj i jace neprijateljslci raspolozenoj sredini nego sto je to slucaj sa siro­
masnim i zaostalim susjednim zemljama. lako postoje slicnosti u ciljevima
stanica, razlike su uglavnom u vecoj sposobnosti ovdasnjih neprijatelja.
266
- - - ~ -
KOMUNISTICKA PARTIjA URUGVAjA (peu)
Nasuprot podijeljenoj, slaboj i frakcijama razjedinjenoj Komunistickoj
partiji Ekvadora, PCU je dobro organizirana i disciplinirana partija s puno
jaCim utjecajem nego sto to pokazuju glasacki rezultati koje postize. Za­
hvaljujuCi djelomicno i izbornom sistemu (ley de lemas), PCU gotovo sim­
bolicno sudjeluje u drlavnoj zakonodavnoj vlasti: ima tri mjesta od
ukupno I30. Medutim, snaga te partije raste uglavnom zbog sve gore eke­
notnske situacije. Dok je na izborima I958. PCU osvojila 27000 glasova
(2,6 posto), godine I962. dobila je 4I 000 (3,5 posto). Stanica procjenjuje
da broj clanova PCE stalno raste: od otprilike 3000 I962. godine do sa­
dasnjih 6000 - a sama PCU tvrdi da ima IO 000 clanova.
Politicke aktivnosti PCU usmjerene su uglavnom na Lijevi front oslo­
bodenja, poznatiji kao FIDEL (Frente Izquierda de Liberacion). Osim PCU,
FIDEL ukljucuje Urugvajski revolucionarni pokret (MRO) i nekoliko ma­
njih lijevih rascjepkanih grupa. Glavni voda MRO-a Ariel Collazo clan je
predstavniCkog doma. Uz tri mjesta koja drli PCU, FIDEL je u kongresu
zastupljen cetvoricom poslanika.
Izrumno slobodna politicka atmosfera u Urugvaju omogueuje samo­
sta1no ponasanje PCE u njezinitn aktivnostima u radnicko-sindikalnim i
studentskim organizacijama, kao i u politickoj fronti. Partijske novine »El
Popular« izlaze dnevno i prodaju se po cijelom Montevideu - Cime se
omogucuje vrlo snazna propaganda PCU protiv »sjevernoamerickog im­
perijalizma« i korupdje tradicionalnih urugvajskih burloaskih partija.
I dok su mnoge komunisticke partije uzdrmane podjelom oko sovjetskog
iii kineskog modela, PCU je na tom planu imala tek neznatnih neprilika i
zadrlala je nepodijeljenu podrSku $ovjetima. PodrSka kubanskoj revolu­
ciji i suprotstavljanje svakom raskidu odnosa s Kubom - glavna su poli­
ticka stanoviSta PCU.
KONFEDERACljA RADNIKA URUGVAjA (CTU)
U vise od cetrdeset godina postojanja PCU bila je aktivno prisutna u
urugvajskom radnickom pokretu, a osobito I947. godine, kada je imala
najjae utjecaj u Opcem sindikatu radnika koji je zastupao otprilike 60 po­
sto organiziranih radnika. Ideoloski rascjep nakon Staljinove smrti prouz­
roCio je opadanje utjecaja PCU na sindikate, pa je supamicka Konfedera­
cija rada Urugvaja (CTU), uz pomoe nase stan ice u Montevideu, prevla­
dala. eru je usIa kao Clanica u ORIT* i ICFTU,* ali je stala gubiti kada
joj je SocijaIisticka partija Urugvaja uskratila podrSku, a PCU obnovila
svoje organizacijske napore. U pocetku sezdesetih godina, pod vodstvom
PCU, osnovana je cru i sada je najveca i najvaznija sindikalna organiza­
cija u Urugvaju. Ositn sto komunisti vode CTU, ni lijevi socijalisti nisu
bez stanovita utjecaja.
26
7
Glavni politiCki zadaci ern jesu poddlka kubanskoj revoluciji i
suprotstavljanje vladinoj ekonomskoj politici, posebno mjerama reformi,
koje, poduzete na zahtjev Medunarodnog monetarnog fonda (devalvacija,
poostravanje dosljednosti u ostvarivanju odluka), pogadaju ljude s naj­
manjim dohotkom. I dok je tek malen broj radnika komunista (vecina
zaposlenih radnika glasa za tradicionalne partije), utjecaj PCU i drugih
lijevih snaga u ern sposoban je da mobilizira sedam stotina tisuca rad­
nika, mozda polovicu ukupne radne snage, u borbi za ispunjenje zakonski
osnovanih zahtjeva. Akcije mogu biti: od potpunog strajka do kratkih,
jednosatnih iii dvosatnih, obustava rada, pa do strajkova na neodredeno
vrijeme koji paraliziraju vazne dijelove privrede. Kao sto se moglo i oee­
kivati, ern je clanica Svjetske federacije sindikata, kojoj je sjediste u
Pragu.
FEDERACIjA SVEUCILISNIH STIJDENATA
URUGVjA (FEUU)
Stanje u nacionalnoj studentskoj uniji slieno je onome u radnickom
pokretu: medu studentima vrlo je malo komunista, ali oni kontroliraju
federaciju. U Urugvaju dje1uju dvije visokoskolske ustanove: republicko
sveueiliste Republike sa I4 000 studenata i nacionalna tehnicka skola (Uni­
versidad de Trabajo), na kojoj studira 18000 polaznika. Obje su u Monte­
videu. Aktivnosti FEUU usredotocene su na republieko sveuciliste, ali se
prosiruju i na srednje skole. Jedan clan PCU generalni je sekretar FEUU.
Kada za to bude razloga, velik broj studenata moze se mobilizirati za
militantne ulicne akcije i studentske strajkove. Politicke akcije FEUU
usmjeruju se na podriSku kubanskoj revoluciji i zahtjevima CTU. Meta
napada je »sjevernoamericki imperijalizam«.
SOCIjALISTICKA PARTIjA URUGVAjA (PSU)
Iako prokastrovska, PSU kao politieka snaga nema utjecaja u Urugvaju
- na izborima 1962. godine, prvi put nakon vise godina, izgubila je pozi­
cije. Ipak, uspjelo joj je zadclati stanovit utjecaj medu intelektualcima,
piscima i clanovima sindikata. Velik dio problema s kojim se sukobljavaju
socijalisti Iezi u nutranjem neslaganju oko toga, da Ii miran nacin rjesa­
vanja stvari zarnijeniti nasilnim politickim cinom. Dio militantno raspo­
lozenih clanova PSU, koje predvodi Raul Sendic, voda radnika secerana iz
Bella Uniona u sjevernom Urugvaju, napustio je partiju i osnovao malu
aktivistiCku revolucionarnu organizaciju. No i daije su slabL A Sendic je
u bijegu i nada se da ce naCi skloniste u Argentini.
268
URUGVAjSKI REVOLUaONARNI POKRET (MRO)
Iako MRO sudjeluje u FIDEL-u zajedno s PCU, ipak je taj pokret
zadclao svoju neovisnost i znatno se borbenije postavlja u politickim
problemima nego sto je to slucaj s PCU. Kako se bio posvetio orufanim
pobunama, smatra se da je opasan. No ipak vjerujemo da nema vise od
nekoliko stotina cianova i da je njegov utjecaj prilicno ogranieen.
TROCKISTI I ANARIDSTI
Revolucionarna radnicka partija (POR), koji vodi Luis Naguil, trocki­
stiCka je grupa sjedinjena s frakcijom posadasa iz Cetvrte internacionale.
Manje ih je od stotine i njihov je utjecaj sasvim malen. Slicne male grope
anarhista vode braca Gatti, Mauricio i Gerardo. Djeluju u Montevideu.
No i njih stanica tek povremeno obraduje.
ARGENTINSKI IZGNANICI
Urugvaj, sa svojom dobrohotnom i popusdjivom politickom klimom,
tradicionalno je utociste politickih izbjeglica iz drugih zemalja, osobito
Argentine i Paragvaja. Otkako je Peron zbacen 1955. godine, Montevideo
je znaCio sigurnost za peroniste cija je aktivnost u Argentini bila podvrg­
nuta zestokoj odmazdi. Stanica u Buenos Airesu slabo je djelovaia na
ubacivanju u peronisticki pokret, posebno na krajnju ljevicu toga pokreta.
Stoga je stanica u Montevideu poduzela nekoliko uspjesnih operacija pro­
tiv peronista u Urugvaju, za koje je otkriveno da uzivaju podriSku Kuba­
naca. Prisluskivanjem stana Julija Gallega Sota, prognanog peronistickog
novinara, otkrili smo da postoji tajna veza izmedu Gallega i bivseg sefa
kubanske obavjestajne sluzbe u Montevideu Earla Pereza Freemana ­
onoga istoga koji je u Mexico Cityju zelio prijeCi k nama. Nasa je stanica
bivleg sefa zapravo pripremila najvazniju analizu siozenih odnosa razlicitih
grupa unutar peronizma. Oni za koje je CIA zainteresirana oznaceni su
kao »peronisti lijevog krila i argentinski teroristi«. No svi su znaci da te
argentinska viada dopustiti peronistima povratak, iSto znaci da Ce se
mnoge argentinske revolucionarne aktivnosti uskoro poceti premjeStati u
Buenos Aires.
PARAGVAjSKI IZGNANICI
Cak u vetoj mjeri nego sto je to slucaj s argentinskim ekstremistima,
Komunisticka partija Paragvaja (PCP) prinudena je da djeluje izvan vIa­
stite zemlje. Sa sjedistima uglavnom u Buenos Airesu, Montevideu i Sao
26
9
PauIu, PCP je sa svojih 500, od ukupno tri do cetiri tisuee clanova koji
zive u Paragvaju, gotovo nedjelotvorna. Stroessnerova vlada vrlo zestoko
provodi progone i zatvaranja aktivista PCP-a. Usprkos tome, PCP je
osnovala politicku frontu - Ujedinjenu frontu za nacionalno oslobodenje
(FULNA), u koju su ukljuCene neke nekomunisticke partije - lijevo krilo
liberalne partije i febreristicki pokrer. U Paragvaju im je politick a aktivnost
zabranjena. Stab FULNA nalazi se u Montevideu.
SOVJETSKA MISIJA
Sovjetsku misiju u Montevideu sacinjava poslanstvo, trgovinsko pred­
stavnistvo i dopisnistvo agencije TASS. Od dvadesetak sluzbenika poslan­
stva sarno ih je osam na diplomatskoj listi urugvajskog Ministarstva
vanjskih poslova, a ostali su na popisu administrativnih i pomocnih sluz­
benika. Od ukupno dvadeset sluzbenika ambasade, dvanaestorica su po­
znati obavjdtajci ili se na to sumnja; za sest se zna, ana dvojieu se sumnja
da rade za KGB (ddavna sigurnost); za dva se zna, a na dvojieu sumnja
da rade za GRU (vojna obavjestajna sluzba). Trgovinsko predstavnistvo,
smjdteno u posebnoj zgradi u kojoj stanuju clanovi sovjetske misije, Cini
pet sluzbenika, od kojih se za dvojicu zna, a na jednog sumnja da rade
za KGB. Dopisnik T ASS-a poznat je kao covjek KGB-a. Dakle, od dva­
deset i sest sovjetskih Ijudi u Montevideu Sesnaestoriea su otkriveni oba­
vjestajci iIi se na to sumnja - to je prosjek za sovjetske misije u Latinskoj
Americi.
Ciljevi sovjetskih obavjeStajnih operacija u Urugvaju, za razliku od
onih americke ambasade i stanice CIA, prilicno 8U jasno vidljivi, iako je u
operacijama nasc stanke propuSteno da se 0 tome, osim u rijetkim pri­
Hkama, vodi briZljiva evidencija. Misli se da je na vrhu liste sovjetskih
prvenstvenih zadataka podrska PCU i CTU, ubacivanje u urugvajsku vladu
i u lijeve frakcije tradicionalnih politickih partija njihovih »utjecajnih age­
nata«, tiskanje i distribucija propagandnog materijala u Latinskoj Americi
posredstvom, izmedu ostalih, »Ediciones P1,leblos Unidos«, ubacivanje u
podrucje kulture u razliCite organizacije, na primjer uz pomoe Sovjet­
sko-urugvajskog drustva prijateljstva, pomoe za putovanja posredstvom
ureda kompanije Scandinavia Airlines System u Montevideu i, konacno,
pomoe »ilegalnim« obavjdtajnim oficirima koji se salju na putovanja s
laznim ispravama.
KUBANSKA MISIJA
Poput Sovjeta, i Kubanci imaju ambasadu i odvojeno trgovinsko pred­
stavnistvo. Ali telegrafsku agenciju »Prensa Latina« vode Urugvajci i
Argentinci. Na celu ambasade je otpravnik poslova s cetvoricom diplo­
270
mata, za koje se zna iii sumnja da su obavjestajni oficiri. Trgovinsko pred­
stavnistvo vode trgovinski savjetnik i njegova zena, za oboje se misli da
su obavjdtajei. Za razliku od operacija koje Agencija izvodi protiv Sovjeta,
o podjeli kubanskih operacija ne znaju se okviri. Prakticki niSta nije po­
zanto 0 organizacijskom sastavu kubanske obavjdtajne djelatnosti.
Ipak, stanica u Montevideu prikupila je vrijedne informacije 0 kuban­
skim vezama s argentinskim revolucionarima. Postoje jasni nagovjdtaji da
Kubanci iz svoje ambasade u Montevideu pomazu sadasnje operacije geri­
laca u sjevernoj Argentini. Ostale aktivnosti Kubanaca usmjerene su prema
PCU, CTU, FEUU, umjetnicima, intelektualcima, piscima i lievicarskim
"odama tradicionalnih partija.
DIPLOMATSKE MISlJE DRUGIH, KOMUNISTICKIH
ZEMALJA
Cehoslovacka, Poljska, Bugarska, Madarska, Rumunjska i Jugoslavija
takoder imaju svoje diplomatske misije u Montevideu. Ddi se da su s
kontraobavjestajnog stanovista najvazniji Cehoslovaci. Ali nedostatak
osoblja u stanici iskljucuje dobro promisljene operacije protiv bilo koje
misije tih komunistickih zemalja.
Ovdje djeluje i trgovinska misija Istocne Njemacke. S obzirom na to
da imamo vaznije zadatke, ne pratimo dovoljno pozorno njezine aktiv­
nosti. Posredstvom ministra unutrasnjih poslova set stanke pokusava po­
stiei da se Istocnim Nijemcima uskrati gostoprimstvo.
CitajuCi dokumente i materijale s uputama 0 Urugvaju, postoie jasno
I
da je klima za operacije - uz sovjetsku, kubansku i cehoslovacku obavje­
I
stajnu sluzbu te promisljenu i obrazovanu politicku opoziciju u PCE i
srodnim organizaeijama - nepogodnija nego u Ekvadoru. Valiat ce voditi
\
brigu 0 sigurnosti u operacijama, osobito prilikom susreta i oddavanja
veza s agentima. No usprkos tome Urugvajci su opcenito dobro rasp()­
lozeni prema SAD-u. Kako stanica ima bliske odnose s policijom i drugim
snagama sigurnosti, operativna je klima, opcenito govoreci, povoljna.
MONTEVIDEO
22. ozujka I964.
Do prosle godine stanica u Montevideu imala je tipicne protukomuni­
sticke politi eke operacije kakvima se bave i druge staniee hemisfere. Naj­
vaznija medu tim akcijama vodena je posredstvom Benita Nardonea,*
vode Federalne lige za ruralisticki pokret i urugvajskog predsjednika od
27I
1960. do 196I. Drugima je operacijama bila svrha da se ulice ciste od
komunista i drugih ljevicara, a nasi odredi, cesto uz sudjelovanje bivsih
policajaca, prekidali su njihove sastanke i terorizirali ih. Tortura
nista i drugih Ijevicara primjenjivala se u istragama koje su vodili nasi
vezni agenti u polidji. Izvanredan ie uspjeh postignut u sijecnju 196I.
upravo prije nego 5tO je zavrsio Nardoneov predsjednicki mandat, kada
je kubanski ambasador Mario Garcia Inchaustegui, zajedno s prvim
tarom sovjetske ambasade, moran napustiti zemlju zbog sumnje da su se
mijesali u urugvajske stvari. Cilj stanice, naravno, bio je prijekid odnosa,
ali je otpor tome medu clanovima Nacionalnog vijeca bio prejak.
Te su se operacije prosirile, slicno kao i u
doru, pod vodstvom T oma Floresa, * koji je 1960. dosao na duznost sefa
stanice. Medutim ambasador Wymberly Co err, koji je stigao 1962. godine,
zahtijevao je da Flores prekine politi eke intervencije s Nardoneom i
racije militantne akcije, koje su dovele do nekoliko ubojstava i tako dale
komunistima materijala za propagandne kampanje protiv »fasistieke«
vlade blankista. Flores se opirao. Godine 1963. ambasador ga je
mjestio, i tako su operacije zavdene. Holman je bio poslan da zamijeni
Floresa, ali on je zaddao diskretnu vezu s Nordoneom sarno radi
ljanja obavjestajnih podataka, bez implikacija politieke akcije. U ovom
trenutku Nardone boluje od raka (u posljednjem stadiju) i s njim je za
sve operacije s prakticnim ciljevima svrSeno.
Medutim, ostali operativni programi stanke pokrivaju sva podrueja.
To su najprije direktive za pojedine misije:
Prioritet A
Prikupljallje i javijanje obavjdtajnih podataka 0 snazl 1 namjerama
komunistickih i drugih politickih organizacija neprijateljski raspolozenih
prema ukljucujuCi i njihove medunarodne izvore poddke i
vodenja.
CHj I: Uspostaviti operacije s cHjem da se ostvari ubacivanje agenta
iIi tehnickih sredstava u kubansku, sovjetsku i misije drugih komunistickih
zemalja u Urugvaju.
CHj 2: Vbaciti agenta Hi tehnicka sredstva na najvisu razinu u Komu­
nistieku partiju Urugvaja, Komunisticku omladinu Urugvaja, Lijevu frontu
oslobodenja (FIDEL), Konfederaciju radnika Urugvaja, Socijalistieku
diu (revolucionarnu grupu), Federaciju sveuciliSnih studenata, Urugvajski
revolucionarni pokrer (MRO) i srodne organizacije.
Cilj 3: Postici da se agent iii tehnicka sredstva ubace medu argentinske
teroriste i lijeve peronisticke organizacije koje djeluju u Urugvaju, u Ko­
munisticku partiju Paragvaja, Paragvajsku ujedinjenu frontu za nacio­
nalno oslobodenje (FULNA) i druge slicne organizacije treeih zemalja koje
djeluju u Urugvaju.
2.72
Prioritet B
Zaddati odnose s urugvajskim sIuzbama sigumosti, ponajprije vojnom
obavjestajnom sluzbom i policijom u Montevideu.
Cili I: Posredstvom povezanih sluzbi zaddati mogucnost prikupljanja
obavjdtajnih podataka da bi se poddavale unilateralne operacije stanice,
prikupljati informacije 0 politickim potezima urugvajske vlade koje se
odnose na politiku viade SAD-a i prema komunistickom pokretu u
Urugvaju.
Cilj 2: Zaddati program razmjene obavjestajnih podataka s pove­
zanim sluzbama kako bi se informacije 0 komunistickom i srodnim poli­
tickim pokretima u zemiji predavali urugvajskoj vladi ukljueujuci, kada
je moguce, i informacije iz unilateralnih izvora.
CiIj 3: Sudjelovati u zdruzenim operacijama s urugvajskim sluzbama
sigurnosti kako bi se potpomagale unilateralne operacije stanke i poboIj­
sale sposobnosti prikupIjanja obavjdtajnih podataka tih sluzbi.
CiIj 4: Obucavanjem, vodenjem i financijskom pomoei pokusati da se
poboIjsa ukupna sposobnost urugvajskih sluzbi sigurnosti za prikupIjanje
obavjeStajnih podataka 0 komunistickom pokretu u Urugvaju.
Prioritet C
Posredstvom operacija tajne akcije: I - i mis}jenia
sa svrhom da se propaganda;
i - neut'raliziratiutjecaj komunista i krajnje Ijevice na"-vJ[kemasovne
demonstracije iIi pomoei u uspostavijanju i oddavanju alten1ativnih-orga­
nizacija poanekomunistie:kIIi1VOdStVom. -->.. ","-­
" CiIj I: Iokru.::­
nih sredstava infonniranJa, ukljUtui.uci sta.!llpu, radi(). i terevIZi}i
-CHj 2: Poddavati demokratske vode
i omladinskih organizadja, osobito u podrucfima gdje
najlaCi (Federadja sveucilisnih studenata, Konfederadja radnika Urugvaja)
i . da se ___
komunista. --- .
INOZEMNE OBAVJESTAJNE I
KONTRAOBA VJESTAJNE OPERACIJE
AVCAVE. Izmedu cetiri agenta ubacena u Komunistieku parciju Ekva­
dora AVCAVE-I* je najvamiji. On je na »srednjoj razini«, dok su ostali
na »niZoj«. Razlog zbog kojega je stanica s vrlo ogranicenim uspjehom,
uspjela ubaciti agente u PCU, u usporedbi s drugim zemljama, na primjer
s Ekvadorom, lezi prije svega u einjenici da je ovdje zivotni standard i
prosperitet yeti: urugvajski komunisti jednostavno nisu u tolikoj oskudici
i izvrgnuti nesigumosti kao sto je to slucaj s njihovim kolegama u siro­
18 CIA
273
masnijim zemljama i stoga su manje podlozni regrutiranju pod financij­
skim uvjetima. Od jednake, ako ne i veee, vaznosti jest visa razina poli­
tickog obrazovanja u Urugvaju, superiorno rukovodstvo partije, neznatna
unutarnja partijska neslaganja i uspon koji je partija doZivjela proslih
godina - mozda je masama dan cak tracak revolueionarne nade da tradi­
cionalne partije iskoriStavaju zemlju.
Ne bi se moglo kazati kako stanica nije pokusavala pridobiti agent a
na »visokoj razini«. Redovito se u odredenim vremenskim razmaeima
pokusavalo regrutirati ugledne Clanove partije na nacine uobicajene u
radu stanice, ali su ta nastojanja ostajala bezuspjeSna. Uspjeh koji smo
postigli s AVCA VE-I proizlazi iz nje1gova clanstva u komitetu jednog
podrucja Montevidea, kao i iz bliskih odnosa koje je oddavao s proki­
neskom frakcijom. Njegov polozaj omogueuje stanki da se ranije upozna
sa stanovitim politickim potezima koje priprema PCU, ali je on daleko od
toga da saznaje sto se dogada u sekretarijatu partije. Ipak, za stanicu je
dosta korisna njegova dumost cuvara u centrali PCU.
AVPEARL. Vee nekoliko mjeseci Paul Bruns,* oficir slucaja u ope­
racijama protiv PCU, trudi se da pronade nacin kako da prisluskuje dvo­
ranu u kojoj central a PCU odrZava sastanke sekretarijata i vodi povjer­
ljive razgovore. Posredstvom AVOIDANCE-9, * jednog od nizih ubacenih
agenata koji pokatkad obavlja duznost cuvara u centrali PCU, stanica je
primila otiske kljuceva konferencijske dvorane, na osnovi kojih je nacinila
duplikate. No danonocna strafa u centrali onemogueuje tajni ulazak u
dvoranu i postavljanje prislusnih uredaja.
AVOIDANCE-9 takoder je fotografirao elektriene vodove i prikljucke u
dvorani za sastanke koju Cuvari pregledavaju prilikom svakog obilaska
zgrade. Stanica je narucila da se iz Washingtona posalju utikaCi rasvjetnih
tijela identieni onima sto se upotrebljavaju u Urugvaju. Odjel tehnickih
sluzbi priprema uredaje (mikrofone, predajnike i prekidace) kojri ee se
postaviti u stropna rasvjetna tijela potpuno jednake izrade. Snimljeni
su i svi utikaCi u konferencijskoj dvorani tako da bi se u njihove kopije
sto se izraduju u stabu unijeli svi detalji s originalnih rasvjetnih tijela.
Nova rasvjetna tijela s uredajima za ozvucenje jednostavno ce se postavriti
na mjesta dosadasnjih. Ako postavljanje izvedemo uspjeSno, zvuk cemo
primati· elektrienim vodovima.
Proucen je i razmjdtaj vodova kako bi se utvrdilo koji stanovi i gra­
devine Ide izmedu zgrade centrale i prvog transformatora. Na jednom od
mjesta duf te linije postavit Cemo prislusno mjesto, jer signali radio-frek­
vencija ne mogu prolaziti kroz transformator. Za rad na prislusnom
mjestu pomisljali smo na nekoliko agenata koje smo vee ranije bili pro­
vjerili u pomoenim operacijama. Za sada se oslanjamo na AVOIDANCE-9,
koji nema pojma 0 pravoj prirodi operacije. Ali on je iznirnno potkupljiv,
pa postoji moguenost da jednom kada sazna za uredaje pocne ucjenjivad
stanicu. Stoga smo AVCA VE-I, * cija je lojalnost na visoj razini, uputili
da dobrovoljno obavlja duznost Cuvara. Tako ce i on jednu ili dvije noCi
274
I
mjesecno provoditi na tom poslu i pomoci nam da izvedemo A VPEARL.
Ocekujemo da nam centrala posalje uredaje da bismo ih iskusali prije
nego sto ih postavimo.
AVBASK. Jedini ubaceni agent stanice u Urugvajskom revolucionar­
nom pokretu (MRO) je Anibal Mercader, * mladi bankovni Cinovnik
kojega je obradio i konacno regrutirao Michael Berger, * ofieir na Cije
sam mjesto dosao ja. Agentove informacije su, opeenito, srednje vrijed­
nosti, jer je prilicno udaljen od vodstva pokreta. No dobro je usmjeren i
postoji stano vita nada da bi u toj relativno maloj organizaciji mogao uzna­
predovati. Kako je MRO orijentiran na teroristicke akcije, moze nastati
problem kako daleko da agent ide, cak ako to i zeli, u izvjestavanju 0
velikim razornim akcijama koje priprema njegova organizacija. Dapace, i
sam je agent u procjepu: da emigrira u SAD (njegovo poznavanje bankov­
nih poslova omogueilo bi mu skromnu zaradu), iIi da ostane u Urugvaju,
gdje bi se morae suociti samo s prijetnjama i neprekidnom ugrozenoscu.
A VBUTTE. To je pomoCni i vise-manje administrativni projekt 0
tome sto valia ciniti s gradaninom SAD-a koji radi kao operativni oficir
pod ugovorom. Zove se Ralph Hatry,* a radi u sklopu inozemnih obavje­
Stajnih operaciia. U Montevideu je predstavnik kompanije »Thomas H. Mi­
ner and Associates«, * koja se bavi marketingom i komercijalnom pro­
pagandom. Ta tvrtka sa sjedistem u Chicagu osigurava zastitu sluzbe­
nicima CIA u drugim zemljama. Hatry, kojemu je sezdesetak godina, vee
niz godina radi za obavjeStajnu sluzbu SAD-a. Pod zastitom jedne ame­
ricke petrolejske kompanije ranije je obavljao zadatke na Dalekom istoku.
Razlog zbog kojeg je dodijeljen stanici u Montevideu povezan je sa sta­
novitim teSkoeama proizaslim iz stavaka 0 roku trajanja njegova ugovora.
U pripremanju toga ugovora imao je udjela i Gerry O'Grady, zamjenik
sefa stanice. Po njemu, Hatry je covjek tefak za suradnju, ali ima ugledne
pokrovitelje. Pomocnik u DDP-u Thomas Karamessines* dao je upute da
se Hatryju nade posao bilo gdje. Hatryjev dosje setae je naokolo i konacno
dospio u sluzbu za Urugvaj.
U Montevideo je Hatry dosao prosle godine i od tada bez prestanka
stvara teskoce, u prvom redu zahtjevima novcane prirode i trazenjem
dodatnih olaksica. Sef stanice Holman nastoji da izmedu sebe i Hatryja
oddi sto vecu distancu -- Hatry zeli upravo suprotno. Kako je Berger
mladi oficir stanice, povjereno mu je da Hatryja uvede u svoje operacije
i da se bavi njegovim zahtievima. Kao sto ie cesto slucaj sa slufbenicima
koji ne rade pod sluzbenom zastitom, vrijeme potrebno da se Hatryjevi
zahtjevi riide u okviru stanice zapravo ie zbrisalo sve koristi koje smo
od njega imali. Hatry vodi cedri operacije: tajnu kontrolu pisama, jednog
paragvajskog vodu u izgnanstvu, nekoliko agenata ubacenih u paragvajsku
Komunisticku partiju i FULNA te jedno promatracko mjesto u kubanskoj
ambasadi.
AVBALM. Agent te operacije je Epifanio Mendez Fleitas,* prognani
voda paragvajske liberalne partije. Pretdno se bavi dopisivanjem i okup-
IS'
275
T'
ljanjem CIanova moZda neke nove pOlltlcke organizacije unutar liberalne
partije u Montevideu, Buenos Airesu i Sao Paulu. Operacija se odvija u
Montevideu, kako bismo stanici u Asuncionu i stabu pomogli da sHjedi
aktivnosti paragvajskih prognanika, a i zbog toga da se osiguramo ako
liberali ikada jos stupe na paragvajsku politicku scenu. Taj nam agent
osim toga sluzi kako bi stanica znala stupanj udjela liberalne partije u
FULNA, politiCkoj fronti sto se suprotstavlja Stroessneru a kontroliraju je
paragvajski komunisti.
. AVCASK. I ta je operacija uperena protiv Paragvajaca u egzilu, osobito
chmova Komunisticke partije Paragvaja (PCP) i FULNA. Glavni agent,
AVCASK-I,** aktivan je u ljevicarskoj grupi unutar paragvajske liberalne
partije. IzvjeStava 0 lijevim tendencijama unutar partije, a istodobno sluzi
kao posrednik i usmjerava dva manje znacajna agenta, AVCASK-2* j
AVCASK-3. * Istodobno, AVCASK-3 je clan liberalne partije, ali radi u
FULNA i predaje izvjeStaje AVCASK-I 0 zbivanju u FULNA te 0 djelo­
vanju PCP-a unutar te fronte. AVCASK-3 je clan PCP, koja se sada krere
prema paravojnom krilu, sto znac'S da se priprema za oruzane akcije protiv
Stroessnerove vlade. Od sve trojice agenata sarno AVCASK-I zna da je
sponzor operacije CIA i koristi se vlastitom liberalnom partijom kao za­
stitom za davanje uputa i plaeanje ostaloj dvojici. Godisnje ovaj projekt
stoji otprilike pet tisuea dolara. Hatty razgovara s AVCASK-I i sve izvje­
staje predaje Michaelu Bergeru.
AVIDITY. Tajni pregled pisama omogueuje nam da budemo upueeni
u postu koja iz sovjetskog bloka, komunisticke Kine i nekih drugih ze­
malja stire na ovdasnje adrese. Glavni je agent A VANDANA, * postariji
covjek koji radi vee niz godina, od drugog svjetskog rata, u Evropi. On
prima pisma od AVIDITY-9* i AVIDITY-I6.* Oba agenta zaposlena su
u glavnoj posti u Montevideu. AVANDANA susreee svakog dana jednog
od tm podagenata, prima novu postu i vraea pregledanu. Placanje se
obavlja na osnovi broja primljenih pisama.
A VANDANA obraduje pisma u svojoj kuCi, gdje ima potrebnu foto­
-opremu i ureaaj kojim se otvaraju pisma uz pomoe pare. On pise infor­
macije 0 zanimljivim pismima koje 5nima na mikrofilm i predaje Hatryju,
a ovaj opet Bergeru. Godisnje nas ta operacija stoji nekih IO 000 dolara.
AVBUNKER. Kada je stanica odlueila da promatracko mjesto po­
stavi nasuprot kubanskoj ambasadi, rijeseno je da taj posao obavlja
AVENGEFUl..-7,* supruga agenta AVANDANA. Ona mu je pomagala u
kontroliranju pisama operacije AVIDITY, a povremeno je bila prepisivae
u operaciji prisluskivanja telefona A VENGEFUL. Promatracko mjesto na­
lazi se u ve1ikoj zgradi nasuprot ambasadi u elegantnoj eetvrti Montevidea
zvanoj Carrasco. Stanica plaea troskove stana u kojem stanuju A VBLIN­
KER-r i 2, amerieki bracni par koji tu fivi. Muz je zaposlen u urugvajskoj
podruZnici jedne americke kompanije. A VENGEFUL-7 provodi dan u sobi
s pogledom na ulicu snimajuCi osobe koje ulaze iIi izlaze iz ambasade i
biljcli vrijeme i svoje opaske. AVANDANA razvija filmove i izraduje foto­
grafije. Suradnja A VENGEFUL-7 s americkom obavjeStajnom sluzbom
seZe u doba drugog svjetskog rata, kada je radila iza neprijateljskih linija
u Evropi.
Osim sto vodi dnevnik i snima, A VENGEFUL-7 sluZ! i kao radio-baza
ekipi za praeenje, AVENIN, koja prati svoje kubanske »mete«. Sa svog
promatrackog mjesta ona putem radija javlja kada lienost koju treba
pratiti napusta ambasadu - a razliCitim signalima javIja kreee li se pjesice,
autom, po ovoj iIi onoj strani ulice. Ekipa za pracenje sjedu u vozilu, eeriri
iIi pet blokova daIje, pa na osnovi tih informacija »hvata« osobu za koju
je zainteresirana. Dnevnik i fotografije predaju se Hatryju. On takoder
prima i prosljeauje obavijesti ekipe za praeenje.
AVENIN. Stanica raspolaze dvjema ekipama za pracenje. Najstarija je
i najdjelotvornija ekipa AVENIN, kojom rukovodi Roberto Musso. * Ekipu
Cini sedam agenata za praeenje, jedan je agent zaposlen u drlavnom podu­
zero specijaliziranom za popravke, a jedan u te1egrafskoj sluzbi. On pri­
bavlja kopije sifriranih telegrama koje primaju i odasilju misije zemalja
sovjetskog bloka putem jayne telegrafske sluzbe. Veeina agenata za pra­
eenje, a takav je slueaj i s Mussom, sluzbenici su gradske uprave Monte­
videa. Veze odrlava i upute izdaje Paul Burns, nas oficir zadatka. Predaja
i primanje poruka obavlja se u jednom uredu nedaleko od zgrade gradske
uprave.
Ekipa je dobro uvjdbana. Misli se da je to jedna od najboljm unila­
teralnih prateCih ekipa u odjelu za zapadnu hemisferu. Posao obavljaju sa
dva kombija i volkswagenom opremljenim apararima za snimanje s peri­
skopom, eime im je omogueeno da u krugu od 360 stupnjeva snimaju i
promatraju sve sto nas zanima. Tajni radio-uredaji upotrebljavaju se za
j
veze medu vozilima, zatim izmedu vozila i promatraCkog mjesta nasuprot
kubanskoj ambasadi i izmedu vozila i ljudi koji rade na ulici. Agenti koji
svoj posao obavIjaju na ulici nose mali baterijski primopredajnik i jed­
nako dobro mogu oddavati veze medu sohom kao i s vozilima. UvjeZ­
bani su i opremljeni 35-milimetarskim automatskim robot-kamerama za
tajna snimanja na ulici.
Ekipa AVENIN osnovana je sredinom pedesetih godina. Jezgru cine
agenti koji su ranije dio svog radnog vremena provodili kao policijski
istrazitelji. Do prosle godine, kada je osnovana druga ekipa za praeenja,
ekipa AVENIN gotovo je cijelo vrijeme imaia zadatak da prati sovjetske
obavjeStajne oficire iii osobe koje su s njim u doticaju. Njihovo najsenza­
cionalnije otkriee bila je serija tajnih sastanaka izmedu jednog funkcionera
urugvajskog Ministarstva vanjskih posiova i jednog oficira KGB-a iz
sovjetske misije, u toku koje su bila u upotrebi sva raspIoziva signaina
sredstva i tajna mjesta za pohranjivanje i preuzimanje poruka. Fotografije
i say drugi materijal do kojeg se moglo doei predala je stanica urugvaj­
skim vlastima. Rezultat je bio izgon sovjetskog oficira, a i propagandna
je korist bila znatna. Medutim prosle je go dine ekipa A VENIN prestala
276
277
pratiti Sovjete i usmjerila svoju paznju na Kubance, dobrim dije10m i zbog
toga sto smo 0 Sovjetima saznali mnogo od onoga sto nas je zanimalo.
Agent AVENIN u poduzecu za pruz.anje e1ektrousluga i popravaka
vrijedan je zato sto ima pristup popisima adresa osoba u Montevideu koje
reklamiraju kvar na e1ektricnim uredajima u vodovima. Ti nam popisi
pomazu ne sarno u kontroli stanova iIi ureda u kojima rade iii stanuju
osobe sto ih valja slijediti nego ekipa moze i izvidjeti kako je zgrada osi­
gurana i koja su mjesta najcuvanija. Na zahtjev, agent pribavlja arhitek­
tonski plan svake zgrade u kojoj poduzece obfvlja usluge. Tim se plano­
virna sluz.imo prilikom postavljanja prislusnih uredaja iIi pak pri tajnom
ulazenju u druge svrhe. Osim toga isti agent moze biti upueen da obavlja
uobicajene kontrole uredaja u zgradama, toboze u ime svojega poduzeca,
sto mu osigurava pristup prakticki svakom uredu, stanu iIi kuci u Monte­
videu.
A VENGEFUL. Operadju prisluskivanja te1efona provodi stanica po­
sredstvom vezne sluzbe AVALANCHE (gradska policija u Montevideu)
jos od drugog svjetskog rata, kada je kontraspijunazu u Juznoj Americi
obavlj:lo FBI. U ovom je trenutku to najvaznija zdruzena operacija koju
vode stanice i jedna urugvajska sluzba. Veze se na zahtjev policije uspo­
stavljaju u jednoj te1efonskoj centrali. Trideset dvostrukih veza vodi od
glavne centrale u gradu do policijskog stab a, gdje je, na najviSem katu,
postavljeno prislusno mjesto.
Glavni strucnjak Jacobo de Anda* i njegov pomocnik i kurir Juan
Torres* rukovode prislusnim mjestom na kojem su za svaku liniju po­
stavljeni uredaji za ukljucivanje i magnetofoni. Torres je uredio da linije
poveZu inzinjeri telefonske kompanije. Svakoga dana on predaje vrpce
drugom kuriru, AVOIDANCE, * a on ih raznosi prepisivacima koji svoj
posao obavljaju u stanovima iIi u tajnim uredima na sigurnom. Ti kuriri
istodobno prikupljaju prijepise i preslusane vrpce, i predaju ih Torresu,
koji ih svaki dan po drugom kuriru salje u stanicu. Ti kuriri rade za
obavjeStajni odje1 policije. Policija, dakle, osigurava veze i vodi prislusno
mjesto.
Kurir AVOIDANCE je agent stanice kojega poznaje jedino Torres.
Policija ne poznaje prepisivace, ali primjerke svih prepisanih razgovora,
osim u izuzetnim slucajevima, osigurava za potrebe odje1a za obavjestajnu
djelatnost policije sarna stanica. Svaki operativni oficir stanice koji prima
izvjestaje 0 te1efonskim razgovorima za koje je zainteresiran odgovoran je
za prepisivace svojih linija. Tako ofidr za operadje protiv Sovjeta Russell
Phipps* nadzire dva postarija ruska emigranta koji razgovore sa sovjetskih
linija prepisuju na engleskom. Oficir za Komunisticku partiju Paul Burns*
odgovoran je za prepisivaca koji radi na toj liniji, a ofidr za kubanske
operadje vodibrigu 0 prepisivacu linija kojima prisluskujemo Kubance.
Vecina prepisivaca ne zna jedan za drugoga; drZimo ih podalje od policije.
Stanica koja osigurava tehnicke uredaje i financira operaciju radi iz­
ravno sa sefom Guardia Metropolitana, policijskim funkcionerom koji
278
""1­
potpuno vodi operadju prisluskivanja telefona. Obicno je armijski pukov­
nik iIi potpukovnik odreden da vodi paravojnu policijsku sluzbu za izne­
nadne napade. Sada je na toj duznosti pukovnik Roberto Ramirez. * On
je taj koji odreduje koje ce se linije prisluskivati. To je dio njegovih ope­
racija protiv kontrabande, cime se takoder osigurava zastita linija nase
stanice, koje su politicke prirode. Torres i de Anda rade pod nadzorom
sefa Guardia Metropolitana, iako, u nacelu, odobrenje za operaciju iz­
daje ministar za unutarnju sigurnost i sef polidje u Montevideu. Stanid
je stalo do toga da se sto vise prisluskuju telefoni u akcijama protiv kon­
trabande, ne sarno zbog toga sto se time osigurava pokriee za linije sta­
nice, nego i stoga sto operacije protiv kontrabande uvelike koriste samoj
i umanjuju strah od politickog skandala, zavisno od toga tko je
ministar unutarnje sigurnosti.
Sada motrimo sarno na sedam linija. Tri su postavljene protiv Sovjeta
(jedna do ambasade, druga do konzulata, a treea naizmjenicno na drugi
telefon ambasade iIi sovjetsko trgovinsko predstavnistvo), jednom prislu­
skujemo jednog argentinskog revolucionara koji je tijesno povezan s Ku­
bancima. I, konacno, jednom linijom prisluskujemo centralu Komunisticke
partije Urugvaja.
U A VENGEFUL operaciji sigurnost je vrlo ozbiljan problem, jer 0 toj
operaciji zna vise ljudi: raniji ministri i njihovi potcinjeni, bivsi policijski
sefovi i njihovi potcinjeni, sadasnji oficiri Guardia Metropolitana, krimi­
nalisti i oficiri kontraobavjeStajnog odjela policije. Primjerd biljez.aka 0
razgovorima koje pripremamo za obavjeStajni odjel polidje na vrlo su
nesigurnom mjestu, jer je taj odjel i dalje pod vrlo slabom kontrolom
sigurnosti, usprkos svim naporima nase stanice da se tu kontrolu pojaca.
»El Popular«, novine PCU, redovito objavljuju informacije 0 prisluskivanju
telefona, ali objavljeni detalji nisu takvi da bismo morali prekinuti tu
operaciju.
Proizlazi da je prisluskivanje telefona u Montevideu vrlo slabo organi­
zirano. Postoje brajne moguenosti da izbije ozbiljan skandal.
A VBARON. Jedini agent ubacen u kubansku misiju ovdasnji je covjek
koji je za stanicu poceo raditi kao nizi agent ubacen u PCU. Zove se
Warner, vozac je kubanske ambasade. Njegova majka radi u ambasadi
kao kuharica. Otprilike prije dva mjeseca Kubanci su izbacili dotadasnjeg
vozaca. Stanica se pobrinula da Warnerova majka pokusa zaposliti svoga
sin a na tom mjestu. Paul Burns, oficir stanice koji se bavi Kubancima,
organizirao je hitan teeaj voznje. lznenada, agent je postao vrlo znacajan
dodatak njegovu operativnom programu protiv Kubanaca. Molba Warne­
rove majke je prihvaeena, i Kubanci su zaposlili Warnera. lako je vee prvi
dan na svom novom radnom mjestu izazvao sudar, ipak je stekao njihovo
povjerenje. Agent, istini za volju, nema pristupa dokumentima ili povjer­
ljivim informacijama 0 kubanskoj podrSci revolucionarima, ali ipak pre­
daje vrijedne podatke 0 kubanskim funkcionerima, kao i informacije 0
sigurnosti i drugim mjerama sto se poduzimaju kao zastita ambasade i
279
1
trgovinskog predstavnistva. Oficir stanice i vozac sastaju se izravno u
nekom sigurnom stanu iIi u nekom automobilu.
ECFLUTE. Jedini potencijalni dvostruki agent zadatka protiv ovdasnje
kubanske obavjdtajne sluzbe jest Medardo Toro,* Ekvadorac koga je
stanica iz Quita posiaia u Buenos Aires da izvjdtava 0 bivsem predsjed-
Velascu, sada u egzilu. Vezu od Velasca do kubanske vlade Toro je
stvorio posredstvom Ricarda Gutierreza Torrensa, kubanskoga diplomata
za kojeg se vjeruje da je sef njihove obavjestajne sluzbe u Montevideu.
Iako su stanica u Quitu i nas stab izvanredno zainteresirani da kontro­
liraju tu vezu kako bismo raspolagali informacijama 0 moguenostima
kubanske poddke Velascu, sef stan ice u Montevideu, Ned Holman, izbje­
gava da se ovdje bavi tim slucajem. On to opravdava time sto vee imamo
vise nego dovoljno posla. Pribojava se pokrivanja jos kojeg slucaja izgnan­
stva. Za sada ee se sastanci Tora i Gutierreza pratiti na osnovi izvjestaja
sto se diplomatskom postom salju iz Buenos Airesa.
AVBUSY I ZRKNICK. Najvazniji kontraobavjdtajni zadatak protiv
Kubanaca u Montevideu jest kontroliranje poste pomoenog kubanskog
obavjdtajnog agenta kojega poznajemo. Slucaj je otvoren kada su
uhvaeene sifrirane radio-pomke iz Havane kubanskom agentu, za kojega
se vjerovalo da se nalazi u Limi iIi u La Pazu. Agencija za nacionalnu si­
gurnost moze otkriti sadrhj pomka, ali nije uspjela pronaCi agenta koji
ih prima. U jednoj poruci Havana je dala ime i adresu primaoca iz usluge
u Montevideu kojemu se agent moze obratiti pismom kada je to ne­
ophodno, a predana je i specijaina oznaka za omotnicu, koja ce oznaca­
vati operativnu korespondenciju. Adresat u Montevideu je Jorge Castillo,
bankovni cinovnik, aktivan u politickoj fronti FIDEL. Signal je linija pod­
vucena pod »Edificio Panamericano«, gdje Castillo stanuje. Ocekuje se da
je operativno dopisivanje pisano nevidljivim pismom.
Da bismo kontrolirali taj kanal veze ako se aktivira, stariica je regm­
tirala Castillova pismonosu. No kako pismonosi A VBUSY-r,* ne mozemo
otkriti posebnu oznaku na omotnici (otkrivena je vrlo osjedjivim postup­
kom otkrivanja sifara), oficir stan ice primoran je pregledavati svu postu
upueenu Castillu - sto iziskuje mnogo vremena. Operativna korespon­
dencija dosad jos nije otkrivena, no iz nase centrale javljaju da je u slicnim
slucajevima s kubanskim agentima ZRKNICK bio postignut uspjeh.
(ZRKNICK je kriptonim kojise upotrebijava za cjelokupne veze kojima
se kontroliraju operacije prodv kubanskih agenata u Latinskoj Americi.)
A VBLIMP. Sovjetska ambasada smjdtena je u velikoj zgradi om­
renoj vnom i visokim zidovima. Da bismo motrili na dolaske i odlaske
sovjetskog osoblja, posebno obavjdtajnih oficira, stanica je osnovala pro­
matracko mjesto u visokoj stambenoj zgradi udaijenoj jedan blok odavde
te u zgradi nasuprot ambasadi. Promatracko mjesto pokriva bracni par
koji ovdje i zivi. Oni vode dnevnik ulazaka i izlazaka sovjetskog osoblja,
fotografiraju posjetioce i registarske tablice vozila posjetilaca te oddavaju
vezu s ekipom za praeenje A VBANDY na isti nacin kao sto to cini proma­
2.80
1i(!l'"
tracko mjesto nasuprot kubanskoj ambasadi s ekipom AVENIN. Proma­
tracko mjesto A VBLIMP takoder sluzi promatranju hijerarhijskog odnosa
sovjetskog osoblja. Da bi se 0 tome uspjdno izvjdtavalo, potrebni su dugi
sastanci na kojima oficir zaduzen za sovjetske operacije daje potrebne
upute. Saznavanje podataka 0 tim odnosima od izvanredne je vaznosti
za otkrivanje hijerarhije unutar KGB-a i GRU-a. Stan je vlasnistvo pomoc­
nog agenta stanke koji ga izdaje u najam bracnom pam sto radi na
promatrackom mjestu.
A VBANDY. Nova ekipa za pracenje osnovana je 1963. godine da dje­
luje protiv Sovjeta i osoba koje su s njima u vezi. Uz jos pet agenata, tu
je i sef ekipe, vojni major. Ekipa ima dva kombija i uredaje za veze, slicne
onima kojima se sluzi ekipa AVENIN. Kad god je potrebno, suraduju s
promatrackim mjestom A VBLIMP. Sef ekipe, A VBANDY-r, privukao je
paznju stan ice u povezanim operacijama $ urugvajskom vojnom obavje­
stajnom sluzbom. Nakon obradivanja bio je regrutiran da, bez znanja svo­
jih pretpostavljenih u vojsci, vodi novu ekipu za praeenje. Ekipa sada
polazi intenzivnu obuku, koju vodi Eziquiel Ramirez, * instruktor iz naSe
centrale koji usavdava rad ekipa za praeenje. Kad za mjesec dana zavde
posao, ekipa A VBANDY poei ee i na osmotjednu specijalizaciju.
AVERT. Posredstvom pomoenog agenta A VERT-r stanica vee neko­
Iiko godina posjeduje zgradu koja je zidom spojena sa sovjetskim konzu­
latom. Konzulat i ta zgrada dva su dijela jedne trokatne gradevine podije­
ljene po polovici. Zgrada je tik do straznjeg vrta zgrade sovjetske amba­
sade. Osim ureda, u konzulatu je stan konzula, za kojega se zna da je
oficir KGB-a, te jos jedne obitelji. Nasa zgrada prazna je vee nekoliko
godina. Njome se sarno povremeno koriste nasi strucnjaci kada postav­
ljaju uredaje za hvatanje radio-pomka iz sovjetske ambasade. Kada uspiju,
takve elektronske operacije omogueuju da se sifrirane veze mogu citati,
ali u Montevideu dosad u tome jos nismo uspjeli.
Dvoumili smo se sto da ucinimo s tom zgradom: da Ii je upotreblja­
vati kao dodatno promatracko mjesto jer omogueuje promatranje vna u
kojem sovjetski ofidri cesto oddavaju svoje razgovore; da Ii za prisIu­
skivanje ureda konzulata i stanova; prodati je iIi jednostavno zaddati?
OdluCili smo se za potonje, iako stanica vjemje da su Sovjeti svjesni kako
su pod nasom kontrolom. Oni su vjerojatno prisluskivali nas, smatrajuci
to rutinskom mjerom zastite.
AGENTI ZA Doom SA SOVJETIMA
Najslabija strana nasih operacija protiv Sovjeta u Montevideu jest
program agenata za dodir - Urugvajaca aili drugih koji su kadri razviti
osobne odnose sa sovjetskim funkcionerima kako bi davali informadje
o njima i, ako je moguee, regrutirali ih iIi naveli na dezeniranje. Iako su
281
~ ' * i •.
tri iii cetiri agenata stanke u dodiru sa sovjetskim oficirima, njihovi su
odnosi slabi, a izvjeStavanje nedostatno.
A VDANDY. Dio programa stanke protiv Kubanaca, Sovjeta i diplo­
matskih misija drugih komunistickih zemalja u Montevideu odnosi se na
stalnu potrebu fotografiranja i aktualiziranja biografskih podataka 0
osoblju. Iako promatracka mjesta protiv Kubanaca i Sovjeta opskrbljuju
dobrim fotografijama, koristenje tih fotografija ograniceno je uslijed ne­
ophodnosti da se zastite promatracka mjesta. Urugvajsko ministarstvo
vanjskih poslova dobiva fotografije osoblja koje radi u diplomatskim misi­
jama kako bi im izdalo osobne karte koje uvijek moraju imati uza se.
A VDANDY-I* funkcioner je srednjeg stupnja u Ministarstvu vanjskih
poslova koji kopije svih fotografija predaje sefu stanke, a povrh toga i
kojekakve druge obavijesti. lako smo nastojali dobiti pasose diplomatskog
osoblja komunistickih zemalja na rok dovoljan za fotografiranje, agent
je oklijevao da otuauje putnice koje se salju na potvrdu. No bez obzira
na to, njegov pristanak da svaki dosje iz ureda za protokol Ministarstva
vanjskih poslova predaje stanid da ih kopira vrijedna je, iako rutinska,
pomocna funkcija.
ZRBEACH. Jedna od aktivnosti kojom CIA pomaze Agenciji za
nacionalnu sigurnost u zadacima otkrivanja sifara jest oddavanje ekipa
radio-monitora u stanovitim ambasadama SAD-a. Cesto, ali ne sarno tamo
gdje postoje sovjetske diplomatske misije, stanice CIA imaju stanovit broj
monitora koji brzo otkrivaju frekvencije i biljde radio-poruke, koje se
predaju zatim na daljnju obradbu. Program je poznat pod kriptogramom
ZRBEACH. Takva je ekipa nekoliko godina radila u stanici u Monte­
videu. Uz pomoc monitora, pokretne se stanice primicu sto bliZe ureaajima
s kojih se emitiraju radio-poruke -- kao sto je to slucaj s nasom zgradom
AVERT u blizini sovjetske ambasade. Ekipa ZRBEACH radi pod ko­
mandom odjela D unutar DDP-a, iako ih na samom mjestu nadzire sef
stanice.
Dosavsi u Montevideo, Ned Holman je preporucio da se ekipa
ZRBEACH povuce jer joj nedostaje posla. Postupno su se njezine aktiv­
nosti sUZavaIe, a posIjednjih tjedana pakuju svoje ureaaje. Nekoliko ih
je vee otiSlo u druge stanice. Sef ekipe ZRBEACH Fred Morehouse* odIazi
na novi zadatak u Caracas.
AVBALSA. Veza s urugvajskom vojnom obavjdtajnom sluzbom ulazi
u nadIdnost Gerryja O'Gradyja, zamjenika sefa stanke. On oddava
redovite sastanke s potpukovnikom Zipitrijom, * zamjenikom seta sIuzbe.
I Holman se povremeno susreee a Zipitrijom, a kada je potrebno, i sa
sefom sluzbe pukovnikom Carvajalom. * Stanica u Montevideu nekoliko
je godina pokusavala svoju veznu sIuzbu osposobiti obucavanjem, poklo­
nila joi ie ureaaje i financirala njezinu djelatnost, ali je uspjeh bio ne­
znatan. Cak i sada, njihova se glavna aktivnost na prikupIjanju informa­
cija sastoji u tome da skupljaju izreske iz lijeve lokalne stampe. GIavni je
problem sluzbe u tome sto je tradicija urugvajske vojske da se ddi daIje
282
od politike, 0 cemu svjedoci i Carvajalovo oklijevanje da svoju sluzbu
angazira u operacijama protiv PCU i drugih politickih grupa krajnje lje­
vice. No zamjenik sefa sluz.be, Zipitria, Ijuti je antikomunist. Njegove ideje
granice s fasistickim metodama represije. Carvajal ga stalno ddi u poza­
dini. Za sad a se stanica koristi zamjenikom sefa sluzbe kao izvorom infor­
macija 0 vladinoj politici prema krajnjoj ljevici te 0 raspolorenjima unutar
vojske prema civilnoj vIaL More se ocekivati da ee Zipitria jednoga dana
postati sefom sluzbe.
AVALANCHE. Najvaznija snaga javne sigurnosti u Montevideu jest
policijska uprava Montevidea -- kriptonim je AVALANCHE -- s kojom
povezani odnosi postoje jos iz drugog svjetskog rata kada je FBI nastojao
utvrditi ozbiljnost pronacistickih tendenciia u Urugvaju i u Argentini.
Kasnih cetrdesetih godina, kada je bila otvorena stanka CIA, stanovite
zajednicke operacije, ukljucujuci i prisluskivanje telefona, preuzete su od
FBI. lako u Ministarstvu unutarnje sigurnosti Urugvaja postoji odjel poli­
cije, ministar gotovo redovito odlucuje da gradskoj policiji Montevidea,
zahvaljujuCi njezinoj strucnoj spremi i drugim prednostima, povjerava
va.zne zadatke, cak i one izvan Montevidea.
Kao sto je to slucaj i u Ekvadoru, ministar unutarnje sigurnosti nadle­
Zan je za policiju. Veze stanke s graaanskim snagama sigurnosti pocinju
od ministra. Sada je to blankisticki politi car Felipe Gil*, s kojim se Hol­
man redovito susreee. Redovito iIi kada god je potrebno Holman susreee i
pukovnika Venturu Rodrigueza,* seta policije u Montevideu; Carlosa Mar­
tina, * njegova zamjenika; inspektora Guillerma Copella, * sefa istraznog
odjela, i njegova zamjenika, inspektora Juana Josea Bragu;* sefa odjela za
obavjeStajnu aktivnost i veze AIejandra Otera;* pukovnika Roberta Rami­
reza, * sefa Guardia Metropolitana (jedinica za iznenadne napade protiv
pobunjenika); potpukovnika Marija Barbea,* sefa Guardia Republicana
(paravojna policijska konjka) i druge. Najvazniji su meau njima minis tar,
sef policije, sef odjela za obavjeStajnu aktivnost i veze te sef Guardia Me­
tropolitana, koji nadzire operaciju prisluskivanja telefona.
Kao i u Argentini, politicka osjetljivost misije javne pomoei Agencije za
meaunarodni razvoj u poboljsavanju sposobnosti policije osvetila se misiji
u Urugvaju i ogranicila pomoe policije u ljudstvu kad god je stanka to
bila zatraZila. No dok je u Argentini operativni oficir pod nesluzbenom
zastitom (nekoliko godina bio je u prividnom ugovoru s argentinskom
deralnom policijom kako bi vodio operacije prisluskivanja telefona i druge
operacije), u Urugvaju tim zadacima rukovode oficiri stanice pod sluz.be­
nom zastitom ambasade. Do sijecnja je svim zadacima u vezi s AVALAN­
CHE rukovodio zamjenik sefa stanke. No kad je zamjenik Wiley Gilstrap*
bio premjeSten na duz.nost sefa stanke u San Salvadoru, a zamijenio ga
O'Grady cije je znanje spanjolskoga vrlo ograniceno, te je duz.nosti pre­
uzeo Holman. Dugorocni planovi stanice morat ce prijeCi u nadleznost
misije javne pomoei, u koju ee se ukljuCiti i oficiri CIA kako bi Ijudi sta­
28
3
nice u ambasadi mogli obavljati druge duznosti. Medutim, na to ce valjati
prieekati dok se na pozornici u ulozi ministra unutarnje sigurnosti ne
pojavi jaka Henost kadra da se bori za misiju jayne pomoCi. S druge strane
stanica je poslala neke oficire urugvajske policije na skolovanje u poli­
cijsku akademiju, koja je promijenila naziv i sad a se zove Medunarodna
policijska akademija. Sjediste akademije premjeSteno je iz Paname u
Washingron.
Medu aktivnostima koje policija obavlja u korist stanice najvaznija je
operacija prisluskivanja telefona A VENGEFUL. Drugim aktivnostima ze­
limo upotpuniti unilateralne programe prikupljanja informacija te sprije­
eiti policiju da otkrije te operacije. Osim prisluskivanja tele£ona, druge se
aktivnosti ostvaruju posredstvom odjeIa za obavjeStajnu djelatnost i veze.
Kontrola putnika. Policija svakodnevno dostavlja stanici popise put­
nika s aerodroma i iz luke u Montevideu, odakle svake noci putnieki bro­
dovi kreeu u Buenos Aires. Osim tih lista daju se i posebne dnevne liste
vaznih putnika, koje priprema osoblje odjela za kontraobavjeStajnu dje­
latnost. Tu su ukljueeni oni koji putuju s diplomatskim pasosima, vazne
politieke lienosti, komunisti i drugi ljevicari, kao i vode peronistiekog po­
kreta. Na zahtjev, mozemo dobiti popise putnika koji ulaze iii izlaze u
Coloniji, vaznoj tranzitnoj tocki izmedu Montevidea i Buenos Airesa.
Dostupni su nam i popisi gostiju koji odsjedaju u Montevideu. U kontroli
putnika imamo i slabu tocku. To je aerodrom Carrasco, glavni aerodrom
Montevidea, ali ta zracna luka pripada u nadleZnost policijske sluzbe u
Canelonesu. Postoji prilicno suparnistvo izmedu policije u Montevideu i
one u CaneIonesu. Jos vece teskoce stvara unosan posao s kontrabandom
na aerodromu, koju stite ljubomorni carinski funkcioneri i ne dopustaju
pojaeavanje policijske kontrole. Stoga su nastojanja stanice da kontrolira
putnike i fotografira ostala bezuspjeSna.
Provjera imena. Kao pomoc uredu za izdavanje viza u nasoj ambasadi
redovito se traze informacije od policije, obicno 0 Urugvajcima koji za­
htijevaju amerieke vize. Podatke iz dosjea 0 obavjestajnoj i kriminalistickih
sluzbi stanica predaje uredu za vize kako bi se odlucilo hoce Ii se viza
odobriti iIi nece.
Biografski podaci i fotografije. Urugvaj ima drlavni registar glasaca
koji sluH i kao sistem za izdavanje osobnih karata. AVALANCHE-sluzba
omogucuje nam da prakticki 0 svakom Urugvajcu iii strancu koji je ovdje
stalno nastanjen saznamo puno ime, datum i mjesto rodenja, imena rodi­
telja, adresu, mjesto zaposlenja; dobivamo i fotografije. T aj je materijal iz­
vanredno vrijedan za operacije pracenja, koje izvode ekipe AVENIN i
A VBANDY, zatim za kontrolu osoba s popisa osumnjicenih za subver­
zivne akcije, ali i u mnoge druge svrhe.
Podaci 0 registarskim tablicama. Pomoc stanici u njezinim anaHzama
posjetilaca sovjetske i kubanske ambasade jesu imena i adrese vlasnika
28
4
. ~ ..
automobila, kojih se registarske tablice snimaju s promatrackih mjesta.
Policija omogucuje skupljanje tih informacija, ali pri tom ne zna prave
razloge zbog kojih ih trazimo. Isti podaci sluze takoder kao dodatak
izvjestajima ekipa za pracenja.
Izvjestavanje. OdjeI za obavjestajnu aktivnost i veze gradske policije
Montevidea glavno je vrelo informacija vladi (i stanici) 0 strajkovima i
ulicnim demonstracijama. Ta vrsta informiranja zadobila je na vaznosti
u proteklih nekoliko godina, otkako su radnicki sindikati, pod vodstvom
PCU, poceli kampanje za strajkove i demonstracije u znak protesta protiv.
vladine ekonomske politike. Kada do strajka ili demonstracije dode, sta-:
nicu 0 razvitku dogadaja tele£onom izvjeStava odjel za obavjestajnu aktiv.,
nost i veze. Daju se podaci 0 broju ljudi, stupnju nasilja, mjestima odrla­
vanja, vladinim naredenjima za suzbijanje, procjeni djelotvornosti. Svi se
podaci obraduju i ukljueuju u izvjdtaje koje stanica upueuje centra Ii, juz­
noj i atlantskoj vojnoj komandi i drugima. Na kraju svakoga mjeseca odjel
za obavjestajnu aktivnost i veze priprema opci izvjdtaj 0 strajkovima i
gradanskim neredima, a stanica prima jedan primjerak toga dokumenta.
Kontakti izmedu razliCitih oficira policije i stanke nisu tajna sefu po­
licije - opisani su kao »sluzbene« veze. Stanica odrlava i tajne veze s biv­
sim sefom odjela, koji je preSao na novu duznost i sada je po Cinu cetvrti
iii peti oficir u odjelu za istrage. Taj oficir, inspektor Antonio Piriz Ca­
stagnet,* placen je kao agent stanke ubacen u policiju i odlicno suraduje
u izvrSavanju zadataka nepoznatih njegovim pretpostavljenima. Stanica se
orijentira na toga agenta u izvrSavanju osjedjivijih zadataka za koje joj je
stalo da sef polidje iii netko drugi 0 njima nista ne sazna. Piriz takoder
dostavlja vrijedne informacije 0 vladinim namjerama prema strajkovimq
i gradanskim neredima, 0 pokretima policije i mogucim kadrovskim pro­
mjenama.
Ako se izuzme A VENGEFUL, operacija prisluskivanja telefona, cijeli
projekt AVALANCHE stoji godisnje oko 25 000 dolara.
SMOTH. Britanska obavjestajna sluzba (MI-6), poznata u CIA pod
kriptonimom SMOTH, vee je dugo aktivna u podrucju La Plate, gdje kon­
trolira britanske ekonomske ~ politi eke interese. Stanica redovito prima iz
centrale kopije izvjestaja sto ih priprema SMOTH, ali je kvaliteta tih izvje­
staja neznatna. S obzirom na budzetska ogranieenja, Britanci ce uskoro
zatvoriti svoj ured u Montevideu sto ga vodi sarno jooan eovjek. No prije
povratka u Englesku oNCir SMOTH upoznat ce Holman a sa zapovjedni­
kom njihove stanice u Buenos Airesu, koji ce voditi brigu 0 interesima
MI-6 u Montevideu. U osnovi je dogovor izmedu kolega u istom zanima­
nju. No veza SMOTH nema vece vaznosti za operativne programe u
Montevideu.
ODENVY. FBI (kriptonim ODENVY) ima jednog oficira u ambasadi
u Rio de Janeiru (radi kao pravni savjetnik) koji kontrolira interese FBI
u Urugvaju i u Argentini. Povremeno set FBI dolazi u Montevideo u posjet
28
5
policiji i obicno dobrohotno naziva naseg sefa stanice u Montevideu. No
FBI ee uskoro u ambasadi u Buenos Airesu otvoriti svoj ured koji pre­
uzeti njegove interese u Urugvaju.
OPERAOJE TAJNE AKOJE (CA)
AVCHIP. Uz Ralpha Hatrja (ugovorni oficir, bez sluzbene zastite) je
mladi bivsi marinac koji prividno radi kao ovdasnji zastupnik nekoliko
americkih izvoznih poduzeea. Zastita toga slmbenika, Brooksa Reada,*
sasvim je dobro izddala ove tri iii cetiri godine otkako je u Montevideu,
uglavnom zbog toga sto se druzio s Britancima koje je susretao kao sef
engleske kazalisne druzine u Montevideu. Iako je zapravo radio u okviru
programa inozemnih obavjdtajnih operacija, prosle je godine prebacen u
CA kao posredni agent i oficir zadatka u studentskim i media-operacijama.
Premda to oduzima dosta vremena, poslove s Readom obavlja O'Grady,
i to sa zadovoljstvom, u usporedbi s obiljem problema koje Hatry nepre­
kidno izaziva.
A VBUZZ. Kako u Montevideu izlazi mnogo jutamjih i vecemjih dnev­
nika, media-novinske operacije usredotoCene su na A VBUZZ-1, * koji je
odgovoran za plasiranje propagande u razliCitim dnevnicima. Kako sva­
ke novine nekomunisticke stampe pripadaju iIi su odgovome nekoj vaZ­
nijoj frakciji glavnih politickih partija, Clanci se u nekim dnevnicima mogu
objaviti znatno lakse nego u drugima, sto ovisi 0 sadrZaju i gledistu koje
izrazavaju. A VBUZZ-1 ima pristup cjelokupnoj liberalnoj stampi, no naj­
tesee aktivira dva dnevnika frakcije Union Blanca Demokratica, koja dje­
luje u okviru blankista (El Pais i El Plata), zatim jutamji dnevnik »EI Dia«,
koji pripada 14. listi partije Colorada i, konacno, u manjoj mjeri jutamji
dnevnik »La Manana«, koji pripada organizaciji Union Colorada y Bat­
llista. Agent A VBUZZ-1 plaea urednike listova prema prostoru koji ustu­
paju propagandnim tekstovima. CIanci se obicno objavljuju kao nepotpi­
sani uvodnici samih listova. Cijelu operaciju vodi O'Grady posredstvom
Brooksa Reada, koji radi izravno s A VBUZZ-1. Stanica moze racunati s
time da ee se objaviti dva do tri clanka dnevno. Izresci se salju stabu i
drugim stanicama kako bi ih i one pokusale objaviti.
A VBUZZ-1 povremeno, u skladu s uputama stanice, pise letke. Obicno
na protukomunisticke teme. On upravlja malom ekipom koja rastura letke
po ulicama. Stampamo ih u jednoj prijateljskoj tiskarL A VBUZZ-1 se u
svojim poslovima sluzi radiom i televizijom, ali u manjoj mjeri nego no­
vinama, jer ta dva medija objavljuju manje politickih komentara.
A VBLOOM. Studentske operacije posljednjih su godina imale ograni­
cen uspjeh usprkos tome sto su protukomunisticki vode zauzimali ugledne
funkcije u FEUU. Stanica je nedavno preporucila, a central a prihvatila, da
se studentske operacije usmjere vise na srednje skole nego na sveuciliste ­
286
vodeei se idejom da protukomunisticka indoktrinacija na nizoj razini more
donijeti bolje rezultate kasnije kada studenti dodu na sveuciliste. Brooks
Read radi s nekoliko skupina protukomunistickih studentskih voda, ko­
jima osigurava novac za rad na organizacijskom i propagandnom po­
drucju. Studentskim operacijama takoder upravlja O'Grady.
AVCHARM. Radnicko-sindikalne operacije poduzimaju se vee neko­
liko godina sa svrhom da ojacaju Urugvajsku konfederaciju rada* (CSU),
clanicu strukture ORIT-ICFTU, * ali nismo uspjeli u nastojanjima da je iz­
vucemo iz nedaca u koje je bila zapala proslih godina. Uskoro valja ko­
nacno odluciti hoeemo Ii i dalje poddavati CSU. Ako CSU treba spasiti.
stanica mora zamijeniti sadasnje vode i cijeli posao poceti nanovo. Nece
to biti lak zadatak, jer se oni ustrajno tome opiru. U stvari, CSU je uve­
like diskreditirana, a organizirani radnici pretdno su ujedinjeni unutar nje
iii u suradnji s CTU i krajnjom ljevicom. Osim CSU, radnicko-sindikalne
operacije stanice usmjerene su i prema odabranim sindikatima kojima se
moze pomagati iii na njih utjecati. MoZda ih, najzad, i kontroIirati posred­
stvom medunarodnih struenih sindikata koji djeluju u Latinskoj Amerid,
kakva je, na primjer, Medunarodna federacija transportnih radnika. *
Najvaznijom novom aktivnoscu u radnicko-sindikalnim operacijama
smatra se otvaranje Americkog instituta za razvitak slobodnih sindikata, *
u Montevideu proslog studenoga. Nova sluzba naziva se Urugvajskim in­
stitutom za obrazovanje sindikata. * Direktorom joj je Jack Goodwyn, *
americki gradanin koji radi kao ugovomi agent, a predstavnik je AIFLD-a
u Montevideu. Oficir stanice koji rukovodi radnicko-sindikalnim opera­
cijama, Alexander Ze££er,* susreee Goodwyna tajno, zajednicki dogova­
raju planove rada, primaju i predaju izvjdtaje i obavljaju druge poslove.
Osim sto se obucavaju ovdje u instituciji AIFLD-a, Urugvajci pohadaju i
u skoluORIT-a u Meksiku i skolu AIFLD-a u Washingtonu.
AVALON. A. Fernandez Chavez* godinama je djelovao na plasiranju
propagandnih materijala, a bio je i izvor obavjdtajnih i politickih poda­
taka. Kada A VBUZZ-1 ne moze u stampi objaviti materijale za koje je sta­
nica zainteresirana, posao preuzima Fernandez, koji, zahvaljujuci sirokome
krugu prijatelja u politickim i novinskim krugovima, moze uspjeti. Radi
kao ovdasnji dopisnik talijanske agencije ANSA te kao dopisnik novin­
skog servisa »Orbe Latinoamericano«,* koju kontrolira stanica u Santiagu.
Iako povremeno susrece Holmana, uobicajene kontakte oddava Chavez s
Paulom Burnsom, oficirom stanice koji vodi operacije protiv komunisticke
partije.
AVID. Iako su operacije politicke akcije, ranije ostvarivane posred­
stvom Benita Nardonea, uglavnom okoncane, Holman i dalje vida Nar­
donea, njegovu zenu Olgu Clerici de Nardone,* koja je vrlo aktivna u ru­
ralistiCkom pokretu, te Juana Josea Garija,* glavnog Nardoneova politic­
kog pomoCnika. Gad ima glavnu politicku funkciju dodijeljenu ruralistima
u sadasnioj vladi blankista - predsjednik je banke State Mortage. Ako
dode do promjene politike i stanica se vrati politickoj i militantnoj akciji,
28
7
pocet cemo s gaom Nardone i s Garijem, cak ako Nardone i podlegne u
svojoj borbi protiv raka.
AVIATOR. Holman je nedavno povjerio O'Gradyju odrhvanje kon­
takta s Juanom Carlosom Quagliottijem,* izrazito fasisticki orijentiranim
advokatom i rancerom. Taj covjek predvodi grupu slicno orijentiranih
Urugvajaca, zabrinutih opadanjem vladine djelotvomosti i uspjesima lje­
vke posljednjih godina. Nastoji uvjeriti vojne rukovodioce da interveniraju
u politickim poslovima i vrlo bi se jasno priklonio snaznoj vojnoj vladi iIi
vladi u kojoj bi glavnu rijet vodili militaristi, nasuprot sadasnjoj slaboj i
podijeljenoj izvdnoj vlasti. Iako mu stanica ne osigurava sredstva niti ga
potice, pokusali smo njegove aktivnosti podvrgnuti kontroli radi· prikup­
Jjanja informacija 0 namjerama vojnih krugova da neustavnim odlukama
rjeSavaju urugvajske nedace. Pojavi Ii se potreba da stanica svojim opera­
cijama promice vojnu intervenciju, Quagliotti ce biti prava osoba posred­
stvom koje cemo djelovati.
POMOCNI AGENTI
Kao i druge stanke, i ovdasnja ima prilieno velik broj pomocnih age­
nata koji stanici iznajmljuju voziia i drugu imovinu. Te agente, koje oficiri
stanke susrecu u svojim drustvenim kontaktima, placamo radije viskijem
iii drugim skupim, a njima tesko dostupnim, stvarima koje dobivamo
diplomatskim kanalima nego novcem. Tito Banks,* trgovac vunom, bri­
tanskog podrijetla, jedan je od uspjeSnijih meau takvim agentima.
Slicno kao u Ekvadoru, stanka u Montevideu ima relativno malo ofi­
cira, ali to ne znaci da raspolaze malim sredstvima. Budzet stanke iznosi
neSto viSe od milijun dolara godisnje. Poboljsanja su potrebna najvise u
programima za pronalazenje agenata koji ce djelovati protiv Sovjeta, za iz­
ravno regrutiranje protiv Kubanaca, za agente koji ce biti ubaceni u PCU
na visokoj razini. Neophodno je poboljsati i obavjestajnu sluzbu policije
i postiti bolje rezultate u radnicko-sindikalnim i studentskim operacijama.
Narednog tjedna preuzet CU operacije protiv Kubanaca, ali ne sve one
koje sada vodi Michael Berger, oficir na cije sam mjesto dosao. Taj oficir
ima teSkoca s ucenjem spanjolskog jezika, i, u cjelini gledano, mogao je
raditi samo s agentima koji govore engleski. Narednog vikenda ozenit ce
se jednom Urugvajkom, zatim ce na medeni mjesec, pa kuci, te konacno
na novi zadatak, u Dominikansku Republiku.
Operacije koje preuzimam jesu: A VCASK, operacije protiv Paragvaja­
ca; AVIDITY, kontrola pisama; Ralpha Hattyja i njegove probleme (na
zalost); A VENGEFUL-9, prepisivaca koji prisluskuje telefone; A VANDA­
NA, vozaca kubanske ambasade; promatracko mjesto kubanske ambasa­
de; AVENIN, ekipu za pracenja; A VBASK, operaciju ubacivanja u MRO;
....luzbenika protokola Ministarstva vanjskih poslova koji nas opskrbljuje
_otografijama i podacima 0 diplomatima komunistickih zemalja; i konaeno
listonosu koji donosi postu ZRKNICK-u, pomocnom agentu kubanske
288
obavjestajne sluzbe. Privremeno (barem se tako nadam) preuzimam Hol­
manove kontakte s inspektorom Antonijem Pirizom,* naSim glavnim uba­
cenim agentom u gradskoj policiji Montevidea, te s Alejandrom Oterom, *
sefom odjela za obavjestajnu djelatnost i veze.
MONTEVIDEO
26. ozujka I964.
Blankisti zapadaju u sve dublju krizu koja pokazuje slozenost i poje­
dine dije10ve urugvajske politike - kao i posljedice koje to stanje ostav­
lja na nase operacije.
Sef policije u Canelonesu, podrucju koje dodiruje Montevideo, u sijet­
nju je bio umijeSan u bizamu pljaCku banke. lPolicija je dvojicu pJjackasa
ubila u trenutku napustanja banke. U novinskim izvjeStajima tvrdilo se da
je postojao i treti clan bande, koji je radio zasefa policije, te da je pret­
hodno obavijestio koju banku namjeravaju orobiti, kojeg dana, u koje vd­
jeme i, konacno, na kojim ce se mjestima pljackasi skrivati nakon napada.
Sef policije pribavio je pljaCkasima neispravno oruzje tako da nece moci
pucati. U kisi metaka, sto ju je osula policija iz zasjede, ranjen je jedan po­
licajac i jedan slucajni prolaznik. No sef policije naredio je da policajci ne
prestaju pucati, a kasnije je tvrdio da su napadaci prvi ispalili hice na po­
liciju. Ironieno za ubijene napadace, tjedan dana prije prepada n<:l banku
stampa u Montevideu objavila je nekoliko clanaka 0 neobicnim pokretima
policajaca u Canelonesu kojima je svrha da predusretnu mogutu pljacku.
Da su napadaCi citali novine, saznali bi da su izdani.
Nakon toga protuzakonitog postupka policije uslijedila su negodova­
nja koja su izazvala istragu Ministarstva unutarnje sigurnosti i akciju da se
sef policije smijeni i optuzi zbog toga sto nije sprijecio pljacku banke. Me­
au blankistima nastala je podjela na one koji poddavaju sefa policije, pri­
padnika jedne blankisticke frakcije, i one koji poddavaju Fe1ipea Gila, *
ministra unutarnje sigurnosti, koji pripada drugoj blankistickoj frakciji i
vodi akciju protiv sefa policije. Policajcevi pristase optuzuju ministra da
nijece kako ga je sef policije zapravo potpuno informirao 0 Citavom slucaju
i traze da ministar odstupi zbog svojeg nemoralnog postupka.
Jucer je umro Benito Nardone.* Gotovo do samog kraja izrazavao je
preko radija podrSku sefu policije Canelonesa. Juan Jose Gari* javlja da
se ne nazire skoro rjeSenje. Polozaj blankista slabi. Tok stvari ozbiljno po­
gaaa blankisticku veCinu u vladinu nacionalnom vijecu. Ni koloradosi ne
sjede skrstenih ruku. Dan nakon mojega dolaska zahvaJjujuCi podijeljeno­
sci meau blankistima, za predsjednika narodne skupstine izabran je jedan
pripadnik koloradosa. U meauvremenu, Holmanov glavni projekt s mini­
strom unutadnje sigurnosti - uspostavljanje misije za javnu pomoc AID-a
u policiji - i dalje ovisi 0 Gilovoj odluci.
i9 CIA
28
9
MONTEVIDEO
I. travnja I964.
S Goulartom je u Brazilu gotovo, bde i jednostavnije nego sto su to
mnogi ocekivali. Vojsci i politickim vodama opozicije dao je upravo dokaz
koji su trazili: govor u udruzenju armijskih podoficira, koji je znacio da
poddava vojne starjeSine niZih cinova protiv oficira. DolazeCi neposredno
nakon odbijanja posluSnosti momara nizih Cinova, govor nije mogao bolje
posluziti ostvarenju nasih ciljeva. Stanica u ruju upozorila je da Goulart
vjerojatno dolazi u Urugvaj, sto dokazuje da su Holmanova strahovanja 0
novim problemima sto mogu nastati u vezi s izgnanicima bila opravdana.
Sjedinjene Drz.ave gotovo su istog trena priznale novu vojnu vladu.
U Washingronu, pretpostavljam, vlada ne bas tiha i zato vrIo indikativna
euforija zbog toga sto su operacije poduzimane u protekle dvije i pol go­
dine da se sprijeci skretanje Brazila ulijevo najzad uspjele.
Nasa kampanja protiv Goularta odvija se na istoj liniji na kojoj smo se
prije dvije-tri godine boriN protiv ubacivanja komunista u Velaskovu i
Arosemeninu vladu u Ekvadoru. Holman kaze da su stanica u ruju i nje­
zine vece baze financirale masovne demonstracije u gradovima protiv Go­
ulartove vlade, koje su demonstracije pokazale da su stare pjesme 0 Bogu,
domovini, obitelji i slobodi jace no ikada. Goulartov pad valja bez sumnje
u prvom redu zahvaliti brizljivu planiranju i dobro odmjerenoj propagandi
jos od izbora I962.. godine. Holmana brine novi val izbjeglica 0 kojima
cemo, pored svih ovih Paragvajaca i Argentinaca, takoder morati voditi
racuna.
MONTEVIDEO
3. travnja I964·
Svi su izgledi da ce moje prvo regrutiranje Kubanca uspjeti. Iz Brazila
je ovamo stigla trgovinska misija i ostaje do narednog tjedna. Jedan agent
stanice u Riju izvijestio je kako se cini da je Raul Alonzo Olive, clan mi­
sije i mozda najvaz.niji njezin clan, s obzirom na to da je visoki funkcioner
u industriji secera, razocaran revolucijom. Da bi zastitila svojeg agenta od
provokacije, a mozda i zbog zbrke sto ovoga tjedna vlada u Brazilu, sta­
nica u Riju predlozila je da se pokusaj regrutiranja izvede ovdje iIi u Ma­
dridu, posljednjoj tocki na kojoj ce se misija zaustaviti prije povratka u
Havanu.
AVENIN, ekipa za pracenje, slijedila ga je od dolaska i prvom priIi­
kom kada ga je zatekla nasamo, urucila mu poruku kojom trazi sastanak.
Poruka je sastavljena tako da je bilo jasno kako je salje CIA. Procitavsi po­
ruku i slijedeci upute, krenuo je u setnju odredenom ulicom, u kojoj sam
ga pokupio i odveo na sigumo mjesto da razgovaramo. Central a je poslala
290
T
listu pitanja za nj, uglavnom 0 ovogodisnjoj berbi secera, nastojanjima da
se mehanizira sjeca seceme trske itd. Svi koje je poznavao bili su time ne­
zadovoljni. Razgovarali smo gotovo dva sata, a zatim se on morae pridru­
ziti svojoj delegaciji. No prije nego sto otputuju u Madrid sastat en se s.
njime jos nekoliko puta. Iz stanke u Madridu upravo su stigle upute 0
uspostavljanju kontakta s njim.
Rekao je da ce proizvodnja Secera ove godine dostiCi pet milijuna tona
i nasiroko isticao probleme sa strojevima za sjeeu trske, koji se cesto kvare.
Iznenadilo me da poznaje brojne vladine lienosti, iako nije bio osobito an­
gaziran u borbi protiv Batiste.
Snimao sam razgovor, sto mu se nije bas osobito svidjelo. Kablogra­
mom sam izvjestio 0 saddaju razgovora. On misli da ce u Madridu pro­
boraviti gotovo cijeli naredni tjedan, moZda i neSto dulje, tako da se veze
mogu razvijati i tamo. eudno, brzo se slozio s tim da se vrati na Kubu i
da CIA cuva njegovu placu, ali mi se ipak cini postenim. U Madridu ga
poligrafirati, pa cemo tad a moci utvrditi njegovu bona fides.
MONTEVIDEO
5· travnja I964.
Jucer je stigao Goulart. Docekan je zacudujuce srdacnom dobrodosli­
com. To sto je vlast preuzela vojska primljeno je u Urugvaju prilicno lose,
jer je Goulart bio izabran narodnom voljom. Osim ostaloga, evrsta ruka
vojne vlade u Brazilu donijet Ce teSkoca Urugvaju zbog toga sto ce se
ovamo slijevati politicke izbjeglice. Funkcioneri Goulartove vlade vee stizu.
I
Nasa stanica iz Rija salje jedan kabiogram za drugim zahtijevajuCi da
ubrzamo izvjestavanje 0 pridoslicama. Nas je jedini izvor informacija
Otero, * jer je odjel za obavjeStajnu djelatnost i veze, kojemu je on na celu,
odgovoran za provodenje postupka s izbjeglicama. Jasno je da stanica u
Riju potpuno poddava vojnu vladu. Kljuc sa suzbijanje eventuaInog po­
kusaju protiv udara i gusenje pobune jest u hapsenju iIi u protjerivanju
Leonela Brizole, ljevicara, Goulartova surjaka. Brizola je federalni poslanik
za Guanabaru (Rio de Janeiro) i sad a je u bijegu.
Nasa central a ubrzava propagandu u cijeloj hemisferi da se izrazi po­
drska novoj brazilskoj vladi i diskreditira Goulart. Arturo Jaregui, * gene­
raIni sekretar ORIT-a, poslao je, na primjer, telegram kojim ORIT* izra­
zava podrsku novoj vladi Brazila. To bi moglo izazvati negativna reagira­
nja u pojedinim ddavama, na primjer u Venezueli, jer je politika CIA bila
da se ORIT suprotstavlja vojnim pokusajima obaranja slobodno izabra­
nih vlada - sto se nije bas pokazalo realnim s glediSta sadasnjeg toka do­
gadaja.
Posredstvom A VBUZZ-a nastojimo da u povodu proslogodisnjeg ot­
krivanja tajnih skroviSta oruz.ja u Venezueli ojaca neraspolozenje OAS-a
19'
29I

I
prema Kubi. U dnevniku »La Manana«, sto izlazi u Coloradu, jueer se
javio placeni oglas na pola stranke. Potpisala ga je i toboze napisala Hada
.L
Rosette, * ovdasnja predstavnica Revolucionarnog vijeca Kube* i jedna od
propagandnih agenata u projektu A VBUZZ. U stvari, tekst su napisali
O'Grady i Brooks Read, a temeljio se na informacijama staba i dosjeima
stanke. Otkriveno skroviste oruzja pripisala je stanica sveukupnom ubaci­
vanju Sovjeta i Kubanaca u hemisferu, a te su nase tvrdnje bile potkrijep­
Ijene i izjavama koje smo pripisali Rolandu Santani, * kubanskom dezer­
teru koji je lani boravio ovdje. Za pobunjenieke pokrete u Venezueli, Hon­
durasu, Peruu, Kolumbiji, Argentini, Panami i Boliviji tvrdi se da primaju
direktive iz sovjetskih i kubanskih ambasada u Mexico Cityju, Buenos
Airesu i Montevideu. Nismo zaboravili spomenuti i kineske komuniste.
MONTEVIDEO
IS. travnja I964.
S konferencije sefova stanka Holman se vratio s nevoljko prihvacenom
spoznajom da cemo brazilskim politiekim izbjeglicama morati pokloniti
vise paznje. Sam predsjednik Johnson odlueio je da se moraju sprijeeiti
pokusaji protiv udara i pobune u Brazilu te da se, u duzem razdoblju, sto
bde i djelotvornije uevrste tamosnje snage sigurnosti. Nikada vise ne
jemo dopustiti da Brazil skrene ulijevo, jer bi komunisti i druge snage
mogle zaprijetiti da stupe na pozornicu iIi da, u najmanju ruku, poenu oz­
biljno utjecati na tok dogadaja.
Takva politika ovdje, u Montevideu, znaci da stanici u Riju valja po­
moci sveobuhvatnijim prikupljanjem informadja 0 izbjeglicama. Cinit ce­
mo to posredstvom obavjeStajne slmbe polidje. Taj ce zadatak dopasti
mene, jer Holman, pomisljao sam, zeli da ja nastavim raditi s Oterom, Pi­
rizom, de Andom, Torresom i drugima, a da on zadrzi kontakte na visoj
razini - s rninistrom unutarnje sigurnosti, Felipeom Gilom, i sefom poli­
dje, pukovnikom Venturom Rodriguezom.* Za poeetak pridobio sam
Otera da svoje ofidre postavi u stanove Goularta i jos trojice iii eetvorice
najvaznijih izbjeglica, imena kojih nam je dostavila stanka u Riju. Dje­
lujuci kao ofidri za osobnu sigurnost izbjeglica, oni ce zapravo voditi
dnevnik posjetilaca. 0 najvaznijim podacima iz dnevnika, kao i 0 pridos­
lim izbjeglicama, kablograrnima cemo izvjeStavati Rio. Cjeloviti izvjestaji
slat se diplomatskom postom.
Ovdasnja politieka strujanja okrecu se protiv nove vojne vlade u Bra­
zilu. Vrlo je tesko plasirati u novine za nas povoljne komentare. Brazilska
je vlada poeela na razlicite nacine provoditi pritisak na Urugvajce, pa ce
Goulartu i njegovim pristalicama biti ovdje zabranjeno da se angaiiraju u
politiekim aktivnostima.
I
Stvaranje raspolozenja za raskid odnosa s Kubom gotovo je jednako
teSko kao i promicanje komentara u korist Brazila. Nisu Urugvajci skloni
komunizmu niti blagonaklono raspolozeni prema kubanskoj revoluciji.
Kamen-temeljac urugvajske vanjske politike jest izricito nemijeSanje, zbog
stanovite tanjivosti zemlje od pritisaka dvaju velikih susjeda. Kako se sank­
dje iii zajednieka akdja protiv Kube mogu lako ptotumaCiti kao mijeSa­
nje u kubanske unutarnje stvari, program stanice za izazivanje raskida od­
nosa suprotstavlja se tradicionalnoj urugvajskoj politici.
Cak i u takvim okolnostima, u sredstvima obavjeStavanja pokrivamo
kubanske teme nadajuci se da pokusaji Venezuele da sazove konferenciju
rninistara vanjskih poslova OAS-a 0 otkrivenim skrovistima oruzja nece
kao rezultat imati samo oddavanje toga skupa nego i rezoluciju kojom ce
se sve zemlje OAS-a pozvati da raskinu s Kubom. Prije nekoliko dana ve­
nezuelanski ministar vanjskih poslova u bivsoj Betancourtovoj vladi, Mar­
cos Falcon Briseno, boravio je ovdje traZeci podrSku sazivanju konferen­
cije, ali nije uspio uvjeriti Urugvajce da se aktivno pridrme akciji.
MONTEVIDEO
24. travnja I964.
Svoj je posjet uptavo zavrsio novi set odjela zapadne hemisfere Des­
mond Fitzgerald ..* Obilazi sve stanke toga podrueja. Holman je priredio
zakusku za elanove stanke i njihove zene. U uredu se svatko od nas poje­
dinaeno sastao s Fitzgeraldom da bismo mu opisali naSe operacije. Bio je
zadovoljan pokusajem regrutiranja Kubanca, ali je posumnjao da se mozda
radi 0 ptovokaciji, jet je rijee 0 eovjeku s velikim iskustvom u industriji
secera. Umjesto pet milijuna tona, ovogodisnja ce proizvodnja biti, tvtdi
Fitzgerald, manja od cetiri milijuna tona. Ohrabrio me da poklonim paz­
nju pripremama za tegrutiranje sifranta u kubanskoj ambasadi. Kada smo
mu rekli da jedan od ureda stanke dijeli samo zid od jednog praznog
stana, naredio je da se na taj zid smjesta postavi natpis »Ova sob a je ozvu­
cena«. I uClA polozaj donosi povlastice!
Fitzgerald je crIstO ostao na tome da stanica Montevideo pokloni po­
zornost podrSci novoj brazilskoj vojnoj vladi poveeanim opsegom prikup­
ljanja informacija i propagandnim operacijama. Holman je O'Gradyja
imenovao odgovornim za probleme Brazila. Stanica Rio pomoei ce nam na
taj naNn sto ce jednog od svojih agenata poslati kao vojnog atasea u ov­
da8nju brazilsku ambasadu. Taj covjek, pukovnik Camara Sena, * treba
stiCi svaki dan. Susretat ce ga O'Grady i pomagati mu u razvijanju opera­
cija ubacivanja u izbjeglicke krugove.
Usprkos popularnosti koju Goulart ovdje uziva, vladino nacionalno
vijece jucet je ptiznalo brazilsku vladu, 8tO ce posluziti smanjenju napeto­
j
,
!
I.
292
293
--1
T
I
sti. Goulartu je priznato da je ovdje zatraZio politieki azil. Dakle, ne
smatra se bjeguncem. To je nesto niZi status koji ce mu dati viSe slobode
za politicke aktivnosti.
MONTEVIDEO
2. svibnja 1964­
Centrala je odobrila moj plan regrutiranja Roberta Hernandeza, ku­
banskog sHranta. Vidjet cemo hore li nas posluziti sreca. Za poeetni dodir
angazirat cu Ezequiela Ramireza, * nastavnika iz centrale koji je upravo za­
vdio obucavanjem A VBANCY, ekipe za pracenje. On moze »proei« u
ulozi Spanjolca iii Juznoamerikanca, a bit ce manje opasno i za Hernan­
deza (ako prihvati) dok se ne dogovorimo za tajni sastanak. Zajedno s eki­
porn AVENIN, Ramirez danas poeinje slijediti Hernandeza od ambasade
do bilo kojeg mjesta u gradu gdje bi mu se mogao pribliziti.
Tesko je reei kakvi su izgledi, iako nam je vozae kubanske ambasade
Warner* dao izvrsne obavijesti na osnovi kojili mozemo procijeniti Her­
nandezovu lienost. Ne sarno da ima problema sa zenom, koja je upravo
rodila, nego se <:ini, da je viSe nego zagrijan za Mirtu, svoju prijateljicu
Urugvajku. Upravo zbog toga otklonio sam ponudu stanke Miami da nam
posalje djevojku. Svu cu paznju pridati Hernandezovom interesu za pre­
mjestaj, mozda u Buenos Aires. Osim sto radi kao sHrant, Hernandez je
strucni sluzbenik ambasade, specijalist za fotografiju. Mozda bismo mu uz
premjeStaj mogli pomoci da otvori vlastiti fotografski studio. Zasad, me­
dutim, na temelju uputa iz staba, ponudit cemo mu trideset tisuea dolara
ako nam oda sve sto zna 0 kubanskim obavjeStajnim operacijama; pet­
naest tisuea za predaju svih sifri i tri tisuce dolara mjeseeno dokle god radi
za nas na svome mjestu u ambasadi. Vee imam sigurno mjesto za sastanke,
ako Hernandez prihvati. Preuzet cu ga od Ramireza eim to bude moguce.
Sutradan sam rekao Holmanu kako bih mogao vise uCiniti u poslovima
s policijom i na kubansY.im operacijama kada ne bih bio do grla optereeen
Paragvajcima, kontrolom pisama i Ralphom H atryj em. Bilo je s moje
strane prljavo sto sam istodobno predlozio da te operacije preuzme Alex
Zeffer, * nas oficir za radniCko-sindikalne operacije. Holman se sloZio i 0
tome obavijestio Zeffera, koji otada sa mnom ne govori. On zna sve 0
problemima s Hatryjem i teskocama u vezi s tajnom kontrolom pisama.
I dalje eu povremeno svraeati nocu u kucu AVANDANA,* kako bili 0
problemima promatraekog mjesta kubanske ambasade porazgovarao s nje­
govom zenom. Ne bih zelio propustiti to iskustvo - zgrada je zapravo ni­
zak uvueen bungalov, u slabo naseljenoj gradskoj periferiji, okruzen drve­
cern gustim poput dzungle. Okruzena je zieanom ogradom, a euva ga
mozda i sest divljih pasa. Takva izoliranost u tom gotovo pustom predjelu
dobro dolazi, jer je A VANDANA gotovo sasvim gluh. Rasprave 0 toku
294
J
operacije su, naravno, potrebne, ali 0 njima ne valja govoriti glasno, a po­
gotovo ne vikati. Svaki put kada sam odlazio onamo pratio me Hatry. Pro­
matrati tu dvojicu postarijih ljudi kako se medusobno deru 0 svom spi­
junskom poslu bilo je zanimljivo, kao sto je uopce zanimljivo proucavati
svaku suprotnost.
Jedna od operacija koje sam preuzeo otpala je sarna po sebi. Merca­
der,* agent ubacen u MRO, odlueio je da potraZi posao u SAD-u. Primila
ga je banka u Miamiju, i on uskoro odlazi - uredio sam da se na doku­
mentu stanice kojim trazi americku vizu izbrise podatak da je bio clan
MRO-a.
Ne zavidim Alexu Zefferu zbog njegovih radniCko-sindikalnih opera­
cija. Preostaje mu da zapocne iznova, od nistice, jer je konacno odluceno
da se Urugvajskoj konfederaciji rada* (CSU) uskrati podrska. CSU je
proslog mjeseca oddala kongres na kojem rukovodstvo nije bilo kadro
prebroditi osobne sukobe, koji su kao posljedicu imali povlacenje poje­
dinih sindikata iz clanstva i odbijanje drugih da u tu organizaciju udu.
Stvarni je problem u rukovodstvu. Andrex Mcdellan,* interamericki pred­
stavnik AFL-CIO, i Bil Doherty, * sef socijalnih projekata AIFLD-a ­
obojica agenti kojima upravljaju ofidri staba za tajne akcije u nasoj cen­
trali stigli su proslog tjedna i rekli vodama CSU-a da ce financijska
pomoc sto je dosad pristizala posredstvom ICFTU-a, ORIT-a i ITS-a biti
ukinuta.
Situacija je prilieno nepovoljna, jer je CSU nedavno osnovao koope­
rativu za radnicke stanove i ocekivao financijsku pomoc AIFLD-a za iz­
gradnju. T a sredstva nece biti dodijeljena CSU, vec ee se vjerojatno usmje­
riti drugim nekomunistickim sindikalnim organizacijama. Narednog tjedna
doci ee Serafino Romualdi, * izvrSni direktor AIFLD-a. CSU treba pustiti
da se sam ugasi. Jedno je sigurno: proti nekoliko godina prije nego sto
ce se u okviru programa AIFLD-a obrazovati nova grupacija sindikalnili
voda i medu njima regrutirati novi agenti, kadri da osnuju novu nacio­
nalnu konfederaciju koja ce uti u sastav ORIT-a i ICFTU-a.
MONTEVIDEO
5- svibnja 1964­
Nitko od nas ne zna sasvim sigurno sto se dogada. Kako smo pred­
vidjeli, Ramirez i njegova ekipa slijedili su Hernandeza u gradu. U pravom
trenutku Ramirez mu je pristupio na ulici rekavsi da je vIada SAD-a za­
interesirana da mu pomogne. Hernandez je pristao da razgovara, ali je na
raspolaganju imao sarno petnaest minuta jer se morao vratiti u ambasadu.
Bio je to pravi svezanj zivaca, ali se u nacelu slozio da nam oda sifre i
omoguci da ih se dokopamo. Dogovoreno je da se ponovno nadu sutradan
popodne.
2.95
~
Kablogramom sam obavijestio stab 0 sastanku i predlozio da odjel D
odmah posalje strucnjaka koji bi u pravom trenutku poceo raditi na desi­
friranju. Ako ovo regrutiranje uspije, a vjerujem da hoce, prvi put ce nam
uspjeti da se na ovom podrucju ubacimo u operacije protiv Kubanaca.
Pojacana je antikubanska propaganda. Danas su stigli predstavnici
Uprave revolucionarnih studenata u egzilu* (DRE), organizacije koju fi­
nancira i kontrolira stanica u Miamiju. Putuju po Juznoj Americi sireci
vijesti 0 ekonomskoj propasti Kube. U Montevideu DRE nema stalnog
predstavnika, pa su te poslove preuzeli Hada Rosete* i A VBUZZ-I. Po­
sredstvom A VBUZZ-I pokrecemo propagandu i 0 sudenju Marcosu Ro­
driguezu na Kubi, vodi uprave revolucionarnih studenata u borbi protiv
Batiste. Rodriguez je optuzen da je clanove pokreta »26. srpnja« odao
Batistinoj policiji. Mi tvrdimo, svjesno pogreSno, da je on zapravo
bio komunist i da je ljude iz pokreta »26. srpnja« izdao na osnovi uputa
kubanske komunisticke partije. Svrha: da se izazovu razlike medu komu­
nistima stare linije i pripadnicima pokreta »26. srpnja«. Prasinu dizemo i
oko ciscenja Anibala Escalantea. Oba slucaja izazivaju ozbiljne razlike na
Kubi, gdje se, prema tvrdenju A VBUZZ-I, »represija moze usporediti s
onom pod Hitlerom, Mussolinijem i Staljinom, kada revolucija jede vla­
stitu djecu«. _
, Unutarnja kriza blankista, izazvana policijskim slucajem u Canelonesu,
i dalje se produbljava. U pitanju je, osim ugleda glavnih voda, podjela
blankistickih frakcija - vrlo osjetljiva situacija koja uslijed unutarnje borbe
moze uroditi sarno novim teskocama. Sire se glasovi 0 predstojecoj krizi
kabineta.
MONTEVIDEO
IO. svibnja I964.
U regrutiranju Hernandeza ne ide sve glatko. Po drugi puta sastao se
s Ramirezom, ali je odbio da govori 0 operacijama Kubanaca sve dok ne
vidi novac. Ne vjeruje nam ni koliko je crno pod uiktom. Zeke (Ezequiel
Ramirez - prim. pr.) je ugovorio treCi sastanak na koji sam otisao ponijevsi
sa sobom petnaest tisuca dolara - skoro svu gotovinu koju smo imali u
stanici. Holmanu se nije svidalo sto sam ponio say taj novac. Ali ako
zelimo navesti Hernandeza da govori, moramo mu, u najmanju ruku po­
kazati novac i, mozda, predati jedan dio. Pridruzio mi se, radi pojacane
sigurnosti, O'Grady. Ali Hernandez se nije pojavio. .
Bio sam predvidio da Hernandezu predam tisucu dolara ako bude
spreman da progovori, a potom da ga uvjerim kako treba da na racunu
Agencije ddim njegov novac dok konacno ne uredimo da on »nestane«.
U suprotnom, moglo bi se otkriti da posjeduje veliku svotu novca, pori­
jeklo kojega ne bi mogao objasniti. Cekam ga vec cetvrtu noc. Ako se
296
nocas ne pojavi, ne preostaje nam drugo nego da Zeke zajedno s ekipom
za pracenje krene u akciju.
Jucer je stigao tehnicar iz odjela D. Rekao je da mu je biljdnica sa
siframa potrebna sarno na nekoliko sati da ih snimi i zatim opet zapecati.
Bit ce to vjeSto nacinjen trik: biljdnica sa siframa ima dodatne pecate na
sve cetiri stranice, tako da je moguce vidjeti sarno gornju stranicu. No
ako nam pode za rukom da ih snimimo, moCi cemo citati sve njihove
poruke toliko dugo dok su sifre na snazi.
Za mene je najvaznije da saznamo podatke 0 njihovim obavjeStajnim
operacijama. Hernandez je rekao Zeki da zna apsolutno sve 0 tome sto oni
ovdje rade, i ja mu vjerujem. Veceras ce se pojaviti.
Leonel Brizola, voda krajnje ljevice u Goulartovoj vladi i Goulartov
surjak, stigao je u egzil. Brazilska vlada zatrazila je da se i on i Goulart
interniraju. Internirani, zivjet ce u nekom gradu u unutrasnjosti, bez slo­
- bode kretanja po zemlji, cime ce kontrola biti olaksana. Kako je Brizola
bio najopasniji politicki voda u staroj vladi, njegov odlazak iz Brazila
doprinos je povoljnom razvitku stvari. Skrivao se jos od Goulartova pada.
Stanica u Riju zeli da ga pratimo sto bolje.
MONTEVIDEO
IS. svibnja I964.
S Hernandezovim regrutiranjem neSto zaista nije u redu. Promatracko
mjesto koje nadgleda kubansku ambasadu izvijestilo je da Hernandez, od
drugog susreta s Ramirezom, gotovo i nije napustao ambasadu. Ekipa za
pracenje i Zeke cekali su puna cetiri dana znak s promatrackog mjesta da
ponovno predusretnu Hernandeza. Prisluskujuci telefort ambasade, otkrili
smo da Hernandez nije imao mnogo poziva. Vozac* nas je dan as izvijestio
da u posljednje vrijeme nije cesto razgovarao s Hernandezom. Ne zelim
vozacu davati nikakvih posebnih uputa, jer necu da posumnja kako jos
nekoga regrutiramo. Nema druge nego da budemo strpljivi i da i dalje
pokusavamo.
Jos jedan dosadan zadatak. Stanica u Santiagu vodi zaista veliku ope­
raciju ne bi Ii sprijecila da Salvadora Allendea izaberu za predsjednika.
Godine I9S8. gotovo mu je bilo uspjelo da bude izabran, a ovaj put nitko
ne zeli ista prepustiti slucaju. Neprilika je da financijski ured u nasoj
centrali nema dovoljno cileanskih eskudosa u njujorSkim bankama, pa
namjerava kupiti eskudose u bankama u Limi i Riju. No cak ni tamo
nisu mogli podmiriti zahtjeve, pa su zamolili nas da pomognemo.
Agent za kupovanje deviza u ovom je podrucju First National City
Bank, * ali deviznim se pitanjima obicno bavi stanica u Buenos Airesu,
jer ima financijski ured »klase A«, ovlasten da kupuje devize. Kao stanica
»klase B«, ograniceni smo na to da mijenjamo dolare za lokalne valute

297
samo u hitnim slucajevima. No bez obzira na to stab je poslao cek na
racun filijale New York City Bank. Cek sam predao Jaeku Hennessyju,*
Amerikaneu koji radi u gradskoj banci Montevidea. Nasa je eentrala pri
. kupnji deviza vec poslovala s njim. NjujDrska banka bila ga je izvijestila
da treba ocekivati cek. Predao sam mu gao Poslao je svoje kupee u
Santiago da kriomice kupuju valutu. VratiIi su se za nekoliko dana.
Hennessy kaze da novae obicno donose u kovceZiCima i podmieuju earin­
ske sluzbenike kako ih ne bi pregledavali. Paul Burns i ja posH smo do
Hennessyja da pokupimo novae. Nakon povratka proveli smo ostatak
dana brojeCi novae - vise od stotinu tisuca dolara. Novae cemo poslati
stanici u Santiagu diplomatskom torbom. Mora da trose milijune da spase
taj sistem, a New York, Lima i Rio de Janeiro zajedno nisu kadru da
im izadu u susret.
MONTEVIDEO
20. svibnja I964.
Hernandezovo je regrutiranje propalo - zasada, svakako. Danas je
konacno napustio ambasadu. Ekipa za pracenje i Zeke uhvatili su ga u
gradu. Hernandez je odbio da razgovara s Ramirezom, cak se pravio da
ga uopce ne poznaje. Ishod operacije ovisi sada 0 tome je li Hernandez
ikome u ambasadi govorio 0 svojim razgovorima s Ramirezom. Svi znaci
kazuju da nije. Kada mu se Zeke danas priblizio, problijedio je. Da je
ispripovijedao nekome 0 regrutiranju, ne bi se tako panicno ponasao, jer
bi inace njegov polozaj u ambasadi bio cvrst. Nema sumnje da njegov strah
potjece otuda sto nije izvijestio 0 svojem prvom susretu s Ramirezom ­
podrazumijevajuCi, naravno, da je prvi pristanak bio iskren. Ramirez se
sutra vraca u Washington. Pustit cemo Hernandeza na miru do narednog
pokusaja. Iz njegova prvog razgovora s Ramirezom proizlazi da bi njegova
politiCka i kulturna orijentacija mogla prije biti usmjerena prema Argentini
iii Brazilu nego prema SAD-u. Mozda cemo zatraziti pomoc stanica iz
Buenos Airesa iIi Rija da nam posalju ubacenog agenta snaga sigurnosti,
koji bi drugi put pokusao stupiti u dodir s Hernandezom u ime vlada
Brazila iii Argentine.
MONTEVIDEO
2Iosvibnja I964.
Hernandeza je obuzela panika, ali vjerojatno ce na koneu ipak pristati.
Vozac kubanske ambasade jutros me nazvao zahtijevajuci da se hitno
sastanemo. Izvijestio me kako je jutros, kada je dosao na posao, u amba­
sadi vladala zbrka. Hernandez je nocu napustio ambasadu - zivi tame s
298
' ~ .
obitelji ostavivsi svoj vjencani prsten i poruku za zenu. Kubanci vjeruju
da je dezertirao k nama ida se skriva iii da je vec na putu u SAD, Zabri­
nutost i potistenost ljudi u ambasadi navodi na pomisao da je Hernandez
ponio Sifre sa sobom.
Rekao sam vozacu da se zaddi u ambasadi cijeli dan, ako je to mo­
guce - nedjeljom popodne, naime, obicno za nj nema posla - i da se po­
nudi da radio Proradilo je i promatracko mjesto kubanske ambasade ­
obicavamo ga u toku vikenda zatvoriti - te sam zajedno s Holmanom,
O'Gradyjem i Burnsom pokusao utvrditi sto nam je ciniti. Ne mozemo
dokuciti gdje je Hernandez i zasto se nije vratio u ambasadu. Vrata amba­
sade ostavit cemo otvorena tako da Hernandez (u slucaju da ceka noc)
moze uci bez prethodnog poziva da mu se otvori. Nocu ce dezurati jedan
sluzbenik stanke. Tako cemo Hernandeza ohrabriti da dode. Pojavit ce se
prije iii kasnije.
MONTEVIDEO
24. svibnja I964.
Hernandez mora da je poludio. Vozac je zatraZio da se jos jedanput
hitno sastanemo i izvjestio da se Hernandez vratio u zoru. Dde ga na katu
pod strazom. Otpravnik poslova jucer i danas nekoliko je puta isao u
sovjetsku ambasadu, vjerojatno zbog toga sto Sovjeti prenose sifrirane
poruke 0 Hernandezu izmedu Kubanaea i Havane. Sto je moglo navesti
Hernandeza da se ponovno predomisli?
MONTEVIDEO
26. svibnja I964.
Prema tvrdenju' vozaca, Hernandeza pod posebnim nadzorom
poslati na Kubu. Ricardo Gutierrez i Eduardo Hernandez, obojiea obavje­
stajni oficiri, bit ce mu pratnja. Avionom »Swissaira« odlaze u petak u
Zenevu, odakle ce drugom linijom nastaviti u Prag.
Hernandez je ispricao vozacu kako je u subotu, nakon sto je napustio
ambasadu, otisao do svog prijatelja Rubena Pazos a te da su se obojica
odvezla do brazilske granke. Hernandez je imao sifre kod sebe. Namje­
ravao je prebjeci brazilskom konzulu u Riveri, ali je konzul provodio
vikend izvan Rivere. Neko ga je vrijeme cekao, a onda je odlucio da se
vrati i da se osloni na revolucionarnu pravdu - rekao je vozaeu, A VBA­
RON-I, da ce vjerojatno morati provesti pet godina na preodgajanju.
Sumnjam.
Odlucili smo da taj slucaj iskoristimo u propagandne svrhe i da poku­
samo da Hernandez na putu kuci iznenada nestane. Odluka 0 objavlji­
299
1
' ~
vanju cijelog slueaja dosla je nakon sto je ministar unutarnje sigurnosti,
Felipe Gil, odbio da se Ministarstvo vanjskih poslova i vladino nacionalno
vijece umijesaju u taj predmet. Holman mu je bio rekao da je Hernandez
uhvacen prilikom pokusaja da prebjegne k nama i zatraZio da se upotrijebe
politieka sredstava da se Hernandez spasi. Najvise s eime se ministar slozio
bilo je da se Hernandez na aerodromu podvrgne policijskom sasiusanju
i razdvoji, ako treba i silom, od svoje pratnje. Posredstvom agenta
A VBUZZ-I cijeli cemo slueaj prikazati kao senzacionalnu otmicu dezer­
tera unutar kubanske ambasade koji je pokusao pobjeci od komunisticke
tiranije.
MONTEVIDEO
28_ svibnja I964­
Priea 0 kidnapiranju Hernandeza preplavila je sve novine i izazvala
upravo onakvo reagiranje kakvo smo zeljeli. A VBUZZ-I poslao je neko­
licinu reportera u ambasadu da zatraze razgovor s Hernandezom, ali su
ih tame odbili, sto je sarno pridonijelo nagadanjima da ce se na koneu
konea pojaviti sarno Hernandezov les.
Upozorio sam na oprez svaku stanicu u mjestima gdje ce se avion s
Hernandezom spustiti na putu do Zeneve. Stanice u Rio de Janeiru, Mad­
i
'1'1 ridu i Bernu pripremaju se za akeiju. Rio i Madrid utanaeit ce da povezane
policijske sluzbe razgovaraju s Hernandezom, a baza u Zenevi uredit ce
Ii
da uniformirani svicarski polieajci budu na duZnosti kada Hernandez
Ii
bude u tranzitu, iako bi pritisak da se s Hernandezom razgovara mogao
za Svicarsku biti i preosjetljiv.
ii
,
I
Ii
Nadamo se da Hernandez nece stiCi tako daleko. Posredstvom sefa
policije, pukovnika Venture Rodrigueza, sutra cemo, prije polijetanja, raz­
1\ govarati s Hernandezom. Inspektor Antonio Piriz* i se£ obavjestajne sluZbe
Alejandro Otero* bit ce tamo. U toku privatnog razgovora Hernandez ce
II odvojen od svoje pratnje. PokuSat ce ga uvjeriti da Qstane, radije nego
da se nakon povratka suoci s kaznom. I ja en biti na aerodromu kako
It razgovarao s njim ako pokaZe znake pristanka na politicki azil
Ii
,j u Urugvaju.
n
'[
i1
ii
:i
il
'I ;1
MONTEVIDEO
')
29. svibnja I964­
I
:I
i ~
I bez obzira na propagandu, Hernandeza nije moguce uvjeriti. Na
H
aerodromu se jedan od pratilaea, Gutierrez, htio oduprijeti pokusaju da
policija nasamo razgovara s Hernandezom. U zucnoj raspravi povukao je
3
00
pistolj i bio prisilno razoruzan. Hernandez je, meautim, ostao pri tvrdnji
da se vraea dobrovoljno; konaeno se zajedno sa zenom i djeeom u pratnji
dvojice Cuvara ukreao u avion. Do sada nema vijesti od staniea duz
njegova puta.
Kubanci su se jutros odiuCili na kontrapropagandu i pozvali stampu
da u ambasadi intervjuira Hernandeza. Vraea se na Kubu, rekao je Her­
nandez, zbog toga sto se pobojao odmazde protiv zene i sina, koju bi
mogle poeiniti stanovite osobe (nije ih otkrio) koje su ga pokusale navesti
na izdaju domovine. Proslih dvadeset dana, priznao je, stanovite osobe,
drhvljanstvo kojih ne zna, pokuSale su ga nagovoriti na ulici. Najprije
su mu ponudile pet tisuea dolara, a kasnije jos pet tisuca. Cak i tim
intervjuom stampa daje na znanje da se Hernandez vraea iz razloga sigur­
nosti, a toj cinjenici pridonosi i to sto putuje pod pratnjom.
Operacija moze i propasti, ali je sigurno da smo unistili mogucnosti
da Kubanci ovdje i dalje operativno djeluju. Ambasadu su napustila dva
sluzbenika, trgovinski predstavnik i njegova zena, te otpravnik poslova za
kojega ne vjerujemo da je angaziran u obavjdtajnim zadacima. Iznenada
su od pet funkcionera spaB na dva i moraju se sluziti vezama sovjetske
ambasade dok im ne stigne novi si£rant. Osim toga propaganda moze
pridonijeti klimi pogodnoj za raskid odnosa, pogotovo ako u okviru OAS-a
venezuelanski slucaj naiae na povoljan prijem. Ako i nismo dobili sifre i
zeljena obavjdtenja, izveli smo dobru predstavu u sredstvima javnog
obavjestavanja i upropastili im posao.
Mozda ne izravno s Hernandezovim slucajem - neko vrijeme to
neeemo znati - ali i dva su nedavna, za nas vrlo povoljna, dogaaaja pove­
zana s dezertiranjem kubanskih obavjdtajaea. U Kanadi je kubanski
obavjdtajni oficir Vladimir Rodriguez* dezertirao prije nekoliko tjedana
i sada iznosi prve detalje 0 Opcoj obavjestajnoj upravi (DGI), koja djeluje
u sklopu ministarstva unutarnjih poslova. Nasa eentrala saopcava nam
svjde podatke 0 njegovim iskazima. To otkrice slieno je onome sto ga je
bio iznio prvi KGB-a. 0 toj kubanskoj instituciji dosad nismo
znali nista - cak ni to da postoji.
Tjdnje je povezan s kubanskim operacijama u Urugvaju pokusaj de­
zertiranja EarleaPereza Freemana, * bivseg seta njihove obavjdtajne sluzbe
u Montevideu, koji je prebjegao, a zatim, proslog sijecnja, u Meksiku pro­
mijenio misljenje. Perez je ovih dana dobio azil u urugvajskoj ambasadi u
Havani, u kojoj trojica iii eetvorica diplomata (agenti AMHALF) rade za
stanicu u Miamiju. Jedan od njih, otpravnik poslova, upravo je dobio
zamjenu. Ali posredstvom druge dvojice, Germana Roosena* i Hamleta
Gonealvesa,* Miami ce nastojati otkriti kubanske operacije u Montevideu.
U toku vikenda priredit eu popis pitanja koji ce se zasnivati na vee pozna­
tim cinjenicama i uputiti ga u Miami kako bi agenti AMHALF znali sto
nas sve zanima.
3
0I
MONTEVIDEO
6.lipnja 1964.
Borba unutar partije blankista izazvala je novu krizu, upravo kao sto
je i nemir u sindikatima dosegao vrhunac. Od 21. svibnja ministri kabineta
jedan za drugim podnosili su ostavke. Ministar obrane odstupio je
30. svibnja, a danas i ministar unutarnje sigurnosti, Felipe Gil. Od pocetne
zabrinutosti nad policijskim slucajem u Canelonesu medu blankistima se
razvio sukob oko osnovnih zadataka vlade. Sve su jaci glasovi prema ko­
jima blankisticki oficiri pripremaju udar protiv politickog rukovodstva
svoje partije. Ti su glasovi zasad nepotvrdeni, ali centrali redovito saljemo
negativne izvjestaje, zasnovane uglavnom na informadjama Garija i pu­
kovnika Venture Rodrigueza, bliskih armijskim ofidrima za koje se tvrdi
da su umijesani u pripremanje udara. Holman se nada da ce dobiti novog
ministra unutarnje sigurnosti, dovoljno jakog da progura misiju javne
pomoci za policiju.
Kako je vlada prestala raditi, sindikati samostalnih poduzeca i decen­
traliziranih sluzbi postaju sve ratoborniji. Prije dva dana organizirali su
dvadeset i cetverosatni strajk zahtijevajuci povecanje budzeta za 45 posto
u korist vladinih poduzeca. Vee ru ranije ti sindikati, zajedno s CTU, orga­
nizirali dvadeset i eetverosatni opci strajk u znak protesta protiv inflacije.
Hernandez se vratio na Kubu, iako su se i policijski agenti stanke
Rio sukobili s Gutierrezom kada su nasamo razgovarali sa sifrantom.
Objavljeni su podaci 0 ovogodisnjoj berbi secera na Kubi (znatno nepo­
voljniji nego sto mi je bio rekao Alonso,* moj kubanski funkcioner u
industriji secera), tako da Fitzgerald vjerojatno ima pravo. Preostaje mi
da otkazem tajno sastajaliste koje sam bio unajmio za sastanke s Alonsom.
Iz Madrida jos nema vijesti 0 rezultatima poligrafiranja. Stanica u Miamiju
izvijestila je da bi primanje informacija od Pereza iz Havane moglo biti
slozenije nego sto se misli, jer da oni ne da Goncalves i Roosen
zajedno rade na tome slucaju. Za sada posao biti povjeren sarno
Roosenu, a on dolazi u Miami ili Nassau tek jedanput mjeseeno.
MONTEVIDEO
17. lipnja 1964.
Blankisti su konacno otklonili krizu. Imenovani su novi mI01stri, a
razliCitim medusobno suprotstavljenim frakcijama dodijeljeni i neki drugi
zadaci. Novim ministrom unutarnje sigurnosti imenovan je Adolfo Tejera,*
o kojem sef policije u Montevideu, Rodriguez, ima povoljno misljenje.
Uz Rodriguezovu pomoc Holman ce stupid u vezu s novim ministrom
sluzeci se i operacijom prisluskivanja telefona A VENGEFUL, kao izlikom.
Kasnije ee mu iznijed program javne pomoci AID-a.
3
02
T
Sva privredna aktivnost danas je zakoeena jednodnevnim opom straj­
kom sto su ga CTU i sindikati samostalnih vladinih poduzeea i decentra­
liziranih sluzbi bili organizirali protestirajuCi protiv inflacije i drugih eko­
nomskih boljki koje tesko pogadaju radnike. Prosle noti kada je strajk
trebao poceti, pukovnik Rodriguez,* sef policije Montevidea i vladin glavni
oficir sigurnosti, izdao je saopeenje kojim glasine 0 tome da vojska pre­
uzima vlast proglasava potpuno neosnovanima.
Kolika razlika od Ekvadora, gdje je opCi strajk dovoljan da obori
vladu. Promet ovdje tece bez ogranieenja. Cini se, da gotovo svatko ide
na plazu, osim, naravno, ako je prehladno za kupanje. Holman, ocjenju­
juti da je raspolozenje slieno opustenost"i u nedjeljno popodne, kaze kako
se Urugvajci ponasaju kao dokoni gosti u nekoj kavani na obali koji
zadovoljno sreu svoj mate i promatraju bibanje valova.
Brazilska vlada i dalje vdi pritisak da se suzbijaju pokusaji politicke
akdvnosti Goularta, Brizole i drugih izbjeglica. lako su nekima od onih
sto su se sklonili u urugvajsku arnbasadu kasnije dopustiIi da odu iz zemlje,
sto je privremeno umanjilo napetost, poslaH su ovarno svoga izaslanika
da na konferenciji za stampu pokusa potaknuti akciju za boljom kontro­
10m nad izbjeglicama. Izaslanikove su izjave imale suprotan ucinak, jer je
on optuzio pomagaee Goularta i Brizole da, posredstvom studentskih,
radnicko-sindikalnih i vladinih organizacija, rovare protiv vojne vlade.
Rekao je i to da su se komunisti udomili u Urugvaju, koji da je, takav,
opasan za djeli kontinent. Urugvajski ministar vanjskih poslova kasnije je
rekao kako je komunistieka partija u Urugvaju legalna i dodao da se njezin
utjecaj u zemlji jedva i osjeea.
Pritisak Brazila moZe izazvati nepozeljan odjek u kratkom razdoblju.
No prije iIi kasnije Urugvajd ce se morati odlueiti na sHcnu ostru akciju
protiv komunizma, jer je zemlja premalena a da bi se oduprla pritisku
Brazila. Kao odgovor na, pretpostavljam Holmanovo, opiranje da pokriva
izbjeglice, stanica Rio odlucila je da - uz sadasnjeg vojnog atasea, pukov­
nika Camaru Senu* - posalje jos dvojicu svojih agenata u ovdasnju
brazil sku ambasadu. Jedan je ubaceni agent na visokoj razini (u ministar­
stvu vanjskih poslova) Manuel Pio Correa,* koji dolazi na mjesto amba­
sadora, a drugi, njegov sticenik Lyle Fontoura,* novi je prvi sekretar
ambasade. Do proslog mjeseca Pio je bio brazilski ambasador u Meksiku,
gdje je vrlo djelotvorno radio na operativnim zadacima naSe stanice. No
kako Meksiko nije primao novu vojnu vladu, Pio je bio opozvan. Stanica
Rio uspjela je postici da ga posalju u Montevideo, koji je u ovom trenutku
vruce podruge diplomacije braziIske vlade. Kada njih dvojica dodu, Hol­
man ce oddavati kontakte s Piom, dok ce O'Grady raditi s Fontourom.
Stanica u Riju odluCila je da, na ovaj iIi drugi naCin, zapocne operacijarna
protiv izbjeglica. Pio je, po svemu sudeo, uporan tip, pripravan da vrsi
pritisak na urugvajsku vladu.
3
0
3
T
MONTEVIDEO
28.1ipnja 1964.
Stanica Miami nailazi na teSkoee u primanju informacija od Earlea
Pereza Freemana, kubanskog obavjeStajnog oficira koji ima azil u urugvaj­
skoj ambasadi u Havani. Nakon nekoliko uzaludnih pokusaja Germana
Roosena, jednog od urugvajskih diplomata koji rade za stanicu Miami, da
izvuce obavjeStenja, Perez ga je optuzio da radi za CIA i zahtijevao od
CIA da poduzme mjere kako bi ga izvukla s Kube. Rekao je Roosenu da
neee kazati ni rijeci 0 kubanskim operacijama u Urugvaju sve dok ne ode s
Kube i bude na sigurnom.
S Roosenom je problem u tome sto on ne moze bez uputa urugvajskog
ministarstva vanjskih poslova izvrSiti pritisak na Pereza. Zanijekao je,
naravno, Perezove optuzbe 0 svojim vezama s nama, ali oklijeva da nastavi
s pokusajima bez prethodnog odobrenja svoje vlade. Holman je pristao na
to da inspektoru Pirizu predlozim da on pode u Miami da da Roosenu
sluzbene upute - ali tako da Roosen pri tom ne sazna kako je Piriz s nama
u vezi. Pirizu se ideja svidjela, ali je upozorio da sef policije, pukovnik
Rodriguez, mora odobriti putovanje zajedno s ministarstvom vanjskih
poslova.
Holman je predlozio Rodriguezu da posalje u Miami jednog od svojih
najboljih oficira kako bi suradivao s urugvajskim diplomatima koji su u
ambasadi u dodiru s Perezom, a da pri tom ne oda nase kontakte ni s
Pirizom, ni s Roosenom. Rodriguez se, sto se moglo i ocekivati, slozio
s tom idejom, osigurao privolu ministarstva vanjskih poslova i odredio
Piriza da obavi zadatak. Piriz ee narednih dana otputovati u Miami da izda
sluzbene upute Roosenu i Goncalvesu. Oficir tamosnje stanice sastajat
se odvojeno s Roosenom, Goncalvesom i Pirizom, od kojih ni jedan nije
osobito dobro rjeSenje, ali mommo se zastititi od toga da saznaju kako
suradujemo sa svom trojicom. Roosen i Goncalves bit ee slmbeno potak­
nuti da vrSe pritisak na kubanskog obavjeStajnog oficira. Moramo izvuCi
iz njega obavjeStenja prije no sto bi raskid odnosa s Kubom zahtijevao
povlacenje diplomata - agenata iz Havane.
Kampanja za izolaoiju Kube za korak je blize uspjehu. OAS objav­
ljuje da je prikupljen dovoljan broj glasova u prilog sazivu konferencije
ministara vanjskih poslova, na kojoj ee se razmatrati slucaj otkrivenih
skrovista oruzja i nastojanje Venezuele da sve Clanice OAS-a koje jos
uvijek imaju odnose s Kubom te odnose raskinu. U meduvremenu, jos
nema nagovjeStaja hoee Ii Urugvaj poddati takvu akciju.
ZahvaljujuCi A VBUZZ-projektu u sredstvima javnog obavjeStavanja
nastavlja se propaganda protiv Kube. U gomili objavljenih materijala na­
laze se i oni iz naSe stare propagandne operacije Editors Press Servicea, *
sa sjedistem u New Yorku, koji priprema mnoge clanke protiv Castrove
vlade i komunizma uopce. Mnoge od tih clanaka piSu kubanski izbjeg­
lice, a medu njima je i Guillermo Martinez Marquez. *
3
0
4
"
MONTEVIDEO
IS. srpnja 1964.
Glasine 0 mogucem vojnom udaru utihnule su nakon
opeeg strajka. Ali nekoliko strajkova i dalje traje. Nasa central a uputila je
neuobicajenu depeSu, za koju Holman vjeruje da je uvod u ponovno
pdbjegavanje operacijama politicke akcije. Iako je depeSu, kao sto to
obicno cini, potpisao sef odsjeka, Holman tvrdi da ju je zapravo napisao
zamjenik sefa odjela, Ray Herbert,* njegov prijatelj iz davnih dana kada
su zajedno radili u FBI. Prilicno neodredenim saddajem, depeSom se
nalaze da prosirimo veze na politickom polju u svrhu pribavljanja obavje­
stajnih informacija 0 politickoj stabilnosti, vladinoj politici prema aktiv­
nostima krajnje ljevice te 0 moguCim rjeSenjima danasnjih problema,
kakav je ustavna reforma. Holman vjeruje kako je Herbert briZljivo iz­
bjegao spominjanje operacija politicke akcije (nasuprot prikupljanju
obavjestajnih informacija politiCke naravi), ali je bilo sasvim jasno nago­
vijesteno da je poruka odaslana radi pripreme za obnavljanje tih ope­
racija.
Holman me zaduzio da u pripremnom razdoblju izvjestavam 0 tome
kako napreduju organizacijske pripreme i kako se ostvaruju nove politicke
veze. On ce se cesce sastajati s gdom Nardone i s Garijem, a uskoro ee
me upoznati s jos jednim vodom ruralista, Wilsonom Elsoom, * saveznim
poslanikom. Za sada neeemo uspostavljati dodir s drugim glavnim vodom
ruralista, senatorom Juanom Mariom Bordaberryjem, jer je on jos otprije
u vezi s nasim ambasadorom Coerrom, a Holman ne zeli sukob s poto­
njim. Ruralisti postadose znacajni zbog toga sto su vee objavili svoju
podrSku ustavnoj reformi sa svrhom da se Urugvaj vrati pod cvrsto pred­
sjednistvo jednoga covjeka. Ostale partije otvoreno se suprotstavljaju
takvoj reformi.
Osim obaveze da oddavam veze s ruralistima, Holman je zatraZio da
s jednim sluzbenikom legalne politicke sekcije nase ambasade otpocnem
susretati pojedine liberalne vode partije koloradosa, poglavito one koji pri­
padaju listi I5 i listi 99. Te dvije frakcije imat ee znacajan udio u izbo­
rima I966. go dine. Dobrodosli su kao potencijalni agenti za otvaranje veza
u programima operacija protiv Sovjeta.
U svrhu politickog izvjeStavanja. Holman takoder uspostaviti nove
kontakte s Adolfom Tejerom,* ministrom unutarnje sigumosti, pukov­
nikom Venturom Rodriguezom, sefom policije, i s pukovnikom Carvaja­
10m, sefom vojne obavjeStajne sluzbe. U ovom trenutku Holman ee se
uzddati od ponovnog uspostavljanja veza s pukovnikom Mariom
Aguerrondom, * Rodriguezovim predsasnikom na duznosti sefa poIicije i
bivsim bliskim povezanim suradnikom stanke. Aguerrondo je, nairne, u
sredistu svih glasina 0 pokretu vojnih oficira blankista protiv vlade.
O'Grady ee se redovitije susretati s Juanom Carlosom Quagliottijem, *
2.0 CIA
3
0
5
,0"
..
1,
bogatim rancerom i odvjetnikom vrlo aktivnim u promicanju intervencio­
nisti'ckih sklonosti medu vQjnim vodama.
RaspravljajuCi 0 prosirivanju politickih veza, Holman je rekao da mo­
ramo biti pazljivi kako ambasador ne bi posumnjao da se vracamo opera­
cijama politicke akcije. Kada za to dode vrijeme, odluka ce se donijeti u
Washingtonu, a ambasador ce 0 tome biti obavijesten diplomatskim
kanalima.
Lose vijesti. Svi poslovi s politickim vodama u Quitu pokazali su je­
dino to koliko su ovi skloni korupciji i neradu. Ovdje, u Urugvaju, cini
se da su poIiticari tome jos skloniji. Nisam mogao biti neraspolozenijiza
posao. Ne ielim »uzgajati« senatore i poslanike - cak ni kada to moram
ciniti po direktorovoj naredbi.
MONTEVIDEO
20. srpnja 1964.
Filijala »First National City Bank« u Montevideu treba da prod a novu
svotu cileanskih eskudosa, koji ce se diplomatskom torbom prebaciti u
Santiago. Ovaj put je financijski sluibenik nadleian za kupovanje valuta
u Limi i Riju dosao u Montevideo da pomogne u primopredaji novca.
I ovaj put kupovina vrijedi IOO 000 dolara, a to je, tvrdi taj financijski
struenjak, samo jos jedna rupa u remenu. Kaze da trosimo vise novaca na
cileanske izbore nego sto smo to cinili prije dvije godine u Brazilu.
i
ZapaIi smo u ozbiljne teSkoce u A VENGEFUU AVALANCHE ope­
f radji prisluskivanja telefona. Kurir koji dostavlja vrpce prepisivacima,
'1
I
AVOIDANCE,* izvijestio je Paula Burnsa, svojeg oficira zadatka, da je
kovceiic s vrpcama nestao iz prtljainika njegova auta dok je prikupljao
!
i rasporedivao vrpce. AVOIDANCE ne zna je Ii vrpce odnio obican lopov
~
I
!
I
,
neprijatelj. Iako se zaklinje da je bio vrlo pazljiv i cuvao se da ga netko
ne prati, sva je prilika da ce vrpce biti preslusane. Ucinit ce to cak i obi­
can lopov da vidi mogu Ii se vrpce unovCiti.
Nakon rasprave s Holmanom i Burnsom izvijestio sam Otera i pukov­
nika Ramireza, zapovjednika Guardia Metropolitana, da smo izgubili
,
i
nelee vrpce te da mislimo kako sve linije, izuzev kubanske ambasade, valja
prekinuti. Ramirez je pristao da se kubanska linija zadrii zbog predsto­
!
jeceg sastanka OAS-a i mogucnosti raskida odnosa s Kubom .. Zadrlat ce
~
i nekoliko linija kojima prisluskuje kontrabandu, u svrhu pokrivanja, iako
nema naCina da se zanijece koga smo sve prisluskivali ako se vrpce
preslusaju.
AVOIDANCE ce privremeno biti uklonjen iz operacije, iako ce sudjelo­
vati u akcijama dnevne prakse. Vrpce kubanske linije slat cemo u stanicu
dnevnim kuririma policijske obavjeStajne sluibe i predavat cemo ih To­
masu Zafiriadisu, * Urugvajcu zaposlenom u trgovinskoj sekdji ambasade.
3
06
!
1
I
On ce posluZiti kao kurir izmedu stanice i svoje zene (AVENGEFUL-3), *
koja prepisuje vrpce kubanske linije. Njegova surjakinja (AVENGEFUL­
-5-,* prepisivac linije centrale PCU, takoder ce pomoCi u obradi vrpci
kubanske linije, jer smo njezin posao ukinuli. Uvlacenje slmbenika zapo­
slenog u ambasadi u takav posao nije dopusteno, ali Holman je spreman
da riskira i ambasadorov gnjev samo da oddi kubansku Iiniju.
MONTEVIDEO
25. srpnja 1964­
OAS je prihvatio akciju da sve clanice prekinu diplomatske i trgo­
vinske odnose s Kubom. Osim u humanitarne svrhe, izostat ce i zracni i
pomorski promet. Trebale su cetiri godine da do takve akcije dode - ne
samo operadje CIA, nego cjelokupna nasa vanjska politika prema Latin­
skoj Amerid bila je usmjerena k tome cilju. Zemlje koje jos nisu raski­
nule odnose (Cile, Meks