I

L L
))!o'''
' (-,

'NV f..f::
" ,' 0;" ' ) \l'0C :,
" ........ ." - \. j ,,,,-" ; 11
Predgovor na.sem danju

U tob, drrtgog $vjelskog rata, rJ poscbuo lJepasll'dm~ pas}", "/~8a, SAD s"
stupU« lUI $Vi~t$klt pozomk" prvi pura rt IIlou gotovo s"~mob,£ vdesi/c, spo~
sobut! do mijcl1ja tl/adc~ dr...atllllJ gran/co ; 10k nalin zwota Uln()g;/) :cma/ia na
raziiCitim mcridijanima i paralelanla. 1 dok je uloga SAD II tom r alu bila fit ·
sllmn;;uo po:';,;""", moMa i od presudlJe &lainos!; za njegolJ ishod, SAD su U ,
iskoris/tUlajrtii 5: '0;U moe do ol'/~dai" lJclikim dijc/om svijtta, iti dJJ bar " nitm"
sud,elujll 11 1,lasti, s/auil~ II polota; sc'o jcvrsrrog svjLlsk.og imuiara, ieljnog do
dovodi »u red . tude sWaTi, naral'no - 5 gledilta t4astile karis/i. Jasno bila it! 3

10 ,. kon~ekt'enca prtdralllog TaUloia ameriiiog ktrpllalt~ma. ail soJa mJO ok,,­

t,ena IJeolekitlQttom I'oi1l0'" silont. Ubrz.o, mrdulrm. I I01"~l sila preSlala it' b,,;
adekJ'al1tO STtdslvo ;:n oslt'Dr;uulljp anu:ritkth asp;r~lciitl 1111 vlasl ,Ii prtJudart
tf,j~4J; u drllgim :.emljama " mimodopsk im lwjetima. U ,';ttima tUl. hladllog
rata SAD su, s ob~;rom dl1" se n;su ieljele od,eci pozirija koje ,m j~ bila d:Jta
vO;l/a mot , m urale stvorili " ovi ;1IS1trmumt svojf! ;'ITperij!rliltiClu ekspontijc.
Tako jc ;.ttpoleo nt!$/ucell; rast ; ;Jean;e Celltraltfc obavit.Jtajne ogellcije, C1A ,
~nahtt arm;;/.! pogoolll! :;:a _rate /.I (relatillllo) mimodop$kun Iw;etima od d"J"
80g svjeJ.$kog rala na ovamo . Posebuo Or1l{!ff, jra'14 prcmo $tllaraI1;J4 prtvlnsli
SAD" tzv. tr~clJm svijtlu (prj '~tnll prirodl1o b08atstva lib :.cmal;a " iSH bile
jcdoll od posljednji', mativa ), CIA post-oie lIes/allni .mltor~ numlalA, drvnmib
"daTa, polililk.jh j ckollom,hi> k.rjUl, masovl/ jh krvopro!jea i Spi;lmsk;/, a/era
galatlD po citavow svijetll. Dallas oua jc 1I>f-a;na J/uiba. karnkteristU,m sVJetski
lOmtm ; !oklor proflts/avlia llales.: vretmma.
U ttrJl ura 0 CIA Ii po$/,rdlljc jt vrijcme sue bogat ija, osobl/ o afkako ie CIA.
log pret;crortOh ;acanja i os(Jmosta/jillania Silvie m oc'- i esknlad;c SilO;;/] uoli~
n,lckih metoda. dolla U sfikob nt' samo s nm ogim !;rodrmima i polil;l arima "rgo
k. ; ,ukim ciijl!t'inra politik~ SAD. lzmedu nmogi" Jurji8(} JWle treliraju III pro­
!tlrlllatiku kll;iga Pbilipa AgL'Cjd . CIA - Dne~'I1;k I1gmta- po nwogu it Ct'm u
;P, ,az/i,ila od "tCim~ srodllih.
",,'om rfilll, ol'dje Ie r;;e, 0 SlJlt t/V(anSI l'H i;nrtrra , 0 I;:noltll;u isku~I.J"il
aurQr sttkao kao Obilt1jd ta;.lC CIA. k .lo i 0 b nie"ici da it: aulor bio sp ,,·

I
10 iskustv:t ;skreno ; sistematd:i izltl'St. Pr:.:i priM, d'lkle, pred ocima
pojalllJu,e se dje /a admmtstrauvna i ofgani::.afioll11 shtnJ.J CI A, sa J,';m
IQ 0 Iftnkcionlroui" POjtdi'Iih dcnumata U! sIJem~. Forma dntvltiltn p1U­

1(,1 Agt!cju lHog"brost dtl SltltiWI i fmr k.cioniran;c l og momtru owQg orgaIT;­
a prik.ah na /"nkcionalflo post"p:m naan. ad prima"ia, pro"i~c.· I obtlke
ng lov/ek.a Slit! I/ O oblika 1Jjrgovog dit:!lovan;a ""Q terCIIU <*, II strano; zeml;;.

\t\(c,qq\ (h
.-- •.-----
O piSRn; su razu; obtid i Ilfste opera';ia £ojc CIA obm;/ja sirom slJijc.ta, l1jihoz);
ci/jell; i rezuita'ti. Svc 1,0 dajc ovoj k,,;i::.i lJ om alo ; dimemije nape/of tTiJera.
S druge stralle, vri;ednll kilralucristikll kn;ige predstavl;a prikilz po/ilitkog
SIlz.ri;evlm ja, osobne evoluci;e mtfO ra. cvoludju koie ie kon~l!kvt!11tni rtZu/ttll i
ova kn;iga. Agee lIikog Il C ostavlja u dilerni 0 tome kOnu1 sinh" i Cijc i"terese
bran; CIA. Time se all pridruzll;r onim na-prcdnim snagamt2 u SAD koje se
hvata;u 11 kostac s rasnom dis knmjllfJeijom, koje su hrabro demonstrirale protiv
ratll II Vijetnamu, koje S/~ iznijele na tJjdjelo prl;ililstinu a/erc Watergate, itd.
Stogtl Olla kniiga, iako Dstra i besk..om promi.ma, nije nikako i antiamariCka.
U tdn;i da bude. osobno sviedor.anstvo, a Ire znanstllcntl poviicsna analiw ,
ova ;e k.l1;iga islw~ i~rt'ccn podosta s,rtbjektir;nim tD'10m, po 111 5ubjaktiVtlost Ii
iz.uje511om smislu odrt.: d u;c i n;l!zine vr[;ne i l1;ezin domet. U naso; ce sred jni
nmog; .lttfOrOv; S'ta110V; j ka rakteriZlu:ijc lAwucati dis O'umtno, iii cak isprozno
sl/oiom apriomosc:." (lt s/obodl1i slli;etft~ »sate/iii « isl.) , ali bas ta;, uama sl.ran
kUI gledaHia, po;oCavQ sugestitm_ost auto rotJo sujcdolt.m;a ondje gdje ;~n os; cinje~
n;a. 1 bas :;bog to ga, ::.bog toga siO do/au J te strmle. (wtoroll3 uvjerenja 0
ne;spravnost.; metoda i cil;wa djclovanja CIA, 0 ncpolel;nom utjccaju ta sJuzbe
na uonjsku po/itikl.4 SAD, pa i 0 negatitJll om Hljcw;1I te po [itike no napredak
m110gih zemalja, imaju dvostruku tri.bm.
til Objavliillollicl1I kJljigc .. DllcvlIik agelltae', 11(1 polCtkJ4 1975. 14 Lomiolltl, .l.apo­
ceo je pravi mali rat izm eilu CIA i n;rd nog bivleg clana. Sprijdeno jc obiavlji­
vania klfjigc v SAD, a/i tom . ratu« j01 se ne mozc sag/edati k l Hl.1C. Pbili1J Agee
dolaknllo it! sJ.wile vitalnc orga1lc mocne organ;tacile da bi ga 0'''' pUSI;/a na
miru, ali je. i;'lloseCJ podatke koje se l1itko prije 1l jcga n;je U$udio otkriti, pokil­
zao suvi1e vclik" hrabrost cia bi IlstUkJt u o.
Um hlik
6 7
ItH ~~ . t'L'L'l:l1-'L"
Dvad
Posuecello
Angeli Cama rgo So;x as
i njezhlim d rugov;ma
u Lat;/l.sko; A m. ric;
"o;i se bore za so ci;a/1111 pralldll ,
nacionalno dostojanstvo i mir.
°
Ovo je knj iga dV:lll aCStogodisnjoj b ri jcri tajnog agem" CfA, sro je
zavr:5ena na pocctku "969. godine. Pokll saj da sc odskrlne tck malo 01('110
u one vrstc tajnih akcija kojc - posr(,dstvom CI A - vl ada Sjedinjcnih Ame­
rickih Ddava poduzima u zcmljama Treceg svij eta u ime nacionalne sigu r­
nosti SAD -a. Ljudi i insritu cije spominju sc punim svoji m imenima, ::\
posravljeni Sll II po liricki, ekonomski i socijalni konreksr u kojemu su s C
raleve .klivnosri oba" ljale. Po kuSoo sam, t:&oder, dati osobnu inrerprera­
o ju sveg:l $ro sam cinio i predoCiti urinal< toga posla na moj obiteljski
·l ivor. Razloge zbog ko jih S3 lU ,0 odlu ~io da te ak tiv nosti ras krin ka m nnti
cere u tcks tu koji je pred varna . Nitko se, nara vno, oe moze deraljno pri­
sjebri svega §co se dogadalo u dV:lllaesrogoclisnjem razdobl ju njegeva
zivora. Da bih napisa o ovu knjigu, proveo sam gOtovo punc eeriei godine
u ,jnrcnzivniru istr:li ivanjima, kojima je bil a svrh a da ozive i pork.rijepe
moje vla.'it i te llSpOIl1(;ne.
Pripadni ci inozemnih sluz-bi CIA rade kao cjeline, cestO na s,svim rn ­
li('jrim podruojima i uz porno': stanovitog broja lokalnih agenata i 'kol a­
boratora. PokuSao sam sveobuhvamo pri b zari poslove takve jedne cjel-ine,
a ne samo svoju osobnu ulogu u njoj, jer su zadad svih sluzbi upravljcni
istilU ciijevirna.
Pokusaj dOl se u p ri povjedackom obliku predstavi razlicirost operaci.ja.
Sto ih istodobno pod uzimaj u agcm i sluzba, rrpio bi ad nepreglednosti.
Sroga sam so odlucio za oblik dneVllib (napisan , da se rawmije, u !Oku
1973 i 1974. goni ne), kako bih prikazao konrin ui rani r. zvitak razlicitih
akcija re i time pridonio njihovoj aktualnosri. I tak va metoda ima ncdo­
st.3t01ka, jcc tfilii od citaOel da pomno slijedi raznovrsne putove ko jima
g. d ncvnik uvodi u dogad .je. No uvjeren sam da jc to, ipak, najsvrhoviri ji
poStupa.k da se pri b ie svo seo smo cin ili.
Da bih olakSao pamcenje imena <>saba i usra nova, prilozio sam knj'izi
poseban dodarak. Dodarak I sadrii podarke 0 slu7.benicima, agentima i
kolabor.torima re organizacijama koje CIA kon rrolira ili n. njil) urjece.
Ciraoca upucu jcm na 1<1j dod atak uporrebo m zvjezdice* u rekstu. Prim i­
jerir co se da su imena mnogih agenara zaborav ljena i d a su dani Sa rnO
kriptonimi (sifrirana imena). Neka od prvornih rajnih im ena rakodcr sam
zaboravio, Pl sam u rim s lu cajevima stvorio nova kojJ bi mogla biti odre­
denoj osobi najslicnija. U dod.tku 2 prikaz.n jc abcccdm popis svih kr. ­
(ica, s posebnom oZl1ako m onih koje se javljaju i u dod.tku 1.
N eke od opis. nih operativnih akcija ne mogu se, zbog nroostataka u
materijalu koii sam iSrraZlV:lO, prccizno datirnri, ali su U svakom slul aju
post.vljene 'ro ie mogute blife datu mu kada su se odigrale. T ime nji hovo
7.n . ~e nje nije okrn jeno ni iZllevjereno. ~Iitno, neki od dogadaja pomaknuti
su za dan iii dva, kako bi sc mogli uklj utiti u dnevllIk upravo u vrijeme
iIi neposredno nnkon Sto SU se uisri nu zbili. U rim ~l ucajcv ima izmjenc
ntmnj u nik:ll"Vc vafnosri.
U .New York Review of Books. cd JO. prosinca 197 I. bila jc cilir.nn
jedna cd rijetkih izjav. Richarda Hel msa, t.daSnjeg direkrora CIA , izre­
tena u Nacionalnom kJubu ltampe. Opravda vaju6 tajnc operadje CIA.
PRVI DIO

on je rek:lO : r·Vi [reb:! da nam "jerujete. Mi smo c:lsni Ijudi II. Mol im vas
da se, dok budete l'itaJi moj u kn jigu, prisjetire rin rijeoi, bo i Cinjenice da
CIA svoje operacijc podu zima na osnoyi insrrukcija s.moga predsjedllika.
To so o per3cije, ra~clanjene do najsirni jih obl ika, odobrava ju na razlicitim
razinama un umr CIA, a teSto i na nivou pomotnika sekrcrarJ. 2...1 vanjske
poslove iii vik m, izv3 n Agc:ncijc. Najzad, valj a im3fi nn umu dJ su vrste
operacija koje opisujem, poduzcre najvcCim dijclom u Latinskoj Americi,
bile po mnogo cemu tipicne i za .kcije 'to su se odvij.le na Dalekom
istoku, Bl iskom istoku i u Africi. Mislim da netu pogrije>iti ako kaiem
da se one nasr:lvljaju i danas.
LOlldoll. lipll jJ '9i4.

 SOUTH BEND, Indiana

Travnja, I9S6.

PredSt3vni ei "torina kompanij a dolaze na sveueil iste da bi sa sruden ·

tima rozgovar.l; 0 mogucnostilll l zaposlj.v.nj •. Nisam jos pred bi lj eien ni
za jod an takav (azgovor, ali s ~ rn upra y.o imao prvi, vjc.roj arno i jcdini, rilZ­
govo r 0 5"0111 buduccm zaposlenju. Na moje iznenadenje, covjek CIA
dosao je lz Wa shington. dJ bi sa mnom ra7govarao 0 mojoj obuei u ok­
viru tajnog pocemog progrn ma . Mora da me preporucila Virgini a Pilgrim .
Zaboravih da je spomcnula program paput ovog" kada je prosle godine
boravib kod nas u T ampi - rekla je da bi prokleto voljela u ClA vidjeti
sina svoga naj boljeg prijareija. Ne kako sam imao doja", da je ona jedna
ad 'lena na naiv i~ em pol abj u uClA - imala je upliva na Clarkovu spc­
ciialnu gmpu koj. ie istrawala CIA pod Hooverovim autoriterom.
Rekao sam Gusu, * koii je doSao da me yrbuje, kako sam vee primljen
na studij prav•. Iznenadio se. Virginia nije znala za moje planove. Rck. o
mi je da progra m JOT (program nii e izobrazbe staiista) traje od sest do
d ev~[ mjcs~ci, u nekim slub jevima bk i godinu dana sve slozenijeg sko­
lovanja Il3 nivou fakulteta za postdiplomski snldij . Nakon skolovanja za­
poein jc cad na an aJizamaJ istra.iivanju, specijalnim s rudi j~lma i pisanj u
izvjestaja, upravljanju iii tajnim operaeijama. Dodao je da mi ne moze
reci mnogo 0 skolovanju ni 0 paslovima, ier da je sve povjcrljivo.
Gus se raspitivao jesam Ii odsluzio yojni rok, a kada sam mu re,kao
da mi to predstoji prije iii kasn.ije, spomenuo je moguee rjeSenje. Za one
koji poh auaju program niie izobrazbe stoi ista Age.neija moze uredi ti da ih
se primi na poseban teeaj u pjeSadiji iii u zrakoplovSIVU, koje je pod POI­
puni m nadzorom CIA. Ponchna je orprilike godino dana da bi covjek bio
proizved en II ~in o ficita, za.rim provodite godinu dana obavljaju6 vojllicke
zadatke. SHjedi povratak u Washington na , koloYanj e u okvi ru programa
JOT i, n aj~ad, prelazile na posao u eonrralu CIA u Washingtonu . Premo
njego \'ll pro racunu, bi t ee ponebno pet iii SCSt godina da bih, ukoliko so
zcli m bavili lajnim operocijama . bio posl an ne b mo izva n SAD-a. Isuvisc
dugo valja cok.ti no pravi z.aIogai, misli o sam.

If
 ---
Gus je ZDao mJlOgO 0 meni; 0 mojoj u.l ori u studentsko j o rgallizaciii,
akademsltim priznanjima i ra ka redom. Rebo sam m u da sam najvi~e cije­
ruo svoju f llnkciju predsjedni ka proslave Washingronova rodendana, u ve­
Ijaci, k.da smo n"gradu Z3 patriotizam dodiielili genera lu Curtisu Lemayu.
Rekao sam Gus u da je ta p roslava naival'niii izraz »domovinskog dijela.
gcsl. Notre-Dame. (oZa Bog", domovinu i NOl re-Dame.). Odgovorio mi
je da ne za boravim no OA a ko sc odlucim d. promijcnim svoje planove.
Razmislir cu 0 CIA ako bi ta ko mbinaeija s voiskom ma, ali je GllS nagla­
sio d. oni zele iskljucivo liude spremne na karijeru uClA. Tu smo
prekinuli.
Prctpostavljam da CIA rijesno <uraduje s gen.ralo m Lemayem i njc­
govom Srrategi jskom zra<"nom komand om. O"djc je nai vainiji dio govora
Sto ga je general odriao na prosl. vi:
NaI patriolizam mora biti w nan patriotittlm. O n mOra bili dublji
lIego s/ijepi lIacionaliUlm iii plitka emotivlla 1lacionalna gorliivost.
Moramo ueprekidno prouCavati i IQtllmijevflti prellrtljiuc plime i
oscke It o okrlliuju nas slJijet . Na osnovi takvoga ra zwnijevQlIia
lIIoramo slvarali zdroue moraine zak /illcke. 1 moramo sbvatiti da se
I i zaki;ul.c; odraiavaju na Ilasu ;avnu politiku . .. ako zadrumo flasu
lIiem " Boga, naSII Ii"bav prema slobodi i s"perio"," globalnu 11/0C
u zrnkll, mislim da m oiem o s povjerenjem gledati u buducnoSl.
pomiJ;,o da bih morao vjctno biti u paklu. Naivain ije ie isrr"j••i - ne
predsri se. Nakon svih rih vjerskih predavanj a i vjeibi, jedilli kojemu bi
trcbolo predbaeivaci bir cu ja sam. Disciplina i vjera /':ine Covjeka s Not:re­
-Damea drukcijim, nakon cedri godine vjdb i treba da sam spremon da
posranem bolji.
Adm iral A"ieigh Bluke, ~ef morna.ritikog gencraHraba, rozmOlr30 jt te
styari u svOm govoru na z.avrsno; $vecanosri . Zaista me imprcsion irao :
Not re -Dame simbo/izjra mnoge urli",!. Ovdie S8 stapai" vrijcdllosti
viere i ro dolillblia - sluiellj" Bogu, sluien;e w mlii. N otre-Dam. op­
stoii zbog v;erc - v;ere II sebe i vj.rnasti domovini ... Somodisci·
plilla, odluellost i bo,be"i dub integralni 51< di;elovi odgoia i 110 ­
stave . .. Zivimo II velikoi %e11llii gdje postoii iedmzk O<l Jallsi, gdje
je pravda stvamosl ... Mi sm a plem. lIila lIaciia ... N ik.nd lIecerno
zapoleti QgTcsivlli rat . .. Mi sma snaina naciia ... lmam o snaz,lle
sovez"i"" ... Ali $tIaga k oia lIodmasuje $lIe ;C<l . /laga nasih morcl'lil>
nald" ... N aso ie IIocija znamellje slobode. provd. i jcdnakil> Jallsi
bez obzira lIa za<101l1l iii polililka tlVjeren;a ... Komunizam ic bio,
i jest, zatvor milijtmima koii ,,"ma;u pri/ike da . "vate sto ic 10 odgo ­
uoruost - ko;; su primorani da man j;ni prepuste da mi.sli ZJ1 nmostvo
k oje treba da radi . . . Opltslimo Ii se l/ II"Jim strcmljetljima, d"holl­
no iii fizicki. " as co brad ostati bex. kormila; 1taJa SJlllga /ldc biti
dovolilla do odoli suprottlim vietrovima s koiima cemo se stlkobiti.
Palreblli Sll 110m jaki Ijudi nellslrasiva "ca da bismo odolieli IIjetru.

TAMPA, Florida
Admi rn l Burke nlp isao je zaisLJ velik govor - ni jc mogao b iri isprn vnij'i
Lipnja, 195 6 ­ i nadahnutiji . Na Norre-Damcu ucili su nas kako treba razvijati odgovor­
nost za obitelj , .ajeclaicu i naciju i d o je po$tivanie aumri rora vrlina <'estita
Cudan je osje6.; bili Ijeti p onOVDO no Fl oridi bez ikakvih planov. za grnda ni na.
povrarak u 'jesen n. hlad ni sjever. Od vramo vrijcmc i tolika IIdaljenosr O vog. eu Ijera vozi ri billion bko bih zaradio nOvae da II jesen krc ­
cd ku rt, to svi drugi nepovoljlli rozlozi srudi mllja na No rre-Dameu, tini nem na srll di j prava.
se do s u izblijedjcli 70 vi kenda nakon promociie.
Nema vi~e pove~crja OJ provje ravan ja II ponoe tko jt II kreveru. Neroa

vise pri nudrllh skupnih sluzbi i \'ecemjcg redamvenog Sata. Neroa vise vjer­

nickog bihen. do " am usadi osjceaj kri vice zbog toga <to niste prisustvo­
TAMPA, Florida

vali deve",ici, blogoslovu ili hunki. Neroa vise strah a da bi vas mogli
Prosinca, 1956.

iStjerali 7..ato sro sle Yozili kola krol. SO ll lh Bend. Do5.o je h aj, ba.rem

se rome Dadam, IIs.ruljenosli i irustraciji uslijed in'ota u odielima za l1lu­

Studir.ti pravo n. Sveuci listu Florid. bila je pogrdka_ Nisam imao
~karce, izolira nim od i enskog dru Stva. osjcea j da pripacl .m - nijc mi bilo ugodno - rom brarsk om vrrlol\U i toj
Knko ce se tivjeri bez religijc 'i sveuciMne d i!M:ipline ' Moze. biti teSka,
nHal0, ki[ ! ~( atmos£eri. Nc, nisa m ja ni kak3v asker. Prerpostav ljam , prij e,
jer ~u nos uei); da fi vimo kreposnim ii vOIom do bra karoi ib . Cak jos da se radilo a pogr.sn oj procjcni iIi sc pak jednosr.vn o nisam mogan
na"iknuli no svjetovno ucen je nakon 5ro sa m C:-ctiri godm e prov"" kod
lIvijek nuprekid no Strnh lljem da bih m()gno poginuti u nekoj nesre.'i sa
iSli sovacn i jos lorin na No rre-D=cll. Nnjzad sam to shvatio i o srao rOlIlO
smrrn im grijehOIl1 l1 a dusi. Cini mi sc do jedllOSt'V110 ne mogu odbaciri
samo rri miesccd.
J2.

'}
 Prijavio sam sc za vojsku i bio izvije!ten da eu montti pritekati otpri­
like $est mjeseci da me pozovu. Tuzna petspekti". provesti dvije godine
kao obi~an vojnjk, p eruc; t"njure .j IjusteCi krump ire! No, bilo kako bilo,
p rovest eu nekoliko narednih mjestei n. Floridi zajedno s rod iteljiroJ j'
pakulati da za to vri jeme u~tedi m nesto novea. Vojni obveznik zaradujc
otprilike osamdeser dolara mj""e~ na, a to ·je -jedva Javoljno za neku dobru
pijaniu i cigaret•.
Problem koji moram rijd iti jest rooj buduCi posao. Orac i djed upravo
Sll 113111jernvnJi prosiriti biznis i raeunaju da ell im se pridrui.itl. Znam da
bib mogao zaraditi gomilu novae., ali se jednostavno ne osjecam dovoljno
zagri'j.n im za raj pesao. Zbog cega o-kJijcvanje da se ukljuCiIll u posao ko­
jim se bavila mojo obirel; ? Kada sam upisao filozofiju, nakon sro sam go­
dinu na Notre-Darneu studirao poslovnu admin'isrraciju, rnislio S3m da to
",Ij. "Ciniri kako bih prosirio svoje obr:tzovanje. Popur mnogih drllgih,
mogao bih naueiti posao kad jednom udem u nj. E, pa, sada ~am tu, ali
osjccam ism Sro i o-nda kada sam se o drekao studij3 adminis rracije i pre­
;ao nl filozofiju. Volio bih d. 0 tome porazgovo ram s oeem i djedom,
au osjcCJm da bi ispalo kao da llmisljam da som s!Veron za neSro bolje 00
onega ~L:mu su oni ~vetili syoje zi vo te.
Nema potrebe da iurim s odlukom. Ceb me sest mjes«i posla, a
za~im dvije godine vojske.
TAMPA, Florida
(c tri dana. Objasnila mi je da sc u svakoj zgradi moram j.viti u pri­
Veljace, 1957.
jcmnll kJl1ccia,r-iju, odakle ce oazvao odgovarajllCi ured u 'kojem imam sa­
Mora da posroji naCin ka ko da izbjegnem dvije izgubljene gooino u
mjsei. Pisao S(lm CIA, podsjeb juCi ib no moj susrer S Gusam, i zarr,i io
da se obnovi postu_pak. Primio 'Sam llpirnikc, VT~[io, relefonski razgovarao
s Virginjjom Pilgrim i sada valja eckari. Virginia 1< rekl. da co njezi!li pri­
jarelji u 'bdravskom od jelu lIzeri u pasrupak mojo upimike sre prije, s ob­
zirom n" ta da sam vee pozv.n u vojsku, ali da sc "ini kako je sad a sve
vee kasno. Rekla je da co provjere S ciliem s;-gurnosti porrajati orprilike
sesr mjcscci, pa bi so moglo dogoru ti da ipak odem u vojsku.
Gus je nagl asio da su programu JOT porrebni iskljui'ivo Ijud; koji ide
uClA postiCi karijcru, i ja S3m raWl isljao 0 rome. Ne mogu se iii;lsni~i
dok ne S37.nam n ~ro vik 0 tome ti me se CIA bavi, au mo,"m rec; da
srun zainteresiran za poliril<u i za Oledllnaroonc oonose. StO dulje ovdje
zi vim, svc 1$3m ma.nje raspo!o7b1 da pO[[Jrirn ii\'or u obirel'jskom biznisll.
Vidjet ccma koje izlaze CIA nudi. Predstojc mi, doduse, tri godine
vojnc sluzbe um jcsro dvije, n"ravno aka me uzmu . Ali bit eu aficir - bolja
je plae., zanimljiviji pasao (pagorovu u CI A), a bit ce i dosta vr("mena
za odluke.
14
WASHINGTON
Travnja, 1957.
Pozva n saOJ u Was hingron na razgovor u ured JOT programa, u
Quarters E ye, blizu rijekc Potomac. Prieebo sam sekrerarieu u cekaonici,
ispunlo fa nnular za pos-jctioce upisJysi im e, ndrc.su i svrhu posj ctn . Sll1 z.~
ben.ik u prijemnoj kaneelariji dodao je rocno vrijeme i potvrdio formular
zigom MORA BIT! U PRATNJ!. Tada su mi dali plasticnu macku sa sri­
paljkom, koju eu nosiri syaki put bda doaem ovamo. Sekretarica je por­
pisala da je odgevorn. za mC'ne. Posao sam za njom u ured JOT pro­
grama.
Covjek koji je razgovarao sa mnom zyao se Jim Ferguson. * Proveli smo
orprili'ke pola sara razgoyarajuCi 0 Notre-Danteu, nasem ob-iteljskom
biznisu tc 0 mojem inreresu za karijeru u vanjskjm poslovima. Prisjerio
sam se ra:G-govora h o sam ga bie vodio s Gusorn. Rekao sam da iesam
zainteresiran za b ri,jeru u CIA, ali da su, sve dO'k premolo zoam a Agen­
ciji, moji interes.i nuino of;rani cen..i sarno na vanjs-h: po~ loye. Odgovor-io
mi jt da, su prired ili serrj u restova i razgovora S odgovat3juCim sluzbeni­
cima J OT programa, uldjucujllci tu i razgovor S dr Eeciesom,* direkro­
rom progroma. Aka se resriranja i razgovori POkJ.lU llspjeSnima, cjelo­
viro istrai ivanje - Sto ee se pt>dllzeti u sigurnos'ne svrhe - porr.j.r ee go­
(Ova ks-r mjeseci. No u mojcm slucaju) S obzirom n8 to da u rom roku
oCekujcm pozjy Zl \'oj !iku, zluaiir ce se priorircr i nadaju se najboljem.
Sekrctarica nn je dala Cisti b.ijcli papir s imeruma zgrada, ureda i ter­
minim:1 tl koji.Ul3 [reba cla sc jJvim na tesri.ranja - sve u svemu, patraiar
slanak. bko bi netko doSao pa me i uvco me unurra. Takoaer me podsje­
ti.la da posjetnicku znacku nosim u svakoj priliei kada budem u pojedinjrn
objekrim a i da OJ odlasku vratim posjemicku izbuk nupropusnicu. Ko­
ristit ell sc lokalnim vozil om, malim autobusom Ageneije, da bib odlazio
II razliCire 19radc.
Za te prw posjer. uredu JOT-. osjetio sam neku vrsr rnedusobne ko­
nllUlikacije Ijudi CIA, kaleva su susre':e u bratsrvima. Prerpostayljam da
je to dobrim o;ielom sroga sro upotreblj.v.1ju poscb~ n »uTIutrlsnji « jezik.
Nitko ne govori 0 »C1A«, »Cenrralnoj obavjdra.jnoj agenci-ri «, lalk n.i 0
)Agenciji«. Prj svakom spom enu Agencije upotrebljava Sf rijcc »kompa­
njja«.
Prvi snsrannk imn o sam II sjcvernoj zgradi s medicinskim osohljemJ a
nakon rOg<! kreL10 Sam se od njih do Urcda za l'rocjcne i vrednoyanja u
zgradi za »razooodu i llsluge« n3 Ohio Drivcll i narrag. bko Sc Ci nilo da
Sll lijccnici ispirivaii fizitke j rnelltalnc zdravsrvene karJkrerisrikc) a Ijudi
iz "Procjena i vrednoYanja« po,<chne h"l irere neop hod ne zo obavjd t'ajnu
opcrari\'u, ipak se cini da je meau njima malena raz1.ik a. Bilo jc iscrplju­
jlHS.::: bcs:kon a~ni sari proycdc-ni u ispullja vanju odgo'Vora na tesrovc 0
IS
struCnosci, p rirodeoJm skl ollostimn i karalcreru. Girao sam pafljivo raz­
radene provjere postup. ka koje je radio Ured za str.tegijske usluge u toku
drugoga svjerskog rata i viruo da se one i dalje upOtrebljavaju. Stan ford,
Minnesota, Strong, Wechsler, Guilford, Kudor. Rorschach - neki su teo
stovi usmeni, drug; samo pismeni. Najteil je bio 5Usrer S psihija tro m u
holniei - on me zaim p ri slU>kivao.
N.jzad sam oko podneva treceg da na bio goro v i 11. raspol.ganju
imao nekoliko sad vremena prije no sro oje [febalo da so ja\~ m u ured
JOT-a. O dJu~io sam da malo razgltdarn uokolo. ,Posegn uo sam za send vi­
~em na tzV . sIijepom stanciu i advezaa .. au robusom pred zgrad u Izvdnog
ured• . (Ti . slijep; standovi. - neka vrst sen dv i ~- barav. koje vade slijepi
Ijudi - n. laze so pra kticki u svakai zgradi. Mj slim da je to dob" srvar,
<lijepci dobivaju posao, kompan ija im dop usla u10z u zgrade jer ne mogu
cilaci tajne papire. Svi zajedna dobra prolaze.)
Prosetao sam do Wasl. ingromwa spomenika. S vrha toga monumenta
pruza sc pogled n. z.grade iz koji h so "odi brig. a naScm nn"on.lnom
iivoru, o,hkle se bnu1i nas integritet prod ozbil jnim prijetnjama izvana
i Sdj c visesrru kost met'lusobno slIprotnih dOO1.6ih in te res. Mlazi svo j
skbd . Pdznajem Sam sebi da je sudjelovan jc u rukovodcnju moj dugo
;:e1jeni eilj. Nije vazno zivim Ii ispod m.rerijal nog nivoa mojih roditelja.
oak ni to imam Ii du boko pultene karijene u drustvu. Rad u Centra ln oj
obavjdrajnoj 'genciji, po ll1ogu6losti negd je 11 inozemstvu , s intim nom
spoznajam 0 smnovitim zadaci.ma, Ie odl uke prijarcljskih i neprijateljskih
vlada llvijek ce osiguravari nadnh njujuCu i uzb udl;ivlI a rmosferu jedn.ko
Iea o i inrelektual no iz.zivajuCa profesija. Bir Cu borae proriv kom unistic­
kog subverzivnog podrivanjn slobode i osobnib sloboda u svijetu - roda­
Ijub Icoji se posvetio oCllvanju 6voje <eml je i njezin. nncina zivota..
N npustao sam spameni&i kompleks p rol.ze<'i kroz krug amer;ckih
zastava i proserao do Quarters Eyta, osjetajuti se tvrUim i sa mosvjesni­
jim neko ikodn. N.leon vee lIobi cajenog upisiva·nja, prellzimanja izbllSene
kan:icc, m alle, sve te ulazne proeM ure, poJ10vno me primio Ferguson,*
koji mi ie ",kao da pr"i izvjcltaj 0 testimnju izgledn prilieno dobro. Dole
sam eekao ,uStet S dr Ecde.om, Ferguson mi je rekoo da Cc me o!.>a­
vijestiti 0 "Qjnom programu kQjim , u se bavili. Upozorio me, pri]e svega,
da je program strogo la jne p rirode i da niie dop LJreno 0 lOme ftl.7g<wa­
rati ni s kim izvlln Agencije. N a njegov znhrjev, potpisao sam izjavu ko­
jom prihv.eall1 da je rijce 0 obavjeSlenjil1l" sro so odoose n. naciooalnu
sigurnost i da obetajem da ih nctu nikame prenositi.
Ferguson je u glav n.im crr;1ma iznio vojni program. Nnko n Sto se za·
vrsi provjera s ciljem sigurnostli, bit cu ponavno pozvall u Washington,
gdje cu so pridru7jti zrakoplovsrvu. Na:kon trollljesecrub aSl10vnih vjeibi
bit eu up"cen u p rv u slobodnu gtupU oficirske kanrudatske skale - u 'l.t3C­
no j ba:zi Ladkland u San Antoniju, T eksa.s. Nakon roga bir Cu upucen u
neku od uacllih baza u SAD-u i, s ncllO srete, obavljni z"datke u zracnoj
]"6
ob.vjeSlnjnoj sl uz bi. Fcrguson je objasni o da kompanija ne kontrolira za­
datke koje unena ko manda odreduje !lakon zavrsetka oficirske kandi ­
datske skole, o.li sve vise i vi§e voj nih sra!ist. komparrije dobiva obavje­
smjne zadatke u ro ku obaVC"lOe godine obavljanja izric;lO vojnih poslava.
Nakon sto godinu d ana provedern u uakoplovDoj ba7.i, bit ru preba/'en u
jedll u u akoplovl1 u jedinicu u Washi ngtonu, koja je zaprnvo pod punim
nadzorom kampanij e, i tada ce zapoceti moje sluzbeno skalovaoje u kom­
paniji.
Pojayih se sekretarica i obavijestlila me da ce me dr Eccles primi ti .
Dobro sam se prip!Cmio za taj susret. Virginia mi je rekJa da je odobtenje
dr Eccles, neophodno da bih uopce bio prim ljen. Bio je to covjek sezde­
sCl!ih god.ina, debe1ih obrva, s dvostru kim naoblam a, onim neizbjdnim
aurodtativnim iz.zovni m pogledom. Upitao jc sta mC novdo da pasta­
nom ob3vjcStajac, a kada sam uzvrario da me vanjski poslovi osobito zani ­
maju, pokusaa me odgovorir.i. Rekao ·je da je v,nj ska PQlirika za diplo­
mate: na obavjeStajeima je da prikupljaju obavjeStenja i preci aju ih on.ima
koji srvara ju politiku. Dodao je da bih mogao poku bci u Stilte Depart­
mentu. Rekao sam ", ffiozd:t «, ai-I da u svakom siucaju ne 2nam dovolino
o Agenciji da bih se mogno odmah odlu/'i!i i dodao da bih rado prisllJ­
pia prograDlu j [ada vidio S-to mt je ciniti. Tad a mi jc Od rl,30 pred :1van je:
ne uebaju O)1e koj i ce raskinuti s CIA cim zavr5e voj nu slu'ibu. Zele isklj u­
ciV'O Ijude koji ce ~e p06Veriri karijeri obavjestajnog oliei ra. Prc'Obrazio se
zatim u Ijl1bazna djeda i reb o da cemo vidjeti sro ce pokazati sig\l rnosno
isrr:l'l.ivJ.nja. Stjsnuo mi je ruku i rekao cia bi im l.Jilo drago da me prime.
Ucinirc to! Unu trJ sam - ali, Cini mi sc, advise lako.
Vrario sa m se Fergusonu, koj i je n",sravin s iznoscniem program:l. Ni
u kojim okolnostima nero javno biti u vezl s kompanijorn i nikame ncell
reCi da se razmatraj u mogucnosti da me oni zapos\e. Pocirazumi jevajuCi da
ee sigumosna provjero dati dobre rczulrate, ani ce ured ici da, pri ponov­
nom pozivu u Wash ington, nasrupim kao civil u Minista rsrv u uakoplov­
seva, zapra\·a u jednoj e.juoj zrakoplovnoj jed i.nici. Nokol iko rjed. na ka­
snije uti eu U 7.f.koplovsrvo i biti poslan u L:1ckland nn osnovne vjeibe.
U ztakop lovsrvu Irorirat ce me kao i sv. keg dtugeg r"gru m. nitko neee
znati 0 mojim "czarna s kompanijom. Cuvanje te taj ne bit cc clio mag.
obuCavanj. da tajno 7lvim. Raskidanje te raine prouzrocit ce moje odsua­
njiv.nje sa ~kolovanj" . Zadaci StO cc uslijeruti n,ko n toga dobrim cc ruje­
10m biti odredeni time u kojoj $O m se mjeri srod io s kompallijorn. Kad. 50
vrati.m na Floridu, Clt:W plan moram driati u t3jnosri, al i sam obave7.an
obavijeseiti Fergusona ako prirnim bil o kak.v poziv z. vojsku.
Pocin jem osjebti stanoviru vrst zodovoljsrv. zbog toga sto imam svoju
t. jnu i §to sam no pragu ekskluzivnog kluba s " rio brifl jivo odab ranim
t1ansrvom. Post.r eu neka poscbn. vrst snoba. Unut. r Agen cije bit eu
vai na i t asna osoba. Premo bilo kame izvana im'l ce pJ'ip remljenu Jai.
tko Sam i sto sam. Moj je rajn i i iva r otpoCeo.
• c'" ,-
..
" , ....,
Y. n I -:;

01-----­
WASHINGTON
WASHINGTON
Srpnja, I957.
Srpnja, 1957·
Sp= nje! Provjerc ~u bile zavrsene prije nO Sto je stigao poziv za voj·
sku . Odvezao sam se u Washington natOvaren knjigama, steream, plo­
cama i teniskom opremoro. Georgetown je .ono pravo . gdje se stafisti
CIA najbolje osjecaju, pa sam se pridOlzio nekim kolegama s kojima sam
ranije bio na Notre-Darnell i koji sada zavdavaju srudij na Sveucilisru u
Georgetownu. Zivimo U obnovljenoi fcdcralis rickclj kuCi na Cherry HiU
Laneu, uskoj poplocenoj ulici izmedu M SfI~eta, Chesapeakea i Ohio Ca­
noh. Imam osje.:aj da sam prava osoba na pravu mjesru. Ovi mom ci ne
znaju do idem uClA, tako da ee to biri moj prvi stvarni zadatal<, da z;vim
S tljn om.
U uredu JOT-a Ferguson mi je rekao za 'koga radim . Moj ,. po, loda­
vac« je Min ist.:usrvo z.rn.koplo vstv3, Grupa za isrra2ivanja i an:l.lizc, Zf3tna
baza Bolling, Woshingron . Dao mi je ime mog zapovjednikn, jednog pu­
kovnika zrakoplovstva, i mog neposrednog konrrolora, majora . Obojica
su izmisljene osobe. Moram zapamtiti sve [e podatke da bih bio kadar
• odmototi . ih Ijudima koje eu sretati . Moj tdefon u zracnoj bazi Bolling
zvoni i u Central nom odjelu za ,;gumOSt Agencije, gdje nekoltcina mu­
skaraca no teldonskoj cemrali svokoga jutra baca kocku da vidi rko ce
igrati pukovn ib, a t ko majora.
Potpisao sam jos jcdan ta jni sporawm - doslovan tekst stalni, viecn.i
i svtope 0 svcmu Sto u';im u kompaniji - i Ferguson me salje na moj
prvi zadatak u Sesnaesru uucu, u predjclu IOI6 . Odjurio sam onarno i
orkrio da me ni tko ne oceku je. Najzad saDl bio pozvan i doeekan u pro­
stOrijama za osoblje. Nd borovak ovdje svodi se na to da prebiremo
smotkc kam t. i narjclemo se u rj.savanj u krib ljk.i.
U tom dije! u kompnnijio ih pros tora okuplj,ju se ,sl'i b n d.idat.i 1.' za­
poslenjc koj i su srerno pro~li kroz sigurnosoa istraZivan ja - svi cebmo isti
srctni d.ogadaj: poligraf iii derekto[ I.u. Ukupno nas je tridesetak. Nek i su
ovdje vet vi~e od mjescc d:m. i oni su ti koji site kojekakve gl asine. Cini
se da ie poligraf, . tehnicki [azgovor' - kako so .!ui.beno 1.ove, zn oeke
prava t rauma. Upoxoreni smo d. nirko lie govori 0 ' poliju. , i to prid onosi
d. ic u glasinarnn sve viSe misreri ja. CUll se da se glavni dio te .pararure
post.vl ja prcko grudiiu, sto neke djevojkc ani pomalo nervoznima, • da
je ispitiv.nje posebno usmjereno na homoseks ualn a iskusrva ~IO pnk
neke momkc posebno iivcira. Postoje price 0 7.ivbnim .!omovima, pozi­
virna hi me porno':;. ~ak sa rnoubojS!Vima. Nema sllm nje, medutim, sto se
dogad. kada jcdnom dobijcte poziv na sastan.k 1I zgradi broj I3 .
IS
,
Nakon stO sam dva tjed n. prevrrao kane, prilika je najz.d daSh
Glupo je i pom isliti da moZeS pobijediti srroj ! Jucer sam bio . poligra­
£iran " i sada sam opet u prostorijama za osoblje, ali na drugom mjesru ,
z.jedno 5 Ijudim a koji su vee pro~li testiranje. lzoluani smo od onih ko­
jim. to tek predstoji, tako da 01ll nemaju priliku samati sro ill ceka . ISfIa­
Zitclji nc SlOpe.Va ju rewhate tcstOV3 - OSt:lvljaju vas da cekate. Z aista,
o"dje oerna nicega do su mome atmosfere.
Vo1.ilo se ne z.ustavl ja kod zgrade broj 13. pa sam mor.n zamoliri
"ozab da stane sto bliie. Kada me glasno upozorio da smo na staj alisru,
hbdn i pogledi sup umik3 , koji su jasno odraiavaU da im je pom . to 0
cemu se rndi, bili su uprti ravnO u mene, osjecao sam se kao d:l sam
gllbav. Znali su da imam s"oj u tajnu, priznanjc k oje magu reCi sarno scbi
samorne. Lo;a sala.
Na r~rUu 23. nl ice i avcni jc Constitution VOZ3C je upow rio da smo
u blizini zgrade broj ]} i upurio me prem a kom plcl<.su privrerneno podi­
guua h zgrada, u s rilu kasami, iza park i.ra li ~ra nasuprot W.tergateu .
Zgradc su opasanc visokirn lanb nom ogradom koja ie na vrhovima
prema van oplelena s nekoliko Strukova bodJjikave iiice. Svi prozori imaj u
jednaku metalnu mreiu, a svaki fIce; iii terv rti prozor aparat zo kondi ci­
oniranje uaka. Ni jedan nije oNoreo. Izgled a da je ncmogllcc prod rijeri
unllrro..
ProlahcCi duf ograde do ulazn ib vrtuiju , prim ijetio sam diskremo ozna­
ceni broj 13 u bli7.ini ulaza. N akon Iuaeeg lebn;. u pn jemnom urcdu po­
l.dravio me covjek rrideser i perih godin. - ostrih crta lic. , glatko izbrij. n.
ostra pogleda. Poveo me ispred sebe, bodn iko m, i usli smo u malu sobu,
zidovi i strop koje su prekriveni . ku5rickim plocama. Viclio sam ond je
stand ardnn urcdski naslon jac s ugr.denom apararurom instrumcnata , gr.­
!ikon-pap u a i neob icll ih t. nkih meta lnih pisaljki. NastojeCi d. me zadrii
podalj e od strojn koji se oglasavao hirri'" bl jeskovima , odm. h me poveo
do naslouja ca i rcleao 111i da sjednem. Posao jt sa s"prolnc strane stoia,
sjco na s(oiicll nasuprot mem .
lstrilitelj mi jc rekao da sam dospio u konaenu f.1.u procedure ,igur­
n05ne i5trage, neophodnc da bib se Upo7nao , materijalom koji ulazi u
najsa-oie tajnc i, prirodn o, pred posljedniu stepenicu prije zap<l6lenja u
kompani ji. Uvjeravao me do se svi pripadn ici kompanije, cak i M r. Dullcs,
pudvrgavaju poligrafu - ne sruno u trenutk u b da se prim .ju na posao,
nL-go periodi&i u toku karijerc. POZV30 me da potpisem vet priprernljcnu
izjavu kojnm priznajem do se tesru pod vrp v3m 5vo;om voljom i da neeu
imoti prizivo ni prema kojoj osobi iii pak kompaniji, nakon §to s.znarn
rezuI t:ue. Impulzivno sam porpis.o i drugi rajni sporazum, koiim sc oba­
"ol.l1jem dn nikomc ncCu govoriti ni 0 pilanjima ni 0 bilo koji m dOlgim
deral jima loga rnzgovora.
,. 19
 Prdli smo tada nn pitanja n3 koja ie, vidio sam, jednostnvno [[ebalo
odgovar. ti ••da« iii . ne •. Je Ii moie ime Phjlip Burnett Franklin Agee?
J... 01 Ii roileo 19. siiecnja I 9 35. godine ? Josam Ii se ikada sluZio dr ugim
imenom iii podacima 0 identireru? Jesam Ii upirne arke popuDio istinirim
podacima ? ]esaOl Ii ikada bio tl an bilo koje subvcrzivne organizacije s
line clriavnog ruiioea? Jesam Ii ikada bio komunist iii prip.dnik bilc> koje
kom unim8<e orgallizociie? Jesam Ii ikada bio u inozemsrvu? U komUlli­
srickoj zemlii? Poznaicm Ii bilo koiega funkeionera vloda drugih zemalja?
KomunisriOkih ,emalia? Jesam Ii ·i·kada upoznao bilo kojeg obav;drajea
iz neke druge zemlic ? Josam Ii ikada radio za neku stranu silu? Za neku
I od inolern ni h obavjestainih sluzbi? Za bilo koju od obavieSrai ni h sluzb i
komu.ni srickih zern alja? Je Ii ieko trazio od mene da prihvari m zaposlt.njt
uClA? Jesam Ii ikome izvan CIA goYorio 0 svojem n. srojanju d a so Oydjc
zaposlim ? Jesarn Ii inuo homoseksualne oonose? ] esam Ii ibda uzivao
droge' Josarn Ii dana, uzimao sedative ?
Pripremni razgo,'or porrajao je vi§e od sara, ier je ispitivac svako pi·
ranie obi .~ n iavao, bil jeie6 SVa imen a, darume, mjesw i oper pa rafrazi rao
da bi dobio sto vise dodamih odgovo ra u STilu . odnosno. iii .osim sto . ,
k",ko bi se omoguCila bolia kvalirera pinnja a isrodobno ios uvijek po ­
stiglo da odgo vori gl:lsc S31TlO »jesr. iii !!t ne". U toku r:lzgovora istrazirelj
mi ic objasnio da 1U1Ular kompaniic der""tor laii uporrebl javaju samo
Ijudi iz Ureda Z3 sigurnosr, koji je odgovoran za z:tSriru kompaniie od
aposlenia onih koji bi magli naru~iri njezinu ..1igll!noS[, iii protiv n~ij a·
rcljslcih obavjeitaj nih slu7..bi. Uvjer.v3o me, tlkoder, da je sve StO u roku
r.zgovora kazem izriciro povjerijivc p rirod. i bi r co rek predmer moga do·
;-,jc::J: u Uredu za sigurnost, closmpan SJmo oficirim a sigurnosri roga
Ureda. N isam imao hIabrosti da ga "piram koliko ofieira sigu rnosri pod
time razumiieva, mozda i zato ' to sa m sveudil) asjebo da modu ;ednom
od risu ta pukotina izmedu aku sti~nj h plobc. ima naimanje -jedan mikro­
fon koji briiljivo snima nas razgovor. PoCco sam se rakod.r pirari nemam
Ii peCeln. simplome earanoje, 2a koje ncki kaiu da su kara kternc zna­
bike sine qua non uspj~nog obavjeStaica.
Sad. mlO bili spremn; za ispitivanje. Poligraf se sasroii 00 rrij u apara­
rura, koie se prikljucujll na ri jelo osobe podvrgnme isnazi, a povezane
su sistemom iica sa stolom. SvaXa :!pararura mjeri fizioloske promjene,
koje bil jeie tri pisaljke na gra £iko nima . Tu je i pojas za mierenje mnog
p!l!isko, koj i so moZe pOStaviri oa rulm iii nn nogu, z.tim ooborana gu ma,
koj. se "dobno postavi na prsa i z.tim pricvrsti na ledima, bo i posebna
ruen. naprava s elektrodama, koja je oprugama postavljen. p rem. dla·
n;;vim a i proreie,o iza ruku . Vezovi postavljeni oko ruku mjere prom jene
u pulsu i krv no m pri risku, . paratu rn preko prsiju mieri ritam di.,nja, a
insrrumcm.i na dlanovima mjere srupanj znojenja. Bio sam prikopcnn na
StIoj, upucen da gledam rav no u zid , da budcm sasvim rih i da na sv.ku
piranje odgovaram sam o 5 .da. iii »ne< . Isrraiitelj je sjedio zn 5tol0111 ;za
20
mene gled.juet mi u poti ljak. Odarle rni je posta"lj~o pit"nl~, a ja "m
odg(JVoraD u du pred sobom.
U roku roga razgovora, kOli je prethodio pravom ispinvaDju, rebo
sam i's naiiteliu nekoliko poluistina, uglavnom sroga sto sam jednosravno
osiebo orpor prema takvom u plilao ju u moj iivot, ali i zbog to~a StO me
z;tista zanimalo koliko je efikasan srraj povez"n sa mnom. Ludo diiete!
e im su se veze nn rukama nap uhnllle, osjetio sam da mi puis raste i da
><1 se [uke poccle znojiti. PredvidajuCi kako eu reagirati Da pojedina pir.·
nia, us redoroCi o sam se nJ cupe u zidovima kako bih sc na noki naCi n izo­
lirao 00 ispitivanja. Isrraiitelj ie vrlo sporo preiazio s pitanja n. piranje,
ci ne(; zamjetljive stanke. Odgovarao sam s ~da. iii . ne- , ali ie on na k.raj u
POSf3V io neocckivano, nepbnir:.mo pir;lI1je: jesam li isriniro oJgovorio na
sva prew odna ? Prljavi trik . Rekao sam »iesam«. Nakon nekoliko sekundi
veze n. rukama su spl3sllule.
Cuo sam ka ko trga papir, r3ZgI~a o ie b .rtu mojih reakcii' dok ,:un i
dalje sjedio. Rekao mi je da se mogu malo pomaknuti ako se osjcc"m
neudobno, no ako bih utinio " eki pokrer viSe, upozoravao me da csr.nem
sjodiri prikopcan za Stroj . KIasno. 0 <t30 ic iza sro ia, izo sroliee, iza mojih
leda i poceo me zapitkivari 0 lome no ;to sam mislio oogovaraju6 n. pi­
ranje je Ii irko zatraiio od mene d a so obratim on CIA radi .aposleni a.
Niha osobito. Inzisri r.o ie, ali nisam mogao dati nil<a.kav dn.gi odgovo r
osim onoga da mislim kako to Z.i5!3 nilko od mene olje z.trmo. Ras­
prava. T ada me upi rao sro satll mislio odgovaraju Ci n:t ptronjc 0 lome
icsam Ii ikome izvan CI A govorio 0 svojem poku~aju da so ovdie lapo·
slim. N isra 05obiro. Rasprava. A rad. pita nje 0 hOJDosoksualnom iskustvu .
Zati m clroge. K.ko smo pre"'-zili s piran j, na pironje, sve je inrenzivnije
nasrojao da se pokus. m prisjetiti na lito sam mislio kada sanl oogovarao.
Pri rom je istieno d, je moi, sur,dnj. od presudnc vainosti zn tlSpje!tl O
lestiranie. Uspje!no' Pirao sam se zo.ei Ii uspieSno isto i 7,<\ nj i za mene.
Po svoj priliei - ne. Netu popusriti u svojim poluisrinama . Nisu ro ni u
kojcm slubju bile lazi . Osim roga, CUO sam da se srrej ipak mOle pobije·
diti ako covjck osra ne dosljedan.
PoCeli smo ispoeerka. N apuhnule su se veze zn mjercnje kl"\"!1og pri­
tisb na cukama i pocela su pitania. Oper moi i . da. i . ne. , dok pisaljke
umorno crckaju po roli papira. Bijesno $Om bro jio ploeicc na zidovima.
Jpak, ponovno Sam srekao povjerenje u scbe. U roku rasprave opus:i1c su
so voze u rukama . O v.i pur .imao sam poreSkoca. s joS dv, pitan,•. Po­
nadjao , am upomo da s.m govorio i.tinu i da sam, kad gou sam odgo­
vorao Ila bilo koje pitanje, mislio na ro pitanje i na n.jlocn.ii mo
guti odgovo r - koji sam, uosraJ om, i dno.
JStr37jtcl j mi ic te koo da tcmo ponovno prijeCi listu plranja i d.l pri­
IIkom prv ih d vaju l'oku!aia nisam bio baS dohar. Dod:1O ie koko neOla ni­
kal.:vih izgled. da budcm primljcn ukolika uspj.sno ne zavriim rcsriranje.
Illla Ii isr. lilO bill feli o dod.ti iii I31.j ClSniti? Nc. Govorio sam isrinu,
maida DeSIO nije u redu S3 srrojem. To ga jt zapeklo. Ton niego v• gla53
~l
 --------~~
SC ohlad ,o, Vele na rukama su se ponovno napu hnule i zapoeel i smo jos
jednom. N" Ia.ju mi je rebo da, ooiro, im am ncprilib . Dajuci na zn",1je
da je SVt zavrSeno, dopustio LUi je da se okrcnem od stroja.
U tom tren utku prcsrra!io sam se i !,obojao d. neeu biti primljeo. Bio
sam sprcman sve priznari, ali je on u tom rrenut ku rekao da cc me pet do
deser roi nurR osraviri nasamo da 0 svemu dobra razmisl im. Zatvorio ie po­
ldop:1c sto ia i napustio sabu, uzevsi grafiko ne. Ustao sam i pogled : l.0 na
S3t, kojj sam, Ila njegov zaht.jev, bio skinuo i ost3'vio na staIu i Z~l sebe.
Proveo sam \I ,gtadi 13 vise od dva sata. Istrahtelj je izbivao dv, deset,k
minura. Za to sam vrijcme odluci o da ,jskazem potpunu istinu. !!Casto da
svoj pOS<lO st.vim na kocku , bog glupog ponosa iii iluzije da mogu nad­
masiri Stroj? U to m rrenutku vrata su se orvorila, istra~ irelj rni se ponovno
pridruZio. Prestr3lio sam se d3 priznam prijcvaru. Osim toga, U oktlpljali­
stu sam cuo dl su neki lj udi , sta su imali stanm:irih teSkoca, hili i po drugi ,
pa i tfeci , pur pozivo ni "'1 poligraf. Ako sam ovaj pur promas io, dobit eli
novu sansu.
J05 dvaput smo prc!li sva pitanja. Nakon oba tcstiranja isrra ~itcIj je
inzistirao na rome da sam s nekim pit3n jim3 imao teSkoca, ali sam ja
uportlo tvrdio da sam davao isrinite odgovorc) bel. obzira na ro kakve sam
rdkoce imao. Na jz.acl je rekao da je ro svc. Zapitao sam jesam Ii prosao,
ali je odgovorio, pun skepse, da ne zna i da eu 0 rome biti obavijcStcn na­
kon Sto Ured za sigurnost ispita moj slu caj i pregleda gta.fi kone. Bio je
vrlo pesimisti cki r.spolo;'.n. Na od las ku sam sc pobojao da me mozda
c.k i neee pozvat.i oa jos jedno testira n)e. Bio ~ am iscrpljen - poSoo sam
kuCi, U2eo pice i odspavao punih dvanaest 53t:i. Kada sam ujutro nazvao
Virginiju i rekao joj kako mislim da nisam prosao, odgovorila mi jc neb
ne brinero. Oni se uvijek prema Ijudima pon.bju tako da ih ost.ve u uvje­
renju kako nisu uspjeLi. Ona misli da to ci.ne stoga bko bi so izbjeglo
razocaranje i umanjili p ro blemi oruh koji zaiSt. nisu mogli biti prim.ljeni.
Virginijioe su mi rije.ci povr"i]e vjeru, ali ~ekanje me isctpljuje. Nema vise
nadmenih sal. 0 poligrafu u sabiralisru - nit ko vise ni je toliko brezbribn
da bilo skim razgoY",a 0 is[razi koju je pro1ao. Sv i saroo sjede.
WASHINGTON
Srpnja, 1957­
Nisam vise mogao izddati. Nakon trodncvl1og ceknnja nn z.v.:J.O sam
Fergusona da mu pri'lnam kako saID bgao i da iuazim s\'o ju spremnost
da jos jednom pokusam testiraoje. Prije no ' to sam ista mogao reCi, kazao
mi je da ima dobre vije"i 7.3 ment i oeka odroah doc1em u njegov ured.
Ton kojim je to rekao uvjc.rio me - znlO sam da som proSao.
U urcd u JOT -a Ferguson mi je r~ka o bko je up ravo zapoceo raditi na
marne regruriraniu u z r~lkoplovstvo i da f:e cira va srv ar trajati tri do cetiti
20
.. ..----
tjedn3- Zelio je da u medu vremenu pOCncm !,ohadati obrazovn i tcc.j 0
medunarodnom komUlliznlu i, 3ko bude dovol jno vremeOil, 0 administra­
ti"noj organiz.ciii kom panijc. To nisu tcbjt"i ko je eu pohail. ti bda po­
no dodem, ali cc mj korisriri, m.isli OIl, i bez obzira na to lto su z.aista
vno u
ek!l)Cnl3rni. Uredio je 5J sckn:raricom da dabijem znacku - sad3 mog
dola1jti i odloziti bez pramje - i dogovorio mi sastanak s pukovnikom
B"irdom,* direkrorom ~kolc.
Propustio sam t3j sastali l k s Baitclom. Nakon sto sam u uredu JOT-a
bio l.bog toga u.koten, najzad sam ga vidio u njegovoj kancelariji u T-3
(jos jedn. u nizu privremenih zgrad. u pa rku Potomac) . Nisam mogao niti
zaOlisl iti koliko je pukovnik Baird vaina osoba - on je 195 0 . utvrdio
JOT-program pod direktn om kontrolom generab Waltera Bede1b Smitha,
tad,snjeg clirekrora Agencije. N akoo ~ro je zavdio Princeton, Oxford i
bio ta vnate1j dje~a&e skole, Baird iz!;leda mnogo prijazniji nego ,to
to po njcgovu <inu moglo zaklju ~iti. Tip cvrsta rukovodioca, b raktcti­
bi se
sti~ne superpovjerljivosti, sa specijaln im »Dunhillovim l< mj davinama 'l 3
s"oje specij alne luk Visok je, sjed , p replanuo i vrIo zgodan - neodoljiv za
zel)C, u [Q sam siguran . Ni je mnogo bovario - sama da u kandidatskoj
oficitskoj skoli valja mnogo raditi.
Nakon stO sam probo poligraf, i Fetguson i svatko drugi pozdravljao
me s " dobto do§,o na brod« ; '" rijeci kao da su ncb vrst sluzbenog po­
Idta"a prid oslicama- Mol.da je II CIA mnogo bivsih mornara - iii, moidll,
ti Ijudi zaist. m isle da su no brodu, tom" ptidonosi izolacija kojoj su pod­
vr l.tnuri zbog zasrire i sigurnasrl.
BALTlMORE, Maryland
Koloyoza, 1957­
Nakan $[0 sam cetrnae~r d::Ui3. srudirao komunlzam, a nnredna dva
tjedna proucavao sheme adrninisrrativne organi7.acije staba, bio 53.m sre­
tan ;(0 nra pusr-:lm \Vashingron.
Ju cor ujUtIO Ferguson O1i jt dao posljcd.nie upu te 0 mojem ulask u u
uakoplovstvo. U glavnom regrutllo m uredu avijac ije u Washingto nu , re­
kao Illi je, postj'p;nur je sporazum d3 me uzmu 0 3 uobica jenu perogodis­
njll obuku, sto je bio stand"d ni po, rupak prem" svima koji i ele u avi j.­
cijll. Medutim, n;'lkon osnovne obuke primir eu poseban poziv od mini­
starst"a zrakoplnvs!"a da prijedem u prvu kb su oficirske kandidatskc
skale. To moram prc.:;mjeti, jer smo m1 JOT·ovci jedina iznimka u pra­
vilimJ 3 v ijacije, prema kojim:l je pcrogodisnja sluiba roucbn., prije no sro
sc bllduCi zrnkoplo\'ac uopte mok bndiditati za ofici tskll kandidarsku
skalu. Ferguso n mi je rek30 kako mogu z;l[[:l?iti da me prime u malo
pOi'.nnt (t:lko mJlo poznar d3, u stvari, niti ne pastoji) prog ram aviiacije
7.J diplom.irallC::· stllJente, ako na to budem primoran, ali da eu vjerojarna
23
moei i7.hjeci do dnjem bilo kah a obj .~nje nja. Upozorio me, meaurim, d"
nikomc nc go, orim 0 tome kako eu poCi u oliorsku kandid.tsku ~kolu
rrijc no sto raj u dt1tnk za rnene u.istinu ne bude porvrden u zracnoj bazi
bckbnd.
I'orpisao sam jo§ jedan ra jni sporazum, a Ferguson mi je rekao da tu
•., nako ll dvogodilnjeg razdoblja motari pOD ovno podvrgnuti poligraiu.
Sjco sam u .utobus SIO me treb. o od"esli u regrutni ured, noseti ~a so­
hom m:Jlu pumu corbu s n:ljnuinijirn wale-mi m srv:u~jc:lm a ) parom don jeg
rubljn i ea rap a.
Trbum tom, smeiuranom n aredniku tekoo sam svoje ime ~!o Sam Ij u­
bazo ije m ogao. Odgovorio je s . daaa . , i kada Sam bolje razm islio, lY U­
;;lllo je ro bo pitanje. Dyoumio sam se d a Ii da kazem: . Ovdje sam . iIi
. Z elim d. me regrutirare•. OdluCio sam da b ifm i jcdno i drugo, n.sto­
jet i da to ne zv ui:i b o ponavl jan ie i dod ao ka ko mislim d. me OYcljc
oCeku ju. N arednik je s puno rnzu mijevanja okrenuo pogled unatrag, vje­
rujuci J a ja mislim b ko je mojim dolaskom baz. Ilajza J spaScnn.
Dao mi je da ispunim neke lormulare i upilao ielim Ii da se javim za
rrideset, §ezdeset iii devedcset dana. VeseJo sam rebo da sam sprema n
ostori ovdje, nn s(O su mu sc oci suzile. Usn. su m u se i1.oblicilc u nclto sto
je moglo nal ikov.ti na . T o je poseban slub j«. M otrio me preko srob zn
kojim sam ispunjavao lormul are; pi,ao Sam se n ije Ii narednik m oroa pri­
padnik JOT-programa pa se rako ponaSa sa rno da bi prov jerio moju sEo­
sobnos, da pr ikrijem pravu isrinu. Vrorio sam mu papi re koje je p regle~
dolO, a zarim nesma U stl'ain joj prostoriji.
Poslije nekoliko minll'o \"Catio se u dru s,vu jos jednog na red nib , koji
je takoder primao regm ,e. O bojica su iz,a~i1a ptilib n ske pri cizam . Sljede­
tih pol. sau proveli smo raspra vljajuCi 0 lOme :.aSto jed.n dip lomiran i
fiJozol uo pte >.eli da se unovaei u avijaciji i izuci za rodarskog teboic" r•.
N ajzad sam priznao da je to :Lo ista cudno i prihv.rio njihov poziv da se
ponovno javim za ko ji da n. Ponio sam svoju malu torbu i napustio re­
gru m i m ed, f eleCi se negdje skloniti.
Iz relefonske kabine O3Zvao sam Ferguson. da mu kazem bko me
3"i jadja jednostav no ne zeU - toga dana, bar em, ni u kojcm slul aju . Pro·
gurao je neSto i izmucao da sa opec D.1.Z0Vcm 2.,1 dva S3t:l. UiasavajuCi se
ponovnog 5usret:t S narednikom, pito o sam sc [ko je I.apr.n-o izgubio smi·
sao za Saill. Kad. sam ponovno telefon.irao, Ferguson mi jc rebo da se
vrori m u regrumi ured i da je s.,d a sve u redu. Inzistirao sam nl obj.s­
ojeDju, no hlacl no me upozo rio da sc 0 povjerlJi vim stvarima ne razgovara
relelono m. U regrutoom sam urodu naS'o drugog narednika, koii mi je
bez ileaha otezanja dao .utobusnu kartu za Balrimore, :La li jeenickc pre­
trage i polaganje prisege.
Prihvarili su me u Fort Holabirdu. VeCeras letim u San Antonio da bih
odslutio svoje dvi je godine da leko od stab. C IA - Ferguson mi je reba d.
to razdoblje sh " ,um ka o dio o brnzovonja u sklopu JOT-a. Mislim d. je
rekao d a je to moie _razdoblje sazrijevanja • .
~4
SAN ANTONIO, T exas
BODc, 195 7 .
Ton.i i ja abavil i smo boutni rucak u blagovaonid, bila je to najniia
roeb jednog s:tSvim mi zemog dana. Sl jedeti tjedan, toen ije - !l3 Staru
godinu, u eba da se prij avirno aficirskoj b ndidatskoj sko li. Dorod se
moramo uzclrhvati kako mama, jer ni jedan od !laS nema ni prel-i jene
pare.
Samo naS trojica iti cemo u ism klasu: Ton y s Princetona; Bobby s
Will iamsa, i ia. Neku vecer sreli s ma u ho rcl u, doljc u grad u, SCStoriCll
JOT-ovaca, koji Sll sad a u posljedn joj kl asi olicirske bnJid.tskc skole.
Uskoro rreba da postanll visi polazni ci - tri mjcseca craie niii te~aj , a
naredn. tr i mjesec. visi - StO znaci da ce n, m ovi ub ud u,c dotiaboga
dosa.!i\'al i. T o je prirodno, ali mo1.e biti i pro bitacno za oouv "nje ra jnc 0
na~em pra\'om identireru.
U roku loga susreta pridri3\'a\i smo so sv ih upozorenja 0 sigurnosti,
povocleCi se 23 up ut.ma koje nam je dao Ferguson prilikom posjeta u
Iislopadu. Nitko ne smij. 2amijeriri bilo kakve znakove f3n ijeg n.seg po~­
naOStv3 ii i posebnog JrugJr5n'3 izmeau !rojiee X-a. T . rr i X (sro su n"­
oaceni u zagradam a iza nasih imen. na sv im doku mem ima), poscban su
zoa \; ko ji u zukop lovstvu upot rebljavaju da bi znali tko su piromei 0
kojima brine CIA.
Mo mei iz viSe klase reldi su mm da se ne iznenadimo ako nas stave
n • • rihu vatru. - '0 jednosravoo moraju zbog negodovan ja dijcla drugi h
pirome, 1I kb si koji moraju godina ma radi ri, zele li dospieri u oficirsku
skolu. (ini se da ri podoliciri nisu bas sremi zbog oaSeg drustvanea (sve­
lIkupno je u oficirs koj skoli oko 300 ka deta), koje iron tu poscbnu pov­
lastieu da ude vee nakon e1emcllIarnih ptiprema. Ako se ne vatam, mi
temo uletjeri.
SAN ANTONIO, T exas
Lipnja, 1958.
Za koji dan m ogao bih posra.i potporui'n ikom, ukohko komandant
skole prijede preko uvrede koju sam mu nan.io. Prije nekoliko rjedal1a poz­
V30 me da mi saopCi bko zavredu jem da uilem u regula rnu , a ne u
tczer" nu sluibu. Sarno sesto ricn na jboljih djplomaea ofici rs ke ka ndidalske
i kole upucuje se u regubrnu slut hu, a z., ofieira koj i pretendira na kari­
jeru 10 zna~i uspeti se na vrh duge - prakticki ne mOlelC biri orpusceLli.
Komandant mi je takod. r rebo kako postoje .v i izgledi da Jobi jem priz­
zaDje kao nojbolji kadet u klasi. Panicno sam nnzvao Ferguso na, ko ji mi
je rebo da, kako god znam, orklonim poziv. Up07.na o sam kom.ndanta s
25
 ... .,........­
time, na !to mi je rckao d~ nc mora biti ko risno za o cuvanje tajnosti nJse
sirudci je (on je jedini medu rukovodiocima !ikole koji ZIla za parranar Sto
ga CIA ima nad nama) to sro najbolji diplomac odbija regularou sluzbu.
Aludirao je na to da u rukama imam sarn o JbdemslU papir, koji me
prakrii'ki moze srozari za slcpenicu iii dvije. Moje ponovno odbijanje
komand:lDt je dou vio bo samar. Prerpostavl jam da mu se to nikad ranije
nije dogodilo.
VICTORVILLE, California
( .van ja u ohiru program a JOT.
Lipnja, I959.
S"i JOT-ovci u klasi oticirske kandidatske skole ispred mene, moja
Najzad sam dobio naredenje da se vratim u Washington _ mis lim, u
toboinj u jedinicu kom pa nije. Bila je to fantasticn] godina _ vozikao sam
se gore-dolje po pis,"ma Meksib, San Franciska, Yosemitea i Monte­
reya. Z arim sam prebaccn na uvjezbavanje pilota zll. napade, imali smo
nove F- 104 j DukJCJnle ciljeve u Kini. Uv;eibavao sam, takoucr, m anev­
riranja i bjegove, jcr su neki od ciljeva takvi da do njih mozeS doti, ali nisi
siguran hoteS Ii se i vratiti. Jedina velika pogrclka bila je dobrovoljno pri­
javljivanje Zl skolu spasavanja u Renou, Nevada . Posh li su me onalllo u
sijecnju, tira\' je rjedan rrebalo pjeSa citi po brdima u cipelama za snijeg _
- bijeda jedna.
Vidao Sam se s Janer, djevojkom iz koledia, gorovo s,·akoga viktnda
sve od proslog. Ijeta. !sprieao sam joj 0 svome poslu u kompaniji i oecki­
vanjima da ce me posJ ilti da rndim u inozemstvu . Mnogo smo razgovaralj
o brnku, ali nismo bili sasvim sigurni sto nam je ciniri. Ona bi zcljela
osrnti u Kaliforniji. RazmiSIjao sam rreb R Ii da eekam jos cijclll godi nu
dok la vlSi JOT-program. Za nekoliko eu rjedana orputov. ti u Washing­
ron, rod. ell imari n.jbolju priliku da osjceim ko lik.o ce na nas utjecati
to Sto sma razdvojelli.
WASHINGTON
illlenom Crna komora, s prijekorom da »prav; diemlme" ne cit. ruda
Rujoa, 1959.
pism • • . Svc do Pearl Harboura, vanjska obavjdrajna akrivnost Sjedin je­
Nije n'"11 Jugo teeb. lo do se odlucimo. Za manje od mjesec J:tna
mbko sam llapustio Kaliro rniju sloiili smo sc da ne klimo dulje cokati i
tako smo odJut:ili da Zivi mo zajedno. Vjcneali smo sc u Notre-Darnell.
Bila jc to neb vrsr kompromisa, jer jc Janetina obitelj kongre~,.a cionoli­
sricka, a On, jc ocekivala da bi vjeneanje u katolickoj crkvi moglo dovesti
do probkm". Uselili smo se u mali stan u kompleksu zgrada u kojern je
ispoeetka stanovao i potpredsjednik Nixon sa svojom suprugOID, kad. je,
nakon izbora za Bijelu kueu, dosao u \Vashingron. Predsto jala nam je
26
kupovina n. mjeSt. ja, ali prijarel ji su se pokazali kraj nje vclikodusnima
_ novi su poldoni d:tnomlcc Sri7.-1Ii. Mozemo usred jeri nd to novc. kupu­
juCi u vojnjm rrgovinama, jer ja S:1m jos uvijek n:1 dUZnosti u vojsci .
Toboroj a moja vojna jodinica bila je eskadrila za obavjeSt.jne zadalke
u a.cDoj bazi Bolling u Wash ingronu. T , jni broj mojeg relelona ra koder
jt promijen jen, no ramo su jo~ uvijek ista d va teldonis ta koja i dalje
bacaju kocku da vide rko ce biri pukovnik, a rko major.
Ferguson mi je rekao da vjerojarno neeu biri otpuseen prije lipnja iii
srpll ja naredne godine, Sto ce se poklopiti sa zavrserkom mojeg. obu­
klasa i ona mlada s.lda su objedinjeni programom. Cak i tako, jed .. a nas
je pernaesr od ukupno se2desetak u klasi - od eega samo !est zena . Pro­
gram, sco je upravo pocco, pravodj so u zgradi za »R.7.onodu i usl uge, «
iscoj OllOj u kojoj me prije dvije godine rrcriralo osobl je iz . Procjcn. i
vrednoVJnj." . Uobicajcni poslovi koje obavljaju Ijudi i• • Procjen. i vred­
novaoja« sada rraju cok dulje nego prije. Ponovno p rolazim sve re jedno­
lit ne re$tove. J.din" ' u n3m rJzb ibriga suborn j. ludo,'anja na diyovskom
nogometnom stad ionu u pa rku Potomac - sv. je osralo tipitna Sablona
koledh.
Na svecanosti u po\'od u pocetk. obuke pozdr.vili su " as Allen Dulles,
pukovnik Baird i drugi, koji su nas zasipali uzbudenjern i poz.ivima do ih
slijedimo u tom ijvotu hotimicnog s amooddca nja, nevidJji va i rcvovanja i
rihe hrabrosti raj nih rarnika u birkama nak ga dob •. Z :lislo rom:tnricno.
Svaki od nas u Idasi prcdsravlja jedoog od srotine iii jednog od risuce
sv·cukupnog broja kandidara za JOT-program koji su, najzad, primJj,·ni.
VoJc kompaoije rekose nam da ulazimo u drugo najstarije zanirnalljc na
s\'ijeru (mozda cak i prvo, ali se [0, na zalosr, ne moie provjeri ri). Ako je
u skupini i bilo nekih koji ma CO nije bilo jasno, lacas SU bili razu,·jereni
citatom iz Biblijc, prema kojem je nitko drugi nego sam Bog bio raj
koji je srYorio spijunazu. Toliko 0 moralnoj strani srYa ri.
Ali, zemlja je zabor;lVila lekciju Jerichoa. Godine 1~J29 . minisl3l ,·onj­
skih posloya H. L. Stimson zabranio je operaciju ddiiriranj., poznaru pod
nih Drbv. bila je gorovo zaboravlje.na. Hetoji rajne sluzbe iz doba rala,
slijcdeci odluku predsjedni ka ; Kongresa, nisu dopuseili novu mogllOnosr
illlenadnog n.pada zanemaraju ei mirnodopska vo jna upozorenja. Tako je
gracla nska CIA osoovana I947. kao srcdi !nja agenrija za ra zvijJDje v:m jskc
obavjeSrajoe slmbe i za prip remallje nacionalnih obavjeSrajnih pod ar.ka
blagoslovljenih prosvijceenoUu svih moguCih izvora.
Nakon pune dvije godine izbi vanja u avijaciji, peva su predavan ja d je­
lovnla privlacno, oak uzbttdljivo - otprilike kao kad najzad uspijele urni.iri
iscrpljujutu zed. Ured JOT-a orgaOJll rao je veternje let. jcve jezib 2..
zainrcresi rane, pa smo Ja.oer i ja cri vcccri tjedno pohaclali rebj I ponjol­
27

skog je2.ika. Zaim je lijepo "0 so kompanijo pobrinula du 1I to SIO viSe
ukl juci i .uprugo. Drukl'ije, a ne bi astale po stmni, ier jt svo 0 tem u
utimo i /'i t. mo gmo"o potpuna ra jna. Oda b rali sma lec-1j spanjolskoga
sarno sroga ~ro je ro bia jezik koji sam uc.io u skoli. No posroji i razra­
cte" naCin d avanja Do"bn ih nagrada onirnn koji uCe i p oboljs.va ju sva je
zoanje straoih jezib, pa ,a mou b iri zgod na mogucnost da se n.sto vi se
zaradi. Sve U svemu, stvari idu s:tsvi.ru O.K.
WASHINGTON
5icdinjene D eiavc ne budu pob ijedenc. Sada poci njemo $Iudirati kako
Listopada, I959.
dada, i CIA poscbno, nastoie d. so toj sovjetskoj prijern ji sup rotsrave.
Upravo sma zavrsoli Stud ij ko muni zma i sovjets ke " anjske polirikc , sto
je tr.jaa m jesec dana, a predsto ji na m pra ubvanj c naci na n. koji je dad a
organizirala fl 3Cion:l lnu sigurnosr, kama pripada i Agencija, i adm i n is[ril ~
rivn u organi z.lc iju njezinih !r3bov3. Svaki od nas povremeno ima sastanke
s JOT-ovim sovjcm icima s cil jem da s njima rosp r.v lj. a mogutim budu ­
tim zada cim., bo i 0 tom e gdje da se nastavi obuCavan je p oslije BoziC,.
Ci ni se da se gotOI'o svi ;;elo opredijcliri za raj ne operaciie, SIO 7n ac; d a
no m predsroji jos sest mjeseci posebni h vje-lb i izvan W oshin gtona, u m j.­
stu ZV:lnom jednosravno .fa rma,T. Rekno sam Fergusonu da i eJi m po ti na
,., farmu «, ah on nije bie l10dleian d:l 0 tome 53 mnom razgov3ra.
Pred. vanja i . ri vo a komunizmu bilo jo p osebno znnimljivo. Urcd za
obu':avanj. nije so previ~e bavi o filozofi jom - dijalckticki matoriializam
nije b k niti sp omcnm - bd je rijec bila 0 Sovjetskom Savezu. Pri je je
to neka VfSta sasvirn prakcicnog uhodavan ja U s[y;ui, je-t CIA je, u prvom
redu, za to da djeluj e protiv ruske ekspanzije koju diktiva Komun isricka
parrija Sovjets kog Saveza - KPSS . Lenjinisticki koncept part.ije, posebno
njczinn eLitistick a i tajllO\"ta p riroda, ka<> i td koce no koje M .il az.i u pomi­
renja p ragmatiLll'l. i ideologije (ruskaodornin acij. nad n aCiotlalnim manji­
nama, NEP, kolektiviza cija i climinacija kuJ aka, dokrrina jcdinst vcn og
front. , pakt M o lo ton i Ri bbeorropa) promotraju se u kretanju premo
icdnom cilju - stjecnn ju, zaddavanju i nepre.sranom prosirivanju moo
utjccnja.
PotCinjenost kom unistickih partija drugi h zemalja prema KPSS ta ka·
d er je ,ema ko joj smo prid avali p oscbn u painju - tdko je vjerov.ti da
Sovjeti iskreno mogu propovijeda ti kako je prva abaveza $.akog o kam lt ­
niSI', bez obzir. na to ka jc naci onnln osti bia, d a b ra ni Sovjetski Savez.
Instiru ci je pOp UI Kominteme i Ko minformn sl uiile SlI svojoj svrsi u svoje
vrijeme, ~ KG B je cijelo to vrijeme n~jvaznijl argan . D aleko ie veea vai­
nost, priradno, bila prid.vona sovjets kim o rga nizacijama sigurnosti, od
Coke nadaljc.
R ukapisi komunisti&i b orpadnika ipak so bili najzanimljiviji - Louis
!luden<, How3rd F~st, oBog koj i je ta7.0C"30 . , Kra"cenko, Guzenko,
• •
28
1,<,,01'. Usprkos , vem u, n.j opasnij i z. Sov jet., zbog svoje kricike doktrine
Icnjinisti ~ke parcije, jest M ilovan Dilas. N a rednoga da n. razdijelili sma
c,c nl manie gru pe i r:lZgovarali s Perroro DerjabinoID,* koji je tren utno
u
n.jcjelljenij i sovjetski orp.dnik. PrikljuWi smo se na inlernu televizii tak a
da nas on nijc mosaa "idjeti (kak o bi se ,.ime osi gu rala na~a zasti ta), a
on jt bio prc.ru!cn i ,"7-govara n jt s n am a lI7. po moo prevodioca (da 5.
OCll"a o jegov. sigurnost, jer jt i.ivio na podrl1 /,ju W ashingtona).
O snov na je reorija da su pokus. ji uspostavljan j. komunisti tke dikta­
ture diljem svijera srvarne mrulifesracije sov jerske eksp an7.ije, ko ja nJ taj
natin paJ..-uSava u vb. tito j ku ci zadr,"li mot p artije. Nab je. zemlja n jiho\'
S,,'araD cilj. Uosl alom, Rusi su cesta istica li da jt mir n emoguc sve dok
WASHINGTON
Studenoga, 195 9·
Lajtmotiv tih s.stanaka jest da CIA ne stvam p oli,iku. Zadatak je
Ap,cncije da osigur" obavjestav anje iii info rmacije kajima se sl uii p red­
,jecinik i drugi kreatori palirike. Ona iskljuciva i7.v r!bva p al iciku i prikup­
Ij' informacije va{ne za donosenie politi i'kih odluka, izva n Agen cijc. Ona
ne S[\'ara politiku.
Vi;e smo tjedana slusali predava nja i Citali dokumente 0 vladi nom
IIp:1ratu nacionalne sigurnosti. Temeljni je dokUnlcnr Akt 0 nacion;).lnoj
:>.ip,tlrnosti iz 1947. godine, ko)i je donije\o Vi jetc z.a nacioll:llnu sigurnost
(NSC) , bo najviSe tijelo zaduzcno za sigurnosr nacije. Pod predsjcdan jem
predsjedn.ika, NSC tine sljedeei starUtarni tbno vi: minist" r vanj d<.ih
poslova, rninistar. a braoe, di rektor Ureda za grad ansku obrambenu mubi­
Iizaciju i potpredsjcdnik SAD- a. Cla nstvo moze bi ti ad boc prosi reno u
.vakom treourku kada prcdsjednik to zaIel i licnast ima kao SIn su drlavni
jami tuzibc iii ministar financija. Sef generolStab. i di rektor Central ne
obavjeStajne slui be (D Cl ) imaj u u NSC starus promatrab.'
Viieee n.cia nalne sigurnasri ima . voje vla«ito asoblje i urede u zgradi
iz,.tinih ureda, u susjedstvu Bijele kute.
Tri su va'i.ne potci njcno grupacije: Odbor za pl:lllira nje, Odbor Z3
kaardi naciju operacii a (O CB)' te Savjetodavni obavjdra ini ko mi tct
(lAC)'. Odbor Vijeco za planir:m je radi prete-lna nl pripremanju materi­
jala za s.stanke Vijeca , b o i na izv[savanju ad lub k o je Vijecc donosi.
I Vid i ihtmu 1
!i:, hasruic poWA( \': .IU Grupa 501 ' 12, Specij;tln:t gtup", Grupa ,03, Kom itet Ccudc·
k torlCC
• Kasnije n;)ZVan Odborom SAD· J, U obavidlClil'lu akti1i'l,ost
,~

Odbor za ko orJinacijll opcl"acija od pOSebIlI: je vaWosti za Agcnciju, jer
u njegovu kornpe.tenciju w:ll.i nadgledanje j odobraval1jc akcioQc oper:1cijc
CIA (nasupror prikupljanju informacija), kao sro su propaganda, ne izri·
<ito yojne operaci je i politicki sukobi. O CB cine direk,or Ageneije, "amje­
nik sekretara z.n obr31111 j ad hoc clanovi 03 razilli pomocnika ministara.
Sayjelod.vni obovj.stajni komite, nok. je vrsl odbora direktoro oba­
vjeSl.j ne bran!e koji ma predsjedava direktor Agen eije, a clanoyi su l orn­
jenik direktora Centralne obavjeStajn. sluibe i sefoyi obayjc'''jnih slui.bi
armije, mornarice, zrakoplovsrva, gClleralStaba, sef obavjdraine sluibe i
iscrui iv.nj;} (IN R) MinisrarslYa vanjskih posloya Ie direktor Ageneije za
nationalnu sigurnost. Sefovi obav jd ta jnih sl ui bi FBI i Komisije za atom­
sku encrgij u prisustvuju zasjedanjirna Savjeroda vnog obavjdtajnog komi­
let. kada je 10 potrebno. Svrha je Savjetodavnog obavjd tajnog komi tela
da odred u;e obavjeStajne zadalke razlicitim slui bama, ovisno, barem teo­
rctski 1 0 [Ome koja slu7..ba najuspjdnije mol.e obaviti odredeni posao.
Taj je Komitet takoaer zadu z.en da otkl.nj. preklapanja iii pukotine n
opcoj obavjeStaj noj aktivnosti. Cini ga nekoliko nizih rn ed uodjelskih
grup., kao ~IO su Odbot zo d rZavni budier, Komitet za nadzor obavje­
~t.jne sluibe i Prom.rr.cki komi ret, a sv.kome je ad njih na cti" fWlkeio­
ne.t CIA.
Ahom 0 nacionalnoj sigurnosti iz 7947. kao dio rnehanizma Vijec.
nacionalnc sigu rlloSti osnovani su ured dircktor:l Cem.ralne obavje!tajne
slllzbe kao glnvDag obavje! tajnog fu.nk cianera Vije':. te Centralna obayje­
! rajna agrncija - organizacija koja Cc osrvarici cenrrali z:1ciju sveopCih
obavjdtajnih aktivnoSti zowl je. CIA ima per temeljnih funkcija:
I. Da Vijece n3donalne sih'1Jrllosti savjetuje 0 takvim obavjdrJjnim
akrivnosrima vladinih odjela i ageucija koje se odnose na nacionalnu si~
g urD OSt.
~ . Do Vijeeu fo rmulira preporuke na I.eme.lju koji h se koo rdinira ju
I.he o b.vjeStajne aktivDOSti.
3· Da cloved; u uz.jamni odno. i vrcdnllje obavjdtajoe poslovc koje
se ocinose na nacionalnu !)jgurnos[ i d3 osigur3vn odgov3.rujucc raspro·
stiranje takve obavjeSta jne ahivnosti unutar vl.de.
4· Do s ciljeRl ra.zvijanja posto;ctih ob.vje!tajni h agcncija osigm av.
lakvc pORlotoe s lll ~bc od zajedni Ckog interesa koje te pripomoti da se
odredhe Vijeea nac.i0l1:1iJ1e sigurnosti provode na ! to centr3liziraniji naCin.
5· D. osigurav3 i sve druge zadatke i obaveze a bavjeSt.van j. , kojc
se ricu nadonn1ne sigurnosti, 3 kojc Vi jece, s vrc.mcoa nn vrijemc" moie
don ij«i.
Direkto r CentraIDe obavjeSrajnc sluzbc opisan nam je bo covjek koji
- slikovito re~ena - nosi dva sesira. Prl'o, on jc glavni obavjeSta jni s.vjel­
nik predsjcd nika i Vijeea n"cion.lne sigurnosli i, dIllgO, direktor je Cen­
tral nt obavjeSt.j ne .geneije. Vijet. n. cionalne sigurnosti adaje sluibene
• 31
30
direktive dircktoru Centralne obavjdtaj ne slui be posredsrvo m strogo raj­
nih dokumcnata, koji se 113'livaju oba"jd-tajnim di rekdvama. Vijeca nacio·
nal sigurnosti (NSCID's - izgovatl so: non-skids). Iz ureda direktora
ne
Centralne obavjeSta;ne sluw e ti so doku rnenti Salju odgovarajutim obav je­
stajnim SlllZbama, ukljucujuci i CIA, a nazivaju se direktiv ama djrcktora
Celltral obavjeSlajne sluzbe (DClD's). Unular CIA te se dirckrive raS­
porcaU jll II opsane i <eSlim promjenama podlo~c sv.znjeve naredbi i
ne
drugih jnstrukclJa. Slud!!all smo, rada vdo opse-J.De, NSCID-dakumente,
jos neSto op~irnije iz DCID-kalegorije, tC spceifiene n.redbe C1A. To su
doku menri u kojima je obc. cleno sye, od objedinjavanja yanjskih abav­
jeSr;)jnih operacija kroz poliricke, psiholoske i ne izricitO vojne operacijt:,
do komunikaeija i e1ekrronsko obavjd tajoe aktivnosli. Na ravno, doku­
mc:ntaCija i admi_nistrativna organiz;1cija CIA pok3.zuje da je ono Cime se
Agcndja bavi narcdba prcdsjednika i Vijeea za nacionatnu signroos
,\ genci ja ne donosi poliril:kc odlu kc niti djeluje z. svoj vlasriti [Jcun. Olla
jc' iJl5trttl1lmt predsjednilw.
Bnvili srno so takod.r upozorenjirna Kongresa 0 obavjeSroj nim ukri\'­
nosrim i 0 A~cnciji posebno. Problem je izvirao iz Akra 0 nacionalooj
a
sigurnost.i iz 1947. i njegova dodarka, akra 0 osniv::mju Cc. ntr311'1~ obav je­
'tojne agencije iz Y949. U skladu s tim zakonima, dirckto r Centralne
obavje!tojne sluibe obavez"n je da stili . izvOle i metod. « obavjdlajni.h
pothvara SAD-a. T akoder, on i finaneij sb sluzba oslobodeni su obaveze
da i'Z.vjdl3vaju Kongres 0 orgaoizaciji, z-ndacima, osoblju i rroskovima
CIA _ budiet koje je pcihivcn u budietima ostali.h izvrSnih ngeneija.
Direktor obavjestajne sluzbe, u s[\'ari , ima ovl astcnjt: da, po vlastitu naho­
dco ju) potrosi onu svotu 17. budzcta CIA koju on smarr a porrebnom, bez
ikakvih obj a§njen ja, osim !ito mora nJ to stavid s\'oj porpis. T akvj trO­
sko"i, oslobodeni komrole Kongresa i v10dinih financijskih institucija ­
iIi, rcoretski, s-vakoga izvan ove branSc - nazivaju sc })nepociJomim fon­
dovima • . Izgl.savan jem tih zako na Kongres jc sebe odvojio ad .ktivnosti
CIA, iako direkror Cwtral ne obav jeSlajnc slui bc povremeno abavjeSrav.
~ctiri maJ a porkorn.iret3 0 v3u dm srvarima. Ri;e~ je 0 potkomiterima
Sen .t. i Bijcle kuee za vojne . Iui be i Komilet. za uskladjvanje. Izlaganja
niihova g13vnoga govonlika, senarora Richard a Russell:"!, obavez-no se u
toku JOT-program. mor. ju citati.
Nekoliko je pUla aUlonomija ClA bila ugrol.ena. Specij. lna komisij.
7:\ <.>bavieltajnc aktivnosri, ko ju je, pod Hoove,rovim p3uonatom, yodio
genet'I Mark Clark, preporl1cila je 1955. d. $0 osnuje promatr.cki kon­
gt""ni komi!el koji bi nadzirao CIA , oak lerneljiti jc nego ~tO kongresni
komi"'t 2a aromsku energij u kontra\ira Komisiju za atomsku energiju.
U stv:ui, Clarka v kom iter llijc vjerovao da su porkomiteti za ,"oj ne slulbe
i za uskl~div.nje sposobni upozaravati Kongres 0 .kri l'noSlima CIA. U
sl'alcorn slubju, problem je bio otklonjen, u skl.du sa s.avolll Agcncije,
bd. je predsjednik Eisenhower, n. pocelk u 1956 . godine imellovao svoj
komit« s ci\jem da n.d.ire cad Ageneije. To je Predsjedn icki odbor sav ­
jetnika za van jslee obavj e.!t.jne a\aivnos ti,' kojelD u Je n. celu Ja mes
R. Killian, predsjednik Instituta z.a reb no logiju iz M assacbusetts •. Time je
postignutO da . obicn; Iju di . imaju pravb n adzora nad C IA, Sto Kongres
nije zelio. Pov rh toga, istic.o je govornik, Sto bi Kongees viSe ul azio 1I
srvarj, veca je opasnost slubjnog olkriv'''j' tajni od strane indiskretnih
politic",• . Usposravljeni odnosi s obavjeSr3lni m sluibama drugih zemalja,
n. primer Veli ke Bril. nij c, mogli bi se ko m plicimri. Kong... Ie imao poc­
puno pravo kad. je od .amoga pocetka odbi j. o kontrol ll - b ilo b i to za
nj pre\:i!e. Njegov je posao d3 osigurava no vae.
WASHINGT ON
~c h:t\,j poslavima rukovoaenja, pa prakticki i nismo rrosili vrijerne na
Prosinca, 1959.
to Ja hismo a tome raspravl jali. Ostala su rri direkrorara aHa i omega
Proucavanje adm.inisrrJtivne srrukture Agenci;e bi lo je fascinirajuce, ali
I is crpljujuce - nije bilo kraja raz.l icilim organizacijskim shem am. i govo­
rima prcdstavnika odjela, pododjela, uroda i pamocnih ureda. Snki je
go vomik il11.o pricu 0 tome kako je nj egov. slu7.ba obavi b v.ia n zadalak
zahval jujuCi tome 1ro je raspolagab pr3vom informacijom ilj pravom 050­
born za laj posao.
U toku tilavoga dosadasnjeg programa obuke, od prvih dana rujna,
neprcscano na' podsjecaju na potrebu vrhunske sigumosti. Sposobnosti i
namj ere neprijardja moraju bid orkrivenc, bez obzira na [Q je Ii rilec
Kremlju, sovjctskoj tvornici l1ukle3rnog naoruzanj 3, programu novog pro­
jektilskog oruzj. iii 0 d vo ralu z. sastanke neke o psk ume komunislicke
partije u Africi . N o ad nnj\'eee V37.110S t i, S obzirom nn ro da je poznavanje
ncprijarelja nui no ograniceno, jest da se z:.l~Titi nasa obavjcstaina :tktiv­
nost. N e ZeJimo d o nep ri jatelj S3ZO' StO m.i mamo 0 njernu, jer cada mOl c
poduzeti mjere koie bi nasli pred nos[ $veie na njlticu. Zaro moramo zasti­
tid 5vOju obavje!tajnu akri vllDst podiznnjem zavje.sc taini, zvane ,osigur­
1105[ « , Pod tim se rerm.inom razurnijevnju sluzbe,nici na waz.ima u zgrade,
st.r.1l3.ri, znncke, prozori S I1lClalnim ogradama, kombinacije sigurnosnih
armata, poiigra£i, istraljvanj ~ proslosti, kame za od ;lVttn je mjera sigur­
nosti, odjdjivanje i princip »s3znaj samo!to je porrebno«.
Odjeljiv"nje je postupak k ojim sf nktivnosd meduso bno od"ajaju na
caj " oCin da grup. iii pOjedilli agem SIC ob~ \'lj J odreden i z. dat.k ne zno
z.adat ke d rugih. PrJznin. i" medu Ijudi koj i ob. vlj.ju ra7.li~ite poslove pr.­
mokuje se po princip u .sazon j saIDO ono StO je po trebno • . Aka osoba
koja rad i no noleom obavjt.itaj nom z.adacku zaista mora saznori StO je
poscban posao nckogo drugoga, dobit to za to specijal no dopustenje.
Ako nco od nje 5. o~ekuje da potisne, in ace shvarlj ivu. zna rifGl ju. C IA
I Godinit' 1.961. nazvan P~d5icdn i kovim s3vjelom '!:l voniske ob;widmjnc aktiv­
nosti
,~
jc orgll1iziran~. na o,snovi s,lozen.i~ od jda, kako bi s~ ,maksimalno z3$titile
c.jn c inform3c!Je kOle so pfikuplJalU za s[Va raoce po hn ke.
Admi.nisrrJti vna srfuktut:l CIA pril icno je sloiena. 1 Na vrhu piraJnide
su izvrsni uredi, ured ditekto r:t, pomocnikl di rekrora, generalnog inc;pck­
tora. glavnog V i ~CC3 , revizora i ureda za vezc.
Slijc-de tcriri di.r.kt orata, n a razini pomocnib direktora, od kojih Je
s\"~"1,ki oJgo\'aran z;) razlicitc akrivnosti , a imenovan je prema n:lzivu
pomo':nika direkeora koji ih vode. To su: DDI, koji vodi zamjenik direk·
tOTO Z;1 obavjeScajne poslo yc; DDP, koji vodi pomocnik direktora za pla­
niranjc; DDS, koji vodi pomocnik dilekcora za za'titu i podtSku, te DDC,
koji vodi pomocnik direktOr. 7." koordinaciju. DDC je mal en med koji
Agcneijc (u dnevniku pod: Washington, 8. velj;](c 1964· vidi organiza­
cijskc promjene na pocecku I960-tih god.ina).
UDI prikuplja zahcjeve, bavi se odredenim prikupljanjem informacij3,
vrcd nuje i u'poceduje obavjc' lajne izvje!laje i daje konacno oblik"\'a n
izvjt.itaj.' SostOji se od nekoliko razlicilih uceda, od kojih svakj saddi i
objedinjav ajucu funkciju cijele obavje!cajne zajednice. To SU: Ored za
tcku':e izvjeStaje (OCI), Ored za dnavni budZel (O N E) , Ored za asnovne
izvjdlaje (OBI), Vred za znanstvene izvjeStaje (051), Ored za istraiivanja
i izvjc!lavanje (ORR), Sredi~nji ured za upule (OCR), Ured Z:I opecacije
0 (00), Sluzba za radio-informiranje u inozemstvu (FBIS) i Cenl'" za
rtprodllkciju focografije (Nl'IC). Zatraiili su od nas da napisemo prim­
jake razli cirih vesta specijalnih iz\'jdraja za re urede, a neke smo od njih
i pu~jetili. Zaoimljivo je imari na Llmu da vise od osamdeser posta infar­
macija sto
ulaze u konacne obavjeSrajne izvjeSraje potjece jz javnih izvora,
kao sro Sll ZJl~.nsrveni i tehnicki casopisi, pa)iticki govori i drugi javni
dokumenri. OSlalak se pribavlja posreds[Vom lajnih agenata i tehnickih
urcJaja. Svakako, poscoji razlika, i ona ide u korist kvalitete i povjeclji­
v(lsli lajna prikupljenih obovje!tenja.
DDP je dio CIA koji se brine za cajno prikupljanje. informacija i poz­
nat je, I"koeler, pod nazivom Tajne sl uzb e (CS). Sastoji se od ~Iaba s pod­
rucnim st,micarna i ba7,Jrna u gorovo svirn zcmljama, lako sma prou c;lvali
organizaciju stabn DDP-a, re kQse nam da cemo detalje 0 tOme bko se
t.ljne o perncije izvode saznati u roku kasnijih predavanj;]. Samo JOT-ov­
cima koji izrazc i .llu da sluie u DDP-u i koji daju pismeni pristanak d a
Sli voljni radin u bilo kojoj zemlji odobril ce se pollaaanje n apctdnih
cccajev. za operacije na »fa rmi«. Oni koji budu zeljeli raditi u nekom od
dfll~ih podrucj a rada Age ncije pohadal CC specijalizirani progf3 m obuke
11 samom itabu.
I Vidi shemu n
I Vidi she:mu III
J CT.... 33

Cjdokupne Tajne sluibe (CSJ podijeljcne su u operativne odjele i rzv.
sraIje<inske upIave.' Operarivni adjeli nadle'i.ni su za pajedina geagrafsb
podrucja i sranovire specij:llilic:me sluibe. Sr3rjesinski stabovi bave sc
koordinacijom i nadzlru sve obavjdtajne akrivllosri unur:l[ sluzbcne k.lase
syake od njih - sra su adrazi temcljne aperativne rea rije CIA. TIi 'u
sraba starjesina : Stab 2a inazemnc izvjeSrajc (FI) , Stab 7.3 psiha loska rato­
va nje i nc iz.tiCito va jne ~keij e (PPJ i Stab za kantraabavjd raj nu djclat­
nost (CI). Pryi sc bavi abjedinjavanjem abavjd ta jnih izvjdrajn, dru gi tre­
tita .keiane alleracije, a kontraobavje!tajlli srab brin e se >-a zast im djelo­
vanja koj:l l'oJuzimaju prva dva. RazlLka izmeclu Staba 7-" objedinj:\\'a nje
obavjl'.;tajnih iujd ta ja i Srab. aperativnih akcija jest u tome Sto did at­
nost pr\'oga ne ost3vija uaga, dok porlw3ri drugoga uvijek imaju sasvim
jasno vidljive ui'inke. (Za obj.snjenje: vidi opis u dnevniku : Washi ngton,
8. veljal'e 1964.)
Objed.inj ena operacija maze, na prim jtr, biti pracenjc rada agem a kaji
izvjcSr3v3 0 vojnim planovima sQvjerskog ministarstva abrane. Pod akriv·
nom opaJcijom razlImjjeva se amikomnnisricki m:lg:nin za imcleknw.lce,
porpolllognur noVCcm CIA, koji $C pbc;ira putem ruske em.i granrskc orga­
nilacijo sa sjcdistem u Parizu. Objedinjavanje informacij. adgov.r. pOlre­
bam. DDI-a (direktorat 7.a ab.vje''''jne poslm'c) za dogatavljanje zavrsnih
obavjdtenja - a te. jnform:lt.~ije, OpL:t, oyise 0 porrcbama Vijeca m\cionalne
sigumosri (NSC) i drugih karisnikil, ba sto su vojne sluzbe i Mini m r­
stva vanjskih poslava. Akcione operacijo sastojc sc...?d kant!.,I" usmjera­
yanja i zasrire pojcdinaca i org:lniZ3cija ::mgaiiranih u borbi proriv kO IllU­
nii'..m a U ~itavom sVijCtU4 One ukljucuju sindih tln e Wlije, ornladinske j stu­
denrske arganiz.eije, srcdStv. javnog abavje~tJv.nj., praicsionaln a udru­
zenja kao sro su novinar!;ka i pravrucka. z3tim org3nizaci je poslovnih
Ijudi, paliticara te, najzad, paliticke pa ni je i vl.de~ Akciane operacijc
ukljuclIju, takoder, obuku i mtiru neregulornih vojnih snaga, bo sto su
gerilci u Tibetu, di verzanti u Vijcrnamu iJ i sabateri u k a munisriekoj Kini .
Z asrirne operacije, apteniro, padro"unijevaj ll na pore CIA da zastiti
AgCllCiju ad nep rijatelj. kili prodiranja i ubacivanja obavjeSlaini h sluzbi
drugih z.mal ja s ciljem da sc atkrije bkve operacije re sluzbc vodc Erotiv
nas.
Odjeli DDP-a (Tajne slll1.be) odgO\'orni su za sve aktivno5ti s pod­
(ucja tajnog prik uplj.nja inforlllacij . unurar adredenih zona. T a su aelidi:
za Zap.dnu Evropu (WE) (u koji jc ukljllcena i K,n,da) , 7~1 Israi'nu
Evropu (EE), Savjetski Savel'. (SR), Bliski istok (NEl, Afriku (AF), Daleki
israk (FE) i za za padnu hemisferu (WH). SvakaI11c je adjdu n a cel u sef
sa syojim zarnjenikom. Ti odjeJi imnju u svom sascaVll i ~ [a bovc) odgo­
varne - unutar svajega seagrafskas pad ru':j. - i " poslove na inozemnim
1 Vidi ShClll U IV
34
•
izv jdrnj ima (FI), za psihaloska rn tovan je i ne izril'iro vaine . kcije (PP) i za
konrraabavjeStajnu djelarnost (CI) .'
GeograJska padrui:j., un llt. r sv.kog adjela, podijel jena su no grupacije
od jedne iii vise zema lj., kao i na spcc.ijalisril'ke zadalke, ",ojm'ene 5V3 ­
korn odjclu. Gru pacije su, aper, podi jdjene n. slui bc po zeml jam. u Ollirn
, llli:ajevim:J b da je u jednoj grupaeij i viSe zcmalja. T ako, na p ri mjer,
noljska grupacija u a kv iru Odjela :I.a lstOCnll Evrep" obradujc iskljuciva
:ClllC iz to zemlje, dak Centralna-amcricka grupa u akvi ru Od jela zapadne
hcmisfere irna sluzbe ZJ. sest razli citih zem~lja .
Odjeli i grupacije Tajnih sluzbi u svajim su stabavima odgavarne "
pod rSku i z:l ~tiru sranicama i baza ma II drugim z.eml ja m3 unur;u svojega
podrucja, kao i za ob.vjeSt3va nje srarjeSinskih stabava i DDP-a a svemu
sto so na te zemlje adnasi, kaka u smislu ohavjeSt.va nja, taka i no a pe­
r.Hivna m pla.ou. Stabni odjel brinur ce se a o'oblju ,;raniea i baza, orga ni­
zirati obuku zasrire uz pornoc specijalis[;l i, najvJznijt:: od svega , raz.f3­
l1i va ti e1aborate potrcbne za rerenske opcracije. Svaka oper3cija, $vaki
;\gent j SVJki izvjdt:tj posl;:m s ter C"na u srabove i'.~l htijeva kamrolu i r3Z ­
rad bu dakumenata. Odjeli za pojdi na padrucja odgavami su da sc <va
(:, galema rijeka papira sli jcva pravim bnalima u adgovaraj u':e urede
Tajnih sluzbi radi pregleda, misljcnja , adabrenja iii adbija)1ja. O bav jc-stajni
ii'.vjeSt3ji, 'l.~ rJ 'Ziiku od opcrarivnih koji ohrac1l1ju mehanizJm ka ko se
Joiazi do infarmacije, rakoaer se moraju razraaiv 3ti, S obzirom n:l pr3­
"ilnu upa trebu jezika i gram atike. R:1zrada se abavlja i 5. sranavista
abrade il"jcstaja kaji so upucuju zainteresiranim dijdavi ma T ajnih slu1.bi ,
direktoraru za obavjesrajne poslove i svima drugima u obavjd(;1jnoj
zajednici. Obrada aper:1timih i abavjestajnih izvjeSraja s terena pasoa
ie slu~benika u sluzbarna za pajedine zemljc unutar odjela til pojcdina
podru~ja .
Tajnt slu1.be (CS) dijele se na cetiri adjeljcn ja kaja a pslui uju osrale.
Odjcl mtdunarodnih arganizaci ja (10 ) nadgled a odnose C1A s rodn ickim,
omladinskirn, studentskirn i profesionalnim organizacijarna i sredsrv irna
javllog obavj ~ta v ;,\ l\ja u citavorn svijetu. Aktivnosri na rim pol iim3 lIsk.la­
dllju se pasredstyam Odjela za meduna radne arganiz.acije i Odjela 7.3 psi­
holosko r ~Hov anje i ne izricito yojne akcije, kao j s odgoyarajutirn odie­
lima i g[upacijama za pajedina podrucja. Kantak ti i7.mcdu CIA i funk­
cionera tih organizacija mogu se Odrz.:1V3ti posr edstvorn Odjel a meduna­
radnih organizaci ja iii putem sluibenika u oniro slu'Lbama fl . padru cjim o
kojih se pojedina operat'ivna akcija ab.vlj a.
Odje! tehuickih sluI bi (TSD j asigmava z.Stitu operacija u odJelima
,,'ih podrucja posred,tvam strllcnjoka za prislu!ne apor:He, fotografira­
nje, OtV3f:lnje bra- va , nevidljivo pisanje, rajna otvaranje i zat v:uan jc poste,
prerUSJvanje, pakete s tajnirn prerincima , anlllizu ruko pisa, identifikaciju
osaba na relllelju pljUl' acke s predmeta kaa sta su opuki cigarela, i za
I Radi boljes razjalnienjJ) \:idi u dne·miku: \\iashington , 8. velj;l te 1~64·
35
"
 mnoge drug. tchnicke usluge. Specijalisti sudjeluju u obu':.van ju age­
n.ta, . Ii i sami preuli maju za d. rke. Nekoliko bozo TSO-a rostoji u poje­
dinim zemljama za podrsku tamo gdje je to potrebno. TSO t"koaer ima
program stalnog istraziv::mja da hi usavrS3vao svoie sposobl1o'\ri j raz\,j.
j.o mjere z.~ rite ptotiv pbnova vanjskih sluibi, posebno KGB- •.
OJjel 0 jcsr jedinica Tajnih sluzbi koj. pom. ie Agenei ji za nacionalnu
sigurnost u mkrivanju sistema sifr; vlad. drllgih zemalj'" Kada si ru.cija
zahrijcv:l d:t se na terenu pojalaju operacije proriv kOOlunikacija drugih
zemalja, Agencija za nacionalnu sigurnosr obraca se srodnim ohavjeS(.;lj­
nim sluzbarna, kao sto su, na primjee, taj ne vojne sluzbe, od kojih 5YJ.kJ
obavlja odgova rajuce operaeije konrrole vojni.h komunikJcija komunisric­
kih 'lemalja. Iii se, pak, Agencija za nacionalnu sigurnost obraea odjelu
D hji koordinira opeu za stitu koju CIA pruZa Agen,iji. Tada odje! 0
daje strucnu pomoe u plani!"anju nastojanja da se pridobiju sluzhcnici
koji rade na silrama iii, pak, u postavljanju tehn ickih uredaj., koji trcba
da onemogule deSifriranje potuka. Po svemu rome Cini sc da je odjel 0
od svih operarivnih odjela Tajnih sluzb i naj ocsce u akciji. Ali, slicno kao
i U slucaju Odjela za meaunatodne organ izacije) njegove su aktivnosri
uvijek usklaaene s radom odjela za pojedina geografska podrucja i 5
gla\'nim ino2.emnim sluibama.
Odjel za jedinsrvenu obradu podataka (RID ) znaci Tajnim sluibama
isto ono sto i SrediSnji ured za upute (OCR) direktoratu obavjestajnih
poslova, koje vodi zamjcnik direktora (DDT). Ageneija nije marila Z3 rros­
kove kada je trebalo osigurati bolji sistem pohranjivanja i usavrsavanja
podataka nego Sto ga moze izgraditi lIlM. Postoje brojni sistemi podataka
za glavne i manje vazne (erne za S\JJku zemlju s ciljem pisanja obavjeS(aj~
nih izvjeS(aja. Takvi sisr.t:mi posroje i za svakoga ~genta i za CJ7.licire faze
svake operacije. Miljjuni imena registri.rani su 2.a jednosr<}vnu eJekrronsku
uporabu, a uporreba mikrofilmoya auromatizirana je t"ko da se kopije
dokuIDen:lra mogu osigurari jednosr3vnim pritiskom dugmc.t:l prema urvr­
denim silrama - prakti~ki, omogucava $e hitno pronalat.enje jedDog doku­
menta meau milijunima drugih. Kao sredisnja arhi va svih obavj~tajnih
i operatimih izvj~raja T ajnih $Iuibi, RJO poslllzu je sve !tabove te slutbe,
ne sarno toga odjela nego i svi h podruenih stanica.
DDS' je organtza m z. podrsku Ageneiji i pretoZoo sluii Tajnim slu7.­
CAMP PEARY, Virginia
bama. To je takoaer d.irektorat koji vodi jedan od pomoenika direk tora.
Sijecnja, 1960.
Njcmu pripadaju pol.znki obuke u okviru JOT-programa. Naj"aIniji su
urc:di DDS-a kadrovski, za sigurnosr, za obuku, finan cije, kOmUJljkacijc i
za op,krb ljivanjc vojskc. Svaki od tih UJ'eda ima va2nc funkcije, ali je
veCitla nas bila Jngazirana na vjczbama ZJ specijalnc opcr:lcije i Za
zadatke Tajnih sluI bi.
Prije nekoliko dana p ro~itan je popis onih koji ce krenuri na . fatmu K.
Bio sam na listi - bio je prnkticki svatko - dobili smo posebne upute 0
I Viru shemu V
36
rome. ~to nas ramo eeka. )}Farm (h je sluzbeno pozn;lta pod sifrin nim
n.v.ivom ISO LATION (ktiptonimi se uvijek pisu vel,kim slovima). T o je
.krovito mjesto za obuku pod z.stitom vojske, a vodi je Ured za obuku.
Udaljcno jc nekoliko s3ti voinje od Was hington • . T amo ':emo provesti
~orovo svih naredruh sest mjeseci. Perkom u\'ccer, onima koji to z.c:Jc,
hit co dopnsten izlazak z. vikend. Ofieir koji nam je davao upme rekoo
nonl jc da postoji dnev", . vionska ,,<za Agencije (pod vojnom komrolo m)
i,mcdu v.si ngronskog nacion.lnog . <rodToma i ISOLATIONA , ali 5<
njomc slu'!i prereino one osoblje kojcm nije odrcdcno da u b.zi boravi
duljc vrijeme. Premo njegovu nap urku podijeli l; smo ~e II sku pine po cerir i
iii pet 1]3 jedno vozllo, tako da ~to vge naSih zena moi e posjeriti Washing­
toll u toku tjedn •. Pokal.• lo se d. nam . vion,k i prijcvoz u ISOLATION ni
u kojcm slu~aju ncec biti potrcb,n.
Oohili smo telefonski broj u WashinglOnu Z3 k"ji nam je rceeno da
je to izravna veza s ISOLATIONO M za ohirdji, ali J a sc njome smijcmo
slu ziti S:1mo u himim slllcajevima. Oficir n3m jr! n:1jzad rekao ime i miesro
haze, najpogodniji pur za vo1.nju re dao inscrukcije za javljanje. Poscbno
je i.sr:lknuu neophodllosc z;lstire {3jne baze i uk aza o n:l osjcr lji vosr njezine
idcntifjkacije. Rekao nam je da se ramo obucav3ju agcnti iz cijclogJ s\' i­
jtta i da 7,' njih nije UPUtllO da zo.j u gdje se n. l.ze. Yjcrojarno jt da ih
bk n{'cerno niri vidjeti. Imc baze zapravo je roliko osjctljivo, da ga ne
smijemo odati ni kome od nasih ko leg, u ptoGra mu JOT koji nisu oda­
brJlli 7.:1 obuku u njoj, nikome od narnjd tenika Agcncije, pa bk ni nasim
;.enama. Nitko u r31.gol'o ru ne govori 0 ISOLATlONU, pa sc i 11 sluzbe­
nim prilikama kada se izdaju upme spominje jedino ~ farrna .. .
JaviJi SOlO se na l)farmu« prvogJ. ponedjeljka oakon Nove godine.
OsjeCam sc opustenim - nesralo je uobil:;ljene previse izraiene nestrplji­
\·osri. Primljen sam na posao koji zelim i sarno me SV{,OpC3 kmastrob
mozt odavde izbaciti . Jos sese mjeseci obuke, s[UJira nj a, s3\'ladav:mja pro­
fesije. A taJ. zadarak u ucedu z. noku zemlju u ohi ru 'rob. T a jnih
sluibi. Za godinu iii dvije bit eu tajni oper.tiv.e negdje izvan SAD-a.
Ula1- II C:1mp Peary, koji o~igurava vojna policija, podsjeca na obienu
strazarniCll. Udaljen je pernaesrak minur<l od WiJliamsburga, na pnru
prcma Richmondu. Pokazali smo strazaJU znacke kompanije, :l on je upu­
tio vozac., kojim pmem da vozi prema terenu koj pripada JOT-u . Okupili
smo Sl! u amfitearru nazvanom ,)spilj :l", gdje nas je pozdrayio kOnlandam
ISOLA110 NA - bi",i ,d kompanijine staniec u Mexico Ciryju. Oneir si­
gurnostl baze upuri o nas je t1 svc sro nam jt~ dopusreno, a sro 2.abranjeno.
eijclo VrijCU1C ovdje se odrhvaju brojni sasra.nei i obuCavaju Ijudi , cesro
37

sunnei koji b k niti ne rnaju gdje so na podrucju Sjedinjenih Ddava uopce
nnlaze. Rijcc je 0 J,crnjrnC( pitomcima kojima nijc. dOPlJ ~ten pristup u zone
gdje se izvodi JOT-program i druge »normalne- aktivn osri . Povremeno
tujemo puc.ojavu, eksplm,jje i pokrcrc avio na.
CijeJo vrijeme sma u opcoj zoni JOT-a, osim kada dola'limo iii izla­
zimo na gJnvlli ulaz, no s3staoke cerna imati U s\'im predjelima bal.!;)
kama ce nas prcvoziri aurobusom. Kud a god se lu-etali u bazi, s najvecom
oprcz.noscu moramo paziti da ne bacamo llokolo kurije ad cigareta,
ptazne Iimcnke ad plva iii bilo koje drllge predmete koji bi »crnim«
pilOmcima mogli na bilo koji natin pomoc; da otkriju gdje se 'laptavo
nain7.c. Kad god smn u bazi, duzni sma nositi vojne oznake.
N ijc izricito zabranjeno, ali nam jt srJvljeno do znanja da ooell oe
napu~t:uno bazu. U svakom slueaju, komandant nam je reba de su pro­
grJ.tnom predvidcna noena predavanja i vjeibe) sto ce I1Jm ostaviti malo
vremena Z3 posjete WiJliom, buq:{u. S obzirom na to d., svi pri pad amo
rob oinjoj tajnoj jedinici Ministarstv. obra ne, " ",. prib "a ISOLATIO N
glasi da sma n:1mj(.·~teni ci Minisrarsrva abrane na privrcmenom zad:ttk u
u Camp Pe:uyju. Oficir sigurnosti daD nam je ime armij ~kog pukovnikJ
i njcgo v loblni rcJdonski broj u Pemagonu ako, zlu n[' lrebalo, dodc Jo
pO!lebe d a se provjetlV3 nas " allIS u Camp Pear),ju. Lokalni tel don u
Penragonu isrodobno se oglah v3 i u adminisrr;ltivnoj zgradi Camp
PeJryjo, gdje je sluibenik CIA pod mnskom pukovnika.
BJZa je gusto posumljen a i ogr"den a met. lnom ogradom s bodljika­
vorn '(jearn nl gornjim tubovima. Na vidljivirn su mjcsrirna posravljel]c
oznake . Reze rva t vlade SAD-a. Zabranjen prisrup • . Sjeverna granic. baze
je rijtko York. Sarna je bna poclijcljc11a n3 r azlitite <!logo komrolirane
zone, ukljucujuCi administrari vnu, smjdrenu n:lsuprot ub zu, zatim na
pl)drui': je JOT-prog rama, predio priV;ltnih stanO\'3 sta ba, odmo ristc; to su
i rereni za vjclban je. prcbacivan j3 prcko gran ice, izvrhva njc sabomi 3, Z:l
borb u prsa 0 prsa, zracne i pomorskc opecacijc, z:1sjede. za uvje1.bav:l njc
rakritkog kretanja i bjegove te Z3 odri.3\·" n jc IOj nih susreta. Bam je pw"
divljaci, nebd je to bilo ideoJ no njiho vo p ribjcfiste, pa jos i sacIa postoji
neko liko dobro ocu vanih lovi~,a i jezera za pecanje.
Kad sma prirniJ j l1.niform c, usii smo 11 drvom oblozenc stare barake
podijeljene na pregra de, zapravo dvokrevctne sobe. Sve su ' grade pod.ig­
nure u stilu drvenih zgrad. iz drugog sv jen; kog [ora osim gimnast ickc dvo­
rane'l koja jc ad opeke. Tu :;;u zgrnde s uc.ionicama, uredi instTnkrora, bJa~
gov30nica, oficirski kluh, kino-clvorJ.na, Dogometnj tereni i reren U1 bej1_­
bol. Z a rawnodu II slobodno vrijemc na r:lspolaga nju nam je klub, SpOrt­
ska oprcma, ~ak i !Jborato[ij 1.<1 u(cnjc srTanih jez.ikl opremljen m3gnero­
fonim a. Cini mi se, da ISOLATION uo pec nije loso stvar, a pctkom nave­
cer mo?cmo odla7jti u Wash.ingron na vikend .
SV;lkome ad nas dodijdjen je ~a vjetnik iz nastJ\'nog sraba, s kojim
cC"1ll0 se pov rcmeno 5llSrl:tJti da bismo razgovarali 0 nasim slabosdma i
J8
dobrilU stranama. Moj se savjem ik zove John Allen,* ~ s(ara bliskoisrocna
rub - , koji je radio u Kairu. O bu b ce biti podijeljena n. v. njsku oba­
vjcSlljnu djebtn ost (prikupljan je), kontr.!'pijunaiu (z,stira), te no psiho­
loski r~t i ne izricito vojne 7.ada tkc (a kci ic). O dredeno eemo vrijeme rako­
ocr provesti s(udirajuCi rehni ku prisluskjvanja, poznatu jos i kao »pro­
daju \'ieSrinetl. . Najz.ad) precismji nJm mnogo prakricnih vjeib i unutar i 11
okolici ISOLA1 10N A u sklopu onaga dijda obtazovnog programa koji se
otlnosi na rehnike [Xv. vruCih sukoba.
Sve tajn c operacije imaju politicki komeksl. PIVO tazmattanje je skup
ob jekti vnih cinilaca koji cine »u\"jcte i kl illlU opcr:lcije«. Medu re Q[llbe·
nike ulaze: naklonost iii neprijateljstvo doma cih vl nda, <a"ina profi njeno­
"i lokalnih slu1.bi unUlrasnje sigurnosti i drugih obavj cllajnih sluzbi kojt
djclui na odreaenom podrucju, poznatl i vjeroj:ltni. ciljevi tih sluzbi,
u
uspj.s nos t i stvarna sposobnost lokalnih komunist ickih i drugih revolllCio­
n.lrnih organizacjja, lokalni je-zik, odjl:ca i drll gi obicaji te, na jz.ad) opca
politick<! atmosfera rcpresijc iii liberali zma. T o su objcktiv nc okol nos ti
llnutar kojih sc poclllzim3ju taj ne oper::J.cije i rc okolnosri odreduj u nacin
i',.\'odcnja operacije. UbacivJ.ll je :.lgent n u minist:.ltSrvo obranc u B:lgda.du
ne§ro je sasvim dru go nego poduzim~nie iste rakve operacije u Parizu,
pr-agu iii u Bogoti. S ob7.irom n:l to da stupanj t a jll OS[j vJrira ovisno 0
:1p n:raru i rehnici, koja se upotrebljava - takvi porhvati mogu imati svoju
bliz.ll iIi dalju krajnju granicll - )) operarivna okolica « odn.:c'lujc zapravo
jesll Ii ciljcvi moguti i kako ih neba ostvariri. To podrazum ijco;J nep re­
kidno vrednovanjc 5posobnosti neprijarelja.
L17.iro:l ju Ci U ob7.ir objekrivne elemente u okviru kojih opcraciju rreba
obaviti, SV3ka st:mica CIA im a skicu iii opti operativni vodic poznm kao
upute za poslan. tv a (RMD ). To je doku.ment koji utvrduje pri o rilCtC i ei­
ljcYc opcr~lcije i zapravo prcdstavlja insrrukcije StO i.h dircktorat ZJ obavje­
stajnc poslove upucuje sefu pojed ine staniee kompanije. U svakoj zcmlji
II kojoj SlI sluzbeno ptisutni Sovjeti, na primjer njihova ambasad:1 iii [[go­
vinsk:l misij a, gotOYO ie uvijek pn,j z.adatak ubaciri se u sovjetsku mi.siju
na wj na o n da 51! pridobije netko ad osoblja iii, pak, uz porno': tchni l' kih
llredai~. Slijede oreracije ubacivanja p£otiv kim::;kc i cirugih komunistic­
kih vlada, a u stOpU su im nastojanja da se ptikupljaju infotmacije
oba\'jdrojnog karaktera protiv doma Cih revolucionarnih poheta i lokalnih
vlado, bez obzira na to jcsu Ii sklonc iii neprijateljski n.strnjene. Konna­
' pijU110-l.a i psiholoske operacijc takoder su ukljucene u upute. Kad god
st~nit:n kompaoije zahtijeva da stab odobti non: ope£acije iii da nasr:l\fj 5
posrojccirnj, uvijek se konzultira odgovarajuci paragraf u upurama.
Prctposravljarn da ce moj problem s vrernenom nest3ri, a\i nlislim cia je
vrlo SIOZ-ell, je.r sC u CtA umjestO pravih imena uporreblj avaju kriptonimi
i pSl"udonimi'. postoje mnog.i meausobnc slicni, taka cia je z.a vrijeme cica­
nja n~koga tek.sta s kripton.imima uvijek potrebno imati uza se listu sifara
Ui'. koju se nnlnzi i broi, a tada potraiiti taj broi na posebnoi lisri pravih
imcna. Liste sifara i liste pr avih imena nikada se ne drie zajedna u isrom
39
 ....­
sdu. Sifre 50 sastoJe od dvaju slova ko ja odreauju opeu brrgoriju iii mje.
sro. a sli jedc slo va kojn oblikuju rijec < prvim dvjcm n iii Jrugom rijc':ju.
T a.ko, no primjer, §ifra za vladu Sjedinjenin Driiava glasi ODYOKE.
Minisra rs,,·o vanjskih pos lova jesr ODAClD, ?llinisrarsrvo obrane ODE.
ARt., 0 mornariee - ODOATH . FB! je ODE NVY. Sve vladine agcncije
imnj u s ifru koja pocinje sOD. Kripronim CIA je KUBARK, a svi dijelovi
Ageneije imaju sifrc Sto po cinj u sKU. Tajne sluibe su KUO OVE, Stab
za inozemne izvjcsrajc i njemu srodne operaeijc jesr KUT UBE, Srab za
komraspijunaiu (i komraobavjeSrajne operaeije) KUDESK, Srab za psiho­
losko r.rovanje i ne izriciro voj ne oper"eije KU CACE. Svaka lemljn, "scm
i operaeija u roj zemlji imaju Wru koja pocinje s isra dva slova _ AE za
Sovjerski Savez, BE zn Poljsku, or za Cehoslovacku, OM Z;} ]ugosiaviju,
SM za Veliku Briraniju, ON za Ju znu Koreju ird. AELADLE, A EJ AMMER
i AEBROOM su Wre kojirna se oznacuju anrisovjer; ke operaeije.
Sifre se uporrebljavaju kako bi zamijenile prava irncn. i rako zasritile
idemirere osoba i mjesra spominjanih u koresponclenciji. Uporreblja v'ju se
sarno u dokumemima Tajnih slu'l.bi. Odjel za jedins"·cnu obradbu poda .
raka urvra uje nOve kripronimc kad god se predvida no va opera cija iii p rcd­
laze novi . gem, uzimajuei prva dva sl ova koja odgo va raju otlreacnoj
zemlji. U sranovirim slucajevirna agenri i operacije dobivaju sifre, prY:') dV:l
slo va kojih se odnose na operaeije ~ro So po du zi maju u nckoliko zc malja
- osobito kad je rijec 0 mcJunarodnim radnickim i srudent.c;kim organiZ J­
cijama. U operarivnoj kore.spondeneiji, bda jo~ ne posroji sifra za odr.­
aenu osobu, rijec IDENTITY (osob nosr) zamijenjena je u reksru, a isriniro
se ime jadja s posebnom obavijescu radi usporeaivanja s izvornim doku­
menri.ma naslovnika.
5\"j KUDOVE-ofic.iri nngazira.ni U operacijama oZl1accni su psclldoni­
mima koji sC sasroje cd imena, srednjc·g i.nicijala j prezirnena uzetog na isri
nacin k:1o j kripronim - da bi sc zastitio njegov pravi idenrirer u sluCJju
da Sc korespo nd encija izgubi iii uk rad e. PseudonilJli sc uvijek pisu vel ikim
slovima, u prezimen u, na primjer Rodney J. PRTNGLE.
Na prvi pogled sye. je ro vrlo konfuzno - kao da ucire novi jezik . No
rime so dod:;ie neb " rsr mirodijc ovome poslu, bo speeijaln.i okus koji
• po maze du $C razvije d emcmarni idcnrirer - sve vise i vise rijec je 0 sin­
dromu .• unutar kompanije• .
CAMP PEARY, Virginia
Zadarak je staniee da urvrdi razlicire naCine na koje se zel jen a infor­
Veljace, 1960.
macij" moze osigura ri te da ~rabovima prodla! c merodu koj. roj svrsi n.j­
Jos uvijek je snijega u izobilju. NcJjeljom uvecer, ka d a se ,",a tam0 iz
W ashingtona, divlja" se roliko pribli '.i ccsri da gotovo nalijtcemo na nju .
Upoznali smo se za sve ovo Hijcme dal eko bolje orbko smo u ISOLA­
40
TIONU. O yd je moiere susresri ri pove po izboru . Fizickc vjcibe irnamo
rri iii ceri ri pu ra rj edn o u gi mn.srickoj dvorani - kohrka, odbojb, boks,
n'J.nje. Trcniramo j obran u, rnzoruZ.ava njc, onesposoblj 3\,:lnjc, cak i ubi­
janje golim ru b m. - kada i gdjc rocno ud ariri, kao u bra re u iii ju d u. Nas
instrukror u tim vjeS{inama (u prvo vcijeme nirko ni je pov jerovao da sc
ui$rillU zove Bun Courage - courage = hrabrosr) bio je ranije u Saip3nu u
juzllom Pa ciiiku, gd)e je ra kod er rajna baza Ured. za obuku.
U razred.ima i dalje smo srudirali razlicire vrsrc inozemnih obavjelrajnih
izvjeSraja, koji se vode pod nadzorom Tajnih sl ul bi. lako se rak ve opera­
cije poduzimaju s ciljcm arkrivanja sposobnosri i namjere vanjski h si la,
po,ebno nepri jarelja i vlada koje se prema SAO-u ne odnose s naklon oscll,
Ollese usredsreduju vise n::t rajne nego na jayne izvore infonnacija. O~ j lTI
sm otkrivaju redovite driavne tajne, Tajne Sll s lu ~be takooer odgovonll~ za
rrikurljallje najejelovirijih i najakrualnijih ob",·je' rcnja 0 globolnim mani­
(csracij.ma sovjerskog imperija liz ma, prJje SI' ega na lokalne komunisri.:ke
parrijc i srodne poliricke grupacije. Iznimka u upur.rna z. rak ve pos love
II cijclom svijeru, koj" provodc Tajne s lui be, sad riana je u spor:1zu mu iz­
Illc,lu SAD-a, Ve li kc Briranije, Austr. li jc, Kanade i Novosa Zela nJ a <roga
'''' 50 svak . od strana slui beno obvcza la da cc sc uzdrZa ri od ra jnih ope­
raeij. bilo koje vrsre unurar rerirorija drugih, osim a ko za ro postaji pre'­
hod no odobrenje domaee vlade. Vlade svih ostalih zem.lja, njiho ve unu­
tr;lsnje poliritke grupacije i njihove lnJnSrVene, vojnc i ekonomske tajnc ­
slobodan su plijcn. ,
Inozerone obavjeStajne operacije, uzrokovane por-reb ama inform iranja
:1mcrj~kih srLlraiaca polirike, razraoene su u opscinim Jisrama zahtjeva,
knjc priprem. ju razliCirc ,ekcije d.irekrorara za obavjesrajne poslove, isroga
onoga koji je zaduien za pripremanje zav rSnog izvjd t.ja. Ti " htj evi do ­
l:,l lc i do srDnica za obradu podaraka. Takva je sranica, recimo, uJed
CIA u gl. vnom gradu neke zemlje. U drug im va'.nim grodovima zeml jc
magu posroj.ti uredi C IA po d reden i sranici, koji se zov u bazlma. U vetini
1cmalja sranice i baze zap ravo su poliricke sekeije amb.sada ii i konzulara,
S oficirirna zaduit:nim za zasl'itu drugih sekcija, kao sro su ekonomske iii
)..onzuiJrnt'. Medurim, u nekim l cmljama, k JO npr. u P3.namj i Njemacko j,
!<otanicc CIA su u americkirn yoj nim insrabcija m3 i in1:1ju sarno ~efu i naj..
manji po rrcbni broj drugih ofieira s cliplomarskim srarusom. Veein. os,'­
lih ramo je r:ljno, kao grad ani z3posJeni u l\1injsr3rS(YU obranc, na za­
Jarku u voj nim bazo ma .
boljc odgo vnro . Taka,· sc zJdara.k nazir• • gada nje \I metu _, a za ,,·a ku
rakvu o peraciju primaju se pismene naredb e II rzv. n"enu pod rucnin pro­
jck:HJ" koji sc priprcrna u st::lO ici i saddi sve opt:r:1tivn e det:tlje, kao seo
'u: svrha iii zeljeni rem lrar., poscbni ciljevi, agemi kojice prcuzeri ud.lIke,
parrcbni r.hn icki ureclaji, podrska iz sra bova iii dru gih sran ic. , sigur nos r
41
\
i objosnjenja koja ce poslu?iti bo »poklopac. ako utktiv.nje operneije
dovede do ,kandala i, n,j'Lad, rroskovi. Vcti na operaeija koje CIA pod­
uzima u drugim zcmljama opi~;JJ,a je u nacrru podrucnih projekJta, ko ji
se prosJjcJuju na razmatranje, od obrenje iii odbijallje svjm s..:h.:ijama ~ ra­
bO"3 Tojnih slu'l.bi.
O\'i~no 0 troskovirna i osjetijivQsri operacije, nacC[ pod rucnih proje­
kata odob r3va se u srabovi m a no v~em ii i nizem nivou, od sda odjei a do
pomocnib u direkror atu za planiranje, ~efa toga direktorata iii, pak, di­
rektora Sredisnje ob3\'jclt ajnc sluibe. N ekc operaeije zahtijevaju odobre­
nje izvan CIA. Obicno su to prijedlozi za akeijc iz domene psiholoskuga
ratovanj a. Za rakva je odobrenjo nadldan OdboI Vijeea naeionolne sigut­
nnc;rj za koordinaciju operacij~ (razina pomocnika minisrra).
Ptojekti za operaeije prikllpljanja obavjeStajnih podaraka obitno se
odobravaju za jcd nogodis nje razdoblje i mogu se obnavljari. Zahrjev za
obnavljanje jest dokument gorovo istov jcran nacrtll pocirucnih projcbta i
,adr?i detalje cazvijanja operaei je u tok u prorekle godine bo sto su : re-
7~ulrn (j, trosko\'i. problemi siguroosn, novi agcnri i pon:rda 7..3 nastavljanje.
Opc,"cije ko jt su iznevjc rilc ocekivan jo iii na ko je jc prirni jeojcn . po klo ­
pac.. jet Sli sc komprorn irir3ie iii jednostlv no ugasile, otk:lZ.ulu st:.: .. zaht je­
vorn z.a otk.:1zivan je projckta(, koji st:1nica prosJjedujc srabovim:l. Taj
d o kumen r SOdIii rozloge zbog kojih se p redlaie orkaziv3 nje, r"zmj eSt3j
agenIH3 i dobara, alternativni izvori, briga 0 sigutnosri i prikrivanju te
zah rjevi za podr~ku iz drugih staniea iii srabov a.
Dopjsivnnje izmedu sranica CIA, b.1Z3 i ~t n bova jest lize Z3 spasavanje
Agcn cijinih operacij:1. Dv 3. su oSllovna obJika: operativllo i obavjcSrajno
izvjeSrn va nje. U aperarivnu ko,espondeneiju uklj ueeni su pcobl emi sigur­
nosri, zOlstir(!', Jinancija, odobrcnja agenrima za zadntke, razine konacne ob­
rade i zvj cSt~ ja (ali ne i sarnc cinjeniec kojc ti izvje~rnj i sadr,-e), prijcdlozi
ZJ nova vrbova.nj a iii f:l skid:1L1ja, zahrjevi z.a opskrbljivanje, obrazlozenjc
"gem. i sve dIUgC tok u':e srvari kojc su u vezi S operacijorn. Za svaku sc
operaciju t allrijc va, za porrebe ~raba, izvjeSlaj 0 rozvoju opcracijc , vaka
rri m jeseea, ali jc obii'no porrebna zaarno u ~esralij a korespondencija.
ObavjeSrajni izv jeStlji 0 prekomorskim opcraeijama dol ne u obliku
izvjeSraja 0 podrucnoj opecaciji (FIR), koji sadrl i ('injonicc ~ro se obicno
ocinose na jedan predmet, ali, po mogucnosti, iz vise izvora. U rom tipu
izvjeStaja daju se podaci onako kako su dabi,·eni iz ",ei. , iako se mogu
dodati i kornemari. Sranice priprcmaju re izvjcStaje on spccijalnim matri­
call13, koje sc ~alju srabovima gdje so reproJucicaju i dis tribu iraju. FIR
sadri.e i uvod u koj em je nazoaa,no ime zcm.lje, iii 2-emalj. , koja se obra­
dujc, remu izvjeStaja, opis izvora (sa 'p remooscu da se za~riti njegov iden­
rirer), ocjenu vjerodoswjnostj s:lmoga i7.vora i procjcnu :lktl1Jlnosri sadr­
,aja izvjd raja. Slijedi sam izvjeStaj koji zaveSava komenrarima iii mi~lje­
njima izvora re nazivorn stan ice iii sraba. U srabu sc rakvi jzyjdta;i pre­
dajll punktovima T ajllih sluibi radi naknadnih uporreba, • kopije se salju,
4'
na primjer, sekcijama direkrorara za oba\'j"d tajne poslove., Minist3rsrvu
,'anjskih poslova iii Minisrarsrvu obrane, FBI iii Bijeloj kuCi.
I operarivni i obavjd tajni izvjeSraji mogu se , [abu, drugim sraniea rna
iii ha.z. rna slari u diplomarskoj posri, telegramo m iii radiogra morn. Prak­
ricki, sve sranice i baze imaju tadio-predajn ike i prijemnike, iako se oestO
upotrebljov" i kornerojalni reiegrafski servis posLi.
Kako dobivamo informaei~koja ide u obavje~rajne izvjeStaje] Naj­
celie posredsrvom placenih agenata. Posroji na oajvi soj ralini plitic.r,
A Lnansrvenlk,. ekonomist .iii vojni lider fojl zaprovo kreira aogaojale k 6je
Agencile I.e), predvldJctl. Takva Utnost, meil unm, zbog svog polo·I.. !'1, u
dadajuCim ckipama, niti na jmanje nc i eli predari CIA ni arneritkoj vl ruli
sluzbenc r:ljne svoje vlac;rite zemlje. J'J.ckc od njih, puk, mo7.e se _uvjeriti'
da jnrcresi Sjedinjenih Driava i njihovc das-tire 1.cmljc roliko .rijesno
Sll
povez~ni, cik tdentitni, da so niJra ne b'Ubi ukoliko CIA dobi je infor- ·
maciiu~ ~u rraii. U drugi m slul a jevima one , ra visoki funkcioner knie
iii pbn~moie biti baerno n3 papir do kojega se prisrup dade osigura ti
uz"pomoc f3z nov rsnih funkcionera, sluibenika 'iIi kol ega s ni?ih ,"zina
bijerarbije, L'udi na roj razini lIlogu izdari po vjtrenje svog s_fn zbog
"rio razli cit' mOtlva. Posraji i rrefa cnina moguei), agenara, onih koji,
j
iectnQst:.lVno~ fi1J imaju priStup u zoon koju napadamo, :tll ne j samtm
dokumcnrima. 'r; se Ijudi mogu lI\'jd b :ni da posra"e prisl uSn_ ap arare n.
mjtSla na korima se vode povjerljivi razgovori iii da orvaraju sefove u
k<>jima so dd.e tajni dokumenti iii pak da ro dokurnenre forogr.firaju.
l I, n.ljz. d, " rio je mnogo Ijudi koji mogu poma.gati u ope ra cijam", 3 i da
nemajl1 izravan prisrup samim izvorima. To Sll pomocni agenti koji d:1ju
kucc iIi stflllO\'e u najam, kUplljl1 v07..:il:1;· rade k.!lO kuriri i obav ljaju bei'.­
broj pomotni h, " vrlo porrcbnih, <adara.k<!,
U sklopu operacija l.3. koje su porrcbni najvisi, j?rima.rni, izvon postoji
i b rego cija iLvnnredno znabj nih 5ckundarnih poth"ara, koje wvemo . po­
mocnim o perac.ijanla . . CestO se ciljanje primarn.ih izvora posrife po·
moenim operacijama. U rim operacijama korisre sc prareee ekipe koje
,lijede Ijude na ulicama, drZe se srrai e kako bi se vidjelo rko dobzi iii
iziau iz zgrnd3., wnnolavaju se fOl 0grofijc otvara i kOl1trolir:l posta, do­
J
Ini se do vai nih sraristika i idenrifikaeijskih dosj ta policije i drugih s111zbi
sigurnosti, komroliraju 5e putnici III 3vionlm3, vlakovimn i brociovirna,
bo i popisi hirnih posiljki, posravljaju se aparali l.a prisluski va nje [eldon a
i konrroliraju ttieg ra fske vlpee. Te operacije mo gu biti vrlo plodne i omo­
guciti visoku kvalilCtll oba"jeSravanja, ali se ceSce poduzimaju da bi se
orkcili i pcovjerili Ijudi koje 7.ai"o rrebamo, koje bisnlO rnogli prid ob;ri
kao agcnte koji ce n3m prikupljari obavjdtcnja. Pomocne opcracije, ra­
koder, prijeko su potrebne za bolje pomavanje osoba na koj e ciljamo
kako bismo orkrili mori,'c koji ih n3\'ode da prihv3te iii odbiju !laS poziv
\l zo pridobivanje: snaga karak[er;1,. slabiei, problemi, ambicijc, neuspjcsi,
ncprijarel j"i, ranfivost.
43

 rugl tip opcracije ino1.cmnog izvjesta vanj~t koji je vrlo sEean u ci­
t:1Vo mslobodnom svijet u, rezultira i~os lovn e suradnje izmeJ u CIA i aba­
vj.st,jni h i ta jnih sl ui bi Jru gi h zem. lja. Ko nta kti Sa stranim sluibama
poznari su kao f ZV. povczane operaci jl!, a svrha im je: da sc izrojenjuju in­
formncijc, O !sani7jrajll ~jednick.£. opcrac.ije i ubacujll agemi u 51 rane
sl_ul.be. LL iz.mjenj iv3nju infofDlacija osnoVllo je pravilo da se ne Jaje nisra
dj) k t~ we neophod no. No kako druge sluibe o bi ~no vrso pririsa k la IZ­
mjenJivanjern, a sl ufuc siroma! nih zcrnalj. prikupljaju "rio malo infor­
macija, d rugo jc pt3 vLl o da se o sigura cist dobirak iii pak prihvarijiva
ravnord" u razIn jeni u korisr CIA. Propi,i zahrijc\·aj u i odrcduju koja se
n s[ informacije moze r3.7.mjenjivari i n az i se da se 0 tome vodi prorokol.
,. Trcte agencijsko prayjlo,( jest \' :1 za n operarivni princip u okviru po­
vezanih ope raeija. Informacije koje jedn. ageneija daje drugoj ova ne moze
prodari rre~oj ageiiciji, a d. sc prcrhodn o p rva ageneija s rim ne sloii.
Svrha jc tOga pravila. o<:iro, Ja sc zaseiri mjnosr opero.cija i obavjcSrcnj3,
bo i ro da uoper posroje pove,.nc opcracijc izmec1u prvi h dviju slui bi,
Ako, na primer, briranski pandan CIA, MI-G, proslijedi sraniei CIA u
Londonu sranoviru informaciju, CIA nc mol.e ru informaciju predati ni­
zozemskoj oba vjeSrajnoj sluibi, usprkos lOme ~!O ta inform. ei ja moio
Nizo7.(·mcima bid izuzerno z:lI1imJjiv:1, U tJkvom slucaju londonska Sli:m ica
moze Hi sugcrinri da MI-6 prcda informaciju izravno Nizozemcima (SlO
se mozda vet i dogodilo ), iii mora zarrai i,i odobrenje da CIA dalje prc­
dajt informaeiju ko ja potjcCe od MI-G. U SlllCajU da sc prve dvije ageneijc
~por:lZ llmiju da druga mole proslijediti informaciju rrecoj, prva agencija
mO:lc znrraiiri da ne bude spomenur:t k30 iz,vor, pa se u rom slucn ju
zataji pravi izvor. Poncka d to bude knmplicirano.
N aj vain ija p ovezana operacija kOjll C IA imo jesr ona s MI-6, krip' o­
uim kojc jt SM O T H. Pro§lo jt vee gO tovo deset godin. otknko su nesrali
Burgess i M aclean, i SMOru je o Ciro prcbolio gubirak . smrih momaka<,
klu ps kih profesio n. laea. U tom su drusrv" , l.. koder, slllzbe Kanade, Aus­
r,-alije i N ovoga Zelanda, iako CIA jz rill ,emal ja prima reiarivno malo
in fo n:naeija . Veze s N izozrmelma oejcl1juju se kao od/iene, jer one olak­
~3V3; U pomot-ne ope.racijc prcma ci ljcvim3 od obostr:tnog imercsa, k:lo
sro to ti ne i Talija ni koi i pris lu!kuju t<:lefollske razgovo re i orv.raju pofru
u korisr s",iiice CIA u Rimll. Oejcnjllje se d a za padnonjcmackim slui­
bJ.ma prijeti opasnosr od ubacivanj a Sov jera, dok su vezc s franc1l7.im:l
posra/e relke i osjetljive nakoD ponark a de Gaull en.
Tcorerski, sranice CIA neee poduzimar.i ,uk akve operaeijc u sklo p u
povczanih sluzbi ako se one mogu izvesri be. zna nia lo kalnih slnzbi (is­
klju cujud Veli ku Briraniju, Kanadu. Ausr rul iju i Novi Zela nd ). Operaeijc
koje <e pod uzimaju bez znanja iii bcz kooperacije poveza nih shiibj ZQv;,
sc »unilareralnima ,<, dok su bilnremlol!! one koje:: CIA i1.vodi sa znanjem
i uz pomo': lo kal nih ,Inibi. Sro dalje isrrai ujemo m zliCire povezn ne
odnosc, poswjc jasno da glavni rezulrari srabn za inozcmne izvjeSraje, po ­
44
"ig u Za padno j Evropi, dola'l e iz lokalnih izvora . U prvom redu na
nuri
rcmtijtl pomot nih ope raci ja, kao $to su kon tro la putQvan ja, prisluskivanje
,defonskih razgovoC3, fiz:icko pro t cnjc, otvaranje polte i ubaeivanje u ko­
muniseicke parti jt. ,Mcdurim, u nerazvijcmim, manje profinJeliim zcmljaml ,
fokalne sluzbe, zbog pomanjkanja znania i rehnicke opremljcnosri, ne mogu
pod uzimati probilaene obavjdrojne operncije. Stoga stanica u mn ogim
slu l'3jc\'ima moze birati da Ii da uue u udruzenu ili bilareralnu ope[:lcijll,
iii da svo j posao obavi bez lI1anja ramos nj e sluzbe. Odluka je (estO za­
sllovana na Ullutarnjoj sigurnosti tamosnjih siu zhi, ali i na tome koliko
Ijudi maze CIA imati u odredeno j zemlji; kada je njiho v broj ograni cen,
moze se balansir:ni SlO se ri ce priklanjanja bilareralnim operacijama.
Najzad, !U jt i srvor ubaei vanja CIA u lokalne sluzbe. 12 mn ogih ra·
1.1og , meau kojima zastiia CIA nije na posljednjem mjesru, operativna
a
dokrrin:1 zahrijeva neprekidne napore za privlaccnje korroliranih agcna ra
u ok\'iru povezanih slu·I."i. Na re agenre J iii porencijalne agcnre, obi~no
upozoravaju oficiri CIA dodijeljeni da rade s lokalnim sluihama n. raz­
mjcni i.n.forroacija, dl uvjei bavaj u ramosnje sluzbe i da radl.: na operaci­
jama koje loblne shr/.be i/.\'ode kako bi pnIzile podrsku CIA. SIOr,a, sra­
nica CIA maze imari prc,;;ram razmiene informacija s lokalnom sluzbom,
udruienu operoeiju prisluskivanja ,ddnnski h razgovora i jednog iii dva
oficira lok.lne sluzbe na svojoj plamoj lisri, sa ·.. "datkom da se ubaee u
isru tu sluibu. Ubaciva nje u povezane siuzbe, ruL'Jurim, vi~e jt stvar kon­
rmobavje!t3jne djela!l1osri.
Operacije za osiguravanje inolemnih izv jd raja jesu one koje se po­
Juzi maju kako bi se pribavile informaeije 0 sposobnosrima i namjerama
inozcmnih vlada, posebno onih nenaklonjenih i neprijateljskih . Temeljno
naceio rih operaeija jesr pridobivanje iii postavljanje agenta u Kremlj sa
7.1darkom da sazna proces donosenja odluka Prezid.ija Sovjerskog Saveza.
Od re siruaeije snova, operaeije prikupljanja reku prak,icki do svih drugih
..lada i ni iho vi h polirickih, znansrvenih i ekonomskih raj ni, a otuda preko
najo psku.cnijih komunisrickih iIi drugih revolueionarnih grupaeija do
cksrre.mne Ijeviee.
Dok smo studirali razlicite vrsre operacija na prikupljanju inozemn.ih
iz\'jd raja, imali smo i prakticne vi";'be, i ovdje u ISOLATlONU i u ob­
Iii.n jim gradO\'ima bo sro su Hamprun, Norfolk, Newport News i Rich­
mond. Mojo glavn. ,o da b bila je serija sosra naka s vod om jed nc o pozi­
cione, nacionalisricke poliricke parrijc, Izclav30 sam se l.a sluibeni.ka sta­
nice , diplomaLSkom za!tirom, dok je moj insrrukror imao ulogu ino­
ZeJllllOg poli,ickog lidera. To je slucaj na kojem valja dulje raditi. Smg.
S:1m mo rao b,iZIjivo posrupari d a bih ga uvjccio kako su najvi~i intercsi
njego ve zeml je i Sjcdinjcnih Drl.av a rako rijesno pOVe'l.3 ni da co on za­
pravo. pomaiuci meni, poInilgari svojoj vbseiroj zcrolji i polirilkoj parnJI.
Jos icda.n s:l$tanak i ponudir cu mu novae.
45
 .,...
CAMP PEARY, Virginia
dva dijeIa. Prvi saddi sedam manica biografskih podata b, ukljueujuc;
Ozujka, 1960.
puna ime, darum i mj~to . rodenja, imen~ roJirdj 3, imena el~no.v :\ ~ oi.­
Kon traobavie!taj nc ope,"ci je (KUDESK) razUkuju se od inozemnih
obavie!tajrun operacii. po tome Jro su, prema definiciji, po prirodi obrarn.
bene, predodredene da zaStire operaciie CIA od arkri v.nia sa strane pro:
timika. Protivn ik ie u ovon1 sluCaju svak. obavjd t. ina sluzba i silli b.
siguIllosti u sviiem, od KGB-. do gradske polidie u Nairobiiu . Koliko
god mnoge zemlje razlikuiu .voju va njsku obavjd t ainu sluz bu od unu­
t3.m ie slu.lbe sigurnosri, roliko mnogo koliko ie FBI rndvoj"n od CIA,
kon rraob3vjdt~lj ne operncijc uperene su i proriv vanjslUh i rrotiv unu ­
;ra~njib sluibi. .
Kom raobavie!rajna djelarn ust ClA z;]poi'inje H·C • u.fedom za sigurnosr
direkrorara zo 7.a!riru i pomoc i njegovom odgovornostu za fizi i'ku i
osobnu sig UIn osr. Zasricujuci zgrade od ulaie nia neovla! renih oso ba i
isrrniiva.nja dokumenat3, ured Za sigurnos( sluzi zasriri svcukupnih na­
srojanja CIA. Slii'no, duge i skupe istmge 0 p roslosri, ukJjucujuci ru i poli­
graf (sifra : LC FLUTTER), sTilie da bismo se zastirili od lInajmljenih uba­
enih agenaw. Ko minuir.na konttol a dosica sigurnosri osoblj. CIA, kao i
periodit na ispiriv.nja no poligrn fu podllzimai u se zaro d. se smanji ri z.ik
od ponovnog zaposlja v.nia takv ih namic!teni ka u ClA koji su moi d. bili
pridobi veru ~d mane neprijateljs ke slll1_be.
gasticivanj~i odjelji va nje sluzi rakoder da se zasrite r:ine operacije od
C/rkriml}ja onoga rko je uistinu uposlio clanove Ageneije, odnosno d a St.
sprijei'i njihovo Othi.,nje. Isti je sluea j s organizaciiama, zgr:1dama, sta no
vim ;)) vozili ma, nvionima, brodo virna i mcrod:1ma fi nanciranja. Pokriv3nje
opemeija provodi so i zato da se sprijcee pokusoji da se one pob1-tI za­
konirima, sw zapravo nisll· I Odjeljiva. n i~sl11anjuje sa nse po kojirna ,"skIin'
kav" nje jed noslavne opcmeije, be1- obz" a na razlog, mOle do ves ti do ras­
kriiliva nja i svih dod.tnih opcracija. SIu7benik iIi agem C IA mol e sa­
znari sra rade drugi sluibellici iIi agemi SJn10 ako je (0 nuzno zn
obavlj'mie njcgova vbsrirog posla.
Iskoristiti iii no porenciialnog Qgento odredeno je, sa stono vista CIA,
posnlpkolll donoseo ja ".2dobr",~a za ol'eraciju • . To je nera zdvoji,' djo
svih odnosa il.medu CIA j -inozemnih agen.ra, bez ob..ir" no to ~o ie
njihov zaclarak. Posrupak odobrenja za operaeiju poCinje prvim upow­
renjem i procjcnoUl porencijalnog agenta, a nastavlj. so provjera ma stap­
skih i podrucruh dosjea re istragom 0 proslosti, sve do sistema odobra ­
,·anja operacija Sto ga je lIt"rdio sta b za kontraobavje!tajn u djelamost pei
Tajnim slll>.bama.
Nema re osobe koj u podrucna sraniC3 maze upotrijebiti II operarivnom
zadatkll, a da p rethod no ne osigula odobrenie u od' iek u za izdavanie
odobrenj a kontraobavjeSrai ne slut be, koji je u sa stavu staba T ajnih slu:obi
(CI/OA). Zahtjevi za odobrenjc pOljeeu od pod ru cnih slan ica, muaden i
su u dokumellru pow atom kao osobni kafton (PRQ). Podijeljen je na
46
telji, skolsku spremu, oplse I vrste poslov., podarkc 0 braku, vOJnoJ S, UZbl,
sad:l~mie m i bi vscm drl3vljansrvll, clansrnl u polirilkim o rganizncijamil ,
hobijima, 0 svim [losebnim kv alifika ci jama, uzimanju dreg. iIi drugim
porociroa. Pr" i dio ne saddi n ikakve oper.time imcrcsc iIi planove. U
drugom dijelu, koii nikad ne orhi,-a pravo imc pOlenciialn og agema bo
ni druge pod.tke 0 idemireru, dokumcllt je sliene duzine, sa svim deta·
Ijima 0 operori,·nim planovim . za agenta. U dnl!\om dijelu opisan je za­
darok porencijalnog agcora. N atin na koji su pod aei, sadtiani u prvo m
dijclu , dobiveni i provjereni, obj.! njen ie do derolja osobi kOja ie upolo­
rib na agenra, prU'I.Cn3 joj je z3stita i razmorreni Sll svi ol2£!'arin1j rizici i
koristi.
Sluzbenici u CIIOA, nakon <to p,ogledaju popi se imena u stabu i
prosrlldiraju slucaj, daju konacno odo brenie iIi negativnu odluku 0 pri­
jedlogu z. prihvacanje agcnta . Pod u vjerom da ne posroje ozbiljni pro­
blcm.i, CI/O A izdaje agentu privrcmeno odobrenje 7.a opera rij u, koje "ri­
iedi SCSI mjcseci. N a kon toga izdaje se odobren ic za operacij'·' zas novano
na dodarnoj isrra zi stanicc i osoblja u komraob:lvjcltaj nom stobu.
Dokumcnti 0 svakom agcntu pohranjuju se i uvijck poCi nj u s broiem
201 - iza kojeg. sliicdi pet do os.m znamenki. Dosje 2 01 s. drl i \ "" do­
kumemc koji se odnose na odrcdcnog agen" i pocinju s upirnikom i
zahticvom za privremeno odobrenje za operacijll. No dosie ' 01 pocliieljen
ie na dva dijcla koja se pohraniuju odvojeno, iz talloga maksimalnc si­
~lIrnosti. Jedan dio sadrii pravi naziv dokumen ra, dok su u drugom
kriptonim dokumenta i operarivllc informaciie. Ugrob vanje iedllog e1iiela
nccc pogodiri dIllgj, kao ni ime i operarivni zad:nak agt::nt~.
U vc:zi S:1 st:dnim procjenjivanjcm i vredIlO\· ..llljem :lgenara u sranicama,
sa 5t3novista Staba za kontraobavjesta ju djelatllost (time Ageneii' teeba
do so zasti ti od ubacivanja neprij atelja), kao i zbog stalne konrrole dosjea
u stabu, gorovo se svi .gemi povremeno podvrgav.ju poligrafira nju. T ai
postupak nazi vamo >f1uttering , (spekuliranje), premo sifti za poligraf -
LCFLun·ER. Agente poligrafiro isti sluiberuk iz ureda sigutllosri u slabl!
koii rngovarn 5 porencijal nim namjesterUcima Agencije u zgradi broj 13·
Oni obit no puruju u grup.ma po dva i povtemeno posjceuj ll nekoliko
,<malja na isrom geografskcm podru':iu. Prerod. sc specijalna purovania,
loje 1-ah tije,·a odreaeni rrenurak, u posebnim slubie,·ima rakodcr uprili­
cuju.
PoUgra.£ sc obicno Salje podrllcnim sranica rn" u diplomarskoj posti
Ministarstva va njskih p0510va, skriven ie u dvodijelnom kovcdic u boie
bramele, proi zved enom u tvomici Sa ms onite. Ti kove.,';"i izgledaiu be7"'­
zleno i omo,,'u cuju unoSenie i iznosenjc iz ambasuda j drugih mjest. na
kojima se provod.i resriranje agcn3t3. Uvijek se org:l.Ililira d:a se ageme
ispirnjc 03 sigllrnim mjestima, aka je potrebno j LI Z pamoc rumnca . Pir:1n ja
.c obicno vne oko toga kome je agent govo rio 0 svojim vcza ma s C IA
47
 'I"'"
i 0 . vim kont . krima koje je moida imao • drugirn obavjcita jnirn slu ­
,ll.rn•. Svrha je toga poli" rafiranja do se orkriju dyosrruki agenri, i.ko,
neizbjeino, na pov Iiinu izbij u i druge srvJri, kao sro su [oenost u izv;e­
sravilnju j posrenjc U (Tosenju novea.
Ol'ERAClJE UBACIVAN]A U KOMUNISTICKE
PARTI]E
PoJ operacijall13 ubacivanja u komunjs \:~-ke parrije r3zumijevaju se
SVI oni napori koje cinimo dOl svoje Ijudi infiltriramo u komunisricke i
eksm'mne Ije,·ii'arske pokrete ,irom svijera. Svrha je tahih akcija da se
prikupljaju illformacije 0 sposobnostima, plano,·il11a, funkcionerim . , cla­
novima, slabim i jakim rockarna i meauoaroJnirn vezama svake rcvolu ­
cionarne orgoniz;lcijc izvan komunisrickog bloka. Smarra se da su te in­
formacijc prije svega konrraobayjdta jnog karaktcra, zbog konspirariYne
prirode komu nizm3) te ~li ~ l1osri izmedu komunisrickih parrija i ne.prija­
teljskih obavjdrajni h sluzbi. Glayna tocka 7.a .<pccijal izirana manja i pri­
jedloge 0 operacijama ubacivanja jest odjel 7a medunarodn; komunizam
staba za kontraoba\'jcit.jn~ djcl3tnosr (CIIICD). rako 5e obavjestajne ope­
racije koje povl,,;e za sobom fuukcionerc komunisrickih zemalia mogu
ukljuciti u opcu dcfiniciju operocij. uuacivanja, stOga ~ ro je vetina macaj­
nih vladi nih funkcioRera u komuHi.rickJm zernljama rakoder u clansrvu
parrije, njih ipak "alja prije smattari operacijama protiv Sovjera i sa relira
nego operacij ama protiv komuniltCikih panija.
Pokllsaj sranice CrA d. se ubaci u komliniSticku partiju iii bilo koju
revolucionarnu organizaciju odrcden je okolnosrima u kojima se rakva
operacija treba obavjri i, poscbno, mjcr:u113 rcpresije koje se provode
prema revoJucionarnoj lje vici. Drugi je val.an C:'iuilae opca ekonomska i
kuJrurna razma odredene 7.("mlje, koj:t vidlji,'o up020rava na ranjiva
mjcsta i kriva stano,·iSt. re\'olllciQnarnih grupa. Kao opce pravilo, uba­
civanje u komunisticku partiju tei e je 1I onol11 .Iu~a ju kada lokalne snage
sigurnosti zahrijevaj u d. se operira raj no. Ako je oJrcJena porrija, n.
primjet, potpuno potisnuta u il egalnoS!, nem. jednosravnog noCi na d. se
u nju ubacis. Slieno, vrbovanje je lakse :lko su Clanovi parrije primo ra.ni
d3 'live u sirom3!tvu, a ro gorovo svugdje odgov3r3 optem nivou eko­
nomskog r:n vi tka zemljt:. Komunist. 11 La P. w l ak~j~ l'Iidohiri da Spi­
jllnira 23 novae neg.l onoga u Parizu,
- Stoga je tOcno urvrilivanjc klimc za operaciju korak od pre5l1dlla Zlla ­
cenja u svakom programu ubacivanja bilo koje nase stalli ce. Zatim je na
rcdu srudiranje cjelnkupnog dostllpnog mare rijab 0 partiji. To mo,e biri
\Tlo korisno 1I sluelju vel ike i orvorene partijc popuc ralijallskc ili fran­
cllske, iii p;,k vrlo ogranicene vrijednosri kada je rijcc 0 zabrn nienim
partijama StO cade u tajnosti, kakav je slubj s onom u P.ragvaju. T.kvo
48
~e prouC!l\'30jc Z~[ljV3 na panijskoj ~ t3 mpi. govorima p3rtijskih vocb,
propas "ndnim pawln.'.nJ. 3ktiyno<ti. osno\'nih organizacija i stupnju ovi­
,nosri 0 partJJsko) IlnlJ' sro <~ od redul e IZ Moskvo.
Ub.ch'llnje agenara u komunisritke p.rtije i druge loblne revolucio­
nar ne org.ni7.llcije sra nd"dna je i ob.vczna operacija praktic ki sv.ke sta­
nice CIA . T i "I agem i tlanovi revolucion.rnih org:Lni7..eija i 0 njihovu
r. dll izvjatav.j u n.se stan ice taino ur",den im komunikacijama. T~ "gente
pridobiv.mo no nekol iko nJCin,\2':.;;'. je poznat kao . posjetil.c • . 10 je
,;!In partifc lwii, zbog tog. sro m u je potreban nov.e i ii se ideolo§ki
dczrlUZlO nirao iii i7. dru£ ih moti"" odlucllje d. ponudi S,or*, usluge .meri ­
ckoj vl.eL . On je tal koji stva," prvi komakt iii tako da posjeri .mericku
ambasadu, konzulal, iii pak n. l.zi disk retn ij i nolin d. zarr.'i zastitu od
r. zobt ic, \,an j. i p. rtijskc srdi be.
Dui nost je ",.kog sef. ~ta n ice d. pro vjtri je Ii oficir sigumo~ ti amba­
; "de (koji popad. StJte Deparnnentu) up070rio vtnt.te (obicno su to
lobl ni nam idrenrci ) i polic.ice nJ moguCI105t d, plahi Ijud i, koji ne ielc
d, im se saw. ime. mog u pov remeno do bziri i uaf iti d. " nckim iz am­
basade ralgo,""a ju 0 , politici. iii necem sli i'nom. U tab- illl sl uc.jevi ma
regularoi sl u1.benik State Dep.rrmenta, obiono u politickom odielu, bit
co pozvan da od tii p rivarni, ncsluibe ni razgoyor, dopust. jllc; posjctiocu
da ' to vise $ ovon. Takvim su posr upkom slui benici nase sra niee zasMcni.
Slu:i;be,;il< koT,:()di razgovo r posavjelov.r te se sa seiom sr. nice, i tadl
co sc odluCiti 0 dobrim namjerama posjeri tcl ja i svrsis hodn osti i7.ravnog
konrakqt S ofi r..: irom stan ice koji Se brine 0 ubJ.civanju. Pro\'jera va se dosje
i provodi isrraga 0 pozaJ ini prijc no lito se riskira pocemi kont3 kt s po­
; jctitcljem. MOI" Ju se poJu /.ct i , ve mjere sigurnosti b ko bi so sptijecile
provobciie.
Ako posjetiiae izgled. pogod.n i ko makt se uspo,stJvi. sli jedi niz dugih
""anaka u toku kojih laha osoba podrobno izla,c 0 svojim politi cki m
aktimostima i rnlo z.ima zbog kojih je doSia u kom.h s viadorn Sjedi­
njcnih Driava. Posjcrioceve sposobnosti i volj. d. ubud u,:e radi bo sp i­
jun protivsvoje p.rtije bit ce ocijenjene, • prije iii kasnije podvrgnur ce
j:a poligrafiranju . OlpaCer ce proces razjasniavanja spornih stvari, Sto
prethodi izefavanju privrcmcnog odobrenja Z.1 o peraeije, i, ako ,ve pode
dobro, uspost3vljJ ju se IOjne komunibci je. T.ko ZJpoclllje nova opcracijo
ubadvan j:1.
Drugi 'jc n.ti n da se pronade nekomuni" kojega pnvoljavamo da IIde
u parrif!lj koji svo j zadatak poCinie od dna. No to je dugorobn posao
i poduzillla01" ga tek kao krajnje rjciellje.
Moida jt naile'e pridobiti " Iallove revol ucionornc o rganincije koji su
dobra imoyinskog stan ia. T a " [Sr operacije ovisi 0 izvj.stnjima 0 d rugim
operacijama ubocivan j,. Pocrebno je ~ i rok o pozn. vaoie pOtencijalnog It a­
seg ('ovjeb kako bi se odredile ranj ive rocke pothy.ta 1 moguc nosti
1I,pjeha_ St . nice CIA neprekJdno su ang.i.ira ne u nas rojan jim. da prido­
.. CIA
49
 T'"
bivaju Ijlldc na taj nacin, pa dosjei POStoju vrlo opsd m prije no ;;to se
donese kOllaena odluka.
l'okuhj \'tbovanja moze biti >vrut. iii - Wad.n o. U prvom sluCaj ll
agent stanice, obicDO ne 3gc.m trcniran 1.3 ubacivani<::, ~o jj p07.n:tje iii m o~.e
upoznati svoju metu, stadia svoj prijedlog ponekad nakon duljeg raz.
doblja razvijanja mcdusobne vC1.c,_a katkad i u vrlo krarkom roku. Hladan
poku§aj mok uCiniti ofieir iii agent CIA, moZda prcmsen iii pozvan iz
s_usjedne zemlje iii iz staba. O!, moze..prici svojoj meti na ulici iii u njezi nu
domu, ta k i ako ranije nije imao osobnih susreta s poteneijalnim . gemom.
Ta vrsta poku~aj., poznata kao .hladno nisanjcnje<, moze Sf ugasiti kada
podaei 0 agentovim skJonostima ne ohrabmju i kada se savjetuje povla­
cenje onomo koji je pokuSao pridobivanje.
I 11 slucaju vruceg i hJadnog poku~ajap.!:ethodno se obave sve prirrcmc
Z ;] trtnurno odstup:mje nJ ~igurno mjcs[o iii se osi su[J\'aju komunikacijc
za bsnije, uz pretpostavku da kandidar smjesta odbijc ponudbu p. so
kasnije predomisli. Hiadni se pokuSaj takoeler moze poduzcti u kraecm
iii duljem razdoblju slanjem pisnma iii poruka poteneijalnom kandjdatu ,
u kojima ga se savjetu je 0 korist; njegova politickog zad atka i predla?e,
da je podijeli s drugima. Korisna adresa, a koja neee kompromiritati,
kao StO je po!tanski pretinae u SAD-u, moze biti pribavljena jednako bo
i poseban broj za idemifikaeiju za suradnju sv.kog poteneijalnog agenta.
Ako meta odgovori brojem, 5 njom ce kontaktirati ofieir pod uvjetima
sigurnosti.
LJ Najzad, postoji I2risluskivanje stanova iii sastajali1it~partijskih fllpkei­
onera. Takve operacije mogu biti uspj.snc sarno ako sc raspolaie vjcro­
dosrojnirn inlormacjjama 0 Ijudima, mjcstima i vaznosti sastanka . Takve
informacije nisu uvijek dostupne zbog zahtjeva za tajnoseu iii zbog kon­
spirativne revolueiollaroe aktivnosti. U "'"kom slueaju prisillskivanjem
so postizu izvanredni obavjcstajni rczulati, jer so toko ispravija Ijudski
faktor koji mof e obojiti, preuvclilati iii na neki drugi nacin okrnjiti iz­
vjeSt3je agenata:
Operacije podrSke stanica mogu sc upotrijebiti kao pornoe ptogramu
ubaeiv",lja. Proma ttacke ckipe otkrivaju tajna sastajali, ta koja se mogu
prislu~ki\"ati. Ot\'Hanje poste dovodi do otkrh'anja zanimljh'e parri js ke
koresrondeneije, .kako kod poste iz zemlje tako i iz inozemst\"a. SrraLarska
mjesta mogu otkriti .udionike tajnih s,'stnnaka, iii pak sluie bo mjosta
5 kojih se prisiuskujc audio-srcdstvima. Prisluskivanjc telcfonskih razgo­
vora moze dovesti do otkric. btojnih informacija 0 partijskim funkcio­
nerima i svakid,!njim poslovima partijskih voda. Ktivo pred stavljaoje na
ulazima u njihove zgrade moze dovesti do znao.joih rczuJtata u dobivanju
zapisnika i popis. clanova.
O~m progr:una ubacivanj a, upcreniJl proriv revolucionarnih organiza.­
cija, stan ice CIA takode.t usmjeravaju protiy nj ih efikasoo orui jc psiho­
lo~kog ratOv;;ja i ne izri~ito volnlh operac;io. T u se podr:izuml}eva anti ­
o munisticka propaganda sredsrvima javnoga obavjeStavanja, .~ k ~a-
50
njtm partijskih ~ cnosti za policijska hapscnja, objavljivanjem konrrapro­
pagande i nje:cinim pripisi\'anjcm revolueiona.rnaj grupi na naCin koji jc
tdko poreCi, o.rganiziranjem kaznenih odjela za prembCivanje i zastrali­
\':lojc partijs"kih lienosti, upotreborn bombi sa smt:!dnim plinovima i d ru gih
sredsrava uwcmiravanja s ciljem da sc prekidaju sasranci, te pozivanjcJ11
povczanih srulbi da poduziruaju i cljene rcpresivne . kcije.. Kasnije cu se
VI3tili na te tipove ope raeija. Sad a se bavi mo kontraobavjeSta jnim aspek­
rima povezanih operacija.
POVEZANE OPERAClJE
S gledistJ tisre doktrine, sve Sll povt:l.ane operacij{' kumpromirirajuce,
bk i same njihov a postojanje waci da CIA ndto mora platiti: najm :lI1 je
idenutet ofieira CIA. Uvi jck postoji nada da vrijednosti povezanih ope­
raeija s dtugim obavje!tajnim sluibama nadma ~ uju njihove ~'Ubitke, "Ii je
procjenu ponekad tcSko dati. Sa stanovista konttaohay jc!ta jn c .ktimosti
dva su najvainija principa po vezanih operacija: prvo~ nc posr oji !,cij;!·
tdjski nastrojena obavjestajna slui ba, i( drugq, trsve povczane , lllY.he
ubacuju se Sovjeti iii lokalne revolueioname grupe. Stoga sve opera eijc
k()je CIA podu7.ima zajedno 5 povezanom slui bom po definici ji su kom­
pron\itirane vee od samoga pocetka. Sarno iz toga razloga neki obavjestajni
izvjeStaji CIA (izvjeStaji 0 podruenim operaeijarna ) nose oznake NOFORN ,
oJnosno NO FOREIGN DlSSEM (za branjeno tasturanje), eime sc slu­
icnje izvjdtajima ogranicuje sarno na americke usranove. Te se oznake
upotrebijavaju zato da inozemne povezane sluzbe ne bi primile informadju
iz po"jerljivih izvora u sklopu redovitih programa razmjene.
Zbog eega uplitanje drugih sluibi? Osnovni je razlog zbog kojega se
povcz:lile operacije vade raj 5[0 su one kori sne. Prosiruju ogro.ni ceou upo­
trebu Ijudstva, bez obura na to koliko to prosirenjc moie biri bez.nacajno.
Otv.raju vrata CIA za ubaeivanje u povezane sluibe. A mogu rezultirati
i time da, na zalujev sranice, lokalna sluiba poduzirna razliCire akcije, kao
StO su hJP~enja ili prepadi.
U nekomunistilkim zemljama poJjrika je Ageneije da poma'.!! lokalnim
,Iuzbama sigurnosti kako bi povebJe svoje sposobnosti, naravno ako te
sluibe ide pomoo i njihove vlade njsu otvoreno nepri joteljski raspol oiene
prema Sjedinjenim Drh vama . Dajuci novae, uvj6bavaju ti i opsktbljuju Ci
lok.lne sluzbe - kao Sto je policija - CIA ptima info rmacije do kojih
drukcije ne bi mogia doti zbog, na primjer, nedovoljnog broja slui benika
u stanici. Konuoia put.nika, na primjer, podrazumijeva da se od korn­
panija i.li lokalnih sIuzbi konttOle 1Iiaska pribave popisi putllib u avi­
onima iii brodovima. Redovito je lakse pribaviti takve informaeije od
pO\'czanih sluibi nego od pet i.li deset razlieitih kompanija. Pti,luskivanje
teldona moguee je samo posredsrvom lokalnih sluibi, poscbno kada valja
komrolirati tnJlOg0 li.nija . Pisma sc mnogo lai<.Se daju komrolirati ako se
" 51
 ......
sur~d uje s lo blno m sluibom nego da .. upuSlimo u dugorrajno vrbo n nje
un ilal eralnih agenatQ u poklllski m uredi ma. lznad svega, ako up.d ncmo
1I d rck ; dode do skandala, udarae cc primiti lokaln. slllzba , a ne CIA.
Obicno je sci staniee taj kaji dri.i kanta klc sa Sefam la lt.11nc .Iuibe.
Nekc stanice magu iln3ti cital'e sckeije sl uibeni kn koji r:>de na pa vezl­
vnnju i II pl an.iranju akdj3\ j na razmjen i infofmacije. Opec je pravilo,
naray no , da se lok.lnoj slulbi predslavi na jma nji moguei broj oficira sla­
nice, ito, pt) moguCnosri. sarno ani :lng3l.i rani u povcz:mim operacijama.
Ofieir; ang.iirall i II uni lalcraln im oper.ci jam., kaje sc poduzima ju bcz
znanja lakalne vladc, maraju biti zasticeni ad maguceg kam p ra mi riranja
s lakaln a m sluzban>.
Nekc su lakalne sluibe lol ika u.l osno zaaSlalc da z~ista rrcbaju nasu
olva renu pomoe. Sroga ICA', migije za Ichn icku pa m a t Upravc za med u­
naradnu kooperaei ju, uklju':uju i misije za naIodnu sigurnosl sascavljent
od ameri~kih srru<ojaka koji rade u minislarsrvima palieije. Oni isu~iuj u
magucnosri ka ko da poboljsaj u spasab nosti lakal nih slu7.b i \I kom unika­
cij ama, istugama, up ravij" nju, cuvan ju podarab , odnosima s jovnos,u i
u spre~ava nj u z.loi'ina. Tc su misije ko risne CIA jer jo j a mogu': uju lOstitu
njainih sl uzbcn ika koji eijela vrijeme tfeba da rade s obav jcltajnim slui ­
bama policijc i dr ugim gradanskim sltdbama. OfieiIi scaniee koji ui ivaj"
druki'ij u zastiw mogu radici s vajno m obavj cslajnom sluibam, a - pa­
vremeno - j sluzbenici koji !::ie izdaju za biznismcnc rurisre iii penziollcre
1
magu biri odredeni d, rade s lokalrum sluibanla.
Porno': CLA lo b lnim slu'l.bama putem misija za narcdnu sigu rnosc
i dtugih oblika zas tite nije ogr anicena sarno na co da pomogn. u pobalj­
savanju profesianalne sposabnosti ia kalne si uibe. Operativno ci!janje 10­
blne sluibe vode a dgavaraju':i alieici CIA, tako da lokalna slui-ba izvr­
,ava zada rke koji nedasraju u opcrativno m programu ejolok"pne sraniee.
Drugim rijccim., lokalne sl uibe a ngaiiraju se na dob rab ir CIA, a tin~
, e one isk lju ~ uju iz llniiateraluih opcmci ja stan ice.
- Osabne VOz.c izmedu sluzbcnika pove7anih a peracija CIA i njiho vih
ka lega iz lokalnih sluibi vrlo su va?ne, jer se od t.ih p ripadnika CIA oec­
kujc da uk.fu i procijene one sluibenike lob lnih siui bi kaji bi mogl i biti
pogodni bo agen ti z. ubaci" an je. Ofieiri CIA koji rade u povez. nim
operaeij.m. mogu da"ali n ov", Ijuuima iz loka loih sluibi . Occkujc se
cia ce lok. lni kolega nd ro ad loga nove. stepaci u vlastiri dicp, iako je
p redviileno da se raj nov,e upotrtbl jav. iskljuciro za aperaei je. T chnika
se , vadi na to da se lokalnog pOlicajC3 iIi obavjeSt.je. n.vilme l1a to da
prima i ncleo -ekstrac gotovine, ta ka d3 nc. ovisi 0 st3nki samo u struc­
no m nego i u fll1 ancijskom pagledu.
Sluzben ici sigu rnosci, pogolavo polieajci, oduvijek su medu naisl. bije
platenio) javnim sluzben ieirn a i rijecko se cuje da su od bili 1'00011. Mala ­
-pom. lo pripadn ik lokalne sluzbe paliva se da izvr~i 7-,darke a -kojim a
I Prcthodnik Agrnciie 7•.1 medunarodni r:t'1voj (AID
5~
l1irko iz sillfbe nista ne zna, pogalovu ne njogovi p rel postavlj eni . POStup­
i10, on po~inje izvjeSta, ati 0 svojoj "I asri toj sluibi i 0 paliliei svoje vlade.
Tak o pascoje lojalan pOJ13jprije e LA. Najzad, oruda dal n i nov ae. Opera­
ei je ubaciv. n!. u lokalne sluibe .rlo su cesto zaisla va~.ne zbog pala hj"
mjcsnih slul bi sigu rnosri u paliti ~k a j stab ilnosli zemlje. lzv jcllaji takv.h
,geno ra od nepracjenjive su va'l. nosli u ,lu~aj\1 moguo.h dnavn ih udar•.
Najzad , st. nice CIA magu paduzimali unilalera lJle operacijc putem
oocira pove2.nih sluibi koji su bili angaiirani b o ubaleni agenti. T o je
kanab n pagodak. Peidobil'eni oficiri p ovezanih a ptraci ja mogu lakoilt.r
ilvijcsmi a napori m. !to ih cine njihave vlascire sluibe da atkriju llnila­
rcraine operaClje sta nice CIA. To je, takodet, srerna si tuaeija .
OPERACIJE PROTIV SOVJETA I NJIHOVlH
SATELITA
Svrha je operacjja prativ Sovjeta i satelicskih "'ada da se. na dugu
srazu, osigu"ju istinile info cm.eije, za eazliku od kantraaba vjdtajnih. No
objc vrste info rmacija colika su meduso bno isprcplcccne da su u nckim
specifienim a per,cijama prakticki nerarovojl1e. Rallog je laj sta je ne­
abieno cdka eazvijari rahe a pcraeije unutar zemalja zbag efikasnasli ko­
munislickih unutarnjih slul.bi sigurnasri. One kajc sc razvi jaju unutar
Sav;etskog Saveza iii u sacelitski l11 zemljama abi i'na su iw enaduju ce pu­
nude usluga, koje imaju malo sea zajednicko s eiljan jem 11 nas u metu. pra­
nalazenjem, praejcnj ivanjem i peidobivanjem Ijudi. Prij. ~u re2ultat unu­
tarnjih pro cc~n skrivc nih negd je u psihama ko muniSrickih cinovnika !eo
il bijaju na pov riinu u ncpred viciivim trenueima iskuSonja. Zaprav o Ii Ijudi
nbuju sami scbe.
S drugc strane, pribli Zavanje sovjetskim i iSloenoeYeopskim funkeiane­
rima ilvan komunislitkog blak. relacivna jt laga no. Vce je gadinama u
CIA urvrdena j e1abarimna a perarivna melad. »napadanja. na njih. T a­
kvc I U aperacije viSe rezullal konrr.obavjcltajnc nego inazeOlne abayje­
stajne djclatnosr.;, jer su prije usmjcrene nn lOSl irnu ulagu nego no pri­
kupljanje obavjcllaj nih informaeija - jako im, ni u kajem sluca ju, nc
manjka 3gresivno~ ri.
Prva jt " ravila da agenei nase sta nice za pa drsku nasloj. 1.:1kupili sv.
poki':iJnje zgradc iii z.mlji~ra aka sov jccske ambasaue. One zgrade knjc
najbnije odgov.r.ju i da ju ponajyi!e i7sleda kupir ee se i mo raj u biti slo­
bodn. kad god co ustIc ba. S oL17i rorn na eo da savjelskc am h. sade ceslO
'loau",maj u mnoga prosto ra S velikim r"Lideneijama i sl3mbeniOl zgr.dam3,
a okrui u je ih visak zid, mo ra posta jati sed am iIi osam zgrad. koje gr.­
ni<e Sa sovjetskima. Tc sc kuec mogu upot rijebit i, b o , rm'Mrska m&13
za promatrao ja i 1:' postayljanje teh nickih urcdaj. 7~' prikupljanje infor­
m.aja. Na pri mjer, k.d a se zll a il i prclposl, vlja do Sovieti upoucblj.­
51
 vaju elektrol1ske st£ojeve za ~ifr i rn n je, nasroji se onemo!\utiti deSifriranje
poruk a. Tale". se operad ja poduzima do bi se pomoglo N acionaln oj agen­
ciji Zil sigurnost. No srraztl[ska mjes[:\ (eSec slu7.e za identifikaciju sjedi­
sra KGB-. i GR U-a (vojna obavjcSraj na silli ba) lInurar sov jerske misij.
re opeeniro za rrom.rr.nje zbi ".nja u sO"jerskoj koloniji .
Kad god je moguce, svi prilazi sovjerskom p odrutju, poscbno vrrovima
unmar ojib, onlaze: sc: pod prismorrom. T akav POS30 moze zahrijcvati rn
iI i cctiri prom:1tracka mjest3. Na svakom su agen ti, CCStO srariji parovi
koj i vode dnevnik dolaza ka i odlaza ka svakog sovjerskog namjesrenika,
kao i onih koji sudjeluju u ~esti m vrtnim razgovori ma, re njihove kar:lkre­
risrik e_ PribJVljaju se najsv jei ijc fo rografije sovjerskog osoblj".. S ne. manjc
v:1 znom"~v[h o m snimaju se vrmi rnzgovori II krupn im pb_oovim:l7'"a slirm"ke
sc predaju onjma koj j 1.naju S US3na ticati IUslci. Dnevnici koji se vade na
prornatrackim mjestima srudiraju sc zajedno s vrpcama prisluskivanih fe­
II.:Jonskih razgo\'or:t , ~to je stand ardnn oper:ui vila praksa ptoriv sv ih sov­
jcrskih i satciirskih misij. izvan bloka, re s vrpcama prisl u!kivanja njihovih
instalacija, aka ie takvo prisluski vanje moguce. Na osnovi pro uc:lVa nja
toga materijala otkrh'aju se fu nkcional ne dU7nasri Unut3r sO\'jetske kolo­
nijc i urvrduju dn evni uobicajeni poslo vi sva kog pojedinca. Ti rcw ltari
dobivaju remcljno operarivno ZI,"cenjc za olicire CIA koji rade na sovjer­
skim i sarelirskim operacijam a.
N adziranje sQYjetskih i sateiirskih oficita pocinje, meautim , davno
pri jc no sro on i srignu u stranu zem]ju. Goroyo uvijc.k pcva yijesr 0 noYorn
dolasku s.znaje se na rcroelju zah rjeya za vizu, kn je MinisrJrsrvo vanjskih
poslov" Sovjets ko g SaveZl posravlja ambasadi odredene zem lje 1I Moskvi.
ViZll moze izdari 3mbasada koja ~e se 0 rome posavjerovari sa svojim
minisrMstvom vanjskill poslova iii ~e raj z:ll rj ev prosJijecli ri minisrarsrvu
na odo brenje. Takye se komu.nikacijc ~es to usposra"'jaju siiriranim diplo­
marskim porukama, $r3Jlica CIA u gla vnom gradu one zemlje u koju
Sov jeri 1.ele da dodu, prima dclifriran ll porllkll a d Agencije za nacion alnu
sigurnost posredsrvom §rab. u kojcm se, neposredno nakoo sovjerskog
za hrje"a, isrra' "ju dosjei _ D aleJe, aka M inisrarsrvo vanjskih posJov:!
Sovjers kog Sa veza zahdje ya od am basade Indijc u Moskv; diplomarsku
\,;zu za Ivana Ivanovic.1, stanica CIA u New Delhiju prima prvu naznaku
o ,vome zadarku prareei komllnikacije indijske vlade_
Prije no ~to Ru s stignc, sranica ce im ati sve dosrupne informacije a
njemu i njegovo j obirelji, mozda cak i iorogra!.ije, In formacija jc prikup­
Ijena i pohranjena iz lIkupnog iZ" jcSraja 0 sovjerskom (ili sarelirskorn)
oficiru, 0 njegovim prethodnim purov:lJljirna u jnolemstvo, iz izjava onih
koji su ve~ ranije napusrili !U zemlju, iz obavje.!ta jnih komunikacija i
brojnih drugih izYora. Aka 0 nekomu nema nik:lkva u aga, atvara se nov
dosje i ra ko se ponavlj. priea 0 pri p rema ma i pokuSaj u prido biv. nja .
prava svrha o pero cija jesr da se sovjerski iii s. re! irski slu~ ben ici pri­
dO biju za spi jun aiu, a ro se moz. posri Ci snmo ako ih poznajere. U rom
ic poslu . agent za konta h . naise07.i bilniji i najefibsnij i covjck mn.ice
54
uopee, kadar da prikupi poda<ke 0 svojoj meti . ~ge nti za komakr, za
pribliz,vanje, jtsu Ijudi koji su iz mnogo razloga kadri usposraviri oso bui
odnos sa sO\'jerskim i.li sa tei.irskirn ofici rom i koji omogucuj u da CtA sro
rcmcljicije prom. It " covjcb kojega ieli pridobiti. Agenr za p ribLZavanj e I
rakorler je sposoban da vodi razgovore prema naj v3z nijim rockoma ­
(1rkrivanj u neisp unjenih obeeanja , b.rakrernim pogrdb ma, osobnim pro­
bJcmima i rcmelj ni m raspolozenj ima i prorurjecnosrima. Ponekad se ulog.
agcntil za konrJkt moze promi jeniri taka da on postaje dvosrruki agent,
ako Rus pokusa prid obi ri njega. N o operacije dvosrrukih agenta ne ohra­
bruju, osim u posebnim slui'aje\'ima, jer posroji ro liko om ogo pro blema u
nepresranoj porrebi da se bude siguran da i raj dvosrruki agenr ponovno
ne radi za CIA.
Srrani diplomari u vecini zemal ja imaj u klub gdje so prirea uju mje­
:ict:ni ruckovi, vecere i izleti. Slu zbenici State Deparr.menta i CIA pod
\'Iadinom zastirom clanovi su tih klubova i tako imaju prilike r:lzvir.i
osohne odnose s ruski m funkcionerima . Za sr.anicu je porrchan arnba­
s:tdorov pristanak kad je ri jcc 0 osobnom odn o~u s nekim komun isri cki m
dirlomarorn, koji je go rovo uvi jek obav jeSrajni olicir, no osobc iz CIA
Jugo .)u S:lme razvija.le personalnc VC.7.e s komunistickim funkcio[)crima.
Tahi odno,i nisu rako plodni kao oni koje r J'Zv ija ageor z" konr akr, s
kojim se njego"a » me ra ~ moze relaksi rati i oslabiti svoj oprtz.
Sovjerske i sareiirske a rnbasade obiono zapollj avaj u molen broj 10­
kalnih Ijudi, i to kao VIti are, CiStacice i povremeno b o !olore. Od rakvih
Ijudi ambasad a uvijek [ raii da pokaiu 'voju lojalno<l prema komunizmu ,
no CIA i njih ponekad pridobiva. Fizii'ka je nj ihova prisu!l1osr u ambasadi
toliko mala da je pra kri cki nemoguee d a oni poStavljaju prislu sne uredaje,
no mogu davari z:1nimljive infonnacije 0 odnosima nadredenih i pret­
posravljenih, 0 s\'~lt1ama i klc"cranjima, iena ma i djed te a posjeriocima
ambasade.
Montiranje prislusnih aparara na sovjerske i sateiirske slu'lbene iosra­
lacije u i.nozcmsrvu z.adarak je ad velike vainosti, no moguc sarno u
rij(:tkirn okolnosrima bo, na primjer, kada njihov orpadnik moZe mon­
rirari 'lteuajc nakon Sto je kOJ1 takrirao CIA, ali prije no sro mu se izgu bi
rrag. KJO -Sto je to siucaj s Rusima i nji hovim sareJ.itima, rako i IG nczi
prosiwju svoje d.iplornatske j trgovacke veze u svijctu. Z:I to im uvi jek
rrcba ju zgrade. Od trenurka kado komunisti ~ka zcmlj a planira prelimi­
11 3f1l U misiju, StaniC3 CIA poduzima s\"c da orkrije k~-=:t je grndevina
odabrana i, u r"zdo blju clo useljenj., poduzima sve na pore da insralira
prislu;nc ureilaje. Sovjerski i -sarcl irski predsra vnici obiono l ive u JIDba­
~adama; kOJ1zularima iii uru gim sluzbenim zgrad ama sa svojim obireljima
iIi sami , no neki od njih l ive u posc.bni m ap3rtmani m:l. I ti se sr3110vi
prisluskuju k~ god ima razloga vjerov3!i da ce so n a r aj na"in doc; do
vriicd nih obavijesri.
()!ovO svc sranice CIA imaj u prom arrackc ekipe ops krbljene ka me­
[;(m:1, prijc\'oznim sredstvima i radio-komunikacii arna. Nj ihov i prvcnsrveni
55
 .....
cdjevi jtsll pozoatl 50vj.,5ki i sa,elitsk i obavj""'.j ni oliciri . l'od ulima se
s\'e da se posredstvom promatrackih ekip:l otkrij u opcrJti\",e merode i,
ako Se posreCi, cajni komakti komunisrickih slll:i.benika.
Sr.ab Tnjnih operaci j•• posreds" 'om .vojeg. oujd. ~a Sovjersku Rusaju,
briil jivo konrroliro sovjetske operacije. Oni SlI pra vi specij,itsti za ,aj
posao . M noiina operari"nog dopisivanja 0 so vjcrskim optracijama no(;j
kriplonim REDWOOD, kn da poslovi idu kroz 51ui be odjd. ~ SovJelsk u
R usiju. U 5canovi ,im sluc.jevim a, meducim, indi btor moi e bid RE D­
COAT, SIO ' M ei da Sc akcijc vode i kontroliraj u posrOOstvom odjela la­
du~cnog la odrcdeno podrucje. Odje! la Sovjcrsku Rusiju ,akoder uskl il ­
duje brojne dru ge operacijc kojc su od svjerskog m aCenja.
P,ogra m REDSOX, 0 ilegalnoj inliltr.1ci ji agcma u Sovjel~ki Savel i
sareli rskc zemlje, za potto je ranih pe,d."e ri h godi na i j. dno propao.
/vleduti m, ,oj program i doljc posco ji kada je rijec 0 hi tJ10sti i k.da ,e
pronade ruski emigrant koji im:t samo ubilacke namjerc. S dru~e srrane,
progC3m !EDS K JN~ u koj i 5e ubraj.j u legalni purniei, imao je vdikog
uspjeha, iako je nekoliko age nara izgubljeno . Taj program ukljucujc
w ristc, posJovne Ij ude. znnnstvenike, novino.re, prakticki svakoga rko moie
dohiri legalnu dO lvo lu 7.3 ul azak u Sovjerski S .Vel iii Dcku od sarei irskih
ztmal ja . J - nar JvnO - tko jc vol jan da preuzme opcrnrivnu Z:l da~Ll .
PoslOji "kod"r REDCAP-program, sco je zapravo sistem ko mpj urerski h
lisra svih sovjerskih ddavlJana koji puruju u ino:i.cmsrvo: znanstvenika,
strucn j. ka, vojnih 53vjetn ik., rrgovinskih lunkcionera i slu7ben ika , d iplo­
mara. ZOMBE je program n3 istoj osnovi, ali ukljucuje svo d rhvljane
raznih dr-JAw., osim Sovjetskog Savez. i s. relirskih zemal ja, ko ji puruju
u blok. ZODIAC je sisrem kompju rerskih lisra grad nna sard irskih zemalj,
koji puruju n, Z apad. Ak,ivnosri odjeJ. za Sovjersku Rusiju poscbno su
intenziv ne u doba odrim'anja medun.rodnih ...n. nst venih i strucni ), kon ­
gres, . Prerhodne in fo rmaei je 0 ta b 'im skupovi ma salju se sr.n icam. sirom
<vijcra, a saddavaju poda'kc 0 sastaneima. Od solov. sta nie. zah rijcva sc
d:1 pri8usevuju rim skupovhna i USPOst.1v)jaju konra kre sa Sovjerima j nji­
ho vim ko lcgama iz sarelirskih lema lj. _
N asi ovdasnji instrukrori i pred. vaci koji dolaze iz odjcl, za Sovjersku
Rusiju i Ul Is(ocnu ("(OPu ;avno prizn:.tju da su komllo isrit ke obavje­
Stajne sl u7.be otkrile bro jnc primjere svi h karegonja operacija koje sma
Nar3vno, psjh ol os ~c: ) ne izriciro vojne opcc:'!cije su riskamne, jeT
vodili protiv njih . To znaci da oni pomaju nase metode. BC2 obzir. na ro,
fHlt: gotovO reJoviro Lnacc uplitanje u srvarl drugih zemJ.lj:l 5 koj ima
Sciovi odjel. za Sovietsku Rusij u vraoj u se kuCi S oSl1ovnom mislju d.
SAD imaj u no rmal ne diplomarske odn ose. Ako se nj ih ovo istiniro jamstvo
su Sovjeti jedina nacij a na zemlji koja ie k.dra unisriri Sjedin jene Ame­
izigra, mogu nastari ozbiljne diplomarske posljcJ iee. To jt n suprornosti
riCke Driave. To ie dovoljno vrijOO no svokog napora d. se neprijar<ij.
5 operaeijama prik uplja nja. Jcr ako sc ove poronje otkriju, inozcmni su
napadue.
Nasra, Ij.ju se prakricne vjdbe. J edno popodne u rjednu provodimo 1I
gradovim. 11 okol ici u,'jdb3\'aj ll c'i s insrruktorim. pracenje i -suscere
.genr•• . Moj. je - povez.n. akcija . bila d. uvjcrim olici" prijateljske
sluzbe d. prihvat! novae ponuden za priv",nc rroskove i da poene izvrh­
"ali 7.ad:uke kojc mu d.jem , bez manja svojih pretpost3\,ljcnih. Vjdbe
.1 6
ubaciv.llj. u komuuisricku pamjtt bile Stt usmjcrene no podi.anje . agen­
,0v3moro la. i ohrab rivan je da preuzmu aktivniju ulo~u u partijskom
paslu koji prezire. Sovjerska operacija - bib je seri j. sve ozbilinijil, sasta­
noka 5 diploDlarima . "eec zemlje- (tt mojem sluea ju bio je 10 jed:lJ1 Indi­
j.e) koji treba da dovedu do cog. do ih regruri ramo kao agenre koj i ce
OSl\, . . ili konr. kr s olicirom KGB-a. Imao sam , rakoder, sluCa j leg.lnog
putDV, nj• . Morao sam regru rirari jednog nc preevrsrog .mcrt':kog uce­
njab koji jc frcbao pri5u5tvoVa!i nckoj znansrvenoj ko nlercneiji . Odri.li
smo niz kracih i dul jih sastanka prije no Sto je orpurovao. J'jegov jc glav ni
"d.rak da stupi u prija,el jski dodir sa sovjerski m kolego m z. kojega
SinD znali da ima prisrup osjctljivim vojnirn iruorrn acijama. N:tdaj mo SO
da ce sc suscerari na bu ducim konferc neijama i da Cc mo m asencu poci
rukom da pridobi je sovjctskog 7.nanstvcnib.
CAMP PEARY, Virginia
Travnja, 1960.
Psiboloske i ne srrikrno vOJne opt racij c (KUCAG E) razli kuju se od
inoZ!ffil!ih oO"'jestajnih i kontraobavjdt.jnih o.peraeija po ,ome sto 'u
one prije akcione n~o Sto im je svrha da se prikupl jaju inlorm.cije.
Operocijc. p rtk~lplja nja moraju biti nev idljive, rako da il, mern koj u n.­
r.daju ne pozna je. S d,ugc strane, a kcione ope.raeije imaju vrlo vidljiv uci­
n.k. ~c. rreba, medutim, do pnsriri da so raj ucinak pripii;e CIA iii americ­
kOI vlad i prijc ncgo nekoj c1rugoi o50bi iii orga nizaeiii:. To oper3ci je, za
koje posroji kongresna formu l.ci ja u Ak ru 0 na eionalnoj sigurnosri iz
1947. u ohiru . drugih sluibi od zajednii'kog incercs.«, u nekim su vido­
"ima delikarnijc nogo opcracijc prikupljanja. Obicno ih odobrava srab T aj­
nih slul bi za psiholosko rarovanje i ne izriciro vojne operacije. N o ako sc
radi 0 zahrjevima Z3 Ln;nnim svotruna novca jlj posebno osjctl jivim meta­
J . m. koji ma so valja posluiiri, moze se zarraziri odobrenje Odbora z.
koordi naciju operacija (razjna pomocnika minisrra), Vi jec3 Z;J nlcionatnu
sigutnosr iii pak samog predsjcdnika.
roli tieari skl oni zafmir iti - ta kvc 511 opcracije tr3d icion alan dio obavje­
traj ne .kri,'nosri svake zeml jc.
Stogn je . uvjerljivo pork.nje. kardina lno prav ilo prilikom planiranjn
svih psiholosJUh i neizrlCllO vor'~ih operaeija; • i to s~mo ond. ako sc II
p" ·om redu oSlgur. da kri,·ica padnc nn nekog. d,ugog. , 3 ne na ame­
rick tI vladu .
5­
 Programi psiholuskih i ne iuiciro voj nih opctaeija (PP-p rogromi) pos­
toje u gotovO svakoj staniei CIA. U njima jt istakn uto da PP-o peraeije u
vc1 ikoj mjtri ovise 0 lokalnim uvjctima i prilikama. Psiholosko ratovanje
ukljucuic prop.g.ndu (jednostavnije poznatu kao »media«), rod u omla­
dimkim i studentskim org:U1 izacij ama, radnickim orgarrizaeijama (sindi­
kati i tako redom), profcsionalnim i kulturnim g rup aei jama i u politickiru
partijama. ~e izricito vojne operacije podr.zumijevaju infiltriranja u za­
branjena podrucja~ sabota1.u, ekonomsko ratovan je, uznemiravanje osoba,
7.racnu i pomorsku pod.rsku, naorul.avanje, uyjd.b<lyanje i pomaganje
malim armijama.
MEDlA-OPERACIJE
Ulogu CIA u programu ameri cke propagande utvrduje sluibena po­
djela propagande u tri uopce kategotije: ~du , sivu i emu. !I~ela je pro­
paganda ona za koju se otYoreno priznaje cia dolazi i2 izvora vlade SAD-a,
odnosno iz Americke informativne a!(onci je (USIA ); siva) propag. nda je
tobozc pripisana Ijudima iii organiz:leijama koji ne pri2naju americku
vladu bo izvor njihova matetijala i koii prireduju te m.tcrijale kao da ",
njih ovi~ c[fiaJie propaganda neidentifi eirani materijal, odnosno materijaL
koji sc pfipisuje nekom nepostojcccm i:Lvoru, iii je to pak krivorvorcni
marerijal pripisan oekom od poswjecih izvora. ~[b. ie j"dina agl!neija
vlade SAD-a kojoj je dopusreno an gaii ranje u operaeiiama erne J''''pa­
gande, ali Sto se tice sive propagande OLla dijcli odgovornost s Jrugim
agcncijama, na primjer s USIA. lv1edutitn, u skladu sa lI sivi m lJkonom·..
Vijcca za naeionalnu sigurnost, saudanom u jed nom od Jokumcn:tta
toga Vijeca, druge ageneije prijc no Sto Sf .ngaziraju u sivoj propagaud.i
moraju prethodno dobiri odobrenje CIA.
Pri jc.nosn ici sivc i erne propaga nde nc smlju saznati da su pod pokro·
vitcljstvom CIA ili americke vlade. To jt dijelom ?bog toga da bi imal a
jaei u cinak, • dje10mice stclga da bi lito manjc Ijudi l.naJo ~tO se dogad. te
Ja se, prcm..., tom~ svede na najrnanju mjcru opasnos[ da sc saz.na tko
uistinu i.mJ pauonat. Sroga uredniei, politiea ri, bi1.nismeni i drugi ljudi
mogu propag. ndno djdo v.ti cak i za oovne, ali nc moraiu znati !ko su u
pojedinim slut:ljevirna njihovi ~efovi. Ne.ki ce mcdu njim:l to s;lznari, pa
tako u rerrni.nologiji ageneiic nastaje podjeb na . dosietljive. .ncdosiet­
ljiy c. agente.
U propagandnim opcracijama, kao i u svim psiholoski m , ne ,znbto
vojoim operacijamn, uobi cajcnJ prOCedtlI:t sigu.mosri agencije za branju je
da narucene poslo ve placa covjek CIA koji je pod sluibcnom Z3stitoffi
(moze, na primjer, figurirati kao namjd ten ik Minisr",stva va njski h pos­
lova) . Tako je odredeno zbog toga da bi so zadrl ala rnogucnost , uvier­
Ijivog poricanja 4i i na najmanju mjen.! syela opasnost od kompiiciranjl
situaeije tamosnjoj ambasadi ako loblna vlada dode do nekih otkrica.
58
pilbnja, medutim, obavljaju slul.beniei CIA koii nemaj u slulbcn u ""tim,
odno:i oni koji 51? i~d3i u za biznismenc, studtnte iIi penz..ion1.!re; takvim
llO
se pripadnieima i kaze da dieluiu bez sluzbene zastite.
Ti slul beoiei mogu takoder driati veCi nu kontakata s regruliranim
agentima, kako bi sluzbeniei i ofieiri pod sluibcnom zastitom bili 510
>igurniii. Jednako, SUSIeti izmedu dviju kategotija slu1.benika mo rai u biti
stO tajniji. Svrha je svega IOga da se 7'!!stiti 3mbasada, a i to da se pro ­
pagandnc agente navede da vjeruju kako ih placa ju privami poslodavei.
Strucnjaei iz staba za propagandu posjetili su nas u ISOLATlONU i
podnsuli nam gomilu papira koje objav ljuju kao m;ucrijal sto sluii 'loa vO­
uenj e prop.gande u eijelom svijetu. Neka od tih iz<bn ja nami jcnjena su
sarno lokalnoj upouebi, dok ostala imaju primjenu sv uda po svi jetu. Re­
zultat razgovora bio je da se glavnina nas uvjeri kako propaganda nij" za
nas _ jednost:lvnO, ru ie suvi~e papirnarog posla. No uprkos {orne, najza­
nimljiviji dio propagandno g posla obicno je uskladivanje i rret man n i nih
dogadaja izmcilu nekoliko zemalja . Problemi komunistickog utjeeaja tJ
iednoj zemlji mogu dobiti medunarodnu dimenziiu u dr ugima, pod geslom
prijernja jednome jest prijetnja svima«. Na primjer, st:mica CIA u Cara­
casu maze informaciju 0 tajnoi komu nistickoj zavjeri u Venezueli poslati
tc\e,gramom u sranicu u Bogori, koja je [ada izvlaCi na ~ povrSinuC( posrcd­
s!Vom lokalnog ptopagandnog agenta sa zadacom da ie proslijedi ncidenti­
fieiranom predsravn iku venezuelanske vlade. lnformaeija se tada preuzima
iz kolumbijske stampe i prenosi stanieima CIA u QUiIU, Li mi, La Paw,
Santiagu i, maida, Braziliji. Nekoliko dana patom u navinO-ma se pocinju
pojadjivati komentad iz tih ddava i pocinje rasti pritis:lk na venez uelan~
iiku vl:1du da poduzme represlvne miere prori Y komunisra.
Postoji, obto, j obilje drugih nac-ina za upouebu i erne i sive propa­
gande: knjige, casopisi, rad.io, te1cvi zijJ, zidni plakati, oglasi , vjerskc
propovi; ;2,i, politicki govori , kao i dnevna stamp•. U zemlj nma u Koji ma
Su zidn. parole i oglasi vaIan medij za poruke ocekuje sc od stanica da
organiziraju tajna ~tampa nje i pogodnu d.istribueiju 1 kao i ekipe agcnara
koji ce ispisivati parole po zid ovima. Radio Siobodna Ev rol'a,* i Siobodni
radio," najpoznat~i su p oth" ati iz domenc sive prop agan de koje C IA vodi
so,;'~tskog
proriv bloka, ­
OPERACIJE PROTIV OMLADINSKIH
I STUDENTSKIH ORGANIZACIJA
Nakoo zavtSerka drugoga svjetskog rata Komunisti cka parti j. sov­
jetskog Savez. zapoeela je so,1.nim prog tamom propagande i agi tacijc
putem Meallnarodnc unijc studenat. i Svje.tskc federaeije demokra rske
ombdine, kpic su za jednicki srvar~le naeionalna udruienja u svojim pod­
ru/:jima djd.lnosti u svim zemljama gd je je to bilo moguce. Te su orga­
19

niz:1cije pronosde dJjeve i politiku KPSS -a pod izlikem ujed injenih kampa­
nja (antikolonijalizma, antinukle.rno nao ruz.,nje, mirolju bive grupacije,
i!d .), kojima su osiguravalc poddku svo jih lob lnih udrui en ja u kapira!iSli­
ckim zemljama, bo i un ur.r kom un i sri~kog blob . Po!kra j cerrdcsetih
godina ameriCka Ie vlad., koristeC.i So pri rom Agencijom, Sl ala zigos.ri
re fra nroye b o placcnike KPSS-a s ciljem da obeshrabri lIceSce nekumll­
nina. Usporcd no s tim Agenc:ija se angaJ.i r3 '~ U operadj 3.ma na Olnogi m
mjesri ma sa zadacom d. zauslayi loblne grupacijc u udnJ7.ivanju s medu­
narodnim tijelima. Vrbovan jcm voda lokalnih grupa i infilrracijom agena!a
Agencij a je pokubla usposraviri kontro lu nad ,to
vi se rak vih gnJpa, taka
dn se ta k i gn lplI koja se vee bila pridr uzil a Med unarodnoj uniji s!ude­
nala iii Svjerskoj fed craciji demo krarske omladi nc moglo uvjeri ri, po i
prisiiiri da se pov u~e.
Agc nci ja se " koder lalila osnivaJJja omladi nskih i srudcnrskih orga­
niz'acij a n3 loka lnoj j medunarodno j ra?.ini. D vije medunarodne insrirucije,
osn ovane s ciljem da sc supro(stavt ani ma pod parronato m Sovjcfs kog
Snve7..:l, bile su Sekre(3 rij3t za koordinaciju nacionalnih wlij a srudena ra,'"
s vodslvom u Lel·denu,' i Sv jetsk. omladinsb .samblejo!' sa sjcdislem u
B ru ~cllesu . I'lanovi srabovo, vodenje i operativ nc {unkcijc u omlndinskim
i srudemskim organizocijorna koje su pod konrrolom CIA, objcd injcne su
u odjelll T;tinih slui-bi za med ~narodJ1 e organizacije_
1 jedna i 4ruga bave se organi7.no jom putQvanja J kulrurnih akti v n o~t i,
. Iilledna i drug. americka im rir ucijo rode kno pro pagandne agcncijeza
CIA-=..p--osebno u ncrazvijmim zemUamn. One im3ju i savjetoda vni status
nevlodinih il1>riruci ja, idc nti c.n s agencijama Ujedi njcllih narod a - kabv
je UNESCO - i parrici piraj u u specijalnim agcncijskim programima Uje­
drnjenih aa roda.
l edn~r1o l.ll!!..cajl1ih funk~.ij n oml adinskih i studemskih organiza­
<:ija CIAjesr oda6i ranje, procjc!!i ivan je i rcgruriranje srudentskih i OIDIa ­
dillSkih voda, kao dugo rocnih agen.ta, kako na podn1 ~ju rod" inozcmne
oba\~eSt'!ine d j,;larnosri, lako i na polju konrrnsp ijunaze. Organizoci je nod
koj ima CIA irna parronat iii na ajill \lI je~e priroda n ,u i7.\·or kad rova za
regru riranje nc samo za ove, nego i Za druge operocije CIA. Pas.bno je to
sluc.j u nennvijenim zcmljama, gdje su p rogrami i Sekrerarijara zn koorJi ­
nadju l1ocional nih Sludemskih unija i Svjerske ombdinske . sambleje
usmjcreni premo rcgrutiranju m1.dih .genota koji mogu biri sposobnj d a
nastave polirik u OA i 0 5[3.1111 pod njezinom k onrrolom jos dugo nakon
sro su odbacili svoje ranije politicke i profcsiona.! ne pomagace.
Osim posredsrvom tih dviju orgaui zacija, Agendja moZe rozvi!i svoje
speciliene oper. cije i uz pomoc naciona.!nih i mcd un:uodnih rijda omla­
J inskih i srudemski h katoJickih organi z3cija (Pax Roman. i Meduna rodn.
omladinska k.ro helm federacija), ali i posredstvom krSCansko-dcmokrat­
skill i nekomu nistilkih srudcntskih org,mizacija. U pojedinim zemlj ama,
J K~s.l1ije pO"ln:lt:l bo Me-dunuodna. SllldenLSka konierenciim
60
posebie< lamo gd je posroje !lrup. s jakim kom unistitkim iii radikalnim
rukovodstvo m . brolicke 1 krscansko-demokratske omlad inskc i student­
kc organ i-laci je glavne su snage koj t vodi Agencija.
Agen ti 'ro ih s!anice kont(Oliraj u pUlcm omladinskih i Sludenrskih
operocija 1I bilo kojoj zcmlj i, ukljueu juCi ru i mellunarodn i program N.­
cio!l3lne studentske asocij.cije SAD, " koji vodi stab, mogu 50 r. kod.r
iskoristiti dJ urjecu na odluke na intc~macion:tlnoj r:uinj , lstodobno , agcnti
n:J. lJ\eJ l1narodnom niv ou mogu posluliti za pmpomaganjc i pro makn ute
_genat. iii pol itike unmar n acionalnog udruZenja. Kont (Ob je, daklc, neb
\'rS[ iz.mje.nicnog snu janja izmed u nacionalne i medunarodne r:1."line..
Uve1 ike zahvalju juCi operacijama Agencije, rukovodsrvo SVjetSke fcde­
"dje demokrarske oml adine moralo je 1951 · na pu sriri Fran cusku i pd­
je':; u Bud im peSru . S druge strane, srab Medun. rocine srudemske u nije ni­
kada nije smio prijeti u slobodni $Vijct, na ken I to je 194 6 . osnOV:1J1 u
Pragu. Dap.':e, i jedn a i dn lga organizacija bile , " j.sno ident ifici rane s
ko.mmistickim blokom, a njihova n •• rajanja d.1 vode konferenci je i semi­
n>.", izvan bl ob b ib '" n~pad"na i slnbljena oJ strane Svjerskc oml.din­
sk. ns. mblcjc i Sekre!a rijat. z. koo rdin.ciju Iladonalnih students kih
uuija. Svjetska federaCtJa ciemo krat5 kc omladine, n.1 r rimjer, imala ie mo­
gUW OSI da _ izv an blo b - odrii sarno jedan $v je!ski fesri" • .! omladine,
" naj u Beell '959. godllle, a i ta j je pra~.-titki b io ollemogucen nkcij.m.
omladinski h i smdenrsklh orga nizacij a koje konrrolirJ CI <\ . Medullatodna
" ni ja srudenar. I" ka rla mjt odrb l. kongres u , Iobodno m svijew . A SIO je
jos v. m ijc, i jedna i druga americk. medun.rodna organizacija ralVile su
1l3dmoc.no vodstvo u udnri.i \',mju .:I ;l nicd izvan komuniscit koS bloka.
RADNICKE OPERACIjE
Agencijinc [3cinilkc opcracije, s!ieno srudemski m i omladi nskim , na­
, .,Ie su bo rea.kcija n. kont inuirc! politike KI'SS-a nakon drugog. sv jcl­
skog. rata i n. njezi nu ekspanzij u purem medunarodnih ujed injenih fron­
rov•. Godine 19-15. uz poddku i sudjelovanje Kongres. briranskih tredju­
niona-, Kongresa americkih· industrijskih organizaci ja j VijeC3 sovjctskih
, indiknr. u Parizu je osnova na Svjcrska fL-deracij. sindibla (WITU). Raz­
like UJlul. r WIT U-a izmedu voda komunisri':ki h sindikara, koji su nesrrp·
Ijivo zel jeli da ru organizaciju iskorisrc z." antikapi lalisricku propagandu,
i ,"oda zapadnih zcmalja, ~ dIuge stram~ , koji su jnziSlirall na [O IDe Ja
Svjerska federacija usm jcri svoju pamj u l1a ekooomska pimn jn, najznd 5U
.lolle do vrh unca ' 949. godine, kada je u ebalo odl u':; ri boce Ii Federacija
l'0dI z.,ri M arshallov plan. Kad. su komunisti - fr.ncuski, rotiijanski, larin­
,koamericki i sovjcrski - odbi li cia Svjctska fedcracija potpi~e Marshall ov
plan, Kon grcs britanskih tted junionn i Kongres amcrickih Ind,,~trijskih or­
ganizad j3 Sll se povukli . K::lsnijc isrc godine, kao nckomunislicka nhern a­
6r
 T"
(i\'3 Svje<skoj federaciji, 0 5110va"3 je Med ul1 nrodna konfederacij. slobod­
nih sindikota (ICITU "), uz uteSce britanskih trcdjllnion n, Kongres.
americkih indllS[[i jslci h organizacija, Americkc lederacije rad n i drugih n.­
cion aln ih centtala . Agencija je, zahvaljujllci svoj im "peraci jama, uglnvnom
bila odgovorn. Z3 progonstvo centrale Svjetskc federacije sindi ka ta 1951.
iz Pori za, k. da je onn preSla u sovjers ki sek lOt Beca. Kasni jc, 19 56. goeLne,
central. jc bila primorana, da so iz Beb preseli u Prag.
Medun3tod na konfcderacija slobodnih sineLkata osno\'ala je regio­
n.lnc orgolliz.cij" l ' EvtOpu, Daleki isrok, Aftiku i 7_0 z.p.dnu hemisleru,
koje su ujedinile nekomunisricke centre nacionalnih sindib r• . Podrsku i
upravlj.nje projicirala je Agencija, i jos uvijck, projicira na rri razine:
same Medunarodoc konfedcracije, zarim regional nih, i, najzad, nacional­
ni h centrala. Na naj visoj razi ni Agenci jinc radnicke operad je realiziraj u
George Meany," predsicdn ik Americke federacije rad a; lay Lovesronc,­
k l 2a vanjske poslove, i Irving Brown," cvropski prcdsr. vnik Ameri cke
fedcr1ci je rada - svi su oni djelorvorni i svojenlljni kolabaratori. [zravn a
konrrola Agencije posroji i na regionalnoj ralini _ Serafino Romua ldi ;"
ptedsravnik Ameri cke federa cije rada za Larinsk u Ameriku, na primjer ,
upra\' Jja Imeramerickom region 3inom radnickom organizacijom/ sa sje·
d i ~km u Mexico Ciryju . Na nacionalnoj razini, ponajprije u nerazvijenim
zemljama, podrucne sranice CIA angalirone su u 0pctlcijame poddke i
uP""'! j""ja nacionelnim radnil'kim centralama. U stabu je podrska, uprav­
Ijanj" i konttola svi h radni i:k ih operaeij. centralizitana u radnickoj sekciji
odjela za meou.narodne or);anizaeije.
Generalna polirika rad nickih operacij a sliena je onoj koja se provodi
prema om lJ dinskim i srudentskim organizacijama. Najprije Svjerska fed e­
racija sindikata i ojezine rcgionalne i nacionalne sekcije dobivaju etikeru
moskovskih placenika. Zarim se operacije lokalnill sranieo usmjerav aj u na
ro da oslabljuju i (Uku komu.nisricke ill krajnje Ijevibrske srrukrure rad­
nji'kih sindikara rc da u' pos",",jaju i podrb va ju nekomuoi<tickc srru.k­
rure. Treee, Medwlarodna koniederacija slobodoih sindibr.l i njezi ne re­
gionalne organiz;1cijl· prom.ieu 51:: i 5 vrha i odozdo prikJjuci '·;\l1jcm onih
rad niclcih sindikara i naeionalnill eenrrala koji su pod urjeeajem A~cn cije.
Cctvni p ri srup CIA radniekim opcracijama ide krnz medunarodne
sr rukovne sekrerarijace," koji reprczentirnju radnickc interese u pojedi­
nim industrijamn nasuprot nacionalnim centralnma, kojc ujediniuju rad­
nis.tvo ral.Ji cirih inJustrija. 5 nbzirom na to d:l je si. . tcm meau.natodn.ih
stTlIkovnih sekrctarijara \lise sp...:cjjalizi.ra.n, pa eak i efiknsniji, sckrerari jati
u nekim , rva tim. bolje odgoVJrajll ciljevima Ageneijc uego Medunarodna
konfedcraeija slobodoill sindjbta sa svojo m regional nom i naeionalnom
srrukturom. Kontrol. i upravljanje osrvaruje se preko nakg eov jeka u od­
redenom sekrcrarijaru koji je zad uzen da porpom"zc radn ii'ke operaeije
usmjerenc izravno proriv radnik a u pojedinoj indusrriji. Vrlo su tesro
agemi CIA u nekom medunarodnom srrukovnom sekrera rij aru ameticki
radnicki rukovodioci koji pred"avljaju americk u sekeiju u sekrerarijatima.
62.
Tc institllci je ohicn o glavnu pod rliku primaju od americkih sind ikara on ih
indusrrij. kojc , u rom sckreratij ' tll primjerel1 e. Stoga Ame ri cb federacija
dria vnih, pokrajinskih i gradskih namjeSrenika, ' sluli bo kanal Z3 opc­
raeijc Q A u M eaun a todnim ja vnim slu,bama," sto je, zapravo, sekrcta ­
rijar za narnjcircnike vlada sa sjedisrem u Londonu. A Medunarodno
u<iwu nje penzioniIanih cinovnika,* kojc j< amcrii'ki sindikal sluzbenib ,
Ja je prisrup do Med unarod ne federacije zaposlcnih u rehnickim i admini­
snativnim sluihama,* ~to je, opet, meaunarodnj strukovni sekret.arijar
cinovnika . Slicno, americko udru zenje radnika no komunikacijama anga­
,j ra so z. kontrolu mea unarodnog srru kovnog sekretorijara za postanske,
rdegrafske i relcfonske radnike. U slueaju perrolejske indusrrije, Agencij.
purem Medunatodnog sindikara nafrnih radn ika, " (amerii'ki sindikat)
konrrolira Med una rodnu feJeraciju petrolejskih i kemijskih radn ika,"
koj . pripada meaullarodnim srruk ovnim sekrerarij.rima. Osobito, u ne­
c:1z vijenim lemljama, radnicke operacije nase sranice rn ogu se odvijati kao,
toboZe. lobln i progtam jednog Jll CclUIl 'Hodnog strukovn og sindi b ta.
Unurar poktera katolickih sindikata moguc" je sliena oktivnost, obieno
kall.lizirana purem Moaunarodne federaeijc krsa nskih s il1d ika(3 I. ~ A za
spccijalizirane zadarke unurar socijal-d enloi;amkog pokrera poslui i' ce
izraelski sindikati.
Radnicke su operacije izvo r prili enih supromosti izmeclu odjela i sta­
nie. direkrorara za planiranje Tajnih slulbi i odjela za medunarodne or­
t:.ni7.aeije. Po"av lj. se problem nadleZnosri i koo rd inacijc. Agente za rad­
nickc operacije na meaun arodnorn i regional nom nivou vode oficiri odjela
1.3 medun arodne organizacije iii u Washingtonu iii u podrucnim sranieama
II Parizu, Bru xellesu iii Mexico Cityju . Ako njihove aktivnosri u neko j
2emlj i, na primjet u Kolumbiji, nisu ri jes no uskladene sa sranicom u Bo­
gori, mOle doti do sukoba iii upliranja u speeificnc eiljeve radnickih ope­
raei ja iIi dtugih programa sranice u Bogoti . Kad god age nt odjela za medu­
naroclne orgarU?.cije planira posjet neko j zemlji, 0 tome se mora konzul­
rirati sa seiom sraniee koji je odgovoran za sve akrivnos ti CIA u od reae­
noj zemlji . U suprotnom slu eaju t:lkav agent, zbog pomanjkanja upravlja­
nia i kontrole, ci me se osigu.tava da njegove akti vnosti harmoniz.iraju s
komplemim operarivnim progtamom srani ce ne sarno na polju radnickih
operacija, mogao bi ugtDziti ciljeve sran i,·". Neprekidno se ulai.u napori
Ja se osiguIa kootdinaeija izmedu akrivnosri odjela za meaunarodne orga­
nizadjc na sind ika lnom polju i poslova kojima se bave podrucne sran ice.
No i ru povremeno dohzi do neprilik a zbog uskih pogbh ili rvrdo gla­
vosti samih agenata.
Agent odjela 7.' medunarodne otganizacije mOle biri od neprocjen jive
koris!i u raJni':kom progtamu lokalne sranice. Ob ii::no agent ima prilicno
znacenje, sro je rc zulrar njegova polohja na medunarodno j iii rc.gilmalnoj
rnin i, p. njegove usluge cosro rrale ramosnji radnieki rukovodio ci zbog
I Ka.snjje je dobib nau,' Svjeuk3. k.onfeder:lcija rod...
63
purOVJIIj:l, potpOr:l j poz.iva na konfereocijc, Cimc sve agent r.1spolaze.
LI skl. du s rime, agent im~ prisr up lok.loom nckomunisrickom rnd ni ckom
pokreru i moze usposlaviri kan tak r izmed u st~ni cc i onih loka lnih radnii'­
kih lidem koji su nam ?'Dim ljivi. T . kv i kont.kri mogu so uspostaviti j
pr.ko rrete pa rrij e, postu pno, ra ko da je agent odjd. 7.' medullatod nc o r­
gan.izncije z.a~ticen, ako sc u meduvremenu uspostav i nOVl operati vna
veza. Pod ru~ne stn nice mogu zalral.iti pod..skll odj ela za medunaronne or­
ganizacijc u da ro j zemlji zbog utjeeaja StO ga agem tog. od jda mOle imari
n, lo kn lnu situ ",iju, opel bez 10k,Ioog radni ckog lidera, bk ako On i jest
agent sran ice, znaj u"; da je meaunarodn i i regionalni sluI ben ik odgovoraJl
da slijedi up ure CIA.
O dmjeravanje korisM sli t3d nickih operaeij a, u usporedbi s njiho"im
vi§emi lijlln ~kim l ros kovlm., leSko je i kontIoverwo. Llkljueu je kako poLi­
skiv.nje komlJl1 isrickog laklo re , r.ko i veen indoktr inociju p rozap.d ni h
idt:al a purcm sem inara, konferencij a i obra"lovnih programa . U sv.nkom
. Iueojll, udruzi\'.n je za padn oga ,vije,. s. Svjelskom fedcracijom <indib"
hil o je plilieno rcduc irona, iako jo j jos uv ijek pripad. nckoliko vodeeih
nacion.lni h kn nlcderacija iz nekomuniSlickih zemalja .
OPERAClJE PROTIV SVJETSKOG VIJECA ZA MIR
Agencij3 podul.ima operacije proriv Svjctskog vijec3 z.a mir (osnov ano
' 949. u Par izu) da bi ne utrali" irl la propagandne bmp.n je proti\' SAD-.
i njegovih saveznika, prije svcga S obzirom na vojnc pakwve. lako n ij~
osnovann organizacija sa suprornirn cilj(:vima, meciia-opcracije u.sn1 jt
ren e su prol;v akll vnosri Svjclskog vijcc. za mir ka ko bi se isra knuo n jegov
prav i pokrovilelj, odnosno da Vi jeec sluii bo propagandni from KPSS-a.
SI.no\·il jc uspjeh postig nu r p'OI jeriv.njem S"jerskog vijet . 4. mir iz Pa­
ri ... u Prag 1951. godine. iako se Vijecc <954. prcsdil o u Bet. T.kodcr se
poduzimaju napori da se Sv jelSko miro vno vijete sprijee,i u odrb v'njll
kongresa i dw gih s.stanaka it van ko m u.nistilkog blo b purem operaeij:'
_media . , agen'la speeijalisr. za srudenlske, a mladins.ke i radni ek. orga­
ni zacije i, posebnn, agenata za polilicke akci je, kako bi se liskraCivale
d07.v al e i srv.rale dru ge zapreke.
NO VINARI
Osaov.na u Kopenhagenu 1946. gocline, Meau narodna org.n i7-3cija
no vina," Qbjcdinjuje risee komunislii'kih i u e k om lln i sl i~kih zcma lj•. lako
je prvOIllO h . b b io u Lond on u, Drug; jc kongres od ria n u Pragu T947.
godino, kada jc bilo odluceno da so sjedi'le preseli. Povodeci so zo ruko­
vodSlvima naeional nih nov in arskih organizacij. Sjedinjenih D rbv., Vellke
64
Bri[3nije i Belgi j. , vecina drugih neko muniSlickih 2em.lj~ povukb se
195 0 . godino, pa sc njez.i na . kumosr, opccmlo, ogran i61a na zemlje blob.
z propagand u proliv Meaw13rodne organizacije novinara i pathval'
kojima jt svrha bila d. za padne prijesrolnice odbijaju da se 11 njim. odr­
},l\'a ju sasr:mci, Agencija je djetova l:1 nn os nivanju nhcmari\tnog novinnr­
skog saveza z. z.p.dni svi jer. Godine 195'. Svjerski kongrcs novinar. po­
novno je formjrao Jnternacionaln u fedem ci ju novinaco,p., koj a je bilil osno­
",\11:1 jos 1906. godin e, .Ii ie ugas nul. 1946. OSll ivanj l' m Meu u.narod nc Or­
ganizacije novinanl.
Kori«i koje je Agencija imab u o peracijam a prariv Meau n.ro d ne 01­
ganizncij l.: novin ar:1 od razile su se i na ocbbiran jc j r:rl.vitak opcrativnih
~"oj srav. p o(eneijalnih agenata 2a p ro pagandu. Dapace, podr'ka loblnih
stanica ~lani ca ma Tnrernacionalne federacije no\'i.n:u;J moze dobra dati za
borbll p roliv lo ka lne ko mlln i sti ~ ke i prokOl11unisticke Jta mpc i p roliv na­
por;] za ub:1ci\'':l.llje, kojc cini Meduna rodna org3nizJcija nov imlra, po scbno
tI ncra1.vijenim zemlj:1n1<l,
PRAVNICI
od ine 19.\6. u Parizu bib ic asno\·em . Med'lOarodn. asacij .eij. de­
l110 krarskih prav nika, u kojoi su sud jdov.li pro"ni ci iz olpril ike d vadeset
i per 2emalj• . Od pa ~elka pod dominaci jom proko munislickih song., po ­
«bna lrancllskih predSl a\'lli ka, M eiluna rodna je asoeijacija izgubila vetin u
$\'o ji h neko munislicki h ciani" i, godine 1950. prosnana iz Francuske, pre­
p
baeil. svo j slab u Bruxelles, gJj e ie i osr.o. Glavn. funke;;' Mea unarod ne
.sociinei je demokralski" prav".ik. bila jt cia slu1.i bo propag.ndn i m eh.­
ni zam za poslijcr.!n. leme KPSS'a, bo sto su mir i anrikolonijaliz.m .
Da bi se stva rib organizaeij a pravllib zapadnoga svijera, 1I Zapad­
nOI11 je Berlinu 1952. odrian medwIJ.rodni pravn i ko ngres, nakon kojeg.
jc iednn pcrmanen tni komjrer prionuo n ~ pasao dJ. iZll osi komunisticke ne­
pr~1\'d c 1I IstDCDoj Njemacko j. Godin e <95 5. pem13nentni komilel plem­
stao je u Medun:uodnu pr~lVllick u istraznu komisiju, sa Jrabom u H aagu,
koja se 19 59. pleselila u Zenev u. Ko misij u <ini dvadesel i pet prom inenl­
nih pravnika i7. razlic irih zemalja svijeta, • glavni jaj jc zadarak da istta­
i ujt i objavljllje izv· jeSl.je s ll.glaskom 11a ...akonski m pravim ••.
Agenc-ij:J je znin teresjran :l. za Meduna rodm.l pravilicku i Stl'<l~hlU komi­
siill , gledisra tra zen ja " Iremati ve z.:J M ed unarod nu ",ociiociju demo kl" t­
:-;kih pr:lv nika [e osi bru ravanja snaznije propagandl: Ila odgova rajucc ll:mC,
kobe su krsenje Ijudskih prav. u komunisti ckam bloku (M ail ars ka I95 6 ,
Tiber 1959). Pravne SlUdije ko je je Meaunarodna komisija objavila 0 dru­
gim situacij nma , na primjer 0 jui noj A.frici. sluze pro; irivanju paznj c iz.van
komu nistitkog pil. nja. Sl u'" da prikriju pravo sta nje slva ri da kojeg nam
jl: smlo. Stanicama nekih zemalja MeduJlarodn a kom isija osigurava pri­
r CIA 65
stup do uglednib pravnicke profesijc (posredstvom n.eion.lnih organiza­
eij. udruienih u Meounarodnu komisiju) ! to takooer otvar. vrata prema
nacionalnim polirii::kim rukovodsrvima.
OPERAClJE POLIllCKE AKClJE
Ekspanzi ja knmunizma doni jela je drugi tip operarivn og psiholoskog
rato"anja: pol.iticku akeiju. O perueije sa sv, hom da inozemna vlada usvoji
odrcJe-nu pol.it.iku \ j z~l\' i komunizma naziv:aju se operacij:lma politicke
akeijc. Kontekst tih operaeija usmjeren je na proejenjivanje i u b ziv.njc
na oP"-<J1osti od komunil.ma i drugih Ijevi l'arskih utjeeaja u odte'denoj
zemlji, ali su te opctaeije suzbij anja opasnosd ogranicene specificnim okol­
nosrima . O ne ccsro [ril ze porp oru srv ara.njem i vodenjern karijera inozero­
nih politil'ara, pteka kojih se postiZe zeljen. " bdina politika i akeija.
Obramo, te operacije cesta ukljul'uju akeije namijenjene nelltrali?.iranju
poliric.,a koji u svoje vlade lInose nepof.eljcnu politiku prema kamllnizmu .
lako su operaeije politick. akcijc nakon drugoga svjetskog rata pa~ele
izbornim konsolidi ranjem anri komullisrickih politicki h ponii. u Franeus­
koj i Iraliji b snih cctrdcsetih godina, one su sad a zna tno vise zastupljene
u nerozvijeni m 7cml jam., gdje ckonolllski i socijalni uvjeti stvaraju vrlo
pavoljnu klimu z. napredak komunizma. U opcraeijama poli til'kih akeija
najcesce sudieluju politicke panijc, politicari i vojni lid. ,i. Agenti angai i­
rani u drugim opcraei jarna psiholo~kog rato"1nja, kao StO su radni ckc,
srudenrskc i omladinske organ izaci jc i . medi a., I'esro su odtedcni da nose
specifieue eilje,'c politi cke akeijc.
Da bi dosle do politickih tajnih iniormaeija i u ru svrhu razvile odnose
5 potendjalrum agentima za politicku akci ju, gO[QYD sv e sfJnice im:lju
stalne programe za . uzgajanje. lokalnih polirieara, kako iz opoziei onih
tako i iz vladaj uCih su aDab. Srvaranje veza s lablnam polirickom kon­
sreiaeijom obicno teee bel td kot a, jer slui beniei CIA pod diplornarskurn
zastitom ambasada imaju sloboda n pristup svojim . metam. " na kokte­
lima, primanjima, u klubovima te r ostedsrvo m d rugih diplomat<kih ob­
lika koji ih dovode u dodir s Ijudima za kojt posroji za nimanjc. Redoviti
sluibeniei Stare Depanmenta on posloviDla u drugim zemlj.ma i ambasa­
dori ta kooer magu pridonijeti upozn avanju s Ijudima zn koje smo za inre­
resir:mi i, preroa tom e, pomoCi sirenj u polirickih konrak:1 t3 srani("~, a iz
sraba se pribavlja dop llstcnje za ra~i!tavan je pitanja sigumosti i za ope­
rativni posao; sluzbenik st.n iee koji je u dodiru s osobo m 7.<1 koju SIllO
zainre r~iranj poCinjc osigu rn vari financijsku pomot zn pol ititke kam pa­
nje iii za propagandll politicke gtupe, odnosno pa rrije koju obradujcmn.
Vjeroj atno, zapravo sigurno , 113 53 ce metJ clio nO VC3 upottijebhi za
osobne rro~kove i ri me mzvij::tti 5\"oju ovisnos-r 0 sranici k:lO izvoru 11. ko­
jcg prisrii e novae. Ako sve krene dobro, lokalni politicar prcdavor cc po­
vjerljive informaeije 0 svo ja j vlastiroj parriji i 0 vladi , ako zn uzima mi ni­
66
.t.(Ski rolohj. Reagi"'t ee na prikladne upute koje staniea po".,· lj" \l
vezi s komunisrickim pitanjem.
pO"e"nc akeijc staniee i lokalnih sluibi sigurnosri takooer su vrijedan
iZ"or proejena za podu zim" njc politil'ke akeije. S obzi tom na ,esru poli­
ricku ncsrabilnos( u ncrazvijc..:nim zemlj ama, poJiticari ko ji odgov araju za
ch·l.llle i vojne snage sigurnosti u naj povoljniiem su polozaju j Z!.l akciju
i 2:'1 obavjd tavanjc. Vrlo su cesro u v u ~en i U operativne adnose sa stanicom
bda prcuzffiU zadatak da se povezana operaeij a nastavi. Podvrgnuti su
"aluim proejenama staniee sve dorle dok sudjeluju u pol itickim akei jama,
J kada se u njih stekne odgovar.ju ee povjerenje, poziv. ju so "' izv rsav a­
uje speeijalnih zadataka. Osigurava se i novton. pomoe za nastov lja nje
njihovib polirickih brijera tc za produ7.a,·;mjc meclusobnih odnos. i kada
jed nom napuste svoje minisrarske poloi.je.
Kao konal'ni ar birri politickih kon fi ikara U IOl ikim zemlj. m. , vojni <u
lideri glllvne mete prema kojim a so usmjeravaju nostojanj. za vrbova njem.
Ofieiri staniee pronal azc brojne nal'ine da s nj im a stupe u dodi r, ponekad
ib , bez mnogo okoli '" nj. , meuusa bno predsravlja ameril'ki vojni atalc iii
to cini pom oello osobl je americke vojne misije. Ponekad za nspa, tavlja­
nje tih odnosa . luIi vet razvijenJ vcza izmedu Agencijc i lo b lne ob.vj.­
srajne sluzbe. O fi eiti CTA imajn pri li ku da s voj ni m osaba ma dm gih !e­
malja usposravljaju konrakte kada te a sobe bora ve n. skolov. nju u
SAD-u. Kao sro je to slue.j i 5 politiearima, glavnin a staniea Agencije irna
stalnc programe za oraz"ijanje- lob lnih vojnih vod a, l.a njiho\'l' akrivnosr
u ptikupljanju informa cija o bavjelrajnog braktr r. i za njihovo sudjelo­
vanje u poli tickim akcijama.
Poliricke akeije ko jc Ageneija poduzima rn lieite su koli ko je razoo­
\'[sna i sam a politika. Visoka kotit. spletkarenj e protiv sa vjctskih fllnkeia­
nera i di plomntskih iii rrgovinskih misija, StO moze iz.zvati njihov izgo n.
Od poliriCaro ko ji rade za Agcneiju oeekuje se da aktivno tade no pro tje­
rivanju »nepoieijnih • . Slien o, tamo gdje Sovjetski Savel. pokuhva prosiriti
svoje diplomatske i ugovinskt akri vnosri ocekujemo da . nasi. politieari
uloie svoj urjecaj j suprotsrave sc' ra kvim kretanjima. Smarra Sf da ani
moraju usposraviri cvrstu iiruju proriv SV Ojill dciavljana ar ~a7.i rn njh u Ije­
vibrskim iii komunistickim akti vnosrimn. N a posljednjaj instanei usp jeh
znaei: proskribiranje panija, h ap~cnje ili ptorjerivanjc u izbjcglistvo nji­
hovih voda, zarvaranje ureda, knjiiam , ukidanje publik.cij. , za bra nu de­
monslTaeija i tako redom. Takvim programima siroke skale poz iva ju s.
na akeiju i anrikomunisticki pokreri i naci onalne vlade - b d. ie god mo­
guce, Agencij. p referira sudjelovanje isrih agenat. za poliricke akci je u po­
srizavanju i jednoga i drugoga.
No ro ni je sarno stvat financitanja i vooenja lokalnih politil'ara. U si­
s\'ojc ruaeijam. koje se oejenjuju opasnima Z J SAD Ageneija ce voditi opera­
eijll naeionalnih izbora kroz komplelIl u pol iticku parti ju. Finaneirar ce
kandidate koje d rii . dosjetljivima . , ali i one koje smatra . nevjd tima • .
Tahe aperaeije, . telkc _ vise milijuna dolora, pocinju godin u iii vise prije
67
"
izbora i uklj ucuju glamazS1e prop.gand ne ka rnpa nje i sve ablike obr.'::.nj.
javnosr:i, osnivanjc brojnih pomocnih o rgaoizacija i fin<toeijskih meh. ni­
za rna (cesto uz pomae americkill bizni,mena ko ji dj eluju u tOj zemlji ),
u jedin j.v.nj. glasaca, formiranjc .kamen ih odred • • za '-<Jstr.sivanjc opo­
zici je, provokaeijc i kIu; enje glasi"a bko bi se diskreditiral i nepozdjni
kaodid. ti. Osnivaju se fa ndovi za kupov.n je gbsova i porkupljiv. njc Ijudi
koji ulwd uju itbornt rczul rale.
Ako postoje mogucnosti J a se . mer icki ;nteresi djdorvornije ol'uvaj u
neusra vnim metodama j]i dri,avoirn udarom, ni rakvih se pokusaja ne treba
kloniri. la ko Ageneij. obicno igra n ••J1ti kol11un isricku kartu da bi ohro b­
ril. ud ar, z.larnc polug. i vrece navea testa su jed naka vrijedne. U stano.
virim sluc:l jevim a agent stan ice org:lllizira da se u prav i trenurak baci
bomba, slijedc mnsovne dcmonsrr3cije j, najzad, inrerveni raju miliraristi
u ime po novnog vraeanj. reda i n.cionalnag jedinstv• . PolitiCkirn opera­
eijama koje jc padu zimala Ageneija je uvdike bi la adgovarna za udare
koji su, upatrebom takvih modell, bili pad uzeti u Iranu 195 3. i u Sud anu
r958. godi ne.
PARAVOJNE OPERACIJE
Dogaa a Se da se polir:icka situaeij. u nekoj zeml ji ne mole dovoljl1 o
sn. 1no saell .ati la kvi m vtSta ma psiholoskog tatoy.nja kakva je, na pri­
mjer, pa liti ~ka akeij • . Ageneij. se u tim sluea jcvima angali" u opcrnci.
jama na visaj t az;n i su koba kOj. lIkiju.'uje i mogucnost vOjllOg angazi­
ranja - 3_ko SI! pri tom a m eri~ki p arr0l13t mora sak riti. Te) ne'konvencio­
nalnc, mrne operacije naziv:tj n se paravojlli nl, odnosno nc.: iz.riciro vojnim
a peraeijama. Vijcte n.ciaoalnc sigurnosr:i dal o je Ageneiji odabrcnje za
nekanyeneienaln. ram. stanja a merick. vlade, iako voi ne slui be z.dria­
vaju za sebe moguCnost mkvi h operacija u slue"ju opeeg rata. Te opera­
cije saddc oeSto Sto oearava, padsjcca na heroizam n"~ i h raj nih sllli G; u
drugo m sYjetskom raru, a rpor, gerilsko ratov. nj., tajnc skoka ye pado br.­
nima iza linijo. Camp Peary oa jvainiji je paligo n Ageneiic 2.3 ru vrst ope­
racija.
Neophodnost da so lIbaeuju agemi u raj nc zone, kaa ; ta su stanovi ta
podru':ja $oYjctskog Saveza, Kine i drUgil1 ka munisricki h zem.lja, d jela ­
mil'no se ad vij. ilegalDa rn i.niiltraeijorn kopnom, mo rem iii zra ko m. Agenti,
obieno Ijudi koji , ive u r.im tajllirn zonama, o?skrbljuju Se odgova rajucam
odjecam, d okumentima, un ap rijed priprcml jenim obj .<l1jenjem 0 kretan ju
za slucaj da t. obj.snj"nj. budu portcb n• . U slu b ju ubaeivanja kopnom,
od njih se zahtijeva da tajna prijedu Stroga I'uv.oo graniee. Vjeibe prela­
ieoia gran ice od r/_waju se u posebno m predjc.!u Camp Pearyja, ~dje jt n.
du >.in i ad otpri like jedne milje poslavljen poliga n gronica so zicnm, osm . ­
r.racn icom, psima, abrmnim urcdajima j patrolnma. Za upad m a rCIn sluii
mar:ieni brod, obil'no terern jak (vlasniStvo kam panije koja rad; pad za­
68
stitom Ageneije) , ko ji sc pri bliij na nekolikn milja od mjesta iskre. va nja.
Brodski camae, koji l3 sabom vuce vee napuhnut gumeni ~o mae, pribl izi
se n. milju ad mjest. na ka jem se .ki pa zo ubaeivanjc treba iskrcati . Gu­
meni ~=.c i pamoona oprem. skIi v.ju so u bli, ini o balc kaka hi so opel
upotrijcbili prilikom bijega, a brodskj camac vraea se maricnom brodu.
Infilu aeija z!akom zah r:ijcv3 tajna p reliiera nja Z 3 koja Ageneija upatrcb­
Ija\'a .vione dugog i kntkog dome,", bel ilta)" " ih aznaka , ukljucujuti i
llniverz3ln.i heljokuIir koji se u poclwarim a ubacivanja i bjegova u po{feh~
Ija\" z.., iskreava nje jednako uspieSna kao i spusto nie padob ranom. Og"­
nicene zone u Camp Pearyju d ui rijeke Yark slu>.e bo vjeiba iisia 7a po­
morsko iskIeavanjc, • druge bo pal igoni za unon, iskreavanj , .
Sigu rno ubaccn u tajnu zonu, agent Hi skuri u3 ngrmuil morn izvrSa­
,·ati razlicite, ranije urvrdene, z.darke. Ccsta illl je pcvi zad.t.k da poh,.­
njuju on&je, sredsrva veze i matcri j::d :ta sabow'ie, koji ce kasni;c lI porri je­
biti drug.' ekip •. II i, ubacena ( kipa rtcha izvrSavari saboule pod melanjem
pOlata iii eksploziva t~ mrir a nag da [n licilc ob jckte dignc u "ok z' neke­
like dana., tjedana, pa i Cit3\' mjesec bsnijc. Pragra mi m. sa bmaZe predvi­
den" je z.gaeliv.nje na(tc i benzina za vozila, bla kitanje fiskarsk ih stra­
jcv.J, mine za potapanje brodov:1, ekspio7.iv, srcdstv:l 7.3. 17.:17ivo.nje pOl_am
koja 50 pr~ve u abliku kruha, svjetiljkj, lutaka, I'3k i kamenja. InStnlk lori
Z3 snboraiu, lt mOll1Ci koj j pretvaraju u pr:lh j pepeo« , izve-li su im prcsivnu
demonsttaciju <vojih vjeSri n., od kajih su neke roliko usa\'tScnc da ie, na­
kon snbotaze, gotovo ncmoguce uryrdiri uuoke. Osim s3boraia, ubacena
ekip. moze a ba vljari snimania ii i pranala1.iti mjest. pogodn. 7.' saktiv.­
nje fil mov. i d"kumenot. koji ce biti upotrijcbljeni kasni jc. Bijeg moic teli
isrim smjcrom kojim sc i doslo iii n:t sasvi m drukciji natin.
St kti j. ,., ekonomsko raro vanj" slllzbc psiholoskih opcraeij. zapcO\'o j_
ncb vrst podsekei je za nei iriRto "ajne opemcije. Njezilli SlI z.d aci da
izvodi saboraic u kljucnim ekonomskjm akri vnosrima odrellenc zemlje i
da .sp rc~!'tva UV 02; v:lzni h siro\'in a, k 3 0 sro jc, na primjc.: r, n:tfta. Zaget.di·
vanie i1.yo"nih poliapflYtcdn ih proi7\'ad. iii marcrij. l. (vrece za izvoz ku­
b;lllSkog seeera) , kv",.n j. eSQ"in a za trak tore, kami one i , ul obu5C, aka
bi propali svi drugi na<'i ni da se sp [ijc~i nepol'.eijna trgo"i na sa zcml jom
koi' je eilj operaeija , !akoder sc pri mjcnjuju. S obzirom na [0 da se mJe.re
e~onom·s k og ratOva nja poduz im aj u b ko Gi se md.alt ekanomski odna';
u o.irc..1enoj zemlji , 11 sklopu tih operaeij., OSI Ill :;ahorah, upotrebljavaju
'c sredstva prap.gande, raJ nicke, om ladin , ke, srudentske i druge masavnc
organizacij e pod ko ntrolom CIA, sve s clljCIll da se sprijeei iii barem ogr3­
ni,;i trgovina izmed u ckQ~on1ij e ka ju ugroi.vamo i nama prij atcijske zem­
Ije onim proi 7.vad im~ Koj i <u ugtozcnoj priHedi pottebni. Amerieke kam­
panije mogu takodet bid poz".nc d a dobravoljno ogta!llce opskrbljivanje
odrederum p roizvadima , no procjene lok.lnih sto niea a politickoi akciji
obieno su za te svrhe zn.rno korisnije.
ot..-virll sekeiie za pata'·ajne QPetacije objcdinjava lu se i n.stojanj.
da Agenei ja z.drli apsktbljivanjc netegularnlh vojnih <n.ga oruijem. Jaka
69
 slu.lbe za zracllu i pomorsku poddku konrroliraju sralne Ageneijine ope­
raeije opskrbljivanja bunrovnika (Air America i Civil Air Tra nsport, na
primjer, na Dalekom isroku ), dodatna srt.:dstva, 3vioui na primjer, mogu
se pribaviri od Minisra rsrva obrane. Takve operaeije dovele su do invazije
na Guaremalu I954. (kripronjro LCSUCCESS); orpora Tiberanaea proriv
Kineza 1958-59. i pobune rroriv Sukarnove vlade u Indoneziji I957-5 8;
sadasnjib vjdbi i podrske n",c~,'uJarnim snagam, u Juznom Vijernamu i u
LJosuj i, na jzad, do SV I! izraienijih sabotaz.a j lle izriciro vojnih operacija
proriv Castrove viaJ, no Kubi. Baeanje leraka, kao dio propagandnog
aspekca ril1 operaeija, rakoJer se provodi U2 pomoc sluzbe za zraen11 i po­
morsku pod rSku.
Usko su po vez~ ne s paravojnim operacijama i one nam.ijenjene izaziva­
nju razdora , poznare kao mjliranrne akcije. Organiziranjem j poddkom
»kaznenim odred.imn«, sasr~wljenim ponekad ad biv~ih policajaca iii mili­
ranr.nih dijelova prijareljskih poUtickih parrija, sraniee nasroje z"strasiri ko­
munisrc i druge eksrremnc Ijevil'nre raz.bijanjem njihovih skupova i de­
monsrracij:l . Tehnica.ri Tajnih sluzbi izraduju razJicita oruzja i sred~tva za
re svrhe. Bociee s rekucinom nepodnosljiva smrada ubaeuju se u dvoranc
za s.stanke. Fin si ra n prah rasprsuj e se u sasraj. lisrim a i ub rzo p osr. jc
ncvidlji\', ali so akri vira uslijed !creranja Ijudi u dvorani i dje lujc popur su­
lavea. Orrovnim prahom mogu se prekriri rablere. Kada se ra kom binacija
. ktivira, stva" so ob lak dima koji napada oci i disnc organe mnogo opas­
nije nego obican suzavae. M oze Se pcoizvesri rvar bez okus. koja se pri­
daje hrani i iUluva promjenc u boji ti jela. :-;!ekoliko malIh kapi t ist" reku­
cine stimulira cov jeka ko jega obradu jomo d a se rclaksim i srup.1 u na jpo­
vjerlji viji razgovor. Nevidljiv prosak za iZOliva nje svroba moie se sraviri
na naslonja': iii un sjedalicu u roaleru; tanki namaz mnsri u,,-rokujc prili.
kOIll dodir. ozbil jn. upale n3 kou . Lnbora rorijski proizvedcn dul,an
dodajc se cigarer.m. i cigararna i do vodi do o~reCiva nj a disn ih organa.
N . se vjezbe u sklopu operaeija psiholoskog ro tovanja sadrle sr.lno Il.­
sroj anje da sc dode do vri jcd nih iniorrllacija ob.vj.sraj nog karaktcra oJ
agerl3t.1 angniiranih 1I opcraeijama od sustinske vainosti za poduzim.nje
a kcija (nasup rot sabiran ju). Dobro uhodana akciona operaeij. moze za­
prayo dati izn imno do bar ob. vj.st.jni izvje!ra j, bez obzira na ro jesll Ii
agen rj studentski , rndn icki iii politicki rulcovod ioci. Porvrde za nast.vlj.­
n jt p sih olo~ki h operadjo u okviru flV . obnovljenih p rojeb ro s.drie i
oejenu vrijcdnosti operad je u sab iraoju informaeija, koo i ucinak u po. ri­
znnju eiljeva ukeija. Srog. nijed .n agent z. .kcije ne smije 2.1.ncmariti
oba\·j.sujne nus produkte operaeije koju poduzima, iako ojegoY zadar.k
obavj e!tajnog izvjeStavanja moze biri ol.lda n uslijed kolaborarivne priro­
de ojegova ran ijeg odnos. s Agen cijom. U svakom slu ~ajl1, s malo vj d rine
cak i vode visoka poloiaja daju sobom upravl jari u prikupljanju inform.­
ei j. ako im so neizrav no d ade do znanja da se fin . neijska porno': kOjll 11 7.i­
.. ajll [cmdji d ijelom i na udovolj3\·anju za hrjeyu za kvaJirerom obavjeSr. j­
nih izvjeS raja.
70
Srvaranje projekara Z3 psihol oske i paravojne akeije slo'len je posao.
Upute 7.3 projekte pripremaju se iii u sraniei iIi u stabu, ovisno 0 rome,
rko predlaze i rko ce vodiri operaeiju. U rim uputama, neovisno 0 elemen­
rim::t ranije spomenurirn u vezi s projekrima scaba za inozem ne izvjcltajc.
bit ce i porvrda 0 nuznosri koordinaeije s drug im ageneijama amcricke
.-lade, bo sro su Srare Departmenr ili M.inisrarsrvo obrane. Tu se pripre­
O1ajll d.ljoji izv je!raji koji sadrie detalje 0 finan eijama, osoblju, uvjd b o •
vanju, opskrbljivanju i mehanizmu sigurnosti.
U slubju rurinskih operaeija zahtijevaju se rromjesecni izvj eS raji 0
come knko reku srvari, no u specijalni_tn slucajevirna takvi izvjeStaji mogu
biri i (,dei . ObavjeSrenja primlj ena kao rezuhar psiholoskih operaeija ob­
raduju se na isri naein bo i ooa sro se dobivaju operacij.m. koje podu­
zima ~[ab za inozenlne izvje5raje.
Podll7-imanje akeionih operaeij., posebno onih u koje su ukljuce ne rad·
nicke, srudenrske, omladinske ii i dru ge organizaeije, sralan je probl em. U
srano vitim prilikama ti se porhvari mogu podu7jrnari uz porno": ust:iln OV 3
ave ili one HSte, koj c se srvaraju kao p3rav:m Z3 Age-ncijll) no priie toga,
bez obzira n. ro koj . ce se merod a upo uijchit i, mo ra posto jati odl ub 0
wme na ko joj cc se razi ni osigurar i budzet. Ako je rijc<' 0 nekoj med unl­
rodno; insriruciji, mda se [Q moi c uc,iniri posredstvom njezine <1merickc
llaniee. Tako se novae moze pribaviti kao donaeija re in$tirueije. U dru ­
gim okolnosrima maze se novae dobiti, posredsrvom »i2tcskat(, rj. ad
osobe koja se moi e z.kleri da je novae da rm'an s njegoya vlastitog ra cun.
iii pak potjcee iz njegove poslovne akrivnosrj. Ako se uporrijebi ra j nacin,
novae je ponekad placen . izreskom« ameriokoj clanid medunarodne in­
sriruci je, kojoj je novae - u krajnjoj liniji - i namijenjen.
Ako se placanje obavlj. iuav no, rada jt do gcnera.lnog sckrerara iii
prcdsjcdnika fi.naneijskog odbora organizaeije da bude »dosjcdji v" . gent.
Od.lu ka 0 rome koja te se metod a upotrijebiti podlol.na je razmatran jima.
Najprjje sc raz.marra pitanje sigu rnosri i zast-ire; zatim dol azi pitanjr.; koja
ce meroda najbolje osigu rati da prim.l ac iii prjmaoei zaisra i moine one za
sro Sll pbeeni . Sroga fo ndo"i mogu biri vdo korisna metod. u voden ju
agenta UI . keijc. Ka da kao izvori slllZe fond.dje iii kom pal1 ije koje su 1'0­
pur paravana, mogu se za r.kve sv rhe ovl3Stiri u SAD ·u iii u dri.vam. kao
~t Q 6 U Liechtenstein, B:lhnmi i Panama, gd je Sll rrgovinske [njne 7..J!ritcne,
a dnavD. kontrola minim.lna.
CAMP PEARY, Virginia
Svibnja, 1960.
Prak ricke vjeibc mnogo s u llgodnije sada u proljcee. N arayno, .ko ru
no ubrojim beskraj no kuta nje p o rcJcgrafs kom apara ru u o kv iru ohuCa".­
nja p<iholo!kih operaeij• . Obav ili smo vee vjetbe nalera, b jegov. i prela ­
7I
 l.enj. graniee - ejelonocnn ur jezbavanja pomorskih inblrr.cij a i spu~ra nja
jz zrakaA Povremc,no imamo prave predsr ave pucnjave iz pjsrolj :l , revolvera
i s[(ojllie•. U srpnju, n ~kon zavrscrka reclovirog JOT-program a, organ izi­
rar ce se .peeijalni rromjesecni reeoj paravojnih operaeija. Destronea iii
pem3.esrorica iz kl nse do brovolj no su se prij;"'ib na kurs i, kada go za\'fse,
do bit ce " darke za taj ne oper.eije protiv Vijctmma, Laosa i Kube.
InslJUk.tor ko ji je bio moj naciona lni politicki lider iz vje-lbi inozemnog
izvjcltavanja posrao je silovit <ov jck u sluca ju politicke akeijc. Pokusavao
je regruri rati moje kolegc da rade ptoriv vlade, pricaj l1ci im kako radi za
mene koji sam u ameri ckoj ambosadi. Pri e. je dopda do ambasadora
(drugi instrukror), i im30 sam dosta muke da go uvjCtim da me ne po­
salje ku t i. Ag.mu sa m arkazao suradnju i <pedjao se s jednim ad njegovih
porC'injenih u njegovoj pan iji .
Imali smo o~b iljnu pobunu u JOT-u . Nirko od nas nije s.svim siguron
je Ii sve ovo sarno vjclba, Stvarno't iii obojc. Predavae; se d d e napuhan o,
bijesni suo U roku poiedinacn ih so" anaka sa sayjcmieima u razredima i na
sast:1ncima u lIospilji . sralno nam govore da nismo svo j posao shvarili do,
volino ozbi ljno. Orkaza li 511 nekoli ko vikenda, sv i mo ramo ostari oydie i
uvjd baya ri pi sanj. izvje>taja . MOrll JOT -o vaca je p'o, negodOY;l nje pro­
ri v preda v 3ca i insrru krora ~v akim je danom vece. Ceriri izvanredna pi.
ro mea ~avrsi l . 5U S\o j pos.o ovdjc - dvojica ce preuzeti poslove u inozem­
nim sluibama Stote Depa tr menta.
Problem jl! n'Stao u vezi s naci nom na koji verina od nas drii prak­
ticke vjeibc s . genrom za po licicke al:< ije - prakrickj, sve su nas razapi­
njali na krilickim sastancimn zato Sto ni ~mo r:ll.vijali odgova ra iucu kon­
rrolu 'gena,a prijc no Sto smo SI! upustJli u povjcrJji ve ~.datke. Instruktori
su nas opruzival i da Sl! d ri.i mo hiro,.ito - noziva li su to podrugljivo
" bubojskim p rilazenjem • . Opru ;:ivali SlI nos, osi m toga, da se - dok
urjeJ.bavamo prakticke zadatke - nc pridriavam o nibkvih upu ,". Prij c
nckoliko tjed an. neke su ekipe uhap~enl! kada su {orog"firaJ. yeli ku
kemijsku rvom icu, dvadesctak milj " odavde - uh vat ile su ih patrolc sigur­
nosri, privele na polieiju, pa jc cit.v administrati,,"j ured imao posl a da
ih izvad i. Bilo jc planirano da SI! to snimanje obavi kao tajni zad.tnk 11
za bmnjenoj zoni, • momei su Sl! popeli preko zicc i 5"li okid"i bo do su
n. nekoj pIaL u koloyozu .
Posebne noCne sjedrucc 0 npo trebi cchnickih sredstava im nlc su ,,'rhl!
da upolore na opasnost od bnanja kako sc ta jlla opcracija iz,'odi - na­
sup rot onome slo je uCinjeno (iuolemnj izvjeSta ji, konrraobavjcltajna dje­
lamost, psiholosko rarovanjc i paravoj nc oper.cijc). Pod poj mom upotrcbe
sr<dst.va T3zllmi jevaju SI! S"C tehnike i nap ra ve kojl! pomazu da t.jna opc­
raci ja rakvom i OSt.ne. Sredsrvo koja se biraju oviso 0 ispmvno j anali?i
operati"n. okolice - sklop u vjera koj i IIt"rduju ncophoda n stupanj t.jno­
sri, ukJjllCujuti sposobnosti 10kalnU, Slll ,bi i snagu orga nizaeije p roriv koje
je nah operaci;. usm jcrena. Sto je operarivna okolic. pusti ja. jcdnosr;1\,­
nij. su i sreds!"a , 3 \'cea milj.rina s"akog oficim CIA .
7'
Sredstva se upotrebljavju d a ,e osigura operacija i sprijeCi njezino o!­
krivan jt:, jer, IWlea U mnogih rn loga, Iju dski 511 zivoti uvi jek 110 koch
Insrru krori ncpresrano naslaSay.j u val.noSt brige i za~ri ce ageOta i iz.vl.ce
jcdan primjcr za drugim 0 kobn im iii gotOvO kobnim posljcdieama slabe
upotrebe sredst. "a. Tehnike ukljucuju izbor sasmjalisla , konrr'll3dzor prije
i nakon tajnog sastanka, postavljanjc p rislu~n ih uredaj., oprc7nost " upo­
rrcbi telefona, n "~i n e da se otkrije moguce prisl u!kivanje s.stajaMea, na­
cine presr.tanj . ka ko bi se izbjegli cesti izravni konrakti izmed u agen ara
i slllzbenika CIA le rennike komunikacijc.
Z:1 stit.:t jc tijesno pOVeZ3 1ll <:; operarivnom sigu rnoscll , jer je on n za­
pra vo la1 stvo rena d a prllzi rri"id kako lajna ope raeij . ima za konsku
,vrhu. Fondacija moze posllt!iti bo para n n 7_" fond(W t . Ilrodska ko mpa­
ni jo paIavan je '" pomorska iskreavanja. Av ionska kompanija sluzi da p ri­
krije ua~nu pomoc za ne izriCim vo jnu operacijll. Za konsb poslovn.
aktivnost mo; c poslu?iti bo i.lib ta zapoJljavanje slu7.benik. C1A u
srrnno j zcmlji. State Department, M inista rstvO obrane iii Upr.y;1 Z3 medu­
na.rodnu SUIadn ju moglt rakode r sl uiiti za ro boinje zaposljavanje Ijudi
CIA.
KOJDunikad je s agentima mai da su najtd.i e1emtnt uporrebe ~redstav:l
i operativne sigurnosti. Osobni sastanei izmedu pripad nik. CIA i njih ovih
~genata teste su nojujelotvornija nst komunieiranja, ali i najop'5n ija, te
z~htijev~j u rozr>divonjc syih mjera oprcza i zastite. Sastanci se mogu odr­
bti " hotel ill1" iIi Manovi ma odredenim za to svrh" (sigume kutc), vozi­
limn, podzemni m i eijczn icama, p:lrkovim3 , izoli ra nim sem li §timn, rurisric­
kim atrakcij . mo. Uobiea jen" komunikaeije mogu se ostva riv.ti i tako da
se u. odredenim ro jnim mjesti ma ostavlj aju poruke. Kontakt u gui vi, rre­
ulitili susret d" bi So pred ao izvjeSroj m01.c se odigro ti u javnom klo7eru
iIi wnel u za pjdakc, gdjc je uyijek guzva i oteZano prom3 tr:lOj e nepri ja­
telj • .
Komunibeije s age ntimo u za bra njenim zon ama (i srocnocvropske
zeml je), u kojim. SU kontraobavjdtajne slui b. najefikasnije, od\' ijalu so
sifriranim radio-po ru b m. koje se mogu cuti na obiC'nom kucnom rauij ll
- isrodobno agent pi~e svo j i2\ jestaj nevidJjiyim pismom i So lj e gJ mcelu­
lIarodnom po§tom u nekomunisticku zcm lju nn na pustenu adresu. U ,ak­
vim su siucajeviru.l osobni susrcri ogr3nic.eni sa rno n3 izv3 1lredno hitne iii
bda ageOt im. priliku pueDYati u nckOmutlistick u zcmJju . }'Iogu se taZ­
radiri signalni si stcmi da indiciraju sigurnost, opasnosr, pro\·alj iv.njc, pu­
nicnjc ili pra7.n jenjc c. jnih mjesta s porukama, z.hrjev za sast.nak. od~a­
dnnje sastanka.
svakoj la jnoj opcraciji sadrian. je j neb fo rma trolli nga, od jedno­
st:wnog podsjceanja l1a potrebu podllzimanja mjera orrcz. do visoko ope­
eij31iziranih in strukeij;1 7a upotrebu slozen. tehnickc opreme. U opcmei­
jam. inozemnog iz\'jdtavan jo portcbno je stalno vjdbanje za proCi~bv.­
nj~ agentova iz,·j cltavJn j. 0 ;tvarima b o StO suo ra1dvajanle l':i nlcn ic.1 od
7~
glasina i miSljenj;l, specifikacija vrela, pr('ciznost datu_rna, mjeSt3 i imena,
gramJtik::t i vel icina izvjeSt3ja. Ured za obuku ima skupinu nasta\,nika
koji govore vi ~e jczika te rajnu ekipu koja putuje svijetom organizirajuCi,
na w hrjev stanke, specjj 3lizirane operari\"llc.: vid.be 5 ogenrima. Osoblje
od jd a za rdl nickc slui be rakooer je vrlo angalirano u uvjciba vanju age­
nala, b o !to je ro slucaj i s ucedom za vne, koji se brine da agemi por­
puno ovla daju r. d io-rehnikom i kriprografskim marorij.lima.
Brzoplerosr u upotrebi sredsrava na praktii'kim vjdbama nije glavni
rnlog zbog kojega se nasi nastavnici Ijure. Pravi je razlog u nivou - oni
zele da s\lega budemo svjesni u onoj mjeri u kojoj Sl1 to i oni, Svt cinioce
kontrole agenta usmjerili su na to da ro potkrijcpe. Mozda cemo Se <vi
mora ri Llozbil jiti ~cI imo Ii zavrsiri tee"j.
Vainost kontroliranja agentJ od osnO\'nog je znacenja, jer ta konrrola
sadrlava nacine na koje agent mora rad iti one Sto CIA od njega :! eli. Svaki
je agenr druki'iji, i nirko nije uvijek voljan uradiri tacno ono sro se od
n jeg. Iraii - poncbd zeli cia ga se nagovar., da se $O m ulaguje, iii da mu
so pri jeti.
- Agent . je rijei' koja obicno oznacuje Ijude ko ji rade na kraju linije.
Najce.Sce su to str:loci, instrumenri purem koj ih se i1.vda v:lju operacije
CIA. Rijcc . agent" nikada se ne uportcbljav" da mnaci slui ben ika CIA od
bri jcre koii djeluj. bo oficir sraniee iii operltivni slui benik - ccSte po­
zn at bo covjek "darb . Svi so mi obuCavamo da budcmo Ijudi zadarka,
nc agenri.
,-"rgonu CIA posrojc razlicite vrslC age n.r• . M noge su operacije
srruktu rir.ne pod vodstvom jed nog agcnt. s koji m surad uju drugi agenti,
b o grupe koje r.de z.jedno iii na posebnim ta,dvojenim . lcrivnoruma.
Agenr koji izyod i opcraciju pod vodsrvom sranice pOzn "1 je kao glav ni,
dok su drugi - scku nd arni iii porn Doni .genti. Sef pctoroclane promatrai'ke
grupe glavn i jc agem, dok su terenci i vOUlN pomocni agenti . Osob. koja
osigur.v. ta jnc informacije (on p ri mjer, spijunira komunisticku pa niju)
JCSt agent 7.. akciju, dok agen ri ~a podd ku izvrhvajll zad'lke koji se, do­
duse, odnose no operaciju, ali oni nisu izvori obavj eSrajnih podara ka nego,
na primjer, Ijudi ko ji iulaju stanove m s.sranke i7..medu agent:! za . kciju
i covjeb zadarb iz sro ni ceo
Lj udi zad ..b nepres!ano su u porrazi Z3 oovim agentima b loo bi po­
boljbvali operacije u ro ku i grad iIi nove, jo! bolje. Oda biran je je akrivnosr
usmjcreno premo provjer.vanju mogllti h agenara . Razvirak .genar. je na­
"in na koji se agent odg.ja i resti ra, dok je procjcna vrednovanie hoce Ii i
bko pOleneijalni agent biri koristan . Ako se, nakon sro se od mjtre svi
dos tupni elementi , dode do pozitivDC odl uke 0 regruricanju, sluzbena pro­
CCdUfl provjeravanja zavrs.vn sropskim odobrenjem za . kciju. Regruti­
mDje agenta mol.e se obavljati n 3 mnogo natina. a ~esto je od redeno
vrstom opera.cije In koju je agent potreba n) kao i tOkom njegov:l ra2'.virk a.
U sranovirim prilikama regnlti ranjc so obavl j, u ime CIA, posebno
kada je ri jec 0 americk im graoanima i "meram • • viso koga ranga za opera­
74
ciic psiholo skoga ratov:!nja i paravojne (.Iperacije. Cesto do regrutiranj3
moZe doei i bez izrica ja pokroviteljsrva, jednosravno se oeekuje da ·,mela·
shvari kako je pokrovirelj upravo CIA. U drugim sinracijarn a regruliranje
pod krivu ••sravu bolje odgovara, rako da buduti agent vjt cuje kako ie
neb druga slutb. iii o rganizacija a ne CiA njego v pravi zaSri rnik.
Prisilno regruri ral1 je clana komunisricke panije u nekoj nerazvijenoj
zerolji (pod prijernjom lokal ne slu'be sigurnosri) mol.e za pocetak biri dje­
IOlvornije nego orkrivanje zasrirnicke uloge CIA. Kasni je, kada se uspo­
sravi iinancijsb konrrola i druge kontrole, pridobiveni agent moze po­
5tUpno ~ 37.n ava[i 0 tome [ko mu je uisrinu spanzor.
U gorovo svim sl ucajevima ukljui'enih agen.ta, svjesnih da irn je CIA
zastitnik, izr3vni, osobni, odn osi usposravljJ.ju sc izmedu agema i covjeka
.adarka. S obtirom na ro da je konrrola agenara marno sv rsishodnija nn
osnovi uvjeravanja negoli prijernji, razvitak osobnih susrera kojc ima co\'­
jck t adacka 5 agentom po>rajc nJ zohrjev nasi h instrukro r., S\'e ozbiljniji.
5 druge strane, ad ofi cira koji obraouju . gcnta oeekuje so d a uv ijek zadrie
punu konrrolu situ acije i olklone opasnost da agem zadobije prevlas r te da
izbjcgn u svim vidovim •• z.ljubljivo nj. u agenta • .
Ivletlutirn , k:l ko gmo\'o s\'e oper:1cijc ovise 0 noveu, ddik::1t31l {rerman
financi jskih st" ari . Iull kao kon sraman kOOl rolni tinil.c, • da Sl: .genta
pri rom ipak nc vrijeda i nc sm.tra plncenikom . Cvrslo vodenjc ageo"a,
posebno onih koji su ukljuceni u psihol oske i ne izriciro vojne operacijc
gdie je obi~no prisurna siroka razli cirost :llternad va, uvelike ovisi 0 osob­
nosti i agent. i covjeka "",d'lb . Dv ojnoSl u h rjeva, i 7.3 kontrolom i z.
raportiranjem, preds,"vlja st31:m problem. Sposobnost nepri srran og obra­
divnnja Ijudskog bi,," C)snovn. je vrl in a covjcka zadar ka u CIA i nirko se
protiv roga ne buni.
OrkaziV3Jljc i stavlj an jc agenat. no raspolaganjc jest naci n na koj i sc
agenri oslobaila ju kada vise nisu potrcbni iIi unicoi. Moio to biti dirlj ivo
i slozeno. M nogo ovisi 0 lOme je Ii otkaz prij3leijski iii ni je i kakvi su
r"zl oti. N.koo < ro je s jednim agentom utvrden gl avni razlog rusk idanja
operativnih odno," procedura se svodi no pregovaranjc 0 fina nci jskom
izv jcSraju i odreknucu. Finnncijski izv jd raj rnoie ovisiti, toboze, 0 proUim
?3d acill1a koje je agent obavljao, ali, ispod povrsinc, obje strane cesto p re­
govaraju 0 s!eri ko ju bi nez.dove ljni agem mogna prouzrociri ako mn
tllkaZ ne bude po "olji. O pe! ce kont rola, koi u je cOl' jek zadalka provodio
nad agentom u Ciravom razdoblju orkako je bio zaposlen , ilDati svog'
urj=jn nj pregovar.nie 0 orka zu. N.srojanja orpusrcl1Og .gem. da se
v[;lri na plumu lism, nakon 510 mll je isrekao olkazn i rok, nisu neobicn • .
Kada smo ga upita li koli ko d rasrieno moze biti orkaziv:Ul je u razlicitim
okolnostim., instn,ktor je otklon io komentar at".... rajut i ipak mogllcnosr
_koname solucijc •.
75
 'T'
CAMP PEARY, Virginia
Prijen osni pretiajnici n3 St ruju vrlo su slitni obicninl:l, osim 510 um je­
Lipnja, I960.
,ro beiienog. imaj u ,trujni prijcnos. Njima <e vrlo jeruloslavno rukujc i
Ovogo mjeseea tlagloso k je bio na r"hn i~kim ope raei jama . Trcbali
SOlO unijeri ro "jeStin. u prakricke vjeibe. uklju t uju Ci ru i rrcniran je nasih
·agenara •. Srdiba nas[3vn ika u vezi s n 3~i m vjeibama u uporrchi srcd­
srava i kon rroli agenar. jos uvije k rraje, all Sc na nju privikavamo. eini se
do oni nasrojc posl jednjeg rjedn. pra ktickih vjezbi dovesri srva r do
vrh unea - per iii scsr dana inrcn zimih operaeija u isrom . krojcnom far­
nom scenoriju, u Ba lrim oreu iii u New Yorku. Prorekl i su rjed ni ipa k
bili najvise posvd.ni dugi m sa ri ma labo r. rorijskog lI cenja osnovnih vjc.
srina eeriri glavne rehnic ke funkcije: audio'operaeijama , iorogroiiji, lijep.
Ijenjll i petacenju re nevidljivom pi sanj" .
Audi o-op.roeije ukJju ~u ju snima nje rekfonsk ill razgovo ra i rozlieirc
drugc ,' rSte prislu1kiv.nja. N ajobicn iji i najsigum iji naei n snimanja rcle.
fon skjh ra zgovora jesr ubacivanjcm u rclcfonski ra7.gm·or - ponckad ro
cini unil oteraln i agenr, ali cesce 'c upucu je zah rjev loka lnoj povc7anoj
slui-bi . U $ra no" irrm okolnosri m ~ upumiji je relefonski prijekid "Cle. Po.
sroje i m ali prednjnici koji so mogu smjesriri u ' parat, a odjel 7a tehnit ke
SIUlbe r. zvio ie predajnik , eli,inc olov kc, povezan s p rijem nikom u sraniei
la p rislu!kivan je, koji se moze posr,viri na relelonske ;icc ilvan prosrorija.
Tdefoni i rdcfon.ke linije rakoder mogu biri karisni za potpuno audio.
-prodi ranjc u p ro5To ri je gdJO ,e nalazc rdelolli. Ta rehni ka zahtijcv •• kti.
"iranjc sluSalice t.ko da >c mog u hvarari svi r.zgovori u sobi, eak i ako
jc teleion 1.aklopljcn. t prcno"ri rclelonskim linjjama. Ta je rehlJib nn.
zvana ~vru c i mi krofon ..
NaiiednostavniJa, ::I ii ne i bezopasl1a, 3uuio -operdcija j e.~[ IIOmikro[on
J ,-iea. , koja se s.stoji od skrivCJlOg mikrolan. sa ,Jeom koja "odi na mj•.
sto 1.3 p rislu!kivanje, gdjc postoje po jac310 i magnetolon. No ta je rehn ika
n.sigum., jer so slijedenjcm iiec moie la ko dot i do mj. " . 13 pr is l u~k i.
vanjc i priredi ti neugodno iLnenadenjc rehnie:" im • . Med utim mi krofon i
iiea mogu biti spojeni Sa skrivenim rad io·predajnjkom i r rijern nikom na
mje.5tu za posluski'anje, koje jc odijeljeno od uredaja za prisluskiva njc.
Prednjnic.i mogu s kueom biti pove>..ni strujom iii rodiri na baterije.
U prislullivanjima instirucija sovjerske vlnde, kineskc te " Ioda drugih
komu nisrickill zemalja uvijck su dobrodos li prcdajniei s pri.kJjuckom, jer
• I.de tih z.malj. imaju dobro org.ni2irane snage opremljene ~irokim
spekrrom pri jernnika, sposobne d. orkrivaju lokaeije rndio-prcd.jnika.
T~kve so .kipe tcsro krecu pod krinkom diplomarskiJ, ku ri,", p' sroga,
kad a su kuriri u pred)elu u kojel11 rade nase ap.ta tun::, predajnik~ iskl)u.
cujerno. Okolnosri, d.kle, z.hrijevaju da " 'e n.§e st. nice budu u Illed usob.
nom kontakru kako bi 1I S\ Jkom rrenurku raspolagale porrchnim informa­
cijam. 0 krctanju diplomar ~ kih lurir. i slulbcmka na kOje se slImnja da
se bal'e orkriv.njem mjcsra < insralir.nim prcd.jnicim•.
76
1l10~U r.diti neogra ni ~en o, no imaju i jednu manu - rehnickl jc vrlo ko mp­
iimano urediri mjesr. s kojih so prislu!kuje.
Posravljanjc instaiacija 23 prislu!ne uredajc I'""ro z3h ri jev. bu!cnje
.ido", podoy. iIi stropova. Tehnic"ke sluibe pribzale su nam r.2Ii':ire
posrupke kojim a izvode takve radove, !lajceS':e dijamanrn im bu§ilicama.
No bUSenjc se ne prcporucllje ekipama koje nomaju porrebnog iskustv •.
Dogadalo so c". k i rchni earima da prilikom izvoilenj. radova n3 zidovima
iii srrOpOVill13 prosrorija u kojima je takve urea aje valj.lo post" vi ri ~ille
llcpopravlji vo pogreske. Porrebni su preeizni proracuni i beskr.j no srrplje.
nje do bi so oprema '3 r.k vo radove svda no najporrebnij u, • isrodobno
posrigl. , djena svrha . Uvoilenje pri slusnih uredaja testa za hri jeva dodarnc
tllarcrijale z. m.skira nje izvrsenih radov•. Nasi rehn ieari uporreblj avajll
plastiku iii kir, Cesto je ro i s"dr., u neki h pedeset boja, koja sc i2vall'
redno brzo susi. U njll je pomijeSana jos i bezmirisna boj' ko j' so susi od­
mah, bko bi se posrigao sav <sen sklad 5 osralim di jelo"ima pOl'r;;ine na
kojoj se busilo.
Apararure 2a prisluskivanje relefonskih razgovom obiono ' c sastojc od
magnerofona i aparara 2a regisrriflnje rada brojtall ika. l\!.gnerofon se
pokrece u rrenurku kada reldon zazvon i iii kad se dignc SluS3Ii"". Brojtvi
Sto se biraju 5 telelona koji se prisluskujc rakoeler se biljc'le na speeijalnoj
vrpci. Apararut. za druge operacije prisl uskiv.nja llklju~uje FM rJdio·pri­
jemllikc, kao liro su SR R'4, "ojnicki prcdajnik domet. 50 do 200 mega­
eikl., slusaliee i raznovrsnc magneto fo nc. Kalla ~e uporreb lj av~ju pri­
kljut ci, nj mjestu 7..
pris!uskiv311 je sravl j. se II pogon rad io·prcdajnik "c­
lieine kovceiic. koji emitir. jednu frekvenciju 7.. llkJjuCiv.njc, a d ru gu ta
iskljllciv. njc. No priklju cei z,sao jos nisu usavdelli, i ro uzrokuje pro­
bleme priJikom u kljuCi vanja i iskJjucivanja.
isrra'Jv.cki i razvoj ni programi ove vrsre II Tehnickim su sluzbamo po­
sveeeni poboljs.vanju apararura, b o sro su sisremi llkljuciv.n ja i supe rmi·
nijaru rn i mikrofoni i predajniei koji bi se mogli po;ravljari u prekidace iii
lltieniee - !to rakodc r ulnzi u domenu r"zvirka novi h posrupaka. Jedna je
od rill nodh rchnika i akriviranjc zarvo renih reld ona (slieno .vrucern mi·
krofonu . ) p U5r3Jljem srruje linijom u reldon, be, porr. be da sc o. SOlO
.parn< pos!adjaju komplici rane insralaeijc. Drugo od fascin an m ih rjeSenj•
na kojima se sad a radi jest uporrcba infracrvonlh zrako kojc bi zracile
kroz prozo re i " ra':.lc u p red.j nike ra'go vore 5ro so vod e u sobi s prozo­
rom na koji ~ u le zrake usmjere.ne. Tom tehnikom IW::ltR se razgovor na
temelju "ibr.eija glasova no prozorskom ,,,klu.
SljedeCi novi posrup,k jesr uporreb. mikro fo l13 u ~ upljin3ma. Jedan
taka" orkri"cn ie u orlo\'om k ljunu pecara kojil11 se ov jera"aju vai.ni dr·
invlli doku menri, a koji su Sovjeri poklonili americkom ambas.do ru u
Moskv i. Ovaj ga je posr.vio u svoj kabiner. T i Sll mikrofoni jednostavni
i7
piasricni predmeri koji se aktiviraju na osnovi rreperave opne radio-valom
odredene frekvencije. Opna reagira predajuei drugi radio-signal koji nosi
vibraeije gJasova iz sobe na odgovarajuCi prijemnik. Pecut sovjetske proiz­
vodnje bio je d o. en zajedno s drugom prislusnom tehnikom, uz prizoa­
Dje da su Sovjeti nJ tom specificnom polju daleko odmaklj.
)\;a podrucju fotografij e upoznavali smo sc s rmdicitim vrstama kamera
Z' \ opeu upotrebu i za snimanje dokllmen ilt;! . T rideselpet-miliroet3rske
kamere, »eX3ct3-, h )ej ca~( i »penrax « nalaze se moou onima koje insrruk­
tori najvise a jene, iako je kosiueni »minox « za agem3 najsigurniji. Uvjci­
bavali smo i tajno fotografi.ranje kamerama koje se mogu sakriti u kovee­
zie Z3 spis. , medu predmete koji ne pobuduju paLnju - oak i ispod kosulje,
S objektjvom poslavljeeUm u iglu kravate. Yjdbe u tajnoj komori us rcdo­
rocile su se na izabiranje filmoya, papira i razvijaca. U toku prakrickih
vjd bi svaki je ad nas snimao dokumente i obavljao vanjska snimanja,
ra zvijao filmove i u tajnoj komori izradi vao fmografij e.
Posao ko ji nas zaista zamara jest on·aranje i ponovno lijepljenje pi­
sama i drugog saddaja diplomatskih torbi. Cir",· tjedan vjeibali smo vru­
cjm plocama, cajnicima i razlicitim izostrenim prcdrneu.lTIJ od slonovace
s klavi rskih di rki kako bismo oIVarali kuverte bez ikakva oSlecenja. No za
pisma naje.fikasniji je speeijalni srolio (veli Cine kovceZita) ko ji u oIVoru
plohe im a pjenuSavu gumu . Para n as taje ako se na povts.inu vt llce ploce,
k(, jom je ptekrivena posuda s pjenusavom gumom, postavi vbini upi jai'.
a vecinu pisama dovol jna je tek sekund a da sc olVore. Posrupak se
zaveSava upo trebom pamu ~nog jasru i:ica za upijanje vlage i prozirnog
Ijepka.
T ojno je pisanje sistem komun ikaeija za prikrivanje iIi pre"·,,anje ne­
vidljivih tajnih poruka u neza nimlji,-o pisma. Postoje rri kategorije tajnog
pisanj.: vlal eU sisteIIl, karbon i mikrofilmi ra nje. U primjeni mc krih si­
sterna upotrebljavaju so kemikolije, nnjceS':c u obliku tablet. kojc se t astva­
raju 11 vodi j pretvar3ju u . rintu«. T ajna je po ruka pisana na komadu pa­
pir. naj"i!e kva lime, a za to sluz; d rven i supic s pomucllim jastllcicem
Z3 up ijanje vlage na vrhu, za!iljeo zilcro m i potopljen u _timu. koliko
treba da bi se postigao odgovuajuCi dodir n. p apiru. Prijc i nakon sro je
poruko napisana papir so mora s objc stra nc prebrisati mekanim pamu­
kom, u sva eetiri p rovea, k. ko bi se gus tocom papi ra prjkrilo da se po
njemll iSra pisalo. Papir s tajoom porukom sta vlja se zatim n3 paru i ula'c
u noku debelu knjigu d. bi bio pod pritiskom. Nakoo susenja, ako se pod
1Il tt alju bic.stim zrakama iIi M izrazi ro j.kom svjetlu ne moZe vidjeri tajna
poruka, na papi ru se pi!e neko nevino pismo.
Karbon-sistem pod razumijeva upotrcbu p api ra prethodno impregnira­
nog ke mikali jom. Karbon se stavlj. na list na kojem valja napisoti po­
ruku, a tajn a se p oruka ispisu je na pa pir posta"l jen na karbon. OdgO\·a­
rajucim pritisk om olovke posti zc sc da na don jem papi ru ostaje poruka
ispisana nevidljivom kemikalijom s karbona. Normalnn se pismo pise na
poledini isroga papira na kojcm je i rajna poruka .
78
Kad primi takvo pismo, agent primjenjuje odgo v.IJjuci kemijski fazvi­
ja c, nano!'i ga komadicem pamuka na sUJnicut i uskoro sad rlai tajne po­
ruke postajc vidJjiv.
Za mikrofilmiranje potrebna je kamera s malim bzcrnim uloskom
koja mOle snimiti normalnu stranicu pisma na filmu ne \lecern od [Qcke na
. i• . Mikrofilm se postavlja u tajno j poruci pteko toCke slov • • i. iIi negdje
unutar reeeniee roboi njeg pisma. la ko je oprema za mikrofilmi rn nje
kompromitantn a, sami su mi kto filmovi vrlo sigurni. GotGvo ih je nemo­
guee otkriti. No potrebna je vrl o briZljiva tehnib razvi janj., jer so olli
,"ago citati sarno mikroskopom.
Tajnt! se poruke mogu pisari na jeziku kojim Sf'. komuniclra s age-ntom,
iIi pak poruka moze biti ~ifrirana ka ko bi se postigb veea tajno,r. Poscbn a
grupn unutar Tehnickih sluf bi im a stalan program prikupljanj, podat.kil
o proceduri c::trine n3 post:lma u gOtOVO ",vim zemljama kako se nc hi n:l·
ru, ill sigmnost n j07.inih opcracija . O perativn a okolic. u kojo j agent dje­
lujc odreduje dtu ge det.lje ra jne kOfespondeneije: hoec Ii pismo koje sa­
drii tajnu poruku biti posb no medu narodno m iIi nacio nalnom posw m,
na postanski pfetinOlc iIi pomocnom Olgen ru ko ji sluZi kao adres.t i.
usluge, s krivom iii wcnam adtesom posilj aoca iii bcz tc adrese uopec;
hoce Ii unutro biti i sad rb j tOb07.njCg pisma, upo7.0renja 0 sigurnasti, iii
pak nedostatak ta kv oga upozoren ja moze indic irari da je pismo poslano
pod kontrolom neprijateljske slui be.
Strutnjaei takoder raspolai u postupkom za "dizanje. raj ni h pocuka iz
kotcspondeneije koju dde pod prismotrom. Proe"s so odvija tako da se
osumnjiceno pismo stavi u preSu 1.3 kopiranje pisam :1 5 ovlazenim li sro­
virna sa svake strane. OdgovarajuCim pririskorn, kemikalije te na ovlazene
p3pire ptenijeti poruku, a zatim se drugirn kemikalijama poru ka ,.. r:ll.vija«,
Pismo koje je bilo pod prismotrom moze se uputici ponovno po;tom, bez
traga da se njime neovla.steno rukovalo.
Instrukwti T ehnickih slu i bi prikazali su neke ad svojih vjd tina U osi­
guranju prot.iv proval l1ika, u taj noro ulazenju u tude prostorije, otkriv:t­
nju brava za Sifrom . No to su vee vrlo specijalizi,"ne vjcStine koje zahti je­
,·nju da <truenjaei Tehnickih sluibi gotOvO uvijek putuju u zemlje gd jc je
niihov ta.lent neophodan. Kao redovitim oficirima zadal ka bit Cc nam po­
tre.bno poznavanje sarno osnovnih vj eStina, a podosta poznavnn ja zajst~
speeijalillh posrupaka samo zbog toga da bismo znali planirari kad~ da
se pozovu sttucniaei Tehnii'kih sl ui bi.
Prije nekol iko tjedana osloboden sam sluibe u zrako plo,",rvu . Sada
sam civil zapo~lcn u Min istafstvU avijacije, k:1o JtO S3 01 j bi o kad:t sam
prije tri godine dosao u Washingron. Moja jc toboinja jediniea jedan iz­
mislieni m ed Pentagon a s majorom, pukovnikom i ostalom pricom koja
ide LIZ to. N o OSt30 mi ie polobj (sada sam poruCnik), jn sam usao u reo
zervou jedinieu zra<'nih sn ag. Agencijc. I to jc imu sljena iediniea.
79
 Fergu.son je pro~li tjed.n dOS30 i1. stab. i sast.nak Sa mllom z. pocco
razgoyorom 0 tome kako od;el zn zapadn u hemisferu treba noye ofieirc
1.a zadm ke - Castro i kllbnnska revolueij. uzrokll ju SYO veCe probleme u
titavo; Lotinskoj Ameriei. Bio sa m rawb ran - ~t o ie s moiiOl swim ll1a~·
to niima 0 t.1jnom prodornom ag.neu koji opcri" 1I B "~u iii I long Kongu.
No Ferguson je ["b o da oaka n sest micscci. aka mi se t. mo ne svid i,
mogu za tm il d prem;d ra j. Ci ni se da llas ie deset iii petMCSI odredell o cla
se prid ru! imo odjel u za •• pad.nu hem isferu, pa mol.cla i neee biti ta ko
10k Najzad , i ti sati provedcni u labo r3lO riju 1.3 ucen jc je7i ka mog" bi
se po ka1.oti ko risnim a.

DRUGI DIO

, u,..
80
 WASHINGTON

Srpnja, I960.

Obuka je najl.ad zavrsena. Posljed nju nedjelju u lipnju proveli smo

u Balrimoreu. Uvj efbavali smo prae.nj e, urreav.li u robn. ku t. i pokusa·
vali iza"i a da to n asi insrrukrori Q~" a oka no primijete. Svc je bilo sli1:no
r:tniji.m vjezbama u grJdovima Virginije, ako se izuzme da sma radili dan
i noc. te da smo uvjdbavali i prislu~kivanje horelskih soba, i7.mi'ljanj r
"topic vode« za sl utaj da nas orkriju, pisanje nevidljivih porub i nek n.
liko tdih vrsta s.stanaka s agentima. Yeeini je ipak posl o 1.0 nlkom da
ncko liko rijcrkih slobodnih nocnih sati provede u 03zi, n3 East Baltimore
Srrccnl- svlacenje je bilo ludo!
Camp Peary napustio sam pomij eSa nih osjeeaja. Bio je to livot u izo·
Inciji, ali u klubu je bilo zabavno - bar, stolni tenis, sah. Najvi! e ce mi
ncdosrajari 3ricb.ki rrening i gimnasricke vjcZbe.
Nakon kratkog odmor. svratio sam k Fergusonu,* koji me predao per·
sonalnom sluibeniku U odjelu zapadne heIDis!.re. Cinilo s e da me ova j
nijc o cekivao. Pri ~eka o sam nekoliko sati, a zarim me pos lno u s lui bu za
Vcnczuc1u koja se, kako sam orkrio, sastojala od seta i sekrerarice, a sada
S;tlll lU bio i ja. Dio smo treee grupacijc u odjelu za zapadnu hemisferu,
koja pokriva bolivarske (Simon Bolivar, 1783-1830, tezio ujedinjavanju
ju'l.lloamerickih zemalja u nezavisnu jaku drz. vu - prim. pr.' zemlje:
Vcnczuelu, Kolumbiju, E kvador, Peru i Boliviju, no obrad uj emo i stvari
kojc su u vezi s nizozemsk.im orocima Arubom i CuracaoID, z.atim Bciran­
skorn Gvajanom i Suri na mom. Prv. grupacija imn Meksi ko i Cemr.lnu
Amcriku, druga Karibe, tetvrra Brazil , a peta ko nrro lif3 Urugvaj, Parag­
vai, Argenriou i Cile. Kubanske stvar i koncenrrirane su u specij .lno j gru­
paciji, ali paravojn . o pc.ra ciia (kao da se pODavlja slucaj s Gv. remalom, nl)
nc mogu dati vi §e deral ja), ima svoje izvorisre u QU'frers Eyeu. Preostail
dio odjela nal az i se u Barton Hallu, u blizini Ohio Drivea i POlOmaca.
Odiel za zapa dnu hemisferu, jedini od svih u T njnim sluibama , nijc
smieSlcll u zgrad . ma dul. Reflecting Poola. Svc sam viSe dobiv. o dojam
koko os,"li dijel ov i Tajnih slui bi s prezirom gledaju n. ta j odjeL C in i sc
do je fi l.icko razdvajanje odjela od drugih u T . jnim slulbam. urjcc. lc) na
,. 83
 ......
to da se na nj gleda kao na lena pukovnika ]. c. I(jnga,* koj i je vee
nekoliko godino set od jcio za zapadnu hemisferu. Drugi razlog rom preziru
(euo sam 0 tome price J OT-ovaca koji su bili dodijeljeni drugim odjelim.)
jest taj sto je "tCin . n.cclni ka u odjelu - sefova grupaeij. i k fov. pod­
ru enih staniea - pravo bratstvo bi vsih o fici r" FBI-a koji su 1947. goci ine,
b da je CIA preuzela obavjeSta jnc poslove FBI-a u Latinskoj Amcrici, pri­
Slupili Agcneiji.
Sranjc z3brinjava, zovu nas ) od jelom II papucama .l , iako se najus­
p jd nije operaci je ubaei v. nj a u komunisticke panije odvijaju upravo u
Lati nskoj Americi. Zapravo je odjel za za padnu hemisferu ptvi dosao do
tajnog H ruscevlje"og referata na 20. kongresu KPSS -a, koji je Ageneija
objavila mnogo ronije nego Sto su to Sovjeti zeljeli da so dogodi. Uosta ­
10m, svatko zna i za Gv ntcmru u. Problem je da svu slavu za ta supeId os ·
[jgnuca ponajvise uiivaju oficiri iz odjela l;1 Tstotnu Evropu - orrobani
strucn;nci iz Berlina i Bec.. Vid jet cemo bko ce na nas gledati nako n >to
se rijeSimo Casrra!
Ne mogu bas reCi da sam Iud od srct e zbog posla koji sam dobio.
Naslijedio sam stol pun teleksa i relegrama s kojima nitk o n ista nije
napravio. Pokusaj da se u svemu ro me urvrdi ntki red upravo frusrrira .
Gnjavio sam Ijude da mi pom ognu urvtditi Sto wac.: sve one sluzbene oz­
nake, [ko 0 cemu brine, 5 ( 0 je mJnjc a sro vise vlin O. GI::lVnina mojega
posta !>vodi se na to da provjeravnm imcna i sre.dujem izv je;raje.
Moram iz izv;eStaja otklanjati pogreske u pisa nju, daktil ogra fske
pogre.!ke i krive interpunkcije - bo da sam nekakav urednik - te da ih
zatim bl ;em na stampanje i distribujram svakom uredu Ageneije i vladi­
nom minist. rstvu koje za njih pokazu;e zanimanje. Jedva da sam se mogao
posvetj ri sadcia;nim poslovima. Predstoji mi da Venezuelu srudiram kod
ku~e lako bi svi ti izvjdtaji ipa k imali neki smisao - slieno vrijedi za
Latinsku Amcriku u cjelini. Svc sta sada zoam jest da oni moogo tOga
zamjera ju SAD-u, bolje recen o dol aru, a moja jedina iskustva s toga pod­
ru ~j a bila su ograoicena na nekoliko putO I·onja iz ~i s tog zadnvoljsn'a u
Havanu i duz meksi Cke gra nice - a to nije wanje prim jereno jeJnom pod ­
ru enom covjeku zada tka.
Provjeravan je osoba jos je gluplje nego pripremanje izv jdta ja. Prvi
slu b j koji sam dobio ticao se sr. nov itog Josen D iaza. Nisam niti ponli­
sl io da ;e to to liko uobj~a j cno ime. Kad a $Jm iz odjela za obradu poda,
ta b dobio Sto sam bio trau o, orktilo se da tamo postoje tisuee poda taka
o Ijudima s ta kvim imenom. Zahtjev od;e1u 7.a obradu podatab rrcba
sad d."v"ti da tum i mjesto todenja i dru gc podatke 0 identitetu. Mnog.
imena ko;t sad . valja provj eriti posluZi r ce po dru7.llici Standard Oil a u
Venezueli - ofi cir sigu mosti kompanije tJlti;e je bio covje.k FBI-a. Provje­
rava u Cl A poteneiia lnc venezuelanske namjeSteo.ike prije nego Sto ih se
primi Il3 posao, nasto jeCi da so rij esi losih momaka.
Jcd no li ~nost svakodnevnog posJo valja nclako ispraviti - ne mogll
provcsri nekoliko godillJ mdeci fla izvjeSrajirna i provjer,lVajuci imenJ.
84
WASHINGTON
Kolovoza, 1960.
M ora da postupam sasvim ispr:l \ no - gorovo me strah da 0 rom e; i
mis.!im - no ima izgled a da dobijem podru cni zadata k i p ri je nego Sto bih
to mogao i zamisliti. Jlleer ujutro upitao me sef slui be, C. Harlow Duffin ,.
;eSlm Ii zainretcsiran za posa o II inozemsrvu, jer da on zna da se sljcde­
ceg mjeseea otvara mjesro operativnog oficira u QUilU (Ehad or) Ie da
bi on mogoo vid joti sro se dade u ~initi . No, upozorio je, nilko nt go vori
o rak"ilJ1 zadacim:l prijc VfcmeO:J , p:1 raka i ja mora m surjctj dok me on
nc obavijesti. SljedeCi m;esec! Ali ic rekao da n eeu krenuti odm ah. N aj­
prije moram zaista nauciti ! panj olski, sl ijed i pOSlupa k u Minislarsrvu vanj­
skih posloy. - mno!.ina deral ja 0 kojim a na jprije val;a p oveoti ra cuna.
JUGer ujuteo uzeo sam iz sillibc za Ekvador knjige i neSto materi; al"
s aktu alnim informacijama. Cirom ih umjesto da radim svoj posao.
Banana-repu blike i neraz, ijenost! Ekvador mora da je kJ asiean primjee:
zaostao zbog svojih ll nutarniih proturjecnost i, zemljom upravlj a privile­
girana oliga rhija, ja ci sllsjcdi jednosravno su proguta!i gokme [e[itorije
koje Ekvador n.i;e mogao obeaniti .
Prevladavaj uca medunarodn o realoose za Ekvad or je'" Peru i pro­
rokol iz 1942. godine, na cinien u Rio d" Janeiru, gdjl jc Peru uspia sa
svojim zahtjevom za vise od trecine onoga sto su Ekvado rci smatrali svo­
jim dd.a vnim te ritorijem. Srpnja i kolovoza I941. nakon neuspjeha pre­
govora ko;; su trajali nckoliko mj cseci peruanske trupe nadj.ca.!e su
obrambene snage Ekvadora na jugu i u podrucju ismcne Amazonije.
Nakon kraci.h prcgovora bio je potpisan protokol u Riju. Peru je dobio
sporna podrucja, uglnvnom amazonsku dzungl u. To je, naravno petuan­
ska mana medalje, ali EkvaJor neee nikada za boravili da jc protokol u
Riju morao potpi s"i pod pritiskom. Sjodin;ene su D ri.ave vc1: bile u raru,
mir u Julnoj Americi upr3\'o nam je zbog toga trebao. lako jf peruanska
pobjeda 1941. bila tck najnovija u nizu sukoba koji rr a;lI jos iz prel­
hispanske po"ijesti, z. Ekvador, lako pobijeden i raskom.dan silom, pro­
tokal iz Rija izvor je nacionalnog poni zenja koje traje vee gOlOVO ciravu
jcdnu geoeraciju. Amcri i'ka je vlada II svemu tome w abjno angai i­
r.1I1a, jer sm o mi promaknuJi pregovorc 0 protokolu i jos smo uvijek
oJt:ovorni za pritisak do kojeg, je tada doslo, zajedno s dru gim garanr­
nito silama: Brazilom, Cileom i Argclltinom.
J dok je Peru veli ka medltn arodna realnost zn Ekvador, domina mn .
lJolJt,rnja stvarnost jest p odjela zeml jo izmedu planinskog di jel:t i o~al c.
lako Ande dijel e zemlje po srcdini, istocno je podru ~jc p rctL7.no tropska
dzungla koju su razdijelili amazonski porezniei . Pri;e nekoliko god ino
obavljena su isrca?iv , nj, nafrc, ali jc ei;en. n,frovada prcko And a veea
no ~to bi do nijelo same otkrivanje. Istoeni dio sa svojom rn' trb nom
popuiacijom ukljuclljuCi tu i mal obrojne Indijance, znaci vrl o malo II naci­
85
 .....­
onalnorn zivoru. Osrala dva pocirucja, ViSO[ 3V OI Anda j pacifick o. obala 1
gurovo su jednako podijeljena po prosronl j nasranjenosri, a interesi su im
ttadicionalno sukobljeni.
Do oslnbodilacke te"olucije u Ekv adoru doslo je 1895· Glavna je
inva bila Ctkva. Tada su prevladavaj ucc snage s obale, koje su vodile
revoluciju, prcllzclc konttolu nad clr7~v nom poli[ikom iz ruku rradicio­
nalnih veleposjednika iz sijera. Crkva je bila odvojena od driave, uvcdeno
je obavezno skolovanje, gradanski beak i razvod, a velika su cthena
dobra konfiscirana.
Nakon eevolucije 1R95. liberalna je partija dominicala politikom Ekva­
dora. Libeeali su se ud.ruiili s konzerv ativcima u zemljoposjednicku aei­
srokraciju, a vrlo Sll se malo promijelliii i uvjeri za golemj diD sranovni­
ltva koji je ostao potpuno izvan vladajuce stru.kture. eak i takva, politika
Ekvadora u dvadesetom stoljecu nije tek ponovljena povijest zestoke
botbe konzen'ativaca i liberal" za vlast - ona to dodu!e jest, ali je to
sada mnogo \"ise. Ekvador ima jednog od najupecarljivijih latinskoame­
eickih politil'ata stoljeea: to je Josl: Matia Velasco Ibarra - predsjednik
koji j< p"novno izabran peije dva mjeseca. Ovo je cervni PUt kako je iza­
btan za prcJsjednika. Nijedan od njegO\'ih mandata nije zaveSen ptirodno.
Od tri mandata dva su zavesila prije ustavnog roka zbog vojnih puceva
pIori" njcgove vlada vine.
Vebsco je nemiean du.h ekvadorske politike, izvanredan govornik cijoj
se reroril:koj sn:J.z.i mase ne mogu oduprijeti. On je aurorirarist koji vrlo
teSko dijdi vlaSt s Kongtesom. Njegova je politika besprizivna, a takav je
i njegov ll.:Sroki temperament. Dol;ni u sukobe na mnogim polirickim pita
jim., dobivajuci poddku jedanput jednc, dtugi put druge politicke pat­
tij e. Pobijedio je na lipanjskim izbotima "eeinom kak vu nikad nije imao
ni jed an ekvado tski predsjednicki kandidat. Postigao je to u svom tipic­
nom stilu. N:lsrupio je kao nez:lvisan kandidat, ujcdinjujuCi se sa siro·
masnim maS:lma z.estolci_rn gOl/orima protiv vlaclajuc:e oligarhijc, koja,
govorio je, podthv. kandid ate l.ibcraloe i kon zcrvativne parrije. Pozvao
je DJ tt'mcljne ckonomske i socijalne promjene, na, raskid s vladavinom
oligarhiie i politi ckih glavd ina, na ptavedniju raspodjelu narodnoga
dohotka. Takvo obrabn je donijclo mu je gOtovO 400.000 gl.sova, bila je
to pobjeda kojom je unistio protukalldidate. Njego va prijetnja ptotokolu
iz Rija u IOku bmranje utinila ga je vodo m ekvadorskog oacionalizma.
Vel'asco rreha d~l prCl17.D1C dUZnost u rujnu, ali stanic:l u Quiru ne
ieli 'c kladiti koliko to on izdrZati. Nakoo sto su tri ustavna ekvadorska
prcdsjednika odslul.ila svoje mandate, mozda jc nest.bilnosri clob o ktaj .
Velascov mandat traje cctiri godine. No vodeti tacuna 0 tome da jc on
sedamdeseti predsjcdnik Ehadora u dosada ~njih ]"}O godina nel.avisno­
sri , nitko u to ne moze biti previ Sc sigutan. Nadam se da t u imati ptilike
vidjeti StO ce se dogoditi_
86
WASHINGTON
Kolovoza, 1960.
Znam da sam ptevi'e nervozan i nesttpljiv, ali i'inilo mi so da eu po­
ludjeti u rom tjednu odl uke. Najzad me Duffin POZV30 i saoptio da je sei
gru pacije Edwin Terrell, " odobrio moje imeoovanje te da je rcagiran je iz
ureda pukovnika Kinga ,okod.r povoljno. Sluibenik koji jc dosad tamo
radio teeba tek u rujnu preuzeti duinost sefa baze u Guayaquilu, no sta­
niC3 zahtije\". da Se za mjena nade odmah. Sci osoblja zapadne hemisfere
uprovo srcduje svo Sto je pottebno da odmah zapocnem s punim "jdbama
iz ~plnjolskoga jczika zajedno sa svojirn nastJ vnikom, kako bih sto priie
bio spreman da podem u Quito. Moj toboinji stacus jest - pomocnik
atasea u politii'koj sekciji ambasade SAD-a, Sto wa ti da eu imati diplo­
marski srarus i »unurarnju vezu« sa Srare Depanmenrorn kao njegov sluz­
benik inozemnih sluzbi .
Duffin mi je rada otkrio tajnu. Rekao mi ie kako je odreden da slje­
det eg Ijet" pode u Quito kao sel stanice i da je upravo to razlog zbog ko­
jeg. je Djegov izbot pao na mene. U meduvremenu, dodao je, radit eu za­
jedno s jednim od najboljih sdova stanica U odjelu zapadne hemisfere, s
Jimom Nolandom. ~ J bez obzira na to Sto mi jos prestoji svlad av.nje
spanjolskog:1, a j Srare Departmenru je potrebno vrijeme da sa svoje SHane
upotpuni toboznju sliku 0 meni, Duffin mi je rekao kako se nada da cu' u
Qu.icu biti prije BoZica.
Dogovorio m; je sastaoak s Rudyjem Gomezom, ~ ~a mjellikom sefa od­
jda, koji je dao svoj konacni pristanak j upoznao me s nekim manje vaz­
nim zadacima osoblja. Grub je i osoran tip. Ne podizuCi pogleda, rebo mi
je da., ako nemam iole valjana razloga da ne odem u Quito, jednostavno
ell lDorari tarno oti6. Odgovorio sam mu da zelim iti} odigrao sam to
kako je trebalo - i dobio njegovo odobrenje. Jedan sam od prvih iz na!e
klnse JOT-ovaea koji je dobio p"drucni za datak - jedini za kojcga sam
~uo da ce sliean z.datak dobiti prije mene jest Chtistopher Thoren, " koji
jc o"oga mjesec. odreden da pod kapom State Dep:mmenra ode u Ujedi­
njr-nc n:uode.
WASHINGTON
Kolovoza, 1960.
Upoznavanje Ekvadora istodobno covjeka i pori~e I Otn::tl.1ltlJe. N ori
Kongres s Velascom, iza bra n u lipnju, orvoren je 10. kolovoza, iako je Ve­
lasco rrebao prenzeti du i nost tek I. rujna. Ako je ponasanje vebskista u
Kongtesu iole vrijedan pokazatelj, nova je vlada daleko vise paznje poklo­
nila progonu pristasa ptedsjednika Poncea, vlade koja odlazi, nego svojem
87
 ..,...
p rogram u vodenja zem lje. Vebskisti imaj u yeti broj glasova u Kongresu,
ali su ipak 11 neznatnoj veCini. Prilikom orvorenja., za koje Sll bili priprem­
Ijeni godisnji iZy jeSfaji p redsjednika Po ncea i predsjednika vrhovnog suda,
Ponce jc bio n adjacan uv redam. i izv rgnur ruglu bucnih provelaskisra s
galerija, bilo ga jc nemog ucc curi u roku n jego va govora od tri i pol sata.
Prcdsjcdnib vrhovnog suda, koji je govo ri o nakon Poncea, ,Iusali su pak
u risini i s postol'anjem. Orada su sjconice Kongresa bile posvecene napo­
rima vdaskisra da se diskredirira Ponceova vlada, a dva najvaznija Pon­
ccova ministrJ, za unurarnju !\igurnosr i za vanj ske acinose, bila su primo­
[ana na osmvke, radije !lego d:1 se slioce s poni zenjem u kongresnim inrer­
pclacijama (polirick o is pitivanje).
Napadi vc:iaskisra 11:1 Ponceove prisr3se i na Pancea samoga odeaz su
rradicionalnog supa rnisrva, ali su poscbno akrualni sada kad se velaskisri
pocinju osvccivari za ,,In.d ine represivlle mjere peema njirna u roku izborne
bmpanje, pa i ranije. Mozda je najreli od svih bio incidenr u velaskisri/'­
kim dc monsrrac ijama 19. oi ujb. kada su perorica prisra,a novoga pred­
sjed nika bila ubijena , a vise ih jt ranj eno. Demonsrracije su bile prireJcne
u cast Velascova povrarka u Quiro u pocerkll polirickc kampanje nakon
njegova visegodisnjeg dobrovoljnog izgnansfva u Argentini. Kampanja ve­
laskis ta koja je uslijedila bila je usmjerena prije protiv Poncea i tradicio­
nalnih ekvadorskih oligarhija nego Sto se odvijala u maku podrske poli­
tickim stavovima za koje so zalagao Velasco. I dok su osnovne reme nje­
gova politickog programa u kampanji usmjerene na rdo rme za pravedni­
jom raspodjelom nacionalnog dobotka i za efikasnijom vladinom admini­
srracijom, mnogi su sl.(t.:pricn.i prema njegovoj osobnoj srabilnosri, kao i
prema njegovoj sposobnosti da razbije moe stotinjak iii ndto viSe obirelji,
koje vee geoeracijam a kontroliraju zemlju.
N a rod je, u ,vakom <lubju, pri.hvatio 000 Sto je Velasco govorio, jer
su gotovo nt'sh vatljive nepravde i sitomasrvo ove zernlje izuzetno rdki.
Ne sarno da je Elevndo r moida najs iromasnija zemlja Juine Amerike
prema godisnjcm dohotku po stanovni kU' (220 dolara - otprilikc jedna
trcCina 3rgeminskog, a manjc od jedne dcsctine naseg), nego je i taj niski
prosjecni iznos gotovo IlcsJwatJjivo podijel jen. Jedan posro Sr;1110ynisrva
prima dohodak usporediv s arn c.ri l'kim standardima, dok gOtovo dvije
trecine Ijudi dobiva prosje':no po obitelji oko 10 dolara mjc~ci'no. Te donje
dvije treCine, koje pretel.110 cine Indijanci i Ijudi mijeSane krvi, jednOstavllo
su izvan novtJ l1c privl" cdt:', porpuno podcijenjcn_i i bez ikakva socijalnog iii
ekonomskog sudjcl ovanja u Ilocionalnom 7.iVOtu.
Osim mw u on ima ko ji bi mogli hi ..i oprecna opredijeljeni, opce je
m is ljt:nje da je korijen ckvadorsk ib lu:ajnosfi u p,"vu posjcJovanja ze mlje.
Kao StO je to slu caj i d rugdje, n njb olja zemljisfa p tipadaju veleposjednicima
koji zaposlja va ju rela tivno malo seoskih " dnjka i tako pridonose sve
v ~ coj nez:'Iposlcnosri U llrbanj,m sredinama. N3 m:1 hm pJrCel Ol mJ ne moze
,e proi zvoditi vi§e no Sto je jed". da voli no da se ptdi vi. C:lk i nJ oba li,
gdje Se za gOlOvO prodaj u ban ane, b Ya, kabo i riu., cijene 5U poraslc na
88
Jn31im i sredn jim posjcdima. Fluk w irajuce cijcnc, teiikoce u plasmanll,
n.davoljni lu:ed iri i nedostltna tehnologija uzrokuju nisku prod ukt ivl1ost
i Ilesigurou egzistenc ij u un ajmljeni h radni b.
Sroga su .grarna reforma i stnbilno tr"Li~te z. i ~vOl 'erve od presudne
vawoSti za nco phodan ekonom ski razvitak prije nego sto se Ekvad o r
uopce moz.e upustiri u od~ovara ju ce investicije U obr3lovanje, zdravstvo,
iZgJadnju sranO\'3 i drug. podrucja podizanja standarda. Pob zatelji su
ripien; za sitomasne zemlje : sla ba ishranj enost, visoka ucestalost mabk­
S:'llosri prouzroccna crijcvnim namemicima zbog lose pirke vade; 370.000
"jeee ove god ine neee ici u skolu jer za njih nema ,ko lskog ptosrora;
ncdosf.j. 580.000 sranova u zemlji koja ima 4,300.000 sfa nom ika.
Izlali iz bijede ffai.e se i u z~mlji i izvan nje. N a p la nu vanjskih tjde­
nja Ebado r ula ze napo re kako bi sr.b ilizirao <ijene lito padaju sv e nize,
a poslj cdnjih god in. srala n pad cijena im :lo jt bo posljeJicu povecanje
proilvodnjc svc Z:HO Ja bi sc uspio zadn3ri uvoz.. Od vd ikc je v~ 7. nosti
i pomm: iz inozemsrva S(Q it.: dijelom osi gurav;1 Minisrarstvo za meuuna­
roclnu koopcraci ju, koje im a jcdn u od svOjdl misija u E kvadoru. Unutat
zemlje vlada Ekvad o ra mo ra pri prem iti prog ram refot mi: ngrarou refo rmu
s ciljem pOf3sra produkth'nosti i veceg zaposlj~Y3 nj ~ !)eoskog sf.-.1 novnisrvai
fi sk. lnu reformu kako bi se pove6 1i pLibodi od poreza i omoguCila
red istribuci ja dohotka ; administrari vnu reformu kako bi se vladina adLni­
nisrracija ucinila efika snijom, kao i nebrojeni posred nici koj i uzivaju pOt­
punu 3uronomiju - i, na;zad, da S~ suzbije korupcija. Vee Sc priptema
pokret za u.kidanje za vis noSti od posjeda, koja se ovdje naziva bu asipungo,
ioko je vladina zemljisna politika i bila llglavnom orijenrirana no koloni­
l 3ciju i o[varanje novih posjeda, ali S ogranicenirn uspjehom. Sni;.,wa nje
stope popuiacije, sad:) ona iZllosi 3,1 posta goJisnje, ad nesllJl'1l1jive je
VJ;L1Qsri, ali nOlila;',i no 7.aprekc: u,h jed tradicije i politike katol icke Ctkve.
N3 neki narin svi Sll ri programi usmjereni ka podizanju stope ekonom­
skog raSta i pOl'ecav anjll srandarda zapoStavljenih dviju tre6 nu stanov­
rustva. Obebvajuti re reforme i poveeanje standatda, Velasco je odnio
senzacionalnu pobjedu . Uskoro ce imati prilike da se iskafe.
WASHINGTON
Rujna, 1960.
Vee sa m nekoliko rjeda n. 1I Arlingto nu, go tovo cijelo vrijeme uCim
~pan jolski sa svoj im insrru kto ro m iii u I.bo r.torij u, gdje ~ e sluiim m ag ne­
tolo nom. Vjc tojatno t u lI citi je>ik sve d o studeno ga, kad a bib tt <, bao uci
II Stare D ep aIlment i poh.oori dvotjcd ni orijenracio ni leca j u ramosnjem
i.n.titufu 7.3 si ul be u inozemstvu. U med uvremcnu prcstaO S3 1ll svnkog
ju.tea vidati D ll ffin a, vise vremena provodim srudira juCi t azoo vrstan mate­
riial u sluibi z.J Ekva dQr.
89
 ..,....
Vel asco je soda prcdsjednik. Njegova je inaugur:lcija ispala poncSro
dmkCije, jer se odlazeti predsjcdnik - Ponce E.nriquez - povukao. Sat iii
neSro vi~c prije same aremon ije Ponce je predsjednicku vrpcu dao por­
predsjedniku, koji je izvrsio {orma lnu predaju vlasri.
Vebsco je vee na samom p0Cerku povukao dva poreza koja su se ricala
operacij. nde sranice u Quiru, ali i dru gih stvari kojima smo se bavili.
N'jprije pokuhva orpusriri sve vladine slu:i.benike koji pod rfavaju Poncea
i, drngo, pokrenuo je grani':ni problem s Peruom, proglasavaj uti prorokol
iz Rij a nisravnim.
Ncposredno nakon sro je preuzeo vlasr, \ 'c1a,(o je oslobodio duinosri
cerrdest!r i osam oficir3 i sravio ih na raspolaganje ~1jnis(arstvu obrane.
To je prvi korak prema penzioniranju. A vetina oficira daju podrsku Pon­
ceu. Velasco jc rakoder poceo s cistenjem u driavnoj policiji, maknuvsi
najprije dva srarija pukovruka, g1avne agcnte povez:me s na~om stanicom.
Uhapseni su i opru' eni da su sudjelovali u izgredima 19. ozujka.
Daleko ozbiljniji bio je prisilni odlazak operarivnog oficira sranice, koji
je radio roboze kao predsravnik u oper"tivnoj misiji Ujedinjenih naroda na
programu upra ve za med lln. rodnu koordinaciju i pomoc. Oficir nase sta­
nice Bob Wearherwax, ~ bio jf posebno eksponiran upravljajuCi nemirima
19· ozujka. Bilo ga jt vrlo lako idenrificirari zbog njegove svijerle kose i
boje koze - gorovo je bio albin. Gorovo isrog trena bd je Velasco bio
inauguriran, Wearherwaxa i Jima Notanda, ~cfa stan.ice, upozorio je Jorge
Acosra Velasco, * ptedsjednikov neta k i obireljski miljenik (on nema djece),
da Weatherwax mora napusti,i 7.emlju kako bi izbjegao da se naae na
popisu opwl.enih za do!;aJaje I9.ozujka. Acosta, bli za k ptijatelj i Weat­
herwaxa i Nolanda, 07.naoio je ro kao prijateijski savjet, a ne kao sluibeni
cin. U svakom slnc" ju ~oland se SIOl io. i Wearherwax je sada u Washing­
[OOU nas[Oje~l uruci vrijeme dok se ponovno ne vrari.
VI.djne cistke vodi Manuel Araujo Hidalgo, koji je kao predstavnik
provincije Pichincha (podwcjc Quira) bio izabran u narodnu skupstinu, a
sad a jc minisrar u vl.di. Bio je imenovan nakon sro je Velasco vee prvog
tjcdna najurio rrcmijera. Araujo je morao na pustiti skupstinsku sroli cu, ali
je s.svim jasno da je on vodja Vebscovc rulje.
Araujo je krajnji IjeviCar, o,vjedo';eni branilac kubanske revolueije
- zaisr3 krivi t:ovjck z=t naj\'ai niji posao u unut3rojoj sigurnosri , Posebno
je neprijareijski raspolozen prema Sjcdi.njenim D rlm'arua. Sraniea se pri­
bojava da bi on mogao sruliti program n arodn" pomoe; , jer je on odgo­
voran i za Jrl.J\'nu policiju, Stva.rnl je opasnost da bi svi Haji napori,
usmjereni n.l pobol jhvanjc vladinih sposo bnosti za sigurnosr u okviru
I'riprema za II. inrcl'americku konlerenciju - do kojc preostaje jos sest
mjeseci - mogli propasri.
Araujove cisrke nc pogaaaju sarno vojsku nego i policiju. Meau eivil­
nim vladinirn sluzbcnicima rakoder St: odsrranjuju Ponceovi privrienici,
cemu je osobiro pridonio Kon gre, llkidanjem zakona 0 napredovanju u
90
graaanskoj sluzbi, donesenog u doba Ponceove admjnisrr3cijc. Velasco
oci.ro zeli da vladu t ine njegovi viasrili Ijudi.
VeJaskova deklar.cija u njegovu inaugumlnom govo ru ka ko je pro­
rokol iz Rija nisravao p ro nZIocila je nervozu i Strah da b i debara 11 ro me
mogla uprop.sri ti inrerameri cku kon fercnciju. E kvadorci, izvan svake
sumnjc, podr7avaju Vela«. u roj srvari, no on se njomc karisri d o bi
svako suprorsravlj. nje svojoj politici proglasio anriparriols ki m i poku la­
jem do sc prejudicira ina co najpovoljnije rjdtnjc roga granicnog problem • .
Upravo jc ro bio razlog da konzervalivna panija i krUansk i socijalisri,
br~lneCi Ponceovu :1dministraciju, nisu u isro vrijcme izrazaval i o[va rcnu
opoziciju Veloscu.
WASHINGTON
Listopada, 1960.
U dokumcntima smb a za portebe operacija sroniee u Quitu i nloj
pod reaene baze u Gua yaquilu saddaoe su vrlo briZlj ivc analiz. operarivne
okolice, koja je uv ijek oh it unurat kojega se podllzimaju operacije. rako
analize sadrie i procjene rakvih ('inibca kao Ito su signrnos( i pitanje
zastire Ijudi CIA, naj v,'>. niji se dio ipak bavi neprija [cijem.
KOMUNISTICKA PARTIJA EKVADORA (peE)
lako je Komunisricka parrija bila u legalnosti od drugog svjerskog rata,
nibd nije imala mogucnosr da srekoe 5000 porpisa porrebnih da israkne
svoje kandidate u n acionalnim izborima. rsrod obno P.d ro Saad, ge neralni
sckre,"r pattije, drb o je mjcsro kao slu zbcni radni cki senarot , obale od
1947. do prosloga lipnja, kada je f> io po razen zahvaljujuCi operaciji poli­
ricke akcije nase baze u Gu ay:tquilu. (Sell .1t Ekvadora ima sran ovir broj
. senato" po >.adarku . s obale i iz sijcra koji predsravlj aju posebn e inte­
rcsne grupaci je, kao s[a Stl radnisryo, crgovina, obratovan je, polj opri vreda,
vojne slui be). N asa stanica smalra da je II cians,,'u PCE orprilikc rooo
pripadnika, a da moida jos risueu pripada Komunistickoj o ml adini Ekv a­
dora (JCE). GOtO VO svi clanovi Nacionalnog izv rS nog komircro PCE pot­
jeeu iz Guayaquila. S obzirom na sve veea kinesko-sovjerska razmimoila­
ienja, ru.kovodstvo KP Ekvad ora podrz.va Sovjere, iako nekoliko funk­
cionera s podmcja sijera, pogo lOvo u Quiru, pocinje do .Ie sve vi se okrd e
prema militanrnijoj kineskoj po,.i ciji.
U ovogodi,njim izborima PCE se udruzil a s Iijevim krilom Socijali­
sticke partije i s okupljenim nnrodnim sn aga ma (CFP) d a potpomognu
Ijcvicatskog kandidara za predsjednicki poloiaj, rekrora sveuCilisra u Gua­
9I
 ........
),aquilu, koii ic osvojio .arno 46.000 glnsova - svega 6 pOSIO. U svakorn
SIU~3ju snagu komunistickc parrije ipak ne mo,cmo m jeriti sarno brojem
g1asova nego i snago m sindikalnih, studcntskih i omladinskih orgalliu­
cija, na kojc ona ima jak utjecaj.
SOCIJALISTICKA PARTIJA EKVADORA (PSE)
Iako da Icko brojnija nego PCE, Socijalisri(,ka jt p~ rtija mnoge godine
sUIadiva]. S komunistima 11 vodenju radni ckog pokreta. Kcdavno sn so
socijalisti podijeliJi na desnu strui u koja je formirala SOYcz s liberal nom
p.rtijom U ovogodisnj oj neuspjeloj prcdsjedni ckoj kampanji Galo Plaze,
dok je Iijeva sttuja gins,," zo jcdno s komunistima i okupIjenim narod­
nim snagama.
Zbog svoje pod rSke kubanskoi revo lucij i i principa nasiIne revolucije,
lijcvi socijalisri opasn i ~11 i sre:l ni za americke intcrese. i\1t:auri m njihovi
uspjesi koneencri rani Sll u radnickom pokreru i intelektualnim krllgo\' im n.
Predsjednik ekvadorske ko nfederacije radnika je lijevi socijaIist i ,,)"nicki
»senator po zadatku « s podrucja sijera.
EKVADORSKA KONFEDERACIJA RADNIKA (CTE)
Osnovali su je komunisti i socijali sti I944. godine, a danas je vodeea
radnicb konfcderncija u Ekvadoru i cIaniea $vjetske £ederacije sindikata.
Iako je benef3Ini seleretnr Komunisticke parti je Pedro Saad bio u po­
cetku na celu i CTE, socij.listi su preuzeli vodstvo konfederacije kas­
nih 40-t5h godi na i jos u\'ijck imaj u nominaInu koncrolu. Komunisti su
medurim zudriali d rugu pozicij u i sad a se ptiprcrn aju da prC1l7.l11U domini­
raju ~u , ako ne i cjelokupllu komrolu nad ko nfcdcracijorn. Procjenjuje se
da CTE ima oko 60.000 clanov" - manje od IO pOSto slabo orga niziranih
tadnii'kih snaga, ali dovoljno da uztokuje ozbiljne neptilike.
KONFEDERAClJA EKV ADORSKIH STUDENAT A
(FEUE)
CineCi tradicionalno akci ono-Ij ~vi~arski studentski poleret u Latinskoj
Americi, FEUE - glavna nad on"lna studencsb unij. Ekvadom - pod
uccsta lom je, ako ne i stolnom, ko ncrol om kom unista i komll.nisticke
oml.di ne Ekvadora, bo i lij evog krib socii . lista. N jih ove glns ne bmpa­
oje llsmjt:rcnc su izravno protiv prisurnosti SAD ~3 u Ekvad oru j u Laril1­
skoj Americi, posebno amc rickog biuusa, a vrlo sn.Zoo izrnbv aju podt­
92
sku kubanskoj tevo lucij i. N o pravim a kcijama FEUE je kadra mobilizirati
smdente i ufcnike za ~trn i k ovc i uli~ne demonsrracije, bo i za propa­
gand ne kam panje. Podriavaj u ih Ijevicarski profeso ri i upravitei ji na pet
ddavnih sveutili~ta, u Quitu, Gl1J )'aqu ilu, Portovieju, Cuenci i Loji.
REVOLUCIONARNA UNIJA OMLADlNE
EKVADORA (URJE)
Godine I959. o mladinske arga ni zacije ko muni,ta , socijalista i okup­
Ijenih Il:1rodnih snaga osnova le su Rcvoillcionarn u uniju ckvadocske o mla­
dine, koj ., je postal. najvaini ji Ijc\·ibrski omlad inski poleret. Angaii cao se
u ulicnim demons[racijama, pisanju pa ro la po zidovima, rasruran ju leraka,
zastnsivanju - agi tacijama razlicitih vrsca za revolucionarne potrebe. l ako
URJE negi ra da p redsravl ja komu nisticki fronc, nasa stanica misli da jt
unija pod kontrolom komun isticke partij e i da je naj izra vn ija i nai opas­
nija prijcrnja terorizmom i oru7.anim pob un Jma. lara jc 11 Guayaquilu
nego u Quiru, u oba grada okupIja aka 1000 clanova. URJ E da jc bez­
cezcrvnu podcsku kub. nskoj revoluciji . Nekoliko jt voda u nije putovalo
na Kubu, vjc rojarno na politicko sko IO\·anje.
NEPRIJATELJSKI ELEMENTI U EKVADORSKOJ
VLAD I
Velaskizam kao hererogeni narodni pokret sadrii poJiricke bojc od
krajnje desnice do krainje Ijevice. lvlinistar Manuel Arauj o Hidal go naj­
\Icci nam jr.: neprijatel j II vladi, no i osraii, kao sro je m.inistar za prosvjeru
i nckoliko drugih u mani e vaznim resot ima, lakoder su opasni. St.ni e.
ima sralnn program pracenja Ijevicarskc pcnl:tracije u vladu, a 0 rc:zul­
tatima se redoviro i7.vjcStava ambasador i Sr:lte Department. Osirn nacio­
nalne vlade, gradonaceinici gln.nih gradov" provincija Amboto i Esme­
raJdas revolucionarnj su socija listi.
KUBANSKA MISIJA
O soblje kub anske ambasade cine ambasador i ~eti ri fun kcionet3 . Sta­
Ilici nedosta ju ko nkretne informacije 0 poudci kub ans ke ambasadt ekva­
dOl;skirn revo iucion ;,unim orga ni zacijnma, no njihovi o[Yoreni komakti s
ekstremnirn lievi ca rima nc ost.vljajl1 s umnjc. Araujo je njihov . ndeo u
"ladi, a imaju i si roku podrsku lije"ih snaga u citavoj zemlji. I dok Sla­
nica poduzima SlO moie da bi se ubacila u ambasadu - sliene napore
93
 --
podllzima baz" u GU')" 'l "i IU protiv konzulat3 u kojem je sarno konw l
- glavni prov.c ud." CIA jest i1.3zv3ti prij ekid u dipl omatskim odnosirn a
posredsrvom propagande i operaeija politicl« okeijc.
CEHOS ACKA MlSI]A
Ehac\()r je raskinuo diplomatske odnose sa Cehoslovackom I957. go­
dine, no posljeclnjeg tjcdna sro jeg prcdsjednikovanja Ponce je primio ccho­
slovackog I'osb nika u Brnil ll, i odnosi su ponovno USpo~l ;) vljen.i. Staniea
ocekuje da te sljedecill l jed:tna, iii u noSto duzcm razdoblju, Cehoslovaei
pokllSa ti uspost.Vili d ipl omarsku misiju u Quitu, u kojoj ce, u to ne treba
sumn j:lti, biti i obnvjclta jni oficir.
Opeta eije koje podu7,ima ju stanica u Quitu i baza Guayaquil usmje­
rene su protiv tih eiljev. i vodc se u skladu s uputama za poslanstva za
Ekvador, koje saddc generalnu li stu priorilel' i eiljeva operacija.
Prioritet A
Plik upl jati i pred, vari obavjeslenja 0 snazi i namjerama komunista
I d rugih politickih orga niz:!cij. ncplijatel jsk i ras po loienih prema SAD-ll,
podrozumijeva juei nj ihovc medllnarodne izvore podrske i vodenj. te nji­
hov utj ec.; na ekvadorsku vladu.
:i1j I ; PronaCi agent:! i/ili ubaeiti teh.ni~ka sredstva na najvisu mo­
gucu ra zi nu Komunistickc partije Ek\':ldora (PCE), Soeijaiisticke partije
(PSE - rCI'olueion arne), Komuni.ricke omlodine Ekvado," (lCE) i RevoJu­
cionarne unije oml ad ine Ekvadora (URJ E) te srod nih orga nizaeija. Cilj z:
Pronati agema ifil i ubaeiti tennicka sredstv. u kubansku misiju u
kvadoru .
Priorilet B
Pri kupljati i predavoti obavjestcnja 0 srab ilnosti vlade Ekvadora i snazi
i namjerama disidentskih politickih grup • .
ilj T : Zadrzari agente i druge izvo re na n.jvisim moguCim razinama
II vladi, sluibama sigu rnosti i pos<ojeCim politii'ki m organ izacijama.
Cilj 2: Z:ldr1.ti agenre i druge ;7_,'o re Ll opozicijskim politii'kirn p ar ­
tiiama, po••boo medu vojnim liderima ko ji odgovJr. ju pa rri jama opozi­
ei je.
Priorilet C
Propaga ndom i pSiholoskim r. m im operacijam 3: (I ) sija ri informaeije
i mislj.n ja koja te sprecavati anriameri ~ku iii prokomuni sticku propa­
gandu; (~) neurralizjrati k omunisticki iii kraj nic Ijeviearski utjceaj u glav­
94
nim masovn im orgao iz3ci j31n:l, iii pomoci U osnivanju iIi :!.adrl.3vanju
altern ativni h organ izaeija koje ne predvode komun.i'ti.
Olj I : Ub. eivati odgovarajucu propagandu u najurjeeajnije domace
med ije.
Cilj 2: PodrZavatj demokrar.ke voeie polirickih, sindikalnih, student­
skill i omlad inskih organiz3eija, posebno na podru~ji ma gdje je komuni­
sti~ki utj t e.j n.jj.ci (Ekvadors ka federaci ja studenara - FEUE; Ekvador­
ska konfederaeij a radni ka - CTE) i gdje bi se demokralski vode mogli
naei obcshrabrenima da se bore protiv subverzijc komunista.
To je prilil'no opsehn zadalak za tako malu stanieu i bazu - iako se
iz bud'era CIA u ovo j fiskal noj godin'; za Ekvador izdvaja ne.stO vise od
5 00.000 dolata. U slaniei u Quitu mine sc: sd, James B. Nola nd; * zam­
jenik seEa (to mjesto je prawo i neee se popunjav ati do pocetka naredne
godine); jedan operarivni ofieit, , to jt posao na k oji sam posl. n ja; slu.::'­
benik odgovoran za izvjesr""anjc, John Bacon,* koj i ,'odi nekoliko najvaz­
nijih operacija; slul bcnik za komu ni kJcij ej adminisrrarivni pomocnik (ona
se bri ne 0 no vcu i dobrim a sranice, a r:1di i kao Nolaodo\':l sek.rctarical;
i rajniea - daktilografkinja. Ci jda srani c. uziva zasrirn u okviru po liticke
sekeije ambasade, 5 izuzctkom Bob. \'Qe"therw "x" , ~ ko ji je o pera tiv ni ofi­
cir pod zasriro m slui'. he jayne POOlOC; misije Ujtdinjcnih n.rod • .
Baza u Guayaquilu je sa.vim malena politicka sekeija t. moJll jcg ko n­
wlata, ru su sef baze Richard Wheeler" (moj prcthodnik u Q uiru ); jedall
operativni oficir; jedan adminisn;<ltivni pomocnik koji se brine i 0 komu­
nikaeijama; i tajn';ea - daktilogr.fkinja.
Generalne direktive jz uput. '" poslansrva (RMD) uvjdbavaju se u
hrojnim operaeijama (imali smo korisri od agenala koje SOlO bili regru­
draii ) i sada su ejelovito podrobno obradene, najprijc StO se tice glavne
st.luice u Quiru, a zatirn j z·., b:tzu Guayaquil.
QUITO - INOZEMNE OBAVjESTAJNE OPERACljE
I KONTRASPIJUNAZA
ECSIGIL To je naiva7J1ij o operaeija ubaciYanj" proti v komllnisricke
113tlije Ekv"dom, Ci ne je dva agenta ko ji su .:'Ianoyi parriie i bl iski surad­
niei Rafaela Echeverrije FlMesa, glavnog lidera PCE u si jeri. Agenti su
Ma.rio Cardenas,* ('iji jc kri pton im ECSIGIL- I , re Lui s Varg's,* s kr ipto­
nimom ECS1G1L-2. Izyjdravaju vee cetiri godino otbko Sll regrutirani
koo . posjcrioci «, n3kon 8ro su se Tazocarali u svo joj p.utiji. lake Sll agen[i
inaCe bl isk i prij arelji i do~li su u stanieu ..1jedno, ne dde sc mno£o jed. n
drugo!;a, rako da ako jedan mo ," orpasti, drllgi nece biti orkrivell . Raz­
dvojenost jc pro vedcna ,3 [ 0 da ne bi mogli su.radiv:ui n3 on ome 0 cemu
izviesmv. ju.
95
 Cardenasom se upravlja posredstvom M:mia Cabel" de Vac.,," proiz­
voda~a m lijeka iz Quito, koj i je u [Oku drugog s"jetskog rata sl uZio u
americkoj \'o jsci i r ostao :Lmerickim grada ninom, a po zav~e[ku rata
vratio se u Ehador_ Ozenjc n je Amcrikanko m koja mdi kao imcndanr u
amcrickoj ambasa& Vargas prima upute od Miguela Burb:lllova de Lare,·
sefa ureda Pan American-Groce Airwaysa na aerodtomu u Qu itu. N a ~i po­
srednic.i ne 1-naj u jedan za dtugo ga, iako sn ki od njih zna da izvj.sta je
prcdaju i Vargas i Cardenas. Odvojeno se sasraju s ofici rom za izvj.sraje
na;c stanice, JOhll 0«1 Baco nom, koji rukovodi ovom operacijom.
Jako ni jedan oJ .Ivojice agerlOtJ nije na nekoj vJ.znoj izbo rnoj funk­
ciji u paniji, izvantedno su bliski Ech(' vcrriji i up uceni u [Ok donosenja
odluka u Quitu. Dobivaju informacije ptakticki " svakoj v, f noj stvari, tako
da ECSIGIL-projckt racuna d;, otprilikc svakoga tjed na sa lje u Washing­
ton pet iii k st opscinih oba\"jeStajnih izvjdtaja.
ECFON E. U toj operaciji sudielu je jedan agent ubacen u komuni­
sticku partiju i njegov posrednik. 1 oni i7." jcStava ju 0 politici i plano­
vima Veloskove vl ade. Regrutiranje toga agenta, Atah ual pe Basamesa
Larreae, . ECFONE-3 , jedno je od najzanimljivijih ncdavn ih dostign uh
stani ce. N a pocetku J 960, god ine, kada su lideri Velaskova pol irickog
pok rera potcli organizitati njegov povra[ak i1. Buenos Airesa a odmah
" atim i predsjedniCku kampanju, Oswaldo Chiriboga, * ECFONE, bio je
velaski>tiCki voila koji je obavjeStavao sranicu 0 politickoj kampanj i po­
kreta. Chiriboga je jednog dana rebo kako je nedavno sreo svojeg prija­
telja Basanrcsa koji je bio aktivn.i ekvadorski komunist, ali se rozisao s
PCE i sada je u gadnim noveanim tdkoeama. Noland, lof stanice, narcdio
je Chi ribogi da Basanresu prcdldi ponovno oktiviranje u PCE kako bi
izvjc",ravao Chiribogu 0 tome bko komuoisticka partija reagi ro na Vela ­
skovu bmpanjll. Od ''')11oga pocerka poduzete su potrebne mjote do so
uspostavc sigmni i I3jni odnosi iZOled u Chiriboge i Basamcsa, ' N oland jc
Chiribogi predao s kronm u $Votu l.a .. troskove. koje ce B., antes imoti
prilikom predaje info rmacija - kl asicna tehni k. za postizanje svo vece
zavisnosri agt:nta 0 plac':lOjim3 iz st:tnicc. Basalltes nije irnao zaprek3 U
svom rcakriviranju II PCE j uskoro jc 5t30 predavau vri jcdne informacije.
Chir iboga ga je, naravn o, bri7.l jivo \'odio od nev3inih prema sve osjet­
Iji\'ijim informaci j:lma i omoguc:lvao Basanresu cia S\"c dublje ulazi u zavi·
san polobj. la ko je prvorno prcdviden rok za B.santesove usluge "'VeSlO
lipanjskim izborima, Chiri bosa je jo§ uvijek bio kadar uvjcriti Basamcsa
kako i dalje treb. njegm'e >savjete • .
ECOLIVE. Agent za ubacivanje II revo luciona rou uni ju omladi ne
Ekvadora (URJE), ECOLIVE-I," nedavni je oposjetila co za kojes a se
smarra da im3 siroku ska lu potencijalnih mogucnosri 1.3 ubaci \·anje u PCE
iii druge rev olucionarn e org:1niz.aci)e, u kojima sc k asn.i je njime moie
lIpravlj. ti. Z 3Sad on izvje!tava 0 akri vnostima i planovima URJE za
ulien e demonsttacijc u znak poddke Velas kovu pokusaju da anulira pro­
tokol iz Rija.
96
ECCENTRIC. Agen t je lijecnjk, dr Felipe Ovalie," koji za sobom ima
povijesr kolaboraci je 5 americkim vladom jos iz razdoblja FBI- a u roku
drugog svjerskog rara. Jako je Kolumbijac, dugo f ivi u Ekvadoru, gdje
obavlja skromnu lijel'nii'ku pra ksu. Vetinll paciJenata dobiva zahvaljujuCi
rome sro je na popis u onih lijecnika americke am basade, koji izdaju uvje­
renja za vi ze grat1a nima Ekvadora. Dosje OvaJlca, age.nta lo0I, pokazuie
da se vc rifikaci ja njegove diplomc lijecnika, vjerojarno stecena Da kolum­
bijskom sveui'ilisru, pokazal a nemogucom. U toku protekJih godina ral­
vio je tijesno prijateljstvo s predsjednikom Velas com, kojemu je sada
osobni lijct.nik. Ovalle izvje!itava stanieu 0 rezultatima svojih tjednih sa­
Stlllaka s Vcl ascom. Povremeno su njegove informacije dovoljno zanim­
Ijivc da ih pred.mo u Washington, ali su obicno slabije u usporedbi s
onima drugin agenara .
ECAMOROUS. N<tjv.znija zadaca koju stanica mba obaviti u pri­
premama sigurl10sti za inreramericku konferenciju jest uvje7.bJ\ ~U1je i opee­
manje ekvadorske nacionalne policije. Obavjc'rajni odje! zove se odjelom
specijalnih sluzbi cemrale driavne policije, a ,ef je policijski kapeta n J ose
VarS"s," ECAMOROUS-z, koji je pros ao specijalni tecaj ovdje u sta bu.
\'(/e.1therwax, nas covjek zadatka, gorovo is kljucivo radi s Vargasom, koji
se nedavn o naSoo u neprilici zbog toga !ito je bio voda tajnog udruicni a
provelaskistickih mladih policijski h olicira. Tajna su udruicnja u polici ji,
kao i u vojsci, zabranjena.
Usprkos svim nasim nasrojanjima, Vargas , cirri se, nema moogo mo­
gucnosri da 113m pomogne, aJi je uspio priprelniri rei il.i eeriri sporedna
agcnta za izvjeSr3vanje 0 eksrremno Ijevicarskim akrivnosrirna U svorn
rodnom gradu Riobambi, glavnom gradu planillske provincije, i u Esme­
r~ddas u, sredisru obalne provincije. lzvjeSraji i2 rih izvora srii u izravno
Vargasu, a on ih prosljeauje sranici, jec za raj rip informacije oa iiniji
prema vladi poStoji slab intercs. Suprotno rome, s Araujom - kao mini­
strom zaduzenim za drZavnu policiju - prikupljanje obavjc!"jnih infor­
macija pOSt;1 jc za jednog policijskog olicira riskantno.
Obavjdtajne porrebe u toku interamericke konferencije valjat ce u
mnago C~LDU zadovoljiti stanica iU Jvno, putem unilateralnih operaeija.
No prije nego l to te informacija to vrste biti proslijeclen;\ Vargasu, p o­
trcbno je pterusavanje kako bi se sa.krio izvo r. lake je, prccizno receno,
ECAMOROUS zapravo povezana operacija, obavjdrajn u pol icijsku jedi­
ni~u pOtpuno vodi sran ica. Vn rgasa je unajmio Noland, daje mu i dodatoi
novae za nj cgove pornocne agenre i za tro!kovc. Stanica je Vargasu dala
ndto tehnike, aparate za foro graliranje i ne baS jako vrijednu opremu za
prisluskivanje, sada uvjel.bavam o njegoV3 sefa tehnike, porucnika Luisa
Sandovala."
V'Irf(as jc mlad i prilieno lakomi;lel1 , ali vrlo ugodan, dobrohotan i
intcligcnran. ~!isli se da ce on biti od liean za dugorocno ubacivan je u
dda\'nu policiju. Kad god se to od njega zarraii, rad o se koristi svojim
poloIa jem u policiji d . z.!riti akcijc koje stanic" podllzima.
7 CI:\
97
 ECOLE. To jt n' jvalnija operaeija ubaeivJnj. protiv ckvadot5ke dr­
hv ne polieije koju sranie" provodi, ali ne po obav jeSlljnoj liniji. Ona
rakoder daje informaeije 0 Ekvadorskoj konfcderaciji radnib (CTE).
Gbvni agent, pukovnik W ilfredo O sw.ldo Lugo, " ECOLE, r.dio je u
toku drllgog svjetskog [3t. za jedno s FBI-jem za amcricku vbdu na hv.­
rallju nncista. Od 1947. radi sa stwicom u Quitu, a u policijskoj zbrei
i cistki u prvim rj ednil1la Vclaskove v13Sti imeno,'al1 je SefOlll persollalnog
odjeln centralne naeio nalne polieijc. Z. razliku od prilitno otvorenog kon·
rak ta izmedu Noland. i WeJtherw;()(a te kapet.na Va rgasa, obavjeStaj·
nog k ia, kontnkt izmedu N olJOda i Luga vrlo je diskret.n. Smatra se da
je on agcnt Z.'l ubacivanje u slu1.bu sigurnosti, a u kriznim vremcnima nje­
govo je izvjeS,"vJ nje bczvrijedno jer maze d ava ti situaeijske izvjdtaje 0
vladinim pl anovimn i rcnkcijama na dogadaje ka ko se odtaZavaju u poli­
dji i u vojsci.
U toku svih tih godi na pukovnik Lugo osposobio je nekoliko agenara
koji izv ieSravaju 0 aktivnoslima komunista i srodnih snaga. Dvojica od
tih agenara j sada su aktivna, usmjcrena su prallv ClC. Njihovi su iz­
vjeStaji d.leko ispod onih koje d3ju agen ti ubaCeni u PCE, kao Sto su
Cardenas, Vargas i Bos'lI1 les, ali su i dalje nl pbrnoj Iisri, u slubj da
se ndto dogodi boljim . gen rima. Nobnd rakod er redoviro daje mjesecnu
pla':u pukovniku Lugu.
ECJACK. Ptije otprilike dvi je godine arm ijo je ostanovila Vojnu oba·
vjd tajnu slu2.bu Ekvodora (SI11£) s potpu.ko\"llikom Rogerom Parede­
som,* ECJACK, koj i jt vee tad a bio uspost''''io kontakr s Nobndom.
Nekoliko godina ranije Patedes je bio 11' ~kolo,·onju u amcrickoj armiji
u Fort Leavenworthu . M edutim 1959 . gociine, obcshtabren pomanjkanjem
podd ke vlade SIMI., Paredes jc predJozio Nolondu da bi mnl.d" mogao
biti korisniji ako sc povuee iz anuije i ciielo vrijcme radi za st.nieu . U
tom ttenutku SIME jc bila organizacija somo na papim, a i d .lIl:ls je joS
uvijek beskorison.
Poredesov priiedlog Nol3ndu do~no je upravo u ttenutku kada je
otkriveno da je ekipn sranice za ispitivanie i pracenj a krivotvorila izvje­
stajc i svoje troSkove. Sta r. ekip. ECSERUM ie ra,pustena, a Paredes so
povukao iz a rmi je ka ko bi osnovno novu ekipu. Sada vodi ekipu od pet
Ijudi za pracenja i opea isrrafivanja u Quiru, a osim toga ima d,·. agema
koja izvjdtava ju 0 va'l.nom grad u Loja, na juznim sijemma. Ta su dvojica
agenta n. ru bu tallJ Osnjill aktiv nosri komun.is ta.
Uputn stanice Z3 tu operaciju teee posrecistvom potpukovnika Pare·
des3, ko ji se sluli o rgan.izaeijom SIM E kao zastitolll i toboznjim spon­
zorom za dmge .genre u operaciji. SljedeCi pomoeni agent ie Sci sekcije
za osobne karte 11 kobinetu vlade. Kako svi gradani moraj u biri t egistri­
rani i imari osoblle karte ko jt: izdaje vlada, t3j agent, na cas za htjcv, osi­
gur:lV3 pllno imc, darum j mjesto roc:lenj3, imcna rodite\j3, Z3l1imanjc.,
adresu i forografij u prakrii'ki svakog gmdanina Ekvadora. Njegovn je
gbvll3 vrijcdnost u to me Ito osigurnv, s!nuiei podatke za L YNX-lisru,
98
na kojoj je stotinjak kom lln ist. i drugi h krajnjill Ijevica ra koje sta nice
smorra najopasnij ima. LYNX· listll motaju imati sye stanice zapadn e he­
mis!erc u slueaju da loblna vl ad. u danima krizc ••trab (iii to ad nje
zarra2.i .mericka vlad.) pomoe u hi tnom za!tirnom prirvnranju opa,nih
osoba. Grupa ECJACK prov odi dio vrcmeoa aktualizirajuCi adrese i mje­
sta zaposlenja osoba s LYN X·listc re prikup lja tratcne informacije 0 no .
vima koji dol au n3 taj popis.
Grupa takoder slijedi sluibenike kub.nske ambasade iii pak ptati i
identilieira osobe kojc po,jeeuju ambasadu. Njihov posao procenja oejc­
njuje staniea bo seprtl jav i indiskreran, ali postoji phn dodamog uvjd­
bavanja, nab:lvkc \' ot"~ j iJ, moZda i radio-opreme. Paredes, narnvno, z:ldr­
1.ava bliskc konrak tc s vojni m ofieirin,a SIMI., tako da sr., oie. moZe
morri ti tu sl ui bu i porvtdi vati izvjdta vonje majora ameri ckc armijc koji je
obavjeStajni sa vjctnik Pomoeae vojoe sayjerodavne grupe (MAAG) .
ECSTASY. U srcdisnjoj posti Quit., ECSTASY-I " jc k £ sckcijc koja
prima vreee s pris pjelom posmm. Ako postallSkc vrece sl izlI s Kub c. iz
sovjerskog blob iii ko mun.isticke Kine, stavlj. ih na stranu za svog btara,
ECSTASY·>, ' koj i ih pted ajc stan ici. John Bacon, oficir stanice za izvie·
~(av a njc, Otv:tr;:t pisma j vrac3 ih isrog cbna nn redovi ru razdiobu. Po Sao
so plac. po komadu. O brada zahtije\"a IOjno orvaranjc, ciranje, fotogra­
fiIanj e pisama ad imeres. i ponovno zatvara.nje posiljki. Sva.ki tjedan Ba.
con dnje izvjeStaj 0 sIii pis" ma za koje postoji glavno 7.an imanje, S kopi.
jama 1.a $[:1b i za drugc zaimcrcsi r,:mc sranice.
5 obzi rom na m d a je glavnin. pisama od Ekvadoraca koji posjcclIju
zemJje iz kojih dobze pisma, opemcije komtole poste omoguclIju sraniei
da motti na purnike u komu nisticke zemlje i na poteneijalne opasnosti
kojc od njih mogu doCi bd a se vrate. Pisma upucuju i na mogucc vrbo.
va nje Ekvldoraca koji su bili pozvani da posjetc komunistil'kc zcmJje, kao
i n3 one odabranc za ;ko!ovJ.I1je na skol ama kao sro jt.", fl U p rimjer, moskov­
,ko sveucil iste prija reijsrva. Dtuga pisma porjecu od graaa n" >.emalh iz
kojih pismo dolaze, oni pisu Ekvadorcima koji su bili u posjem njihovoj
zemlji. Pafnj a se pridaje mogutirn polit; cki m nezadovoljsrvima onih koji
pisu radi regrutiran ja u zemjjama odakle p isma potjecu.
Kako ie t.!.:vih pisama otprilike tridesct do celtdeset dnevno, opera­
eija ECSTASY oduzi ma dosta vremena zndul enom ofiei ru staniee. No
bez obz;r" nn to djet je 0 vrijcdnoj pomocnoj opemeij i, od razuml jivog
interes. za gruplcije koje se u direktoratu za planiranje (T ajne slui-be)
bave Kubom, Sovjetski m S.vezom, Isrocnom Evropom ; kom un istickom
Kinom .
ECOTTER. Kontrob pUlov"nja uobibjcna je pomotJ1a fun kci j. koja
o mosu~uj e sr:lIl ici da Il)urri na kretan je komun ista, poiirjcara i drugih
Ijud.i za koje imamo inreresa, kako no Icm,·im . izmedu Quita i drugi h
grodova, r. ko i na medunorodnim lin ijama. ECOTTER· r ,' za poslen u
ured u civilnc .vijacije no aeradromu u Q ui n t, prcdn;c ko pije svi h lista
putnika E C OTTER- u- ,, ~ koji ih 1I ambasadi pred.j••t:m iei. Liste putni](a
99
koje prisriz u u sranicu svega dan nakon lera kruz. r~d i pomnog ispitivanja
od jcdnog do drugog orici!"a stanjee, a vraeaju se kada dolazi nova po­
!iljka.
ECOr r ER-I uredia je s inspektotirna koji nJ aerodromu konc to liraj u
ul .za k da za biljde na li stama svaki slu ea j kada u pasosu irna indikaci je 0
puravanju tI komWlisticku zemlju iii nn Kubu. Ta inlormacija p redaje se
stabu i oznaea va u dosjeima u sta nici. 0 sv.korn puto v~ nju va.znih Ijudj,
pretoZno lokalnih kornunista iii komlln;stickih diplomata, obavjeStava se
stab te odgovarajuCa stanica i baze one ?emlje u koju, kako se dade za­
kl juoti iz liste putnika, oni rreba da putuju .
ECTOSOME. Glavni agent stan ice za ob3vjdtajnu akrivnose proriv Ce­
hoslo vaka jesr Orco Kladensky,* predstavmk Oldsmobilea u Quitu. Nje­
govi su izvjd taji minoeni orkako su Cchoslovaci prorjerani prije rri go­
dine. No kako su sada odnosi ponovno us posravljen.i, nesumnjivo je da
ee on biti u tijesn im kontaktima s cehoslO\.ackim funkcionerima kada
opet orvore svoju ambasadu u Quitu. Zasad on predaje izvjcSraje 0 povre­
men im posjetama cehoslovackih trgovinskih predseavnika i osigurava vezu
s ECOXBOW-I, koji se ubacio u velaskiscil'ki poiuer nn ,·isokoj ra7.ini.
ECOXBOW. Prije ovogodisnje politicke kampanje Noland je poceo
abradivati pcnzion irano g armijskog potpukovnika Reinalda Vareu Do­
nosa," ECOXBOW-I , koga je upo znao uz pornoe Kladenskoga. Varea,
visoki lider velaskista u voj nim krugovima, pridobiven je uz direkmu po­
moe Kladenskoga. Noland je osib'UCao no,·ac, KladelJsky ga je davao ramo
gdje je rrebalo da bi Varea pobi jedio u bmpallji za senat. U kolovozu je
Varea izabran 7~1 porpredsjcdnika senacu . lzvjdtavao je 0 vojnoj podrlei
Vebscu i odd3vao redovire kOl1[ukrc ~ visokim funkcionerima Ministar­
stva obrane i gl.vnim vojnim jedinicam •.
Sranica plaea Vareu 700 dola ra mj esecno, sto je risnko za ekvadors ke
standarde, no njegov pristup kljucnirn obavjeSrajoim podocima 0 vladinoj
politici i njezinoj seabilnost·i tolik" i vrijedi. Cirav proj ekr predvida i tro­
skoye za sobu i1.UOjm.ljCt1U na imc Klad ellskog u novorn, luksuznom horelu
»Quiro « (izgradenom za p ortebe inrerameri i'ke konfcrmcije), gdje se Kla­
densky i Varea po vremeno sasraju. Noland povremeno susrece Vareu u
hotelu, ali nastoji do njego vc veze S njim budu sto diskretnije. Da bi co
postigao, koriS[i se Kladenskim koji prellosi poruke.
AMBLOOD. Na pocecku ove godine osoovo.na je operarivna baza u
Miamiju, kriptonim JMWAVl!., s ciljem da pomaze oper.cije proriv Ca­
srrova reiima na Kubi. Sranica u Havani priprema se da nastav i opera­
cije iz Mi amija kada d ode do raskida veza s Kllbom i amb.sada se zatvori.
Kao dio llcizravllog sLldjelovanja u kuban' koj ope.raciji, od scanice u
Quitu zarrazeno je da osigura adrese iz usluge za kOl11uniciranje nevidlji­
vim pismima s agentima iz Kube. Porpukovnik Paredes. sel ckipe za istra­
ii\'anj a i pracenj 3, i7.najmio je nekoliko posranskjh prcrin aca za kubanske
agenre koji su dio <kipe stacionir.ne u Santiagu , Kuba. Set ekipe je Luis
TOO
ToroeUa, ~ AJv1B LOO D- I , raniji vladin sluzbenik na Kubi, o bu~1V an u
SAD -u, a s3da je ponoyno na Kub i h o lief ekip< AMBLOOD.
Poruke za Kubu salju se nevidJjivim pismima u Miami, , odad. u po­
!t1Inskoj v.-eli stanici u Quiru gd jc 6ktivno pismo pise Francioe Jacom e,"
ECDOXY, Amerika nka udana za Ekvadorca, koja povremeoo izv..sava
I'omntnc posloye za stan.icu. Poru ke iz Kube za Quito takode r su pisane
tcku6 m siStcmom rajnog pisanja. Iz postanskih pretinaca prikllplja ih Pa­
redes koj i ih predaje sranici, a ova prosljeduje bazi JMWA VE u Miamiju.
PSIHOLO$KE I PARA VO]NE OPERACI]E QUITA
ECURGE. Glavni agent stanice za propa gandu je Gustavo Salga do, *
bivlii komllnisr koji je, po m isljenju mnogi h, jedan od izvanrednih liberal­
nih pol iri ckih novinara zcmlje. N jego vi se uvodnici nekoliko pura tjedno
poj. vljuju u "EI Comercio ", gl nv no m d.nev niku Quira, re u nekoliko po­
krajinskih dnevnika. Pod pscudonimom, Salgado takoder objavljuje mnogo
lIa.naka u lokalnim novinama .
o odgoV;lr'j uto j obradi ekvod orskih i medunarodnih rem:1 U s[an ici
se brine Jo hn Bacon, a zarim il, predaje ageneu na posljednju obeadu.
Sta b izdaje i upure 0 propagandnirn akcijama. Na zahtjev drugih scani,a
Salga.do moze komenritari dogadaje u tim zemlj ama, a stanice se brinu da
se njegovi komeneari ramo i objavljuju.
Salgado je izvanredno uporcebljiv za objeloda njiva nje obavj d taj n ih iz­
vje!taja ko je h lju agenti ub.':eni u komunisti l:ku partiju· i sliene g ru pacije,
kao i za raz.jasnjava.nje moriva zbog kojih sc komunisri od!UCUjLl na na.
silnc akcijc. Agenr je pla cen prema come koliko napise.
ECEWER. Leci i oglasi su Osnovne propagandne p~ruke u Ehadoru.
Opemcija ECELDER tajni jc naziv Z:1 ov u \T<C .1kcije. Pcwrica brace, ve.
eina od njih ima druga scalna zanirnanja, podijelila su POS:10 u okviru male
ku enc sramparije. Obiteljsko ime je Rivadeneira, a braea su Marcelo,*
]orge,if P:1tricio,* Rodrigo* i Ramirn..~: Braca su dobro poznata u lakal­
nilll kosar kaskim krugovima, bila su udarna pecork. u osnovnoj katoJickoj
!ikoli La Salle, rradicionalnom rivalu ekipe glame lail'ke osnovne li kole
Mejia. Noland, koji je ro koder poznJto ime u kosa rkaskom krugu, u kon­
takru je sa svakim od brace k oji II odrcden om trenurku endi na tiskanju.
Tekstove za lerke u stanici obicno pise John Bacon. Predaje ih Gustavu
Salgadu na poslednju redakruru . Kad su odsClmpani, leci se predaj u rajnoj
ekipi na razd.iobu. ECELDER stamparija djeJ uje javno, prima b k i redo­
vice poslovne narudzbe. Prilikom stampanja oglasa i cirkular. upotreblja­
vnju se izmHHjeni znakovi sramparije. Nairne, po ekvad orskim zakonirna
S3 \' riskani rnarerijaJ mora nosiri i znak srarnparije. Tiskara posjeduje i
zI.lJkove sramparija u kojima svoj propagandni matcrij al riskaju komu­
nisri i druge srodne gtupacije, a ti se znakovi uporrebljavaju onda kada
riskamo marcrijal koji se na njih odnosi.
101
 ECjOB. Za distribujranje o,r;iasa stanice koji se stampaju u riskari
ECELDER, sluzi ekipa scudenata karolickog univ<:l'zircra, kojom rukovodi
ECj OB-r.* Kako oglasi nose znakove drugih ~r l\ rnpa rij a , a ckip. ih di­
stribuira bez sluzbcnc don'ole, porrc bna su srcdsrva za bl"lu i cribsnu
distribueiju, Obicno iznajmljujemo nekoliko kaIlliona, Dok se oni brzo
!creeu zakrlellim ulicama Quira, ekipa zasipa uliee oglasima, Dogod ilo se
\'ee nekoliko puta da su pojedini t lanovi grupe bili uhapseni, ali ECJOB-I
uvij ek je bez telikoCa ponovno kupio njihovu sl'obodu, Nirko iz ekipa, osim
voile, ne zna da je ambasada SAD-a sponzor re operaeijc,
Ista grupa ispisuje i parole po gradu,sro je rakooer jedna od vaznih
vrsra propaga nde u Ekvadoru , Na jceUe se posao obavlj. u ranim jutar­
njim sarim., ispisuju se parole koje je dala sranieJ iii se pak premawju iii
bri~u parole koje su ranije ispisale komunisricke iii prokomunisticke sku­
pine, Grupa posrupa izvanredno oprezno kako bi izbjegla uliene tttcnjave
sa svojim prorivnieima koji ponebd krsrare ulieama tra zcc; antikomu­
nisro koji im kvare posao, John Bacon nadleia n je i z> ovu operaciju,
ECACTOR, NajvaWja operacija sranice s cil jclll polirickih akcija pro­
tiv komunisra jes[ financiranje i upr:lv ljanje odabr:-mih vOda konzerva­
tivne parrije i krstansko-soeijalistickog p c>krcra, Opcl'aeiju razvi ja najvaz­
niji agent stan ice ubaccn jos u Ponceovu vJaclu, Ren :uo Perez. Dwuer;*
koji je bio generalni sekrerar adminisrraeije pod PonCCOD1, Sada je opcr u
Quitu gdje vodi svoju putnicku agenciju, Posred" mm Pe reZ<' sranica sada
fi.n :l ncira propagandu proriv komunista i politick!.: akcije krsccansko-soci­
jalisrickog pokrera, koj emu je Perez n o celu,
Pri je izborne kampanje ' 960, Perez jc ponudio Nolandu pomoc mla­
dog i.nzen jera, ALlrtlijo Davile C~jasa , * ECACTOR-I, koga je Noland po­
~eo obraillvati, Davila je pojatao svoju akrivnosr u kQnzervarivnoj paniji
i, uz fin . n ci jsku poddku smnice, izabran je u lipnju u n. rodnu skupsrinu,
u kojoj je za,tupao udaljenu i slabo naseljenu ama w nsku prO\' inci ju N apo,
Daviil je sada mladi lider konzerv.tivaca koji se naglo L1spinjc, prisl10
povezan s hijerarhijom katolickc Crkve kojLl parrija zasrupa u polirici. Iz­
vanred.n je govornik, miliranrni nntikomunisr. Noland smarr. da Davila
ima dobor polobj z. udonc proriv socijalnih refo rmi , Stan ic. mu sad.
pomaie da srvori svoju osobnu poliricku organizaciju ko jJ se prosiruje
srLldcnr, kom polilikom brolickog sveucili~ra, Norm"lna komuUlikacija iz­
meGu , Noland. i Dav;le, bo i pred " jn novea, odvija se posredsrvom Re­
nata Pere.za, U hirnim sluCajev irna poruke i novac prima i predaje Barbara
Svegle," dakrilografkinja sronice koja je iznajmila sran u DavjJinoj srambe­
DOj zgradi,
Uz pomoe Renara Pere'la Noland je raknoel' "L1zgajao« i oajzad prido­
bio Rafocla Arizagu, ' EC ACTOR·z, gbvnog fLlnkcionera konzervarivne
partije u Cuenci, rreeem ekvadorskom gradu po velicini, Perezovim posred­
stvom Noland je fina·nc.irao kandidam konzervativne partije u Cuenci,
medu kojima je bio i agenrov sin, Carlos Ariz"g. Vega," ECACTOR-3,
koji je bio izabran u vije"e proyincije Azuay (Cuenca je glavni grad), Ko-
IOZ
muni kacija izmedu to grupc operacije ECACTOR je ord anJ, a li Nohnd
obitno puruje u Cuencu na susrere, iako i glavni agenr moze do ci u Quiro,
Novci odr cdeni za raj program rro~e se no propagandu protiv komunisra,
PQliclcke .keijc srudeDarn na sveutilisru u Cuellci re na loblne Iniliranrne
"Ii ene akcije koje provodi grupa mladih clanova konzervativne parrije,
Ned.vno je jos jedan agenr pridodan da bi se bpunili ciljevi pro­
jekta u Ambatu, gbvnom gradu jedne provincije u sij c)I'3ma i cC[\'f[om po
vcli6ni u "cmlji, Agenr je Jorge Gorrairc," ECACTOR-4, penzionirani
armijski plIkovnik koji se nedavllo vrario iz Washingtona gdje je radio
1I Odbo ru za inreramericku obranu, Gorraire je na popisu vojnih oficira,
Ponceovih prisrasa, koje sad a progone, Godine 1965, bio je izabran da
po cluznosti bude scnaror u ime oru_zanih snaga, ali je ru proveo same
dio mandata, jer ga je Ponce bio poslao na rad u Odbor za inreramcricku
obradu, U Washi ngronu ga je obradivao ofieir iz sraba CIA, zaduzen da
pristupa porencij alnim ,gentima i delegacijama roga rijela, I"vjdraji 0
GonJireu bili su posl ani sran ici u Quiru, Noland it inicirao kontakr s
Gorra ireom, a slu.zba za Ehador pripremila je po rvrd u da agent moze
djelo l,oti u polirii'koj akciji i propaga ndi proriv komunisra u Ambarn, No­
I'om age nru pridavala se izvanredna vaznosr, jer je gradoDatelnik Ambara
revolucionarni socijalisr koji se slu.zi gradskim administrarivnim aparJtom
da bi omogueio in.filrraciju eksrremne Ijevice, G orrairc irna "elike Sanse
jer ce, u slucaju da Ponce bude ponovo izabran na sljcdecim izborima, .: je­
roj:ltno biri kandidat za m.inj~[fa obrane. No bez obzira na [0 on Cl: redo­
\'itO izvje.sta\·3ti 0 sukobima j nezadovoljsrvu u vojnim komandama.
ECOPTIC. Socijalisti, valja upamtiri, podijeliJj su se na dva raboro:
Demo krJrsku socija lisricku parriju Ekqdora (PSE) i na R('volt,cio'''HIlU
socijalistii'ku parriju (PSR), ZahvaljujuCi svojoj akrivnosri u sveucilisnoj
sporrskoj ligi, koja jt pokrovitclj jedne od najboljih profcsionalnm nogo­
mernm lJlombdi Ekvadora, N oland je sreo, »ku.irivirao Q i najzad zavrbo­
yao Manuela Naranja ,~ ECOPTIC-r , glavnog vodju PSE. Nolandovom fi­
n:mcijskom pomoCi, Nnra njo - ekonomi st izvan scrijc - izabran je u Ijp~
nju u narodnu skupsrinu bo predstlvnik provincijc Piehincha (Quiro),
Financijska se pomoc n.s rav lja i dalje, tako da agent, popur drugih, moze
izgraditi svoju osobnu p oli ri ~ ku organizaciju i urjecari na nju da - u svojoj
borbi proriv PSR - poduzim a i eJjcne akcijc nJ piranjima kao sro su komu­
nizam i Castro.
ECBLOOM, Radnicke su operacije mozda najslabiji dio operarivnog
programa sranice u Quiru, iako sranovire mogut nosri posroje zahvaljujuci
agentima za poliricke akcije Aureliju D avili i Manuelu Naranju, Kako se
Velasco priblizio radnickoj klasi i si rom aJnima , Nola nd n3Sravlja podrla­
vati syoga srarog agenta u vt iaskisrickom pokretu, Josea Baquera de la
CaJia,* Baquero ima predsjednickih ambicija, voaa je izraziro desnog
krila u vdaskisril'kom pokreru, gorovo se poisrovjerio s hijerarhijom karo­
licke Crkve, Sada je Velaskov minisrar za rad i socijalno sraranje, N oland
se nada da ee, uz Baquerovu pomoc, ojacati nekOffiunisticke radni cke
I03
organiz.acije.. No njegova tijcsna povez..anosl S Crkvom ogranicava mu 01 0­
gucnosti za radnicke organ izaeije, posebno prema K~to li ckom rad nickom
centm, " ,to ga kontroli ro Crkva (CED o q i koji je mala ogoni,aci j3, ori­
jemiraDa nn obrtnike. N oland placa Baque," i dajc mu novae za podmi­
ren je troskova njegove vlastite politicke skupine, bo i za obav jdraj nu
akrjvnosr 0 " laru i yeiaskisrii'kirn politickim potc7.irna.
ECORT. Naj ve.ti m dijelom srudenrsk;m se operacijama ravna iz baze
Guayaq uil. Stan ica u Quiru medutim financira i rukovodi najvainijim
ekvadorski m antikomunistil'kim srudemskilll casopisom "Voz Universira­
ria • . " Agent to operacije 'ie Wilson Almeid a , ~ ECORT-I, urednik tih no­
vina. Almeida je svome glasilu dao liberalnu orijentaciju, jer katolick; stu­
denrsk; pokret uziva podrSk u i pomoe Renara Pertza iz pokrera krsean­
ski h socij. list, i Aureli a Davile iz komervarivne parriie. O<novni ie za­
da ra k glasib ECORT-a da pro pagandno dieluje protiv kubanske revolu­
ci je i protiv ubaci vn nja komunisra u FEUE (federaciju sveui'ilisnih Stu­
denata)_
Glavne s u operacije baze u Guayaquilu:
Operacije illoze"", og obavjestavmrja i kOlltraobavjeStajna dielalnost
ECHlNOCARUS. Vee so zamjecuju zoaci politickog rascjep. u Komu­
nis ti ckoj parrij i Eh adora (PCE) na dilemi: revol ucionarne .kcije iii miran
pur u sociializam. Ru kovodsrvo PCE, okupljeno oko generalnog sekretara
Pedro Sa ada, opcenito je vi ~e nakJonjeno dugoj barbi za pripremu masa,
a JlJeri iz <ijera, grupinni oko Rafaela Echeverrije Floresa, voile komiteta
provincije Pichincha, te'/,c zacecima geriJskih akcija i terorizmu. Komunlsri
se poCinju svrstay"i duz politicke linije: planinska podru';ja - obala. Baza
u Guaynquilu ima l3d;J~u da morri na SaJdovu grupu.
Najbolji od nekoliko agenata za lIba<ivanje kojima baza raspoJazc jest
ECHlNOCARUS-r ,* <ije Sll vcze s celijama partije izvanredne, ali je da­
leko od t:l jni Saadova izvdnog komi rera. Baza u Guayaquilu nada se da
t,e joj poCi za nlkom nam aJruri 11 srupicu prvorazrcdnog agenra za UbilCi­
"an jc, iii ce se, na oSDovi studije koju sada izrad uj c, oprcdijcliti za poja­
Cana tehniek. srcdstva.
ECLAT. Nasuprot eki pi za prace nje i isuaiivJ nie EClACK, koja dje­
luje u Quitu, baza u Gu.yaquilu r.zvij. operacijll ECLAT. Rijd' jc 0 pe­
rorici agenara koji imaju p,istup polici jsk im dosjeima i vladinim doku­
meorima 7,' idcnrifikaciju. Ekipom upravlja bivsi armijski oficir koji tako­
der predaje informacije do kojih dobzi medu svojim hivsim kolegama u
obaln im " ojnim garnizonima. Slicno onoj u Quiru , i ovda!nja ekipa ras­
pol.'-e L YNX-lisrom koja sluzi hirnim akcijama protiv najvaznijih akri­
vista kr'inj e ljevice.
ECAXLE. AI Red,-" Amerikanac koji jc veti dio zivota proveo u
Guayaquilu, glavni je izvor najvaznijih politick.ih obavjeStajnih informa­
cija kojima baza raspolaze. Naslijedio je ovdjc obiteljski posao koji mu
prilicno lose ide, ali je uspjo odriari (ijcsne veze S razlilirim poslovnim ,
strucnim i politil'kim uglednicima.
10 4
Ps;holo~ke i paravojlle opera,ije baze It Guayaquil"
ECCALICO. 000 StO bala gubi no prikupljanju info rmac ija obavjeSm j­
nog kn raktcra nadokn aduje operacijama u radnicki.m i sruden rsk im orga­
nizacijam • . ECCALICO je radnickn ope[3cij ' uz porn oe koje je b.J:a
uspjcla pobij edjti Pedra Sanda na pocetku ove godine na ilbo ri ma 7.a rad ­
niokog senarora s obale. O rga nizacija koj om je ro posti gnuto jest je.g..
nove radnicke konfederacije za obal u, koja ce
kon fcd er3cija uskoro biti
lansi.rana.
Glavni agem operacije je Emilio Estrada Icaza,-" direklOt jedne od naj­
,'C6l, hanaka u zem lji. Glav ai pomocni agenti jesu Adnlberro Miranda
Giron," sel federaerje sluzbeniko provincije C uayas (c inov nici) i ka ndi­
dat nase baze koji je pobijed io Saad. ; zatim VielOr Contreras Zuniga ,"
antiko munisticki voa a rad.ni b iz Gau y.qui la, ro Enriq ue Amado r Mar­
quez, . i'ovjek isrog polozaj a i politiCkog opred jeljenin . Esrradinim posred­
srvorn bal.a it fin mciI3la M irandinu ilbornu kamp.nju, ko ja se prctein o
svodila nJ osniv.anjc i crabliranje novih, antikomunist,ickih, sindikarn u
obalnim provincijama, na jvise u Guayasu (Guapquil). Izbori su se temelji!i
na sistemu p redlaganja kandidata prema broju radnika u sind ikatirna p ri­
zoarim ad srranc jzbornog suda. lake su novi sindikati - fo nn ir::mi u toku
re operacije, iii baIem veeina od njih - bil i samo drustveni klubovi kom pa ­
ni ja, dobili su podrSku rukovodstav3 kompanija) Zit S{o se svojirn autori­
tetom, ali diskrerno, potllldio Estrada, pro teste ~lO su do lozi li iz CTE i
drugih sindikalnih grupa pod utjeCJjem kornunista izborni je sud odbio.
O,im toga izborni je sud, Upf3VO prije samog pocelka izbora, d iskv alifi­
cirao pcrnaestak sindibta na klonjenih Saadu, povodeCi sc za protestirna
asen a!.. ECCALICO. Prilike su se okrenule 1\-1iranru u koriS!, i on je bio
iubran. Sef baze u Guayaqwlu, Blair Moffet, " primio je za ru operad ju
pol",ale iz staba, jer mu je poJlo za rukom da generalnog seheram komu­
nistiCke partije odstrani iz sku pstinske sralice u kojoj je sjedio jo, od cetr­
dcsctih godina.
B.za sad a planira d. k rene na osnivanje novih radnickih konfedcra­
cija na obali, oslanjajuci se na (qe sindikate, agente i zastirne mjero ko­
jim. je s.luiil. i u vrijeme izbot•. Uporrijebit ce se i sindikal ni program I
CIA te rarulicki prodstav nici ORlT (Inreramericke regio nalne radnickc
org~1nizacijc) , koji Sil sud jeJovaJi i u izbornoj kam panj i, iako nisu 11 izrav­
Iloi vC"l. i S bazern. D ugo rocna je strategi ja radnii'kih operacija, ociro. slab­
Uenje komunista i CIT, kojom dominiraju revoluci ona rnj socijalisti, kako
bi sc osnovrue i oi.blc dcmokrarske sindikalne stru kru re pod ko nrro lom
stanice i baze.
ECLOSE. Izborim . koji bi mbali uspo,,""iti konrrolu nad E kv.dor­
skom federacijom studcnata (FEUE) za racun baze u Guayaquilu ruko­
vodi Alberto Alatcon, " ECLOSE, biznismen koji aktivno djeluje u Libe­
ralnoj partiji. Svake godine u razliciro vrijeme pet ekvadorskih sveurili't.
bira nove funkcionere FEUE. Jednom godisnje, prilikom premjeSta ja sie­
dista FEUE s jednog sveu<ilista na drugo, odrZava se konvencija . Alarcon
105
organa ira grope .gena ta koje p risusrvuju izbornim konvencijama, opskr­
bljene zn.tni m svoro ma novca kojima kllpuju gbsove. Ba\-e so i svim clru­
gim akcijama ko je mogu dMesti do izborruh neus pjeha komunista i kan­
didafa koji ih simpnri w.ju. Zahv,ljujuci toj operaciji, vee nekoliko go­
dina konrrola nad FEUE nijc 1I rub ma komunista. Iako, utjecaj komu­
nista nn gl avno rukovodsrvo FEUE i neka lokalna jos je uvijek vrlo sna­
zan. N o bez obzira oa sve, napori da se FEUE izvui'e iz prokomunisticke
inrernacionalnc unijc stuJcnara u Prallu i pridruzi COSEC-u,* u Leydenu,
koju konrrolira CIA, prertpjeli su neuspjeh.
WASHINGTON
je ijedan oficir kriv zn izdaju.
Studenoga, I960.
Od lih dogadoj. no pocel ku listopada veloskisti su n:lsl avili Dn pen lo n­
NapelOsr i kriZl prevladane su D.j1.naca jnijim probojem u ope racijama
proriv Kubanaca u Quitll. Proslog mjescca sofer kubanske ambasade, ko­
munisr, ponu dio je svoje lIsluge nasoj ambasadi purem posrednika, i sta­
ni ca ga je smjesta ang.iirab. Njegovi su mOli"i i1.lnito financijske pri­
rode, ali izvjeSt.vanje IllU je bilo besprijl'korno. N aravno, mogucnosti ko­
jima r:.spol aze su ogronicenc, ali ce on bin izvanredno vrijed3.n izYo r jn­
fonnaeija 0 kubanskim diplomatima koje mozemo iskoristiti u pokusa­
jima da nekoga od njih zavlbujcmo.
Problem je sada u lome da je agent ECAUBY-r " izostao sa saslanka
prije nekoliko tj cd ana, a prop uslio je da se poj.vi i na alternativnom sa­
sranku. Blair MoHet, prijasnji sei baze Guayaquil, koji privremeno botavi
u Quitu dok ja ne stignern, bavi se lim slul'ajt m. Cak je provjeravao stvar
u agenrovu stanu. Nj tame nicko nista n.ije znao 0 rome Stc se s njirne
zbiva posljcdnjih J ana . M oHet se pribojava da je sofer moida zapao u
ncprilike jer je ECjACK, ekip. Z.l placenje, izvjestila da So ruje pojavljivao
ni II ambasadi. Z asada Moffet nastavl ja rad na novom, altc rnativno m sa­
slanku, al i cini to uz najveti oprel zbog moguee kubanske provokacije.
Kam pan ja <tanice da izazove prijekid dipJomalskih odnosa izmedu
Ekvado ra i Kube zaustavljena jc jer jt Manuel Araujo, Clan vJade i PO~ tO­
valac kubanske revulucije, glavru vod. Velaskova programa kojim se i e!i
o crniri Ponceov:l administr3cija j najur-iti iz vladc sve Ponceove pristase.
Araujova kampanja priJicno je uspjeSna, barem toliko da Hase agente za
poiiricke akcije iz redova kon zuyati\13Ca i Icr~b.nskih socijaiisr3 moramo
drZari u defenzi"i. Anujo je ra k..,Jcr imao uspjcha u "'ojoj ja," oj kam­
panji da vbdinu politiku izjcdnaci s parriolizmom zbog porasta napetosti
oko protokola iz Rija i pitanja granica s Peruom.
Prosli mje,ec, na ptim jer, Araujo je 0Plulio Zl izdaju orga.nizaciju mla­
dih konzerv.tiva ca posledstvom kojc Aurelio Davila ostvamje programe
politicke akcije, koje sranica ima, obj.snjava ju':i da konzetv"li"na parrija
izrazava sluzbenu opoziciju Vebscu. Konzervativci SU na to pozvali Arauja
l OG
u naIodnu skup;tinu kako bi odgovo rio nn optu7be da je s" ojim oCJe­
nama 0 izdaji povri jedio uSlav. Sjedni cn je [rajaia od 10 sari navecer do
, sutradan u jurro. Araujo, bod " n galamom velaskislo s galerija koji su
;'ikali protiv krUanskih socijalisl' i konzervarivaca, preokre.nuo je sjedn icu
Oprtl ~u j u 6 Ponceovu ad minisrraciju z. korupciju . e.k jc za izd aju op!U7.io
i cendeset i os am vee ranije isrjera nih armijskih oficira . Usl ijed zaglusujuec
galame s g.lerija koje su dl vJje bodril. Arauja, ko nzeNa" vci, krscaoski
socijalisti, Iibe,a]i te socijalistil'ki oslanici koii su bili mislili cI. traie od
njega objasnjeoja, primolani su da napuste sjednicu.
Nove Araujove opruibe 0 izdaji izazv.le su buru u vojnim krugovima,
p~ su se ministat obrane i sam Velasco n. sli u situaciji da poreknu koko
, kom pit,m ju poisto vjecivati rodoJjublj e s podrlikom vladi. Dne 18. IiSto­
pada risuCe je Ijudi iznslo na ulice Guay aquila da ulicnim demons traci ­
jam. iuaIe podrSk u Vel.scu i Arauju . 5lii'ne su demonstracije sutrodan
odriane u Quilu. Dne 1 0 . listopad. FEUE je organizirala najvete masovne
demonsrracije u povijesti Quita. Studenti, vl:td ini cinovnici , Ijudi iz svih
dnlsrveru h slojeva sudjeIovali su u marSu i slili se na nogomellli s!adion
u Quitu , gd je su Velasco i drugi proglasili nevoic<'.irn protokol iz Rija.
N a potetku sludenag. Araujo je po nov no pozvon da pled Kongresom
odgovara na pitanja. O d min istarsrv. do 7.gr~dc parlamenta iah. o je no
olinj.lom starom kl jusctu, koje je, kako je objavio, Ponceov minisra r un\!­
tra! njih poslova (krseanski sociialisl i bl iski kobborator nase slanice) pro·
daD drZa\'lloj policiji Ia 30.000 sukra - o ko 2500 dolara. Rckno je do ie
bivsi mini"ar nngovorio svog brato da nascupi kao prodavalac Ie da stam
ragu \'a lja ba.lznmirati i smjestiti u muzej kao spomenjk Ponceovoj adm i­
nistraciji.
j aser; a d 1.gra uc svog mini st" "va do Kongresa, Araujo je putem oku­
pio masu koja ga ie slijed ila - spektakl tog fiIicki dd ormirana covjeb ni­
zeg od pet SlOP", vand.jkovske brade, koji je i;mijavao Ponceovu elit",
bio je opet u stilu koji ga ie ucinio toJiko popularn.irn u si romas nim ma­
s.ma. Vel3skisti Sll ponovno ispuruli gal<:rije divlje bodre':i Arau jo u loku
njegove inrerpelucije, a 7.aglusujuti sva ki pokuh j konzen·ativaca iii
krsCanskih socijalista da ga kritiziraju. Kasnije u toku dana grupa vela­
skis!. napab je demcHlstrante, pristase konzervativaca . Policija koju kon­
teolira Araujo kao vladin Olinistar n:l jprije je napala studente, a z3tim
u\'icIih skupinu vJaski. ta da se raziou.
Dan nakon . konjske parade. Arauju je gOtOvO poslo za rukom da
o[krije ECjOll, nasu ekipu za distribuiranje propagandnih materijala. Ce­
tvotic. iz ekipc upravo su dijelila letk. proti\' komunizma i proliv Cnstr.
kada ih je, nckim slui'ajem, uglcdao glavom Araujo . Sam ih je uha psio.
Agenti su 0pIll'.ni da dijele letke na kojima je ispulten znak tisbre. Nasa
ECELDER tiskala pogrijdila je sto nije posegnula za nckim od onih fik­
107
 .,...­
livnth wakova za koje je porrebno dulje vrijeme da im se ude u lra g.
O vaj pUI vodi ekipe nije po~lo za rukom d. olkupi njihovo oslobadanje,
pa jt Noland mOlao iskoristili veze koje Aurelio Davila ima u Kongresu
do bismo ih izbavili.
Slanica je zapoce!a kamp allju koja bi ((ebala dovesti do zbacivanja
Arauja, ali slvari sporo napreduju. Davilinim posredslvom kruiio je letak
kojim se - zbog svoje podr!ke kubanskoj rcvoluciji - Araujo opluluje da
je komunisr. No v elnskis ti ~ki agenti, na primjer Baquero, minislar cada, i
R einaldo Varea,* pOl predsjednik senata, nisu uspjeli urnanjiti povjerenje
kojc p redsjednik Vebsco gaji prema Arauju. Kampanja je oteiana jer je
povezana s Vclaskovom politickom bitkom protiv konzervativaca i krscan­
skih socij aiisla - kojom se £O tovo poniStava efikasno djelovanje nasib age­
nata iz redova velaskisla proliv Arauja. Kampanja koju vode izrazilO desni
polilicki agenli kabv je, n. plirnjer, Davila s posebnom je pazDjom
1.lsmjc.rena na to da se Arauja poisrovjeri s komunizmom, ali i da se prj
10 m izbjegne napad na samog Velasca.
Nase sn.ge prerrpjele su plije nekoliko dana jos jedan udarac. Krsean­
ski su socijalisri orga nizirali svecano polaganja vijenaca i komemoraciju
Sludenru ubijenom jos u vlijeme prelhodne Velaskove adminisrracije,
kad. jc policija napala jednu skolu da odarle izbaci slrajbs.. Dan prije
ceremon ije u okviru koje se, kako je bilo planirlno, Irebao oddali i lihi
m ar!, Araujov podsekrelar izj.vio je da je rijec a provokaciji odreaenoj
da izazo ve sukob izmeau karolickih sludmala i vlade. Kada su sudionicj
mars. stigli na Irg Dezavisnosli ispred predsjednicke palace, grupa vela­
skisl' napala ih je IOlj.!(:1ma i bmenjem. Povorka je pOlisnura s uga, a
njihovi vijenci, polo'l.cni na spomcnik nczavisnoti, hili su uni~[eni. Gornila
ve\askisla, koja je zagospodarila rrgom, klicab je Velascu koji se upravo
u aeao u palacu s jednog govora oddanog u drugom dijelu grada. U loku
popodneva i veeeri uslijcdili su brojni sukobi kada sc gomil. velaskisla
valjal a ulicama Dopadajuti posljednje oSlalke skupine kdcanskih socija­
lisl' koji su sudjdovali u madu. Akciju protiv njih povela je i policijska
konjic• . Vlad. so mcd utim s.svim jasno oprcdjei juje za ro da suzbija de­
monsrracije 0p07.icije uz pomoe svojih polili ~kih prisr.sa, a ne policijom.
T aktika upouijebljena u Kongresu pokazuje sada svoju vrijednosl i na
ulicama.
Kao da sve 10 i tako vee nije bilo dovoljno lose, Ataujo je plOgnao
jednog od na5th sindikalnih agc"~la: johna Snydera," inrerameri~kog
predslavnika medunarodnog udruzenja radnika posla, lelegrMa i telefona
(PTTI), koji dvije godino ladi na organiziranju ekvadorskih radnika ko­
mtln ibcija. Araujo ga je oplu7io da planira strajk neposredno prije sarnog
po~ctka inleramericke konIercncij e. No pravi je tazlog taj sro je Ekvador­
ska konfederacija radnika zahrijevala da se Snyder progna jer je isuvise
aktiv.n. jose Baquero de la Calie," nas ministar rada, nije mogao uciniti
nista, - jednoslavno, on nije roliko blizak Velascu koliko je ro Araujo.
r08
"
Kampa nja proliv Arauja bila je ome ten. kriznom almosfe ro m, naSl'­
10m ,bog gra ni ~nih p roblema s Peruom. U rujo u salje Velasco svog mi­
nistra v. njskib poslova na zasjedanje generalne sku psunc Ujcdinjcnih na­
roda, gdje je ovaj ponovio odbacivanje prolokol. iz Rija s obra,,107.enjem
da je raj doku mcnr pOlpis.n dok su peruanske uupe jo~ uvijek dri.. le dio
ekvadorskog Icrirorij. pod okupacijom. Minislar je dodao da tc Ekvador
poregnuti to piranje n. inrcramerickoj konIercnciji . Peru je uzvralio za­
hljevom za saslankom sila jamaca i prijernjom da co izoslati s konferen­
cije. Gatanme sile, ukJjucujuci i dclegaci ju SAD-a, saslale Sll se u listopadu
u Rio de janeim, ali nije objavljena nikakva i·tjava. Medutim iz dokume­
nata 51ale Dep.rtmenra, kojima raspo laie nasa sluzba za Ekvador, vidi se
da su jamci izgl.sali da se Ekvadoru ne dop"sli jednostlano ukidanje pro­
rokol., a lajno su apelilali na obje zeOllje da doau do zajednickog rjdonja.
Mcautim, na pocelku prosinca objavil ce se izjava kojom "c
se odbiti Ve­
lasko,," slajalisla. Rea kcija u Ekvadoru bil ce sna7.n. - u lujnu su kunzu­
1.li SAO-a i Peru a u Guay.quilu bili zbog plolokol. napadnuli b mcnjem.
Slanica je primila pojedinacne izvjeSlaje a lome kako bi se VeI.sco
OIog.o obralili Sovjelima iii Kubancima za pomoe kada vidi da bi sc gra­
nieni problem mogao okrenuli proliv njega. Dapace, sumnja se da je mini­
S[J.r za obrazovanje imao orvo rene pregovore 0 kupovini oruzj3. prilikom
svojeg nedavnog pUlOvanja u Cehoslovacku, iako je sluibeno bilo objav­
Ijeno da je svrha 109 pUlovanja nabavljenje lehnicke opreme
ske skole.
z.ekvador­
Po lISlaVU, 7.3sjedanje Kongrcs. u Ekvadoru odrZava se od ) o. kolo­
voza do 7. JiSlopada, no mogu ce je produzenje od ([idesel dana. Ovogo­
di ~nji je Kongre< glasao za produlenje zasjedanja . No u bilkama izmeau
desnieara i velaskisla nije bilo znacajnih zakona ni 0 jednoj od reformi,
posebno ne 0 agtacooj reformi, SIO je inace bilo jedno od sredisnjih obe­
CaDja u veJaskislickoj kanlpanji. S druge strane, uk idanje zakona 0 napre­
dovanju u gradanskim slu1.bama bacilo je rdormu adminisrraci je nekoliko
godina una trag. I jos 1I01e, na lajnoj sjednici, prijc no ,10 je polao na od­
mot, Kongres je izgla;.l0 da so primanja njegovih danova poveb ju za 50
POSIO, relroaklivno od pocelka zasjcdanja u kolovozu. Po novome, 10 je
oko 25 dolala dnevno - za ekvadorske standarde zaisla velikodusno, ako
se zna da dvije tteeine "anovnislva irnajll obileljski dohodak od sarno 10
dolara mjesecno.
Posljednja dV3 Ijedna prije lIeSo SIO sam bi o dodijdjcn inozemnim
shiZl-ama Slale Departmenra prosao sam specijalni Iceaj sindikalnih i rad­
nii:kih operacija. lako je kurs bio namijenjen srednjoj kJasi specijalisla za
Ie operacije, instluklOr odjela "padne hemisfere rebo mi je da moram
ispuniti kvolu. Uvjeravao me kako se neeu bavili lim operacijama, nego
da leeaj sluii sarno kao neka vrsl podsjernika 0 onome SIO sam vee slusao.
Nominalno, kUIs se vodio pod nadzorom Uleda Z3 obuku, ali Sll Ijudi
koji lOa vode jz 10/4 (grupa 4, sindikali, odjela za meallnarodne organi­
7.acijc). C,l nv ni dogaoaj na leeajll bila su prepiranja izmedu sl1l7.benika od­
109
 ,...­
iela Z:l mea una rodlle organizaeije i ofici r, za zadadee pojedinih podrucja
o tOOle kako se sluziti sindikaln im asenrim a ko je u ime oJiel. z. med una­
rodne organizacije kontrolira Co rd Meyer. " Oficiri od jcl a "padne hemi­
slere bili su prakticki jedinsrveni u prijekorima O RIT-u, regionalnoj orga­
ni1.:lciii za zapadnu he misleru Medunarodnc konfeder. cije slobodnih sin­
di ka ra. " O ni su tndili da ORlT neOla nikakvih Sansi, da je diskrediriran
i potpuno neprivlacan Z3 nekon1llnisticke radnicke i sindikal ne organiz.­
cije u Latinskoj Americi. George Meany," j Serafino Romualdi, ' uvierili su
mcdurim Selove Ageneije da sC ORIT moze spasiti tlko cia odjelu za­
padne hemislere no preost. je niha drugo doli pokub j da sa spasi.
Znn eajan je naglasak stavljen na prednosti korisrenja agennta u razli­
('irim mcd unarodnim su ukovnim sekretarijati ma, u kojima, barem u La­
tinskoj Ameriei, Ageneiia ima ocl redonu kontrolu. Lloyd Haskins,* izvrsni
sekrer"r Meilunarodno federaeij e petrolejskih i kemijskih radnib, * dao
nam je lekeiju 0 tome ka ko on moze pom06 orga niziranju larinskoa meri­
okih radnika u kri tienoj petrolejskoj indumiji . Zan imlji\"im mogu cnosrima
u Larinskoj Ameriei ,"spol agala jc i Mcdul1arodn~ federaeija radnika na
planraiama, u poljoprivred i i srodnim djelatnostima," (IFPAA'W), koja je
osno,·ana uz pomoc jedne druge zapadne obavjestajne sluibe i bib vrlo
djelorvorna u suzbijanj u pobuna komunist a u Malaji nakon drugog svjer­
skog rata. U Latinskoj Ameriei sluzimo se rim sind ikarom na slib n nacin
kako bismo sprijeti li seljacku podrsku gerilskim pokretima, i ro organ;za­
eijom pomoe; seljackim udruicojima u veCim podrucjima, agramom re­
form om i razvitkom kooperarivc. Povrh svega, na lecaju je naglasavano da
sindikal ne operaeije Ageneijc moraju lcii ti zn ri m da sc razvijaju sind;kari
u nef3zvijenim l emljoma koji ee se usred otoeiti na ekonomsb pimnja i
tako ostati po srrani od pol itike i idcologije klasne borbe. To je tradicija
nmeritkog sindikaIizma koji, jednom prolll:lknur u siromaSI'ILm z('mljamn,
dovodi do podizanja eijenc rada i rako um a.nj uje ucinkc koje uvoz iz po­
drucj a u kojima je n iska eijena r:lcla ima na za poslj avanjc u SAD-u.
Nako n toga lecaia dva Sam tjed na pohndno orijentaeijska pred.v. nja
u inscirulu za inozemn" slui be Srale Departmenta. lako je bilo dosadno,
momo sam ih pohadari zbog lOhrjeva da se prikrije moja prava djelar­
nosr. No In su me pred.vanjn nave" na ral mi! ljanjc 0 mjesru kojc opera­
eije Agcncije im:l ju u sirem kontekstu vanjskc politike SAD-a prema Lalin­
skoj Americi. Cioi se dn posloje dva osnovna progra m. koja "lade La­
rinskc Ameri ke mo rajll promaknuo : pr\'o, ekonomski razv irak na osnovi
indusrrijnliz:lcijri i drugo, ekollolllskc, socjjalne i admiuistralivne reforme
kako bi sc isplavile oCile nepravde_
Da bi se . ko nomski razvijalc, te zemlje nebajll kapiral, r"hHologij u i
politil'ku 5<abilnosr. Progra mima . mericke vlnde pomaze se u ispunj.va ujll
lih zahrjeva, pogorovo orkad je ovuda purov. o potpredsjednik Nixon.
Interamericb bank" Z3 rano j osnO\'.n. ie prosle god.ine, export-im port
banb ula~e ovdje .ve wacajnii3 sred.tva, prosiruju se p rogra rni lebni, ke
lIO
lomo6 Odbora to tl'ledutlarod nu koordinaaju. S.da so osniva i Fond ~.a
kreditira.nje socij.lnog rn voja, koji ce r" polagati sa 500 miliju na dolnra,
sro SAD daju Z3 zd ra"lj., sta Dlben u izgradnju, obrnzov3nje i sliene PO!­
Iware. Na osno"i Kennedyjevih govoca po Latinskoj Americi, ncki su Ij udi
zakljuCi Ii da ce ri programi biri jos opseiniji bda on post.ne predsjed­
nikom .
Operacije CIA od remeljne su vainosti za p rograme ckonomskog raz­
virka i polilicke stabilnosti. Iskustva pokazuju da bda god ko muni1.am
stane prijeliri, dolazi do bijcga kapilala i smanji"an ja privarnih in vesli ­
eija. Kubanska re"olueii' pokrenula je i ohrabrila one snage kojima je
stalo do nesr.bilnosri u <'iravoj roj hemi sfcri, a na! it ;.adatak da ih po­
risnemo. Operaeije CIA pridonose uspost.vljanju st.bilnosti, pom;]zu 10­
kalnim vladama da izgrade svoje snage sigumosti - osobilo policijske, ali
i voine - i da suzbijaju krainju Ijevicu. To je., U osnovi, ono ~to mi t.i nimo:
srvorir.i snage sigmnosli koje Ce suzbijati, slabi ti, unista vari ekstremnu Ije­
vieu. Posredsrvom lakvih program. rni stvaramo uvjete u koiima .oe prija­
reljske vlade osrvariri refo rme pomoru kojih ce elim inirali neprnvde na
kojim3 komunizam evjera.
Vec Ijednima i Janel i ja primamo iniekeije proriv svih bolesti 0 ko­
jima se ikad neSro culo. O na prisuslvuje .nstaneima u proto kolu inozem­
nih sluibi gdie se razgovara 0 IOmt SIO svo ccb jednu zen u koja i ivi u
ambasadi. Bob \\7earherwax rekao nam je slosta ko risno 0 IOllle k.• ko se
lamo iivi. ZvuCi prcianmsricno. Ponio je sa sobom popis boZicnih po­
klona knje je naru';ila Nolandov. obirclj. SaIjemo im svc re darove nasom
zuroom avionskom posiljkom.
Danas sam posljednji pUI posjelio odjel kako bih dobio upute. Bio sam
tI grupi za obradu podalaka da dobijem pseudonim - raj no ime kojim
eu se ,I·uiili Harednih rrideser godina na sV:lkom pap iru inlerne korespon­
deneije Ageneije: posiljkama, tclt:grarnima, izvjeSlajima, svemu Sto pisem.
Bir ce to ime po kojcmu ce me pozn a,·ati prilikom napredo"anja u sluZbi,
izvjdrnj:t 0 zdravstvenom stlnju i svim drugiro osobnirn situacijoma. Pot­
pisao sam papire, potvrilujuci ,"ojim pravim imenom da eu za vrijemc dok
sam lajno zaposlen u ClA upouebljava ri odredeni slut beni pscudonim.
Tada sam procirao ime - ka ko bih uopce mogao zaboravi ri da sam od
sada JEREM Y S. HODAPP?
QUITO, Ekvador
6_ prosinca 1960_
Najzad smo ovdic. Na~em sporom DC-7 trebalo je vi!c od Jesel >.ti
leta do Qu ila, ukJjucujuCi spuslanja u Pana mi i Caliju. Janel i ja imali
smo mjesra u prvom cazredu za.bV3ljujuci lome SIO se za f3ko d uge lerove
III
odobravaju dodatni troskovi. U redu sjed. l. ill nas sjodio je p rij,snji
ekvadorski predsjednik Galo Plo", \,od, liberal a, kojeg je Velasco ove
godine pobijcdio. Bilo bi zanimljivo porazgova.t ati s njim, ali sam se po­
bojao da bi se t3 knv pokusaj s mojo strane mogao Clni ti prcvik podll>.ct­
mm .
N adomak Quitu vrijcmc je bilo ugodno i sunea no. Kroz prozorc avi­
ona vidjeli smo snijcgom prckrivene yrhove yulkana i zelene dolino Sto sc
pru7.aju po stranama planina. Onako obradene, odavale su privid d. su
gotOVO vetrikalne. Pitao sam se kako je uopee moguce orati pod takvim
kutom. Svalko je CUO 0 planinskim masi vima Anda, no ilJJati priliku vi­
djeti te scene koje zaustavljau dah - zaista covjeka moze potpuno obuzeti.
Na zrai'nom pristanisru u QUilU, ultramodernoj zgrad.i dovrsenoj
upravo za potrebe interamericke konferencije, dobrodoslicu nam je pozelio
Blair Moffet. Predao nam je orijent3cijsku kartu koju je priredila amba­
soda s oznakarna svih ugodnih mjest. za razonodu. Odvezao nas je zatim
do malog hotela u stambenoj cervrti " InO blok dalje od zgrade ambasade.
Ndro kasni je pojavio se Noland da nas pOldtavi. Ugodno nas je iznenadi o:
pribavio je ka rte kak o bismo popodne promattali botbu bi kova. U dru­
srvu s nama bila je i njegova iena i nekol iko njihovih prijateija.
Danas je u Quitu najvaznija priredba godine: svecanost u cast oslob o­
denja grada od spanj olske "'adavine. Svecanosti traju vee nekoliko da n a.
Borbe biko"" parade, izlofba sroke. N isam sigural1 da mi se borba bikova
zaista svida. U redu, bilo je uzbudljivo, svirka i skandiranje ol e zaglu­
suje ... no ako je Paco C,mino jedan od najboljih toreadora na svijetu,
pitam se kakav je dlugi s toga popisa. Gorovo je izrnrcvario bika trudeCi
se da ga obori.
Krenuli smo zatim na zabavu zajedno s Nolandovima u kucu jedne
obitelji koja ddi mrcZu kinemarografa. Cinilo mi se da su svi prisutni na
neki naCin u rodu - iii krvn o, iii po bracnilD vezama. Bio je ramo i
Jorge Acosta, * Vclaskov necak i jedan od najboljih plijatelja nase stanice
u vladiniro krugoviroa. On je pred sjednik vi jeb za nacionalno planilanje.
Nije to bas osobito rnoc.m poloiaj, ali kako je Ijubimac citave obitelji
predsjednika Vel.sca, nije daleko od pravih informacija 0 bitnim dr zJv­
nirn odlukarna. Upravo nedavno Acosta je navijestio da se Weatherw ax,
na ~ oficil koji djel uje pod zaStitoID jayne pornoei, roo ze sad a vratiti i d a
mu v i ~e ne prijcri opasnOSL
Upravo je proslog tjedua napetos t na politi i:ko j seeni porasla. Dne
1. ptosinea gradska je uprava Quita, koja je pod konrrolom libera1a, po­
novno z.asjedala . Bilo je do~lo do ozbiljnog sukoba izmedu pristas. libe­
rala i vel .skista. Kada je in tervenilal. Araujo ya policija, bomb a sa suzav­
cern bacena je na gradonacelnika, li berala.
Garantne sile sutradan objavljuju svoju odluku kojom opovrgavaju
stav Ekvadora, prcma kojem [a dd.ava smorra prorokol iz. Rija rusremim,
Noland misli da objavljivanje te odluke nece ptoCi mirno.
III
QUITO
8_ prosinca 1960
Kazu da jc porrcbno sranoyito vrijerne da se naviknere iivjeti n. devet
lisue. stopa nadOlorske visin e. Z rak je rijedak. Ne.p rekidn o Sam pospan,
Illi nitko od nas nemn nikakv. zo aka one uhsne glavobolje koja spopada
neke Ijud e. Noei su hladn., s",vi m je nci ra r.zlib u hladu IIi na suocu .
T ako je suho da Ijudi nose vu nen u od jecu cak i z. vruCi h dan a. Daleko
oajljepJa stvat u Qu iru je cv ijde. Cini se kao da je p roljee• . Netko reee
da o\'d je postoje sarn o dva dob" "I azno i suh o, ali cvij eea iron cijde go­
dine. Cirn stignemo, posjerit ccmo obil jeije sjevern o od grad a kuda prolazi
ekva tor. Uda ljcllO je pola sata vol.llje. M ozere se forografimti stojcci jed­
nom nogom u sjevernoj, a drugom u jU lnoj hemisferi.
Noland kaze da me ieli uvesti u opcracije koje sada vodi Blair Mo ffet,
bko bi se o"aj mogao vrariti u Washington. Blai l uzvraea da so ne moie
vratiti sve dok ne sazlla SIO se dogodilo s vozocem kll banske arn bosade.
Itj av, 0 proto kolu iz Rija bila je go ra k sam:u s\'im ncdavnim d emon­
srracij:1ma j novim nad ama iZ3zvanim Veiasko viOl prC1l7ln13 njem vl asti.
Za sutrn or~a.ni z iraju se uisrinu velike demonsrr:1cije na trRu nez3visnQsri.
QUITO
9· prosinca 1960.
Emocije Sll prepJavile sve. Danas, cetvrrog dm13 bora vka u Qu.itu,
vidio sam prvi pur ma sovni napad na americku ambasnclu. Kasno sam na·
pustio hotel, upravitelj me upozorio da su demonstrami vee b ili ob asuli
:lmbas:ldu bmen jem. Kada sam stigao, sarno jc jo! mala gru pa pj tv.la
ispred zgradc. U!ao sam sa straznjc Strane i yidio do sn u toku ranijih
Ilapada mllog; prozori razbijeni.
Cirav su dan u stanici zvonili telefoni, agenri su zvali da izvijeste 0
pokJ'l'tima dernonstranat. koje je o rganizi"' a URJE - Revolucionarna
unija ekvadors ke omladinc, sto su se po nekol iko pura vra.!.,]i da napa­
daju am basad u. Araujo nije d opustio policiji da interYenira, tako d , su
gontile moglc radi ti, Sto Ih je volj a. Iz ured a stanice na noj visem bru pro­
matrao 5;1nt sto se zbiv,. Bacajllci bmenje, pj c" ali Sll svoju om iljenu:
. Kub", Rusij., Ekvadol «. Na padn ur jt: i ekvado rsko-sjeve rno:l mcr;cki in­
stitm za kulturu, koji vodi Inform. tivn. slui b. Sjcdinjeni h Driava (USIS"
te pcruansb amb. sada . J ednako jc proSao i noS konw lar u Guayaq uilu.
Dok su tr ajali napadi n. ambas. d u, gOIOvO su svi gmdski .lItobusi
u QlIiru obustavili promer i sku pili se sjeverno od grada . Od .tle su 11 ka­
rav.mi krenuli prem" trgu nezavisnosti, prirnajuCi lISput gom;l. ljudi. Na
trh'U su se skupile tisuee. T ada su poceli govori. Velasco i njegov ministar
, OA
II}
 ...­
vanjskih poslova napa Ii su protokol iz Rija, a Araujo je, sa svo je stra ne,
plcdirao da sc usposlave Jiplomatski odnosi sa Sov jetim a, ako sc to po­
kaze neophodnim da bi Eb'odoru bib ispravljena nepravda . Gomilo je
izvi ki vala osude protiv l!·uantnih ~i l;) i pIori v Org:lniz:ldje an1c rlckih
ddav• . M inistar vanjskih poslo"a obja vio je da ce uskoro Sliei. dva ceho­
slova~ k a djplomJtJ kako bi se otvorilo cehoslovaeko posl.nstvo.
QUITO
14. prosinca 1960.
Napadi no ambnsad u nastavlj. ju se i dalje, ali Cini se da su sada sla­
biji i sarno povre ml!ni. Poboljbna je policijsb zastit., eak su i noke armij­
ske jedinice poslane u ambasadn. Araujo jc bio primoran, zahvaljujuCi
rrezvenijim glavama u vladi, pOput Acosre, posJari policijsku 'l.:lsriru. Ne­
miti su prdli i u druge gradove, gd jc su takoder napadnuri kulturni ccn­
tri z3snov.ni na bil atera lnoj os novi. Oddano je vise javnih demonstracija.
Najveca je bila juccr bda su so u . m",;;u pravde . tisuee Ijudi ponovno
okupile na trgu nczavisnosri . URJE je i dalje naj vai nija sila koja stoji iza
rih n:J.p3da, iako nurscve i dcmonsrcacije, na dah nure ugla vnom gradan­
skim morivima, org.:miziraju i mnage druge org:lniz;]cijc.
Upravo su osnovane dvije yui ne sindikalne radnicke organizacije, no
sarno je jed na od njih naSa. ECCALICO agent u Guayaquilu, koji je vo­
dio kampanju s ciljcm da Mira nda· pobijedi gcneroln ng sekrerar~ Ko­
munisticke parrije S33da na izbodma za sen:1to ra "po zadarku «) oddao
jc od 9. do II. prosinca konvonciju i osnovao Regionalnu konfedetaciju
ekvado rskih ptiob~lnih sindika!a,* (CROCLE), kao st...!n; mehanizam
koji ce se boriti protiv Konfed cracijc ckvado rskjh radnika (Cll) na obali ;
uglavnom u provinciji Guayas. Obojica glav nih agenata za akcije, Victor
Contreras " i Enrique Am ador," u izvr§nol.l1 su komitetu. Conrreras bo
p redsjcdnik. PredSt3vnik inrcramericke regionalnc , indikalne organizacije
ORIT pokazao jt do je od velike pomoCi , poscbno u osiguranju izv.n­
red.ne kam uflai.e za na§c agen te. l'ostoji plan 0 udruZivanju CROCLE s
ORIT-JCFru strukrurom, umj"sto sad mje ckvadorske clanice, male i
neefikasne Konfederncije ,adnib Guayas. (CO G), koju je pomagala naSa
baza u Guayaquilu.
Radnicki odjel Operativnih misija SAD u Quiru (USOM) , kojemu je
glavni posao u tome da pomak slobodnim sindj b tim a u zemlji, poduzeo
je prve ko rake zn osnivanje nadonalne, ne ko munistieke sindikalne konfe­
deIacije. Pod njihovim je vod,tvom u prvo m t jednu ovog. mjesec. OS110­
van Koord inacioni kom i!e! slobodnih sindikata Ekvadora. Ta j Cc komitcr
uskoro po ~eti osnivati koordin3cionc komirc:tc u provincij ama, koji ce
pr.,ast. ti u provincijske iedctaci je. Najz. d, bit ce osnovana nacionalna
konfoderacija. Plan je sranice da ciravu akciju zaSJd vodi USOM, a kasnije.
II4
kada stigne novi zamjcnik seh slanice. vjerojarno como se anga?irari U
formiIauju nacionalne konfederacije. U ovom je trenut ku ubaciv3nje M i·
rande u Senor i osni\'anje CRO CLE n.j viSe §!o mottmo ueiniti.
Bill Doherry," inrera mericki predstavnik u PITJ! ; jos jeda n ad
medunarodnih rad nickih agena ta Odjela za meduna rodne organizaci je,
stigli SlI prijc nekoliko dona cia, n ako n izgon. J ohna Snydera,' spas.
Ito so jOs spasici moie. On pokusava z. dn ati m llgucno ~ti da PITI i d alje
pom.ze sindikat raJnika komunikaci ja FEN ETEL* (Foder"cij. radnika
!elekomunikacija Ekvadora) u orga nizocijskim st\'. rim a, obucavanju i pro­
nabzenj u skloni'!ta, ali se Araujov nepIijateljsk i sta" nije promijeni o. U
slub ju da zalra;.i poscban tretlmn kod minisrr. coda Baquera de la Cal­
lea, Noland st pribojavao d. bi na t.j naci n mogao otkri ci nasc vez. s Do·
herryjem, " Baqauero vjeroja rno nc bi bio kadar izbaciti Araujo iz igre.
Studemske oper.cijc u Gua)" quiJu " koder su doi ivjele vdik uspjch.
N. poectku avog. mj.sec. u Porroviieu ie od d .n Nacion.lni kongr.s
UE, a snage ECLOSE koje je predvodio Al berto Alarcon* najzad su
pososle dugo ielje,,; pogoda k. Kongtes je usvo jio novi sist.m izbora slm.·
beni ka za razl iCitc dijelove FEUE. Od sada ec izbori bili " "POsredn i, obo­
vezni i opCi , nasuprot stacom, pos red n i~kom sistemu koji je kom unisuma
; drugim J;jevim snagama d.vao stanO\·itu prednost. Sjedisre z. n"cdl1u
godinu bit ce u Q uitu, gdje je rukovodsrvo FEUE u rukama umjeren ih .
Sreo sam ambasaciora Bernba um. - scigao je ne koliko tjedana prije
mene. Ovo mu je prvo ambasado ro vanje. On je diplomat od karijere. " "
osobi!o slikovit. Noland kaie d. Bem baum nc zna 0 oasim opcrad jam.,
~ak ni 0 operacijama politickih akcija. te da nista 0 [orne ni ti nf! id i S 3 ~
zn:ni ..\ mb;'I$;ldor jf,,; danas posjerio Velnsca, prcnoscCi mu Kenncdyjt: vu
roruku . U toku po :-;jeta S;lOp,jo je da su arnerickc kredirne instirucije u
n"cdu odobrik zaj movc zo sr.novite jayne rndo ve i razvojne proj ekto.
Cini sc d" je t.kv. izjava dana ka ko bi se ubla Zi lo antiamericko raspo l,,­
lcnje.
Novinski izvjcSraji ukazuju nn !o da neke via de tra ze odgudu ii i pro­
mjenu mjest3 odd3V.3nja interamcricke konferenc ije, ugb.vnom zbog ne­
davnih ncreda , a ku bnnska Stamp a i radio na vjeU uju da bi Ekvad or mo­
gao slijediti Kubu u odbijanju da pri7.Jl a intcramericki si,tem.
QUITO
15· prosinca 1960.
Aurelio Davila,* jed a" od gl3vnih nasi], agenat, za politicke . kciic
u sklopu ECACTOR-projekta, poscigao je danas n znu i mud ru pobjedu.
On je orgnni7.irao mosovne de monsrracijc podrsk e Vclaskovoj polirici u
vezi s prQtokolom iz Rija, koje su zapravo bi le uperene protiv Arauja.
Studenti svih katoliekih skola i karolil'kog sveucili§ta marSirali su na trg
.. "5
ne-1.3visnosti gdje su uzviki val i parole proriv kOl11anizm a. 1 Velasco jc bi o
na "i bini. U tren urku kad" je mi"istar obr,nc za poteo gov~r, grupa pro ­
tudemonsrranata pocela je lIzvi ki vari . Kuba, Rusijn, Ekvador<, l emu je
usliiedi13 buj;ca po\·ika . Dolje komuniz.m. i1. m.se srudenata.
Araujo, koii ic mked.r bio no tribin i, 5107.io se s pro tuderoonsrranrim • .
GOtovO istodoboo pocci. je Sui"•. Velasco je zgrabio m ikrofon z.htijc­
v_juc; tBinu i red . Govori su se nastavil i. Rijec ie uzeo i Velasco, at. je
bio OeilO ozlojcclcn zato sto je Arolljo narusio ru golemu dcmonsrracij u
poudke.
Na poticaj Dav i\c i drugih ko nze rv'Iiv nih voda, kardin. 1 jt d anas ob­
ja"io pasrirsko pismo. Kardill. l, eiji je mjccaj n.jmanje jednak onomc !IO
ga 1m3 bilo ko ji politica ,- ukljucu juci i VeI.sca, " po7.0rava da su vjera i
domoviJ1 ' ugroiene i u neposrcdnoj opasnosti od kom unizm. , dod. juti
knko sc Ekv.do r ne freba ob ratari Ku bi i Rusiji u rr.zenj u poddke za
gronlcno pitan je.
Vcccr.s je odri.n. jos jedl13 demonsrracija podrske Vebskovoj polilici
premo Pe ru u - ali ovaj P UI jc na sceni bib jed". Ijevicarsb organizncija,
Norodn. rcvolucio nama liberaln a parti j. (PLPR), od jdjak ml.dog kri ia
IIberain. pa ni je, u ko jem jc mno stvo ol1ih Sto pod r2av. ju Vel asca . M edu
govorn icim. bili su AT3 uj o i Gonzalo Vi llal b. , pOlpreds jcd llik Konfedc­
mciio rad nika Ekvado ra (Cn) i jedan od voda Kom u.ll i"icke partij e u
Qui t u. Pozv, li su na d iplomalske i ugovinsk e odn ose sa Sovjerima, oba­
r:tj u ~i $C ~ lo do b no na SAD i na ko nzervarivce.
QUITO
16. prosinca 1960.
S ArJ ujom jt gOlOVO! Kasno popodne ob javljeno je iz prcdsjcd ni t kt
p.l. t e d. jt Araujova oSlavka prihvacclla, .li mi smo /,i[avog dana p ri­
mali izvjclraje da ga je, zap ra vo, Velasco uklonio. Proreklih tj ed"n. srvo­
rili smo snaf. nu struju propa gande prot iv njega , a n jegovo ponnhnjc u
roku jucerasnii h demonslracija sarno je ubrnlo srV ' r. Minist., vaniskih
poslova, doba, prij.tcl j SAD-n , t.koder jt sa svo je strane radio na ro me
da slomi Arauja. Narav no, Araujo va identi£ikaeija s kra jnjom Ijevieom
dala mu je vrlo malo slobod nog ptostor. za rnanevriranje.
Otkako ic objnvljeno da je Araujo dao ostavku, nastavJjaju se ulicn;
sukobi izrnedu njegov ih prista'a, pretezno iz URJE, i njegovih proti vnika
iz [edovn velaskisUl. Donji dio srnda pun jc suz3vcn, nli i7.vj eSt:lji agcn:na
pokazujtl da se pobunjenici razilaze.
I l6
QUITO
22. prosinca 1960.
G radnnske se demonsrmcij. 0 pcruanskom pir:U1jU naSl3vlj.j u, .nli su
izgu bile nnti. mericki prizv uk. Z apravo, gOtovo da su usmpile mjesro knrn­
panji kalolicki h gtup. kOit izraiav.ju poclc!ku kard in . lu. kao oJgovor nn
nap.d revoluciona rnih sociialist. proliv njegova pastirskog pisma 0 komu ­
nist.ima . Kamp::ln ju vodi Aurelio Davi la, sredstv3 se osiguravaj u iz pro­
jekta ECACTO R. Tu su uklju':"na objavl jena pisma i potpisi karolickih
organhacij a, pOplll CEDOC, sindikalne konfcderacije te Naeionaln og ka­
tolitkog akcionog odbora, potpredsjednik koj eg. je Davila.
Marso m po kisi ulieama Quita, uzvikivanjem paroia p rotiv Kube, ko­
mtlrUzroa i Rusijc, kampanja je danas dostigla vrhu nae. Gh vni govo rni"
bio jt sam ka rdina!. Ponovio je svo ja upozorenja i2 pastirskog pism a 0
ncposrednoj op.snosti od ko muni zma. GOtovo mu je devedes.t godin a, ali
je l.aisra akrivan.
Preuzeo sam prve operacije, Slls rt:'O prve prave :1genre - najzad sam
3urenri can rajni oper:nivni oficir.
Preu1.co sam ECJAC K, ekipu zn praeenjc i opc. isrraiivanja, koju vodi
potpuko vnik Paredes. Blair me upom.o s njim prije nekoli ko dana. Preko
njega nastavljam prariti ku bansku 3mbasadu, Ilnstojeci uhvatiri bil a kakav
trag oestalog vozoca. Uz lu operaeiju preuzeo sam i dopisivanje tajnim
pismima s kuballskim ngentima . Predloiio sam sta bu da bismo mogli
lIstedjeti mnogo vremena ako bi oni poslnli ovam o insttuktora koji bi me
nauc;o pisanju i r.zvijan ju pisama . Na taj bisrno nacin mogli kablogra­
mom pred.v.ti poruke i usted jet; vrijeme potrebno da taj na pismo stignu
vrecarn • . Nobnd ce me ovih d an. upoznati s Frallci nom Jacome," koja
pise fikti,' n. pisma .
Blair mi je prepustio i opcraeiju ECFONE. Glavni agen t Oswaldo Chi­
ribog., .. imcll ov.n jc cO"jekom lO ekvadorska pitanja u Nizozemskoj,
smnie. u H aogll I13mjerav. so nji mc slu]i ti u a kcijama protiv So vjera i
Jiplomata soeijalistickih z~m .lja . Moramo pronaCi novu V eZU za Bas.n­
tesa," agenta llba ccnog u Komllnisticku partiju. Noland ic odabrao dra
Ovallea, M Veb skov. liiecnika, ka ko bi zadr'i.ao zastirne mjer. lito su na
snni od samog p ocerka te opera eije. 0 izvjeStajima koie co primali ad
Basnmesa dr O valle co j. vl jati telefonom, a j. eu dol n iri u njegov ured
da ih primim. U listopad u, kad a jo Basames izab ran u komitet ptovineije
Piehincha, ta je operacija postal. jos znacajnija. 5 obzirom na svo veeu
netrpe1jivost izmedu parrijskih tu kovodstava u pri obalnom podrucju i u
~ij cram a, to je kao da imamo agent:) u lokalnQm i zvr~J1orn komiteru.
Cini se da se sla nica posljednjih dana pretvoril. u neku dob rotvo rn u
organizaeiju. U Nolandovo j kuei sve i ene i posluiirelji pripremaju pakerc
bombon~, cigarctJ, Cig:Ufl , bOc.1 viskij:l, ko njaka, s3.mp:1nj ca j vina, na ru­
cw; golf-lopti. Rijei' je a bozicoUn po klon ima ngentim a r .znancim •• ­
(I'ri jateljima koii bi mogl; postari ka risni agenri).
II,

Od vtcine o Hcira u 5tamCa ma CIA o~e k uje so da ra1.vij u osobn e veze
sa Sto vise lokalnih uglt.d nib, bcz obzirJ oa ro je Ii rij e~ 0 poslovnim
Ijudima, onima iz skolstva, lImjetnosti , iii 0 poliricarima. Ljudim a iz odjel.
ap,dne hemisfere legitimaoj. Stare Departmenta pogodn, je 7.3 obradu
rih lt znnnaC3 «, dok srcdsrv:l stanice, namiJenjena zabavi, klupski.m trosko­
virna, poklonimn i sl icnom, omogucuju rrjli~nu prt:dnosr pred nasim ka­
legan" iz S{3re Departmenra.
Medu Ekvado reima Noland je zaisra u modi. Cini se da on poznaje
svakoga u gradu. On je bivs. zvijezda i nener nogomeme momcadi ko­
led"a, ~ovjek velikog osobnog Sarma i energije. Njegova je ie na prvakinja
nacionalnog natjccanja zena u golfu. Clni ~u najdinamicniji par u amba­
sadi, clivi im se cj ~ l okupno lokalno drustvo. Prerelno su svoja llpoznan­
srva« usposravili zahvaljujuCi Nol andovu polirickom i sporrskom radu.
Oboje je vrlo akrivno u reniskorn i gol f-klubu u Quiru.
QUITO
30. prosinca I960.
Postoji mala sumnja da bi moglo doCi do odgode interameticke konfe­
reneije. Peru i dalje ostaje na torne da neee prisustvovari zbog roga sro
Ekvador i dalje namjerava poreneirari problem l'rorokola; Venezuela i Do­
minibnska Republika nalaze se II krizi zbog Trujill ova pokuSaja da ubije
Betaneourta; arnericko-kubanski odnosi jos su se vise pogorsali . Svi lOamo
da ee do invazije doCi, a li nikako prije nego Sto Kennedy preuzme duinosr.
Peru je danas raskinuo odnose s Kubom, i to neee pridonijeri izgledima
konfereneije. Taj je raskid dobrim dijelom lOak pos tov anja prema SAD-u
zbog lisropadske akeijc sila garanarn u vezi s protokolom iz Rija, no raj
cin valja pripisari i operaciji nase sranice u Limi) u studellorne. Bio je ro
n"pad vi§e jediniea kubanskih izbjegliea prori\' kubnnske ambnsode u Limi
koji je u.klju civao mogu enost da se dokopaju dokumennra. Izmedu rih au­
tenricnib dokumenara sralliea u Limi odnbrnla je nekoliko za koje je po­
sebno bio zainter., iran na§ OdjeJ rehnickih sluibi, a meau njima bio je i
dokum enr za koji se pretposravlja da je popis Ijndi u Peruu koje kubanska
ambasada plata ukupno oko I5.000 dolar, mje,ecno.
Drugi od rih . ilom oterfi dokumenata odnosio so Ila ncposrojecu kam­
panju kubanske ambasade u Li.mi oko prorniellnja pol o~a ja Ekvadora u
vezi s prorokolom iz Rija. S obzirom na ro da oije bilo mnogo Peruanaea
koji Sll povjerovali u vjerodostojn05r rih dokumenara, staniea 1I Lim i imala
je vclikih r.,sko Ca da ih o bj.vi. Meaurim prije nekoliko dana konzerva­
rivni je poslanik peruanskog Kongresa govorio 0 njima, i juce r su najzad
osval1ltli u stampi glavnog grada. lako su Kuba nci prosvjedo vali rvrd eci
da je ri jec 0 dokumentima slltlU1 jiv a pod rijerl a, nov i odm etni k i7. kubanske
11S
,
amb35ade u Limi - ko ji jc bio prislicon 1I lO ku napJlin J sada f3 d i za
Ageneiju - .potvrdi o . jc da su dokumcnri Odjel. za ,chnickc sluibe
izvorni. Peruansb konzctvalivna vlada posl uiila se dokumenrirna bo raz­
logom Z3 pri jckid odnosa s Ku bom. Mogli bi.smo oeSro slieno uei niri i
ovdje, ali so Veb seo vjerojn tn o ne hi odlucio oa t. kv u akcij u. On i c!i u
piranju prolOkola im nli k ubansku podr~ k u u svojoj ake iji prot iv Pen, .,
naravno ako jc uspije dobir i.
Nesrall.k vozaea kubanske a mbasnde sad a je rije!en. Poku§ao se na­
pf3\·j rj v:1znim peed vrrlarom <lmbasade rekavsi mu da radi za nas. Vrrlar
jt ro reb o jednome od Kubanea i pocola je porraga za v07.acem. On se
usp;"lflicio i sakrivao se u jcdnorn sdu u pr'Ovinciji , uvjercn da Ce ga
Kuban ei poku ~ar i ubiri.
Ju cer je dosao u a mba sadu i susrco se s Blairorn . Nema na6na da se
operJcija spasi) ali Blair mu je dao manju svoru da bi sc mogao vrariri u
sdo i da ima nciro para pri ruei. Noland je vrlo Ijut na Bla ira. On misli
da Blair nije bio dovoljno opeezan kada je poducav ao vozaca sto ovaj sve
[reba ucinici Z3 svoju sigurnosr. Ispalo je to slIvise lo~e - J r:mijc sam se
nadao d~ bih i ru operaciju mogao prclI,,,ri. Blair se vrab u Washington.
QUITO
4. sijecnja I96r.
lmerameri~ka konfereneija bir ce izvan sra ke sumnje, odgodena nakon
'ro su SAD prekinule odnose s Kubom. Svi ka blogrami i korespondeneija
ranije predavana staniei u Havani sada treba da ide u JMWA VE-sranieu
u Miamiju. Prctpostavljam da se konfereneija neee oddari prije in\'a~.ij c
prognani ka. Odriavanje tog sku pa nakon sloma kubanske revolu cijc utj c­
em ce na ovdasnju siruaeiju sigumosri. Zbog toga vise Ilecemo rnorati
brilluri 0 podrki kubanske amba sadc Revo luci ona rnoj uniji omladine
Eh,dora (URJE), a svi ti poren cijalni agira rori i demonsrranti neee vise
biti roliko entuzijasri cki raspol oicni.
Dva cehoslovacka diplomata upravo su stigla kako bi ovd jc ot'V oriia
poslansrvo. Stab irna podarke >omo 0 jednome od Iljih, n a kojcg sumn ja
da je obavjc! tajni ofiei r. Na zohtjev sraba pa<ljivo cemo ih prariri posred­
St\'orn agenara kao sro je predsravn ik Oldsmobilea Kladensk)" kako bismo
dosli do podarka koju zgradu kane unajmiti iii k upiti. Prijc njihova pro­
gonstva I957 . godine prisluskivali smo njihovu prosroriju gdje su imali
aparare za odasiljanje porub. Stab ieli da ro ponovno pokuJamo.
Nas ofieir Wea therwax o pet je ovdje, nastojat eemo sa da pobolj !ati
prikupljanjc obavj dtajni h podar aka u seoskirn podrucjima, jer smo ru go­
rovo na nisrici. O per.cije kOnl l'abande cinc problem vrlo slozcoim. Neb
podrucj a, poseb no sjel'erno od Quira prema g raniei s Kolumbij o m, iive
II9
od erne bU r7.c . Snage sigum osri tih podrucja, ako ih ni su potplaril i sefoYi
konrraba nde, c""to su ang.zi rane u malim suko bim a protiv njib. Nem o~
snaga sigurnosr i n3 tim je podrucji ma zap rovo poziv na geril ske operaci jc.
Stogn iJ1 moramo ojaC:ltl. Ka nimo to utiniri purem misija 'l a j3vnu pomoc
i na isti na ~in postie; da s rih podrucj. p rikupimo vise obavjdtcnja .
QUITO
29. sijecnja 1961.
Dan as jc goLli>njita patpisivanja prorokoia iz Rija. Occkivali sma na­
pade 113 amb.sadu. Ali do n. silja je doslo meau samim Ekvadorei ma.
Minist"r vanjskih poslova odriao je u Guayaqui lu govo r 0 granicnom pro­
blemu, a u svecnnoj povorci sea jc zarim krenula prema sveucilisru hio je
ismijan i s prczirom optul.cn kao izdajnik. Araujo i !ljegovi prijatel ji i
URJE Ilajvjero jorni je su ti koji zele unistiti m inima, jer je on bio med ..
snagama Sto su postiglc smjenjivan je A rauj • . Osim toga minisrar je i do­
bar pri jatcl j SAD-a. Kampanj. protiv njega zasni va se na ro me !to jt bio
clan komisije ko ja ie u ime Ekva dora 1942. potpisala protokol.
Od Johna Baeo na preuzeo sam ECSTASY, opcr.ci ju raj nog otvaranja
pisama. Bacon sc oslaniao na Stnre merode koje su mu oduzi malc mnogo
vremena. Stoga sam od Odj cla tehnick,h sluibi zatraiio d a mi posaliu
srru~njaka za forogra fi ju koji ce temelj ito isp ita ri foro-bboratorij stani ee
u kojcmu raz yijam pisma. Strui'njaci z.a lorografiju i za w jna pisma up ravo
su zavdili posao . Llborarorij jt potpuno no v. Srrucnjaci tc mi poslari na­
red nih rjeda03 potrebnc nove apara te. Zena-srrucnjak za rajno pi sanje t a­
koder je boravil. ovcljc kako bi me poducila u rehniei nevidljivog pismo
i razvij an ju poruka za ku bans ke agente i od nj ih. Osta vib mi je porrebne
koliCinc razvijaca i kocki" rinrc. Odsad a co baza u M iamiju sloti kob lo­
gr amc m ~ni , a ja cu ih, nakon StO ih r;tZvi jem, odasiljari dalje.
QUITO
1. veljace 1961.
Velaskova nerrepljivasr premo opozi ei ji mogla bi izazv ati novn krizu .
Prije dva dana, prilikom svel'anog orvaranja konvencijc naeionalnog udcll­
zenja Ii jtl'ni ka, izmijcnio je ost re rijee; 5 gradonacel nikom QUil., li be­
,,10m. Jurer, p rilikom otv3tanja nove tvornice goojiva, cornu su obo jica
prisustvovala t velaskisri Sll izvizdaU i izvrgn uli prcziru gradonacel olka
gtlanjuci £a rajciC3O]a, taka da jt bio primorn n, napustiri svecanost. 1 ve·
laskisti ; priStase gradonal'elllika pros!. su noCi demonsrriral i ulicam •.
I :lO
Prcmij er jc zapri jerio ani ma koji ugroz::waju j:lVni red - naravno, ne
vela,kisrllna.
Premijerovom odl ukom dan as je zarvorena ov d:L~n j a radio·stan iea, s
a rlminisrrarivnim obra7.1oien jem da lieenca ni ie pravodobno obnovljc.na.
,a btlna je uslijedil . nakon jtdnog program. u kojem su slu~aoei bili po­
zvan i da so iave ; sud jclu iu izraza vaj uci poddku g radonacclniku. Prcm ijer
je osobno nalY ao radio-stanieu karla je em itira l. progra m, i niegove su
prijernje bile emit ira ne kao dio emisije. Kasnije je zatvorio stanicu , Ve­
!:eras su vel"kisti odr" li vise u li"nih demonsrraeija.
QUITO
8. veljace 1961.
Na velikoj hacijendi u juznoj provinciji Chimborozo doslo je do oz­
biljne pobune. Oko 200 0 [ndijanac" okrenulo se protiv vl as nika hacijende
i lokalnih "Jasti. Tri su pol icajca povri iedena, pozva na it vojs k., dva su
lndijanca ubijcna, a vise od ~ezdeser ih ie uhapscno. Voae Indi jan aca bi li
su clanovi komisije Konfedefaeije radn ika Ekvadora za savansko pod rucje.
Radni l'ki senato r, pripadnik revolucionarnih soeiialista (rakoaer lider kon­
feder.cije), zapocco je 5 kam panio ll1 za osloboaenje Inclijanaca.
Inclijanske p rituibe bile su prili cllo osnovanc - I'esto so 5 njima lose
posrupa na ri m golemim imanjim .1 . U ovom sJ uca ju vlasnik ih vee godinu
dana nije isplario, a nije mjerio ni njihov dnevn i uci nak . Konfedcracija
radnika zahrijcva i,tragu 0 rome jesu Ii uhapseni In dijanei bili mul'eni re
ispunjenje njihovih zahrjer3: isplaru nadni ca, osiguravanje s[anQva i
~k"lovanje.
Nekoliko mi je Ijudi r.klo da tokvi ineidenti lede kry u ,ilama OVdl S­
njih 7.cmljoposjcdnika. Ako bi sa rno jed.n od rakvih ustanaka izma bo
konrroli i pacea se siriri, nirko nc bi mogao reCi gdjc ce zavdiri. Vjcro­
iarno u s.moj predsjednii'koj palaci.
QUITO
IS. veljace 1961.
Novi zamjcnik kb stanice, Gil Saudadc," sti gao ie na pocetku mit­
seea. Preuzima raclnicke i studentske operacije, ~ Bocon ce ; dalj" brinu ri
o ECURGI: - media-opemeiji. Saud ade i ja rijesno suradu jemo na pri­
premi .gee.ta koje cemo paslati na lati nskoamericku konferenciju 0 nn­
cionalnom suvercn itetu, ekonomskoj nezD.visnosri i mi ru, 'laka~:tnu 7..:1 prvi
tjedan oiu jka u Mexico City ju.
UI
 Gilovi su agenti Juan Yepez del Poze ml ~d i, '- ECLURE-z, i An tonio
Ulloa Coppiano," ECLURE- 3. Dok Gil jos nije bio srigao, Noland ih je
smarrao perspckrivnim Jgelltima koje valja razvijati i finJllcij ski potpo­
magao njillOv ul.z.k u Narodnu revolueion,rnu liber:lInu partiju*
(PLPR). T a p artija privlaci stanovir broj mladih Velaskovih prist.sa, pa
se nadamo da cemo agen te moe; iskoristiti tako d a te radikale skrenemo
S pUrl njihove podrske Kubi i ocl vrtltirno ad i'lr:llCnog 3ntiameri kanizma.
Medu onima 2a koje se nadamo da cemo ih uspjeti zai nteresirati jesu i
Araujove pristaliee. Gil lOt so uvjeriti da partija <addava svoj Ijevicarski
kaTaher i da je CVtsto o p07.ieijski nastrojena prema ttadieionalnim poli­
rickim parrijaniH Ebador, . Agent koji je porpuno pod kontrol o m jest
Juan Yepe? del Pozo statiji,* pisae koji je istodobno ditektor ekvador­
skog instituta za soeiologiju. Ima vel ike poliricke ambieije i savjernik je
sda partije.
Koniereneija u Mexico Ciryju odrY.a'·a se pod pohovireljsrvom Ijevi­
Cara, ranijeg predsjednika Meksika L n.a ra Cardell.s;,- Sptema se kao neka
vrst propagandnih priprema za podrsku kubanskoj rcvolueiji. S obzirom
na to da t e se ramo nati komunisti i Ijevicari iz cjl:we hemisfere, scab je
zarraiio prije mjesee dana od s,ih sranica da predloit agenre koji ce joj
prisusrvovari zbog obavjci,rajnog djelovan ja.
Izuzev Gilovih agena", saljemo i Ar3hualpu Basanresa,* jednog od
najboljih nasih agenara uba cenill u Komunistii'ku partiju Ekvadota. [ stab
i na! a sranica u Mexico Cityju bili su zado vu ljni time Sto ce i on doti,
pa sam mu poslao pismeni zahtjev, posluzivsi se drom Ovalleom. Ako
bude moguee, on ce pokusati da ga, na.kon zav rserka konfereneije, po­
zovu da posjeti Kubu.
Nase operaeije propagande pripremile su zapazene komentare sirua­
eijc usmjerene proriv Kube. Opca je tema - opasllosr od proditanja me­
JunaroJnog komunizma u z.padnu hemisferu posredsrvom Kube. Te su
rvrdnj e jos vise dobile no 7.na ~cnju izjavam. izbjeglih kubanskih vaeb Ma­
nueb de Va.ronc," i Jose, Miroa Cardone~· . Alarmantlle optuibe protiv
kuba nske subverzivne djelarnosti sad 6.avnle su i izvjcltaj iz kub.llskih
krugova u Miamiju, prellla kojemu jt C'StrO poslao oru zje gcrilcima u
Kolumbiju re Ekvadoru da ga uporrijebi protiv Peru a - ri su se izv jeSta ji
prvorno pojavili u listu »EI Tiernpo « u Bogoti, • prenio ih je "EI Co ­
mereio« u Quitu. Jos je jedan izvjeSraj srigao iz Ha vane, optuiujuci
Casrrn da su njegovi napori da prodre u Juinu Am eriku koneenrrirani
uglavno m na Ekvador i Brazil. Casrro je rakoder OptuZl'J1 da jc za konfe­
reneiju u Mexico Cityju poklonio 200000 dolara .
Araujo je na neki nacin pomoga o nas u propaga ndnu akeiju rime , to
se poj;w io na rcie"i ziji u Hovani o becavajuci kubans koj revoluciji podrsku
vlade i naroda Ehadora. Reakcija je o vclie bila vrlo sn ai-n. , re su Velaseo
i ministar va njskih poslova svoiim izjav.ma odbaeili takvu J\nujovu
velikodusnosr.
In
Gustavo Salgado," poznati uv odnic. r, objavl )uje veCinu marerijaia u
na!u koris r. 00 ie rakod.. p ri red io odgo vore na propaga ndu ,to
iedil. n.ko n napada izb jeglica n. kubansku ambasad u u Limi proSiog stu­
je usli­
denog•. Voda o opadn nedavllo je bio im ervjuir3JI za jednll emisiju agc.n­
ei je . Orbe L3tinoamericano .," koja za prayo pripad. propagan dnoj o po­
raci ji Da se sra ni ce " Santiagu (C ile) , a Il. mijen jell ' jt eijeloj hemisferi.
Reb o je da o; .. li do kum onri ko jih su se domog li u tok u prcpad a (osim
li ste Peru.n ;\ e. koje je plata b kub~nsk a am bosada u Limi) po kazuju da
se Kuba po sluiil a nck im PerLianeima i Ekv ndorcima kako bi iZ'7.vala oru­
zani sukob iZlllcdn rih dviju zemalja koji je trebao pripremiri armosferu
z. budenje kO lllunizm a u Peruu. U dan as njcm uvod niku Salgado je pod­
grijao kasu i zor rai io da sc o bjave imena Ekvadoraea koji su bili upleteni
II kuba nsku 3V:1JHUru. A r3ujo c..:, naravno, biri na celu to ga pop isa. Na­
r:wno, tit .. osr ale dokumeme-l.i priprcmila je Agencija.
Svrha je re kampanje da se jamo mnijenj c pripremi rak o da reakeija
na invaziju na Kubu, kada do nje dode, bude 'Wa~a j no ublaicna. [ druge
stan ice u Larinskoj Americi fade na istornc zadarku, 3 i ovdje moiemo
uspjdn o ubaeiri prop.gandu 0 kubanskom mijclianju u <vade oko g ranic•.
QUITO
18. veljace 1961.
Na Ijevii'atsku kampanju, koja je isla za tim da mi.nistar yanjskih po­
slova odsrupi 5 pnk" nja, Velasco je reagitao vrlo ostro. U dijelu nasih
izvjestaja navijtlra se da bi ro mogao biri pocetak haja njegoya cervrtog
mmdara.
Jucer ujurro minist3r vanjskih posloya pratio je jednog istaknurog ko­
lumbij skog praynika (eksperra medunarodnog pr.w. i predlng.c. ekva­
dorske reze 0 ni sremosri protokola iz Rija) na sredisnje sveuciliste, kamo
je bio pOZ\'an da odri i go vo r. Kada su srigli, sedam storina srudenata 1'0­
cclo je vrijedari minima vanjskih poslova i nap. lo ga raji'ieama . Dobi o je
nekoliko pogod aka , ali mu je uspjclo nat i zaklo n u 19radi. Kolumbij:le je
odda o govor. Velasco je bjc.snio, jcr jt ra j ska ndal po rometio njegovu na­
mjeru da \I propagandnoj ka mpa nji p roriv Perua iskorisri Kolumbijca,.
mada je l.:tpravo miniqar vanjskih poslov:l jedini bio napadnut.
Vlada je danas dala uhapsiri per clanova URJE zbog njihova sudje­
lovania u incidentu, sto je prouzrokovalo no yi val prosvjcda. Ko nfcdcra­
cija radnika (CTE) osudila je hapsen ie i zahtijevala oslobadanjc Carl osa
Rodriguez., clnna Komu nisricke partije i o rganiZ3tora Indijan ac1 u ne­
damoj po buni u Ch imbora7.ll, koji je sada zatv u ren u Ri obamb i. Revo lu­
cionarni socij alis ri protestiraju zbog roga !to Sli troj i<a uh apscnih tlo novi
, "3

nji hove omh d inske grupe. Protesti sadrie i zahtjeve za ostavkam. mi­
ni stra vanjskih pas lava i prem ijera, ovog potonjeg zbog nezakonitog hap­
senja sru den:lra i z:uvaranja radio·st,l Oicc T. vel jacc.
QUITO
veljace I961.
20.
Bio je to uisrinu dan nasilja . Jucer je premijer narcdio d a se per Stu­
denata pusri na slobodu, ali su oni odbili da naruste zan'or. Zahrijevali
su habeas corpus raspravu, jef bi II tom slu ca ju rasprav i prisustvovao gra ­
donacelnik Quita, ~to bi moglo poslui iri da se Velasco dovede u skripac
i iznudi premijerov3 osravka. U ranim jutatnjim sarima srudenri su silorn
ugurani u policijska kola i pojedi.nacno od"ezcni u neke dijelove arada
gdje su jednosravno izgurani iz vozila.
Fakulteti prava i fil ozofije, koje predvode cbnovi URJE, otpoceli su
jutrOS neograniceni srrajk ko ji m se rrazi osr3vka premijera i minisrra vanj­
skih poslova.
Rukovodsrvo FEU£ za grad Qu ito POd tZ3 1o je ~rr. jkns k i komitet sa­
zvavsi cerrdesc[ osamsarni srrajk cijelog sn:ucil ista. S veuci li ~n o vijccc.
prcdvo<leno rektorom, objavilo je svoj protesr protiv vlade.
Nakan ~ro je strajk jutros objavljen, skupin. vcbs.kist. , koju su uglnv­
nom ci.nili vladini sluzbenici u d.riavnim mOl1 opolima i carinskim sl u<­
barna, sku pil . sc u donjem dijelu grada, gdje je i filozofski fakulte!. Ver­
balnu konfrontaciju sa ltrajkasima gomila je zamijeniia napadajuCi ih
kamcnjcm i natjerala ih da se sklone u fakultetsku zgradu. U toku jutra
D:Jstnvili Sll nadzl(:1 [j ulice oko zgrade fakulrc[a i uznemiravari smdenre
nasiljcm.
Sveucilisna administracija i studenti osnovali su specij. lni komi rcc Sa
zadacom da ovaj posjeri prcmi jera i zattazi da policija zasciri stra jkJsc od
mase. Mini star je kr:ttko rebo da vi ada neee djelovati protiv Sfu denata,
ostavlj.juCi pit.1nje poli cij ske zastire orvorerum.
Go mil. se po novno skupila oko per sati popodne, ovaj put na trgu
nczavisnosti, gd je je klicala Vebsc u, • protiv stLIdcnata. Odavde su mar­
sirali do zgr.de vbde. l\1.inisrar se pojavio na balkonu govordi da je za­
konito djelm'aa hapseCi petorieu studenara zbog toga ~10 su rajCicama
gadali ministra vanjskih poslova, ali da nisu oslobodeni prije nego Sto je
~ traj k obman jcn.
Moja ekipa z. promananje, predvoden a pukovnikom Paredesom, krc­
tala se donji m diielom grad a otkako je jutros poteo srraik. Pan·des mm
je predao njihove izvjeStaje 0 pokrerima gomile i opasnosri da student;
budu li.ncava ni. Izvjd taj smo kn blogra mom predali srab u. Noland se ne
upum u pred vid.nja hoce Ii Velasco izdtiati - on misli da te prije Ilego
sro sc voinici uznemire doci do krvoprol iea.
12-1
~
QUITO
n . vcljace I961.
Srediste da n a~nje .kciic j" Guayaquil. Priparulike FE.UI:: i URJE, kaji
su jurIas demanmiral i uliea m., napal. ie gamil. velaskisro koji 5u cljelo­
vali pod kont roloru gradal1aceimka (za razliku od Q uita, gradanacein.ik
uay,q ui), prisro licJ je Velasca) . Sudianici mars. neko li ko SU puta mo­
rali porrar-i ti spas u zgradama gvajakvi lskog sveucili ~rn, jer su se iz redava
,.daskista l.~tuli pucnji. Policij ~ se najzad umijeSala i razbib demon.tr.­
dje suzavccm. Svcu~ili~ne vlasti protestirale . u kad vlade i zarrazilc za­
llim srudeoata.
Veceras su studemj u Guayaquilu ponavno organizirali demonstro­
d je. I opet su ih "duskisri nopali . Demonsrranri su se najzad vr.tili no
sveuciliSte. I tko ce biti gln,' ni govornik ako nC Araujo ! Danas se vratia
5 Kube. Srudenti su g. od horeb do sveucil isr. nasili na r.menim•. O ba­
sipao je Kubance pohvala ma i opisao nedavne demonstracije u Havani u
1.11ak proresta prori\' ubojsrv. Parrisa Lumumbe.
Nol ando\' agem, Manuel Naranjo,* poslanik umjercnc Socijalisticke
panije, dobio je zad at.k da danas objavi ilja\'" u kojoj ce krir iz.i rati ulogu
URJE u s!udenrskom srrajku i u nopadu ra jcicama no minisr r. v.njskih
poslov• . Wilso n Almeida ,- urednik naseg glavnog studemskog propa­
gandnog organ;] » Vat Un iversitod av: , tako oer je obj~vio izjavu proriv
uloge URJE i njezine Jlodrske mi nisrru vanjskih posloVJ. Vel askisricko
udr"zenje profesionalaca obj.vila je izj av u kojom je podrl . lo prem ijera.
Gl avn a propagandna tocka dana do!la je meilurim iz k ubanske am­
basa de, koja je objavila senzacionalnu izjavu kojom navodi da cc so u
tak u ptedllskrsne nedjelje na procesije vjemib org" nizi ra ti napad i s po­
rolama .Zi vio Fidel, Kuba i Rusija«. Odgovornosr za !lapade snasit ce
amba<ada Kube. Kubanci u toj izjavi takoder porii'u vijesti koje su se ne­
d.vna pojavile, a prema koji mJ je u Ekvoclor sriglo sezdeset Kubanaca da
bi ovdje izazivali probleme - dodajuc; da agemi koje p13caju SA D lIlaze
lJ zemlj u iz Pewa . Ovdje se Araujova izjava n. televiziji u H avani paku­
SaY3 p rorumaci ri kao i7.raz solidamosri izmedu Ekvadoraea i Kullall oc"
krrko je to i Vel asco vise puro i<rakoo. U izi avi se i kll banska izlozba foro ­
grnfij 3, orvorcna u Quitu, ruma(j kao iz.raz pobjede rcvoluci ic, a ne kao
kam unisticka pro paganda, kako su to nedavno u svojim kritikam.
pokuSav. li p rikazati desnicari. Dod aie Sf da su pokrol"irelji i1.loibe Ka nfe­
der.djn radnika Ekvadara (CTE), Nacionalni in stinn 7.3 kulruru , sve uci­
l i ~te i amb"ad•. Ilja". zavrSava rv rdnjom da su sve to ned.vne provo ka ­
cije poduzetc s ciljem da se nartlse dobri odnosi izmeilll Kubc i Ekvadora
i sp rijeCi sudjelovo nje Kube n. inreramcrickoj ko nferenciji. Pravi krivac,
prema izjavi, iest vlada SAD-. ( U1. pomoo iz Peru. ) kojoj nije odgo,·ar.lo
Sto Kuba podr"'v. EkvadaI u piranju protokala iz Rija . Izjava zavdav.
rijeCima koj ima se velie. Velasco.
I25
 S mojega st:1110viSl:l , [a je iZjilV3 izv:IlHeci.no pogod na za podLD~i m an j c.:
diplo matske ak, ij• . On a, izmedu ostal og, po b , uje da nas a propagaoda
pogada Kubancc. N o land so Dada da ce a!(e nrim 3 Z:l poli ri cke o peracije,
Renam Perezu i Aureliju D avili, LlSpjeri opmziu Kub an ce za mi jda nje u
poliriku Ekvadora.
QUITO
22. veljace I961.
U odgovoru "" ju cem snje kubansko sao pc ~nje za stamp u nas je JJn ­
ba"dor ob jav io izjav u kojoj sc nasmijao svatko u stanici . Amb3Sador it
rebo da su jedini agenti u Ekvado ru, koje pl.bju i ob uCav aj u SAD, Struc­
niaci koj. jc ekvadorska vlad. pozvala d. prido"esu podizanju zivotllog
standard" ekv ado rskog na ro da. Dodao je da su SAD ob javile poliriku
redo, s" b iln ost i i p rogresa, bko jc to s.drl. llo u na.!im p rogra mima teh­
n il kc i ekono mske pomo c; i prcdlozio da ku banska 3 mb asad ~ prezenrira
vladi "h ad ora svoje opruzbe, ali i odgovarajll ce J oh ze.
hjeva kubanske em bas.de u Havani disrribuirana je po ('ir" Yo m kon­
rinemu. Posebno je n3gbseno da je kolahoracija izmed u SAD-a i Pema
di o plano da se Kuba izalira ad ostalih ze malja Larinske Amerike i spri­
lee i kuba nsko sudjelovanje na inrtra meri cko j konfer cnciji. Ova a izalaciji
n isu mogli bolje pogodir; - ro i jesr sredisnja rema nase propagandne
akcije.
Dnn:lS je Guayequ;1 doiivio najtel.c na siljt. Srudcnrc srra jbS. u sve­
ucilisn im zgr.d arn a nap. l. je mnogo sllainija grupa vchs kisricki h sru de­
nata i nemj dtenika i protjerola ih. Prije jurr. osa01 je Ijudi zavrSilo 1I
boln iei. Po pod oe 50 dv ijc bombe priCinile znarnu srem u gradskoj kuci
G uayaq uil a, no i n ava Ili je bilo. Iz grado nacelnikova jt ureda j. vlj eno da
jc druga bomb . ubacen. kroz prowr njq ;ovn ureda, ali da ni jc .bplo­
di ml • . Gmdonneelniku su poceli " izau in azi p odrske, e veeeras jc obj,,­
via da su ga terorisr; pokuSa li ubiti. Bala u Guayaquil u izvijestila je k. ko
nekoliko .genara vjerujc da je bombe podmern uo sam grodona i'elnik.
N ovin ski i?;V jeit'ji ko je su odobr il i llaSi agenri u nocion . ln oj policiji
tvr de da se opozicij. prema vlod i prc si ri\a i na Cuelleu. Grupa scu denata
jueer je morsirnla prcd uredom guvernera provineije rr.zeci da se is pl . ti
sran ovi ta svora za ~k ol ov a ll je- Oni nisu im ali nista zajcdnieko sa Straj­
kasim a u GL1avaquil u, ali p oli cij. to nij e w ala. Ko nj ica jt sabljama nlp .,"
sudionikc rna rs a. Neko!iko ib je ranil a. Cuenca jc vrlo kon ze rvarivan grad
i ova j je dognda j bio povod 7.jl rcakeiju prot iv VeI . sca. Stu den ti ramo, njeg
;veu c ili ~ ta danas s u clemonsrrir.li u zn ak pod rs ke studenrima u Quitu i
Guayaqui lu i p ru rcstirali protiv gluposri kojL1 je jueer pokaza!a policija.
Tako c1~r su se pridrui ili zahtj evima za osravkom dvo jice ministara.
1 >6
QmTO
23. veljace I961.
Ozbiljna nas tojanja agenata ECACTOR-projekta , osobito Aurelija Da­
viie, da se painj. usmjeri n. ko m unizam i Kubu donos e plo da. Danas je
b r din.l objavio drugo pastirsko pismo - ovaj put porpis. li su ga svi nad­
biskupi, biskupi i vikari Ilijcrarhije. Davila je bio sazvao ruko vodsrvo kon­
zcrvarivne parrije prije nekoliko rjedana kako bi se ad kardinala zatrazilo
da objavi novo pismo. Pismom se svi katolici pozivaju da poduzmu oz­
biJjnu i djelotvornu akciju proriv komunisra koji iza·,.ivaju neprilike u
Ehadoru, opruiujuCi isrodobno komu.nisre za pokusaj de iz granien og
problema izvuku koristi za sv oje Vl 3s tite subverl- ivnc ciljeve. Pismo la mcn ­
ura i nad sJabljenjem poz icije Eb-odora u grani l' nom piranju upravo zbog
rakve raktike komunisra.
los je vazniji danasnji rozi \' konzervativne pa rrije da se prekinu diplo­
matski ad nasi s Kubom. T o je prvi formalni zlbtjev za rnskid s Kubom
koji je uputila jedna politicka partija. Uglavnom je Z8Snovan na iZlavl
kubanske ambasade prije dva dana.
Novo pasrirsko pismo j poziv na prijekid odnosa racunaju s rim da
upotrijebe rodoljublje i gru nieni spar na sliean nacin kako ro r ini i Ve­
lasco, aJi na sranovit podzemni naCin, kako bi se diskrediriral a krajnja
Ijevica i Kubanci. Nadamo se da se moze stvoriri val jovnog misljenja, po­
sebno medu katolicima, koji ce izjedn aCi ri URJE., Arauja, CTI, PCE ­
naravno, i kubansku ambasadu - s nasim golemim naporima da se oslabi
Velaskova kampanja proriv prorokola. Ak a se posrcei, time ce oj a':'ti po­
zicija rrrinisrra vanjskih poslova i Velasca samoga uvue; u ru sttuju. No
S obzirom na Velaskove napade na poiiricka ptava, aniIDozirer je [aliko
j"k da bi mogao izddari orpor i ponovno zesroko napadati nasu
ECACTOR-nusu,. U rom slueaju mi cerna jednosravno nast3v iri kam pa nju
kako bismo neprijatelju oduztli ,imbol parriorizma koji gradi na piranju
protokola.
Uz pomoc istih polirickih agenara promieemo oSlliva nje jednog anti­
komu.oisriekog gradanskog front n koji ce se 1Isred orol'iri na prijekid od­
nasa s Kubom i protiv raj nag ubacivanja ekstremne Ijevi ce 11 ekvadorsku
vbdu. Upravo se u ovom razdoblju priprernna kampanja privodi haju.
Osnivanje novog fronra bit ce objavljeno za nckoliko dana.
John Bacon se zaje.dno sa svoji m glavnim mcdija-Jgenrom, Gllsravom
Salgadom,;; pri prema za novi prosra m koji ce se sastojari ad serija vijesti
)loprCZa « sro cc se plas irari u no\!in ama kao placeni oglasi proriv komu­
llizma, Kubanac. i dru gib. Bir ce to krarke informacije. Aka ih Ilacon
bude mogao pisari brw, ob jav lj ivar co .Ie dva-tr i pura tjedno. Tobof nji
sponsor bir ce nepostoj e':i ekvadorski antikomuni sticki frOnt, koji ne rreba
mij t~ ari s gradanskim fronrom polirii'kih akcija koji ce biri stvarna o rgll­
nizacija~
I27
 .....
QUITO
28. veljace 196I.
JUCer se slavio Dan naroda . Izncoada se elllilo ka o d. je citav. zem ·
Ija zaboravila svoje ufluramie mdnje, izbi le u dem o nsrrncijama protiv Pe­
ru. koje jc porieala vlada. Domonstracije su bile izrazito wtipetuanske,
je[ .1I o vih dana u Limi obj.lod. njcne optuibe pre1lli1 kojima ie Ekvador
u r jdav,nj u granicllog problem a prihvatio pomoe Castra i, uopee, ko­
munizma . T akve je optuzbe n,dahnu]a stonica U Li mi kako bi so predu­
sreIa kub.nska podrsb Ekvado ru i prilw . o nje te pod rSke, ak o Jo nje
uopee dodc.
Dan.s so stvari no rmalizitaj u. Nas an tiko mwl isticki gra~ a nski front,
sro se finaneira iz proickra EC ACTOR, novine su Innsi tale objavl jujuc'i n 3
dvjema srr.nicama osn ivanie Nacion.lnog obra mbenog from. uz 3000
porpisa, kOji ma $C' [0 porvrdujc."* U uvo dnin1 izjav:uu.:'t, po rpisnici - prc­
teillO kOll zer"arivei i krSbnski socijalisti - ob javl juj u da su sc komunist i
ubacili u vlad u, CTE. i l'E UE to da jt mec unarodru komunisticki pokret,
n a kon Kube, od.brao Ekvador kao dru gi ci lj svo jega OSVljanj, Amerike.
Svrh. je frOnt . , kako je opiS3no, da brani zemlju proriv sub\'crzijc komu­
nisra, a prvorn a je zadaca - prijek id odno•• • Kubom.
lako je poli ricka obojc11os[ des ni h soaga sto sroje iza from. dobro po­
znara, Noland sc nada da ce front imari bolje manevarske mogucnosri
nego !iro ro imaju politicke partije ier je usm jcren samo na jednu rocku:
komunizam i Kubu. UPrlVO bi sroga front morao biti efikasnije sredstv o
ptiris ka n3 Vdasca da ras kin e s Kuba n! i zauzda URJE, Arauja, erE i
osralo. Ima lo ie ro s" oga ucinka - u govoru u ied nom provineijskom sre­
disru Velasco je danas izjav io kako je komun i7.. m u Ekvadoru nemog ut .
Salvador je clanas posr.o s<dma zemlja koja jt prekinula s Kubom .
QUITO
5. ozujka I96I.
Srude11lski strojkov i jcnjavai u. Cini se, de je VeI"co preilv io, iako
opoziei ia prem o niem u stalno jab zbog infl.ci je i ko [ up cije u vladi, oso­
biro medu siro masrum klaS:1ma koje s u 2 0 nj glasale.
Kol iko je ro moguee, nnSc p rop.gand ne opcraeije koje se odnose na
komunjzam i Kubu nasroje medu desnicarima osna7.iti opoziciju prema
Vdaseu . Novcem proiebra ECACTOR i ECURGI:. lz b. ei li smo novu
srruju let3ka, novinskih "Ianaka, deklaracii a, ogla,a i zidnih parola, ugla­
"nom posredstvoffi Salgad o i Na eio nal nog obrnmbenog from". Baconove
,.vi jesti opreza« u »EI Co mcrciju « t01kode[ su krenule.
Nasupro[ novom naleru glasin3 0 ro me kako co imeramericka konfe­
reneij . biri odgoaena, vlada je objoviia nekoliko saopcenja 0 svoj oj odluci
uS
d" oe mijcnja urv rdenc termine ko nferencije. BeL obzi" na [Q do prvlh
hap!enja . bog n' pad. na smdentc Zz . velj.ee doslo je tek I. oZLljka. Visi
je sud prim or.o lokal no pravos ude da krene u akciju. UhapSeni su i7.ni­
ieli d. im je zapovij cdao pomocn ik gradonacelnika G uayaquih. Va de
FE UE i URJE, uha pstni u toku ~rtajka, oslobodeni su. T ime se neee pri­
pomoti koruercnciji.
U M exico Cityju danas ie orvOrena konferencija 0 nacionalnom s uvc­
rcniteru, ekonoruskoj nezavisnosti i miru. T rojica od ukupno pet ekva­
dotskih pred5ravnika nasi su age nti ; ako ie slic1l3 siruaeija i u ostalih
staniLa, n:lse $U mogucnosti bczgranicne. Zasad se ne govori h o ~e Ii
Basanres, rnaj agent ubJccl1 u Komunisticku parriju, krenuri na Kubu.
QUITO
7· oiujka I96I.
Sovjetski amb"ador u Mexicu srigao je danas u Quito u prija[cljski
posjCt. Provesr ce ovdje rri dana raspravljajuCi, izmedu astalog, 0 namjeri
Ehadora da prodaj" Sovjetima banane. Imamo prog ram za iz n ivunje ras­
ciep" i za propagandu proriv njega. Pocelo je danasnjom izjavom Naeio­
nalnog obrambenog fronta kojom se rraii da on napusti zemlju. U Jru­
gam saopcenju, onom Organizueije katolicke sveu cilisne omladint 1." kojc
so pobrinuo Davila, isriee se da KremJj godjsnie nosi rnilijun dolata kako
bi se infilnirao u Larinsku Ameriku. Dodaje se da budier za propagandu,
pla eo njc agena[a, rajno ubaeivanje i insrrukrore za saboraie, eksplozive i
oruz je - l ime se djeluj e proriv Ekv" Jora - iznosi 2507Z1 dolar i .\ eema.
John Bacon pise proriv posjera. On kaze:
. Ekvadorci, budite oprezni prema komunisrickim agitarorima! Slui­
bene sovjcrsko glasilo je "Pravda « - seo znac; istina - jedan od zapanju­
juCih sarkaza.ma suvremene povijesri.
Skinemo Ii m.sku s liea glumaca re farse, vidjet cemo da ro nije ~isra
nq;o izopa"ena isrina kOjom se ieli klevetati. To je Rusija, [0 je komu­
nizam. Sada je to i Kuba i fidelizam . Sljedbeniei rih velikih medunarodnih
smicalica, majstori opsjena i subverzije, ;'cle u Ekvador u\'esri merode
slicne onima kojima se sluii njihov dikratar. Da bi izbicgli odgovornosr,
placeni agemi peru ruke popur Pilara, iako se prve tcrori.ricke bombe
cuju posvuda . Optez, Ebadorei, to je priiareljsrvo koje cc nas o.ramoriri .•
Jos se uvijek ba"i mogucnoSc:u da [ahe vijesri pripise ek"adorskom
antikomunisr.ickom frontu. Bio je vrlo iznCllaaen procitavsi jutros da je
upr~vo pod tjm imenom os nov ana prava organizacija. Objavila je danas
svoj prvi bilren s remom: »Za vjeru i domovinu dar cerno svoje zivote • .
Simbol organizaeije je kondor koji svoiim sn37.nim pandio ma r nora eekic
i srp.
~ CIA
12 9
 QUITO
ozujka
10. I961.
Sest antikomunistickih organizacija, ukljuch'si i Nacio nalni obrnmbcni
front, nije dobilo dopustenje da od"i uli ene demonstracije protiv sovjcr­
s kog cm basadora. Bez obrira na ro Davila je nekoliko svo jih momaka
poslao da se nadu u aka lici hotela "Quito« naredne naci. Napravili su
malu gu i vu. Palicijska je zastita savjctske delegaciie jaka, pa nikakva na­
silja niie bila.
Sovjetski ie ambasadar pas jetia minis"e vaniskih paslaya i abr.za­
vanja, kaa i predsjednika Velasca. Objavljena ie da ce jedna ekvadarska
rrga vinska misija uskaro posjetiti Sovjetski Savez. Vlada zeli prodavati
b;l nane, panama-sdire i balzamovo deva u zamjcllu za opremu za poljo­
privredu i izgradnju prometnica. Sveab uhvatna policijska zasti ta, uklju­
Civsi i kanjicu, p ripa ma ze nasoj propagandnoj kampanji bJa ambasador
posjecuje kolonijalne crkve i druge turisti cke zanimljivasti.
I da n nsnja vi jesr l)O prL"l.~l·' usm jerena je protiv Sovjeta :
»Oprez, Ekvado rci! Komuni zam porobljava. Komunizam do nosi naj­
td e ropstvo poznato kroz stoljda i, kada jed nom parobi ljud e, zrtvarna
je vrlo tesko d a razbiju okove.
Madarska je pokusala 19\6. Hrabri Madari ustali su zahtijeyaj uci kruh
i slobodu u jednoj neuspje!noj ali heroj sko j borbi. Unisrili su ih savjers ki
tenkovi, koj i su masakrirali vise a d 32 000 radnib i uveli zemlju u jo~
gore IOpStvO. U tom uzas nom zlocinu protiv hUlnanosri izdajnicka mario ­
neta J anos Kadar preho je na srranu ruskih horcli ko je su ubij ale njegov u
braclI i porobile nj egov u domovinu. Oprez! Postoje marianere iste vrste
koje ;c1e prodati Ekvad or. «
Ve2eras je obrambeni front sazva o u nekom k J z.olistu sast;)n:lk iza za­
rvorenih vrata. Velasco je bio na padnut zbog svo je poJitike popusranja
prema komuni zmu, oso bito stoga !ito i dalje favorizira Arauja. Napali su
ga i zbog inflacije, povetanih olaksicJ. za reprezentaciju tc zbog stanova
za clanove njegova kabincta . Pos lij c sasra nka sudionike jc l1a ulici napala
skupina vclaski sra i Clanova URJE, koji su Arauju kli ea li , 'i vio <. N ~
bilateralni kulturni cen ta r, nad ko jirn patro nat drli am basa da, napadnu t
je kamenjem. Na kucu voda krU anskih socij . list. ispal jcn i su hiei.
Ak o je opozicija Vel3skov oj politici premo Kubi i kamllnizmll pos mh
ozbiljna, jas je ozbiljnija kad a je rij ec 0 ekonomskoj po litici. Pasljednja
rri d ana m o oerarno je vijcce iz mijcJ1 ilo fisk alnu i ekonamsku poli d k u ko ju
je Velasco zapo~co kad a je dobio " last - preteino zbog sve veceg p rod v­
Ijenja kom o ra za poJjopr ivredu, t rgovinu i industrij u iz sijera.
Problem izvi rc iz koukurcnrnih ekonomij" obaln og podr ucja i sijera,
ali i zbag tOg. sto jc Velasco po vjcrio monetarn u politikll ve las kisti cki m
Iid cr ima iz G unyaq ujla . Nepos redno nakan izbo ra ti su Ijud i , a poccli k am­
panju p ror i" ruko vodsrva monCl. ro og vij ce3 i ccn u'aln e banke, kaja je u
I30
l'onceovo doba slijedila poliriku st.h iln os ri cVNom valurom i u"'vnore­
7.enom vanjskom trgovinom. Velaskisticki vode s priobalnog podrll cja rvr­
dili Sll da tokva politika gusi ekonoms ki razvitak i predloiili da se poveea
cmisija novca . K:1da je Vebsco preuzeo vlast, ta je grupa z3uzela naj v37.­
nije pozicij e u vJadi U \'l'l.i s fina nci jama , ukljucujuCi minisrarst va clono­
mije i raz voja. Predsjednici monetarn og vijeca i cenrralne b3n ke n:1 jz.ad su
dali ostavke, a n. njihova su mjesta dosli Ijudi iz isto~a gvajakvilskog
financijskog buga.
QUITO
II. ozujka 1961.
Mirov na je konferencija u 11t'xico Cii yjU zavrSiia. Od sranice II tvle­
xico Ciryju primili smo bblogram kojim javljaju d a je Basa ntes uspio
dabiri paziv da posjeri Ku bu. Pro ves t ce ondje najmaoje dva iii ni tj ed no.
K::tda se vrati u Mexico City, s:lsiusar cc ga oficir iz stan ice u l\1i ami ju .
Stonica u Mexico Cirrju bila je sasvim za do voljn a radom na ~ih agena to u
toku konlercncije. Moze se predvidjeti da ie konlerencija usvojila ove re­
1O lucije: podrsku kubanskoj revoluciji ; odbacivanj e svi h tendenci j. koj e
te-Ie za oiivljavanjem Monroeove dokrrine; suprotst:nljanje vojninl ) rehni­
&im i ekonomskim m.isijarna SAD-a u Latinskoj Americi; nacionalizaciju
tcs.kc indus.trije i inozemni h kom paniia; uspost.vljanje kulturn ih i <l iplo­
matskih odnasa sa sovjetski m bl okom i komunist.ickom Kinom; pod rsk u
Panami u nj ezi nim naporima da do b ije vlasnistvo nad Panam, kllH ka­
nalom.
S abzirom na to da mnoge "a'llc Iicnosti koje posjecu ju Quito od sje­
daiu u horelu "Qu.ito«, predJoiio sam Nolandu da bismo nj ihove posjete
mogli balje kontrolirar i kad bismo se s anwJickom kompanijom ko ia
upra vlja hotelom dogovo rili da prisluskujemo so be. Mislio sam da l1eka ­
li ko standardnih hotelshh svjetiljki p osaljerno u stab do ondje ugrade pre­
dajn.ike s pornoc:u kojib bislUo mogli cu ti razgo vor u sobam a. Uz pomne
.mcri ckog upravirelja (kojeg. svi poznamo) mogIi bismo postaviti .vje­
ti lj ke u sobe prije dolask a gostiju.
Nalandu se ideja svidjela. D vije sv jerilj ke pri bavit ce Ono KJaden sky, '
ko ji je izna jrnio s obu za operaciju s Reinaldom Vareom,* potp reds jed­
nikom scnata. N a.kon 'to ih dobijtrno, odluC;t cemo jc Ii bolje posluziti 'C!
upraviteljem iii ih postavl j. ti nn neki d r ug i n aci n. Predlozit ell
dn so upo­
ttij cbi oprcma ko ja "eli na b.1 terije, tako da 50 posao m o , e ohov ljati i
ka da svjctiljka ne svijetli.
" I3 I
 QUITO
jc 5:],stanku govorio i Arau jo. Aka t3ko nastavj , Illi cemo Vc:lilsca i,7.olirall
I S. ozujka I 96I.
U odnosu na piranjc Kube, tako d ~ ce glavn u poddku dobivari samo od
Govo r prcdsjedni ka Kenn edyja launs koamerickim ambasado rima u
Was hingronu 0 S3Vc 1..U z::t progrcs i Z 3 ZV:l O je ovd je uzbuaenjc i gorovo nc­
podijdjene po"oljne komem are. Slu}imo sc Casrrovim govorom, odrianim
dan n3kon Kennedyj eva, proriv njega S:Jmogn : i:r.. javio je da kubansku Ie­
vo lueiju podriava ju Ekvador, Urugva j i Brazil. Purem N aeionalnog obram­
benog fronta razvijamo sto lnu propagandu proriv Velaskove poliri kc
premo Kubi, ko ja je i dovela do toga da su prerpr osle n06 napali k.­
menj em Poneeovll kucu. Napadal'i s u robj egli, a li je vjerojarno da su to
b ili vclaskisri.
Osrol. se propaga nda odvija pokrivanjem prognanika s Kube. U re
svrhe vrlo nam dobro SIU7.i bilron n jihove gllvne grupe, Revolueionarnog
demokrarsk og fronta, * ka o i izjavc prognanika koji sriiu o\"amo, obicno
u Guayaquil. Dosad Noland nije zeiio stu pari u izravan dodir s kuban­
skim prognanieima u Ekvadoru.
Noland fin Jn e; ra osnivanje anrikomunisrickog krUanskog fronta l\
C uenei, rrete m ckvad Qrskom s radu po vd ibni. Glavn; je agent Rafael
Ar izaga, ~ ECACTOR-2, voda ramosnje kon zervorivne parrije. Njegov sin,
Carlos Arizaga, ' ECACTOR-3, clan je v;jeea provineijc i bir ee akrivan u
frontu. Upravo je objavljeno osnivanje fronta.
Bacon je rijeSio problem promijenivsi imc svoje robo1.nje organizacije
u ",Ekvadorsku anrikomunisticku akciju(( umjesro dosadasnjcg ),Front«.
QUITO
I9. ozujka 196I.
' e I;orovo svakodn c\'"o pojavlj uju u stampi. Svojim uobilajcnirn obra ta ·
Ljnijc su evrsto povueene. To je upravo one sto i zeii.mo. Ljcvicari su
poveli meau sobom kampanju za prikupljanje porpisJ u znak podrske Ve­
Ioscu da 'laddi svoju poliriku prema Kubi. Prije dva don a objavili su de­
klaraeiju kojom opruzuju obrambeni front da pozivJl1jem na prijekid
odnosa s Kuborn zapravo pom:l-le Peruu. Izjavu popracuju tri strani ce
pOll'isa, meau kojima je i Araujov, ali i drugih Jicnosri polirickog, ,kol skag
i kulturnog iivota.
Sam jt:: Vdas.co, u govoru odrl.anom jucer O~ komemoraciji svoji.m
prisrasama poginulim prije godinu dana kada je stigao u Quito da za­
pocne kampanju, inzisrirao na tome da Ekvador neee raskinuri s Ku bom
dok je on predsjednik. Naglasio je i to da Ekvador nije komunisricka zem ­
lja, ali je aludirao na subverzivnu zavjeru protiv nj ega - nema sumnj e da
se to odnosi na nedavne glasine 0 desnicars koj z3vj eri u vojsci. Na istom
11 2
krajnje Ijevice.
Na nasoj je strani Gil Saud.de, zamjeu.ik seh stani ee, anga7,irao J uana
Yepez.1 del Poza ml. aeg, nacion:lI nog koorci inOlora Natoelne revo ill ei ­
aODIne liberalne I'arrije, da no kon povralka s mirovne kO ll lereneije u Me­
xi co Cityju objavi manifest. T im doku mentom, koji je da nas objavl jen,
prckor.) vnju se ko nzervauvei i krscnnski so ci jalisti zbag Iljih ove sadalnje
bmpanje protiv komuni,.ma i Kub e, a rakoder se oSt ro kririz.ira jll liberal.
i komunisri. Obra cajuCi se veiask isticki usm jereni m masama sirolTIasnih.
Yepez je p OZ\'3 0 na integralnu revoiu cij u u koris r SirOOltlSnih, ali jc rraiio
da se ona kIeee u okvi ri ma zaka na. M ani fes r roko der i.igoSe toralirariz.m
i, de facto, rclime i slij evo i de.n a. Ako ov a pa rti j. pokren e neke stvari.
mati cerno konrroiirari mn oge ij c.vi care, Vclaskove pri st:lse, vezu juc·j ih
postupno proriv kubanskog rj den ja. Gil se sada priprema da za Yeptta
QSllujc org;:l.n iZ3ciju u GuaYJ.quilu.
QUITO
27. ozujka 196r.
Velasco pokazuje znakove hir ov i to ~ rj, cem u jt.: djeiol11i ce ll u ok i n J~a
propaganda. Bi" ~eg kom andanta arm ije Z~ Poneeove vlad .vine uha psi o jt
23· ozujka zbog subverzije, no grod on .cel nik Quiro oslobod io ga jc prij e
J\"a da ll . na sasl lls. nju habe as corpus. Vlada je isp ala toliko smi jd nom,
da je Velasco po svoj priliei smol'.dio svog p remijera, koji je danas podn io
ost:lVku iz »zd ro. vsrvcnih rJ z.ioga ,(. Obj 3.vljllju ti imenov an ;e novoga mini­
stea, Ve.lasco jc kririzirao on o ~ to je nazvao ren den ciOlll im vijesrima koj c
njem birai;ima, kojih ima 4 00 000 , opru ;.io je prop,ga nd u d. pok u§. v.
izazYari nered c. Vch , ko v li jern ik dr O valle,* ra zgov. r. s VeI .scom so­
rovo svakoga tjed " • . Re ka o mi je da "ie Velasco vrlo z. brin ur "bog gu birka
podrske u narodu, Sto p ripisuje desnil'arskoj kampanj; proriv Kube i ko ·
rn lUli2Dl a.
Vr.rio se Arab llalpa nasonres, UlOj "gent ub. i'en u KOUl unisricku par­
ri ju Elcvadora, koji je, n. kon mirovne ko nfcrtneije u M exico Ciryju, 1'0130
rul Kub u. Vra rio 5. preko Mexico C iryja, gdje je predno izvldta j oficiru
iz srnn ice u Miamij u. U prvom iH' jdtaj u, koji sa m uPrJvo p rimio od dr.
Ovallea, Ba s3ntes jasn o d "j~ nn manje ka ko ZM d o radi Z<l Agcnciju
nesumnjivo zbog svojih sasran 3b s nnsim ofieiri ma u Mexico Ciryju . No­
land Zeli do se zasad a naslavi ra j vcbskisricki pretckst, srog. ga ncell
a sob no susretari. Agen r bo cia no mOle p resta ti hvaliti kubansku rev u lu­
dju - ne Z-D am prnvo Sto da radim.
133
 .­
QUITO
2. travnja 1961.
Ovoga tjedn" ugodna iZl1enaaenja za stanicu. Jueer je ptofesionalnJ
nogomerna momcad ,v"ucili~ne sporrske lige izabrala nove funkcioncre,
a Noland je imenovan dircktorom. \1,nuel Naranjo,* poslanik socijali·
sticke partije kojega je Noland steo i regrutirao zahvaljujuCi upravo ligi,
izabran je za predsjednika kluba. Postati funkcioner najpoznatije nogo·
merne mOOlCad.i u Quitu za Nolanda, sluzbenika americke Jmbo,ade, ZJ'
ista je pitanje prestiia. Njegov izbor odtaiava djelomice njegovu sposob·
nosr d3 se naae u pravom krugu, ali rallog je bez sumnje i u tome sro je
diplomatskom po~rom pribavio odjecu i razlil'ite potrep!tine te ih poklo·
nio klubu na racun svojih tro!kova reptezcnracije. Dogodilo se l1eSro jos
\·Jinije. SocijJlisticka parrija odtb"J svoju godi!nju konvenciju, prvu or·
kako se pto~le godine podijelila na umjereno hilo i krajnje Ijcvicarsku
rcvolucionarnu socijalisricku partiju. Natanjo je danas izabran 7.. general.
nog seherora, !to znaci da cemo ubuduce imati jos joci utjecaj na odr-ta·
vanje umjerene orijenr3cije parrije. Naranjo i njegovi drugovi nazlvaju
sebe marksistirna, ali odbacuju konceptc k lasne borbe i d ikratu rc prolera·
rij 3r3 . V3zno je da imamo sranovir urjccaj na grupaciju koja maze prjvuti
Ijude socijaldcmoharskog uvjerenja.
QUITO
4. travnja 1961.
Vel osco se bori proriv kampanje desni l'ara uperene proriv kOnlunizma
1 Kube. POllovno je i esroko istupio proti\' N<lcionalnog obrambenog
fronta;'" opruiujuci deslle politickc parrije da iskori!tavaju front kako
bi navele Ijude do se i zbog pol.irickih i zbog ekonomskih razloga okrenu
protiv vlade. Kasnije mu je odgovorio zamjcnik direktora konzcrvatinw
parrije, koji je u Izvdoom komiteru Obrambenog fronta, optu1.bom da jc
Velasco dozvolio scbi da ga u njegovim napadima na Ftom vode emocijc.
On odbacuje Velaskove optuibe da se fronrom pokubnl manipulitati
kao opozicionom politil'kom parrijom.
Cistkorn u armiji i osravkom minisrra obrane Velnskovt'l nervoz::! P04
srajc sve aCi nja. Novi mini stat pripada klici gvajakvilskih vdJskista. Nje·
govo ce imeJ10vanje ojae;]ti optu?hc da vcbskisricka oHgarhija s priobal·
nog podrueja manipulira predsjed.nikom.
1H
QUITO
15. travnja 1961.
Invaziju n. Kubu zapoCeli su >otpadnici « bombard; ,.." ,jem kubanskih
acrodroma. Na trgu nczavisnosri) s Araujorn kao glavnim govornikom,
Ijc"ibri su odrbli sastanak kojim su pros\'jedovali protiv bombatdir" :: j;1.
Napada na ambasadu jos nema. S pukovnikom Lugom * i kaperanom
Vargasom* Noland je dogovorio da nam se narednih nekoliko dana osi·
gUr3 pojacana za!rita. Invazija ce za URJE i druge organizacije biri dobra
ispricnica za sljedecu rundu razbijanja prozora.
QUITO
18. travnja 1961.
Invazija je stvarno zapocela donas. IzvjeStJji su konrradik to rn i, a sta b
JDS !uri. U Quitu i Guayaquilu cijeli dan izbijaju anriametii'ke pobune.
j\ tlllij a je pozvana da lOstiti ambasadu, USOM i meaudrh vni kulrurni
centat. Ovdje u Quiru bu enu rulju predvodi Araujo.
Davila je nostojao organizirari demonstracije podr!ke in v3zii i, ali su
o\'aj put demonsrrami bili u znatnoj manjini, pa ih je policija morala 7.a·
;riuri. Osjecaji se uglavnom okrecu proriv invazije, iako veri.na rih pra rlv.
nika s;wrScno slwaca StO bi se u slucaju komunisticke revolucije moglo
dogoditi ovdje.
Pripadnici URJE nocns su kamenjem obasuli glavnu isusovac ku crkvu
u donjem dijeJu Quita, spomenik kolonijalne arhitekture. Ndto kasnije
noeu u vnu nase ambasade eksplodirala ie bomba . M oglo bi bid i gore.
QUITO
19. travnja 1961.
Zaista , situacija postaje sve gota. Jutros sma prim iii kablogram 0 vo·
aenju propagande - poslan ie 5vim sranicarna zapadne hemisfere - s upu ·
tama kako da obiasniavamo inv azij u u Zaljevu svinia. U kablogramu sroji
da invaziju valja predstaviti kao poja eanje usranicima u Escambray gorju,
a ne kao o,vajanje i zaddavanje bilo kojeg rerirorija. Takva ie misija bila
uspjesna. Noland ka,e da ie sve propa.1o i da su u stabu izgubili glavu. Ni·
kad ga nisam vidio tako mrzovoljna.
Obrambeni front organizitao je prilicno velike dcmonsrracije podr!ke
inv3ziji, ukJjucujuCi gavore proriv Cas rca i komunizma. Demonstranri su
I35
mar~ irali donjim gradom QUil., spa lili rusku zastav u i izvikivali protiv
Fidela, URJE i protiv ka meno v.nja isusovacke erkve.
N o zn:un SIO da mislim 0 inv.ziji. To jc bo da SIC izgubili igru, a na
gubirak ills,e niti pomisliali. Brinem 0 AMBLOOD-agc nrima no Kubi . No­
vinski i2yjeStaji navjescuiu da su tisu te Ijudi uha psene, mnogi jednostavno
zbog sumn je da ne poddavaj u Castra. h .mijcnili smo pet ili sCSt nevidJji­
vih pisama, ali nam ona niSll mnogo otkrila. Toroella* ima velike svote
nOVC;l, naoru'l anje i jahtu, ali 1.J.s:ld radio-vezom komunicira izra vno s
Miamijem, a nevidljivim pismima posredslvom Quila. Pilam so je Ii s
nji.m sve u redu.
QUITO
24. travnja 1963.
ZahvaljujuCi uglavnom Davilini m naporim., anrikomunistieka reakcija
na slom u Zaljevu svinja izveb je Ijevi':are no ulice. Prije tri dana od d ana
je jos jedn. prokastrovska demonstracija, no tada je vlada na tjed. n dana
zabranila sye demonstracije izvan zalVorenih prostora kako bi se tempe­
ramenti ohladili. Dvadeset i prvog" proglaseno je da je osnovana Ekva­
dorska brigada za borbu proliv Castra. Objavlien je poziv na upis i istak­
nuto da su rneall anima koji su vee llsli u novu forrnaciju vojni oficiri,
sludenti, radnici, odgajaleljiee, svecenici i Cinovniei. Na kalolickom je sve­
ucilistu oddan zatvoreni sasranak na kojemu je poddana invazija.
Koincidencijom, trad.icionallla devetnica Zalosnoj Gospi sro upravo
pocinjc sluii kao izlika da se napadne zabrana javnih demonstracija. Pro­
povjcdnici su se usmjerili na neposrednu opasnosr od komunizma koji se
ubaeuje u 2emlju, a izdaje se za velaskizam. Pred sjednik se lome, dakako,
ncte obtado vati, jer je 10 jedan od najposjecen.ijih vjerskih dogadaja. Odr­
zava se u isusovackoj crkvi koju su, dernonsrrirajuti protiv inv37jje, prj·
padnici URJ E obasuli kamenjem. Ju':er je sluzba devemice zavr§ila u li~­
nom proeesijorn u kojoj su sudjdovale tisute Ijudi. Napokon se prctvorila
u poliricki skup proriv kornunizma i UR]E. Dan as je u novina ma nn stra­
nici i pol objavljcn olanak kojim se osuduju naparu na isusovocku erkvu.
At3ujo i URJE ogt3dili su se od napada. Cini se da su to zapravo uci", li
mladi pripadnici kOJlzervJtivne pa rtije iii p al< kr§ea nski socijalisti.
U cijelom rom komdaoju Gil Snudadc mdi na jednoj od svojih med u­
na rodnih orga nizacija . ProJlog su mjeseca generalni i adminisrrati vn i se­
krctar M eil unarod ne ko misijc rravnik a* (ICJ) srigl i \l Quito kako bi
pripremili lertll da Ekvado r posl3ne clanica Ie komisije. Sall dnde je Z3
njih organizirao sast3nak S JU :ll1 om Yep"zorn del Pozom starij im, soci o­
l eg~m i vooo m bolivars kog dm >!"va, gbvnim S3vjetnikorn nasc Narodne
rcvolucionarne liberal ne parrijc. " Posjel funkci on era ICJ u sklopu ie nji­
I36
hova pUloyanj. po l.3tinskoj Americi S cil jem da osnuju clan ice ICJ ramo
gclj. (lne ne poslo jc i da ojaeaju publicirct 0 rad u te o rga nizacije.
E k".dorska clanica Ie ] dan as jc i slufbellO osnovana. a Vdasco ime­
noV:lD pocasnim predsjedn ikom. Rektor cenrtalnog sveuCili~a , ncz>visan
ali sklon liberalima, prtdsjcdnik je p rinemenog in..snog odborJ, u ko jem
je i predsjednik vrhovnog suda zemljc. Drug. iSI. kn ur3 advokatska i prav­
ni ~ka udrui enj a takoder sudjei uju. T u je i Carlos Vallejo 8a7.e,' koji
za jedno s Yepezom vodi zn.llslV.ni m. g.zin . Enaayos. stO ga finn ncira
i Saud.de. Vall ejo je takoder .klivan u PLPR, • Yepez je imenovan gene­
ral n:i m sekrctarom clanice ICJ.
Gi l osim loga suraa uj e i s inlera merickom iederaci jolu 2.poslenih no­
"inara · (IF\VN), ko ja je lani OSIlOVall3 u Limi a radi pod okriljem ame­
rii'kog n ovinskog ceha. T a je org.nilOcija zapravo neka vrsr sindikat., na­
suprar lntera merickom udruzcnju st.mpe, koje prereino cine izd,,.,':i;
l"F\\7N Sl U7j pro micanju slobodc sro mpe, ali i kao mehaniz.am anlikomu ­
nisli i'ke propa g,nde. Upravo je 7.avdib go disnja sku p ~tina u Qu itu. Ob­
javljena su saoptcnia proliv Kube i desnib rskih diktatoC3 u hemisfcri. Z,­
tr.iene su ekonomske, socijal ne i politicke reforme. Prisulni ameri':kl no­
vimui imali su zadaeu d a pronadu i procijene moguee nove mcdi j,-agentc
'" r31.lii:ite stanice. Saudade ie djelovao uz porno': orga nizaci je domaCi na,
Nacion aine unije novinara Ekvadora. *
QUITO
30. travnja I961.
USOM je ciao svoj doprinos poniicnjima u Z.Ij evu svinja. Minimu
"da i soei ja lnog slaranja , nasem co vj.k u Baqueru de la Calleu, * posl..li
su (ck na pob milijun. dolara za kolonizaciju i mzvitak savansk ih po­
dn.cja. Dobro publi ciranoj s"ecanosri prisusrvovao je Jorge Acosta, * ser
driavnog zavoda za koloni zaciju. Acosla je u eudnom odn osu Sa stanicom.
Mllogi od nlS dobro ga poznaj u i bl m nam je Jlego obican . sllfadnik.-.
S obzirom n a to da ga nc pin( amo, on zapravo ni je komrolir,,"i a~ent, air
nam kazujc sve ~IO mO"le. Problem s kojim se on sukobljava jesl u lOme:
~ i ni se da ce Velasco rad.je zrtvovati svu podrsk u, osim kra jnje desniec,
nego da p reki ne s Kubom. Cak ni Acosta !lije kadar prevl.d"i roliku
Ivrdoglavost.
l nret3merick. konfelc nc ij ~ definitivno jc otpal• . Velasco jc o t\'oreno
prihY3tio zajcdnick i prijcdl og predsjed nika Kolu mbije, Venezucl c i Pa­
name da sc konfere nciia odgodi no neodrelleno vrijcme. Nismo zateccni,
jer bi osi guran jc sa d. " ism prcdstavljalo p robl em . Ni kada no preSt .ju
g1usine da o va iii on~ zemlja predl aze odgad.n je zbog toga ~ro je sigu r­
nosr sl~v l jen3 na kockll. Nedsv n. ov d • .!nja olkri.'" da se oruzje solje ko n­
rrabandofn i1. SAD-a svakako !liSH pridon ijela neslan ka >leahoy.nja .
137
 --
Dan ran ije nego Sto je objavljena odgod' Velasco je pozvao na nacio­
nolno jedinstvo i stisavonje politil'kih masti svojih sljedbenika. \';\) istoga
ic dan a rrgovinska komora Quita osud ila vladu 5tO l)e objavljuje tjedni
statisticki bilten centtalne banke. Bilten se nije pojo\·io vec pet tjclbna.
Komora rvtdi da vlada hotimicno nastoji prikriti pogursanu ekonomsku
simaciju. Z aista, vlada razmatta prilican broj hitnih ekonomskih delaet"
al i je vee lInap rijed objavila da se ni jednjm od njih ne predviJa PO\cc.,­
vallje poreza.
QUITO
5. syibnja 1961.
Pritisak Nacionaln og obrambenog fronta i katdinala, koji je usmjeren
protiv Vebsca, pomalc i on sam. Tridesetog uavnja b.ed.inal je iskliui'en
iz uglednog Odbota za oarodnu obtano, koii je sastavljen od eminemnm
gtadana i odgovotan za savjetodavnu aktivnost 0 tome kako valia nosi ti
tajne fondove za obranu. Otkako je izvijesteno 0 Vclaskovoj akciji, vise
gmpa katolika organiziralo je si roko publi cirane posjete so lidarnosti
kardinalu. Dallas je to ucinio i Obrambeni front. U posjete su, obit no,
ukljucen.i govoti 0 nehumannsrirna kOIDu nizma i neposrcdnoj opasnosri cd
komu nisric kog zauziman ja Lkvado ra. Velaskova akciia isklill l'ivanja kar­
dinal o, jasno, znak jc osvete zbog kardina love krit.ikc vlade u ,Pita nju
komuni7ma. Simparjje prema kardinalu, osobiro medu sirom :1snima i
nepism enima, mogu pridon iicti iedino daljnjem osi pan ju Velaskove moc i.
QUiTO
7. syibnja 1961.
UpIavo smo imali velo zapaIenu prova lu. J edan od naSih najboljih
agenata ubaccn 0 PCE, Luis Va tgas," izvijcstio nas je nedavno 0 neternu
,to ie on smattao pocetkom ozbiljnih getilskih opetaciia. Vargas nije pri­
padnik skupinc koju sada uvjeibavamo, ali njegove bliske i ccste veze s
njczinim vodama omoguCile su mu da do de do znabjnih obavijesti. G mpu
ptcdvode Rafael Echeverria Flores, glavni voda Komunisricke partije u si­
jc"ma, i Jorge Ribadeneira Altamirano, lider PCE u Qu.itu i glavni ~ef
URJ E. Gropu je llvjdbavao specijalist iz inozemsrva. Koieg ie deiavlian­
srva, agent nije znao.
Agent Va.egas pravodo bno je obavijestio stan ieu, pa je Noland 0 tome
izvi jcstio sefa policijske obavjeStajne sluibe, kapetana Josea Vargasa. Ju­
trOS je porucnik Sandoval, * postavio zamku, i vee ie dopodne uhapseno
u pi anini Sto se uzdiie iznad Quita dvadeset clanova URJE. Medu uh ap­
IJ8
senima su Ribadeneira i Echeverria. Strallac koji uvjd bava grupu potjcte
iz Bolivije. Iz nase stanice u La POlU dobili smo 0 njemu podJ tke koje Cf
preuzeti policiiska obavjeStajna slui ba_ Prava je stera ' to niie Kubanac.
No, u svakom slutaj u, propaganda zna Sto joj je Ci niri.
QUITO
9. svibnja 1961.
o hapsenju gerilaca jut[OS na israknurim mjesrima javljaju $ve nov ine.
podselaetat vlade jueer je na konferenciii za stamp u podijelio saopccnje,
aurori kojega su iz obavj.stajne jedinice. Na Nola nd ov prijedlog, uhapseni
su u polieijskom izvjeStaiu opisani kao grupi ca izmeilu mnogih slicnih koje
\'et stanovito vrijeme uvjei bavaju gerilske akciic na tajnim mies ti ma u
zemlji. Polieijski izvjeStaji prema ko ii ma su se gerilei obui'aval i u ruko­
vanju eksplozivom, izazivanju rarnog sranja, ulicnim borbam:l i terorizmu ,
dob ili su u novinama jaku dozu senzaeionalnosti.
Strani illStmhoc ie Juan Alberto Enriquez Ronca l, rrideset i dvogo­
disnji Bolivija nac koji je do;,o u Ekvador prosloga miescc•. Priie nego Sto
ie stigao u Quito, uvjeiba vao je clanove URJE u Guayaquilu. Ptiznao je
policiji sve, l'ak i to da su se sastanei oddavali u Ribadeneirinoj odV'jet­
nitkoj kaneelatiji.
Vebsco je danas obiavio izjavu prcma koioj ce neumoljivo gusiti svaki
terorizam. No oslobodio je sve uhap,enike, osim Ribadeneire, Echeverrije
i Enriquez •. Voda ranije uvjeibanih ~erilaca u Gua)'aquilu uh apkn ie.
No snsv im ie sigurno d a ce oslobatbnje ostalih ilazv"i negnrivnu teakciju
javnosti. Prosle je noci bombama napadnut. elekrricna cennala u Gua )'a­
quilt!.
QUITO
13. syibnja 1961.
lhsantes, takoder agent ubacen u PCE i penzionirani 3[Olijski majot,
obavijestio nas je da ie rukovodstvo PCE u Gua yaquilu (Ped ro Saad i
kompani ja) bijesno na Ribadeneiru i Eeheverriju. Oni mislc da bi En tiq uez
mogao biti agent provokato t CIA i da su Ribadenei ra i Echeverria pali
u k1opku.
No instruktot getilaca priznao je danas kako je on zapeavo Argenti­
nac, stac ttideset i sest godina , i kako se zove Claudio Adiego Francia_ Po­
licijskoj obavjeStajno j slui bi iziavio je da nema no vaea te d a je odrhvao
tCeajeve za geri lee sa rno zato da bi mogao nastaviri putovnnje. Njegovo je
od.rediSte Kuba, ali "i je dobio poziv da dode tamo . Opisivao jt svoje vise­
!39

godisnje revoluclonaroe . kri vnosri u Argenuni. N o promi jenio je p rieu,
z.klinj uci so sada d a se uo pee n.ije b.vio ob ue. vanjem gerile, nego da je
cb noyima UR JE i PCE s arno prenosio svoja argem inska iskus rva .
T oj novi zllukr.! zadrino je ciravu Stva r u novinama i dolje. Slucaj
moze dobro do Ci na!oj ka mpanji za pri kupljanjem porpis. ka ko bi so uka­
zal3 milost zarob ljenieim. invazionih snag. u Z al je'-u svinja. Stlniee dui
djd. Latinske Amerike organi zirale su t u kampanj ll. Agenti politicke
akci je p rojekt. ECACT OR preuzeli su na se C37.a*il;. nje petici je; danas
je objavljen brzoj av po.lan Castru s pozi rol11 nJ milost uz viSe od sedam
lisuto p r ik upljeni h pOlpis •.
Baz. u Guayaquilu posti gl. je posljcdnjih mjeseei scriju uspjeha II ml ­
dem ski m opc.ra eijIlDla. Vrhunae je bio prije d"a da na. FEUE je napu scil.
lvIedunorocinu uniju studelllta, ko joj je sjediste u Pragu.
Ta, konacn~, pobj(xb otpocel:1 je izmjcnom izborne procedur~ 11
i'EUE, poslignmom u Pono"ijeu proslog prosine., slijedile su pobjcdc n.
izborima na sveuCih~tu u Cucnci, U ozujku, i no. central nom svcuci)i§tu
proslog m jeseca u Quitu. U oba sl ucaja snage koj e je ptcdvod io Al beno
Alarcon pobijedile su kandidate za funkci je u FEUE, koje su isukn uli ve­
laskisti i k rajnja Ijeviea. Porazeni smo sarno na sveul'ilislU u Loji, gd;e je
!,obiiedio Ijevii'arski kandidat. U Guayaquilu sranjc je konfu7.Ilo, jer je u
FEUE doslo do podjele na vclaskisti;;ku ;.:rup u, koja podriava gradonacel­
ni ka, i na krajnjc li j.vu, koju vode C1anovi URJ E.
Dan asn je izbore N aeionulnog vijeea FEUE u QUilU ratifieirat ce kon­
gre. FEUE, koji ce se odria ti kasnije. U mcd uvremenu odnosi izmedu
FEUE i COSEC,' u Leydenu, koji kontrolila CIA, mogu se uCvf>til i.
QUITO
.tane s radom ). Nastojanja da se ude u trag roj vijesti odvela su do sa­
15- svibnja 1961.
moga kubanskog konzula. Konzu] je odbio svjedocenje u istrazi, pa ie
Am bato je m jesto n.jnovij e .keije. Ju eer je u Am batu, pod pokrovi tclj ­
stvom truno! njeg od jela ku b;lnskog prijateljskog dru~ tva, otvorena izloi ba
lorografij. 0 toj zemlji. S"ecaLlOst je od riana u gradskoj palaci, Sto je
odobri o la mosoji gradonacelnik, revol uci o narni socijalist. Gradooacelnik
ie u svo jem go voru otisao tako daleko d a ie brdi nala nazvao izd.jnikom.
Ku bans ki jc .mbasado r 1Mroko istu pio pro tiv SAD-• .
Nako n lih govor. neoeekiva ni prijekid <twje o nemog utio je pubzi­
"anje fil m;1 0 Ku bi. Kasnije je d vadesct Ij ud i n.palo palaeu i un istilo ve­
ein u lorografij. i oprcme. Pol ici j. ie srigb kad je sve vee b ilo unisteno.
(,rupa je hir ro napustila palaeu, isp aIju juCi u zuk revolverske hiee. H .p­
;cnj. nije bilo.
O rga llizaro r prodoro bio jc Jorge Go rtaire, ' penzionira ni armijski
p uk ovnik i voda pok rera krsb nskilt sociialista u Ambatu. Noland ga jt
financirao iz ECACTOR-projekta jos od prosle god ine da bi mu pomogao
"4 0
izgraditi organizaeij u za mililOnlnc akeijc i pokrcl3nje politickt kamranjc
proth' grndona ~elnika. Brizliivo isplanira n n apad, oso bito u su radnj i s po­
lieijom , g1.\, ni je r.zlog uspjehu IOga prodor• . N o gradonacelllik je l'riba­
vio sronovitu kolicinll fOlografij. iz Q uit., tako d a je izloiba mogl. i dal;c
osrarj orvorcna.
QUITO
22_ svibnja 1961.
N o z.htjev nak boze, policija u Gu ayaquilu nedavno je uhapsila [ri
ki neska komunista koji Sli o va mo stigli prije nek oliko dana. Vi,e su dobili
dobrotom ekvadolskog ambasadora u Havani. Ovdje su, vjerojarn o, u
svojsrvu predstavnika fedelacije kinesk e omladine. Baza ie n.stojal. ure­
diri da oni ovdje borave ~tO duze, kako bi '" izvidjele mogucnosli njihova
regru tiran ja, no nalog za njihov izgon vee je bio obj.v1jen.
N a , .• htjcv nase baze, polieij. se pobrinula da ~ ita v slueaj dob i;e di­
menziju senz.cionalnoga. Slui.bcni izvjeSl.j optuzuje ih za pro paga nd u i
<u bvcrziju navodee; da Sll u s\'ojoj hotelskoi so bi imali snalan rad io-pre­
dajni k putem kojega su sya ke vcccri posliie d esct s 3ti bili u vezi s Kubom
i drugi m komunisri ckim ,.emljama. Opruibe protivne zdravom rnzu mu,
ali u ovom je "enulku toliko straha i napelOsti u atmosferi da ce vetina
Ijudi ipak povjerov.ti.
ISlOg dana kada su kineski komunisti napustili zemlju, sazoa lo so za
5cIlzacionalnu ZJvjC[U protiv Velasca. 0 pokusaju ubojsrv a izvijcstio je
Radio-Guayaquil (dvolicno, ista ona staniea koja je dobila nalog da pre­
ekvadorska vlada oaredila da ga se proriera. Njcgov nam je odla7.ak dao
izliku za jos jednu propagandnu akciju kojom ielimo pokazati kubansko
mijdanje u ekvadorske srvari, jako je on, istini Z:1 volju, bio 2.rtV3 provo­
kacije S ohzirom na ro da je 0 7.avjeri sam izyije.s cio orgnne sigurn o~ li u
Guayaquilu. Pasral o na m je, nairne, jasno da se rom provokacjjom po­
sl u.Ho Velasco iii njegovi pomooniei kako bi smitili Obrambeni front i
druge snage prolivne komunislima.
Ovdje, u Qui tu, Naeionalni nbtambeni front svoju je propaga ndu pu­
rem javnih sast3c.aka, konferencija 2.a stampu i izjava za javnost proturao
hui:'lljjc nego ikada. Front napada Velasea zbog njegove politike p remo
Kubi, zahtiievaiuCi da se ukloni ekvadorski ambasador na Kubi zato sto je
darovao Castrov partret »u ime naroda Ekvadora«. Zahtijeva sc d3 Ve­
lasco gusi komunizam, rra~i se protjeriv.lOje kubanskoga ambasadora
zbor n jegova amjamerickog govora u Ambaru. Fronc nosta vl ja s pririskom
n n Vel asc. da odrcdi . \'oje staja liste prcma kom un izm u, iako je ovaj nc-
J,~ r
•
davno izj.vio da Ekvador nece posrari komunistickom zeOlljom dorle dok
je on preds jednik. KonzC!vativna se parriia rakoder pridru zila kampanji za
ptorjerivanje kubanskoga amb.sadora.
Carlos Ariutga Vega," voda ECACTOR-operacije u Cuenei, ~irio je
i najZJd poslao Velaseu perieiju koiom trai i povlacenje a mbasadora S
Kube zbog tOga sro jt datovao Castrov portre!. Velasco, sa svoje strane,
opozyao je vojnog zapovjedni ka za pocirucje Cuenee, poznarog ptorivnib
komunisra - ilazivaju b tako novi val kritike.
Gradonacelnika Ambara nemi.1osrdno je 7.igosalo gradsko vijeee zbo
njego vih izjava 0 kardinalu, kao i lbog toga 'to je dopustio da se izloi ba
forografije 0 Kubi od d i u I'.rodskoj palaCi . No jucer, prilikom " ltvaranja
izl oi be, gradonaeelnik Ataujo, govorniei CTE i PCF. - svi SU ponovili
svoje antiklerikalne s,"vove. Nakon roga krenuli SU ulicom, ali ih je pre­
srela I'.rupa brolii'kih domonsrranata , koje je oqp nizirao Gortaire i na­
oruzao ih karl1l:njem, roJjnp:nm a i vurcenim orui jcm. Razvila Sl~ pcava
bitb. no iako jc bilo ispaljcno i nekoliko hitaca, Cilli se da nitko nije bio
pogoden. Znarno j.ei ptotudemonsrranti ubrzo su nadjac.li Ijevii:are.
Ataujo se u jednom ([enutku nabo u opas nosti da bude linl'ovan . Da se
nije umijeSala policija, moglo je doCi do yrlo ozbiljnog sukoba.
Usred svi h rih kriza, t adnic ko-sindibl ne operaeije se nastavljaju, iako
ne bez ozbil jnih teSkoCa. CROCLE, n 3~a organizacija u p riobal nom pod­
rucju. sistema[Ski jc sl uiil a anti kuba nskoj i anriko munistii'koj pro pagandi,
no na ~i tamosnji agenti nisu u sindikalnim aktivnosrima cfikasni onoliko
koliko bismo mi to i eljeli . Neprest3110 se bave svojim unutarnjim razmiri ­
cama i rako propusraju da se organizirJ.jn za svoje praye poslove. Me­
dutim neeemo ih ukinuri sve dok Gilu Sa udadeu ne uspije prcbacivanje
nekill agenata 'iz PLPR" u ruko vodsrvo nacionalne konfederadj e ncza­
vi ~ nih sindibta, koja je jos u zacetku. Mif3nda," nas sindikalni senator
na obali) ra koder nije djelotvoran) a i umijd an je u svade s agentima
CRO CLE. Najzad, Jose Baquero, min.istar rata, koji "koder radi za na s,
odlucio je pokrenuti main (i nee£ikasnu ) karolil:ku radnieku gxupu,
DO C, umjesto nak svjero, ne org.nizaeije koj. se sada ran'ij" I nje­
gove su mogucnosti djelovani a ogranicenc, jer ie, bo ministar, odgovoran
za zd_r3vsrvo) socij31no osiguranje, zasriru ffi31edobnika, varrogasrvo, za­
drug", a ne sarno za r.dnicka pitanja .
U d vjcm. prilikama smb Odjela za medunarodne org.nizaciie poslao
je ageme cit rum pomoJ',O U. WiIIi.rn Sinclai r" . predst3vnik lvl<duna rodn ih
javnih <I uzbi," (PSI) i Willi am H. M cCabe," r.kooet predstavnik PSI, stigli
su OYamo da n3m pomoJ',O u u pripreman ju kongresa sluzbenika grads k.ih
i optinskih s1uzbi koji t e, nekoliko tjeda n. kas nije, lansirari novu, Nacio­
naln u feder.eij u tih poslanik •. Ta kodet posjetio nas je Oleduntl rodni pred ­
st3vn ik Internacionalne federacije rvornickih , poljop rivrednih radliika i
radnika srod nih djel atnosti ,* (IFPAAW) , koji je dosao il."idjcti mogucnosti
kako da pripomoJ',Oc u orga ni7.iro nju rad.ni ka iz neurbaniziranih prioh. lnih
podru t ja.
42
QUlTO
28. svibnja 1961.
Kubanei su izveli odgovaraj uti ma nevar. J ueer ie Carlos Ol ivares,
podsekret", '" vanjske poslove Kube i njihov najbol ji struenjak za otkri­
vauje radio-smernji stigao u GuayJquil. Oli\·ares je na lt pu[ovan iu de bee
volje . i pokub v. potpomoCi odnose Kube sa zernljarna u Zaljevu svinja.
Dana, je posjetio Velasca, ali nismo mogli dobiri izvjeStaj 0 njihovu pri­
nanom sast~lnku.
Olivaresov pos jet koincidira s novim iz v je~tajima 0 zna.:n jnom publ,ici­
tettl koji se na Kubi pridaje neda vnim govorima ekvadorskog ambasadora
na tamo~njirn sveucilistima. Kuh, n.ki novinski izvjeStaji rvrde da je amba­
sador napao SAD i dodao da je i Ekvador, popur Kube, irtva »despot­
skoga, nepravednog i gramzljivog americkog imperijaliztnQ" Tzvj eStaji su
doveli do novih izgreda protiv Velaskove politike prema Kubi.
Velasco je da na s odr7.,o jos jed. n govor, ali niic pokllsao prikr iti steru
koju mu nanosi n.b k.mpan ja. Osudio je neimenoy. nc oso be Sto poku­
hvajn podi jel iti lcmlju na komunisre i protivnikl! komunizma i pono vio
da, dok je on predsjcdnikolll, Ekv ado r ni kad neee posta ti komunisrieki .
posredstvom Salgada, Davile, Pere" , Arizage, Go rrairea i dr ugih age·
nata nasa se bmpanja nas tavlja. John Bacon i dalje, sva ka dva iii tri dana,
obja vljuje svoje . vijesti opreZ3«, a J ruge propagandne terne bave sc za·
robljenieirna u Zaljevu svinja i nedn vnim hapseDjem gerilaea u Quitu.
Gorraire je u Ambatu uspi o I.nsirati al1tikomunisricki front, u kojem
su liber.li i konzervari,'ei, fn sisti cka ARNE i druge org.niz.eijc. To je
prvi ZIlak vidljivog ucdb liberalne parrij e u fromu protiv komunista , sto
jasDo od raza va presrii j Gortaircove organizarorske sposobnosti.
QUITO
29. svibnja 1961.
Ako nasa propaganda i ka mpan ja politickc .keije ne prisile Velasco
da poduzme isp rav ml akciju, and" to sve gom ekono lllska situacija sva­
kako hote. PredsjeJnik monct3rnog sav jeta, kojega jc imenovao S.1ll Ve­
"'sco, dan.s jt podnio osravku u znak protesta zbog propad anja privrede
prQ uuo kovanog nes tabilnos.;u u vczi 5 Kubom i komunistitkim pi taniern.
Od povratka (n. pocotku oi uj ka) politici monctaCl1c stah ilnosti nije
se mogla zakol'i ti infl . ei ia, usprkos tome sro jc Vel asco od lnoio 0 stano vi­
[Om btoju novih, ncizravnih , porcztt koji su vrlo nepopui:trni . I dok Ve­
lasco i njegoYi pomot nici n3stavl jaiu 5"o jom pje.<mom 0 . I'crrdeset god.in.
velaski zola . , I'(tina Ijud i bori se pro ril' 51'e slabi je kupo"ne moCi . Pob ­
zatelj loSe situacijc moi e biti i vrijednost su kr~ na slo bod nom truscu:
143
pr.]e sest mjeseci v" ljalo je dati OS3mnaest sukra Z3 dolar, ~ danas i'ak
dvadesct i dva.
Predsjednik monctarnog savjeta u osta vci pri pis uje pogorh nu ckonom­
sku siruaciju pomanjkanju povjerenj a, do tega it doJilo zbog toga Sto Ve·
lasco tolerira komunizam na unut3rnjem planu i zbog njego,"e dvosmi­
slenoSti u ponasanju prema Kubi. Ustrajao ie n3 tome da Velasco mora
pod uzeti ~kciju, a ne da objavljuje fil ozofs ke izjave, i j3Sno istakouo ove
specificne probleme: akrivnoSti ekvadorskoga ambas.dora na Kubi ; tova­
renje kubanske ~mbasa dc u Quitu i njihova konzulata u Gu.yaquilu ; go­
"or kub.nskoga ambasaclora u Ambatu i, najzad, neposrojanje Velaskove
jasne definicije komunizma.
Velasco je zaist" zbunjen tom ost3vkom, za koju N oland kaze da bi
mogla imati stanovit ucina.k. lzj :wa 0 povloccn ju ne bi mogla biti bolja
eak i da smo je pisali mi sami. Tocno on~ 'to , eli mo.
QUITO
30. svibnja 1961.
Velasco najzad krde II akciju. Nekoliko nasih agenata, ubacenih meau
velaskiste, izvj.stava da je Velasco zatra'.io od O livares. povlacenje ku­
banskog ambasadora. Nece biti proglascn "perso na non grata. - jedno­
stavno tih odlazak. To je vrlo ocit znak da se Velasco suoCav. sa stvar­
noseu: ne moze i dalje zanemarivati prilisak krscanskih socijalist., komer­
vativaca, karolicke Crk ve i drugih protivnika kornunista - J, naravno) ni
nas. tim saznamo datum odlaska kubanskog ambasadora, organizirat
cemo komitet za ne bas Ijubezan ispracaj.
Stvar ima i losih sttana - sudac je danas oslobodio Echcverriju i Rib.­
deneiru uslijed pomanjknnja dobza. U Citavom pravosudu on je najbolji
prijJtelj kraj nje ljevice i ovoj, je dvojici bio posliednja nada. Raniji postu­
pak ha beas corpus n.ije im il ao na ruku, a i kampanja koju je GTE bila
poduzeb 7.a njih.o vo oslob3Janje nije se pokazala osobito uspjd nom. Su­
dac je od polici jc zah tijevao dokumente 0 originaln.im izvo rima policijske
inform3ci je, ukiju Ci v!i i imena informanata. Kako je st3nica bila jedini
izvor, ne rrcha 11iti spominjati da je slulaj za nas pravno i7.gubljen.
QUITO
porno':' namjerava usvoji t i politiku kred itn ih ogrnn ioenja i jos neke m jere
3- lipnja 1961.
kako bi dokraj ~ ila bijeg kapitala, podrazu rni jeva jllCi da su poduzct~ i
Veceras je Velasco odrbo vrlo vaZan govor. Na polirickom je skupu
pokuSao dati jasno tumaccnje koje je zahtijevao Obrambeni front i desnc
politi ckc partije. Proklamirao je doktrinu liberalizma, ko ja za nj znati prije
I..H
, urncinju " ego su kob medu !dasam.. O,udio je komun izam, pohvalio
I' redsravnii'ku dcmokraciiu i opisao s"oj kurs ho sredinu ~lmed u Ijevice
i desnice. Rebo je i to da komu nizam [(cba n.pasti ne policij sko m rcpre.
sijam nego ot.k.lanjanj= bijede, gladi, bolesti i neznanja. Pokazao jt j uci­
nak oak bmpa njc, Optu zu juCi anrikomuoisre da n.stoje odu.tti osnoy;cu
nj.govorn lIporistu i d. poku!avaju podijeliti 400 000 Ekvadoraca, koji S\l
g1asaJi za IIj, no poJlozi ontikomunizrna.
T aj govor, upravo u tren utku protjeri vlnja kuhu nskog ambos.dora,
ilDa svrhu da ubb;'i kampanju. Nas je cilj porpuni r.skid odn as. s Ku­
born, a ne sarno proljerivooje . m basado ra. Sta nje u privred i vjeroj l m o Ce
nnID u rome pom06. Sukr je S3d~ sa osamnaest (pri je StSt mj ••eci) pao
n. dvades.t i dva za dola r. Supromosli in Aa dje bjesne, ci jene li jekovima
medu najvisi mJ su u b rinskoJ Ameri. i.
QUITO
7· lipnja I961.
Velaskov . alUikomunisticki« govor bio je vrlo dobro primljen, lakO
da jt , uk i kOl1zcrvati vna partija obj avila podrsku . Mcdutim vecina Ij udi
i dal jc otek uje njegovc akcije. Stoga i mi mora mo srediti neke Stvari p rije
nego ~ro se o pllsrimo . Dan nakon Vela.sko \' J. govora nl.in isl:H obranc jas no
je rck;lo d:l Velasco soda sma tra svo ju pozicij u anrik om unisri ckom - ja­
"'1
pokUSaj d. sc za ustav i opadanje po dr~ ke proru komunislicke b m­
panjc, i'la kojc sroji sran ka.
Li beraln. jc pa rtija prilicno iw enadno zauzela poloiaj za udatac pro­
civ predsjednika. Nema sumnje, dijelom zbog toga sto 511 vel.skisti na pali
oj ihov list hEI Comercio • . Na godisnjoj prosla"i osniva nja partije receno
jt da je proteklih trideset godina velaski7;ma povuklo zcmlju u stan je oba­
mrlosti te del je, n",VIlO, jedino liberalna partija moze spasiti. THdnje
li beral. prcrclno se zas niva ju no sve goro j ekonol11sko j situ ~ciji: sukr ie
sada spao na dv~deset i pet ta dolor.
Dopustene SII, meau tim , stanovite olaksice; ugbvnom z-"lhvalju juti Ve­
Insko vi m an ti komunistickim akcija ma u protokl. dva iii rri tjed na. Med u­
narod"i monetami fon d danas je u Washingtonu objavio da Z3 prog ram
. rab ili1.acij e u Ekvad oru dodjel juje do d" mID deset milijllna dobr. pomoti.
U izj.vi IMF- a takoder sc b i e da Centralna ba nk a, koja je bila zauafila
druge mjere kako bi se sprijccilo opadanje dcviznih rczervi.
hjava IMF-a uznerniril. je o vdasnju "ladu, koja nije zelje la publicitct.
Minista r ekonomije ta k nije htio komenrirati izjavu, rekavsi da pita n je
valja uputiti IM F-u u Washington.
II,) CI ~\
145
 QUITO
QUITO
12.. lipoja 1961.
15. lipnja 19 6 1.
ProSii tjedan , otkako je Velasco odr-i.30 svoj " alltikomunisticki « govor.
bio je prvi rci3tivno miran otkako sam stiglO. U uzbudljivoj brzini kojom
sma isli iz kri 7.e u krizu gOtoYQ nisam niri 'I.amijerio koliko je moje znanje
~panjolskoga 1I7.napredovalo. Noland je osobito zadovoljan mojim naptet­
korn u znanju jt.:zika, a i naCinom na koji sam srvarao svoje prijatelje
meau Ekvadoreima, ,to bi bez znanja jezika bilo nemoguce. Vrijemc '3 m
provod.io lIglavnom srecuCi Ijude u golf-k1ubu dok sam ucio igrati.
Janet irna neku veSt menr~tlnog bloka u ucenju jezika, i t:ini mi se da
to uzrokuje neka rrvenja mc:Ju nama. [zmeau osralog, njezina su prija­
tel jsrv, time ogranicena sarno na one Ijude koji govore engleski, to je
sprecavn u doditu 5 poslugom i prilikom kupovine. Polirika, na nesrecu,
takooef je ne za nima. No to su male i uobicajene balesti, receno mi je, U
prekomorskoj slu'i.bi. J one, sigurno, blijede prt d vdikim Olwostima: 11
listopadu ocekujelllo nasu prvu bebu, to je neSto sto, dod use, nisll10 p red ­
vid:-lIi, ali sma oboje srerno il.,nenadeni.
Redovit posao u staniei vrlo jc nlporan - noCi, vikendi, kad god se
neSta dogada. Kad prociramo novine, svakoga jurra pocinjemo pi sari i ra­
zlsiljati papi re: p tiprcmanje i pa koY J njc upura 0 o pcrnc ij,ma, obavjdtajni
izvicStaji, kablogrami 0 h.itnim stvarima. Noland inzistira n l lOme dl sva­
koga dana ciramo dosje kablogtama po k.tonoloskom r"du, bko bismo
bili u toku svih. stva ri. Pisma, i koja se salju i koja dolazc, kruze uokolo
tako da svaki ofieir tOeno 7-na Sto rad e drugi, njihove uspj ehe i njihove
problem". Svaki od nas dnevno konrrolira po pise avionskib putnika, a
Noland zahtijcva d a svi i'itamo kablogra me Stl te Departm enta i pisma
kojima se bavi slui-ba ambaSld e. Uza sw 10 /:i tanje pri nu dell sam da iz­
la zim kako bih SUSrerao agenrc, iako iZrJ VDO susreccm sarno peroricu. Naj­
go re je pis.ri o ba vjeStajne izvjeSlaje, jer ic potrebJn speeijal ni post upa k i
oblik.
Pro paganda i ka m panja politiCke akci je protiv Ar:lUja, Ku be i komu­
nizma n opee bile su glav ni program sta nice orkako sam prije sest mjeseci
stigao oyamo. Iz ECA CTOR- projek ro osigurava se n ov,e za veCi nu tih
a ktivnosti. Stojc o rprilike 50000 do b ra god isnjc, a u gradu po pm Qu i13
tisueu d obra tjeclno "naci zaist. 111ll0go. C Lui m i se da m i ne »obraau­
jell1o , zemlju, no sigurno pomniem o cia se dogadaji o blik uju u o n o m
smjcru i formi kako 1.elimo. D rug. glavna ak tivnost stanice, progra m uba­
civanja u PCE, SUSlavno nam osigu rava dobre iniormacije. Nema sumnje
da Eche ve rria i n jego v. skupina o vdjc u sijeri cini .ve StO mo1.e kako bi
s~ p ripremua za orlJ7.ane ger ilskc ope.ra eijc. !o.10ramo i daljc ~ i ni ri pririsak
na Velnsca da r.skin e , Kubom i priregne krajnju ijeyicu.
T46
Velasco, t ini se, misli ka ko je nj egovo m " Illikomunisrickom. d eHni­
.:ijom b mpanj a prekinuta. Sutrad an je jos u jednom gO yoru p onovio svoiu
s[<l ru tem u koko Ekvador pod njegovom vlaseu nece nikad postati ko m u·
nistickom zemljom, ali je i dalj" osrao pri tome da neee p rekidati odnose
s Kubom bez diplomatskog povoda.
Na drugoj strani Jorge Ribodcneira , voaa URJE, uhapsen u roku uvje­
zbavanja gerilaea, poslan je na odslu'.cnje vojnog roka u jednu i ~o li "n u
jcdinieu u amazonskoj dZullgli . Njegova Ce odsutnosr sv"bko biti .la mar
"odsrvu URJE u Quitu, kao i PCE-u .
Posredstvom Gustava Salgada pokusavamo do" esti u ve zu I"pson je
gen laea prosloga m jeseca s izvjeSrajim a 0 uvj ez bav.nju gerilaca no Ku bi.
JMWAVE staniea u Mi amiju nedavno je objavila clanak 0 lOme kn ko so
u Havani obueavaju gerilci u skupinama od deset do pern .est. Pristi gli su
iz latinskoamerickih zemalja. Clanak je bio posbn Salglcl u, k oji mu je
pridodao dio 0 epizodi llvjeibavanja ciallOY' URJE prosloga m j" "'J i
m ed io d a se objavljuje dva dan a uzastopee. Bilo kako bilo, mora mo za­
dri ati dojam uvjerljivosti u propagandnoj kamponju 0 komunizlD lI i Kubi .
Minisrarstvo vanjskih poslova objavilo je danas da po vlaCi ambasa·
dora s Kllbe i da ce on biri »n3 raspolaganju ~(. Vebsco ol:iro nrlstoji smjrit i
d es nicare, ali je cinjeniea da nema drugog izbora.
QUITO
16.lipnja 1961.
Nedavno je objavljtno cl . Ce po rpredsj ed nik Aroscmcnn otputovari
18. lip njl u Sovjetski SaY"", Cehoslo val'k u i Poljsku. Vee neka vrijeme
znali smo za to puto vanje. Puruju na poziv Vrhovnog So vjeta, • u dele­
g-aciji CC, o. im Aro semenc, bili i llekol iko predstavnika raz.nih .akollo·
dnvni.h rij cla. Form al no, to je . privatn o . pUlovanje, be. d iplo mOlskih iii
rrgo vinski.h euj eva. No Ar osemena je pozna r po svojim Ijevitarskim ide·
jama - osim toga je i alkohol icar - pl je sasvim sigurno do cc nanl to
pUlOv"nje do n ijeri ueke Dedact.
Velasco sc prorivi tome PUtDV3J'I ju, jer se clan Aroscmcni nn pu rovnn jJ
poklapa s clanom dolasb Ad lnia Srevenso n" , a Vel asco reii zo ckonom­
skom pomoCi . Stevenson purujc Larinsko m Ameriko m pro mii'uci Snvcl. 7.3
progres i naslOjcw od fijaska u Zalje,'u svinja sp.siti ~tO So spasir i moie.
Velasco ce ga do cobri s pop iso m z. htj ov" . O n ne ieli da Aroscmenino
putovanje ugrozi z.hrj e"e za pomo c koj e ce upuriri Slevenso nu. osobito
sada kada je, nakon protjerivonja ku banskog am b.sador. i opozivanja
'0'
147
vl astitog, am ia mericki r asp<> lo icnog ambasaJora n 3 Ku bi, n. po molu po ­
vo ljll3 . un05£.' •. T.ko je to p utoy.nje i7-'1zv, 10 osrru ja vn ll r.spm i.n,cdu
Atoscmene i Velasca . M inist. t vaniskih peslon ili avio je danas bko ka­
hin er jedinsrveIl o sm atra d a Aroscmonino purovanje u ovo m trc a utku
" nije k o risn o ., is ticuci da Aroseme na putuje no vlastiti ra cun, bez slui­
bene pod log •. Sa s ,·o je stra.ne, Arosemena o st.jc pri S\'o joj odluci d a pu­
tuje, opwzujuc'i noi me nov ane vode vel.skisticke vl ade ci a su p<>mah nitali
za nov cem. Dr Ovalle i7.v j ~tava da je Velasco izvan sebe od bi jCSl .
QUITO
20. Ij pnja I96 J'.
Arosem ena je otputovao kako je i pl.n irclo. D anas o d b zi 3mb.sa dor
Stevenso n. Velasco jc podnio m erno ra ndtun a d sedam u. esr suan ic. s po­
cctn im zah tjev ima zn razvo jne potrebe Ekndorn u ukupnoj vrijcdnosti od
a ko 2 00 mi lijuna d ob ra . Stevenson se SllSreo s umjcr en im vodam. dijel.
FEUE za Quito tc s ,'oda ma pokteta n<'7..visnoh sindikatn. Ju ee r sam s
njim k r3tko r.zgovamo u amb asa d i. Naredni h co dana u W ash inl,'to n or­
pu to v.r i ekv ad ors ka del og,cij. n. cel u s m in.istro m '" rn zvej da bi z. tra­
i il a no ve 13 jrno vc. Aroscrnenino putova nje vjerojarno necc nas kodiri za­
ht jevima koje je Velasco iznio Stevenso nu.
N o suko b keji jc nastao m ea u rom dvojicom n eee se lako izglad iti.
Velasco je ope< p ro mi jenio premijera. N. to je m jcsto postavio ra­
ni jes, Po nceevog, min istr. obrane, lito je uo bieajen kerak da s.be na od­
gov araju Cl na~in osigu ra prije nego Sto sc Kon gres ponov110 sast.ne u
kolovoZll.
QUITO
29. lipnja I96 x.
N ol and ie odlll l'io d a po j'lea po krivanje Ku banac. nn ra j n aci n Sto ce
u am bos.d i postavi ti teld on s pri sl u~ki v,Ccm . Z atraiio je d a jn p reuzmem
I'U o per.ci ju. Neki d an me upezn ao s R. faelom Buchelij cm," i11zinjcrom
ke ji vodi brigu 0 promjcnam a svih telefona u Quitu. Buch tl i je stari No­
landov prijareij joS otkako je njego" b ral (kripto nim E CSAW) bio naS
glavll i agent p<>li ticke akcijc u Poncea voj vladi. Srr. d ao je u p romem oj
cc
nes rec i. Buc:hel i. Cit3vu stvar izvesti t3 ko d 3 ce u cenrr;1 li, u kojoj je i
njego v u red , instal i!'ati lin i;e ka je Co spajati i n jegov stan i ku b.nsku . m­
basadu. No land me UpOl.rulO i s Alfonsom R.o dri guezom, " il1 l.injcro m
koji nadgled a Citav s istem telefonskih linija izv an cenrral• . R.odr igue.. je
Noland u poznao zahvaljujuCi svome radu u n ogo memo j mom ead i sve­
'4 8
ueili ! ne sporrske Iige, gd;e je Rodri gue'L takoo", akrivan. Regruti rao je
Rodri sue..., . a ov aj je p red lozio i Buchelija rekav ~ i 1.3 n j da moZe biti ko­
ristan, oe znajuCi da je Bucheli to vet bio prilwario.
D vojica inzinjer., Nola nd i ja zapoceli smo p laniranje o peraci je, ali
Noland n.am jera,,·a li rav posao prepusriti mcni . Prvo Sto mo ram ll~jnjti
jest da iz sta ba dobijem od ob ren je U o pe raciju, a zat im d a se pobri nem
da iz stan ice u Pan am i, gdj e jc O dj el tehnickih sluzb i u pravo posto" ie
regioM lnu po mo cn u b3ZU, pri blvim neS to oprom e. P. n amska stanica
sm;d ren l je 11 Fo re Amad o ru , 11 zoni Kanab, gdje pos to je ra7J icite po­
moene slui be ko;e su kadre svakoj sla n ici zapa dne h emisfe re u~t edjet i
nekoli ko d ana puto va nj • . Rodriguez t e tada u Buch di je"o j ku Ci po­
stavi ti specijalnu lini ju n. koju cemo mo m ira ti pri slu ~n e ured Rjc. Fran­
cinu Jacome, koj a je pisala likeivn a p isma na nev idl;ivim p o rukama za
AMBLOOD-agente, zamolit eu d a mi naci ni prijepis.
QUITO
7. srpnja I9 6 I.
Za promjenu, dobrc "ijcsti i od Velasca. Dan as je Jorge. Acostu Ve­
lasca* imenovao ministrom financij a. D osad je Aco sra bio dor ek-tor za­
voda za kolonizac iju i potpredsjednik Nacionalnog vijeta za pla nir.n;e,
pond to udalj en od svog uj a b, predsjednika. Neprekidno je izvjeStavao
Nolanda 0 Vcl.1'kovoj rvrdoglovosti, odbijanju da ra skine s Kubom , ali
odsada ce moei na torn problemu raditi izravno u kabinetu.
Ambasador Bembaurn takoder je pokusao omeksati Velasca glede ku­
banskog problema. ZahvaljujuCi njegov o j pomoCi, upr avo je odobreno pet
milijuna dolara zaj ma za razvoj stambene izgradnje. Osim loga postigao
je da Velasco do bije poziv da posjeti Kennedrja, 0 cemu co biti javljeno
za nekoliko dan a, a do posjera cc vjerojarno doCi u listopadu.
Davila i konzetv~tivci i dalje gut3ju svoje. Pauija je danas "branila
da itko od njezinih clanova preuzme posao u Velaskovoj adminisrraciji.
QUIRO
II. srpnja I96I.
Kardinal je jueer objav io pastirsko pismo protiv Kube koje bi moglo
promasiti cilj. To je podjarujuce, alarmanrno, gotovo histericno UPO lO­
renje proti v Kube i komunizma. On rozuruje sve ekvadorske kalOlik e d a
poduzmu akciju protiv ko mu nilO13, ali ne kaie koju vr>r akcije. Lzjava
je u tolikoj mjeti ernotiv na da hi m og)a uroditi suprornim plodov ima, aJi
149
N oland v;e ru;" da Davilina gomib, ko; a je na nas n"govor n.tjem la br­
dinala da tu iz;avu ob;avi, zna StO joj je /'initi.
D anas smo, posredstvom ekipe EC]OB, disrribu.irali nepotpis"ni letak
koji m se u stoko napada kardin , ! zbog takvih syojih izj a"a . Kao sto smo
i oeeki y,li, katolicke su organizacije u isti mah pocele prosvjedoyari.
QUITO
QUITO
15· srpnja 196r.
23- srpnja 1961­
Poli ticka je si tuacija posla Ilovim sm jerom koji bi mogao baciti u za­
sjenak piran ja Kube i komunizma. Vladina opozieij. iznenada se ujedi­
nila pod potpredsjednikom Arosemenom, za hva ljujuCi ugla vnom s. mome
VeI.seu.
Priie rri dana Velasco je posra yio novog min is[C3 privrede, koji je i
rcmcl jni ptedla~ac veCi ne vladinih restrikeija. O n je rakoder bio udru zcn
s gvajakvilskim fin aneijskim inrercsima koji dizu hajku na Velasca; nje­
gavo je imenovan jc odmah ozivjel o kririke u kojima je prevlaclaval a gva­
jahilsb klikJ. VI ada je jucer progl3-sil . izjednacaYJ nje deviznih tel:ajeva,
~to znlli da ce uvoznici sr[ojcva, siro\'ina, lijckov:l i Jrugih osnovnih ma­
teri jal. morati plaeari otprilike 20 posto sukra vi ~e 7.3 svoki dolar de viza
kupl jenih tI Centralno j banci radi uvoza. Izjedn aeavanje jc kao mjera
pl'a kti cki istO sro i sluzbena dcvalvacija sukra i trenumo te prouzrot iri
porasr cijena. Jer Iljkakve mj ere kompenz3c ijt, kao SW Sll izr 3\" na vanje
toksa iii izuzimanj< carinskih tari.ta, nisu bile uklj ui'enc. Na jtd c pogodcni
sekto r privrede bit ce poljopri vred. u sijeri, ali ce .::ij,,"e opceniro r. sri 1I
cij eloj zemlji.
Dekrct 0 izjedn a<"ava nju d ob o je istod obno s objay om serije novih in­
direktnih toks" na gazirana pica, pivo, urooski papir, n"."raeeni dohod"k,
puto vanja magist ralnim cestam a i drugo. T o takse rakod" ce prouzrociri
povccanje ci jeM iii opadanjc kupovnc moc;, a ruse i Velaskove ned av nc
izjavc proma koji ma su vee posto jece takse vi. o ke_
Mcdunarodni monctarni fond u W ash ingtonu izjavio je ka ko pod d,tva
mjere LzjednacJvanja, S[Q ne iznenaauje, jer sV3[ko zna da su te mj ere
bi le uv jet za dodjclji van je dodatnih deset rnilijuna dola ra, Sto je objav­
Ijcno proslog mjeseea. U Ekvadoru, meo ur im, gorovo svaka znaCajn,ija po­
liti cka organizacija i dLuge grupacije, kao sra su FEUE i CTE, suprotstav­
Ijaju se i i ~jedn acav anjll i novim nei'lravnim porezima.
Nov i eko nomski dekreti nisu mogli biti objavlj cni u go re vrijeme za
Vel:u:ca. N ~, i me, juter se Arosem,e nJ. \'fa rio sa s vog moskovs ko g pura­
\lanja. Njegovt r(i ~talice, ukJjucuju6 i vade krajn jt ljcvicc, gorovo "ise od
tjcdan dana pripremali su mu velik docck. N a aerod rom u Qu,irn doslo
je nekoliko tistl';. Ijudi preJvodenih Araujom, kao jedn.im od vod a. Na
1)0
pbkatima su se isricale parole "Ku bn da, ]en.kiji ne_, . Do lie imperijali­
ZJ.m « i ~2elimo od.nose 5 Rusijom«,
Velasca oeekuje re.ska bit.ka da zaddi predno' t. Sasyim je vjerojatno
da ce on prekinuti odnose s Kubom, ka ko bi osvojio podIsku desnice, ali
se ipak ne ?'elimo na to kladiti.
Arosemena je postao neosporni voda opozieije protiy Vel asca. lako
konzetvativci i krUanski socijalisti i dalje ostaju u opozieiji na pitanjima
Kuhc i komunizma, no vi ekonomski dekreti daju FEUE, Cn, URJE, PCE
i rc m lucionarnim socijalistima savrsenu podlogu da se ujedine pod Arose­
Illenom- Cok su sc i reakcion a rna liberalna radikalna parrija i urnjerena
socij alisricka partija, pod vodstvom naseg age(ua Manuela Naranje, pri­
drll; ile krajnjoj Ijevici pod davaj uCi Arosemcnu kao vodu opozieije.
Velasco se uplasio iznenadne Arosemenine popuiarnosri . U roku pri­
ma nja koje IllU je prircdeno u Gua yaquilu lokalne renkovske jedinicc staV­
Ijene su u stanjc uzbune kako bi time docarale stroh i (neuspjcSno) skra­
rile njegov u prisutnost u rom gra du. U pokusajima da obrani ekonomske
mjere 5 obrazlozenjem d a je vladi neophodan veti dohod. k za jayne ra­
dove, Vel asco je o1$orceno nap ao Arosemenu kako razbij" vebskistilki
pokrer. Kako Arosemclla i neki od njegovih pri sra ~a sebe i dalje n Olivaju
velaskistima, iako su se okrcnuli proriv samoga Velas"-1, predsjednik im
je reb o da napusre pokrer i osnu ju drugu stranku pod drugim im.nom.
va j3kvilske studenrske operacije slabe. Prije tj ed.n dana odrb ni su
izbori za funkcionere URJE na sveueili,ru u Guayaqu ilu - mazda n aj vaz­
nijcm di jelu FEUE s obzirom na yi so k Slupanj miJ,i [anrnosri ramosnjih sru­
denara. Nase snase, kojc vodi Alberto Alarcon a !inaneiraju se iz p ro­
jekta ECLOSE, porazib jc ekstremna Ijevica. Voda URJE iza bran jt za
predsjednika FEUE. lzbori su dosli u zao cas, UplaVO b d su Ijevii'ari u
ekono mski m piranjima bueno poddavali, Arosemenu proriv Vclasca.
QUITO
27- srpnja 1961.
Zamjenik sofa sranicc, Gil Saudade, odlul'io je da sravi nJ kocku bu ­
duc nost syoje ECLURE.-pa rtije, Norodne revolucionam e liberalne partij e
(PUR), kako bi produzio vi jck Vel askovu preds jed nisrvu. On sc jos uvi ­
jek nada da bi mogno p rivuCi velaskisticku Ijevicll, koj a je sad a uz A rauja,
~ak ako bi to moglo znacir; i orvorenu podrsku samome Velnscu. K" da
15 I
)e prije nckoli ko tjed an. odriana u Quim pry. nacionalna kon vencij.
partije, Vcl asca su izabrali za poc.snog. predsjed nik•.
Priprcme za konvenciju trajale su nekoliko mjeseci, u toku kojih su
objovljiv.n. izj. ve 0 &l.vnim piranji m •. Potkrn j lipnj., na prim jcr, PLPR
je obj .vila izjavu podrske Vel.skovoj politici prema Kubi (manev .r u ko ji
sc Saud.de 'v jesno upustio), ali O~trO opmzuju':i . d Yad"set obitelji kojc
su jos od stjee.n j. nez.visnosti izrabljiva lc Ekvndor i Ito;e pokus. ,·.ju z.­
drh ti svoje povlas!ice t.ko da zadde zeml;u pod vlastu vdeposjed ni b i
gl aveSina • . U izjavi se rakoder utvrd ujc da su istinski neptija tel ji ekvadot ­
skog naroda kon>e tva tivna pattij a, poktet krscanskih soci;.lista, r.dikalna
liberaln. parrij. i soc i ja listi ~ko parrij. - sve one predstavljaju bogarc oli­
g.rhi;e kojc ugnjetav.j u sirom .sne mlSC u zemlji.
Ova 'jedn. kosni;e PLPR objavljujc jos jedn u osttu izj.vu, ovaj PUt
Itritizit. ;u':; ned. mo pastoralno pismo katdin ala kojeg. n3si .genti Optu­
iu ju da je sarno jnhn vise iz olig. rhije te da str. h od komunist. podre­
duje svo jim vlastitim ciljevima. U ovom trenutku Gil ima na pbrnoj listi
nacionalnog direktora partije, Juana Yepeza del Poza mladeg, n acional­
nog koordinatora Amonija Vila Coppia113, ptavnog zastupnika Carlosa
Vollc;u Baeza i - mozak Cit."e opetaci;e - Juana Yepez> del Poz~ StJ ­
t i;eg, ko ji nema funkci;e .
Saudade ;e vtlo zadovol;an kon \'C ncijom PLPR ko;a ic sin oe zavrsena
Glavni go vornik bio ;e \'elasco. Z .lV tSna je s;edn ica Jobila izvanrcdno
velik publicitet, a prisustvovala joj ;e masa svijeta. lako je parti ja trebala
poddati Velaskovu poliriku prema Kubi iz taktickih tazloga, Saud ade se
pobtinuo da Juan Yepez mladi u govoru ptilikom otvaranj ~ odtedi PLPR
kao partiju ko;a se suptotstavlja i lijevim i desnim eksttemima , dodajuCi
da partija nikad ne moic prillvatiri dccspotizam sovjetskog marksizma.
No konvenci;i Gil je u<pio ptonaCi dva nova agenta. Njegova je za­
misao da ih ub. ci u pokrCt nezavisnih sindikata kako bi osigurao kon­
trolu Stanicc nad operaci;om CROCLE, koju vodi baza u Guayaquilu.
Prvi je Matias Ulloa Coppiano,' brat Antonija, nacionalno!( koordi natora
PLPR. Matias ;e sof zl;ednice tl'3nsportnih podmeb . Drugi agent je Ri­
catdo Vazquez Diaz," voda gvajakvilske delegacij" PLPR, ko;i je bio jed. n
od sekretara konvenci;e .
QUITO
31. srpnja 1961.
Gini se da se VellSco i Kubanci ptibliZ3\'aju osnivanju savezo za me­
dusobnu pomot . Juc.r je objavljen intorvju s novim ambasadorom u ko­
jem on istice d. je Kubn ptV" zemlja koja je podtZala Ekvador u njegovim
zahrjevirna za revizijo m protokola jz Rij3, usporca ujll ci som o nametanj~
oha"eza iz protoko13 s isto takvim namc[Jn jem obaveza od snane SAD-a
1)2
Quito niie bio odtcaen, vjetoiarno zato da se il bjegne neprijateijski do­
cek. Nasi agemi u Nacionalnom obrambenom fronru obiavit ce i1.jave i
deroonsrri.tati protiv posieta. Delegaeiia co odsjesti u hotelu _Quito «. No
jos nam uvijek nisu vratili iz pomocne tehnicke baze u Pa.n ami na~e sobne
S\"jctiljke kako bismo mogh prisluskivati.
QUITO
31. kolovoza 1961.
No'c kampa.nje propagande i politi eke akeije da se i dalje opozleija
prema Velascu okuplja oko pitania Kube i komunizma potisnure su zbog
vcce vaznosrl ekonomskih dekrera 0 izjednacavanju deviznog recaja i no­
vil, taksa, sro je odIul'eno prosloga mjeseea. Jedna od glavnih javnih tema
posta!a ie i i.nflaeija. VI ada je, rneduri.m, odlucila da zadrli ekonomske
dekrtte kako bi stimulirala izvoz. Sheno, nove su tnkse neophodnc zbog
fin .nei ra.nia polieiie, vojnih snaga, prosv)ete i iovne izgradn ie. Rilo kako
bilo, dokreti su posta Ii za iednicki na!.ivllik napada opozieije na Vel ascn.
Trgovinska komora sutra ce 7.atrnziti 0p07.ivanje dekreta 0 jedinstvenom
rebju deviza.
Kongres, koji se ponovno sastao prije rei tjedna, u sredisru ie politicke
debate opozieije. Vebskisticka je taktika zastrasivanj . s balerija obnov­
Ijena. U toku jedne sjed.niee, kada je 7.amjenik premijera bio pozva n da
odgovori na pitanja 0 reptesivnim akcijama policije u Guayaquilu, nije
se usl iicd graje s galerija moglo curi oi rijeei. Po,lanik opozieije, koji je
pokuho postaviti pitanie, bio je zasut koraroa od banana i naranci te
popljuvan. No oba/.iruc; se, poslanik je nekoliko sati govorio protiv re­
presaliia u Gunynquilu. Ga lerije su ga nepres rano u toku govora na padale
i p onii .val e, tako da je najz.ad bio primoran polta, iti z. klon. U mcdu­
vromenu jc u dvorani izbila tu e. meau poslnnicima, letjele su pepelj~re,
a snage sigumosti padamema odbile Sll da izbnce p obunjt'ni ke s galerija.
Arosemena, bo predsjed nik kongresa, i daljc ,"odi opozieiju protiv
Velasca. bko Sll lojalni velaskisti izabrnn.i nJ fu nkcije u a ba do rna, l1e­
mogutc jc [at no urvrdiri premoc partij c zbog ncsigu rne procjene koliko
ie velaskist. preSlo na straou Arosemel1e - takav ie, m primitr, slucaj s
ReinaJclom Vareom," koji ie ponovno izalm lI1 z.n potprcdsied ni ka senata i
deklarirao So kao pristaliea AroscmcL1e. Prijc dv~ tjedn" Aroscmcna ie po ·
zvao de legatij u eYE na zajcdnilku sjedn.ieu kon gresa koja j je predsjedao.
Cbno" i delegaci]e zatrazili su da kongres ponisti srpanisk" dekrete 0 iz­
iedllaca v. nju tecaje," i na vi m taksama, dodajuei cia ce, ukol iko so [OJ
zah rjev no p rihv ati, CfE salvati opc; strajk.
Ova i put Arosemena ie dao isrjcrati vc\askistickll sku pinu bda je ova
pocola galamiti.
I54
on osnovi I'I.tskog amand m.n. i naSeg zadriava nja pomorske b.ze u
Guan mna mu. M ini sra r van;skoh poslov. danas je izjavio kako so Ekvador
suprotstavlj. sv. kotll vidu kolektivne iIi mul tilateralne interveneije na
Kubi.
Medutim, sn.ge Obrambenog h onta ne m im ju. No prokubanskom
mitingu prijc tri dana Ara ujov govor bio je prekinut uslijed n co~k ivanog
nestnnka struje. Policijske jedinice i kon jic. oko dvorane spt ijeCilc su su­
kob s prorudemons rr:tntim3. Slicno sc dogodilo i pri likom predajc akre­
di tiva novog ku b. ns kog ~mb asad ora 11 predsjednickoj palaoi ; jedn. anri­
b strov,ka gtu pa , koj u je poslao O brorn beni fro nt, sukob il. se s gm pom
UR)E koja je dosl. pred pabeu d. pozdravi . mbasaJo ro . Doslu jc do
sukoba koji ;e policij . najzad suzbi l. suzavcem.
Pomocni uted Odjela ,ehnicko b slu.ibi iz Paname posloo je m'gnoro ­
fone, diktafone i d.tugi potteban pri bor 23 prisluskivan je teldon. u ku­
bamkoj amb.s."i (ktiptonim E(.'\'(IHEA n. PtoSloga tjedn. bi o je o"dje
audiotchnii'.,u Latty Martin,* kako bi uvjeib. o Rafaela Buchel ij a u ruko­
ran;u ol'remom. U cenltali je Bucheli uz pomoe ;ednog svog pomocn ikn
posta,io poncbnc linije. I Bucheli i njego v pomot nik aktivni su u klu bu
aetomodelara u Q uitu . lz staba cu dobiti katalog pribo ," 0 . eromode­
I. rstvu bko bi nj ib dvoj ic. mogli narubti opremu koja Un manj k. u
klubu. Tu cc mi opremu poslati di plomatskom pol tom. 0 rloc; cemo taz­
govarati !::asnije.
QrnTO
4. koloyoza 19 6 r.
Taktika zamasiva nja opoziei je sraj . la je Velase. jos iednoga premi­
jera. U nedavnoj otvoreno; polemici s nacionalnim ditektorom rad.iknlne
liberalne parrije premijer se posluzio takvim brmalnim osohnirn uvre­
dama da ga je \'oila Jibetala iZ3zvao na dvobo j. Ptemijer je ju';et podnio
ostavku kako bi mogao ptihvatiti izazov, jet je dvoboj u Ekvadoru za­
btan;en. Voda libetala doletio je j u ~C t iz Guayaqu il a u QuitO da bi obavio
posl;ednje ptipreme. No na aerodromu ga je docekalo nekoliko stotina
bucnih velaskist., uglavnom policaj aca u civilu i sluibenika vladinih mo­
nopola i c"inc. Libetalni je votb jedva uspio umaknuti lin cu. Nekoliko
mrounarodnih letova kasnilo jc jet je aerodtom bio u oblaku s uz.vc~ ko ji
je policij . upotrijebila u tOn) opcem bosu. Dvoboj je kasni je otka>..n jet
su sekund.nti usp;eli urediti da se bivsi ptemijet dolicno isprii:a . T ako je
1'3S[ bila "dovol jen •.
U wku gui.ve na acrodtomu neocekivano je do letjeh sovjetska dele­
gaci;a u ptij atcl jski posjct. O d drugih sta nica zapadne hem isfere im ali sma,
doduse, iz"jcSraje 0 n j ihov l1 putovanju, ali ( 0(311 datum njihova [l Llra u
153
QUITO
2. rujna 1961.
Saudade sigurno napreduje sa , ,"oiom Narodn om revoluciona rnom li ­
beralnom partijom (PLPR) - ovaj put uz pomoo sta.nice u Bogoti. Otkako
ie dosao u Quito, Saudade korespondira sa sranicom u Bogori koja po­
dda"a lijevo krilo Liberalne portijc; ovo scbe naziva Rcvo lueio narn orn
libera.lnom parrijom (PLR). lskustvo PLR 1I Kolumbiji dobro dohli Sau­
dadeu, koji se nada da ce s PLPR postiCi uspjeh rava.n onome StO ga sta­
niea 1I Bogoti posti,e s PLR.
Prije nekoliko tjedana Saudade ie naredio Juanu Yepezu del Pow
mlaaem (iz PLPR) da pozove voau PLR Alfonsa Lope!.a Miehelsona,..'· da
posjeri Quito, kako bi se r:l zmijeni1a iskustva i ul1aprijedio organizacioni
rad PLPR. Saudade, narovno, nije otkrio interes CIA za PLPR, ali staniea
u Bogari osigurala je da se poziv prihvati.
Lope.z je stigao jucer. Posjerir ce Veb~ca i Aroscmenu i oJrl.oti vise
govora. Posietit ce i Gua p quil. Saudade placa rncu.n. Publieitet posieta
vrlo je dobar.
QUITO
4. rujna 1961.
Aroscmena ucv rUuie politicku podrsku koi" mu daje CT E. Potak.nuo
ie sen at da odobri 50000 sukra za n.ciomlnu kon v. nciju CTE, predvi­
denu da se oddi pork!'ai mieseca u Ambnru. CTE ie zahvalila preko rad­
nickog senarora »po zadatku.( iz sijcra, koji pripada revolucioo .a rnim 50­
eii ,t1istima. Arosemena je pozvan da na zavrSlloj s)ednici ko nve.nciie odrzi
guvor. Pri.h\'ario je.
Kam pa nja CTE protiv dek r.to a u jedin javan iu tebjev. i novih t.ks.
nasta vl;a se usporedno s pripremama z. opc; ~trajk, poc.tak kojega jo§
nije lIrvr~en.
Nasi agenti ubale.ni u P('l : izvjdra vai u da je partii. rad osllo prihva­
tila su ra dn; u Arosemene s CIl: i Ijevieom uopee - no Ijcyica rski rukovo­
dioei zabrinuti su zbog n jegove sklonosti alkoholll i bit ce oprezni knko
ne bi n.sreadali ukoliko suradnia s njima bude prejaka.
Za nekoliko dalla pol'et cerna p ri, lus kiva ti cch oslovacko pos hnstvo.
Noland je naredio Otru K1adenskom da od Cehosl ov.ka izmami infor­
macije 0 mogucoj stalnoi lokaei ji poslansrva. Najzad su Cehoslovaci pot­
pis.li ugovor zn veliku zgradu koin ie soJ a pred zavr§etkol11. l~traz ujll Ci
do kumcntaeij u 0 z~", di, Nob nd ie otkr io da jc projcktclnt )ljego\' prija­
tdi iz sveucilisne sporu ke lige. Nola.nd po:maje i vl asnika ku ce, a li je na­
kon ra zgo vora s ini initro m odlui'io dn vlasni ku nc govori n i~tJ, jer bi so
155
ovnj mogao uplaSiti ,itave stvari i suprom"viti se kako ne bi i,subio
ugovor.
I. staba jo sligla oprem. za pet do 'est inst. b eija. O vdjc su tchnieari
l:oji vee studil'aju plan zgrade da bi utvrdi li upotrcbu soba. Prvi im je cilj
centrala iz kojo co sc cmitirati sifri"n" poruke, m ed posionib, a .atim
kan ceiarije i sp.vaonice.
Kako je .grad. u jed nom od najljepsih dijdo" a Qui tJ, im . mo na r3S­
pol.ganju mnoga pomocila mjosta koja mozemo i.kotisrit i u toku inStali­
ranja oprcme. Prcdviaeno je da dva tehnicn" noeu ud u u kucu znjedno
s iniinjerom koji, srecom, govori engloski. J a eu bi ti n3 ptomatrackom
mjesm s kojeg se vidi cijel> zg rad a: u spavaonici staoa jcdnog slulbenika
USIS iz nase am basade. N oland, Se£ policijske obJv jeStajne slui be, b ­
pecan Va rgas,* i ockoliko V3tgnsovih do bro naoruz.nih momaka im at ce
sjediste svoje baze . a podrsko u sranu Nolandova ad millistrativnog po·
motnika, samo dva blo b od kucc koja je Ilas cilj. Izmoou baze za po­
drSku, moga prom ot r. ekog mjcsta i same zgrade usposl'avit ce se veza
voki -,okijem. Ako neSto krcne nizbrdo, pozva t cemo Vargas;) i njcgove
momke d o sc .slui.beno . umijeSa ju u trcnutku ka da n 3§i tehnieati budu
na [j~ra ni u bijeg. N ~ r:nno, Vargas i njegov a momcad neee saznari zbog
'e sa ee biti rv, osi m u krajnjoj nu:l.di .
QUITO
20. rujna I961.
Prvi je poktls aj prislu! ne opcracije eehos lovaekog poslanstva propao.
Bila je to pogrclb tehnicnra. Mogu biti sretni ,to ih nisu uhvatili. Se·
prtljel Sve je teklo u saydenom redu do otprilike pet sati ujutto. Boreei
sc da ne zaspim, odjcdnom sam primijetio dvojicu tehnii'ara bko zurno
napuSraju 19radu sa svojim kovcezkima .s priborom i (tee niz ulicu do
kola odtea. nih za bijeg. Inzinjer jc dotri'ao za njima i sva se ttojica od,'c­
zose. Pozvao sam voki-tokijem Nolanda. Krenuli smo u ambas.du da se
srern emQ 5 tehni ~ aJim:t .
Nevjerojatna priea. Citavu su noe postavljali tIi instalacije i upravo su
se pripremali da plascicnim materijalom prikriju predajnike, kada sv ih
iznenadili cOtlvari Iodijanei koji su Citave noc; spavali u drugoj sobi. Indi­
janei su poznavali inzinjera. No vlasnik zgrade bio im je naredio da ni­
koga ne pustaju unu tra. InEnjer im je rekao da su nasi, presrravljeni, teh­
nic.ati zapravo c1ektri ~ ari koje jc doveo sa sobom da rnu pomognu n" to
p reurediri. U pet ujutro? I dok je iniinjer nastoj,o odvuCi paznju Indija­
naca, rehnicari su iscupali insralacije iz zida i spakm.;lli St.
Cchosloyaci dobze u kueu svakog;) dana i sasvim je sigumo del ee
zamijetiti velike rupe koje su ostale nakon Sto su tchnicari iscup"li ;n5ta­
1.1 6
lacije. Noland jc dao in7injeru ndto novm bko bi nj ime kupio !utnju
lndijanaoa, ali valja oeekiy;)ti da ce inli njer .mati mnogo muk. da Ceho­
slov.cima ob jnsni srvat. Nema mu druge nego da so pr.\,i fUP • uzd. tl
sutnjtl Indijanaca .
M oglo hi biti prekasno d a se pokuSa ponovno, jer ce se Cehoslovaei
uskoro useliti. Prctpostavljam da ce stab Z3U3iiti da vid i ito smo u~iniJj
5 postavljan jem prislusni h .p.rnta n3 ,ddon. I u toj operaciji irna teh",­
Ckih ptoblema - Iw~t3C u kubanskoj . m basadi , n:l pri mjer, jo! uvijek ne
funk cionira dobro. Stab zeli do pokusamo s novom vrstom op reme koj.
stavlja magnetofone u pokrtt premo zyuku teJd Ollske ziee, • ne i7.mjenom
napona. Problem je u tome s(O iice rcagira ju no program o bliioje radio­
-stan ice, tako da je svo Sto so iJiljcii no vrpeu glazba i samo gl3Zba.
Jedi nu pravu nezgodu u aravom fo m 7.nperljanom poslu imn! ce \'jc ~
roj.eno sarn O moj pas. Jad na Lani ta. Proslog sam tje<lna iskub o na njol
pr"'P arat za umirenje pasa u slubju do Ceb oslovaci izncnada pOSt"'. II
ku ci psc cuvaro - prije nekoliko godi nn stan ica je pet nOe, upot l'cbljavoin
specijalan pras.k r omiidan s ha mburgerom, ali im nije poslo za rukom
do uspava ju pse koje Sll Cehoslovaei bili posuvili i tako im jc prop.o
pokusaj da sc ub.ee u zgradu. Sad;), medutlm, sa010 nekohko mmuta nn­
ko n .1'0 sam joj dao propiso nu d01:U, Lanira je klonula. Sati su prola.i" ,
i ona je pala u komu . Sutr.da n je doSoo ve,erinar i odvco je, rekavsi do
joj je centralni iivbni SUSIa" parali",i ran. jos je uv ijek u stenari . Ako
uginc. poslat ev O dje/u Ichnickih sl!libi popriliean rae Ull.
QUITO
24. rujna I961.
Jutet je u Arnbatu pocda konvenci ja CTE. Bilo ic kao ; u kongresu.
Arosemena je bio medu I;0>.ima. Cim je ceremonijal pocco , grll pa vola­
skist. ko jn se ubacil. u dvor.nu zapoeela jc kI ie. 1i Velascu . vivas. napa­
da juCi Arosemen u i ko m uniza m povikom .aba jos«. Lj udi iL CTE stadoSe
uz\!ikiv8ti »vi vas.. Arosemc:ni i Kubi. Z:lmeU1Wa se ~VCOpC3 tucnjava.
Ispaljeni su rcvolverski h iei, bacene bombe sa smrdljivim phnom. Tel.
kada je stigla policija i napunil. d\'oran u suzavcem, guIv. s< p rekinul•.
No nastavila 50 113 ulici. Ceremonija otv:lranj. nost.vila se u dvorani oba­
vijcnoj smradom i suzavcero .
Vel asco se jed.no~I3\· no ne mole n.viknut i na kompromis . Ova epi­
zod a mogla bi polueiti sarno suprome cezultate.
157
 QUITO
25. rujna 1961.
Sada ,nam sto se dogod il o n"sim kubanskim agenti ma na d rugom
kraju bn ala kojima su bib upucena nevid ljiva pismo . • EI Comercio . ob·
javljujc jmros na naslovnoj straniei clanak 0 hapsenju Luisa Torroelle,*
i drll!;ih agen"t. projekra AMl',LOO D i njihov u planu d a ubi ju Casrra.
Cla nak je zapravo releks-materij al zas novan na jucerasnjoj izjavi kubanske
vlade. Claoak u ») EI Comercij u«, prirodn o, ima 11 naslovu vijes[ 0 rajnom
dopisivanju na liniji Quiro-Hava na.
Proizlazi da su agenti odali sve. Ali izvj eStaj ne ..ddi i pod arak 0
broju postanskog pretine. u Quitu, koji se vodi p od ptavim imenom pu­
kovrtika Paredesa. Poslao sam hitan kablogra m staniei u M iamiju tcuzeci
da nas obavijesrc je Ii i broj postanskog p retinea otkti . cn, jet ce so P"­
kovnik Paredes morati ptikriti b ko bi 7.a~titi o svo ju promatracku ekipu.
Agenti S11, i,.van svake sumn je, uhap!m i prije nekoliko mjeseci , moi da vee
u n cnmku invJzij e u Zaljevu svinj:t . A sra nica 11 1vliamiju mo r:lia nam je
to javiti kako bismo otkaz. li postanski pretinae i unisti li d okumentaeiju
o imen u vJasnika.
Nisam mao da su planitali ubojstvo Castra. M edutim, no vinski iz­
vjdra ji imose deta lj an plan koj im se pted virh la upottcba bazuka u za' jed i
u blizini sporrskog ko mpleksa u H ell·ani. Mota da su za tu opct aciju upo­
trijebili t. dio·vezu. Nema ni ka k~ c ind ibeije 0 tome na koji su naCi n
uh vaeeni - preostaje l11 i nada da tazloil to me nije moja loh tehn ika
nevidljivih pisama. Nema vi jesti ni 0 to me kada ce ih iz ves ti pted pa­
redon l - iJi moida vee jcsu.
QUITO
3. listopada 196 1.
CTE je odl utiia da surra otpoi'lle dvadeset cetvorosatni opci strajk
protiv srpalljskih ekonomskih dckreta. Izjav iJj su da cc u srtajku sudje­
lovari 500 siodi kaJnih organizaci ja koj imn ce se prid rui iti PEUE i soeija­
lisril'ka pan ija Malluela Naran ja. Velasco Smatra d. jc 1:traj k zapravo
po ~eta k revolucijc p rotiv n jegove vlade, dodajuCi da, a ko se nove tnkse
obo re, neee biti noven Ul oucileije, poliei ju i vojsku • .
Posljednjih nckoliko dana vlnda it vodila ptopagandn u k.mpanju pro­
riv strojb . Vclik broj . uni ja., u StI'a n vda.skis ri l'kih poli rickih o rgani7.a­
eij., poziva o je no bojkot !trajko. No jedina prava sindikal na 1I1l iia koja
bo ikorirn strajk jesr kato litb CEDOC i na~ vl asriri poktet nezavisn ih sin-
I Zid prtd kOjim 5C il,"ode o5uticni n;t smn 'lrijd;;m iC'm.
15 8
dibta, ukJ jut uj uCi i CROCl.E. I jedan i dtugi su za poni. tav. nje tam,
ali su protiv jaca llja CTE.
Veeeras je ( n a~) mi nistat tada, Baquero de la Calle, u izjavi n aeional­
nom r3diju proglasio h rajk subveniv nom politickom akcijom koja nema
n ~(' Uljednic"ko sa sindjblno m ,tvati, suprotsta vlj ajuCi se t ako tv tdnj.m a
CTE da se stroj k odrh v" isklj ut ivo iz ekonomskih razlos. i d a nem a
nista s politiekim morivima. I jedni i dt ugi imaju kti vo, jet straj k je i
politil ki i eko nomski, n o mi smo protiv sttojka, jet ga o tganizita krajnja
Ijevica.
Nitko ne sumn ja da ce doCi do nasilj a u rrenurku k.da se stm jkosi
posluie kamen im koekama kaldtme da bi za usravili promet. Uspostavili
SOlO specijalne V Ci'.~ 5 n:l5im agenr im3 u policiji kako bismo prim aii naj ­
Ilovije vijesti 0 dogad"jima u 7.cmlji. Svuda vlada iaka n.perost.
QUITO
4, listopada 1961,
Vel.seo je zaista nesbvatljiv. Jutros se veCi na rrgov inskih .krivno,ti u
Q uiru i Guayaq ui lu odvij a norm.lno. O cilO je da ce straik sarn o djdo­
micno uspjcti . U podne su, medutim , poli eijska koniica i vo jne tcnkovskc
jedinice izvel e takv u demonstraciju da su svi lokali bili naglo zatvo t.ni.
Popodll " je strajk potpu no zah vatio oba grada. D a vlad. nije St"oril a
takvu aUlJosferu str.ha, straj k bi vjcrojamo pretrpio ncusp jch. No ooslo
jt do jakih sukoba u p rovincija ma, pos ocovu u Tu lcanu , na gra nici s Ko­
lum bijom. Nekoliko je Ijudi ub ijCllO i ta njeno.
QUITO
6. listopada 1961.
U Tu lcaJl U so strajk nastavlja. J ueet je onlmo orpurov'aia koml>ija
ko nStesa, u kojo j je b io i Manuel Na ranjo, U1ti m ptemiicr tc vge visokih
funkcionera polieije i sigumosti. Sast. nok kongresnc komisiie. ptcmijc tovc
gtupe i strajka;k. ko misijc T ulcana pretl"Otio SC u politicki skup p toti\'
Velasca i vlade. Gomil. se roli ko uzbudila d. ie p remijer bio prinuden
oa bijeg u vbdi nu zgr.du pud vojnom zasriwm.
Dan.s je n:trodn i strajkn;ki komitet u obalno j provinciji Esm.t3ld.s
odlueio shjedi ti p07.iv iz T u1c.n. d. se strojk produii bez ograniccni"
Velasco n.sta" ljn svojom tvrdom linijom _ Cetvo riea glavnih voda CTE
prirvorena su dan pri[e srru jkn, a ob javljcnJ su i imena devemaesrorice
uha psen ih.
' 59
.
 QUITO
II . listopada 1961.
Velasco je okoneao !tra)kov. u Tulc. nll i Esmeraldi obeeav'i jayne
radove. Surra puruje u T ulcan da bi ,"slusao priruibe. Prije nekoliko dana
u Guayaquilu je oper bron io izjedn acavnn jc [cea jeva i nOve [okse, ali je
tu bio gr.donacelnik da optui ; Aroscmen u kako porkopav. d rusrvcni po­
redak iz samog predsjednisrv. ko ngres • . Ko ngres jc sada vee tri deseri dan
u izvanrcdnom sranj ll, a malo je znakova da bi so neSto znacajno moglo
dogoditi - \'jeroj atno tek vise po buna i .ukobo s Vel ascom . Ni rko ne occ­
ku je d. bi 50 •• ri l je posljednjih dan. moglo nastaY iri.
Danas je z.vrsio n.cio nolni ru rrur u golfu: bio sam oeajan, ali N oland
i n jegeva iena igra li su dobro . Odlul:io snm da izostancm sa ,vcCanosn
\'eeeras u klu bu, jer janct moZe svaki da n rodiri. N jeLi n lijecnik je Sam ­
pio n o vdasnjeg gol£-kluba i o rganizi r3 veceraLn je prima njt. Njcgovo pred­
vidan jc, da co
Se po ro ch j :..biti na Kolumbov dan (n. lisropada, americki
pra7nik koj i se slavi i kao Dan orkri"a - prim. pr.) vjerojatno ce o rpas ti,
jer sumnjam da ~e biti u dobroj kond iciji n akon vecerasnje terevenke.
QUITO
12. listopada 1 <)6 T.
Imao je pravo ' 17.vubo sam Alberta i" golf. klu bo jurros u pet sali.
Nckim t udom svc je teklo SJvr!cno - radio se djec.k.
QUITO
16. lis top ada 196r.
Ured politickc sig urnosti dadina kobincta pron3sao jc ,. ,"vjeru. b o
povod h.pknju vod. o pozicije. U to je lo li ko tdko vjerovati, da ~e, ti ni
se, Velaskove izglede u c;ni[i go rim nego ikoda. Protekla tri dana .genti
politicke sigurnosti h.pse vode opozici jc, m odu kojima je i Ijevic.rski po­
slanik koji je u kol o vozu poslav ljao pita nja minisl ru obrane, te nekoliko
dcsnicarskih voda Nacio nalnog o brombenog fro nta. Sreeam, medu sesnaest
uh.p kni h nem. nikoga od nasib .gen.ta, i.ko agenti sigurno [[.gaj 'J za
konzervarivcima i komu Llistint:l.
. Z avjeru« je da nas o bzn.nio generalni direktor slllzbe sigurnosti , koja
vodi brigu 0 pol irickoj sigtlt nosti vlade - to je sluiba od koj e ccmo sa­
svim sigurno bi li dalcko. Vode .z.vjere«, koja je trebala n,,,upiti sulra
navec.r, pri pad nici su i krajnje Ijevice, i krajnje desnicc. Odredena koli­
1 60
tina oruija sravljenog na raspola ganj e, za koju je bilo receno da pOljeee
.iza z3vjesc «, pronadena je u stanovirna komunisra u roku prepada. Nitka
pameran ne moie povjerovari [~ko oci roj i'i.misljorini , ali Velasco se po
svoj prilici nada da bi, ak o sc odluCi na to da silom zarvori kong'es, mo­
gao ponovn o oiivjeti neophodnu podrsku siroma~nih i neobrazovanih
ro3S3.
U wak odgoyora na hapsenja j »z3vjerufl, Jjberali 1 konurvativcj,
krUanski socijalisti, demokrarski socijalisti i lasisricka ARNE - svi su da ­
nas zajednicki osnovali koordinacioni biro s ciljem da se bori protiv pri­
svojenih dikratorskih snaga Velasca.
Jo rge Acosra,* rninisrar fin ancija, vrario se danas iz Washingrona.
Pokusao je izazvari dojarn uspjdnosri purovanja rekavsi reponerirna da je
nekoliko kredjra )u fazi priprema ,. iIi »s premnih za porpisiva njec, ali da
nije mogao sve dovditi. Velasco jc z3cijelo razocara n.
GOtovO nezapazeno, u roj atmosleri krize, prosla je ostavka na~eg mi­
nisna rada, Josea Baquera de la Calle. Velasco sa so Ielio rijeliti. Dopu­
srio mu je da orpusti ~ef. vatrogasne kornande u G uayaqu il u zbog ncdc­
pusrcnog na cina na koji se sl uz io fondovima, a zatim je prekin uo Baque­
rovu akciju ne osravlj:1juCi nast::m agt.'nru drugog:l izlaza osim os ravke. Bio
je co nckorc,tan minisrar, pa prcma tome i oe osobiro djelorvor an agent.
Sroga Saudadeu i nije previse >.ao sto je ovaj pa o. Sada rou preostaje da
ga skine s plame liste.
QUITO
17. listopada 1961.
Pucnj3va prosle noti u kongresu pokrenula je cijelu zemlju, poeele su
se siriri glasine da se mozda radi 0 akciji vojske proriv Velasca .
Na zajednickoj sjednici kongresa prosle noci skupina lojalnih velaski­
sra ispunila je galerije i srala vitlari korama ad naranci i banana, izviku­
juei najgore uvrede koje su mogli smis!iri. Onima na ga lerijama pridruzili
su so i lojalni velaskisticlci poslan ici. Kada je Aroscrnena, koji je prcdsje­
davao, naredio da se galerije oGiste, policija je odbila da stupi u akciju .
S galerija je polerjelo kamenje, pa su poslaruci opozicije potrai ili zaklon
pod klupam a, dok su drugi stvorili uSritni obruc oko Arosemene.
Oko jedan poslije pono(\ nakon gotOvO puna cetiri sata gufve, s gale­
rije su ispaljeni pucnji, nekoliko prema Arosemeninom mjesru. 1 on je
Dajzad povukao svoj revolver, ispraznio ga II zrak i napllstio dvoranu,
uzvikujuCi da je na galerijama vise od eeudeser policajaca u civilu sa slui­
beDim revolverirna.
Yeh,co danas poriee da zeli usposraviri diktaruJu, dok lojalni velaski­
sricki po>lanici istodobno rvrde da je sukob rrosle noCi bio neophodan
kako bi se sacuvala demokracija u Ekvadcru. Arcsemena je danas izjavio
II CIA I6r
 da te pred Vrhovnim sudorn opm,iri Velasca za pokuS3j ubojslva. Polio
cija jc suzavcem i hicima u zrak rasrjerala dnnas u Guayaq uilu demo n­
strance FEUE koji su izvikivali proriv vlade. Sve co ne mol.e rtajnti VjeCllO.
QUITO
opisori . Z elcne plodne doline, vul kan i, vrhunaca prekrivcn ih snijegom, ne­
24· listopada 1961.
plodoi bnjoni podlobni zmi jolikim rijekama, jOler. povr§in. ginrkih po­
Premijer je jueer podnio oSC3vku, radije nego da se suoeio s polirickim
ispirivanjem u kongresu zbog represiv nih mjcra ~to rraju od genern lnog
~rrajka vet tri rjedna. Vol:lsco je imcnovaO Jorge. Acosru vd iocem dui­
nosri premijera, ~ro moie promijeruri smjer sl nnici. Ali Noland misl, da
b; siruacija mogla posrari rako ocajna da bi bilo iluzorno ocd:.ivJti od
Acosre iole korisran posao.
Najzad, Velasco je danas uti nio korak prema podrsci konzervarivnoj
pamji. Noland je inzistirao na rom e da Da vila utini sve ~to moZe kako bi
uvjer konzern~ivaca za podr~ku Velascu bio prijekid s Kubom. Sroga su
konzervarivci danas odbili ponuileno ministarstvo rada, pa je Velaskova
pozicija sve slabija. Acosta je rebo Nolandu da jc Velasco i dalje rvrdo­
koran kada je rijee 0 raskidu S Kubom, ali da Cc on ueiruti sve sco maZe
kako bi uvjerio ujaka da je raskid jed ina nada da vlada pre-i.ivi i da se
ponovno pridobiju konzervarivci.
U pisanim marerij.lima ne razaznajem zeli Ii Agenc.ija iii Srare De­
partment da Velasco prd ivi iIi padne - jedino da je nasa polirib daljnji
pririsa k na prijekid s Kuborn. O cira je opasnosr da ce Velasco pasti zbog
svoje rvrdoglavosti, a dn ce priJagodljivi Arosemena, koji je pod jakim urje­
cajem eYE, FEU E i dru gih nepozcl jnih sMga, proSiriri svoju moe, a
dokra jciri VeiJskovtl. T ime Acosrin urjecaj na Velasca posraje presudan.
QUITO
podrucja - posebno panamskim seSirima. Odlazak iz provincije i.., zvan
27· listo pada 196r.
gladu, ~ro je rijerka pojava tak i u Ekvadoru, craje vee dulje. Preclst. vnici
Nismo mogli ponovoo prodrijeti u cehoslovaeko poslanstvo pri je nji­
hova useljenja, pa je tako prisluslla operacija dennitivno propala.
Jedne noti Derko jc ispalio hice kroz goleme prcdnje prozore poslan­
stva, ali bomba postavljcna u Vetu nijc ekspJodirala. Prozori su vrlo sku pi,
valja ih uvesri it SAD-a, tako da Cchoslovaci neko vrijeme repe srenl _
osrac:i prowra obl oieni su daskama. Nismo dali n.i jeunom agemu in­
stlllkcije za raj rerorisr.ii'ki napad, ali Noland misli da je ro ubnio kapc,"n
Vargas, nas Sef policijske obavjcSr.jne sluibe. Vargasov je ured zadul.en
da provede isrcagu 0 napadu.
Preuleo sam noV'll operaciju - dio EC.'\CTOR-projekra poliritke akcije
koji se odnosi na Tulcan . Noland se rajnu susreo s Enriqueom Molinom,*
r62
vodom ramosnje orga ni~cije konzecv.rivne omladine. Al i leSko je d avari
upure za djclovanje i obavl jati financir. nje, jer agcoc mo?e rek vrlo ri­
jerko dollziri u Quiro, a Nola nd nema vremena odlaziti onamo: puna
uva dono voinje do gra nice s Kolumbijom i natrag.
Pur od Quira do T uleana do te jc mjcre spektakularan da g. je leSko
pur srakll, panoramski pogledi s visina kao da sre u avi onu. Kameni pall­
americki auto-pur, pbninski vjerrovi, sliko"ira indijansb sela, sv.k ih ne­
koli ko kilomctara drukcij i leSiri , ponb , tak i (rizure mzl ikuju jednu l.ljed­
nicu ad druge.
Predao sam novae Molini s n3pomenom da sc korisri njime 7.3 anti­
komunisricki fronc u provinciji Ca rchi, ali vj. cujcm da ec ga on uporri­
jebiri p,,'enstveno za prop.ga ndu proriv VelasC:! . Uspost3vio sa m VClU
kojom ee on predavati obavjcSrajne informacij c 0 politi ck im krera njim a.
Nasrojar cemo da se sastajemo nnizmjenicno: jed." mjcsec on co dolaziri
u Quito] a narednoga mjeseca j,' ~u posjeciv:ai njega.
QUITO
1. srudenoga 1961.
Do novoga nasilja d o~lo je juter u Cuenci kad. je policija okrurno
suzbila demonscracije FEUE proriv vlade. Mno~rvo sc pridrui ilo .( uJell­
tima. Kada su demons"anri pokus.li napasri vladine zgrade, pozyana je
poLicij". U pucnjavi je sedam osoba ranjcno.
Velasco je izjavio da te, usprkos rom nasilju, prekosurea posjetiti Cu·
encu kako bi prisusrvovao proslavi nczavisnosri provincije. Nagada sc da
bi moglo doci do novih sukoba, jer su Ijudi u Cuenci vrlo Ijuti StO je
Velasco propustio d. ublaii ur inke opadanja cijena proizvodima rusa
vlade u Qu itu SV~ su nepoputarniji U ovom izraziro konzervau vnom i
kacolitkom podru cju.
Izvje$!aji n.lih policijskih agenara navjeSCuju da se pobun . u Cuenci
Dasravlja i danas .
QUITO
3. srudenoga 19 61.
Vojsk> je jucer preuzela kontrolu u provinciji Aw ay (koje je Cuenca
glavni grad), najmanje deset Ijudi ranjeno je u pobuni. Velasco jt smijen iu
guvernera provincije i druge vodeee vladine funkcio nere i u Cuc~cu poslao
u· 16 3
 YrSioca dcmosti premijera, Jorge a Acostu, da sam izvidi stvar. Acosrino
pUlovanje izazvalo je nove prosvjede, nakon koj ih su uslijedila nOva hap­
senja. Gradske vlasti Cuenee otkazale s u proslavu nezavisnosti zakazanu
Ul dan as i zatraWe da Velasco otbic dolazak.
Ali Velasco je upravo stigao u Cuencu. Radio i polieija objavlju ju IZ­
vjeSraje 0 novim pobun.ma. Pucnjava se nastavl ja.
QUITO
4. studenoga 1961.
Jueer u Cuenci - najrnanje jos dva ubijena i osam tanjenih . Velasco
se stavio na eelo povorke koja je pjesice krenula od oerodroma prema
gradu - teSka provokacija protiv neprijateljskog doccka koji se ogledao u
kucama prekriven.irn vijencima i cmirn uakarna u znak ialosri. Dui puta
su Velasco i njegova pratnja izvrgnuri ruglu, isrnijani i, n<l jzad , nopadnuti
kamenjem i roljagama . Gui va je sprijeeena pucnjavom. Usprkos svemu
rome. Velasco je inzisrirao na rome da predvodi vojnu paradu. Jpak, bio
je prirnoran da goyor oddi u zatvorenoj dvorani, gdje je za nas ilja opruiio
liticke vode opozicije.
Iz Cuence Velasco je krenuo u jos nekoliko manjih gradova da oddi
govore, a zarim u Guayaquil. Danasnja debara u kongresu 0 dogadajima
u Cuenci rrajala je osam sari. CTE, FELJE i revolucionarni socijaJisri, udru­
ieni s konzervarivnorn partijom i pok.l'erorn kcScan !-i kih socijalisra, osudi­
vali su Velasca. Cudan savez za nase agenre poliricke akcije. Ali pobuoe
protiv Velasca prevladavaju na seeni.
VrSi.lac duinosti premijera, Jorge Acosta, dobio je Velaskov e odobrenje
za izgon jes jednog Kubanca - ovaj pur ro je prvi sekretar ambasade, jer
je ambasador ([enutoo u Havan.i. Nakon danasnjeg sascanka s Kubancem
m iniStar vanjskib poslova izjavio je da sekretar odlazi. Iznio je neodre­
dene rnloge, navodeCi sutadnju scanovitih politickih licnosri Ekvadora i
kubanske vlade, ali je istakao da odlazak prvoga sekrctara ni u kojem
smislu ne maci mijenjanje polirike prema Kubi. Sekrerar je uzvrario da se
na Kubu vrata dobrovoljno. Jasno je da je min istar vanjskih poslova okli­
jevao da Ii da proslijedi Acostiflo naredenje da se Kubanac prorjera _ n
jednako je rako sumnjivo hote Ii se raj ocajnick i potez Velose.l da lOdo­
bije podrSku konzervarivne partije i drugih desnicara i oscvariti. Acosta je
rekao Nolandu kako Velasco jos lIvijek odbija da porpuno raskine s Ku­
bancima, ali da to na slii'an Dacin posrupiri prema predstavniku kubanske
agencije Prensa Larina.
Velasco je, najzad, primio dvije dobre vijesri 0 ekonomskoj pomoci .
U Washic~lOnu su upravo porpi"na dva velika zajma: na 4700 000 do­
16 4
lara za proizvodnju ulja iz africkih palmi i za uzgajanje ovaca. I drngi , na
5 milijuna do lara, za g rodnju sranova pripad nicima gradan.kog stalda.
Dobro za javnost, ali skore rezultat. ne treba OCckivati.
QUITO
5. studenoga J961.
Jorge Acosta IzjavlO je danas da je p rvi sekretar kubanske ambasade
prorjeran kao persona non grara. Njegovo je objaSnjenje neprekidno emi ­
tirala vladina radio-mreb. Medutim kubaDska je ambasada rvrdila (kako
bi spasila obraz) da tom funkcioneru nikad nije bilo receno da je p ro­
gnan. U potvrdi Minisrarstva vanjskih poslova ipak je navedeno da je
rijee 0 progonu, a ne 0 dobrovoljnom vraeanju na Kubu .
QUITO
6_ studenoga 1961.
Ako ode, Vela!'co neee oriCi mirno . .)anas lIova nasjlja, i u Qu itu i u
Guayaquilu, gdjc jc jedanaest Ijudi ubi jeno i najmanje cerronest r:tnjeno
- studenata i radnika. Srabu saljemo izvjeStaj za izvjeSrajem . Baza u Gu a­
yaquilu Cini isro.
Kongres so •• stao u podne. Arosemena je oprufio Velasca da je pre­
krsio ustav. Delegacija FEUE posjerila je kongres da iuazi svoju poorsku.
Popodne, oko tri, kongresnu su palam zaposjeli odredi vojske. Telefonske
SLl veze prekinure.
Kabiner je jurros podnio ostavku. Velasco, koji je tek u podne stigao
i7. Guayaquila, proveo je najveCi dio popod neva obilazcCi vojne jcdi uice.
U izjavi preko radija optuzio je Arosemen u da se proglasio diktatOrOD1,
dodajuCi da ga smjenjuje s du znosti POtptedsjedDika.
Ptovest ell noe u ambaSldi slu b juCi policijsku i vojnu r:ldio-stanicu i
preuzimati pozive agenata s ulica. Najnoviji glasi da je Aroscmeni i dru­
giro poslanieima dopu.sreno da, Dcposredno nakoD pono<\ napuste kon­
gresn u palaeu. Krenuli su prema Vclaskovoj kuCi, udaljenoj same neko­
Iiko blokova. Putem ih je uh apsio Velaskov generalni direktor sluzbe si­
gurnosti. Atosemena i drugi odveden.i su II zatvor. No neki agerxi vjeruju
da je ro dobro promi sljefl opasni Arosemenin potez kako bi prisilio Ve­
lasea na naUS tav nu akciju - koja bi mogla iUlzvari vojskll do ~ o krene
protiv niega.
Usprkos ostavci vlade, Acosta naStavlja obavljati dUZnosr prem ijer•.
lu rros jc prorjerao dop'isnib Prense Latine, Kubanca, koji je vc!:. bio pro­
go an prosle godine, za Poncea, ali se vrarie u zemlju bd~ je Arauj o po­
,toO premijerom. lzvjdraje 0 siruaciji ';a1 jemo srabu gorovo svakog sata .
,65
 QUITO
Jutros, dok je vojska jos uyi jek dda la p.lacu pravde, Arosemen, jt
7· srudenoga 1961.
imcnovao centristi,ki b binec sa dya liberab, dva del110Kratska soci j.lista,
S Velascom je gotovo, ali jo~ nema oJluk" 0 konaCnom uspjchu. Oko
pel sari uj utro u bacaljonu iniinjerijc u Quitu doslo je do pobune, s mo·
ti Y3cijom da je Velasco hapkn jem Aroscmene prekrsio us tay. Bat. lj on se
suk obio s lojalnim . rmijski m jedmiC3ma. Va u " je prekinllto oko osam
ujutro kalco bi sc skloni li mnvi i ranjeni. K.snije, u toku jurro, yisob
vojoa koman da izjOYila je da su i Velasco i Arosernena prekrsili lISla V.
NeSta kasni je, predsjednik a Vrhoy nog sud a irnenayali su predsjcdllikom
privrt"l1lene vlnde. Velasco je takvu odluku prihva ti o, a predsjedn ik Vrhoy­
nog wch prcuzeo je d Ul nost u predsjed nic koj palaci.
Nakon Ito je u toku posli jepodneva n. p ustio pred sjedni':ku pabe.. ,
Velasco je posjetio n,koliko lojalnih "o jn ,h jedinica. Premo yojnim oba­
"jeSlcnjima, on je sada u dom u svojih p ri j3celja, .Ii rr.iCi 3zi l u jedn oi od
am b3Sad. zernal). L1 ti nsk, Amerike. Acosta je vet dobio alii u amba­
sadi Venezuele.
Aroscmena se bori da osvoji p reds jednisrvo. Sinoe su on i d rug; posla ­
nici pusten i iz ~rvora i odmah su posll u poslanicku pa lac u, gdje je Aro­
semen. sazvao zajednil'ku sjed nicll i imcnoyao sebe predsjed nikorn. Usta­
yno ogranieenje produzecb zasjeJanja kongres, zay d, v, ve/'e ras, tOeno
u ponoe, ali kongres ostaie u palaci, zajedno s Acoscmeno m.
I yeccros spay. rn u ambas.di - u ,I u':'j u da se visob vojna koma nd a
odluei priklonicj jcdnorn od dvoj ice predsjedn ika. N ad.jmo se da CC se
odlu ~ iti za predsiednika Vrho\'n og suda, desnieara, koji ce bici naklon jen
ra< kidu S Kubom i, uopee, suzbijanju krajnje lieyiee.
QUITO
8. studenoga 196 I.
Arosemen. je dobio crku! JUtrOS su palaeu prayde okru,ile jediniee
pjeSaciije i tcnkovi. Ali neposredno nakon podne"a loyei ramog zrako­
ploysty. stali su nadJijetari palaeu u niskorn lecu ispaljuiuei 11 zrak hice
kako bi zastraSili jedinice. Kad. je poSt. lo jasno da ayij.cija pod dava
Aroscmt:n u i kongces, predsjednik Vrhoynog suda odstupio je s duznosci
- njegova ie dUZnost predsjednika Ekyadora trajala ocprilike osamnaest
soti - a yojne su jediniee bile POYUeene iz blizine palace. Visoka yojna
komanda priznala je d.nas kasno popodne Arosemeou.
U satima !to su preth odili takvom ishodu izbile su u r."l icicim dijelo­
yima Quit. demonstr3ciie koje su organizitale URJE i FEUE u znak po­
d rS k. Arosemeni. NeSto ka5nije razlio se prayi val podrske novom pred­
sjedniku 7..ah va bjuCi cijelu zcmlju. Posebno su se isticali demonscrami
CTE, zatim FEUE i URJE.
166
jednim kdtanskim socijaiisrom, jednim konl erv:uivcem i tri nezavisna mi­
nistra. Jed .n je od socij.lisca i Manuel N. ranjo, poscayljen za ministra
financija. Popodne je Acosemena odriao viSe S3stanaka sa syojim prist.:>Ii­
carna, ;zmed u ostalih i s Ara ujom, kojega jt nazvao .velikim borccm•.
Kada ie Araujo ustao i potco govoriri masi StO se valjala naokolo, uspio
je jedino izreti . Postoyani grall. ni Quita . prije nego Sto je bio ismijan.
Arosemeni n prvi 6 n, bez obzira na to *10 nece bid imenoya n prije su­
u aSn jcg dana, bilo ie SOlivan je sperijalnc sjedni c" k ongres. bko bi so
izabrao potpredsjedn ik i obavil i jo§ !leki poslovi. Dan.sn ioj , prvoj, sjed­
nici ptcdsiedavao je Rei naldo Varea D onaso.
Velasco se nije p red ao mirno. (z nmbasade Meksika obiavia je izjayu
kako nije dao ostaykll . I podsjcrio sye na onih 400 000 glaso,'a StO ih je
dobio pro;!c godino. Cetiri puta i4.b ran , trip ut sru~en , pob jed nik u pred­
izbornirn gOYOril1ll i ~a vjek ko ji je .izgorioo na d uZnosti . Da je sarno ra­
skin uo odnose 5 Ku bom, mogno je z.dobit i pod r~k u konze ryadvaca i dru­
si b desnih snaga te srerno preb roditi bmpanj u koju su na "konomskim
pitanjim.1 protiv njeg. bile povele liie"e snage.
QUITO
9. studenoga, I961.
Jutros, prije inauguralne sveeanosti, FEUE je orga ni ziral. >operaciju
ciscenia. - simbolieno p ronjc i pospremanje prcdsjedn ickc palace kako bi
co mjesco tiSto doeekalo Aroscmenu.
Predsjed nik i njegoy kabi net poveli su rada marS tisuea Ijudi od palace
pravde do p redsicdnicke palace na Trgu nczayisnosti. Aroscrnena je u go­
VOtu opisao Velaskoy rdi m kao rd im koji je pOCCO 5 400 000 pri sta~a, •
zavrsio s 4 rnilijuna protivnika. Obeeavaj uci akciju umjestO kimj.stih go·
yora, obvezao se da ce njegova ylada biti vlada mira i sklada, da tc On
biti predsjednikom svih Ekvadoraca, a nc sarno nckolic;ne poylastenih.
N ama je, ipak, najzn 'Ca jnije Sto je preuzeo obyC?u da ce naslavni diplo­
matske odnose s Kubom.
Modu drugim zloslutnim na\'jeStajima iz goyora prilikom inauguracije
predsjed nik erE napao je . jenkijevski imperijalizam -, od. juc;, istodobno,
divl jenje ku banskoj revoluciji i z3uzimajuCi se za osnivanje N a rodnog re­
yol ucionarnog fronta . (Osniv.nie froma vee su bili nayijescili nasi agcnti
ubaecni u PCE, navode':; da ce se u nj ukljui'iti Crr, rcyoluci ona rn i soci­
jalisti, PCE, URJE, Federacij. ckvadorskih Indijanaca i noyi studenrski
front nazv an Pokrcwl11 revolucionarnih sveuCilisnih studcnat3.) Govorio
je i predsjednik FEUE, re-limiraju':; sudjeloyanj. Sludena," u ruSen ju Ve­
167
lase•. lako je on umjcrenjak izabnn uz pomot sm denrske operac:i je koju
jc vodiJ a baz. u Guayaquilu, proreklih je mjeseei opoocieija Vehsell iz
ekonomskih i drugih poriva bila prejaka a da bi Albc[[u Alarconu i nje­
govim agentima uspjelo odvrariri umjereno rukovodsrvo od podrSke
Arosemcni.
Diplomarski odnosi SAD-a s ekvado rskom vladom nastavljaju se kao
da je Velasco umro iii podnio osrnvku - !iro zn ai'i da formalno pril.Oa­
vanje nove vlade uopce nije sporno. Sve je bilo izveden o pravno i usravno.
QUITO
II. studenoga 1961.
Opca poliril'ka klima odrafava olaksan je, optimizam, zadovoljsrvo ­
gorovo euforiju. N akoll cerrnaes[ mjeseci Velaskova zasrrasivanja, prisca­
lice tradicionalnih parrija sretni su da vide koliko je Arosemena moCan.
Barem U ovom [rcnurku.
Davila je: na iz"amednom zasjedan ju kongresa izabran za predsjednika
Narodne skupstin •. Potpredsjednikom senota imenovan je Reinaldo Va·
rea. U govonI, prihvaca juci duznost, rebo je d. Ce prije umrijeti neso
narusiri pravne nocme »re nove i nczaslu7..cne pobsti«. Kongres je uzeo
dva dana odmor., a u ponedjeljak ce se ponovno sastari radi izbora no­
yoga porpredsj ednika. U toku vikend. nopetosr ce porasti. Vec se nagad.
tko posraje Aroscmcnin ~~broj dva((. Taj je il'.bor vrlo vazao, jer nirko nc
zna koliko jt Arosemena kadar izdrbri svoje tesre napadajc opijanja. No·
land misli da Vare., jedan od vodeCih kandidata, ima dobre i"glcde. Rek­
tor sredi ~nj eg sveueili,ta, nczavisan ali naklonien liberalima, glavni je rok­
mac i uzi v. podrSku FEUE i krajnjc Ij evice.
Velasco leti popodne u Panamu. U vocem d ijclu zemlje oper vlad. mir,
iscezao je vandalizam i pljackanje izloga. O d op ~eg ~[[a jka 4. lisropada
najmanje ie [[ideser i dvoje Ijudi ubijeno u per gradova. Ra njcnih je mnogo
vise. Cetrd estr i pCt sarno u Quiru. Niie to bas bio udar bez krvi.
QUITO
13. studenoga 1961.
Noland je uspio izvesti svoj v1::"iri udaL U roku vikenda Varea je z.­
rraiio tajni sasranak u hotelu .Quito «. Zelio je cuti lOa Ii Noland na
kojoj bi strani on mogao dobiti podr.<kLl d a ga izaberu za potpredsjcdn.i.ka .
Posebno, misli Ii Noland da bi so moglo racunati s podrskom kon.erva­
tivaca . Noland odvrati da misli ka.ko je to mogu ce, ali da valja biti ra k·
I68
tiean kako se ne bi srv orili nepozeljni od.nosi prema Davili iii d.mgim
agcnrima desn.icarskih snaga .
Noland se kasnije susreo i s Davilom, koji je zatraiio sav jer koga da
konzen'ativci pod d e u izborima za porpredsjednika. Noland je diskretno
spomenuo Vareu. Ako bi bio izabran rekror sredisnjeg sveu~ili st3, u tom
hi slucaju prorekror, koji pripada revolucionarnim socijaiisrima, preuzeo
, ve ueilisr•. Davila se obvezao da ce kOnu[v3ti vei dari s.oje glasove Varei.
Kasnije su se Davila i Varea sasrali da bi posrigli sporazum, a Noland je
uvjeren da nijedan ad njih dvojice ne zna kako se on sasrao i s jednim)
is d.rugim.
Clanak u jurrosnjem . El Comerciju«, autor kojega ie Gustavo Salgado,
rdko kompromitira rekrara. Bila jc ro izjav. podrske, pripisana komuni­
stickoj partiji Ekvadora i URJE. Ispravak co usliiediti, ali prekasno. Kon­
gres se radi izbora potpredsjednika sastaie vee u podne.
Galerije su ispunili miliranrni clanovi erE i FEU E. Galame i zahrije­
vaju izbor rekrora. Davila predsjedava. U prvom krugu Varea dohiva sez·
deser i eerici glasa - najvise cd sve L:l!rvorice kand.idara, ali d\"JnJcs[ mu
glaso va nedostaie do dvorreCinske veCine. Kad su objavljcni rezulrati
prvog kruga glasanja, galerije su skoeile. Varea je u sliiedccem krugu iza­
bran. Prisra se FEUE i erE izgubili su glavu. Osule su Davilu kamenjem ,
ispljuvcima, grudicama papira. Policije, kao i obicno, n_iorkuda.
NakoD s[Q ga je Davila proglasio porpredsiedn.ikom, Varea je u svom
nastupnom govoru bio malo pre,kroman: »Vidjet cere da ja ne ma m spo­
sobno"i da bude-m porpredsjednik republike. Pun sam nedosta taka, ali
njim a se suprorsravijam svim svojim Y.ivotom koji sam ispllnio skromnoscu
i z rrvama. Vi i ja, uz Boz;u pornoc, mozemo malo pomalo rjd:w3ri velike
probleme koji pogadaju narod Ekvadora •. Noland koie kako Varei na­
mjerava podignuti placll sa sedam srorina i pedcser na tisuCu dolar3 roje­
secno. Kada po;!anc predsjednikom, plao r ce mu jos i vik
Senator Humphrey srigao je juce!". JZvjdtilvarn o 0 moguCim dcmonsrra­
cijama prariv njr.::ga. Posjetit ce Aro 5i..'menU i obrlltiri se kongrcsLl. Jueet se
oasao u samoj meri zahval;ujuti svojim napo menam:l 1I razgovoru 5 novi­
narima: SAD Sil pripravne da 6inancirnju fazvitak siromasnih 7.em3ij a, ali
njiho\'e hi vlade ([cbaie poduzeri agrarne, poreznc i administrativne re­
forme. U suprotnom, SAD bi fin aneir"lc evenrualn.i boljsevizam.
QUITO
17. studenoga I9 6 r.
Arasemen inoj vladi nisll isteklo jos ni d.a tjedna, avec se vide jasni
znaci sudjelovanja Ijevicara u rez.imu. Pozici je na minisra.rskoj i podsekrc­
rarskoj razini, kakvu ~ na primjer, ima Man uel Naranjo, minista r fin ::m­
cija, sasvim su prihvarljive. Ali poslovi na srednjem ni vo u sve viSe p[el:ue
I69
u ruke marksisr. i d rugih IjeviCara, koji nisu prijatcijski [""poloi en i p rema
SAD-u, iako b k niti no morni u formalno bid prip. d nici PCE iii revolucio­
namih socijnli$t3. Pozicije koje nam nisu po volji pretei no su na podrucju
o brawv3n ja, 1.dravsrva i socijnlnog os iguranja, ali i nove vl::l.de provincija
Guayaquil i Guay as takoller su loSe obojene za nas.
T u stanici i u bazi u Guayaquil u priprem amo bil jdk e 0 novim licno­
sti rn. u Aroserneninoj vladi za porrcbe ambasadora, generalnog konw la i
'.a St3te Depanmenr 1I Washingronu. T e se bilje.ske temelje no podacim. iz
dosje. , i na zahrjevima ko je smo up uti li nasim .genti ma, ubacenim u PCE,
da izvijeste 0 tome kako komun isti cka partija rcagira Da Ijude na pojcdi­
nim funkcijam •. Prvi nagov jd taji pokazuju da te utjecaj s ekstromnc Ijevice
biti pod Arosemenom znarno jnti nego sto je bio u vrij eme Velasc •.
Reagiranj. State Departmenta i ~t " ba umjereno su abr manma. Sta b je
posrav io specij alan Z:lhljev da nasravirno briiljivo prom atr:u i imenovanja
no koja se Arosemena odlucuje. Vlnda zabrinutost ka ko je to sarno poce­
t3 k i b ko cc Ekvado r i daljc kl iziti ulijevo, watno viSc ncgo Brazil. U vezi
$ kuba nsk im pitaniem - Ministarstvo van jskih poslova obj. vilo je da pevi
sekrera r ambasad t , koiega je Velasco progn ao, sad a maze ost" i. U svoj
onoj zbtci posljednj ih daM Vel asko ve vi ada vine Kuban" nije niti napu­
stio Quiro.
Da bismo se suprorsta..;!i takvom sli jedu dogaoaja, namjer3V'mo po­
krenuri novu rundu propagande i operaci ja politicke akcij e posredsrvom
nasi h ECACTOR-agt nata Da vile, Pere-la, Nacionalnog obrambenog
froma i Gusrava Salgad a, propnga ndnog . gema. Porpr~d sjcdn i k Reinaldo
Varea bit ce nam takoder izvanredno vab n jer jc posvuda poznat b o
antikomurlist. Urnirovljeni je arm ijski potpukovnik, studirao je u Fort
Rileyu i Fort Lcavcnworthu u SAD ·u. Bio je i ekvadorski vojni arase u
Washingronu, savjernik Vije,," interamerickc obrane, podsekretar Mini­
starS[Va obrane i, kasn.ije, minisra r obr:llle.
Kao orvoten a pODd to indirektan ud a rac baza u Guayaquilu naredila
je radni ckoj organ izaciji CROCLE da u jucetasnjim novin.rna na pola stra­
nice objavi izjavu 0 opasnosri od komuni zma i podl ofnosti CIT organi·
z. diu WFTU 1I Ptngu. hjava poziva na suzbijanje komunizm., upolorav.
protiv uspostavljanja diploroatskih odnosa sa Sovjcrskim Savezo m i pred­
vida osniv. nje konfederacije ekvadorskih slobodnih sindikalnih organ iza­
o j. , b o demokrats ku al ternati vu CTE.
Arosemena zeli razd rmari sn. ge unuta mje sigumosti. Danas je zap0Cela
isr[aga s ciljem pro vjeI'3v anja liste agennra Dire-horara za nacionalnu sigur­
nost, tl red a za politick u sigum osl odgovornog Z3 Arosemenino hap§enje
not u od 6. na 7· sru denoga . MoZe se oeeki v. ti d. rnnogi agenti Sto so spo­
minju u tim popisima jednostavno ne pOStojc nego da njihove plate trpaju
u svoje diepove viso ki oficiri di re kto ra ta.
N 3j v i ~ i m d alonima nacionalne policije ta koder predstoji nprovjerrava­
nje «. Kapetan Jose Varg,., ~ef obavjcltaj ne sluibc poJicije, bit ce bez
slJmnje . otiscon_, jer je dobro p07.n . r kao voda rajne provelaskisli cke
' 70
organizacije unutar polid je. Nad.mo se, mciluu m, da ce porucnik Luis
Sandoval," glavni tehnicki srrucnjak u Vargasovoj garniruri i p rili cno .po­
Iitibn policajac, ost.ti na svom mjesru .
QUITO
20 · studenoga 196t .
Program sranice za ubaciva n)e u PCE im3 bolje izglede nego ikada . Cla­
novi PCE za pro\·inciju Pich inch. upravo su iZ3braii novi komirer te pto­
vincije. Ne sarno da je ponovno izabran Basanres nego Sll n:l izborima
proSli i Cardenas, i Luis Vargas." T ako imamo rri agema u devctocla nom
komireru, koji se - zbog sve vete pod jele ru kovodsrva priobalnog pod­
ru<ja, ko jemu je na celu geoeralni sekrerar PCE Pedro Saad, i rukovod­
srva iz si jera pod Rafaelom Eche-.·errijom, predsjednikom komitt ta pro­
vincije Pi chinche - mole uspored iri s nacional llim Centralnim kom itetom.
Preuzeo sam od Noland. jo~ jednu opcraciju - ova j put to je pukovnik
Osv.ldo Lu go, ~ agent ubacen u n. cion. lnu policiju n. nn jviScm nive u. SIi­
jedeee noti Nob nd me upoznao s Lugom, koji je i'lvijestio da je imcnov an
sefom nacionalnc policije za jlli ni region sa siedistem u Cuenci. O${3t t c
ovdjc jos nekoliko rjcd.lOa. U med uvrcmenu upoznar te me sa svo jim p.­
storkom, Edgarom Cam. chom, studen to m koji t e nam poslu7.iti kao ka n ka
u izvjeSravonju Lu~ovih pomocnih agenata u CIT. Lugo ocekuje da ce naj­
manje jedanput mjesecno dolaziti u QuitO i tada bismo susrelali . Him. po­
ruke slat ce mi preko Camacha. Zaisra prijazan, inteligentan i brirak ohcir.
Operacijc baze u Guayaquilu pretrpjele su jueer tei ak udarac iznenad­
nom smrcu najva;. nij eg obovjeSrajnog agenta za sindikalne opcracijc. Bio je
to Emilio Esrr.da lcaza,* d irekror jedne od najve':ih ekvadorskih bana ka,
predsjednik kompanije Z3 pro izvoJn ju urnjemih gnojiva, biv!i gradon.cel ·
nik Guayaquila i vrlo powati sakupljai: iskopina iz preth is paoske dobi.
Upravo posredsrvom E.str. dc b023 je organiziraia uspjeSnu kam pa nju od­
srranjivanja Saada iz scnata i o akon toga osnovala je radnicku orga nlza­
aij u CRO CLE.
QUITO
19. prosinca 196 1.
Popl nva poslova prije boiitnug odmora, ali bez osobito povoljnih zn a­
kova za nas . Arosernena jt p rij e tri da na bio glavni govornik na kongresu
Federacije ekvadorskih lndijan aca, ko ju kontrolira e rE. Osim njeg. govo·
rili su i prcd sjednik CIT, ina~e revo luciona rni socijalist; orga nizmot PCE
u Federaciji lndij an aca, Carlos Rodriguez i, najzad , M iguel Lechon, lndi­
I 7"
janac, clan PCE, koji je. bio izabran Z3. predsjednib federaciJe. U go voru
risub lndijanaca koji su se kamionima dovezli u Quito Arosemena je obe­
cao brzu akciju na ukidanju huasipunga.
Ju ter je, oeposredno nakon kongresa Indijanaca, zapoeeo kongres kam­
pesinosa, organizacije seoskih radnika 5 priobalnog podrucja koja je pod
okr;ljem CTE. Arosemena je i na ovom kongresu bio glavni govornik. Po­
pur premodnoga, i [aj je kongre. donio uspjeha krajnjoj Ijevici.
Srudenrske organizacije koje za bazu u Guayaq uilu predvodi Alberto
AlaIcon pretrpjele Sll jos jed an poraz. Nacionalni kongres FEUE, sto je ne­
davno zavrsen u Guayaquilu, dooio je jos jednu dominaciju krajnje Ijev;ce.
Gvajakvilsko ce sveueili,re, s odjeljkorn FEUE koji vode miliramni clanovi
URJE, biri nared.ne godine nacionalno sjedisre organizacije. Delegacije sve­
llci.lisr3 u Cuenci i Ponovijeu, koje konrroli r.l Alarcon, napusrile Sll kongres
u trenurku kada su bile prihvacene rezolucije podrske kubanskoj revoluciji,
odnosno osude Saveza za progreso Protiv preuzirn:1nja kormila ad sr.rane
ekstremne ljevice, proresriraii sma i preko D:lvik, omladinske organi­
zacije karolitkog sveuCilisra i Wilson a Alrccide, urednika "VOt Uni­
versltana«,
Nazadak u srudentskim operacijama zabiljdili smo i kada je jedan clan
revolucionarnih socijalisra izabran za preJsjcJnika odjela FEUE u Quiru.
Nakon izbora novi su funkcioneri izglasali podrsku Arosemeni u vezi s nje­
goyi m 5{aVOm 0 neophodnosti agrame rdorme re 0 ~odbijanju inrerven­
cija«( u odnosima 5 Kuborn.
Sada su, dakle, odje!i FEUE i u Quiru, i u Guayaquilu, kao i u Loji, u
rubm. eksrremisra. U meduvremeou URJE prevladava na ulicama. N eki
dan su miliromni clanovi URJE napali grupu kubanskih itbjeglica u vladi­
nom uredu za registr3ciju. Sriglo ih je nekoliko storina s namjerom da se
nastane u Guayaquilu.
Opcracije u driavnoj policij i jos traju. Jose Vargas " ne sarno da je rat­
rijeSen du7.nosei zapovjednib obav jeSto jne j. din ice polieije - nego mu,
jednako kao i drugim ~la no"i mJ rajne velaskisri cke policijske organizacije,
prijeri hapsenje. Srecom, Luisa Sandovala nisu dirali, njegov posao u jedi­
niei ostaje nepromijenjen. Vid= ga mnogo cdce otkako je Vargas uklo­
njen. Dok jo! nc buderno mngli procijeniri novog !cfa policijske obavje­
,rajne sluibe, majora Pacifica de los Reyesa," Sandoval osraje rnoja glavn .
veza s policijskom obavjdtajnom sluibom. Z aprav o on je pla ceni uba­
ccni agent. De los Reyes je doSao u stanieu bko bi roboie raspravio 0
nekoj opremi 'to smo je bi!.i dali VargJsu, aH jc 06ro da ieli usposraviri
veZll. Noland i ja ,naizmjc:nicno cerna se s njime via ad, ali mu necc.mo
kazati da se ja reclovilo S:lSt3jem sa Sandovalom.
Pukovnik Lugo preuzeo je zapovjednistvo u zoni Cuence. Redovire
veze s njim odrZ:lvar cerno prcko Edgara Camacha, njC!gova pasrorka;
Lugo ce orprilike jednom mjesecno dolaziti u Q uiro. Rebo mi je da placu
za njq(a i njegove pomocne .gente prcdajem njemu osobno. Mogu dakle
zarnisliri da ce dola zi ri u Quito svakoga mjeseca.
"7'
Napreduje ; osnivanje nacionaloe konfeder. cije nezavisnih sindi kara.
Dne I6. i 17. prosinca sadasnje org. nizacije De'lavisnih sindikar:t, koje pred­
,.oJi CROCLE," odriale su z.sjedanje da bi imenovale org. nizacioni ko ­
mirer l.a konsrituirajuci kongres nacionalne konfedemcije - ko ja COse z" ad
Lkvadorska konfederacija orga nizacij. slobodnih sindikara * (CEOSL).
.Iedan od radnickih agenara na!e baze u Guayaquilu, Enrique Amador,
predsjedovao je konvenciji, a glavn; govomik bio je agenr nase baze, iza­
bran prosle godine za radnickog senarora na obali, Adalberro Miranda
Giron ." KonsriruirajuCi kongrcs zakazan je za kraj ".vnja naredne godine.
Iza fasade naprerka izrasraju ozbiljni problem; medu grupama neza­
visnih sindikara. To je uglavnom piranje sigurnosti zaposlenja i birokrar­
skc rastine medu vodJlTIa razlicirih organiz3cija. Natjecanjc medu njima
rko co dobiri najbolji posao u CEOSL kad jednom bude osnovona stvara
1Jvidnosr i t[zavice. Na pocerku srudenoga najvainiji radnicki agent Z3­
p:ldnc:: hen1isfc.re iz Odjela ;£.1. medunarodne organiz3 c ije, Sern.fi no Romu­
aleli" (predstavnik AFL-CIO za Larinsku Ameriku), s!igao je u GU3)' 3q uil
da pokusa uspo, raviri malo redo. Upravo z. vrseno zasjeda nje rezuttar je
njego va pu[ovanja, ali vode se jo; uvijek medusobno bore.
Sad a kad Velasca vise nemfl, Narodna revolucionarna libcr:11na partija
v
Gila Saudadea moze slabiri, moida i porpuno nesrari. Saudade namjera •
neke od svojih agenara iz re parrije, Mariasa Ullou," Carlos a Val1cja * i Ri ­
carda Vazquez. Diaza," ,to hjrnije prebaciri u organioaciju CEOSL, kako
hi placeni agenri unijeli u ru organizaciju vise discipline ired:!. U proriv­
nom ce zauvijek ostari preslaba za borbu proriv CrE.
Na, Nacionalni obrambeni front objavio je jos jedan poziv na prijekid
odnosa s Kuborn. Medutim na nedavnom zasjedanju konzerv:ltivne pa rtije
odluceno je da se Arosemen; izrazi generalna podrska, s rim da se jos uvi­
jek inzisrira na raskidu s Kubancim •. (Fotografije objavljene 53 sasranka
konzervarivaca zbunjuju - ispred govornice bilj Sll posravljeni raspcl° l
orprilike polovica prirodne velieine, sve zajedno podsjefa 0 3 iSllsovocko
[(ubljenje na uzmak). Davila je izabran za pomocnika gcneralnog direkrora
parrije. I sve druge vaine poliricke parrije oddale su svoja zas jedanja i
pru/.aju generalnu podrsku Arosemeni.
I State Department kani srupiri u igru aka Aro!'C!mene i, maida, staviti
ulog na anrikomunisricku rradiciju vojske. Prije nekoliko dana objavljena
je vijesr 0 novom zajmu: 8 milijuna dolara pomooi vlade SAD-a bu dieru ­
terrdeser godina bez kamara. Prvorno je 0 rom zajmu pregovarao Jorge
Acosra dok je bio minisrar financija u Velaskovoj garniruri.
Kongres je na odmoru do kolovoza. Prakricki. ne posroji takon kojirn
bi se opravdalo njegovo II2-dnevno zasjedanje koje je srajalo vise od
deset milijuna sukra. Nevjerojamo, kon?,,,' nije poduzeo akciju da
opozove dekret 0 izjednacavnnju deviznih rL:~jeva, oa cemu se opo zicija
ujcdin.ila protiv Velasc.a. Cini ~C! da Sll i Arosemena i CTE zaborav ili svoju
glavnu rocitu.
I7)
 QUITO
svi govore. Svaka ko, d d . nje mojih prijalelj a - bili to konzervadvci plave
23· prosinca 1961.
krv i, skorojeviCi liberali iii istaknuti no-lavisni - ne ohrJ bru je. Nii hova
Ka ko so blili no vogooiSnjc slavlje, ri ram se poneSro usporava. Iskoristili
smo pogodan rren ur. k da podijelimo vis ki, cigarere, lopre 2 3 golf i d ruge
poklonc. Noland je poveo sa sobom novog administr3ti vnog pomoenik.,
R.ymonda Lodd., ,, ka ko bi go upo m.o s gomilo m agcnara turisrickih i
purni ckih ageneij. u Quiru da moZe pro~i.riri opera ciju konrrole purova­
nj • . No vi glavni age nt bir co Patricio Poncc," srari Nobndov pri j.relj i
ist. knu t. licnost u poslovima oko borb i s bikovima. Lodd ce so sastati
s nji lll nn tajnom mjcsru tim to bude moguce. Operaciju zausr,lV ]janja
pisama, ECSTAZY, u sijelnjll ce tJkoder predati Loddu.
Sterni smo StO smo 2a adminis"ativni pOS.D dobili I.adda. Obicno se
na ta kvo po.,love poSta"ljaju zene. No on ce moc; preu,,"ri neke operaeije.
N a svojem prijasnjem zadarku u San Joseu (Kosrarika ) na llcio jt neke
operarivne t<hoike. lake niie bio prirnljcn no operativno obueavanie (zbog
nedom"b formaillog Ob r37.D\·anj.), Ladd se, po Nol andovu miSijenju,
moze iskorisriti na manje osjerljivim zadacima. Savr~eno se uvea 11 posao,
pra vi ie Sompion u golfu, rob poker a i, uop ce, vrl o djeiaran covjek.
Kada za rrenurak zastanem da razm islim 0 uzb uilenjima i neprekidn oi
krizi u proSloj godini, shvacam da smo nastojali zaddati sarno dva ei lja,
a oba smo promasili. Nismobili kadri da jz.lZovemo priiekid odnosa s
Kubom. Nismo bili sposobni da navedemo vladu da s[Upi u .keiju proriv
S\'c jacc snJgc komunista i srodnih pu!ueta. Sro sc Velasca ricc, nismo sc
iuavno angai irali 11 obaranju njegovc vladavine. Ali financirajuci kon zC!r.
varivec i k.rsean' kc soeijaliste u kva7.ireligijskoi kampanji prori v Kube i
komllni zma, pomogli Smo im da uni~tl! osnoviCll VcI;lskove snagc medu
siromasnima, koii su u tako go lemoj vetini gJasali za nj. Kada je Velasco
U\'co nove taksc j jzjednaeenje devimih teeajcv. , nasa k ampanja koiu su
\'od ili desnieari, a p ripomogJa nam ie i infl.eij., ok.rcnul. je vee javno
mnijcnjc proriv nieg • . Silo je tada lako za CTE, URJ E, FEUE i druge l ro
naginj u ekstremnoj Ijevici da ulUr piraju an tivelaskisticni baria k sluZeti sc
AIosemenom b o simbolom protiv oligarh ije i legitimnim nasljecl nikom .
U narednim te mjcsecimil n a~ osnovni zadntak bid oiivJjavanjc kam­
panje protiv Kube putem Naeionalnog obramoenog fronta i drugih ope­
raei;a . Uspored no s rim - briZljivo praCenje ubad van ja krajnje Ijeviee u
Aroscmenin u vladu i njihove pripreme za o ru lanu akciju. lako , u i druga
i treea liol1o>[ do Arosemenc na n.scm pl arnom spisku, bit ce teSko doka­
zari, da ie sad asnje stanie sigurDosti poboljsano u od n"su na ono za Vcla­
skova reiima.
Temcljni razlozi zbog kojih postoje problemi sigurnos ri uvijek osraju
isti: koncentra cija bogarsrv3 i moti u rukama nekoJ icine uz zanemarivanje
mase na roda. Takva nep ra vda moZe samo poraknuti i ohrabriri Ijude da
pribjegnu kra jnjim rjeSenjima. jos u\'ijek nema 7n ab rcfo rmi 0 koj ima
I 74
krajni. gra n iea prezira premo siroma!n ima kOii poddava in VeiaSc,
_ ehus[(lJl - pokazuje koliko je du g put ~to s a jos vali' pre",liti.
Mojemu ie sinu rek deset tjodall., ali vee pokazujc svoju osobnosr
j svijest. Ponosan orac, jesam zaista - prije tri tjedna krstili smo ga u sraroj
crhi u Coraeollau, u prekras noi bijeloj od jeci koji su pokl onile obi telji
iz stanjcc.
Nisam sigu ran sro da uCillim s Janet. I dalie so razdvajam o, manjka
nam "jcdn icki illteres. Ona ne zoa pra krii'ki nisra 0 mojem pos lu . Njezino
pom :mjk:lllje zanimanja za politiku i ncpoznavanje jezika navodi je na to
da igm brid i s drugim arne ri ekim zenamo koje se iele izditi iznad trivijal­
no,d . Moram joj pomoe;. No bujiea dn ev nih dog.d aj. oStavlja t.1ko malo
snage - osim za golf gdje provo dim vecin n slobodnog vre mena. Neposten
bijeg, ali je is rodobno i relaksa eija.
QUITO
2. sijecnja 1962.
Kubanski podsek.retar za vaniske poslove Carlos Oliva res ponovno ie
u Ekvadotu - ovaj put traii podrsku priie koniereneije ministara vanjskih
poslov. O rg. nizaeiie Amc ri tkih DrZav a (OAS), predvidellu da so oddi
ovoga mjeseca u Punt.i del Este u Urugvaju. Vlada SAD-. nada se bko ce
uspieri da nn konfereneij i osigura zajed nitku okeiju prori v Kube - ba tem
rezoluciju da sve zemlje koje ios uvijek odri.avaj u diploma ts ke i trgo vinske
odnose s Kuborn potnu te odnosc r. skid" i. Jueer se u jednom prim or­
skom odm.r.l istu Olivares sus reo 5 A.roscmcnom. Poronii jt potvrdio
svoju politiku nemi jeSanja u intervenei;e prema Ku bi. Ek vador tc 5e na
konferenci ji u Punti del Este, rekao je danas Arosemena, suprotsraviti SY j. ­
koj sankeiji proriv Kube.
jcd an od ,,;dog. zbog kojih zclimo izolir.ti Kubu jest raj sro stab vje­
ruje da Ku banci uvjeibavaju risuCe Ju.inoamerikanaca za gerilsko rarava­
nje, saborai e i rerorisri cke a keije. O d svake se Stan ice zaht ij eva da izvje­
srava 0 pUtovclOjima n3 Kubu, u Moskvu iii u Prilg, sro jesu dodusc, duge,
ali ipak t eSte lini je do Kube. Upravo Sll sada najman je seu!eset i dva
Ekvadorc3 pozvona u Havan u na sv ecano~ri u povod u trecc godisnjice re­
volueije. Nerna s um nje da ce neki od njih oric; n logori sra za uvjeib ava­
nje. Predsjednik Federaeijc ek vadorskih Indijanaea M iguel Leehon ta koder
ic u toj grupi.
175
 QUITO
16. sijecnja 1962.
Nasa no\'o kampanja - literalno feleno - prilieno je glasna. N~ci­
onalna konfercncija URJE treba.!a jc pr·ije dva dana otpoceti u Cuenci. Ali
prcrhodne noei pred vrarima dviju crkava u Cuenei eksplodit3le su
bomhc. Ranjcnih nije bilo - nasi nlilitantni antikomunisri, koje je predvo­
dio Carlos Arizaga VCl'.a, pobrinuli su se za ro - no isroga dana kada je
konferen(ija rr"bala poecri, doslo je do velikih »spontanih « demonsrraeija
u znak proto,," proriv eksplozija bombi. Vlasri su tada orkazale konven­
ciju URJE koko bi se izbjeglo kLVoprolice.
Na temelju Daviline upure, konzervarivna je parrija z3rrazila cla Arc­
semena objavi svoje kona~no poiiricko sranovisre 0 Kubi i komunj zmu
(sro je uvod u novi pririsak kOllzervarivaca). On im je odgovorio da so
Ekvadorci moraju llsmjeriri peem a svojim nacionalnim problemima, koji
su .~iz nad (( problema Kube. Prekosurra Davila organizira demonsrracije
u Quiru u znak soiidarnosr; 5 anima u Cuenci.
Naradni revolucionarni pokrer (sta su ga, u rrenurku kadJ je Arose­
mena preuzeo vlasr, osnova le PCE, URJE i druge krajnje lijeve organiza­
cijc) upurio je jucer delegaci ju premijeru . Rekli su mu da bombe podmer­
nute u Cuenci nisu njihova djelo re da oni odbacuju teroc kao sredstva
poliricke borbe. Prosle je noe; na kucu Pedra Saada u Gua)'aquilu bacella
bomba no ni ovaj pur povrijedenih nije bilo.
Glavna je rem a nase propagande ovih dana p ro~lomjeseena pucnjava u
Ha\'ani, kajom je prilikom grupa Kubanaca nastajala da, izazvavsi sudar
auromobila na obliznjem parkiralisru, dobije azil u ekvadorskoj amb,.adi.
Ku banskc snage sigurnosti arvarile su vatru kako bi ih u rom naumu
sprijc'::i le. Uklonjeno je nekoliko leSeva.
Gil Sau dade i dalje mukorrpno radi sa svojim medunarodnim oIgani­
zacijama. Soda je ro ekvadorska clanic" S\'jerskc omladinske as.• mbleje*
(WAY) - Nadonalno vijece omladine.·· Okuplja srudente, radllike, sporr­
ske arg~lIlizacijc, seasku i religioznu omladinu, skautske organizacije i
omladinski crveni kri;i.. Gil ovu operaciju vodi uz pomoc Juana Moeilera,.
pred sjednika ekvadoIskog omladinskog ervenog kriza. Moeller je drugog
voau re organizJcije upravo posravio za general nag sekretara Vijeca
omladine. U narcdnim mjesecima glavni te za darak biti da se osigura su­
djelovanje [had ora na kongresu WAY*, sro se predv ida za kolovoz, re
da se , du ekvado rske delCf.:.lcije priba\'i iz srab a upura 0 rome koje ro cke
d. pod"i, a kojima da se suprorsravi.
I76
QUITO
19. sijecnja I9 62 .
KampaDja u Quiru u punom je jeku . Jucerosnji skup proriv Kube i
komun izma bio je silan - vlada ga je prilieno pripomogla. Na kon nckoliko
dana priprema, sro s u ih obavili organizarori kojt placamo iz projckra
CACTOR, jueer jf ujurro premijer - li beral- zabrnnio do daljnje obavi­
jesti javne poliriCke demonsrracije u cijeloj zemlji, ukljucujuci i skup pred­
,-iden za jucer popodne. Njegova se odluka remelji nOl lI"d.l mom valu
podmeranja bombi, kao i na naperasri koju je prouzroi:i1a nasa nedavna
ka mpanja.
Organizarori su razglasili da ce se skup odriari usprkos zabrani kako
bi se iskazala solidarnosr s nedavnim demonstracijama u Quitu i Guaya­
I quilu. Gomila se skupila II dvorani na periferiji grada. Uskoro ih je bilo
na risuce. Poeeli su se kret :!ti prema rrgu nezavisnosri. Polieija ih je poku­
;;31a z3usr3viri suzavccm i konjicom, ali nije \lspjela obuzcl ari [Ucnj3vu sta­
povima, usprkos rome sro je dvanaesr Ijudi bi lo "njollo. Demonsrrami su
napa Ii i prorudemonsrr:ulte URJ E, koj i su so ubrw ' albjebli.
Stigavsi na ug nez:lvisnosri, gomila jc testo uzvikiv:tln protiv vlade i
Aroscmene. Govornici stadose napadari komuniz.am, Kubu, rr3ziri prijelcid
odnos.. s Kubom zahrijevajuCi da Ekvador na predsrojecoj konfcrenciji u
Punti del Este podrii program sankcija proriv Kube.
JUCer, kada je objavio zabranu demonsrracija, p rcmijer je opruzio de­
snieare zbog . ratnog plana « koji se rernelji na pomanj kanju vladina ko­
nacnog srava 0 komunizmu i Kubi. Danas pak prenlijer je zarraiio da pre­
stanu sukobi medu Ekvadorcima zbog »vanjskih piranja • . Kordin al je oper
obja"io jos jedno prorukomullisrii'ko pastoral no pismo, OPfU'/.ujuCi komu­
nisre za podmeranje bombi u crkvama u Cuenci.
I u Talcanu kampanja dobro napred uje. Jucer je, usprkos zabrani, do­
510 do pruwl;omunisrickc demollstracije, a z.1ti m i do sukoba s Ij evicar­
slcirn demonsrraorima.
V,lo lijepo s nasom kamp anjom dopunjuic se i propag~ndna akcija
n.scg ambasadora. Uz vdik publiciret, on jt ju eer M.nuelu N aranj u* pre­
dao cck na drugi dio od ukupno 8 milijuna zajm. u imc pomoci budictu,
sro je bilo obj"vljeno u rrenurku kada je Arosemen. prtuzeo vlasr. Vee
jurros su se n. istaknurim mjcsri ma u novin. ma poj.,·ile forografije amba­
sadora u rrenurku predaje ccb .
QUITO
21. sijecnja I962.
Jucerasnje demonsrracije u Guayaquilu fillanci,ala je nasa baza. Na­
kon sro je ujurro na ulazu u jednu od gl avnih crkvi bib eksplodirala
bomba - ni ovaj put nije bilo povrijedcnih - risllce Ijudi i71<10 je III uliee.
11 CIA
I77
 Bomb. SU ugl.vnorn podmerali odredi krseanskih socija lista kako bi
ulburkaJ i emocije. Netko bi pomislio da ce Ijudi to shvariti. Mcdutim
Renato Perez., glavni Nolandov agent medu kdbnskim socijalisrima , bf.e
da mof.emo rako nasta viti dokle god bude porr.bno. O rgani,.• ci jc Sto su
sud jclava le u demonstraciii u Guayaquilu bijaJ1U O brambeni frOnt, naSa
sindika lna organiz.1cij. CROCLE, li beral i, konzervativci, krUanski soeii' ­
listi i faSisrick. ARNE.
DemonSlr3eija protiv kornunisr. pri rcderut je iucer i u Rioba rnbi z.­
hval jujuCi naporima novoga Nola ndovog agenta, Davalosa.* PosrcJsrvom
Renara Pereza i AUleiij. Davile, No land pribavlja novo< i xa predstojece
demons!raeije u LOji i d rugi rn gradov ima provi neija .
Danas poCinje konfcreneij . u Punti del Es rc. Usprkos svim pririscirn a
na vlodu kOie cinimo zd esna. cirU so d a Ekv.dor neee podriau ni jedan
zajednjcki korak proriv Kube.
QUITO
31. sijecoja 1962.
Konferencija u Pumi de! Esre zavr,ila je jucer. Propala S\1 SV.l naSa
nasrojanja da se poduzmu sankcije proriv Kube, i to zahval ju jut i supl'or­
sravljanju zernalja kojirna pripada i Ekvador. Cak i z. rew lueiju 0 isklju­
Cenju Kube iz OAS-a glasalo je sarno eermaesr zemalja . Meau onima sro
su se suzdrbli od glasanja bio je i Ekvador.
Pokrer kr'':anskih socijalisr. danas je i slu7.beno napusrio Arosemeniou
vladu. KonZ('rV3rivna panija obja\'ila je izjavu proriv vladina sr3\';I u Puna
del Este. Ministru vanjsk.ih poslova, israknuram krscanskorn socijalisru,
preost.je iii da odsrupi s duf nosti, iii da nap"sri parriju.
ProSic je noe; ceh oslov~ cko poslanstvo ponovno napadnuro bombom.
Upravo pos[~vljen i novi prozo ri. "akon ""p.d. proSioga lisro p.d. , por­
puna su un1Sreni. Junos sam se, id uci na .posao , provezao pok.raj poslan.
stva. Srolari SU vee bili na poslu. Napad.ci su pabjegli z. hv.ljujuci gUStoj
magli pro!le n06 - mora d~ jt to bila skupin. krU anskih soeijalisra.
QUITO
28. veljace 1962.
Z noCajne politicke partije od riale su ovog. mjesec. konvcncije ko­
ji m. su paeel. pripreme za loka lne i provincijske izbo re bo i z~ .zbore 7~1
kongres, >10 su 23kazani ZlI lipanj. Gdje ie ra bi lo rnoguce, irn ali srno n.k
agenre koii su se zauzimali za rezolucije protiv Kuban.co i ovdasnjih
komunisr3.
178
Na ko nveneiji socijalisricke parrije Ma nuel Naranjo uspio ie s.rno dje­
lomicno. N jegova jt parti j. bil a odlual. da se s liberalimn ponovno udroii
u Nacionalni dcmo krots ki fronr ka ko bi rime osigur.la z.jednicku izbornu
pladormu. U il ja vi 0 ponovno m uspostavlj.nju fIom. poriv. 50 nn borbu
proriv ror.lira risticnih pokrcra sto s.da d jelu lu u Ekvadoro - .Ii se Inko­
dcr porv rdujc vjera partije u fil ozoliiu m.1fksizrn~ ' pril.godenu politickoj
j ekonomskoj srv. m osti Ekvadora • . U saopcenju 0 •• njskoj politici, ob­
j.vljenom dva da na nakon z3vderb konlerenciie, podrbno je n.celo ne­
miid.nj. u kubanske poslove zajcdno s. snprol!.f3vljanjern iskl)ucenju
KlIbe iz OAS-a i ekonom;koj b lokadi.
Ko nu:rvatil'n a parrij. obi.vila je saopeenje kojim inzisrira d. Arose­
mena iskljJl':i kornun is« i kOJl1u nistilkc p risr.~e ix ad rn misrr.cije, doda­
juCi da kornunis,i pripremaj u zaviero kojoj je cilj da se uskoro podignu
llst:lIlCi II cijcloj zemlji. K onzervarivci u pro\'inciji Azu ay (gla\'ni grad jc
Cuenca) ilOb rali su za d irekrora p,rrije Carlosa Ariz.gu Vegu,* naseg
glavnog ECACTOR-agenr •.
Araujo aktivno pokuSaya izgradiri orga nizaci ju u koiu ee privuCi liieve
velaskisricke glasace. Njegov novi Pokrer n arodne akeije danas je rakoder
zasjcdao u sklopu izbornih prip rcma.
Nab se karnpanja i dalje slui i opruzivanjem kornunist . koji so osla­
njaju na pojedine vladine funkcionere. Nasravlja se i rasprav. 0 propu·
sranju Ekvadora da podrii rClol ueije proriv Kube u Punri del Esre. Arose·
mena se mora bran.iri. Propa gandnim operacijama i operacijama polititke
akcije n3srojimo ponoviri anD sro sma llcin ili 5 Velascom: odrez3ti poli­
ticku podrSku na piranjirna Kube i komunizma [ako da na strani Ijev ice
QSranll sa1110 krajnje lijeve SJ1 o.ge. Aroscmc.Ila, na svoje strane, testa javno
tvrdi kako kornunisri [ukada ncee ima ri urjecaja u njegovoj vladi.
Prije nekoliko rjedana Arsenri na jc raskinula s Kuborn. Bio je to vrhu·
noe pritiska vojske na prcdsjcdnika Frondizija. Time su ub rz,nc glasine
o rome kako ee ekvadorski vojniei oSlvariti slican pririsak na Aroscrnen u.
Glasine uglavn om pokrde desnica kao vrlo sugesli"nu propagandu lIsm je­
renu prema vojsci. To moie djclov.ti - posebno orkako je, nepun. rr i
tjedna nakon raskida, Argenrina iz novog Saveza za progres primila ISO
milijuna dolara. Sada jos sarno Ekvador i pet drugih latinskoa merickih
zemalja odrb vaju odnose s Kuborn.
QUITO
I· ozujka 1962.
Nasrojeei u vojsci stvoriti odboj nosr premo Hevici. kdc.ns ki ,0eijaH;ri
ubacil; su sc u danas nji mars FEUE, kako bi izvik iv.l i uvredc proriv anniie
; rako stvorili doj affi nezadovolistv. FEUE vojsko m. Sudio niei su 50 luc­
tali iz donjeg dijela grada prcrna T rgu nez.avisnosti, gdie jt govorio Arase­
n-
179
 rnena. Vode marla istupil.i su s peti cijom za povecanie vlJdine po mo~i
sveucilistima. Siruacija je zaista ocajna - profesori sreclisnjeg sveueili'ra,
na primjer, oisu prirruli place jos od prosinea.
Plan krSCanskih soci jalista ostvarujc se savrseno. Mars su predvodiU
predsjedoik FEUE, rekror i prorekror sveueilisra, ministar prosvjete i pte­
mijer. Na Trgu nezavisnosti, ncposredno prije pocttka g OVO!3 , zaculj su se
uzvici · Smrt anniji «, It Vise svcu ~ilisLim3 , l11!1 1ljc \·OjSciff . Kao d3 jc strujo.i
krug zah\'atio . . ojne oficire. Cu ju se nova nagaaanja, ovaj put ne od nas,
o mogu~i m reakcijama vojske.
QUITO
3. ozujka 1962.
Reag ira nja na llbaeivanjc krsea nskih soci jal ista u marS FEU£ izazivaju
izvanreJno zadovoljsrvo. Ministat obrane i sofovi svih sluzbi jucer su ob­
javi li izjavu kojom nagJaSavaju do prekidaju dugu smnju 0 mnogim a ltt iv­
nostima kojima je svrha da posiju b os u vojnim .nagama i razdvoje ih
od ekvadorskog naroda i vlade. Tim Jkcivnostima, kaze se u izjavi, upcav­
Ij a me.junarodni komunizarn kampanjama u periodici, magnzinima, na ra­
diju, sicenjem glasina, strajkovima, obUSt:1Vama cada, seoskim pobunama,
uvi.zbavanjem milieije i, ovih dana, demonstraciiama I'EUE r. ozujka.
Urnjesto demonstciranja za Dov im ekonomskim resursima, kaze se u jz­
javi, mars ie iskoristen da bi se povela propaganda protiv orulanih snaga.
Izjava zavrhva odlucnoscu rninisrra i kfova vojnih slllzbi da poduzmu
sve mjere koje srnatraju porrebnima za obranu vojnih lI ~ Lmo\'a.
Juterasnja izjava voiskc iz vanredno koindicira sa skupom ' to Smo ga
fin:lOcirali posredstvom Dayjle, a u kojem su sudjelovali konzer v;)tivci,
krscanski socij:llisti, ARNE te katolicka omladina, sindikalne i zemke
organiz3cije. Svrha je bila Ja so jos jednom ista!;.nc zahtjev za fJskidanjem
s Kubom. GJovni govornik bio je D av ila. Osudio je uvrede Sto su ih voj­
sci 1. ozujka nanijelj komunjsti j k3St[ovci, koji i.ele osnovlti vlasriru na­
rodnu vojsku. Dap.re, opruiio jc Aroscmenu da stiti kornunistick u pri­
jetnju. Kao predsiednik skupsrine, iuazio je podrsku min istr ll obrane i
sefovima vojnih sluzbi.
QUITO
16. ozujka 1962.
TeSka rulea sudbine oboriJa se na naseg potpredsjednika Reinalda
VaIeu. Vlada je jucer izjavila da je vojna oprema, koju je jedna tajna
Velaskova misiia kupila lani u SAD-u Z3 milijun do lara, zapravo bes-
ISO
korisno smeo zeljezo. Izjava je dosla sarno nekQliko dana nakon StO je
niziraj uz.
jedan bi v!i Velaskov ministar up utio velaskistim. j"m i poziv da se orga·
lipanjskc izborc. O li to je izjava obiavlj.n. zato da bi se vel o­
skistiCki pokret diskrcclitir30 prije izbora.
Varea ie urnijcSan, jet je b o potpredsjednik senata bio set misije koja
jt kllpila tu robu. Nema optu1.bi 0 kraili novca. Ali dati se prev.ti ti 23
milijun dolara od jedno amcrickc kom panije koja sc tako ri jeSiJa suvisnih
proizvoda, znaci izrazieu nedOTJslost poslu.
N. fotogr.fij"l11a vide se tenkovi i vozila za ptijevoz pjeS.di je - neb
bcz motora , drug. bez kot.c", mnogo jednostavno zaraala i od bacena.
Varea je bio rebo N ol:u1du da bi se taj slui'aj mogao otkrit i, ali se
."dao da ce ga uspjcri z.dd.ti u tajnosti. Nema rijeCi da se iskaze koliko
co to pogoditi poloiaj Varee kao Arosemenina nasljednika, ali Noland im.
smisla 7...1 crot hu mor.
PCE je upravo odrh la jedan od svojih riietkih naci on.lnih kongrcsa.
Bos.ntes i Carden"s t"koder su prisustvovali kao Cianovi delegacijc iz
Pichi nche. PodjeJe unurar panije 0 tome neba Ii uskoro ktenu ri 1I om­
ta nu nkciju iii i dalje radiri s ma!"ama postaju sve lzt:d:enije. Voda peE
zo Quito, R:1 fael Echeverria, izrasta u jednog od n.j vaznijih voda medu
onima koji su nakl onjeni oru ~a noj akciji, iak o je Pedro Saad ponovno i2a­
bran Z3 general nog . ckretata i sve ostaje pod njegovom evrstom kontro­
10m. Na zalosr, ni jedan od na5i h agenata nije izabran u novi Cenrralni
komitcr. U komiteru ce, medurim, biti indijanski voda Miguel Lechon.
QUITO
25. ozujka 1962.
Vee nekoJiko dana anrikomunistii'ke snage u Cuenci (krUanski socii.­
listi i kOJ1I'.crv;'ltivci) priprem:.lju se za nove maSOvne dernonsuacije protiv
odnoso s Kubom i protiv ub ~enja komllnist. u vladu. Noland ih financita
posredsrvom Carlos a Arizage, koji namjecava iskorist.iti demonstracije
kako bi iskazao solidarnost s ovdasnjim vojnim jedinicama. Srvar je vrlo
u.pjdna. Usprkos to me sro je policija odbila da izda dozvolu, tisucc Ijudi
izasie su s plakatima i zast:H'am a noseCi parole ptotiv komun ist3, Casrra
i URJE. lstaknuti su i zah tjevi 7.a ostavkom A[oscmene i li jcvih funkcio­
ncra koje je on bio postavio. Vide se i izrazi solid arnosti s vojnim sna­
gam 3, a proriv njihovih ekstIemistickih napadaca. Guverneru ptovincije,
glovnolll Arosemcninom predst"vniku, podnesena je peticija sa 2000 pot­
plSa.
pov jednik nacionalne policijc u Cuenci, pukovnik Lugo, obavi jestio
nas jc da ne maze Qdobriti m ~\[$ ulicama zbog naredcnja iz QuirJ , ali da
moze i7.bjcti podu7.imanjc rcpresivnih mjera. 1 zaista, mad se nije odvijao
pod pol ici jskom konnolom. Nereda nije bilo.
lSI
 ...-­
QUITO
28. ozujka 1962.
Vojni g3tfl izon u Cuenci, koji m zapov ijcda plI ko vnik Aurelio N ara njo,
i1.lleMda jc po, I30 Arosemen i poru k u kojom m u daje scd amd eset i dva
sa'a d o preki ne odnose s Ku bo m i smijeoi Ijevicafs kog minis". rada.
Cij cl.1 jc zemlj:l u bunrovni ckom raspo lo zenju, iako je re2ult ar neizvje­
sm n , jer se dos ad ni jcdna vajna jedin ica nije pri dr uziiJ rom zaht jevu.
Popo d nc je A rosem en a razgo varao 5 porpredsjednikom Varcom i s
predsrav nicimJ ~t:l m pc . On uzirna scvnri CHS ro u n lke, obecavaju Ci da ce
nesm iljeno kazniri odgo vomc za pobunu. T m di cion aln e pnn ije robo!..
podri.avaju Arosemen u j usrav, ali je konzervarivna parrija ob j.t vila izjavu
kojom rrof; raskid s Kuborn i Cehoslovackom, kao i cisrku komunisra u
vladi. FEUE, CTE, URJE i drugi krajnji Ijevicari podriavaju, naravno,
Arost.:mcnu.
Kljul: svcgJ je [cagiranje minisrra abrane i zapovjednika oruzanih
snaga ovdjc u Quitll. Provjeravamo cijelo piranje posredsrvom razlicirih
agcnara koji imaju pristup u te krugove, ali jos uvijek nema izravl10g
odgovor:l jt.:r vojni predstavniei zauzi.maju neodreoenu pozieiju.
Revolt u Cuenei, sasvim jasno, rezulrar je ponovljene agitaeije, koju
smo, posredsrvom kdcanskih soeijalisra i konzervarivaea, poduzimali jos
od siiecnja. Nema nacina da se roeno urvrdi kada bi se takva akcija mogia
osrvariti, ali nckoliko senzacionalnih dogaaaja prorekJih dana zacijelo ima
sranovitog urjeeaja. Jucer su u Quito srigle vijesri 0 usranku na golemoj
hacijendi Tenguel (na obali) koja pripada podruznici .Unired Feuira«.
Komullisri su rJmo vee sranovito vrijeme provodili svoju agiraeiju. Osam
srorina radnib strajkaju proriv ugovora kompanije 0 predaji zemije far­
merim3 zakupci.ma. Srrajk je il azvao glasine 0 pobu.nama i u drugim
poljopri vrednim podrucjima. Na jucerasnj em skupu krSCanskih socijalisra,
na kojt.:ru je govorio i Rcnato Perez, usranak u Tenguelu pripisan je
komuuisric.Jwm rukovodstvu radnika srrajkasa. U Cuenei, rakooer jucer,
komirt.:r konzervat.ivne panije za provineiju pozvao je Naeionalni komiter
paniie da sluzbeno objavi opoziciju Arosemeninom rdimu. K1iul'ne lic­
nos ri u tome su Carlos Arizaga Vega u Cuenci i Aurelio Davila Cajas;"
u Nacionalnom komireru.
Druga senzacija - vojska u Argenrin; zbacila je predsjednika Frondi­
zija. lake ie, zapravo, neposredan povod vojnoj inrervenciji bila pobieda
peronisra na izborima ovog mii.:seea, u na~oj cemo propagandi raj udar
pO\T:;1ti S Frondizijcvim oklijcvanjem da raskine s Kubom te njegovom
opeom polirikom popusranja krajnjoj Ijevici.
I82
~
QUITO
29. ozujka 19 62 .
Kriza sc n . srJV l j ~. G"mizon u Cuenci obj.vio je danas iljov U 0 neo p­
bodn ost; prijekida o d noso , Kubom i Cchoslovackom i 0 mcen ju vlade
od kornunisto . Mi nistar o b rane, sc f genemlSro ba i zapovjcd ni k armije indi­
rekrno pod ria va ju z,po vjedni ka u C uen ci ti me Ito ne Sa lju rr up e da
ugus.. pob unu. U odgo voru 0 3 d an as nju izjav u g.mitono iz euenee ko­
m.and :m[ arm i;e javno ie na re-d io za povjcdn iku wga ga mizon:1 da se:
sU2m i od pol iticki h izja va. Isrod obno je, med utirn, or voreno izjavio mini­
srm o bra ne bko oruzane snage snurrc' ju ras ki d s K u born neop hodnim.
Da nos jc d oslo do demonsr ra cij a u vet ini glavn ih g radov a: u Quitu
jedna za Arosemenu, d rugJ proriv njega j U GU.lyr.q uilu La Aw semen uj U
Cuenci - proriv. DemonstrJ.nri su nosili plakatc s natpisom nKr iSit kralj
da, komunizam ne><.
Arosemena pokusava uzv ratiri udarac, ali bez pod rSke vojnih kru­
gova gorovo je ne mocan. D anas je odsrupio cii cli kabi net, ukljueujuCi
osravke premljera (zbog tOg3 Sto je doslo do ncsigurnosti u ,emlji), mini­
srra rada Ibila je ro odreilena s t sr. prema desni carima koji su ga smarrali
krajnjim IJeviearem ) i minisrra privrede (bio je jedan od vo da konzerva­
tivne parrije u kampanji proriv komunizma i odnosa s Kuborn).
QUITO
30. oiujka 1962.
Razilazenja izmeau Arosemene i garnizona u Cuenci nasradjJju se vee
treei dan, iako Arosemena nasroji pronaCi alrernarivu kako bi spasio
obraz. Danas je izjavio da ce za deset iii pernaesr dana doCi do plebiscitar­
nog izjalnjavanja 0 odnosima s Kubom. Ideju 0 plebisciru vee su bile
predloiile neke insrirucije, meau nji.ma i Komora za indusrriju Pichinche,
clanice koje rrpe posljedice svih naperosri i nesrabilnosti posljednjih mje­
seci.
Arosemeni rnozda neee preosrari ni rih deser iii pernaest dana da orga­
nizira plebiseit. Popodne su u Quiru odriane masovne demonstraeije pod
pokrovireJjsrvom snaga prorivnih komunizmu. Zahrijevale su da se raskine
s Kub o m. O rganiziran je i cervcrosarni m"<s gradskim ulicama. U Mini­
srarsrvu obrane, set generalsraba - poznati antikomunist - i1:;:w io je
demonstrantima kako i drugi vojn; vode dijele njihova g led i! ro 0 Kubi.
Demonsrracije su djelomicno imale prizvuk prorivljenj a Aroscmeni. Do
slicnih je demonsrracija danas doslo u Cuenci i u Riobambi. Nnsrojimo
da se u srampi objavi sro vise izjava solidarnosri s pokrerom koji teii
I83
-
rlskid u , Kuboon , ukl ju cll juci i onu No rodne revoluciona rnc Ii ber"lnc
parrije,* koju je Gil Saudade morao iznu djri od Juana Yepez. mladeg.
$prk os svim kriznim siruacijam::l, nl stavljaju se i drugc akrivnosri.
Dan as je Nola nd bi o po~a s ni go sr n. svei'anosti ko ja jc od rian" u tast
n jego,," jedn ogodisnjcg <ada u sveuci lisnoj sporrskoj ligi . Preds jedavaa je
M a nuel Na ranj o. Noland je dabio medalju i diplomu .ahvalnosti - pu­
blicircr je jak.
QUITO
31. oiujka 1962.
Rjesenje se nnzire. Konzervntivci su danas i sluzbeno okoncali svoje
sudion isrvo u Arosemeninoj vb di. Razgovo ri iz:mcJu Arosemene i Nacio­
nolnog demokrarskog froma - koji tvorc liberali, demokratski socijalisri
i nC7.3visni - vee su po~e1 i . Jedan od uvjera koji se mora ispuniri da bi
from i dalje pod d.avao Arosemenu jesr raskid s Kubom i Cehoslovackom.
U meiluvremenu je izborni sud iz usravnih razloga odbacio ideju 0 ple­
biscitu.
Povlacenje konzervativaca jz vlade obznanjeno je danasnjim orvorenim
pismom bivseg minisrra privrede, konzervarivc3, ko;i je prije dva d:m3
podnio osr3vku. Desnicar iz Cuence opruzuje u svom piSIDU komuruste,
kojima je Arosemena dopustio da UQU U vladu, zbog jzigr:lL1nj,1 ekon om­
skog razvilka zelnlje.
Do rakve je siruacije, zanimljivo, doslo sroga sra je porpredsjednik
Varea neprihvarljiv vojnim zapovjednicima zbog one nesbvne kupovine
oIui ja u SAD-u. Da tog:1. nije bilo, Arosemena bi, vjerojarno, ustupio
mjesro Varei, koji je poznar po svojem orporu odnosima s Kubom. Liberali
i osrali prip:1dnici demokrarskog fronta ocekuju da bi prevlascu [1 "Iodi
mogli poboljsari "'ojc i"gkde na izborima. Komervarivci i krscans];i soci­
jalisti bit ce kadri zapoccli karnpanju izjavom kako 5ll oni zasluzn.i Z3
ras kid s Kubom (ako do raga doae). Svarko ce naei razloga da bud.:
zadovQl jan, asim Arosemene i krajnje Iljevice - iako ee, barem Z3SaO<l,
Arosemcna prezivjeti.
Bomba, ki odred kdcanskih socijaJisra najzad se pros Ie noci sporakao.
Oni su ncposredno nakon pOllOei bombama napali kardinalov sran (ovaj
je spavao u baLi lici u donjeru dijclu grada), a nekoliko sari kamij c i sjc­
distt: antikomunisrit kog fronta. Stjecajem nepovoljnih okolnosti, dva su
bomb. :!. ulw acena. Primali su policiji da su clanovi anrikomunjsrii'kog
fron ", t ime Disu doveli sebe u veZll s pokrerom krStanskih socjjalista,
koji it i bio planirao podmctanje bombi. Od svega - mnogo buke, malo
stete. No osigurana je nova podloga za izraze soli da rnosri s kardinalom.
r84
QUITO
L travnja 1962.
Kriza je zav rSt na. Kub anci se pakujll. Danas je objav ljeno da ce
Nacion alni demokrarski front za ll2.i mali per mjesr. u kabilleru i da ce
sc odnosi s Kubom prekinuri. Novi premi jer, Alfredo Al bo rno z, * nc:za­
vi,nj je anrikomunjsr ko ga Nola nd osobno pozn aje. (N jegov je ,in Nol an­
dov i moj prijarelj - predsjednik je odbora YM C A, u kojem sa m ja cd
si jecnja zamjjenio Nolanda. Novi minisrar je ugl ed an ban b r i vlasnik
cenrra za prodaju chevrolera i buicka u Qujtu. N oland na mjerava da ;[0
prije srupi s njim u vezu.)
Danas su, u znak proslave zbog raski d. s Kubom, od riane nove de­
monstraci je i madevi peonv komunista 1I Quitu l na jugu zem.l je, u Loji.
Konzervativci i krScanski socijal isri pripremaju rnasovne demonstrncije
koje ce usl ijediri za rri dana u znak podrskc brdinalu - usprkos priz­
nanju podm.raCa bombi (sro je u novinarna zabiljcieno malom, sasvim
ncuglcdnom vijeScu).
QUITO
2. travnja 1962.
Napokon uspjeh! Novi kabiner danas se, na svojem prvom sa.ranku
s Arosemenom , jednogJasno izja snio za prijekid odnosa s Kuborn, Ceho­
sJo"ockom i PoJjskom (kojo je nedavno poslala jednog svojeg diplomara
u Quito da otvori pos]ansrvo). PosJije sasranka Arosemena se Zalio kako se
plchiscir nije mogao oddali. Voile Iiberalne partije izrnili su svoju vjeru
u raskid odnosa.
Ministarstvo vanjskih pos}ova surra ce 0 tome sluzbeno obavijestiti
s"aku od triju mjsija. Osim Poljab, ovdje su rri Cchoslovaka i sedam
Kuban :! co. Glavni je problem l\!in israrstva vanjskih poslova pronoci zem­
Ijll kojo u Ha vanj im a am basadu, a koja bi bila voljna prc'uzeri Ijnde koji
su nasli lltociSre u ekvadors koj amba sadi - njih gor",,) dvije srarine.
Krajnji Ijcvicari pokusavaju priredirj demonsrracije proriv re odluke, ali
mogli su okupiri lek male gru pe.
Poslijepodne smo prosl avili pobjedu uz sampanjac. I ~uh m,m je
ccst.itao.
QUITO
4. travnja 19 62 .
Za ulicne demonstracije krScanskih socijal ista i ko nz~ rvativaca recc:no
je da su najvet e u povijesri Quira. N a dcserk e ri sueo Ij ud i sli jev.lo s" iz
lllica dO)ljeg grada prema Trgu nezavisnosri , gdje je b rdin al , posljcdnji
r8s
 ......
!:ovomik, rekao da, sl ijedeCi Kristovo ulenje, OPfnSt. tcro ristima koji 511
ga po kus. li ubiti. Jeda n od organizator. demonstracije bio je Aurelio
Da,·ila. On se pobrin uo da grupa izbjeglic3 poklo ni kardi n.lu ku bansku
l as taVII. (Glavna izbjcgl i~ka organizacija - Rav narel jstvo rc\·olucionamih
srudenar. - pod kontrolom je "ani ce u Miamiju. U n.kim zemljama prod­
stJv nicama re orgn..n iz:lcijc ravnaju izr:lvno oficiri stanica. U na!em sl u­
caju, med mim, Noland ill radi je d ri i podalje, uz porno': Davile. )
Noland se vct susreo s novim prcmijerom Alfrodo m Al bornozom, *
kako bi mu prenio planove komun ista StO smo ih primili od n a ~i h uba­
lenih agenata. ad jedn og podagenra Josea Varga" danas smo primili
senzacionalni izvjdtaj prema kojcm je Jorge Ribadeneira, jed. n od glav­
nih vod a URJ E, pozvao svoje sljedbcnike na neposrednu o ruZanu akciju u
seosko m podrucju prema obali. Veze s podagenwm zasad su vrlo lose,
a li Noland naswji saznari StO vise detalja. Kada je Noland susreo premi­
jera, vidio je da ovaj vee ras polai e informacijom 0 gerilskoj ope r.ciji _
koja se odvija uglavnom u bli].ini Santo Dominga de los Coloradosa, gra­
die. udaljenog nekoliko sati voz nje od Quita prema obali. Veeeras mini­
star obrane salje bataljon u w podrucje. Kao mjeru predostroinosri, pre­
mijer je z3branio sve jayne demonsrracije do daljnjl..·g:l, ali se i on i mini­
sta r obrane nadaju kako ee im poci za rukom da gerilsku operaciju
lad r;.e u rajnosri sve dok se ne sama koliko je Ijudi u nju urnijesano.
t-loida ro bude nemoguee. Jer ostali agenti, ukJjui'ujuti i sda ekipe za
promarranje, porpukovnika Paredesa,* izvje§r3vaj u da se vojska vee mobi­
iizira.
Razmisljanja 0 moguenostima da se suocimo s efikasnom gerilskom
operacijom jedna je od nasih najtdCi h mora, s obzirom na lakoeu kojom
se mogu odrez3ri komunikacije i rran spon i1.mec.1u obale i sijera. Osim
toga, nepristupacan teren pogoduje man jim gerilskim operacijama na
mnogim podruejima. Ako je moguee prodrijeti u svijest Indijanaca i
selja ka - a to nije lako zbog religioznih i drugih tradicionalnih u<jecnja ­
gerilci cc Lmati vrlo snaino vrdo poddke j regrutiranja. Zaro neprekidno
i iZ3zivamo akciju vlade protiv ra zlii'itih grupacija krajnje Ijevice koko
bismo predllhitrili situacije pOput ove.
QUITO
5. travnja 1962.
Veze s agentom Jm"J Vargasa u gerilskoj grupi ncmogute je uspo­
sraviri. Vrlo malo v:lznih vijesri srize iz zone operacije u Mjnistarstvo
obrane. Poslao sam potpukovnika Paredesa u Sanro Domingo da vidi
moze Ii on srogod s~7;nati, ali se nije mogao pribliZiti operativnoj :toni.
Najbolje informacije do kojih dob Limo 11 Ministarstvu obrane oITIogu­
cuje nam major Ed Breslin, obavjdtajni savjetnik amerieke vojne misije.
IS6
U Quitu je tek kr. tko, ali je vee uspio uspostaviti veze 5 Ijudima iz
ckvadorske voj ne ob.vjdrajne sluzbe, mnogo bolje od n jegova prethod­
nib. I N oland i jn ti jesno smo su radi vali 5 nj im u regrutjran ju nov lh Ijudi
iz vojnih obavjd tajnih Sllllbi. Nase su veze s njim ilvrs ne. Uyjelbavao je
tenkovske pos.de kojc su se lani i5krc.le u Z.ljev u 5vi nj• . Breslm izyje­
$Cuje da gerilci ne pruiaju orpor i da ih je vee nekoli ko uha p~n o .
Dva dogada ja prosle noc; n• •erodromu u Guayaq ui lu, a u vezi s
Kubom, dat CC nam dobar propnga nd ni rnatcrijal. Na jprije je \lh.psen
jedan Ekv ndorac koji se vra tio 5 tromjcseene gerilske obuke na Kubi. Zove
se Guillermo Layedra, voda je CIT u RiobaJ11bi. a njegovu povrotku
izvi jcsrib nas je nasa baza u Mexico Cityju, koja vrlo dobro proti SYC
putnikc 7.a Kubu i s Kube preko Mexica posredsrvom meksickc imigra­
cione sluibe. Podaci 0 Layed rinll putovanju predani 5U potpllkovniku
Pedrll Velezu Moranu," jed nom od povezanih agenara baze. Za propa­
gandu su ,nteresanme k.njige, cianci, gramofonske ploce s revolucionar­
nim pjesmama i, posebno, njegove fowgrafije u uniformi pripadnika
kubanske milicije. Baza occkuje da uz Velewvu pomoc dode do kopija
sa saslusanja, a na zaJ1tjev sraba predat ee pitanja.
Drugi slueaj, takoder iz domene potpukovnika Veleza, zbio sc prili­
korn opskrbljivanja gorivom kubanskog aviona koji je letio iz Cilea u
Havanu, sa sedamdeserak putnika, veCinu line peruanski scudenri koji
su krenuli n. Kubu na .skolovanje. - najvjerojatnije, ipak, da su krenuli
na obueavanje za gerilske akcije. Baza je zatraiila od Veleza kopiju liste
putnika, StO je neuobicajen zahtjev prilikom slijetanja zbog goriva, kako
bi je proslijedila sranici u Limi. Dok je avion primao gorivo, kubanski je
pilot viden kako predaje kuverru treeem sekretaru kubanske ambasade
u Quitu (K ubanci jos nisu bili oristi ). Carinski inspektor zaht.ijevao je da
pregleda kuvenu. Kubanski diplomat povukao je pistolj i uperio ga u
inspektora. Tada ga je predstavnik vojne jedinice na aerodromu uhapsio .
Tek je jutrOS oko IO sati osloboden, ali mu je dopusteno da zaddi
kuvertu.
QUITO
6. travnja 1962.
Novine jUtrOS objavljuju prve izvjcStaje 0 gerilskim operacijama u
Santo Domingu - senzacionalna prognoza da se radi 0 300 iii vise Ijudi
kojima komandira Araujo. Ministarstvo obrane, meautim , objavilo je kas­
nije da je trideset gerilaca uhapscllo re da su uza se imali """nu kolicillu
onlzja, municije i vojne opreme. Prvi izvj(.;sr~ii 0 ispitivanjima U h ap ~l:llih
nagovjeScuju, da je u gerilskoj grupi manje od IOO Ijudi, da Araujo ne
sudjeluje u njihovim akcijama, ali se vojne operacije nasravljaj ll.
IS?
 Iako prvi izvjesraji 0 isrrazi navjeSeuju da ie ge ri ls ka operacija organi­
ziran:! na brzinu, nakon pobune u Cuenci, i da je vrlo lose planirana,
nasrojar cemo ie u nasoj propagandi utiniri ozbiljnom i opasnom. Meou
uhapSen ima najviSe jc ml adih clanova URJE - sljcdbcnib Jo rgea Riba­
deneire, kojemu bi se vdo lako moglo dogoditi da bude iskJjucen iz PCE
aka, sra jc vjerojatno, izvrsni konu tet na ~d u S3 5aadom nem3 nista s [Om
opec.ciiom. Izvjesrlji agenara ubacenih u PCE slazu se s gledisrem da jc
Ribadeneira djdO\·ao izvan panijske konrrole.
QUITO
prcma naponu.
IO_ travna 1962.
Ioko smo pokusavali gerilsku opetaciju u Santo Domingu zadrhti u
Gerilska je o peracija u Santo Domingu zbris:l.n a. Cerrd cset i .lest geri­
laca uh vaccno je nakon tok ponekog ispaljenog metka. Samo jed ln sluea j
ran javanja - getilac pogoden u nogu. Svi su dopreml jeni u Quiro. Zaslu­
go m majora Breslina dobivamo kopije razulrata is rragc. Nasrojeti da Paci­
fico de los Reyes,* ostavi dobar dojam na svo m nov orn poslu scfa obavje­
srajnog odjela nacionalne policije, da jem mu informacije 0 mnogim uhap.
scni llla koje on, kao svoje vlastire, prosljeduje vojnoj ekipi koja vodi
isrragu.
Proraga ndno d jelovanje sarno je djelornice uspjelo. Minisrar obrane
iz.javio je d3. zaplijenjeno oru.zje nije isrovjetno S ooim kojim se sluzi ekva­
dorska armija i mora da je poslano izv.na - iako je istina da su saema­
rice, lovac ke puske i puske M-I ukr:ldcnc od vojske. Istr.?'itelji su izjavili
Stampi (pogr.sno, naravno) cia je operacija bila vrlo brizljivo planirana i
da ju je odobrio kongres PLE, oJr,""n peoslog. mjeseca.
No srampa u syojim komcntarima nasroji obo;iti operaciju romanticno.
Sudjelovanje ceririju iii per djevojaka, n. primjer, opisano je da bi se
pobudila sentimenralnost. Kad su uhapsenici prebaceni u poli ciju i kad
irn jc bilo dopusteno da se susretnu 5 advokatima, rekJi su da su posH
u S:lnto Domingo sarnQ l ara da bi se vje:i ba\,;lli U obrani Arosemenine
vlade, kojoj garnizon u Cuenci pri jeri da ce je zb"ciri. FEUE jc angaile. la
Calli. Robalinova jc vod a Kato lickog radnickog cenrra (CEDOq i glavni
grup u odvjetnika koji ee braniri gerilce. Na nesrecu, preeani alarm jav­
Gilov agent Z3 operacije koji se poduzimaju uz pomoc te organizacije.
nosti posrao jc: predmerom h le, cak smijeSan.
I doljc ce dva ';inioca biti va ' na. Prvo, lakoca kojom su gerilci pohv, ­
tani dajc ekvadoeskim vojnim snagama novo povje rcnje i moi e ohrob riti
budu,c zah tjevc za vl.dinim akcijama protiv krajnje Ijevice. Drugo, ope­
racija CC pogors3ri sve \Ieee razJjke na eksrremnoj Ijc"ici, i unutar i izvan
PC E, izmed u onih koji odobravaju skore oruZane akcije i on.ih koji su z:t
n.stavljanje dugorocnog rada s masama . U svakorn slui'aju, ta hlosnn
pustolovina pokJzala se za nas srernom.
188
QUITO
23. travnja 1962 .
Opet na hladnom, rije(kom ztaku sijeta nakon kratkih p raznib.
Polj.k, (ehoslovaci i Kub anci napustili su Quiro, pa viSe nem. ncprij.­
rcljskih d iplomatskih misija 0 ko jima va lja brinuti. Prislulkivanjc ku ba n­
skih telelona inlalO jt (ek spored an znaCaj, jet su Kubanci bili oprezn i.
No uskoro narnjeravam konLrolirari Araujov relefon, a maida jos jcdan,
ukoliko uspijem rije!iti problem biljezenja razgovora. Tehnii'ke probleme
sto su se javljali prilikom postavljanja opreme koja se pokIer ala na zvuk
ni.k:1da nismo rijdiJi, pa se vracamo staro; apa.raruri koja se pokrl.:cc
?aeistu paY. njc, to nije bilo lako. Sra ilic" u Riju pomogla n :l1l1 je cl:mkom
o ko munistii'kom puru jedne djevojke koja je sudjelovala u opcr.ciji. To je
Brazilka Abigail Pereyra. Prii'u 0 njoj pripremio je dopisnik iz Rij. za
servis agencije »O rbe Larinoamericano«,* koja radi za cit3vO podrucjc
h<mistere, a kontrolira je naSa sranica u Santiagu (Cile). U clanku se kaLe
da jc djevoji'in otac fede ralni po,lanik i osobni Jijeenik Luisa Cnrlosa
Presresa, dugogodisn jeg voile komunisticke partije Brazila, dok je njezina
maj ka nast3mica portugalskoga jezika u sovjetskoj rrgov inskoj misiji u
Rio de J aneiru. Oba su roditdj a na celu kinesko-brazilskog kulrurnog
deusrva. Majka je na poi'etku godine posla na Kubu da posjeti Abigail,
dok je ova - kaze se u claoku - pohada la gerilski reb j. Ovo bi moglo
pomori da je jos neko vrijeme zadeie u zatvoru, ali je javno ron ijenje
naklonjeno njezinu oslobadanju.
Gil Saudade usposravio je jos jedou frontovsku propagandnu organi­
z;,lciju.. Najnovi;a, osnov::ma prije neko}iko dana, nazvana je Komireto O'l
za slobodu naroda.* Pos redstvom re grupacije Gil CC objavljivati doku­
mente Evropskc .sambleje porobljen.i h naroda ,' i drugih organizacij.
(koje Agencij. kontrolita ) posvecenih borbama zn Ijudska prava i gra­
u'llske slobode u komunistickim zemljama. Agenr koji mu je pomogao
pri u'1?osravljanju komiteta lOve se Isabel Robalino Bollo.* Susreo ju je
zahv"ljujuCi Velasko vom bivsem minisrru tad a, Joseu Boqueru de la
Imcnovana je s~ kre[arjcom kom.itct:t. U njemu su mnogi istaknuti libe~
l";"llni inrelekrualci i poli tic:lri.
1 89
 QUITO
27. travnja I962.
vl nd, je ukilluJa Ul branu iavllih po l iti~kih demonsu3cija, koj. it bila
na sllazi nakoD meleia aka r.skida s Kubom. Ka m panja z. lip. njskc iz­
bore z"okup lja svakog• . Kandidi tat Ce so dosta n a~ih agenara. No nd .
je gI.vna i" borna opceaci ja u Am b.I U, gd je Jo tge Go rta ite, pemj onirani
armijski puko,'nik i vod a krsCanskih socija lisl", radi n3 rome da pobijedi
grado na&J nika, revolucionamog socijalisra koji Zeli biti ponovno izabran.
Gorrair. jc na ceiu . Rotary « killba. Osilll toga predsjedn ik jc Ant iko­
muniscickog fronra u Ambatu, koji mi, upravo pecka n;ega) j fin an ciramo.
5 obl.irom Tla njegove izuzerne sposobnosti, front istupa 5 jed instvc.nom
Jistom bndidata, a pod riavaj u ga konzecvarivei, Jiberali, ktseanski socija­
li5l i, nezavislli i, natavno, iasistit ka ARNE. Nohnd misli da je Go ttaite
jedan od najboJjih agenata koje ima - U2 Renata Pereza i Aurelij . DaviJu.
Gil Saudade smjera da utini golem korak n'prijed u ovdasnjim i u
radnie.kim oper3cijama baze u GUJyaqu.ilu. Surra pocinje konsriruir:tjuce
zasjedanje konfederaeijc slobodnih sindibta koj. ce se zvati CEOSL.* Gil
je prili i'no siguran da te mo, izmedu age nata baze u CROClE i agenata
njegovc N arodne revolucionarne liberalne parrije, ponovno usposraviri
konrro lu . Posljcdnjih mjeseei age Mi PlPR o per su postali akti\"niji. Gil se
nndu da cc, uz njihovu pomoe, ucin.ir.t regionalnu razjedinjenosr agenara
CROClE bezopasnom.
QUITO
I. svibnja I962.
CEOSL - Konfedecacija slobodnih sindi ka lnih organizaclJa Ekvadota
- fomlalno je osnOV911. , a konrro lira je ne1:.01i ko .genata : Vic ~or Contre­
ras Z uniga, ' predsjed llik; Marias Ulloa Coppiano," sckteta, z. vanjske
odn ose, i Ricardo Vazquez Di az,~ sektctar za ~ kolst vo. Publici'.t 0 omi­
v:mju te organizaeije vrlo je dobar, srigJ e su poru ke soli darnosti od
OR1T- a i1. Mexico City j" JCITU te Medunarodnih sind ikata iz Bruxe­
lIesa. No osn iv:1 ckll sve~anost bili su po7.vani vode drugih sindikalnih kon ­
fed eraeij . ko je nad7.it. Ageneija, na primjt:r Konfederaeije sindikat. Urug­
v aj a ,~ (CSU) .
Glavn i je lOdatak prvih zasjedanja da noya Konfecicroeij. ude b o
(,h nica U ICfTU i O R IT. Poronja jt u Meksiku upravo orvo rll a :lkolu za
kadrove. Usko ro ce CEOS L . b,i svoje polaz.nikc u skolu ORIT·. koju
nasa staniea u Mexico Citr ju vodi Ul pomoc Morris. Pa.ladina," po moe­
ni b gencrolnog ••krer.en ORIT-a. Paladino jc toyjek koj i 7,a O djd med u­
narodn ih organizacija kontrolira O Rl T. (Novi ge.lleralni sdut ta, ORIT· a
19 0
Arturo J aureg\li* dOS3d jo! nije izravno regruriean , ali jc b io o,'dje u
oiujku da nos obavijesti 0 otvaran ju skolc.)
Gil Saudade od sa da ce tijcsno suradivari s bazom u G uayaqui lu. 'to
zMe; do te njegovi agenti, Ulloa i Vazquez. suraelivari s Contre rasom,
agentom boze. Podrazumi jeva se do nijeda" od njih neee samati kako onaj
drug; sur.d uje s nam a.
N. neseeeu, supeornosti izmec1u agenata baze u Guoyaquilu, Sto rade
u okviru CROCl E, i age nara iwome operadje ECCALI CO koje traj u
vee clvije godine sad. su closegle vrhunae. Rad niB:om senatoru S obale
Adalberru M iI. nJi Gi ron u b oz. se prije nekoliko mjescei zahvaI iJa n.
usJugam. zbog roga sro se s.znalo 1" neke njegove l1edopustene poslove
s pojedinim kompani jama. Na ko nsriruim jucem zasjcdanj u CEOSl bio je
optUZCll bo izdajnik radniCke kl ase, Cime jc zap ravo pocela b mpanja za
njcgovo iskljucenje iz sindikalnog pokreta.
QUITO
3. svibnja I962.
. ~1ilijun za staro zeljezo « u Ekvo dotu jc s ka ndal sroljeca. ljevie. se
time sve vise koristi kako bi vojne kru gove izvrgl a ruglu. Danas Sll na cel·
nik §taba i kornandaor atmije objavili zajed nicku izjavu da se bra ne od
no pad. kojima su ih II svojirn prvomajskcim govorima obasuli voele CTE,
ali i od sad.snjih po ku h ja da ih se poveze s tom afcrom. Upozorili su
na ro do jt svrha Ijevi b rsk e kampa nje konnena likvidacija ocuzanih snaga.
U vojsci raSte neraspol oi enje i zbog nedavnih letaka i parola u kojima
se vojni krugovi erikeeiraju k.1o »agovci orpaci ma .. .
U selima se razvila nova kti1.a koja silovito uka zuje na zaos raJ ost o ve
. emlje. Protekla dva mjesee. vlada po ku§av. provesti popis zemljisnih po ·
sjed. i stoke kako bi srvori la elemen te za privredno pl.niranje. Dosia je
do brojnih pobuna lndijanaca, prouzrocenih glasinama bko je ro zap r.vo
ideja komun ista da se Indijaneima oduzme stoka. U nek oli ko slut.jcya
bilo je mrtvi h i ralljenih. U provinei ji Azua y, no ptimjer, jednog su uCi­
relja i njegova brata, koji su dali ",dene podmke, ras komadnli macho·
tarna . Sarno je dol azak policijc mogao sprijeciti u.nistavan jc n jihovih
osrat.b.
5 o btirom na ro da su sveteniei II sel ima testO odgovorni Z3 Si r""je
lakvih glasin;l, vlada je m oraln zatealiti od erkvene hijerathij e da n. loZi
svim svceeniei ma i dru gim svo jim podan icima da pomogn u norm ol nom
ptovoelenju po pis. _Bilo bko bilo, u Azuayu je popis ob ustavljen.
Snag. ovdas njih relillio7Jlih osj.:""j . "1ist. zacuduje. Prije dva rjedn.,
na Velikci petak, deseei tisuea Indijanaca i d rugih si romasnih Ij ud i sudjeJ o·
vaIi su u praeesi ji od podneva do Sost sati popodoe - usprkos kis i ko ja je
plj ulta l. kao i2 bbl•. Jed nako je bil o u Guayaqu ilu i dn lgim gra dov ima.
19 1
 QUITO
12. svibnja 1962.
Neki od D,sih "senara vode ozbiljne izborne bmpanje, ali dru gim~ ro
ne uspijeva zbog pomaDjkaoja podrske. I Jose Baquero de la Calle, Zit
Vclasca m.inisr:u cada koji s:lda nasrupa kao nczavisni vel::tskisr, j Juan
Yepez del Pow srar iji, generalni sekrcrar ekvadorske ~Ianice Medllna_
rodoe komisije pravnika, * koji vodi akeiju u ko risr Na rodne rc,·olueio­
name liberalne pa rtije, " kandidirali su se za gradona':elnika Quita. Kad"
je Konzervati vn3 partija odbacjla Baguerovll kandidaruru, ovaj se pO\'u­
kao. Isto je ueinio i Yepez, jer mll nije uspjelo pridobiti znaeajniju por­
poru velaskista. Odbacen je i Oswaldo Chiriboga," koji je dugo rad.io bo
agent ubacen u velaskistieki pok.ret. Podrska sranice svim riro kand.ida­
tima bila je bezoabjna jer su njihovi izgledi da uspiju bili prili':lIo
ograniteni.
Nasupror tome, kandidarure Renata Pereza za gradsko vijece, Aure­
lija Davile za Na rodnu skupsrinu i Carlosa Arizage Veg" za poslanik a
imaju dobre izglede. Alfredo Perc? Guerrero, ;' prcdsjednik ovJasnje ';b­
nice ICJ, rekror sredisn jeg ,v<ucilisra i co vjek naklo njen rdormama, Da­
lazi se na eelu pDslanicke liste NacionJlllog dcmokrarskog fronta (Jjbe­
ral i, soeijal isti i nezJvisni) i pobijedir te i bez nuSe pomol-;. Kan.liJari 1'0­
hera kdc:lnskih socijalisra i konzenr:trivne partije financiraju se neizravllo,
iz sredsr,va odobren ih Perezu i Davili.
QUITO
od nasih agenata. Prisluskivat t u neko vrijeme Floresa da saznam tazvija
13· svibnja 1962.
Ii sc nc;ro zanirnljivo - Edga r Camacho brinU[ ceo se 0 prcpisivanju, jer se
Knko 50 Arosemem i daJje opire iskljucivaDju krajnjih Ijevi eara iz
vlade - njihova je prisurnost zap ravo sve iz.rozen ija - Noland je prcpo­
rucio, a stab prihvario, da se prosire polirick. operacije Sto se financi rajll
iz projekta ECACTO R. N c sarn o da ce se nasr3viri i poj a~3ri pririsa k lIZ
pornoe redovirih ageJlara u Quitu, Cucnei, Riobambi, Am baru i Tulcanu
nego smo pridobili i dvojieu no,·ih, uglednih voda krs6nskih socijahsra
u Quitu. Nadlezan sam za oba nOva slucaja.
Prvi je Carlos Roggiero," umirovljeni vojni kapetan ; jedan od glavnih
predsravnika kdcanskih socijalista u Nacio nalnom obrambenom fronru.
Roggiero je sef miliranrnog akeionog odreda krscansk.ih soci jalist. koji se
bav; podroetanjero bombi. Poceo sam ga ob ueavari u uportebi mzlicitib
zapaJjivih sredsr3va za rastjerivanje j llznemiranlnje ijudi, koja sam, nn
osoovi ?ahrjev" uputenog srabu, dobio od Odjelo ,ehnickih sluzbi. 1'0­
sredstvom Roggiera osnOVat temo moida deser odred., s per do deser
Ijudi u svakom, kako bismo razb ili saStanke i manjc demonsrraeije i koo­
r9 2
[rolirali ulice i uzncmiravaJi kom uni<t icku oml adlDl1, URJE i sliene gru­
pacije.
Drugi je Jose Maria Egas," mladi odvjetnik, rakoder vodeti predstav­
nik kr! ca nsk ih soeijalisra II Nacionalnom obrambenom frontu. Egas je
jedna od onih polirickih figu ra koje se brzo uzdi;'u. izvrsran je govornik.
Uz. njcgovu pomo~ osnava[ terno per odreda (cc[vorica-pcrorica u sv a­
korn) koji ce se bav iri isrragam. II vezi s nasom lisrom za konrrolu sub­
vC(7.ivnih akcija - ran ije poznarom pod nal.ivom LYNX Iisra. Ekipa za
promarranja, koju vodi porpukovnik Paredes, jednosravno ne sr·;ie obav­
Ijarj say posao, a neophodna je i u obavljanju drugih zadaraka. Sa sku­
pinom koju te nadgledatj Egas posriCi cemo s ralno konrroliranje sranova
i radnih mjc>ra, rako da torno, II slueaju kada se stvari pogo rSa vaju i dode
treourak isrine, imati sv e porreboe infotmaeije za him a hapsenja. Ako Egas
bude obavljao svoj posao tako da opravda nasa ocekivanja, mozda cemo
ga poslari na obuku u srab, pa eak i prosiriti operaeiju fiziekog pracenja
osoba za koj e sma zainreresirani.
Da bib poboljs.o prikuplj.nje informaeija obavjdtaj nog kara ktcra 0
cksrremnoj Ijeviei, uredio sam da se posredstvom Rafaela Buchelija " ; Al­
fonsa Rodrigueza" posravi prislu,na aparatura na jos jedan telefon. Po­
sravit ce je na kucni reldon Anronija Flo resa Benireza, umirovljenog bpe­
tana i poneSto misterioznog kolege Rafaela Eehcverrij e Floresa, vode PCE
u Quitu. Nasi agenti ubaceni u PCE, Cardenas i Va rgas, pribavili su nam
podatak da je Flores k1jucna osoba u necemu sro bi mogla biti organiza­
cija koju je, vjerojatno, Echeverria osnovao izvan strukrure PCE. Moguce
je da Ed,.verria razvija grupaciju koja bi mogla postari jezgra buducih
gctilskih akeija i gradskog terorizma, ali u ru gtUpu nije usao jos ni jed an
Francine Jacome cijelo vrijeme bavi sarno Araujovom linijom. Apararura
cc se nalaziti u Buchelijevu stanu kao roboznja mala elekrricna radionica.
Raymond Ladd,* nas marljivi adm.inisrrarivni slu.z.bcnik, vrl o jc :1ktivan
u ko,arkaskoj otgan.izaciji. Radi kao trener loblnog icnskog kluba. Za­
hvaljuju ti rom poslu, upozna o je Modesra Poncea,' ekvadorskog minisrra
posra, relegrab i telefona, koji je ubrzo zarrazio da Ladd u .nlbasadi nad­
gleda po,ru koju vet konrroliramo n:tsorn uobieaje nom metod om. Da bi­
smo izbjegli evemualne sumn je kako posebnim bnalima vet otptije kon­
trol.iramo posiljke iz Kube i sovjerskog blob, Ladd je prihvatio Ponceovu
ponudu, rako da sada isti posao radimo dvaput. Svakako, poktivanje no­
vm poslova za koje smo zainrL:n.:sirani mozemo osigu.rari uz Ponceovu po­
moe, pa je Ladd poeeo da mu urucu je novae pod uobieajen om izlikorn
podmirivanja troskova.
' J CIA
I93
 QUITO
21· s\·ibnja 1962.
Arosemenn je ulvrar.io udarac vojsci 23 poniienje Sto je bio primoran
prekin uri s Ku bom. Frosli rjedan smiienio je minisun obrane, ko mandanta
armi je posl3o ie 1.a vojnog ".rea u Pariz, a zapoviednika avij acij e za voj­
n og at.~. u Buenos Aires. Isrog rrenurka uslijedili su prosvjed i krsean­
skih socij.lisra, konzervarivaca i d ru gih parrija zbog prem jeSta ja rih ofi­
cira, ncpokolebljivih prorivnika komunizma. Isrodobno su uslijedile i nove
optu~bc da sc komunisri ubacuju u vladll.
Imcnovan sarno sed am rjcd . n. ranije, premij cr Alfredo Albornoz'k
podnio je u znak proresra osravku. Nakon roga ostavk. su podnijcl i i
dru gi minisrri iz N acion. lnag dernoktarskog fronra. Razlog je Aroseme­
nino adbij.nje da posruje svoje proslomjesecno obeeanje kada ie Front
usno u vl. d u da ce raztijdiri du'nosri dvije kl jul'ne lievica rske lienasti:
gcneraln og se:kretJra adminisrracije i guvernera provincije Guay3s.
Nolandu ie Zao sro gubi Al bornoza jer su bili razvili vri jednu suradni u
na prikupljanju informaciia obavjcSrajnog karakrera. Albornoz je bio po­
yeo i akciju proriv nepozeljnih osoba u vladi. Arosemena [[azi novu po­
drsku , ali lroO! ne odsrupa od osravki.
]U(I..'l' SU, medurim, imenevani nevi m.inistri nakon Sto je Aroscrnena
jos jcdnom obebo, raj no, da ce smijeniri guvernera provincije Gu ay.s.
Osravka ie obiavljcna clanas. lako ie ro kOfak u zeljenu smjeru, genera lni
sekma r administracije i mnogi drugi isre politicke boic i dalj e oSllju na
sl'ojim duznos rim a. MOOu novim je ministrima i Juan Sevill a," moi part­
ner u golfu. On ie imcllovan minisrrom za rad i socijalno sra rajc. Gil
Saudade adlu"ir ce mo ze Ii Sevilla u njegovim radnickim operacijama bi'ri
korisran.
QUITO
4. lipnja 1962.
U nekoliko gradova razbukralo se posliednjih dana pred izbore vee
uobic.jello n ..il i•. Izbori su oddani jllC"r. Pravi jc ra>.Iog bila podiela no
cen rar i 03 vela skisre - S obiljem kandidara u cijeloj zemlii, izuzevsi kraj­
nju lievicu, koja nije sud jdovala.
Konzorvar;vna p3rr ija osvojila je vetinu mjesra u Narodnoj sku p!rini
(iako nt i pouebnu vetinu), a pobijeJila je i na izborima u provinciia ma
i u graJ ovima. Aurelio Davila, koji ie rukovodio kampanjom konzervari­
vaca u Qutru, iza bran je z.o poslanika Pichinehe. Renaro Perez, s liSle
kr;eallskih sociialisra, izabran je za grad skog vijccllika Quita. Na jzad,
194
Carios Arizaga Vega iza bran jc poslanikom Konzervativ ne partije U1 ptO­
\'inci ju AzU3Y·
VeI .skisri su prerrpjeli reiak poraz. Osvojili su sarno sesr poslanitkih
micsrn i dv. grodonatelnicka - od kojih jedno u Ambaru. Tamo se kandi­
JirJo i Jo rge Gorrai re, kojeg jt podup irao An tikomunisricki froor," ali je
biD drug; . No Gorra ir. it 7ado bio opee povierenje ier jc porazio predsta v ­
nika revoluciollamih socija !ista.
Izbori su jasa n nago\'jestaj djelo[vornosti k:Hn pa nje konzervarivac3
proriv ub;]civanja komun isl :l u vladu, reiak su udarac i Aroscmc ni, i Na·
cionalnom de mokrJ tS ko m fromu. NJ zasiedanju ko ngres. ne ma sumll ie
do te konze rvativci poiacari pritisak za iskli ucivanj e ekstremnih Ijev ib ra
iz vlnde.
U z" o~rravanju prilika u vezi s kupovinom sta rud iie 2.a ekv.dor>ku
vojsku Reinaldo Yorea z.dobiva rdke udarce. Taj slu cai prevb da va n.
cijeJoj pol idckoj po-zornici i, na nesrecu za n:lS, Va rca se bas ne brani vje­
StO od tih napada, iako mu i jest tdko da so obrani. Ovih ee da na kre­
nUli u W ashingron na lijel'enje l ira na 'elucu. Davila ce obavljari du'nosr
porpredsjednika.
QUITO
IS. lipnja I962.
Meilunarodni monerami fond upravo je ohj.vio da ee u n. redn ih dva­
Ilacsr mjeseci odobriri EhaJoru drugi srabilizaciiski zajam od per mili­
juna do lara kako bi se pobo ljsal a plarna bilanca zemlje. Izjava jc oprimi­
sriena i sadrii dozu pohvale zbog toga sro jt Ekvador od sred ine 196J.
13 USUlVio pad svoji.h deviznih rezervi i posrigao ravno[czu plntne bib ncc.
Nova pornor, naravno, uvjeruje se zadd.avanjem j ljedn a ~e nja deviznih te­
eajev:!, StO je pro~le gocline pridonijelo zb"avanju Yelasca.
Upravo se pripremaju dva programa kao dijelovi novih nas!Oja nja
predst. vnika SAD-a u pojedinim u.mljama za sprecavanie pobuna koje
porieu komunisti. Prvi je p rogram grad:lllske akcijc, 11 kojem sudjcl uju
ekvadorske vojne sluzbe i americka pomoro" voj na misij:l. N. programu
se rad i vee nekoliko godin., ali sada Ce se prosiriri i inst itucion.lizirati.
Svrba mu je razvita k poj.dinih lokalni h zajednica uz pomoc vojnih jedi­
nien. Drugim ri jecim3, valja dobz. r; ka ko je vojska Ila srrani na roda .
Taka hi se onemoguti lc rend<'nciie siromaSn ih da podlijei11 propagand i i
prelalc na srranu komunisra. To je program koji rreb. povezati norod,
posebno soljake, s vladom posredsrvom vojske koja vidlji vo i konkretno
pridonosi dob robirj naroda.
Programu gradaflske akciic, prvom Ie vrsre u Larinskoj Americi, dodi­
jeljena jt pomoc "mericke voine misiie u novcu i opremi (v riiedna 1,5 mi­
'J"
195
lijulla dolara) i 500000 dolota iz "eJstava Agencije za meaunarotlni raz­
voj (AID). Pro;ekti ukljucuju rekonstrukciju cesta, izg.tadnju kanala za
navodnjavanje, sistema za pirku vodu, zdtavsrvenih objekara najprije tI
provinciji Away, a z"rim u Gu~y~quilu i u podrucju C~pmbe-Olm .do ,
sjevemo od Quita. Osigurat ce se publicitet i ptopaganda tih projekata
i u dtugim podruqirna kako bi se i tamo ubrzalo donosenje prijedloga za
nove projekte.
(J stanici cerno radiri s majorom Breslinom,* obavjdtajnim savjetni­
kom americke vojne misije. On ce se posluiiti osobljem mi si je. Ono ec
posjeLivati podrucja na kojima ce se izvoditi radovi i bit ce izyidnici koji
ce izvjeSt3v3ri 0 gosroijubivQsri, razini agirpropovskih aktivnosri komu­
nista i optoj djelotvomosti ptograma.
Drugi je program bli?"i uobieajenim operaci)ama stanice i p.tedstavlja
odgovor Washingrona na ogranicenost sadasnjih radnickih programa koje
poduzimaju AlD, ORlT i stanice CIA. Problem je u vo,.i sa sukobom oko
ncdjelorvomosti ORIT-a, ali je i dalekosezniji. U sll~tini radi se 0 tome
kako da se ubrza ekspanzija aktivnosti na organizi.tanju .tadnika u Latin­
skoj Americi i tako umanji vrijednosr sindibta u kojima prevladava kraj­
nja Ijevica re da se onemoguci ubacivanje kornunista j kasrrovac3. Ta;
novi program rezultat je viscgodi~Tljih srudija i pi:miranja. Usmjerir ce ga
Amerieki institut za razvirak slobodnih sindibta* (Al FLD), koji je prosle
gOOtne osnOV3n u Washingtonu s ciljem da se bavi prollcavanjem sindikara.
Razlog zbog kojega je osnovana nova institucija jesr taj sto su sindi­
kalni programi AID ograniteni s obzirom na svoju izravnu zavisnosr od
ameriCk" vlade. Oni sluie za prljave borbe koje karakteriziraju orr,Jni­
ziranje sindikata i jurisdikcijske bitke. Programi ORIT-a takoaer su
ograrueeni zbog toga Sto su C1anice slabe iii u nekim zemljama uopee ne
postoje, iako se osniv3njem nove skole ORIT-a u Meksiku planira pro­
~irenie akcija. Konnola je oreiana, a cezultJri su skromni. Programi
stanica CIA rakoaer trpC od ogranitenosri u<lijed nedostatka Ijudi, ali
jos i vise zbog: ogranicenih svora ~ro se mogu raj no kan :dizi.rari purem
stanica i rnoounarodnih otganizacija kakve su ORIT i ICFTU.
Na celu AIFLD-a je Serafino Romualdi, dugogodisnji agent Odjela
za meaunarodnc organizacije., koji je od~rurio s mjesra inreramerickog
predstavruka AFL-CIO da bi u no\'oj organizociji preu7.eo duznost iz­
vrsn()g direktora. Glavn.i suradnici staba u direktoriju jesu George Meany,'
J. Peter Grace" i Joseph Beirne,' predsjednik sindibta tadnika veza Ame­
rike" (CWA), najvete cIani" medunatodnog sindikata radnika posta,
telegra!a i telefona (PTIl) u zapadnoj hemis!eri. Zap ravo, AIFLD je osno­
van po UlOtU na obutavaliste C\vA, u kojem se uvjefbavaju voae latinsko­
americkih clanica PTT!. Dnevnu kontrolu AIFLD-a u korist Odjela za
medunarodne organizacije objavljat ce Romualdi i William Doherty,*
biv,i interameritki predstavnik PTTI, a sada direktor socijalnih projekata
AIFLD-a.
196
poslove ce vcd iti prvi Ijudi direktorija, tako da ce se velike svote moc;
upu tivati u AIFLD, a institot ce zapravo sUdjelov3ti u amer it kim poslo­
vima u Latinskoj Americi. U svakom slueaju, pravDo je AIFLD priv atna
korporacija koja ne radi s profitom, 3 bnanc:ira se iz fondacija, osrvarenih
posla y• i i7. AFL-CIO. Istaknoti latinskoa mericki liberali, kao lito je Jose
Figlleres, * bivsi kostarikanski p redsjednik i dugogodisnji kolaborator
Agencije, povremeno ct: biti tlanovi direktorija.
AlFLD organizirat ce antikomunisticke radrucke sindikate u Larinskoj
Americi. S obzirom na to da je sindikalno organizi ranje prilicno osjetljiva
s[v!).r za AID sto se [ice finanoiranja, cak i neiuavno, pri"jdno te cilj
biti »obrazoyanjc odraslih« i socijalni projekti (izgradnja stanova za rad­
nike, institucije za kreditiranjc i za kooperaciju). Prvcnsrven je zadatak da
sc u zc:ml jama latinske Amerike osnu ju usranove 7..3 obucavanje koje cc
preuzeti i prosiriti dos uda!nje tebjcve Sto ih je veL u mnogim zemljarna
bila org:lJTizimla AlD. l ako ce tc ustanove nominJlno i adminisuati "no
kontrolirati AI FLO u Woshingronu, pbnira so do na celu Sto veceg bro j.
takvih institucija stoje placeni agenti CIA i da se na raj nacin usposta,·j
operarivna konrrola s(anice. U veCini slueajcva, nadamo se, agcmi u
AlFLD-u bit cc americki " .,aani koji vee imaju sranovito itskusrvo u
sin dj kari m:I, i:tko se u rakv!m poslovima mogu ang::d.irau i strano. Pro~
gramima obuCaY3nja u loblnim institucijama u Larinskoj Americi pri­
prcmar ce se sindikalni organizarori, koji ee) nakon obuke, pro\,csti devet
mjescci samo na organiziranju novih sindikata, a placar ce ih i sve trosko v"
podmirivati lokalni instituti. 5to se javnosti rice, AIFLD c" ,e koncentri rati
na socijalne projekte i vidove . obrazovanja odrasuh«, d deei diskretllo u
pozadini svo je organizaoijske progra me.
Ovog mjes.ca u sklopu obuke u latinskoarneri&im zemljama AI FLD
potinje programom naprcdnih rccajeva obuke u Washingtonu. Pronala­
unje i kont3kr s por~n c i jal"im agcntim. za radnic ko-sindikalnc operacije
bit ce stain a zadaea n.st3vnika koji izvode obuku u Latinsk"j Americi
i na teeajevim a u Was hingtonu, a koje kontrolira Agencija. Agenti
koji vee sud jcl uju u sindiblnim operacijama mogu biti an!l'liira ni u urn
tccajevima da bi pokazali svoje struene sposobnosri.
U Ekvadoru predsrav nik AIFLD-a iz SAD-a koji cadi n. org.n i7ir3 nju
insututa za obuku - p rvom, koji po~i "j e za tri tjedna - nije agent, ali je
posl. n kako bi se izbjeglo od ugo vb ~e nje. M edu tim Gil Saudade postigao
je da Rica rdo Vazquez Di az,x, njegov sehera r za obrazovanje u CEOSL,
bude predst3vnik Ekvado ra u loka lnom progra mu olm ke za AIFLD. Mcdu
nastavnicima bit Co i Carlos VaJlejo Baez, ' t.koder Saudado,' agent, iz
Narodne revolucionarnc liberah1e partije. Na jzad, Saudade ce iii regru u r",i
tog pcvog predstavnika AIFLD-a, iii co stab urediti da so poSalje pro­
VJereOi agent.
T n dva nova pro grama - vojni Program graaanske akcije i AIFLD ­
bez sumnje se ovdje sire brie nego II vetini zemalja Latinske Amerike.
197
Ned3\'no sam procirao izvj dtaj speciialne mcduministarske .kipe srruc­
ni oka i/. Washingrona, Ekipe za 5tratd ku .n alizLl cil jeva (SATI), kOla je
proteklih miescci tajno posjetila sve latinskoamcricke zemlje. Svrha njih ova
put. bila je da kon trolira ju sve programe vl ade SAD-. u svakoj zcml ji i
mv,de stu panj ozbiljoosti prijernji gw dskog terorizma i gcril skog ra ta­
van ja. M.i smo priptemili tajni dodatak tom izvjdta ju. Medu prcpo rub.ma
nalazi se i prosi renjc program a 7.a konr rolu subverzij. i aktuali?i,.nie
podataka 0 nep reJ vldenim okol nostima unu tnr kojih bi se na!e ope racije
mogle oclvijati i7. n eee zernlje - u slucaju da budemo p<imotani na pu$liti
nnse mjest!) u amb.sadi. Zaptavo Ekvador, 2. jedno s Bolivi jom i Guate­
malom, spada prema ocjeni izv jdtnja u najvjer<>jatnija podrucja skorih
oruianih pobuna . Odluka 0 hirn om prosirenju Progra m. gradanske akcije
i si ndikalnih progr.rna vjerojatno je re-w lt.t izv jc.Staja re eki p•.
QUITO
Prislu! kivac no relefonu Anto nij. Flores. Beniteza omogucu je no m d.
2I . srpnja 1962.
sado rnspo!azemo yredn ijim informnci jama nego ~tO nam ih moil. pri­
U studentskim operacij3Ina nasa bOla 1I Guayaq uil" i. ,·d. je nov
lIspichn prodor. Snage protivn. komunisrima, 5to ih pred"odi Alberto
Alarcon, pobi jedile su no izborima FEUE.* Z .uzele 5U mjes.a koj. su
dosad z.uzimali fu nkcioneri ekstremne Ijevice, cbno vi URJE. Alarcon
je u Quiru pri ;e nepun. dva rjedn. bio na rurn.i", tI golfu , odrhnofil pod
pokrovi, eljstvo m amba.s.d ora Bem b3uma . Tu su pril iku Ab rcon i Nolnnd
iskoristili do obave posljed nje prip reme U1 izbore FEUE.
Gil Saudade razvija jos jednu operaciju - organ.izaciju poslovni h liudi
i muenjako koja ce promic.,i ekonomsku i socijalnu rdorm u. I druge sra­
nice amival. su dosad grad.n5ke otganizaci je te vrsre. Poka:/.3lc su se vrlo
korisnima u sirenj u pripagande, a i k.o pogodni oblici financiranja izbora
i drugih o peracija poliricke okcije. Nab grup.cij a n ••iva se Centrom 7.a
.rodije ekonomskih i d rustvenih reformi" (CERES) . No cel u su elyojica age­
n.t., M.rio Cabeza de V3C'~ i Jaime Ponce Yepez' Cab"1.' de V.c. ranije
je bio desna rub M3l'ij. Cardenas., agentn ubace.nog u PCE. No moo"
njima izbio je rako o§tar sukob da je John Bacon mo r~O Cardenaso prebn­
riti Miguelu Burba nu de Lnri/' koji je vec sur.diyao s d rugim ~genron l
ubacenim 1I peE, Luisom Vatg.som." Cab""a de Vaco predan jt Saudndeu
do ga ov. j postav i 1I orga nizaciju CERES. Ja ime Ponce je Shellnv crgovac
u Quitu, mo j i No lancloy ptijatcl j. Noland ga je p,idobio za posoo 1I
CERES-u, a zatim ga prcclao Sa udadcu. Stanico u Bogot i poma,_c nu m
h lju6 delegacij u syoje grupe za reformu, Rnzvane Centrom za sOidije i
drusrvenu akciju * (CEAS). Ddegacija je vee srigb.
19~
QUITO
2. kolovoza 1962.
Arosemena se vratio iz d riavnog posjcta Wash ingtonll . No glavnom
sluibenom sasta.nku 5 Kennedy jem bio je izraz.i ro dobra raspolozen.
Dokazao je da zna nabrojiri sve americke predsj ednikc, pocevsi od
G. Washingrona . N o poi . lio se kako se ne moZe prisj.titi imena ,yih
ckvadorskih predsjednik.; tol iko ih je bilo u posljednjoj poloY ici stoljeca.
Kennedy se zabayljao, a izvjestaji Srare Depart menta a 10m su pUlOvanju
smDorru.
I posljedo ji gerilac iz Samo Doming. osloboden je zahvoljujuCi Arose­
men i. Posljcdnjih su mjeseci . kapali. iz zarvo ra jed .n po jedan, a \I jnv­
nosti se 0 tome g otOvO nfjc tulo. Ook Davil i i ostali ma uspijc na Z3 ­
sjed.ni u kongresa, ~ro poei]lje 1.a Ij.dan dana, postayiti pita nje 0 rome,
citov sl utaj progu rat ce b. m srina bitoh"i je. Nekoliko je geri l"ca vee
olisl o II. dodatn u obuku na Kubll.
bayit! itko od na~ih agenat. ub.cenih u PCE. Floresa naziv. deset ii i
pemaest osoba. Govote vrlo malo, samo sifrir"ne recenice za dogov.r.nje
lastanab. Imen. su rakod" sifrirona . Posrcdstvom ekipe FCJACK za
promatrnnj., koju predyodi porpukov nik Pnrccles , n••toj im orkriti s kime
je sve )· Iores u Jod iru. No posao n.preduie vrlo sporo, pogloviro stog.
~tO je Flores. gOtovo nemosu~c pr. ti ti - d jclomicno je uzrok rome slaba
vj~tin. eki pe, " prereino to ~ to se Flores krece vrlo oprezno i neprestallo
poduzima mjcre k.ko bi zameo trag.
Usprkos tome otkrio sam da je Rafael Echeverria, glavni voda PCE u
QUilU, jed.n od onih koj i su u lainoj vezi s Floresom . Tu su i jed:lJl
podofio r odsjeka UI vere iz Min i«amv. obm ne, sci odsjeb z. doku ­
menraeii" predsjednisrva i zamjenik komand run. Arosemenine tjelesne
gnrde. An.liziraju c'.i sniml jL'fli materijal, utvrdio $Om da je Flores priltkom
relefonskih razgovora vrlo oprezan. Meautim ojegova se '<:n., kad god
je 5.01. u kuCi, ponas. bo pt.". brbljaYica. Do vrlo v.inih pod.rak.
dosli smo zah valjajuCi njezinoj nep.zn ji.
Moj je dojam da Flores, koji nije clan PC£, prcclyodi grupu l a prikup­
ljanjc inform3<ij" obayjeSraj nog karakl<'f. u korisr organizacije koju
Echeverria nns roji osnovati izYa n sastova PCE. Ako on svoj posoo jcdnako
dobra obavlja i 1I grupama zn gerilske i teroristicke ~kci j e, morat ermo
djelovoti vrlo bno kako bismo ugusili ru organizaciju prijc nego $ro
dode do oruzanih opcr.cija.
Dobili smo no vos. prepisiv"c • . Zove se Rodrigo Riyadeneir.," jedon
je od brace koja vode t. jnu tiskar u. Rodrigo pripada nojbolj im ckva­
dorski m kosark.sim" . Bio je na !kolovan ju koje mu je osigurao Nola nd.
199
U lipnju se, zbog noveanih tdkoCa obitelji, vratio II Ekvador i vjetojatllo
ce morati odusr3ti od daljnjeg skolov.nja. Ftancine Jacome nekoliko
mje.scci neec moti obavljati svoj posao . Stog. Rodrigo pteuzima AJ"a ujovu
liniju. T aj teldon, iako zanimljiv, ipak n am ne donosi toUko vrijednih
inlo rmacija kao Floresov.
Ova age ma u policiji p rebatena su na nove zadatke. Jueer je Pacifico
de los Reyes,* sef policijske obav jelra jne sluibe, otpurovao na te':oj ;to
ga FBI organizira u Quanticu (Virgin ;a) . Skolovanje smo mu organizirali
uz romot' ureda za javnu si gurnost, koji djeluje u sklopu Agencije za
medunarodni cazvoj. Neee go ovdje biti do kraja godine. Pciie odlaska
upitao me zelim Ii za to vrijome zad do ti suradniu s policijskom obavje­
stajnom sluZhom. Odabrao ie. Luisa Sandovala,> glavnog tehniokog strue­
njaka te slu).he, s kojim sam se susrctao jos od prosle godine, ali bez
Keyesov3 z,nnnj a. Prije rci dana predsravio mi je Sandovala. Jedva SOlO
uspjeli osrati ozbiljni. Prije odlaska de los Reyes je u.naprijeden u oin
majora . P')$rcdstvo m naseg Ured . z. obuku postigao sam da mu, kad
Ul vrsi teeaj, scab odobri pohadanjc specijalne obuke t a obavjdtajce.
Nas n.jstariji i najv. zniji uba':eni agen t u driavnoj policiii, pukovnik
Oswal do Lugo, premjd ten je iz podrucja Cuence n. polohj lefa ':ervrtog
podrll cja sa sjedistem u Gu ayaquilu. Novi mu posoo omogucuje da za­
poviieda svim jedinicama nacion.llne policije na obalnome podrui'ju, ~to
ce svakako biti vrlo vazno za operaci)e nase baze u Gllayaquuu. Ovih ';\1
dana otputovati OOlmo, da predstavim Luga sefu baze.
Stab je obuku geri laca na Kubi oznacio najva1nijim zadatkom u Latin­
skoj Americi. Svi m st:m icama izdane Sil upure, da U skupine sro puruju na
obuku ub,,,,, svojc agenre. Dosad jos nismo uspjeli pronaci t.kva agenr,.
Meduri m neda vno sam susreo noyog di rek tora ureda za useljaxan;c u
stra ne zemlje, Pabla M aldonalda. " Sprcman na m ie pom oti rako d a adm i­
nisrf3rivnim posru pkom zn.broni purov:ln je 0 3 Kubu osobama za koje smo
.... inrcresirani. Maldonaldo, s kojim sam sc upoznao kod zaicd nickih pn­
jatel ja, lakoder je voljan pob rinuti sc Z3 temeljite carinske pretrage svih
Ekvado raca koji se vracaju s Kube. Po ceo sam mu dostavl j.ri informac.ije
~to ih priprcIU3ju mcksicke i spanjolske vezne slui be na temelju usdjc­
nickih ispra\"a putn ika koj i s Kube i na Kllbu puruju preko M"-,,ico
Cirrja i Mad ri d • .
QUITO
10. ko]ovoza 1962_
Kongtes jc danas orvo rcn , ,,sjed.mjem na ko jem jt isra knuto d. ce
gJavna pai nja bir'; poklonjena agra rnoj reformi. N acionalni de IUo kra rski
front prevladava u senam. Konurvativna partija mogla bi osrvuriti i~ro
200
to u narodnoj skupsrini ako je pod.rie dva iii rI i poslanika Ijevi cars kih
okupljenih na rodnih snago.
Konzervati vci Sil rijdcni da zatraze Vareinu o5tavku. ~· Noland nema
nleina da to zaustavi, a niri da spasc Vareu. K:1d jednom zbog ltmilijuna
za starudiju « odbace Yareu, konzervativcj nece oklijevati da zbace i Aro­
semenu iii da ga, toboze zbog njegova narusenog zdravlja, prisile na
ostavku. Na nesrecu, Yarea mora o(ici prvi, jet je istodoban odla-zak l
AIoscmene i Vatee kao potpredsjednika gotovo nemoguce i zamisliti.
Var"a je i dalje predsjednik senara. Za potpredsjednika narodne
sku pstine izabran je Carlos Arizaga Vega, ' nos agent polititke okcijc II
projektu ECACTOR u Cuenci. Ubrzo je zamijenio Davi lll m mjestu
voae desniearskc opstrukcije - Davila se bacio na organi7;acijske poslove,
pa se niie niri kandidirao za narodnu skupstinu.
QUITO
29- kolovoza I962.
Nakon eeriri dana poliricke hiz., koja je do vel a do osravke svih
min!stara u kabineru, Aroscrnena je najzad smijenio Ijc\'i~arski orijemi­
ranog generalnog sekretata adminisrracije. Izvan svake 5umnje, to jc zna­
b jna pobjeda konzervativaca i krscanskih socijalisra, iako valja priznati
da su se kampanji protiv kljui'ne Ijevican ke lienost; u administraciji jos
proSte godille bili prikljueili i neki liberali i socijalisti.
Od osta lih ostavki u kabineru prihvacena je s"mo jos ona Ma nuela
Naranja,* ministra fmancija i NoJandova 3gl!ma koji vodi dernokratsku
Socija.1isricku partiju. N a ranjova je ostavka dosla kao rezulrat we veecg
Suptotstavljanja poslovnih Ijudi njl"govoj krutoj politici, iako sc njegovo
osobno postenje i nabn na koji je poceo provoditi poreznu refo tIDu visoko
cij cni .
Jos ie jedan No1:mdov age nt u sve goroj situaciji. Pre tprosle nob 110­
rodna jt skupstina izglasala da se Varea smijeni zbog sucl jel ovanja u onoj
gla soviroj kupovini vojne stamdiie - jos uvijek gl avnoj temi trenu tacne
ekvJdorske polirike. Nije opru7.Cl1 za kradu novca, ncgo -za ncm:U ll OSt i
ncsposobnost. O sim njeg", skupsrina optuzuje i radasnjcg minist ra obrane.
Napad vodi Ca.rlos Atizago Vega _
Araujo se vratio u Guayaqu il iz Kine, kamo je bio otputo vao porkraj
ptoslog mjeseca. Pet filmova za obuku 0 i7.azivanju ulienih borbi i sav
propagandni materijal zapl.ijenili su mu n o .,erodtomu. U Kin i ga je pri­
mio potpredsjednik vladc - nas tojimo istraiiti kakvu je pod rsku dobio.
2O!
 QUITO
3. rujna 1962.
Radni&e operacije teku s promjenljivim us pjehom . VodslVo CROCLR
u okv iru CEOSL ustrajalo je u n' parum. no Ad olberra M irandu, rod­
niekog senatora s obale, zbog njegoya djclova nja u gvajakvilskoj tcle­
fonskoj kompa niji. Opnd uju ga da je bio unujd an u ""to jan ie pod­
rui niee . Un ited Fruita. da se otpuSt. neki na mjeSlen iei, clanovi sindikata
to podr uz-niee, koji $ U se ned. vn a priuruiili organizaeijama CROCLE i
CEOSL. Jsri vade CRO CIE u Guayaq ui lu ul a,-u na pore za M irandinu d is­
kvaliiibciju u Se!l3tu, ali ni 1.1 rom I'o kusaiu nisu u'pid i. Kampa nj u protiv
Mirande bila je, barem II n. ki m p ra veima, odobril a baz.1, ali sada In kam­
pa nja posta je SI'e nepozeijnija zbog pOZJlatih $u kobo u CROCLE. Bala
pred'ida da ce us ko ro raskin uti s agentima CROCLE koji neprekid no
n.sto je zad rhri regionalno obilje-i.je te orga nizac.ije, ~ tO sc kos i s nasUn
nasrojanjima da, umiesto CROCLE, organiziramo federaci je obalnih pro­
vincijn. Kada do roga dode, Gil Saud.de ce posloti svoje agenre i7. Quit. da
usposravc punu ko nuolu nad CEOSL-om; on sc up ravo priprema za takav
razvoj dogadaj,.
U meduvremenu, progr.m A1FLD tazvija sc posrcdsrvom Ricard a
Vazqueza Diaza u tijcsnoj suradn ji s CEOSL-om . Na rednog ce mjeseca
Val.quez voditi seminar za radnicke vode, od kojih ce cervoriC3 bili od.·
bran. da pohadaj u recn j AlFLD sro u lisropadu pocini" u Washingronll.
Pri jc dva rjedna ovd jc je boravila delegacija PTfI do hi sa svo jom
ckvadorskom Clanieom FENETEL,II jedni m od n.jvami jih sindlkara u
CEOSL-u, raspravil. organiucijska pitan ja i program jehint i7.j;radn je
st'.nova. PTfI obubv. vode FENLTEL- a u .vnioj skoli u Fort Royal u
(Virginia), pa je posjer isko ristcn i za bolje info rmiranje 0 progrnmima
selllin.ra A1FLD. U sasmvu J oleg.cije bdi su i novi inttt.mcritki pred­
$t.vnik IYfTI i jedan Ku banac, voda sindibta kubans kih telefonskih
radnika u izgn.nslVu. Nem. sumnje da ie PTTI lla)uspieSn ij i od svih
medunarodni h suuenih sindibra koji sad . djelu) u u Ekvado ru pod
vodsrvom Odjela "" med unarodne organizacije.
Valja se upirati k.ko ekvadorska radnicb klasa uopee ima voljc d. se
organi,ira. Prije dva tjedn, predsjednik Nacionalnc planske ko misije iz­
vjcll3vajuci 0 opCem Stanjll privredc pred narodnoDl skupsrinom, izjavio
jc d. je t3d nik 1,61. godine primao u prosjck ll samo r62 sukra m jesecno
- oko sedam dolara.
102
QUITO
IO. rujna 1962.
Nobnd m, Ie prcdao jos jedan dio ECACfOR-projekta poliricke
akci je. Od sada ravna r ell operacijom u Ambaru, koj u vodi Jorge GOt­
talre.
Pri je dva tj edn. bio sam s Noi andom u Ambotu da bih se susreo s
Gonairom . Rijec je 0 prislusno j operaciji koja bi nam mo,..l . dOllljcti viSe
poda taka 0 tome podriav aju Ii Kiner.i Arau j•. NeSto ranije, upro vi relj ho­
tela" Willa Hilda. u Amb aru, inace cehosloval'ki emigr.m , izvijestio je
Gorraira da ie Arau jo rezervitao jednu ad vila . Bit ~e to, nakon putoy.nj .
II ko mu.nisti cku Kinu, pryi Arauj ov posjet njegovim sl jedbcll iei m. u
Ambo tu. Gonairc ic prcdlozio d a prisluskujemo vilu - on Cc prcuzeti nad­
zor kada Ara ujo stigne, porkraj mjeseea.
Pro!log vikend. dosao sam ponovo, donijcv!'i opremu , i p ro veo ncko ­
liko dana s Gorrairom. Postavili smo mikrofon, predajnik i barerije u
drveni ohir klozetskih vratiiu. Aparatur. r.di s.vr'eno. Gorr.ire ~e lako
prim.ti t3zgovor. u ,vojoj kuCi, nedaleko od • Ville Hilde • . Jedini je pro­
blem 1I tome 'to je Gorraire bio zaboravio zakljuCati vrata. Dok sam sta­
joo n3 k1ozctskoj dasci postavliajuei instalacije, nekoliko ie (,sracie. upalo
u kuCieu. Bile su zaprepaStene mojim dosta cudnim poslom, al i Gonaire
vjeruje da one uopec ne mogu nili lamisliti stO sam zaprovo radio. On cc
povr.meno vidari upravirel)a ne bi Ii s.znao jesu li ~israc,ce spomin jale
moiu raboru.
QUITO
3· Iistopada 1962.
Arosemen a je preiivio jos jedan pokillaj obaranja zbog nesposobnosri,
ugla vnom stoga StO je mec1u konzeIY3tivcima do slo do rascjcp. na tom
piunj u, al i i 7.aro sto jc Vare. vee , .uvik disheditiran.
ZahY:1l jujuci suradnj i s Pablom Maldon.ldom,· direkrorom ureda za
IIs.ljavanje u druge leOllje, a u nasrojanjima da zaustavljamo iii odgadamo
d07.vole Ekvadorcima Sto pUtuju n. Ku bu i da pailjivo kontrolira mo nji­
ho" u prrljagu prilikom pov rarka, susreo sam porprcdsjcdnika vlade,
Manuala Cordo"u Galanu,· Maldon.ldov. neposred no prerposl3vljenog.
Cordova je iua7io sprem nosr da sur.duje u nastoja nj ima d3 se preki"u
purovanja n3 Kub u. Rebo je bko je i premijer J aime del Hierro,* odlu­
can u uspost.vl j.nju d jelorvome kontrole. Dod01o je kako mogu kaJ god
ielim nazvnri nj ega iii premijcra j izloziti im svojc no \'e ide jc.
Noland bas ne go ri od nesrrpljcnja da SC POV c1-C 5 CorJ ovom iii del
Hierrom, jer, kako kaie, Aro<;c:mcna im nece dopusriti da tab'll djelo­
:'°3
tvornu akciju uopee poduzmu. Noland enisli da oni, jednosravno, iele po­
kazati volju za suradnjom, iec duznosri premi jera i podsekrerara za javn_u
sigurnos[ u raj vladi n.isu takve da bi osiguravale osobnu buducnosr. On
ih smarra jedn;lkim3 osta li.Ln liberalima sro sluze ArosE'meni: sramnim
oporrunisrima. Za "da nasravljam s Maldo naldom. lzbjcpvar Cu dodir
5 Cordovom i del Hierrom.
Danas je Cordova otisao u Cuencu cadi istrage 0 jezovirom zlo~jnu
u nekom indijanskom selu, dvadeserak hlomerara od Cuence. Jedna lijei'­
ni cka ekipa Andske misije, otganizacijc koju poenaiu agencije UN a svrha
joj je da prosvjeeuje Indijancc u za birim pod rui'jima nekoliko zemalja,
obila?ila je sela u neposred noj blizini i u jed nom od njib, koje je dorad vee
nekoliko pura bila posjeriia, naiSla na neobja~njivo neprijareljski docek.
Zaustavili su diip. LijcCn.ik i ~ocijalni radnik nastavili su pjdice, a u vozilu
su ostali bolnicarka i vozae. Dosavsi u selo, lijeCllik i socijalni radnik za­
rekli su Indijance okupljene u crkvi prije sluibe. U rrenutku kada su usli
u crkvu, docekali su ih krajnje neprijareljski. Indijanci su ih poceli gurari
i prijeriri im. Kako se nisu vracali, bolnicarka je napusriJa diip i krenu],
u selo. I nju su, kad je usia u crhu, n apali. Indijance je spopao bijes, jer
je nekoliko njih mislilo da su Ijudi iz Andske misije komunisri. Kako je nji­
hov rolozaj postajao sve opasniji, llano . . . i rnisije poku~ali su se spasiri
bijegom u sak.risriju, ali su ih Illdi,"Jlci susrigli i okru/.ili ne dopu~rajuCi
im da odu. Tada se pojavio posuriji svc(cni!<, koji trideser i osam godi_na
vodi i upu. Clanovi misije umoli!i su ga da l'otvrd.i Indijancima kako on.i
nisu kOllJunis!i i kako su ovdjc sarno zaro da pomognu. Svecenik je odbio
da intenenira, cok i onda kad a su clanovi ekipe kleknuli pred njim mob:;
zasriru. Jcdnosravno ih je blagoslovi o i nes!30 . Clanov'e ekipe okrurno Sll
prerukli - bolnicarka se o ne.svijestila, a lijeeni ka i socijalnog radnika r3Z­
vlaciJi su po uliei.
Bolnicarki je uspjelo pob jcci i vrariri se do diipa, odakle je pozvala
policij,ku parrolu iz Cuence. Kada se vrar.ila u seio, naSia je lijecnika i so­
ciialnog radnika uoijcne kamcnjcm, roljagama i machetama. Mjesni uci­
relj koji je POkllSOO pomoCi i'lanovima ekipa i sam je bio napadnur. U [[C­
n u<ku ka da su bolniearka i policijska parrola srigJi u selo, Indijanei su se
p riprcm.ili da spaJe uci telja vjcmjuti da je mnav.
Prvi rezulrari isrrage pokazuju da jc svecenik i prije upubvao Indijance
da se odllpru popisu imanja i stoke, jer d a jc ro komunistii'ka zavjera.
Bio je prosid o i glasinu koko ,u Clanovi ekipa And,ke misije zapravo ko ­
mUllis!i. Prijarclji eni Tekose bko ee s"ecenik bir.i po kazni poslan u d om
za urnirovJjcne svecenike.
Arosemena je nagrad io Manuela Naranj a, * imenujuci ga sralnirn dele­
garom Ekvadora u Gcn eralnoj skupsrini UN. Naranjo je vee oriSao u New
York. Noland je dogovorio da oficiri iz meda Agencije u New Yorku
stupe 11 vezu S Naranjom. Njiene cemo s<; posluiiri u specijalnim operaci­
jama CIA u Ujedinjcnim narodima.
20 4
QUITO
7. listopada 1962.
/wo ri u Bm r)/u, odri,:mi thznas, vrilUlrac su jed"e od ItojveCih ope­
racija polilicke akcijc sto ih je Odje! Zi1 ZlJpadnu hemisferu ikada iz­
veo. Golo vo ci;ele godine stanica u Rio de janeiru i njezine nmogo­
brojne baze u konzulat ima po zemlji bile su angaii;irane u kampa nji,
koja je slajoia nekoliko milijllna dolara, a cilj koje je bio da se za
federalna, drw vna i gradsluz "' jesta iZlJberu anlikomunislicki Iuz"di­
dati. M oUtm o sc nadali da ce oni postali j;rotuteia tendenciji she­
lanja GOlllarl ove vlade ulijevo - vlade u k oju se w e jace ubacllju k o­
mUl1isti i krnjn;a Ijevica.
Nolandov povratak u Washington, sro se ocekivao vee nekoliko mle­
seci, sad a je i slui beno objavljen. Nakon ,to je ovdje proveo per ~odina,
u prosincu ce ga zarnijeniti Warren L. Dean,* sadasnji pornOll1ik ~cfa sra­
nice u Mexico Cityju. Ovdje nirko nista nc zna 0 novorn sefu . Osim da je
ranije bio cov jck FBI i da je Nolanda v·C" zamolio da urodi sve kako bi
njegove pse, koji sri.zu isrim avionom iz Mexico Cityja, na aerodrornu od·
rnah oslobodili bez ikakvib procedura.
QUITO
IS. listopada 1962.
Sro se PCE ricc, gerilska avanlUra u Santo Domingu privedena je haju.
Na plenumu Centralnog komirera, ~to je upravo zavrsen, Jorge Ribade­
neira iskljui'en je iz partije zbog svoje »razbijacke« rabore u URJE, kao i
zbog roga sto je u gerilsku operaciju poveo clanove PCE i JCE. Do isklju­
Civanja je do~lo u skladu s rezolucijom Koenitera provincije Pichinche, koji
je u kolovozu proveo isrragu. Ribadeneira je bio nesralni clan Ge neralnog
komirera i sralni clan Komireta provincije Pichinche, kojemu je nJ eel u
srajao Rafael Echeverria. Nasi agenti javljaju da se borba sada pronosi u
URJE, 1I okviru koje se Ribadeneirine snage bore proriv onog dijela orga­
nizacije koji kOll!roliraju PCE i Pedro Saad. Valja zamisliri kako ce Cen­
tralni komirer reagirari na Echeverrijine usporedne akcije izvan PCE kada
mu servirarno nast izvjdraje 0 pripremama Echeverrijinc. grupe za aruzane
akcije i <erorizam. Do rih smo obavjeStenja dosli zahvaljujuCi ECWHEAT­
-operaciji: prisluskivanju relefona Anronija Floresa.
Nasravljam poslove s dvojicom voda krseanskih socijalisr . iz Quira,
Carlosom Ro ggierom i Joseom Maria Egasom, n. njihovim podlUcjima
miliranrne akcije i konrrole subverzivni.h akcija. Egas. je podrobno obra­
2C5
divao sel po iiti ~ke sekcije rlll~e amb:lS.de (moj tohoin ji g.zd.), koji ne
2na da je on moj agcm. Egas jc upravo krtouo da za jednog od vod,
Stale D cpanmenra promat ra amcrickll izborn u ka m pan ju. Uglavnom ce
bor.aviti u Ka liforniji. No nako n izbora vracit ce se u W ash ington, gd je Ce
mu SteI b omogu6 ti da mjesec uana pohad. imenziva n teta j tajnih opera­
cijJ, uglavnom pI 3 ~enia j isrraga.
Velasco nam jerav3 ponovno zakor.tit; n3 poli ti l'k u scenu. Cini so do
nc~c treba ti dugo cebti d. So na horizont u izborne ka m panjc 1964. po­
javi i njegava ligura . Posredsrvom Ilovinskog sen 'is • • O rbc Latino.meri­
C:lJ1Oco: u.redil i Smo da VeJosca intc:rvjui raiu u Buenos ru rcsu. Porv rdio je
svoje pia no ve da Se u sijecnju 196 4. vra ti izbomoj k:lmpa nji. O vd.s nje
obj . vlji vanjc njegov. interv jua u1.blldilo je j.vnosr u onoj m jeri u kojoj mi
to zei imo, tako da n. <i m ECACTOR-agcntim. predswji da i7.vedu kmn­
plo[ koj i bi crebao odvrati ti Velasca od povratb ii i b ndidi ra nja.
Nol and ima novog 3gcmn u rcdovima vebski st:.1 . Javio mu sc prijc ne­
koliko tjcdam u am bas.du nu deCi ru novrsnc inlormacije 0 orga nizacij­
skom radu vciaskisrick ih voda u Q uiru . Novi agent 20vc so !\!edadIO
Toro.~ Izn ervirao je N ola" d. zbog IOga ~to uzi," rep utaciju revoiveraSa.
Bio jf jednn od tctvorice koji s u lani u Iistopad u pucali na Arosemenll II
kongresu. U z3[voru je probora"io svc d o veljace, kada je vrhovn.i SLId
ponistio raj siucaj. U rravnju je pono"no daspio u z. rv Ot zbog jamilt
uvred3. nancsenih Aroscmeni, j II svibnju je istaknut kao velaskisricki kan­
did . t zo poslanika na li pan jskim izborima . Izgubi o je, i sada so na sva k.i
noci n n.sto ji spas iti. N jegove su inlormaci je pomogle da se uklone uce­
sta le glasine 0 brzom Vebskovom povr:lt ku. Stog. Noland , iako so osobno
boji roga covjeko, ipak m isli d. on posjcd uje siro ku Skalll mogucnosri .
Noland a oso biro uLncmiruju T orove malene i sjajut oti koje prodiru krol
covjeb , no preostaje mu dvo je: iii da se pocne [.jno s.st3jati s nj imc
izva n am b. sade, ili da Ci ravu srY.r zabo r.vi. U politickom smi,i u, T a ro jc
pr:tvi di nal11it.
lako sc cak nekoliko njcgovih agen.ta duboko llSanti lo u rodni ckoj
organiz3ci ji CEOSL, Gil Saudade Ms toji spa siti svoju N a rod.nu revolu·
CiOnafl1 ll iibera lnu parriju ~ (PLPR). Nakon Vel as kov a pada ponovllo so
unlit" PLPR razbuktala bo rb, i.zmcclu nasih agenata i grupe kr.1jnjih Ije­
vit am bliskih At3uju. Vrhunac je bio p roslog. [jedn, kada s u neki Arau­
jo"i p rija rcl ji is kl jul'cni iz pamje. Gil te sad a pok usati da so njegovi agcnt i
opet ak ti viraju u orga ni z.ciji kako bi privukli vei askiste koji su se odaleei li
od Aw u jo . Sve zbog toga do bi PLPR mogla imati stanovir lltjecaj aka se
Velasco vrati k izbornoj kampanji J964. gocline.
206
QUITO
6. studenoga 1962.
D lIgorrajn i postupak za opoziv Rcin alda V. ree, ~to je dominir.o pol i­
ti <ko m pozo rnicom jos od kolovoza, nojzad jc priveden krai u. Sen ar je
danas V. reu rijeSio op ruw e, i"ko je minist ru obranc iz Vdaskov. ere za­
branjeno da dvije godine o bavija jnvne lu nkeijc. Varea ce moZda i pre­
iivjeri kao porpredsjcdnik, ali jc s nj cgovom pe>liri i'koru korisnoscu gorov o.
Jcdina mu je nada u tome da svim si lalna fl:lsro ji povrarj[i svo ju repm3­
ciju b ko bi, u siuca ju sl jedeccg sbnda i, Sto bi ga Arosemen. mogao pro­
ultoeiri svoji m pijanstv om, bio kad" do bez vcceg orpora nasli jedi ArOr
semenu, roboze zbog predsjcd niko va slabog zdr. vi ja. Cok do sc ro i do­
godj, male Sll, mazda nikakve, sansc da Vare:. nadjaca opoziciju kunzcrva­
dvnea i krscanskih socijalista. N ajzad, on jt velasklst.
QUITO
8. studenoga I962.
Posljednja sjednica kon grcsa prosl. noCi n ije natllsib tradiciju. !'Iakon
dul.eg mlataranja uzdig-nurim pesnicama, iz ceg3 nije izos r:10 lli Davila,
usvoj. n je driavni budZer. Raspr.va 0 budzeru pocei a jc [ek ju,'cr. Bila je,
nnr.vno, piirka i puna nep romisjenosri . Opce je misijcn je da ce financijske
te§koce biti znacajnc usprkos no,-i poreznim mjerama.
Zasjedanje ko ng,esa I96z. goJine, jednako bo i prosle i prerprosie, za.
\'rseno je a da nove reforme - ngrnrna, porezna i administrntivna - niSll
i.g1asane. Konze,vJ tivci i krscans ki socijalisri tra'iili su mogucnosti da
kongtes prctvore II polititki forum s kojeg bi, povodeCi se za skall d.l om
s kupovinorn starudije l 3 vojsku, 11:1p3li i Arosemeninu ~ldm i njs tr3 cijl1 1 i
velaskisticki pokre!. Ozbiijnija zakonodavna akrivnosr l1ijc niti mogla doc;
l1a red.
QUITO
prosinca 1962.
20.
Nova kriza - na jteio do sada - izbiia je jute!. CiJcanski predsjednik
AUesandri ZO llst.vio se juter popodnc u GU3)'agllilu u sluz benom posjenl
Arosemcni 113k(JO $uSrc ra S Kennedyjem. Aroscmcna je sdga o na aerodrom
[ako pij an cia su ga morali pridriavati s objc srrane. Kasnije na bankeru
pozvao je go sra cia se obojica "maio zagri ju«.
Vijesr 0 tOj gu·}.vi prostrujila je zemi jom pOpU! bijeska . Ca rlos Arizaga
Vega vee je pocco skupijati parpise za s31iva nje specija lnog zasjedanj a
z07
kongrcsa na kojem bi nebalo zbaciti Arosemenu. O vaj put bi Atoscmen a
mogao lako pasti.
N ovi scf stanice stigao je sa svojom zenom i psima. Noland odlazi
dmgi tjed.n. Gr.dsko vijeee Quita dodijelilo je Jimn medalju u lOak pri­
znanja za njegov rad u omladinskim i spomkim dru srvima. Svecanosti jc
prcdsjedavao Renato Perez, vdilac dul.nosti predsjednika vijeb . Golf-klub
prirca uje Slttra u Nolandovu cast veliko prima njc. Za prckosutra Janet i
in pozvali smo u nasu kucu StOtinjak p rijatclja kako bismo Nolandovirna
pozcljeli zbogom .
QUITO
28. prosinca 1962.
N olandovi Sll otisli . Novi sci sranice Warren Dean* nije porratio
mnogo vrcmena da bi nas upo7.nao sa svojim naci nom rada. Sutradan, jos
dok je Noland bio ovdje, Ray bdd i ja izasli smo da provedemo popodnc
s prijatdji ma, uglavnam jz tllrizma, u baru i u krnjama aka Miradora,
odakle sc pt uZa pogled na grad. Ujutro nam je Dean n" sastanku osoblja
st:mice ocitao lekciju pri cernu nije ostavio nikakve sumnje da ieli u S\'3­
kom uenutku znati gdje je tko. Noland me nakon toga pozvao na jedan
od svojih prijateljskih razgovora, upOlOtavajuc; me da Dean po svoj pri­
liei nece blagonaklono gled. ti na moje dotadas nje obii'aje te da eu bolje
ueiniti oko se budern malo disktetn.ije ponasao. Iskreno reeeno, mislim da
no\.j set izvlaci stare metode vojnickc discipline - odmjerena zascra§ilJanjc
kako bi uspostavio vlastiti autotitet. 5 dodatnim sJtima odradenim noell
i pteko vikendo mogu zaciielo nadoknaditi iedno izgubljeno popodne.
Novi jc sci krupan covjck, visok otptilike sest stopa i eetiti inca, pre­
te-b k. Ocito je da priLii'no tc' ko podnosi visinu i prorijeaeni uak. Bez ob­
zira na [0 sro je ovamo stigJO iz Mexico Cityja, svako popodne nakon
rucka s;edi Zi! ~tolom bOtt.!Cl ~..: sa snom. Promjene koje je nagovijcstio od­
nose se na pojacanu akciju protiv krajnje Ijevice prikupljanjem info rma­
cija putem tehni ~kih ope racija i regtutiranjem novih agenata. Zatr. iio it
i to da prosirim poslove 5 maiurom Pacificom de los Reyesom, biv~i m sea
fom ob.vjd tajne policije. De los Reyes upravo se vratio s teeajev. u aka­
demiji FBI u Vitg.iniji i u nasem stabu, gdje su ga nekoliko tjedana obu­
(avali u tajn.im obavj eSt:tjnim operacij ama. Upravo je imenovan sefom
za image kriminalnih djela za provinciju Pichi ncha , ali C~ istodobno i
dalje nadgledati obavjdtajni odje!.
Jose Maria Egas, mlad.i voaa krscanskih socijalista, takoaer se vr,Hio
sa svog pu(ovanja po nalogu State Deparrmenra, a zavdio je i na~ pro­
gram specijalne obuke. Dean ?eli da se i tim agemom vise korisrim, jer je
stab zabrinut zbog novih pobuna sto bi mogle uskoro uslijediti. Progtami,
208
luo ito su kontrola popi " osoba no ko je sumnjaIDo Ja bi moglc jzvodi ti
subverzivne akcije, dobi", ju na vainosti. U tOm nam je poslu Egasova
okipa presudna. Od sada plab t eu mu mjesecno 2 00 dolara u do maeoj
"Iuti, StO je vrlo mnogo za ekvadorske sta nda tde, ali odgovara Deanovim
upUr:1Dl 3.
QUITO
12. sijecnja 1963­
Na Nacionalnoj konvenciji URJE proslog tjedna u Guayaquilu izgla­
sano je iskljucivanje Jorgea Ribadeneire i jos dever drugih voda te organi­
""dje, od kojih ic veei na bila umijeh na u geri lske operacije u Santo D<>­
mingu. Ta iskljucenja uvjetavajll da je PeE konnolitala tok zasjedanja .
Iskljueeni su posebno optuieni da su zloupotrijebili 40000 dolata koje su
Ri badenei ta i njegova grupa ptimili od Kubanaca za ge rilske operacije, ne
1I Santo Domingu, nego u okolici Queveda.
Najbolji izv jdtaj 0 zasjed anju primili smo od novog agenta baze u
Guayaquilu, jednog od iskljucenih voila URJ E. lako taj agem, Entique
Medina,* ubuduce nece izvjcStavati 0 tadu URJE, baza ce nastojari da rnu
osigma udio u organizaci ji koju cc sada osnovati bivsi voda URJE.
S naseg glenista , URJE prcstaje bivati glavna orasnoS[ za izazivanje
pobuna. N ajvainiji su vode izbaccni, i PCE je ponovno uposravila kon­
trolu nad tom organizacijom. Naglasak ce od " d. biri na organizacijskim
pitanj ima i radu s masa ma vise nego na oruianim akcijama. 5to, nat:lVno,
nc znaci da se ncce i dalje odabir" i oblici agitacije podmctanjem bombi i
uliCn im akcijama. N.s je glavni zadatak da morrimo novll organiz.1ciju
koju osnivaju Ribadeneira i drugi koji su zajedn o s njim bi li i sklj u~eni.
PojnCar cerno i brigu za nase ubacivanjc u Araujove i Eche ve rrij inc grupe
u Quitu. Nared nih dana baz. ce za gvajakv ilsku stampu prireditj odgo­
va rnjuci clan"k 0 konvcnciji URjE, a mi cemo sa svoje strane ueiniti pri­
mjerene poteze ovdjc u Quitu. Bit ce to h mar i organizaciji URJE, i
iskJjucenima, jCt i jedni i drugi, r3zumJjivo, n3Stoje svoje raz.mirice zadr·
iari &to dalie od javnosti. Kad bi bio nas agent, Ribadenei" nam ne bi
mogao balje poslu1.iti.
Moj jcdnogodi; nji mandat savjctnib YMCA istice. Soda n amjerava m
orsanizi rnti kohrk.sku mom ~ad u okviru YMCA. Dean je odobrio da
(ondm,; " anice sluie i 2 3 pbeanje i gra~a, pa vjerujcm do cemo neke od
l1ajboljih ko~rb sa u Quitu uspj eti zainteresirari 1.' novu momead. Spon­
sku oojecu i papuce nabavi t cemo u SAD-a i uvesti d iplomotskom postom.
AJmin istrativni pomocnik u stanici Ray Ladd bit ce trenor. Za stonicu ie
svaka ko znok naptetka kae," siri krug svoj ih veza i dob",i u dodir s po­
tcncijalnim agenrima posredsrvom YMCA, koja ie ovdje osno,'ana tek
l'rije koje r:odine.
.... all.
209
 QUITO
16. sijecnja 1963.
Reorgan i7.iranjc CEOSL napredujc, iako ce , .skid sa srarim agenrima
ROeLE, koji je namjerava la provesti baza II Guayaqu il u, 7.~h li jevati da
U studenomc ovdje borav; Sernfino RomualJi , izv rsni direktot AIFLD·. i
du gogodi!n ji predsta vn ik AFL· Cl O za Lntil15 ku Am eriku. Birb izmoou
starih agonara CROCLE* ; COG," ~to s u se bili p ri klonili zadrhva nju
auronomije svojlh sindikat. unut.r CEOSL'a i n.s ih novih agolla," koji
su (p rema M~im uput.ma) usrrajali nn tO me da CRO GLE i CO G ugasllu
u kori" nove federaeij e provincije Guny"" najzad je prijc nekoliko da na
dovel. do isklj uCivan ja vod. CRO CLE i COG · a iz CEOSL·a. MOOu
iskljucenima it i Victor Contrer ..,,· koji je rek pro~l og rr.v nj . bio izab ran
za prvog predsjednika C EOSL·a. Marils Ulloa Coppi.no sada je ,.-iilac
duznosri gcnetalnog sckrer3ra CEOSL· a, a Rica rdo Vazq uez Din, ob avlj.
duznosr rajnika orga niza<ije. ObojiC3 su agent i koje je G il Saudadc
prvorno regrutirao posredsrvom svoje N arodne revolucioname libcralnc
pam)e.
Ricardo Vazquez Di. l, z.1jedno s Carlosom Vallcjom Baezom,* posti·
gao je vrlo zaplie"" rl:'lulrate u prosirenjll obrazovnog progtama
AlFLD'a. Proslih mjeseci tccajcvi su od dava ni u Gua yaquilu i Cuenci, a i
ovdje u Quiru. Plan je da se slieni reeajevi odde ; II gradovima drugih
provi ncija kako bi i u rim podrue jima ojatale CEOSL·o rgan izaci je.
QUITO
18. sijecl)ja 1963.
U Quiru S li izbo rnc akcij e u studentskoj o rganlzaci ji, koje \'odi
Alb erto Alarcon, i ov'i put bile us pjeS ne. h.bori za fu nkcionere odjelib
FEUE u Q uint u prosincu dali su tol iko ti jesan rezul rar da su obic strane
izjavi le bko je posri jedi I>odv.b, pa ic glas<Ulje bilo ponisrel1o. D3I13S se
g1asovaJo drugi pur. Po bijedio je Alarconov k:lndid at, umjer(;f1jnk. N a­
cionalno sjedgre FEUE sada je u Cuenci, gradu u kojem su snage proti v
komunisfa u veCini.
Boz. u Guayaquil u dab je - ~ahv aljujub pukovniku Lugu, ko man­
danm driavne policije u obaln im provincijama ko ji )e p roslog listop.da
imao bogaru lov inu (tri rone pro pagandnog matcrijal a) - objaviti nekoliko
taj nih dokumenata PCE. Narednih da M ti ce dokumenti ugled.ti svjeri<)
da na u izvjeSt3 ju senatske istraine komisi je za propagand u. Medu njiOla
je i rezo lucija Ccntr. lnog kom irem 0 iskJ iucenju Rib ndencire. Dean je od·
luCio da sro vise stvarn armosfcru straha kao d iD nOve bmpanje UI vl.­
dine akcije proti v kra jnje Ijevice.
2IO
QUITO
30. sijecnja I963.
Sogno ie novi ofieir st.nicc koji ce d jelov.ri pod Z1Istitom javne sigur­
nOSti. Dean Illi jc n. loiio da odriavam vezu novog. agenta sa stanieom.
Imc mll jc John Bu rke" i jed," je od naj marljivijih crva koje sam ikad,
ddio. Cin i vam se kao da ce dopuz.ri u sarno prcdvorje predsiednicke pa·
lace no bi Ii prislu~ kivao ~to se dogada u Arosemcninoj spav30nici. N je·
govn je porcskob u ro me sro je u toku obuke slomio nogu . Godonu i pol,
koli ko nije mogao radiri nista dr ugo, pohadao ie svaki t.eaj sro ga je bio
orga ni zi r30 Odje! tchnickih slui-bi. Poslicdnjih je mjescci slao stanici go­
mile prislullnc, forog ra f5 ke i druge tehnilke opreme, ukl jul uj u6 vise od
300 ki logram3 kljuceva za kola - za sva ki model .(ord a - , .general mo ·
tors•• i »chr ),sicra. , izgraden od 19 ~5. Dean jc n.pokon poceo obj"v"i
nad tom go milom rehn ike, pn je stabu posho kablogram kojim zahtijeva
da sc ubuduee ne Solie oi jedan ,"vrr"nj ako on to ne zatraii. Jadni Burke.
Pocerak 7~1 njcg. nije sl utio na dobro. D ean mi je naredio da Bllrkea stO
vi*e za posl im n3 policijskirn zadacima Agcncije za med unarodni r.zvoj
(AID), do daljn jcg. Cini Sc da bi njegov prvi z.dat.k unutat AID '3 mogoo
biti purovanje kan uom po di unglama Amazone da izv idi ka ko So u tim
abi rim podrucjima oiivorvoruju zakoni. N ije ro ueka raj na operacij., ali
hi mogla posrari zaniml jivom ako upadne ruedu Auca lovee na glnve.
Bez sale, Burkea oeekuje mnogo zadataka u posl ovima s policijom.
Zaisra neee imati slobodnog vremena . U o kviru programa jayne sogu rnosti,
AID ove goJ ine daje policiji naorui.llj. i opreme u vrijednosri od milij un
dolara: 2000 pusaka s milijun merab, 500 revolve r. s pol a mili ju na me·
t:lk 3, aka 6000 bombi sa 5.uzavcem, 1500 satmnrica sa 15 000 u na, go­
tovo 2000 plinskih maski, H pokreme radio·staniee i 19 onih 2.1 baze te
svu potrebnu opremu zo laborarotijski rad i 7.a istrai.ne poslov • . Osim ~to
obuCava prip3dnike ddav ne polici je u samom Ekv ado ru , u rcd za j3vllu
£igurnost salje orprilike sed amdeser pripad nika ovdasnje policije u Tllter·
ameril'ku policijsku akad emi ju . u Fo rd David, u zon i P. n.mskog kanal •.
Akademi ju je prosle godi ne 05noval a nasa stanica u Pana mi. N amjcr. je
da [0 bude glavni centar za proru pobun jen icke a kcijc. U mnogo mc ce
pods jecati nn obllk u vojnih ofie ira Larinske Amerikc, ~ro je bila organi7.i.
rana u sklopu prog rama vojne pomoci.
QUITO
15. veljace 1963.
Dea n je sv.kim danom sve odillcnij i da izbjcgnc sit u.ciju Sto bi mogla
n.scan imc n.dnom pobunom. ZcJ i d a so osobiro pojne" nadzo r nad
dvjema gru pama. T a j jc zad.uk pov jerio me ni. T o dvije gtupe, ~to me
l!OpeC ne iznenad uj e, prcdvodc Araujo i EclleVc.tria.
li~
.!IT
 Sro se Araujove skupine rice, uspjdi smo prodrijeri u nju z"hval jujuc;
[Orne ~o smo nedavnn pridobili jednog od n jegovih bliskih suradn ik. ,
velaskistil'kog politil'kog nadniea ra Jaimea Jara milla Rome ra." Proslog
mjcseca uhapsen je kada je s Ara ujom i s ios dvojicom iskljucenih voda
l' LPR-a pok~ avao regrutirati Ijude u provincijama. Uskoro nakon toga
dosetao. se u politick u sekciju ambas.de. Nakon ; ro nas je 0 tome izvi­
jestio sluibenik State Departmenta, odluo li smo da , Jaramillom usposta­
virn o rajni dodir sluieCi se pri tom jednim sluibeoikom no ~" baze u
Guayaquilu. Taj i'ovj~k, Julian Za mbiallco, * dosao je u Quito. Auromo­
bilom koji smo uoaimili posredsrvom pomocnog agenta Josea Molesrine,*
Zambianco je posjerio Jaramilla u njegovoj kuCi . Drugi put susreli su se u
Zambiaocovu autu. Prisluskivao sam njihov razgovor iz drugog automo­
bila, odalde sam isrodobno brinuo 0 Zambiancovoj sigurnosri. Prcrhodno
sam u Zambiancova kola bio postavio radio-predajnik. Jaramillove infor­
macije prilieno su dobre - uk.ljueujuCi i onu prema kojoj Araujo u naj·
kratem roku rreba otputovati na Kubu bl:o bi osigu rao vise novca. S ob­
zirom 113 to da je Dean covjek koji bc?granicno vjeruje u poligraf, zatraiio
sam da Stab posalje Sto prije ispirivai'a koji ce resrirari J aramillo. Ako je
JaramiJlo cisr, povezat eu ga s no,·im posrednikom rako da neCemo mo rati
zbog svakog novog susrera pozivati Zambianca u Quito. J dalje prislu­
~k lliemo Araujov tclcion, ali nem3mo osobirih informacija.
Pri. luskovanjem reiefona Antonija Floresa Benireza, jcdnog od vodeCih
Ed,.\"errijinih pornotnika, i dalje primamo izvrsne obavij esti . Flores o/,i ro
prima vrlo dobre izv jcStaje od sva jih agenara u Ministarsrvu obrane, pred­
sjc:dniCkoj pabei i u polici ji. Nab je r.skot. u rome liro na odgov ora jllCi
nao n ne pokrivaJllo Echevertijine planove za n jcgovu orga n.iz_ciju rera ­
riS[ickih i gerilskih akcija. hko , valja rec; , neke nam ob.vij es! i pribavl;.
Mario Ce.denas, jedan od nd ih agenara uba( cnih u peE, blizak Echever­
riji. U s!cladu s Dcanovim upurama p roucavamo mogucnosri triiu novih
opcraci ja od kojih oeeku jemo da pobol;hiu nase pokrivan je Echeverrije.
Najprije Cerno polru.!.ri postaviti u redaj Zl ozvucavanj e u Libr.ria
Nueva C ul rur., kn;i'.a ri PCE u Q uirl1, kojom upravlja Jose Maria Roura,
,'oela braj dva PCE u Quitu i najbliii Echever ..ijin . uradni k. Nji h Sc dvo­
jica testa susreeu u knjiiari, ko ja i innce sluii bo sast. jaliste VDa_ PCE
u Q uiru. Knj iu.ra ima velik u prostori ju sro gleda na uli cu. N alari se u
jed noj sta ro; kolo nij:linoj kllCi u donjem dijcl u grada. U registru vlnsnib
"grad. oduio Sam da je zgrada vlnsnisrvo mojega p:mne ra u gol fu Erne­
sra Davalos,,-" Davalos sc SIOlio s rim da m i omoguCi p risru p u "gradu i
do me u ned;el ju, lead a je knjihra zarvoren., osigur.va dok budem 1'0­
st.vljao uredaje za olv ll ';enje II prostoriji iZMd lenjiz"•. N.d:un ' e d. ell
prisl u~nu sranicu uspjeri smjesriri u ~ odern oj vise b rnoj zgradi nas up ror
knjiia ri, odaklt mozomo rakoaer forografirari posjerioce i p ri sJ u~kiv 3ti
releron.
Drugo, nasrojat cerno mOlltirati ureda je za ozvucenje Echeverrij in3
st:l na. On 1J]vi u n(w ij oj kuCi, u doniern dijdu Quira, ali ce postavlj~lI1i('
2T2.
m edaja bin orehn o. Na bru ispod njegov. stana n:tl ari so zavic.jni klub
osub, ronen ih u LOji, a odarl e bi , mo mogli prevuCi porrebue :;ice i pos!a­
viri mikrofon i predajnik. Posao ce se od vij.ti vrlo sporo i bit ce opasan ,
pogo<ovo a ko budemo prisi ljeni d. ga ob3\·lj.mo u ",ijcme kad. Eehe­
verri a iii njegova ,,ena bomye u sta nu . No Cardenas vjeruje d. E,:he ver';a
sve ".Zne s3stanke dr;' i u ku c; te da vjerojarno 0 svojim poslovima tazgo.
,3<3 sa icnom, Cenoslovakin jom . Provjcr.va m i moguCn osri da izn. jmim
stan preko pura Echeverr ijina koji bi n. m u rok u re operacije sluiio be
st:1llica 2;) slusJnje j promarcanje.
I, naizad, treea operacij, poStavljan;a prisl usnih uredaja llsm;crena io
protiv Antonija Florcsa Benite7.;]. Neda vno se rreselio u modernu vise'
katnu $tambenu zgradu u kojoj bismo mogli postaviti prislu~nu st3 nicu
j konrrolirati relefon i rnzgovo re u njego vu stanu. Iako su nam ~aJ1Se cia
prodrcmo u njegnv SIan ii i pokrajnje sranove u kOjima bi<mo zeljeli po­
st3viri pot(cbnu opremu zaista male, stan iznad njegovJ. bit cc za nekoJ jko
rjedan. isp ta;:njen. M ogao bih unajmiri raj stan da prisluskujcm reldon
(rodije nego da ro cinim iz kuce Rafaela Buchelija), pa da b snij. vi di m
mugu Ii s([ucnj aci za prislu'ne ureaaj" postaviri zice kako su prvotno bil i
zlmjslili, iii cemo morati provaiiri u stan. Vc~ orprije znamo da J=lorcs
mnogc svoje konrakre oddava u vlasriru sranu re da 0 gorovo svi m
svoiim jJoslovima razgovara S:J zenom - koja ih obilaro prepric3va II
rdefonskim razgovorima kada on nije kod kuce.
Sro se vlade rice, Dean ieli da pojacam voze s Pablom Maldonaldom , '
dirckrorom ureda za iseljavanje u druge zemlje, re da usposravim rzv.
povC::%Jne od.nose s Manuelom Cordovom, podsekretaroID vladc, kao i 5
premijerom Jaimeom del Hierrom. * rako sam izbjegavao sve kontakr. s
o\"om dvo jicom (u skladu s Nolandovim pro~logodisojim upurama), nete
mi biti resko da ih uspostavim. Dean je kao razlog naveo raj, da se orkrije
i procijcni njihova spremnosr da poduzimaju akcije i prikupljaju imo rmtl­
cije koje nas . animaju. Kad jed nOm urvrdimo visok stupanj njmove sprem.
nosri na sura dnju, moti cerno znarno svrsishodnije odrcdiri kojt:: cc in for­
m.cij" dovesri do ieljcnih akcija nakon Sto ih predamo agentimo u poli­
ciji kao !to su Pacifico de los Reyes iii Oswaldo Lugo.
D. bisrno proveli sve te zadarke rehnii'ke prirode, pouebni su nam
novi agenri za biljeienje razgovora, forografiranje i kurirske dUZnosd _
kana poCn u radiri, nece nas vise izncnadivari ni Araujo, ni Echeverria.
U ckipi za prislu!kivanje relefona radir ce Edgar Camacho i Francine
Jacome, koja Ce objavlj_ri i kurirske poslove. Rodrigo R.ivadeneira radir
ce kao prepisiv,.\( u novoj prislusnoj operaciji, a Francine te nam prenosiri
i njogov marerija!' Francine ce svakoga jllrra u osam sari dolaziri k men!
da pn:da kopije razgo\'ora i primi informacije za oboje.
Utinili smo jos jed an pokuSa j koji bi mogao biri vaz.n: Jorgeu Gor­
[aim dao sam novac da kupi >dand rover « kojim te obit! vojne garni7.one
u planinskom podru~ju na jugu i u obalnoro podrueju. Svrha je roga
21}
pUiovanja da Gorroirc ispi t3 kak o vojrri vode reagiraju nJ glasine 0 mo­
gutem pok r. tu proriv Arosemcne te da odv3gne njihova raspoloien j.
za takvu akcij u (oa k ako u rim gbsinnmJ. i nema isrinc.
QUITO
1. ozujka 1963.
Jutrasnje novine objavli uju vrl o zapazen izvjd taj 0 i u ~er3s l1j c m s\-jcdo­
cenju McCone. pred sen. rom u Washingtonu 0 uvjeibavanju geribca
na Ku bi. DilekTOr je spomenuo Ek vador kao jednu od zemalja iz kojt je
regrutiran naj vcci broj polaznika. Obj a! njavoo je kako kuba nska amba­
sada u Mexico Ciry pokusava prikriti putOI .mja na Kubu tako da vize
izdaje n. obit nom komadu papir., a ne lInosi in u pasok Uz n jcgov iz­
vjdraj uslijedilo je saopcenje sraba, sro ga je ptoSioga mjt>cca objavio
State Department, kako je 1962. godine 1000--1500 mladi b iz Latinske
Amerike proslo gcrilsku obuku na Kubi.
Ko me ntirajuCi Ie izv jcSta je, Dean mi je ispricao kako se jedna od
njegovih operarija u MC!.x ico Ciryju odv ijala posredslvom ekipe za kon­
twlu purov •.nj. na .erod ro mu. Ins peklori meksii'kog u.red. za isel javanj n
udarali su u pa so!e putni ka za Kubu i igove . Stigoo s Kube. iii . Odln7.i
nn Kubu. kako bi osigur. li da la pU[Qvanja ostanu zabiljdena u pur­
niclma. Tamo~nja srani ca takoder snima sve pasost': , a u trcnutku ukrca­
vanjJ. i\i izlaska iz. aviona snima 5ve purnike zn koje SIDO zainter~ i r3n i.
Re7.ult3ti takvc konrrole putnika u Mexico Ciryju kombirriraju se s drugiro
pod,cimo u putovanju, prett1.no s drugih vainih linija za Kubu preko
t-ladrid " i Praga, radi kompjurers kc obrade. Da bih poj,b o oper,cijll
prcko Pabla Maldon.lda, Dean je zatra7.io da mu predajem kopijc mjc­
secnih kompj urersk ih lista 0 pU[Qvanju Eb'ado raca nJ Kubu. Osim toga
stanica u Mexico Ciryju kablograrnima javlja imena i druge podatke 0
puro" an jim. sranicama cijcle hemisfere kako bi se pumiri mogli zadd..ti
iii pak temeljiro prerr.iiti oni koji stiiu kuei. I ru vrstu obnvje<ren j:1
pred.".t eu Mald onaldu i uporrebljavati ih kao sredsrvo da sc pribliE m
Cotdovi i del Hierru.
Pokusao sam navesti Deana da mi orkrije zbog I'c!'a -teli da ja iual"no
radjm s prc.mijerom i podsckret3Iom. Obitno, nairne, sef stan ict: l'uko\"odi
ny. povez.:tnirn kom:lktima na najviscm nivou. Rekao mi je da mi rreba
iskusrva koje ce mi kosnije dobro doCi.
214
GUAYAQUIL
31. ofujka 1963.
U poslu oli cira CIA naj bolje je to StO nikada nemate pril ike da 50
dugo dos.d ujcrc. Prckjucer, u petak, dolerio Sam iz Qu ita da regrUliram
nekogo kogo sam poznavao vet vise od godinu dann i koga Scf baze
Ralph Seehafer" fe li uzeri kao vezu do jednog od svojih agenata ubaeenih
1I PCE. Pridobio sam ga bez reSkoea. Novog agema Alf reda Vill acresa '
predsravlj am sutra Seeh aferu.
Stigao sam ovamo u peta k k. ko nc bih i vikend mo rao provesti na
ILldmorsko j vis i" i na kojoj leli Quiro, ali ngbvnom zbog toga ' ro Alfredo
i jn suborn je vceeri provod imo obilazeti na jbjednije jnzbinc Guayaqu ila.
prosb je noc bila jedna od tipienih. Pasl jednju smo sronicu nap usrili
jutrOS oka osam sari . Alfredo se korrljao neasfalriranim rupeagasrim uli­
cama predgtada drevenj. Ia ispaljujuCi hi ce u zrak, do k se njcgo" ras kli ­
mani dii p bel ijednoga prow r. otkolrljao ni z ulicu i prakric ki raspao.
Nazvao me popodne u hotel da mi b z.e kako smo za d lnk u izbjcgli
da budemo umijeSani u skandal §to ga je Aroscmcna noc. s bio iZ3zvao.
Nekoliko min uta no kon ~tO smo no~ a s no puslili . Cuatro y Media« (bil a
jc to jedna ad naSih prvih »sranica " iz koje smo otiW oko 1 sar ujutro )
stigao jc Arosemena sa svojim druslvom . Cijdim gt.dom kru1.i prib kako
SlI Aroscmm a i njego vi prijatelji st.1i bockati ko nob",e - svi su homo­
scksua ici - nareaujuei im na kraju da na glove slave zaslone svjctiljki.
Arosemcn. je povukao pisrolj koj i uvijek nosi sa soborn i, mjeslo da
puc. u zaslone, pogodio je jednoga konob.r. u glavu. N itko nije siguran
jc Ii kon obar mrtav iii je u bolnici, ali f ini se da ~c krivnja pasti na
Arosemenina osobnog tajni ka Cala Ledesmu (poznnrog bo »Vn ncno .
- otrovni) . Dams je Ledesm. odletio u Panamu, odaklc ce oekali da vidi
kako ce se slvari ovdje razvijati . Da smo so zarekl i u lok. lu, rcce mi
Al fredo, u rrenutku kada je srigao Arosemcna i njcgovi, l110rali bismo
osrari u toj rupi, jcc Aroscmena uvijek sve prismne p02iva cit! budu njcgovi
gosti . Mogu zamisl ili ambasodaIovo lice da je vidio moje ime u no vi nskim
jzvjdtajimn: pa-pa Ekvador.
GUAYAQUIL
2 . travnja 1963.
Trcbal o jc da se u Quire vratim prvim jutarnjim avionom, ali se jucer
nen3dano poceb razvi j3ti velo zaniml jiva simac.i j:l. N3kon 5[0 S.lm g3 na
objcdu upozn no S Villacresom, Seehafer i ja vrarili smo se u konzular,
gdjc nas je posjetio !ef ureda USIS. Jsprii'ao nam je kako je jUtrOS neki
mladic doSoo u konzu.lal tra zeei nekog. s kime bi mogao razgova ralj 0
LI5
jcdnom .ob,vjdten Ju • . Nn jzad je bio upuCen njemu . T a osobn rekla mu
je da jc Peruan Je i do r3.polai.e ob'\'jcltcnjem 0 revolucionarnom pok",ru
u Peruu, u koji Sli umiJeS.ni i Kubanei. Sd USIS-a kazao nam je da jt
Peruana e bio roliko nervoz.n i .bunjen do jt vjnojamo psihijata rski
slub j. Seehafer me zamolio dn se susreltlem S Perllaneem ako ncrnnm
vaini jeg posla. Dogovo ril; smo . e d. mu ;cf US IS-a dade b roj mOJe
hotelske sobc (Peru.n.e so rreba o pono vno jav;ti popodne u konzulnt),
kama me n3veCc r moZe nazvati.
Pcruannc je dosao u hotel. Razgov:trali SIllO dva iii tri S3 t;], N 3cinio
sam mnogo biljeiab, jer nis.m POzn'V,IO ni jed no ime s peruanske poli­
ricke pozorniee i jutros poslao kablogram u Limu u Stab. Peruanae se l OVe
( lUiq ue Amaya Qllimana* i pripada umjerc nijim militanrnim pri pad­
ni eima Polacla revolueionarne Ijeviee (MIR). Up ravo je zavdio ([omje­
scen i leeaj obukc lla Kubi bo pripadnik grupe od sedam stoli na clanova
MIR- •. Svi se lIp r.v o sad a Opel prebae uju u Peru, korisleti se prijelazima
prcko Kolumbije i Ekvadola .
Vainost jc ovoga budu ccga 3genta, aka govori istinu, u [Orne ~to jc
unUlar te skupine pripad ni b MIR-a jedi ni on bio i7.abran za spceijalnu
obuku usposla"lja" ja vez' . Pokaz.o mi je biljei.nicu punu t7V. adteso i1.
usluge po eijeloj Lalinsko j Ameriei kamo je imao , Iali rajnu posru. D.pa"e,
pokazao rni je rijecnik koji slui i kao rjdenje sistema sifala koje je tr"bao
upoHebljav3ri u rajnom pisanj u i u radio·vC'2.Jma 5 Havanom.
Popodne smo primili odgovole iz staba i iz Lime kojima se potvlduje
Amayin slalus u MIR-u i upozo tava bko ne smijemo dopustili da on
nestane. M JR jc najv ainij a gelilska organiz;!eija u Peruu, pripa<bju Jo j
stol,inc Ijudi uvjcibavanih na Kubi s dobro lazrailenim planovima za
orul_anc pobude.
Slaniea u Limi poslala je popis pilanja na koja tu nobs u razgovo ru s
Amayom pO[[3iiri odgovore. On je zaisr3 nervozan, nc ~e da odgovara u
magnetofon, ali eu usa. j.ti no lome da sve njegove odgovore biljdim na
vrptu bko ne bismo ovisi li sarno 0 mojim biljdkama. Osim toga na laj
nae.in mogu od njcg. najvi'e izvu6. N ece biti lako pri vol jeti ga da OSlano
uz nas - on i eli financijsku pomot bko bi svoju i enu i dijele izvukao iz
Perua i u nekoj dIU" oj zemlji pron.sa o nol'O prebiv aliste. Rebo je da
se u toku obuke na Kubi razoCalao, ali meni se <.ini da je izgubio iivee
sad a kada je dospio go!'O\'o na sarno bo jiste.
QUITO
5- travnja 1963.
SluCaj s Pokretom revolli cionarne Ijeviee cini se da je naveo svakoga
u stabu da skoci na noge. Ne samo slui be za Peru i za Ekvado r - i
gr upa za Kubu, pa "ak i Odjel za sovjelsku Rusiju umijclal i su se u
2.16
"irav slucaj. KJ O vezu i sluibcnika ko ji ce adria vali komakt od. bra o sam
Jul iana Zambianea," Jueer jc iz ! t.ba stigao i Wade Thorn.. bko bi
i7.bliza pratio slucaj - on je strucnjak za operaeije ubaeiv.n ja u kornu­
nistickr.:. partije. U rueduvremenu sam svakodncvno sn imao razgovo re 5
Amayo m, a najvaznije S3m l injeniee predavao kablogra mom stabu i staniei
1I I..irrU. Mo mak je, cini seJ ZaiSl:l elS[ - sve je provjcreno - i jucer S:l m se,
n'lzad, sporaw mio s njime da, nakon povratka 1I Peru, prov ede jos h ace
vrijcmc sa svo jim bivsim prijateljima. Ako me ne vara dojam 0 ka blo­
gramu iz Lime, Amaya bi mogao posr3ri njihov prvi vazan agent ub:lccn
u MIR. Sro so me ne ti Ce, "(Olio sam se u Quito i lime je citav slul'aj za
menc:: z.3.vrsco.
QUITO
12_ travnja 1963­
Upra,'o je sli g~o izvjeslaj Mlri ja Cardenns., n ascg najboljeg agem a
ubJcenog u PCI'., bliskog, ali ne i inrirnnog, Eeheverrijinog sura Jni b.
Card enas jav lj a da je Jose M aria Roura, glavni Eeheve rrijiu pomocnik u
Quiru, olputovao u komunislicku Kinu, gdje bi trebalo d a pr imi novae
porreban Eehcverrij inoj grupi da na jzad pocne oruz-ne .keije. Ec heverria
jc SJ\'je(ovao C;Hdenasu da ROlltU susrcrne u Kolumbiji, u vrij cme kojc Cc
kasnije biti dogQvoreno, bko bi od njeg. primio novae i dokumente.
Roura, kojega mn ogi znaju, oe bi rrebao sam un ositi novae u zemlj u.
U sranici sma razgovarali 0 tome da Ii da izvijesrimo premij era Jaimea
del Hierra iii podselaelara vlade Manueb Cordovu, ali smo najzad, zbog
Sto bolje sigurno"i, odlucili da konrrolu Routina povratb povjelimo
Juanu Sevill i,* minislru fin aneija. Kako sam i pretposravljao, Sevilla, moj
pannel u golfu, uskolio je 1I slulaj i odledio svog osobnog lajnika Carlosa
Rendona Chiribagu* da na kitoskom aerodrornu pazi na Rourin povralak.
S:1da n:tm preosraje sarno nada da ce se Rou.ra vrariri izravno u Quito,
bez zadrZ:lvanj a u Kolumbiji, taka da necerno morati stititi Cardennsa.
Ako nekim sl ucajem saznamo da ce Rour a sliti u Guayaquil , Sevilla moie
s\'ojega osobnog lajnika posIari da lamo doceka Rouru. U meduvremenu
pokretcm operaeiju za prisluski van je Rouline knji za rc. Ovih ce dana
blry Mattin,' srrulnj ak za prislusne u.redaje iz pomo ':ne jediniee nase
sr:mice u Panami, sri Cj ovama tadi posr3vl janj a opreme.
Osim sro se bavimo Rourinim purovanjem , mocrirno j na Araujov
povrarak . Trenuram o je na Kubi. Moitb ce i 00 don ij eri novae, iake SU
sanse da su i on i Roura bili u roliko j mjeti nepai ljivi da sa so bom nose
novae mi nimalne. Da bi smo dobili pravodobn a obavjeSlenja 0 njegovu
povratku, pozvoo Sam Zambianea da ponovno dode iz Guayaquila u
Quilo kako bi Ja imea jaramilla* predao novom posledniku, Jorgeu
Anrunu ,* vlasniku jed nog hotch i najboljem ek va dorsko m il'rocu pola .
2.17
Andinu mam gorovo orkako Slm dos.o. Bio je iU3Zio spremnosr da
pomognc. Izvjclr. je CO primati u horelu, a p red.vO[ ee mi ih u d rugom,
vlasnikom kojega je posrao prije nekoliko rjeda na . Jed n. od rajni ko ju
sad. morlmo rijcliri jest pim nje posto ji Ii neb rjclnja veza izmodu Ara­
u jove i Echeverrij ine skupine. Echeverri a je, nlime, nekoliko puta davao
pOVodl d. se pomisli kako je on u dodiTU s Kub anci ma.
Veloskisticki revolvera' kojega je N ob nd i5kuSavJO pro~le godi oe
M cdard o Toco" izvjdrava sada no uobieajenoj osnovici. Dean mi jt
rekao da ga primim. Tako sam Zambianca post.vio u sliean odnos u
kojcm je bio s Jai meom Jaramillom p rije dva mjeseca. Dok ne pronadem
dob rag posrednika za T ora, oelri.vat ccmo veze prcko Zambianca, a raj
je pur. "rio siguran. Na jvai nije ~ro id imo jesr da bndemn br1.o i remcljiro
ob. vijclra",ni 0 Velnskovim planovima da so vrari pred izbore naredne
godin • . Zaisra je steta sro Toro nije ni u kakvoj vezi s Araujovo m gtupom.
QUITO
I4. rravnja I963­
Kao da se svakim dallom novi val glasina 0 skorom izbi janju gerilskih
sukoba i rcrorizma razlijeva zemljom. Dij elom je u rim glasinama sa debna
nasa neprekidna propagandna ka mpanja kojoj je svrl13 da gbvnu pain ju
usmjeri na komunizam j caka izazove ozbil jne vladine akcijl: 11:) slamanju
svakog pokusa j. pobuna. No naperosr so d jel omice zasniva i na isrinskim
slubjevima, na primjer pljenidbi pro paga ndnog marerijala, sro je biu
uspjeh policije i pukovn.ika Luga u Guayaquilu, ce reskom ranj av anju jed­
nog rerori sra prilikom eks plozi je bombe u jednoj od njihovill vjei bi. Z a­
brinuri smo hoce Ii ekvado rska polici ja i vojska biti sposobna da so nose s
od.lucll im i sprcmn im gtril skinl po krerom.
Ncdnvni je sluca j pojacao naSt: sum.nje. PrcrproSic ,c noti skolski brod
rarne moroari ce vmeao s orocja Gal apagos voze':i grupu sveu~ili~ nih sru­
denara koji su ramo bi li na izleru . Obaln. parrola mornarice cebla jc
u rami jedan sve.rcerski brod . Parrola je pomi ~lila do skolski brod pripada
komrabandi, pa je orvorila varro. Zacc!a se dvosa rna birka i:cmean rih
dviju brodo,," ratnl! mornarice. Najzad je parrola morala z.traii ri pomo':
i:t. Guayaquila, i rek tada je ccnr3r za veze ra rne mo rnari ce prekinuo sukob.
Jos je gore u "itnvo j stvari bilo ro ~ro u roku dvosarne borbe ni na jednom
brodu nije bilo osrecen ja. Ranjen je samo jedan mornar. Dos.v'i u Gu,­
yaquil, neki su studcno ispricali Ciravu pricu 0 kojoj danas p i~u gvajab-il­
ske novi nc. Ali nlorn arica suti.
C uYsi jutras sto se zbilo, Dean je zarrai.io da ubrzam provoacnje novih
rehni ckih operacija. Rekao je da ce nas sro b razjuriri ako dopustimo do
nas iz.nenade Araujo, Echeverria j ostali, kao 5[0 je to slucaj s gerilskim
pokrerima koji vee posroje u Peruu , Venezueli i Guaremali i zbog Cega je
u8
pao Gou lart u Braz.ilu. Jedini ohrabrujuCi znak jest s,'e veea sprcmnosr
premijern i podsekretara vlade da po jaeaj u opeu konrrolu purov.nj. i da
cl ul'usre polici jske akcijc POPU! one koju je bie izveo puko vnik Lugo_ 1\1c­
dutim del Hie rro i Cordova. zahvaljuj uci Arosemeni, ne mogu poduzimnti
7::tisr:1 svrh ovite akcij e.
QUIT O
19- travnj a T963­
Jos jedno val no purova njc nad kojim so va lja zab rinuri - Amonio
Flores Benirez, jedan od Echeverr iji ni h r omornib, orp uro n o je don as
n. Kubu _ Ne mozemo do ku liti zalro bi Echeverria I'oslao Flores. no Kubu
kndo jc ATUlIjO vee ramo, 0 Rou ra u Kin i. Roura ie, kako rvrdi Carden..,
krenllo no pur bez odo brenjo hvdnog komireta PCE u Gu ayaqu ilu . Ako
Pedro Saad ro otkrije., Ro uri predsrojc vdike (eSkorc, jer je on ~ I a n Cen­
",Inog ko mirera peE. II mozda i Echevcrri ji. NeOl a ni ko bc su mnje da
Echevcrri:1. sOJl no napreduje S3 svojom izvanparri jskom org3Jl izaci jom.
Flores je bio toli ko oprezan da 0 5vo m purovanjll nikome nije govorio
no cclelonu, ali je njegova icon izbrbl ja l, ro pri jc nekoliko dana . Horesov
rd efon sad. pris luskuje mo iz srana do n jegova. U sran Se usel io Rod rigo
Rivadeneira~ zajedno s br3tom Ramirom* i ma jkom. Nji h so dvojica vrlo
dobra brinu 0 prepisivanju ... zgovora. Vczu SOl O usposta vili vrlo lake jer
su relefonske lin ije proved !!ne u cijeloj zg radi . Rafae l Bucheli i n jegov
pomo t nik spo jili su linijc s razvodnom kurijom u prizeml ju zgrade. D ok
je Flores na putu, POkUS3 l cerna ugraditi opremu za OZvllc:cllje Slana, iako
nn! srrocnjak nije bas odll scv ljen time sro ce radove moraci izvodiri u
prenapregn urom beronu.
Od.lllcio sam d a se korisrim Rodrigom Rivadeneirom u rehni i:ko j ope­
raciji prisluskivanja i promarranja kn jiiare PCE. Larry Martin i ja posravili
SOlO u ned jdj u linije u gornjo j prosroriji, a Ernesro Davalos' nas je sririo.
])3\'3105 je bie vrlo nervozan, jer je nasrojn ik komunist i vel:inu vre­
mena provodi u knjiiari. lako sam ga uvi er"'at) da ('(,ITl O posao ovavljarl
riho, Martin je odlui'io da linij e postavi iza glavne police i ispod nekoliko
polic. na podu . Buka koj u smo pcouzrol ili buscei njihove ohir., srare
valjda sroljcee., bila je rol iko jaka da Davalos malo sro nije dOl-ivio srcani
napad. Isro sc dogodilo bda smo police posra vljali na njihova prava
mjesr3. Na sn:(u, naslojn ik nlje pok3zao znaka sumnje - barem ne sto
se Davalosa ci~c. Kakvoca rona vrlo je dobra (Echeverria vodi knjiiaru
dok je Roura u Kini ), iako ponekad buka s ulice prigu ; uje razgovor.
Rivaden"ira je unajmio ured preko pura i odabraa ga bo svoje mjesto
za slusanje. Sjcdi u osravi koju nam je uredio Fred Parker,'" am oncki
graJanin i nas pomocni agem kaji ima tvornicu namjeSt:l ja u Quinl. Par­
ker je ostavu nacinio rako da se, nakon s[Q nam vise ne buJc trcbala, maze
21 9
imijcti u dijdovim •. Riv.dencirJ , jedi I:unO i kroz maskiranu stra nu oslus­
kuje, sni ma, fotografirn posjcrioce knjibrc i vodi dnevnik.
Im:lO s:t m srecu i un:tjmio ,5[ 3n preko puta toCno iznad Echeverrijina.
To prom:ltr. cko i prislu! no mjcsro un.jmio sa m posredsrvom Lu;" Sao­
dovala, glav nog teh nickog Strutnjaka spcc;j. ln e polici je, koji je prihvatio
moju ponud u da u doglodno vri jeme porpuno rad i za nas. Sandov"1 je
dao ostavku u po liciji i olvorir ce tob07-O fotogralski studio u tom stanll.
Oao sam mu dovoljno opreme za poceta k - ostatak ce stic; kasnije - pa
co on ,"zviiati i umn01""I; iorogmfi je s film ova koje ce Rindenoi" sni:
mali u knj iia ri. Ci m na m se ukaie prilika, oper cemo pozvat; Larryja Mar­
tina i pOkllS.li Ozvll Cil i Echeverrijin sIan - vjerojarno iz zavicaj nog kluba
Ijudi iz Loje, koji zauzima cijeli kat ispod Echevcrrijina stana.
QUITO
24. travnja 1963
Otkrili smo senzacion.loi slubj koji bi nam mogao donijeri prvi veliki
proboj u nasoj operaciji. A moglo bi se dogodiri da, zahvaljujuci rome
sto se Arosemena umijd3o, cir3va srvar padne. Baza u Guayaquilu prirnila
je pr ije nekoliko dana od jednog svog ubacenog agent a izvijesce da jedna
Kubanka uvjeibava ramosnje clanove URJE. Baza je obav j.sren je proslije­
dila pukovniku Lugu , koji jll je dao uhapsiri. Zove se July da Cordova
R eyes , ~ barem tako pise u njezinim ispravama. Mogao bi to biti pevi
slubj da Kubanci salju svoje ekipe za uvjeibavanje u larinskoaroericke
zemlje u kojima nemajll diploD1Jtskih misija - sigurno je da jc to pevi
slueaj te vrste u Ekvadoru.
Meautim pllkovnik Lugo izvijestio nas je da je nakon njezina hapsenja
dobio mrcaenje da ne ptovod i siru isrragu. Raspravio sam ru stvar s
premijerom Jaimcom del Hje rrom , kako bih mu ukazao na veliku vainost
toga slueaja jer nam pomaze da orkrijemo dokle se pro, iruje kubansko
mjjeSanje. I'ogotovo da se vidi posroji Ii, osim te zene, jos koji Kubanac r.
da sc ut"rde detalji 0 tome kada je stigla, koga je obueavala, gdje i kop;.
ie obueavala prije dolaska, zatim 0 njezinoj ulozi u obavjdtajnoj sluzhi
Kube, vezarna i s1. Spremnl sma, rekao sam premijeru, cla iz Washingto.na
pozovcmo srruenjaka koji bi mogao pomoc; u isrrazi, ali za koga so nc
smije zoati da je Amerikanac. Sve sto sam i7.vukao iz premiiera bilo je
oklijevanje. Sroga smo za.kliucili da ie Arosemena naredio kako slueaj ne
treba dalje istrazivati . Pri je dva dana guverner provinci je Guayas na.redio
je da se Kubanka protjera iz zemlj e; pokusavamo spaSitl njezi.n slul:aj,
ali U OVOID rrenurku nema za to mnogo prilike.
Krajnja je Ijevica dospjela u situaciju da se dvoumi da Ii da podrii
vladu koja je raskinu.!a s Kuborn. Arosemena sigurno ne obmanjuje
eksrremnu Ijevicu, pa n; ikoga dJugog, koliko se snazno roora boriti za
110
politicku podr.!ku . Prijc dv, dana 0POZV30 ie privremeni zako n () buJletu,
iz.:lasan u studcnoroe, kojim so zabran ju jc da ijedna plat. u vladi bude
ve: . od prcd sjedniko\'e. Svrha je toga zakona bi la d a sc ogr. nice vrlo
visoke place i dmge pogodnosti kojc su primali selovi sta novi tih satno­
sralnih vladinih agencija, ali i nc ki drugi funkcioneri koji su u vlad; obav­
Ij.li .viSc poslov• . Noki od njih, na primjer, zaradi v. li su dvaput vise od
Aro,cDlcne - risueu dolor. mje"'~no. OCilO je o pozvao zako n bko bi ,.ce
privukao svoje pristas. iz liberal ne panije, ali i druge sro su s~ nalli po­
\'cijeaenirna ogranicavan jem prirn anja. Neukusno za olajno siromasllu ba ­
nana-republiku , u kojoj vise ud polovice sl.novnistva prima manje od
(00 dolara p;odisnje.
QUITO
1. svibnja 1963 '
Slanovir uspieh u sluca ju da Cordove. Dne '7. tra vnja deportirana jf
u Meksiko, ali je odbila ulnak u zemlju i vrarila Sf U Guayaquil. Pukov­
nik Lugo ne moie nastaviti istragu dok ne dobi je odobrenje j ,: mjIlisr~rs(va.
SlOga cu citav slu<'aj ponovno iznijeti del Hierru i Manuelu Cordovi.
Warren Dean je sreran .
Gil Saudadc pOSli~o je u ,i ndikalnim oporacijamJ stanovit usr jeh.
Pro~log ie mjcs.:" sindikal na federacija provincij e Guayes (FE1UG)*
OS[J ovana kao cla nica CEOSL umjestO dosad asnje CROCLE. Bilo je to
dugo rIazcllo rj eSenjc, jo~ od pocelka, i mozda co se sada okonbti svaae
koje su tol iko dugo omerale CEOSL. Tcta jcvi Al FLO-a, koji su uglavnom
na briti naSih agena ta Richard, V.17.queza Di aza i Ca rios" Va llejo Baeza , i
Ja lje J jeluju. Vazquez je nedamo porvrdcn kao sralni organizacij. ki sekre­
tar CEOSL-a, a Matias Ulloa Coppiano izabran je za sraillog generalnog
seluerara. To gU pus love obavljali otbko su u sijccnju iskljuceni stari
agenti CRO CLE.
Oanas su Ila ulicc, u povodu praznika rada, iza!h samo pripadnici
CTE i karoli ~ke CEO OC. Umjesto par3d., na koju bi i tako doslo m alo
Ijudi, na ~ jt ambasador pozvao skuplIlu Ijudi iz CEOSL-a u svoju reziden­
ciju na primanjc. Za "bavu se pobrinuo Matias Ulloa .
QUITO
II. svibnja 1963.
Zbio se senzaci on.lan dogaJaj koji je pridon.io da se najzad rasvijerle
lIedavna podmeranja bombi . Cio grad iivio ie u uzbuaenju. Nepos red no
poslije ponoei cetvorica rerorista (dvo iica iz URJE) pozv.la su tak si, svla­
III
dala i esp,vala vozaea, vczala ga i smjeslila u prtljatnik. Teroristi su kre­
nul i gr.dskim ul icama u ko jima Sll zgradc .mbosada razlicilih zemal ja l1a
koie su zgmde n amjerovali bacili bombe. Biti su dobro naorubni j o pskrb­
Ifeni munici jom. N o kako ie polieija odnedavno pojocab zaStiru amb..ada,
reroristi su napusrili ide;u 0 baca nju bombi. Pred 7.0 ru se vozae osvi;e­
stio, usp io odvezali konopac kojim je bio vezan i orvoriri prrlja;n ik. T oro­
risti su gil ugledali kad a je vee bjeiao. Uspio im je umoknuri. Javio sc
polieiji.
Major Pacifico de los Re)'cs preuzeo je slub j. Tcrorisle je obuzela
panik•. Od vezl i SU se n. kraj grada , odakl. su se na mjeravali spasiti bije­
gom na vulbn SID sc uzdii.e ponad Q uil'. Opca lIzbuna poprocen. va lom
s{[aha si rila se gradom . H 3jka jt Irajal. cij eli da n, i rerorisri su nojzad bili
uhvaeeni . Primal i su vec svoju ul ogu u nedavnim podmelanjima bombi
j U c3ziicirim oruianim pljackama koji ma su 7.3praVO namicali nOvae Z3
gcrilskc opera ci je. Nojvise ie l.a panj ila izjav. prema kojo j jc nji hov Sef
Jorge Ri badenci ra, voda gbsovite geribkc o peracije kod s.ntODominga.
Drugi jc Claud io Adiego Francis, Argentin.c koji je zbog obubvani a cia­
no vo URJE veo bio uhapscn 1961. god in• .
Nis mo raspoLlgali o bavjeStenjim J 0 toj novoj Ri badenei rinoj Snlpi.
Rekao S3m de los Reyesu da poklls. urvrditi posroji Ii nek. veza izmcdu
njih i Echc\'crrijine skup ine.
QUITO
17. svibnja 1963.
M ajor de los Reyes uhapsio je Franciju, ali Ribadeneira se jos uvijek
krije. U 1.atvoru su bili Echeverri ja ; n jegov glavni pomocnik z..~ piranjJ
ind ijanaca, . Ii su oboiica prolestirali i branili sc d a su nevini, p. ih je
de los Reyes oslobodio. Prop.g.ncb roga sillcaja je izvanrcdna. Sve novine
objavlju ju forograii je naoruian ja i ll1unici je. DeaD ieli d. sta mpa nad u­
gacko iskorisr.va svaki Ologuei slu ea j: L.yedrin, da Co rdovin, ov.j po·
sl jedn ji - kao i sadasnja putOvan ja Atauja, Roure i Floresa. Arosemenu
sc pOSIO-POtO morn prin uditi da poduzme prolu.kcije.
Moida ie jos prerano rvrdili, ali ~i ni se da se promjene u polioa vet
nazi ru. Urcd 7.3 iseljavanje u druge zemlje, kojemu ie n. cdll Pablo Mal­
dOllalde, u. kr.lio je danas pasosc desetoriei mladih Ekvadora ca koji su
[rebal i krcnuti n. >skolo,'a nje« n J Kubu. PrethoJno stlm 0 tOme izvijesoo
Maldonalda, ali ovo je prvi put da je poduzeo osue mjere. T o bi moglo
rc.pjeli . Sludenti su zatmLili pasose rebv!i d a kane u Meksiko (gdje bi
lI redi li da dobi ju vire i nasta ve purovanje). Protcsti SlI vet uslijcdili. Vidjet
cemo koliko co del H ierru, M aldon.ldovu prerpostav ljeno m, trebati da ih
Smlrl .
U2
QUITO
19· svibnja 1963.
Rour. se upeeaof Ju tros 1110 n.zv.o J uan Sevilb," minist.r iinancija,
da me izvijesti bko je Roura srigao n. aerodrom i kako je olkri,'eno da
uza se ima 25000 do larn u gotovu. Osobni Se\'i llin rajnik Carlos Rendon
bio je n3 aerodromu i pretraiia Rouru. U ovom tre nurku Rouru drii
policij. , " novac mu je oduzct. Predloiio sam Sevill i da tom slucaju pri­
dod. novu dozu senzacia nalnosti tako Sto Co ispricati prieu kako jc Roura
nosio krivorvorene dokumcnrc, kompromilira juce tekstove i sliean Pro­
pagandni matcrii.\. Bit co to velika aiera.
Jorge Gorr. ir." vratio se priie nekoliko dana u Q uito . Z nvdio je
obi lazak \"oj nih ga rnizona no jugu i u obalnom pod ru~j u, s. stanovitim
zakasnjenjem zbog cestin kvarov. n3 vozilu. Nakol1 povrarb u Am b.to
napisat ce opsiran izv jeStai. Reb o je da vo jne komandc u ti m pod ru cj im.
osjeeaju prilicnu odbojnost prema Atosemcni. Ako i ne u korisr Reina lda
Varee, vojne vode, kad se jednom orga ni ziraju, nisla neCc sprijeeiri da
prisile Aros('menu na ost:lvku . Z asad ne vide src bi rrebalo uciniri , jer se
priklanjaju p o~riv anju uSlavn ih naceb . Varea je jos uvijek muha unvacena
n, Ijepak, jer je 3(era oko kupovi n. vojne sr,rudiic dovel. vOjsku u smi·
jeS.n poloiaj. Svi a fieiri s koj ima se Go rraire susreo ozbiljno su zabrinuti
ubacivanjem komunisra u vladu i pripremama Z rI oruzanu ;J kdju, ali morat
ce so dogodiri neSro ios ozbiljnije a d. bi se oni odlueili na bunu protiv
Arosern cnc. 5tog:l moramQ i d 3 lj~ nasta viri s pririskom, koristet i se do
krajnjih magllonosti svakim sluCajem b ko bismo ,"splomsavali prop.­
gandu i stvo rili prostor za djelo vanje nasih agena la politickc .kcije. SIC
se Veree tice, De.m ,"zmislja da Ii da mu predl nzi oS!3vk u iii nc, moid.
no tai nacin da mu olbI c suradnju uz povoljno financi jsko rjeStn je. Ali
evrste odlukc jos nema .
QUITO
21. svibnja 1963.
Rourin se slu ~aj nala7.i na n3slovnim stfanicam3 novin n - h nrasticno !
ijela zemlja go vo ri samo 0 rome. Sl ul'a j je preureo del H ier ro. Pri hvario
jt prijedlog 0 .ko mp rom itiraj uCim dok umenrima •. izjavio je no"in.rimo
da su dok umcnli , pron adcni kod Ro m e, vainiji od novo i d. su u vezi
s nedovnim \"ij rstimn iz SAD-3, p remo koj im3 a,e Guevara priprcma pia­
no"e gerilskih akcija u ne ko liko zemalj. J ui ne Amerike, izmcdu osrolih i
u Ekvadoru. Reeeno je i 10 da dok umenti sadde i 'Iaj ni plan« geri lskih
i terorisrickih akeii. u Ekvadoru.
Del H ierro me notas nozv. o da upita moze Ii nelko u Washingtonu
provjeriri jesu Ii nov bnice pronadene kod Rou re krivotvo re ne, jer da
'_2)
strulnjaci Centralne banke rvrde da su ispravne. Prerpos tavljam da on
i njegovi prijatelji i de zadri:ati taj novac, pa sam poslao bblogram stabu
da vide maze Ii Sf sro uciniri .
Za brinut sam tim dei Hierrovim porezom i naCinom na ko;i on, izne­
nada, pokazu je toLiku :?urbu. M07.da ga na to primorav. Sevilla, jer on je
odgovoran za hapsenjc. No del Hierro zasad odbija istragu protiv Ku­
banke Ju.1y da Cordova ReiLs.
QUITO
tijd o ko je prima prcdstavke protiv vl "dina ogr, " ieavan ja osobnih sloboda)
23· svibnja 1963.
d bilo Romin za htjev da ga so oslo bodi, . Ii je uzclo u r.zm. tranjc R ourine
Del Hierro je zabrinut zbog toga 'to stampa i ostali linioci zahrijevaju
da se objave Rourini komptomitirajuCi dokumemi. Takvi dokumenti, na­
raYno, ne postoje, p. Rouri.ni odvjernici sada kreeu u akciju. Bilo ka ko
bil o, i del Hierro, i Sevilla drie I'ital' slucaj u sre.disru painje, na gla! . va­
juCi kako je Routin slu caj pri.mjer unosenj. rude ideologije koja 'leli ovla­
dati zeml jom. Del Hierro se poziva i na slubj ocsctoti ce stud,n.ta kojima
su uskraceni pasosi i na jos jedan primjer krivorvorenja dokumenata za
putovanje n3 Kubu i obubvanje u gerilskom ratovanju. SeviJlin tajnik,
koji je izvrsio h ' psenje n 3 aerodromu, izj.vio je juler da Rourini dokll­
Dlenri sadde up ute 0 tome kako da se organizira marksisricka revoiucijJ,
kako valja poticati sukobe meau klasama i kako da se organiziraju bm­
pesinosi i poljoprivredni radni ci.
Del Hierro je juter nareruo da se u Guayaquilu uhapsi t.mosnji do­
pisnik novinske agencije l>NoV3 Kina«, izvj eStaji koje Sll prilikorn pre­
tres. na aerodromu pronadeni u Rourinu d!epu. Dopisnik so I'rije neko­
liko dana vratio iz Evrope. N jegovo purovan jc mora da jt u vezi s
R ourin.im.
Rourioi branilelji stupili su juecr u ak ciju objavlju juti iziavu ko ja
ukazll je n o n jegovu zabrinlltost m oguCim rcperkusi jam a od strane Saada
i rukovodsrva PCF. u G uay. q uil u. Sro se ri ce nove. ko ji je kod njega
pro nadcn, rebo jc da ga jt u Londo n pozvala Go uzi Shudian (medu­
n.rodn. kn jizoro II Pekingu), da je putovan je bilo hirno i da je o bavlj.:.tlo
bez dozvole PCE. S obzirom ne to da je vlad. ned nvno za plijenila mate­
rijal nab.vljen za prod oju u njegovoj knjihri, Roura je rekao kako j~
25 000 dol.ra do bio d " bi u ne koj tiskati ponovno stampao m. rcrij.1
kojim g. jc o pskrbila Gouzi Shudi. n. Jz London. krenuo je u Pek.ing.
Pocuzio se kako Sll mu z.plijenjene biljeSke 0 njegovim posjctima ko mu­
nama i drugim mjesti.ma.
Nema sumnje d. ce Routa zapa sri u velike neprilike u PCE, m a i.da "e
biti i iskljuccn, kao <to se dogodilo i Ribadeneiri. Sto je vazl1ije, nj egoyo
ce hapsel1je i7.3<.vari jos dublji jaz izmedu Saada i Eehevertijinih gtu!''''
Zaista iz.vrsna prica za naslovnu srraniclI.
224
QUITO
24. svibnja 1963.
,s dan za Rouru. Dao jc slui ben u izj.vu 11 . sudu doda juCi d. jc 0
nO\'il11 ris karskim posl ovi ma u Pekin gu ra zgovorao s nekim Cha n KLIng
Venom . N o, ae mu je, kako je rekae , no po vr.tku u Bernu p tedao neki
Po I Fo. Provjeri li sm o ta nevjc rojarna imena u srabu - Ro urina ma lta
7.aista nema gramca .
Bio je toln O i Rouril1 branitelj prije nego Ito je dr-ta vno vijcce (na jvise
opru ibe da su Sevi lla i del I-Tierro prckrsi li ust.v. Predstoj i Olll s udenje
zbog .do ku menara. i pron.aenog novea. Im ama dovo ljno vremen. da
izmislimo odgovara jucc doku menrc koje ce del Hierro upotrijcbiti pro!'i l'
ROll re, a li prethodno nom valja jos neS to ul ini ti.
John Bacon, nad lcian 7.3 izvjeSlajc \l nasoj st3ni ei, i ja predlOli li smo
D eanlJ da pri ptcmimo kompro mi ra nrne dokumcnte proriv Antonija Flo­
res;:]. BenileZ:1 koji ce mu Se podmemuri u trcnu tku kada srigne na aero­
dram. POStoji, naravno, moguc.nos[ da on stigne jz Kolumbije, a mO-lda
dode u Guayaguil, ali Dca nu se pla n $vidio, pa n:lln je rckao da nasral'imo.
Dokumenr nc b. da bude Fl a rcsov i Echeverrijin zaj~dni c ki iZI'jeSlaj Ku­
bancima 0 statusu njihove orr.~lOizacije (C 0 njihovim pianovim3 za oru­
i anu akciju. Piscmo ana sro 0 [OJ organ iz:1ciji i'.namo, dodajemo poneSl o
ram o gd je je to potrebno na rcmelju m for maeija do kojih smobili dosli u
ECWHEA T -operaciji prislu(ki"anja tdefona i na osnov i i7.vjeStaja Ca rde­
naSa i Vargasa, nasih ponajboljih age,u ta ubacen ih u Eeheverrijiu u gru pu.
Posebno isricemo (u "'rhu pro pagande sro ima uslijed.iti ) Floreso\'. uba­
eene agenre u MinistJrst'vu obr :ll1c, armijskoj slu i bi veza, predsjecJni ckoj
rjdesnoj gardi j U :l rhi\'ama predsjeJnistva . N ::lmj eraV;]lllO spornenuri j
odnose s Araujo vOIll g rupom, kao is Gon1.alom Sono Mogranl, za kojega
prcrpostal'ljamo da uvj ez bava jednu orgallizaeiju u rukovanju eksplozi­
vom i oruzjem.
QUITO
26. svibnja 1963.
U roku vikenda bilo je posla preko glave. Bacon i ja svrsil; smo jueer
. Izvjdraj 0 Floresu «. Bacon ga je predao Mikeu Burbanu ," kako bi ga
ovaj pri redio u konaenom obli ku na ispravnom spa njolskom jcziku i u
odgovaraju cem komuni st'it korn b tgonu. On naj holje poznaj e taj posao,
'er jc vezoi agent Carden as u i Vargasu. Pit:rnj. nema. Dobili su dokument
koji zaisr:I privlaci pol-o rnost i maze donijcti izvanl'edne rezultate.
IJ CIA
225
 Bacon je u izvje.!taju dao i apcu analiw ekvadorske politick" pozor­
nice uz OdgO Vlr3jucu osudu Saadova rukavoaenja PCE i njezinih . tefor­
mistI~kih . rendcncija. Usrvrdio je da je Echeverrijina grupa vee bil a pri·
mila novae ad Kuban.c. i da avaj izvjeStnj parvrduje da su primljena
nOv3 srcdstv • . Datum paccrb sveopee kampanje teroris," bir ce ko n.c
srpnia (jcr vee ca'polazemo izv jeSrajima prema kojima CTE namierava
u tom razdoblju pozvati na opCi srrajk). Ciljevi podmetanja bombi i geril­
skih n. pada bir ce stanovi policij skih i vojnih oficira re vain i objekti kao
sto su vodovodi, relefonske i c1oktri':ne cenrrale.
Burbano je vrario izv je.!taj. Jutros sam g3 prepisao; ptlnih per Sl conic•.
Dem je navratia tl ured. Dogovorili SolO sc da ie bolje da raj izvjclt. j
podme tlle ministar financija Juan Sevilla nego da to u':ini premijer Jaime
del H ierro . POS30 sam do Sev ille; odmah je prihvatio ideju i rebo da cc
za uj zadata k uzeri Ca rlosa Re ndona, isrog onog svag tajnib (ca rin­
skog inspckta ra l ko ji je pretcozi vao Rouru . Ytativsi sc u amb .sadu , za­
rekao sam D eana kako sc igra pop ur djerera. Bio jl,; otisao u " F:1voriru,(
da kupi pasru za , ube. Urrosio je rei sa," da istisne sadriai i oei"i rubu.
Smotao je srranice izVjeSttlj3, svom snagom sta~ cipelom na njih da smotak
bude sro ranji i utisnuo ga u rubu. Urucio sam rub u Sevi lli koii te je
sutIa predati Rendonu da je ovaj pokusa podmernuti, ako budc maguee.
Rendon neee naruStati aerodtom sve dok Flotes ne seigne. Ako se dogodi
da doplltuje iz Kolumbije iii u Guayaquil, vee c~mo naCi nacina da po·
srignemo cilj. Na ovaj iIi onaj nacin, reakcija nipos[o neee izosr3ri.
QUITO
29. svibnja 1963­
Ju':cr nova scnZ:1cija . Araujo se vrario s Kube. Lose sma ut inili sro
nismo i za nj priprcmili kak3v dokumenr) ali on je ipak uCinio [O e IlO ono
sro sma priielj kivali_ Sevillini catinici, koje smo obavijestili 0 Araujo""
dolasku, poku!ali su ga prcrrai iti, ali je Araujo izazvao takav sbnda l, p3
su ga "dveti u sredisnji imigracioni uted . !mao je uza so sarnO ccerd".r
i jedan do l, r i kasnije je osloboden - ali je na aerodromu iz svega gins.
vikao kaka cc u Ekvadoru uskoro doCi do cevolucije. Jureo;nje novine
hirro , u reagirale ob javlj ujuCi njegovc rijcti .
J osrali ptopngandlli potezi slijcdc jedan za dcugim. Dr1.nvllo vij"':c,
kojc sc sa...;;ralo r.ldi ROlJrina slucaja, rakod cr je osvanulo na prvim strn·
nieam3. Ob javljcnc su, u sklopu abcazlozcnja akcijc sro ju jt Yijetc bilo
podu.e1o protiv Route, osudc komunizm a i Kube. Slui'aj Guillermo La­
yedre, ko ji je izgubio obje cuke obui'avaj uCi clanove URJE. u pr3vljenju
bombi, c1osao je p rcd sud . Posljednja komcdija Jotge Rib.deneire ios
uvi jek p riviaci painj u. Meautim nismo uspjeli pokrenuri iStragu prori,'
Kubanke.
2>6
QUITO
31. sv ibnja 1963.
Pevi J>okus. j da prisluskujemo Echeverriju .avriso je gotova katastro­
falno. Strucn jaci ?a prisl n ~l1e uredaje Larry Martin i nj ego\" pomoen ik
\Tatili su se iL Pan.me. !".,dia sam plan asignmnja i pokri van ja. Gil
Sauda cle posl.o je iz Lojc jednog od svojih agena ra koji d jcluje u ramos­
ojim aktivnasti m. btol ickih srudcnara, Cristobal a Mograveja, " icdinog
agenta kaji la ko mozc unnjmiti prosto rije <'Ianov. ZJVic3jnog kluba toga
grada ~ra u lUzimaj u kat ispod Echevccri jino stana. I. Guay.q u ila sam
dovco Juli a na Za mbianca do bude voda cki p" i cia Mogroveja uJ'u ri bko
ce /las 7.a1ritiri. Luis Sandova l i ja bili smo nJ prom atratko-prisll1snOOl
mjcsru preko pura 1 osra juti cijelo vrijclUC U vezi S.1 Zambi:m com UI pamoL..
vo ki-rakij a. Posrcdstvom Pepca Molesrine* uredia sa m da na. u bli7i ni
eekaju dva v02i la u sl ueaj u bijcga .
Mogroveio je vee bio unajm io cijdi klub za da n1lsnjc popodne (peta k) ,
a rllol.emo pro,rorije "najmiti i prcko vikend3, ukoli ko njegovi ' poslo vni
razgovo ri . sa srr.ncim a bud u iziski"ali dodarne razgovore. 12 ranijih pre.
rralivanja zoali smo koju sobu Eche,'crr ia upo trebljJ va bo radnu, I'a sma
odab rali odgovatajucu tocku odakle valja busiti zid .
Ekipa je usia u klub jutros oko deser sati. Martin i njos ov pomocnik
poceli su raditi tiho da ne bi u,.hunili Echcverriju i njegovu Zenu, koji Sl1
ul " ili i iLl".ili iz radne sob•. Oko cetiri sat a popodnc u kl ub je uletio
l1 pra vitelj u drustvu nakindurenih dama, kojima je zcl io pokazati pro­
stori je. Mogrovejo je posvjedovao !lovor.':i knko mu jc bio obee.n potpuni
mir. No bleo su upravitclj i njegovc go see bili uMrajni, Zam bianco se
mocaO uOlijcSJ ri j oncmoguciri im da udu u pros[Qriju u kojoj !>Il}O r:1dili .
Dogad . j je izazvao davoljna ,umn je u up ravitelja, a isto roliko pa nikc
u 1"logcoveja, da bismobili svjesni bko za sada valja prekinuti tu ope­
cadju. Porutio Sam Z ambiancu da kale telmicarim3 neb zoccpe n rpe
r l.sricl1otn smjesom i preboje ih. T rcbalo im je za ro samo nekaliko
Ilenutakn . Ekipa je ubrw napustila zgradu.
Z asad ad ustajcmo od toga pokusaja. N .51ojat eu pron aei Jr ugi natin
pristupn u klub. Lose smo od abrnli kad smo se odlucili z. Mogrovcja.
No nece mo na ru mogllcnos[ za boraviti, jcr je Echcvcrri :l., kare Carden :1~ )
rrekaliko puta navijesrio da jest u neko j VeLi s Kubom - moid. , valja
prerpoSt.viti, uz po moc nevid lj ivih pisama i radia-vezom. Stcucnj.k 7'
fotogra fi ju iz Parllme, ko ji jc neda"no bio o,.d je. rebo n3m jc J. Od;el
rchnil:kih , Iui bi posjed uje vdike lece koje se mogu upotrchlja,·at i 7' <ni­
manje . kn,. zavjesu «. Echover ri. ponebd radi 1.3 stolom i'pred prowr•.
Sn im .juc i rn ozemo dob iti fotogrofije d okumennt.1 s kojih ' " dade procitari
~to u ni im. piSe. To bi mogao biti jed3 n od n.an, d . cimmo njegavo
dopisivanjc.
·s· 227
 QUITO
2. lipnja 1963.
I Flores je zagriza o. Jos jedna velika ,fero. Juan Sevilla i ja igrali sma
jutros golf, b da na m je pritrb o sku pljac lopri pozivajuti ga n, reldon .
Po-Lurili smo u prostorije kluba, prilirno sigu mi da na s 2 0VC Ca rlos
Rendon, njegov osobni rajnik, da na m javi kako je F lores s ri gao i da je tuba
podmetn ura. Kasn o popoelne Sevilla mi jc relefonirao. Po!ao sam njego'loj
kuCi. Objas nio mi je da je Rendon vidio F loresa u rrenu rku do loska i da
Illll jc uspio podrnetnuri rubu u rukav. Tuba je is pab u rren urku kad. je
konrro !irao Fl orcsovu prrijngu , "pronasao ju je_ i po ~eo razgledari. Na jzad
je otvorio rubu i pranaho shiveni ioevjeSr.j.
ajedno 5 Floresorn stigao je jos jedan dobro poznari kOJnunisr, H ugo
Noboa. U "jnom dicpu nosio ic I4 00 dolara gorovin e. Taj je novae,
znjed no s pro pagandnim marerii. lom i granlOfon sk im ploe.rna s rcvo lu·
cion arn irn pjc..c;mama zaplijenjen , kao i Flort:so v iZV jeS[3j . 1 Flores, i Noboa
uhapk ni Sll i odvcdeni u policijski ured za sigll toost radi ispitiva nja.
Sada to "alja prikazari javnosli.
QUITO
3· 1i pnja 1963.
Ovaj pur mora[ cerna se izborirj za odjek u jav nosri. U dan :1snjim sc
novinama po jav ila rek krarka vijest 0 hapknju Flo res a i Noboe. Od sve­
ukupnog .• Izvjesta ja 0 Floresu. za biljeieno je sarn o to dol jc u njegovu
kov ce.Zicu pronadcn mikrofilm. Prema roj vijesri, Flores je re b o da mu je.
ako je i pranaden kakav mikrofilm, podmerntlt iIi u San .luanu (Puerro
Ricu ), r.dje se nalazi o tranzirno, iii ovdJc u QuirLl.
Provjcrio sam to kod Juana Seville. Rekao mi je da ce Arosemona po ·
kUSori cijcli slueaj, ukljucujuci i kri vorvo rcne Jokumenrc., skinuri s doe\"­
nog reda. To i jest razlog, kako rvrdi Sevilla, sro jc Flores jos uv ijek pod
paskom policijskog urcd. za sigurnosr, umjesro da ga preLlzme od id z.
isrrage koji vodi major Pacifico de los Re)'es. Rekao mi je da je kljLl':
Cirave stvari u mkama premijera Jaime. del Hierra re da bih premijew,
aka ga poznajem, tn.: hao ukazati na val.nOSt koju valja rrid ::ni Floresu i
dokumenrima. (Ni Sevilla, ni del Hierro ne znaju da ud.r h,·a m odnose
s obojicom.)
Gorovo cijelo popodne pokusavao sam reldoni r. ri del Hierru iii Ma­
nuelu Cordovi,' podsekreraru vlade. Nema smisb da me na ovaj nacin
izbjegavaju. Dean Ce se sigu.rno razcsrili zbog toga sro su izvjt:stJ.ji iloStilli.
228
QUITO
4. lipnja 1963.
S,da n em. vi~e nikakve suom je da je Arosemena pokubo prikr iti
cijeli slub j i lastititi Floresa, ali mi ulai emo sve napote da on izgubi igrtJ.
Sevilla jc zaprijetio oSt3\'kom , ko se slucaj lat a~ ka, a glasine 0 novoj
krili b bineta juter su bile toliko snazllc da je generalni sekreulr admini­
s[c3cije donas morao javno demanrir3ri posrojanje krize.
Del Hierro me konacno dOllas nazvao. Prilikom susreta u Cordovinoj
kUGj predao mi jc »JzvjeStaj 0 Floresu~ i za[ra z.io da provjerim je li istinir)
jet da je st"at izuzetoo o zbiljna. N isam bio kadar baciti ni pogleda na nj
i lltvrdiri je Ii isrinir, sroga sam ga ponio sa scborn U sranicu. Kada sam
" tome guvorio Deanu, spopao ga jc bijes. Skakao je (Y..> sobi i naj zad
rekao da se izvje.sraj mora objaviri. Z:lisra je Ijut n. del Hierra, za kojega
misli da cijelu stvar zavlaci lato da liberaJnu parriju postcdi neprilika.
Jer dokumenr jc zaista opasan za vladu , iako mu je osnovna namjera
usmjerena prariv Echcverrijine skupine.
Dobar je znak lO sro je Flores iz nadldnosti ureda za sigurnosr predan
policiji, ~ ro znaci da slucajem sada upravlja del Hierro. Flores je u svojoj
izjavi rekao s:lmo to da jc bio n. c"rrdeser perodnevlloID putovanju po
Evropi u svojsrvu novinara (pise za Ijevicarski rjednik »La Manana.), ne
sporninj uCi uopce purovanjc na Kubu.
QUITO
5· 1i pnja 1963.
Nema makova da ce se Deanov eksplozivan temper ament smltltJ.
Jutras je zlhrijevao da mu dadcm bmj privatnog teldona Jaimca del
Hjerta Ll minisr.rstvu. Nazvao je de l Hie.rra i Ijuriro mu rekao da je
dokumenr, naravno, autenrjla n i da (Q svaki Ekvadorec mora procirali.
Dean je bio roliko oprezan da u vri jeme tOga razgovora ukljuti i .voj
dikt.fon za slueaj da se del Hie rro poruii ambasadoru.
Prcdl07io sam Deanu da jedan primjerak dokumenra predam Jo rgeu
Riv. denei ri Arau ju, braru Rodriga Ri v.denc; re - prepisivaca koj; pri ­
s.luskuje Florcsov teldon. Jorge vee dugo sudjeluje u radu rajne riskare
za jed no sa svojem bracom, a i suradnik ie lisra .EI Comercio', vodeccg
dnevnika u Quiru. Ne obicavamo nas propagandn; marerij.1 plasi r."
Jorgeovim posredsrvo m, ali Dean se slo2.io da je to najbrii natin da naci­
nimo priti sak na del H ierr. da objavi izvorni dokumenr. Kasnije sam ko­
piju doku mcnra predao Rodrigu , a ovaj ju je uruCio Jorgeu. koji tc je poka­
zari svojim ured ni cima . T n bi moglo dovesri do raskida mojih odnosa s del
Hierrom i Cordovom, ali Dean u je to svcjcdno - on misli da Aroeemena
i liberali ionako ne mogu jos dugo odolijevari.
21.9
 QUITO
6. lipnja 1963.
N as komplot protiv del Hierra zaista se posretio. Jutros oko deset
sari n:nx:lO me Cordova iz prijemne sobe u ambasadi . Cim sam s-i ~ao)
pI) " r " me do automobila u kojem je lekao del Hierro. Rebo mi je da
mora himo dobiri n;ltT:lg Jokumem 0 Florc:-.u, jef da se srampa na neki
nacin dok opala jednog primjerka i da mu ne pteostaje drugo nego da u
roku dana objavi izYoran reksr. Pozurio sam da mu donesem dokumenr i
11 prolazu na brzinu ispricao Deanu kako se S[var razvija. SkoCio je u zrak
od rod osti. Nazv ao sam Rodriga Rivadeneiru da upozori brata Jorgea
kako ce "Iada n toku dana objcviti dokumenr. Moida se tek" nece po­
jJ \'iri u vecernjim izdanjima, ali cijeli grad vee zuji 0 rome.
Drial' no vijde danas jc sluzbeno odbilo Rourine optuzbe protiv del
Hierr a i Seville, sto se i olekivalo. Roura ce zadu go jos biti na ledu, a i
Floresovc sanse da se izvuCe svedene su na nisticu. U surrasniim ce se
novin ama obiaviti slu1.ben. Sevillina izjav. pred DrZavnim vijeccm - pbtili
sma ci jcl ll ~tranicu u novinama . lzjava SJdri.i p od~t ke 0 broju rlanova i
regrut iranju novih clanova PCE, sta " rn Sevill i bio dao kako bi imao Sro
bol je :1rgumenre.
Ma ri o Ca rtienas i Luis Va rgas javljaju da je tim udarcem Echeverria
psihicki un isr"n. Iloji se da ce najptijt Rourino, a sad a i Floresol'o, hap­
knjc dovesti i do nicgova politi ckog kra ja . Soad i rukovod stvo moZda ec
ga <'o k iskljuciti iz PCE. Skril'a se. Agenti pokuh vaju otkriti n jcgovo
skrovisrc.
QUITO
z.a tajnika iii sur.Jni ka - to neee biti tclke, jer je Toro s clvije strojnice
7·lipnja 1963.
preko nuncna bio uz Velasca koda ie ovaj napu:.'tao predsjednick u pala~u.
Dokum ent je naiz.d objavljen. Odjck je golem. Ni sta niie izosta lo:
Saad i gva ja kv ilsko rukovodstvo PeE. opisoni su b o »stari birokrati zado­
jeni bu ...zoaski m na[[uha ma, vjerni liniii M oshe i djeluju bo koenic.
revolucijcfi . Tokoder: )~ Mi (Echcverrijina grupa) sma vjerni iskusrvima.
kuba nskc rcvolucije i neophodnosti da se priprema oruza ni otpor. « Za
Ara uja se rvrdi dn vodi priJiean broj uvjeib anih i nao rub nih ekjp., a
Ri badenciri 1l 3 grupa opisuje se kao upotrebljil" za »nas. " cilicve. Spo­
mcnuti su i svi vladini urcdi u kojinl~l je Flo res im;]o svojc veze - uklju~
cuju':i i prcdsjednicku palaeu - a kao dan pocetb opcracija (terorizma
u grada\'ima i geri i£kih akcija u seoskim sredinama) oznacen je konac
srpnj.o., S[ D odgo\'a ra »nasimOi pozivima da CTE u to vrijc:me povede opCi
Straik.
Kao d. taj dokumcnt nii. sam po scbi dovoli.n , <isrom slueajnosCu
CTE jc juee r pozv~ la na opei stroik, zakazan za konac srpni •. N asi su nas
21 0
agen ti vee ranije bili obavijesrili da ce taj poziv bd-l.d biti upucen, stoga
smo ga i spomenuli u dokumenru 0 F1oresu. Stampa jc vijest n to me doni­
jda LIZ dokument 0 FloreslJ kao p orvtd u da je a vaj pos ljed nji - istin ir.
Povrh svega, jutros je objavljena i Sevillin . izjav. prcd Dri3\'ni m vijecem.
QUITO
15. lipnja 1963.
Jo! nckol iko povoljnih vijesri. Nai p rije, upravo sam drugi put unapri­
jeden otkako sam u Quitu. Sada Sam GS-II , ~o jc otprilike ravno kape­
tanskom cinu u vojsci. Druga, izvijd ren sam 0 prcmjeStJju u Montevideo,
11 Uru gvaju, kame CU oriCi porkraj godill e - smradan me 0 tome pismom
nesluibeno izvijestio i Noland. Ilio sam zmtJ, io da me premjesle na
d ui nost s<fa baze u Guayaquilu kado se to mj csto isprazni, ali je i vi jcst
o duf flOSti u Montevideu vrlo dobra ier cu opet bi ti na obali. Vee SU mi
dojad ilc a ve planine. O,im toga Nola nd b it da je Mon tc-v ideo grad u
kojem jt clivn o :ti"jni i d:J se l aInO odvijaj u z;'J nimi jive opcraci je.
Susret i Zambianca i Med.rda T or:!,' velaskistickog revolverasa , bili
$U plodni, ali Dean ie nezadovolj.n . Zti i pravodo bn e podarke 0 Vcl asko­
\'im pbnovima da se vrati 0 3 i7.bore narcdne godine. Posredsf"\'om Zam­
bi anca priprern io sam plan da poh ljemo Tora u Il uello. Aires, tabeie na
Itjeccnie jedne teske povrede, koja co narednih nekoliko godin a 2.luijev.l i
poscbnu njegu. Toro ce sc lije"iti z.pravo u Mo ntevide u, :tI i ce biti u
dodiru s VclJ>com u Buenos Airesu i truditi se do bude l to bl ize lim nj.
Nad . fTIo se da ce Velasco uzeti Tora 7.3 svog po\"jerljivog covjekn, moida
Ob3Vijestio sa m 0 tom~ stan icu u Bue.nos AircslI, Ilacinio pll.'11 prcma
kojem ce posrupari jedan od njihovih shd.bcn ika i post.nvio zah riev da Sf
Toro nacle na po;>isu za poligrafiranje kado dodu ispilivaCi . Vjcrujcmo da
ec Toro ubrzo ::,rcditi svoje srvari i da ce maCi porkraj mjcseca otpmovari.
Vikcnd CU provesti u Guayaquilu, od toga jed. n dan na plai i - a
"a tim kreeem u Mo ntu i Portoviejo, dva najl'ain ija groda provin c.ije Ma­
nabi, koja leii sjeverno od p rovincije Guayas. U POrtoviej u cu up ozna ti
Julia.na Zambianc:1 5 Frederi com Gortairom, J! brarom Jorgea Cortaira,
armijskim potpukovnikom i kom andantom vojnih jedinica te provin cije.
S obzirom na to da je Manabi po<ebno siromasna provincija , Oak i u
usporedbi s eh.ldotskim standardima , akti l' nosri komu.nista posljednjih
su godina zna cajno porasle. ZambianC(i jc 1I roj prov inciji vee il.'ICO neko­
liko opcracija, ukliucujuCi i podrsku dob ro POZIlOtO fTI antikomn nis tii'kom
sveceniku. Za svojih c(!.·a ih purov:L11j.1 1I taj kraj moci ce ruk ovoditi kon­
rakrim i.l $ GQrtairom. P(ve n;zc vee je proslog miescca bio USPOS f 3V io
2.3 1
Jorge Gortaire, laka da Co se nava operacija ad"ijari bel pOleSkoea. Svrho
je da izvje.!laje 0 akrivnaslima kamun is", u Manabiju prosljedujcmo pal­
pukovniku Gortairu koji, kako rvrdi njegov brat, nece oklijev3ri da p(}d~
uzima ostre i hime akcije bez palilickih ogr.nicenj. kojima je Oeslo izlo'.cn
pukovnik Lugo u Guayaqwlu.
W'lllen Dean uskora odlazi na ~esloljedni (iii osmoljedni) odmor "ut;.
Lok za Gila S.udadca. Uobicajcno je da .nmjcnik u odsutnasti !eb
obavlja sve duznosd §efa sranicc. No S obzirom na sadasnju napctosr j nc­
stabilnost situacije, Dean je zatr37.io da slab posalje nekoga da SO pri"r•.
meno zamijeni. Bil ce to Dave McLean,1f specijalni pomocnik pukovnika
IGnga,* sefa odjela koji je, ~to iznenaouje, uspio preiivjeli kadrovske pro­
mjene ~1O su uslijedile nakon invazije na Kubu . Za bora"ka u srubu Dcan
ce zarraziri da se orvore jos dva mjesra za slufbenike koji ee, U okvirll
amb;:l~;lde) radiri na odrcdenim slucajeviroa.
QUITO
22. lipnjll 1963.
Un ulal vlade rasplamsava se su kob i7meou fra ke ija Sto se opredjeljuju
za razlicire pravice akcije proriv sve sn:tinijt! n::tperosri i srrah3 od i1.bijanja
neposrednih sukoba. Minislar financija Juan Sevilla predvodi pristak
os"e linije, dok je premijer J ai me del Hierro negdje u sredini, pokusn­
vajuti mancvrirari n3 raj oatin da liberali osranu u vladi i zad rie svoje
s.d.snje pozicije. Arosemen. predvodi golubovc koji odbijaju da pli7.;)aju
opasnosl i Ijevieare koji pril.cljkuju slom moci tradicionalnih panij• .
SlOg.) i suradnja koju ocekujclDo od del Hitrr. na planu sigumosti Uno
dvjjc ~rrane med.:dje.
D;'1nas je, ua pr;mjer, vlada objavila p rogr~ m ograniccnja pUlovanja
na Kubu, koji sam naslojao progur"i jos od prosle godine. Od sada SU
putov.nja Ekvadoraca na Kubu praklicki zabranjena. No svim cc pasosi ma
51.jari fIg _Ne vrijedi za plllOvonje na Ku bu «. Program je djelo Pablo Mal­
dona lda, koji mi je nedaVDO reb o da co bili vrlo te.! ko dob ili prist3J1ak
za tako drasticnu mjeru. S druge strane del Hierro jos uv ijek izbjcgova da
mi odobri pristup Kubanki koja je obav ljala ob uku u Guayaqwlu ­
posl.1i su je u Tulean, gOlo vO i1.o lir. ni grad, i smjestili jt [ako da maze
»pobjeCi . i lako se uokopali Kolu mbije.
Prije d"a dana nelci je (eJevizijski komcmaror, anrikomunisr, jed\':\
wn akao smrti kada je bomb. raznijela njegov au tomobi!. Pol ieija pukov·
nib Lug. jucer je no oSllo\'i obavijesti jcdn og agenta naSc baze prodrl.
u rvorn icu i skl.disle bombi u izoliranoj kuCi Antonija Chansa, milita llt­
nog pripadnib jedno frakci je URJE. Chongova i eno, njihova d va Sill. i
jed.n Spanjobe, slrlll:nj.k za bombe i njego,. pomocnik, uh apseni su o
Dali su sCllzacionainc i7. jav~, medu koji ma i onu da ih je obut avao jed.n
23'
Kuballac. (N3 Kubi nije bio od 1940. god lnc. ali je laj podatak u propa­
gandnom mareri jolu ispu' len.)
U mcouvremenu naslojimo da srcdstva obovje.!lovo nj n i dalje podgri,
j<l,,:tju sve slucajcve, stare i nove, a st:lI1ice U susjednim zeml jama u tome
nom POlno?u. Koko koii slucaj izbijc, oba\' je.!tavamo Ca13cas, Bogolu,
Limu, Rio de Janeiro, Santiago i druge stanice •• Ijue; im hi tno iueskc
obj'l\!ljcnih materijal:i. Talllosnje sranice priprcmaju uvodnikc 0 kornuni­
sritkoj opa ..:posri u Ekvacloru i salju nam izreske 0 rome. Na wj osnovi
mi opec priprem 3mc komemare koji sadrLe podarke 0 rome kako se izvana
gleda na siruaciju u Ekvadoru.
Dean ie ul" llio posl jcdnji napor prije odlaska na odmor da u slueo ju
Reinalda Varee spasi SlO se spasili dade. Reb o mu je da od d i govo re 0
svim neda'"nim sluc3jev ima i da upozori n:l pJanove komunista 0 poduzi­
manjll akci ia i posr avljanju bombi. Ju~cr je Varea po~eo . Od riao je govor
na ?asjedanj u industrijske komore, opruf uju6 kom uni zo m da je ra k koji
zeJi unisriri n:1cionJini fivor. Nade da bi on naslijedio Arosemenu m ~m ie
su no ik.\da. Pri jc crj d:ma vrhovni jc sud pOl:eo saslus::lV3ti opruinicu
protiv rei oM>be optu zene da su sud jelova!c u aferi 0; kupoyinom o;caeog
Oru.zj~L Na srecu, V:lfea nije medu njima .
QUITO
25· lipnja 1963.
Dan.s je pukla jos jedno scoz.cija: ovoj pUl bez na k pomo6i . Slucaj
je poceo jutros kad3 je jcd on pri p3dnik padobranske jedinice Lenina
Torrcsa, koji je jos uvijck u zall'oru otkako k pro~ le godine olkriveno
do je njegova jedinica pomo!;I, gcrilcima koje jo uhopsil. da umaknu ,
pobjega o i udru7.io se s trojicom kako bi ordi DC-4 kompanij e Arca Airli.
nes, 1'to jt odavdc IClio u Guayaquil. Im ali su plan da Iere izn ad Q uirn
bocn juCi I.lke s poz..ivom Ij udim. da so okupc ispred prcdsjednicke paloCe
i zahlijcvaju oslobada l1je Torresa i pripadni ka njegove jedinicc. Dok
a"ion budc u zraku, clano"i URJE treb3li su izvesti seriju cksp lozija bo mbi
i zlhlijc"nri osloballanje Floresa. Noboc i Route, bo i T orreso" ih p.do­
br3Jloca. Avio n bi tada slerio, prihv3tio oslobodene i odlelio na Kubu.
T orresov eovjek koji je imao izvesti raj plan pobjcgao jc dok jc u
pratnji za rvorskog ~u v.ra bio pU~lell no kratko iz 20rvora zbog jedne
him. obileljske Sl\·ari. No euvat, ko jeg. je zalvorenik svladao, svezao i
zacepio nlU usrs, uspio se oslobod irj i izviiesriti 0 piani canoj ormid 0
ko joj js bio euo. Pacifico de los Rcyes, ' ~cf isrrai.nog kri minalistickog
odjcla u QUilLl, poslo\'io je nekoli ko svojih Ij udi no oerodromu . Kada su
celvo rica ormi".1l3 srigla, polioa jci su ill ul13psi li. Kod n jih je pron.deno
o rui je, bombc, boca S:l Sllzavccm, voki·toki 3par:lri) TNT _ i, nar:lYno,
leci. N.kol1 hapsenj. izj.vili su da su Arau jo i Ribadencira lakooer umije­
233
~a n i
u priprcmu plona, ali ro bi mogla biri i mala provo kacija koju je muni z,m, Se"i1h je rebo: . Zem l,. proiivljava dub o kll morainu krizu.
izveo de [os Reyes. Cijel a epizoda mora da je dobro prikazana iii I11D1Ja Obeshrabrujuce ie prose!.ri vladi ni m uredi ma i vidj eri kolik o su m oraine
cak syjesno ubacena. vredno re niska pa le. Mo ramo ih posro-pow oper uzclignuri «. Prod. ", mu
Veee rnji iis[ovi danose 0 rome izvjeSraje na naslovnim stranicama. Jos je povelja n3. koii u znak zahval nosti za njegovu ,)jasnu demokrar.sku po­
jedan val so ka prosao je zem [jom. To je prv a planirana po[iri cka orrnica ziciju u obran i slo bod nih poduze~3 i ideo logije Z apada u naSoj ze mlji «.
aviona. Srampa i daljc pi!;e 0 Rourin u slu b ju i 0 pokusaJu ormice aviona.
Obavljeno je da Ce srrucnjaci ispirari jesu Ii novc. nice pronadene ko d Ro­
ure krivo rl" o renc iii a isu. Z"ka! njela formal nos!. vet sam bio rebo Jaime u
del Hierru d. M in i,car, rvo fina ncij a u Washingtonu odbija izdari lal.n u
QUITO porvrdu 0 romo knko je ameri ck a v:ll uta krivorvor ena.
27. Lipoja 1963.
Dan as je uspj eSniji dan za propaga ndno d jelovanje nego mnogi dr ugi,
jer pokazuje kako napredu je nasa poja c. n. kamp. nja kojoj je s\'tho d.
QUITO
porasrc zabrin utosr zbog komunizma. Na prvoj srran.ici »El Comercijatt 5. srpnja 19 6 3.
tome su posvecena ccriri Clanka. U glavnome je naslovu izvjeSra j 0 jueeras·
bnac dosa daS ll jih SluCaICVl, posebno Rourinog i Floresovog., fezu l·
njoj kon fe rcnciji za stampu Rein a[da Va rec, ~ na kojoj je opruiio komu·
riraa je upr:lvo onim ~ro smo 1..eJ jeli. N3 izv:;m rcd nom sasra nku Cenrrninog
ni z.am da ZaS[r3~uj t,; zcmlju organizi r:mom subverzijom, ukl jucujuCj rero­
kormtcra p e E cijeli jc Komirct prOV iJ1Cije Pichin(:ha no <'el u s Echverrijom
ri1.3m i mas3k r. Za Ku bu jc lls(Vrdio da je, uz pom oc Rusije i Kine,
smijen jcn, Rour. isklju ccn iz plrti jc, a Echeve rr ia suspendir. n. Jed. n od
iansrc tero ra komunisra u Ame rici, dod aju ci da ce se na zasjedanju kon­
Echcverr ijinih pomo cni kn, Ja ime C a lor"., vet je obj"vio (,Ia" a k ko jim na·
g resa u ko lo vo." Jonijeri poseban zakon proriv reroriw 13. M oida ce
vjeUuj e da izn rajni odkr ivcnih u dok umc nru pronade no m u Floresa i i1.:1
kom un iza m bili sravljen izva n zak ona. D rugi cbn.k izv jeS(3 Va 0 ko nferen­
Routina hapsenj" stoji mo z"a ge ner.lni sekrerar PCE Pedro Saad . Jet tako
("ij i UI sta mpu Jaime. del H ierro, na kojoj je obebo da ce unisriti sva ki
povjerlji,·c informacije mogu doti sa mo od clanava parti je na naj "isim
Lenla r komu nist ic kog (ero ra \I um lji. U trecem C1a nku opisuje se nnpad
dU 7_11o ~tj ma
ko ji su izvcl i policajci p ukovnib Luga u G ua yaq uilu, kao i orkri cc jos
Kam panjc I,oje sm o podll7.i muli u prorekla rri mjescc. danijele su i
jed ne rvornice ho:nbi, u kojoj jc pronadeno I5 0 granara. Opisuje se i
druge rczuJrarc. VeCi na nasih agenata poliri cke .kcije, posebno demi l'ara
6rr~teSki sasran ak koji su prije d va dan a oddali pukovnik Lugo, Manuel
Sto djeluj u II ohi,·u pro jekr. ECACTOR , izvjdrava ju da s ob7.itol11 n3 tc­
ordova, gencr31 drL1vne policije i guverncr prQvinc.i je GU.1Yd S. Cetvrti
zinu situ acijc postoji veta skl onost vojn im pO(eZill1 3 ncgo poduzimanju
cboak sadri.; n. jnovije info rm ac ije 0 ne.uspjeloj ormici " v;o n3. U perom
ko raka protiv Aros. mene od ' trn ne ko ngres • . Na juter.snjcm p rimanju,
clanku S oas}O\1ne stranice govorj sc, da se ne z.abocavi, poncl:ro i 0 aferi
o ko kupovine neu porrcbljivog oruzja i o premc. Osim raga u jedna m Ll vad­
'to ga je priredio naJ 3mb.sado r, pojedi lli su poliricari iU.1Zili iznenoden je
Cinjenicom d a su pripreme ko mu nisra toliko uznapredo valc. Pov rh roga
niku po'Ziva se 11 3 uzbunu zbog noo!l\'n ih sluca jevn rcrorizma, a u dc ugom
eini sc da jc $var ko , ab ri nur izgledi ma da se Vel asco vr.ri i mogucnoscu
su dobrc zelje nekoticini kub' l15 kih ilbjcglica koji $ U nedavno osnovali
da o n ponovn o po hijedi. Neki clan o,~ kon grcsa smntmju da treba o rvo riti
diverzantsk u !>ru ru no Ku bi.
posru pak proriv predsjednika, a li mnogi s hv aea ju da je prednosr n, Arose­
meninoj strani, moida i 7.bog njego,," patron. r. nad sbbim i podijeij<:nim
kongresorn.
QUITO
28. lipoja I963.
QUITO
U jul'craSn jim .kcijama gvajakvilska je policija, kojom zopovijcd a pu­ 8. srpnja 1963.
kovn ik Lugo, p ro n.S!. jos 300 bombi. Broj uh Jpscnih rerorisra sada se
povctao n:l devetnaesr. Rafael Echeverrij a jos se uvijck skri\'3 i Sllmo povrcmen o sUHece nase
U ca" mi ni.un fi nal1cija Juana Seville" ind usrrijsb komora i udruie­ agenre. Da bi,ma izbli za prom . tra li njegovc aktivnosri i moi da orkrili
nja rrgo vine i proizvadaea re kstila jute r su p riredil i banker. Osudujuci ko­ ta jno skrovistc, uredio sam da se . . la nd raver lll ku plj en nedavno Z.3 put ova~

234 235
nje Jorgea Gorm ir. pred. LlIisu V. rgo.su, . gcnlu ub.ccnoOl u peE. Kol .
sam dao Joseu Molesrioi,* pomocnom agcmu koj i trgu je rabl jenim vozi­
uma, da ih pokusa prodati. Istodobno, John Bacon blje Va rgas. da po­
kus, kupiti auto. Molcstina ne poznaje Vargasa, pogo rovo no b o ko mll ­
nisra, i kada mi je rek.o da ima ponudu da proda kola, rebo sam mu
neka je svakako prihvati. Echeverria, koji ne m. p riv.rn i alltomo bil, >Ya ­
kako ce zatraliri da ga Vargas vou no sast.nke.
Sretlslva javnog obavje!tavanja i dalje pisu 0 dosadasn jim slnbjevim3,
bo i 0 oasrojanjirna da se V.re. spasi. Baz. u Guay.q uilu objavila je u
lis tu »EI Universo«, ovdasnjcm gl avnom dnevniku, uvodnik kojim hvali
Va rell zbog njegovih neda vnih aI1l ikomunistitkih istupan j•. lsti SOlO uvod ­
ni k pbsirari i u »El ComercijU(f. Osudili sma pbno\'e komunisra Z.l tcrori ·
stick e akcijc.
Operaeijc nase stanice u Geo rgetownu (Brita ns b Gv. jana) izvajev ale
su veliku pobjedu proti,' p remiier. , marksist., C heddij. J ag.m a. Jaga n je
tu koloniju, otkako je doh o na vlast pedc>ctih gcxli na, vodio Ijevicarsko­
-n aeionalist ii:ko rn srazom na podlazi previasti toga Indijea nad ovd asn jim
crncima. Opc:racije stan ice u Georgetownu vee Sll neko liko godin a usmje­
rene na izg rJ dnj u t3mosnjeg si nd ikal nog pokrera protiv J agan a, uglav nom
posredsl vom Med unarodn og srrucnog sind ikara javnih slui bi" (PSI ), jed­
nog a d mcd una rodnih sindikata za ja vne slui benike. ZaStita je osigurana
posredsrv o m Americ kc fcderacije dnavnih , pokrajinski h i gradskih sluz­
benika, * americk. Clanice PSI.
Proslc je godi ne staniea u Georgctow nu posred$tvom PSI financiral.
ka mpanju prot iv Jagana iz svojeg. budiet •. N o vae je bio nami jen jen po­
dizanju pobuna, oprem strajku ,i ub n:lVanj u brirans kc inrervcncijc kako
bi se USPOS[3\';c red. U lravn ju ie stanica fina ne irab i upravlja b j o~ jed­
nim S!raj kom s (il jem da oslabi J agallavu vlad u. O va j pur bio je to strajk
slulbeni ka gvaj:mske vlade, sindikar ka jih ie tla n PSI. Naj~ad im je uspjelo
pris iut i Jag:tna fin knpirulaciju. O" dasnj i Ijudi , koji su bili u sran iei II Gc­
orgetowl1l1. b i ll kako sc Agenci ja nada da ce jn j poc; za mkom predari
vlasr u ruke vadsrvu cm.cke zajednice, ;a ka su Jagan i ind ijci broj niji.
QUITO
II. srpnja 1963.
Arosern ena jc pa~ . Na njegovo jc mjcsta dosla vojna llt1 nra u kojoj sn
I'eriri I icnosti.
Pocelo je si noe na banketu koj i je Arosemeoa prircdio u ensr predsjed­
nib kompanije . Grace Lines« - W. R. Grace and Co. sudjeluje s veli k im
investici j:tma u Ekvadoru - na koji su bili paz1l.ni i najvi,i ptedstavnici
ekvadorske vojske, jer ie predsiednik . Grace Lines- umirovljeni admiral
23 6
a.meri~ke mo.rnarice. Na. vcccri je Arosemena poh\"alno gov orio 0 3menc­
kim po,lavnim porhvat.ima u LatinskoJ Amc.rici, ali je na§Cm ambasadoru
nan io IcSku uvredu ismi javajuCi amcricke diplomats ke prcdstavnike . U
svom pijans[vu A rosemena je pokazao nev jeroj3mu vuJg3 rnost i napu.stio
banker i svoje gas te.
Na sasr, nku u Minis!"rs!vu obr. ne !efovi vo i,uh sl uzbi o d lutili su da
p.rasemen u z.a mijcni h unta. Oko pod neVa tcnkoyi i vo jne jedinice akru­
iile ~ll p rcdsjedn icku p al. eu. Pas.o sa m do hotel a »MajeStic", ko ii se 03 ­
Ini nasu ptot pal at; . Ta mo jc Jorge Andino," nas pomoeni . gem, io aee
vlas nik hotd ., rczcrvimo so bu za mene da bih pr om a!r.~ o to k . kcije. Pri­
s l u~kivo " sam i vojn u o bavjdrajnu rad io-m reZl1, pa telefonom i voki -ro­
kijern izvjeS!3vao sta nieu, odakle su slali izv jcltojc 0 udaru sm bu i u Pa­
n.mu (tomos njo vojna ka mollda prima sve nbav j e~rajn e podarkc Agencije
s podru cj. Lalinske Amerike).
Proslo je ne koliko sati puni h napelOsri. u roku kojih je Arascmcna. 23
kojtg St ZOa d. jc naoruia n, o d bij . o da primi dele~aci ju hun re. O Slao je
u di ielu palace u ko joj sran uie oak i kada su cl.navl hun te stigli i za poeeli
<v"j im pOS IO Ol u prcdsjcdn ickoj palaci . Na jzad su Arosemenu ra7.oruhli i
odvel i na a.rodram , odakle je vojnim avionom prebaeen u Patla mu - na
isro mjesra kama j" p rij. nclto m anje od dv ije godin. posl a n Vel asco.
U to k u udara vojsk> je ugusila Ijevicarske protesrne dcmo nstra cije.
Trnje Ijudi je ubijeno, scdamnacs! ra nje no , a li bi te hrajke vjeroiamo bile
Yeee da je ikada saCinjen ro Con popi s inava. Reinaldo Varea u7.. lud jc
p oku ~avao sal.vati ko ngres kaka bi osigurao svoje predsjedlliSrvo. N i od
raga nista - i s njim je gOtovo.
Huntu saCinjavaj u olioi ri koii zapovijeda ju vojskom, zrakoplovsrvom i
mornarieom Ie pukovni k koj i je dosad bio <ek retar Vijeta drL.vne obrane.
Sef hunte je mo rna ricki kapt tan, ali sekrerar VijcCa drh vne obrane, pu­
kav nik Marcos Ga ndara, · njeun ie mozal: i licnosr s naijati m utiecajem.
Nema nikakve sumnje da su ti Ijudi prorivnici komlmizma i d a ce, ko ­
nocno, poduzeti akciju koju "dimo lako bi unisrili krajnju Ije"ieu prije
nego SIO ona bude kadr. paduzeri ozbiJjne oruia ne operacije.
QillTO
13. srpnja 1963.
Hunra uctSt'uje svaju moc bez otpora. Vojne iedini ce iz cij ek. zemlje
,allu poruke 10)"I"osti, grad anske su slobode ukinute, " komun isri i dru gi
krajnji Ijevicari izolirani i zatvoreni. Sarno u Guayaquilu im . ih viSe od
stoline. Komuniz.lm je sI3vijen izvan zakona (prvi zakonski akt nove
hllme), uvedel;a je CenZl1r:l, policijski S:lt rraje ad 9 navecer do 6 sari
ujutro. Orka7.a:',i su i izborj ~to $U se trebali odrzati narednc godinI!'.
237
 POlr"jD t ce nekoliko dalla dok vi ada SAD-a slufben o pri1-n. h untu. No
mi smo vee imena oso ba s nas e lisle, sumn ji " ih zhog m oguCih subv~rziv nih
a kcija, sroli predaval; majoru de los Reyesu 1I Qu it u i pukovniku Lugu u
Gua:·ayuilu. N jih dvojiea, za jedno sa svoj im vojnim kolegam a orgo lliziraju
on osnovi rih popi s:1 nova hapSenja. Zasad cemo n3St:lvi ri $lIradivQ [j 5
,slim ' gen rima u policiji. Kad vlada SAD-a prizna hUlln . i Dea n se vrati
u Q UilO, donijet ccmo odluke 0 novim kontaklima u vladi. M oid a naj­
vjerojarni ji Yelni agent moze bid minis[3[ abrane, pukovnik Aurelio Na~
ranjo, koji je bio sef g.rnizon. u Cuenei i vad. pokrcla koji je prisilio
Aroscmcnu da raskine s Kubom; z3rim premijcr, pukovnik Luis Mora Bo­
wen ," re voaa hunte pukovnik Marcos Gandara.
OSlin S[O je komunizam sravila jzva n zakona, hunra Sf s naklon oU u
odnosi premd reformama koje g raa ansb vlnda nikad nije bila kadra do­
nijcri. U prvoj javnoj izjavi hunra je rekJa da joj je cilj usposraviti moraIne
vrijednosti, jer da je zemlj. dosl. na rub neodgovornosri i anarhije. Nji­
hoy:'! cc "bs[ biri ograniCCll:l na vrijeme potrebno da . . ~. u~usi val rerorizma
i sub" crzij e j tijde najkriricniji probJemi zemlje. hja\'iii su da njihm'a
"lada no,'" biti oligarhijska, nego da ce provodili poliriku koja ce un apri­
jodili eko nomski i soeijalni razvir.k kako bi sC podigao iivotni standard
- nc s:tmo brl im razvirkom zem lje, vee i drukcijom raspodjelom narodnog
dohorb . Medu najh irnijima s u reformarna .grar na, porC7.na ro reforma
urzavne ddminisrracije.
Na konfc.renciji za stampu pukovnik Gandara Iebo je do ce se re­
forme d o ni jeri dekrerima. Nakon ugus ivanja ekstremne Ijevice hunt3 ce
s3.lv ari l1sravorvornu skupsrinu, proglasiti novi usrav i raspisati ii.bore.
M edulim, dodao je, hunr. bi mogla ostati na vlasri i dvije godine da izv r~i
s\'oje plono,'e - sro je smjesta do vclo do prosvje.da poliricara. Danas, pri­
liello miroljubivo, hunt. je objavila izjavu kojom so kaze da . neee dugo
osr3ri na vl3.sti..:,
O brazlazu<':i svoje kOIake, hunta je rekl. da je Aroscmena poga/.io na­
cio nalnll t ac;r s\'oiim uceswlim opijanjcm i izr::1'l.im3 simparija komllni zmu.
Arosemena je pak u Panami, kao sto je to s"ojedobno ucinio i Vel asco,
izjavio dOl jos uvijck ni je odsrupio. I Vacca ce u Panamu, all Sll njcmu po­
zeljeli srelan put. Na ki roskom nerodro mu, ka mo su ga jucer prcbaeili iz
zatvorJ , urucena mu je ku\'erta s mjesccnoru placom.
QUITO
31. srpnja 1963.
PrV,l rri tj ~dn " hunrinc vbd avine prorekla su prilicllo mimo u uspo­
rcdbi 5 uo bieajcnirn to kovima vojnih di kta tur a. Zap rovo, oakon svm rih
kriza i n. perosti posljednjih mjcscci Idko jt zapniti bilo bkav osjecaj
23 8
cuforije. Siedi njenc Ddave danas su priz-nale humu, a mi smo nast::lvili
preda vari info rrnacije majoru de 10$ Reycs u i puk ov niku Lugu . Zeii mo po­
kazati kouko $ U vai ne operaci je sIa n ice u razdo blju kada su prekinuri
uobieaicni d ipiom3 tski ko nra kti. Usprkos tome n. jvainiji komuni5ti~ki
vode, barem s naseg stajal isUl, Echeverria n3 primjer, i7.bjegli su svim 113 ­
srojonjima da ih uh,·are. Vrlo je vjerajarno da su neki od njih napuSlili
lcmlju.
as ad hunra uziva polilicku podrsku kon l crvm iv.ca, k rS Can, kih soei­
jalislO i drug ih - nc pa rtija kao rahih nego pojedinaca. Nc zna se dokl e
CC biri t3ko, jer je hunt. rij eS"na da prc.kine borbu za " Iasr izmellu Velasea
i Poncea, bo i nestabilnosl do kojt dov odi kaudiljizam. Da pa ce, na glo ­
~:1Va juCi da n..lmjcrava ckinllri posebne povlasticl.: i viasr oligarhija, os t va­
rivanjem projckara razvoja zemlje, i1gradnjom sranova, podi z~nj e m zdrav­
sn'cnog i obrazovnog nivoa sranovnistva, hunra zadobi va znaca jnu po­
drSku n"oda.
5 naks sr" novista, hunra je za i<ta povoljno, ;3ko prijebzno rjdc njc
da se svlod. ncsr. bilnost i ukloni o pasnosr i7.b ij.m ja r o buna koj t
spuravaju razvirak zemlje. Uvoden jem refo mri ko ie 0\'3 zcmlj . trcba i po­
duzimanjem odlucnih ake ija radi gllsenj a krajnje ljevicc, hunra CO povratili
pO"jcrcnje, zaust:wi ri bijeg kapi tala i poraknuri ekonon1ski raz \·oj.
QUITO
15. ko]ovoza 1963.
Dean se vrario s odmor3. i vee ubrzano radi na uspostavljanju veza s
humom. Redoviro susrece pukovnika Gandaru, najurjeeajnijeg clana
hunre, pukovnika Ma. n u e l~ Naranj:l, minist[3 obr:me, i premijera, pukov­
ni b Luisa M o n. Bowelll. Gondoru opsk rbljuje rjed nim pregledim:l obav jc­
stajn ih akrivnosli u Lat inskoj Amerid i u svijetu (k riptonim PBllAND),
koje svakog per ka prim amo iz staba, prevodimo u toku vikenda i pone­
djelj kom prcdajemo G andari. G andara ie u natelu vee prismo na zajcd­
nicku operaci ju prislu ~"~van ja lelelonn, u kojoj cemo se m i pobrinUli za
opremu i prtpi s i v~ce, a on ce osigurari vezc u telcfonskim centra lama i
pobrinu ri so za zaSliw prislusnih mjest • . Prihvarili su da se, 7.a po kus, pri­
slusno mjestO' postavi u Voj no j akadem iji. Dean t eli r. kvlJ opera ci ju pri­
slus kj vanja telefo nn ko jom e" kO l1kLrrirJti onoj u ,\lexica Ciryju, lldje,
knko je reba, tamosnja stanica moZe uspored no kOlluo lirali tri deset li­
nij•. Nako n 'to ta oper.eija krene, o~ lob o dir cemo Rafael. Buch elija k. ko
bi mogoo nadgled ari osjetijive po li ticke linije be? m anja hunte.
Gi l Sa ud .de p rebaccn jc u Curiribu (Brazi l) (b31a s jedn im co vje kom u
r:ull ru njem kOl1zul aru) , a njego y. 7_, mj ena, Loren W alsh," ne govori spa­
njol5ki, Wil lsh, koji jc u odje! zapad ne ht:l11 i./cre r rcbalen iz odjcb '"
~19
Daleki isrok nakon rada u Karlciju, pro':; ce krarki reraj lpa njolskog je­
li b da moie !,ohadori meduod jelski relaj 0 suzbijanju ar uh nih pob u ll3 ,
koj i mora zavrSiri svaki set iii zamjenik sefa staniee. Sro se mene ri te, Sall­
dadeovim od l.skarn prcuzeo sam vtcinu njegov ih operai j. : Wilsona
Almeidu " i • VOl Uni vefsiraria. , radni eko-sindikalnu opcrocii u CEO SL, a
s njom i Ma riasa Ullou Coppi:1I1a, Ricarda Vazqueza D iaza i Carlos. V. I­
leyu Baeza, kao i media-oper.ciju i Antonija Ullou Coppi.na, kiroskog do­
!,isnib agencijc . Orbe Larino.mericaao". VeCina rih agenara vode su No­
rodne revolucion a.",e li beul ne partije, a Anroaio Ulloa vodi radio-stanicll
PLPR koju smo ku pili njegovim posrcdsrvom i posrcdstvom Juana Ye­
pez. del Poz. mladeg• . T akvim raz virkom, stvari se ne malo pogor'a vaju.
Nov i zamj( nik se£a sranicc neee mati preu,lcri ni jednu oJ rih opl:racija,
jot nitkO od agenara ne govori dobro engle.ski. Dean rvreli da ce pomo':
sriei llskoro, jer je dobio odobrenjc za tri nov a mjesr3 u ambasadi ; dvo jica
cc doci na red nih mjcseci . a tree i Da pocctku druge godinc. Svc ;;ro mogu
utiniti 5 novi m agcnrima jest [0 da ih driirn na vezi dok sc ne nade netko
rko ce z:lisra s njima r:aJiri.
U ovom rrenurku u Quitu je e ka 125 poJ iticki h z;U ,"oreni ka, ne samo
komllnista nego i velaskisr, i ciano va Ujedinjcnih narodnih snaga . Hun­
l1na it.· roiirika da irn dopusri eg1.il , iako ce nck i ad njih mati ost3ti u
E k" adoru, Sto ovisi 0 nj ihovoj pol itickoj prosla",i - 0 kojoj se Slid u ve':i ni
,Iu ~ajc\"a re",d ji na podacim. koje mi predajclOo prem ijeru, PUkOVllikll
Luisu !vlori Bowenu. Posru p:lk s tim j oStalIm zatvon.:nici rna. u GlIav3quilu
i dr ugJ je trazit ce du go vremena z.bog istr,znog postupb. la ko Dean ti­
jesno sllracl uje s premijeIom u sprovoJenju postupaka pre mo rim zaroblje­
rricima, n ada ~c do ce iskoristiti takve sluc.ajeve kako bi sc u Minist.rsrvu
ob rane osnovala n ova slul ba koja c.e sc bavit, iskljueivo prikuplj anjcm
a bavj eJmjnih podara ka 0 ko munistiekoj dje/arnosti. Pri tom je od tcmcl j­
nog znacenja o n~ sto smo prethodno uglovili s policijom. Zapravo ce so
M inisrarsrvo obrane na taj na~in poboljsati, jer ce se politi ~ ari, prijc iii
kasnije, ponovo vratiri u vladu i u politiku, pa ce vojska osr3ri po str3ni
od slui bcne politike, usrcdsredujuCi se na kraj nju Ijevicu_
Medu hunrinim program.irna reformi prva su na redu sveu cil is r3 i nJ­
cionalna kulrurna fundacija . Casa de la Cultura «. Imaju dugu rr JJ jciju
centra lijev ih i komulusrickih agitatOr> i okupljanja no vih sljedben;\::). Nc­
koliko operacija stan ice i baze lIsmj ereno je na to da se hunta poraknc na
[dormu svcuCilil ta te da pri roro moze racunaci s agenrima Alberrom
AI.rconom u Guayaquilu i sa studentskom publikacijom • Voz Univcrsi­
toria «, koju izd.jc Wilson Almeida . Prema Gandari, prvi dekret 0 sveuei­
li snoj reformi bit co objavljen za nekoliko dana s v.'-nom nadopunom da
ce sudjelovanje sru Jcnara u aciminisrraci ji biri znatno ograniceno.
24 0
QUITO
30. kolovoza 1963.
Uviiek se cinilo da u sindikalnim operacijama vlad. ncb zbrb, no
ODe povremcno 7.asjaju svojim punim sj3jem . Ricardo VazquC7. Diaz, je·
daD od nasih sindikalnih age nata koje sam premeo od Sa ud.dea, rebo
mi ie neki dan da je njegova Ijubavnica sluibelli zapisniear . vih vazni h s. ­
"an ak. u !:abineru i sastanaka hunte re da mu jc nekoliko puta dab pri­
m jer. k zapisnika bko bi se obavijestio 7.bog s"o jeg posl a u CEOSL-u. D ao
nu je ne koliko primjcrab kojc sam pokazao Dea nu. Ka d ih jc p regleda o,
Dean mi je rekao da tll zenu, posreus rv om Vazquez.a. plac.m svaki mj.­
sec. Od sad a cemo primati kopije zapisnika s tih sa.stanaka b k prije nego
sami sndi onici. U ambas adi ce stojati na ras po laganj u snmo ambasado ru
i prvom sek retaru. U Washingron cemo slari Sa mo s.zetke, i 1"0 u ~kom
krugu Ij udi, dok ce cjelovit te kst na 'ranjolskom biti dostupan sa mo na
poscban a htjev. Prema Dcanovim rijeeima, ambasado r je izvanredno za­
inr.resi ran da sazna kako hunta i eb novi ko hine" reagira ju no sastanke
5 njim i kako se koriste tim izvje!tajima prilikom pla niranja ' vojih susrera
, ambasado rom. Konacno, pokusat cemo VazquC"Zovu Ij ub.vnicu,
ECSIGH-I,· pridobiti izravno, no u ovom trea utku valja mi postupar i vrlo
oprezno kako ne bih povrijedio otganizaeiju CF.OSL Vazquez se zakli n jc
da nikome nije govorio 0 tim zapisnicima, u sto vjerujem. Jer da nekome
i jest govorio, mogao jc to biti sarno ncki od .genara CEOSL-a . a raj bi
mi 0 lome vjerojarno nd to spomenuo. Ti su zapisnici bi seri polititke oba­
vj.stajne prirode - upravo rakvi kakve u operacijama ta jni h .kcija valja
do bivat.i.
(Doslo je do prom jcne u terminologiji: operacije Sto su se nazivale
psiholoskim i paravojnim - sind.iblne, omlad inske i studentskc, media,
par:tvojne, politi cke akcije - sada so nazivaju raj nim akcijam. ii i - CA ope­
radje_ Do te jc prom jene u rerminologij, doslo u stabu kada se dotadasnja
sluiba PP-operaci ja spojila s Odjclom za meduna rodne organizaci jc d a bi
osnov.le sluibu koja se sad. lOve Slui bom 7,3 tajne akcije.)
U provodcn;u radni ckih operacija sukobljujemo se, zahv1Iju jU"j novoj
vladi, $ ozbiljnim problemima . Hunta je, na primjer, 7.ubran ila srrajkov
5 obliro m na to hunta se premo sindib lno m pakreru CEOSL na mjcrava
adnosiri jcdnako kao i premo CfE. T aj opt; ",,·irak stvati jo§ se vise,
pogorSava zahvaljujuci ministru pri vede En riq ueu Amadoru M arq uezl),"
bivkm sindikalnom .1gentu baze u Guayaquilu, ko ji jc zbog regional izma
clobio lani orkaz. Amador , ini sve stO moze bko bi se donijele odlu k. po­
voljne za njegove stare prija telje u CROCLE-u i COG-u, a stetne za
CEOSL.
Up ravo sad a nastala jc vrlo ozbiljna situ. eija , bog poku b ja hunte da
rcorgnnl7jra i djeznicc, jednu od mnogih pasivni.h vladinih Juronomnih
insri!ucija, kojt, sve zajedno, trose otprilike 65 posro narodnog. dohotka.
r6 CIA
241
Potpukovnik koji je imenova n upravitcl jcm icijczniel llaklo njeni ji jt (ka­
toli "kom) sindikatu L:cljewic3 CEnOC, Sto ga pnddav.lj u COG i
CROCLE, nego drugom sindi b tu, dijelu CEOSL-a ; clanici Meduna­
rodne fedcracije transPOrt nih radni ka" (IT F) u Londonu.
Uredi o sam da Jack O teto, * pomocnik interamcrickog prcdst.vnib
m -a i jedan od nasi h sindi blnih age nata pod lll;oyo ro m, dode i7. Rio de
Janeira 11 Q uito ka ko bi pomogao da se ob rani sindika t ieljcz.l1icata u
ohiru CEOSL-a. On jc sad a oycljc. N o umjesto da slijedi mojc upute u
pril" .cnj u toj stvari i da se ponab u sklad u s njima. poceo je prijetiti da
ce ITF bojkoti .. Jti ckvadorske proizvode. Jzgledi d" hi wrctni b rodo y; pre­
tovareni pokvarenim ekvadorski m banal1 ama stojali 1I lu kam , dlilcm svi­
jeta izazv,li su protupri jemje hunte, pa nam nijc preosta le drugo nego da
Oterov posjet nagLo skratimo. Si ndi b t iclj e1.l1 ib ra rTF mogao bi time
bici i pogoaen, ali n:1mjeravnmo podu7.cri akciju iz \X/ashingLOnl, vjera­
jatno posrcds[Yom agcnta n3 visoj razini kakav ie, na prim jcr, Andrew
McClellan. * On je zamijenio Serafina Romualdija na dufnosti intcta meric­
kog predstav uika AFL-erO bda je Romualdi U'post3vi o AIFLD. Hunti jc
potrebna skola da na ut i r.1zliku izmedu pokr.ta slobodnih si ndikata i
CTE, ali to neee biti lako, tako d ugo dok Amador porajno rad. Z;l sup:tr­
nike CEOSL-a.
Premi jer jc vrlo sk lon sut3dnji, slijedi nase savjele 0 postupku prema
politickim zatvorenicima. Oydje jc sad a posebna istrafna ckip. ko ja je
stigla iz jedin;ce specijalnih yojnih snag. SAD-. iz zone Kana b: z.vrsili
su tamo skolu za protugerilskc akc;jc, pom. 7u izradi izvj.staja 0 istrainim
posrupcima i pripremaju pl anove dodatnih ispitivanja. Rezllitati ba~ nc
uzbuduju) ali omog-ucuju nam izva nredne informacije za n3sc arhive. Re-
7.ulrat je da se zarobljenici oslobadaju postu pno, u vrlo velikim razmaci ma.
Veein. bira egzil u Cileu. Araujo jc jedn. oJ velikih riba kojJ se uspjela
., hiti. No ptije nekoliko d.ln. dubio je, zajedno sa sestoricom d rugo,,",
azil u ambasadi Boli"ije. Prilika je da cr tamo oSlati dugo dok rou hu nt"
ne dopusti slobodno krera nje.
Na<ra ylja ' 0 reform. sveuc;l ista . Syeucilista u Loji i u Guayaquilu vee
su jt sp rovel", 3 sad. je red na c( ntralnom sveu cilistu u Q uilu. Pt avo je
7.naeenjc tc mjere u tOme <la se komunisti i d rug i krajnji Ijevi':'ri isklj uee
iz sveuCiliSnih .dministr.ci j. i fak ul lel. . Isti se postupak provedi i II
osnovnim i srednjim ~kola m .1 , a nji me tukovode vojni guvemeri svake pro ­
vln elle.
Prosi ru ju se i reforme vladine admin isrracije. Min isI",Stva v.1njskih po­
Slov3 i privrede vet su reotg.n;zirana. Z.sad hu nta ne djclu je t.ko loJe
- smra stiie T eodoro M oscoso, koordinator Savez. za progres, cia bi pre­
goyarao 0 sporazumima za dod"tnu pomoe.
24 z
QUITO
8. ru jna 1963.
R.dnicke su operaci jc toliko konfuzne d a s.m primoran no neko vri­
jeme svc druge op el"~ cijc koje yodi m sravitj na led. Nijc ni cudo d, je Gil
Snudade im ao ta ko malo agenata: oni s::t.mo govore i govore, tako da s::t.­
st:lnak s jedn im agcntom traje gOtoyO ci jelo jutro i popod ne.
N as POljV McClella nll da pomogne i7.azva o je provu eksplo7.ij u. Po,lao
je hllnti telegram zap ri jctiv ~i da co AFl-CIO Ul07jrl napo re da "aust""i po­
moe i7. fondo".l Saveza za pragre. te da ce se o br.riti Organ izaciji ameri,­
kih Wi". i UjcJinje ni m naroJ ima ako hunl. l1 e prestanc 5 pritiskom no
si ndikatc. Prijc Iri dan a general"i sek retar adlni nist r.cijc oborio se nl
JvIcCkJlal1 0v tel egra m i pokazoo novioari ma do kum,·ntc na temel ju kojih
CR OClE i CO G podrb vaju hun tu i pukovni ka - upravitelja 7.eljcz.nica.
H unta se s.da prip rema cia zcl jeznicarima potPUllO uskrati provo do se
orgaojziraj u. Svakako mora mo zausraviti takav 10k dogada j• . Zarraii li
smo da iz Washington. dode neb d ruga visola licnost nad le,na za rad­
nicke oper.ciic. Mo7.da William Doheny,* bivsi larinskoamericki prcdsra,'­
nik P'ITI, ko ji sada radi u sklo pu AlFLD-a . Prevlndava uvjcrenJc da jc
Dohcrrr jcdan od na juspjd nij ih n a~i h radniCkih agenata, pa Dcan misli
da bi bas on mogao uspjeti promijeniti stav hunte prema na§im orsaniz,­
clJ ama.
Ned.vno je stab tajnih akcija poslao dvojicu operativn ih ofici ra u Pa­
n. mu da pomognu u radnicko-sindikalnim opcraci jam. ~ro se odvijaju 1I
podrucju hemi,fe tc, toboie kao sluibcnike Oeljcla tchnickih slu;hl koji
radc u Pan ami. St.igli su u kratak posjer Quitu, " ise zbog loga da se UPUIC
u srvari nego zhog cega drugog" ali oni namjerava ju da nekoga il ORIT-a
poSalju ovomo kako bi sc glede rj~en jo problema pron.§,o z.jcdnitki jc­
7.ik s hum om. Bill Brown, jed. n od sindikalnih fun kcionera, rekao nam je
da je ned,vno pridobiven generalni sekrctar O RIT -a Arruro Jauregui, ta ko
da cemo g. ubuduce mal no IakSc up utivati u akciju. Prethodno je kon­
trolu OR IT-, u Mex ico Cityju obavljao Morri, Paladi no, · ponlUcnik ge­
ner, lnog s.kretar. i g1avni p redstavnik AFL- CIO u toj slui bi. Mogue., je
d.1 c,:. ubud uCe sam Jauregui inrcrvcnirati .
ProJ)j rjedan ispitiv.1i su a>:eme na pol igrafu. Konacno sam odlu60 da
se susretnem S Atahualpo m Basantesom," jcdnim od nasi h a~enata uba­
cenih u PCE koji nas izv j ~lava od T960. god ine, ali se nikad nije susreo
s nekim ofidrom stanice tadi poli grafira nja.
Rngovor s Basanresom zanimljiv jc jer pokazuje bko je LCFLUTTER
korist an i 7..:1 druge s(Vari, :1 n~' 3:1 111 0 Z::1 procjeniivnnjc po stcn;n u izvjdra­
vatlju 0 pO tro~en im no ycima. U Basanresoyu slueaju, a toj nijc posebno
ncobibll - tv rdi ispi ti vac - no po ligrafu smo dob ili 1113SU pod alaka 0 nje­
gova j mori,'aciji i osjceajima i p remo ll ama, i prema njegovilll prij.teljima
l (.·
! 4 ,;

u partiji. Sigu mo je da nije on osobito odan cO" jek i da smo g;\ p rivukli
no"ecm, ali jo~ uvijek vjeruje da kapitalizam u njegovo j 'Leml ji diduje
razo rno. Za~ro radi za nasi Dijelom . bog nov,". Al i on cakod cr misli da
rukovodscvo PCE ne zaslu'l,uje povj eren je. Od sada eu pokuSo ci cia ga vi­
dam najmanje jed nom mjesecno. U posljednjih ~esc mjescci broj njegovih
izvjeSra;a marna sc smanjio, uglavnom s[oga sro de Ova.l1e* za.isra lo§c su­
ra/l uje s agencom , rako da vee sada rraiim novog posrednika. Umjesco da
mll povctamo pl atu, sro moze bid nesigllrno, slozio sam sc s rim da B;1­
S:lntesu platimo premiju nove police 0 zivornom osigucanju - skuplje jest,
jer on je vee blizu pedesete i slaba je zdravlja, ali ca polica sarno je jedan
ko ncwl ci eimlae vise.
[spicivac na poligrafu, koji je s> mnom radio na Basa neeso vu slucaju,
zove se Les Fan nin. * Bio je uhapsen u Singapuru ! 960 . godine kada je po­
kuho ispitivati camo~nj eg povezanog suradnika kojega jc scaniea ,e1 jel a
regruriraci bo agenta ubacenog u singapursku policiju. Age neij a je singa ­
purskom premijeru ponudila oko rri milijuna dolara kau eije :co Fann in a,
a drZavni .ekrecar Rusk eak je napi>oo pismo isp rike nadajuCi so da ee
Fannina oslobodici. Bilo kako bilo, proveo je mj cscce u singapurs kom zar­
voru pcije nego sco je bio osloboaen. Rebo mi jc da an aliza Ageneije 0
lome slui'aju pobzuje da jc bricanski MI-G, koji jc koncrolirao si nga pursku
sluzbu onda kada je Singa pur jo ~ uvijek bio bricanska kolo nija, od samoga
pocecka lOao za pokuSaj regrutiranja. O Stro reagira juCi na narusava nje
cvrsrog spo razurna, prcma kojem ce se CIA uz.dd:lvari oJ. rcgrmiranja u
bricanskim podruejima, o;im ako je osigurana prt'chodna dozvola, MI-6,
kako rvrdi Fannin, dogovorio se sa sing:lpnrskim funkcionerom sigurnosri
da odigra svoju igru, a u crenucku poligrafiranja - Fannina su uhapsili.
Jedan od agenaca kojega je Saudade bio poslao na Kubu uprJ\'o je
uhap~en na povracku u Guayaqui!. Cini se da nicko ne zna StO da s njim
radi. Agenr ie CristObal Mogrovejo, * isci onaj agene iz Loje koj im smo se
mi posluzili u neus pjelom poku!aju poscavljanja prislusnih ured aja u zavi·
cajnom kJubu coga grada ispod s' :uta Rafaela Echeverrije. Dea n poduzima
o~rrc mjere premo Mogroveju, jer su mu fun kcioncri slanice u l"l iamiju
(biv!a Slanica u Havani) nako n StO je napuscio Kub u rckli da so ne . raea
u Ekvador. Poslali smo precizne upute 0 come kako se zascici Mogrovejo.
Ali on nije htio postupati prcm~l nasim upu rama, pa Dean nl!ce oklijevari
da sa izgubi. Uhapsen je jer jc u njcgovoj pnljazi pronaden kubanski pro·
pagand ni marerij.!. (Ne\'jerojarno glupo.) HapSen je je vee iZ:lzvalo siroka
prepritavanja u Lnji, gdjc je Mogrovejo predsjed nik udru k nja studenaca
prava nJ ramosnj em sveuciliscu i svuda pozn ac bo nepo kokbljiv kacolik.
Operacije prisl u!kiva nja Echeverrijina i Floresova srana zasad smo obu­
scavili. PrJje iii kasnije Flores Ce naplIsciti zemlju. A Echeverria se jos uvijek
skriva. Operacija prislu~kivanja i forogr.firanja knjii,are PCE ,akodor je
ob uscavljena otkako je hunra, neposredno na kon udara, zarvorila knjizaru.
Predsroji nam da prislusne uredaje vracimo, U2 znamo veee cro~kove i buku.
~44
'­
QUITO
20. rujna 1963.
Ovo je mjesec premj dcaja : agenara, posjl"lilaca i novog osoblja slanice.
Prvi je rnedu novim opcrarivnim ofi cirima s(anice srigao - M arron (Pete)
Palmer," a radic ce ro boZe u ckonomskoj $Okciji am b:lsade. Nema sumn j.
da co on biti odlicna pripomoc smni ci , i ja vee poo njem neke od svojih
oper:tcija rajn!.: :1kcije prenos iri n3 nj.
Dea n mi je nared io da se pobrinem za jos jednog doslj aka : T ed. Shan·
non3, ~ b i v ~eg sefa 'ta nice u P3nami, a sada seia sekci je koneraobavieSca;n.
ekipe u stabu koji je odgo voran za slu i.benike CIA sto "de roboze u
sklopu jn"ne .igurnosci AID. Shannon je bio osnivac [nceramerilke poli·
cijske abdcmije* u Pon. mi (koja se narcdne godine seli u Washington,
gclje ee raditi pod novim n37.ivom kao Medunorodna policijska abde­
mija "). Bio jt prilicno nezadovolj. n sco se nismo vise korisci ii ohei rom
koji je radio pod okriljem jayne sigu mosri , Johnom Burkcom. * Dea n je
o bj.snio Sh annonu kako jt .rrahovao da Burke zbog svoje prcizrazenc ray.
nodllsnosri premo poslu l1e zapadno u neprilike. No kad jc Shannon otisao,
Dean mi je reb o da razmislim bkl'e bismo operaci je mogli povjeriLi BUI'
keu. Dea n je za brinuc kricitkim opaskama scaba da ne zaposlj .v" .v oje
Ijude. lako je, zapravo, mnogo po, lova koje Burke moZe objavl jati. Prvo ee
bici da ga povelemo s iSlrai ivackom ekipom specijalnih snaga kOja se bavi
policickim zarobljcnicima.
U Ekvador se jucec " rati o Reina[do Varea," ali njegove neprilike nisu
ni izdaleka pres"I• . Ncposredno nakon udara hunca jc poni! tila njegov
opo7.iv, ali je izia vila da cc rnu, ako se ikada vrari, ponovno sudjti. Nj egov
povracak zoac; da co morari pred sud. No on se slozio s tim da se uzdrii
od politicke akcivnosci . [ 7. Pan arne je ocis. o u Houston, gdje mu je (unk­
cione r sca ba dao posljednju platu. Aka Dean za'l.eli da ga vidi, VOla ce se
usposcavici posredsrvom O cca Kladenskog.*
Umj csto M. nuela Na[Jnj" Z.1 ~k v ado rskog ambasadora u UN posc. v·
Ijen je novi coviek, pa se i Naronjo vracio. Srab je bio izuzemo ,.Jdovoljan
posl om koji je N aranjo Ob3Vio ZJ nl S u UN. Dean rakoder - mmjerava
imeno". ri Naro nja, koji jc opec po ~co radiri 11 socijaiiscickoj pan iji, scal·
nim agenrom, sro zoaci da Co pri maci velik dohodak, ulivaci razlieite po.
vl astice, biri srJlno zaposlcl1 i osigur:ui mirovinu.
Arosemenin miniscor fina neij a Juan Sevilla* jed ini je od agen aca po·
licicke akcij e iz scare vlade kojcmu je huma dala novi posao. Vjerojacno
zbog njego\'c odlu':"e akcije u micseci ma koji su prechodiii huneinu do­
lasku. Imenol'an je novim ekvad orski m ambasadorom u Z apadnoj Nje·
mackoj. Proslijeclili smo njegov dosje scaniei u Bonnu i dogovorili sc ka ko
d" se uspostavi dodi' a ka se iele Il jime ko ristiti u Njemackoj . Prij. neko­
liko ljednna dao sam Se\·illi novae ZJ Carlosa Rendona, ' njegov a osobnog
cajlli ke> ko ji jt uh vJ rio Rou!' u i podmemuo dokumenee Florcsu. Rendonu
su :iC, mcd urim, l.aprijerili, i on kani za nekoliko mjcseci napusriri zem.l ju.
245
 POlpukovmk Federico Gon airc prctnjdten je s duinosli vojnog koman­
d~ma pro vincije M.n,bi z. vojnog guvernera prov incije Chimbomw. Za
stid. cemo s njim biti u dodi ru posreJ srvo m J orgea Gon air., kako ne bi­
.mo gubili na vrem"" u. N o Dean namjcr> v, nekog. od novih sluibenika
poslali SIO p riie i1<3VnO u Riob.mbu radi susretJ s pukov nikoo1 Gor­
[altom.
De.n io~ uviiek nc':': >.amol iti premije,", puko vnib Luisa Mom Bo­
Wf!n:l, d~ inrcfvcnin l u slu6:1ju Crisrobala ?\1ogro ve ja. ~ l ogrovei o je iziavio
r oliciji d J je n. J.:lIb u p O~30 po nak m nalogu. Ca k ie i njcgova maiko
do~1a da " idi ambos.do rn , al i Dea n se pravi mUlav. Mjslim da bi 0 11 Ire­
bao poOloe; jadnom momku d. se izvllce iz [Og~ biicdnog 7_1tvoro.
Mcdeni mjesec i1m"du javnosri i hume pro~no jc zacuduj ucc brw . Tr>­
di cioll.lnc politicke partiic b rinu se d. bi hum. mogl. osrari na vlasli i
JU7.i: nego sto ie prctpostavljal", n ni mJsovn~ un. predonja nov ih "ojnih
ofi eir. nisu osobito popubrna. Poscbno otkako ' u medll lln .prijedenima
p rvi bili sami [ Ianov i hun te: podijelili su se tako da jc jeda" od njih po­
stao puko vnik, jedan "dmiral. , dvojica su generali.
QUITO
Srigao je jos jeda n oficir stanice: Ji m Wall,. sr.ri prijatelj s kojim sam
15.listopada 1963.
proho program obukc u C. mp Pearyju. Wa ll jc upra vo zavrsio dvogo­
Rad nicke operacije jo§ uvijck ne [eku onako bko mi predvio. mo, 1.a­
hvalju jllCi hunti nim arbirrarnim . kcijam a. Od proSiog m jeseca u priprcmi
je novi lakon 0 promeru, ali hunt. odbija da 7.atrazi misljcnje n.cionalnc
fwcr~e; j e .0lOe. (,aksi ja, kamio na i auro busa) - organiza cije ko ju ce za ­
kon !lajtel.e pogoditi. Svatko sh vab neodloinost da so zall.Stavi opCi pro­
mcmi b os i nerwi Sto se ~es[O dogad.ju na cesta ma, posebno bda sc
prepuni ;)lltobusi, tehnii:ki gO[OVO ncisp r3vnj, spustaj u s pl ani nl : obi cno
voz.e, . ko je iiv i moze so micaci, nes!lje s popr;sta SIO bri.c moze. No
fcci emcl ju v07.3 ~a p05ro- poto mo ra mo odvUQ iz cn i, po mogu6 1 osti ,
pri po jiti je CEOSL-u. Stog. smo Jacka O[cm " pozv ali da se vrari i7. Rio de
Ja neirn i izvidi moIo Ii inter"euirati kod hunre glede prom. m og zakonn i
boo .bzi ra na to Sto fed er ~ci j a V01.. e 3 nije t\,m ica ITF-a. Mozda cc ti n. ­
pori donjjeti nc:kc: rC7.uhrne, aka nc U suradnji s hU)1to rn, a ono s federa­
cijom V02~C3 .
Cak i AIFLD-opcrac.ije izaz.ivaju probleme. set program. 7.a :c.cml jn
nije ovdje, rako da ga ne moi omo navesti (osim posrcdstvom Washington.)
da svoj program usklad i s nasima. Konacl1 o jc scigao i Dohecry da n3m
pa mogn. ka ko bi program AIFLD tekoo bel. 7•• bsnjenja. Ali time jos uiie:
sve gotovo. Namjer3. a postiei 10 da Em ilio Garza," cov jek iz AI FLD-a u
Bogori, resrut i1'ani i kontro\i n'll1i agent, dode ovamo i prober::\\" i koli ko je
porrebno do bi so AI FLO- program odvi jao pre ma Dea no"i m ieljam•.
Uglavno m jc to pitanje zad.tnka oso blja putem ko jeg i elimo pridobivati
<4 6
n,Se agentc. Prije iii kasnijc, slanice cc vod", sve AJFLD-progmme ­
ckspanzij. je dosad bib tollko ja b do su ~esiO liudi koji ni.lI agenti po­
stnvlj.ni z. selove ArFLD-a, a ojih se moi e k011lrolirati jedino imp rovi,.i­
rnnim tltanzmi1n ima.
Politi~ki su zarvor.nici, onim redom kako SlI njihov i slubj.vi rn m.·
rrani, dobiv. li dOlvole z' cgzil. Jo;; ih je uvijek viSe od .totine. Flores i
Rour. odlaze u eile. Ara ujo jc kon . cno dobio d07.volu i prije Ijed'n dao.
oci ~ao u Boliviju. Echeverria sc jos uvijck skri v., od b. cio je zamku koju
smo mu post:lvil i s Vargasovim 1i: - bnd rOverom ... . C3rdcnas, Vargas, Ba­
santcs" i oSlali naSi " baccni agenti nn neki su na~ i n uspjeli izbjcci hapsenje.
Nekoliko dana proteklog tjedn> nasi agenti u Narodnoj r.voludonar­
noj lihcralnoj parriji ta koder su bili politicki zalVorenici. Odriavali su sa­
"anak usp rkos lOme sto je "lada zab ronil. svo politiCk. skupove koji Il isu
bili prethodno oJo breni . Modu uha pkni ma su Juan Yepe''- del Pozo
mladi, Carlos Vallejo Ba",,,' i Antonio Ulloa Coppiano." Bi ll su 7.atvo reni
sa rno nekol ko da na. Kasnije su V. llejo i B.ez pri:mali da su poscgnuli za
t. kvi m sreds rvo m radi publicir.ta . Pete Palmer* poz"bavi[ cc sc tim agen­
rima b ko bi id ue; put 0 tab'im h l. ma raspravili na jprije s nama - u
sllpro tnom, mogu oeckiva[i da ih, ako hunti bude trebalo vise vremena da
ill pu sri, n3 pirirno mi sami.
d i~nju slui bu djelujuCi kao srudent u Sa ntiagu. Prellzct te i neke moje ope­
raeije - vjcrojarno .gente pol itiokc ak'i jc i7. proickra ECACTOR. Radi, ce
ro boie u ckono msko j sekeiji ambasade. Za jedno 5 Pal mero m.
lspitivaCi na poligcafu sad a su u Buenos Airesu. Dca n zeli biti sigur.n
da je i M cdardo Toro * mcdu poligrafiranlma. N a§ jt dojam da st.nica u
Buenos Aircsu nije taj zadarak shvOli," prev i.sc ozbiljn o - nema sumn je da
imaju dos[a argcnrinskih problema kojima se bove. Da bismo vidjdi za§ro
rel.ul ra ri operaci jc nisu bolj j, Dean jl: l.:ltrazio cia adem u Buenos Aire::, i
prisusrv ujcm Toro" u poligr. firanju . POC; ell i u !vlontev ideo. jcc jc Toro
lamo n ~ lijecenju i vee jc u dodiru , Sto se Velosca ri ~e, s je:dni m funkcio­
!lcrom kubanske ambosade u rom gradu.
Moscoso. posjc, donie jt Ekvadorcima dobre vijesti - ovoga je mje­
seca ohjavljeno d, je Intcrameri~ka banb zn rnvoj odo brila novi Uljam
od de;ct milijun. dolara.
QUITO
7· smdenoga 1963.
Bilo je to cLidno putovanjt. Rn oea ralo me kudo je riiec 0 Toru. Ali
me zato vrl() oh rabrilo u pogledu moiih budutih ?.d utaka u MOlllcvideli .
Sranica u Buenos Aires u smatra da Torov slucaj ne zasluiujc ni eriketu
247
spo red.n. Uprav o kako sma i sumnjali. Sve cem ll so m ozemo Md.ti jest
do ce jed.n od s luibcni ka st.niee pov remeno vido ti T ora da prim a "ie­
gave izvjeSta je i predaje m" placu . lJ Mo nrev ideu je jos gore - ~ef ram os­
nje stanice Ned Holman " ne l.e!i im ati po<l" s Veins com. Holman bijnSe
Nolandov predAa. nik u Quitu, pa rako ima dost. go rkih iskustav. s Ve­
lasco m. SllICaj je vrlo zan iml jiv, jer jt Vel asco otvorio lini, u premo Kuban·
ci m a posredstvo m Tora, koji so vet dva ii i tri put. susreo s Ricard o m G u­
tierrezom. Sr anica u Mon rev ideu p02na je G ut ier rez. b o sci. kub anskih
obavjeStajnih o pecoeijn, za koje vj.ruje da Sll vcliki m J ijcJo m uperene pro­
tiv Argentine zahv alju juCi gc rilskim operaci ja ma koje so tam o sad a pro­
vode. Bit ce l.a ni mlji vQ d a se vidi prima Ii Velasco novae od Kuban••" ­
ako nam jerava ponovno postati preds jtdnicki m kandi da rom, onda je to
sasvim mogu':e. Jer, on je odblO raskid odnosa s Kuborn, a i 0 Casttu je
uvi jek govorio povoljno.
Osim t3zj3snjavan ja okolnosri u vezi s Torom J u Buenos Airc:su zani­
m ola s u me jos d va sluCaj,. Prvi je jedan ra dn icki voaa, najbolji lIbaten;
agenr u peronistickom pokreru, a dru gi - argenti nski pomorski olicir koji
1.a jeuno ~, svojom ?enom cad i kao .genr ub a':cn u obavjeSta;nu sluzbu
mornan cc.
QUITO
osi m u avionu, bir ee Lima . Bolie nego La Pa?. Kad budem govorio s njim,
lO. studenoga 1963.
pozvar cu ga da ostane u l.imi na moj trosak. Nakon svih tih mjtscei pro­
N aeionalna federaeija vozae" primila je 31. lisrepada zahrjev vhdc d a
provecic ltpon:i'_nu analizu«, ~ro t naci da ce pod kontrolu dati jedi na orga­
nizaeija koja moie paralizirati eijdu zemlju. ProCi ce jos mnogo vremena
prije nego SIO Ce ta j sindi kat pOlpasri pod ITF. To zapravo i nije sindikat,
jer su mnogi njegovi clanov i vlasni ci raksija, kamjona i 3Ul'\?busJ.) cak i
benzinskih sranica . Oni su srega prije srednja kJasa nego radnic ka. Al i sa
sranovi ~ra dugorC)Cflih planov3, najva~.nij(: je da organizlrane sindikalne
grllpac ijc doau pod ko nrrolu i u sfcru vecog utjeeaja.
Bill Doherty" postigao je da Emilio Garza," agent A[FLD·a u Bogoti,
dolle ovamo d a nam pomognc orkJoniri probleme izmeau na~ih agenal' u
CEOSL-u i o pcraeije AI FLD-a. Taj je agen r odlican Izbor. Vee sa m prepo­
r ucio d :l g. preb.cimo u Ekv ador kad a njegol'i zadoci u Bogoti budu 7.a­
I'c\ clli. 0 11 je jedan od najuspjeSnijih sind.i blni h agenara s kojima sa m St
susreo.
Posl jednjih sest t jedan a rerorisri su nasravili vee uobicajenim pod me­
ranj im 3 bombi. NapadaJ1e SU uglavnom vlodine zgrad c. Zapocelo jc u
Quitu - u jcduom rj ed nu srcd inom listo pad a cksplodiralo jc pet bombi
- [10 \'JI rerori zJ11a siri se i un Gua yaquil. Cini se da ni jed.n od n35 ih
" s enor" ne zna koja sk upin. stoji i1.a rih bombardiranja. Dean pos raje
248
netv ozan . Sta n jc za brinjava, jer hu nta ost.je neosjcrljiva na ek,plozij.
bombi usp tkos svim hapse nji ",a i svc bro jn ij im protj eri vanj iml.
Preksurra n amj cravam reg ru tir ati Jose. Ma ri ju Rouru, ko ji jos od
svibnja ttllne u zatvor u u G arc ia M orenu. Dopus!e no mu je da napust;
zem lj u. Odlerjet ce najprije u G uaya quil, zatim 11 Limu i u La Pa z i ko­
n. OlO, u Cilc .
Pukovn ik Lugo protekJih je tjedana bio u Quitu. O n kaie da Sll poli­
eijs ki istrazitcl ji utvrdili kako je Roura u depresi ji, razoeara n svojom poli­
. ti(ko m prosioscli. Vrlo je zabrinut zbog obitel ji ko ja je bez srcdsla". i
Zivi od po moti prijattlja. Ta sc infor maei ja po kl3pa s o nim sro sam s'­
wao iz izvjeSlaja iHrogc, koj e sa m primio iz drugih izvora, to iz obavje.
stenja 0 Rou rinoj o bilel ji, d o koj ih smo d osli posredstvom agenata u peE.
Lugo mis li da jt: ROutJ spreman na rcgrutiranje, a li ne mi sli dl 10 treba
oba viri u za rv oru.
Kad SolO razmotrili ",oguenosti, Deal1 je naredi o da lI zm e1l1 karru za
isti avion od Guayaqu.ila do Lime kojim ide i RO llta i da pokusa1l1 srefu
u avionu. l ir:lnacili smo s pomocnim agenrom nasc baze u Guayaquilu,
ECBLISS- I, ina ce Amerikanee rn koji r adi za kOlllpa niju . Braniff- , neb
m ed i da dobij cl11 m jesto do Route. [z Staba jc sriglo odobren jt . Staniea
u Limi za rra zit ce o d po lieije da dopusri Rouri da provedc nekoliko dana
u gradu, ako ieli, jer ga od dolask. u Guayaquil d o leta u La Paz dijele
samo d va sata. Sto se na ~ih eiljeva ri ce, najbo l,e mjesto za razgovor s njim,
vedcnil1 u jed nom od najbjed nij ih zatvora na sv ijetu mogao bi prihva titi
moju po nudu. U s .. kom s lucaju, v rijedi pokusati u avio nu - Roura je
pozna t kao covjek koji mijenja m.isljcnja - jer nam je zaisra neophodan
agent ubacen u zajednieu ekva dorskih komunisra koji su u Sa ntiag u u
izgnnnstvu. Ro ura bi mogao bici Jzvrst:1Jl izYor inform3cij3 kada SCl
ko naCno vrati ovamo.
QUITO
l3. studenoga 1963.
Nije sve bas reklo savrseno, ali se nije d ogodila ni nesreea. Odlucio
sam se Z 3 podncl'u i let u Gu ayaquil. Rou ra je u polieijskoj pratnji, na
moje iznenndenje, stigno na isri avion. Pu ko vnik Lugo reb o mi je kn ko
je Roum t.elio iCi jUln rnjim avionoro, 3 posljeduja stvar koju bih poiel io
jesl da 111e Roura ugleda u Quiru iii da buJem u bilo kakvoj vezi s nj ime.
Do!(ovor izmtdll baze i nnscg pomocno g agen to ..vrSeno je fu nkeion irao
- :agent me cekao na acrod rom u u rri SJtJ ujurro i dao mi karru U1 sjeda lo
do Routina. Policija t c oslobodiri Rouru u trenlltku ulaska u avion.
249
 Bia sam 7.aprep.!tcn videe; da je u avianu tek deseta k p urni ka. Stj uar­
desa me dovela do mjesta. Rouen jc vee bio tama. M o j rauiic pla ni ra ni
lI vod i priea koju sam bia priprcmio poi'da $C ropiti. Z elia sam da raz­
go vor orpoenento kno putnici koji sc ne poznaju. Zelio sam immi mjcs[o
do Routina za slubj d a avion bude kreat - kako nerko drugi nc bi za­
UZeo to Oljesto. Sada bi svc 1110(;10 izgledati p revis. namjclteno.
Kada sam sjea do Roure, lIslijedib ic gOtovO beskoncna tisin • . Oi'aj­
nicki sam po kuSavao pranaCi neku naV Il izliku da srupim u razgavor ­
n.tka jc rrebao ndta re6 , a bila it 06ro da $O m ja ru s ad reilenim eili em.
u ne.nod a se vraril a srj uardcsa i predlal.ila mi d a p rijedcm na nek o d rugo
miesra ko ko bill magaa spavau, jer j(: tek svoki dr ugi red sieda l. za uzer.
Bila ic ro prili kn da s" pribcrcm i p ri prcmim nov pi,,]. Sroga sam kren ua
premo. prednj cm dijclu aviona i uruccn 7.3 UZt.:Q mjestc .
Zarul::!li sma pisrom i vinuli se u uak. Kako Sll prol :uile minu te, pet,
deser, d,,'adeset, post3j ao sam ~ \,IC ncn'oz.niji. Vee sam bio poceo, pOpUt
lakg agent> sigu rnost i, i.mi l lj ati rOlla ge zbog kojih nisam uspia ra zga­
vara ti s Raurom. Na n.kako sa m maraa probiti led. Na jzad sam lIstaa i
proseu a do Ruurina sjed.b, asjeeajl1Ci se ba da kar acam prem a lede­
nom moru.
Predstavio sam sc, n ar~l.Vno, laini m imenom . ROtl f:! je non~nb.ntno
pri stJ.o na razgovor. Sjca Sl m i rateo u obi ~a i enim uvodom. Osjecao s~ m
sc laksc t im sam krenu o. Bio sam :1mericki novinar koji je proteklih ne­
kaliko tjeda na proveo u Ekvado ru studirajuCi problem" nepismenosri,
zdravsrva i sirom:lstva, kako bih 0 tome napisao sc-riju clanak:1. N a 3ero­
dramu bio sam ugodno iznenadcn videCi da i an putuje. Sr()ga go pi ram
ima Ii nd to proriv da razgavarama 0 ekvadarskim problemim a s anog
St311o vist3 kako I1J Jljih gleda jed an komunisricki revolucionar. Dodao sam
da Sam ,oznao za njegovo hapse nje i da sam izrazio svoje eudenje kaka je
da jed ne (ako jcd nostt anc i ncrazumne odluke uopce maglo doCi.
Let je prorekaa u ra zgava ru 0 Ehadaru uz salieu kaye. Roura je ga­
vorio orvon:no. Djelovao je opustcno. Ciniio se da se mcau nama GlZvii3
mala sim palija. O tprilike dvadeset minuta prije slijetanja preba eio sam
r3'Zgovor na Rourinu asob nu siru aci ju. Rekao lni je dJ. puruje do l.3 P:l.Za
i d a ce za nekaliko da na lIastav iti 7.a Santi ago. Bio je zabrinur Z3 svaju
abirelj i a i'ekivao rcSka vremena u izgnan~ "' u .
Sada sam rrebao izlai iti svoj prijedla g, uvijeno ali ipak dovaljna jas na
da Roum razumije. Reb o 83m da eu 1I Limi sresti prijard ic kaji vik ­
manje rade ism sro i ja. I ani ce vjerojJ.tno poZel jeti da porazgova ra ju s
nj im. Bio sam siguran da ce mu ponuditi stanovitu svaru kao naknadu
za imen·ju, jer oni z3srupaju velike kuce. Bio je (.a intcresiran, ali je. rekao
d. su mu Peru. nei do pustili bor:lvn k na aerodromu sarno do slicdcceg
lera. O dgo vorio sam ci o moii priiatelj i vjeroi,lrna magu ishoditi Jazvolu
da proboravi tama nekolika dana, a all neka za mali imigraeion e vl asti d a
mu da puste, da u Limi astane barem jeda n dan te da u La Paz pradui i
no cas iii ujurro. Tko Zlla , rek:1O sam, maida bi se moglo Ulcdi ti da on
2.S0
prima ..aInu finaneijsku porn a': u Samiagu, 3 n jegov. abitcij u Quitu.
Moida bi an oa k mogaa posriCi da i njegava abiteij dode II Sanliago i da
rama iive 2.jedna. O sjetio sam do je 2j~riz. o i pocca shvaeati.
Kada so upalila sv jetlo • Vditc se_ , izvuba sam kamadic papir. sa
svojim roboinjim imenom i zanimanjem, na kojcm je bio i broi POStllrt­
.kog prclinea u Washingtonu. Rebo Sam mu da eu u Limi otlsjesri u
hotel u . Cri ll on • . Ako mu pod e Z3 rukom da osrane nokoliko dana u Limi,
neka me nazo ve kako bismo nasrav ili razgovo r. Ako IlC, uvij ck moze sru­
piri u vezu sa mnOm posrcdstvom mOlel!" poslU nskag prctine • . Niic m i
reba da ce od im igracio nih vlasti 11. acro d ramu zatraziti da zyolu da
aSla nt andje nekolika da na, ali nijo nili odbia. Pomi.lio sam d. je vee
bia don io odl uku d. aSl3ne. I na kr~ iu - ponada a S3 m so da sa m ga
uv jeria kaka zna m 0 ~cmu se radi te da ie i on shv. tia ka ko ima pasla
< CIA - d a mahn ua s.OJ zbogo m, oslovivsi ga "I'epiro«, imeno m kojim su
ga zvoJi drugovi iz PCE. P re~. o sam no SVO IC sjedala.
N a tcrm inalu sam se pozdrav ia sa sl ui beni kam stanice u Limi koji je
poVezlll s irnigracionim vlasti rn • . On je vct bia urccl io cia Se ROUT! izda
d07.vola bor. vb a ka je 7arenzi, iii da mu se panudi aka je on sam no
bude zahrijevao . N ar .!Vna, stVlr t e sc urediti raka da se ne posllmnia
ka ko ROllru ,,,,l ima pridabiti. Iz zgrade termin nla pramana li S111a av ian
ko mp.nijc . Braniff ., a ccku juti da sc Raura kanae na pojavi na i1.ln ll .
Najzad se pojavio, pristupio 5lepenic3.m:l, a onda se iznenadl OkrCllUO i
pon<)vno US30 u avion. Jee u tim rrenucima deserak uniformiranih poli­
cajaca k(') ji $U iurili, gO[QVO [r~al i prema aviol1 u, poj :1Vist! sc na srcpcni ..
eama. Nii ho v predvodn ik u ~aa je u 3Vion. rrcastalo ie da cckama. Sluz­
bcnik J) o~c stanice paho je do acrodromskc palieije i imi graeionog urcdo
da vidi sro sc: dogod3, a ja sam k.rC11110 u urt d sranice U :J. mb::lsadi i cekao
. . ijc.sri s aerodro m.a . Aka Rouf:l ostalle~ orici Cll u ,. Crjlon( i cek ari njegov
poziv. Ak a produzi u 1..3 P3'l., pod.ne'lo' nim 3vionom kompanije ,.. Av io nca..-:
vrarir tu St: u Quito.
Dosavsi u ambasadu, cu o sam lase vijCSli. Raura se preslrasia polic ije
kaja je bil a onako jurnu la prem a"njemu i pomislia da co $ " dagoditi ndto
s[J"'I! na. Odbia ie do vrijeme do pal asb aviana provede u acrodromsko j
gradi. Bio jc izuzcmo ncrvozan i ci jclo vrijcmu brinuo hoee Ii l.."1kasniri na
avian za La Paz. Orputavao je ka ka je bia predvidia.
Sef stanice u Limj Bob Davis· is pric,v3a se zbog prctjcrJ no revnog a p­
ri mi z.rna svoje povezanc sluzbc - po licajci ko ji su Lil li u avion :lcljdi su
Rouri iskazari tOpaa do t ek dok mu imigraeiona sl uib3 ne uputi pazi\" da
asrane ovdje nekalika dana. Sraniea 1I Li mi la~e jc izvela operoeiju.
Uvjeren sam da bi Roura bia ast.10. Ne preosmje nam dru go nego da
cekamo nj cgov brzojav, pismo jli poruku u po~t3 ll s k om prctincu. De:111
ulinislja 0 rome da se veza s Rourom ponovno llsposravi kada stigne
u Sanriaga.
U sraniei sam se ra.<pi raa kako napredu je operacija ub.civa nj a u MIR
- zopoceo sam je u Gu ayaquilu regrurir;'lOj em EnriqLlca Am 3}' c QujDran e.
LSI
 Zo mjeni k scfo stan ice Clark Simmons · ied:m je od mojih n:u;tavni ka u
Cam p Pearyju, a ,,,,duzen je i 1.;] t.,j slubj. Rebo mi je da su Ama yine
inlorm"cije ;data vri jed ne. Otk rio je deset osnovnih logori,[a i vjcibaMta,
dao mnogo podalaka 0 gradskoj infrostruktu ri i izvijcs[io vrlo detalj no 0
njihovoj obuci i na':inu priptem anja akcija. Stanica ima hiljc7.nicu s kar­
l3m3, imenima i adresama, forogra.fijama l svim drugim v3wirn podacima
o MI R-u . SraniC'3 smalra da je ,aj po kre, najjaca priictnja pobu.nom u
Peruu. Pod . ci u bi ljcin ici pisan i su spanjolski m je'Zikom. s[aln o se unose
no vi, taka da se u pravom rrenut ku magu pred:ui pcrunnsko j vojsci .
Iz st. nice poslao Sa m kablogram ~ . bll 0 tome bko ie tekoo pokuhj
Rourina regrutiranja, a kopi;c up urio u Quito i u L. Paz. De.:m je vel: bio
vidio bblogra m kada Sam se popodne vrat io i vrlo je z.dovo lja n, iako
jos lIviiek ne moicmo bi ti sigut ni da je Roura prihvatio. Sm,. I:u dobiti
bol ivijsku i lile. nsklt vizu bko bih mogao hitno otpuroV3ti ako Roura
brwj.vi na postan<ki prctinac u Was hingtonu .
QUITO
10. prosinca 1963­
17· studenoga 1963.
",
Nije trajalo dugo da se rauijdi Rourino regruriranjt. Jutros smo pri­
mili kablogram iz stanice u La Paw kojim poscbno uvjeihani RYBAT­
-izvjesti telj rvrdi da se Roura vee dvapur ,aj no ,astaO s dvojico m vodc':i h
boli vi jskih komunisra. Ispricao im je 0 mojem poku Sa ju da ga regruriralll
i rebo da ce me ubiti ako me ikada srerne. Jedan od dvojice Bo livijaca,
i':ini mi ~c, :tgcnt je sranice u La Pazu. A maida ie informacija dobivcna
prisl uskivanjem. Viza mi sad a nije potreb n~, ali Dean misli da bi se Roura
n. ko n scSt mjeseci, godinu iii dv ij e, jo! uvijek mogao predom isli ti. On u
!il\'akorn slucaju zna da smo zai metesira ni, a, konacno, im a i broj posta n­
skog prctinca.
Preost.j u mi jo! tri tjedn" do od laska. Pren osim oper.cijc no nojicu
Ilovih olicira, a sam zavI savam neke sporedne slucajcve - S obavelom da
eu ih se, ako bude potrebno, ponov no prih variri.
Mec1u onima s ko jima sa m za vdio jes, i dr Philip Ovalle, Velaskov
osobni lije':nik i posrcdnik d o At.hu alpe Bas.ntesa, agenta ubatenog u
PCE. Ovalle postaje senilan, j to jc vjerojatllo glav n i razlog !to je Basome­
sovo izvjcStavan je toliko opalo. Prije r.skid. mog.o sam nagovo,i ti amba­
sadora da Ova ll a ponovno stavi na listu priznatih lijet nika za dod jclu viza
(kom.ula rn a sekeija izbrisala ga je iz toga popis a jer je u SAD poslao ne­
koliko sif ilisri':ara) . U supromom, mogao bi postati oposan. Mogl.lcnosti
Vela<ko va pov rata b vrlo su sbbe, pa i nem a ,"zloga da sc g1.ibi Hijemc
p rimaiu':i ad Ovalle. obavj cSte r'ja 0 vela,kisti ma. Regru tirao sam nov og
posrcdniko do BaS3 mes a. Vjerujem da ce novi covj ek pad i':; tempo agcn­
tova izvjcitlvanja. T o je GOn2alo Fernandez, " nebd puko\'nik ekvador­
252
skog faln og zrakoplovsrva. Bio ie vaini atnk u Londonu d ok nile bio
primoran iz polititlo h fazlog. na po vlatenje. Kako je i Basantes nebd a!nji
vojni oficir, sva je prilib d a ce n iih dvojica dobra suradiva ti.
Prekin uo sam i taj nu kontrolu pisama ko ju sam ponOVDO bio preuzeo
nako n , to se ad mi nistIativni pomocnik prije ne koliko mjeseci vratio i>­
Quita . U po~etku agenti su se bunili . Ali kada sam im obj .snio d a ne­
mamo vremc na za orvaranje, ci tanje, fotografira nje, zarvaranje, te Z3 dva
sastanka - jed an da primimo pi sma, a drugi da ih vraCamo - cini se d a
su shvatili. Svidjcl i su im se ltvjeti raskid •. Dogovorili smo se d. cemo pri­
redi va ri sasranke svak. dva iii tIi mjcscca. Platali bismo ih z. unist.v. nj e
pro pagandnog mOlerijala. Za tih nekoliko srolina dob" - nije 10k Po
mojem misli.n ju, konrro la pisarna z. ista je gu blj(,lljc vromena. Sarn o
stab ne slu'l be, p ripra\ ne da preuzmu svc, kao n. prim j" grupaci j. za
Kubu, bavit te se pismim. i uvjdb.vati teh niku nevidlj ivog pi san j•.
T AMPA
N o putu kuCi us porcJivalJ ..m sadasnju situaci ju u Ekvado ru s onom
koju sam z.tekao prilikom dola>kn. Nol.nd vise ne bi prepol.lla o ovo
mjcsto. U stanici u Q uitu sad . jt os.m o fici ra, ukljucuju Ci i Gabea Lo­
wea, * koji ce srie; u proljcce da popuni posljednje otvo reno m jesto. Pet
ih jt bilo kada sam stigao. Sada su ramo dvi je sckret. n ce, neko liko Zen.
n.sih Ijudi koje su takodet z. poslene i jos jed.n Slu1_benik 2l veze. U
Guayaquilu jo! uvijek imamo dva olicir. u kon7.ula tu, ali im je pridod. n
jeda n koji djeluje izv. na . Dean plani ra da poveea broj oficira pod neslul.­
benom .'Slitom, posebno u Guayaquilu . Budkt st.nice dram a ricno ra ­
ste - od 500 000 dolara 1960. godin. do gorovo 800 000 dolar. danas.
Svakako, o pe,acije su uspieSn ijc. PoboljSan je progra m suzbij.nj. po­
buna zahv. lj uj uCi hapScnjima, pro tjcrivanju i opcoj represiji koju podu­
zima hunta. I'ripremamo nekoliko novih operaci j. - osobito nova prislu­
ski":1nja teldo na rc osniv3nje obavjdtajne voj ne jedin ice, 0 cemu se stara
Dean . M noge od tih aktivnosti advijaju se u surad nji s hU Dlo m. No po­
sredstvom policije, voj nih oficira i stenogr.fkinjc koja jc na n.soj pbtnoj
listi ubacili smo se i u samu h lmru. 1m. jzsleda da cc se pobolisati i Stll ­
dclltske opcracije. Radn icke operacije, CEOSL i AIFLD, ':vrsto su u na, im
rukama, usprkos svim probJcmima s ko ji ma su se sukobljava le. NajboJ ji
nasi .!;cnri ubaceni peE prdivjeli su, a imamo ih jos nekoliko novi h,
ukl jui'ujuei i one u bazi u Guayaquilu .
Sro se tice opl:e politi&c situa cije, tu sto jim o jo! povo ljn ije. Kad "Ill
stigno u Ek"ador, Arau jo je bio prem iier. Zo dvije i pol godino trad ici­
onalne SU pa rtijc ucinile niz stvari zbog koj ih su se Ijudi okrenuli kraj njim
rjdenjima. Sv i politicari : Velasco i njego vi sljedbenici, ko nzervalivci,
253
kdca nski socijali ,ti, Iibet. li i sociia listi bo ti li su se l.1 uskc ,.klosk. inle­
rese, ro nckad pod vodslvom nasih agen. ," i bl iskih po vez ~n ih sluibi. No
p rop usrili su da orvore demo ktarske tokove rdonni, zbog .:ega su mO t~1i
plotiri men n, ako ni 7.bog eega d tugog, a ono zbog neisp unj enih o beeanja.
Sada sc konacno re reforme mogu tl'.. es ti dekre( i m 3 ~ cini se stgurnim d:1
ce red koji je hum~ uvela ubrz.ti ckononlSki mzvitak. Zemlii~na ie re­
forma jo< uvijck nJjhitnija. U izvjestaju objavl jenom ove godi no Organi­
zacij. za preh r.~ nu j poljoprivred u Ujcd injenih naroda urvrdila je da Olpri ·
like 800 .000 ekvad(Jrskih obild ji (vise od tri milijuna Ijudi) zivi u krai ­
n jom siromasIV u, a sarno 1000 bogorih porodi"" (900 zeml;opos;edl1ib i
;Iotinu koje se bave biznisom i trgovinom) pos;cduje golerna bogatstva.
T RE eI DI O

254
 WASHINGTON
8. veljace I964.
TeSko je ostati ravnodusan posjetom riovoj zgradi staba u Virginiji.
Dvadesetak - tridesetak minuta od Washington a, uz rijeku Potomac ­
vrlo lijep put kroz park, uz stijene, do ulaza u stab gdje stoii oznaka
i'
»Ured za javni promet«, postavljena til ooto zato da nekoga zavara.
iI Zgrada je golema sedmorokatnica u obliku slova »H«, okruzena licom i
,
drvoredom. Kad jednom udete, vrlo se tdko snaci. Procitao sam negdje
:;
j
da je sagradena za potrebe deset tisuca namjdtenika, a parkiralista za
golem broj automobila. Prvi je dojam da u toj zgradi boravi vise ljudi
'.~ j
j,.' nego sto je bilo predvideno.
II
,,I
') Sa sluzbenikom nadleinim za Ekvador proveo sam puna dva dana po­
d punjavajuCi podatke koji nikada ne ulaze u sluzbeno izvjdtavanje. Upo­
znavao sam se s promjenama u stapskoj administraciji. Najvaznija je pro­
i\ mjena - nedavno uspostavljanje novog direktorata DDsrr (za znanost i
tehnologiju), koji je odio nastao spajanjem dosadasnjeg Ureda za obavje­
stajnu djelatnost s podrucja nauke i Ureda za istrazivanja i izvjestavanje,
oba iz okvira DDI. te jos nekoliko drugih ureda. Novo je tijelo preuzelo
na sebe pripremanje informacija i ispunjavanje zahtjeva za izvjestavanjem
o napretku razliotih vaznih podrucja znanosti i tehnologije u svijetu, s
posebnim osvrtom, sto ne iznenaduje, na razvoj sovjetskog naoruianja.
Nova je institucija odgovorna za razvitak sistema tehnicke koordinacije.
Dosadasnji Direktorat za koordinaciju je ukinut. .
Jos se jedna vazna promjena zbila u DDP-U,l u kojem su se Odjel za
medunarodne organizacije i Sluzba psiholoskih i paravojnih akcija ujedi­
nile i usvojile novo ime: Sluzba tajnih akcija. Stapska koordinacija i vode­
nje svih CA-operadja (ranije poznatih kao PP-operacije) sada je centrali­
zirano u toj sluzbi. Ljudi koji rade u novoj CA-sluzbi, mozda zbog toga
sto su mnogi od njih veterani tradicionalnih sukoba izmedu Odjela za
medunarodne organizacije i Odjela za razlicita geografska podrucja, raz­
(

1 Vidi shemu VI

17 CIA
257
 viii su novu terminologiju koja izaziva smijeh u hodnicima staba. Umjesto
1"
,
da agente i dalje nazivaju agentima, u svojim ih memorandumima i drugim
dokumentima ustrajno spominju kao »tajne prijatelje«. 0 problemima u
vezi s kontrolom agenata - stara rana IOD-a koja nikad neee zacijeliti ­
nitko vise ne govori, kao da je nestala samim time sto se operativni agenti
CA vise ne nazivaju tim imenom.
U DDP-u uskoro ee doti do nove promjene. Odjeli za sovjetsku Rusiju
i za Istocnu Evropu ce se spojiti, s time da ce Grcka pripasti Odjelu za
Bliski istok. Sve evropske komunisticke zemlje bit ce u okviru Odjela za
sovjetski blok. Umjesto REDWOOD-a, novi zajednicki nazivnik
akcija toga Odjela glasit ee REDTOP.
Takoder postoji potpuno novi odjel DDP-a pod nazivom Odjel za
unutrasnje operacije (DOD), odgovoran za obavjeStajne zadatke CIA u
SAD-u (usmjeren na vanjske ciljeve, naravno). DOD je pretezno angazi­
ran· u regrutiranju Amerikanaca, ucenjaka i strucnjaka, koji ee obavljati
zadatke na medunarodnim konferencijama. DOD ima svoju »stanicu« u
samom Washingtonu i urede u nekim drugim gradovima.
Najnovija vijest u Odjelu za zapadnu hemisferu jest odlazak dosadas­
njeg sefa, pukovnika J. C. Kinga. * Njegova je moe postupno slabila jos
od invazije u Zaljevu svinja, kada su kubanski poslovi izuzeti iz nadlei­
nosti Odjela. Osim toga Kingu su dodijeljeni razliciti savjetnici kao sto je,
na primjer, Dave McLean,* koji je obavljao dumost sefa stanice u Quitu
kada je hunta preuzela viast, te Bill Hood,* koji je prosle godine radio na
nedavno otvorenom mjestu sefa operacija. Kinga je na duznosti sefa Od­
jela zamijenio jedan od starijih oficira koji je, nakon invazije u Zaljevu
svinja, premjeSten iz Odjela za Daleki istok. Zove se Desmond Fitzge­
rald, * dosad je bio pomoenik sefa Odjela zapadne hemisfere za kubanske
poslove - takoder nova funkcija osnovana nakon invazije na Kubu. Dosa­
1 dasnji zamjenik sefa Odjela Ray Herbert* nastavlja rukovoditi zadacima
I osoblja i onim zadacima koji nisu 1zriCito povezani s operacijama up ere­
j nim protiv Kube.
I,
WASHINGTON
s Kubom. Operacija protiv Kubanaca u Montevideu vrlo je vazna, tvrdi
IO. veljace I964.
Proveo sam noe izvan Nolandove kuee. Zive u McLeanu, nedaleko od
staba - izgleda kao da svi zive u tom podrucju. N akon povratka u stab
Noland je postao set grupe za Brazil u okviru Odjela za zapadnu hemi­
sferu - to je znacajan posao otkako je Brazil pod Goulartom krenuo uli­
jevo. Prosle godine Noland je nekoliko puta boravio u Brazilu. Prema nje­
goyim rijecima, Brazil je za nas najtez.i problem u Latinskoj Americi - cak
ozbiljniji od Kube, otkako je odbaceno oruzje.
25 8
I
J
,
Istraga koju je brazilski parlament proveo 0 izborima I962. godine,
sto je zapocela proslog svibnja i jos uvijek traje, nije potpomogla opera­
cije u Brazilu. Otkriveno je da su u glavnim operacijama politicke akcije
nase stanice u Riju Brazilsko udruzenje za demokratsku akciju (mAD)
i srodna organizacija Narodne demokratske akcije (ADEP) u izbornoj
kampanji I962. utrosili za ~inancijsku podrsku protllkomunistickim kandi­
datima otprilike dvanaest milijuna dolara, a mozda i dvadeset. Bili su osi­
gurani fondovi izvana, za izbore za guvernereu osam od jedanaest
ddava, za petnaest kandidata za federalne senatore, 250 kandidata za fe­
deralne poslanike i za oko 600 kandidata za najviSe ddavno zakonodavno
tijelo. Rezultati izbora bili su razliciti. Kandidati koje je poddavala sta­
nica izabrani su za guvernere u ddavama Sao Paulo i Rio Grande, koje
i jesu najvamije. No Ijevicar, Goulartov pristalica, pobijedio je na izbo­
rima za guvernera znacajne sjeveroistocne drlave Pernambuco. U narod­
noj skupstini odnosi izmedu triju glavnih politickih partija ostali su jed­
naki, sto je ocijenjeno kao pobjeda.
Parlamentarna istrazna komisija bila je na neki naCin pod kontrolom
- pet od devet njezinih clanova i sami su primali novae od IBAD-a i
ADEP-a. No samo je odbijanje bankarskih institucija, kao sto su First Na­
tional City Bank,* Bank of Boston* i Royal Bank of Canada,* da
strane izvore sredstava deponiranih za mAD i ADEP sprijecilo da se ne
otkrije pravo stanje stvari. Potkraj kolovoza prosle godine predsjednik
Goulart naredio je da se ukinu ADEP i IBAD, a u parlamentarnom izvje­
staju, objavljenom u studenome, navodi se zakljucak da su te dvije orga­
nizacije nezakonito pokusale utjeeati na izbore I962. godine.
WASHINGTON
I2._veljace I964.
Proteklih dana kretao sam se izmedu sluzbe za Urugvaj i grupe za
Kubu kako bih se upoznao s prvenstvenim operativnim zadacima protiv
Kubanaea. U Montevideu ee moj osnovni zadatak biti operacije protiv
Kube. Jos samo pet zemalja Latinske Amerike ima diplomatske odnose
se u uputama koje sadde zadatke stanica. To je jedina stanica u cijeloj
hemisferi cije su operacije protiv sovjetske ambasade na drugom mjestu
na listi prioritetnih zadataka. Razloge tome treba traziti u Cinjenici da
komunizam u Urugvaju znacajno raste, posebno u sindikatima. Bez
sumnje, tome pridonosi tamosnja kubanska ambasada. Dapace, postoje
jaki dokazi da sadasnje gerilske i teroristicke aktivnosti na sjeveru Argen­
tine pomaze kubanska ambasada u Montevideu.
Upravo sada postoje dva glavna cilja protukubanskih operacija u
Montevideu. Najprije, u svrhu raskida odnosa, provodimo sve odgovara­
juee operacije da bismo potpomogli optuzbe Venezuele protiv Kube 0 in­
17' 259
tervenciji i agresiji, koje se temelje na otkrivanju tajnih skladista oruzja na
venezuelanskoj obali proslog studenoga. Utvrdeno je da je oruzje proiz­
vedeno u Belgiji, a tvomicar uvjerava da ga je prodao Kubancima. Svrha
je toga venezuelanskog slucaja da se konacno, posredstvom OAS-a, po­
zovu sve latinskoamericke zernlje koje jos imaju odnose s Kubom da ih
raskinu. Mozemo se nadati da ee takav korak, na koji ee pozvati Vene­
zuela a ne SAD, saddavati dovoljno dokaza da ga OAS prihvati, posebno
ako narednih mjeseci ojaca propaganda koju neee pokretati SAD. Iz di­
skrecije, nikoga nisam pitao 0 tome, ali cini mi se, da je cijeli taj slucaj s
otkrivanjem skrovista oruzja vodila stanica u Caracasu. Sumnjam na to
da je oruzje podmetnula stanica, mozda u zajednickoj operaciji s tamos­
njom sluzbom, i onda »otkrila« stvar.
Kako je naS temeljni cilj u Urugvaju da izazovemo raskid diplomat­
skih odnosa s Kubom, moramo se u meduvremenu ubaciti u kubansku
misiju u Montevideu bilo s tehnikom, bilo s regrutiranjem agenta, da bi­
smo steldi bolje obavjeStajne podatke 0 kubanskim aktivnostima. Vee pro­
vodimo neke operacije protiv kubanske ambasade, ali jos se nismo uspjeli
ubaciti unutra.
Ne more se kazati da to stanica nije pokusala. Lani je bilo nekoliko
pokusaja regrutiranja. Uspjeli smo samo s Rolandom Santanom.* Na ne­
sreeu, Santana je kratko boravio u Montevideu, a i nije imao pristupa
delikatnijim informacijama, jer nije bio obavjeStajni oficir. Ako nista
drugo, taj nam je slucaj posluZio za propagandu.
U narednoj smo prilici bili blizu da pridobijemo oficira za kojega smo
vjerovali da je sef kubanske obavjeStajne sluzbe u Montevideu. Taj oficir,
Earle Perez Freeman, * u prosincu je ostro odbio pokusaj regrutiranja,
neposredno prije nego sto se, nakon tri godine provedene u Urugvaju~
trebao vratiti na Kubu. U Meksiku, gdje je cekao avion za Havanu, izne­
nada se pojavio u americkoj ambasadi. U razgovoru s oficirom stanice
slozio se da zatraZi azil u SAD-u. S njime je razgovarao Bob Shaw,* jedan
od mojih nastavnika u ISOLAnON-u. U hodnicima staba jos se uvijek
preprieava njegovo pomanjkanje svakog opreza. Nakon sto je obavio sve
pripreme da Pereza prebaci u SAD vojnim avionom s aerodroma u Me­
xico Cityju, Shaw ga je odvezao kolima na aerodrom. Putem je Pereza
iznenada obuzela panika, iskoCio je iz Shawovih kola i nestao u gomili
prolaznika. Ni sada nitko ne moze razumjeti kako je Shaw zaboravio prvo
pravilo u takvim slucajevima: da smjesti Pereza na zadnje sjedalo, u sre­
dinu izmedu dvojice nasih sluzbenika. Da je Perez i promijenio misljenje
prije nego sto je trebalo da napusti Mexico City, u razgovoru bismo ga
moZda uvjerili kako treba otieL Ako nista drugo, izbjegla bi se panika i
gubitak kontakta. Perez se vratio u Havanu. Nema znaka da su Kubanci
saznali za njegov dodir sa stanicom u Mexico Cityju. No u stabu vlada
nepodijeljeno misljenje da je u ovom slucaju stanica lose obavila posao ­
nisu dobiveni tak ni osnovni podaci 0 kubanskim operacijama u Mon­
tevideu.
260
~
Grupa za Kubu najvise je zainteresirana da se pokusa regrutirati sifrant
za koga je stanica utvrdila da se zove Roberto Hernandez. * Oficiri iz cli·
rektorata za obavjestajne poslove, koji se bave kubanslcim komunikaci­
jama, kazu da Sovjeti opskrbljuju Kubance kriptogramskim materijalima
koji se upotrebljavaju u njihovoj diplomatskoj i obavjestajnoj korespon­
denciji i koje je nemoguee otkriti. Ako uspijem regrutirati sifranta, rekose,
moglo bi se postici da strucnjak iz staba kopira materijale i da ih nepri­
mjetno vrati. Buduce, a moZda i ranije dopisivanje - koje sada cuva
Agencija za nacionalnu sigurnost za slucaj da se jednom saznaju sure ­
u tom bi se slucaju moglo procitati.
MIAMI
I4. ozuljka I964.
Nas smo bora.ak rasporedili tako da budemo i u kuCi Janetinih rod i­
telja u Michigenu, i kod mojih ovdje na Floridi. Prije dva tjedna rodio
nam se i drugi sin, tocno onoga dana kako je prije nekoliko mjeseci Ii­
jecnik predvidio. Kakvo veselje - ponovno sve teee savrSeno. Kada za
nekoliko tjedana beba bude sposobna za put, Janet i djeca odletjet ce u
Montevideo. Ja, medutim, odlazim odmah, jer se oficir kojega moram
zamijeniti sprema da hitno ode.
Na putu u Montevideo zaustavio sam se ovdje i gotovo cijeli dan pro­
yeo raspravljajuCi 0 tome kako stanica JMWAVE (Miami) more potpo­
moCi nas program protiv Kubanaca u Montevideu. Charlie McKay,* oficir
JMWAVEs kojim sam se susreo na aerodromu, predloZio mi je da 0
poslu razgovaramo na plaii umjesto u zrakoplovnoj bazi Homestead. Od­
marali smo se na suncu sve dok nije doslo vrijeme da me prebaci na
aerodrom. Bio je pravi covjek za takve razgovore, jer je u stanici u Mon­
tevideu radio sezdesetih godina i poznaje tamosnje operacije.
Operacije CIA u Miamiju su 0pseZne, ali, cini se, preteino usmjerene
na ispitivanje izbjegIica, prikupljanje i aktualiziranje informacija i na ope­
racije paravojnih infiltracija na Kubu. !maju i oficire za pojedine zadatke
te agente - kubanske izbjeglice koji mogu pomoCi stanicama hemisfere na
povremenim zadacima regrutiranja, prepisivanja u operacijama prisluski­
vanja, kao i u mnogim drugim zadacima. Nedavno je stanica u Monte­
videu predlozila da JMWAVE pokusa pronaei renu koja bi se priblizila
kubanskom sifrantu poznatom po iznimnoj sklonosti Ijubavnim avantu­
rama. McKay tvrdi da su nedavno pronasli kandidatkinju - Kubanku izu­
zetne ljepote koja se vee otprije bavi takvim poslom. Narednog ce tjedna
biografske podatke, izvjestaj 0 dosadasnjim njezinim ulogama u pojedinim
operacijama i £otogra£iju koju mi je pokazao poslati u Montevideo.
Glavna operacija stanice u Miamiju koja se odnosi na Urugvaj jest
projekt AMHALF, u koji su ukljucena tri urugvajska diplomata na' za­
26I
 'T
datku u Havani. To su trgovinski predstavnik Zuleik Ayala Cabeda,*
drugi sekretar ambasade German Roosen i prvi sekretar Hamlet Goncal­
ves.* Nijedan od njih, pretpostavljamo, ne zna da druga dvojica rade za
CIA, ali u stanici dde da oni medu sobom 0 tome ipak razgovaraju. Medu
njihove zadatke u Havani ulazi i osiguravanje azila pojedinim Kubancima,
predavanje i preuzimanje tajnih poruka na skrovitim mjestima za druge
agente, kupovina valute, promatranje pojedinih luka i pokreta vojnih je­
dinica. Veza s agentima iz Miarnija odvija se putem radija, a osim toga
najmanje svakog drugog tjedna jedan od njih putuje u Nassau iii Miami
po zadacima koji nisu u vezi s CIA. Iznose, na primjer, cvrstu valutu i
dragocjenosti koje su ostavili bjegunci. Takva vrsta kontrabande sluzi i
kao zastita njihovu poslu za CIA, ali i pridaje izuzetnu osjetljivost cijeloj
operaciji. Ta je osjetljivost vee postala opasnom, jer se u igri protiv jedne
zemlje nalaze i diplomati koji su u njoj akreditirani. State Departmentu
neee biti Iako da se isprica urugvajskoj vladi ako se operacija otkrije..
MONTEVIDEO
jetili da rascijepe Urugvaj, kao sto se to u devetnaestom stoljeeu dogadalo
IS- ozujka I9 64
u vecini zemalja Latinske Amerik~. Urugvajci duguju BatHeu drustveno
Prekrasan grad - nije ni eudo da se u Odjelu za zapadnu hemisferu
smatra jednim od glavnih zgoditaka. Na aerodromu me docekao Gerry
O'Grady,* zamjenik sefa staniee, i odveo u hotel »Lancaster« na trgu slo­
bode, gdie sarn odsjeo i lani. Poveo me zatim u svoj veliki sedmorosobni
stan iz kojega se pruza pogled na Rarnblu i jos daije na plazu Pocitos,
gdje smo proveli popodne razmjenjujuCi iskustva. O'Grady je stigao ovamo
u sijecnju, no njegova obitelj neee doti do lipnja, kada djeei zavrSava
skola. I on je jedan od onih koji su premjdteni iz Odjela za Daleki istok.
Radio je u T ajpehu i u Bangkoku. Dobarmomak.
MONTEVIDEO
IS. ozujka I964.
Prijelaz iz pretposljednje zemlje po velicini u najmanju u Juznoj Ame­
rid omogueuje da se vide goleme razlike u naeionalnom razvitku. Kon­
trasti, ne slienosti, oertavaju se izvanredno jasno. Urugvaj je zaista izu­
zetak u vecini ustaljenih shvacanja 0 Latinskoj Amerid. Odaje dojam sloz­
nog drustva organiziranog u modernoj, sigurnoj drlavi. Indijanci nisu pre­
pusteni sami sebi niti su potisnuti u najdublje siromastvo, ne postoje pri­
rodne geografske razlike izmedu plantaza na obali i farmi u sijerama na
stem potonjih, nema stalnih kriza i politicke nestabilnosti, nema siroko
rasprostranjene nepismenosti, militarizma, nerazurnno visoke stope natali­
262
j
teta. Na prvom koraku u Urugvaju zamjecufy se pogodnosti za koje se
nadam da ee proizaCi i iz huntinih programa reformi u Ekvadoru.
U Urugvaju kao da je sve u sluzbi napretka. Dohodak po stanovniku
iznosi 700 dolara i medu najvisima je u Latinskoj Americi. Devedeset po­
sto stanovnistva je pismeno. Sarno u Montevideu izlazi deset dnevnih li­
stova. Zemlja je preteino urbanizirana (otprilike 85 posto), a vise od po­
lovice od ukupno 2,6 milijuna stanovnika Zivi u Montevideu. Zdravstvene
ustanove i prehrana zadovoljavaju. Socijalno osiguranje i mirovinski si­
stem na visokoj su razini. Naseljenost iznosi treCinu latinskoamerickog
prosjeka, a porast stanovnistva je najniZi - sarno 1,3 posto. Sto je najvaz­
nije, reljef je takav da omogucuje da se 88 posto zemlje iskoristi, uglav­
nom za stocarstvo. Ovdje susreeemo model politiCke stabilnosti, zemlju
koja u ovom stoljeeu gotovo da i nije imaia vojnih intervencija u politid.
Po paZljivo odabranoj de£iniciji, to je »americka Svicarska«.
Takva sretna situacija u Urugvaju datira od izbora 1903. godine, kada
je na vlast bio dosao Jose BatHe y Ordonez, zacijelo jedan od najvecih i
najdjelotvornijih zapadnih liberalnih reformatora koji je stavio tocku na
zestoke sukobe urbaniziranog i ruralnog dijela zemlje, sukobe sto su pri­
priznanje kao jednom od najnaprednijih Ijudi svoga vremena; uveo je
osmosatni radni dan, obavezni dan odmora i tjednu isplatu, naknade rad­
nicima za slucaj povreda, odredio minimalne zarade, mirovinsko i sod­
jalno osiguranje, slobodnu gradansku prosvjem koju ddava noveano pot­
pomaie. Da bi regulirao poboljsanje polozaja radnika i kontrolirao kon­
centraciju ekonomske moti u rukama privatnih stranih i nacionalnih in­
teresa, BatHe je ustanovio vladine monopole u javnim sluzbama, bankar­
stvu i stanovitim trgovinskim i industrijskim podrucjima. U politici, BatHe
je ustanovio nacelo koparticipacije, u kojoj je manjinska partija blankista
(poznata i kao Nadonalna parcija) podijdila viast s Batlleovom »Colo­
rado« partijom u izvdnoj viasti, u kojoj su sudjelovali clanovi obiju partija.
Posredstvom toga mehanizma, javni je autoritet podijeljen, partijske frak­
dje iskljucene, a krvave borbe za policicku vlast okoncane. BatHeu, dakle,
Urugvajci mogu pripisati kao zaslugu politiCku stabilnost zemlje, socijalnu
jednakost, politiku preraspodjele dohotka u korist pojedinih grana privrede
u razvoju, sistem socijalne zastite i vladine trgovinske monopole, financij­
ske te monopole javnih sluzbi.
Medutim, od 1954. godine zivotni standard u Urugvaju opada. Ukupni
narodni proizvod vise ne raste, produktivnost i narodni dohodak je opao,
industrijski je rast spao ispod ionako niske stope rasta stanovniStva. In­
vesticije cine sarno I I posto od ukupnog narodnog proizvoda, sto je,
mozda, navjestaj otpora Urugvajaca snizavaju uobicajene razine potros­
nje. Ugrozeni zivotni standard srednje i nize klase doveo je do sukoba koji
se oCituju u ucestalim, sve sirim i ostrijim strajkovima, sto su poceli pre­
vladavati u Zivotu te zemlje. .
26 3
 Sto se dogodilo u toj najutopistickijoj od modernih demokracija? Od
sredine pedesetih godina glavni je ekonomski problem bio: kako se prila­
goditi padu svjetskih cijena glavnih urugvajskih izvoznih proizvoda - go­
vedeg mesa, koze i vune. Kako su prihodi od izvoza opali - ispod razine
postignute prije trideset godina - urugvajski uvoz bio je pod ostrim pri­
tiskom sve visih cijena gotovih proizvoda i polusirovina potrebnih prera­
divackoj industriji podignutoj u doba depresije, a zatim prosperiteta iz­
medu I945-I955. Rezultat: inflacija, deficit platne bilance, ekonomska
stagnacija, porast nezaposlenosti (sada iznosi I2 posto), devalvacija.
. Djelomieno su problemi s kojima se Urugvaj sukobio bili neizbjeini,
jer se donedavni napredak teme1jio na neuohicajenim tdistima za drugog
svjetskog rata i rata u Koreji. Problemi su se, medutim, pogodavali stano­
vitim vladinim politickim potezima, posebno otvaranjem novih radnih
mjesta u vladi i njezinim poduzeeima, sto je ucinjeno s ciljem da se ublazi
nezaposlenost i ubrza politicka pomoe. Kako u raspodjeli poslova u vladi
postoji »sistem tri-dva« (tri mjesta za one koje postavlja veonska partija,
a dva za one koje popunjava manjinska partija), uspostavljen u toku tri­
desetih godina, moglo bi se reo da su obje partije dospjele u podredeni
polohj prema vrhovima administracije. Zaista, broj vladinih cinovnika
poveeao se od 58000 u I938. na I70000 u I955. godini. Sada ih je
2.00 000. S obzirom za primamljive penzije i druge povlastice koje uzi­
vaju, vlada uvjerenje da svatko ima pravo na zaposlenje u vladi - iako su
place uslijed inflacije opale toliko da veeini zaposlenih u vladi treba jos
jedan posao kako bi preiivje1i. No glavni je rezultat: pomanjkanje sred­
stava za financiranje jayne administracije. Ova se kritizira zbog nespo­
sobnosti, sporosti, nesnalazenju u papirima, visokog stupnja izostajanja
s posla, slabog obrazovanja i opee korupcije.
Sistem plaeanja u aparatu urugvajske ddave temelji se na tome da se
jedan dio zarade od izvoza zaddi primjenom viSestrukih izjednacavanja
deviznih tecajeva. Sredisnja banka plaea izvoznika u peso sima svotom
koja je manja ad vrijednosti njegova proizvoda na slobodnom tdistu, a
razlika se, posredstvom banke, pretace u vladine operacije. Taj je sistem
metoda za preraspodjelu dohotka i jednak je po svom ucinku izvoznoj
taksi, koja rusi ravnopravan polohj domaceg proizvoda na medunaro­
dnim tdistima. Retencije takoder sluze da se primarni proizvodni sektor,
stoeari i raneeri, privole da se ne opiru porezima sto se ubiru kao pri­
pomoe vladinoj birokraciji u Montevideu i jaeanju njihovih povlastica.
Rezultat je da ranceri povlaee vunu i stoku s tdista ili pak svoje proiz­
vode prodaju kontrabandi - obieno preko nezastieene granice prema juz­
nom Brazilu.
Sukobi izmoou interesa seoske i urbane sredine, produbljeni opada­
njem prihoda od izvoza, imali su kao posljedicu pad produktivnosti i 21­
votnog standarda Urugvajaca. Godine I958, nakon sto su gotovo IOO go­
dina bili u opoziciji, blankisti su na ddavnim izborima pobijedili u koa­
liciji s Federalnom ligom za seoski pokret, takozvanim ruralistima. Koali­
26 4
cija je izradila programe povecanja izvoza poljoprivrednih proizvoda, ali
je u ostvarivanju toga programa vee na pocetku naisla na slab uspjeh.
Godine I959. bio je potreban ve1iki medunarodni zajam za izravnavanje
platne bilance. Medunarodni monetarni fond zahtijevao je da se usvoje
fiskalne reforme za zaustavljanje inflacije, izravnavanje robne razmjene i
unapredivanje izvoza. Ti su zahtjevi prihvaeeni. Pesos je devalvirao, re­
tencije su na izvoz smanjene, uspostavljena je kontrola uvoza, podrezana
krila potrosnji. No program ozdravljenja ipak nije uspio. Djelomicno
stoga sto su cijene uvoznim industrijskim proizvodima i dalje rasle, a in­
flacija i druge boljke nisu otklonjene. Pesosu, koji je devalvirao sa I,5 na
6,5 za dolar I959. godine, vrijednost je i dalje opadala, tako da sada valja
dati I8 pesosa za jedan dolar. Troskovi zivota rastu, od nekih I5 posto
godine I962. na 33,5 posto godinu dana kasnije. Usprkos daljnjem opa­
danju privredne moei blancosi su uspjeli zaddati kontrolu izvrSne vlasti
i na izborima I962. godine, uglavnom stoga sto su nova mjesta u vladinoj
administraciji otvorena prije izbora.
Mozda jos znaeajnije nego sto je obeshrabrivanje raneera da poveea­
vaju proizvodnju iIi druge suprotnosti u politici preraspodje1e dohotka
jest razvodnjavanje politieke moti u toj zemlji. Izvrsno tijelo (kolegij), za­
rnisljeno na osnovi dogovora 0 podje1i vlasti izmedu dviju glavnih partija
i kao brana pokusajima uzurpacije, sastoji se od devet elanova. Sest ih je
iz partije vecine, a tri su iz partije manjine. U praksi se, medutim, vladin
Nacionalni savjet cesto javlja kao treei zakonodavac zahvaljujuei frakcio­
nastvu koje je izborni sistem unio u vladajuce partije. Sadasnje Nacionalno
vijece, na primjer, cine tri clana jedne blankisticke frakcije, dvojica iz druge
i jedan pripadnik trece frakcije. Clanovi manjinske partije coloradosa
slieno su podijeljeni: dvojica iz jedne, a jedan iz druge frakcije. Tih pet
razlicitih frakcija zastupljeno je u egzekutivi svaka sa svojim programom
i svojom politiekom organizacijom. Sposobnost izvdne vlasti da usmjeruje
i odlueuje vrlo je ogranieena i uvjetovana eventualnim ujedinjavanjem
frakcija na pojedinim pitanjima, eesto mimo linija sarnih partija.
Zakonodavstvo je rascjepkano na sliean naein. Zapravo je podredeno
samo sebi. Posebni zakon omogucuje svakom senatoru i poslaniku da bez
carine uveze jedan novi inozemni automobil svake godine, sto, u uvjetima
inflatornih cijena, automatski znaei da se tim kolima dva ili tri puta pove­
cava vrijednost. Legislativa je na sliean naein I96I. favorizirala politieare,
osiguravajuci, u trenutku povlaeenja s duznosti, povlastice za nosioce poli­
tickih funkcija. Odobravaju se i posebne vladine pozajrnice za gradnju
kuea elanovima predstavniekog doma pod vrlo povoljnim uvjetima.
Kakvi su izgledi da se sada rijese neki od problema zemlje kada je vee
ranije bilo toliko moguenosti? Stanovit je stupanj ostrine neophodan, ali
reforme bi trebale zahvatiti vladina poduzeea, poljoprivredu, a moZda naj­
vise izvrSnu vlast.
Dvadeset i osam vladinih poduzeea, samostalnih i decentraliziranih
sluzbi, optuzuje se za neefikasnost, korupciju i gubitke. Za tako malu
 .­
zemlju, raspon njihovih poslova zaista je golem: zeljeznice, avionski pro­
met, kamionski transport, autobusne linije, prerada i promet naftom,
proizvodnja cementa, proizvodnja i uvoz a1koholnih pica, prerada mesa,
osiguranje, vjerovnistvo i trgovinsko bankarstvo, pomorski prijevoz, uprav­
ljanje lukom u Montevideu, elektroenergija, telefoni i telegrafi, vodoop­
skrba, komunalne sluzbe. Poboljsano rukovodenje i odstranjivanje gubi­
taka i korupcije u sredisnjoj administradji - koju sacinjavaju razlicita mi­
nistarstva nasuprot samostalnim kompanijama i decentraliziranim slm­
bama - takoder je vrlo vazno.
U poljoprivredi se moraju rijeSiti dva osnovna problema: okrupnja­
vanje posjeda i porast dohotka te nedostatan kapital i slaba tehnologija.
Sto se okrupnjavanja posjeda tice, otprilike 5 posto jedinica drli oko 60
posto zemlje, a gotovo 75 posto jedinica raspolaze s manje od IO posto
zemlje. Problem odnosa izmedu latifundija i malih posjeda izmakao je
Batlleovoj paznji. Vise od 40 posto zemlje iskoristava se posredstvom sta­
novitih oblika nesigurnog zakupa, koji sadrlavaju odgovarajuce mjere
usmjerene protiv bogacenja. Jasno je da se pregolemi zemljisni posjedi
moraju ponovno raspodijeliti kako bi se intenzivirala obrada zem1je, a
i zbog porasta proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta.
Sto se izvrSne vlasti tice, zapocele su rasprave 0 ustavnoj reformi, to
jest 0 povratku na predsjednistvo s jednom licnoscu te eventual no zadr­
-zavanje kolegija, ali tako da svi izabrani Clanovi budu pripadnici iste
stranke.
Cini se da nitko ne zna kako ce Urugvaj rijeSiti svoje probleme. Ali svi
se sldu s titn da je zemlja zapala u gospodarsku, politicku i moralnu
krizu.
MONTEVIDEO
2I. ozujka I964.
Stanica u Montevideu pripada medu srednje po broju sluzbenika u
zapadnoj hemisferi. Osim sefa stanice Neda Holmana* i O'Gradyja, ovdje
su jos cetiri operativna oficira (po jedan za sovjetske operacije, komuni­
sticku partiju i srodne grupacije, operadje tajnih akcija i za kubanske ope­
racije), zatim administrativnipomoenik, dva sluzbenika veze i tri tajnice
- svi pod firmom politicke sekcije nase ambas ade. Izvana, bez sluzbene
zastite, imamo dva americka gradanina.
Napredniji stupanj razvitka u Urugvaju, u usporedbi s Ekvadorom,
odrazava se u analizama stanice 0 operativnoj okolici kao daleko sloze­
nijoj i jace neprijateljslci raspolozenoj sredini nego sto je to slucaj sa siro­
masnim i zaostalim susjednim zemljama. lako postoje slicnosti u ciljevima
stanica, razlike su uglavnom u vecoj sposobnosti ovdasnjih neprijatelja.
266
---~-
KOMUNISTICKA PARTIjA URUGVAjA (peu)
Nasuprot podijeljenoj, slaboj i frakcijama razjedinjenoj Komunistickoj
partiji Ekvadora, PCU je dobro organizirana i disciplinirana partija s puno
jaCim utjecajem nego sto to pokazuju glasacki rezultati koje postize. Za­
hvaljujuCi djelomicno i izbornom sistemu (ley de lemas), PCU gotovo sim­
bolicno sudjeluje u drlavnoj zakonodavnoj vlasti: ima tri mjesta od
ukupno I30. Medutim, snaga te partije raste uglavnom zbog sve gore eke­
notnske situacije. Dok je na izborima I958. PCU osvojila 27000 glasova
(2,6 posto), godine I962. dobila je 4I 000 (3,5 posto). Stanica procjenjuje
da broj clanova PCE stalno raste: od otprilike 3000 I962. godine do sa­
dasnjih 6000 - a sama PCU tvrdi da ima IO 000 clanova.
Politicke aktivnosti PCU usmjerene su uglavnom na Lijevi front oslo­
bodenja, poznatiji kao FIDEL (Frente Izquierda de Liberacion). Osim PCU,
FIDEL ukljucuje Urugvajski revolucionarni pokret (MRO) i nekoliko ma­
njih lijevih rascjepkanih grupa. Glavni voda MRO-a Ariel Collazo clan je
predstavniCkog doma. Uz tri mjesta koja drli PCU, FIDEL je u kongresu
zastupljen cetvoricom poslanika.
Izrumno slobodna politicka atmosfera u Urugvaju omogueuje samo­
sta1no ponasanje PCE u njezinitn aktivnostima u radnicko-sindikalnim i
studentskim organizacijama, kao i u politickoj fronti. Partijske novine »El
Popular« izlaze dnevno i prodaju se po cijelom Montevideu - Cime se
omogucuje vrlo snazna propaganda PCU protiv »sjevernoamerickog im­
perijalizma« i korupdje tradicionalnih urugvajskih burloaskih partija.
I dok su mnoge komunisticke partije uzdrmane podjelom oko sovjetskog
iii kineskog modela, PCU je na tom planu imala tek neznatnih neprilika i
zadrlala je nepodijeljenu podrSku $ovjetima. PodrSka kubanskoj revolu­
ciji i suprotstavljanje svakom raskidu odnosa s Kubom - glavna su poli­
ticka stanoviSta PCU.
KONFEDERACljA RADNIKA URUGVAjA (CTU)
U vise od cetrdeset godina postojanja PCU bila je aktivno prisutna u
urugvajskom radnickom pokretu, a osobito I947. godine, kada je imala
najjae utjecaj u Opcem sindikatu radnika koji je zastupao otprilike 60 po­
sto organiziranih radnika. Ideoloski rascjep nakon Staljinove smrti prouz­
roCio je opadanje utjecaja PCU na sindikate, pa je supamicka Konfedera­
cija rada Urugvaja (CTU), uz pomoe nase stan ice u Montevideu, prevla­
dala. eru je usIa kao Clanica u ORIT* i ICFTU,* ali je stala gubiti kada
joj je SocijaIisticka partija Urugvaja uskratila podrSku, a PCU obnovila
svoje organizacijske napore. U pocetku sezdesetih godina, pod vodstvom
PCU, osnovana je cru i sada je najveca i najvaznija sindikalna organiza­
cija u Urugvaju. Ositn sto komunisti vode CTU, ni lijevi socijalisti nisu
bez stanovita utjecaja.
267
 Glavni politiCki zadaci ern jesu poddlka kubanskoj revoluciji i
suprotstavljanje vladinoj ekonomskoj politici, posebno mjerama reformi,
koje, poduzete na zahtjev Medunarodnog monetarnog fonda (devalvacija,
poostravanje dosljednosti u ostvarivanju odluka), pogadaju ljude s naj­
manjim dohotkom. I dok je tek malen broj radnika komunista (vecina
zaposlenih radnika glasa za tradicionalne partije), utjecaj PCU i drugih
lijevih snaga u ern sposoban je da mobilizira sedam stotina tisuca rad­
nika, mozda polovicu ukupne radne snage, u borbi za ispunjenje zakonski
osnovanih zahtjeva. Akcije mogu biti: od potpunog strajka do kratkih,
jednosatnih iii dvosatnih, obustava rada, pa do strajkova na neodredeno
vrijeme koji paraliziraju vazne dijelove privrede. Kao sto se moglo i oee­
kivati, ern je clanica Svjetske federacije sindikata, kojoj je sjediste u
Pragu.
FEDERACIjA SVEUCILISNIH STIJDENATA
URUGVjA (FEUU)
Stanje u nacionalnoj studentskoj uniji slieno je onome u radnickom
pokretu: medu studentima vrlo je malo komunista, ali oni kontroliraju
federaciju. U Urugvaju dje1uju dvije visokoskolske ustanove: republicko
sveueiliste Republike sa I4 000 studenata i nacionalna tehnicka skola (Uni­
versidad de Trabajo), na kojoj studira 18000 polaznika. Obje su u Monte­
videu. Aktivnosti FEUU usredotocene su na republieko sveuciliste, ali se
prosiruju i na srednje skole. Jedan clan PCU generalni je sekretar FEUU.
Kada za to bude razloga, velik broj studenata moze se mobilizirati za
militantne ulicne akcije i studentske strajkove. Politicke akcije FEUU
usmjeruju se na podriSku kubanskoj revoluciji i zahtjevima CTU. Meta
napada je »sjevernoamericki imperijalizam«.
SOCIjALISTICKA PARTIjA URUGVAjA (PSU)
Iako prokastrovska, PSU kao politieka snaga nema utjecaja u Urugvaju
- na izborima 1962. godine, prvi put nakon vise godina, izgubila je pozi­
cije. Ipak, uspjelo joj je zadclati stanovit utjecaj medu intelektualcima,
piscima i clanovima sindikata. Velik dio problema s kojim se sukobljavaju
socijalisti Iezi u nutranjem neslaganju oko toga, da Ii miran nacin rjesa­
vanja stvari zarnijeniti nasilnim politickim cinom. Dio militantno raspo­
lozenih clanova PSU, koje predvodi Raul Sendic, voda radnika secerana iz
Bella Uniona u sjevernom Urugvaju, napustio je partiju i osnovao malu
aktivistiCku revolucionarnu organizaciju. No i daije su slabL A Sendic je
u bijegu i nada se da ce naCi skloniste u Argentini.
268
URUGVAjSKI REVOLUaONARNI POKRET (MRO)
Iako MRO sudjeluje u FIDEL-u zajedno s PCU, ipak je taj pokret
zadclao svoju neovisnost i znatno se borbenije postavlja u politickim
problemima nego sto je to slucaj s PCU. Kako se bio posvetio orufanim
pobunama, smatra se da je opasan. No ipak vjerujemo da nema vise od
nekoliko stotina cianova i da je njegov utjecaj prilicno ogranieen.
TROCKISTI I ANARIDSTI
Revolucionarna radnicka partija (POR), koji vodi Luis Naguil, trocki­
stiCka je grupa sjedinjena s frakcijom posadasa iz Cetvrte internacionale.
Manje ih je od stotine i njihov je utjecaj sasvim malen. Slicne male grope
anarhista vode braca Gatti, Mauricio i Gerardo. Djeluju u Montevideu.
No i njih stanica tek povremeno obraduje.
ARGENTINSKI IZGNANICI
Urugvaj, sa svojom dobrohotnom i popusdjivom politickom klimom,
tradicionalno je utociste politickih izbjeglica iz drugih zemalja, osobito
Argentine i Paragvaja. Otkako je Peron zbacen 1955. godine, Montevideo
je znaCio sigurnost za peroniste cija je aktivnost u Argentini bila podvrg­
nuta zestokoj odmazdi. Stanica u Buenos Airesu slabo je djelovaia na
ubacivanju u peronisticki pokret, posebno na krajnju ljevicu toga pokreta.
Stoga je stanica u Montevideu poduzela nekoliko uspjesnih operacija pro­
tiv peronista u Urugvaju, za koje je otkriveno da uzivaju podriSku Kuba­
naca. Prisluskivanjem stana Julija Gallega Sota, prognanog peronistickog
novinara, otkrili smo da postoji tajna veza izmedu Gallega i bivseg sefa
kubanske obavjestajne sluzbe u Montevideu Earla Pereza Freemana ­
onoga istoga koji je u Mexico Cityju zelio prijeCi k nama. Nasa je stanica
bivleg sefa zapravo pripremila najvazniju analizu siozenih odnosa razlicitih
grupa unutar peronizma. Oni za koje je CIA zainteresirana oznaceni su
kao »peronisti lijevog krila i argentinski teroristi«. No svi su znaci da te
argentinska viada dopustiti peronistima povratak, iSto znaci da Ce se
mnoge argentinske revolucionarne aktivnosti uskoro poceti premjeStati u
Buenos Aires.
PARAGVAjSKI IZGNANICI
Cak u vetoj mjeri nego sto je to slucaj s argentinskim ekstremistima,
Komunisticka partija Paragvaja (PCP) prinudena je da djeluje izvan vIa­
stite zemlje. Sa sjedistima uglavnom u Buenos Airesu, Montevideu i Sao
269
PauIu, PCP je sa svojih 500, od ukupno tri do cetiri tisuee clanova koji
zive u Paragvaju, gotovo nedjelotvorna. Stroessnerova vlada vrlo zestoko
provodi progone i zatvaranja aktivista PCP-a. Usprkos tome, PCP je
osnovala politicku frontu - Ujedinjenu frontu za nacionalno oslobodenje
(FULNA), u koju su ukljuCene neke nekomunisticke partije - lijevo krilo
liberalne partije i febreristicki pokrer. U Paragvaju im je politick a aktivnost
zabranjena. Stab FULNA nalazi se u Montevideu.
SOVJETSKA MISIJA
Sovjetsku misiju u Montevideu sacinjava poslanstvo, trgovinsko pred­
stavnistvo i dopisnistvo agencije TASS. Od dvadesetak sluzbenika poslan­
stva sarno ih je osam na diplomatskoj listi urugvajskog Ministarstva
vanjskih poslova, a ostali su na popisu administrativnih i pomocnih sluz­
benika. Od ukupno dvadeset sluzbenika ambasade, dvanaestorica su po­
znati obavjdtajci ili se na to sumnja; za sest se zna, ana dvojieu se sumnja
da rade za KGB (ddavna sigurnost); za dva se zna, a na dvojieu sumnja
da rade za GRU (vojna obavjestajna sluzba). Trgovinsko predstavnistvo,
smjdteno u posebnoj zgradi u kojoj stanuju clanovi sovjetske misije, Cini
pet sluzbenika, od kojih se za dvojicu zna, a na jednog sumnja da rade
za KGB. Dopisnik T ASS-a poznat je kao covjek KGB-a. Dakle, od dva­
deset i sest sovjetskih Ijudi u Montevideu Sesnaestoriea su otkriveni oba­
vjestajci iIi se na to sumnja - to je prosjek za sovjetske misije u Latinskoj
Americi.
Ciljevi sovjetskih obavjeStajnih operacija u Urugvaju, za razliku od
onih americke ambasade i stanice CIA, prilicno 8U jasno vidljivi, iako je u
operacijama nasc stanke propuSteno da se 0 tome, osim u rijetkim pri­
Hkama, vodi briZljiva evidencija. Misli se da je na vrhu liste sovjetskih
prvenstvenih zadataka podrska PCU i CTU, ubacivanje u urugvajsku vladu
i u lijeve frakcije tradicionalnih politickih partija njihovih »utjecajnih age­
nata«, tiskanje i distribucija propagandnog materijala u Latinskoj Americi
posredstvom, izmedu ostalih, »Ediciones P1,leblos Unidos«, ubacivanje u
podrucje kulture u razliCite organizacije, na primjer uz pomoe Sovjet­
sko-urugvajskog drustva prijateljstva, pomoe za putovanja posredstvom
ureda kompanije Scandinavia Airlines System u Montevideu i, konacno,
pomoe »ilegalnim« obavjdtajnim oficirima koji se salju na putovanja s
laznim ispravama.
KUBANSKA MISIJA
Poput Sovjeta, i Kubanci imaju ambasadu i odvojeno trgovinsko pred­
stavnistvo. Ali telegrafsku agenciju »Prensa Latina« vode Urugvajci i
Argentinci. Na celu ambasade je otpravnik poslova s cetvoricom diplo­
270
mata, za koje se zna iii sumnja da su obavjestajni oficiri. Trgovinsko pred­
stavnistvo vode trgovinski savjetnik i njegova zena, za oboje se misli da
su obavjdtajei. Za razliku od operacija koje Agencija izvodi protiv Sovjeta,
o podjeli kubanskih operacija ne znaju se okviri. Prakticki niSta nije po­
zanto 0 organizacijskom sastavu kubanske obavjdtajne djelatnosti.
Ipak, stanica u Montevideu prikupila je vrijedne informacije 0 kuban­
skim vezama s argentinskim revolucionarima. Postoje jasni nagovjdtaji da
Kubanci iz svoje ambasade u Montevideu pomazu sadasnje operacije geri­
laca u sjevernoj Argentini. Ostale aktivnosti Kubanaca usmjerene su prema
PCU, CTU, FEUU, umjetnicima, intelektualcima, piscima i lievicarskim
"odama tradicionalnih partija.
DIPLOMATSKE MISlJE DRUGIH, KOMUNISTICKIH
ZEMALJA
Cehoslovacka, Poljska, Bugarska, Madarska, Rumunjska i Jugoslavija
takoder imaju svoje diplomatske misije u Montevideu. Ddi se da su s
kontraobavjestajnog stanovista najvazniji Cehoslovaci. Ali nedostatak
osoblja u stanici iskljucuje dobro promisljene operacije protiv bilo koje
misije tih komunistickih zemalja.
Ovdje djeluje i trgovinska misija Istocne Njemacke. S obzirom na to
da imamo vaznije zadatke, ne pratimo dovoljno pozorno njezine aktiv­
nosti. Posredstvom ministra unutrasnjih poslova set stanke pokusava po­
stiei da se Istocnim Nijemcima uskrati gostoprimstvo.
CitajuCi dokumente i materijale s uputama 0 Urugvaju, postoie jasno
I da je klima za operacije - uz sovjetsku, kubansku i cehoslovacku obavje­
I stajnu sluzbu te promisljenu i obrazovanu politicku opoziciju u PCE i
srodnim organizaeijama - nepogodnija nego u Ekvadoru. Valiat ce voditi
\ brigu 0 sigurnosti u operacijama, osobito prilikom susreta i oddavanja
veza s agentima. No usprkos tome Urugvajci su opcenito dobro rasp()­
lozeni prema SAD-u. Kako stanica ima bliske odnose s policijom i drugim
snagama sigurnosti, operativna je klima, opcenito govoreci, povoljna.
MONTEVIDEO
22. ozujka I964.
Do prosle godine stanica u Montevideu imala je tipicne protukomuni­
sticke politi eke operacije kakvima se bave i druge staniee hemisfere. Naj­
vaznija medu tim akcijama vodena je posredstvom Benita Nardonea,*
vode Federalne lige za ruralisticki pokret i urugvajskog predsjednika od
27I
1960. do 196I. Drugima je operacijama bila svrha da se ulice ciste od
komunista i drugih ljevicara, a nasi odredi, cesto uz sudjelovanje bivsih
policajaca, prekidali su njihove sastanke i terorizirali ih. Tortura komu~
nista i drugih Ijevicara primjenjivala se u istragama koje su vodili nasi
vezni agenti u polidji. Izvanredan ie uspjeh postignut u sijecnju 196I.
upravo prije nego 5tO je zavrsio Nardoneov predsjednicki mandat, kada
je kubanski ambasador Mario Garcia Inchaustegui, zajedno s prvim sekre~
tarom sovjetske ambasade, moran napustiti zemlju zbog sumnje da su se
mijesali u urugvajske stvari. Cilj stanice, naravno, bio je prijekid odnosa,
ali je otpor tome medu clanovima Nacionalnog vijeca bio prejak.
Te su se operacije prosirile, slicno kao i ECACTOR~operacije u Ekva~
doru, pod vodstvom T oma Floresa, * koji je 1960. dosao na duznost sefa
stanice. Medutim ambasador Wymberly Co err, koji je stigao 1962. godine,
zahtijevao je da Flores prekine politi eke intervencije s Nardoneom i ope~
racije militantne akcije, koje su dovele do nekoliko ubojstava i tako dale
komunistima materijala za propagandne kampanje protiv »fasistieke«
vlade blankista. Flores se opirao. Godine 1963. ambasador ga je pre~
mjestio, i tako su operacije zavdene. Holman je bio poslan da zamijeni
Floresa, ali on je zaddao diskretnu vezu s Nordoneom sarno radi prikup~
ljanja obavjestajnih podataka, bez implikacija politieke akcije. U ovom
trenutku Nardone boluje od raka (u posljednjem stadiju) i s njim je za
sve operacije s prakticnim ciljevima svrSeno.
Medutim, ostali operativni programi stanke pokrivaju sva podrueja.
To su najprije direktive za pojedine misije:
Prioritet A
Prikupljallje i javijanje obavjdtajnih podataka 0 snazl 1 namjerama
komunistickih i drugih politickih organizacija neprijateljski raspolozenih
prema SAD~u, ukljucujuCi i njihove medunarodne izvore poddke i
vodenja.
CHj I: Uspostaviti operacije s cHjem da se ostvari ubacivanje agenta
iIi tehnickih sredstava u kubansku, sovjetsku i misije drugih komunistickih
zemalja u Urugvaju.
CHj 2: Vbaciti agenta Hi tehnicka sredstva na najvisu razinu u Komu­
nistieku partiju Urugvaja, Komunisticku omladinu Urugvaja, Lijevu frontu
oslobodenja (FIDEL), Konfederaciju radnika Urugvaja, Socijalistieku par~
diu (revolucionarnu grupu), Federaciju sveuciliSnih studenata, Urugvajski
revolucionarni pokrer (MRO) i srodne organizacije.
Cilj 3: Postici da se agent iii tehnicka sredstva ubace medu argentinske
teroriste i lijeve peronisticke organizacije koje djeluju u Urugvaju, u Ko­
munisticku partiju Paragvaja, Paragvajsku ujedinjenu frontu za nacio­
nalno oslobodenje (FULNA) i druge slicne organizacije treeih zemalja koje
djeluju u Urugvaju.
2.7 2
Prioritet B
Zaddati odnose s urugvajskim sIuzbama sigumosti, ponajprije vojnom
obavjestajnom sluzbom i policijom u Montevideu.
Cili I: Posredstvom povezanih sluzbi zaddati mogucnost prikupljanja
obavjdtajnih podataka da bi se poddavale unilateralne operacije stanice,
prikupljati informacije 0 politickim potezima urugvajske vlade koje se
odnose na politiku viade SAD-a i prema komunistickom pokretu u
Urugvaju.
Cilj 2: Zaddati program razmjene obavjestajnih podataka s pove­
zanim sluzbama kako bi se informacije 0 komunistickom i srodnim poli­
tickim pokretima u zemiji predavali urugvajskoj vladi ukljueujuci, kada
je moguce, i informacije iz unilateralnih izvora.
CiIj 3: Sudjelovati u zdruzenim operacijama s urugvajskim sluzbama
sigurnosti kako bi se potpomagale unilateralne operacije stanke i poboIj­
sale sposobnosti prikupIjanja obavjdtajnih podataka tih sluzbi.
CiIj 4: Obucavanjem, vodenjem i financijskom pomoei pokusati da se
poboIjsa ukupna sposobnost urugvajskih sluzbi sigurnosti za prikupIjanje
obavjeStajnih podataka 0 komunistickom pokretu u Urugvaju.
Prioritet C
Posredstvom operacija tajne akcije: I - ~!}Ei informaci~" i mis}jenia
sa svrhom da se sprijeCi_~ntiamericka_jlLprokomunisticka propaganda;
i - neut'raliziratiutjecaj komunista i krajnje Ijevice na"-vJ[kemasovne
demonstracije iIi pomoei u uspostavijanju i oddavanju alten1ativnih-orga­
nizacija poa nekomunistie:kIIi1VOdStVom. --> .. ","-­
" CiIj I: ~odgovarajucu-~agandu_£.osr.edstvom najj~'£ih Iokru.::­
nih sredstava infonniranJa, ukljUtui.uci sta.!llpu, radi(). i terevIZi}i
-CHj 2: Poddavati demokratske vode radnicko-sindikalnih~tudentskih
i omladinskih organizadja, osobito u podrucfima gdje je--utji."~5~in~sta
najlaCi (Federadja sveucilisnih studenata, Konfederadja radnika Urugvaja)
i ..$di.~_~?l0kratske .vod~valj'1._~h!'.abriti da se borellf~~y___~ub:~T_~~zij:
komunista. --- .
INOZEMNE OBAVJESTAJNE I
KONTRAOBAVJESTAJNE OPERACIJE
AVCAVE. Izmedu cetiri agenta ubacena u Komunistieku parciju Ekva­
dora AVCAVE-I* je najvamiji. On je na »srednjoj razini«, dok su ostali
na »niZoj«. Razlog zbog kojega je stanica s vrlo ogranicenim uspjehom,
uspjela ubaciti agente u PCU, u usporedbi s drugim zemljama, na primjer
s Ekvadorom, lezi prije svega u einjenici da je ovdje zivotni standard i
prosperitet yeti: urugvajski komunisti jednostavno nisu u tolikoj oskudici
i izvrgnuti nesigumosti kao sto je to slucaj s njihovim kolegama u siro­
18 CIA
273
masnijim zemljama i stoga su manje podlozni regrutiranju pod financij­
skim uvjetima. Od jednake, ako ne i veee, vaznosti jest visa razina poli­
I
mjesecno provoditi na tom poslu i pomoci nam da izvedemo A VPEARL.
tickog obrazovanja u Urugvaju, superiorno rukovodstvo partije, neznatna
unutarnja partijska neslaganja i uspon koji je partija doZivjela proslih
godina - mozda je masama dan cak tracak revolueionarne nade da tradi­
cionalne partije iskoriStavaju zemlju.
Ne bi se moglo kazati kako stanica nije pokusavala pridobiti agent a
na »visokoj razini«. Redovito se u odredenim vremenskim razmaeima
pokusavalo regrutirati ugledne Clanove partije na nacine uobicajene u
radu stanice, ali su ta nastojanja ostajala bezuspjeSna. Uspjeh koji smo
postigli s AVCA VE-I proizlazi iz nje1gova clanstva u komitetu jednog
podrucja Montevidea, kao i iz bliskih odnosa koje je oddavao s proki­
neskom frakcijom. Njegov polozaj omogueuje stanki da se ranije upozna
sa stanovitim politickim potezima koje priprema PCU, ali je on daleko od
toga da saznaje sto se dogada u sekretarijatu partije. Ipak, za stanicu je
dosta korisna njegova dumost cuvara u centrali PCU.
AVPEARL. Vee nekoliko mjeseci Paul Bruns,* oficir slucaja u ope­
racijama protiv PCU, trudi se da pronade nacin kako da prisluskuje dvo­
ranu u kojoj central a PCU odrZava sastanke sekretarijata i vodi povjer­
ljive razgovore. Posredstvom AVOIDANCE-9, * jednog od nizih ubacenih
agenata koji pokatkad obavlja duznost cuvara u centrali PCU, stanica je
primila otiske kljuceva konferencijske dvorane, na osnovi kojih je nacinila
duplikate. No danonocna strafa u centrali onemogueuje tajni ulazak u
dvoranu i postavljanje prislusnih uredaja.
AVOIDANCE-9 takoder je fotografirao elektriene vodove i prikljucke u
dvorani za sastanke koju Cuvari pregledavaju prilikom svakog obilaska
zgrade. Stanica je narucila da se iz Washingtona posalju utikaCi rasvjetnih
tijela identieni onima sto se upotrebljavaju u Urugvaju. Odjel tehnickih
sluzbi priprema uredaje (mikrofone, predajnike i prekidace) kojri ee se
postaviti u stropna rasvjetna tijela potpuno jednake izrade. Snimljeni
su i svi utikaCi u konferencijskoj dvorani tako da bi se u njihove kopije
sto se izraduju u stabu unijeli svi detalji s originalnih rasvjetnih tijela.
Nova rasvjetna tijela s uredajima za ozvucenje jednostavno ce se postavriti
na mjesta dosadasnjih. Ako postavljanje izvedemo uspjeSno, zvuk cemo
primati· elektrienim vodovima.
Proucen je i razmjdtaj vodova kako bi se utvrdilo koji stanovi i gra­
devine Ide izmedu zgrade centrale i prvog transformatora. Na jednom od
mjesta duf te linije postavit Cemo prislusno mjesto, jer signali radio-frek­
vencija ne mogu prolaziti kroz transformator. Za rad na prislusnom
mjestu pomisljali smo na nekoliko agenata koje smo vee ranije bili pro­
vjerili u pomoenim operacijama. Za sada se oslanjamo na AVOIDANCE-9,
koji nema pojma 0 pravoj prirodi operacije. Ali on je iznirnno potkupljiv,
pa postoji moguenost da jednom kada sazna za uredaje pocne ucjenjivad
stanicu. Stoga smo AVCA VE-I, * cija je lojalnost na visoj razini, uputili
da dobrovoljno obavlja duznost Cuvara. Tako ce i on jednu ili dvije noCi
274
Ocekujemo da nam centrala posalje uredaje da bismo ih iskusali prije
nego sto ih postavimo.
AVBASK. Jedini ubaceni agent stanice u Urugvajskom revolucionar­
nom pokretu (MRO) je Anibal Mercader, * mladi bankovni Cinovnik
kojega je obradio i konacno regrutirao Michael Berger, * ofieir na Cije
sam mjesto dosao ja. Agentove informacije su, opeenito, srednje vrijed­
nosti, jer je prilicno udaljen od vodstva pokreta. No dobro je usmjeren i
postoji stano vita nada da bi u toj relativno maloj organizaciji mogao uzna­
predovati. Kako je MRO orijentiran na teroristicke akcije, moze nastati
problem kako daleko da agent ide, cak ako to i zeli, u izvjestavanju 0
velikim razornim akcijama koje priprema njegova organizacija. Dapace, i
sam je agent u procjepu: da emigrira u SAD (njegovo poznavanje bankov­
nih poslova omogueilo bi mu skromnu zaradu), iIi da ostane u Urugvaju,
gdje bi se morae suociti samo s prijetnjama i neprekidnom ugrozenoscu.
AVBUTTE. To je pomoCni i vise-manje administrativni projekt 0
tome sto valia ciniti s gradaninom SAD-a koji radi kao operativni oficir
pod ugovorom. Zove se Ralph Hatry,* a radi u sklopu inozemnih obavje­
Stajnih operaciia. U Montevideu je predstavnik kompanije »Thomas H. Mi­
ner and Associates«, * koja se bavi marketingom i komercijalnom pro­
pagandom. Ta tvrtka sa sjedistem u Chicagu osigurava zastitu sluzbe­
nicima CIA u drugim zemljama. Hatry, kojemu je sezdesetak godina, vee
niz godina radi za obavjeStajnu sluzbu SAD-a. Pod zastitom jedne ame­
ricke petrolejske kompanije ranije je obavljao zadatke na Dalekom istoku.
Razlog zbog kojeg je dodijeljen stanici u Montevideu povezan je sa sta­
novitim teSkoeama proizaslim iz stavaka 0 roku trajanja njegova ugovora.
U pripremanju toga ugovora imao je udjela i Gerry O'Grady, zamjenik
sefa stanice. Po njemu, Hatry je covjek tefak za suradnju, ali ima ugledne
pokrovitelje. Pomocnik u DDP-u Thomas Karamessines* dao je upute da
se Hatryju nade posao bilo gdje. Hatryjev dosje setae je naokolo i konacno
dospio u sluzbu za Urugvaj.
U Montevideo je Hatry dosao prosle godine i od tada bez prestanka
stvara teskoce, u prvom redu zahtjevima novcane prirode i trazenjem
dodatnih olaksica. Sef stanice Holman nastoji da izmedu sebe i Hatryja
oddi sto vecu distancu -- Hatry zeli upravo suprotno. Kako je Berger
mladi oficir stanice, povjereno mu je da Hatryja uvede u svoje operacije
i da se bavi njegovim zahtievima. Kao sto ie cesto slucaj sa slufbenicima
koji ne rade pod sluzbenom zastitom, vrijeme potrebno da se Hatryjevi
zahtjevi riide u okviru stanice zapravo ie zbrisalo sve koristi koje smo
od njega imali. Hatry vodi cedri operacije: tajnu kontrolu pisama, jednog
paragvajskog vodu u izgnanstvu, nekoliko agenata ubacenih u paragvajsku
Komunisticku partiju i FULNA te jedno promatracko mjesto u kubanskoj
ambasadi.
AVBALM. Agent te operacije je Epifanio Mendez Fleitas,* prognani
voda paragvajske liberalne partije. Pretdno se bavi dopisivanjem i okup-
IS'
275
 T'
ljanjem CIanova moZda neke nove pOlltlcke organizacije unutar liberalne
partije u Montevideu, Buenos Airesu i Sao Paulu. Operacija se odvija u
Montevideu, kako bismo stanici u Asuncionu i stabu pomogli da sHjedi
aktivnosti paragvajskih prognanika, a i zbog toga da se osiguramo ako
liberali ikada jos stupe na paragvajsku politicku scenu. Taj nam agent
osim toga sluzi kako bi stanica znala stupanj udjela liberalne partije u
FULNA, politiCkoj fronti sto se suprotstavlja Stroessneru a kontroliraju je
paragvajski komunisti.
. AVCASK. I ta je operacija uperena protiv Paragvajaca u egzilu, osobito
chmova Komunisticke partije Paragvaja (PCP) i FULNA. Glavni agent,
AVCASK-I,** aktivan je u ljevicarskoj grupi unutar paragvajske liberalne
partije. IzvjeStava 0 lijevim tendencijama unutar partije, a istodobno sluzi
kao posrednik i usmjerava dva manje znacajna agenta, AVCASK-2* j
AVCASK-3. * Istodobno, AVCASK-3 je clan liberalne partije, ali radi u
FULNA i predaje izvjeStaje AVCASK-I 0 zbivanju u FULNA te 0 djelo­
vanju PCP-a unutar te fronte. AVCASK-3 je clan PCP, koja se sada krere
prema paravojnom krilu, sto znac'S da se priprema za oruzane akcije protiv
Stroessnerove vlade. Od sve trojice agenata sarno AVCASK-I zna da je
sponzor operacije CIA i koristi se vlastitom liberalnom partijom kao za­
stitom za davanje uputa i plaeanje ostaloj dvojici. Godisnje ovaj projekt
stoji otprilike pet tisuea dolara. Hatty razgovara s AVCASK-I i sve izvje­
staje predaje Michaelu Bergeru.
AVIDITY. Tajni pregled pisama omogueuje nam da budemo upueeni
u postu koja iz sovjetskog bloka, komunisticke Kine i nekih drugih ze­
malja stire na ovdasnje adrese. Glavni je agent AVANDANA, * postariji
covjek koji radi vee niz godina, od drugog svjetskog rata, u Evropi. On
prima pisma od AVIDITY-9* i AVIDITY-I6.* Oba agenta zaposlena su
j veze medu vozilima, zatim izmedu vozila i promatraCkog mjesta nasuprot
u glavnoj posti u Montevideu. AVANDANA susreee svakog dana jednog
od tm podagenata, prima novu postu i vraea pregledanu. Placanje se
obavlja na osnovi broja primljenih pisama.
AVANDANA obraduje pisma u svojoj kuCi, gdje ima potrebnu foto­
-opremu i ureaaj kojim se otvaraju pisma uz pomoe pare. On pise infor­
macije 0 zanimljivim pismima koje 5nima na mikrofilm i predaje Hatryju,
a ovaj opet Bergeru. Godisnje nas ta operacija stoji nekih IO 000 dolara.
AVBUNKER. Kada je stanica odlueila da promatracko mjesto po­
stavi nasuprot kubanskoj ambasadi, rijeseno je da taj posao obavlja
AVENGEFUl..-7,* supruga agenta AVANDANA. Ona mu je pomagala u
kontroliranju pisama operacije AVIDITY, a povremeno je bila prepisivae
u operaciji prisluskivanja telefona AVENGEFUL. Promatracko mjesto na­
lazi se u ve1ikoj zgradi nasuprot ambasadi u elegantnoj eetvrti Montevidea
zvanoj Carrasco. Stanica plaea troskove stana u kojem stanuju AVBLIN­
KER-r i 2, amerieki bracni par koji tu fivi. Muz je zaposlen u urugvajskoj
podruZnici jedne americke kompanije. AVENGEFUL-7 provodi dan u sobi
s pogledom na ulicu snimajuCi osobe koje ulaze iIi izlaze iz ambasade i
biljcli vrijeme i svoje opaske. AVANDANA razvija filmove i izraduje foto­
276
grafije. Suradnja AVENGEFUL-7 s americkom obavjeStajnom sluzbom
seZe u doba drugog svjetskog rata, kada je radila iza neprijateljskih linija
u Evropi.
Osim sto vodi dnevnik i snima, AVENGEFUL-7 sluZ! i kao radio-baza
ekipi za praeenje, AVENIN, koja prati svoje kubanske »mete«. Sa svog
promatrackog mjesta ona putem radija javlja kada lienost koju treba
pratiti napusta ambasadu - a razliCitim signalima javIja kreee li se pjesice,
autom, po ovoj iIi onoj strani ulice. Ekipa za pracenje sjedu u vozilu, eeriri
iIi pet blokova daIje, pa na osnovi tih informacija »hvata« osobu za koju
je zainteresirana. Dnevnik i fotografije predaju se Hatryju. On takoder
prima i prosljeauje obavijesti ekipe za praeenje.
AVENIN. Stanica raspolaze dvjema ekipama za pracenje. Najstarija je
i najdjelotvornija ekipa AVENIN, kojom rukovodi Roberto Musso. * Ekipu
Cini sedam agenata za praeenje, jedan je agent zaposlen u drlavnom podu­
zero specijaliziranom za popravke, a jedan u te1egrafskoj sluzbi. On pri­
bavlja kopije sifriranih telegrama koje primaju i odasilju misije zemalja
sovjetskog bloka putem jayne telegrafske sluzbe. Veeina agenata za pra­
eenje, a takav je slueaj i s Mussom, sluzbenici su gradske uprave Monte­
videa. Veze odrlava i upute izdaje Paul Burns, nas oficir zadatka. Predaja
i primanje poruka obavlja se u jednom uredu nedaleko od zgrade gradske
uprave.
Ekipa je dobro uvjdbana. Misli se da je to jedna od najboljm unila­
teralnih prateCih ekipa u odjelu za zapadnu hemisferu. Posao obavljaju sa
dva kombija i volkswagenom opremljenim apararima za snimanje s peri­
skopom, eime im je omogueeno da u krugu od 360 stupnjeva snimaju i
promatraju sve sto nas zanima. Tajni radio-uredaji upotrebljavaju se za
kubanskoj ambasadi i izmedu vozila i ljudi koji rade na ulici. Agenti koji
svoj posao obavIjaju na ulici nose mali baterijski primopredajnik i jed­
nako dobro mogu oddavati veze medu sohom kao i s vozilima. UvjeZ­
bani su i opremljeni 35-milimetarskim automatskim robot-kamerama za
tajna snimanja na ulici.
Ekipa AVENIN osnovana je sredinom pedesetih godina. Jezgru cine
agenti koji su ranije dio svog radnog vremena provodili kao policijski
istrazitelji. Do prosle godine, kada je osnovana druga ekipa za praeenja,
ekipa AVENIN gotovo je cijelo vrijeme imaia zadatak da prati sovjetske
obavjeStajne oficire iii osobe koje su s njim u doticaju. Njihovo najsenza­
cionalnije otkriee bila je serija tajnih sastanaka izmedu jednog funkcionera
urugvajskog Ministarstva vanjskih posiova i jednog oficira KGB-a iz
sovjetske misije, u toku koje su bila u upotrebi sva raspIoziva signaina
sredstva i tajna mjesta za pohranjivanje i preuzimanje poruka. Fotografije
i say drugi materijal do kojeg se moglo doei predala je stanica urugvaj­
skim vlastima. Rezultat je bio izgon sovjetskog oficira, a i propagandna
je korist bila znatna. Medutim prosle je go dine ekipa AVENIN prestala
277
 ""1­
pratiti Sovjete i usmjerila svoju paznju na Kubance, dobrim dije10m i zbog
toga sto smo 0 Sovjetima saznali mnogo od onoga sto nas je zanimalo.
Agent AVENIN u poduzecu za pruz.anje e1ektrousluga i popravaka
vrijedan je zato sto ima pristup popisima adresa osoba u Montevideu koje
reklamiraju kvar na e1ektricnim uredajima u vodovima. Ti nam popisi
pomazu ne sarno u kontroli stanova iIi ureda u kojima rade iii stanuju
osobe sto ih valja slijediti nego ekipa moze i izvidjeti kako je zgrada osi­
gurana i koja su mjesta najcuvanija. Na zahtjev, agent pribavlja arhitek­
tonski plan svake zgrade u kojoj poduzece obfvlja usluge. Tim se plano­
virna sluz.imo prilikom postavljanja prislusnih uredaja iIi pak pri tajnom
ulazenju u druge svrhe. Osim toga isti agent moze biti upueen da obavlja
uobicajene kontrole uredaja u zgradama, toboze u ime svojega poduzeca,
sto mu osigurava pristup prakticki svakom uredu, stanu iIi kuci u Monte­
videu.
AVENGEFUL. Operadju prisluskivanja te1efona provodi stanica po­
sredstvom vezne sluzbe AVALANCHE (gradska policija u Montevideu)
jos od drugog svjetskog rata, kada je kontraspijunazu u Juznoj Americi
obavlj:lo FBI. U ovom je trenutku to najvaznija zdruzena operacija koju
vode stanice i jedna urugvajska sluzba. Veze se na zahtjev policije uspo­
stavljaju u jednoj te1efonskoj centrali. Trideset dvostrukih veza vodi od
glavne centrale u gradu do policijskog stab a, gdje je, na najviSem katu,
postavljeno prislusno mjesto.
Glavni strucnjak Jacobo de Anda* i njegov pomocnik i kurir Juan
Torres* rukovode prislusnim mjestom na kojem su za svaku liniju po­
stavljeni uredaji za ukljucivanje i magnetofoni. Torres je uredio da linije
poveZu inzinjeri telefonske kompanije. Svakoga dana on predaje vrpce
drugom kuriru, AVOIDANCE, * a on ih raznosi prepisivacima koji svoj
posao obavljaju u stanovima iIi u tajnim uredima na sigurnom. Ti kuriri
istodobno prikupljaju prijepise i preslusane vrpce, i predaju ih Torresu,
koji ih svaki dan po drugom kuriru salje u stanicu. Ti kuriri rade za
obavjeStajni odje1 policije. Policija, dakle, osigurava veze i vodi prislusno
mjesto.
Kurir AVOIDANCE je agent stanice kojega poznaje jedino Torres.
Policija ne poznaje prepisivace, ali primjerke svih prepisanih razgovora,
osim u izuzetnim slucajevima, osigurava za potrebe odje1a za obavjestajnu
djelatnost policije sarna stanica. Svaki operativni oficir stanice koji prima
izvjestaje 0 te1efonskim razgovorima za koje je zainteresiran odgovoran je
za prepisivace svojih linija. Tako ofidr za operadje protiv Sovjeta Russell
Phipps* nadzire dva postarija ruska emigranta koji razgovore sa sovjetskih
linija prepisuju na engleskom. Oficir za Komunisticku partiju Paul Burns*
odgovoran je za prepisivaca koji radi na toj liniji, a ofidr za kubanske
operadje vodibrigu 0 prepisivacu linija kojima prisluskujemo Kubance.
Vecina prepisivaca ne zna jedan za drugoga; drZimo ih podalje od policije.
Stanica koja osigurava tehnicke uredaje i financira operaciju radi iz­
ravno sa sefom Guardia Metropolitana, policijskim funkcionerom koji
27 8
potpuno vodi operadju prisluskivanja telefona. Obicno je armijski pukov­
nik iIi potpukovnik odreden da vodi paravojnu policijsku sluzbu za izne­
nadne napade. Sada je na toj duznosti pukovnik Roberto Ramirez. * On
je taj koji odreduje koje ce se linije prisluskivati. To je dio njegovih ope­
racija protiv kontrabande, cime se takoder osigurava zastita linija nase
stanice, koje su politicke prirode. Torres i de Anda rade pod nadzorom
sefa Guardia Metropolitana, iako, u nacelu, odobrenje za operaciju iz­
daje ministar za unutarnju sigurnost i sef polidje u Montevideu. Stanid
je stalo do toga da se sto vise prisluskuju telefoni u akcijama protiv kon­
trabande, ne sarno zbog toga sto se time osigurava pokriee za linije sta­
nice, nego i stoga sto operacije protiv kontrabande uvelike koriste samoj
i umanjuju strah od politickog skandala, zavisno od toga tko je
ministar unutarnje sigurnosti.
Sada motrimo sarno na sedam linija. Tri su postavljene protiv Sovjeta
(jedna do ambasade, druga do konzulata, a treea naizmjenicno na drugi
telefon ambasade iIi sovjetsko trgovinsko predstavnistvo), jednom prislu­
skujemo jednog argentinskog revolucionara koji je tijesno povezan s Ku­
bancima. I, konacno, jednom linijom prisluskujemo centralu Komunisticke
partije Urugvaja.
U AVENGEFUL operaciji sigurnost je vrlo ozbiljan problem, jer 0 toj
operaciji zna vise ljudi: raniji ministri i njihovi potcinjeni, bivsi policijski
sefovi i njihovi potcinjeni, sadasnji oficiri Guardia Metropolitana, krimi­
nalisti i oficiri kontraobavjeStajnog odjela policije. Primjerd biljez.aka 0
razgovorima koje pripremamo za obavjeStajni odjel polidje na vrlo su
nesigurnom mjestu, jer je taj odjel i dalje pod vrlo slabom kontrolom
sigurnosti, usprkos svim naporima nase stanice da se tu kontrolu pojaca.
»El Popular«, novine PCU, redovito objavljuju informacije 0 prisluskivanju
telefona, ali objavljeni detalji nisu takvi da bismo morali prekinuti tu
operaciju.
Proizlazi da je prisluskivanje telefona u Montevideu vrlo slabo organi­
zirano. Postoje brajne moguenosti da izbije ozbiljan skandal.
AVBARON. Jedini agent ubacen u kubansku misiju ovdasnji je covjek
koji je za stanicu poceo raditi kao nizi agent ubacen u PCU. Zove se
Warner, vozac je kubanske ambasade. Njegova majka radi u ambasadi
kao kuharica. Otprilike prije dva mjeseca Kubanci su izbacili dotadasnjeg
vozaca. Stanica se pobrinula da Warnerova majka pokusa zaposliti svoga
sin a na tom mjestu. Paul Burns, oficir stanice koji se bavi Kubancima,
organizirao je hitan teeaj voznje. lznenada, agent je postao vrlo znacajan
dodatak njegovu operativnom programu protiv Kubanaca. Molba Warne­
rove majke je prihvaeena, i Kubanci su zaposlili Warnera. lako je vee prvi
dan na svom novom radnom mjestu izazvao sudar, ipak je stekao njihovo
povjerenje. Agent, istini za volju, nema pristupa dokumentima ili povjer­
ljivim informacijama 0 kubanskoj podrSci revolucionarima, ali ipak pre­
daje vrijedne podatke 0 kubanskim funkcionerima, kao i informacije 0
sigurnosti i drugim mjerama sto se poduzimaju kao zastita ambasade i
279

1i(!l'"
trgovinskog predstavnistva. Oficir stanice i vozac sastaju se izravno u
nekom sigurnom stanu iIi u nekom automobilu.
ECFLUTE. Jedini potencijalni dvostruki agent zadatka protiv ovdasnje
kubanske obavjdtajne sluzbe jest Medardo Toro,* Ekvadorac koga je
stanica iz Quita posiaia u Buenos Aires da izvjdtava 0 bivsem predsjed-
Velascu, sada u egzilu. Vezu od Velasca do kubanske vlade Toro je
stvorio posredstvom Ricarda Gutierreza Torrensa, kubanskoga diplomata
za kojeg se vjeruje da je sef njihove obavjestajne sluzbe u Montevideu.
Iako su stanica u Quitu i nas stab izvanredno zainteresirani da kontro­
liraju tu vezu kako bismo raspolagali informacijama 0 moguenostima
kubanske poddke Velascu, sef stan ice u Montevideu, Ned Holman, izbje­
gava da se ovdje bavi tim slucajem. On to opravdava time sto vee imamo
vise nego dovoljno posla. Pribojava se pokrivanja jos kojeg slucaja izgnan­
stva. Za sada ee se sastanci Tora i Gutierreza pratiti na osnovi izvjestaja
sto se diplomatskom postom salju iz Buenos Airesa.
AVBUSY I ZRKNICK. Najvazniji kontraobavjdtajni zadatak protiv
Kubanaca u Montevideu jest kontroliranje poste pomoenog kubanskog
obavjdtajnog agenta kojega poznajemo. Slucaj je otvoren kada su
uhvaeene sifrirane radio-pomke iz Havane kubanskom agentu, za kojega
se vjerovalo da se nalazi u Limi iIi u La Pazu. Agencija za nacionalnu si­
gurnost moze otkriti sadrhj pomka, ali nije uspjela pronaCi agenta koji
ih prima. U jednoj poruci Havana je dala ime i adresu primaoca iz usluge
u Montevideu kojemu se agent moze obratiti pismom kada je to ne­
ophodno, a predana je i specijaina oznaka za omotnicu, koja ce oznaca­
vati operativnu korespondenciju. Adresat u Montevideu je Jorge Castillo,
bankovni cinovnik, aktivan u politickoj fronti FIDEL. Signal je linija pod­
vucena pod »Edificio Panamericano«, gdje Castillo stanuje. Ocekuje se da
je operativno dopisivanje pisano nevidljivim pismom.
Da bismo kontrolirali taj kanal veze ako se aktivira, stariica je regm­
tirala Castillova pismonosu. No kako pismonosi AVBUSY-r,* ne mozemo
otkriti posebnu oznaku na omotnici (otkrivena je vrlo osjedjivim postup­
kom otkrivanja sifara), oficir stan ice primoran je pregledavati svu postu
upueenu Castillu - sto iziskuje mnogo vremena. Operativna korespon­
dencija dosad jos nije otkrivena, no iz nase centrale javljaju da je u slicnim
slucajevima s kubanskim agentima ZRKNICK bio postignut uspjeh.
(ZRKNICK je kriptonim kojise upotrebijava za cjelokupne veze kojima
se kontroliraju operacije prodv kubanskih agenata u Latinskoj Americi.)
AVBLIMP. Sovjetska ambasada smjdtena je u velikoj zgradi om­
renoj vnom i visokim zidovima. Da bismo motrili na dolaske i odlaske
sovjetskog osoblja, posebno obavjdtajnih oficira, stanica je osnovala pro­
matracko mjesto u visokoj stambenoj zgradi udaijenoj jedan blok odavde
te u zgradi nasuprot ambasadi. Promatracko mjesto pokriva bracni par
koji ovdje i zivi. Oni vode dnevnik ulazaka i izlazaka sovjetskog osoblja,
fotografiraju posjetioce i registarske tablice vozila posjetilaca te oddavaju
vezu s ekipom za praeenje AVBANDY na isti nacin kao sto to cini proma­
2.80
1
tracko mjesto nasuprot kubanskoj ambasadi s ekipom AVENIN. Proma­
tracko mjesto AVBLIMP takoder sluzi promatranju hijerarhijskog odnosa
sovjetskog osoblja. Da bi se 0 tome uspjdno izvjdtavalo, potrebni su dugi
sastanci na kojima oficir zaduzen za sovjetske operacije daje potrebne
upute. Saznavanje podataka 0 tim odnosima od izvanredne je vaznosti
za otkrivanje hijerarhije unutar KGB-a i GRU-a. Stan je vlasnistvo pomoc­
nog agenta stanke koji ga izdaje u najam bracnom pam sto radi na
promatrackom mjestu.
AVBANDY. Nova ekipa za pracenje osnovana je 1963. godine da dje­
luje protiv Sovjeta i osoba koje su s njima u vezi. Uz jos pet agenata, tu
je i sef ekipe, vojni major. Ekipa ima dva kombija i uredaje za veze, slicne
onima kojima se sluzi ekipa AVENIN. Kad god je potrebno, suraduju s
promatrackim mjestom AVBLIMP. Sef ekipe, AVBANDY-r, privukao je
paznju stan ice u povezanim operacijama $ urugvajskom vojnom obavje­
stajnom sluzbom. Nakon obradivanja bio je regrutiran da, bez znanja svo­
jih pretpostavljenih u vojsci, vodi novu ekipu za praeenje. Ekipa sada
polazi intenzivnu obuku, koju vodi Eziquiel Ramirez, * instruktor iz naSe
centrale koji usavdava rad ekipa za praeenje. Kad za mjesec dana zavde
posao, ekipa AVBANDY poei ee i na osmotjednu specijalizaciju.
AVERT. Posredstvom pomoenog agenta AVERT-r stanica vee neko­
Iiko godina posjeduje zgradu koja je zidom spojena sa sovjetskim konzu­
latom. Konzulat i ta zgrada dva su dijela jedne trokatne gradevine podije­
ljene po polovici. Zgrada je tik do straznjeg vrta zgrade sovjetske amba­
sade. Osim ureda, u konzulatu je stan konzula, za kojega se zna da je
oficir KGB-a, te jos jedne obitelji. Nasa zgrada prazna je vee nekoliko
godina. Njome se sarno povremeno koriste nasi strucnjaci kada postav­
ljaju uredaje za hvatanje radio-pomka iz sovjetske ambasade. Kada uspiju,
takve elektronske operacije omogueuju da se sifrirane veze mogu citati,
ali u Montevideu dosad u tome jos nismo uspjeli.
Dvoumili smo se sto da ucinimo s tom zgradom: da Ii je upotreblja­
vati kao dodatno promatracko mjesto jer omogueuje promatranje vna u
kojem sovjetski ofidri cesto oddavaju svoje razgovore; da Ii za prisIu­
skivanje ureda konzulata i stanova; prodati je iIi jednostavno zaddati?
OdluCili smo se za potonje, iako stanica vjemje da su Sovjeti svjesni kako
su pod nasom kontrolom. Oni su vjerojatno prisluskivali nas, smatrajuci
to rutinskom mjerom zastite.
AGENTI ZA Doom SA SOVJETIMA
Najslabija strana nasih operacija protiv Sovjeta u Montevideu jest
program agenata za dodir - Urugvajaca aili drugih koji su kadri razviti
osobne odnose sa sovjetskim funkcionerima kako bi davali informadje
o njima i, ako je moguee, regrutirali ih iIi naveli na dezeniranje. Iako su
281
 ~'*i• .
tri iii cetiri agenata stanke u dodiru sa sovjetskim oficirima, njihovi su
odnosi slabi, a izvjeStavanje nedostatno.
AVDANDY. Dio programa stanke protiv Kubanaca, Sovjeta i diplo­
matskih misija drugih komunistickih zemalja u Montevideu odnosi se na
stalnu potrebu fotografiranja i aktualiziranja biografskih podataka 0
osoblju. Iako promatracka mjesta protiv Kubanaca i Sovjeta opskrbljuju
dobrim fotografijama, koristenje tih fotografija ograniceno je uslijed ne­
ophodnosti da se zastite promatracka mjesta. Urugvajsko ministarstvo
vanjskih poslova dobiva fotografije osoblja koje radi u diplomatskim misi­
jama kako bi im izdalo osobne karte koje uvijek moraju imati uza se.
AVDANDY-I* funkcioner je srednjeg stupnja u Ministarstvu vanjskih
poslova koji kopije svih fotografija predaje sefu stanke, a povrh toga i
kojekakve druge obavijesti. lako smo nastojali dobiti pasose diplomatskog
osoblja komunistickih zemalja na rok dovoljan za fotografiranje, agent
je oklijevao da otuauje putnice koje se salju na potvrdu. No bez obzira
na to, njegov pristanak da svaki dosje iz ureda za protokol Ministarstva
vanjskih poslova predaje stanid da ih kopira vrijedna je, iako rutinska,
pomocna funkcija.
ZRBEACH. Jedna od aktivnosti kojom CIA pomaze Agenciji za
nacionalnu sigurnost u zadacima otkrivanja sifara jest oddavanje ekipa
radio-monitora u stanovitim ambasadama SAD-a. Cesto, ali ne sarno tamo
gdje postoje sovjetske diplomatske misije, stanice CIA imaju stanovit broj
monitora koji brzo otkrivaju frekvencije i biljde radio-poruke, koje se
predaju zatim na daljnju obradbu. Program je poznat pod kriptogramom
ZRBEACH. Takva je ekipa nekoliko godina radila u stanici u Monte­
videu. Uz pomoc monitora, pokretne se stanice primicu sto bliZe ureaajima
s kojih se emitiraju radio-poruke -- kao sto je to slucaj s nasom zgradom
AVERT u blizini sovjetske ambasade. Ekipa ZRBEACH radi pod ko­
mandom odjela D unutar DDP-a, iako ih na samom mjestu nadzire sef
stanice.
Dosavsi u Montevideo, Ned Holman je preporucio da se ekipa
ZRBEACH povuce jer joj nedostaje posla. Postupno su se njezine aktiv­
nosti sUZavaIe, a posIjednjih tjedana pakuju svoje ureaaje. Nekoliko ih
je vee otiSlo u druge stanice. Sef ekipe ZRBEACH Fred Morehouse* odIazi
na novi zadatak u Caracas.
AVBALSA. Veza s urugvajskom vojnom obavjdtajnom sluzbom ulazi
u nadIdnost Gerryja O'Gradyja, zamjenika sefa stanke. On oddava
redovite sastanke s potpukovnikom Zipitrijom, * zamjenikom seta sIuzbe.
I Holman se povremeno susreee a Zipitrijom, a kada je potrebno, i sa
sefom sluzbe pukovnikom Carvajalom. * Stanica u Montevideu nekoliko
je godina pokusavala svoju veznu sIuzbu osposobiti obucavanjem, poklo­
nila joi ie ureaaje i financirala njezinu djelatnost, ali je uspjeh bio ne­
znatan. Cak i sada, njihova se glavna aktivnost na prikupIjanju informa­
cija sastoji u tome da skupljaju izreske iz lijeve lokalne stampe. GIavni je
problem sluzbe u tome sto je tradicija urugvajske vojske da se ddi daIje
282
od politike, 0 cemu svjedoci i Carvajalovo oklijevanje da svoju sluzbu
angazira u operacijama protiv PCU i drugih politickih grupa krajnje lje­
vice. No zamjenik sefa sluz.be, Zipitria, Ijuti je antikomunist. Njegove ideje
granice s fasistickim metodama represije. Carvajal ga stalno ddi u poza­
dini. Za sad a se stanica koristi zamjenikom sefa sluzbe kao izvorom infor­
macija 0 vladinoj politici prema krajnjoj ljevici te 0 raspolorenjima unutar
vojske prema civilnoj vIaL More se ocekivati da ee Zipitria jednoga dana
postati sefom sluzbe.
AVALANCHE. Najvaznija snaga javne sigurnosti u Montevideu jest
policijska uprava Montevidea -- kriptonim je AVALANCHE -- s kojom
povezani odnosi postoje jos iz drugog svjetskog rata kada je FBI nastojao
utvrditi ozbiljnost pronacistickih tendenciia u Urugvaju i u Argentini.
Kasnih cetrdesetih godina, kada je bila otvorena stanka CIA, stanovite
zajednicke operacije, ukljucujuci i prisluskivanje telefona, preuzete su od
FBI. lako u Ministarstvu unutarnje sigurnosti Urugvaja postoji odjel poli­
cije, ministar gotovo redovito odlucuje da gradskoj policiji Montevidea,
zahvaljujuCi njezinoj strucnoj spremi i drugim prednostima, povjerava
va.zne zadatke, cak i one izvan Montevidea.
Kao sto je to slucaj i u Ekvadoru, ministar unutarnje sigurnosti nadle­
Zan je za policiju. Veze stanke s graaanskim snagama sigurnosti pocinju
od ministra. Sada je to blankisticki politi car Felipe Gil*, s kojim se Hol­
man redovito susreee. Redovito iIi kada god je potrebno Holman susreee i
pukovnika Venturu Rodrigueza,* seta policije u Montevideu; Carlosa Mar­
tina, * njegova zamjenika; inspektora Guillerma Copella, * sefa istraznog
odjela, i njegova zamjenika, inspektora Juana Josea Bragu;* sefa odjela za
obavjeStajnu aktivnost i veze AIejandra Otera;* pukovnika Roberta Rami­
reza, * sefa Guardia Metropolitana (jedinica za iznenadne napade protiv
pobunjenika); potpukovnika Marija Barbea,* sefa Guardia Republicana
(paravojna policijska konjka) i druge. Najvazniji su meau njima minis tar,
sef policije, sef odjela za obavjeStajnu aktivnost i veze te sef Guardia Me­
tropolitana, koji nadzire operaciju prisluskivanja telefona.
Kao i u Argentini, politicka osjetljivost misije javne pomoei Agencije za
meaunarodni razvoj u poboljsavanju sposobnosti policije osvetila se misiji
u Urugvaju i ogranicila pomoe policije u ljudstvu kad god je stanka to
bila zatraZila. No dok je u Argentini operativni oficir pod nesluzbenom
zastitom (nekoliko godina bio je u prividnom ugovoru s argentinskom
deralnom policijom kako bi vodio operacije prisluskivanja telefona i druge
operacije), u Urugvaju tim zadacima rukovode oficiri stanice pod sluz.be­
nom zastitom ambasade. Do sijecnja je svim zadacima u vezi s AVALAN­
CHE rukovodio zamjenik sefa stanke. No kad je zamjenik Wiley Gilstrap*
bio premjeSten na duz.nost sefa stanke u San Salvadoru, a zamijenio ga
O'Grady cije je znanje spanjolskoga vrlo ograniceno, te je duz.nosti pre­
uzeo Holman. Dugorocni planovi stanice morat ce prijeCi u nadleznost
misije javne pomoei, u koju ee se ukljuCiti i oficiri CIA kako bi Ijudi sta­
28 3
 .~
nice u ambasadi mogli obavljati druge duznosti. Medutim, na to ce valjati
prieekati dok se na pozornici u ulozi ministra unutarnje sigurnosti ne
pojavi jaka Henost kadra da se bori za misiju jayne pomoCi. S druge strane
stanica je poslala neke oficire urugvajske policije na skolovanje u poli­
cijsku akademiju, koja je promijenila naziv i sad a se zove Medunarodna
policijska akademija. Sjediste akademije premjeSteno je iz Paname u
Washingron.
Medu aktivnostima koje policija obavlja u korist stanice najvaznija je
operacija prisluskivanja telefona AVENGEFUL. Drugim aktivnostima ze­
limo upotpuniti unilateralne programe prikupljanja informacija te sprije­
eiti policiju da otkrije te operacije. Osim prisluskivanja tele£ona, druge se
aktivnosti ostvaruju posredstvom odjeIa za obavjeStajnu djelatnost i veze.
Kontrola putnika. Policija svakodnevno dostavlja stanici popise put­
nika s aerodroma i iz luke u Montevideu, odakle svake noci putnieki bro­
dovi kreeu u Buenos Aires. Osim tih lista daju se i posebne dnevne liste
vaznih putnika, koje priprema osoblje odjela za kontraobavjeStajnu dje­
latnost. Tu su ukljueeni oni koji putuju s diplomatskim pasosima, vazne
politieke lienosti, komunisti i drugi ljevicari, kao i vode peronistiekog po­
kreta. Na zahtjev, mozemo dobiti popise putnika koji ulaze iii izlaze u
Coloniji, vaznoj tranzitnoj tocki izmedu Montevidea i Buenos Airesa.
Dostupni su nam i popisi gostiju koji odsjedaju u Montevideu. U kontroli
putnika imamo i slabu tocku. To je aerodrom Carrasco, glavni aerodrom
Montevidea, ali ta zracna luka pripada u nadleZnost policijske sluzbe u
Canelonesu. Postoji prilicno suparnistvo izmedu policije u Montevideu i
one u CaneIonesu. Jos vece teskoce stvara unosan posao s kontrabandom
na aerodromu, koju stite ljubomorni carinski funkcioneri i ne dopustaju
pojaeavanje policijske kontrole. Stoga su nastojanja stanice da kontrolira
putnike i fotografira ostala bezuspjeSna.
Provjera imena. Kao pomoc uredu za izdavanje viza u nasoj ambasadi
redovito se traze informacije od policije, obicno 0 Urugvajcima koji za­
htijevaju amerieke vize. Podatke iz dosjea 0 obavjestajnoj i kriminalistickih
sluzbi stanica predaje uredu za vize kako bi se odlucilo hoce Ii se viza
odobriti iIi nece.
Biografski podaci i fotografije. Urugvaj ima drlavni registar glasaca
koji sluH i kao sistem za izdavanje osobnih karata. AVALANCHE-sluzba
omogucuje nam da prakticki 0 svakom Urugvajcu iii strancu koji je ovdje
stalno nastanjen saznamo puno ime, datum i mjesto rodenja, imena rodi­
telja, adresu, mjesto zaposlenja; dobivamo i fotografije. T aj je materijal iz­
vanredno vrijedan za operacije pracenja, koje izvode ekipe AVENIN i
AVBANDY, zatim za kontrolu osoba s popisa osumnjicenih za subver­
zivne akcije, ali i u mnoge druge svrhe.
Podaci 0 registarskim tablicama. Pomoc stanici u njezinim anaHzama
posjetilaca sovjetske i kubanske ambasade jesu imena i adrese vlasnika
28 4
..
automobila, kojih se registarske tablice snimaju s promatrackih mjesta.
Policija omogucuje skupljanje tih informacija, ali pri tom ne zna prave
razloge zbog kojih ih trazimo. Isti podaci sluze takoder kao dodatak
izvjestajima ekipa za pracenja.
Izvjestavanje. OdjeI za obavjestajnu aktivnost i veze gradske policije
Montevidea glavno je vrelo informacija vladi (i stanici) 0 strajkovima i
ulicnim demonstracijama. Ta vrsta informiranja zadobila je na vaznosti
u proteklih nekoliko godina, otkako su radnicki sindikati, pod vodstvom
PCU, poceli kampanje za strajkove i demonstracije u znak protesta protiv.
vladine ekonomske politike. Kada do strajka ili demonstracije dode, sta-:
nicu 0 razvitku dogadaja tele£onom izvjeStava odjel za obavjestajnu aktiv.,
nost i veze. Daju se podaci 0 broju ljudi, stupnju nasilja, mjestima odrla­
vanja, vladinim naredenjima za suzbijanje, procjeni djelotvornosti. Svi se
podaci obraduju i ukljueuju u izvjdtaje koje stanica upueuje centra Ii, juz­
noj i atlantskoj vojnoj komandi i drugima. Na kraju svakoga mjeseca odjel
za obavjestajnu aktivnost i veze priprema opci izvjdtaj 0 strajkovima i
gradanskim neredima, a stanica prima jedan primjerak toga dokumenta.
Kontakti izmedu razliCitih oficira policije i stanke nisu tajna sefu po­
licije - opisani su kao »sluzbene« veze. Stanica odrlava i tajne veze s biv­
sim sefom odjela, koji je preSao na novu duznost i sada je po Cinu cetvrti
iii peti oficir u odjelu za istrage. Taj oficir, inspektor Antonio Piriz Ca­
stagnet,* placen je kao agent stanke ubacen u policiju i odlicno suraduje
u izvrSavanju zadataka nepoznatih njegovim pretpostavljenima. Stanica se
orijentira na toga agenta u izvrSavanju osjedjivijih zadataka za koje joj je
stalo da sef polidje iii netko drugi 0 njima nista ne sazna. Piriz takoder
dostavlja vrijedne informacije 0 vladinim namjerama prema strajkovimq
i gradanskim neredima, 0 pokretima policije i mogucim kadrovskim pro­
mjenama.
Ako se izuzme AVENGEFUL, operacija prisluskivanja telefona, cijeli
projekt AVALANCHE stoji godisnje oko 25 000 dolara.
SMOTH. Britanska obavjestajna sluzba (MI-6), poznata u CIA pod
kriptonimom SMOTH, vee je dugo aktivna u podrucju La Plate, gdje kon­
trolira britanske ekonomske ~ politi eke interese. Stanica redovito prima iz
centrale kopije izvjestaja sto ih priprema SMOTH, ali je kvaliteta tih izvje­
staja neznatna. S obzirom na budzetska ogranieenja, Britanci ce uskoro
zatvoriti svoj ured u Montevideu sto ga vodi sarno jooan eovjek. No prije
povratka u Englesku oNCir SMOTH upoznat ce Holman a sa zapovjedni­
kom njihove stanice u Buenos Airesu, koji ce voditi brigu 0 interesima
MI-6 u Montevideu. U osnovi je dogovor izmedu kolega u istom zanima­
nju. No veza SMOTH nema vece vaznosti za operativne programe u
Montevideu.
ODENVY. FBI (kriptonim ODENVY) ima jednog oficira u ambasadi
u Rio de Janeiru (radi kao pravni savjetnik) koji kontrolira interese FBI
u Urugvaju i u Argentini. Povremeno set FBI dolazi u Montevideo u posjet
28 5
policiji i obicno dobrohotno naziva naseg sefa stanice u Montevideu. No
FBI ee uskoro u ambasadi u Buenos Airesu otvoriti svoj ured koji pre­
uzeti njegove interese u Urugvaju.
OPERAOJE TAJNE AKOJE (CA)
AVCHIP. Uz Ralpha Hatrja (ugovorni oficir, bez sluzbene zastite) je
mladi bivsi marinac koji prividno radi kao ovdasnji zastupnik nekoliko
americkih izvoznih poduzeea. Zastita toga slmbenika, Brooksa Reada,*
sasvim je dobro izddala ove tri iii cetiri godine otkako je u Montevideu,
uglavnom zbog toga sto se druzio s Britancima koje je susretao kao sef
engleske kazalisne druzine u Montevideu. Iako je zapravo radio u okviru
programa inozemnih obavjdtajnih operacija, prosle je godine prebacen u
CA kao posredni agent i oficir zadatka u studentskim i media-operacijama.
Premda to oduzima dosta vremena, poslove s Readom obavlja O'Grady,
i to sa zadovoljstvom, u usporedbi s obiljem problema koje Hatry nepre­
kidno izaziva.
AVBUZZ. Kako u Montevideu izlazi mnogo jutamjih i vecemjih dnev­
nika, media-novinske operacije usredotoCene su na AVBUZZ-1, * koji je
odgovoran za plasiranje propagande u razliCitim dnevnicima. Kako sva­
ke novine nekomunisticke stampe pripadaju iIi su odgovome nekoj vaZ­
nijoj frakciji glavnih politickih partija, Clanci se u nekim dnevnicima mogu
objaviti znatno lakse nego u drugima, sto ovisi 0 sadrZaju i gledistu koje
izrazavaju. AVBUZZ-1 ima pristup cjelokupnoj liberalnoj stampi, no naj­
tesee aktivira dva dnevnika frakcije Union Blanca Demokratica, koja dje­
luje u okviru blankista (El Pais i El Plata), zatim jutamji dnevnik »EI Dia«,
koji pripada 14. listi partije Colorada i, konacno, u manjoj mjeri jutamji
dnevnik »La Manana«, koji pripada organizaciji Union Colorada y Bat­
llista. Agent AVBUZZ-1 plaea urednike listova prema prostoru koji ustu­
paju propagandnim tekstovima. CIanci se obicno objavljuju kao nepotpi­
sani uvodnici samih listova. Cijelu operaciju vodi O'Grady posredstvom
Brooksa Reada, koji radi izravno s AVBUZZ-1. Stanica moze racunati s
time da ee se objaviti dva do tri clanka dnevno. Izresci se salju stabu i
drugim stanicama kako bi ih i one pokusale objaviti.
AVBUZZ-1 povremeno, u skladu s uputama stanice, pise letke. Obicno
na protukomunisticke teme. On upravlja malom ekipom koja rastura letke
po ulicama. Stampamo ih u jednoj prijateljskoj tiskarL AVBUZZ-1 se u
svojim poslovima sluzi radiom i televizijom, ali u manjoj mjeri nego no­
vinama, jer ta dva medija objavljuju manje politickih komentara.
AVBLOOM. Studentske operacije posljednjih su godina imale ograni­
cen uspjeh usprkos tome sto su protukomunisticki vode zauzimali ugledne
funkcije u FEUU. Stanica je nedavno preporucila, a central a prihvatila, da
se studentske operacije usmjere vise na srednje skole nego na sveuciliste ­
286
vodeei se idejom da protukomunisticka indoktrinacija na nizoj razini more
donijeti bolje rezultate kasnije kada studenti dodu na sveuciliste. Brooks
Read radi s nekoliko skupina protukomunistickih studentskih voda, ko­
jima osigurava novac za rad na organizacijskom i propagandnom po­
drucju. Studentskim operacijama takoder upravlja O'Grady.
AVCHARM. Radnicko-sindikalne operacije poduzimaju se vee neko­
liko godina sa svrhom da ojacaju Urugvajsku konfederaciju rada* (CSU),
clanicu strukture ORIT-ICFTU, * ali nismo uspjeli u nastojanjima da je iz­
vucemo iz nedaca u koje je bila zapala proslih godina. Uskoro valja ko­
nacno odluciti hoeemo Ii i dalje poddavati CSU. Ako CSU treba spasiti.
stanica mora zamijeniti sadasnje vode i cijeli posao poceti nanovo. Nece
to biti lak zadatak, jer se oni ustrajno tome opiru. U stvari, CSU je uve­
like diskreditirana, a organizirani radnici pretdno su ujedinjeni unutar nje
iii u suradnji s CTU i krajnjom ljevicom. Osim CSU, radnicko-sindikalne
operacije stanice usmjerene su i prema odabranim sindikatima kojima se
moze pomagati iii na njih utjecati. MoZda ih, najzad, i kontroIirati posred­
stvom medunarodnih struenih sindikata koji djeluju u Latinskoj Amerid,
kakva je, na primjer, Medunarodna federacija transportnih radnika. *
Najvaznijom novom aktivnoscu u radnicko-sindikalnim operacijama
smatra se otvaranje Americkog instituta za razvitak slobodnih sindikata, *
u Montevideu proslog studenoga. Nova sluzba naziva se Urugvajskim in­
stitutom za obrazovanje sindikata. * Direktorom joj je Jack Goodwyn, *
americki gradanin koji radi kao ugovomi agent, a predstavnik je AIFLD-a
u Montevideu. Oficir stanice koji rukovodi radnicko-sindikalnim opera­
cijama, Alexander Ze££er,* susreee Goodwyna tajno, zajednicki dogova­
raju planove rada, primaju i predaju izvjdtaje i obavljaju druge poslove.
Osim sto se obucavaju ovdje u instituciji AIFLD-a, Urugvajci pohadaju i
u skoluORIT-a u Meksiku i skolu AIFLD-a u Washingtonu.
AVALON. A. Fernandez Chavez* godinama je djelovao na plasiranju
propagandnih materijala, a bio je i izvor obavjdtajnih i politickih poda­
taka. Kada AVBUZZ-1 ne moze u stampi objaviti materijale za koje je sta­
nica zainteresirana, posao preuzima Fernandez, koji, zahvaljujuci sirokome
krugu prijatelja u politickim i novinskim krugovima, moze uspjeti. Radi
kao ovdasnji dopisnik talijanske agencije ANSA te kao dopisnik novin­
skog servisa »Orbe Latinoamericano«,* koju kontrolira stanica u Santiagu.
Iako povremeno susrece Holmana, uobicajene kontakte oddava Chavez s
Paulom Burnsom, oficirom stanice koji vodi operacije protiv komunisticke
partije.
AVID. Iako su operacije politicke akcije, ranije ostvarivane posred­
stvom Benita Nardonea, uglavnom okoncane, Holman i dalje vida Nar­
donea, njegovu zenu Olgu Clerici de Nardone,* koja je vrlo aktivna u ru­
ralistiCkom pokretu, te Juana Josea Garija,* glavnog Nardoneova politic­
kog pomoCnika. Gad ima glavnu politicku funkciju dodijeljenu ruralistima
u sadasnioj vladi blankista - predsjednik je banke State Mortage. Ako
dode do promjene politike i stanica se vrati politickoj i militantnoj akciji,
287
pocet cemo s gaom Nardone i s Garijem, cak ako Nardone i podlegne u
svojoj borbi protiv raka.
AVIATOR. Holman je nedavno povjerio O'Gradyju odrhvanje kon­
takta s Juanom Carlosom Quagliottijem,* izrazito fasisticki orijentiranim
advokatom i rancerom. Taj covjek predvodi grupu slicno orijentiranih
Urugvajaca, zabrinutih opadanjem vladine djelotvomosti i uspjesima lje­
vke posljednjih godina. Nastoji uvjeriti vojne rukovodioce da interveniraju
u politickim poslovima i vrlo bi se jasno priklonio snaznoj vojnoj vladi iIi
vladi u kojoj bi glavnu rijet vodili militaristi, nasuprot sadasnjoj slaboj i
podijeljenoj izvdnoj vlasti. Iako mu stanica ne osigurava sredstva niti ga
potice, pokusali smo njegove aktivnosti podvrgnuti kontroli radi· prikup­
Jjanja informacija 0 namjerama vojnih krugova da neustavnim odlukama
rjeSavaju urugvajske nedace. Pojavi Ii se potreba da stanica svojim opera­
cijama promice vojnu intervenciju, Quagliotti ce biti prava osoba posred­
stvom koje cemo djelovati.
POMOCNI AGENTI
Kao i druge stanke, i ovdasnja ima prilieno velik broj pomocnih age­
nata koji stanici iznajmljuju voziia i drugu imovinu. Te agente, koje oficiri
stanke susrecu u svojim drustvenim kontaktima, placamo radije viskijem
iii drugim skupim, a njima tesko dostupnim, stvarima koje dobivamo
diplomatskim kanalima nego novcem. Tito Banks,* trgovac vunom, bri­
tanskog podrijetla, jedan je od uspjeSnijih meau takvim agentima.
Slicno kao u Ekvadoru, stanka u Montevideu ima relativno malo ofi­
cira, ali to ne znaci da raspolaze malim sredstvima. Budzet stanke iznosi
neSto viSe od milijun dolara godisnje. Poboljsanja su potrebna najvise u
programima za pronalazenje agenata koji ce djelovati protiv Sovjeta, za iz­
ravno regrutiranje protiv Kubanaca, za agente koji ce biti ubaceni u PCU
na visokoj razini. Neophodno je poboljsati i obavjestajnu sluzbu policije
i postiti bolje rezultate u radnicko-sindikalnim i studentskim operacijama.
Narednog tjedna preuzet CU operacije protiv Kubanaca, ali ne sve one
koje sada vodi Michael Berger, oficir na cije sam mjesto dosao. Taj oficir
ima teSkoca s ucenjem spanjolskog jezika, i, u cjelini gledano, mogao je
raditi samo s agentima koji govore engleski. Narednog vikenda ozenit ce
se jednom Urugvajkom, zatim ce na medeni mjesec, pa kuci, te konacno
na novi zadatak, u Dominikansku Republiku.
Operacije koje preuzimam jesu: AVCASK, operacije protiv Paragvaja­
ca; AVIDITY, kontrola pisama; Ralpha Hattyja i njegove probleme (na
zalost); AVENGEFUL-9, prepisivaca koji prisluskuje telefone; AVANDA­
NA, vozaca kubanske ambasade; promatracko mjesto kubanske ambasa­
de; AVENIN, ekipu za pracenja; AVBASK, operaciju ubacivanja u MRO;
. . luzbenika protokola Ministarstva vanjskih poslova koji nas opskrbljuje
_otografijama i podacima 0 diplomatima komunistickih zemalja; i konaeno
listonosu koji donosi postu ZRKNICK-u, pomocnom agentu kubanske
288
obavjestajne sluzbe. Privremeno (barem se tako nadam) preuzimam Hol­
manove kontakte s inspektorom Antonijem Pirizom,* naSim glavnim uba­
cenim agentom u gradskoj policiji Montevidea, te s Alejandrom Oterom, *
sefom odjela za obavjestajnu djelatnost i veze.
MONTEVIDEO
26. ozujka I964.
Blankisti zapadaju u sve dublju krizu koja pokazuje slozenost i poje­
dine dije10ve urugvajske politike - kao i posljedice koje to stanje ostav­
lja na nase operacije.
Sef policije u Canelonesu, podrucju koje dodiruje Montevideo, u sijet­
nju je bio umijeSan u bizamu pljaCku banke. lPolicija je dvojicu pJjackasa
ubila u trenutku napustanja banke. U novinskim izvjeStajima tvrdilo se da
je postojao i treti clan bande, koji je radio zasefa policije, te da je pret­
hodno obavijestio koju banku namjeravaju orobiti, kojeg dana, u koje vd­
jeme i, konacno, na kojim ce se mjestima pljackasi skrivati nakon napada.
Sef policije pribavio je pljaCkasima neispravno oruzje tako da nece moci
pucati. U kisi metaka, sto ju je osula policija iz zasjede, ranjen je jedan po­
licajac i jedan slucajni prolaznik. No sef policije naredio je da policajci ne
prestaju pucati, a kasnije je tvrdio da su napadaci prvi ispalili hice na po­
liciju. Ironieno za ubijene napadace, tjedan dana prije prepada n<:l banku
stampa u Montevideu objavila je nekoliko clanaka 0 neobicnim pokretima
policajaca u Canelonesu kojima je svrha da predusretnu mogutu pljacku.
Da su napadaCi citali novine, saznali bi da su izdani.
Nakon toga protuzakonitog postupka policije uslijedila su negodova­
nja koja su izazvala istragu Ministarstva unutarnje sigurnosti i akciju da se
sef policije smijeni i optuzi zbog toga sto nije sprijecio pljacku banke. Me­
au blankistima nastala je podjela na one koji poddavaju sefa policije, pri­
padnika jedne blankisticke frakcije, i one koji poddavaju Fe1ipea Gila, *
ministra unutarnje sigurnosti, koji pripada drugoj blankistickoj frakciji i
vodi akciju protiv sefa policije. Policajcevi pristase optuzuju ministra da
nijece kako ga je sef policije zapravo potpuno informirao 0 Citavom slucaju
i traze da ministar odstupi zbog svojeg nemoralnog postupka.
Jucer je umro Benito Nardone.* Gotovo do samog kraja izrazavao je
preko radija podrSku sefu policije Canelonesa. Juan Jose Gari* javlja da
se ne nazire skoro rjeSenje. Polozaj blankista slabi. Tok stvari ozbiljno po­
gaaa blankisticku veCinu u vladinu nacionalnom vijecu. Ni koloradosi ne
sjede skrstenih ruku. Dan nakon mojega dolaska zahvaJjujuCi podijeljeno­
sci meau blankistima, za predsjednika narodne skupstine izabran je jedan
pripadnik koloradosa. U meauvremenu, Holmanov glavni projekt s mini­
strom unutadnje sigurnosti - uspostavljanje misije za javnu pomoc AID-a
u policiji - i dalje ovisi 0 Gilovoj odluci.
i9 CIA 289
 MONTEVIDEO
T
listu pitanja za nj, uglavnom 0 ovogodisnjoj berbi secera, nastojanjima da
I. travnja I964.
S Goulartom je u Brazilu gotovo, bde i jednostavnije nego sto su to
mnogi ocekivali. Vojsci i politickim vodama opozicije dao je upravo dokaz
koji su trazili: govor u udruzenju armijskih podoficira, koji je znacio da
poddava vojne starjeSine niZih cinova protiv oficira. DolazeCi neposredno
nakon odbijanja posluSnosti momara nizih Cinova, govor nije mogao bolje
posluziti ostvarenju nasih ciljeva. Stanica u ruju upozorila je da Goulart
vjerojatno dolazi u Urugvaj, sto dokazuje da su Holmanova strahovanja 0
novim problemima sto mogu nastati u vezi s izgnanicima bila opravdana.
Sjedinjene Drz.ave gotovo su istog trena priznale novu vojnu vladu.
U Washingronu, pretpostavljam, vlada ne bas tiha i zato vrIo indikativna
euforija zbog toga sto su operacije poduzimane u protekle dvije i pol go­
dine da se sprijeci skretanje Brazila ulijevo najzad uspjele.
Nasa kampanja protiv Goularta odvija se na istoj liniji na kojoj smo se
prije dvije-tri godine boriN protiv ubacivanja komunista u Velaskovu i
Arosemeninu vladu u Ekvadoru. Holman kaze da su stanica u ruju i nje­
zine vece baze financirale masovne demonstracije u gradovima protiv Go­
ulartove vlade, koje su demonstracije pokazale da su stare pjesme 0 Bogu,
domovini, obitelji i slobodi jace no ikada. Goulartov pad valja bez sumnje
u prvom redu zahvaliti brizljivu planiranju i dobro odmjerenoj propagandi
jos od izbora I962.. godine. Holmana brine novi val izbjeglica 0 kojima
cemo, pored svih ovih Paragvajaca i Argentinaca, takoder morati voditi
racuna.
MONTEVIDEO
3. travnja I9 64·
I ubrzamo izvjestavanje 0 pridoslicama. Nas je jedini izvor informacija
Svi su izgledi da ce moje prvo regrutiranje Kubanca uspjeti. Iz Brazila
je ovamo stigla trgovinska misija i ostaje do narednog tjedna. Jedan agent
stanice u Riju izvijestio je kako se cini da je Raul Alonzo Olive, clan mi­
sije i mozda najvaz.niji njezin clan, s obzirom na to da je visoki funkcioner
u industriji secera, razocaran revolucijom. Da bi zastitila svojeg agenta od
provokacije, a mozda i zbog zbrke sto ovoga tjedna vlada u Brazilu, sta­
nica u Riju predlozila je da se pokusaj regrutiranja izvede ovdje iIi u Ma­
dridu, posljednjoj tocki na kojoj ce se misija zaustaviti prije povratka u
Havanu.
AVENIN, ekipa za pracenje, slijedila ga je od dolaska i prvom priIi­
kom kada ga je zatekla nasamo, urucila mu poruku kojom trazi sastanak.
Poruka je sastavljena tako da je bilo jasno kako je salje CIA. Procitavsi po­
ruku i slijedeci upute, krenuo je u setnju odredenom ulicom, u kojoj sam
ga pokupio i odveo na sigumo mjesto da razgovaramo. Central a je poslala
290
se mehanizira sjeca seceme trske itd. Svi koje je poznavao bili su time ne­
zadovoljni. Razgovarali smo gotovo dva sata, a zatim se on morae pridru­
ziti svojoj delegaciji. No prije nego sto otputuju u Madrid sastat en se s.
njime jos nekoliko puta. Iz stanke u Madridu upravo su stigle upute 0
uspostavljanju kontakta s njim.
Rekao je da ce proizvodnja Secera ove godine dostiCi pet milijuna tona
i nasiroko isticao probleme sa strojevima za sjeeu trske, koji se cesto kvare.
Iznenadilo me da poznaje brojne vladine lienosti, iako nije bio osobito an­
gaziran u borbi protiv Batiste.
Snimao sam razgovor, sto mu se nije bas osobito svidjelo. Kablogra­
mom sam izvjestio 0 saddaju razgovora. On misli da ce u Madridu pro­
boraviti gotovo cijeli naredni tjedan, moZda i neSto dulje, tako da se veze
mogu razvijati i tamo. eudno, brzo se slozio s tim da se vrati na Kubu i
da CIA cuva njegovu placu, ali mi se ipak cini postenim. U Madridu ga
poligrafirati, pa cemo tad a moci utvrditi njegovu bona fides.
MONTEVIDEO
5· travnja I964.
Jucer je stigao Goulart. Docekan je zacudujuce srdacnom dobrodosli­
com. To sto je vlast preuzela vojska primljeno je u Urugvaju prilicno lose,
jer je Goulart bio izabran narodnom voljom. Osim ostaloga, evrsta ruka
vojne vlade u Brazilu donijet Ce teSkoca Urugvaju zbog toga sto ce se
ovamo slijevati politicke izbjeglice. Funkcioneri Goulartove vlade vee stizu.
Nasa stanica iz Rija salje jedan kabiogram za drugim zahtijevajuCi da
Otero, * jer je odjel za obavjeStajnu djelatnost i veze, kojemu je on na celu,
odgovoran za provodenje postupka s izbjeglicama. Jasno je da stanica u
Riju potpuno poddava vojnu vladu. Kljuc sa suzbijanje eventuaInog po­
kusaju protiv udara i gusenje pobune jest u hapsenju iIi u protjerivanju
Leonela Brizole, ljevicara, Goulartova surjaka. Brizola je federalni poslanik
za Guanabaru (Rio de Janeiro) i sad a je u bijegu.
Nasa central a ubrzava propagandu u cijeloj hemisferi da se izrazi po­
drska novoj brazilskoj vladi i diskreditira Goulart. Arturo Jaregui, * gene­
raIni sekretar ORIT-a, poslao je, na primjer, telegram kojim ORIT* izra­
zava podrsku novoj vladi Brazila. To bi moglo izazvati negativna reagira­
nja u pojedinim ddavama, na primjer u Venezueli, jer je politika CIA bila
da se ORIT suprotstavlja vojnim pokusajima obaranja slobodno izabra­
nih vlada - sto se nije bas pokazalo realnim s glediSta sadasnjeg toka do­
gadaja.
Posredstvom AVBUZZ-a nastojimo da u povodu proslogodisnjeg ot­
krivanja tajnih skroviSta oruz.ja u Venezueli ojaca neraspolozenje OAS-a
19'
29 I
 .,~,

prema Kubi. U dnevniku »La Manana«, sto izlazi u Coloradu, jueer se po~
Stvaranje raspolozenja za raskid odnosa s Kubom gotovo je jednako
javio placeni oglas na pola stranke. Potpisala ga je i toboze napisala Hada .L

teSko kao i promicanje komentara u korist Brazila. Nisu Urugvajci skloni

Rosette, * ovdasnja predstavnica Revolucionarnog vijeca Kube* i jedna od
komunizmu niti blagonaklono raspolozeni prema kubanskoj revoluciji.
propagandnih agenata u projektu AVBUZZ. U stvari, tekst su napisali
Kamen-temeljac urugvajske vanjske politike jest izricito nemijeSanje, zbog
O'Grady i Brooks Read, a temeljio se na informacijama staba i dosjeima
stanovite tanjivosti zemlje od pritisaka dvaju velikih susjeda. Kako se sank­
stanke. Otkriveno skroviste oruzja pripisala je stanica sveukupnom ubaci­
dje iii zajednieka akdja protiv Kube mogu lako ptotumaCiti kao mijeSa­
vanju Sovjeta i Kubanaca u hemisferu, a te su nase tvrdnje bile potkrijep­
nje u kubanske unutarnje stvari, program stanice za izazivanje raskida od­
Ijene i izjavama koje smo pripisali Rolandu Santani, * kubanskom dezer­
nosa suprotstavlja se tradicionalnoj urugvajskoj politici.
teru koji je lani boravio ovdje. Za pobunjenieke pokrete u Venezueli, Hon­
Cak i u takvim okolnostima, u sredstvima obavjeStavanja pokrivamo
durasu, Peruu, Kolumbiji, Argentini, Panami i Boliviji tvrdi se da primaju
kubanske teme nadajuci se da pokusaji Venezuele da sazove konferenciju
direktive iz sovjetskih i kubanskih ambasada u Mexico Cityju, Buenos
rninistara vanjskih poslova OAS-a 0 otkrivenim skrovistima oruzja nece
Airesu i Montevideu. Nismo zaboravili spomenuti i kineske komuniste.
kao rezultat imati samo oddavanje toga skupa nego i rezoluciju kojom ce
se sve zemlje OAS-a pozvati da raskinu s Kubom. Prije nekoliko dana ve­
nezuelanski ministar vanjskih poslova u bivsoj Betancourtovoj vladi, Mar­
cos Falcon Briseno, boravio je ovdje traZeci podrSku sazivanju konferen­
MONTEVIDEO
cije, ali nije uspio uvjeriti Urugvajce da se aktivno pridrme akciji.
IS. travnja I964.

S konferencije sefova stanka Holman se vratio s nevoljko prihvacenom

spoznajom da cemo brazilskim politiekim izbjeglicama morati pokloniti
vise paznje. Sam predsjednik Johnson odlueio je da se moraju sprijeeiti
pokusaji protiv udara i pobune u Brazilu te da se, u duzem razdoblju, sto
bde i djelotvornije uevrste tamosnje snage sigurnosti. Nikada vise ne srni~
jemo dopustiti da Brazil skrene ulijevo, jer bi komunisti i druge snage
mogle zaprijetiti da stupe na pozornicu iIi da, u najmanju ruku, poenu oz­
biljno utjecati na tok dogadaja.
Takva politika ovdje, u Montevideu, znaci da stanici u Riju valja po­
moci sveobuhvatnijim prikupljanjem informadja 0 izbjeglicama. Cinit ce­
mo to posredstvom obavjeStajne slmbe polidje. Taj ce zadatak dopasti
mene, jer Holman, pomisljao sam, zeli da ja nastavim raditi s Oterom, Pi­
rizom, de Andom, Torresom i drugima, a da on zadrzi kontakte na visoj
razini - s rninistrom unutarnje sigurnosti, Felipeom Gilom, i sefom poli­
dje, pukovnikom Venturom Rodriguezom.* Za poeetak pridobio sam
Otera da svoje ofidre postavi u stanove Goularta i jos trojice iii eetvorice
najvaznijih izbjeglica, imena kojih nam je dostavila stanka u Riju. Dje­
lujuci kao ofidri za osobnu sigurnost izbjeglica, oni ce zapravo voditi
dnevnik posjetilaca. 0 najvaznijim podacima iz dnevnika, kao i 0 pridos­
lim izbjeglicama, kablograrnima cemo izvjeStavati Rio. Cjeloviti izvjestaji
slat se diplomatskom postom.
Ovdasnja politieka strujanja okrecu se protiv nove vojne vlade u Bra­
zilu. Vrlo je tesko plasirati u novine za nas povoljne komentare. Brazilska
je vlada poeela na razlicite nacine provoditi pritisak na Urugvajce, pa ce
Goulartu i njegovim pristalicama biti ovdje zabranjeno da se angaiiraju u
politiekim aktivnostima.
I
29 2
j
,
!
MONTEVIDEO
24. travnja I964.
Svoj je posjet uptavo zavrsio novi set odjela zapadne hemisfere Des­
mond Fitzgerald..* Obilazi sve stanke toga podrueja. Holman je priredio
zakusku za elanove stanke i njihove zene. U uredu se svatko od nas poje­
dinaeno sastao s Fitzgeraldom da bismo mu opisali naSe operacije. Bio je
zadovoljan pokusajem regrutiranja Kubanca, ali je posumnjao da se mozda
radi 0 ptovokaciji, jet je rijee 0 eovjeku s velikim iskustvom u industriji
secera. Umjesto pet milijuna tona, ovogodisnja ce proizvodnja biti, tvtdi
Fitzgerald, manja od cetiri milijuna tona. Ohrabrio me da poklonim paz­
nju pripremama za tegrutiranje sifranta u kubanskoj ambasadi. Kada smo
mu rekli da jedan od ureda stanke dijeli samo zid od jednog praznog
stana, naredio je da se na taj zid smjesta postavi natpis »Ova sob a je ozvu­
cena«. I uClA polozaj donosi povlastice!
Fitzgerald je crIstO ostao na tome da stanica Montevideo pokloni po­
zornost podrSci novoj brazilskoj vojnoj vladi poveeanim opsegom prikup­
ljanja informacija i propagandnim operacijama. Holman je O'Gradyja
imenovao odgovornim za probleme Brazila. Stanica Rio pomoei ce nam na
taj naNn sto ce jednog od svojih agenata poslati kao vojnog atasea u ov­
da8nju brazilsku ambasadu. Taj covjek, pukovnik Camara Sena, * treba
stiCi svaki dan. Susretat ce ga O'Grady i pomagati mu u razvijanju opera­
cija ubacivanja u izbjeglicke krugove.
Usprkos popularnosti koju Goulart ovdje uziva, vladino nacionalno
vijece jucet je ptiznalo brazilsku vladu, 8tO ce posluziti smanjenju napeto­
293

I.

TI
sti. Goulartu je priznato da je ovdje zatraZio politieki azil. Dakle, ne
smatra se bjeguncem. To je nesto niZi status koji ce mu dati viSe slobode
za politicke aktivnosti.
MONTEVIDEO
2. svibnja 1964­
Centrala je odobrila moj plan regrutiranja Roberta Hernandeza, ku­
banskog sHranta. Vidjet cemo hore li nas posluziti sreca. Za poeetni dodir
angazirat cu Ezequiela Ramireza, * nastavnika iz centrale koji je upravo za­
vdio obucavanjem AVBANCY, ekipe za pracenje. On moze »proei« u
ulozi Spanjolca iii Juznoamerikanca, a bit ce manje opasno i za Hernan­
deza (ako prihvati) dok se ne dogovorimo za tajni sastanak. Zajedno s eki­
porn AVENIN, Ramirez danas poeinje slijediti Hernandeza od ambasade
do bilo kojeg mjesta u gradu gdje bi mu se mogao pribliziti.
Tesko je reei kakvi su izgledi, iako nam je vozae kubanske ambasade
Warner* dao izvrsne obavijesti na osnovi kojili mozemo procijeniti Her­
nandezovu lienost. Ne sarno da ima problema sa zenom, koja je upravo
rodila, nego se <:ini, da je viSe nego zagrijan za Mirtu, svoju prijateljicu
Urugvajku. Upravo zbog toga otklonio sam ponudu stanke Miami da nam
posalje djevojku. Svu cu paznju pridati Hernandezovom interesu za pre­
mjestaj, mozda u Buenos Aires. Osim sto radi kao sHrant, Hernandez je
strucni sluzbenik ambasade, specijalist za fotografiju. Mozda bismo mu uz
premjeStaj mogli pomoci da otvori vlastiti fotografski studio. Zasad, me­
dutim, na temelju uputa iz staba, ponudit cemo mu trideset tisuea dolara
ako nam oda sve sto zna 0 kubanskim obavjeStajnim operacijama; pet­
naest tisuea za predaju svih sifri i tri tisuce dolara mjeseeno dokle god radi
za nas na svome mjestu u ambasadi. Vee imam sigurno mjesto za sastanke,
ako Hernandez prihvati. Preuzet cu ga od Ramireza eim to bude moguce.
Sutradan sam rekao Holmanu kako bih mogao vise uCiniti u poslovima
s policijom i na kubansY.im operacijama kada ne bih bio do grla optereeen
Paragvajcima, kontrolom pisama i Ralphom H atryj em. Bilo je s moje
strane prljavo sto sam istodobno predlozio da te operacije preuzme Alex
Zeffer, * nas oficir za radniCko-sindikalne operacije. Holman se sloZio i 0
tome obavijestio Zeffera, koji otada sa mnom ne govori. On zna sve 0
problemima s Hatryjem i teskocama u vezi s tajnom kontrolom pisama.
I dalje eu povremeno svraeati nocu u kucu AVANDANA,* kako bili 0
problemima promatraekog mjesta kubanske ambasade porazgovarao s nje­
govom zenom. Ne bih zelio propustiti to iskustvo - zgrada je zapravo ni­
zak uvueen bungalov, u slabo naseljenoj gradskoj periferiji, okruzen drve­
cern gustim poput dzungle. Okruzena je zieanom ogradom, a euva ga
mozda i sest divljih pasa. Takva izoliranost u tom gotovo pustom predjelu
dobro dolazi, jer je AVANDANA gotovo sasvim gluh. Rasprave 0 toku
294
J
--1
operacije su, naravno, potrebne, ali 0 njima ne valja govoriti glasno, a po­
gotovo ne vikati. Svaki put kada sam odlazio onamo pratio me Hatry. Pro­
matrati tu dvojicu postarijih ljudi kako se medusobno deru 0 svom spi­
junskom poslu bilo je zanimljivo, kao sto je uopce zanimljivo proucavati
svaku suprotnost.
Jedna od operacija koje sam preuzeo otpala je sarna po sebi. Merca­
der,* agent ubacen u MRO, odlueio je da potraZi posao u SAD-u. Primila
ga je banka u Miamiju, i on uskoro odlazi - uredio sam da se na doku­
mentu stanice kojim trazi americku vizu izbrise podatak da je bio clan
MRO-a.
Ne zavidim Alexu Zefferu zbog njegovih radniCko-sindikalnih opera­
cija. Preostaje mu da zapocne iznova, od nistice, jer je konacno odluceno
da se Urugvajskoj konfederaciji rada* (CSU) uskrati podrska. CSU je
proslog mjeseca oddala kongres na kojem rukovodstvo nije bilo kadro
prebroditi osobne sukobe, koji su kao posljedicu imali povlacenje poje­
dinih sindikata iz clanstva i odbijanje drugih da u tu organizaciju udu.
Stvarni je problem u rukovodstvu. Andrex Mcdellan,* interamericki pred­
stavnik AFL-CIO, i Bil Doherty, * sef socijalnih projekata AIFLD-a ­
obojica agenti kojima upravljaju ofidri staba za tajne akcije u nasoj cen­
trali stigli su proslog tjedna i rekli vodama CSU-a da ce financijska
pomoc sto je dosad pristizala posredstvom ICFTU-a, ORIT-a i ITS-a biti
ukinuta.
Situacija je prilieno nepovoljna, jer je CSU nedavno osnovao koope­
rativu za radnicke stanove i ocekivao financijsku pomoc AIFLD-a za iz­
gradnju. T a sredstva nece biti dodijeljena CSU, vec ee se vjerojatno usmje­
riti drugim nekomunistickim sindikalnim organizacijama. Narednog tjedna
doci ee Serafino Romualdi, * izvrSni direktor AIFLD-a. CSU treba pustiti
da se sam ugasi. Jedno je sigurno: proti nekoliko godina prije nego sto
ce se u okviru programa AIFLD-a obrazovati nova grupacija sindikalnili
voda i medu njima regrutirati novi agenti, kadri da osnuju novu nacio­
nalnu konfederaciju koja ce uti u sastav ORIT-a i ICFTU-a.
MONTEVIDEO
5- svibnja 1964­
Nitko od nas ne zna sasvim sigurno sto se dogada. Kako smo pred­
vidjeli, Ramirez i njegova ekipa slijedili su Hernandeza u gradu. U pravom
trenutku Ramirez mu je pristupio na ulici rekavsi da je vIada SAD-a za­
interesirana da mu pomogne. Hernandez je pristao da razgovara, ali je na
raspolaganju imao sarno petnaest minuta jer se morao vratiti u ambasadu.
Bio je to pravi svezanj zivaca, ali se u nacelu slozio da nam oda sifre i
omoguci da ih se dokopamo. Dogovoreno je da se ponovno nadu sutradan
popodne.
2.95
 ~
Kablogramom sam obavijestio stab 0 sastanku i predlozio da odjel D
odmah posalje strucnjaka koji bi u pravom trenutku poceo raditi na desi­
friranju. Ako ovo regrutiranje uspije, a vjerujem da hoce, prvi put ce nam
uspjeti da se na ovom podrucju ubacimo u operacije protiv Kubanaca.
Pojacana je antikubanska propaganda. Danas su stigli predstavnici
Uprave revolucionarnih studenata u egzilu* (DRE), organizacije koju fi­
nancira i kontrolira stanica u Miamiju. Putuju po Juznoj Americi sireci
vijesti 0 ekonomskoj propasti Kube. U Montevideu DRE nema stalnog
predstavnika, pa su te poslove preuzeli Hada Rosete* i AVBUZZ-I. Po­
sredstvom AVBUZZ-I pokrecemo propagandu i 0 sudenju Marcosu Ro­
driguezu na Kubi, vodi uprave revolucionarnih studenata u borbi protiv
Batiste. Rodriguez je optuzen da je clanove pokreta »26. srpnja« odao
Batistinoj policiji. Mi tvrdimo, svjesno pogreSno, da je on zapravo
bio komunist i da je ljude iz pokreta »26. srpnja« izdao na osnovi uputa
kubanske komunisticke partije. Svrha: da se izazovu razlike medu komu­
nistima stare linije i pripadnicima pokreta »26. srpnja«. Prasinu dizemo i
- interniraju. Internirani, zivjet ce u nekom gradu u unutrasnjosti, bez slo­
oko ciscenja Anibala Escalantea. Oba slucaja izazivaju ozbiljne razlike na
Kubi, gdje se, prema tvrdenju AVBUZZ-I, »represija moze usporediti s
onom pod Hitlerom, Mussolinijem i Staljinom, kada revolucija jede vla­
stitu djecu«. _
, Unutarnja kriza blankista, izazvana policijskim slucajem u Canelonesu,
i dalje se produbljava. U pitanju je, osim ugleda glavnih voda, podjela
blankistickih frakcija - vrlo osjetljiva situacija koja uslijed unutarnje borbe
moze uroditi sarno novim teskocama. Sire se glasovi 0 predstojecoj krizi
kabineta.
MONTEVIDEO
ponovno predusretnu Hernandeza. Prisluskujuci telefort ambasade, otkrili
IO. svibnja I964.
smo da Hernandez nije imao mnogo poziva. Vozac* nas je dan as izvijestio
U regrutiranju Hernandeza ne ide sve glatko. Po drugi puta sastao se
s Ramirezom, ali je odbio da govori 0 operacijama Kubanaca sve dok ne
vidi novac. Ne vjeruje nam ni koliko je crno pod uiktom. Zeke (Ezequiel
Ramirez - prim. pr.) je ugovorio treCi sastanak na koji sam otisao ponijevsi
sa sobom petnaest tisuca dolara - skoro svu gotovinu koju smo imali u
stanici. Holmanu se nije svidalo sto sam ponio say taj novac. Ali ako
zelimo navesti Hernandeza da govori, moramo mu, u najmanju ruku po­
kazati novac i, mozda, predati jedan dio. Pridruzio mi se, radi pojacane
sigurnosti, O'Grady. Ali Hernandez se nije pojavio. . namjerava kupiti eskudose u bankama u Limi i Riju. No cak ni tamo
Bio sam predvidio da Hernandezu predam tisucu dolara ako bude
spreman da progovori, a potom da ga uvjerim kako treba da na racunu
Agencije ddim njegov novac dok konacno ne uredimo da on »nestane«.
U suprotnom, moglo bi se otkriti da posjeduje veliku svotu novca, pori­
jeklo kojega ne bi mogao objasniti. Cekam ga vec cetvrtu noc. Ako se
29 6
nocas ne pojavi, ne preostaje nam drugo nego da Zeke zajedno s ekipom
za pracenje krene u akciju.
Jucer je stigao tehnicar iz odjela D. Rekao je da mu je biljdnica sa
siframa potrebna sarno na nekoliko sati da ih snimi i zatim opet zapecati.
Bit ce to vjeSto nacinjen trik: biljdnica sa siframa ima dodatne pecate na
sve cetiri stranice, tako da je moguce vidjeti sarno gornju stranicu. No
ako nam pode za rukom da ih snimimo, moCi cemo citati sve njihove
poruke toliko dugo dok su sifre na snazi.
Za mene je najvaznije da saznamo podatke 0 njihovim obavjeStajnim
operacijama. Hernandez je rekao Zeki da zna apsolutno sve 0 tome sto oni
ovdje rade, i ja mu vjerujem. Veceras ce se pojaviti.
Leonel Brizola, voda krajnje ljevice u Goulartovoj vladi i Goulartov
surjak, stigao je u egzil. Brazilska vlada zatrazila je da se i on i Goulart
bode kretanja po zemlji, cime ce kontrola biti olaksana. Kako je Brizola
bio najopasniji politicki voda u staroj vladi, njegov odlazak iz Brazila
doprinos je povoljnom razvitku stvari. Skrivao se jos od Goulartova pada.
Stanica u Riju zeli da ga pratimo sto bolje.
MONTEVIDEO
IS. svibnja I964.
S Hernandezovim regrutiranjem neSto zaista nije u redu. Promatracko
mjesto koje nadgleda kubansku ambasadu izvijestilo je da Hernandez, od
drugog susreta s Ramirezom, gotovo i nije napustao ambasadu. Ekipa za
pracenje i Zeke cekali su puna cetiri dana znak s promatrackog mjesta da
da u posljednje vrijeme nije cesto razgovarao s Hernandezom. Ne zelim
vozacu davati nikakvih posebnih uputa, jer necu da posumnja kako jos
nekoga regrutiramo. Nema druge nego da budemo strpljivi i da i dalje
pokusavamo.
Jos jedan dosadan zadatak. Stanica u Santiagu vodi zaista veliku ope­
raciju ne bi Ii sprijecila da Salvadora Allendea izaberu za predsjednika.
Godine I9S8. gotovo mu je bilo uspjelo da bude izabran, a ovaj put nitko
ne zeli ista prepustiti slucaju. Neprilika je da financijski ured u nasoj
centrali nema dovoljno cileanskih eskudosa u njujorSkim bankama, pa
nisu mogli podmiriti zahtjeve, pa su zamolili nas da pomognemo.
Agent za kupovanje deviza u ovom je podrucju First National City
Bank, * ali deviznim se pitanjima obicno bavi stanica u Buenos Airesu,
jer ima financijski ured »klase A«, ovlasten da kupuje devize. Kao stanica
»klase B«, ograniceni smo na to da mijenjamo dolare za lokalne valute
297

 '~.
samo u hitnim slucajevima. No bez obzira na to stab je poslao cek na
racun filijale New York City Bank. Cek sam predao Jaeku Hennessyju,*
Amerikaneu koji radi u gradskoj banci Montevidea. Nasa je eentrala pri
. kupnji deviza vec poslovala s njim. NjujDrska banka bila ga je izvijestila
da treba ocekivati cek. Predao sam mu gao Poslao je svoje kupee u
Santiago da kriomice kupuju valutu. VratiIi su se za nekoliko dana.
Hennessy kaze da novae obicno donose u kovceZiCima i podmieuju earin­
ske sluzbenike kako ih ne bi pregledavali. Paul Burns i ja posH smo do
Hennessyja da pokupimo novae. Nakon povratka proveli smo ostatak
dana brojeCi novae - vise od stotinu tisuca dolara. Novae cemo poslati
stanici u Santiagu diplomatskom torbom. Mora da trose milijune da spase
taj sistem, a New York, Lima i Rio de Janeiro zajedno nisu kadru da
im izadu u susret.
MONTEVIDEO
20. svibnja I964.
Hernandezovo je regrutiranje propalo - zasada, svakako. Danas je
konacno napustio ambasadu. Ekipa za pracenje i Zeke uhvatili su ga u
gradu. Hernandez je odbio da razgovara s Ramirezom, cak se pravio da
ga uopce ne poznaje. Ishod operacije ovisi sada 0 tome je li Hernandez
ikome u ambasadi govorio 0 svojim razgovorima s Ramirezom. Svi znaci
kazuju da nije. Kada mu se Zeke danas priblizio, problijedio je. Da je
ispripovijedao nekome 0 regrutiranju, ne bi se tako panicno ponasao, jer
bi inace njegov polozaj u ambasadi bio cvrst. Nema sumnje da njegov strah
potjece otuda sto nije izvijestio 0 svojem prvom susretu s Ramirezom ­
podrazumijevajuCi, naravno, da je prvi pristanak bio iskren. Ramirez se
sutra vraca u Washington. Pustit cemo Hernandeza na miru do narednog
pokusaja. Iz njegova prvog razgovora s Ramirezom proizlazi da bi njegova
politiCka i kulturna orijentacija mogla prije biti usmjerena prema Argentini
iii Brazilu nego prema SAD-u. Mozda cemo zatraziti pomoc stanica iz
Buenos Airesa iIi Rija da nam posalju ubacenog agenta snaga sigurnosti,
koji bi drugi put pokusao stupiti u dodir s Hernandezom u ime vlada
Brazila iii Argentine.
MONTEVIDEO
ravao je prebjeci brazilskom konzulu u Riveri, ali je konzul provodio
2Iosvibnja I964.
vikend izvan Rivere. Neko ga je vrijeme cekao, a onda je odlucio da se
Hernandeza je obuzela panika, ali vjerojatno ce na koneu ipak pristati.
Vozac kubanske ambasade jutros me nazvao zahtijevajuci da se hitno
sastanemo. Izvijestio me kako je jutros, kada je dosao na posao, u amba­
sadi vladala zbrka. Hernandez je nocu napustio ambasadu - zivi tame s
29 8
obitelji ostavivsi svoj vjencani prsten i poruku za zenu. Kubanci vjeruju
da je dezertirao k nama ida se skriva iii da je vec na putu u SAD, Zabri­
nutost i potistenost ljudi u ambasadi navodi na pomisao da je Hernandez
ponio Sifre sa sobom.
Rekao sam vozacu da se zaddi u ambasadi cijeli dan, ako je to mo­
guce - nedjeljom popodne, naime, obicno za nj nema posla - i da se po­
nudi da radio Proradilo je i promatracko mjesto kubanske ambasade ­
obicavamo ga u toku vikenda zatvoriti - te sam zajedno s Holmanom,
O'Gradyjem i Burnsom pokusao utvrditi sto nam je ciniti. Ne mozemo
dokuciti gdje je Hernandez i zasto se nije vratio u ambasadu. Vrata amba­
sade ostavit cemo otvorena tako da Hernandez (u slucaju da ceka noc)
moze uci bez prethodnog poziva da mu se otvori. Nocu ce dezurati jedan
sluzbenik stanke. Tako cemo Hernandeza ohrabriti da dode. Pojavit ce se
prije iii kasnije.
MONTEVIDEO
24. svibnja I964.
Hernandez mora da je poludio. Vozac je zatraZio da se jos jedanput
hitno sastanemo i izvjestio da se Hernandez vratio u zoru. Dde ga na katu
pod strazom. Otpravnik poslova jucer i danas nekoliko je puta isao u
sovjetsku ambasadu, vjerojatno zbog toga sto Sovjeti prenose sifrirane
poruke 0 Hernandezu izmedu Kubanaea i Havane. Sto je moglo navesti
Hernandeza da se ponovno predomisli?
MONTEVIDEO
26. svibnja I964.
Prema tvrdenju' vozaca, Hernandeza pod posebnim nadzorom
poslati na Kubu. Ricardo Gutierrez i Eduardo Hernandez, obojiea obavje­
stajni oficiri, bit ce mu pratnja. Avionom »Swissaira« odlaze u petak u
Zenevu, odakle ce drugom linijom nastaviti u Prag.
Hernandez je ispricao vozacu kako je u subotu, nakon sto je napustio
ambasadu, otisao do svog prijatelja Rubena Pazos a te da su se obojica
odvezla do brazilske granke. Hernandez je imao sifre kod sebe. Namje­
vrati i da se osloni na revolucionarnu pravdu - rekao je vozaeu, AVBA­
RON-I, da ce vjerojatno morati provesti pet godina na preodgajanju.
Sumnjam.
Odlucili smo da taj slucaj iskoristimo u propagandne svrhe i da poku­
samo da Hernandez na putu kuci iznenada nestane. Odluka 0 objavlji­
299
 '~
1

vanju cijelog slueaja dosla je nakon sto je ministar unutarnje sigurnosti,
Felipe Gil, odbio da se Ministarstvo vanjskih poslova i vladino nacionalno
vijece umijesaju u taj predmet. Holman mu je bio rekao da je Hernandez
uhvacen prilikom pokusaja da prebjegne k nama i zatraZio da se upotrijebe
politieka sredstava da se Hernandez spasi. Najvise s eime se ministar slozio
bilo je da se Hernandez na aerodromu podvrgne policijskom sasiusanju
i razdvoji, ako treba i silom, od svoje pratnje. Posredstvom agenta
AVBUZZ-I cijeli cemo slueaj prikazati kao senzacionalnu otmicu dezer­
tera unutar kubanske ambasade koji je pokusao pobjeci od komunisticke
tiranije.
MONTEVIDEO
nosti, a toj cinjenici pridonosi i to sto putuje pod pratnjom.
28_ svibnja I964­
Priea 0 kidnapiranju Hernandeza preplavila je sve novine i izazvala
upravo onakvo reagiranje kakvo smo zeljeli. AVBUZZ-I poslao je neko­
licinu reportera u ambasadu da zatraze razgovor s Hernandezom, ali su
ih tame odbili, sto je sarno pridonijelo nagadanjima da ce se na koneu
konea pojaviti sarno Hernandezov les.
Upozorio sam na oprez svaku stanicu u mjestima gdje ce se avion s
i Hernandezom spustiti na putu do Zeneve. Stanice u Rio de Janeiru, Mad­
'1'1 ridu i Bernu pripremaju se za akeiju. Rio i Madrid utanaeit ce da povezane
policijske sluzbe razgovaraju s Hernandezom, a baza u Zenevi uredit ce
Ii da uniformirani svicarski polieajci budu na duZnosti kada Hernandez
Ii bude u tranzitu, iako bi pritisak da se s Hernandezom razgovara mogao
Ii
za Svicarsku biti i preosjetljiv.
, Ii Nadamo se da Hernandez nece stiCi tako daleko. Posredstvom sefa
policije, pukovnika Venture Rodrigueza, sutra cemo, prije polijetanja, raz­
1\ govarati s Hernandezom. Inspektor Antonio Piriz* i se£ obavjestajne sluZbe
Alejandro Otero* bit ce tamo. U toku privatnog razgovora Hernandez ce
II odvojen od svoje pratnje. PokuSat ce ga uvjeriti da Qstane, radije nego
da se nakon povratka suoci s kaznom. I ja en biti na aerodromu kako
It razgovarao s njim ako pokaZe znake pristanka na politicki azil
Ii
,j u Urugvaju.
n
pistolj i bio prisilno razoruzan. Hernandez je, meautim, ostao pri tvrdnji
da se vraea dobrovoljno; konaeno se zajedno sa zenom i djeeom u pratnji
dvojice Cuvara ukreao u avion. Do sada nema vijesti od staniea duz
njegova puta.
Kubanci su se jutros odiuCili na kontrapropagandu i pozvali stampu
da u ambasadi intervjuira Hernandeza. Vraea se na Kubu, rekao je Her­
nandez, zbog toga sto se pobojao odmazde protiv zene i sina, koju bi
mogle poeiniti stanovite osobe (nije ih otkrio) koje su ga pokusale navesti
na izdaju domovine. Proslih dvadeset dana, priznao je, stanovite osobe,
drhvljanstvo kojih ne zna, pokuSale su ga nagovoriti na ulici. Najprije
su mu ponudile pet tisuea dolara, a kasnije jos pet tisuca. Cak i tim
intervjuom stampa daje na znanje da se Hernandez vraea iz razloga sigur­
Operacija moze i propasti, ali je sigurno da smo unistili mogucnosti
da Kubanci ovdje i dalje operativno djeluju. Ambasadu su napustila dva
sluzbenika, trgovinski predstavnik i njegova zena, te otpravnik poslova za
kojega ne vjerujemo da je angaziran u obavjdtajnim zadacima. Iznenada
su od pet funkcionera spaB na dva i moraju se sluziti vezama sovjetske
ambasade dok im ne stigne novi si£rant. Osim toga propaganda moze
pridonijeti klimi pogodnoj za raskid odnosa, pogotovo ako u okviru OAS-a
venezuelanski slucaj naiae na povoljan prijem. Ako i nismo dobili sifre i
zeljena obavjdtenja, izveli smo dobru predstavu u sredstvima javnog
obavjestavanja i upropastili im posao.
Mozda ne izravno s Hernandezovim slucajem - neko vrijeme to
neeemo znati - ali i dva su nedavna, za nas vrlo povoljna, dogaaaja pove­
zana s dezertiranjem kubanskih obavjdtajaea. U Kanadi je kubanski
obavjdtajni oficir Vladimir Rodriguez* dezertirao prije nekoliko tjedana
i sada iznosi prve detalje 0 Opcoj obavjestajnoj upravi (DGI), koja djeluje
u sklopu ministarstva unutarnjih poslova. Nasa eentrala saopcava nam
svjde podatke 0 njegovim iskazima. To otkrice slieno je onome sto ga je
bio iznio prvi KGB-a. 0 toj kubanskoj instituciji dosad nismo
znali nista - cak ni to da postoji.
Tjdnje je povezan s kubanskim operacijama u Urugvaju pokusaj de­
zertiranja EarleaPereza Freemana, * bivseg seta njihove obavjdtajne sluzbe

i'[
1

u Montevideu, koji je prebjegao, a zatim, proslog sijecnja, u Meksiku pro­

ii
:i mijenio misljenje. Perez je ovih dana dobio azil u urugvajskoj ambasadi u
il Havani, u kojoj trojica iii eetvorica diplomata (agenti AMHALF) rade za
'I ;1 MONTEVIDEO
stanicu u Miamiju. Jedan od njih, otpravnik poslova, upravo je dobio
') 29. svibnja I964­ zamjenu. Ali posredstvom druge dvojice, Germana Roosena* i Hamleta
I
Gonealvesa,* Miami ce nastojati otkriti kubanske operacije u Montevideu.
:I

i~
H I bez obzira na propagandu, Hernandeza nije moguce uvjeriti. Na
U toku vikenda priredit eu popis pitanja koji ce se zasnivati na vee pozna­
aerodromu se jedan od pratilaea, Gutierrez, htio oduprijeti pokusaju da tim cinjenicama i uputiti ga u Miami kako bi agenti AMHALF znali sto
policija nasamo razgovara s Hernandezom. U zucnoj raspravi povukao je nas sve zanima.

300 30I
 MONTEVIDEO
T
Sva privredna aktivnost danas je zakoeena jednodnevnim opom straj­
6.lipnja 1964.
kom sto su ga CTU i sindikati samostalnih vladinih poduzeea i decentra­
Borba unutar partije blankista izazvala je novu krizu, upravo kao sto
je i nemir u sindikatima dosegao vrhunac. Od 21. svibnja ministri kabineta
jedan za drugim podnosili su ostavke. Ministar obrane odstupio je
30. svibnja, a danas i ministar unutarnje sigurnosti, Felipe Gil. Od pocetne
zabrinutosti nad policijskim slucajem u Canelonesu medu blankistima se
razvio sukob oko osnovnih zadataka vlade. Sve su jaci glasovi prema ko­
jima blankisticki oficiri pripremaju udar protiv politickog rukovodstva
svoje partije. Ti su glasovi zasad nepotvrdeni, ali centrali redovito saljemo
negativne izvjestaje, zasnovane uglavnom na informadjama Garija i pu­
kovnika Venture Rodrigueza, bliskih armijskim ofidrima za koje se tvrdi
da su umijesani u pripremanje udara. Holman se nada da ce dobiti novog
ministra unutarnje sigurnosti, dovoljno jakog da progura misiju javne
pomoci za policiju.
Kako je vlada prestala raditi, sindikati samostalnih poduzeca i decen­
traliziranih sluzbi postaju sve ratoborniji. Prije dva dana organizirali su
dvadeset i cetverosatni strajk zahtijevajuci povecanje budzeta za 45 posto
u korist vladinih poduzeca. Vee ru ranije ti sindikati, zajedno s CTU, orga­
nizirali dvadeset i eetverosatni opci strajk u znak protesta protiv inflacije.
Hernandez se vratio na Kubu, iako su se i policijski agenti stanke
Rio sukobili s Gutierrezom kada su nasamo razgovarali sa sifrantom.
Objavljeni su podaci 0 ovogodisnjoj berbi secera na Kubi (znatno nepo­
voljniji nego sto mi je bio rekao Alonso,* moj kubanski funkcioner u
industriji secera), tako da Fitzgerald vjerojatno ima pravo. Preostaje mi
da otkazem tajno sastajaliste koje sam bio unajmio za sastanke s Alonsom.
Iz Madrida jos nema vijesti 0 rezultatima poligrafiranja. Stanica u Miamiju
izvijestila je da bi primanje informacija od Pereza iz Havane moglo biti
slozenije nego sto se misli, jer da oni ne da Goncalves i Roosen
zajedno rade na tome slucaju. Za sada posao biti povjeren sarno
Roosenu, a on dolazi u Miami ili Nassau tek jedanput mjeseeno.
MONTEVIDEO
17. lipnja 1964.
Blankisti su konacno otklonili krizu. Imenovani su novi mI01stri, a
razliCitim medusobno suprotstavljenim frakcijama dodijeljeni i neki drugi
zadaci. Novim ministrom unutarnje sigurnosti imenovan je Adolfo Tejera,*
o kojem sef policije u Montevideu, Rodriguez, ima povoljno misljenje.
Uz Rodriguezovu pomoc Holman ce stupid u vezu s novim ministrom
sluzeci se i operacijom prisluskivanja telefona AVENGEFUL, kao izlikom.
Kasnije ee mu iznijed program javne pomoci AID-a.
302
liziranih sluzbi bili organizirali protestirajuCi protiv inflacije i drugih eko­
nomskih boljki koje tesko pogadaju radnike. Prosle noti kada je strajk
trebao poceti, pukovnik Rodriguez,* sef policije Montevidea i vladin glavni
oficir sigurnosti, izdao je saopeenje kojim glasine 0 tome da vojska pre­
uzima vlast proglasava potpuno neosnovanima.
Kolika razlika od Ekvadora, gdje je opCi strajk dovoljan da obori
vladu. Promet ovdje tece bez ogranieenja. Cini se, da gotovo svatko ide
na plazu, osim, naravno, ako je prehladno za kupanje. Holman, ocjenju­
juti da je raspolozenje slieno opustenost"i u nedjeljno popodne, kaze kako
se Urugvajci ponasaju kao dokoni gosti u nekoj kavani na obali koji
zadovoljno sreu svoj mate i promatraju bibanje valova.
Brazilska vlada i dalje vdi pritisak da se suzbijaju pokusaji politicke
akdvnosti Goularta, Brizole i drugih izbjeglica. lako su nekima od onih
sto su se sklonili u urugvajsku arnbasadu kasnije dopustiIi da odu iz zemlje,
sto je privremeno umanjilo napetost, poslaH su ovarno svoga izaslanika
da na konferenciji za stampu pokusa potaknuti akciju za boljom kontro­
10m nad izbjeglicama. Izaslanikove su izjave imale suprotan ucinak, jer je
on optuzio pomagaee Goularta i Brizole da, posredstvom studentskih,
radnicko-sindikalnih i vladinih organizacija, rovare protiv vojne vlade.
Rekao je i to da su se komunisti udomili u Urugvaju, koji da je, takav,
opasan za djeli kontinent. Urugvajski ministar vanjskih poslova kasnije je
rekao kako je komunistieka partija u Urugvaju legalna i dodao da se njezin
utjecaj u zemlji jedva i osjeea.
Pritisak Brazila moZe izazvati nepozeljan odjek u kratkom razdoblju.
No prije iIi kasnije Urugvajd ce se morati odlueiti na sHcnu ostru akciju
protiv komunizma, jer je zemlja premalena a da bi se oduprla pritisku
Brazila. Kao odgovor na, pretpostavljam Holmanovo, opiranje da pokriva
izbjeglice, stanica Rio odlucila je da - uz sadasnjeg vojnog atasea, pukov­
nika Camaru Senu* - posalje jos dvojicu svojih agenata u ovdasnju
brazil sku ambasadu. Jedan je ubaceni agent na visokoj razini (u ministar­
stvu vanjskih poslova) Manuel Pio Correa,* koji dolazi na mjesto amba­
sadora, a drugi, njegov sticenik Lyle Fontoura,* novi je prvi sekretar
ambasade. Do proslog mjeseca Pio je bio brazilski ambasador u Meksiku,
gdje je vrlo djelotvorno radio na operativnim zadacima naSe stanice. No
kako Meksiko nije primao novu vojnu vladu, Pio je bio opozvan. Stanica
Rio uspjela je postici da ga posalju u Montevideo, koji je u ovom trenutku
vruce podruge diplomacije braziIske vlade. Kada njih dvojica dodu, Hol­
man ce oddavati kontakte s Piom, dok ce O'Grady raditi s Fontourom.
Stanica u Riju odluCila je da, na ovaj iIi drugi naCin, zapocne operacijarna
protiv izbjeglica. Pio je, po svemu sudeo, uporan tip, pripravan da vrsi
pritisak na urugvajsku vladu.
30 3
 MONTEVIDEO
T
"
28.1ipnja 1964.
Stanica Miami nailazi na teSkoee u primanju informacija od Earlea
Pereza Freemana, kubanskog obavjeStajnog oficira koji ima azil u urugvaj­
skoj ambasadi u Havani. Nakon nekoliko uzaludnih pokusaja Germana
Roosena, jednog od urugvajskih diplomata koji rade za stanicu Miami, da
izvuce obavjeStenja, Perez ga je optuzio da radi za CIA i zahtijevao od
CIA da poduzme mjere kako bi ga izvukla s Kube. Rekao je Roosenu da
neee kazati ni rijeci 0 kubanskim operacijama u Urugvaju sve dok ne ode s
Kube i bude na sigurnom.
S Roosenom je problem u tome sto on ne moze bez uputa urugvajskog
ministarstva vanjskih poslova izvrSiti pritisak na Pereza. Zanijekao je,
naravno, Perezove optuzbe 0 svojim vezama s nama, ali oklijeva da nastavi
s pokusajima bez prethodnog odobrenja svoje vlade. Holman je pristao na
to da inspektoru Pirizu predlozim da on pode u Miami da da Roosenu
sluzbene upute - ali tako da Roosen pri tom ne sazna kako je Piriz s nama
u vezi. Pirizu se ideja svidjela, ali je upozorio da sef policije, pukovnik
Rodriguez, mora odobriti putovanje zajedno s ministarstvom vanjskih
poslova.
Holman je predlozio Rodriguezu da posalje u Miami jednog od svojih
najboljih oficira kako bi suradivao s urugvajskim diplomatima koji su u
ambasadi u dodiru s Perezom, a da pri tom ne oda nase kontakte ni s
Pirizom, ni s Roosenom. Rodriguez se, sto se moglo i ocekivati, slozio
s tom idejom, osigurao privolu ministarstva vanjskih poslova i odredio
Piriza da obavi zadatak. Piriz ee narednih dana otputovati u Miami da izda
sluzbene upute Roosenu i Goncalvesu. Oficir tamosnje stanice sastajat
se odvojeno s Roosenom, Goncalvesom i Pirizom, od kojih ni jedan nije
osobito dobro rjeSenje, ali mommo se zastititi od toga da saznaju kako
suradujemo sa svom trojicom. Roosen i Goncalves bit ee slmbeno potak­
nuti da vrSe pritisak na kubanskog obavjeStajnog oficira. Moramo izvuCi
iz njega obavjeStenja prije no sto bi raskid odnosa s Kubom zahtijevao
povlacenje diplomata - agenata iz Havane.
Kampanja za izolaoiju Kube za korak je blize uspjehu. OAS objav­
ljuje da je prikupljen dovoljan broj glasova u prilog sazivu konferencije
ministara vanjskih poslova, na kojoj ee se razmatrati slucaj otkrivenih
skrovista oruzja i nastojanje Venezuele da sve Clanice OAS-a koje jos
uvijek imaju odnose s Kubom te odnose raskinu. U meduvremenu, jos
nema nagovjeStaja hoee Ii Urugvaj poddati takvu akciju.
ZahvaljujuCi AVBUZZ-projektu u sredstvima javnog obavjeStavanja
nastavlja se propaganda protiv Kube. U gomili objavljenih materijala na­
laze se i oni iz naSe stare propagandne operacije Editors Press Servicea,*
sa sjedistem u New Yorku, koji priprema mnoge clanke protiv Castrove
vlade i komunizma uopce. Mnoge od tih clanaka piSu kubanski izbjeg­
lice, a medu njima je i Guillermo Martinez Marquez. *
30 4
MONTEVIDEO
IS. srpnja 1964.
Glasine 0 mogucem vojnom udaru utihnule su nakon pr~slomjeseCnog
opeeg strajka. Ali nekoliko strajkova i dalje traje. Nasa central a uputila je
neuobicajenu depeSu, za koju Holman vjeruje da je uvod u ponovno
pdbjegavanje operacijama politicke akcije. Iako je depeSu, kao sto to
obicno cini, potpisao sef odsjeka, Holman tvrdi da ju je zapravo napisao
zamjenik sefa odjela, Ray Herbert,* njegov prijatelj iz davnih dana kada
su zajedno radili u FBI. Prilicno neodredenim saddajem, depeSom se
nalaze da prosirimo veze na politickom polju u svrhu pribavljanja obavje­
stajnih informacija 0 politickoj stabilnosti, vladinoj politici prema aktiv­
nostima krajnje ljevice te 0 moguCim rjeSenjima danasnjih problema,
kakav je ustavna reforma. Holman vjeruje kako je Herbert briZljivo iz­
bjegao spominjanje operacija politicke akcije (nasuprot prikupljanju
obavjestajnih informacija politiCke naravi), ali je bilo sasvim jasno nago­
vijesteno da je poruka odaslana radi pripreme za obnavljanje tih ope­
racija.
Holman me zaduzio da u pripremnom razdoblju izvjestavam 0 tome
kako napreduju organizacijske pripreme i kako se ostvaruju nove politicke
veze. On ce se cesce sastajati s gdom Nardone i s Garijem, a uskoro ee
me upoznati s jos jednim vodom ruralista, Wilsonom Elsoom, * saveznim
poslanikom. Za sada neeemo uspostavljati dodir s drugim glavnim vodom
ruralista, senatorom Juanom Mariom Bordaberryjem, jer je on jos otprije
u vezi s nasim ambasadorom Coerrom, a Holman ne zeli sukob s poto­
njim. Ruralisti postadose znacajni zbog toga sto su vee objavili svoju
podrSku ustavnoj reformi sa svrhom da se Urugvaj vrati pod cvrsto pred­
sjednistvo jednoga covjeka. Ostale partije otvoreno se suprotstavljaju
takvoj reformi.
Osim obaveze da oddavam veze s ruralistima, Holman je zatraZio da
s jednim sluzbenikom legalne politicke sekcije nase ambasade otpocnem
susretati pojedine liberalne vode partije koloradosa, poglavito one koji pri­
padaju listi I5 i listi 99. Te dvije frakcije imat ee znacajan udio u izbo­
rima I966. go dine. Dobrodosli su kao potencijalni agenti za otvaranje veza
u programima operacija protiv Sovjeta.
U svrhu politickog izvjeStavanja. Holman takoder uspostaviti nove
kontakte s Adolfom Tejerom,* ministrom unutarnje sigumosti, pukov­
nikom Venturom Rodriguezom, sefom policije, i s pukovnikom Carvaja­
10m, sefom vojne obavjeStajne sluzbe. U ovom trenutku Holman ee se
uzddati od ponovnog uspostavljanja veza s pukovnikom Mariom
Aguerrondom, * Rodriguezovim predsasnikom na duznosti sefa poIicije i
bivsim bliskim povezanim suradnikom stanke. Aguerrondo je, nairne, u
sredistu svih glasina 0 pokretu vojnih oficira blankista protiv vlade.
O'Grady ee se redovitije susretati s Juanom Carlosom Quagliottijem, *
2.0 CIA
30 5
 ,0"
..
1,
bogatim rancerom i odvjetnikom vrlo aktivnim u promicanju intervencio­
nisti'ckih sklonosti medu vQjnim vodama.
RaspravljajuCi 0 prosirivanju politickih veza, Holman je rekao da mo­
ramo biti pazljivi kako ambasador ne bi posumnjao da se vracamo opera­
cijama politicke akcije. Kada za to dode vrijeme, odluka ce se donijeti u
Washingtonu, a ambasador ce 0 tome biti obavijesten diplomatskim
kanalima.
Lose vijesti. Svi poslovi s politickim vodama u Quitu pokazali su je­
dino to koliko su ovi skloni korupciji i neradu. Ovdje, u Urugvaju, cini
se da su poIiticari tome jos skloniji. Nisam mogao biti neraspolozenijiza
posao. Ne ielim »uzgajati« senatore i poslanike - cak ni kada to moram
ciniti po direktorovoj naredbi.
MONTEVIDEO
srpnja 1964.
20.
Filijala »First National City Bank« u Montevideu treba da prod a novu
svotu cileanskih eskudosa, koji ce se diplomatskom torbom prebaciti u
Santiago. Ovaj put je financijski sluibenik nadleian za kupovanje valuta
u Limi i Riju dosao u Montevideo da pomogne u primopredaji novca.
I ovaj put kupovina vrijedi IOO 000 dolara, a to je, tvrdi taj financijski
struenjak, samo jos jedna rupa u remenu. Kaze da trosimo vise novaca na
cileanske izbore nego sto smo to cinili prije dvije godine u Brazilu.
i
ZapaIi smo u ozbiljne teSkoce u AVENGEFUUAVALANCHE ope­
f radji prisluskivanja telefona. Kurir koji dostavlja vrpce prepisivacima,
'1
I AVOIDANCE,* izvijestio je Paula Burnsa, svojeg oficira zadatka, da je
! kovceiic s vrpcama nestao iz prtljainika njegova auta dok je prikupljao
i rasporedivao vrpce. AVOIDANCE ne zna je Ii vrpce odnio obican lopov
, ~!
neprijatelj. Iako se zaklinje da je bio vrlo pazljiv i cuvao se da ga netko
I ne prati, sva je prilika da ce vrpce biti preslusane. Ucinit ce to cak i obi­
can lopov da vidi mogu Ii se vrpce unovCiti.
I,
i
Nakon rasprave s Holmanom i Burnsom izvijestio sam Otera i pukov­
nika Ramireza, zapovjednika Guardia Metropolitana, da smo izgubili
nelee vrpce te da mislimo kako sve linije, izuzev kubanske ambasade, valja
prekinuti. Ramirez je pristao da se kubanska linija zadrii zbog predsto­
!
~ jeceg sastanka OAS-a i mogucnosti raskida odnosa s Kubom.. Zadrlat ce
i nekoliko linija kojima prisluskuje kontrabandu, u svrhu pokrivanja, iako
nema naCina da se zanijece koga smo sve prisluskivali ako se vrpce
preslusaju.
AVOIDANCE ce privremeno biti uklonjen iz operacije, iako ce sudjelo­
vati u akcijama dnevne prakse. Vrpce kubanske linije slat cemo u stanicu
dnevnim kuririma policijske obavjeStajne sluibe i predavat cemo ih To­
masu Zafiriadisu, * Urugvajcu zaposlenom u trgovinskoj sekdji ambasade.
306
!
1
I
On ce posluZiti kao kurir izmedu stanice i svoje zene (AVENGEFUL-3), *
koja prepisuje vrpce kubanske linije. Njegova surjakinja (AVENGEFUL­
-5-,* prepisivac linije centrale PCU, takoder ce pomoCi u obradi vrpci
kubanske linije, jer smo njezin posao ukinuli. Uvlacenje slmbenika zapo­
slenog u ambasadi u takav posao nije dopusteno, ali Holman je spreman
da riskira i ambasadorov gnjev samo da oddi kubansku Iiniju.
MONTEVIDEO
25. srpnja 1964­
OAS je prihvatio akciju da sve clanice prekinu diplomatske i trgo­
vinske odnose s Kubom. Osim u humanitarne svrhe, izostat ce i zracni i
pomorski promet. Trebale su cetiri godine da do takve akcije dode - ne
samo operadje CIA, nego cjelokupna nasa vanjska politika prema Latin­
skoj Amerid bila je usmjerena k tome cilju. Zemlje koje jos nisu raski­
nule odnose (Cile, Meksiko i Urugvaj) glasale su protiv takve akcije, dok
se Bolivija uzdrlala. Odobrava Ii Urugvaj iii bilo koja od tih zemalja takvu
akdju iIi ne, drugo je pitanje, ali propaganda iz centrale odlucna je u po­
zivu svim zemljama da se priklone toj akciji.
Poslije glasanja u prilog ·raskidu odnosa, agenti AMHALF u urugvaj­
skoj ambasadi u Havani - Roosen i Goncalves - mozda ce uspjeti izvuti
ieljene informacije iz Pereza Freemana. Jer cak i uz pomoc inspektora Pi­
riza u Miamiju, dvojica urugvajskih diplomata nisu bila sposobna da iz­
vr.se potreban pritisak kako bi Perez otkrio sto zna 0 kubanskim opera­
cijama u Montevideu. A te su nam informacije neophodne da potpomog­
nemo kampanju za raskid odnosa izmedu Urugvaja i Kube. Mogli bismo,
doduse, umjesto njegovih informacija sami napisati dokument koji ce se
zasnivati na malo cinjenica i mnogo maste te ga pripisati Perezu, 0 cijoj
prisutnosti u ambasadi javnost zna. No takav bi nam se dokument mogao
osvetiti ako su Kubanci sami poslali Pereza da zatrazi azil u urugvajskoj
ambasadi. Naime, sumnjamo na to sve vise, jer Perez odbija da bilo sto
kaze. Ako bismo objavili taj dokument, Perez bi mogao pobjeCi iz amba­
sade i posredstvom kubanskih vlasti javno zanijekati nase tvrdnje. Kako
sada stvari stoje, inspektor Piriz ce se vratiti, a mi cemo odloZiti objavlji­
vanje dokumenta dok ne vidimo kako ce se nasa kampanja u sredstvima
javnog informiranja odvijati i bez toga.
Radnicko-sindikalne operacije koje vodi Jack Goodwyn* i AIFLD*
teku prilicno sporo. Ovoga tjedna posjetio nas je Joaquin (Jack) Otero,*
predstavnik Medunarodne federacije transportnih radnika* (ITF), koji je
prosle godine zajedno sa mnom radio u Quitu. Sada je Otero glavni pred­
stavnik ITF-a za Latinsku Ameriku i Karibe. Dosao je da pomogne u boj­
kotu izvoza mesa, sto su ga organizirali proizvodaCi ambalaze koji nisu u
10'
30 7
sindikatima. Nadamo se da ce on pripomoCi jacanju sindikata koji sudje­
luju u bojkotu.
Obrazovni programi sindikata, kojima je Agencija pokrovitelj a odvi­
jaju se posredstvom ORIT-a, i dalje se prosiruju. Posredstvom Meduna­
rodnog fonda solidarnosti ICFTU, nasa je centrala dala oko 200 000 do­
lara za oddavanje nastave u skoli ORIT-a u Cuernavaci. Dosad su, naime,
obrazovni teeajevi ORIT-a bili omedeni mogucnostima koje je u Mexico
Cityju dopustala Konfederacija radnika Meksika,* koja je nakon AFL-CIO
najjaca clanica ORIT-a. lako do otvaranja skole u Cuernavaci valja price­
kati jos godinu iIi dvije, tecajevi ORIT-a vee dobivaju na znaeenju time
sto su dobro uskladeni s programima AIFLD-a u Washingtonu.
Kao da vee nemamo dovoljno problema s Argentincima, Paragvaj­
cima i Brazilcima. Sada valja brinuti i 0 Bolivijcima. Prije nekih tjedan
dana u Montevideo je stigao novi ambasador Bolivije, Jose AntonIo Arce. *
Stanica u La Pazu zatrazila je da nastavimo s njime odrhvati odnose koje
je dosad imala ta stanica. Od revolucije je u Boliviji obavljao mnoge duz­
nosti u vladi, a donedavrio je radio kao ministar unutarnjih poslova. Na
toj je duznosti oddavao tijesne veze sa stanicom La' Paz. Holman ee ga
povremeno vidati, vjerojatno ne viSe nego sto je uistinu potrebno. I to iz
ovog razloga: kada se jednom vrati u La Paz, taj ugledni pristasa pred­
sjednika Paza Estenssora mogao bi ponovno suradivati u operacijama nase
stanice u Boliviji.
Glavni Arceov zadatak ovdje bit kontroliranje pristasa bivseg boli­
vijskog predsjednika Hernana Silesa Suazo a, pa i njega samog ako - sto
se oeekuje - dode u Montevideo kao izbjeglica. Siles tezi da, u skladu s
njihovom tradicijom od revolucije I952. godine, nakon mandata Paza
Estensorra ponovno postane predsjednikom. Paz je, medutim, prekinuo
tradiciju i u svibnju ponovno izabran, pa mu sada ne preostaje drugo
nego da se bori protiv zavjere koju Siles priprema. Stanici u La pazu stalo
je da sprijeci Silesa da se vrati na predsjednicki polozaj, jer je donedavno
bio sklon lijevim tendencijama, a oddavao je i prijate1jske odnose sa So­
vjetima dok je od I960. do I962. bio bolivijski ambasador u Montevideu.
Da bismo pomogli stanici u La Pazu, zamolio sam, za pocetak, se£a oba­
vjeStajne policije Otera da mOOu Silesovim politickim prijateljima neupad­
ljivo provjeri njegove planove i pokusa doznati hoee Ii doei ovamo.
MONTEVIDEO
II_ kolovoza I964­
Slaganje Urugvaja s rezolucijom OAS-a 0 Kubi izaziva sumnje. Mini­
star vanjskih poslova izjavio je nakon povratka iz Washingtona da vla­
dine nacionalno vijeee sada mora odlueiti hoee Ii se rezolucija OAS-a pod­
308
nijeti Vijeeu sigurnosti Ujedinjenih naroda na odobrenje prije nego sto se
moZe smatrati izglasanom. To je manevar odugovlacenja kako bi se iz­
bjegla teska odluka. No najteZi udarac nanosi Meksiko svojom izjavom
da ee ignorirati rezoluciju. Bolivija se jos nije opredijelila. Sve dok ne po­
stignemo da Urugvaj ostane usamljen u odbijanju raskida odnosa, nasi su
izgledi prilicno losi. Dapace, iako smo znacajno pojacali nasu kampanju
na kubanskom pitanju posredstvom AVBUZZ-I, nema izgleda da ee kam­
panja i uspjeti. Jer Ijevica se bori protiv raskida odnosa i istodobno na­
pada vladinu ekonomsku politiku.
Nacionaina konvencija radnika (CNT), osnovana prije samo tjedan
dana kao pridruzena, koordinirajuea organizacija CTU i sindikata vIa­
dinih radnika, poveia je jos jedan opCi strajk. Ponovno je zaustavljena go­
tovo sva ekonomska aktivnost zemIje: transport, barovi, restorani, luka,
gradevinarstvo, tvornice vune, tekstiIa, benzinske stanice, skole i mnoge
druge ustanove. Strajk je sazvan u znak podrske nastavljanju odnosa s Ku­
bom, dakle u politicke svrhe, sto u Urugvaju nije nepoznato.
I bez obzira na strajk, osnivanje CNT-a vrlo je zhaeajan korak napri­
jed sto ga je poduzeo sindikat, na koji utjeeu komunisti; po prvi put vIa­
dini radnici u sredisnjoj administraciji (ministarstva i aparat izvrSne vla­
sti) te samostaina viadina poduzeca i decentralizirane sluzbe djeluju u: istoj
organizaciji kao i sindikati privatnog sektora CTU-a. In£lacija sto traje i
dalje te devalvacija (sada valja dati 23 pesosa za dolar) daju CNT-u
mnogo opravdanih razloga za agitaciju u predstojeeim mjesecima. Osim
na kubanskom pitanju, akcije CNT-a usmjerene su na povecanje plaea i
dodatne olaksice, koje bi naredne godinevaljalo plaeati iz budzeta.
MONTEVIDEO
2I. kolovoza I964­
Media-operacijom AVBUZZ gotovo svakodnevno objavljujemo uvod­
nike u kojima se tran slaganje Urugvaja s rezolucijom OAS-a 0 raskidu
s Kubom. Cileanski predsjednik Alessandri vee je to ueinio umjesto da
priceka ishod izbora. I Bolivija je danas izjavila da prekida odnose u
skladu s rezolucijom, pa su tako samo jos Meksiko i Urugvaj ostali pove­
zani s Kubom.
I vladino nacionalno vijeee zacije10 ee popustiti jer se naslo usamljeno,
ali se ovdje odluke donose sporo. Clanovi veCine u nacionalnom vijeeu
odreduju svoje stanoviste 0 vafnim stvarima tek nakon prethodne odIuke
unutar svake blankisticke frakcijezastupljene u vijeeu. Na isti naon odlu­
cuju i frakcije koloradosa. Konamo se sastaje NCG da bi slmbeno usvo­
jiio stajalista svake frakcije, a tek se tada donosi odluka. Kada je rijec 0
odnosima s Kubom, ministar vanjskih poslova mora tek podnijeti izvje­
30 9
 ."'r
staj 0 konferenciji OAS-a i 0 raspravi koja se tamo vodHa, iako je od toga
dogadaja proteklo vise od mjesec dana.
Uspjeli smo, u propagandne svrhe, da Juana Castro, * Fidelova sestra,
u pauzi na aerodromu u Montevideu dade izjavu u prilog raskidu. Pre­
hjegla je u lipnju u Meksiko i sada je na propagandnom putovanju po
Juznoj Americi, koje su organizirali stanica Miami i naSa centrala. Nje­
zinoj cemo izjavi dati velik puhlicitet. Nekoliko dana kasnije uslijedit ce
posjet ios jednog agenta stanke Miami: Isahele Siero Perez, * ugledne cla­
nice Medunarodne federacije zena-advokata, * takoder jedne od meduna­
rodnih organizacija 0 kojima hrine sluzha CA. Ona ce opisati krizu ha­
vanske situacije i naglasiti kako se Sovjeti koriste Kuhom kao hazom za
uhacivanje u hemisferu.
MONTEVIDEO
nosi prema rezoluciji OAS-a. Medutim taktiziranje razlicitih blankistickih
3I. kolovoza I964­
Stram diplomati u Montevideu nedavno su priredili mjesecni zajedni­
cki ohjed, kojem smo prisustvovali Janet, ja i jos nekoliko ljudi iz amha­
sade. Slueajno smo zapoceli razgovor s dvojicom sovjetskih diplomata i
pridruzili im se za ruckom. Stahu sam poslao podsjetnik 0 razgovoru ­
jedan od Sovjeta, Sergej Borisov, poznat je kao oficir KGB-a. Holman mi
je kasnije rekao neka nastavim kontakte i izvidim je Ii Borisov zaintere­
siran. Russel Phipps, * nas oficir za protusovjetske operacije, nije prodoran
tip i Holman ocito nije zadovoljan Phippsovim neuspjehom u regrutiranju
novog agenta pogodnog za kontakte.
I narednog cu mjcseca otiei na sastanak diplomata, ali nisam spreman
da duhlje zadem u sovjetske operacije. Analiziranje tekstova s vrpca i po­
punjavanje dosjea svjeZim podacima smrtno je dosadan posao i zadaje i
previse posla za stolom. Vidjet eerno je Ii Borisov zainteresiran za nasta­
yak kontakta. On je konzul i zivi u sovjetskoj stram zgrade AVERT.
Pokusat Cu regrutirati novoga Kuhanca. Mozda nam situacija s raski­
danjem odnosa hude korisna. Moja je meta AIdo Rodriguez Camps, ku­
hanski otpravnik poslova u Montevideu. Njegov tast zivi u egzilu u Me­
ksiku. Lani je stanica u Miamiju poslala toga covjeka, AMPIG-r,* u Mon­
tevideo da otkrije kakva politicka misljenja 0 Castru i komunizmu imaju
otpravnik poslova i njegova zena. Osjetio je u razgovorima da nisu oso­
hito zagrijani komunisti, iako su hez sumnje hili lojalni kuhanskoj revoIu­
cijL Tada je hilo odluceno da se ne nastoji oko regrutiranja iIi dezertiranja
ni Aida, ni Estere, nego da se priCeka pogodan trenutak.
Stanica Miami na moj je zahtjev predlozila Aldovu tastu da sto prije
ponovno dode u Miami kako hi svojoj kcerki, koja je podlozna tudem
misljenju, postavio izravan prijedlog. Ako bi ESter pristala da dezertira,
3IO
I
ugovorit cemo kako da je prehacimo u Miami, ali tek kad pridobije i
Aida. Glavni mamac trehala bi hiti njihova djeca, kojima je otac vrlo pri­
vden. Kada se suoci s cinjenicom da oni lete u Miami, j on bi se mogao
odluciti da poae s njima. Na zalost, taj je pokusaj propao. Tast je dosao
kako je hilo dogovoreno i poCeo razgovarati s keerkom, ali je ona vee na
samom pocetku odbila svaki razgovor 0 dezertiranju. Vratio se nakon dva
dana u Miami, tuZan i slomljen, ne znajuci hoee Ii ikada vise vidjeti svoju
keerku i unucad.
MONTEVIDEO
4- rujna I9 64­
Glavni dnevnici blankista i koloradosa ohjavIjuju pravu hujicu cla­
naka i izjava iz izvora AVBUZZ kojima pozivaju vladu da se pazljivo od­
i koloradoskih clanova vladina nacionalnog vijeea i njihovih frakcija ima
kao posljedicu to da se gledista 0 raskidu s Kuhom gotovo svakodnevno
mijenjaju. Prije tri dana trehao se oddati sastanak komisije za vanjske
poslove nacionalnog vijeca, ali nije odrhn jer nije hilo kvoruma. Sada je,
za ro. rujna, zakazana dehata 0 tome na sjednici NCG-a u punom sa­
stavu, a prosle n06 kQnacno je NCG odlucio da 0 rezoluciji OAS-a ras­
pravIja na posehnom sastanku 8. rujna. Dosad su samo dva clana NCG-a
dala naslutiti kako ce glasati - jedan za, drugi protiv - i sva je prilika da
cemo izguhiti. U meduvremenu, odnosi s Brazilom ponovno su zapali u
krizu, a teza da se Urugvaj mora prikloniti vecini kako hi odolio priti­
scima Argentine i Brazila spusta stvar na zernlju.
Ako se odluka 0 prijekidu odnosa ne proglasi ovaj tjedan, napisat eu
»Izvjestaj Pereza Freemana« i objaviti ga iIi posredstvom inspektora Pi­
riza, iIi agenata AMHALF, Roosena i Goncalvesa. Ministar vanjskih po­
slova, koji se izjasnjava protiv raskida, vjerojatno je prvi momak koga eu
optuZiti da je kuhanski agent - sto vjerojatno i jest.
Odjeci izbora u CHeu pokazuju da je Edouardo Frei lako pobijedio
AIlendea. Jos jedna naSa pohjeda u izbornim operacijama. Narednih sest
god in a Allende neee biti opasan.
MONTEVIDEO
8. rujna I964.
Velika pohjeda. Cetrdeset i cetiri dana nakon ohjave rezolucije OAS-a
o Kubi NCG je izglasao svoje slaganje s tim dokumentom. Rezultat gla­
sanja nije se mogao predvidjeti do posljednjeg trenutka, kada je predsjed­
3I I
nik NCG-a promijenio stanoviste i pridobio svojeg savjetnika da ne pri­
hvati stay svoje frakcije nego da glasa zajedno s njim. Konacan rezultat:
sestorica su 'se izjasnila za raskid (pet blankista i jedan kolorados) i tro­
jica protiv (jedan blankist i dva koloradosa). Dok su vijecnici zasjedali,
nekoliko tisuca prokubanskih demonstranata okupilo se na trgu nezavi­
snosti ispred vladine zgrade u kojoj se oddavala sjednica NCG-a. U tre­
nutku objavljivanja rezultata glasanja doslo je do gUZve, gomila se sjurila
niz glavnu ulicu I8. srpnja, razbijajuei stakla na due anima. Sudarila se s
policijom i pripadnicima republikanske garde. Najmanje deset policajaca
je ranjeno, a dvadeset i sest demonstranata uhapseno prije nego sto je
gomila rastjerana mlazevima vode i suzavcem. Vise demonstranata uspjelo
se probiti niz ulicu I8. srpnja do zgrada sveucilista. Tamo se vodi bitka
kamenjem i petardama, koje bacaju s krova glavne svucilisne zgrade.
Provest en noe u stanici. Ako se dogodi nesto drasticno, valja obavije­
stid centralu. Sutra cemo vidjeti mozemo Ii pridohiti kojeg Kubanca prije
nego sto se stanu vraeati kueama.
MONTEVIDEO
10. mjna 1964.
Pobune traju i dalje. Uglavnom u zgradama sveucilista u ulici I8. srp­
nja. Iako su neki demonstranti jucer ujutro, na poziv sefa policije pukov­
nika Rodrigueza* i ministra unutamje sigurnosti Adolfa Tejera,* napu,..
stili sveuCiliste, novi su sukobi izbili jucer oko deset sati i jos traju. De­
monstranti taktiziraju tako da, osim sto se nabacuju kamenjem sa sveuci­
lisnih zgrada, izazivaju male guZve po ulicama ne bi Ii razbili policijske
jedinice. Stakla na lokalima i automobilima parkirana uz nasu ambasadu
razbijena su kamenjem.
Jutros je napadnuto nekoliko ameriekih poslovnih ustanova. Snazna
bomba eksplodirala je ispred zgrade amerieke banke. Razmrskani su go­
lemi stakleni prozori i otpao je vised strop u prizemlju. Do druge eksplo­
zije doslo je ispred »Western Telegraph Company«. Jedan pakleni stroj
eksplodirao je u uredima »Moore-McCormick Unes«. Uredi kompanije
»General Electric« takoaer su demolirani.
Kubanci su obavijestili Ministarstvo vanjskih poslova da u subotu od­
laze u Madrid. Prosle sam noei, zajedno s Robertom Mussom, * sefom
ekipe za praeenje, AVENIN, pokusao telefonski razgovarati s novim si­
frantom. Poslmivsi se imenom nekoga za koga vee znamo da je u kon­
taktu sa sifrantom, Musso ga je dobio na telefon i predao meni. Rekoh
mu da sam bio prijatelj Roberta Hemandeza, njegova predsasnika, te da
bih i njemu volio predloZiti sliean nacin suradnje. Rekao mi je neka ga
3I2
lijepo poljubim u dupe i spustio slusalicu. Pokusat eu ponovno, ako na­
1
I.
aem vremena i nakon sto isto ueinim s jos trojicom - od kojih su dvo­
jica dosla nakon epizode s Hernandezom.
MoZda su Kubanci jueer pocinili veliku pogresku u nastojanju da svo­
jim odlaskom ne izgube i sve veze. Poslali su vozaea, mojeg agent a, da
.preda telegram za Tucuman (Argentina) sa slijedecom porukom »Vrati se
zbog vjencanja tvog necaka«. To moze biti jedino sifrirana recenica, a
hitnost kojom je sofer pozvan da preda brzojav navodi na zakljucak da je
nekome upueen poziv na sastanak prije subote. Poslao sam sve podatke
stanici u Buenos Airesu kako bi pocela tragati. Pazljivo eu kontrolirati sve
putnike na avionskim linijama i rijecnim brodovima kako bih otkrio ime
toga i mogucih drugih kubanskih agenata. Ne znamo nista 0 osobi kojoj
je brzojav upueen, ali vjerojatno je rijec 0 nekome tko je umijesan u ge­
rilske aktivnosti na podrucju Tucumana.
MONTEVIDEO
II. mjna 1964.
Demonstranti su i dalje u zgradi sveucilista. Bombe su bacene na pro­
storije OAS-a, Coca-Cole, zgrade novina koje su podrlavale raskid sKu?,
bom (»El Dia«, »EI Pais« i »EI Plata«), kuee cetvorice vijeenika koji su
glasaH za raskid te u susjedstvo sjedista nekoliko frakcija koje su se bile
priklonile prijekidu odnosa. Na sveucilistu, koje je jos okruzeno polici­
jom, studentima mlaaim od 2I godine dopusteno je da odu. Crveni kriz
i lijecnici usli su u sveuciliste da razdijele pokrivace i pruZe pomoc stu­
dentima koji su trpjeli od hladnoee i gladi. Svaki od studenata koji zeli
napustiti demonstracije u zgradama sveuCiliSta mora se registrirati, iden­
tificirati, a hapsenje mu negine. Pukovnik Rodriguez pripremio je plan
zamki svima onima koji su usli u zgrade sveucilista a nisu studenti.
Da ne zaostanu za studentskim i politickim demonstrantima, radnici
gradskog prometa oddali su danas popodne trosatni strajk. Radnici sa­
mostalnih vladinih poduzeea i decentraliziranih sluz.bi priredili su goleme
demonstracije ispred palace pravde. Ponovno su zahtijevali olakSice iz
budzeta.
Razgovarao sam sa svim Kubancima osim jednoga i svi su odbili sa­
stanak koji sam im predlagao. Jedan od njih pozvao me prosle noei na
kavu u ambasadu,ali sam smatrao pametnijim da odbijem poziv, bez
obzira na to sto je vjetar koji prodire do kostiju zvizdao kroz telefonsku
kabinu. Sutra, prilikom njihova odlaska, naei eu se na aerodromu - za­
jedno s Oterom*, Pirizom* i drugim policijskim funkcionerima - ako se
netko u posljednji trenutak predomisli i dezertira.
3I 3
 y~
MONTEVIDEO
MONTEVIDEO
I2. rujna I964.
I6. rujna I964.
Jutros su studenti konacnj opkoljeni. Dopusteno im je da, nakon sto
su im uzeti otisci prstiju, fotografije i biografski podaci, napuste sveuci­
liSnu zgradu. Cetrdeset i tri osobe, od ukupno 400 koliko ih je bilo u sve­
ucilistu, uhapsene su jer se otkrilo da nisu studenti.
Popodne se na aerodromu okupilo nekoliko tisuea demonstranata da
Kubancima kaze zbogom. Kada je policija stala potiskivati demonstrante
prema glavnoj cesti, podalje od glavne aerodromske zgrade, izbio je novi
sukob koji se razvio u pravu bitku palicama. Policija ih je ubrzo rastjerala,
jer je u akciju na otvorenom stupila konjica. Ima mnogo ranjenih na obje
strane.
Svi su Kubanci otisli kako su i najavili. Ostaje sarno jedan: trgovinski
savjetnik. Dopusteno mu je da ostane jos nekoliko tjedana kako bi zaklju­
cio kupovinu susene govedine.
Od svih latinskoamerickih i karipskih zemalja, sarno jos Meksiko odr­
Zava odnose s Kubom. Ako Meksiko odbije da se prikloni raskidu, a to
izgleda moguCim, dalo bi se to iskoristiti za razlicite operativne akcije
protiv Kube. Moguee je cak da je nasa tamosnja stanica nagovorila me­
ksicku vladu da ne raskida s Kubom. Mi smo svoj posao obavili, ali si­
romah O'Grady radit ee do kraja godine i slati stabu sve izreske clanaka
o Kubi koje smo plasirali u nasim media-operacijama.
Nastojanja stanice Miami da, posredstvom urugvajskih diplomata
Roosena i Goncalvesa, dobije informacije od Earlea Pereza Freemana
sada su okoneana, jer se diplomati vraeaju u Montevideo. lako ee Svi­
carska zastupati urugvajske interese u Havani, otpravnik poslova ostat ee
jos neko vrijeme u ambasadi da bi se pobrinuo 0 prebacivanju osam osoba
koje Sl1 tu imale azil u drugu ambasadu. Medu tom je osmoricom i Perez
Freeman. Prema misljenju stanice Miami, Goncalves je i previse nepo­
uzdan i frivolan, a da bi mogao posluziti u operacijama, stoga sam za­
trazio od njih da pripreme plan veze sarno za Roosena. Sasvim je moguee
da bi on mogao razviti odnose sa sovjetskim oficirom ovdje, no to ee
ivisiti 0 bcizljivom ispitivanju znaju li Kubanci da je Roosen radio za nas.
Nismo se jos rijdili ni Kubanaca, a vee se pokusavaju ubacitikineski
komunisti. Ministar vanjskih poslova tek je jucer izjavio jednom novinaru
da je komunisticka Kina zatrazila da otvori trgovinsku misiju u Monte­
videu i da ee, sto se njega tice, taj zahtjev proei. Holman je nalozio
O'Gradyju da prati sto se dogada, ali, kao i u slucaju s Brazilcima, za
detalje sam odgovoran ja, jer eemo se za primanje informacija posluziti
policijskom obavjestajnom sluzbom.
Novi brazilski ambasador Manuel Pio Correa stize sutra. Na putu
ovamo obilazi brazilske vojne jedinice duz urugvajsko-brazilske granice.
Holman ee drugi tjedan uspostaviti vezu s njim.
3I 4
--1
Usprkos neprekidnim i snaznim operacijama stanice protiv Kubanaca,
ali i drugim stvarima, na primjer s Brazilom, te uspjesima ovdasnjih ko­
munista u sindikatima, imamo vrlo ozbiljan moralni problem koji, kako
vrijeme prolazi, postaje sve veei. I u drugim stanicama, pretpostavljam,
svakim je danom zahtjev za poslom sve veCi, no to u covjeka rada nesla­
ganje stirn i svodi njegov entuzijazam na minimum, jer nitko nema ni
vremena ni energije za rasipanje. No ovdje problem predstavlja Holman,
i to se tice svakog covjeka u stanici.
Problem je u tome sto Holman od svih oficira stanice ocekuje da daju
izvanredne rezultate, ali on sam nije voljan ulagati napore. Poznat je po
tome sto ima svoje miljenike, pa je tako, ne znam je Ii to bolje ili gore,
upravo mene odabrao za svoga stieenika. Nekoliko dana u tjednu poziva
me na rucak i inzistira da subotom popodne igram golf s njegovom go­
milom u klubu Cerro, iako sam sasvim jasno pokazao da time nisam odu­
sevljen. Kada smo sami, s podsmijehom govori 0 drugim oficirima stanice,
posebno 0 O'Gradyju, Phippsu i Ze££eru. Zbog neprestanih Holmanovih
kritickih opaski O'Grady je postao pravo klupko zivaca. Svoje kritike Hol­
man obicno ispaljuje zbog necijeg nedovoljnog poznavanja jezika ili zbog
slabih rezultata u regrutiranju novih agenata, no katkada kritizira cak i
supruge.
Njegov bi se pristup mozda mogao razumjeti kad bi svoju kriticnost
dokazivao vlastitim poslom, no on izbjegava rad koliko god moze. Za­
htjeve drugih stanica, na primjer Rija, La Paza iIi Buenos Airesa da se
nesto uradi tumaci kao da mu se nanose osobne uvrede. Jednoga dana
dok smo igrali golf, Holman mi je rekao da je zapravo bio prilicno za­
dovoljan time sto nisam uspio regrutirati Hernandeza, kubanskog si­
franta. Kazao mi jeda je u Montevideo dosao za to da se u te cetiri go­
dine prije mirovine dobro odmori. Zeli da operacija bude sto manje, a
ambasador sto sretniji. Da je Hernandez bio regrutiran, stab bi nas ne­
prekidno gnjavio svojim zahtjevima, a mozda bi nam poslao i »eksperte«
da nas uce kako se vode operacije.
Ne sarno da je Holman odlucan da se operacije svedu na najmanju
mjeru. Noeu ili u toku vikenda, kada stizu kablogrami koji imaju prven­
stvo ili koje valja odaslati, Holman neee da ide u stanicu i da preuzme
akciju. Salje ili O'Gradyja da donese kablogram njegovoj kuCi u Carrasco
- sto je suprotno svim pravilima sigurnosti - iIi nareduje sluzbeniku koji
radi na vezama da mu on donese poruke. Ako neki oficir treba preuzeti
akciju, on ga jednostavno nazove kuCi.
Nisam siguran sto treba da ucinim, jer ja sam jedini od oficira za ko­
jega Holman misli da dobro obavlja svoj posao. Ne treba zbog toga biti
3I 5
 "T
ponosan, mogao bi to biti poljubac smrti. Prije nego sto sam napustio
Quito, Waren Dean rekao mi je da Holmana ne smatraju izvanrednim
se£om stanice u odsjeku, ali da je stieenik Raya Herberta, zamjenika se£a
odsjeka, i njegov najbolji prijatelj.
MONTEVIDEO
25. rujna I964.
Kongres je danas odobrio nove budzete ddavnim bankama, u okviru
kojih priznaje i 30 posto za poveeanje plaea, retroaktivno od sijecnja ove
go dine, kao i poveeane beneficije. Politicki motiv prevagnuo je u posljed­
njem trenutku, iako je NCG prethodno odbacio tako velikodusna pove­
eanja, za koja se, doduse - ima li se u vidu inflacija - ne bi moglo reci
da nisu opravdana. Osnovni je problem u tome sto ee poveeanje od 30
posto ponukati i sve druge vladine namjestenike da i oni postave svoje
zahtjeve, posljedica cega ee biti ubrzavanje inflacije i novi manjkovi
budzeta.
Nova Nacionalna konvencija radnika, koja je pod snaznim utjecajem
PCU-a, takoder pojacava svoja nastojanja da se vladini namjestenici i rad­
nici privatnog sektora izjednace. Za naredne tjedne planira niz sastanaka
i madeva. Vrhunac ee biti masovni sastanak na pocetku prosinca. Taj se
skup vee sada naziva Kongresom naroda, a predstavljat ee sindikate i
ostale narodne masovne organizacije. Na Kongresu naroda formulirat ee
se odluke 0 problemima koji tiste zemlju - nije losa ideja da se ucini
nesto u toj konfuziji.
Odnosi izmedu Urugvaja i Brazila ponovno su dosegli vreliSte. Policija
u Porto Alegreu, glavnom gradu brazilske ddave koja granici s Urugva­
jem, upravo je otkrila novu zavjeru Goularta i njegovih pristasa. Napi­
sani plan, otkriven slucajno u jednog sveucilisnog studenta, saddavao je
i osnivanje teroristickih komandoskih jedinica. U Porto Alegreu vee je bila
otkrivena zavjera u koju su bili umijeSani armijski oficiri lojalni Goulartu.
U Montevideu je 300 brazilskih izbjeglica osnovalo udruzenje sa svrhom
da pomaze onima sto nemaju dovoljno sredstava. Medutim, na prvom sa­
stanku raspravljalo se 0 nacinima kako bi se mogla zbaciti vojna vlada.
Brizolina zena, Goulartova sestra, izabrana je u upravni odbor udruzenja.
UtvrdujuCi moguenosti da komunisticka Kina osnuje ovdje svoju trgo­
vinsku misiju, otkrili smo da je dozvola vee odobrena, ali ne Kinezima,
nego Sjevernokorejcima. Oni su upravo stigli i zakupili kueu u istoj ulici
u kojoj je i sovjetsko poslanstvo. Holman je zatrazio od Tejere,* ministra
unutarnje sigurnosti, da vidi sto bi se dalo uciniti kako ne bi ovdje ostali
stalno, ali Tejera n~je nista obeeao. Nasa central a vee trazi program na
temelju kojeg bi ovi trebali biti izbaceni.
3I6
--,
!
Nedavno su se zbila dva vazna dogadaja u nasim, inace ne bas sjajnim
studentskim operacijama. Nova publikacija namijenjena sveucilisnim i
srednjoskolskim studentima izasla je iz tiska: zove se »Combate«, a ure­
duje je Alberto Roca.* U institutu »Alfredo Vazquez Acevedo«, srednjoj
skoli pridruzenoj sveucilistu, koja je kao takva najvaznija studentska unija
na toj razini a koju poddava nasa stanica, poraieni su kandidati usmje­
reni prema programu FEUU. Prije ili kasnije, nas ee se posao s tom gru­
porn, Udruzenjem studenata pripravnika, * odraziti u FEUU.
~ '0/~/i/l
J
/
MONTEVIDEO l L­
29· rujna I9 64· ,
Montevideo se probudio s glasinama a blankisticki stariji vojni ofi­
ciri pripremaju udar protiv vlade. Razlog je vecera koju je Juan Jose Gari,
davni agent stanice u Ligi ruralista i sadasnji predsjednik State Mortgage
Bank sinoe priredio u cast Marija Aguerrondoa,* bivseg sefa policije u
Montevideu, koji je nedavno promaknut iz cina pukovnika u cin generala.
Medu gostima na veceri bili su vode ruralista i gotovo svi najvisi vojni
komandanti, od ministra obrane nanize. Holman je provjeravao glasine
kod Garija i AdoI£a Tejere, ministra unutarnje sigurnosti, a ja sam se
raspitivao kod pukovnika Roberta Ramireza, se£a Guardia Metropolitana,
koji je takoder bio prisutan. Vecera je jednostavno bila izraz pocasti
Aguerrondu. Glasine, potpuno neosnovane, pokazuju koliko su ljudi ner­
vozni zbog moguenosti da vojska preuzme vlast, zbog sve snaznijeg utje­
caja PCU-a na sindikate i, konacno, zbog vladine nesposobnosti da uspori
in£Iaciju. Predvidaju se novi strajkovi.
Holman misli kako je konacno dobio pristanak ministra unutarnje si­
gurnosti AdoI£a Tejere da misija jayne pomoCi pocne raditi za policiju u
sklopu AID-a. Sef policije pukovnik Rodriguez vee je neko vrijeme zelio
taj program, ali delikatno pitanje otvorenog rada stranaca s policijom na­
velo je Tejeru da oklijeva u donosenju odluke. Ne treba se cuditi zasto se
Tejera najzad ipak odlucio. Upravo je pred budzetskom komisijom na­
rodne skupstine izjavio kako je njegovo ministarstvo presiromasno da ku­
puje papir, da policija nema dovoljno uniformi, oruzja, prometnih vozila
i uredaja za vezu te da protupohrna sluzba nema dovoljno cijevi, kemi­
kalija, vozila i druge opreme.
No nije rijec sarno 0 novcu i opremi za policiju: oni su vrIo slabo kva­
lificirani za posao koji obavljaju. Ne sarno da su ceste pljacke banaka,
nego za uspjesan bijeg sluze ukradena kola, motorkotaci, bicikli, kamioni,
autobusi - pa cak i konji. Prilikom nedavne pljacke, kola koja su cekala
na pljackase nisu se mogla pokrenuti, pa su se pljackasi jednostavno od­
setali ulicom na plazu i nestali u gomili. U kolovozu su cetiri lopova uhva­
3I 7
eena prilikom provale u jednu kueu na obali u blizini Punta del Este, ali
su pobjegli u obliznja brda, a nakon dvodnevne pucnjave probili su kor­
don od nekoliko stotina policajaca. Kola za bijeg zastala su u pijesku, pa
su pjeSice posH niz plaZu, orobili jos jednu kueu, ponovno su otkriveni i
konacno su pobjegli camcem, veslajuCi. Punih sest dana policija ih je na­
stojala pronaci, sluZeCi se autima, helikopterima, kreeuei se pjesice po nji­
hovu tragu, ali su oni najzad uspjeli sretno umaknuti, noseei plijen na
ledima dok su biciklima bjezali glavnim auto-putom u Montevideo.
Na sliean je nacin ogranieena sposobnost sluzbe AVALANCHE koja
pokusava suzbiti teroristicke akcije. Nema nikakve sumnje da su neka od
bombardiranja, u vrijeme kada su odnosi s Kubom vee bili raskinuti, djelo
teroristicke grupe koju vodi Raul Sendic. Sendic se u ozujku vratio, nakon
sto se nekoliko mjesed skrivao u Argentini zbog toga sto je ukrao oruzje
u nekom streljaekom klubu u Coloniji. Stigao je sportskim avionom na
mali aerodrom u blizini Montevidea. Kada je otkriven, projurio je pokraj
policije i pobjegao kamionom koji ga je eekao. Narednog mjeseca ukra­
deno je 4000 sipki dinarnita iz jednog skladista, a nekoHko dana kasnije
ukraden je, na nekoj drugoj strani, potreban broj stapina. Cijela je poli­
cija bila kadra izjaviti samo to kako bi te krade mogle biti djelo Sendi­
cove bande.
Podizanje razine spremnosti policije slieno je radnicko-sindikalnim
operacijama. Jos smo uvijek na pocetku, pred nama je dug put obuea­
vanja, opskrbljivanja opremom, osiguranja novca. Sto se nas tiee, posebno
nam se valja oboruzati strpljenjem.
MONTEVIDEO
sreli kamion sa 600 tranzistorskih radio-aparata prekrcanih iz aviona koji
7.listopada I9 64·
je kontrabandom stigao iz Argentine. Tri stotine tisuca pezosa, kolika je
Danas je posljednji dan eetrdeset osmosatnog strajka samostalnih vla­
dinih poduzeea i decentraliziranih sluZbi. Jedino su radile elektrokompa­
nija i vladine banke, iako je svaka smjena u band zaustavljala rad na
jedan sat, u znak solidarnosti. Jueer su vladini namjestenici koji su
u strajku, zatim sindikati CNT i FEUU oddali demonstradje pred pa­
lacom pravde zahtijevajuCi poveeanje plaea za 30 posto, toeno onoliko
koliko su prije dva tjedna dobili sluzbenici vladinih banaka.
Sve privatne benzinske stanice zatvorene su prije dva dana na neodre­
deno vrijeme. Vlasnici strajkaju protiv vlade, zahtijevajuei povoljniju raz­
liku izmedu prodajne i kupovne cijene nego sto je ima ddavni monopoI
ANCAP, koji takoder posjeduje mnogo benzinskih stanica. Kako i
ANCAP-radnici sudjeluju u eetrdeset osmosatnom strajku vladinih rad­
nika, jueer i danas zatvorene su sve benzinske stanice. Najavljuje se vise
novih strajkova i demonstracija: ueitelja, sluzbenika u pojedinim ministar­
stvima, postanskih radnika i pojedinih sindikata u privatnom sektoru.
3I8
MONTEVIDEO
I7· listopada I964·
Otero i njegovi ljudi zaista su imali sreee. Dvojica voda Sendicove
grupe terorista - Jorge Manera, inzenjer u jednoj elektrotehniCkoj kom­
paniji, i Julio Marenales, profesor na umjetniekoj akaderniji - uhapseni su
nakon neuspjelog pokusaja da opljackaju banku. Priznali su da je svrha
pljacke bila da se namakne pomoe beraeima secerne trske »Bella Uniona«
i da je umjetnicka akadernija srediste njihove aktivnosti. Policija im je
zaplijenila oruzje i sada traga za jos dvojicom pripadnika skupine. Podad
koje je grupa odala Oteru vrlo su vazni za njegovu daljnju akciju, jer je
to jedina aktivna oruzana grupacija. Ako istraga donese dobre informa­
dje, mogli bismo se upustiti u regrutiranja koja ce nam omoguCiti da se
ubacimo u grupu. Jer sve dosad djelovali su potpuno tajno.
OdIueili smo da ponovno uspostavimo AVENGEFUL-linije kako bi­
smo prisluskivali Sovjete i PCU. Jednu liniju postavit eemo do kubanske
agencije »Prensa Latina«, a drugu do eehoslovaeke ambasade, koje za­
stupa kubanske interese. Ako budemo raspolagali dovoIjnim brojem pre­
pisivaca, postavit eemo prisluskivae i na telefon Sare Youchak, mlade
aktivistkinje politickog fronta FIDEL, koja je, po svim znacima kojima
raspolazemo, kubanski obavjeStajni agent.
Jos uvijek nema nagovjeStaja sto se krije iza krade vrpci iz automo­
bila kojim se sluzio AVOIDANCE. On sada ponovno preuzima kurirske
duznosti, tako da za te poslove ubuduee ne moramo angaZirati namje­
stenika nase ambasade. Pukovnik Ramirez, ref Guardia Metripolitana, za­
ista je zadovoljan nasom operacijom AVENGEFUL. Njegovi su ljudi neki
dan, radeCi na temelju podataka dobivenih prisluskivanjem telefona, pre­
vrijednost plijena, podijelit ce medu sobom Ramirez i njegovi ljudi.
U meduvremenu, vlada je izjavila kako jednostavno nema novaca da
isplati rujanske zarade. Cak ni policija ni armija, koje prve primaju place,
nisu za rujan prirnile ni pare. Nasuprot tome, NCG je upravo odobrio da
se za 30 posto povecaju zarade zaposlenima uddavnoj telefonskoj kom­
paniji te petrolejskim i elektroprivrednim monopolima.
MONTEVIDEO
2S·listopada I964.
Perez Freeman ubijen je prilikom pokusaja bijega iz urugvajske amba­
sade u Havani! U jutrosnjim agencijskim izvjestajima kaze se da je poku­
sao ometati urugvajskog otpravnika poslova koji nastoji pronaCi amba­
3I 9
sadu voljnu da preuzme osobe sto su u ambasadi u azilu. Staniea Miami
nastoji provjeriti tOCnost izvjestaja, ali jos nema nikakvih potvrda. Da je
staniea u Mexico Cityju uspjela urediti proslog sijecnja da Freeman dezer­
tira, raspolagali bismo svim informacijama koje je on znao i sada bi se taj
momak izlezavao na suneu u Miamiju.
MONTEVIDEO
liviju. Holman ne izgleda presretan, jer su sve jaci glasovi kako se Paz
3I.listopada I9 64·
Estenssoro namjerava nastaniti u Montevideu - sto znaci da ce se pra­
Ministarstvo vanjskih poslova primilo je iz ambasade u Havani 0 Free­
manovu slucaju izvjeStaj koji se obicno naziva najduljim kablogramom u
povijesti - nekih I300 grupa Sifara. Sluzba veze u Ministarstvu vanjskih
poslova nije mogla iz»tehnickih« razloga desifrirati kablogram - sto vje­
rojatno znaci da je stvar vrlo delikatna. Stoga je ministar vanjskih po­
sl.ova nazvao ambasadu telefonom kako bi mu otpravnik poslova ispricao
sto se zapravo dogodilo.
Prema pricanju otpravnika poslova, Perez Freeman bio je voda ce­
tvorke u azilu, koja je, iskoriscujuCi otpravnikovu ljubaznost, uzela nje­
gova kola i pobjegla iz ambasade. Kubanske snage sigurnosti uputile su
se u potragu. Kad je grupa zaustavljena na jednoj eesti, Perez Freeman
iskoCio je iz kola. Ustrijeljen je pri pokusaju bijega. Ostali su odvedeni u
jednu tvrdavu u kojoj se obicno obavljaju pogubljenja. ZatraZio sam da
staniea Miami provjeri istinitost otpravnikove verzije.
PrijaSnji bolivijski predsjednik Hernan Siles Suazo uhvaeen je u poku­
saju pripremanja zavjere. Predsjednik Paz Estenssoro deportirao ga je.
Vratio se u Montevideo. Od nas se ocekuje da izvijestimo 0 svakom nje­
govom nagovjeStaju 0 povratku u Boliviju. Paz Estenssoro nalazi se u oz­
biljnim teSkocama, pa staniea La Paz ne zeB nikakvih komplikacija sa Si­
lesom. Holman se i dalje vida s bolivijskim ambasadorom Joseom Areeom,
kojemu predaje probrane informaeije obavjestajne policije. U jucerasnjem
razgovoru s novinarima Aree je uvjeravao da su pobune protiv Paza
Estenssora inspirirali komunisti te da su one osudene na propast. Istaknuo
je da Paz uziva punu poddku bolivijskog naroda i da ce se sadasnji pro­
blemi uspjeSno rijeSiti. Dodao je da su grupice sto se suprotstavljaju Pazu
toliko malobrojne da bi sve zajedno stale u jedan autobus. Bivsi pred­
sjednik Siles ne mice se iz Montevidea, ali ga je Otero povjerio specijal­
nom odredu »sigurnosti« kako bi ga jos bolje nadzirao.
32 Q
MONTEVIDEO
6. studenoga I964.
Bolivijski predsjednik Paz Estenssoro zbacen je s vlasti. Vojska je pre­
uzela kormilo. Pazu je dopusteno da ode u egzil u Limu. Ambasador Aree
dao je ostavku i izjavio kako namjerava jos neko vrijeme ostati u
Montevideu.
Bivsi predsjednik Siles pakuje stvari i narednih ce dana krenuti u Bo­
cenje izbjegliea nastaviti, sarno sto su se promijenile mete.
Kasno sinoc narodna je skupstina konacno usvojila budzet. Dogodilo
se to deset minuta prije no sto po ustavu istice rok za takvu odluku i
nakon cetrdeset osmosatne neprekinute rasprave. Odluka je donesena za­
hvaljujuCi politickom paktu u posljednjem trenutku izmedu blankista, koji
su izgubili veCinu u parlamentu, ruralista, kdcanskih demokrata i jedne
male frakcije koloradosa. Jedinstveno je miSljenje, cak i meau blankistima,
da takav budzet nema smisla jer je deficitaran, tako da cak ni devalvaeija
pesosa, koja bi se poduzela s ciljem povecanja budzeta, ne bi pripomogla
pokrivanju rashoda. Treea devalvaeija otkako su blankisti I959. dosli na
vlast.
Vidio sam svoje sovjetske prijatelje na nekoliko nedavnih diplomatskih
primanja, a zbliZio sam se i s nekoliko Rumunja i Cehoslovaka. Central a
je povoljno reagirala i zatrazila da i dalje razvijam kontakt sa sovjetskim
konzulom Borisovom. Sutra naveCer poei eu u sovjetsku ambasadu kao
ambasadorov predstavnik na proslavu oktobarske revolucije. Phipps mi
faze da mogu ocekivati mnogo votke, kavijara i pjesmu.
y MONTEVIDEO
28. studenoga I964.
Odnosi izmeau Urugvaja i Brazila ponovno postaju vruCi, iako Gou­
lartovo znacenje sve vise slabi. Ima neprilika sa sreem i nedavno je pod­
vrgnut operaciji. Brizola je u sredistu sukoba, jer je nedavno objavio rezo­
luciju protiv brazHske vlade. Rezolucija je objavljena istodobno ovdje i u
Brazilu. Brazilski ambasador Manuel Pio Correa * ulozio je jos jedan
sluzbeni protest protiv nacina kako ovdje nadziru Brizolu. No mozda je
vaznije od toga to sto su nedavno stigla ovamo dvojiea bivsih visokih
funkcionera Goulartove vlade, Max de Costa Santos, nekadasnji poslanik,
te bivsi ministar rada Almino Alfonso. Obojiea su krajnji Ijevicari. Pio je
prosvjedovao zbog njihova dolaska, istaknuvsi da su u Urugvaj usli He­
galno te da ovdje ne mogu dobiti azil, jer su ga u drugim zemIjama dobili
2.1 CIA
32I
 'T'"
"
j,
neposredno nakon vojnog udara. Slueaj proueava ministar unutarnje si­
gurnosti Adolfo Tejera.* Holman ga pozuruje da donese odluku 0 protje­
rivanju dvojice Brazilaca.
Federalna vlada Brazila bila je prisiljena da u ddavi Goias preuzme
stvari u svoje ruke, smijeni ddavnu vladu zbog, kako je to nazvano, ko­
munisticke subverzije. Brazilski ministar vanjskih poslova jueer je osudio
intervenciju u ddavi Goias, poduzetu zbog aktivnosti izgnanika u Monte­
videu (dosad najtda kriza vojne vlade). Predsjednik Castelo Branco iz­
javio je danas u kongresu da je on osobno naredio preuzimanje vlasti u
Goiasu kako bi preduhitrio zavjeru koju Brizola vodi iz Montevidea. Pio
Correa ce, bez sumnje, uloziti nove pro teste.
Iznenadna vojna intervencija Brazila u Urugvaju eini se sasvim mOt­
gucnom. Na osnovi pracenja pokreta vojske u juznom Brazilu obavjestaj­
nim smo putovima primili nekoliko alarmantnih izvjdtaja 0 takvoj mo­
gucnosti. Prema tim izvjestajima, brazilska je vojska spremna da u sva­
kom trenutku otpocne invaziju na Urugvaj. Dovoljno je nekoliko sati da
ude u Montevideo.
MONTEVIDEO
2. prosinca I964.
Posljednjih tjedana pokusavam slijediti nagovjdtaje iz gomile vijesti 0
moguCim agentima i operacijama Kubanaca. Vecinu tih vijesti saznajemo
prisluskivanjem telefona, pracenjem, kontrolom pisama i kontrolom veznih
kanala. Neki od tih slucajeva posebno su zanimljivi.
I dalje, posredstvom pismonose AVBUSY-I, primam postu upucenu
pomocnom kubanskom obavjdtajnom agentu Jorgeu Castillu. Kubanci su
u svibnju promijenili kriptografski sistem svoje mrde u Latinskoj
Americi (agenti ZRKNICK), vjerojatJio kao rezultat naseg gotovo uspje­
log regrutiranja Hernandeza te dezertiranja njihova obavjestajnog oficira
AMMUG-I* u Kanadu. Od svibnja, Agencija za nacionalnu sigurnost nije
kadra desifrirati njihove poruke koje i dalje Salju ~gentima sto djeluju u
pojedinim dijelovima Latinske Amerike. Iako nisam otkrio ni jedno pismo
koje bi poslao kubanski agent za kojega vjerujem da radi iii u Limi iii
u La Pazu, pronasao sam nekoliko vrlo sumnjivih pisama poslanih iz jed­
nog provincijskog urugvajskog grada.
Prisluskivanje telefona i pracenje Sare Youchak (njezini eesti otvoreni
kontakti s jednim kubanskim obavjestajnim oficirom prije raskida odnosa)
otkrili su da ona cesto putuje u Buenos Aires da posjeti svoga neeaka, za
kojega stanica u Buenos Airesu smatra da je povezan s gerilskim aktivno­
stima u sjevernoj Argentini i s organiziranjem studenata komunista. No
Sarin prvi neeak (kojega nikad nije vidjela) sluzbenik je u inozemnim sluz­
bama State Departmenta. Uskoro eu zatraziti od naseg staba da s Ijudima
322
iz sIuzbe sigurnosti State Departmenta provjere bismo Ii toga covjeka mo­
gli postaviti kao agenta koji ee nadzirati Saru.
Kontrolom veza za rezervaciju avionskih karata Agencija za nacio­
nalnu sigumost otkrila je da je sef ureda »Scandinavia Airlines System« u
Montevideu - Damlo Trelles - odgovoran za raspodjelu unaprijed pIa­
eenih karata putnicima iz mnogih latinskoamerickih zemaija na letovima
kompanije SAS, sto nekoliko puta tjedno polaze iz Santiaga u CHeu i s
vise usputnih zaustavljanja stizu u Prag. Unaprijed pIaeene karte obieno
prasko predstavnistvo »Cubana Airlinesa«, a namijenjene su Juzno­
amerikancima koji putuju na Kubu. S obzirom na to da se unaprijed pla­
cene karte salju bez imena putnika, Trelles ih oznaeuje i osigurava da bi
se zastitio identitet putnika. Mi nastojimo otkriti kako Trelles saznaje za
identitet putnika. Odgovor bi se mogao dobiti posredstvom eehoslovacke
ili sovjetske ambasade, koje Trellesova pomocnica, Flora Papo, eesto po­
sjecuje. Papo se zapravo brine 0 detaljima te pomoene operacije, a ekipa
za pracenje AVENIN otkrila je nekoliko zaniillljivih i za nju nepovoljnih
podataka.
Prisiuskivanje telefona AVENGEFUL u uredu kubanske agencije
»Prensa Latina« u Montevideu cini se da je otkrilo ono u sto sam i sum­
njao - da »Prensa Latina« sIuH kao pomocni mehanizam kubanskih oba­
vjeStajnih operacija otkako je ukinuta ambasada. Mjesecni troskovi ureda
iznose oko pet tisuca dolara, koje telegramski uplaeuje Bank of Canada
podruznid Bank of London and Montreal u Montevideu. Otkriveno je i
to da place, najamnine, veze i svi drugi troskovi ne prelaze polovicu te
svote. Nasa centrala sada razjasnjava te podatke posredstvom pomocnika
sefa Bank of London and Montreal, kojega otprije dobro poznajem i koga
cu regrutirati da izvjdtava 0 stanju racuna »Prense Latine«. Bit ce zanim­
Ijivo otkriti tko su primaod one druge polovice novca, ali za sad a mogu
samo nasluCivati da se taj novac upotrebljava za obavjdtajne operacije.
Imamo novog oficira zadatka u operacijama protiv Komunisticke par­
tije Urugvaja i organizacija koje su s njom u vezL Novi covjek je Bob
Riefe. * Bio je prije pet godina glavni nastavnik za komunisticka pitanja
u obuci JOT-a. Riefe je lijecnik, no cijelu svoju karijeru proveo je kao
nastavnik. Mogao se ubaciti u posao u DDP, kao u dio programa »usavr­
savanja« nase Sluzbe za obuku. Prije nekoliko godina dodijeljen je jednoj
stanici zapadne hemisfere, ali ga je snasao sream udar. Nadam se da eu
uvjeriti Riefea da ponovno preuzme bivseg vozaea kubanske ambasade,
AVBARON-I, kojega sam bezuspjesno pokusavao ubaciti u posao oko
PCU otkako su Kubanci otisli.
Riefeov prethodnik Paul Burns vraca se u centralu prilicno obeshra­
bren sto u cervorogodiSnjem razdoblju nije uspio izvesti ni jedno ubaci­
vanje u pcu na visokoj razini. Proslih mjeseci glavninu vremena proveo
je trudeci se oko projekta AVPEARL, ozvueavanja konferencijske dvorane
PCU. Ozvucene porculanske elektricne svjetiljke poslane su prije nekoliko
n'
32 3

mjeseci iz centrale. No kada je AVCAVE-I, agent ubacen u PCU odreden
za postavljanje instalacija, obilazio dvoranu na svojoj redovitoj duznosti
cuvara, otkrio je da obojeni dijelovi svjetiljaka koje smo dobili nisu dobro
izvedeni. Vratili smo ih u stanicu, gdje ih je popravio Frank Sherno,*
strucnjak TSD-a. Sherno otvara pomocnu radionicu za ovo podrucje u
stanici u Buenos Airesu kako bi pruzao usluge u Urugvaju, Cileu i Ar­
gentini. (Time cemo usluge u tehnickim operacijama dobivati znatno bde
nego iz regionalne pomocne baze u stanici Panama.)
Konacno smo pronasli i prislusno mjesto - malen stan u zgradi iza
centrale PCE, ali je polozaj stana takav da se mogu hvatati sign ali iz pre­
;o~
dajnika u svjetiljkama. AVCAVE-I ponovno je na duznosti cuvara, Sherno
se vratio iz Buenos Airesa. Obavljajuci svoju redovitu duznost, agent je
mogao prvotne svjetiljke u dvorani za sastanke zamijeniti nasima, ozvu­
cenima, kako bismo ih iskusali. Sherno je na prislusnom mjestu imao pre­
dajnik da iskusa prekidace (na jednoj frekvenciji se ukljucuje, a na drugoj
iskljucuje) i prijemnik te RF i kvalitetu prijema. Tada je AVCAVE-I za­
mijenio originalne svjetiljke nasima, jer se od Sherna nije mogla primiti
poruka ako svjetiljke nisu radile na odgovarajuCi nacin.
Iskusavanje je bilo vrlo riskantno i za AVCAVE-I, i za Sherna, koji
je bio na LP. Cuvari u centrali PCU uvijek se krecu u parovima. Za
AVCAVE-I, koji je trebao napustiti svoga pratioca sarno onoliko koliko
mu je bilo potrebno da zamijeni svjetiljke, i to je bilo opasno, iako mu
je u citavom poslu bio potreban sarno odvijac. Ulazenje i izlazenje Sherna
s predajnikom i prijemnikom u LP takoder je bilo opasno, jer su gotovo
svi ljudi oko centrale PCU clanovi partije i sumnjicavi prema strancima.
Na neki nacin i AVCAVE-I i Sherno uspjeli su ostati nezamijeceni. Riefe
ce sada pokusati pronaci stalnog covjeka za LP i brinuti se da AVCAVE-I
izvede konacno postavljanje sredstava za ozvucenje. Sherno tvrdi da su
signali izvrsni.
MONTEVIDEO
4. prosinca 1964.
Brazilski ambasador Pio Correa* dize veliku buku oko dvaju bivsih
vode Goulartove vlade, Maxa da Coste Santosa i Almina Alfonsa. Mi­
nistar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera preporucio je prije desetak dana
nacionalnom vijeeu da tu dvojicu progna, jer su u Urugvaj usli ilegalno.
Tjedan dana kasnije ministar vanjskih poslova izjavio je da oni mogu
ostati u Urugvaju, jer su, na koncu konca, njihovi dokumenti u redu ­
kako pokazuje istraga Ministarstva unutarnje sigurnosti. Bijesan, Pio Cor­
rea ulozio je drugu protestnu notu trazeci njihov izgon i interniranje Bri­
zole - zaleCi se i na to sto je Brizoli nekoliko puta stajao na raspolaganju
avion za kurirske letove u Brazil i iz Brazila. . gdje je Crkva i te kako jaka.
32 4
,i
NCG je s posljednjim protestom upoznao numstre unutarnje sigur­
nosti i vanjskih poslova, s uputama potonjem da zatrazi od brazilske vlade
objasnjenje u povodu ponovljenih upada brazilskih vojnih vozila u Uru­
gvaj. Spomenuta su i tri aviona koja su pripadala Brizoli. Odjel za oba­
vjestajnu djelatnost i veze policije u Montevideu, kojemu je na celu
Otero, * uhapsio je jednog spijuna pukovnika Camare Sene, * pomorskog
narednika koji je dosao predstavljajuCi se kao student, ali je uhvacen jer
se smatralo da je jedan od izgnanika. Optuzen je za spijunazu, ali je na
intervenciju brazilske ambasade osloboden.
Holman tvrdi da ce Pio Correa protestirati i dalje sve dok Brizola ne
napusti Urugvaj ili dok ga se ne internira i sve do povoljnog stava u Al­
fonsovu i Santosovu slucaju. U protivnom, mozemo ocekivati da ce Bra­
zil intervenirati vojskom.
'r ~,
'j MONTEVIDEO
18. prosinca 1964.
Nova pobjeda stanice Georgetown u Britanskoj Gvajani u nas!oja­
njima da zbaci ljevicarskog nacionalista, premijera i opredijeljenog marksi­
sta Cheddija Jagana. Na nedavnim izborima Jaganova partija, koju cine
uglavnom Indijci, izgubila je kontrolu u parlamentu u korist crnacke
partije i pojedinih grupa. Novi premijer Forbes Burnham smatra se umje­
renim i njegov uspon do vlasti konacno je otklonio strahovanja da bi Ja­
gan mogao Britansku Gvajanu pretvoriti u drugu Kubu. Pobjeda je izvo­
jevana zahvaljujuci i operacijama CIA u proteklih pet godina sto smo ih
poduzimali radi ojacavanja sindikata koji su se suprotstavljali Jaganu.
Uglavnom posredstvom Medunarodne jayne pomoCi* koja je posluzila
kao sredstvo da se financiraju strajkovi sluzbenika. Jagan je upozoravao
da je rijec 0 prijevari - ranije ove godine prognao je Genea Meakinsa, *
jednog od nasih glavnih radnicko-sindikalnih agenata u operaciji, ali mu
vise nije koristilo.
MONTEVIDEO
25. prosinca 1964.
Bozic je u Urugvaju kao proslava 4. srpnja kod kuce. Vruce je i svi
odlaze na plazu - sam praznik sasvim je nereligijski obiljden kao »Dan
obitelji« (Uskrsni tjedan zamijenjen je »Turistickim tjednom« i veCina
ljudi odlazi tada na odmor). Kakva razlika u usporedbi s Ekvadorom,
32 5
 Zaustavio sam se kod O'Gradyja da mu cestitam praznik, ali je nas
sus ret zavrSio razgovorom 0 najnovijem Holmanovom ispadu. O'Grady i
njegova zena priredili su prije nekoliko dana zakusku u cast novog ope­
rativnog o£icira CP-a Boba Rie£ea. Holman je te noCi malo vise popio i
uskoro stao predbacivati O'Gradyju, a zatim i Rie£eu i njegovoj zen.i. Bilo
je zaista neugodno. O'Gradyju se opet vraeaju crveni mjehuri po kozi,
usprkos tome sto svi znamo da ee na kraju izgubiti sarno Holman.
Odredene snage u centrali nisu sasvim zadovoljne naCinom rada sta­
nice, posebno ne na podrucju sovjetskih operacija. U narednih sest mje­
seci Holmana ocekuje premjestaj u Guatemalu. Njega ee na duznosti seta
stanice naslijediti John Horton,* koji je u odjel zapadne hemis£ere dosao
iz odsjeka za Daleki istok, kao i toliki drugi nakon invazije u Zaljevu svi­
nja. Holman je upravo dobio sluzbenu obavijest 0 tome, ali je vee ranije
roo 0 premjeStaju. Obavijestio ga je bio njegov zastitnik Ray Herbert,
zamjenik seta odsjeka. Iako je Herbert donekle uspio spasiti situaciju time
sto je Holmana premjestio u Guatemalu, Holman je sve ogorceniji. Na
Holmanovoj listi osoba koje treba napadati - Russ Phipps, o£icir sov'jet­
skih operacija, gotovo je na istoj razini na kojoj je i O'Grady. No napao
je i Rie£ea, jer je on ocito pripadnik nove ekipe koju namjerava dovesti
Horton. Holman je neraspolozen prema pridoslicama iz odsjeka za Daleki
istok, jer je on u Juznoj Americi jos od drugog svjetskog rata.
O'Grady, Phipps i Alexander Ze££er zabrinuti su jer ee Holmanovo
trazenje krivaca posto-poto zacijelo unistiti njihove karijere i prilike za
napredovanja i nove zadatke. Prije nekoliko mjeseci slucajno sam otkrio
tajnu kombinaciju Holmanova seta i iz radoznalosti poceo citati neke po­
ruke »samo za osobnu in£ormaciju«, koje otprilike jedanput tjedno raz­
mjenjuje s Desom Fitzgeraldom, * se£om odsjeka. Bio sam toliko iznenaden
njegovim napadima na svakoga od nas, da sam kombinaciju odao i
O'Gradyju. Sada on cita pisma - od cega mu je crvenilo sve jace - i mi­
slim da ee on kombinaciju odati Phippsu i Zefferu. Opasno je to sto se
Holman 0 o£icirima u tim porukama izraZava toliko lose da oni to ne
mogu niti pretpostaviti. Citanje tih poruka zapravo je izvanredno opasno,
ali je sigurno da su ti o£iciri nadlezni za svoj posao i bolji radnici od
Holmana. Pit am se hoeemo li izddati tih sest mjeseci a da ne dode do
guzve.
MONTEVIDEO
plovstva.
IS. sijecnja 19 65.
Da bi se odnosi s Brazilom jos pogorSali, prjie nekoliko dana bombama
Neke odluke 0 odnosima s Brazilom nagovjeStavaju da blankisti ulazu
napore ako bi umalljili pritisak Brazila. NCG je izglasao da se ne odobri
politicki azil Alminu Al£onsu i Maxu de Costi Santosu, s obrazlozenjem
3 26
j .
da su u Urugvaj dosli nakon sto su u drugim zemljama vee imali azil.
Medutim, dobili su turisticke vize koje vrijede devedeset dana, sto neee
obradovati Pija Correu. Odluka 0 Brizoli nije ni bila potrebna, jer je on
ministru unutarnje sigurnosti obeeao da ee najkasnije do 23. sijecnja na­
pustiti Urugvaj. No Brizoli ee biti dopusteno da se vrati u Urugvaj. U tom
bi slucaju mogao ponovno zatraziti politicki azil.
Ovdje su sada dvojica novih znacajnih izbjeglica. Prvi je bivsi oficir
brazilskog ratnog zrakoplovstva i covjek s najvise odlikovanja koji se bi­
jegom iz vojnog zatvora u Porto Alegreu spasio i prebacio preko granice.
Drugi je bivsi poslanik koji je bio u egzilu u Boliviji sve do pada pred­
sjednika Paza. Nedavno je dosao ovamo iz straha da bi ga novi desni­
carski rezim u Boliviji mogao protjerati u Brazil. Obojica su ugledne Bri­
zoline pristalice.
ZaieCi se osobno predsjedniku NCG-a, Pio Correa trazio je da se ne­
sto ucini u pogledu njegovih cetrnaest zahtjeva 0 izbjeglicama. Time je
Ministarstvo vanjskih poslova bilo izazvano da objavi nekoliko nota, ali
otpor postoji i dalje. Brazilska stamp a, u meduvremenu, vjerojatno na
poticaje vlade, otpocela je kampanju jacanja napetosti, nagadajuCi da ee
se odnosi raskinuti i da ee se i na Urugvaj primijeniti trgovinski pritisak.
Prema njihovu tvrdenju, urugvajsko i brazilsko ministarstvo vanjskih po­
slova zanijekalo je da ee doCi do prijekida odnosa. Vijeenik koloradosa u
NCG-u zatrazio je da ministar vanjskih poslova odstupi s duznosti zbog
oklijevanja u rjesavanju problema s Brazilom.
Stvari s Brazilom za mene su prava gnjavaza, jer neprestano moram
provjeravati glasine i zahtijevati od policije posebne izvjeStaje 0 izbjegli­
cama, kako bi se Holman i O'Grady mogli njima sluziti u kontaktima s
Piom Correom, Fontourom i Camarom Senom. Tko moze povjerovati da
je saka ovdasnjih izbjeglica kadra zaprijetiti brazilskoj vojnoj vladi? No
nasa central a i dalje zahtijeva da pomognemo stanici Rio u njezinim ope­
racijama podrSke vojsci.
Da vojska u Brazilu nije tako snazno antikomunisticka, nasa bi ih po­
moe trebala zabrinuti. Nedavno su Brazilci prozivljavali krizu oko pitanja
da li se mornarica ili zrakoplovstvo treba brinuti· 0 avionima s njihova
jedinog nosaca aviona - onemoeale krave koju im je bila dala americka
mornarica. Dvojica ministara ratnog zrakoplovstva nedavno su dala
ostavke zbog odluke predsjednika da se avionima sluzi mornarica. No on
je jucer opet promijenio misljenje, pa je ostavku dao ministar mornarice.
Sada se Cini da ee brazilski nosac upotrebljavati ipak piloti ratnog zrako­
su napadnuti trgovinski uredi brazilske ambasade. Steta je beznacajna, jer
je bomba bila lose postavljena. Medutim na pokrajnjem zidu bio je natpis
»tupamaros«, zamijeeen i u nekoliko ranijih slucajeva podmetanja bombi.
Sef obavjestajne sluzbe policije, Otero, pokusava utvrditi tko su ti ljudi.
32 7

 ..~.
On misli da je rijec 0 Sendicovoj grupi. Raul Sendic, voda revolucionarnih
socijalista, uhapsen zbog kontrabande u jednom argentinskom gradu u
blizini granice, nedavno je osloboden i mozda se vratio u Montevideo.
Nemoe da se zauzdaju podmetanja bombi pokazuje razliku izmedu
uspjesnog i neuspjesnog ubacivanja u komunisticku partiju i srodne gru­
pacije. T akva bi grupa u Ekvadoru vee bila otkrivena. Riefe ne uzima
podmetanja bombi previse k srcu. Cini se da svu pozornost namjerava
pridati izricito ojacanoj komunistickoj partiji.
MONTEVIDEO
prema ulici, sarno taj prozorCie na hodnik - dobro za sigurnost, ali bez
4- veljace 196 5­
Na nedavnim diplomatskim skupovima susreo sam svoje sovjetske pri~
jatelje. ZbliZio sam se i s nekim Rumunjima i Cehoslovacima. Centrala je
reagirala povoljno i zatrazila da razvijem kontakte sa sovjetskim konzulom
Borisovom.
Janet i ja smo prosle nedjelje zajedno s Borisovom i njegovom zenom
Ninom krenuli na plazu. DosH su u nasu kuCu u Carrascu, a zatim nas
je Borisov odvezao na plazu u blizinu Solymara. Vozi vrlo nespretno, sto
me Hvcira - ponasa se kao pocetnik. U Sahu je drukCiji, lako me pobijedio.
Phipps mi kaze da Borisov bez sumnje zna da sam oficir CIA. Ponekad
se pitam zasto se uopee susreeem s njim. Centrala kaze da se odnosi
oddavaju i dalje - za slucaj da Borisov popusti i pokusa »uspostaviti
most«.
Holman je zatrazio da preuzmem svu odgovornost za misije Cehoslo­
vacke, Rumunjske, Bugarske, Poljske i Jugoslavije. Za istocnoevropske
zemlje nisu izradili operativne postupke kakve imamo kada je rijec 0
Sovjetima. Centrala ima takve agente ubaeene na visokoj razini u tim
zemljama, pa brizljivo utvrdivanje i postavljanje agenata za pristup jedno­
stavno nije potrebno. Uspjehe u tim zemljama ostvarili su oficiri CIA u
izravnim kontaktima. Za pocetak, medutim, aktualizirat ee dosje 0
osoblju svake misije, a narednog tjedna pokusat Cu posredstvom
AVDANDY-I pribaviti dosje iz protokola Ministarstva vanjskih poslova.
Zatim eu izraditi album fotografija i zatraziti od centrale izvjestaj 0 novim
ljudima koji trebaju doei. U ovom trenutku nisam cak ni siguran tko su
zapravo oni, jer se Phipps bio bacio sarno na Sovjete, a zanemario zemlje
Istocne Evrope.
Prosiog tjedna ptvi put sam posjetio LP AVENGEFUL, operacije pri­
sluskivanja telefona u centrali policije u Montevideu. Poveo sam i struc­
njaka iz TSD-a koji je zelio vidjeti kako se rukuje opremom - u operativ­
nom dosjeu nisam mogao utvrditi kada je jedan oficir stanice posjetio to
mjesto, mozda prije nekoliko godina. Prostorija je nasuprot uredu zamje­
328
nika sefa policije, na istome katu na kojem je i Otero, sef obavjeStajne
sluzbe i veze, sa svojim odjelom. Prostorije toga odjela dijele od LP-a za­
kljucana eelicna vrata - uobicajeni naCin da se ude u LP na katu jest
lifrom iz podzemne garaze, za koju je potreban poseban kljuc. Na istom
hodniku, na suprotnoj strani od LP-a, nalazi se nekoliko soba, za koje
mi je receno da sIuze za odmor sefu i njegovom zamjeniku.
De Anda i Torres* struenjaci i rukovaoci LP-a, odlicno rukuju opre­
mom, ali imaju problema s vruCinom. Magnetofoni isijavaju toliku toplinu
da je u prostoriji topio kao usred ljeta. Obeeao sam da eu im pribaviti
klimatizacijski uredaj koji se moze postaviti na malom prozoru prema
hodniku iIi ee se negdje drugdje morati probiti otvor. LP nema prozora
ventilacije.
MONTEVIDEO
7. veljace 1965.
Istraga 0 kubanskoj agenciji »Prensa Latina« postaje sve zanimljivija.
S obzirom na proceduralne sporazume, morae sam odgoditi regrutiranje
mojega prijatelja u Bank of London and Montreal sve dok sef obavjestajne
sluibe njegove zemlje ne porazgovara s njim i njegovim pretpostavljenim,
upraviteljem banke, kojega takoder poznajem iz golf-kluba. Dok se taj
spori tok stvari privede kraju, pregledavam raeun "Prense Latine«. Kako
se cekovi ne vraeaju vlasniku racuna u Urugvaju, bilo je lako otkriti da
se skoro say novac isplaeuje u gotovini. Opravdani troskovi iznose
otprilike polovicu ukupne mjesecne svote, po cemu je jasno da say ostali
novac ide za »druge aktivnosti«. Naredni je korak provjeravanje financij­
skih izvjestaja vladinih ureda kako bismo otkrili da Ii se dogodilo da je
"Prensa Latina« ikada bila optuzena zbog krivotvorenja financijskih izvje­
staja iIi slicnih nezakonitih postupaka u trosenju novca.
1\10NTEVIDEO
II. veljace 1965­
NCG je konacno izglasao da se Brizola internira - dostignuee koje je
izvuklo i posljednji gram velike energije i upornosti PJja Corree.* Tipicno,
medutim - NCG je odlucio da Brizola moze po volji izabrati grad u
kojemu zeli zivjeti, svaki izuzev Montevidea i najmanje 300 kilometara
udaljen od brazilske granice. Sada se mozemo odmoriti od tih zamornih
brazilskih operacija.
32 9
 ~
Pio Correa izvrsno je obavio svoj posao dovevsi Urugvajce na pitanju
izbjeglica do krajnje granice, sto je omogucilo ugodan posjet ministra
vanjskih poslova. Brizola je odabrao odmaraliste Atlantidu kao grad gdje
biti interniran. Oterovi ce »oficiri za sigurnost« iz obavieStajne sluzbe
policije i dalje voditi dnevnik. Atlantida je udaljena sarno 35 kilometara od
Montevidea, i Brizola moze i tu bid poprilicno aktivan. Udaljenost od
Brazila takva je da manja ne moze biti - 30r kilometar.
Holman je od ministra unutarnje sigurnosti Tejere ishodio konaenu
dozvolu za misiju jayne pomoei AID~u. Proslog mjeseca stigao je novi
sef jayne pomoci. Zasad cemo se uzddati od toga da jednog naseg oficira
stavimo da djeluje pod zastitom jayne pomoCi, a ja Cu nastaviti s opera­
cijom policijske obavjestajne slu:!be. Kad misija pocne pruZati pomoc poli­
ciji (vozila, oruzje, oprema za veze, obuka), jedan ce nas oficir cijelo vd­
jeme raditi s Oterovim obavjestajnim odjelom. Najbolje sto dotada mogu
uciniti jest da nastavim operaciju AVENGEFUL i da Oteru povecam pri­
manja u ime troskova za obavjeStajne poslove.
Polidji u Montevideu ne zuri se da primi pomoc. U najnovijoj pljacki
banke, prije tri dana, policijac na duznosti previse se uzbudio i zabunom
pucao na jednog klijenta umjesto na pljaCkasa. Vidio je napadace, mu­
skarca i zenu, kako bjde bez plijena. PreSH su nekoliko blokova i upali
u taksi koji ih je odvezao na drugi kraj grada. Kako nisu imali novaca
da plate voznju, napadac je vozacu dao pistolj. Vozac je, medutim, na
radiju CuO 0 pljacki i pistolj predao policiji. Provjeravajuci oruzje, policija
je otkrila da je to sluzbeni revolver nekoga od njezinih Ijudi. Uhapsen je u
svome stanu i priznao da je prisilio svoju zenu da pode s njim u pljacku.
Posljednji su put tu banku 1959. opljackale dvije zene (muskarci?) pre­
svucene u opatice. Nikad nisu uhvacene.
Novi strajkovi: vozaci autobusa i trolejbusa u Montevideu strajkaju
radi placa; lucki radnici radi proslogodisnjeg bomcnog dodatka; gradski
namjestenici radi retroaktivnih dodatnih benefidja. Infladja je 1964. go~
dine iznosila gotovo 45 posto, a posljednjih se mjeseci povecavala za 3
posto mjesecno. Blankisti nastoje provesti jos jednu devalvaciju. Pezos je
nestabilan; sada je spao na 30 za dolar.
MONTEVIDEO
25. veljace 1965­
Vazan pogodak u operaciji kontrole pisama upuCivanih Jorgeu Ca­
stillu, pomocnom agentu kubanske obavjeStajne sluzbe koji agentu rOI iz
Lime iIi La Paza sluzi kao adresat iz usluge. Listonosa AVBUSY-I po­
nudio mi je neki dan ovecu tvrdu omotnicu smede boje, upucenu ne
33 0
Castillu nego Raulu Trajtenbergu, koji zivi u istoj zgradi u kojoj i Castillo.
Odlucio sam da zaddim to pismo. Bilo je odaslano iz Havane. Rijeci »Edi­
fido Panamericano« bile su potcrtane na isti nacin kako je to bivalo u
pismima Castillu.
S AVBUSY-I dogovorio sam se da pismo zaddim nekoliko dana u
slucaju da centrala odluci poslati strucnjake za tehnike nevidljivog pisma
da ispitaju saddaj. Omotnica je sacildavala izreske iz havanskih novina i
kubanske novinske vijesti. Central a je kablogramom javila da smjesta iz
Paname salje struenjaka (pomocni strucnjak iz Buenos Airesa specijalist
je za ozvucenja i fotografiju, ali ne i za SW tehniku), da pokusa })izvaditi«
tajnu poruku. Nismo, medutim, uspjeli pronaCi dovoljno snazan tijesak
za kopiranje pisama, pa sam omotnicu morae vratiti AVBUSY-:r:.
ProvjeravajuCi u stanici dosje 0 Trajtenbergu, otkrio sam pismo koje
mu je bilo upuceno iz Havane, otprilike dvije godine ranije, a otvoreno
je bilo zahvaliujuCi operadji AVIDITY. C:udno, isti rukopis na omotnici.
Kao da je Trajtenberg samome sebi pisao iz Havane - mislim da je Traj­
tenberg, mozda, vlastorucno napiisao svoju adresu na vise omotnica koje
je predao kubanskom obavjeStajnom oficiru da ih ovaj kasnije upotrijebi.
AVBUSY-I redovito ce mi ubuduce predavati Trajtenbergovu postu, iako
on uskoro odlazi na studij u Parizo Iz druge korespondencije upuCivane
Trajtenbergu otkrili smo da njegov otac (Trajtenberg zivi s roditeljima)
obrce velike svote na racunu jedne banke u Svicarskoj. Stanica Bern izvi­
jestila je da svicarska sluzba sigurnosti pristaje na to da osigura podatke
o tom bankovnom racunu, ali zeli da bude upoznata sa svim potankostima
i razlozima. A nasa central a, s obzirom na osjetljivost drugih slucajeva u
istoj kubanskoj mreZi, upravo takve pojedinosti, ne zeli odati.
MONTEVIDEO
18. ozujka 1965.
Novi predsjednik NCG-a Washington Beltran suocava se s radnickim
nemirima koji izbijaju usprkos skorim karnevalskim svecanostima: zeljez­
nicari strajkaju zbog retroaktivno povecanih placa, medugradske auto­
busne linije ponovno ne rade zbog toga sto su izostale place i potpore,
zaposleni u autobusnom i trolejbusnom prometu u Montevideu takoder
strajkaju zbog placa i potpora, a klinike i bolnice strajkaju zahtijevajuci da
im se isplate sijecanjske zarade. Osim taksija, javni prijevoz u Montevideu
danas miruje. Podsekretar za financije upravo je objavio da vlada prima
sredstva tek za polovicu dnevnih troskova sredisnje administradje.
Pokusavamo se pomalo osloboditi od tmurne atmosfere netrpeljivosti
u stanici. Holmanova pisma Fitzgeraldu, sto pocinju s »Dragi Chet«, (sluz­
33 I

beni mu je pseudonim Chester D. DAINOLD), postaju sve gora, ako je to
jos uopee moguee, pa O'Gradyju, kad god cita taj papir, crvenilo postaje
sve izrazitije. Bob Riefe, oficir za komunisticku partiju, ima svoj nacin
citanja dnevnih vijesti 0 propustima urugvajske vlade, protkan glasnim
retorickim pitanjima i isto tako glasnim provalama smijeha i neslanih
komentara. Njegovo odobravanje strajkova i drugih oblika agitacijskog
djelovanja koje poduzima partija 0 kojoj on brine dijelimo i mi, ali mozda
iz drugih razloga. Jer, mi procjenjujemo politicku privdenost re£ormama
(zemljisnoj i fiskalnoj) i krutosti potrebnoj da se zaustavi kriza zemlje.
Russ Phipps, koji sjedi nasuprot meni i Riefeu, podsmjehuje se njegovim
izvjdtajima 0 praeenju, prijepisima vrpci 0 prisluskivanju telefona i dnev w
nicima promatrackih mjesta, mrmljajuCi povremeno kako PCU nije glavna
lmeta nego da su Sovjeti ti na koje valja obratiti punu paznju.
Riefe i Phipps uvijek me nadu negdje u sredini, jer sam ja zaduzen
za to da izgradim odsjek za obavjdtajnu djelatnost policije i da razvijam
politicke kontakte. Kada stvari krenu lose, obicno zovem Alexa Zeffera,
koji sjedi iza Riefea, ali njemu je moral toliko opao da se uopee ne moze
udubiti u posao; samo priguseno sipa psovke. T ada se obraeam za pomoe
O'Gradyju, jer on radi na vojnoj obavjdtajnoj djelatnosti, takvoj kakva
vee jest,a uz to je i covjek kojega Holman terorizira vise nego ikoga.
I tako nas petorka pocinjemo raspravljati 0 izlazima iz nemilog stanja.
Obicno je Holman taj koji treba da spasi Urugvaj - postoji plan da
Phipps a posaljemo sefu KGB-a sa zahtjevom da oni navedu Holmana na
dezertiranje, uz nasu pomoe ako to bude potrebno. No ako oni na to ne
pristanu, sto je sasvim vjerojatno, e pa doboo, jos uvijek postoji AVA­
LANCHE.
Sluzbenici iz staba generalnog lnspektora bili su ovdje u uobicajenoj
kontooli. Bio je to pravi trenutak da prenesu u centralu misljenja 0 Hol­
manovoj nedoraslosti poslu, ali mislim da nitko nije niti zinuo.
MONTEVIDEO
3 I . ozujka I96S·
U postavljanju uredaja za ozvucenje, AVPEARL, u dvorani za sjed­
nice rukovodstva PCU-a ucinili smo jos jedan korak. AVCAVE-1, koji opet
obavlja duznosti cuvara, postavio je dvije e1ektricne svjetiljke, a ispitivanje
koje je Frank Sherno proveo na prislusnom mjestu pokazalo je da je posao
dobro obavljen. Sada nam valja pronaCi covjeka pogodnog da na pri­
slusnom mjestu obavlja posao i snima sastanke. Idealno bi bilo kada bi ta
osoba mogla i prepisivati vrpce. No sva je prilika da ee prepisivanje biti
povjereno ponajprije prepisivacu AVENGEFUL-5, koji je i ranije ispisivao
vrpce s telefona uPCU, pa vee poznaje imena i glasove.
33 2
MONTEVIDEO
6. travnja I9 6S.
Danasnji opei strajk zaista je golemih razmjera; Oterova sluzba procje­
njuje da sudjeluje oko 90 posto organiziranih radnika. Vladini su uredi
zatvoreni, taksiji i autobusi stoje, restorani ne rade, novine ne izlaze.
Protestira se protiv vladine ekonomske politike. Povorke su bucne i
doimaju se impresivno, ali nema izvjeStaja 0 nasilju. Govornici su trazili
radikalna rjeSenja problema zernlje - odluke koje ee pogoditi povlastene
klase, odakle problemi i izviru.
Strajk je iskoristen i za to da se promaknu predstojeei programi CNT-a,
ukljucujuei i pripremni sastanak za Kongres naroda, zakazan najprije pro­
slog prosinca, pa odgoden, kao i godisnji protestni marS beraca seeerne
trske iz Artigasa, daleko na sjeveru od Montevidea. Nedavno objavljeni
statisticki podaci dobrodosli su u najnovijim prosvjedima: OAS je prosloga
mjeseca objavio kako je inflacija u Urugvaju, u razdoblju od 1962,. do
1964. godine, dosegla 59,7 posto - viSe nego u Cileu (36,6 posto), Argen­
tini (24,4 posto), pa cak i u Brazilu (58,4 posto).
Vladu zabrinjavaju uspjesi CNT-a. Ministar unutarnje sigurnosti,
Adolfo Tejera, u sinoenjem je govoru na radiju posebnu paznju poklonio
pravima i duznostima gradana, govoreci, naravno, u kontekstu danasnjeg
opceg strajka.
Holman je i dalje ustrajan u tome da ja razvijam brojnije kontakte. No
taj posao ddim na najnizoj razini. Ako na polju politickih akcija dostig­
nemo razinu djelotvornosti kakvu smo imali u Ekvadoru, imali bismo bolje
oruzje pootiv PCU-a CNT-a i drugih lijevih snaga. Ono sto je ovdje
neophodno jest intenzifikacija obrade zemlje ~ zbog povecavanja izvoza
i zbog porasta zaposlenosti, ali se to neee dogoditi ukoliko izostane
zemljisna reforma. Da smo bili razradili akcije pootiv ljevice, u takvoj
ravnoteZi uspjeh ne bi izostao. Ali urugvajski su politicari zainteresirani za
druge stvari, a ne za zemljisnu reformu.
MONTEVIDEO
I4. travnja I96S.
Vlada je poduzela prvi korak prema suzbijanju agitacije koju organi­
zira ljevica. Proslog tjedna NCG je osnovao izvanrednu komisiju, s po­
sebnim izvrSnim ovlastenjima, koja treba rijeSiti poobleme sto ih izaziva
viSemjesecna susa. Najozbiljnije je pogodeno stocarstvo. U komisiji su
ministri obrane i unutarnje sigurnosti. Slicne su komisije osnovane i u
pogodenim podrucjima, na celu s lokalnim policijskim funkcionerima i
333

predstavnicima Ministarstva obrane te agronomima i veterinarima. Isti
dan NCG je objavio da se ministru unutarnje sigurnosti daju posebna
ovlastenja da na dvadeset i cetiri sat a zabrani jayne skupove. Taj drugi
dekret, za koji je ministar kasnije priznao da je donesen zato da se sprijeCi
marS beraca seeerne trske, objavljen je s namjerom da se pomisli kako je
on u vezi s posebnim mjerama protiv suse. Nadali su se da ee rasprave
o tome izostati.
CNT je smjesta tu mjeru oznacio kao izravno upravljenu protiv marSa
radnika industrije seeera, sto je ubrzalo ministrovo priznanje. Koloradoska
manjina vijecnika NCG-a bezuspjeSno je pokusala opozvati tu odluku.
S obzirom na to da takvi dekreti znace ogranicavanje gradanskih sloboda,
bili su podneseni na odobrenje zakonodavnim tijelima. Blankisti, znajuci
da ce i koloradosi i ostale partije opozvati dekret uperen protiv marSa,
sprijecili su kvorum jednostavnim 1zostojanjem sa sjednice.
ObjavljujuCi dekret, NCG je objasnio da time ne usvaja izvanredne
mjere sigurnosti, kako je to odredeno ustavom (mjere jednake opsadnom
stanju). Tejera je uvjeravao da ce njegova specijalna ovlastenja biti isko­
ristena samo ako za to bude razloga. Medutim u javnoj izjavi prije dva
dana optuZio je marSere da sa sobom vode zene i djecu, da za djecu nije
organizirana potrebna zdravstvena i odgojna zastita te da postoji opasnost
promiskuiteta. Mi smo razvili taj sukob dodajuCi izvjestajima za stampu,
sto dolaze iz Ministarstva unutarnje sigurnosti, da ee marS biti slomljen
prije nego sto se sudionici i priblize Montevideu. U ovom trenutku sudio­
nici marSa nalaze se u San Joseu, nekoliko dana hod a od Montevidea, gdje
ih polidja registrira uzimajuCi njihove biografske podatke, otiske prstiju i
fotografije za - Oterov obavjdtajni dosje. Ako Tejera naredi da se marS
razbije, nece to zapaziti previse ljudi, jer je sada turisticki tjedan i gotovo
je djela zemlja na odmoru. S naseg stanovista, on mora tako postupiti,
jer berace seCerne trske predvodi Raul Sendic, sada bjegunac, za kojega se
vjeruje da je Iani organizirao veCinu teroristickih akcija podmetanja bombi.
MONTEVIDEO
smo poslali marince da bismo to sprijecili. Nitko ne vjeruje Johnsonovoj
2S. travnja I96S.
prici 0 zacetku nove revolucije kubanskoga stila. Ni Urugvajci ne shvacaju
Beraci seeerne trske jucer su stigli u Montevideo - gotovo nezamije­
ceni, bez opasnosti da vlada intervenira. Nesto mnogo znacajnije iznenada
je privuklo opeu pozornost: propala je jedna od glavnih urugvajskih ba­
naka. Preuzela ju je ddavna banka. Dogadaj je izazvao paniku i strah da
bi i druge banke mogle bankrotirati. Sto ne mora biti lose! U ovoj maloj
zemlji djeluje oko pedeset privatnih banaka, iako vladine bankarske insti­
tucije obavljaju vise od 65 posto trgovinskih poslova. Pezos je pao na 39
za dolar.
334
~ ..
I
MONTEVIDEO
27· travnja I96S.
I
Inspektor Piriz odreden je da rukovodi istragom 0 prijevarama i dru­
gim kriminalnim aktima u vezi s propascu banke. Jedanaest sluzbenika i
direktora banke vee je u zatvoru. Medutim danas je drlavna banka pre­
uzela jos dvije privatne banke. Zbog strahovanja da ne pocne opea navala
na banke, dekretom je objavljen dan odmora za sve bankarske institucije.
Taj praznik nicemu neee pridonijeti, jer su se sve privatne banke i tako
bile zatvorile jos prije sest dana kada je prva propala, a sindikati organi­
zirali strajk kojim su zahtijevali da se osigura zaposlenje sluzbenicima
banke koja je pretrpjela slom. NCG je danas, gotovo nezamijeeeno, ukinuo
dekret 0 izvanrednim mjerama zbog suSe, donesen 8. travnja, ali poseban
dekret 0 ogranicenju javnih skupova i dalje vrijedi.
MONTEVIDEO
28. travnja I96S.
Ne shvacam invaziju na Dominikansku Republiku. Bosch je na izbo­
rima I9 62 . bio izabran zahvaljujuCi glasovima seljaka, koje je bio organi­
zirao Sacha Volman.* Volman je osnivac Instituta za politicko obrazo­
vanje u Kostariki (kriptonim ZREAGER), kamo saljemo na obuku mlade
liberalne politicke nade. Bosch je istoga kroja kao sto su i Munoz Marin,
Betancourt i Haya de la Torre. Pristasa je reformi kojima bi se omogu­
Cila preraspodjela dohotka i integracija. Vojska ga je zbadla I9 6 3. godine
nakon samo sedam mjeseci vladavine, sto se ima zahvaliti desnicarskom
protivljenju njegovoj zemljisnoj reformi, a i nacionalistickoj ekonomskoj
politici. Bila je to za nj sansa da uspostavi ravnotezu prema zapostavlje­
nom seljastvu i dadohodak iz industrije, pretdno industrije secera,
usmjeri na obrazovanje i socijalne projekte.
Upravo sada, kad konstitucionalisti zele dovesti Boscha na vlast, mi
sto se dogada. Ljudi ovdje smatraju da je Bosch pristasa one vrsti libe­
ralnih reformi koje su Urugvaju donijele socijalnu integraciju. Ulime de­
monstracije protiv SAD-a vee su zapocele. Situacija je teSka. AVBUZZ-I
ispast ee glupo u svojim pokusajima da plasira propagandne clanke. Cen­
trala kaze da moramo odobriti invaziju radi opasnosti za zivote Ameri­
konca i drugih stranaca te zbog moguCnosti da komunisti preuzmu u
ruke pokret konstitucionalista.
335
 MONTEVIDEO
MONTEVIDEO
4.ozujka I9 6S·
I2. svibnja I96S.
Centrala je poslala pedesetoricu operativnih oficira u Dominikansku
Republiku da iz seoskih podrucja izvjdtavaju 0 podrSci naroda Caama­
novim snagama. S oficirima su otisli i pomocnici za vez e, opremljeni radio­
-uredajima za slanje izvjestaja izravno u SAD. Sve stanice zapadne hemi­
sfere izvijestene su da stanovit broj svojih oficira stave na raspolaganje za
slucaj hitnih putovanja. Holman mi nece dopustiti da idem - vjerojatno
zato sto bi u tom slucaju on morao malo vise zapeti. Volio bih da podem
i vidim sto se dogada. Sigurno je da pokret konstitucionalista nije pao u
ruke komunistima. A tek Johnsonova doktrina! '»Revolucije kojima je
svrha da uspostave komunisticku vladavinu nisu unutarnja stvar, nego
traze akciju cijele hemisfere«. Pucanj u prazno. Oni jednostavno ne zele
Boscha, a ti »oni« vjerojatno su interesi americke industrije secera.
Bilo je viSe demonstracija protiv invazije; neke su dovele i do nasilja.
Ciljevi napada: ambasada SAD-a, OAS-a, americke poslovne institucije.
Cetiri demonstranta ranjena su danas u pucnjavi kada je policija slomila
ulicni marS nakon sastanka na sveucilistu. Privatne banke i dalje su zatvo­
rene - sada vee petnaesti dan - a nema nagovjestaja 0 tome kada ce se
vladinim namjdtenicima isplatiti zarade za travanj. Ministri obrane i unu­
tarnje sigurnosti javno opovrgavaju glasine 0 pripremanju udara.
I
MONTEVIDEO
7. travnja I9 6S·
Doputovao je ambasador Harriman da bi objasnio invaziju na Domi­
nikansku Republiku i predloZio Urugvaju da sudjeluje u multilateralnim
mirovnim snagama. Nakon jueerasnjeg razgovora s predsjednikom Bel­
tranom odrzao je konferenciju za novinare na kojoj je osudio pedeset
osmoricu uvjdbanih komunista koji su preuzeli Boschov pokret i time
izazvali invaziju. Priznao je, ipak, da Caamano, voda Boschova pokreta,
nije medu tom pedeset osmoricom. Rekao je zatim da americka vlada neee
dopustiti uspostavljanje jos jedne komunisticke vlade u hemisferi.
Mogu zamisliti stanicu u Santo Domingu kako panicno sastavlja popis
pedeset i osam uvjdbanih komunista na osnovi svoje liste za kontrolu
osoba osurnnjieenih za subverzije. Mora da ih je bilo vise od pedeset i
osam, ali na kontrolnoj listi imali su samo imena Boschovih i Caamanovih
Ijudi, a ne i komunista. Pokret je ugusen, ne zato sto je bio komunisticki,
nego zato sto je bio nacionalisticki. Harriman nije uvjerio Urugvajce ­
nakon sto je otputovao, NCG je izglasao odluku da ne sudjeluje u mirov­
nim snagama koje je jucer odobrio ~AS. Nasa je nova lozinka »pedeset
i os am uvjdbanih komunista«, a odgovor je »deset tisuca marinaca«.
33 6
Demonstracije i napadi na americke poslovne institucije u znak pro­
testa zbog invazije na Dominikansku Republiku sveudilj se nastav­
Ijaju. CNT, FEUU i druge organizacije pod utjecajem komunista u tim
su demonstracijama najaktivnije. Suprotstavljanje invaziji nailazi na ve­
liku podrSku naroda, a to bi moglo postati opasnim za NCG. Medu
americkim institucijama koje su napadnute bombama nalaze se All Ame­
rica Cables i ffiM.
CNT je i na celu pobuna protiv ekonomske politike. Gotovo svako­
dnevno izbijaju u javnost nova otkriea 0 korupciji u bankarskom sektoru.
lako je kongres donio poseban zakon kojim se namjdtenicima propalih
banaka osigurava posao, napetost raste jer je ddavna banka jucer pre­
uzela jos tri privatne banke. Sindikat bankarskih radnika izglasao je da se
zaposleni vrate na posao, ali je vlada danas izjavila da banke nece biti
otvorene prije I7. svibnja. Razlog je taj sto ne mogu poceti poslovati prije
nego sto iz Londona ne stigne posiljka od 500 milijuna novih pezosa.
Glasine 0 udaru cuju se i dalje. Tejera je jucer na sjednici NCG-a
izjavio kako vjeruje da je dekret od 8. travnja 0 ogranicavanju javnoga
okupljanja neustavan. Objasnio je sa zaljenjem da jedini zakon 0 javnim
sastancima potjece jos iz I897. godine i obecao da ce narednog tjedna iz­
dati novi ustavni dekret 0 tom pitanju. Jueer su strajkali i lueki radnici.
Namjdtenici u sudskim ustanovama povremeno su obustavili rad zahtije­
vajuci isplatu travanjskih zarada.
MONTEVIDEO
20. svibnja I96S.
Financijskoj korupciji u Urugvaju kao da nema kraja. Jucer je NCG
smijenio cijeli odbor direktora ddavne banke. Zatvoreno je devetnaest
sluzbenika i direktora propalih banaka. Istrage se nastavljaju. Nakon sto
su dvadeset i sest dana bile zatvorene, privatne su se banke opet otvorile,
ali niza vrijednost pezosa - sada 41 pezos za dolar - najavljuje nove
skandale.
Na radnickoj-sindikalnoj fronti strajkaju zbog neisplacenih travanj­
skih zarada vladini namjestenici u sudstvu, javnim skolama, luci, petrolej­
skom monopolu, ribarskim poduzecima, postama, prometu i na sveueilistu.
Predvidaju se i novi strajkovi iii se njima, zasad, tek prijeti.
Glasovi 0 vojnom udaru tako su snazni da je ministarstvo obrane jueer
javno opovrglo takve glasine. Najnoviji su glasovi u vezi sa spekulacijama
brazilske stampe. Brazilski i argentinski vojni vode, smatra stampa, paz-
CtA
II
337
Ijivo promatraju sve brojnije strajkove i bankarske skandale u Urugvaju.
izmeau policije i vojnih voaa, ali smo izvijestili da ce oluja vjerojatno
Urugvaj moZda postaje opasan zbog svojeg suprotstavIjanja intervenciji u
Dominikanskoj Republici i tolerantnosti prema aktivnosti izbjegliea. NCG
razmatra najnoviji prosvjed Pija Corree 0 financijskoj podrSci, 0 skupo­
vima izbjeglica i njihovu prebaeivanju iz Urugvaja natrag u Brazil.
PCU u posljednje vrijeme planira da bude domaCin meaunarodnoj
konferenciji podrske Kubi pod nazivom kontinentalni kongres soIidarnosti
s Kubom. Predviaen je da se odrli od 18. do 20. Iipnja. Nasa centraIa zeli
sprijeciti konferenciju, pa je Holman predlozio Tejeri da je_zabrane, jer da
bi se njezino odrzavanje moglo lose odraziti na poIozaj Urugvaja u SAD-u
(gdje ce se zatraZiti odobrenje izvanrednih financijskih zajmova) i u Latin­
skoj Americi. Tejera je smjesta uvidio vezu s problemima koji postoje u
odnosima s Brazilom i obecao da ce stvar raspraviti s NCG-om.
MONTEVIDEO
29. svibnja I96S.
Iznenada smo dozivjeli pravu bujicu pokreta snaga sigurnosti, izazvanih
spornim aktivnostima jednoga O'Gradyjevog agenta, Juana Carlosa Quag­
liottija,* i pripadnika njegove grupe. Prosle noCi policija je uspostavila
izvanrednu kontrolu u Montevideu i unutrasnjosti. Posebne patrole, kon­
trolne tocke, odredi sigurnosti pri radio-stanieama, u telefonskoj kompa­
niji, vodovodu, zeljezniCkim stanicama, mostovima i na raskrsCima. Ju­
tros je Tejera dao javnu izjavu da su te mjere bile poduzete kako bi se
drlavnoj kompaniji koja distribuira struju pomoglo da raeionira upo­
trebu elektricne energije zbog smanjenog kapaciteta, sto je posljedica pro-­
slogodisnje suse. Ministar obrane takoaer je porekao da postoje bilo kakvi
posebni razlozi za policijske mjere, no glasovi 0 pokretu vojske protiv.
vlade jaCi su nego ikada.
Prema informacijama komesara Otera i njegove obavjeStajne sluzbe,
Quagliotti je uhapsen nakon sto je Otero u istrazi utvrdio kako je on
(Quagliotti) uredio da se tiska i razasilje iskrivljena verzija jednog elanka
o opravdanosti vojne intervencije u politici, koji je 1919. napisao otae pred­
sjednika Beltrana. Sudac kojega su obavijestili 0 slueaju odbio je da pre­
uzme postupak. U meauvremenu je Quagliotti osloboaen zahvaIjujuCi ne­
dorecenoj akciji vojnog suda. Njegovo osIobaaanje izazvaIo je val neza­
vodoIjstva u policiji. Ali nezadovoljni su i stanoviti vojni krugovi, jer se
poIicija upustila u istragu i hapsenje.
Quagliottijev sIueaj dosad nije povezan s posebnim mjerama sigur­
nosti. No O'Grady namjerava da za sada izbjegava susrete s njim. Slieno
tome, kada me Otero prije nekoliko dana pitao sto znam 0 Quagliottiju,
odgovorio sam odreeno. Centrala je bila zabrinuta otvaranjem sukoba
33 8
T
proci. se£ policije, pukovnik Ventura Rodriguez, tvrdi da se kriza
prebroauje.
Na jucerasnjem sastanku NCG-a, prije nego sto su proglasene posebne
mjere sigurnosti, Tejera je zatrazio odobrenje da zabrani oddavanje konti­
nentaInog kongresa solidarnosti s Kubom. SIuzeCi se izvjeStajem koji smo
mu mi priredili 0 kongresu kao da je njegov vlastiti, ministar je rekao da
je svrha kongresa ponovno uspostavljanje odnosa s Kubom i promicanje
strane ideoIogije, nespojive s urugvajskim naeelima. Rekao je da ieli iz­
bjeCi pogubne obrate u koje ee se upustiti komunistieki elementi koji
nastoje stvoriti mogucnosti za ubaeivanje opasnih ekstremista. Dodavsi
da Urugvaj ima vee dosta problema i bez kongresa, NCG je odgodio od­
Iuku, no svi su izgledi da ee zabraniti oddavanje kongresa kako bi se
izbjegIo pogorSavanje izgleda za dobivanje sredstava za drlavnu banku,
koja je bankrotirala. NjujorSkim bankama duguje otprilike 18 miIijuna
dolara. Predsjednik banke dao je ostavku, a banku je preuzeo NCG. Vri­
jednost pezosa pala je na 52 za dolar. Na pomolu su skandali u kompa­
nijama za izvoz vune.
MONTEVIDEO
2. lipnja I96S.
Vladino nacionalno vijeee sinoc je raspravljalo 0 QuagIiottijevom sIu­
caju. Govorili su Tejera i ministar obrane. Tejera je potvrdio da su po­
I sebne mjere sigurnosti, na snazi od prosloga tjedna, posljedica Quagliot­
tijeva agitiranja u vojnim krugovima i neslaganja oko toga treba Ii mu
I suditi iIi ne treba. Danas se Quagliotti pojavio pred vojnim sudom, ali
postupak nije pokrenut S obrazlozenjem da okrivljeni nije ulazio u vojna
postrojenja. Kriza je zasad prosla zahvaljujuci Quagliottijevim prijateIjima
meau visim oficirima. No nezadovoljstvo u policiji traje i dalje; izjaIovio
joj se plan da okrivIjenome sudi i graaanski i vojni sud.
Prihvaeen je Tejerin zahtjev da se zabrani odrlavanje prokubanskog
kongresa. NacionaIno vijece izglasalo je zabranu povodeCi se za naeelom
nemijdanja. Nasa ce central a biti zadovoljna.
MONTEVIDEO
4· lipnja I96S.
Jos svega nekoliko tjedana do Holmanova premjdtaja. Nitko od nas
ne moze shvatiti zasto on ide bas u GuatemaIu, gdje su opasnosti od izbi­
janja pobuna mozda najozbiljnije. Ako je toliko los da ga iz Montevidea
2.2"
339
 premjestaju vee nakon dvije godine, sigumo je da ne moze zadovoljiti ni
kao sef staniee u zemlji kojoj predstoje oruzane akeije.
Jedini uspjeh na koji se moze pozvati jest to da mu je uspjelo pokre­
nuti program jayne pomoCi. Nakon dolaska prvih sluzbenika AID-a Hol­
man je priredio nekoliko vecera kako bi ove predstavio rninistru unutamje
sigumosti i visim oficirima polieije. Kao oficir stanke odgovoran za pove­
zivanje s policijom, bio sam primoran sjediti za tim vecerama u Holma­
novoj kuCi. Uskoro ee poCeti priredivati i koktele da novog sefa stanke
uvede u drustvo i da se oprosti s nama. eudan je covjek taj Holman.
Sigurno je osjetio kako je u stanici usamljen, ali 0 tome nikad ne govori.
OgraniCio se na to da ponizava ostale oficire.
Holman je zatrazio da preuzmem jos jednu operaciju. Nastojimo po­
staviti tehnicke uredaje protiv ambasade Ujedinjene Arapske Republike.
Plan je da ih postavimo u dvorisnoj zgradi nase ambasade, iz koje se
vide prozori rnisije UAR-a, te na katu iznad prostorija njihove misije, na
kojem su i prostorije AID-a. Operacijom se dosad, ne bas s odusevljenjem,
bavio Phipps. Centrala je nestrpljiva. Ako uspijemo, moci ee otati vazne
kriptografirane poruke UAR-a. U tu je svrhu eentrala zatrazila plan raspo­
reda prostorija ambasade, koji sam osigurao posredstvom agenta AVENIN
iz elektrokompanije. Oficir odsjeka D uskoro ee doci ovamo da istraZi
najpovoljnija rjesenja. Kako je moj ured u unutarnjem krilu ambasade,
imam pogled na prozore egipatske misije.
Jos uvijek ne mogu povjerovati u razloge invazije na Dorninikansku
Republiku, koju invaziju nastojimo promieati posredstvom AVBUZZ-I.
Holman kafe da ishodiste valja traZiti jos u TrujiIlovu ubojstvu, koje je
izvela Agencija. U to je vrijeme Holman u eentrali bio sef grupe za Ka­
ribe i duboko umijesan u planiranje ubojstva koje su izveli kubanski bje­
gunei iz Miamija, opskrbljeni oruzjem koje smo im poslali diplomatskom
vezom. Ubojicama je oruzje prenio americki gradanin, agent staniee u
J
~
Santo Domingu i vlasnik neke veletrgovine. Nakon ubojstva morali smo ga
skloniti na sigumo, jer je u toku istrage bio medu osumnjicenima.
Sto me to sprecava da prihvatim opravdanost invazije? Ne moze se
J reCi da sam protiv intervencije kao takve, jer, na koneu, sve sto cinim na
,
I'I
~
If
ovaj iii drugi nacin jest rnijeSanje u stvari drugih zemalja. Razloge, dijelom,
valja traziti u sirini razmjera invazije, koji covjeka osupnjuju. S druge
strane, sveobuhvatna vojna invazija logican je posljednji korak sto pre­
I!
ostaje kada su sva druga sredstva suzbijanja pobune iserpljena. Staniea
Iij~ . Santo Domingo nije vodila stvar do kraja, iIi nije mogla voditi. No zbu­
njuje me to da smo intervenirali na krivoj stranL Jednostavno ne vjerujem
da »pedeset i osam obucenih komunista« moze zagospodariti pokretom
r, tisuca ljudi kojima su na celu iskusni politicari. To je izgovor. Pravi razlog
~
I
mora da je u suprotstavljanju amemckih kompanija koje imaju svoje inve­
1
~
sticije u Dominikanskoj Republici predsjedniku Bosehu. Sigumo je da bi
te investicije mogle donositi profite cak i u uvjetima zemljisne reforme i
I
I ostvarivanja slicnih programa.
r
r~ 340
l
"I!
11
MONTEVIDEO
I7· lipnja 1965.
Gotovo da smo izgubili jednog od nasih glavnih povezanih policijskih
oficira, Carlos a Martina, * zamjenika nacelnika policije u Montevideu.
Martin je, kao i nacelnik, arrnijski pukovnik, ali je i prisegnuti finaneijski
revizor. VjeStacio je u policijskoj istrazi, koja je, od travnja, otkrila brojne
slucajeve korupcije. Povukao se s duznosti prije dva dana kada je sudac
odbio njegov zahtjev da ispita jednog od zatocenih sluzbenika prve banke
o tome tko je sve na popisu visokih vladinih funkcionera koje je ta banka
placala. Liste saddavaju sifrirana imena koja je Martin htio otkriti i pri­
loziti ostalim materijaIima istrage. Martinova je ostavka, u znak protesta
zbog sprecavanja polieije u istrazi, izazvala takvo negodovanje da se vla­
dino nadonaIno vijeee slozilo s tim da se rad na tim Iistama nastavi, a
Martin je danas povukao ostavku. Trideset i jedna osoba dosad je pro­
glasena kr.ivom.
MONTEVIDEO
24·lipnja 1965.
Vladino nacionalno vijece raspolaze popisom politickih funkcionera
koje je podrniCivala banka sto je u travnju pal a pod stecaj. Medu njima
je jedan ugledan blankistiCki senator, potpredsjednik State Mortgage Bank,
jedan blankisticki voda koji je upravo imenovan novim urugvajskim am­
basadorom u Ujedinjenim narodima, dva visoka funkcionera minis~arstva
finaneija, osoba zaduzena za istragu 0 jednoj od banaka koje su dospjele
pod stecaj te osoba poznata po inicijalima J. J. G. Taj posljednji moze biti
samo Juan Jose Gari, nas politicki suradnik medu ruralistima jos od Nar­
doneovih dana, a danas predsjednik State Mortgage Banka.
U meduvremenu je utvrdeno da dugovi republicke banke doseZu
35 8 rnilijuna dolara, od cega je 38 miIijuna dolara dospjeIih za naplatu.
Zlato te banke, mozda polovica bancinih potrazivanja, morat ce se poslati
u SAD u svrhu kolateralnog jamstva za financiranje banke. Takav poni­
ZavajuCi zahtjev zasigurno ce blankiste skupo stajati.
Na radnicko-sindikalnom planu blankisti su donijeli vaznu politicku
odluku 0 primjenjivanju kaznenih mjera prema namjeStenieima sredisnje
administracije zbog strajka odrzanog I7. lipnja. Opravdanost takvih mjera
tumaci se nezakonitosCu strajkova vladinih namjeStenika. Vlada je dosad
oklijevala da se pozove na nezakonitost zbog inflacije i ocitih posljedica
politicke naravi. Odgovor na tu odluku bio je drugi strajk namjeStenika
srediSnje administracije - poCeo je jucer i no Cas se treba okoncati. Motivi
su: olakSice za koje je pristanak osiguran jos lani ali jos nisu placene; is­
plata zarada na vrijeme i, trece, sadasnje kaznene mjere. Strajk je sveobu-
HI
I
 ~r'-
hvatan. Zatvoren je aerodrom u Montevideu i cijeli vladin sistem komuni­
kacija. Strajkovi su izbili i u sudstvu, na sveuCilistu i u klinickoj bolnici.
Vrijednost pezosa pala je na 69 za dolar. Jedan od vijeenika, pripadnik
koloradosa, zatrazio je ostavku ministra financija.
MONTEVIDEO
zahtijevala je da se u promet ubaci I,7 milijardi novih pezosa, mnogo
7- srpnja I9 6S·
manje nego sto su zahtijevali blankisticki vijeenici NCG-a, sto je senatore
Pokret lijevih revolucionarnih snaga (MIR) u Peruu konacno je krenuo
u akciju. (:ini se da je u nekoliko pocetnih akcija protiv peruanske policije
postigao llSpjehe. Peruanska je vlada prije tri dana proglasila opsadno
stanje ipozvala vojsku da potpomogne policijske operacije. Stotine ljevi­
cara iz cijele zemlje strpano je u zatvor. (:ini se da se gerilske operacije
odvijaju uglavnom na istocnim podrucjima Anda, prema granici s Brazi­
10m. Nema sumnje da je biljdniea s obavjeStajnim podacima, koju je sta­
mea Lima dobila od Enriquea Amaye Quintane, * pripadnika MIR-a kojega
smo prije dvije godine obradili u Montevideu, sada u rukama povezanih
oficira peruanske vojske.
Kontinentalni kongres solidarnosti s Kubom premjestio se u Santiago
nakon Sto smo bili pridobili Urugvajee da ga zabrane. Sada je stanica San­
tiago postigla to da cileanska vlada takoder donese odluku 0 zabrani.
Nema im druge nego da potraze narednu zemlju. Vjerojatnije je da ee se
cijela stvar na kraju zaboraviti.
MONTEVIDEO
koju nakon zavrSetka Akademijina tecaja organizira nasa centrala. Prije
I6. srpnja I96S.
nego sto je krenuo iz Washingtona, Horton je od AID-a dobio odobrenje
Holman je otisao. Osim Johna Hortona, novog sefa staniee, nitko od
nas nije bio na aerodromu da ga isprati. Atmosfera u stanici vee se promi­
jenila iznad ocekivanja. O'Gradyjeve ervene pjege gotovo su izblijedile,
iako je dobio lose vijesti. Predstoji mu premjdtaj, a na njegovo ee mjesto
doCi novi zamjenik sefa stanice, covjek koji je bolje svladao spanjolski.
Horton gotovo ne zna spanjolski jezik. Rekao mi je kako zeli da radim
zajedno s njim na vezama na visokoj razini, kao sto je, na primjer, mini­
star obrane iii unutarnje sigurnosti i sef policije. Pretpostavljam da eu biti
prevodilac dok on ne bude kadar da sam razgovara. No i to je bolje nego
ovdje i dalje imati Holmana. Horton je prava suprotnost: drustven, s iz­
razitim smislom za humor, anglofil jos iz dana kada je radio kao sef sta­
nice Hongkong. (:ak je uveo obieaj da nas ujutro pri polasku na posao
skuplja sluzbenim automobilom, tako da se nase zene lakSe kreeu gradom
sluzeCi se vlastitim kolima.
342.
MONTEVIDEO
23- srpnja I96S.
Sredstva za isplatu olakSica vladinim sIuzbenicima sinoe je odobrio
sen at, nakon sto su proteklih dana strajkovi obuhvatili poste, sveucilisnu
administraciju, sredisnju administraciju, cinovnike u sudstvu i u zdravstvu.
Strajkali su eak i poreznici ministarstva financija. Ta financijska mjera
iz frakcije predsjednika NCG-a potaknulo na to da glasaju protiv. Ta je
frakcija zahtijevala pet milijardi pezosa - gotovo dvostruko vise novea
nego sto je sada u opticaju. Isplaeuju se lipanjske zarade, pa mnogi vla­
dini namjestenici napustaju strajk i vraeaju se na posao. FEUU, meautim,
organizira munjevite demonstracije po ulicama protiv vladine odluke da
ne isplati IOO milijuna pezosa zastarjelih potrazivanja sveucilistu. Naredni
sukob ocekuje se za koji dan kada Narodna skupstina pocinje razmatrati
budiet. Sindikati vladinih namjdtenika pokuSat ee poveeanje placa uklju­
citi u raspravu 0 budzetu. Od sijecnja do lipnja ove godine inflacija je
iznosila 2.6,3 posto, sto i jest jedan od razloga da je vlada odbacila svoju
raniju prijetnju kako ce uvesti sankcije protiv strajka.
Horton je nestrpljiv da poveca sposobnosti odsjeka za obavjdtajnu
djelatnost ovdasnje policije - nastojeei je pretvoriti u specijalnu grupu za
politicki rad, otprilike onako kako to radi britanska policija. Zeli da vise
vremena utrosim na obucavanje Otera, nacelnika odsjeka za obavjestajnu
djelatnost i veze, i da mu dadem vise novca za namjdtaj i opremu njegova
kabineta i drugih ureda u njegovu odsjeku. Horton namjerava sto hitnije
poslati Otera u Meaunarodnu policijsku akademiju na dodatnu obuku,
da jednog od oficira CIA stavi pod zaStitu jayne pomo6i. Nakon sto za to
dobijemo odobrenje sefa policije, postavit cemo svojeg covjeka koji ce se
posvetiti iskljuCivo radu s odsjekom za obavjeStajnu djelatnost i veze.
Fizicko pracenje osoba i kontrola putnika dvije su operacije koje na­
mjeravamo poceti temeljito i od pocetka. Prosirenje operacije AVENGE­
FUL dolazi na red kasnije. Mozda zajedno s operacijama regrutiranja ljudi
s ljevice. No te ce promjene uslijediti kad Otero zavrsi obuku u Washing­
tonu. U kontroli putnika otpocet cemo s operacijama na aerodromu u
Montevideu: kontrole pasosa zbog »zastarjelih fotografija« te listama
osoba osumnjicenih za mogueu subverzivnu djelatnost.
Program jayne pomoci AID-a tece povoljno. Vozila, sredstva veze, ure­
aaji za kontrolu izbijanja pobuna i obuka snaga policije - glavne su tocke
na kojima valja raditi. Dok ne stigne nas oficir koji Ce raditi pod zaStitom
jayne pomoCi, policijska obavjestajna djelatnost bit ce pod strogom kon­
trolom nasega ureda. Bit ee to dugorocan i tciak posao, a ja ga zbog dru­
343
 -",",,~
gih obaveza necu moei obavljati kako valja. Moramo na neki naCin navesti
policiju da pocne ozbiljno raditi na osnovnim stvarima, kao sto su sigur­
nost i neprimjetno prikupljanje podataka za dosje.
Central a salje strucnjaka za prerusavanje, koji ee u tome obucavati
operativne oficire stanke. Strucnjak je Joan Humphries,* zena strucnjaka
za pcislusne uredaje koja radi u stanici Mexico City. Donije1a je vlasulje,
boje za kosu, specijalne dpe1e i odjeeu, posebne naocale, umjetne brkove,
bradavice, madeze i nekoliko kompleta krivotvorenih dokumenata.
MONTEVIDEO
IS. kolovoza I96S.
MONTEVIDEO
Umjesto Russa Phipps a, koji je premjesten natrag u centralu, dolazi
novi ofidr za sovjetske operacije. Zove se Dick Conolly,* diplomirao je na
West Pointu, a dosad je radio u Kairu i u Tokiju. Kako se Conolly jos ne
moze slufiti spanjolskim, Horton je zatrazio da pomognem u jednoj ope­
radji koju je Phipps zapoceo posljednjih tjedana svog boravka. Rijec je 0
jos jednom regrutiranju vozaca - ovaj put to je AVAILABLE-I,* vozac
sovjetskog trgovinskog predstavnistva. lako taj agent ima sovjetsko ddav­
ljanstvo, u sovjetskoj misiji drre da je on ovdasnji covjek. U stvari, odra­
stao je u Urugvaju, a sin je ruskog emigranta.
Za tu operaciju Phipps je bio uzeo jednog clana AVBANDY ekipe za
pracenje. Taj agent, AVBANDY-4,* otac je sefa elcipe, inace vojni major.
Ima uza se nekoliko posjetnica, a obicno se predstavlja kao dr Nikolich,
savjetnik za uvozno-izvozne poslove iz Buenos Airesa. Prisao je vozacu,
toboze zainteresiran, da mu ovaj pomogne u nastojanjima da unaprijedi
uvoz robe u Argentinu i Urugvaj iz Sovjetskog Saveza. Za svaku informa­
aiju 0 radu sovjetskog trgovinskog predstavnistva u Montevideu dr Niko­
lich ce platiti vozacu proviziju od ostvarenog posla. Phipps je, medutim,
bio zainteresiran da se vozacem posluzi kao agentom koji bi mu omogu­
eio da dopre do Sovjeta koji rade u trgovinskom predstavnistvu - za
dvojicu se zna da su obavjdtajci, a za jednog se pretpostavlja.
Kako je regrutiranje izvedeno upravo kada je Phipps bio na odlasku,
AVBANDY-4 prebacio je vozaca meni, kanadskom poslovnom prijate1ju
koji radi u Montevideu. Dr. Nikolich, odnosno AVBANDY-4, dolazit ee
povremeno zbog poslova iz Buenos Airesa u Montevideo i vidat ee vozaca
ako nade za to vremena. Phipps je osigurao i tajni stan za sastanke, bi­
jednu rupu ujednoj zgradi na aveniji Rivera, nekoliko blokova udaljenoj
od zooloskog vrta. Iz tog sobickau prizemlju jedva da se vidi nebo. Vrlo
je hladno. No bez obzira na to vozac i ja sastaiemo se u toj sobici jednom
tjedno, uvijek noeu. Njegov izvjdtaj 0 petorici trgovinskih sluzbenika, nji­
hovim obite1jima i sekretarici, 0 tome kako svi stanuju u sedmorok:ttnoj
344
zgradi u kojoj je i trgovinsko predstavnistvo nije me bas uzdrmao, ali i to
je bolje nego sve 8tO smo dosad saznali od drugih agenata za prilazenje.
Teroristicka grupa tupamarosa i dalje je aktivna. Nedavno su podmet­
nuB bombe u uredu kompanije Bayer i ostavili za sobom natpis kojim;
protestiraju zbog americke intervendje u Vijetnamu. Riefe jos uvijek ne
misli da su oni dovoljno vazni a da bi se odobrio program akcije i regru­
tiranja protiv njih. Stoga sam stao poticati sefa obavjestajne policije Otera
da svu paznju obrati na njih. Nema danas vise sumnje da je to grupa koju
od I962. vodi Raul Sendic, ljevicarski voda beraca seCerne trske, koji je
raskinuo sa socijalistickom partijom.
20. kolovoza I96S.
Kongres naroda, pod pokrovite1jstvom CNT-a, odgadan nekoliko puta
otkako je prvotno zakazan prosle godine, najzad je zapoceo i pokazuje
make uspjeha. Glavnu ulogu ima PCU, naravno. No uspjelo je privuci i
nekomuniste da sudjeluju u radu kongresa. Sudje1uju prakticki sve znacaj­
nije organizacije sindikata, studenata, slufbenika vlade i penzionera, za­
jedno sa zajednicama potrosaca, srodnim organizacijama, pokrajinskim
organizacijama i ljevicarskom 8tampom. Sastanci se odrzavaju na sveuci­
liStu i drugdje. Sudionici pripremaju pismene odluke 0 pitanjima koja tiste
zemlju, polazeei pri tom s ljevicarsko-nacionalistickih pozicija. ObarajuCi
se ocito na tradicionalne partije i kongres, kongres naroda privukao je
znacajnu paznju. Nema surnnje da ce PCU-u i slicnim grupacijama doni­
jeti nove pristalice i obogatiti njihovu propagandnu platformu.
Taj je skup isuvise uspjeSan a da bismo ga ignorirali. Stoga smo, po­
sredstvima AVBUZZ-I, objavili uvodnik koji ocjenjuje da je kongres prim­
jer klasicne taktike komunisticke ujedinjene fronte. Kongres zapravo nije
isto 8tO i politiCki mehanizam ujedinjene fronte, no mi se pribojavamo da
bi takvim mogao postati i odigrati svoju ulogu u izborima naredne go­
dine. Posredstvom AVBUZZ-I tiskali smo podzemni letak, pripisujuei ga
kongresu, kojim se letkom urugvajski narod poziva da zapocne strajk po­
bunjenika i da radnki smjesta okupiraju tvornice i ustanove u kojima
rade. Tisuce letaka rastureno je u toku dana izazivajuei organizatore kon­
gresa da bijesno pobijaju svoju odgovornost za saddaj letka. U toj kam­
panji, kojoj je svrha da nekomuniste odvrati od sudjelovanja na kongresu,
bit ee jos vise uvodnika i clanaka u kojima se nap ada kongres.
Jedna od akcija kongresa naroda jest otpor programima stabilizacije,
koje je bio zatrafio Medunarodni monetarni front, jer te mjere tefe poga­
daju slojeve ljudi s niskim i srednjim primanjima. Grupa vrlo uglednih
urugvajskih politickih voda boravi u New Yorku pokusavajuei dobiti
nove zajmove kako bi spasili republicku banku (urugvajsku sredisnju
345
 ~.
-:- t·
banku). NjujorSki bankari, medutim, traze nove financijske reforme koje
ce odgovarati zahtjevima Medunarodnog monetarnog fonda. To je njihov
uvjet za odobravanje novih kredita - koji bi mogli iznositi ukupno I50 do
:I 200 milijuna dolara.
.,
!j
Na sastanku vladina naeionalnog vijeca prosle noCi dok je cijela zemlja
cekala vijesti iz New Yorka 0 misiji koja je iSla po zajmove, otkriveno je
J da je prije dva dana u urugvajskoj diplomatskoj posti stigla u Montevideo
hitna povjerljiva poruka koju je bila. poslala ta delegacija. Nitko to nije
kadar objasniti, ali diplomatska torba, u mnogim zemljama najbrizljivije
cuvani sistem vladinih komunikaeija, nije zaddana na aerodromu. Na~
'\ rednim je letom vracena u New York, pa nacionalnom vijeeu ne preostaje
drugo nego da ceka dok se posHja ne pronade i ne dopremi natrag, kako
bi se 0 njezinu saddaju mogle donijeti odluke.
:! Blankisti se i dalje medusobno nateZu oko toga kako placati vladine
!t namjestenike. Vdilae duznosti ministra finaneija jucer je izvijestio nacio~
II nalno vijeee da se za ovaj mjesee place, bez novih izvora, jednostavno ne
:1 mogu isplatiti. Odlucno je trazio novu emisiju novea. U ovom trenutku
I raeuna se da ce ovogodisnji deficit iznositi 6,3 milijardi pezosa. Novcici
od pet i deset centavos a nestali su iz opticaja, jer su vredniji kao rastaljeni
metal nego kao novae.
MONTEVIDEO
sec dana prividnog zatisja. Vratila se delegacija koja je u New Yorku tra­
27- kolovoza I96S­
Jedan od najnovijih Holmanovih zahtjeva mmlStru unutarnje sigur~
nosti Adolfu T ejeri bio je da pronade nacin na koji ee protjerati sjeverno­
korejsku trgovinsku misiju, koja je ovdje vee gotovu godinu dana. Tome
zahtjevu uslijedila su moja pitanja policiji 0 Korejeima, ali bez zadovolja­
vajuCih odgovora. Da bih uspio namamiti policiju na suradnju, odlucio
sam se na neuobicajen korak. Zatrazio sam poddku staniee Miami, even­
tualno i nekih drugih, da slijede kretanje aviona koji je u Miamiju primio
tovar tranzistorskih radio~aparata i televizora da bi ih prokrijumcario u
Urugvaj. Informaciju 0 tom krugu kontrabande, zahvaljujuci operaciji pri­
sluskivanja telefona, osigurala je sama policija. Sef Guardije Metropoli­
tane, pukovnik Ramirez, zatrazio je da vidim moze Ii stanica Miami pratiti
kretanje aviona. Ramirez i njegovi kolege nestrpljivi su da postave zamku
toj posiljci, jer svaki tovar kontrabande koji uhvate zaddavaju za sebe.
Stanica Miami izvijestila je 0 polijetanju aviona, Lima i Santiago 0 teh~
nickim slijetanjima u toku leta. Neku noe avion se tajno spustio na jedan
aerodrom u unutrasnjosti, istovario teret i ponovno uzletio. Guardia Me­
tropolitana zaustavila je dva kamiona natovarena televizorima i tranzi­
storskim prijemnicima - po prvoj proejeni posiljka vrijedi IO milijuna pe­
346
- - - - - - - -.. ..
--~~~
~.
zosa. Jos uvijek nema akcije oko Korejaea. No na to cemo podsjetiti sefa
policije prvom prilikom kada se s njime susretnemo: ne prima cesto tako
vrijednu pomoc kakvu smo mu upravo ukazali.
Zracna baza broj I urugvajskog ratnog zrakoplovstva bila je pozor­
niea prijema prvih osam novih aparata koji su im isporuceni u okviru
naseg dodatnog vojnog programa. Ambasador Hoyt priredio je primanje
za urugvajsku delegaciju u kojoj su bili ministar obrane, komandant rat­
nog zrakoplovstva, naeelnik staba i druge visoke vojne lienosti. Ambasa­
dor je naglasio da se toga dana slavi cetvorogodisnjica potpisivanja povelje
u Punti del Este, 0 pocetku djelovanja Saveza za progreso Citirao je dekla­
raciju predsjednika Johnsona, prema kojoj Savez za progres ne samo da
mijenja povijest slobodnog svijeta nego i dugu povijest slobode. Nakon
invazije na Dominikansku Republiku - covjek ostaje u nedoumici. Foto­
grafije u jucerasnjim novinama prikazuju ambasadora, ministra i ostale ­
gotovo su zaklonili pogled na malu »eessnu« sa cetiri sjedala, koja je i
bila povod svecanosti.
MONTEVIDEO
IO. mjna I96S.
Strajkaska aktivnost ponovno je u punom zamahu nakon gotovo mje­
zila financijsku pomoe. Dobili su samo 55 milijuna dolara, dosta da isplate
38 milijuna dolara dospjelih dugovanja, no ipak se mora poslati zlato kao
kolateralno jamstvo. No uskoro biti potrebni novi krediti kako bi se
sprijecila nova nelikvidnost republiCke banke. Uvjeti koje postavlja Medu~
narodni monetarni fond sigurno ee saddavati ponovljene stavove 0 tro­
senju novea na unutarnje stvari, kao sto su place vladinim namjeStenicima
i novcane potpore. Prevladava pesimizam. Svi se slazu s tim da predstoje
jos tda vremena. Vrijednost pezosa pala je na 68 za dolar.
Borba medu blankistima zakocila je imenovanje novog savjeta direk­
tora republiCke banke. Stanje je takvo da su ministar i podsekretar za fi­
nancije jucer podnijeli ostavke - tek toliko da bi danas svoje neopozive
ostavke obojica povukla. U pitanju je samo to koja ce blankisticka frak­
cija dobiti mjesta u vijecu direktora. Racioniranje opskrbe elektricnom
energijom nastavlja se, iako je susa sto je vladala na pocetku godine sada
ustupila mjesto ozbiljnim poplavama koje su dovele do toga da uzduz ri­
jeke Urugvaja valja evakuirati stotine obitelji. Suoceni smo s epidemijom
bjesnoee - bolesti za koju se vjerovalo da je u Urugvaju iskorijenjena jos
prije nekoliko godina. Prosle je godine otprilike 4000 ljudi ugrizao pas,
iako je u isto vrijeme samo u Montevideu uhvaeeno IO 000 pasa - luta­
liea. Svuda vlada osjecaj nelagodnosti.
3'47
 r
Nova govorkanja iz Brazila i Argentine 0 mogueoj intervenciji u Urug­
vaju izazivaju ostre reakcije. U tjednu proslava brazilske armije njihov je
ministar rata velieao na najistaknutijim mjestima povijesnu misiju brazil­
ske vojske: »Obrana demokratskih institucija ne samo unutar nasih gra­
nica vee u svim dijelovima Amerike mora jaeati zbog opasnosti od medu­
narodnog komunizma«. Nekoliko dana kasnije komandant argentinske
vojske general Juan Carlos Ongania rekao je, na povratku iz Brazila, kako
su se argentinska i brazilska armija slozile da se bore protiv komunizma
u Juznoj Americi, posebno onoga kubanskoga. Iako nije izrieito spomenuo
Urugvaj, njegova izjava dolazi u vrijeme javnih rasprava i u Argentini i
u Brazilu 0 ekonomskim i socijalnim problemima Urugvaja. Ongania je
kasnije demantirao svoju izjavu kakva je objavljena u stampi, no ta
prvotna verzija ovdje se i dalje smatra istinitom. Protesti urugvajskih voj­
nih oficira doveli su do otkazivanja poziva komandantu brazilske vojske
da posjeti granieno podrueje. Urugvajska mornarica povukla se iz zajed­
niekih vjdbi koje su se imale odnati uz sudjelovanje americkih i argentin­
skih jedinica. Urugvajski su oficiri bojkotirali konferenciju koju je u Mon­
tevideu trebao odnati jedan od rukovodilaca argentinske vojske. Mini­
starstvo vanjskih poslova objaviIo je u ime vladina nacionalnog vijeea iz­
javu kojom bilo cijim oruzanim vojnim snagama odriee ulogu tutora Uru­
gvaju.
Cini se da ne mogu izbjeCi dublje zalazenje u podrucje sovjetskih ope­
racija. Osim Borisova (koga povremeno i dalje vidam), Semenova (prvog
sekretara cija je pripadnost obavjestajnim poslovima, ako icija jest, sasvim
nepoznata) i vozaea trgovinskog predstavnistva, imamo na liniji novog
sefa KGB-a Kalturina. Posredstvom AVENGEFUL saznali smo da Kaltu­
rin trazi stan. Kada jedan Sovjet zivi izvan zajednice u kojoj su svi ostali,
mora da je obavjdtajni oficir, jer svi ostali moraju biti pod kontrolom.
Stan koji Kalturinu odgovara vlasnistvo je Carlosa Salguera,* rukovoditelja
prodaje kompanije »Philip Morris« za Latinsku Ameriku, inaee naturali­
ziranog Amerikanca kolumbijskog podrijetla. Salguero zivi u velikom
stanu u Carrasku, kamo je presao zajedno s obitelji prije nego sto sam
ja uselio u njegovu bivsu kueu. Salguerov stan, vlasmstvo kompanije koju
zastupa, nalazi se u modernoj zgradi iz koje se pruia pogled na Pocitas.
Conolly je zatrazio da razgovaram sa Salguerom 0 moguenosti da mi
dopusti pristup u stan prije nego sto se Kalturin useIi.
Kalturin je konacno odlucio da unajmi taj stan. Na »regrutnom
rucku« u golf-klubu Salguero se slozio s tim da posjetimo stan prije nego
sto se Kalturin useli. Salguera sam predao Conollyju, operativnom oficiru
za sovjetske poslove, koji ee zajedno s Frankom Shernoom, struenjakom
dodijeljenim stanici Buenos Aires, organizirati postavljanje prislusnih ure­
daja.
Jedan razlog za operaciju prisluskivanja jest i taj sto Kalturin vjero­
jatno ima ljubavne odnose s Ninom Borisovom, zenom mojega prijatelja
348
konzula - takoder oficirom KGB-a. Borisova radi u ambasadi, vjerojatno
na klasificiranju dokumenata, i mozda ee s Kalturinom, ako se nade u
njegovu stanu, zametnuti za nas zanimljiv razgovor. Kalturinova zena do­
sad jos nije stigla, iako je on u jednom telefonskom razgovoru rekao kako
je uskoro ocekuje. Postoji takoder moguenost da je Kalturin iznajmio stan
kako bi privukao potencijalne agente, a moZda i za sastanke s njima.
MONTEVIDEO
23. rujna I96 S·
Strajkovi su sve jaei: strajkaju zaposleni u gradskoj upravi, ddavnim
bankama, samostalnim poduzeCima i decentraliziranim sluzbama. Blanki­
stieki elanovi vladina nacionalnog vijeea i direktori dnavnih poduzeea od­
luCili su jueer da pozovu policiju kako bi ova natjerala namjestenike para­
liziranih dnavnih banaka da odrade punih deset dana. Svaki namjestenik
koji se ne odazove tome pozivu bit ee smijenjen - tdka mjera za urugvaj­
ske standarde. Danas se pozivi za povratak na posao nastavljaju. Ali re­
publicka banka i State Mortgage Bank opet su jutros bile zatvorene. Rad­
nici u privatnim bankama poeinju pola sata kasnije i zavrsavaju posao
pola sata ranije, u znak solidarnosti s namjestenicima ddavnih banaka.
Blankisticki clanovi NCG-a i direktori drzavnih poduzeea odlueiIi su
na danasnjem sastanku da odobre samo 25 posto poveeanja plata zapo­
slenima u svim samostalnim poduzeeima i decentraliziranim sluzbama, bez
ikakvih daljnjih pregovora. Sindikati, medutim, ustrajno zahtijevaju 48 po­
sto poveeanja u I966. godini, citirajuei upravo statistiku inflacije za raz­
doblje od sijeenja do kolovoza: 33,8 posto. Blankistieki su vode rijdeni
da ostanu na svojoj liniji zbog neophodnosti da se postuju zahtjevi Medu­
narodnog monetarnog fonda. To ee u svakom slueaju dje10vati depresivno
na bankovne radnike, koji su takoder otvorili vrata zahtjevima za pove­
eanje plaea.
Na strani sindikata nema znakova ublazavanja. Pezos je ponovno pao,
sada valja dati 74 pezosa za dolar. Ministar i podsekretar za financije opet
su podnijeli ostavke, a vladino nacionalno vijeee ovaj put ih je i prihvatilo.
Rezolucija predstavniekog doma u Washingtonu od 20. rujna prouzro­
cila je izgrede i ovdje i u drugim dijelovima Latinske Amerike. Rezolucijom
se SAD-u iIi bilo kojoj drugoj ameriekoj drzavi dopusta pravo unilateralne
vojne intervencije u drugim ameriekim ddavama ako je to potrebno da se
komunizam zaddi izvan zapadne hemisfere. Ovdje se ocjenjuje da: je rezo­
lucija ohrabrenje intervencionistickim snagama u Brazilu i Argentini. Ako
ta rezolucija ima svrhu da iskaze poddku invaziji na Dominikansku Re­
publiku, kako se tini da jest, mogu se jedino euditi kako su se to mnogi
politicki vode u SAD-u dali uvjeriti da pedeset i osam uvjdbanih komu­
nista mogu potciniti Boschov pokret.
349
 MONTEVIDEO
I
I sasvim siguran za sto eu se odluciti, no Hortonu sam iznio svoj plan da
27· rujna I96S.
se u eentralu vratim u ozujku, kada se navrsavaju dvije godine mojeg bo­
Posjetio nas je John Hart, novi zamjenik sefa odsjeka zapadne hemi­
sfere za kubanske poslove. Dosad je obavljao duznost sefa stanice u Bang­
koku i u Rabatu. Stari je Hortonov prijateIj. Kako je on novi oficir odgo­
voran'za operacije protiv Kubanaea, proveo sam prilicno vremena upueu-,
juci ga u nase operacije i slusajuci njegova obrazlozenja kako valja vise
raditi protiv Kubanaea.
Hart tvrdi kako Agencija gotovo i nema izvjestaja agenata sa same
Kube (iako je tehnicko pokrivanje elektronickim prikupljanjem obavj~ste­
nja i praeenjem iz zraka osigurano na odgovarajuCi naCin). No on zeli da
regrutiramo agente za kontrolu poste. Nacin na koji to valja izvesti svodi
se na to da se vrlo pazljivo kontrolira posta s Kube ne bi Ii se opazili znaci
nezadovoljstva u onoga koji pise. Ako podad u eentrali i staniei JMWA VE
u Miamiju ne otkriju tko je razocarani pisae - moguCi agent, staniea koja
je otkrila njegovo nezadovoljstvo, ili neb druga u zapadnoj hemisferi,
moze odgovoriti na pismo nepoznatoga s Kube uputom da to pismo sa­
cuva. Ako Kubanae odgovori na adresu iz usluge koja se navede u pismu,
f1jemu se pise drugo pismo s uputama kako ee razviti nevidljivu poruku
napisanu u prvom pismu. Razvijena poruka zapravo je ponuda za regru­
tiranje. Ako Kubanae na tu ponudu odgovori povoljno, poslat ce mu se
spedjalni karbon-papir i uspostavit ee se redovito dopisivanje. Ovdje u
Montevideu nasa operacija kontrole pisama AVIDITY pratit ce postu i
,j otkrivati moguee agente.
no Savez za progres mora na neki nacin stimulirati zemljisnu reformu, ako
I zelimo da i druge reforme postignu uspjeh.
I Iako sam ljubezno kimao glavom i pokusavao iskazati odusevljenje da
potrazim iglu u stogu sijena, mislio sam u sebi kako taj covjek mora da je
Iud ako misli da imamo vremena za takve igre. Jedva uspijevam snimiti
pismo s Kube, a nekrnoli da se upustam u regrutiranja i sve sto ona do­
nose.
Sljedeei Hartov njezni prijedlog jest da pronademo Che Guevaru. Gue­
vara je nestao prije sest mjeseci. Iako je bilo nekih znakova 0 njemu u
Africi, nitko ne zna gdje se nalazi. Hart misli da bi Guevara mogao biti u
nekoj bolnici u Sovjetskom Savezu, mentalno slomljen uslijed uzimanja
pokvarenih lijekova protiv astme. ZatraZio je da b:i:izljivo nadziremo liste
putnika. Obecao je da ce nam poslati upravo dovdenu fotografiju Che
Guevare bez brade - to je zapravo slika, jer nema ni jedne fotografije na
kojoj bi Guevara bio bez brade. Hart takoder trazi da nastavimo vee za­
pocetu kampanju oko objavljivanja nepozeljnih spekuladja 0 Guevarinu
nestanku, nadajuei se da ee se on ponovno negdje pojaviti kako bi presje­
kao takve spekulacije. I ostala stanke bave se istim poslom.
Hartov posjet dosao mi je u pogodno vrijeme, jer se njemu svidjelo
kako radim protiv Kubanaea. Nakon sest mjeseci potrazit eu posao u een­
trali, ukoliko ne odlucim napustiti Ageneiju. U ovom trenutku nisam
35 0
ravka ovdje.
Postoje dva problema: cini se kao da prvi pojacava drugi. U kuci je
situacija gora nego ikada: nemamo zajednickih interesa osim djece, nema
razgovora, sve je izraZenije negodovanje zbog upadanja u stupicu usam­
ljenosti. Rekao sam Janet da je, kada se vratimo u Washington, namjera­
yam napustiti - cini se da mi ona ne vjeruje - no inzistirala je na tome da
se vrati ranije. Odvajanje od djeee ne mogu prihvatiti. Paklena situaeija
za svakoga od nas.
Drugi problem jos je tezi. Invazija na Dominikansku Republiku naveia
me na razmisljanje sto mi to zapravo radimo u Latinskoj Americi. S jedne
strane zaustavljeno je sirenje utjeeaja kubanske revoludje. Programi su­
zbijanja ustanaka pokazali su se najceSee uspjesnima. Komunisticka je sub­
verzija, u najmanju ruku, pod kontrolom. No dobre strane ispravljanja
nepravdi, sto komunizam i cini privlacnim, ne pokazuju napretka. Ovdje je
problem u tome sto postoji malen broj posjednika zemlje koji proizvode za
izvoz i ciji se interesi sukobljavaju s interesima veCine ostalih. Sve dok
Urugvaj nema zemljisne reforme, nema ni pravedne raspodjele, ni dobiti,
ni gubitaka proizvodnje. Nece biti poticaja zemljoposjednicima da proiz­
vode i izvoze na zakonskoj osnovici. I izvozne ee cijene dramaticno rasti,
beneficije ee uglavnom pripadati sacici Ijudi koja posjeduje zemlju - istoj
onoj sad ljudi koji i u ovim teskim vremenima najmanje trpe. Sigurno je
da ce se zemltjoposjednici oduprijeti, kao, uostalom, i u drugim zemljama,
Sto viSe razmisljam 0 invaziji na Dominikansku Republiku, to se ceSce
pit am zele Ii politicaDi u Washingtonu da zaista dode do reformi u Latin­
skoj Americi. Mozda udio komunista i ne bi bila losa stvar, jer bi ih se
na taj nacin mogIo uspjeSnije kontrolirati. No misliti da pedeset i osam
komunista, koji sudjeluju u narodnom pokretu za liberalne reforme, mogu
preuzeti kontrolu nad tim pokretom u najmanju ruku znaci pokazati ne­
povjerenje prema samim re£ormama. Najgore od svega jest to da sto vise
radimo na jacanju snaga sigurnosti, policije i vojske, posebno obavjestaj­
nih sluzbi, sve manje vaznosti pridajemo reformama. Kakve su koristi od­
stianjivanja subverzija ako nepravde postoje i dalje? Ne vjerujem da Savez
za progres obavija svoju ulogu i mislim, na koneu, da nisam odabrao
pravu karijeru.
Morat eu i dalje raditi kada se odvojim od Janet, nakon povratka u
Washington, jer ce joj trebati novae za djeeu, a ona se vjerojatno nece
htjeti zaposliti. Moj ee eHj biti da pronadem drugi posao, a da se pri tom
ne nadem u situaciji da zivim s malo novaea iii bez njih. Rekao sam Hartu
da bih volio raditi na kubanskim poslovima. Mozda je Riefeov cinizam
najbolji nacin da se ostane u Agenciji i umiri vlastita savjest.
35 I
 T

MONTEVIDEO
priprema, prikupljaju dobra obavjestenja i uvjeZba sve sto treba prethoditi
I.listopada I96S.
pocetku gerilskih operacija. Kako je dobro obucenih gerilaea na Kubi bilo
mnogo, ugusivanje pobune bilo bi oteZano i dugotrajno da nemamo uba­
Ozvucenje Kalturinova stana izvedeno je uspjesno - predajniei su u cenog agenta poput Amaye.
krevetu i u soH. Baterije ce trajati sest mjeseci, moZda i vise, jer predajnici
imaju prekidace kojima se upravlja radio-putem. Conollyju sada preostaje
da pronade prjslusno mjesto, dovoljno blizu da bi mogao upravljati preki­ MONTEVIDEO

dacima i snimati. Zatim mu valja pronaci covjeka koji ce upravljati ure­

dajima na prislusnom mjestu i prepisivaca. Te su prislusne operacije 7· listopada I9 6S·

prljava stvar. Nacionalno vijece izglasalo je popodne odluku 0 opsadnom stanju

MONTEVIDEO
hodnoscu da se stane na kraj sindikalnim neminima, podnio je ministar
3· listopada I9 6S·
i skupovi na kojima bi se zagovarali straikovi i drugi oblici propagande.
Nastavljaju se strajkovi vladinih namjdtenika, posebno bankovnih rad­
nika. Sve se glasnije govori da vlada namjerava proglasiti opsadno stanje
kako bi slomila strajkove. Dosad jedina vladina akeija jest zatvaranje ba­
naka i prijetnja ekonomskim mjerama svakom namjdteniku koji se pri­
kloni novim strajkovima. Medutim sindikati samostalnih poduzeea i de­
eentraliziranih sluzbi, koji su upravo okoncali dvodnevno izbivanje s
posla, oglasili su novi trodnevni strajk od I3. do I5.listopada.
Pukovnik policije u Montevideu Ventura Rodriguez,* najvisi funkcio­
ner sigurnosti u zemlji, otisao je u Miami na konferenciju sefova americke
policije, no iznenada je pozvan da se hitno vrati. Iako razlozi njegovu po­
vratku nisu povezani sa sadasnjim strajkovima, njegov je povratak doveo
do novih nagadanja. Rekao nam je da jos nije donijeta odluka 0 progla­
senju opsadnog stanja. Nasa eentrala postaje nervozna i zahtijeva da je
neprekidno izvjdtavamo 0 situaciji.
Opsadno stanje u Peruu konaj;no je ulcinuto, Gerilski pokret MIR je po­
razen, jos samo preostaje da se likvidira. Nedavni posjetilae koji je prosao
kroz Limu rekao mi je da je tamosnja staniea otvorila svoju ispostavu u
jednom planinskom selu u kojem se smjestila i peruanska vojna komanda.
Od srpnja do rujna, mjeseeima vrlo vaznim za operaciju, istureno mjesto
nase stanke sIuzilo je za prikupljanje obavjestajnih podataka 0 uspjesima
i promasajima vojnog angaziranja te za predavanje obavjdtenja iz izvora
stanke Lima vojnoj komandi. U akcijama gradske organizacije MIR, uhap­
(sest blankista za, trojica kolQradosa protiv), koja se, prema urugvajskom
zakonu, naziva »hitnim mjerama sigurnosti«. Prijedlog, obrazlozen neop­
unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera. Dekretom se zabranjuju svi strajkovi
Provodenje opsadnog stanja povjereno je ministrima unutarnjih poslova i
obrane.
Odluka je zapravo tajno donijeta jos jucer. Jer strajka eijela zemlja,
vladine banke, sudstvo i druga zivotno vazna podrucja - glavni motivi
strajkasa jesu place, inflaeija, sankcije protiv strajkasa i dodatne olakSke.
Da bi spremne docekale akciju, policiji i vojsci isplacena su primanja za
rujan. Pukovnik Ventura Rodriguez, koji je bio krenuo u Miami na konfe­
renciju sefova americke policije a zatim bio hitno pozvan da se vrati, ko­
mesar Otero i inspektor Piriz rekose mi da je policija vee nekoliko dana u
stanju pripravnosti. Nasa eentrala zeli da je svakodnevno izvjdtavamo 0
strajkovima i nasiljima sve dok traje opsadrio stanje.
Nitko nije zatecen - jucerasnja »tajna« odluka blankista osvanula je u
jutrosnjim dnevnieima - no CNT nije odlozio svoje planove da popodne
organizira javni skup, a zatim i marS od predstavnicke palace do trga ne­
zavisnosti. U trenutku bda je NCG donosio odluku, demonstranti su se
okupljali na trgu ispred ureda NCG-a. eim je odluka 0 opsadnom stanju
prihvacena, policija je upala na trg da rastjera demonstrante. Do sada, a
vee je duboka noc, uhapsena su trideset i Cetiri radnika, svi iz elektrokom­
panije, osim dvojiee voda sindikata bankovnih namjestenika~
MONTEVIDEO

sen je nas glavni ubaceni agent, Enrique Amaya Quintana. * U policijskoj 8.listopada I96S.

istrazi otkrio je da radi za nas. Konaeno ga je staniea oslobodila i premje­

stila u Meksiko sa - siguran sam - sasvim pristojnim naknadama za po­
vlacenje.
Suzbijanje MIR-a smatrat ce se klasicnim slucajem djelotvornosti na
ugusivanju pobuna kada se, u toku najvaznijeg razdoblja organizacijskih
Dosad je uhapseno vise od stotinu ljudi, ali svi ugledniji sindikalni
vode sklonili su na sigurna mjesta. Popodne su u vladinim bankama na­
stavljeni strajkovi sjedenjem. Uslijedilo je izbacivanje strajkasa iz banaka i
hapsenja. U razlicitim dijelovima grada organiziraju se munjevite demon­
stracije prorlv opsadnog stanja.

35 2 2.3 CIA
353
 Dekret 0 uvodenju opsadnog stanja predan je, u skladu s ustavom, na
odobrenje predstavniCkom domu. Znajuci da ce koloradosi i otcijepljene
I jemu je bio podvrgnut mlad inZinjer gradskog vodovoda Julio Arizaga,
grupice pokusati oboriti dekret, blankisti se nisu odazvali pozivu i tako
sprijeeili kvorwn.
CNT je za I3.listopada sazvao opci strajk. Samostalna poduzeca i
deeentralizirane sIufbe obustavit ce rad na tri dana. Vlada je u nevolji.
MONTEVIDEO
ali nikad osobito aktivan u sindikatima. Riefe je posljednjih mjeseci usmje­
IS·listopada I96S.
ravao AVCAVE-I prema tjeSnjim vezama s MIR-om, ali s time da zaddi
Policija nije dorasla dobro organiziranim sindikatima. OpCi je strajk
uspio. Odazvalo se viSe od 2.00 000 vladinih radnika, i vecina radnika u
privatnim poduzecima. Novine, javni prijevoz, industrija vune, tekstila,
zdravstvo, skole - zakoeene su gotovo sve djelatnosti. Danas, posljednji
dan, strajkaju samostalna poduzeea i deeentralizirane sluzbe. Oddano je
mnogo munjevitih ulicnih demonstracija, po zidovima su ispisane prostraj­
kaske parole i dijeljeni su leci.
Policija je uhapsila vise stotina strajkasa, no najvaZniji vode jos su
uvijek na slobodi. Radio stanica PCU-a, Radio Nacional, zatvoren je na
sedamdeset i dva sata zbog toga sto je emitirao vijesti 0 strajkovima, a
jedno izdanje ljeviearskog dnevnika »Epoea« jucer je zaplijenjeno. U znak
protesta, udruZenje stampe i novinski sindikat ponovno su sttipili u strajk;
pa novine danas nisu izasle. Tejera* je javno osudio komunisticko vodstvo
sindikata vladinih namjestenika zbog nereda, a blankisticki vode odlucuju
se na sve zesce mjere. Direktori cetiriju vladinih banaka objaviH su otpu­
stanje osamnaestoro namjeStenika zbog sudje10vanja u strajku. Samostalna
vladina poduzeea i d~eentralizirane slufbe objavile su sankcije oduzima­
nja zarada sudionieama strajka - dvodnevne zarade za prvi dan strajka,
trodnevne za jueerasnji i petodnevne zarade za danasnji, treci dan strajka.
Ako se strajk nastavi, uslijedit ce otpustanja s posla. Dogovoreno je ko­
namo - sasvim samovoljno - da se place povecaju za 2.5 posto, iako sin­
dikati zahtijevaju povecanje od 48 posto. Inflacija ove godine biljeZi porast
od 50 posto.
PCU predvida, izvjestavaju nasi agenti, da ce se nastaviti ulicne demon­
stracije i druge mjere pritiska na vladu da odustane od izbacivanja ljudi
s posla i kaznenih odredbi. Dvojica nasih agenata, AVCAVE-I i AVOI­
DANCE-9, pripadnici su strogo tajnih odreda »samoobrane« PCU-a, anga­
ziranih u munjevitim demonstracijama i dijeljenju propagandnih materi­
jala. Izvjestavaju iznad ocekivanja dobro, ali nisu bili kadri saznati skro­
vista stanovitih sindikalnih voda, 0 cemu kad saznamo - obavjestavamo
policiju kako bi ih pohapsila.
Policija je komunistima i srodnim grupacijama danas izvolje1a dati po­
godnu zrtvu za njihovu kampanju protiv vlade. Proeulo se 0 mucenju ko­
354
uhapsen prije nekoIiko dana. Jutros je gotovo pobjesnio u celiji ueentrali
AVALANCHE i prevezen je u vojnu bolnieu. Napao je Cuva'ra i uspio ga
raniti njegovim vlastitim orufjem. Ipak je svladan, a njegovo se ponasanje
pripisuje policijskoj torturi kojoj je bio podvrgnut. Moram cijelu stvar
provjeriti kod komesara Otera, jer nije obicaj da poIieija muei politicke
zatvornike.
Arizaga je clan prokineskog Pokreta lijevih revolucionarnih snaga
(MIR) i bivsi clan PCU-a. Bio je svojedobno i jedan od voda FEUD-a,
dobru poziciju u PCU-u. No kako se MIR radije priklanja akeijama na
seoskim podrucjima, podrazumijevajuci i gerilu, na stetu organiziranja sin­
dikata, AVCAVE-I dobit ce upute da potpuno napusti PCU i prikloni se
pokretu MIR. U meduvremenu daje nam dobre obavjeStajne podatke
o svojimbi.vsim kolegama iz PCU-a, na primjer 0 Arizagi, ali i PCU-u
opcenito.
MONTEVIDEO
I9· listopada I96S·
Vladino nacionalno vijece (koloradosi su se uzddali) usvojilo je pro­
gram ekonomske stabilizacije s ciljem da vladi omoguci dobivanje dodat­
nog zajma Medunarodnog monetarnog fonda koji bi otvorio vrata novim
privatnim i sIufbenim zajmovima. VeCina promatraea slaze se da je
opsadno stanje bilo uvedeno ne samo zbog slamanja strajkova nego i zato
da se predusretne ostro suptotstavljanje novim ekonomskim mjerama,
koje sindikati nece prihvatiti.
Najnoviji problem: Ministarstvo finaneija dodijelilo je Ministarstvu
unutarnje sigurnosti milijun pezosa za pokrivanje troskova izazvanih
opsadnim stanjem. No da bi se ta odluka ispunila, valja osigurati do­
voljno novcaniea. Britanska tvrtka koja stamp a urugvajski novae zaddava
isporuku jer repubIicka banka nije kadra platiti troskove - dosad nije pla­
ceno IDO 000 britanskih funti.
MONTEVIDEO
22.listopada I96S.
Komesar Otero nije se bas sasvim jasno izrazio 0 mueenju Julija Ari­
zage, aktivista MIR-a. Time je u stvari na svoj naein potvrdio istinitost
price. Arizaga je u ponedjeljak priveden sudu na saslusanje 0 tome zasto
2.3"
355

je pucao u svog cuvara, ali je njegovo stanje bilo tako lose a tragovi mu­
cenja vidljivi, da je sudac donio oslobadajucu presudu. Policija je to od­
bila, paje vraeen u vojnu bolnicu, gdje se jos uvijek ne moze doprijeti do
njega.
o cijelom slueaju razgovarao sam i s inspektorom Antonijem Pirizom.
Rekao mi je da je inspektor Juan Jose Braga,* pomocnik direktora za
istrage, bio taj koji je naredio i nadgledao mucenje. Svrha je bila da se do­
biju obavjeStenja 0 MIR-u i 0 tupamarosima, Ciji organizacijski sastav i
poblizi podaci joS nisu poznati. Antonio ne misli da je i Otero sudjelovao
u mucenju, no sve je moguce. Objasnio je da je soba za mucenje u istom
hodniku gdje je i prislusno mjesto AVENGEFUL, u odijeljenom dijelu iz­
nad ureda nacelnika policije i njegova zamjenika. Primjetio sam te pro­
storije za svojega posjeta prislusnom mjestu, ali mi je bilo receno da se
sobama, iskljucivo za odmaranje, koriste pukovnik Rodriguez i pukovnik
Martin. Prema Antonijevim tvrdnjama, obicno se uhvacenome prebacuje
kapuljaca preko glave i veze ga se na krevet, a picana (elektricni dinamo
uredaj na rucni pogon) prikljucuje se na zatvorenikove genitalije. Otkad su
zavrSene protuteroristicke operacije policije, koje je vodio Tom Flores,*
i otkako je general Aguerrondo smijenjen s dUZnosti scla policije,* mucenje
politickih zatvorenika zaista je rijetkost. Medutim pic ana se jos uvijek pri­
mijenjuje na kriminalcima (to i jest razlog zasto kradljivci i pljaCkasi cesto
sami sebe ranjavaju prije nego sto ih uhvate - da bi prvih nekoliko dana
nakon hapsenja proveli u bolnici). A mozda je mucenje Arizage tek izuze­
tak, znak Bragina razocaranja zbog nemoCi da zaustavi tupamarose u nji­
hovim akcijama podmetanja bombi.
MONTEVIDEO
28.listopada I96S.
MONTEVIDEO
Sve do danas blankisticko je rukovodstvo odlucno odbijalo sindikalne
zahtjeve 0 povecanjuplaca i ukidanju kaznenih mjera. Ali sindikalni su
vode angazirani da, na pitanju ukidanja sankcija, dobiju podrSku kolora­
doskih predstavnika u zakonodavnim tijelima. BojeCi se politickih sukoba
s koloradosima, blankisti danas objavljuju da ce na place za listopad pri­
mijeniti same polovicu ranije izglasanih sankcija zbog sudjelovanja u
strajku, a da ce druga polovica tih mjera biti primijenjena na place za stu­
denio Dali su na znanje i to da postoji mogucnost povecanja placa i olak­
sica i iznad 25 posto, ali tek naredne godine.
Mjere sigurnosti toliko su popustiIe da je tesko i povjerovati kako jos
uvijek vlada opsadno stanje. Gotovo su svi uhapseni sada oslobodeni.
CNT je, dopace, oddao masovni skup protiv kaznenih mjera, a policija
uopce nije intervenirala. Jedini strajk koji jos uvijek traje jest strajk mje­
35 6
T
snih radnika. Vojska je pocela cistiti otpatke po ulicama od proslog"
tjedna.
Jedini razlog zbog kojeg je opsadno stanje jos na snazi jest - Ariza­
gino vrlo lose zdravstveno stanje. Da je osloboden, znaci mucenja bili· bi
svima oCiti. Stoga su blankisticki vode prisiljeni da zadde takvo stanje
kako bi zastitili nacelnika policije Venturu Rodrigueza i ministra unutar­
nje sigurnosti Adolfa Tejeru. Arizagin slueaj doveo je do ozbiljnog sukoba
medu tom dvojicom, a koloradosi su to iskoristili kao politicko pitanje.
Tejera provodi internu »istragu« u policiji.
Posredstvom misije jayne pomoci uspio sam komesara Otera, sefa oba­
vjeStajnih operacija policije, ubaciti u Medunarodnu policijsku akademiju,
gdje novi tecaj pocinje u sijeenju u Washingtonu. Nakon sto provede dva­
naest tjedana na Akademiji, Otero ce u nasoj centrali pohadati poseban
tecaj 0 obavieStajnim operacijama. Zatrazio sam da nas ured za obuku
pokloni punu paznju nastavi fizickog pracenja i operacijama ubacivanja
u komunisticke partije - odabiranju ciljeva, regrutiranju, radu s agentima.
Mozda ce odgovarajuca obuka oficira kakav je Otero pridonijeti da se po­
licija osposobi da regrutira agente i placa informacije umjesto da muci
zatvorenike.
Sam bog zna koliko je Oteru takav tecaj potreban. Jos ad ofujka za­
glibio je u Cukursov slucaj (kidnapiranje jednog bivseg nacista koje se nije
posrecilo), a sve zbog sitnog publiciteta i malo putovanja. Cukurs je ko­
!
It nacno kremiran, a prije nekoliko dana Otero je njegovu sinu predao urnu
s pepelom i zubni most. No Cukursov sin i njihov obiteljski lijecnik izja­
viii su reporterima da pokojnik nikad nije imao zubni most. Oteru ne pre­
ostaje drugo nego da se uputi u potragu za novom lesinom.
4. studenoga I96S.
Opsadno stanje danas je konacno ukinuto - Arizagino se zdravlje to­
liko poboljsalo da ga mogu pustiti na slobodu. Koloradosi i dalje napa­
daju vladu zbog tog primjera mUCenja, ali Tejera se zaklinje da ministar­
stvo nastavlja istragom. Nista od svega toga, naravno, jer to nacelnik po­
licije nece dopustiti. Ako bi bio prisiljen, zatra.zit ce podrsku vojne ko­
mande, a blankistima ne odgovara da se zbog jedne prljavstine lise snage
koju im ulijeva vojska. Ni koloradosima nije stalo da se to dogodi. Nema,
dakle, opasnosti za Bragu, Otera iIi muCitelje.
U razdoblju opsadnog stanja blankisticki senatori i poslanici nisu se
odazivali pozivu na zasjedanja 0 hitnim dekretima. Mogli su zbog nedo­
statka kvoruma sprijeciti koloradose da izglasaju ukidanje opsadnog sta­
nja. Medutim, pregovorima su koloradosi prisilili blankiste na situaciju
357
 T

koja ih daleko vise kompromitira. Jueer je senat, u kojem prevladavaju i drugi vladini funkcioneri veceras su posjetili ambasadu kako bi se sluz­
koloradosi, ponistio sve odluke 0 izbacivanju strajkaSa s posla, kao i ka­ bene ispricali. Napadac, clan omladinske organizacije PCU, prevezen je,
znene mjere umanjivanja placa strajkasima. Sliena se akcija orekuje i u zbog batina koje je dobio na policiji, u bolnku. Tvrdi se da je u komi.
skupstini.

MONTEVIDEO

MONTEVIDEO
I9. studenoga I96S.

IO. studenoga I96S.

Prije nekoliko dana ovdje je, pod pokroviteljstvom FEUU i Meduna­

Pregovori su propali. Opet su na pomolu strajkovi, a time i moguc­ rodne unije studenata sa sjedistem u Pragu, pocela vazna studentska kon­
nost ponovnog uvodenja opsadnog stanja. lako radnici u cijeloj zemlji po­ ferencija. Skup je nazvan Seminarom za socijalno i ekonomsko ujedinje­
novno strajkaju (a prometni radnici u Montevideu zbog listopadskih nje Latinske Amerike. Prisustvuje otprilike 60 delegacija iz cijele hemi­
placa), glavni pravac napada vode sindikati sredisnje administracije. Od­ sfere. Posredstvom AVBUZZ-I objavili smo u stampi Montevidea nepri­
bacili su prijedlog 0 povecanju placa narednog srpnja. Strajkaju vec retr-: jateljski intoniran uvodnik, istaknuvsi da seminar organiziraju, financiraju
deset i osam sati, sljedeceg tjedna bit ce to vee sedamdeset i dva sata - i i njime rukovode Sovjeti kroz IUS i FEUU, koja je pod kontrolom PCU-a.
tako unedogled. Pregovori izmedu vlade i sindikata samostalnih poduzeca Uredili smo da se rasturaju leci s istim saddajem, kao i saljiv faksimil
i decentraliziranih slilZbi nastavljaju se, ali rjesenja nema na vidiku. Uspr­ novcanice od IOO urugvajskih pezosa koju prekriva rubalj, hoteCi time pri­
kos strajkovima, narodna je skupstina danas prihvatila da ponisti ranije kazati kako Sovjeti daju novae za seminar. Iz odsjeka tehnickih sluzbi na­
odluke, a sada cijela stvar ide pred vladino nacionalno vijece, gdje ce tek rucili smo kopije papira, sluzbenih pisama sa zaglavljem Seminara i pot­
.~ ~ veto posvjedoCiti 0 potpunom padu dominirajuce frakcije blankista. Ako pisom sekretara seminara za vanjske odnose Daniela Waksmana. Papiri
,'II
, su strajkovi vladinih namjeStenika nezakoniti, onda i odluka 0 ponista-" su razlicite duljine, tako da bi se na njima moglo napisati svako pismo
,: ~ vanju odluka mora biti suprotna ustavu. No sve se ovdje eini toliko ne­
l koje bismo zeljeli pripisati Waksmanu. Ako se za tim ukaze potreba, imat
'~
'f
, podudarnim da bi i jedan protuustavni zakon bio neSto sasvim prirodno. cemo podzemno pismo koje moremo pridodati drugim propagandnim
, ~
Koloradosi su Arizagin slucaj potegnuli u narodnoj skupstini - neki materijalima protiv seminara. Waksman je voda FEUU-a.
J medu njima zele zadobiti politi eke prednosti hineCi sok i iznenadenje ­
n Pokusaj proboja u sindikat drZavne banke nije uspio. Siri se novi val
U
I,
ali skupstinska istraga nema prilike da, u slucaju AVALANCHE, napre­ strajkova protiv veta nacionalnog vijeca na ukidanje kaznenih mjera. VIa­
:: : duje bde od istrage ministra unutarnje sigurnosti. dinim bankama pridruZila se i sredisnja administracija, klinicke bolnke,
'i·'.1
1\ osnovne i srednje skole, sveuci1:iste i pravosude. Radniei civilnog zrako­
'I
:!i: plovstva odlucili su da na dva dana, danas i sutra, zatvore aerodrom.
"

Uslijedit ce novi strajkovi.

MONTEVIDEO

I6. studenoga I96S.

Preostaje jos tjedan dana do roka, odredenog ustavom, za povecanje
placa'vladinim namjeStenicima, jer su izbori zakazani za 27. studenoga
Otero i policija u ejelini opet su se pokazali pravim seprtljama. I966. Kako se nikakvo poveeanje placa ne moze obecati u toku godine sto
Ddavni sekretar_ Rusk, kojije ovdje u posjetu, jutros je na Trgu nezavi­ prethodi izborima, svi su izgledi da ce naredni tjedan obilovati potresima.
snosti polozio vijenae na spomenik Joseu Artigasu, oeu urugvajske neza­
visnosti. Cijeli tjedan nastojao sam kod Otera, odgovornog za pripremu
mjera sigurnosti, da u vezi s Ruskovim posjetom poduzme sve mjere pre­
dostroznosti kako bi se izbjegao svaki incident. Jutros se 300 Oterovih
MONTEVIDEO

I
;j policajaca postavilo u kordon oko spomenika, kada je, iznenada, jedan 27- studenoga I96S­
mladi eovjek probio kordon i potrcao prema Rusku pljujuCi ddavnom se­
'1 kretaru ravno u lice. Otero je stajao desno od Ruska, say se bio ukocio. Prosloga tjedna stavljen je jos jedan veliki znak pitanja na urugvajsku

I lpak, prvi se oporavio i zajedno s jos nekolicinom policajaca odvukao na­

padaea. Rusk je rupcicem otro lice i polozio vijenae. Pukovnik Rodriguez*
demokraciju. Porelo je sa strajkom civilnog zrakoplovstva, I9. i 20. stu­
denoga, a zavrSilo prosle noci odobrenjem kongresa da se poveeaju place.
:1

1 35 8
359

')J
,"
 '~
U meauvremenu nije bilo dana bez strajka jednog od sindikata vladinih
namjestenika. Skole, banke, sveuciliste, postanski i telekomunikadjski si­
stemi, graficari, lucki radnici, sredisnja administracija i drugi - stupali su
u strajk jedni za drugima, sve dok 25. studenoga djela zemlja nije bila pa­
ralizirana opcim strajkom sto ga je organizirao CNf. Luka u Montevideu
je zatvorena, aerodrom je ponovno zatvoren, 25. i 26. studenoga nisu iza­
sle novine. Ulicni madevi i demonstracije tisuca radnika bile su gotovo
svakodnevna pojava. Zavdavale su obicno pred predstavnickom palacom
govorima u kojima su se zahtijevaleolaksice kako bi se postigla ravnoteZa
uslijed in£1acije. JUCer, posljednjeg dana u toku kojega se moglo odluciti
o povecanju placa, demonstracije su dosegle vrhunac.
ZnajuCi da ima na raspolaganju vrijeme do ponoci, vladino nacionalno
vijece sastalo se u sedam sati navecer. Svi blankisticki ministri pozvani su
u sjediste vlade, gdje im je bilo receno da cekaju u pokrajnjoj sobi. U 7
sati i 20 minuta iz narodne je skupstine nacionalnom vijecu poslan doku­
ment na sedamdeset i dvije stranice koji broji I95 clanova. (Dokument
sadrii mnogo podataka 0 vladinim financijama, posebno s obzirom na
povecanje placa.) Dokument je nakon kratke rasprave prihvacen. VijeCnici
koloradosi bili su dovedeni u situaciju da odglasaju, a da cak nisu imali
prilike niti vidjeti tekst. U slicnoj su situaciji bili i blankisticki ministri
(osim ministra financija), koji su trebali potpisati odluku. U osam sari i
pedeset i pet minuta ministar financija stigao je s dokumentom u narodnu
skupstinu, u kojoj se rasprava vodila do konacne odluke, koja je pala u
II.34 te noCi. Ispred skupstine cekao je predsjednik senata. Pohitao je s
dokumentom u sen at, stigavsi sedamnaest minuta prije ponoci. Iako se
nekoliko senatora javilo za rijec, nije preostalo vremena niri da se doku­
ment procita. Torno minutu prije ponoci senat je najzad izglasao da pri­
hvaca dokument.
Tim se odlukama osigurava znacajno povecanje plata vladinim namje­
stenicima, iako nisu prihvaceni svi zahtjevi. Usporedno je donesena od­
luka 0 novim taksama za poljoprivredu i stocarstvo, izvoznike vune i za
banke. Uza sve to opozicija je izjavila da i takav dokument donosi jos'
vecu in£1aciju. Gotovo svi strajkasi danas se vracaju na posao - osim rad­
nika vodovoda. Sukobi, meautim, nisu okoncani, jer su kaznene odredbe
jos uvijek na snazi. S obzirom na veto nadonalnog vijeca 0 ponistavanju
sankcija, blankisticki clanovi zakonodavnog rijela sprecavaju kvorum.
A savjetnici blankistickog nacionalnog vijeca zahtijevaju jos i nove kaznene
odredbe za najnovije strajkove. Mir izmedu vlade i njezinih radnika jos
nije na pomolu.
360
MONTEVIDEO
3. prosinca I965·
Da bismo prisluskivali Kalturina, osigurali smo, tocno iznad Salgue­
rova stan a, jos jedan u kojem cemo postaviti prislusno mjesto. Moju se­
kretaricu raduje sto ce zasada tamo raditi, ali time problem nije i rijden.
Prema izvjdtajima AVENGEFUL prisluskivaca tele£ona u sovjetskoj
ambasadi, Kalturin subotnja popodneva redovito provodi u tom stanu.
Njegova veza s Borisovom traje i dalje. Uz to se pojavila i njegova zena ­
iako nije sretna i daje naslutiti da bi se uskoro mogla vratiti u Sovjetski
Savez.
Sve dok ne pronaaemo osobu koja bi cijelo vrijeme radila na prislus­
nom mjestu, ta ce operacija bid sporedna. Iako Conolly, oficir sovjetskih
operacija, odlazi svake subote i ponekad nedjeljom na prislusno mjesto
da ukljuei, odnosno iskljuci, odaSiljac te, ako je Kalturin tamo, snima sto
ovaj govori. Prosle subote nakon ruCka posao sam s Conollyjem. Odasi­
ljaci za ukljucivanje smjesteni su u sivim »samsonite« kovceZicima. Kad se
otvore i antena upravi u smjeru Kalturinova stana, rukovalac pritisce
dugme predajnika pet sekundi. Ako prekidac ne radi, postupak se ponav­
lja sve dok se predajnik ne ukljuCi, iako to ne valja raditi precesto, jer se
odasiljac moze pregrijati. U kovceZicu je i prekrivac, tako da rukovalac
moze izbjeCi nepozeljno kvarenje ureaaja. Mozda bi i Kalturin pozelio ta­
kay zaklon. No Conolly ne shvaca sto zelim kazati. U drugom »samso­
nite« kovceZcu je prijemnik-magnetofon, koji se pokrece na sliean nacin.
Te tehnicke operacije zaista su dosadne - a osim toga od njih jos nema
neke koristi.
MONTEVIDEO
6. prosinca I965.
Blankisti u nacionalnom vijeeu zahtijevaju da kaznene odredbe i dalje
ostanu na snazi. Dapaee, da se u slucaju svakog novog strajka jos poja­
caju. Oduzimanja od placa primijenjivat ee se na cetiri dana u mjesecu
sve dok kaznene odredbe ne budu zadovoljene, sto u nekim slucajevima
znaci da ce strajkasi ostati bez osamnaestodnevnih zarada. U samostalnim
poduzecima i decentraliziranim sluzbama vee su, u znak protesta, djelo­
micno obustavili rad. Sindikat Ministarstva financija zatrazio je da mini­
star podnese ostavku. Sluzba za ubiranje taksa toga ministarstva uzvra­
tila je istom mjestom, proglasavajuCi ministra nepozeljnom osobom. Sluz­
benici sredisnje administracije pridruzili su se ostalima koji najavljuju
nove strajkove. Uputili su se u madu prema Ministarstvu financija zahti­
36I
 -'~
jevajuCi da 0' kaznenim odredbama razgovaraju s ministrom. Policija je
upotrijebila jake snage i razbila strajkase.
Sutra se ponovno uvodi opsadno stanje. Antonio Piriz i Alejandro
Otero nazvali su da me izvijeste kako ce policija no cas nastojati uhvatiti
sto vise uglednih sindikalnih voda. Nadaju se da ce im to bolje poci za
rukom ako zapocnu nobs nego da cekaju da nacionalno vijece sutra iz­
glasa odluku 0 ponovnom uvodenju opsadnog stanja.
Isti policijski agenti izvjestavaju da blankistiCki funkcioneri uhap­
siti vode vladinih sindikata prije nego sto se procuje 0 ponovnom uvo­
denju opsadnog stanja - sto je zaista pozeljno misljenje 0 naCinu na koji
se ovom zemljom sire tajne. Bez obzira na to ministar financija najavio je
nocas da je nacionalno vijece odbacilo najnoviji plan namjestenika sre­
disnje administracije za olaksavanje kaznenih odradaba. ZakljuCio je da
ce se pregovori nastaviti sutradan. Sva je prilika da su sindikalni vode
vee pobjegli u svoja sklonista.
MONTEVIDEO
7. prosinca I9 6S·
Kao sto se moglo i ocekivati, gotovo svi vode sindikata vladinih rad­
nika saznali su da se ponovno. uvodi opsadno stanje i izbjegli policijskom
hapsenju. Jutros, kada su radnici sredisnje administracije u marsu stigli
na Trgu nezavisnosti nasuprot vladinoj palaei, blankisticlci' elanovi nacio­
nalnog vijeca izglasali su odluku 0 ponovnom uvodenju opsadnog stanja.
Zahtjev je postavio ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera, dokazu­
juti ga potrebom da se sprijeei pokusaj organiziranih sindikata za subver­
zijom nacionalne ekonomije. Dekret je proslijeden zakonodavnim tijelima,
no blankisti su ponovno izostali sa sastanka kako bi onemogucili kvorum.
Policija, a osobito Oterov odsjek, daje prilieno jadnu sliku, iako je
jutrosnje demonstracije ispred zgrade nacionalnog vijeca slomila bez na­
silja. Premda su ranD poeeli, uhapSeno je samo petnaest osoba. Odredi
»samoobrane« PCU-a ponovo propagandu Ii opcenito se opiru opsad­
nom stanju. Da bi pomogao Oteru i policiji spasio obraz, Horton se sIo­
zio s tim da komesaru predarn ime i adresu jednog od voda odreda »samo­
obrane« Oscara Bonaudija, u svrhu zastitnog pritvora. Kako postoje sarno
tri takva odreda, AVCAVE-I je u jednom, a AVOIDANCE-9 u drugom,
Bonaudijevo ce hapsenje prouzrociti strah od spijuna i vjerojatno navesti
PCU da aktivnost odreda u propagandi zaustavi na neko vrijeme. Riefe
ne zeli da se Bonaudi uhapsi, jer se pribojava da bi njegovi agenti mogli
imati neugodnosti, ali Horton zeli pomoci policiji, osobito Oteru, da po­
pravi ugled.
362
-,
~
MONTEVIDEO
IO. prosinca I96S.
Prava vijest! Blankisticki clan vladina nacionalnog vijeca Alberto He­
ber, koji ce u ozujku preuzeti duznost predsjednika NCG-a, predlozio Ie
danas da Urugvaj prekine diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom
zbog sovjetskog uplitanja u neprilike s urugvajskim sindikatima. Nemamo
izravne veze s Heberom, ali stvar mozemo provjeriti kod pukovnika Ro­
drigueza. Nenia nacrna da sovjetskog vozaca susretnem prije narednog
tjedna kako bih otkrio njihova reagiranja, no Conolly je svu pamju usmje­
rio na AVENGEFUL-operaciju prisluskivanja. Nasa central a je odusevljena
i potvrduje da raskid morarno pomoci svim raspolozivim sredstvima. Lee
Smith, novi operativni oficir tajnih akcija koji je nedavno zamijenio Alexa
Zeffera, priprema tzv. podzemno pismo kojim ce sovjetskog kulturnog
ataSea dovesti u vezu s ljevicarskim studentskim aktivnostima. Lee se sluH
formularima sa zaglavljem Seminara 0 socijainoj i ekonomskoj intergraciji
Latinske Amerike, koje nam je odsjek tehnickih sluzbi priredio prosioga
mjeseca.
Moji policajci izgledaju bolje no ikada. Jucer je sindikat grafickih rad­
nika izglasao da NE stupi u strajk nakon sto je policija upala u sindikalnu
dvoranu i uhapsHa vise od stotinu ljudi. Kasnije su oslobodeni. Meautim
prilikom drugog glasanja odlueeno je da se ude u strajk. Danas i sutra
u Montevideu neee biti novina.
MONTEVIDEO
II. prosinca I96S.
Cijeli smo dan radili na pripremanju izvjestaja za elana viadina nacio­
nalnog vijeca Alberta Hebera, koji ce opravdati raskid diplomatskih od­
nosa sa Sovjetima i stavljanje PCU-a izvan zakona. Poceli smo raditi prosle
noCi, kada je'Johna Cassidyja, * koji je zamijenio O'Gradyja na duznosti
sefa stanice, hitno pozvao jedan od njegovih ljudi u obavjeStajnoj sluzbi
urugvajske vojske. Heber ih je jurer bio zamolio da mu priprema izvjestaj
o Sovjetima. No kako ni s Cim nisu raspolagali, obratili su se stanici za
pomoc.
Svi oficiri stanice sastali su se jutros da rasprave 0 pisanju izvjeStaja
za Hebera. Nakon sto smo odlueili da ga napiSemo na podiozi potpunog
loma u odnosima, Conolly je odabrao imena eetvorice Rusa koji ce biti
odgovorni za njihove radnicko-sindikalne operacije i tada krenuo na posao
da u dosjeima pronade konkretne informacije kako bi svojoj masti dao
kakvu-takvu teZinu. SHeno je Riefe odabrao stanovite kljucne licnosti
CNT-a i vladinih sindikata kao urugvajsku protutezu Sovjetima, podra­
363
 T
zumijevajuei i istinite informacije koje se mogu po potrebi ubaciti u iz­
vjestaj. Na primjer, nedavna putovanja voda PCU-a u Prag i Moskvu,
Cassidy, Conolly, Riefe i ja napisali smo tada konacnu verziju, koju smo
Cassidy i ja preveli na spanjolski. Cassidy je veceras taj dokument predao
agentu AVBUZZ-I radi korigiranja i dotjerivanja spanjolskoga, a sutra ee
ga predati vojnoj obavjestajnoj sluzbi (kriptonim AVBALSA). Dvadeset
stranica izvjeStaja za jedan dan - nije lose. Dokument saddi dovoljno pro­
vjerenih informacija koje daju naslutiti da ee biti prihvaeen.
Pripremili smo taj izvjestaj imajuCi na umu da ee, osim raskidu odnosa
sa Sovjetima i stavljanjem PCU-a izvan zakona, posluziti i nasim media­
-operacijama. Heber je javno vee rekao da raspolaze s dovoljno stvari
koje idu u prilog raskidu, iako nije raspolagao svim detaljima. Ako, me­
dutim, do raskida ipak ne dode, u svakom slucaju mozemo objaviti taj
izvjestaj i pripisati ga Heberu - on, vjerojatno, nece biti sklon tome da
ga porekne. IzvjeStaj ce naici na senzacionalan odjek i utrti put odlukama
koje zelimo. Imat cemo materijal koji u sredstvima informiranja mogu ob­
javiti i druge stanice, na primjer Buenos Aires i Rio de Janeiro. Heber
tvrdi da ce se clanovi blankistickog nacionalnog vijeca sastati sutra (u
nedjelju) da donesu odluku 0 raskidu. Sluzbena akcija vladina nacionalnog
vijeca uslijedit ce u ponedjeljak iii utorak. Ministar obrane u meduvre­
menu predlaze da se PCU stavi izvan zakona, a njegovi propagandni or­
gani, na primjer »El Popular«, zabrane.
Podzemno pismo koje dovodi u vezu sovjetskog kulturnog atasea sa
Seminarom 0 socijalnoj i ekonomskoj integraciji objavit ee se u »EI Plati«,
vecernjem listu koji pripada blankistiCkoj frakciji sto je predvodi pred­
sjednik NCG-a. Pismo sadrzi izjavu zahvalnosti za strucnu pomoe i upute
u vezi sa seminarom, a donio ga je jedan prijatelj sto se nadavno vratio
u Montevideo. Zahvaljuje se i na »svoj drugoj pomoci«. lako je pismo
neodredeno, lako se dade naslutiti da je rijec 0 sovjetskoj financijskoj po­
moei i nadzoru nad seminarom. Krivotvorili smo potpis Daniela Waks­
mana, sekretara za vanjske odnose na seminaru.
Napetost na radnicko-sindikalnoj fronti jaca je nego ikada. Masovna
hapsenja radnika (vise od 200 uhapsenih u republickoj banci i otprilike·
toliko u tvornici guma). CNT poziva na jos jedan opCi strajk I4. prosinca.
Nastavljaju se munjevite ulicne demonstracije protiv vlade. U blizini ne­
koliko stanova vladinih prvaka i politickih klubova tradicionalnih partija
podmetnute su bombe. Procjenjujemo da ce, ako se novi opci strajk ne
otkaze, blankisti raskinuti odnose sa Sovjetima, a zatim ce uslijediti ostre
mjere protiv PCU-a i ljevicarskih radnickih prvaka.
36 4
MONTEVIDEO
I2. prosinca I96S.
Jutros, prije nego sto Ce Cassidy predati Heberu izvjeStaj vojne oba­
vjeStajne slliZbe, Horton je odlucio da taj dokument najprije pokaze pu­
kovniku Venturi Rodriguezu, nacelniku policije i najvisem vojnom oHciru
jayne sigurnosti. U Rodriguezovu uredu sjeli smo za okrugli konferencijski
stol, zajedno s Rodriguezom i pukovnikom Robertom Ramirezom, nacel­
nikom Guardije Metropolitane, koji je na svojem malom tranzistoru slusao
prijenos nogometne utakmice.
Dok je Rodriguez citao izvjeStaj, zacuo sam cudan mukli glas. Cu~
se sve glasnije i prepoznao sam ljudsko krkljanje. Pomislio sam u prvi
mah da to ulieni prodavac izvikuje svoju ponudu, sve dok Rodriguez nije
rekao Ramirezu da pojaca radio. Uzvici su bivali sve snaZniji, prerastali su
u krikove. Rodriguez je nekoliko puta rekao Ramirezu da pojaca prijenos.
Znao sam da smo slusali krikove nekoga koga su mucili u sobi do AVEN­
GEFUL prislusnog mjesta, iznad Rodriguezova ureda. Kada je Rodriguez
konacno zavrsio s citanjem izvjestaja, rekao nam je kako misli da ee do­
kument biti vrlo djelotvoran. Horton i ja vratili smo se u ambasadu.
Na povratku Horton se slozio da krikovi koje smo Culi potjecu od
nekoga koga su mucili. Objasnio sam mu smjeStaj sobe za mucenje prema
prislusnom mjestu AVENGEFUL i Rodriguezovu uredu. Glasno sam se
pitao da Ii bi zrtva mogao biti Bonaudi, cije sam ime predao Oteru radi
zastitnog pritvora. Sutra eu zatraziti da mi Otero kaze istinu. Ako je to
bio Bonaudi, nisam sasvim siguran sto eu uciniti. Ne znam sto uciniti s
takvom policijom - tako su sirovi i nedjelotvorni. Bilo mi je jasno da nije
trebalo davati policiji nikakva imena, pogotovo nakon Arizagina slucaja
proslog mjeseca, a da se prije toga s nekim ne posavjetujem, i sa sefom
stanke ako je potrebno, 0 tome kakvu ce akciju policija poduzeti.
SlusajuCi taj glas, bez obzira na to ciji je bio, osjeeao sam se uzasnutim
i bespomoenim. Sve sto sam zelio bilo je da pobjegnem od toga glasa i iz
policijske centrale. Bilo kamo. Zasto ni Horton ni ja nismo nista rekli
Rodriguezu? Samo smo sjedili tamo, zaprepasteni, sokirani. Taj ee mi glas
jos dugo odjekivati u usima.
U ambasadi je ambasador obavijestio Hortona da se jutros pred­
sjednik nacionalnog vijeea raspitivao 0 informacijama koje· bi se mogle
iskoristiti za potkrepljivanje odluke 0 raskidanju odnosa sa Sovjetima.
Horton mu je pokazao Heberov izvjeStaj. Ambasador je predlozio da
izvjestaj predamo Washingtonu Beltranu, predsjedniku NCG-a. Odnio je
izvornik Beltranovoj kuCi, a kopiju smo poslali vojnoj obavjestajnoj sluzbi
s upozorenjem da Hebera valja obavijestiti kako i Beltran posjeduje jedan
primjerak dokumenta.
Predavanje izvjeStaja za Be1trana ambasadoru moZe donijeti stanovite
prednosti, ali bi Heber moZda mogao oklijevati da se sada tim izvjesta­
36 5
 jem i posluz.i. To je zaista lose. Jer Heber je Clan NCG, koji je uvjerio
T
MONTEVIDEO
ostale da valja ponovno uvesti opsadno stanje. On je predlozio prijekid
odnosa, a osim toga za manje od tri mjeseca postat ce predsjednikom
vIadina nacionalnog vijeea.
MONTEVIDEO
da cak ni nakon Oterovih i Pirizovih objasnjenja nisam sasvim siguran
I3. prosinca I9 6S·
sto se zaista dogodilo.
Corsokak je prebroden. Za sada nece doei do raskida sa Sovjetima.
Prosle su se noei vlada i sindikati banaka sporazumjeli da se poniste is­
kljueenja s posla, a da ee kaznene odredbe protiv strajkasa biti raspore­
dene na sto vise mjeseci kako bi se provele sto bezbolnije. Tome spora­
zumu uslijedilo je puStanje iz zatvora svih radnika banaka koji su potkraj
proslog tjedna bili uhapseni. Rano jutros sliean je sporazum postignut i
sa sindikatima sredisnje administracije. Komunistima i militantnim vo­
dama CNT-a nije preostalo drugo nego da, kada su vladini sindikati vee
prihvatili takve odluke, otkazu opei strajk koji je trebao zapoceti sutra.
Kako je opCi strajk slomljen i kako su postignuti sporazumi sa sin­
dikatima, vlada je otklonila svoju prijetnju da ee raskinuti odnose sa Sovje­
tima. Izvjestaj pripremljen za Hebera jos neko vrijeme neee izaci iz vlade
- mozemo to uciniti kasnije. Opsadno stanje nastavit ee se sve do evrstih
sporazuma sa svim vladinim sindikatima. Ljevicarski dnevnik »Epoca« jos
je uvijek zatvoren zbog sirenja podjarujuce propagande. Vise od 300 ljudi
jos je uvijek u zatvorima.
NeSto suprotno toj opcoj klimi, ali ipak korisno. Operacija podzemnog
pisma protiv FEUU-a i sovjetskog kulturnog atasea, objavljena u poslije­
podnevnoj »El Plati«, izazvala je senzaciju. Glavni naslov »Dokumenti za
raskid s Rusijom« i istaknuto mjesto tome materijalu dat ce i sutrasnje
jutarnje novine. Demanti Daniela Waksmana, vode FEUU-a kojemu je
pismo pripisano, stigao je u isti cas, no tome ce se dati beznacajan pro­
stor, izuzev u ljevicarskom tisku. AVBUZZ-I odgovorio je s Albertom
Roccom, izdavacem studentskih novina »Combate« koje financira stanica,
da preuzme odgovornost za podzemno pismo kako bismo »EI Platu« oslo­
bodili od opasnosti da se izvrgne neprilikama.
Posredstvom AVBUZZ-I objavit cemo nov propagandni materijal u
obliku uvodnika sluz.eei se »kapitulacijom« sindikata da bi se izbjegao
raskid sa Sovjetima kao dokazom sovjetskoga utjecaja na sindikate (iako
je, istinli za volju, vlada dala znatno veee ustupke nego sindikati).
I Bonaudijevi. Braga, * zamjenik nacelnika za istrage, naredio je mueenje
366
I4. prosinca I96S.
Neocekivani razvoj dogadaja. Ministar unutarnje sigurnosti Adolfo
Tejera pokusao je pukovnika Rodrigueza, nacelnika policije, staviti u po­
loiaj da ovaj dade ostavku. Zavjera kojom se ministru htjela ponuditi
ostavka dojavljena je nacionalnom vijeeu. Sve je to toliko slozeno i bizarno,
Epizoda je zapocela nesto prije ponoCi kada me Otero nazvao da me
obavijesti kako je minis tar unutarnje sigurnosti upravo javio da su sta­
noviti sindikalni prvaci u sovjetskoj ambasadi te da je policija okruzila
ambasadu kako bi ih sprijecila da pobjegnu. Otero kaze kako je izvjestaj
o tome da su sindikalni vode pobjegli u ambasadu zapravo lazan, iako je
policiji zaista naredeno da opkoli ambasadu. Dogovorili smo se da se
jutros sastanemo radi razjasnjenja situacije.
Senzacionalni izvjeStaj 0 bijegu sindikalnih prvaka u sovjetsku amba­
sadu osvanuo je u jutarnoj stampi. Prema izjavi generalnog direktora Mi­
nistarstva unutarnje sigurnosti, koji je novinarima dao podatke neposredno
prije nego sto me Otero nazvao prosle noei, policija je slijedila stanovite
sindikalne vode koji su na listi za hapsenje nakon sjednice na kojoj su
pregovarali s ministrom. Policija je javila da su sindikalni prvaci usli u
zgradu sovjetske ambasade, koju je policija tada opkolila.
Otero mi pak jutros kaze da policija nije slijedila sindikalne vode
nakon njihova susreta s ministrom, vee da ih je slijedio generalni direktor
ministarstva. Izgubio ih je iz vida u blizini sovjetske ambasade i kasnije,
vjerojatno u dogovoru s ministrom, izdao policiji naredenje da opkoli am­
basadu, a izvjestaj 0 tome da se kriju u toj zgradi pripisao policiji. Ge­
neralni direktor radije je izdao takvo interno naredenje nego da to ueini
preko policijske centrale, kako bi ambasada bila opkoljena prije nego sto
se cijela stvar provjeri. Cilj je da se policija ucini smijesnom. Jer pukovnik
Rodriguez u svojoj je blankistickoj frakciji protestirao protiv toga da mi­
nistar izravno pregovara sa sindikalnim prvacima koji su na popisu za
hapsenje.
Kasnije, u toku dana, policija je objavila saopeenje s Rodriguezovim
potpisom kojim se saopeenjem porice da je ona dala bilo kakav izvjeStaj
ministru unutarnje sigurnosti 0 osobama koje su pobjegle u sovjetsku am­
basadu. Opovrgava se i to da je policija slijedila sindikalne prvake nakori
njihova susreta s ministrom. Policija je kasnije u toku dana uhapsila jed­
nog od sindikalnih prvaka 0 kojima je rijec, iako je ministar naredio da
ga puste. Tek na intervenciju dvojice clanova nacionalnog vijeea uhapsenik
je osloboden.
Otero mi je potvrdio da su krici koje smo Hotton i ja Culi zaista bili
367
 ' ,­
T
"
koje je trajalo tri dana. Bonaudi je odbio da odgovori i na jedno pitanje.
Otero tvrdi da su Braga i ostali iznenadeni Bonaudijevim otporom. Bonau­
dijevo je ime posljednje koje sam predao polieiji sve dok imaju Bragu.
MONTEVIDEO
nedjelotvorne urugvajske vlade. Ako mi uClA i drugim americkim pro­
I6. prosinca I96S.
gramima trazimo nacine da ojacamo takve i slicne vladajuce klike sarno
Blankisti su prihvatili ostavke ministra i nacelnika policije. Ministar­
stvo unutarnje sigurnosti preSlo je sada blankistima koje predvodi Alberto
Heber. On u ozujku treba da postane predsjednikom NCG-a. Novi je
ministar Nicolas Storace, * a novi nacelnik polieije Rogelio Ubac, * takoder
vojni pukovnik. Trenutno je urugvajski vojni atase u Asuncionu, u
Paragvaju.
Jucer se mogao steCi dojam da ce solidarnost sto su je visi vojni oficiri
izrazili Rodriguezu imati kao posljedicu sarno Tejerino smjenjivanje s duz­
nosti. No i prvi izvjestaj 0 Ubachu, sto ga je dao ured vojnog atasea
ambas ade, takoder je povoljan. Horton i ja susrest cemo se sluzbeno
s njim nakon sto preuzme duznost, vjerojatno narednog tjedna. Na osnovi
dosjea nase stanice, povoljne su i informacije 0 Storaceu, jos otkako je,
ranih 60-tih godina, bio na duznosti ministra unutarnje sigurnosti. Naredni
tjedan sastat cemo se !i sa Storaceom. U meduvremenu ce mozda i odsjek
polieije izaCi iz paralize koja ga je bila zahvatila posljednja tri dana i
uvesti opsadno stanje.
Osim Rodrigueza, i ostali vojni ofieiri policijske hijerarhije takoder su
odstupiIi s duznosti iIi ce to uskoro uciniti - sto znaCi da cemo 'imati novog.
nacelnika Guardije Metropolitane i novog kontrolora AVENGEFUL, po­
licijske operaeije prisluskivanja telefona. Nema izgleda da ce nastavak te
operaeije izazivati teSkoce.
Ovdje je u kratkom posjetu boravio Jake Esterline, * novi zamjenik sefa
odsjeka zapadne hemisfere. Zamijenio je na toj dtclnosti Raya Herberta,
koji odlazi u mirovinu. Esterline mi je rekao da nece biti moguce da se
vratim u Washington za tri mjeseca, kako sam bio predvidao, jer da je
moj premjestaj odgoden na sest mjeseci. S obzirom na kucne prilike, raz­
ocaranje je tesko, ali slozio sam se da ostanem dokle god je potrebno.
Horton je u Esterlinovu cast priredio hladnu veceru kojoj je prisustvo­
i valo i osoblje stanice. U prilicno usijanoj raspravi 0 tome zasto je u Guate­
Ii malu, gdje je situaeija tako slozena, poslan bas Holman, Esterline je
priznao da je pokusao sprijeciti Holmanovo imenovanje na tu duznost, jer
su vijesti 0 Holmanovoj nespremnosti da vodi stanicu Montevideo po­
stupno ipak stizale u centralu. Des Fitzgerald, koji je preuzeo DDP od
Helmsa, oklijevao je da to ucini, jer je prethodno 0 tome vee bila postig­
nuta suglasnost sa State Departmentom. Esterline je, medutim, rekao da
"
su on i novi sef odsjeka zapadne hemisfere Bill Broe,* uredili da se Hol­
Ii
368
I:
il
manove kritike oficira stanice ucine neskodljivima za njih, potpisavsi po­
seban dokument za dosjee tih osoba.
Volio bih da sam s Esterlineom govorio 0 nacelima vezanim uz suzbi­
janje pobuna ,.... na primjer 0 tome kako mozemo opravdavati nase opera­
eije podrske policiji i nanosenja udaraca PCU-u, FEU-u, i drugim lijevim
snagama, kada sve to sluZi uevrsCivanju pozicije bijedne, korumpirane i
zbog toga sto su antikomunisticke, tada je nase djelovanje svedeno na to
da uvodimo jedan tip nepravde kako bismo izbjegli drugi.
Nisam to spomenuo Jakeu iz istog razloga iz kojeg nitko u stanici
o tome ne raspravlja ozbiljno, iako je u kuloarima cinizarn i ismijavanje
blankista, koloradosa, policije, vojske i drugih koje pomazemo jace nego
ikada. Sto je sarno jasan dokaz da smo svi mi u dilemi. No ozbiljno dovo­
denje nacela u pitanje moze prouzrociti ideolosko slabljenje i eijeli vlak
problema s poligrafiranjem, sigurnosnim provjerama, karijerom, osobnom
sigurnoscu. Za sve nas rasprava ostaje na razini ironije.
MONTEVIDEO
24. prosinca I96S.
Nacionalno vijece ukinulo je jucer opsadno stanje. Ddavna banka za­
pocela je dijeliti u svrhu bozicnih dodataka razliCitim vladinim sluzbarna
svotu od 500 milijuna pezosa. Sedmorica bankara, uha,psenih zbog prije­
vara otkrivenih u travnju, danas su oslobodena - s obzirom na sve gubitke
koje su nanijeli, to bas i nije teska kazna.
Promicanje raskida sa Sovjetima u sredstvima obavjeStavanja u obliku
oglasavanja postojecih i izmisljenih organizacija, koje provodimo posred­
stvom AVBUZZ-I, ponovno jaca. Jedan od tipicnih takvih oglasa objavio
je prije neki dan N acionalni feministicki pokret za obranu slobode, * koji
je raskid odnosa povezao s »velikim djelom na nacionalnoj obnovi«.
U doglednoj buducnosti do raskida ipak nece doci, kako je to Storace,
novi ministar unutarnje sigurnosti, rekao Hortonu i meni prilikom naseg
prvog susreta s njim. On zeli da se operacija AVENGEFUL i dalje odvija
i 0 tome je dao upute nacelniku policije. Storace je glavni vladin prego­
varac Sa sindikatima. Da bi oddavao pritisak na sindikate i na Sovjete,
zatrazio je da tjeSnje suradujemo s novim direktorom njegove sluzbe za
iseljavanje, Luisom Vargasom*, koji priprema novi plan u vezi s diplo­
matskim misijama komunistickih zemalja u Montevideu. Hortonje za­
trazio da redovito suradujem s Vargasom, kojega smo sreli prilikom naseg
drugog susreta sa Storaceom.
Horton i ja susreli smo se i s novim nacelnikom polieije Rogelijom
Ubachom, * koji nas je predstavio potpukovniku Amauryju Prantlu, *
24 CIA
3 69
I
novom sefu metropolitanske garde i glavnom kontroloru prisluSnog mjesta
AVENGEFUL. Ubach zeli da prosirujemo program jayne pomoCi AID,
I
Takve prilike stvaraju blankistima nevolje u ovogodisnjim izborima.
prva godina kojega je upravo zavrSena. Naglasak je jos uvijek na komuni­
trgovinom vune, novi porezi izglasani u studenom ne mogu pokriti pove­
kacijskim sistemima. Ali sada se posebna paznja poklanja metropolitanskoj
cane place i olaksice vladinim namjestenicima. Posljedica je jos veci deficit
gardi, jedinicama za iznenadno ugusivanje pobuna, za koje smo osigura­
i dublja inflacija. Iako su listopadske mjere isle prije svega na ruku
vaH suzavac, municiju, sljemove i plinske maske. U okviru program a
obuke AID-a, u Medunarodnu policijsku akademiju u Washington otislo
je deset policijskih oHcira. Dosadasnja cijena: otprilike 300 000 dolara.
Pretprosle noci odigrala se jos jedna pljacka oruzja - vjerojatno djelo
tupamarosa. Odnijeli su osamdeset i sest revolvera, cetrdeset i sedam sac­
marica, pet pusaka i municiju - sve iz jedne trgovine oruzjem u Monte­
videu. Komesar Otero putuje u Washington, gdje ce se zaddati tri tjedna.
Nasa je central a odlucila da ga skoluje u Skoli medunarodnih policijskih
sluzbi,* javnoj ustanovi centrale, umjesto na Medunarodnoj policijskoj
akademiji kojom upravlja AID. Zastita AID-a, medutim, zaddana je i
dalje.
MONTEVIDEO
3. sijecnja I9 66.
Otkako je proslog mjeseca slomljen opci strajk, doslo je do radnickih
nereda u gradskom prometu u Montevideu. I to se uspjelo rijesiti. Ali
inflacija je veca nego ikada, sto znaci da se sa sigurnoscu mogu ocekivati
jos vece neprilike. Prema podacima iz vladinih izvora, zivotni su troskovi
samo u prosincu porasli za I6,6 posto. Inflacija je u I965. dostigla 85,5
posto dvaput je veca nego I964. godine. Na skoli ekonomskih nauka
sveuCiliSta tvrde, medutim, da je stupanj inflacije u I965. iznosio 99,6
posto. Nije onda ni cudo da je UPI (United Press International, americka
novinska agencija - prim. pr.) urugva:jsku drustvenu i privrednu krizu
ubrojio medu deset najvaznijih novinskih dogadaja godine.
Osnovni razlog porastu inflacije u studenome i prosincu bile su pri­
vredne reforme usvojene u listopadu. Oslobadanje pezosa na uvoz dovelo
je do toga da je ranija sluzbena stopa porasla sa 24 na 60. Te su reforme
bile neophodne kako bi ddavna banka omoguCila refinanciranje i stvorila
mogucnosti za privremeni kredit od 48 milijuna dolara, potpisan I. pr.o­
sinca. No, bit ce potrebne nove reforme da bi Medunarodni monetarni
fond dao svoj pristanak na jos 50 milijuna zajma. Bez potpore IMF-a,
kredit se ne moze osigurati, osim pod lihvarskim uvjetima. Ministar finan­
cija opet je otputovao u washington na sastanak u Medunarodnom mo­
netarnom fondu. Nevolja je u tome sto reforme koje zahtijeva IMF treba
da potpomognu izvoz. Neposredni odrazi stabilizacije pogadaju nize slo­
jeve srednje klase i siromaSne, koji ionako mogu najmanje pridonijeti
stabilizaciji.
370
Zbog opozicije seoskih proizvodaca, poglavito ovcara i onih koji se bave
seoskim proizvodacima, svi su izgledi da ce se kontrabanda u Brazilu na­
staviti.
Blankistima bi mogla donijeti spas ustavna reforma. Cijelu proslll go­
dinu razvijao se pokret u prilog tome. Ruralisti su jos uvijek na celu
pokreta za reformu (danas je Juan Jose Gari* podnio ostavku na duznost
predsjednika State Mortgage banke u znak protesta sto se njegova ujedi­
njena blankisticka frakcija nije izjasnila za reformu). No zahtjevi za re­
formom jacaju i medu blankistima, i medu koloradosima. Najvaznija pro­
mjena bila bi povratak izvrSnoj vlasti s jednom lienoscu, time se zeli utrti
put djelotvornijem odlucivanju. No prijeteci je znak u pokretu za reformu
prevlast ruralnih proizvodaca. Jedan koloradoski dnevnik nedavno je, u
uvodniku kojim se izjasnio protiv povratka na predsjednicki sistem, ista­
kao da su svih 200 obitelji koje dde 70 do 80 posto urugvajske zemlje
pristase izvrSne vlasti kojoj ce na celu biti jedna osoba. Po tome proizlazi
da ce se zemljisna reforma sto dulje odlagati. Na srecu za mene, Horton
se slozio s tim da napustim say posao na otvaranju politickih kontakata.
Sve stanice u hemisferi angazirane su u propagandi protiv trikontinen­
talne konferencije, sto je jucer pocela u Havani. Sastalo se vise od 500
delegata iz sedamdeset i sedam zemalja - neki delegati nastupaju u ime
vIada, drugi predstavljaju krajnje lijeve politicke organizacije. Osnovne
teme konferencije ne zaeuduju: antiimperijalizam; antikolonijalizam; borba
protiv neokolonijalizma; solidarnost s borbom naroda Vijetnama, Domi­
nikanske Republike i Rodezije; unapredivanje solidarnosti na ekonomskoj,
socijalnoj i kulturnoj razini. To je glavni dogadaj komunistickog dijela svi­
jeta. Ocekuje se da ce trajati do I2. sijecnja.
Central a je vec rtekoliko mjeseci pripremala propagandnu kampanju i
bila zatrazila da stanice uznastoje ubaciti u delegacije svoje agente. Mi
nemamo agent a kojega bismo poslali na konferenciju, no AVBUZZ-I pri­
premio je za objavljivanje u novinama cijelo brdo materijala. Nasi su
pravci: isticanje konferencije kao instrumenta sovjetske subverzije pod
nadzorom KGB-a, te otvoreno priznanje da opasnosti koje donosi konfe­
rencija zahtijevaju politicke, diplomatske i vojne protumjere.
Kako je svrha konferencije da dovede do jedinstva izmedu razlicitih
razjedinjenih revolucionarnih organizacija, propagandne su operacije
usmjerene i na te organizacije uspjeh se ocekuje upravo u podrfavanju
otpora prevlasti sovjetske linije i partija koje tu liniju zastupaju. Sto se
vise zauzimamo za nezavisnost i podjelu medu revolucionarnim organiza­
cijama, to ce one viSe slabiti, pa cemo se u njih lakse ubacivati i lakSe ih
porazavati.
2.4.
37 1
 ·T'·
"'!' . •
!
Luis Vargas, * direktor sluzbe za iseljavanje, slozio se s tim da razmotri
slucaj Sjevemokorejaca koji su bili dosH na ograniceno vrijeme, a ovdje
su vee gotovo godinu i poL Vee je Tejera mjesecima bio u prilici da se
odluci na akciju, ali nista se nije dogodilo. Mozemo se nadati da ee Vargas
i Storace,* ministar unutamje sigumosti, pristati da zatraze od njih da
napuste Montevideo.
MONTEVIDEO
7. sijecnja I966.
Sovjeti su jucerasnjim govorom S. P. Rasidova, sefa sovjetske delega­
cije, clana prezidija i zamjenika premijera, na trikontinentalnoj konferenciji
dali nasim propagandnim operacijama savrSeno oruzje. Rasidov je po­
tvrdio odlucnost Sovjetskog Saveza da dade najvecu mogucu pomoc u
novcu, naoruzanju i municiji pobunjenickim pokretima koji zele izazivati
socijalne revolucije. Rekao je da u ovom trenutku Sovjeti podupiru oslo­
bodilacke pokrete u Guatemali, Peruu, Dominikanskoj Republici, Porto­
riku, Gvajani i Venezueli.
Govor su prenijele novinske agencije. Central a zeli dolicno prikazi­
vanje u lokalnim novinama. U zemljama koje jos imaju diplomatske od­
nose sa Sovjetskim Savezom pobrinut cemo se da tamosnji vladini
funkcioneri dobiju primjerke sazetka Rasidovljeva govora. Pripremit ee
se redakcijski komentari kojima ce se zahtijevati preispitivanje odnosa sa
Sovjetima u skladu s Rasidovljevim tvrdnjama.
Kalturinova zena odlucila je da se vrati u Sovjetski Savez jer ne moze
podnijeti vruCinu. Iako je Dick Conolly, * oficir za sovjetske operacije,
mogao samo povremeno ukljucivati prislusne ureaaje u Kalturinovu stanu,
uspjelo mu je shimiti nekoliko sastanaka i povremenih posjeta Nine Bo­
risove. S obzirom na poteskoee oko prepisivanja, vrpce su diplomatskom
postom odaslane u centralu. Dosad nisam cuo podatak koji bi privlacio
posebnu paznju. U meauvremenu se Kalturin pocinje zanimati za zenu
Carlos a Salguera, * vlasnika stana. Conolly suraauje s njima kao agentima
. ~
za pristup do Kalturina .
" Nakon sto sam razmislio kako bih se mogao okoristiti svojim poznan­
stvom s Borisovom, sovjetskim konzulom i muzem Nine Borisove, da bih
iskoristio nastali trokut, predloZio sam Conollyju i Hortonu da Borisovu
','!
otkrijem nevjemost njegove zene manje-viSe »kao muskarac muSkarcu«.
!I:
i' Svrha bi bila da Borisova dovedem u tesku situaciju da: iIi ne izvijesti 0
IiII necemu vaznom sto mu kazem - ili da izvijesti kako mu je oficir CIA
f
rekao da njegova rena spava s njegovim sefom. Iako je seksualno pona­
I sanje meau Sovjetima prilicno olabavilo, cinjenica da CIA motri na veze
unutar sluzbe KGB-a, moze dovesti u teSkoce i Kalturina, i Borisova.
Ako, mozda, istiniti izvieStaj dospije u Moskvu, iii Borisov iIi Kalturin, a
37 2
0"
moZda i obojica, mogu biti opozvani, iskljuceni iz sluzbe i diskreditirani.
U skladu s Hortonovom uputom, prijedlog sam pismeno uputio centrali
- ion, i Conolly dde da je to dobra ideja.
MONTEVIDEO
I3. sijecnja I966.
Otero je otputovao na nastavu u Skolu meaunarodnih policijskih sluzbi
u Washington. Horton i ja posli smo u poIicijsku centralu da se opro­
stimo s njim i iskoristili priliku da se susretnemo s pukovnikom Uba­
chom, * nacelnikom policije, kako bismo predloZili da jedan od nasih ofi­
cira radi s obavjeStajnom sluzbom policije upotrebljavajuCi misiju jayne
pomoCi AID kao zastitu. Ubach bas nije tip koji izvanredno brzo shvaca,
ali ipak se slozio, kao sto, uostalom, prihvaca sve sto mu predlozimo. Sada
nam preostaje da za to dobijemo odobrenje od Storacea, ministra unutar­
nje sigurnosti, i obavijestimo nasu centralu da nekoga odabere. Kada se
ta stvar jednom uredi, pocet cemo s ministrom, nacelnikom i drugima ra­
diti na tome da obavjeStajni odsjek izvucemo iz odsjeka za istrage. Voljeli
bismo da ga na administrativnoj Ijestvici izjednacimo s odsjekom za istrage
iIi, u najmariju ruku, da mu pribavimo stanovitu samostalnost. Ako do­
bijemo odobrenje, pokusat Cemo na to privoljeti inspektora Piriza, seta
obavjestajne sluzbe, jer on ima vece iskustvo, zreliji je i sposobniji od
Otera, koji pati od nestrpljivosti i nije omiljen meau suradnicima. Piriz
je, stoviSe, vee bio na nasoj platnoj listi proslih godina, njegova su lojal­
nost i duh za suradnju odlicni. Dok je Otero odsutan, tijesno en suraai­
vati s njegovim zamjenikom, potkomesarom Pablom Fontanom*.
MONTEVIDEO
20. sijecnja I966.
AVBUZZ-I lupao je po trikontinentalnoj konferenciji, koja je pcije
nekoliko dana zavrSila ali je mozda ipak ponesto pretjerao. Uredio je da
se objavi izjava u ime organizacije koju je nazvao sveopCim demokratskim
graaanskim organizacijama Urugvaja. Izjava je savrSena jer trikontinen­
talnu konferenciju povezuje s kongresom naroda, CNT-om i valovima
strajkova potkraj prosle godine. Problem je bila njegova mastovitost u
imenovanju organizadja potpisnica, koje su trebale iskazati masovnu pot­
poru: Nacionalni feministicki pokret za obranu slobode, * Urugvajski ko­
mitet za slobodno opredjeljivanje naroda, * Na strazi slobode, * Udruzenje
prijatelja Venezuele, * Urugvajski komitet za osloboaenje Kube, * Antito­
talitarni omladinski pokret, * Radnicki komitet za demokratsku akciju, *
373
 ~~
~n"··
Nacionalni savjet za obranu suvereniteta i kontinentalne solidarnosti,*
Antitotalitarni savjet solidarnosti s narodom Vijetnama, * Savez za anti­
totalitarni odgoj, * Pokret za oslobodenje od komunizma, * Organizacija
crnackog stanovnistva slobodne Afrike,* Studentski pokret demokratske
akcije,* Pokret akcije za ujedinjeno sveuciliste.*
Vargas, direktor sluibe za useljavanje, grlo je uzbuden zbog uvodenja
akcije protiv diplomatskih i trgovinskih misija komunistickih zemalja u
Montevideu. Pokazao mi je Heberov izvjestaj od proslog mjeseca, ne re­
kavsi kako je do njega dosao - vjerojatno mu ga je bio dao sam Heber­
i zapitao mogu Ii oni upotrijebiti taj dokument iIi druge informacije kako
bi se opravdalo protjerivanje najodgovornijih sovjetskih funkcionera umje­
sto raskida diplomatskih odnosa. On i Storace (bez sumnje i Heber) zele
da pripremimo izvjeStaj kojim cemo imenovati Sovjete koje zelimo progla­
sid odgovornima za mijeSanje u urugvajske radnicko-sindikalne i student­
ske organizacije. U pogodnom trenutku izvjeStaj ce posluZiti da se svaki
sovjetski diplomatski funkcioner, za kojeg mi to smatramo, oznaci kao
nepozeljna osoba. Conolly, Riefe, Cassidy i ja vee smo poceli raditi na
novom izvjestaju. Morat Cemo raditi ubrzano da iskoristimo neraspolo­
zenje nastalo nakon Rasidovljeva govora na trikontinentalnoj konferenciji,
kao i Heberovu jasnu namjeru da izgon i prijetnje protjerivanjem iskoristi
kao oruzje u akciji protiv sindikata. Vargas takoder namjerava zapoceti
akciju protiv osoblja misija komunistickih zemalja koje nema diplomatsH
status, posebno funkcionera trgovinskih misija. Rijec je 0 Sovjetima, Ce­
hoslovacima, Istocnim Nijemcima i Sjevernokorejcima. Otkrio je nekoliko
nacina kojima ce se posluziti u pripremanju protjerivanja diplomatskih i
trgovinskih predstavnika sovjetskog bloka. Ta ce se protjerivanja zasnivati
pretdno na osobitostima koje je pronasao u zakonu 0 useljavanju iz I947.
godine kojim se zabranjuje ulazak u zemlju osobama sto potpomaZu na­
silna zbacivanja vlade, nepravilnosti u izdavanju viza i tumacenju statusa
trgovinskih predstavnika zemalja sovjetskog bloka. Malo-pomalo nada se
da ce ovdje odrezati sluzbenu zastupljenost komunista protjerujuci Ko­
rejce, Istocne Nijemce, neke Cehoslovake i Sovjete - od kojih nijedan
nema diplomatski status - i postupkom persona non grata za diplomatske
funkcionere.
Poticem Vargasa da odobravanje viza diplomats kim i drugim pred­
stavnicima komunistickih zemalja stavi pod svoju kontrolu. Prema sad as­
njim propisima, on moze odobravati sve vize izuzev diplomatskih, no pro­
slih nekoliko godina direktor sluzbe za useljavanje nije obavljao tu duz­
nost. Da bi uspostavio nadzor i nad diplomatskim vizama, Vargas ce pri­
premiti uputu za koju ce Storace dobiti odobrenje vladina nacionalnog
vijeca. Trebat ce za sve to vremena, no najvaZnije je da stvari konacno
krenu. Nasa je svrha da ranije saznajemo 0 zahtjevima za izdavanje viza
te da Vargasu pruiamo obavjestenja 0 osobama za koje se zahtijevaju vize.
Moti cemo zavlaciti odobravanje viza iIi odbijati takve zahtjeve kad nam
374
to bude odgovaralo - sto ce sve pridonijeti da umanjimo broj ljudi u misi­
jama komunistickih zemalja, broj obavjeStajnih oficira u njima, pa tako
i stetu koju mogu prouzrociti.
U Havani je jucer objavljeno da je osnovana nova organizacija koja
ce uskladivati revolucionarne aktivnosti u Latinskoj Americi. Bit ce to
organizacija »solidarnosti« koja ce upuCivati pomoc oslobodilackim pokre­
tima. U izjavi se navodi da Castro hvali rukovodstvo revolucionarnog po­
kreta u Urugvaju. Ambasador Hoyt zatraZio je da pripremimo izvjestaj 0
najnovijem razvitku dogadaja, 0 Rasidovljevu govoru i 0 drugim dogada­
jima u vezi s trikontinentalnom konferencijom. Namjerava taj materijal
predati ministru vanjskih poslova. Kaze da ce vladino nacionalno vijece
poduzeti stanovitu akciju.
MONTEVIDEO
29. sijecnja I966.
Nacin na koji smo iskoristili Rasidovljev govor i propagandu s trikon­
tinentalne konferencije pokazuje iznenadujucu snagu urugvajske viade.
Ministar vanjskih posiova pozvao je danas sovjetskog ambasadora Kolo­
sovskog i zatrazio objasnjenje 0 sovjetskom udjelu u radu konferencije s
obrazlozenjem da su govori i dokumenti konferencije flagrantan napad na
nacela samoopredjeljenja i nemijeSanja, kako su ta nacela izrazena u Po­
velji Ujedinjenih naroda. Ministar vanjskih poslova naglaseno je zatraZio
da Kolosovsky objasni je Ii Rasidov, u svojstvu sefa sovjetske delega­
cije, govorio u svoje osobno ime iIi kao predstavnik sovjetske vlade. Kolo­
sovsky je odgovorio da ce zahtijevati razjasnjenja iz Moskve. Ta razmjena
misljenja objavljena je u novinama, a osobito uskracivanje odgovora Ko­
losovskog. Ostalim stanicama zapadne hemisfere poslali smo kablograme
da prenesu te izvjdtaje.
Medu ostaIim diplomatskim potezima jest i izjava Venezuele da ce ispi­
tati svoje diplomatske odnose sa zemljama koje su sudjelovale na konfe­
renciji. Peru je predlozio da Organizacija americkih ddava donese rezolu­
ciju kojom ce osuditi konferenciju. Centrala ORIT-a u Meksiku, zajedno
sa clanicama organizacijama u razlicitim zemljama, poslala je Organiza­
ciji americkih ddava telegrame kojima podupire peruansku rezoluciju.
Americki predstavnik u OAS-u, zalazuci se za rezoluciju Perua, rekao je
da ce Savez za progres sve uciniti da Latinska Amerika postane izgubljen
slucaj za komunizam - vjerojatno nije proveo mnogo vretmena u Latinskoj
Americi.
Manuel Pio Correa, * brazil ski ambasador kojega je militaristicka vlada
bila poslala da suzbije zavjeru izbjeglica, proslog se tjedna za stalno vratio
u Brazil. Za svoj posao ovdje nagraden je imenovanjem za generalnog se­
kretara brazilskog Ministarstva vanjskih poslova, sto je na ljestvici polo­
375
 ~
zaj broj dva, jednak funkciji podsekretara. Nakon sto se vee bio vratio,
predstavnik brazilskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je kako je Pio
Correa, dolazeei na oprostaj u urugvajsko ministarstvo vanjskih poslova,
propustio da ulozi novu protestnu notu zbog djelatnosti izbjeglica.
Prije nego sto je otputovao iz Montevidea, Pio Correa bio je rekao
Hortonu da ce, ako se stvari u Urugvaju ne poboljsaju, prije iIi kasnije
Brazil intervenirati - mozda ne vojnom silom, ali zato na bilo koji naCin
koji se pokare svrsishodnim da bi se slabi susjed zastitio od toga da padne
kao Zrtva komunisticke subverzije. E pa lijepo - barem neeemo morati mi
slati trupe, kao sto smo to ucinili u Dominikanskoj Republici. Brazilci ce
srediti onih pedeset i osam uVjdbanih urugvajskih komunista kada bude
vrijeme.
MONTEVIDEO
2. veljace I966.
Storace* je jucer odobrio protjerivanje Sjevernokorejaca. Za nekoliko
sati Vargas ee izdati naredenje 0 tome. U istrazi je Vargas otkrio da je
bivsi minis tar unutarnje sigurnosti jos u koIovozu prosle godine naredio
Korejcima da pobliZe objasne svoje trgovinske aktivnosti, ali su oni odbili
da to ucine. U studenome bio je zatrazio izvjestaj drzavne banke 0 njiho­
vim poslovima, ali taj izvjestaj nikada nije pripremljen. Na Vargasov po­
:i· novljeni zahtjev, banka je' odgovorila' da su Sjevemokorejci, otkako su
I964. stigli ovamo, obavili jedino kupovinu manje kolicine koza, a i to
l
t
prije otprilike godinu dana. Kako je njihovim turistiCkim vizama vrijed­
nost odavno istekla, a ne obavljaju nikakvih trgovinskih transakcija, nji­
U
I'
hovo ee protjerivanje izazvati zanemarljiv otpor. Cime su se svi Sjeverno­
f.r korejci bavili sve to vrijeme - ostaje misterij - najvjerovatnije ipak obavje­
f'
stajnim akcijama u korist Sovjeta.
Blankisticki clanovi nacionalnog vijeea podrzavaju visoku temperaturu
protiv Sovjeta i Rasidovljeva govora na trlkontinentalnoj konferenciji. Na
jucerasnjoj sjednici, koja je dobila zaparen publicitet, ministar vanjskih po­
slova predao im je zbirku dokumenata 0 trikontinentalnoj konferenciji,
uklufujuei i dokumente sto smo ih bili pripremili za naseg ambasadora.
Primjerak Rasidovljeva govora takoder se nasao medu dokumentima. Na­
stojimo pribaviti i snimku njegova govora kako bismo je posredstvom na­
sega ambasadora predali ministru vanjskih posiova. Nadamo se da je sta­
nica Miami snimaia taj govor, ako je bio emitiran preko radija. Iako ni­
kakvih odluka nije bilo, sastanak je posluZio da se ponovno pokrenu spe­
kulacije 0 mogueem raskidu odnosa. U toku vikenda argentinski minis tar
vanjskih posiova sastat se sa svojim urugvajskim kolegom u Punti del
!\
Ii Este. Pripremamo nagovjestaje u stampi da ee njihov sastanak proteei u
1
376
i;
1
I
znaku rasprave 0 znacenju sovjetske diplomatske prisutnosti u River Plati
u svjetlu trikontinentalne konferencije.
Danas smo pridonijeli porastu napetosti. Naveli smo vojnu obavje­
stajnu sIuzbu da izvdi pregled posiljke nekih trideset sanduka iz Sovjet­
skog Saveza, koji su iskrcani u Iuci. Za te sanduke saznali smo zahvaIju­
"
juei AVENGEFUL-operaciji prisluskivanja telefona. Kada je vojska danas
otvorila sanduke, Sovjeti su uloZili ostar protest. U sanducima su bili samo
traktori i dijelovi za te strojeve. Ali taj se incident lijepo uklopio u sadaSnju
propagandnu kampanju.
Ostali oblici propagande protiv Sovjeta i trikontinentalne konferencije
sastoje se pretdno u prestampavanju znacajnih clanaka objavljivanih na
mnogim stranama - upravo sada stanke u cijeloj hemisferi uvode uskla­
denu kampanju kako bi pokazale da kanal komunisticke subverzije poCinje
u Moskvi, s KGB-om, i protjece kroz Kubu i organizacije poput trikonti­
nentalne konferencije sve do Iokalnih organizacija. U sredistu je te kampa­
nje clanak u »Le Mondeu« od 20. sijecnja u povodu osnivanja latinsko­
americke organizacije solidarnosti. MoZda je jos znacajnije objavljivanje,
posredstvom agenata stanice Caracas, »tajnog« dokumenta 0 pardji
»Accion Democratica«. Taj dokument, za koji se pretpostavlja da je do­
biven na trikontinentalnoj konferenciji, vrlo detaIjno pokazuje osnivanje
organizacije Iatinskoamericke solidarnosti. Objavile su ga razlicite stanice.
Odlucili smo da se posluzimo Femandezom Chavezom, * jednim od nasih
media-agenata i dopisnikom talijanske agencije ANSA. U Femandezovoj
verziji, za program organizacije solidamosti kaze se da je bio razradivan
na vise sastanaka u Montevideu, Riveri (na granici s Brazilom) i Porto
Alegreu (glavnom gradu brazilske drlave koja granici s Urugvajem). Kaze
se da su tim skupovima prisustvovali sluzbenici urugvajsko-sovjetskog
kultumog instituta.
MONTEVIDEO
4. veljace I966.
Predsjednik viadina nacionalnog vijeea iznenada je poduzeo citavu
skalu poteza protiv sovjetske misije. U vladinoj zgradi danas je rekao no­
vinarima kako ministar unutamje sigurnosti Storace priprema novi izvje­
staj 0 ubacivanju komunistickih diplomata u urugvajske radnicko-sindi­
kaine i studentske organizacije. Rekao je i to da na osnovi svojih vlastitih
izvora i na temelju onoga sto mu je rekao Storace nema nikakve sumnje u
nezakonito mijesanje diplomata komunistickih zemaija. Dodao je da ee
Storaceov izvjestaj narednog tjedna biti predan vladinu nacionalnom vi­
jeeu i da treba dovesti do proglasenja velikog trenutka.
»Storaceov izvjestaj« napisali smo prije dva tjedna Storaceu i Vargasu
kako bi se odobrilo protjerivanje osam sovjetskih i dvojice cehoslovackih
377
,11
;!! '~.'
::1
'I
j
~ diplomata. IzvjeStaj je vec u Storaceovim rukama. Ako sve pode kako
:il' ocekujemo, narednog ce tjedna biti nekoliko senzacionalnih protjerivanja.
m kontrolu i bez mijesanja Ministarstva vanjskih poslova. On priprema i
~I
!~
Sovjeti su odabrani vrIo brizljivo, kako bismo postigU zeljeni ucinak. I Kal­
ill turin, sef KGB-a, i Borisov, konzul i oficir KGB-a, izostavljeni su s liste
~
~ osoba za protjerivanje, tako da bismo mogli i dalie motriti na vezu izme­
~
,
~, du Kalturina i Borisove. Na popis smo, medutim, stavili Kalturinove naj­
djelotvornije i najsavjesnije suradnike, ukljucujuci i atasea za kulturu, ko­
~. jemu smo lani stvorili neprilike krivotvorenim Waksmanovim pismom,
k
tako da ee Kalturin moran prebaciti viSe posla na svoja leda. Iz Salguerova
t izvjestaja i iz prislusnog mjesta AVBLIMP saznajemo da Kalturin gotovo
,~
U
cijelo vrijeme provodi u poslu i da Zivi strahovito napeto. Ako mu nava­
G limo jos posla, mogli bismo ga dovesti do lipsanja. Na popis smo stavili
I i zavhoza ambasade (administrativnog sluzbenika) zbog toga stoce nje­
!. gOY odlazak izazvati ne male teskoce u kueepaziteljskim poslovima u sov­
r jetskoj misiji. Dodao sam i dvojicu cehoslovackih diplomata kako bih po­
kazao da se KGB sluii cehoslovackim diplomatima u svojim operacijama,
ali i zbog toga da bismo se rijeSili dvojice najaktivnijih cehoslovaCkih oba­
vjestajnih oficira.
S tim novim koracima protiv Sovjeta tijesno je povezana i jucerasnja
odluka vladina nacionalnog vijeea da urugvajskoj misiji u Organizaciji
americkih drZava izda uputu 0 poddavanju peruanske akcije za osudu
trikontinentalne konferencije i sovjetskog sudjelovanja na tome skupu.
OAS je prihvatio taj korak i poslat ee ga Vijecu sigurnosti Ujedinjenih na­
roda..
Sovjeti znaju sto ih ceka. AVAILABLE-I, moj sovjetski vozac, rekao
mi je da cijela misija s velikom napetosCu iscekuje odluku koliko ce njiho­
vih ljudi morati otici kuo.
MONTEVIDEO
II. veljace 1966.
Sjevernokorejci su otisli. Ali protjerivanje Sovjeta je odgodeno. Vargas
nije mogao pridobiti Korejce da dodu u njegov ured kako bi im saopeio
odluku, pa je poslao policiju da ih privede. Trojica sluzbenika, zajedno sa
svojim obiteljima, danas su otputovala. Protjerivanje Sovjeta zasad je od­
i.1 godeno, jer Washington Beltran, predsjednik vladina nacionalnog vijeea
koji uskoro odlazi s te duz.uosti, zeU da takvu odluku provede Alberto He­
ber. A on nastupa duznost predsjednika NCG-a I. ozujka. Odgodeno je
i Storaceovo podnosenje naseg izvjestaja nacionalnom vijeeu, ali Vargas
me uvjeravao da ce se ta akcija prije ili kasnije poduzeti. U ovom trenutku
on nastavlja sa sve veCim uznemiravanjem i pripremama za protjerivanj em
I - ako se pokaze politicki prihvatljivim - istocnonjemacke trgovinske mi­
sije te trgovinskih predstavnistava Cehoslovacke i Sovjetskog Saveza. Kako
378
funkcioneri tih sluzbi nemaju diplomatski status, Vargas moze zahtijevati
novi dekret kojim se Ministarstvu unutarnje sigurnosti i odsjeku za uselja­
vanje daje ista vaznost kao i Ministarstvu vanjskih poslova u odobravanju
svih viza, ukljucujuei i diplomatske, za drzavljane komunistickih zemalja.
Stvari s protjerivanjem stoje lose. Sovjetski ambasador Kosolovsky od­
govorio je danas ministru vanjskih poslova 0 RaSidovljevu govoru. Rekao
je da je Rasidov na trikontinentalnoj konferenciji govorio u ime stanovi­
tih sovjetskih drustvenih organizacija, a ne u ime sovjetske vlade. Uslijedit
ce odgovarajuca akcija novina kako bi se odgovor Kolosovskoga nacinio
smijesnim, kao i da se pohvali akcija protjerivanja Sjevemokorejaca.
MONTEVIDEO
17. veljace 1966.
Radnicko-sindikalne operacije stanice poduzimaju se preko Urugvaj­
skog instituta za obrazovanje sindikata, * koji je zapravo sluzba AIFLD-a u
Montevideu. Direktor instituta Jack Goodwyn* prisno suraduje s Leejem
Smithom, * oficirom stanice za tajne akcije, kako bi u okviru obrazovnih
programa instituta stvorili grupu radnickih voda protivnih CNT-a. Naj­
djelotvorniji je program, naravno, onaj u kojem polaznici, kad zavrSe de­
vetomjeseenu obuku, dobivaju pristojnu plaeu. U toku te nastave rade pod
Goodwynovim rukovodstvom iskljucivo na organiziranju sindikata. T aj
organizacijski posao i jest prava svrha AIFLD-a, kako bi nasi sindikati naj­
zad bili kadri preoteti rukovodeeu ulogu iz ruku CNT-a. Osim sto radi na
programu obuke, Goodwynov je posao da brizljivo prati moguce agente
koje bi Smith mogao regrutirati pod uvjetima za koje ce se pobrinuti
Goodwyn.
Bit ce potrebno ltlilogo vremena da se ostvare ti ciljevi, a napredova­
nje ponekad tete vrlo sporo. No Goodwyn je vee postigao nekoliko vrijed­
nih uspjeha na podrucju socijalnih projekata, na primjer u stambenoj iz­
gradnji i kooperativama potroSaca. Koristeei se ponudom AFL-CIO za
kredit za stanove od cetiri milijuna dolara, 0 eemu gatancije daje AID,
Goodwyn je okupio nekoliko sindikata da bi osnovao komitet ujedinjenih
sindikata za stambenu izgradnju. Neki od tih istih sindikata osnovali su
tijelo koje su nazvali Permanentnom konferencijom, zametkom budueeg
nacionalnog radnieko-sindikalnog centra koji ce se pridruziti ORIT-u i
ICFTU.* 0 drugom takvom projektu, takoder u vrijednosti od eetiri mi­
lijuna dolara, pregovara se s Nacionalnim udruzenjem sluzbenika javnih
sluzhi - jednim od dvaju najjaCih sindikata namjeStenika sredisnje admi­
nistracije. Goodwyn je osnovao i potrosaeku kooperativu s proizvodacima
secera u Bella Unionu - istom podrocju na kojemu znacajan revolucio­
narni socijalistieki voda Raul Sendic nailazi na poddku. Propagandnim
379
 -I
!
operacijama stanice sada se osvjetljavaju nedavna hapsenja sovjetskih disi­
dentskih pisaca Julija Daniela i Andreja Sinjavskog, kao i trikontinen­
talna konferencija. Danas je nacionalno vijece raspravljalo 0 slucaju Da­
niela i Sinjavskog i izdalo mmistru vanjskih poslova uputu da ulozi sluz­
beni protest UNESCO-u. Clanovi NCG-a takoder su ostrim rijecima kriti­
zirali odgovor Kolosovskoga 0 tome kako Rasidov na trikontmentalnoj
konferenciji nije govorio u svoje ime.
MONTEVIDEO
2.5. veljace 1966.
Moja mala tehnicka operacija da dodemo do sifara ambasade UAR-a
oduzima mi sve vrijeme. Vec vise od tjedan dana dvojica strucnjaka iz
odsjeka D, Donald Schroeder* i Alvin Benefield,* borave ovdje planira­
juci kako da postave uredaje. Vodio sam ih od ducana do ducana da kupe
posebna ljepila, trake za maskiranje i ostalo, sto je ovdje zaista tesko naCi.
Schroeder je boravio u Montevideu potkraj prosle godine. Na njegov sam
zahtjev poslao inspektora elektrokompanije i clana ekipe za pracenje
AVENIN u ambasadu da ispita unutamji razmjestaj. Nakon njegova po­
sjeta niie vise bilo sumnje gdje je smjestena soba odakle se salju sifrirane
poruke -- upravo nasuprot uredu direktora AID-a Franka Stuarta.*
Prije nekog vremena Stuart je iz centrale AID-a u Washingtonu primio
upute da suraduje sa stanicom koliko je god to potrebno -- iako nam se
Cini da on nije sasvim upucen u to sto se dogada. Pomalo se boji da ce se
na njegov stol, kroz moderan viseci akusticni strop, srusiti neki golemi ure­
daj. Dogovorio sam se s njim da dobijem kljuCeve prostorija AID-a, te da
on odstrani svojeg pratioca u vrijeme dok mi ovdje budemo poslovali.
Uredaj ce se sastojati od dva posebna kontakt-mikrofona (»kontakt«
znaci da mikrofoni mogu hvatati izravne vibracije umjesto zracnih vibra­
cija, kao sto je to slucaj s normalnim mikrofonima) povezana s malim oda­
siljacem sto se napaja na baterije. Schroeder i Benefield postavit ce ure­
daj u onom dije1u strop a odakle ce udaljenost do stoIa egipatskog saranta
u prostoriji iznad nase biti najmanja. Iz mojeg ureda u ambasadi, preko
puta uHce s pogledom na ambasadu UAR-a i urede AID-a, aktivirat cemo
odaSiljac kako bismo snimali vibracije iz uredaja.
Ambasada UAR-a up()trebljava stolni stroj za sifriranje, svicarske pro­
izvodnje, neku vrst pisaceg stroja s dodatnim uredajem. U stroju je odre­
den broj diskova, polozaj kojih se mijenja svaka dva iii tri mjeseca. Da bi
odaslao tajnu poruku, sarant pise na stroju cijeli tekst poruke u grupama
od pet slova. Nakon svakih pet slova povlaci rucicu sto pokrece diskove.
Kada se diskovi zaustave, zbrkana slova predstavljaju saru. Kada se cijela
poruka sifrira, grupe od pet slova koje se na taj nacin dobiju salju se uobi­
cajenim postanskim brzojavom u Kairo.
3 80
Agencij a za nacionalnu sigurnost za sada ne moze otkriti taj sustav
sifara ni na kakvoj matematickoj osnovici. Mogli bismo uspjeti sarno onda
ako bismo raspolagali vrlo osjetljivim snimkama vibracija masme za sari­
ranje u trenutku kada se diskovi zaustavljaju. Takva se snimanja mogu
obavljati osciloskopom iii drugim uredajima koji mogu otkriti pokretanje
diskova. Ako ih dobije, NSA moze sifrirane p~ruke, do kojih bi dolazila
na taj nacin da sebi osigura tekst poruke sto se upucuje obicnim brzoja­
vom, stavljati u vlastite strojeve s jednakim obrtanjem diskova i tada bi
mogla otkriti izvomi tekst poruke. lako svicarski proizvodac prilikom pro­
daje svojih strojeva izriCito naglasava da ih je neophodno upotrebljavati u
sobi zasticenoj od drugih zvukova, na podlozi izoliranoj pjenusavom gu­
mom nadamo se da je sifrant u ambasadi UAR-a takva upozorenja zane­
mario. Kada bismo bili kadri otkriti kako se postavljaju diskovi u Monte­
videu, NSA bi mogla procitati sifrirane poruke UAR-a u cijelom krugu ko­
jem pripada i njihova ambasada u Montevideu. U tom su krugu i amba­
sade u Londonu i Moskvi, sto i jest razlog zbog kojega je nama stavljeno
u zadatak da razvijemo tu operaciju. Uspijemo Ii, snimat cemo vibracije
stroja i svaki put kada se one, bilo kada u buduCnosti, promjene. Otkri­
vajuci tajne poruke UAR-a, stvaraoci politike u Washingtonu moci ce
predvidati diplomatske i vojne poteze Ujedinjene Arapske Republike i
upoznati se s trenutnim reagiranjima na americke inicijative.
Schroeder i Benefield postavit ce uredaje za dan iii dva. Predvidamo
da se dovezemo u Paraguay Street oko 9 sati navecer i kroz prednja vrata
udemo u prostorije AID-a, sluzeCi se Stuartovim kljucem. Nakon sto se
provjeri sigurnost i navuku zavjese, parkirat en auto podalje od prostorija
AID-a za slucaj bijega. Dok Schroeder i Benefield budu postavljali uredaj,
s prozora mojega ureda u ambasadi kontrolirat cu zgradu ambasade
UAR-a i prostorija AID-a. Kad se budu postavljali uredaji, Horton ce ta­
koder boraviti u ambasadi. Za vezu izmedu Schroedera i Benefielda te
Hortona i mene posluzit cemo se voki-tokijima. Opasnost je vrlo mala, a
prednosti mogu biti izvanredne.
MONTEVIDEO
I. ozujka 1966.
Uredaje su postavljali gotovo cijele noCi - Horton je rekao Schroederu
i Benefieldu da bez obzira na to sto se dogodilo, uredaj ne smije pasti na
Stuartov radni stol. Utrosili su stoga moogo vremena kako bi uredaj na
stropu postavili tako da ne bude opasnosti. Vec smo snimili rad stroja.
Vrpce cemo pustiti na osciloskopu u nasem odjelu za komunikacije. Schro­
eder i Benefield sigurni su da ce snimke biti dobre. Diplomatskom postom
poslali smo ih nasoj centrali kako bi ih ona proslijedila u NSA, odakle ce
uslijediti izvjestaj 0 kvaHteti naseg posla.
38I
 T
I
I
Osjetljivost mikrofona je izvanredna. Svaki put kada se ispire zahod­
ska skoljka, kada se dizalo uspinje ili spusta, cak i ako zaskripe vrata ­
mikrofoni registriraju sve sumove. Stjece se dojam da se u toj zgradi od
dvanaest katova ne moze dogoditi nista sto ne bi bilo zabiljdeno na vrp­
cama.
MONTEVIDEO
7. ozujka 1966.
Alberto Heber preuzeo je duznost predsjednika vladina nacionalnog
vijeea. ONT mu je priredio dobrodoslicu pozivom na novi opel strajk
I6. ozujka, savezni, u znak prosvjeda zbog nastavljene in£lacije i nezapo­
slenosti. Strajk transportnih radnika u Montevideu traje vee tri tjedna.
Storace, u ulozi glavnog vladina pregovaraca, nastavlja razgovore sa sindi­
katima. U ovom trenutku, kada do izbora preostaje sarno devet mjeseci,
radnicki se mir mora kupiti i uz cijenu jos veeih ustupaka.
Uz tu cijenu uspjelo mu je da transportni radnici Montevidea danas
:H'l obustave strajk. Sindikati autonomnih djelatnosti i decentraliziranih sluzbi
prihvatili su njegovu formulu po kojoj ee se odbici od proslogodisnjih
q
:i
steni. Otezanjem da se odobre zahtjevi za vize zbog p'l"emjeStaja broj sluz­
benika u trgovinskim misijama prilimo ce se smanjiti, a da se i ne primi­
jene mjere protjerivanja. Prva komunisticka misija koja OSJetltl novi
postupak bit ee istocnonjemacka. Ta misija, u kojoj rade cetiri covjeka,
djeluje gotovo kao ambasada. Nas ambasador cesto je u obavljanju diplo­
matskih poslova u neprilici ako je prisutan i sei istocnonjemacke misije.
Prije nekog vremena zatrazio je od nas da izvidimo ima li nacina da se ta
misija otjera iz Urugvaja.
lako sam i dalje vrSio pritisak na Vargas a i Storace a glede protjeriva­
nja sovjetskih sluzbenika, obojica su mi rekla da taj potez zele saeuvati za
slucaj da sindikati nastave izazivati neprilike. U meduvremenu Vargas pri­
prema poseban dekret kojim on i Storace dobivaju pravo odobravanja
svih viza, ukljueujuei i diplomatskih, za drzavljane komunistickih zemalja.
Ministarstvo vanjskih poslova suprotstavlja se tome da Ministarstvu unu­
tamje sigumosti preda pravo veta na diplomatske vize. Ali Storace i Var­
gas, ljudi Heberova povjerenja, ipak ee pobijediti.
Central a nam javlja da je NSA kadra na osnovi nasih vrpci utvrditi
brzinu okretanja diskova. Uredaji, dakle, ostaju kako smo ih bili posta­
viIi. Kada se promijeni naCin postavljanja diskova, nacinit eu nove snimke
u svojem uredu i poslati ih diplomatskom postom. Konamo eu se rijesiti
dvojice prijatelja iz odsjeka D. Benefield odlazi u Mriku, gdje ee raditi na

strajkova, oduzeti na osnovi kaznenih odredaba, isplatiti radnicima, a sve operaciji protiv jedne nove misije komunisticke Kine, a Schroeder u Me­
1!:
':n :i druge kaznene odredbe ukinuti. xico City, gdje je vee i dosad radio na otkrivanju sistema francuskih sifara.
,I: Na to je ONT izjavio da se opCi strajk, zakazan za I6. ozujka, odgada
~
, iij do 3I. ozujka. Nasi agenti ubaceni u PCU vjeruju da je to znak cjenkanja
il
sa Storaceom zbog sankcija ida do strajka vjerojatno neee niti doCi.
MONTEVIDEO
20. ozujka 1966.
II

II MONTEVIDEO
Nastavlja se suradnja s policijom, ali rezultati su slabL Storace je odo­
12. ozujka 1966. brio da primi jednog od nasih oficira pod zastitom jayne pomoei. Cen­
II
:1
trala je konamo odred<ila covjeka. To je Bill Cantrell. * Ranije je radio u
Direktor slufbe za useljavanja Luis Vargas ima novi plan kako da sma­ sluzbi, zatim nakon dolaska u Agenciju u odsjeku za Daleki istok.
;::1 nji broj trgovinskih predstavnika iz komunistickih zemalja. Takvi su pred­

i! Na nesreeu, Cantrell nece doei rujna, jer prethodno mora nauciti

II stavnici u znatno neravnopravnijem polozaju nego njihovi kolege s diplo­

,I spanjolski. Preostaje mi, prema tome, da s policijom suradujem sve do

"[ matskim statusom (iako se u trgovinskim odsjecima imunitet cesto iskori­

il odlaska - nadam se potkraj kolovoza.

'i
I stava u svrhu prikrivanja obavjestajaca), jer urugvajski zakon ne priznaje
Nasa nastojanja da uvjerimo pukovnika Ubacha kako odsjek za
~ »sluzbeni« status strancima koji ne posjeduje diplomatske putnice. Kako
obavjdtajne operacije treba da se izjednaci iIi izdvoji iz odsjeka za krimi­
gotovo svi trgovinski sluzbenici - kako sovjetski i cehoslovacki, tako i oni
nalisticke istrage nisu urodila plodom. Horton je, medutim, odlucan da
iz drugih komunistickih zemalja - imaju sluzbenicki iIi diplomatski status,
policijsku obavjdtajnu sluzbu valja organizirati kao »specijalnu grupaciju«
I Vargas namjerava primijeniti zakon prema kojem svi stranci kojima je is­

teklo razdoblje privremenog boravka moraju zatraziti dozvolu stalnog bo­

ravka ako zele ostati u Urugvaju. Kako zahtjev za stalnim boravkom saddi
i izjavu 0 namjeri da se postane urugvajskim ddavljaninom, Vargas je si­
guran, kao sto sam i ja, da ee svi sluzbenici kojih se to tice biti premje­
u britanskom stilu, kakva je ona s kojom je suradivao u Hongkongu. Ni­
sam siguran misli Ii on da je to neophodno zbog toga da se posao obavlja
uspjdnije, ili zato sto je rijec 0 britanskom stilu - cini mi se, nairne, da je
sada veei anglofil nego ranije: setnje u prirodi, promatranje ptica, tenis,
obavezni caj i djela zbirka sakoa od tvida, koje nosi i po najveeoj vruCini.

382 383
 ,
Uspostavljanje autonomne »specijalne grupacije« pod inspektorom Pi­
rizom u svakom slucaju nece sada biti moguce jer Piriz jos uvijek radi
na slucajevima prijevara i drugih financijskih prekrsaja otkrivenih u trav­
nju prosle godine, kada je propala prva banka. PreuzimajuCi predsjed­
nicku duinost u vladinu nacionalnom vijecu, Heber je osnovao posebnu
financijsku policiju koju vodi Storace, a sacinjavaju je predstavnici ddavne
banke, Ministarstva financija i gradske policije Montevidea. U toj novoj
jedinici Piriz je vrhovni policijski oficir. Bit ce ga tdko odstraniti, jer nje­
\~ govo sudjelovanje u takvim slucajevima moze biti vrlo korisno. Kako je
prilicno izdvojen iz policijske centrale, njegova je vrijednost kao izvora
:-l;:!
:":)'
:i;ji obavjdtajnih podataka opala. No i dalje ga placam. U stvari, nekoliko
. Ii
:.,1: smo mu puta podizali placu kako bi isla ukorak s inflacijom, s obzirom na
" siroku skalu mogucnosti njegova djelovanja.
Frank Sherno, regionalni tehnicki strucnjak s prebivalistem u Buenos
Airesu, poslao nam je stolni recordak stroj za kopiranje dokumenata. Na.­
dam se da Cu taj stroj postaviti na aerodromu u Montevideu kako bih po­
boljsao kontrolu putovanja. Tim strojem mozemo fotografirati putnice
svih ddavljana komunistickih zemalja, kao i svakoga drugoga tko je na
popisu sumnjivih. Nedavno sam na tome poceo raditi s Jaureguizom,*
i! policijskim komesarom odgovornim za opcu kontrolu putovanja ljudi koji
ne borave stalno u Montevideu. Jaureguiza se slozio da se pobrine za od­
govarajucu prostoriju na aerodromu, u blizini sluzbe za naseljavanje,
kamo cemo smjestiti stroj. Kada osiguramo prostoriju, Sherno ce postaviti
L ti
uredaj i uvjezbati covjeka koji ce raditi na stroju. Vjerujemo da ce nam to
poCi za rukom prije nego sto se Otero vrati iz Washingtona. Jer on ce za­
. ~ 'I
it sigurno htjeti nadgledati cijeli posao, a njegov ce bolesni karakter uciniti
!i
sve da omete pocetak rada. Dosad je zavrSio policijski tecaj u skoli medu­
narodnih policijskih sluzbi. Sada prelazi na specijalnu obavjdtajnu obuku
koju vode oficiri OTR-a nase centrale. ­ nadiIo sto je pokrenuo staru temu 0 regrutiranju putem nevidljivih pisama.
Ne valja se cuditi sto operacija za fotografiranje putnica toliko dugo
traje. Jucer je metropolitanska garda otkriIa na aerodromu velike kolicine
krijumcarene robe. Carinici su se upustili u pravu trku za tako bogatom
lovinom. Njihovo je muckanje razlog sto se citava stvar tako otegnula.
Piriz kaze da je i policija na aerodromu u siInom poslu. Svaka stroh kon­
trola ugroziIa bi njihov kruh svagdanji. . Kubanaca - moje su jos uvijek vrlo slabe zbog beskonacnog bavljenja
MONTEVIDEO
30. ozujka I966.
Central a smatra da je operacija pracenja sifara UAR-a od takvoga zna­
cenja da nam valja kupiti iIi na dugo razdoblje iznajmiti prostorije iznad
egipatske ambasade. Razlog je tome taj da cemo se za nekoliko godina
preseliti u novu zgradu ambasade koja se sada gradi na Rambli, a s nama
iI
384
ce vjerojatno i AID. Kako ce ta operacija trajati nekoliko godina, centrala
zeli osigurati sebi pristup u zgradu i zaddavanje tako povoljnog smjdtaja
za uredaje. Lose vijesti. Moram pronaCi nekoga tko ce kupiti stan od jed­
nog starijeg bracnog bara koji tu zivi, a zatim i nekoga tko ce tu zivjeti
i raditi kao rukovalac prislusnog mjesta. Stan je golem, jedini na katu.
Valja pronaCi obitelj s debelim dzepom.
RIO DE JANEIRO
6. travnja I966.
Cak ni turisticki plakati ne mogu prikazati ljepotu toga grada - pla­
nine u samom sredistu grada, zaljevi sto se presijavaju poput niski bisera,
siroke pjdcane plaze. Nezaboravno.
Svi oficiri zadatka sto rade na kubanskim operacijama u stanicama
Juine Amerike dosli su ovamo na konferenciju. Svrha je da se ozivi zani­
manje za pridobivanje agenata koji bi posIi zivjeti na Kubu, regrutiranje
kubanskih vladinih funkcionera koji putuju u inozemstvo te da se prosire
operacije ubacivanja u kubanske obavjdtajne djelatnosti u zemljama u ko­
jima i mi djelujemo. Tom Flores,* bivsi sef stanice u Montevideu, sada
vodi sve kubanske poslove u centrali i predsjedava konferenciji. Prosli tje­
dan rukovodio je konferencijom u Mexico Cityju, kojoj su prisustvovali
oficiri kubanskih operacija u Centralnoj Americi, Karibima i Meksiku.
U uvodnim napomenama Flores se zalio kako Agencija prakticki nema
agenata koji zive na Kubi i izvjdtavaju s Kube. Tehnicko pokrivanje, od
elektronike do brodova za hvatanje veza, kao sto je americki brod Oxford,
od satelita do zracnog promatranja - sve to nije dovoljno. Nije nas izne­
Zatim smo cijeli tjedan proveli proucavajuCi sastav i djelovanje kubanske
obavjestajne sluzbe - uglavnom podaci jednaki onima koje smo primili
prije gotovo dvije godine prilikom dezertiranja kubanskog obavjdtajca u
Kanadu. Zaista dosadno.
Jucer i danas svaki je od nas trebao opisati lokalne operacije protiv
slucajevima drugih kontraobavjdtajnih operacija i nastojanja da privoIimo
vladu da poduzme akciju protiv sluzbe »Prensa Latina« u Montevideu.
No biIo je zanimljivo saslusati izlaganja 0 operacijama u Quitu i Ca­
racasu. Fred Morehouse,* raniji sef ZRBEACH-ekipe za kontrolu komu­
nikacija u Montevideu, bio je svojedobno premjdten u Caracas i dobio
zadatak da tamo pronade dvoje ljudi, koji su bili uspostaviIi tajne radio­
-veze s Kubom. Nije receno jesu Ii regrutirani iIi nisu, no u svakom slucaju
sprijecen je krug veze.
Stanicu Quito zastupa nitko drugi nego stari gazda Warren Dean ­
na konferenciju su inace pozvani operativni oficiri, ali Dean se zazelio malo
2.; CIA
38 5
 -.

'T····

I
I
odmora u Riju. Objasnio je da je Ra£ael Echeverria, nakon sto je vojna najvaZnija potreba Urugvaja. Prilikom posljednjeg popisa pokazalo se da
hunta I963. preuzela viast, otisao na Kubu i da je tamo operirao tumor od ukupno 390000 poljoprivrednika samo njih 3000 - manje od jedan po­
na mozgu. Nakon oporavka vratio se kao kubanski obavjestajac u Quito. sto - drzi u svojim rukama oko 70 posto zemlje. Ako bogati ranceri (koji
Hunta ga nije uznemiravala. Posredstvom Marija Cardenasa, agenta uba­ se protive re£ormi ruralista) uspiju, zemljisna ee re£orma biti manje vjero­
cenogu PCE u Quitu, otkriveno je da je Echeverria posjedovao opremu jatna nego u uvjetima predsjednickog sistema.
za nevidljivo pisanje poruka koje Ce upuCivati na Kubu i plan radio-signala Osnovni problem s kojim se blankisti sukobljavaju i dalje je in£lacija
kojima ee poruke primati. Ured za komunikacije postavio je u radio, kojirn (I3,6 posto u razdoblju od sijecnja do ozujka) i neobicno teSka privredna
se Echeverria sluzio u primanju kratkovalnih poruka s Kube, svoj predaj­ situacija. Uskoro valja ocekivati viSe stabilizacijskih mjera, koje uvjetuje
nik, tako da je stanica mogla snimati poruke u stanu preko puta ulice, Medunarodni monetarni fond. Te mjere neee biti lijepo doCekane. Uz
kamo sam bio smjestio Luisa Sandoval a kao £otografa jos prije nego sto je ostalo, pogorsavaju izborne sanse blankista.
Arosemena bio zbacen. Stanica je takoder nacinila kopije Echeverrijine Upravo sam zavrsio jednu operaciju u svojoj kratkoj spijunskoj karijeri.
biljdnice s kriptogramima i tako je mogla kontrolirati njegove veze s ku­ S tom sam se operacijom najmanje slagao. Prije nekoliko mjeseci centraLa
banskom sluzbom u Havani. Najveei uspjeh postigla je stanica Quito re­ je na jedan od mojih izvjeStaja 0 ovdasnjoj jugoslavenskoj misiji - poslao
grutiranjem Jorgea Arellana Gallegosa, * vode PCE-a 0 kojemu su se po­ sam, naime, najnovije podatke 0 osoblju misije na osnovi dosjea Ministar­
daci 0 pogodnosti za vrbovanje prikupljali godinama. stva vanjskih poslova odgovorila zahtjevom da pokusam s regrutiranjem.
Jos dan iii dva do zavrSetka konferencije. Nitko nije osobito uzbuden Jedan od atasea u jugoslavenskoj ambasadi stari je znanac naseg agenta
nasim zasjedanjima, izuzev, naravno, o£icira za kubanske operacije u cen­ DMHAMMER-I, dezertera koji je prije nego sto je pobjegao k nama bio
trali Floresa. Mi ostaIi sve smo cesee na plazama. Kada se konferencija na visokom polozaju. Dezerter, sada u sezdesetim godinama, bio je u
okonca, provest eu tjedan dana na ribarenju u Karibima zajedno sa svo­ rangu se£a administradje u jugoslavenskom Ministarstvu vanjskih po­
jim ocem - zatim se vracam u Montevideo i cekam premjestaj. Jos uvijek slova. Donedavno je kruzio svijetom nastojeei stupiti u vezu sa svojim biv­
nisam siguran hoeu Ii nakon povratka u Washington dati ostavku iIi ne. sim kolegama kako bi ih pokusao regrutirati. Central a namjerava da ga
Odlucio sam se razdvojiti od Janet, ali prije nego sto napustim CIA mo­ uskoro povuce s te duznosti, no zahtijevalo se da on dode u Montevideo
ram pronaei nov posao. da obavi svoj posljednji pokusaj regrutiranja. Atase je, nairne, istodobno
i sifrant.
Horton je pristao da jedan od nadleznih oficira iz centrale dode ovamo
kako bi zajedno sa mnom planirao nacin priIaza. Ekipa za pracenje AVE­
MONTEVIDEO
NIN utvrdila je uobicajeno dnevno kretanje nase mete, njegovu Setnju od
IS. travnja I966.
stana do nekoliko blokova udaljene ambasade. Ujutro ide pjesice, zatim
kuei na rucak i navecer se vraea. O£icir iz centrale doveo je sa sobom de­
Pokret za ustavnu re£ormu posljednjih je mjeseci iznenadujuee ojacao.
zertera, visokog zgodnog muskarca valovite duge bijele kose, koji Zivi u
Ruralisti su jos uvijek najvaznija grupacija koja tdi izvrsnoj vlasti s jed­
Buenos Airesu. Odigrat ce ulogu u })slucajnom« susretu na ulid, na bule­
nom osobom na celu, no njihovoj su se kampanji pridruzilij i ugledni blan­
varu Espana, nekoliko blokova od sovjetske ambasade prema plazi.
kisti i koloradosi. No neki ljudi vjeruju da se bolja djelotvornost u donose­
Kao da ga je dobra sreea dovela, covjek na koga smo smjerali pojavio
nju odluka moze postiei i zadrZavanjem izvrSne viasti kolegija, ali s tim da
se bas na vrijeme. Susret, iako je trajao samo petnaest minuta, bio je vrlo
ga saCinjavaju pripadnici jedne partije. IzvrSna viast u rukama jednog
topao i vedar. Dezerter je rekao nasoj meti da je na poslovnom putovanju
covjeka, mnogi se pribojavaju, mogla bi se izroditi u neku vrst diktature,
iz Pariza, gdje sada zivi, svratio u Montevideo i Buenos Aires. Pozvao ga
o cemu svjedoce mnogobrojni primjeri urugvajske i latinskoamericke po­
je na veeeru, danas iii sutra. Atase je prihvatio poziv za sutra, pa smo
vijesti uopee.
pomislili dasmo postigli pogodak. Odlucili smo se za iste mjere opreza
Posredstvom svoje politicke £ronte FIDEL, PCU provodi vlastitu kam­
kao i prvoga dana - oficir iz centrale i ja zajedno s Titom Mussoom, *
panju za re£ormama - ne za predsjednicki sistem, jer znaju da bi, u slucaju
sefom ekipe AVENIN, bili smo na drugoj strani ulice s vozilom spremnim
degeneracije takvog sistema, oni prvi bili na udaru. Njihova kampanja za
za slucaj potrebe.
ustavnom reformom podrazumijeva zaddavanje slabije izvrsne vlasti, ali
Dezerter se naredne vececi, kako je bilo dogovoreno, pojavio u elegant­
predvida zemljisnu reformu i nacionalizaciju banaka, vanjske trgovine i
nom restoranu »Agilla«, no atase nije dosao. Iako smo posumnjali da je
vaznih industrija, koje su jos uvijek u privatnim rukama. Naravno, oni ne­
nasa meta odustala od toga da se ponovno susretne s nasim prijateljem ­
maju sanse da pobijede. No valja priznati da je zemljiSna re£orma jos uvijek
jer su pokusaji regrutiranja koje je dezerter bezuspjesno izvodio zacijelo

386 '--5'
38 7
 'l
poznati jugoslavenskoj sluzbi - odlucili smo da ipak priredimo i drugi slu­
cajan susret. Ovaj put je covjek na koga smo smjerali jednostavno odgo­
yorio dezerteru da je shvatio 0 cemu se radi i da ga taj plan ne zanima.
Odbio je da razgovara i produzio svojim putem.
Bilo je tuzno, sazaljivo, gledati tog nekad izuzetnog eovjeka kako iz
zasjede na ulici vreba svoju metu. Oficir iz centrale rekao mi je da viSe
nemaju posla zanjega, da u toj dobi jedva i moze nauCiti neki drugi posao
i da Ce ga uskoro brisati s platne liste. Sada je americki gradanin i imat
ce stanovitu socijalnu sigurnost, ali svoje posljednje godine provest ee u
nevolji. Ne treba se euditi sto dezerteri najvecma postaju alkoholiead iIi
trpe od dUSevnih poremeeaja. Nerijetko im se i jedno i drugo navali na
!eda. Kada jednom iscijedimo iz njih sve sto vrijedi, odbacujemo ih poput
starih krpa.
MONTEVIDEO
25. travnja 1:966 .
Direktor sluzbe za useljavanja Luis Vargas sve je priredio da bi najurio
istocnonjemacku trgovinsku misiju. Rekao im je da se u roku od trideset
dana moraju izjasniti ze1e Ii zatraiiti stalan boravak ili napustiti zemlju.
Nakon ostrog verbalnog susreta sa sefom misije von Saherom izbacio ga je
iz ureda i bio spreman da pokrene postupak za deportaciju, kada su se von
Saher i jos jedan sluzbenik misije, Spinder, iznenada vratili u Istoenu Nje­
macku. Preostala dvojica Istoenih Nijemaca, Kuhne i Vogler, zatrazili su,
na nase iznenadenje, da im se odobri stalan boravak. Jos uvijek posjeduju
privremenu dozvolu, i eim ona istekne, za nekoliko mjeseci, Vargas ee od­
biti njihov zahtiev za stalnim boravkom.
Jedan od mojih bivsih agenata iznenada je dobio zapazeno mjesto u
novinama. To je Anibal Mercader,* bivsi AVBASK-I koji ie radio za nas
kao agent ubacen u Urugvajski revolucionami pokret (MRO). Mjesec iIi
dva pdie moga dolaska u Montevideo Mercader je otisao u Miami, gdje
se zaposlio u nekoj banci. Sada, dvije godine kasnije, nestao je sa 240 000
dolara. Vjeruje se da se zajedno s djecom i zenom skriva u Buenos Airesu.
Neobican je to nacin osiguranja sredstava za revoluciju, mozda je sve to
vrijeme bio na strani MRO-a. FBI moze preuzeti slucaj - mi ga ne pozna­
jemo.
MONTEVIDEO
1:2. svibnja 1:966.
Kampanja koju PCU vodi za ustavnu reformu postigla je znacaJan
uspjeh - uglavnom zbog toga sto je partija uvukla CNT u kampanju. Po­
sredstvom AVBUZZ-I pokusavali smo istaknuti da se PCU sluzi organizi­
J
388
ranim sindikatima u politiCke svrhe. Jucer su njegove sveopce gradanske
demokratske organizacije objavile »izjavu za stampu« u kojoj je lijevi sin­
dikalni pokret u Urugvaju oznacen kao agentura medunarodnog komu­
nizma i inozemne zavjere koji se ubacio u poHtieku konfrontaciju s tra­
dicionalnim demokratskim politiekim partijama 0 ustavnoj reformi. Kako
je komunistima bilo dopusteno da zagospodare radnickim pokretom, za­
kljucuje se u izjavi, postali su snaga nad snagama u situaciji »potpune sub­
verzije«. Pretpostavljam da AVBUZZ-I poznaje svoje citatelje, ali ponekad
zaista ide na zivce.
Komesar Otero vratio se s tecaja. Izgleda zadovoljniji nego ikada. Cen­
trala se vrlo povoljno izrazava 0 njegovim rezultatima. Uspjelo mi je da
operaciju fotografiranja dokumenata na aerodromu zapocnem neposredno
prije njegova povratka. Ali Otero namjerava brinuti 0 razvijanju j urnnoza­
vanju fotografija. Cim bude moguee, Frank Shemo* vratit ee se i pre­
urediti tarnnu komoru u obavjdtajnoj policiji da bi se u nju smjestili novi
uredaji. Nisam bas siguran hoee Ii to biti uskoro, jer Sherno glavninu vre­
mena provodi u Cileu, u Santiagu, gdje zajedno s Larryjem Martinom,*
izraduje u novoj zgradi sovjetske misii.e pravo sate uredaja za prisluskiva­
nje.
Sheruo je cetiri dana proveo na ovdasnjem aerodromu uvjdbavajuti
poIicajce koji rade zajedno s inspektorima za useljavanje. Obicno je po­
trebno nekoliko sati da se nauci rukovanje tim strojevima, ali ovi su ljudi
neSto posebno. Utanaeio sam da jedan policijski kurir prenosi snimljene
filmove u Oterov ured, a dnevni kuriri raznosit ce iz policijske centrale
negative i fotografije. TakVa organizadja posla, naravno, ima svoju cijenu.
Stoga sam otpoeeo s mjesecnim platanjima »troskova« ekipi na aero­
dromu koji se obracunavaju prema broju snimljenih putnica i drugih do­
kumenta 0 putovanju. Time ih tjeramo na posao koji se plata po ko­
madu, a da to ipak tako ne nazivamo. No da tako ne postupamo, re­
cordak bi i dalje leiao negdje skupljajuti prasinu. Sluzim se i listom sum­
njivih osoba - jednostavno da ih naviknem na nju - koja se sastoji od
nekoliko opCih kategorija dokumenata i fotografija, na primjer za Sovjete
i njihove saveznike. Konacno, svakome od njih predao sam fotografiju
obrijanog Che Guevare i zatrazio da utisnu njegovo lice sto dublje u svoje
mozgove. lake, bojim se, dubina bas nece biti velika - ti momci ne bi
prepoznali Chea ni kada bi setae pokraj njih s bradom, beretkom, u uni­
formi, naoruzan automatskom puskom.
Proradila je nova radio-komunikacijska mreia policije. Strucnjaci mi­
sije jayne pomoCi postupno siriti mrdu u odsjeke u unutrasnjosti. Na­
rednog dana sef jayne pomoti predao mi je frekvencije. Postavili smo vla­
stiti prijemnik kako bismo mogli snimati policijsku vezu.
Otero eu naredni tjedan zaista obilato povecati platu. Dok je bio od­
sutan, njegova sam zamjenika Fontanu* takoder stavio na platnu listu,
ali nije zelio da Otero to sazna - bogme ni ja. Odsada se ti ljudi posve­
euju ubacivanju medu tupamarose, koji su, cini se, jedina organizacija
3 89
 ~~
""'j
koja u ovom trenutku slijedi liniju »oruzane borbe«. Bit ee to kao i s
Echeverrijinom grupom u Quitu. ali znatno opasnije nego s PCU-om na
sovjetskoj liniji. lako. nitko se u stanici u tome sa mnom ne slaze. Otero.
medutim. prihvaea da syu paznju pokloni tupamarosima. Pridobio sam ga
da poene regrutirati za ohavjdtajne akcije. ali bez mucenja.
MONTEVIDEO
19. svibnja 19 66.
Central a je odbila prijedlog da s Borisovom razgovaram 0 odnosima
njegove zene i njegova seta. Mera se. medutim. nastavlja. Horton je ne­
koliko puta slao ozbiljne kablograme moleCi da se prijedlog ponovno raz­
motri. Stvar je dosla do vrhunca ovoga tjedna posjetom sefa odsjeka za
sovjetski blok Davea Murphyja* i njegova zamjenika Petea Bagleya.* Obi­
laze stanke na podrucju kojih djeluju sovietske misije. lzmedu Conollyja.
ovdasnjeg oficira za sovjetske operacije, i Bagleya tece zla krv vee godi­
nama i, prirodno, dolazilo je do uzasno zucljivih prizora. lako je Conol­
lyju zaprijeceno da ee biti premjdten natrag u centralu, on je vjerojatno
siguran, jer Murphy i Bagley vee traze novog oficira za sovjetske operacije
u stanici Buenos Aires. Bili su tamo prije posjeta Montevideu. Kada su
zamolili tamosnjeg oficira za sovjetske operacije da ih proveze pokraj so­
vjetske ambasade, nije mogao pronaCi zgradu. Bilo je to sasvim dovoljno
da ga premjeste.
Sto se tice prijedloga 0 Borisovu, Murphy neee popustiti. Pribojava se
da bi se Borisov mogao razljutiti te da ne bi bilo moguee izbjeei tuenjavu.
On to pouzdano zna - prije nekoliko godina jedan mu je Sovjet sasuo
punu casu piva u lice kada ga je pokusao regrutirati. Taj skandal jos nije
zaboravio.
MONTEVIDEO
9. lipnja 1966.
Vargas je svu pozornost usmjerio na cehoslovacku trgovinsku misiju i
na dopisnika sovjetske agencije TASS, inace oficira KGB-a. Kada je po­
zvao cehoslovacke trgovinske sluzbenike, konzul Frantisek Ludwig, koji je
dosao umjesto njih, inzistirao je na tome da trgovinski predstavnici pri­
padaju misiji ambasade te da, prema tome, potpadaju pod Ministarstvo
vanjskih poslova prije nego Ministarstvo unutrarnje sigurnosti. Vargas nije
nista odgovorio. Sarno je rekao Ludwigu da po trgovinske predstav­
nike, ako se ne odazovu, poslati policiju, kao sto je to uonio i sa Sjever­
nokorejcima. Ludwig je prosvjedovao, uslijedilo je zueno dokazivanje.
39 0
Nakon toga Vargas je pokrenuo u Ministarstvu vanjskih poslova postu­
pak da se Ludwiga protjera. Ludwig se, medutim, hitno vratio u Cehoslo,...
vacku, ne eekajuCi da mu se to naredi. Mozda ce se vratiti, a mozda i
neee. No u svakom slucaju bio je jedan od dvojice Cehoslovaka koje sam
zajedno sa Sovjetima stavio na listu za protjerivanje. Poznajem ga dobro
sa sastanaka diplomata. Trgovinski predstavnici konaeno su dosH u Var­
gasov ured i zahtijevali stalan boravak - zahtjev koji ce Vargas odbiti
kada im isteknu dozvoleprivremenog boravka.
Vargas inzistira na tome da se sovjetski diplomatski sluzbenici protje­
raju, kako je bilo predvideno. No Heber feli da postupak teee sporo, pa
da tako protjerivanje Sovjeta u slucaju potrebe iskoristi protiv sindikata.
U meduvremenu je Vargas zahtijevao od dopisnika TASS-a da zatraZi sta­
Ian boravak, ali mu je ostavio vremena za odluku.
Sumnjamo da ee dopisnik TASS-a zatraziti stalan boravak, jer je ovdje
vee vise od pet godina i uskoro mu predstoji povratak kuci. No cak da
i bude tako. Vargas ee odbiti zahtjev, ako do njega uopee dode.
Jack Goodwyn* postigao je to da jedan od njegovih ljudi iz AIFLD-a
bude imenovan urugvajskim predstavnikom na konferenciji Medunarodne
organizacije rada, sto ce se ovoga mjeseca oddati u Zenevi. To ugledno
imenovanje odobrila je viada, pa Goodwynov covjek ide kao predstavnik
Urugvajske konfederacije rada* (CSU). PCU i druge lijeve snage vriste,
jer je CSU potpuno nemoena, a ONT zastupa 90 do 95 posto organizi­
ranih radnika. lmenovanje ocito pokazuje kako vlada sve vise uvida pred­
nosti suradnje, pa cak i promicanj a AIFLD-a i srodnih sindikalnih pro­
grama. I privatna je industrija slieno raspolozena.
U Washingtonu se Agencija dogovorila s Josephom Beirneom,* pred­
sjednikom sindikata radnika veza Amerike* (CWA), da se skola za obuku
CWA u Fort Royalu u Virginiji stavi pod okrilje AIFLD-a. Skola je godi­
nama sluzila kao glavni centar Medunarodnog sindikata radnika posta,
telegrafa i telefona* (PTTI) za uvjdbavanje radnickih voda iz drugih ze­
malja. Sada skola postaje utociste tecajeva AIFLD-a, koji su se dosad
oddavali u Washingtonu. Dogovor nije los: sedamdeset i sest wi na She­
nandoah Riveru, gdje osamljenost i kontrola omogucuju zaista podrobno
procjenjivanje polaznika za moguee koristenje uAgencijinim radnicko-sin­
dikalnim operacijama. Ove godine AIFLD otvara i jednogodisnji tecaj
»ekonomike rada« na sveuCiliSnoj razini koji ee se odrZavati na Loyolinu
sveueilistu u New Orleansu. AIFLD bas i nije bogzna kako jeftin: ove ce
godine ukupna cijena iznositi 15 milijuna dolara, od cega gotovo 90 po­
sto plaea americka vlada posredstvom AID-a, a ostatak nadoknaduju rad­
nicko-sindikalne organizacije i velike ameriCke tvrtke. Od 1962. godisnji
je budzet EIFLD-a porastao sa 640 000 dolara na gotovo 5 milijuna do­
lara, dok je budzet ORIT-a ostao na 325000 dolara godisnje. Uza sve to,
milijuni dolara usmjeravali su se posredstvom AIFLD-a U obliku kredita
za njegove programe izgradnje stanova i ostalih socijalnih projekata.
39 1
 .~
MONTEVIDEO
24. Jipnja I966.
Heber je odobrio) a Ministarstvo vanjskih poslova poslalo svim kon­
zulatima obavijest da je novi postupak za izdavanje viza ddavljanima ko­
munistickih zemalja povjeren Vargasu i Storaceu. Novi postupak zahtijeva
prethodno odobrenje svih zahtjeva za vize koje postavljaju ddavljani
komunistickih zemalja. Postupak odobrenja zahtijeva da sluzba za uselja­
vanje i Ministarstvo unutarnje sigurnosti u odgovarajuCim sluzbama si­
gurnosti - policijskoj i vojnoj obavjeStajnoj sluzbi - ispitaju sve podatke
o podnosiocu - pa tako Ministarstvo vanjskih poslova ne moze nikome
izdati vizu, a da to prethodno nisu odobrili sluzba za useljavanje i Mini­
starstvo unutarnje sigurnosti.
To je vrlo znacajna pobjeda) jer otvara mogucnosti zabranama) odu­
govlacenju i izbjegavanju, sto ce sve nervirati i ometati sovjetsku misiju i
druge ovdasnje komunisticke misije. Mi cemo imati na raspolaganju do­
voljno vremena da iz centrale i drugih stanica dobijemo izvjeStaje 0 pod­
nosiocima zahtjeva za vize, a osim toga motemo utjecati na odluke tako
da pripremamo falsificirane izvjestaje. Da bi zastitio sebe, Vargas je za­
trazio da izvjestaje usmjerim prema vojnim obavjestajnim sluzbama, oda­
kle ce i stizati zahtjevi - on zna da smo u redovitim kontaktima s pukov­
nikom Zipitrijom. *
MONTEVIDEO
30. Jipnja I966.
Iz stanice Buenos Aires doveo sam Freda Hausera* da nam posluzi
kao agent u kupnji stana u okviru operacije hvatanja Sifara ambasade
UAR-a. Kao da nas je sreca htjela, postariji bracni par koji je vlasnik
prostorija) vee je razmisljao da ih u povoljnom trenutku proda. Poslije
kraceg pregovaranja dogovorili smo da cijena iznosi) preraeunato) 35000
dolara. Stan je vlasnistvo izmisljene korporacije Diner, S. A. Tako je Hau­
ser jednostavno kupio sve dionice te kompanije i stan je bio nas. Zaklju­
cao sam te papire u svoj sef i ostat ce tamo najvjerojatnije dok UAR ne'
preseli svoju ambasadu u neku drugu zgradu. Hauser je bio savrsena
osoba za taj zadatak) jer ima i americko i argentinsko drtavljanstvo, sto
mu je omogucilo da kao argentinski ddavljanin kupi stan. Sada cemo use­
liti Dereka Jonesa* i njegovu obitelj, kako bismo sakrili pravu namjenu
stana. Jones je stari Cassidyjev* prijatelj, posjeduje i britansko i urugvaj­
sko ddavljanstvo. Cim se oni usele imina taj nacin osiguramo pristup,
vratit ee se Schroeder i Benefield da bi utvrdili staIn a mjesta za mikrofone,
vjerojatno u uredima AID-a, spojene zicama sa stanom iii - sto je jos
vjerojatnije - izravno iz stana.
39 2
~,
r
MONTEVIDEO
3. srpnja I966.
Jueer se predsjednik ddavne banke zajedno sa svojom ekipom vratio
i SAD-a s hrpom slatkih vijesti: do prosinca I967. odgoda placanja
ukupno 47 milijuna dolara dugovanja privatnim njujorskim bankama koja
su dospijevala prije kraja godine; novi zajam od 22 milijuna dolara iz
njujodkih ban aka; stabilizacijski kredit americke vlade od 7,5 milijuna
dolara; kredit AIO-a od 3 milijuna dolara za gnojivo; 1,5 milijuna dolara
iz Interamericke banke za razvoj, za studije 0 ekonomskom razvitku.
ZahvaljujuCi najnovijim usvojenim stabilizacijskim mjerama, sto su re­
zultat pritiska Medunarodnog monetamog fonda od svibnja, inflacija u
lipnju iznosila je 14 posto od ukupnog porasta zivotnih troskova u raz­
doblju od sijecnja do lipnja, koji su dostigli 36,3 posto. Kako se moglo i
ocekivati, sindikati iznova zlokobno prijete novim strajkovima, dok bIan­
kisti nude minimalna povecanja iz budzetskih viskova. Storace je i dalje
glavni vladin pregovarac, no sanse da se izbjegne druga runda iscrplju­
jucih strajkova vrlo su malene ako se radnicima ne daju nove olakSice.
Kongres PCU-a treba da se oddi sredinom narednog mjeseca. Pokre­
nuli smo glavnu propagandnu kampanju protiv toga skupa.Partijski kon­
gres, sto se oddava jednom u pet godina, velik je njihov dogadaj na koji
su pozvali i bratsku delegaciju Komunisticke partije Sovjetskog Saveza.
Posredstvom Vargasa pokusavam da im se ne odobre vize. Ako se to po­
kaze nemoguCim, kako se sada cini, ustrajno cemo raditi na tome da su­
djelovanje Sovjeta na kongresu tumacimo kao njihovo mijesanje u urn­
gvajsku politiku.
MONTEVIDEO
I4. srpnja I966.
Glavne koloradoske i blankisticke frakcije obavezale su se da ustav­
nom reformom vrate zemIju predsjednickom sistemu, iako se stanoviti
krugovi obiju partija protive takvoj liniji. PristaSe reformi dviju partija
redovito se sastaju kako bi prihvatili projekt ustavne reforme koji ce odo­
briti predstavnicki dom i predloziti zemlji na referendum. Prihvacajuci
udruzeni pakt 0 reformi, tradicionalne partije pobrinut ce se da njihova
verzija reforme jedina dobije sansu da bude prihvacena. Stoga, ako gla­
saci i odbiju zajednicki projekt koloradosa i blankista, sto nije vjerojatno,
Urugvaj ce zadrlati sadasnji koIegijalni sistem. Svrha je da se potpuno
odstrani svaka mogucnost da bi mogao biti prihvaeen projekt PCU-a 0
reformi. CNT je vee ustvrdio da pakt blankista i koloradosa ustolicuje
jaku izvrsnu vIast.
393

~'
U meduvremenu, strajkovi ponovno pocinju. Sindikati vladinih namje~
stenika traze nove olakSice u obliku »zajmova« - kako bi zaobisli ustavnu
odredbu kojom se vladi zabranjuje poveeavanje plata uoci izbora.
MONTEVIDEO
27. srpnja I966.
Storace je uspio odgoditi strajk vladinih namjestenika, zakazan za
2I. srpnja, kao i jos jedan strajk transportnih radnika Montevidea, koji je
strajk danas trebao poCeti. Opeinski radnici, medutim, nastavljaju u sva~
koj smjeni provoditi jedan sat sjedeei. Raste napetost oko »kredita« i na~
cina kako da ih vlada isplati.
Storace i blankisticki clanovi vladina nacionalnog vijeea na tajnom su
sastanku raspravljali 0 nasim prijedlozima da se odbiju vize bratskoj sov~
jetskoj delegaciji koja treba da prisustvuje kongresu PCU-a narednog
mjeseca. Odluceno je - ispravno, mislim - da se ne uskrati viza sovjet­
skim predstavnicima, nego da se njihovo sudjelovanje na kongresu isko­
risti kao opravdanje za akciju protiv njihove misije nakon kongresa. Osim
toga vIada upravo studira sovjetsku ponudu za kredit od 20 milijuna do~
lara za kupovinu sovjetskih strojeva koji bi se mogao isplatiti urugvajskim
izvozom.
Don Schroeder i Al Benefield vratili su se kako bi poboljsali tehnicku
operaciju protiv ambasade UAR-a. Slucajno, njihovo se putovanje podu~
darilo s promjenama u stroju. Radili su u nasem novom stanu u sobi
iznad one u kojoj smo mi boravili i kroz prozor vidjeli sifranta kako pO-,
stavlja diskove. FotograHrali su ga u trenutku najveeeg posla. Sada im nije
bilo potrebno niti da se posluze vrpcama. Sifrant bk nije navukao zastore
na prozorima. Zaista, nije nam mogao bolje olakSati posao.
MONTEVIDEO
I9. kolovoza I966.
Najzad, stigao je moj zamjenik. Otputovat eu potkraj mjeseca. Novi
covjek je Juan Noriega, * bivsi pomorski pilot koji je nedavno zavdio bo­
ravak u stania Managua, gdje je bio odgovoran za uvjdbavanje pred­
sjednikove tjelesne straze i straze Somozine obitelji.
Noriega je stigao u trenutku pogodnom da vidi jos jedan pad uru­
gvajske demokracije. Cijeli prosli tjedan predsjednik Heber sam je bio
strajkao - ne protiv inflacije, nego protiv svojih kolega u nacionalnom
vijeeu koji su sprecavali neka njegova imenovanja u vojsci. NajvaZnija
imenovanja snaznih vojnih lienosti, na koja se Heber bio odlucio, posebno
394
1
imenovanje general a Aguerronda* komandantom prve vojne zone (Mon­
tevideo) u lipnju izazvalo je glasine i nagadanja kako Heber planira udar
protiv svoje vlastite vlade u slucaju da se ne usvoji predlozeni sistem iz­
vrsne vlasti s jednim covjekom na celu. Nemamo jaCih izvjeStaja da po­
ddimo njegovo stanoviste, ali nema sumnje da Heber uvodi jake anti­
komunisticke oficire na vame polozaje. Vladino nacionalno vijete djelo­
valo je bez njega sve do danas, kada je zavdio strajkom i pojavio se na
televiziji da obrazlozi svoju akciju.
MONTEVIDEO
24. kolovoza I966.
Sve svoje operacije predao sam Noriegi. Za nekoliko dana letim kuei.
U ove dvije i pol godine budzet nase stanice porastao je na oko milijun
i pol dolara, dok je u stanicu doslo samo nekoliko oHcira zadatka. Bill
Cantrell* stize za nekoliko tjedana da bi radio s Oterovim odsjekom za
obavjeStajnu djelatnost policije. Uskoro se ocekuje dolazak jos jednog oH­
cira pod nesluzbenom zastitom za operacije protiv PCU-a i srodnih revo­
lucionarnih organizacija. Dugo se odgadao dolazak tog oHcira - 0 nje­
govoj se zastiti pobrinuo Holman, zajedno s Alexom Perryjem, * jednim
od Holmanovih suigraca u golfu. Perry je direktor Uruguayan Portland
Cement Co., * podruZnice Lone Star Cement Corporation. * Central a je od
tvrtke Lone Star dobila odobrenje jos prosle godine, ali je bilo dosta te­
skoea da se pronade oficir koji ee popuniti stroj. Predvideno je da se za
sovjetske operacije pronade jos jedan oHcir pod nesluzbenom zastitom.
Kakav zestok kontrast osjeeam sada na odlasku u usporedbi s odu­
sevljenjem, optimizmom i povjerenjem one nedjelje mojega dolaska kada
sam iz O'Gradyjeva stana promatrao gomile ljudi na Pocitosu! Ovdje sam
stekao jos jedno unapredenje i dobio povoljne karakteristike 0 svojoj
sprernnosti za posao. Ali moj osjetaj poistovjecivanja s poslom i ljudima
iz OA sigurno je blijedio.
Holmanov pristup i moja nemoguca kucna situacija prouzrocili su
neke teSkoee, mozda i gorke osjeeaje. Ali sto dulje promatram ovdasnju
vladu, to iskrsava vise pitanja zasto poddavamo i pomazemo takve stvari.
Na primjer, slucaj s novim autobusima i trolejbusima za gradski pro­
met u Montevideu. Nekoliko tjedana nakon dolaska posao sam u luku
da preuzmem svoj auto. Zamijetio sam velik broj novih vozila plave i
crne boje, parkiranih i sprernnih da se ukljuce u sluzbu u prenapucenom
gradu. Bila su tamo 124 autobusa i trolejbusa, koje je 1960. u Italiji bio
narucio Nardone, tadasnji predsjednik vladina nacionalnog vijeca, uz ci~
jenu od nekoliko milijuna dolara. Vozila su stigla potkraj 1963. Ali grad­
ska uprava pod kontrolom koloradosa nije bila kadra platiti neumjereno
'I visoke cijene iskrcavanja i carinskih pristojbi, koje su bile odredile lucke
-I, 395

 ..
~ ... -~~~·i

viasti i carina, nad kojom su kontrolu imali blankisti. Kako su se blankisti

opirali politickoj pobjedi koja bi pripaia koloradosima ako se autobusi i
trolejbusi ukljuce u gradski promet (iako ih je zapravo bila kupila bIan­
kisticka administradja), vozila su stajaia u Iud sedamnaest mjeseci prije ~

nego sto su u svibnju I973. prva cetiri autobusa ukljucena u pro met. U

tom razdoblju vozila su bila vani, iziozena sianom zraku, vandalizmu.

Kako je blankisticka drzavna viada sporo odobravala transportnoj kom­

paniji u Montevideu novae kojim je valjalo platiti troskove carine i iskrca­

vanja, a pridoda Ii se tome jos i spor posao oko raSCiscavanja uvoznih pa­

pira, I04 vozila jos uvijek trunu u Iud. Takvo podreaivanje javnih interesa

stranackim politickim ciIjevima uopce nije u suprotnosti s naCinom na koji

je nedavnih godina upravijala koioradsko-blankisticka viada. Urugvaj,

model sjajnih demokratskih reformi, srozao se na uzorak korupcije i ne­ CETVRTI DIO

sposobnosti.

39 6

"7

WASHINGTON
I IS. rujna I966.

U centraIi radim u grupi za Meksiko. Oficir sam za poddku u ope­

radjama protiv Sovjeta u Mexico Cityju. Prvi tjedan boravka provodim u
osiguravanju zastite i slienim poslovima. ZadrZat Cu status sluibenika
State Departmenta. Prividno, radit Cu u okviru sluzbe za istrazivanje Ureda
! za obavjdtajnu djelatnost i istrazivanja. Sredisnji odsjek za zastitu jos uvi­

,
\
I jek provodi sistem poziva pod zasritom. Dali su mi, uobicajeno, dva imena
na koja Cu se pozivati kao na neposredno pretpostavljene. Telefonski broj
pocinje s DU-3, kao i svi brojevi State Departmenta, ali taj telefon zvoni u
! centralnoj sluzbi zastite u Langleyu.
Zapitao sam Jakea Esterlinea,* zamjenika sefa odsjeka, postoji Ii mo­

I
1
gucnost da me posalju u Vijetnam. Jer svi su odsjeci prinuaeni da svaka
tri mjeseca popunjavaju kvotu ofidra potrebnih za rad u toj zemlji. Jake
mi je odgovorio da 0 tome ne brinem i neizravno potvrdio opce uvjerenje
da veCina odsjeka salje u Vijetnam »isluzene«. Pitao sam se da Ii bih po­
sao da to i zatrazi od mene. S posebnim dodacima koje prima, veCina ofi­
cira moZe zapravo ustedjeti djelu mjeseenu plaeu. Nakon osamnaest mje­
sed, koliko se tamo obicno ostaje, imao bih lijep sVeZanj novcanica koji
bi mi potrajao dok ne naaem drugi posao. Ali ipak ne; iskusao sam u svo­
joj sluzbi sve vrste poslovakojima bih se morao baviti i u Vijetnamu.
Ljudi koji brinu 0 karijerama oficira Tajnih sluibi takoaer su me po­
zvali na razgovor. Rekose mi da sam usao u novi program Agencije za
penzije - sto znaci da se mogu povuCi kada navrsim pedeset godina i pri­
mati sasvim pristojan godisnji prihod. U trideset i prvoj Cini mi se da jos
ostaje dobar komad puta. No ipak je lijepo znati da si primljen u najpo­
voljniji program. Ali ni tako dobri izgledi za penziju ne mogu me navesti
da jos devetnaest godina provedem baveci se ovim poslom.
Oficir na cijem mjestu radim u grupi za Meksiko ista je osoba koju
sam zamijenio kada sam napustao Quito. Na rih nacin napustio je posao.
Prilikom poligrafiranja nije bio kadar odgovoriti na stanovita pitanja 0
novcanim troskovima za boravku u Quitu. Zaista zalosno. U cetrdesetim

399
 -T
je godinama, s obitelji koju valja uzdriavati, a bez posla. To mi je po­
moglo da shvatim kako moram biti oprezan kome povjeravam svoje pla­
nove - bit ee bolje da novi posao pronadem prije nego sto i sta kazem.
WASHINGTON
sam i za akciju, koju uskladujem s odsjekom za sovjetski blok. V drugim
4.listopada 1:966.
slucajevima akciju preuzima odsjek za sovjetski blok i tada djeluje u su­
V proteklih sest godina organizacija odsjeka zapadne hemisfere nije se
temeljitije promijenila. V izvdnim sluzbama, uz Billa Broea,* sefa odsjeka,
i Jakea Esterlinea, nalaze se i pomoeni ofidri za osoblje, obuku, sigurnost
i za protokoliranje. Imamo i sluzbu za obavjeStajnu djelatnost u inozem­
stvu, u kojoj je pet oficira. Na celu je Tom Polgar,* u sluzbi tajnih akcija
rade cetiri ofidra, a vodi ih Jerry Droller, glasoviti »Mr Bender« jos iz
doba invazije u Zaljevu svinja. Ti stabovi ispituju projekte i druge doku­
mente podrucnih stanica za koje je potrebno odobrenje odsjeka za finan­
ciranje i za operativne odluke. Dva staba uskladuju svoje odluke s drugim
sluzbama centrale izvan odsjeka zapadne hemisfere.
Regionalne grupacije jesu: velika kubanska grupacija s otprilike tri­
deset oficira i Tomom Floresom na celu, zatim manje grupe za Meksiko,
Centralnu Ameriku, Karibe, bolivarske zemlje, Brazil, Vrugvaj, Paragvaj.
Argentinu i Cile. V odsjeku centrale radi ukupno stotinjak oficira, a neSto
vise od dvije stotine rasporedeno je po stanicama. Budiet odsjeka iznosi
oko 47 milijuna dolara za financijsku 1967' godinu - od toga ee se 5,5
milijuna dolara potrositi u Meksiku.
Grupacija za Meksiko (WHIr) odgovorna je za pomoe centrale opsez­
nim i sIozenim operacijama stanice Mexico City. Na celu ekipe od deset
oficira, od kojih je svaki odgovoran za razlicite operativne dUZnosti u sta­
nid, jesu nacelnik Walter J. Kaufman* i njegov zamjenik Joe Fisher.*
Kako su stanovite sIuzbe DDP-a preseljene iz centrale, nasa i kubanska
grupacija privremeno su udomljene u zgradi Ames, jednoj od nekoliko
novih gradevina u Rosslynu, kamo se uselila Agencija. Raditi sarno Pota­
macom razdvojen od Washington a znaci mnogobrojne prednosti, ali pro­
metne me guZve jednostavno unistavaju.
Joe Fisher dao mi je upute 0 operacijama u stanici Mexico City. Sada
razumijem zasto je ta stanica na sumnjivu glasu da ima previse kostiju, a
premalo misica. Operacije su uglavnom usmjerene prema veznim sluz­
bama te prema operativnoj podrsci (praeenje, promatracka mjesta, kon­
trola putnika, prekidanje poste, prisluskivanje telefona). Stanica lose stoji
s agentima ubacenim protiv svojih glavnih ciljeva: Sovjeta, Kubanaca, 10­
kalnih ravolucionarnih organizacija te u meksickoj vladi i driavnoj poli­
tickoj strukturi. Operacije su mlitave, gotovo i nema politickih operacija
poput onih u Ekvadoru i veeini drugih latinskoamerickih zemalja. No
zato su meksicke sluzbe sigurnosti tako efikasne u gusenju ekstremne
400
Ijevice da nemamo zbog cega brinuti. Da je vlada u tome manje
radisna, nama bi, naravno, palo u zadatak da utiremo put represivnim
mjerama.
V poddci sekciji stanice za operacije protiv Sovjeta i njihovih save­
znika moje su duznosti da obuhvaeam i razvijam pojedine slucajeve, sto
se uglavnom svodi na bavljenje papirima. V nekim sIucajevima odgovoran
radnji sa mnom. Operacije protiv pojedinih misija na koje se usmjeru­
jemo, ali ne takve kojima je svrha ubacivanje iIi regrutiranje osoblja poje­
dine misije, opeenito ulaze u moju nadleZnost. Regrutiranja, provociranja
i osjedjivije operadje pripadaju domeni akdja odsjeka za sovjetski blok.
V svim slucajevima medusobno suradujemo. PrisluSkivanje telefona, pro­
matracka mjesta, ekipe za praeenje, kontrola putnika, agenti za pristup,
dvostruki agenti - za sve sam to ja odgovoran. Ali svakom operacijom
regrutiranja iii dezertiranja Sovjeta rukovodi operativna grupa slmbe za
zapadnu hemisferu, koja djeluje u okviru odsjeka za sovjetski blok
/SB/O/WHI. Grupacije za saveznike, tj. SBlPoljska i SB/Cehoslovacka
ulaze u domenu suradnje SB i sluzbi za pojedinu zemlju. Sreeom za mene,
ljudi iz odsjeka za sovjetski blok odgovorni su za prikupljanje i aktualizi­
ranje SPR (podaci 0 sovjetskom osoblju). To su vrlo detaljne analize 0
svakom Sovjetu za kojega se zanimamo. Obicno se informacije namije­
njene SPR-u stjeeu nakon dugih promatranja Sovjeta koji radi u nekoj
misiji. Prikupljaju se informacije 0 njegovim radnim obicajima, ponasanju
u slobodnom vremenu, prijateljima, 0 njegovu karakteru, 0 tome sto voH
a sto mu se ne svida, 0 njegovoj ieni i obitelji, zdravlju, njegovim slabim
tockama.
V meksickoj su grupaciji sve povezane i vecina pomoenih operacija
pod kontrolom Charlotte Bustos,* koja u toj slmbi radi vee vise od deset
godina i poznaje svaki detalj vrlo slozenih poslova. Stoga se za te operacije
zanimam vrlo povrsno, eak i ako su one usmjerene protiv Sovjeta i njiho­
vih saveznika, jer se takve operacije primjenjuju i protiv mnogih drugih
na koje smjeramo. Vza sve to, brinem 0 zahtjevima sto se odnose na tri
promatracka mjesta zaduzena za sovjetsku ambasadu te 0 jos pet iii sest
zgrada koje posjedujemo u susjedstvu njihove ambasade. Djeluje tu jos i
petnaest do dvadeset agenata za prilazenje, Meksikanaca i stranaca koji
ondje :live i imaju osobne odnose sa Sovjetima. Za njih pribavljam opera­
tivna odobrenja, provjere imena, a obavljam i drugi administrativni posao.
Brojeve registarskih tablica americkih vozila, zajedno s fotografijama
njihovih vlasnika iii vozaca, prikupljaju promatracka mjesta sovjetske i
kubanske ambasade te saveznickih ambasada. Ti se podaci prosljeduju
centrali na daljnju istragu. SIuzba sigurnosti pribavlja imena i ostale po­
trebne podatke iz driavne sluzbe za registraciju. Sve podatke koji go­
vore 0 americkim gradanima i1i strancima nastanjenim u SAD-u proslje­
dujemo FBI-ju. .
26 CIA
401
 ''"'T"
Postoji, takoder, stanovit broj slucajeva kontraspijunaze u koje su umi­
jeSani i americki grad ani za koje se znade iii sumnja da imaju veze sa
sovjetskom sluzbom iii obavjeStajnim sluzbama njihovih saveznika u Me­
xico Cityju. U takvim slucajevima obicno se smatra da su sudionici pod
kontrolom Sovjeta, ili obavjeStajnih sluZbi njihovih saveznika, ovisno 0
tome 0 kome je rijec. Slucajeve dvostrukih agenata kontrolira nasa stanica.
Jedan osobito slozen i ne bas jasan slucaj priblizio se kraju. Bio je to vrlo
osjetljiv pokus zastite nasm ofidra.
Prije dvije godine, dok je jos bio sef odsjeka zapadne hemisfere, Des
Fitzgerald odlucio je da vidi koliko ee bid djelotvorna grupa oficira CIA
ako radi pod zasdtom trgovinske sluZbe, gotovo bez dodira za stanicom
CIA, koja je pod kontrolom State Departmenta u ambasadi. Pokus je mo­
gao temeljito utjecati na buduee koriStenje zastite State Departmenta za
CIA. To, u stvari, i jest glavni oblik zastite u zemljama u kojima ne postoje
velike sluzbe americke vojske. S obzirom na to da je glavni problem ne­
sluzbene zastite u tome da ofieiri koji su pod sluzbenom zastitom u amba­
sadama cesto moraju velik dio svojega vremena poklanjati podrsci svojm
kolega koji takvu zastitu nemaju (sigurnost, komunikacije, finandranje,
izvjeStavanje, provjera imena, itd.), nesluZbena zastita mogla bi davad su­
protne rezultate. Pokus u Mexico Cityju svodio se na to da se nekoliko
oficira postavi za trgovinske predstavnike koji ee biti u izravnoj vezi s
centralom i nastojati da se, sto je moguee manje, oslanjaju na stanicu.
SluZbu LILINK* -- kriptonimi za Meksiko poCinju s LI -- einila su tri
operativna ofidra koji su nastupali kao predstavnici za uvoznieke poslove.,
Ured za veze priredio je poseban kriptografski stroj sliean teleksu, koji je
predavao i primao sifrirane poruke pomoen infracrvenih zraka. Sluzba
LILINK smjeStena je u jednoj poslovnoj zgradi odakle se takve linije osi­
guravaju sluzbi stanice u ambasadi, koja ima slicne primopredajne ure­
daje. Sigurnosne veze postoje, pa nema potrebe za osobnim sastancima iz­
medu sluzbenika koji rade u stanid i onih izvan staniee. Sluzba LILINK
moze biti ukljucena i u redovit komunikadjski sistem stanke s centralom.
,Zadaci oficira u ambasadi da pomazu svojim kolegama svedeni su na naj­
neophodnije.
Pokus je uspio samo djelomieno. Nasi su oficiri imali teskoea u osi­
guravanju dovoljno trgovinskih poslova kako bi opravdali svoje djelova­
nje. S druge strane, pomoe stanke bila je svedena na najmanju moguen
mjeru. U slueaju kontraspijunaze, koji sam bio naslijedio, umijeSan je i
jedan oficir u sluzbi LILINK. To je i dovelo do nedavne odluke da se ta
sluzba zatvori.
Oficir 0 kojem je bila rijee imao je ozbiljnih problema zbog opijanja.
Oddavao je veze s djevojkom koja je radila kao sluzbenik u uredu za
komunikacije i snimanja u nasoj ambasadi -- ne u stanici, nego u redovi­
toj sluzbi State Departmenta. Otkriveno je da su fotografirali i snimali
pornografske filmove 0 sebi i drugim parovima, ponekad sa zivotinjama.
402
Jedan od sudionika tih seansi bio je eovjek sumnjiva ddavljanstva, pove­
zan sa slueajem sovjetsko-poliske spijunaze u Americi prije nekoliko go­
dina, ali smo ga bili izgubili iz vida.
Kada se saznalo za fotografije i filmove, kao i za to da je u toj raboti
sudjelovao i sovjetsko-poljski agent, centrala je odlucila da ee dopustiti
oficiru da podnese ostavku -- slienu je odluku donio i State Department
kada je obavijesten 0 ulozisvoje Cinovnice u cijeloj igri. Njihov pomagae
ponovno je nestao, i stanica je uzalud nastojala pronaei i njega, i filmove.
Nas oficir iz sluZbe LILINK i djevojka nisu zeljeIi da 0 eitavom slucaju
razgovaraju prije njegove ostavke, a zatim su nestali u Kaliforniju. Moj
je zadatak da uskladim istragu koju provodi stanica sa sluzbom sigurnosti
State Departmenta. Nitko jos nije utvrdio je Ii poljsko-sovjetski agent re­
grutirao naseg oficira iii djevojku -- sto i jest glavni razlog da je LILINK
ukinut. Mladi ofidr koji je radio pod zastitom LILINK, Arthur Laden­
burg, * vee se vratio u centralu.
Radeei sa stab om za kontraspijunazu u takvim osjedjivim slucajevima,
otkrio sam rjeSenje jednog misterija 0 kojem se rijetko razgovaralo u cen­
traIl. Proucavajuei administraciju u centraIi u toku sIuzbene obuke 1959.
go dine, nikad nam nije bila spomenuta izraelska grupa iIi sluzba u od­
sjeku za Bliski istok. Kada je netko 0 tome jednom prilikom bio zapitao
predavaca, dobiIi smo odgovor koji je jasno davao na znanje da je pitanje
indiskretno. Sada sam otkrio da izraelska grupa radi u stabu za kontra­
spijunazu, kako bi njezini tajni zadad bili bolje skriveni od izraelske oba­
vjeStajne sIuzbe nego kada bi grupa bila na »otvorenome«, U odsjeku za
Bliski istok. Jedna od mojih veza u stabu za kontraspijunazu rekla mi je da
je to, na Zalost, neophodno da ne dode do rascjepa u Iojainosti Zidova
koji su zaposleni u Agenciji.
WASHINGTON
S·listopada I966.
Konaeno mi je poslo za rukom da pronadem malen stan. Napustio
sam Janet. Trenutak kada sam se oprastao od djece bio mi je teZi nego
sto sam mogao pretpostaviti iako en ih redovito vidati. Mislim da mi s
Janet predstoji duga i gorka bitka. Ostavljajuei djecu da budu s njom, gu­
bim emocionalnu ravnoteZu - jednostavno ne mogu dobiti pravo da se
brinem 0 njima, snaga tradicije previsfl je jaka. Nisam zelio izazivati kuenu
svadu koja bi mogla zabrinuti sluz.bu sigurnosti u centrali i Ijude koji
brinu 0 zastiti. BoIje je da zrtvujem u ovom trenutku neSto od svojih pra­
vednih zahtjeva.
:!C
40 3
 .~
I"
WASHINGTON
6. listopada 1966.
Rad u centrali me otupljuje - sve sto cinim svodi se na raznosenje pa­
pira na potpis. No istina je da posao nije dosadan. Prije iIi kasnije, svi su
izgledi da ee se stvari pogodati. Ako odstupim iz CIA sada, morat cu
pronaei nov posao u ovom nesretnom gradu, ali samo zato da i dalje
vidam svoje sinove. Janet mi kaze da bi Zeljela pricekati godinu, pa i neSto
duze, prije no sto zatrazi razvod. Zaista bih zelio da se vratim u Kalifor­
niju, no tada gotovo da i ne bih vidao djecu. Ako ne podnesem ostavku,
morat eu se i dalje baviti tim bijednim poslom i konacno eu opet biti
poslan nekamo u Latinsku Ameriku, dakle i opet daleko od djecaka. Kako
god okrenem, stvari stoje lose.
Napustit eu CIA. Ne vjerujem vise u one sto Agencija cini. Zavdit eu
resume, obavijestiti Jakea iIi Broea da traZim drugi posao i cekati da se
nesto dobro pojavi na vidiku. Necu im reCi istinu zbog koje raskidam.
Kada bi se to saznalo, garanoija za moju sigurnost bila bi otkazana i jed­
nostavno bi me pustili da odem. Reei eu im da je rijec 0 »osobnim« razlo­
zima koji se odnose na moju obiteljsku situaciju. U supratnom, ostao bih
bez place neophodne dok trazim novi posao.
Pitanje nije u tome hocu Ii nego kada eu dati ostavku. Pitam se kako
bi reagirali kad bih im napisao zbog cega uistinu podnosim ostavku i sto
o svemu mislim. Na primjer, ovako:
Postovani g. Helms!'"
Uljudno podnosim ostavku u Centralnoj obavjdtajnoj agenciji iz ovih razloga:
Usao sam u agenciju jer sam mislio da Cu raditi na zastiti sigurnosti svoje
zemlje boreti se protiv komunizma i sovjetske ekspanzije i istodobno pomazuti
drugim zemljama da oeuvaju svoju slobodu. Sestogodisnji boravak u Latinskoj
Americi poucio me da nepravde kojima vladajuee manjine vde pritisak na mase
ne mogu biti olaksane pokretima re£ormi, kakav je Savez za progreso Vladajuea
klasa nikad neee dobrovoljno napustiti svoje povlastice i lagodnosti. Ta klasna
bitka i jest razlog zaSto se komunizam obraea prije svega masama. Nazivamo to
»slobodnim svijetom«, no u ovim je prilikama jedina sloboda u stvari sloboda
bogatih da iskoristavaju siromasne.
Ekonomski rast u Latinskoi Americi moze poveeati dobrobiti nekih zemalja.
No u veeini podrucja strukturalne suprotnosti i porast stanovnistva iskljueuju
predvideni porast dohotka za veCinu ljudi. Jos gore, vrijednost privatnih investi­
cija, kredita i svega drugog sto se iz SAD-a salje u Latinsku Ameriku, iz godine
u godinu je matno manja od onog sto se odatle dobiva - profita, zarada, ka­
mata, vraeanja zajmova - svega sto se vraea u SAD. Dohodak koji se prepusta
Latinskoj Americi ostaje u rukama vladajucih manjina koje zele zivjeti po nasim
bogataskim standardima.
Operacije Agencije ne mogu se promatrati izdvojeno od takva stanja. Nasa
poddka i osposobljavanje policije i vojnih snaga, osobito obavjeStajnih sluzbi,
u suglasnosti s drugim vidovima americke pomoa posredstvom misija za vojnu
40 4
pomoe i programa Javne pomoci, daje vladajuCim manjinama sve jace oruZje da
zadtzavaju svoju moe i odrle neravnomjernosti u raspodjeli narodnoga dohotka.
Nase operacije ubacivanja i gusenja lijevih snaga takoder sluze jacanju vladajuCih
manjina, jer odstranjuju glavnu opasnost koja bi mogla srusiti njihovu moe.
Americki biznis i vlada povezani su s vladajuCim manjinama Latinske Ame­
rike - s nosiocima poljoprivrednih i industrijskih posjeda i postrojenja. Nasi i
njihovi interesi - stabilnost i vracanje investicija - jednaki suo No mase ljudi i
dalje trpe jer nemaju ni minimalne uvjete za obrazovanje, zdravstvenu zastitu,
stanovanje i prehranu. A mogli bi to imati kada se narodni dohodak ne bi raspo­
redivao tako neravnomjerno.
Za mene je bilo vaZno vidjeti da se i one malo sto se tamo zbiva, zbiva
dobra. Komunisticka bolnica lijeci jednako dobro kao i kapitalisticka. Ako je
komunizam alternativa onome sto sam vidio u Latinskoj Americi, tada Juzno­
amerikancima treba prepustiti da odluce. Nama je jedina alternativa da i dalje
podrlavamo nepravdu, iii da se povucemo i ostavimo da karte same padnu.
A Sovjeti? Dolazi Ii teror KGB-a neizbjdno sa socijalizmom i komunizmom?
Mozda da, a mozda i ne. No za vecinu Ijudi u Latinskoj Americi situacija je
takva da tda ne moze biti tiste ih tde stvari nego da Citaju disidentske pisce.
Za njih je u pitanju svakodnevna borba za zivot.
Ne. Ne mogu odgovoriti na dileme 0 sovjetskoj ekspanziji i njihovu nasto­
janju da nas »uniste« i uvedu socijaIizam u Latinskoj Americi. Urugvaj je, medu­
tim, dakaz da ustavna re£orma nije dostatna. Meni je jasno da su jedina prava
rjeSenja ona koja zastupaju komunisti i druge Iijeve snage. Nesreca je da su oni
na strani Sovjeta, iIi Kineza, iii Kubanaca - sve satnih nasih neprijatelja.
Mogao bih poslati takvo pismo, ali ne bi bilo koristi. Jedina prava
alternativa nepravdi u JuZnoj Americi jest socijalizam. Bez obzira na to
koju nijansu crvene boje revolucionar nosi, on je ujedinjen sa snagama
koje kle unistiti Sjedinjene Drlave. Najprije se moram pobrinuti za sebe,
a principijelna pitanja ostaviti po strani. ZavrSit eu resume i nati drugi
posao prije nego sto kazem sto uistinu mislim;l
WASHINGTON
7.listopada 1966.
Jutras je u sluzbi za Urugvaj priredeno siavije. Vlada je najzad protje­
rala nekoliko Sovjeta - eetvorica su otputovala jucer - pa stamp a u Mon­
tevideu sada spekulira hoce Ii nacionaino vijece otkazati nedavni poziv
Gramiku da posjeti Urugvaj. Protjerivanja su posljedica upornosti Luisa
Vargasa - kada sam se oprastao s njim, rekao mi je da ce kada vladini sin­
dikati ponovno zapocnu agitaciju pred izbore, Sovjeti snositi posljedice.
(Prije nego sto sam otisao iz Montevidea napisao sam pismo kojim pre­
porueujem da se Vargas a nagradi turistickim putovanjem u SAD, prizna­
njem ako mu pode za rukom da nekoga protjera. To je samo mala na­
doknada, jer ga nikad nisam placao.)
40 5
 ~
Naredenje 0 protjerivanju temeljilo se na istom krivotvorenom izvje­
staju koji smo bili priredili za Storacea, * u sijecnju, s neznatno osvjeze­
nim podacima. Optuzuje Sovjete za mijdanje u stvari urugvajskih sindi­
kata, kulturne i studentske poslove. U ovom trenutku protjerana su samo
cetiri Sovjeta, jer su kulturni ataw i jos jedan s prvog popisa na odmoru
u Moskvi. Produzenje njihovih viza Vargas moze sprijeCiti. Dvojica za
koju nismo predvidjeli protjerivanje jesu trgovinski predstavnici. Bit Ce,
kaze Vargas, protjerani cim zemlju napuste cetvorica s diplomatskim sta­
tusom.
I Montevideo i druge stan ice iskoristit ce protjerivanja za novu kom­
panju u sredstvima informiranja protiv Sovjeta. Nas izvjestaj pripremljen
za Storacea povezuje najnoviji val strajkova s kongresom PCU-a u kolo­
vozu i sudjelovanjem sovjetske delegacije na tom skupu, zajedno s uobi­
cajenim dodacima 0 subverziji koju Sovjeti provode posredstvom KGB-a,
GRU-a i lokalnih komunistickih partija. Dokaz vjerodostojnosti plana
subverzija prikazanog u izvjdtaju, prema Storaceu, jest jedanaest razlici­
strajkova koji se u Urugvaju prireduju istodobno. Nedavno je odobren
i dekret 0 protjerivanju dvojice preostalih Istoenih Nijemaca, Voglera i
Kuhnea. Ostavljeno im je trideset dana da odu. Igra s protjerivanjem Sov­
jeta mogla se iskoristiti prodv Sovjeta prosle godine, ali sada vise ne. Straj­
kovi se sire. Stanica izvjestava 0 ulicnim sukobima izmedu policije i straj­
kaSa. Jucer su strajkali transportni radnici, namjestenici banaka i brojnih
vladinih sluzbi. CNT smatra da je Storaceov izvjeStaj uvreda sindikalnom
pokretu i trazi da se nastavi borba protiv vladine ekonomske politike ­
uglavnom protiv reformi na kojima je ustrajao IMF.
Ponovno pritisak na predsjednika Hebera. Na sastanku vladina naci­
onalnog vijeca prosle noci on je razmijenio ostre rijeci s jednim kolora­
doskim vijeenikom koji je napustio sastanak, ali se ubrzo'vratio da He­
bera izazove na dvoboj. Sastanak NCG-a prekinut je da bi se imenovali
sekundanti. Ali kasnije je postignut sporazum 0 tome da cast ni jednog od
njih nije bila povrijedena. Sekundanti su potpisali dokument kojim po­
tvrduju da je dvoboj otkazan. Sukob je izazvan kada se Heber razbjesnio
nakon sto ga je koloradoski vijeenik podsjetio da je prosle godine, dva
dana prije propasti prve banke, povukao iz nje 800 000 pezosa.
WASHINGTON
IS. listopada I966•
Zanimljiv kablogram iz stanice Mexico City naveo me ponovno na
razmisljanje. Kaufman mi je dodijelio akciju - predlafe se da se oficir CIA
imenuje ataseom americke ambasade za olimpijske igre I9 68 .
Vee neko vrijeme stanica izvjestava 0 sve veeem broju trenera iz ko­
munistickih zemalja koji su pod ugovorom s Meksickim olimpijskim ko­
406
mitetom da pomognu u pripremama meksickih natjecatelja za igre. I sest
americkih trenera sklopilo je slicne ugovore, ali ih je znatno manje.u uspo­
redbi s cetrnaest iIi petnaest komunista - sve istocnoevropskih zemalja.
Izmedu nekolicine Amerikanaca i njihovih komunistickih kolega zapoceo
je pravi mali hladni rat na sportskim borilistima, no taj hladnoratovski
sovinizam zaista je degeneracija profesionalnog rivalstva. U to je umijesana
i ambasada u Mexico Cityju, jer je kulturna sekcija USIS-a dala specijalno
odobrenje Amerikancima u okviru Programa razmjene strucnih kadrova.
Na osnovi tih odobrenja njih plaea Meksicki olimpijski komitet. U neko­
liko je slucajeva upravo to pridonijelo da neki treneri koji su trebali dobiti
otkaz ostanu i dalje.
Stanica takoder izvjeStava kako su obavjdtajni oficiri komunistickih
zemalja dobili zadatke da obavljaju dufnosti u vezi s pripremama za oHm­
pijadu. Takvi im poslovi omogueuju kontakte sa sirokim krugom meksic­
kih cinovnika koji rade u Olimpijskom komitetu, kao i s velikim brojem
ljudi koji u Organizacijskom komitetu olimpijskih igara obavljaju razliCite
poslove. Obavjestajne sluzbe komunistickih zemalja privlaci da iskoriste
olimpijske igre kao mogucnost da svoj operativni potencijal prosire u tako
velikoj grupaciji vladinih namjeStenika, poslovnih ljudi, kulturnih i slicnih
poslenika.
U kablogramu iz stanke Mexico City obrazlaze se nedavni prijedlog
ambasadora Fultona Freemana da CIA osigura jednog oficira koji ee obav­
Ijati poslove olimpijskog ataSea americke ambsade. Takav ce zadatak, re­
zonira ambasador, bid opravdan, jer oficir CIA moze nadzirati obavje­
stajne oficire komunistickih zemalja na redovitim sastancima olimpijskih
atasea - od kojih su neki gradani sa stalnim boravkom u Mexico Cityju,
a drugi su sluzbenici diplomatskih misija. Oficir CIA moei ee nadzirati
olimpijske atasee komunistickih zemalja, jer ce se njegov posao u meksic­
kom Olimpijskom komitetu i Organizacijskom komitetu ispreplitati sa
zadacima tih atasea. Ako Agencija nije kadra pronao odgovarajuceg ofi­
cira za atasea, ambasador ce se odluciti za najpogodniju moguenost koju
vee ima u izgledu. Jer, sve veti zahtjevi koje Meksikanci upueuju amba­
sadi zbog poslova u vezi s olimpijadom, uz ocekivani veHki interes Ame­
rikanaca da prisustvuju olimpijadi, opravdavaju da se odredi jedan oficir
koji ce djelo vrijeme raditi na tim poslovima.
Sef stanice, Win Scott, * kaze u kablogramu da bi odredivanje jednog
oficira za taj posao donijelo stanid visestruku korist. Najprije, stanica je
u nepovoljnoj situaciji, jer samo tri od ukupno petnaest iii dvadeset sluzbe­
nika imaju sluzbenu zastitu ambasade i uvedeni su u popis diplomatskog
osoblja. Takvo ogranicenje, za koje valja zahvaliti prethodnim ambasado­
rima, sprecava pokretljivost oficira stanke u diplomatskom zboru, uprav­
ljanje (cak i najvaznijim) meksickim politickim partijama, ministarstvom
vanjskih poslova i drugim vladinim sluzbama i profesionalnim organiza­
djama. A sve su to vazni ciljevi stanice za ubacivanje i operacije tajne
40 7
 """'T.
akcije. Jedan oHcir dodijeljen da izvrsava zadatke u vezi s olimpijadom
mogao bi imati slobodan pristup svima njima za odabiranje i regrutiranje
novih agenata za otvaranje kontakata. Drugo, o£icir bi iz dovoljne blizine
mogao motriti barem neke od olimpijskih atasea komunistickih zemalja i
uspostavljati osobne odnose s njima. U ovom trenutku stanica nid nema
o£icira u izravnim odnosima s bilo kime iz diplomatskih misija komuni­
stickih zemalja. Treee, ofioir stanice za olimpijadu moCi ee dobiti in£orma­
die 0 trenerima iz komunistickih zemalja koji uvjefbavaju meksicke natje­
catelje, i to posredstvom americkih trenera koji su vee i tako pod zastitom
ambasade zbog svojih specijalnih odobrenja. Se£ stanice dodaje u kablo­
gramu da ee o£icir za olimpijadu imati poseban ured u ambasadi i djelovat
ee kao odsjek ambasadorova ureda - s obzirom na to da je nuzno imati
sto diskretnije veze sa stanicom.
Narucio sam dosjee iz odsjeka za prikupljanje podataka 0 proslim
olimpijadama. Bit ee to uzbudljiv posao.
WASHINGTON
lijun glasova. Jucer je Heber odlucio da uzme dvomjesecni odmor - pre­
2s.listopada I966.
ostaju mu jos samo tri mieseca duznosti u nacionalnom vijeeu. Luis Vargas
Primio sam dosje operadja 0 dosadasnjim olimpijadama - bili smo na
svim igrama otkako su se Sovjeti I952. godine pojavili u Helsinkiju. Mel­
bourne, Rim, Tokio - i sada Mexico City. Provokacije, dezertiranja, pro­
paganda, regrutiranje ameriCkih natjecatelja za operacije u olimpijskom
selu, zimske igre, ljetne igre - uvijek i svuda CIA.
Billu Broeu* i Daveu Murphyju, * sefu odsjeka za sovjetski blok, napi­
sao sam dokument kojim preporucujem da se prihvati prijedlog stanice
Mexico City. U biljdci· sam rekao da imam uvjete, da postanem ambasa­
dorov olimpijski atase, jer sam uvijek bio. velik takmicar - iako u masti.
Napisao sam to u sali i mislio da ee se svi slatko nasmijati, ali Murphy je
pokazao zanimanje za moj prijedlog. Broe je bio se£ stanice Tokio na oHm­
pijadi I964. go dine. Nije previse odusevljen cijelom tom stvari. No stanid
Mexico City poslao sam kablogram javljajuCi da je prijedlog u nacelu pri­
hvaeen i da ee central a sa State Departmentom raspraviti predmet i potra­
ziti kandidata. Kaufman mi je rekao da su moje sanse da odem tamo veee
od polovice. Mislim da Cu odgoditi svoju ostavku - mozda eu na olimpi­
jadi stupid u vezu koja ee mi donijeti nov posao. Veceras eu nekoliko
puta podignuti utege i mozda optrcati oko bloka u kojem stanujem. Kazu
da je Mexico City pravo miesto da se u njemu zivi.
408
WASHINGTON
I. prosinca I966.
Na izborima u Urugvaju prosle je nedjelje prihvaeen pakt blankista i
koloradosa 0 ustavnoj re£ormi. Koloradosi su osvojili predsjednistvo ­
general Gestido preuzet ee dmnost. U travnju je bio dao ostavku u nacio­
nalnom vijeeu kako bi zapoceo kampanju za re£ormom. Koloradosi ee
takooer kontrolirati zakonodavstvo, pa tako neee viSe biti isprika zbog
izostajanja akdje. FIDEL, politicka £ronta PCU, zabiljefila je prilican do­
bitak. Osvojili su sest sjedista u predstavnickom domu, od ukupno 70 000
glasova (5,7) posto). Godine I962. bili su od 4IOOO glasova osvojili 3,5
posto, a I958. godine, kada su blankisti bili preuzeli vlast, od ukupno
27000 glasova njima je pripalo 2,6 posto. U tih osam godina PCU je vise
nego udvostrucio postotak glasova i utrostrucio svoju prisutnost u pred­
stavnickom tijelu.
Heber i Storace nisu se bas dobro proveli. Djelovali su zajedno. Heber
za predsjednicki, a Storace za potpredsjednicki polohj. Meou blankistima
bili su dosta zaostali, treCi sa svega 83000 od mogueih ndto viSe od mi­
podnio je ostavku na dmnost direktora ureda za useljavanje.
Nije vjerojatno da ee se poduzeti bilo kakva dodatna akcija protiv
Sovjeta, Istocnih Nijemaca iIi drugih, ali rezultati koje smo postigli u pro­
teklih jedanaest mjeseci otkako smo poceli raditi sa Storaceom i Varga­
som, zaista su impresivni: sest Sovjeta, tri Sjevernokorejca, dva Istocna
Nijemca i jedan Cehoslovak.
WASHINGTON
5. prosinca I966.
Jos se uvijek nadam da eu u stanici u Mexico Cityju dobiti zadatak
kao olimpijski atase, iako se imenovanje odgaoalo nekoliko puta zbog do­
govora izmeou stanice i ambasadora i izmeou centrale i odsjeka. U meou­
vremenu, javio sam se na predavanja koja otkrivaju da je Meksiko jed­
nako zanimljiv kao i Ekvador iIi Urugvaj - mozda i viSe zbog strahovitih
neuspjeha njegovih pokreta za socijalnom pravdom.
Kao sto je to slucai u Ekvadoru i drugim latinskoameriCkim zemljama,
Meksiko ie takooer imao svoju »oslobodilacku revoluciju« u devetnaestom
stoljecu, ali ie ona i ovdje sluzila prije svega podrezivanju krila katolicke
Crkve. Kada je I9IO. buknula revolucija okoncavajuei 30-godiSnju dikta­
turu, vise od tri cetvrtine svih ulaganja u Meksiku bilo je u privatnim
rukama. Americki kapital procjenjivao se na milijardu dolara. Ne iznena­
40 9

"~'T
duje, medutim, da su dvije osnovne poluge revolucije I9I9-I920. bile
zemljisna reform a i poddavljenje ekonomike. Vaznost potonje postajala
je sve veca nakon sto su americke vojne snage bile okupirale Veracruz
kako bi time poddale zahtjeve za vracanje na stanje prije I9I9. godine.
Medutim, borbe oko stupnja i hitnosti uspostavljanja ciljeva revolucije
izazvale su gradanski rat koji je uzeo milijun, a moZda i dva milijuna, H­
vota do I920. kada je zavrsio. Medu zrtvama bili su mnogi prvaci
revolucije.
Vecina idealnih postavki zemljisne reforme i poddavljenja privrede iz
;,
doba meksicke revolucije ugradena je u ustav iz I9I7. godine, koji je i
,I
"
!i danas na snazi. Neki ustavni principi bili su, medutim, ostavljeni za
kasnije ddavne i federalne zakone - sto je pomalo dovodilo do toga da se
odredi sto se moze odgoditi i 0 cemu se moze pregovarati na kracu stazu,
!I
il a koje su to glavne promjene koje ce se izvrsiti kasnije.
Od samog pocetka revolucije smatralo se da je zemljisna reforma
osnovica svih socijalnih i ekonomskih promjena, iako su postojala brojna
II
II
neslaganja 0 stupnju i brzini preraspodjele zemlje. Glavna tema bilo je
Ii" okretanje unatrag: trazenje prava vlasnistva na zemlju oduzetu ranije od
:i seljaka u svrhu okrupnjavanja. Zemlja u seljackim rukama, mislilo se,
I' povecat ce proizvodnju i iznad svega stvoriti ponos, seoski ponos, koji ce
posluziti utemeljenju novog osjecaja ddavnosti, kao sto je i revolucija
Iii
uspostavila nove vrijednosti i umanjila stare. Iako su privatna vlasnistva
I
II nad zemljom porasla nakon sto je zapocela preraspodjela, glavno ustavno
!I
ii pravilo za agrarnu reformu bio je ejido: zajednicka zemlja u vlasnistvu
sela, razdijeljena seljacima koji mogu svoje parcele otuditi sarno uz velike
teSkoce. Ejido je u teoriji znacio povratak pravu koje je postojalo prije
reforme, a uklonjeno je ustavom iz I857. godine.
.• 1
Zemljisna reforma nastavila se u pocetku sporo, ogranicena pretezno
.• i na »ozakonjenje« oduzete zemlje, do cega je bilo doslo za gradanskoga
I
;
rata. No kasnih dvadesetih godina eksproprijacija i preraspodjela su ubr­
.• i
zane, a vrhunac su dosegle pod predsjednistvom Lazara Cardenasa
(I934-I940). Cardenas je rasporedio vise od cetrdeset milijuna akri zem­
lje, sto je izazvalo povoljan odjek u vise od dva milijuna ljudi. Predsjed­
nici nakon Cardenasa nastavili su s preraspodjelom zemlje, iako ograni­
ceno, dok je tvrdokomo masovno seosko siromastvo izazivalo tvrdnje
o propasti tog najvamijeg programa revolucije.
Osim preraspodjele zemlje, smatra se da je Cardenasov refim pred­
stavljao vrhunac ciljeva revolucije da se industrija i prirodni izvori izdvoje
iz kontrole stranaca. Poddavljenje americke i britanske petrolejske indu­
strije I938. godine najpoznatija je Cardenasova mjera kojom je dokazao
prihvacanje odluka ustava iz I9I7. 0 poddavljenju ekonomike. U drugom
svjetskom ratu Meksiko se ponovno zblizio sa SAD-om; za mnoge je pro­
matrace promicanje agrame reforme i poddavljenja industrije u tom raz­
doblju i zavdilo.
4 IO
-1
Za vladavine Miguela Alemana (I946-I952) strani je kapital ponovno
pozvan u Meksiko i sve je vise rastao, usprkos programu »meksikaniza­
cije«, kojim se zahtijevalo 5I posto meksickog vlasniStva u vaznim tvrt­
kama. Aleman i vlade poslije njega usmjeravale su nove investicije u velike
rudnike i tvomice te u poljoprivredu, sisteme navodnjavanja, elektricne
centrale i turizam. Do I965. inozemne su investicije u Meksiku porasle na
I,75 milijardi dolara, od cega 80 posto pripada stotinama americkih kom­
panija koje ovdje rade. Osim toga, meksicka je vlada od drugog svjetskog
rata izgradiIa tisuce milja nOVID putova, stotine nOVID skola i ostvarila
brojne izvanredno vazne socijalne projekte, kao sto su sistemi pitke vode.
Godine I965. koeficijent investiranja iznosio je I8,9 posto, slijedeci pro­
sjecni porast stope ukupnog narodnog proizvoda od I961. do I965.od
6,6 posto, odnosno 3 posto po stanovniku. Meksiko je prosirio izvoz
(kava, pamuk, secer, psenica, kukuruz, voce, sumpor, fini metali) i po­
vecao ga u prosjeku za 8,5 posto godisnje u istom razdoblju.
Na prvi pogled sve to odaje dojam optimisticke situacije, zemlja u ru­
kama seljaka, visoke stope rasta poljoprivrede i industrije. Sigurno, sto
bde raste industrija, to bde novi prirodni izvori omogucuju investiranje
u seoske projekte, navodnjavanje i transport, a na socijalnom planu ­
skolovanje, podizanje stanova i medicinsku pomoc. No poblize istrazi­
vanje otkriva neocekivanu prirodu razvitka Meksika nakon drugog svjet­
skog rata i dopusta da se povjeruje kako su prvotni ciljevi socijalne pravde
i pravednije raspodjele narodnoga dohotka nestali nakon Cardenasova
V·
reZlma.
Sredisnji je problem isti kao i u vecini drugih zemalja Latinske Ame­
rike: javlja se moderan sektor, s intenzivnim priIivom kapitala, u kojem
mogucnosti zaposljavanja postoje sarno za malen dio radnika - u slucaju
Meksika, oko I5 posto. Usprkos brzom prosirenju, moderni sektor cini se
da ne moze primiti veci dio radnickog potencijala, ostavljajuCi tako go­
lemu veCinu da tavori u nezaposlenosti iIi tek povremenom zaposljavaqju
na unajmljenim zemljistima, i to na najprostijim poslovima. Mozda se I
najbolji primjer nejednakog razvitka Meksika moze vidjeti u nacinu ras­
podjele dohotka po stanovniku, koji je dostigao 475 dolara - daleko vise
od latinskoamerickog prosjeka. Prema podacima banke za interamericki
iazvoj, siromasnija polovica meksickog stanovnistva prima sarno I5 posto
ukupnog dohotka po stanovniku - u prosjeku otprilike dvanaest dolara
mjesecno po osobi.
Prema podacima Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Latinsku
Ameriku,l I5 posto nacionalnog dohotka koji prima siromasna polovica
stanovnistva manje je nego sto prima ista kategorija stanovnistva u bilo
kojoj drugoj zemlji Latinske Amerike. Najsiromasnijih 20 posto meksickog
1 La Distribucion del Ingreso en America Latina, Naciones Unidas, New York,
I970' Temeljeno na sluzbenim meksickim statistikama iz sredine sezdesetih godina.
4I I
 ""!'"
stanovnistva prima samo 3,6 posto dohotka po stanovniku - manje nego
u Salvadoru, Kostariki iIi Kolumbiji. Najsiromasnijih deset posto popula­
cije Meksika, oko 4,2 milijuna stanovnika, prima prosjecan dohodak od
oko pet dolara mjesecno. Dapace, oba dijela, i u onih najsiromasnijih
20 posto, i u one polovice ukupnog stanovnistva zemlje koja slabije zivi,
dohodak je izmedu 1950. i 1965. opao - tako da je apsolutna vrijednost
dohotka sto ga prima dvadeset posto najsiromasnijeg stanovnistva Me­
ksika takoder opala. Jasno je da siromasni postaju u Meksiku jos siro­
masniji, usprkos pravom »bumu« poljoprivrede i industrije.
Dakle, koje je grupacije favorizirala meksicka vlada nakon drugog
il svjetskog rata? Prema istim podacima ECLA, gornjih 5 posto na meksi­
i~ ckoj skali dohotka prima gotovo 26 posto narodnoga dohotka - iako je
dio te grupacije spao nakon 1950. sa gotovo 33 posto. Ostalih 45 posto
gornje polovice meksickog stanovnistva povecalo je svoj dio, pa sada ras­
polaze s oko 55 posto narodnoga dohotka. U zakljucku ECLA izvjeStava
da se ne naziru promjene u raspodjeli dohotka u Meksiku od 1950. go­
dine, osim sto siromasniji prolaze sve gore, dok je gornjih pet posto ispu­
stilo nesto od svoga dijela, ali je ipak zaddalo cetvrtinu narodnoga
dohotka.
Sto da se pomisli 0 takvoj neravnomjernoj raspodjeli - od prosjecnog
dohotka po stanovniku, koji iznosi 475 dolara, polovica stanovnistva
prima samo oko 150 dolara godisnje. IIi, drukCije, najbogatijih 20 posto
stanovnika Meksika prima otprilike 55 posto nacionalnog dohotka, dok
20 posto najsiromasnijih prima manje od 4 posto. Bez obzira na materi­
jalne poticaje i stvaranje unutarnjih tdista - meksicka revolucija, ako je
ikada tezila socijalnoj pravdi, danas sluzi interesima manjine.
WASHINGTON
osnovana na pocetku 1960-tih godina kao suparnik CNC-u, organizaciji
IO. prosinca I966.
u krilu lnstitucionalno-revolucionariie partije. Na celu CCI-a bio je Al­
Sto vise 0 Meksiku znam, to mi se vise meksicka revolucija Cini pra~
znom retorikom iIi, bolje, deformiranim pokretom kojim su ovladali po­
duzetnici i birokracija. Odluke koje su omogucile tako velike nerazmjere
u raspodjeli dohotka donosila je politicka organizacija sto se razvila na
pobjednickoj strani revolucije i tako postala kisobran za privlacenje raz­
licitih dijelova meksickog drustva u»revolucionarni proces«. Ta partija,
sto se sada naziva lnstitucionalno-revolucionarnom piartijom (PRI), pro­
vodi jos od 1920. jednoparrijsku diktaturu.
PRI je institucija koja privlaCi paznju i zbog dugog monopola na moe,
a i zbog svojeg vrlo heterogenog sastava. Nacelno, sastoji se od tei sek­
tora, od kojih svaki ukljucuje masovne organizacije: seljaCki sektor u Na­
cionalnoj konfederaciji kampesinosa (CNC), radnicki sektor u Konfede­
412
#
raciji radnika meksika (CTM) te narodni sektor (srednja klasa) u Nacio­
nalnoj konfederaciji narodnih organizacija (CNOP). Svaka masovna orga­
nizacija ima svoju vlastitu nacionalnu, ddavnu i lokalnu politiCku struk­
turu, koja sudjeluje u odgovarajuCim nacionalnim, ddavnim i ·lokalnim
administracijama PRI, raspravljajuci 0 politickim odlukama u skladu sa
svojim interesima. No vazne odluke, ukljueujuCi i imenovanja kandidata
za pojedine duznosti, donosi centrala PRI u Mexiko Cityju. Na celu PRI
je izvrsni komitet od sedam ljudi, u kojem je cesto prvi ministar (koji
ddi resor unutarnje sigurnosti) i predsjednik. Rasprave masovnih orga­
nizacija i lokalnih organizacija PRI pomaru u procesu donosenja odluka,
ali se tim procesom upravlja odozgor.
PodredujuCi te tri masovne organizacije i njihove unutarnje sisteme
demokratskog centralizma svom okviru, PRI ima monopol u interpreti­
ranju ciljeva i izvrsavanju programa revolucije. Prednosti su politicka sta­
bilnost od I920-tih godina i pogodna klima za inozemne investicije jos od
drugog svjetskog rata. Djelotvornost se ima zahvaliti i tome su zako­
nodavstvo i pravosude potcinjeni izvrsnoj vlasti i pod kontrolom PRI. Pri­
tisak na politicku opoziciju, posebno na komuniste i druge marksisticke
organizacije, mogao se lako i djelotvorno primijeniti kad god je zatrebalo.
Prema politickoj opoziciji, koja se povremeno javlja, PRI se jos uvijek
odnosi tradicionalisticki. Ponajpeije pokusava pridobiti opoziciju da se
ukljuci iIi u nekom obliku suraduje s PRI. Ako to nije moguce, zaddava
se nadzor nad takvom grupacijom i u pravom trenutku stupaju na snagu
represivne mjere. Svjd primjer prve metode bilo je lutanje bivseg pred­
sjednika Cardenasa, kada je 1961. postao vodom novoosnovanog ljevicar­
skog Pokreta za nacionalno oslobodenje (MLN). Godine 1964, nakon sto
su ga javno napali vode PRI, Cardenas se vratio u obor i podrzao slu.z­
benog kandidata PRI za predsjednika izazivajuCi ozbiljne podjele unutar
MLN-a. Drugi primjer bila je konfederacija nezavisnih kampesinosa (CCI),
fonso Garzon, bivsi voda CNC-a. lmao je snaZan program koji je pod­
razumijevao radikalne zemljisne programe. Vladin pritisak na CCI i na­
govaranje Garzona da se vrati u PRI dove1o je na koncu do toga da je
Garzon obnovio svoju poddku PRI. U meduvremenu je doveo do ras­
cjepa u CCI, pokusavajuci protjerati njegove komunistiCke prvake, koji su,
medutim, nastavili svoiu aktivnost u grupaciii CCI koju su kontrolirali.
Kako je izazov revolucije rukovodstvu PRI morao doci s lijeva, i ideo­
loski i u smislu posebnih socijalnih i ekonornskih programa, PRI poka­
zuje najmanju trpeljivost prema lijevim grupama koje odbijaju suradnju.
Represije su redovite, kaznjavanja okrutna. Nedavni je primjer iz 1964. go­
dine, kada je bio uhapsen Ramon Danzos Palomino, voda prokomuni­
sticke grupacije u CCI, koji je vodio kampanju da te godine postane pred­
sjednikom, iako njegovoj izbornoj organizaciji, koju su sacinjavali komu­
41 3
II
I I
L
'[I nisti, nije bilo dopusteno da sluZbeno nastupa. No njegova djelotvornost
,II u kampanji ipak je navel a PRI da ga se rijesi na neko vrijeme. Obicno je
11 optuzba za ndeljene politiCke aktivnosti opozicije - »socijalno raspadanje«
,0 ove iii one vrste.
H 40
II PRI, uza sve, ima vlastitu verziju demokratskog centralizma i preno­
ii,'1 senja odluka na masovne organizacije. Politicka opozicija koja se moze
~~
~,
nadzirati iIi kooptirati podnosi se, a zapravo obeshrabruje. No opozicije
'I koje ne popustaju, suocavaju se s represijom teSke ruke. Gradanske slo­
@
~1
bode zavise od toleriranja razlika u misljenjima, a ta se trpeljivost povre­
i meno mijenja. Sredstva javnog informiranja vrlo su dobro uvjdbana da
sarna sebe cenzuriraju.. Razboritost nalaze suradnju sa sistemom, a parole
PRI, sto ne iznenaduje, pozivaju na »drustveni mir« i »nacionalno
jedinstvo«.
No neka jednostavna pitanja ne mogu se izbjeci: ako PRI predstavlja
kampesinose, radnike i ostali narod kao svoje masovne organizacije i pro­
·pagira da je tome tako, kako jeonda moguee da je dozvolila da biznis­
meni, industrijalci i drugi profesionalni upravljaci uzivaju tako preko­
mjerni dio narodnoga dohotka? Moze Ii biti da prvaci PRI tde da se, za­
hvaljujuCi svojim politickim aktivnostima, i sami nadu medu gornjih 5 po­
sto? IIi, sto je moZda vjerojatnije, nije Ii PRI - kao i ranije revolucionarni
proces - jednostavno instrument biznisa, industrije i profesionalnih orga­
nizacija i, u stvari, sluga gornjih 5 posto? Zasto su, konacno, tekovine
meksicke revolucije jos uvijek neostvarene, gotovo pedeset godina nakon
pobjede revolucije?
WASHINGTON
IS- prosinca 1966. ~-
Grupacije za Meksiko i Kubu vratile su se iz zgrade Ames u centralu,
sto mi je olaksalo sastajanje s kolegama iz odsjeka za sovjetski blok. No
dnevni posao, koji se svodi na okretanje papira, zamoran je i ne potice
covjeka na razmisljanje. CitajuCi obavjeStajne izvjestaje, dnevne kablo­
grame i depeSe izmedu centrale i stanice Maxico City, kao i dosje 0 poje­
dinim operacijama, otkriva se isti osnovni pristup suzbijanju pobuna kao
i u Montevideu, Quitu i drugim stanicama zapadne hemisfere. Podda­
vamo dobre momke, nase prijatelje, a briZljivo nadziremo lose momke,
naSe neprijatelje, i tucemo ih sto ceSee.
U Meksiku vlada uz nasu pomoe kontrolora naseg zajednickog nepri­
jatelja dosta dobro - a one u cemu vlada ne uspije stanica moze uCiniti
sarna. Operativna je sredina, dakIe, prijateljska, {ako je neprijatelj znaca­
jan po veliCini, opasan po intencijama i osjedjiv u pogledu tijesne blizine
SAD-a. Neprijatelji u Meksiku:
414
SOCIJALISTICKA NARODNA PARTIJA (PPS)
PPS je najveea lijeva politicka grupacija. Procjenjuje se da okuplja oko
000 clanova. Osnovao ju je kasnih 40-tih godina Vicente Lombardo
Toledano, koji je za Cardenasova predsjednikovanja reorganizirao mek­
sicke radnike u Kortfederaciju radnika Meksika (CTM). PPS je jedina ko­
munisticka partija koju meksicka vlada priznaje. U razdoblju prijelazne
vlade, nakon Cardenasa i prije Alemana - za vrijeme drugog svjetskog
rata - Lombardo je bio voda radnickog sektora PRI. No u narednih ne­
koliko godina izgradio je PPS tako da je postal a jednom od najveCih
marksistickih partija zapadne hemisfere. Bio je i predsjednikom Konfede­
racije latinskoamerickih radnika (CTAL), regionalne clanice Svjetske sin­
dikalne federacije (WFTU) sa sjedistem u Pragu, sve dok CTAL nije uga­
snuo 1964. godine.
lako se za potrebe CIA smatra da jePPS komunisticka partija, ona je
neortodoksna zbog svojeg lokalnog karaktera i autonomije. Obje te ka­
rakteristike posljedica su silovite, kaudiljisticke Lombardove licnosti. PPS
poddava sovjetsku vanjsku poIitiku i marksisticka rjesenja nadonalnog
pitanja, a prezire nasilne revolucije na raeun taktike miroljubivosti i po­
stupnosti. Ostro se suprotstavlja americkim investicijama u Meksiku i ti­
jesnim vezama izmedu vlada Meksika i SAD-a.
Neobiena autonomija PPS-a u medunarodnim prilikama zbrkana
je zbog suradnje, iako ogranicene, i podrske koju daje PRI u zemlji.
Stoga je, mozda, upravo PPS najbolji primjer politike PRI, koji dopusta
kontroliranoj opoziciji djelovanje kako bi se disidenti privlacili pokornoj
opoziciji i odbijali od nepokolebljivih grupacija. Od izbora 195 8, na pri­
mjer, PPS je javno podrhvao predsjednicke kandidate PRI, a istodobno je
imao vlastite kandidate za sjedista u kongresu.
PPS prima od PRI odgovarajuCu pomoc na nekoliko nacina, osim sto
mu se jednostavno dopusta djelovanje. Prema meksickim zakonima, da bi
jedna partija bila sluzbeno registrirana za izbore, potrebno je da prikupi
75000 potpisa. lako PPS broji znatno manje ljudi, PRI dopusta privid
da se PPS moze registrirati. Kao reultat - na izborima 1964. gQdine PPS
je povecao broj svojih predstavnika u parlamentu od jednoga na deset,
zahvaljujuci novom izbornom zakonu koji dopusta posebna poslanicka
mjesta za manjinske partije. Tih deset mjesta koja ima PPS ani pet posto
svih mjesta u parlamentu, iako je PPS dobio sarno I posto glasova. Opee
je uvjerenje da PPS prima i izravnu financijsku pomoc od PRI, iako nema
pouzdanih obavjeStenja 0 tome. PPS ima i svoje omladinsko krilo, Juven­
tud Popular, sa otprilike dvije do tri tisuee clanova. To krilo ima stanovit
utjecaj na dvije glavne organizadje meksickih studenata: Nadonalnu fede­
raciju studenata tehnike (FNET) i Federadju sveucilisnih studenata (FEU).
PPS je podrzavao ceste studentske demonstradje ove godine, iako se po­
brinuo da ne dode do nasilja. .
4I 5
 T
Frontovskl posao PPS-a zaokruzen je u Generalnoj uniji radnika i se­
Ijaka (UGOCM), koju je osnovao Jacinto Lopez, raniji voda CNC-a, seo­
skog fronta PRI. Procjenjuje se da UGOCM ima 20000 clanova, uglav­
nom kampesinosa. Clanica je WFTU. S glavnim uporistem u ddavi So­
nari, UGOCM je bio pokrovitelj invazije seljaka na zemlju, ali je odmazda
bila neznatna - sto pokazuje da PRI tolerira opoziciju koju moze nadzirati
i kojom se okoriseuje. Sam Lopez, iako je dezertirao iz PRI, izabran je u
parlament 1964. Opcenito se smatra da je covjek broj dva u PPS-u. On je
takoder pristasa postupnih mjera i suradnje unutar datog sistema.
Usprkos taktickim uspjesima, PPS ima vel ike nevolje zbog podjele na
Ijevici. Nedavno se »ljevicarska« grupa PPS-a, koju predvodi Rafael
Estrada Villa, odijelila od PPS-a i prozvala se Nacionalnim revolucionar­
nim direktoratom (DNR). Estrada je i dalje poslanik PPS-a, iako se DNR
pribliiava militantnijoj klneskoj liniji.
PPS je, osim toga, dokazano okupljaliste lijevih snaga u ocima onih
koji smatraju da se PRI po nasa previse umjereno. PRI opet smatra da se
funkcija PPS-a moze podnositi sve dok clanovi PPS-a slijede pravila. PRI
povremeno nagraduje rukovodstvo PPS-a - na primjer sa deset mjesta u
kongresu - i jedina je opasnost u tome da PPS ne dopusti sirenje nepo­
zeljnih frakcija, kakva je Estradina grupa.
KOMUNISTICKA PARTIJA MEKSIKA {PCM}
lako djeluje u Meksiku od 1920. godine, PCM nikad nije bila kadra
privuci brojnije clanstvo. Procjenjuje se da sad a broji oko 5000 clanova,
uglavnom iz seoskih i urbanih niZih srednjih i nizih klasa. U PCM-u
su i neke istaknute intelektualne i kulturne licnosti Meksika. Medu njima
je najpoznatiji slikar fresaka David Alfaro Siqueiros. No zbog malobroj­
nog clanstva PCM se nikad nije mogla sluzbeno prijaviti za izbore.
PCM tijesno slijedi sovjetsku liniju, s glavnim naglaskom na legalnoj
borbi, ostavljajuCi oruiane akcije za specificne takticke potrebe. Njezini
unutarnji programi temelje se na antiamerickom nacionalizmu, dok u
vanjskoj politici podrlavaju pozicije Sovjetskog Saveza i obranu kubanske
revolucije. lako partijske aktivnosti ozbiljno trpe zbog nedostatka sred­
stava, PCM ima svoju knjiiaru i izdaje tjedne novine »La Voz de Mexico«.
Omladinsko krilo partije, Komunisticka omladina Meksika, broji oko
500 Clanova, ali i oni uspijevaju znatno utjecati na vaznu studentsku or­
ganizaciju, Nacionalni centar demokratsklh studenata (CNED), te na na­
stavu prava, politicklh nauka i ekonomije na nacionalnom sveucilistu u
Mexico Cityju. Poput PPS-a, i PCM je podrlavao ovogodisnje studentske
demonstradje, ali je bio dovoljno pazljiv da javno ne podrli donosenje
odluka nasilnim putem.
Sve donedavno PCM je biljeZio znacajne uspjehe u ubacivanju u sin­
dikate radnika petrolejske industrije, zeljeznica i u sindikate ucitelja. Me­
416
dutim zahvaljujuci represiji koju je proveo PRI posredstvom vlade prema
vodama PCM-a u strajkovima petrolejskih i zeljeznickih radnika 1958,
utjecaj je komunista na ta dva sindikata oslabio. No zato utjecaj na Na­
cionalni sindikat nastavnika (SNET), takoder clanicu WFTU-a, djeluje i
dalje.
PCM je uspjesno djelovao i u seosklm organizacijama. Godine 1963.
partija je, zajedno s MLN-om i organizacijom seljaka koju je predvodio
bivsi voda PRI Alfonso Garzon, osnovala Konfederaciju nezavisnih kam­
pensinosa (CCI). Kada se Garzon kasnije razisao s PCM-om, clanovi Ko­
munisticke partije pod vodstvom Ramona Danzosa Palomina zadrzali su
kontrolu u jednoj frakdji CCI -a.
Iste te godine PCM je zajedno s CCI i frakcijom MLN koju je kon­
trolirao osnovao Narodni izborni front (FEP) da bi pripremao svoje kan­
did ate za izbore 1964. PRI, medutim, nije dopustio da se FEP registrira.
Pa ipak, Danzos je dobio 20 000 pismenih glasova. Nedugo nakon izbora,
Danzos, nepokolebljiv i neprijateljskl raspolozen prema PRI, uhapsen je i
jos i dan as cami u zatvoru. Nastavlja se vladina represija protiv PCM-a,
FEP-a i frakcije CCI koju kontrolira Komunisticka partija. Vlada cvrsto
drli pokret u rukama. Ugusivanje tih aktivnosti jasno pokazuje da je PRI
zabrinuta utjecajem koji PCM ostvaruje medu siromasnim seljackim
masama.
POKRET ZA NACIONALNO OSLOBODENJE (MLN)
MLN je osnovan na latinskoamerickoj konferenciji za nacionalni su­
verenitet, ekonomsku nezavisnost i mir, sto je odrlana 1961. u Mexico
Cityju. Bivsi predsjednik Lazaro Cardenas, koji je predsjedavao konferen­
ciji, postao je jedan od voda MLN-a. Svrha MLN-a bila je da se osnuje
politicki pokret posvecen dogadajima na Ijevid koji ce natkriliti ideoloske
razlike, a ne razdvajati pojedine partije, kao sto su PPS i PCM te neza­
visne grupacije.
MLN je pod Cardenasom imao znacajnih pOCetnih uspjeha u ujedi­
njavanju marksista raznih boja u njihovim programima promicanja meksi­
ckog nacionalizma, podrSke kubanskoj revoluciji, optuzbama protiv ame­
rickog imperijalizma, borbi za slobodu politickih zatvorenika, preraspo­
djelu bogatstva, socijalizaciju zemlje i slicno. Ali 1962. godine, nesposoban
da kontrolira MLN, Vicente Lombardo Toledano izvukao je PPS iz MLN.
Tada je, 1964. godine, i sam Cardenas ustuknuo pred napadima PRI i iste
godine podrlao predsjednickog kandidata PRI, umjesto da podrZi Dan­
zosa Palomina, koji je vodio »ilegalnu« kampanju Narodnoga izbornoga
fronta, uz podrSku PCM i MLN. Nesuglasice oko izborne kampanje FEP
znacile su pocetak raspada u MLN-u, iako je meksicku de1egaciju na tri­
kontinentalnoj konferenoiji u Havani predvodio jedan od voda MLN-a.
'2.7 ClA
4I 7
 T
Polusluzbene novine MLN-a, »Politicu«, i dalje izdaje Manuel Marcue
Pardinas, jedan od bivsih voda u PPS-u. Djelomicno zbog Cardenasova
sudjelovanja u MLN-u, zasad PRI nije poduzeo ozbiIjne mjere protiv te
organizaeije. No neki prvaei MLN-a dosli su pod udar PRI, ?ito je poslje­
dica vladinih represivnih mjera protiv PCM-a, FEP-a i CCI-a.
BOLJSEVICKA KOMUNISTICKA PARTIJA MEKSIKA
(PCBM)
Neke od malih komunistickih partija, medu kojima je najvaZnija
PCBM, slijede kinesku liniju. Smatra se, medutim, da ta pari:ija nema viSe
od nekoliko stotina clanova.
NARODNI REVOLUCIONARNI POKRET (MRP)
Od tri trockisticke grupaeije, MRP je najvaznija, iako su neki njezini
vode, ukljueujuei i Victora Rica Galana, bili ove godine u zatvoru zbog
toga sto su agitirali u seoskim zajednicama. Bez Rica Galana aktivnost
MRP-a pocela je opadati.
SOVJETSKA MISIJA
U Mexico Cityju, ne raeunajuei Kubu, Sovjeti imaju najveCu misiju u
Latinskoj Ameriei. Dvadeset i pet diplomatskih sIuzbenika i jos toliko
Ijudi koji rade u administraeiji, trgovini, stampi i drugim nediplomatskim
djelatnostima. Od gotovo pedeset sluzbenika, za trideset i pet se zna iIi
sumnja da su obavjcltajni ofieiri (oko dvadeset i pet rade za KGB, a de­
set za GRU), sto je znatno vise nego sto je sovjetski prosjek za latinsko­
americke zemlje. I za misiju KGB-a, i za misiju GRU-a vjeruje se da imaju
visestruke programe, ukljucujuCi ubacivanje u americku ambasadu i sta­
nicu CIA, prikupljanje obavjeStajnih podataka 0 americkim vojnim objek­
tima na jugozapadu i zapadu SAD-a. Neobicno velik broj sovjetskih oba­
vjestajnih ofieira u Mexico Cityju radio je u sovjetskim misijama u Wa­
shingtonu i New Yorku prije nego sto su premjesteni u Meksiko. Vje­
ruje se da nastavIjaju djelovati protiv americkih meta s novih, povoIjnijih,
tocaka.
Misli se i to da sovjetske obavjeStajne misije rade na operacijama uba­
civanja u PRI i meksicku vladu posredstvom svojih programa »utjecajnih
agenata« is pomoeu komunistickih partija Meksika i Centralne Amerike,
propagandom, kultumim i prijateljskim drustvima.
4I8
CEHOSLOVACKA MISIJA
Djeluje osam cehoslovackih diplomata i cetvoro iii petoro ostalih. Za
trojicu se zna, a za dvojicu sumnja, da su obavjeStajni oficiri.Misli se,
takoder, da je ta obavjestajna misija usmjerena protiv americke ambasade
i protiv eiIjeva u americkom vlasnistvu. Kao i svagdje, smatra se da su oni
pomoena sluzba Sovjeta, cak i kada su angazirani u operacijama od nji­
hova vlastitog interesa, kao Sto je kultuma razmjena i program druStava
prijateljstva.
POLJSKA MISIJA
Poljaci imaju sest diplomata i petoro cianova nediplomatskog osoblja.
Za polovicu se od toga zna iIi sumnja da su obavjestajci. Njihovi su za­
daci slieni onima koje obavljaju sovjetski i eehoslovacki obavjeStajni ofi­
ciri, iako se cini da su aktivniji medu poljskim emigrantima i drugim stran­
cima koji zive u Mexico Cityju.
JUGOSLAVENSKA MISIJA
I Jugoslaveni imaju Sest diplomata i nekoliko sluzbenika. U misiji su
vjerojatno tri obavjestajna oficira. Njihove operacije, nezavisne od obavje­
stajnih sIufbi drugih komunistickih zemalja, usmjerene su cini se na kon­
trolu ovdasnjih grupacija jugoslavenskih emigranata.
KUBANSKA MISIJA
Kubanei jedinu svoju diplomatsku misiju u cijeloj Latinskoj Americi
imaju u Mexico Cityju. Trinaest diplomatskih sIufbenika i jednak broj
nediplomatskog osobija. Za vise od polovice sIufbenika u ambasadi zna
se iii sumnja da su obavjeStajci. Glavni je njihov zadatak ubacivanje u
zajednice kubanskih izbjeglica u Mexico Cityju i Centralnoj Americi. No
imaju i operacije u Mexico Cityju usmjerene na ubacivanje u izbjeglicke
zajednice u SAD-u, osobito u Miamiju.
Obavjestajne operacije Kubanaca usmjerene su i na propagandu i po­
drSku revolucionamim organizacijama slicne vrsti u Meksiku i CentrahlOj
Ameriei. Vee odavno kubanska misija u Mexico Cityju pomaze putovanja
revolucionara iz svih krajeva Latinske Amerike i SAD-a, cestim Ietovima
»Cubana Airlinesa« izmedu Mexico Cityja i Havane.
1.1"
4I 9
 T
NOVINSKA AGENCIJA NOVA KINA (NCNA)
Kineski komunisti imaju dopisnistvo NCNA u Mexico Cityju vee ne­
koliko godina. Proslog mjeseca, mooutim, trojica kineskih sluzbenika pro­
tjerana su posredstvom povezanih operacija stanice, s obrazlozenjem da su
se bili angazirali u politiekim aktivnostima. Kinezi se zapravo sluze dopis­
nistvom NCNA za propagandu i pomoe prokineskim revolucionarnim
organizaeijama u Meksiku i Centralnoj Ameriei.
IZBJEGLICE IZ CENTRALNE AMERIKE
Meksiko je vee tradicionaino utoeiste politickim izbjeglicama iz cen­
tralnoameriekih zemalja. Medu njima su komunisti i druge lijeve snage.
Nekoliko partija iz Centralne Amerike, ukljueujuci i gvatemalsku, odda­
vaju sve vezne sekeije u Mexico Cityju, kako bi imali otvorene linije prema
Sovjetima, Kinezima i drugima. Uglavnom djeluju polutajno, kako bi iz­
bjegli represiju meksieke vlade.
WASHINGTON
prosinca I966.
20.
Strateska vafnost koju Meksiko ima za Sjedinjene Ddave, njegova ve­
Heina i susjedstvo, leglo neprijateljskih aktivnosti - sve su to razlozi zbog
kojih je stanica Mexico City najveea u hemisferi. U stanici je ukupno pet­
naest operativnih ofieira pod zastitom State Departmenta i politieke sek­
dje ambasade te jos oko dvanaest oficira pod razliCitim vrstama nesluz­
bene zastite, izvan ambasade. Tu je i odgovarajuei pomoCni stab sluzbe­
nika sto rade na komunikacijama, tehniekim sluzbama, zatim: obavjeStajni
pomoeniei, sluzbeniei koji brinu 0 dosjeima, tajnice. Ukupno, dakle, oko
50ljudi.
POVEZANE OPERACIjE
Osnovni operativni program stanice jest LITEMPO* projekt, kojim
upravlja Winston Scott,* sef stanke od 1956. godine. Pomaze mu Annie
Goodpasture, * ofieir zadatka, koja je takoder nekoliko godina u toj sta­
niei. U okviru toga projekta je slozena serija programa operativne poddke
raz1ieitim meksiekim eivilnim snagama sigurnosti s ciljem razmjene oba­
vjeStajnih podataka, zdruzenih operaeija i neprestanog osposobljavanja
meksickih sluzbi za unutarnje obavjestajne operaeije i javnu sigurnost.
420
Veza izmedu Scotta i meksieke vojne obavjestajne sIuzbe sastoji se
uglavnom u razmjeni inforniaeija kako bi se ddala otvorena vrata za
buduenost. Dapaee americki vojni atase u stalnom je dodiru sa svojim
kolegama u me~iekoj vojnoj obavjestajnoj sluzbi. Stanica redovito prima
njihove izvjeStaje:­
Stan Watson, * zamjenik sefa stanice, susreo se nedavno s juznokorej­
skim oficirom CIA koji je ovamo poslan pod diplomatskom zastitom da
provjerava gIasove 0 tome kako Sjeverna Koreja namjerava otvoriti svoje
misije u Meksiku i Centralnoj Americi.
OPERACIJE PROTIV KOMUNISTICKIH PARTIJA
Sekciju za komunisticke partije u stanici saeinjavaju dva oficira za­
datka, Wade Thomas,* i Ben Ramirez,* obojica pod zastitom ambasade,
te dva oficira zadatka izvan stanice i bez sIuzbene zastite: Bob Driscoll, *
umirovljeni operativni ofieir koji sada radi pod ugovorom, te Julian Zam­
bianco, koji je prije godinu dana premjesten iz Guayaquila u Mexico City.
Ti su ofieiri nadleZni za ubaeivanje agenata i tehnike protiv vamih revo­
Iueionarnih organizaeija. Kvaliteta je tih obavjeStajnih operacija visoka,
iako ne onakva kakva je bila prije 1963. godine. Potkraj I962. Carlos
Manuel Pellecer,* najvazniji agent stanice ubaeen u komunistieku partiju,
otvoreno je prekrizio s komunizmom i 0 tome objavio knjigu. Bio je voda
komunistieke partije Guatemale (PGT) i ministar rada u Arbenzovoj vladi
1950. Medutim nakon sto je, pod pokroviteljstvom Agencije, Arbenzova
vlada bila zbaeena, Pellecer je doputovao u Mexico City, gdje je godinama
bio najbolji izvor nase stanice (kriptonim LINLUCK) 0 svim revolucionar­
nim organizacijama u Meksiku, ne samo 0 gvatemalskim izbjeglicama.
Njegovu je knjigu, naravll,O, financirala stanica, a Agencija ju je razaslala
po cijeloj Latinskoj Ameriei. Stanica Mexico City jos se uvijek sIuzi PeI­
lecerom kao propagandnom agentom, kao sto radi i s drugim bivsim uba­
cenim agentima sto su sIuzbeno raskrstiIi s komunizmom a da nije otkri­
veno da su godinama radili kao spijuni. Eudicio Ravines, * poznati peruan­
ski komunisticki dezerter, sIiean je slueaj. Stanica je financirala jos jednu
Pellecerovu knjigu, koja je upravo izasla iz stampe. Tom knjigom CIA i
daije iskoristava slueajeve Kubanaca Marcosa Rodrigueza i Joaquina
Ordoquia. Svrha je da se ocrnjuje kubanska revolueija.
Stanica prikuplja i informaeije 0 komunistima iz SAD-a koji zive u
Meksiku. Mnogi od njih stigH su u makartistickom razdoblju, a pojedinci
su postali meksiekim gradanima. Za informadje 0 njima najvise je zainte­
resiran FBI, koji ih naziva Americkom komunistiCkom grupom u Mexico
Cityju (ACGMC). Informacije koje se prikupljaju 0 njima sadde i podatke
do kojih se dolazi prisluskivanjem telefona, operacijom LIENVOY.
42I
 T
Stanica prima i primjerke izvjeStaja operacija ubacivanja koje priprema
FBI protiv meksickih revolucionarnih organizacija. Meksiko je jedina latin­
skoamericka zemija, osim Portorika, gdje FBI nastavlja operacijama protiv
lokalne ljevice, otkako je te poslove I974. preuzela CIA. Obavjdtajne
operacije FBI vrlo su vrijedne.
OPERAClJE PROTIV SOVJETA I NJIHOVIH
cine ozvucavanja drvenih sanduka za boce, pa i samih boca. Vainije je,
SAVEZNIKA
medutim, da je LICOWL-I u ovom trenutku ukljucen u operaciju prodv
Najveca sekcija stanice pokriva operacije protiv Sovjeta i njihovih sa­
veznika. U sekciji rade cenri oficira zadatka, tri obavjeStajna pomocnika i
sekretarica, svi pod zastitom ambasade, te cetiri oficira zadatka koji nisu
pod sluzbenom zastitom. Na celu sekcije je Paul Dillon. * Ostali oficiri·
pod sluzbenom zastitom jesu Donald Vogel, *Cynthia Hausman i Robert
Steele. * Brinu 0 brojnim, vrlo osjecijivim, operacijama.
Stanica ima dva promatracka mjesta nasuprot sovjetskoj ambasadi
koja pokrivaju ulaze. Trece je promatracko mjesto iza ambasade da se
moze kontrolirati vrt. Promatracko mjesto LICALLA, sa straznje strane,
najblize je od pet zgrada koje okruzuju kompleks ambasade - stanica je
vlasnik svih pet zgrada. Prije nekoliko godina odavde je snimljen film 0
razgovoru sto su ga Sovjeti vodili u vrtll. No Citaci ruskog jezika susana
nisu uspjeli otkriti saddaj razgovora. S jednog od prednjih promatrackih
mjesta postoji radio-veza s ekipom za pracenje LIEMBRACE, kako bi se
signaliziralo kada sovjetska meta, koju valja pratiti, napusta ambasadu,
smjer njezina kretanja i ostali podaci. S promatrackih mjesta redovito se
snimaju svi Sovjeti, clanovi njihovih obitelji i svi posjetioci ambasade. Ako
posjetioci dolaze vozilima, snimaju se registarske tablice kola. Povremeno
promatracko mjesto LICALLA sluzi i za elektronska snimanja, jer je naj­
blize ambasadi. No svi dosadasnji pokusaji da se uhvate emisije sovjetskih
kriptografskih uredaja ostali su bez uspjeha.
Osim ekipe za pracenje LIEMBRACE, pokrivanje Sovjeta podrazumi­
jeva jos nekoliko pomocnih operacija. Posredstvom operacije LIENVOY
neprestano se snimaju sovjetski telefoni, a posredstvom operacije kontrole
putnika LIFIRE - fotografiraju se pasosi i putnicki dokumenti te osigu­
ravaju podaci 0 dolascima i odlascima. Snimanjem meksickih diplomatskih
komunikacija otkrili smo zahtjeve da se meksicke vize izdaju sovjetskim
sluzbenicima, cak i diplomatskim kuririma. NSA takoder snima nekoliko
komunikacijskih sistema, ukljucujuCi i »rasprskavanje« emisija iz SSSR-a
zasad neidentificiranim agentima, za koje se vjeruje da su u Meksiku ­
moZda cak sovjetskim obavjeStajnim oficirima koji su na »ilegalnim« zada­
cima u inozemstvu, s falsificiranim identitetom i bez sluzbene zastite.
Stanica raspolare s petnaest do dvadeset agenata za pristup koji dje1uju
protiv Sovjeta s razliCitim stupnjevima djelotvornosti i pouzdanosti. Na
422
neke od njih sumnja se kako su ih regrutirali Sovjeti da bi im sluzili kao
dvostruki agenti i radili protiv stanice. Najvainiji medu sadasnjim agen­
tima za pristup jesu Katherine Manjarrez, sekretarica Udruzenja strane
stampe, i njezin muz - oboje rade protiv sovjetskog atasea za stampu i
protiv dopisnika TASS-a. Drugi su LICOWL-I* i LIOVAL-I.*
LICOWL-I vlasnik je male prodavaonice povrca ispred zgrade sov­
jetske ambasade, gdje Sovjeti kupuju osvjeiavajuca pica. TSD studira na­
zavhoza (administrativnog sluzbenika) ambasade, koji dosta vremena pro­
vodi brbljajuci s agentom. Kako je Silnikov (zavhoz) uvijek spreman na to
da vodi ljubav - iii je tako barem rekao agentu - stanica je odlucila da
jednu mladu Meksikanku regrutira kao mamac. Posredstvom agenta
BESABER, * koji je inace usmjeren protiv poljskih obavjestajnih oficira a
vodi malu radionicu keramickih suvenira, pronasli smo odgovarajucu dje­
vojku. Zastajkujuci pred trgovinom LICOWL-I, djevojka je privukla
Silnikovljevu paznju. U straznjoj sobi ducana imali su vatreni sastanak
koji je urodio s nekoliko ozbiljnih susreta u djevojcinu obliznjem stanu,
iznajmljenom posebno za tu priIiku. Silnikovijeva krepkost zabrinula je i
djevojku i stanicu, koja snima i fotografira njihove susrete bez djevojcina
znanja. lako promiskuitet medu Sovjetima nije neprirodan, zabranjeni su
odnosi s lokalnim djevojkama. Konacno ce se odluCiti da Ii da se Silnikova
pokusa ucjenjivati iii da se, ako odbije ucjenu, izazove 10m slanjem vrpci
i fotografija u ambasadu.
LIOVAL-I"" nije tako zanimljiv slucaj, ali je vazniji. Agent je Amed­
kanac koji u Mexico Cityju poducava engleski. Pasionirani je ribic. Riba­
reci, upoznao je Pavela Jatskova, sovjetskog konzula i poznatog vlseg oH­
cira KGB-a - mozda i rezidenta za Mexico City (naeelnik KGB-a). Jat­
skov i agent provode jedan iii dva vikenda mjesecno ribareCi na planin­
skim rijekama. Razvili su vrlo tijesno prijateljstvo. Kada se Jatskov bude
vracao u Moskvu - proveo je u Meksiku vee nekoliko godina - odlucit
cemo da Ii da ga posredstvom LIOVAL-I navedemo na dezertiranje. Ne­
davno je Peter Deriabin,* poznati dezerter KGB-a iz I9So. godine, sada
americki gra,danin i namjeStenik CIA, dosao u Mexico City da prouci
opsezne izvjdtaje 0 Jatskovu koje je napisao LIOVAL-I. ZakljuCio je da
postoji mogucnost da je Jatskov zapravo regrutirao LIOVAL-I i od njega
prima informacije 0 Paulu Dillonu, oficiru stanice nadleinom za taj slucaj.
No operacija se nastavlja, a kontraobavjeStajni aspekti proucavaju se sve
dublje.
Slucajevi dvostrukih agenata stanice protiv Sovjeta, LICOZY-I* LI­
COZY-3* i LICOZY-S'* prekinuti su zbog nedostatka rezultata i teSkoca
u nadzoru. JeJan medu njima, LICOZY-3, Amerikanac je iz Philadelphije
koga su Sovjeti regrutirali dok je studirao u Meksiku. Ispricao je 0 svom
regrutiranju i radio za stanicu Mexico City. Vrativsi se u SAD, radio je
42 3
 -"""'F
za FBI. Sovjeti su se nedavno prest ali zanimati za njega, pa nam je FBI
predao cijeli slucaj kako bi ga Agencija otkazala.
Protiv Cehoslovaka i Poljaka usmjerene su mnoge operacije istoga tipa.
Agenti za pristup, promatracka mjesta, prisluskivanje telefona, pracenje
i kontrola putovanja neprekidno traju, iako su slabije snage od onih koje
provodimo protiv Sovjeta. . njeri ce provjeriti ulicne veze i uredaje u ambasadi. Pronaci ce da su
Sve dok meksicka vlada nije proslog mjeseca zatvorila dopisnistvo ki­
neske novinske agencije Nova Kina (NCNA), sekcija stanice za operacije
protiv Sovjeta i njihovih saveznika bila je odgovorna i za pracenje pokreta
kineskih komunista. Protiv njih bilo je usmjereno upadanje u telefonske
linije posredstvom LIENVOY te povremena pracenja koja je obavljala
ekipa LIRICE, no najvamije obavjeStajne podatke dobivali smo ozvuce­
njem njihovih prostorija. Tu je prislusnu operaciju potpomagao odsjek za
Daleki istok u centrali koji je poslao operativnog oficira i prepisivaca u
Maxko City. Sada, kad je ured NCNA zatvoren, uredajiza prisluskivanje
bit ce odstranjeni, a stanica ce i dalje pratiti tragove utvrdene u operaciji
ozvucenja.
KUBANSKE OPERAClJE
U sekciji stanke za kubanske operacije dva su oficira zadatka, Francis
Sherry i Joe Piccolo, te sekretarica. Pod zastitom su ambasade. Jedan oficir
zadatka nije pod sluibenom zastitom. Dje1uje jedno promatracko mjesto,
koje obavlja fotografiranja i oddava radio-vezu s ekipom za pracenje
LIEMBRACE. Ukljuceno je i snimanje telefonskih razgovora posredstvom
LIENVOY te kontrola putnika na aerodromu posredstvom LIRICE. Uz.
pomoc ekipe LIFIRE stanica osigurava redoviti tajni pristup korespon­
denciji »Prense Latine« iz Havane. Kopije pisama izmedu centrale »Prense
Latine« u Havani i dopisnistva iz cijele hemisfere prosljeduju se zainte­
resiranim stanicama.
Posredstvom povezane operacije LITEMPO meksicka sluiba za use­
Ijavanje osigurava posebno pokrivanje svih putnika za Havanu i iz Ha­
vane na cestim kubanskim letovima. Svaki se putnik fotografira, u njego­
voj se putnici oznacavaju dolasci iii odiasci, koji upueuju na to da je
boravio iIi namjeravaboraviti u Havani. Svrha je da se razbije kubanska
praksa izdavanja viza na posebnim papirima umjesto u pasosima, sto se
provodi da bi se prikrila putovanja. Prije svakog polijetanja aviona »Cu­
bana Airlinesa« stanica dobiva podatke 0 svim putnicima, kako bi se
mogla provjeriti imena. Ako je rijec 0 americkim gradanima, meksicka
sluzba obavezno sprecava odlazak ako to stanica zatrazi.
NajvaZnija operacija, usmjerena protiv kubanske misije, jest pokusaj
ubacivanja u njihove telefonske linije. Inzinjeri telefonske kompanije koji
rade u operaciji prisluskivanja telefona LIDENY konacno ce postaviti
nove zidne kutije za telefone ambasade, u kojima ce biti smjeSteni minija­
424
turni predajnici s prekidacima, za sto ce se pobrinuti TSD. U ovom tre­
nutku, medutim, inzinjeri rade na izazivanju smetnji u telefonima amba­
sade prilikom prespajanja. Svaki put kada se ambasada pohli telefonskoj
kompaniji zbog smetnji na linijama, inzinjeri ce odgovoriti da je s prespa­
janjem sve u redu. Konacno, buduci da ce se smetnje javljati i dalje, inZi­
zidne kutije »neispravne« i zamijeniti ih ozvucenima, koje ce u medu­
vremenu prirediti TSD. Zasad je ta operacija (kriptonim LISAMPAN) jos
uvijek u stanju »smetnji - zalbi - provjeravanja«.
Naredna vaZna operacija usmjerena protiv Kubanaca jest promisljeno
izazivanje, koje je Stanu Archenholdu, * oficiru zadatka koji je tu opera­
ciju zaceo, donije1o Agencijinu medalju za obavjestajne uspjehe. Opera­
cija se sastoji od serije pisama koja se salju kubanskoj obavjestajnoj sluzbi
u kubanskoj ambasadi u Mexico Cityiu. Pisma navodno salje oficir CIA
koji im zeli pomoci. Pisma same elemente iz kojih proizlazi da je Joaquin
Ordoqui, ugledan prvak stare garde kubanske Komunisticke partije i vojni
funkcioner s visokim cnom, zapravo oficir CIA. Pisma se temelje na in­
formacijama Carlos a Manuela Pellecera, gvatemalskog izbjeglice i ubace­
cenog agenta, koji je tijesno suradivao s Ordoquiem i Marcosom Rodri­
guezom kada su sva trojica, 5o-tih godina, Zivjela u Mexico Cityju.
Nisam prouco sve detalje operacije, ali je moj dojam da je Ordoqui
moZda bio informator 50-tih godina kada je prebjegao u Meksiko, ali je
sada odbio da nastavi tim poslom.
Kako Sherry, sef sekcije za kubanske operacije, ima zastitu konzularne
sekcije ambasade, mogao se izravno sastajati s nekoliko kubanskih konzu­
larnih sluzbenika. No njegov je glavni agent za pristupanje Kubancima
Leander Vourvoulias, grcki konzul i doajen konzulamog zbora.
POMOCNE .OPERAClJE
Pomocne operacije takoder valja raSClaniti. Zdruzena operacija pri­
sluskivanja i snimanja te1efona, LIENVOY, ostvaruje se u suradnji s me­
ksickim vlastima. Kapacitet joj je otprilike cetrdeset linija. Stanica
osigurava uredaje, strucnu pomoc, kurire i prepisivace. Meksikanci se
brinu za veze i oddavaju prislusna mjesta. Osim sto snima linije diplo­
matskih misija komunistickih zemalja i meksickih revolucionamih grupa­
cija, LIENVOY ukljucuje i· specijalne slucajeve. Godinama su se snimali
telefonski razgovori predsjednika Cardenasa i njegove kcerke. Nedavno
smo poeeli snimati i te1efon Luisa Quintanille, meksickog intelektualca
koji planira putovanje u Hanoj zajedno s izdavacem lista »Miami News«
i jednom osobom iz Centra za studij demokratskih institucija u Santa
Barbari. Izvjestaji 0 planiranju toga putovanja odmah su poslani Bijeloj
kuCi.
42 5
 f
Stanica ima i vlastitu unilateralnu operaciju snimanja telefonskih raz­
govora, koja se provodi u specijalnim slucajevima kada se ocjenjuje da bi
mijeSanje Meksikanaca bilo nepozeljno. Veze za te operacije ne uspostav­
ljaju inzinjeri telefonske kompanije, kao sto se to radi u slucaju ozvucenja
kubanske ambasade (LISAMPAN). Operacija je strogo ogranicena, kako
bi se izbjeglo upropastavanje odnosa s Meksikancima u slucaju da se takve
specijalne operadje otkriju.
Kontrola putnika, opce istrage i povremena pracenja ulaze u dUZnosti
sestoroclane ekipe nazvane LIFIRE. Zadatak joj je da na aerodromu pri­
bavlja liste putnika, koje dnevno proslijeauje stanici, te da fotografira put­
nike koji dolaze iz komunisticke zemlje (iii putuju u takvu zemlju) i nji­
hove pasose.
Osmeroclana ekipa za pracenje LIEMBRACE ima vozilo (»volkswa­
gen« s periskopom) i radio-ureaaje. Uglavnom se bavi dljevima meau So­
vjetima i njihovim saveznicima te metama meau Kubancima. Ekipu vodi
Jim Anderson, * koji takoaet nadzire i osmeroclanu ekipu LIRICfi:, SliOlO
opremljenu, koja se bavi meksickim revolucionarima i raznovrsnim dru­
gim ciljevima.
Kao i u svakoj drugoj stanici, razliCiti agenti pomazu u pomocnim za­
dacima koje obavljaju uz svoj redoviti posao. Za odobravanje imigracionih
papira za osoblje stanice koje nije pod sluzbenom zastitom brine se, na
primjer, Judd Austin,* americki odvjetnik u kancelariji Goodrich, Dalton,
Little and Riquelme (glavnoj pravnickoj kancelariji koja zastupa americke
kIijente). Izvrsni potpredsjednik Americke trgovinske komore u Mexico
Cityju AI Wichtrich* usmjeruje stanici politicke informacije do kojih do­
lazi u svom redovitom poslu s americkim i meksickim poslovnim ljudima.
Za tehnicku pomoc stanici ovdje je jedan sluzbenik TSD-a koji je pod
sluzbenom zastitom ambasade, strucnjak za prislusne ureaaje i fotogra­
'firanja.
OPERACIJE TAJNE AKCIJE
U sekdji stanice za operadje tajne akcije nalaze se Stanley Watson,*
zamjenik sefa stanice, dva oficira zadatka pod zastitom ambasade i jedan
oficir bez takve zastite. Operacije se poduzimaju radi opskrbljivanja glav­
nih dnevnika, nekoliko magazina i televizije Mexico Cityja propagandnim
materijalom. Studentske operadje odvijaju se uglavnom na Nacionalnom
sveucilistu Meksika (UNAM), dok su radnicko-sindikalne operacije usre­
dotocene preteZno na pomoc i usmjeravanje centrale ORIT* u Mexico
Cityju. U radnicko-sindikalnim operacijama stanice djeluje nova skola
ORIT-a u Cuernavad (podignuta sredstvima CIA) za odabiranje i procje­
njivanje polaznika koji ee se, nakon povratka u svoje zemlje, odabrati za
42.6
sindikalne operacije. MeksiCki programi Americkog instituta za razvoj slo­
bodnih sindikata* (AIFLD) takoaer su pod upravom stanke.
Iako operacija LITEMPO i druge osiguravaju stalne obavjeStajne po­
datke 0 situaciji u Meksiku, jedan oficir stanice pod sluzbenom zastitom,
Bob Feldman, neprestano radi u operaciji LICOBRA - ubacivanju u PRI
i meksicku vladu. On tijesno suraauje s politickom sekdjom ambasade i u
ovom trenutku priprema se za regrutiranje nekoliko clanova PRI-a koji
su i clanovi predstavnickih tijela. Naredna je meta operacije LICOBRA
vladina sluzba, koja se naziva odsjekom za politick a i socijalna istrazi­
vanja. Iako dio vladina ministarstva, ta je sluiba glavni izvor PRJ za in­
formiranje 0 politickom cinovnistvu (i u PRI, i u opoziciji) u dje10j zem1ji.
LICOBRA je usmjerena i protiv Ministarstva vanjskih poslova, gdje su
operacije sada zastale zbog ambasadorova inzistiranja na tome da se sta­
nica suzddi od operacija protiv toga ministarstva. Stanka i centrala vje­
ruju da bi atase za olimpijadu mogao biti osobito koristan bas u opera­
cijama LICOBRA. Odreaenim naporima na regrutiranju i unilateralnim
ubacivanjima u PRI i meksicku vladu mogla bi se postiei bolja ravnotda
izmeau odlicnih povezanih operacija i kontroliranih izvora nasih agenata.
Rafael Fusoni, * agent koji je stanovito vrijeme radio u programu
LICOBRA, vee djeluje kao naS agent u Organizacijskom komitetu olimpi­
jade na mjestu pomocnika direktora za odnose s javnoseu.
Stanica Mexico City, poznata po sirokoj skali operativnih aktivnosti
i brojnom osoblju, glasovita je i po svojoj izvanrednoj administraciji. Dva
administrativna sluzbenika i sekretarica bave se finandjama i imovinom,
ali Win Scott, sef stanice, izuzetan je po paznji koju pridaje administra­
tivnim 'poslovima i operacijama. Od svakog oHcira stanice zahtijeva da u
prijemnom uredu kaze kamo odlazi i kada ce se vratiti. Jutarnja se zakas­
njenja ne toleriraju, na kablograme i depeSe mora se hitno odgovarati,
uvijek se ocekuje da se zahtjevi za obnavljanjem projekata i izvjeStaji 0
razvitku operacija podnose pravodobno. Sve u svemu, stanica Mexico
City crIsta je operadja - mora to i biti ako ima pedeset zaposlenih i
budzet od 5,5 milijuna dolara.
Stanica ima i sekciju za izvjeStavanje, u kojoj su jedan stariji sluzbenik
i njegov pomocnik. Sluzba obraauje sve informacije koje stanica prima i
koje bi mogle biti zanimljive centrali iii drugim stanicama, pise izvjeStaje
i upotpunjuje dosjee.
Sekcija za dokumentadju najveca je i najdjelotvornija u hemisferi.
Tvrdi se da je ona Scottov ponos. Saddi vrlo detaljne dosjee 0 tisucama
Meksikanaca i stranaca sto borave u Montevideu, kao dodatak dosjeima
o obavjeStajnim slucajevima, zatim dosjee 0 pojedinim projektima te regi­
star svih dosjea. U sekciji su struenjak za obradu podataka, dva pomoc­
nika i cetiri supruge namjeStenika ambasade.
T ako velika stanica, oato, ne moze imati vise od polovice sluzbenika
koji rade kao namjeStenici State Departtnenta. Stoga neke sekretarice i
42 7
pomoenici za ohavjestajne poslove koji rade u stanici putuju u Meksiko
tohoze kao turisti i tu ih amhasada stavlja na platnu listu kao »lokalne
sluzhenike«. Ostali rade u stanici kao namjeStenici amhasade. Oni pak
koji ne rade u amhasadi, nastupaju kao turisti, predstavnici oglasnih agen­
cija, poslovni ljudi, cak i kao penzioneri. Odgovarajuea zastita trajan je
prohlem, ali se odgovarajuea rjeSenja uvijek mogu pronaCi. Blizina Sjedi­
njenim Drlavama, izuzetni odnosi izmedu stanke i meksicke vlade te jak
americki turizam dopustaju rjeSenja koja hi u drugim zemljama hila
nemoguca.
WASHINGTON
tragovi do mogucih pokusaja ubojstava, koji hi se otkrili ovdje iIi u dru­
IS. sijecnja 1967.
gim zemljama - sve stanice zapadne hemisfere izvjeStavaju 0 putovanjima
Jos valja pricekati da vidim hoeu Ii ikada otputovati u Mexico City
kao atase za olimpijadu. Za sada, na nesreeu, pamju odsjeka zapadne
hemisfere privukla je stanica Montevideo, gdje su zapocele pripreme za
konferenciju predsjednika ddava OAS-a koja ce se u travnju oddati u
Punti del Este. Prisustvovat ce i predsjednik Johnson. U odsjeku zapadne
hemisfere osnovana je posehna skupina koja ee poslati dodatno osohlje u
Montevideo da hi se u Punti del Este uspostavila posehna haza i speci­
jalni povezani postupci s Tajnom sluzhom Bijele kuee. John Hanke,*
oficir nadlezan za odred centrale koji ee raditi na tom specijalnom za­
datku, rekao mi je da je stanica Montevideo zatrazila da se vrarim kako
hih radio s policijom. Medutim, stari hirokrat Kaufman ne zeli da moje
radno mjesto hude prazno dulje nego sto je potrehno, pa namjerava sto
vise odloZiti moj odlazak. Nisam has odusevljen sto eu opet raditi s Ote­
rom i kompanijom, no povratak u Montevideo uzivanje je u usporedhi s
poslom ovdje u centrali.
Prije nego sto krenem valja mi dovrSiti sve potrehne dokumente za
dvojicu novih oficira koji u Mexico City idu pod nesluzhenom zastitom
da rade na sovjetskim operacijama. Jedan je agent pod ugovorom koji je
ranije uvjeZhavao ekipe za prodiranja i izvlacenja u pomorskim operaci­
jama protiv Kuhanaca - on vodi posehnu hazu na jednom otoku neda­
leko od Miamija. Drugi je Jack Kindschi, * oficir iz staha, koji je u Mexico
City poslan iz stanice Stockholm. Njegova zastita, kao savjetnika za pro­
pagandu u Rohert Mullen Co, * hit ce jednaka onoj koju je imao i u
Stockholmu. Za moje odsutnosti poslovima ce rukovoditi Bruce Berck­
mans;* nedavno je zavrsio Career Training Program, sto je novi naziv za
program JOT. Berckmans je hivsi marinac. U Mexico City ide na neko­
liko mjeseci, radit ee na operacijama uhacivanja u komunisticke partije,
za sto je sada zaduZen u grupaciji. Bit ee pod nesluzhenom zastitom, kao
konzultant za marketing poljoprivrednih proizvoda.
428
MONTEVIDEO
ozujka 1967.
I.
Ako Johnsona uhiju, to neee hiti uslijed lose zastite. Nas odred za
specijalne zadatke porastao je na sezdeset ljudi. Ima ih i iz centrale i iz
drugih stanica zapadne hemisfere. Svaka rupa u uredima stanke ispunjena
je stolom iii stolieem za tipkacke. U Punti del Este postavili smo bazu u
jednoj kuci nedaleko od Johnsonove rezidencije, sasvim u blizini hotela
u kojem ce se oddavati konferencija.
Prva grupa Tajne sluzbe Bijele kuee postavila je svoju sIuzhu u stanici
kako bi hitno prosljedival:t obavjestajne izvjestaje koje prima od mnogo­
hrojnih stanka, kao i iz nasih vlastitih vrela. Zadatak je da se slijede svi
ljevicara iii njihovim iznenadnim nestancima. Dvije sekcije naseg odreda
ohavljaju veCinu posla slijedeei takve tragove, a druge predajemo ljudima
iz urugvajske sluihe sigurnosti.
Sekcija za komunisticke partije stanke, koju vodi Bob Riefe, proces­
ljava dosjee 0 svakom vaznijem Urugvajcu kod kojega su otkrivene lijeve
tendencije i koji bi mogao hiti umijeSan u akciju protiv Johnsona iii dru­
gih predsiednika. Vodeei raeuna 0 tome da se izhjegne sIanje informacija
koje bi mogle ugroziti nase izvore, izvjdtaji za policijsku obavjestajnu
sluzbu pripremaju se zajedno s gIavnom listom za nadzor imena na kon­
trolnim tockama razlicirih zona sigurnosti izmedu Montevidea i Punte del
Este. Sekcija za povezane operacije, u kojoj radim i ja, zaduzena je da te
izvjestaje pise na spanjolskom i da ih predaje Otero i policijskoj centrali.
U normalnim okolnostima ne hismo im predavali informadje iz unilate­
ralnih izvora visoke vrijednosti, jer postoji velika vjerojatnost da bi, za­
hvaljujuei nesposobnosti policije, ti izvjdtaji mogli doci u neprijateljske
ruke. No poduzimamo sve zastitne mjere. U te izvjdtaje ukIjucujemo Ax­
gentince, Paragvajce, Brazilce i druge koji predstavljaju mogueu prijetnju.
Oterovi su dosjei dehlji nego ikada. Potkraj narednog mjeseca stotine tih
pojedinacnih izvjdtaja naei ee se pred nama, upotpunjeni mnogohrojnim
posehnim upozorenjima iz izvora u Montevideu, ali i iz drogih stanica.
MONTEVIDEO
2. travnja I967.
Izgleda kao da u stanku svakog dana sriie nova prica 0 teroristickim
planovima napada, podmetanja bombi, trovanja sudionika konferencije.
Provjeravanje tih prica odvodilo me u kuee uzasnih ljudi, ponekad u prat­
nji pretjerano revnog agent a Tajne sluzhe, nestrpljivog da mucenjem tih
42 9

Ijudi otkrije cijelu istinu. Jedna od tih prica ne more se, medutim, olako
shvatiti. ProSli sam tjedan trosio dane i noCi pokusavajuCi je rasvijetliti.
1
Prvi je izvjeStaj dosao od BIDAFFY-I,* ubacenog agenta stanke Bue­
nos Aires, koji se drZi teroristicke grupe Johna WiIliama Cookea. Cooke
je poznati peronist lijevog krila koji ima tijesne veze s kubanskom oba­
vjestajnom sluzbom. U izvjeStaju BIDAFFY-I dodaje se da Cooke i ne­
poznat broj njegovih sljedbenika dolazi u Montevideo pred pocetak kon­
ferencije kako bi se ubaeili u zabranjenu zonu Punte del Este i ondje izvo­
dili napade bombama i druge teroristicke akte. Agent ne zna imena osoba
koje ce pratiti Cookea, ali je plan da najprije djeluje iz apartmana koji
Cooke ima u hotelu Rambla, olinjaloj zgradi od dvanaest katova ispred
Pocitosa.
Radije nego da te podatke predamo policiji, cime bismo mogli ugro­
ziti BIDAFFY-I, odlucili smo da pokuSamo provjeriti izvjestaj i pozovemo
policiju tek kada Cooke dode ovamo. Posredstvom ekipe za praeenje
AVENIN dobio sam sobu na istom katu na kojem je i Cookeov apart­
man. Pozvao sam Franka Shernoa, regionalnog pomoenog strucnjaka iz
Buenos Airesa. Dvije duge noci Sherno je bezuspjdno pokusavao otklju­
cati Cookeov apartman sluzeci se specijalnim vibratorom. Tada je odlucio
da naCini kliue za vrata - prosle su jos tri noei. Nase stalno kretanje iz­
medu moje sobe i Cookeova apartmana pobudilo je sumnju covjeka koji
upravlja dizalom. Portiri su se glasno cudili sto to rade tri covjeka noe na
noc u dvokrevetnoj sobi. Pobojao sam se da bi upravitelj hotela mogao
obavijestiti policiju, sto Ce u svakom slucaju jednog iIi dvojicu mojih age­
nata otkriti Oteru.
Prosle noCi Shernou je konacno uspjelo otvoriti Cookeov apartman.
Na ulazu, nakon sto smo brizljivo provjerili ne eeka Ii nas kakva zamka,
vidjeli smo veliku drvenu skrinju u glavnoj sobi - velieine koja nam je
dala naslutiti da su u njoj puske ili slieno oruzje. Bila je zakovana i omo­
tana metalnim trakama. Na jednom kutu pokrov je bio odlomljen. Vidio
sam da su unutra knjige, magazini i druge stampane stvari - vjerojatno
da se sakrije pravi saddaj. Sanduk nismo dirali. No postavili smo dva
mala radio-predajnika na baterije - jedan u blizini uzglavlja kreveta, drugi
iznad zastora. U mojoj sobi ostavili smo prijemnik i uredaj za snimanje
za agente AVENIN, koji ce se izmjenjivati na snimanju.
Jutros je iz Buenos Airesa stigao kablogram s novim izvjeStajem
BIDAFFY-I: Cookeova kcerka dolazi danas i vjerojatno ce odsjeti u
apartmanu - mozda ce ubrzo poslije nje krenuti i drugi. Razgovarao sam
o sanduku sa sefom Tajne sluzbe. Ponudio nam je da se posluzimo stolnim
strojem na rendgenske zrake, koji Tajna sluzba upotrebljava da ispituje
darove sto se poklanjaju predsjedniku Johnsonu. Noeas ce me agent Tajne
sluzbe koji radi sa strojem pratiti i ponijeti stroj koji cemo postaviti na
ulaz. Cookeova kcerka zaista je stigla poslije podne - sa svojim ljubav­
nikom. Ekipa AVENIN slijedit ee je kada napusti zgradu i obavjdtavati
nas radiovezom kada krene natrag. U meduvremen~ mi eemo se usuljati
430
I
u Cookeov apartman i uzeti rendgenske snimke sanduka. Nadam se da
cemo moCi ukreati u dizalo taj »portabl« stroj, bez obzira na to kako
cemo ga kriomke prenijeti kroz predvorje. Svatko tko nas pokusa omesti
dobit ce dovoljno zraeenje da mu prodre do sdi.
MONTEVIDEO
4. travnja I967.
Nakon sto smo se noeu i ujutro naslusali uobicajenog koneerta s uz­
glavlja, najzad smo culi kako Cookeova kcerka i njezin prijatelj napuStaju
apartman. S ve1ikim smo naporom postavili stroj sa X-zrakama na odgo­
varajuee mjesto, obukli koznate pregace i krenuli na posao. Snimili smo
nel<oliko fotografija iz svih kutova. Prilieno smo brzo obavili posao. Ru­
kovalae i ja prenijeli smo stroj natrag u stanieu. Razvio je film - na sreeu,
nismo vidjeli nista osim cavala. Popodne se par koji smo snimali vratio
u Buenos Aires, ne odajuCi ni jednim znakom dolaze Ii i ostali na konfe­
reneiju. Bio je to vrlo kratak, tih posjet; nasi su monitori zabiljezili jedan
iIi dva nova trika. U svojem -izvjeStaju predlozit en za BIDAFFY-I po­
seban dodatak na njegovo mastovito izvjestavanje.
Predavanje izvjeStaja i lista s imenima za provjeru policijskim snagama
sigurnosti oduzimalo je u ovom razdoblju posljednjih priprema znatno
viSe vremena. Sada smo poeeli organizirati postupak za Johnsonovu si­
gurnost na aerodromu u Montevideu i za let helikopterom u Puntu del
Este. Sef stanice, John Horton,* bit ee u avionu postavljenom pokraj
zgrade terminal a, zajedno s agentima Tajne sluzbe. Deset ostalih oficira
CIA na strateski vaZnim tockama u samoj zgradi. Svaki od nas bit ee
zaduzen da motri na pojedine prozore koji se ne smiju otvarati. Moje
mjesto bit Ce na krovu zgrade, neposredno ispod kontrolnog tornja.
Svatko ee biti voki-tokijem povezan s ostalima, a ja eu imati jos jedan
jaei voki-toki kojim eu 0 svakom detalju izvjeStavati stanicu. Na osnovi
mojih zapaZanja, stanica ce slad hitne izvjeStaje u Washington istog tre­
nutka kada ugledam Johnsonov avion, u trenutku slijetanja, zaustavljanja,
Johnsonova silaska iz aviona i pozdrava, njegova ukreavanja u helikopter,
uzletanja, sve dok helikopter ne nestane iz vida. Izvjestaje ee zatim pre­
davati oficiri iz kola na auto-putu prema Pund del Este - Johnsonov he­
likopter neee biti ni sekunde izvan kontrole oficira CIA, od spustanja na
aerodrom u Montevideu, pa do ateriranja u Pund del Este, udaljenoj se­
damdeset milja. Kada Johnson stigne u Puntu del Este, sigurnost Ce pred­
stavljati manji problem, s obzirom na to da postoji ogranicenost kretanja
u toj zoni, Ijudi na duznosti nose specijalne znacke, a poduzete su i druge
mjere opreza. Johnson je medu posljednjim predsjednicima sto dolaze, pa
OOmo se moei izvjdbati na njegovim kolegama koji ee pristizati dva dana
prije njega.
43:£
 T
MONTEVIDEO
Razlike u misljenjima rijeSene su u moju korist. No iskrsnuo je drugi
I4. travnja I967.
problem. Ambasador je uvjetovao moj zadatak time da latinskoamerickim
I u vrijeme Johnsonova dolaska, prije tri dana, i prigodom njegova
odlaska sve je teklo u najboljem redu. Na primanju u stanici, po zavr­
senom poslu, Horton mi je urucio kablogram iz centrale kojim me obavje­
stavaju da se hitno vratim kako bib se pripremio za zadatak na olimpi­
jadi u Mexico Cityju. Veeeras Cu pokusati nati mjesto u teretnom avionu
ratnog zrakoplovstva koji se vraea u Washington.
Rezultati konferencije? Konacno su odbacili prvotnu brigu Saveza za
progres 0 zemljiSnoj reformi, preraspodjeli dohotka i socijalnom i eko­
nomskom ujedinjenju. I tako, mislim, ni jedna vlada nije bila ozbiljno
zainteresirana da raspravlja 0 tim problemima. Sada je naglasak na
regionalnom ekonomskom razvoju. Ekonomski razvoj, moze se pretpo­
staviti, bit ce usmjeren na zapostavljenu vecinu i reformu ce, u svakom
slucaju, biti laMe pribvatiti ako je ona prosirena - sto znaci da ce po­
vlasteni moci izbjeti da se podrezu njihova krila. Pomoc iz inozemstva bit
ce usmjerena u naceiu na obrazovanje i poljoprivredu, sto - u odsutnosti
zemljisne reforme - znaci razvitak visoko produktivnih farmi. Ti ce se
suvremeni sektori ponovno ujediniti, jer ce njihov sve veti dio narodnoga
dohotka i dalje rasti. Zaboravite reforme - zahvaljujuei ugusivanju po­
buna, pritisak je nepotreban.
WASHINGTON
30. travnja I967.
Dok sam boravio u Montevideu, doneseno je - i u Agenciji, i u State
Departmentu - nekoliko odluka 0 nadziranju olimpijade. Sef odsjeka za­
padne hernisfere Bill Broe mlako je primio odluku da ja odem onamo.
Bio je sef stanice Tokio za olimpijskih igara 1964. i vjeruje da ce politicki
pristup na jednom kulturnom dogadaju kakav je ovaj zapravo sprijeciti
regrutiranja. Jedino ako u stanici Mexico City ostanem i poslije igara,
Broe misli da eu moci opravdati vrijeme utroseno odsad do kraja naredne
godine. S druge strane sef odsjeka za sovjetski blok, Dave Murphy, vje­
ruje da ce mi blaga politicka atmosfera pomoci da se krecem u krugo­
vima koji bi inace bili zatvoreni sluzbenom predstavniku americke vlade.
Osim toga stanica Mexico City nema operativnih kontakata izmedu ofi­
cira stan ice i sovjetskih obavjdtajaca. Kako me Sovjeti vee znaju iz
Montevidea, moei eu razviti osobne kontakte s njima i obavjeStajnim ofi­
cirima ostalih komunistickih zemalja, koji u svojim ambasadama obav­
ljaju poslove vezane uz olimpijadu. Murphyjevo misljenje dijelila je i
stanica Mexico City, koja takoder zeli iskorisdti posao oko olimpijade da
razvije svoje agente za mete projekta LICOBRA: PRI i meksicku vladu.
43 2
funkcionerima nikad nisam bio poznat kao covjek CIA. Sef grupacije za
Meksiko - Kaufman - rijesio je to tako da mi je rekao neka napisem
biljesku koju ce Broe uputiti State Departmentu, 0 tome da nisam poznat
ni jednoj policiji. Kaufman kaze da istinu mozemo malo i zaobici kada je
potrebno, jer ako me i neki policijski oficir poznaje kao agenta CIA, onda
je on u prvom redu plaeeni obavjestajni agent, a tek poslije toga policajac.
Ohrabruje da ambasador sada zeli dva atasea za olimpijadu - drugi
ce bid Dave Carrasco, bivsi kosarkaski trener na jednom americkom sve­
ucilistu, a sada sef sportskog programa Korpusa mira u Ekvadoru. Pri­
vidno, ja Cu biti njegov pomoenik, sto ce mi znacajno pomocr, jer on ima
sve prave sportske preporuke. Dapace, roden je na meksickoj granici i vee
godinama ima prijatelje u meksickim sportskim krugovima. Narednog
mjeseca Carrasco ce doci u Washington radi sastanka u State Depart­
mentu, zatim s Kaufmanom i sa mnom. Imajuci na umu i druga moguca
odgadanja, sluzbu ambasade za olimpijske igre otvorit cemo u lipnju.
Luis Vargas, moj stari direktor sluzbe za useljavanje iz Montevidea,
ovdje je na putovanju sa svojom zenom. Putovanje financira stanica. To
je nagrada za koju sam ga bio preporucio prosle godine zbog njegova do­
prinosa protjerivanju i drugim akcijama protiv Sovjeta, Istocnih Nijemaca,
Cehoslovaka i Sjevernokorejaca. Kao kontrolni slmbenik centrale za po­
sjete, odveo sam ga na razgovor u kabinet senatora Montoye, zatim u
kuru Raymonda Warrena* na koktel - on je sef grupacije zapadne hemi­
sfere u kojoj je i Urugvaj - zatim u Bijelu kucu na posebni obilazak za
prijatelje Tajne sluzbe. Jucer smo u New Yorku promatrali paradu u cast
Dana zahvalnosti. Vargas je bio impresioniran velicanstvenosCu podrske
naporima u vijetnamskom ratu. Bio sam i ja. Kada· bi sudionici marSa
znali ucinke borbe protiv ustanka u Latinskoj Arnerici!
WASHINGTON
s·lipnja I967.
Odlucili smo da Dave Carrasco doputuje u Mexico City tjedan iIi dva
prije mene. Tako sam se, dok on sreduje svoje osobne poslove, vratio pre­
vrtanju papira u grupi za Meksiko. Upravo sam zavrSio tecaj sovjetskih
operacija, dvotjedni program koji je prividno pod nadzorom Sluzbe za
obuku, a zapravo ga vodi odsjek za sovjetski blok. Trebalo je da taj tecaj
pohadam prosle godine, ali sam ga uspio izbjeo zbog nedostatka osoblja
u grupi za Meksiko. Ovaj put isprike nije bilo.
Odsjek za sovjetski blok mao je zapazen uspjeh u svojim tecajevima ­
oni su, u stvari, postigli da DDP proglasi te tecajeve obaveznim za sve
sefove i zamjenike sefova stanica koji su na zadacima u zemljama u ko­
2.8 CIA
433
 ·
..
jima postoje sovjetske misije, kao pomoe operativnim oficirima koji su
T
i pojavi se u SAD-u), najbolje je ako se vrati u Sovjetski Savez, veee su
angazirani u sovjetskim operacijama. Kako eu ja vjerojatno razvijati
osobne odnose sa sovjetskim obavjeStajnim oficirima, nije bilo nacina da
mimoidem tecaj. Imao sam, medutim, sreee, jer se Jim Noland, moj bivsi
sci stanice u Quitu, vratio ovamo s jednog kratkog putovanja u Santi­
ago, Cile, i takoder pohada tecaj - prije nego sto preuzme sluzbu u od­
sjeku za sovjetski blok, koja uskladuje sovjetska pitanja s odsjekom za­
padne hemisfere.
Tecaj sovjetskih operacija posljednja je rijec Agencije 0 regrutiranju i
dezertiranju Sovjeta. Temelji se uglavnom na misljenjima i teoriji Davea
Murphyja, sefa odsjeka za sovjetski blok. Tecaj je prilicno kontroverzan
zbog dogmatskog pristupa Murphyja i njegovih potcinjenih te zbog nedo­
statka uspjeha. Veeina oficira na tecaju dolazi iz odsjeka koji pokrivaju
druga podrucja. Dobar dio oficira jednostavno se uzddava od javnog
komentiranja. Znamo da ee odsjek za sovjetski blok zabiljeZiti takve disi­
dente, dati tome svoju tdinu unutar DDP-a, pa bi nam se takva hereza
prije iii kasnije vratila.
Zanimljivo je da na tecaju nema predavanja 0 Marxu, Lenjinu i dru­
gim komunistickim teoreticarima i vodama, iako su tecajci dobili debelu
knjigu 0 povijesti Rusije (dzepni format). Tecaj se bavi stvarnoseu suvre­
mene Rusije i kako da se te realnosti iskoriste kao nase prednosti - kako
da Sovjeti izdaju svoju zemlju i pocnu je spijunirati.
No kako doCi do tih Sovjeta? Jer oni za koje smo zainteresirani cla­
novi su KPSS. Najlakse je doci do onih, a i najranjiviji su, koji rade u
ustanovama i tvornicama u zapadnom svijetu - ima ih vise od 25 000.
A jos je vise onih koji putuju u inozemstvo po specijalnim zadacima.
Obicno su oni kojima se moze pristupiti clanovi diplomatskih sluzbi, mi­
sija za tehnicku pomoe, trgovinskih misija, ukljucujuei tu i vojno osoblje.
No od posebne su vainosti sovjetski ucenjaci koji prisustvuju konferenci­
jama i kongresima u inozemstvu. Od Sovjeta koji u misijama u inozem­
stvu ostaju po nekoliko godina najlakSe je pristupiti diplomatima i oba­
vjestajnim oficirima. Izmedu njih, osim ambasadora, najpozeljnije je re­
grutirati oficira koji radi za GRU - zbog njegovih vojnih veza. SljedeCi je
na listi zelja oficir KGB-a, jer on poznaje organizaciju ddavne sigurnosti.
Zariste tecaja sovjetskih operacija, dakle, uzimajuci u obzir neprocje­
njivu vrijednost regrutiranja nekoga tko je spreman da se vrati u Sovjetski
Savez, usredotocuje se na sovjetske zajednice u nekomunistickim zem­
ljama te na operativne programe CIA 0 tome kako da se otkriju njihove
slabe tocke i nedostaci. Teorija je da pritisak na Sovjete da se u inozem­
stvu ponasaju strogo konformistiCki, uglavnom iz razloga unutarnje si­
gurnosti, stvara u njih prirodno nezadovoljstvo i pretpostavlja priklanjanje
suprotnosti, relativno veeoj slobodi misljenja, pokreta i udruzivanja nego
sto su navikli. Postoje, nadovezuje teorija, Sovjeti koji vee idu ka dezerti­
ranju, a cilj je CIA da ih pronade i navede na konacnu odluku. Sto se
duze takvu osobu moZe uvjeriti da i dalje radi (prije nego sto »nestane«
434
mogucnosti da se ona iskoristi. No najvaznije je pronaCi kandidate.
Veeinu teorija i doktrina za operacije protiv Sovjeta stvorili su sami
dezerteri onako kako su opisali svoje osobne ispovijesti i snage koje su
navele na dezertiranje. Proucavali smo vrlo podrobno sluzbeno opisanu
organizaciju profesionalnih i slobodnih aktivnosti Clanova sovjetskih mi­
sija. Obicno nema velikih razlika. Tu je otvorena diplomatska i admini­
strativna zadaca misije, kojoj je na relu ambasador, sa sekcijama posve­
cenim politickim, ekonomskim i kulturnim poslovima - uobicajenim u
svakom pogledu. Administrativnu sekciju, na celu sa zavhozom (sef) i
komandantima (pomoenicima), predstavlja zbor Cuvara kuee. Zadatak joj
je da obavlja poslove prijema posjetilaca ambasade i druge zadaee na po­
lju sigurnosti. Trgovinska sluzba ukljucuje predstavnike sovjetskih podu­
zeca koja promicu knjige, filmove, strojeve i drugu tabu i pripremaju
uvoz ptaizvoda iz zemije domaCina.
Vaznija je druga razina zadaca - iskoristavanje tog javnog polozaja
kao pokrica obavjeStajnog osoblja KGB-a i GRU-a. Razmatrali smo razli­
cite tehnike prepoznavanja rezidenta (se£a obavjeStajne sluzbe) i njegovih
potcinjenih u svakoj od sluzbi. Vrlo je zanimljiva i lokacija podrucja na
koje je ogranicen pristup, gdje se cuvaju svi klasificirani dokumenti i obav­
kriptografiranje i radio-veze. Otkrivanje osoba te sekcije ocito je medu
najvaznijim zadacima. Sa stanovista operacija regrutiranja, izgledi su ogra­
niceni, jer sarno odredene osobe u sovjetskoj misiji mogu imati osobne
odnose sa strancima, posebno onima koji nisu komunisti. 0 svakom su­
sretu s takvim ljudima zahtijeva se pismeni izvjeStaj. Obicno su dozvole
za takve odnose ogranicene sarno na oficire obavjestajnih operacija, diplo­
mate i jos neke, na primjer na zavhoza koji mora raditi s ljudima izvana.
Ogranicenja u dodiru s ljudima izvana za veeinu clanova sovjetskih
misija zahtijeva vrlo strogu unutarnju organizaciju. Komsomol, komuni­
sticka omladinska organizacija, obicno djeluje u obliku »sportskih klu­
bova«, dok KPSS radi pod firmom »sindikalnih organizacija«. Prave sin­
dikalne organizacije nazivaju se mestkomima, lokalnim komitetima. SK,
oficir sigurnosti njihove zajednice, odgovoran je za sigurnost osoblja u
svakoj misiji. Osim toga svaka misija ima svoj klub s programom zabave,
filmovima, politickom nastavom, predavanjima i drustvenim aktivnostima.
Sve se odvija u odredenoj klupskoj prostonji. Sudjelovanje u aktivnostima
kluba odredeno je i obavezno; tako se cijda grupa drli na okupu i izbje­
gava mogucnost da se zapadne u iskusenje u dekadentnoj burzoaskoj
okolici. Osobni sukobi, svade, Ijubomore, klevetanja - normalne su po­
sljedice takve mentalne i emocionalne zatvorenosti, pa se rada nuznost,
prema doktrini SB-a, da sve to zajedno probije.
Svrha je vecine operacija CIA protiv sovjetskih zajednica u inozemstvu
da se osigura sto cjelovitije znanje 0 sovjetskoj prisutnosti u odredenoj
zemlji. Glavni je naglasak na sistematicnoj organizaciji, tako da se i naj­
siri zahtjevi mogu djelotvorno ispunjavatL Standardne su operacije u ne­
28"
435
 .=r
I
komunistiCkom svijetu na primjer onakve kakve imamo u Meksiku i Uru­
gvaju: kontrola odlazaka i dolazaka putnika, biografski podaci putnika i
fotografiranje putnih isprava, analiza odnosa unutar zajednice, pomoc
ekipama za pracenje, pracenje u svrhu otkrivanja tajnih i otvorenih aktiv­
nosti, snimanje telefonskili razgovora radi analize odnosa i optih informa­
cija, prisluskivanje radi dobivanja opcih i tajnih informacija.
Sto uspjeSnije agent za pristup gaji tijesne odnose sa Sovjetom, to bo­
lje stanica moze procijeniti njegove slabe toCke. Najbolji su agenti za pri­
stup sluzbenici u misijama sovjetskih saveznika koji rade u istom gradu
- cesto se daju regrutirati da sluze protiv Sovjeta iz nacionalistickih mo­
tiva. Zatim diplomati trecih zemalja, lokalni politicari i vladini funkcio­
neri te osobe koje imaju iste hobije koje imaju i. Sovjeti. Dvostruki agenti,
u prvom redu ubaceni da otkriju sovjetske zahtjeve za obavjeStajnim
informacijama i modus operandi te da im sto vise ogranice vrijeme, te­
koder nam otkrivaju identitet obavjestajnih oficira i osiguravaju podatke
o njihovoj profesionalnoj spremnosti i karakteru.
Programi agenata za pristup odredeni su da osiguraju razocaranim So­
vjetima »kanale za dezertiranje« - mostove na drugu stranu - koje mogu,
malo-pomalo, graditi, vee kako mijenjaju misljenja i donose odluku.
Agenti za pristup jesu ljudi kojima se Sovjet moze povjeravati, podrazu­
mijevajuti da unutarnji pl'itisak kojem su izlozeni zahtijeITa takvu potrebu.
Nakon izvjesnog vremena, nekoliko sati, pa mjesed, mozda i godina,
agent za pristup moze poceti politi eke rasprave. Prvo pravilo u igri jest
da se nikad ne ponihva Rusija i stvari u vezi s tom zemljom. Kljuc
je da se u nacinu misljenja mete na koju smjeramo razdvaja Rusija kao
domovina i Rusija kao teritorija KPSS-a - da se razdvaja vlada od naroda
i zemlje. Kako se za vecinu sovjetskih administrativnih Ijudi smatra da
skrivaju malo cinizma prema partijskoj administraciji, dobar agent pri­
stupa moze uspostaviti ravnoteZu izmedu rodoljublja i usadivanja sumnji
prema partiji. Obicno je djelotvorna metoda da se kombinira pohvala ru­
skim kulturnim tradicijama s nezadovoljstvom nacinom na koji se treti­
raju disidentski pisd i umjetnid.
Operadje tajne akdje protiv Sovjeta takoder su razlicite. Agencija je
duboko umijeSana u samizdat, sistem tajnog objavljivanja disidentske li­
terature iz Sovjetskog Saveza i objavljivanja i rasturivanja knjiga autora
odbacenih u SSSR-u. Vahn se naglasak stavlja i na isticanje sovjetskih
subverzivnih aktivnosti u inozemstvu i kruzenje antisovjetske propagande
kako bi se izazvao otpor i neraspolozenje lokalnih zajednica. Neprekidno
se tezi protjerivanjima kako bi se »dokazalo« da se Sovjeti bave sub­
verzijama.
U tecaj je takoder ukljuceno razmatranje postupka kako da se komitet
za dezertere u americkim misijama stalno ddi u spremnosti, kao i pra­
vila za rukovodenje dezerterima: najprije nastojanja da se Sovjeta na­
vede da nastavi svojim poslom ako se nista ne dogodi, kako bi postavljao
prislusne uredaje i pripremao dosjee; prethodno planiranje tajnih mjesta
43 6
na kojima cemo ga sakrivati prije odlaska u SAD; predvidanja zestokih
reakdja sovjetske misije s optuzbom da je dezerter ukrao kasus goto­
vinom; predvidanje postupka da se dezerteru dozvoli da ga ispituju funk­
cioneri sovjetske misije; zahtjevi za pocetnim odavanjem podataka; po­
stupak za evakuaciju vojnim avionom.
Veeina od nas uputila se na teeaj sa stanovitom skepsom, jer preda­
vaCi SB-a odbijaju da navedu broj Sovjeta koji su uhvaeeni nakon takvih
golemih napora. Sigurno, stara je istina da nitko ne regrutira Sovjete ­
ako oni sami ne regrutiraju sebe, a to mogu uCiniti i bez kanala, mostova,
ekipa za pracenje, fotografija s putnica i dosadnih agenata za pristup.
A sto se dogada kada snivani agent zaista dode? Nije li moguce da
Sovjet kompromitira njihovu sigurnost na taj nacin da se KPSS smatra
obaveznom da poduzme ozbiljnu akciju? Predavaci odsjeka za sovjetski
blok izbjegavaju objasnjenja 0 tome kako je regrutiranje pukovnika Olega
Penkovskog* mozda bilo u vezi s kubanskom raketnom krizom. Ovdje je
bio covjek razocaran rukovodstvom KPSS-a, predao nam je vrIo vrijedne
informacije 0 sovjetskim proiektilima: broju, smjeStaju, suvremenosti, me­
gatonama, faktorima gotovosti. Agencija je dobila vrijedne obavjestajne po­
datke. Penkovski je strijeljan - no jesu Ii Sovjeti poslali projektile na Kubu
zato sto im je ocajniCki trebala ravnoteh zbog stete pricinjene tim pro­
bojem u njihovim obavjeStajnim operacijama? Mozda je listopad 1962. bio
cijena uspjeha sto smo ga imali na obavjeStajnom planu.
Da sam posten, povukao bih se sa zadatka na olimpijadi i zatrazio da
me puste da nadem novi posao. No radeei u sluzbi olimpijade s Carra­
skom, moti eu izbjeei ostru kontrolu stanke i usmjeriti se na posao koji'
radim. U isto vrijeme razmotrit eu prilike za zaposljavanje nakon olimpi­
jade - za otprilike godinu i pol, a dotad moze se stosta dogoditi. A i
Meksiko je previse privlacan da se ponuda odbije. Odvest eu se tamo
prvog tjedna u srpnju.
MEXICO CITY
IS. srpnja 1967.
Posao oko olimpijade je izvanredan. Dave i ja obilazili smo sefove
razlicitih organizacija koje dje1uju u pripremama za olimpijadu: Organi­
zacijski komitet, Meksicki olimpijski komitet i golemi novi stadion za tre­
ning meksickih takmicara, Meksicku sportsku konfederaciju i nekoliko
federacija pojedinih sportova. Cini se da svaka od tih organizacija ima
neke specijalne zahtjeve koje sluzba za olimpijske igre americke amba­
sade moze potpomoei da se ispune. Organizacijski komitet reli kojestarije
o sportskim dogadajima i glavnu pomoc u pripremama za americko sudje­
lovanje u olimpijskom kulturnom programu. Meksicki olimpijski komitet,
odgovoran za pripreme meksickih ekipa, treba pomoc jos nekolicine tre­
437
 T
I
nera te dodatna specijalna odobrenja State Departmenta za americke
trenere koji vee borave ovdje. Tek sam pet dana na posIu, a vee sam
susreo sirok krug razliCitih Ijudi.
Oficiri u stanici, od Wina Scotta nadalje, zadovoljni su sto im moj do­
lazak na olimpijadu moze biti od pomoci u njihovim posebnim podrucjima
za koja su odgovorni. Scott mi je rekao da se najprije koncentriram na su­
srete sa sto vise Ijudi i da uevrstim svoju djelatnost pod okriljem oHmpi­
jade. U sekciji sovjetskih operacija, gdje sam dobio stol i pisaci stroj, glavni
je interes za pronalazenje i odabiranje novih agenata za pristup te na
mojem uspostavljanju izravnih kontakata sa Sovjetima i obavjestajnim ofi­
cirima zemalja sovjetskih saveznika koji obavljaju posiove vezane uz limpi­
jadu. Sekcija za komunisticke partije zeli da odaberem koga bi se moglo
regrutirati za ubacivanje u revolucionarne organizacije, dok sekcija za tajne
akcije zeli podatke za procjenu 0 sluzbenicima za stampu u Organizacij­
skom komitetu, kako bi odabrala agente za plasman propagande. Sekcija
povezanih operacija zeli informacije 0 ataseima Sovjetskog Saveza i nji­
hovih saveznika za olimpijadu koje se mogu proslijediti meksickim sluz­
bama. Sekcija LlCOBRA zeli da utvrdim moguee agente za ubacivanje u
PRJ i meksieku vladu. Sekcija kubanskih operacija, koja raspolaze vjero­
jatno najmanjim brojem agenata, zeH osobne podatke 0 kubanskom olim­
pijskom ataseu, 0 Ijevicarima u miljeu olimpijade koji bi mogli eventualno
putovati na Kubu te 0 svakome tko bi mogao biti zanimljiv za kubanske
poslove. Svi ti oficiri vide moju duznost na olimpijadi kao obecanje za
svoje operativne ciljeve.
Nema naCina da se porekne kako ee taj posao biti vrijedan za stanicu.
Uobicajena je praksa da se s novim poznanicima na olimpijadi izmjenjuju
posjetnice. 0 velikom broju ljudi koje sam dosad susreo postoje znacajni
izvjestaji u dosjeima stanice. Poceo sam voditi vlastiti dosje posjetnica,
pisem kratke biljeSke 0 ljudima koje sam susreo. Mozda, ako pripremam
biljdke koje ee kruziti u razliCitim sekcijama, mogu izbjeCi bilo kakva
regrutiranja za dogledno vrijeme - mozda sve do olimpijade. Nema pro­
blema da se u stanicu diskretno ude iz sluzbe za olimpijadu, na drugom
katu, jer je ulaz upravo na strani dizala u straznjem dijelu ambasade, a
na gornji kat ne ide baS mnogo ljudi.
NEW YORK
13. prosinca 1967.
Posljednjih su mjeseci dogadaji krenuli neocekivanim tokom. Dave je
preuzeo odgovornost za pomoc ambasade kulturnom programu olimpi­
jade, za koji se Meksikanci nadaju da ce imati razmjerno istu vaznost kao
i sportski programi. Glediste je Organizacijskog komiteta da ce Meksiko,
43 8
usprkos golemim naporima posljednjih godina da pripremi svoje mom­
cadi, biti na donjem dijelu liste osvojenih medalja. Da bi to nadoknadio,
a nadmasio na drugim podrucjima, Organizacijski komitet priprema im­
presivan jednogodisnji program od dvadeset dogadaja koji odgovaraju
programu dvadeset sportskih dogadaja - iako ne u natjecateljskom smislu.
Organizacijski je komitet sluzbeno pozvao sve nacionalne olimpijske ko­
mitete da sudjeluju u kulturnom programu, no mnogi od njih, ukljueujuci
i americki, nisu spremni za tako 0pseZnu kulturnu aktivnost. Odgovori
su bili rijetki, pa se Organizacijski komitet obratio ambasadama u Me- .
xico Cityju da trazi sluzbenu pomoc.
Kulturna sekcija nase ambasade pokazala je vise nego povdan interes
za kulturni program, pa je Organizacijski komitet imenovao jednog svojeg
predstavnika da sa mnom i Daveom radi na veeem sudjelovanju SAD-a"
posebno americke vlade, u kulturnom programu. Nikad nisam mislio da
eu obavljati posao kulturnog atasea, ali Dave je zatraZio da preuzmem
brigu za kulturni program. Otada pokusavam razviti interes u Washing­
tonu i drugdje da se posalju sudionici za razlicite priredbe, kao sto su:
sus ret pjesnika, kazaliSne predstave, festival narodne umjetnosti, izlozba
maraka, izlozba monumentalne skulpture, filmski festival, omladinsko 10­
gorovanje, izlozbe 0 atomskoj energiji i istrazivanju svemira, festival dje­
cjih likovnih radova, izlozba rukotvorina i sHeno.
Nije mi se svidio Daveov zahtjev da radim i na kulturnom programu,
jer taj posao moze oduzeti zaista mnogo vremena. No nakon sto sam u
dosjeima stanice provjerio imena sluzbenika kulturnog programa, odmah
sam vidio prednosti: kulturna sekcija Organizacijskog komiteta puna je
ljudi evrstih lijevih uvjerenja, koje ce jedan amerieki funkcioner vrlo teSko
obradivati a da to ne pobudi sumnju. No u olimpijskoj atmosferi mira i
bratstva, imajuei na umu da Organizacijski komitet moli pomoc americke
vlade, sada imam otvorena vrata do mnogih ljudi za koje su zainteresirane
razlicite sekcije u stanici. Dapace, ti ce mi novi poslovi, kojima valja po­
svetiti mnogo vremena, omoguCiti sve isprike potrebne da se ne upustam
u regrutiranja. Stanica je i dosad vrlo zadovoljna, jer sam se redovito su­
sretao s Provorovom i Belovom, sovjetskim oficirima nadleznim za olim­
pijadu (pripadaju GRU-u i KGB-u), kao i sa cehoslovackim, poljskim i
jugoslavenskim olimpijskim oficirima. Jedini mi je problem da umaknem
korejskom oficiru CIA, DNNEBULA-I,* koji takoder obavlja zadatke u
vezi s olimpijadom i susrece me na svakom sastanku. Opcenito, nastojim
da se sarno pojavljujem u stanici, jer nemam interesa da razvijam operacije.
Drugi je neocekivani dogadaj ozbiljan. Ulazim u sve dublji odnos sa
zenom koju sam susreo u Organizacijskom komitetu. Jednom sam joj
prilikom rekao da sam ranije radio za CIA. No usprkos svojoj ostroj re­
akciji, pristala je da se i dalje vidamo. Jedna je od mnogih ljevicara u
kulturnom programu i vjeruje, s mnogo gorCine kao i mnogi drugi ­
da je Agencija odgovorna za smaknuce Che Guevare.
439
 .....­
MEXICO CITY
lipnja I968.
20.
Jos se jedna karijera uClA blizi svome kraju. NeSto ranije nego sto
sam oeekivao. Ali Paul Dillon pozvao me jueer na kavu i rekao kako ga
je Scott zamolio da nesto predlozi. Kaze kako je stanica vrlo zadovoljna
mojim poslom i da bi me Scott zelio nakon olimpijade prebaciti u poli­
ticku sekciju stanice. Tako da bih u naredne dvije iii tri godine vodio re­
grutiranja i sudjelovao u drugim operacijama stanice za koje sam se bio
pripremao otkako sam pro~ae godine dosao ovamo. Posebno ocekuju od
mene da regrutiram neke administrativce u PRl koje sam susretao, na pri­
. mjer Alejandra Ortegu San Vicentea, generalnog sekretara Olimpijskog
organizacijskog komiteta i bivseg sefa vladina odsjeka za politieka i soci­
jalna istrazivanja, sluzbe koja je zaista centar inf{)rmacija ljudir'na PRI.
Scott kaze da ce urediti da dobijem jos jedno unapredenje i da je amba­
sad~r odobrio takav plan.
Rekao sam Dillonu kako cijenim ponudu, ali da sam predvidio da
nakon olimpijade dadem ostavku, da se ponovno ozenim i da ostanem u
Meksiku. Bio je iznenaden, naravno, jer nikome u stanici to nisam jos
spomenuo. Kasnije sam razgovarao sa Scottom i napisao biljeSku centrali
iznoseCi svoje namjere. Bio sam paZljiv u formuliranju svojih osobnih raz­
loga kao jednih motiva svoje odluke, kako ne bih doveo u pitanje
sigurnost.
Osjecaj olakSanja vrlo je snaZan sada kada sam i sluzbeno objavio
svoju namjeru da se povucem. Mozda sam to trebao uciniti jos nakon
povratka iz Montevidea, jer sam se osjecao vrlo napetim otkako sam do­
Sao u Meksiko - kao da sam bio neposten u necasnoj situaciji, ali u taJ
kvim prilikama dva negativna rezultata ne daju jedan pozitivan. Istina je
da je Bill Brae imao pravo: olimpijske igre ne daju se podvesti pod po­
litiku hladnog rata. Rad u kulturnom programu izazvao je jos jedan klin
izmedu misljenja 0 borbi protiv pobuna i stvarnosti posljedica te borbe.
Nije to samo »oni i mi« nego »svi mi zajedno«.
Rad na kultumom podrucju podize mnoge mostove: iako sam radio
na organizacijskim poslovima vise nego na stvaralaoom, nakupilo se dosta
iskustva da olaksa spoznaju 0 sve vecoj izoIaciji, osjecaju prijevare, izdva­
janju. Tko zna da Ii bih bez toga napustio sigumost i pogodnosti dalj­
njeg rada uClA. Central a i stanice pune su, kao sto svi znamo, oficira
koji su odavno prestaIi vjerovati u one sto Cine - nastavljaju do penzije
kao cinici, ogorceni ljudi kojima je stalo samo do toga da izbjegnu odgo­
vomosti i napore. Neeu im se pridruziti, ma sto da se dogodilo.
440
MEXICO CITY
kolovoza I968.
. I.
Proslog tjedna doslo je do iznenadnog sudara izmedu studenata i sve­
uCilisnih voda i vlade. Pocelo je nekom zbrkom, 26. srpnja, kada su se
demonstranti, slaveCi godiSnjicu kubanske revolucije, sudarili s protude­
monstrantima i stali prosvjedovati protiv meksicke vIade. Dva dana
kasnije policija je upala u zgrade Nacionainog sveucilista Meksika
(UNAM). Sutradan je dosio do ulicnih sukoba na ulicama. Policija je po­
duzela okrutne represivne mjere. Prije tri dana doslo je do zestokih okr­
saja na ulicama, a jucer su se neredi prosirili i nasveucilisne centre u unu­
trasnjosti, Villahermosu i Jalapu. U protestnom marsu mira danas je u
Mexico Cityju sudjelovalo najmanje 50000 ljudi, a marS je predvodio rek­
torUNAM-a.
Prvotni razlozi prosirili su se na mnogo temeljitije politicke zahtjeve,
koje je medu studentima vodio nacionalni strajkaSki komitet pod utje­
cajem bivsih voda Pokreta za nacionalno osloboaenje (MLN) i Nacional­
nog centra demokratskih studenata (CNED) - na koje utjeee i Komuni­
sticka partija Meksika. Cak i takav, pokret je spontana narodna demon­
stracija protiv policijskog nasilja s jasnom tendencijom protesta protiv
monopola PRI na moe i tradicionalno sluzenje privilegiranima. Zahtjeve
koje je formulirao strajkaski komitet vlada ne moze prihvatiti, ali su vrlo
popularni: ostavke se£ova policije, ukidanje policijskih snaga za suzbijanje
pobuna, ukidanje optuzbe za »socijaino rasulo« i nadoknade ranjenicima
i obiteIjima poginulih - od 26. srpnja ubijeno je najmanje osam studenata,
400 ih je ranjeno i vise od tisueu uhapseno. Nekoliko puta, kada policijske
snage nisu bile sposobne da djeluju same, vlada je pozvala u pomoe vojsku.
Proslog mjeseca putovao sam u Washington i New York da bih sredio
posljednje pripreme 0 sudjelovanju u kulturnom programu pod pokrovi­
teljstvom State Departmenta. U Washingtonu ne same da se Janet nije
slozila da povedem djecake na olimpijadu nego je ucinila sve da ih gotovo
i ne vidim. OdluCio sam da ih svakako povedem. Trebalo je da moj advo­
kat teIe£onira kad mi vee krenemo. Uslijedio je metd izmeau centrale i
State Departmenta i izmedu ambasadora i Scotta - svi su mi naredili da
djecu posaljem natrag, jer da Janet prijeti kako ce odati da sam oficir
CIA. Odbio sam i rekao da me mogu ustrijeliti ako hoee, ali da vjerujem
kako imam pravo da djeca budu u mojoj kuCi, bilo u Mexico Cityju iIi
gdje drugdje. Siguran sam da je prijetnja da ee me Janet odati - obican
bIe£.
441
 MEXICO CITY
"
I. rujna I968.
Veti dio kolovoza vlada se prilieno miroljubivo odnosila prema ma­
sovnim demonstracijama. Dne 27. kolovoza doslo je do jakih demonstra­
cija, 200 000 ljudi protestiralo je zbog troskova olimpijade u Meksiku,
koji ce iznositi najmanje 175 milijuna dolara. Vlada je uzvratila udarac
sutradan ujutro razbijajuci silom veliku skupinu demonstranata koji su se
zaddali ria glavnom gradskom trgu. Dne 29. kolovoza pojavilo se jos 3000
demonstranata, no i oni su bili svladani. Danas je Diaz Ordaz, u svojoj
godisnjoj poruci naciji, rekao da ce upotrijebiti oruzane snage da osigura
oddavanje igara. No obecao je da ce se razmotriti ukidanje optuzbe za
»socijalno rasuIo«. Strajkaski je komitet svojim zahtjevima dodao jos je­
dan - oslobadanje svih politiekih zatvorenika. U tom govoru Diaz Ordaz
je, na nesreeu, tvrdio da u Meksiku politiekih zatvorenika nema - tvrdnja
za koju je oeito da je Iazria i smijeSna.
Sekcija CP u stanici vrlo je zaposlena. Prima informacije 0 planovima
strajkaskog komiteta i 0 pozicijama koje zauzimaju komunisti i druge
grupe krajnje ljevice.
MEXICO CITY
nastavnici pridrmili su se studentima, deZume jedinice pod vladinom kon­
I7. rujna I968.
Jedna znaeajnija demonstracija ovog mjeseca bio je tim protestni mars
onog dana kada je Diaz Ordaz otvorio nove terene za olimpijska natje­
canja. Demonstranti sve otvorenije tvrde da je policija spalila tijela stude­
nata ubijenih u represivnoj akdji i da je obiteljima studenata naredeno da
sute. Studentske delegacije svakodnevno odlaze u tvomice, urede i sta­
nove objasnjavajuci poIozaj studenata. I to cine vrlo uspjesno. Prosle noCi,
kao rezultat takve aktivnosti, vlada je naredila upad na nacionalno sve­
uciliste, narusavajuci tradicionalnu autonomiju sveueilista.
U zauzimanju sveucilista angaZirane su tisuce vojnika s tenkovima i
bornim kolima. lako je na stotine ljudi uhapseno, studentski strajkaski
vode uspjeli su pobjeci. Studentske brigade, koje su isticale vladinu poli­
tiku sluzenja interesima manjine, otvorile su svoju centralu na politehni­
ckom institutu, gdje se sada bije bitka izmedu policije i studenata.
Zbog nasilja odgodene su dvije velike izlozbe olimpijskog kultumog
programa. Na nacionalnom sveucilistu bili smo predvidjeli izlozbu 0 istra­
Zivanju Svemira, ali smo veliku raketu »Jupiter« morali skloniti prije nego
Sto je demonstranti obore. Organizacijski komitet sad a trazi nov prostor
gdje ce je postaviti. SHeno je prosla i izIozba 0 atomskoj energiji na poli­
tehniekom institutu. Morala je biti otkazana dok se ne pronade sigumije
442
mjesto. Izlozbu 0 istraZivanju Svemira trebao je jueer otvoriti Michael Col­
lins, astronaut ratnog zrakoplovstva, no bio sam primoran otkazati velik
dio njegova programa.
MEXICOQTY
25. rujna I969.
Otkako je izvrSena invazija na UNAM, nasilje je svakodnevna pojava.
Ubijeno je deset, moZda i dvadeset studenata, vise od 100 ih je ranjeno u
sukobima sto su izbijali u razlieitim dijelovima Mexico Cityja. Sada do
sukoba najceSce dolazi na Trgu triju kultura, gdje je smjeStena jedna od
glavnih skola u sastavu politehnickog instituta. Jueer je dvanaest sati tra­
jala borba palicama; studenti su branili politehnicki institut i skolu na
trgu, ali su ih policija i vojska ipak uspjele okupirati. Sve ulicne demon­
stracije suzbijaju se sve jaCim mjerama nasilja.
Nakon lito je prije nekoliko tjedana PRJ poveo kampanju protiv rek­
tora UNAM-a, ovaj je podnio ostavku. No vijece profesora izglasalo je da
ce, ako se prihvati njegova ostavka, i oni predati duznosti. Danas je
upravno vijece UNAM-a odbilo ostavku, pa se ocekuje da ce je rektor
povuci. Sve su jaci prosvjedi zbog troskova olimpijskih igara. Roditelji i
trolom prepadaju nocu skole i uznemiruju studente.
MEXICO CITY
3. Iislopada I968.
U divljoj pucnjavi na Trgu triju kultura vlada je rastjerala protestni
pokret i vjerojatno prekinula nekoliko stotina zivota. Jucerasnji masakr
dosao je kao iznenadenje, jer su gotovo prije tjedan dana i vlada i Straj­
kaski komitet odbacili konfrontaciju i gotovo je svatko bio povjerovao da
kriza prolazi. Cak je i armija bila evakuirana iz UNAM -a, a rektor po­
vukao svoju ostavku.
No jucer oko pet sati popodne 3000 ljudi - studenata, nastavnika, ro­
diteIja, pa i radnika i seljaka - skupilo se na Trgu triju kultura na pro­
testni marS protiv nastavljene okupacije politehnickog instituta i nekoliko
skola.
Prvi govomik na skupu otkazao je marS, jer se duz puta bilo koncen­
triralo IOOO vojnika s bojnim kolima i mitraljezima. Skup je nastavljen
mimim tonom, ali vojne jedinice okruzile su trg. Oko sest sati vojska je
otvorila vatru na okupljene ljude i okolne zgrade, vjerujuCi da su se
onamo sklonili simpatizeri demonstranata. Pucali su vise od sata. Sluz­
443
 I'
!

beno je objavljeno da je dvadeset i osam ljudi ubijeno, 200 ranjeno. No
najvjerojatnije je ubijeno nekoliko stotina ljudi, dok je broj ranjenih puna
yeti. Vise od I500 ljudi odvedeno je u zatvor. Danas t!SUee roditelja i
rodaka trazi tijela - vee uklonjena s trga - onih koje nisu mogli pronaei
u bolnicama iIi zatvorima.
Medunarodni olimpijski komitet, pod predsjedanjem Averyja Brun­
dagea, oddao je jutros tajni izvanredni sastanak 0 tome da Ii da igre ot­
kaze iii ne. Prema izjavi jednog americkog clana oIimpijskog komiteta,
manjkao je samo jedan glas da se igre otkazu. Naposljetku je Brundage
izjavio da se igre nastavljaju kako je predvideno i da lokalni studentski
problemi nemaju veze s oIimpijadom.
da biste ispunili odgovornosti i obaveze, valja se pomiriti sa sistemom,
znajuci da sistem nije dobar za svakoga. To znaci da svatko dobiva ono
sto moze unutar podnosljivih okvira - koji se mogu i probiti kada je po­
trebno da covjek osigura sebi malo vise sigurnosti. Sada moram naei sebe
u okviru sistema i zaboraviti da sam ikada radio za CIA. Ne, nema ko­
risti da se mijenja sisttlIll. Ono sto se zbilo na Trgu triju kultura dogada
se svuda u svijetu kada ljudi pokusavaju promijeniti sistem. Zivot je pre­
kratak, a toliko je mnogo uZivanja koja bi se mogla propustiti. U trideset
trecoj preostaje mi jos polovica zivota.

MEXICO CITY
28. listopada 1968.

Iznenada sve je gotovo - pravim pohrom boja i zvukova, mozda naj­

spektakularnijim vatrometom u povijesti. Od danas svi ponovno mozemo
odmjeravati je Ii taj dvotjedni cirkus bio vrijedan krvoprolica i je Ii Me­
ksiko vise izgubio ubijajuei demonstrante iii je vise dobio organizirajuCi
igre.
Moja ostavka stupit ee na snagu naredne godine, iako svi prakticni
zadaci u mojoj sluzbi u Agenciji istieu vee sada. Mozda sam glupo uCinio
sto sam sve ovo vrijeme posljednjih mjeseci bio posvetio olimpijadi umje­
sto da se upustim u potragu za novim poslom. No imam ustedevine koja
ee mi doteCi dok nadem posao, iako nde biti lako uzddavati dvije obi­
telji. Moji sinovi zatrazili su da zive ovdje, sa mnom, umjesto da se vrate
u Washington, sto me nije iznenadilo. Zakonske mjere koje sam poduzeo
bile su uspjeSne. Cijela svada ambasadora i Scotta s centralom bila je ne­
potrebna, jer je Janetina prijetnja da ee odati moje pravo zanimanje bila
obican trik.
Pokusavam da to ne pokarem, no osjeeam se nesigurnim hoCu Ii pro­
naCi zadovoljavajuei posao unutar istog sistema koji sam odavno odbacio,
jos kao student na sveuciliStu. TeSko je priznati, ali postao sam sluga ka­
pitalizma koji sam odbacio. Postao sam jedan od tajnih policajaca. CIA,
napokon, i nije niSta drugo nego tajna policija americkog kapitalizma, bu­
seCi dan i noe rupe u politickim nasipima kako bi djelitelji zarada ame­
rickih kompanija koje djeluju u siromasnim zemljama mogli neprekidno
uzivati u ubiranju tih zarada. Kljuc uspjeha CIA je onih 2. iii 3 posto sta­
novniStva u siromasnim zemljama koji uzimaju najveCi dio kolaca - u
veeini zemalja cak viSe danas nego I960. godine. A 50, 60 pa i 70 posto
stanovnistva gurnutog u stranu prima sve manje.
Ima proturjecnosti u onome sto radim. Ali nemam mnogo izbora za
plan koji sam pripremio i za nase potrebe za novcem. Valja biti realan:

444 445
 ~ ~.-' .-~

---~~--.-.,.,..~.,~
~ .. -.
~
",'

MEXICO
•• v •
CITY
slJecanJ I970'
PoCinjem iznova, nakon godine duboka razocaranja i osjecaja propasti.
Moje nade u nov pocetak i buducnost u Meksiku zamagljene su slomom
mojih planova 0 braku. Nisam siguran kojim Cu putem. Razlozi leZe u
nizu pogresaka, mozda cak i nerealnim nadama od samog pocetka. No
posljedice su takve da ih ne mogu prebroditi. Nastojim skupiti komadiee
i ponovno ih sloziti u okvir.
Nisam siguran u posao koji sam odabrao, iako sam imao srece da se
pridruzim novoj kompaniji koju je osnovao prijatelj sto sam ga bio sreo
na olimpijadi. Ako je rijec 0 noveu, izdatke moram znacajno sm'anjiti.
Neugodno, ali tu ne mogu nista uciniti. Izgledi nove kompanije, koja pro­
izvodi i prodaje sasvim nov proizvod, ohrabruju. Dobio sam priliku da
kupim dioniee. Moji su odnosi s vlasnicima i upraviteljem, koji je moj
dobar prijatelj, izvrsni.
Rad u trgovini ipak me ne ispunja zadovoljstvom, kao ni godinama
ranije. Odlucio sam da na naeionalnom sveucilistu u Meksiku pokusam
,dobiti diplomu. Mozda euse vratiti u SAD kao nastavnik. Za boZicnih i
·novogodisnjih praznika poCeo sam raditi i na prvom konceptu knjige 0
CIA. To ne bi bilo moguce da su moji planovi uspjeli. No put je sada
cist i moze vrlo lako dovesti do toga da prisilno napustim Meksiko.
Knjiga koja bi opisala operacije CIA mogla bi pomoei u ilustriranju
nacela vanjske politike koja nas je gumula u Vijetnam, a moze nas uvesti
i u slime nove situacije. Tajne operacije CIA cine neviaene napore da uz­
dignu na povrSinu nepravedne, nenarodne, manjinske vlade, uvijek s na­
dom da otvorena vojna intervencija (kao u Vijetnamu iIi u Dominikanskoj
Republici) neee biti neophodna. Sto su operacije CIA uspjeSnije, to otvo­
rene intervencije postaju slabije - a sve nejasnije postaju i reforme. Cijela
Latinska Amerika 6o-tih godina govori u prilog tome.
Knjiga 0 CIA mogla bi takoaer ilustrirati kako interesi povlastenih
manjina u siromasnim zemljama vuku natrag. Poklapaju se s interesima
bogatih i mocnih koji vladaju SAD-om. Doktrina borbe protiv ustanaka
pokusava okaljati meaunarodnu klasnu povezanost, zaleci se protiv na­

'-9 CIA
449
 T
cionalizma i patriotizma, falsificirajuci pokrete, pripisujuti 1m da se bore
protiv kapitalistickih manjina, a za sovjetski ekspanzionizam. No ono sto
borba protiv ustanaka zaista postize - jest zastita kapitalizma u Americi,
njegove imovine i privilegija. AmeriCka nacionalna sigurnost, kako je na­
zivaju americki vode, sigurnost je kapitalisticke klase u SAD-u, ali ne i
sigurnost za ostale ljude - a sigurno ne i sigurnost za siromasne, osim ako
se ne radi 0 guranju u jos vecu bijedu. Klasni su interesi u SAD-u da nasi
programi borbe protiv ustanaka budu uspjeSni, kao i najtemeljniji princip
ameriCke vanjske politike: svaka vlada, rna koliko losa bila, bolja je od
komunistieke vlade, vlade radnika, seljaka i obicnih ljudi. Pomoc nase
vlade korupciji i nepravdi u Latinskoj Americi izvire izravno iz odluenosti
bogatih i mocnih u SAD-u, kapitalista, da zadrle i prosire svoja bogatstva
• f·
1 mocr.
Moram biti oprezan da ne govorim mnogo 0 svojim idejama za knjigu.
Jim Noland zamijenio je Wina Scotta na duznosti sefa ovdasnje stanice
kada je Scott u rujnu umirovljen. Scott je otvorio kancelariju - po svojoj
pravoj profesiji on je strucnjak za osiguranje. Pretpostavljam, medutim,
da i dalje radi za Agenciju, sada pod ugovorom. Jer njegovo poznavanje
i iskustvo 0 Meksiku te sirok krug prijatelja i previse su vrijedni, a da se
izgube. Ovo nije vrijeme da Agencija nauci nesto od mojih namjera.
MEXICO CITY
pomoc, jer moj novi plan za knjigu podrazumijeva pronalazenje grade
lipanj I970.
koje ovdje nema.
Jos jedan neuspjeh koji je teSko objasniti. Proslog tjedna govorio sam
s cetvoricom izdavaea u New Yorku nadajuCi se da en sklopiti ugovor 0
izdavanju knjige i dobiti akontaciju kako bih knjigu mogao zavrSiti. Na
nesrecu, izdavaci su najvise zeljeli senzacionalisticki prilaz stvari - odvojen
od teZih politickih i ekonomskih realnosti koje daju smisao operacijama.
Nisam siguran sto da sada anim, osim da poenem iznova, odlucujuci
se za drukCiji raspored grade i pokusaj da pisem sto jasnije. Mozda da po­
kusam skromno, magazinskim iii novinskim elankom 0 nasim operacijama
da sprijecimo Allendea na izborima za predsjednika Cilea 1964. godine ­
on sada opet nastupa i mozda bi mu otkrivanje operacija iz 1964. po­
moglo. Nevolja je da mi ljudi moZda nece vjerovati - u New Yorku sam
sreo izdavaee koji nisu bili sasvim uvjereni jesam Ii zaista onaj za kojega
se izdajem.
Losa je strana putovanja u New York i ta sto sam tamo ostavio ko­
pije materijala i, usprkos uvjeravanju izdavaea, bojim se da bi Agencija
mogla saznati za moje planove 0 knjizi. Jedna rijee stanice meksickoj
sluzbi - i naCi cu se na putu bez povratka, u Tolucu - osim ako me
(jer je to dug put) ne proguta mrak u kojem kanjonu. Za nekoliko tje­
dana poeinje nastava na nacionalnom sveuCilistu i preostaje mi nada da
45 0
nitko 0 meni nece nista otkriti - ni Agencija, ni ljudi iz UNJ\M-a. Obe­
shrabruje me osamljenost. No obnovljena bombardiranja u Sjevemom Vi­
jetnamu, nesposobnost Nixonove administracije da prizna poraz, invazija
na Kambodzu sve je to ojacalo moju odluku da pocnem iznova. Uboj­
stva u Kentu i Jacksonu jasno pokazuju da ce nase metode borbe protiv
ustanaka uskoro valjati primijeniti i kod kuee.
MEXICO CITY
•• v ,.
slJecanJ I97I.
Protekli su mjeseci urodiIi vaznim odlukama; moZda sam konaeno na­
sao pravi put. Nastavlja se rat u Vijetnamu i program vijetnamizacije.
Sada bi, vise nego ikada, iznosenje metoda CIA moglo pridonijeti da se
americki narod zainteresira kako smo usli u Vijetnam i kako, gdje god
CIA radi, klijaju novi Vijetnami.
Napustio sam kompaniju svoga prijatelja. Sinovi su mi opet u Wa­
shingtonu iako ja nastavljam skolovanje na sveucilistu. Poslao sam djecu
da Bozic provedu s Janet, ali se pribojavam da ih neee vratiti, usprkos
obecanju. Tako je i ucinila, bas kako sam i predvidao. Bez mnogo premis­
ljanja. U svakom slueaju, djeca ce imati bolje skolovanje i, za promjenti,
ueit ce engleski. I ja bih mogao napustiti Meksiko ako nadem financijsku
Odluao sam da objavim sva imena i organizacije povezane s opera­
cijama CIA i da sto vjernije rekonstruiram operacije i dogadaje u kojima
sam sudjelovao. Nema vise sakrivanja iza teorijei hipotetienih slueajeva
da bi se zastitila sredstva CIA avantura. No problem ce biti u dokumen­
taciji. OdluCio sam da potrazim naeine kako da korisne informacije 0 CIA
predam revolucionarnim Qrganizacijama da bi se ove mogle uspjeSnije
braniti.
Kljue za usvajanje sve radikalnijih pogleda bilo je moje puno shva­
canje klasnih podjela u kapitalistickom drustvu, koje se zasniva na vla­
snistvu iii neimastini. Naravno, podjele postoje uvijek. No dosad nisam
shvacao njihovo znaeenje i posljedice: suprotnosti u odnosima, izrablji­
vanje, rad kao trlisna roba itd. Ali nastupiti s liberalnim konceptom dru­
stva, konceptom koji pokusava pomiriti nepomirijive klasne suprotnosti,
nije rjesenje. Mislim da sam shvatio zasto programi liberalnih reformi u
Latinskoj Americi nisu uspjdi. U isti mah mnogo sam jasnije prepoznao je­
dnake interese klasa u Latinskoj Americi (i drugim nerazvijenim podruc­
jima) s odgovarajuCim klasama u SAD-u (i drugim razvijenim podrucjima).
Rezultat te klasne koncepcije, videci da identitet klasa dolazi prije na­
cionalne nezavisnosti, vodi k odbacivanju liberalne reforme kao procesa
koji se neprekidno obnavlja i korak po korak vodi u bolje drustvo. Re­
2.9'
45J:
 1
forma zaista moze predstavljati poboljsanja, ali je ona u temeljnom smislu
manevar vladajuCe klase u kapitalistickom drustvu - kapitalista - koji do­
pusta da se eksploatadja nastavi, da se dade malo kako se ne bi izgu­
bilo sve. Savez za progres bio je bas takva vrst prijevare - iako progla­
sayan Marshallovim planom Latinske Amerike koji ce omoguCiti, ohra­
briti latinskoamericki »New Deal« da prostruji kroz to podrucje nakon
vladavine liberala BetancoUrta, Haya de la Torrea, Kubicheka i Munoza
Marina.
Savez za progres nije uspio kao program sodjalnog preobraz.aja i nije
uspio stimulirati dovoljan ekonomski razvitak per capita. Dijelom zbog
porasta stanovnistva, a dijelom i zbog sporog rasta vrijednosti izvoza s
toga podrucja. Ta dva cinioca, povezana sa sve vecom potrosnjom gornjih
i srednjih klasa, stvarala su sve manje mogucnosti za investiranja, na ko­
jima se mora temeljiti razvitak.
Rezultat? Podjela u latinskoamerickom drustvu na jezgru manjine, ovi­
snu uglavnom 0 vanjskom sektoru, i potisnutu ve6inu. Godine 1.969. vise
od polovice Ijudi na tdistu rada bilo je nezaposleno iIi na putu da to
postane. Obrazovanje, zdravstvena zastita i stambena izgradnja razvijali
su se sarno u gradskim drustvenim jezgrama. Nezaposleno seosko stano­
vnistvo bjdi u gradove, nesposobne da ih primi i zaposli. Zacarani krug
malih unutarnjih tdiSta i nedostatak pokretnih unutarnjih sila razvoja
postoji i dalje.
Osobito u zemljama kakav je Brazil, gdje ekonomika brzo raste, bo­
gatstvo i dohodak pokazuju znake jos jace koncentracije. Posljednji p~
dad Ekonomske komisije UN za Latinsku Ameriku (ECLA) pokazuju da
najsiromasnijih 20 posto latinskoamerickog stanovnistva prima sada sarno
3,I posto ukupnog dohotka, a da svih donjih 50 posto prima same I3,4
posto ukupnog dohotka. Gornjih pet posto skupljaca dohotka prima
33>4 posto ukupnog narodnoga dohotka. Kontrast izmedu gornjih 5 po­
sto i donjih 50 posto stanovnistva, prema podacima ECLA, pociva na
prevlasti poduzetnicke klase - kapitalista - u gornjih 5 posto. Njihov iz­
vanredno velik dohodak potjece uglavnom iz distribudje profita, koji
umjesto da se trosi, moze se ponovno investirati. U Meksiku, na primjer,
60 posto dohotka gornjih pet posto stanovnistva jesu dividendi, u Salva­
doru 80 posto, au Argentini 85 posto. Najvaznije, dohodak gornjih 5 po­
sto raste bru nego onaj srednje i niu klase. Time se jos vise narusava
neravnomjernost dohotka. Tvrdnja da ce ekonomski razvitak u uvjetima
Saveza za progres rezultirati visim zivotnim standardom siromasnije po­
lovice stanovnistva pokazala se pogrdnom.
Prop ali su i programi zemljisne reforme. Sezdesetih godina gotovo je
svaka juinoamericka zemlja pocela reformirati ogranicene, nestalne i ne­
ekonomicne sisteme uZivanja posjeda - dugo smatrane najozbiljnijim struk­
turalnim izvorima debalansa u bogatstvu i dohotku. Nouz iznimku Kube,
Perua i Cilea, ti su impulsi bili izgubljeni i postignut je vrlo slab napredak
tame gdje Ide velike mogucnosti proizvodnje i dohotka. Koncentracija se
452
nastavlja: gornjih I,8 posto skale seoskog dohotka ddi vise od 50 posto
velikoposjednika, dok sitni vlasnid, koji cine 25 posto ukupnd'g poljopri'­
vrednog stanovniStva, dobivaju same 2>4 posto prihoda.
Proteklih deset godina, dok latinskoamericke zemlje nisu uspijevale
uspostaviti pravedniju raspodjelu zemlje, bogatstva i dohotka, prilican se
uspjeh mogao postiCi pozivanjem na ugusivanje pobuna - ukljucujuCi pro­
pagandu da se ljudi odvuku od kubanskog rjeSenja, kao i mjere represije.
Kao dio kampanje za suzbijanje pobuna Savez za progres na kratko je
zaista podigao nade i privukao mnoge koji su razmisljali 0 mirnim rjese­
njima koje nece temeljito ugroziti moe vladajucih kapitalistickih manjina
i njihova sistema. No od I960. go dine, otkako su psiholoske molbe za
mirnim reformama ustuknule, sve su vise bile potrebne mjere izravnava­
nja: represija i posebni programi, npr. u sindikatima, da rasdjepe zrtve i
onemoguce njihove vode. Te mjere sastoje se od cetiri najvaznija pro­
grama borbe protiv ustanaka, posredstvom kojih americka vlada osnazuje
vladajuce manjine u Latinskoj Americi: operadje CIA, vojna pomoc i mi­
sije za obuku, programi jayne pomoCi AID za pomaganje policije i sin­
dikalne operacije posredstvom ORIT-a,* Medunarodnih strukovnih sindi­
kata* i AIFLD-a* - a sve ih velikini. dijelom nadzire CIA. To su potpornji
koje americki vladajuci kapitalizam daje svojim latinskoamerickim dvojni­
cima kako bi osigurao uzajamnu podrSku protiv prijetnji americkom ka­
pitalizmu. No te napomene ne znace bas mnogo - sto je dobro za kapi­
talista u Latinskoj Americi, dobro je i za kapitalista u SAD-u.
Program liberalne reiorme, kakav je Savez za progres, znaci sigurno­
sni venti! za kapitalisticku nepravdu i eksploataciju - kao sto je granica
sluzila za oslobodenje i bijeg od ugnjetavanja u americIGm gradovima u
proslom stoljecu. Takav je program jedino sto ce vladajuca klasa dopustiti
u svrhu preraspodjele ako je citav sistem u opasnosti neSto sto je protiv
struje i urodenog poziva prema koncentriranju bogatstva i politiCke moCi
u jos manji broj ruku. Kada jednom osjecaj hitnosti i opasnosti mine pa
oslabi i pritisak na sigurnosnim ventilima, a prirodne se snage akumula­
dje oporave, ubrzo nestaju relativne prednosti koje su izrabljivani stekli
reformama. Reforme su privremene i djelomicne mjere koje nikad ne
mogu odstraniti eksploatorske odnose na kojima poCiva kapitalizam.
Osim toga, kako ugnjetavani u kapitalistickom drustvu sve viSe raz­
otkrivaju mit 0 liberalnoj reformi, vladajuce manjine nemaju drugog izbora
nego da pojacaju mjere represije i tako sprijece socijalisticku revoluciju.
Da se odstrane stanice CIA, americke vojne misije, misije jayne pomoCi
AID, programi »slobodnih« sindikata i ove vladajuce manj,ine bi nestale
- bde nego sto bi i sami mogli zamisliti.
Moja situadja glede sigurnosti i dalje ista, iako me zbunjuje da CIA
nije otkrila da pisem knjigu. A ako znaju, zasto me nitko nije posjetio?
John Honon je novi sef stanice. Tu su i neki drugi s kojima sam radio, ali
ne pokazuju zanimanja za mene. Posredstvom jednog prijateIja poslao sam
u Pariz kopije nove skice - mozda, napokon, dobijem neko ohrabrenje.
453
 ..
MEXICO CITY
ozujak 1971.
Hitno putovanje u Montreal na razgovor s predstavnikom izdavaca
koji mi je ulio novu nadu da ce me poddati i u financijama, i u istraZi­
valackom radu. Iako su moje skice i dosad' napisani materijali prihvatljivi,
ostaje problem gdje da pronadem materijale potrebne da rekonstruiram
dogadaje u kojima sam sudjelovao kako bili precizno pokazao Agencijino
djelovanje. Raspravljali smo da to bude Pariz iIi Bruellxes, nakon sto smo
se slozili da bi, iz razloga sigumosti, bilo lose iCi bilo kamo u SAD. Ras­
pravljali smo i 0 Kubi, gdje bi se vjerojatno mogao naei istrazivacki ma­
terijal, pa cak urediti i pomoena istrazivanja.
Rekao sam da se bojim iCi na Kubu iz nekoliko razloga: moj bivsi
posao protiv Kube i komunizma, moguCi sovjetski pritisak, moje oklije­
vanje da se angaziram u sastancima u kontraobavjeStajnim zavjerama,
naknadni problemi s CIA. No najvise me plasi da ce CIA, ako otkrije da
sam na Kubi, otpoceti kampanju da me ponizi i proglasi izdajnikom.
Kako se nadam da eu se nakon objavljivanja knjige sto bde vratiti u SAD,
odlaskom na Kubu povecao bili sanse da me osude zbog otkrivanja tajni.
Ipak, postoje stanovite prednosti odlaska onamo. Prvo sigurnost
prema CIA bit ee bolja. Ako su istrazivacki materijali slobodni, mogao bih
raditi u vecoj tisini i brie. Dapace, u Havani bih mogao urediti da pre­
dam informacije 0 CIA zainteresiranim latinskoamttickim revoludonarnim
organizacijama posredstvom njihovih predstavnika - djelotvorno i sigumo.
Imao bih priliku da iz prve ruke vidim sto je kubanska revoludja znacila
narodu i kakvi su njihovi problemi. Mislio sam da ce takvo putovanje biti
moguce tek kada zavrsim knjigu.
Nakon sto sam prespavao ideju, odlucio sam, ako se takvo putovanje
moze urediti, da podem na Kubu. Uz pretpostavku da ce knjiga biti poli­
ticki prilivatljiva, a kubanski istrazivacki materijal slobodan. Ako ne po­
dem na Kubu, otiCi eu u Pariz da dovdim posao, pa ce moja sigurnost
u svakom slucaju biti bolja. Zasad ne govorim nista i nadam se da CIA
nije nanjusila te planove.
PARIZ
slicno neuspjehu inozemne pomoCi i privatnih investicija, koje su trebale
kolovoz 1971.
dinjenje masa.
Velik napredak, ali ostaje jos mnogo posla. U svibnju eu krenuti u
Havanu da bili raspravio 0 neophodnom istraZivackom materijalu. SloZili
su se da pomognu onim sto imaju - cini se, da ce to bid dobar posao.
Pozvali su me da budem tamo dok ne dovdim glavninu posla, sto sam
454
---"­
I
prihvatio. Medutim kako sam morao pos]etltl svoje sinove u Washing­
tonu, vratio sam se u Pariz na razgovor s izdavaeem i tada po~ao u SAD
da dva tjedna provedem s djecadma. Vratio samse da provjerim jesu li
istrazivacki materijali slobodni. Uskoro odlazim u Havanu.
Za boravka na Kubi putovao sam nekoliko tjedana po otoku, posje­
cujuci razliCite razvojne projekte u poljoprivredi, stocarstvu, stambenoj
izgradnji, zdravstvu i skolstvu. Osjecaj ponosa i svrhovitosti u Kubanaca
zaista impresionira. Moje brige 0 odlasku na Kubu bile su neosnovane.
Vise ih je zamijenio strah od povratka u SAD da vidim svoje sinove. Ne
bih se smio vratid, jersam na Kubu putovao javno - no, cudno, mora
da sam na neki nacin zaobisao kontrolu putnika - iii me jednostavno nisu
prepoznali na vrijeme. Pitam se hore Ii ta sreca navesti Kubance da po­
stanu sumnjiCavi.
HAVANA
listopad 1971.
Poceo sam se pitati je li pisanje ove knjige zaista bilo dobra zamisao.
Nasao sam mnogo materijala da osvjdim svoja sjeeanja i rekonstruiram
dogadaje. Dosad sam vee napisao priliean broj stranica rukopisa. NepriHka
je da previse zalazim u stvari koje su periferne za moj posao uClA. U isti
mah materijal koji ovdje nalazim ogranieen je vise nego sto sam mislio.
Preostaje mi da riskiram povratak u Meksiko iii Juznu Ameriku da nasta­
vim istraZivanja. U svakom slucaju, narednog se mjeseca vraeam u Parizo
Jos uvijek mi se cijeli materijal ne cini dobro rasporedenim. Mislim da sam
jos uvijek daleko od konacne verzije knjige. Dogadaji koje zelim opisati
svakim su danom sve viSe povijest - a svakim je danom osjeeaj kako hitno
moram zavrSiti knjigu sve jaei.
Osim specifienih informacija za rekonstrukciju dogadaja, ovdje sam
pronasao i prilican broj izvrsnih ekonomskih izvjeStaja i eseja 0 latinsko­
americkim problemima i njihovim korijenima u americkoj eksploataciji
toga podrucja. U jednom izvje1ltaju Organizacije americkih drhva jasno
se opisuje kako je Savez za progres donosio vece prednosti americkoj eko­
nomici nego latinskoameriekim zemljama. U tom se izvjeStaju1 priznaje
neuspjeh da se ostvare poced zemljisne reforme i preraspodje1a dohotka ­
stimulirati ubrzani ekonomski rast, koji je, prema izvjeStaju, kljue za uje­
Djelovanje ekstemih sektora latinskoameriekih ekonomika (izuzev Ve­
nezuele kao zasebnog slucaja) u tih deset godina pokazuje kako su te
1 Analiza ekonomskog i socijalnog razvoja Latinske Arnerike od poeetka djelovanja
Saveza za progres, Washington, 3. kolovoza 1971.
455
 r
ekonomike poddavale :Hvotni standard SAD-a naustrb latinskoamerickih
naroda. Mi Amerikanci, drugim rijecima, mozemo zahvaliti latinskoame­
riekim radnicima da su nam omogucili nase lagodnosti. Eksterni sektor je
taj koji optuzuje, jer izvoz i inozemna pomoc odlueuju koliko se strojeva
moze uvesti za ekonomski rast. A u proteklih deset godina eksterni sek­
tori latinskoameriCkih ekonomija nisu uspjeli postiCi odgovarajuci razvitak.
Od r96r. do I970' Latinska je Amerika isplatila ostalim podrucjima,
uglavnom Sjedinjenim Ddavama, ndto vise od 20 milijardi dolara (prak­
tiCki sve u obliku najamnina, kamata i repatriranih kredita inozemnog
kapitala). Oko 30 posto tog potencijalnog deficita pokriveno je izvoznim
viskovima, a ostalih 70 posto isplaceno novim zaduzenjima, novim pri­
vatnim inozemnim investicijama i drugim naCinima ulaska kapitala. Nova
zaduzenja, koja su se predstavljala kao da su nove cijene financijskih
usluga, povecala su jos viSe iznos eksportnih zarada potrebnih za repa­
triranje najamnina, kamata i profita strancima, uglavnom Amerikancima,
tako da su svote, slobodne za investicije, padale.
U tih deset godina privatni inozemni kapital osigurao je za nove inve­
sticije 5,5 milijardi dolara, a izvukao 20 milijardi. Lavovski dio otisao je
americkim investitorima, cije su investicije, u prosjeenoj vrijednosti od
I2 milijardi dolara, vratile Americi oko 13 milijardi. Bez kredita i davanja
iz SAD-a u okviru Saveza za progres, Latinska Amerika moral a bi odvo­
jiti Za financijske usluge oko ro posto sredstava viSe iz svojih zarada od
izvoza da bi »uredno vracanje« investicija bilo zadovoljeno. U suprotnom,
bio bi potreban moratorij iii neka druga krajnja mjera - jedva da hi i
poslmila novim kreditima i investicijama.
Savez za progres bio je zapravo potpora programu ameriekih izvoz­
nika i privatnih investitora, u mnogim slucajevima - istih kompanija. Za
Latinsku Ameriku to je znaeilo deficit u eksternom sektoru oko 6 mili­
jardi dolara, koje su ogranieile uvoz opreme i tehnologije potrebne za bdi
ekonomski razvitak. Deficit - kompenziran novim zaduzenjem. Za Sjedi­
njene Ddave to je znacilo da se privatnim investitorima vraca oko pet do­
lara na svaki dolar poslan u tom razdoblju iz SAD-a u Latinsku Ame­
riku; zatim povoljnu trgovinsku bilancu, pa milijarde dolara zajmova ko­
jima se zaraduju kamate i koji ce jednog dana biti placeni. Drugim rije­
cima, Latinska Amerika, posredstvom Saveza za progres, pridonijeIa je
ekonomskom razvoju Sjedinjenih Ddava i zbog toga zapala u dugove.
Ne treba se euditi sto spasavamo te vlade i potiskujemo ustanike.
U sukobu s mitom 0 Savezu za progres, koji osigurava da jaz izmedu
SAD-a i latinskoamerickih privreda i dalje raste, jedna zanimljiva alter­
nativa ne podrazumijeva da je ekonomski razvitak odlucan za ujedinja­
vanje zapostavljene veCine. Osnovana na razlici izmedu ekonomskog rasta
i socijalnog razvitka, revolucionarna rjdenja pocinju od ujedinjavanja.
Kubanski izvjdtaj za ovogodisnje zasjedanje ECLA, pod naslovom »Latin­
ska Amerika i druga dekada razvoja Ujedinjenih naroda«, razmatra sod­
jalnu integraciju kroz strukturalne promjene u institucijama - revolucio­
45 6
narne promjene prije nego reforme - kao uvjet razvitka. Ekonoinski rast
po sebi, s beneficijama nagomilanim u manjinskoj suvremenoi]czgri, ne
moze se smatrati nacionalnim razvojem, jer u njemu ne sudjeluje cijelo
drustvo. Institucionalne promjene, socijalna integracija i ekonomski rast
revolucionarni su prioriteti vise nego ekonomski rast, reforma i eventualno
prosirenje olaksica potisnutima - malo-pomalo tako da se ne oheti bogate.
Institucionalne promjene: sistem davanja zemlje u najam mora se pro­
mijeniti kako bi se slomila nepravda i niska produktivnost, sto je poslje­
dica odnosa latifundija i minifundija. Drugo, inozemna privredna podu­
zeca moraju se nadonalizirati, tako da se proizvodi rada mogu upotrijebiti
za nacionalni razvoj umjesto da se, posredstvom onih koji ubiru svoj dio
profita, prelijevaju u visoko razvijene zemlje koje izvoze kapital. Trece,
najvaznije nacionalne privredne aktivnosti moraju docS pod kontrolu
ddave i imati svoje mjesto u svim razvojnim planovima, s novim vredno­
vanjem marketinga, ekspanzije i opcih operacija. Cetvrto, osobni se do­
hodak mora preraspodijeliti kako bi omoguCio kupovnu moe i onima koji
je dosad nisu imali. Peto, istinsko aktivno jedinstvo izmedu vlade i naroda
mora biti gajeno tako da se mogu podnijeti zrtve ako vode jacanju na­
cionalnog jedinstva.
U razdoblju tih promjena, dostignutih sarno uz nekoliko izuzetaka, s
kubanskog gledista iskrsava kroz oruzanu borbu osnovni problem priori­
teta: hitan razvoj socijalnih projekata u zdravstvu i skolstvu, prosirenje
mogucnosti potrosnje za one koji je nisu imali te ulaganja u infrastruk­
tutu. Preraspodjela dohotka, nove cijene socijalnih projekata i povecana
unutarnja potrosnja ostavljaju cak manje proizvodnih kapaciteta za rein­
vestiranje nego ranije. Visoki zahtjevi izazivaju inflatorne pritiske i crna
tdista, dok je racionalizacija potrebna da osigura pravednost u raspodje1i.
Jedini izvor olaksica za rjdavanje investicijskih deficita, prema Ku­
bancima, jest pomoc izvana. Na probleme razvoja djeluje otdavajuce bi,.
jeg menadZera i profesionalnih strucnjaka, koji se pridruzuju zbaeenim
posjednicima i gornjnj srednjoj klasi. U potrazi kako da izbjegnu udio u
nacionalnom razvoju bjde u »slobodne zemlje«. Drugi je izvor smanji­
vanju investicija oeita neophodnost da se zadde prekomjerne vojne snage
koje imaju zadaeu da pobjeduju domace i strane kontrarevolucionare.
Romantieno razdoblje revolucije zavrSava kada realnosti duge borbe
Za nacionalni razvitak stanu pustati korijenje. U zemlji revolucija zahti­
jeva sve vecu proizvodnju, osobito Za izvozne potrebe, tako da se zavisnost
od inozemnog financiranja moze odrZavati na najmanjoj mogueoj razini.
No godine proCi prije nego sto ekonomski rast dosegnuti tocku opa­
danja zavisnosti od inozemne pomoci. Zrtvovanja i sve veCi napori su po­
treba dana i nitko ne moze ocekivati rezultate ako proizvodaCi - radnici,
seljaci i drugi - propuste da nadu sebe u najtjdnjem jedinstvu s revolucio­
narnim vodstvom zemlje. Grijdit ce se, kao sto svaki Kubanac brzo
priznaje, ali ne moze biti sumnje da se nacionalni razvitak ubrzava.
457

 "t'f
Na Kuhi ljudi imaju ohrazovanje, zdravstvenu zastitu i odgovarajueu
preruanu; krupnim se koracima grahi i u stamhenoj izgradnji. Kada netko
shvati da je vise od polovice stanovnistva Latinske Amerike, vise od 150
milijuna Ijudi, jos uvijek otudeno od ueeSea u tim minimalnim dohrohitima
modeme kulture i tehnologije, postaje jasno da je jedina zemlja koja je
uistinu postigla socijalne ciljeve Saveza za progres zapravo - Kuha.
Jos uvijek nema nagovjeStaja da je CIA saznala da pisem knjigu iii
da sam otisao na Kuhu. Posljednjih sam mjeseci pokusavao slijediti raz­
vitak Frente Amplija u Urugvaju u pripremama za ddavne izhore nared­
nog mjeseca. Situacija je tako spremna za izhome operacije u stanici Mon­
tevideo da nisam odolio pritisku a da to javno ne iznesem. Napisao sam
pismo listu »Marcha« u Montevideu opisujuei neke od uohicajenih ope­
racija tajne akcije i sugerirao da hi stanica mogla hiti duhoko umije.sana
U operacije protiv Frentea i u poddci kandidatima tradicionalnih partija.
Ako »Marcha« ohjavi eak i dio toga pisma, svaka sumnja 0 mojim in­
tencijama prema CIA mora iseeznuti.
PARIZ
." v • Yorku. Sutradan sa:rn.. od~<cr--djecake u $panjolsku da tame provedu po­
SlJecauJ 1972.
Pismo »Marchi« hila je pogreSka. Nekoliko dana poslije Boziea, od­
marajuCi se zajedno sa sinovima prije vecere - dosli su ovamo na pra­
znike - netko je pokucao na vrata. Bio je to Keith Gardiner, * moj stari
kolega iz JOT-a i OCS-a koji je 6o-tih godinaneko vrijeme proveo u
Brazilu. Nisam hio pripremljen za takav posjet iz CIA. Slozio sam se, jer
moja djeca stanuju hlizu njega i igraju se s njegovom djecom, da odemo
na veceru. IzlazeCi iz hotela, nestao je na nekoliko trenutaka kako hi,
rekao mi je, oslohodio svog prijatelja sto je stajao vani za slueaj da ga
ne primim prijateIjski.
Nakon vecere prihvatio sam da s njime razgovaram privatno. Izne­
nadio me kopijom dijela mojeg pisma koje je ohjavila »Marcha«, dodajuCi
da Mr. Helms* zeIi znati mislim Ii ja sto radim. Ne znajuei do tog tre­
nutka da je »Marcha« ohjavila moje pismo, odluCio sam da hlefiram i
tako, mozda, uvjerim Agenciju da ne moze uciniti nista sto hi sprijecilo
ohjavljivanje knjige. Rekao sam Keithu da sam zavrSio prvu, vrlo opsimu,
verziju te da sada ohjavijujem proeiSeen tekst knjige - a istina je da sam
'ZavrSio manje od treeine istraZivanja.
Gardiner je priznao da me stanica Pariz (Dave Murphy, hiv5i sef ad­
sjeka za sovjetski hlok, sada je ovdje 5ef stanice) pronasla uz pomoe po­
vezanih sluzhi. Jasno sugerirajuCi da, posredstvom mojeg izdavaea, sa
mnom manipuliraju Sovjeti, rekao je da je sef Agencije zainteresiran da
zna 5to sam tocno otkrio u materijalu koji sam vee dovrsio iIi 0 kojemu
sam raspravljao - na 5to sam odhio odgovor. Uvjeravao sam Keitha da
45 8
neeu prieiniti nikakvih opasnih otkriea te da en konacan tekst podnijeti
na odohrenje prije ohjavljivanja. U vezi s pismom koje je ohjavila »Mar­
cha«, on je zanijekao da je stanica Montevideo angazirana u hilo kakvoj
izhomoj operaciji, ali je rekao da Bordaherry za svoju kampanju (Borda­
herry, hivsi ruralisticki voda, pohijedio nastupajuCi kao kolorados) prima
velike injekcije novca iz Brazila. Uloga hrazilske vojne diktature, kao suro­
gata americkog imperijalizma u JUZnoj Americi, vidjela se i u desnicarkom
vojnom udaru u BoIiviji prije nekoIiko mjeseci.
Gardiner mi je rekao da ee u rujnu poei na sveuciliste Wisconsin kako
hi stekao doktorsku titulu za latinskoamericke studije - to je prvi put da
je jedan oHcir DDP-a poslan na viSe studije.
Tada me naglaseno zapitao hoeu Ii spominjati njegovo ime i tako ga
otkriti na sveueilistu. Uvjerio sam ga da to neeu ueiniti i rekao mu da za
vrijeme studija ima na umu moguenost da se pridruzi horhi protiv CIA
i americkog imperijalizma. Na koncu, zasto da hude tajni policajac ame­
rickih kapitalista kada taj sistem sam po sehi nestaje?
Ne znajuCi sto ee francuska policija sve poduzeti da hi udovoljila
Agenciji, prihojavao sam se, ~on susreta s Keithom, da hih mogao hiti
deportiran pod hilo kakv~govorom na avion koji ee sletjeti tek u New
sljednji tjedan prije ~~to ponovno krenu u skolu. Ja nastavljam ovdje,
ali moram hiti pazljiv da izhjegavam provokacije dok ne dovrsim posao.
Ne znam hoee Ii moj trik upaliti i hoee Ii francuska policija iIi Agencija
poduzeti akciju protiv mene. Nisam trehao napisati pismo »Marchi«.
PARIZ
kolovoz 1972.
Dogadaji u protekla tri mjeseca krenuli su neieljenim tokom. Bojim
se da se CIA prihliiava. Novac mi je istekao, zivim od malih prijateIjskih
darovnica. Ulieno praeenje primorava me da se skrivam, istrazivanja koja
sam morao ohaviti na Kuhi otkazana suo Jos uvijek ne mogu prihaviti
sve informacije koje su mipotrehne. A Ijudi koji su se prema meni dosad
ophodili prijateljski i ad kojih zavisim polako pocinju pokazivati znakove
da se iele infiltrirati.
U svihnju sam horavio ponovno u Havani radi rasp rave 0 istraziva­
njima koja sam trehao ohaviti jos prosle godine te 0 dodatnim zahtje­
vima sto su od tada iskrsli. Iz razloga koje nisam shvatio postoji pomanj­
kanje povjerenja u moje intencije sto se tice politiekog saddaja knjige.
IstraZivanja koja sam trehao ohaviti lani jos nisu dovrSena - a to je isto
sto i raskid ako zelim da do njih dodem sam. Razocarajuee, iako razum­
Ijivo - Kuhanci ne zde da hudu u neprilici zhog politicki neprihvatljive
459
 f
I
I
knjige. A politicki je saddaj stvar koja mora doti na kraju, nakon sto se
obave istrazivanja.
U lipnju je istekla akontacija koju mi je bio dao izdavac. Da bih do­
bio drugu, morat eu potpisati ugovor prema kojem knjiga najprije izlazi
u Francuskoj. Mozda je to sovinizam, no s obzirom na to da ozbiljno
kritiziram americke institucije, uvjeren sam da se knjiga prvo treba poja­
viti tamo, iii barem istodobno kada i u drugim zemljama. Ne mogu pri­
hvatiti takav ispravak u ugovoru i stoga ovisim 0 nekolicini prijatelja koji
'me uzddavaju.
Nekoliko dana nakon povratka s Kube iznenada sam poeeo prepozna­
vati svoje pratioce na pariskim ulieama. Pretpostavljam da su pripadnid
franeuske sluzbe - a prate me mozda na zahtjev CIA. No kako nisam
bio siguran pod Cijim me pokroviteljstvom prate i sto je svrha toga pra­
cenja, odlucio sam da tajno zivim u studiju svoje prijateljice Catherine,
koja se slozila s tim da ostanem kod nje dok se cijeli problem ne rijeSi.
Istodobno kada je pocela pratnja sprijateljio sam se s nekolieinom Ame­
rikanaca, od kojih dvojica pokazuju takvo zanimanje i druge nagovjestaje
da sam odmah pomislio da su iz CIA te da pokusavaju biti sa mnom sto
prisniji. Jedan od njih, pretpostavljam slobodni novinar, zove se Sal Fer­
rera,* tvrdi da piSe za »College Press Service«, »Alternative Features Ser­
vice« i druge »podzemne« organizacije u SAD-u. S namjerom da izvueem
neki novae, pristao sam na ,.intervju« sa Salom 0 mojem radu uClA, koji
Ce on pokusati skupo prodati. U meduvremenu daje mi male pozajmice i
pokusava saznati gdje zivim.
U Salovu drustvu susreo sam Leslie Donegan, * koja za sebe tvrdi da
ima nasljedstvo u Venezueli, da je diplomirala na bostonskom sveucilistu
i da sada studira na sveucilistu u Zenevi. Na Salov prijedlog, raspravljao
sam 0 knjizi i 0 svojoj financijskoj situaciji s Leslie i dopustio joj da preko
vikenda procita kopije. SloziIa se da me finandra dok ne zavdim posao
- zurim se da dovrsim sto sam pripretnio kako bih to pokazao jednom
americkom izdavacu, koji ee ovdje boraviti na pocetku listopada. I Salmi
pomaze - osigurao mi je pisaci stroj kada sam morao vratiti svoj, koji
sam bio iznajmio uz polog. Cudno, odbio je da mi kaze gdje je nabavio
stroj - jedino da ga je posudio i da en ga moroa morati ubrzo vratiti
kada se vlasnik vrati iz Londona.
Nisam trebao dopustiti Leslie da ota rukopis, niti en se druziti s njom
i sa Salom. No trebam ,.pozajmice«, daju mi toliko da prdivim dok ne
dobijem ugovor s americkim izdavaeem u listopadu~ Ako zaista rade za
CIA, steta ce biti relativno malena, jer Ce ih zbuniti kriptonimi i pseudo­
nimi koje sam upotrijebio. Obeeao sam im da ne namjeravam iznositi
istinita imena - kao Bto sam rekao i Gardineru. Sakrio sam i kopije i osi­
gurao svoje biljeSke, tako da bi eventualno nezavdeni dio mogao dovr­
siti netko umjesto mene.
Leslie me pokusala uvjeriti da je pratim u Spanjolsku, ali sam se izgo­
yorio poslom s Theresom - prijateljicom koja mi prepisuje rukopis za
460
americkog izdavaca. Prijepis plaea Leslie. Sasvim je sigurno da neeu pri­
hvatiti njezin poziv. Ako radi za CIA, mozda su isplanirali da me smire
uz pomoe spanjolske policije i stave nekoliko godina na led. Spanjolsko
zakonodavstvo vjerojatno ne dopusta zatvorenicima da piSu knjige. Ako
se moje sumnje u to dvoje ikada potvrde, bit ee ironija da me CIA, poku­
savajuci slijediti me dcik piSem i navesti me u stupicu, zapravo financira
u mojem najtdem razdoblju.
Od svih tih problema najte2li je sto nemam novaea za djecake da dodu
ovamo da provedu ljeto. Do Bozita, kada ponovno imaju praznike,
godina ce proci a da ih necu vidjeti. No siguran sam da eu u listopadu
dobiti financijsku pomoe, tako da momci mogu doti u prosincu. Niposto
se neeu vratiti u SAD dok ne dovrsim knjigu. Nakon !ito se susretnem
u listopadu s izdavacem, poci cu u London da obavim konacna istrazi­
vanja u novinskoj citaonici British Museuma - oni posjeduju sve novine
iz Quita, Montevidea i Mexico Cityja iz vremena kada sam tamo bo­
ravio u stanicama, pa eu moci tocno rekonstruirati najvaznije operativne
epizode.
Dolaze erni tjedni. Bojim se da se stosta moZe dogoditi.
PARIZ
6. listopada I972.
Kako je to moguee? Ne vjerujem da iz pet iii sest stotina stranica koje
sam napisao taj izdavac ne vidi knjigu. IIi mozda misli da sa mnom ne
vrijedi riskirati. On zeli dramu, romantiku i slavljenje onoga sto sam ra­
dio. Kada je prije dva dana odlazio na Ody, jedva da je JOB bio
zainteresiran.
Covjek se moze tu i tamo prisiliti na upornost, ali proma!iiti nakon
tri godine, to ipak ostavlja trag. Bez 'obzira na to, ja nastavljam. Jucer
sam poceo snimati na vrpce sve vaznije informacije kojih se mogu sjetiti
i koje ee ostati u knjizi u novoj verziji. To su opisi operacija za koje sam
znao iIi sam u njima sudjelovao i koje ce posluziti kao ilustracije. To je,
moroa, najvazniji dio i saddavat ce osamdeset do devedeset epizoda, koje
eu rekonstruirati iz novinskih izvjestaja u Londonu dodajuti im nasu
ulogu. Potkraj narednog tjedna vrpce ce biti gotove i spremit eu ih na
sigurno. Onda putujem u Bruxelles, gdje eu se sastati s ocem na proputo­
vanju, a zatim eu u London.
CIA je proslih mjeseci bila aktivna pokusavajuti s pritiskom. U rujnu
je generalni savjetnik posjetio mojega oca na Floridi, kao i Janet, da im
izrazi Helmsovu zabrinutost zbog knjige i mojih putovanja na Kubu.
Ostavio im je kopije nedavne sudske odluke, po kojoj su bivsi namjeste­
nici CIA obavezani na tajnost i moraju podnijeti na odobrenje rukopis
461
prije objavljivanja. Zao mi je, ali nacionalna je sigurnost za mene u so­
1
pisaCi stroj ostavio kod Therese i da ee me, ako stroj nestane (u Theresin
eijalizmu, a ne u zastiti operacija i agenata CIA.
Neposredno nakon sto je generalni savjetnik posjetio Janet, primio
sam pismo od starijeg sina - sada mu je gotovo jedanaesta - koji me oba­
vjestava 0 posjetu:
Zdravo!
Ze1im ti reci da je dosao covjek iz vlade da s mamom razgovara 0 tebi, no
ona mu nije relda nista osim tvoje adrese. Rekao joj je da ti zele dati novae ako
prekineS ida ce ti ponuditi drugi posao (ne znam kakav).
Otisao sam da telefoniram iz zgrade sveucilista, odakle svatko moze
zvati, a da ne placa. Sin mi je rekao da je sakriven slusao razgovor nakon
sto su mu rekli da ode. Adresa nije vazna, Salova je - on jos od svibnja
prima postu za mene, tako da Catherinin studio ne moram nikome
odavati.
Da bih sacuvao novae sto sam ga bio dobio od Sala i Leslie za ove
posljednje tjedne, predlozio sam im da svi zajedno krenemo u London.
Slozili su se da me prate - Sal ce prepisivati vrpee, a Leslie ce pomoCi u
traganju po novinama u British Museumu. Ako dobijem pomoe u Lon­
donu, potpuno eu prekinuti s njima. No u meduvremenu njihova mi je
pomoe neophodna. Leslie mi je donijela pisaei stroj koji je kupila samo
nekoliko minuta prije nego sto sam vratio onaj koji mi je Sal bio posudio
u srpnju. Vlasnik posudenog stroja nazvao je Sala i ljutito zahtijevao da
mu se odmah vrati njegov stroj. Morao sam. pozuriti u Catherinin studio
po posudeni stroj i vratio ga Salu. Nije potrebno da mi Leslie kupuje stroj
jer sve snimam, pa sam stroj ostavio u Theresinu stanu, u Latinskoj cetvrti.
Neke sitniee u vezi sa Salom i Leslie pobuduju sumnju. Cesto na una­
prijed dogovorenim sastancima opaZam da me netko prati, a njih dvoje
pokusava saznati gdje stanujem. Moram pozuriti s dovrSenjem vrpci. Si­
tuacija se sada moze poboljsati.
PARIZ
Otvorio sam unutarnji pokrov i pronasao tranzistore, baterije, strujne kru­
I4. listopada I972 .
gove, zice i antene - i sieusni mikrofon. Predmeti su bili maleni, svaki
Moje sumnje oko Sala i Leslie danas su rijesene - u slucaju Leslie
potpuno, au slucaju Sala gotovo potpuno. Pocelo je prije dva dana kada
smo jeli pizzu. Leslie mi je dala novae za put u Bruxelles i London. Kada
me pitala svida li mi se pisaCi stroj koji mi je kupila, odgovorio sam joj
da ga ne upotrebljavam jer da sve snimam dodajuci da sam ga ostavio
u Theresinu stanu. Cinilo se da je pozlijedena sto sam ga ostavio tamo,
osobito stoga sto Theresa nikada ne zakljucava stan. Kada smo, napokon,
Sal i ja ostali sarni, rekao mi je da je Leslie bijesna zbog toga sto sam
462.
je stan izvrseno nekoliko provala), prestati finaneirati.
Ne obraeajuCi svu potrebnu paznju, uzeo sam pisaci stroj iz There­
sina stana i prenio ga u Catherinin studio, iako sam, kao i obicno, kon­
trolirao da Ii me tko prati. Smjestio sam ga ispod stoIa za kojim radim.
Kada sam toga popodneva zavrSio posljednju vrpeu, posao sam da ku­
pim boeu piva. Na povratku sam zamijetio muskarea i zenu kako stoje
ispred Catherininih vrata. Odavali su dojam kao da su upravo zakueali.
Kada sam se priblizio vratima odmaknuli su se i poceli grliti. Pokueao
sam, Catherine je otvorila i pocela se smijati kada je opazila dvoje kako
se grle u tamnom hodniku.
Osvrnuo sam se i vidio par u kaputima i s velikim putnim torbama.
Iznenada sam shvatio sto se dogada. Zatvorio sam vrata i odveo sam Car
therine na stranu. Prosaptao sam joj da su muskarae i zena vjerojatno
ozvucili vrata kako bi otkrili gdje zivim. Rekla je da je na muskarcevu
zamijetila slusalieu, sto me ponukalo da zakljucim kako su smetnje
na mojem radiju u protekla dva dana zapravo signali koji pokazuju da
me netko snima.
Catherine je slijedila to dvoje niza stube da vidi kuda ee krenuti, nd
oni su u opcoj zbrci sisli u prizernlje, gdje su vrata gotovo uvijek zaklju­
cana. Ta zgrada, udaljena samo jedan blok od Seine, ima uobicajen ulaz
s rijeke - sto odgovara trecem ili cetvrtom katu od prizernlja, kamo su
se prisluskivaci bili zaputili. Kako nisu imali kljuc, zastali su na trenutak,
i ponovno se poceli grliti. Catherine. je prosla ne rekavsi ni rijeci, uskoro
se vratila. Neko vrijeme ih je motrHa iz prostorije u kojoj se odlaze smece.
Vratila se u studio i rekla kako joj se cini da ispod kaput a imaju male
radio-stanice.
Sada je jasno. Otkako sam donio pisaci stroj koji je Leslie kupila za
mene u Catherinin studio, slusao sam isprekidane zvukove na mojem pri­
jenosnom radiju. Pridavao sam tome malu paznju, zbog blizine ORTF-a
i drugih cestih smetnji, Izvukao sam pisaCi stroj ispod stoIa i otkrio uku­
tiji mali aparat. Kada sam ga ukljuao, poceo je raditi. Kada sam ga po­
jacao, zvukovi na mojem radiju postajali su sve jaci. Catherine je izni­
jela radio iz zgrade i zvuk je nestao. Kada se vratila, pocelo je ponovno.
jedva do cetvrtine inca, kako bi tocno odgovarali velicini prostora u kov­
ceZieu. Ne samo da je trebalo otkriti gdje .stanujem nego su zeljeli snimati
i razgovore.
Za tri dana otputovat eu u Bruxelles, a Catherine ce poci na nekoliko
dana u unutrasnjost - njoj sigurno nece nista uciniti. Prije nego sto kre­
nem boravit en u nekom jeftinom hotelu na Montmartreu, svakog jutra
odlaziti u drugi hotel kako me policija ne bi otkrila u registrima gostiju.
Iz Londona javit cu se Salu i Leslie i im da od sada nastavljam raditi
sam - mogu naci neki izvor pomoci za dva ili tri mjeseea, koliko mi treba
46 3
 --,
I
I
da dovrSim posao. Leslie je spijun. Sto se Sala tice, saznat en kada ga
pitam gdje je nabavio prvi pisaCi stroj. Ocito, prvi je stroj trebao posluZiti
dok se ne priredi ovaj ozvuceni. Srdzba koju je Leslie pokazala kada sam
joj rekao da je stroj u Theresinu stanu bio je naCin da me primora da
stroj prenesem u stan u kojemu zivim.
Steta nije mogla biti velika, no ispao sam budala. Neen im pruZiti
drugu priliku.
LONDON
24. listopada 1972 •
Danas, u utorak, stigao sam u London vlakom iz Pariza. Da ne bih
nosio rukopis i druge materijale za sob om iz Bruxellesa - gdje bi CIA
mogla pokusati da razgovara sa mnom u prisutnosti mojega oea - vratio
sam se u Pariz da ih odatle ponesem. Na stanici Gare du Nord jutros me
sacekao prijatelj da mi kaze kako je Theresa u petak uhapsena i odvedena
na istragu u Ministarstvo unutarnje sigurnosti. Ispitivali su je nekoliko
sati 0 meni i 0 knjizi - oni znaju za moj historijat uClA i rekli su joj da
me americka vlada smatra dciavnim neprijateljem. Silno su kljeli otkriti
gdje stanujem u Parizu, ali Theresa to nije znala, pa im nije niti mogla
reci. Izigravala je glupu gusku, pa su je na kraju i pustiIi. Sutra cu je
nazvati da je ohrabrim i pokusam saznati vise detalja.
Hapsenje je zanimljivo jer pokazuje da Francuzi nastavljaju pomagati
CIA - moju postu koja stize na Sala vjerojatno su otvarali Franeuzi. Me­
dutim u petak - dan kada je Theresa uhapsena - CIA je vet eijeli tjedan
znala gdje zivim. Ako francuska sluzba nije znala, onda je to zato sto im
staniea nije rekla - vjerojatno da bi izbjegla priznanje da sam uhvatio
par koji me snimao i otkrio uredaj u kovcezicu za pisaCi stroj. Nakon sto
je pomogla stanici, franeuska sluZba moZda ne bi htjela da i dalje traga
za mnom danima kada CIA vec zna gdje sam stanovao.
Veceras me i Sal telefonom obavijestio 0 Theresinu hapsenju, dodajuci
da je Leslie »U panici« i da je u subotu otisla u Spanjolsku, Izigravao sam
da sam zabrinut sto nije dosla ovamo kako je bilo dogovoreno, ali je Sal
rekao da i on ide u Spanjolsku - mozda sutra - dok se stvar ne »ohladi«.
Nisam ih jos htio obavijestiti da prekidam s njima, pa sam ustrajao da Sal
mora doci ovamo da mi pomogne, kako je bilo i predvideno. Inzistirao
je da ja dodem u Spanjolsku kako bih pozvao Leslie da dode u London,
a on ce nazvati kasnije u toku tjedna kad se vidi s njom.
Britanska je sluzba bila dobro pripremljena za moj dolazak. Moje ime
bilo je na kontrolnoj listi, na brodu sto prelazi Kanal. !mao sam dug raz­
govor, a nakon toga jos sam neko vrijeme cekao. Ne mogu dopustiti da
se moj status ovdje narusi. Sutra moram krenuti u potragu za pomoCi, jer
imam novaea sarno za nekoliko dana.
464
LONDON
7. prosinca 1962•
Konamo olaksanje. Nakon sto sam nazvao Medunarodnu komisiju za
mir i razoruzanje, grupu koja usmjerava proteste protiv americkih zlocina
u Vijetnamu, poslan sam na nekoliko mjesta za pomoc, najzad jednom iz­
davacu koji ce mi pomoCi da zavrSim posao. Sada imam ugovor da knjigu
objavim ovdje te akontaciju dovoljnu da dovrSim posao, zatim sluZbu za
prijepis i drugu vaznu pomoc.
U British Museumu po Ceo sam pregledavati novine i otkrio da je to
cup zlata koji sam bio trazio tri godine. U manje od tjedan dana otkrio
sam toliko dogadaja u kojima smo sudjelovali, da sam odlucio citati sve
novine od dana kada sam posao u Ekvador, pa dok se nisam iz Urugvaja
vratio u Washington. Papiri iz Mexieo Cityja bit ee takoder vazni za izbor
dogadaja. Izdavac ce prihvatiti dodatno zakasnjenje - izmjene ee zahti­
jevati nekoliko mjeseci do godine dana, a moZda i vise - ali trud ee se
isplatiti. Ponekad osjeeam kao da Citam dosjee CIA. Toliko se toga sto
Agencija radi odraZava u dnevnim dogadajima. Mogao bih, u stvari, sve
te komadice sabrati u obHku dnevnika kako bi se operacije mogle lakSe
pratiti.
Poku8ao sam najprije zivjeti pod tudim imenom, manje iii vise tajno,
kao sto sam to cinio u Parizu. No svake noo kada odlazim iz muzeja
osjecam da me prate. Moju postu ponovno otvaraju, vrlo cesto. Na sa­
staneima koje ugovaram telefonom takoder me prate. Ponekad se pham
da Ii me prate sarno zbog toga da me uznemiravaju, kada su vee tako in­
diskretni. No ako britanska sluzba ne cini niSta ozbiljno, mogao bih posao
zavditi u miru.
U telefonskim razgovorima sa Salom i Leslie, uSpanjolskoj, ona me
ponovno pokusavala uvjeriti da dodem onamo. Odbila je da mi salje no­
vae. Sal ponekad dolazi u London da bi me i dalje pomagao - ne znajuei,
moZda, da sam novcanu pomoc dobio - no prilikom naSeg prvog sastanka
odbio sam novae dok mi ne oda stanovite informacije. Rekao sam mu da
mislim da je Leslie spijun, ne otkrivajuci kako sam do toga dosao. Posta­
vio sam Salu seriju pitanja 0 njegovu studiju na sveuCilistu i njegovim ve­
zama s podzemnom stamp om u SAD-u. Najzad smo zaobilazno dosH do
prvog pisaceg stroja koji mi je bio posudio. Kada je i dalje odbijao da mi
kaZe tko mu ga je dao (kao 51:0 je odbijao i u srpnju), rekao sam mu da
tako dalje ne mozemo. Mogu jedino zakljuciti da CIA nije priredila od­
govarajuci zastitu za prvi stroj, jer Sal ne moze objasniti odakle mu taj
stroj niti zasto odbija da to objasni. Mogute je da je Sal zrtva slucajnosti,
no ne mogu dalje s njim.
Usprkos nedavnim dobrim vijestima, ima i tamnijih strana. Cim sam
postigao usmeni sporazum 0 ugovoru, telefonirao sam djecacima i rekao
im da imam novae i da mogu doei za Bozic. Na moje razocaranje, Janet
je rekla da im neee dopustiti da odu, zahtijevajuci da ja dodem tamo ako
30 CIA
4 65
 I
ih Zelim vidjeti. Ona savrSeno zna da ne mogu riskirati putovanje u SAD
sve dok ne zavrSim knjigu. Mora, dakIe, da suraduje s CIA, siguma da eu
u svome ocaju da vidim djecu riskirati i to putovanje. No vara se.
LONDON
fasizmu.
listopad I973.
Sve to da se pomogne rez.imu u kojem potisnuta, zanemarena polovica
Hitam da zavrsim, sad a sve viSe uvjeren da Co zaista taj projekt okon­
cati. Udar u Cileu, uzasan kakav jest, cini se samo uvodom u dogadaje
koji ee se jos brle odvijati. Znaci priprema za udar vee su odavno bili
jasni. Dok je ekonomska pomoe Cileu bivala sve manja otkako je Allende
izabran, vojna je pomoe nastavljena. 90dine I972. vojna pomoe eilean­
skim generalima i admiralima bila je veea nego ikojoj zemlji Latinske
Amerike; rast stanice CIA od I970' pod sefom Rayem Warrenom«"; uboj­
stvo generala Schneidera; militantnost dobro naoruianih »patriotskih«
organizacija, kao sto je »Patria y Libertad; ekonomske sabotaze; strajk
vozaea kamiona I972. zajedno s onim glasovitim »dolar po danu« kako
bi se strajkase odvraealo od posla; strajk vozaca kamiona u lipnju - oba
je vjerojatno financirala CIA, mozda posredstvom Medunarodne federa­
cije transportnih radnika* (ITF) iii posredstvom AIFLD-a, koji je vee bio
uvjeZbao oko 9000 cileanskih radnika. Mozda posredstvom Brazila. To­
liko je nacina. Konaeno, plan Z: toliko slicnosti s Floresovim dokumen­
tom u Quitu, naSom evidencijom protiv Sovjeta u Montevideo, tako ti­
pimo za falsificirane dokumente CIA. Da Ii je u ministrov ured plan sta­
vio agent kojega imamo u ministarstvu? Vjerojatnije je da su cileanski ge­
nerali jednostavno zamolili stanien da napise plan Z, kao sto su nas nasi
urugvajski povezani kolaboratori zatrazili da im napisemo scenarij za do­
kaz sovjetskog mijeSanja u sindikate I965. i I966. godine.
Udio Brazila u pripremama za coup i represija sto je uslijedila jasno
ukazuje na brazilsku potcinjenu, ali kljumu, ulogu u odluCnosti amerieke
vlade da zadrli kapitalisticku hegemoniju u Latinskoj Americi. Brazilske
izbjeglice uhapSeni u CHeu prepoznavaju svoje bivse mucitelje iz brazilskih
zatvora, jer su opet iznajmljeni da izvrSe sliene uzase. Ono sto danas gle­
damo u Cileu jos je jedan dokaz da fasizam u Brazilu cvate.
Jos samo nekoliko mjeseci i proQ ce deset godina otkako je,
3I. ozujka, u stanicu Montevideo stigao kablogram s izvjestajem da je
Goulart zbacen. Takva radost i olaksanje! Takav smo rezim mi stvorili.
Ne samo posredstvom organizacije CIA i uvjdbavanjem obavjeStajnih ofi­
cira vojnog rdima; ne samo vojnim pomoenim programima - lako za
I65 milijuna dolara u pokIonima, kupovini na kredit i dodatnoj opremi,
od I964, te posebnim obukama tisuca ljudi u SAD-u; ne samo posred­
stvom AID-programa pomoQ policiji, vrijednih 8 milijuna dolara, i uvjd­
bavanjem viSe od IOO 000 brazilskih policajaca; ne samo americkim pro­
466
gramima ekonomske pomoQ - u vrijednosti od 300 milijuna dolara samo
u I972 i vise od 4 milijarde dolara u posljednjih dvadeset i pet godina. Ne
samo programima multilateralne vojne pomoCi, gdje je americki utjecaj
snaZan - vrijednim vise od 2,5 milijarde dolara odobrenih od I946,
i vise od 700 milijuna dolara samo u I972. Najvainije je da je svaki od
milijuna privatnih americkih dolara uloZenih u Brazil - dolar podrske
stanovniStva - gotovo pedeset milijuna Ijudi - postaje sve siromasnijom,
a mala vladajuca elita i njihove vojne marionete grabe veti dio. Sve to da
se pomogne rez.imu u kojem prvih 5 posto na skali dohotka sada uzima
gotovo 40 posto ukupnog dohotka, dok se polovica stanovnistva bori da
preZivi s I5 posto ukupnog dohotka. Sve to da se stvori fasada »ekonom­
skog euda«, dohodak po stanovniku jos je uvijek 450 dolara godisnje ­
iza Nikaragve, Perna i jos devet latinskoamerickih zemalja. Cak i Eko­
nomska komisija UN za Latinsku Ameriku izvjeStava da »ekonomsko
rudo« ne koristi golemoj veCini stanovnistva. Sve to za rez.im koji bucno
zahtijeva izvozna trlista, jer bi stvaranje unutarnjih tdista mogio ukIjuciti
reforme, kao sto je preraspodjela dohotka i slabljenje represije - mozda
cak i slabljenje diktature. Sve to za podrsku rdimu koji je poznat u cije­
10m svijetu po barbarskoj torturi i nehumanim odnosima, koje smatra
uobicajenim, prema tisucama politickih zatvorenika - ukIjueujuCi i svece­
nike, casne sestre i mnoge nemarksiste - mnogi od njih nisu prdivljeli
zatvore iIi su jednostavno pobijeni. Represija u Brazilu poznaje eak i mu­
eenje djece pred oeima roditelja, kako bi se oca iIi majku navelo da odaju
informacije. To su CIA, pomoc policiji, vojna obuka i programi eko­
nomske pomoci donijeli brazilskom narodu. A brazilski se reZim siri:
Bolivija I97I, Urugvaj u veljaci ove godine, sada cne.
I Ekvador su, otkako sam otisao, zadesili znaeajni dogadaji. Program
reforme, koji je zap0Cela vojna hunta I963, doveo je najzad do pada same
hunte I966. godine - preuranjenom olaksanju vladajuee kIase zbog hun­
tina pritiska na ljevicu slijedila je izbuna nad ekonomskim reformama
i, konaeno, udrnzena opozicija ljevice i desnice, sHeno snagama koje su
I96I. zbacile Velasca. Poslije nekoliko mjeseci privremene vlade sastala
se ustavotvorna skupstina da osnuje vladu i napise novi ustav - sedam­
naesti u Ekvadoru - koji je bio objavljen I967. Izbori I968, koji sutekli
po novom ustavu, razvili su se u novu borbu izmedu Camila Poncea na
desnici i, da, Velasca na ... no, dobro, svejedno gdje. Velasco je po peti
put izabran za predsjednika, uglavnom zbog toga sto ga je podrlavao Car­
los Julio Arosemena, koji je nakon svog pada uspio okupiti priliean broj
pristaHca.
Velaskovo peto predsjednistvo pocelo je obiteljskom pucnjavom vla­
dinih namjestenika da bi se napravilo mjesto vlastitim pristasama. Godine
I970. zatvorio je kongres i preuzeo diktatorsku viast. Ekvadorski sedam­
naesti ustav bio je kratka vijeka, iako je Velasco obecao da Ce se izbori
,30'
4 67
 1
I
oddati kako je i zakazano, I972. godine. Nevolja je bila u tome sto je
svatko znao da ce pobijediti predsjednicki kandidat Asaad Bucaram. Bio
je isuvise posten i poznat po naklonosti obicnim ljudima. (Carlos Arizaga
Vega* bio je vodeci kandidat konwrvativne partije. Kako Velascu nije
uspjelo primorati Bucarama da ostane u egzilu i kako u izbornoj kampanji
nije uspio dokazati da Bucaram zapravo nije roden u Ekvadoru (obje su
kampanje sarno ojacale Bucarama), sve tradicionalne partije i ekonomske
elite - pa i sam osamdesetogodisnji Velasco - slozili su se da izazovu kaos
i jos jednu vojnu intervenciju. U veljaCi 1972, nekoliko mjeseci prije iz­
bora, ekvadorski vojni vode preuzeli su viast. Velasco je, u svojih pet pred­
sjednikovanja, zbacen po cetvrti put. U godinama nakon moga odlaska
nije bilo reformi koje bi olakSale krajnje nepravde sto su prevladavale i
kada sam prvi put dosao onamo 1960. godine.
Nakon sve te tragikomedije i pritiska na narodne rnase, Ekvador je
iznenada dospio u srediste medunarodne pamje. Petrolej! Ove godine Ek­
vad~r postaje glavni izvoznik petroleja zahvaijujuCi otkriCima u amazon­
skim dzunglama, sjeverno od Anda. Nisu to nedavna otkrica. Poznato je da
je petrolej bio otkrio kartel u istrazivanjima sto su pocela I920, ali se tajna
sacuvala da se ne bi stvaraia prevelika ponuda na svjetskom tclistu. Do
I949. petrolejske su kompanije tako uspjesno Cuvale tajnu da je Galo
Plaza, tadasnji ekvadorski predsjednik i donekle varalica, uspio odvuCi
paznju zemlje od istocnog podrucja opisujuCi tradidonalna ocekivanja za
petrolejem iIi drugim resursima na istoku kao velike mitove. Istodobno,
pod Plazinim vodstvom, Ekvador je postao banana republika - cemu se
ne treba cuditi jer je Plaza radio za »United Fruit« koji je zajedno sa
»Standard Fruitom« postao vodeca snaga u proizvodnji i prodaji ekvador­
skih banana. U meduvremenu su naftne kompanije zaradile milijune uvo­
zeCi petrolej.
U ozujku I964. naposredno nakon sto sam napustio Ekvador, vojna
je hunta ugovoriia nova istrazivanja s konzordjem »Texaco - Gulf«, pa su
uslijedili ugovori s ostalim vladama. No otkrica iz kasnih 60-tih godina
nisu se mogla zaddavati u tajnosti kao prijasnja, pa su uskoro ekvadorske
rezerve opisane jednakima, ako ne i veCima, od venezuelanskih. Godine
I971. djelo istocno podrucje i sve obalne i priobalne zone dosle su pod
ugovore za istrazivanja i eksploataciju - u gotovo svim sluCajevima uz
uvjete izvanredno stetne za Ekvador, ali s nesumnjivim koristima za vla­
dine funkcionere. Svih sedam velikih zainteresiranih kompanija dobile su
ugovore, kao i dio manjih kompanija, pa cak i japanski koncerni. Sredi­
nom I972. bio je zavrSen cjevovod iz istocnog bazena preko Anda do
pacificke luke Esmeraldas, i petrole; je procurio - nekoliko mjeseci nakon
sto je vojska opet zbacila Velasca. Ove godine ekvadorski dohodak od
izvoza petroleja pribliZava se vrijednosti cjelokupnog izvoza zemlje I972.
godine, kada je jos uvijek vladala banana, kava i kakao. Perspektive pove­
cane proizvodnje i zarade (800000 do I 000 000 barela dnevno) gotovo se
ne mogu niti zamisliti.
468
Prve naznake nove vojne viade stvorile su nadu da ce lijevi naci­
onalizam peruanskog tipa mozda usmjeriti koristi od izV'oza petroleja
prema siromasnim masama kojima je pomoc nuzna. Govorilo se cak 0
zemijisnoj reformi, socijainoj pravdi i ravnopravnosti - udomacenim te­
mama. Uskoro je, medutim, frakcija brazilske Iinije unutar vojnog ruko­
vodstva pocela rasti. Razvio se sukob izmedu tih reakcionarnih snag a i
progresista koji su podclavali peruanski model. Ipak, poduzeti su dosta
znacajni koraci da se uspostavi kontroia nad petrolejskom industrijom i
otkazu sramotni ugovori 0 prodaji, koje je I964. sklopila vojna hunta i
vlade nakon nje.
Nekoliko bivsih vladinih funkcionera bilo je cak optuzeno zbog sudje­
lovanja u velikoj korupciji povezanoj s petrolejskim ugovorima izmedu
I96+ i I972.
Medutim dosad su reakcionarne snage u ekvadorskoj vladi bile u sta­
nju izbjeci agrarnu reformu, dok su vojne institucije zaddale polovicu do­
hotka od petroleja - druga polovica ulozena je u elektrifikaciju. Koristi od
petroleja najbolje je opisao AID: »U poeetku se sve koristi od petroleja
najvise osjecaju u bogatijim sektorima ekvadorskoga drustva, dok siromas­
nija polovka stanovnistva ostaje zivotno izolirana od glavne struje ekono­
mike. Seoska i gradska sirotinja, s prosjefuim godiSnjim dohotkom po
stanovniku manjim od osamdeset dolara, ne stvara odgovarajuce tdiste
za poticanje rasta suvremenog sektora.«
S razdaljine, jedva se moze i zamisliti borba izmedu ljevice i desnice
koja se sada vodi u kontekstu ekvadorskog nacionalizma. Neke snage
koje u njoj sudjeluju ipak se vide. Brazilska podrSka reakcionarima dio je
velikih napora da se ude u aktivnu eksploataciju ekvadorskog petroleja
- sto ne iznenaduje, jer Brazil mora uvoziti za pokrice 80 posto svojih po­
treba. Na americkoj je strani, dok je vojna pomoc bila zaustavljena zbog
rata oko tuna, program ]avne pomoCi nastavljen - u vrijednosti od oko
cetiri milijuna dolara - u organizaciji, uvjdbavanju i opremi. Godine
I972. projekt ]avnepomoci za Ekvador opisuje se u namjeni programa:
»Da se pomogne viadi Ekvadora da razvije i oddi atmosfera pogodna za
porast domaCih i stranih investicija, te zakon ired potreban za stabilno
demokratsko drustvo, posredstvom ddavne policije.« Nastrana Iogika:
vojna viada objavila je svoju namjeru da zadrH viast na neodredeno vri­
jeme. Ddavna policija pojacava vojnu viast. Stoga, jacanje ddavne policije
dovest ce do »stabilnog, demokratskog drustva«.
Nastavija i stanica CIA - sada veca nego ikada, s najmanje sedamnaest
operativnih oflcira pod zastitom ambasade u Quitu (Paul Harwood* je
novi sef stanke), te cetiri opera,tivna oficira u konzulatu u Guayaquilu
(Keith Schoefield* je sef baze). Do ove godine AIFLD uvjdbao je gotovo
20 000 ekvadorskih radnika, dok CEOSL'" nastavija s provalama protiv
previasti CTE-a u sindikainom pokretu. Godine I97I. CEOSL i Meduna­
rodna federacija radnika petroIejske i kemijske industrije osnovale su Na­
cionalnu federaciju radnika petrolejske i kemijske industrije* ni s kim dru­
4 69
 T!
gim nego starim agentom Matiasom Ulloa Coppianom kao jednim od
glavnih organizatora. VaZnost ekvadorskih petrolejskih radnika sada
uopee nije sporna.
Mozda ee se vojna vlada narednm mjeseci, koristeCi se dohotkom od
petroleja, obavezati na pravedniju raspodjelu dohotka i na programe
koji ce donijeti koristi masama. Reforme - agrarna, ekonomska i admi­
nistrativna - valja tek ostvariti. Bez sumnje, sanse da ee progresivne snage
prevagnuti tvore pozadinu podrske Komunisticke partije Ekvadora sadas­
njoj vojnoi vladi. Mozda ee vlada pasti pod utjecaj svoje brarilske frak­
cije. Mozda ce nastaviti bez jasnog odredenja ne podrzavajuCi vee bo­
gatu klasu - dozvoljavajuei da dobrobit, dosla s petrolejem, zaustavi
ekstreme inflacije i iskrivljeni ekonomski razvitak, kako se dogodilo u Ve­
nezueli. No ako krene stawm napretka, trebat ee prebroditi ne sarno pri­
stase Brazila u svojim redovima nego i programe americke vlade, od ko­
jm nisu najmanji oni koje postavlja CIA, ukljueujuci i AIFLD, CEOSL i
druge reakcionarne organizadje. U svakom slucaju, otkako sam otisao,
neprekidno se ocituje trijumf onih revoludonarnih ideja koje smo tako
zeljeli unistiti. Danas je Ekvador neizmjerno bliZe neizbjeinim revoludo­
narnim strukturalnim promjenarna nego sto je bio u trenutku kada sam
stigao onamo.
Dogadaji u Urugvaju 1966. nisu bili manje zanimljivi nego u Ekva­
doru, otkrivajuCi znatno viSe spremnost brazilskog vojnog reZima da
ispuni svojuulogu subimperijalisticke sile u Juznoj Amerid i poddi ame­
ricku hegemoniju.
U uzujku 1967. Urugvaj se vratio izvrSnoj vlasti s jednom osobom na
celu, kako se pokazalo na izborima u studenom 1966. No devet mjeseci
kasnije, predsjednik - umjereni kolorados - umro je i na njegovo je mje­
sto dosao desnicarski potpredsjednik Jorge Pacheco Areco. Cetiri Pache­
cove godine znace nastavak infladje, korupciju banaka i vlade, odsutnost
reformi i neuspjeh da se represivno djeluje protiv tuparnarosa, usprkos
prosirenoj torturi, desnicarskim gradanskim teroristickim organizacijama
(slicne vrste kakve je stanica Montevideo financirala u pocetku 60-tih go­
dina) i policijskim odredima smrti po dobro poznatom brazilskom mo­
delu. Pun procvat tupamaroskog pokreta u razdoblju Pacheco va pred­
sjednikovanja urodio je dugim razdobljima opsadnog stanja i sprecavanja
ustavnih sloboda, ali bez veeeg uspjeha. Brazilska sluzbena politika jaca­
nja konzervativnih utjecaja u Urugvaju - zapoceta 1964. s Manuelom Pi­
jom Correem odrazila se u osnivanju frakcija brazilske linije za Pache­
cova predsjednistva i u vojnim institucijama te u tradicionalnim politickim
partijama.
U studenome 1971. Pacheco je potucen u svome pokusaju ponovnog
izbora, ali pobjednik je Juan Mana Bordaberry, Pachecov stieenik. Vla­
dalo je uvjerenje da ce glavni blankisticki takmac ishoditi tijesnu pobjedu,
no prijevarom je predsjednistvo dopalo Bordaberryja - dokazanog advo­
kata »solucija brazilskoga stila~ i istaknutog zemljovlasnika. (Na pocetku
470
6o-tm godina Bordaberry je bio voda Federalne lige za akciju ruralista,
kojom je vladao Benito Nardone. Godine 1965. dao je ostavku na svoje
mjesto u senatu i 1971. nastupio kao kolorados.)
Rezultati izbora 1971. pokazuju znacajan porast lijevih opredjeljenja
a
proslih godina. Godine 1958. izborna front Komunisticke partije Urug­
vaja dobila je 2,6 posto (27000) od ukupnog broja glasova, godine 1962.
imala je 3,5 posto (41000) i 1966. vee 5,7 (70000), a 1971:. godine oja­
cana drugim grupacijama u Frente Amplio - 18,4 posto (304000). CIA
procjenjuje da je clanstvo u PCU (obiavljeno u World Strength of Com­
munist Organizations, izdanje State Departmenta) raslo u odgovarajuCem
razmjeru od 3000 clanova 1962. godine na 6000 1964' te na 20 000 godine
1969. Sa svim tim clanstvom, kao i s tupamarosima, moZe se neSto uciniti.
PreuzimajuCi duinost u ozujku 1972. godine, Bordaberry je pojacao
torturu nad zatvorenidma tupamarosima, koja je zajedno s greSkama koje
su cinili sami tuparnarosi dovela do zestokih udaraca pokretu. U rujnu
1972. tuparnarosi su bili prisiljeni da provedu reorganizaciju. Uspjesi pro­
tiv tupamarosa stvorili su, meautim, veeu svijest medu urugvajskom voj­
skom 0 nepravdama i korupcijarna, protiv kojih su se tupamarosi bili bo­
rili. Istrage nad tupamarosima navele su vojnike da otkriju snainiju ko­
rupciju nego ikada, i trag je vodio unatrag do Pachecova ret.ima i Pacheca
samoga, kao i BQrdaberryja, tada jednog od njegovih ministara. Istraga je
dovela do hapsenja osamdeset poslovnih ljudi potkraj 1:972.. godine i do
pojacane tendencije za vojnom intervencijom u civilnoj vladi.
U veljaci 1973. vojska je konacno preuzela vlast, ali je ostavila Bor­
daberryja kao sefa izvrSne vlasti, uspostavljajuCi vijeee nacionalne sigur­
nosti kao sluzbu za kontrolu vlade.
Urugvajska vojna sila opravdala je intervenciju kao neophodnu da bi
iseupala korijene korupcije i ubrzala zemljisnu reformu te reformu poreza
i kredita. Borba protiv marksizma-lenjinizma bilo je drugo opravdanje voj­
ske, koja je bila podijeljena na one pod brazilskim utjecajem, na one koji
su bili skloni lijevoni nacionalizmu peruanskog tipa te na one koji su pri­
zeljkivali tjesnje odnose s Argentinom kako bi zaStitili svoju nezavisnost
od Brazila. U Iipnju je raspusten kongres, a vojni vode, pristase brazilske
linije, ddali su uzde u svojim rukama.
S prevagom brazilskog utjecaja u Urugvaju za vojnih vlada Pacheca i
Bordaberryja, represije protiv ljevice dostigle su prethodno teSko zamislive
razmjere. Lijeve su partije bile zabninjene, Nacionalna konvencija radnika
stavljena izvan zakona, zatvori pretrpani politickim zatvorenicima, slo­
boda stampe ukinuta, a pristase lijevog krila iskljueeni iz obrazovnog si­
stema. Zbog toga sto su pisali 0 udaru u Cileu, tri su dnevnika i jedna
radio-stanica zatvoreni. Sveuciliste je zatvoreno, a rektor i dekani svih fa­
kulteta izvedeni su pred vojni sud. Mucenje politickih zatvorenika, razvi­
jeno vee za Pacheca, cini se da se priblizava razmjerima poput onm u
Brazilu.
471:
 ---r
U meduvremenu, otkako sam napusdo Urugvaj I966. godine, ekonom­
ska se kriza jos vise produbila. Privredni rast po stanovniku, izmedu I960.
i I97I, bio je na nistici. Inflacija je, prema vladinim podaicma, iznosila
47 posto I971. go dine, 96 posto 1972, a ove ce godine dostiCi IOO posto.
Za razdoblje od I962-72 inflacija iznosi bIizu 6500 posto. Pezos je, od
1970. kada sam otiho do danas, pao na 750 za dolar, sluzbeno, a na
crnoj burzi stoji vise od 900. Kupovna moe obicnog Urugvajca u proteklih
je sest godina opala za 60 do 80 posto. Najnoviji podaci, sto ne treba cu­
did, pokazuju da bi 40 posto stanovnika emigriralo kad bi imalo kamo.
U ozujku ove godine otkriveno je da je Bordaberry tajno prodao 20 posto
zlatnih rezervi zemlje da bi isplatio inozemne kreditore. Nastavlja zago­
varati ekonomske ciljeve integracije s brazilskom ekonomikom.
Pomoe americke vlade Pachecu i Bordaberryju nije uzmanjkala ni voj­
nom reZimu. Vojna pomoe Urugvaju od 1967' do I97I. (bespovratno, do­
daci za opremu i kreditna prodaja) iznosila je ukupno 10,3 milijuna dolara
a za financijsku godinu I972. viSe od 4 milijuna dolara - gotovo jedan i
pol dolar za svakog Urugvajca. Uvjdbavanje urugvajske vojske i dalje se
nastavlja. Od I950. oko 2000 vojnih funkcionera zavrsilo je obuku. Eko­
nomska pomoe Urugvaju posredstvom AID-a i drugih sluzbenih ameri­
ckih agencija porasla je sa 6,5 milijuna u I97I. na IO milijuna dolara pro­
sle godine. Nastavlja se i program Javne pomoCi - vrijedan 225 000 dolara
prosle godine, a otkako je zapocet, za vrijeme Neda' Holmana* 1964. go­
dine - ukupno 2,5 milijuna dolara. Oko I20 urugvajskih policajaca zavr­
silo je obuku u SAD-u, a viSe od 700 u Urugvaju, i to za kontrolu pobuna,
veze i »istrazne postupke«.
Pomoe CIA? Broj oflcira stanice Montevideo pod zastitom ambasade
od sest iz 1966. porastao je na osam I973, a da se ne spominje porast
btoja onih koji nisu pod sluzbenom zastitom iIi djelujuu okViru misije
Javne pomoei. Znacajno, sef stanice od pocetka ove godine, Gardner
Hathaway,* sluzio je u stanici Rio de Janeiro od 1962. do 1965, kada je
oboren Goulart, a vojna vlada uevrstila svoju moe. Slieno, zamjenik sefa
stanice, Fisher Ames, * sltdio je u Dominikanskoj Republic za represije
koja je uslijedila nakon americke vojne invazije. Medu vodama Borda­
berryjeve vojne vlade istice se i Juan Jose Gary, * stari ruralist, agent po­
liticke akcije, jedan od glavnih oponenata reformi koji je dosad spomi­
njan, ali ga vojni prvaci jos nisu naceli. Vazan je i Mario Aguerrondo,*
blizak povezani suradnik stanice kada je bio sef policije u Montevideu od
I958. do 1962. Sada je umirovljeni vojni generaL Bio je voda vojnog udara
u veljaCi.
Napredak se zapafa i u radnicko-sindikalnim operacijama stanke.
Otkad je 1963. zapocela operacija AIFLD-a u Urugvaju, viSe od 7000 rad­
nika bilo je obuceno za odgovarajuce zadatke. Taj program omogucuje
stanici da osnuje novu sindikalnu konfederaciju koja ce zamijeniti Konfe­
deraciju urugvajskih sindikata (CSU), sto se raspala I967. Nova organi­
zacija, nazvana Urugvajskom konfederacijom radnika* (CUT), osnovana
472
je I970' i sigurno je smjdtena pod krilo ORIT-a, ICFTU-a i ITS-a. CUT
je gotovo kopija CEOSL-a u Ekvadoru.
Za sada vlast imaju reakcionarni elementi, pristase brazilske linije u
urugvajskoj vojsci. Kao i u Ekvadoru, postoje sanse da ce oni vojni ofi­
ciri koji su skloniji nacionalistickim i progresivnijim rjdenjima konacno
trijumfirati, tako da se mogu provoditi neke drasticno potrebne reforme.
No kao i u Oileu i u samom Brazilu, ta uzasna represija samo pojaeava
narodnu svijest 0 nepravdama i jedino moze ubrzati dan revolucionamih
strukturalnih transformacija.
Dogadaji u Meksiku bili su manje spektakularni nego u Ekvadoru i
Urugvaju - jednopartijska diktatura kojoj nisu bili potrebni udari i poli­
dCke slobode za sve - no nije manje znacajna zbog porasta revolucioname
svijesti. Dok zemlja ima veliku stopu ekonomskog rasta (prosjecno pove­
canje 3,2 posto godisnjeg porasta od 1960. do I97I.) koji je dostigao 800
dolara prosle godine, dobrobid i dalje uziva malen broj ljudi. Siromasnija
polovica stanovniStva dobiva samo 15 posto ukupnog dohotka. Prema
podacima meksicke banke, polovica ekonomski aktivnog stanovnistva
nema sigumog posla i zaraduje manje od 80 dolara miesecno. Jedna stu­
dija nacionalnog sveucilista pokazuje da je od 24 milijuna Meksikanaca u
radnoj dobi njih 9,6 milijuna (40 posto) nezaposleno. Kao i u slucaju
Brazila, nedostatak unutamjih tdista u Meksiku prisilio je zemlju da se
okrene prema izvoznim tdistima da bi nastavila svoj ekonomski rast i da
bi mogla isplatiti goleme inozemne dugove ugovorene za razvojne projekte.
Iznenadenje i alarm sirio se meksickom bogatom elitom kada se Luis
Echeverria ukljuCio u kampanju za predsjednika 1970. godine programom
preraspodjele dohotka kako bi radnici i seljaci primali posteniji dio. Nje­
gova intenzivna kampanja u zemlji oznacila ga je kandidatom koji se bori
u neravnopravnoj borbi s nadmocnijom opozicijom - sto nije sasvim ne­
tacno jer je opoziciju predstavljala apatija Ijudi nego drugi kandidati.
Njegovoj reformistickoj politici ostro su se suprotstavili meksicki poslovni
krugovi i industrijski interesi. Njegov pokusaj da uvede demokratske pro­
cedure u PRI pojacao je podjelu unutar partije. lako su radi vece unutarnj
demokracije usvojeni novi statuti na konvenciji PRI godine I972, Eche­
verria je zabiljefio neznatan uspjeh u pokusaju da se izbori za drukciju
raspodjelu dohotka. Strahovanja unutar povlastene manjine da bi reforme
mogle opasno oslabiti snagu cijele strukture PRI, zajedno s otporom eko­
nomskim efektima preraspodjele, djelotvorno su sprijecili reforme vee na
pocetku.
Suoceni s izgledima da se nastave nepravde i propadnu reforme, Mek­
sikanci se sve vise okreeu revolucionarnoj akciji - i kako revolucionarna
svijest i akcija rastu, tako raste i represija. Gerilski pokret u planinama
Guerero nize uspjehe protiv diskreditirane meksicke armije, usprkos smrti
svoga glavnog vode Genara Rojasa. Izvlascenje banaka, strijeljanja,
otmice i druge izravne akcije sve su cdee kako se pojavljuju gerilski po­
kreti u glavnim meksickim gradovima.
473

 ------:-­
I studentski pokret razvija novu snagu, usprkos redovitim sukobima
lijevih i desnih krila. Dva mjeseca prije nego sto sam napustio Meksiko
dogodilo se jos jedan masakr u TIatelo1co-stilu kada je miran studentski
mad, u kojem je sudjelovalo 8000 studenata, napalo oko 500 polupolica­
jaca u civilnim odijelima, naoruzanih automatima, pistoljima, palicama i
drugim oruzjem. Broj ubijenih drZao se u tajnosti. Redovitim policijskim
snagama nije bilo dopusteno da interveniraju, cak ni kada su razbojnici
upali u bolnice kako bi spdjecili lijecenje povrijedenih studenata - napa­
dajuci lijecnike i prekidajuci operadje. Reagiranja na taj brizljivo planiran
i sluZbeno odobren napad imalo je za posljedicu ostavku sefa policije i gra­
donacelnika Mexico Cityja. Echeverria je obecao istragu, ali ona je zavr­
sila bez uspjeha jer nije otkriven odgovomi krivac.
Sarno godinu dana kasnije, u lipnju 1972, deseci su studenata povri­
jedeni kada je policija napala demonstrante koji su komemorirali svojim
kolegama ubijenim u masakru Corpus Christi. Otada su represivne akcije
protiv studentskog pokreta poduzimale naizmjenicno redovite polidjske
snage i desnicarski teroristiCki odredi pod pokroviteljstvom vlade. Uboj­
stva studenata zabiljefena su u kolovozu 1972, veljaci, svibnju i kolovozu
ove godine. Prije dva mjeseca novi desnicarski rektor nacionalnog sveuci­
lista u Mexico Cityju pozvao je policiju da zauzme skolu kako bi proturio
svoj program da »depolitizira« sveuCiliSte. Ponovljeni studentski zahtjevi
za pravdom izazvali su sukobe i u drugim sveucilisnim gradovima.
U meduvremenu, sluzbena americka poddka meksickoj vladi ~ vojsci
nastavlja se i dalje. Stanica CIA u Meksiku ostaje najveca u Latinskoj
Amerid. Cudno da je Jim Noland bio jedva godinu dana na duznosti
sefa stanice, a John Horton sarno dvije - zamijenio ga je Richard Samp­
son* (koji je 1968. zamijenio Hortona u Montevideu i zatim je, nedugo
nakon strijeljanja Mitrionea, premjdten natrag u Washington). ORIT* i
dalje djeluje sa svojom centralom u Mexico Cityju te preko interamerickog
sindikalnog kolegija u Cuemavad. Nastavljaju se i programi AIFLD-a u
Meksiku, pa valja razumjeti da je podclka stanice meksickoj sluzbi sigur­
nosti jaca nego ikada.
Jaz izmedu bogatih i siromasnih produbljuje se i u bogatim, i u
siromasnim zemljama, kao i izmedu razvijenih i nerazvijenih zemalja. Zna­
cajan dio prosperiteta razvijenog svijeta pociva na placanju najniZih mogu­
cih cijena za primame proizvode siromasnih zemalja te izvozu skupog
kapitala i gotovih proizvoda u te zemlje. Nastavljanje takve vrste prosperi­
teta zahtijeva da se i dalje siri relativan jaz izmedu razvijenih i nerazvijenih
zemalja - sto znaci da siromasni i dalje ostaju siromaSni. Unutar neraz­
vijenih zennalja ner:acionalan rast ovisan 0 zahtjevima i hirovima vanjskih
tdista spreeava nacionalnu integraciju. Mase se sve vise potiskuju. Cak
i pojacani nacionalizam u zemljama kao sto su Peru, Venezuela i Meksiko
dopusta sarno nejasne programe za oslobadanje zavisnih ekonomija, cime
se privilegiranim manjinama omogucuje da se odde.
474
I
475
OsiromaSene mase sve vise shvacaju da se prosperitet razvijenih zema­
Ija i povlastenih manjina njihovih zemalja temelji upravo na njihovu siro­
mastvu. To razumijevanje rada jos vecom odlucnosCu da se poduzimaju
revolucioname akcije i obnavljaju revolucionami pokreti tamo (na primjer
u Ci1eu) gdje su se porazi vee dogodili. Siromasne i ugnjetavane manjine
u razvijenim zemljama, posebno u SAD-u, sve viSe priznaju istovjetnost
vlastite borbe s borbom potisnutih masa u siromasnim zemljama.
Porazi americke vlade u Vijetnamu ina Kubi nadahnjuju izrabljivane
rlarode na oslobodilacke akcije. Ne moze CIA, uvjefbavanje policije, vojna
pomoc, »demokratski« sindikati, cak ni izravna vojna intervencija odgo­
diti revolucionarne strukturalne promjene koje ce znaciti kraj kapitalisti­
ckog imperijalizma i izgradivanje socijalistickog drustva. Mozda je to raz­
log zasto stvaraoci politike u SAD-u i njihove marionete u Latinskoj Ame­
rici ne rele provesti programe reformi. Oni shvacaju da bi reforme mogle
ubrzati revolucionarnu svijest i akciju i njihova je jedina mogucnost eskala­
cija represije i povecanje nepravdi. Njihovo se vrijeme, medutim, blizi kraju.
LONDON
•• v •
slJecanJ I974.
Sest mjeseci da dovrsim istrazivanja i sest mjeseci da napisem .ovaj
. dnevnik. Ako se pokaie uspjdnim, mozda ce pomoCi drugim - sadasnjim
i bivsim - namjestenicima CIA koji rele opisati svoja iskustva i otvoriti
prozore svojih aktivnosti. Moraju se napisati jos mnogi dnevnici CIA, i
ja ulazem svoju pomoc i iskustvo da se to ostvari. Da sam na pocetku
naiSao na pomoc i poddku koja mi je bila neophodna, zavdio bih ovaj
dnevnik za dvije, a ne za cetiri godine. Izbjegli bi se mnogi problemi.
CIA se jos uvijek nada da ce me dobiti u SAD prije nego sto dnevnik
izade. Sada znam da je moja oeajniCka zelja da vidim djecu zaista ono
time su me mislili primorati da se vratim. Janet sada priznaje da je Agen­
cija odavno bila zatrazila od nje da mi ne puSta djecake kako bih ja do­
sao onamo da ih vidim. Iako je odbila da suraduje i poslala djecu pros­
loga ljeta, odbila je da ih posalje za bozicne praznike predlazuci mi da se
vratim. Mozda tek kada djeca vise ne budu djeca CIA nece imati nista
protiv toga da ih vidim.
Onima koji nisu svjesni tajnih sredstava vanjske politike arnericke
vlade ovaj dnevnik moze pomoCi da nadu odgovore na neka pitanja 0
americkim unutarnjim motivadjama i praksi sto se razvija nakon prvih
hapsenja u aferi Watergate. UClA opravdavamo nasa ubacivanja, raskole i
sabotaze u ljevici LatinskeAmerike - i u cijelom svijetu - jer osjecamo da
se prilikom prijelaza ddavnih granica moralnost mijenja. 0 primjeni tak­
vih metoda u vlastitoj zemlji zacijelo bismo razmisljali. Sada, medutim,
vidimo da FBI upotrebljava takve metode u borbi protiv Ijevice u SAD-u,

 -,-­
u planiranim, uskJadenim programima izazivanja rascjepa, sabotaia i re­
presije nad lijevim politickim organizacijama. Ubojstva u Kentu i Jack­
sonu, unutarnje aktivnosti americke vojne obavjeStajne sluzbe, sada i
predsjednikov vlastiti obavjeStajni plan s ,.instalaterima« - sve to jedno­
stavno pokazuje da su metode CIA unesene i u vlastitu kueu. Prvotna
uzddavanja od primjene tih metoda protiv opozicije, koju je toboze va­
ljalo »respektirati«, potpuno su izostala. Godine I960, kada se CIA pre­
selila u novu centralu u Virginiji, votergejtske metode stekJe su konacan
institucionalni status.
Kako dobro pogodeno! U blizini starih privremenih zdanja CIA u
Washingtonu uzdize se nova, zvana ,.Watergate«.
Kada se sudenja u vezi s Watergateom zavrSe i cijela epizoda stane
blijedjeti, doti ee do pokreta za nacionalnu obnovu, za reformu izborne
prakse, mozda cak za reformu FBI i CIA. No povratak nasim ugodnim
tradicijama neee namamiti nikoga da povjeruje kako su problemi nestali.
Reforme napadaju simptome prije nego bolesti. Uz vijetnamski rat i Wa­
tergate nikakav dokaz nije potreban, da se pokafe da je bolest u pitanju
ekonomski sistem i njegovi pokretacki uzord
Taj problem ne mogu rijeSiti reforme FBI i CIA, cak ni predsjednikova
ostavka. Americki kapitalizam, koji se zasniva na eksploataciji siromasnih,
sa svojim temeljnom motivacijom u osobnoj pozudi jednostavno ne moze
preZivjeti bez sile - bez tajne policijske sileo Protivnik je kapitalizam i
kapitalizmu se, i sa CIA, FBI i drugim sluzbama sigurnosti za koje se razu­
mije da su neophodne manifestacije odluCnosti vladajuce klase da zaddi
moe i povlastice, valja suprotstaviti.
Vise nego ista drugo, sada je ravnoduSnost prema nepravdi kod kuee
i vani nemoguea. Sada, jasnije nego ikada, krajnosti siromastva i bogatstva
pokazuju nepomirljivost klasnih sukoba koje moze rijeSiti sarno socijali­
sticka revolucija. Sada je, viSe nego ikada, svaki od nas prinuden da
svjesno odabere hoee Ii poddavati sistem udobnosti i privilegija manjine
sa svim aparatima sigurnosti i represije, iIi ee se boriti za istinsku ravno­
pravnost i postenu raspodjelu dobara u drustvu, kako u vlastitoj zemlji,
tako i na medunarodnom planu. Sada je tde ne vidjeti da postoje dvije
strane, tde je ne razumjeti i jednu i. drugu, i nije tesko prepoznati da,
htjeli mi to iIi ne, iz dana u dan suradujemo iIi na jednoj, iIi na drugoj
strani.
476
DODATAK I
Abecedni i brojcani popis namjeStenika CIA, agenata, kolaboratora i or­
ganizacija koje CIA nadzire, financira i na njib utjece
ACOSTA VELASCO, JORGE. Neeak ekvadorskog predsjednika Josea Marije
Ve1asca. Ministar financija i prernijer. Informator i agent politicke akcije
stanice u Quitu.
AGENCIA ORBE LATINOAMERICANO. Sluiba featuresa i vijesti u veCIDl
latinskoamerickih zemalja. Financira je i nadzire CIA posredstvom stanke
u Santiagu, Cile.
AGRIBUSINESS DEVELOPMENT INC. (LAAD). Osiguravala pokrice oficiru
CIA Bruceu Berckmansu, prema potrebi.
AGUERRONDO, MARIO. Pukovnik urugvajske armije, bivsi se£ policiie u
Montevideu. Bliski vezni kolaborator stanice.
AIR AMERICA. Avionska kompanija, vlasnistvo CIA, za paravojne operacije.
Pretezno na Dalekom istoku.
ALARCON, ALBERTO. Poslovni Covjek u Guayaquilu i akrivist liberalne par­
dje. Glavni agent u studentskim operacijama CIA u Ekvadoru. Kriptonim:
ECLOSE.
ALBORNOZ, ALFREDO. Ekvadorski prernijer (odgovoran za unutarnju sigur­
nost). Bliski kolaborator stanke Quito.
ALLEN, JOHN. Operativni oficir CIA u bazi za obuku u Camp Pearyju. Ranije
na zadatku na Bliskom istoku.
ALLIANCE FOR ANTI-TOTALITARIAN EDUCATION. Propagandna sluzba
stanke Montevideo.
ALMEIDA, WILSON. Izdavac i urednik » Voz Universitaria«, novina sveuCiij­
snih studenata. Propagandni agent stanice Quito, prema potrebi.
ALONZO OLIVE, RAUL. Kubanski inZinjer u industriji seCera. Clan trgovinske
de1egacije koja je posjetila Brazil i Urugvaj. Regrutirala ga CIA u Monte­
videu prije njegova povratka na Kubu.
AMADOR MARQUEZ, ENRIQUE. Agent za radnicko-sindikalne operacije i
operacije politicke akdje u bazi Guayaquil. Ministar privrede.
AMAYA QUINTANA, ENRIQUE. Voda Pokreta peruanske revolucionarne
ljevice (MIR), regrutiran u Guayaquilu kao ubaceni agent. CIA ga premje­
stila u Meksiko.
AMERICAN FEDERATION OF STATE, COUNTY AND MUNICIPAL EM­
PLOYEES, . Americka Clanica Medunarodnih javnih sluzbi (PSI) (prema po­
477
 .,.
trebi), medunarodnog strukovnog sekretarijata za vladine namjcltenike. CIA
je iskoristavala PSI posredstvom AFSCME.
AMERICAN INSTITUTE FOR FREE LABOR DEVELOPMENT (AIFLD). Rad­
. nicko-sindikalni centar koji CIA finaneira i nadzire posredstvom AID-a.
Programi obrazovanja odraslih i socijalni projekti sluZe kao zastita za ak­
tivnost u organiziranju sindikata. Predsjednik George Meany, prema potrebi.
AMERICAN NEWSPAPER GUILD. Sluzba zastite za financiranje InterameriCke
federacije zaposlenih novinara (IFWN), prema potrebi.
AMES, FISHER. Zamjenik sefa stan ice CIA u Urugvaju.
AMMUG-1. Prvi znacajan dezerter kubanske obavjcltajne sluzbe (DGI). Pravo
ime: Vladimir Rodriguez La Hera.
AMPIF-1. Tast Aida Rodrigueza, kubanskog otpravnika poslova u Montevideu.
Agent CIA u operaeiji regrutiranja Rodriguewve obitelji. Posljednje ime:
Chinea.
ANDERSON, JAMES. E. Operativni oficir CIA nadlefan za ekipe za pracenje.
U Mexico Cityju.
ANDINO, JORGE. Upravitelj hotela u Quitu, pomoeni agent stanice Quito.
ANTI-COMMUNIST CHRISTIAN FRONT. Organizacija za politicku akciju i
propagandu u Cuenei, Ekvador. Finaneira je i nadzire stanica Quito posred­
stvom Rafaela Arizage, po potrebi.
ANTI-COMMUNIST FRONT. Organizaeija koja djeluje u Ambatu, Ekvador.
Financira je staniea Quito posredstvom Jorgea Gortaira, po potrebi.
ANTI-COMMUNIST LffiERATION MOVEMENT. Sluzba za propagandu, ko­
jom upravlja stanica Montevideo.
ANTI-TOTALITARIAN BOARD OF SOLIDARITY WITH THE PEOPLE OF
VIETNAM. Propagandna sluzba staniee Montevideo.
ANTI-TOTALITARIAN YOUTH MOVEMENT. Propagandna sluzba stanice
Montevideo.
ARCE, JOSE ANTONIO. Ambasador Bolivije u Montevideu, bivsi ministar
unutarnje sigurnosti. Bliski suradnik stanice La Paz, s kojom je stanica Mon­
tevideo uspostavila uobieajene kontakte.
ARCHENHOLD, STANLEY. Oficir u centrali CIA odgovoran za operaeije
tajne akeije protiv Kube. Nosilac medalje za obavjcltajnu djelatnost.
ARELLANDO GALLEGOS, JORGE. Agent stanice Quito ubaeen u Komuni­
sticku partiju Ekvadora.
ARGENTINE FEDERAL POLICE. Glavna vezna sluzba stanice Buenos Aires,
koristena za prisluskivanje telefona i druge zdruzene operaeije. Kriptonim:
BIOGENESIS.
ARIZAGA VEGA, CARLOS. Poslanik Konzervativne partije iz Cuence. Agent
politicke akeije stanice Quito.
ARIZAGA, RAFAEL. Voda Konzervativne partije u Cuenei. Agent politicke ak­
cije stanice Quito, po potrebi. Otac Carlosa Arizage Vege.
ASSOCIATION OF FRIENDS OF VENEZUELA. Propagandna sluzba stanice
Montevideo.
ASSOCIATION OF PREPARATORY STUDENTS. Organizacija ucenika sred­
njih skola u Montevideu, kojom se stanica koristi u studentskim operacijama.
AUSTIN, JUDD. Americki gradanin. Advokat u Mexico Cityju u tvrtki »Good­
rich, Dalton, Little and Riquelme«. Agent stanice Mexico City, odgovoran za
47 8
dokumente za useljavanje operativnih oficira koji nisu pod sluzbenom za­
stitom.
AVAILABLE-1. Vozac trgovinske sekcije sovjetske ambasade u Montevideu.
Regrutirala ga stanica Montevideo. Pravo ime i kriptonim zaboravljeni.
AVANDANA. Glavni agent stanice Montevideo u operaciji tajne kontrole pi­
sarna. Pravo ime zaboravljeno.
AVBANDY-1. Major urugvajske armije, radi za stanicu Montevideo kao Sef
ekipe za pracenje AVBANDY, odgovorne za kretanje Sovjeta i njihovih veza.
Pravo ime nepoznato.
AVBANDY-4. Clan ekipe za praeenje AVBANDY u Montevideu. Otac Seta
ekipe. Upotrebljavan za operaeije regrutiranja. Pravo ime zaboravljeno.
AVBARON-1. Vozac kubanske ambasade u Montevideu. Agent stanice Monte­
video. Ime: Warner. Slufio kao ubacen agent u Komunistickoj pratiji
Urugvaja.
AVBLIMP-l i 2. Bracni par koji radi na promatrackom mjestu protiv sovjetske
ambasade u Montevideu. Prava imena nepoznata.
AVBLINKER-l i 2. Amerikanac (poslovni covjek) i njegova zena. live u Mon­
tevideu, u promatrackom mjestu koje djeluje protiv kubanske ambasade.
Prava imena i kriptonimi zaboravljeni.
AVBUSY-1. Listonosa u Montevideu. Agent CIA za tajnu kontrolu pisama upu­
Civanih kubanskom obavjcltajnom agentu. Pravo ime zaboravljeno.
AVBUZZ-1. Glavni agent stanice Montevideo za propagandne operacije. Pravo
ime zaboravljeno.
AVCASK-1. Ubaceni agent stanice Montevideo protiv zajednice paragvajskih
ljevicara izbjeglica. Pravo ime zaboravljeno.
AVCASK~2. Ubaceni agent stanice Montevideo, protiv Paragvajskog ujedinjenog
fronta za naeionalno oslobodenje (FULNA). Pravo ime zaboravljeno.
AVCASK-3. Agent stanice Montevideo ubaeen u Komunisticku parciju Para­
gvaja. Pravo ime zaboravljeno.
AVCAVE-1. Agent stanice Montevideo ubaeen u Komunisticku partiju Urugvaja.
Pravo ime zaboravljeno.
AVANDY-1. Agent stanice Montevideo u urugvajskom Ministarstvu vanjskih
poslova. Pravo ime i kriptonim zaboravljeni.
AVENGEFUL-5. Prepisivac u operaciji prisluskivanja telefona AVENGEFUL,
stanice Montevideo. Sestra Zene Tomasa Zafiriadisa. Ime zaboravljeno.
AVENGEFUL-7. lena agenta AVANDANA. Prema potrebi agent stanice Mon­
tevideo, upravlja promatrackim mjestom protiv kubanske ambasade. Ame­
ricka gradanka, radi za Ured za strategijske sluzbe. Pravo ime zaboravljeno.
AVENGEFUL-9. Prepisivac u operaciji prisluskivanja telefona u Montevideu.
Prvo ime: Hana. Adresa gdje je obavljala prepisivanje (pod zastitom trgo­
vinskog ureda): Calle Mini 821.
AVERT-1. Pomoeni agent stariice Montevideo, toboznji vlasnik zgrade uz so­
vjetsku ambasadu i konzulat. Pravi vlasnik stanica. Pravo ime i kriptonim
zaboravljeni.
AVIDITY-9. Namjcltenik poste u Montevideu. Agent CIA u tajnoj operaciji
kontrole pisama. Pravo ime zaboravljeno.
AVIDITY-l6. Namjestenik poste u Montevideu. Agent CIA u tajnoj operaeiji
kontrole pisama. Pravo ime zaboravljeno.
479
 -------,---­
AVOIDANCE. Kurir stanice Montevideo u operaciji prisiuskivanja telefona.
Pravo ime zaboravljeno.
AVOIDANCE-9. Agent stanice Montevideo ubacen u Komunisticku partiju Uru­
gvaja. Pravo ime zaboravljeno.
AYALA CABEDA, ZULFIK. Ministar savjetnik u urug.,ajskoj ambasadi u Ha­
vani. Takoder otpravnik posiova. Agent CIA usmjeren protiv kubanske
vlade.
BACON, JOHN. Oficir za izvicltaje u stanici Quito. Odgovoran za agente uba­
Cene u Komunisticku partiju i za propagandne operacije.
BAGLEY, TENNANT (PETE). Zamjenik Sefa odsjeka za sovjetski biok. Ka­
snije sef stanice u Bruxellesu.
BAIRD, COLONEL MATT. Direktor za obuku uClA.
BANK OF BOSTON. Sluzba CIA za financiranje.
BANKS, TITO. Trgovac vunom iz Montevidea, pomocni agent stanice Monte­
video.
BAQUERO DE LA CALLE, JOSE. Desniearski velaskisticki voda. Ministar
rada i socijalnog staranja. Agent stanice Quito za obavjdtajne i politicke
akcije.
BARBE, MARIO. Potpukovnik urugvajske armije. Sef republikanske garde (ko­
njica) u policiji u Montevideu. Povezani kolaborator stanice Montevideo.
BASANTES LARREA, ATAHUALPA. Agent stanice Quito ubaCen u Komuni­
sticku partiju Ekvadora. Kriptonim: ECFONE-3.
BEIRNE, JOSEPH. Predsjednik Sindikata radnika veza Amerike (CCA). Direktor
Americkog instituta za razvoj slobodnih sindikata. Vazan kolaborator u rad­
nicko-sindikalnim operacijama CIA, posredstvom AIFLD-a i Medunarodnog
sindikata radnika posta, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi.
BENEFIELD, ALVIN. Strucnjak CIA u operacijama otkrivanja inozemnih diplo­
matskih sifara.
BERCKMANS, BRUCE. Operativni oficir CIA u Mexico Cityju. Nema sIuz­
benu zastitu. Radi kao direktor Estudios Economicos y Promociones Indu­
striales, S. A., i kao latinskoamericki predstavnik Agribusiness Development
Inc, prema potrebi.
BERGER, MICHAEL. Operativni oficir CIA u Montevideu.
BESABER. Agent stanice Mexico City usmjeren protiv poljskih obavjeStajnih
oficira, s diplomatskim statusom. Vlasnik tvorruee keramike i agencije za
tranzit turista u Cuernavaci. Podrijetlom PoIjak..Ime zaboravljeno.
BIDAFFY-l. Agent stanice Buenos Aires ubacen u revolucionarnu grupu Johna
Williama Cooka. Pravo ime i kriptonim zaboravijeni.
BRAGA, JUAN JOSE. Zamjenik sefa odsjeka za istrage policije u Montevideu.
Bliski povezani kolaborator stanice Montevideo. Mucitelj.
BRAZILIAN INSTITUTE FOR DEMOCRATIC ACTION (IBAD). Antikomuni­
sticka organizacija politicke akcije pri stanici Rio de Janeiro. Sluzila za fi­
nanciranje i nadzor nad politiearima.
BRESLIN, ED. Major americke vojske i obavjestajni savjetnik ekvadorske ar­
mije. Bliski kolaborator stanice Quito.
BROE, WILLIAM V. Sef odsjeka zapadne hemisfere. BivSl sef stanke Tokio.
BROWN, BILL. Operativni oficir staba CIA, strucnjak za radnicko-sindikaine
operacije, na zadatku u stanici Panama u Fort Amadoru u zoni KanaJa.
480
BROWN, IRVING. Evropski predstavnik Americke federacije rada i gIavni agent
CIA za kontrolu Medunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU),
prema potrebi.
BUCHELI, RAFAEL. Inzinjer u telefonskoj kompaniji, zaduzen za veze u
Quitu. Agent stanice Quito zaduien za uspostavljanje telefonskih veza. Krip­
tonim: ECWHEAT-l.
BURBANO DE LARA, MIGUEL (MIKE). Sef ureda na aerodromu kompanije
Pan American-Grace Airways. Radi za stanicu Quito kao pos~ednik do Luisa
Vargas a, prema potrebi. Kriptonim: ECACCENT.
BURKE, JOHN. Oficir stanice Quito, pod zastitom Javne pomoci AID.
BURNS, PAUL. Operativni oficir CIA u Montevideu. Specijaliziran za operacije
ubacivanja u komunisticke partije.
BUSTOS, CHARLOTTE. Oficir CIA, odgovorna za poddku centrale povezanim
i pomocnim operacijama u Mexico Cityju.
CABEZA DE VACA, MARIO. Proizvodac mlijeka u Quitu. Radi kao .agent sra­
niee Quito. Posrednik do Marija Cardenasa, prema potrebi. Kasnije koristen
u financiranju i nadziranju Centra za studije ekonomskih i socijalnih reform!
(CERES), prema potrebi.
CAMACHO, EDGAR. Posinak Oswalda Luga, pukovnika ekvadorske dclavne
poIicije. Agent stanice Quito kao posrednik do Luga. Kasnije prepisivac u
operacijama prislus.kivanja telefona.
CAMARA SENA, -. Pukovnik brazilske vojske, poslan u brazilsku ambasadu u
Montevideu za vojnog atasea. Agent CIA.
CANTRELL, WILLIAM. Operativni oficir CIA u Montevideu, pod zastitom
Ureda za javnu pomoc AID.
CARDENAS, MARIO. Agent staniee Quito ubacen u Komunisticku partiju
Ekvadora. Kriptonim: ECSIGIL-l.
CARVAJAL, -. Pukovnik urugvajske voiske i nacelnik obavjcltajne vojne sluzbe.
Agent stanice Montevideo za povezane operacije.
CASSIDY, JOHN. Zamjenik sefa staniee Montevideo.
CASTRO, JUANA. SestraFidela Castra i propagandni agent CIA.
CATHOLIC LABOR CENTER (CEDOC). Radnicko-sindikalna organizacija u
I Ekvadoru, koju pomak stanica Quito. Vidi: JOSE BAQUERO DE LA
CALLE, AURELIO DAVILA CAJAS i ISABEL ROBALINO BOLLO.
CATHOLIC UNIVERSITY YOUTH ORGANIZATION. Grupa za propagandu,
posredstvom Aurelija Davile Cajasa, prema potrebi.
CENTER FOR ECONOMIC AND SOCIAL REFORM STUDIES (CERES). Re­
formisticka organizacija poslovnih ljudi, koju financira i nadzire stanica
Quito. CIA je kontrolira kao i slicne organizacije u Latinskoj Americi, na
primjer Centar za studije i socijalnu akciju (CEAS) u Bogoti.
CENTER OF STUDIES AND. SOCIAL ACTION (CEAS). ReformistiCka orga­
!
nizacija koju financira i nadzire stanica Bogota.
CHIRIBOGA, OSWALDO, Velaskisticki politicki voda koji je regrutirao Ata­
hualpu Basantesa sluka se tehnikom »pogrdnog signala«. Kriptonim:
ECFONE. Kasnije ekvadorski otpravnik poslova u Haagu.
CIVIL AIR TRANSPORT (CAT). Avionska kompanija pod kontrolom CIA,
angazirana u paravojnim operacijama. uglavnom na Dalekom istoku.
31 CIA
4 81
 1
CLERICI DE NARDONE, OLGA. Zena urugvajskog predsjednika Benita Nar­
donea. Nakon Nardoneove smrti voda Federalne lige za ruralisciCku akciju.
Bliski politicki kolaborator stanke Montevideo.
COMBATE. Studentska publikacija stanke Montevideo, financira se i nadzire
posredstvom Alberta Roce, prema potrebi.
COMMITTEE FOR LffiERTY OF PEOPLES. Organizacija kojom se stanica
u Quitu korisci za propagandu.
COMMUNICATIONS WORKERS OF AMERICA (CWA). Americki sindikat
kojim se CIA korisci za nadzor nad Medunarodnim sindikatom radnika
posta, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi.
CONOLLY, RICHARD L mladi. Operativni oficir CIA. Specijaliziran za sov­
jetske operacije.
CONTRERAS ZUNIGA, VICTOR. Agent radniCko-sindikalnih operacija i po­
liticke akcije u bazi Guayaquil. Prvi predsjednik Ekvadorske konfederacije
slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), prema potrebi.
COORDINATING COMMITTEE OF FREE TRADE UNIONISTS OF ECUA­
DOR. Pripremno cijelo koje je konacno dovelo do osnivanja Ekvadorske kon­
federacije slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), koju je financirala i
nadzirala stanica Quito. Komitet je osnovao radnicko-sindikalni odsjek ICA
uz pomoc ORIT-a.
COORDINATING SECRETARIAT OF NATIONAL UNIONS OF STUDENTS
(COSEC), kasnije poznat pod nazivom INTERNATIONAL STUDENT CON­
FERENCE. Medunarodni studentski front koji financira i nadzire CIA da se
suprotstavlja Medunarodnoj studentskoj uniji. Sjediste u Leydenu.
COPELLO, GUILLERMO. Naeelnik istraznog odjela policije u Montevideu.
Bliski vezni kolaborator stanice Montevideo.
Specijalist za Brazil.
CORDOVA GALARZA, MANUEL Voda Radikalne liberalne partije i podse­
kretar ekvadorske vlade (odgovoran za unutarnju sigurnost). Bliski kolabo­
rator stanice Quito.
COURAGE, BURT. Nastavnik obrazovnih programa CIA, struenjak za judo,
karate i borbu golim rukama.
CUBAN REVOLUTIONARY COUNCIL (CRC). Izbjeglicka organizacija, pod
kontrolom CIA, koju u Montevideu predstavlja Hada Rosette, prema potrebi.
DAVALOS, -. Agent stanice Quito za propagandne i politicke akcije u Rio­
bambi. Financiran iz projekta ECACTOR.
DAVALOS, ERNESTO. Namjestenik ekvadorske vlade i agent stanice Quito.
DAVILA CAJAS, AURELIO. Voda Konzervativne partije. Predsjednik Narodne
skupstine. ObavjeStajac i agent politicke akcije stanice Quito. .Kriptonim:
ECACTOR.
DAVIS, ROBERT. Sef stanice Lima.
DE ANDA, JACOBO. Strucnjak koji je radio na operaciji prisluskivanja telefona
AVENGEFUL za stanicu Montevideo.
DEAN, WARREN L Zamjenik sefa stanice Mexico City. Sef stanice Quito. Sef
stanice Oslo.
DEL HIERRO, JAIME. Nacionalni direktor Radikalne liberalne partije i piemi­
jer ekvadorske vlade (unutarnja sigurnost). Bliski kolaborator stanice Quito.
DE LOS REYES, PACIFICO. 'Major ekvadorske ddavne polidje. Sef obavje-''.,
stajne sluibe policije, a kasnije naeelnik za kriminalne istrage za provinciju
Pichincha (Quito). Agent stanice Quito.
4 82
DEMOCRATIC REVOLUTIONARY FRONT (FRD). Kubanska izbjeglicka or­
ganizacija koju financira i kontrolira CIA.
DERIABIN, PETER. Dezerter KGB-a 1950-tih godina koji je postao americki
gradanin i namjestenik CIA.
DIAZ SILVEIRA, FRANK. Agent stanice Miami koji je vodio ekspediciju ku­
banskih izbjeglica u napadu na kubansku ambasadu u Limi. Potvrdio da su
lazni dokumenci koji su prouzrocili raskid odnosa s Kubom, od strane peru­
anske vlade, bili tobofe istinici.
DILLON, PAUL Oficir CIA u sovjetskoj sekciji stanke u Mexico Cityju.
DMHAMMER-l. Funkcioner jugoslavenske vlade koji je dezertirao i kasnije po­
kuSao regrutirati svoje bivse kolege prema uputama CIA. Pravo ime i krip­
tonim zaboravlieni.
DNNEBULA-l Predstavnik korejske CIA u Mexico Cityju. Pod zastitom korej­
ske ambasade. Pravo ime zaboravljeno. Povezani kolaborator stanice Mexico
City.
DOHERTY, WILLIAM. Interamericki predstavnik Medunarodnog sindikata
radnika posta, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi, i agent CIA u rad­
nicko-sindikalnim operacijama. Izvrsni direktor Americkog instituta za raz­
voj slobodnih sindikata (AIFLD).
DONEGAN, LESLIE. Agent CIA koja je u Parizu dala novac autoru ovog dnev­
nika da se vrati po rukopis.
DRISCOL, BOB. Operativni oficir CIA koji je nastavio raditi nakon umirov­
Ijenja na osnovi ugovora sa stanicom Mexico City.
DROLLER, JERRY. Sef sluibe tajnih akcija u odsjeku zapadne hemisfere.
DUFFIN, C. HARLOW. Sef sluibe za Venezuelu u odsjeku zapadne hemisfere.
DULLES, ALLEN. Direktor CIA.
ECALffiY-l. Vozac kubanske ambasade u Quitu. Agent stanice Quito. Pravo
ime i stvarni kriptonim zaboravljeni.
ACBLISS-l. Sef ureda kompanije ",Braniff Airways« u Guayaquilu i pomocni
agent baze Guayaquil. Ime i istiniti kriptonim zaboravljeni.
ECCLES, DR. Nacelnik programa obuke mladih oficira.
ECELDER. Tajna tiskara za propagandne operacije stanice Quito. Vidi: JORGE,
PATRICIO, MARCELO, RODRIGO i RAMIRO RIVAOENElRA. Pravi
kriptonim zaboravljen.
ECHINOCARUS-I. Agent baze Guayaquil ubaeen u KomunistiCku partiju Ekva­
dora. Pravo ime nepoznato.
ECJOB. Voda ekipe agenata stanice Quito za rasturanje politickih letaka koje
je tiskala stanica te za ispisivanje parola po zidovima. Pravo ime nepoznato.
ECLAT. Penzionirani oficir ekvadorske vojske i voda ekipe za praeenje i istrage
baze Guayaquil. Pravo ime zaboravljeno.
ECOLIVE-l. Agent stanice Quito ubacen u Uniju revolucionarne omladine
Ekvadora. Ime zaboravljeno. Predvideno da bude ubaeen u Komunisticku
partiju Ekvadora.
ECOTTER-l i ECOTTER-2. Agenti stanke Quito za kontrolu putnika. Prava
imena zaboravljena.
ECSIGH-l. Ljubavnica Ricarda Vazqueza Diaza i glavni stenograf ekvadorske
vojne hunte. Regrutirala ju je stanica Quito za politicke obavjeStajne akcije
~
48 3
 protiv hunte posredstvom Vazqueza. Pravo ime i pravikriptonim zaborav­
Ijeni.
ECSTACY-1 i ECSTACY-2. Agenti stanice Quito koji su osigurali kontrolu
pisama. Prava imena i kriptonimi zaboravljeni.
ECUADOREAN ANTI-COMMUNIST ACTION. Naziv nepostojece organiza­
dje koja je sluzila kao toboznji sponsor propagande stanke Quito.
ECUADOREAN ANTI-COMMUNIST FRONT. Naziv prividnog sponsora pro­
pagande stanice Quito.
ECUADOREAN CONFEDERATION OF FREE TRADE UNION ORGANIZA­
TIONS (CEOSL). Nadonalna organizacija sindikata, koju je osnovala i nad­
zire stanka Quito.
EDITORS PRESS SERVICE. Propagandni izvor pod nadzorom CIA sa sjedistem
u New Yorku. Materijali plasirani posredstvom propagandnih agenata CIA
u Latinskoj Americi.
EGAS, JOSE MARIA. Voaa pokreta krUanskih sodjalista. Agent stanke Quito.
ELSO, WILSON. Urugvajski poslanik. Voaa Federalne lige ruralisticke akcije.
Stanka Montevideo obraaivala ga kao moguceg agenta politieke akcije.
ENSAYOS. Znanstveni casopis koji je financirala i nadzirala stanic;a Quito
posredstvom Carlosa Valleja Baeza i Juana Yepeza del Poza starijeg, prema
potrebi.
ESTERLINE, JAKE. Zamjenik sefa odsjeka zapadne hemisfere.
ESTRADA ICAZA, EMILIO. Direktor najvece ekvadorske banke, skupljac na­
laza predhispanske umjetnosti. Agent politi eke akdje baze Guayaquil.
EUROPEAN ASSEMBLY OF CAPTIVE NATIONS. Propagandna operacija
CIA.
FANNIN (iIi FANNON), LESS. Ispitivae na poligrafu. Godine 1960. uhvatila ga
u Singapuru tamosnja policija. CIA ga pokusala osloboditi, ali je singapurski
premijer odbio molbu. . GOMEZ, RUDOLPH. Zamjenik sefa odsjeka zapadne hemisfere; 196o-tih go­
FEDERATION OF FREE WORKERS OF GUAYAS (FETLIG). Provincijska
clanica Ekvadorske konfederacije slobodnih 'sindikalnih organizacija
(CEOSL), pod nadzorom stanice Quito.
FELDMANN, ROBERT. Oficir stanke Mexico City, bavio se operacijama uba­
civanja u Institucionalnu revolucionarnu partiju (PRI) i u Ministarstvo vanj­
skih poslova Meksika.
FENETEL. Nacionalna federacija ekvadorskih radnika veza, clanka PTTI, po­
ddavala je stanica Quito.
FERGUSON, JIM. Nastavnik program a obuke mladih oficira CIA (JOTP), kas­
nije nazvan programom obuke za sluzbenike od karijere.
FERNANDEZ CHAVEZ, A. Dopisnik agencije »Orbe Latinoamerkano« iz Mon­
revidea, prema potrebi; i talijariske agencija ANSA. Propagandni agent stanke
Montevideo.
FERNANDEZ, GONZALO. Umirovljeni pukovnik ekvadorskog zrakoplovstva
i bivSi atase u Londonu. Agent stanke Quito kao posrednik do agenta
ubacenog u komunisticku partiju.
FERRERA, SAL. Vjeruje se da je agent CIA, umije!ian u nastojanja da u Parizu
odvrati autora od pisanja ovog dnevnika. ,.Podzemni« americki novinar.
FIGUERES, JOSE. Predsjednik Kostarike. Zastitnik operacija CIA, kakve su
Americki institut za slobodan razvoj sindikata i Institut za politicko obrazo­
vanje.
4 84
FIRST NATIONAL CITY BANK. CIA se njome sluZila kao tajnom sluzbom
za financiranje i kupovinu valuta drugih zemalia.
FISHER, JOSIAH (JOE). Zamjenik Sefa meksicke grupe u odsjeku zapadne he­
misfere.
FITZGERALD, DESMOND. Sef odsjeka zapadne hemisfere, kasnije zamjenik
direktora za planove.
FLORES, TOM. Sef stanke Montevideo. Sef kubanske grupe u centrali.
FONTANA, PABLO. Potkomesar policije u Montevideu i povezani kolaborator
stanice Montevideo.
FONTOURA, LYLE. Prvi sekretar brazilske ambasade u Montevideu. Agent
CIA.
FREE AFRICA ORGANIZATION OF COLOR.E.D PEOPLE. Propagandna
sluzba stanke Montevideo.
FUSONI, RAFAEL. Pomoenik direktora za odnose s javnoscu Organizadjskog
komiteta olimpijskih igara u Mexico Cityju. Agent CIA.
GANDARA, MARCOS. Pukovnik ekvadorske vojske i clan vladajuce vojne
hunte. Bliski kolaborator stanke Quito.
GARDINER, KEITH. Operativni oficir CIA.
GARI, JUAN JOSE. Voaa Federalne lige ruralisticke akcije i politicki savjetnik
Benita Nardonea. Agent politicke akcije stanke Montevideo.
GARZA, EMILIO. Predstavnik Americkog instituta za razvoj slobodnih sindi­
kata (AIFLD) u Bogoti. Agent CIA za radnicko-sindikalne operacije.
GIL, FELIPE. Urugvajski ministar unutarnje sigurnosti. Bliski suradnik stanke
Montevideo. .
GILSTRAP, COMER (WILEy). Zamjenik !iefa stanice Montevideo. Sef stanice
u San Salvadoru.
dina sef stanke Santiago, Cile. Kasnije sef stanice Lisabon.
GONCALVES, HAMLET. Prvi sekretar urugvajske ambasade u Havani. Agent
CIA usmjeren da djeluje protiv kubanske vlade.
GOODPASTURE, ANNIE. Operativni oficir stanice Mexico City ipomocnik
sefa stanke za povezane operacije.
GOODWYN, JACK. Direktor urugvajskog instituta za obrazovanje sindikata
(illES) i predstavnik Americkog instituta za razvoj slobodnih sindikata
(AIFLD), prema potrebi. Agent CIA pod ugovorom.
GORTAIRE, FREDERICO. Potpukovnik ekvadorske vojske. Regrutirala ga, po­
sredstvom njegova brata Jorgea Gortaira, stanica Quito.
GORTAIRE, JORGE. Penzionirani pukovnik ekvadorske vojske. Savjetnik biv­
kg predsjednika Poncea i bivsi ekvadorski predstavniku Vijecu interamericke
obrane u Washingtonu. Agent stanice Quito za politicke akdje i obavje!itajnu
djelatnost u Ambatu.
GRACE, J. PETER. Predsjednik W. R. Grace and Co, multinacionalne kompanije
s velikim investidjama u Latinskoj Americi. Predsjednik vijeca Americkog
instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD). ZaStitnik radnicko-sindikal­
nih operadja CIA.
GUAYAS WORKERS CONFEDERATION (COG). Radnicko-sindikalna orga­
nizacija kojom se sluzila baza Guayaquil, ali je <>d t<>ga odustala kada je
osnovana nova organizacija (CROCLE).
4 85
 T
GUS. Oficir CIA za regrutiranje, radio u Uredu za osoblje. Grckog podrijetla,
ali prezime zaboravljeno. Regrutirao je autora ovog dnevnika.
HANKE, JOHN. Operativni oficir CIA nadleZan za pomoc centrale u organiza­
ciji sigurnosti u Punti del Este travnja 1967.
HART, JOHN. Sef operacija protiv Kube u centrali CIA. Bivsi sef stanke Rabat.
HARWOOD, PAUL. Sef stanice CIA u Quitu.
HASKINS, llOYD. Izvdni sekretar Medunarodne federacije radnika naftne i
kemijske industrije (IFPCW). Prema potrebi agent CIA u tom sindikatu.
HATRY, RALPH. Operativni oficir CIA pod ugovorom u Montevideu, bez
sluzbene zastite, u cikaSkoj marketing agenciji »Thomas H. Miner and As­
sociates«.
HAUSMAN, CYNTHIA. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i istoCno­
evropske zemlje u stanici Mexico City.
HELMS, RICHARD. Zamjenik direktora CIA za planove. Kasnije direktor.
HENNESSY, JACK. Pomoenik sefa filijale First National City Bank u Monte­
videu. Osiguravao inozemne valute za operacije CIA.
HERBERT, RAY. Zamjenik sefa odsjeka zapadne hemisfere.
HISTADRUT. Izraelska radnicko-sindikalna konfederacija kojom se CIA sluzi u
svojim radniCko-sindikalnim operacijama.
HOLMAN, NED P. Sef stanice Montevideo. Kasnije sef stanke u Guatemala
Cityju.
HOOD, WILLIAM J. Sef operacija u odsjeku zapadne hemisfere.
HORTON, JOHN. Sef stanice Montevideo. Kasnije sef stanice Mexico City.
HOUSER, FRED. Agent CIA americko-argentinskog ddavljanstva, zaposlen u
stanici Buenos Aires, ali angaZiran i u prisluskivanju ambasade UAR-a u
Montevideu.
HUMPHRIES, JOAN. Strucnjak CIA za prerubvanje. Muz joj je strucnjak za
opee tehnicke operacije, dodijeljen stanici Mexicy City.
INSTITUTE OF POLITICAL EDUCATION. Politicka skola za mlade potenci­
jalne reformatore u Latinskoj Americi, koju vodi stanica San Jose. Vidi:
SACHA VOLMAN. Vidi: JOSE. FIGUERES.
INTER-AMERICAN FEDERATION OF WORKING NEWSPAPERMEN
(IFWN). Novinarski sindikat koji CIA nadzire i financira posredstvom AME­
RICAN NEWSPAPER GUILD.
INTER-AMERICAN LABOR COLLEGE. Institucija za obuku Interamericke re­
gionalne sindikalne organizacije (ORIT) u Cuernavaci, Meksiko. Financira
je i nadzire CIA.
INTER-AMERICAN POLICE ACADEMY. Skola za obrazovanje policajaca u
Fort Davisu, u zoni Kanala, osnovala ju je stanica Panama. PremjeStena u
Washington DC (District of Columbia), gdje je ime promijenjeno u Interna­
tional Police Academy. Financira je AID, ali kontrolira CIA.
THE INTER-AMERICAN REGIONAL LABOR ORGANIZATION (ORIT). Re­
gionalna organizacija ICFTU za zapadnu hemisferu, s centralom u Mexico
Cityju. Financira je Serafino Romualdi i glavna je sluzba za radnicko-sindi­
kalne operacije CIA u Latinskoj Americi.
INTERNATIONAL CATHOLIC YOUTH FEDERATION. Omladinska orga­
nizacija katoliCke Crkve koju CIA upotrebljava u omladinskim i studentskim
operacijama.
4 86
INTERNATIONAL COMMISSION OF JURISTS (ICJ). Medunarodno udruze­
nje pravnika. Osnovala i nadzire CIA. Sluzi njezinim propagandnim opera­
cijama. Koristi se u borbi protiv International Association of Democratic
Lawyers. Sjediste: Geneva.
THE INTERNATIONAL CONFEDERATION OF FREE TRADE UNIONS
(ICFTU). Radnicki centar pod kontrolom CIA, nasuprot Svjetskoj federaciji
sindikata (World Federation of Trade Unions - WFTU). Centrala u Bruxel­
lesu. .
THE INTERNATIONAL FEDERATION OF CHRISTIAN TRADE UNIONS
(ICFTU, kasnije THE WORLD CONFEDERATION OF LABOR). Meduna­
rodna katolicka sindikalna organizacija koja sluzi kao sluzba CIA za rad­
nicko-sindikalne operacije.
THE INTERNATIONAL FEDERATION OF CLERICAL AND TECHNICAL
EMPLOYEES (IFCTE). ITS za kancelarijske sluzbenike. CIA se njome koristi
u radnicko-sindikalnim operacijama.
INTERNATIONAL FEDERATION OF JOURNALISTS. Organizacija pod utje­
cajem CIA. Sluzi u propagandnim operacijama. Centrala u Bruxellesu. OsnQ.­
vana da se suprotstavlja Medunarodnoj organizaciji novinara (International
Organization of Journalists).
INTERNATIONAL FEDERATION OF PETROLEUM AND CHEMICAL
WORKERS (IFPCW). ITS za tu industriju prvobitno je osnovala CIA po­
sredstvom US Oil Workers International Union.
INTERNATIONAL FEDERATION OF PLANTATION, AGRICULTURAL
AND ALLIED WORKERS (IFPAAW). Medunarodni sindikat poljoprivred­
nih radnika. CIA se njime sluZi u radnicko-sindikalnim operacijama.
INTERNATIONAL FEDERATION OF WOMEN LAWYERS. Organizacija
kojom se CIA koristi u radnicko-sindikalnim operacjama.
INTERNATIONAL POLICE ACADEMY. Skola za obrazovanje policajaca,
pod kontrolom CIA, pod zastitom AID. Akademija je u Washingtonu, DC.
Bivsa interamericka policijska akadernija osnovana je u Panami. Osnovala
ju je stanica CIA.
INTERNATIONAL POLICE SERVICES SCHOOL. Skola CIA za obuku poli­
cije, u Washingtonu. Nije pod sluzbenom zastitom.
INTERNATIONAL STUDENT CONFERENCE. Vidi: COORDINATING SE­
CRETARIAT OF NATIONAL UNIONS OF STUDENTS (COSEC).
INTERNATIONAL TRADE SECRETARIATS. Opci opis medunarodnih sindi­
kalnih organizacija koje kao clanice imaju nacionalne sindikate radnika po­
jedinih industrija. Postoji 15-20 ITS-a, od kojih CIA veCinu upotrebljava u
svojim radnicko-sindikalnim operacijama. Neki ITS-i imaju svoje centrale u
Evropi, drugi u SAD-u, no zadrzavaju tijesnu suradnju s ICFTUom u
Bruxellesu.
INTERNATIONAL TRANSPORT WORKERS FEDERATION (ITF). Meduna­
rodna federacija transportnih radnika. SluZi za radnicko-sindikalne opera­
cije CIA. Vim: JOAQUIN (JACK) OTERO.
JACOME, FRANCINE. Amerikanka udata za Ekvadorca. Agent u Quitu, pise
zastitna pisma Luisu Toroelli, prema potrebi, i slU£ kao prepisivac i kurir
u operaciji prisluskivanja telefona. Kriptonim: ECDOXY.
JARAMIllO, JAIME. Velaskisticki voda i agent za ubacivanje stanice Quito.
4 87
 ---.­
JAUREGUI, ARTURO. Generalni sekretar InterameriCke regionalne sindikalne
organizacije (ORIT), prema potrebi, u Mexico Cityju. Agent CIA.
JAUREGUIZA. Komesar polidje u Montevideu, nadleian za pokrete doseljenika.
Povezani kolaborator stanice Montevideo.
JONES, DEREK. Agent stanice Montevideo u operaciji otkrivanja sistema sifara
ambasade Ujedinjene Arapske Republike (Egipat).
KARAMESSINES, THOMAS. Pomocnik zamjenika direktora za planove, a kas­
nije zamjenik direktora za planove.
KAUFMAN, WALTER J. Sef meksicke grope u odsjeku zapadne hemisfere.
KINDSCHI, JACK. Operativni oficir CIA u Stockholmu. Slun se zastitom agen­
dje za propagandu »Robert Mullen Co.« u Washingtonu. Poslan na zadatak
u Mexico City pod istom zastitom.
KING, COLONEL, J. C. Sef odsjeka zapadne hemisfere unutar DDP·a.
KLADENSKY, OTTO. Trgovac »Oldsmobilea.. u Quitu. Agent stanice
za obavjeStajne operacije 0 cehoslovaCkoj diplomatskoj misiji. Posrednik do
Reinalda Varee Donosa, potpredsjednika Ekvadora. Kriptonim: ECTOSOME,
kasnije DICTOSOME.
LABOR COMMITTEE FOR DEMOCRATIC ACTION. Propagandna sluzba
stanice Montevideo.
LADD, RAYMOND. Administrativni sluzbenik stanke Quito nadldan i za sta­
novite operacije.
LADENBURG, ARTHUR. Operativni ofidr CIA u Mexico Cityju. Nema sluz­
benu zastitu. Kasnije premjesten u Santiago, Cile.
LIBIDINAL. Operacija kontrole pisama u stanici Mexico City. Pravi kriptonim
i prava imena agenata nepoznati.
LICALLA. Jedno od triju promatrackih mjesta prema sovjetskoj ambasadi u
Mexico Cityju. Imenaagenata zaboravljena.
LICOBRA. Kriptonim za operacije stanice Mexico City protiv Institudonalne
revoludonarne partije (PRI) , meksickog Ministarstva vanjskih poslova i
meksicke vIade.
LICOWL-l. Vlasnik malene prodavaonice povrea u blizini sovjetske ambasade
u Mexico Cityju. Agent CIA. Pravo ime zaboravljeno.
LICOZY-1. Dvostniki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime zago­
ravljeno.
LICOZY-3. Dvostruki agent stanice Me.xico City protiv KGB-a. Pravo ime za­
boravIjeno. .
UCOZY-5. Dvostruki agent staIiice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime za­
boravljeno.
LIDENY. Unilateralna operacija prisluskivanja telefona u stanici Mexico City.
Pravi kriptonim i prava imena agenata nepoznata.
LIEMBRACE. Ekipa za praeenje stanice Mexico City. Imena clanova ekipe ne­
poznata.
LIENVOY. Zdruiena operacija prisluskivanja ·telefona izmedu stanice Mexico
City i meksiCke sluzbe sigumosti. Imena agenata nepoznata.
LIFIRE. Ekipa za kontrolu putnika i opee istrage stanice Mexico City. Prava
imena nepoznata.
LILINK. Operacija u Mexico Cityju sa svrhom da se osigura nesluzbena zastita
oficirima CIA u ambasadi. Pravo ime kompanije koja je osiguravala zastitu
zaboravljeno.
4 88
UOVAL-1. Uetelj engleskog jezika u Mexico Cityiu. Americki gradanin. Pravo
ime zaboravljeno.
URICE. Ekipa za pracenje stanke Mexico City. Prava imena clanova nepoznata.
LISAMPAN. Operacija prisluskivanja stanice Mexico City protiv kubanske
ambasade.
LONE STAR CEMENf CORPORATION. ArneriCka kompanija, podruznica
koje u Urugvaju osigurava zastitu operativnim oficirima CIA u Montevi­
deu. .
LOPEZ MICHELSON, ALFONSO. Voda Revoludonarne liberalne partije Ko­
lumbije, koju poddava stanica Bogota. Godine 1974. izabran za predsjednika
Kolumbije.
LOVESTONE, JAY. Sef za inozemne poslove AFL-a i glavni agent CIA za me­
dunarodne radnicko-sindikalne operacije.
LOWE, GABE. Operativni oficir stanice Quito.
LUGO WILFREDO OSWALOO. Pukovnik ekvadorske· driavne policije. Sef
osoblja. Nacelnik juznog podrucja (Cuenca) i naCeInik priobalnog podrucja.
Agent stanice Quito.
MALDONALDO, PABLO. Direktor ekvadorske sluzbe za iseljavanje. Agent
stanice Quito za kontrolu putovanja i za politiCke akdje.
MANJARREZ, KATHERINE. Sekretar udruienja strane stampe uMexico Ci­
tyju. Agent stanice Mexico City.
MARTIN, CARLOS. Pukovnik urugvajske armije i zamjenik naeelnika policije
u Montevideu. Bliski povezani suradnik stanice Montevideo.
MARTIN, LARRY. Struenjak CIA za tehnicke operadje, poglavito prisluskiva­
nje. Stadoniran u pomocnoj tehniCkoj bazi u Fort Amadoru, u zoni Panam­
skog kanala.
MARTINEZ MARQUEZ, GUILLERMO. Kubanski izbjeglica. Pise za ,.Editors
Press Service«, prema potrebi. Propagandni agent CIA.
MCCABE, WILLIAM. Medunarodni Zastupnik Medunarodnog sindikata javnih
sluzbi (PSI), prema potrebi. Agent CIA u radnicko-sindikalnim operadjama.
MCCLELLAN, ANDREW. Interamericki predstavnik AFL-CIO i bliski kolabo­
rator u radnicko-sindikalnim operacijama CIA.
MCCONE, JOHN. Direktor CIA.
MCKAY, CHARLES. Operativni oficir CIA.
MCLEAN, DAVE. Specijalni pomocnik pukovnika J. C. Kinga, sefa odsjeka CIA
za zapadnu hemisferu. VrSilac duznosti sefa stanice Quito.
MEAKINS, GENE. Jedan od glavnih agenata u radnicko-sindikalnim operaci­
jama u Britanskoj Gvajani, I963-64, koje su urodile zbacivanjem premijera
Cheddija Jagana, marksista. Vidi: PUBUC SERVICE INTERNATIONAL
(PSI).
MEANY, GEORGE. Predsjednik Arnericke federacije rada (AFL). Glavni agent
kolaborator CIA u pokretu americkih sindikata, djelovao u medunarodnim
radniCko-sindikalnim operadjama CIA.
MEDINA, ENRIQUE. Voda Revolucionarne unije ekvadorske omladine (URJE)
'i ubaceni agent baze Guayaquil.
MENDEZ FLEITAS, EPIFANIO. Izgnani "oda paragvajske liberalne panije.
Agent CIA.
4 89
 ----,---­
i
MERCADER, ANIBAL Agent stanice Montevideo, ubacen u Urugvajski revo~
lucionarni pokret (MRO).
MEXICAN WORKERS CONFEDERATION (CTM). RadnickO'-sindikalni seek­
tor vladajuce InstituciO'nalne revO'lucionarne partije (PRI) i sudiO'nik u rad­
nickO'-sindikalnim O'peracijama CIA.
MEYER, CORD. Operativni O'ficir CIA, na duznosti u O'dsjeku za medunarO'dne
O'rganizacije. GO'dine I974. Sef stanice London.
MINER AND ASS o CIATES, THOMAS H. Marketing agencija sa sjedgtem u
Chicagu, kO'ja O'sigurava zastitu oficirima CIA u inO'zemstvu.
MIRANDA GIRON, ADALBERTO. Agent politicke akciie i radnicko-sindikal­
nih O'peracija u bazi Guayaquil. SenatO'r.
MIRO CARDONA, JOSE. Kubanski vooa u egzilu. Agent stanice Miami.
MOELLER, JUAN. Agent stanice QuitO' za nadzor i PO'drllku ekvadO'rskoj cla­
nici Svjetske omladinske asambleje (WAY), prema PO'trebi.
MOFFET, BLAIRE. Sef baze Guayaquil. Central a mu PO'vjerila operaciju kO'ja
je dovela do PO'raza Pedra Saada, generalnog sekretara Komunisticke partije
Ekvadora, na izborima za radnieko-sindikalnog senatora priO'balnog podrucja.
MOGROVEjO, CRISTOBAL. Agent stanke Quito u LO'ji.
MOLESTINA, JOSE. PO'slovoda servisne stanice i trgovac rabljenim automobili­
ma u Quitu. PomO'cni agent stanke Quito.
MOLINA, ENRIQUE. VO'da omladinske organizacije kO'nzervativne partije u
Tulcanu, Ekvador. Agent stanke Quito za propagandu i PO'liticku akciju.
MORA BOWEN, LUIS AUGUSTIN. PukO'vnik ekvadorske armije i bliski vezni
kolO'bO'rator stanice Quito. Ministar (unutranja sigurnO'st).
MOREHOUSE, FRED. Sef ekipe za radiO'-praeenje u stanici Montevideo.
MOVEMENT FOR INTEGRAL UNIVERSITY ACTION. PrO'pagandna slu!ba
stanice Montevideo.
MULLEN CO, ROBERT. Propagandna agencija sa sjedistem u Washingtonu
kO'ja daje zastitu oficirima CIA u prekomorskim zemIjama.
MURPHY, DAVID E. Sef O'dsjeka za sovjetski blok. Kasnije sef stanice u Parizu.
MUSSO, ROBERTO (TITO). Set ekipe za pracenje AVENIN u MO'ntevideu.
Kriptonim: AVENIN-?
NARANJO, AURELIO. PUkO'Vnik ekvadO'rske armije i ministar obrane. Bliski
povezani suradnik stanice Quito. Pridonio raskidu diplomatskih odnosa iz­
medu Ekvadora i Kube.
NARANJO, MANUEL. Generalni sekretar Socijalisticke partije Ekvadora; mini­
star financija; ambasador Ekvadora u Ujedinjenim narodima. Agent poli~
tieke akcije stanke Quito.
NARODNE, BENITO. Predsjednik Urugvaja. Bliski kO'laboratO'r stanke Monte­
video.
NATIONAL BOARD FOR DEFENSE OF SOVEREIGNTY AND CONTINEN­
TAL SOLIDARITY. Propagandna slulba stanice Montevideo.
NATIONAL CATHOLIC ACTION BOARD. Ekvadorska katolicka organiza­
cija PO'd utjecajem stanice QuitO' PO'sredstvom Aurelija Davile Cajasa, prema
PO'trebi.
NATIONAL DEFENSE FRONT. Organizacija za politicku akciju protiv komu­
nista. Financira je i nadzire stanica Quito pO'sredstvom Aurelija Davile Ca­
jasa (prema potrebi) i Renata Pereze Droueta (prema PO'trebi).
I
il
490'
I
I
NATIONAL FEDERATION OF PETROLEUM AND CHEMICAL WORKERS.
Ekvadorski sindikat sto ga je O'rganizirao agent CIA Matias Ulloa CO'ppiano.
Prema potrebi.
NATIONAL FEMINIST MOVEMENT FOR THE DEFENSE OF LIBERTY.
Propagandna sluzba stanice Montevideo.
NATIONAL STUDENTS ASSOCIATION (NSA). AmeriCka nacionalna student­
ska unija, posredstvO'm koje je CIA kontrO'lirala i utjecala na COSEC i ISC.
Cent~ala u Washingtonu.
NATIONAL UNION OF JOURNALISTS. Udruienje ekvadorske stampe kojim
se CIA sluzila u propagandnim operacijama.
NATIONAL YOUTH COUNCIL. Ekvadorska clanica Svjetske omladinske
asambleje (WAY), prema potrebi.
NOLAND, JAMES B. Sef stanice QuitO' (Ekvador); Santiago (Cile) i stanice
MexicO' City. Sef brazilske grupe u odsjeku zapadne hemisfere.
NORIEGA, JUAN. Operativni oficir CIA u Managui, kasnije u Montevideu.
O'GRADY, GERALD. Zamjenik sefa stanice Montevideo.
THE OIL WORKERS INTERNATIONAL UNION. Amerieki sindikat petrolej­
ske industrije, PO'sredstvom kojega je CIA osnovala Medunarodnu federaciju
radnika petrO'lejske i kemijske industrije (IFPCW) na medunarodnoj razini.
OTERO, ALEJANDRO. Komesar policije u Montevideu i nalelnik policijske
obavjeStajne sluzbe. Agent stanice Montevideo.
OTERO, JOAQUIN (JACK). Interamericki predstavnik Medunarodne federacije
transPO'rtnih radnika (ITF), prema PO'trebi. Agent CIA u radnicko-sindikal­
nim operacijama. Amerieki gradanin.
OVALLE, DR FELIPE. Osobni lijecnik predsjednika Velasca i agent stanice
QuitO' za O'bavieStavanje 0 Velascu. Takoder posrednik do Atahualpe Ba­
santesa. Kriptonim: ECCENTRIC.
PALADINO, MORRIS. Glavni agent CIA za nadzor nad Interamerickom organi­
zacijom regionalnih sindikata (ORIT), prema potrebi. DirektO'r obrazovnog
prO'grama ORIT-a, direktor organizacije i pomocnik generalnog sekretara. Od
srpnjaI964. zamjenik izvrllnO'g direktora Americkog instituta za razvO'j slo­
bodnih sindikata (AIFLD).
PALMER, MORTON (PETE). Operativni oficir stanice Quito.
PAREDES, ROGER. Potpukovnik ekvadorske armije inaeelnik O'bavje1ltajne
sluzbe ekvadorske vojske. Agent stanice Quito. Napustio armiju da bi osno­
vao odred za praeenje i druge sluzbe prikupljanja obavjeStajnih informacija.
PARKER, FRED. AmeriCki gradanin sa stalnim boravkom u Quitu. Proizvodac
namje1ltaja. PomO'cni agent stanke Quito.
PAX ROMANA. Medunarodna omIadinska organizacija katoliCke Crkve-'.- CIA
se njome sluZila u studentskim i omladinskim operacijama.
PELLECER, CARLOS MANUEL. Agent CIA ubaeen u Komunisticku partiju
Guatemale (PGT) i u komunisticke i sliene pokrete u Mexico Cityju. Otkri­
yen nakon sto je godinama sluZio kao cO'vjek koji je »raskinuO'« s komu­
nizmom. Kriptonim: LINLUCK.
PENKOVSKIj, OLEG. PukO'Vnik sovjetske armije. Spijunirao za CIA i britan­
sku obavje1ltajnu sluzbu.
PEREZ DROUET, RENATO. Putnicki agent u Quitu. Generalni sekretar Pon­
ceove administracije. Voda pokreta krscanskih socijalista. Obavjestajni agent
i agent pO'liticke akcije stanice Quito. Sudionik u projektu ECACTOR.
491:
PEREZ FR.EE.t\1AN,EARLE. Sef kubanske obavjeStajne sluzbe u Montevideu.
OdluCio da dezertira u Mexico City, zatim promijenio misljenie.
PERRY, ALEX (ill ALEC). Direktor Uruguayan Portland Cement Co. (podruZ­
nica Lone Star Cement Corporation) u Montevideu. Uredio da operativni ofi­
ciri CIA djeluju pod zaStitom njegove kompanije.
PHIPPS, RUSSELL. Operativni oficir stanice Montevideo, odgovoran za sovjetske
operacije.
PICCOLO, JOSEPH. Oficir CIA, odgovoran za operacije protiv Kube u stanici
Mexico City.
PILGRIM, VIRGINIA. Prijateljica auto rove obitelji koja je preporuCila autora
da ga CIA zaposli. NamjeStenik CIA.
PIO CORREA, MANUEL. Brazilski ambasador u Meksiku i Urugvaju. Kasnije
podsekretar vanjskih poslova. Agent CIA.
PIRIZ CASTAGNET, ANTONIO. Inspektor policije u Montevideu. Agent sta­
nice Montevideo. Kriptonim: AVALANCHE-6.
PLENARY OF DEMOCRATIC CIVIC ORGANIZATIONS OF URUGUAY.
Propagandna sluzba stanice Montevideo.
POLGAR, TOM. Naeelnik staba za inozemnu obavjeStajnu djelatnost u odsjeku
zapadne hemisfere. Kasnije premjeSten na duznost sefa stanice Buenos Aires,
a zatim za sefa stanke u Sajgonu.
PONCE YEPEZ, JAIME. Prodavae kompanije ..Shell« u Quitu. Agent stanice
Quito za kontrolu i financiranje Centra za studije ekonomskih i socijalnih
refortni (CERES), prema potrebi.
PONCE, MODESTO. Ministar posta Ekvadora i agent stanice Quito za opera­
dju tajne kontrole pisama.
PONCE, PATRICIO. Agent stanke Quito u operadji kontrole putovanja.
POPULAR DEMOCRATIC ACTION (ADEP). Sluzba stanice Rio de janeiro
za politieke akcije i za izborne operacije.
THE POPULAR REVOLUTIONARY LIBERAL PARTY (PLPR). Ljevicarski
ogranak omladinskog krila Radikalne liberalne partije. Pod kontrolu stanke
Quito doveli je agenti stanice, meau kojima juan Yepez del Poze.
POST, TELEGRAPH AND TELEPHONE WORKERS INTERNATIONAL
(PTTI). Meaunarodno udrurenje radnika poste, telegrafa i telefona. CIA se
njime sluzila u radnieko-sindikalnim operacijama. Glavni agenti u PTTI:
joseph Beirne, predsjednik sindikata PIT-radnika Amerike, i William Do­
heny, prema potrebi.
PRANTL, AMAURY. Potpukovnik urugvajske vojske i povezani kalaborator
stanke Montevideo. Sef Guardia Metropolitana (jedinice za ugusivanje po­
buna), koja djeluje u okviru polidje u Montevideu.
PUBLIC SERVICE INTERNATIONAL (PSI). Meaunarodno udrurenje vladinih
namjeStenika, kojim se s CIA sluZi u radnieko-sindikalnim operacijama. (Vidi
AMERICAN FEDERATION OF STATE, COUNTY AND MUNICIPAL
EMPLOYEES).
QUAGLIOTTI AMEGLIO, JUAN CARLOS. Imueni urugvajski pravnik i ran­
eer. Fasistieki orijentiran. Bliski politieki kolaborator stanice Montevideo.
RADIO FREE EUROPE (RFE). Propagandna operacija CIA namijenjena Istoenoj
Evropi.
RADIO LIBERTY. Propagandna operacija OA namijenjena Sovietskom Savezu.
49 2
RAMIREZ, BEN. Operativni oBdr stanice Mexico City, odgovoran za opera­
cije ubadvanja u komunisticku partiju.
RAMIREZ, EZEQUIEL. Nastavnik za obuku u CIA, strucnjak za obrazovanje
ekipa za pracenje.
RAMIREZ, ROBERTO. Pukovnik urugvajske vojske i sef Guardia Metropoli­
tana (jedinke za suzbijanje pobuna) pri policiji u Montevideu. Bliski pove­
zani kolaborator stanke Montevideo.
RAVINES, EUDOCIO. Peruanski komunist koji je napustio komunizam da bi
objavio knjigu. Agent CIA.
READ~ BROOKS. Ugovorni operativni oficir stanke Montevideo, nema sluzbenu
zastitu.
REED, AL. AmeriCki gradanin, poslovni covjek u Guayaquilu. ObavjeStajni
agent baze Guayaquil.
REGIONAL CONFEDERATION OF ECUADOREA.~ COASTAL TRADE UNI­
ONS (CROCLE). Radnieko-sindikalna organizacija koju je osnovala i nad­
zire baza u Guayaquilu.
RENDON CHIRIBOGA, CARLOS. Osobni sekretar joana Seville, ekvador­
skog ministra financija. Suradnik u vamim politickim akcijama stanice
Quito.
RETAIL CLERKS INTERNATIONAL ASSOCIATION. Amerieka clanica Meau­
narodne federacije administrativnih i tehniCkih sluzbenika, ima status ITS-a.
U pomoc te organizacije provode se operacije CIA meau administrativnilll
sluzbenicima.
REVOLUTIONARY DEMOCRATIC FRONT (FRD). Izbjeglicka kubanska po­
litieka organizacija koju nadzire stanica Miami.
REVOLUTIONARY LIBERAL MOVEMENT (MLR). Reformisticki ogranak
Liberalne partije Kolumbije, koji vodi Alfonso Lopez Michelson. Poddava
je stanica Bogota.
REVOLUTIONARY STUDENT DIRECTORATE IN EXILE (DRE).Izbjeglicka
kubanska studentska organizacija, zastupljena u razlicitim latinskoameriekim
zemljama. Nadzire je i financira stanica Miami.
RIEFE, ROBERT. Operativni oficir CIA u stanici Montevideo. Struenjak za
operacije ubadvanjau komunistieke partije. .
RIVADENElRA, JORGE. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare. Takoaer
suradnik lista »El Comercio«. Povremeno sluZio za plasiranje propagande.
RIVADENEIRA, MARCELO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare.
RIVADENEIRA, PATRICIO. Agent stanke Quito u operaciji tajne tiskare.
RIVADENEIRA, RAMIRO. Agent stanke Quito u operaciji tajne tiskare.
RIVADENEIRA, RODRIGO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare. Ta­
koaer sluzio kao prepisivac u operaciji prisluskivanja telefona.
ROBALINO BOLLO, ISABEL. Agent stanke Quito u radnieko-sindikalnim ope­
racijama Centra katolickih sindikata (CEDOC) i u propagandnim operaci­
jama posredstvom Komiteta za slobodu naroda.
ROCA, ALBERTO. Propagandni agent stanice Montevideo i izdavae Casopisa
"Combate«, publikacije namijenjene studentima sveucilista.
RODRIGUEZ, ALFONSO. Inzinjer u telefonskoi kompaniji, odgovoran za
mreiu telefonskih linija u Quitu. Agent stan ice Quito u operaciji prisluski­
vanja telefona. Kriptonim: ECWHEAT-2.
493
 l
I·
RODRIGUEZ, VENTURA. Pukovnik urugvajske armije i nacelnik policijeu
Montevideu. Bliski povezani kolaborator stanke Montevideo.
ROGGIERO, CARLOS. Umirovljeni kapetan ekvadorske vojske i voda pokreta
krseanskih socijalista. Agent stanke Quito. Brine 0 odredima za militantne
akcije.
ROMUALDI, SERAFINO. Predstavnik AFL-a za Latinsku Ameriku. Glavni agent
za CIA radnicko-sindikalne operacije u Latinskoj .Americi.
ROOSEN, GERMAN. Drugi sekretar urugvajske ambasade u Havani. Agent
CIA usmjeren protiv kubanske vIade.
ROSETE, HADA. Voda kubanske izbjeglieke zajednice u Montevideu i agent
stanke Montevideo.
ROYAL BANK OF CANADA. Sluzha za financiranie koja radi za CIA.
SALGADO, GUSTAVO. Ekvadorski novinar. Glavni propagandni agent stanice
Quito. Stalni uvodniear !ista »EI Comercio« i novina ekvadorskih provincija.
Pravi kriptonim zaboravljen, ali odgovara i ECURGE.
SALGUERO, CARLOS. Sef kompanije "Philip Morris« u Latinskoj Amerid.
Regrutirala ga stanica Montevideo za pristup do stana sefa KGB-a kako bi
provela operaciju ozvucenja. SIuzio i kao agent za pristup sefu KGB-a.
SAMPSON, RICHARD. Sef stanke CIA u Mexico Cityju.
SANDOVAL, LUIS. Porucnik ekvadorske drzavne policije i glavni tehnicki struc­
njak policijske obavjeStajne sluzbe. Agent stan ice Quito.
SANTANA, ROLANDO. Kubanski diplomat u Montevideu. Dezertirao u CIA.
TOROELLA, LUIS. Kubanac, uhapsen i ubijen zbog pokusaja atentata na Fidela
SAUDADE, GIL. Zamjenik sefa stanice Quito.
SCHOFIELD, KEITH. Sef haze CIA u Guayaquilu.
vidljivih poruka za stanicu Quito. Kriptonim po sjeeanju: AMBLOOD-1.
SCHROEDER, DONALD. Operativni oHcir CIA, strucniak u operacijama
otkrivanja sifara inozemnih diplomatskih sluzhi.
SCOTT, WINSTON. Sef stanice Mexico City.
SEEHAFER, RALPH. Sef baze Guayaquil.
SENTINELS OF LIBERTY. Propagandna sluzha stanice Montevideo. . '
SEVILLA, JUAN. Ekvadorski ministar rada, kasnije ministar financija. Amh'a­
sad~r u Saveznoj Republici Njemaekoj. Agent stanice Quito za politi eke
akcije i propagandu.
SHANNON, TED. Sef stanice Panama. Kasnije prdao u programe CIA za
obuku policije.
SHAW, ROBERT. Operativni oficir CIA.
SHERNO, FRANK. Strucnjak za tehnieke operacije CIA, specijalist za opera­
cije ozvueavanja. Dodijeljen stanici Buenos Aires.
SHERRY, FRANCIS. Oficir CIA u stanid Mexico City, odgovoran za opera­
cije protiv Kubanaca.
SIERO PEREZ, ISABEL. Kubanka. Izbjeglka. Vpda Medunarodne federacije zena
pravnika (IFWL). Propagandni agent CIA.
SIMMONS, CLARK. Zamjenik sefa stanke Lima.
SINCLAIR, WILLIAM. Interamericki predstavnik Medunarodnih javnih sluzbi
(PSI). Agent CIA za radnicko-sindikalne operacije.
l'
ti
SMITH, WILLIAM L. (LEE). Operativni oficir CIA u stanici Montevideo.
SNYDER, JOHN. Pomocnik interamerickog predstavnika PTTI. Agent stanice
Quito za radnicko-sindikalne operacije.
STEELE, ROBERT. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i njihove saveznike
u stanki Mexico City.
494
STORACE, NICOLAS. Ministar unutarnje sigurnosti Urugvaja i bliski kolabo­
rator stanice Montevideo.
STUART, FRANK. Direktor AID-a u Montevideu. Osigurao pristup u svoj ured
radi ozvueenja telefonske centrale ambasade UAR-a na katu iznad prostorija
AID-a.
STUDENT MOVEMENT FOR DEMOCRATIC ACTION. Propagandna sluzba
stanice Montevideo.
SVEGLE, BARBARA. Sekretarica-daktilografkinja u stanici Quito na pocetku
6o-tih godina. Sluzila kao kurir do Aurelija Davile Cajasa.
TEJERA, ADOLFO. Urugvajski ministar unutarnje sigurnosti. Bliski povezani
kolaborator stanke Montevideo.
TERREL, EDWIN. Nacelnik »bolivarske« grope (grupa tzv. bolivarskih zemalja,
prim. pr.) u odsjeku zapadne hemisfere.
THOMAS, WADE. Operativni oficir CIA, strucnjak za operacije ubacivanja u
komunisticke partije.
THORON, CHRISTOPHER. Od I960. do I96S. operativni oficir CIA pod
zastitom State Departmenra u Ujedinjenim narodima. Ostao pod zastitom
State Departmenta do I969, kada je imenovan predsjednikom ameriekog sve­
uci!ista u Kairu, sto je vjerojatno institucija iza koje se krije CIA.
TORO, MEDARDO. Veleskisticki politieki placenik. Agent stan ice Quito poslan
u Buenos Aires da motri na planove bivseg predsjednika Velasca.
Castra. Agent operativne baze Miami u korist CIA i u operaciji pisanja ne­
TORRES, JUAN. Kurir i pomocni tehniear prislusnog mjesta u operaciji prislu­
skivanja telefona AVENGEFUL.
UBACH, ROGEUO. Pukovnik urugvajske vojske i naeelnik policije u Monte­
videu. Bliski vezni kolaborator stanice.
ULLOA COPPIANO, ANTONIO. Agent politieke akcije stanice Quito i voda
Narodne revolucionarne liberalne partije. Kitoski dopisnik Agencije »Orbe
Latinoamericano«, medunarodne propagandne operacije koju vodi stanica
Santiago, Cile.
ULLOA COPPIANO, MATIAS. Agent za radnicko-sindikalne operacije stanice
Quito. Generalni sekretar Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikata
(CEOSL).
URUGUAYAN COMMITTEE FOR FREE DETERMINATION OF PEOPLES­
Propagandna sluzba stanice Montevideo.
URUGUAYAN COMMITTEE FOR THE LIBERATION OF CUBA. Propa­
gandna sluzba stanice Montevideo.
URUGUAYAN CONFEDERATION OF WORKERS (CUT). Nacionalna konfe­
deracija sindikata, osnovana I970' u okviru ORIT-a, ICFTU-a i ITS-a - or­
ganizacija koje nadzire CIA.
URUGUAYAN INSTITUTE OF TRADE UNION EDUCATION (ruES). Odje­
ljak Americkog instituta za razvoj sIobodnih sindikata (AIFLD) u Montevi­
deu. Pod nadzorom stanke Montevideo u svrhu radnicko-sindikalnih ope­
racija.
URUGUAYAN LABOR CONFEDERATION (CSU). Nacionalna sindikalna rad­
niCka organizacija koju financira i nadzire stanica Montevideo.
495
 ----r

URUGUAYAN PORTLAND CEMENT CO. Podminica »Lone Star Cement

YEPEZ DEL POZO, srariji, JUAN. Propagandni agent i agent politicke akcije
Corporation«. Osigurava zastitu operativnim oficirima CIA u Montevideu.
stanice Quito. Voda Narodne revolucionarne liberalne partije (PLPR) i ekva­
VALLEJO BAEZ, CARLOS. Pravnik i pisac. Stanica Quito uposlila ga u pro­
dorske clanice Medunarodne komisije pravnika (ICJ).
pagandnim i radnicko-sindikalnim operacijama. YOUNG MENYS CHRISTIAN ASSOCIATION (YMCA). Osnovana u Quitu
VEREA DONOSO, REINALDO. Penzionirani potpukovnik ekvadorske voiske i na pocetku Sezdesetih godina. Stanici CIA u Quitu sluiilo za prosirenje kon­
placeniagent stanice Quito. Senator i potpredsjednik. Kriptonim: ECOX­ takata i okupljanje potencijalnili agenata. Agenti stanice Quito su u vijeeu
BOW-l. direktora.
VARGAS GARMENDIA, LUlS. Direktor umgvajske sluzbe za iseljavanje u dmge ZAFIRIADIS gda TOMAS. Prepisivac, zajedno sa svojom sestrom, u operaei­
zemlje i povezani kolaborator stanice Montevideo. jama prisluskivanja telefona, koje je provodila staniea Montevideo. Mui
VARGAS, LUlS. Agent stanice Quito ubacen u Komunisticku partiju Ekvadora. zaposlen u americkoj ambasadi i radio kao kurir.
Kriptonim: ECSIGIL-2. ZAFIRIADIS, TOMAS. Sluzbenik trgovinske sekcije americke ambasade u Mon­
VARGAS VACACELA, JOSE.. Kapetan ekvadorske driavne policije i sef poli­ tevideu. Radio kao kurir u operaciji prisluskivanja telefona AVENGEFUL
cijske obavjdtajne sluibe. Plaeeni agent stanice Quito za prikupljanje oba­ ZAMBIANCO, JULIAN. AmeriCki gradanin. Agent regrutiran na Kubi. Nakon
vjeStajnih podataka i za represivne akcije. Kriptonim: ECOMOROUS-2. invazije u Zalievu svinja pobjegao ribarskim brodom. Dodijeljen bazi Gua­
VARONA, MANUEL DE. Kubanski voda u egzilu. Agentstanice Miami. yaquil kao operativni oficir bez sluibene zastite. Prebacen u Mexico City.
VAZQUEZ DIAZ, RICARDO. Agent stanice Quito za radnicko-sindikalne ope­ ZEFFER, ALEXANDER. Operativni ofieir staniee Montevideo odgovoran za
racije i voda ekvadorskog odjeljka Americkog instituta za razvoj slobodnih radnicko-sindikalne operacije.
sindikata (AlFLD). ZIPITRIA, -. Potpukovnik umgvajske vojske i agent stanke Montevideo za po­
VELEZ MORAN, PEDRO. Potpukovnik ekvadorske vojske i vezni agent baze vezane operacije. Kriptonim: AVBALSA-10.
Guayagil.
VILLACRES, ALFREDO. Posrednik izmedu baze Guayaquil i jednog agenta uba­
cenog uPCE.
VOGEL, DONALD. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i njihove savez­
nike u stanici Mexico City.
VOLMAN, SACHA. Ugovorni operativrii oficir CIA koji je organizirao Institit
za politicko obrazovanje za stanieu San Jose u Kostariki.
VOURVOULIAS, LEANDER. Grcki konzul i doajen konzularnog zbora u Me­
xico Cityju. Agent CIA.
VOZ UNlVERSITARIA. Propagandni organ stanice Quito namijenjen studen­
tima sveuCilista.
WALL, JIM. Operativni oficir staniee Quito, ranije radio kao »student« U San­
tiagu, Cile.
WALSH, LOREN (BEN). Zamjenik !lefa stanice Quito.
WARREN, RAYMOND. Sef gmpe za praeenje u odsjeku zapadne hemisfere.
Kasnije, za Allendeove administracije, sef stanice Santiago.
WATSON, STANLEY. Oficir nadleian za operacije tajne akcije u stanici Me­
xico City. Kasnije zamjenik sefa te stanke.
WEAmERWAX, ROBERT. Operativni oficir CIA pod zastitom Javne sigur­
nosti lCA (predsasnik AID) u Quitu.
WHEELER, RICHARD. Sef baze Guayaquil.
WICHTRICH, AL. IzvrSni potpredsiednik Americke trgovinske komore u Me­
xico Cityju. Agent CIA.
WORLD ASSEMBLY OF YOUTH (WAY). Medunarodni omladinski front, fi­
nancira i nadzire CIA. Osnovan s ciljem da se suprotstavi Svietskoj federaeiji
demokratske omladine (WFDY). Centrala u Bruxellesu.
WORLD CONFEDERATION OF LABOR. Vidi: International Federation of
Christian Trade Unions (IFCTU).
YEPEZ DEL POZO, mladi, JUAN. Agent politiCke akcije stanice Quito i voda
Narodne revolucionarne liberalne partije.

49 6 3" CIA
497

j
 ~.

CTAL Konfederacija latinskoameriCkih sindikata

CTE Konfederacija radnika Ekvadora
* CfM Konfederacija radnika Meksika
Konfederacija radnika Urugvaja
CTU
* CUT Urugvajska konfederacija radnika
CWA Sindikat radnika veza Amerike
* DCI Direktor Centralne obavjelltajne agencije
DCID Upravni direktor Centralne obavjdtajne sluzbe
DDC Direktorat za koordinaciju
DDI Direktorat za obavjdtajnu djelatuost
DDP Direktorat za planove (isto kao i Tajne sluzbe-CS)
DDS Direktorat za pomocne operacije
DDS and T Direktorat za znanost i tehnologiju
DOD Odsjek unutarnjih operacija
DODATAK 2
DRE Direktorat revolucionarnih studenata u egzilu
Abecedni indeks skracenica. Zvjezdicom je oznaceno kako se CIA sluzila ECLA Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku
organizacijama opisanim u DODATKU 1. EE Odsjek za Istocnu Evropu
FBI FederaIni istrazni biro
* AiE Stab za procjene i vrednovanja Ureda za obuku FBIS
FE
Radio-informativna sluZba za inozemstvo
Odsjek za Daleki istok
ACGMC Americka komunisticka grupa u Mexico Cityju
ADEP Narodna demokratska akcija FENETEL Federacija ekvadorskih radnika na telekomunikacijama
AEC Komisija za atomsku energiju FEP Narodni izborni front
AF Odsjek za Afriku FETLIG Federacija slobodnih radnika obale Guayasa
AFL Americka federacija rada FEU Federacija sveucilisnih studenata
AID Agencija za meaunarodni razvoj _ * FEUE Ekvadorska federacija sveuCilisnih studenata

* AIFLD Americki institut za razvoj slobodnih sindikata FEUU

FI
Federacija sveuCilisnih studenata Urugvaja

Obavjdtajna djelatnost u inozemstvu

ANCAP Ddavna administracija industriji petroleja, alkohola j cementa

ANSA Talijanska novinska agencija FIDEL Ljevicarski oslobodilaCki front

ARNE Ekvadorska nacionalistiCka revolucionama akcija FIR Izvjestaj 0 informacijama s nekog podruga

CA Tajna akcija FNET Nacionalna federacija studenata tehnike

CCI Konfederacija nezavisnih kampesinosa * FRD Revolucionarna demokratska fronta

* CEAS Centar za studije i socijalnu akciju F and S Zigosanje
* CEDOC Centar katoliCkih sindikata FULNA Ujedinjena fronta za nacionalno oslobodenje
* CEOSL Konfederacija slobodnih sindikalnih organizacija Ekvadora GRU Direktorat za obavjdtajnu djelatnost sovjetskog glavnog staba (sov­
* CERES Centar za studije ekonomskih i socijalnih reformi
lAC
jetske vojne obavje1itajne organizacije)

Savjetodavni komitet za obavjdtajnu djelatnost

CFP Okupljene narodne snage

CI Kontraspijunaza IADL Medunarodno udruzenje demokratskih pravnika

CIA Centralna obavjestajna agencija ,*mAD Brazilski institut za demokratsku akciju

CIIlen Kontraobavjestajna sluzba u odsjeku za meaunarodni komunizani ICA Administracija za medunarodnu suradnju (predeasnik Agencije za
CIIOA Kontraobavjdtajna sluzba u grupi za odobravanje operacija meaunarodni razvoj)
CIO Kongres industrijskih organizacija *ICFTU Medunarodna konfederacija slobodnih sindikata
CNC NacionaIna konfederacija kampesinosa * ICJ
I and E
Medunarodna kO,rnisija pravnika

CNED Nacionalni centar demokratskih studenata Odsjek za obavjestajnu djelatnost i veze policije u Montevideu

CNOP Nacionalna konfederacija narodnih organizacija * ICFTU Medunarodna federacija krseanskih sindikata
CNT NacionaIna konvencija radnika * IF] Meaunarodna federacija novinara
* COG Konfederacija radnika Guayasa * IFPCW Medunarodna federacija radnika petrolejske i kernijske industrije
COS Sef (na~lnik) stanice * IFWN Interamericka federacija zaposlenih novinara

* COSEC Koordinacijski sekretarijat nacionalnih unija studenata

.~
IMF Medunarodni monetarni fond

CPSU Komunisricka partija Sovjetskog Saveza INR Biro State Departmenta za obavjdtajnu djelatnost i istrrlivanja
-I
CP KomunistiCka partija il 10 Odsjek za medunarodne organizacije
* CROCLE Konfederacija ekvadorskih regionalnih sindikata priobalnog podrucja IOJ Medunarodna organizacija novinara
CS Tajne sluzbe (isto kao Direktorat za planiranje-DDP) .1 * ISC Medunarodna studentska konferencija
* CSU Urugvajska konfederacija rada * ITF Medunarodna federacija transportnih radnika
Cf Program obuke oflcira CIA od karijere * ITS Medunarodna struma udruZenja
, ;,"'

.)
3%­
49 8
/,
,L 499
"
t
IUS Medunarodna studentska unija PRQ Upimik 0 osobnim podacima
ICE Komunisticka omladina Ekvadora PSE Socijalisticka partija Ekvadora
ICS Zdruzeni stab PSI Medunarodne jayne sluzbe
JOT Obuka mladih oficira PSR Revolucionarna socijalisticka partija (Ekvadora)
KGB Komitet za ddavnu sigurnost (Sovjetska sluzba za obavjestajnu dje­ PSU Socijalisticka partija Urugvaja
lamost i sigurnost) * PTTI Medunarodni sindikat radnika posta, telegrafa i telefona
LP Prislusno mjesto
MAAG Savjetodavna grupa za vojnu poddku
* RFE Radio-stanica ,.Slobodna Evropa«
RF Radio-frekvendja
MIR Revolucionarni pokret lijevih snaga RID Odsjek za koordinaciju podataka
MLN Pokrer za nacionalno oslobodenje RMD Uprava srodnih misija
MRO Urngvajski revolucionarni pokret SAS Skandinavska zracna kompanija
MRP Narodni revoludonarni pokret SATT Ekipa za analizu stratdkili dljeva
NCG Nacionalno vladino vijece SB Odsjek za sovjetski blok
NCNA Novinska agencija "Nova Kina« (Hsinhua) SCWL Popis za kontrolu sumnjivih osoba
NE Odsjek za Bliski istok SIME Ekvadorska vojna obavjeStajna sluiba
NIS Ddavni izvjestaj 0 obavjdtajnoj dje1atnosti SK Oficir sigurnosti u sovjetskoj diplomatskoj koloniji
NPIC Ddavni centar za fotografiju SNET Nacionalna unija obrazovnih radnika
NSA Agencija za nacionalnu sigurnost SPR Podsjetnik 0 sovjetskom osoblju
* NSA Nadonalno udruzenje studenata (SAD) SR Odsjek za sovjetsku Rusiju
NSC Vijece za nacionalnu sigurnost SW Tehnika nevidljivog pisanja
NSCID Obavjestajna uprava Vijeca za nadonalnu sigurnost TASS Sovjetska novinska agendja
NSD Direktorat nadonalne sigurnosti TSD Odsjek tehniCkih sluzbi
OA Operaciono odobrenje TUC Vijece tredjuniona (u Vel. Britaniji)
OAS Organizacija ameriCkih ddava UAR Ujedinjena Arapska Republika (Egipat)
OBI Ured za osnovnu obavjdtajnu djelamost UGOCM Generalna unija radnika i seljaka
OC Ured za veze (u DDS-u)
UNAM Nadonalno autonomno sveuciliste u Meksiku
OCB Odbor za koordinaciju operacija
UNESCO Organizadja za obrazovanje, manost i kulturu Ujedinjenih naroda
OCI Ured za redovitu obavjestajnu djelamost
OCR Sredisnja dokumentacija UPI United Press International (americka novinska agencija)
OCS Skola za oficire kandidate URJE Revolucionarna unija ekvadorske omladine
OF Sluzbenik za financije (u DDS-u) USIA Informativna agencija Sjedinjenih Driava
OL Ured za proucavanje pokreta i opskrbu jedinica (u DDS-u) USIS hlformativna sluzba SAD-a (uredi USIA u prekomorskim zemljama)
ONE Ured za ddavni budiet USOC Olimpijski komitet SAD-a
00 Ured za operacije USOM Operativna misija SAD-a (u ICA)
OP Ured za osoblje (Direktorata za pomoene operacije) * WAY Svjetska omladinska asambleja
ORIT WE Odsjek za Zapadnu Evropu
Interamericka organizacija regionalnih sindikata u ICFTU
ORR WFDY Svjetska federacija demokratske omladine
Ured za istrazivanja i izvjdtaje
o RTF Francuska radio-televizija WFTU Svjetska sindikalna federadja
OS Ured za sigurnost (u DDS-u) WH < Odsjek za zapadnu hemisferu
OSI Ured za obavjeStajnu dje1atnost u znanosti WPC Svjetsko mirovno vijece
OSS YMCA Udruzenje mladih krsCana
Ured za strate1lke sluibe
OTR Ured za obuku (u DDS-u)
OWYL lednosmjerna veza (radio-komunikacije)
PCBM Boljsevicka komunisticka partija Meksika
PCE Komunisticka partija Ekvadora
PCM Komunisticka partija Meksika
PCP KomunistiCka partija Paragvaja
PCU Komunisti&a partija Urugvaja
* PLR Revolucionarna liberalna partija (Kolumbije)
* PLPR Narodna revolucionarna liberalna partija
POA Privremeno odobrenje za operacije
POR Revolucionarna radnicka partija
PP Psiholoske i paravojne operacije
PPS Narodna socijalisticka partija
PRI Institucionalna revolucionarna partija

500 SOl:
 VI
0 IJ:lt::l
;:s-.o
t.>
~ t::I
1:::1 >­
t~w
.....
~
.....
~.

~
'""'t
.....
:;;:
t\'I"<
lit
"'t
(II

n
s;:

.--~

Vijece naclonalne slgurnostl (NSC)

Predsjednlk
Potpredsjednik
Sekretar za vanjske poslove

Sekretar za obranu

Dlrektor. Sluzba za moblllzaciju gradana za obra­

nu (nazlv kasnije promljenjen - Ured za Izvan­

redne planove)

PredsJednlk zdruzenog staba (promatra¢)

Dlrektor Centralne obavjestajne agencije

(promatra¢)

Ad hoc pozvanl

I I
Odbor za planiranJe Savjetodavni komitet za obavjestajnu djelatnost (lAC) (kasnije Odbor za koordinaclju
Vijeca nacionalne nazvan Odborom SAD-a za obavjestajnu djelatnost (USIB) operacije (OCB)
slgurnosti (NSCPB) Direktor Centralne obavjestajne agencije (predsjednik) (kasnije nazvan Grupa
Nacelnlci obavjestajnih sluzbi armlje, mornarice, zrakoplovstva, 54-12, Specijaina grupa,
zdruzenog staba, State Departmenta i dlrektor Agencije za Grupa 303, Komitet
nacionalnu sigurnost cetrdesetorlce)
Ad hoc ¢Ianovl, na¢elnlci obavjestajnih sluzbl FBI I KomlsiJe Direktor Centralne obavJe­
za atomsku energlju (po¢etkom 60-tih godlna direktor Obavje­ stajne agenclje
stajne agenclje za obranu (DIA) zamijenio je nacelnike oba­ Podsekretar za vanjske
vjestajnih sluzbl armlje, mornarice, zrakoplovstva I JCS, a 1971. poslove
nacelnik obavjestajne sluzbe Minlstarstva financlja pridodan je ZamJenik sekretara za
sastavu USIB-a) obranu
Ad hoc clanovl

VI
Shema I. Organizacija nacionalne sigurnostl 1959. godine
.....o
 .."

~
Olrektor Centralne
obavjestajne agenclje

Sekretarljat za poruke Generalnl Inspektor Kontrolor Generalnl savjetnlk

Zamjenik dlrektora Centralne

obavjestajne agenclje

Zamjenik direktora za Zamjenik dlrektora

Zamjenik dlrektora
Zamjenik direktora
obavjestajnu djelatnost za planove
za pomocne operacije
za koordinaciju
(001) (OOP)
(DDS)
(~OC) ,

Shama II. Organlzaclja CIA 1959. godine

Zamjenik dlrektora za obavjastajnu

djelatnost (001)

L I I I I I I I
Ure za Urad za Ured za Ured za Ured za Ured Urad za Sluzba Nacional­
redo vitu drzavni osnovnu obavje­ istraZl­ sredisnje operacije inozamnih centar za
obav,les­ budzet obavjes­ stajnu vanja i dokuman­ (00) radio fotografiju
taj IU (ONE) tajnu djelatnost izvjesta­ tacije informa­ (NPIC)
djela nost djelatnost o znanosti vanje (OCR) cija
(0 :1) (OBI) (OSI) (ORR) (FBIS)

Vijece za nacionalnu sigurnost

Centar Savjetodavnl komitet za obavjestajnu
CIAza djelatnost (lAC)
operacije

promatra6kl/
komitet
I

Nacionalnl cent a r Odbor za nacionalnl Nacionalnl komitet za

za informacije budzet prou6avanje obavjastaj­
ne djelat osti (NIS)

1­
~-
/- I _I

.."
Shema III. Organizacija 001 1959. godine i odnosl prema potkomitetlma lAC
~
""~
Zamjanik direktora za planove
(DDP) Ured za radovitu obavjastajnu
djalatnost
Centar za oparaciJa

Odgovorni oficir tajnih sluzbl

(CSDO)

I I I
Sluzba obavJastajnlh Sluzba za kontraspijunazu Sluzba za psiholosko ratovanja I
oparacija u inozemstvu (CI) paravojne operaeije (PP)
(FI)

I.
Odsjek za Odsjek za Odsjak za Odsjak za Odsjak za Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek Ods/ek za Od-
Zapadnu Istocnu sovjatsku Bliski Daleki Afriku zapadnu medu­ tehnickih koordi­ s/ek
Evropu Evropu Ruslju Istbk istok (AF) hemisferu narodne sluzbi niranja 0
(WE) (EE) (SR) (NE) (FE) (WH) organl­ (TSD) podataka
zaeije (RID)
(10)

Shama IV. Organizacija DDP (Tajna sluzba) 1959. godina

Zamjenlk direktora za pomocne

operaeije (DDS)

Urad za Ured za Ured za Ured za Urad za

Urad za
slgurnost obuku veza proucavanja financija
osoblje
(OS) (OTR) (OC) pokreta (OF)
(OP)
lopskrbu
jedinlca
(OL)

Shama V. Organizacija DDS 1959. godina

""-S
 al
N-(J)
__ (J)
C (J) ~-­
.:.:. ... 00
-~~'2~O
<I.I:::l
(1) Cl
"0 ~ o.~.
O:::l 0
(J)
:::l
~ :c :::'
"(ij' 'N
:::l °....
al
.:.:.
ltii
(1)
Q)
:=­
en (J)
0.
(J)
'iii' Cl
"s;' g .s::: 0

~u;w
000.
:s.
S~
(!)~

,~(§
"0
o
:::l ~ 0 .... 0 -~
,- 0
:!:!mas .Qen m
> - N N (!)
O~'­
'O'Oal
O£ .c
a:!
<tI
N...!.
<tI
Q)::t! .E:
~-o--"«1­
(1)
........
~ E .N <D""'C"",O "0
ZAHVALE
al
N
(J)
0
0
>
:::l
en 'iii' :5 Jg ~ c:
"O-'<:~O~
&
0
o 0.
~
~
0>
'0
0 en
.,... Mnogi su ljudi pomogli u istrazivanju i provjeravanju cinjenica, neop­
::>
1­ o hodnih da se rekonstruiraju dogaaaji u sklopu kojih su tekle opisane ope­
>N
:::l .:.:.=
:~~O
"0 racije CIA. Cesto nisu bili svjesni prave svrhe pomoei koju su davali. Drugi
~
al
~
en
"0 C; :::l
.s:::-I­ su pomogli moralnim ohrabrenjem i politickim usmjeravanjem. Zelim
:::l
:::" O .!tn_ en
.,...
Q. zahvaliti svima njima, a neke posebno spominjem.
""....<tI "0
o
)
-'
Knjiwice Universidad Nacional Autonoma de Mexico i Colegio de Me­
E:::"
ou. ~ E ~~ Q) xico, obje u Mexico Cityju, znacajno su pomogle u odabiranju puta kojim
~
.:.:.~
.:.:."O-:x:
.0 eu krenuti i omoguCile mi uvid u povijesne dokumente. U tom su me
~
~
13 -
I

.(1) al"~~
ti)o.E~
"0 al (J)
ON
::l
razdoblju moji profesori u Centro de Estudios Latinoamericanos UNAM
0.
<tI
N

.c
'N
<tI

:::l
I
.0 N..c:
(/)

(!)
c:
poticali na posao i tako pridonijeli da vee u pocetku one napustim ideju 0
al
en 'as pisanju ove knjige. Ohrabrenje i novcana pomoe mojega oca u to mi je
oil:'
~O
(';!
N:::l~ t:.. vrijeme takoaer bila izvanredno znacajna.
-'<:-'<:u.
.~ e. (J)"C « a. U tom razdoblju priprema Francois Maspero pomogao mi je da shva­
"0 ~~­ o
.:.:. o o .~ tim kako cu morati napustiti Meksiko zelim Ii pronaci potrebne doku­
c:(J) ttl mente i studije za istraZivanja. Posebno vazni bijahu njegovi sav;eti 0 tome
"E' a:! '0 r sto valja zadrmti u mristu knjige, preporuCio mi je da je bolji potanji opis
.~C
a:! N._
N :::l ::t!~~­
:S-'=<1.1 pojedinih operacija od tip ova takvih operacija.
~
'(ij'E
_(J)
'o*" ~ ~
"0 0 ,-
«i ~
ttl
~ U Havani su mi Biblioteca Nacional Jose Marte te Casa de los Ame­
o ricas posebno pomogle u tragattju i otkrivanju Cinjenica koje su se mogle
""N
,~O
iil£::::­
.g:::l!::.
al :> t utvrditi samo u vladinim arhivama. I predstavnici Komunistilke partije
al ,!2.
N
~~.::t!._ ttl Kube znacajno su me hrabrili u vrijeme kada sam posumnjao da eu uopee
.c "0 (J) <1.1 OW
(j)=a;Z
E pronaci sva potrebna obavjdtenja. .
>N<tI (!)
:::l ... "01Xl-~ .c
-(1)
en 0. o
(J)
Uz pomoe nekoliko centara za dokumentaciju u Parizu omogucen mi
o je pristup vrijednom istrazivalkom materijalu. To su: Bibliotheque natio­
~~ nale, Benjamin Franklin Library i American Library, kao i Institute d'hau­
~J1::t!­ tes etudes de I'amerique latine, te Bibliotheque de documentation interna­
(J)(1)01Xl
"-,-
~~.c~
0<1.1
- en
, tionale contemporaire Universite de Paris, Nanterre. '
U Londonu mi ;e knjiznica za .Casopise Britanskog muzeja omogucila
da doaem do neprocjenjivo vri;ednih dokumenata. Ostalu graau prikupio
~
..Y:.§
:::l
a­ sam u Hispanic and Luso Brazilian Councilu, Canning House .
,*"~e~
"Oa:!Jj~
Od ljudi cija pomoc bijase osobita zelim spomenuti Robina Black­
ON burna i njegove kolege iz »New Left Review« u Londonu. Neil Middle-
A
508 50 9
 ton, iz izdavacke kuce Penguin Books, pruiio mi je pomoc i upute po­
trebne da dogotovim rukopis. A Laurence Bright imao je tesku zadaeu
da gotovo 5 0 0 jedinica dnevnika, s ukupno 300 000 rijeei, svede na opseg
ove knjige. MoZda je jos uvijek preopsebta, ali je neusporedivo vrednija
nego sto je to bila u prvotnom obliku. John Gerassi, Nicki Szulc i Michael
Locker iz North American Congress for Latin America (NACLA) osigurali
su mi materijale od presudnog znacenja u New Yorku i Washingtonu.
Konacno, zelim zahvaliti Catherini Beaumont koja mi je pomagala u vrlo
teskom razdoblju mojega boravka u Parizu.
Da nije bilo takvih ljudi i ustanova, ovaj bi dnevnik bio znatno manje
sadriajan i cjelovit nego sto je u sadasnjem svome obliku. A moZda nikada
ne bi bio ni napisan.
PLAVA BIDLIOTEKA

Philip Agee
CIA
Dnevnik agenta

Izdavac
GLOBUS - Zagreb

Za izdavaea
Tom.lslav Pusek

Oprema
Ivo FrisCic

Korektor
Duka Stampf
«
Tisak
CGP DELO, Ljubljana 1975.

.'
t